docŽenska košarka na EFZG-u
download 
Report Transcription
Ženska košarka na EFZG-u
Uvodnik Sadržaj GOSPODARSTVO Uvodnik 4 Institution matter 16 Red Bull Street Style 4 Izvoznici izvan markroekonomije 18 6 Obiteljski hoteli u RH 20 Prvi hrvatski auto 8 Cibona 22 Voda u RH 9 Izgradnja nuklearki u Japanu 24 Gospodarske vijesti 5 Profil zemlje: JAR Promocija turističke sezone 10 Grčki dug 25 Intervju: Prof.dr.sc. Darko Prebežac 12 Aviokompanije gube milijune 26 Strana ulaganja u RH Gradi se i u krizi 26 14 Quantum 27 Prva hrvatska štedionica 15 FAKULTET Uvodnik 31 Radio student 36 Vijesti s faksa 29 Financijski klub 37 Diplomski sveučilišni studij 30 Predstavljamo: Priručnik za metodologiju istraživačkog rada 32 Dani EU 33 International Week: Švedska 34 E-learning 38 Sport i faks 40 Intranet 42 eSTUDENT - CSC 44 eSTUDENT - Dani volontiranja 45 AIESEC 46 LOUNGE Uvodnik 47 Strip 54 Kuglanje 47 Cimeri iz pakla 55 ZABA referada 48 Intervju: GIBONNI 56 Recenzija filma 48 Fetsivali – najave 58 Recenzija knjige 49 HI-TECH kutak 60 From Paris with love Baba 61 50 Apoljon 61 Strahovi 51 Seks i faks 62 Nepoznato o poznatome 52 Fotograf: Juraj Stipetić IMPRESSUM Glavna urednica Ljubica Malić [email protected] Tisak Tiskara Meić www.manager–magazine.com Suradnici: Financijski klub: Vjekoslav Mesaroš Urednici rubrika Gospodarstvo – Marko Krajnović i Marko Lukačević [email protected] Fakultet – Ana Lakić [email protected] Lounge – Josipa Miklin [email protected] Novinari: Čulo Kristina, Deskar Škrbić Milan, Hrnjić Almir, Jambreković Ivana, Jurič Antonija, Jurković Kristina, Karaga Irena, Kvesić Ana, Milković Matija, Njavro Lovro, Poštovani profesori, studenti i svi koji nas rado čitate! S ponosom vam predstavljamo 80. izdanje studentskog poslovnog lista Manager! U petnaest godina postojanja, Manager je opstao samo zahvaljujući vrijednim studentima koji su prepoznali i iskusili nešto više od studiranja. Upravo je „VIŠE OD STUDIRANJA“ logo naše udruge Hrvatske studentske asocijacije (HSA), koja je nedavno proslavila svoj 18.rođendan. Kako je sve počelo? Na inicijativu skupine studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 1992.godine osnovana je Hrvatska studentska asocijacija. Samo tri godine kasnije poLjubica MALIĆ kreću svoj najuspješniji projekt – studentski poslovni list glavna urednica Manager, ne sluteći da će njihove ideje, trud i rad živjeti i nakon petnaest godina. Manager je na putu od crno-bijelog izdanja do kvalitetnog časopisa u boji prošao niz uspona i padova, ali želja za uspjehom i za učenjem živjela je kroz sve generacije. Ta ista želja živi i danas. Ona se posebno ističe u trudu naših novinara koji radi vas, naših čitatelja, iz broja u broj postaju sve bolji i vrijedniji. Danas, jedna druga skupina studenata i dalje živi san onih koji su započeli ovu priču. Želja da naši članovi dožive nešto više od studiranja još je uvijek najsnažnija i motivira nas za daljnji rad. Svakodnevno se rađaju nove ideje kako bi tradicija našeg časopisa bila što duža i iz godine u godinu uspješnija. U nadi da će neki novi studenti nastaviti održavati ovaj dugogodišnji projekt i da će on iz godine u godinu biti sve bolji, pozivam sve zainteresirane da nam se pridruže u stvaranju našeg Managera. Zahvaljujem vam na svim komentarima, primjedbama, prijedlozima i pohvalama jer nam time pomažete da budemo još bolji. Nastavite tako i dalje. Na samom kraju mog putovanja kroz Manager želim zahvaliti svim novinarima i svima onima koji su svojim radom pridonijeli stvaranju i ovog 80. broja studentskog poslovnog lista Manager, kao i svih brojeva do sada. Osim stečenog iskustva, rodila su se i divna prijateljstva te sam od srca zahvalna Hrvatskoj studentskoj asocijaciji i Manageru što su mi omogućili da i ja doživim više od studiranja. Ovom prilikom zahvaljujem i sponzorima na ukazanom povjerenju i na podršci svih ovih godina. Još jednom vas pozivam da nam se pridružite jer putovanje kroz studentske dane sa Managerom postaje zanimljivije, vrijednije i uzbudljivije. Aktivirajte se i doživite i vi nešto više od studiranja! Uz puno sreće na predstojećim rokovima i u vašem daljnjem obrazovanju, srdačno vas pozdravlja Ljubica MALIĆ , glavna urednica Vanjski suradnici: AIESEC: Martina Raškaj e – STUDENT: Josipa Kovač, Matea Brkić Deni Oreški Lektorica Irena Karaga Obadić Vedran, Pavlečić Antonio, Rimac Katarina, Smoljo Anita, Sokolić Maja, Sulejmani Anella, Suša Dalia, Šimić Ivana, Štulec Tomislav, Tomić Nikola, Vuletić Petra, Vulin Lucija Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb telefon:01/2383223 fax: 01/2335633 (s naznakom "za Manager ") Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine.Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva. Marketing i prodaja oglasa: [email protected] Grafički dizajn i prijelom Maja Kukolja Izdavač Hrvatska studentska asocijacija "member of SPINE network " manager 80/15 | 05/2010 3 GOSPODARSTVO Marko KRAJNOVIĆ i Marko LUKAČEVIĆ Urednici rubrike Gospodarstvo Poštovani profesori, kolege studenti i svi koji nas uvijek rado čitate, pred vama je 80., jubilarni broj Managera, ujedno i posljednji u ovoj akademskoj godini. Iza njega stoji predan rad naših novinara, urednika, fotografa, lektora i svih ostalih uključenih u rad Managera, kao i podrška naših vjernih sponzora. Nadamo se da smo zadovoljili većinu vaših očekivanja u protekloj akademskoj godini, te da ste u svakom broju pronašli nešto vama zanimljivo. Uvjereni smo kako ćemo najesen biti još bolji, te vas pozivamo da nam svojim sugestijama i kritikama u tome pomognete, kao i da nam se pridružite. U ovom broju u Ireninom članku čitajte o promociji nove turističke sezone, a u intervjuu sa profesorom Prebežcem pročitajte koji su zapravo glavni problemi hrvatskog turizma i kako bi ih mogli riješiti. Nikola je pisao o problemima hrvatskog izvoza i što nam zapravo nedostaje, a Milan je istražio koliko su zapravo važne određene institucije za funkcioniranje ekonomije i gospodarstva. U Lucijinom članku čitajte o dijamantu crnog kontinenta tj. domaćinu nadolazećeg SP-a u nogometu, a u Iva- ninom možete pročitati o iznimnom prirodnom bogatstvu Hrvatske. Almir je istražio kakva budućnost očekuje novi hit automobilske industrije – XD, a Tomislav piše o problemima i dugovima u hrvatskoj košarci. Vjerujemo kako ćete biti zadovoljni čitajući ove, kao i druge vrlo zanimljive članke. Svim studentima želimo puno sreće i uspjeha na posljednjim kolokvijima, kao i na predstojećim rokovima. Do idućeg broja pozdravljaju vas Marko LUKAČEVIĆ i Marko KRAJNOVIĆ Urednici rubrike gospodarstvo SVJETSKO PRVENSTVO - JAR Svjetski prvaci u freestylu Južnoafrička Republika je u transu, a do početka nogometne groznice Svjetskog prvenstva još su mjesec dana. Njihov se slobodni nogometni umjetnik „Kamalio“ u Cape Townu nadigravao za naslov Red Bull Street Style svjetskog prvaka! Ali krunu je ipak preuzeo hladnokrvni Norvežanin Anders Solum. U prilično burnom raspletu natjecanja u kreativnosti, kontroli i stilu s nogometnom loptom, nakon što su u knock-out fazi poispadali predstavnici svih nogometnih velesila, drugi naslov najboljeg svjetskog freestylera u povijesti pomalo je neočekivano osvojio 27-godišnji „ledeni sjevernjak.“ Solum je u finalnom nadigravanju ostavio bolji dojam na renomirane suce (Edgar Davids, George Weah) od domaćeg nacionalnog heroja, 21-godišnjeg Kamala Ranchoda iz Johannesburga, preuzevši time prestižnu krunu od dosadašnjeg prvaka Francuza Seana Garniera. Treći je bio Kolumbijac Christian Mayorga, a „drvenu“ medalju osvojio je Austrijanac Faruk Onmaz. Finalu su nazočili mediji iz 30 zemalja. Naš predstavnik Miran Pirner dostojno je predstavio Hrvatsku. S pet pobjeda i dva poraza u kvalifikacijskoj skupini bio je korak do ulaska u završnicu 16-orice najboljih, ispavši na bodove u krugu s predstavnicima Nizozemske i Miran Pirner 4 manager 80/15 | 05/2010 SAD-a koji su ostvarili jednaki učinak. U prethodnih 12 mjeseci organiziran je 221 kvalifikacijski turnir u šezdeset država svijeta. Ukupno je više od pet tisuća freestylera prikazalo svoje vještine u novom "nogometnom" formatu: 3 minute, 2 igrača, 1 lopta Red Bull Street Style. GOSPODARSTVO Gospodarske vijesti Odlično poslovanje Duka ta Dobit Dukata za prvi kva rtal ove godine iznosi 30 ,66 milijuna kuna, što je povećanje od čak 142,06 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Kao glavni razlog za ovakvo povećanje do bit i navodi se unapređenje poslovanja na međunarodnim tržištima, op tim izacija poslovnih procesa, povećanje ind ustrijske efikasnosti i po zitivni učinci od realiziranih ulaganja. Najveće unapređenje poslovanja i porasta prodaje zabilje ženo je na srpskom tržišt u. Iako su svi prihodi, osi m onih od prodaje na me narodnom tržištu, zabilje đužili pad u odnosu na pro šlu godinu, porast dobit ren je zbog značajnog sm i ostvaanjenja rashoda. Rashodi su smanjeni za čak 10,31 kao i materijalni troškovi posto, čiji je pad od 20,27 posto donio više od 80 milijuna de. Unatoč recesiji i sman kun a uštejenju kupovne moći Dukat povećanje prodaje i priho je pokazao da se uvijek da nije jedini način za po može bolje i da većanje dobiti. Toyota unatoč opozivima povećala proizvodn ju i prodaju Tijekom nekoliko protek lih mjeseci Toyota je s trž išta opozvala oko 10 mi čici gasa. No, unatoč tom lijuna vozila zbog grešak e u ožujku je kompanija a na papupovećala proizvodnju šir na 860 534 vozila. Ovo po om svijeta za 82,2 posto većanje proizvodnje u od odnosno nosu na prošlu godinu pra ja je u ožujku iznosila 87 ćeno je i povećanjem pro 6126 vozila, što predstavl daje koja povećanje od 182 367 lje nastavljaju, te su neda vozila. Nažalost, opozivi vno opzvana još dva mode se i dala – Lexus GX 460 i neki je zbog problema sa stabil modeli Land Cruisera Pra nošću. Također su pristali do , oboplatiti 16,4 milijuna dolar vanja problema sa papu a kazne zbog višemjesečn čicom gasa, što je uzroko og skrivalo preko 50 smrtnih slu Toyota znati cijeniti povje čajeva u SAD-u. Nadajm renje koje su im ukazali o se da će kup ci i da se više neće doga de do tolikih ljudskih str đati serijske greške koje adanja. dovoI Austrija u Južnom toku Posjet ruskog premijera Putina Austriji rezultirao je potpisivanjem sporazum ka na području Austrije. a o gradnji plinovoda Juž Također je dogovorena i nog tosur adnja naftnih kompanija sitelji provedbe toga pro Gazprom i OMV, koje će jekta. Vjeruje se kako će bit i noradovi na Austrijskom ter se izgraditi plinovod koj itoriju biti gotovi 2015., i će imati godišnji kapaci a pla nira tet od 63 milijarde kubičn zemlja koja je pristupila ih metara plina. Austrija rusko-talijanskom projek je osm a tu, koj i za cilj ima izgraditi plino ko neki smatraju kako bi vod preko Crnog mora. IaJužni tok mogao doći u kon flikt s europskim projektom izjavio kako je potreba Eu plinovoda Nabucco, Putin rope za plinom i naftom je iznimno velika i kako vid ćih dostavljača. i prednost u većem izboru mogu- Vlada traži smjenu predsje dnika uprave Petro kemije Vlada je na preporuku pre mijerke zadužila Hrvatski fon d za privatizaciju da pre zornom odboru kutinske ko svojih predstavnika u Petrokemije provede postu Nadpak razrješenja predsjed sarić je radnicima Petrokem nik a Uprave Borisa Mesarića. ije isplatio regres, prema MeKolektivnom ugovoru, un gres ne isplati. Sindikati atoč preporuci Vlade da Petrokemije protive se Me se resarićevoj smjeni. Petrokem vati s gubitkom u prvom ija je već najavila da će kvartalu 2010. zbog sljede po sloćih razloga: zastoj proizvodnje niranog remonta u siječnj radi nedostatka plina i pla u, niske potražnje za mi neralnim gnojivom i naruš gotovih proizvoda. Procje enih cjenovnih odnosa sir njuje se da bi gubitak mo ovi na i gao iznositi oko 268 miliju na kuna. Marko LUKAČEVIĆ manager 80/15 | 05/2010 5 GOSPODARSTVO PROFIL ZEMLJE: JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA „Dijamant crnog kontinenta“ Južnoafrička republika ima tri glavna grada: Pretoria je sjedište vlade, Bloemfontein sjedište sudstva i Cape Town sjedište skupštine. Zemlja je to nacionalnih parkova (ukupno je 800 rezervata za divljač i 16 nacionalnih parkova), fosilnih ostataka najstarijih predaka, safarija, golfa. Južnoafrička Republika, često kraće nazivana Južna Afrika, je država na krajnjem jugu afričkog kontinenta, o čemu svjedoči činjenica da se u njoj nalazi najjužnija točka Afrike - rt Agulhas (u prijevodu Igla), na obalama Atlantskog i Indijskog oceana. Graniči na sjeverozapadu sa Namibijom, na sjeveru sa Bocvanom i Zimbabveom te na sjeveroistoku sa Mozambikom i Svazijem. Neovisna kraljevina Lesoto potpuno je okružena južnoafričkim teritorijem. Smještena je u dva toplinska pojasa žarkom (na sjeveru) i južnom umjerenom (veći dio države) što se izravno održava na klimu ovog prostora. Južna Afrika uglavnom je sušna zemlja; količina oborina najveća je na istoku, a na sjeverozapadnoj obali je ispod 30 mm godišnje. Jugozapadni dio zemlje ima klimu vrlo sličnu mediteranskoj, što je pogodovalo naseljavanju Europljana. Unutrašnjost zemlje zauzima velika brežuljkasta visoravan (1200–1800 m) koja se na istoku, jugu i zapadu strmo spušta prema uskoj obalnoj nizini. Na istoku se na granici ovih dvaju područja izdiže gorje Drakensberg (najviši vrh zemlje Njesuthi 3.408 m). Prostire se na površini od 1 219.192 km2, s brojem stanovnika od 44 344.136. 6 manager 80/15 | 05/2010 Capetown Zabranjeni su brakovi između pripadnika različitih skupina, ustanovljene su odvojene obrazovne, zdravstvene i druge javne ustanove, zabranjeno je kretanje crnaca u bijelačkim područjima bez propusnica, stvorene su enklave za naseljavanje crnaca kojima je dana ograničena samouprava (tzv. bantustani). Povijest Južne Afrike Južna Afrika pripada područjima koja je čovjek najranije naselio. Fosilni nalazi vrsta iz roda Australopithecus stari su oko 3 milijuna godina. Najstariji današnji stanovnici zemlje su pripadnici gotovo izumrlih stočarskih i lovačkih naroda Khoikhoi (u Europi poznati kao Hotentoti) i San (Bušmani). Godine 1488. portugalac Bartolomeu Dias je kao prvi Europljanin oplovio Rt dobre nade kod današnjeg Cape Towna. Prvo stalno naselje, malu opskrbnu postaju za brodove na putu u Indiju, utemeljili su Nizozemci 1652. Kolonija na Rtu dobre nade rasla je ispočetka doseljavanjem farmera i stočara iz Nizozemske i susjednih zemalja, a kasnije i visokim prirodnim prirastom, potiskujući na sjeveru i istoku domorodačko stanovništvo.Buri, kako su se zvali kolonisti, uskoro su zbog velike udaljenosti od matice oblikovali zasebnu kulturu i jezik, afrikaans. Tijekom napoleonskih ratova je koloniju na Rtu, strateški pozicioniranu na putu u Indiju, zauzelo Ujedinjeno Kraljevstvo. Dotada poljoprivredno gospodarstvo Južne Afrike iz temelja je preoblikovano krajem 1860-ih kada su u mnogim područjima unutrašnjosti otkrivena nalazišta dijamanata i zlata. Uspješno iskorištavanje nalazišta zahtijevalo je velika ulaganja, a potrebni kapital imali su samo Britanci. Usto, jačali su britanski kolonijalni apetiti prema ostalim područjima južne Afrike, a postojanje neovisnih burskih država sve je više predstavljalo smetnju i konkurenciju. Britanske su snage, peterostruko brojnije od burskih, uspjele u kratkom vremenu osigurati veća naselja i željeznice, ali nisu mogle kontrolirati ostatak zemlje, naseljen farmerima koji su pomagali burske gerilce. Zahvaljujući svojoj većini u bijeloj populaciji, Buri (od tada zvani i Afrikaneri) dominirali su političkim životom. Crno je stanovništvo isključeno iz političkog procesa i započela je zakonodavna sistematizacija i proširenje do tada GOSPODARSTVO splozijom infekcije virusom HIV. Ipak, zemlja je uspjela očuvati političku i gospodarsku stabilnost. Najrazvijenija zemlja afričkog kontinenta Mandelin kip s podignutom i stisnutom šakom ispred zatvora Victor Verster uglavnom neformalne politike rasne segregacije. Snažan su poticaj segregaciji dali napori siromašnih bijelih radnika da se osiguraju od konkurencije jeftinije crne radne snage; neki su položaji u rudarskoj industriji rezervirani za bijelce, određena su područja u kojima se crnci mogu naseljavati, ograničen im je pristup u veće gradove. Pobjeda Nacionalne stranke na izborima 1948. značila je jačanje politike rasne segregacije, koja je tada dobila ime aparthaid afrikaans: odvojenost). Svi su stanovnici podijeljeni u četiri rasne skupine: bijelce, Bantu (crnce), obojene (miješane rase) i azijate. Zabranjeni su brakovi između pripadnika različitih skupina, ustanovljene su odvojene obrazovne, zdravstvene i druge javne ustanove, zabranjeno je kretanje crnaca u bijelačkim područjima bez propusnica, stvorene su enklave za naseljavanje crnaca kojima je dana ograničena samouprava (tzv. bantustani). Apartheid je uskoro izazvao snažnu crnu reakciju. Afrički nacionalni kongres je ojačao i u šezdesetim se godinama počeo koristiti terorističkim metodama, na što je vlada zatvorila njegove vođe, među kojima je najpoznatiji bio Nelson Mandela. Crni sindikati organizirali su niz štrajkova za bolje uvjete rada i veće plaće. Južnoafrička Republika suočila se s međunarodnom izolacijom i odljevom kapitala. Ipak, u situaciji hladnoratovske podjele zapadne vlade nisu bile spremne na uvođenje strogih sankcija kapitalističkoj i prozapadnoj Južnoj Africi. Krajem 80-ih postalo je jasno da je održavanje apartheida nemoguće. Godine 1991. parlament je opozvao rasne zakone i oslobođena je većina političkih zatvorenika. Prvi višerasni izbori održani su u travnju 1994. a pobijedio je Afrički nacionalni kongres. Mandela je izabran za predsjednika. U razdoblju od kraja apartheida Južna se Afrika suočava s brojnim problemima koji su dijelom rezultat naslijeđa segregacije: velikom nezaposlenošću među crnim stanovništvom, jednom od najviših stopa ubojstava i drugih nasilnih zločina u svijetu, kao i ek- Južna Afrika je najrazvijenija zemlja na afričkom kontinentu. Posjeduje najrazvijeniju infrastrukturu i ključne prirodne resurse što joj svakako osigurava gospodarski razvoj. Raspolaže s 42% ukupnih kapaciteta električne energije, 50 % toplinske, 12,2 % hidro, te 100% nuklearne energije cijelog kontinenta. Posjeduje najveća nalazišta zlata, platine i kroma na svijetu, te obilne količine ugljena i željezne rudače. Smanjenje proizvodnje u rudarskom sektoru je razočarenje, obzirom da raste potražnja za sirovinama na svjetskom tržištu, koje se između ostalog proizvode i u JAR. Južna Afrika zadovoljava blizu 30% godišnjih naftnih potreba iz svojih izvora (posjeduje jedinstvenu tehnologiju proizvodnje nafte iz ugljena). Više od pola električne energije koja se prizvede na cijelom kontinentu koristi se u ovoj zemlji. JAR posjeduje najmoderniju cestovnu infrastrukturu s 57 568 km cesta od kojih 2032 km autocesta, 36 zračnih, 7 glavnih luka i 13 kargo terminala. Vlada planira u sljedećih nekoliko godina uložiti značajna sredstva u razvoj infrastrukture, pa je tako planirano uložiti 400-ak milijardi randa (oko 53,3 milijarde USD) za luke, centrale, novu nuklearnu elektranu, postrojenja, te 20-ak milijardi za povijesni projekt brzog vlaka „Gautrain“ koji bi od ove godine, kada će se održati Svjetsko nogometno prvenstvo, trebao povezivati Pretoriju, Johannesburg i međunarodnu zračnu luku u Johannesburgu. Južna Afrika je prometno i trgovinsko središte kontinenta. Financijsko bankarski sustav, telekomunikacije, informatička tehnologija i privatni zdravstveni sustav prate svjetske standarde. Burza u Johannesburgu (JSE) je deseta najveća u svijetu po obujmu prometa, a povezana je i dnevno posluje s London Stock Exchange burzom. Na južnoafričkim cestama vozi se 45% svih vozila podsaharske Afrike, a automobilska industrija je rangirana kao deseta u svijetu, iako nema svojeg proizvođača. (u zemlji se proizvode neki modeli marki Mercedesa, BMW-a, Nissana, Toyote, Mazde, Fiata, Wolksvagena, Subarua, TATE i dr.). U strukturi bruto društvenog proizvoda Južnoafričke Republike primarni sektor (prete- žito rudarstvo) sudjeluje s 10,1%, sekundarni (pretežito proizvodnja) s 22,8%, dok na sektor usluga opada visokih 68,1%. Tercijarni sektor je postao najvažniji u doprinosu BDP-a u JAR, a financije su pretekle proizvodnju. Transport i javni sektor su treći po veličini, dok udio turizma iznosi 7% u BDP-u, unatoč jakoj domaćoj valuti ZAR. Turizam postaje sve važnija gospodarska grana u JAR. U 2005. godini JAR je posjetilo 6,7 milijuna turista (1,2 milijuna iz Europe), kreirajući ukupno 1,2 milijuna novih radnih mjesta, a samo u 2004. godini otvorilo se 539 000 radnih mjesta. JAR najviše privlači goste iz Njemačke, Velike Britanije i SAD, kao i susjednih zemalja. Najatraktivnija odredišta su veliki gradovi i nacionalni rezervati. Vanjska trgovina čini 50% BDP-a JAR i raste po stopi od 6% godišnje. Vlada nastavlja ulagati u izgradnju kuća za najsiromašniji sloj stanovništva, kao i u socijalne programe, ukidanje troškova osnovnoškolskog obrazovanja (u JAR osnovno školstvo nije besplatno) te preko razvojnih fondova sufinancirati poljoprivredu i malo poduzetništvo. JAR ima kreditni rejting BBB+ po klasifikaciji agencije Standard & Poor's. Mjesec dana u središtu pozornosti Od 11. lipnja do 11. srpnja JAR će biti mjesto održavanja najvažnije sporedne stvari na svijetu. No, nakon napada na autobus togoanske nogometne reprezentacije na Afričkom kupu nacija, dovedena su u pitanje sigurnosnost sudionika na SP. Unatoč svim marketinškim naporima, Fifa i agencija koju su ovlastili za prodaju još imaju pola milijuna neprodanih ulaznica. Iako su loši rezultati prodaje ulaznica, Fifa se nada da ovo SP neće ostati zapamćeno kao loše posjećeno i organizirano, nadaju se da će prvo SP na Afričkom kontinentu biti jako uspješno, kako za organizatore, sudionike tako i za posjetitelje. Lucija VULIN slapovi rijeke Victoria manager 80/15 | 05/2010 7 GOSPODARSTVO DALJNJA PROIZVODNJA XD-a Prvi hrvatski električni automobil Ponos domaće auto industrije, prvi hrvatski automobil, k tomu još i električni, u potpunosti će se proizvoditi u Hrvatskoj. Zagrebačka tvrtka DOK-ING, inače specijalizirana za izradu strojeva za razminiranje, napravila je prototip ovog automobila poznatijeg po imenu XD. Auto budućnosti Automobilska industrija teško je pogođena velikom gospodarskom krizom, gotovo svi segmenti proizvodnje trpe velike gubitke. Svi sektori osim jednog - inovativnost. Inovativnost u autoindustriji jedina je grana koja nije osjetila krizu i svaka nova inovacija, jedna bolja od druge, dospjela je na plodno tlo. Tako je nastao i mali električni automobil kodnog imena XD. U vrlo kratkom roku od ideje do prototipa inžinjeri iz tvrkte DOK-ING konstruirali su ovu jurilicu koja brzinu od 100 kilometara na sat dostiže za 7,7 sekundi. Iznimno štedljiva baterija omogućuje domet XD-a do 250 kilometara gradske vožnje. Ako svemu tome pridodamo udobnost srednje velike klase, koju omogućuju dimenzije od 2.8 m dužine, 1,7 m širine i 1.6 m visine dobijemo auto koji se uklapa u viziju budućnosti mnogih svjetskih proizvođača automobila. Proizvodnja Sljedeći korak vodstva tvrtke DOK-ING jest stvoriti uvjete za masovnu proizvodnju XD-a. Na tom putu postoje mnoge prepreke, jer su u vremenima gospodarske krize investitori vrlo oprezni. Postoje dvije opcije. Prva, da se prozivodnja u potpunosti odvija u Hrvatskoj uz potporu privatnih poduzeća, a ta bi se proizvodnja odvijala manufakturno. Naravno, očekuje se i potpora vlade RH, dok potporu HBOR-a več imaju. Tvrtka DOK-ING tražila je potporu i od domaćih banaka i tu nije naišla na odobravanje. Postoje naznake da bi se mogle uključiti i strane banke, ali zasada se nije dogodilo ništa konkretnije. Sljedeća opcija su pregovori sa velikim svjetskim proizvođačima automobila kao što su Opel i Nissan. Također svi proizvođači koji u svo8 manager 80/15 | 05/2010 U vrlo kratkom roku od ideje do prototipa inžinjeri iz tvrkte DOK-ING konstruirali su ovu jurilicu koja brzinu od 100 kilometara na sat dostiže za 7,7 sekundi. joj viziji budućnosti imaju male električne automobile mogli bi uzeti u obzir i ovaj koncept. Veliki problem je iznos od otprilike 80 milijuna eura, koliko bi trebalo uložiti u proizvodnju. Uz to, očekuje se cijena XD-a od oko 30 tisuća eura, što ga cjenovno stavlja u kategoriju skupljih automobila. No ako uzmemo u obzir viskou cijenu baterija od oko 10 tisuća eura, cijena je realna. Kada krene u masovnu proizvodnju, cijena jednog primjerka bit će i manja od 20 tisuća eura, što bi moglo ohrabriti kupce koji žele koristiti „zelenu“ tehnologiju. Vodstvo DOK-ING-a uvjereno je u uspješnost ovog projekta, iz razloga što tržište malih štedljivih automobila još nije zasićeno. Ali svakim danom mjesta na tržištu električnih automobila je sve manje, zato vlada i banke moraju u što kraćem roku prepoznati mogućnosti ovog projekta. Tehnički podaci XD Concept predstavlja tri-u-jedan hibrid, kombinaciju karakteristika malog automobila (dužina 2.8 m), visokog komfora te performanse sportskog automobila. Sve to omogućuje čvrsta šasija sa neovisnim ovje- som, te elektropogon stražnjih kotača snage 2 x 40 kW. U sastavu opreme se nalaze i zračni jastuci koji kompletno okružuju kabinu, integralni sustav elektroničke stabilnosti, elektro-regenerativne kočnice uz standradni ABS i elektronički servoupravljač. Radi ekonomičnosti uvedena su i dva režima vožnje comfort/sport, a u odnosu na to varira i domet XD-a koji maksimalno doseže 250 kilometara gradske vožnje. Što se tiče punjenja, u toku su pregovori sa benzinskim stanicama o uvođenju terminala sa električnom energijom. Vrijeme punjenja ovisi o jakosti izvora od 3 do 8 sati. Početna zamisao prototipa jest da se vrata otvaraju prema gore, što bi sigurno pridodalo atraktivnosti. Uz nekoliko sitnijih promjena prije masovne proizvodnje, i način otvaranja će se morati promjeniti, iz razloga što se u niskim gradskim garažama vrata ne bi mogla otvarati. Almir HRNJIĆ GOSPODARSTVO IZNIMNO PRIRODNO BOGATSTVO Voda - izvor života i budućnosti Obzirom na klimatske, hidrološke, hidrogeološke i demografske prilike Republika Hrvatska obiluje kvalitetnom vodom. Ona godišnje raspolaže sa 26 milijardi kubika vode. Postavlja se pitanje koliko dobro gospodarimo ovakvim bogatstvom i možemo li ovaj resurs pretvoriti u izvor zarade. Procjenjuje se da od tih 26 milijardi kubika vode u obnovljive rezerve podzemnih voda ulazi oko devet milijardi kubika, što je značajno jer se oko 90 posto vodoopskrbe u Hrvatskoj osigurava iz podzemnih voda. Godišnja potrošnja vode za piće i industriju iznosi oko 380 milijuna kubika, a ukupna potrošnja vode (poljoprivreda, stanovništvo i industrija) je oko milijardu kubika. Uzimajući u obzir sve navedeno Hrvatska za budućnost ima dovoljne količine vode ukoliko bude dobro gospodarila njome. Prema procjenama količina vlastitih voda po stanovniku u Republici Hrvatskoj iznosi 6840 m3 na godinu, a ako se u obzir uzmu granične i međugranične vode, tada se vodno bogatstvo procjenjuje na 16 700 m3 po stanovniku na godinu. Prema prvom izvješću o vodnim zalihama u svijetu koje je izradio UNESCO, a obuhvaća 188 zemalja svijeta, Hrvatska se nalazi na visokom trećem mjestu u Europi s 32.828 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku. Osim toga, Hrvatska je među rijetkim zemljama koje svojim građanima sustavom javne vodoopskrbe jamči i osigurava pitku vodu. brandom Bistra prije dvije godine, a nedugo zatim i Badel sa svojom Kapljicom. Daljnjom segmentacijom tržišta, Badel se pozicionirao u distribuciju i prodaju izvorske vode putem coolera. U tome je segmentu naime, nedavnom akvizicijom najvećeg distributera Bio Nature te vjerojatnim preuzimanjem Cetine kao njenog najvećeg konkurenta, stekao gotovo monopolistički položaj te ostao u tržišnoj utakmici s tržišnim liderima koji su se ipak orijentirali na druge segmente. Procvat poslovanja flaširane vode Slab izvoz vode U natrag nekoliko godina tržište izvorskih voda u Hrvatskoj bilježi konstantan rast koji se prema nekim procjenama kretao i do 15 posto godišnje. Prema svim istraživanjima, na domaćem tržištu voda iz boce dominira Agrokorova Jana s 40-ak posto udjela, dok je Podravkina Studena na stabilnom drugom mjestu s 30-ak posto tržišta. Svjetski trend uključivanja velikih proizvođača pića na tržište voda prisutan je i u Hrvatskoj. Coca-Cola je to učinila svojim Na izvoz, međutim, pretendiraju jedino Jana i Studena, ali je u 2007. izvezeno tek oko 12 milijuna litara. Najviše se izvozi u BiH, čak oko 70 posto, Mađarsku, Srbiju, Sloveniju, SAD. Da je izvorska voda sve unosniji biznis, svjedoče i podaci o broju izdanih koncesija za crpljenje u komercijalne svrhe. Prema najnovijim podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, dosad su u Hrvatskoj izdane 22 koncesije za korištenje vode radi prodaje pitke vode na Prema prvom izvješću o vodnim zalihama u svijetu koje je izradio UNESCO, a obuhvaća 188 zemalja svijeta, Hrvatska se nalazi na visokom trećem mjestu u Europi s 32.828 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku. tržištu, a u postupku je izdavanje još pet koncesija. Voda se inače tretira kao opće dobro što onemogućava njenu privatizaciju tj. ne može biti u ničijem vlasništvu te se njena eksploatacija rješava dodjelom koncesija za crpljenje vode koje se na tržištu mogu izdati na najviše 60 godina, premda su do sada dodijeljene koncesije u vremenskom rasponu od 10 – 30 godina. Promatrano s aspekta rentabilnosti, ekonomično poslovanje s izvorskim vodama zahtijeva velike prodane količine te uz to nosi i relativno malene marže. Stoga, kako bi se ostvarilo poslovanje s dobiti, nužno je ostvarenje ekonomije obujma što samo po sebi podrazumijeva nužnost konsolidacije unutar sektora kako bi se s povećanjem volumena proizvodnje paralelno smanjili troškovi po jedinici. Isto tako, veoma je važno i adekvatno upravljanje troškovima distribucije koji čine jako važnu stavku u poslovanju s vodom. Efikasni distribucijski kanali kojima se minimiziraju troškovi prijevoza i slične stavke osnova su bez koje nema rentabilnog poslovanja. Ivana ŠIMIĆ manager 80/15 | 05/2010 9 GOSPODARSTVO PROMOCIJA NOVE TURISTIČKE SEZONE Konstantno lutanje kao posljedica nedostatka strategije razvoja S obzirom na nepovoljnu gospodarsko-financijsku situaciju u 2009.godini, očekivani turističi rezultat može se smatrati relativno uspješnim jer je većina konkurenata na Mediteranu zabilježila negativne pokazatelje turističkog prometa. Glavni hrvatski problem je nedostatak cjelokupnog plana razvoja zbog čega je uspješnost nove sezone pod upitnikom. Trenutna pozicija Hrvatske Kriza gospodarsko-financijskog sektora prisutna u svim zemljama svijeta, odigrala je negativnu ulogu kada su u pitanju turistička kretanja, a sezona 2009. odvijala se pod utjecajem cijelog niza čimbenika, za koje se očekuje da će utjecati na rezultate sezone 2010. Bliska i domaća odredišta bila su traženija nego daleka putovanja (građani provode odmor u vlastitoj zemlji, ako se putuje u inozemstvo, traže se destinacije bližeg okruženja). Hrvatska se nalazi u krugu manjeg broja zemalja koje bilježe rast prometa stranih gostiju na značajnijim emitivnim tržištima, tj. tržištima na kojima su realizirane promidžbene aktivnosti Hrvatske turističke zajednice. Cijena postaje jedan od odlučujućih čimbenika prilikom donošenja odluke o putovanju. Destinacije koje nude bolju vrijednost za novac i cijene bile se u prednosti. U Hrvatskoj se povećao booking putem interneta, U ukupnu promidžbu hrvatskog turizma u 2010. godini uložit će se 30 milijuna eura. a kod određenih destinacija primijećen je rast udjela paket aranžmana u ukupnom broju putovanja. Limitirajući čimbenik mogućim boljim rezultatima Hrvatske kao turističke destinacije jest struktura smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, ali i druge objektivne činjenice kao što su: nedostatna i nedovoljno raznovrsna ukupna ponuda turističkih destinacija (poglavito izvan 10 manager 80/15 | 05/2010 razdoblja glavne sezone), nezadovoljavajuća komunalna i lokalna infrastruktura, nedovoljno razvijena ponuda selektivnih oblika turizma i dr. Planovi daljnjeg razvoja Ciljevi marketinške politike u turizmu u 2010. godini jesu pozicioniranje Hrvatske kao kvalitetne destinacije životnog stila i jedne od vodećih turističkih zemalja Mediterana s naglaskom na ekološku zelenoplavu dimenziju hrvatskog identiteta, te očuvanost prostora. Planira se i operacionalizacija ključnih postavki, taktika i alata pomoću strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014. Ovi temeljni ciljevi ostvarit će se putem niza tržišnih, marketinških i kooperativnih aktivnosti. Marketing i promidžba Kako bi Hrvatska i ove godine privukla što veći broj turista, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica nastavljaju s mjerama udružene promidžbe sa sustavom turističkih zajednica, gospodarstvom te GOSPODARSTVO turoperatorima, s kojima će potpisati ugovore vrijedne 17 milijuna eura. Prvih osam ugovora vrijednih milijun eura potpisali su adriatica.net, Gulliver Travel, Generalturist, Uniline, Katarina Line, Liburnija Rivijera Hoteli, TZŽ Kvarner te ID Riva Tours. Svaki potpisnik time se obvezao ulagati u razvoj hrvatskog tržišta. Damir Bajs, ministar turizma, izjavio je da su glavni ciljevi ove godine zadržati dva posto povećanog udjela na međunarodnom tržištu i na Jadran dovesti više domaćih gostiju. Također je upozorio da turistički radnici moraju imati umijeća i mašte kako bi boljom ponudom na potrošnju „namamili” turiste koji zbog krize štede. U ukupnu promidžbu hrvatskog turizma u 2010. godini uložit će se 30 milijuna eura, od čega 15,5 milijuna kuna za internetsku promidžbu. Vlada RH pridonosi ukidanjem viza za turiste pojedine zemlje. Hrvatska turistička zajednica od sredine ožujka 2010. godine započinje promidžbenu kampanju na TV postajama BBC World te Euronews, a trajat će do kraja svibnja, za što je HTZ u svom Programu rada za 2009. godinu planirala po 1,75 mili- juna kuna. Oglasi bez poruke i emocija U zadnje vrijeme dosta se pozornosti posvećuje oglsima kojima HTZ nastoji privući domaće i strane turiste. Nažalost, ni u jednom promidžbenom oglasu nisu se naglasile komparativne prednosti Hrvatske, ciljano tržište nije diverzificirano, a „pompa“ koju je izazvao nedavni promotivni spot „Recept za savršen odmor“ naprosto je sramotan. Svi smatraju da su stručnjaci za turizam i da najbolje znaju što gosti žele, no konkretne brojke ipak pokazuju da nam itekako fali znanja i stručnosti na pravim mjestima što naša konkurencija sve bolje iskorištava. Irena KARAGA manager 80/15 | 05/2010 11 GOSPODARSTVO INTERVJU - PROF. DR. SC. DARKO PREBEŽAC „Potrebna nam je strategija razvoja“ Oko promotivnog spota nadolazeće turističke sezone podiglo se puno prašine dok su se glavni problemi ponovno stavili u drugi plan i čeka se da ih netko drugi riješi. Koji su glavni problemi, što trebamo učiniti i na koji način privući goste? Smatrate li da je odvojenih 30 milijuna eura dovoljno za kvalitetnu promociju nadolazeće turističke sezone? Mišljenja sam da nije problem u apsolutnom iznosu. Problem promocije hrvatskog turizma seže mnogo dublje i započinje nedostatkom službene strategije razvoja hrvatskog turizma. To je ishodište za sve daljnje aktivnosti. Uskoro bi trebao biti donesen strateški marketinški plan koji bi trebao predstavljati jedan dio i detaljniju razradu strategije, a njegovo donošenje bez unaprijed usvojene strategije razvoja djeluje pomalo apsurdno i bojim se da neće polučiti zadovoljavajuće rezultate. Problem je što se nitko ozbiljno ne bavi time da se izdvojeni novci potroše na pravi način – oglašavanje u adekvatnim medijima i na pravim tržištima. Većina hrvatskih spotova, kao i dotični koji je podigao veliku prašinu, nemaju jasnu poruku i nije jasno kojem segmentu su upućeni. Od 90-ih godina promijenili smo nekoliko slogana i identiteta i vidljivo je poprilično lutanje i neznanje gdje i kako krenuti. 12 manager 80/15 | 05/2010 Ulaganja u turizam na kontinentalnom dijelu Hrvatske su vrlo mala, a resursi i potencijali su iznimno veliki. Kako bi se mogli riješiti navedeni problemi? Potrebno je krenuti od početka što znači istražiti tržišta, odabrati ciljna tržišta i segmente i onda im se obratiti na način koji njima najviše odgovara. Nužno je provesti koordinaciju svih aktivnosti od samog vrha. Ključno je ostvariti koordinaciju ministarstava kako bi se ograničeni resursi što bolje iskoristili i kako bi od izvršenih aktivnosti svi imali veće koristi. Isto tako treba sva prikupljena sredstva za oglašavanje koordinirati i pažljivo usmjeriti, jer se trenutačno oglašavanje nekih lokalnih ili regionalnih zajednica duplicira sa oglašavanjem HTZ-a, dok opet neka područja bivaju potpuno zapostavljena. Problem je i što velike iznose trošimo na oglašavanje u medijima koje ne prate naši potencijalni turisti kao što su recimo CNN International Europe ili Eurosport. Moramo odrediti ciljne segmente, što želimo postići promocijom, odrediti miks kojim ćemo to pokušati ostvariti i na kraju izmjeriti što smo postigli i u kojoj mjeri smo vratili uloženo. Trebamo definirati „proizvod“, odnosno što mi ustvari nudimo, ispitati želje ciljnih tržišta i onda prilagoditi promociju i „proizvod“ svakom tržištu na način koji mu najviše odgovara. Kakvo je stanje sa promocijom turizma na kontinentalnom području Hrvatske? Situacija je vrlo loša i veliki je problem što je Hrvatska oduvijek zapostavljala sve što nije na obali. Čak i naš slogan „Mediteran kakav je nekad bio“ u potpunosti zapostavlja resurse na kontinentalnom dijelu i predstavlja nas kao da imamo samo obalu. U cijelom svijetu je tendencija da slogani obuhvate cijelu zemlju, odnosno sve što nudite turistima. Ulaganja u turizam na kontinentalnom dijelu Hrvatske su vrlo mala, a resursi i potencijali su iznimno veliki. Svjetski turistički trendovi okrenuti su prema prirodi, zdravoj hrani, kretanju i aktivnom turizmu, a sve to, čak i više postoji u unutrašnjosti Hrvatske. Naši nacionalni parkovi i parkovi prirode, rijeke, jezera, dvorci izni- GOSPODARSTVO mni su potencijali a nedovoljno su promovirani, čak i zapušteni i devastirani što je velika šteta. Razvoj specifičnih oblika turizma kao što je seoski turizam, vinske ceste, gastronomski turizam i sl. za koje imamo velike mogućnosti nedovoljno je razvijen i to svakako moramo promijeniti. Tko bi trebao bit zadužen za donošenje strategije razvoja čiji je nedostatak vidljiv na svakom koraku? U Hrvatskoj ima veliki broj stručnjaka za turizam koji rade u različitim institucijama kao što su: Institut za turizam Zagreb, Fakulteti na kojima se izučava i predaje turizam (Ekonomski fakultet u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Odjel za ekonomiju i turizam u Puli, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Zadar i dr.), konzultantska kuća Horwath consulting i dr. Vjerujem kako je njihovo zajedničko znanje i iskustvo potpomognuto i stranim stručnjacima ukoliko je potrebno i više nego dovoljno da se zajedno sa Ministarstvom turizma donese kvalitetna strategija razvoja. Iz nje će postepeno izlaziti detaljni planovi za promociju i razvoj pojedinih područja i destinacija, te će se postići sinergijski efekt. S obzirom da turizam participira u BDP-u Hrvatske s oko 15-ak posto i da se pogotovo u kriznim godinama javlja kao „spasitelj“ gospodarstva moramo organizirano i pametno u njega uložiti kako bismo onda i ostvarili željene rezultate. Država ulaže velike napore kako bi se u ovim kriznim godinama ostvarili što bolji rezultati, te upravo zbog toga treba donijeti kvalitetnu strategiju razvoja kako bi ta sredstva što bolje iskoristili i uložili. Koja su naša glavna emitivna tržišta i kakve goste mi zapravo želimo privući? Njemačka, Austrija i Italija oduvijek su bila glavna emitivna tržišta, a u prijeratnim godinama velik broj dolazaka bilježen je i iz Britanije i Skandinavskih zemalja. Većina Britanaca i Skandinavaca nije se vratila nakon rata, ali su se zato otvorila neka istočnoeuropska tržišta kao što su Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska i dr. Hrvatska je učinila veliku pogrešku što je u prvim godinama goste iz tih istočnoeuropskih zemalja prihvatila gotovo sa „omalovažavanjem“ jer smo očekivali povratak naših „starih“ gostiju. Nekoliko godina ti gosti bili su tretirani kao „gosti drugog reda“, što su nam naravno zamjerili i određeni broj tih gostiju prestao je ljetovati u Hrvatskoj. Propustili smo veliku priliku koja nam se otvorila, jer ti gosti danas dolaze sa tržišta Europske unije, a njihova platežna moć sve je bolja i u potrošnji sve manje zaostaju za zapadnoeuropskim gostima. Naravno da nije sve izgubljeno i da se kvalitetnim naporima može ispraviti greške i sanirati učinjena šteta. Problem promocije hrvatskog turizma seže mnogo dublje i započinje nedostatkom službene strategije razvoja hrvatskog turizma. Na koji način bismo mogli povećati prihode od turizma? Potrebno je prije svega dobro iskordinirati aktivnosti ministarstava koja igraju važnu ulogu u turizmu. Moje mišljenje je da bi trebalo uvesti potpredsjednika vlade za turizam koji bi onda prevladao borbu svakog ministarstva za što većim budžetom na način da usmjeri i koordinira planove i aktivnosti pojedinih ministarstava kako bi se zajedničkim snagama kvalitetno uložilo u turizam. Potrebno je u našu ponudu puno više uključiti proizvode hrvatskih poduzeća, od prehrambenih pa do luksuznih i robe široke potrošnje, kao i usluge, npr. prijevoza, i općenito sve aktivnosti koje su sastavni dio turizma. Gostima treba ponuditi različite aktivnosti i bogat sadržaj a ne samo noćenje i na taj način ćemo ostvariti povećanje prihoda. zam za što naravno nema osnovice. Neke destinacije oduvijek su privlačile imućnije goste i imaju potencijala i resurse za razvoj tzv. elitnog turizma, odnosno turizma visoke kvalitete i visoke cijene, no to ne znači da je cijela Hrvatska zemlja za elitni turizam. Potrebno je povećati kvalitetu u svim segmentima kako bi ona odgovarala razini cijena. Većina konkurencije bori se sa cijenom i Hrvatska je prema svojim glavnim konkurentima cijenom ipak preskupa za ono što nudi. Mislim da se moramo boriti s konkurencijom podizanjem kvalitete, te proširenjem i obogaćivanjem usluga. Hrvatska sezona je prekratka i onda pokušavamo naplatiti i za mjesece kada su sobe i restorani bili izvan funkcije. Produženjem sezone otvorio bi se veliki manevarski prostor za snižavanje i prilagođavanje cijena. Za ovogodišnji Uskrsni odmor Turska je ponudila iznimno povoljan i kvalitetan odmor i usporedbom cijena i kvalitete sa ponudom naših agencija, vidljivo je da nismo konkurentni. Broj hotela sa pet zvjezdica povećao se što je svakako pohvalno, no mjesto i okruženje u kojem se nalazi hotel, odnosno turistička destinacija u širem smislu, moraju pružiti kvalitetne popratne sadržaje i atrakcije, kao i pružiti turistu mogućnost posjeta okolnih mjesta kako bismo na pravi način zaokružili ponudu. Marko LUKAČEVIĆ Jesu li naše cijene ipak previsoke s obzirom na ono što nudimo? Hrvatska je prije rata bila poprilično jeftina destinacija za obiteljski odmor. Nakon rata željeli smo postati destinacija sa kvalitetnim proizvodom odnosno uslugom i višim cijenama. Prvo smo naravno podigli cijene koje nisu bile praćene adekvatnim podizanjem kvalitete. Neko vrijeme se pokušavalo definirati Hrvatsku kao zemlju za elitni turimanager 80/15 | 05/2010 13 GOSPODARSTVO STRANA ULAGANJA U HRVATSKOJ Strane investicije u hrvatskom gospodarstvu U okviru primarnih ciljeva gospodarske politike Vlade RH posebno mjesto zauzimaju strana ulaganja koja imaju veliku važnost za budući razvitak zemlje i daljnje restrukturiranje i modernizaciju gospodarstva. Hrvatska se ubraja u skupinu država s malim i otvorenim gospodarstvom, koje je uvelike povezano s drugim inozemnim tržištima. Na koji način se ulaže? Prioritet hrvatske gospodarske politike je nastavak izgradnje stabilnog i snažnog tržišno orijentiranoga gospodarstva, konkurentnog na svjetskom tržištu, stalno jačanje makroekonomske stabilnosti i nastavak strukturnih reformi u svrhu osiguranja stabilnog i održivoga gospodarskog razvitka, povećanja proizvodnje i povećanja zaposlenosti. Naglasak je stavljen na stvaranje povoljnog poslovnog okruženja usklađenog s poslovnim okruženjem koje prevladava u Europskoj uniji, daljnji razvitak instituta tržišne ekonomije, poticanje privatnih ulaganja, promociju međunarodne konkurentnosti, te poduzetničkih i tržišnih sloboda. Strana ulaganja dijele se na inozemna izravna ulaganja koja stvaraju potpuno novu proizvodnu imovinu (greenfield investicije) i na one kojima se ulaže u već postojeću proizvodnu imovinu radi preuzimanja i povećanja učinkovitosti ili nastaju privatizacijom (brownfield investicije). Prema međunarodno prihvaćenim definicijama, inozemna izravna ulaganja (foreign direct investment – FDI) predstavljaju stjecanje dionica ili vlasničkog udjela u rezidentnim poslovnim subjektima od nerezidentnih ulagača i obratno, kojima se stječe 10 posto ili više udjela u vlasništvu. Tko ulaže u Hrvatsku jos? Prema najnovijim podacima HNB-a, izravna strana ulaganja od 1993. do kraja 2002. godine iznose 7,474 milijuna američkih dolara. Najveći priljev deviznih sredstava u obliku vlasničkih ulaganja ostvaren je 1999. godine u iznosu od 1,2 mlrd USD, najvećim dijelom kao posljedica prvoga 14 manager 80/15 | 05/2010 Od 1993. do kraja 2009. izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su ukupno 23,77 milijardi eura. kruga privatizacije dionica HT-a. Hrvatska narodna banka objavila je preliminarne podatke o inozemnim ulaganjima za 2009. godinu. Ukupna izravna inozemna ulaganja u Republiku Hrvatsku prošle su godine bila 1,875 milijardi eura, od čega je 572,5 milijuna vlasničkih ulaganja, zadržane zarade su 171,3 milijuna eura, dok na ostala ulaganja otpada 1,163 milijardi eura. Ostvarila su se predviđanja o drastičnom padu investicija, jer je samo godinu ranije Hrvatska privukla više nego dvostruko, odnosno 4,192 milijardi eura izravnih investicija. Po zemljama, najviše je u 2009. godini u RH uložila Nizozemska, 1,08 milijardi eura, slijedi Austrija sa 420,7 milijuna eura, Mađarska 154, 8 milijuna, Slovenija je uložila 108 milijuna eura, a Italija 81,5 milijuna eura. Po djelatnostima, najviše je uloženo u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini 733,9 milijuna eura, a slijedi financijsko posredovanje osim osiguranja i mirovinskih fondova sa 658 milijuna eura. U vađenje nafte i zemnog plina uloženo je 117,4 milijuna eura, a vlasnička ulaganja u nekretnine lani su dosegla 108 milijuna eura, dvostruko nego godinu ranije. Od 1993. do kraja 2009. izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su ukupno 23,77 milijardi eura. Od toga iznosa na vlasnička ulaganja otpada 13,7 milijardi eura, na zadržane zarade 3,9 milijardi, a na ostala ulaganja 6,2 milijardi. Među zemljama ulagačima Austrija je od 1993. zadržala prvo mjesto s ukupno 6,209 milijarde eura izravnih ulaganja na kraju 2009. godine. Preliminarni podaci HNB-a uključuju i kružna izravna ulaganja (round tripping), čiji je učinak povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. EUR) i kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), pa u skladu s time postoji učinak i na stanje izravnih ulaganja u RH odnosno inozemstvo počevši s tim mjesecima. S ovakvim prosjekom Hrvatska je iznad balkanskih susjeda, ali i daleko ispod europskog standarda. Glavni razlog slabog investiranja su neriješeni vlasnički odnosi i sporost birokracije, ali i zainteresiranost investitora samo za financijski sektor, telekomunikacije i nekretnine u Hrvatskoj. Anella SULEJMANI GOSPODARSTVO PERVA HORVATSKA ŠTEDIONICA U ZAGREBU „Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača“ Perva horvatska štedionica u Zagrebu (Prva hrvatska štedionica u Zagrebu) osnovana je 14. prosinca 1846. godine s ciljem poticanje građana na štednju, odnosno da svoj novac više ne drže „u čarapi“ ili „pod jastukom“ kako ne bi gubio na vrijednosti. Nastojala je ukazati građanima povjerenje i korisnost štednje i naravno, u tome je i uspjela. Nakon stečenog povjerenja pojavljuju se i prvi ulozi u štedionici, kako u to doba kažu od siromaha. No od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija svim silama nastoji financijsko središte prebaciti iz Zagreba u Beograd te je u tome i uspjela. Nakon 1945. godine Hrvatska štedionica je likvidirana. Proces stvaranja prve štedionice Dok Hrvatski narodni preporod doživljava vrhunac, na prijelazu iz kasnog feudalizma u građanski kapitalizam, u Zagrebu nastaje Prva hrvatska štedionica. Prva hrvatska štedionica je bila dio općeeuropskog razvoja suvremenog štedioničarstva i bankarstva. Na sebe preuzima ulogu da odgoji narod da čuva svoje ušteđevine, ali ne kod kuće, već kod novčanog zavoda, koji taj novac uvećava na dobrobit ulagača. Kao što su tada isticali hrvatski gospodarski entuzijasti: “Ako se množe štedionice, umnožit će se i općinsko blagostanje“. Razvija suradnju s većinom novčanih ustanova, te velikim brojem industrijskih i drugih poduzeća. Povijesno razdoblje od 1846. do 1918. godine Odluka o osnivanju Prve hrvatske štedionice donesena je na sjednici održanoj u Zagrebu 4. ožujka 1846. godine. Glavna grana štedionice je štedni ulog, odnosno depozitni posao. Hrvatska štedionica propagira i potiče štednju, a time opće blagostanje i proizvodnju. Već od kraja pedesetih godina 19. stoljeća razvija se hipotekarni i mjenični posao, postaje osnovni kreditor za razvoj hrvatske trgovine, obrtništva, manufakture, industrije i drugih Josip pl. Vancaš- palača Prve hrvatske štedionice u Zagrebu (1898.-1900.). grana. Usprkos nizu otežavajućih okolnosti, razina poslovanja je rasla brže nego ranije. Zavod gradi poslovnu palaču, a otvara i velik broj filijala širom Hrvatske. Prva Hrvatska štedionica postaje jedna od najuspješnijih bankarskih zavoda u ovom dijelu Europe. Poslovanje proširuje prodo- Prva štedionica je koncentracijom kapitala postala osnovna novčarska ustanova Zagreba te su od nje bili zavisni i drugi novčarski zavodi i štedionice. rom u druge pokrajine te ostvaruje sve veću koncentraciju kapitala, a time što je raspolagala značajnim sredstvima prišla je u kritično vrijeme pomoći mnogim manjim zavodima u Hrvatskoj i trajno je pomogla trgovini i obrtu. U razdoblju od 1897. do 1914. godine Prva hrvatska štedionica povećava svoj kapital, povećava pričuvu, osniva pričuvu za izvanredne gubitke te osniva i zakladu za izdavanje založnica. Golem je porast vlastitih vrijednosnih papira zavoda zbog angažiranja u vlastitite poslove i druga industrijska poduzeća, kao i u trgovini i gospodarstvo. Prva štedionica je koncentracijom kapitala postala osnovna novčarska ustanova Zagreba te su od nje bili zavisni i drugi novčarski zavodi i štedionice. Početkom svibnja 1931. godine vlada Kraljevine Jugoslavije donosi Zakon o novcu. Ovim zakonom omogućuje se daljnje jačanje centralnog (beogradskog) državnog bankarstva i slabljenje drugih novčarskih zavoda poput Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. „Oktogon“ Od 1898. do 1900. godine nastaje gradski blok poznat pod imenom „Oktogon“, mjesto gdje je Hrvatska štedionica imala svoje sjedište. Kroz povijest, Prva hrvatska štedionica je prošla mnogo kriza i teškoća koje je uspješno prevladala, ali 1945. godine doživljava svoju likvidaciju od strane Kraljevine Jugoslavije i od tada prestaje sa svojim radom, te se cjelokupno financijsko središte preselilo u Beograd. Likvidacijom prestaje postojati Prva hrvatska štedionica u Zagrebu, ali Okotogon i danas stoji na istom mjestu podsjećajući na nekadašnji značaj i moć Prve hrvatske štedionice. Kristina JURKOVIĆ manager 80/15 | 05/2010 15 GOSPODARSTVO INSITUTCIJE – VEZA IZMEĐU POLITIKE I EKONOMIJE Institutions matter Posljednjih godina ekonomistima postaje sve očiglednija važnost institucija u ekonomskom životu. I dok modeli kojima se do sada bavila ekonomska profesija pretpostavljaju razvijene i savršeno funkcionirajuće kapitalističke institucije, a utjecaj države smatraju egzogenim, to u stvarnosti nije slučaj. Nepostojanje tih institucija postavlja visoke transakcijske troškove te tako otežava funkcioniranje i smanjuje alokativnu efikasnost tržišta ili ih potpuno istiskuje. U zemljama trećega svijeta je jasno vidljivo kako ne postojanje institucija destruktivno utječe na gospodarstvo. Kakvo je stanje u Hrvatskoj? Ključni indikatori Različite su međunarodne institucije posljednjih 20-ak godina razvile cijeli niz insitucionalnih inidkatora, koji analiziraju infrastrukturne, političke, regulatorne, čak i kulturološke elemente koji utječu na efikasnost i rast određenog gospodarstva. Pokazatelji Svjetskog indikatora vladanja (WGI), najbolji su za analizu efikasnosti, transparentnosti, kvalitetu i ulogu države u gospodarstvu. Tablica 1 prikazuje položaj Hrvatske u odnosu na 10 tranzicijskih zemalja, današnjih članica Europske unije, prema stupnju efikasnosti vladanja. Hrvatska je u boljem položaju samo od Poljske, Bugarske i Rumunjske. U analizi su korišteni podaci tranzicijskih zemalja budući da su one svoja gospodarstva također morala restrukturirati, provesti proces privatizacije, naslijedile su „veliku“ državu i sl. WGI prikazuje agregatne i pojedinačne indikatore za 212 zemalja od 1996. godine, za šest institucionalnih dimenzija koji se smatraju važnima za razvitak gospodarstva: glasovanje i odgovornost, politička stabilnost, efektivnost vlade, regulatorne kvalitete vlade, vladavina prava i kontrola korupcije. Agregatni indikatori kombiniraju poglede velikog broja poduzeća, građana, institucija te nevladinih i međunarodnih organizacija. Efektivnost vlade mjeri kvalitetu javnih usluga i njihovu nezavisnost od političkih utjecaja, kvalitetu formuliranja i implemetiranja javnih politika te kredibilitet vlade. Za analizu učinkovitosti države i njezin utjecaj na gospodarski rast nije važan broj zaposlenih u javnom sektoru već njihova efikasnost i kvaliteta pruženih usluga. 16 manager 80/15 | 05/2010 Na temelju provednih anketa među poduzetnicima, najčešće zamjerke su usmjerene na vrijeme trajanja pokretanja posla, relativno slabu konkurentnu okolinu, količinu administrativnih prepreka, veliki broj nedovoljno transparentnih parafiskalnih nameta, prisutnost korupcije. Problematičan javni sektor Tabela 1 Efektivnost vlade Sami rang ništa ne govori o dinamici prilagodbe, konvergenciji i razvoju hrvatskog javnog sektora, zato sljedeći grafikon prikazuje kretanje indeksa efektivnosti vladanja u RH od 1996-2008. Pogledom na grafikon može se uočiti kako rast efikasnosti, transparentnosti i kvalitete javnog sektora u RH potpuno stagnira od 2004. godine, a krajem 2006. počinje padati ispod 70. percentila, na razinu iz 2003. godine. Iz takvih podataka se može zaključiti kako, usprkos približavanju ulaska Hrvatske u EU i velikim iznosima uloženim u reformu, javni sektor u Hrvatskoj pokazuje izrazito GOSPODARSTVO dovoljno transparentnih parafiskalnih nameta, prisutnost korupcije i sl. male pomake u odnosu na razinu s početka desetljeća. Ograničavanje privatnog sektora Regulatorna kvaliteta države mjeri sposobnost države da formulira i implementira odgovarajuće politike i regulatorni okvir koji potiče i omogućava razvoj privatnog sektora. Prema ovom se pokazatelju Hrvatska nalazi na posljednjem mjestu od odabranih tranzicijskih zemalja, što znači da država u Hrvatskoj prilično ograničava i usporava razvoj privatnog sektora. Na temelju provednih anketa među poduzetnicima, najčešće zamjerke su usmjerene na vrijeme trajanja pokretanja posla, relativno slabu konkurentnu okolinu, količinu administrativnih prepreka, veliki broj ne- Vladavina prava je indikator koji pokazuje u kojoj mjeri građani imaju povjerenja i poštuju pravila društva, posebice kvalitetu izvršenja ugovora, policije i sudova. U pravnom smislu vladavina prava zahtijeva strogo pridržavanje ustava i zakona od strane svih državnih tijela i pojedinih dužnosnika, kao i samih građana. Prema Međunarodnoj komisiji pravnika, vladavina prava nije samo formalna primjena pravnih instrumenata, nego također vladavina pravde i zaštita svih članova društva od pretjerane moći onih koji vladaju. Ovaj je indikator značajan jer prikazuje postojanje i kvalitetu pravnog okvira, koji je osnova za funkcioniranje ugovorne ekonomije. Uspoređujući ove institucionalne indikatore u Hrvatskoj sa tranzicijskim zemljama, Mehanizmi promjene su u rukama političara, ali i građana, koji u Hrvatskoj nisu u dovoljnoj mjeri angažirani. Tabela 2 Regulatorna kvaliteta države očigledno je da je zadovljstvo hrvatskih građana svojim institucijama na prilično niskoj razini. Važno je uočiti taj institucionalni deficit u doba krize, ali i u razdoblju kada hrvatsko društvo polagano počinje shvaćati nužnost strukturnih promjena. Mehanizmi promjene su u rukama političara, ali i građana, koji u Hrvatskoj nisu u dovoljnoj mjeri angažirani. Koliko god bili skeptični po pitanju koristi ulaska Hrvatske u Europsku uniju, činjenica je da će se najveća i možda njavažnija promjena dogoditi upravo prilikom provođenja institucionalnih reformi, budući da svako zatvoreno poglavlje predstavlja korak naprijed u izgradnji stabilnijeg, trasnparentnijeg i efikasnijeg institucionalnog okvira. Milan DESKAR ŠKRBIĆ Tabela 3 Vladavina prava manager 80/15 | 05/2010 17 GOSPODARSTVO IZVOZNICI IZVAN MAKROEKONOMIJE Hrvatska bez izvozno-kreditne agencije gubi velike međunarodne poslove Predvođeni ministarstvom gospodarstva, hrvatski izvoznici su u siječnju 2007. godine dobili čvrsto koplje za hrvatski izvozni stijeg. Predstavljena je dugoročna strategija Hrvatska izvozna ofenziva (HIO) koja samim imenom daje vjeru u napredak svim hrvatskim izvoznicima koji su se uklopili u jedan od šest gospodarskih klastera. Međutim, 2010. godine kada se izjalovio posao hrvatskih građevinara IGH, Tehnike i Konstruktora u Crnoj Gori, ispostavilo se da Vlada Republike Hrvatske nije spremno dočekala velike korake u pogledu izvoza, unatoč zvučnoj strategiji HIO. Jedna od kritika ide na nedostatak specijalizirane izvozno-kreditne agencije kakve imaju sve razvijene zemlje usmjerene na izvoz. Izvozna strategija bez odgovarajućih mehanizama i instrumenata Hrvatska izvozna ofenziva je mehanizam Ministarstva gospodarstva pokrenut 2007. koji je kroz naredne 3 godine trebao potaknuti hrvatski izvoz prema ciljevima koje je tadašnji ministar gospodarstva Vukelić procijenio bitnima kako bi se hrvatski izvoz izveo na pravi put i rasteretio dugogodišnjih kritika. Kao četiri ključna cilja, Vukelić i tim stručnjaka prepoznali su potrebu da se: poveća broj izvoznika za 25 posto, promjeni struktura izvoza, stvori šest klastera za izvoz te poveća konkurentnost proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode. Moglo bi se reći da su ciljevi HIO-a trebali ojačati temelje hrvatskog izvoza upravo na točkama 18 manager 80/15 | 05/2010 Iako je očigledno da su koraci strategije HIO bili planirani za male i srednje poduzetnike, dakle mikro-razinu, očigledno je i da postoje propusti u planiranju izvoza na makro-razini. gdje hrvatski izvoz ima najviše kompleksa. Formirano je šest industrijskih klastera: klaster voda, ICT, mala brodogradnja, tekstil-odjeća, drvo-namještaj i marikulturahrvatska riba. Klasteri su postavljeni kao kriterij selekcije za ulazak u program HIO i pripadajućih državnih poticaja, među koje prije svega spada financiranje izvoza. Iako je očigledno da su koraci strategije HIO bili planirani za male i srednje poduzetnike dakle mikro-razinu, očigledno je i da postoje propusti u planiranju izvoza na makro-razini. Naime, Hrvatska na makroekonomskom planu ima nepotpun institucionalni okvir za provođenje uspješne izvozne politike. U izradi strategije su uz Ministarstvo gospodarstva sudjelovale i druge državne gospodarske agencije poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske obrtničke komore, udruge Hrvatski izvoznici, te financijske institucije, Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Iako je program u startu najavio gotovo megalomanske ambicije, kroz izjavu ministra Vukelića prilikom predstavljanja strategije 22. siječnja 2007. ispostavlja se da Hrvatska nema spreman makroekonomski okvir za izvoz. Naime, kako je ministar Vukelić izjavio za Lider, on sa timom stručnjaka nije razgovarao o svemu što je dugoročno potrebno za Hrvatsku u pogledu razvoja izvoza. Tu je ministar Vukelić uključio ključne točke ekonomske politike neophodne za izvoz: monetarna politika i politika valutnog tečaja. U tom dijelu dolazimo do kamena spoticanja hrvatskog izvoza odnosno nedostatak izvozno-kreditne GOSPODARSTVO agencije koja će s instrumentalne strane davati jasne smjernice i biti nacionalni instrument za potporu domaćem izvozu. Hrvatski izvoznici izloženi političkim rizicima Kada je izgubljen ugovaran posao građevinarskog konzorcija IGH-Tehnika-Konstruktor u Crnoj Gori za izgradnju cjelokupne autoceste Bar-Boljani, cijela politička i stručna javnost je krenula sa procjenama gubitka. Umjesto izgradnje autoceste u cijelosti, crnogorska vlada je odlučila poništiti prvobitni koncesijski ugovor sa hrvatskim konzorcijem i nastaviti pregovore sa grčko-izraelskim konzorcijem Aktor za izgradnju pojedinih dionica sporne autoceste. Ono što se dogodilo u Podgorici, te prouzrokovalo gubitak hrvatskom konzorciju, posljedica je lošeg upravljanja političkim rizikom. Odlukom političkog aktera, točnije nacionalne vlade kao naručitelja radova, izvođač radova je pretrpio određenu financijsku štetu što se po međunarodnim standardima Multilateralne agencije za investicije i garancije (MIGA) klasificira kao politički rizik od eksproprijacije odnosno utjecaja organa vlasti svojim postupcima na djelatnosti ugovorene u privatnom sektoru. Inače je uobičajeno da se veliki investicijski projekti u kojima sudjeluje kapital Svjetske banka, IDA-e ili MMF-a sudjeluje i MIGA osiguranjem upravo ovih političkih rizika kakav je prouzrokovao štetu hrvatskom konzorciju, doduše na početku ugovora dogovorenog do 2016. godine. Međutim, šteta bi bila puno veća da je odluka crnogorske vlade o raskidanju koncesijskog ugovora donesena u kasnijim fazama provođenja koncesijskog ugovora kada bi konzorcij kapitalno puno dublje sudjelovao u izvođenju dogovorenih radova. U slučaju kao što je hrvatsko-crnogorski gdje Financiranje izvoza za hrvatske izvoznike svodi se na slabe mehanizme kreditiranja kroz faktoring i forfeting što uopće ne omogućuje prepoznavanje ekonomskih, a prije svega, političkih rizika nije riječ o projektu u nerazvijenoj zemlji, već o dogovoru dvije razvijene zemlje ili zemalja u razvoju i nema potrebe za nadnacionalnim protektoratom, political risk insurance (PRI) odnosno osiguranje političkog rizika odrađuje se preko lokalne izvozno-kreditne agencije, agencije kakvu Hrvatska nema, odnosno čije djelatnosti odrađuje HBOR u sklopu svojih primarnih djelatnosti koje su preuzeli po modelu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). U nedostatku agencije koja bi kvalificirano odradila posao osiguranja i kreditiranja izvoza odnosno izvoznog projekta, i to procjenom i vođenjem evidencije o političkim rizicima politološki specijaliziranim kadrom stručnjaka, hrvatski izvoz gubi kriterijsku kvalifikaciju pred drugim konkurentima za unosne izvozno-infrastrukturne projekte u našem susjedstvu, pa i šire. Dakle, iako smo možda vještiji elektrotehničari, građevinari i informatičari, gubimo poslove u inozemstvu pred lošijim izvođačima, samo zbog vlastite površnosti u odrađivanju posla u domeni politološke procjene političkog rizika i ekonomije osiguranja izvoza. Nedostaje kapitala za izvozno-kreditnu agenciju uopće ne omogućuje prepoznavanje ekonomskih, i prije svega, političkih rizika za izvoznike koje je potrebno osigurati pogotovo u nestabilnom i rizičnom okruženju u kakvom i djeluju hrvatski izvoznici. Slabi mehanizmi kreditiranja u APIU i osiguranja u HBOR-u nemaju dovoljno jake instrumente naplate potraživanja koji su neophodni za preuzimanje kvalitetnijih izvoznih angažmana i projekata. Hrvatski izvoznici se preko krnjih mehanizama osiguranja i kreditiranja izvoza ne mogu širiti dalje od projekata koji funkcioniraju preko lokalnih kreditora u komercijalnim bankama instrumentima bankovnog avansa, akreditiva i garancija. Time ostaju uskraćeni za dugoročne i srednjoročne izvozne programe koje je potrebno kreditirati preko makroekonomskih instrumenata državne ekonomske politike i osigurati mehanizmima osiguranja političkih rizika kojima se u svijetu sklopi ugovora u vrijednosti oko pola milijarde američkih dolara. Neke ideje postoje o formiranju izvozne banke odnosno izvozno kreditne agencije, koja je dalekosežnija od izvozne banke budući da je uključena u makroekonomske mehanizme, međutim zasad jasne kapitalne strategije nema čak ni uz pomoć EBRD-a ili neke od inozemnih komercijalnih banaka poput Societe Generale. Nikola TOMIĆ HIO je trebao dati impuls razvoju hrvatskih izvoznika međutim, pripadajući mehanizmi se ne razvijaju kako bi trebali. Financiranje izvoza su na sebe preuzeli HBOR, te novoosnovana Agencija za promicanje izvoza i ulaganja. Međutim to ne omogućuje željene izvozne rezultate. Razjedinjenost kreditiranja i financiranja izvoza okrnjuje i sposobnost djelovanja hrvatskih izvoznika. Financiranje izvoza za hrvatske izvoznike svodi se na slabe mehanizme kreditiranja kroz faktoring i forfeting što manager 80/15 | 05/2010 19 GOSPODARSTVO OBITELJSKI HOTELI U RH Specijalizirani mali hoteli – prosperitetna grana hrvatskog turizma Sve je više onih koji iz brzog života u gradovima, u vrijeme odmora žele pobjeći u mala, povučena mjesta. U svijetu i kod nas tako se sve više cijene mali obiteljski hoteli u kojima se traži vrhunska hrana i smještaj, ali i da se domaćin gostu maksimalno posveti. Razvoj obiteljskih hotela Razvoj malih obiteljskih hotela u Hrvatskoj je počeo nakon rata, a iako za Italijom, Austrijom ili Francuskom kasnimo i nekoliko desetljeća, podaci govore da smo uspješno uhvatili ritam. Naime, zasad niti jedan od nekoliko stotina obiteljskih hotela koje je financijski potpomoglo resorno Ministarstvo nije propao. Izgradnja malih obiteljskih hotela imperativ je razvoja i konkurencije hrvatskog turizma. Države poput Italije i Austrije stimulirale su njihovu gradnju posljednjih tridesetak godina, a unazad tri godine i naša država. Mali obiteljski hoteli znatnim produljenjem sezone potvrdili su svoju opravdanost postižući prosječnu popunjenost svojih kapaciteta od 150 do 200 dana godišnje, što je šest puta više od apartmanskog smještaja, ali i velikih hotela koji imaju prosječnu popunjenost manju od 100 dana. Po podacima Ministarstva turizma, u sklopu poticajnog programa za malo hotelijerstvo "Poticaj za uspjeh" od početka provedbe krajem 2002. do ožujka 2009. godine plasirano je 476 kredita u ukupnom iznosu od gotovo dvije milijarde kuna. Tim je kreditima, koje su uz preporuku Ministarstva odobravali HBOR i u program uključene 24 poslovne Hotel Villa Dvor, Omiš 20 manager 80/15 | 05/2010 Obiteljski i mali hoteli zadnjih su godina među najtraženijim hrvatskim proizvodima na europskom turističkom tržištu, a kvalitetom ponude, doprinosom zaštiti i očuvanju kulturnopovijesne i prirodne baštine kao i lokalnom gospodarstvu postali su pravi predstavnici hrvatskog identiteta te srednjoeuropski i mediteranski brend. banke, u Hrvatskoj novoizgrađeno ili rekonstruirano 357 malih hotela, pansiona i aparthotela te 119 objekata u kojima su apartmani, sobe, kuće za odmor ili kampovi. U sklopu potprograma zaštite baštine "Pod stoljetnim krovovima" obnovljeno je i 107 starih kuća za smještajnu ponudu. Lokacijski je 155 projekata/kredita odobreno u kontinentalnom dijelu, dok je 321 odobren za priobalje i otoke, a ukupno je u svim objektima 3.700 novozaposlenih. Od ožujka 2009. godine, nije zaprimljen niti odobren nijedan novi kreditni zahtjev za tu namjeru, jer je do tada i vrijedio trogodišnji Vladin program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva u turizmu "Poticaji za uspjeh". Obiteljski i mali hoteli zadnjih su godina među najtraženijim hrvat- skim proizvodima na europskom turističkom tržištu, a kvalitetom ponude, doprinosom zaštiti i očuvanju kulturno-povijesne i prirodne baštine kao i lokalnom gospodarstvu, postali su pravi predstavnici hrvatskog identiteta te srednjoeuropski i mediteranski brend. Specijalizacija u segmentu malih i obiteljskih hotela Hrvatski mali i obiteljski hoteli u budućnosti bi se trebali profilirati kroz klubove proizvoda, njih ukupno šest - Odmor s obitelji, Wellness, Eno-gastro, Heritage i Aktivan odmor te Poslovni hoteli. Hotelijeri će moći sami odabrati svoj klub proizvoda, za što će morati udovoljiti kvalitetom usluge i opremljenošću, ali i atmosferom. S turiz- GOSPODARSTVO Hrvatski mali i obiteljski hoteli u budućnosti bi se trebali profilirati kroz klubove proizvoda, njih ukupno šest - Odmor s obitelji, Wellness, Eno-gastro, Heritage i Aktivan odmor te Poslovni hoteli. ma destinacije prema turizmu motivacije, to je suštinska epohalna promjena u svjetskoj turističkoj industriji kojom je turistima pri odabiru putovanja ili odmora postala važnija ponuda od samoga odredišta. Taj je trend na globalnom tržištu prisutan već neko vrijeme te je razlog zašto je u Italiji prije više godina uveden klub proizvoda. Riječ je o suvremenoj marketinškoj kategorizaciji malih i obiteljskih hotela koja podrazumijeva brendiranje objekata, odnosno njihovo okupljanje pod jednim blje od 2009. do 2012., koji je sastavljen u suradnji s Institutom za turizam. Jedinstvena ponuda nekoga odredišta, bazirana na lokalnim resursima po kojima se jedna destinacija razlikuje od drugih, u konačnici bi mogla utjecati i na produžetak turističke sezone. Sve su to razlozi zašto je udruga OMH, zajedno s Institutom za turizam, pristupila uvođenju klubova proizvoda koji su definirani prema standardima koji su prilagođeni Hrvatskoj i hrvatskim specifičnostima. Mali obiteljski Hotel Kaštel u Motovunu vjeti dio lokalne povijesti i arhitekture. Objekt će i stilski biti primjereno uređen, s adekvatnim namještajem, te opremljen cvijećem u skladu s regionalnom florom. Mir i ugoda moraju u ovom slučaju biti glavne odlike. Aktivan odmor je klub za one koji žele stalno biti u pokretu. Hoteli su u ovom slučaju opremljeni, primjerice, prostorom za odlaganje sportske opreme, Najbolji obiteljski hotel u RH u 2009. Marco Polo, Gradac brendom i razvijanje specijalizirane ponude. Talijanski primjer poslužio je vodstvu Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela da klubove proizvoda uvede i kod nas, i to kao dio Marketinškoga plana za razdo- Hotel Villa Holiday Poreč Tako bi više od 150 hotela, koliko ih trenutačno broji udruga OMH, trebalo biti raspodijeljeno u šest klubova proizvoda. Primjerice, pod brendom Odmor s obitelji hoteli su opremljeni za idealan, siguran i ugodan odmor obitelji s malom djecom. Na raspolaganju gostima je usluga čuvanja djece, opremljena i zaštićena igrališta, ali i jelovnici prilagođeni mališanima. Kategoriju Wellness OMH je namijenio hotelima s raznolikom ponudom tretmana ljepote, suvremenom opremom, profesionalnim i stručnim osobljem te prehranom prilagođenom zdravom načinu života, ali i okruženje koje je u skladu s konceptom wellnessa. zatim postoji mogućnost popravka opreme i relaksacije te masaže, a ponuda u restoranu je prilagođena za izletnike. Objedinjena promidžba i zajednički nastup na tržištu samo su neke od prednosti malih i obiteljskih hotela koji posluju u okviru kluba proizvoda, koji su prepoznati kao budućnost i hrvatskih malih hotelijera. A ona je, ako je suditi prema talijanskom iskustvu, vrlo pozitivna. Lucija VULIN U Eno-gastro objektima naglasak mora biti na kulinarskim specijalitetima, lokalnim proizvodima i ponudi vina, u čemu Hrvatska ne zaostaje za europskom konkurencijom, a tu su i Heritage hoteli, koji moraju biti smješteni u nekoj povijesnoj zgradi, primjerice, u dvorcu ili starinskoj kući na seoskom gospodarstvu, gdje će gost dožimanager 80/15 | 05/2010 21 GOSPODARSTVO DUGOVI U HRVATSKOJ KOŠARCI Preuzimanje Cibone od strane sponzora? Dug. Dug i mračan tunel, iz kojeg se ne nazire niti tračak svjetla. Prethodna rečenica komotno može okarakterizirati stanje u hrvatskoj košarci. Financijska situacija nekad najjačih klubova je očajna, dugovi su preveliki, a ruku spasa ne nudi nitko. Kao ruku pod ruku s očajnim financijama nema niti prevelikih rezultata, a svaki minimalan uspjeh tretira se kao postignuće godine. Postoji li izlaz ili će nekadašnji europski div koji je osvajao europske kupove i punio gostujuće dvorane pasti u dubok ponor? Stanje u Ciboni Svakom malo većem „fanu“ hrvatske košarke sasvim je jasno da je situacija u kojoj se nalaze ponajbolji klubovi (Cibona, Zadar, Split, Zagreb...) alarmantna. Naime, klubovi su „dužni kao Grčka“, igrači se ne isplaćuju, dolazi do nezadovoljstva, pa naposljetku do stvaranja „loše kemije“ unutar ekipe koja podupire loše rezultate. Nakon revizije košarkaškog kluba Cibona ustanovljeno je da klub duguje 55.035.297,50 kuna. Ovo je iznos koji je dobiven zaključno sa 31. prosinca 2009. godine tako da je tekući dug narastao još i više, a neke su špekulacije da dug sada iznosi oko 64 milijuna kuna. Od ovog duga polovica je dug po bilanci iz 2009. godine, dok drugi dio čini kredit od gotovo 22 milijuna kuna od Zagrebačke banke i oko devet milijuna kuna odlazi na sudske sporove, bez kamata. Ovih dana zaposlenici, od KK Cibona, Gordon Nenaddugi 22 manager 80/15 | 05/2010 spremačica, ekonomista, fizioterapeuta, tajnica do pravnika, traže da im se isplate barem dvije od četiri neisplaćene plaće. Članovi radne zajednice potpisali su peticiju i ultimativno poručili vodstvu kluba i članovima Upravnog odbora da ako nisu u stanju voditi klub i pribaviti novac potreban za isplate, moraju odstupiti. Ukupna vrijednost KK Cibona trenutno iznosi oko 49 milijuna kuna, no kako je poznato Cibonina lokacija vrlo je atraktivna. Poslovni prostor sastoji se od čak 32 lokala, parkirališta i dvorane, koja nije formalno u vlasništvu KK Cibone, ali ju korisnici iznajmljuju preko nje. Potrebno je također istaknuti i kako svaki mjesec Cibona za preživljavanje iziskuje dva milijuna kuna, pa tako svakim novim mjesecom i njeni dugovi rastu za upravo taj iznos. U slučaju da Agrokor preuzme klub, Cibona i Zagreb spojili bi se u jedan klub. Tada bi Cibona bila A momčad, a Zagreb rasadnik mladih igrača. Atlantic grupa – potencijalna slamka spasa Razmotrivši situaciju u kojoj se Cibona nalazi, te potencijalne oportunitetne mogućnosti, u pomoć je priskočila Atlantic grupa na čelu s predsjednikom uprave Emilom Tedeschijem. Plan je bio da se Cibona pobrine za ovosezonske dugove, a da će Atlantic grupa preuzeti klub i riješiti ovogodišnje ugovore igrača i trenera. Predsjednik Cibone Ivo Jelušić kroz medije je na obostrano zadovoljstvo obiju stranaka likovao na mogući dogovor. Ipak od sklapanja ugovora nije se dogodilo apsolutno ništa. Naime, u prostorije Atlantic grupe, nekoliko dana nakon medijskih špekulacija, stigao je dopis iz Cibone na koji je svoj potpis stavio Andrija Knego. U dopisu je bila sastavljena kompletna koncepcija i uvjeti uz koje će Cibona pristati na sklapanje KK Cibona, Marko Tomas ugovora s Atlantic grupom. Izmjenjene stavke u ugovoru nisu se nimalo dopale predsjedniku uprave Atlantic grupe pa je tako došlo i do prekida pregovora. Iz Atlantic grupe plasirana je izjava u medije da je dopis, koji je stigao iz Cibone, sličio na nešto što bi sastavilo desetogodišnje dijete, te da Cibona nije na poziciji da može postavljati uvjete. Ivo Jelušić je odmah nakon prekida pregovora predao ostavku obrazloživši da je razlog ostavke upravo prekid pregovora. Agrokor se uključio u priču Oko Draženova doma se naveliko priča da sada, kada je posao s Atlantic grupom propao, a Jelušić rekao „zbogom“, u priču ulazi Agrokor koji je sve do sada „s visine“ promatrao kako Cibona sve dublje i dublje klizi u provaliju. No, odlaskom Jelušića otvorio se prostor za njih i spremni su, prema nekim informacijama, zajedno s Gradom preuzeti brigu oko aktualnog prvaka Hrvatske. U tom bi se slučaju Cibona i Zagreb spojili u jedan klub, s tim da bi Cibona bila A momčad, a Zagreb rasadnik mladih igrača. Koliko je u ovome svemu istine, pokazati će vrijeme, ali bilo koja od zadnjih dana spominjanih opcija spašavanja Cibone dobro bi došla. Vukovi trebaju hitnu pomoć i jasnu viziju, provalija je jako blizu, a potrebna je jaka i čvrsta kočnica. Tomislav ŠTULEC GOSPODARSTVO manager 80/15 | 05/2010 23 GOSPODARSTVO GRADNJA NUKLEARNIH ELEKTRANA U JAPANU Japan povećava kapacitet „nuklearki“ Japan, zemlja siromašna prirodnim izvorima, ali bogata radnom snagom, odlučila je izgraditi 14 nuklearnih elektrana kako bi smanjila svoju ovisnost o drugim zemljama u podmirivanju svojih potreba za električnom energijom. Plan za izgradnju 14 nuklearnih elektrana predviđen je za 20 godina. Japan želi smanjiti svoju ovisnost o drugim zemljama u podmirivanju svojih potreba u što većoj mjeri i što je prije moguće. U lipnju 2010. godine očekuje se priopćenje Japana hoće li te planove o gradnji nuklearnih elektrana ubrzati ili neće, ali Japan je zemlja iznimne radne snage i možemo u svemu tome očekivati ubrzan rast izgradnje njihovih elektrana. trećine potreba za električnom energijom oslanja se na nuklearnu energiju koja se proizvodi u 53 nuklearne elektrane, ali ni to nije dovoljno za podmirenje svih potreba. Po veličini je drugo gospodarstvo svijeta, koje želi udvostručiti svoje zalihe goriva. Udio opskrbe vlastitom električnom energijom iznosi 18 posto te još 38 posto koja se proizvodi u vladinim i korporativnim udjelima u inozemstvu, a vlada Japana želi povećati udio vlastitih resursa u opskrbi električnom energijom. Da bi taj postotak udvostručila na 70 posto, Japanska vlada ima u cilju do 2020. godine sagraditi osam nuklearnih elektrani, te najmanje šest nuklearki do 2030. godine. Također žele financirati kompanije koje su zainteresirane za rad na projektima nuklearnih elektrana u inozemstvu. Opskrba vlastitim resursima Japan je zemlja koja posjeduje relativno oskudne prirodne resurse. Za podmirivanje Prednosti i nedostaci Nuklearne elektrane posjeduju svoje pozi- tivne i negativne strane. Kad gledamo Japansko gospodarstvo, cilj je izgraditi nuklearne elektrane da bi se smanjila ovisnost o drugim zemljama u podmirivanju svojih potreba za električnom energijom te smanjenje troškova nabave električne energije iz inozemstva. No, nuklearne elektrane onečišćuju okoliš i štetno djeluju na njega, ali i na ljude koji žive u toj okolini, stoga njihova izgradnja znači ne brigu za vlastiti okoliš. Nuklearna elektrana stvara prednost jednom gospodarstvu, ali nedostatak cijelom svijetu. Kristina JURKOVIĆ „DOING BUSINESS 2010“ Izvještaj koji nam ukazuje na potrebe za promjenama Prema godišnjem izvještaju Svjetske banke „Doing business 2010“, Hrvatska se po ukupnoj lakoći poslovanja od 183 zemlje svijeta uključene u istraživanje nalazi tek na 103. mjestu. U istoj kategoriji, na prvom se mjestu nalazi Singapur, a ispred Hrvatske su i Slovačka na 42., Mađarska na 47., Češka na 74. i Albanija na 82. mjestu. U kategoriji „pokretanje posla“, Hrvatska je rangirana kao 101. zemlja svijeta. Za pokretanje posla potrebno je sedam procedura, odnosno 22 dana, uz trošak od 8,4 posto nacionalnog dohotka po stanovniku. Najlošiji plasman ostvaren je u kategorijama „zapošljavanje radnika“ (163. mjesto), „građevinske dozvole“ (144. mjesto) i „zaštita investitora“ (132. mjesto). Na najlošijoj poziciji upravo u kategoriji „Zapošljavanje radnika“ Hrvatska se nalazi zbog rigidnih zakona i troškova zapošljavanja i otpuštanja radne snage. Za dobivanje građevinske dozvole prosječno je potrebno 24 manager 80/15 | 05/2010 proći kroz 14 procedura u trajanju 420 dana. U kategoriji „zaštita investitora“ zamjera se relativno niska pouzdanost direktora i nedovoljna zaštita prava investitora. Pri registraciji vlasništva potrebno je izvršiti pet procedura u trajanju od 104 dana, što iziskuje troškove od oko 5 posto vrijednosti imovine. To su pokazatelji koji nas u kategoriji „registracija vlasništva“ svrstavaju na 109. mjesto u svijetu. Na 96. mjestu Hrvatska se našla u kategoriji „trgovina u inozemstvu“. Za izvoz je potrebno sedam dokumenata i 20 dana uz trošak od 1.281 dolar po kontejneru, dok je za uvoz potrebno osam dokumenata, 16 dana i 1.141 dolar po kontejneru. Bolji „ranking“ Hrvatska je ostvarila u kategorijama „zatvaranje posla“ (82. mjesto), „provođenje ugovora“ (45. mjesto) i „plaćanje poreza“ (39. mjesto). Za likvidaciju poduzeća potrebno je 3,1 godina, a troškovi su oko 15 posto vrijednosti imovine. Za prisilno provođenje ugovora potrebno je proći 38 procedura u trajanju od 561 dan, a troškovi suda iznose 13,8 posto od potraživanja. Tijekom godine potrebno je izvršiti 17 plaćanja, što tijekom godine iziskuje 196 sati, a ukupni porez na profit je 32,5 posto. Marko KRAJNOVIĆ GOSPODARSTVO GOLDMAN SACHS I GRČKI DUGOVI Grčki dužnički teret na leđima Eurozone, ali i MMF-a Dvije recesijske bojišnice financijskog sektora otvorene su nakon dugotrajnog previranja. Dužnička kriza Grčku je dovela na rub moratorija zbog javnog duga koji izmiče kontroli. Istovremeno, Goldman Sachs pokušava svoje saslušanje pred Kongresom SAD-a pretvoriti iz građanske optužbe za prijevaru, u javno lobiranje države kao vjerovnika za novo zaduženje privatnog financijskog sektora, odnosno potvrđivanje novog zakona o financijskoj reformi koji je u procesu izglasavanja pred Senatom. Dok se jedni bore za izlazak iz vječnih dugova, drugi se bore za popuštanje javne regulacije pred daljnjim zaduživanjima. Iako je riječ o problemima koji imaju povijest, rješavanje oba problema je otpočeto, slučajno ili ne, na isti dan, 28. travnja. Grčki javni dug je po statistikama u 2009. iznosio 113,40% i predviđa se da bi u 2010. trebao doseći razinu preko 120%, Proračunski deficit koljevke zapadne civilizacije iznosio je 12,4% u 2009. Međutim to su sve fiskalni problemi za koje je Grčka postala sinonim, posebice nakon pridruživanja Europskoj ekonomskoj zajednici 1981. Od tada je Grčka neprestano na udarima kritika monetarnih vlasti Europske unije, moglo bi se reći da su 'Pedro koji visi' za sve nevolje koje pogode eurozonu i njene monetarne institucije. EU se dugo morao nositi sa problemima grčkog proračunskog deficita koji je uzrokovao turbulencije na stabilnost eura, no u zadnjim danima travnja ove godine, financijski balon Europske monetarne unije je počeo propuštati. Javni dug i proračunski deficit obilno premašuju dozvoljene razine i intervencija Europske središnje banke je postala nužan uvjet. Angela Merkel i Jean Claude Trichet prvi su reagirali na probleme grčke koji su isplivali. Merkel je pozvala na reakciju, a Trichet je dao smjerokaz. U prvom koraku je obećan grčkoj pomoć međunarodnom garancijom za grčke 10-ogodišnje državne obveznice. Njemačka, koja nalazi i pruža temeljno uporište svojoj ekonomiji upravo u Europskoj Uniji, logički je prvi i dominantan akter koji će reagirati na nestabilnosti u monetarnom okruženju iz kojeg crpi veliki dio svoje nacio- nalne gospodarske stabilnosti. MMF ušao na teren Eurozone Međutim, iako je riječ o krizi zatvorenog društva zemalja koje inače kotiraju kao razvijene, i time stabilne, Međunarodni monetarni fond kao faktor globalne monetarne stabilnosti prepoznao je fiskalne probleme Grčke. MMF je u roku od 2 dana zaključio kreditni ugovor u trajanju od deset godina, koji će samo u prvoj godini ugovora iznositi 27 milijarde eura, i time obavezati Grčku na korekcije ekonomske politike, odnosno 'drastične proračunske rezove' kako je iskomentirao grčki ministar financija Papaconstantinou. Moglo bi se reći da je MMF dobio priliku da svojim kreditnim instrumentima, kojima inače 'ispravlja krive rijeke' u ekonomskim politikama nesta- EU se dugo morao nositi sa problemima grčkog proračunskog deficita koji je uzrokovao turbulencije na stabilnost eura, no u zadnjim danima travnja ove godine, financijski balon Europske monetarne unije je počeo propuštati. bilnih zemalja, uplete svoje prste u ono što je inače bio ekskluzivno problem Europske Unije i europskih monetarnih institucija. Dužnički problemi Grčke otvorili su cijeli niz pitanja oko kreditne stabilnosti mediteranskih zemalja Europske unije, točnije Portugala, Španjolske kojima je brzom reakcijom Standard & Poor drastičnim rezom spustila kreditni rejting, kao i Grčkoj, za 2-3 razreda. Kako bi se zaustavilo daljnje preljevanje dužničke krize na druge zemlje eurozone i urušavanje samih temelja EU-a, Grčka je morala prihvatiti zajednički kreditni 'bailout' Europske Unije i MMF-a u iznosu od 120 milijardi eura. Posljedica rušenja kreditnog rejtinga kao i rasplet oko Grčke odmah je nastala u energetskom sektoru Španjolske. Ministar industrije Miguel Sebastiana u dogovoru sa premijerom Zapaterom, otkazivao je 18 milijardi eura vrijednu investiciju grupacije T-Solar Global SA u razvoj energetskog sektora. Optužnica za bankare u vrijeme izglasavanja financijske reforme Grčke javne vlasti ubrzo su doživjele otvorene kritike vlastitog naroda putem medija koji nisu štedjeli riječi kako bi opisali nevolje koje ih očekuju fiskalnim rezovima i redirekcijama pod dirigentskom palicom MMF-a. Javna vlast europskih, mediteranskih, zemalja morale su priznati kapitulaciju i financijsku nemoć pred nadnacionalnim bankarskim institucijama, istovremeno dok privatni bankarski sektor u SAD-u javno opovrgava svoju krivicu za globalnu recesiju urušavanjem financiranja sekundarnih hipoteka. Čelni ljudi Goldman Sachsa našli su se u optuženičkoj klupi pred Kongresom, i predvođeni Lloydom Blankfeinom, CEO-om banke, izrekli 'not guilty'. Najteža optužba građanske tužbe tvrdila je da su direktori Goldman Sachsa ciljano prodavali nesofisticiranim klijentima sofisticirane financijske module i stvarali profit banke na taj način. Nitko iz Goldman Sachsa nije smatrao da je pogriješio ni u jednom trenu, budući da nisu smatrali da je riječ o prevari već o postizanju poslovnih rezultata i pružanju novih usluga klijentima. Sve se to odvija u vrijeme kada je pred Senatom na izglasavanju zakon o financijskoj reformi koji odbijaju republikanci, a demokrati guraju na izglasavanje. Nikola TOMIĆ manager 80/15 | 05/2010 25 GOSPODARSTVO VULKAN STVORIO NEVIĐENI KAOS Aviokompanije zbrajaju gubitke u milijunima Međunarodna udruga zračnih prijevoznika IATA prognozirala je da su ukupni gubici tvrtki povezanih s krizom koju je uzrokovao oblak vulkanskog dima dosegnuli čak dvije milijarde dolara. Prosječni dnevni gubitci procjenjeni su na oko 200 milijuna dolara. Priroda kao glavni kontrolor leta Oblak vulkanskog dima koji je prošao cijelu Europu prouzrokovao je veći kaos i kolaps u zračnom prometu nego teroristički napadi u rujnu 2001. godine. Aviokompanije su osim direktnih gubitaka zbog otkazivanja letova suočene i sa dodatnim troškovima u vidu pružanja brojnih usluga putnicima na aerodromima, kao i osiguravanje smještaja onima koji nisu u mogućnosti na neki drugi način stići na svoje odredište. Procjenjuje se da je ovom krizom zahvaćeno čak 29 posto svjetskog zračnog prometa, te da je dnevno oko 1,2 milijuna putnika bilo prisiljeno odgoditit let. Samo Dubrovnik zbog vulkana izgubio deset milijuna kuna Kolaps u zračnom prometu dodatno je otežao već i ovako poprilično loše stanje u Croatia Airlinesu, a gubitke je pretrpio i hrvatski turizam. Jedan od najpogođenijih gradova sigurno je i Dubrovnik, čiji je gradonačelnik Andro Vlahušić izjavio da gubici sežu čak do deset milijuna kuna. Veliki problem Dubrovnika je poprilična izoliranost, te je ovisnost o zračnoj luci poprilično velika. Zbog erupcije vulkana, dubrovačka Zračna luka izgubila je 120 najavljenih slijetanja i oko 10.000 putnika. Većina otkazanih letova bila je usmjerena sa sjevera i zapada Europe, a Zračna luka procjenjuje gubitke na oko 1,5 milijuna kuna. Predstavnici jadranskih luksuznih hotela zbog otkazanih kongresa pretrpili su štetu od oko 150 000 eura. Gradonačelnik je dodao kako je nužno što prije završiti autocestu do Ploča, a sa brodarskim kompanijima dogovoriti da svoje brodove ponovno usmjere prema Dubrovniku. No, kolika će biti korist i zarada od usmjerenih gostiju ako će trgovine opet biti zatvorene, a plaćanje moguće samo u kunama koje gosti zbog manjka mjenjačnica ne mogu kupiti? Marko LUKAČEVIĆ Veliki problem Dubrovnika je poprilična izoliranost te je ovisnost o zračnoj luci poprilično velika. GRADI SE I U KRIZI Viadukt počinje radove vrijedne više od 42 milijuna eura Sklapanjem novog vrijednog posla u susjednoj Bosni i Hercegovini, Viadukt bi sa tvrtkom Hering iz Širokog Brijega kroz slijedećih 18 mjeseci trebao napraviti novu dionicu autoceste ne dijelu koridora Vc. Uskoro se očekuju novi natječaji Predsjednik uprave Viadukta Joško Mikulić potvrdio je da je u Sarajevu s ravnateljem Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine Eldarom Trhuljem potpisao ugovor o gradnji nove dionice autoceste na Ministar transporta BiH potvrdio je kako za gradnju autoceste na koridoru Vc već imaju na raspolaganju kreditna sredstva od 500 milijuna eura. 26 manager 80/15 | 05/2010 dijelu koridora Vc koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. Nova dionica autoceste dugačka je 9,35 kilometara i čini nastavak četrdeset kilometara do sada dovršenog dijela autoceste od Sarajeva do Kaknja. Novi pravac autoceste proteže se u smjeru Zenice. Osim izgradnje autoceste izvođači radova obvezali su se na izgradnju 9,5 kilometara alternativne ceste, kao i na rekonstrukciju postojeće mreže lokalnih cesta i izgradnju naplatnih kućica. Premijer Federacije BiH, Mustafa Mujezinović, vjeruje kako će se uskoro otvoriti serija radova i na drugim dionicama autoceste, te se nada kako će ti radovi potaknuti oporavak gospodarstva BiH. Ministar transporta BiH potvrdio je kako za gradnju autoceste na koridoru Vc već imaju na raspolaganju kreditna sredstva od 500 milijuna eura. Ta kreditna sredstva dobivena su od Europske banke za razvoj, Europske investicijske banke i Kuvajtskog fonda za razvoj. Sredstva se procjenjuju dostatnim za gradnju 65 km autoceste, te se uskoro očekuje raspisivanje natječaja za gradnju tri nove dionice. Do 2013. godine planira se dovršetak dionica za koje imaju osigurana sredstva, te bi do tada trebalo biti izgrađeno 120 km autoceste na koridoru Vc čija je ukupna dužina oko 330 km. Ostatak bi trebao biti građen po načelu javno-privatnog partnerstva. Marko LUKAČEVIĆ GOSPODARSTVO QUANTUM 21NET Revolucija korporativnih vrednota Richard Barrett Richard Barrett, osnivač Spiritual Unfoldment Society pri Svjetskoj banci, ugledni svjetski predavač i autor tekstova na temu osobne transformacije i transformacije poduzeća. Organizator je kongresa Ethics and Spiritual Values and the Promotion of Environmentally Sustainable Development u Washingtonu. Član je World Business Academy. Vjerujem da sustav vrednota zapadnjačke civilizacije uništava Zemlju i osuđuje stotine milijuna ljudi na siromaštvo. Živimo u svijetu u kojem se okoliš smatra gospodarskim resursom kojeg treba opljačkati i odbaciti, svijetu u kojem biološke vrste odumiru brže nego ikada ranije u povijesti ljudskoga roda, u kojem se razlika između bogatih i siromašnih stalno povećava, u kojem se svako dogovaranje temelji na pitanju: "Što ja time dobivam?" Unatoč navedenim činjenicama, moja je prognoza za čovječanstvo ispunjena nadom. Ta se nadanja temelje na vjerovanju kako nova svijest polako sazrijeva u umovima ljudi diljem svijeta stvarajući tako tihu revoluciju, mnogo značajniju od reformacije. Ta će revolucija promijeniti zapadnu civilizaciju i ublažiti moć bogate elite u političkom i poslovnom svijetu. Govorim o revoluciji vrednota. Proces mijenjanja vrednota naziva se transformacija. Često mu prethodi kriza i obično je veoma stresan i naporan. U društvenom kontekstu može uzrokovati nasilje; u organizacijskom kontekstu može ugroziti preživljavanje; za pojedinca on može biti emotivno bolan. Nasilje i bolne krize često uzrokuju transformacijski odgovor pa sama kriza tako postaje sila promjene. Kriza stvara motivacijsku energiju za promjenu vrednota koje zatim stvaraju drugačiji i bolji svijet. Evolucija svijesti Pravu vrijednost izučavanja povijesti ne treba tražiti u takozvanim povijesnim događajima. Povijesni događaji tek su simbolički prikazi nečeg mnogo važnijeg: otisaka koje je evolucija ljudske svijesti ostavila svijetu. U pozadini svakog povijesnog događaja nastanak je novih društvenih vrijednosti. Osvrnimo se na blisku povijest. Francuska i ruska revolucija pojavile su se zbog nepravde prema običnom puku koja je postala toliko nepodnošljiva da su pojedinci, jedan po jedan, počeli prihvaćati vrijednosti slobode i jednakosti. Kako je sve više ljudi prihvaćalo novu svijest tako je postepeno rasla i kritična masa da bi se u jednom trenutku dogodila provala novih vrednota. Kada se povijest promatra na ovaj način, jasno se uočavaju nove vrednote koje predstavljaju pomak u evoluciji ljudske svijesti. Sve do kraja 18. st. zemljama su upravljali kraljevi i kraljice. Autokracija je do današnjih dana gotovo nestala iz naših sustava upravljanja. Živimo u vrijeme demokracije i ljudskih prava u kojima se sloboda, jednakost i pravda sve više šire. Posvuda, osim u poslovanju. Poslovni je svijet ostao posljednje utočište pojedinaca koji svoje osobne strahove žele nadvladati pohlepom. U poslovnom svijetu, niti u ključnim institucijama našega društva, demokracije jednostavno ne postoji. Poslovni lideri i javni službenici još se uvijek ponašaju poput tiranskih vladara. Pa ipak, vjerujem da je kraj tiranije sve bliži. Kao što kraljevi i kraljice nisu mogli zaustaviti demokratski pokret prije dvjesto i tristo godina, tako ni poslovni svijet neće moći zaustaviti opisane promjene. Štoviše, vjerujem da će se sve to dogoditi veoma brzo, u sljedećih pedesetak godina. Zašto to tvrdim? Zbog toga jer su demokratski pokret i promjena vrednota sa "Što ja ovime dobivam?" na "Što je najbolje za svih?" sila koju je teško zaustaviti. Peter Russell u svojoj knjizi The Global Brain naglašava da se evolucija svijesti događa već tisućljećima: "Velikim praskom nastala je prvobitna energija iz koje se zatim razvio novi životni poredak - materija. Iz materije su nastali organizmi, a iz živih organizama se zatim razvila samorefleksivna svijest. Pojavom samorefleksivne svijesti težište evolucije je pomaknuto sa fiziološkog razvoja na svjesnost koja je tako postala predvodnica evolucije. Unutarnja revolucija svijesti posebna je faza evolucije kroz koju trenutno prolazimo." manager 80/15 | 05/2010 27 GOSPODARSTVO Bowling jedan od najpopularnijih sportova na svijetu! City bowling ima: • 14 profesionalnih staza • 2 dječje staze • Disco bowling, petkom i subotom iza 20 sati • Stolove za biljar, video igre i sl. • Pro shop 28 manager 80/15 | 05/2010 WEST GATE SHOPPING CENTAR www.citybowling.hr tel 4111 100, fax 4111 100 FAKULTET Poštovani kolege, profesori i svi koji nas rado čitate, Pred Vama je 80.izdanje studentskog poslovnog lista Manager. Semestar se bliži kraju stoga se nadam da ste zadovoljni svojim uspjehom i Ana LAKIĆ da ćete imati duge Urednica rubrike Fakultet i mirne ljetne praznike. Proteklu akademsku godinu obilježila je recesija, no studentske udruge su se pobrinule da ju vi ne osjetite na svojoj koži. Tijekom godine ste mogli poraditi na svom životopisu, volontirati, izrađivati poslovni plan, udomiti stranog studenta, tulumariti ili pisati za studentski list. Stoga, poštovane kolegice i kolege( HSA i Manager, Aiesec, eSTUDENT, TIM, FK, Oikos) čestitam vam na kvalitetno obavljenom poslu! U ovom broju u rubrici fakultet pročitajte o nedavno održanim Danima Europske Unije čije otvaranje je uveličao predsjenik Ivo Josipović. Saznajte kako se pridružiti radio Studentu ili košarkašicama EFZG-a. Donosimo vam i informacije o diplomskom studiju na ekonomskom fakultetu, o mogućnostima koje vam pruža e-learning te pogodnostima koje dobavate uporabom intraneta. Na poslijetku saznajte što to znači “više od studiranja”, odnosno kako provesti tjedan dana u Švedskoj uz minimalne troškove. Do idućeg broja, ostanite mi vrijedni i pametni, prođite ispite, ludo to jest kvalitetno provedite ljeto(samo smo jednom studenti!) i pridružite nam se sljedeće akademske godine. Lijep pozdrav Ana LAKIĆ Urednica rubrike Fakultet VIJESTI SA SVEUČILIŠTA Radionica "High-Dimensional Data Analysis in Economics" om fakultetu 19. i 20. ožujka 2010. godine na Ekonomsk vom ''Hig hnazi pod a onic radi je u Zagr ebu održ ana s''. Radionicu su Dimensional Data Analysis in Economic ltet Sveu čiliš ta u zaje dnič ki orga nizir ali Ekon oms ki faku Inozemni i domaći Zagrebu i Humboldt-Universität iz Berlina. i doktorskih studija te znanstvenici, studenti poslijediplomskih dana upoznali su se stručnjaci iz financijske prakse tijekom dva područja financija i s najnovijim rezultatima istraživanja iz kvantitativnih metoda. a, i to znanstvenika Na radionici je sudjelovalo oko 80 polaznik a, te predstavnika sa srodnih fakulteta svih hrvatskih sveučilišt tska narodna različitih institucija i firmi kao što su Hrva e Hrva tske , bank a, Mini star stvo fina ncij a Repu blik uravajuća Ekonomski institut u Zagrebu, banke, osig društva i dr. Ivana JAMBREKOVIĆ AUF potpora za PCSI projekte Europ u Regio nalni ured AUF- a za Sredn ju i Istoč nu nje surad kte proje raspisao je natječaj za multilateralne – inter ue PCSI – Proje ts de coop érati on scien tifiq stven e unive rsita ires (Međ usve učili šni proje kti znan ja i živan istra nja, zova surad nje) u podr učju obra n jenje nami je sveu čiliš nog upra vljan ja. Prog ram , icima nastavnicima, istraživačima, mladim znanstven Hrvatska čelnicima sveučilišta i administrativnom osoblju. Juga. lja zema ni u ovom programu pripada skupi Rok za prijavu: 15. lipnja 2010. godine. Ivana JAMBREKOVIĆ e ekonometrije Škola primjenjen j i ra ču na ln i te ča n ka o pr ak ti čn ra zi ja ni uč ga dr or po je s Prog ra m ru čn ja ci m a i na m ij en je n st IT -a , ek on om ije ek on om et ri je os ig ur an ja , RE a, ne št ži se tr an h pl ki fi na nc ijs a. Nastavni e skim istraživačim u pozadini svak općenito akadem rm atičke fo ule em at ne m al rm na fo a ir na tr koncen jene) niti nužne biti objašn di ne tehnike (iako će na la zi iz a po je se ic iju ko ja tu in si i ak na pr ć u ve t , do ka ze u važnos ov ih nj na e, ik rt tehn avač je Dr. Robe ekonometrijske ftveru. Gost pred so s ew Vi Eu nu D. primje Lewis College, SA IĆ J. Sonora s Fort Ivana JAMBREKOV Internetska mreža Mozgalo spaja hrvatske kreativce Mozgalo je internetska mreža koja na jednom rojec okuplja studente, znanstvenike, gospodarstvenike i ostale kreativce, te im umrežavanjem omogućuje lakšu suradnju i razmjenu ideja. Beta verzija prvog hrvatskog think tanka puštena je u cijelog rad 21.4. – na Svjetski dan kreativnosti i inovativnosti. Iza e vrijem Za . MRAK – projekta stoji Mreža za razvoj i kreativnost nakon a , svima je beta verzije prijava na mrežu omogućena moguć prestanka beta testiranja ulazak u mrežu Mozgala biti će acije inform Sve va. jedino uz prepo ruku posto jećih člano a dostu pne roje www. mozg alo.ne t. Stude ntska udrug samo a lo, Mozga eSTUDENT jedan je od partnera projekta učlanjenje u Mozgalo je dobar uvod u studentski project Brain Gain koji kreće s radom početkom rujna. Vedran OBADIĆ manager 80/15 | 05/2010 29 FAKULTET DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Što i kako nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija? Studenti sadašnje treće godine su referendumom odlučili unijeti promjenu u svoje studiranje. Osim promjena u rasporedu predmeta po godinama, glavna promjena se odnosi na izbor smjerova koji je prebačen na prvu godinu diplomskog studija, odnosno popularno zvanu "petu godinu". Još uvijek nisu definirani uvjeti upisa za već spomenute studente sadašnje treće godine koji će ga upisati u akademskoj godini 2011. /2012, no pokušat ćemo vam prikazati pod kakvim su se uvjetima upisali studenti u tekućoj akademskoj godini 2009./2010. Diplomski sveučilišni studij Diplomski sveučilišni studij “Poslovne ekonomije” i “Ekonomije” traje jednu akademsku godinu (2 semestra), a mogu ga upisati samo oni studenti koji imaju završen preddiplomski sveučilišni studij. Prilikom upisa na diplomski sveučilišni studij “Poslovne ekonomije” studenti imaju mogućnost birati između studijskih smjerova: Analiza i poslovno planiranje, Financije, Marketing, Menadžment, Menadžerska informatika, Računovodstvo i revizija, Trgovina ili Turizam, a upisom na diplomski sveučilišni studij "Ekonomije" studenti izabiru smjer Ekonomija. Završetkom diplomskog sveučilišnog studija student Studenti koji upisuju diplomski sveučilišni studij "Poslovne ekonomije" mogu birati jedan od osam već postojećih smjerova po starom programu, a studenti koji upisuju diplomski sveučilišni studij "Ekonomije" imaju na raspolaganju smjer Ekonomije. 30 manager 80/15 | 05/2010 Nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija, student može upisati poslijediplomski specijalistički ili poslijediplomski sveučilišni studij. stječe ukupno 60 ECTS bodova te akademski naziv magistar ekonomije odnosno magistra ekonomije uz naznaku struke (kratica oba naziva je mag.oec.). Nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija, student može upisati poslijediplomski specijalistički ili poslijediplomski sveučilišni studij. stupak rangiranja kandidata. Planom upisa na diplomski sveučilišni studij utvrđen je broj studenata koji se mogao upisati na pojedini smjer: Analiza i poslovno planiranje (80), Financije (200), Marketing (150), Menadžerska informatika (80), Menadžment (150), Računovodstvo i revizija (150), Trgovina (150), Turizam (80) i Ekonomija (80). Uvjeti za upis Uvjeti za upis na diplomski sveučilišni studij utvrđeni su odlukama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Statutom Sveučilišta u Zagrebu te Statutom i odlukama Ekonomskog fakulteta - Zagreb, a temelje se na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Osnovni uvjeti za ostvarivanje općeg prava natjecanja kandidata za upis na diplomski sveučilišni studij u akademskoj godini 2009./2010. su bili: završen preddiplomski sveučilišni studij, stečeno minimalno 180 ECTS bodova te provedena prijava za po- Postupak i rokovi prijave Prijava kandidata za postupak rangiranja, po kojem se natječu za upis na diplomski sveučilišni studij, odvijala se na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pod jednakim uvjetima za sve studije odnosno studijske smjerove i sastojala se od dva dijela. Prvi dio odnosio se na pretprijavu putem Internetskog obrasca u koji kandidati morali upisati sve podatke relevantne za prijavu, a nalazio se na službenoj Internetskoj stranici Fakulteta. Drugi dio odnosio se na podnošenje svih potrebnih dokumenata na FAKULTET Kandidati koji u inicijalnoj fazi rangiranja nisu postigli zadovoljavajući broj bodova za upis na željeni studij odnosno studijski smjer, mogli su podnijeti zamolbu za prijenos bodova na drugu rang listu ukoliko je na toj rang listi bilo slobodnih mjesta. samom Ekonomskom fakultetu prema rasporedu objavljenom na Oglasnoj ploči i Internetskim stranicama Fakulteta. Pretprijavu putem Internetskog obrasca te predaju dokumenata za konačnu prijavu kandidati su morali obaviti u razdoblju od 01. listopada do 16. listopada 2009.godine. Ukoliko kandidat nije ispunio pretprijavu putem internetskog obrasca odnosno nije priložio sve dokumente, nije mogao biti uvršten na rang listu po kojoj se natječe za upis na studij! dija stekao 180 ECTS bodova dužan je položiti sve ispite tzv. razlikovne godine kako bi stekao dodatnih 60 ECTS bodova. Kandidat koji nema stečenih 240 ECTS bodova, a upisan je na diplomski sveučilišni studij Ekonomskog fakulteta - Zagreb, ne može pristupiti polaganju ispita iz niti jednog kolegija u okviru Nastavnog plana i programa diplomskog sveučilišnog studija, bez obzira na studij odnosno studijski smjer, dok ne stekne ukupno 240 ECTS bodova. Objava rezultata inicijalnog rangiranja s pregledom bodovanja objavljena je 20. listopada 2009. Prigovori na liste su se zaprimali sljedeća dva dana i nakon toga su uslijedili upisi studenata. Po završetku upisa studenata inicijalnog kruga rangiranja, objavljen je broj slobodnih mjesta i to Studiranje u neznanju Rangiranje kandidata Postupak rangiranja se sastojao od dva dijela, a konačan rezultat postupka je činio zbroj bodova kojeg su kandidati ostvarili temeljem: vrednovanja uspjeha postignutog na preddiplomskom sveučilišnom studiju (najviše 500 bodova) i vrednovanja ostvarenih ECTS bodova (najviše 240 bodova). Vrednovanje uspjeha postignutog na preddiplomskom studiju provodio se na način da se izračuna prosječna ocjena cjelokupnog studija i zaokruži na dvije decimale. Dobiveni se prosjek množio sa 100 i dobio se broj bodova koji se koristio za vrednovanje uspjeha postignutog na preddiplomskom sveučilišnom studiju. U izračun prosječne ocjene su ulazile ocjene iz svih položenih ispita na preddiplomskom studiju i ocjene iz seminarskih radova (najviše jedan po godini studija). Ukoliko je kandidat tijekom studija stekao više od 240 ECTS bodova, u vrednovanje uspjeha postignutog na preddiplomskom sveučilišnom studiju kandidat ulazi s maksimalnih 240 ECTS bodova. Ukoliko je kandidat završetkom preddiplomskog sveučilišnog stu- meti pojedinih diplomskih programa na kojima će studenti svakog smjera ostvariti minimalno 8 ECTS bodova te ostali izborni predmeti koji će biti ponuđeni studentima svih diplomskih programa. Kao izborne predmete, studenti također mogu birati obvezne predmete s drugih diplomskih studija u okviru Fakulteta. Studenti koji upisuju diplomski sveučilišni studij "Poslovne ekonomije" mogu birati jedan od osam već postojećih smjerova po starom programu, a studenti koji upisuju diplomski sveučilišni studij "Ekonomije" imaju na raspolaganju smjer Ekonomije. za one rang liste na kojima nije popunjen broj studenata predviđen upisnom kvotom. Kandidati koji u inicijalnoj fazi rangiranja nisu postigli zadovoljavajući broj bodova za upis na željeni studij odnosno studijski smjer, mogli su podnijeti zamolbu za prijenos bodova na drugu rang listu ukoliko je na toj rang listi bilo slobodnih mjesta. Nastava je za upisane studente započela 2. studenog 2009. godine. Nažalost, još uvijek nisu određeni uvjeti upisa na diplomski sveučilišni studij za sadašnje studente četvrte godine koji će ga upisati sljedeće akademske godine 2010./2011., a koji spadaju pod stari program studiranja. Detalji bi trebali biti objavljeni u travnju 2010. godine na službenoj Internetskoj stranici Fakulteta. Iako je donesen izmjenjen nastavni plan i program izglasan referendumom studenata, ni za studente sadašnje treće godine ne postoje određeni uvjeti i načini upisa. Ne preostaje nam dakle ništa drugo, nego čekati što će biti odlučeno. Antonio PAVLEČIĆ Što čeka studente sadašnje treće godine? Diplomski sveučilišni studij prema izmjenjenom Nastavnom planu i programu biti će u cijelosti u primjeni od akademske godine 2011./2012, dakle za studente sadašnje treće godine. Svi diplomski programi imaju pet obveznih predmeta smjera, diplomski rad, te adekvatnu ponudu izbornih kolegija. Izborni predmeti svrstani su u dvije skupine: specijalistički izborni predmanager 80/15 | 05/2010 31 FAKULTET PREDSTAVLJAMO: Priručnik za metodologiju istraživačkog rada Svaki se student dodiplomske, diplomske i poslijediplomske razine zamislio nad pitanjima kao što su „Što obraditi kao temu seminarskog, diplomskog ili magistarskog rada?“, „Kako doći do potrebne literature?“, „Kako prikupiti primarne podatke?“, „Kako grafički i tablično prikazati podatke?“, „Kako ispravno izraditi popis korištene literature?“ Priručnik za metodologiju istraživačkog rada – Kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i stručno istraživanje autorica prof. dr. sc. Ane Tkalac Verčič, doc. dr. sc. Dubravke Sinčić Ćorić i prof. dr. sc. Nine Pološki Vokić, „kuharica“ je koja odgovara na ova i mnoga druga pitanja s kojima se susreću studenti pri izradi znanstvenih i stručnih radova u sklopu svojih studija. U Priručniku su na studentima blizak način te uz mnoštvo savjeta i primjera obrađene teme kao što su: etika u istraživanju, proces potrage za literaturom, određenje područja, oblikovanje hipoteza, određenje uzorka, metode prikupljanja podataka (od istraživanja na temelju sekundarnih podataka i studije slučaja do ankete i intervjua), odabir i analiza podataka, prikazivanje rezultata istraživanja, jezik i stil pisanja, navođenje literature, tehničke upute za pisanje rada, odabir mentora i usmena obrana rada. U dodatku je opisano kako i što napisati u kojem dijelu znanstvenog odnosno stručnog rada (kako izraditi sadržaj, popis literature ili životopis; kako postaviti naslov; kako napisati uvod, teorijski okvir ili zaključak) te koje su osnovne karakteristike i dijelovi različitih vrsta znanstvenih i stručnih radova (seminarski rad, kritički prikaz, diplomski rad, specijalistički poslijediplomski rad, magistarski rad, doktorska disertacija, stručni članak, znanstveni članak). Grafičko oblikovanje Priručnika također ga čini „kuharicom“. Crveni uskličnici označavaju savjete kojima vam autorice ukazuju 32 manager 80/15 | 05/2010 na zamke, potencijalne greške i skraćuju proces izrade rada. Svi su primjeri na crvenoj podlozi kako biste ih odmah uočili. Dodatne informacije obilježene su crnim slovom „i“. Dodaci (dijelovi i vrste znanstvenih i stručnih radova) su na sivim stranicama kako biste ih lagano pronašli. Sve ovo čini Priručnik preglednom zbirkom „recepata“ koja će vam biti izvor mnogih rješenja tijekom studija, koju je uputno imati u blizini kao podsjetnik, te koja mnogima od vas može biti korisna i u budućnosti, na višim razinama studija. O autoricama (iz Priručnika) Ana i Dubravka su profesorica i docentica na Katedri za marketing, a Nina je profesorica na Katedri za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Već više od desetljeća surađuju na različitim projektima i istraživanjima. Ukupno predaju 21 kolegij na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Godišnje ih sluša oko 3000 studenata na različitim fakultetima i studijima. Objavile su više od 100 znanstvenih radova, koautorice su nekoliko knjiga i puno putuju izlažući na međunarodnim konferencijama. Ana, Dubravka i Nina dijele pristup studentima, nastavi i znanstvenom radu. Zajedno imaju četiri muža, petoro djece i jednu mačku. Nekoliko savjeta iz Priručnika • Pri odabiru teme rada koji izrađujete odaberite temu o kojoj nešto znate, ali koja je niša u nekom području odnosno jedinstvena, „savladiva“ i zanimljiva vašem mentoru (odnosno područje koje on/ona dobro poznaje). • Informacije koje pronađete na internetu obavezno provjerite prije nego što ih koristite u radu. Mnogi podaci i materijali koje je moguće pronaći na internetu nisu točni i provjereni, odnosno nisu prošli recenzentske postupke. • Iste podatke nikada ne prikazujte i tablično i grafički. Osim što ih je redundantno prikazivati na oba načina, uvijek je jedan način svrsishodniji s obzirom na same podatke. • U popisu literature navode se samo izvori koji su čitani u izvorniku, a ne i sekundarni izvori (izvori o kojima se pročitalo u djelima drugih). FAKULTET HSA - DANI EUROPSKE UNIJE 2010 Borba protiv korupcije Hrvatska studentska asocijacija ove je godine po 11. put organizirala Dane Europske Unije koji će se održati 3. i 4. svibnja u prostorima Ekonomskog fakulteta Zagreb. Ove smo godine, potaknuti nedavnim i aktualnim događanjima u Hrvatskoj, kao temu Dana Europske unije odabrali borbu protiv korupcije. O Danima Europske Unije Projekt pod nazivom Dani Europske Unije je pokrenut na inicijativu članova Hrvatske studentske asocijacije još davne 1999. godine s ciljem upoznavanja studenata i građana s načinom na koji funkcionira Europska Unija, kako bismo što spremniji postali dijelom te zajednice. Od tada Dani Europske Unije se tradicionalno održavaju prvi tjedan svibnja kao dio Europskog tjedna u Republici Hrvatskoj, te je svečano otvorenje Dana Europske Unije ujedno i svečano otvorenje Europskog tjedna u Hrvatskoj, a prisustvuju mu brojni hrvatski gospodarstvenici, političari i profesori, predstavnici Vlade i ministarstava, diplomatski zbor i drugi ugledni gosti. Projekt je u cijelosti osmišljen i organiziran isključivo od strane studenata, te upravo zbog toga uživa dugogodišnju potporu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske. Dani Europske Unije 2010 Ovogodišnji Dani Europske Unije održali su se 3. i 4. svibnja u prostorima Ekonomskog fakulteta Zagreb s temom „Borba protiv Nadamo se da su ovogodišnja predavanja bila poticaj svim sudionicima da se uključe u borbu protiv korupcije i na taj način pomognu poboljšanju društva u cjelini. korupcije“. Svečano otvorenje projekta započelo je 3. svibnja u 10 sati u Maloj vijećnici EFZG-a, a prisustvovali su mu mnogi predstavnici vlasti i diplomatskog zbora, gospodin Paul Vandoren, šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, gospodin Andrej Plenković, državni tajnik za europske integracije i mnogi drugi uglednici. Svojim dolaskom na otvorenje počastio nas je i predsjednik Republike Hrvatske, gospodin Ivo Josipović. Nakon otvorenja slijedio je i prigodni domjenak u KEFI. Ove godine Dani Europske Unije bili su zamišljeni kao dvodnevna manifestacija u sklopu koje će zainteresirani studenti građani moći saznati više o trenutno veoma aktualnom problemu u Hrvatskoj, korupciji. Svi zainteresirani studenti i građani su se za sudjelovanje mogli prijaviti na info – pultu u auli fakulteta ili putem e-maila. U dvodnevnoj manifestaciji, sudionici su mogli poslušati mnoga zanimljiva predavanja na temu korupcije. Neki od predavača ovogodišnjih Dana Europske Unije su bili: Antun Zorislav Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska, Nataša Đurović, zamjenica ravnatelja USKOK-a, profesori Velimir Srića, Zdravko Petak i Luka Brkić, te veleposlanici Švedske i Italije u Republici Hrvatskoj. Po završetku projekta sudionicima koji su skupili dovoljan broj dolazaka na predavanja dodijelili smo potvrde o sudjelovanju u projektu, potpisane od strane državnog tajnika za europske integracije, gospodina Plenkovića. Tako su svi sudionici oplemenili svoje životopise još jednom potvrdom o sudjelovanju na stručnoj konferenciji. Borba protiv korupcije Potaknuti valom antikorupcijskih afera koji je uvelike zahvatio Hrvatsku u zadnje vrijeme, učinilo nam se kako bi borba protiv korupcije bila najadekvatnija tema. Tome u prilog govori i činjenica da je upravo korupcija područje koje Hrvatsku uvelike koči u pregovorima oko ulaska u Europsku Uniju. Glavni cilj Dana Europske Unije ove godine bio je probuditi svijest studenata i svih ostalih zainteresiranih, te ih potaknuti na samostalno i kritično razmišljanje o načinima na koji se i oni mogu boriti protiv korupcije. S obzirom na činjenicu da je i studentska populacija nedavno osjetila posljedice korupcije na vlastitoj koži, nadamo se da smo ovim projektom tj. ovogodišnjom temom uspjeli podići razinu svijesti o korupciji te ukazati na sve probleme koji proizlaze iz toga. Također, zaista se nadamo da su ovogodišnja predavanja bila poticaj svim sudionicima da se uključe u borbu protiv korupcije i na taj način pomognu poboljšanju društva u cjelini. Dalia SUŠA manager 80/15 | 05/2010 33 FAKULTET HSA VIŠE OD STUDIRANJA IW Lund - Expand your global network International Week Lund, Švedska održao se od 6. do 12.travnja. Ovogodišnjem IW-u smo se pridružili Ivica Jeličić i (moja malenkost) Tomislav Rasonja. O našem nezaboravnom iskustvu saznajte više u tekstu koji slijedi. Grad Lund Lund je studenski grad u Švedskoj, smješten u blizini grada Malmoa. Nas je put do Lunda vodio preko Beča i Copenhagena. Sletjevši u Copenhagen, put smo nastavili vlakom koji prelazi preko Oresundskog mosta koji je najduži kombinirani most-tunel za automobilski i vlakovni promet u Europi, te najduži most na svijetu koji prelazi neku državnu granicu. Nakon dolaska u Lund, prvo što će vam zapeti za oko jest činjenica da imaju dva puta više bicikala nego ljudi. Zamislite naše trgove i garaže na katove koji su pretvoreni u parking za bicikle. Cijeli centar grada je popločen. Automobila ima jako malo, jer čak i poslovni ljudi koriste bicikle. Realna vrijednost tih bicikala se kreće oko 150 kuna, budući da je većina stara i jedva se može koristiti (bicikli se čak i nasljeđuju!). Alkohol ne možete kupiti u običnom supermarketu, nego u specijaliziranom dućanu koji je u vlasništvu države i u kojem se prodaje alkohol svih vrsta. Radno vrijeme tih dućana je od 8 do 14 sati, tako da unaprijed morate isplanirali što ćete raditi navečer. Da bi legalno kupili piće u takvim dućanima morate imati dvadeset godina, dok je osamnaest godina dovoljno da biste kupili piće u baru. Tako je tijekom dana česta pojava na ulicama da svi nose velike plave vrećice (kao svojevrsna oznaka dućana s alkoholnim proizvodima). Čisto za pohvalu, našli smo čak i Karlovačko. Porez se obračunava malo drugačije nego kod nas. Ukoliko zarađujete veću količinu novaca koja prelazi najveću skalu, plaća se i do pedeset posto poreza, dok oni koji zarađuju manje, porez im je uvelike smanjen, što znači da država najviše uzima onima koji i imaju najviše. Studiranje Za sve strane i domaće studente, studiranje je potpuno besplatno. Država im pomaže ako iznajmljuju stan tako što im jedan dio ustupa, a drugi dio mogu uzeti kao neku vrstu studenskog kredita. Studenti nakon što upišu određeni fakultet odabiru program koji je ponuđen od strane fakulteta ili sami odabiru po svome nahođenju kolegije koji ih zanimaju. Većina literature iz koje se uči za polaganje pojedinih kolegija je na engleskom, dok se pismeni dio polaganja odvija na švedskom. Tako da je nemoguće naći osobu koja ne zna engleski. Noćni život se dijeli na pre-party, dinner, middle party, party te nakon toga after party. U samome Lundu nema tipičnih čak i li smo š a klubova namijenjenim isključivo n , i e rad o. k č a Pohval izlascima, ako želite nešto v o Karl takve prirode morate otići do 34 manager 80/15 | 05/2010 aestak oko petn goli i i n u a s te u ite Provede akon toga izlet re čija n i ko mo minuta o Baltič n d la h elzijeva skočite u atura samo 4 C r je tempe stupnja. Malmoa koji je udaljen nekih dvadesetak minuta vožnje vlakom ili autom. No, oni imaju nešto bolje što nazivaju „nation“. U gradu ima nekoliko nationa; Lund Nation, Malmo Nation, Goteborg Nation itd. Jedan tipični studenski izlazak izgleda ovako; oko 18sati se sastanete i počinje lagano druženje (pre-party), nakon toga odlazite u natione na večeru. Sve osobe koje tamo rade volontiraju, i tako se izmjenjuju svaki dan. Za ulazak u takav jedan nation, morate imate iskaznicu kojom dokazujete da ste student. Nakon što večera završi, počinje middle party što je u većini slučajeva u nečijem stanu. Dok se studenti zabavljaju, onaj dio koji je volontirao, čisti nation i miče stolove te od restorana to postaje klub pa se ekipa postupno vraća u nation i počinje party. To sve traje do dva sata u noći jer se tada sve zatvara, a onda se kreće na after party u nečiji stan. Još samo jedan kratak osvrt na nešto. Studentski domovi. Ostali smo doslovno zaprepašteni koliko su velike sobe, koliko je uredno, te FAKULTET ponosni na svoju reprezentaciju u curlingu, tako da su nam omogućili da isprobamo jedan od njihovih nacionalnih sportova. Sve što mogu reći je to da je puno lakše gledati nego igrati. Gurati kamen od približno osamnaest kilograma nije baš jednostavno, a da ne pričam kako je trčati po ledu i uz to „mesti“. Nevjerojatno teško. Njihovo korištenje saune se malkice razlikuje od našeg poimanja iste. Njihove saune su napravljene na moru. Dubina mora je oko metar i pol, a more uopće nije slano. Provedete u sauni oko petnaestak minuta, i nakon toga izletite goli i skočite u hladno Baltičko more čija je temperatura samo 4 Celzijeva stupnja. Budete u vodi oko jednu minutu, osjećate kao da vas bode tisuću noževa, i onda brzo opet u saunu. I tako to ponavljate nekih sat, sat i pol vremena. Jako zanimljivo iskustvo i navodno jako zdravo, no nakon toga dva sata ne znate kako se osjećate i kakva je vani temperatura. Kada im se more zadeti, onda se izreže jedna rupa u ledu i u nju ulazite (to bi bilo zanimljivo probati!). Kad uđete u muzej, doslo vno ulazite u omanji kvar t, u kojem imate mnoštvo različitih kuća iz različitih razdoblj a, a svaka kuća je posebna po tome što ima svoju neku neobičn u priču o bivšim stanarima, o način u kupovanja te kuće, te ob ičaja koji su vladali u to vrijeme. Preporuka kako svaka soba ima svoj vlastiti wc. Ekipa U početku su malo rezervirani, no nakon dva dana svi su više nego prijateljski raspoloženi. Jednostavno im se morate svidjeti, a nakon toga će vas zvati na svaki tulum, na svaki događaj, gdje god ide njihovo društvo. Ljudi su toliko smireni , da je doslovno nemoguće posvađati se s nekim. Evo primjer; ako vidite osobu koja vam je ukrala bicikl kako ga vozi, lijepo ćete uljudno pitati; “je li to vaš bicikl?“ i ako je, zamolite ćete da vam vrati, a ako nije, svatko će otići svojim putem. Kultura je na najvišoj razini. Glazba koja se preferira je indie rock, a na tulumima dominira house. Za nas Balkance njihov stil odijevanja je previše neobičan. Emo kultura je tamo u velikom procvatu. ´ Još jedna zanimljivost je vezana uz hranu. Za doručak jedu beskvasni kruh na koji stavljaju malo maslaca ili zobenu kašu sa toplom vodom i u nju stave ni više ni manje nego žlicu džema. Tu našim čuđenjima nije bio kraj, jer za ručak servirano dobijete dva kuhana krumpira, dvije šparoge, nekoliko mesnih okruglica koje su njihovo tradicionalno jelo i žlicu džema. Svatko tko nije, neka proba džem sa mesom, šparogama i krumpirom, koliko god zvuči čudno, čak je i ukusno. Toplo bi preporučio svakome da posjeti hladnu Švedsku i ostale Skandinavke države jer to se jednostavno mora vidjeti i doživjeti. Odmor za dušu i tijelo. A kako Šveđani kažu, najopasnije što vam se može dogoditi u Lundu je to da padnete sa bicikla. Tomislav RASONJA „Kulturen“ muzej, sauna i curling „Kulturen“ muzej bio bi nalik na svaki drugi muzej da nema jednu specifičnosti. Osnivatelj muzeja je skupljao kuće! Kupovao je kuće i selio ih je u muzej. Kad uđete u muzej, doslovno ulazite u omanji kvart, u kojem imate mnoštvo različitih kuća iz različitih razdoblja, a svaka kuća je posebna po tome što ima svoju neku neobičnu priču o bivšim stanarima, o načinu kupovanja te kuće, te običaja koji su vladali u to vrijeme. Šveđani su jako Glazba koja se preferira je indi e rock , a na tulum ima dominira house. manager 80/15 | 05/2010 35 FAKULTET RADIO STUDENT - RADIO KOJI NIJE ZA SVAKOGA Prva studentska radijska postaja u Hrvatskoj Studentske radijske postaje nisu novitet na svjetskim sveučilištima. Poznavanje funkcioniranja medija postaje imperativ u obrazovanju, pa stoga takve postaje služe za izobrazbu studenata, najčešće na fakultetima novinarstva. U nas je praksa slična, pa se na Sveučilištu u Zagrebu smjestila jedna takva radio postaja. Priča seže još u, sada već daleku, 1996. godinu kada je Radio Student osnovan pri Fakultetu političkih znanosti s ciljem dodatnog obrazovanja studenata, no ubrzo je prerastao okvire radionice i specifičnim pristupom uređivanju emisija i izboru glazbe postao prepoznatljiva radijska postaja u eteru Grada Zagreba. Nova antena – napokon signal po cijelom Zagrebu Dugi niz godina, tek je malobrojno slušateljstvo moglo pratiti program Radio Studenta, budući da je slaba snaga odašiljača i nepovoljna lokacija antene smještena na krovu zgrade Fakulteta političkih znanosti, ograničavala doseg signala tek na uži dio Zagreba. U prosincu 2009. antena je premještena na povoljniju lokaciju, što je usprkos zadržavanju snage odašiljača (sukladno zakonu), potaklo pravu revoluciju u emitiranju programa Radio Studenta. Signalom je napokon kvalitetno pokriven cijeli Grad Zagreb što je i više nego nego uspješno ispunilo davna nastojanja da se signalom pokriju bar studentski domovi. Ovo premještanje antene je tako osiguralo Radio Studentu potrebnu slušanost koju se trudi opravdati kvalitenim programom. Radio drugačiji od drugih Radio Student tjedno proizvodi više od 30 emisija koje uređuju sami studenti. Kao prva i jedina neprofina i nekomercijalna studentska radijska postaja u Hrvatskoj shvaćamo da moramo preuzeti ulogu društveno odgovornog medija, te svojim stavom i brojnim emisijama nastojimo što više povećati svijest mladih o potrebi za društvenom angažiranosti, ekologiji, ljudskim pravima, zdravlju, toleranciji i brojnim drugim društvenim fenomenima. Najveća razlika programa Radio Studenta i komercijalnih radio postaja, dugo vremena je bilo odsustvo bilo kakvih komercijalnih sadržaja i reklama. No, sukladno Zakonu, od nedavno je i Radio Studentu kao nekomercijalnom i neprofitnom radiju dopušteno emitiranje 3 minute komercijalnih poruka po satu. Svi oglašivači su dobrodošli! No iako pomalo kročimo u komercijalizaciju, nemamo namjeru proizvoditi program i emisije, kojima je namjera samo podići slušanost, nego proizvesti što kvalitetniji program. Ista je stvar i s izborom glazbe, tako da osnovni kriterij prilikom izbora glazbe nije pozicija na top ljestvici, već kvaliteta. U moru komercijalnih radijskih postaja, Radio Student se tako ističe pomalo „alternativnijim“ izborom glazbe. Volonterski radio Uz glavnog urednika, urednički kolegij čine i tri demonstratora. Ipak glavna pokretačka snaga radija su studenti volonteri koji svojim idejama i radom kreiraju i upotpunjuju program koliko god to ponekad teško bilo. Stoga se Radio Student uglavnom hrani donacijama, kako bi i uz svoj opstanak omogućio studentima barem skromne honorare za njihov rad. Iako rad na Studentu može 36 manager 80/15 | 05/2010 Osim putem radio valova na frekvenciji 100,5 MHz, program Radio Studenta možete pratiti i putem web streaminga na www. radiostudent.fpzg.hr. biti osobnog opredjeljenja, ipak postoje i nastavne obaveze. Radio Student je postao sastavnim dijelom redovnih kolegija Studija novinarstva u sklopu katedre Radijskog novinarstva. Potreba za praksom Radio Student je mjesto gdje se potpuni početnici mogu priviknuti na rad na radiju, razbiti početničku tremu, osjetiti pravi novinarski posao te rad u eteru, a pri tomu čak i griješiti, bez straha od otkaza. Namjera programa praktične izobrazbe na Radio Studentu je zadržati svu novinarsku profesionalnost i pripremiti studente na iste uvjete rada na komercijalnim ili javnim radio postajama i omogućiti im rad na profesionalnoj opremi. Danas program Radio Studenta tokom jedne akademske godine okuplja oko osamdesetak stalnih i brojne povremene suradnike. Monika MARUŠIĆ i Ivan VLAŠIĆ FAKULTET FINANCIJSKI KLUB Okrugli stol: Malo i srednje poduzetništvo – pokretač razvoja Financijski klub u suradnji s Tempus FoSentHE 15. travnja 2010. organizirao je Okrugli stol na temu: „Malo i srednje poduzetništvo - pokretač razvoja“. Svoja razmišljanja o razvoju malog i srednjeg poduzetništva te njegovoj ulozi u razvoju Hrvatskog gospodarstva, kao i o mogućim rješenjima i potencijalnim mjerama Vlade, iznijeli su prof.dr.sc. Marina Dabić, redovna profesorica na EFZG-u i voditeljica Tempus FoSentHE projekta; prof.dr.sc. Boris Cota, redovni profesor na EFZG-u i savjetnik Ureda predsjednika za gospodarstvo; mr.sc. Ana Vincent Šepić, načelnica Odjela za razvoj poduzetništva pri MINGORP-a; Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK; te Dalibor Marijanović, direktor agencije BICRO. Okugli stol Uslijed rastuće nezaposlenosti, konstantne nelikvidnosti u gospodarstvu te svakodnevnih kritika Vladi, Okrugli stol bio je mjesto susreta stručnjaka iz prakse i proaktivnih studenata koji su razmijenili svoja iskustva, razmišljanja, kritike i preporuke za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u RH. Direktor poslovno-inovacijskog centra BICRO, g. Dalibor Marijanović napomenuo je kako su mala i srednja poduzeća najjeftinija i najfleksibilnija za implementaciju ideje u komercijalan proizvod, no još uvijek imaju problem nedovoljne tehnološke infrastrukture. Aktualiziranje pro- Zaključeno je kako osim problema strukture hrvatskog gospodarstva, male i srednje poduzetnike muče i administrativni problemi, kao i izrazito neujednačen razvoj. blema gospodarstva i informiranje poduzetnika aktivnost je HGK. Najveću ulogu u poticanju razvoja i edukaciji malog i srednjeg poduzetništva ima Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje je u 2010. za razvoj poduzetništva izdvojilo 326 milijuna kuna. Operativnim planom iz 2008. obuhvaćen je niz projekata kao i brojne mjere i bespovratna sredstva namijenjene malim i srednjim poduzetnicima. Malo i srednje poduzetništvo poduzetnici svakodnevno susreću su administrativne prepreke, nelikvidnost, otežan pristup financijama, netransparentnost javne nabave, skupa državna uprava, negativna percepcija poduzetnika i previsoki porezni nameti. Ipak kao najveći problem malog i srednjeg poduzetništva u RH istaknuta je nelikvidnost, kao posljedica neadekvatnog pravnog okvira te nedovoljne dinamičke efikasnosti, te prijeko potrebno uvođenje nulte stope tolerancije prema kašnjenju plaćanja. Prof.dr.sc. Boris Cota istaknuo je kako je veliki problem i neadekvatna konkurencijska legislativa, te prvenstveno sama struktura hrvatskog gospodarstva s dominacijom oligopola, te kako je restrukturiranje gospodarstva moguće tek srednjoročno i dugoročno. Zaključeno je kako osim problema strukture hrvatskog gospodarstva, male i srednje poduzetnike muče i administrativni problemi, kao i izrazito neujednačen razvoj. Malo i srednje poduzetništvo čini 99,4% svih registriranih poduzetnika, 64,7% ukupno zaposlenih, 44% udjela u bruto domaćem proizvodu i 40,5% udjela u ukupnom izvozu. Problemi s kojima se mali i srednji FINANCIJSKI KLUB manager 80/15 | 05/2010 37 FAKULTET E-LEARNING E-learning- jer mi to zaslužujemo Naslov djela: E-learning. Mjesto radnje: Internet. Vrijeme radnje: 24 sata dnevno. Motiv: učenje. Glavni likovi: studenti. Kratak sadržaj: studenti u bilo kojem trenutku, spajanjem na Internet, imaju mogućnost pristupa informacijama i materijalima u svrhu stjecanja potrebnih znanja. Start Početak novije povijesti e-learninga datira iz 1840. godine kada je Isaac Pitman svoja predavanja iz stenografije učenicima slao britanskom poštom. Njegov brat Ben istu stvar radio je u SAD-u. 1922. godine državni fakultet Pennsylvanije emitirao je predavanja putem radio prijemnika, a 1933. godine Sveučilište u Iowi emitiranje je vršilo putem televizije. Mediji su bili dominantan način učenja na daljinu, sve do pojave Interneta. Settings 21. stoljeće donijelo je nove izazove sustavu obrazovanja. Promjene u znanosti, tehnologiji i načinu života stvorile su potrebe za stalno dostupnim, masovnim i cjeloživotnim obrazovanjem. Ispunjavanje tih potreba iziskuje usklađivanje tradicionalnih vrijednosti klasične nastave i obra- zovanja, te želja i navika današnjih studenata i njihovih budućih poslodavaca. Znanje postaje globalno prepoznat čimbenik uspješnosti i konkurentnosti, . te se počinje smatrati temeljem ekonomije. Sukladno s tim, u gospodarski razvijenim zemljama stvara se društveni i gospodarski poredak poznat kao „društvo znanja“. E-learning prvenstveno je uveden zbog razvijanja vještina komunikacije, timskog rada i suradnje, koje su potrebne u „društvu znanja“. Karakterizira ga korištenje multimedije i Interneta u svrhu poboljšanja kvalitete učenja jer svojim nadilaženjem granica prostora i vremena omogućava pristup udaljenim „izvorima“ znanja. E-learning javlja se u tri oblika. odnosi se na tečajeve specifične tematike koji se izvode preko Interneta. Pojam e-learninga ljudi najčešće povezuju upravo sa ovim oblikom. Drugi oblik je softver za pomoć pri učenju i obrazovanju. Njega čine sustavi za upravljanje tečajevima koji se uglavnom nalaze unutar sustava visokog obrazovanja, a sadrže materijale za nastavu. Oblik elektronički posredovanog učenja treća je domena djelovanja e-learninga. Ona uključuje mnoštvo proizvoda i primjena uz interaktivne CD-ROM-ove i web stranice. Na primjer pripremni tečajevi, nastavni paketi, simulacije, itd. Nekoliko je vrsta komunikacijskih tehnologija koje se koriste u sustavu e-learninga. Dijele se na asinkrone i sinkrone. Asinkrone aktivnosti ne uvjetuju uključivanje svih sudionika u isto vrijeme.Tu spadaju blogovi, paneli za raspravu te e-mail. Sinkrone aktivnosti uključuju razmjenu informacija između sudionika u istom vremenskom razdoblju. Primjeri su virtualne učionice i sastanci te on-line chat sesije. Control Panel Prvi oblik, obrazovanje na daljinu, 38 manager 80/15 | 05/2010 E-learning prepoznat je kao poželjan način učenja na sveučilištima diljem svijeta. Ne- FAKULTET ka od poznatijih su Oxford, University of British Columbia, University of Liverpool, University of Lancashiere, itd. Stvaranjem okruženja u kojem se potiče aktivna suradnja nastavnika i studenata, e-learning pridonosi boljim rezultatima studenata, čime se povećava konkurentnost sveučilišta u domaćem i međunarodnom okruženju. Stoga Europska Unija i Vlada Republike Hrvatske podržavaju ovaj koncept financijski, organizacijski i stručno. Temeljni projekt Europske unije je konzorcij EQIBELT (Educational Quality Improvement by E-learning Technology) u kojem sudjeluje 8 europskih i 3 hrvatska sveučilišta. 2007. godine u Zagrebu otvoren je Centar za e-learning Sveučilišnog računskog centra koji djeluje kao središte za podršku ustanovama, nastavnicima i studentima pri uporabi tehnologija i alata e-learninga. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa podupire brojne projekte vezane za uvođenje elearninga u hrvatski sustav obrazovanja, od koji je najvažniji CARNet i njegova Eakademija pokrenuta 2004. godine. Osim CARNet-a, on-line tečajeve nudi niz drugih obrazovnih ustanova. Sva djelovanja opisana su i određena Strategijom e-learninga, Ureda za e-learning u Zagrebu. Posljednjih godina e-learning zauzima sve važnije mjesto u hrvatskom visokoškolskom obrazovanju. No, njegova implementacija na sveučilištima ne odvija se ujednačeno. Neke ustanove potpuno su ga pri- hvatile, a na nekima se tek započelo s njegovom primjenom. User Accounts Na Sveučilištu u Zagrebu primjenjuje se mješoviti oblik e-learninga. Njime se kombiniraju klasični oblici nastave s nastavom koja se odvija u virtualnom okruženju. Odabir intenziteta implementacije e-learninga prepušten je fakultetima pojedinačno, s obzirom na područje obrazovanja tj. kolegija. Na mnogim fakultetima postoje kolegiji koji dio ili cijelu nastavu nude online (npr. Kolegij fiziologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu), dok neke stanove poput Zagrebačke škole ekonomije i „Promjene u znanosti, tehnologiji i načinu života stvorile su potrebe za stalno dostupnim, masovnim i cjeloživotnim obrazovanjem. Ispunjavanje tih potreba iziskuje usklađivanje tradicionalnih vrijednosti klasične nastave i obrazovanja, te želja i navika današnjih studenata i njihovih budućih poslodavaca.“ menadžmenta e-learning koriste u svim kolegijima. Prema posljednjem izvješću Ureda za e-learning o provedbi Strategije e-learninga, utvrđeno je da je većina fakulteta ozbiljno shvatila implementaciju i mogućnosti ovog koncepta. Posebno su istaknuti Fakultet organizacije i informatike, Fakultet elektrotehnike i računarstva te Filozofski fakultet koji godinama uspješno primjenjuje e-learning u nastavi. Pohvaljeni su i Geodetski fakultet, Geotehnički fakultet, Medicinski fakultet, Prehrambeno- biotehnološki fakultet, Prirodoslovno- matematički fakultet te Tekstilno- tehnološki fakultet. Četiri fakulteta nisu dostavila tražene podatke- to su Agronomski fakultet, Katolički fakultet, Akademija likovnih umjetnosti te Ekonomski fakultet. Enter E-learning donosi mnoge prednosti u obrazovni proces. Neke od njih su fleksibilnost u učenju, mogućnost prilagodbe osobnom stilu učenja, dostupnost širem krugu studenata, a sve one omogućavaju da u središtu cijelog procesa bude upravo student. Međutim, pogrešna primjena e-learninga može dovesti do negativnog stava okruženja zbog uzaludnog trošenja sredstava, stoga implementacija mora biti dobro isplanirana, a ciljevi ostvarivi. Također, bitno je naglasiti da e-learning nije alternativa postojećem načinu obrazovanja već njegova dogradnja i unapređenje. Možemo zaključiti da je e-learning sinonim za novo, moderno i kvalitetno obrazovanje sa ogromnim potencijalom. Pitanje je samo hoćemo li mi taj potencijal znati iskoristiti. Što reći osim: e-learning- ENTER. Petra VULETIĆ manager 80/15 | 05/2010 39 FAKULTET SPORT I FAKULTET Ženska košarka na EFZG-u Košarka je općenito smatrana muškim sportom u kojoj nema mjesta za nježniji spol. Zahtjeva odličnu fizičku pripremljenost, dobro razvijene reflekse, te dobru koordinaciju i komunikaciju sa timom. Međutim, u ovom sportu djevojke su uspjele izboriti svoje mjesto pod suncem, pa u svijet postoji WNBA (Women's National Basketball Association), a na našem ekonomskom fakultetu imamo pohvale vrijednu žensku momčad! Košarka Na Ekonomskom fakultetu postoji ženska košarkaška ekipa koja ima dva voditelja Nikolu Samobolić i Kristinu Šimunac. Postoji otkad postoje i sveučilišna natjecanja, a na inicijativu profesorica Modrić, Lizačić, Herceg, Bogić i Brajković postaje sve popularnijim sportom na Ekonomskom fakultetu. Danas djevojke treniraju dva puta tjedno ponedjeljkom i četvrtkom 18:00 h, te se svaka nova članica smatra i više nego dobrodošlom. Sezona svake godine počinje u drugim terminima ovisno o Športskom savezu sveučilišta. Odgovornost i tim Košarka je sport koji potiče odgovornost i zrelost od najranijih godina. Još kao djeca učimo da stvari treba djeliti s drugom djecom, a upravo ovaj sport uči kako smo najjači onoliko koliko je jaka naša najslabija karika. Tim mora funkcionirati, u igri nema mjesta sebičnosti, komunikacija mora biti na razini, a svi konflikti među igračicama rješavaju se u svlačionicama. Iako su igračice karakterno različite, u igri moraju djelovati kao jedna osoba, jer se gleda cjelina, tim, a ne pojedinac. Trener je važna karika koja osim koordiniranja igre u najranijim danima ima i ulogu odgajatelja, Košarka je sport koji potiče odgovornost i zrelost od najranijih godina. 40 manager 80/15 | 05/2010 osobe od povjerenja te kasnije i prijatelja. Trener mora na vrijeme primjetiti ukoliko u timu nešto nije u redu, te putem razgovora s igračicama doći do rješenja. Time se svi sudionici ove popularne igre uče funkcioniranju u zajednici različitih ljudi koji imaju isti cilj ( koje je vrlo slično današnjem poslovnom okruženju). Svaki sport pomaže razvoju pojedinca kao osobe, jer svaki dio treniranja, od napornih treninga do putovanja i utakmica donosi prekrasne uspomene. U zdravom tijelu doista jest zdrav duh, jer se nakon košarkaških treninga, na kojim se zahvaljujući trčanju, vođenju lopte, brzim promjenama ritma, cijelo tijelo razgibava, što pridonosi osjećaju zadovoljstva. Tijekom igre pet igračica djeluje sinkronizirano, a tim su igračice i koje pružaju poršku sa klupe. Biti dio tima nevjerojatan je osjećaj! Rezultati Djevojke zadnjih šest godina ostvaruju najbolje rezultate na ekonomijadi ( predhodnih pet godina cure su se okitile zlatnom medaljom), a na sveučilišnom natjecanju svake godine su među dvije najbolje ekipe, s tim da je EFZG 2008. i 2009. godine nastupao s dvije ekipe te se okitio medaljama zlatnog i brončanom sjaja. Djevojke koje trenutno s ponosom brane i predstavljaju boje Ekonomskog fakulteta su: Edina Čivić, Ljubica Ćato, Marina Ćato, Ines Kalinić, Marija Opačak, Ana Plazanić, Marija Radoš, Nikolina Raguž, Marija Salopek, Sona Seferović, Josipa Stojanović, Mateja Šaravanja te Iva Tošić. Čestitamo curama na njihovom zalaganju, osvojenim dosadašnjim rezultatima, te im želimo puno uspjeha u sljedećim natjecanjima i utakmicama. Irena KARAGA FAKULTET INTERVIJU SA NIKOLOM SAMBOLIĆ I KRISTINOM ŠIMUNAC Omiljeni sport košarka Razgovarali smo s trenerima ženske košarkaške momčadi EFZG-a. Što su nam otkrili saznajte u nastavku. 1. Ukratko se predstavite, gdje ste studirali, trenutno zanimanje? KRISTINA: Moje ime je Kristina Šimunac i studentica sam diplomskog studija na Ekonomskom fakultetu NIKOLA: Moje ime je Nikola Sambolić, radim kao suradnik u nastavi na katedri za tjelesnu i zdravstvenu kulturu te kao trener u KK MAKSIMIR. 2. Koji vam je omiljeni sport, te da li ste postigli kakve sportske uspjehe? KRISTINA: Naravno, omiljeni sport mi je košarka, te sam postigla mnoge uspjehe u klubskoj i sveučilišnoj košarci. Npr. drugo mjesto na klupskom državnom natjecanju i prva mjesta na školskim i sveučilišnim natjecanjima. NIKOLA: Omiljeni sport je košarka, u njemu sam od šeste godine,a rezultata ima stvarno dosta. Jedni od najdražih su mi što sam kao trener s curama osvojio zlatna odličja na sveučilišnim natjecanjima i kao trener s klincima u Maksimiru generacija 94/95 godište osvojili smo puno međunarodnih turnira. 3. Kako to da ste se odlučili voditi upravo žensku košarku? Da li ste trener i drugim momčadima? KRISTINA: Pošto sam među najstarijim igračicama, Nikola i ja smo odlučili da postanem i suvoditelj na sveučilišnom prvenstvu, što mi je iznimna čast. Nažalost, nisam trener drugim ekipama, jer ne stignem zbog obaveza na fakultetu, treninga i utakmica s curama. NIKOLA: Kada sam počeo raditi na katedri za TZK, prof. Lizačić je vodila ekipu te me zamolila da pomognem curama što sam obje ručke prihvatio. Radim već 11 godina i u KK MAKSIMIR kao trener u mladim uzrastima i pomoćni trener seniorskoj ekipi. Zato sam i zamolio Kristinu da mi pomogne, jer imam dosta posla u klubu te ne bih sve mogao stići, za što sam joj jako zahvalan. 4. Kakva su vaša iskustva kao voditelja sa studentima? KRISTINA: Moja iskustva su odlična jer su mi cure ponajprije prijateljice, a tek onda igračice, te se vrlo dobro slažemo i zajedno odlučujemo koju ćemo taktiku primjeniti za koju utakmicu. Meni nije uopće naporno, već dapače vrlo zabavno. Smiješne zgode ostaju između nas (ha ha ha). NIKOLA: Pa evo nemam što nadodati, jer je Kristina sve rekla. Stvarno je gušt raditi s curama i biti s njima na treningu i utakmicama jer uvijek vlada neka pozitivna atmosfera. 5. Da li smatrate žensku košarku na EFZG-u jednako uspješnom kao i mušku momčad? NIKOLA: Dapače, ženska ekipa je puno bogatija i uspješnija od naše dvije muške ekipe, što ponajprije ovisi o malom broju ženskih ekipa na sveučilištu, te velikog broja košarkašica koje se odlučuju za studij na Ekonomskom fakultetu. KRISTINA: Slažem se upotpunosti s Nikolom. 6. Vaše mišljenje o kvaliteti i ponudi sportova na fakultetu? KRISTINA: Ponuda sportova na fakultetu je raznovrsna i vrlo kvalitetna što potvrđuje prošlogodišnji uspjeh Ekonomskog fakulteta na sveučilišnim prvenstvu gdje smo u ukupnom poretku zauzeli prvo mjesto u muškoj kategoriji i drugo mjesto u ženskoj kategoriji. Odlično se radi sa svim sportašima te im se omogućuju redoviti treninzi, sportska oprema i mogućnost odlaska na međunarodne turnire. NIKOLA: Za to nemam riječi jer je ponuda stvarno izvrsna i rezultati su svake godine sve bolji i bolji. Tu moram ukazati na primjer u nogometnoj ekipi našeg fakulteta koji su prošle godine osvojili prvo mjesto dobivši u finalu FER koji je zapravo malonogometni klub i dugo je držao sam vrh nogometnog natjecanja. Katedra za TZK potiče izvrsnost u svim sportovima. 7. Poruka studentima? KRISTINA I NIKOLA: Poruka svim studentima EFZG-a: Pridružite nam se u bilo kojem sportu da predstavimo naš fakultet u najboljem mogućem sportskom svjetlu! manager 80/15 | 05/2010 41 FAKULTET POGODNOSTI KOJE NUDI INTRANET Intranet na EFZG-u Mnogi studenti na drugim fakultetima poput FER-a, danas koriste intranet i znaju koje im pogodnosti nudi. Intarnet na Ekonomskom fakultetu postoji od rujna 2009., ali nije provedena njegova promocija jer se čeka da svi profesori pređu na taj sustav komuniciranja sa studentima, upravo zato studenti na Ekonomskom fakultetu nisu informirani o ovom obliku komunikacije koji im nudi razne pogodnosti i prednosti. Intranet i njegove mogućnosti Intranet je najčešće korišteni informatički alat za upravljanje znanjem. Osnovne funkcije intraneta su: razmjena informacija među djelatnicima, sudjelovanje u upravljanju, razvojne aktivnosti, obrazovne aktivnosti i neformalna komunikacija čavrljanjem. Intranet treba shvatiti kao dio konteksta informacije jedne organizacije, čija je korisnost i vrijednost pod utjecajem kulture i načela koja se odnose na strateško upravljanje informacijama. Prednosti intraneta Intranet je prvi put osnovan, odnosno načino ga je projektni tim s FER-a, a na Ekonomskom fakultetu se prvi put koristi od rujna 2009. godine. Dva najvažnija područja intraneta su: prvi dio se odnosi na zaposlenike Ekonomskog fakulteta (profesore, tajnike itd.), te studenti nemaju pristup 42 manager 80/15 | 05/2010 tom području. Uvođenjem unutarnje elektroničke pošte u velikoj se mjeri otklanja potreba za klasičnom, formalnom i neformalnom, unutranjom korespodencijom. Pisana sredstva komuniciranja unutar poslovnog sustava kao što su oglasne ploče, interne novine, cirkularna pisma, memorandumi, podsjetnici, aktualne obavijesti i slično, nestaju. Intranet služi kao i jedan oblik arhive podataka, što znači da nema potrebe za prinatnjem dokumentacije i tome slično. Također intranet kao sustav, kratkotrajne obavijesti kao npr. datum kolokvija ili ispita automatski briše nakon jednog dana, tj. unutar samog sustavu profesori mogu odrediti do kojeg će im datum obavijesti stajati na intranetu, nakon tog datum sustav sam briše takve informacije. Drugi dio se odnosi na studente. Svaki studnet ima svoj korisnički račun i to nakon što se upisao na fakultet, tj. kad je upisao svoju prvu godinu studija. Unutar intraneta se nalaze predmeti samo za jedan semestar kao i informacije koje su vezane za te predmete. Nakon ulaska u drugi semestar, predmeti iz prvog semestra se automatski brišu kao i informaci- je i predavanja koje služe za učenje, ukoliko su predmeti položeni. Ako student jedan predmet iz prvog semestra nije položio, taj predmet ostaje na intranetu dok se ne položi kao i informacije vezane za taj predmet. Intranet predstavlja komunikaciju odnosno intreakciju studenta s nastavnikom. Također služi za tajnost podataka studenata. Ukoliko jedna katedra na fakultetu koristi intranet sve informacije za nastavu, predavanja i rezultate kolokvija i ispita se objavljuju na intranetu, a ne na stranicma faksa ili na vratima kabineta. Intranetom se nastoji zaštiti privatnost svih studenata. Ono što je poznato, sve katedre na Ekonomskom fakultetu ne koriste intranet što znači da sustav u potpunosti još ne funkcionira onako kako bi trebao. Na Ekonomskom fakultetu intranet koristi Katedra za informatiku, što znači da su se u potpunosti posvetili intranetu i svi predmeti, obavijesti i predavanja mogu se naći na intranetu. Intarnet služio kao potpora nastavi. Svi podaci na intranetu su individulni (npr. materijali za nastavu, obavijesti, rezultati, komunikacija, ankete i forumi). Problem koji po- FAKULTET stoji je taj što sve Katedre na fakultetu ne koriste intranet tako da za većinu predmeta nema informacija, materijala za nastavu, anketa, foruma itd. Postoji opcija moodle koju omogućuje intranet. Opcijom moodle omogućeno je E-learning putem intraneta koja omogućava pohađanje nastave putem intraneta, što znači da studenti ne moraju fizički prisustvovati nastavi već sve prate putem E-learninga, tj. Intraneta. Ovaj oblike nastave ne primjenjuju sve Katedre na Ekonomskom fakultetu, tako da se čeka neko vrijeme da intranet počnu koristiti sve Katedre te se očekuje da će se kroz određeno vrijeme razvijati. Kako otvoriti svoj korisnički račun na Ekonomskom fakultetu? Glavni preduvjet korištenja intraneta je AAI računa. Svoj AAI račun kao i informacije vezane za račun se dobivaju u Informatičkom centru na Ekonmskom fakultetu. Svaki student može otvoriti svoj AAI račun svaki radni dan u vremenu od 14:00 – 15:00 sati u informatičkom centru na Ekonomskom fakultetu. Za otvaranje AAI računa student je dužan donesti indeks bez kojeg ne može podići svoj AAI račun. Nakon otvorenog AAI računa student može koristiti intranet. AAI račun također koriste i studenti koji su Naziv ustanove Ime i prezime E-mail adresa Indifikator korisnika u ustanovi Korisnička oznaka Zaporka smješteni u studentskim domovima. Nakon otvorenog AAI računa student pristupa intranetu na web stranici http://net.efzg.hr/ te upisuje korisničko ime i lozinku i koristi pogodnosti i prednosti koje nudi intranet. Zadovoljstvo studenata i profesora Poznato je da su studenti kao i profesori, općenito nečim zadovoljni ili nisu zadovoljni, pa je takva stvar i sa intranetom, nekome se sviđa, nekome ne itd. Nepojmljivo je to da studenti ne prihvaćaju napredak tehnologije koju cijeli svijet prati. Kako napreduje tehnologija, tako napreduje i internet, a napretkom tehnologije pojavio se intranet koji nudi razne pogodnosti studentima. Na Ekonomskom fakultetu je mali broj kori- Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet Ivo Ivić [email protected] ivoivic [email protected] Q44Enmiu snika intraneta jer nisu objavljene dodatne informacije kako bi studenti bili što informiraniji, pa ni neznaju koje su koristi i pogodnosti. Na Katedri za informatiku koji su i uveli ovaj način komunikacije studenata s profesorom, smatraju je važnim i korisnim. Najbolji način ispitivanja zadovoljstva studenata je saznati kakva su iskustva studentata koji koriste intranet. Studenti koji koriste intranet vrlo su zadovoljni pogodnostima i prednostima koje nudi, naj važnije im je to da je ovakav oblik komunimacije vrlo jednostavan. Ono što se studentima koji koriste intranet najviše sviđa je zaštita njihove privatnosti. Intarnet služi i kao motiv profesorima isto kao i studentima. Drugačiji je princip rada profeora i studenta te postoji međusobna intreakcija, što znači da npr. profesor može dati zadaću koju su studenti dužni riješiti i poslati putem intraneta, što znači da na taj način međusobno komuniciraju. Intranet služi kao poticaj profesorima i studentima da što više koriste ovaj međusobni oblik komunikacije upravo zato da se izbjegnu moguće neugodnosti te bolja suradnja profesora i studenta. Vlastiti račun Ono što prvo morate jest otići u Informatički centar s indeksom i otvoriti svoj AAI račun da biste dobili korisničkom ime i račun. Da biste saznali pogodnosti i prednosti koje nudi intranet otiđite na web stranicu i logirajte se, a nakon toga bezbrižno kortistite intarnet i vidite što vam sve može ponuditi. I naravno, ako vam još uvijek nešto nije jasno, obratite se Informatičkom centru na fakultetu i saznajte sve što vas zanima. Kristina JURKOVIĆ manager 80/15 | 05/2010 43 FAKULTET FINALE CASE STUDY COMPETITION-a 2010. Samo najbolji pobjeđuju Ovogodišnji Case Study Competition je dobio novu dimenziju - kvantitativno i kvalitativno. Izniman odaziv i interes, koji je nadmašio sva očekivanja pokazuje u najboljem svjetlu sve studente zagrebačkog sveučilišta koji su na taj način poručili da žele i mogu mijenjati poslovni svijet oko sebe. Od promocije pa do danas Kako bi stvorili uistinu velik događaj za naš fakultet, ali i samo zagrebačko sveučilište, organizacija samog projekta započela je još u rujnu prošle godine. Zacrtani su jasni ciljevi, strategije i brojke. Nakon iznimno iscrpnih priprema koji su obuhvaćali brojne sastanke u poduzećima, komunikaciju, pregovaranje i dogovaranje, kreativan rad na vizualnoj prepoznatljivosti ovogodišnjeg CSC-a, došlo je vrijeme da se sve to prezentira i studentima, jer je zbog njih cijeli projekt i organiziran. Promocija se održavala početkom veljače na raznim fakultetima, na više lokacija istodobno, u SC-u, na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Agronomskom fakultetu, Fakultetu elektrotehnike i računarstva, ZSEM-u i VERN-u te također putem web stranica. Moramo naglasiti i veliku kooperativnost i spremnost na suradnju od strane brojnih dekana i prodekana s navedenih fakulteta. Nimalo jednostavan posao predstavljanja projekta urodio je plodom. Vrijednost i kvaliteta ubrzo je prepoznata te su studenti fizičkim i online prijavama preplavili CSC tim. Što govori o velikoj proaktivnosti i želji studenata da se dokažu pred mogućim poslodavcima. Zatim je uslijedio glavni događaj. Promocija na našem fakultetu. Svih 10 poduzeća i jedna institucija promovirali su sami sebe i svoj poslovni slučaj. Tako su predstav- U nastavku su timovi morali napraviti još bolji rad, koji će nadmašiti sve ostale jer je konkurencija velika. 44 manager 80/15 | 05/2010 nici iz sljedećih poduzeća nastojali se pokazati u najboljem svjetlu: Coca-Cola, Hypo banka, Zagrebačka banka, Holcim, Pliva, Končar, BioVega, Zagrebačka pivovara, L'Oreal, OMV te Institut za javne financije kao predstavnik ekonomskih institucija. Uistinu dolaze iz raznih područja, a to nam je i bio cilj. Pružiti vama raznovrsnost kako biste rješavali slučaj iz područja u kojemu ste najbolji. U tim danima održavala su se i uvodna predavanja, gdje su studenti mogli saznati sve o slučaju koji ih zanima ili možda donijeti odluku ukoliko su se dvoumili. Zatim se pristupilo rješavanju poslovnih slučajeva. Dobivene su detaljne upute i ostalo je sve na timovima. Prolazak dalje Početkom travnja došlo je vrijeme da se odluči tko „ide dalje“. Samo najbolji od najboljih su prošli u slijedeći krug natjecanja. Mjesta nesigurnosti i prosječnosti nije bilo. U nastavku su timovi morali napraviti još bolji rad, koji će nadmašiti sve ostale jer je konkurencija velika.. Budući da je bilo ipak riječi o raznim temama, odnosno tipovima slučajeva, svako poduzeće imalo je svoje zahtjeve i način rada s timo- vima, ali svi da bi pobijedili su morali prezentirati. Prezentirati u samome poduzeću, pred nekoliko menadžera, u nekim slučajevima čak i na engleskom jeziku nije najjednostavniji dio. Završnoj ceremoniji prisustvovali su brojni menadžeri i direktori, profesori koji su bili mentori i pružili potporu na taj način studentima, timovi finalisti i ostali studenti. Proglašeni su najbolji timovi uz kratko objašnjenje te su im uručene nagrade, one novčane, ali i ponude za prakse i pripravništva. Budućnost natjecanja Ovogodišnje natjecanje pokazalo je koliki potencijal imaju zagrebački studenti. Pokazalo je želju, proaktivnost, spremnost na rad, znanje, obrazovanje, snalažljivost, ambicioznost. Ako to čeka Hrvatsku u budućnosti, onda se ne moramo brinuti. Više pozornosti moramo usmjeriti na to kako da te mlade stručnjake zadržimo jer kako se god teškom vremenu nalazila ekonomija, takvih će se ambicioznih i sposobnih ljudi uvijek tražiti i oni će uvijek naći svoji put prema nekoj uspješnoj kompaniji. Case Study Competition im to samo olakšava. CSC tim FAKULTET Dani volontiranja - eSTUDENT „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“ 13. i 14. travnja u organizaciji studentske udruge eSTUDENT i projektnog partnera, inicijative Želim pomoći, održani su u prostorima Ekonomskog fakulteta Dani volontiranja, čiji je cilj bila promocija volonterstva među mladima Sveučilišta u Zagrebu. Za trajanja Dana volontiranja na štandovima se predstavljalo ukupno 14 organizatora volonterskog rada, a pored toga, održavala su se predavanja na kojima se moglo saznati sve o volontiranju. Studente se putem predstavljanja udruga na štandovima te putem predavanja upoznavalo s raspoloživim oblicima volontiranja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te sa svime što bi moglo biti važno za njih kao potencijalne ili sadašnje volontere. Predstavljanje organizatora volonterskog rada Organizatori volonterskog rada upoznavali su posjetitelje o volonterskim aktivnostima koje nude te su se zainteresirani mogli direktno uključiti u njihov rad. Nudilo se uključivanje u volonterske aktivnosti s područja zaštite okoliša, životinja, prava djece razvedenih roditelja i bolesne djece, gluhoslijepih i mentalno retardiranih osoba, promicanja kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom, razvoja ICT projekata mladih, unaprijeđenja suradnje među organizacijama mladih, poticanja praktičnosti i jednostavnosti obrazovanja, promicanja jazz glazbe i kulture. Također, bilo je ponuđeno direktno uključivanje ili posredovanje pri uključivanju u volonterske aktivnosti u inozemstvu. knuo se etičnosti volontiranja, a Gordana Forčić iz udruge za razvoj civilnog društva Smart podijelila je s nama značajke volonterstva u Hrvatskoj. Vlatka Sakar iz udruge Praksom do znanja savjetovala je studentima da volontiranjem ostvare priliku za praktično obrazovanje. Drugi dan bio je namijenjen studentima i predstavljanju njihovog aktivnog sudjelovanja u izgradnji boljeg društva. Drugim riječima, volonteri iz različitih volonterskih aktivnosti podijelili su s posjetiteljima svoja iskustva. Čuli smo tako iskustvo Anite Džombić koja je volontirala u Tanzaniji, volontera Agencije za mobilnost i programe EU Krzysztofa Kirdzika iz Poljske koji je volontirao u Vukovaru, volonterke Petre Dmirtović iz Udruge za zaštitu životinja Noina arka te volonterke Ivonu Šeparović i Matiju Milković iz Udruge za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom Zamisli. ljeg svijeta. Inicijativa Želim pomoći jedan je od timova s tog kolegija čija je prvotna ideja bila potaknuti 10 studenata na jednokratno volontiranje u nekoj udruzi. Potaknuti boljim rezultatima od onih planiranih na početku (40 volontera koji već četiri mjeseca odlaze volontirati u udrugu za pomoć djeci s posebnim potrebama Idem) i željom da se volontiranje promovira na višoj i sveobuhvatnijoj razini, članovi inicijative Želim pomoći i eSTUDENT pokrenuli su projekt Dani volontiranja. Nastavljamo! Predavanja – sve o volontiranju Menadžment promjena - društvena odgovornost studenata Na predavačkom dijelu Dana volontiranja posjetitelji su se mogli upoznati s raznim aspektima volontiranja. Prvog dana Ivana Kordić iz Volonterskog centra Zagreb približila nam je sve bitne odrednice volontiranja, njegov pravni aspekt, moguće nagrade za volontere, načine uključivanja u volonterske aktivnosti te raspoložive oblike volontiranja u Hrvatskoj i inozemstvu (između ostalog i aktualni projekt „Međunarodni volonterski kampovi“). Žarko Puhovski dota- Na Danima volontiranja predstavili su se i neki projekti s kolegija Menadžment promjena, na kojem su studenti umjesto klasičnog ispita svoje obveze za taj kolegij ispunjavali osmišljavanjem društveno odgovornih projekata i njihovim provođenjem u praksi. Cilj predstavljanja tih projekata bio je pokazati koliku snagu i potencijal za promjene u društvu imaju mladi te potaknuti ostale studente na aktivno osmišljavanje i provođenje promjena s ciljem stvaranja bo- Do sada se u volontiranje uključilo više od stotinu studenata, a kontinuirano stižu i nove prijave. Svi zainteresirani koji žele volontirati i tako ostaviti svoj trag na ovome svijetu te pri tom trebaju pomoć u vidu savjeta o tipu volonterskih aktivnosti u koje se mogu uključiti ili o udruzi u kojoj bi mogli djelovati, mogu se obratiti na: [email protected] ili na [email protected]. Priključite se, krenite... Budite promjena koju želite vidjeti u svijetu! Matija MILKOVIĆ manager 80/15 | 05/2010 45 FAKULTET AIESEC Zagreb Proljetna konferencija o liderstvu Međunarodna studentska udruga AIESEC, odnosno lokalni odbor AIESEC Zagreb sa sjedištem na EFZG-u ima čast organizacije proljetne konferencije kojoj je tema pronalaženje, razvijanje i korištenje liderskih znanja i vještina u svom aktivnom radu u AIESEC-u kroz razne edukacije i predavanja. Konferencija će se održati u hotelu Porin, od 22. do 25. travnja. Edukacijska konfrencija AIESEC Hrvatska na nacionalnoj raznini godišnje organizira dvije konferencije Spring Leadership Development Congress (SLDC) i Winter Leadership Development Congress (WLDC). Objema je tema razvoj liderskih sposobnosti, a cilj im je razvijati mlade ljude u lidere koji će jednog dana imati pozitivan utjecaj na društvo i zajednicu. SLDC je najveći kongres takve vrste u Hrvatskoj, te će se na njemu okupiti oko stotinu aktivnih članova AIESEC-a i visoko pozicioniranih predstavnika tvrtki kao što su Procter&Gamble te PricewaterhouseCoopers. Na konferenciji sudjeluju svi lokalni odbori iz Hrvatske kako bi donijeli nacionalni plan i strategije razvoja za iduću godinu. Prvenstveno se okupljaju tekući te novoizabrani predsjednici i podpredsjednici svih lokalnih odbora te predsjednik i podpredsjednici AIESEC-a Hrvatske. Cilj nacionalnog plana je donijeti odluke o ključnim fokusima razvoja AIESEC-a Hrvatske za naredni mandat. Na samoj konferenciji javljaju se, i paralelno odvijaju četiri programa. U prvom, Taking responsibility, mladim članovima se 46 manager 80/15 | 05/2010 predstavljaju razne mogućnosti razvijanja u AIESEC-u (rad u timovima, organizacija projekata, odlazak na praksu itd.) te radionice kojima je cilj razvijati prodajne, marketinške, timske, organizacijske, prezentacijske i komunikacijske vještine. Leadership track , odnosno drugi od programa okuplja tekuće i novoizabrane potpredsjednike lokalnih odbora koji u suradnji sa Nacionalnim odborom AIESEC-a Hrvatske planiraju mandat 20010/20011 na razini Lokalnih odbora, raspravljaju o razvoju lokalnih odbora, mo- No, osim znanja, ono što članovi steknu je neprocjenjivo, a to su prijatelji diljem zemlje i svijeta, osjećaj pripadništva jednoj organizaciji, osjećaj tolike različitosti, a opet prekrasnog jedinsva. gućnostima napretka, iznose se ideje novih projekata, revidira se nacionalni plan za 2010. godinu, uspoređuje se doprinos globalnom planu AIESEC-a 2010. Trećem programu pod nazivom Outgoing preparation seminar glavna je tema „odlazak na praksu“. Sudionici su studenti koji planiraju ići na praksu u dogledno vrijeme. Predstavljaju se podrobnije vrste praksi, priprema se studente na moguće izazove tijekom prakse, te edukacija o predstavljanju Hrvatske u svijetu i internacionalizmu. Svoj doprinos programu daju studenti koji su prošli praksu te ih motiviraju i odgovaraju na brojna pitanja. Zadnji, ali ne i najmanje bitan je Alumni track, program namijenjen bivšim članovima te partnerima AIESEC-a gdje se upoznaju sa trenutnim radom AIESEC-a, napretku i izazovima koji nas okružuju. Dio programa kojem nazoče svi članovi zove se Developing Leaders Day (DLD). Predavači su sami članovi AIESEC-a Hrvatske, odnosno lokalnih odbora, bivši članovi ili alumniji, te kompanije Procter&Gamble i PricewaterhouseCoopers koje će održati interaktivne radionice na temu liderstva u sklopu Developing Leaders Day-a. Učenje kroz smijeh i igru Nakon svakog dana napornih predavanja i učenja dolaze dva odlična tematska tuluma 22. i 24. travnja, dok se u petak 23. travnja održava svečana večera na kojoj će se između ostalog ispratiti tekuće a pozdraviti novoizabrane predsjednike i podpredsjednike lokalnih odbora AIESEC-a Hrvatske. Konferencije su dio AIESEC iskustva kojima se organizacija najviše ponosi. U svijetu AIESEC-a godišnje se organizira 470 konferencija, nacionalnih i internacionalnih. Na konferencijama se od jutra do mraka radi, članovi slušaju predavanja, rade u grupama, natječu se kroz simulacije projekata id. No, osim znanja, ono što članovi steknu je neprocjenjivo, a to su prijatelji diljem zemlje i svijeta, osjećaj pripadništva jednoj organizaciji, osjećaj tolike različitosti, a opet prekrasnog jedinstva. Nikolina JARKI LOUNGE Vrijeme je rokova i kolokvija i jedino čemu svaki studentski um teži je malo odmora i zabave. Zato smo za Josipa MIKLIN kraj ove akademske urednica rubrike lounge godine odlučili da će Lounge upravo to ovoga puta i biti. Bez forsiranja ozbiljnih tema, shvatili smo da i kada želimo biti opušteni, ozbiljne se situacije ipak dogode. To najbolje znaju oni koji žive s cimerom. Čovjek ne bi vjerovao kakve sve lude strahove možeš proživjeti zahvaljujući osobi s kojom dijeliš krov nad glavom, te strahove za koje nisi niti znao da ih netko drugi ima. No i te fobije i strahove smo pokušali prikazati na vedriji način, smijući se ludostima uspješnih ljudi ovoga svijeta. Bez straha zasigurno možete početi planirati ljetne izlaske i događaje, jer će sigurnih šest festivala ove godine zabavljati cijelu Hrvatsku. Na koji od njih ići, preporuča vam Lounge. Jedan od najvećih događaja je definitivno i Gibonnijeva turneja „Toleranca tour“ povodom izlaska njegovom novog albuma. Njegovo mišljenje cjelokupnog događaja i dosadašnjeg uspjeha, možete pročitati samo ovdje. A za one koji će ubrzo riješiti sve ispite, donosimo knjigu koja se može uzeti i kao ljetno štivo, ili pak najavu filma za sve one djevojke kojima „Fantstična četvorka iz New Yorka“ nešto znači. U svakom slučaju, naći će se ponešto za svakoga, a u tom nadanju i uvjerenju želim svima sreću na ispitima i uspješno završavanje još jedne „lounge“ godine. Do sljedećeg čitanja, lijepi pozdrav! Josipa MIKLIN Urednica rubrike Lounge BOWLING Još jedno mjesto za zabavu Bowling, odnosno kuglanje s 10 čunjeva je jedan od najpopularnijih sportova u svijetu. Samo u SAD-u trenutno ima oko 12 000 000 registriranih igrača, a više od 150 000 000 rekreativaca u svijetu svakodnevno igraju bowling. Sportski bowling U svijetu postoji više vrsta kuglanja kojima je zajedničko da se kuglom ruše čunjevi. Neupućenima je to sve isto, te ga čak miješaju i s boćanjem. Od svih vrsta kuglanja najrašireniji je bowling koji broji 112 federacija. U sportskom bowlingu ima dosta preokreta u igri što ga čini jako zanimljivim, pa stoga i početnik uz malo sreće, koje zna biti dosta u ovom sportu, može pobijediti iskusnijeg bowlingaša. Iskusniji bowlingaši koriste vlastite kugle koje su naoko slične amaterskima, ali im se unutrašnjost bitno razlikuje jer omogućuju igru s rotacijom, pri kojoj kugla čini luk pri putanji i s većim efektom ruši čunjeve. Vjerojatno je već opće poznato da su bowling staze jednim većim dijelom pošpricane tankim slojem ulja, kako bi se zaštitila sama podloga te igračima omogućila igra s rotacijom. Naime, profesionalci pri samom izbačaju kugle daju određenu rotaciju koja tako nastavlja svoju putanju po nauljenoj podlozi. U trenutku kad kugla dođe na suhu podlogu, gdje više nema ulja ili ga ima u znatno manjim količinama, dolazi do trenja i kugla naglo počinje skretati prema čunjevima te ih ruši. Igra za sve Bowling je društvena igra namijenjena svim uzrastima. Popularnost je stekao svojim „duhom“, jer jako pozitivno djeluje na ljude. Mnogi ovaj sport doživljavaju kao zabavu i osjećaju se kao kod kuće, jer je tu sve dopušteno, pa čak i hrana i piće. No osim popratnih stvari bowlinga, jednako važna stvar je da su bowling čunjevi prilično veliki i stisnuti pa početnici nemaju većih poteškoća pri igranju. Zbog toga i početnici svakim hicem ruše veći broj čunjeva što im pruža zadovoljstvo. Kugle su sve istih dimenzija, ali se razlikuju po težini, kako bi im se svatko mogao prilagoditi. Tako se kugle kreću od broja 6, s kojim najčešće igra- „… još jedna mogućnost za zabavu do kasnih večernjih sati je pred svačijim „vratima“…“ ju djeca, pa sve do broja 16. Jednako važna stvar je i šarenilo boja kojom kugle osvajaju igrače, a kada se već govori o bojama, ženski dio populacije se uvijek oduševljava šarenim bowling cipelama. Gdje ići? Srećom, bowling više nije igra u kojoj se može uživati samo u SAD-u. Postoje bowling centri i u Hrvatskoj. Jedan od najvećih bowling centara, cityBowling, može se naći upravo u West Gateu, koji uz organizaciju turnira za rekreativce, profesionalce, parove i sl., organizira i školu bowlinga za djecu osnovnih i srednjih škola pod vodstvom jednog od visokorangiranih i svjetski priznatih trenera, Karla Kolara. CityBowling je ujedno i zabava za mlađu i srednju generaciju jer pruža izvrsnu zabavu do kasnih sati uz odličnu glazbu, a posebni ugođaj svjetlosnim efektima osigurava tako zvani „disco bowling“. Osim kafića i barova, još jedna mogućnost za zabavu do kasnih večernjih sati je pred svačijim „vratima“, zbog čega bi bilo šteta ne iskoristiti takvu priliku. Josipa MIKLIN manager 80/15 | 05/2010 47 LOUNGE ZABA REFERADA Niže kamatne stope na Zabine studentske kredite Od 1. travnja, kamatna stopa na studentske kredite za plaćanje školarine iznosi 6,70 posto, a na kredite za troškove života tijekom studija - 6,90 posto Zagrebačka banka omogućila je svojim studentskim kreditima uspješno školovanje mnogim mladim ljudima. Nemoguće ili teško izvedivo postaje moguće – financijska pitanja i nedoumice ne smiju biti prepreka obrazovanju i stjecanju diplome. Zagrebačka banka podržava znanje kao jedinu valjanu „propusnicu“ u budućnost. Zabini krediti namijenjeni su školovanju na svim stručnim i sveučilišnim studijima, na svim razinama te financiranju troškova života za vrijeme studija u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Kako bi studentski krediti bili još dostupniji, od 1. travnja snižene su kamatne stope. Sada je kamatna stopa na studentske kredite za plaćanje školarine 6,70 posto, a na kredite za troškove života tijekom studija 6,90 posto godišnje. Zabini studentski krediti potpuno su prilagođeni stvarnim mogućnostima studenta i njegove obitelji tijekom školovanja. Rok korištenja jednak je roku trajanja konkretnog redovitog studija, pa korisnik kredita treba banci početkom svake akademske godine predočiti potvrdu o statusu studenta. Kredit se vraća tek kad novi mladi stručnjak, s diplomom u džepu, nađe svoje mjesto na tržištu i počne zarađivati. Kredit se počinje otplaćivati u mjesečnim anuitetima tek po završetku studija, no i tada postoji mogućnost odgode plaćanja prve rate kredita i to do dvanaest mjeseci. Rok vraćanja kredita je od 13 do 120 mje- seci. Svi troškovi po kreditu isplaćuju se iz samog kredita, pa je student tijekom školovanja bez briga. Studentski krediti imaju još jednu bitnu pogodnost - to su krediti bez instrumenata osiguranja, ne treba stan ići pod hipoteku niti je potrebna ušteđevina da bi djeca mogla studirati. Potrebno je samo zadovoljiti uvjete kreditne sposobnosti, a moguće je i sudužništvo, što zapravo otvara mogućnost roditeljima da pomoću povoljnog kredita školuju svoju djecu. Krediti za plaćanje školarine odobravaju se u iznosima od 200 do 20.000 eura, a kredit se isplaćuje na račun visokog učilišta koje student pohađa. Kredit za podmirivanje troškova života isplaćuje se u mjesečnim isplatama, od 70 do 700 eura, na tekući račun korisnika kredita u Zagrebačkoj banci. NAJAVA FILMA Sex and the City 2 Početkom lipnja, Zagreb po drugi puta postaje „sexy grad“. Kao uvod u ljetnu sezonu, kraljice New Yorka nam donose dašak sunca i velikih vrućina u novom nastavku svjetski poznatog filma „Seks and the City“. Filmska ekipa Kako bi film zadržao svoju „estetsku“ vrijednost, glavna i odgovorna osoba za stvaranje filma je ostala ista. Naravno, riječ je o Michael Patrick Kingu, redatelju, piscu, te ujedno i producentu TV serijala i filmske uspješnice o četiri poslovne žene, prijateljice s Manhattana. Carrie, Samantha, Charlotte i Miranda postala su imena koje su prepoznatljiva u cijelom svijetu, za što je kriva upravo Candace Bushnell, autorica knjige zbog koje su Sarah Jessica Parker, Kim Cattrall, Kristin Davis i Cynthia Nixon postale lica i ikone uspjeha i stila. Cijela ekipa je ponovno okupljena u nadi da će 48 manager 80/15 | 05/2010 ove četiri žene opet na visokoj nozi promatrati svijet. The Movie/ The City Nakon što su u prvom dijelu stvari napokon došle na svoje mjesto, „Seks and the City 2“ nam donosi novosti o tome što se dogodi kada jednom kažeš „Uzimam!“, te kao i svaka ljubavna priča, govori o iskušenjima, povjerenju, vjernosti, zaprekama, zabavi i najvažnije, o prijateljstvu. Jedina“sitnica“ koja je ovaj puta promijenjena je „The City“! Iako će New York uvijek biti središnjica njihovih života, ovaj puta su cure donijele dašak glamura i u Abu Dhabi gdje su ih dočekali novi izazovi koji su unijeli pomutnju u njihove pomalo zasićene živote. Hoće li Faca ostati muškarac Carrienih snova, ili će stara ljubav, Aidan postati novi „Mr. Big“ jednako je upitno kao i činjenica hoće li Samantha pronaći svojeg pravog na drugoj strani svijeta. Jedno je sigurno, puno novih ljetnih odjevnih kombinacija, podignutih visokim petama, svakoj će moderno osviještenoj ženi ovaj film učiniti obaveznom postajom prije ljetnih vrućina. Josipa MIKLIN LOUNGE RECENZIJA KNJIGE Jack Kerouac: Na putu „Na putu“ je roman iskustva, govori nam priču o ludilu, odigranom kroz čitav spektar čudnih likova koje nalazimo od malih seoskih zalogajnica pa sve do njujorških jazz barova i meksičkih javnih kuća. Ono što povezuje sve te avanture je odbijanje likova da propuste život i odlučnost da dobiju najviše što mogu od njega upravo sada. taljnim opisima konzumacije droge i slobodnim seksom. Kritičari su je s jedne strane napadali da potiče nemoralnost američke mladeži, a s druge strane hvalili zbog svoje originalnosti. Najbitnija stvar je da su čitatelji bili oduševljeni boemski životima likova i pretvorili je u klasik američke književnosti. Potraga za vlastitom slobodom „Beat“ generacija Roman „Na putu“ je jedna od onih priča koja u čitatelju budi želju da zaista iskoristi dan i da živi punim plućima. Jack Kerouac nas vodi kroz život dvojice mladića, Sal Paradisea, mladog pisca, i Dean Moriartyja, mladića oduševljenog životom, koji su sa velikim žarom proputovali kroz cijelu Ameriku u stalnoj potrazi za uzbuđenjima. Njihova putovanja sadrže scene netaknute prirode, uspavanih malih gradova, urbanih džungla, beskrajnih pustinja i sve to povezano putem. Priča je protkana željom i unutarnjom potrebom mlade generacije da izađe iz ustaljenih sredina, da nađe slobodu i da se oslobodi svih vjerovanja, mišljenja i ideologija. Putovali su jer su smatrali da je jedina stvar koju imaju potraga za vlastitom slobodom. Jack Kerouac jedan je od tvoraca „beat generacije“, grupe američkih književnika koji su vladali u 1950-ima i stvorili kulturni fenomen. „Beat“ kultura je brzo razvila reputaciju kao novi boemsko-hedonistički pokret koji slavi spontanu kreativnost, odbijajući sve vrhovne autoritete. Lik Dean Moriartyja (Neal Cassady) je kroz ovaj pokret postao mladenački heroj. Čini se da je „beat“ generacija predstavljena glavnim likovima romana imala jednu i jedinu ideologiju, život. Trudili su se učiniti ovaj život sve sličnijim raju tako da mogu uživati u njemu dok su živi. Bili su dovoljno mudri da su uvidjeli da nema smisla ostati uljuljan u materijalizam američkog sna. Roman je stvorio i još uvijek stvara generacije putnika koja inspirirana putuje u potrazi za ispunjenijim životom. Kristina ČULO Autobiografija Ovo je autobiografski roman Kerouacovog života u kasnim 1940-ima, kada je pod utjecajem karizmatičnog lutalice Neal Cassadyja (u romanu predstavljen kao Moriarty) krenuo na put. Svaki dio romana je inspiriran njihovim zajedničkim zgodama na putu. Knjiga koja bi danas bila okarakterizirana kao prilično blaga je šokirala čitatelje 1957. sa de- …„Beat“ kultura je brzo razvila reputaciju kao novi boemsko-hedonistički pokret koji slavi spontanu kreativnost, odbijajući sve vrhovne autoritete… manager 80/15 | 05/2010 49 LOUNGE PUTUJMO EUROPOM From Paris with love Najduža ulica, najviša točka, broj mostova preko Siene, Napoleon Bonaparte, vrtovi, drveće, fontana, taksi, Eiffelov toranj, Notre Dame, Louvre.. Originalan, vrtoglav, impresivan, iznenađujući, veličanstven, dinamičan, elegantan, luksuzan, zavodljiv... Dobrodošli u Pariz! Ožiljak na licu Pariza? Grad svjetla, grad mode, grad romantike, grad provoda.. U ovom kratkom pregledu fokusirat ću se na nekoliko nezaobilaznih mjesta u Parizu. Najpoznatija ikona grada, Eiffelov toranj, sagrađen je 1889.godine. Ime je dobio po Gustavu Eiffelu koji je konstruirao toranj za potrebe izložbe povodom stote godišnjice francuske revolucije. Podignut u rekordnom vremenu od dvije godine, dva mjeseca i pet dana, smatran je velikim upjehom. No, mnogi se nisu slagali, pa je uz negativne kritike starih parižana Eiffelov toranj postao „ožiljak na prelijepom licu Pariza“. Danas ga opisuju kao predivnu čeličnu čipku Pariza. Eiffelov toranj je do danas posjetilo više od 235 milijuna ljudi! Louvre – bivša kraljevska palača Nekadašnja kraljevska palača, a u prošloj godini najposjećeniji muzej na svijetu zabilježio je dolazak čak 8,5 milijuna posjetitelja. Vjerojatno se najveća prašina diže oko remek-djela Leonarda da Vincija, zagonetne Mona Lise. Danas 80 posto posjetitelja dolazi u Louvre samo radi „idealne žene“ Leonarda da Vincija. Iako, postoje nagađanja da je Da Vinci zapravo slikao svoj autoportret ili portret svoje majke, Mona Lisa i nakon 504 godine ne otkriva tajnu svog osmjeha. Osim najpoznatije ikone, muzej sadrži najopsežniju zbirku egipatske i antičke umjetnosti te broji više od 65 000 umjetničkih djela. Kada bi svaki posjetitelj zastao kraj svakog djela izloženog u muzeju, pro- Grad svjetla, grad mode, grad romantike, grad provoda – koji je vaš Pariz? 50 manager 80/15 | 05/2010 cjenjuje se da bi mu trebalo više od pet tjedana da razgleda cijeli muzej! Happiness iliti Bonheur Doživjeti pravi francuski cabaret možete na Lidovoj reviji „Bonheur“. Le Lido daje poseban sjaj Parizu još od 1946. godine gdje možete uživati u originalnoj francuskoj kuhinji i najspektakularnijim revijama cabareta. On je kao veliki brod, usidren na Elizejskom polju, gdje svake večeri ukrcava preko 2000 putnika te ih vodi na putovanje kroz pjenušavi spektakularni show uz specijalne efekte, prekrasne plesačice i nezaobilazan gurmanski obrok. Cijeli show „teži“ 9 milijuna eura, uključujući bogate kostime u vrijednosti od 3 milijuna eura! The Moulin Rouge today and yesterday, the Moulin Rouge forever U prijevodu „crveni mlin“, sinonim za cancan i sigurno jedna od najvećih pariških atrakcija. Od 1889. godine koristio se za plesove i plesne nastupe, a kasnije se izvode operete i glazbene revije, a ponekad služi i kao kino dvorana. Koncept Moulin Rouge-a oduvijek je isti: perje, šljokice, glamur, jedinstvena glazba i ugođaj i naravno - najljepše djevojke na svijetu. Moulin Rouge prvi otvara vrata i pozdravlja nastup mladih djevojaka, u početku znan kao „Quadrille“. Ples je karakterizirao brz ritam, revolucionarni pokreti, volani i lepršave suknje, a ubrzo se epidemija „Quadrill-a“ proširila na ljude svih staleža. Ples se dvije godine kasnije proširio do Velike Britanije gdje je prvi put dobio naziv „Francuski Cancan“. Jedan jedini i neponovljivi „Cancan“ već se 120 godina prikazuje u originalnom izdanju samo u Moulin Rouge-u.Trenutno najaktualniji show „Féerie“, okuplja 100 umjetnika uključujući 60 Doriss djevojaka, a sastoji se o četiri glavne scene koje ispunjavaju sve snove publike. Pariške voštane figure Ono što je u Londonu Madame Tussauds, to je u Parizu Musée Grévin. Muzej sadrži nešto više od 300 voštanih figura koje predstavljaju važne francuske povijesne ličnosti kao i poznate osobe iz današnjeg života. Od Michael Jacksona do Ghandija, od Alberta Einsteina do Elvisa Presleya, zasigurno će svatko pronaći svoju fascinantnu ličnost. Ulaz u muzej se naplaćuje dvadesetak eura, no uz korištenje Paris Pass-a postaje besplatan. Kada se nađete u Parizu, ne zaboravite započeti dan sa kroasanom i kavom u jednom od fantastičnih pariških kafića, nakon čega laganim korakom istražujte sve pariške atrakcije. Do nekog slijedećeg puta - au revoir! Ljubica MALIĆ LOUNGE STRAHOVI Strahovi koji nisu narušili uspjehe pojedinaca... Strah i zabrinutost predstavljaju naše najveće probleme. Na strah se gleda kao na emociju sa najjačim instinktom i može stajati iza nekih emocija. Svaka reakcija na njega ne mora neophodno biti negativna, naprotiv. S druge strane, opasnost predstavlja strah koji je nezdrav i takvog se straha treba što prije riješiti. vu, kao na primjer boravak u prisutnosti neke bolesne osobe ili upućenost u simptome bolesti. Tako je recimo Charles Darwin bio uvjeren da pati od brojnih bolesti i stoga je želio svoj život dovesti u potpuni red. To je rezultiralo njegovom izjavom kako mu je strogi red zapravo pridonio u njegovim dostignućima. Woody Alen, poznati redatelj, usred snimanja jednog seta zaputio se liječniku jer je zamijetio malu mrlju na svojoj ruci. Howard Huges, producent, bio je toliko opsjednut bakterijama da je odbijao rukovati se sa ljudima. Isto tako je Adolf Hitler imao problema sa umišljanjem bolesti, pa je brigu o Hipohondrija Hipohondrija je poremećaj koji u oboljeloga izaziva snažan osjećaj da on uistinu boluje od nekih tjelesnih bolesti, što posljedično izaziva snažno psihičko opeterećenje i konstantnu zabrinutost za zdravlje. No, činjenica je da su brojni redatelji, umjetnici, glumci i glazbenici „oboljeli“ od ovakovog naćina opsesije, što u njihovom slučaju nije rezultiralo neuspjehom, nego upravo suprotnim. Poznati austrijski utemeljitelj psihoanalize, Sigmund Freud, izjavio je kako je hipohondrija zapravo stanje zaljubljenosti u vlastitu bolest. Na sam pojam hipohondrije gleda se kao na nedostatak ljubavi i pažnje u životu, stoga se vjeruje da umišljanjem raznih bolesti usmjeravamo ljubav prema sebi samome. Hipohondri posvećuju veliku pozornost uobičajenim tjelesnim podražajima koje većina ljudi ne zamjećuje. Hipohondrija jest strah, a strahovi nam nisu urođeni već prisvojeni. Uzrok im nije poznat ali postoje različiti faktori koji utječu na samu poja- slučaju drži kao pretjerivanje. Brojne su poznate ličnosti imale fobiju. Specifična je ona Alfreda Hitchocka koji je imao strah od jajeta, takva je vrsta straha poznata pod imenom ovofobija. Jednom je prilikom ovako izjavio: „Bojim se jaja. Ta bijela okrugla stvar bez rupa... jeste li ikada vidjeli nešto gadnije od razbijanja ljuske jaja i prolivanja njegove žute tekućine? Krv je barem vesela, crvena.“ Woody Allen, definitivni rekorder fobija, izdvaja strah prelaska preko mostova i tunela, kao i strah od srna. Sam Sigmund Freud je strahovao od željezničke pruge i paprati. Fobija koja često „uhvati“ studente je epistemofobija ili bolje rečeno strah od znanja. Pomalo sarkastično, ali ova fobija je najraširenija na svijetu. Idealna je isprika za nepoložene ispite i izostanke sa predavanja. Za sve postoji ime pa tako i za različite fobije. Metrofobija je strah od poezije, ksantofobija strah od žute boje, siderofobija strah od zvijezda i tako dalje do u apsurdnost. I strah je ponekad dobar „…I strah je ponekad dobar… uvodi disciplinu u naš život i uči nas kontroli…“ njemu vodio osobni liječnik koji mu je neprestano propisivao lijekove. Pijanist Glenn Gould je optužio svojeg agenta da ga je ozbiljno ozlijedio i narušio mu zdravlje dotakavši ga po ramenu. Pretjerivanje ne rezultira učinkovitošću, zato je bitno držati granicu. I strah je ponekad dobar. Na neki neobičan način uvodi disciplinu u naš život i uči nas kontroli. Priprema nas na mogućnost neuspjeha pa se sa istim na taj naćin lakše suočavamo nego da nas iznenadi. On je ipak sastavni dio našega života i može igrati ulogu naše osviještenosti na nešto novo, što je zapravo korisno i dokle god nismo izgubili vezu sa racionalnim ne moramo se zabrinjavati. Ana KVESIĆ Fobija Pojavljuje se kad je riječ o nekom specifičnom objektu ili situaciji. Fobije onemogućavaju ljudima da obavljaju određene radnje ili im naprosto stvaraju nelagodu kada se nađu suočeni sa svojim strahom. Fobija spada u iracionalne strahove, iako to ne mora uvijek nužno i biti, ali se u svakom manager 80/15 | 05/2010 51 LOUNGE NEPOZNATO O POZNATOME Jeste li znali?! Mnogi spadaju u onaj dio ljudi koji su u srednjoj školi učili gomilu nepotrebnih stvari, bilo iz razloga što ih je to uistinu zanimalo ili jednostavno nisu znali prepoznati „ključne stvari“ pa je bilo lakše zapamtiti manje poznate činjenice. Interesantno je koliko ima zanimljivih pojedinosti, neovisno radi li se o „ritualima“ poznatih ličnosti ili pak o običnim svakodnevnim pojavama i stvarima. Društvo mrtvih pjesnika Nenadmašno vodeća grupa u utrci sa bizarnim i neočekivanim životnim iskustvima, ove, ponekad „neshvaćene“ duše, sakrivaju iza svojih velikih imena niz neočekivanih informacija. Albert Camus ili bolje rečeno „stranac“, bio je golman u alžirskom klubu. Saint Exuperry, koji je napisao Malog princa, bio je pilot u drugom svjetskom ratu i na jednom letu je zauvijek nestao. Wiliam Faulkner, jedan od najutjecajnijih američkih pisaca 20. stoljeća (Krik i bijes), bio je soboslikar, zaluđen avionima, pa je između ostaloga bio akrobatski pilot. Pošto ga Amerikanci za vrijeme rata nisu željeli primiti u vojsku kao pilota zbog nižeg rasta, otišao je u Veliku Britaniju kako bi ostvario zacrtano. Byron je pak bio u incestuoznoj vezi sa svojom sestrom, Mary Shelley, autoricom Franknsteina. Charles Baudelaire je bio prvi koji je bojao svoju kosu i to u zelenu boju. Zbog svojeg dijela „Cvjetovi zla“ morao je platiti kaznu zbog povrede javnog morala i običaja. Samoprozvani „Prokleti pjesnici“, P. Veraline i A. Rimbaud su bili ljubavnici. Verlaine je napustio svoju ženu i novorođe52 manager 80/15 | 05/2010 „Guinnessova knjiga drži rekord kao knjiga koja je najčešće ukradena iz knjižnice.“ nog sina, a u žestokoj svađi sa Rimbaudom, pucao mu je u zglob i završio u zatvoru. Da bi njihov dramatičan život imao još većeg odjeka, Rimbaud je kasnije jednom prilikom u alkoholiziranom stanju istukao Verlaina jer je on pronašao svoj mir u katoličanstvu, za razliku od njega samoga. Marcel Proust, francuski romanopisac, posljednje godine života proveo je u sobi obloženoj plutom. Ernest Hamingway, obično bi brojao koliko je riječi napisao u svojem dijelu. Danteu je pak jednom prilikom prišla žena koja ga je upitala kako mu je bilo u krugovima pakla (nije se šalila). Što se tiče naših umjetnika, ima svega pomalo. Najveću „uzbunu“ podigao je Janko Polić Kamov, čije je samo ime bilo simbolično, uzeto iz Biblije. Izbačen je iz gimnazije u trećem razredu, nakon što je profesoru grčkog jezika pljunuo u lice jer je dobio pozitivnu ocjenu, koju, prema njegovom mišljenju, nije zaslužio samo zato što je iz bogate obitelji. Njegov buntovni duh kulminirao je u anarhističkoj organizaciji Cefas sa kojom je namjeravao podignuti revoluciju u Hrvatskoj ni više ni manje nego sa bombama. Tin Ujević, „neokrunjeni kralj boema“, koji je između ostalog bio u legiji stranaca, zapamćen je po brojnim anegdotama. Jednom prilikom kada je spavao na klupi u parku policajac ga je probudio i kada je uvidio da se radi o tada poznatome književniku, krenuo se ispričavati, na što mu je Ujević odgovorio :„Ma ne morate se meni ispričavati, bio bi red da ste prvo probudili podstanara.“ (misleći na beskućnika koji je spavao ispod klupe). A.G. Matoš je isprva bio violončelist. Kada zbog ruke više nije mogao svirati, počeo je pisati pjesme među kojima se našla i „Utjeha kose“, koju je u pismu izdavaču prozvao „običnom burgijom“. Tu je pjesmu obradila današnja aktualna grupa Hladno pivo. „Moćna gomilica“ Ipak, Rusi su daleko najoriginalniji po ovom pitanju. Često bi se dogodilo da bi se ruski pisci susreli sa sudbinom koju su onu namijenili glavnim likovima u svojim djelima. Tako se osnivač moderne ruske književnosti A.S. Puškin pronašao u dvoboju, baš kao njegov lik Evgenij Onjegin, no za Puškina je to pogubno završilo. Ležeći u krevetu zbog ozlijeda, tražio je da mu donesu ogledalo kako bi još neko vrijeme mogao promatrati svoj lik. Sličnost dijeli i M.J.Ljermontov (Junak našeg doba), koji je uz spomenutog Puškina najveći predstavnik ruskog romantizma. Ovaj „fa- „Danteu je jednom prilikom prišla žena koja ga je upitala kako mu je bilo u krugovima pakla (nije se šalila).“ LOUNGE ski kralj Edward III zabranio je dva obroka u istom danu. Alfred Nobel je bio opterećen da će ostati zapamćen samo kao propagator nasilja, s obzirom da je izumio dinamit, pa je u nastojanju da se ne ostvari njegov strah kao rezultat proizašla Nobelova nagrada. U većini svjetskih riječnika, riječ „majka“ počinje slovom „m“. Leonardo da Vinci je istodobno mogao crtati jednom, a drugom rukom pisati, također je izumio škare, a 10 godina mu je trebalo da naslika usne Mona Lise. Engleski je parlament 1647. napravio nezapamćen potez ukinuvši Božić. Kraljevska obitelj u Engleskoj dijeli vlasništvo nad labudovima sa još jednom obitelji. Domišljate su bile žene u starom Egiptu, one su obično stavlja- talist“ svojemu je glavnome liku također pripisao dvoboj. Njegov glavni lik ne umire, no Ljermontov nije bio potpuno iste sudbine kada se našao u takvoj situaciji. Njega je u 26 godini života smrtno ranio njegov bivši prijatelj iz vojne akademije. Jesenjin je pak izvršio trostruko samoubojstvo, što god to značilo. Prvo si je prerezao vene, zatim se obijesio za radijator (??) i na poslijetku, život si je oduzeo pištoljem. Prilikom prvog pokušaja samoubojstva, krvlju je napisao svoju posljednju pjesmu „Do viđenja prijatelju, do viđenja“. Jedan od najvećih pisaca, Lav Nikolajević Tolstoj pred kraj života se našao u vrtlogu svojeg mesijanističkog viđenja svijeta, zbog kojeg je raskinuo sa obitelji i društvom. Općenito... Zanimljivostima nikad kraja. Što se tiče povijesnih ličnosti, malo je poznato da je Martin Luther King pokušao izvršiti samoubojstvo dva puta u dobi od 12 godina. Napoleon je pak dizajnirao današnju zastavu Italije, a George Washington je uzgajao marihuanu u svojem vrtu. Bonaparte je između ostalog svojim vojnicima dao prišiti gumbe na rukave, kako oni ne bi stalno brisali nos o njih. Najmlađi papa imao je 11 godina. Vjerujem da većina vas ne zna kako najpoznatiji Irac, sv.Patrik zapravo nije bio irskoga podrijetla. Kralj Louis XIV. okupao se samo tri puta u životu, a engle- men. Patke su jedina bića čije glasanje ne proizvodi jeku, a tijelo leptira mora imati temperaturu veću od 86 ºC da bi moglo letjeti. Ljubitelji pasa vjerojatno znaju da je čokolada štetna za pse. Tigar s druge strane ima pruge ne samo na krznu, već i na svojoj koži. Čovjekov najjači mišić je jezik, a u prosjeku pojedemo osam pauka tijekom sna. Sveprisutni Mc'Donalds dnevno posjeti 47 milijuna ljudi. U casinima u Las Vegasu nema satova, a prvi izrađeni sat (1687. godine) imao je samo jednu kazaljku. Thomas Edison se bojao mraka, što je doista zanimljivo s obzirom da je izumio žarulju. Država New York je prva uvela registarske pločice. Na svakog stanovnika SAD-a u prosjeku dođu dvije kreditne kartice. Novčanice se ne rade od papira, već od pamuka. American Airlines je uštedio 40 tisuća dolara 1987. godine time što su maknuli masline iz salate koju su posluživali u prvom razredu. Na golf loptici obično ima 336 udubljenja. Guinnessova knjiga drži rekord kao knjiga koja je najčešće ukradena iz knjižnice. Legenda Bruce Lee je bio tako brz da su morali usporiti film da bi se vidjeli njegovi potezi. Ime „Wendy“ izmišljeno je za knjigu Petar Pan, prije toga nije postojalo. I za kraj, Charlie Chaplin je prilikom natjecanja za svojeg dvojnika osvojio treće mjesto, naravno žiri nije znao da se on natječe. Ana KVESIĆ „George Washington je uzgajao marihuanu u vrtu.“ le vosak na vrat, koji bi topljenjem na Suncu stvarao efekt parfema. Inače, žene pojedu pola ruža za usne kojeg nanesu i trepću dva puta više u odnosu na muškarce. Prvobitno korištenje termina „O.K“ kojega svi danas koristimo, označavalo je kraticu za zero(0) killed. Svaki mjesec ima petak 13. ako je prvi dan u istom bila nedjelja. Iako na prvi pogled tako ne izgleda, Florida je veća od Engleske. Zanimljivo je spomenuti da na svakome kontinentu ima grad pod nazivom Rim. U Indiji se govori oko 845 jezika. Oni koji gledaju seriju „Seinfeild“, zasigurno nisu primjetili da se u svakoj epizodi pojavljuje lik ili riječ supermanager 80/15 | 05/2010 53 LOUNGE STRIP Dodatna zabava koja se nametnula kao „deveta umjetnost“ se tek nakon toga gleda kako će se grafički prikazati situacija o kojoj je riječ. Elementi stripa Što je to strip? Vjerojatno ne postoji osoba na svijetu koja nije upoznata sa stripom, odnosno konceptom stripa. Nešto što je u početku bilo zamišljeno kao puka zabava i razbibriga preraslo je u „devetu umjestnost.“ Gomile superjunaka koje današnja djeca idealiziraju i obožavaju nisu izmišljeni od strane matičnih redatelja i producenata, već su nastali upravo kao strip junaci, crno na bijelo. Strip bi se moglo definirati kao niz uređen naracijom povezanih prizora. Ime je dobio od američkog naziva „Comic strip“, što doslovno znači komična traka Karakteristike stripa Koje su karakteristike koje strip čine tako zanimljivim, zabavnim, te čitaoce drže prikovane za papir do samog kraja?! Strip, kao vizualno sredstvo obraćanja obogaćuje njegova vremenska odnosno kronološka dimenzija. U stripu istovremeno podjednako obitavaju tekst i slike, kako bi samu situaciju koja se opisuje čitatelju/ici prikazali što vjernije. Naime, zanimljivo je da se uvijek prije grafičkog prikaza situacije u stripu mora napisati tekst. Dakle, najprije se napiše tekst koji mora biti čitak i jasan, potom se konstruira oblačić te njegova veličina, te „…gomile superjunaka koje današnja djeca idealiziraju i obožavaju nisu izmišljeni od strane matičnih redatelja i producenata, već su nastali upravo kao strip junaci…“ 54 manager 80/15 | 05/2010 Elementi stripa unaprijed su određeni i nužni su kako bi se mogao konstruirati ikakav strip, a prvo i najbitnije je odrediti temu. Tema stripa određivat će tok događaja, a prije ikakvog započinjanja potrebno ju je odrediti, pa je možemo nazvati temeljem stripa. Drugi bitni element stripa je kadar. To je prostor stripa u kojem je vizualizirana neka radnja i on se u pravilu niže s lijeva na desno, odnosno odozgo prema dolje, kako bi bilo što jednostavniji za čitanje. Kadar je određen sa planom koji određuje blizinu objekata prema zamišljenoj kameri, ili oku crtača ili promatrača, pa razlikujemo krupni plan gdje objekt ili npr. glava čovjeka ispunjava cijeli izrez kadra, zatim bliski plan (npr. poprsje čovjeka), srednji plan (cijeli lik čovjeka), total (ambijent veći od čovjeka kao kuća, trg, planina i sl.) i detalj (npr. oko čovjeka). Nakon plana dolazimo do rakursa kojeg definiramo kao prizor kojeg gledaju oko crtača ili zamišljena kamera pa razlikujemo gornji rakurs, donji rakurs i visinu očiju ili razinu promatrača. No naposljetku treba ipak spomenuti da u kontekstu plana i rakursa prvenstveno govorimo o filmskim terminima. Treći element koji moramo spomenuti je odnos slike i teksta. On može biti rješen na različite načine. Često je tekst u „oblačiću“, ali može biti i bez njega, ili na dnu kadra, ili čak izvan kadra. Glasnost zvukova ili govora može se označiti interpunkcijom ali i veličinom, debljinom slova ili oblikom oblačića. Naposljetku su tu i linije, plohe i boje koji predstavljaju gradivne elemente u vizualizaciji stripa, a podijeljeni su u kompozicije. Hrvatska i strip U Hrvatskoj se početkom stripa smatra „Vjerenica mača“ 1935. u ilustriranom tjedniku „Oko“ našeg najznačajnijeg strip crtača Andrije Maurovića. U ratna vremena pojavljuju se i braća Walter i Norbert Neugebauer u listu „Zabavnik“. Sedamdesete godine obilježila je grupa „Novi kvadrat“, a u novo vrijeme treba istaknuti Danijela Žeželja, Darka Macana, Dubravka Matakovića, Štefa Bartolića i nedavno preminuloga Edvina Biukovića. Marvel Comic Marvel Comics je američka serija stripova koju izdaje Marvel Entertainment. Od strane obožavatelja se od milja naziva „House of Ideas“. Najpoznatiji Marvelovi stripovi su Fantastic four, The Amazing Spider-Man, The Incredible Hulk, Iron Man... Tvrtku Marvel Comics osnovao je Martin Goodman 1939. godine, a njegov rad i ono što je on počeo i dan danas rado čitaju ljudi diljem svijeta. Postoji li mogućnost da strip zaživi pokazat će vrijeme jer u današnje vrijeme učestale dinamike i razvoja sve je relativno. Tomislav ŠTULEC LOUNGE CIMERI Ne može se s njima, ne može se bez njih Odlučiti s kim i gdje živjeti nije lako. Jedine osobe koje poznaš su ljudi koje upoznaješ na prijavnom ispitu ili netko iz vaše srednje škole, koji se igrom sudbine upisao baš na isti faks. U srednjoj se nešto i niste družili, poznajete se samo do pozdrava, ali na faksu počinjete razgovor kao najbolji prijatelji. Cimeri iz pakla Odjednom se osjećate bliski s „tom“ osobom iz razloga što proživljavate isti problem, upoznavanje s novom okolinom, s novim društvom, s novom stepenicom života, samostalnošću, daleko od roditelja. Kako se s osobama iz srednje poznajete već godinama, oni su logičan uži izbor. I tako kreće na prvoj godini taj „predivni“ odnos, najčešće dvoje ljudi koji dijele par kvadrata i nemaju prevelikog pojma o stvarnom životu izvan roditeljskog doma. Prva godina služi i za upoznavanju s ostalim osobama, među kojima se pronalazi i ona prava za „suživljenje“. To je najčešće osoba s kojom, osim stana, dijelite i studijsko opredjeljenje. Cimeri postaju najbolji prijatelji, osobe s kojom se dijele najljepša i najteža iskustva studiranja. Nevolje u raju Kada splasne sva euforija oko preseljenja, ljudi se polako opuste te počnu ponašati „kao doma“. Tada na scenu stupaju i prvi problemi. Svako nađe na drugome neku iritantnu naviku s kojom se više-manje dobro nosi, te se na dnevnoj bazi rješava istih pokojim tračem o dotičnom/oj zbijajući šale na njihov račun. Ali kad zaprijete prvi rokovi, ispiti i obaveze i nervoza uzima da- nak te čelični živci popuštaju, dolazi do toga da dragi cimeri u našim očima postaju rezervna smetala koja nam samo zagorčavaju život puštajući preglasno muziku (dok mi zatvoreni u sobi pokušavamo naučiti) ili dovodeći svoje prijatelje, najčešće do desetak ljudi, koji ne pokazuju želju za time da uskoro idu doma. Ako vrednujete čistoću i red, a cimer/ica je neuredan to je jedna od najgorih noćnih mora. Osjećati ćete se iskorišteno jer ćete čistiti samo vi, a on/ona ležati na kauču, a da ne pričam o dlakama u kadi i prljavom rublju ili ručnicima na podu kupaonice. Leći na kauč i ignorirati brdo prljavih čaša u sudoperu je imate li dovoljno mlijeka u frižideru. Tu dolazimo do još jednog zanimljivog slučaja čestih sukoba. Problem s cimerima je i taj što se ne zna koja je čija hrana. Označivanje iste i stavljanje crtica je stvarno neukusno, iako ima i takvih slučajeva, ali „…kada splasne sva euforija oko preseljenja, ljudi se polako opuste i počnu ponašati kao doma…“ jedno od mogućih preporučljivih rješenja ili se osvetiti uključivanjem fena za kosu, usisavača ili glasne muzike (bolja verzija). Istina, to neće pomoći, ali ćete ga barem iživcirati i srce će vam biti na mjestu. „Možda ipak malo pretjerujem“ Da ne budemo skroz negativni, prednosti života s cimerima je naravno društvo. A i to da ne morate sami plaćati režije. Kad vam se baš ne ide na poštu, natjerajte svog sustanara. Puno je dinamičnije živjeti u stanu u kojem se nešto događa nego da ste sami unutar četiri zida. Vi imate prijatelje, cimeri imaju prijatelje, spontani tulumi se nameću sami od sebe. Ako se stvarno sprijateljite s cimerima, posuđivanje odjeće ili kozmetike također je prednost. I ne morate uvijek samo vi misliti bi bolji bio neki dogovor oko zajedničkog budžeta pa kupovati osnovne namirnice iz njega. Ili igrajti na kartu poštenja tako da zaista svatko ima svoje stvari i poštuje tuđe. U suprotnome bi se moglo dogoditi da jedan stalno kupuje sve, a drugi ništa, što opet nije pošteno. Najbitnije u svemu je naravno tolerancija. Prilagodljivost i opuštenost više će pomoći nego živciranje oko svake sitnice. Potrebno je prešutiti ponekad, a nekad reći jasno svoje mišljenje, te najvažnije, biti korektni i problemi bi trebali nestati. Kako si sijao, tako ćeš i žeti! Uostalom, studenske godine donose promjene, a većini je cilj da ih provedu što je bolje moguće. Prilagodljivost i tolerancija uvijek moraju biti i mač i štit, a malo sreće uvijek dobro dođe. Antonija JURIČ manager 80/15 | 05/2010 55 LOUNGE GIBONNI Radim posao koji volim Gibonni je jedan od najpopularnijih pjevača domaće glazbene scene. Karijeru je započeo kao pjevač hard rock grupe Osmi putnik. Napisao je brojne pjesme, ne samo za svoje albume, nego i za druge izvođače. Trenutno promovira svoj najnoviji album Toleranca, a koliko ga publika voli svjedoče i rasprodani koncerti diljem Hrvatske. Kada i kako ste se počeli baviti glazbom? Je li Vaš otac utjecao na to? Uuu…to je sada pitanje za kilometarski odgovor. Utjecao je sigurno, meni je otac muzičar, djed muzičar, pradjed…Normalno svi sve ozbiljnije, do mog oca koji je najozbiljniji, a onda sa mnom kreće silazna putanja (smijeh). Tako ja to vidim. Mislim sigurno da je utjecao, želio je da se ja bavim s time, želio je da se bavim ozbiljno s tim. To je sigurno, isto kako bih i ja želio da moj sin svira, zato što je jako talentiran. Upozna čovik različite muzičare, znaš da iza nekoga stoji rad ali malo talenta, a imaš ljudi koji imaju Bogom dani talent, ali ne vole raditi, pa sigurno da te to iritira. Tako sam ja sigurno znao ići svom ocu na živce, a i meni moj sin isto - mislim da bi mogao puno više nego što radi (smijeh). Ali šta ćeš, izgleda da je to tako od piramida do danas, vjerojatno s generacije na generaciju. Ako osjeti ljubav onda će se sam vjerojatno zagrijat, a ovako ga nemam namjeru siliti. Možda je to greška. Čime biste se bavili da niste postali glazbenik? Pa volio bih se sigurno baviti teatrom ili filmom - muzikom na filmu. Ali baš kada bi mi netko zabranio instrument, da sad dođe nekakav zakon da mi zabrani muziku, onda bih radio opet nešto kreativno. Mislim da bi bio kuhar, to je kreativno. 56 manager 80/15 | 05/2010 Kada bi mi netko zabranio instrument, da sad dođe nekakav zakon da mi zabrani muziku, onda bih radio opet nešto kreativno. Kakvu ste glazbu slušali u mladosti i slušate li i danas takvu vrstu glazbe? Pa neke sigurno, neki bendovi ti kroz vrijeme otpadnu kao djetinjasti, a neki ti ostanu zauvijek. Tako da, ono što mi je od mog djetinjstva ostalo zauvijek su Jimmi Handrix i Led Zeppelin. Njih vrijeme nije ništa otupilo, ništa nije otupilo tu oštricu. A u međuvremenu stekneš i neke nove ljubavi, ali o njima ne bi, to se stalno mijenja i ljulja se. Na primjer, to je iz djetinjstva, a iz nekog puberteta sam uspio zavoliti Police, a kasnije U2. Evo to su možda neki najjači utjecaji na mene. Smatrate li da hrvatska glazbena scena svake godine ima sve manje kvalitetnih izvođača i sve više instant izvođača? Kako to komentirate? Ja mislim da nije to toliko točno, da je jednostavno možda nova tehnologija dovela do toga. Da je danas lakše snimiti CD, ali sa tim CD-om di ćeš – nigdje, kada svi snimaju CD-ove. Prije se puno teže snimalo, čovjek je jako teško došao do LP-a, ali kada si ga snimio onda je to automatski nešto i otvaralo – nekakva vrata jer on je bio skoro nekakva vizitka na kojoj stvarno piše da nešto jesi. Nije se tako jednostavno dolazilo do recordila, a kada bi se došlo onda je to imalo neku težinu. Pisali bi o tebi, znalo bi se za tebe, veći je bio i jači odjek na cijelom tom ogromnom teritoriju od 22 miliona ljudi. U ono doba su bila dva muzička časopisa koja su držala jukebox svojevremeno, a poslije rock. Tako ako bi ti objavili recenziju da si, ne znam heavy metal bend ili da si punk bend, u principu bi svi ljudi koji prate tu vrstu muzike u tom trenutku znali da postoji, ne znam, jedan takav bend u njihovom dvorištu i taj bi bend dobio jednu, dvije, tri zvjezdice, podsmjeh ili tako nešto. Puno se teže dolazilo do ploče, ali onaj koji je došao do ploče, onda mu je to otvaralo i neka vrata. To je živa činjenica. Danas su instant zvijezde prisutne jer možeš snimiti CD u sobi, skoro da ga možeš i sam objaviti. Ne govorim ništa protiv toga, nego samo da je neko drugo vrijeme. LOUNGE Znamo da danas medije u Hrvatskoj zanimaju privatni životi osoba koje su poznate u javnosti. Kako ste uspjeli držati svoj privatni život daleko od očiju javnosti? Ma ja sam imao sreće za to, što sam bio ta generacija kada urednicima nije to toliko bilo bitno. Bilo je bitno to kako radim, bili su kritični prema meni. Kada bi bio dobar hvalili su me, kada ne bi bio dobar nisu me hvalili. Koji puta kada sam bio dobar me nisu hvalili isto. To tako ide i oni su bili s tim zabavljeni. Dok su oni svi bili zabavljeni, ja sam u međuvremenu ostario malo. Mislim, nisam više cvijetak, razumiješ (smijeh). A sada ova novija ekipa koja njih zanima, oni možda njima daju povoda. Tako da ustvari, znaš, čudan je medij. Medij je k'o aždaja. Ti želiš biti u centru pažnje, pa kad ga probudiš, povučeš ga za rep, on obrati pažnju na tebe, onda ga moraš stalno hraniti. Ja sam strašno zadovoljan jer ako sam išta pametno u životu učinio je, što ga nisam povukao za rep. Nikada. Nikada u životu nisam nikoga zvao na telefon i rekao imam nešto za tebe, hoćeš pisati.. Nikada. mi je baš to snimanje pomoglo, pa da mi je neka pjesma koji nije izgledala da će toliko biti dobra ispala dobra. Teško je to uopće reći. Moje iskustvo se svodi, nakon dvadeset i koju godinu, ući u studio čista srca i početi graditi kuću ispočetka. Imam neki osjećaj kao da svaki puta idem u prvi razred i to je dobro. Mislim da ljudi koji unose u studio rutinu da su ustvari neprijatelji posla. To možeš obavljati eventualno u zabavnoj glazbi ili u nekoj glazbi koja služi tomu da je ljudi slušaju dok netko pegla, pa da nešto svira na radiju, ali ako hoćeš da pjesma ima emotivni angažman, Danas to instant zvijezda je prisutno jer možeš snimiti CD u sobi, skoro da ga možeš i sam objaviti. Jesu li tekstovi pjesama koje napišete inspirirani Vašim osobnim životom? Kako koji…malo ja, a malo ljudi oko mene. Možete li nam opisati kako izgleda stvaranje jednog albuma? Teško. Dosta teško to mogu objasniti, nemoguće je to skoro objasniti. Prvo, razlika je tko si. Jer ja sam kantautor, pa je meni jako bitan sadržaj. Meni je čak najvažnije što ću napisat u kući svojoj, a u studiju je realizacija. Tamo možemo nešto popraviti ili nešto pogoršat ili u biti izgubiti se u prijevodu. Kako bih to objasnio…da imaš knjigu, pa snimaš po njoj film, pa da knjiga bude bolja od filma, to nije dobro, to nije sretan prolaz. To se meni znalo događati. Da su pjesme puno bolje nego što su ispale. A znalo mi se dogoditi koji puta da onda svi moraju biti emotivci, svi moraju biti entuzijasti i treba im stati do toga da to ispadne dobro. Surađujete sa mnogo inozemnih glazbenika. Planirate li ostvariti i inozemnu karijeru? Ja bih, al`možda oni neće! (smijeh) Koliko imate slobodnog vremena i na koji način ga provodite? Slobodnog vremena na žalost nemam. Kada ga imam provodim ga sa familijom. Pokušavam maloga naučiti igrati nogomet, njemu se to ne da, oni su svi samo na igricama… Moje slobodno vrijeme je kako da ih odlijepim od PlayStationa! (smijeh) Imate li kakve neostvarene želje? Sigurno da ih imam puno, ali ono što mi je najvažnije mi se ostvarilo - da radim posao koji volim, da radim točno nijansu posla koji volim, jer ja se ne bavim muzikom da sviram u hotelu, nego bavim se točno svojom muzikom i to sa ljudima koje volim, pred publikom koju volim. Mislim, meni je to ispalo baš točno ta moja nijansa. Već sam jako s tim zadovoljan, a sad tu i tamo ću sigurno imati neku ambiciju, nešto ću željeti poboljšati. Više ambicija, nego baš neka želja. A i da imam, ne bih se baš sa time želio u javnosti očitovati, jer obično se onda sve izjalovi. Bolje ti je u tišini raditi ako imaš nešto. S obzirom na Vašu popularnost mogli ste održati koncert i u Areni Zagreb. Zbog čega ste se odlučili na manju dvoranu? Koja je razlika pjevati pred velikim i malim brojem obožavatelja? Pa zbog prisnije atmosfere. Sigurno da je to ljudima jako važno, s obzirom na to da je svaki intervju u zadnjih mjesec dana imao to pitanje. Mislim da je ta Arena, to je okvir. To ti je pričanje o okviru, a ja pričam o slici. Koji se sadržaj dogodio, što na slici je. Na slici je bio jedan super koncert sa dobrim pjesmama. Ja bih se super potrudio i u Tvornici i u Saloonu ili u Areni ili na nekom drugom mjestu. To stvarno nije presudna stvar. Što bi poručili studentima i mladima? Studentima managerima poručujem da ne budu manageri terminatori, da budu oprezni kada daju otkaze ljudima, da promisle dobro, da je bolje promisliti deset puta prije nego čovjeka zaposliš nego da ga zaposliš pa mu dati lažnu nadu, pa ga poslije gurat ča s posla. To govorim iz vlastitog iskustva. Ne znam li ima li išta gore nego dobrom čovjeku dati otkaz. Maja SOKOLIĆ manager 80/15 | 05/2010 57 LOUNGE Priprema za ljeto 2010. Festivali u Hrvatskoj Već je poznato da magična tri „S“ tj. „sea, sun, sand“ u turizmu već odavno odlaze u povijest. Današnji turisti traže više, u želji da svoj odmor učine što interesantnijim, poučnijim i konstruktivnijim. Jedan od načina da se uspije u toj namjeri je dakako sudjelovanje na nekom od mnoštva festivala koji se nude na našoj obali. Stoga vam donosimo kratki presjek festivala kako onih popularnih i tako i onih koji će to tek postati. na za mnoge od ovih izvođača smo mogli samo sanjati da će doći u Hrvatsku, izvrsnom reputacijom i velikom posjećenošću T-Mobile Inmusic Festival nam je omogućio da snovi postanu realnost. Stoga ne čekajte predugo, već trk po kartu za događaj sezone. Motovun film festival T-mobile Inmusic Festival Garden Festival Zadar Zasigurno najveći glazbeni festival u Hrvatskoj, ove godine slavi 5. godinu postojanja i tom prilikom dovodi najveća imena današnje svjetske glazbene scene. Održava se 22.-23.6 na otoku mladosti na zagrebačkom Jarunu. Tokom godina ovaj je festival izrastao u svjetski prepoznati festival što i potvrđuje članstvo u asocijaciji najvažnijih festivala u Europi- Yourope. Ova prestižna asocijaca okuplja 56 najvećih europski festivala, među kojima su Download, Rosklide, Nova Rock, Exit, Rock Wrechter i drugi. Ovo je još jedno međunarodno priznanje u 2010. jer je početkom godine T-mobile Inmusic Festival dobio nominaciju za The European Festival Awards u kategoriji Best Medium Sized Festival, te je bio uvršten u deset najboljih. Ove godine gostuju Massive Attack, Billy Idol, The Flaming Lips, LCD Soundsystem, !!!, Pendulum, Flogging Molly i mnogi drugi. Prije samo nekoliko godi- Prvi Garden festival je održan 2006. godine i do danas se pozicionirao u jedan od najzanimljivijih festivala klupske scene. Iako su festival promovirali gotovo jedino ljudi koji su ga posjetili, festival je počelo posjećivati sve veća masa ljudi. Organizatori su odlučili sačuvati prvotnu festivalsku vibru it ako su ga ograničili na 2000 posjetitelja što im se činio idelan broj za provod. Ipak omogućili su festivalu da raste produživši ga na dva vikenda.Na Garden festivalu svirali su live bendovi i DJ-i svih pravaca klupske muzike. Također, nema mnogo festivala gdje možete plivati u Jadranskom moru, opuštati se u borovoj šumi i plesati pod zvjezdanim nebom. Postoje tri glavne festivalske zone, a to su terasa sa glavnim stagem, Tiki Bar koji također ima svoj podij s pogledom na more i tu je još Barbarella's Discotheque koja je uglavnom za noćni program. Ono što je odmah ušlo u legendu su partyji na brodu Argonaut koji se održavaju dva puta dnevno. Ovo je svakako jedan od drugačijih festivala koji je prava poslastica za ljubitelje klupske scene. T-Mobile Inmusic Festival nam je omogućio da snovi postanu realnost. Stoga ne čekajte predugo, već trk po kartu za događaj sezone. 58 manager 80/15 | 05/2010 Pravi ljubitelji filmova, koji su već zasićeni holywoodskim blockbusterima će na Motovun film festivalu zasigurno naći ono što traže. Motovun film festival, filmski festival u srednjovjekovnom gradu Motovunu prvi put je održan 1999. godine. Posvećen je filmovima nastalim u malim i nezavisnim produkcijama diljem svijeta. Značajke festivala ne obilježavaju crveni tepih i glamour. Naprotiv, projekcije filmova su pod otvorenim nebom, uske ulice grada žive 24 sata svih dana festivala, nema protokola, VIP salona. U početku festival je bio nenatjecateljskog karaktera, ali s godinama broj nagrada je rastao. Iako iznimne, nagrade i nagrađivanje nikada u potpunosti nisu obuzele ovaj festival. Kvalitetnim odabirom filmova i intezivnim raznolikim događanjima poput filmske škole, koncerata, izložba, predavanja i tuluma, festival je postao jedan od najposjećenijih filmski festivala u Hrvatskoj. Pravi ljubitelji filmova, koji su već zasićeni holywoodskim blockbusterima će na ovom festivalu zasigurno naći ono što traže. Također je u sklopu festivala omogućen kamp u središtu borove šume tako da i oni avanturističkog duha mogu naći svoje mjesto pod zvijezdama, kako filmskim tako i onim pravim. LOUNGE Lastovo otok glazbe Lastovo je najudaljeniji naseljeni otok u hrvatskom dijelu Jadrana, Palagruža je ipak svjetionik. Kad čovjek stane nogom na "carski otok", rimljani su ga zvali Augusta insulae, pomisli da je u prizoru iz Tolkienove bajke. To je sve vrijedilo i do 2000. godine, kada je općina slavila 1000 godina pisanog spomena sela Lastova, ali te godine je, po prvi put, na Lastovu organiziran glazbeni festival. U suradnji s općinom Lastovo promocija "Jazz studio" to radi i dan danas. Sve je počelo kao okupljanje jazz glazbenika u vrućim noćima lastovske Bašte i zbog toga je među lastovcima i stalnim gostima Lastova, i dan danas, ostao uobičajeni izraz "jazz festival" iako on to već odavno nije. Kroz vrijeme taj se glazbeni događaj transformirao u festival svih glazbenih vrsta, jazz, blues, etno, pop, rock, itd.. Na festivalu "Lastovo otok glazbe" do sada je nastupilo više od 200 glazbenika u četrdesetak sastava iz 15 zemalja. U Hrvatskoj ne postoji sastav ili solist, koji je od većeg značaja u svom "fahu ", da nije nastupio na otoku barem jedan put. Među tim sastavima su i Cinkuši, Boško Petrović, Let 3, Hladno Pivo, Edo Maajka, TBF, Urban & 4, Elemental i dr. Ove godine se 11. po redu festival održava od 4.-7.8. izvođača iz regije i svijeta, s naglaskom na aktualne predstavnike urbanog zvuka. U sviračkom dijelu programa Harteru su dosada oduševili Roisin Murphy, Turbonegro, Jimi Tenor & Kabu Kabu, Dub Pistols, Client, pojačani najvećim imenima regionalne scene kao što su Let3, TBF, Laufer, Rundek & Cargo Orkestar, Urban & 4, Edo Maajka, Darkwood Dub i brojni drugi. Također postoji i elektronski dio festivala koji dovodi zvučna imena elektronske scene. Ove godine se održava 12. i 13. lipnja i spaja rock, indie electro i dance izbođače u prijateljskom i intimnom okruženju. Dolazak su potvridili Erol Alkan, Fuck Buttons, Duke Dumont, Digitalism, Garcia Plays Kyuss i Youngblood Brass Band. Lista koja odaje veliko priznanje malom festivalu. Festival igranog filma u Puli Jedan od najstarijih filmskih festivala u Europi, Festival igranog filma u Puli, prvi je put održan 1953. godine koju su posjećivali nebrojeni novinari i filmski umjetnici iz zemlje i inozemstva, uključujući i velikane poput Orsona Wellesa, Miloša Formana, Sophije Loren, Sama Peckinpaha, Richarda Burtona, Elizabeth Taylor, Yula Brynnera i drugih. Od 1992. u Puli se održava festival hrvatskog filma, a od 2001. festival opet ima međunarodni karakter, s nagradama za najbolje strane filmove. Mnogi nagrađeni hrvatski filmovi s Pulskog festivala osvojili su velik broj nagrada na stranim festivalima. Tijekom posljednjih petnaest godina Festival su posjetile velike glumačke zvijezde kao što su John Malkovich, Ralph Fiennes, Ben Kingsley i mongi drugi. Natjecateljski dio programa uključuje filmove domaće produkcije koji se najčešće prikazuju premijerno, kao i međunarodni program. Prateći programi sastoje se od raznih izložbi, retrospektiva i projekcija animiranih, kratkih i dokumentarnih filmova. Ocjenjivački sud dodjeljuje glavnu festivalsku nagradu - Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film Festivala. Zlatna Arena dodjeljuje se i za najbolju režiju, scenarij, najboljeg glavnog glumca i glumicu, najbolje sporedne uloge, kameru, montažu, glazbu, scenografiju i kostimografiju. Službena nagrada na Festivalu je i Oktavijan koju dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara, a publika svojim glasovima odlučuje o dobitniku nagrade Zlatna vrata Pule.Vespazijanova Arena, u kojoj se Festival održava od svog osnutka, čini ga jednim od tri najveća i najspektakularnija festivala na otvorenom u Europi, na čijim se projekcijama pod zvjezdanim nebom okupi do 5000 gledatelja. Kristina ČULO VAŠ PARTNER ZA ROTACIJSKI I RAVNI OFFSET TISAK. Tiskara Meić d.o.o. Hartera festival Riječki gradski festival koji je dobio naziv po bivšoj tvornici u čijim se napuštenim halama, na dvorištima i terasama održava festival. Iako smještena u strogom centru grada položaj Hartere duboko u kanjonu rijeke Rječine omogućava cjelonoćnu zabavu , što je prava rijetkost za gradske festivale na ovim prostorima a i šire. Dosadašnja 4 izdanja Hartera festivala pred ukupno 20.000 posjetitelja predstavili su više od 80 01/ 6570 - 964 manager 80/15 | 05/2010 59 LOUNGE HI TECH LG FULL LED 3D TELEVIZOR Koreja će imati privilegiju postati prva država na čijem će se tržištu naći LG LX9500 – prvi svjetski full LED 3D televizor. Potez usmjeren ka budućnosti Tehnološko tržište bez dvojbe je daleko najdinamičnije tržište svijeta. Danas novina u samo nekoliko tjedana postaje lanjski snijeg. Nužno su potrebni stalni noviteti, kreativni proizvodi, usluge, unikati itd. No čak i uz navedeno nitko ne jamči dugoročan uspjeh i bezbrižnost. Koreja tako planira na svom tržištu napraviti golem iskorak, naime korejska televizija počet će sa emitiranjem 3D programa u full HD rezoluciji. Naravno uvođenje će ići postepeno, no predviđanja LG-a su da bi do 2012. godine tržište 3D televizora moglo imati preko 80 000 000 uređaja. Samsung je također počeo s kreiranjem i prilagođavanjem sadržaja namjenjenog ovoj tehnologiji. Potaknuti ovim informacijama, korejski su emiteri uz pomoć korejske vlade, početkom 2010. godine započeli s pripremama za isporučivanje 3D sadržaja, čime bi ovi uređaji dobili smisao. Korea communications commission (KCC) najavljuje da će emitiranje 3D sadržaja početi tokom 2010. godine, pri čemu licenciranje počinje u siječnju, a početak emitiranja se očekuje sredinom godine. Prvi svjetski full LED 3D televizor LG Electronics, globalni lider i tehnološki inovator na tržištu flat panel ekrana i audio i video uređaja, predstavio je prvi svjetski Full LED 3D televizor – LG LX9500. On se koristi inovativnom tehnologijom strukture pozadinskog osvjetljenja koja 60 manager 80/15 | 05/2010 „...prvi svjetski Full LED 3D televizor – LG LX9500 se koristi inovativnom tehnologijom strukture pozadinskog osvjetljenja koja pruža spektakularnu kvalitetu slike za vrhunski doživljaj svakog korisnika...“ pruža spektakularnu kvalitetu slike za vrhunski doživljaj svakog korisnika. Osvjetljen LED panelima koji se nalaze direktno iza ekrana (model veličine 55 inča ima čak 1200 LED dioda), Full LED ekran projekcira sliku izvanrednog sjaja i oštrine te još do sada neviđene kvalitete. Uz odnos dinamičkog kontrasta od 10,000,000:1 i TruMotion 400Hz (480Hz), zadivljujuća 3D slika modela LX9500 pruža gledaocu nezaboravan doživljaj. Zahvaljujući tankom i modernom INFINIA dizajnu, LX9500 ne samo da plijeni pažnju svojim profilom debljine 22.3mm, već se može pohvaliti i izuzetno uskim okvirom ekrana debljine 16 mm, koji gledatelju pruža još bogatiji 3D doživljaj. Još jedna funkcija po kojoj je LX9500 prvi u industriji je podrška za Multi Picture format, standard 3D slike koji pruža gledatelju mogućnost da na jednostavan na- čin kreira i doživi 3D sadržaj. To znači da na LX9500 televizoru korisnici mogu direktno pregledati snimke napravljene 3D kamerama, bez potrebe da ih prethodno konvertiraju na svom računalu. LX9500 se koristi uz upotrebu aktivnih naočala za stereoskopski prikaz (model: AG-S100), koje kreiraju dubinu slike. Naočale su dovoljno ugodne za korištenje tokom dužeg vremenskog perioda, a njihova baterija se napaja putem USB priključka, pružajući gledatelju i do 40 sati neprekidnog korištenja. LG INFINIA 3D televizori će biti dostupni prvenstveno na tržištu Koreje, zatim Sjeverne Amerike, Europe, Rusije te postepeno i na drugim ključnim tržištima, do početka svibnja 2010. godine. Tomislav ŠTULEC LOUNGE KOLUMNA bAbA Dolazi nam ljeto. Ah kako veselo. Svi skidamo višak odjeće, tako i oni koje to nitko nije tražio. Sada ćemo sexy pivske trbušine moći gledati iz prvog reda čak i ako nismo u intimnoj vezi s dotičnim. Ne želim biti bezobrazna, ali hoću! Dajte se pogledajte u ogledalo prije nego izađete iz kuće. Znate kako se kaže, nije žvaka za seljaka (čitaj: pokrij to ili idi u teretanu!!). Isto tako molim sve kolege koji se nemaju plan oprati skoro, a i dalje sami sebi izgledaju hot u pretijesnoj majici (čiji sastav razmnožava smrad) da se maknu iz okoline svih nas koji imamo osjetilni sustav. No da ljeto. Sezona razbacivanja Y kromosoma, sezona druženja, tučnjava, kvazi mačo manova i naravno no- gometa. Ah kako volim nogomet, i pivu, i krkane, i ta kombinacija mi je toliko prirasla srcu da mi oko riga od muke. Znači ako si je netko malo sexan (čitaj: baš sam si hot takav krkanast!) uglavnom pod obavezno mora silovat svojom pojavom ostatak svemira bez ikakvog osobitog razloga. Zato ćemo sada uvesti malo pravilo, ono što ti nije neugodno da ti vlastita baba vidi, čuje o tebi ili doživi ne iznosi na horizont ovoj babi ( i svi u plusu). Stoga drage moje, budite mi lijepe i pametne, i uživajte u lijepom vremenu, dobrom društvu i malo odmora ( i kupite si najkričaviju haljinicu u dućanu, jer ako ćete vi već oslijepit zbog primitivne pojave nekog sexana, najmanje što možete je izazvati dotičnome epileptični napadaj u color tehnici. Voli vas Vaša baba N O j L O P A A N M KOLU Sve je to divno i krasno, znate, ja kao tu Vas prosvjetljujem oko toga zašto su žene niža bića na ovom svijetu. Moju iritaciju koju uzrokuje taj spol, najbolje ću Vam objasniti na slijedećem primjeru. Sad počinje lijepo vrijeme i s tim lijepim danima i suncem počinju modne parade pripadnica spola o kojem neću reći svoje najiskrenije mišljenje jer nije za svačiji ukus. Znači, sunce grane. Muškarci rođeni južnije od Karlovca jedva dočekaju da mogu obavljati fotosintezu i upijati sunce, razmišljati o gradeli, maništri i slično. Žene, s druge strane, natovare na sebe naočale, valjda misleći da će upravo probiti zvučni zid, jer te naočale nisu za nikoga drugog nego za pilote koji baš i nisu na ti s modnim ukusom. Zatim počinje parada leopardovih uzoraka i svih mogućih rozih kombinacija. Žene, da vas priupitam, imate li vi suosjećanje za mene ili bilo koga od muškog roda? Oblačite se slobodno kako god hoćete, no nemojte da moram dobiti epileptični napad samo zato jer vam u tom trenutku paše kričavo ljubičasta torba, s nekom markom koja je trenutno cool, s nekim flourescentnom plišanom trenirkom koja jedino može služiti kao pidžama. Na to sve još imate hrabrosti staviti naočale koje prekrivaju pola face i biti toliko iskvarcane da imate boju nečega što je rezultat obilatog ručka. Nakon obojena lica u solariju, o kojem sam pisao u prošlim brojevima, stavite na sebe toliko pudera, korektora i sličnih preparata, koji naravno nisu testirani na životinjama, jer ipak ste vi osviještene mlade ženske kojima je stalo do preslatke male činčile ili nekakvog afričkog troprstog ljenjivca. Puder, korektor i preparati vam daju takvu boju i takav izgled da ja svaki put pomislim da ste morale proći pored nekakvog gradilišta. Dakle, zaključak današnje lamentacije na temu: vi žene, iako ste nastale od jednog našeg rebra, uzimate si za pravo nama kvocati na bilo koju temu, ali vam je isto tako više stalo do nekakve činčile Ruby iz Kazahstana nego do nas koji smo u direktnom doticaju s vašim pokušajima da dobijemo epilepsiju. APOLJON manager 80/15 | 05/2010 61 LOUNGE SEKS I FAKS Priča u priči Molili ste da pišem o prijateljstvu sa povlasticama, dobrim i lošim stranama tog začaranog kruga, te o vezi između muškarca i facebooka. Pa, krenimo! Prijateljstvo s povlasticama = veza bez obaveza Fenomen 21. stoljeća - prijateljstvo s povlasticama. Voljela bih znati tko je bio čovjek koji je smislio taj izraz. Kladila bih se da je bio muškarac jer njima u većini slučajeva donosi više dobra nego jednoj ženi. Zašto žene pristaju na takav odnos? Stvar potajne nade da će iz tog lijepo definiranog prijateljstva razviti ljubav? Vjerojatno. U većini slučajeva šanse su zaista male da će se iz toga roditi nešto više. Njemu taj odnos odgovara jer vas ima kad hoće, pra- vila smatraju da su definirana samim time što se to naziva „prijateljstvom s povlasticama“, omogućuje im flertovanje s drugima, njihovu slobodu (iako mi ta sloboda nikad nije bila jasna, zar nismo svi mi slobodni ljudi, pa bi tako trebalo biti i u normalnoj vezi?). S druge strane, muškarci u većini slučajeva ne planiraju kada će ući u vezu te se služe takvim stvarima kako bi dobili na vremenu i dobro odvagnuli stvari te razmotrili druge mogućnosti (čitaj, druge žene). Pitanje je samo želite li vi zauzeti poziciju njegove vage i želite li da vas netko odmjerava s nekom drugom na suprotnom dijelu? Ako želite potpisati ugovor s vragom, a sigurne ste da možete srce staviti na „off“ samo naprijed! Za one slabijeg srca, stavite si veliki znak „stop“ pokraj njegovog imena jer se on jedino na- da višemjesečnom seksu bez obaveza. On se neće pretvoriti u lika iz vaših snova kojeg ćete predstaviti roditeljima, s kojim ćete zagrljeni ispijati kavicu pred mnoštvom ljudi i maziti se do jutarnjih sati. I ako pristanete na takav odnos, a poželite mu jednom prigovoriti zbog toga, nemojte se niti truditi jer će vas vrlo brzo pobiti izjavom: „Rekao sam ti na početku da nisam za nešto više!“. Muškarci & facebook „…Ako želite potpisati ugovor s vragom, a sigurne ste da možete srce staviti na „off“ samo naprijed!“ 62 manager 80/15 | 05/2010 Facebook je vjerojatno područje o kojem muškarci misle da znaju apsolutno sve (kao što i općenito misle da znaju sve!). Dragi moji, prevarili ste se! Ovako mi je jedna kolegica rekla: „Izađe dečko van, nakon svakog izlaska pokupi pet cura za fejs, s tri se od njih čuje, dvije bocka i s jednom se seksa. A ženska strana pokupi „…Izađe dečko van, nakon svakog izlaska pokupi pet cura za fejs, s tri se od njih čuje, dvije bocka a s jednom se seksa.“ tri za fejs, ne može se odlučiti, sva tri mota oko malog prsta, na kraju se zaljubi u jednog i on ju zezne.“ Muškarci bi rekli: “Tko vam je kriv što ste neodlučne. Zato mi obrađujemo sve, pa koja padne, padne!“. Za koga je facebook plodno tlo, za muškarce ili žene, ne znam, ali znam da se žene puno bolje služe tim oružjem. Neki dan sam se skoro ugušila od smijeha kada nam je prilikom jela u, ovog puta našoj fantastičnoj „Liniji“, prijateljica postavila pitanje jesmo li ikad pokušale provaliti nekom frajeru na fejs? Nakon što je naš odgovor bio:“Ne!“, odgovorila je:“ Curke, probajte! Dečki su vam tak „inteligentni“ da za lozinke biraju nadimke, datum rođenja, najdraži club i eto vas u njegovom carstvu“. Dotična „Hakerica“ i danas uspješno ulazi na profil svojeg dragog gdje je uspjela saznati da se dotični dopisuje s još xy cura, da joj je slao iste poruke kao i drugima. Skoro je doživjela srčani udar od sadržaja kojeg je pronašla, ali uspješno mu se naslađuje tako da mu redovito izbacuje te krasne dame sa profila, učlanjuje ga u razne grupe, „ignora“ razne zahtjeve za prijateljstvom, a on i dalje ne sumnja da možda ima problema sa svojim profilom. Nedavno je uočila poruku sa njegovim dogovorom da se nađe s jednom damom, pa nas je izvijestila da se umjesto nje namjerava pojaviti „Ona“. Sada očekujemo da nam ubrzo javi kako je to izgledalo. Anita SMOLJO
Iva Kovačić
