Junačke žrtve

BILOGORA
Ciena 3 K u n e
Poštarina plaćena u gotovom.
ti*..
&
ioV.?-
„^"o^-H^ f
*
POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK
Broj 73.
Ustaša — borac
za
Hrvatsku
Godina II.
Bjelovar 24. listopada 1942.
Junačke žrtve
Po Hrvatskoj
Poglavnik
je u petak 16. o.
Vel. Pisanica, 19. listopada. — Danas su ovdje poko- mj. primio preko 550 polaznica
pani oni ustaše, koji su pali 15. t. mj. u Bačkovici, gdje tečaja za kućne pomoćnice. Dolazak Poglavnika' pozdravljen je
su vršili svoju dužnost. Tu su ih napali partizani. U toj gromkim .Spremni". Poglavnika
borbi su se ustaše junački borili i dali živote za svoju su' pozdravile povjerenica Ženske
domovinu: Nezavisnu Državu Hrvatsku. Na oltar domovine loze Hrvatskog Ustaškog Pokreta
dali su svoje živote i Bolto Blažeković, tabornik iz Predavca, profesorica Irena lavori predslavniStjepan Zvonar, zapovjednik ustaške bojne iz Vel. Pisanice, c a j j u ć n i h pomoćnica Cilika Vudra. Poglavnik; je održao veliki i
Valent Pavin, Antun Dragica, Ivan Vlašić, Petar Ćerneli, topli govor, u kojem jc izlakao,
Jozo Pavlovič, Andrija Plećko, Franjo Šćcrbek, Duro Fu- kako'i hrvatska država ne pravi
čijaš i Marko Gašparević, lugar iz Bedeničke.
nikakve razlike između stališa i
Tielo tabornika Blažekoviča preveženo je u Predavec. smatra jednakim državljanima i
Tjelesa poginulih ustaša prevezena su kućama, odakle su najvišega državnoga dužnoslnika
i svaku kućnu" pomoćnicu, koja
u sprovodu dopremljena do ustaškog tabora. Tu je do- tcžkim radom znsliižuje svagdašnji
mobranski dušobrižnik g. Mijo Jurić održao govor, u ko- kruh. Poslije burnih ovacija Pojem je naglasio, da samo ljubav i sloga medu narodima glavniku polaznice tečaja odpjcvale su državnu himnu, koju je
može ljude spasiti.
Ustaše čuvaju Hrvatsku, ustaše
Na sprovodu je bila sva si'i svieta, a došli su i ustaše Poglavnik saslušao.
brane Hrvatsku, ustaše je čuvaju
.?a sva buduća pokoljenja. Ustaša iz Bjelovara. Sva tjelesa poginulih ustaša pokopana su u
ne može danas svatko biti. Ustaša jedan zajednički grob. Nad otvorenim grobom oprostio se
Poglavnikovom odredbom d o je onaj koji se drži ustaških nače- s pokojnicima tabornik Stjepan Šignjar.
bili su državni namještenici zdravla i vodilja, onaj kojemu je HrvatNeka je lagana poginulim ustašama hrvatska gruda, stvenu zaštitu. Odsada ć e svi dr' sk i iznad svega. U ustaše ne moza koju su dali svoje živote.
žavni namještenici morali plaćati
že stupiti onaj, koji misli samo na
doprinos za zdravstveni fond.
Poginuli ustaše — s nama su!
sebe, samo za svoju korist i svoju
Bili hrvatski ustaša značilo jc
uviek bili borac za Nezavisnu Državu Hrvatsku. Značilo jc uviek,
a i danas znači žrtvovati svega
sebe za Hrvatsku i njene probitke.
Ustaša nije mogao biti svaki č o vick, ustaša je mogao bili samo
izabrani pojedinac, čovjek, koji
nije žalio svoga života i kojemu
su probitci naroda bili vazda preči od njegovih probitaka. 1 danas
jc ustaša borac za državu i narod
hrvatski. I danas je više nego Ikada spreman da se svim silama bori
za svoj narod i državu. S oružjem
u ruci danas ustaša stoji na obrani Hrvatstva, na braniku svega
šio jc hrvatsko.
čast. Ustaša je izabrani borac, čelik borac, čelik značaj, nesebičan
čovjek. Poglavnik i Hrvatska to
su najveće svetinje svakom ustaši.
Hrvatska iznad svega.
Kaže vrieme, naša Hrvatska i
naš narod trebaju ljudi kao što su
ustaše. Hrvatska treba boraca, ona
treba ljudi, koji nikada ne ć e žaliti sve žrtvovati za probitke naroda i domovine. Mi ne trebamo
paradera, mi ne trebamo ljudi jeftinoga hrvatovanja, mi trebamo
ozbiljne radnike i hrabre borce. U
punoj mjeri to treba dati ustaški
pokret. U njemu ć e se kupiti naše
najbolje snage, u njemu ć e se sjediniti sve ono, što j e u Hrvatskoj najzdravije, najsvježije i najpoletnije.
D a nije b i l o P o g l a v n i k a
n e bi b i l o ni Nezavisne D r žave Hrvatske.
Hrvatska treba mnogo ustaša.
I onda kad besprekidni dugi redovi Poglavnikovih boraca, nje. gove čelične garde, budu ispunili
svaki dio Hrvatske, onda .kada će
ustaške zastave lepršali po čitavoj
Hrvatskoj, onda kada se svuda
budu vidjeli čelični hrvatski ustaše,
tada ć e hrvatska još mirnije jež
smirenije moći gledati u svoju budućnost A veliku budućnost Hrvatske omogućit ć e samo veliki i
snažni ustaški pokret.
NITKO O D NAS NE M O Ž E BITI V E Ć I R O D O L j U B O D
POGLAVNIKA
Imenovanja glavnih ra^matellja
u ministarstvima
Dr. Stefan Kraft imenovan glavnim ravnateljem
za p r e h r a n u Z a g r e b , 16. listopoda. — D a n a s ie Poglavnik Nezavisne
D r ž a v e Hrvatske i m e n o v a o Dr S t e f a n a Krafta, generalnog konzula,
glavnim ravnateljem n o v o o s n o v a n o g G l a v n o g ravnateljstva s a
prehranu u ministarstvu n a r o d n o g gospodarstva u svojstvu drž a v n o g tajnika.
GLAVNO TAINIČTVO
(HDU)
B r o j : 54452-11-707-1942.
Vladimir Šipuš imenovan glavnim ravnateljem
Z a g r e b , 20. listopada — O d r e d b o m Poglavnika Nezavisne
D r ž a v e Hrvatske o d 19. listopada 1942. b r o j 54721 i m e n o v a n j e
Vladimir Šipuš, k o t a r s k i predstojnik u V u k o v a r u , glavnim ravnateljem G l a v n o g ravnateljstva s a unutarnju upravu u ministarstvu
unutarnjih p o s l o v a u svojstvu č i n o v n i k a IV. č i n o v n o g r a s r e d a , 5.
p l a ć e v n o g stupnja.
PREDSJEDNIČTVO VLADE
(HDU)
G l a v n o tajničtvo
B r o j : 54721-11-711-1942.
Ing. Ivo Bulić imenovan glavnim ravnateljem
Ravnateljstva za javne radove
Z a g r e b , 19. X . Poglavnik j e n a temelju §. 52. s a k o n s k e o d r e d b e o državnoj vladi Nezavisne D r ž a v e Hrvatske o d 9. listopada
1942. b r o j : CCLXXVIII-2402-Z-1942 i m e n o v a o Ing. Ivu Bulića, drž a v n o g tajnika, glavnim ravnateljem G l a v n o g ravnateljstva s a javn e r a d o v e u Ministarstvu unutarnjih p o s l o v a sa svojstvom, u k o j e m se sada
nalazi.
PREDSJEDNIČTVO VLADE
B r o j : 54425-11 710-1942.
Dosadašnji upravitelj Hrvalsfch
državnih željeznica u Zagrebu
Srcćko Kružić umirovljen je, a novim upravileljem imenovan je dosadašnji nadstoinik prometnog o d sjeka Državnih željeznica u Ministarstvu prometa i javn'h radova
Sljepan.Brozovid
•
Poglavnikovom odredbom o snovano je u .Ministarstvu narodnog gospodarstva pet glavnih ravnatelistava: I. za poljodjelstvo, 2.
sa šumarstvo, 5. sa rudarstvo, 4.
sa obrt, veleobrl i trgovinu, 5. sa
prehranu.
Istom odredbom utvrđena su
u ministarstvu unutarnjih poslova
sliedeća 4 glavna ravnateljstva: 1.
sa unutarnju upravu, 2. za javne
radove, 5. za zdravstvo i 4. za udružbu i družtvovnu skrb.
*
U nedjelju is. o. mj. položilo
je u logoru Prečke više tisuća novaka na svečani način prisegu
Poglavniku i Nezavisnoj Državi
Hrvatskoj na staru ratnu zastavu
iz svjetskoga rata. Domobrane j e
zaprisegao poslije službe Božje
koju je služio, velečastni podpukovnik Cecelja, ustaški župnik
Svečani g o v o r domobranima održao je general Štancer.
Strana 2
Po svietu
Njemačko izvješće od 12, listopapa izliče, d a su prilikom
borba u zraku nad Kavkazom,
njemačke borbene zrakoplove pratili njemački i hrvatski lovci.
Pregled ratnih djelatnosti
Boljševici izgubili nadu da
spase Stalingrad
( O d našeg vojničkog stručnjaka)
Svojedobno smo u našem tjedniku isnieti da se sjeverni dio Stalingrada sastoji od velikih čvrsto
sagrađenih zgrada naročito podesnih za obranu, te da ostajanje
ovog diela grada ne može ići lako brzo kao Sto je išlo osvajanje
drugih njegovih dielova. Iz izvješća
Prošli tjedan bio je u znaku
glavnog slana Vođe Reicha vidimo
velike medunarodne novinske posada, da je stvarno jbilo potrebno
lemike o vezanju ralnih zarobllenajprije porušiti bombardiranjem
nika. Polemika ie svršena t'me, što
iz zraka i vatrom ležkog topničtva
je njemačko vrhovno zapovjedove zgrade — poglavito velike
ničtvo objavilo veliki broj dokutvornice — a da bi pješaftvo momenata i činjenica, iz . kojih jasno
glo lakše napredovati, osvajajući
proizlazi, da je britansko vrhovno
korak po korak ruševine ovih ozapovjedničtvo naredilo, da se ratgromnih zgrada. Uslied loga je i
ni zarobljenici vezu, a pojedini
nastala U djelatnostima OKO sjeniži zapovjednici, d a šu tu zapovernog diela građa mala stanka
vicd izvršili na vrlo okrutan način. koja je bila namienjena pripremi
»
daljnjeg napredovanja četa žestobombardiraPrema njemačkim izvješćima kim i dugotrajnim
njem.
Sada je ovo završeno, le je
o d 13. listopada . uništeno je u
njemačkim
četama
ostalo
samo
Groznom pet najvećih čistionica
boljšepetroleja. Boljševici su već prisi- čišćenje pojedinih gniezđa
vičkog odpora u ruševinama ovog
ljeni trošiti zalihe petroleja.
posljednjeg diela građa, tako da
zapravo, sa strategijskog gledišta
13. o. mj. priznalo je anglomožemo smatrali da Stalingrad —
američko ratno vodstvo gubitak ova nekada neobično važna strab r o d o v a : . C o v e n t r v " , . Q u i n c v " , tegijska točka — više ne postoji.
13. listopada slavila Ie ciela
bratska Slovačka rodendan predsjednika republike dr. Iozefa Tisa.
Osobito je s v e č a n a proslavljen
taj rodendan u njegovom rodnom
mjestu u Velihoj Bvtči.
.Vincennes" i Astoria".
*
Početak tjedna bio je obilježen govorima Churchilla i Roosevelta i prepirkom, koia je uslied
toga nastala u medjunarodnom
novinstvu.
•
Vrhovno zapovjedničtvo njemačke vojske o b j a v j l o je 14. listopada, da su utvrde na. cesti u Tuapse osvojene na juriš Njemačke
podmornice potopile su ponovno
1S brodova sa 143.000 brt. na
prostoru od Nc\v Foundlanda d o
Rrta Dobre Nade.
Na egipatskom prostoru o b o ren je 31 britanski zrakoplov.
•
Prema berlinskim službenim
podatcima njemačke podmornice
potopile su d o sada 22 milijuna
brt. anglosaskog brodskog prostora.
Međutim boljševicima prišli ove
zime glad i oskudica u svemu, jer
Niemci sada drže u svojim rukama najplodnija njihova područja,
veći dio njihovog veleobrla i veći
dio izvora njihovih sirovina.
Boljševička država stoga uslied
djelatnosti oko Stalingrada i na
ostaloj fronti, lako je oslabljena da
nije više sposobna za bilo koju
navalnu akciju, a nema ni nade
uzposlaviti bar donekle, njenu borbenu moć, jer je lišena većeg diela
potrebnih za to sredstava.
Za sreću Hrvatske
Tjednik .Hrvatska G r u d a " u
svom broju o d 17. X. t g. donosi
značajni članak pod gornjim n a slovom, u kojem medu ostalim
piše:
odgovarali i zajedničtvo unutarnje
fronte. S v e države, koje se žele
uklopiti u novi poredak, moraju
zajednički snosili i sve terete i sve
poteškoće, jer ć e zajedno diclili i
uzpiclic . . . .
Hrvatski zrakoplovci pronose
ratnu slavu djedova, a njihovim
se junačkim djelima u borbi protiv neprijatelja europske uljudbe
pridružuju hrvatske oružane p o strojbe na kopnu, hrvatski mornari
na moru.
Na unutarnjoj fronti odvija se
život mirno unatoč neprestanih
pokušaja naših neprijatelja, da n im
neslogom oslabe redove, da nas
razdorom razstave za ludi račun
i ludi probitak. Hrvatski narod ne
nasjeda i ne ć e nasjesli tuđinskoj
promičbi, o n vjerno sliedi svoga
Poglavnika i neustrašivo ide za
svojim ciljem, koji mu je O n jasno zacrtao.
Uslied loga njemačko vrhovno
Padom, pak, Stalingrada ubr- vodstvo može sada prebaciti izvjezat će se djelatnosti na Kavkazu, stan dio svojih snaga s iztočne
jer će ie znatno pojačati njemačke fronte na zapadno ratište radi poćele koje tamo operiraju i koje jačanja djelatnosti protiv Englezke
uzpješno, ali za sada još polagano i radi odmazde za napadaje ennapreduju na zapadnom dielu gleskog zrakoplovstva na njemačke
Kavkaza u smjeru Tuapse, a na gradove. Sto se nije moglo do sada
iztočnom — u smjeru Vladikav- učinili budući da je njemačko zrakaza odakle operacijski pravac koplovstvo bilo zaposleno na izHrvati,
vodi ravno prema Baku.
točnoj fronti isto tako će se sada
saveznici u europskoj
pojačati
snage
maršala
Rommela
Na drugim dielovima ogromne
obranbenoj borbi
iztočne fronte nastat će postepeno u Africi gdje je već sve spremno
navalu koja ali nije mogla odHrvatski tjednik I.Spremnost"
zatišje. Boljševici izgubili su nadu
spasili Stalingrad, te njihovi uza- poćeti zbog pješčanih oluja. Ali u svom 34. broju od 1S. 1. mi.
ludni napadaji radi raztereć.vania čim ove oluje budu prošle ovo će donosi prievod članka njemačkog
Stalingrada znatno popuštaju. S će izvanredno važno ratište oži- bojnik Walthera Troge-a, koji je
druge strane nastalo je jesensko — vjeli te će se pozornost čitavog članak svojevremeno u kolovozu
a na srednjem i sjevernom dielu svieta premjestiti s ruskih ravnica o v e godine izašao u časopisu
fronte zimsko — vrieme, te će nle- pokrivenih sniegom na pješčane „Soldat im Donauland".
A. B.
mačke ćete postepeno zauzimati pustinje vrućeg Egipta.
U tom se članku medu o s t a lim kaže: „Hrvatske kopne, zračne
i pomorske snage odaslane su na
rusko ratište i dokazale su, d a je
još i danas živa stara hrvatska
hrabrost, upornost i izdržljivost,
k a o i prije mnogo stoljeća. Hrvatske jedinice često se spominju u
njemačkim ratnim izvješćima. Mnog i i o d hrvatskih vojnika dobili su
njemačka ratna odlikovanja. Uz
njemačkog vojnika podnio je i
hrvatski vojnik na nepreglednim
ruskim bojištima žrtvu krvi i života. Treba zato da se njemački v o j nici izbliže upoznaju s hrvatskom
vojničkom poviešću i izkustvom."
•
Njemačko ratno izvješće od
15. listopada javilo je, da je osvojena tvornica traktora »Džerdjinsbi< u Staljingradu.
Njemačko ratno izvješće o d
17. o. mj. javlja, d a su Niemci
prodrli u tvornicu topova »Crvena barikada« u Staljingradu, a izvještaj od 1S. o. mj. javlja, da je
osvojena ta tvornica i ostao zaposjednut od boljševika samo još
mali trokut na sjeveru grada.
Niemci napreduju dalje na Kavkazu i kod Voronježa. .
NOVINSKI
PREGLED
unaprled pripremljene postave, na
kojima će provesti zimu. U pozadini ovih postava sagrađene su
. D a j e d a n a s o d g o t o v o jedbarake za udoban smještaj četa, nake važnosti 1. zv. unutarnja
te je pripremljeno gorivo za lože- fronta, k a o i o n a vanjska, nije jenje tako da će njemačke čete ovog danput konstatirano i u našoj i u
puta prezimiti u Rusiji u najpo- inozemnoj javnosti. Na bojištima
voljnijim okolnostima. Pored loga se danas uz bok pobjedničkih v o j su naiztočnu frontu poslane ogrom- ski sila osovine bore i mladi n a ne količine zimske odjeće le će rodi. koji su ostvarili svoje države
njemački vojnici bili njom snabdje- i daju tako u udruženoj snazi n o veni u izobilju. Sve ovo pokazuje ve Europe čvrstu podporu svojim
da Niemci mogu bez ikakve brige moćnim saveznicima i prijateljima.
dočekati i provesti ovu zimu na
O v o j zajednici na fronti mora
iztočnoj fronti.
Prošli tjedan bila je značajna
medjunarodna novinska prepirka
o boravku maršala Smutsa u Londona
--
Broj 73
„BILOGORA"
Slike nam prikazuju novi tip njemačko« krilaša, koji
je najbrži zračni lovac na svietu. Gornja slika: F o c k e
Wulf lovac F W . 190 u navalnom lietu. Donja slika:
F o c k e Wulf lovac F W . 190 prjje uzleta.
F o t o : Europa-Sonderdienst.
victoria
B r o j 73
Strana
„BILOGORA"
3.
USTAŠKI POKRET
Upisivanje u »Ustašu« Hrvatski Oslobodilački
Pokret po novom propisniku
U . N a r o d n i m N o v i n a m a " brol
t s i o b j e l o d a n l e n le novi propisnik
0 zadaći, ustrojstvu, radu I s m j e r n i c a m a . U s t a š e " Hrvatskog o s l o b o d i l a č k o g p o k r e t a , koji o d r e d j u j e
smjernice i d a j e upute z a daljni
rad . U s t a š e " Hrvatskog o s l o b o d i l a č k o g p o k r e t a . Propisnik t o č n o
o d r e d j u j e t k o m o ž e bili ustaša, a
t o su svi oni Hrvati, koji se nikad a nisu ogriešili o hrvatstvo t. j.
k o j i m a j e prošlost k a k o u polilič k o m t a k o i u kaznenom, ć u d o rednom I p o s e b n i č k o m (privatnom)
životu, p o d p u n o čista, a koji d o b r o v o l j n o , p o z n a v a j u ć i ustaška n a čela, primaju n a sebe i sve dužnosti, k o j e su u vezi s ustaškim
načelima i s donešenim propisnik o m . V o d e ć i r a č u n a o izloženom,
G l a v n i Ustaški S t a n izradio je n o v e upisne listove, koji su m n o g o
iscrpniji oćl bivših, a k o j e m o r a j u
svi pripadnici Ustaškog P o k r e t a
izpuniti i t o u jednom primjerku.
T a b o r ć e ispitati n a v e d e n e p o d a t ke i o n d a t a j upisni list prepisati
u tri primjerka i poslali logoru, a
p r e k o n j e g a stožeru u G l a v n o m
Ustaškom Stanu, loš j e d n a n o v o s t
je uvedena. Možebitni preporučitelji, koji su prije te listove p o d • pisivali prijateljima ili z n a n c i m a
g o t o v o nesviestno, m o r a j u s a d a
sviestno podpisivali o d n o s n o preporučiti I t o u prisutnosti j e d n o g
t a b o r n o g dužnostnika.
Cieli propisnik ide zatim, d a
ustaške r e d o v e pročisti i d a ustaš a b u d e s a m o o n a j , boji je zbilja
d o s t o j a n nosili ustaški z n a k i ustašku o d o r u i koji je spreman u
s v a k o m p o g l e d u i u s v a k o j prilici
izvršiti sve n a l o g e svojih p r e d p o stavljenih, a na š t o g a v e ž e ustaška prisega.
O s i m ustaša s p o m i n j e n o v i
propisnik, i to u s v o m § 30. i p r i s t a š e , koji n e p o l a ž u prisegu, n e
nose odoru, nego samo znak i
p c d p i s u j u s a m o izjavu, u k o j o j s e
o b v e z u j u p o d č a s t n o m riečju, d a
ć e Ustaški P o k r e t p o d p o m a g a t i ,
d a ć e biti lojalni državljani, d a ć e
uviek činiti s v e o n o , š t o j e na d o brobit Nezavisne D r ž a v e Hrvatske.
M n o g i s a d a upisani i z a p r i s e g nuti Ustaše biti ć e m o g u ć e stavljeni u pristaše. T o su svi oni, k o j i
z a o v o v r i e m e nisu izvršili s v o j u
dužnost, k o j i su s a m o z a t o došli
u Ustaški P o k r e t , d a d o b i j u i z k a z nicu, k o j u su m o g u ć e i zlorabili.
S v e te č l a n o v e Ustaški P o k r e t n e
treba. Stoji n a stanovištu, d a j e
b o l j e •imati m a n j e č l a n o v a , ali d a
budu sviestni i d a znaju n a š t o ih
v e ž e i š t o o d njih traži ustaška
prisega. S v e o n e , koji se u o v o
v r i e m e nisu p o k a z a l i k a o p r a v
ustaše, razriešit ć e P o g l a v n i k prisege n a priedlog G l a v n o g U s t a škog Stana.
S v r h a j e novih upisnih listov a , d a s e p r o č i s t e ustaški redovi
1 d a svi oni, k o j i su m o g u ć e svies t n o ili nesviestno došli u Ustaški
P o k r e t p o b r o promisle, š t o ih č e k a i k o j e dužnosti \ o b v e z e prim a j u n a s e b e . Novi upisni list iz-
p u n j a v a se u četiri primicrka, te
ć e p o jedan o d njih bili u taboru,
logoru, stožeru i G l a v n o m Ustaš k o m S t a n u Isto t a k o uz novi u pisni list prldonieti četiri svjetlopisa (fotografije) z a n o v e izkaznic e . Znači, d a i stare i z k a ; n i c e p o
izdaniu novih ne ć e više vriediti,
te d a se s v e izkaznice nakon izvjestuog vremena, k o j e su p o starom načinu isdane, prestati vricdili.
Novost ie, d a dužnostnici n o se o s o b n u o d g o v o r n o s t za primljene i p r e p o r u č e n e č l a n o v e . Z a t o se njima stavlja p o s e b n o u dužnost, d a pri primanju i pri p r e p o ručivanju budu savjeMni izpravni.
Stožer sada posebno vodi računa
o s v a k o m p o j e d i n o m č l a n u I za
t o ć e upisni listovi nosili p o s e b n e
b r o j e v e t a b o r a , l o g o r a i stožera.
P r e p o r u č u j e s e svim upisanim
č l a n o v i m a . U s t a š e " Hrvatskog O s l o b o d i l a č k o g Pokreta, k a o i onima, koji su predali s v o j e upisne
listove, a j o š nisu primljeni, d a
narednih d a n a b e z u v j e t n o d o d u u
s v o j nadležni t a b o r , g o j e ć e primiti n o v e upisne listove, k a o i sve
upute u i s p u n j a v a n j u istih.
P o želji i nalogu Postrojnika,
m o r a s e laj cieli p o s a o u najskorije vrieme obaviti, i z a to je p o trebno, d a svi sviestni č l a n o v i p o dupiru s v o j e dužnoslnike, te d a
im n a taj način p o m o g n u u ležk o m poslu.
(IIDII)
U s t a š k i g o d i š n j a k za g o d . 1943
Ustaški g o d i š n j a k za god. 1913.
bit ć e d o k a z o m kulturne s p o s o b nosti i s t v a r a l a č k e s n a g e hrvatskog
n a r o d a . S u r a d n j o m su zastupani
p r v a c i našeg političkog, prosvjetn o g i g o s p o d a r s t v e n o g života. S a di ž a j o b u h v a ć a r a z n a suvremena
pitanja iz svih pckIh čia, k o j a su
o d velike važnosti za čitavi hrvatski n a r o d i Nezavisnu D r ž a v u
Hrvatsku S t o g a ć e g o d i š n j a k s a
svojim izabranim štivom
dobro
d o ć i s v a k o m Hrvatu, koii živi i
o s j e ć a sa poviesnim d o g a d a j i m a
u domovini i u stranom
svijetu.
Osim probranog sadržaja
godiš n j a k u d a j e vriednost i v a n r e d n a
u m j e t n i č k a o p r e m a s velikim brojem s n i m a k a i c r l e ž a .
Ustaški g o d i š n j a k izlazi u izd a n j u Nakladne knjižare . V e l e b i t "
Z a g r i b , Trg III. b r o j 3. Pojedini
p r i m j e r a k uz unapricd poslan n o v a c na č e k . br. 4 9 2 6 2 stoji Kuna
5 0 . Nakon izlazka iz tiska p r o d a v a t ć e se p o knjižarskoj cieni. Predp l a t a se prima d o 10. studenog
o v e godine. (UDU)
Ustaški dužnostnici među pravoslavnim pučanstvom
Uspjeli s a s t a n a k u
U nedjelju u . listopada o d r žali su logorni i stožerni dužnostnici u S o k o l o v c u s a s t a n a k s a žiteljstvom hrvatske p r a v o s l a v n e v j e re. S a s t a n k u j e p r i s u s t v o v a o liep
b r o j žiteljstva iz svih sela o b ć i n e .
Prvi j e g o v o r i o logornik, k o j i je
prisutnima p r i k a z a o sve č i m b e n i k e
koji su djelovali, d a su se oni p o čeli o s j e ć a l i S r b i m a . S p o m e n u t a j e
u l o g a V u k a K a r a d ž i ć a , k o m e su
svi š l o k a v c i Srbi, a t o više š t o k a v c i pravoslavci. Izneseno j e k a k o
su S r b i s v e h r v a t s k o n a p r o s t o
svojatali z a srbsko. D a v j e r a d j e luje na p r o m j e n u n a r o d n o g o s j e ć a j a , p r i k a z a n o j e u slučaju I r a c a
iz [sjeverne Irslie, koji su p r o m j e n o m vjere, promjenili i n a c i o n a l n o
osjećanje.
Prisutnima j e n a d a l j e p r i k a z a o
k a k o ć e izgledati smirena i u r e d j e n a Hrvatska n a ustaškim n a č e lima.
Stožernik Pižeta o d a o j e prisutnima p r i z n a n j e z a d o s a d a n j e
l o j a l n o d r ž a n j e , d o t a k a v š i se slu-
čaja
Sokolovcu
nedavnog
umorstva dvojice
ustaša u Rieci. Budući d a su se u
g l a v n o m ponašali d o b r o , r e č e n o
im je, d a su stavljeni z a primjer
stanovničtvu u drugim krajevima
V e l i k e župe, k o j e se nije htjelo
p o n a š a t i lojalno, p a je z a t o i prim j e r n o k a ž n j e n o . Na sastanku je
posljednji g o v o r i o stožerni p o b o č n i k Rudolf S r n a k , k o j i j e p o n o v n o naglasio, d a se lojalnom stan o v n i č t v u nije nigdje ništa d o g o d i l o d o k se s o d m e t n i c i m a jednak o p o s t u p a l o bili v j e r e k o j e mu
d r a g o . Iznio ie prisutnima n a prim j e r i m a , d a ih S r b i iz S r b i j e ne
smatraju S r b i m a n e g o Hrvatima.
S r b i m a su ih smatrali srbski političari i školani ljudi. O n i su Hrvati i n e k a ljube svoju zemlju, u k o j o j su se rodili o n i i n j i h o v i prad j e d o v i . A k o se budu i d a l j e d o b r o ponašali, ne ć e im se d o g o diti n i k a d a ništa i nitko u njih ne
ć e dirati.
KULTURNI
PREGLED
„Govorim s Brunom"
Poglavnikov predgovor
hrvats k o m izdanju knjige D u c c a B c nita Mussolinia
D n e 10. listopada je izišao iz
tiska prievod knjige D u c e a Benita
Mussolinia
.Pario
con
Bruno"
( G o v o r i m s Brunom) na hrvatski
jezik u izdanju Nakladne k n j i ž a r e
»Velebit« u Zagrebu. O v o hrvats k o izdanje najnovijeg
Duceova
djela u č i n j e n o j e na p o t i c a j Drž a v n o g izvještajnog i p r o m i č b e n o g
ureda k o d Predsjedničtva v l a d e i
Talijansko-hrvatske a g e n c i j e u V e neciji. P r e d g o v o r hrvatskom i z d a nju o v o g a djela n a p i s a o je
Poglavnik dr. Ante P a v c l i ć p o s v e ć u jući g a ustaškoj mladeži.
Donosimo odlomak log predgovora :
"USTAŠKA MLADEŽI!
T k o usčita knjigu, n e m o ž e s e
oteli d u b o k i m d o j m o v i m a ,
o n a i sadržajem
svega obuzima.
i
jer g a
blagorječjem
Radi toga čitajte
ju p o m n o , čitajte ju i razmišljajte.
N a p i s a o ju je v o d a talijanskog
n a r o d a Benilo Mussolini,
muž t o -
liko svjetlog uma, k o m u
je
cieli
talijanski n a r o d n e o g r a n i č e n o o d a n ,
koji j e udivljenje s t e k a o
i daleko
p o svietu, koji je učinio t o l i k o z a
ljudstvo i uljudbu, a k o j e m u ide i
naša zahvalnost za sve
ono,
što
j e učinio za hrvatski n a r o d . . .
•
U o v o j knjizi naći ć e te p o bude, naći ć e t e vjeru, n a ć i
ćete
uzdizanje duha. Neka V a m b u d e
B r u n o v junački život uzorom. O v a
ć e V a m o d g o j n a knjiga uzdignuti
duh, učvrstiti volju i pridići
Vas
savršenstvu i postojanosti. Čitajući
o v u knjigu, hrvatska mladeži, o d gajajući se u duhu radinosti i b o r benosli, u duhu tvrde v j e r e u s v o j
n a r o d i u bohu budućnost l a h k o
ć e š shvatiti veliku vriednost velike
žrtve, k o j a se d a j e za s t v a r v a r o da i domovine".
S a s t a n a k j e završen klicanjem
Poglavniku.
Svečana prisega
nove naredne
omladinske
organizacije u
Amsterdamu
(Holandija)
(E. S.)
Na dan proslave 600-godišnjjce opstanka grada Lublina u Generalnom
Gouvernementu izdala ie njemačka pošta za Iztok 15. kolovoza 1942. Cetir
posebne marke koje prikazuju stari i
novi Lublin. Osnove za ove marke
izrađene su u državnoj tiskari u Beču,
( E . S.)
"BILOGORA"
Strana 4
„Sadašnjost"
Najbolji članci i ogledi iz cielog
svieta
O c o g mjeseca počinje izlazili
pod naslovom »Sadašnjost« časopis, koji će donositi najbolje članke 1 oglede IzaSle na stranim jejlcima u svjetskom tisku. Odavanjem ovoga' časopisa pružit će se
našoj javnosti mogućnost .da na
hrvatskom 'jeziku
čita najbolje
članke i; cielog svieta i da prati
razvitak misli i ideja prvaka svjetske inteligencije. U tim člancima
raspravljat će se {najvažnija pitanja sadašnjosti i prikazivati pojedini dogodaji kako sa stanaviS'a
velikih tako i malih naroda. Posebna pažnja posvetit će se izboru Ideoloških članaka, kojih je na
naš jezik do sada malo prevedeno.
Prvi broj »Sadašnjosti« već se
nalazi u tisku, te će izaći do kraja
mjeseca.
Treći svezak
Hrvatske Enciklopedije
izašao je u subotu 17. o. mj.
Treći svezak je dovrSen uza sve
potcžkoće tehničke i uredničke
naravi. Posljednji arci izašli su u
subolu iz tiska, a time je dovršen
i sav knjigotiskarski posao. Prvi
uvezani primjerci pojavili su se
već na tržiSlu u Zagrebu. Bjelovarčani će moći vidjeti treći svezak doskora u jednom izlogu, a
u knjižari moći će ga i razgledati.
Ovom prilikom upozoriljcm cienjene predplatnike, da će izručivanje knjiga biti poneSto usporeno. Dnevno će HIBZ dobivali iz
knjigovežnica najviše 50 (pedeset)
primjeraka, tako da će odprema
knjiga preplatnicima trajati preko
četiri mjeseca. Za to će se vrieme
tiskati četvrti svezak, boji će po
novoj godini osvanuti. HBIZ sada
nastoji svim silama, da izda prvi
svezak male enciklopedije Znanje
i Radost. Vrlo ukusni i obsežni
prospekti izašli su, pa će pobuditi
veliko zanimanje cjelokupnog građanstva, jer ova enciklopedija je
veoma zanimiva, obscžna, puna
slika i jevtina. Prospekte će dobivati građani izravno od HIBZ, a
moći će ga gledati i primiti kod
dobrovoljnog povjerenika obiju
enciklopedija.
Prof. DuSan Petranović
P
O
D
L
I
S
T
A
K
KREŠIMIR VLAHO:
KRUNA SREĆE
POVIEST V E L I K E LJUBAVI
(Nastavak 13)
Probudivši se bila je potresena i. dirnuta. Nije znala gdje se
nalazi. Još su je više smela nepoznata lica. Kod nje je stajala njezina pratilica. Nedaleko u naslonjaču jedna liepa gospodja s djevojčicom, a dva gospodina u uglu nešto šaputala. Svi su se brzo
udaljili samo je gospodin s cvikerima ustao, približivši joj se o prezno i tiho.
„Gospodjice, ne bojte se ništa nije opasno. Vama je pozlilo
i unieli su Vas u sobu Conta Malina, koji je sa svojima na proputovanju za jedan gorski kraj u
is
Broj 73.
Početak zimske djelatnosti Zabava i pouka
oblasti »Pomoć«
Strateški cilj bitke za
Oblast . P o m o ć " mjeslni odbor u Bjelovaru upućuje preko našeg tjednika javni poziv građanstvu za sakupljanje novčanih sredstava
i davanje odjevnih | rcdmela:
Taj poziv glasi:
OBLAST »POMOĆ« MJESTNI O D B O R U BJELOVARU
Broj: 6-1942.
Hrvali!
Bjelovar, dne 20. listopada 1912.
Bjelovarčtini!
U ovim ležkim danima obračuna s neprijateljem
čovječanstva
nikakve žrtve nijem težke. Najviše žrtvuje onaj, ko/i se bori na bojištu i
neprestano je izložen smrti. Svaki ona/, koji se danas mora odreči
kakve
ugodnosti, neka se sjeti onih, koji su dan i noć izloženi i gledaju smrti
u oči na bojištu.
Poglavnikovom
zakonskom
odredbom
od 29. rujna I9it,
osnovavana je oblast »Pomoć« kao ustanova sa prikupljanje sredstava
pomoći
neimućnima i svima onima, koji su bez vlastite krivnje dospjeli u težak
položaj, da im je potrebna podpora
narodne zajednice.
U smislu ove
zakonske odredbe oblast »l'omoć« je vrlo uzpješno djelovala kroz
prošlogodišnjih 5 zimskih mjeseci t. j. od t. studena do 31. ožujka.
/Cako
se primiče i ova zima, dolazi i sada vrieme pomoći nezaštićenom
dielu
naroda.
Temeljna je zazada
ustaških načela pravo na sreću i
blagostanje
cielog' Hrvatskog naroda kao cjeline, a iJo tako i svakog Hrvata, koji
je dio te cjeline u narodnoj zajednici. ,<a lo se za *Pomoć» i ne daju
milodari i milostinja, već svaki građanin mora doprinieti obilatu
pomoć
prema svojoj gospodarskoj
i prirodnoj mogućnosti. Svaki se mora
odreći u korist obćenitosti nepotrebniti izdataka i suvišnih zabava, te to doprinieti za one, koji su potrebni družlvovne
pomoći.
Poziva se cjelokupno
gradanst o, da svoje doprinose
u novcu uplaćuje kod blagajnika
* Pomoći* l'canje Hrestaka, knjižara,
Mažuranićeva ul. ili u Gradskoj štedionici, Pogtavnikov
trg. Podjedno se umoljavaju imućniji građani, da svoju ponošenti
odjeću i obuću; koja im ne
služi za njihove vlastite potrebe poklone oblasti »Pomoć«. Odjeća i obuća biti će predana
najpotrebnijima
u gradu Bjelovaru.
Odjevni
predmeti i obuća predaju se na Gradskom poglavarstvu
u sobi br. sli.
Družtvovna
se pomoć
sastoji u lome, da imućniji pomognu
mućne. Rodoljubna je dužnost svakog Hrvata i Hrvatice pomoći
brata i svoju sestru, koji nemaju sredstava za život.
JA
DOM
ncisvoga
SPREMNI!
Gradski
načelnik
. predsjednik mjestnog odbora
»Pomoći«
NIKOLA
mŽIČEVlĆ
1
LKMJUTP^ |
:
J S k r
•0
0
104.1-11)41
S t o t o j godišnjici r o đ e n j a homponiste D v o r ž a b a izdane su s p o m e n
marhe.
(E.S.)
Bosni. Ništa osobitog, samo malo
uzrujavanja". Pogledala ga ie zahvalno. -Da znam, hvala Vam".
„Gospodiice, Vi kao da dvojite! Vi ste umorni i mnogo palite, ali jakosti i sve će biti dobro".
„Da, gospodine doktore, bit
će dobro, to i ja znam".
Vrata su se otvorila prijašnji
gosti lagano su ušli u sobu. laka
tegoba tištila je sve. Polako, šaptom su se upoznali. Mala djevojčica Ineta lagano je uzdahnula.
Leli je pred oči sinula slika djevojčice, koja je veselo bila odtrčata preko skalina prije . cielog
dogadjaja. Niemi smiešak prešao
je preko njenih usana. Mala djevojčica Ineta dala je sobi nov
život svojim nestašnim dječjim
srcem. Lela se je smješila prvi put
u svojoj bolesti i bila je vesela i
k a o u prisutnosti curice, da joj se
život povraća. — Prijateljstvo je
sklopljeno. Već pet dana Lela se
osjeća veselija uz malu Inetu. Na
izlet Su izlazili samovozom, i bilo
je divno. Proljetni svibanj širio je
svuda majčinu sreću dječje nestašnosti. Kraljica neba razastirala je
svuda nadu i ljepotu s novim životom.
U Sarajevu, 13. svibnja 192 .
„Dragi roditelji! "
Danas već sedam dana, da se
nalazim u Sarajevu. Kako sam
Vam prije tri dana javila, sam
slučaj je htio, da ovoliko dana o stanem ovdje. Nemojte se žalostiti,
ja se osjećam bolje, samo mi manjka ljubav i blizina mojih dragih
roditelja. Za drugo znam, da je
sve zakopano. Ovdašnju ljubav
rasprostirem bar časovilo nad dobrim malim anđelom malom Ine-
Staljingrad
(13. S.) Za razliku od drugih
velikih dogad ja ja ralne povic sli nc
će bili izpravno označivali pad
Staljincrada jednim odred jenim d a tumom' Tu se naime radi o dugačkom naselju, boje se na Širini
od četrdeset kilometara proteže
duž desne obale Volge, a koje zapravo i nenia pravog središta, lako da njegovo osvajanje nije moglo usliediti najednom, nego borbama, boje traju već nekoliko tjedana. Osvajanje samog grada i
ne predstavlja za njemačko ratno
vodslvo nikakav strateški probitak
jer je sam grad uslied teških borbi vodjenih o k o njega i u njemu
već davno pretvoren hrpu ruševina i u jedinstveno gaiiSte, od koicg nitko više ne može imali b:lo
kakvih koristi. Strateški cilj bitke
za Staljingrad postigla je njemačka i saveznička vojska već davno
izbijanjem sjeverno i južno od
Slaljlngrada na Volgu i prekidanjem
veoma važnog brodskog prometa
na ovom najvećem i najdužem
vodenom putu Europe i šili-kucavici Rusije.
Čovjek umire, dok njegovi
organi ž i v e još nešlo dulje
(E. S.) Obćcnito je mišljenje,
da nakon izdahnuća prestaje svaki rad ljudskih organa. To međutim, kako su učenjaci ustanovili,
nije podpuno točno. Tako je primjerice ustanovljeno, da čovječji
mozak »živi« još desetak časaka
nakon nastupa smrti, glavni srčani
mišić još o k o 20 časaka, oči »žive«
još kojih 30 časaka, uha čitav sat,
mišičje ruku i nogu skoro četiri
sata, zglobovi tri dana, a koža
čak i pet dana nakon nastupa
smrti. Izraz „žive" • nije naravno
znanstveno ispravan, jer bi zapravo valjalo reći, da ovi organi još
toliko vremena nakon nastupa
smrti zadrže svoju' sposobnost
funkcija, samo što uslied smrti
živčanog središta ne dobivaju iz
njega više nikakav poticaj za te
lunkcije.
tom, liepom andeoskota djevojčicom.
Osjećam se bolje, te su d a nas sestre odputovale natrag, a
na moju izričitu želju. Htjele su
tek onda otići kad im je dobra
gospoda rekla, da ona preuzimlje
brigu na sebe.
Ja sad vjerujem, da će se v a ša molitva bar donekle uslišati
kod Boga. Jest na pamet mi gdjekada dolazi sve ono prolazno f
to me jedino baca u tugu i sjetu,
jer vjerujte, da to teško zaboravljam. Razumiem svoje boli, jer sam
ja sama kriva svemu. Možda još
netko radi mene pati, a netko i
ušiva u mojoj nesreći. — S v e
praštam! Moj je život uništen, a
duša iako pati. Trašim lieka, a hoću ii ga naći, to Bog dragi zna, a
Vi molite i molite za svoju Lelu.
Daleko se n e ć e m o udaljivati iza
Sarajeva.
(Nastavit će se)
Broj 73
Strana 5
„BILOGORA"
Pisma Ignjatija Alojzija Brlića
sinu Andriji Torkvatu
V a ž n o hrvatsko poviestno i o d g o j n o djelo u nakladi
Hrvatskog Izdavalačkog Bibliografskog Z a v o d a
Pisma pojedinaca prvorazredn o su poviestno gradivo, a Istodobno I zanlmlliv ogranak hnllževnostl. .Ni iz ko|e Isprave nije
moguće tako vlerno uskrisiti leđno
razdoblje i njegove životne prilike,
kao iz posebnlčkih pisama. Posebn'čka pisma riedkokad su namienjena širokom krugu javnosti,
radi toga su iskrenija. U hrvatskoj
književnosti pisma su razmjerno
skroman njezin ogranak, razlog je
tomu buma hrvatska prošlost, malo je pisama sačuvano iž starijih
vremena. AH i ono, što je sačuvano, još danas je živa rleć djedova, iz koje unuci trebaju crpsti
pouku. Poznato je tako dopisivanje između Krste Frankopana i
biskupa ložetića, pisma grofa Sermagea, skupljeno je dopisivanje
Ljudevita Gaja, a jednim dielom i
Stanka Vraza, dok dopisivanje
između Strossmavera i Račkoga
predstavlja najvažnije gradivo za
hrvotsku prošlost u XIX. stoljeću.
Poduzetni „Hrvatski Izdavalački Bibliografski Zavod" ovim
zbirkama pisama hrvatskih ljudi
sad je pridružio osobito dragocjeno i zanimljivo djelo To su
pisma Ignjata Alojzija Brlića, brodskoga trgovca i književnika, prijatelja Šime Starčeviča i hrvatskih
preporoditelja sinu Andriji Torkvatu, izaslaniku bana lelačića u Parizu godine 1S49., književniku i
političaru. Zanimljivo je kod zbirke tih pisama, da ona obuhvaćaju
tako reći cieli jedan ljudski viek.
O d 1S34. godine, kad je Andrija
Torkvat pošao na prve srednjoškolske nauke iz rodnoga Broda,
otac i sin ostali su u stalnom dopitivanju kroz punih 20 godina
sve d o očeve smrti IS54. Već te
godine IS34. d o 1SS4. riečito govore o znamenitosti ovih pisama.
Doba je to hrvatskoga preporoda,
od početka d o pobjedonosne godine 1S4S. pa sve do prve polovice habsburškoga apsolutizma. U
tim pismima Ignjat Alojzije Brlić,
sam preteča i suradnik preporoda,
izdavač kalendara, sakupljač na-
rodnih pjesama i prlpovledaha,
pisac leđne prvih suvremenih gramatika hrvatskoga jezika, u tim je
pismima ostavio sliku cieloga života svojega vremena. 1 politički
i kulturni povlestnik naći će tu
obilje gradiva o najistaknutijim
osobama
hrvatskog preporoda,
kao što su Gaj, Šulek, lelačić,' u
ovim pismima opisan ie i svagdašnji život tadašnjih ljudi, kao i
odsjev velikih političkih d o g a d j j a .
O v a zbirka pisama osobito ć e
oduševiti čitatelje Neustđdlerovih
memoara, koji su postigli tako povoljan odjek kod hrvatske javnosti, jer ona u mnogom pogledu
upodpunjuju pisanje lelačićeva životopisca,
Uz ovu poviestnu važnost
o v a zbirka pisama ima i veliku
književnu vriednost. Rictko je hrvatskoj književnosti ocrtan lako
pronicavo, tako duboko Ijubki
odnošaj između jednoga oca i sina, stvarno odnošaj vječne borbe
između dvaju pokoljenja. I hrvatska mladež i hrvatski očevi
moraju pročitati ovu zbirku pišamo, jer u njoj se krije odgojna
vriednost, kakvu ie riedko naći u
bilo kojem djelu hrvatske književnosti. O v o jedinstveno djelo u hrvatskoj književnosti težko nalazi
premca i u svjetskoj književnosti,
ima donekle samo srodnosti sa
znamenitim pismima lorda Chesterfielda svojemu sinu.
O v o djelo, zaista velika novost u hrvatskoj
književnosti,
opremljeno je s otmjenim ukusom
kao i sva izdanja Hrvatskoga Izdavalačkoga Bibliografskog zavoda, a dobiva se u svima knjižarama ili izravno kod nakladnika:
»Hrvatski Izdavalačbi Bibliografski
Zavod", Zagreb, Zrinjski trg broj
20. uz cicnu od Kn. 70.—
P.
Onaj l:ojl misli, da ćc u Hrvatskoj državi živjeli, a židovskom boljševizmu i Moskvi služiti mora znali, da ćc mu glava
pasti.
POGLAVNIK
Po poznatom i
Š u m e su najveće kemijske
tvornice n a svietu
. (E. S.) Taista, najveće kemijske tvornice sviela su šume, koje
dovode zraku u optoku tvari goleme množine ugljične kiseline, bez
koje bi bio sav život na kugli
zemaljskoj ozbiljno ugrožen. Izračunalo se, da jedan četvorni metar površine lišća predaje zraku
na sat jedan gram ugljične kiseline, a hektar šume daje dapače
godišnje okruglo desetjlisuća kg.
ISPUNJALKA
i
2
.
.
,
.
3
.
*
•
•
•
.
4
.
.
5
.
.
.
.
.
.
.
.
.
6
a, da, di, fant, ge, je, k a n s , k o ,
lio, ma, mu, ni, ni, o , rja, ro,
se, tiv, u
O d zadanih slogova treba vodoravnim smjerom izpisali opisane
rieči tako, da na mjesto svake
točke, odnosno zvjezdice dodje po
jedno slovo.
V O D O R A V N O : 1 padež na
pitanje koga, čega, čiji? 2 omjer
hipotenuze i kalete, koja je kutu
nasuprot, 3 otok zapadno od Lošinja, 4 rieka u svoj. sred. Aziji,
utječe u Aralsko jezero, 5 sultanat
u sjev. zap. Africi, o grč. matematik; po njemu nazvane neke jednadžbe.
Slova na zvjezdicama, čitana
vodoravnim skupinamn redom rieči, daju jednu narodnu poslovicu.
K. Č.
[ —
-]
Čitajte i predplatitc se
na »BILOGORU« !
PRODAJE SE
gradilište na uglu p o d e s n o s a
gostionu i trgovinu s a z g r a d o m
u d v o r u o d 2 s o b e i kuhinje.
Upitati k o d g đ e Kratki Lela, L e b o v i ć e v o šetalište 24.
su ti »Amerikanci« radili kod kuće, k a o svoji gospodari, kako su
tamo morali po zapoviedi, imali
bi kod kuće »bogatu, svoju ABjelovar pred 6 0 g o d i a .
meriku«.
Napisala: Marija Šimunović
Inače se kod nas nije išlo u
nije imao obuće. Poslije se je smo- inozemstvo — na nikakova puto(Nastavak 10)
Naselili su se po našim selima. gao, a njegovi potomci su vrlo vanja kao kasnije — nego jedino,
U islo vrieme i mnogi iz našeg imućni ljudi. Hvale vriedno je t o ; ' možda tko poslovno.
Polazili su u »fremt':
Gorskog Kotara i neki iz Primorja. i potomci su im vrlo dobri Hrvati.
obrtnički
pomoćnici
Z a ove znam, d a se j e reklo, da Ljube domovinu, u kojoj su se ro- samo
nauke
u
svojoj
strune ć e kupiti kuće, ako nije blizu dili. — Znam ih, koji su radije radi
Hrvati,
i
kad
ih
se
s
češkom
škoci. Narod, ih je zvao »fremtači«,
crkve. Ovo, i uobće njihova polom
zvalo
u
Čehe.
Zlo
je
veliko
a
zvali
su
se
»raizenderi«
(Reisenbožnost me se je duboko dojmila,
ali, što je naš narod počeo odla- der). — Za uzdržavanje putem, bi
Uviek ih se spominjem.
O doseljenicima se je poslije ziti i seliti se u inozemstvo: naj- prosili. Kad bi se pojavio koji, sa
više u Ameriku.
svojom imovinom na leđima, dagovorilo, da sade i po. ledini o k o
oranica voće — naš sviet to nije
Uz doticaj s drugima; idealist,, v a o im ie svatko. Pazili bi, ali,
tako izkoristio.
kako ie naš narod; umjesto da je cehovi i vlast na njih, te nije moOkoristili su se svime. Znam i po izkustvu i primjeru drugih lo doći d o toga, da se pojave
ih, koji su došli siromašni, a ovdje svoju majčicu zemlju,. — svega skitnice; kao ovo, što su d o nesu se i te kako pomogli. Jedan dobra i za sve dobrej prepunu — davno — sve po dvojica — proČeh je kod nas pilio drva zimi, izkoristio; stao odlaziti u — A - sjačili, a nisu htjeli raditi.
Često su, i mnogo, obilazili
a imao je u krpe umotane n o g e ; ' meriku. S tim je počelo zlo- — D a
nepoznatom
Bjelovaru
Širom Bilogore
Tjedan Hrvatskog
Crvenog Križa
KOPRIVNICA, 16. lislopada.
Gradski odbor Hrvatskog Crvenog Križa sakupio je u Tjednu
II. C K. iznos od 50302 Kn. O d
toga je sakupljeno dobrovoljnim
doprinosima 11.590 Kn. priredbama u korist II. C. K. -1.33S Kn.,
prodajom dopisnica 500 Kn., znakova 5.730 Kn., te članarinom 28,150
Kn. Upisalo se oko 300 novih članova. Gradska obćina je pristupila kao dobrotvor s 10.000 Kn.
S O K O I . O V A C 19. lislopada.
U Tjednu Hrvatskog Crvenog
Križa sakupljeno je 4.1S0 Kn.
"KRIŽEVCI, 17. listopada.
Mjestni odbor Hrvatskog crvenog križa sredio je podatke o
sabirnoj djelatnosti u tjednu C r venog križa. Posljedak je u gradu
Križevcima dobar, jer je sabrano
nešto preko 00 tisuća kuna. Križevačlii građani su i. lom zgodom
dokazali, kako znaju cienili i podupirali ovakvu dobrotvornu ustanovu.
Gradnja stočne
zdravstvene postaje
Sv.- Ivan Žabno. 20 listopada.
U Sv. Ivanu Žabno dovršava
se gradnja stočne zdravstvene p o staje, koja je počela prošle jeseni.
U tu je svrhu ministarstvo seljačkog gospodarstva dalo potrebne
navjere. Radovi su dobro napredovali, pa se sada dovršavaju
vanjski radovi na žbukanju zidova,
loš se ima urediti unutrašnjost, pa
ć e se onda zgrada predati svojoj
svrsi, što ć e usliedit! najkasnije d o
ranog proljeća. Budući da je Sv.
Ivan Žabno središte naprednog
stočarskog kraja, ova ć e stočna
zdravstvena ustanova biti od velike koristi tamošnjim stočarima,
pa ć e pomoći s jedne strane promicanju i čuvanju zdrvvlja stoke,
a s druge strane čuvanje narodne
imovine.
gradom verglaši; te češke harfenistice. Inače je prosjačenje bila rietkost. Prosjaci su molili Očenaš i
ostale molitve, dok bi im se d o nio dar. S potrebnima se sućustvovalo, ali nepotrebnomu davati držao je svatko za zlo, jednako j e
držao za zlo prosjačiti onaj, koji
je mogao raditi
J e s e n je najljepša. Bogata.
Osobito kada Bog dade, da sve
urodi. A, tek što je ona bila kod
nas; kad se svuda imalo što spremiti!
Liepo je bilo, kad se d o važao kukuruz, pa njim punio tavan, podrum krumpirom i i d. ali
tavan i jabukama, orasima, kestenima; a kasno u jesen su se
puštali lagvi s vinom u podrum.
T o se posebno moralo znati, r a zumjeti, kako se spušta.
(Nastavit ć e se)
STRANA 6
SUVREMENI POGLEDI
Hrvatska u svjetlu brojitbe
br. 9 — 1 2 . n a r o č i t o zanimljiv priPismenost
k a z k r e t a n j a r a d n e snage. Tu je
S v a k i novi broi . B r o j i l b e n o g
naročito važan prikaz pomoći,
izvještaja" O r g a n i z a t o r n o g ureda
k o j u pružaju r a d n i c i m a javni ureG l a v n o g Ustaškog S t a n a hrvatska
di r a d a n e p o s r e d n o ili p r e k o o b j e javnost o č e k i v a l a s velikom
ćine. T e p o m o ć i se diele na p o znatiželjom, a izašle b r o j e v e p o m o ć i u novcu, n a r a v i i putne. P o pratila oduševljenim prikazima, jer
m o ć i u n o v c u m o g u biti r e d o v n e
n a m j e svaki novi b r o j . B r o j i t b e ili izvanredne.
n o g izvještaja" O r g a n i z a t o r n o g uRedovnu
p o m o ć dobije
r c d a G U S - a p r i k a z i v a o Hrvatsku
u sviellu brojitbe. V a ž n o s t brojit- radnik, a k o j e k r o z z a d n j e d v i c
b e pri izgradnji naše mlade d r ž a - ' g o d i n e b i o b a r o s a m mjeseci z a v e v r l o je z a m a š n a , jer nam b r o - poslen i k a o t a k a v prijavljen k o d
jitba u b r o j k a m a i z r a ž a v a sliku te- Središtnjice osiguranja r a d n i k a . O melja i života hrvatskog n a r o d a u v a m o n e s p a d a j u bolestni radnici,
p o t r e b n o j vjerojatnosti.
Pomoc'u jer o n i uživaju p r a v a p o Z a k o n u o
brojitbe saznat ć e m o , k a k v e su n a - osiguranju radnika. U godini 1941.
še družlvovne, političke, prosvjetne, z a redovnu p o m o ć p o d i e l j e n o ie
uljudbene i priradne prilike. . T e - 22.SSS.54 Kuna i 5 0 b a n i c a .
melj d r u ž t v o v n o g života j e d n e
I z v a n r e d n u p o m o ć dozemlje k a o n a r o d n e z a j e d n i c e i b i v a o n a j radnik, koji j e b i o osid r ž a v n e cjeline j e s o c i a l n a brojit- guran k o d O k r u ž n o g ureda, a nib a " (Dr. G a š p a r Malvić). O b r o j u j e s t e k a o p r a v o na p o m o ć ili ju
9.—12. . B r o j i t b e n o g izvještaja" d o - j e v e ć izerpio. Izvanredne p o m o nicli s m o u p r o š l o m broju našeg ći j e p o d i e l j e n o u godini 1941. u
tjednika kratki osvrt.
iznosu o d 493.3S2 Kune.
Prikazi s t a n o v n i č t v a Nezavisne D r ž a v e Hrvatske p o pismenosti su mjerilo naše kulture i uljudbe, jer, k a ž e se, d a . j e slanje pismenosti o g l e d a l o kulture n a r o d a
i kriterij kulturnog stupnja ž i v o t a
pojedinih d i e l o v a zemlje. Državni
prosjek pismenosti p r e m a p o d a t c i m a iznosio j e 1931. g o d i n e 5 2 , 5 % .
Na prvom mjestu stoji glavni g r a d
Z a g r e b s 9 3 . 5 % pismenih, zatim
d o l a z i Velika ž u p a V u k a ( V u k o var) S 3 . 6 B i l o g o r a
(Bjelovar)
7 S . S % , B a r a n j a (Osiek) 7 7 . 6 % i
Prigorje 6 7 . 7 % . N a j m a n j e pismenih imade Velika ž u p a P l i v a - R a m a
(lajce) 1 9 . 4 % , U s o r a - S o l i (Tuzla)
2 4 . 1 % , K r b a v a - P s a t (Bihać) 2 6 . 1 % ,
S a n a - L u k a ( B a n j a Luka) 2 6 . 5 % ,
Bribir-Sidraga (Knin) 2 7 . 0 % i L a š v a - G l a ž (Travnik) 2 S . 4 % .
S a d a š n j i p o s t o t a k pismenosti
j e s v a k a k o v e ć i uzevSi u o b z i r
p o s t e p e n o p o v e ć a v a n j e pismenosti u toku posljednjih 6 0 g o d i n a
( 3 5 . 5 % ) te t o m e t r e b a dodati p r o sječni porast pismenosti za p o sljednjih 10 g o d i n a ( 6 % ) tako, d a
m o ž e m o računati, d a je državni
p r o s j e k pismenosti blizu 6 0 % . T o
p o v e ć a v a n j e n a š e g postotka pismenosti u p r v o m redu je zaslug a hrvatskih kuliurno-prosvjetnih
o r g a n i z a c i j a i pojedinih radnika
n a polju n a r o d n o g p r o s v j e ć i v a n j a ,
a ne bivše d r ž a v e , k o j a je v r l o
m a l o učinila z a p o b o l j š a n j e š k o l stva u hrvatskim k r a j e v i m a .
Kretanje radne snage
N a r o č i t o j e zanimljiv p r i k a z
kretanja r a d n e s n a g e u n a š o j d r žavi u p r v o m polugodištu 1942.
K a d radnik o s t a n e b e z posla treb a g a prijaviti j a v n o m uredu r a d a , podružnici ili povjereničtvu
radi t r a ž e n j a posla. A k o n e m a
s l o b o d n o g mjesta u n j e g o v o m z a nimanju, o n d a radnik traži m o l b o m nezaposleničku p o m o ć . V r hovni o r g a n službe p o s r e d o v a n j a
r a d a je G l a v n a u p r a v a p o s r e d o v a n j a r a d a u Zagrebu, k o j o j su
p o d r e d e n i Javni uredi r a d a u Z a g r e b u i S a r a j e v u . S p o m e n u o sam,
d a je u „ B r o j i t b e n o m izvještaju"
Broj 73
„BILOGORA"
Pomoći u naravi
sastoje
s e u d a v a n j u d o z n a k a za k o n a čišta i z a hranu. P o m o ć i u n a r a v i
p o d i e l j e n o je u godini 1941. u izn o s u 132.017 Kn i 5 0 b a n i c a .
P u t n a p o m o ć j e u tome, š t o
radnici imadu 5 0 % p o v l a š ć e n e ili
bezplalne vožnje na željeznicama.
T a k o v i radnici m o r a j u d o k a z a l i ,
d a ć e dobiti z a p o s l e n j e u mjestu,
u k o j e putuje. Putnih p o m o ć i j e
p o d i e l j e n o u godini 1941. u iznosu o d S5.723 Kn i 75 b a n i c a .
U godini 1941. p o m o g n u t o je
u k u p n o 79.517 radnika u iznosu
o d o k r u g l o 2 3 , 7 0 0 0 0 0 Kuna.
O d ukupne s v o t e podieljenih
p o m o ć i (23,699.277 Kn i 75 banic a ) p o d i e l j e n o j e k a k o sliedi: neizučenim radnicima 14,673.00S Kn
i 7 5 b a n i c a , izučenim radnicima
6.592.S92 Kn, č i n o v n i c i m a 1.3SS.605
Kn i seljacima 1,044.772 Kn.
Prijave nezaposlenosti
t o k o m 1941. i 1942. g o d i n e n a g l o
o p a d a j u . U z r o c i su t o m e sljedeći:
„1. A n g a ž i r a n j e v e ć e g b r o j a
nezaposlenih radnika za Njemačku,
k o j e se vrši n a temelju N j e m a č k o h r v a t s k o g s p o r a z u m a o hrvatskim
r a d n i c i m a o d S. V . 1941. ili na
drugi način.
2. U v o đ e n j e javnih r a d o v a u
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
2. P o j a č a n i i b o l j e organizirani r a d n a š e g o b r t a i veleobrta,
k o j i s v a k o d n e v n o traži n o v u r a d nu snagu k o d javnih u r e d a i njihovih p o d r u ž n i c a .
4. O s n i v a n j e brojnih novih d r žavnih i s a m o u p r a v n i h oblasti i
ustanova.
5. P o v e ć a n j e m b r o j a n o v a k a
i produženjem n j i h o v o g r o k a služ b o v a n j a , te p o j a č a n o p o z i v a n j e
pričuvnika na oružnu v j e ž b u " . (Brojitbeni izvještaj" br. 9.—12. str. 74.)
Posredovanje rada
—
o b r a t n o o d p r i j a v a nezaposlenosti
— s t a l n o raste.
Upućivanje hrvatskog
radničtva u Njemačku
P r e m a službenim p o d a t c i m a
Izseljenićkog odsjednika Min. udruz b e skupni b r o j angažiranih r a d -
nika z a Njemačku c d p o s t a n k a
Nezavisne D r ž a v e Hrvatske iznosio j e 7 4 9 2 2 , a c d i . 1. t. g. d o
30. .VI. t. g. 22.310, š t o u k u p n o
iznosi 102.232.
O v o m b r o j u treba pridodati
b r o j r a d n i k a za m j e s e c srpanj,
k o l o v o z i rujan 1942., te b r o j r a d nika Hrvata, koji su otišli u Njem a č k u n a rad prije u z p o s t a v e
Nezavisne D r ž a v e Hrvatske t a k o ,
d a bi se b r o j hrvatskog radničtva
u Njemačkoj kretao okruglo o k o
15Đ.COO hiljada, š t o d o k a z u j e d a
Nezavisna D r ž a v a Hrvatska i na
unutarnjoj fronti r a d a slupa r a m e
uz r a m e s a svojim velikim s a v e z nicima k o d izgradnje n o v o g p o r e d b a u Europi.
U sliedećem b r o j u našeg tjednika d o n i c t ć e m o osvrt na druge
b r o j i t b e n c prikaze u „Brojitbenom
izvještaju" O r g a n i z a t o r n o g U r e d a
G l a v n o g Ustaškog S t a n a .
Ivan Š c s t a k .
Župske viesti
Školske prilike
u križevačkom kolaru
Križevci, 19. listopada. Š k o l ske prilike u k r i ž e v a č k o m k o t a r u
nisu na p o t r e b n o j visini, jer se n a k o n g o d i n e 1910. niie p o k l a n j a l o
d o v o l j n o p a ž n j e gradnji novih
škola. R a d i t o g a je u o v o m kraju
r a z m j e r n o velik postotak nepismenih. U c i e l o m kotaru postoji
40
pučkih škola, o d toga 33 državne,
a 7 obćinskih, s ukupno 9S razrednih o d j e l a . U te š k o l e p o l a z e
d j e c a iz 2 2 7 mjesta i n a s e l j a . Pretežnim d i c t o m d j e c a m o r a j u d o s t a
pješačiti d o škola, p a t a k o iz 4 6
naselja imaju d o d v a
kilometra
udaljen put d o škole, iz 5S naselja
d o tri kilometra, iz 4 4 naselja d o
četiri kilometra, iz IS naselja d o
pet kilometara, a iz 4 naselja č a k
i d o šest kilometara, š t o znači, d a
j e p o g l a v i t o u zimsko d o b a v r l o
težak dolazak do škole
mnogoj
djeci.
B r o j školskih o b v e z a n i k a z a
o v u školsku godinu iznosi 6417,
š t o j e p o prilici 10 p o s t o sveukupn o g stanovničtva kotara, no škole
polazi s a m o 5156. Zanimljivo je
pogledati razloge, z b o g kojih djec a ne p o l a z e školu. T a k o ih 19 ne
p o l a z i z b o g duševne zaostalosti,
15 z b o g tjelesne zaostalosti, 3 2 2
z b o g n e d o s t a t k a prostorija, 75 z b o g
prevelike udaljenosti, 115 radi b o lesti, a 2 8 0 iz nehaja, 1 2 0 z b o g sir o m a š t v a , a 239 iz raznih drugih
r a z l o g a . K a k o se m a l o p a ž n j e p o s v e ć i v a l o o t v a r a n j u i gradnji n o vih škola, g o v o r i činjenica, d a je
3 0 š k o l a i z g r a đ e n o d o 191S., d o
10. t r a v n j a 4941. izgrađeno j e sam o 8, a n a k o n osnutka Nezavisne
D r ž a v e Hrvatske v e ć su izgrađene
dvije, a nekoliko ih j e u gradnji,
š t o ć e s v a k a k o m n o g o pridonieti
p o b o l j š a n j u prilika. N e o b h o d n o j e
potrebna n o v a š k o l a u Kalniku,
g d j e ie s a d a u jednol sobi 3 1 6
učenika. Isto t a k o j e p o t r e b n a
škola u Kamešnici. G r a d n j e tih
škola su predviđene, isto t a k o ć e
se gradili š k o l a u P o d g a j c u , d o b
se u Hižanovcu d o v r š a v a š k o l a ,
pa j e ministarstvo prosvjete d a l o
za d o v r š e n j e daljnju navjeru c d
s t o tisuća kuna, a za školu u Tučeniku 150 tisuća. ' O d zgrada, u
kojima su smještene škole, S
je
državnih, 2 7 samoupravnih i o b ćinskih. a 5 posebničkih. U
II
zgrada su zdravstvene prilike v r l o
slabe. G o d i š n j i r r o r a ć u n z a uzdrž a v a n j e svih š k o l a i učiteljskog
o s o b l j a u k o t a r u iznosi 2,756.002
kune.
Osnutak poštanskog ureda
u Velikoj Bršljanici
N a r e d b o m ministarstva p r o m e t a i javnih r a d o v a o d 16. rujna
1942. a u suglasnosti s P r e d s j e J n i č t v o m v l a d a o s n o v a n je razredni
poštanski ured IV. razreda u i n j c stu Velika b i š l j a n i c a , l.'olar G a r c šnica. P o d poštanski ured u V e likoj Bršlianici s p a d a j u mjesta V e lika Bršlianica, Mala B r š l j a n l c a ,
Č a i r e i Kutinica.
Osobne viesti
Marijan
Ježić
manipul.
vježb. premješten je p o potrebi službe o d k o t a r s k e oblasti u G r u b i šnom Polju, k o t a r s k o j oblasti u P e trinju.
I v a n B e l o v bilj.blagajnički
vježbenik o b ć i n s k o g p o g l a v a r s t v a
u Bcreku premješten je iz službenih o b z i r a k o b ć i n s k o m p o g l a v a r stvn Trnovitici.
Ing. V l a d i m i r
marski viši pristav
p o potrebi službe o d
u Okućanima za
Goli
K o r i c a šupremješten j e
šumarije Psunj
upravitelja u
Ivan Mravunac
kotarski
veterinar u G j u r g j e v c u , p r o m a k n u t
je iz X - 1 č i n o v . razr. u IX-1 č i nov. razr.
Njemačka brijačnica pred jednim bunkerom u nekoj šumi na
iztočnom bojištu.
(E. S.)
JAVNA ZAHVALA
Prigodom smrti našeg .milog i nezaboravljenog supruga,
oca, svekra i dieda STJEPANA KONCER, vlakovođe drž. željeznica. zahvaljujemo se ovim pulem svima onima, koji su nam iz«
kazali svoju sućut i milog nam pokojnika izpralili na vječni poći'
nak. Naročita hvala družtvu željezničara Sv. Andiije, koji su mu
zadnju počast izkazali, također osobita hvala gosDp Dr. Fantonu
na uloženom trudu i nastojanju da spasi mi premilog supruga
Tugujuća supruga Marija ud. Koncer i djeca.
i
Broj 73
Gradske viesti
"BILOGORA"
Sajmovi razplodne stoke
U mjesecu listopadu i studenom t. g. održavat ć e se
razplednih bibova. brava i junica simentalsbe pasmine.
sajmovi
Najpogodniji sajmovi za b o t a r B j e l o v a r jesu sliedeći:
Kretanje p o gradu
Bjelovar 21. listopada. Žuoska
redarstvena oblast u Bjelovaru
i idola je sllcdeću strogu naredbu
o kretanju gradom po noći; •
„Počam od danas 18.
listopada 1942. pa d o o p o ziva najstrože se zabranjuje
kretanje
na
cjelokupnom
području grada Bjelovara i
njemu pripojenih sela od 21
sat na večer d o 5 sati u jutro. Podjcdno se najstrožije
zabranjuje prolaženje uz vojničke objekte i zgrade Velike župe, Župske redarstvene oblasti i Ustaškog Stožera Bilogora nastupom mraka.
Župska redarstvena
oblast.
Tjedan Hrvatskog Crvenog
Križa
U tiednu Hrvatsko« Crvenog
Križa sakupljeno je u naScm gradu babo slicdi:
a) Prodano je znakova: Muška Ustaška mladež i dobrotvorna družtva Kn tt.tfiO'—, nogometna utakmica 2.075'—, Stručna Škola 1.795'—, Mužba pučka škola
1.015'—. Ženska puč. Škota 3.155'—,
prodano na poliklinici 5.10 —, Hrvatski radnički savez prodao na
svojoj priredbi 6.550—,
Svega
dobiveno za znakove 27.220'—
b) Dobrovoljni prinosi: Gradsko poglavarstvo Kn 20.000'—, sabirna akcija SI1PN 21.570'—, Udrtiženje gostitelja 3.710—, Hrv.
radnički savez prilozi sa .Vedre
večeri" 3.540'—, Gradska Štedionica 3.000' — . Dr. Franjo Fanton
2.500 —, osoblje Ložionica držav.
željeznica 2.340'—, Povjereničtvo
S. H. P. N. 2.000' - , Oskar Košab
2.000—, Obrtnički zbor 1.170'—,
Dobrotvorno družlvo
Hrvatica
1.23S'—, Brdarić Milan, Zagreb
1.000'—, Hrv. planinarsbo družtvo
1.300'—, Šafran Franjo 1.000—, kasniji doprinosi položeni na blagajni družtva 3.725'—. Dobrovoljni
prinosi ukupno 70.623' —
Novi članovi (60) Kn 1S00'—
Prodane dopisnice 162'—
Sakupljeno ukupno 99.S05 —
Osobne viesti
Zora P e l r o v i ć imenovana
je manipulallvnom
vježbenicom
hod Vellbe župe Bilogora u Bjelovaru.
Ing. Anton Š e t i n c šumarski
pristav u Donjoj Lendavi premješten je po potrebi službe za Sumarsbog pristava Ravnateljstvu
šuma u Bjelovaru.
Odpušten iz državne službe
Matiia P r p i ć pisarnički vježbenik XII. čin. razreda bod Državne bolnice u Bjelovaru.
Tjedni sajam
Na tjednom sajmu dne 15. t.
mi. bio ie dogon krupne i sitne
stoke sliedeći: •
4 bika, 1 krava, 2 iunca, 1
junica, 26 teladi, 6 krmača, 3 nazimčadi, 42 prasadi, 47 odojaka.
Prodano je, jer je bila velika potražnja. —
bit ć e predvedeno
bibova
32,
brava i junica
26
bibova
71,
brava i junica
47
bibova
31,
brava i junica
22
bibova
15,
brava i junica
7
bibova
27,
brava i junica
23
bikova
12,
31. X . U GJURGJEVCU
bil će predvedeno
2. X I . U PETERANCU
bit će predvedeno
4. XI. U HERCEGOVCU
bil ć e predvedeno
5. XI. U NOVO) RAČI
bil će predvedeno
6. XI. U BJELOVARU
bit će predvedeno
hravc
2
7. XI. U SV. IVANU ŽABNU
bil ć e predvedeno bikova 117, brava i junica 52
Na sajmovima b a o bupac nastupa Ministarstvo seljačbog gospodarstva, obćina, a mogu nabaviti I pojedinci krave i iunice simcntalske pasmine domaćeg poriekla uz uvjel, da stupe u Stočarsku udrugu
ili ih više osnuju istu, gdje takove nema.
Doprinos za hrave i junice iznaša Kn 20.000'-, a uplaćuje sc
licu mjesta.
na
Klanje svinja za kućne potrebe
3.) Težinu mesa na čislo uključivo meso, mast i mesne prerađevine.
Ako sc stoka odpremi prije
klanja u živom stanju — polvtdil
će to obćina na potvrdi prijave,
a otprema se vrti prema Naredbi
o prometu stobom.
Odgaiivači
(odhranjivači) i
Prema rečenoj naredbi smiiu samoobshrbljivači smiju u jednoj
blati svinje za potrebe bućanstva: balendarsboj godini za potrebe
1.) Ođgajivači (odhranjivači), . vlastitog kućanstva zablati na svakoii sami uzgajaju, odhranjuju ili ka počela tri ubućanina po jedno
tove svinje na svom vlastitom, utovljeno svinjče.
uzabupljenom ili napoličarsbom
Samoobsbrbljivači su dužni
posjedu.
prije klanja dokazati, da su svinje
2.) Samoobshrbljivači, boji su nabavili uz održavanje propisa
nabavili stoku, te sami odhranjuju o v e Naredbe najmanje dva mjeili tove na svom vlastitom, uza- seca prije klanja i da su ih hroz
kuplienom ili napoliča'rskom po- cielo to vrieme hranili na vlastitom, uzabupljenom ili napoličarsjedu.
Prema tome ne bi mogli klati sbom posjedu.
2.) O d zaklanog svinjčeta
d o ISo kg . .
5 kg masti
3.) O d zaklanog svinjčela
preko 150 hg . l o bg masti
Svinje izpod 70 bg žive vage
ne smiju se blati. Izuzetab čini jedino hlanje iz nužde i klanje svinja za proizvodnju virusa (cjepiva).
Naredba predviđa ujedno, da
umjesto 1 svinjčeta mogu odgaiivači ili samoobsbrbljivači zablati
u jednoj kalendarskoj godini 12
komada druge silne stoke. Kakova
je to stoka — ne razabire se iz
naredbe.
svinje oni, boji nemaju vlastiti,
uzakupljeni ili napoličarski posjed,
jer naredba ne predviđa davanje
svinja na hranu.
Naredba propisuje nadalje prijavljivanje svabe promjene bod
svinja u najdaljem roku od S dana
uz predočenje propisnih isprava.
Obćina je dužna izdati o svakom
izvršenju prijave potvrdu s podatcima:
Kazne su predviđene d o 50.000
buna i zatvorom do 3 mjeseca, te
zapljenom stobe i mesa, a izriču
ih upravne oblasti prve molbe.
Novčane hazne pripadaju Državnoj blagajni, a utržab o d zaplienjenih predmeta po odbitku
trošbova pripada Zajednici, u borist
računa za promicanje stočarstva.
Naredba je stupila na snagu
danom proglašenja t. j. 24. IX. 1942.
Obzirom na težbe prilihe, k a o
i na osjetljive kazne — potrebno
je, da se svi vlastnici svinja pridržavaju ovih propisa, te da prijave sve svoje svinje i da od svoje obćine zatraže potvrdu o prijavi
kao i odjavi.
Prijave i odjave za ovu gradsku obćinu vrše se kod Gradskog
poglavarstva — Veterinarski odsjek, soba br. 14-1. kat za vrieme
uredovnih sati, a prijave o dobivenim količinama mesa, masti i
mesnih prerađevina vrše se za
ovdašnje gradsko područje bod
ovdašnje Gradshe aprovizacije.
U Narodnim Novinama broj
215 od 24. IX. 1942. objelodanjena ie Naredba Ministarstva za obrt,
veleobrl i trgovinu o hlanju stobe
za vlastite hućne potrebe. Radi
važnosti te Naredbe potrebno ie,
da se svi zanimatelji upoznaju s
pojedinostima obzirom na predstojeće hlanje svinja.
1.) Kada je svinjče nabavljeno
i stavljeno na hranu ili tov.
2.) Broj očevidniba.
3.) Težinu svabog pojedinog
Nevenka D i l b e r akcesistkinia bot. oblasti u Bjelovaru pre- bomada stavijenog na hranu od,nosno
u tov.
mještena je po potrebi službe bot.
Samoobshrbljivači su dužni
oblasti u Hrv. Kostajnici.
Za Antu P e r u š i ć a sudb. dobazati, da je nabava izvršena
prislušnika kotarskog suda u Bje- propisanim putem prema Naredbi
lovaru je naredba ministra pravo- o prometu stobom (Nar. Nov. Br.
sudja i bogoštovlja od 19. svibnja 9 0 ' od 23. IV. 1942.)
Za vlastite hućne potrebe smi1942. bojom je isti odpušten iz
državne službe, stavljena izvan ju se blati samo one svinje, za
krieposti naredbom istoga mini- boje vlasnib posjeduje potvrdu o d
starstva od 5. X. 1941., ali odpu- obćine.
štenome za vrieme, boje je' proNahon klanja imade se izvr• veo izvan službe, ne pripadaju šiti Odjava, za boju se izdaje taberiva.
kođer potvrda. Potvrda odjave
Dr. Neda K r a I j e b iz Zagre- sadržaje sliedeće podatbe:
b a imenovana je zdravstvenom
vježbenicom bod Državne bolnice
u Bjelovaru.
30« X . U V1RJU
1.) Dan klanja i dan prijave.
2.) Težinu žive vage zaklanog
svinjčeta prije klanja.
Višak svinja u smislu propisa
ove naredbe dužni su vlaslnici
staviti na raspolaganje Poslovnoj
Središtnjici Zajednice za promet
stokom u svrhu odkupa uz određene ciene.
Višah mesa, masti i mesnih
prerađevina, koje pretiču vlastite
bućne potrebe, dužni su vlasnici
prodati jedino svojim Prehrambenim odborima ili organima Zajednice za promet stobom uz određene ciene. Prehrambeni odbori
moraju izviestiti o svahoj ovahov o j predaji Poslovnu Središtniicu
Zajednice za promet stobom u
robu od 48 sati.
Sve zalihe mesa, masti i mesnih prerađevina dobivene klanjem
svinja dužni su vlastnici prijaviti
svojem
Prehrambenom
odboru
(Aprovizaciii) radi izključenja takovih osoba iz obshrbe s zaliha
Prehrambenih odbora za vrieme,
dok bi prijavljene količine predvidivo mogle trajati.
Tko zakolie svinjče za hućne
potrebe — dužan je prodati Poslovnoj Središtnjici Zajednice za
promet stobom dio dobivene masti
uz određene ciene i t o :
1.) O d zahlanog svinjčeta
d o 90 kg.
.
.
2 kg masti
Goveda i telad te kopitare ne
smiju blati niti odgajači ni samoobsbrbljivači za vlastite bućne potrebe, a u slučaju hlanja iz nužde
imadu tabovu zablanu stobu staviti na razpolaganje Prehranbenom
odboru ili Zajednici.
U zagrebačhim dnevnicima od
4. X. 1942. izašli su. međutim članci
u kojima je naznačeno, da je Zajednica za promet stokom i stočnim proizvodima razaslala posebna tumačenja za napried citiranu
Naredbu Ministarstva za obrt, ve-
_l
Strana 8
Broj 73
„BILOGORA"
Icobrt I trgovinu, Gradsko poglavarslvo u Bjelovaru nije primilo
još službeno spomenuto tumačenje,
n o i? rečenih članaka se razabire,
d a Zajednica ne predviđa k a o
bilan uvjet za hranjenje svinja
posjedovanje obradivog zemljišta.
Prema lome može svaki građanin Izhranjlvatl svinle, ali ne
smije zahlicvatl u tu svrhu od državnih ustanova hranu.
tovljeno svinjče, a isto l a k o nije ' nagrade. O v a godina pokazala je
dozvoljeno svinjče kupiti i prije nagli porast zanimanja za lahku
Izmaka od a mjeseca ga zaklali. atletiku u Bjelovaru, a i zamjerne
Mast se predaje u o n o j obćini, uzpjehe. Najveću zaslugu ima naš
gdje je izvršeno klanje. Na odre- poznati športski radnik Pedro G o l ć ,
đeni dan i sal i na određenom k o m e uslašha mladež, a i svi primjestu dužan je svaki vlastnik za- jatelji o v o g plemenitog športa najklanog svinjčeta predati propisanu iskrenije zahvaljuju. Nadamo se
količinu .masti, inače se kažnjava d a ć e pod njegovim vodstvom
naši mladi nadareni atletičari d o
globom III zapljenom masti.
Za sakupljanja određene ko- godine pokazali još veće uzpjehe.
Što se tiče podataka prigodom prijave spominje se u tim
člancima, da je potrebno svinje
vagali, a samo iznimno procienili
od oka. Za odpremu u drugo mjesto potreban je od Zajednice odprcmni list k a k o za žive svinje,
t a k o i za meso, mast i mesne prerađevine. Za dobivanje odpremnog lista mora zanimatelj podnieli
Zajednici pismenu prljavu s naznakom tko, k a m o i na koji naslov
te koju količinu mesa želi ođpremiti, zatim na koji način, u kojem
stanju, mjesto predaje i prcuzečđ.
Uz ovu prijavu treba priložiti obćinsku potvrdu o prijavi i odiavi
zaklanog komada, k a o i potvrdu
ličine masti, odredit ć e Zajednica
posebne osobe. Mast mora bili
čista, neužežena, nepokvarena i
bez primjese. Dan preuzimanja
masti odred t ć e se 2 tiedna unapried. Do tog vremena dužan je
vlastnik držati mast spremljenu u
čistim i urednim posudama.
0 tome, da ie odredena količina
masti od zaklanog svinjčeta prodana Zajednici. Obćinska poglavarstva vodit ć e o prijavama k a o
1 odjavama zaklanih komada poseban očevidnih obzirom na težinu svinjčeta prije i poslije klanja,
k a o i težinu predane masti.
Bez odobrenja Zajednice ne
može nilko kupiti već gotovo u-
Završno
lahhoatletsko
prvenstvo U. M tabora Bje-
l o v a r . Ustaška mladež održala ie
u nedjelju 1S. t. mi svoju zaključnu ovogođišniu lahkoal'elsku priredbu u obli::u prvenstva tabora.
Uslied jakog vjetra posliedci su
dosta slabi i ne pokazuju punu
vriednost naših natjecatelja. Pojedinačni posliedci su slieđeći:
1. B a c a n j e k u g l e : 1. Miloš
(10.30 m), 2. Milić (9.90 m).
2. S k o k u v i s : 1. Klvanja
(150 cm), 2. Č o p (150 cm).
5. B a c a n j e k o p l j a : 1. R o b i ć
Višak mesa i masti ne može
vlastnik niti prodati, niti bilo komu
odstupiti — pa niti rođacima, neg o s a m o Zajednici.
Potanje upute u pogledu izpomaganja rodbinstva, koje oskudieva na masti i mesu odredit će
Zajednica za promet stokom.
Obzirom na veliku važnost
ovih odredaba upozoruje se svekoliko građanstvo da uredi pravovremeno sve potrebne formalnosti savezno s prijavom, odjavom
i klanjem svinja, da ne bi prigodom klanja ili možebitne odprenie
nasta'e poteškoće, razne zaprieke,
odnosno kazne zbog hotimičnih ili
nehotičnih propusta.
2 : 0 ( 1 5 0 ) . B. G . š . K.: Komlcnić,
Slilinović, Vrhovnik—Kokor, Kiihnel, K i i h n e l - O b r a d o v i ć ,
Vcčeb,
Pjajčlk, Robić, lović.
V. G . Š. K . : Rogulja, Božić,
lurko - Vukasović, Bololen, Salaić
- Kavalir, lerčimović, Prpić, Balaško, Kurjaković. Zgoditke su postigli: Pjajčik 1 i Robić 1. S u d a c :
liabdija. Gledalaca 1000.
Nakon završenog lahkoatlelskog prvenstva U. M. tabora Bjelovar odigrana je prvenstvena
utakmica između bjelovarskog građanskog i virovitičkog građanskog
športskog kluba. Domaći su bili
kud i k a m o nadmoćniji i stvarni
posliedak m o r a o bi bili mnogo
veći. Premoć se jasno očituje i u
broju udarca s ugla, koji stoje u
omieru 1 1 : 3 za B G . Š . K . Igra je
imala nekoliko liepih časaka, ali i
č a s o v a kada je ličila na prazno
nabiianje lopte. I.iepi i izrađeni
potezi bila su oba zgoditka. O b r a na je bila kod domaćih znatno
sređenija o d navale. Ncsredenosl
i nepažnja navale dovela je d o
ŠPORT
Gradski veterinar:
Klinar Ivan
"tri nepriznata zgoditka, koja su
postignuta iz .offside« položaja.
Najbolji igrači B . G A K - a bili su
Vrhovnik i Pjajčik, a dobri su bili
Slilinović, Kiihnel I. i Veček. R o bić je p o k a z a o d a ima dara, n o
da mu manjka sustavna vježba.
Imao je liepih poteza, a i mnogo
početničkih pogrješaka. Zanimljiva
je pojava u igri domaćih, d a uopć e ne igraju na svog najboljeg
igrača O b r a d o v i ć a . Bit će to zato.
što im je igranje lievom nogom
s l a k a strana. Isto bi tako morali
posvetiti više pažnje udarcu s ugla,
jer u izveden'h udaraca, a ( niti
jedan zgoditak je ipak malo o d više.
Virovitičani su pokazali slab
nogomet. Dobar igrač bio im j e
samo vratar Rogulja.
Igra je bila disciplinirana i
nije bilo težili prekišaja. S u d a c
liabdija bio je dobar i pogrješio
je jedino u lome. šio nije dosudio
slobodan udarac, kada je K o k o r
bio nepropisno zaustavljen.
Š. K. Ii.R.S-a -Graničar«
- Š. K. »Sloga«, Novoselec-
K r i ž . U nedjelju 25. t. mj. igra
. G r a n i č a r " prvenstvenu utakmicu
s<i Š K. . S l o g a " iz N.-Križa. i T o
će biti vtlo napeta utakmica,': ier
pobjednik ulazi,*!! finale za župsko prvensivo. Naši radnici spremali su se kroz cielo ljeto, p a
imade izgleda, da ć e o v e godine
zauzeti vidno mjesto u prvenstvu
naše župe.
Početak utakmice u 3 sata.
(39 m). 2. Kliska (»3.75 m).
4 T r č a n j e i c o m : i. Skukan
(12,4). a Haramija ti2,o).
5. B a c a n j e d i s k a : I. Kliska
(33.S5 m l 2 Dcsrvnić (31 s i m).
6. T r č a n j e 1000 m: 1. Viple!
(3,10,6), 2. Miloš (3.1P.S).
7. T r č a n j e 2 0 0 ni: 1. Skukan.
2. Haramija.
>i
S. S k o k u d a l j : i. Vinceković (5 95 m), 2. Haramija (5.40 m).
9. T r č a n j e 400 m : 1. Skukan
(1,1,4) 2. Č o p (1,2,8).
Pcbiednici dobili su vrlo ukusne diplome i hrvatske knjige kao
• Opis slika:
Slika g o r e : Njemački četverocjevni protuzrakoplovni t o p na Iztoku u borbi s a neprijateljskim
zrakoplovima. — Slika lievo: Vršidba u Njemačkoj.
•
' ( a S.)
. i
.
!
i
Vlastnik i izdavač: I Z P O S T A V A D R Ž A V N O G I Z V J E Š T A J N O G I P R O M I Ć B E N O G U R E D A B J E L O V A R . Glavni i odgovorni urednik: IVAN S E S T A K , Ulica 8 . travnja
1941. br. 8/1. - T i s a k S T J E P K O S K A L E C , B J E L O V A R . - Z a tiskaru odgovara S t j e p k o S k a l e c , Poglavnikov trg 17. - CIENA L I S T U : Pojedini b r o j 3 Kn., ietvrtgodišHTa
predpiata 3 6 Kn., polugodišnja 72 Kn., • godišnja 144 K n .
II,
B.