docKonstruktor list 13_5.indd - Konstruktor
download 
Report Transcription
Konstruktor list 13_5.indd - Konstruktor
KONSTRUKTOR Dionica Dugopolje – Šestanovac prije roka novine - I N E N J E R I N G Broj Srpanj 2007. Godina VIII 13 d . d . S p l i t List izlazi periodièno i dijeli se besplatno Snimio: M. Raos K O N S T R U K T O R D Dionica Dugopolje-Šestanovac, Autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, duga 37 km, èija je gradnja trajala dvije godine, dovršena je deset dana prije roka te sveèano puštena u promet 27. lipnja. Trasa prolazi kroz brdovito krško podruèje te po broju objekata spada u jednu od najzahtjevnijih dionica autoceste s èetiri tunela, desetak nadvonjaka i podvonjaka, èetiri vijadukta, tri prijelaza za ivotinje, više propusta te mostom preko Cetine s odmorištima. Izvela ju je u cijelosti hrvatska graðevinska operativa na èelu s Konstruktorom a u gradnju je uloeno 1,6 milijardi kuna. Konstruktor je izveo 8,5 km trase, tunele Bisko i Straina, vijadukte Periæi i Bulati, podvonjake Miloševa draga, Banjaèe i Babajiæi, Nadvonjak Humèiæ te Most Cetina, jedan od najljepših i najzahtijevnijih objekata dionice. Duine 148 m, raspona luka 90 m, most premošæuje kanjon Cetine na 100 m visine iznad rijeènog toka i odlièno se uklopio uokoliš, na koji puca pogled s odmorišta s obje strane kanjona. Radovi se nastavljaju na poddionicama Šestanovac-Ravèa i Ravèa-Ploèe ukupne duine 97 km, koje bi trebale biti dovršene do kraja 2008. NEŠTO TU NE ŠTIMA N Nevjerojatna je èinjenica da u petnaest godina uspješnog poslovanja Konstruktora koji je od firme u steèaju postao najjaèa graðevinska tvrtka u Hrvatskoj zahvaljujuæi pameti, umješnosti i kvaliteti rada, u javnosti nijednom nije bilo rijeèi hvale i podrške bez zadrške. Naprosto je uvrjedljivo za svih 3000 njegovih djelatnika i još toliko kooperanata, koje uostalom nitko ne pita za mišljenje, da se njihov zajednièki uspjeh blati kojekakvim insinuacijama o kriminalnim radnjama zahvaljujuæi kojima su odrali i ojaèali tvrtku, redovito primaju plaæe i ive pristojnim ivotom. Nešto su „zamutili s pretvorbom“ kau senzacionalizam, utilo i traè. Pa i da jesmo, što onda! Hvala ti Boe da smo zaobišli onaj korumpirani Fond, danas bismo bili na burzi rada, a drava bi imala puno veæu štetu. Ni rijeèi razumijevanja za štetu nanesenu Konstruktoru, jer izgubili smo veliki posao zbog neargumentiranih i neobjektivnih napisa u medijima, kao da njegovi ljudi ne ive od profita nego od zraka. Konstruktorovci su se izborili za svoje ljudsko dostojanstvo po zakonima pravne drave i pravilima trišnog poslovanja u èemu se mnogi nisu snašli, ili su se snašli samo pojedinci za svoj osobni profit zaboravljajuæi na ljudskost. ivimo od našega rada, i od rezultata toga rada sudjelujemo i u društveno odgovornom poslovanju, što je sasvim nešto drugo od socijalne ustanove. Krvavo smo radili na cestama i autoputevima, izgradili na stotine objekata, prvi smo od graðevinara samostalno izišli na zahtijevna inozemna trišta u oštroj svjetskoj konkurenciji i u tom smjeru ne posustajemo. Greške ispravljamo u hodu i organizacijski se preustrojavamo kako bi spremno doèekali moguæe potrese na trištu graðevinarstva. Nismo tvrtka od juèer ni za godinu dana. ivimo u vremenima kada se neki optuuju da nemaju „poduzetnièku crtu“, a neki pak jer je imaju, ali po onoj narodnoj „za dobrim se konjem prašina die“, konstruktorovci se ne boje za svoju buduænost. Odrana godišnja skupština dionièara N Na redovnoj Godišnjoj skupštini dionièara odranoj 25. svibnja, deset predstavnika malih dionièara Konstruktora jednoglasno je podralo izvješæe Uprave o poslovanju tvrtke za 2006. godinu. Iz izvješæa je vidljiv konstantan rast i napredak u svim segmentima poslovanja. U 2006. godini ostvaren je ukupni prihod od 1,8 milijardi kuna, što je za 40,88 % više nego u 2005. Rezultat je to intenzivnih aktivnosti naše tvrtke na trištu graðevinarstva. Širenjem tog trišta, uz dodatne napore, moe se oèekivati da æe se taj trend nastaviti i u 2007. Ulaganja u nove investicijske projekte, kupnja i obnova opreme te ostale materijalne imovine rezultirali su poveæanjem ukupnog rashoda za 40,73% više u odnosu na prošlu godinu. Ostvarena dobit, nakon oporezivnja, iznosi 25 milijardi kuna, što je za 50% više u odnosu na prošlu godinu. Ostvarena dobit po zaposleniku poveæana je za 45% , što najbolje govori o trendu rasta efikasnosti poslovanja i stvaranju novih vrijednosti. Skupština dionièara donijela je odluku, prihvativši prijedlog Uprave, da se 19,87% dobiti dodijeli jednokratno u dividendu koja iznosi 50,63 kn po dionici, što je za 11% više u odnosu na prošlu godinu. Poslovna politika Mali dionièari podrali su poslovnu politiku Uprave u proteklom razdoblju na temelju koje je Konstruktor izrastao u najjaèu graðevinsku tvrtku u zemlji. Povratak Konstruktora na inozemno trište u 2006. godini nizom ugovorenih poslova velika je garancija da æe se uspješno poslovanje nastaviti i u 2007. I ubuduæe æe se puna pozornost posvetiti kadrovima kao najdragocijenijem resursu te sredstvima rada, bez kojih su ozbiljan nastup i konkuren- tnost na trištu nezamislivi. Konstruktor veæ due vrijeme zadrava broj od oko 2300 zaposlenih, koji tijekom godine varira za nekoliko desetaka, ovisno o poslovima. U 2006. godini broj uposlenih porastao je za 2,6%, što se najviše odnosi na visokostruèni kadar (4,4%). Stipendiranje, doškolovavanje i uopæe poveæanje razine struènosti i znanja i dalje ostaje vaan segment poslovne politike. U sredstva rada i dalje æe se ulagati selektivno, prema potrebi posla. Teit æe se njihovom racionalnom korištenju uz angaman uspješnih kooperanata i druge graðevinske operative. Nakon znatnih ulaganja u opremu za gradnju autocesta u Hrvatskoj u 2006. ponovo se ulae u nabavu novih sredstava u iznosu od 70,3 milijuna kuna, što je za 3,2 puta više nego u prethodnoj godini. To se u prvom redu odnosi na vrlo skupu opremu za podvodne radove za potrebe izgradnje i obnove luke Gru. U iduæem razdoblju uloit æe se napori za bolje uhodavanje i proširenje djelatnosti novih pogona koji su otvoreni prošle godine. Vanost raspolaganja vlastitim proizvodnim pogonima dugogodišnje iskustvo pokazuje neophodnim za operativne potrebe gradilišta. Veliki broj ponuda i objekata koje gradimo trai velika sredstva za pokriæe jamstvima, pa je u protekloj godini poveæan broj banaka s kojima suraðujemo, a širi se i suradnja s osiguravajuæim kuæama, ne samo zbog zahtjeva naruèitelja veæ i radi poveæanja naše poslovne sigurnosti. U praksi dokazani poslovni trendovi unaprijeðivat æe se i aktualizirati prema stanju i odnosima na trištu, i to sve radi zadovoljavanja naših kupaca i naruèitelja naših usluga te dograðivanja veæ steèenog ugleda. novine Izdavaè: “KONSTRUKTOR-INENJERING” d.d. SPLIT, Svaèiæeva 4/I, tel.: 021/40 92 00, fax: 48 70 47, e-mail: [email protected], www.konstruktor-split.hr • Ureðivaèki kolegij: eljko deriæ, Draen Graniæ, Magda Marasoviæ. Margita Vrtlar • Tekstove pripremila i uredila: Magda Marasoviæ Lektor: Slobodana Matijeviæ • Dizajn: Duje Šiloviæ • Foto: Konstruktorov arhiv • Grafièka priprema: ACME • Tisak: OXA, Split O B R A D A P O N U D A UGOVORENO POSLOVA PREKO 3 MILIJARDE KUNA VRIJEDNOSTI U odjelu kalkulacija mjeseèno se obradi dvadesetak ponuda (. Petrièeviæ, K. Kojundiæ i I. Deliæ) KONSTRUKTOR IZVAN GRANICA HRVATSKE Z Završavanjem velikih investicija u cestogradnji i cestograðevnoj infrastrukturi koje su u poslijednjem desetljeæu najveæim dijelom zapošljavale Konstruktorove kapacitete, obrada trišta pojaèala se i izvan granica Hrvatske. Konstruktor tu ima dugogodišnje iskustvo još od daleke 1965. godine kada smo gradili u destak zemalja svijeta. Povratak na inozemno trište uslijedio je najprije u zemljama susjedima pa tako u Bosni i Hercegovini gradimo hidroenergetske objekte i ceste, a u prošloj godini nudili smo 7 poslova u vrijednosti od oko 420 milijuna kuna. Gradimo i u Crnoj Gori gdje smo plasirali ponuda u vrijednosti od 730 milijuna kuna. U Sloveniji smo nudili oko 760 milijuna kuna vrijedne radove na pet projekata, a u Srbiji 2 projekta. Po vrijednosti nuðenih radova treba izdvojiti i Èešku Republiku s više od 1,3 milijarde kuna vrijednosti ponuda. Nudili smo ceste u Slovaèkoj i Albaniji, u Aliru cestovne tunele i druge objekte infrastrukture, a u Saudijskoj Arabiji luku i mostove. Veliki uspjeh krajem prošle godine bilo je ugovaranje posla na izgradnji cestovnog raskrija u industrijskoj zoni Dohe, glavnog grada drave Qatar gdje oèekujemo daljnji angaman na gradnji mree autocesta. Kako bismo bolje upoznali trišta zemalja u kojima plasiramo svoje ponude, u smislu kretanja investicija i razvojnih programa te stekli informacije vane za praæenje konkurentnosti naših ponuda, otvorili smo predstavništva i podrunice u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Qataru, Albaniji i Libiji, a èesto udruujemo svoja znanja, sposobnosti i iskustva s drugim dokazanim poslovnim subjektima u cilju što boljeg plasmana na stranim trištima. Na temelju sve veèeg broja ponuda moe se oèekivati da veæ u 2007. doðe do ugovaranja novih poslova. N O V I P O S LO V I U C R N O J G O R I OBNOVA MAGISTRALNE CESTE ZA KOLAŠIN K Konstruktor je dobio novi posao u Crnoj Gori na rekonstrukciji magistralne ceste Mioska-Kolašin. Radi se o 9 km dugoj trasi sa 13 objekata na kojima æe trebati izvršiti veèe ili manje zahvate obnove (dva vijadukta, sedam tunela, dva portala i jedna galerija). Radovi æe se izvoditi parcijalno po sekcijama u vrlo oteanim uvjetima kontinuiranog prometa. Zimski period takoðer æe biti teak jer se radi o sjevernom dijelu Crne Gore gdje su zime vrlo oštre pa loši vremnski uvjeti blokiraju rad i do šest mjeseci. Radovi æe zapoèeti 15. rujna, nakon turistièke sezone, a ugovoreni rok izvoðenja je 14 mjeseci. Tijekom 2006.godine natjecali smo se ukupno za 170 projekata u vrijednosti od 13,5 milijardi kuna od èega je ugovoreno èak 25% ukupne vrijednosti ili 3,3 milijarde kuna. Znatno smo poveæali i broj ponuda za inozemno trište, ukupno 40 ponuda ili 24% èija je vrijednost èak 50% od ukupne vrijednosti nuðenih poslova. Najviše smo nudili radove cestogradnje i cestovnih objekata (43%) u vrijednosti od oko 9,1 milijardi kuna, zatim objekte visokogradnje (29%), te komunalnu infrastrukturu i pomorske objekte (25%). Najviše je ugovorenih radova u cestogradnji, 2,2 milijarde kuna ili više od 66%. Na energetske objekte odnosi se više od 15%, a na komunalnu infrastrukturu i pomorske radove 14,5%. Za mnoge plasirane ponude naruèitelji još nisu donijeli konaène odluke o dodijeli posla. U 2006.godini izvodili smo radove na ukupno 105 objekata, od kojih je 58 dovršeno, a radovi na ostalima nastavljaju se u 2007. godini. S O P E R AT I V E KONSTRUKTORU OTVORENA VRATA ZA KVALITETNE GRAÐEVINARE V Veliki rast Konstruktora koji je danas angairan na oko sto gradilišta i pogona konstantno zahtijeva dopunu struènog proizvodno-tehnièkog osoblja svih profila od tesara, armiraèa, poslovoða, tehnièara do inenjera. Potreba za kvalitetnim ljudima u narednim godinama sigurno æe biti još izraenija, jer se veæ u ovoj godini oèekuje realizacija radova od dvije milijarde kuna, a opravdano je oèekivati njezin rast u narednim godinama. U prvih šest mjeseci ove godine završavaju se radovi na oko 47 gradilišta, a oèekuje se dobivanje poslova na novim objektima. Fluktuacija ljudi je velika pa je praæenje, planiranje i koordiniranje ljudskim potencijalima vrlo vaan segment poslovanja, a kvaliteta rada mora biti osnovno mjerilo za ocjenjivanje i nagraðivanje ljudi, naglašeno je na sastanku Operative. Kvalitetnim ljudima treba omoguæiti uvjete rada u kojima æe moæi pokazati i dokazati svoju struènost i kreativnost te stalno raditi na poboljšanju tih uvjeta. Konstruktor je tvrtka s tradicijom i s izvjesnom buduænošæu koja pojedincu zasigurno prua sigurnost planiranja vlatitog ivota. novine 3 Proboj tunela “Pod Vugleš” T „Toèno u podne”, 14 lipnja, promatraèi, njih pedesetak, koji su se okupili ispod nadstrešnice od leksalnih ploèa izmeðu tunela Pod Vugleš i Javorova kosa prisustvovali su èudnom prizoru, kao iz sience fiction filmova, iz brda je izronio bager ovjenèan zelenilom Bio je to proboj june tunelske cijevi Tunela Pod Vugleš u sklopu radova na ureðenju Poluautoceste Rijeka-Zagreb u puni profil, za što je još ostalo 44 km. Proboj Tunela Pod Vugleš zanimljiv je s ininjerske strane, jer ovdje nije bilo moguèe primjeniti uobièajni postu- 4 novine pak i pripremu za proboj upravo zbog nastrešice. Inaèe oba dva tunela kopana su u vrlo teškom terenu pa se 590 m dugaèak Tunel Pod Vugleš skoro u cijelosti nalazi pod podgradnim sistemom „cijevnog kišobrana”. Ekipa koja je izvršila proboj prošla je ispod nastrešice duge pedesetak metara i odmah zapoèela s iskopom june cijevi Javorove kose. Od 1490 m tunela za iskop je još preostalo 400 m, a Konstruktor nastavlja s iskopom s jedne i druge strane. Na Autocesti Rijeka-Zagreb ima ukupno 13 tunela, a od njih je Kon- struktor radio na njih 5 i to po kronološkom redu: Vršek (885m), Pod Vugleš, Javorova kosa, Roman brdo (530 m) i Èardak ( 601 m). Treba naglasiti da je proboj ovih Gorsko kotarskih tunela bio vrlo zahtijevan i teak posao zbog konfiguracije terena i lošeg sastava tla te vrlo oštrih zimskih uvjeta, ali je prošao bez ijedne tee nesreæe. Tomu u prvo redu treba zahvaliti uigranoj tunelaškoj ekipi „sa sjevera” na èelu s Ivanom Galiæem, pok. Vinkom Depederom, Anðelkom Siskom, Vladom Krajnikom, Ivicom Deliæem i Dinom Bajgoriæem. HOTEL “AMFORA” ZAVRŠEN U ROKU O Obnova i rekonstrukcija Hotela “Amfora” u Hvaru za investitora „Sunèani Hvar” u svakom je pogledu bila specifièan projekt od definiranosti same lokacije postojeæim stanjem, kratkih rokova, eskluzivnosti idejnog projekta londonskih dizajnera koji je trebalo uskladiti s moguænostima izvoðenja, sinhroniziranog rada mnogobrojnih kooperanata te svih onih problema zbog kojih se ne kae uzalud „bolje graditi novo, nego obnavljati staro”. Kako nam je rekla Ranka Zavoreo, glavni inenjer projekta ovaj projekt od samog poèetka pratilili su problemi i oko papirnatog dijela regulacije graðenja. Projektna dokumentacija stizala je u hodu sa èestim izmjenama, a èekalo se i na graðevinsku dozvolu bez koje se radovi nisu mogli razvijati planiranom dinamikom. Ipak, Konstruktor je uspješno priveo radove kraju pa je 15. srpnja Hotel “Amfora” primio prve goste. Nakon što je uspješno završena I faza koja se odnosila na ureðenje 340 soba u lijevom i desnom krilu hotela u prosincu prošle godine zapoèela je druga faza koja obuhvaæa centralnu zgradu gdje se nalaze javni i servisni prostori, adaptacije sjevernog krila sa 91 sobom te izgradnju novog bazena. Hotel je tako dobio potpuno novi lobi s recepcijom, kuhinju s glavnim restoranom, dvije konferencijske dvorane te vanjski bazen s èak èetiri vanjska restorana. Radovi su zapoèeli rušenjem starog bazena, starih obloga i zidova centralnog dijela, te demontaom starih instalacija. Tada su se javili problemi oko iznalaenja deponija za odvoz graðevinskog šuta. Sve se riješavalo u hodu. Trebalo je organizirati i koordinirati rad oko 300 ljudi, koji su se istovremeno nalazili na gradilištu jer se najveæim dijelom radilo o zanatskim radovima koji su zahtijevali visoku kvalitetu izvoðenja zbog sofisticirane infrastrukturne opreme koja se ugraðivala. Glavni inenjer gradilišta, Zdravko Rušèiæ istièe da su najveæi problem predstavljale izmjene projekta koje su stizale naknadno pa je trebalo prepravljati veæ izvedeno stanje. Najzahtjevniji dio posla bio je bazen nepravilnog oblika, površine oko 650 m2, na više nivoa, odnosno s kaskadama od umjetnog kamena, koji mu daje izgled prave lagune, te nizom drugih popratnih sadraja Dio tih sadraja kao što je wellness i spa-centar te hortikulturne površine sa zidiæima i šetnicama koje æe se ruèno raditi od lomljenog kamena izvest æe se u treæoj zasebnoj fazi nakon turistièke sezone. Svi vanjski sadraji proteu se na oko 4 tisuæe kvadrata, od kojih æe onaj dio koji graðevinski neæe biti završen u ovoj sezoni biti prekriven platnenim “banerom”. novine 5 MOST ”RASOVO” U Piše: Zoran Šarèeviæ, dipl.ing.grað. N Nakon dvadesetak godina od izgradnje Tunela Vrmac izmeðu Tivta i Kotora Konstruktor-inenjering ponovno je nazoèan na trištu Crne Gore. Projektiranje i izgradnju Mosta Rasovo koji premošæuje rijeku Lim u opæini Bijelo Polje, Konstruktor-inenjering dobio je na meðunarodnom javnom natjeèaju, a vrijednost radova je oko 1,5 miljun EUR-a. Most je lociran sjeverno od centra Bijelog Polja u industrijskoj zoni Rasovo, uz magistralni put RibarevinePrijepolje. Nalazi se na trasi buduæe obilaznice oko Bijelog Polja te njegova realizacija predstavlja poèetak gradnje obilaznice, najznaèajnijeg infrastrukturnog projekata za tu opæinu. Investitor radova je Direkcija javnih radova Republike Crne Gore zajedno s Opæinom Bijelo Polje. Projekt mosta izradio je Ante Runjiæ, dipl.ing.grað., iz Projektnog biroa Konstruktor. Na gradnji mosta, uz Konstruktor-inenjering, angairana je i tvrtka KonstruktorNeretva iz Èapljine, BiH. Radovi su izvoðeni preko Podrunice Konstruktor-inenjeringa sa sjedištem u Podgorici. Direktor Podrunice Milorad Pustahija uloio je mnogo truda pri uspostavljanju pravnog i financijskog sustava nunog za funkcioniranje svih sudionika u projektiranju i graðenju što su dolazili iz tri drave. Glavni inenjer projekta bio je Zoran Šarèeviæ, inenjer gradilišta Andrija Dodig, dok je radovima na samom mostu rukovodio Miho Suliæ uz pomoæ Davora Boškoviæa. Pri izgradnji mosta ostvarena je izuzetna suradnja s investitorom kao i lokalnim podizvoðaèima. Izgradnja mosta trajala je šest mjeseci i završena je u predviðenom roku, odnosno poèetkom listopada 2006. 6 novine Tehnièki opis objekta Most Rasovo gredni je most s prednapregnutom rasponskom konstrukcijom preko šest polja ukupne duine 140 m. Glavna rasponska konstrukcija mosta je monolitna armiranobetonska ploèa debljine 125 cm, koja se oslanja na pet srednjih (rijeènih) stupova, elisapstog popreènog presjeka, debljine 0,90 m èija visina varira od 5 do 8,76 m. i dva obalna oslonca, s osnim rasponima 20,0+25,0+25,0+25,0+20,0 m. ” U CRNOJ GORI Os mosta poloena je u pravcu. Uzduni nagib mosta je 0,5%, a popreèni jednostrani 2,5%. Most ima dvije kolnièke trake širine po 3,5 m i dvije pješaèke staze širine po 2,05 m, tako da ukupna širina mosta iznosi 11,10 m. Projektna koncepcija mosta kao monolitne armiranobetonske prednapregnute konstrukcije, uz kvalitetno izvoðenje, omoguæuje veliku trajnost objekta, jednostavnu kontrolu i male troškove odravanja, a i u estetskom pogledu je bolja od polumontanih konstrukcija. Upravo zbog tih prednosti monolitni naèin izgradnje mostova sve je zastupljeniji u svijetu, bez obzira što je do 30% skuplji od polumontane izgradnje. Opis tehnologije graðenja Temeljenje mosta izvedeno je preko plošnih temeljnih ploèa na naèin plitkog temeljenja klasiènim naèinom iskopa temeljnih jama bez posebne zaštite. Za tri stupa u rijeci nuna je bila upotreba pumpi za zaštitu graðevnih jama od prodora vode. Neuobièajno visok vodostaj rijeke Lim znatno je oteavao izradu temelja središnjeg rijeènog stupa. Temelj je izveden pomoæu otvorenog èetvrtastog bunara, armiranobetonskih zidova debljine 30 cm, koji je betoniran na privremenom nasipu i s novine 7 iskopom spušten na projektiranu kotu. Dno bunara spušteno je minimalno 1,5 m duboko u èvrsto tlo. Nakon spuštanju bunara na projektiranu kotu betoniran je èep debljine 40 cm, voda je ispumpana, te je izveden temelj i stup u suhom. Dno temelja stupa je oko 4 m ispod razine rijeke Lim. Gornji dijelovi stupova izvedeni su na klasièan naèin. Rasponska konstrukcija izvoðena je na skeli uz uporabu klasiène oplate. Betoniranje je izvedeno u segmentima sistemom polje po polje, pri èemu su odsjeèci bili dugi 25 m, osim posljednjeg koji je bio dug oko 15 m. Prvo je betoniran prvi segment od 25 m s konzolnim prepustom iznad stupa u osi 2 duine 5 m. Nakon postizanja minimalne marke betona MB 30, izvršeno je prednapinjanje po elaboratu iz projekta, nakon èega je skela otpuštena i prenesena u podruèje sljedeæeg odsjeèka. Operacija je ponavljana sve do završetka posljednjeg segmenta izmeðu stupa 6 i krajnjeg oslonca 7. Svi oni koji se bave gradnjom mostova dobro znaju da je tehnologija izrade rasponske konstrukcije osnovno što mostu daje na teini i sloenosti izvedbe. Iako je Konstruktor izveo cijeli niz velikih i sloenih mostova, Most Rasovo je za njegove struènjake predstavljao novi izazov. Razlog tome nisu bili ni veliki stupovi, ni veliki rasponi veæ tehnologija izrade monolitne AB prednapregnute ploèaste rasponske konstrukcije sistemom polje po polje. Taj kvalitetni postupak grad- 8 novine nje u Hrvatskoj je uglavnom zanemarivan zbog nešto veæe cijene koštanja tako da Konstruktor nije raspolagao potrebnom tehnologijom za tu vrstu gradnje. U kratkom roku trebalo je projektirati most te nabaviti novu opremu. Istraivanje trišta pokazalo je da je njena cijena vrlo visoka, a rok isporuke upitan. Stoga se izradi prvog odsjeèka, koji se nije nalazio iznad rijeke, pristupilo pomoæu teške cijevne skele TC 500 koja nam je bila dostupna. U meðuvremenu je projektirana i nabavljena modularna rešetkasta konstrukcija duljine 6 m, pomoæu koje se meðusobnim spajanjem moe formirati nosiva rešetka razlièitih duljina. Istovremeno te rešetke mogu sluiti kao nosiva rešetka za navlaènu rešetku (lansirku) pomoæu koje se mogu montirati nosaèi teine do 150 t na rasponima do 50 m. Ukupno je nabavljeno 40 rešetki od 6 m, od kojih je meðusobnim spajanjem napravljeno 10 rešetki od 24 m, a koje su bile dovoljne za zaskeljivanje dva polja rasponske konstrukcije. Odluka da se nabave rešetke za dva polja, kasnije se pokazala kljuènom u stizanju zadanih rokova, što su došli u pitanje zbog velikog vodostaja. Za oslonce rešetke su iskorišteni elementi teške cijevne skele TC 500 kao i èelièni elementi kojima se raspolagalo. Bitno je istaknuti da je svaka rešetka bila oslonjena neovisno o drugima, što je uvelike olakšalo demontau i premiještanje rešetki. Radi smanjenja progiba i poveæanja sigurnosti èeliène rešetke su preko krajeva izbetoniranih konzola dodatno pridravane pomoæu sustava jake grede i Dywidag vijaka. Kompletnu tehnologiju su zamislili, projektirali i u praksi primjenili struènjaci Konstruktora. Izgradnjom Mosta Rasovo Konstruktor-inenjering pokazao je svoju elastiènost i sposobnost da u kratkom roku usvoji i primijeni nove tehnologije. Tako je dugaèkom popisu izvedenih objekata razlièitih konstrukcija dodao i ovaj integralni most koji moe biti primjer za primjenu te tehnologije u daljoj gradnji cestovnih objekata. KONSTRUKTOR NA IZGRADNJI HIDROENERGETSKIH OBJEKATA U Povratak hidroelektrana U svojoj pola vijeka dugoj povijesti Konstruktor se specijalizirao za izgradnju hidroelektrana i po toj djelatnosti postao poznat ne samo na prostorima bivše drave veæ i u inozemstvu. Skoro da i nije bilo hidroelektrane na ovim prostorima na èijoj izgradnji nije sudjelovao kao glavni izvoðaè, a samo u tri sluèaja kao podizvoðaè. Bili su to objekti raznih tipova i velièina. Gradio je hidroelektrane kapaciteta od 2 x 3,75 MW (HE Golubiæ) do 6x150 MW (HE Kafue Gorge, Zambija), tunele profila od 2 m do 17 m, te podzemne prostorije dimenzija i do 297x36x27 m (podzema trafo-komora HE Bekhme, Irak). U Hrvatskoj je izgradio Peruèu, Zakuèac I i II, Dubrovnik, Senj, Orlovac, Golubiæ, Obrovac i Ðale; u Bosni i Hercegovini Ramu, Èapljinu, Grabovicu, HE Peæ-Mlini; u Makedoniji Tikveš; u Srbiji Zavoj gdje je kao podizvoðaè izveo specifiènu vodnu komoru. U Sri Lanki Konstruktor je izgradio u cjelini hidroenergetske sustave Maskeliya Oya i Polgolla, a u Zambiji (kao podizvoðaè), sudjelovao je u znatnom dijelu na izgradnji hidroelektrane Kafue Gorge. Angaman na hidroelektrani Bekhme u Iraku prekinut je 1990. godine zbog ratnih okolnosti u zemlji. Rat i poslijeratne prilike prekinule su ulaganja u hidroenergetske objekte. U tom periodu dolazi i do restrukturiranja Konstruktora. Znakovito je da je zadnji veliki posao starog Konstruktora bio upravo HE Ðale. Zahvaljujuæi njenoj izgradnji uspio je preivjeti još èetiri godine. Stvaranje novog Konstruktora obiljeila je, uz Maslenièki most, kao poèetak jedne nove specijalnosti, rekonstrukcija prve Konstruktorove hidroelektrane Peruèe, koja se odvijala u ratnim okolnostima. Simbolièan je to spoj novog i starog, na èemu i poèiva snaga Konstruktora. Zahvaljujuæi upravo respektabilnim referencijama s podruèja izgradnje hidroenergetskih objekata Konstruktor se nakon sedamnaest godina ponovno vratio hidroelektranama. Angairan je na izgradnji HE Peæ-Mlini kod Gruda u BiH, gdje je uspješno izveo dovodni tunel, ulaznu graðevinu, vodnu i zasunsku komoru, strojarnicu, rasklopno postrojenje i odvodni kanal. Bio je to povratak na njegov stari teren koji se nastavlja dobijanjem posla na HE Mostarsko blato, i to u cijelosti svih graðevinskih radova. I Elektroprivreda Hrvatske nakon dueg perioda ponovno poæinje izgradnju hidroenergetskih objekata. Konstruktor je angairan na izgradnji HE Lešæe na rijeci Dobri u Lici. Tomo Radoš dipl. ing. grað., Zdravko Æosiæ - voditelj laboratorija, Damir Nekiæ ing. str. - voditelj str. slube, te mladi inenjer Vlatko Milièeviæ koji je uz Miju Nikše izradio i obradio organizaciju i tehnologiju pripremnih i glavnih radova za HE Lešæe. Ponovno se kao nekada okuplja ekipa vrsnih graðevinskih inenjera i tehnièara koji æe u svakom trenutku biti spremni izvesti i najsloeniji objekt. Uvijek avangarda Konstruktor je meðu prvima koristio najnaprednija dostignuæa na gradnji V. Milièeviæ, Z. Æosiæ, T. Radoš, M. Braviæ, M. Nikše, G. Èelar i D. Nekiæ Tim za hidroelektrane Na èelu s Mijom Nikšom, dipl. ing. grað., koji iza sebe ima iskustvo rukovoðenja izgradnjom èetiri hidroelektrane, ponovno se formira tim za tu vrst radova. Uz neke stare konstruktorovce s iskustvom na tim objektima kao što su graðevinski tehnièari Ivica Deliæ i Ilija Šimiæ na HE Lešæe te inenjer Vilko Buntiæ na HE Mostarsko blato, iskustvo na HE Peæ-Mlini stekli su i neki novi momci kao inenjer Tomo Grizelj, glavni inenjer gradilišta HE Mostarsko Blato, tehnièar Marinko Braviæ, sada na HE Lešæe, inenjeri Joško Èupiæ i Gordan Èelar, glavni inenjer gradilišta HE Lešæe, nasutih i betonskih brana, na iskopima, podgraðivanju i izvedbi betonske obloge tunela i drugih podzemnih prostorija (strojarnice, trafokomore...), vodnih komora, tlaènih cjevovoda (horizontalnih, vertikalnih i kosih), kanala, vanjskih i podzemnih strojarnica i rasklopnih postrojenja te svih prateæih radova. Uz ime Konstruktor vezuje se i niz originalnih rješenja u realizaciji pojedinih objekata u sustavu hidroelektrana. Meðu prvima se koristi novom austrijskom tunelskom metodom (NATM) pri gradnji tunela i podzemnih prostorija, a pri iskopu tunela rotacijskim strojevima, pa i strojem za iskop u punom profilu takozvanom „krticom“. novine 9 HE „ LEŠÆE“ Hidroelektrana Lešæe prva je hidroelektrana koja se gradi u Hrvatskoj od njezinog osamostaljenja, i dvadesetèetvrta na prostoru Hrvatske. Nalazi se na rijeci Dobri u Lici i njezinom izgradnjom zaokruuje se hidroenergetsko ureðenje sliva rijeke Dobre koje èini HE Gojak s branom i akumulacijom Bukovnik te brana i akumulacija Sabljaki koja zahvaèa vode Zagorske Mrenice. HE Lešæe snage 2 x 21 MW bit æe visokoautomatizirano postrojenje kojim æe se upravljati daljinski iz HE Gojak bez prisutnosti stalne posade. S energetskog stanovišta HE Lešæe je vrijedan energetski objekt u hrvatskom elektroenergetskom sustavu koji æe proizvoditi vršnu energiju bez posljedica za ljude i okoliš. Prva istraivanja moguænosti izgradnje HE Lešæe zapoèela su još 1982. godine, dok je gradnja prijavljena tek 2003., a stvarni poèetak izvoðenja pripremnih radova zapoèeo je u rujnu 2005. Pripremni radovi Pripremne radove za izgradnju HE Lešæe Konstruktor je zapoèeo u rujnu 2005. a završio u srpnju prošle godine. Oni su obuhvaæali sve predradnje za organiziranje gradilišta, gradnju obilaznog tunela, uzvodnog i nizvodnog zagata za skretanje voda Dobre kroz tunel te stvaranje uvjeta za izgradnju gravitacijske brane i strojarnice. Rekonstruirano je 3125 m lokalne ceste kao pristupne ceste do gradilišta. Izraðeni su platoi za naselje i pogonske objekte, te 1050 m duga pogonska cesta na samom gradilištu Za gradnju te serpentinske ceste u vrlo strmom, nepristupaènom kanjonu rijeke Dobre dubine do 80 m bilo je potrebno izvesti 90 000 m3 iskopa u teškim uvjetima. Pripremni radovi obuhvaæali su i gradnju gradilišnog vodovoda duine 3000 m s jednom prepupnom stanicom i vodospremom zapremnine 2x200 m3. Radovima je rukovodio dip. ing. grað. Joško Èupiæ na èelu ukupno osamdesetak konstruktorovih radnika. Na platoima u krškoj prirodi kanjona niknulo je lijepo ureðeno kontejnersko naselje sa stambenim dijelom, slubenim prostorijama, te kuhinjom i restoranom kapaciteta i do 250 ljudi gdje æe konstruktorova Sluba ugostiteljstva pruati usluge prehrane za sve sudionike u gradnji. 10 novine Glavni radovi Izgradnja HE Lešæe planira se izvesti u roku od 35 mjeseci, s tim da æe se objekti u obvezi po posebnim uvjetima (mostovi Dobra i Ribnjak, regulacija nizvodnog korita, ureðenje okoliša, kupalište, vidikovci i autobusno stajalište) izvesti u razdoblju od lipnja 2007. do polovice 2009. godine. Glavni radovi zapoèeli su u prosincu 2006. godine. Konstruktor je ugovorio kompletne iskope graðevinske jame za branu i strojarnicu te gradnju brane i pregrade na lijevoj obali, te tehnièka promatranja. Glavni inenjer gradilišta je Gordan Èelar, dipl.ing. grað. Svi iskopi su završeni te izvršene pripreme za poèetak betoniranja brane. Instalirana je grandiozna konstrukcija kabel-krana nosivosti 9 t, kupljena specijalno za radove na tom gradilištu, te montirana nova betonara mješalice od 3m3 betona. Gravitacijska betonska brana volumena 90 000 m3 betona, maksimalne visine 53 m, duine 176 m izvodit æe se u 12 konstruktivnih monolitnih blokova razlièitih širina (10,5 – 18,2 m) i duljine oko 40 m. Na lijevoj obali u nastavku brane izvest æe se betonska pregrada visine 12 m, koja æe sluiti za sprijeèavanje prolaza vode u prirodnoj depresiji zemljišta. Na gradilištu æe u špici radova biti angairano više od sto radnika. V. Buntiæ, S. Galiæ, T. Grizelj, M. Nikše, M. Milièeviæ i Z. Trkulja ispred donje vodne komore HE „MOSTARSKO BLATO“ Za investitora Elektroprivredu HZ HB, Konstruktor æe izvesti kompletne graðevinske radove za HE Mostarsko blato. Radovi obuhvaæaju ulaznu graðevinu, dovodni tunel, vodnu i zasunsku komoru, tlaèni cjevovod, strojarnicu, donji bazen i odvodni kanal. Radovi su zapoèeli koncem listopada 2006. godine, a rok završetka radova je 27 mjeseci. Projekt star sto godina HE Mostarsko blato je derivacijska hidroelektrana instalirane snage od 61 MW (2x30,5) koja æe proizvoditi oko 170 GVH elektriène energije. Planovi o njezinoj izgradnji stari su više od sto godina, a njezinom realizacijom, osim proizvodnje elektriène energije, stvorit æe se povoljniji uvjeti za razvoj poljoprivrede jer æe se vrijeme trajanja poplava bitno smanjiti. Smještena je jugozapadno od Mostara i energetski koristi vode rijeke Lištice na prirodnoj visinskoj razlici od 176 m izmeðu Mostarskog blata i doline rijeke Neretve. Projektom je definirano optimalno hidroenergetsko rješenje korištenja postojeæih vodnih resursa s minimalnim graðevinskim zahvatima u prirodno stanje. Kraško polje, Mostarsko blato, koje se rasprostire na 3.500 hektara, najmanje pet mjeseci godišnje neupotrebljivo je zbog poplava jer tunel za evakuaciju voda rijeke Lištice i podzemnih jezera, koji je sagraðen još u vrijeme II svjetskog rata, nije dostatnog kapaciteta da bi sprijeèio plavljenje. Zamijenit æe ga novi dovodni tunel puno veæeg promjera koji æe biti gotovo paralelan s postojeæim. novine 11 Akumulacija, koja æe zauzeti samo 50 hektara ukupne površine Mostarskog blata, volumena oko 1000000 m3 spojnim æe se kanalom povezati s ulaznom graðevinom koja je koncipirana tako da se energetski mogu koristiti vode koje se preliju u retenziju uz uvjet da se postojeæi tunel moe koristiti za evakuaciju velikih voda. 12 novine Radovi na gradilištu Konstruktor je radove zapoèeo krajem prošle godine iskopom pristupnog tunela dugog 171 m, koji je bio gotov u veljaèi ove godine, te se pristupilo iskopu dovodnog tunela. Dovodni tunel kroz brdo izmeðu Mostarskog blata i naselja Jasenica duljine 2,25 km, promjera 4,10 m, s maksimalnim protokom od 45 m3/s, najzahtijevniji je dio projekta. Projektiran je kao potkovièasti profil s kalotom radijusa 2.1 m. Iskop i izvedba vrši se novom austrijskom tunelskom metodom (NAMT) s ugradnjom primarne (mlazni beton, sidra, ar. mrea i remenate) i sekundarne podgrade. Radovima na objektu rukovodi Frane Buliæ, ing.grað. koji je došao iz tunelaške ekipe Tunela Straina. Rad je organiziran u tri smjene, praktièki 24 sata. Do sada je izvedeno 1000 m iskopa. Strojnom slubom rukovodi Mate Milièeviæ, ing. strojarstva, a nadzemna miniranja vodi Slavko Galiæ, ing. rudarstva. Na kraju tunela nalazi se vodostan s donjom i gornjom vodnom komorom i galerijom vodostanskih zatvaraèa. Od vodostanskih zatvaraèa do strojarnice predviðen je tlaèni cjevovod promjera 3 m i duine 310 m. Istovremeno su otpoèeli iskopi na vodnoj i zasunskoj komori te ulaznoj graðevini. Glavni inenjer gradilišta je Tomislav Grizelj, dipl.ing.grað. Na gradilištu je za sada angairano oko sedamdesetak radnika, èiji su smješataj i prehrana organizirani u privatnom sektoru. U Konstruktoru æe razmotriti i moguænost organiziranja gradilišnog naselja jer se u špici radova oèekuje preko 150 radnika. Ulaz u tunel - I. miniranje Piše: Marko Cambj, dipl.ing.stroj. SA JMOVI KONSTRUKTOROVCI NA „BAUMI 2007.“ I. Budimir, J. Rapaniæ i M. Friedl B Bauma je najveæi svjetski sajam graðevinarske opreme, a odrava se svake treæe godine u Münchenu u Republici Njemaèkoj. Posljednji je odran u travnju ove godine. Posjetilo ga je preko 500.000 ljudi, od èega èak 160.000 stranih posjetitelja. Preko 190 zemalja imalo je svoje izlagaèe, a èak 3000 izlagaèa izloilo je svoje proizvode na preko 180.000 m² zatvorenog sajamskog prostora i 360.000 m² otvorenog prostora. Samo brojke ne mogu doèarati svu velièinu ovog sajma i impresivnu demonstraciju „mehanizacijske sile“ koja se na njemu moe vidjeti. Tvrtku Konstruktor predstavljala je mala, ali skladna ekipa predvoðena M. Friedlom, J. Rapaniæem, I. Budimirom, Z. Šarèeviæem i mojom malenkosti. Na sajam smo stigli 26. travnja u jutarnjim satima. Iako je nova lokacija sajma (od 2001. godine) na najširem prstenu cesta oko Münchena, veæ na prilaznim cestama stvarala se velika guva što je najavljivalo brojnost posjetitelja. Na nepreglednom parkiralištu automobilske registracije iz cijele Europe. Fotografirali smo poloaj našeg auta kako bismo se pri povratku lakše orijentirali. Tolika kolièina automobila i ljudi èak i kod organiziranih Nijemaca pomalo stvara kaos. Izlagaèi su nam poslije rekli da veæinom koriste javni transport (metro) ili putuju organizirano autobusima, što je i najbolji naèin za oèuvanje ivaca. To je bio moj prvi posjet Baumi. Bio sam impresioniran veæ na samom ulazu na sajam. Ovdje vai pravilo pokai „što veæe i što jaèe“. Svatko tko je došao, doveo je svoj najveæi proizvod i ponosno ga izloio. Strojevi od nekoliko katova na svakom su štandu. Bez obzira što nam je prvotna namjera bila ne obilaziti štandove strojeva i mehanizacije s kojima stalno radimo te smo upoznati sa svim novostima, bilo ih nam je nemoguæe izbjeæi. Toliko sjaja, utrošenog novca i nadmetanja bilo je nemoguæe ne zamijetiti. Skoro svaki proizvoðaè imao je zakupljenu kompletnu halu te otvoreni prostor na kojem su se svaki sat vremena odvijale predstave sa strojevima u glavnim ulogama. Caterpillar je imao najveæe štandove, Komatsu ih je pratio. Hitachi je imao najveæi rovokopaè na sajmu, Terex, Liebherr dumper .... u nedogled. Nitko ne smije zaostati jer inaèe ispada iz utrke. New Holland je imao „manekena“, tj. utovarivaè W190 iz novog filma o James Bondu s Danielom Craigom. U svakom su razgovoru isticali svoje sponzorstvo nogometnog kluba Juventus za sljedeæu sezo- nu. Spoj velikog biznisa, nogometa, sporta i slavnih osoba iz svijeta filma i estrade uoèljiv je posvuda. Jedno reklamira drugo. Iveco se predstavio kao sponzor novozelandske ragbijaške reprezentacije, popularnih „All Blacksa“, vjerojatno najkarizmatiènije sportske momèadi na svijetu. Kao što je „Brazil“ u nogometu. Posebno me dojmio podatak koji su nam ponavljali na svakom štandu - Sve što je izloeno veæ je i prodano, a takoðer i sve što je u proizvodnji. Prodaja nikome nije problem. Kolièina? E, to je veæ nešto drugo! Nadmetalo se ne samo u graðevinskim strojevima veæ i u svim ostalim segmentima mehanizacije. Asfaltne baze poredane su u istom sektoru, jedna do druge, jedna viša od druge, Ammann, Fayat Marini, Benninghoven… Na vrhu platforma, s koje se moe vidjeti cijeli sajam, a i to da novine 13 je njihovo postrojenje malo veæe od konkurentskog. Dizalice su posebna prièa. U pravom smislu rijeèi penju se do neba. Slika ne moe biti impresivnija. Ma koliko voljeli ili ne dizalice i visinu, dah vam mora zastati. Meni osobno najzanimljiviji dio sajma. Prvi dan smo proveli u razgledavanju svega i svaèega, lociranju zanimljivih dijelova i izlagaèa. Vrijeme do zatvaranja sajma prošlo je iznimno brzo. Smjestili smo se u oblinjem Dachau zahvaljuæi „vezama“ naše tajnice Marice Bebiæ, jer se smještaj ponekad rezervira i tri godine unaprijed. Takva potranja za smještajem u dane sajma èini ga tri do èetiri puta skupljim nego što je uobièajeno. „Prigode beru jagode“ i u Europskoj uniji. Nama predbacuju da smo skupi, a ovdje je poskupljenje cijena u sezoni normalno. „Udri“ kad i dok moeš! Sutradan se Konstruktorova ekipa posvetila konkretnim obvezama, projektima i znanjima koja smo trebali pohvatati. Pokušali smo veæ u Hrvatskoj dogovoriti neke sastanke za vrijeme trajanja sajma, što se ipak nije moglo organizirati na naèin na koji smo zapravo eljeli. Guva je prevelika, a izlagaèi su preumorni za razgovore o ozbiljnim projektima. Ipak nismo odustali. Došli smo prije otvaranja. elja nam je bila izlagaèe uhvatiti svjee i na prepad, a u tome smo djelomièno i uspjeli. Pronašli smo tvrtku koja na kvalitetan naèin moe zadovoljiti potrebe za vibriranjem krupnozrnatog betona. Razgovarali smo s tvrtkama koje mogu izvršiti zahtjevna duboka temeljenja te ih upoznali s našim eljama i dogovorili buduæe kontakte. Obišli smo sve relevantne proizvoðaèe toranjskih i autodizalica koji nam u buduænosti mogu biti korisni. Prva polovica drugog dana zaèas je proletjela, a još mnogo toga ostalo je neobiðeno, neobavljeno. Rješenje je bilo „razviti se u strijelce“ i podijeliti uloge te na taj naèin pokriti što je moguæe više podruèja. Obiæi sve bilo je nemoguæe. 14 novine tice“, oprema za odravanje mehanizacije, kamioni, dumperi, prikolice, cisterne cementa, sita, daljinske komande, oprema za upravljanje, materijali, rezaèi, košare, diesel generatori, teleskopski vilièari. Moe li se uopæe sve nabrojiti, moe li se sve obiæi? Vjerojatno ne, ali probali smo. Što reæi za kraj? Šteta bi bila ne vidjeti taj sajam. Sada mi je jasno zašto je svake tri godine. Mislim da upravo toliko vremena treba tvrtkama da zaborave na sav šu- Betonare, tj tvornice betona SKAKO, Simem, Imer, Liebherr.... teško je sve i nabrojiti, a kamoli kvalitetno obiæi. Betonske pumpe, mokro prskanje betona, Putzmaister, Schwing, Meico, Klein.... Drobilice, Jet-grouting, bušilice, hidraulièni èekiæi, lanci, oprema za strojeve, alati, vibrovaljci, oprema za bušenje pilota, tunnel boring machines ili „kr- šur i nervozu prethodne Baume. Novac neæemo ni spominjati. Koliko smisla imaju dva sajma na godinu u Hrvatskoj, mislim da je svima jasno. Sljedeæa Bauma odrat æe se izmeðu 19. i 25. travnja 2010. Siguran sam da æe biti veæa od ove i u svakom sluèaju treba je posjetiti. Najbolje bi bilo odmah oznaèiti dane u kalendaru i rezervirati smještaj. CEMEXOVA NAGRADA MOSTU „CETINA“ M Most na Cetini, na trasi brze ceste Bisko-Kamensko, dobio je godišnju CEMEX-ovu nagradu za najbolju infrastrukturnu graðevinu u Hrvatskoj. Most duine 236 metara prelazi preko zaštiæenoga kanjona rijeke Cetine. Svojim betonskim lukom raspona 140 m prekrasno se uklopio u krški cetinski kanjon. Most je prilikom gradnje trebalo štititi od bilo koje vrste devastacije. Luk je graðen slobodnom konzolnom gradnjom, uz sustavno pridravanje kosim èeliènim zategama. Segmenti luka, duljine po pet metara, betonirani su u oplati koju je nosila samopomièna èelièna skela, tzv. „krletka“ ukupne teine 60 tona. Kompletna razrada montae, premještanja i spuštanja skele izvršena je na samom gradilištu. Most je projektirao Ante Runjiæ, dipl. in. grað. iz Projektnog biroa Konstruktor, a u potpunosti izveo Konstruktor inenjering d.d. Split SIMPOZIJ BETONSKE KONSTRUKCIJE – POKRETAÈI RAZVOJA U U organizaciji FIB-e (Meðunarodna federacija za beton), najjaèe svjetske organizacije koja ima misiju promicanja znanstvenih i izvedbenih aspekata vezanih uz betonske konstrukcije radi unapreðenja njihove primjene u tehnièkom, ekonomskom, estetskom i ekološkom smislu, u Cavtatu je odran meðunarodni simpozij na temu u kojoj mjeri mostovi, luke, tuneli, brane, vjetroelektrane i sliène konstrukcije utjeèu na razvoj i zaštitu lokalne sredine u kojoj se grade. Simpozij je organiziran uz suradnju s Hrvatskim društvom graðevinskih konstruktora, Hrvatskim graðevinskim institutom i Graðevinskim fakultetom iz Zagreba. U radu simpozija sudjelova- li su mnogi svjetski struènjaci radovima s podruèja razvoja novih materijala koji se primjenjuju u proizvodnji betona i izvoðenju betonskih konstrukcija, razvoja kompjutorskog softvera za kompleksne analize ponašanja betonskih struktura, te trajnosti, nadzora i odravanja što sve znaèajnije utjeèu na vijek trajanja betonskih konstrukcija. SKUP OVLAŠTENIH INENJERA GRAÐEVINARSTVA H Hrvatska komora arhitekata i iinenjera j u graditeljstvu dit lj t – R Razred d inenjera graðevinarstva organizirala je drugi skup u Opatiji pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva. U tri dana, koliko je skup trajao, odrano je dvadeset seminara i okruglih stolova koji su obuhvatili gotovo sve specijalistièke grane graðevinarstva, regulativu i upravljanje projektima. Ove godine, osim hrvatskih, predstavljeni Opatija 14. – 16. lipnja 2007. su i neki svjetski projekti. Uz seminare i okrugle k l stolove, t l kkojiji su di dio programa struènog usavršavanja, odran je i okrugli stol predstavnika europskih inenjerskih komora o naèinu licenciranja ovlaštenih inenjera u europskim zemljama. Usklaðivanje s normama, praksom i zakonima prihvaæenim u zemljama EU za Hrvatsku je vano za punopravno sudjelovanje u svim fazama ostvarivanja meðunarodnih projekata, jer strani investitori i zajmo- davci prihvaæaju jedino rad ovlaštenih struènjaka. t è j k U okviru seminara i okruglog stola o mostovima Konstruktor-inenjering sudjelovao je prikazom projektiranja mostova preko rijeke Cetine, o èemu su govorili Ante Runjiæ, dipl.ing.grað., eljko Skuzin, dipl.ing.grað., i Stjepan Budiæ, dipl.ing.grað. Treba istaknuti da u Konstruktoru oko desetak inenjera ima status ovlašteninih inenjera u graðevinarstvu. novine 15 novine Broj 13, srpanj 2007. PISMO JEDNOG PENZ PENZIONERA “KONSTRUKTOR JE ÈLAN MOJE OBITELJI“ H Umirovljenici Konstruktora posjetili su gradilišta mostova na rijeci Cetini nastavljajuæi tako tradiciju dugu veæ više od deset godina obilazaka znaèajnih Konstruktorovih gradilišta. Zahvaljujuæi razumijevanju Uprave prekaljeni konstruktorovci, koje veseli svaki napredak Konstruktora, te susrete s radošæu oèekuju kako bi obnovili sjeæanja na zajednièke dane rada i usporedili ih s novim organizacijama, tehnologijama i mehanizacijom koje danas vide na gradilištima. Hrvoje Kuzmiæ, duša tih susreta, poslao nam je crticu u ime svih sudionika o tome što za njih susreti znaèe. Iako više nismo aktivni, još uvijek smo jako vezani uz našu staru firmu. Prije nekog vremena jedan naš radnik, inaèe vrstan rukovatelj strojeva, doslovno mi je rekao: „ Znaš koliko volim Konstruktor da mi se èini kao da je dio moje obitelji. Da im je potrebno i da me sutra pozovu raditi, od gušta bi radija i to mukte, ne treba mi plaæa“. Eto iz tog naizgled malog detalja vidi se koliko su bivši radnici vezani uz poduzeæe, a takvih primjera ima dosta. Zato prilikom organiziranja ovih posjeta gradilištima nastojimo obavijestiti i okupiti što više ljudi. Ponekad pozovemo i naše kolege iz srodnih poduzeæa s kojima smo suraðivali te naše nekadašnje investitore. Svi se rado odazovu. Za tih naših posjeta uvijek smo rado primljeni gosti. Rukovoditelji gradilišta, tehnièko osoblje, osoblje zadueno za prehranu, svi nastoje da nam što više pokau i budu nam na usluzi. Veliko hvala svima! Posebna zahvala Milivoju Meštroviæu i Jakši Stanèiæu koji nam neposredno pomau u organizaciji ovih naših izleta . Emotivni naboj tih susreta kada se evociraju stare uspomene, pita za zdravlje i osjeæa ponos zbog velike uspješnosti Konstruktora, pomalo nas sve prodrma. Ali umor na povratku kuæi brzo proðe i veæ se išèekuje novi polazak. KINESKI GOSPODARSTVENICI U KONSTRUKTORU U U organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Splitu Konstruktor je posjetila delegacija gospodarstvenika iz Kine, koja je došla u poslovni posjet splitskoj upanijskoj komori. Radi se o predstavnicima tvrtke Material Industry Group Ltd. i predstavnicima Kineske komore za promicanje internacionalne trgovine, Hebei podkomore, koji bi htjeli uspostaviti suradnju s tvrtkama Splitsko-dalmatinske upanije. U nizu poslovnih susreta sa splitskim tvrtkama delegacija je provela sat i pol vremena u razgovoru s predstavnicima Konstruktora inenjerom Franom Koviæem, zaduenim za istraivanje ponuda za inozemno trište te Kristinom Šimiæ, voditeljicom odjela uvoza-izvoza. Razgovor je protekao u vrlo srdaènoj atmosferi. Konstruktorovci su iznijeli svoj interes za moguæu suradnju u nabavi graðevinskog materijala, strojeva i opreme za rad u zemljama kineskim susjedima kao što je Kazahstan, èije se trište obraðuje, te za moguænost suradnje u graðevinskoj djelatnosti na kapitalnim objektima u samoj Kini i trištima zemalja koje joj gravitiraju kroz formiranje joint-venturea s kineskim graðevinskim tvrtkama. Material Industry Group Ltd. dravna je tvrtka osnovana 2005. s upisanim kapitalom od 19 milijuna euro dolara. Sad ima 25 jedinica i razlièite poslovne aktivnosti. Zainteresirani su za uvoz visoko kvalitetnih 16 novine drvenih proizvoda i vina iz Hrvatske te trgovinu cestovnim graðevinskim strojevima i materijalima, graðevinskim materijalima, acetilenom iz Hrvatske. Takoðer bi eljeli istraiti provedivost investiranja u vodu u bocama i projekte namještaja. Habei se nalazi na obalnom podruèju istoène Kine i obuhvaæa dvije metropole – Beijing i Tianjin te pokriva ukupno podruèje od 187.693 km² s populacijom od 68 milijuna. Hebei ima potpun industrijski sustav koji ukljuèuje industriju eljeza i èelika, graðevinskih materijala, petrokemije, farmacije, prehrambenu industriju i proizvodnju opreme uz tradicionalne industrijske prednosti kao što su industrija rasvjete i tekstila.
