Vijesti iz Hrvatske - Brodarski institut

AKTUALNOSTI
AKTUALNOSTI
Uređuje: Zdenko Barišić
Suradnici u ovome broju:
VIJESTI IZ HRVATSKE
Tanja Jadrešić, Split
Denis Jambrošić, Pula
Boris Ljubenkov, Zagreb
Roko Markovina, Split
Ivanka Mihaljević, Split
Ivana Mitar, Trogir
Tanja Pavlović, Rijeka
Anita Validžić, Zagreb
Karmen Vlastelica Ninčević, Rijeka
Kume broda hrvatske olimpijke Lucija i Ana Zaninović s domaćinima ispred svoga
kumčeta
BRODOSPLIT
Split
Novogradnja 470 u Brodosplitu
krštena imenom Solin
Dana 8. srpnja 2012. godine u Brodosplitu je održano svečano imenovanje Novogradnje 470, bulk carriera izgrađenog
za domaćega brodara Jadroplov. Kume
broda, višestruke prvakinje u tae kwon
dou Lucija i Ana Zaninović, brod su krstile imenom m/v Solin.
Novogradnja 470 je handymax bulk
carrier, dimenzijama istovjetan m/b
Svetom Dujmu isporučenom Jadroplovu
2010. godine, kojemu je ugledni australski časopis ‘Baird Maritime: Ships &
Shipping’ dodijelio nagradu bulk carriera
godine i uvrstio ga na popis Top 20 brodova 2011. godine.
Duljina broda je 189,90 m, širina
32,24 m, a visina 17,10 m. Nosivost mu
je 51 545 tona. Glavni stroj je težak 211
tona, izrađen je u Brodosplitovoj Tvornici
dizelskih motora po licenciji MAN B&W,
vodećega svjetskog proizvođača dvotaktnih motora, a pokreće ga motor od 7500
kW pri 110 okr/min, što mu omogućuje
brzinu od 15 čvorova. Primjenom novih
propisa došlo je do promjene izvedbe
glavnog motora, a također je izmijenjen
dizajn propelera čime su ostvarene manja
potrošnja goriva i manja razina zagađenja.
Brod je također posebno ojačan za prijevoz željeznih poluproizvoda.
_____________
63(2012)3
249
AKTUALNOSTI
viđena je u prvoj polovini 2013. godine,
a drugoga istovjetnog broda do kraja godine.
Ugovoreni brodovi bit će najveći u floti Jumbo Shippinga.
U Brodosplitu položena
kobilica za Novogradnju 473
_____________
U Brodosplit-Brodogradilištu
specijalnih objekata obavljeno
porinuće Novogradnje 519
Svečanost polaganja kobilice Novogradnje 473
Na drugome navozu Brodosplita dana
20. srpnja 2012. godine položena je kobilica za Novogradnju 473, prvi od dva
heavy liftera (broda za prijevoz teških i
dimenzijama velikih tereta) koji se u Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. grade za
nizozemskog naručitelja, tvrtku Jumbo
Shipping.
Riječ je o složenom projektu kakav
dosad nije građen u hrvatskim brodogradilištima.
Brod će imati duljinu 152 metra i
širinu 27 metara, a bit će opremljen dvjema dizalicama čija će pojedinačna maksimalna nosivost biti 1500 tona, odnosno u
tandemu će moći podizati terete mase do
3000 tona. Nosivost broda pri gazu od 8,1
metara iznosit će 14 tisuća tona, a brzinu
od 17 čvorova osiguravat će mu dva motora snage po 4500 kW pri 750 min-1.
Brodovi se grade u klasi Lloyd‘s Registera. Isporuka Novogradnje 473 pred-
Novogradnja 519 – porinuće i početak opremanja
250
63(2012)3
U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (Brodosplit-BSO)
dana 29. kolovoza 2012. godine, porinuta
je Novogradnja 519, luksuzna putnička
jahta koja se gradi za stranog naručitelja
Laplaine Management Ltd. sa sjedištem
na Britanskim Djevičanskim Otocima.
Riječ je o brodu duljine 60 metara,
širine 10,68 metara, visine do glavne palube 4 i pol metra i gaza u punom opterećenju
3,1 metar, a koji će postizati brzinu veću
od 13 čvorova. Za vlasnika i njegove goste, o kojima će brinuti 10 članova posade,
predviđene su tri raskošne VIP kabine u
koje se može smjestiti šestero putnika. Na
kraćim relacijama, jahta će na svoje četiri
palube, u dva luksuzno opremljena salona
i jednom otvorenom na palubi kormilarnice, te pratećim javnim prostorima, moći
primiti 75 osoba.
Jahta je porinuta u visokoj fazi opremljenosti. Gradi se prema pravilima i pod
nadzorom Hrvatskog registra brodova.
Isporuka je predviđena u rujnu 2012. godine.
Ovaj ugovor, nakon triju kruzera
građenih za tržište SAD-a u razdoblju od
2006.-2008. godine, dalji je iskorak Brodosplit–BSO-a na tržište putničkih brodova visoke klase.
AKTUALNOSTI
Bartolomeu Dias je samokretno usisno jaružalo nosivosti 26 000 tona, duljine 147,6 metara i 30 metara širine, a brod
i radnu opremu pokretat će dva glavna dizelska motora svaki snage 7200 kW. Dubina s koje će moći usisavati materijal iznosi 42 do 50 metara. Ugovor za izgradnju
ovog broda potpisan je u srpnju 2010., a
kobilica je položena u veljači ove godine.
ULJANIK
Pula
_____________
Porinuta Gradnja 497 Bartolomeu Dias
U Uljaniku je 14. srpnja 2012. godine
s navoza 2 u more porinuta Gradnja 497
–Bartolomeu Dias, drugi od dva ugovorena samokretna usisna jaružala (Trailing
Suction Hopper Dredger) koje Uljanik
Brodogradilište gradi za luksemburšku
tvrtku Jan De Nul Luxembourg S.A. Luxembourg G.D.
Prva dama svečanosti porinuća bila
je Katrijn Coene, djevojka M. Hipmea,
jednog od glavnih inspektora Jan de
Nula u Uljaniku koja je uobičajenim presijecanjem konopa pustila brod u more
zaželjevši pritom posadi i brodu dugu i
sretnu plovidbu. Nazočnima se prigodnim
riječima obratio Eduard Milovan, član
uprave Uljanik Brodogradilišta i direktor
proizvodnje koji je pritom istaknuo iznimno kvalitetnu suradnju sa svim predstavnicima brodovlasnika i koja bi uskoro
trebala biti nastavljena s novim brodovima i plovnim objektima.
Porinuće Gradnje 497
Porinuta Gradnja 499 –
Balaken
Kuma Gradnje 497 Katrijn Coene
Milovan je istaknuo kako je Uljanik
zadovoljan učinjenim poslom i radovima
koji se odvijaju po planu što pruža jamstva kako će isporuka uslijediti sukladno
dogovorenim obvezama. Na koncu Milovan se zahvalio inspektorima Bureau Veritasa, svim uljanikovcima i Uljanikovim
kooperantima na petom ovogodišnjem
porinuću, koje je u planiranom roku
ostvareno unatoč iznimno teškim vremenskim uvjetima.
U Uljaniku je 15. lipnja 2012. godine s navoza 1 u more porinuta Gradnja
499 pod nazivom Balaken koju Uljanik
Brodogradilište gradi za tvrtku Azerbaijan State Caspian Shipping Company
iz Republike Azerbajdžan. Riječ je o brodu nosivosti 5000 tona koji će prevoziti
54 vagona. Brod duljine 154,80 i širine
17,5 metara pokretat će dva Uljanik-MAN
B&W motora oznake 5S26MC6, svaki
snage 2000 kW pri 250 min-1, kojim će
postizati 14,5 čvorova brzine plovidbe.
Brod je u more tradicionalnim presijecanjem konopa pustila gospođa Latifa
Zeynalova, zaposlenica spomenute tvrtke,
a svečanosti porinuća nazočili su i Aydin
Bashirov, predsjednik tvrtke Azerbaijan
State Caspian Shipping Company, sa
svojim najbližim suradnicima, te predsjednik Uprave Uljanik Grupe Anton
Brajković.
Nazočnima se na početku svečanosti
obratio Marinko Brgić, predsjednik uprave Uljanik Brodogradilišta, koji je istaknuo kako Brodogradilište čini krajnje napore za postizanje ugovorenih rokova ne
bi li brodovi stigli u Kaspijsko more prije
zaleđivanja rijeka i kanala.
- Brodogradilište pritom ne zanemaruje kakvoću brodova, stoga sam uvjeren
da će naši poslovni partneri i prijatelji dobiti brodove visoke kakvoće u ugovorenim
terminima, na što su oni u suradnji s Uljanikom već i navikli, istaknuo je Brgić.
- Nadam se i vjerujem da će ovakva
poslovna suradnja, stvoreni odnosi, novi
i puno učinkovitiji brodovi, kao i ekspanzija razvojnih aktivnosti na Kaspijskome
moru, biti čvrsti temelj za dalji kontinuitet naše zajedničke budućnosti kroz nove
ugovore i nove brodove, zaključio je na
koncu Brgić uz čestitku svim uljanikovcima i suradnicima na izgradnji ovog lijepog i kvalitetnog broda.
Predsjednik Azerbajdžanske državne
kaspijske morske plovidbe Aydin Bashi-
63(2012)3
251
AKTUALNOSTI
Zahvaljujem se svima koji sudjeluju u
ovom projektu i uvjeren sam da će brodovi biti isporučeni na vrijeme, zaključio je
na koncu Bashirov.
To je bilo četvrto ovogodišnje porinuće
u Uljaniku. Ugovori za izgradnju Gradnji
498 i 499 potpisani su u svibnju 2011.
godine, a planirani je rok isporuke prvog
broda konac ljeta ove godine.
_____________
Predavanje uljanikovaca na
FSB-u o metalizaciji
Kuma broda Balaken Latifa Zeynalova
rov istaknuo je kako su brodograditelji
Uljanika prije skoro tri desetljeća, od
1984. do 1986. godine izgradili i predali kaspijskim brodarima osam paroma trajekata, brodova za prijevoz željezničkih
vagona.
- Trenutačna suradnja s Uljanikom nastavljena je ponajviše zaslugom uvaženog
Iljhama Alijeva, predsjednika Republike Azerbajdžan, koji podupire obnovu Kaspijske flote i transportnih putova.
Balaken pred porinuće
252
63(2012)3
Početkom lipnja 2012.
godine
stručnjaci Odjela Bojenja broda Uljanik
Brodogradilišta Lorena Linardon i Marko
Mendica održali su na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu predavanje
na temu metalizacije – postupku antikorozivne zaštite koji će se primjenjivati na
novogradnjama – ribarskim brodovima za
eksploataciju u sjevernim morima, a koje
će graditi Uljanik.
Riječ je o postupku nanošenja rastaljene kovine (najčešće cinka) na opjeskarenu
metalnu površinu druge kovine (najčešće
čelika) koja za cilj ima povećanje kakvoće
i trajnosti antikorozivne zaštite. Metalizacija nije u širokoj primjeni zbog visokih
tehničko-tehnoloških zahtjeva tijekom
izvođenja radova i zbog vrlo visoke cijene,
te se uglavnom primjenjuje na brodovima
koji plove u ekstremnim uvjetima.
Postupak metalizacije obavlja se tako
da cink u obliku žice koloturnicima dovodimo do glave pištolja za metalizaciju
gdje se rastali, te pomoću komprimiranog zraka atomizira i nanese na površinu
(čelik). Metalizacija je iznimno spor i
skup proces u odnosu na konvencionalni
način rada u antikoroziji – aplikaciju premaza.
Na predavanjima su uljanikovci iznijeli tehničke i tehnološke činjenice vezane uz metalizaciju s kojima su se susreli
u samom radu poput primjerice ponude,
analize tržišta i osobnog iskustva, a zainteresiranost prisutnih uglavnom se kretala u smjeru mogućnosti pružanja usluga
metalizacije do projektiranja, iz čega se
može zaključiti kako postoji veliko zanimanje za takvom vrstom antikorozivne
zaštite.
_____________
Nagrađena Proizvodnja
opreme Vodnjan
Direktor tvrtke Uljanik Proizvodnja
opreme Armando Banković primio je 10.
kolovoza 2012. godine uime tog Uljanikovog društva nagradu Grada Vodnjana za
izniman doprinos u razvoju gospodarstva i očuvanju radnih mjesta. Nagradu
je primio na svečanoj sjednici Grada
Vodnjana održanoj u povodu dana grada
odnosno dana svetog Lovre, jednog od
zaštitnika Vodnjana. Nagradom su opetovano potvrđena nastojanja i poslovna
politika svih društava Uljanik Grupe koja
između ostalog podrazumijeva bezrezervnu potporu i odgovorno ponašanje prema okruženju i društvenoj zajednici.
Inače, Uljanik Proizvodnja opreme kao dio Uljanik Brodogradilišta na
području kovne, brodske i prerađivačke industrije djeluje već 30 godina i trenutačno
zapošljava 130 radnika. Proizvodni program obuhvaća izradu brodskih čeličnih
elemenata – paluba, rampi, pregrada, brodskih podiznih i samopodiznih palubica,
proizvodnju zahtjevne brodske palubne
opreme i strojnih elemenata, izradu mostova, barokomora i spremnika različitih
tipova, standarda i materijala, zatim čeličnih konstrukcija u građevinarstvu,
proizvodnju ekološkoga programa kontejnera, roll kontejnera, pontona, splavi i
maona.
Nadalje PO Vodnjan nudi izradu izoliranih prigušnika, kolektora i zavarenih
elemenata dizelskih motora, ventilacijskih
AKTUALNOSTI
i dimovodnih sustava velikih proizvodnih
procesa, proizvodnju protupožarnih i plinonepropusnih brodskih vrata A, B i C
klase, palubnih dizalica, monorail dizalica, dizalica za marine, kontejnera agregata za pogon u nuždi, brodskih vodilica
kontejnera i na koncu kućišta generatora i
slične industrijske opreme.
_____________
Certifikacija inspektora
vizualne kontrole
S osposobljavanja za inspektore
Koncem srpnja 2012. godine u prostorima Uljanik Strojogradnje održano je osposobljavanje za inspektore vizualne kontrole
razine 1. Osposobljavanje koje su zajedno
organizirali Hrvatsko društvo za kontrolu
bez razaranja (HDKBR), Strojogradnja i
Služba obrazovanja i razvoja ljudskih resursa završilo je svih 13 upisanih polaznika
iz Brodogradilišta (5), Proizvodnje opreme (4) i Strojogradnje (4) čime su nakon
održane provjere znanja stekli zvanje inspektora vizualne kontrole razine 1.
Nastavak izobrazbe za inspektora
vizualne kontrole razine 2 što je minimalno zahtijevana razina za samostalan
rad planira se početkom rujna ove godine
budući da su do tada određeni obvezno
zakonsko radno razdoblje i nadzor kod
obavljanja provjere nad kandidatima.
Orijentacija Uljanika prema složenijim brodovima i poslovima nužno
podrazumijeva i dodatnu izobrazbu i usavršavanje zaposlenika kako bi se zadovoljile europske norme u domeni kakvoće
i obrazovanju kadrova, stoga ovakva usavršavanja predstavljaju jedan od preduvjeta zaključivanja novih poslova.
Inače društva Uljanik Grupe već niz
godina uspješno surađuju s Hrvatskim
društvom za kontrolu bez razaranja.
_____________
Strateško povezivanje
Uljanika i znanstvenoistraživačkog sektora
lu znanstveno-istraživačke baze, aktivnom participacijom u praćenju trendova
osmišljavanja novih inovativnih koncepata i naravno strategiji znanstvenoistraživačkog rada u budućnosti.
Isto tako, neke od smjernica odnose se
na podizanje projektantske razine, potrebne za razvoj i kvalitetan nadzor nad sofisticiranim projektom, zatim podizanje razine
proizvodnih tehnoloških procesa posebno
u proizvodnji. Povećanje udjela opreme napravljene u RH i uključivanje proizvođača
opreme u projektiranje. Dosadašnja iskustva ukazuju kako se skupo plaćaju spomenuta znanja te integracija sustava.
Kako se moglo čuti na sastanku
konkretne početne aktivnosti Konzorcija
odnose se na definiranje ciljeva, prijedlog zajedničkih projekata i programa, te
okvirnih rokova i akcijskoga plana.
_____________
Koncem svibnja 2012. godine u Uljaniku je održan sastanak Konzorcija u osnivanju kojeg uz Uljanik Brodogradilište
čine još tri ustanove:
Brodarski institut,
Fakultet elektrotehnike i računarstva i
Fakultet strojarstva i
brodogradnje iz Zagreba.
Osnovna je zamisao bolje povezivanje i zajednički
nastup prema fondo- Počeo proizvodni proces
vima Europske unije izgradnje pridnene krmene
i drugim izvorima koče
financiranja kojima
Početkom kolovoza 2012. godine na
bi se sistematskim
Uljanikovom
je Otoku rezanjem brodskih
pristupom i radom,
te povezivanjem na limova počeo proizvodni proces izgradnje
projektima postigla prve od dvije ugovorene ribarice – priddodatna konkurent- nene krmene koče (Fishing vessel – Stern
nost u brodogradnji. trawler) – Gradnja 493. Riječ je o brodu
Naime, riječ je o identifikaciji poten- namijenjenom ribolovu bakalara u sjecijalno konkurentnih projekata generičkih vernom i južnom Atlantiku opremljenom
tipova brodova (npr. RoPax, CNG, LPG, postrojenjem za preradu, zamrzavanje i
LNG, brzi putnički za jadranske veze, skladištenje ulovljene ribe koji Uljanik
ratne brodogradnje i kapitalizacija tržišne Brodogradilište gradi za ruskog naručitelja.
niše jaružala uz novu podnišu dubokog Brod će biti dug 63,85 i širok 13,5 metara, a
bušenja), pri čemu su prepoznata dva pri- pokretat će ga motor snage 4500 kW.
_____________
stupa. Prvi pristup obuhvaća prijedlog inovativnoga koncepta
novih projekata koji Gradnja 493 - početak rezanja limova
dolaze iz realnoga
sektora tj. Uljanika,
koji svoj pristup i
zamisao gradi na
iskustvima i kontaktima s potencijalnim
kupcima, vlastitom
strategijom razvoja
i brodograđevnom
orijentacijom. Drugi pristup odnosi
se na znanstvenoistraživački
sektor (FSB-FER-BI),
koji svoj pristup
zajednički grade na
znanju i potencija-
63(2012)3
253
AKTUALNOSTI
BRODOTROGIR
Trogir
Odluka Vlade RH o
Brodotrogiru
nju 1 177 014 dionica društva Brodotrogir
d.d., Trogir, što čini 95,24 posto temeljnoga kapitala Društva, pod posebnim uvjetima.
Ocjenjujući ponude Kermas Energije d.o.o., Zagreb i More Trogir d.o.o.
zaključeno je da je ponuda Kermas Energija d.o.o. svojim sadržajem i ciljem u
znatnijoj mjeri podudarna s konceptom
održavanja brodograđevne djelatnosti kroz restrukturiranje poduzetnika
u teškoćama, dok ponuda More Trogir
Ponuda tvrtke Kermas Energija d.o.o.
temelji se na dorađenom Programu restrukturiranja Brodotrogira d.d., a glavna
značajka je održati i unaprijediti brodogradnju kao temeljnu djelatnost.
Stav Brodotrogira d.d. je od samoga
početka identičan, svaka ponuda i svaki
investitor koji u temelju prihvaćaju naš
program restrukturiranja su dobrodošli
i mi ih prihvaćamo. Zato i pozdravljamo ovu Odluku Vlade, jer to je baš
ono što se želi napraviti na ovom prostoru brodogradilišta. Uz zadržavanje
brodograđevne djelatnosti to podrazumijeva i investiranje u tehnologiju, reduciranje površine predviđene za izgradnju
brodova i niz drugih aktivnosti kao što
su marina, servis, vezovi za superjahte,
servisiranje istih, kompatibilne djelatnosti uz brodogradnju, diversifikacija dijela
proizvodnje i dijela kapaciteta.
_____________
Dvojac na remontu
Trogirska razglednica
Na 41. sjednici Vlade Republike Hrvatske (19. srpnja 2012. godine) donesena
je Odluka o prihvaćanju ponude društva
Kermas Energija d.o.o., Zagreb, za kupBrodovi na remontu u Brodotrogiru
254
63(2012)3
d.o.o. svoje polazište temelji na znatnoj
prenamjeni same lokacije i snažnijega
komercijalnog karaktera djelatnosti i prostora.
Mv Alfa Dragon, brod za prijevoz rasutoga tereta, došao je zbog radova u plutajućem
stanju. Dug je 80,6 m. Izgrađen je 2006.g., a
nalazi se u vlasništvu Alfa maritimea. Ovaj
brod je bio i prošle godine na dokiranju nakon
nasukavanja u blizini Splita.
Na remontu je i mv Ane. Brod je
dug nešto više od 99 m, a širok 19,5 m,
a vlasnik mu je Fractal Shipping Co. Ltd
Malta. Imao je havariju generatora broj
1, tako da je generator izvađen iz broda,
rastavljen, a stator mu je poslan na viklovanje u specijaliziranu radionicu. Prema
planu, trebao bi se zadržati desetak dana.
_____________
AKTUALNOSTI
Brodotrogir ugovorio dva
jedrenjaka!
U Brodotrogiru d.d. potpisana su dva
ugovora o gradnji putničkih jedrenjaka za
kružna putovanja (Passenger Sailing Ship).
Ovo je sastavni dio strategije definiran
Integralnim planom razvoja, odnosno
Programom restrukturiranja Brodotrogira
d.d., a isto tako kontinuitet i rezultat aktivnosti na popravcima, rekonstrukcijama,
takvih i sličnih plovila duži niz godina.
Brodovi, radnog naziva Novogradnja
327 i Novogradnja 328, bit će oko 90
metara duljine na kojima će se moći smjestiti 44 putnika. Pokretat će ih dva glavna
pogonska stroja i postizat će brzinu od 14
čvorova. Jedrenjaci će biti opremljeni s 3
jarbola i 7 jedara.
Brodovi se grade za brodarsku tvrtku
iz Švicarske, a isporuka je planirana u
2014. godini.
Brodotrogir na ovaj način otvara
prostor u novim nišama u kojima je bio
prije 40 godina. Projekt ovog inovativnog
VIKTOR LENAC,
RIJEKA
U Brodogradilištu Viktor
Lenac pušten u rad novi dok
Svečanim presijecanjem vrpce u petak
20. srpnja 2012. godine predsjednik nadzornog odbora Brodogradilišta Viktor Lenac,
Lenko Milin, pustio je u rad Dok RI-38.
Duljina preko svega 156 metara,
svijetli otvor 24,5 metara, nosivost 8500
tona, 2 dizalice od 5,5 i 7,5 tona, glavne
i posebnog broda izradili su Brodotrogirovi stručnjaci, što je i dalje dokaz da se u
primjeni najsuvremenijih tehnologija, inovativnih projektnih i izvedbenih rješenja,
tehničkim perfomansama, pouzdanošću,
nastoji uvijek biti ispred svoje konkurencije.
su značajke novog
Lenčevog doka, koje
osiguravaju dokiranje
60 posto brodova koji
plove Mediteranom.
Ciljano tržište novog
doka su manji brodovi, prije svega tankeri
za prijevoz kemikalija, LPG, trajekti i
manji putnički brodovi, manji brodovi za
opći teret i kontejneri, te preinake manjih
offshore brodova.
Koncem 2011. go- Svečano presijecanje vrpce, predsjednik nadzornog odbora
dine Brodogradilište Lenko Milin i predsjednik uprave Lenca Robert Škifić
Dok RI-38 u teglju za svoje matično odredište ispred Kostrene
Viktor Lenac potpisalo je ugovor s
ukrajinskim brodogradilištem Kherson
State Plant Pallada o kupnji novog doka.
Novi dok isporučen je u lipnju 2012. godine u ukrajinskom brodogradilištu, te dotegljen u Rijeku. Uvođenjem trećeg doka
Viktor Lenac povećava svoj kapacitet, a
prije svega fleksibilnost u prihvatu manjih
brodova, te oslobađa dio kapaciteta većih
dokova.
Završetkom ceremonije i kratkog
obilaska doka, uzvanici su u Kotlovnici
Brodogradilišta imali prigodu razgleda-
63(2012)3
255
AKTUALNOSTI
ti prototip scrubbera. Naime, u rujnu
ove godine na tanker Kornati Tankerske
plovidbe ugradit će se prvi scrubber ili
pročistač ispušnih plinova, kojeg je Lenac napravio u suradnji s tvrtkom LMB,
Tankerskom plovidbom i SAACKE grupom.
Sukladno novim međunarodnim
propisima (IMO) svi brodovi koji za pogon troše jeftinije teško gorivo (HFO) s
povećanim sadržajem sumpora morat će
imati ugrađene sustave za smanjenje emisije štetnih plinova. U određenim plovnim
područjima u svijetu kao što su Baltik,
Engleski kanal i obale SAD-a i Kanade
takva ograničenja već su na snazi, te u
tim područjima brodovi ne smiju koristiti
takvo teško gorivo koje je inače znatno
jeftinije od lakoga goriva. Puna primjena
ograničenja na području nadzora emisija
(ECA) vrijedit će od početka 2015. godine, a za cijeli svijet stupa na snagu 2020.
odnosno najkasnije 2025. godine.
Ranije ove godine, Lenac je obavio
kompletnu zamjenu postojećeg dimnjaka
i ugradio novi sa spomenutim uređajem za
smanjenje emisije šetnih plinova iz brodskog ispušnog sustava, koji je isporučila
norveška tvrtka Clean Marine, na brodu
za rasuti teret Balder. Novougrađeni sustav smanjit će emisiju štetnih plinova tj.
samoga sumpora za više od 98 posto, sukladno IMO propisima, te će se omogućiti
satelitsko praćenje uporabe predmetnoga
sustava tijekom plovidbe. Osim općenite
koristi od smanjenja zagađenja i doprinosa
zaštiti okoliša očita je isplativost ugradnje
takvog uređaja u relativno kratkom razdoblju zbog mogućnosti stalnoga korištenja
jeftinijega goriva. Ugradnja scrubbera na
Balderu bio je jedan od prvih poslova te
vrste u svijetu i Lencu otvara jednu novu i
veliku tržišnu nišu na polju preinaka.
Scrubber ili pročistač ispušnih plinova
256
63(2012)3
Ovaj inovativni proizvod Lenac bi
nudio kao dodatnu uslugu kod remonta brodova. U svijetu postoji nekoliko
proizvođača ovakvih pročišćivača, a
Lenčevi scrubberi bit će konkurentni cijenom i imat će specifičnost u tome što ostatke sumpora neće pretvarati u mulj, već će
ih separirati kao krute, suhe čestice.
FAKULTET STROJARSTVA
I BRODOGRADNJE
Zagreb
Terenska nastava
studenata brodogradnje i
brodostrojarstva – Rijeka-Pula
26.-27. travnja 2012.
te s objektima na kojima brodogradilišta
trenutačno rade (brod za prijevoz asfalta,
jaružar, brod za prijevoz vagona, katamaran za Olimpijske igre u Londonu).
Na terensku nastavu krenulo je 40 sudionika, od toga 35 studentica i studenata,
te 5 nastavnika.
Prvi dan bili smo u brodogradilištu 3.
maj. Pod stručnim vodstvom obišli smo
pogone brodogradilišta i to Odjele izrade elemenata, predmontaže i montaže
trupa, te Odjel Montaže motora. Obišli
smo također Novogradnju 713, tanker za
kemikalije koji je pred primopredajom
vlasniku. Prolaskom preko glavne palube,
platformi u strojarnici, sve do krova kormilarnice, kolegice i kolege vidjeli su svu
složenost broda kao finalnoga proizvoda.
Drugi dan smo u jutarnjim satima
obišli brodogradilište Uljanik. Domaćini
su nas najprije kratkom prezentacijom
upoznali s brodogradilištem nakon čega
Studenti FSB na terenskoj nastavi
U sklopu terenske nastave Zavod
za
brodogradnju
i pomorsku tehniku organizirao je
dvodnevni
posjet
brodogradilištima 3.
maj, Uljanik i Tehnomont za studente
brodogradnje i brodostrojarstva.
Svrha
posjeta
bila je upoznavanje
s pripremnim i
proizvodnim procesom brodogradilišta,
nas je voditelj iscrpnije upoznao s Novogradnjom 496 – brodom jaružarom koji je
u fazi opremanja. U nastavku, obišli smo
proizvodni proces brodogradilišta na otoku čime smo završili posjet.
Iza 12 sati došli smo u brodogradilište
Tehnomont gdje su nas domaćini upoznali s djelatnošću i nastojanjima. Brodogradilište je orijentirano na montažu i
opremanje brodova te na remont. Njihov
proizvodni proces nije toliko velik i
složen kao u velikom brodogradilištu, a
zanimljivo je da su se okrenuli izgradnji
brodova od aluminija. U novoizgrađenoj
hali oprema se katamaran za prijevoz turista rijekom Temzom u Londonu. Brod je
AKTUALNOSTI
naručen posebno za Olimpijske igre koje
se ove godine održavaju.
Zavod za brodogradnju FSB-a
zahvaljuje se Upravama brodogradilišta
na gostoprimstvu i angažmanu oko provedbe terenske nastave.
AS2CON
Rijeka
MOSAIC (Materials On-board:
Steel Advancements and
Integrated Composites), novi
europski projekt iz programa
FP7
as2con u novom projektu
Europske unije: MOSAIC
– integracija kompozitnih
materijala i naprednih čelika u
stvaranju održivog brodarstva
i brodogradnje
Početkom mjeseca rujna 2012.
godine još jedan projekt Europske
unije, s područja transporta, donijet će
brodograđevnoj i brodarskoj industriji
mogućnost da unaprijedi svoje proizvode
i korištenu tehnologiju. 11 partnera iz šest
europskih zemalja, među kojima se nalazi i Hrvatska, započet će svoju suradnju
na projektu pod nazivom Materials Onboard: Steel Advancements and Integrated Composites (MOSAIC). Projekt za
cilj ima integraciju niskolegiranih čelika
povišene čvrstoće i kompozitnih materijala u izgradnji brodova.
Ovaj projekt dio je europskog FP7 programa sufinanciranja istraživanja i razvoja,
a proračun mu iznosi nešto više od četiri
milijuna eura. Hrvatski je predstavnik
na projektu riječka tvrtka as2con-alveus
d.o.o., specijalizirana za istraživanje, razvoj
i implementaciju novih tehničkih rješenja.
Koordinator projekta je talijanska tvrtka
Cetena SpA., koja je dio talijanske nacionalne brodograđevne skupine Fincantieri.
Ostali partneri na projektu su AIMEN
- Technological Centre (Španjolska), DAN
- Danaos Shipping Co (Grčka), ENP Estaleiros Navais de Penische S.A. (Portugal), Fincantieri - Fincantieri Cantieri
Navali Italiani S.p.A. (Italija), IST - Instituto Superior Tecnico (Portugal), Lloyd’s
Register (Ujedinjeno Kraljevstvo), NTUA
- National Technical University of Athens
(Grčka), TWI - The Welding Institute (Ujedinjeno Kraljevstvo), UoB - The University
of Birmingham (Ujedinjeno Kraljevstvo).
MOSAIC predstavlja četvrti europski
razvojni projekt, iz područja transporta,
u kojem as2con sudjeluje kao jedan od
partnera. Uz projektiranje sastavnica od
kompozitnih materijala te razne numeričke
proračune, as2con će projektu pridonijeti
obavljanjem analize troškova životnoga
ciklusa (life-cycle cost analysis), cost-benefit analizom, te analizom međunarodnoga
tržišta kao i kreiranjem poslovnoga plana i
marketinške strategije za nove proizvode.
Cilj je ovoga projekta znanstveno
istražiti integriranu primjenu naprednih
čelika i kompozitnih materijala na brodskim konstrukcijama s ciljem povećanja
3D model - ekotanker sljedeće generacije s kompozitnim nadgrađem
njihove pouzdanosti i otpornosti na koroziju. Primjena navedenih materijala
pozitivno utječe na smanjenje težine
broda, dovodeći do povećanja njegove
učinkovitosti u službi, kao i na znatno
smanjenje troškova održavanja.
U pripremi je i službena web stranica
projekta gdje će biti dostupne iscrpnije informacije o njegovu razvoju i rezultatima, dok
će se različitim promotivnim aktivnostima
nastojati potaknuti komercijalna primjena nove tehnologije i pridonijeti stvaranju
pouzdanih i jeftinijih brodova budućnosti.
Tvrtka as2con
Riječka tvrtka as2con osnovana je
2006. godine. Težište svoga poslovanja
stavlja na aktivnosti istraživanja, razvoja i
primjene naprednih tehnologija u pomorskom prijevozu te brodograđevnoj industriji, uz dodatnu ponudu tehničkih i poslovnih rješenja za industrijske aktivnosti.
Glavna je misija ovoga poduzeća razvoj
i uvođenje novih, održivih, alternativnih tehnologija, te njihovo etabliranje na
tržištu. Više informacija o as2conu kao i
o projektu Mosaic na www.as2con.com.
Ljetne priče
Rota Palagruzona - 2012…
ljetna akademija mora
„Jerbo, kal jo napisen „otok“, onda tu
ni „škuj“.“Otok“ je
molo zeleno piknja nasri suhega mora
ol korte.
Na temu je moru vavik bonaca. Na temu
se otoku ne vide
ograje, ni kolnjici, ni gomile, ni
savurnoli. Zatu son jo
napisal „“škuj“, jerbo, otok je zemjopis,
a „škuj je zivot.
Ma vrazji zivot. Veće smarti no nje živi,
nego zivota umire.
No nje se grodi veće grebih nego kuć, a
ne zno se je veće kuć
oli judih. Jedan na drugega seždeset
godišć imomo i po temu
šmo najstariju misto na švitu. I ne bi se
til veli vapor da še švi,
ujedonput na nje ukorcomo i portimo,
šomo kal bišmo imali di
i kal bišmo imali žoc.“
(Joško Božanić:“Perušće besid“, GZH,
Zagreb, 1981)
63(2012)3
257
AKTUALNOSTI
I ove godine, po četvrti put, zaputili
smo se iz Splita na, sad već tradicionalni,
Festival mora u Komižu, na otok Vis, da
nazočimo toj čudesnoj i najtežoj jadranskoj regati tradicijskih drvenih brodica, u
organizaciji udruge „Ars Halieutica“ iz
Komiže, na čelu s neumornim prof.dr.sc.
Joškom Božanićem. Regati staroj gotovo
tisuću godina, dugoj 42 Nm, od Komiže
do Palagruže, vjetru i moru usprkos. Ove
godine Festival mora trajao je tri dana, u
kojem su, pored natjecateljskih, bili dodani i mnogi kulturni i znanstveni sadržaji,
regati na kojoj se, zahvaljujući dobrohotnosti i velikom razumijevanju Plovputa iz
Splita i njegovog ravnatelja dr. sc. Mate
Perišića, dipl. inž., dogovorilo da se na
palagruškoj lanterni organizira, ubuduće,
multidisciplinarna „Ljetna akademija
mora“, otvorena za znanstvenike koji
istražuju more, život s morem i od mora.
Evo što je i kako je bilo:
Prvi dan, u petak 22. lipnja, imali smo
regatu manjih brodica Komiža – Biševo –
Komiža, a nastavili smo radionicom „Intangible Culture and Sustainable Development“, u suradnji s Filozofskim fakultetom u Splitu, zatim sjajno predstavljanje
još sjajnije zamisli o stvaranju Ekomuzeja
„Terra marique“ u Komiži, kao „zrcala
lokalne zajednice“, koja je već postala zanimljiva i za Lumbardu na Korčuli, ali i
za svako naše „malo i velo misto“, koje
ima svoju povijesnu priču. Projekt Ekomuzeja osmišljen je na suvremen način,
uz korištenje svih blagodati tehnike i
informatike, a predstavila ga je autoricamuzeologinja Dragana Lucija Ratković iz
Zagreba. Projekt podupire i realizira radna skupina sa saborskom zastupnicom i
gradonačelnicom Komiže, gđom Tonkom
Ivčević, na čelu. Predstavljena je i knjiga
dugogodišnjeg istraživača Palagruže, dr.
sc. Branka Kirigina, „Palagruža-Diomedov otok“, koju su predstavili prof.
dr. sc. Ivo Babić i prof. dr. sc. Joško
Božanić iz Splita, u kojoj je interdisciplinarno obrađen ovaj, povijesno zanimljivi, pučinski otok RH. Ispričana nam je
duga povijest nastanjivača ovog otoka, od
prapovijesnih zajednica do svjetioničara,
arheologa i turista. U prvi trenutak čini
se da je riječ o otoku na kojem je sve zastalo, a zapravo, sve je na njemu prepuno
života. Ova knjiga nam svjedoči da su sve
bitne sastavnice života bile na Palagruži
uvijek podjednako dostupne, počev od
neolitika pa sve do danas: zemljopis, meteorologija, mjesto u jadranskom sustavu,
258
63(2012)3
otok kao takav, vjetrovi, biljni pokrov,
životinje, morska flora i fauna. Knjiga je
opremljena sa 150 grafičkih priloga, fotografija i karata. U kasnim večernjim satima, na terasi na vrhu staroga kaštela - Komune, mnoštvo Komižana i njihovih gostiju nazočilo je svojevrsnom pjesničkom
pozdravu gajeti falkuši, kojega je priredio
pjesnik prof. dr. sc. Joško Božanić svojim
Sonetnim vijencem „Jur ni jedna na svit
barka“. Tu je, uz žensku klapu „Gusarice“
iz Komiže i mušku klapu „Liket“ iz Visa,
te u društvu svojih prijatelja, pjesnika
Jakše Fiamenga i moje malenkosti, Joško
Božanić odrecitirao svoj sonetni vijenac
u kojeg je pohranio tu gotovo tisućljetnu
komišku ribarsku epopeju. A klape su, na
skladbu maestra Dinka Fia, taj Sonetni
vijenac praizvedbeno otpjevale.
Bio je to doživljaj posebne vrste,
doživljaj koji nas je, na trenutak, preselio
u neka druga vremena. Ja sam govorio
o svom prvom susretu s poezijom Joška
Božanića, negdje osamdesetih prošloga
stoljeća, kad sam kupio posljednjih 25
knjiga njegove prve zbirke pjesama
„Perušće besid“ i iz njih naučio komiški
„govor“, iako dotad nikad nisam bio na
tom otoku, naučio sve pjesme, a knjige
sam, kao veliku vrijednost, poklanjao
svojim bližnjima za neku posebnu prigodu.
Drugi dan, u subotu 23. lipnja, startala je regata. Devet brodova pojavilo se
na startu te obnovljene povijesne regate,
na ruti koju su stoljećima unatrag “vozili”
komiški ribari hitajući k ovom najudaljenijem hrvatskom „škoju“ i ribolovu koji
ih je prehranjivao, održavao i podizao gotovo čitavo tisućljeće. Dva od njih, dvije
falkuše, i ove su godine na toj plovidbi
pronosili slavu svojih predaka, falkuša
Comesa Lisboa s legendarnim kormilarom Tonkom Božanićem - Grujom i njegovim plovidbenim strategom, poznatim
skiperom Jadranom Gamulinom i falkuša
Mikula s mladim vrsnim skiperom Pinom Vojkovićem. Ali, u čast komiških
predaka, pramac prema tom čudesnom
pučinskom otoku okrenuli su i brodovi
Leute moj iz Splita sa zapovjednikom
Bracom Radajićem, neizostavni murterski Jaruh s posadom Željka Jerata, hvarska Mociguzica s posadom Darka Šoše,
rogoznička posada Tomaža Kotnika,
brod Tomislav iz Vele Luke s kormiralom Denisom Andreisom, Anika iz Murtera s posadom Izidora Pleslića i Kulaf s
Hvara s kormilarom Franom Miličićem.
Krenulo se tradicionalnim pucnjem smokovoga topa, topnika Sv. Roka iz Sutivana na Braču. Točno u 9,45 sati. Vjetar se
mijenjao, pojačavao i opadao. Na cilj su
došla tek četiri broda. Pobijedila je, kao
i lani, falkuša Mikula ispred falkuše Comeza-Lisboa u fotofinišu, za nevjerojatnih 11 sekundi ili za nešto manje „od po’’
broda“, točno u 18,43 sati. Možete li zamisliti da netko, nakon 42 Nm jedrenja,
nakon 6 sati i 58 min borbe s vjetrom,
suncem i valovima, može pobijediti za 11
sekundi boljim rezultatom. Nevjerojatno,
ali istinito. Po mojem sudu, oba broda su
pobjednici ovogodišnje regate. Za njima
je, nešto malo kasnije, došao leut Jaruh
iz Murtera, a četvrti koji je završio regatu
bio je leut Leute moj.
Nakon regate, odali smo vijencem,
svijećom i molitvom počast i spomen
poginulim Hvaranima 1533. godine, na
mjestu na kojem se, dok su spavali, pored
Zola, obrušila kamena gromada i zatrpala
ih žive, a koje se i danas naziva Podforane, te uživali u Popinoj veceri, koja je
priređena u spomen pape Aleksandra III,
koji se 1177. godine sklonio na Palagružu
od nevremena i večerao delicije pripremljene od komiških ribara. Po prvi
put na Palagruži su održane i književne
promocije! Na otvorenome moru, podno čistog zvjezdanog svoda prepunoga
krikova galebova i dojmljive kule svjetionika predstavljene su čak dvije knjige.
Leo Lemešić, vrsni skiper svjetskoga glasa i putnik oko svijeta jedrilicom Dora
(trenutačno na zasluženom odmoru),
predstavio je svoju knjigu „Sharedreems
- Jedrima oko svijeta“ (prvi dio), u kojoj
opisuje svoje putovanje od Splita do Paname, dok je izdavač i urednik Ante
Mekinić predstavio svoju pozamašnu
knjigu „Dalmacija, hrvatska ruža svjetova“, koju su predstavili članovi Udruge „Dalmacija“ Jakša Fiamengo, Joško
Božanić, Dragan Lukić-Luky i autor ovih
redaka. Ostalo se do jutra uz vatre, vino,
pjesmu i priču… i „vitrić sa Levanta“…i
zvijezde, koje nigdje nisu tako jasne i tako
sjajne kao na Zolu Palagruže. A onda su
uslijedili pospremanje i čišćenje Zola
„do zadnje mrvice“ (kako to i priliči) na
čelu s gradonačelnicom Komiže, gđom.
Tonkom Ivčević, ukrcaj na prateće brodove M/B Palagružu Hidrografskog instituta iz Splita i M/J Kraljicu mora Hrvatske
ratne mornarice i povratak jugoistočnom
stranom pored Galijule, tog najudaljenijeg
tla RH u Jadranu.
AKTUALNOSTI
Treći dan, u nedjelju 24. lipnja, vratili
smo se u Komižu, proglasili slavodobitnike i dodijelili im Povelje časti, podijelili
zahvalnice posebno zaslužnima i donatorima, te nazočili čudesnom koncertu već
proslavljenog Hrvatskog puhačkog orkestra - Gradske glazbe Imotski, na čelu s
maestrom Ivanom Glibotom - Crnim, čiji
sastav broji više od 50 izvrsnih mladih
glazbenika (s prosjekom godina oko 18) i
ženske klape „Mela“ iz Murtera.
Tako je završila i ova, četvrta po redu,
Rota Palagruzona, koja nije samo jedna
od najzahtjevnijih regata na Jadranu, već
je, zahvaljujući ponajprije organizatorima,
udruzi „Ars Halieutica“ i Jošku Božaniću,
ali i svima nama koji je svake godine bez
zadrške slijedimo, zaraženi neizlječivim
virusom hrvatske brodograđevne i pomorske baštine, uistinu postala pravi festival mora – svojevrsna oda moru i vrijednostima koje kroz stoljeća baštinimo od
naših predaka.
Za dva tjedna falkuše idu u Brest, na
svjetski festival mora, da još jednom pronesu slavu naših ribara i brodograditelja,
čije su vrijedne ruke, prije nekoliko stotina
godina, načinile „dva broda u jednoj for-
mi“, njom lovile i preživljavale stoljećima
i svrstali je među deset najboljih brodskih
formi na svijetu.
Pa dobro vam more i nek’ vam je sa
srećom, moje dame.
„A žemja pokrije šve trude, nevoje,
tarpjenjo, kaprice, beštimje i jid.
Šve žemja pokrije, šve co iž nje nice.
U pameti žognje perušće besid“.
(Joško Božanić:“Perušće besid“GZH,
Zagreb, 1981)
(Roko Markovina)
Start regate u Komiži
Dolazak na cilj na Palagruži-fotofiniš falkuša Mikula i ComezaLisboa
Palagruža-otok među zvijezdama (povratak prema Komiži)
Napuštanje Komiže i odlazak prema Splitu
63(2012)3
259
AKTUALNOSTI
SMM – čudesni festival
brodogradnje u Hamburgu
Od 4. do 7. rujna 2012. godine održan
je u Hamburgu 25. po redu međunarodni
sajam SMM (Shipbuilding, Machinery,
Marine Technology), jedan od vodećih
međunarodnih foruma za pomorsku i brodograđevnu industriju. SMM se održavao
u paviljonima Hamburger Messe i na njemu je sudjelovalo više od 2000 izlagača iz
više od 60 zemalja diljem svijeta. Cijeni
se da je sajam posjetilo oko 50 000 posjetitelja.
- opće i unutarnje opremanje, grijanje,
ventilacija i klimatizacija;
- sigurnosna oprema, protupožarni
brodski sustavi, antikorozivna
zaštita;
- navigacija i komunikacija;
- brodograđevni materijali;
- pomorsko osiguranje i zaštita.
Po nacionalnom ključu svi su izlagači
bili smješteni u tematsku skupinu Brodogradilišta i brodograđevna industrija, te
su bili raspoređeni po paviljonima i to u
prosjeku po 6 zemalja/paviljon. Primjerice, hrvatski se izložbeni prostor nalazio u paviljonu zajedno s talijanskim,
švedskim, ruskim, singapurskim i finskim
Živost i mnogo posjetitelja sajma u Hamburgu
Sajam je predstavljao jedan uzbudljivi
tjedan raznih događaja vezanih uz pomorsku tehnologiju i brodogradnju. Održavao
se u 12 paviljona od kojih su neki bili i u
dvije etaže, a izlagači su bili raspoređeni
dijelom po tematskom a dijelom po nacionalnom ključu. Između ostaloga, tematske
cjeline su bile:
- brodska oprema za upravljanje brodom i palubnim strojevima, te za
rukovanje teretom i za tehnologiju
zaštite okoliša;
- crpke, ventili i kompresori;
- primarni porivnici, propulzijski sustavi i podmazivanje;
260
63(2012)3
izlagačima. Ovdje valja odmah naglasiti da su izlagači iz Kine i Koreje zauzeli
svaki po jednu etažu čitavoga paviljona.
Istodobno s izlagačkim aktivnostima i
poslovnom komunikacijom na izložbenim
prostorima, na sajmu se u posebnim konferencijskim dvoranama odvijala još
jedna vrlo vrijedna i kvalitetna usporedna aktivnost u obliku minikongresa,
workshopa i seminara. Izdvojimo minikongrese o globalnoj zaštiti morskoga
okoliša, o pomorskoj sigurnosti i zaštiti i
o antikorozivnoj zaštiti i premazima, zatim seminare o smanjenju potrošnje goriva, o digitalnoj navigaciji i o sprječavanju
zagađivanja okoliša smanjenjem emisije
CO2 i „greenhouse“ plinova.
Valja još istaknuti da je na sajmu,
osim brodogradilišta i proizvođača
brodske opreme i sustava, u svojstvu
izlagača sudjelovao veliki broj projektantskih tvrtki (istaknimo DeltaMarin
iz Finske), klasifikacijska društva (DNV,
Rina, LR, ABS, GL, Ruski Registar),
ustanove za hidrodinamička istraživanja
(MARIN, HSVA, Potsdam, Duisburg),
čak i tri renomirana izdavača pomorsko-brodograđevne literature i časopisa
(RINA, Shiff & Hafen, Hansa), te listom
svi brodograđevni fakulteti i studiji u
Njemačkoj (Bremen, Flensburg, Duisburg, Hamburg, Berlin, Rostock).
Hrvatska je na ovom veličanstvenom
festivalu brodogradnje sudjelovala s dva
izložbena prostora, a to su bili zajednički
prostor Hrvatske gospodarske komore i
Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod, te
prostor brodogradilišta Viktor Lenac. Na
spomenutom zajedničkom prostoru bila
su prisutna brodogradilišta 3. maj, Uljanik, Brodosplit, Brodotrogir i Tehnomont,
te proizvođači brodske opreme Končar,
Adria Diesel, Adria Winch i Indi metal.
Dakle, u prvom dijelu ovoga članka
autor je pokušao dati informativni prikaz
o profilu sajma SMM. Međutim, isti je
autor kako u svojstvu urednika časopisa
tako i inženjera brodogradnje ostao pun
dojmova s ovoga sajma, koje je u nastavku
želio podijeliti s čitateljima Brodogradnje.
Prije svega, ako se u postocima
izrazi broj izlagača, tad je po slobodnoj
procjeni na sajmu bilo više od 80 posto
izlagača brodske opreme, strojeva i sustava, a manje od 20 posto izlagača iz
brodogradilišta. Taj podatak ukazuje na
činjenicu da u procesu izgradnje broda
proizvodnja brodske opreme i sustava
apsolutno dominira kako tehnološki tako
i komercijalno. Svjedoci smo nevjerojatnog razvoja ove djelatnosti, a glavni dio
kolača uhvatili su prije svega Njemačka,
listom sve skandinavske zemlje, te Kina
i Koreja.
Nadalje, dalekoistočni divovi Kina i
Koreja zauzeli su goleme izložbene prostore, daleko veće nego svi ostali izlagači,
što potvrđuje da te zemlje i dalje dominiraju u proizvodnji brodova u svijetu. Posebno je indikativno da su oni u navedenom postotku izlagali proizvodnju svoje
opreme ali i svojih brodova, što ukazuje
da im uspijeva tako željeni proces da
izgradnja brodova stimulira i generira
AKTUALNOSTI
tržištu. Tako primje- atraktivnog i probojnog promidžbenog
rice, njemačka tvrtka materijala, onakvoga kakav je bio vidljiv
Peter Gast Shipping po čitavom sajmu. Osim toga, u trenutku
Gmbh
objedinjuje kada se svuda u svijetu brodograđevne
38 brodogradilišta, snage udružuju radi što učinkovitijeg naproizvođača opreme stupa na svjetskom tržištu, zar ne bi bilo
i projektantskih kuća prirodno da su HGK i HB-J pozvali na
diljem svijeta. Kao zajednički nastup i Hrvatski registar brokuriozitet, dio ovoga dova, Brodarski institut pa i časopis Brosustava je i crnogorsko dogradnja? Za razliku od gore opisanog
brodogradilište
u bezličnog izložbenog prostora, onaj od
Bijeloj. Ili, BLRT brodogradilišta Viktor Lenac doživljen je
grupa povezuje bro- na sasvim drugi način. Iz izgleda samoga
dogradilišta na zajed- prostora kao i iz sadržaja promidžbenog
ničkim projektima iz materijala bilo je vidljivo da se ovdje
čak 4 nordijske zem- netko potrudio dostojno se predstaviti
Izložbeni prostor u organizaciji Hrvatske gospodarske kolje (Litva, Estonija, brodograđevnoj javnosti.
more
Finska i Norveška).
Što reći o narazvoj velike prateće industrije u vlastitoj stupu hrvatske brodograđevne industrije
na SMM-u? Kad gozemlji.
Zatim, kad je u pitanju izlaganje vorimo o izložbenom
same brodogradnje, na sajmu je izložena prostoru u režiji HGK
ponuda izgradnje sljedećih tipova brodo- i HB-J, tad možemo
va: cruiseri, kontejnerski brodovi, LNG reći: blijedo, bez
nosači i nevjerojatna lepeza posebnih soka i smoka. Osim
brodova nove generacije za razne potre- natpisa tvrtki na zabe, ponajviše u offshoreu, bilo da je riječ slonima izložbenoga
ostali
o eksploataciji nafte ili o instaliranju i prostora,
posluživanju vjetroelektrana. O klasičnim promidžbeni matebrodovima, kao što su tankeri, bulkeri ili rijal bio je sasvim
brodovi za opći teret, skoro da i nije bilo formalne prirode i
spomena. Očito je riječ o tako rutinskim skoro nezajmjetljiv.
je
proizvodima, o kojima se nema više što Neshvatljivo
kako se organizatonova za reći.
Konačno, kako kod azijskih divova ri ovog izložbenog
tako i u mnogim drugim kombinacijama prostora nisu mogli
uočljiva je sve veća povezanost i koordina- potruditi animirati
cija pri zajedničkom nastupu na svjetskom naše tvrtke u izradi Brodogradilište Viktor Lenac u Hamburgu
63(2012)3
261