Ženska košarka na EFZG-u

Comments

Transcription

Ženska košarka na EFZG-u
Uvodnik
Sadržaj
GOSPODARSTVO
Uvodnik
4
Institution matter 16
Red Bull
Street Style
4
Izvoznici izvan
markroekonomije
18
6
Obiteljski hoteli
u RH
20
Prvi hrvatski auto
8
Cibona
22
Voda u RH
9
Izgradnja nuklearki
u Japanu
24
Gospodarske vijesti 5
Profil zemlje: JAR
Promocija
turističke sezone
10
Grčki dug
25
Intervju: Prof.dr.sc.
Darko Prebežac
12
Aviokompanije gube
milijune
26
Strana ulaganja
u RH
Gradi se i u krizi
26
14
Quantum
27
Prva hrvatska
štedionica
15
FAKULTET
Uvodnik
31
Radio student
36
Vijesti s faksa
29
Financijski klub
37
Diplomski
sveučilišni studij
30
Predstavljamo:
Priručnik za
metodologiju
istraživačkog rada 32
Dani EU
33
International Week:
Švedska
34
E-learning
38
Sport i faks
40
Intranet
42
eSTUDENT - CSC
44
eSTUDENT - Dani
volontiranja
45
AIESEC
46
LOUNGE
Uvodnik
47
Strip
54
Kuglanje
47
Cimeri iz pakla
55
ZABA referada
48
Intervju: GIBONNI 56
Recenzija filma
48
Fetsivali – najave
58
Recenzija knjige
49
HI-TECH kutak
60
From Paris
with love
Baba
61
50
Apoljon
61
Strahovi
51
Seks i faks
62
Nepoznato o
poznatome
52
Fotograf:
Juraj Stipetić
IMPRESSUM
Glavna urednica
Ljubica Malić
[email protected]
Tisak
Tiskara Meić
www.manager–magazine.com
Suradnici:
Financijski klub: Vjekoslav Mesaroš
Urednici rubrika
Gospodarstvo – Marko Krajnović i Marko Lukačević
[email protected]
Fakultet – Ana Lakić
[email protected]
Lounge – Josipa Miklin
[email protected]
Novinari:
Čulo Kristina,
Deskar Škrbić Milan,
Hrnjić Almir,
Jambreković Ivana,
Jurič Antonija,
Jurković Kristina,
Karaga Irena, Kvesić Ana,
Milković Matija, Njavro Lovro,
Poštovani profesori, studenti i svi koji nas rado čitate!
S ponosom vam predstavljamo 80. izdanje studentskog poslovnog lista Manager! U petnaest godina postojanja, Manager je opstao samo zahvaljujući vrijednim studentima koji su
prepoznali i iskusili nešto više od studiranja. Upravo je „VIŠE OD STUDIRANJA“ logo naše udruge Hrvatske studentske
asocijacije (HSA), koja je nedavno proslavila svoj 18.rođendan. Kako je sve počelo? Na inicijativu skupine studenata
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 1992.godine osnovana je
Hrvatska studentska asocijacija. Samo tri godine kasnije poLjubica MALIĆ
kreću svoj najuspješniji projekt – studentski poslovni list
glavna urednica
Manager, ne sluteći da će njihove ideje, trud i rad živjeti i
nakon petnaest godina. Manager je na putu od crno-bijelog izdanja do kvalitetnog časopisa u boji prošao niz uspona i padova, ali želja za uspjehom i za učenjem živjela je
kroz sve generacije. Ta ista želja živi i danas. Ona se posebno ističe u trudu naših novinara koji radi vas, naših čitatelja, iz broja u broj postaju sve bolji i vrijedniji. Danas,
jedna druga skupina studenata i dalje živi san onih koji su započeli ovu priču. Želja da
naši članovi dožive nešto više od studiranja još je uvijek najsnažnija i motivira nas za
daljnji rad. Svakodnevno se rađaju nove ideje kako bi tradicija našeg časopisa bila što
duža i iz godine u godinu uspješnija. U nadi da će neki novi studenti nastaviti održavati ovaj dugogodišnji projekt i da će on iz godine u godinu biti sve bolji, pozivam sve
zainteresirane da nam se pridruže u stvaranju našeg Managera. Zahvaljujem vam na
svim komentarima, primjedbama, prijedlozima i pohvalama jer nam time pomažete da
budemo još bolji. Nastavite tako i dalje.
Na samom kraju mog putovanja kroz Manager želim zahvaliti svim novinarima i svima
onima koji su svojim radom pridonijeli stvaranju i ovog 80. broja studentskog poslovnog lista Manager, kao i svih brojeva do sada. Osim stečenog iskustva, rodila su se i
divna prijateljstva te sam od srca zahvalna Hrvatskoj studentskoj asocijaciji i Manageru što su mi omogućili da i ja doživim više od studiranja. Ovom prilikom zahvaljujem i
sponzorima na ukazanom povjerenju i na podršci svih ovih godina. Još jednom vas pozivam da nam se pridružite jer putovanje kroz studentske dane sa Managerom postaje
zanimljivije, vrijednije i uzbudljivije.
Aktivirajte se i doživite i vi nešto više od studiranja!
Uz puno sreće na predstojećim rokovima i u vašem daljnjem obrazovanju,
srdačno vas pozdravlja
Ljubica MALIĆ , glavna urednica
Vanjski suradnici:
AIESEC: Martina Raškaj
e – STUDENT: Josipa Kovač, Matea Brkić
Deni Oreški
Lektorica
Irena Karaga
Obadić Vedran,
Pavlečić Antonio,
Rimac Katarina,
Smoljo Anita, Sokolić Maja,
Sulejmani Anella,
Suša Dalia, Šimić Ivana,
Štulec Tomislav,
Tomić Nikola,
Vuletić Petra, Vulin Lucija
Ekonomski fakultet
Kabinet 407
Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb
telefon:01/2383223
fax: 01/2335633 (s naznakom "za Manager ")
Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu
u Zagrebu od svibnja 1995. godine.Tekstovi objavljeni u listu
stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.
Marketing i prodaja oglasa:
[email protected]
Grafički dizajn i prijelom
Maja Kukolja
Izdavač
Hrvatska studentska asocijacija
"member of SPINE
network "
manager 80/15 | 05/2010
3
GOSPODARSTVO
Marko KRAJNOVIĆ i
Marko LUKAČEVIĆ
Urednici rubrike
Gospodarstvo
Poštovani profesori,
kolege studenti i
svi koji nas uvijek
rado čitate,
pred vama je 80., jubilarni broj Managera,
ujedno i posljednji u
ovoj akademskoj godini. Iza njega stoji
predan rad naših novinara, urednika, fotografa, lektora i svih
ostalih uključenih u
rad Managera, kao i
podrška naših vjernih
sponzora. Nadamo se
da smo zadovoljili većinu vaših očekivanja
u protekloj akademskoj godini, te da ste u
svakom broju pronašli nešto vama zanimljivo. Uvjereni smo kako ćemo najesen
biti još bolji, te vas pozivamo da nam svojim sugestijama i kritikama u tome pomognete, kao i da nam se pridružite.
U ovom broju u Ireninom članku čitajte o
promociji nove turističke sezone, a u intervjuu sa profesorom Prebežcem pročitajte koji su zapravo glavni problemi hrvatskog turizma i kako bi ih mogli riješiti. Nikola je pisao o problemima hrvatskog izvoza i što nam zapravo nedostaje, a Milan je
istražio koliko su zapravo važne određene
institucije za funkcioniranje ekonomije i
gospodarstva. U Lucijinom članku čitajte
o dijamantu crnog kontinenta tj. domaćinu nadolazećeg SP-a u nogometu, a u Iva-
ninom možete pročitati o iznimnom prirodnom bogatstvu Hrvatske. Almir je istražio kakva budućnost očekuje novi hit automobilske industrije – XD, a Tomislav piše o problemima i dugovima u hrvatskoj
košarci.
Vjerujemo kako ćete biti zadovoljni čitajući ove, kao i druge vrlo zanimljive članke.
Svim studentima želimo puno sreće i
uspjeha na posljednjim kolokvijima, kao i
na predstojećim rokovima.
Do idućeg broja pozdravljaju vas
Marko LUKAČEVIĆ
i
Marko KRAJNOVIĆ
Urednici rubrike gospodarstvo
SVJETSKO PRVENSTVO - JAR
Svjetski prvaci u freestylu
Južnoafrička Republika je u transu, a do
početka nogometne groznice Svjetskog
prvenstva još su mjesec dana. Njihov se
slobodni nogometni umjetnik „Kamalio“
u Cape Townu nadigravao za naslov Red
Bull Street Style svjetskog prvaka! Ali
krunu je ipak preuzeo hladnokrvni Norvežanin Anders Solum.
U prilično burnom raspletu natjecanja u
kreativnosti, kontroli i stilu s nogometnom
loptom, nakon što su
u knock-out fazi poispadali predstavnici
svih nogometnih velesila, drugi naslov
najboljeg svjetskog
freestylera u povijesti
pomalo je neočekivano osvojio 27-godišnji „ledeni sjevernjak.“ Solum je u finalnom nadigravanju ostavio bolji dojam na
renomirane suce (Edgar Davids, George Weah) od domaćeg nacionalnog heroja, 21-godišnjeg Kamala Ranchoda iz Johannesburga, preuzevši time prestižnu krunu od dosadašnjeg prvaka Francuza Seana Garniera.
Treći je bio Kolumbijac Christian Mayorga, a
„drvenu“ medalju osvojio je Austrijanac Faruk Onmaz. Finalu su nazočili mediji iz 30
zemalja.
Naš predstavnik
Miran Pirner dostojno je predstavio Hrvatsku. S pet pobjeda i dva poraza u kvalifikacijskoj skupini bio je korak do ulaska u završnicu 16-orice najboljih, ispavši na bodove u krugu s predstavnicima Nizozemske i
Miran Pirner
4
manager 80/15 | 05/2010
SAD-a koji su ostvarili jednaki učinak.
U prethodnih 12 mjeseci organiziran je 221
kvalifikacijski turnir u šezdeset država svijeta. Ukupno je više od pet tisuća freestylera
prikazalo svoje vještine u novom "nogometnom" formatu: 3 minute, 2 igrača, 1 lopta Red Bull Street Style.
GOSPODARSTVO
Gospodarske vijesti
Odlično poslovanje Duka
ta
Dobit Dukata za prvi kva
rtal ove godine iznosi 30
,66 milijuna kuna,
što je povećanje od čak
142,06 posto u odnosu na
prvi kvartal prošle
godine. Kao glavni razlog
za ovakvo povećanje do
bit
i navodi se unapređenje poslovanja na
međunarodnim tržištima,
op
tim
izacija poslovnih procesa, povećanje ind
ustrijske efikasnosti i po
zitivni učinci od realiziranih ulaganja. Najveće
unapređenje poslovanja
i porasta prodaje zabilje
ženo je na srpskom tržišt
u. Iako su svi prihodi, osi
m onih od prodaje na me
narodnom tržištu, zabilje
đužili pad u odnosu na pro
šlu godinu, porast dobit
ren je zbog značajnog sm
i ostvaanjenja rashoda. Rashodi
su smanjeni za čak 10,31
kao i materijalni troškovi
posto,
čiji je pad od 20,27 posto
donio više od 80 milijuna
de. Unatoč recesiji i sman
kun
a uštejenju kupovne moći Dukat
povećanje prodaje i priho
je pokazao da se uvijek
da nije jedini način za po
može bolje i da
većanje dobiti.
Toyota unatoč opozivima
povećala proizvodn
ju i prodaju
Tijekom nekoliko protek
lih mjeseci Toyota je s trž
išta opozvala oko 10 mi
čici gasa. No, unatoč tom
lijuna vozila zbog grešak
e u ožujku je kompanija
a na papupovećala proizvodnju šir
na 860 534 vozila. Ovo po
om svijeta za 82,2 posto
većanje proizvodnje u od
odnosno
nosu na prošlu godinu pra
ja je u ožujku iznosila 87
ćeno je i povećanjem pro
6126 vozila, što predstavl
daje koja povećanje od 182 367
lje nastavljaju, te su neda
vozila. Nažalost, opozivi
vno opzvana još dva mode
se i dala – Lexus GX 460 i neki
je zbog problema sa stabil
modeli Land Cruisera Pra
nošću. Također su pristali
do
, oboplatiti 16,4 milijuna dolar
vanja problema sa papu
a kazne zbog višemjesečn
čicom gasa, što je uzroko
og skrivalo preko 50 smrtnih slu
Toyota znati cijeniti povje
čajeva u SAD-u. Nadajm
renje koje su im ukazali
o
se
da će
kup
ci i da se više neće doga
de do tolikih ljudskih str
đati serijske greške koje
adanja.
dovoI Austrija u Južnom toku
Posjet ruskog premijera
Putina Austriji rezultirao
je potpisivanjem sporazum
ka na području Austrije.
a o gradnji plinovoda Juž
Također je dogovorena i
nog tosur
adnja naftnih kompanija
sitelji provedbe toga pro
Gazprom i OMV, koje će
jekta. Vjeruje se kako će
bit
i noradovi na Austrijskom ter
se izgraditi plinovod koj
itoriju biti gotovi 2015.,
i će imati godišnji kapaci
a
pla
nira
tet od 63 milijarde kubičn
zemlja koja je pristupila
ih metara plina. Austrija
rusko-talijanskom projek
je
osm
a
tu,
koj
i
za cilj ima izgraditi plino
ko neki smatraju kako bi
vod preko Crnog mora. IaJužni tok mogao doći u
kon
flikt s europskim projektom
izjavio kako je potreba Eu
plinovoda Nabucco, Putin
rope za plinom i naftom
je
iznimno velika i kako vid
ćih dostavljača.
i prednost u većem izboru
mogu-
Vlada traži smjenu predsje
dnika uprave Petro
kemije
Vlada je na preporuku pre
mijerke zadužila Hrvatski
fon
d za privatizaciju da pre
zornom odboru kutinske
ko svojih predstavnika u
Petrokemije provede postu
Nadpak razrješenja predsjed
sarić je radnicima Petrokem
nik
a
Uprave Borisa Mesarića.
ije isplatio regres, prema
MeKolektivnom ugovoru, un
gres ne isplati. Sindikati
atoč preporuci Vlade da
Petrokemije protive se Me
se resarićevoj smjeni. Petrokem
vati s gubitkom u prvom
ija je već najavila da će
kvartalu 2010. zbog sljede
po
sloćih
razloga: zastoj proizvodnje
niranog remonta u siječnj
radi nedostatka plina i pla
u, niske potražnje za mi
neralnim gnojivom i naruš
gotovih proizvoda. Procje
enih cjenovnih odnosa sir
njuje se da bi gubitak mo
ovi
na
i
gao iznositi oko 268 miliju
na kuna.
Marko LUKAČEVIĆ
manager 80/15 | 05/2010
5
GOSPODARSTVO
PROFIL ZEMLJE: JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA
„Dijamant crnog kontinenta“
Južnoafrička republika ima tri glavna
grada: Pretoria je sjedište vlade, Bloemfontein sjedište sudstva i Cape Town sjedište skupštine. Zemlja je to nacionalnih
parkova (ukupno je 800 rezervata za divljač i 16 nacionalnih parkova), fosilnih
ostataka najstarijih predaka, safarija,
golfa.
Južnoafrička Republika, često kraće nazivana Južna Afrika, je država na krajnjem jugu
afričkog kontinenta, o čemu svjedoči činjenica da se u njoj nalazi najjužnija točka
Afrike - rt Agulhas (u prijevodu Igla), na
obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Graniči na sjeverozapadu sa Namibijom, na
sjeveru sa Bocvanom i Zimbabveom te na
sjeveroistoku sa Mozambikom i Svazijem.
Neovisna kraljevina Lesoto potpuno je okružena južnoafričkim teritorijem. Smještena
je u dva toplinska pojasa žarkom (na sjeveru) i južnom umjerenom (veći dio države)
što se izravno održava na klimu ovog prostora. Južna Afrika uglavnom je sušna zemlja; količina oborina najveća je na istoku,
a na sjeverozapadnoj obali je ispod 30 mm
godišnje. Jugozapadni dio zemlje ima klimu
vrlo sličnu mediteranskoj, što je pogodovalo naseljavanju Europljana. Unutrašnjost
zemlje zauzima velika brežuljkasta visoravan (1200–1800 m) koja se na istoku, jugu
i zapadu strmo spušta prema uskoj obalnoj
nizini. Na istoku se na granici ovih dvaju
područja izdiže gorje Drakensberg (najviši
vrh zemlje Njesuthi 3.408 m). Prostire se na
površini od 1 219.192 km2, s brojem stanovnika od 44 344.136.
6
manager 80/15 | 05/2010
Capetown
Zabranjeni su brakovi između pripadnika različitih skupina,
ustanovljene su odvojene obrazovne, zdravstvene i druge
javne ustanove, zabranjeno je kretanje crnaca u bijelačkim
područjima bez propusnica, stvorene su enklave za
naseljavanje crnaca kojima je dana ograničena samouprava
(tzv. bantustani).
Povijest Južne Afrike
Južna Afrika pripada područjima koja je čovjek najranije naselio. Fosilni nalazi vrsta iz
roda Australopithecus stari su oko 3 milijuna godina. Najstariji današnji stanovnici
zemlje su pripadnici gotovo izumrlih stočarskih i lovačkih naroda Khoikhoi (u Europi
poznati kao Hotentoti) i San (Bušmani).
Godine 1488. portugalac Bartolomeu Dias
je kao prvi Europljanin oplovio Rt dobre nade kod današnjeg Cape Towna. Prvo stalno
naselje, malu opskrbnu postaju za brodove
na putu u Indiju, utemeljili su Nizozemci
1652. Kolonija na Rtu dobre nade rasla je
ispočetka doseljavanjem farmera i stočara
iz Nizozemske i susjednih zemalja, a kasnije i visokim prirodnim prirastom, potiskujući na sjeveru i istoku domorodačko stanovništvo.Buri, kako su se zvali kolonisti, uskoro su zbog velike udaljenosti od matice
oblikovali zasebnu kulturu i jezik, afrikaans.
Tijekom napoleonskih ratova je koloniju na
Rtu, strateški pozicioniranu na putu u Indiju, zauzelo Ujedinjeno Kraljevstvo. Dotada
poljoprivredno gospodarstvo Južne Afrike iz
temelja je preoblikovano krajem 1860-ih
kada su u mnogim područjima unutrašnjosti
otkrivena nalazišta dijamanata i zlata.
Uspješno iskorištavanje nalazišta zahtijevalo je velika ulaganja, a potrebni kapital
imali su samo Britanci. Usto, jačali su britanski kolonijalni apetiti prema ostalim područjima južne Afrike, a postojanje neovisnih burskih država sve je više predstavljalo smetnju i konkurenciju. Britanske su snage, peterostruko brojnije od burskih, uspjele u kratkom vremenu osigurati veća naselja i željeznice, ali nisu mogle kontrolirati
ostatak zemlje, naseljen farmerima koji su
pomagali burske gerilce. Zahvaljujući svojoj
većini u bijeloj populaciji, Buri (od tada
zvani i Afrikaneri) dominirali su političkim
životom. Crno je stanovništvo isključeno iz
političkog procesa i započela je zakonodavna sistematizacija i proširenje do tada
GOSPODARSTVO
splozijom infekcije virusom HIV. Ipak, zemlja je uspjela očuvati političku i gospodarsku stabilnost.
Najrazvijenija zemlja afričkog
kontinenta
Mandelin kip s podignutom i stisnutom šakom
ispred zatvora Victor Verster
uglavnom neformalne politike rasne segregacije. Snažan su poticaj segregaciji dali
napori siromašnih bijelih radnika da se osiguraju od konkurencije jeftinije crne radne
snage; neki su položaji u rudarskoj industriji rezervirani za bijelce, određena su područja u kojima se crnci mogu naseljavati,
ograničen im je pristup u veće gradove. Pobjeda Nacionalne stranke na izborima 1948.
značila je jačanje politike rasne segregacije, koja je tada dobila ime aparthaid afrikaans: odvojenost). Svi su stanovnici podijeljeni u četiri rasne skupine: bijelce, Bantu
(crnce), obojene (miješane rase) i azijate.
Zabranjeni su brakovi između pripadnika različitih skupina, ustanovljene su odvojene
obrazovne, zdravstvene i druge javne ustanove, zabranjeno je kretanje crnaca u bijelačkim područjima bez propusnica, stvorene
su enklave za naseljavanje crnaca kojima je
dana ograničena samouprava (tzv. bantustani). Apartheid je uskoro izazvao snažnu
crnu reakciju. Afrički nacionalni kongres je
ojačao i u šezdesetim se godinama počeo
koristiti terorističkim metodama, na što je
vlada zatvorila njegove vođe, među kojima
je najpoznatiji bio Nelson Mandela. Crni
sindikati organizirali su niz štrajkova za bolje uvjete rada i veće plaće. Južnoafrička
Republika suočila se s međunarodnom izolacijom i odljevom kapitala. Ipak, u situaciji hladnoratovske podjele zapadne vlade nisu bile spremne na uvođenje strogih sankcija kapitalističkoj i prozapadnoj Južnoj
Africi. Krajem 80-ih postalo je jasno da je
održavanje apartheida nemoguće. Godine
1991. parlament je opozvao rasne zakone i
oslobođena je većina političkih zatvorenika. Prvi višerasni izbori održani su u travnju
1994. a pobijedio je Afrički nacionalni kongres. Mandela je izabran za predsjednika. U
razdoblju od kraja apartheida Južna se Afrika suočava s brojnim problemima koji su dijelom rezultat naslijeđa segregacije: velikom nezaposlenošću među crnim stanovništvom, jednom od najviših stopa ubojstava i
drugih nasilnih zločina u svijetu, kao i ek-
Južna Afrika je najrazvijenija zemlja na
afričkom kontinentu. Posjeduje najrazvijeniju infrastrukturu i ključne prirodne resurse što joj svakako osigurava gospodarski razvoj. Raspolaže s 42% ukupnih kapaciteta
električne energije, 50 % toplinske, 12,2 %
hidro, te 100% nuklearne energije cijelog
kontinenta. Posjeduje najveća nalazišta zlata, platine i kroma na svijetu, te obilne količine ugljena i željezne rudače. Smanjenje
proizvodnje u rudarskom sektoru je razočarenje, obzirom da raste potražnja za sirovinama na svjetskom tržištu, koje se između
ostalog proizvode i u JAR. Južna Afrika zadovoljava blizu 30% godišnjih naftnih potreba iz svojih izvora (posjeduje jedinstvenu tehnologiju proizvodnje nafte iz ugljena). Više od pola električne energije koja se
prizvede na cijelom kontinentu koristi se u
ovoj zemlji. JAR posjeduje najmoderniju cestovnu infrastrukturu s 57 568 km cesta od
kojih 2032 km autocesta, 36 zračnih, 7
glavnih luka i 13 kargo terminala. Vlada
planira u sljedećih nekoliko godina uložiti
značajna sredstva u razvoj infrastrukture,
pa je tako planirano uložiti 400-ak milijardi
randa (oko 53,3 milijarde USD) za luke,
centrale, novu nuklearnu elektranu, postrojenja, te 20-ak milijardi za povijesni projekt
brzog vlaka „Gautrain“ koji bi od ove godine, kada će se održati Svjetsko nogometno
prvenstvo, trebao povezivati Pretoriju, Johannesburg i međunarodnu zračnu luku u
Johannesburgu. Južna Afrika je prometno i
trgovinsko središte kontinenta. Financijsko
bankarski sustav, telekomunikacije, informatička tehnologija i privatni zdravstveni
sustav prate svjetske standarde. Burza u Johannesburgu (JSE) je deseta najveća u svijetu po obujmu prometa, a povezana je i
dnevno posluje s London Stock Exchange
burzom. Na južnoafričkim cestama vozi se
45% svih vozila podsaharske Afrike, a automobilska industrija je rangirana kao deseta
u svijetu, iako nema svojeg proizvođača. (u
zemlji se proizvode neki modeli marki Mercedesa, BMW-a, Nissana, Toyote, Mazde, Fiata, Wolksvagena, Subarua, TATE i dr.). U
strukturi bruto društvenog proizvoda Južnoafričke Republike primarni sektor (prete-
žito rudarstvo) sudjeluje s 10,1%, sekundarni (pretežito proizvodnja) s 22,8%, dok
na sektor usluga opada visokih 68,1%. Tercijarni sektor je postao najvažniji u doprinosu BDP-a u JAR, a financije su pretekle
proizvodnju. Transport i javni sektor su treći po veličini, dok udio turizma iznosi 7% u
BDP-u, unatoč jakoj domaćoj valuti ZAR.
Turizam postaje sve važnija gospodarska
grana u JAR. U 2005. godini JAR je posjetilo 6,7 milijuna turista (1,2 milijuna iz Europe), kreirajući ukupno 1,2 milijuna novih
radnih mjesta, a samo u 2004. godini otvorilo se 539 000 radnih mjesta. JAR najviše
privlači goste iz Njemačke, Velike Britanije
i SAD, kao i susjednih zemalja. Najatraktivnija odredišta su veliki gradovi i nacionalni
rezervati. Vanjska trgovina čini 50% BDP-a
JAR i raste po stopi od 6% godišnje. Vlada
nastavlja ulagati u izgradnju kuća za najsiromašniji sloj stanovništva, kao i u socijalne programe, ukidanje troškova osnovnoškolskog obrazovanja (u JAR osnovno školstvo nije besplatno) te preko razvojnih fondova sufinancirati poljoprivredu i malo poduzetništvo. JAR ima kreditni rejting BBB+
po klasifikaciji agencije Standard & Poor's.
Mjesec dana u središtu pozornosti
Od 11. lipnja do 11. srpnja JAR će biti mjesto održavanja najvažnije sporedne stvari
na svijetu. No, nakon napada na autobus
togoanske nogometne reprezentacije na
Afričkom kupu nacija, dovedena su u pitanje sigurnosnost sudionika na SP. Unatoč
svim marketinškim naporima, Fifa i agencija koju su ovlastili za prodaju još imaju pola milijuna neprodanih ulaznica. Iako su loši rezultati prodaje ulaznica, Fifa se nada da
ovo SP neće ostati zapamćeno kao loše posjećeno i organizirano, nadaju se da će prvo SP na Afričkom kontinentu biti jako
uspješno, kako za organizatore, sudionike
tako i za posjetitelje.
Lucija VULIN
slapovi rijeke Victoria
manager 80/15 | 05/2010
7
GOSPODARSTVO
DALJNJA PROIZVODNJA XD-a
Prvi hrvatski električni automobil
Ponos domaće auto industrije, prvi hrvatski automobil, k tomu još i električni, u
potpunosti će se proizvoditi u Hrvatskoj.
Zagrebačka tvrtka DOK-ING, inače specijalizirana za izradu strojeva za razminiranje, napravila je prototip ovog automobila poznatijeg po imenu XD.
Auto budućnosti
Automobilska industrija teško je pogođena
velikom gospodarskom krizom, gotovo svi
segmenti proizvodnje trpe velike gubitke.
Svi sektori osim jednog - inovativnost. Inovativnost u autoindustriji jedina je grana
koja nije osjetila krizu i svaka nova inovacija, jedna bolja od druge, dospjela je na
plodno tlo. Tako je nastao i mali električni
automobil kodnog imena XD. U vrlo kratkom roku od ideje do prototipa inžinjeri iz
tvrkte DOK-ING konstruirali su ovu jurilicu
koja brzinu od 100 kilometara na sat dostiže za 7,7 sekundi. Iznimno štedljiva baterija omogućuje domet XD-a do 250 kilometara gradske vožnje. Ako svemu tome pridodamo udobnost srednje velike klase, koju
omogućuju dimenzije od 2.8 m dužine, 1,7
m širine i 1.6 m visine dobijemo auto koji
se uklapa u viziju budućnosti mnogih svjetskih proizvođača automobila.
Proizvodnja
Sljedeći korak vodstva tvrtke DOK-ING jest
stvoriti uvjete za masovnu proizvodnju
XD-a. Na tom putu postoje mnoge prepreke, jer su u vremenima gospodarske krize
investitori vrlo oprezni. Postoje dvije opcije. Prva, da se prozivodnja u potpunosti
odvija u Hrvatskoj uz potporu privatnih
poduzeća, a ta bi se proizvodnja odvijala
manufakturno. Naravno, očekuje se i potpora vlade RH, dok potporu HBOR-a več
imaju. Tvrtka DOK-ING tražila je potporu i
od domaćih banaka i tu nije naišla na odobravanje. Postoje naznake da bi se mogle
uključiti i strane banke, ali zasada se nije
dogodilo ništa konkretnije. Sljedeća opcija su pregovori sa velikim svjetskim proizvođačima automobila kao što su Opel i
Nissan. Također svi proizvođači koji u svo8
manager 80/15 | 05/2010
U vrlo kratkom roku od ideje do prototipa inžinjeri iz tvrkte
DOK-ING konstruirali su ovu jurilicu koja brzinu od 100
kilometara na sat dostiže za 7,7 sekundi.
joj viziji budućnosti imaju male električne
automobile mogli bi uzeti u obzir i ovaj
koncept. Veliki problem je iznos od otprilike 80 milijuna eura, koliko bi trebalo uložiti u proizvodnju. Uz to, očekuje se cijena
XD-a od oko 30 tisuća eura, što ga cjenovno stavlja u kategoriju skupljih automobila. No ako uzmemo u obzir viskou cijenu
baterija od oko 10 tisuća eura, cijena je
realna. Kada krene u masovnu proizvodnju,
cijena jednog primjerka bit će i manja od
20 tisuća eura, što bi moglo ohrabriti kupce koji žele koristiti „zelenu“ tehnologiju.
Vodstvo DOK-ING-a uvjereno je u uspješnost ovog projekta, iz razloga što tržište
malih štedljivih automobila još nije zasićeno. Ali svakim danom mjesta na tržištu
električnih automobila je sve manje, zato
vlada i banke moraju u što kraćem roku
prepoznati mogućnosti ovog projekta.
Tehnički podaci
XD Concept predstavlja tri-u-jedan hibrid,
kombinaciju karakteristika malog automobila (dužina 2.8 m), visokog komfora te
performanse sportskog automobila. Sve to
omogućuje čvrsta šasija sa neovisnim ovje-
som, te elektropogon stražnjih kotača snage 2 x 40 kW. U sastavu opreme se nalaze
i zračni jastuci koji kompletno okružuju
kabinu, integralni sustav elektroničke stabilnosti, elektro-regenerativne kočnice uz
standradni ABS i elektronički servoupravljač. Radi ekonomičnosti uvedena su i dva
režima vožnje comfort/sport, a u odnosu
na to varira i domet XD-a koji maksimalno
doseže 250 kilometara gradske vožnje. Što
se tiče punjenja, u toku su pregovori sa
benzinskim stanicama o uvođenju terminala sa električnom energijom. Vrijeme punjenja ovisi o jakosti izvora od 3 do 8 sati.
Početna zamisao prototipa jest da se vrata
otvaraju prema gore, što bi sigurno pridodalo atraktivnosti. Uz nekoliko sitnijih
promjena prije masovne proizvodnje, i način otvaranja će se morati promjeniti, iz
razloga što se u niskim gradskim garažama
vrata ne bi mogla otvarati.
Almir HRNJIĆ
GOSPODARSTVO
IZNIMNO PRIRODNO BOGATSTVO
Voda - izvor života i budućnosti
Obzirom na klimatske, hidrološke, hidrogeološke i demografske prilike Republika Hrvatska obiluje kvalitetnom
vodom. Ona godišnje raspolaže sa 26
milijardi kubika vode. Postavlja se pitanje koliko dobro gospodarimo ovakvim
bogatstvom i možemo li ovaj resurs pretvoriti u izvor zarade.
Procjenjuje se da od tih 26 milijardi kubika vode u obnovljive rezerve podzemnih
voda ulazi oko devet milijardi kubika, što
je značajno jer se oko 90 posto vodoopskrbe u Hrvatskoj osigurava iz podzemnih voda. Godišnja potrošnja vode za piće i industriju iznosi oko 380 milijuna kubika, a
ukupna potrošnja vode (poljoprivreda, stanovništvo i industrija) je oko milijardu kubika. Uzimajući u obzir sve navedeno Hrvatska za budućnost ima dovoljne količine
vode ukoliko bude dobro gospodarila njome. Prema procjenama količina vlastitih
voda po stanovniku u Republici Hrvatskoj
iznosi 6840 m3 na godinu, a ako se u obzir uzmu granične i međugranične vode,
tada se vodno bogatstvo procjenjuje na 16
700 m3 po stanovniku na godinu. Prema
prvom izvješću o vodnim zalihama u svijetu koje je izradio UNESCO, a obuhvaća 188
zemalja svijeta, Hrvatska se nalazi na visokom trećem mjestu u Europi s 32.828 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po
stanovniku. Osim toga, Hrvatska je među
rijetkim zemljama koje svojim građanima
sustavom javne vodoopskrbe jamči i osigurava pitku vodu.
brandom Bistra prije dvije godine, a nedugo zatim i Badel sa svojom Kapljicom. Daljnjom segmentacijom tržišta, Badel se pozicionirao u distribuciju i prodaju izvorske
vode putem coolera. U tome je segmentu
naime, nedavnom akvizicijom najvećeg
distributera Bio Nature te vjerojatnim preuzimanjem Cetine kao njenog najvećeg
konkurenta, stekao gotovo monopolistički
položaj te ostao u tržišnoj utakmici s tržišnim liderima koji su se ipak orijentirali na
druge segmente.
Procvat poslovanja flaširane vode
Slab izvoz vode
U natrag nekoliko godina tržište izvorskih
voda u Hrvatskoj bilježi konstantan rast
koji se prema nekim procjenama kretao i
do 15 posto godišnje. Prema svim istraživanjima, na domaćem tržištu voda iz boce
dominira Agrokorova Jana s 40-ak posto
udjela, dok je Podravkina Studena na stabilnom drugom mjestu s 30-ak posto tržišta. Svjetski trend uključivanja velikih proizvođača pića na tržište voda prisutan je i
u Hrvatskoj. Coca-Cola je to učinila svojim
Na izvoz, međutim, pretendiraju jedino Jana i Studena, ali je u 2007. izvezeno tek
oko 12 milijuna litara. Najviše se izvozi u
BiH, čak oko 70 posto, Mađarsku, Srbiju,
Sloveniju, SAD. Da je izvorska voda sve
unosniji biznis, svjedoče i podaci o broju
izdanih koncesija za crpljenje u komercijalne svrhe. Prema najnovijim podacima
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, dosad su u Hrvatskoj izdane 22 koncesije za
korištenje vode radi prodaje pitke vode na
Prema prvom izvješću o vodnim zalihama u svijetu koje je
izradio UNESCO, a obuhvaća 188 zemalja svijeta, Hrvatska se
nalazi na visokom trećem mjestu u Europi s 32.828
prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku.
tržištu, a u postupku je izdavanje još pet
koncesija. Voda se inače tretira kao opće
dobro što onemogućava njenu privatizaciju tj. ne može biti u ničijem vlasništvu te
se njena eksploatacija rješava dodjelom
koncesija za crpljenje vode koje se na tržištu mogu izdati na najviše 60 godina,
premda su do sada dodijeljene koncesije u
vremenskom rasponu od 10 – 30 godina.
Promatrano s aspekta rentabilnosti, ekonomično poslovanje s izvorskim vodama
zahtijeva velike prodane količine te uz to
nosi i relativno malene marže. Stoga, kako
bi se ostvarilo poslovanje s dobiti, nužno
je ostvarenje ekonomije obujma što samo
po sebi podrazumijeva nužnost konsolidacije unutar sektora kako bi se s povećanjem volumena proizvodnje paralelno smanjili troškovi po jedinici. Isto tako, veoma
je važno i adekvatno upravljanje troškovima distribucije koji čine jako važnu stavku
u poslovanju s vodom. Efikasni distribucijski kanali kojima se minimiziraju troškovi
prijevoza i slične stavke osnova su bez koje nema rentabilnog poslovanja.
Ivana ŠIMIĆ
manager 80/15 | 05/2010
9
GOSPODARSTVO
PROMOCIJA NOVE TURISTIČKE SEZONE
Konstantno lutanje kao posljedica nedostatka
strategije razvoja
S obzirom na nepovoljnu gospodarsko-financijsku situaciju u 2009.godini, očekivani turističi rezultat može se smatrati
relativno uspješnim jer je većina konkurenata na Mediteranu zabilježila negativne pokazatelje turističkog prometa. Glavni hrvatski problem je nedostatak cjelokupnog plana razvoja zbog čega je uspješnost nove sezone pod upitnikom.
Trenutna pozicija Hrvatske
Kriza gospodarsko-financijskog sektora prisutna u svim zemljama svijeta, odigrala je
negativnu ulogu kada su u pitanju turistička kretanja, a sezona 2009. odvijala se pod
utjecajem cijelog niza čimbenika, za koje
se očekuje da će utjecati na rezultate sezone 2010. Bliska i domaća odredišta bila
su traženija nego daleka putovanja (građani provode odmor u vlastitoj zemlji, ako se
putuje u inozemstvo, traže se destinacije
bližeg okruženja). Hrvatska se nalazi u krugu manjeg broja zemalja koje bilježe rast
prometa stranih gostiju na značajnijim
emitivnim tržištima, tj. tržištima na kojima su realizirane promidžbene aktivnosti
Hrvatske turističke zajednice. Cijena postaje jedan od odlučujućih čimbenika prilikom donošenja odluke o putovanju. Destinacije koje nude bolju vrijednost za novac i cijene bile se u prednosti. U Hrvatskoj se povećao booking putem interneta,
U ukupnu promidžbu
hrvatskog turizma u 2010.
godini uložit će se
30 milijuna eura.
a kod određenih destinacija primijećen je
rast udjela paket aranžmana u ukupnom
broju putovanja. Limitirajući čimbenik mogućim boljim rezultatima Hrvatske kao turističke destinacije jest struktura smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, ali i druge
objektivne činjenice kao što su: nedostatna i nedovoljno raznovrsna ukupna ponuda turističkih destinacija (poglavito izvan
10
manager 80/15 | 05/2010
razdoblja glavne sezone), nezadovoljavajuća komunalna i lokalna infrastruktura,
nedovoljno razvijena ponuda selektivnih
oblika turizma i dr.
Planovi daljnjeg razvoja
Ciljevi marketinške politike u turizmu u
2010. godini jesu pozicioniranje Hrvatske
kao kvalitetne destinacije životnog stila i
jedne od vodećih turističkih zemalja Mediterana s naglaskom na ekološku zelenoplavu dimenziju hrvatskog identiteta, te
očuvanost prostora. Planira se i operacionalizacija ključnih postavki, taktika i alata
pomoću strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014.
Ovi temeljni ciljevi ostvarit će se putem
niza tržišnih, marketinških i kooperativnih
aktivnosti.
Marketing i promidžba
Kako bi Hrvatska i ove godine privukla što
veći broj turista, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica nastavljaju s
mjerama udružene promidžbe sa sustavom
turističkih zajednica, gospodarstvom te
GOSPODARSTVO
turoperatorima, s kojima će potpisati ugovore vrijedne 17 milijuna eura. Prvih osam
ugovora vrijednih milijun eura potpisali su
adriatica.net, Gulliver Travel, Generalturist, Uniline, Katarina Line, Liburnija Rivijera Hoteli, TZŽ Kvarner te ID Riva Tours.
Svaki potpisnik time se obvezao ulagati u
razvoj hrvatskog tržišta. Damir Bajs, ministar turizma, izjavio je da su glavni ciljevi
ove godine zadržati dva posto povećanog
udjela na međunarodnom tržištu i na Jadran dovesti više domaćih gostiju. Također
je upozorio da turistički radnici moraju
imati umijeća i mašte kako bi boljom ponudom na potrošnju „namamili” turiste koji zbog krize štede. U ukupnu promidžbu
hrvatskog turizma u 2010. godini uložit će
se 30 milijuna eura, od čega 15,5 milijuna
kuna za internetsku promidžbu. Vlada RH
pridonosi ukidanjem viza za turiste pojedine zemlje. Hrvatska turistička zajednica od
sredine ožujka 2010. godine započinje promidžbenu kampanju na TV postajama BBC
World te Euronews, a trajat će do kraja
svibnja, za što je HTZ u svom Programu rada za 2009. godinu planirala po 1,75 mili-
juna kuna.
Oglasi bez poruke i emocija
U zadnje vrijeme dosta se pozornosti posvećuje oglsima kojima HTZ nastoji privući
domaće i strane turiste. Nažalost, ni u jednom promidžbenom oglasu nisu se naglasile komparativne prednosti Hrvatske, ciljano tržište nije diverzificirano, a „pompa“ koju je izazvao nedavni promotivni
spot „Recept za savršen odmor“ naprosto
je sramotan. Svi smatraju da su stručnjaci
za turizam i da najbolje znaju što gosti žele, no konkretne brojke ipak pokazuju da
nam itekako fali znanja i stručnosti na pravim mjestima što naša konkurencija sve
bolje iskorištava.
Irena KARAGA
manager 80/15 | 05/2010
11
GOSPODARSTVO
INTERVJU - PROF. DR. SC. DARKO PREBEŽAC
„Potrebna nam je strategija razvoja“
Oko promotivnog spota nadolazeće turističke sezone podiglo se puno prašine
dok su se glavni problemi ponovno stavili u drugi plan i čeka se da ih netko drugi
riješi. Koji su glavni problemi, što trebamo učiniti i na koji način privući goste?
Smatrate li da je odvojenih 30 milijuna
eura dovoljno za kvalitetnu promociju
nadolazeće turističke sezone?
Mišljenja sam da nije problem u apsolutnom
iznosu. Problem promocije hrvatskog turizma seže mnogo dublje i započinje nedostatkom službene strategije razvoja hrvatskog
turizma. To je ishodište za sve daljnje aktivnosti. Uskoro bi trebao biti donesen strateški marketinški plan koji bi trebao predstavljati jedan dio i detaljniju razradu strategije, a njegovo donošenje bez unaprijed
usvojene strategije razvoja djeluje pomalo
apsurdno i bojim se da neće polučiti zadovoljavajuće rezultate. Problem je što se nitko ozbiljno ne bavi time da se izdvojeni
novci potroše na pravi način – oglašavanje
u adekvatnim medijima i na pravim tržištima. Većina hrvatskih spotova, kao i dotični
koji je podigao veliku prašinu, nemaju jasnu poruku i nije jasno kojem segmentu su
upućeni. Od 90-ih godina promijenili smo
nekoliko slogana i identiteta i vidljivo je
poprilično lutanje i neznanje gdje i kako
krenuti.
12
manager 80/15 | 05/2010
Ulaganja u turizam na kontinentalnom dijelu Hrvatske su
vrlo mala, a resursi i potencijali su iznimno veliki.
Kako bi se mogli riješiti navedeni
problemi?
Potrebno je krenuti od početka što znači
istražiti tržišta, odabrati ciljna tržišta i segmente i onda im se obratiti na način koji
njima najviše odgovara. Nužno je provesti
koordinaciju svih aktivnosti od samog vrha.
Ključno je ostvariti koordinaciju ministarstava kako bi se ograničeni resursi što bolje
iskoristili i kako bi od izvršenih aktivnosti
svi imali veće koristi. Isto tako treba sva
prikupljena sredstva za oglašavanje koordinirati i pažljivo usmjeriti, jer se trenutačno
oglašavanje nekih lokalnih ili regionalnih
zajednica duplicira sa oglašavanjem HTZ-a,
dok opet neka područja bivaju potpuno zapostavljena. Problem je i što velike iznose
trošimo na oglašavanje u medijima koje ne
prate naši potencijalni turisti kao što su recimo CNN International Europe ili Eurosport. Moramo odrediti ciljne segmente, što
želimo postići promocijom, odrediti miks
kojim ćemo to pokušati ostvariti i na kraju
izmjeriti što smo postigli i u kojoj mjeri smo
vratili uloženo. Trebamo definirati „proizvod“, odnosno što mi ustvari nudimo, ispitati želje ciljnih tržišta i onda prilagoditi
promociju i „proizvod“ svakom tržištu na
način koji mu najviše odgovara.
Kakvo je stanje sa promocijom turizma
na kontinentalnom području Hrvatske?
Situacija je vrlo loša i veliki je problem što
je Hrvatska oduvijek zapostavljala sve što
nije na obali. Čak i naš slogan „Mediteran
kakav je nekad bio“ u potpunosti zapostavlja resurse na kontinentalnom dijelu i predstavlja nas kao da imamo samo obalu. U cijelom svijetu je tendencija da slogani obuhvate cijelu zemlju, odnosno sve što nudite
turistima. Ulaganja u turizam na kontinentalnom dijelu Hrvatske su vrlo mala, a resursi i potencijali su iznimno veliki. Svjetski
turistički trendovi okrenuti su prema prirodi, zdravoj hrani, kretanju i aktivnom turizmu, a sve to, čak i više postoji u unutrašnjosti Hrvatske. Naši nacionalni parkovi i
parkovi prirode, rijeke, jezera, dvorci izni-
GOSPODARSTVO
mni su potencijali a nedovoljno su promovirani, čak i zapušteni i devastirani što je
velika šteta. Razvoj specifičnih oblika turizma kao što je seoski turizam, vinske ceste,
gastronomski turizam i sl. za koje imamo
velike mogućnosti nedovoljno je razvijen i
to svakako moramo promijeniti.
Tko bi trebao bit zadužen za donošenje
strategije razvoja čiji je nedostatak
vidljiv na svakom koraku?
U Hrvatskoj ima veliki broj stručnjaka za turizam koji rade u različitim institucijama
kao što su: Institut za turizam Zagreb, Fakulteti na kojima se izučava i predaje turizam (Ekonomski fakultet u Zagrebu, Splitu i
Dubrovniku, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Odjel za ekonomiju i turizam u Puli, Odjel za turizam i
komunikacijske znanosti Zadar i dr.), konzultantska kuća Horwath consulting i dr.
Vjerujem kako je njihovo zajedničko znanje
i iskustvo potpomognuto i stranim stručnjacima ukoliko je potrebno i više nego dovoljno da se zajedno sa Ministarstvom turizma donese kvalitetna strategija razvoja. Iz
nje će postepeno izlaziti detaljni planovi za
promociju i razvoj pojedinih područja i destinacija, te će se postići sinergijski efekt.
S obzirom da turizam participira u BDP-u
Hrvatske s oko 15-ak posto i da se pogotovo u kriznim godinama javlja kao „spasitelj“
gospodarstva moramo organizirano i pametno u njega uložiti kako bismo onda i
ostvarili željene rezultate. Država ulaže velike napore kako bi se u ovim kriznim godinama ostvarili što bolji rezultati, te upravo
zbog toga treba donijeti kvalitetnu strategiju razvoja kako bi ta sredstva što bolje
iskoristili i uložili.
Koja su naša glavna emitivna tržišta i
kakve goste mi zapravo želimo privući?
Njemačka, Austrija i Italija oduvijek su bila
glavna emitivna tržišta, a u prijeratnim godinama velik broj dolazaka bilježen je i iz
Britanije i Skandinavskih zemalja. Većina
Britanaca i Skandinavaca nije se vratila nakon rata, ali su se zato otvorila neka istočnoeuropska tržišta kao što su Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska i dr. Hrvatska je učinila veliku pogrešku što je u prvim godinama goste iz tih istočnoeuropskih zemalja
prihvatila gotovo sa „omalovažavanjem“ jer
smo očekivali povratak naših „starih“ gostiju. Nekoliko godina ti gosti bili su tretirani
kao „gosti drugog reda“, što su nam naravno zamjerili i određeni broj tih gostiju prestao je ljetovati u Hrvatskoj. Propustili smo
veliku priliku koja nam se otvorila, jer ti gosti danas dolaze sa tržišta Europske unije, a
njihova platežna moć sve je bolja i u potrošnji sve manje zaostaju za zapadnoeuropskim gostima. Naravno da nije sve izgubljeno i da se kvalitetnim naporima može
ispraviti greške i sanirati učinjena šteta.
Problem promocije
hrvatskog turizma seže
mnogo dublje i započinje
nedostatkom službene
strategije razvoja
hrvatskog turizma.
Na koji način bismo mogli povećati
prihode od turizma?
Potrebno je prije svega dobro iskordinirati
aktivnosti ministarstava koja igraju važnu
ulogu u turizmu. Moje mišljenje je da bi trebalo uvesti potpredsjednika vlade za turizam koji bi onda prevladao borbu svakog
ministarstva za što većim budžetom na način da usmjeri i koordinira planove i aktivnosti pojedinih ministarstava kako bi se zajedničkim snagama kvalitetno uložilo u turizam. Potrebno je u našu ponudu puno više uključiti proizvode hrvatskih poduzeća,
od prehrambenih pa do luksuznih i robe široke potrošnje, kao i usluge, npr. prijevoza,
i općenito sve aktivnosti koje su sastavni
dio turizma. Gostima treba ponuditi različite aktivnosti i bogat sadržaj a ne samo noćenje i na taj način ćemo ostvariti povećanje prihoda.
zam za što naravno nema osnovice. Neke
destinacije oduvijek su privlačile imućnije
goste i imaju potencijala i resurse za razvoj
tzv. elitnog turizma, odnosno turizma visoke kvalitete i visoke cijene, no to ne znači
da je cijela Hrvatska zemlja za elitni turizam. Potrebno je povećati kvalitetu u svim
segmentima kako bi ona odgovarala razini
cijena. Većina konkurencije bori se sa cijenom i Hrvatska je prema svojim glavnim
konkurentima cijenom ipak preskupa za ono
što nudi. Mislim da se moramo boriti s konkurencijom podizanjem kvalitete, te proširenjem i obogaćivanjem usluga. Hrvatska
sezona je prekratka i onda pokušavamo naplatiti i za mjesece kada su sobe i restorani
bili izvan funkcije. Produženjem sezone
otvorio bi se veliki manevarski prostor za
snižavanje i prilagođavanje cijena. Za ovogodišnji Uskrsni odmor Turska je ponudila
iznimno povoljan i kvalitetan odmor i usporedbom cijena i kvalitete sa ponudom naših
agencija, vidljivo je da nismo konkurentni.
Broj hotela sa pet zvjezdica povećao se što
je svakako pohvalno, no mjesto i okruženje
u kojem se nalazi hotel, odnosno turistička
destinacija u širem smislu, moraju pružiti
kvalitetne popratne sadržaje i atrakcije, kao
i pružiti turistu mogućnost posjeta okolnih
mjesta kako bismo na pravi način zaokružili ponudu.
Marko LUKAČEVIĆ
Jesu li naše cijene ipak previsoke s
obzirom na ono što nudimo?
Hrvatska je prije rata bila poprilično jeftina
destinacija za obiteljski odmor. Nakon rata
željeli smo postati destinacija sa kvalitetnim proizvodom odnosno uslugom i višim
cijenama. Prvo smo naravno podigli cijene
koje nisu bile praćene adekvatnim podizanjem kvalitete. Neko vrijeme se pokušavalo
definirati Hrvatsku kao zemlju za elitni turimanager 80/15 | 05/2010
13
GOSPODARSTVO
STRANA ULAGANJA U HRVATSKOJ
Strane investicije u hrvatskom gospodarstvu
U okviru primarnih ciljeva gospodarske
politike Vlade RH posebno mjesto zauzimaju strana ulaganja koja imaju veliku
važnost za budući razvitak zemlje i daljnje restrukturiranje i modernizaciju gospodarstva. Hrvatska se ubraja u skupinu
država s malim i otvorenim gospodarstvom, koje je uvelike povezano s drugim inozemnim tržištima.
Na koji način se ulaže?
Prioritet hrvatske gospodarske politike je
nastavak izgradnje stabilnog i snažnog tržišno orijentiranoga gospodarstva, konkurentnog na svjetskom tržištu, stalno jačanje makroekonomske stabilnosti i nastavak
strukturnih reformi u svrhu osiguranja stabilnog i održivoga gospodarskog razvitka,
povećanja proizvodnje i povećanja zaposlenosti. Naglasak je stavljen na stvaranje
povoljnog poslovnog okruženja usklađenog s poslovnim okruženjem koje prevladava u Europskoj uniji, daljnji razvitak instituta tržišne ekonomije, poticanje privatnih ulaganja, promociju međunarodne
konkurentnosti, te poduzetničkih i tržišnih
sloboda. Strana ulaganja dijele se na inozemna izravna ulaganja koja stvaraju potpuno novu proizvodnu imovinu (greenfield
investicije) i na one kojima se ulaže u već
postojeću proizvodnu imovinu radi preuzimanja i povećanja učinkovitosti ili nastaju
privatizacijom (brownfield investicije).
Prema međunarodno prihvaćenim definicijama, inozemna izravna ulaganja (foreign
direct investment – FDI) predstavljaju
stjecanje dionica ili vlasničkog udjela u rezidentnim poslovnim subjektima od nerezidentnih ulagača i obratno, kojima se stječe
10 posto ili više udjela u vlasništvu.
Tko ulaže u Hrvatsku jos?
Prema najnovijim podacima HNB-a, izravna strana ulaganja od 1993. do kraja 2002.
godine iznose 7,474 milijuna američkih
dolara. Najveći priljev deviznih sredstava u
obliku vlasničkih ulaganja ostvaren je
1999. godine u iznosu od 1,2 mlrd USD,
najvećim dijelom kao posljedica prvoga
14
manager 80/15 | 05/2010
Od 1993. do kraja 2009. izravna strana ulaganja u Hrvatsku
iznosila su ukupno 23,77 milijardi eura.
kruga privatizacije dionica HT-a. Hrvatska
narodna banka objavila je preliminarne podatke o inozemnim ulaganjima za 2009.
godinu. Ukupna izravna inozemna ulaganja u Republiku Hrvatsku prošle su godine
bila 1,875 milijardi eura, od čega je 572,5
milijuna vlasničkih ulaganja, zadržane zarade su 171,3 milijuna eura, dok na ostala
ulaganja otpada 1,163 milijardi eura.
Ostvarila su se predviđanja o drastičnom
padu investicija, jer je samo godinu ranije
Hrvatska privukla više nego dvostruko, odnosno 4,192 milijardi eura izravnih investicija. Po zemljama, najviše je u 2009.
godini u RH uložila Nizozemska, 1,08 milijardi eura, slijedi Austrija sa 420,7 milijuna eura, Mađarska 154, 8 milijuna, Slovenija je uložila 108 milijuna eura, a Italija
81,5 milijuna eura. Po djelatnostima, najviše je uloženo u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini 733,9 milijuna eura,
a slijedi financijsko posredovanje osim osiguranja i mirovinskih fondova sa 658 milijuna eura. U vađenje nafte i zemnog plina
uloženo je 117,4 milijuna eura, a vlasnička ulaganja u nekretnine lani su dosegla
108 milijuna eura, dvostruko nego godinu
ranije. Od 1993. do kraja 2009. izravna
strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su ukupno 23,77 milijardi eura. Od toga iznosa
na vlasnička ulaganja otpada 13,7 milijardi eura, na zadržane zarade 3,9 milijardi, a
na ostala ulaganja 6,2 milijardi. Među zemljama ulagačima Austrija je od 1993. zadržala prvo mjesto s ukupno 6,209 milijarde eura izravnih ulaganja na kraju 2009.
godine. Preliminarni podaci HNB-a uključuju i kružna izravna ulaganja (round tripping), čiji je učinak povećanje izravnih
ulaganja u oba smjera (u Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih
ulaganja evidentirana je u prosincu 2008.
(825,7 mil. EUR) i kolovozu 2009. (666,5
mil. EUR), pa u skladu s time postoji učinak i na stanje izravnih ulaganja u RH odnosno inozemstvo počevši s tim mjesecima. S ovakvim prosjekom Hrvatska je iznad
balkanskih susjeda, ali i daleko ispod europskog standarda. Glavni razlog slabog
investiranja su neriješeni vlasnički odnosi
i sporost birokracije, ali i zainteresiranost
investitora samo za financijski sektor, telekomunikacije i nekretnine u Hrvatskoj.
Anella SULEJMANI
GOSPODARSTVO
PERVA HORVATSKA ŠTEDIONICA U ZAGREBU
„Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača“
Perva horvatska štedionica u Zagrebu
(Prva hrvatska štedionica u Zagrebu)
osnovana je 14. prosinca 1846. godine s
ciljem poticanje građana na štednju, odnosno da svoj novac više ne drže „u čarapi“ ili „pod jastukom“ kako ne bi gubio na vrijednosti. Nastojala je ukazati
građanima povjerenje i korisnost štednje i naravno, u tome je i uspjela. Nakon
stečenog povjerenja pojavljuju se i prvi
ulozi u štedionici, kako u to doba kažu od siromaha. No od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija svim silama nastoji financijsko središte prebaciti iz Zagreba u
Beograd te je u tome i uspjela. Nakon
1945. godine Hrvatska štedionica je
likvidirana.
Proces stvaranja prve štedionice
Dok Hrvatski narodni preporod doživljava
vrhunac, na prijelazu iz kasnog feudalizma
u građanski kapitalizam, u Zagrebu nastaje Prva hrvatska štedionica. Prva hrvatska
štedionica je bila dio općeeuropskog razvoja suvremenog štedioničarstva i bankarstva. Na sebe preuzima ulogu da odgoji
narod da čuva svoje ušteđevine, ali ne kod
kuće, već kod novčanog zavoda, koji taj
novac uvećava na dobrobit ulagača. Kao
što su tada isticali hrvatski gospodarski
entuzijasti: “Ako se množe štedionice,
umnožit će se i općinsko blagostanje“. Razvija suradnju s većinom novčanih ustanova, te velikim brojem industrijskih i drugih
poduzeća.
Povijesno razdoblje od 1846. do
1918. godine
Odluka o osnivanju Prve hrvatske štedionice donesena je na sjednici održanoj u Zagrebu 4. ožujka 1846. godine. Glavna grana štedionice je štedni ulog, odnosno depozitni posao. Hrvatska štedionica propagira i potiče štednju, a time opće blagostanje i proizvodnju. Već od kraja pedesetih godina 19. stoljeća razvija se hipotekarni i mjenični posao, postaje osnovni
kreditor za razvoj hrvatske trgovine, obrtništva, manufakture, industrije i drugih
Josip pl. Vancaš- palača Prve hrvatske štedionice u Zagrebu (1898.-1900.).
grana. Usprkos nizu otežavajućih okolnosti, razina poslovanja je rasla brže nego
ranije. Zavod gradi poslovnu palaču, a
otvara i velik broj filijala širom Hrvatske.
Prva Hrvatska štedionica postaje jedna od
najuspješnijih bankarskih zavoda u ovom
dijelu Europe. Poslovanje proširuje prodo-
Prva štedionica je
koncentracijom kapitala
postala osnovna novčarska
ustanova Zagreba te su od
nje bili zavisni i drugi
novčarski zavodi i
štedionice.
rom u druge pokrajine te ostvaruje sve veću koncentraciju kapitala, a time što je
raspolagala značajnim sredstvima prišla je
u kritično vrijeme pomoći mnogim manjim
zavodima u Hrvatskoj i trajno je pomogla
trgovini i obrtu. U razdoblju od 1897. do
1914. godine Prva hrvatska štedionica povećava svoj kapital, povećava pričuvu,
osniva pričuvu za izvanredne gubitke te
osniva i zakladu za izdavanje založnica.
Golem je porast vlastitih vrijednosnih papira zavoda zbog angažiranja u vlastitite
poslove i druga industrijska poduzeća, kao
i u trgovini i gospodarstvo. Prva štedionica je koncentracijom kapitala postala
osnovna novčarska ustanova Zagreba te su
od nje bili zavisni i drugi novčarski zavodi
i štedionice. Početkom svibnja 1931. godine vlada Kraljevine Jugoslavije donosi Zakon o novcu. Ovim zakonom omogućuje se
daljnje jačanje centralnog (beogradskog)
državnog bankarstva i slabljenje drugih
novčarskih zavoda poput Prve hrvatske
štedionice u Zagrebu.
„Oktogon“
Od 1898. do 1900. godine nastaje gradski
blok poznat pod imenom „Oktogon“, mjesto gdje je Hrvatska štedionica imala svoje sjedište. Kroz povijest, Prva hrvatska
štedionica je prošla mnogo kriza i teškoća
koje je uspješno prevladala, ali 1945. godine doživljava svoju likvidaciju od strane
Kraljevine Jugoslavije i od tada prestaje sa
svojim radom, te se cjelokupno financijsko
središte preselilo u Beograd. Likvidacijom
prestaje postojati Prva hrvatska štedionica
u Zagrebu, ali Okotogon i danas stoji na
istom mjestu podsjećajući na nekadašnji
značaj i moć Prve hrvatske štedionice.
Kristina JURKOVIĆ
manager 80/15 | 05/2010
15
GOSPODARSTVO
INSITUTCIJE – VEZA IZMEĐU POLITIKE I EKONOMIJE
Institutions matter
Posljednjih godina ekonomistima postaje sve očiglednija važnost institucija u
ekonomskom životu. I dok modeli kojima se do sada bavila ekonomska profesija pretpostavljaju razvijene i savršeno
funkcionirajuće kapitalističke institucije, a utjecaj države smatraju egzogenim,
to u stvarnosti nije slučaj. Nepostojanje
tih institucija postavlja visoke transakcijske troškove te tako otežava funkcioniranje i smanjuje alokativnu efikasnost
tržišta ili ih potpuno istiskuje. U zemljama trećega svijeta je jasno vidljivo
kako ne postojanje institucija destruktivno utječe na gospodarstvo. Kakvo je
stanje u Hrvatskoj?
Ključni indikatori
Različite su međunarodne institucije posljednjih 20-ak godina razvile cijeli niz insitucionalnih inidkatora, koji analiziraju
infrastrukturne, političke, regulatorne, čak
i kulturološke elemente koji utječu na efikasnost i rast određenog gospodarstva.
Pokazatelji Svjetskog indikatora vladanja
(WGI), najbolji su za analizu efikasnosti,
transparentnosti, kvalitetu i ulogu države
u gospodarstvu.
Tablica 1 prikazuje položaj Hrvatske u odnosu na 10 tranzicijskih zemalja, današnjih članica Europske unije, prema stupnju
efikasnosti vladanja. Hrvatska je u boljem
položaju samo od Poljske, Bugarske i Rumunjske. U analizi su korišteni podaci
tranzicijskih zemalja budući da su one svoja gospodarstva također morala restrukturirati, provesti proces privatizacije, naslijedile su „veliku“ državu i sl.
WGI prikazuje agregatne i pojedinačne indikatore za 212 zemalja od 1996. godine,
za šest institucionalnih dimenzija koji se
smatraju važnima za razvitak gospodarstva: glasovanje i odgovornost, politička
stabilnost, efektivnost vlade, regulatorne
kvalitete vlade, vladavina prava i kontrola
korupcije. Agregatni indikatori kombiniraju poglede velikog broja poduzeća, građana, institucija te nevladinih i međunarodnih organizacija.
Efektivnost vlade mjeri kvalitetu javnih
usluga i njihovu nezavisnost od političkih
utjecaja, kvalitetu formuliranja i implemetiranja javnih politika te kredibilitet vlade.
Za analizu učinkovitosti države i njezin
utjecaj na gospodarski rast nije važan broj
zaposlenih u javnom sektoru već njihova
efikasnost i kvaliteta pruženih usluga.
16
manager 80/15 | 05/2010
Na temelju provednih
anketa među poduzetnicima,
najčešće zamjerke su
usmjerene na vrijeme
trajanja pokretanja posla,
relativno slabu konkurentnu
okolinu, količinu
administrativnih prepreka,
veliki broj nedovoljno
transparentnih parafiskalnih
nameta, prisutnost
korupcije.
Problematičan javni sektor
Tabela 1 Efektivnost vlade
Sami rang ništa ne govori o dinamici prilagodbe, konvergenciji i razvoju hrvatskog
javnog sektora, zato sljedeći grafikon prikazuje kretanje indeksa efektivnosti vladanja u RH od 1996-2008. Pogledom na grafikon može se uočiti kako rast efikasnosti,
transparentnosti i kvalitete javnog sektora u RH potpuno stagnira od 2004. godine,
a krajem 2006. počinje padati ispod 70.
percentila, na razinu iz 2003. godine. Iz
takvih podataka se može zaključiti kako,
usprkos približavanju ulaska Hrvatske u EU
i velikim iznosima uloženim u reformu,
javni sektor u Hrvatskoj pokazuje izrazito
GOSPODARSTVO
dovoljno transparentnih
parafiskalnih nameta, prisutnost korupcije i sl.
male pomake u odnosu na razinu s početka desetljeća.
Ograničavanje privatnog sektora
Regulatorna kvaliteta države mjeri sposobnost države da formulira i implementira
odgovarajuće politike i regulatorni okvir
koji potiče i omogućava razvoj privatnog
sektora. Prema ovom se pokazatelju Hrvatska nalazi na posljednjem mjestu od odabranih tranzicijskih zemalja, što znači da
država u Hrvatskoj prilično ograničava i
usporava razvoj privatnog sektora. Na temelju provednih anketa među poduzetnicima, najčešće zamjerke su usmjerene na
vrijeme trajanja pokretanja posla, relativno slabu konkurentnu okolinu, količinu
administrativnih prepreka, veliki broj ne-
Vladavina prava je indikator koji pokazuje u kojoj
mjeri građani imaju povjerenja i poštuju pravila
društva, posebice kvalitetu
izvršenja ugovora, policije
i sudova. U pravnom smislu vladavina prava zahtijeva strogo pridržavanje
ustava i zakona od strane
svih državnih tijela i pojedinih dužnosnika, kao i samih građana. Prema Međunarodnoj komisiji pravnika, vladavina prava nije samo formalna primjena pravnih
instrumenata, nego također vladavina
pravde i zaštita svih članova društva od
pretjerane moći onih koji vladaju. Ovaj je
indikator značajan jer prikazuje postojanje
i kvalitetu pravnog okvira, koji je osnova
za funkcioniranje ugovorne ekonomije.
Uspoređujući ove institucionalne indikatore u Hrvatskoj sa tranzicijskim zemljama,
Mehanizmi promjene su u
rukama političara, ali i
građana, koji u Hrvatskoj
nisu u dovoljnoj mjeri
angažirani.
Tabela 2 Regulatorna kvaliteta države
očigledno je da je zadovljstvo hrvatskih
građana svojim institucijama na prilično
niskoj razini. Važno je uočiti taj institucionalni deficit u doba krize, ali i u razdoblju kada hrvatsko društvo polagano počinje shvaćati nužnost strukturnih promjena. Mehanizmi promjene su u rukama političara, ali i građana, koji u Hrvatskoj nisu
u dovoljnoj mjeri angažirani. Koliko god
bili skeptični po pitanju koristi ulaska Hrvatske u Europsku uniju, činjenica je da će
se najveća i možda njavažnija promjena
dogoditi upravo prilikom provođenja institucionalnih reformi, budući da svako zatvoreno poglavlje predstavlja korak naprijed u izgradnji stabilnijeg, trasnparentnijeg i efikasnijeg institucionalnog okvira.
Milan DESKAR ŠKRBIĆ
Tabela 3 Vladavina prava
manager 80/15 | 05/2010
17
GOSPODARSTVO
IZVOZNICI IZVAN MAKROEKONOMIJE
Hrvatska bez izvozno-kreditne agencije gubi velike
međunarodne poslove
Predvođeni ministarstvom gospodarstva,
hrvatski izvoznici su u siječnju 2007.
godine dobili čvrsto koplje za hrvatski
izvozni stijeg. Predstavljena je dugoročna strategija Hrvatska izvozna ofenziva
(HIO) koja samim imenom daje vjeru u
napredak svim hrvatskim izvoznicima
koji su se uklopili u jedan od šest gospodarskih klastera. Međutim, 2010. godine kada se izjalovio posao hrvatskih
građevinara IGH, Tehnike i Konstruktora
u Crnoj Gori, ispostavilo se da Vlada Republike Hrvatske nije spremno dočekala
velike korake u pogledu izvoza, unatoč
zvučnoj strategiji HIO. Jedna od kritika
ide na nedostatak specijalizirane izvozno-kreditne agencije kakve imaju sve
razvijene zemlje usmjerene na izvoz.
Izvozna strategija bez odgovarajućih mehanizama i instrumenata
Hrvatska izvozna ofenziva je mehanizam
Ministarstva gospodarstva pokrenut 2007.
koji je kroz naredne 3 godine trebao potaknuti hrvatski izvoz prema ciljevima koje
je tadašnji ministar gospodarstva Vukelić
procijenio bitnima kako bi se hrvatski
izvoz izveo na pravi put i rasteretio dugogodišnjih kritika. Kao četiri ključna cilja,
Vukelić i tim stručnjaka prepoznali su potrebu da se: poveća broj izvoznika za 25
posto, promjeni struktura izvoza, stvori
šest klastera za izvoz te poveća konkurentnost proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode. Moglo bi se reći da su ciljevi HIO-a trebali ojačati temelje hrvatskog izvoza upravo na točkama
18
manager 80/15 | 05/2010
Iako je očigledno da su koraci strategije HIO bili planirani za
male i srednje poduzetnike, dakle mikro-razinu, očigledno je
i da postoje propusti u planiranju izvoza na makro-razini.
gdje hrvatski izvoz ima najviše kompleksa.
Formirano je šest industrijskih klastera:
klaster voda, ICT, mala brodogradnja, tekstil-odjeća, drvo-namještaj i marikulturahrvatska riba. Klasteri su postavljeni kao
kriterij selekcije za ulazak u program HIO i
pripadajućih državnih poticaja, među koje
prije svega spada financiranje izvoza. Iako
je očigledno da su koraci strategije HIO bili planirani za male i srednje poduzetnike
dakle mikro-razinu, očigledno je i da postoje propusti u planiranju izvoza na makro-razini. Naime, Hrvatska na makroekonomskom planu ima nepotpun institucionalni okvir za provođenje uspješne izvozne
politike. U izradi strategije su uz Ministarstvo gospodarstva sudjelovale i druge državne gospodarske agencije poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge
poslodavaca, Hrvatske obrtničke komore,
udruge Hrvatski izvoznici, te financijske
institucije, Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Iako je program u startu najavio gotovo megalomanske ambicije, kroz izjavu
ministra Vukelića prilikom predstavljanja
strategije 22. siječnja 2007. ispostavlja se
da Hrvatska nema spreman makroekonomski okvir za izvoz. Naime, kako je ministar
Vukelić izjavio za Lider, on sa timom stručnjaka nije razgovarao o svemu što je dugoročno potrebno za Hrvatsku u pogledu razvoja izvoza. Tu je ministar Vukelić uključio ključne točke ekonomske politike neophodne za izvoz: monetarna politika i politika valutnog tečaja. U tom dijelu dolazimo do kamena spoticanja hrvatskog izvoza odnosno nedostatak izvozno-kreditne
GOSPODARSTVO
agencije koja će s instrumentalne strane
davati jasne smjernice i biti nacionalni instrument za potporu domaćem izvozu.
Hrvatski izvoznici izloženi
političkim rizicima
Kada je izgubljen ugovaran posao građevinarskog konzorcija IGH-Tehnika-Konstruktor u Crnoj Gori za izgradnju cjelokupne
autoceste Bar-Boljani, cijela politička i
stručna javnost je krenula sa procjenama
gubitka. Umjesto izgradnje autoceste u cijelosti, crnogorska vlada je odlučila poništiti prvobitni koncesijski ugovor sa hrvatskim konzorcijem i nastaviti pregovore sa
grčko-izraelskim konzorcijem Aktor za izgradnju pojedinih dionica sporne autoceste. Ono što se dogodilo u Podgorici, te
prouzrokovalo gubitak hrvatskom konzorciju, posljedica je lošeg upravljanja političkim rizikom. Odlukom političkog aktera,
točnije nacionalne vlade kao naručitelja
radova, izvođač radova je pretrpio određenu financijsku štetu što se po međunarodnim standardima Multilateralne agencije
za investicije i garancije (MIGA) klasificira
kao politički rizik od eksproprijacije odnosno utjecaja organa vlasti svojim postupcima na djelatnosti ugovorene u privatnom
sektoru. Inače je uobičajeno da se veliki
investicijski projekti u kojima sudjeluje kapital Svjetske banka, IDA-e ili MMF-a sudjeluje i MIGA osiguranjem upravo ovih
političkih rizika kakav je prouzrokovao štetu hrvatskom konzorciju, doduše na početku ugovora dogovorenog do 2016. godine.
Međutim, šteta bi bila puno veća da je odluka crnogorske vlade o raskidanju koncesijskog ugovora donesena u kasnijim fazama provođenja koncesijskog ugovora kada
bi konzorcij kapitalno puno dublje sudjelovao u izvođenju dogovorenih radova. U
slučaju kao što je hrvatsko-crnogorski gdje
Financiranje izvoza za
hrvatske izvoznike svodi se
na slabe mehanizme
kreditiranja kroz faktoring
i forfeting što uopće ne
omogućuje prepoznavanje
ekonomskih, a prije svega,
političkih rizika
nije riječ o projektu u nerazvijenoj zemlji,
već o dogovoru dvije razvijene zemlje ili
zemalja u razvoju i nema potrebe za nadnacionalnim protektoratom, political risk
insurance (PRI) odnosno osiguranje političkog rizika odrađuje se preko lokalne
izvozno-kreditne agencije, agencije kakvu
Hrvatska nema, odnosno čije djelatnosti
odrađuje HBOR u sklopu svojih primarnih
djelatnosti koje su preuzeli po modelu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). U
nedostatku agencije koja bi kvalificirano
odradila posao osiguranja i kreditiranja
izvoza odnosno izvoznog projekta, i to
procjenom i vođenjem evidencije o političkim rizicima politološki specijaliziranim
kadrom stručnjaka, hrvatski izvoz gubi kriterijsku kvalifikaciju pred drugim konkurentima za unosne izvozno-infrastrukturne
projekte u našem susjedstvu, pa i šire. Dakle, iako smo možda vještiji elektrotehničari, građevinari i informatičari, gubimo
poslove u inozemstvu pred lošijim izvođačima, samo zbog vlastite površnosti u
odrađivanju posla u domeni politološke
procjene političkog rizika i ekonomije osiguranja izvoza.
Nedostaje kapitala za
izvozno-kreditnu agenciju
uopće ne omogućuje prepoznavanje ekonomskih, i prije svega, političkih rizika za
izvoznike koje je potrebno osigurati pogotovo u nestabilnom i rizičnom okruženju u
kakvom i djeluju hrvatski izvoznici. Slabi
mehanizmi kreditiranja u APIU i osiguranja u HBOR-u nemaju dovoljno jake instrumente naplate potraživanja koji su neophodni za preuzimanje kvalitetnijih izvoznih angažmana i projekata. Hrvatski izvoznici se preko krnjih mehanizama osiguranja i kreditiranja izvoza ne mogu širiti dalje od projekata koji funkcioniraju preko
lokalnih kreditora u komercijalnim bankama instrumentima bankovnog avansa,
akreditiva i garancija. Time ostaju uskraćeni za dugoročne i srednjoročne izvozne
programe koje je potrebno kreditirati preko makroekonomskih instrumenata državne ekonomske politike i osigurati mehanizmima osiguranja političkih rizika kojima se u svijetu sklopi ugovora u vrijednosti oko pola milijarde američkih dolara.
Neke ideje postoje o formiranju izvozne
banke odnosno izvozno kreditne agencije,
koja je dalekosežnija od izvozne banke budući da je uključena u makroekonomske
mehanizme, međutim zasad jasne kapitalne strategije nema čak ni uz pomoć EBRD-a
ili neke od inozemnih komercijalnih banaka poput Societe Generale.
Nikola TOMIĆ
HIO je trebao dati impuls razvoju hrvatskih
izvoznika međutim, pripadajući mehanizmi
se ne razvijaju kako bi trebali. Financiranje izvoza su na sebe preuzeli HBOR, te
novoosnovana Agencija za promicanje
izvoza i ulaganja. Međutim to ne omogućuje željene izvozne rezultate. Razjedinjenost kreditiranja i financiranja izvoza okrnjuje i sposobnost djelovanja hrvatskih
izvoznika. Financiranje izvoza za hrvatske
izvoznike svodi se na slabe mehanizme
kreditiranja kroz faktoring i forfeting što
manager 80/15 | 05/2010
19
GOSPODARSTVO
OBITELJSKI HOTELI U RH
Specijalizirani mali hoteli – prosperitetna grana
hrvatskog turizma
Sve je više onih koji iz brzog života u
gradovima, u vrijeme odmora žele pobjeći u mala, povučena mjesta. U svijetu i kod nas tako se sve više cijene mali
obiteljski hoteli u kojima se traži vrhunska hrana i smještaj, ali i da se domaćin
gostu maksimalno posveti.
Razvoj obiteljskih hotela
Razvoj malih obiteljskih hotela u Hrvatskoj
je počeo nakon rata, a iako za Italijom,
Austrijom ili Francuskom kasnimo i nekoliko desetljeća, podaci govore da smo
uspješno uhvatili ritam. Naime, zasad niti
jedan od nekoliko stotina obiteljskih hotela koje je financijski potpomoglo resorno
Ministarstvo nije propao. Izgradnja malih
obiteljskih hotela imperativ je razvoja i
konkurencije hrvatskog turizma. Države
poput Italije i Austrije stimulirale su njihovu gradnju posljednjih tridesetak godina, a unazad tri godine i naša država. Mali obiteljski hoteli znatnim produljenjem
sezone potvrdili su svoju opravdanost postižući prosječnu popunjenost svojih kapaciteta od 150 do 200 dana godišnje, što je
šest puta više od apartmanskog smještaja,
ali i velikih hotela koji imaju prosječnu popunjenost manju od 100 dana. Po podacima Ministarstva turizma, u sklopu poticajnog programa za malo hotelijerstvo "Poticaj za uspjeh" od početka provedbe krajem
2002. do ožujka 2009. godine plasirano je
476 kredita u ukupnom iznosu od gotovo
dvije milijarde kuna. Tim je kreditima, koje su uz preporuku Ministarstva odobravali
HBOR i u program uključene 24 poslovne
Hotel Villa Dvor, Omiš
20
manager 80/15 | 05/2010
Obiteljski i mali hoteli zadnjih su godina među najtraženijim
hrvatskim proizvodima na europskom turističkom tržištu, a
kvalitetom ponude, doprinosom zaštiti i očuvanju kulturnopovijesne i prirodne baštine kao i lokalnom gospodarstvu
postali su pravi predstavnici hrvatskog identiteta te
srednjoeuropski i mediteranski brend.
banke, u Hrvatskoj novoizgrađeno ili rekonstruirano 357 malih hotela, pansiona i
aparthotela te 119 objekata u kojima su
apartmani, sobe, kuće za odmor ili kampovi. U sklopu potprograma zaštite baštine
"Pod stoljetnim krovovima" obnovljeno je
i 107 starih kuća za smještajnu ponudu.
Lokacijski je 155 projekata/kredita odobreno u kontinentalnom dijelu, dok je 321
odobren za priobalje i otoke, a ukupno je
u svim objektima 3.700 novozaposlenih.
Od ožujka 2009. godine, nije zaprimljen
niti odobren nijedan novi kreditni zahtjev
za tu namjeru, jer je do tada i vrijedio trogodišnji Vladin program kreditiranja malog
obiteljskog poduzetništva u turizmu "Poticaji za uspjeh". Obiteljski i mali hoteli zadnjih su godina među najtraženijim hrvat-
skim proizvodima na europskom turističkom tržištu, a kvalitetom ponude, doprinosom zaštiti i očuvanju kulturno-povijesne i prirodne baštine kao i lokalnom gospodarstvu, postali su pravi predstavnici hrvatskog identiteta te srednjoeuropski i
mediteranski brend.
Specijalizacija u segmentu malih i
obiteljskih hotela
Hrvatski mali i obiteljski hoteli u budućnosti bi se trebali profilirati kroz klubove proizvoda, njih ukupno šest - Odmor s obitelji, Wellness, Eno-gastro, Heritage i Aktivan odmor te Poslovni hoteli. Hotelijeri će
moći sami odabrati svoj klub proizvoda, za
što će morati udovoljiti kvalitetom usluge
i opremljenošću, ali i atmosferom. S turiz-
GOSPODARSTVO
Hrvatski mali i obiteljski hoteli u budućnosti bi se trebali
profilirati kroz klubove proizvoda, njih ukupno šest - Odmor s
obitelji, Wellness, Eno-gastro, Heritage i Aktivan odmor te
Poslovni hoteli.
ma destinacije prema turizmu motivacije,
to je suštinska epohalna promjena u svjetskoj turističkoj industriji kojom je turistima pri odabiru putovanja ili odmora postala važnija ponuda od samoga odredišta.
Taj je trend na globalnom tržištu prisutan
već neko vrijeme te je razlog zašto je u
Italiji prije više godina uveden klub proizvoda. Riječ je o suvremenoj marketinškoj
kategorizaciji malih i obiteljskih hotela
koja podrazumijeva brendiranje objekata,
odnosno njihovo okupljanje pod jednim
blje od 2009. do 2012., koji je sastavljen u
suradnji s Institutom za turizam. Jedinstvena ponuda nekoga odredišta, bazirana
na lokalnim resursima po kojima se jedna
destinacija razlikuje od drugih, u konačnici bi mogla utjecati i na produžetak turističke sezone. Sve su to razlozi zašto je
udruga OMH, zajedno s Institutom za turizam, pristupila uvođenju klubova proizvoda koji su definirani prema standardima
koji su prilagođeni Hrvatskoj i hrvatskim
specifičnostima.
Mali obiteljski Hotel Kaštel u Motovunu
vjeti dio lokalne povijesti i arhitekture.
Objekt će i stilski biti primjereno uređen, s
adekvatnim namještajem, te opremljen
cvijećem u skladu s regionalnom florom.
Mir i ugoda moraju u ovom slučaju biti
glavne odlike. Aktivan odmor je klub za
one koji žele stalno biti u pokretu. Hoteli
su u ovom slučaju opremljeni, primjerice,
prostorom za odlaganje sportske opreme,
Najbolji obiteljski hotel u RH u 2009. Marco Polo, Gradac
brendom i razvijanje specijalizirane ponude. Talijanski primjer poslužio je vodstvu
Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela da klubove proizvoda uvede i kod nas,
i to kao dio Marketinškoga plana za razdo-
Hotel Villa Holiday Poreč
Tako bi više od 150 hotela, koliko ih trenutačno broji udruga OMH, trebalo biti raspodijeljeno u šest klubova proizvoda. Primjerice, pod brendom Odmor s obitelji hoteli
su opremljeni za idealan, siguran i ugodan
odmor obitelji s malom djecom. Na raspolaganju gostima je usluga čuvanja djece,
opremljena i zaštićena igrališta, ali i jelovnici prilagođeni mališanima. Kategoriju Wellness OMH je namijenio hotelima s raznolikom ponudom tretmana ljepote, suvremenom opremom, profesionalnim i stručnim
osobljem te prehranom prilagođenom zdravom načinu života, ali i okruženje koje je u
skladu s konceptom wellnessa.
zatim postoji mogućnost popravka opreme
i relaksacije te masaže, a ponuda u restoranu je prilagođena za izletnike. Objedinjena promidžba i zajednički nastup na tržištu samo su neke od prednosti malih i
obiteljskih hotela koji posluju u okviru kluba proizvoda, koji su prepoznati kao budućnost i hrvatskih malih hotelijera. A ona
je, ako je suditi prema talijanskom iskustvu, vrlo pozitivna.
Lucija VULIN
U Eno-gastro objektima naglasak mora biti na kulinarskim specijalitetima, lokalnim
proizvodima i ponudi vina, u čemu Hrvatska ne zaostaje za europskom konkurencijom, a tu su i Heritage hoteli, koji moraju
biti smješteni u nekoj povijesnoj zgradi,
primjerice, u dvorcu ili starinskoj kući na
seoskom gospodarstvu, gdje će gost dožimanager 80/15 | 05/2010
21
GOSPODARSTVO
DUGOVI U HRVATSKOJ KOŠARCI
Preuzimanje Cibone od strane sponzora?
Dug. Dug i mračan tunel, iz kojeg se ne
nazire niti tračak svjetla. Prethodna rečenica komotno može okarakterizirati
stanje u hrvatskoj košarci. Financijska
situacija nekad najjačih klubova je očajna, dugovi su preveliki, a ruku spasa ne
nudi nitko. Kao ruku pod ruku s očajnim
financijama nema niti prevelikih rezultata, a svaki minimalan uspjeh tretira se
kao postignuće godine. Postoji li izlaz
ili će nekadašnji europski div koji je
osvajao europske kupove i punio gostujuće dvorane pasti u dubok ponor?
Stanje u Ciboni
Svakom malo većem „fanu“ hrvatske košarke sasvim je jasno da je situacija u kojoj se
nalaze ponajbolji klubovi (Cibona, Zadar,
Split, Zagreb...) alarmantna. Naime, klubovi su „dužni kao Grčka“, igrači se ne
isplaćuju, dolazi do nezadovoljstva, pa naposljetku do stvaranja „loše kemije“ unutar ekipe koja podupire loše rezultate. Nakon revizije košarkaškog kluba Cibona
ustanovljeno je da klub duguje
55.035.297,50 kuna. Ovo je iznos koji je
dobiven zaključno sa 31. prosinca 2009.
godine tako da je tekući dug narastao još
i više, a neke su špekulacije da dug sada
iznosi oko 64 milijuna kuna. Od ovog duga
polovica je dug po bilanci iz 2009. godine,
dok drugi dio čini kredit od gotovo 22 milijuna kuna od Zagrebačke banke i oko devet milijuna kuna odlazi na sudske sporove, bez kamata. Ovih dana zaposlenici, od
KK Cibona, Gordon Nenaddugi
22
manager 80/15 | 05/2010
spremačica, ekonomista, fizioterapeuta,
tajnica do pravnika, traže da im se isplate
barem dvije od četiri neisplaćene plaće.
Članovi radne zajednice potpisali su peticiju i ultimativno poručili vodstvu kluba i
članovima Upravnog odbora da ako nisu u
stanju voditi klub i pribaviti novac potreban za isplate, moraju odstupiti. Ukupna
vrijednost KK Cibona trenutno iznosi oko
49 milijuna kuna, no kako je poznato Cibonina lokacija vrlo je atraktivna. Poslovni
prostor sastoji se od čak 32 lokala, parkirališta i dvorane, koja nije formalno u vlasništvu KK Cibone, ali ju korisnici iznajmljuju preko nje. Potrebno je također istaknuti i kako svaki mjesec Cibona za preživljavanje iziskuje dva milijuna kuna, pa tako svakim novim mjesecom i njeni dugovi
rastu za upravo taj iznos.
U slučaju da Agrokor
preuzme klub, Cibona i
Zagreb spojili bi se u jedan
klub. Tada bi Cibona bila A
momčad, a Zagreb
rasadnik mladih igrača.
Atlantic grupa – potencijalna
slamka spasa
Razmotrivši situaciju u kojoj se Cibona nalazi, te potencijalne oportunitetne mogućnosti, u pomoć je priskočila Atlantic grupa
na čelu s predsjednikom uprave Emilom Tedeschijem. Plan je bio da se Cibona pobrine za ovosezonske dugove, a da će Atlantic grupa preuzeti klub i riješiti ovogodišnje ugovore igrača i trenera. Predsjednik
Cibone Ivo Jelušić kroz medije je na obostrano zadovoljstvo obiju stranaka likovao
na mogući dogovor. Ipak od sklapanja
ugovora nije se dogodilo apsolutno ništa.
Naime, u prostorije Atlantic grupe, nekoliko dana nakon medijskih špekulacija, stigao je dopis iz Cibone na koji je svoj potpis stavio Andrija Knego. U dopisu je bila
sastavljena kompletna koncepcija i uvjeti
uz koje će Cibona pristati na sklapanje
KK Cibona, Marko Tomas
ugovora s Atlantic grupom. Izmjenjene
stavke u ugovoru nisu se nimalo dopale
predsjedniku uprave Atlantic grupe pa je
tako došlo i do prekida pregovora. Iz
Atlantic grupe plasirana je izjava u medije
da je dopis, koji je stigao iz Cibone, sličio
na nešto što bi sastavilo desetogodišnje
dijete, te da Cibona nije na poziciji da može postavljati uvjete. Ivo Jelušić je odmah
nakon prekida pregovora predao ostavku
obrazloživši da je razlog ostavke upravo
prekid pregovora.
Agrokor se uključio u priču
Oko Draženova doma se naveliko priča da
sada, kada je posao s Atlantic grupom propao, a Jelušić rekao „zbogom“, u priču ulazi Agrokor koji je sve do sada „s visine“ promatrao kako Cibona sve dublje i dublje klizi
u provaliju. No, odlaskom Jelušića otvorio
se prostor za njih i spremni su, prema nekim informacijama, zajedno s Gradom preuzeti brigu oko aktualnog prvaka Hrvatske. U
tom bi se slučaju Cibona i Zagreb spojili u
jedan klub, s tim da bi Cibona bila A momčad, a Zagreb rasadnik mladih igrača. Koliko je u ovome svemu istine, pokazati će vrijeme, ali bilo koja od zadnjih dana spominjanih opcija spašavanja Cibone dobro bi
došla. Vukovi trebaju hitnu pomoć i jasnu
viziju, provalija je jako blizu, a potrebna je
jaka i čvrsta kočnica.
Tomislav ŠTULEC
GOSPODARSTVO
manager 80/15 | 05/2010
23
GOSPODARSTVO
GRADNJA NUKLEARNIH ELEKTRANA U JAPANU
Japan povećava kapacitet „nuklearki“
Japan, zemlja siromašna prirodnim izvorima, ali bogata radnom snagom, odlučila je izgraditi 14 nuklearnih elektrana
kako bi smanjila svoju ovisnost o drugim zemljama u podmirivanju svojih potreba za električnom energijom.
Plan za izgradnju 14 nuklearnih elektrana
predviđen je za 20 godina. Japan želi smanjiti svoju ovisnost o drugim zemljama u
podmirivanju svojih potreba u što većoj
mjeri i što je prije moguće. U lipnju 2010.
godine očekuje se priopćenje Japana hoće
li te planove o gradnji nuklearnih elektrana ubrzati ili neće, ali Japan je zemlja
iznimne radne snage i možemo u svemu
tome očekivati ubrzan rast izgradnje njihovih elektrana.
trećine potreba za električnom energijom
oslanja se na nuklearnu energiju koja se
proizvodi u 53 nuklearne elektrane, ali ni
to nije dovoljno za podmirenje svih potreba. Po veličini je drugo gospodarstvo svijeta, koje želi udvostručiti svoje zalihe goriva. Udio opskrbe vlastitom električnom
energijom iznosi 18 posto te još 38 posto
koja se proizvodi u vladinim i korporativnim udjelima u inozemstvu, a vlada Japana želi povećati udio vlastitih resursa u
opskrbi električnom energijom. Da bi taj
postotak udvostručila na 70 posto, Japanska vlada ima u cilju do 2020. godine sagraditi osam nuklearnih elektrani, te najmanje šest nuklearki do 2030. godine. Također žele financirati kompanije koje su
zainteresirane za rad na projektima nuklearnih elektrana u inozemstvu.
Opskrba vlastitim resursima
Japan je zemlja koja posjeduje relativno
oskudne prirodne resurse. Za podmirivanje
Prednosti i nedostaci
Nuklearne elektrane posjeduju svoje pozi-
tivne i negativne strane. Kad gledamo Japansko gospodarstvo, cilj je izgraditi nuklearne elektrane da bi se smanjila ovisnost o drugim zemljama u podmirivanju
svojih potreba za električnom energijom te
smanjenje troškova nabave električne
energije iz inozemstva. No, nuklearne elektrane onečišćuju okoliš i štetno djeluju na
njega, ali i na ljude koji žive u toj okolini,
stoga njihova izgradnja znači ne brigu za
vlastiti okoliš. Nuklearna elektrana stvara
prednost jednom gospodarstvu, ali nedostatak cijelom svijetu.
Kristina JURKOVIĆ
„DOING BUSINESS 2010“
Izvještaj koji nam ukazuje na potrebe za promjenama
Prema godišnjem izvještaju Svjetske
banke „Doing business 2010“, Hrvatska
se po ukupnoj lakoći poslovanja od 183
zemlje svijeta uključene u istraživanje
nalazi tek na 103. mjestu. U istoj kategoriji, na prvom se mjestu nalazi Singapur, a ispred Hrvatske su i Slovačka na
42., Mađarska na 47., Češka na 74. i Albanija na 82. mjestu.
U kategoriji „pokretanje posla“, Hrvatska
je rangirana kao 101. zemlja svijeta. Za
pokretanje posla potrebno je sedam procedura, odnosno 22 dana, uz trošak od 8,4
posto nacionalnog dohotka po stanovniku.
Najlošiji plasman ostvaren je u kategorijama „zapošljavanje radnika“ (163. mjesto),
„građevinske dozvole“ (144. mjesto) i „zaštita investitora“ (132. mjesto). Na najlošijoj poziciji upravo u kategoriji „Zapošljavanje radnika“ Hrvatska se nalazi zbog rigidnih zakona i troškova zapošljavanja i
otpuštanja radne snage. Za dobivanje građevinske dozvole prosječno je potrebno
24
manager 80/15 | 05/2010
proći kroz 14 procedura u trajanju 420 dana. U kategoriji „zaštita investitora“ zamjera se relativno niska pouzdanost direktora i nedovoljna zaštita prava investitora.
Pri registraciji vlasništva potrebno je izvršiti pet procedura u trajanju od 104 dana,
što iziskuje troškove od oko 5 posto vrijednosti imovine. To su pokazatelji koji nas u
kategoriji „registracija vlasništva“ svrstavaju na 109. mjesto u svijetu. Na 96. mjestu Hrvatska se našla u kategoriji „trgovina u inozemstvu“. Za izvoz je potrebno sedam dokumenata i 20 dana uz trošak od
1.281 dolar po kontejneru, dok je za uvoz
potrebno osam dokumenata, 16 dana i
1.141 dolar po kontejneru. Bolji „ranking“
Hrvatska je ostvarila u kategorijama „zatvaranje posla“ (82. mjesto), „provođenje
ugovora“ (45. mjesto) i „plaćanje poreza“
(39. mjesto). Za likvidaciju poduzeća potrebno je 3,1 godina, a troškovi su oko 15
posto vrijednosti imovine. Za prisilno provođenje ugovora potrebno je proći 38 procedura u trajanju od 561 dan, a troškovi
suda iznose 13,8 posto od potraživanja.
Tijekom godine potrebno je izvršiti 17 plaćanja, što tijekom godine iziskuje 196 sati, a ukupni porez na profit je 32,5 posto.
Marko KRAJNOVIĆ
GOSPODARSTVO
GOLDMAN SACHS I GRČKI DUGOVI
Grčki dužnički teret na leđima Eurozone, ali i MMF-a
Dvije recesijske bojišnice financijskog
sektora otvorene su nakon dugotrajnog
previranja. Dužnička kriza Grčku je dovela na rub moratorija zbog javnog duga
koji izmiče kontroli. Istovremeno, Goldman Sachs pokušava svoje saslušanje
pred Kongresom SAD-a pretvoriti iz građanske optužbe za prijevaru, u javno lobiranje države kao vjerovnika za novo
zaduženje privatnog financijskog sektora, odnosno potvrđivanje novog zakona
o financijskoj reformi koji je u procesu
izglasavanja pred Senatom. Dok se jedni
bore za izlazak iz vječnih dugova, drugi
se bore za popuštanje javne regulacije
pred daljnjim zaduživanjima. Iako je riječ o problemima koji imaju povijest,
rješavanje oba problema je otpočeto,
slučajno ili ne, na isti dan, 28. travnja.
Grčki javni dug je po statistikama u 2009.
iznosio 113,40% i predviđa se da bi u
2010. trebao doseći razinu preko 120%,
Proračunski deficit koljevke zapadne civilizacije iznosio je 12,4% u 2009. Međutim
to su sve fiskalni problemi za koje je Grčka
postala sinonim, posebice nakon pridruživanja Europskoj ekonomskoj zajednici
1981. Od tada je Grčka neprestano na udarima kritika monetarnih vlasti Europske
unije, moglo bi se reći da su 'Pedro koji visi' za sve nevolje koje pogode eurozonu i
njene monetarne institucije. EU se dugo
morao nositi sa problemima grčkog proračunskog deficita koji je uzrokovao turbulencije na stabilnost eura, no u zadnjim
danima travnja ove godine, financijski balon Europske monetarne unije je počeo
propuštati. Javni dug i proračunski deficit
obilno premašuju dozvoljene razine i intervencija Europske središnje banke je postala nužan uvjet. Angela Merkel i Jean
Claude Trichet prvi su reagirali na probleme grčke koji su isplivali. Merkel je pozvala na reakciju, a Trichet je dao smjerokaz.
U prvom koraku je obećan grčkoj pomoć
međunarodnom garancijom za grčke 10-ogodišnje državne obveznice. Njemačka, koja nalazi i pruža temeljno uporište svojoj
ekonomiji upravo u Europskoj Uniji, logički je prvi i dominantan akter koji će reagirati na nestabilnosti u monetarnom okruženju iz kojeg crpi veliki dio svoje nacio-
nalne gospodarske stabilnosti.
MMF ušao na teren Eurozone
Međutim, iako je riječ o krizi zatvorenog
društva zemalja koje inače kotiraju kao razvijene, i time stabilne, Međunarodni monetarni fond kao faktor globalne monetarne stabilnosti prepoznao je fiskalne probleme Grčke. MMF je u roku od 2 dana zaključio kreditni ugovor u trajanju od deset
godina, koji će samo u prvoj godini ugovora iznositi 27 milijarde eura, i time obavezati Grčku na korekcije ekonomske politike, odnosno 'drastične proračunske rezove'
kako je iskomentirao grčki ministar financija Papaconstantinou. Moglo bi se reći da
je MMF dobio priliku da svojim kreditnim
instrumentima, kojima inače 'ispravlja krive rijeke' u ekonomskim politikama nesta-
EU se dugo morao nositi sa
problemima grčkog proračunskog deficita koji je
uzrokovao turbulencije na
stabilnost eura, no u zadnjim danima travnja ove
godine, financijski balon Europske monetarne unije je
počeo propuštati.
bilnih zemalja, uplete svoje prste u ono
što je inače bio ekskluzivno problem Europske Unije i europskih monetarnih institucija. Dužnički problemi Grčke otvorili su
cijeli niz pitanja oko kreditne stabilnosti
mediteranskih zemalja Europske unije, točnije Portugala, Španjolske kojima je brzom
reakcijom Standard & Poor drastičnim rezom spustila kreditni rejting, kao i Grčkoj,
za 2-3 razreda. Kako bi se zaustavilo daljnje preljevanje dužničke krize na druge zemlje eurozone i urušavanje samih temelja
EU-a, Grčka je morala prihvatiti zajednički
kreditni 'bailout' Europske Unije i MMF-a u
iznosu od 120 milijardi eura. Posljedica rušenja kreditnog rejtinga kao i rasplet oko
Grčke odmah je nastala u energetskom sektoru Španjolske. Ministar industrije Miguel
Sebastiana u dogovoru sa premijerom Zapaterom, otkazivao je 18 milijardi eura vrijednu investiciju grupacije T-Solar Global
SA u razvoj energetskog sektora.
Optužnica za bankare u vrijeme
izglasavanja financijske reforme
Grčke javne vlasti ubrzo su doživjele otvorene kritike vlastitog naroda putem medija koji nisu štedjeli riječi kako bi opisali
nevolje koje ih očekuju fiskalnim rezovima
i redirekcijama pod dirigentskom palicom
MMF-a. Javna vlast europskih, mediteranskih, zemalja morale su priznati kapitulaciju i financijsku nemoć pred nadnacionalnim bankarskim institucijama, istovremeno dok privatni bankarski sektor u SAD-u
javno opovrgava svoju krivicu za globalnu
recesiju urušavanjem financiranja sekundarnih hipoteka. Čelni ljudi Goldman Sachsa našli su se u optuženičkoj klupi pred
Kongresom, i predvođeni Lloydom Blankfeinom, CEO-om banke, izrekli 'not guilty'.
Najteža optužba građanske tužbe tvrdila je
da su direktori Goldman Sachsa ciljano
prodavali nesofisticiranim klijentima sofisticirane financijske module i stvarali profit banke na taj način. Nitko iz Goldman
Sachsa nije smatrao da je pogriješio ni u
jednom trenu, budući da nisu smatrali da
je riječ o prevari već o postizanju poslovnih rezultata i pružanju novih usluga klijentima. Sve se to odvija u vrijeme kada je
pred Senatom na izglasavanju zakon o financijskoj reformi koji odbijaju republikanci, a demokrati guraju na izglasavanje.
Nikola TOMIĆ
manager 80/15 | 05/2010
25
GOSPODARSTVO
VULKAN STVORIO NEVIĐENI KAOS
Aviokompanije zbrajaju gubitke u milijunima
Međunarodna udruga zračnih prijevoznika IATA prognozirala je da su ukupni gubici tvrtki povezanih s krizom koju je
uzrokovao oblak vulkanskog dima dosegnuli čak dvije milijarde dolara. Prosječni dnevni gubitci procjenjeni su na oko
200 milijuna dolara.
Priroda kao glavni kontrolor leta
Oblak vulkanskog dima koji je prošao cijelu Europu prouzrokovao je veći kaos i kolaps u zračnom prometu nego teroristički
napadi u rujnu 2001. godine. Aviokompanije su osim direktnih gubitaka zbog otkazivanja letova suočene i sa dodatnim troškovima u vidu pružanja brojnih usluga putnicima na aerodromima, kao i osiguravanje
smještaja onima koji nisu u mogućnosti na
neki drugi način stići na svoje odredište.
Procjenjuje se da je ovom krizom zahvaćeno čak 29 posto svjetskog zračnog prometa, te da je dnevno oko 1,2 milijuna putnika bilo prisiljeno odgoditit let.
Samo Dubrovnik zbog vulkana
izgubio deset milijuna kuna
Kolaps u zračnom prometu dodatno je otežao već i ovako poprilično loše stanje u
Croatia Airlinesu, a gubitke je pretrpio i
hrvatski turizam. Jedan od najpogođenijih
gradova sigurno je i Dubrovnik, čiji je gradonačelnik Andro Vlahušić izjavio da gubici sežu čak do deset milijuna kuna. Veliki
problem Dubrovnika je poprilična izoliranost, te je ovisnost o zračnoj luci poprilično velika. Zbog erupcije vulkana, dubrovačka Zračna luka izgubila je 120 najavljenih slijetanja i oko 10.000 putnika. Većina
otkazanih letova bila je usmjerena sa sjevera i zapada Europe, a Zračna luka procjenjuje gubitke na oko 1,5 milijuna kuna.
Predstavnici jadranskih luksuznih hotela
zbog otkazanih kongresa pretrpili su štetu
od oko 150 000 eura. Gradonačelnik je dodao kako je nužno što prije završiti autocestu do Ploča, a sa brodarskim kompanijima dogovoriti da svoje brodove ponovno
usmjere prema Dubrovniku. No, kolika će
biti korist i zarada od usmjerenih gostiju
ako će trgovine opet biti zatvorene, a plaćanje moguće samo u kunama koje gosti
zbog manjka mjenjačnica ne mogu kupiti?
Marko LUKAČEVIĆ
Veliki problem Dubrovnika
je poprilična izoliranost te
je ovisnost o zračnoj luci
poprilično velika.
GRADI SE I U KRIZI
Viadukt počinje radove vrijedne više od 42 milijuna eura
Sklapanjem novog vrijednog posla u susjednoj Bosni i Hercegovini, Viadukt bi
sa tvrtkom Hering iz Širokog Brijega
kroz slijedećih 18 mjeseci trebao napraviti novu dionicu autoceste ne dijelu koridora Vc.
Uskoro se očekuju novi natječaji
Predsjednik uprave Viadukta Joško Mikulić
potvrdio je da je u Sarajevu s ravnateljem
Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine Eldarom Trhuljem potpisao ugovor o gradnji nove dionice autoceste na
Ministar transporta BiH
potvrdio je kako za gradnju
autoceste na koridoru Vc
već imaju na raspolaganju
kreditna sredstva od 500
milijuna eura.
26
manager 80/15 | 05/2010
dijelu koridora Vc koji prolazi kroz Bosnu i
Hercegovinu. Nova dionica autoceste dugačka je 9,35 kilometara i čini nastavak
četrdeset kilometara do sada dovršenog
dijela autoceste od Sarajeva do Kaknja.
Novi pravac autoceste proteže se u smjeru
Zenice. Osim izgradnje autoceste izvođači
radova obvezali su se na izgradnju 9,5 kilometara alternativne ceste, kao i na rekonstrukciju postojeće mreže lokalnih cesta i izgradnju naplatnih kućica. Premijer
Federacije BiH, Mustafa Mujezinović, vjeruje kako će se uskoro otvoriti serija radova i na drugim dionicama autoceste, te se
nada kako će ti radovi potaknuti oporavak
gospodarstva BiH. Ministar transporta BiH
potvrdio je kako za gradnju autoceste na
koridoru Vc već imaju na raspolaganju kreditna sredstva od 500 milijuna eura. Ta
kreditna sredstva dobivena su od Europske
banke za razvoj, Europske investicijske
banke i Kuvajtskog fonda za razvoj. Sredstva se procjenjuju dostatnim za gradnju
65 km autoceste, te se uskoro očekuje raspisivanje natječaja za gradnju tri nove dionice. Do 2013. godine planira se dovršetak dionica za koje imaju osigurana sredstva, te bi do tada trebalo biti izgrađeno
120 km autoceste na koridoru Vc čija je
ukupna dužina oko 330 km. Ostatak bi trebao biti građen po načelu javno-privatnog
partnerstva.
Marko LUKAČEVIĆ
GOSPODARSTVO
QUANTUM 21NET
Revolucija korporativnih vrednota
Richard Barrett
Richard Barrett, osnivač Spiritual Unfoldment Society pri Svjetskoj banci, ugledni
svjetski predavač i autor tekstova na temu
osobne transformacije i transformacije poduzeća. Organizator je kongresa Ethics and
Spiritual Values and the Promotion of Environmentally Sustainable Development u
Washingtonu. Član je World Business Academy.
Vjerujem da sustav vrednota zapadnjačke civilizacije uništava Zemlju i osuđuje stotine milijuna ljudi na siromaštvo. Živimo u svijetu u kojem se okoliš smatra gospodarskim resursom kojeg treba
opljačkati i odbaciti, svijetu u kojem biološke vrste odumiru brže
nego ikada ranije u povijesti ljudskoga roda, u kojem se razlika
između bogatih i siromašnih stalno povećava, u kojem se svako
dogovaranje temelji na pitanju: "Što ja time dobivam?"
Unatoč navedenim činjenicama, moja je prognoza za čovječanstvo ispunjena nadom. Ta se nadanja temelje na vjerovanju kako
nova svijest polako sazrijeva u umovima ljudi diljem svijeta stvarajući tako tihu revoluciju, mnogo značajniju od reformacije. Ta
će revolucija promijeniti zapadnu civilizaciju i ublažiti moć bogate elite u političkom i poslovnom svijetu. Govorim o revoluciji
vrednota.
Proces mijenjanja vrednota naziva se transformacija. Često mu
prethodi kriza i obično je veoma stresan i naporan. U društvenom
kontekstu može uzrokovati nasilje; u organizacijskom kontekstu
može ugroziti preživljavanje; za pojedinca on može biti emotivno bolan. Nasilje i
bolne krize često
uzrokuju transformacijski odgovor pa sama kriza tako postaje sila promjene. Kriza stvara motivacijsku energiju za promjenu vrednota koje
zatim stvaraju drugačiji i bolji svijet.
Evolucija svijesti
Pravu vrijednost izučavanja povijesti ne
treba tražiti u takozvanim povijesnim
događajima. Povijesni događaji tek su simbolički prikazi nečeg
mnogo važnijeg: otisaka koje je evolucija ljudske svijesti ostavila svijetu. U pozadini svakog povijesnog događaja nastanak je
novih društvenih vrijednosti. Osvrnimo se na blisku povijest.
Francuska i ruska revolucija pojavile su se zbog nepravde prema
običnom puku koja je postala toliko nepodnošljiva da su pojedinci, jedan po jedan, počeli prihvaćati vrijednosti slobode i jednakosti. Kako je sve više ljudi prihvaćalo novu svijest tako je postepeno rasla i kritična masa da bi se u jednom trenutku dogodila
provala novih vrednota. Kada se povijest promatra na ovaj način,
jasno se uočavaju nove vrednote koje predstavljaju pomak u evoluciji ljudske svijesti.
Sve do kraja 18. st. zemljama su upravljali kraljevi i kraljice. Autokracija je do današnjih dana gotovo nestala iz naših sustava
upravljanja. Živimo u vrijeme demokracije i ljudskih prava u kojima se sloboda, jednakost i pravda sve više šire. Posvuda, osim u
poslovanju. Poslovni je svijet ostao posljednje utočište pojedinaca koji svoje osobne strahove žele nadvladati pohlepom. U poslovnom svijetu, niti u ključnim institucijama našega društva, demokracije jednostavno ne postoji. Poslovni lideri i javni službenici još se uvijek ponašaju poput tiranskih vladara. Pa ipak, vjerujem da je kraj tiranije sve bliži. Kao što kraljevi i kraljice nisu
mogli zaustaviti demokratski pokret prije dvjesto i tristo godina,
tako ni poslovni svijet neće moći zaustaviti opisane promjene.
Štoviše, vjerujem da će se sve to dogoditi veoma brzo, u sljedećih pedesetak godina. Zašto to tvrdim? Zbog toga jer su demokratski pokret i promjena vrednota sa "Što ja ovime dobivam?" na
"Što je najbolje za svih?" sila koju je teško zaustaviti.
Peter Russell u svojoj knjizi The Global Brain naglašava da se evolucija svijesti događa već tisućljećima:
"Velikim praskom nastala je prvobitna energija iz koje se zatim
razvio novi životni poredak - materija. Iz materije su nastali organizmi, a iz živih organizama se zatim razvila samorefleksivna
svijest. Pojavom samorefleksivne svijesti težište evolucije je pomaknuto sa fiziološkog razvoja na svjesnost koja je tako postala
predvodnica evolucije. Unutarnja revolucija svijesti posebna je
faza evolucije kroz koju trenutno prolazimo."
manager 80/15 | 05/2010
27
GOSPODARSTVO
Bowling
jedan od
najpopularnijih
sportova na svijetu!
City bowling ima:
• 14 profesionalnih staza
• 2 dječje staze
• Disco bowling,
petkom i subotom iza 20 sati
• Stolove za biljar,
video igre i sl.
• Pro shop
28
manager 80/15 | 05/2010
WEST GATE SHOPPING CENTAR
www.citybowling.hr
tel 4111 100, fax 4111 100
FAKULTET
Poštovani kolege,
profesori i svi koji nas
rado čitate,
Pred Vama je 80.izdanje
studentskog poslovnog
lista Manager. Semestar
se bliži kraju stoga se nadam da ste zadovoljni
svojim uspjehom i
Ana LAKIĆ
da ćete imati duge
Urednica rubrike Fakultet
i mirne ljetne praznike. Proteklu akademsku godinu obilježila je recesija, no studentske udruge su
se pobrinule da ju vi ne osjetite na svojoj
koži. Tijekom godine ste mogli poraditi
na svom životopisu, volontirati, izrađivati poslovni plan, udomiti stranog studenta, tulumariti ili pisati za studentski list.
Stoga, poštovane kolegice i kolege( HSA
i Manager, Aiesec, eSTUDENT, TIM, FK,
Oikos) čestitam vam na kvalitetno obavljenom poslu! U ovom broju u rubrici fakultet pročitajte o nedavno održanim Danima Europske Unije čije otvaranje je
uveličao predsjenik Ivo Josipović. Saznajte kako se pridružiti radio Studentu
ili košarkašicama EFZG-a. Donosimo vam
i informacije o diplomskom studiju na
ekonomskom fakultetu, o mogućnostima
koje vam pruža e-learning te pogodnostima koje dobavate uporabom intraneta.
Na poslijetku saznajte što to znači “više
od studiranja”, odnosno kako provesti
tjedan dana u Švedskoj uz minimalne
troškove. Do idućeg broja, ostanite mi
vrijedni i pametni, prođite ispite, ludo to
jest kvalitetno provedite ljeto(samo smo
jednom studenti!) i pridružite nam se
sljedeće akademske godine.
Lijep pozdrav
Ana LAKIĆ
Urednica rubrike Fakultet
VIJESTI SA SVEUČILIŠTA
Radionica "High-Dimensional
Data Analysis in Economics"
om fakultetu
19. i 20. ožujka 2010. godine na Ekonomsk
vom ''Hig hnazi
pod
a
onic
radi
je
u Zagr ebu održ ana
s''. Radionicu su
Dimensional Data Analysis in Economic
ltet Sveu čiliš ta u
zaje dnič ki orga nizir ali Ekon oms ki faku
Inozemni i domaći
Zagrebu i Humboldt-Universität iz Berlina.
i doktorskih studija te
znanstvenici, studenti poslijediplomskih
dana upoznali su se
stručnjaci iz financijske prakse tijekom dva
područja financija i
s najnovijim rezultatima istraživanja iz
kvantitativnih metoda.
a, i to znanstvenika
Na radionici je sudjelovalo oko 80 polaznik
a, te predstavnika
sa srodnih fakulteta svih hrvatskih sveučilišt
tska narodna
različitih institucija i firmi kao što su Hrva
e Hrva tske ,
bank a, Mini star stvo fina ncij a Repu blik
uravajuća
Ekonomski institut u Zagrebu, banke, osig
društva i dr.
Ivana JAMBREKOVIĆ
AUF potpora za PCSI projekte
Europ u
Regio nalni ured AUF- a za Sredn ju i Istoč nu
nje
surad
kte
proje
raspisao je natječaj za multilateralne
–
inter
ue
PCSI – Proje ts de coop érati on scien tifiq
stven e
unive rsita ires (Međ usve učili šni proje kti znan
ja i
živan
istra
nja,
zova
surad nje) u podr učju obra
n
jenje
nami
je
sveu čiliš nog upra vljan ja. Prog ram
,
icima
nastavnicima, istraživačima, mladim znanstven
Hrvatska
čelnicima sveučilišta i administrativnom osoblju.
Juga.
lja
zema
ni
u ovom programu pripada skupi
Rok za prijavu: 15. lipnja 2010. godine.
Ivana JAMBREKOVIĆ
e ekonometrije
Škola primjenjen
j
i ra ču na ln i te ča
n ka o pr ak ti čn
ra
zi
ja
ni
uč
ga
dr
or
po
je
s
Prog ra m
ru čn ja ci m a
i
na m ij en je n st
IT -a , ek on om ije
ek on om et ri je
os ig ur an ja , RE
a,
ne
št
ži
se
tr
an
h
pl
ki
fi na nc ijs
a. Nastavni
e
skim istraživačim
u pozadini svak
općenito akadem
rm
atičke fo ule
em
at
ne
m
al
rm
na
fo
a
ir
na
tr
koncen
jene) niti
nužne biti objašn
di ne
tehnike (iako će
na la zi iz a po je
se
ic iju ko ja
tu
in
si i
ak
na
pr
ć
u
ve
t
,
do ka ze
u važnos
ov
ih
nj
na
e,
ik
rt
tehn
avač je Dr. Robe
ekonometrijske
ftveru. Gost pred
so
s
ew
Vi
Eu
nu
D.
primje
Lewis College, SA
IĆ
J. Sonora s Fort
Ivana JAMBREKOV
Internetska mreža Mozgalo spaja
hrvatske kreativce
Mozgalo je internetska mreža koja na jednom
rojec okuplja studente, znanstvenike, gospodarstvenike i ostale kreativce, te im umrežavanjem
omogućuje lakšu suradnju i razmjenu ideja. Beta
verzija prvog hrvatskog think tanka puštena je u
cijelog
rad 21.4. – na Svjetski dan kreativnosti i inovativnosti. Iza
e
vrijem
Za
.
MRAK
–
projekta stoji Mreža za razvoj i kreativnost
nakon
a
,
svima
je
beta verzije prijava na mrežu omogućena
moguć
prestanka beta testiranja ulazak u mrežu Mozgala biti će
acije
inform
Sve
va.
jedino uz prepo ruku posto jećih člano
a
dostu pne roje www. mozg alo.ne t. Stude ntska udrug
samo
a
lo,
Mozga
eSTUDENT jedan je od partnera projekta
učlanjenje u Mozgalo je dobar uvod u studentski
project Brain Gain koji kreće s radom početkom
rujna.
Vedran OBADIĆ
manager 80/15 | 05/2010
29
FAKULTET
DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Što i kako nakon završenog preddiplomskog
sveučilišnog studija?
Studenti sadašnje treće godine su referendumom odlučili unijeti promjenu u
svoje studiranje. Osim promjena u rasporedu predmeta po godinama, glavna
promjena se odnosi na izbor smjerova
koji je prebačen na prvu godinu diplomskog studija, odnosno popularno zvanu
"petu godinu". Još uvijek nisu definirani uvjeti upisa za već spomenute studente sadašnje treće godine koji će ga
upisati u akademskoj godini 2011.
/2012, no pokušat ćemo vam prikazati
pod kakvim su se uvjetima upisali studenti u tekućoj akademskoj godini
2009./2010.
Diplomski sveučilišni studij
Diplomski sveučilišni studij “Poslovne ekonomije” i “Ekonomije” traje jednu akademsku godinu (2 semestra), a mogu ga upisati samo oni studenti koji imaju završen
preddiplomski sveučilišni studij. Prilikom
upisa na diplomski sveučilišni studij “Poslovne ekonomije” studenti imaju mogućnost birati između studijskih smjerova:
Analiza i poslovno planiranje, Financije,
Marketing, Menadžment, Menadžerska informatika, Računovodstvo i revizija, Trgovina ili Turizam, a upisom na diplomski
sveučilišni studij "Ekonomije" studenti
izabiru smjer Ekonomija. Završetkom diplomskog sveučilišnog studija student
Studenti koji upisuju
diplomski sveučilišni studij
"Poslovne ekonomije"
mogu birati jedan od osam
već postojećih smjerova po
starom programu, a
studenti koji upisuju
diplomski sveučilišni studij
"Ekonomije" imaju na
raspolaganju smjer
Ekonomije.
30
manager 80/15 | 05/2010
Nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija, student
može upisati poslijediplomski specijalistički ili
poslijediplomski sveučilišni studij.
stječe ukupno 60 ECTS bodova te akademski naziv magistar ekonomije odnosno magistra ekonomije uz naznaku struke (kratica oba naziva je mag.oec.). Nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija, student može upisati poslijediplomski specijalistički ili poslijediplomski sveučilišni
studij.
stupak rangiranja kandidata. Planom upisa
na diplomski sveučilišni studij utvrđen je
broj studenata koji se mogao upisati na
pojedini smjer: Analiza i poslovno planiranje (80), Financije (200), Marketing (150),
Menadžerska informatika (80), Menadžment (150), Računovodstvo i revizija
(150), Trgovina (150), Turizam (80) i Ekonomija (80).
Uvjeti za upis
Uvjeti za upis na diplomski sveučilišni studij utvrđeni su odlukama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Statutom Sveučilišta u Zagrebu te
Statutom i odlukama Ekonomskog fakulteta - Zagreb, a temelje se na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Osnovni uvjeti za ostvarivanje općeg prava
natjecanja kandidata za upis na diplomski
sveučilišni studij u akademskoj godini
2009./2010. su bili: završen preddiplomski
sveučilišni studij, stečeno minimalno 180
ECTS bodova te provedena prijava za po-
Postupak i rokovi prijave
Prijava kandidata za postupak rangiranja,
po kojem se natječu za upis na diplomski
sveučilišni studij, odvijala se na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pod jednakim
uvjetima za sve studije odnosno studijske
smjerove i sastojala se od dva dijela. Prvi
dio odnosio se na pretprijavu putem Internetskog obrasca u koji kandidati morali
upisati sve podatke relevantne za prijavu,
a nalazio se na službenoj Internetskoj
stranici Fakulteta. Drugi dio odnosio se na
podnošenje svih potrebnih dokumenata na
FAKULTET
Kandidati koji u inicijalnoj
fazi rangiranja nisu
postigli zadovoljavajući
broj bodova za upis na
željeni studij odnosno
studijski smjer, mogli su
podnijeti zamolbu za
prijenos bodova na drugu
rang listu ukoliko je na toj
rang listi bilo slobodnih
mjesta.
samom Ekonomskom fakultetu prema rasporedu objavljenom na Oglasnoj ploči i Internetskim stranicama Fakulteta. Pretprijavu putem Internetskog obrasca te predaju dokumenata za konačnu prijavu kandidati su morali obaviti u razdoblju od 01. listopada do 16. listopada 2009.godine.
Ukoliko kandidat nije ispunio pretprijavu
putem internetskog obrasca odnosno nije
priložio sve dokumente, nije mogao biti
uvršten na rang listu po kojoj se natječe za
upis na studij!
dija stekao 180 ECTS bodova dužan je položiti sve ispite tzv. razlikovne godine kako bi stekao dodatnih 60 ECTS bodova.
Kandidat koji nema stečenih 240 ECTS bodova, a upisan je na diplomski sveučilišni
studij Ekonomskog fakulteta - Zagreb, ne
može pristupiti polaganju ispita iz niti jednog kolegija u okviru Nastavnog plana i
programa diplomskog sveučilišnog studija,
bez obzira na studij odnosno studijski
smjer, dok ne stekne ukupno 240 ECTS
bodova.
Objava rezultata inicijalnog rangiranja s
pregledom bodovanja objavljena je 20. listopada 2009. Prigovori na liste su se zaprimali sljedeća dva dana i nakon toga su
uslijedili upisi studenata. Po završetku
upisa studenata inicijalnog kruga rangiranja, objavljen je broj slobodnih mjesta i to
Studiranje u neznanju
Rangiranje kandidata
Postupak rangiranja se sastojao od dva dijela, a konačan rezultat postupka je činio
zbroj bodova kojeg su kandidati ostvarili
temeljem: vrednovanja uspjeha postignutog na preddiplomskom sveučilišnom studiju (najviše 500 bodova) i vrednovanja
ostvarenih ECTS bodova (najviše 240 bodova). Vrednovanje uspjeha postignutog
na preddiplomskom studiju provodio se na
način da se izračuna prosječna ocjena cjelokupnog studija i zaokruži na dvije decimale. Dobiveni se prosjek množio sa 100 i
dobio se broj bodova koji se koristio za
vrednovanje uspjeha postignutog na preddiplomskom sveučilišnom studiju. U izračun prosječne ocjene su ulazile ocjene iz
svih položenih ispita na preddiplomskom
studiju i ocjene iz seminarskih radova
(najviše jedan po godini studija). Ukoliko
je kandidat tijekom studija stekao više od
240 ECTS bodova, u vrednovanje uspjeha
postignutog na preddiplomskom sveučilišnom studiju kandidat ulazi s maksimalnih
240 ECTS bodova. Ukoliko je kandidat završetkom preddiplomskog sveučilišnog stu-
meti pojedinih diplomskih programa na
kojima će studenti svakog smjera ostvariti
minimalno 8 ECTS bodova te ostali izborni
predmeti koji će biti ponuđeni studentima
svih diplomskih programa. Kao izborne
predmete, studenti također mogu birati
obvezne predmete s drugih diplomskih studija u okviru Fakulteta. Studenti koji upisuju diplomski sveučilišni studij "Poslovne
ekonomije" mogu birati jedan od osam već
postojećih smjerova po starom programu,
a studenti koji upisuju diplomski sveučilišni studij "Ekonomije" imaju na raspolaganju smjer Ekonomije.
za one rang liste na kojima nije popunjen
broj studenata predviđen upisnom kvotom.
Kandidati koji u inicijalnoj fazi rangiranja
nisu postigli zadovoljavajući broj bodova
za upis na željeni studij odnosno studijski
smjer, mogli su podnijeti zamolbu za prijenos bodova na drugu rang listu ukoliko je
na toj rang listi bilo slobodnih mjesta. Nastava je za upisane studente započela 2.
studenog 2009. godine.
Nažalost, još uvijek nisu određeni uvjeti
upisa na diplomski sveučilišni studij za sadašnje studente četvrte godine koji će ga
upisati sljedeće akademske godine
2010./2011., a koji spadaju pod stari program studiranja. Detalji bi trebali biti
objavljeni u travnju 2010. godine na službenoj Internetskoj stranici Fakulteta. Iako
je donesen izmjenjen nastavni plan i program izglasan referendumom studenata, ni
za studente sadašnje treće godine ne postoje određeni uvjeti i načini upisa. Ne
preostaje nam dakle ništa drugo, nego čekati što će biti odlučeno.
Antonio PAVLEČIĆ
Što čeka studente sadašnje
treće godine?
Diplomski sveučilišni studij prema izmjenjenom Nastavnom planu i programu biti
će u cijelosti u primjeni od akademske godine 2011./2012, dakle za studente sadašnje treće godine. Svi diplomski programi
imaju pet obveznih predmeta smjera, diplomski rad, te adekvatnu ponudu izbornih
kolegija. Izborni predmeti svrstani su u
dvije skupine: specijalistički izborni predmanager 80/15 | 05/2010
31
FAKULTET
PREDSTAVLJAMO:
Priručnik za metodologiju istraživačkog rada
Svaki se student dodiplomske, diplomske i poslijediplomske razine zamislio
nad pitanjima kao što su „Što obraditi
kao temu seminarskog, diplomskog ili
magistarskog rada?“, „Kako doći do potrebne literature?“, „Kako prikupiti primarne podatke?“, „Kako grafički i tablično prikazati podatke?“, „Kako
ispravno izraditi popis korištene literature?“ Priručnik za metodologiju istraživačkog rada – Kako osmisliti, provesti
i opisati znanstveno i stručno istraživanje autorica prof. dr. sc. Ane Tkalac Verčič, doc. dr. sc. Dubravke Sinčić Ćorić i
prof. dr. sc. Nine Pološki Vokić, „kuharica“ je koja odgovara na ova i mnoga
druga pitanja s kojima se susreću studenti pri izradi znanstvenih i stručnih
radova u sklopu svojih studija.
U Priručniku su na studentima blizak način
te uz mnoštvo savjeta i primjera obrađene
teme kao što su: etika u istraživanju, proces potrage za literaturom, određenje područja, oblikovanje hipoteza, određenje
uzorka, metode prikupljanja podataka (od
istraživanja na temelju sekundarnih podataka i studije slučaja do ankete i intervjua), odabir i analiza podataka, prikazivanje rezultata istraživanja, jezik i stil pisanja, navođenje literature, tehničke upute
za pisanje rada, odabir mentora i usmena
obrana rada. U dodatku je opisano kako i
što napisati u kojem dijelu znanstvenog
odnosno stručnog rada (kako izraditi sadržaj, popis literature ili životopis; kako postaviti naslov; kako napisati uvod, teorijski okvir ili zaključak) te koje su osnovne
karakteristike i dijelovi različitih vrsta
znanstvenih i stručnih radova (seminarski
rad, kritički prikaz, diplomski rad, specijalistički poslijediplomski rad, magistarski
rad, doktorska disertacija, stručni članak,
znanstveni članak).
Grafičko oblikovanje Priručnika također ga
čini „kuharicom“. Crveni uskličnici označavaju savjete kojima vam autorice ukazuju
32
manager 80/15 | 05/2010
na zamke, potencijalne
greške i skraćuju proces
izrade rada. Svi su primjeri na crvenoj podlozi
kako biste ih odmah uočili. Dodatne informacije
obilježene su crnim slovom „i“. Dodaci (dijelovi
i vrste znanstvenih i
stručnih radova) su na
sivim stranicama kako
biste ih lagano pronašli.
Sve ovo čini Priručnik
preglednom zbirkom „recepata“ koja će vam biti
izvor mnogih rješenja tijekom studija, koju je
uputno imati u blizini
kao podsjetnik, te koja
mnogima od vas može
biti korisna i u budućnosti, na višim razinama
studija.
O autoricama
(iz Priručnika)
Ana i Dubravka su profesorica i docentica
na Katedri za marketing, a Nina je profesorica na Katedri za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Već više od desetljeća surađuju na različitim projektima i istraživanjima. Ukupno
predaju 21 kolegij na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Godišnje ih sluša oko 3000 studenata na različitim fakultetima i studijima. Objavile su više od 100 znanstvenih radova, koautorice
su nekoliko knjiga i puno putuju izlažući
na međunarodnim konferencijama. Ana,
Dubravka i Nina dijele pristup studentima,
nastavi i znanstvenom radu. Zajedno imaju četiri muža, petoro djece i jednu
mačku.
Nekoliko savjeta
iz Priručnika
• Pri odabiru teme rada koji izrađujete
odaberite temu o kojoj nešto znate, ali
koja je niša u nekom području odnosno
jedinstvena, „savladiva“ i zanimljiva vašem mentoru (odnosno područje koje
on/ona dobro poznaje).
• Informacije koje pronađete na internetu
obavezno provjerite prije nego što ih koristite u radu. Mnogi podaci i materijali
koje je moguće pronaći na internetu nisu točni i provjereni, odnosno nisu prošli recenzentske postupke.
• Iste podatke nikada ne prikazujte i tablično i grafički. Osim što ih je redundantno prikazivati na oba načina, uvijek
je jedan način svrsishodniji s obzirom na
same podatke.
• U popisu literature navode se samo izvori koji su čitani u izvorniku, a ne i sekundarni izvori (izvori o kojima se pročitalo u djelima drugih).
FAKULTET
HSA - DANI EUROPSKE UNIJE 2010
Borba protiv korupcije
Hrvatska studentska asocijacija ove je
godine po 11. put organizirala Dane Europske Unije koji će se održati 3. i 4.
svibnja u prostorima Ekonomskog fakulteta Zagreb. Ove smo godine, potaknuti
nedavnim i aktualnim događanjima u
Hrvatskoj, kao temu Dana Europske unije odabrali borbu protiv korupcije.
O Danima Europske Unije
Projekt pod nazivom Dani Europske Unije
je pokrenut na inicijativu članova Hrvatske
studentske asocijacije još davne 1999. godine s ciljem upoznavanja studenata i građana s načinom na koji funkcionira Europska Unija, kako bismo što spremniji postali dijelom te zajednice. Od tada Dani Europske Unije se tradicionalno održavaju prvi tjedan svibnja kao dio Europskog tjedna
u Republici Hrvatskoj, te je svečano otvorenje Dana Europske Unije ujedno i svečano otvorenje Europskog tjedna u Hrvatskoj, a prisustvuju mu brojni hrvatski gospodarstvenici, političari i profesori, predstavnici Vlade i ministarstava, diplomatski
zbor i drugi ugledni gosti. Projekt je u cijelosti osmišljen i organiziran isključivo od
strane studenata, te upravo zbog toga uživa dugogodišnju potporu Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija
Republike Hrvatske.
Dani Europske Unije 2010
Ovogodišnji Dani Europske Unije održali su
se 3. i 4. svibnja u prostorima Ekonomskog
fakulteta Zagreb s temom „Borba protiv
Nadamo se da su
ovogodišnja predavanja
bila poticaj svim
sudionicima da se uključe u
borbu protiv korupcije i na
taj način pomognu
poboljšanju društva u
cjelini.
korupcije“. Svečano otvorenje projekta započelo je
3. svibnja u 10 sati u Maloj vijećnici EFZG-a, a prisustvovali su mu mnogi
predstavnici vlasti i diplomatskog zbora, gospodin
Paul Vandoren, šef delegacije Europske komisije u
Hrvatskoj, gospodin Andrej Plenković, državni
tajnik za europske integracije i mnogi drugi
uglednici. Svojim dolaskom na otvorenje počastio nas je i predsjednik
Republike Hrvatske, gospodin Ivo Josipović. Nakon otvorenja slijedio je i
prigodni domjenak u KEFI.
Ove godine Dani Europske
Unije bili su zamišljeni
kao dvodnevna manifestacija u sklopu koje će zainteresirani studenti građani moći saznati
više o trenutno veoma aktualnom problemu u Hrvatskoj, korupciji. Svi zainteresirani studenti i građani su se za sudjelovanje
mogli prijaviti na info – pultu u auli fakulteta ili putem e-maila. U dvodnevnoj manifestaciji, sudionici su mogli poslušati
mnoga zanimljiva predavanja na temu korupcije. Neki od predavača ovogodišnjih
Dana Europske Unije su bili: Antun Zorislav
Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska, Nataša Đurović, zamjenica ravnatelja USKOK-a, profesori Velimir
Srića, Zdravko Petak i Luka Brkić, te veleposlanici Švedske i Italije u Republici Hrvatskoj. Po završetku projekta sudionicima
koji su skupili dovoljan broj dolazaka na
predavanja dodijelili smo potvrde o sudjelovanju u projektu, potpisane od strane državnog tajnika za europske integracije,
gospodina Plenkovića. Tako su svi sudionici oplemenili svoje životopise još jednom
potvrdom o sudjelovanju na stručnoj
konferenciji.
Borba protiv korupcije
Potaknuti valom antikorupcijskih afera koji je uvelike zahvatio Hrvatsku u zadnje
vrijeme, učinilo nam se kako bi borba protiv korupcije bila najadekvatnija tema. Tome u prilog govori i činjenica da je upravo
korupcija područje koje Hrvatsku uvelike
koči u pregovorima oko ulaska u Europsku
Uniju. Glavni cilj Dana Europske Unije ove
godine bio je probuditi svijest studenata i
svih ostalih zainteresiranih, te ih potaknuti na samostalno i kritično razmišljanje o
načinima na koji se i oni mogu boriti protiv korupcije. S obzirom na činjenicu da je
i studentska populacija nedavno osjetila
posljedice korupcije na vlastitoj koži, nadamo se da smo ovim projektom tj. ovogodišnjom temom uspjeli podići razinu svijesti o korupciji te ukazati na sve probleme
koji proizlaze iz toga. Također, zaista se
nadamo da su ovogodišnja predavanja bila
poticaj svim sudionicima da se uključe u
borbu protiv korupcije i na taj način pomognu poboljšanju društva u cjelini.
Dalia SUŠA
manager 80/15 | 05/2010
33
FAKULTET
HSA VIŠE OD STUDIRANJA
IW Lund - Expand your global network
International Week Lund, Švedska održao
se od 6. do 12.travnja. Ovogodišnjem
IW-u smo se pridružili Ivica Jeličić i
(moja malenkost) Tomislav Rasonja. O
našem nezaboravnom iskustvu saznajte
više u tekstu koji slijedi.
Grad Lund
Lund je studenski grad u Švedskoj,
smješten u blizini grada Malmoa. Nas je
put do Lunda vodio preko Beča i
Copenhagena. Sletjevši u Copenhagen, put
smo nastavili vlakom koji prelazi preko
Oresundskog mosta koji je najduži
kombinirani most-tunel za automobilski i
vlakovni promet u Europi, te najduži most
na svijetu koji prelazi neku državnu
granicu. Nakon dolaska u Lund, prvo što će
vam zapeti za oko jest činjenica da imaju
dva puta više bicikala nego ljudi. Zamislite
naše trgove i garaže na katove koji su
pretvoreni u parking za bicikle. Cijeli
centar grada je popločen. Automobila ima
jako malo, jer čak i poslovni ljudi koriste
bicikle. Realna vrijednost tih bicikala se
kreće oko 150 kuna, budući da je većina
stara i jedva se može koristiti (bicikli se
čak i nasljeđuju!). Alkohol ne možete
kupiti u običnom
supermarketu, nego u
specijaliziranom dućanu koji je u
vlasništvu države i u kojem se
prodaje alkohol svih vrsta.
Radno vrijeme tih dućana je od
8 do 14 sati, tako da unaprijed
morate isplanirali što ćete raditi
navečer. Da bi legalno kupili
piće u takvim dućanima morate
imati dvadeset godina, dok je
osamnaest godina dovoljno da
biste kupili piće u baru. Tako je
tijekom dana česta pojava na
ulicama da svi nose velike plave
vrećice (kao svojevrsna oznaka
dućana s alkoholnim proizvodima).
Čisto za pohvalu, našli smo čak i
Karlovačko. Porez se obračunava
malo drugačije nego kod nas.
Ukoliko zarađujete veću količinu
novaca koja prelazi najveću skalu,
plaća se i do pedeset posto poreza,
dok oni koji zarađuju manje, porez im
je uvelike smanjen, što znači da
država najviše uzima onima koji i
imaju najviše.
Studiranje
Za sve strane i domaće studente, studiranje
je potpuno besplatno. Država im pomaže
ako iznajmljuju stan tako što im jedan
dio ustupa, a drugi dio mogu uzeti
kao neku vrstu studenskog kredita.
Studenti nakon što upišu određeni
fakultet odabiru program koji je
ponuđen od strane fakulteta ili sami
odabiru po svome nahođenju kolegije
koji ih zanimaju. Većina literature iz
koje se uči za polaganje pojedinih
kolegija je na engleskom, dok se
pismeni dio polaganja odvija na
švedskom. Tako da je nemoguće
naći osobu koja ne zna engleski.
Noćni život se dijeli na pre-party,
dinner, middle party, party te
nakon toga after party. U
samome Lundu nema tipičnih
čak i
li smo
š
a
klubova namijenjenim isključivo
n
,
i
e rad
o.
k
č
a
Pohval
izlascima, ako želite nešto
v
o
Karl
takve prirode morate otići do
34
manager 80/15 | 05/2010
aestak
oko petn goli i
i
n
u
a
s
te u
ite
Provede akon toga izlet re čija
n
i
ko mo
minuta
o Baltič
n
d
la
h
elzijeva
skočite u atura samo 4 C
r
je tempe
stupnja.
Malmoa
koji je udaljen nekih
dvadesetak minuta vožnje vlakom ili
autom. No, oni imaju nešto bolje što
nazivaju „nation“. U gradu ima nekoliko
nationa; Lund Nation, Malmo Nation,
Goteborg Nation itd. Jedan tipični
studenski izlazak izgleda ovako; oko 18sati
se sastanete i počinje lagano druženje
(pre-party), nakon toga odlazite u natione
na večeru. Sve osobe koje tamo rade
volontiraju, i tako se izmjenjuju svaki dan.
Za ulazak u takav jedan nation, morate
imate iskaznicu kojom dokazujete da ste
student. Nakon što večera završi, počinje
middle party što je u većini slučajeva u
nečijem stanu. Dok se studenti zabavljaju,
onaj dio koji je volontirao, čisti nation i
miče stolove te od restorana to postaje
klub pa se ekipa postupno vraća u nation i
počinje party. To sve traje do dva sata u
noći jer se tada sve zatvara, a onda se
kreće na after party u nečiji stan. Još samo
jedan kratak osvrt na nešto. Studentski
domovi. Ostali smo doslovno zaprepašteni
koliko su velike sobe, koliko je uredno, te
FAKULTET
ponosni na svoju reprezentaciju u curlingu,
tako da su nam omogućili da isprobamo
jedan od njihovih nacionalnih sportova.
Sve što mogu reći je to da je puno lakše
gledati nego igrati. Gurati kamen od
približno osamnaest kilograma nije baš
jednostavno, a da ne pričam kako je trčati
po ledu i uz to „mesti“. Nevjerojatno
teško. Njihovo korištenje saune se malkice
razlikuje od našeg poimanja iste. Njihove
saune su napravljene na moru. Dubina
mora je oko metar i pol, a more uopće nije
slano. Provedete u sauni oko petnaestak
minuta, i nakon toga izletite goli i skočite
u hladno Baltičko more čija je temperatura
samo 4 Celzijeva stupnja. Budete u vodi
oko jednu minutu, osjećate kao da vas
bode tisuću noževa, i onda brzo opet u
saunu. I tako to ponavljate nekih sat, sat
i pol vremena. Jako zanimljivo iskustvo i
navodno jako zdravo, no nakon toga dva
sata ne znate kako se osjećate i kakva je
vani temperatura. Kada im se more zadeti,
onda se izreže jedna rupa u ledu i u nju
ulazite (to bi bilo zanimljivo probati!).
Kad uđete u muzej, doslo
vno ulazite u omanji kvar
t, u kojem
imate mnoštvo različitih
kuća iz različitih razdoblj
a, a svaka
kuća je posebna po tome
što ima svoju neku neobičn
u priču o
bivšim stanarima, o način
u kupovanja te kuće, te ob
ičaja koji su
vladali u to vrijeme.
Preporuka
kako svaka soba ima svoj vlastiti wc.
Ekipa
U početku su malo rezervirani, no nakon
dva dana svi su više nego prijateljski
raspoloženi. Jednostavno im se morate
svidjeti, a nakon toga će vas zvati na svaki
tulum, na svaki događaj, gdje god ide
njihovo društvo. Ljudi su toliko smireni ,
da je doslovno nemoguće posvađati se s
nekim. Evo primjer; ako vidite osobu koja
vam je ukrala bicikl kako ga vozi, lijepo
ćete uljudno pitati; “je li to vaš bicikl?“ i
ako je, zamolite ćete da vam vrati, a ako
nije, svatko će otići svojim putem. Kultura
je na najvišoj razini. Glazba koja se
preferira je indie rock, a na tulumima
dominira house. Za nas Balkance njihov
stil odijevanja je previše neobičan. Emo
kultura je tamo u velikom procvatu. ´ Još
jedna zanimljivost je vezana uz hranu. Za
doručak jedu beskvasni kruh na koji
stavljaju malo maslaca ili zobenu kašu sa
toplom vodom i u nju stave ni više ni
manje nego žlicu džema. Tu našim
čuđenjima
nije bio kraj, jer za ručak servirano dobijete
dva kuhana krumpira, dvije šparoge,
nekoliko mesnih okruglica koje su njihovo
tradicionalno jelo i žlicu džema. Svatko
tko nije, neka proba džem sa mesom,
šparogama i krumpirom, koliko god
zvuči čudno, čak je i ukusno.
Toplo bi preporučio svakome da posjeti
hladnu Švedsku i ostale Skandinavke
države jer to se jednostavno mora vidjeti i
doživjeti. Odmor za dušu i tijelo. A kako
Šveđani kažu, najopasnije što vam se može
dogoditi u Lundu je to da padnete sa
bicikla.
Tomislav
RASONJA
„Kulturen“ muzej, sauna i
curling
„Kulturen“ muzej bio bi nalik na
svaki drugi muzej da nema jednu
specifičnosti. Osnivatelj muzeja je
skupljao kuće! Kupovao je kuće i
selio ih je u muzej. Kad uđete u
muzej, doslovno ulazite u omanji
kvart, u kojem imate mnoštvo
različitih kuća iz različitih
razdoblja, a svaka kuća je posebna
po tome što ima svoju neku
neobičnu priču o bivšim
stanarima, o načinu kupovanja
te kuće, te običaja koji su vladali
u to vrijeme. Šveđani su jako
Glazba koja se
preferira je indi
e
rock , a na tulum
ima dominira
house.
manager 80/15 | 05/2010
35
FAKULTET
RADIO STUDENT - RADIO KOJI NIJE ZA SVAKOGA
Prva studentska radijska postaja u Hrvatskoj
Studentske radijske postaje nisu novitet
na svjetskim sveučilištima. Poznavanje
funkcioniranja medija postaje imperativ
u obrazovanju, pa stoga takve postaje
služe za izobrazbu studenata, najčešće na
fakultetima novinarstva. U nas je praksa
slična, pa se na Sveučilištu u Zagrebu
smjestila jedna takva radio postaja. Priča
seže još u, sada već daleku, 1996. godinu kada je Radio Student osnovan pri Fakultetu političkih znanosti s ciljem dodatnog obrazovanja studenata, no ubrzo
je prerastao okvire radionice i specifičnim pristupom uređivanju emisija i izboru glazbe postao prepoznatljiva radijska
postaja u eteru Grada Zagreba.
Nova antena – napokon signal po
cijelom Zagrebu
Dugi niz godina, tek je malobrojno slušateljstvo moglo pratiti program Radio Studenta, budući da je slaba snaga odašiljača i
nepovoljna lokacija antene smještena na
krovu zgrade Fakulteta političkih znanosti,
ograničavala doseg signala tek na uži dio
Zagreba. U prosincu 2009. antena je premještena na povoljniju lokaciju, što je usprkos zadržavanju snage odašiljača (sukladno
zakonu), potaklo pravu revoluciju u emitiranju programa Radio Studenta. Signalom je
napokon kvalitetno pokriven cijeli Grad Zagreb što je i više nego nego uspješno ispunilo davna nastojanja da se signalom pokriju bar studentski domovi. Ovo premještanje
antene je tako osiguralo Radio Studentu
potrebnu slušanost koju se trudi opravdati
kvalitenim programom.
Radio drugačiji od drugih
Radio Student tjedno proizvodi više od 30
emisija koje uređuju sami studenti. Kao prva i jedina neprofina i nekomercijalna studentska radijska postaja u Hrvatskoj shvaćamo da moramo preuzeti ulogu društveno
odgovornog medija, te svojim stavom i
brojnim emisijama nastojimo što više povećati svijest mladih o potrebi za društvenom
angažiranosti, ekologiji, ljudskim pravima,
zdravlju, toleranciji i brojnim drugim društvenim fenomenima. Najveća razlika programa Radio Studenta i komercijalnih radio
postaja, dugo vremena je bilo odsustvo bilo kakvih komercijalnih sadržaja i reklama.
No, sukladno Zakonu, od nedavno je i Radio
Studentu kao nekomercijalnom i neprofitnom radiju dopušteno emitiranje 3 minute
komercijalnih poruka po satu. Svi oglašivači su dobrodošli! No iako pomalo kročimo u
komercijalizaciju, nemamo namjeru proizvoditi program i emisije, kojima je namjera samo podići slušanost, nego proizvesti
što kvalitetniji program. Ista je stvar i s izborom glazbe, tako da osnovni kriterij prilikom izbora glazbe nije pozicija na top ljestvici, već kvaliteta. U moru komercijalnih
radijskih postaja, Radio Student se tako
ističe pomalo „alternativnijim“ izborom
glazbe.
Volonterski radio
Uz glavnog urednika, urednički kolegij čine
i tri demonstratora. Ipak glavna pokretačka
snaga radija su studenti volonteri koji svojim idejama i radom kreiraju i upotpunjuju
program koliko god to ponekad teško bilo.
Stoga se Radio Student uglavnom hrani donacijama, kako bi i uz svoj opstanak omogućio studentima barem skromne honorare
za njihov rad. Iako rad na Studentu može
36
manager 80/15 | 05/2010
Osim putem radio valova
na frekvenciji 100,5 MHz,
program Radio Studenta
možete pratiti i putem web
streaminga na www.
radiostudent.fpzg.hr.
biti osobnog opredjeljenja, ipak postoje i
nastavne obaveze. Radio Student je postao
sastavnim dijelom redovnih kolegija Studija novinarstva u sklopu katedre Radijskog
novinarstva.
Potreba za praksom
Radio Student je mjesto gdje se potpuni
početnici mogu priviknuti na rad na radiju,
razbiti početničku tremu, osjetiti pravi novinarski posao te rad u eteru, a pri tomu čak
i griješiti, bez straha od otkaza. Namjera
programa praktične izobrazbe na Radio Studentu je zadržati svu novinarsku profesionalnost i pripremiti studente na iste uvjete
rada na komercijalnim ili javnim radio postajama i omogućiti im rad na profesionalnoj opremi. Danas program Radio Studenta
tokom jedne akademske godine okuplja oko
osamdesetak stalnih i brojne povremene
suradnike.
Monika MARUŠIĆ i Ivan VLAŠIĆ
FAKULTET
FINANCIJSKI KLUB
Okrugli stol: Malo i srednje poduzetništvo – pokretač razvoja
Financijski klub u suradnji s Tempus FoSentHE 15. travnja 2010. organizirao je
Okrugli stol na temu: „Malo i srednje
poduzetništvo - pokretač razvoja“. Svoja razmišljanja o razvoju malog i srednjeg poduzetništva te njegovoj ulozi u
razvoju Hrvatskog gospodarstva, kao i o
mogućim rješenjima i potencijalnim
mjerama Vlade, iznijeli su prof.dr.sc.
Marina Dabić, redovna profesorica na
EFZG-u i voditeljica Tempus FoSentHE
projekta; prof.dr.sc. Boris Cota, redovni
profesor na EFZG-u i savjetnik Ureda
predsjednika za gospodarstvo; mr.sc.
Ana Vincent Šepić, načelnica Odjela za
razvoj poduzetništva pri MINGORP-a; Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica
HGK; te Dalibor Marijanović, direktor
agencije BICRO.
Okugli stol
Uslijed rastuće nezaposlenosti, konstantne
nelikvidnosti u gospodarstvu te svakodnevnih kritika Vladi, Okrugli stol bio je
mjesto susreta stručnjaka iz prakse i proaktivnih studenata koji su razmijenili svoja iskustva, razmišljanja, kritike i preporuke za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u RH. Direktor poslovno-inovacijskog
centra BICRO, g. Dalibor Marijanović napomenuo je kako su mala i srednja poduzeća
najjeftinija i najfleksibilnija za implementaciju ideje u komercijalan proizvod, no
još uvijek imaju problem nedovoljne tehnološke infrastrukture. Aktualiziranje pro-
Zaključeno je kako osim
problema strukture
hrvatskog gospodarstva,
male i srednje poduzetnike
muče i administrativni
problemi, kao i izrazito
neujednačen razvoj.
blema gospodarstva i informiranje poduzetnika aktivnost je HGK. Najveću ulogu u
poticanju razvoja i edukaciji malog i srednjeg poduzetništva ima Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje je u
2010. za razvoj poduzetništva izdvojilo
326 milijuna kuna. Operativnim planom iz
2008. obuhvaćen je niz projekata kao i
brojne mjere i bespovratna sredstva namijenjene malim i srednjim poduzetnicima.
Malo i srednje poduzetništvo
poduzetnici svakodnevno susreću su administrativne prepreke, nelikvidnost, otežan
pristup financijama, netransparentnost
javne nabave, skupa državna uprava, negativna percepcija poduzetnika i previsoki
porezni nameti. Ipak kao najveći problem
malog i srednjeg poduzetništva u RH istaknuta je nelikvidnost, kao posljedica neadekvatnog pravnog okvira te nedovoljne
dinamičke efikasnosti, te prijeko potrebno
uvođenje nulte stope tolerancije prema
kašnjenju plaćanja. Prof.dr.sc. Boris Cota
istaknuo je kako je veliki problem i neadekvatna konkurencijska legislativa, te prvenstveno sama struktura hrvatskog gospodarstva s dominacijom oligopola, te kako je restrukturiranje gospodarstva moguće tek srednjoročno i dugoročno. Zaključeno je kako osim problema strukture hrvatskog gospodarstva, male i srednje poduzetnike muče i administrativni problemi,
kao i izrazito neujednačen razvoj.
Malo i srednje poduzetništvo čini 99,4%
svih registriranih poduzetnika, 64,7% ukupno zaposlenih, 44% udjela u bruto domaćem proizvodu i 40,5% udjela u ukupnom
izvozu. Problemi s kojima se mali i srednji
FINANCIJSKI KLUB
manager 80/15 | 05/2010
37
FAKULTET
E-LEARNING
E-learning- jer mi to zaslužujemo
Naslov djela: E-learning. Mjesto radnje:
Internet. Vrijeme radnje: 24 sata dnevno. Motiv: učenje. Glavni likovi: studenti. Kratak sadržaj: studenti u bilo kojem
trenutku, spajanjem na Internet, imaju
mogućnost pristupa informacijama i materijalima u svrhu stjecanja potrebnih
znanja.
Start
Početak novije povijesti e-learninga datira
iz 1840. godine kada je Isaac Pitman svoja predavanja iz stenografije učenicima
slao britanskom poštom. Njegov brat Ben
istu stvar radio je u SAD-u. 1922. godine
državni fakultet Pennsylvanije emitirao je
predavanja putem radio prijemnika, a
1933. godine Sveučilište u Iowi emitiranje
je vršilo putem televizije. Mediji su bili dominantan način učenja na daljinu, sve do
pojave Interneta.
Settings
21. stoljeće donijelo je nove izazove sustavu obrazovanja. Promjene u znanosti,
tehnologiji i načinu života stvorile su potrebe za stalno dostupnim, masovnim i
cjeloživotnim obrazovanjem. Ispunjavanje
tih potreba iziskuje usklađivanje tradicionalnih vrijednosti klasične nastave i obra-
zovanja, te želja i navika današnjih studenata i njihovih budućih poslodavaca. Znanje postaje globalno prepoznat čimbenik
uspješnosti i konkurentnosti, . te se počinje smatrati temeljem ekonomije. Sukladno s tim, u gospodarski razvijenim zemljama stvara se društveni i gospodarski poredak poznat kao „društvo znanja“.
E-learning prvenstveno je uveden zbog razvijanja vještina komunikacije, timskog rada i suradnje, koje
su potrebne u „društvu znanja“. Karakterizira ga korištenje multimedije i
Interneta u svrhu
poboljšanja kvalitete učenja jer svojim
nadilaženjem granica prostora i vremena omogućava pristup udaljenim
„izvorima“ znanja.
E-learning javlja se
u tri oblika.
odnosi se na tečajeve specifične tematike
koji se izvode preko Interneta. Pojam e-learninga ljudi najčešće povezuju upravo sa
ovim oblikom. Drugi oblik je softver za pomoć pri učenju i obrazovanju. Njega čine
sustavi za upravljanje tečajevima koji se
uglavnom nalaze unutar sustava visokog
obrazovanja, a sadrže materijale za nastavu. Oblik elektronički posredovanog učenja
treća je domena djelovanja e-learninga.
Ona uključuje mnoštvo proizvoda i primjena uz interaktivne CD-ROM-ove i web stranice. Na primjer pripremni tečajevi, nastavni paketi, simulacije, itd.
Nekoliko je vrsta komunikacijskih tehnologija koje se koriste u sustavu e-learninga.
Dijele se na asinkrone i sinkrone. Asinkrone aktivnosti ne uvjetuju uključivanje svih
sudionika u isto vrijeme.Tu spadaju blogovi, paneli za raspravu te e-mail. Sinkrone
aktivnosti uključuju razmjenu informacija
između sudionika u istom vremenskom razdoblju. Primjeri su virtualne učionice i sastanci te on-line chat sesije.
Control Panel
Prvi oblik, obrazovanje na daljinu,
38
manager 80/15 | 05/2010
E-learning prepoznat je kao poželjan način
učenja na sveučilištima diljem svijeta. Ne-
FAKULTET
ka od poznatijih su Oxford, University of
British Columbia, University of Liverpool,
University of Lancashiere, itd. Stvaranjem
okruženja u kojem se potiče aktivna suradnja nastavnika i studenata, e-learning pridonosi boljim rezultatima studenata, čime
se povećava konkurentnost sveučilišta u
domaćem i međunarodnom okruženju. Stoga Europska Unija i Vlada Republike Hrvatske podržavaju ovaj koncept financijski,
organizacijski i stručno. Temeljni projekt
Europske unije je konzorcij EQIBELT (Educational Quality Improvement by E-learning Technology) u kojem sudjeluje 8 europskih i 3 hrvatska sveučilišta. 2007. godine u Zagrebu otvoren je Centar za e-learning Sveučilišnog računskog centra koji
djeluje kao središte za podršku ustanovama, nastavnicima i studentima pri uporabi
tehnologija i alata e-learninga. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa podupire brojne projekte vezane za uvođenje elearninga u hrvatski sustav obrazovanja,
od koji je najvažniji CARNet i njegova Eakademija pokrenuta 2004. godine. Osim
CARNet-a, on-line tečajeve nudi niz drugih
obrazovnih ustanova. Sva djelovanja opisana su i određena Strategijom e-learninga, Ureda za e-learning u Zagrebu.
Posljednjih godina e-learning zauzima sve
važnije mjesto u hrvatskom visokoškolskom obrazovanju. No, njegova implementacija na sveučilištima ne odvija se ujednačeno. Neke ustanove potpuno su ga pri-
hvatile, a na nekima se tek započelo s njegovom primjenom.
User Accounts
Na Sveučilištu u Zagrebu primjenjuje se
mješoviti oblik e-learninga. Njime se kombiniraju klasični oblici nastave s nastavom
koja se odvija u virtualnom okruženju.
Odabir intenziteta implementacije e-learninga prepušten je fakultetima pojedinačno, s obzirom na područje obrazovanja tj.
kolegija. Na mnogim fakultetima postoje
kolegiji koji dio ili cijelu nastavu nude online (npr. Kolegij fiziologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu), dok neke stanove poput Zagrebačke škole ekonomije i
„Promjene u znanosti,
tehnologiji i načinu života
stvorile su potrebe za
stalno dostupnim,
masovnim i cjeloživotnim
obrazovanjem.
Ispunjavanje tih potreba
iziskuje usklađivanje
tradicionalnih vrijednosti
klasične nastave i
obrazovanja, te želja i
navika današnjih studenata
i njihovih budućih
poslodavaca.“
menadžmenta e-learning koriste u svim
kolegijima. Prema posljednjem izvješću
Ureda za e-learning o provedbi Strategije
e-learninga, utvrđeno je da je većina fakulteta ozbiljno shvatila implementaciju i
mogućnosti ovog koncepta. Posebno su
istaknuti Fakultet organizacije i informatike, Fakultet elektrotehnike i računarstva
te Filozofski fakultet koji godinama uspješno primjenjuje e-learning u nastavi. Pohvaljeni su i Geodetski fakultet, Geotehnički fakultet, Medicinski fakultet, Prehrambeno- biotehnološki fakultet, Prirodoslovno- matematički fakultet te Tekstilno- tehnološki fakultet. Četiri fakulteta nisu dostavila tražene podatke- to su Agronomski fakultet, Katolički fakultet, Akademija likovnih umjetnosti te Ekonomski
fakultet.
Enter
E-learning donosi mnoge prednosti u obrazovni proces. Neke od njih su fleksibilnost
u učenju, mogućnost prilagodbe osobnom
stilu učenja, dostupnost širem krugu studenata, a sve one omogućavaju da u središtu cijelog procesa bude upravo student.
Međutim, pogrešna primjena e-learninga
može dovesti do negativnog stava okruženja zbog uzaludnog trošenja sredstava,
stoga implementacija mora biti dobro
isplanirana, a ciljevi ostvarivi. Također,
bitno je naglasiti da e-learning nije alternativa postojećem načinu obrazovanja već
njegova dogradnja i unapređenje. Možemo
zaključiti da je e-learning sinonim za novo, moderno i kvalitetno obrazovanje sa
ogromnim potencijalom. Pitanje je samo
hoćemo li mi taj potencijal znati iskoristiti. Što reći osim: e-learning- ENTER.
Petra VULETIĆ
manager 80/15 | 05/2010
39
FAKULTET
SPORT I FAKULTET
Ženska košarka na EFZG-u
Košarka je općenito smatrana muškim
sportom u kojoj nema mjesta za nježniji spol. Zahtjeva odličnu fizičku pripremljenost, dobro razvijene reflekse, te
dobru koordinaciju i komunikaciju sa timom. Međutim, u ovom sportu djevojke
su uspjele izboriti svoje mjesto pod suncem, pa u svijet postoji WNBA (Women's
National Basketball Association), a na
našem ekonomskom fakultetu imamo
pohvale vrijednu žensku momčad!
Košarka
Na Ekonomskom fakultetu postoji ženska
košarkaška ekipa koja ima dva voditelja Nikolu Samobolić i Kristinu Šimunac. Postoji
otkad postoje i sveučilišna natjecanja, a
na inicijativu profesorica Modrić, Lizačić,
Herceg, Bogić i Brajković postaje sve popularnijim sportom na Ekonomskom fakultetu. Danas djevojke treniraju dva puta
tjedno ponedjeljkom i četvrtkom 18:00 h,
te se svaka nova članica smatra i više nego dobrodošlom. Sezona svake godine počinje u drugim terminima ovisno o Športskom savezu sveučilišta.
Odgovornost i tim
Košarka je sport koji potiče odgovornost i
zrelost od najranijih godina. Još kao djeca
učimo da stvari treba djeliti s drugom djecom, a upravo ovaj sport uči kako smo najjači onoliko koliko je jaka naša najslabija
karika. Tim mora funkcionirati, u igri nema
mjesta sebičnosti, komunikacija mora biti
na razini, a svi konflikti među igračicama
rješavaju se u svlačionicama. Iako su igračice karakterno različite, u igri moraju djelovati kao jedna osoba, jer se gleda cjelina, tim, a ne pojedinac. Trener je važna
karika koja osim koordiniranja igre u najranijim danima ima i ulogu odgajatelja,
Košarka je sport koji potiče
odgovornost i zrelost od
najranijih godina.
40
manager 80/15 | 05/2010
osobe od povjerenja te kasnije i prijatelja.
Trener mora na vrijeme primjetiti ukoliko u
timu nešto nije u redu, te putem razgovora s igračicama doći do rješenja. Time se
svi sudionici ove popularne igre uče funkcioniranju u zajednici različitih ljudi koji
imaju isti cilj ( koje je vrlo slično današnjem poslovnom okruženju). Svaki sport
pomaže razvoju pojedinca kao osobe, jer
svaki dio treniranja, od napornih treninga
do putovanja i utakmica donosi prekrasne
uspomene. U zdravom tijelu doista jest
zdrav duh, jer se nakon košarkaških treninga, na kojim se zahvaljujući trčanju, vođenju lopte, brzim promjenama ritma, cijelo
tijelo razgibava, što pridonosi osjećaju zadovoljstva. Tijekom igre pet igračica djeluje sinkronizirano, a tim su igračice i koje
pružaju poršku sa klupe. Biti dio tima nevjerojatan je osjećaj!
Rezultati
Djevojke zadnjih šest godina ostvaruju
najbolje rezultate na ekonomijadi ( predhodnih pet godina cure su se okitile zlatnom medaljom), a na sveučilišnom natjecanju svake godine su među dvije najbolje
ekipe, s tim da je EFZG 2008. i 2009. godine nastupao s dvije ekipe te se okitio medaljama zlatnog i brončanom sjaja. Djevojke koje trenutno s ponosom brane i predstavljaju boje Ekonomskog fakulteta su:
Edina Čivić, Ljubica Ćato, Marina Ćato,
Ines Kalinić, Marija Opačak, Ana Plazanić,
Marija Radoš, Nikolina Raguž, Marija Salopek, Sona Seferović, Josipa Stojanović,
Mateja Šaravanja te Iva Tošić. Čestitamo
curama na njihovom zalaganju, osvojenim
dosadašnjim rezultatima, te im želimo puno uspjeha u sljedećim natjecanjima i utakmicama.
Irena KARAGA
FAKULTET
INTERVIJU SA NIKOLOM SAMBOLIĆ I KRISTINOM ŠIMUNAC
Omiljeni sport košarka
Razgovarali smo s trenerima ženske košarkaške momčadi EFZG-a. Što su nam
otkrili saznajte u nastavku.
1. Ukratko se predstavite, gdje ste studirali, trenutno zanimanje?
KRISTINA: Moje ime je Kristina Šimunac i
studentica sam diplomskog studija na Ekonomskom fakultetu
NIKOLA: Moje ime je Nikola Sambolić, radim kao suradnik u nastavi na katedri za
tjelesnu i zdravstvenu kulturu te kao trener u KK MAKSIMIR.
2. Koji vam je omiljeni sport, te da li
ste postigli kakve sportske uspjehe?
KRISTINA: Naravno, omiljeni sport mi je
košarka, te sam postigla mnoge uspjehe u
klubskoj i sveučilišnoj košarci. Npr. drugo
mjesto na klupskom državnom natjecanju i
prva mjesta na školskim i sveučilišnim natjecanjima.
NIKOLA: Omiljeni sport je košarka, u njemu sam od šeste godine,a rezultata ima
stvarno dosta. Jedni od najdražih su mi
što sam kao trener s curama osvojio zlatna
odličja na sveučilišnim natjecanjima i kao
trener s klincima u Maksimiru generacija
94/95 godište osvojili smo puno međunarodnih turnira.
3. Kako to da ste se odlučili voditi
upravo žensku košarku? Da li ste trener
i drugim momčadima?
KRISTINA: Pošto sam među najstarijim
igračicama, Nikola i ja smo odlučili da postanem i suvoditelj na sveučilišnom prvenstvu, što mi je iznimna čast. Nažalost, nisam trener drugim ekipama, jer ne stignem
zbog obaveza na fakultetu, treninga i utakmica s curama.
NIKOLA: Kada sam počeo raditi na katedri
za TZK, prof. Lizačić je vodila ekipu te me
zamolila da pomognem curama što sam obje
ručke prihvatio. Radim već 11 godina i u KK
MAKSIMIR kao trener u mladim uzrastima i
pomoćni trener seniorskoj ekipi. Zato sam i
zamolio Kristinu da mi pomogne, jer imam
dosta posla u klubu te ne bih sve mogao
stići, za što sam joj jako zahvalan.
4. Kakva su vaša iskustva kao voditelja
sa studentima?
KRISTINA: Moja iskustva su odlična jer su
mi cure ponajprije prijateljice, a tek onda
igračice, te se vrlo dobro slažemo i zajedno odlučujemo koju ćemo taktiku primjeniti za koju utakmicu. Meni nije uopće naporno, već dapače vrlo zabavno. Smiješne
zgode ostaju između nas (ha ha ha).
NIKOLA: Pa evo nemam što nadodati, jer
je Kristina sve rekla. Stvarno je gušt raditi
s curama i biti s njima na treningu i utakmicama jer uvijek vlada neka pozitivna
atmosfera.
5. Da li smatrate žensku košarku na
EFZG-u jednako uspješnom kao i mušku
momčad?
NIKOLA: Dapače, ženska ekipa je puno bogatija i uspješnija od naše dvije muške ekipe, što ponajprije ovisi o malom broju ženskih ekipa na sveučilištu, te velikog broja
košarkašica koje se odlučuju za studij na
Ekonomskom fakultetu.
KRISTINA: Slažem se upotpunosti s
Nikolom.
6. Vaše mišljenje o kvaliteti i ponudi
sportova na fakultetu?
KRISTINA: Ponuda sportova na fakultetu
je raznovrsna i vrlo kvalitetna što potvrđuje prošlogodišnji uspjeh Ekonomskog fakulteta na sveučilišnim prvenstvu gdje smo
u ukupnom poretku zauzeli prvo mjesto u
muškoj kategoriji i drugo mjesto u ženskoj
kategoriji. Odlično se radi sa svim sportašima te im se omogućuju redoviti treninzi,
sportska oprema i mogućnost odlaska na
međunarodne turnire.
NIKOLA: Za to nemam riječi jer je ponuda
stvarno izvrsna i rezultati su svake godine
sve bolji i bolji. Tu moram ukazati na primjer u nogometnoj ekipi našeg fakulteta
koji su prošle godine osvojili prvo mjesto
dobivši u finalu FER koji je zapravo malonogometni klub i dugo je držao sam vrh
nogometnog natjecanja. Katedra za TZK
potiče izvrsnost u svim sportovima.
7. Poruka studentima?
KRISTINA I NIKOLA: Poruka svim studentima EFZG-a: Pridružite nam se u bilo kojem sportu da predstavimo naš fakultet u
najboljem mogućem sportskom svjetlu!
manager 80/15 | 05/2010
41
FAKULTET
POGODNOSTI KOJE NUDI INTRANET
Intranet na EFZG-u
Mnogi studenti na drugim fakultetima
poput FER-a, danas koriste intranet i
znaju koje im pogodnosti nudi. Intarnet na Ekonomskom fakultetu postoji
od rujna 2009., ali nije provedena
njegova promocija jer se čeka da svi
profesori pređu na taj sustav komuniciranja sa studentima, upravo zato
studenti na Ekonomskom fakultetu
nisu informirani o ovom obliku komunikacije koji im nudi razne pogodnosti i prednosti.
Intranet i njegove mogućnosti
Intranet je najčešće korišteni informatički alat za upravljanje znanjem. Osnovne funkcije intraneta su: razmjena informacija među djelatnicima, sudjelovanje
u upravljanju, razvojne aktivnosti, obrazovne aktivnosti i neformalna komunikacija čavrljanjem. Intranet treba shvatiti kao dio konteksta informacije jedne
organizacije, čija je korisnost i vrijednost pod utjecajem kulture i načela koja se odnose na strateško upravljanje
informacijama.
Prednosti intraneta
Intranet je prvi put osnovan, odnosno načino ga je projektni tim s FER-a, a na Ekonomskom fakultetu se prvi put koristi od
rujna 2009. godine. Dva najvažnija područja intraneta su: prvi dio se odnosi na zaposlenike Ekonomskog fakulteta (profesore,
tajnike itd.), te studenti nemaju pristup
42
manager 80/15 | 05/2010
tom području. Uvođenjem unutarnje elektroničke pošte u velikoj se mjeri otklanja
potreba za klasičnom, formalnom i neformalnom, unutranjom korespodencijom. Pisana sredstva komuniciranja unutar poslovnog sustava kao što su oglasne ploče, interne novine, cirkularna pisma, memorandumi,
podsjetnici, aktualne obavijesti i slično, nestaju. Intranet služi kao i jedan oblik arhive podataka, što znači da nema potrebe za
prinatnjem dokumentacije i tome slično.
Također intranet kao sustav, kratkotrajne
obavijesti kao npr. datum kolokvija ili ispita automatski briše nakon jednog dana, tj.
unutar samog sustavu profesori mogu odrediti do kojeg će im datum obavijesti stajati
na intranetu, nakon tog datum sustav sam
briše takve informacije. Drugi dio se odnosi
na studente. Svaki studnet ima svoj korisnički račun i to nakon što se upisao na fakultet, tj. kad je upisao svoju prvu godinu
studija. Unutar intraneta se nalaze predmeti samo za jedan semestar kao i informacije
koje su vezane za te predmete. Nakon ulaska u drugi semestar, predmeti iz prvog semestra se automatski brišu kao i informaci-
je i predavanja koje služe za učenje, ukoliko su predmeti položeni. Ako student jedan
predmet iz prvog semestra nije položio, taj
predmet ostaje na intranetu dok se ne položi kao i informacije vezane za taj predmet. Intranet predstavlja komunikaciju odnosno intreakciju studenta s nastavnikom.
Također služi za tajnost podataka studenata. Ukoliko jedna katedra na fakultetu koristi intranet sve informacije za nastavu, predavanja i rezultate kolokvija i ispita se
objavljuju na intranetu, a ne na stranicma
faksa ili na vratima kabineta. Intranetom se
nastoji zaštiti privatnost svih studenata.
Ono što je poznato, sve katedre na Ekonomskom fakultetu ne koriste intranet što znači da sustav u potpunosti još ne funkcionira onako kako bi trebao. Na Ekonomskom
fakultetu intranet koristi Katedra za informatiku, što znači da su se u potpunosti posvetili intranetu i svi predmeti, obavijesti i
predavanja mogu se naći na intranetu. Intarnet služio kao potpora nastavi. Svi podaci na intranetu su individulni (npr. materijali za nastavu, obavijesti, rezultati, komunikacija, ankete i forumi). Problem koji po-
FAKULTET
stoji je taj što sve Katedre na fakultetu ne
koriste intranet tako da za većinu predmeta nema informacija, materijala za nastavu,
anketa, foruma itd. Postoji opcija moodle
koju omogućuje intranet. Opcijom moodle
omogućeno je E-learning putem intraneta
koja omogućava pohađanje nastave putem
intraneta, što znači da studenti ne moraju
fizički prisustvovati nastavi već sve prate
putem E-learninga, tj. Intraneta. Ovaj oblike nastave ne primjenjuju sve Katedre na
Ekonomskom fakultetu, tako da se čeka neko vrijeme da intranet počnu koristiti sve
Katedre te se očekuje da će se kroz određeno vrijeme razvijati.
Kako otvoriti svoj korisnički račun
na Ekonomskom fakultetu?
Glavni preduvjet korištenja intraneta je AAI
računa. Svoj AAI račun kao i informacije vezane za račun se dobivaju u Informatičkom
centru na Ekonmskom fakultetu. Svaki student može otvoriti svoj AAI račun svaki radni dan u vremenu od 14:00 – 15:00 sati u
informatičkom centru na Ekonomskom fakultetu. Za otvaranje AAI računa student je
dužan donesti indeks bez kojeg ne može
podići svoj AAI račun. Nakon otvorenog AAI
računa student može koristiti intranet. AAI
račun također koriste i studenti koji su
Naziv ustanove
Ime i prezime
E-mail adresa
Indifikator korisnika u
ustanovi
Korisnička oznaka
Zaporka
smješteni u studentskim domovima. Nakon
otvorenog AAI računa student pristupa intranetu na web stranici http://net.efzg.hr/
te upisuje korisničko ime i lozinku i koristi
pogodnosti i prednosti koje nudi intranet.
Zadovoljstvo studenata i profesora
Poznato je da su studenti kao i profesori,
općenito nečim zadovoljni ili nisu zadovoljni, pa je takva stvar i sa intranetom, nekome se sviđa, nekome ne itd. Nepojmljivo je
to da studenti ne prihvaćaju napredak tehnologije koju cijeli svijet prati. Kako napreduje tehnologija, tako napreduje i internet,
a napretkom tehnologije pojavio se intranet koji nudi razne pogodnosti studentima.
Na Ekonomskom fakultetu je mali broj kori-
Sveučilište u Zagrebu,
Ekonomski fakultet
Ivo Ivić
[email protected]
ivoivic
[email protected]
Q44Enmiu
snika intraneta jer nisu objavljene dodatne
informacije kako bi studenti bili što informiraniji, pa ni neznaju koje su koristi i pogodnosti. Na Katedri za informatiku koji su
i uveli ovaj način komunikacije studenata s
profesorom, smatraju je važnim i korisnim.
Najbolji način ispitivanja zadovoljstva studenata je saznati kakva su iskustva studentata koji koriste intranet. Studenti koji koriste intranet vrlo su zadovoljni pogodnostima i prednostima koje nudi, naj važnije
im je to da je ovakav oblik komunimacije
vrlo jednostavan. Ono što se studentima
koji koriste intranet najviše sviđa je zaštita
njihove privatnosti. Intarnet služi i kao motiv profesorima isto kao i studentima. Drugačiji je princip rada profeora i studenta te
postoji međusobna intreakcija, što znači da
npr. profesor može dati zadaću koju su studenti dužni riješiti i poslati putem intraneta, što znači da na taj način međusobno komuniciraju. Intranet služi kao poticaj profesorima i studentima da što više koriste ovaj
međusobni oblik komunikacije upravo zato
da se izbjegnu moguće neugodnosti te bolja suradnja profesora i studenta.
Vlastiti račun
Ono što prvo morate jest otići u Informatički centar s indeksom i otvoriti svoj AAI račun da biste dobili korisničkom ime i račun.
Da biste saznali pogodnosti i prednosti koje nudi intranet otiđite na web stranicu i
logirajte se, a nakon toga bezbrižno kortistite intarnet i vidite što vam sve može ponuditi. I naravno, ako vam još uvijek nešto
nije jasno, obratite se Informatičkom centru na fakultetu i saznajte sve što vas
zanima.
Kristina JURKOVIĆ
manager 80/15 | 05/2010
43
FAKULTET
FINALE CASE STUDY COMPETITION-a 2010.
Samo najbolji pobjeđuju
Ovogodišnji Case Study Competition je
dobio novu dimenziju - kvantitativno i
kvalitativno. Izniman odaziv i interes,
koji je nadmašio sva očekivanja pokazuje u najboljem svjetlu sve studente zagrebačkog sveučilišta koji su na taj način poručili da žele i mogu mijenjati poslovni svijet oko sebe.
Od promocije pa do danas
Kako bi stvorili uistinu velik događaj za
naš fakultet, ali i samo zagrebačko sveučilište, organizacija samog projekta započela je još u rujnu prošle godine. Zacrtani su
jasni ciljevi, strategije i brojke. Nakon
iznimno iscrpnih priprema koji su obuhvaćali brojne sastanke u poduzećima, komunikaciju, pregovaranje i dogovaranje, kreativan rad na vizualnoj prepoznatljivosti
ovogodišnjeg CSC-a, došlo je vrijeme da se
sve to prezentira i studentima, jer je zbog
njih cijeli projekt i organiziran. Promocija
se održavala početkom veljače na raznim
fakultetima, na više lokacija istodobno, u
SC-u, na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Agronomskom fakultetu, Fakultetu elektrotehnike i
računarstva, ZSEM-u i VERN-u te također
putem web stranica. Moramo naglasiti i
veliku kooperativnost i spremnost na suradnju od strane brojnih dekana i prodekana s navedenih fakulteta. Nimalo jednostavan posao predstavljanja projekta urodio je plodom. Vrijednost i kvaliteta ubrzo
je prepoznata te su studenti fizičkim i online prijavama preplavili CSC tim. Što govori o velikoj proaktivnosti i želji studenata
da se dokažu pred mogućim poslodavcima.
Zatim je uslijedio glavni događaj. Promocija na našem fakultetu. Svih 10 poduzeća
i jedna institucija promovirali su sami sebe i svoj poslovni slučaj. Tako su predstav-
U nastavku su timovi morali napraviti još bolji rad,
koji će nadmašiti sve ostale
jer je konkurencija velika.
44
manager 80/15 | 05/2010
nici iz sljedećih poduzeća nastojali se pokazati u najboljem svjetlu: Coca-Cola, Hypo banka, Zagrebačka banka, Holcim, Pliva, Končar, BioVega, Zagrebačka pivovara,
L'Oreal, OMV te Institut za javne financije
kao predstavnik ekonomskih institucija.
Uistinu dolaze iz raznih područja, a to nam
je i bio cilj. Pružiti vama raznovrsnost kako biste rješavali slučaj iz područja u kojemu ste najbolji. U tim danima održavala su
se i uvodna predavanja, gdje su studenti
mogli saznati sve o slučaju koji ih zanima
ili možda donijeti odluku ukoliko su se
dvoumili. Zatim se pristupilo rješavanju
poslovnih slučajeva. Dobivene su detaljne
upute i ostalo je sve na timovima.
Prolazak dalje
Početkom travnja došlo je vrijeme da se
odluči tko „ide dalje“. Samo najbolji od
najboljih su prošli u slijedeći krug natjecanja. Mjesta nesigurnosti i prosječnosti nije bilo. U nastavku su timovi morali napraviti još bolji rad, koji će nadmašiti sve
ostale jer je konkurencija velika.. Budući
da je bilo ipak riječi o raznim temama, odnosno tipovima slučajeva, svako poduzeće
imalo je svoje zahtjeve i način rada s timo-
vima, ali svi da bi pobijedili su morali prezentirati. Prezentirati u samome poduzeću, pred nekoliko menadžera, u nekim slučajevima čak i na engleskom jeziku nije
najjednostavniji dio. Završnoj ceremoniji
prisustvovali su brojni menadžeri i direktori, profesori koji su bili mentori i pružili
potporu na taj način studentima, timovi finalisti i ostali studenti. Proglašeni su najbolji timovi uz kratko objašnjenje te su im
uručene nagrade, one novčane, ali i ponude za prakse i pripravništva.
Budućnost natjecanja
Ovogodišnje natjecanje pokazalo je koliki
potencijal imaju zagrebački studenti. Pokazalo je želju, proaktivnost, spremnost na
rad, znanje, obrazovanje, snalažljivost,
ambicioznost. Ako to čeka Hrvatsku u budućnosti, onda se ne moramo brinuti. Više
pozornosti moramo usmjeriti na to kako da
te mlade stručnjake zadržimo jer kako se
god teškom vremenu nalazila ekonomija,
takvih će se ambicioznih i sposobnih ljudi
uvijek tražiti i oni će uvijek naći svoji put
prema nekoj uspješnoj kompaniji. Case
Study Competition im to samo olakšava.
CSC tim
FAKULTET
Dani volontiranja - eSTUDENT
„Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“
13. i 14. travnja u organizaciji studentske udruge eSTUDENT i projektnog partnera, inicijative Želim pomoći, održani
su u prostorima Ekonomskog fakulteta
Dani volontiranja, čiji je cilj bila promocija volonterstva među mladima Sveučilišta u Zagrebu. Za trajanja Dana volontiranja na štandovima se predstavljalo ukupno 14 organizatora volonterskog rada, a
pored toga, održavala su se predavanja
na kojima se moglo saznati sve o volontiranju. Studente se putem predstavljanja
udruga na štandovima te putem predavanja upoznavalo s raspoloživim oblicima
volontiranja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te sa svime što bi moglo biti
važno za njih kao potencijalne ili sadašnje volontere.
Predstavljanje organizatora
volonterskog rada
Organizatori volonterskog rada upoznavali
su posjetitelje o volonterskim aktivnostima
koje nude te su se zainteresirani mogli direktno uključiti u njihov rad. Nudilo se
uključivanje u volonterske aktivnosti s područja zaštite okoliša, životinja, prava djece razvedenih roditelja i bolesne djece, gluhoslijepih i mentalno retardiranih osoba,
promicanja kvalitetnog obrazovanja mladih
s invaliditetom, razvoja ICT projekata mladih, unaprijeđenja suradnje među organizacijama mladih, poticanja praktičnosti i jednostavnosti obrazovanja, promicanja jazz
glazbe i kulture. Također, bilo je ponuđeno
direktno uključivanje ili posredovanje pri
uključivanju u volonterske aktivnosti u
inozemstvu.
knuo se etičnosti volontiranja, a Gordana Forčić
iz udruge za razvoj civilnog društva Smart podijelila je s nama značajke
volonterstva u Hrvatskoj.
Vlatka Sakar iz udruge
Praksom do znanja savjetovala je studentima da
volontiranjem ostvare
priliku za praktično obrazovanje. Drugi dan bio je
namijenjen studentima i
predstavljanju njihovog
aktivnog sudjelovanja u
izgradnji boljeg društva.
Drugim riječima, volonteri iz različitih volonterskih aktivnosti podijelili su s posjetiteljima svoja iskustva. Čuli smo tako iskustvo Anite Džombić koja je volontirala u
Tanzaniji, volontera Agencije za mobilnost
i programe EU Krzysztofa Kirdzika iz Poljske
koji je volontirao u Vukovaru, volonterke
Petre Dmirtović iz Udruge za zaštitu životinja Noina arka te volonterke Ivonu Šeparović i Matiju Milković iz Udruge za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom Zamisli.
ljeg svijeta. Inicijativa Želim pomoći jedan
je od timova s tog kolegija čija je prvotna
ideja bila potaknuti 10 studenata na jednokratno volontiranje u nekoj udruzi. Potaknuti boljim rezultatima od onih planiranih
na početku (40 volontera koji već četiri
mjeseca odlaze volontirati u udrugu za pomoć djeci s posebnim potrebama Idem) i
željom da se volontiranje promovira na višoj i sveobuhvatnijoj razini, članovi inicijative Želim pomoći i eSTUDENT pokrenuli su
projekt Dani volontiranja.
Nastavljamo!
Predavanja – sve o volontiranju
Menadžment promjena - društvena
odgovornost studenata
Na predavačkom dijelu Dana volontiranja
posjetitelji su se mogli upoznati s raznim
aspektima volontiranja. Prvog dana Ivana
Kordić iz Volonterskog centra Zagreb približila nam je sve bitne odrednice volontiranja, njegov pravni aspekt, moguće nagrade
za volontere, načine uključivanja u volonterske aktivnosti te raspoložive oblike volontiranja u Hrvatskoj i inozemstvu (između
ostalog i aktualni projekt „Međunarodni volonterski kampovi“). Žarko Puhovski dota-
Na Danima volontiranja predstavili su se i
neki projekti s kolegija Menadžment promjena, na kojem su studenti umjesto klasičnog ispita svoje obveze za taj kolegij ispunjavali osmišljavanjem društveno odgovornih projekata i njihovim provođenjem u
praksi. Cilj predstavljanja tih projekata bio
je pokazati koliku snagu i potencijal za promjene u društvu imaju mladi te potaknuti
ostale studente na aktivno osmišljavanje i
provođenje promjena s ciljem stvaranja bo-
Do sada se u volontiranje uključilo više od
stotinu studenata, a kontinuirano stižu i
nove prijave. Svi zainteresirani koji žele volontirati i tako ostaviti svoj trag na ovome
svijetu te pri tom trebaju pomoć u vidu savjeta o tipu volonterskih aktivnosti u koje
se mogu uključiti ili o udruzi u kojoj bi mogli djelovati, mogu se obratiti na: [email protected] ili na [email protected] Priključite se, krenite... Budite
promjena koju želite vidjeti u svijetu!
Matija MILKOVIĆ
manager 80/15 | 05/2010
45
FAKULTET
AIESEC Zagreb
Proljetna konferencija o liderstvu
Međunarodna studentska udruga AIESEC,
odnosno lokalni odbor AIESEC Zagreb sa
sjedištem na EFZG-u ima čast organizacije proljetne konferencije kojoj je tema
pronalaženje, razvijanje i korištenje liderskih znanja i vještina u svom aktivnom radu u AIESEC-u kroz razne edukacije i predavanja. Konferencija će se održati u hotelu Porin, od 22. do 25. travnja.
Edukacijska konfrencija
AIESEC Hrvatska na nacionalnoj raznini
godišnje organizira dvije konferencije Spring Leadership Development Congress
(SLDC) i Winter Leadership Development
Congress (WLDC). Objema je tema razvoj liderskih sposobnosti, a cilj im je razvijati
mlade ljude u lidere koji će jednog dana
imati pozitivan utjecaj na društvo i zajednicu. SLDC je najveći kongres takve vrste u
Hrvatskoj, te će se na njemu okupiti oko
stotinu aktivnih članova AIESEC-a i visoko
pozicioniranih predstavnika tvrtki kao što
su Procter&Gamble te PricewaterhouseCoopers.
Na konferenciji sudjeluju svi lokalni odbori iz Hrvatske kako bi donijeli nacionalni
plan i strategije razvoja za iduću godinu.
Prvenstveno se okupljaju tekući te novoizabrani predsjednici i podpredsjednici svih
lokalnih odbora te predsjednik i podpredsjednici AIESEC-a Hrvatske. Cilj nacionalnog plana je donijeti odluke o ključnim fokusima razvoja AIESEC-a Hrvatske za naredni mandat.
Na samoj konferenciji javljaju se, i paralelno odvijaju četiri programa. U prvom, Taking responsibility, mladim članovima se
46
manager 80/15 | 05/2010
predstavljaju razne mogućnosti razvijanja u AIESEC-u
(rad u timovima, organizacija projekata, odlazak na
praksu itd.) te radionice kojima je cilj razvijati prodajne, marketinške, timske, organizacijske, prezentacijske
i komunikacijske vještine.
Leadership track , odnosno
drugi od programa okuplja
tekuće i novoizabrane potpredsjednike lokalnih odbora koji u suradnji sa Nacionalnim odborom AIESEC-a
Hrvatske planiraju mandat
20010/20011 na razini Lokalnih odbora,
raspravljaju o razvoju lokalnih odbora, mo-
No, osim znanja, ono što
članovi steknu je
neprocjenjivo, a to su
prijatelji diljem zemlje i
svijeta, osjećaj
pripadništva jednoj
organizaciji, osjećaj tolike
različitosti, a opet
prekrasnog jedinsva.
gućnostima napretka, iznose se ideje novih projekata, revidira se nacionalni plan
za 2010. godinu, uspoređuje se doprinos
globalnom planu AIESEC-a 2010. Trećem
programu pod nazivom Outgoing preparation seminar glavna je tema „odlazak na
praksu“. Sudionici su studenti koji planiraju ići na praksu u dogledno vrijeme. Predstavljaju se podrobnije vrste praksi, priprema se studente na moguće izazove tijekom
prakse, te edukacija o predstavljanju Hrvatske u svijetu i internacionalizmu. Svoj
doprinos programu daju studenti koji su
prošli praksu te ih motiviraju i odgovaraju
na brojna pitanja. Zadnji, ali ne i najmanje
bitan je Alumni track, program namijenjen
bivšim članovima te partnerima AIESEC-a
gdje se upoznaju sa trenutnim radom AIESEC-a, napretku i izazovima koji nas
okružuju.
Dio programa kojem nazoče svi članovi zove se Developing Leaders Day (DLD). Predavači su sami članovi AIESEC-a Hrvatske,
odnosno lokalnih odbora, bivši članovi ili
alumniji, te kompanije Procter&Gamble i
PricewaterhouseCoopers koje će održati interaktivne radionice na temu liderstva u
sklopu Developing Leaders Day-a.
Učenje kroz smijeh i igru
Nakon svakog dana napornih predavanja i
učenja dolaze dva odlična tematska tuluma 22. i 24. travnja, dok se u petak 23.
travnja održava svečana večera na kojoj će
se između ostalog ispratiti tekuće a pozdraviti novoizabrane predsjednike i
podpredsjednike lokalnih odbora AIESEC-a
Hrvatske. Konferencije su dio AIESEC iskustva kojima se organizacija najviše ponosi.
U svijetu AIESEC-a godišnje se organizira
470 konferencija, nacionalnih i internacionalnih. Na konferencijama se od jutra do
mraka radi, članovi slušaju predavanja, rade u grupama, natječu se kroz simulacije
projekata id. No, osim znanja, ono što članovi steknu je neprocjenjivo, a to su prijatelji diljem zemlje i svijeta, osjećaj pripadništva jednoj organizaciji, osjećaj tolike
različitosti, a opet prekrasnog jedinstva.
Nikolina JARKI
LOUNGE
Vrijeme je rokova i
kolokvija i jedino
čemu svaki studentski um teži je
malo odmora i zabave. Zato smo za
Josipa MIKLIN
kraj ove akademske
urednica rubrike lounge
godine odlučili da
će Lounge upravo to ovoga puta i biti.
Bez forsiranja ozbiljnih tema, shvatili
smo da i kada želimo biti opušteni, ozbiljne se situacije ipak dogode. To najbolje znaju oni koji žive s cimerom. Čovjek
ne bi vjerovao kakve sve lude strahove
možeš proživjeti zahvaljujući osobi s kojom dijeliš krov nad glavom, te strahove
za koje nisi niti znao da ih netko drugi
ima. No i te fobije i strahove smo pokušali prikazati na vedriji način, smijući se
ludostima uspješnih ljudi ovoga svijeta.
Bez straha zasigurno možete početi planirati ljetne izlaske i događaje, jer će sigurnih šest festivala ove godine zabavljati cijelu Hrvatsku. Na koji od njih ići,
preporuča vam Lounge. Jedan od najvećih događaja je definitivno i Gibonnijeva
turneja „Toleranca tour“ povodom izlaska njegovom novog albuma. Njegovo
mišljenje cjelokupnog događaja i dosadašnjeg uspjeha, možete pročitati samo
ovdje. A za one koji će ubrzo riješiti sve
ispite, donosimo knjigu koja se može
uzeti i kao ljetno štivo, ili pak najavu filma za sve one djevojke kojima „Fantstična četvorka iz New Yorka“ nešto znači. U
svakom slučaju, naći će se ponešto za
svakoga, a u tom nadanju i uvjerenju želim svima sreću na ispitima i uspješno
završavanje još jedne „lounge“ godine.
Do sljedećeg čitanja, lijepi pozdrav!
Josipa MIKLIN
Urednica rubrike Lounge
BOWLING
Još jedno mjesto za zabavu
Bowling, odnosno kuglanje s 10 čunjeva
je jedan od najpopularnijih sportova u
svijetu. Samo u SAD-u trenutno ima oko
12 000 000 registriranih igrača, a više od
150 000 000 rekreativaca u svijetu svakodnevno igraju bowling.
Sportski bowling
U svijetu postoji više vrsta kuglanja kojima
je zajedničko da se kuglom ruše čunjevi.
Neupućenima je to sve isto, te ga čak miješaju i s boćanjem. Od svih vrsta kuglanja
najrašireniji je bowling koji broji 112 federacija. U sportskom bowlingu ima dosta preokreta u igri što ga čini jako zanimljivim,
pa stoga i početnik uz malo sreće, koje zna
biti dosta u ovom sportu, može pobijediti
iskusnijeg bowlingaša. Iskusniji bowlingaši
koriste vlastite kugle koje su naoko slične
amaterskima, ali im se unutrašnjost bitno
razlikuje jer omogućuju igru s rotacijom, pri
kojoj kugla čini luk pri putanji i s većim
efektom ruši čunjeve. Vjerojatno je već opće poznato da su bowling staze jednim većim dijelom pošpricane tankim slojem ulja,
kako bi se zaštitila sama podloga te igračima omogućila igra s rotacijom. Naime, profesionalci pri samom izbačaju kugle daju
određenu rotaciju koja tako nastavlja svoju
putanju po nauljenoj podlozi. U trenutku
kad kugla dođe na suhu podlogu, gdje više
nema ulja ili ga ima u znatno manjim količinama, dolazi do trenja i kugla naglo počinje skretati prema čunjevima te ih ruši.
Igra za sve
Bowling je društvena igra namijenjena svim
uzrastima. Popularnost je stekao svojim
„duhom“, jer jako pozitivno djeluje na ljude. Mnogi ovaj sport doživljavaju kao zabavu i osjećaju se kao kod kuće, jer je tu sve
dopušteno, pa čak i hrana i piće. No osim
popratnih stvari bowlinga, jednako važna
stvar je da su bowling čunjevi prilično veliki i stisnuti pa početnici nemaju većih poteškoća pri igranju. Zbog toga i početnici
svakim hicem ruše veći broj čunjeva što im
pruža zadovoljstvo. Kugle su sve istih dimenzija, ali se razlikuju po težini, kako bi
im se svatko mogao prilagoditi. Tako se kugle kreću od broja 6, s kojim najčešće igra-
„… još jedna mogućnost za
zabavu do kasnih večernjih
sati je pred svačijim
„vratima“…“
ju djeca, pa sve do broja 16. Jednako važna
stvar je i šarenilo boja kojom kugle osvajaju igrače, a kada se već govori o bojama,
ženski dio populacije se uvijek oduševljava
šarenim bowling cipelama.
Gdje ići?
Srećom, bowling više nije igra u kojoj se
može uživati samo u SAD-u. Postoje bowling
centri i u Hrvatskoj. Jedan od najvećih
bowling centara, cityBowling, može se naći
upravo u West Gateu, koji uz organizaciju
turnira za rekreativce, profesionalce, parove i sl., organizira i školu bowlinga za djecu
osnovnih i srednjih škola pod vodstvom jednog od visokorangiranih i svjetski priznatih
trenera, Karla Kolara. CityBowling je ujedno
i zabava za mlađu i srednju generaciju jer
pruža izvrsnu zabavu do kasnih sati uz odličnu glazbu, a posebni ugođaj svjetlosnim
efektima osigurava tako zvani „disco
bowling“. Osim kafića i barova, još jedna
mogućnost za zabavu do kasnih večernjih
sati je pred svačijim „vratima“, zbog čega
bi bilo šteta ne iskoristiti takvu priliku.
Josipa MIKLIN
manager 80/15 | 05/2010
47
LOUNGE
ZABA REFERADA
Niže kamatne stope na Zabine studentske kredite
Od 1. travnja, kamatna stopa na studentske kredite za plaćanje školarine iznosi
6,70 posto, a na kredite za troškove života tijekom studija - 6,90 posto
Zagrebačka banka omogućila je svojim studentskim kreditima uspješno školovanje
mnogim mladim ljudima. Nemoguće ili teško izvedivo postaje moguće – financijska
pitanja i nedoumice ne smiju biti prepreka
obrazovanju i stjecanju diplome. Zagrebačka banka podržava znanje kao jedinu
valjanu „propusnicu“ u budućnost.
Zabini krediti namijenjeni su školovanju
na svim stručnim i sveučilišnim studijima,
na svim razinama te financiranju troškova
života za vrijeme studija u Hrvatskoj ili u
inozemstvu.
Kako bi studentski krediti bili još dostupniji, od 1. travnja snižene su kamatne
stope. Sada je kamatna stopa na studentske kredite za plaćanje školarine 6,70 posto, a na kredite za troškove života tijekom studija 6,90 posto godišnje.
Zabini studentski krediti potpuno su prilagođeni stvarnim mogućnostima studenta i
njegove obitelji tijekom školovanja.
Rok korištenja jednak je roku trajanja konkretnog redovitog studija, pa korisnik kredita treba banci početkom svake akademske godine predočiti potvrdu o statusu
studenta.
Kredit se vraća tek kad novi mladi stručnjak, s diplomom u džepu, nađe svoje mjesto na tržištu i počne zarađivati.
Kredit se počinje otplaćivati u mjesečnim
anuitetima tek po završetku studija, no i
tada postoji mogućnost odgode plaćanja
prve rate kredita i to do dvanaest mjeseci.
Rok vraćanja kredita je od 13 do 120 mje-
seci. Svi troškovi po kreditu isplaćuju se iz
samog kredita, pa je student tijekom školovanja bez briga.
Studentski krediti imaju još jednu bitnu
pogodnost - to su krediti bez instrumenata osiguranja, ne treba stan ići pod hipoteku niti je potrebna ušteđevina da bi djeca mogla studirati. Potrebno je samo zadovoljiti uvjete kreditne sposobnosti, a moguće je i sudužništvo, što zapravo otvara
mogućnost roditeljima da pomoću povoljnog kredita školuju svoju djecu.
Krediti za plaćanje školarine odobravaju se
u iznosima od 200 do 20.000 eura, a kredit
se isplaćuje na račun visokog učilišta koje
student pohađa.
Kredit za podmirivanje troškova života
isplaćuje se u mjesečnim isplatama, od 70
do 700 eura, na tekući račun korisnika kredita u Zagrebačkoj banci.
NAJAVA FILMA
Sex and the City 2
Početkom lipnja, Zagreb po drugi puta
postaje „sexy grad“. Kao uvod u ljetnu
sezonu, kraljice New Yorka nam donose
dašak sunca i velikih vrućina u novom
nastavku svjetski poznatog filma „Seks
and the City“.
Filmska ekipa
Kako bi film zadržao svoju „estetsku“ vrijednost, glavna i odgovorna osoba za stvaranje filma je ostala ista. Naravno, riječ je
o Michael Patrick Kingu, redatelju, piscu,
te ujedno i producentu TV serijala i filmske
uspješnice o četiri poslovne žene, prijateljice s Manhattana. Carrie, Samantha,
Charlotte i Miranda postala su imena koje
su prepoznatljiva u cijelom svijetu, za što
je kriva upravo Candace Bushnell, autorica
knjige zbog koje su Sarah Jessica Parker,
Kim Cattrall, Kristin Davis i Cynthia Nixon
postale lica i ikone uspjeha i stila. Cijela
ekipa je ponovno okupljena u nadi da će
48
manager 80/15 | 05/2010
ove četiri žene opet na visokoj nozi promatrati svijet.
The Movie/ The City
Nakon što su u prvom dijelu stvari napokon došle na svoje mjesto, „Seks and the
City 2“ nam donosi novosti o tome što se
dogodi kada jednom kažeš „Uzimam!“, te
kao i svaka ljubavna priča, govori o iskušenjima, povjerenju, vjernosti, zaprekama,
zabavi i najvažnije, o prijateljstvu.
Jedina“sitnica“ koja je ovaj puta promijenjena je „The City“! Iako će New York uvijek biti središnjica njihovih života, ovaj
puta su cure donijele dašak glamura i u
Abu Dhabi gdje su ih dočekali novi izazovi
koji su unijeli pomutnju u njihove pomalo
zasićene živote. Hoće li Faca ostati muškarac Carrienih snova, ili će stara ljubav, Aidan postati novi „Mr. Big“ jednako je upitno kao i činjenica hoće li Samantha pronaći svojeg pravog na drugoj strani svijeta.
Jedno je sigurno, puno novih ljetnih
odjevnih kombinacija, podignutih visokim
petama, svakoj će moderno osviještenoj
ženi ovaj film učiniti obaveznom postajom
prije ljetnih vrućina.
Josipa MIKLIN
LOUNGE
RECENZIJA KNJIGE
Jack Kerouac: Na putu
„Na putu“ je
roman iskustva, govori
nam priču o
ludilu, odigranom kroz
čitav spektar
čudnih likova
koje nalazimo
od malih seoskih zalogajnica pa sve do
njujorških jazz barova i meksičkih javnih kuća. Ono što povezuje sve te
avanture je odbijanje likova da propuste život i odlučnost da dobiju najviše
što mogu od njega upravo sada.
taljnim opisima konzumacije droge i slobodnim seksom. Kritičari su je s jedne
strane napadali da potiče nemoralnost
američke mladeži, a s druge strane hvalili zbog svoje originalnosti. Najbitnija
stvar je da su čitatelji bili oduševljeni
boemski životima likova i pretvorili je u
klasik američke književnosti.
Potraga za vlastitom slobodom
„Beat“ generacija
Roman „Na putu“ je jedna od onih priča
koja u čitatelju budi želju da zaista iskoristi dan i da živi punim plućima. Jack
Kerouac nas vodi kroz život dvojice mladića, Sal Paradisea, mladog pisca, i Dean Moriartyja, mladića oduševljenog životom, koji su sa velikim žarom proputovali kroz cijelu Ameriku u stalnoj potrazi
za uzbuđenjima. Njihova putovanja sadrže scene netaknute prirode, uspavanih
malih gradova, urbanih džungla, beskrajnih pustinja i sve to povezano putem.
Priča je protkana željom i unutarnjom
potrebom mlade generacije da izađe iz
ustaljenih sredina, da nađe slobodu i da
se oslobodi svih vjerovanja, mišljenja i
ideologija. Putovali su jer su smatrali da
je jedina stvar koju imaju potraga za vlastitom slobodom.
Jack Kerouac jedan je od tvoraca „beat
generacije“, grupe američkih književnika koji su vladali u 1950-ima i stvorili
kulturni fenomen. „Beat“ kultura je brzo
razvila reputaciju kao novi boemsko-hedonistički pokret koji slavi spontanu kreativnost, odbijajući sve vrhovne autoritete. Lik Dean Moriartyja (Neal Cassady)
je kroz ovaj pokret postao mladenački
heroj. Čini se da je „beat“ generacija
predstavljena glavnim likovima romana
imala jednu i jedinu ideologiju, život.
Trudili su se učiniti ovaj život sve sličnijim raju tako da mogu uživati u njemu
dok su živi. Bili su dovoljno mudri da su
uvidjeli da nema smisla ostati uljuljan u
materijalizam američkog sna. Roman je
stvorio i još uvijek stvara generacije putnika koja inspirirana putuje u potrazi za
ispunjenijim životom.
Kristina ČULO
Autobiografija
Ovo je autobiografski roman Kerouacovog života u kasnim 1940-ima, kada je
pod utjecajem karizmatičnog lutalice
Neal Cassadyja (u romanu predstavljen
kao Moriarty) krenuo na put. Svaki dio
romana je inspiriran njihovim zajedničkim zgodama na putu. Knjiga koja bi danas bila okarakterizirana kao prilično
blaga je šokirala čitatelje 1957. sa de-
…„Beat“ kultura je brzo
razvila reputaciju kao
novi boemsko-hedonistički
pokret koji slavi spontanu
kreativnost, odbijajući sve
vrhovne autoritete…
manager 80/15 | 05/2010
49
LOUNGE
PUTUJMO EUROPOM
From Paris with love
Najduža ulica, najviša točka, broj mostova preko Siene, Napoleon Bonaparte, vrtovi, drveće, fontana, taksi, Eiffelov toranj, Notre Dame, Louvre.. Originalan, vrtoglav, impresivan, iznenađujući, veličanstven, dinamičan, elegantan, luksuzan, zavodljiv... Dobrodošli u Pariz!
Ožiljak na licu Pariza?
Grad svjetla, grad mode, grad romantike,
grad provoda.. U ovom kratkom pregledu
fokusirat ću se na nekoliko nezaobilaznih
mjesta u Parizu. Najpoznatija ikona grada,
Eiffelov toranj, sagrađen je 1889.godine.
Ime je dobio po Gustavu Eiffelu koji je konstruirao toranj za potrebe izložbe povodom
stote godišnjice francuske revolucije. Podignut u rekordnom vremenu od dvije godine,
dva mjeseca i pet dana, smatran je velikim
upjehom. No, mnogi se nisu slagali, pa je
uz negativne kritike starih parižana Eiffelov
toranj postao „ožiljak na prelijepom licu Pariza“. Danas ga opisuju kao predivnu čeličnu čipku Pariza. Eiffelov toranj je do danas
posjetilo više od 235 milijuna ljudi!
Louvre – bivša kraljevska palača
Nekadašnja kraljevska palača, a u prošloj
godini najposjećeniji muzej na svijetu zabilježio je dolazak čak 8,5 milijuna posjetitelja. Vjerojatno se najveća prašina diže oko
remek-djela Leonarda da Vincija, zagonetne
Mona Lise. Danas 80 posto posjetitelja dolazi u Louvre samo radi „idealne žene“ Leonarda da Vincija. Iako, postoje nagađanja
da je Da Vinci zapravo slikao svoj autoportret ili portret svoje majke, Mona Lisa i nakon 504 godine ne otkriva tajnu svog
osmjeha. Osim najpoznatije ikone, muzej
sadrži najopsežniju zbirku egipatske i antičke umjetnosti te broji više od 65 000 umjetničkih djela. Kada bi svaki posjetitelj zastao
kraj svakog djela izloženog u muzeju, pro-
Grad svjetla, grad mode,
grad romantike, grad
provoda – koji je vaš Pariz?
50
manager 80/15 | 05/2010
cjenjuje se da bi mu trebalo više od pet tjedana da razgleda cijeli muzej!
Happiness iliti Bonheur
Doživjeti pravi francuski cabaret možete na
Lidovoj reviji „Bonheur“. Le Lido daje poseban sjaj Parizu još od 1946. godine gdje
možete uživati u originalnoj francuskoj kuhinji i najspektakularnijim revijama cabareta. On je kao veliki brod, usidren na Elizejskom polju, gdje svake večeri ukrcava preko
2000 putnika te ih vodi na putovanje kroz
pjenušavi spektakularni show uz specijalne
efekte, prekrasne plesačice i nezaobilazan
gurmanski obrok. Cijeli show „teži“ 9 milijuna eura, uključujući bogate kostime u vrijednosti od 3 milijuna eura!
The Moulin Rouge today and yesterday, the Moulin Rouge forever
U prijevodu „crveni mlin“, sinonim za cancan i sigurno jedna od najvećih pariških
atrakcija. Od 1889. godine koristio se za
plesove i plesne nastupe, a kasnije se izvode operete i glazbene revije, a ponekad
služi i kao kino dvorana. Koncept Moulin
Rouge-a oduvijek je isti: perje, šljokice,
glamur, jedinstvena glazba i ugođaj i naravno - najljepše djevojke na svijetu.
Moulin Rouge prvi otvara vrata i pozdravlja
nastup mladih djevojaka, u početku znan
kao „Quadrille“. Ples je karakterizirao brz ritam, revolucionarni pokreti, volani i lepršave suknje, a ubrzo se epidemija „Quadrill-a“
proširila na ljude svih staleža. Ples se dvije
godine kasnije proširio do Velike Britanije
gdje je prvi put dobio naziv „Francuski Cancan“. Jedan jedini i neponovljivi „Cancan“
već se 120 godina prikazuje u originalnom
izdanju samo u Moulin Rouge-u.Trenutno
najaktualniji show „Féerie“, okuplja 100
umjetnika uključujući 60 Doriss djevojaka,
a sastoji se o četiri glavne scene koje ispunjavaju sve snove publike.
Pariške voštane figure
Ono što je u Londonu Madame Tussauds, to
je u Parizu Musée Grévin. Muzej sadrži nešto više od 300 voštanih figura koje predstavljaju važne francuske povijesne ličnosti
kao i poznate osobe iz današnjeg života. Od
Michael Jacksona do Ghandija, od Alberta
Einsteina do Elvisa Presleya, zasigurno će
svatko pronaći svoju fascinantnu ličnost.
Ulaz u muzej se naplaćuje dvadesetak eura,
no uz korištenje Paris Pass-a postaje besplatan. Kada se nađete u Parizu, ne zaboravite započeti dan sa kroasanom i kavom u
jednom od fantastičnih pariških kafića, nakon čega laganim korakom istražujte sve
pariške atrakcije. Do nekog slijedećeg puta
- au revoir!
Ljubica MALIĆ
LOUNGE
STRAHOVI
Strahovi koji nisu narušili uspjehe pojedinaca...
Strah i zabrinutost predstavljaju naše
najveće probleme. Na strah se gleda kao
na emociju sa najjačim instinktom i može stajati iza nekih emocija. Svaka reakcija na njega ne mora neophodno biti
negativna, naprotiv. S druge strane,
opasnost predstavlja strah koji je
nezdrav i takvog se straha treba što prije riješiti.
vu, kao na primjer boravak u prisutnosti
neke bolesne osobe ili upućenost u simptome bolesti. Tako je recimo Charles
Darwin bio uvjeren da pati od brojnih bolesti i stoga je želio svoj život dovesti u
potpuni red. To je rezultiralo njegovom
izjavom kako mu je strogi red zapravo pridonio u njegovim dostignućima. Woody
Alen, poznati redatelj, usred snimanja jednog seta zaputio se liječniku jer je zamijetio malu mrlju na svojoj ruci. Howard Huges, producent, bio je toliko opsjednut
bakterijama da je odbijao rukovati se sa
ljudima. Isto tako je Adolf Hitler imao problema sa umišljanjem bolesti, pa je brigu o
Hipohondrija
Hipohondrija je poremećaj koji u oboljeloga izaziva snažan osjećaj da on uistinu boluje od nekih tjelesnih bolesti, što posljedično izaziva snažno psihičko opeterećenje i konstantnu zabrinutost za zdravlje.
No, činjenica je da su brojni redatelji,
umjetnici, glumci i glazbenici „oboljeli“
od ovakovog naćina opsesije, što u njihovom slučaju nije rezultiralo neuspjehom,
nego upravo suprotnim. Poznati austrijski
utemeljitelj psihoanalize, Sigmund Freud,
izjavio je kako je hipohondrija zapravo stanje zaljubljenosti u vlastitu bolest. Na sam
pojam hipohondrije gleda se kao na nedostatak ljubavi i pažnje u životu, stoga se
vjeruje da umišljanjem raznih bolesti
usmjeravamo ljubav prema sebi samome.
Hipohondri posvećuju veliku pozornost uobičajenim tjelesnim podražajima koje većina ljudi ne zamjećuje. Hipohondrija jest
strah, a strahovi nam nisu urođeni već prisvojeni. Uzrok im nije poznat ali postoje
različiti faktori koji utječu na samu poja-
slučaju drži kao pretjerivanje. Brojne su
poznate ličnosti imale fobiju. Specifična je
ona Alfreda Hitchocka koji je imao strah
od jajeta, takva je vrsta straha poznata
pod imenom ovofobija. Jednom je prilikom
ovako izjavio: „Bojim se jaja. Ta bijela
okrugla stvar bez rupa... jeste li ikada vidjeli nešto gadnije od razbijanja ljuske jaja i prolivanja njegove žute tekućine? Krv
je barem vesela, crvena.“ Woody Allen, definitivni rekorder fobija, izdvaja strah prelaska preko mostova i tunela, kao i strah
od srna. Sam Sigmund Freud je strahovao
od željezničke pruge i paprati. Fobija koja
često „uhvati“ studente je epistemofobija
ili bolje rečeno strah od znanja. Pomalo
sarkastično, ali ova fobija je najraširenija
na svijetu. Idealna je isprika za nepoložene ispite i izostanke sa predavanja. Za sve
postoji ime pa tako i za različite fobije.
Metrofobija je strah od poezije, ksantofobija strah od žute boje, siderofobija strah
od zvijezda i tako dalje do u apsurdnost.
I strah je ponekad dobar
„…I strah je ponekad
dobar… uvodi disciplinu u
naš život i uči nas
kontroli…“
njemu vodio osobni liječnik koji mu je neprestano propisivao lijekove. Pijanist Glenn Gould je optužio svojeg agenta da ga je
ozbiljno ozlijedio i narušio mu zdravlje dotakavši ga po ramenu.
Pretjerivanje ne rezultira učinkovitošću,
zato je bitno držati granicu. I strah je ponekad dobar. Na neki neobičan način uvodi disciplinu u naš život i uči nas kontroli.
Priprema nas na mogućnost neuspjeha pa
se sa istim na taj naćin lakše suočavamo
nego da nas iznenadi. On je ipak sastavni
dio našega života i može igrati ulogu naše
osviještenosti na nešto novo, što je zapravo korisno i dokle god nismo izgubili vezu
sa racionalnim ne moramo se zabrinjavati.
Ana KVESIĆ
Fobija
Pojavljuje se kad je riječ o nekom specifičnom objektu ili situaciji. Fobije onemogućavaju ljudima da obavljaju određene radnje ili im naprosto stvaraju nelagodu kada
se nađu suočeni sa svojim strahom. Fobija
spada u iracionalne strahove, iako to ne
mora uvijek nužno i biti, ali se u svakom
manager 80/15 | 05/2010
51
LOUNGE
NEPOZNATO O POZNATOME
Jeste li znali?!
Mnogi spadaju u onaj dio ljudi koji su u
srednjoj školi učili gomilu nepotrebnih
stvari, bilo iz razloga što ih je to uistinu
zanimalo ili jednostavno nisu znali prepoznati „ključne stvari“ pa je bilo lakše
zapamtiti manje poznate činjenice. Interesantno je koliko ima zanimljivih pojedinosti, neovisno radi li se o „ritualima“ poznatih ličnosti ili pak o običnim
svakodnevnim pojavama i stvarima.
Društvo mrtvih pjesnika
Nenadmašno vodeća grupa u utrci sa bizarnim i neočekivanim životnim iskustvima,
ove, ponekad „neshvaćene“ duše, sakrivaju iza svojih velikih imena niz neočekivanih informacija. Albert Camus ili bolje rečeno „stranac“, bio je golman u alžirskom
klubu. Saint Exuperry, koji je napisao Malog princa, bio je pilot u drugom svjetskom
ratu i na jednom letu je zauvijek nestao.
Wiliam Faulkner, jedan od najutjecajnijih
američkih pisaca 20. stoljeća (Krik i bijes),
bio je soboslikar, zaluđen avionima, pa je
između ostaloga bio akrobatski pilot. Pošto ga Amerikanci za vrijeme rata nisu željeli primiti u vojsku kao pilota zbog nižeg
rasta, otišao je u Veliku Britaniju kako bi
ostvario zacrtano. Byron
je pak bio u incestuoznoj
vezi sa svojom sestrom,
Mary Shelley, autoricom
Franknsteina. Charles
Baudelaire je bio prvi
koji je bojao svoju kosu i to u zelenu boju.
Zbog svojeg dijela
„Cvjetovi zla“ morao je platiti kaznu
zbog povrede javnog morala i običaja. Samoprozvani „Prokleti
pjesnici“, P. Veraline i A. Rimbaud su bili ljubavnici. Verlaine
je napustio svoju
ženu i novorođe52
manager 80/15 | 05/2010
„Guinnessova knjiga drži
rekord kao knjiga koja je
najčešće ukradena iz
knjižnice.“
nog sina, a u žestokoj svađi sa Rimbaudom, pucao mu je u zglob i završio u zatvoru. Da bi njihov dramatičan život imao
još većeg odjeka, Rimbaud je kasnije jednom prilikom u alkoholiziranom stanju
istukao Verlaina jer je on pronašao svoj
mir u katoličanstvu, za razliku od njega samoga. Marcel Proust, francuski romanopisac, posljednje godine života proveo je u
sobi obloženoj plutom. Ernest Hamingway,
obično bi brojao koliko je riječi napisao u
svojem dijelu. Danteu je pak jednom prilikom prišla žena koja ga je upitala kako mu
je bilo u krugovima pakla (nije se šalila).
Što se tiče naših umjetnika, ima svega pomalo. Najveću „uzbunu“ podigao je Janko
Polić Kamov, čije je samo ime bilo simbolično, uzeto iz Biblije. Izbačen je iz gimnazije u trećem razredu, nakon što je profesoru grčkog jezika pljunuo u lice jer je dobio pozitivnu ocjenu, koju, prema njegovom mišljenju, nije zaslužio samo zato što
je iz bogate obitelji. Njegov buntovni duh
kulminirao je u anarhističkoj organizaciji
Cefas sa kojom je namjeravao podignuti
revoluciju u Hrvatskoj ni više ni manje nego sa bombama. Tin Ujević, „neokrunjeni
kralj boema“, koji je između ostalog bio u
legiji stranaca, zapamćen je po brojnim
anegdotama. Jednom prilikom kada je spavao na klupi u parku policajac ga je probudio i kada je uvidio da se radi o tada poznatome književniku, krenuo se ispričavati, na što mu je Ujević odgovorio :„Ma ne
morate se meni ispričavati, bio bi red da
ste prvo probudili podstanara.“ (misleći na
beskućnika koji je spavao ispod klupe).
A.G. Matoš je isprva bio violončelist. Kada
zbog ruke više nije mogao svirati, počeo je
pisati pjesme među kojima se našla i „Utjeha kose“, koju je u pismu izdavaču prozvao
„običnom burgijom“. Tu je pjesmu obradila današnja aktualna grupa Hladno pivo.
„Moćna gomilica“
Ipak, Rusi su daleko najoriginalniji po
ovom pitanju. Često bi se dogodilo da bi
se ruski pisci susreli sa sudbinom koju su
onu namijenili glavnim likovima u svojim
djelima. Tako se osnivač moderne ruske
književnosti A.S. Puškin pronašao u dvoboju, baš kao njegov lik Evgenij Onjegin,
no za Puškina je to pogubno završilo. Ležeći u krevetu zbog ozlijeda, tražio je da
mu donesu ogledalo kako bi još neko vrijeme mogao promatrati svoj lik. Sličnost dijeli i M.J.Ljermontov (Junak našeg doba),
koji je uz spomenutog Puškina najveći
predstavnik ruskog romantizma. Ovaj „fa-
„Danteu je jednom prilikom
prišla žena koja ga je upitala kako mu je bilo u krugovima pakla (nije se
šalila).“
LOUNGE
ski kralj Edward III zabranio je dva obroka
u istom danu. Alfred Nobel je bio opterećen da će ostati zapamćen samo kao propagator nasilja, s obzirom da je izumio dinamit, pa je u nastojanju da se ne ostvari
njegov strah kao rezultat proizašla Nobelova nagrada. U većini svjetskih riječnika, riječ „majka“ počinje slovom „m“. Leonardo
da Vinci je istodobno mogao crtati jednom, a drugom rukom pisati, također je
izumio škare, a 10 godina mu je trebalo da
naslika usne Mona Lise. Engleski je parlament 1647. napravio nezapamćen potez
ukinuvši Božić. Kraljevska obitelj u Engleskoj dijeli vlasništvo nad labudovima sa
još jednom obitelji. Domišljate su bile žene u starom Egiptu, one su obično stavlja-
talist“ svojemu je glavnome liku također
pripisao dvoboj. Njegov glavni lik ne umire, no Ljermontov nije bio potpuno iste
sudbine kada se našao u takvoj situaciji.
Njega je u 26 godini života smrtno ranio
njegov bivši prijatelj iz vojne akademije.
Jesenjin je pak izvršio trostruko samoubojstvo, što god to značilo. Prvo si je prerezao vene, zatim se obijesio za radijator
(??) i na poslijetku, život si je oduzeo pištoljem. Prilikom prvog pokušaja samoubojstva, krvlju je napisao svoju posljednju
pjesmu „Do viđenja prijatelju, do viđenja“.
Jedan od najvećih pisaca, Lav Nikolajević
Tolstoj pred kraj života se našao u vrtlogu
svojeg mesijanističkog viđenja svijeta,
zbog kojeg je raskinuo sa obitelji i
društvom.
Općenito...
Zanimljivostima nikad kraja. Što se tiče
povijesnih ličnosti, malo je poznato da je
Martin Luther King pokušao izvršiti samoubojstvo dva puta u dobi od 12 godina.
Napoleon je pak dizajnirao današnju zastavu Italije, a George Washington je uzgajao
marihuanu u svojem vrtu. Bonaparte je između ostalog svojim vojnicima dao prišiti
gumbe na rukave, kako oni ne bi stalno
brisali nos o njih. Najmlađi papa imao je
11 godina. Vjerujem da većina vas ne zna
kako najpoznatiji Irac, sv.Patrik zapravo
nije bio irskoga podrijetla. Kralj Louis XIV.
okupao se samo tri puta u životu, a engle-
men. Patke su jedina bića čije glasanje ne
proizvodi jeku, a tijelo leptira mora imati
temperaturu veću od 86 ºC da bi moglo letjeti. Ljubitelji pasa vjerojatno znaju da je
čokolada štetna za pse. Tigar s druge strane ima pruge ne samo na krznu, već i na
svojoj koži. Čovjekov najjači mišić je jezik,
a u prosjeku pojedemo osam pauka tijekom
sna. Sveprisutni Mc'Donalds dnevno posjeti 47 milijuna ljudi. U casinima u Las Vegasu nema satova, a prvi izrađeni sat (1687.
godine) imao je samo jednu kazaljku. Thomas Edison se bojao mraka, što je doista
zanimljivo s obzirom da je izumio žarulju.
Država New York je prva uvela registarske
pločice. Na svakog stanovnika SAD-a u
prosjeku dođu dvije kreditne kartice. Novčanice se ne rade od papira, već od pamuka. American Airlines je uštedio 40 tisuća
dolara 1987. godine time što su maknuli
masline iz salate koju su posluživali u prvom razredu. Na golf loptici obično ima
336 udubljenja. Guinnessova knjiga drži
rekord kao knjiga koja je najčešće ukradena iz knjižnice. Legenda Bruce Lee je bio
tako brz da su morali usporiti film da bi se
vidjeli njegovi potezi. Ime „Wendy“ izmišljeno je za knjigu Petar Pan, prije toga nije postojalo. I za kraj, Charlie Chaplin je
prilikom natjecanja za svojeg dvojnika
osvojio treće mjesto, naravno žiri nije
znao da se on natječe.
Ana KVESIĆ
„George Washington je
uzgajao marihuanu u vrtu.“
le vosak na vrat, koji bi topljenjem na Suncu stvarao efekt parfema. Inače, žene pojedu pola ruža za usne kojeg nanesu i trepću dva puta više u odnosu na muškarce.
Prvobitno korištenje termina „O.K“ kojega
svi danas koristimo, označavalo je kraticu
za zero(0) killed. Svaki mjesec ima petak
13. ako je prvi dan u istom bila nedjelja.
Iako na prvi pogled tako ne izgleda, Florida je veća od Engleske. Zanimljivo je spomenuti da na svakome kontinentu ima
grad pod nazivom Rim. U Indiji se govori
oko 845 jezika. Oni koji gledaju seriju „Seinfeild“, zasigurno nisu primjetili da se u
svakoj epizodi pojavljuje lik ili riječ supermanager 80/15 | 05/2010
53
LOUNGE
STRIP
Dodatna zabava koja se nametnula kao „deveta umjetnost“
se tek nakon toga gleda kako će se grafički
prikazati situacija o kojoj je riječ.
Elementi stripa
Što je to strip?
Vjerojatno ne postoji osoba na svijetu koja
nije upoznata sa stripom, odnosno konceptom stripa. Nešto što je u početku bilo zamišljeno kao puka zabava i razbibriga preraslo je u „devetu umjestnost.“ Gomile superjunaka koje današnja djeca idealiziraju i
obožavaju nisu izmišljeni od strane matičnih redatelja i producenata, već su nastali
upravo kao strip junaci, crno na bijelo. Strip
bi se moglo definirati kao niz uređen naracijom povezanih prizora. Ime je dobio od
američkog naziva „Comic strip“, što doslovno znači komična traka
Karakteristike stripa
Koje su karakteristike koje strip čine tako
zanimljivim, zabavnim, te čitaoce drže prikovane za papir do samog kraja?! Strip, kao
vizualno sredstvo obraćanja obogaćuje njegova vremenska odnosno kronološka dimenzija. U stripu istovremeno podjednako
obitavaju tekst i slike, kako bi samu situaciju koja se opisuje čitatelju/ici prikazali
što vjernije. Naime, zanimljivo je da se uvijek prije grafičkog prikaza situacije u stripu
mora napisati tekst. Dakle, najprije se napiše tekst koji mora biti čitak i jasan, potom
se konstruira oblačić te njegova veličina, te
„…gomile superjunaka koje današnja djeca idealiziraju i obožavaju nisu izmišljeni od strane matičnih
redatelja i producenata,
već su nastali upravo kao
strip junaci…“
54
manager 80/15 | 05/2010
Elementi stripa unaprijed su određeni i nužni su kako bi se mogao konstruirati ikakav
strip, a prvo i najbitnije je odrediti temu.
Tema stripa određivat će tok događaja, a
prije ikakvog započinjanja potrebno ju je
odrediti, pa je možemo nazvati temeljem
stripa. Drugi bitni element stripa je kadar.
To je prostor stripa u kojem je vizualizirana
neka radnja i on se u pravilu niže s lijeva na
desno, odnosno odozgo prema dolje, kako
bi bilo što jednostavniji za čitanje. Kadar je
određen sa planom koji određuje blizinu
objekata prema zamišljenoj kameri, ili oku
crtača ili promatrača, pa razlikujemo krupni
plan gdje objekt ili npr. glava čovjeka ispunjava cijeli izrez kadra, zatim bliski plan
(npr. poprsje čovjeka), srednji plan (cijeli
lik čovjeka), total (ambijent veći od čovjeka kao kuća, trg, planina i sl.) i detalj (npr.
oko čovjeka). Nakon plana dolazimo do rakursa kojeg definiramo kao prizor kojeg gledaju oko crtača ili zamišljena kamera pa razlikujemo gornji rakurs, donji rakurs i visinu očiju ili razinu promatrača. No naposljetku treba ipak spomenuti da u kontekstu
plana i rakursa prvenstveno govorimo o
filmskim terminima. Treći element koji moramo spomenuti je odnos slike i teksta. On
može biti rješen na različite načine. Često
je tekst u „oblačiću“, ali može biti i bez
njega, ili na dnu kadra, ili čak izvan kadra.
Glasnost zvukova ili govora može se označiti interpunkcijom ali i veličinom, debljinom
slova ili oblikom oblačića. Naposljetku su tu
i linije, plohe i boje koji predstavljaju gradivne elemente u vizualizaciji stripa, a podijeljeni su u kompozicije.
Hrvatska i strip
U Hrvatskoj se početkom stripa smatra
„Vjerenica mača“ 1935. u ilustriranom
tjedniku „Oko“ našeg najznačajnijeg strip
crtača Andrije Maurovića. U ratna vremena
pojavljuju se i braća Walter i Norbert Neugebauer u listu „Zabavnik“. Sedamdesete
godine obilježila je grupa „Novi kvadrat“,
a u novo vrijeme treba istaknuti Danijela
Žeželja, Darka Macana, Dubravka Matakovića, Štefa Bartolića i nedavno preminuloga Edvina Biukovića.
Marvel Comic
Marvel Comics je američka serija stripova koju izdaje Marvel Entertainment. Od strane
obožavatelja se od milja naziva „House of
Ideas“. Najpoznatiji Marvelovi stripovi su
Fantastic four, The Amazing Spider-Man, The
Incredible Hulk, Iron Man... Tvrtku Marvel
Comics osnovao je Martin Goodman 1939.
godine, a njegov rad i ono što je on počeo i
dan danas rado čitaju ljudi diljem svijeta.
Postoji li mogućnost da strip zaživi pokazat
će vrijeme jer u današnje vrijeme učestale
dinamike i razvoja sve je relativno.
Tomislav ŠTULEC
LOUNGE
CIMERI
Ne može se s njima, ne može se bez njih
Odlučiti s kim i gdje živjeti nije lako.
Jedine osobe koje poznaš su ljudi koje
upoznaješ na prijavnom ispitu ili netko
iz vaše srednje škole, koji se igrom sudbine upisao baš na isti faks. U srednjoj
se nešto i niste družili, poznajete se samo do pozdrava, ali na faksu počinjete
razgovor kao najbolji prijatelji.
Cimeri iz pakla
Odjednom se osjećate bliski s „tom“ osobom iz razloga što proživljavate isti problem, upoznavanje s novom okolinom, s
novim društvom, s novom stepenicom života, samostalnošću, daleko od roditelja.
Kako se s osobama iz srednje poznajete
već godinama, oni su logičan uži izbor. I
tako kreće na prvoj godini taj „predivni“
odnos, najčešće dvoje ljudi koji dijele par
kvadrata i nemaju prevelikog pojma o
stvarnom životu izvan roditeljskog doma.
Prva godina služi i za upoznavanju s ostalim osobama, među kojima se pronalazi i
ona prava za „suživljenje“. To je najčešće
osoba s kojom, osim stana, dijelite i studijsko opredjeljenje. Cimeri postaju najbolji prijatelji, osobe s kojom se dijele najljepša i najteža iskustva studiranja.
Nevolje u raju
Kada splasne sva euforija oko preseljenja,
ljudi se polako opuste te počnu ponašati
„kao doma“. Tada na scenu stupaju i prvi
problemi. Svako nađe na drugome neku iritantnu naviku s kojom se više-manje dobro
nosi, te se na dnevnoj bazi rješava istih
pokojim tračem o dotičnom/oj zbijajući
šale na njihov račun. Ali kad zaprijete prvi
rokovi, ispiti i obaveze i nervoza uzima da-
nak te čelični živci popuštaju, dolazi do
toga da dragi cimeri u našim očima postaju rezervna smetala koja nam samo zagorčavaju život puštajući preglasno muziku
(dok mi zatvoreni u sobi pokušavamo naučiti) ili dovodeći svoje prijatelje, najčešće
do desetak ljudi, koji ne pokazuju želju za
time da uskoro idu doma. Ako vrednujete
čistoću i red, a cimer/ica je neuredan to je
jedna od najgorih noćnih mora. Osjećati
ćete se iskorišteno jer ćete čistiti samo vi,
a on/ona ležati na kauču, a da ne pričam o
dlakama u kadi i prljavom rublju ili ručnicima na podu kupaonice. Leći na kauč i
ignorirati brdo prljavih čaša u sudoperu je
imate li dovoljno mlijeka u frižideru. Tu
dolazimo do još jednog zanimljivog slučaja čestih sukoba. Problem s cimerima je i
taj što se ne zna koja je čija hrana. Označivanje iste i stavljanje crtica je stvarno
neukusno, iako ima i takvih slučajeva, ali
„…kada splasne sva euforija oko preseljenja, ljudi se polako
opuste i počnu ponašati kao doma…“
jedno od mogućih preporučljivih rješenja
ili se osvetiti uključivanjem fena za kosu,
usisavača ili glasne muzike (bolja verzija).
Istina, to neće pomoći, ali ćete ga barem
iživcirati i srce će vam biti na mjestu.
„Možda ipak malo pretjerujem“
Da ne budemo skroz negativni, prednosti
života s cimerima je naravno društvo. A i
to da ne morate sami plaćati režije. Kad
vam se baš ne ide na poštu, natjerajte
svog sustanara. Puno je dinamičnije živjeti u stanu u kojem se nešto događa nego
da ste sami unutar četiri zida. Vi imate prijatelje, cimeri imaju prijatelje, spontani
tulumi se nameću sami od sebe. Ako se
stvarno sprijateljite s cimerima, posuđivanje odjeće ili kozmetike također je prednost. I ne morate uvijek samo vi misliti
bi bolji bio neki dogovor oko zajedničkog
budžeta pa kupovati osnovne namirnice iz
njega. Ili igrajti na kartu poštenja tako da
zaista svatko ima svoje stvari i poštuje tuđe. U suprotnome bi se moglo dogoditi da
jedan stalno kupuje sve, a drugi ništa, što
opet nije pošteno. Najbitnije u svemu je
naravno tolerancija. Prilagodljivost i opuštenost više će pomoći nego živciranje oko
svake sitnice. Potrebno je prešutiti ponekad, a nekad reći jasno svoje mišljenje, te
najvažnije, biti korektni i problemi bi trebali nestati. Kako si sijao, tako ćeš i žeti!
Uostalom, studenske godine donose promjene, a većini je cilj da ih provedu što je
bolje moguće. Prilagodljivost i tolerancija
uvijek moraju biti i mač i štit, a malo sreće uvijek dobro dođe.
Antonija JURIČ
manager 80/15 | 05/2010
55
LOUNGE
GIBONNI
Radim posao koji volim
Gibonni je jedan od najpopularnijih pjevača domaće glazbene scene. Karijeru je
započeo kao pjevač hard rock grupe
Osmi putnik. Napisao je brojne pjesme,
ne samo za svoje albume, nego i za druge izvođače. Trenutno promovira svoj
najnoviji album Toleranca, a koliko ga
publika voli svjedoče i rasprodani koncerti diljem Hrvatske.
Kada i kako ste se počeli baviti
glazbom? Je li Vaš otac utjecao na to?
Uuu…to je sada pitanje za kilometarski
odgovor. Utjecao je sigurno, meni je otac
muzičar, djed muzičar, pradjed…Normalno
svi sve ozbiljnije, do mog oca koji je najozbiljniji, a onda sa mnom kreće silazna
putanja (smijeh). Tako ja to vidim. Mislim
sigurno da je utjecao, želio je da se ja bavim s time, želio je da se bavim ozbiljno s
tim. To je sigurno, isto kako bih i ja želio
da moj sin svira, zato što je jako talentiran. Upozna čovik različite muzičare, znaš
da iza nekoga stoji rad ali malo talenta, a
imaš ljudi koji imaju Bogom dani talent,
ali ne vole raditi, pa sigurno da te to iritira. Tako sam ja sigurno znao ići svom ocu
na živce, a i meni moj sin isto - mislim da
bi mogao puno više nego što radi (smijeh). Ali šta ćeš, izgleda da je to tako od
piramida do danas, vjerojatno s generacije
na generaciju. Ako osjeti ljubav onda će se
sam vjerojatno zagrijat, a ovako ga nemam
namjeru siliti. Možda je to greška.
Čime biste se bavili da niste postali
glazbenik?
Pa volio bih se sigurno baviti teatrom ili
filmom - muzikom na filmu. Ali baš kada bi
mi netko zabranio instrument, da sad dođe nekakav zakon da mi zabrani muziku,
onda bih radio opet nešto kreativno. Mislim da bi bio kuhar, to je kreativno.
56
manager 80/15 | 05/2010
Kada bi mi netko zabranio instrument, da sad dođe nekakav
zakon da mi zabrani muziku, onda bih radio opet nešto
kreativno.
Kakvu ste glazbu slušali u mladosti i
slušate li i danas takvu vrstu glazbe?
Pa neke sigurno, neki bendovi ti kroz vrijeme otpadnu kao djetinjasti, a neki ti
ostanu zauvijek. Tako da, ono što mi je od
mog djetinjstva ostalo zauvijek su Jimmi
Handrix i Led Zeppelin. Njih vrijeme nije
ništa otupilo, ništa nije otupilo tu oštricu.
A u međuvremenu stekneš i neke nove ljubavi, ali o njima ne bi, to se stalno mijenja
i ljulja se. Na primjer, to je iz djetinjstva,
a iz nekog puberteta sam uspio zavoliti
Police, a kasnije U2. Evo to su možda neki
najjači utjecaji na mene.
Smatrate li da hrvatska glazbena scena
svake godine ima sve manje kvalitetnih
izvođača i sve više instant izvođača?
Kako to komentirate?
Ja mislim da nije to toliko točno, da je
jednostavno možda nova tehnologija dovela do toga. Da je danas lakše snimiti CD,
ali sa tim CD-om di ćeš – nigdje, kada svi
snimaju CD-ove. Prije se puno teže snimalo, čovjek je jako teško došao do LP-a, ali
kada si ga snimio onda je to automatski
nešto i otvaralo – nekakva vrata jer on je
bio skoro nekakva vizitka na kojoj stvarno
piše da nešto jesi. Nije se tako jednostavno dolazilo do recordila, a kada bi se došlo onda je to imalo neku težinu. Pisali bi o
tebi, znalo bi se za tebe, veći je bio i jači
odjek na cijelom tom ogromnom teritoriju
od 22 miliona ljudi. U ono doba su bila
dva muzička časopisa koja su držala jukebox svojevremeno, a poslije rock. Tako ako
bi ti objavili recenziju da si, ne znam heavy metal bend ili da si punk bend, u principu bi svi ljudi koji prate tu vrstu muzike
u tom trenutku znali da postoji, ne znam,
jedan takav bend u njihovom dvorištu i
taj bi bend dobio jednu, dvije, tri zvjezdice, podsmjeh ili tako nešto. Puno se teže
dolazilo do ploče, ali onaj koji je došao do
ploče, onda mu je to otvaralo i neka vrata.
To je živa činjenica. Danas su instant zvijezde prisutne jer možeš snimiti CD u sobi,
skoro da ga možeš i sam objaviti. Ne govorim ništa protiv toga, nego samo da je neko drugo vrijeme.
LOUNGE
Znamo da danas medije u Hrvatskoj
zanimaju privatni životi osoba koje su
poznate u javnosti. Kako ste uspjeli
držati svoj privatni život daleko od
očiju javnosti?
Ma ja sam imao sreće za to, što sam bio ta
generacija kada urednicima nije to toliko
bilo bitno. Bilo je bitno to kako radim, bili su kritični prema meni. Kada bi bio dobar hvalili su me, kada ne bi bio dobar nisu me hvalili. Koji puta kada sam bio dobar me nisu hvalili isto. To tako ide i oni
su bili s tim zabavljeni. Dok su oni svi bili
zabavljeni, ja sam u međuvremenu ostario
malo. Mislim, nisam više cvijetak, razumiješ (smijeh). A sada ova novija ekipa koja
njih zanima, oni možda njima daju povoda. Tako da ustvari, znaš, čudan je medij.
Medij je k'o aždaja. Ti želiš biti u centru
pažnje, pa kad ga probudiš, povučeš ga za
rep, on obrati pažnju na tebe, onda ga moraš stalno hraniti. Ja sam strašno zadovoljan jer ako sam išta pametno u životu učinio je, što ga nisam povukao za rep. Nikada. Nikada u životu nisam nikoga zvao na
telefon i rekao imam nešto za tebe, hoćeš
pisati.. Nikada.
mi je baš to snimanje pomoglo, pa da mi
je neka pjesma koji nije izgledala da će toliko biti dobra ispala dobra. Teško je to
uopće reći. Moje iskustvo se svodi, nakon
dvadeset i koju godinu, ući u studio čista
srca i početi graditi kuću ispočetka. Imam
neki osjećaj kao da svaki puta idem u prvi
razred i to je dobro. Mislim da ljudi koji
unose u studio rutinu da su ustvari neprijatelji posla. To možeš obavljati eventualno u zabavnoj glazbi ili u nekoj glazbi koja služi tomu da je ljudi slušaju dok netko
pegla, pa da nešto svira na radiju, ali ako
hoćeš da pjesma ima emotivni angažman,
Danas to instant zvijezda je
prisutno jer možeš snimiti
CD u sobi, skoro da ga možeš i sam objaviti.
Jesu li tekstovi pjesama koje napišete
inspirirani Vašim osobnim životom?
Kako koji…malo ja, a malo ljudi oko
mene.
Možete li nam opisati kako izgleda
stvaranje jednog albuma?
Teško. Dosta teško to mogu objasniti, nemoguće je to skoro objasniti. Prvo, razlika
je tko si. Jer ja sam kantautor, pa je meni
jako bitan sadržaj. Meni je čak najvažnije
što ću napisat u kući svojoj, a u studiju je
realizacija. Tamo možemo nešto popraviti
ili nešto pogoršat ili u biti izgubiti se u
prijevodu. Kako bih to objasnio…da imaš
knjigu, pa snimaš po njoj film, pa da knjiga bude bolja od filma, to nije dobro, to
nije sretan prolaz. To se meni znalo događati. Da su pjesme puno bolje nego što su
ispale. A znalo mi se dogoditi koji puta da
onda svi moraju biti emotivci, svi moraju
biti entuzijasti i treba im stati do toga da
to ispadne dobro.
Surađujete sa mnogo inozemnih
glazbenika. Planirate li ostvariti i
inozemnu karijeru?
Ja bih, al`možda oni neće! (smijeh)
Koliko imate slobodnog vremena i na
koji način ga provodite?
Slobodnog vremena na žalost nemam. Kada ga imam provodim ga sa familijom. Pokušavam maloga naučiti igrati nogomet,
njemu se to ne da, oni su svi samo na igricama… Moje slobodno vrijeme je kako da
ih odlijepim od PlayStationa! (smijeh)
Imate li kakve neostvarene želje?
Sigurno da ih imam puno, ali ono što mi je
najvažnije mi se ostvarilo - da radim posao
koji volim, da radim točno nijansu posla
koji volim, jer ja se ne bavim muzikom da
sviram u hotelu, nego bavim se točno svojom muzikom i to sa ljudima koje volim,
pred publikom koju volim. Mislim, meni je
to ispalo baš točno ta moja nijansa. Već
sam jako s tim zadovoljan, a sad tu i tamo
ću sigurno imati neku ambiciju, nešto ću
željeti poboljšati. Više ambicija, nego baš
neka želja. A i da imam, ne bih se baš sa
time želio u javnosti očitovati, jer obično
se onda sve izjalovi. Bolje ti je u tišini raditi ako imaš nešto.
S obzirom na Vašu popularnost mogli
ste održati koncert i u Areni Zagreb.
Zbog čega ste se odlučili na manju
dvoranu? Koja je razlika pjevati pred
velikim i malim brojem obožavatelja?
Pa zbog prisnije atmosfere. Sigurno da je
to ljudima jako važno, s obzirom na to da
je svaki intervju u zadnjih mjesec dana
imao to pitanje. Mislim da je ta Arena, to
je okvir. To ti je pričanje o okviru, a ja pričam o slici. Koji se sadržaj dogodio, što na
slici je. Na slici je bio jedan super koncert
sa dobrim pjesmama. Ja bih se super potrudio i u Tvornici i u Saloonu ili u Areni ili
na nekom drugom mjestu. To stvarno nije
presudna stvar.
Što bi poručili studentima i mladima?
Studentima managerima poručujem da ne
budu manageri terminatori, da budu oprezni kada daju otkaze ljudima, da promisle
dobro, da je bolje promisliti deset puta
prije nego čovjeka zaposliš nego da ga zaposliš pa mu dati lažnu nadu, pa ga poslije gurat ča s posla. To govorim iz vlastitog
iskustva. Ne znam li ima li išta gore nego
dobrom čovjeku dati otkaz.
Maja SOKOLIĆ
manager 80/15 | 05/2010
57
LOUNGE
Priprema za ljeto 2010.
Festivali u Hrvatskoj
Već je poznato da magična tri „S“ tj.
„sea, sun, sand“ u turizmu već odavno
odlaze u povijest. Današnji turisti traže
više, u želji da svoj odmor učine što interesantnijim, poučnijim i konstruktivnijim. Jedan od načina da se uspije u toj
namjeri je dakako sudjelovanje na nekom od mnoštva festivala koji se nude na
našoj obali. Stoga vam donosimo kratki
presjek festivala kako onih popularnih i
tako i onih koji će to tek postati.
na za mnoge od ovih izvođača smo mogli
samo sanjati da će doći u Hrvatsku, izvrsnom reputacijom i velikom posjećenošću
T-Mobile Inmusic Festival nam je omogućio
da snovi postanu realnost. Stoga ne čekajte predugo, već trk po kartu za događaj
sezone.
Motovun film festival
T-mobile Inmusic Festival
Garden Festival Zadar
Zasigurno najveći glazbeni festival u Hrvatskoj, ove godine slavi 5. godinu postojanja
i tom prilikom dovodi najveća imena današnje svjetske glazbene scene. Održava se
22.-23.6 na otoku mladosti na zagrebačkom
Jarunu. Tokom godina ovaj je festival izrastao u svjetski prepoznati festival što i potvrđuje članstvo u asocijaciji najvažnijih festivala u Europi- Yourope. Ova prestižna
asocijaca okuplja 56 najvećih europski festivala, među kojima su Download, Rosklide, Nova Rock, Exit, Rock Wrechter i drugi.
Ovo je još jedno međunarodno priznanje u
2010. jer je početkom godine T-mobile
Inmusic Festival dobio nominaciju za The
European Festival Awards u kategoriji Best
Medium Sized Festival, te je bio uvršten u
deset najboljih. Ove godine gostuju Massive Attack, Billy Idol, The Flaming Lips, LCD
Soundsystem, !!!, Pendulum, Flogging Molly i mnogi drugi. Prije samo nekoliko godi-
Prvi Garden festival je održan 2006. godine
i do danas se pozicionirao u jedan od najzanimljivijih festivala klupske scene. Iako su
festival promovirali gotovo jedino ljudi koji su ga posjetili, festival je počelo posjećivati sve veća masa ljudi. Organizatori su odlučili sačuvati prvotnu festivalsku vibru it
ako su ga ograničili na 2000 posjetitelja što
im se činio idelan broj za provod. Ipak omogućili su festivalu da raste produživši ga na
dva vikenda.Na Garden festivalu svirali su
live bendovi i DJ-i svih pravaca klupske muzike. Također, nema mnogo festivala gdje
možete plivati u Jadranskom moru, opuštati se u borovoj šumi i plesati pod zvjezdanim nebom. Postoje tri glavne festivalske
zone, a to su terasa sa glavnim stagem, Tiki Bar koji također ima svoj podij s pogledom na more i tu je još Barbarella's Discotheque koja je uglavnom za noćni program.
Ono što je odmah ušlo u legendu su partyji
na brodu Argonaut koji se održavaju dva
puta dnevno. Ovo je svakako jedan od drugačijih festivala koji je prava poslastica za
ljubitelje klupske scene.
T-Mobile Inmusic Festival nam je omogućio da snovi postanu
realnost. Stoga ne čekajte predugo, već trk po kartu za događaj sezone.
58
manager 80/15 | 05/2010
Pravi ljubitelji filmova, koji
su već zasićeni holywoodskim blockbusterima će na
Motovun film festivalu zasigurno naći ono što traže.
Motovun film festival, filmski festival u
srednjovjekovnom gradu Motovunu prvi put
je održan 1999. godine. Posvećen je filmovima nastalim u malim i nezavisnim produkcijama diljem svijeta. Značajke festivala ne
obilježavaju crveni tepih i glamour. Naprotiv, projekcije filmova su pod otvorenim nebom, uske ulice grada žive 24 sata svih dana festivala, nema protokola, VIP salona. U
početku festival je bio nenatjecateljskog
karaktera, ali s godinama broj nagrada je
rastao. Iako iznimne, nagrade i nagrađivanje nikada u potpunosti nisu obuzele ovaj
festival. Kvalitetnim odabirom filmova i intezivnim raznolikim događanjima poput
filmske škole, koncerata, izložba, predavanja i tuluma, festival je postao jedan od
najposjećenijih filmski festivala u Hrvatskoj. Pravi ljubitelji filmova, koji su već zasićeni holywoodskim blockbusterima će na
ovom festivalu zasigurno naći ono što traže. Također je u sklopu festivala omogućen
kamp u središtu borove šume tako da i oni
avanturističkog duha mogu naći svoje mjesto pod zvijezdama, kako filmskim tako i
onim pravim.
LOUNGE
Lastovo otok glazbe
Lastovo je najudaljeniji naseljeni otok u hrvatskom dijelu Jadrana, Palagruža je ipak
svjetionik. Kad čovjek stane nogom na "carski otok", rimljani su ga zvali Augusta insulae, pomisli da je u prizoru iz Tolkienove
bajke. To je sve vrijedilo i do 2000. godine,
kada je općina slavila 1000 godina pisanog
spomena sela Lastova, ali te godine je, po
prvi put, na Lastovu organiziran glazbeni
festival. U suradnji s općinom Lastovo promocija "Jazz studio" to radi i dan danas.
Sve je počelo kao okupljanje jazz glazbenika u vrućim noćima lastovske Bašte i zbog
toga je među lastovcima i stalnim gostima
Lastova, i dan danas, ostao uobičajeni izraz
"jazz festival" iako on to već odavno nije.
Kroz vrijeme taj se glazbeni događaj transformirao u festival svih glazbenih vrsta,
jazz, blues, etno, pop, rock, itd.. Na festivalu "Lastovo otok glazbe" do sada je nastupilo više od 200 glazbenika u četrdesetak sastava iz 15 zemalja. U Hrvatskoj ne
postoji sastav ili solist, koji je od većeg
značaja u svom "fahu ", da nije nastupio na
otoku barem jedan put. Među tim sastavima
su i Cinkuši, Boško Petrović, Let 3, Hladno
Pivo, Edo Maajka, TBF, Urban & 4, Elemental i dr. Ove godine se 11. po redu festival
održava od 4.-7.8.
izvođača iz regije i svijeta, s naglaskom na
aktualne predstavnike urbanog zvuka. U
sviračkom dijelu programa Harteru su dosada oduševili Roisin Murphy, Turbonegro, Jimi Tenor & Kabu Kabu, Dub Pistols, Client,
pojačani najvećim imenima regionalne scene kao što su Let3, TBF, Laufer, Rundek &
Cargo Orkestar, Urban & 4, Edo Maajka, Darkwood Dub i brojni drugi. Također postoji i
elektronski dio festivala koji dovodi zvučna
imena elektronske scene. Ove godine se
održava 12. i 13. lipnja i spaja rock, indie
electro i dance izbođače u prijateljskom i
intimnom okruženju. Dolazak su potvridili
Erol Alkan, Fuck Buttons, Duke Dumont, Digitalism, Garcia Plays Kyuss i Youngblood
Brass Band. Lista koja odaje veliko priznanje malom festivalu.
Festival igranog filma u Puli
Jedan od najstarijih filmskih festivala u Europi, Festival igranog filma u Puli, prvi je
put održan 1953. godine koju su posjećivali nebrojeni novinari i filmski umjetnici iz
zemlje i inozemstva, uključujući i velikane
poput Orsona Wellesa, Miloša Formana, Sophije Loren, Sama Peckinpaha, Richarda Burtona, Elizabeth Taylor, Yula Brynnera i drugih. Od 1992. u Puli se održava festival hrvatskog filma, a od 2001. festival opet ima
međunarodni karakter, s nagradama za najbolje strane filmove. Mnogi nagrađeni hrvatski filmovi s Pulskog festivala osvojili su
velik broj nagrada na stranim festivalima.
Tijekom posljednjih petnaest godina Festival su posjetile velike glumačke zvijezde
kao što su John Malkovich, Ralph Fiennes,
Ben Kingsley i mongi drugi. Natjecateljski
dio programa uključuje filmove domaće produkcije koji se najčešće prikazuju premijerno, kao i međunarodni program. Prateći
programi sastoje se od raznih izložbi, retrospektiva i projekcija animiranih, kratkih
i dokumentarnih filmova. Ocjenjivački sud
dodjeljuje glavnu festivalsku nagradu - Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film Festivala.
Zlatna Arena dodjeljuje se i za najbolju režiju, scenarij, najboljeg glavnog glumca i
glumicu, najbolje sporedne uloge, kameru,
montažu, glazbu, scenografiju i kostimografiju. Službena nagrada na Festivalu je i Oktavijan koju dodjeljuje Hrvatsko društvo
filmskih kritičara, a publika svojim glasovima odlučuje o dobitniku nagrade Zlatna
vrata Pule.Vespazijanova Arena, u kojoj se
Festival održava od svog osnutka, čini ga
jednim od tri najveća i najspektakularnija
festivala na otvorenom u Europi, na čijim se
projekcijama pod zvjezdanim nebom okupi
do 5000 gledatelja.
Kristina ČULO
VAŠ PARTNER
ZA ROTACIJSKI I
RAVNI OFFSET TISAK.
Tiskara Meić d.o.o.
Hartera festival
Riječki gradski festival koji je dobio naziv
po bivšoj tvornici u čijim se napuštenim halama, na dvorištima i terasama održava festival. Iako smještena u strogom centru
grada položaj Hartere duboko u kanjonu rijeke Rječine omogućava cjelonoćnu zabavu
, što je prava rijetkost za gradske festivale
na ovim prostorima a i šire. Dosadašnja 4
izdanja Hartera festivala pred ukupno
20.000 posjetitelja predstavili su više od 80
01/ 6570 - 964
manager 80/15 | 05/2010
59
LOUNGE
HI TECH
LG FULL LED 3D TELEVIZOR
Koreja će imati privilegiju postati prva
država na čijem će se tržištu naći LG
LX9500 – prvi svjetski full LED 3D
televizor.
Potez usmjeren ka budućnosti
Tehnološko tržište bez dvojbe je daleko
najdinamičnije tržište svijeta. Danas novina u samo nekoliko tjedana postaje lanjski
snijeg. Nužno su potrebni stalni noviteti,
kreativni proizvodi, usluge, unikati itd. No
čak i uz navedeno nitko ne jamči dugoročan uspjeh i bezbrižnost. Koreja tako planira na svom tržištu napraviti golem iskorak, naime korejska televizija počet će sa
emitiranjem 3D programa u full HD rezoluciji. Naravno uvođenje će ići postepeno,
no predviđanja LG-a su da bi do 2012. godine tržište 3D televizora moglo imati preko 80 000 000 uređaja. Samsung je također počeo s kreiranjem i prilagođavanjem
sadržaja namjenjenog ovoj tehnologiji.
Potaknuti ovim informacijama, korejski su
emiteri uz pomoć korejske vlade, početkom 2010. godine započeli s pripremama
za isporučivanje 3D sadržaja, čime bi ovi
uređaji dobili smisao. Korea communications commission (KCC) najavljuje da će
emitiranje 3D sadržaja početi tokom 2010.
godine, pri čemu licenciranje počinje u siječnju, a početak emitiranja se očekuje
sredinom godine.
Prvi svjetski full LED 3D televizor
LG Electronics, globalni lider i tehnološki
inovator na tržištu flat panel ekrana i audio i video uređaja, predstavio je prvi
svjetski Full LED 3D televizor – LG LX9500.
On se koristi inovativnom tehnologijom
strukture pozadinskog osvjetljenja koja
60
manager 80/15 | 05/2010
„...prvi svjetski Full LED 3D
televizor – LG LX9500 se
koristi inovativnom tehnologijom strukture pozadinskog osvjetljenja koja pruža
spektakularnu kvalitetu slike za vrhunski doživljaj
svakog korisnika...“
pruža spektakularnu kvalitetu slike za vrhunski doživljaj svakog korisnika. Osvjetljen LED panelima koji se nalaze direktno
iza ekrana (model veličine 55 inča ima čak
1200 LED dioda), Full LED ekran projekcira
sliku izvanrednog sjaja i oštrine te još do
sada neviđene kvalitete. Uz odnos dinamičkog kontrasta od 10,000,000:1 i TruMotion 400Hz (480Hz), zadivljujuća 3D slika modela LX9500 pruža gledaocu nezaboravan doživljaj. Zahvaljujući tankom i modernom INFINIA dizajnu, LX9500 ne samo
da plijeni pažnju svojim profilom debljine
22.3mm, već se može pohvaliti i izuzetno
uskim okvirom ekrana debljine 16 mm, koji gledatelju pruža još bogatiji 3D doživljaj. Još jedna funkcija po kojoj je LX9500
prvi u industriji je podrška za Multi Picture format, standard 3D slike koji pruža gledatelju mogućnost da na jednostavan na-
čin kreira i doživi 3D sadržaj. To znači da
na LX9500 televizoru korisnici mogu direktno pregledati snimke napravljene 3D kamerama, bez potrebe da ih prethodno konvertiraju na svom računalu. LX9500 se koristi uz upotrebu aktivnih naočala za stereoskopski prikaz (model: AG-S100), koje
kreiraju dubinu slike. Naočale su dovoljno
ugodne za korištenje tokom dužeg vremenskog perioda, a njihova baterija se napaja
putem USB priključka, pružajući gledatelju
i do 40 sati neprekidnog korištenja. LG INFINIA 3D televizori će biti dostupni prvenstveno na tržištu Koreje, zatim Sjeverne
Amerike, Europe, Rusije te postepeno i na
drugim ključnim tržištima, do početka
svibnja 2010. godine.
Tomislav ŠTULEC
LOUNGE
KOLUMNA
bAbA
Dolazi nam ljeto. Ah kako veselo. Svi skidamo višak odjeće, tako i oni koje to nitko nije tražio. Sada ćemo sexy pivske trbušine moći gledati iz prvog reda čak i
ako nismo u intimnoj vezi s dotičnim. Ne
želim biti bezobrazna, ali hoću! Dajte se
pogledajte u ogledalo prije nego izađete
iz kuće. Znate kako se kaže, nije žvaka za
seljaka (čitaj: pokrij to ili idi u teretanu!!). Isto tako molim sve kolege koji se
nemaju plan oprati skoro, a i dalje sami
sebi izgledaju hot u pretijesnoj majici
(čiji sastav razmnožava smrad) da se maknu iz okoline svih nas koji imamo osjetilni sustav. No da ljeto. Sezona razbacivanja Y kromosoma, sezona druženja, tučnjava, kvazi mačo manova i naravno no-
gometa. Ah kako volim nogomet, i pivu, i
krkane, i ta kombinacija mi je toliko prirasla srcu da mi oko riga
od muke. Znači ako si
je netko malo sexan
(čitaj: baš sam si hot
takav krkanast!) uglavnom pod obavezno
mora silovat svojom
pojavom ostatak svemira bez ikakvog osobitog razloga. Zato ćemo sada uvesti malo
pravilo, ono što ti nije
neugodno da ti vlastita baba vidi, čuje o tebi ili doživi ne iznosi na horizont ovoj babi ( i svi u plusu).
Stoga drage moje, budite mi lijepe i pametne, i uživajte u lijepom vremenu, dobrom društvu i malo odmora ( i kupite si
najkričaviju haljinicu u dućanu, jer ako
ćete vi već oslijepit zbog primitivne pojave nekog sexana, najmanje što možete je
izazvati dotičnome epileptični napadaj u
color tehnici.
Voli vas
Vaša baba
N
O
j
L
O
P
A
A
N
M
KOLU
Sve je to divno i krasno, znate, ja kao tu Vas prosvjetljujem oko toga zašto su žene niža bića na ovom svijetu. Moju
iritaciju koju uzrokuje taj spol, najbolje ću Vam objasniti na slijedećem primjeru. Sad počinje lijepo vrijeme i s tim lijepim danima i suncem počinju modne parade pripadnica spola o kojem
neću reći svoje najiskrenije mišljenje jer nije za svačiji ukus.
Znači, sunce grane. Muškarci rođeni južnije od Karlovca jedva
dočekaju da mogu obavljati fotosintezu i upijati sunce, razmišljati o gradeli, maništri i slično. Žene, s druge strane, natovare
na sebe naočale, valjda misleći da će upravo probiti zvučni zid,
jer te naočale nisu za nikoga drugog nego za pilote koji baš i nisu na ti s modnim ukusom. Zatim počinje parada leopardovih
uzoraka i svih mogućih rozih kombinacija. Žene, da vas priupitam, imate li vi suosjećanje za mene ili bilo koga od muškog roda? Oblačite se slobodno kako god hoćete, no nemojte da moram dobiti epileptični napad samo zato jer vam u tom trenutku
paše kričavo ljubičasta torba, s nekom markom koja je trenutno
cool, s nekim flourescentnom plišanom trenirkom koja jedino
može služiti kao pidžama. Na to sve još imate hrabrosti staviti
naočale koje prekrivaju pola face i biti toliko iskvarcane da imate boju nečega što je rezultat obilatog ručka. Nakon obojena lica u solariju, o kojem sam pisao u prošlim brojevima, stavite na
sebe toliko pudera, korektora i sličnih preparata, koji naravno nisu
testirani na životinjama, jer ipak ste vi osviještene mlade ženske
kojima je stalo do preslatke male činčile ili
nekakvog afričkog troprstog ljenjivca. Puder,
korektor i preparati
vam daju takvu boju i
takav izgled da ja svaki
put pomislim da ste
morale proći pored nekakvog gradilišta. Dakle, zaključak današnje lamentacije na temu: vi žene, iako ste
nastale od jednog našeg rebra, uzimate si za pravo nama kvocati na bilo koju temu, ali vam je isto tako više stalo do nekakve
činčile Ruby iz Kazahstana nego do nas koji smo u direktnom doticaju s vašim pokušajima da dobijemo epilepsiju.
APOLJON
manager 80/15 | 05/2010
61
LOUNGE
SEKS I FAKS
Priča u priči
Molili ste da pišem o prijateljstvu sa povlasticama, dobrim i lošim stranama tog
začaranog kruga, te o vezi između muškarca i facebooka. Pa, krenimo!
Prijateljstvo s povlasticama = veza
bez obaveza
Fenomen 21. stoljeća - prijateljstvo s povlasticama. Voljela bih znati tko je bio čovjek koji je smislio taj izraz. Kladila bih se
da je bio muškarac jer njima u većini slučajeva donosi više dobra nego jednoj ženi.
Zašto žene pristaju na takav odnos? Stvar
potajne nade da će iz tog lijepo definiranog prijateljstva razviti ljubav? Vjerojatno.
U većini slučajeva šanse su zaista male da
će se iz toga roditi nešto više. Njemu taj
odnos odgovara jer vas ima kad hoće, pra-
vila smatraju da su definirana samim time
što se to naziva „prijateljstvom s povlasticama“, omogućuje im flertovanje s drugima, njihovu slobodu (iako mi ta sloboda
nikad nije bila jasna, zar nismo svi mi slobodni ljudi, pa bi tako trebalo biti i u normalnoj vezi?). S druge strane, muškarci u
većini slučajeva ne planiraju kada će ući u
vezu te se služe takvim stvarima kako bi
dobili na vremenu i dobro odvagnuli stvari te razmotrili druge mogućnosti (čitaj,
druge žene). Pitanje je samo želite li vi zauzeti poziciju njegove vage i želite li da
vas netko odmjerava s nekom drugom na
suprotnom dijelu? Ako želite potpisati
ugovor s vragom, a sigurne ste da možete
srce staviti na „off“ samo naprijed! Za one
slabijeg srca, stavite si veliki znak „stop“
pokraj njegovog imena jer se on jedino na-
da višemjesečnom seksu bez obaveza. On
se neće pretvoriti u lika iz vaših snova kojeg ćete predstaviti roditeljima, s kojim
ćete zagrljeni ispijati kavicu pred mnoštvom ljudi i maziti se do jutarnjih sati. I
ako pristanete na takav odnos, a poželite
mu jednom prigovoriti zbog toga, nemojte
se niti truditi jer će vas vrlo brzo pobiti
izjavom: „Rekao sam ti na početku da nisam za nešto više!“.
Muškarci & facebook
„…Ako želite potpisati
ugovor s vragom, a sigurne
ste da možete srce staviti
na „off“ samo naprijed!“
62
manager 80/15 | 05/2010
Facebook je vjerojatno područje o kojem
muškarci misle da znaju apsolutno sve
(kao što i općenito misle da znaju sve!).
Dragi moji, prevarili ste se! Ovako mi je
jedna kolegica rekla: „Izađe dečko van,
nakon svakog izlaska pokupi pet cura za
fejs, s tri se od njih čuje, dvije bocka i s
jednom se seksa. A ženska strana pokupi
„…Izađe dečko van, nakon
svakog izlaska pokupi pet
cura za fejs, s tri se od njih
čuje, dvije bocka a s
jednom se seksa.“
tri za fejs, ne može se odlučiti, sva tri mota oko malog prsta, na kraju se zaljubi u
jednog i on ju zezne.“ Muškarci bi rekli:
“Tko vam je kriv što ste neodlučne. Zato
mi obrađujemo sve, pa koja padne, padne!“. Za koga je facebook plodno tlo, za
muškarce ili žene, ne znam, ali znam da se
žene puno bolje služe tim oružjem. Neki
dan sam se skoro ugušila od smijeha kada
nam je prilikom jela u, ovog puta našoj
fantastičnoj „Liniji“, prijateljica postavila
pitanje jesmo li ikad pokušale provaliti nekom frajeru na fejs? Nakon što je naš odgovor bio:“Ne!“, odgovorila je:“ Curke,
probajte! Dečki su vam tak „inteligentni“
da za lozinke biraju nadimke, datum rođenja, najdraži club i eto vas u njegovom
carstvu“. Dotična „Hakerica“ i danas
uspješno ulazi na profil svojeg dragog gdje
je uspjela saznati da se dotični dopisuje s
još xy cura, da joj je slao iste poruke kao i
drugima. Skoro je doživjela srčani udar od
sadržaja kojeg je pronašla, ali uspješno mu
se naslađuje tako da mu redovito izbacuje
te krasne dame sa profila, učlanjuje ga u
razne grupe, „ignora“ razne zahtjeve za
prijateljstvom, a on i dalje ne sumnja da
možda ima problema sa svojim profilom.
Nedavno je uočila poruku sa njegovim dogovorom da se nađe s jednom damom, pa
nas je izvijestila da se umjesto nje namjerava pojaviti „Ona“. Sada očekujemo da
nam ubrzo javi kako je to izgledalo.
Anita SMOLJO

Similar documents