PROSTORNI PLAN KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

Transcription

REPUBLIKA HRVATSKA
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
PROSTORNI PLAN
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Koprivnica, srpanj 2001.
39.
Na temelju č
lanka 19. stavka 1. Zakona o
prostornom uređenju ("Narodne novine"
broj 30/94, 68/98, 35/99 i 61/00),
suglasnosti Ministarstva zaš
tite okoliša i
prostornog uređenja KLASA:350-02/0104/002, URBROJ:531-08/1-01-8 od 9.
travnja 2001. godine i članka 25. Statuta
Koprivnič
ko-križevačke
županije
("Služ
beni glasnik Koprivničko-križ
evač
ke
ž
upanije" broj 3/98 i 6/01) Županijska
skupština Koprivničko-križevačke županije
na 2.
sjednici održ
anoj
20. srpnja
2001. donijela je
ODLUKU
o donošenju Prostornog plana
Koprivničko-križevačke ž
upanije
Članak 1.
Donosi
se
Prostorni
Koprivnič
ko-križevačke ž
upanije.
plan
2. Ciljevi prostornog razvoja i
uređenja
3. Plan prostornog uređenja.
II Odredbe za provođenje
Grafički dio:
Kartografski prikazi u mjerilu 1:100 000
1. Korištenje i namjena prostora
2. Infrastrukturni sustavi
3. Uvjeti koriš
tenja, uređenja i zaštite
prostora.
Grafički prilozi - kartogrami u mjerilu 1:250
000
1. Teritorijalno-politič
ki ustroj
2. Administrativna sjediš
ta i razvrstaj
drž
avnih i ž
upanijskih cesta
3. Sustav
središnjih
naselja
i
razvojnih središ
ta
5. Postupanje s otpadom
6. Valorizacija
krajoobraznih
vrijednosti.
Članak 2.
Članak 3.
Prostorni
plan
Koprivničkokriž
evač
ke županije sastavni je dio ove
Odluke i sadrži:
Tekstualni dio:
I Obrazloženje
1. Polaziš
ta
Danom stupanja na snagu Odluke
o
donoš
enju
Prostornog
plana
Koprivnič
ko- križ
evač
ke županije, prostorni
planovi područ
ja
bivših
općina
Koprivnica, Đurđevac i Križ
evci ostaju na
snazi do donošenja prostornih planova
uređenja
opć
ina/gradova,
osim
u
dijelovima koji su protivni Prostornom
planu Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije.
P R O S T O R N I
P L A N
Stranica 370 - BROJ 8
"SLUŽBENI GLASNIK"
23. srpnja 2001.
___________________________________________________________________________
Stupanjem na snagu Odluke o donoš
enju Prostornog plana uređenja opć
ine/grada
prestaje važ
iti dio Prostornog plana bivš
e opć
ine za to područje.
Članak 4.
Tekstualni dio Prostornog plana Koprivnič
ko-križevačke ž
upanije objaviti ć
e se u
"Službenom glasniku Koprivničko-križ
evač
ke ž
upanije", a kartografski prikazi se čuvaju u
Županijskom zavodu za prostorno uređenje Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije.
Članak 5.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Služ
benom glasniku
Koprivničko-križ
evač
ke županije".
ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA
KLASA:350-02/99-01/01
URBROJ: 2137-14-01-161
Koprivnica, 20. srpnja 2001.
PREDSJEDNIK:
Zvonko Hitrec, prof., v.r.
Županijski zavod za prostorno uređenje
1-I
P R O S T O R N I
P L A N
REPUBLIKA HRVATSKA
PROSTORNI PLAN
KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Koprivnica, srpanj 2001.
1-II
P R O S T O R N I
P L A N
PROSTORNI PLAN
KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Nositelj izrade:
ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE
Struč
ni tim Zavoda:
Ravnatelj i voditelj tima:
Zlatko Filipović
, dipl.ing.arh.
Izrađivač
ki tim:
Ana List, prof.biolog.
Mladen Matica, prof.geograf.
Tihana Matota, dipl.ing.arh.
Melita Sabranović
, dipl.ing.arh.
Radovan List, ing.arh.
Obrada teksta:
Silvana Petrović
, upr.ref.
Tim vanjskih suradnika:
Mr.sc. Biserka DumbovićBiluš
ić
, dipl.ing.arh.
Neven Bradić
, prof.pov.umj.
Kristina Zlouš
ićIđ
aković
, dipl.ing.arh.
Dunja ZelićMiloš
ević
, prof.etnol.
Draž
enka Jalš
ićErneč
ić
, dipl.povj.umj.
Draž
en Erneč
ić
, prof.povj.
Mr.sc. Siniš
a Sreč
ec, dipl.ing.agr.
Stjepan Palijan, dipl.ing.el.
Mario Maruš
evac, dipl.ing.el.
Ines Potroš
ko, dipl.ing.rud.
Lidija Štimac, ing.građ
.
Danko Fundurulja, dipl.ing.građ
.
Tomo Galić
, dipl.ing.el.
Ivan Gregur, dipl.ing.el.
Josip Trbus, dipl.ing.el.
Ivan Šafran, ing.el.
Jurica Rakamarić
, dipl.ing.el.
Zdravko Marić
, ing.agr.
Branko Matica, dipl.ing.rud.
Ante Stanković
, dipl.ing.š
um.
Đurđ
ica List, dipl.ing.š
um.
Mirjana Tremski, dipl.ing.š
um.
Branko Belč
ić
, dipl.ing.š
um.
Mr.sc. Željko Pintar
Ivica Gaš
parić
, dipl.ing.prometa
Dr.sc. Radovan Krnjč
ev, prof.
Ilija Slobodnjak, dipl.oec.
Tihana Kraljić
, dipl.oec.
Željka Kolar, dipl.ing.
Željko Križ
ić
, dipl.ing.
Mr.sc. Zdravko Mihevc
Kreš
imir Beno, dipl.oec.
Jelena Unger, dipl.ing.geod.
Bož
idar Vrabelj, dipl.oec.
Mr. Josip Žufika
Lektor:
Tisak:
Vesna Šć
etinec, dipl.nov.
DTS - Koprivnica,
tiskano u 200 primjeraka
1-III
P R O S T O R N I
P L A N
Županija:
KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
Naziv prostornog plana:
PROSTORNI PLAN KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru
(služ
beno glasilo):
„Služ
beni glasnik Koprivnič
ko-križ
evač
ke
ž
upanije”, br.1/99.
Javna rasprava (datum objave):
„Glas Podravine i Prigorja”, 21. 07. 2000.godine
„Vjesnik”, 21. 07. 2000.godine
Peč
at tijela odgovornog za provođenje javne
rasprave:
Odluka predstavničkog tijela o donoš
enju plana
(služ
beno glasilo):
„Služ
ko-križ
evač
ke
ž
upanije”, br. 8/01.
Javni uvid održ
an
od: 27. 07.2000.godine
do: 25. 09. 2000.godine
Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Zlatko Filipović, dipl.ing.arh.
(ime, prezime i potpis)
Suglasnost za plan prema članku 19. Zakona o prostornom uređenju (”Narodne novine”, br. 30/94., 68/98. i 61/00):
broj suglasnosti klasa: 350-02/01-04/002, Ur. br. 531-08/1-01-8
datum: 09. 04. 2001.godine
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:
KOPRIVNIČKO–KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE
Peč
at pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:
Odgovorna osoba:
Zlatko Filipović
, dipl.ing.arh.
Koordinator plana:
Zlatko Filipović
, dipl.ing.arh.
Stručni tim u izradi plana:
1. Ana List, prof.biolog.
2. Mladen Matica, prof.geograf.
3. Tihana Matota, dipl.ing.arh.
4. Melita Sabranović, dipl.ing.arh.
Peč
at predstavnič
kog tijela:
5. Radovan List, ing.arh.
6. Silvana Petrović
, upr.ref
Predsjednik predstavničkog tijela:
Zvonko Hitrec, prof.
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom
ovjerava:
Tihana Matota, dipl.ing.arh.
1-IV
Peč
at nadlež
nog tijela,
P R O S T O R N I
P L A N
S A D R ŽA J:
TEKSTUALNI DIO
UVOD
I O B R A Z L O ŽE NJ E
1. POLAZIŠTA
1.1. Polož
aj, znač
aj i posebnosti ž
upanijskog područ
ja u
odnosu na prostor i sustave Drž
ave
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Površ
ina, stanovniš
tvo i naseljenost
a) Površ
ina
b) Stanovniš
tvo
c) Naseljenost
d) Osvrt na projekcije kretanja stanovniš
tva prema dosad važ
eć
im
prostornim planovima bivš
ih opć
ina na područ
ju Županije
e) Novije demografske promjene
1.1.1.2. Naselja
1.1.1.3. Područ
je uz drž
avnu granicu
1.1.1.4. Zbirni tablič
ni iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Zemljopisna obiljež
ja
a) Geološ
ka obiljež
ja
b) Obiljež
ja reljefa
c) Hidrografska obiljež
ja
d) Klimatska obiljež
ja
1.1.2.2. Osnovne kategorije koriš
tenja zemljiš
ta
1.1.2.3. Područ
ja pretež
itih djelatnosti u odnosu na prirodne
i druge resurse
a) Gospodarstvo
b) Energetika
c) Turizam
d) Poljoprivreda
e) Šumarstvo
f) Vodni resursi
g) Eksploatacija mineralnih sirovina
1.1.2.4. Komunalna infrastruktura
a) Prometni sustav
b) Vodoopskrba i odvodnja
c) Elektroopskrba
d) Plinoopskrba
e) Groblja
f) Zbrinjavanje otpada
1.1.2.5. Druš
tvena infrastruktura
a) Obrazovanje
b) Zdravstvo i socijalna skrb
c) Uprava i administracija
d) Kultura
e) Šport i rekreacija
1-V
1-7
1-9
1-9
1-9
1-11
1-13
1-15
1-16
1-22
1-29
1-30
1-31
1-31
1-31
1-32
1-34
1-36
1-37
1-40
1-40
1-41
1-42
1-43
1-44
1-45
1-49
1-52
1-52
1-58
1-63
1-65
1-66
1-69
1-75
1-75
1-77
1-79
1-80
1-82
P R O S T O R N I
P L A N
1.1.2.6. Zaš
tić
ena graditeljska i prirodna baš
tina
a) Graditeljska baš
tina
b) Prirodna baš
tina
c) Osobite biljne i ž
ivotinjske zajednice
1.1.3. Obveze iz Programa prostornog uređenja Drž
ave i
ocjena postojećih prostornih planova
1-83
1-83
1-86
1-93
1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Drž
ave
1.1.3.2. Ocjena postojeć
ih prostornih planova
1-96
1-96
1-101
1.1.4. Ocjena stanja, moguć
nosti i ogranič
enja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1-105
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, drž
avnog i
međ
unarodnog znač
aja
2.1.1. Razvoj gradova i znač
ajnih infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj gradova
2.1.1.2. Infrastrukturni sustavi
2.1.2. Racionalno koriš
tenje prirodnih izvora
2.1.3. Oč
uvanje ekološ
ke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliš
a
2.2. Ciljevi prostornog razvoja ž
upanijskog znač
aja
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.2.3. Razvoj naselja, druš
tvene, prometne i ostale infrastrukture
2.2.3.1. Razvoj naselja
2.2.3.2. Razvoj druš
tvene infrastrukture
2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture
a) Prometni sustav
b) Vodnogospodarski sustav
c) Energetski sustav
d) Zbrinjavanje otpada
2.2.4. Zaš
tita krajobraznih vrijednosti
2.2.5. Zaš
tita prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno – povijesnih cjelina
a) Vodni resursi
b) Šume
c) Tla
d) Mineralne sirovine
e) Graditeljska baš
tina
f) Prirodna baš
tina
g) Bioraznolikost
h) Zrak
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na područ
ju Županije
tenje i zaš
tita prostora
2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu
na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i Drž
ave
3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš
tenje prostora
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površ
ina
3.3. Sustav središ
njih naselja i razvojnih središ
ta
3.3.1. Gravitacioni odnosi i centralitet naselja
1-VI
2-1
2-3
2-3
2-4
2-8
2-10
2-12
2-12
2-14
2-18
2-18
2-19
2-20
2-20
2-22
2-25
2-27
2-32
2-35
2-35
2-35
2-37
2-38
2-39
2-40
2-47
2-53
2-55
2-55
2-56
3-2
3-3
3-7
3-7
3-7
P R O S T O R N I
P L A N
3.3.2. Sustav središ
njih naselja
3.4. Prikaz gospodarskih i druš
tvenih djelatnosti od znač
aja
za Županiju i Drž
avu
3.4.1. Gospodarstvo u prostoru
3.4.2. Druš
tvene djelatnosti
3.5. Uvjeti koriš
tenja, uređenja i zaš
tite prostora
a) Uvjeti za racionalno koriš
tenje i zaš
titu prostora i okoliš
a
b) Kriteriji za građenje izvan građevinskog područ
ja
3.5.1. Iskaz površ
ina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva
područ
ja i cjeline
3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.6.1. Prometni sustav
3.6.2. Vodnogospodarski sustav
3.6.3. Energetski sustav
3.7. Postupanje s otpadom
3.8. Sprječ
avanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3-10
3-14
3-14
3-17
3-18
3-18
3-20
3-22
3-22
3-22
3-27
3-30
3-32
3-37
II O D R E D B E Z A P R O V O ĐE NJ E
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Uvjeti razgranič
enja prostora prema obiljež
ju, koriš
tenju
i namjeni
Uvjeti određivanja prostora građevina od važ
nosti za
Drž
avu i Županiju
Uvjeti smješ
taja gospodarskih sadrž
aja u prostoru
Uvjeti smješ
taja druš
tvenih djelatnosti u prostoru
Uvjeti određivanja građevinskih područ
ja i koriš
tenja
izgrađ
ena i neizgrađena dijela područ
ja
Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološ
ki) utvrđivanja
prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru
Mjere oč
uvanja krajobraznih vrijednosti
Mjere zaš
tite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina
Zaš
tita prirodne baš
tine i osobito vrijednih predjela
(prirodnih i kultiviranih krajobraza)
8.2.
Zaš
tita kulturno-povijesnog nasljeđa
4-2
4-4
4-6
4-11
4-12
4-15
4-21
4-23
8.1.
9.
10.
11.
Postupanje s otpadom
Mjere sprječ
avanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Mjere provedbe
11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
11.2. Područ
ja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera
11.3. Područ
ja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa
u prostoru
Dokumentacija i suradnja
a) Pregled koriš
tenih relevantnih dokumenata
b) Suradnja tijela, ustanova i subjekata
1-VII
4-23
4-26
4-28
4-30
4-36
4-36
4-36
4-37
5-1
5-2
5-3
P R O S T O R N I
P L A N
GRAFIČKI DIO
Kartografski prikazi u mjerilu 1:100 000
Kartografski prikaz
Kartografski prikaz
Kartografski prikaz
1. Koriš
tenje i namjena prostora
3. Uvjeti koriš
tite prostora
Grafič
ki prilozi – kartogrami u mjerilu 1:250 000
Kartogram
Kartogram
Kartogram
Kartogram
Kartogram
Kartogram
Kartogram
Kartogram
Kartogram
Kartogram
1. Teritorijalno-politič
ki ustroj
2. Administrativna sjediš
ta i razvrstaj drž
avnih i
ž
upanijskih cesta
3. Sustav središ
ta
4. 1. Prometni sustav
4. 2. Poš
ta i telekomunikacije
4. 3. Energetski sustav
4. 4. Vodogospodarski sustav
4. 4. 1. Vodoopskrba i koriš
tenje voda
4. 4. 2. Odvodnja otpadnih voda, melioracijska
odvodnja, uređenje vodotoka i voda
6. Valorizacija krajobraznih vrijednosti
1-VIII
P R O S T O R N I
P L A N
UVOD
1-1
P R O S T O R N I
P L A N
UVOD
1. ZAKONSKA OSNOVA
Na temelju č
lanka 7. te č
lanaka 18. i 19. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94,
68/98 i 61/00), Županijski zavod za prostorno uređ
enje Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije pristupio je
izradi Prostornog plana Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije (u daljnjem tekstu: Prostorni plan
Županije).
Prostorni plan Županije u cijelosti je izrađ
en u skladu sa temeljnim polaziš
tima prostornog uređenja
Drž
ave, koje određuju Strategija prostornog uređ
enja Republike Hrvatske i Program prostornog
uređ
enja Republike Hrvatske. Hrvatski drž
avni sabor donio je Strategiju prostornog uređenja
Republike Hrvatske 27.06.1997., a Program prostornog uređ
enja Republike Hrvatske donesen je na
sjednici 07. 05. 1999. godine.
Prostornim planom Županije određ
ena su nač
ela prostornog uređenja i utvrđeni ciljevi prostornog
razvoja te organizacija, zaš
tita, koriš
tenje i namjena prostora Županije. Prostorni plan Županije sadrž
i
prostornu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središ
njih naselja regionalnog znač
enja, sustav
razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaš
titu prostora, prostorna mjerila i smjernice
za gospodarski razvoj, za oč
uvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih
vrijednosti, mjere za unapređenje i zaš
titu okoliš
a te druge elemente od važ
nosti za Županiju.
Prostorni plan Županije izrađen je u skladu s Pravilnikom o sadrž
aju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" broj
106/98).
Prostorni plan Županije donosi Županijska skupš
tina po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaš
tite
okoliš
a i prostornog uređ
enja Republike Hrvatske o njegovoj usklađenosti s odredbama Zakona o
prostornom uređenju, Strategijom i Programom prostornog uređ
enja Drž
ave i Prostornim planovima
susjednih ž
upanija, te po pribavljenom miš
ljenju predstavnič
kih tijela opć
ina i gradova na područ
ju
Županije.
2. AKTIVNOSTI NA IZRADI PROSTORNOG PLANA
U okviru aktivnosti na izradi Prostornog plana Županije, Županijski je zavod za prostorno uređ
enje u
razdoblju od 1996 do 2000. godine sustavno prikupljao, analizirao i sistematizirao podatke relevantne
za izradu dokumenata prostornog uređ
enja. Podaci su obrađ
eni i prezentirani u brojnim elaboratima i
izvješ
ć
ima, usvojenim na Županijskom poglavarstvu (Studije, Miš
ljenja) i Županijskoj skupš
tini
(Izvješ
ć
e o stanju u prostoru i Program mjera za unapređ
enje stanja u prostoru Koprivnič
kokriž
evač
ke ž
upanije). Pri radu na Prostornom planu Županije koriš
tena je sva postojeć
a prostornoplanska dokumentacija važ
eć
a na područ
ju Županije, sve postojeć
e studije, Izvješ
ć
a o stanju u
prostoru i Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru jedinica lokalne samouprave, kao i druga
dokumentacija č
ije podatke usvajamo, a izvore navodimo u posljednjem poglavlju Plana.
Od prostorno-planerskih studija č
iju je izradu koordinirao Županijski zavod za prostorno uređenje, a
koje su u proteklom razdoblju izrađene prije svega za potrebe izrade Prostornog plana Županije,
izdvajamo:

Izvješ
ć
e o zaš
titi okoliš
a Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, Županijski Zavod za prostorno
uređ
enje, Koprivnica, 1995.

Studija vodoopskrbe Županije Koprivnič
ko - Križ
evač
ke, Dippold&Gerold, Hidroprojekt 91,
Zagreb, 1995.
1-2
P R O S T O R N I
P L A N

Studija odvodnje i proč
iš
ć
avanja otpadnih voda za područ
je Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije,
IGH, Zavod za hidrotehniku, Zagreb, 1998.

Studija plinofikacije Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, KOD d.o.o. Koprivnica, 1998.

Studija prometa Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, CPA-Centar za prostorno uređenje i arhitekturu
d.o.o, Zagreb, 1998.

Studija zaš
tite prirodne baš
tine Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, URBING d.o.o. za prostorno
uređ
enje i zaš
titu okoliš
a, Zagreb, 1998.

Sociologijska studija Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, Institut za druš
tvena istraž
ivanja, Zagreb
1998.

Demografska studija Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, Hrvatski zemljopis-Geografski institut
"Petar Matković
", Zagreb, 1998.

Program gospodarenja otpadom za područ
je Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, IPZ Uniprojekt
MCF, Zagreb, 1999.

Studija zaš
tite kulturne baš
tine Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, Ministarstvo kulture, Uprava za
zaš
titu kulturne baš
tine, Zagreb, 1999.
Od postojeć
e prostorno-planske dokumentacije važ
eć
e na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije,
č
iji su podaci koriš
teni pri izradi Županijskog prostornog plana, izdvajamo sljedeć
e:

Prostorni planovi (bivš
ih) opć
ina Koprivnica, Križ
evci i Đurđevac te njihove izmjene i dopune,

Osnove koriš
tenja i zaš
tite prostora za područ
ja bivš
ih opć
ina: Koprivnica ("Urbanistič
ki institut
Hrvatske",1994.), Križ
evci ("URB ING",d.o.o, 1996.) i Đurđ
evac ("Zavod za urbanizam" pri
Arhitektonskom fakultetu Sveuč
iliš
ta u Zagrebu, 1995. godine).

Generalni urbanistič
ki planovi (i njihove izmjene i dopune) za gradove Koprivnicu, Križ
evce i
Đurđ
evac.
U razdoblju pripremnih aktivnosti na izradi Prostornog plana Županije, Županijski je Zavod za
prostorno uređenje koordinirao izradu prvog i samostalno izradio drugo dvogodiš
nje Izvješ
ć
e o stanju
u prostoru Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije sa dvogodiš
njim Programima mjera za unapređenje stanja
u prostoru. Navedena dokumentacija prać
enja stanja u prostoru objavljena je u "Služ
benom glasniku
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije" broj 10/96 (za prvo dvogodiš
nje razdoblje) i broj 1/99 (za drugo
dvogodiš
nje razdoblje).
3. POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ ŽUPANIJE
Uspostavljanje novog politič
ko - teritorijalnog i upravnog ustroja Republike Hrvatske proizlazi iz
razmatranja odgovarajuć
ih svojstava hrvatskog nacionalnog prostora u cjelini i pojedinih njegovih
dijelova, a u skladu sa suvremenim svjetskim i europskim regionalnim povezivanjem.
Novi koncept politič
ko-teritorijalnog, druš
tveno-gospodarskog i prostornog ustroja i razvitka
Republike Hrvatske temelji se na potrebnom razlož
nom koriš
tenju i ponovnom vrednovanju prostora,
prirodnih resursa, prometno-geografskog polož
aja i kulturnog naslijeđa te etnič
ke strukture radi
skladnijeg, umjerenijeg i ravnomjernijeg regionalnog razvitka i politič
kog upravljanja u prostoru
Hrvatske.
1-3
P R O S T O R N I
P L A N
Zakonom o područ
jima ž
upanija, gradova i opć
ina u Republici Hrvatskoj 1992. godine utvrđeno je da
se unutar VI. Koprivnič
ko - križ
evač
ke ž
upanije osnivaju 2 grada i 18 opć
ina, dakle 20 novih
temeljnih politič
ko - teritorijalnih jedinica.
Novoutvrđ
ene jedinice, kao relativno homogena područ
ja, trebala su osigurati dobro djelovanje novog
administrativno-upravnog i druš
tveno-gospodarskog ustroja u ovom područ
ju. Međ
utim, većsu se i
tijekom prvih rasprava o novom teritorijalnom ustroju traž
ila neš
to drugač
ija rješ
enja, te davale
primjedbe i prijedlozi, iz kojih je uslijedilo nekoliko izmjena i dopuna navedenog zakona.
Stoga je 1997. godine donesen novi Zakon o područ
jima ž
upanija, gradova i opć
ina u Republici
Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 10/97), a zatim i tri njegove izmjene ("Narodne novine" broj
124/97, 68/98 i 128/99).
U siječ
nju 1997. formirane su 3 nove opć
ine na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije:
Kalinovac, Kalnik i Novo Virje, a Đurđ
evac je dobio status grada. U studenom 1997. formirana je
Opć
ina Podravske Sesvete, a u studenom 1999. godine formirana je Opć
ina Gornja Rijeka.
Temeljem navedenog Zakona iz 1997. godine i njegovih izmjena i dopuna, danas se u sastavu
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije nalazi 25 jedinica lokalne samouprave i to: 3 grada i 22 opć
ine.
To su :
Gradovi : Koprivnica, Križ
evci i Đurđ
evac.
Opć
ine : Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik,
Kloš
tar Podravski, Koprivnič
ki Bregi, Koprivnič
ki Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad
Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan
Žabno, Sveti Petar Orehovec i Virje.
1-4
P R O S T O R N I
P L A N
I. OBRAZLOŽENJE
1-5
P R O S T O R N I
P L A N
1. POLAZIŠTA
1-6
P R O S T O R N I
P L A N
1. Polož
aj, znač
aj i posebnosti ž
upanijskog područ
ja u odnosu na prostor
i sustave Drž
ave
Kartogram br. 1 : Polož
aj Koprivnič
ko-križ
evač
ke županije u Europi
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija smješ
tena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Nalazi
se u grupi ž
upanija Središ
nje Hrvatske, zajedno sa Zagrebač
kom, Krapinsko-zagorskom,
Varaž
dinskom, Međ
imurskom, Bjelovarsko-bilogorskom, Sisač
ko-moslavač
kom i Karlovač
kom
ž
upanijom. Sa sjeveroistoč
ne strane granič
i s Republikom Mađ
arskom. Koprivnič
ko-križ
evač
ka
ž
upanija granič
i sa sljedeć
im ž
upanijama: Međ
imurskom, Varaž
dinskom, Zagrebač
kom, Bjelovarskobilogorskom i Virovitič
ko-podravskom.
S površ
inom od 1.746 km2 sedamnaesta je po velič
ini ž
upanija u Hrvatskoj 1 , dok je po broju od 129.
2
397 stanovnika š
esnaesta po velič
ini . Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Republike Hrvatske,
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija pripada Panonskoj megaregiji, a unutar nje zavali sjeverozapadne
Hrvatske. Prostor Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije izrazito je raznolik te uključ
uje nekoliko
prostornih cjelina koje se međusobno razlikuju ne samo po prirodno-zemljopisnim veći po
gospodarskim, demografskim, prometnim i ostalim karakteristikama :
1
manju površ
inu imaju:
Grad Zagreb
Krapinsko-zagorska ž
upanija
Varaž
dinska ž
upanija
Međimurska ž
upanija
- 1.282 km2
- 1.222 km2
- 1.248 km2
- 730 km 2
2
manji broj stanovnika imaju:
Lič
ko-senjska ž
upanija
Virovitič
ko-podravska ž
upanija
Šibenska ž
upanija
Dubrovač
ko-neretvanska ž
upanija
Međimurska ž
upanija
- 71.215 stanovnika
- 104.625 stanovnika
1-7
P R O S T O R N I
P L A N
Sjeveroistoč
ni dio Županije č
ini dolina rijeke Drave. Na tom dijelu Županije prevladava
poljoprivredna djelatnost sa znač
ajnim nalaziš
tima nafte i zemnog plina. Ovaj dio prostora naseljen je
neš
to već
im i koncentriranim naseljima, koja djelomič
no, uslijed dobrih prometnih veza sa
Koprivnicom, poprimaju određene elemente urbanizacije. Kao središ
nja naselja ovog prostora istič
u se
u prvom redu Koprivnica, tradicionalni centar nastao na kontaktu ravnič
arskog i brdskog dijela
Županije, te manji Đurđevac u istoč
nom dijelu zaravni.
Brdski dio Županije č
ini prostor Kalnič
kog gorja i Bilogore, područ
je brež
uljkastog reljefa. Čitavo
pobrđ
e odijeljeno je dolinom Koprivnič
ke rijeke u dva dijela. Bilogorski dio (najveć
a visina 307 m
n.v.) smješ
ten je na sjeverozapadnom dijelu, dok drugi dio č
ini područ
je Kalnič
kog gorja, s najviš
im
vrhom Kalnikom (642 m n.v.). U ovom prostoru prevladavaju mala ruralna naselja (izuzev grada
Križ
evaca), s izrazito negativnim demografskim karakteristikama.
Kartogram br. 2: Položaj Koprivničko-križevačke ž
upanije u Republici Hrvatskoj
Geografsko-prometni polož
aj Županije obiljež
avaju dva pravca: sekundarni transferzalni i
longitudinalni prometni pravac. Transverzalni pravac omoguć
uje povezivanje Republike Hrvatske
(posebno Jadrana) sa srednjeeuropskim i istoč
noeuropskim zemljama, a istodobno povezuje podravski
bazen sa Zagrebom. Taj transverzalni prometni pravac prelazi preko niske Lepavinske previje i
predstavlja ujedno prirodno-geografski povoljnu trasu koja nije dovoljno valorizirana, a ujedno
predstavlja nizinsku komunikaciju izmeđ
u dravske i savske nizine. Sekundarnim longitudinalnim
pravcem koji ide dravskom nizinom povezuje se središ
nja Hrvatska s istoč
nom Hrvatskom te
zapadnoeuropske i srednjoeuropske zemlje s jugoistoč
nom Europom. Sekundarni longitudinalni
hrvatski prometni pravac bio je jedan od ključ
nih prometnih koridora u Domovinskom ratu.
Geoprometni polož
aj Županije treba biti usmjerivačbuduć
eg prostornog i gospodarskog razvitka, jer
joj omoguć
uje izravni kontakt sa susjednim srednjeeuropskim zemljama. Geopolitič
ki polož
aj i
smješ
taj Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije olakš
at ć
e joj integracije u suvremene europske
gospodarske, kulturne i politič
ke tokove.
1-8
P R O S T O R N I
P L A N
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1.
Površ
ina, stanovniš
tvo, naseljenost
a) Površ
ina
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija, s ukupnom površ
inom od 1.746, 4 km 2 , sedamnaesta je po velič
ini
ž
upanija u Hrvatskoj. Manju površ
inu imaju: Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska ž
upanija, Varaž
dinska
ž
upanija i Međimurska ž
upanija. Od ukupne površ
ine Županije, poljoprivredne površ
ine zauzimaju
58,6 % odnosno 1.025, 13 km2, dok š
ume zauzimaju 34,0 % površ
ine ili 594, 52 km2 . (Izvor:
"Statistič
ki ljetopis Republike Hrvatske 1998.", Drž
avni zavod za statistiku, listopad 1998.)
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija granič
i:
 na sjeveroistoku s Republikom Mađ
arskom
 na sjeverozapadu s Međ
imurskom ž
upanijom
 na zapadu s Varaž
dinskom ž
upanijom
 na jugozapadu s Zagrebač
kom ž
upanijom
 na jugu s Bjelovarsko-bilogorskom ž
upanijom
 na jugoistoku s Virovitič
ko-podravskom ž
upanijom
Područ
je Županije omeđeno je geografski :
 na sjeveru i istoku rijekom Dravom i Ž
dalicom,
 na jugoistoku rijekom Dravom i kanalom Kopanjekom te se protež
e kroz ravnič
arski kraj
izmeđ
u Pitomač
e i Kloš
tra Podravskog prema Bilogori,
 na jugu vrhovima Bilogore, zatim prati tok rijeke Velike, prelazi rijeku Glogovnicu i Kameš
nicu
te se nastavlja prema Kalnič
kom gorju,
 na sjeverozapadu
vrhovima Kalnič
kog gorja u pravcu sjevera, gdje se granica nastavlja
ravnič
arskim predjelom do rijeke Drave.

Tablica br. 1: Osnovni podaci o teritoriju Županije
Površ
ina
Duž
ina dr ž
avne granice
Duž
ina županijske granice
Udaljenost krajnjih točaka zapad-istok (A)
Udaljenost krajnjih točaka sjever-jug (B)
2
km
km
1.746,4
Udio površ
ine i duž
ine
u odnosu na Republiku Hrvatsku
3, 06 %
97,1
4,78 %
299,5
74,8
53,5
-
U sastavu Koprivnič
ko - križ
evač
ke ž
upanije, novim Zakonom o područ
jima ž
upanija, gradova i
opć
ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 10/97, 124/97, 68/98 i 128/99), nalaze se:
3 grada : Koprivnica, Križ
evci i Đurđevac

22 opć
ine: Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik,
Kloš
ki Ivanec, Legrad, Molve,
Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac,
Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec i Virje.
Sjediš
te Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije je grad Koprivnica.
1-9
P R O S T O R N I
P L A N
Kartogram br. 3: Prostorni obuhvat Županije
Tablica br. 2: Udio površ
ina gradova i općina u ukupnoj površ
ini Županije
Prostorna jedinica
Grad
Površ
ina
(km²)
%
Opć
ina
1. Đurđevac
2. Koprivnica
3. Križ
evci
1. Drnje
2. Đelekovec
3.Ferdinandovac
4. Gola
5. Gornja Rijeka
6. Hlebine
7. Kalinovac
8. Kalnik
9. Kloš
tar Podravski
10. Koprivnič
ki Bregi
11. Koprivnič
ki Ivanec
12. Legrad
13. Molve
14. Novigrad Podravski
15. Novo Virje
16. Peteranec
17. Podravske Sesvete
18. Rasinja
19. Sokolovac
20. Sveti Ivan Žabno
21. Sveti Petar Orehovec
22. Virje
Ukupno
Izvor: Drž
avna geodetska uprava 1999., listopad 1998.
1-10
157,19
8,9
90,94
5,2
263,72
29,66
25,89
49,25
76,33
32,72
30,94
27,39
26,37
51,47
34,98
32,96
62,62
46,53
64,62
35,98
51,77
29,47
105,50
136,69
106,60
91,05
78,55
15,0
1,6
1,4
2,8
4,3
1,8
1,7
2,0
1,5
2,9
2,0
1,8
2,8
2,6
3,6
2,0
2,9
1,6
6,0
7,8
6,1
5,2
4,4
1.746,4
100,0
P R O S T O R N I
P L A N
Kartogram br. 4: Politič
ko-teritorijalni ustroj Županije
b) Stanovniš
tvo
Kretanje broja stanovnika i njihova struktura odraz su prije svega druš
tveno-gospodarskog razvitka
nekog prostora. Opć
e kretanje broja stanovnika posljedica je mehanič
kog i prirodnog kretanja
stanovniš
tva. Prema posljednjem popisu iz 1991. godine Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija imala je
129.397 stanovnika, š
to znač
i da se od 1948. godine kada je popisano 138.089 stanovnika smanjio taj
broj za 6,3%.
Kretanje broja stanovnika Županije u posljednjih pedeset godina mož
emo podijeliti u tri razdoblja:
1. Usporeni demografski rast do 1961. godine
2. Opadanje broja stanovnika u razdoblju 1961. -2001. godine
U razdoblju nakon drugog svjetskog rata jošuvijek je bila jaka agrarna tradicija i struktura, š
to se
odraž
avalo viš
im natalitetom i rastom broja stanovnika u nekim ruralnim naseljima. Procesima
industrijalizacije i urbanizacije započ
eli su procesi depopulacije u ruralnom prostoru Županije.
Opadanje ukupnog broja stanovnika poč
elo je nakon 1961. godine. U nekim naseljima depopulacija je
započ
ela jošnakon Prvog svjetskog rata, a najveć
i pad broja stanovnika zabiljež
en je u razdoblju
1971.-1981. godine (4,5%), dok u zadnjem međupopisnom razdoblju smanjenje iznosi 2,2%.
Od 264 naselja Županije, u razdoblju 1948.-1991. godine porast je zabiljež
ilo tek 24 naselja (9%), dok
je istovremeno č
ak 31 naselje (11%) smanjilo broj stanovnika za viš
e od 50 %. U posljednjem
međ
upopisnom razdoblju (1981-1991) 28 naselja je poveć
alo broj stanovnika. Jedina naselja koja u
navedenom razdoblju biljež
e kontinuirani porast broja stanovnika su Koprivnica, Križ
evci, Štaglinec i
Kunovec Breg. Koprivnica biljež
i najveć
i porast i svojim gravitacijskim utjecajem djeluje na
poveć
anje broja stanovnika okolnih naselja.
Najveć
i pad broja stanovnika biljež
e ruralna naselja u brdskom i nizinskom naplavnom dijelu
Podravine. Razlog smanjenja broja stanovnika je iseljavanje koje je utjecalo na opadanje nataliteta š
to
je ubrzalo procese senilizacije i feminizacije stanovniš
tva. Promatrajuć
i po opć
inama, kretanje broja
stanovnika u razdoblju 1948.-1991. godine, najveć
i pad biljež
e sljedeć
e opć
ine: Legrad (-43,9 %),
Gola (-43,4 %), Hlebine (-38,3 %), Kalinovac (-35,8 %), Rasinja (-34,2 %), Ferdinandovac i
Podravske Sesvete (-34,0 %). Ono š
to posebno zabrinjava, je č
injenica da najveć
i pad biljež
e
1-11
P R O S T O R N I
P L A N
pogranič
ne opć
ine. Zapostavljenost ruralnog i naroč
ito pogranič
nog područ
ja u bivš
em rež
imu
rezultirala je današ
njom potrebom za revitalizacijom i demografskom obnovom tih područ
ja.
Osnovna karakteristika prirodnog kretanja stanovniš
tva Županije je da se ono većdulje vrijeme
generacijski ne obnavlja, odnosno, pokazuje obiljež
ja tzv. generacijske depopulacije. Ono je negativno
većgotovo tri desetljeć
a. Posljedica je to dugotrajnog iseljavanja stanovniš
tva i "bijele kuge". Do
poč
etka sedamdesetih godina natalitet je bio jošveć
i od mortaliteta. Prirodni priraš
taj je tada
osiguravao ne samo održ
anje broja stanovnika, većje i pokrivao negativnu migracijsku bilancu ovog
prostora. Do sedamdesetih godina rodilo se oko 500 stanovnika viš
e nego š
to ih je umrlo. Od tada pa
sve do danas godiš
nje umire 400-650 stanovnika viš
e nego š
to se rodi. To se sve negativno odraž
ava
na dobno-spolnu strukturu stanovniš
tva. Istovremeno, stalno opada i vitalni indeks stanovniš
tva
Županije.
Promatrajuć
i prirodno kretanje po gradovima i opć
inama negativna slika se ponavlja. Samo grad
Koprivnica biljež
i kontinuirani prirodan priraš
taj stanovniš
tva. Ostale opć
ine i gradovi biljež
e prirodan
pad stanovniš
tva. Na razini naselja uz Koprivnicu samo Križ
evci biljež
e prirodni priraš
taj, a neka
naselja samo povremeno. U svezi s prirodnim kretanjem stanovniš
tva stalno se smanjuje prosječ
na
velič
ina domać
instva i sve viš
e prevladavaju samač
ka starač
ka domać
instva.
Komparacija važ
nijih kontingenata ž
upanijskog stanovniš
tva sa stanjem u cjelokupnoj drž
avi, ukazuje
na nepovoljnije stanje niza demografskih pokazatelja u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji. To se
pokazuje kod mlađ
eg kontingenta, jer je on za punih 1 % manji od udjela te grupe u hrvatskom
stanovniš
tvu. Nepovoljna je i slika fertilne populacije (ž
ene od 15 do 49 godina), č
iji je udio u
Županiji osjetno niž
i od onoga u drž
avi, i to za 2,6 %, iako je taj nesrazmjer manji u potencijalno
najfertilnijoj dobi - a to je kontingent ž
ena u dobi 20-29 godina. Udjel radnog kontingenta u
ž
upanijskom je stanovniš
tvu relativno manji od drž
avnog prosjeka, kao rezultat znatno niž
eg udjela
ž
ena, a slič
no je stanje i kod radno aktivnog stanovniš
tva.
Kartogram br. 5 : Depopulacijska područ
ja (1991-1981)
Izrazito su nepovoljni pokazatelji koji se odnose na zastupljenost starijeg stanovniš
tva Županije.
Prosječ
na starost iznosi 38,6 godina, a to je za punu godinu i pol viš
e od prosječ
ne starosti, ionako
1-12
P R O S T O R N I
P L A N
stare, hrvatske populacije. Indeks starenja (pokazuje odnos stanovniš
tva starog 60 i viš
e godina i onog
u dobi do 19 godina) je nepovoljniji no š
to je u Hrvatskoj.
To znač
i i relativno viš
e starijeg stanovniš
tva u Županiji, š
to u gospodarskom smislu donosi i viš
e
uzdrž
avanog stanovniš
tva, a time i već
u optereć
enost radnog kontingenta, a da i ne govorimo o nekim
drugim posljedicama, kao š
to je niž
i stupanj vitalnosti, kreativnosti i poduzetnosti, jer je poznato da su
u starijim populacijama te osobine slabije izraž
ene. Radni kontingent u gradu Koprivnici obuhvać
a 66
% stanovniš
tva, a nasuprot tome u Đelekovcu obuhvać
a 58 % stanovniš
tva.
Tablica br. 3 : Prirodno kretanje stanovniš
tva Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije (1961.-1997.)
Godina
1961.
1971.
1981.
1991.
1997.
Rođeni
2.205
1.709
1.754
1.421
1.488
Umrli
1.696
1.916
2.124
1.983
1.873
Prirodni pr.
+509
-207
-370
-562
-385
Vitalni indeks
130
89
82
71
79
Izvor: Demografska studija Koprivničko-križevačke ž
upanije
Dobno-spolna struktura stanovniš
tva posljedica je opć
eg kretanja stanovniš
tva. Gradska naselja biljež
e
najpovoljniju dobnu strukturu stanovniš
tva. U već
ini naselja prisutni su procesi senilizacije i
feminizacije stanovniš
tva. Omjer muš
kog i ž
enskog stanovniš
tva u Županiji je 1991. godine bio u
korist ž
enskog stanovniš
tva (51,9% ž
enskog naspram 48,1% muš
kog), tako da su na 100 ž
ena dolazila
93 muš
karca.
Podaci o promjenama obrazovnog sastava ž
upanijskog stanovniš
tva su viš
estruko interesantni. U samo
desetogodiš
njem razdoblju znatno je poboljš
ana obrazovna razina cjelokupne populacije. Osjetno je
smanjen broj nepismenih i onih bez š
kolske spreme ili sa samo tri završ
ena razreda osnovne š
kole (a i
to su funkcionalno nepismeni ili polupismeni ljudi) pa do gotovo udvostruč
enja broja visoko
obrazovanih kadrova. Stopa nepismenosti je neš
to niž
a od drž
avnog prosjeka. Nepismene su
uglavnom ž
ene (tri č
etvrtine nepismenih), kao i osobe starije dobi (80% nepismenih je starije od 50
godina). Osjetan je porast stanovniš
tva sa završ
enom osnovnom (osmogodiš
njom) š
kolom, dok je
neš
to skromniji porast osoba sa završ
enom srednjom š
kolom (tu su uključ
ene sve vrste š
kola, od š
kola
za uč
enike u privredi, struč
nih š
kola, gimnazija i dr.), iako je gotovo svaki č
etvrti ž
itelj ž
upanije
završ
io srednje obrazovanje. Komparacija sa stanjem u cjelokupnoj Hrvatskoj ukazuje na niž
u
prosječ
nu razinu obrazovanja u Županiji, premda su razlike i zaostajanje znatno manji u 1991. godini,
nego deset godina ranije. Evidentan napredak na obrazovnom planu rezultat je š
irih druš
tvenih i
kulturnih napora na globalnom planu i nastojanja da se mlađ
e generacije bolje osposobe za
profesionalnu karijeru i druš
tveni ž
ivot pa ć
e se i spomenute promjene zasigurno pozitivno odraziti u
buduć
em razvitku Županije.
Ekonomska (profesionalna ) struktura stanovniš
tva pokazatelj je gospodarske orijentacije nekog
prostora. U posljednjih pedeset godina tradicionalna agrarna struktura se prestrukturirala i oslonac
gospodarstva postala je industrija, uz usporedno jač
anje drugih grana gospodarstva. Udio
poljoprivrednog stanovniš
tva u ukupnoj strukturi djelatnosti u Županiji drastič
no je opao i taj trend se
nastavlja. Godine 1961. u Županiji je ž
ivjelo 65 % poljoprivrednog stanovniš
tva, a 1991. taj broj
spao je na 30 %, š
to je jošuvijek prevelika brojka. Istovremeno je udio stanovniš
tva u sekundarnom
sektoru poveć
an s 15 na 43 %, a u tercijarno-kvartarnom sektoru s 20 na 27 %.
c) Naseljenost
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija je osrednje naseljen prostor Republike Hrvatske (gustoć
a
naseljenosti 1991. godine iznosila je 74,6 stanovnika/km² prema prosječ
noj drž
avnoj od 84,6 st/km²).
Gustoć
a naseljenosti kreć
e se od 31 st/km² (Opć
ina Rasinja) do 326 st/km² (Grad Koprivnica), š
to
znač
i da je na prostoru Županije veliki diskontinuitet u gustoć
i naseljenosti. Već
om gustoć
om istič
e se
kontaktno područ
je pleistocenskih ravnjaka gdje su i smješ
tena najveć
a naselja te Križ
evci i njihova
okolica. Najslabije naseljeni prostori su uz rijeku Dravu i brež
uljkasto područ
je Županije.
1-13
P R O S T O R N I
P L A N
Današ
nji raspored stanovniš
tva u prostoru posljedica je gospodarskih i druš
tvenih procesa u
posljednjih pola stoljeć
a. Procesi deagrarizacije, industrijalizacije, deruralizacije i urbanizacije ubrzali
su proces napuš
tanja ruralnih naselja i porast stanovniš
tva gradova (Koprivnica, Križ
evci i
Đurđ
evac). Gustoć
a naseljenosti za gradska područ
ja iznosi 120 st/km 2, a za opć
ine 55 st/km2 .
Najguš
ć
e naseljen prostor je grad Koprivnica ( 326 st/km2 ), a grad Đurđevac je slabije naseljen od
Županije (velike š
umske i poljoprivredne površ
ine). Najguš
ć
e naseljene opć
ine su Koprivnič
ki Ivanec
2
(78 st/km ), Koprivnič
ki Bregi, Kloš
tar Podravski, Drnje i Đelekovec. To su sve opć
ine ( osim Kloš
tra
Podravskog ) koje su pod jakim utjecajem grada Koprivnice. Najslabije naseljen prostor imaju opć
ine
Sokolovac (31 st/km2 ) i Rasinja (38). Posebno zabrinjava stanje u pogranič
nom područ
ju koje je
rijetko naseljeno i depopulirano. Najniž
a gustoć
a naseljenosti je u sljedeć
im pogranič
nim opć
inama:
39 st/km2 Ferdinandovcu, 41 st/km2 u Goli, 44 st/km2 u Novom Virju. Sva naselja u pogranič
nom
područ
ju gube stanovniš
tvo.
Kartogram br. 6 : Gustoća naseljenosti
Tablica br. 4: Udio stanovniš
tva (u postocima) už
eg i š
ireg područ
ja gradova u ukupnom stanovniš
tvu
Koprivničko-križevačke županije (1948. - 1991.)
Područ
je
Upravni
gradovi
Grad
Koprivnica
Už
a gradska
područ
ja
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
31
32
34
38
43
47
9
10
11
15
19
23
14
15
17
22
28
32
Izvor: Demografska studija Koprivnič
ko-križ
evač
ke županije, Geografski institut "Petar Matković
",
Zagreb, 1999.
Analizirajuć
i promjene u prostornoj slici naseljenosti po naseljima jasno je da se taj proces odvija
diferencirano. Broj stanovnika opada u već
ini ruralnih naselja, ali intenzitet smanjivanja nije svuda
isti. U tome postoje određ
ene zakonitosti: jač
e opada broj stanovnika u naseljima koja su podalje od
glavnih prometnica. Neka naselja su i nestala, a takav primjer je Bukevlje uz rijeku Dravu koje danas
nema viš
e ni jednog stanovnika. Neka naselja nemaju ni 20 stanovnika š
to znač
i da ć
e nestati.
Depopulaciju dož
ivljavaju i nekad velika i napredna mjesta smješ
tena uz glavne cestovne i ž
eljeznič
ke
pravce. Takvi primjeri su : Virje, Novigrad Podravski, Rasinja ... To je posljedica opć
inskog
1-14
P R O S T O R N I
P L A N
monocentrizma koji se razvijao do 1991. godine. Policentrič
ni razvitak je povoljno rješ
enje za
pravilniji raspored stanovniš
tva i takvom razvitku treba tež
iti.
U zadnjih č
etrdesetak godina na prostoru Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije stvorena je potpuno nova
slika prostorne naseljenosti. S jedne strane dolazi do vrlo intenzivnog demografskog praž
njenja
ruralnih područ
ja, a s druge strane jač
anja gradskih industrijskih središ
ta.
d) Osvrt na projekcije kretanja stanovniš
tva prema dosad važ
eć
im prostornim planovima bivš
ih
opć
ina na područ
ju Županije
Dosadaš
nji prostorni planovi bivš
ih opć
ina Đurđevac i Križ
evci izrađeni su krajem sedamdesetih
godina, a prostorni plan bivš
e Opć
ine Koprivnica izrađen je 1993. godine. U svim planovima izrađene
su projekcije buduć
eg kretanja stanovniš
tva.
Prognoza kretanja broja stanovnika za prostor bivš
e Opć
ine Križ
evci iz prostornog plana Opć
ine
Križ
evci donesenog 1978. godine je predviđala porast broja stanovnika. Broj stanovnika u
križ
evač
kom područ
ju kontinuirano opada, plan da se za deset godina poveć
a broj stanovnika za 17
% je neostvariv. Prognoza za Opć
inu Križ
evci za 2000. godinu je 46 000 stanovnika, ali već1991.
godine broj stanovnika je opao na 39 248, manje nego š
to je bilo predviđ
eno za 1985. godinu. Za grad
Križ
evce prognoza za 2000. god. je 15 000 stanovnika š
to ć
e se i ostvariti. Sustav središ
njih naselja
planiran je s Križ
evcima kao opć
inskim i subregionalnim centrom te s 10 lokalnih središ
ta. Od
lokalnih središ
ta samo je Sveti Ivan Žabno poveć
alo broj stanovnika, a ostala naselja nisu uspjela
znač
ajnije razviti usluž
ne i radne funkcije tako da im je broj stanovnika opao. Sveti Ivan Žabno
unatoč100 % porastu broja stanovnika u razdoblju 1971.-1991. godine neć
e dosegnuti brojku od 2300
stanovnika 2000. godine. Od predviđ
enih lokalnih centara 3 su postala središ
ta novoformiranih opć
ina
(Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Kalnik i Gornja Rijeka).
Prognoza kretanja broja stanovnika bivš
e Opć
ine Đurđ
evac prema prostornom planu iz 1978. godine
predvidjela je zaustavljanje depopulacijskih procesa kojima je ovaj kraj bio duboko zahvać
en. Uvjet
stabilizaciji broja stanovnika bio je aktiviranje proizvođ
ač
kih i tercijarnih djelatnosti. U protivnom,
predviđ
en je daljnji pad broja stanovnika š
to se i dogodilo. Nosioci gospodarskog i demografskog
razvitka, trebala su osim Đurđevca biti sva već
a centralna naselja đ
urđ
evač
ke Podravine. Osnovni
razlog zaš
to je doš
lo do pada broja stanovnika je neaktiviranje gospodarskih i druš
tvenih potencijala
upravo u centralnim središ
tima đurđevač
ke Podravine. Sustav središ
njih naselja bio je podijeljen na
seoska (32), prijelazna (4) i centralna (6) naselja. Centralna naselja su danas sva središ
ta istoimenih
opć
ina kao i 2 prijelazna (Kalinovac i Podravske Sesvete). Velika naselja nisu uspjela razviti funkciju
rada, a takav primjer je Virje za koje je prognozirano 5000 stanovnika 2000. godine, a 1991. broj
stanovnika je pao na samo 3.781.
Prostorni plan bivš
e Opć
ine Koprivnica koji je izrađ
en 1993. godine predviđa poveć
anje broja
stanovnika do 2015. godine za 9000 stanovnika. Poveć
anje broja stanovnika predviđ
a se u svim
opć
inama, bez obzira na današ
nje negativno prirodno kretanje i nepovoljnu dobno-spolnu strukturu
stanovniš
tva. To znač
i da bi poveć
anje u svim lokalnim središ
tima jedino bilo moguć
e mehanič
kim
priljevom (imigracijom) stanovniš
tva. Naselje Koprivnica sigurno ć
e premaš
iti prognozirani broj
stanovnika, a isto tako i neka prigradska naselja. Neki lokalni centri neć
e uspjeti zaustaviti pad broja
stanovnika. Sustav centralnih naselja planiran je u tri kategorije: grad Koprivnica kao ž
upanijsko
središ
te sa 30.000 stanovnika; sva nova opć
inska središ
ta i ostala već
a samostalna naselja (Reka,
Sigetec, Starigrad i Veliki Poganac).
Stvarni demografski porast nije bio u skladu s oč
ekivanjima koja su bila dokumentirana u prostornim
planovima. Osnovni razlog tome je š
to gradovi i lokalna središ
ta nisu osigurala radna mjesta za viš
ak
tva, a istovremeno nije se razvijala druš
tvena infrastruktura tako da je
stanovniš
tvo bilo prisiljeno emigrirati prvenstveno u Zagreb i druga već
a središ
ta u Republici
Hrvatskoj. U skladu s predviđ
enim porastom/stagnacijom broja stanovnika u prostornim planovima
građ
evinska područ
ja u već
ini naselja su predimenzionirana.
1-15
P R O S T O R N I
P L A N
Prema projekcijama kretanja stanovniš
tva u prostornim planovima, Županija bi 2001. godine trebala
imati oko 140 000 stanovnika. Sadaš
nji pokazatelji pokazuju nam da bi taj broj mogao biti oko 128
000 stanovnika.
Tablica br. 5 : Usporedba broja stanovnika prema popisima i prognoza iz PPO-a
Broj stanovnika
bivš
a opć
ina /naselje
Popis 1971.
godine
Popis 1991.
godine
61.086
43.486
47.788
16.483
8.356
5.874
61.052
39.248
40.901
24.238
11.236
6.845
b. o. Koprivnica
b. o. Križ
evci
b. o. Đurđ
evac
Koprivnica
Križ
evci
Đurđ
evac
Prognoza za
2000./2015.
godinu
70.000
46.000
48.000
30.000
15.000
10.000
Izvori: Prostorni planovi bivš
ih opć
ina
e) Novije demografske promjene
U razdoblju od 1991. do 1995. godine ukupno se u Koprivnič
ko-križ
evač
ku ž
upaniju uselilo 3.873
osoba, odselilo je 2.793 osoba odnosno migracijski saldo u navedenom razdoblju iznosio je + 1.080
osoba. Po broju doseljenih u tom razdoblju Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija je deseta, po broju
odseljenih osamnaesta (samo se manje iselilo iz Istarske i Međ
imurske ž
upanije) te je prema
migracijskom saldu ukupno peta (povoljniji saldo imaju Zagrebač
ka, Primorsko-goranska, Krapinskozagorska i Istarska ž
upanija). To proizlazi iz č
injenice da ovo područ
je nije bilo zahvać
eno ratnim
zbivanjima (sigurnost) š
to se odrazilo i na gospodarsku situaciju koja je povoljnija nego u drugim
dijelovima Republike Hrvatske. U razdoblju 1998-1999. godine po ukupnom migracijskom saldu,
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija zauzima trinaesto mjesto š
to znač
i da se u odnosu na ostale dijelove
Republike Hrvatske migracije donekle stabiliziraju. U razdoblju 1993-1999. godine viš
e stanovnika iz
inozemstva se doselilo (+2 860) nego š
to je odseljeno. Doseljeno stanovniš
tvo već
inom je iz Bosne i
Hercegovine i SR Jugoslavije (Vojvodine) kao posljedica minulog rata, politič
kih pritisaka i teš
kih
gospodarskih prilika u spomenutim zemljama. U svim prać
enim godinama doseljavano je viš
estruko
viš
e stanovnika iz inozemstva nego š
to je iselilo. Najveć
e doseljavanje bilo je tijekom 1997. i 1998.
godine. U 1999. godini smanjen je intenzitet doseljavanja. Stanovniš
tvo se doselilo u ruralnom i
urbanom dijelu Županije. Doseljavanje stanovnika iz drugih ž
upanija je u prosjeku slabije nego iz
inozemstva. Godiš
nje se u prosjeku doselilo oko sedam stotina stanovnika. U 1997. i 1998. godini viš
e
se stanovnika iselilo, nego š
to se doselilo iz drugih ž
upanija, osim 1999. godine kada je ostvarena
pozitivna migracijska bilanca (+20). Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija prema bilanci s ostalim
ž
upanijama zauzima osmo mjesto. Ukupna migracijska bilanca je pozitivna.
Prirodno kretanje stanovniš
tva u razdoblju 1993-1999. godine relevantni je pokazatelj recentnih
demografskih gibanja. U tom razdoblju prirodni pad stanovniš
tva Županije iznosi 2 602 stanovnika
(2,01 % stanovnika 1991.). Posljedica je to nepovoljne dobno-spolne strukture Županije koja je još
viš
e pogorš
ana. Isto tako smanjena je i prosječ
na velič
ina domać
instva, odnosno sve je viš
e samač
kih
starač
kih domać
instava. Samo grad Koprivnica biljež
i prirodni priraš
taj stanovniš
tva koji iznosi 121
stanovnik. Neš
to povoljnija situacija, š
to se tič
e prirodnog kretanja stanovniš
tva je u Križ
evcima te u
opć
inama Koprivnič
ki Bregi, Drnje, Molve i Kloš
tar Podravski. Najveć
i prirodni pad stanovniš
tva (u
odnosu na broj stanovnika) biljež
e Legrad i Rasinja (prosječ
ni godiš
nji pad od 1,1 %), zatim slijede
Đelekovec, Ferdinandovac, Novo Virje, Sveti Petar Orehovec, Gola i Sveti Ivan Žabno. Na područ
ju
grada Đurđ
evca sva naselja , uključ
ujuć
i i Đurđ
evac imaju prirodni pad stanovnika. U posljednje dvije
godine prirodni pad stanovniš
tva je smanjen. Posljedica je to laganog poveć
anja broja rođ
enih i
smanjenja broja umrlih. Infantilni mortalitet (umrla dojenč
ad) iznosi 10,7 ‰ i viš
i je od drž
avnog
prosjeka. U sklopu Nacionalnog programa demografske obnove, nekoliko opć
ina osnovalo je vrtić
ei
jaslice, š
to ć
e svakako pozitivno utjecalo na natalitet u tom prostoru.

Podaci se odnose na cijeli teritorij bivš
e opć
ine Đurđevac (općina Pitomač
a u Virovitič
ko-podravskoj ž
upaniji)
1-16
P R O S T O R N I
P L A N
Tablica br. 6: Pregled kretanja broja stanovnika po naseljima (1948-1991)
Grad/Opć
ina
naziv naselja
Koprivnica
Bakovč
ice
Draganovec
Hereš
in
Jagnjedovec
Koprivnica
Kunovec Breg
Reka
Starigrad
Štaglinec
Križ
evci
Apatovec
Beketinec
Bojnikovec
Bukovje Križ
evač
ko
Čabraji
Carevdar
Cubinec
Dijankovec
Doljanec
Donja Brckovč
ina
Donja Glogovnica
Donji Dubovec
Đurđ
ic
Erdovec
Gornja Brckovč
ina
Gornja Glogovnica
Gornji Dubovec
Grač
ina
Ivanec Križ
evač
ki
Jarč
ani
Karane
Kloš
tar Vojakovač
ki
Kostadinovac
Križ
evci
Kuč
ari
Kunđ
evec
LemešKriž
evač
ki
Lemeš
Majurec
Male Sesvete
Mali Potoč
ec
Mali Raven
Mali Carevdar
Marinovec
Mič
ijevac
Novaki Ravenski
Novi Đurđ
ic
Novi Boš
njani
Osijek Vojakovač
ki
Pavlovec Ravenski
Pesek
Podbrđ
ani Vojakovač
ki
Podgajec
Poljana Križ
evač
ka
Povelić
Prikraj Križ
evač
ki
Ruš
evac
Srednji Dubovec
Stara Ves Ravenska
Stari Boš
njani
Sveta Helena
Sveti Martin
Š
piranec
broj stanovnika
1948.
1971.
1991.
12.864
21.104
29.706
509
385
465
8.663
296
1.316
1.106
124
19.729
894
161
259
237
173
703
357
351
118
121
37
583
296
174
479
118
192
465
169
123
488
60
4933
92
15
241
244
368
102
202
79
94
222
143
226
265
475
172
280
87
282
291
322
187
343
205
109
200
456
150
287
446
333
463
434
16.150
519
1.507
893
359
22.534
722
108
270
354
161
747
542
303
83
154
216
31
363
240
162
208
83
203
409
166
176
536
55
8.356
81
18
244
187
388
81
193
59
71
196
92
217
202
220
394
145
330
109
262
461
243
241
293
152
102
172
425
126
241
337
651
352
24.238
637
1.477
1.580
434
22.676
464
68
250
338
126
556
560
222
49
159
171
31
293
223
187
163
49
214
348
128
204
405
26
11.236
56
12
192
127
472
64
173
29
43
151
79
163
174
116
274
142
201
69
221
377
129
230
212
127
73
123
372
94
203
1-17
1991/1948
(%)
površ
ina
(km²)
gustoć
a
(st/km²)
130,9
90,94
326,7
-33,8
69,0
-24,4
179,7
115,2
12,2
42,8
250,0
14,9
-48,1
-57,8
-3,5
42,6
-27,2
-21,0
56,8
-36,8
-58,5
31,4
-16,3
-49,8
-24,7
7,4
-66,0
-58,5
11,4
-25,2
-24,3
65,8
-17,1
-56,7
127,7
-39,2
-20,0
-20,4
-47,0
28,2
-37,3
-14,4
-63,3
-54,3
-32,0
-44,8
-27,9
-56,3
-42,4
-17,5
-28,3
-20,7
-21,7
29,5
-60,0
22,9
-38,2
-38,1
-33,1
-38,5
-18,5
-37,4
-29,3
7,70
4,89
1,93
8,07
39,39
4,62
17,87
4,45
2,02
263,72
12,67
2,29
2,72
2,37
9,66
8,99
2,87
2,20
1,82
2,06
1,13
2,41
4,95
3,65
0,92
3,33
1,82
3,63
3,90
4,07
1,84
12,31
0,38
32,04
0,42
0,35
2,41
2,17
3,23
3,12
2,48
1,69
2,76
3,14
3,40
4,70
1,51
3,77
27,35
2,95
1,13
1,54
2,31
5,12
3,42
2,39
6,87
2,13
1,41
1,63
6,28
1,61
5,44
43,8
337,3
43,6
615,3
137,9
82,7
355,1
214,8
85,9
36,6
29,7
91,9
142,6
13,0
61,8
195,1
100,9
26,9
77,2
151,3
12,9
59, 2
61,1
203,3
48,9
26,9
58,9
89,2
31,4
110,9
32,9
68,4
350,7
133,3
34,3
79,7
58,5
146,1
20,5
69,7
17,2
15,6
48,1
23,2
34,7
115,2
30,8
10,0
48,1
177,9
44,8
95,7
73,6
37,7
96,2
30,8
59,6
51,8
75,4
59,2
58,4
37,3
P R O S T O R N I
P L A N
Grad/Opć
ina
naziv naselja
Već
eslavec
Velike Sesvete
Veliki Potoč
ec
Veliki Raven
Vojakovac
Vujić
i Vojakovač
ki
Žibrinovec
Đurđ
evac
Budrovac
Čepelovac
Đurđ
evac
Grkine
Mič
etinac
Severovci
Sirova Katalena
Suha katalena
Sveta Ana
Drnje
Botovo
Drnje
Torč
ec
Đelekovec
Đelekovec
Imbriovec
Gornja Rijeka
Barlabaš
evec
Dekleš
anec
Donja Rijeka
Dropkovec
Fajerovec
Fodrovec Riječ
ki
Gornja Rijeka
Kolarec
Kostanjevec Riječ
ki
Lukač
evec
Nemč
evec
Pofuki
Š
trigovec
Vukš
inec Riječ
ki
Ferdinandovac
Brodić
Ferdinandovac
Gola
Gola
Gotalovo
Novač
ka
Otoč
ka
Ždala
Hlebine
Gabajeva Greda
Hlebine
Kalinovac
Batinske
Kalinovac
Molvice
Kalnik
Borje
Kalnik
Kameš
nica
ObrežKalnič
ki
Popovec Kalnič
ki
Potok Kalnič
ki
Š
opron
Vojnovec Kalnič
ki
broj stanovnika
1948.
1971.
1991.
344
214
433
411
459
116
197
10.519
841
795
5.898
200
417
356
826
948
238
2.591
356
1.226
1.009
2.861
2.059
802
3.442
48
226
474
335
172
115
581
343
431
58
132
343
78
106
3.467
479
2.988
5.592
1.688
815
982
530
1.577
2.602
662
1.940
2.884
497
2.252
135
2.696
208
744
371
276
123
361
196
417
277
174
439
381
472
90
158
10.161
680
641
6.449
181
343
301
634
724
208
2.447
376
1.180
891
2.404
1.743
661
2.919
41
173
380
325
153
109
498
286
372
66
105
282
45
84
2.881
282
2.599
4.163
1.254
629
644
377
1.259
2.234
506
1.728
2.506
518
1.988
2.458
189
645
364
269
120
330
211
330
190
117
423
296
321
61
134
9.430
437
462
6.845
161
274
204
405
489
153
2.244
300
1.158
786
1.953
1.451
502
2.330
29
151
281
222
112
91
450
219
317
33
46
242
51
86
2.293
138
2.155
3.165
1.102
478
428
310
847
1.606
211
1.395
1.852
193
1.659
1.929
157
530
275
199
135
233
183
217
1-18
1991/1948
(%)
-44,8
-45,4
-2,4
-27,0
-30,1
-47,5
-32,0
-10,4
-48,1
-41,9
16,0
-19,5
-34,3
-42,7
-51,0
-48,5
-35,8
-13,4
-15,8
-5,6
-22,2
-31,8
-29,6
-37,5
-29,9
-39,6
-33,2
-40,8
-33,8
-34,9
-20,9
-22,6
-36,2
-26,5
-43,2
-65,2
-29,5
-34,7
-18,9
-33,9
-71,2
-27,9
-43,5
-34,8
-41,6
-56,5
-41,6
-46,3
-38,3
-68,2
-28,1
-35,8
-61,2
-26,4
-28,5
-24,6
-28,8
-25,9
-27,9
9,7
-35,5
-6,7
-48,0
površ
ina
(km²)
6,00
4,73
5,67
6,15
4,73
2,49
4,02
157,19
18,46
27,44
41,64
8,08
6,15
12,02
12,09
20,25
11,06
29,66
3,31
18,29
8,06
25,89
17,17
8,72
32,72
0,39
4,03
6,48
2,10
0,65
4,06
4,76
2,61
2,60
0,45
0,91
2,49
0,64
0,55
49,25
6,37
42,88
76,33
8,53
9,13
17,66
8,35
32,66
30,95
13,76
17,19
35,55
7,23
27,40
0,92
26,34
3,47
7,51
2,75
1,36
1,27
4,09
2,95
2,94
gustoć
a
(st/km²)
31,7
24,7
74,6
48,1
67,8
24,5
33,3
59,9
23,7
16,8
164,4
19,9
44,6
16,9
33,5
24,1
13,8
75,6
90, 6
63,3
97,5
75,4
84,5
57,6
71,2
74,4
37,5
43,4
105,7
172,3
22,4
94,5
83,9
121,9
73,3
50,5
97,2
79,7
156,4
46,5
21,6
50,3
41,5
129,2
52,4
24,2
37,1
25,9
51,9
15,3
81,1
52,1
26,7
60,9
74,2
45,2
70,6
100,0
146,3
106,3
56,9
62,0
73,8
P R O S T O R N I
P L A N
broj stanovnika
Grad/Opć
ina
naziv naselja
Kloš
tar Podravski
Budan č
evica
Kloš
tar Podravski
Kozarevac
Prugovac
Koprivnič
ki Bregi
Glogovac
Jeduš
evac
Koprivnič
ki Bregi
Koprivnič
ki Ivanec
Botinovec
Gorič
ko
Koprivnič
ki Ivanec
Kunovec
Pustakovec
Legrad
Antolovec
Kutnjak
Legrad
Mali Otok
Selnica Podravska
Veliki Otok
Zablatje
Molve
Čingi-Lingi
Molve
Molve Grede
Repaš
Novigrad Podravski
Borovljani
Delovi
Javorovac
Novigrad Podravski
Plavš
inac
Srdinac
Vlaislav
Novo Virje
Peteranec
Komatnica
Peteranec
Sigetec
Podravske Sesvete
Rasinja
Belanovo Selo
Cvetkovec
Duga Rijeka
Gorica
Grbaš
evec
Ivanč
ec
Koledinec
Kuzminec
Ludbreš
ki Ivanac
Lukovec
Mala Rijeka
Mala Rasinjica
Prkos
Radeljevo Selo
Rasinja
Ribnjak
Subotica Podravska
Velika Rasinjica
Veliki Grabič
ani
Veliki Poganac
Vojvodinec
površ
ina
(km²)
gustoć
a
(st/km²)
-18,4
-9,4
-4,6
-36,1
-28,7
4,8
1,6
-16,5
8,5
-24,2
-35,9
-17,8
-16,6
-27,6
-48,0
-43,9
-48,8
-43,2
-46,3
-36,3
-42,3
-37,3
-44,5
-32,7
-26,1
-31,6
-46,4
-33,1
-23,4
-36,0
-60,4
-29,9
-49,6
-52,0
-21,7
-42,3
-28,1
-60,7
-22,6
-29,3
50,94
3,78
17,58
17,39
12,19
34,98
9,65
6,27
19,06
32,96
3,68
1,23
18,24
5,05
4,76
62,62
1,31
7,87
33,41
2,3
7,25
5,99
4,49
46,53
0,57
26,24
7,74
11,97
64,62
3,24
9,67
13,43
23,97
5,59
5,61
3,11
35,98
51,77
6,63
24,98
20,16
76,4
154,3
100,8
40,9
67,8
77,4
83,3
22,6
92,3
78,09
57,9
135,8
75,1
133,9
31,3
51,1
93,9
52,8
42,05
78,7
51,6
62,6
72,6
53,44
60,8
40,7
48,1
51,5
87,0
31,4
8,1
90,6
28,1
10,9
78,1
44,5
57,1
16,1
62,9
63,3
1.957
4.027
-34,0
-34,2
29,47
105,50
66,4
38,17
58
262
201
163
47
68
206
365
94
55
36
41
91
124
927
88
655
35
144
310
57
-48,7
-29,2
-34,8
-48,8
-65,2
-52,5
-43,5
-43,1
-38,2
-48,6
-69,8
-44,6
-24,2
-15,7
-25,9
-27,9
-21,9
-51,4
-24,7
-31,5
-31,4
5,18
5,04
6,58
4,18
2,89
2,19
5,89
8,66
4,14
1,79
2,50
3,15
2,17
3,85
16,07
2,80
7,87
3,53
3,44
11,51
2,07
11,2
51,9
30,5
38,9
16,3
31,1
34,9
42,1
22,7
30,7
14,4
13,0
41,9
32,2
57,7
31,4
83,2
9,9
41,8
26,9
27,5
1948.
1971.
1991.
4.769
643
1.857
1.112
1.157
2.582
791
170
1.621
3.395
332
203
1.641
933
286
5.701
240
732
2.612
284
648
598
587
3.692
2.159
460
1.073
4.969
368
482
275
3.096
311
127
310
2.773
4.104
272
2.029
1.803
4.453
583
1.901
961
1.008
3.070
1.037
179
1.854
3.107
303
212
1.542
820
230
4.549
211
589
2.110
241
533
422
443
3.243
2.028
394
821
4.373
353
391
160
2.751
230
129
359
2.182
3.485
183
1.758
1.544
3.893
583
1.773
711
826
2.706
804
142
1.760
2.574
213
167
1.369
676
149
3.200
123
416
1.405
181
374
375
326
2.487
1.596
315
576
3.329
282
304
109
2.173
157
61
243
1.601
2.954
107
1.571
1.276
2.965
6.120
2.510
5.551
113
370
308
318
135
143
364
641
152
107
119
74
120
147
1.251
122
838
72
191
452
83
94
336
272
242
96
120
301
530
132
106
91
54
122
171
1.204
133
747
60
202
470
68
1-19
1991/1948
(%)
P R O S T O R N I
P L A N
broj stanovnika
Grad/Opć
ina
naziv naselja
Sokolovac
Brđ
ani Sokolovač
ki
Domaji
Donja Velika
Donjara
Donji Maslarac
Gornja Velika
Gornji Maslarac
Grdak
Hudovljani
Jankovac
Kamenica
Ladislav Sokolovač
ki
Lepavina
Mala Branjska
Mala Muč
na
Mali Poganac
Mali Botinovac
Mali Grabič
ani
Milič
ani
Paunovac
Peš
č
enik
Prnjavor Lepavinski
Rijeka Koprivnič
ka
Roviš
tanci
Sokolovac
Srijem
Š
iroko Selo
Trnovac Sokolovač
ki
Velika Muč
na
Velika Branjska
Veliki Botinovac
Vrhovac Sokolovač
ki
Sveti Ivan Žabno
Brdo Cirkvensko
Brezovljani
Cepidlak
Cirkvena
Hrsovo
Kenđ
elovec
Kuš
tani
Ladinec
Markovac Kri ž
evač
ki
Novi Glog
Predavec Križ
evač
ki
Raš
č
ani
Sveti Ivan Ž
abno
Sveti Petar Čvrstec
Š
krinjari
Trema
Sveti Petar Orehovec
Boč
kovec
Bogač
evo
Bogač
evo Riječ
ko
Brdo Orehoveč
ko
Brezje Miholeč
ko
Brež
ani
Črnč
evec
Dedina
Donji Fodrovec
Ferež
ani
Finč
evec
Gorica Miholeč
ka
Gornji Fodrovec
1948.
1971.
1991.
6.214
139
211
251
59
164
224
115
145
253
150
194
240
112
66
280
171
52
191
234
82
292
118
276
188
589
336
107
167
484
105
160
59
8.492
270
507
393
1.025
350
249
141
260
174
200
127
316
1.251
1.678
232
1.319
7.976
434
118
231
76
250
46
212
354
299
228
145
102
248
5.751
119
235
204
60
136
186
79
153
220
110
118
188
78
92
182
169
30
404
244
84
208
93
243
160
601
342
97
150
479
71
144
72
7.624
201
474
322
809
320
215
156
206
168
197
123
258
1.371
1.382
219
1.203
6.159
401
112
166
62
216
52
223
319
267
223
138
95
249
4.366
74
223
124
32
102
130
63
116
171
71
43
167
274
63
120
159
29
209
173
41
123
83
111
109
547
258
47
120
367
46
107
64
6.000
128
363
222
626
242
192
129
168
161
146
123
155
1.286
956
236
867
5.684
357
94
123
52
187
37
159
249
206
157
114
54
205
1-20
1991/1948
(%)
-29,8
-46,8
5,6
-50,6
-45,8
-37,9
-42,0
-45,3
-20,0
-32,5
-52,7
-77,9
-30,5
144,6
-4,6
-57,2
-7,1
-44,3
9,4
-26,1
-50,0
-67,9
-29,7
-59,8
-42,1
-7,2
-23,3
-56,1
-28,2
-24,2
-56,2
-33,2
8,4
-29,4
-52,6
-28,5
-43,6
-39,0
-30,9
-22,9
-8,6
-35,4
-7,5
-27,0
-3,2
-51,0
2,7
-43,1
1,7
-34,3
-29,9
-17,8
-20,4
-46,8
-31,6
-25,2
-19,6
-25,0
-29,7
-31,2
-31,2
-21,4
-47,1
-17,4
površ
ina
gustoć
a
(km²)
(st/km²)
136,69
2,57
8,36
3,41
0,44
2,13
5,19
1,48
8,71
3,43
2,14
4,17
3,38
3,19
1,76
1,91
4,60
0,74
2,22
2,18
4,43
5,26
3,26
11,98
1,49
6,57
5,76
3,63
3,77
18,56
3,34
5,24
1,39
106,6
2,53
9,17
6,48
9,62
4,75
1,45
0,87
2,01
1,49
3,85
1,01
4,86
16,18
21,94
1,81
18,58
91,05
3,11
1,96
1,09
1,16
1,39
0,94
3,18
3,16
2,23
1,22
1,61
2,59
1,23
31,9
28,8
26,7
36,4
72,7
47,9
25,0
42,6
13,3
49,8
33,2
10,3
49,4
85,9
35,8
62,8
34,6
39,2
94,1
79,3
9,2
23,4
25,5
9,26
73,1
83,2
44,8
12,9
31,7
19,8
13,8
20,4
46,0
55,34
50,6
39,6
34,3
65,1
50,9
132,4
148,3
83,6
108,1
37,9
121,8
31,9
79,5
43,6
130,4
46,7
62,3
114,8
47,9
112,8
44,8
134,5
39,4
50,0
78,8
92,4
128,7
70,8
20,8
166,7
P R O S T O R N I
P L A N
Grad/Opć
ina
naziv naselja
Gregurovec
Guš
č
erovec
Hiž
anovec
Hrgovec
Kapla Ravenska
Kusijevec
Međa
Miholec
Mikovec
Mokrice Miholeč
ke
Orehovec
Piš
kovec
Podvinje Miholeč
ko
Rovci
Sela Ravenska
Selanec
Selnica Miholeč
ka
Š
alamunovec
Vinarec
Voljavec Riječ
ki
Vukovec
Zaistovec
Zamladinec
Virje
Donje Zdjelice
Hampovica
Miholjanec
Rakitnica
Šemovci
Virje
broj stanovnika
1948.
1971.
1991.
424
263
284
55
200
140
263
620
99
316
159
75
121
106
156
261
151
396
72
309
45
184
490
143
7.349
196
620
759
250
971
4.553
140.204
354
278
225
44
134
108
255
538
90
282
144
78
105
82
130
235
118
398
71
268
39
162
423
140
6.543
162
495
614
216
790
4.266
138.287
258
209
140
34
101
88
216
467
78
189
116
55
76
22
98
222
100
307
64
217
35
149
326
123
5.435
112
339
437
158
608
3.781
129.397
ŽUPANIJA UKUPNO
1991/1948
(%)
-39,2
-20,6
-50,8
-38,2
-49,5
-37,2
-17,9
-24,7
-21,3
-40,2
-27,1
-26,7
-37,2
-79,3
-37,2
-15,0
-33,8
-22,5
-11,2
-29,8
-22,3
-19,1
-33,5
-14,0
-26,1
-62,9
-45,4
-42,5
-36,8
-37,4
-17,0
-7,9
površ
ina
(km²)
3,66
3,63
1,47
1,45
10,11
1,93
3,73
8,23
0,47
1,41
0,94
3,02
0,69
1,10
1,43
1,25
1,72
3,13
1,35
3,49
0,23
0,84
9,18
1,72
78,55
3,38
11,16
13,14
4,07
8,34
38,46
gustoć
a
(st/km²)
70,5
57,6
95,2
23,4
9,9
45,6
57,9
56,7
165,9
134,0
123,4
18,2
110,1
20,0
68,5
177,6
58,1
98,0
47,4
62,2
152,2
177,4
35,5
71,5
69,2
33,1
30,4
33,2
38,8
72,9
98,3
1.746,4
74,0
Izvori: Popis stanovniš
tva 1991; Dokumentacija 881, RZSRH, Zagreb, 1992.
Korenč
ić
, M. ( 1979 ); Naselja i stanovniš
tvo SR Hrvatske 1857-1971, Djela JAZU, Knjiga 54, Zagreb
Broj sklopljenih brakova u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji je pokazatelj potencijalnog broja rođ
enih
u narednom razdoblju, jer se u Županiji 90 % djece rodi u brač
noj zajednici. Broj sklopljenih brakova
u razdoblju 1993-1998. godine kretao se između 670 i 700, a 1997. godine zabiljež
en je puno manji
broj (622). U gradovima je u zadnje dvije godine sklopljeno č
ak 52 % svih brakova, a prije se taj
postotak kretao oko 42 %, š
to je ipak znač
ajniji porast. U cijelom promatranom razdoblju na
cjelokupnom područ
ju opć
ina konstantno opada broj sklopljenih brakova. To nam govori da se u
gradskim područ
jima koncentrira već
ina mladog stanovniš
tva i da ć
e ona u buduć
nosti biti nosioci
demografskog napretka, a da ć
e ruralni prostor biti sve viš
e prepuš
ten procesima senilizacije
stanovniš
tva ukoliko se ne poduzmu odgovarajuć
e mjere.
Domovinski rat utjecao je na kretanje i strukturu stanovniš
tva Županije, jer je ovaj prostor pruž
io
utoč
iš
te brojnim izbjeglicama i prognanicima od kojih su neki odluč
ili ž
ivjeti ovdje. Koliki je broj
doseljenika nije poznato i tek ć
e se znati nakon popisa stanovniš
tva 2001. godine. Najviš
e imigranata
je iz Vojvodine i Bosne i Hercegovine. Već
ina se doselila u gradove, Opć
inu Novigrad Podravski i u
ostalo ruralno područ
je Županije. Toč
nih podataka o iseljavanju stanovniš
tva s prostora Županije
nema. Iseljavanje je smanjeno, ali treba spriječ
iti odlazak visokoobrazovanog stanovniš
tva koje bi
trebalo biti nositelj opć
eg razvitka Županije. Za razliku od proš
log sustava kad je već
ina
visokoobrazovanog mladog stanovniš
tva ostajala raditi i ž
ivjeti u mjestu studiranja, a to je već
inom
bio Zagreb, danas je situacija neš
to drukč
ija. Koprivnica je postala atraktivno radno središ
te i već
ina
š
kolovanih ljudi se tu zapoš
ljava, a otvaranjem visoke š
kole mladi ljudi mogu studirati u svojoj
Županiji. Dosta ljudi se zaposlilo u Zagrebu (pogotovo s križ
evač
kog područ
ja) ali oni su ili dnevni ili
tjedni migranti. Dakle, njihovo prebivališ
te je i dalje u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji. Novim
upravno-teritorijalnim ustrojem, odnosno osnivanjem novih opć
ina, stvaraju se uvjeti za kvalitetniju
infrastrukturu, š
to znač
i i kvalitetniji nač
in ž
ivota (č
emu današ
nji moderni č
ovjek i tež
i), a to ć
e
1-21
P R O S T O R N I
P L A N
utjecati na ostanak stanovniš
tva u svojem kraju i trebalo bi privuć
i stanovnike velikih prenapuč
enih
gradova (prvenstveno Zagreba).
Tablica br. 7: Prirodno kretanje stanovniš
tva Koprivnič
ko-križ
evač
ke županije (1993.-1998.)
godina
1993.
1994.
1995.
1996.
1997.
∑
broj rođ
enih
1.417
1.385
1.347
1.501
1.488
7.138
broj umrlih
2.021
1.984
1.974
1.888
1.873
9.740
prirodni priraš
taj
-604
-599
-627
-387
-385
-2.602
vitalni indeks
70,1
69,8
68,2
79,5
79,4
73.2
Izvor: Priopć
enja DZS RH, Zagreb: Prirodno kretanje stanovniš
tva (1994.-1998.)
1.1.1.2. Naselja
Povijesni razvitak naselja
Veću srednjem vijeku pojedini dijelovi lonjsko-ilovske zavale i bilogorske Podravine bili su dobro
naseljeni. Uglavnom su to bili viš
i predjeli, a otvorena nizina, ugrož
ena poplavama, imala je malo
stanovnika. Najstarija su naselja na Kalniku, koja biljež
e kontinuiranu naseljenost jošod srednjeg
vijeka. Samo u dijelu kalnič
kog Prigorja i koprivnič
koj Podravini sač
uvalo se uglavnom staro
stanovniš
tvo. Prostor đurđ
evač
ke Podravine, Bilogore i dio kalnič
kog Prigorja imao je prekid u
naseljenosti zbog turskih prodora u 16. stoljeć
u. Osnivanjem Vojne Granice i stabilizacijom ovog
prostora, vojne vlasti u 17. stoljeć
u formiraju mrež
u naselja. Najveć
a naselja osnivaju se u
đ
urđevač
koj Podravini. Najmlađ
a naselja nastaju u 19. stoljeć
u na aluvijalnoj ravni uz rijeku Dravu na
prostoru između Komarnice i Podravskih Sesveta. To su nekadaš
nji konaci koji raspadom kuć
nih
zadruga krajem 19. stoljeć
a postaju stalne nastambe i poprimaju izgled raš
trkanih naselja. U
posljednjih dvadesetak godina neplanskom izgradnjom nastaju vikend područ
ja koja imaju rekreativnu
funkciju ( na Kalniku, Bilogori i uz rijeku Dravu).
KOPRIVNICA
U Koprivnici se susreć
u dva glavna prometna smjera: longitudinalni, koji ide nizinom Drave od
zapada prema istoku te drugi transferzalni prema Zagrebu i sjevernom Jadranu na jug i Mađarskoj na
sjever. Transferzalni prometni pravac se nalazi na najpovoljnijem prijelazu iz Panonske nizine,
odnosno Podravine prema gornjoj Posavini. Tim smjerom povezuje se cijeli unutraš
nji prostor
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, a s druge strane ostvaruje se povezanost sa Zagrebom kao
središ
njom hrvatskom toč
kom. Tako povoljan prometno-geografski polož
aj daje gradu velike
moguć
nosti u daljem razvoju..
Koprivnica je smješ
tena na pleistocenskom ravnjaku uz potok Koprivnič
ka rijeka s tendencijom
š
irenja na okolno humovito područ
je. Povlastice slobodnog kraljevskog grada, Koprivnica je dobila
1356. godine. Zbog povoljnog polož
aja bila je uvijek trgovač
ko, obrtnič
ko i upravno središ
te.
Obrtnič
ke i trgovač
ke bratovš
tine javljaju se veću 14. stoljeć
u. Koprivnica je jako uporiš
te protiv
prodiranja Turaka i u razdoblju 1731-1765. godine središ
te Varaž
dinskog Generalata, š
to znač
i da je
tada svjetovni ž
ivot grada bio u potpunosti podređ
en vojnim ciljevima. Imala je osmerokutnu tvrđ
avu
sč
etiri bastiona. Godine 1768. tvrđ
ava je napuš
tena, a 1863. godine poč
eli su se ruš
iti gradski bedemi,
bastioni i revelini. Razgradnja je potrajala do 1892. godine. Tijekom tog vremena grad je poč
eo
ekonomski, kulturno i umjetnič
ki ož
ivljavati, a nosioci tih promjena bili su obrtnici i trgovci.
U 19. stoljeć
u javljaju se prve manufakture i zač
eci industrije. Koprivnica 1858. godine međ
u prvim
gradovima osniva mlin na parni pogon. Prije drugog svjetskog rata Koprivnica je imala veliku
kemijsku industriju (sumporna kiselina i superfosfat) i tvornicu ulja. Osnivanje kemijske tvornice
“Danica”1907. godine označ
ava ustvari prijelaz iz agrarnog u industrijsko druš
tvo za koprivnič
ko
gospodarstvo. Tvornica je ukinuta 1937. godine. Znač
ajnu ulogu odigrale su i manje manufakturne
pilane, a zač
etku industrije doprinijelo je ugljenarstvo na Kalniku i Bilogori, koje je intenzivno
djelovalo od š
ezdesetih godina 19. stoljeć
a pa sve do 1971. godine.
1-22
P R O S T O R N I
P L A N
Nakon drugog svjetskog rata poč
ela se stvarati današ
nja industrija Koprivnice. Usporedno s radnim
funkcijama u gradu su se razvile i usluž
ne funkcije. Grad je postao privlač
an za stanovniš
tvo te biljež
i
kontinuirani porast broja stanovnika. Utjecaj grada na procese deagrarizacije i industrijalizacije ovog
dijela Županije bio je veliki. Prehrambena industrija postala je vodeć
a industrijska grana i zapoš
ljavala
je gotovo 60% industrijskih radnika. Za Koprivnicu je karakteristič
an i veliki broj dnevnih migranata
(41 % radne snage). Svojom prehrambenom, farmaceutskom, drvnom i obuć
arskom industrijom
Koprivnica je danas jedan od vodeć
ih industrijskih centara u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Koprivnica je najveć
e naselje u Županiji s viš
e od 25.000 stanovnika, s najrazvijenijom
infrastrukturom, najveć
im proizvodnim kapacitetima i najrazvijenijim druš
tvenim i kulturnim
standardom. Ona je prometno č
voriš
te te politič
ko-administrativni centar Županije.
Negativna strana razvitka u razdoblju 1945-1991. godine bio je opć
inski monocentrizam koji je imala
Koprivnica u odnosu na ostali prostor bivš
e opć
ine. To je imalo kao posljedicu depopulaciju cijelog
tog prostora , osim grada i njegove už
e okolice. Sredinom pedesetih godina Koprivnica je središ
te
istoimenog kotara i opć
ine, a postupnim ukidanjem malih opć
ina postala je središ
te opć
ine koja je
obuhvać
ala cijelu koprivnič
ku Podravinu. Novim politič
ko-teritorijalnim ustrojem iz 1992. godine
rasformirana je tadaš
nja opć
ina i Koprivnica je dobila status grada i sjediš
ta Koprivnič
ko-križ
evač
ke
ž
upanije. Osim Koprivnice u grad su pripala sljedeć
a prigradska naselja: Bakovč
ice, Hereš
in,
Jagnjedovec, Kunovec Breg, Reka i Starigrad. Broj naselja poveć
an je 1997. godine kada je naselje
Štaglinec (Opć
ina Koprivnič
ki Bregi) priključ
eno gradu Koprivnici, a 1998. godine naselje
Draganovec postalo je samostalno naselje u sklopu Grada Koprivnice.
KRIŽEVCI
Križ
evci se nalaze u podnož
ju Lepavinskog prijevoja, preko kojeg je najpovoljniji prijelaz iz Panonske
nizine u gornju Posavinu, na juž
nom ishodiš
tu kalnič
kog Prigorja. Grad koristi plodove agrarno
relativno bogate okolice i prednosti povoljnog prometnog polož
aja uz dolinu Glogovnice, koja otvara
komunikaciju prema Vrbovcu, odnosno na sjever i sjeverozapad prema dolini Koprivnič
ke rijeke
(Koprivnici) i Glibokoga (Rasinji). Grad je smješ
ten na plejstocenskoj gredi između dva potoka
(Vrtlina i Koruš
ke). U novije vrijeme grad se proš
irio u dolinu Glogovnice, u dolinu Vrtlina i na
susjedni Kosov breg.
Križ
evci su jedan od najstarijih gradova sjeverozapadne Hrvatske. Castrum se spominje 1180. godine,
a 1252. godine postali su slobodni kraljevski grad. Od 12. do 19. stoljeć
a bili su središ
te istoimene
Županije. Tu je č
esto zasjedao Slavonski sabor, a od 1801. godine je i sjediš
te grkokatolič
kog
episkopa. Događ
aj iz 1397. godine po kojem je grad poznat je Križ
evač
ki krvavi sabor, na kojem je
Žigmund likvidirao svoje protivnike. Grad se dijelio na Donji grad (obrtnič
ko središ
te), juž
no od
tvrđ
ave i na Gornji, sjevernije od nje. Tvrđ
ava je sruš
ena 1852. godine.
Dobar prometni polož
aj uvjetovao je trgovač
ko-obrtnič
ki razvoj srednjovjekovnog križ
evač
kog
suburbija. Provalama Turaka u ove krajeve dolazi do velikih promjena u prostoru. Od 1553. godine
Križ
evci postaju važ
no vojno središ
te i središ
te istoimene granič
arske pukovnije (pripadnike te
postrojbe zvali su Križ
oki). Istovremeno je to doba gospodarskog nazadovanja grada i njegove
okolice. Križ
evci su gotovo izgubili politič
ko znač
enje. Istovremeno su poč
ele razmirice između
Gornjeg i Donjeg grada, koje traju sve do ujedinjenja grada sredinom 18. stoljeć
a. Izgradnjom
Bjelovara 1757. godine iz Križ
evaca se odselila komanda regimente. Ukidanjem vojne uprave 1779.
godine, Križ
evci postaju središ
te Županije. Za grad je znač
ajna izgradnja ž
eljeznič
ke pruge 1871.
godine koja je spajala Ugarsku s Rijekom. Osnivanjem Gospodarsko-š
umarskog uč
iliš
ta 1860. godine
Križ
evci postaju sveuč
iliš
ni grad, obrt ož
ivljava, dok se industrija javlja poč
etkom 20. stoljeć
a.
U razdoblju od 1910. godine pa sve do drugog svjetskog rata Križ
evci su biljež
ili konstantno opadanje
broja stanovnika. Tek od 1948. godine poč
eo se poveć
avati broj stanovnika grada. Posljedica je to
industrijalizacije i deagrarizacije kojom je bio zahvać
en križ
evač
ki kraj. Najveć
i porast broja
stanovnika grad biljež
i u razdoblju 1961-1971. godine od č
ak 25%. nakon toga rast se usporava. U
Križ
evcima se razvila građ
evinska, prehrambena, metalna i drvna industrija. Usprkos neš
to sporijem
rastu, Križ
evci su postali snaž
no subregionalno središ
te. Najznač
ajnije funkcije su: industrija,
obrazovanje, kultura, trgovina, obrt i slič
no. Novim teritorijalnim ustrojem iz 1992. godine Križ
evci
1-23
P R O S T O R N I
P L A N
imaju status grada. U područ
je Grada osim Križ
evaca spada još59 naselja.
ĐURĐEVAC
Grad Đurđ
evac nastao je u podravskoj ravnici, usred moč
vare, na poviš
enim pjeskovitim gredama.
Naselje Đurđevac prvi puta spominje se 1267. godine, 1344. spominje se kao središ
te ž
upe Svetog
Jurja, a utvrda se prvi puta spominje u 15. stoljeć
u. To je bio pretež
ito agrarni kraj. Njegov dalji razvoj
zaustavila je turska agresija. Ovaj kraj postaje granič
no područ
je, nesigurno za stabiliziranu ratarsku
naseljenost, s prevladavajuć
om stoč
arskom ekonomijom. Osnivanjem Vojne granice sredinom 16.
stoljeć
a, Đurđ
evac postaje hrvatski grad pod austrijskom vojnom upravom sve do 1871. godine.
Vojnokrajiš
ka organizacija utjecala je na izgled naselja, tip agrarnog pejsaž
a i tradicionalnu seosku
kulturu.
U 17. stoljeć
u Đurđ
evac se demografski oporavlja, a krajem 17. i u 18. stoljeć
u usred nedostatka
prostora za ispaš
u stoke, započ
inje prodor i degradacija prostora sjeverno i sjeveroistoč
no od
Đurđ
evca. Tako uslijed dugotrajne ispaš
e u 19. stoljeć
u izranja hrvatska «Sahara».
Zbog ž
ivota izvan civilne Hrvatske ovdje je teš
ko stizala industrija i manufaktura pa je poljoprivreda
ostala glavno zanimanje stanovniš
tva sve do najnovijeg doba. Poč
etkom 20. stoljeć
a Đurđ
evac je
dostigao maksimalan broj stanovnika ( 6 904), koji se stalno kretao oko 6-7 000. Gospodarska
stagnacija i emigracija koja je započ
ela nakon prvog svjetskog rata i trajala je sve do poč
etka
š
ezdesetih godina, bila je uzrokovana nedostatkom neke druge djelatnosti koja bi zamijenila naturalnu
poljoprivredu. Nakon drugog svjetskog rata Đurđevac postaje druš
tveno-politič
ko i gospodarsko
središ
te cijele đ
urđ
evač
ke Podravine. Tek sedamdesetih godina dvadesetog stoljeć
a poč
inje razvoj
industrije koja uzrokuje laganu demografsku ekspanziju Đurđevca, a tendencija gospodarskog rasta
nastavila se do ekonomske krize krajem osamdesetih godina. Industrija koja se razvila u zadnjih
nekoliko desetljeć
a pokazala se nedostatnom i nedovoljnom za dalji razvitak Đurđ
evca, koji je sa
svojom okolicom uvijek bio stoč
arski kraj, a to je i danas. U zadnjih nekoliko godina postaje
znač
ajno središ
te prehrambene industrije. Osim toga, grad svoj razvitak temelji na drvnoj i
građ
evinskoj industriji, trgovini i uslugama za cijelo područ
je đ
urđevač
ke Podravine. I u proš
lom je
sustavu Đurđevac imao važ
nu upravnu funkciju: bio je sjediš
te tadaš
nje Opć
ine Đurđevac. Novim
teritorijalnim ustrojem (1992. godine) Đurđ
evac postaje sjediš
te Opć
ine Đurđevac, najveć
e od pet
teritorijalnih jedinica na koje je podijeljena bivš
a Opć
ina Đurđevac. U siječ
nju 1997. godine,
Đurđ
evac (ponovo) dobiva status grada koji je imao do 1992. godine. Tijekom 1997. godine formiraju
se joštri nove opć
ine na područ
ju područ
ja đurđevač
ke Podravine. Danas gradu Đurđ
evcu gravitiraju
sva naselja iz sastava bivš
e opć
ine, zbog njegove opremljenosti upravnim i drugim centralnima
funkcijama te dobre opremljenosti druš
tvenom infrastrukturom. Upravno područ
je grada Đurđ
evca
obuhvać
a naselje Đurđevac i osam prigradskih naselja.
Gradovi - urbanistič
ko planiranje
Kontinuitet urbanistič
kog planiranja prisutan je na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije u
gradovima: Koprivnici, Križ
evcima i Đurđevcu te u naseljima Sveti Ivan Žabno i Gornja Rijeka.
Kontinuirano urbanistič
ko planiranje u razvoju grada Koprivnice primjenjuje se od 1973. godine, kada
je usvojen prvi Urbanistič
ki plan grada Koprivnice ("Služ
beni glasnik Opć
ine Koprivnica" broj 5/73).
Danas važ
eć
i GENERALNI URBANISTIČKI PLAN (GUP) GRADA KOPRIVNICE donesen je
1989. godine i imao je tri izmjene i dopune("Služ
beni glasnik Opć
ine Koprivnica" broj 6/89, Glasnik
grada Koprivnice 7/98, 4/99)). Izradio ga je Urbanistič
ki institut SRH, u Zagrebu, 1988. godine.
Trenutno je u proceduri donoš
enje novih izmjena i dopuna GUP-a.
Koncept prostornog razvitka grada Koprivnice predviđ
en GUP-om Koprivnice temeljen je na
slijedeć
im osnovnim pretpostavkama:


privredno-druš
tveni razvitak grada kao važ
nog upravno-administrativnog centra, kao i
privrednog, kulturnog i turistič
kog centra s upravnim, politič
kim, prosvjetnim, kulturnim,
zdravstvenim, trgovač
kim, usluž
nim i ostalim funkcijama,
1-24
P R O S T O R N I
P L A N

razvoj grada na osnovi centralne uloge Koprivnice i njezine ekonomske baze, uz jak utjecaj na
bliž
a naselja i gravitacijsku zonu.
Znač
ajniji elementi koncepcije organizacije razvoja u prostoru su:

naglaš
avanje važ
nijih prometnih pravaca už
eg urbanog sustava (diferencijacija mrež
e) i formiranje
jakog obodnog kruž
nog sustava sa kojeg se grad vež
e na regiju,

usmjeravanje gravitacionih veza unutar urbanog sustava u ž
ariš
na područ
ja s posebnom paž
njom
na veze: rad - stanovanje - centar,

sustav centara i koncentracija funkcija temeljeni na jač
anju gradskog centra u kompaktno
organiziranu cjelinu s potezima viš
eg stupnja urbaniteta prema rubnim zonama,

polifunkcionalna koncepcija sa tež
njom formiranja cjelovitih, viš
eznač
nih sredina, uz izuzetak
ekološ
ko i tehnološ
ki nespojivih već
ih radno komunalnih kompleksa.
Za područ
je grada Koprivnice do danas je izrađ
eno desetak Provedbenih urbanistič
kih planova (PUPova) kao i njihovih Izmjena i dopuna, a nekoliko je Detaljnih planova uređenja u izradi - š
to također
dokazuje visoku prisutnost prostornog-planerskog prać
enja razvoja grada Koprivnice.

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN (GUP) GRADA KRIŽEVACA donesen je 1991. godine
(izrađ
ivač
: Odsjek prostornog uređ
enja Sekretarijata za građ
evinarstvo, prostorno uređ
enje i zaš
titu
okoliš
a Opć
ine Križ
evci). Odluka o donoš
enju objavljena je u "Služ
benom vjesniku Opć
ine Križ
evci"
broj 7/91. Novi plan zamijenio je prethodni Urbanistič
ki plan Križ
evaca iz 1980. godine ("Služ
beni
vjesnik ", broj 5/80). GUP-om je valoriziran znač
aj Križ
evaca kao tradicionalnog regionalnog centra,
sa zaš
tić
enom povijesnom jezgrom i znač
ajnim prirodnim osobitostima. Križ
evci ć
e se razvijati kao
subregionalni i opć
inski centar, s usmjerenjem razvoja u specijalizirane privredne djelatnosti, č
ime bi
se trebao nadopunjavati s regionalnim centrom-Koprivnicom te manjim opć
inskim centrima.
Prostornim rješ
enjima valoriziran je geoprometni polož
aj Križ
evaca u prostoru Republike Hrvatske,
kao i ogranič
enja, prvenstveno vezana uz ekološ
ke i spomenič
ke vrijednosti. U sklopu GUP-a
Križ
evaca najveć
e su promjene dož
ivjela dotadaš
nja prometna rješ
enja, s obzirom na uoč
ene
nedostatke te je u tom smislu izrađeno novo prometno rješ
enje povezivanja sjevernog i juž
nog dijela
grada. U pripremi je, međutim, izrada novog Generalnog urbanistič
kog plana Križ
evaca. Za područ
je
grada Križ
evaca također je izrađ
eno desetak Provedbenih urbanistič
kih planova (PUP-ova) i njihovih
Izmjena i dopuna.

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN (GUP) GRADA ĐURĐEVCA usvojen je 1983. godine
("Služ
bene novine Opć
ine Đurđevac" broj 12/83). Izrađ
ivač
: Projektni biro “Pakrac”. Slijedilo je
nekoliko Izmjena i dopuna GUP-a grada Đurđevca, o č
emu su Odluke objavljene u "Služ
benim
novinama" broj 8/84, 6/85 i 10/86. GUP je trebao osigurati i omoguć
iti ubrzaniji gospodarski razvitak
grada, ali su za te potrebe (industrijsko-servisne zone) rezervirana prevelika područ
ja grada, odnosno
ove zone nisu bile procijenjene prema stvarnim potrebama i moguć
nostima. Ukupna površ
ina
gradskog područ
ja Đurđevca iznosila je 636 ha (poveć
anje za 125 ha). GUP-om planirani broj
stanovnika Đurđ
evca u 2000. godini trebao je iznositi 10.000 stanovnika. GUP je uključ
io rješ
enje
prometnog sustava planiranjem juž
ne obilaznice, koja ć
e tranzitni promet preusmjeriti iz najuž
eg
centra na juž
ni dio grada. Kao nedostatak plana svakako treba spomenuti izostanak valorizacije
kulturno-spomenič
ke baš
tine Đurđevca. Za područ
je grada Đurđ
evca također je izrađ
eno desetak
Provedbenih urbanistič
kih planova (PUP-ova) i njihovih Izmjena i dopuna.


Urbanistič
ko planiranje, osim u gradovima, prisutno je i u naseljima: Sveti Ivan Žabno i Gornja Rijeka
(oba naselja nalaze se na područ
ju bivš
e Opć
ine Križ
evci). PLAN UREĐENJA NASELJA SVETI
IVAN ŽABNO (tada: Žabno) donesen je 1984. godine ("Služ
beni vjesnik Opć
ine Križ
evci" broj 7/84
i 10/90), a PLAN UREĐENJA NASELJA GORNJA RIJEKA 1987. godine ("Služ
beni vjesnik
Opć
ine Križ
evci" broj 12/87 i 10/90).
Broj i velič
ina naselja
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija je heterogen prostor s obzirom na velič
inu i oblik naselja, a oblik i
velič
ina naselja utječ
e na nodalno-funkcionalnu organizaciju prostora. To je posljedica prirodnoŽupanijski zavod za prostorno uređenje
1-25
P R O S T O R N I
P L A N
geografskih i povijesnih različ
itosti prostora Županije. U Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji
prevladavaju mala naselja, a u odnosu na Republiku Hrvatsku prosječ
na velič
ina naselja je manja za
215 stanovnika.
U 6 naselja s viš
e od 2000 stanovnika 1991. godine ž
ivi 39 % stanovniš
tva Županije ( u Republici
Hrvatskoj ž
ivi 59 %), dok je 1971. godine ž
ivjelo 32 % (tada je bilo 8 naselja s viš
e od 2000
stanovnika). Od dvadeset najveć
ih naselja u Županiji samo Križ
evci su s prostora Prigorja, a sva ostala
najveć
a naselja smješ
tena su u podravskoj nizini, tako da se uoč
ava manjak već
ih centara i potreba za
stvaranjem već
ih naselja na tom područ
ju.
Tablica br. 8: Odnos stanovniš
tva i naselja Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije i Republike Hrvatske
Koprivnič
ko-križ
evač
ka
Popis stanovniš
tva 1991. god.
Republika Hrvatska
županija
Broj stanovnika
129 397
4.784.265
Gustoća naseljenosti
74
85
Broj naselja
264
6.694
Prosječna velič
ina naselja (br. st./ naselju)
490
715
Naselja od 0-1.000 st (%)
91%
91%
Broj stanovnika u naseljima do 1.000 st
53.553 (41%)
1.464.000 (30,6%)
Broj naselja iznad 2.000 st.
6
235
Broj stanovnika u naseljima iznad
50.428 (38,9%)
2.819.856 (59%)
2.000st.
Izvori: - Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske- Statistič
ki ljetopis 1995. godine
Tablica br. 9: Podjela naselja Koprivničko-križevačke ž
upanije prema broju stanovnika 1991. godine
Velič
ina naselja
2000<
1001-2000
501-1000
401-500
301-400
201-300
101-200
<101
∑
Broj naselja
broj
6
17
21
15
22
45
76
59
261
Broj stanovnika
%
2,2
6,5
8,0
5,7
8,4
17,2
29,1
22,6
100,0
broj
50.428
25.416
14.431
6.667
7.500
10.574
11.002
3.379
129.397
%
38,9
19,6
11,1
5,1
5,7
8,1
8,5
2,6
100,0
Izvor: Popis stanovniš
tva 1991. godine , Dokumentacija 881.
Naselja od 500 do 2000 stanovnika smješ
tena su već
inom u podravskoj nizini. Udio naselj a do 1000
stanovnika odgovara drž
avnom prosjeku (91%), a u njima ž
ivi 41 % stanovniš
tva Županije, š
to je viš
e
od drž
avnog prosjeka (30 %). Na naselja do 200 stanovnika otpada 52 % svih naselja, a u njima ž
ivi
tek 11 % stanovniš
tva.. S obzirom na prostorni raspored, mala naselja prevladavaju na brež
uljkastom
područ
ju Županije. Najmanja naselja (ispod 100 stanovnika) karakteristič
na su za Kalnik i kalnič
ko
Prigorje. Takva mala i disperzna naselja otež
avajuć
a su okolnost u uređenju prostora. Ona je
posljedica jošuvijek velikog znač
enja tradicionalnog ratarsko-stoč
arskog gospodarenja i niskog
stupnja urbanizacije. Manje od 50 stanovnika imaju 24 naselja i sva su smješ
tena na kalnič
kom
Prigorju. Samo u Opć
ini Sveti Ivan Žabno nema tako malih naselja. Tako usitnjena naselja navode na
potrebu za racionalizacijom mrež
e naselja. Posljedica procesa urbanizacije je poveć
anje broja malih
naselja i smanjenje broja već
ih naselja. U razdoblju 1961-1991. godina broj naselja s viš
e od 500
stanovnika se smanjio sa 65 na 44, a broj naselja s manje od 200 stanovnika poveć
ao se s 90 na 135.
Za đurđevač
ki dio Podravine karakteristič
na su raš
trkana naselja koja su nastala od samostalnih
poljoprivrednih imanja š
to bi se trebalo iskoristiti kao prednost kod poljoprivredne proizvodnje. U

U tablici nisu urač
unata naselja Čingi-Lingi ( naselje s rekreativnom funkcijom bez stalnih stanovnika) te Molvice
i Draganovec koji 1991. godine nisu postojali kao samostalna statistič
ka naselja većje njihovo stanovniš
tvo
ubrojeno u naselja Batinske i Bakovčice
1-26
P R O S T O R N I
P L A N
razdoblju od 1981. do 1991. godine nekoliko je naselja prestalo samostalno egzistirati i pripojena su
susjednim već
im naseljima. Tako je naselja Lepa Greda pripojena Ferdinandovcu, Medvedič
ka
Novom Virju i Gornja Šuma i Ledine Molvarske Molvama.
Kartogram br. 7: Koprivnič
ko-križ
evač
ka županija - naselja prema broju stanovnika:
Urbanizacija, ž
ariš
ta, funkcije
Naselja s pretež
ito gradskim obiljež
jima su: Koprivnica, Križ
evci i Đurđ
evac. U naselja s gradskim
obiljež
jima spada i Virje. Procesom urbanizacije zahvać
ena su i naselja u blizini gradova i nazire se
osovina urbanizacije dužprometnice Koprivnica-Križ
evci-Zagreb. Na razini Republike Hrvatske to je
još uvijek slabije izraž
ena osovina. Preobrazba naselja dužprometnih linija uvjetovana je
zapoš
ljavanjem stanovniš
tva u gradovima.
Udio gradskog stanovniš
tva Županije bio je 1948. godine 14 %, 1961. god. 17 %, 1981. god. 28 %, a
1991. godine u gradovima je ž
ivjelo 33 % stanovniš
tva Županije, š
to znatno zaostaje za prosjekom
Republike Hrvatske (2/3 stanovniš
tva Republike Hrvatske ž
ivi u gradovima). Koprivnica i Križ
evci
biljež
e konstantno poveć
anje broja stanovnika od 1948. godine do danas, dok Đurđevac znač
ajniji
porast biljež
i tek od 1971. godine. Dinamika urbanizacije u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji u
razdoblju 1981.-1991. godine je u skladu s prosjekom Republike Hrvatske (12 %). Sva ostala već
a
naselja biljež
e kontinuirani pad broja stanovnika jer nisu uspjela razviti radne ili usluž
ne funkcije.
Posljedica toga je polarizacijski razvitak Županije i Republike Hrvatske koji je uzrokovao
demografsko praž
njenje velikih prostora i propadanje več
ine naselja. Stupanj urbanizacije prostora
Županije mož
e se pratiti na dvije razine: na razini domać
instava i na razini naselja. Na razini naselja
prema statistič
kim podacima iz 1991. godine već
ina domać
instava jošuvijek ž
ivi od poljoprivrede
(poljoprivredna i mješ
ovita domać
instva prema vrsti prihoda). To se oč
ituje i u fizionomskom izgledu
već
ine naselja (č
ak i gradskih).
Gradska naselja Županije su nosioci funkcije rada kojom potič
u prostornu mobilnost stanovniš
tva i
uvjetuju socioekonomsku preobrazbu seoskih naselja. Znač
ajnu funkciju rada imaju Koprivnica,
Križ
evci i Đurđ
evac. Koprivnica se istič
e brojem zaposlenih (17 177 zaposlenih) i ona je svojom
industrijom jedino gradsko središ
te u Županiji koje je znač
ajno promijenilo socioekonomsku sliku
prigradskih naselja koja č
ine prijelazna urbanizirana područ
ja.
Koprivnica sa svojim radnim i usluž
nim funkcijama spada u regionalna središ
ta, dok su Križ
evci i
Đurđ
evac manja regionalna središ
ta koja moraju jošviš
e razviti svoju industriju i usluž
ne funkcije.
1-27
P R O S T O R N I
P L A N
Broj stanovnika po zaposlenom varira od 1,4 do 2,0. U Koprivnici je daleko viš
e izraž
ena funkcija
rada (1,4 stanovnika na 1 zaposlenog) nego u ostala 2 gradska središ
ta. U Đurđevcu je najveć
i udio
dnevnih migranata. Ostala središ
nja naselja nemaju razvijene usluž
ne i radne funkcije. U njima se još
uvijek preko treć
ine stanovniš
tva bavi poljoprivredom, š
to znač
i da je u njima razvijena agrarna
funkcija. Izgradnja druš
tvene i komunalne infrastukture, disperzija usluž
nih djelatnosti u prostor te
razvitak malog poduzetniš
tva utječ
u na jač
anje funkcija manjih središ
njih naselja.
Pokazatelj urbanizacije je i izgradnja stanova (pod stanovima se smatraju stanovi za stanovanje, kuć
e
za odmor i objekti za rad). U razdoblju od 1981. do 1991. godine udio stanova na područ
ju tri Grada u
odnosu na cjelokupno promatrano područ
je poveć
ao se 16,8 %, dok je na razini Županije taj porast
znatno manji (2,6 %). Najveć
u dinamiku izgradnje ima Grad Koprivnica u kojoj je u navedenom
razdoblju broj stanova poveć
an za 28,5%. Na područ
ju Grada Križ
evaca taj porast iznosi 9,2%, a u
Đurđ
evcu 6,4%. Ruralni prostor biljež
i neznatno poveć
anje broja stanova (0,4%). Opć
ine koje su
zabiljež
ile porast broja stanova su: Drnje, Kalinovac, Kloš
ki Bregi, Legrad,
Molve, Rasinja, Sokolovac, Sveti Petar Orehovec i Virje. Neke opć
ine unatočznatnoj depopulaciji
imaju poveć
an broj stanova, a razlog tome je izgradnja stambenih objekata za odmor, odnosno vikend
kuć
a. U opć
inama Drnje, Legrad i Molve š
ire se vikend kuć
e uz vodene površ
ine, a u brež
uljkastom
dijelu Bilogore i Kalnika takođ
er se grade kuć
e za odmor.
Tablica br. 10: Kretanje broja stanovnika gradova Koprivnič
ko-križevačke županije (1948-1991)
Gradov
Koprivnič
ko-križ
evač
ke
ž
upanije
Koprivnica
Križ
evci
Đurđevac
Ukupno
Broj stanovnika
1948. god.
1961. god.
1971. god.
1981. god.
1991. god.
8.663
4.933
5.898
19.494
11.821
6.642
5.761
24.224
16.489
8.356
5.874
30.719
20.812
9.900
6.821
37.533
24.238
11.236
6.845
42.319
Izvor: Demografska studija Koprivnič
ko-križ
evač
ke županije
Tablica br. 11: Funkcija rada i funkcionalna usmjerenost (stanje 1991. godine)
grad
broj stanovnika
broj zaposlenih
udio dnevnih migranata (%)
broj stanovnika na 1 zaposlenog
Koprivnica
24.238
17.177
42,8
1,4
Križ
evci
11.236
5.491
36,9
2,0
usmjerenost na pojedine djelatnosti
Industrija
građevinarstvo
Đurđevac
6.845
3.593
47,5
1,9
poljoprivreda i
š
umarstavo
Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske
Tablica br. 12: Stanovi prema godini izgradnje
Stanovi prema godini izgradnje (u %)
Naselje
Koprivnica
Đurđevac
Reka
P. Sesvete
Do 1918.
1919-1945
1946-1970
1971-1980
1981-1985
1985-1991
11,8
15,7
8,4
16,3
5,3
10,7
12,4
15,4
33,5
24,0
30,1
32,4
29,3
27,5
21,8
23,4
12,6
11,8
13,5
6,2
10,3
10.0
13,3
5,7
Ukupno
stanova
100,0
100,0
100,0
100,0
Izvor: Ured za statistiku Koprivničko – križ
evač
ke županij
Nekadaš
nja vikend naselja u neposrednoj blizini Koprivnice, na obroncima Bilogore ( Starigrad,
Draganovec) i Kalnika (Vinica, Crna Gora, Moč
ile), transformirana su u privremena, a zatim u
područ
ja za stalno stanovanje. To znač
i da se Koprivnica š
iri na okolno brež
uljkasto područ
je, ali to
stvara i dodatne poteš
koć
e. To područ
je urbanizirano je neplanski š
to danas prič
injava poteš
koć
e.
Transformacija postojeć
e urbane strukture vikendica u individualnu stambenu gradnju i dalje se vrš
i.
Iz starosti stambenog fonda vidljivo je da velika ruralna naselja imaju stari stambeni fond i da se u
1-28
P R O S T O R N I
P L A N
njima krajem osamdesetih malo gradilo, dok prigradska naselja Koprivnice biljež
e već
u ekspanziju u
stanogradnji od samog grada.
1.1.1.3. Područ
je uz drž
avnu granicu
Sukladno Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, područ
ja uz drž
avnu granicu imaju
veliko i posebno strateš
ko znač
enje - u okviru međ
udrž
avnih okolnosti, međ
udrž
avnih
(međususjedskih) odnosa i nove hrvatske drž
avne politike. Stoga ć
e posebnim propisom biti
regulirano uređ
enje i zaš
tita ovog područ
ja, jer je to područ
je od posebnog interesa za Drž
avu.
Područ
je uz drž
avnu granicu je "cjelokupna površ
ina politič
ko-teritorijalnih jedinica (opć
ina i
gradova) smješ
tenih uz drž
avnu granicu, č
iji je dio granice i dio drž
avne granice". U okviru politič
koteritorijalne podjele Republike Hrvatske 18 ž
upanija i 46 bivš
ih a svojim teritorijem participira u
kopnenom granič
nom područ
ju. Najuž
i pogranič
ni pojas mož
e se poistovjetiti s ukupno 128 granič
nih
gradova i novih opć
ina, koji zapremaju površ
inu od 14. 663, 92 km2 , na kojoj je godine 1991. ž
ivjelo
886. 988 stanovnika pa je prosječ
na gustoć
a naseljenosti granič
nog područ
ja Republike Hrvatske
iznosila 60,49 stanovnika na km 2. Područ
je uz drž
avnu granicu č
ini teritorij grada ili opć
ine
neposredno uz drž
avnu granicu te ako je sjediš
te grada/opć
ine udaljeno do 10 km od granice.
U Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji područ
je uz drž
avnu granicu č
ini deset jedinica lokalne
samouprave. To su opć
ine: Legrad, Drnje, Đelekovec, Peteranec, Hlebine, Molve, Gola, Novo Virje,
Ferdinandovac i Podravske Sesvete.
Kartogram br. 8 : Područje uz drž
avnu granicu
Na temelju Uredbe o granič
nim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 97/96 i
7/98) na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije nalaze se sljedeć
i granič
ni prijelazi između
Republike Hrvatske i Republike Mađ
arske:
Stalni međunarodni granič
ni ž
eljeznič
ki prijelaz I. kategorije: Koprivnica - Gyékényes
Stalni međunarodni granič
ni cestovni prijelaz II. kategorije: Gola - Berzence,
 Stalni granič
ni prijelazi za pogranič
ni cestovni promet: Legrad - Ertilos i Ferdinandovac - Vizvár.


Granica prema susjednoj Republici Mađarskoj već
im djelom je prirodna (rijeka Drava i Ždalica)l a u
istoč
nom djelu Županije zbog meandriranja i mijenjanja toka Drave dio hrvatskog teritorija je na
lijevoj, a dio mađarskog na desnoj obali Drave.
1-29
P R O S T O R N I
P L A N
KOPRIVNI ČKO- KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Pogranič
no područ
je je rijetko naseljeno (54 st/km2 ), s izraž
enom depopulacijom i bez gradskog
naselja. To je izrazito poljoprivredno područ
je, a udio poljoprivrednog stanovniš
tva kreć
e se od 25%
u Opć
ini Drnje do 61% Opć
ini Gola. U bivš
em sustavu ovo područ
je kao pogranič
no bilo je
zapostavljano i nije se razvila neka znač
ajnija industrija. Tek u zadnjih desetak godina razvija se
znač
ajnije obrt i manji proizvodni pogoni. Ovaj prostor od strateš
kog je znač
enja za Republiku
Hrvatsku jer se tu nalaze najveć
e zalihe zemnog plina, smješ
teni su pogoni INE, naftni terminal,
JANAF i plinovod.
Granič
no područ
je s Republikom Mađ
arskom treba redefinirati sukladno novoj hrvatskoj strategiji
(problem izgradnje hidrocentrale, hidromelioracija, plovnost Drave). Prometna infrastruktura (ceste,
ž
eljeznica, riječ
ni promet) je neodgovarajuć
e kvalitete i samo njezinom modernizacijom mož
e se
oč
ekivati brž
i razvitak granič
nog područ
ja, š
to ć
e uvelike doprinijeti i jač
anju regije kao cjeline.
Tablica br. 13: Osnovni podaci o području uz državnu granicu
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija
Područ
je uz drž
avnu granicu
Broj stanovnika
Površ
ina ( km2 )
Naziv opć
ine
1. Legrad
2. Đelekovec
3. Drnje
4. Gola
5. Novo Virje
6. Hlebine
7. Molve
8. Peteranec
9. Ferdinandovac
10.Podravske Sesvete
Ukupno:
% u Županiji:
3.200
1.953
2.244
3.165
1.601
1.606
2.487
2.954
2.293
1.957
23. 460
18, 13 %
49,47
25,88
29,65
76,31
35,98
30,94
46,53
51,76
57,39
28,93
432, 84
24, 97 %
Gustoć
a naseljenosti
( st/km2 )
64,68
75,46
75,68
41,47
44,49
51,9
53,44
57,07
39,95
67,60
54, 2
1.1.1.4. Zbirni tablič
ni iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru
Tablica br. 14:
Zbirna tablica 1
naziv ž
upanije
POVRŠINA
KOPRIVNIČKOKRIŽEVAČKA
ŽUPANIJA
PODRUČJE
ŽUPANIJE
OBALNO
č
l 45 Zakona o prostornom
uređenju
OTOČNO
č
l 45 Zakona o prostornom
uređenju
KONTINENTALNO
GRANIČNO
OSTALO
ŽUPANIJA
Ukupno
km²
udio u
površ
ini
ž
upanije
(%)
STANOVNICI
Popis 1981.
GUSTOĆA NASELJENOSTI
Popis 1991.
Popis 1981.
Popis 1991.
broj
%
broj
%
broj
broj
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
438,4
25,1
26 363
19,7
23 460
18,3
60,1
53,5
1 307,9
74,9
106 931
80,3
105 937
81,7
81,7
80,9
1 746,4
100,0
133 294
100,0
129 397
100,0
76,3
74,1
1-30
P R O S T O R N I
P L A N
Tablica br. 15:
Zbirna tablica 2
Naziv ž
upanije
KOPRIVNIČKOKRIŽEVAČKA
STANOVNICI
STANOVI
DOMAĆINSTVA
POVRŠINA
Popis 1981.
Popis 1991.
Popis 1981.
Popis 1991.
Popis
1981.
Popis
1991.
Gustoć
a
naseljenosti
km²
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj
broj
Broj
stan/km²
Ukupno
1.746,4
100
133.294
100
129.397
100
39.377
100
42.395
100
39.716
40.584
74,1
Ukupno
511,85
29,3
58.185
43.6
61.812
47.8
17.313
43,9
20.237
47,7
17.867
19.705
120,7
1. Đurđevac
157,19
8,9
9.468
7,1
9.430
7,3
2.838
7,2
3.101
7,3
2.823
3.019
60,0
2. Koprivnica
90,94
5,2
25.945
19,4
29.706
23,0
7.795
19,7
10.023
23,6
8.269
9.756
326,7
3. Križ
evci
Opć
ine
Ukupno
263,72
15,0
22.772
17,0
22.676
17,5
6.680
16,9
7. 113
16,7
6.775
6.930
85,9
1.235,0
70,6
75.689
56,7
67.585
52,2
22.064
56,0
22.158
52,2
21.964
20.879
54,7
1. Drnje
29,66
1,6
2.374
1,7
2.244
1,7
665
1,6
699
1,6
690
694
75,6
2. Đelekovec
25,89
1,4
2.175
1,6
1.953
1,5
638
1,6
629
1,4
631
611
75,4
3. Ferdinandovac
49,25
2,8
2.498
1,8
2.293
1,7
767
1,9
731
1,7
731
722
46,5
4. Gola
76,33
4,3
3.603
2,7
3.165
2,4
1.059
2,6
1.008
2,3
1.068
1.051
41,5
5. Gornja Rijeka
32,72
1,8
2.684
2,0
2.330
1,8
652
1,6
609
1,4
675
616
71,2
6. Hlebine
30,95
1,7
1.846
1,3
1.606
1,2
563
1,4
554
1,3
566
547
51,9
7. Kalinovac
35,55
2,0
2.140
1,6
1852
1,4
626
1,5
651
1,5
623
599
52,1
8. Kalnik
9. Kloš
tar
Podravski
10. Koprivnič
ki
Bregi
11. Koprivnič
ki
Ivanec
26,34
1,5
2.200
1,6
1929
1,5
518
1,3
473
1,1
505
472
74,2
50,98
2,9
4.095
3,0
3.893
3,0
1.199
3,0
1.258
2,9
1.154
1.192
76,4
34,98
2,0
2.830
2,1
2.706
2,0
807
2,0
877
2,0
813
865
77,4
32,96
1,8
2.885
2,1
2.574
1,9
713
1,8
713
1,6
736
703
78,1
12. Legrad
62,62
2,8
3.746
2,8
3.200
2,4
1. 165
2,9
1.191
2,8
1.155
1.101
51,1
13. Molve
14. Novigrad
Podravski
46,53
2,6
2.836
2,1
2.487
1.9
705
1,7
813
1,9
734
739
53,4
64,62
3,6
3.809
2,8
3.329
2,5
1.256
3,1
1.204
2,8
1.203
1.145
51,5
15. Novo Virje
35,98
2,0
1.877
1,4
1.601
1,2
663
1,6
551
1,2
765
505
44,5
16. Peteranec
17. Podravske
Sesvete
51,77
2,9
3.199
2,3
2.954
2,3
1.025
2,6
1.011
2,3
1.003
973
57,1
29,47
1,6
2.206
1,6
1.957
1,5
736
1,8
691
1,6
706
646
66,4
18. Rasinja
105,50
6,0
4.719
3,5
4.027
3,1
1.406
3,5
1.476
3,4
1.395
1.298
38,1
19. Sokolovac
20. Sveti Ivan
Žabno
21. Sveti Petar
Orehovec
136,69
7,8
5.007
3,7
4.366
3,2
1.380
3,5
1.411
3,3
1.425
1.325
31,9
106,6
6,1
6.717
5,0
6.000
4,5
2.008
5,0
1.916
4,5
1.951
1.825
55,3
91,05
5,2
6.394
4,7
5.684
4,3
1.600
4,0
1.684
3,9
1.578
1.502
62,4
22. Virje
78,55
4,4
5.849
4,3
5.435
4,2
1.913
4,8
2.008
4,7
1.857
1.748
69,2
Županija
Gradovi
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Zemljopisna obiljež
ja
a) Geološ
ka obiljež
ja
Prostor Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije polož
en je u rubnom dijelu panonskog prostora koji č
ine
posavski i podravski sektor. Posavskom sektoru pripada Lonjsko – ilovska zavala (Kalnik i kalnič
ko
Prigorje), a podravskom bilogorska Podravina.
Najistaknutije obiljež
je zavale je horst Kalnika koji je građen uglavnom od vapnenaca kredne starosti.
To je remobilizirani mlađi gorski masiv (Alpska orogeneza) č
iji stijenski kompleksi su borani tijekom
paleozoika (hercinska i kaledonska orogeneza). Kalnik ima smjer pruž
anja jugozapad-sjeveroistok.
1-31
P R O S T O R N I
P L A N
Taj medvednič
ki smjer nastavlja se u mađarskom sredogorju i važ
an je element š
ire panonske građe i
reljefa; u tom pravcu se pruž
a glavna os panonske zavale. Ostali brež
uljkasti predio je sastavljen od
mladotercijarnih naslaga (lapora, pijeska i glina) i rebrasto je modeliran. Ispod tih naslaga u
podgorskim pojasima izbijaju na površ
inu stariji pješ
č
enjaci, lapori i vapnenci. Oko tekuć
ica
natalož
ene su nedovoljno propusne naplavne doline. Jugozapadni dio tog prostora ž
upanije je
nizinski, pretež
no izgrađ
en od kvartarnih naslaga.
Bilogora je horst-antiklinala koja je izdizana dužGlavnog potolinskog rasjeda. Uzdizanje je bilo
najznač
ajnije u gornjem pliocenu, a započ
elo je u gornjem panonu, a traje joši danas. Naslage
kvartara su uzdignute i viš
e od 150 metara. Sjeverna je padina strmija od juž
ne, koja postepeno
prelazi u bjelovarsku zavalu. Gornji dijelovi Bilogore građ
eni su od miocenskih i pliocenskih slojeva,
ispod kojih je osnova kristalinskih stijena koje su otkrivene buš
otinama. Površ
ina Bilogore pokrivena
je lesom, č
ija debljina dosež
e i do 50 metara. Les je nastao eolskim transportom praš
ine. On je
talož
en u gornjem plejstocenu za trajanja virmskog glacijala. Na obroncima nalazimo i velike količ
ine
pijeska, a ima i š
ljunka. Prijelaz obronaka Bilogore u podravsku ravnicu nije toliko vidljiv zbog
eolskih nanosa lesa i pijeska.
Podravska ravnica dio je otvorenog Panonskog prostora. U njemu se smjestila Podravina koja je dio
tkz. dravske potoline. Dravska potolina nastala je u miocenu ( prije 50 milijuna godina ) rovovskim
rasjedanjem i diferencijalnim kretanjem blokova. Glavna potolinska zona je prostor izmeđ
u Kalnika,
Bilogore, Papuka i Krndije na jugu te planina Mescek, Villany u Mađarskoj. To je područ
je najdublje
depresije u “Dravskoj potolini”. Ima oblik izduž
ene sinklinale dinarskog pravca pruž
anja. Ovaj
prostor predstavlja nestabilni dio š
elfa miocenskog mora. Jaka sedimentacija pješ
č
anih slojeva
uvjetovana je spuš
tanjem dna bazena u vrijeme te sedimentacije. Pokrovni slojevi obuhvać
aju sve
ostale sedimente do aluvija. Donji dio pokrovnih slojeva su pijesci, gline i š
ljunci, a gornji dio sastoji
se od š
ljunka s tankim praslojcima gline. Podinski slojevi su prekambrijski i paleozojski š
kriljevci te
mezozojski sedimenti vapnenca. Dravska potolina se poč
etkom neogena poč
ela spuš
tati. To je trajalo
kroz cijeli neogen i kvartar. To je uvjetovalo uzdizanje tercijarnih slojeva i stvaranje reljefnih odnosa
slič
nih današ
njim. Sama nizina rezultat je procesa iz pleistocena i holocena.
Za ovaj prostor znač
ajni su rasjedi, uzdužkojih je nastalo okomito razmicanje koje je utjecalo na
današ
nji izgled reljefa. Glavni rasjedi idu jugoistoč
nim rubom Kalnika i rubnim dijelom podravske
nizine. Brež
uljkasti dio ž
upanije č
ine tereni obič
no nestabilni i u prirodnim uvjetima i pri djelatnosti
č
ovjeka. Postoji nekoliko znač
ajnih zona aktivnih i potencijalnih kliziš
ta na Kalniku. U već
ini
sluč
ajeva radi se o slojnim ili rotacijskim kliziš
tima (glinovita podloga).
Promatrano područ
je pripada panonskom bazenu u kome se javljaju relativno intenzivna tektonska
kretanja uz pojavu potresa i to je područ
ja potresa jač
ine intenziteta V-VIII stupnja. Seizmotektonski
aktivni pojas vezan je uz zonu Žumberač
ko-medvednič
ko-kalnič
kih struktura i rasjeda te rubnu zonu
Dravske i Murske potoline. Unutar ovog prostora istič
u se dva epicentralna područ
ja, područ
je
Bilogora-Nagykanizsa kao dominantno i epicentralno područ
je Medvednice. Potresi se grupiraju uz
obronke Kalnika i Bilogore. Seizmič
ka aktivnost Bilogore povezana je uz seizmič
ki aktivnu zonu
potresa š
irine 15 km koja se protež
e od Kapele u Bilogori preko Koprivnice do Legrada. Najjač
i
potres bio je jakosti I 0 = VIII0 MCS, magnituda M = 5.6. Za Kalnik su karakteristič
ni plitki potresi
jakosti I0 = VII0 MCS. Dokaz tektonskih aktivnosti je i apatovač
ko mineralno vrelo.
b) Obiljež
ja reljefa
Na prostoru Županije reljef mož
emo podijeliti na: nizine, brež
uljci i gore.
Nizine zauzimaju najveć
u površ
inu Županije. Najveć
a je nizina rijeke Drave. Ona je posljedica
pretež
itog tonjenja Dravske potoline tijekom pleistocena i holocena i djelovanja rijeke Drave. Nizina
rijeke Drave sastoji se od aluvijalne naplavne nizine, pijesaka i terasa.
Aluvijalna ravan najmlađ
a je, jer Drava se tek u holocenu poč
ela urezivati u svoje današ
nje korito,
ali mijenjanje toka nastavilo se sve do danas. Reljefna energija ne prelazi 5 m/km2 .U napuš
tenim
dijelovima riječ
nog korita zaostajale su mase pijeska i š
ljunka tako da je ova ravan u osnovi izgrađ
ena
od njih. Oni su pokriveni eolskim ili barskim poplavnim sedimentima. Ove naslage su akumulirane u
holocenu, nakon talož
enja lesoidnih glinovito-pjeskovitih siltova. Sedimenti ove ravni debeli su oko
1-32
P R O S T O R N I
P L A N
20 metara. Za vrijeme visokih vodostaja Drave doš
lo je do poplavljivanja , tako da je nastala
muljevita podloga. Recentni barski sedimenti su nastali talož
enjem glinovito-pjeskovitih siltova u
moč
varama koji su tamo dospjeli spiranjem, odnosno pretalož
avanjem s mlađe virmske terase. Zbog
toga je mineralni sastav sedimenata ovih slič
an sastavu sedimenata na mlađoj terasi. Prosječ
na
debljina ovih sedimenata je oko 1 metar.
Oblikovane su samo dvije dobro razvijene riječ
ne terase (mlađ
a i starija wirmska). Starija wirmska
terasa izgrađena je od š
ljunka i pijeska. Njena visina varira od 125 - 160 m. To je prijelazno područ
je
pokriveno debelim eolskim naslagama lesa i pijeska. Vertikalna energija reljefa ne prelazi 30 m/ km 2 .
Mlađa wirmska terasa odvojena je oš
trim rasjedom nekoliko metara od starije, a građena je pretež
no
od lesoidno glinovito-pjeskovitog silta. Njen prijelaz prema aluvijalnoj ravni nije vidljiv jer je razoren
i maskiran barskim sedimentima. Ova terasa je bila povremeno preplavljivana pa su postojali
jezersko-barsko-kopneni uvjeti sedimentacije. Povlač
enjem voda zaostajale su moč
vare u kojima se
talož
io glinoviti materijal. Kada se voda potpuno povukla, za vrijeme hladne i suhe klime talož
en je
silt ( les ) smeđe boje. Osim lesa povremeno je napuhivan i dravski pijesak. Stvarane su dine koje su
uslijed klimatskih promjena bile erodirane. Debljina lesoidnih glinovito-pjeskovitih siltova najč
eš
ć
e
je oko 2 metra, a maksimalna je 10 metara. Mož
emo pretpostaviti da su ovi sedimenti talož
eni na
prijelazu virma u holocen.
Treć
i i svakako najzanimljiviji reljefni oblik ovog dijela Podravine su Đurđevač
ki Peski. Prostiru se
kontinuirano od Molvi do Podravskih Sesveta, s manjim prekidom kod Kalinovca. Pijesak nalazimo
na potezu od Peteranca sve do Virovitice, ali kao morfološ
ka znamenitost dolazi do izraž
aja samo na
potezu Molve - Podravske Sesvete. To je riječ
ni pijesak koji potječ
e od kristalinskih š
kriljavaca sa
Alpa, odakle ga je donijela Drava. Za vrijeme oledbe Drava je nosila velike količ
ine pijeska i talož
ila
ga kod uš
ć
a Mure. Za suš
nijih razdoblja vjetar je podizao pijesak i sedimentirao ga najviš
e na potezu
od Molvi do Podravskih Sesveta. Dio pijeska sedimentiran je i po sjevernim obroncima Bilogore, a
velike količ
ine tog pijeska vodotoci su nosili u nizinu. Pojedine segmente pijeska nalazimo po cijeloj
Podravini, ali najkompaktniji dio protež
e se sjeverno i istoč
no od Đurđ
evca. Pijesak lež
i na različ
itim
č
lanovima. Na obroncima Bilogore dolaze na naslage lesa, dok u Dravskoj nizini lež
e na pijescima i
š
ljuncima aluvijalne ravni, a mjestimič
no i na barskim sedimentima. Danas su pijesci pretež
no
pokriveni š
umom ili niskim raslinjem, a debljina im je do 20 metara. Peski su 10-15 metara viš
i od
okolnog terena. Valovitog su oblika, a pod utjecajem glavnih vjetrova sa sjeverozapada i jugozapada
dine uglavnom imaju meridijanski smjer.
Osim najveć
e dravske nizine postoji mnogo naplavnih ravni u Lonjsko-ilovskoj zaravni. Najveć
a je
uz uz rijeku Glogovnicu i njene pritoke (ispod 150 m n/v). To su sve aluvijalne doline koje su u
svojim donjim dijelovima zamoč
varene i agrarno neatraktivne.
Brež
uljkasto kalnič
ko Prigorje kao š
to i samo ime kaž
e ima ekspozicijski polož
aj i neposredno se
vež
e uz Kalnik. To je područ
je s umjereno raš
č
lanjenim reljefom. Dominiraju nagibi od 2º do 12º
koji obiljež
avaju ovaj prigorski prostor. Prema morfogenetskim osobinama prevladava
fluvijalnodenudacijski tip reljefa. Brež
uljkasto područ
je kalnič
kog Prigorja ispresijecano je brojnim
vodotocima posljedica č
ega je rebrasti reljef. Tu su već
inom manje vrijedna tla, kisela i siromaš
na
hranjivima, a na dijelovima plejstocenih glina i teš
ka za obradu.
Bilogora je samostalno pobrđe i odlikuje se za razliku od kalnič
kog prigorja već
om zreloš
ć
u i
dinamikom reljefa te daleko izraž
enijim utjecajem tektonike u razvoju. Bilogora se istič
e i neš
to
već
om nadmorskom visinom i jač
om poš
umljenoš
ć
u (zato i naziv gora). Vrijednosti vertikalne
raš
č
lanjenosti kreć
u se pretež
ito od 30 – 100 m/km2 . Nagibi imaju vrijednost 5º-12º. Prema
morfogenetskim osobinama prevladava denudacijsko-akumulacijski tip reljefa. Gledajuć
i iz
Podravine, njezina visina je izrazita (307 m n/v), jer se ona tu diž
e neposredno iz nizine do svojih
najviš
ih uspona. Brež
uljkasto područ
je ispresijecano je brojnim dolinskim mrež
ama. Osim potoč
nih
dolina dio njih su derazijske (suhe) doline nastale linearno erozijskim djelovanjem padalinske vode,
spiranja, kliž
enja i uruš
avanja. Svojom brojnoš
ć
u derazijske doline bitno poveć
avaju dinamiku
reljefa.
Gorski masiv Kalnik je jedini gorski prostor na područ
ju Županije. Kalnik dominira svojom visinom
(642 m n/v), a nastao je denudacijsko-tektonskim procesima. Prema morfogenetskim osobinama
1-33
P R O S T O R N I
P L A N
prevladava fluviokrš
ki tip reljefa. Najznač
ajniji proboji kalnič
kog grebena su oni potoka Črnca kod
Vojnovca te Kameš
nice kod Vratna. S obzirom na vertikalnu raš
č
lanjenost prevladava umjereno
raš
č
lanjeni reljef. Vrijednosti vertikalne raš
č
lanjenosti kreć
u se preko 100 m/km 2 .
Kartogram br. 9: Glavna obilježja reljefa u Središ
njoj Hrvatskoj
c) Hidrografska obiljež
ja
1. Podzemne vode
Prema hidrogeološ
kim osobinama prostor Županije dijelimo na:
a) Stijene starije od tercijara;
b) Tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks;
c) Kvartarni vodonosni slojevi ravnič
arskih predjela;
a) Stijene starije od tercijara nalazimo samo na Kalniku koji je uglavnom građ
en od vapnenaca
kredne starosti. U tom prostoru već
e podzemne akumulacije ne postoje većse javlja već
i broj
izvora vode od kojih je najpoznatiji Apatovac.
b) Tercijarno sedimentni kompleks podudara se s brež
uljkastim područ
jem Prigorja i Bilogore. Na
Bilogori su to stijene primarne poroznosti s vrlo č
estim izmjenama vodopropusnih (pijesci,
pješ
č
enjaci, vapnenci) i slabo vodopropusnih sedimenata (gline, lapori). Treba napomenuti da su
te naslage slabe izdaš
nosti, tako da se kapacitet izvora kreć
e od 0,1 do 10 l/s. Na križ
evač
kom
područ
ju mož
e se konstatirati da su vodonosnici slabo propusni, osim na dijelu aluvijalnih
vodonosnih horizonata. Koji su izgrađeni od pjeskovito š
ljunkovitih naslaga, na kojima je i
locirano crpiliš
te Trstenik prosječ
nog kapaciteta 30 l/s.
1-34
P R O S T O R N I
P L A N
c) Kvartarni vodonosni slojevi ravnič
arskih predjela imaju velike akumulacije podzemne vode.
Prostor dravske doline predstavlja najznač
ajniju hidrogeološ
ku jedinicu na promatranom
područ
ju. Litološ
ka građa dravske potoline, te klimatski i hidrološ
ki uvjeti omoguć
uju
akumulaciju znač
ajnih količ
ina podzemne vode. Dravski sedimentacijski bazen č
ine pijesci i
š
ljunci. Rež
im podzemnih voda dravske doline je posljedica klimatskih i hidrološ
kih faktora. U
pojasu uz Dravu najveć
i utjecaj na podzemne vode ima vodostaj Drave i to na udaljenosti 2 do 5
km od vodotoka. U š
iroj zoni vodostaj podzemnih voda je rezultanta utjecaja oborina i
evapotranspiracije, dok su vodostaji podzemnih voda uz rub aluvija posljedica meteorološ
kih
faktora i dotoka iz masiva Bilogore. Za visokih voda Drava napaja podzemlje, a za niskih ga
drenira U prostoru dravskih aluvijalnih nanosa nalazi se nekoliko kvalitetnih vodocrpiliš
ta:
Ivanš
č
ak, Delovi i Đurđ
evac. Na temelju analiza podzemnih voda mož
e se utvrditi da je njezina
kvaliteta posljedica prirodnih uvjeta, a da se na nekim lokalitetima zapaž
aju i antropogeni
utjecaji.
2. Tekuć
ice
Prirodni elemenat koji je posljedica geološ
ko-morfološ
kih karakteristika terena su vodeni tokovi.
Osnovna karakteristika tekuć
ica Županije i njezine okolice je da su u proš
losti č
esto mijenjale svoje
tokove, sve dok ih č
ovjek nije primirio. Hidrografska mrež
a pripada dravskom i savskom slivu.
Kartogram br. 10: Hidrogeološ
ka obilježja Središ
nje Hrvatske
Osnovno obiljež
je hidrografije je rijeka Drava. Ukupna duljina rijeke Drave je 695 km, od toga je u
Hrvatskoj 314 km, a na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije duljina toka Drave je 64 km. S
obzirom da se izvoriš
te i gornji dio sliva nalazi u područ
ju Alpa, Drava ima fluvijalno-glacijalni
rež
im toka. Najviš
e vode ima u razdoblju od travnja do kolovoza, a prosječ
no najveć
i mjeseč
ni
protoci javljaju se u lipnju. U ovom dijelu svoga toka ona pravi niz mrtvaja i riječ
nih otoka, a u
lijevom i desnom zaobalju je nekoliko mrtvaja. Drava ovdje ima jošuvijek znač
ajan pad. Protok joj je
brz i izaziva jaku eroziju obale. Istovremeno joj je i akumulacija pješ
č
ano-š
ljunkovitih nanosa velika
te se zbog toga izdiž
e njeno korito od okolnih terena. Drava ima mnogo pritoka od kojih su najveć
i:
Gliboki potok, Koprivnič
ka rijeka, Bistra, Komarnica, Zdelja, Rogstrug i Čivić
evac. Oni su svoja
korita usjekli u š
ljunč
anu podlogu, a u svojim donjim djelovima su regulirani.
1-35
P R O S T O R N I
P L A N
Savskom slivu pripada dio tekuć
ica s područ
ja Kalnika i kalnič
kog Prigorja i to su uglavnom manji
vodotoci (Glogovnica, Vrtlin, Koruš
ka, Črnec, Kameš
nica). Sve su to pritoke rijeke Česme.
Svi vodotoci osim rijeke Drave imaju pluvijalni (kiš
ni) rež
im, s maksimalnim protocima u proljeć
e
(ož
ujak-travanj). Kvaliteta vode u svim vodotocima ugrož
ena je zbog ispuš
tanja otpadnih voda i
odlaganja smeć
a, š
to predstavlja opasnost za izvore pitke vode.
3. Stajać
e vode
U stajać
e vode ubrajaju se : jezera, bare i mrtvaje. Uslijed eksploatacije pijeska i š
ljunka, nastao je niz
antropogenih jezera neposredno uz rijeku Dravu: Jegeniš
, Šoderica, Jeđut, Čingi - Lingi, Separacija,
Sekuline, Novo Virje, Kingovo, Podravske Sesvete, Ferdinandovac. Najveć
e je Šoderica s površ
inom
200 ha, Jegeniš60 ha i Čingi Lingi koji se sastoji od tri jezera ukupne površ
ine 50 ha. Jošuvijek se
vrš
i eksploatacija na ovim jezerima tako da se poveć
ava njihova površ
ina. Jezera su izlož
ena procesu
eutrofikacije. Treba spomenuti akumulaciju Rasinja u brdskom dijelu sliva Gliboki potok, koja služ
i
za zadrž
avanje nanosa te djelomič
no smanjenje velikih vodnih valova. Mrtvaje su nekadaš
nja korita
rijeke Drave, a najveć
e su: Đelekovač
ka, Osredek, Bakovci, Lepa Greda, a bare: Čambina i Ješ
kovo.
d) Klimatska obiljež
ja
Ovo je prijelazno područ
je umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu, gdje se
osim utjecaja opć
e cirkulacije karakteristič
ne za ove geografske š
irine, osjeć
a jak modifikatorski
utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj
Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. Čitave zime ovdje je prisutan hladan zrak, tako da
ovdje dolazi do izraž
aja svjež
a umjereno kontinentalna klima s dosta izraž
enim ekstremnim
vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata.
Srednja godiš
nja temperatura iznosi oko 10 ºC, a š
to se neko mjesto nalazi istoč
nije, ona je viš
a. Tako
Križ
evci imaju prosječ
nu godiš
nju temperaturu 9,8 ºC, dok Đelekovec ima 10,9 ºC. Apsolutna
minimalna temperatura zraka 6 mjeseci u godini se nalazi ispod 0 0 C. Zbog toga su moguć
a duga
0
razdoblja s mrazom. Prosječ
na temperatura u najhladnijem siječ
nju je oko -1 C, a u najtoplijem
srpnju 20 0 C ( Križ
evci 19,8 ºC, Đelekovec 21,2 ºC ). Lipanj, srpanj i kolovoz imaju najveć
u
temperaturu. U rujnu ona poč
inje opadati sve do siječ
nja, kada su temperature najniž
e. U veljač
i se
opet temperatura poč
inje poveć
avati.
Padaline se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu. Često se javljaju godine s malim brojem dana sa
snjež
nim pokrivač
em i s malim količ
inama snijega. Prosječ
no godiš
nje padne 850-900 mm padalina.
Količ
ina padalina opada od zapada prema istoku; na Bilogori i Kalniku padne 900 mm, a u
Prekodravlju 780 mm. Javljaju se dva maksimuma padalina: primarni u srpnju ( 100.0 mm ) i
sekundarni u studenome ( 93.0 mm). To su razdoblja najč
eš
ć
ih prolazaka ciklona s polazne fronte
preko naš
ih krajeva. Mjesec s najmanje padalina je veljač
a. Povoljna okolnost je to š
to najviš
e ljetne
temperature prati i najveć
a količ
ina padalina. Broj kiš
nih dana iznosi 127 kroz godinu. Izrazito
suš
nih razdoblja u godini nema. Za vegetaciju je povoljno š
to u najtoplijem dijelu godine ima najviš
e
padalina.
Vjetrovi puš
u tijekom cijele godine i ovo područ
je je blago vjetrovito. Najč
eš
ć
e puš
e
sjeverozapadnjak, jugozapadnjak i sjevernjak. Zimi prevladava sjevernjak, a istoč
njak je jač
i u
proljetnim mjesecima. Vrlo je hladan poput sjevernjaka, a nekad puš
e i nekoliko dana neprekidno, a u
svibnju jako oš
teć
uje voć
ke. Ljeti prevladava jugozapadni vjetar, koji je topao i poveć
ava vlagu i
najč
eš
ć
e prethodi kiš
i. Tijekom č
itave godine a osobito u jesen, puš
e zapadnjak (zgorec). U listopadu
je š
tetan jer suš
i brazde. Zbog uč
estalosti sjevernih vjetrova, horst Kalnika djeluje na ublaž
avanje
temperaturnih amplituda, pogotovo u neposrednom juž
nom prigorskom zaleđ
u Kalnika.
Relativna vlaga zraka je u skladu s toplinskim osobinama kraja. Maksimalna vlaž
nost je u studenom i
prosincu, a minimalna u travnju i svibnju. Prosječ
na godiš
nja relativna vlaga iznosi 82 %. Područ
ja
bliž
e rijeci Dravi imaju već
u vlaž
nost. Magle se pojavljuju najč
eš
ć
e u jesenjim i zimskim mjesecima.
Pojava tuč
e vezana je za vegetacijsko razdoblje.
1-36
P R O S T O R N I
P L A N
0
Tablica br. 16: Srednja mjeseč
na temperatura zraka u C u Križevcima za razdoblje 1965-1994 .
Mjesec
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Prosječ
na
temperatura
-1.1
1.6
5.9
10.2
14.8
18.0
19.8
18.8
15.1
9.6
4.5
0.7
0
Tablica br. 17: Srednja mjeseč
na temperatura zraka u C u Đelekovcu za razdoblje 1988-1997.
Mjesec
Prosj. količ
ina
padalina u mm
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
36
39
42
60
74
78
88
90
95
78
82
67
1.1.2.2. Osnovne kategorije koriš
tenja zemljiš
ta
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija ima površ
inu od 1.746,4 km2, od č
ega najviš
e otpada na
poljoprivredne i š
umske površ
ine. Županija je podijeljena na tri katastarska operata (Koprivnica s
pododsjecima u Križ
evcima i Đurđevcu) i 128 katastarskih opć
ina. Zemljiš
te je najveć
a vrijednost
nekog prostora i zbog toga njegovo koriš
tenje treba planirati racionalno.
Tablica br. 18: Kategorije koriš
tenja zemljiš
ta
poljoprivredne površ
ine
2
š
ume
vode
ostale površ
ine
1043,7
570,0
53,8
Površ
ina (km )
%
60,1
32,8
3,1
Izvori: Ured za katastarsko-geodetske poslove Koprivnica i Bjelovar, pododsjeci ureda u
Đurđevcu
65,9
3,8
Križevcima i
Građ
evinska područ
ja zauzimaju površ
inu od 131 km2 , š
to znač
i da je izgrađeno ili namijenjeno
izgradnji 7,5 % ukupnog prostora. S obzirom na demografska kretanja i gospodarski razvitak to su
prevelike površ
ine i potrebno ih je revidirati. Građevinska područ
ja predimenzionirana su u manjim
naseljima koja biljež
e pad broja stanovnika. U mnogim naseljima gustoć
a naseljenosti iznosi ispod 10
stanovnika po hektaru građevinskog zemljiš
ta, š
to bi trebao biti pokazatelj neracionalnosti koriš
tenja
zemljiš
ta. Najveć
i problem koji treba spriječ
iti je š
irenje naselja dužprometnica na rač
un
poljoprivrednog zemljiš
ta.
Kartogram br. 11: Građevinska područja
1-37
P R O S T O R N I
P L A N
KOPRIVNI ČKO- KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE
Tablica br. 19: Površ
ina građevinskog područ
ja
Građevinska područ
ja
ha
%
2.319,7
17,7
2.898,0
22,1
7.882,3
60,1
13.100,0
100,0
Gradovi
Razvojna središ
ta
Ostalo
ukupno
broj stanovnika 1991.
61. 812
32.343
35.248
127.397
Izvor: Podaci Zavoda za prostorno uređenje
Poljoprivredne površ
ine zauzimaju 1 025,13 km 2, odnosno 58,6 % teritorija. Najveć
i areal zauzimaju u
nizinskom pridravskom dijelu gdje je i nakvalitetnije zemljiš
te. Te poljoprivredne površ
ine su srednje
pogodne za poljoprivredu. Pod poljoprivrednim zemljiš
tem podrazumjevaju se obradive površ
ine i
paš
njaci, ribnjaci, trstici i bare. Obradive površ
ine su: oranice i vrtovi, voć
njaci, vinogradi i livade. U
posjedu obiteljskih gospodarstava nalazi se 90 % obradivih površ
ina. Na Kalniku i Bilogori površ
ine
su namijenjene voć
arstvu i vinogradarstvu. Na obroncima Bilogore prosječ
na velič
ina parcela pod
vinogradom gotovo je dvostruko već
a (7,0ara) nego na kalnič
kom područ
ju (4,1ara).
Hidromelioracijom i komasacijom uč
injena je prenamjena prostora i osigurane su znač
ajne površ
ine za
poljoprivrednu proizvodnju.
Kartogram br. 12: Poljoprivredne površ
ine
Tablica br. 20: Poljoprivredna površ
ina (ha) po kategorijama i nač
inu koriš
tenja u 1998. godini
Poljoprivredna
Obradiva površ
ina
površ
ina
Ukupno
Obiteljska
93.143
91.866
gospodarstva
Poslovni subjekti i
11.130
10.115
državno vlasniš
tvo
Ukupno
104.273
101.981
Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske 1999.
Oranice i vrtovi
Voć
njak
Vinograd
Livada
60.987
2.329
2.593
25.957
6.151
35
70
3.859
67.138
2.364
2.663
29.816
Zemljiš
ta na kojima se vrš
i eksploatacija plina i nafte pripadaju poljoprivrednim površ
inama jer
buš
otine i prateć
i uređaji nisu trajna namjena prostora. Naftna postrojenja zauzimaju 44,6 ha, a plinska
119,6 ha ( u te površ
ine uključ
ena su sva postrojenja, prateć
i objekti i industrijski krugovi). U svrhu
njihove dostupnosti izgrađ
eni su pristupi odnosno nove prometnice, a postojeć
e su poboljš
ane.
1-38
P R O S T O R N I
P L A N
Površ
ine na kojima se vrš
i eksploatacija pijeska i š
ljunka u konač
nici su namijenjene za ribarstvo ili u
š
portsko-rekreacijske svrhe š
to znač
i da se eksploatacijom mineralnih sirovina te površ
ine poveć
avaju.
ina pod
Ininim postrojenjima Polje
Ferdinandovac
Jagnjedovac
Lepavina
Gola
Hampovica-Čepelovac
Kalinovac
Legrad
Molve
Peteranec
Veliki Otok
Utovarna st. Muč
na R.

Površ
ina (m 2)
85 330
255 435
88 200
88 830
75 000
179 483
173 350
534 251
92 080
53 580
16 800
1 642 339
Izvori: INA – Pogon Molve i Pogon Šandrovac – Bjelovar
Šume (privatne i drž
avne) zauzimaju površ
inu od 570 km2 (32,9 % površ
ine Županije) i č
ine 2,8 %
š
uma u Republici Hrvatskoj. Drž
avne š
ume zauzimaju površ
inu od 426,9 km2 . Neke š
umske površ
ine
spadaju pod zaš
tić
ena područ
ja i njihovo iskoriš
tavanje je u skladu s tim. Te š
umske površ
ine
2
zauzimaju 43,5 km . U istoč
nom pridravskom dijelu Županije, te na Kalniku i Bilogori proizvodne su
š
ume hrasta i bukve. Osim eksploatacije vrš
i se i poš
umljavanje tako da je u 1997. godini poš
umljeno
ukupno 255 hektara površ
ine. Površ
ine pod vodom ( vodotoci, akumulacije, jezera i sl. ) zauzimaju
53,8 km2 (3,8 % ukupne površ
ine). Najveć
u površ
inu zauzima korito i mendri rijeke Drave.
Poljoprivredno zemljiš
te, š
ume i vode predstavljaju razvojni potencijal koji treba valorizirati u skladu s
održ
ivim razvitkom. Na 100 ha poljoprivrednih površ
ina dolazi 126 stanovnika, na 100 ha obradivih
povš
ina 129 i na 100 ha š
uma 210 stanovnika. Za efikasnije koriš
tenje zemljiš
ta prepreku č
ine
usitnjeni posjedi i parcele. Prosječ
na velič
ina parcele varira, tako da je najveć
a usitnjenost na Kalniku i
njegovom Prigorju. Cijeli operat Križ
evci ima 118.415 oranič
nih parcela č
ija, prosječ
na velič
ina iznosi
0.16 ha. Neš
to već
e parcele su u posjedu privrednih subjekata i drž
ave (0,42 ha), a u privatnom
vlasniš
tvu prosječ
na velič
ina iznosi 0,15 ha. U koprivnič
koj Podravini prosječ
na velič
ina oranič
ne
parcele iznosi 0,24 ha. U vlasniš
tvu privrednih subjekata i drž
ave prosječ
na velič
ina parcele je 0,38 ha,
a privatnih parcela 0,23 ha.
Kartogram br. 13 : Šumske površ
ine
1-39
P R O S T O R N I
P L A N
1.1.2.3. Područ
ja pretež
itih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse
a) Gospodarstvo
Gospodarstvo Republike Hrvatske do 1990. godine bilo je orijentirano na industriju koja u stvarnosti
nije bila rentabilna. Novim politič
kim i upravno-teritorijalnim ustrojem nastoji se diverzificirati
gospodarstvo te pored postojeć
e industrije stvoriti uvjete za malo poduzetniš
tvo i ostvariti disperziju
malih proizvodnih pogona na cijelom područ
ju Županije. Već
ina gospodarskih kapaciteta smješ
tena je
u Koprivnici, a zatim slijede Križ
evci i Đurđevac i to je jedan od problema kojem treba pristupiti. Da
je gospodarstvo Županije grupirano u nekoliko naselja o tome nam govori nam podatak da su samo u 9
naselja smješ
tene tvrtke (sa središ
tem u naš
oj Županiji) s preko 20 djelatnika. S obzirom na broj tvrtki
(931 - bez obrtnika ) najzastupljenija gospodarska grana u Županiji je trgovina (56 % privrednih
subjekata,), zatim slijede usluge (11 %) i tek na treć
em mjestu je prerađivač
ka industrija ( samo 8%).
Dalje slijede: ugostiteljstvo (8 %), promet (6 %) itd..
Prema prihodima, poredak i odnosi međ
u pojedinim granama nije isti. Prerađ
ivač
ka industrija
ostvaruje najveć
e prihode (59,2 %), zatim trgovina ( 17 %), poljoprivreda (10,8 %), građ
evinarstvo
(4,7 %) itd.. Prema podacima za 1995. godinu bilo je prema obliku vlasniš
tva 9 drž
avnih, 865
privatnih i 57 tvrtki u mješ
ovitom i zadruž
nom vlasniš
tvu.
Najveć
i broj zaposlenih ima industrija (41,3 %), obrtniš
tvo (14,1 %), trgovina (7,8 %), promet (6,2 %),
građevinarstvo (4,7 %) itd.. Čak 53 % djelatnika radi u 8 najveć
ih tvrtki. Najveć
i broj tvrtki (viš
e od
polovice) ima do 5 zaposlenih djelatnika te tvrtke s 6 do 20 djelatnika, a ostalima broj opada s
poveć
anjem broja djelatnika (podaci za 1998. godinu). Broj zaposlenih se poveć
ava u obrtniš
tvu,
građevinarstvu, stambeno - komunalnim poslovima i financijskim uslugama. To je pokazatelj da
obrtniš
tvo i slobodne profesije polako preuzimaju viš
ak radne snage iz industrije. Najzastupljenija
industrijska grana je prehrambena industrija. Uz tu granu vezana su i najveć
a ulaganja u modernizaciju
tehnologije. Od 8 najveć
ih tvrtki (6 ih je smješ
teno u Koprivnici, a 2 u Križ
evcima) u Županiji 4
spadaju u prehrambenu industriju, a najveć
a je Podravka koja je ujedno i najveć
i prehrambeni koncern
u Republici Hrvatskoj. To znač
i da već
inom industrija nije dovoljno diverzificirana, odnosno, da
prehrambena industrija prevladava. Ostale važ
ne industrijske grane su farmaceutska, drvna,
građevinska, obuć
arska i tekstilna. Farmaceutska industrija visoko je profitabilna i konstantno
ostvaruje visoku dobit. Tekstilna i obuć
arska industrija su u krizi, a dio poduzeć
a je prestao djelovati.
Rezultat toga je veliki broj nezaposlene nekvalificirane radne snage.
Tablica br. 22: Zaposlenost u Koprivničko-križevačkoj ž
upaniji
Broj zaposlenih 1993.
broj
%
Djelatnost
Industrija i rudarstvo
Poljoprivreda, š
umarstvo i ribarstvo
Opskba el. eng, plinom i vodom
Građevinarstvo
Promet i veze
Trgovina
Ugostiteljstvo i turizam
Obrtniš
tvo i osobne usluge
Financijske i druge usluge
Ukupno privreda
Obrazovanje i kultura
Zdravstvena zaš
tita i soc. skrb
Drž
avna vlasti, lok. samouprava i sl.
Ukupno neprivreda
Vlasn. i radnici u obrtu i sl. profesije
Sveukupno
14.819
2.765
831
890
1.922
47,6
8,8
2,6
2,8
6,1
1.907
480
225
755
24.594
1.571
1.598
6,1
1,5
0,7
2,4
79,0
5,0
5,1
943
4.112
3,0
13,2
2.419
31.125
7,7
100,0
1-40
Broj zaposlenih 1998.
broj
%
12.218
1.418
696
41,3
4,8
2,3
1.400
1.848
2.304
310
211
987
4,7
6,2
7,8
1,0
0,7
3,3
21.392
1.608
1.430
910
3.948
4.184
29.524
72,4
5,4
4,8
3,0
13,3
14,1
100,0
P R O S T O R N I
P L A N
Kartogram br. 14: Prostorno-gospodarska orijentacija
Tvrtke sa 250-500 zaposlenih imaju 2 415 djelatnika. Od toga su 4 smješ
tene u Koprivnici, dvije u
Križ
evcima i jedna u Ðurđevcu. Po granama raspored je sljedeć
i: 2 drvo-prerađ
ivač
ke, 3 trgovač
ke, 1
tekstilna i prehrambena. Gotovo 4 000 djelatnika radi u firmama velič
ine 50-250 djelatnika. To su
prozivodne, trgovač
ke, usluž
ne, komunalne i građ
evinske tvrtke. Najviš
e ih je smješ
teno u Koprivnici
(14), Križ
evcima (9), Ðurđ
evcu (9), u Virju, Legradu i u Goli po jedna. U firmama srednje velič
ine
(21-50 djelatnika) zaposleno je preko 1100 djelatnika. Najviš
e tvrtki srednje velič
ine je u Križ
evcima
(11), Koprivnici (9), Ðurđevcu (4) i Kalinovcu (3).
Gospodarstvo Županije konstantno biljež
i pozitivnu trgovinsku bilancu s inozemstvom. Najveć
i dio
izvoza ostvarilo je gospodarstvo grada Koprivnice (86 %), Križ
evaca (8 %), Đurđevca (3 %), a ostale
opć
ine č
ine samo 3 %. Opć
ine s najveć
im izvozom i pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom su:
Sveti Ivan Žabno, Gola, Legrad, Rasinja i Virje. Promatrano po djelatnostima, najve ć
i izvoz ostvaruje
prerađ
ivač
ka industrija (95 %) i to je jedina djelatnost koja ostvaruje pozitivan vanjskotrgovinski
saldo. Najznač
ajniji izvoznici su Podravka (41 % izvoza Županije), Bilokalnik, Sloga i Pomka.
Podravka predstavlja skoro polovicu izvoznog potencijala Županije i bez nje Županija bi imala
neznatan izvoz. Stoga je potrebno poticati proizvodnju za izvoz. U Županiji je registrirano preko 2000
obrtnika. Gledajuć
i po djelatnostima najviš
e je trgovaca, a zatim slijede proizvodne i usluž
ne
djelatnosti. Broj nezaposlenih je u stalnom porastu (1995. godine bilo je prosječ
no 3.415 nezaposlenih,
a poč
etkom 2000. godine preko 7000 nezaposlenih). Uzrok tome je smanjenje gospodarske aktivnosti
i kontinuirano prijavljivanje mladih osoba za koje nisu otvorena nova radna mjesta.
Kako bi se š
to brž
e i bezbolnije riješ
ili problemi tranzicije i restrukturiranja gospodarstva, Županija je
osnovala Centar za poduzetniš
tvo koji u suradnji s Županijskom gospodarskom i obrtnič
kom
komorom, te Hrvatskom Mrež
om Konzultanata nastoji olakš
ati prelazak na trž
iš
no poslovanje i
ož
ivjeti malo poduzetniš
tvo kao buduć
eg nositelja gospodarskog razvitka.
b) Energetika
Hidropotencijal rijeke Drave nije iskoriš
ten u dijelu kojim teč
e rijeka Drava kroz područ
je
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije. U Stategiji prostornog uređ
enja Republike Hrvatske te u Programu
prostornog uređ
enja Republike Hrvatske navedena je potencijalna moguć
nost gradnje hidroelektrane,
odnosno vodene stepenice. Prijenosna i distributivna mrež
a električ
ne energije u Koprivnič
koŽupanijski zavod za prostorno uređenje
1-41
P R O S T O R N I
P L A N
križ
evač
koj ž
upaniji je razvedena, a visokonaponska mrež
a zadovoljava kvalitetno napajanje cijelog
prostora. Uz to postoje i jasni planovi za dogradnju i održ
avanje stabilnog sustava napajanja naš
e
Županije. Najveć
i dio područ
ja Županije, tj. dio između Bilogore i granice s Mađ
arskom (područ
ja
nekadaš
njih opć
ina Koprivnica i Đurđ
evac) napaja distribucijsko područ
je “Elektra” Koprivnica, a
područ
je bivš
e Opć
ine Križ
evci napaja DP “Elektra” Bjelovar, Pogon Križ
evci. Koprivnič
kokriž
evač
ka ž
upanija je prema izgrađenosti plinoopskrbnog sustava ispod republič
kog prosjeka. Za
područ
je Županije izrađ
ena je Studija plinofikacije na osnovi koje se planski izrađ
uje projektna
dokumentacija. Prema izrađenim kriterijima napravljeni su prioriteti prema kojima se izvodi
plinoopskrbna mrež
a. Postoji veliki interes stanovniš
tva za priključ
enje na ovaj ekonomski i ekološ
ki
vrlo prihvatljiv energent. Opskrbu plinom vrš
i poduzeć
e “INA – industrija nafte” d.d. iz Zagreba,
Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Prirodni plin se dobavlja i transportira
izgrađenim sustavom plinovoda, a predaje se distributerima i direktnim industrijskim potroš
ač
ima na
mjerno-redukcijskim stanicama, u svrhu daljnje distribucije i potroš
nje. Prostorom Koprivnič
kokriž
evač
ke ž
upanije prolazi međ
unarodni Jadranski naftovod s terminalom Virje (11,64 ha). Za
distribuciju plina na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije nadlež
na su tri distributera :
Komunalije Đurđ
evac, Komunalac Koprivnica i Komunalno poduzeć
e Križ
evci. Detaljniji podaci o
distributivnoj mrež
i i kapacitetima sadrž
ani su u poglavlju o komunalnoj infrastrukturi.
c) Turizam
U strategiji razvoja Republike Hrvatske poljoprivreda i turizam zauzimaju sve znač
ajnije mjesto.
Sukladno tome i u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji turistič
ka djelatnost predstavlja sve znač
ajniji
segment privređ
ivanja integralno sa razvojem ostalih djelatnosti. Isto tako turistič
ka djelatnost
predstavlja sve znač
ajniji dio ukupne gospodarske djelatnosti Županije. U Koprivnič
ko-križ
evač
koj
ž
upaniji osnovne pravce i moguć
nosti razvoja turizma određ
uju prirodno-zemljopisni i kulturnopovijesni uvjeti, dosadaš
nji razvoj ugostiteljsko-turistič
ke djelatnosti, dostignuta razina turistič
kog
prometa i stanje turistič
ke ponude. Motivi dolaska turista su uglavnom uvjetovani poslovnim
razlozima te ponudom lova i ribolova, ugostiteljskom ponudom, izletnič
kim pobudama i obilaskom
prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti.
Najveć
i broj noć
enja realizira se u hotelskim kapacitetima koji su koncentrirani u tri gradska središ
ta:
Koprivnici, Đurđevcu i Križ
evcima te u Legradu, a manji dio u alternativnim smješ
tajnim objektima
(planinarski dom Kalnik), lovač
kim domovima te seoskim turistič
kim domać
instvima koja su tek u
zač
ecima razvoja. U zadnjih nekoliko godina broj noć
enja se poveć
ava (1997. godine ostvareno je
36.274 noć
enja), ali to je 50 % od predratnog broja noć
enja. Najvaž
nija turistič
ka destinacija je
Đurđevac u kojem se ostvaruje polovica noć
enja.
Prirodni uvjeti za razvoj turizma su raznovrsni i atraktivni š
umski i brež
uljkasti predjeli, velike i
mnogobrojne vodene površ
ine ( rijeka Drava i jezera), te prometno-zemljopisni (tranzitni) polož
aj
Županije. Prirodni uvjeti pruž
aju moguć
nost, uz stvaranje drugih preduvjeta, za razvoj važ
nih
turistič
kih segmenata, u prvom redu izletnič
kog turizma, rekreacije, lova i ribolova, na cijelom
područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije. Športsko-rekreacijska ponuda temelji se već
im dijelom na
prirodnim resursima, a najveć
i kapaciteti namijenjeni su lovu i ribolovu. Turistič
ki resursi nisu
dovoljno valorizirani. Područ
je Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije ima bogato kulturno-povijesno
nasljeđe sa mnoš
tvom sakralnih i drugih objekata koji do sada nisu turistič
ki valorizirani. Na
križ
evač
kom područ
ju uz vjerski i kulturni turizam postoji moguć
nost za razvoj turistič
ke ponude na
kalnič
kom područ
ju. Na đurđevač
kom područ
ju uz turistič
ku valorizaciju Staroga grada i muzejsko izlož
benih prostora, moguć
e je razvijati turizam na područ
ju "Peski".
Na koprivnič
kom područ
ju uz poslovni turizam pretpostavke za ostale vrste turistič
ke djelatnosti
temelje se na iskoriš
tavanju turistič
kih potencijala jezera Šoderice i nadasve na turistič
ko-kulturnoj
ponudi Hlebina. Manifestacije su također važ
an element atraktivnosti Županije: “Križ
evač
ko
spraviš
č
e”, “Picokijada” i “Podravski motivi”.
1-42
P R O S T O R N I
P L A N
Prirodni sklad i slikovitost prostora naruš
ava rasprostranjenost “vizualnih zagađ
enja”. Najč
eš
ć
e je riječ
o neprimjernoj izgradnji kuć
a za odmor i “klijeti”, kojom su bitno degradirani najatraktivniji krajolici
u Županiji, osobito u vinogradarskim predjelima ili uz obale eksploatacijskih jezera.
Osim toga faktori koji smanjuju atraktivnost prostora su i zapuš
tene javne površ
ine, nepostojanje ili
dotrajalost “urbane opreme” i napuš
tene kuć
e i imanja. Treba posebno istaknuti da je u turistič
kom
smislu područ
je Županije prilič
no kompaktno pa se gotovo svi segmenti turistič
ke djelatnosti mogu
odvijati na područ
ju bilo kojeg dijela Županije (lov, ribolov, rekreacija, kulturni turizam, vjerski,
izletnič
ki, itd.). Od posebne je važ
nosti razvoj seoskog turizma (turizam na seoskom gospodarstvu,
vinske ceste, itd.), jer osim turistič
kog znač
aja seoski turizam donosi i mnoge druge pozitivne uč
inke,
demografske i sl.. Iako je taj oblik turistič
ke ponude vrlo zahtjevan, postoje povoljni uvjeti za njegovu
realizaciju uz dodatna ulaganja i primjerenu organizaciju. Na razini Županije procijenjeno je da
turistič
ki potencijal zasluž
uje posebnu paž
nju, pa je izrađ
ena zasebna studija iskoriš
tenja turistič
kih
moguć
nosti cijelog prostora (Strateš
ki marketinš
ki plan turizma Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije Institut za turizam, Zagreb, 1997. g.).
d) Poljoprivreda
Sa stajališ
ta poljoprivredne regionalizacije Republike Hrvatske, Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija
spada u panonsku regiju (jednim dijelom ulazi u srednjepanonsku, a drugim u zapadnopanonsku).
Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cjelina:
1.
2.
3.
4.
5.
Podravski poljoprivredni bazen
Prekodravlje
Istoč
ni i sjeveroistoč
ni bilogorski dio
Kalnič
ko područ
je
Prigorski dio Županije
Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje je područ
je s intenzivnom poljoprivrednom
proizvodnjom. Poljoprivreda je djelatnost iz koje 68 % domać
instava ostvaruje pretež
ne ili djelomič
ne
prihode, odnosno kao dopunska djelatnost mnogim domać
instvima pridonosi porastu materijalnog
standarda. Istoč
ni i sjeveroistoč
ni bilogorski dio ima dobre uvjete za razvoj voć
arstva i vinogradarstva,
koji nisu dovoljno iskoriš
teni. Na kalnič
kom prostoru takođ
er ni približ
no nisu iskoriš
teni prirodni
resursi za razvoj voć
arstva i vinogradarstva. Kalnič
ko područ
je je i područ
je najveć
e usitnjenosti
zemljiš
nog posjeda obiteljskih gospodarstava š
to je karakteristika cijelog područ
ja Županije i
predstavlja veliki problem za daljnji razvoj poljoprivrede. Prigorje je prostor srednje intenzivne
poljoprivredne proizvodnje, za koju su na pojedinim dijelovima limitirajuć
i edafski č
imbenici kao i
reljefne karakteristike poljoprivrednih površ
ina.
Poljoprivreda u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji je djelatnost koja posluje na granici rentabiliteta.
Zadruž
ni dio djelatnosti posluje ukupno pozitivno, prisutan je razvoj i nove djelatnosti (proizvodnja
mlijeka PZ Đurđevac), te zbog š
irine sveukupne djelatnosti u okviru poljoprivredne proizvodnje sa
uključ
ivanjem prerađ
ivač
kih pogona (od tvornica stoč
ne hrane do prerade mesa i mlijeka) disperzija
rizika poslovanja je uravnotež
ena, a primarna proizvodnja u ratarstvu ili stoč
arstvu ujedno je i vlastita
sirovina. Veliki ratarski proizvođač
i supstituiraju proizvodnje osnovnih ž
itarica i kukuruza,
sjemenskom proizvodnjom, proizvodnjom povrć
a i industrijskog bilja š
to je dobra buduć
a orijentacija.
Županija ima 104.273 ha poljoprivrednih površ
ina od č
ega je 101.981 ha obradivih površ
ina.
Najzastupljenije su oranice sa 67,4 %, zatim slijede livade s 29,2%, vinogradi s 2,6 % i voć
njaci s 2,3
%. Ukupno je zasijano 65.731 ha oranica. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjeduju 92,1 %
ukupnih poljoprivrednih površ
ina č
ija je osnovna karakteristika velika usitnjenost i rascjepkanost
posjeda.
U vlasniš
tvu drž
ave i poslovnih subjekata je 7,9 % poljoprivrednih površ
ina a neobrađenih površ
ina je
č
ak 66 % u njihovom vlasniš
tvu. Rascjepkanost i usitnjavanje posjeda i dalje se nastavlja š
to je
posljedica shvać
anja poljoprivrede kao dopunskog izvora prihoda za domać
instva. Takav usitnjeni
1-43
P R O S T O R N I
P L A N
posjed nije konkurentan u proizvodnji ž
itarica koje se najviš
e siju, većse mož
e koristiti za intenzivnu
povrć
arsku proizvodnju.
Od ratarskih kultura u posljednjih desetak godina u proizvodnji su bile zastupljene sljedeć
e kulture:
kukuruz, pš
enica, ječ
am, krumpir, š
eć
erna repa, uljana repica, soja, suncokret i druge ratarske kulture
sijane na manjim površ
inama. Pš
enica se 1997. godine sijala na 15 % obradivih površ
ina, na
usitnjenim površ
inama na kojima nije moguć
e koristiti mehanizaciju i suvremenu tehniku pa su i
prinosi niski. Kukuruz se sije na 44 % obradivih površ
ina, a prinosi su ispod prosjeka Republike
Hrvatske. Površ
ine pod kukuruzom su prevelike, jer niti stoč
ni fond, niti preradbeni kapaciteti i
moguć
nosti plasmana nisu u skladu s proizvodnjom. Na područ
ju Županije započ
ela je proizvodnja
hmelja, a osnovana je i Prva hmeljarska udruga (Gregurovec).
Površ
ine pod prirodnim travnjacima dovoljne su za intenzivnu stoč
arsku proizvodnju, iako su niski
prinosi sijena. Najkvalitetnijih travnjaka je malo jer se č
esto preoravaju u oranice ili se koriste za
gradnju različ
itih objekata uz prometnice. Na travnjacima s niž
om n/v zbog tipa tla i nemoguć
nosti
odstranjivanja suviš
ne vode onemoguć
en je razvoj kvalitetnijih biljnih vrsta, a time i uspješ
nog
provođ
enja mjera agrotehnike. Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija je područ
je s dominantnom
stoč
arskom proizvodnjom. Svrha drž
anja i uzgoja goveda u funkciji je proizvodnje mlijeka, mesa i
podmlatka. Broj krava opada, proizvodnja mlijeka je u stalnom porastu. Svinjogojstvo biljež
i također
pad proizvodnje, a meso je nedovoljno kvalitetno. Peradarstvo stagnira. Sve viš
e je prisutno kozarstvo
i ovč
arstvo, a najveć
i problem proizvođ
ač
a je neorganizirano trž
iš
te.
Povrć
arska proizvodnja već
inom se obavlja na obiteljskim gospodarstvima (95 %), proizvodnja je tek
dopunski izvor prihoda, a trž
iš
te je neorganizirano. Gotovo polovica povrć
arske proizvodnje otpada na
krumpir. U Prekodravlju i Pridravlju prevladava proizvodnja graha. Vinogradarstvo je razvijeno u
brdskom dijelu Županije, proizvodnja je ekstenzivna, odnosno samo za osobnu potroš
nju. Proizvodnja
vina se poveć
ava, a u svrhu š
to kvalitetnije proizvodnje i organiziranja proizvođ
ač
a djeluju tri
vinogradarske udruge. Županija ima izvrsne agroekološ
ke uvjete za razvoj voć
arstva. Već
inom su to
voć
njaci na okuć
nici, s loš
im sortnim sastavom. U novije vrijeme javljaju se privatni proizvođ
ač
is
novim kvalitetnim nasadima u brdskom i ravnič
arskom dijelu prostora. Problem voć
ara su visoke
premije osiguranja (uč
estale elementarne nepogode) i nesređ
ene prilike plasmana voć
a. Županija
biljež
i znač
ajnu pč
elarsku proizvodnju koja je u stalnom porastu (7,7 % proizvodnje u Republici
Hrvatskoj).
Tablica br. 23: Poljoprivredna površ
ina (ha) po kategorijama i načinu koriš
tenja u 1998. godini
Obradiva površ
ina
Poljoprivredna
Oranice i
površ
ina
Ukupno
Voćnjak Vinograd Livada
vrtovi
Obiteljska
gospodarstva
Poslovni subjekti
i drž
avno
vlasniš
tvo
Ukupno
93.143
91.866
60.987
2.329
2.593
25.957
11.130
10.115
6.151
35
70
3.859
104.273
101.981
67.138
2.364
2.663
29.816
Tablica br. 24: Zasijane površ
ine i neobrađene oranice ( ha)
Zasijane površ
ine
Obiteljska
gospodarstva
Poslovni
subjekti i
Ugari i neobr.
oranice
Ukupno
Žitarice
Ind. bilje
Povrć
e
Krmno
bilje
61.097
49.289
1.341
4.327
6.140
582
4.634
3.411
842
258
123
1.134
1-44
P R O S T O R N I
P L A N
drž
avno
vlasniš
tvo
Ukupno
65.731
52.700
2.183
4.585
6.263
1.716
Klimatski i ekološ
ki uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju su pogodni ali tijekom godine javljaju se
neke nepogodnosti. Velike š
tete svake godine prouzroč
e oborinske vode koje se dulje vrijeme
zadrž
avaju na tlu zbog neefikasno riješ
ene odvodnje oborinskih voda. Poljoprivreda je s druge strane
jedan od najveć
ih ekološ
kih oneč
iš
č
ivać
a. Upotreba pesticida i ispuš
tanje otpadnih voda u kanale s
poljoprivrednih imanja najveć
a je opasnost za podzemne vode.
e) Šumarstvo
Šumarstvo sjeverozapadnog dijela Hrvatske, koji je bogat š
umom i gdje su š
ume oduvijek imale vrlo
znač
ajnu gospodarsku vrijednost, ima vrlo dugu i uspješ
nu tradiciju. Osnivanjem Đurđ
evač
ke i
Križ
evač
ke imovne opć
ine 1874. godine, započ
inje u ovom dijelu Hrvatske organizirana briga o
gospodarenju š
umama i razvoju š
umarstva. U proteklih 120 godina, iako je š
umarstvo ovog područ
ja
proš
lo kroz brojne transformacije i reorganizacije, š
umari su neprestano vodili brigu o š
umama. Po
oč
uvanosti i kvaliteti drvne mase te ekološ
kom stanju š
ume Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije spadaju
među najljepš
e sastojine u Hrvatskoj.
Od 01. siječ
nja 1991. godine djeluje Javno poduzeć
e za gospodarenje š
umama i š
umskim zemljiš
tima
u Republici Hrvatskoj – Hrvatske š
ume, p.o. Zagreb. Jedna od š
esnaest Uprava š
uma, kao
organizacijski dio jedinstvenog poduzeć
a je Uprava š
uma Koprivnica sa sjediš
tem u Koprivnici. U
sastavu Uprave š
uma Koprivnica nalazi se jedanaest š
umarija od kojih je granicama Koprivnič
kokriž
evač
ke ž
upanije obuhvać
eno š
est. To su sljedeć
e š
umarije: Đurđevac, Kloš
tar Podravski,
Koprivnica, Križ
evci, Repaši Sokolovac; unutar kojih se nalazi raspoređ
eno ukupno 14 gospodarskih
jedinica. Šumska vegetacija ove Županije uvjetovana je krajolikom koji je raznolik i mijenja se od
š
uma vrbe, topole i johe uz rijeku Dravu, preko nizinskih š
uma hrasta luž
njaka i obič
nog graba, do
zelenih brež
uljaka i brda koje obrasta š
uma bukve i kitnjaka na Bilogori i Kalniku.
Iskaz površ
ina š
uma i š
umskog zemljiš
ta
Prema propisima važ
eć
ih osnova gospodarenja, na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije nalazi
se 42.685 ha drž
avnih š
uma, od č
ega je 40.238 obraslo š
umskom vegetacijom, na 878 ha nalaze se
č
istine i č
istine za poš
umljavanje, 805 ha su neproizvodne površ
ine (prosjeke, svijetle pruge uz
prometnice š
ire od 3 m, stovariš
ta i sl.), a 764 ha je neplodno š
umsko zemljiš
te (š
umske prometnice
š
ire od 3 m, vodotoci, kanali, moč
vare i sl.), (tablica br. 25).
Drvna zaliha iznosi preko 10,8 milijuna kubnih metara, godiš
nje priraste 286.368 m3 , a propisan etat
3
za sječ
u je 239.196 m drvne mase. Na područ
ju š
uma Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije 98% drvne
zalihe č
ine listač
e međ
u kojima najznač
ajnije mjesto zauzima bukva s 38%, hrast luž
njak s 21%, hrast
kitnjak s 12%, ostale tvrde i meke listač
e s 27%, dok č
etinjač
e sudjeluju u drvnoj masi sa 2% (smreka,
ariš
, borovac, crni i bijeli bor.).
Tablica br. 25: Iskaz površ
ina š
uma i š
umskih zemljiš
ta po gospodarskim jedinicama
Šumarija
Đurđevac
Kloš
tar
Podravski
Koprivnica
Križ
evci
Gospodarska
jedinica
Đurđ
evač
ka Bilogora
Đurđ
evač
ke nizinske š
ume
Đurđ
evač
ki peski
Seč
a
Svibovica
Dugač
ko brdo
Koprivnič
ke nizinske š
ume
Novigradska planina
Jazmak-Kosturač
-Buk-Drobna
POVRŠ
INA Š
UMA I Š
UMSKIH ZEMLJIŠTA
ProizvoNeproNeplodno
UKUPNO
dno
izvodno
3541,89
26,73
50,70
77,84
3697,16
3858,41
48,10
119,52
123,62
4149,65
486,75
160,37
10,78
36,45
694,35
2688,96
11,80
33,21
68,65
2802,62
2727,26
126,00
72,02
31,58
2956,86
2043,20
18,39
35,59
24,55
2121,73
1608,75
43,32
32,95
24,92
1709,94
2803,80
33,83
41,89
2879,52
3986,35
11,59
42,08
37,49
4077,51
Obraslo
1-45
P R O S T O R N I
P L A N
Repaš
Sokolovac
Kalnik-Kolač
ka
Križ
evač
ke prigorske š
ume
Repaš
-Gabajeva Greda
Mesarica-Plavo
Polum-Medenjak
UKUPNO
4034,78
1627,13
3544,49
2787,21
4498,93
40237,91
78,98
11,85
293,94
8,36
38,53
877,96
42,95
20,89
204,37
21,95
84,45
805,29
58,01
7,04
138,00
41,83
52,01
763,88
4214,72
1666,91
4180,80
2859,35
4673,92
42685,04
Prema nač
inu postanka drž
avne š
ume ovog područ
ja su uglavnom visoke sastojine (sjemenjač
e),
nastale od stabala pretež
no iz sjemena ili sadnica. Čak je cca 95% š
uma prirodnog postanka, a samo je
5% umjetno podignutih š
uma ili š
umskih kultura. Umjetno podignute š
ume su uglavnom š
ume
č
etinjač
a i dijelom sastojine crne johe, kanadske topole, vrbe. Upravo prirodnost š
uma ovog kraja
osigurava raznolikost, potrajnost i znač
ajne gospodarske, opć
ekorisne funkcije, stabilnost te
moguć
nost njihovog prirodnog pomlađ
ivanja. Gospodarenje š
umama odvija se postepenom oplodnom
sječ
om s njegom š
uma (jednostavna biološ
ka reprodukcija), pretvorbom niž
eg uzgojnog oblika u viš
ii
poš
umljavanjem neobraslog š
umskog zemljiš
ta (proš
irena biološ
ka reprodukcija).
Šume na kojima postoji pravo vlasniš
tva – privatne š
ume
Šumama na kojima postoji pravo vlasniš
tva – privatne š
ume upravljali su i gospodarili vlasnici š
uma
koji su svoje pravo vlasniš
tva prenosili iz generacije na generaciju. Unazad nekoliko desetljeć
a fond
š
uma na kojima postoji pravo vlasniš
tva znatno je smanjen. Na umanjenje š
umskog fonda, a ujedno i
površ
ina pod š
umama, imali su utjecaja razni č
inioci kao nagla urbanizacija, zatim veliki zahvati na
regulacijama rijeka i vodotoka, velika konjunktura drveta, zatim pretvorba š
uma i š
umskog zemljiš
ta u
poljoprivredne svrhe i kulture i sl. A isto tako prilikom preprodaja i mijenjanja vlasniš
tva katastar i
gruntovnica nisu imali toč
no evidentne promjene vlasniš
tva, tako da je prikaz vlasniš
tva do kraja
nesređen. Sadaš
nje stanje privatnih š
uma je odraz stihijskog gospodarenja u proš
losti. To su uglavnom
degradirane i manje vrijedne š
ume, sa malom drvnom masom i malom drvnom zalihom po jedinici
površ
ine. Procjenjuje se da se drvna zaliha kreć
e u najpovoljnijim uvjetima i u najboljim š
umama do
100 m3 po ha. To znač
i da su te š
ume i š
umski fond u veoma loš
em stanju, da su zapuš
tene, da se ne
mož
e ozbiljnije rač
unati na drvnu masu. To su preiskoriš
tene i devastirane š
ume, sa malim postotkom
tehnič
kog drveta sposobnog za daljnju preradu. Šumama i š
umskim zemljiš
tima na kojima postoji
pravo vlasniš
tva gospodari njihov vlasnik. Prema Zakonu o š
umama vlasnici š
uma duž
ni su
gospodariti š
umama i š
umskim zemljiš
tem u skladu s Programom za gospodarenje š
umama.
f) Vodni resursi
1. Vodotoci
Rijeka Drava s pritocima
Drava je dominantan vodotok na područ
ju Županije te je recipijent mrež
i vodotoka koja je
razvijenija na desnoj obali, a č
ine je Gliboki sa pritocima Segovinom i Rasinjom, Bistra sa pritocima
Koprivnicom, Komarnicom, Lipovcem i Zdeljom te mnogobrojni pritoci vodotoka Rog-Strug.
Na lijevoj se obali nalaze potoci Ždalica i Izidorius. Vodotoci na desnoj obali izviru na područ
ju
Bilogore pa im tokovi imaju brdsko-nizinski karakter dok su oni s lijeve strane tipič
no nizinski.
Ukupna duž
ina kanala u dravskom porječ
ju iznosi 858 km, a eksploatacijom š
ljunka i pijeska
nastala su tri umjetna jezera: Šoderica, Jegeniši Čingi-Lingi.
Vodni rež
im Drave je fluvijo-glacijalni sa najveć
im vodostajem i protocima u svibnju i lipnju, a
najniž
im u siječ
nju i veljač
i. Srednji mjeseč
ni protoci, u gornjem dijelu toka kroz ž
upaniju,
kod Botova u lipnju iznose 783 m3 , a nizvodno, kod Novog Virja 744 m3, dok su u siječ
nju kod
Botova 350 m3 , a kod Novog Virja 327 m3. Srednji godiš
nji vodostaji se kod Botova kreć
u od 105
cm do 511 cm, dok kod Novog Virja njihove najniž
e vrijednosti iznose 93 cm, a najviš
e 219 cm.
Prirodni rež
imi toka Drave se mijenjaju pod utjecajem 23 elektrane s akumulacijama izgrađ
ene na
uzvodnom toku rijeke (u Austriji, Sloveniji te tri u Hrvatskoj), zbog prirodnog usijecanja riječ
nog
korita koje je pojač
ano eksploatacijom š
ljunka i pijeska te globalnih trendova sniž
enja minimalnih
godiš
njih protoka kojima je uzrok poveć
ana potroš
nja vode koja optereć
uje slivove. Uslijed
1-46
P R O S T O R N I
P L A N
navedenih i drugih regulacijskih radova te gradnjom nasipa uz dio toka rijeke, smanjeno je njeno
meandriranje te je znatno umanjena opasnost od izlijevanja Drave iz korita.
Uz njeno znač
enje dijelom pogranič
ne rijeke (u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji su to i rijeka
Mura do svoga uš
ć
a u Dravu te potok Ždalica u prekodravskom dijelu ž
upanije) uz Dravu je
vezano ili se planira razvit niz djelatnosti: eksploatacija š
ljunka i pijeska iz vodotoka, koriš
tenje vode
u energetske svrhe, navodnjavanje i odvodnja, uređenje vodotoka za plovidbu, suzbijanje š
tetnog
djelovanja vode te zaš
tita od zagađenja.
Vodotoci sliva rijeke Glogovnice
Područ
je ž
upanije koje gravitira gradu Križ
evcima već
im dijelom pripada slivu rijeke Glogovnice,
pritoku rijeke Česme koja se ulijeva u Savu. Najveć
i pritoci Glogovnice su Kameš
nica, Črnec,
Koruš
ka i Velika koji izviru u Kalnič
kom gorju te imaju kombinirani brdsko-nizinski karakter. Tok
tih potoka i njihovih pritoka je reguliran u ukupnoj duž
ini od 225 km dok je neregulirano ostalo 180
km vodotoka. Duž
ina izgrađene kanalske mrež
e na komasiranom područ
ju iznosi 28 km. Izgrađen je i
sistem od 16 vodnih stepenica č
ime je djelomič
no ostvarena zaš
tita od erozija i bujica.
Kao zaš
tita od poplava grada Križ
evaca izgrađ
ene su dvije od tri retencije za sploš
tenje vodnih
valova, a postoji potreba za izgradnjom novih akumulacija kako bi se regulirao neujednač
en rež
im
dotoka vode tijekom godine, omoguć
ilo navodnjavanje poljoprivrednih površ
ina te poboljš
ala
vodoopskrba koja ć
e se unatočpostojanju već
eg broja vodonosnika na ovom područ
ju pokazati kao
problem zbog njihove relativno slabe izdaš
nosti.
Podzemne vode
Područ
je Županije je raznoliko po svojoj geološ
koj građi i morfologiji terena te prema tome varira i
razina propusnosti, od dobro propusnog š
ljunka i pijeska u ravnič
arskim predjelima i karbonatnih
stijena u brdovitim predjelima do slabo ili relativno nepropusnih glinovito-laporovitih naslaga u
ravnič
arskim
predjelima
i
magmatsko-metamorfnih
stijena u brdovitim
predjelima.
Rasprostranjenost i strukturni odnos ovih stijena, kvaliteta podzemnih voda i odnos s površ
inskim
vodama pojavljuje se u brojnim varijantama od kojih su najznač
ajnije aluvijalne naslage u područ
ju
dravske ravnice koje po starosti naslaga i slož
enosti građe pripadaju kvartaru.
Podaci o zalihama podzemnih voda na tom područ
ju pokazuju da postoje vrlo velike količ
ine u
naslagama č
ije debljine variraju od desetak do nekoliko stotina metara, a iznosi oko 110 x 10 9
m3 , pa postoji velika moguć
nost koriš
tenja stalnih zaliha u deficitarnim razdobljima, te dobre
moguć
nosti za ostvarenje induciranog napajanja.Zbog velike debljine propusnosti naslaga, prirodnog
obnavljanja podzemnih voda infiltracijom padalina i moguć
nosti ostvarenja induciranog napajanja
podzemnih voda iz površ
inskih tokova, ovaj je slož
eni vodonosnik ne samo osnovica regionalne i
lokalne vodoopskrbe u vodnom područ
ju Drave , nego i susjednih deficitarnih područ
ja, kao
potpora slabo izdaš
nim crpiliš
tima glogovnič
kog odnosno savskog sliva u Županiji, ali i izvan nje.
Na ovom vodnom područ
ju postoji niz crpiliš
ta koja se koriste za organiziranu vodoopskrbu
č
ija je izdaš
nost i rež
im koriš
tenja vrlo različ
ito istraž
en, a ona koriste samo mali dio raspolož
ivih
količ
ina podzemnih voda koje je moguć
e koristiti za vodoopskrbu.
U područ
jima gdje je najveć
a transmisivnost vodonosnika pojavljuje se opasnost od zagađenja
podzemnih voda zbog nepostojanja efikasne zaš
tite tih područ
ja, a dodatni je problem nekontrolirana
izgradnja objekata na lokacijama koje su kvalitetne, a time i pogodne za izgradnju vodocrpiliš
ta.
2. Djelatnosti vezane uz vodne resurse
Vodoopskrba i odvodnja
Na područ
ju ž
upanije postoje tri samostalna vodovodna sustava koji se odnose na tri ž
upanijska
grada, odnosno neka već
a naselja u njihovoj okolici, dok opskrbljenost vodom iz javnih vodovoda
manjih naselja skoro uopć
e nije realizirana. Vodoopskrba u drugim naseljima se oslanja na manje
vodovode lokalnog karaktera koji č
esto ne zadovoljavaju kvalitetom vode, a najveć
i se dio
1-47
P R O S T O R N I
P L A N
puč
anstva opskrbljuje vodom iz privatnih izvora, tj. kopanih zdenaca. S obzirom na sve to, stupanj
opskrbljenosti vodom područ
ja ž
upanije iznosi 36% š
to je u odnosu na drž
avni prosjek od 63%
vrlo nizak postotak.
Odvodnja je na područ
ju ž
upanije jošslabije organizirana te je postotak priključ
enja na kanalizacijsku
mrež
u camo u Koprivnici i Križ
evcima već
i od 50% domać
instava, dok u Đurđevcu u fragmentima
izvedena kanalizacijska mrež
a služ
i najveć
im dijelom samo za odvodnju oborinskih voda. Pokrivenost
kanalizacijakom mrež
om se odnosi samo na už
a područ
ja ovih gradova dok u š
iroj okolici i u već
ini
ostalih naselja pravilno izvedeni odvodni sustavi ne postoje.
Koriš
tenje vode u energetske svrhe
Rijeku Dravu karakteriziraju relativno veliki uzduž
ni pad vodotoka i velika vodnost po č
emu je
ona povoljan vodotok za hidroenergetsko koriš
tenje.U Republici Hrvatskoj se je sa hidroenergetskim
iskoriš
tavanjem Drave započ
elo 70-tih godina i od tada su sagrađene tri hiroelektrane, a postoji
moguć
nost izgradnje još nekoliko, od kojih bi se jedna nalazila na područ
ju Koprivnič
kokriž
evač
ke ž
upanije. Projekt HE Novo Virje je postao aktualan nakon š
to se odustalo od plana
izgradnje HE Đurđevac na kojem se radilo 20-tak godina. HE bi bilo viš
enamjensko postrojenje
koje bi uz proizvodnju energije trebalo osigurati zaš
titu od poplava, bujica i erozija, omoguć
iti
navodnjavanje i odvodnjavanje poljoprivrednih površ
ina i uređenje korita i obala Drave te
unaprijediti gospodarske djelatnosti na dravskom priobalju.
Navodnjavanje i odvodnjavanje
Sistemima navodnjavanja kao mjere poveć
anja poljoprivredne proizvodnje, danas je pokriven vrlo
mali dio poljoprivrednih površ
ina, a s obzirom na velike kapacitete ovog područ
ja vodom moguć
nosti
su vrlo velike. Na područ
ju ž
upanije postoje samo manji sistemi za navodnjavanje koji se napajaju
vodom iz lokalnih vodotoka. Na gotovo cijelom podravskom područ
ju postoji potreba za
odvodnjom suviš
nih voda, naroč
ito u periodu veljač
a – svibanj kada dolazi do prevlaž
enosti zemljiš
ta
pa su u tu svrhu izgrađ
eni sustavi za odvodnju koji se sastoje od kanalske mrež
e, cijevne drenaž
ei
objekata na kanalima, ali koji svojim kapacitetom i kvalitetom ne zadovoljavaju. Melioracijski sustav
odvodnje proveden je za potrebe Podravke na područ
ju nekoliko opć
ina te za komasacionu gromadu
Koprivnič
ki Bregi.
Uređenje vodotoka za plovidbu
Rijeka Drava jedna je od triju rijeka (uz Dunav i Savu) koje č
ine okosnicu riječ
nog plovnog sustava
Republike Hrvatske. Plovnost je moguć
a od njenog uš
ć
a u Dunav doùš
ć
a potoka Ždalice na
područ
ju Koprivnič
ko - križ
evač
ke ž
upanije. Na dijelu njenog toka kroz ž
upaniju, odnosno od
Terezinog Polja koje se nalazi nizvodno do Ždalice, plovni put ima karakteristike I kategorije š
to je
najniž
a plovna kategorija prema ECE normama.
Poboljš
anje kvalitete plovnosti planira se već20-tak godina te su u sklopu tog projekta rađene studije
uređenja Drave u plovni put IV kategorije te uređenja dravske luke Karaš
.
Suzbijanje š
tetnog djelovanja vode
U aktivnosti koje š
tite od š
tetnog djelovanja vode spadaju obrana od poplava te zaš
tita od erozija i
bujica. Područ
je ž
upanije je s jedne strane ugrož
eno od velikih voda rijeke Drave, a s druge od
brdskih voda koje dotječ
u s Kalnika i Bilogore.
Zaš
tita od izlijevanja rijeke Drave je djelomič
no ostvarena izgradnjom nasipa u nekoliko dionica i to
na lijevoj obali uzvodno od repaš
kog mosta, a na desnoj između uš
ć
a potoka Gliboki i kanala Bistra te
djelomič
no nizvodno od toga područ
ja, dok zaš
titu od poplave brdskih vodotoka č
ini sustav kanala u
donjem dijelu njihovih tokova. Izgrađ
enost sustava za obranu od poplava i stupanj reguliranosti
vodotoka su u pravilu proporcionalni s velič
inom vodotoka pa su zbog toga na razini ž
upanije vrlo
različ
iti.
1-48
P R O S T O R N I
P L A N
Stupanj erozijskih procesa na područ
ju Županije varira od najniž
e i najrasprostranjenije V kategorije u
nizinskim krajevima pa do III ili IV kategorije erozije koja se javlja u brež
uljkastim i brdskim
područ
jima, a uvjetovana je nač
inom iskoriš
tavanja zemljiš
ta i slabom otpornosti zemljiš
ta na eroziju.
Posljedica permanentnog djelovanja erozije je odnoš
enje zemljiš
ta, naroč
ito njegovog površ
inskog,
najplodnijeg sloja, a š
tete se najč
eš
ć
e uoč
avaju tek nakon duljeg perioda djelovanja, kada je erozija već
uzela maha te je registriranje oš
teć
enja otež
ano.
Za razliku od erozija, š
tete nastale djelovanjem bujica najč
eš
ć
e nastaju u jednom mahu, a evidentirani
su sluč
ajevi oš
teć
enja objekata i prometnica. Do sada su vrš
ene aktivnosti zaš
tite od bujica, ali one
nisu provođ
ene sustavno te su neke od izgrađenih prepreka zbog neodrž
avanja i nepovezanosti u
cjeloviti sustav propale. Najadekvatniji nač
in suzbijanja š
tetnog djelovanja vode je izgradnja retencija
i akumulacija, odnosno reguliranje vodotoka i njihovo održ
avanje koje se danas provodi u
minimalnom opsegu.
Zaš
tita vode od zagađenja
Zaš
tita velikih podzemnih i nadzemnih vodnih resursa od zagađenja, od velike je važ
nosti ne samo za
Županiju, veći mnogo š
iru regiju. Rijeka Drava i njeni najveć
i pritoci prema Uredbi o kategorizaciji
vodotoka (“Narodne novine” broj 15/81) imaju kvalitetu II kategorije, no ispitivanja su pokazala da
pripadaju III ili č
ak IV kategoriji, č
emu doprinose poveć
ane koncentracije slobodnih amonijaka,
nitrita, ž
eljeza i mangana. Rezultat je to neprimjerene i nekontrolirane primjene umjetnih gnojiva i
zaš
titnih sredstava te jošuvijek neriješ
enih problema akutnih zagađivač
a INE-naftaplina i HŽ-ove
praonice vagona u Botovu te naroč
ito kanalizacije i industrije grada Koprivnice. Sustavnim i
organiziranim radom drž
avnih i ž
upanijskih služ
bi ovaj se problem mora prioritetno riješ
iti. Rijeka
Glogovnica uzvodno od Križ
evaca ima I klasu boniteta, a nizvodno II. U velikoj opasnosti od
zagađenja je crpiliš
te križ
evač
kog vodovoda Trstenik u č
iju se zaš
titnu zonu kroz potok Glogovnicu
ulijeva voda iz potoka Koruš
ke i Vrtlina koji su otvoreni kolektori križ
evač
ke gradske kanalizacije.
Podzemne zalihe pitke vode su dobre kvalitete. Izviješ
ć
a drž
avnih institucija nam govore da je resurs
pitke vode znač
ajan u š
irem (srednjoeuropskom) kontekstu, š
to je dovoljan argument za opredjeljenje
naš
e ž
upanije da zaš
tita voda od zagađenja bude na prvom mjestu u svim druš
tveno-politič
kim
nastojanjima.
Sustav proč
iš
ć
avanja otpadnih voda na područ
ju ž
upanije je slabo razvijen. Iako se sa proč
iš
ć
avanjem
u gradovima poč
elo vrlo rano u odnosu na Hrvatsku, još70-tih godina, ti uređaji danas viš
e nisu
dostatnih kapaciteta, a osim toga postoji problem proč
iš
ć
avanja voda manjih naselja koji do sada nije
rješ
avan.
g) Eksploatacija mineralnih sirovina
Prostor Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije je bogat mineralnim sirovinama. Poč
eci njihovog
eksploatiranja sež
u u daleku proš
lost. U proš
lom i do polovice 20. stoljeć
a na Bilogori i Kalniku vrš
ila
se eksploatacija ugljena, a na rijeci Dravi ispirali su se zlatonosni pijesci. Donedavno je svako već
e
naselje imalo svoju ciglanu u kojoj se iz gline proizvodio građ
evinski materijal, međutim ta je
djelatnost u potpunosti nestala. Takođ
er su se iskoriš
tavali vapnenci u dolini Kameš
nice kod Vratna,
vapnenci za proizvodnju ž
ivog vapna u individualnoj djelatnosti i kamen za građevinske svrhe u
Opć
ini Kalnik.
Mineralna sirovina kojom je prostor Županije najbogatiji prirodni je plin. Glavna lež
iš
ta plina nalaze
se u đurđevač
koj Podravini (Pogon Molve), u slojevima miocenskih karbonata ( Molve ),
donjotrijaskih kvarcita ( Kalinovac), srednjotrijaskih dolomita ( Molve, Kalinovac ), na dubini 3 500 4 000 metara, pod iznimno visokim tlakom ( 500 bara ) i pri temperaturi 180 - 200°C. Eksploatacija
plina započ
ela je 1973. godine na polju Ferdinandovac, a kasnije poč
inju s iskoriš
tavanjem polja
1-49
P R O S T O R N I
P L A N
Legrad i Veliki Otok. U Molvama je 1974.godine otkriven plin, a eksploatacija je poč
ela 1980. godine.
Daljim istraž
ivanjima utvrđ
eno je bogato plinsko lež
iš
te Kalinovac 1978. godine. Šest godina nakon
otkrić
a polja Molve započ
ela je proizvodnja iz dvije proizvodne buš
otine kroz CPS Molve I.,
kapaciteta 1 x 106 m 3/dan ulaznog plina. U drugoj fazi , uz izgrađ
enu CPS Molve II. (kapaciteta 3 x
106 m3 /dan ulaznog plina) u proizvodnju je puš
teno jošdesetak proizvodnih buš
otina. Zadnja faza
privođenja punoj proizvodnji realizirana je kroz Projekt Podravina, od 1987. do 1993. godine,
izgradnjom dodatnih dvadesetak proizvodnih buš
otina, pet plinskih stanica i CPS Molve III:,
6
3
kapaciteta 5 x 10 m /dan ulaznog plina.
Preostale rezerve plina na poljima Molve, Kalinovac i Stari Gradac ( Virovitič
ko-podravska ž
upanija)
č
ine viš
e od 70% utvrđ
enih rezervi plina u Hrvatskoj. Na Radiliš
tu Molve osim plina proizvode se
plinski kondenzat i C2+ komponenta (smjesa etana, propana, butana i sl.) koji č
ine preko 25 %
proizvodnje kapljivih ugljikovodika. Plinskog kondenzata proizvodi se najviš
e na polju Kalinovac a
C2 + na polju Molve. Izdvojeni plinski kondenzat sa svih plinskih stanica dodatno se obrađ
uje na PSIP
Kalinovac i dalje otprema u rafinerije, a dobiveni kaptaž
ni plin komprimira se i otprema na CPS
Molve na dalju obradu. Pogon Molve proizvodi oko 30 % primarne energije u Republici Hrvatskoj.
Sabirno-transportni sustav polja Molve, Kalinovac i Stari Gradac č
ine jedinstvenu tehnološ
ku cjelinu.
Slič
nost lež
iš
nih uvjeta, proizvodnih fluida i prisustvo š
tetnih komponenti (CO2 , H2S, Hg0 i dr.) u sva
tri lež
iš
ta uvjetovali su njihovo povezivanje u jedinstveni sustav, sa č
etrdesetak proizvodnih buš
otina i
pet plinskih stanica. Prirodni plin koji se proizvodi sadrž
i znatan udio š
tetnih primjesa, u prvom redu
ugljikova dioksida, vodikova sulfida, merkaptana i ž
ive. U svrhu njihova izdvajanja izgrađ
ene su i
puš
tene u pogon tri centralne plinske stanice (CPS): CPS Molve I., II. i III.
Poč
eci primitivne eksploatacije nafte sež
u jošu proš
lo stoljeć
e (Veliki Poganac). Jagnjedovac je prvo
naftno polje otvoreno u Podravini 1966. godine, a u Ferdinandovcu eksploatacija je započ
ela 1970.
godine. Danas se nafta crpi na 5 polja: Bilogora , Ferdinandovac, Jagnjedovac, Lepavina i Šandrovac.
Polja Bilogora i Šandrovac nemaju na teritoriju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije proizvodnu
buš
otinu.Uz plin i naftu otkrivene su geotermalne i mineralne vode (Kutnjak i Ferdinandovac).
Tablica br. 26: Proizvodnja nafte, plina i kondenzata na područ
ju Županije u 1999. godini
POLJE
Ferdinandovac
Jagnjedovac
Lepavina
Gola
HampovicaČepelovac
Kalinovac
Legrad
Molve
Peteranec
Veliki Otok

Nafte (t)
3.361
12.096
1.306
16.763
PROIZVODNJA
Kondenzata
Plina (m3 )
(t)
264.600
4.596.810
0
9.716.900
123
974.100
0
302.242.594
23.293.900
823.140.380
1.013.680
0
1.165.242.964
136.456
885
55.349
0
0
192.813
C2+ (t)
31.581
80.957
112.538
Izvori: INA – Pogon Molve i Pogon Šandrovac - Bjelovar
Površ
ina koju zauzimaju naftna i plinska postrojenja i buš
otine iznosi 164,19 ha. Svi aktivni prostori
su ogradom fizič
ki odjeljeni od okolnih (već
inom poljoprivrednih) površ
ina na kojima se neometano
vrš
i djelatnost za koju su namjenjene. INA raspolaž
e i vlastitim crpiliš
tem vode (Đurđevac) te
proizvodi vlastitu električ
nu energiju. Kod izgradnje postrojenja asfaltirane su mnoge prometnice i
poš
ljunč
ani poljski putevi.
1-50
P R O S T O R N I
P L A N
U svrhu utvrđivanja utjecaja postrojenja INE na okolištijekom 1990/91., a potom 1995/96. godine,
prema unaprijed utvrđ
enom programu započ
ela su sveobuhvatna istraž
ivanja oneč
iš
ć
enja zraka, vode,
tla, vegetacije koja se koristi za krmu i š
umske vegetacije, dakle svih dijelova okoliš
a i biosfere.
Premda nema indicija o stanovitim promjenama u okoliš
u koje bi mogle biti posljedica emisija iz
središ
njeg objekta Podravskog eksploatacijskog bazena – CPS Molve, tek ć
e se u nastavku istraž
ivanja
s pouzdanjem moć
i egzaktno odgovoriti na pitanje da li i u kojoj mjeri plinski energetski sustav Molve
utječ
e na okolište koje mjere valja poduzeti da bi se ti utjecaji zadrž
ali na prihvatljivoj razini.
Kartogram br. 15 : Plinska i naftna polja
Mineralnim sirovinama (pijesak, š
ljunak i glina) za proizvodnju građ
evinskog materijala bogata je
č
itava nizina Drave i dijelovi Bilogore. Fosilni š
ljunak rijeke Drave je silikatno-karbonatnog sastava,
dobro zaobljen, povoljnih fizič
ko-mehanič
kih svojstava, č
ist i povoljnog granulometrijskog sastava.
Debljina kvartarnih naslaga š
ljunka i pijeska je različ
ita: kod Legrada samo oko 14 metara, kod
Botova i Šoderice 20 do 30 metara, Hlebina 140, a kod Ferdinandovca 250 metara. Razlog tome je š
to
su se u sjeverozapadnom dijelu odvijali akumulacijsko-erozijski procesi, a na jugoistoč
nom dijelu
samo akumulacijski. Aktivna eksploatacijska polja mineralnih građevinskih sirovina su: Žljebic,
Prosenica, Ribnjak, Guš
ć
erovec, Reka, Keter, Mlađ
, Vojnovec, Inzula, Draganci, Gat, Hruš
tik i Šarje.
Aktivni istraž
ni prostori su Sekuline, Jagnjež
đ
e, Otok i Tori. Uz tok rijeke Drave vrš
i se i nelegalna
eksploatacija š
ljunka.. Posljedica toga je mnoš
tvo devastiranih i nesaniranih vodenih površ
ina. Šljunak
i pijesak se danas eksploatira na viš
e mjesta. Najpoznatija i najveć
aš
ljunč
ara je Šoderica, na kojoj je
organizirano kopanje š
ljunka i pijeska započ
elo 1868. godine i traje sve do danas (Keter IV). Pijesak
koji se eksploatira iz đuđevač
kih peski (eolskog podrijetla) vrlo je dobre kvalitete i to je jedino lež
iš
te
kvalitetnog pijeska ( uz onaj iz korita Drave) za potrebe građevinarstva u Republici Hrvatskoj.
Pojedine segmente eolskog pijeska nalazimo po cijeloj Podravini, ali najkompaktniji dio protež
e se
sjeverno i istoč
no od Đurđevca.
Pijesak lež
i na različ
itim č
lanovima. Na obroncima Bilogore dolaze na naslage lesa, dok u dravskoj
najviš
e eksploatirano polje je Draganci u Opć
ini Kalinovac. Već
ina danas zatvorenih eksploatacijskih
polja jošuvijek nije sanirana.
1-51
P R O S T O R N I
P L A N
Iskoriš
tavanje kamena za građ
evinske svrhe vrš
i su u kamenolomu kod Vojnovca u naslagama breč
a
vapnenca. Na područ
ju Guš
ć
erovca, Reke i Velikog Poganca (Ribnjak) nalaze se potvrđena nalaziš
ta
opekarske gline. Aktivna eksploatacijska polja građ
evinskih sirovina obuhvać
aju površ
inu cca 258 ha .
Istraž
ivanjem građevinskih sirovina obuhvać
eno je 37 hektara, dok se za 23,5 ha vodi postupak
ishođ
enja odobrenja za istraž
ni prostor.
Kartogram br. 16: Mineralne sirovine
1.1.2.4.Komunalna infrastruktura
a) Prometni sustav
Geoprometni polož
aj Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije karakterizira njezin smješ
taj na pruž
anju
razvojnih i prometnih osovina Republike Hrvatske. Županija pripada podravskom koridoru panonskog
prostora i znač
ajnom prometnom koridoru (cestovnog i ž
eljeznič
kog) koji povezuje podravski
gravitacijski bazen sa posavskim gravitacijskim bazenom i Zagrebom te ih zajedno vodi prema
Jadranu.
a 1) Ceste
Prometni tokovi na prostoru ž
upanije sastoje se od dalekih prometnih tokova (od Zagreba prema
Republici Mađ
arskoj i od Varaž
dina prema Osijeku) te izvoriš
no-odrediš
nih tokova unutar same
ž
upanije (promet između opć
ina te opć
ina i ž
upanijskog središ
ta) i prema susjednim ž
upanijama.
Prometni sustav obiljež
ava prometna ponuda (prometne površ
ine, objekti i tehnološ
ke cjeline
izgrađene za pruž
anje prometnih usluga) i prometna potraž
nja, odnosno tokovi putnika i roba.
Prostorno i funkcionalno gledano, prometni sustav na područ
ju ž
upanije nije određen samim sobom.
On je u velikoj mjeri zadan i funkcionalno predodređen sustavom svog okruž
enja i upravo zbog
geoprometnog polož
aja Županije, daleko prelazi njezine granice. Prometna potraž
nja koja se stvara
izvan Županije pa i u samoj Županiji u sukobu je s prometnom ponudom Županije. Postoji viš
e
razloga koji dovode do ovog sukoba:

 Primarna cestovna mrež
a nastala je na matrici koja je formirana kroz povijesna
razdoblja te je oblikovana prema tadaš
njim potrebama i interesima.
1-52
P R O S T O R N I
P L A N






Uz prometnu mrež
u su nastala naselja koja znatno otež
avaju odvijanje prometa.
Razvijanje gradova na križ
anjima cesta koje č
ine primarnu mrež
u ne prati adekvatno
rješ
avanje cestovnog sustava, odnosno izgradnja obilaznica, š
to također u primarnoj
mrež
i negativno utječ
e na prometni tok.
Veliki broj cesta zbog svog loš
eg stanja i svojih neadekvatnih građevinsko-tehnič
kih
elemenata ne zadovoljavaju traž
ene uvjete.
Poboljš
anje cestovne prometne infrastrukture spada u glavne prioritete na razini Županije.
Tablica br. 27: Osnovna cestovna prometna mreža
Mrež
a drž
avnih cesta u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji
Identifikacijska oznaka
Vrste i naziv cesta
2
GP Dubrava Križ
ovljanska-Varaž
din- Ludbreg-KoprivnicaVirovitica-Naš
ice-Osijek-Vukovar-GP Ilok
20
Hodoš
an (D3)-Prelog-D.Dubrava-Đelekovec-Drnje (D41)
22
Novi Marof (D3)-Križ
evci-Sveti Ivan Žabno
28
Vrbovec (D26)-Bjelovar-Veliki Zdenci
41
GP Gola-Koprivnica-Križ
evci-Sesvete (D3)
43
Đurđ
evac-Bjelovar-Čazma-IvanićGrad (D4)
210
Virje (D2)-GP Gola
Sustav lokalnih cesta na područ
ju Županije nije ravnomjerno razvijen. Područ
jem Bilogore i Podravlja,
a osobito granič
nim pojasom, gustoć
a mrež
e lokalnih cesta je manja.
Cestovni granič
ni prijelazi prema Republici Mađarskoj na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
(prema Uredbi o granič
nim prijelazima Republike Hrvatske, „Narodne novine” broj 97/96. i 7/98) su:

 stalni međ
unarodni granič
ni cestovni prijelaz II. kategorije Gola - Berzence,

 stalni granič
ni cestovni promet Legrad – Ertilos,

 stalni granič
ni cestovni promet Ferdinandovac - Vizvár.
Kartogram br. 17 : Postojeća cestovna mreža
a 2) Željeznice
Od ž
eljeznič
kih koridora preko Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije prolaze sljedeć
i pravci:
1-53
P R O S T O R N I
P L A N

 MG 1 Botovo (drž
. granica) – Koprivnica - Dugo Selo – Zagreb – Karlovac - Rijeka, u pravcu
sjever-jug, magistralna glavna pruga I reda (duž
ina 329,238 km),

 I 100 Varaž
din – Koprivnica – Osijek – Dalj (MP 14), u pravcu istok-zapad, pruga I reda, (duž
ina
249,862 km),

 II 205 Križ
evci (MG 1) – Bjelovar - Kloš
tar Podravski (I 100), u pravcu istok-zapad, pruga II
reda (61,082 km).
Željeznič
ka pruga Botovo (drž
. granica) – Koprivnica - Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka te
krak prema Varaž
dinu i Osijeku su okosnice ž
eljeznič
kog prometnog sustava Republike Hrvatske. U
gradu Koprivnici je križ
anje ovih znač
ajnih ž
eljeznič
kih pravaca, a stanica koja se nalazi u samom
gradu ima znač
ajnu funkciju u regionalnom i drž
avnom prometnom sustavu.
Željeznič
ki granič
ni prijelaz prema Republici Mađarskoj na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
(prema Uredbi o granič
nim prijelazima Republike Hrvatske, „Narodne novine” br. 97/96. i 7/98) je:

 Stalni međunarodni granič
ni ž
eljeznič
ki prijelaz I kategorije Koprivnica – Gyékényes.
Kartogram br. 18 : Postojeća mrež
až
eljezničkih pruga
a 3) Riječ
ni promet
Prema europskim mjerilima plovni put rijeke Drave ima č
etiri dionice različ
itih kategorija plovnosti:
- međunarodni plovni put E-80-08, VI b kategorije – od uš
ć
a do Osijeka (0,0 – 14,0 rkm),
- IV kategorija – od Nemetina do Osijeka (14,0 – 22,0 rkm),
- II kategorija – od Osijeka do Terezinog Polja (22,0 – 151,0 rkm),
- I kategorije – od Terezinog Polja do rijeke Ždalice (151,0 – 198,6 rkm).
Rijeka Drava je plovna sve od uš
ć
a do Donjeg Miholjca (0,0 – 70,2 rkm) u granicama Republike
Hrvatske, a od Donjeg Miholjca do rijeke Ždalice u granicama između Republike Hrvatske i
Republike Mađarske, kao međudrž
avni plovni put. Za Koprivnič
ko-križ
evač
ku ž
upaniju znač
ajan je
plovni put koji se svrstava prema ECE-u u I klasu plovnosti u sklopu dionice Terezino Polje-Ždalica.
a 4) Zrač
ni promet
1-54
P R O S T O R N I
P L A N
U Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji postoji letjeliš
te „Danica” koji bi prema postojeć
em Zakonu o
zrač
noj plovidbi bio sportski aerodrom. Rješ
enjem Ministarstva pomorstva, prometa i veza, izdana je
dozvola za uporabu jedrilicama i zrakoplovima poljoprivrednog i generalnog zrakoplovstva tež
ine do
5.700 kg. Uz ovo letjeliš
te postoji joši određeni broj letjeliš
ta koja se koriste za poljoprivredno
zrakoplovstvo za zapraš
ivanje. U Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji ne postoji zrač
na luka za javni
zrač
ni promet. Opravdanost njene eventualne izgradnje tek treba ustanoviti detaljnim analizama
imajuć
i u vidu potrebe gradova Koprivnice, Križ
evaca i Đurđevca, kao i (ne)moguć
nost današ
nje
cestovne povezanosti Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije sa Zagrebom.
Dva najveć
a grada, Koprivnica i Križ
evci, i otprilike pola površ
ine Županije su u gravitacionoj zoni
Zrač
ne luke Zagreb. To je i vjerojatno razlog š
to do sada nije bilo potrebe za organiziranjem javnog,
redovitog, zrač
nog prometa iz Županije, prije svega prema metropoli. Dosadaš
nja relativno dobra
povezanost Zagreba i područ
ja Županije ž
eljeznič
kom prugom i cestovnom mrež
om omoguć
avala je
dobru vezu prema Zrač
noj luci Zagreb.
Prometno-geografski polož
aj Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije je povoljan, kako s aspekta koriš
tenja
zrač
ne luke u Zagrebu tako i za moguć
nost eventualne izgradnje aerodroma.
Županija ima znač
ajne ravne površ
ine u svom sjevernom i istoč
nom dijelu, uzdužrijeke Drave. Tereni
su bez znač
ajnih prirodnih zapreka (brda, rijeke, jezera, š
ume) i umjetnih (izgrađ
ene površ
ine,
dalekovodi, deponije, kanali, planirana izgradnja).
a 5) Poš
ta
Na područ
ju Koprivnič
kokriž
evač
ke ž
upanije za odvijanje poš
tanskog prometa nadlež
no je Središ
te
poš
ta Koprivnica sa svoja 34 poš
tanska ureda. Poš
tansko središ
te za razradu poš
tanskih poš
iljaka
nalazi se u sklopu Središ
ta poš
ta Bjelovar, posredstvom kojeg se vrš
i prijem i otprema poš
tanskih
poš
iljaka za Središ
te poš
ta Koprivnica. Razvijenost poš
tanske mrež
e, te pristupač
nost korisnicima u
Koprivnič
kokriž
evač
koj ž
upaniji prikazuju sljedeć
i podaci:
Tablica br. 28
Broj poš
tanskih ureda
Broj stanovnika na jedan poš
tanski ured
Broj km 2 na jedan poš
tanski ured
Broj poš
tanskih š
altera
tanski š
alter
Broj poš
tanskih ormarić
a
tanski ormarić
Broj km 2 na jedan poš
tanski ormarić
Središ
te poš
ta Koprivnica
34
3806
50,98
72
1797
140
924
12,38
Izvor-HP d.d., Središ
te poš
ta Koprivnica, 2000. godina
Uz standardne poš
tanske usluge u poš
tanskim uredima obavljaju se mjenjač
ki poslovi, stambena
š
tednja, prodaja tiska, prodaja knjiga i slikovnica i sl.
a6) Telekomunikacije
Na područ
ju Koprivnič
kokriž
evač
ke ž
upanije kao i na područ
ju Republike Hrvatske koncesiju za
obavljanje usluga u nepokretnoj telekomunikacijskoj mrež
i imaju Hrvatske telekomunikacije d.d.
(HT), javno poduzeć
e u djelomič
nom vlasniš
tvu Deutsche Telecoma (DT) i već
inskom drž
avnom
vlasniš
tvu koje se nalazi u procesu privatizacije. Hrvatske telekomunikacije su organizirane po
principu teritorijalnog ustroja pa na područ
ju naš
e Županije usluge u nepokretnoj telekomunikacijskoj
mrež
i pruž
a Telekomunikacijski centar Koprivnica.
Komutacijski kapaciteti
1-55
P R O S T O R N I
P L A N
Telekomunikacijski centar Koprivnica ustrojen je kao jedna mrež
na skupina 048 s TC/PC centralom u
Koprivnici (AXE10), TC/PC centralom u Križ
evcima (AXE10) i LC centralom u Đurđevcu
(AXE10).
Stanje s 03.02.2000. godine na područ
ju TK centra Koprivnica je: dvije tranzitne centrale, jedna
lokalna centrala, 71 UPSova i č
etri centrale ETC960.
UPSudaljeni pretplatič
ki stupnjevi su:
Legrad, Đelekovec, Drnje, Peteranec, Sigetec, Hlebine, Šoderica, Gotalovo, Gola, Repaš
, Ždala,
Medvedič
ka, Novo Virje, Ferdinandovac, Kozarevac, Prugovac, Kloš
tar Podravski, Podravske
Sesvete, Budrovac, Kalinovac, Hampovica, Virje, Novigrad Podravski, Glogovac, Leniš
ć
e, Starigrad,
Koprivnica1, Podolice, Čarda, Moč
ile, Koprivnič
ki Ivanec, Kunovec, Kuzminec, Rasinja, Velika
Rasinjica, Veliki Poganac, Apatovec, Glogovnica, Reka, Jagnjedovac, Domaji, Sokolovac, Srijem,
Lepavina, Carevdar, Kloš
tar Vojakovač
ki, Sveti Petar Čvrstec, Ladinec, Cirkvena, Sveti Ivan Žabno,
Bukovje, Trema, Marcela Kipacha, Križ
evci 1, Koruš
ka, Kosovec, Veliki Raven, Dijankovec,
Fodrovec, Orehovec.
ETC960 centrale su:
Molve, Koprivnič
ki Bregi, Gornja Rijeka, Kalnik. Prosječ
na starost telefonskih centrala je č
etiri
godine.
Tablica br. 29
Broj instaliranih tf. priključ
aka
Broj instaliranih tf. priključ
aka na 100 stanovnika
Gustoć
a instaliranih tf. priključ
aka na km2
Broj iskoriš
tenih tf. priključ
aka
Broj iskoriš
tenih tf. priključ
aka na 100 stanovnika
Gustoć
a iskoriš
tenih tf. priključ
aka na km2
Telekomunikacijski centar
Koprivnica
50.284
38,86
29
39.053
30,18
22,53
Izvor: HT Telekomunikacijski centar Koprivnica, siječ
anj 2000.
Prijenosni kapaciteti
U prijenosnoj mrež
i izmeđ
u centrala na područ
ju TK centra Koprivnica i centrala drugih TK centara
kao prijenosni mediji koriste se :

 simetrič
ni kabeli,

 kabeli sa staklenim nitima.
Svi prijenosni sustavi koji se koriste na područ
ju TK centra Koprivnica su digitalni, a njihovo stanje
(03.02.2000. g.) s obzirom na prijenosne medije iznosi:
- Digitalni sustavi po simetrič
nim kabelima, kapacitet 26 DPGa (digitalnih primarnih
grupa), 26 veza
- RR (radiorelejni) digitalni sustav, kapacitet jedna DPG, jedna veza (na relaciji
Križ
evci antenski stup u Kalniku)
- Digitalni sustavi po optič
kim kabelima, kapacitet 1817 DPG, 79 veza i 2 prstena
Do 03.02.2000. godine na područ
ju TK centra Koprivnica je polož
eno 478 km svjetlovodnog kabela
č
iji je kapacitet 8.664 km optič
ke niti. Od toga na magistralni svjetlovodni kabel otpada 117km kabela,
kapaciteta 3.035 km optič
ke niti.
Pretplatnič
ka mrež
a
Do 31.12.1999. godine u TK centru Koprivnica izgrađeno je 67 pretplatnič
kih telefonskih mrež
au
koje je ugrađeno 3.074 km kabela od kojih na podzemne kabele otpada 1.758 km, dok na nadzemne
1-56
P R O S T O R N I
P L A N
otpada 1.316 km. Kapacitet podzemne pretplatnič
ke mrež
e iznoci 202.909 km parica. U pretplatnič
koj
mrež
i broj izlaznih parica iznosi 121.830, a broj parica na kabelskim izvodima iznosi 98.484. Ukupna
duž
ina podzemnog kabela polož
enog u kabelsku kanalizaciju iznosi 105 km š
to je 6% u odnosu na
ukupnu duž
inu podzemnih kabela. Za viš
estruko koriš
tenje parica u pretplatnič
koj mrež
i na područ
ju
TK centra Koprivnica u uporabi su uređ
aji 1+1 FM i č
etverokanalni PCM.
Kartogram br.19 : Telefonske centrale i UPSovi na područ
ju TK centra Koprivnica
Pokretne komunikacije
Najpropulzivniji dio komunikacija u zadnjih 6 godina predstavljaju pokretne komunikacije. Na
područ
ju RH, usluge pokretnih komunikacija daju dva operatora:
1. HT d.d. putem dvije mrež
e pokretne telefonije i jedne paging mrež
e i to:

 NMT-450i prvi sustav mobilnih komunikacija pod komercijalnim nazivom ”MOBITEL”.
Mrež
a ima nacionalni karakter i uređ
aji se mogu koristiti samo na područ
ju Republike
Hrvatske. Pokrivenost područ
ja Županije je dosta dobra. MOBITEL je u hrvatski
telekomunikacijski sustav uključ
ena kao mrež
na grupa s pozivnim brojem 099. Pretplatnici
MOBITEL mrež
e mogu svoje uređ
aje koristiti u Republici Sloveniji s kojom HT ima sklopljen
ugovor o pruž
anju usluga. Prostor Županije pokriven je s 6 (š
est) baznih stanica s
pripadajuć
im antenskim sustavima i to: Đurđ
evac, Novigrad Podravski, Koprivnica, Križ
evci,
Kalnik i Subotica Podravska.

 GSM-900 novi međunarodno usvojeni standard mobilnih komunikacija uveden je u Republici
Hrvatskoj pod komercijalnim nazivom CRONET i trenutno je najraš
irenija mrež
a pokretnih
komunikacija, uključ
ena kao mrež
na grupa 098 u hrvatski TK sustav. Mrež
a je u izrazitoj
ekspanziji kako kroz poveć
anje broja usluga tako i pokrivanje teritorija. Osnovna prednost
CRONET mrež
e je tehnič
ka kompatibilnost mrež
a različ
itih operatora pa pretplatnici
CRONET mrež
e mogu svoje uređ
aje koristiti u svim mrež
ama s kojima HT ima sklopljene
ugovore o pruž
anju usluga, tzv. ”međunarodni roaming”.
Do danas je HT sklopio ugovore s vi š
e od 100 zemalja diljem svijeta č
ime su praktič
ki
pokrivene sve evropske zemlje. Prostor Županije pokriven je s 11 (jedanaest) baznih stanica i
tri stanice u gradnji, s pripadajuć
im antenskim sustavima i to: Đurđevac, Novigrad Podravski,
1-57
P R O S T O R N I
P L A N
Kloš
tar Podravski, Koprivnica, Križ
evci, Kunovec, Gotalovo, Gola, Drnje u izgradnji, Virje u
izgradnji, Sokolovac, Kloš
tar Vojakovač
ki i Sveti Ivan Žabno.

 ERMES paging mrež
a pod komercijalnim nazivom bip 097. Mrež
a osigurava svojim
korisnicima najjeftiniji, a time i najpristupač
niji nač
in prenoš
enja poruka obavijesti. Osigurani
su tehnič
ki uvjeti za roaming te se u skoroj buduć
nosti mož
e oč
ekivati sklapanje ugovora s
europskim operatorima ERMES sustava. Prostor Županije pokriven je za sada s dvije bazne
stanice Koprivnica i Kalnik.
2. VIP d.d. nezavisni operater pokretnih komunikacija utemeljen 1998.godine. VIP pruž
a usluge
pokretnih komunikacija putem:
VIPnet GSM mrež
e na nacinalnoj razini. Mrež
a je započ
ela s radom 1999.godine. Prostor
Županije pokriven je prilič
no dobro na pravcima glavnih komunikacija, a naroč
ito već
a naselja.
VIPnet GSM mrež
a, uključ
ena je u hrvatski telekomunikacijski sustav, kao mrež
na grupa s
pozivnim brojem 091. Prostor Županije pokriven je s 4 (č
etiri) bazne stanice i č
etiri u gradnji, s
pripadajuć
im antenskim sustavima i to: Đurđ
evac u izgradnji, Koprivnica, Križ
evci, Gola u
izgradnji, Virje i Sveti Ivan Žabno te Reka i Hampovica u izgradnji
Tablica br. 30
Telekomunikacijski centar
Koprivnica
11 (+3 planirane)
6
2
GSM bazne stanice
NMT bazne stanice
ERMES bazne stanice
VIP d.d.
4 (+4 planirane)
Kartogram br. 20: Bazne stanice pokretnih telekomunikacija u Koprivničko-križevačkoj ž
upaniji
b) Vodoopskrba i odvodnja
Vodovod
Vodovodna mrež
a je na područ
ju ž
upanije slabo razvijena, a organizirana je samo u gradovima,
dok se u ostalim naseljima opskrba vodom provodi individualno, koriš
tenjem vlastitih zdenaca
1-58
P R O S T O R N I
P L A N
ili lokalnih vodovoda manjih kapaciteta, dok je organizirana mrež
a vodovoda na razini ž
upanije
tek u zač
etku. Na magistralni vodovod Križ
evci-Vratno su priključ
ena naselja: Žbirovec, Sveta
Helena, Kalnik, Kameš
nica, Borje, Dropkovec, Finč
evec, Šopron, Kamenica, Podgajce, Mladine,
Pesek i Cubinec, vodovod grada Đurđ
evca je proš
iren na naselja Virje, Molve, Molve Grede,
Gornja Šuma i Budrovac. Naselje Novigrad Podravski je priključ
en na vodovod grada
Bjelovara jer se crpiliš
te bjelovarskog vodovoda nalazi u toj Opć
ini dok su Legrad i Podravska
Selnica priključ
eni na vodoopskrbni sustav u Međimurju, odnosno iz crpiliš
ta Prelog.
Kartogram br. 21: Vodoopskrba
Vodovod Koprivnica
Javnim vodoopskrbnim sustavom grada Koprivnice danas je pokriveno isključ
ivo područ
je
grada, cjevovodima ukupne duž
ine 100 km.Za potrebe vodoopskrbe, voda se crpi iz crpiliš
ta
Ivanš
č
ak koje se nalazi na rubnom sjeverozapadnom dijelu grada, iz kojeg se godiš
nje crpi
viš
e od 3.000.000 m3 vode za potrebe 5.920 domać
instava, industrije (osim tvornica Bilokalnik
i dijela Podravke koji vodu crpe iz vlastitih zdenaca) i ostalih ustanova i poslovnih objekata
koje opskrbljuje. Voda je iz ovog crpiliš
ta dobre kvalitete, odnosno udovoljava zahtjevima
Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za pić
e i nije potrebno poduzimati mjere njenog
kondicioniranja, osim postupka kloriranja.
Zbog ogranič
ene izdaš
nosti vodocrpiliš
ta Ivanš
č
ak, koja je procijenjena na Q uk= 330 l/s, 1990.
godine se je poč
elo sa iznalaž
enjem novih moguć
nosti lokacija za crpljenje vode. Pri tome je
lokacija Lipovac, istoč
no od grada, pokazala najprihvatljivijom zbog dobre kvalitete vode koja
se nalazi u dva vodonosna sloja.
Vodovod Križ
evci
Vodovod grada Križ
evaca je prvotno bio namijenjen samo opskrbi grada vodom iz crpiliš
ta
Trstenik, a kasnije se gradi ogranak prema Kalniku i novom crpiliš
tu Vratno. Ono sa svojim
kapacitetom 60 l/s, nadmaš
uje kapacitet crpiliš
ta Trstenik sa 20 l/s, pa se nakon organiziranja
tog crpiliš
ta vodovod proš
iruje te nastaje magistralni vodovod Križ
evci- Vratno u duž
ini od 10
km, koji nakon izgradnje dodatnog zdenca kapaciteta Q=15 l/s opskrbljuje vodom 20-tak
naselja križ
evač
kog Prigorja. Crpiliš
ta Vratno i Trstenik zajedno, ukupnim kapacitetom vode od
1-59
P R O S T O R N I
P L A N
100 l/s ne zadovoljavaju potrebe vodovoda grada Križ
evaca i magistranog vodovoda koje
iznose 180 l/s. Glavni je cjevovod profila 200 izrađ
en od lijevanog ž
eljeza. Voda zadovoljava
zahtjevima o higijenskoj ispravnosti vode iako je u vrijeme istraž
ivanja sadrž
avala već
u
koncentraciju ž
eljeza od dozvoljene koja se je kasnije postupno poč
ela smanjivati te je uš
la u
granicu dozvoljenog.
Vodovod Đurđ
evac
Ovaj se vodovod napaja na dvije crpne stanice, Đurđevac I namijenjenog vodoopskrbi
postrojenja INA-NAFTAPLIN-a i Đurđevac II koji napaja vodovod grada Đurđevca i putem
magistralnog vodovoda priključ
ena naselja Virje i Molve. Crpiliš
ta se nalaze u jugoistoč
nom
prigradskom područ
ju Đurđevca, a oba imaju izdaš
nost po 40 l/s š
to ć
e u buduć
nosti zajedno
iznositi 80 l/s kada se zamijene crpke koje su manjeg kapaciteta, a prestankom koriš
tenja
dijela crpiliš
ta za potrebe INA-Naftaplin-a na raspolaganju ć
e biti kapacitet od 240 l/s. Iz
postojeć
ih vodocrpiliš
ta je za grad Đurđevac osigurana dovoljna količ
ina vode koja za 50 l/s
premaš
uje potrebnu količ
inu od 190 l/s. Cjevovod đurđ
evač
kog vodovoda je dimenzija 400
mm, magistralnog 250 mm, a ukupna im je duž
ina 45 km.
Crpiliš
ta i izvoriš
ta pitke vode
Postojeć
a ili moguć
a crpiliš
ta pitke vode koja se nalaze na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke
ž
upanije mogu se prema svojoj namjeni podijeliti na:
1. Postojeć
a crpiliš
ta koja opskrbljuju vodoopskrbe sustave na područ
ju Županije,
2. Potencijalna crpiliš
ta koja bi trebala opskrbljivati vodoopskrbne sustave na područ
ju
Županije,
3. Crpiliš
te na područ
ju ž
upanije koje opskrbljuje vodoopskrbni sustav izvan Županije.
1. Postojeć
a crpiliš
ta koja opskrbljuju vodoopskrbne sustave na područ
ju Županije
''Ivanš
č
ak''
Crpiliš
te služ
i za napajanje vodom vodoopskrbnog sustava Koprivnice, lokacija mu je na
sjeverozapadnom dijelu grada, a sastoji se od 6 buš
enih zdenaca od kojih je 5 osposobljeno za
eksploataciju. Zdenci su dubine 36 do 40 m, sa promjerom zacrvljenja 820 i 600mm.
Izdaš
nost varira po pojedinim zdencima, a ukupni eksploatacijski kapacitet zdenaca pri
istovremenom radu iznosi 330 l/s. Iz ovog se crpiliš
nog sustava godiš
nje koristi preko 3 x 106 m3
vode s mjeseč
nim rasponom koriš
tenih količ
ina od 250.000 do 350.000 m3 i dnevnim 7.000 do
3
15.000 m , š
to znač
i da je minimalni crpni kapacitet 81 l/s, a maksimalni 174 l/s. Voda
udovoljava zahtjevima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za pić
e, a odluku o zaš
titnim
zonama crpiliš
ta je donijela Županijska skupš
tina Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije u Koprivnici
8. lipnja 1998. godine, a po odredbi č
lanka 41. stavka 2. Zakona o vodama (''Narodne novine''
broj 107/95).
''Trstenik''
Ovo crpiliš
te uz crpiliš
te Vratno služ
i za opskrbu vodom grada Križ
evaca, a nalazi se na
jugoistoč
nom dijelu grada, na lokaciji omeđ
enoj ž
eljeznič
kim prugama ''Zagreb-KoprivnicaKriž
evci'' i ''Križ
evci-Bjelovar'', cestom Križ
evci-Sveti Ivan Žabno i otvorenim vodotocima
Koruš
ka, Vrtlin i Glogovnica. Na crpiliš
tu je izbuš
eno 5 zdenaca sa profilom buš
enja i
zacrvljenja 500 mm, dubine 25 m. Kapacitet crpiliš
ta je 25 l/s, a zahvać
ena voda se
transportira putem podvodnih bunarskih crpki u rezervoar ''Bukovje'' volumena 2.000 m 3 sa
smješ
tajem na koti H = + 191,3 m.n.v.
''Vratno''
Prvi je zdenac na crpiliš
tu izbuš
en 1984. godine, a prva su ispitivanja pokazala da se radi o
arteš
kom zdencu sa termalnom vodom temperature 22 o C, koju karakterizira velika starost koja
je dovela u pitanje stalnost eksploatacijskog kapaciteta (procijenjenih 60 l/s) u odnosu na
moguć
nosti obnavljanja. Probno crpljenje je pokazalo kontinuirano sniž
enje razine vode u
1-60
P R O S T O R N I
P L A N
zdencu te se planira da ć
e ona s godinama iznositi 20-25 m pa se je priš
lo smanjenom
kapacitetu koriš
tenja ovog zdenca. Drugi zdenac, iskopan 5 godina kasnije kaptira gornji
vodonosnik infiltrirajuć
e vode potoka Kameš
nica, a kapaciteta je 15 l/s. Voda udovoljava
zahtjevima kakvoć
e Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za pić
e, a odluku o zaš
titi
vodozaš
titnog područ
ja je donijela Županijska skupš
tina 30.9.1999. godine.
''Đurđ
evac I i II''
Crpiliš
ta se nalaze na jugoistoč
nom rubu grada, a služ
e za vodoopskrbu grada Đurđevca i
postrojenja INA-NAFTAPLIN-a. Kompleks se sastoji od 6 eksploatacijskih zdenaca koji su
polož
eni u dva pravca na udaljenosti od oko 100 m, dok je njihova međ
usobna udaljenost 100
do 150 m, a ukupni kapacitet 240 l/s. Količ
ina vode koja se godiš
nje crpi je 500.000 m3. Voda
ima kvalitetu pitke vode, a crpiliš
te i vodozaš
titne zone oko njega su zaš
tić
ene odlukom
Županijske skupš
tine Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije 12. lipnja 1998. godine.
2. Crpiliš
te sa područ
ja Županije koje opskrbljuje vodoopskrbni sustav izvan nje
''Delovi''
Crpiliš
te se nalazi juž
no od istoimenog naselja u Opć
ini Novigrad Podravski, a služ
i za
snabdjevanje vodom grada Bjelovara te lokalnim vodovodom naselja Novigrad Podravski. Sastoji
se od 5 buš
enih zdenaca, od kojih su tri starija promjera 1200/800 mm, dubine 40 m, sa
izdaš
noš
ć
u od po 60 l/s. Poveć
ana koncentracija ž
eljeza uvjetovala je izgradnju uređ
aja za
deferizaciju koji su locirani u blizini naselja Javorovac. Da bi se postigla bolja kvaliteta
crpljene vode, 1985. godine su izbuš
ena dva novija zdenca na već
im dubinama: 88 odnosno 87
m , a pojedinač
ni kapacitet im je procijenjen na 100 l/s, odnosno u paralelnom radu prosječ
no
90 l/s. Voda iz ovih zdenaca sadrž
i promjenjivu koncentraciju ž
eljeza koja varira oko dozvoljene
razine, a potreba za kondicioniranjem vode je neprekidna. Ukupno se godiš
nje iz ovog
3
crpiliš
ta vadi oko 3.500.000 m vode.
Potencijalna crpiliš
ta
''Lipovac''
Ovo se izvoriš
te nalazi u Opć
ini Koprivnič
ki Bregi, zapadno od tog naselja. Sa istraž
nim
radovima radi organiziranja ovog crpiliš
ta se poč
elo 1990. godine i tada je zaključ
eno da
povoljniju kvalitetu ima voda u dubljim slojevima, odnosno u drugom vodonosniku. Ovo bi
crpiliš
te trebalo nadoknaditi manjak vode za vodovod Koprivnica koji se danas snabdijeva
vodom isključ
ivo sa crpiliš
ta Ivanš
č
ak.
''Osijek Vojakovač
ki''
Izvoriš
te se nalazi na lokaciji oko 2 km jugoistoč
no od izvoriš
ta Vratno uz naselje Osijek
Vojakovač
ki. Istraž
ivanja koja su provedena na toj lokaciji su pokazala da se tu mož
e
zahvatiti voda iz dubljih vodonosnika u količ
ini od 60 l/s. Crpiliš
te bi trebalo nadomjestiti
sadaš
nji manjak vode za potrebe vodovoda Križ
evci odnosno buduć
eg magistralnog vodovoda.
''Apatovac''
Izvoriš
te koje se nekada koristilo, viš
e nije u uporabi.
Odvodnja
Kanalizacijska mrež
a na područ
ju Županije nije razvijena izuzevš
i tri ž
upanijska grada u
kojima je izgrađ
ena javna kanalizacija i nekih već
ih naselja kao š
to su Virje, Novigrad
Podravski i Sveti Ivan Zelina u kojima je izgrađ
ena djelomič
no. U ostalim se naseljima
sanitarno- fekalne vode iz domać
instava odvode putem septič
kih jama, a oborinske, cestovnim
rigolama ili sistemom otvorenih kanala odlaze u otvorene vodotoke. Zbog do sada nerazvijene
vodovodne mrež
e i time malog kapaciteta potroš
nje vode, u već
ini naselja je rješ
avanje
odvodnje putem septič
kih jama zadovoljavalo, no izgradnjom vodovoda u navedenim već
im
naseljima organizirana kanalizacijska mrež
a poč
inje nedostajati, a posljedica takovog stanja je
pogorš
anje higijenskih uvjeta u samim naseljima.
Odvodnja otpadnih voda grada Koprivnice
1-61
P R O S T O R N I
P L A N
Kanalizacija
Kanalizacijskom mrež
om je u potpunosti opremljen samo najuž
i prostor grada sa izvedenim
120 km kanalizacijske mrež
e i nekoliko popratnih objekata (crpnih stanica, preljeva i retencija),
dok prigradski dijelovi kanalizacijskom mrež
om nisu opremljeni. Topografski uvjeti u najveć
em
dijelu grada omoguć
avaju gravitacijsku odvodnju š
to jedino nije sluč
aj u njegovom istoč
nom
dijelu pa je tu dijelove kanalizacijske mrež
e potrebno podizati. U gradu postoji kanalizacijski
sustav mješ
ovitog tipa kojim se prikupljaju otpadne vode domać
instava i javnih objekata putem
7 kolektora s pripadnom sekundarnom mrež
om te se zajedno sa oborinskim vodama ispuš
taju u
otvoreni kanal Mož
danski Jarak , koji se nalazi na sjeveroistoč
nom dijelu grada, a zatim se
zajedno sa vodama prikupljenim industrijskim kolektorom Danica ispuš
taju u centralni gradski
uređaj za proč
iš
ć
avanje gdje se provodi I mehanič
ka faza proč
iš
ć
avanja otpadnih voda. Nakon
provedenog postupka proč
iš
ć
avanja vrš
i se ispust otpadnih voda u recipijent – kanal Mož
danski
Jarak koji nakon cca 4,5 km utječ
e u kanal Bistru, koji se, opet, nakon 10 km ulijeva u
Dravu. Na područ
ju industrijske zone Danica organiziran je razdjelni sustav odvodnje te su
izgrađena tri uređaja za predtretman tehnološ
kih otpadnih voda: za potrebe tvornice kvasca,
klaonicu te tvornicu konzervi i pivovaru.
U industrijskoj zoni se nalaze tri proč
iš
ć
ivač
a kojima se eliminira najveć
i dio lako razgradivih
tvari, no postoji potreba za biološ
kim proč
iš
ć
ivač
em koji bi riješ
io problem otpada organskog
porijekla. Već
im dijelom godine bezvodno korito recipijenta predstavlja problem zbog svog
premalog kapaciteta i zagađenja koje nastaje prilikom njegovog protjecanja kroz nekoliko
naselja do utjecanja u Dravu.
Uređ
aj za proč
iš
ć
avanje
Mehanič
ki dio uređ
aja je izgrađ
en još70-tih godina, u tijeku je izrada projekta za biološ
ki
dio.
Tablica br. 31
Količ
ina vode koju uređaj proč
iš
ć
ava
Hidraulič
na optereć
enja
Ekvivalentni
stanovnik
Grad Koprivnica
Ind.zona Danica
m 3/d
10.000
4.000
ES
37.000
54.000
Ukupno
14.000
91.000
Odvodnja otpadnih voda grada Križ
evci
Kanalizacija
Na područ
ju grada je kanalizacijska mrež
a djelomič
no izgrađena, odnosno sistemom kanalizacije
su opskrbljene ulice samo už
eg centra dok se ostali dijelovi grada već
inom koriste
individualnim rješ
enjima odvodnje. Glavni recipijenti otpadnih voda Križ
evci su potoci Vrtlin
(prikuplja otpadne vode juž
nog dijela grada) i Koruš
ka (kolektor je otpadnih voda zapadnog i
sjevernog dijela), koji se zajedno ulijevaju u glavni kolektor, a njime se otpadne vode dovode
do uređaja za proč
iš
ć
avanje na lokaciji juž
no od grada. Proč
iš
ć
ene se vode, zatim, ispuš
taju u
potok Glogovnicu, na mjestu koje se nalazi na samom rubu II zone zaš
tite vodocrpiliš
ta Trstenik, š
to
predstavlja veliku opasnost od zagađenja crpiliš
ta. U svrhu rješ
avanja problema kanalizacije na
područ
ju grada, izrađen je projekt za kolektor Vrtlin koji bi bio postavljen paralelno sa potokom
Vrtlin, a na taj bi nač
in bilo izbjegnuto spajanje kanala sa otpadnom vodom i samog potoka.
Uređ
aj za proč
iš
ć
avanje
1-62
P R O S T O R N I
P L A N
Danas postoji prva faza (mehanič
ki dio) uređ
aja za proč
iš
ć
avanje koji je puš
ten u pogon 1993.
godine, a nalazi se na lokaciji juž
no od grada u blizini naselja Cubinec. Stvarno hidraulič
ko
optereć
enje uređaja iznosi prosječ
no 700 m 3/dan te postoji moguć
nost poveć
anja za 20%.
Odvodnja otpadnih voda grada Đurđ
evca
Kanalizacija
U Đurđevcu postoji mješ
oviti sustav odvodnje otpadnih voda te je izgrađ
en kolektor u duž
ini od
27 km zajedno sa sekundarnim sabirnim kanalizacijskim mrež
ama. Izgrađ
enost kanalizacijske mrež
e
na područ
ju grada iznosi 75% ukupnih potreba. Sabirni su kolektori polož
eni u smjeru zapad –
istok , odnosno usmjereni su prema glavnom gradskom uređ
aju za proč
iš
ć
avanje otpadnih voda
koji se nalazi istoč
no od grada, dok se oborinske vode odvode u vodotok Čivić
evac, koji je ujedno i
recipijent proč
iš
ć
enih otpadnih voda. Dijelovi gradske kanalizacije su preduboko izvedeni, š
to
predstavlja veliki problem kod održ
avanja i utječ
e na veliki dotok podzemne vode u sustav te njenog
mjestimič
nog prodora u kanalsku mrež
u.
Uređ
aj za proč
iš
ć
avanje
Uređ
aj koji se sastoji od mehanič
kog dijela, kapaciteta 8.000 ES i biološ
kog 4.000 ES je puš
ten u
pogon 1991. godine, a u prvo je vrijeme, slabo razvijena kanalizacijska mrež
a grada, bila premalog
kapaciteta za njegovo normalno funkcioniranje. Izgradnjom kanalizacijske mrež
e, situacija se 1997.
godine popravlja te se uređaj obnavlja i nadograđ
uje. Postojeć
i uređ
aj bi trebao biti dovoljan za
prihvat dodatnog optereć
enja s obzirom na planirani razvoj grada.
Kartogram br. 22: Odvodnja
c) Elektroopskrba
Područ
je Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije opskrbljuju električ
nom energijom dva distribucijska
područ
ja – dvije “Elektre” i to: DP “Elektra” Koprivnica i DP “Elektra” Bjelovar, dok je distributer
jedan, Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb. Distribucijsko područ
je “Elektra” Koprivnica sa sjediš
tem
u Koprivnici pokriva područ
je nekadaš
njih opć
ina Koprivnice i Đurđ
evca u dijelu koji je danas prostor
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije te ostale prostore koji su danas u sastavu Virovitič
ko-podravske,
1-63
P R O S T O R N I
P L A N
Bjelovarsko-bilogorske i Varaž
dinske ž
uapanije. Distribucijsko područ
je “Elektra” Bjelovar sa
sjediš
tem u Bjelovaru ima Pogon Križ
evci koji pokriva područ
je grada Križ
evca te opć
ina Sveti Petar
Orehovec, Sveti Ivan Žabno i Kalnik te dio Opć
ina Rasinja i dio Opć
ine Sokolovac. Ovaj pogon na
područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije pokriva područ
je od cca 545 km² sa oko 45 000 stanovnika,
dok DP “Elektra” Koprivnica pokriva područ
je cca 1645 km² sa oko 125.000 stanovnika.
Distribucijsko područ
je “Elektra” Koprivnica je najveć
i distributer električ
ne energije na područ
ju
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije.
Na područ
ju DP “Elektra” Koprivnica izgrađene su sljedeć
e trafostanice:
Transformatorske stanice 110/35 kV:
- TS 110/35 kV Koprivnica,
- TS 110/35 kV Virje,
- TS 110/35 kV Selnik – Ludbreg
2x40 MVA
2x20 MVA
1x20 MVA
Transformatorske stanice 35/10 kV:
- TS 35/10 kV Koprivnica 1,
- TS 35/10 kV Podravka – Danica,
- TS 35/10 kV Drnje,
- TS 35/10 kV Novigrad,
- TS 35/10 kV Đurđevac
- TS 35/10 kV Janaf – Virje
- TS 35/10 kV CPS Molve
- TS 35/10 kV Pitomač
a
2x8 MVA
2x8 MVA
2x4 MVA
2x4 MVA
2x2,5 MVA
2x4 MVA
2x8 MVA
2x2,5 MVA
2x8 MVA
2x8 MVA
Sve trafostanice 35/10 kV su uključ
ene u sustav daljinskog vođenja tj. omoguć
eno je daljinsko
upravljanje iz dispeč
erskog centra u Koprivnici.
U vlasniš
tvu DP “Elektra” Koprivnica u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji nalazi se 668, a u
vlasniš
tvu potroš
ač
a 98 trafostanica 10/04 kV.
Stanje izgrađenosti mrež
e na područ
ju DP “Elektra” Koprivnica u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji
je sljedeć
e:
Tablica br. 32
35 kV
10(20)kV
0,4 kV
Nadzemna
Podzemna
Ukupno
Nadzemna
Podzemna
Ukupno
Nadzemna
Podzemna
Ukupno
km
km
km
km
km
km
km
km
km
95,2
11,8
107
754
170
877
2,2
161
2370
Podzemna (kabelska) mrež
a zadovoljava sadaš
nje potrebe kvalitetom i presjecima. Zrač
na mrež
a 10
kV i 20 kV je djelomič
no rekonstruirana i izvedena na betonskim stupovima, ali je već
i dio jošuvijek
izveden na drvenim stupovima. Presjeci uglavnom zadovoljavaju potrebe potroš
ač
a.
Niskonaponska zrač
na mrež
a je uglavnom izvedena golim vodič
ima, a samo cca 20% je izvedeno
samonosivim kabelskim snopom. Presjeci i naponi zadovoljavaju u gusto naseljenim područ
jima, dok
u rijetko naseljenim područ
jima zbog velike udaljenosti ima problema s naponskim prilikama.
Od elektroenergetskih objekata, Pogon Križ
evci u zajednič
koj nadlež
nosti sa Elektroprijenosom
Zagreb ima trafostanicu TS 110/35/10 kV Križ
evci 2x 20 (40) MVA.
U nadlež
nosti Pogona Križ
evci su trafostanice naponskog nivoa 35/10 kV. Kako slijedi:
1. TS 35/10 (20) (2x4(8) MVA) Križ
evci I je trafostanica koja je izgrađ
ena 1948. godine te je
zbog dotrajalosti elektroenergetske i zaš
titne opreme potpuno elektroenergetski i građevinski
obnovljena 1998. godine sa suvremenom elektroenergetskom i zaš
titnom opremom.
1-64
P R O S T O R N I
P L A N
2. Trafostanica TS 35/10 kVA (1x4 MVA) Žabno je izgrađ
ena 1972. godine, kao privremeno
rješ
enje.
Planira se izgradnja nove na istoj lokaciji i to 2x4 (8) MVA u periodu 2000 do 2002. godine.
3. Trafostanica TS 35/10 kVA (2x4(8) MVA) – Orehovec je izgrađ
ena 1980. godine, a
elektroenergetska oprema je u dobrom stanju. Za 2000. godinu je planirana zamjena stare i
zastarjele zaš
titne opreme, sa novom, suvremenijom.
Tablica br. 33: Elektroenergetski vodovi prema duž
inama i prema vrsti i naponu iznose:
110 kV
Nije u nadlež
nosti Pogona Križ
evci
35 kV
50 km
10 kV
413 km
0,4 kV
660 km
0,4 kV javna rasvjeta
210 km
0,4 kV kuć
ni priključ
ci
230 km
Navedene trafostanice nisu uključ
ene u suvremeni sustav daljinskog vođenja koji se planira izvesti u
periodu 2000-2001. godine. Postoji zastarjeli sustav daljinske signalizacije (privremeno izveden) za TS
110/35/10 kV Križ
evci (dio 35 i 10 kV) te za TS 35/10 kV Križ
evci I i TS 35/10 kV Žabno, dok za TS
35/10 kV postoji sustav daljinskog vođenja izveden 1981. godine koji ć
e se modernizirati i uključ
iti u
novi, suvremeni sustav vođenja i upravljanja.
-
-
Prema naponskim nivoima potrebno je izvrš
iti sljedeć
e zahvate na vodovima:
Na razini 35 kV mrež
e potrebno je rekonstruirati cca 15 km (35%) vodova zbog dotrajalosti i
starosti stupova i vodič
a te neodgovarajuć
eg presjeka vodič
a.
Na razini 10 kV potrebno je rekonstruirati cca 17% mrež
e zbog dotrajalosti i starosti vodič
a
i stupova te neodgovarajuć
eg presjeka vodič
a s obzirom na poveć
anje potroš
nje i djelomič
nu
sanaciju naponskih prilika na rubnim potroš
ač
kim područ
jima prema DP /Elektra/ Zagreb
Na nivou 0,4 kV potrebno je rekonstruirati cca 20% mrež
e zbog dotrajalosti i starosti vodič
a
i stupova te neodgovarajuć
eg presjeka vodič
a s obzirom na poveć
anje tereta na
niskonaponskoj mrež
i te zbog sanacije naposnkih prilika.
d) Plinoopskrba
Na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije nalaze se znač
ajni izvori plina u Molvama, Kalinovcu i
Ferdinandovcu, godiš
njeg kapaciteta proizvodnje od 2 x 109 m 3 prirodnog plina koji su kao
energetski izvori od drž
avnog znač
aja. Županija je zbog tih nalaziš
ta i prisutnosti INA-naftaplina
u velikoj mjeri opskrbljena plinom, odnosno, na njenom je područ
ju izgrađeno 470 km distributivne
mrež
e plinovoda. Godiš
nja količ
ina potroš
enog plina na područ
ju Županije iznosi preko 70 x 10 6 m3 ,
od č
ega 34% troš
e kuć
anstva, 54% industrija, a 12% je ostala komercijalna potroš
nja. Opskrba
kuć
anstava plinom je najbolji pokazatelj plinoficiranosti područ
ja, a taj je stupanj vrlo visok s
obzirom na brojku od 14.000 kuć
anstava, odnosno 31% stanovniš
tva Županije koje koristi plin. Na
područ
ju Županije postoje tri plinoopsrbna sustava , kao zasebne funkcionalne cjeline, koje se odnose
na tri ž
upanijska grada, a vođ
ene su od strane lokalnih komunalnih poduzeć
a. Ovakav je sustav
rezultat uvjeta izgradnje pojedinih dijelova plinske mrež
e koja se gradila prilagođavajuć
i se moguć
oj
dobavi plina preko visokotlač
ne plinske mrež
e INA-Naftaplina kao i interesu i ekonomskoj snazi
gospodarstva i stanovniš
tva pojedinih dijelova ondaš
njih opć
ina koje su uš
le u sastav Županije.
Poč
eci plinofikacije na područ
ju Koprivnice i gravitirajuć
ih opć
ina su vezani uz puš
tanje u
proizvodnju naftno-plinskog polja Jagnjedovac, a ubrzo nakon toga je izgrađen dio magistralnog
plinovoda Varaž
din-Koprivnica-Đurđ
evac č
ime su stvoreni uvjeti za daljnju plinofikaciju. Razvoj
distribucije plina na rubnim dijelovima tog područ
ja omoguć
en je izgradnjom primopredajnih stanica
unutar industrijskih krugova plinskih polja INA-Naftaplina: MRS Legrad i MRS Gola. Potroš
nja plina
na distributivnom područ
ju Komunalac Koprivnica iznosi oko 50 x 106 m3, a izgrađeno je 238 km
1-65
P R O S T O R N I
P L A N
plinske distributivne mrež
e. Za područ
je đ
urđ
evač
kog dijela Županije karakteristič
an je velik broj
manjih primopredajnih mjerno redukcijskih stanica, građ
enih uz postojeć
e plinovode. Izgrađ
eno je
145 km plinovoda, a godiš
nja se potroš
nja kreć
e oko 10 x 106 m 3. Plinofikacija područ
ja križ
evač
kog
Prigorja poč
ela je izgradnjom regionalnog plinovoda Bjelovar – Križ
evci, maksimalnog tlaka 50 bara.
Cjevovod na tom područ
ju ima tri primopredajne mjerno-redukcijske stanice, a na njih su vezane
mjesne distributivne mrež
e. Ovaj dio plinske mrež
e je najrazvijeniji na područ
ju samog grada
Križ
evaca, dok sjeverni i zapadni dio ovog područ
ja do sada nisu plinificirani. Izgrađeno je 86 km
plinovoda, a godiš
nja potroš
nja iznosi oko 11 x 10 6 m 3.
Kartogram br. 23: Plinoopskrba
e) Groblja
Kartogram br. 24: Groblja
1-66
P R O S T O R N I
P L A N
Na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije nalaze se sljedeć
a groblja:
Grad Đurđevac
1. Gradsko groblje Đurđ
evac
2. Mjesno groblje Budrovac
3. Mjesno groblje Čepelovac
4. Mjesno groblje Mič
etinac
5. Mjesno groblje Sirova Katalena
6. Mjesno groblje Suha Katalena
7. Mjesno groblje Sveta Ana
Opć
ina Gornja Rijeka
46. Mjesno groblje Gornja Rijeka
47. Mjesno groblje Dropkovec
Opć
ina Hlebine
48. Mjesno groblje Hlebine
Opć
ina Kalinovac
Grad Koprivnica
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Gradsko groblje Koprivnica-katolič
ko
Gradsko groblje Koprivnica-pravoslavno
Gradsko groblje Koprivnica-ž
idovsko
Mjesno groblje Reka
Mjesno groblje Hereš
in
Mjesno groblje Jagnjedovac
Mjesno groblje Bakovč
ice
Grad Križ
evci
15. Gradsko groblje Sv. Rok Križ
evci
16. Gradsko groblje “Koruš
ka” Križ
evci-ž
idovsko
napuš
teno
17. Mjesno groblje Apatovec
18. Mjesno groblje Bojnikovec
19. Mjesno groblje Dubovec
20. Mjesno groblje Đurđ
ic
21. Mjesno groblje Erdovec
22. Mjesno groblje Glogovnica
23. Mjesno groblje Majurec
24. Mjesno groblje Mali Potoč
ec
25. Mjesno groblje Mali Raven
26. Mjesno groblje Novi Boš
njani
27. Mjesno groblje Pobrđ
ani
28. Mjesno groblje Poljana Križ
evač
ka
29. Mjesno groblje Povelić
-pravoslavno
30. Mjesno groblje Ruš
evac
31. Mjesno groblje Sveta Helena
32. Mjesno groblje Sveti Martin
33. Mjesno groblje Već
eslavec
34. Mjesno groblje Velike Sesvete
35. Mjesno groblje Veliki Carevdar
36. Mjesno groblje Vojakovac
37. Mjesno groblje Vojakovač
ki Osijek
Opć
ina Drnje
50. Mjesno groblje Kalnik
51. Mjesno groblje Vojnovec Kalnič
ki
Opć
ina Kloš
tar Podravski
52. Mjesno groblje Kloš
tar Podravski
53. Mjesno groblje Kozarevac
54. Mjesno groblje Prugovac
Opć
ina Koprivnič
ki Bregi
55.
56.
57.
58.
Mjesno groblje Koprivnič
ki Bregi
Mjesno groblje Glogovac
Mjesno groblje Glogovac-pravoslavno
Mjesno groblje Jeduš
evac
Opć
ina Koprivnič
ki Ivanec
59. Mjesno groblje Koprivnič
ki Ivanec
60. Mjesno groblje Kunovec
Opć
ina Legrad
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
Mjesno groblje Legrad
Mjesno groblje Legrad-evangelič
ko
Mjesno groblje Zablatje
Mjesno groblje Veliki Otok
Mjesno groblje Kutnjak - Antolovec
Mjesno groblje Selnica Podravska
Mjesno groblje Mali Otok
Opć
ina Molve
Opć
ina Novigrad Podravski
Opć
ina Đelekovec
40. Mjesno groblje Đelekovec
41. Mjesno groblje Imbrijovec
Opć
ina Ferdinandovac
42. Mjesno groblje Ferdinandovac
43. Mjesno groblje Gola
44. Mjesno groblje Gotalovo
45. Mjesno groblje Ždala
Opć
ina Kalnik
68. Mjesno groblje Molve
69. Mjesno groblje Repaš
38. Mjesno groblje Drnje
39. Mjesno groblje Torč
ec
Opć
ina Gola
49. Mjesno groblje Kalinovac
70. Mjesno groblje “Sveta Klara” Novigrad
Podravski
71. Mjesno groblje Delovi
72. Mjesno groblje Javorovac-pravoslavno
73. Mjesno groblje Plavš
inac-pravoslavno
Opć
ina Novo Virje
74. Mjesno groblje Novo Virje (Širine bb)
Opć
ina Peteranec
75. Mjesno groblje Peteranec
76. Mjesno groblje Sigetec
1-67
P R O S T O R N I
P L A N
93. Mjesno groblje Veliki Poganacpravoslavno
Opć
ina Podravske Sesvete
77. Mjesno groblje Podravske Sesvete
Opć
ina Sokolovac
Opć
ina Rasinja
94. Mjesno groblje Sokolovac
78. Mjesno groblje Rasinja
79. Mjesno groblje Belanovo Selo-pravoslavno
80.Mjesno groblje Cvetkovec
81. Mjesno groblje Duga Rijeka
82.Mjesno groblje Ivanč
ec-pravoslavno
83.Mjesno groblje Kuzminec
84.Mjesno groblje Ludbreš
ki Ivanac-pravoslavno
85.Mjesno groblje Mala Rasinjica-pravoslavno
86.Mjesno groblje Mala Rijeka-pravoslavno
87.Mjesno groblje Prkos-pravoslavno
88.Mjesno
groblje
Radaljevo Selo-pravoslavno
Opć
ina Podravske
Sesvete
89.Mjesno groblje Ribnjak-pravoslavno
groblje
SuboticaSesvete
Podravska
77. 90.Mjesno
Mjesno groblje
Podravske
91.Mjesno groblje Velika Rasinjica-pravoslavno
92.Mjesno groblje
Veliki
Grabič
ani-pravoslavno
Opć
ina
Rasinja
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
Mjesno groblje Rasinja
Mjesno groblje Belanovo Selo-pravoslavno
Mjesno groblje Cvetkovec
Mjesno groblje Duga Rijeka
Mjesno groblje Ivanč
ec-pravoslavno
Mjesno groblje Kuzminec
Mjesno groblje Ludbreš
ki Ivanac-pravoslavno
Mjesno groblje Mala Rasinjica-pravoslavno
Mjesno groblje Mala Rijeka-pravoslavno
Mjesno groblje Prkos-pravoslavno
Mjesno groblje Radaljevo Selo-pravoslavno
Mjesno groblje Ribnjak-pravoslavno
Mjesno groblje Subotica Podravska
Mjesno groblje Velika Rasinjica-pravoslavno
Mjesno groblje Veliki Grabič
ani-pravoslavno
95. Mjesno groblje Donja Velika
96. Mjesno groblje Grdak - pravoslavno
97. Mjesno groblje Jankovac
98. Mjesno groblje Ladislav Sokolovač
ki
99. Mjesno groblje Lepavina – pravoslavno
100. Mjesno groblje Mali Poganac –
pravoslavno
101. Mjesno groblje Milič
ani – pravoslavno
102. Mjesno groblje Peš
ć
enik
103. Mjesno groblje Prnjavor Lepavinski –
pravoslavno
104. Mjesno groblje Paunovac
105. Mjesno groblje Rijeka Koprivnič
ka –
pravoslavno
106. Mjesno groblje Srijem
107. Mjesno groblje Široko Selo –
pravoslavno
108. Mjesno groblje Velika Branjska –
pravoslavno
109. Mjesno groblje Vrhovac
110. Mjesno groblje Mali Grabič
ani –
pravoslavno
Opć
ina Sveti Ivan Žabno
111. Mjesno groblje Sveti Ivan Žabno
112. Mjesno groblje Sveti Ivan Žabnopravoslavno
113. Mjesno groblje Cepidlak – pravoslavno
114. Mjesno groblje Cirkvena
115. Mjesno groblje Hrsovo – pravoslavno
116. Mjesno groblje Trema
117. Mjesno groblje Sveti Petar Čvrstec
Opć
ina Sveti Petar Orehovec
118. Mjesno groblje Sveti Petar Orehovec
119. Mjesno groblje Guš
ć
erovec i Boč
kovec
120. Mjesno groblje Gorica Miholeč
ka
121. Mjesno groblje Miholec
Opć
ina Virje
122. Mjesno groblje Virje
123. Mjesno groblje Hampovica
124. Mjesno groblje Miholjanec
125. Mjesno groblje Rakitnica
126. Mjesno groblje Šemovci
1-68
P R O S T O R N I
P L A N
f) Zbrinjavanje otpada
Gospodarenje otpadom dio je komunalnih djelatnosti koji je u dosadaš
njem razdoblju bio gotovo
sasvim zanemarivan. Prema gospodarskim nač
elima i nač
elima zaš
tite okoliš
a, gospodarenje otpadom
podrazumijeva: skupljanje, skladiš
tenje, obrađivanje, odlaganje, prijevoz otpada te druge aktivnosti.
Odnos spram zbrinjavanja otpada je jedno od mjerila kojim se mož
e prosuđ
ivati o civilizacijskoj,
politič
koj i gospodarstvenoj razvijenosti regije i druš
tva opć
enito. Jedini pravi put u rješ
avanju
problema zbrinjavanja otpada je uspostava cjelovitog ž
upanijskog sustava gospodarenja otpadom.
To obuhvać
a, kako formiranje odgovornih tijela na drž
avnoj razini i donoš
enje legislative, tako i
izgradnju cjelovitog sustava, od specijaliziranih organizacija za skupljanje i obradu otpada, do
objekata za njegov prihvat, predobradu te konač
no zbrinjavanje.
Organizirano zbrinjavanje komunalnog otpada do sada se provodilo uglavnom u gradovima, a manjim
dijelom u naseljima opć
ina. Međ
utim, mora se napomenuti da je organizacija skupljanja i odlaganja
otpada u već
ini opć
ina vrlo loš
a ili nikakva, a otpad se, u pravilu, odlaž
e na neorganizirana i
nekontrolirana smetliš
ta, tzv. divlje deponije, u blizini naselja koja i stvaraju otpad. Stanovnici, u
već
ini sluč
ajeva, sami odvoze otpad na ova smetliš
ta.
Od komunalnih poduzeć
a koja skupljaju i odlaž
u komunalni otpad na područ
ju Županije registrirana
su 3 javna poduzeć
a i 4 koncesionara (2 sa sjediš
tem izvan Županije). Opremljeni su i adekvatnom
opremom za skupljanje otpada (kamioni smeć
ari, kamioni autopodizač
i, č
istilice, kamioni kiperi i sl.).
Na područ
ju Županije nema odlagališ
ta koje bi, barem približ
no, zadovoljavalo kriterije određ
ene
Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (“Narodne novine” br. 123/97), većpostoje č
etiri
odlagališ
ta, odnosno lokacije koje su određ
ene kao služ
bena odlagališ
ta na kojima komunalna
poduzeć
a odlaž
u najveć
e količ
ine otpada (iako ni ona ne zadovoljavaju potrebne propisane uvjete) “Koprivnič
ki Ivanec” – Opć
ina Koprivnič
ki Ivanec, “Ivanč
ino brdo” – Grad Križ
evci, “Odlagališ
te
Peski” – Grad Đurđevac, “Legrad” – Opć
ina Legrad te cijeli niz malih smetliš
ta koja su stanovnici
sami odredili kao mjesta na koja se dovozi i odlaž
e otpad. Na ova “služ
bena odlagališ
ta” odlaž
e se 47
% ukupno nastalih komunalnih otpadaka, odnosno, odlož
eno je 466.000 tona komunalnog otpada na
ukupno 9 hektara površ
ine, dok ukupan raspolož
ivi prostor iznosi 22 hektara. Sva odlagališ
ta imaju
status neuređ
enih i niti jedno odlagališ
te nema sve potrebne dozvole i dokumentaciju.
Odlagališ
ta u Križ
evcima, Koprivnici i Đurđ
evcu moraju se š
to prije sanirati, a odlagališ
te u Legradu
sanirati i, po moguć
nosti, zatvoriti. Raspolož
ivi slobodni kapaciteti odlagališ
ta u Koprivnici su preko
1.000.000 m3 , u Križ
evcima oko 60.000 m 3 i u Đurđevcu preko 1.000.000 m3 prostora.
Divljih smetliš
ta, ali malih po površ
ini i količ
ini odlož
enog otpada, ima veliki broj. Ova smetliš
ta su
mjesta na kojima se otpad odlaž
e bez minimalne organizacije (uglavnom komunalni otpad), a neka od
njih se “saniraju” zatrpavanjem u određenim vremenskim razmacima bez ikakve struč
ne podloge.
Ovakve deponije uglavnom se nalaze u blizini naselja u kojima otpad ne sakupljaju komunalna
poduzeć
a. Procjenjuje se da postoji viš
e od 50 malih smetliš
ta na kojima otpad odlaž
u stanovnici
naselja. Njihov broj, velič
ina i lokacija su vrlo promjenljivi te je vrlo teš
ko odrediti koliko ih toč
no
ima i gdje se nalaze ( velič
ina varira od 0,1 do 1,2 ha, a zauzimaju ukupnu površ
inu od oko 20 ha).
Aktivne služ
be komunalnih redarstava, kao i inspekcijske služ
be mogu mnogo doprinijeti sprječ
avanju
njihova š
irenja. To ć
e biti u potpunosti izvedivo kada se izgradi odlagališ
te otpada koje odgovara svim
propisanim mjerilima. Organiziranije jedinice lokalne samouprave poduzimaju izvjesne mjere za
uklanjanje postojeć
ih divljih deponija izdvajanjem dijela prorač
unskih sredstava, no jošje uvijek
nedovoljna paž
nja posveć
ena preventivnim mjerama njihova nastajanja.
Razina svijesti i obaviješ
tenosti javnosti o potrebi organiziranog i kontroliranog odlaganja otpada je
vrlo niska š
to pokazuje i č
injenica da se najveć
i broj divljih deponija č
esto pojavljuje u neposrednoj
blizini odlagališ
ta koja su pod nadzorom (primjer Koprivnič
kog Ivanca). To drugim riječ
ima znač
i da
ljudi č
esto š
ire područ
je kontrolirane deponije pa č
ak i cijele opć
ine poistovjeć
uju sa jednim velikim
1-69
P R O S T O R N I
P L A N
odlagališ
tem. Jošuvijek nema dovoljno svijesti o tome da je samovoljno i nepromiš
ljeno odlaganje
otpada u prirodi, ne samo kaž
njivo djelo, veći opasno ugrož
avanje temeljnih vrednota okoliš
a, a time i
zdravlja ljudi.
Na područ
ju Grada Koprivnice, Opć
ine Koprivnič
ki Ivanec i u Mjesnom odboru Glogovac Opć
ine
Koprivnič
ki Bregi otpad sakuplja i odvozi Komunalno poduzeć
e “Komunalac” iz Koprivnice. Daljnja
proš
irenja na druge opć
ine se ne planiraju. “Komunalac” ne vozi tehnološ
ki ili opasni otpad. Odvoz
glomaznog otpada provodi “Sirovina-Bjelovar”. Domać
instva odlaž
u otpatke u kante od 80 litara,
kontejnere od 1100 litara te vreć
e i ostalu ambalaž
u različ
itih velič
ina. Uz već
e stambene blokove
postavljeni su kontejneri od po 5 m 3 .Odvoz otpada se provodi jednom tjedno specijalnim vozilima –
smeć
arima i autopodizač
ima za kontejnere od 5 i 7 m3 . Prilikom č
iš
ć
enja ulica koriste se specijalna
vozila-č
istilice. Otpad koji se stvara u trgovinama, trž
nicama, š
kolama i sl. sakuplja se u kontejnere
koji se po pozivu ili bez poziva, prema utvrđ
enom rasporedu, odvozi. Organiziranim sakupljanjem
otpada obuhvać
eno je oko 68 % domać
instava.
Zbrinjavanje otpada na područ
ju grada Križ
evci obavlja “Komunalno poduzeć
e – Križ
evci” koje
odvoz obavlja jednom tjedno s prosječ
nim mjeseč
nim brojem od 218 odvoza. Obuhvatnost
domać
instava organiziranim odvozom je oko 56 %. Isto poduzeć
e obavlja odvoz otpada i iz tridesetak
industrijskih i ostalih poduzeć
a te ustanova. Otpadno ambalaž
no staklo i papir sakupljaju se u posebne
kontejnere postavljene u gradu. Metalni otpad kao npr. bijela tehnika, metalni dijelovi automobila i sl.
sakuplja poduzeć
e “Čelik” – Križ
evci.
Na područ
ju grada Đurđevca otpad sakuplja Komunalno poduzeć
e “Komunalije” iz Đurđ
evca. Otpad
sakupljen u plastič
nim vreć
ama (80%) i kantama odvozi se smeć
arom, dok se krupni otpad odvozi
traktorima. Odvoz otpadaka iz domać
instava obavlja se jedanput tjedno. Obuhvatnost domać
instava
organiziranim odvozom otpada je oko 73 %. Tehnološ
ki otpad se sakuplja iz pilane, silosa ž
itarica i
tvornice obuć
e.
Kartogram br. 25: Organizacija odvoza otpada
Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje (ož
ujak, 2000.)
Prikupljanje i odvoz otpada od domać
instava i privrede, opć
enito promatrajuć
i na područ
ju Županije
su nezadovoljavajuć
i, prvenstveno zbog malog broja naselja i domać
instava obuhvać
enih odvozom te
skromne opremljenosti komunalnih poduzeć
a potrebnim voznim parkom. Pored toga, velik problem
1-70
P R O S T O R N I
P L A N
komunalnim poduzeć
ima predstavlja nemoguć
nost redovite naplate svojih usluga, naroč
ito izraž
ena u
seoskih domać
instava.
Najbolje organiziran odvoz otpada, od gotovo 100 %-tne obuhvatnosti domać
instava uključ
enim u
odvoz je na područ
ju opć
ina Koprivnič
ki Ivanec, Drnje, Koprivnič
ki Bregi i Sveti Ivan Žabno te
područ
ja gradova Koprivnice, uključ
ujuć
i i sva prigradska naselja te grada Križ
evaca i Đurđevca, ne
uključ
ujuć
i prigradska naselja. Djelomič
na organiziranost odvoza, š
to znač
i da nisu obuhvać
ena sva
naselja i domać
instva, je na područ
ju opć
ina Legrad, Kloš
tar Podravski i Peteranec. U gradu
Križ
evcima i Đurđevcu odvoz je ogranič
en samo na područ
je grada, ne uključ
ujuć
i prigradska naselja
(kartogram br. 26 ). U svih preostalih 15 opć
ina organizacija odvoza je, takođ
er zanemarivo mala ili
nikakva. Ovakvo stanje je zabrinjavajuć
e jer je važ
nost organiziranosti prikupljanja otpada od strane
komunalnih poduzeć
a izuzetno velika i jedan je od temeljnih preduvjeta ulaska Županije u suvremeni
sustav zbrinjavanja otpada. Pored toga, jedinice lokalne samouprave moraju voditi rač
una da se broj
odlagališ
ta gdje se otpad trajno odlaž
e svede na minimum, a svakako izbjegne situacija gdje svako i
namanje naselje ima svoju deponiju koju ne dijeli č
ak ni sa obliž
njim susjednim mjestom.
Lokacije postojeć
ih odlagališ
ta otpada
Postojeć
a već
a odlagališ
ta otpada koja se, u usporedbi sa mnogobrojnim neregistriranim divljim
deponijama mogu smatrati «služ
benim odlagališ
tima», koja su pod određenim nadzorom:
1. Odlagališ
te u Koprivnič
kom Ivancu (gradska deponija grada Koprivnice i okolice)
2. Odlagališ
te u Đurđevcu
3. Odlagališ
te «Ivanč
ino brdo» blizu Križ
evaca
4. Odlagališ
te u Legradu
Odlagališ
te “Koprivnič
ki Ivanec” 3 od 1980. godine na lokaciji između mjesta Koprivnič
ki Ivanec i
Đelekovec, oko 12 km sjeverno od grada, tj. 2 km istoč
no od naselja Pustakovec. Nema lokacijsku,
građevinsku ni uporabnu dozvolu. Put do ulaza u odlagališ
te je asfaltiran, prostor je ograđ
en,
infrastrukture nema, prati se kvaliteta podzemnih voda na lokalitetu, ali nije riješ
eno otplinjavanje.
Postoji garaž
a s prateć
im prostorom i prostor za zaposlene, a na odlagališ
tu radi č
uvar u dvije smjene.
Otpad se djelomič
no prekriva, a odvoz obavlja “Komunalac” Koprivnica od 1982. godine. Odlož
eno
je oko 380.000 tona komunalnog otpada, na površ
ini od oko 5 hektara, a ukupan rezervirani prostor za
odlagališ
te iznosi 12 ha. Obzirom na blizinu III A vodozaš
titne zone vodocrpiliš
ta Ivanš
č
ak, hitno je
potrebno provesti procjenu utjecaja na okolišs posebnim naglaskom na ugrož
enost kvalitete
podzemnih voda te sukladno tome, provesti potrebne mjere sanacije. Komunalac d.o.o. Koprivnica u 5.
mjesecu 2000. godine započ
eo je pripremne aktivnosti na sanaciji odlagališ
ta u Koprivnič
kom Ivancu
(izrada SUO uključ
ujuć
i i idejno rješ
enje sanacije odlagališ
ta otpada na temelju kojeg ć
e se moć
i
ishoditi lokacijska dozvola).
Lokacija odlagališ
ta u Đurđevcu4 zapravo je napuš
teno eksploataciono polje pijeska, locirano na oko
1.5 km zrač
ne udaljenosti od centra grada Đurđevca. Zemljiš
te je u drž
avnom vlasniš
tvu, a korisnik
zemljiš
ta su “Hrvatske š
ume”. Pristup odlagališ
tu je mogućasfaltiranom cestom u duž
ini od 2 km.
Infrastrukture na odlagališ
tu nema, a otpad se povremeno prekriva pijeskom. Za lokaciju nije izdana
lokacijska dozvola pa time niti građ
evinska i uporabna dozvola. Dokumentacija nije izrađivana.
Odlaganje je započ
elo 1983. godine, a odlož
eno je oko 16.000 tona komunalnog otpada, na površ
ini od
oko 7,1 hektar. Na ž
alost, odlagališ
tem je prostor ekološ
ki i estetski devastiran. Nakon dovrš
ene
eksploatacije pijeska bilo je izgleda za biološ
ku rekultivaciju terena u smislu obnove specifič
ne
psamofilne flore i faune, međutim, o tome se ranijih godina nije vodilo rač
una te bi jedino
izmiješ
tanje odlagališ
ta na neku drugu lokaciju pomoglo vrać
anju nekadaš
njih krajobraznih
vrijednosti. U današ
njim financijsko-tehnič
kim uvjetima to je gotovo neizvedivo te jedino š
to predstoji
je izvrš
iti kvalitetnu i hitnu sanaciju tla i strogo nadzirati daljnju uporabu tog terena sukladno
3
Umjesto naziva odlagališ
ta "Koprivnički Ivanec" uputno je koristiti toponim "Piš
kornica".
Napomena: Područ
je odlagališta nije na prostoru zaš
tić
enog područja prirode (posebni botanički rezervat)
“Đurđevački pijesci”.
4
1-71
P R O S T O R N I
P L A N
europskim mjerilima zbrinjavanja otpada kao i spriječ
iti daljnje proš
irivanje odlagališ
nog prostora
metodom smanjivanja nastajanja otpada i iskoriš
tavanja korisnih svojstava otpada recikliranjem.
Neophodno je hitno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš
.
Odlagališ
te “Ivanč
ino brdo” – Križ
evci je udaljeno 5 km sjeverno od centra grada. Zemljiš
te je u
vlasniš
tvu grada i komunalnog poduzeć
a, a udaljeno je od građ
evnog područ
ja 350 metara. Zemljiš
te
je vlasniš
tvo grada i komunalnog poduzeć
a. Ograđ
eno je ž
ič
anom ogradom i predstavlja blagu padinu
okruž
enu š
umom. Za radnog vremena provodi se kontrola ulaza i odlaganja. Put do odlagališ
ta je
asfaltiran u duž
ini od 2 km, a potrebno je asfaltirati i preostalih 0,5 km. Na odlagališ
tu postoji garaž
a,
a od infrastrukture postoji voda, moguć
nost spajanja na kanalizaciju, ali nije uvedena struja. Otpad
se povremeno prekriva inertnim materijalom. Odvoz obavlja isključ
ivo “Komunalno poduzeć
e –
Križ
evci”. Lokacijska dozvola postoji, ali ne i građevinska i uporabna dozvola. Odlaganje je otpoč
elo
1957. godine i odlož
eno je oko 70.000 tona otpada, na površ
ini od 2 hektara.
Lokacija odlagališ
ta “Legrad” smješ
tena je 2 km juž
no od mjesta Legrad, a od prvog sljedeć
eg
naseljenog mjesta ima oko 4 km. Odlagališ
te je bivš
aš
ljunč
ara. Pristup odlagališ
tu je asfaltirani put od
Legrada prema Koprivnici sa skretanjem od oko 550 m na poljski put. Odvoz obavlja “Prizma”d.d. iz
Legrada. Za lokaciju nije izdana lokacijska, građevinska ni uporabna dozvola, a dokumentacija nije
izrađ
ivana. Odlaganje je započ
elo 1988. godine, ali s organiziranim odvozom se otpoč
elo tek 1996.
godine. Površ
ina iznosi oko 0,6 hektara.
Ostala, obimom i količ
inom odlož
enog otpada manja odlagališ
ta, najč
eš
ć
e se nalaze na geološ
kohidrološ
ki vrlo nepovoljnim lokacijama (š
to je vidljivo veći letimič
nim terenskim pregledom), a u
prvom redu ugrož
avaju okoliši zdravlje okolnog stanovniš
tva oneč
iš
ć
avanjem vode, tla i zraka te se
moraju š
to hitnije sanirati uz trajnu zabranu daljnjeg dovoza i odlaganja na takvim lokacijama.
Nekoliko opć
ina započ
elo je organizirati prikupljanje i odvoz otpada sukladno novim zakonskim
odredbama koje ć
e se morati primjenjivati obavezno od 1. siječ
nja 2002. godine. Ova pozitivna
nastojanja pokuš
avaju dopuniti i uklanjanjem, zatvaranjem, saniranjem ili stavljanjem pod kontrolu
neorganiziranih – divljih odlagališ
ta na svom područ
ju.
Količ
ine otpada na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
Količ
ine komunalnog otpada koje nastaju u opć
inama i gradovima na područ
ju Županije procijenjene
su na temelju anketnih podataka Županije, anketnih podataka komunalnih poduzeć
a iz Koprivnice,
Križ
evaca, Đurđevca i Legrada (“Prizma” d.d.), postojeć
ih statistič
kih podataka i arhivskih podataka
poduzeć
a IPZ Uniprojekt. Procjenu je izvrš
ila tvrtka “IPZ Uniprojekt MCF” iz Zagreba, koja je ujedno
izrađ
ivačstudije Program gospodarenja otpadom u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji.Gruba procjena
specifič
ne količ
ine otpadaka po stanovniku na dan na bazi ukupno stvorene količ
ine otpada koji
nastaje na područ
ju Županije iznosi od 0,4 – 0,56 kg/stanovniku/dan (niž
a vrijednost odnosi se na
ruralna područ
ja5 , dok se već
a odnosi na urbana područ
ja Županije).
Na temelju podataka prikupljenih na terenu, prorač
unata je obuhvatnost domać
instava organiziranim
sakupljanjem i odvozom otpada za svaki grad/opć
inu. Obuhvatnost se kreć
e od 100 %-tne (opć
ine
Koprivnič
ki Ivanec, Koprivnič
ki Bregi i Drnje) do potpune neobuhvatnosti, š
to je najč
eš
ć
i sluč
aj.
Prosječ
na obuhvatnost, uvaž
avajuć
i faktor brojnosti stanovniš
tva u pojedinim gradovima/opć
inama je
oko 39 %, š
to iznosi 50.133 stanovnika (obuhvać
enih odvozom) od ukupno 127.939 stanovnika na
područ
ju Županije.
Na temelju prikupljenih podatka, na područ
ju Županije je 1998. godine stvoreno ukupno 20.116 tona
komunalnog otpada od č
ega se organizirano sakupi i odlož
i na “služ
bena odlagališ
ta” 9.376 tona ili 47
% nastalog otpada, dok se organizirano ne skuplja 10.740 tona otpada ili 53 % š
to je prikazano u
tablici br. 66. Uz ovu količ
inu jošnastaje 6.607 tona tehnološ
kog otpada karakteristika slič
nih
komunalnom otpadu. Ove procjene koriš
tene su i za prognozu stvaranja komunalnog otpada u
Županiji za razdoblje do 2015. godine (poglavlje 2.2.3.3. – d) ovog plana)
5
Plinifikacijom i podizanjem standarda u ruralnom područ
ju bitno će porasti i količina otpada.
1-72
P R O S T O R N I
P L A N
Tablica br.34: Procjena količ
ina komunalnog otpada nastalog u domać
instvima,
uslugama,
institucijama i sl. te ostalih izvora koji se ubrajaju u komunalni otpad odlož
enih i nastalih u 1998. godini
na području Županije
R.
br.
Stanovniš
tvo
obuhvać
eno
organiziranim
odvozom (t)
Stanovniš
tvo
neobuhvać
eno
organiziranim
odvozom (t)
Ukupna
količ
ina
otpada u
Županiji
(t)
Komunalac
–
Koprivnica
Komunalno
–
Križ
evci
Komunalije
Đurđ
evac
Podravec –Šport
Komunalno
Pitomač
a
Komunalac KC- dio
4.736
1.816
6.553
2.277
1.481
3.757
1.093
350
1.443
292
0
0
0
0
0
0
52
0
224
294
341
176
225
224
419
292
224
294
341
176
225
224
471
110
365
475
Komunalac
Prizma
Prizma Legrad
-
503
0
503
26
0
0
394
311
374
420
311
374
Prizma Legrad
-
0
24
0
215
387
220
215
412
220
SaubermacherHozjan*
-
0
0
263
434
485
462
434
485
725
0
887
887
-
0
655
655
-
9.376
10.740
20.116
Opć
ina/
Grad
Komunalno
poduzeć
e
1.
Koprivnica
2.
Križ
evci
3.
Đurđevac
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Drnje
Đelekovec
Ferdinandovac
Gola
Hlebine
Kalinovac
Kalnik
Kloš
tar
Podravski
Koprivnič
ki
Bregi
Koprivnič
ki
Ivanec
Legrad
Molve
Novigrad
Podravski
Novo Virje
Peteranec
Podravske
Sesvete
Rasinja
Sokolovac
Sveti
Ivan
Žabno*
Sv.
Petar
Orehovec
Virje
UKUPNO
(Županija)
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
KC;
*Otpad se organizirano sakuplja od 1.01. 1999. godine (stanje u tablici je temeljeno na podacima iz
1998. godine)
Tehnološ
ki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i
usluž
nim djelatnostima, a po količ
inama, sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada
(prema Zakonu o otpadu, «Narodne novine» br. 34/95). Na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije,
u pravilu, ne postoje proizvođač
i opasnog tehnološ
kog otpada koji bi imao bitno drugač
ija svojstva
1-73
P R O S T O R N I
P L A N
od ostalih vrsta komunalnih otpadaka (osim sporne Praonice vagona u Botovu).U ovom trenutku
gospodarskog stanja, kada niz poduzeć
a ne radi ili radi bitno
smanjenim kapacitetom, stvara se mala količ
ina tehnološ
kog otpada koji je, najč
eš
ć
e, po svojstvima
slič
an komunalnom otpadu (grafikon br. 27) . Program prostornog uređenja Republike
Hrvatske naglaš
ava da se zbrinjavanje opasnog otpada ustrojava na razini drž
ave, a komunalnog
otpada na lokalnoj razini, odnosno, prema Zakonu o otpadu, postupanje s opasnim otpadom smatra se
djelatnoš
ć
u od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođ
enje mjera postupanja s opasnim otpadom
osigurava Vlada Republike Hrvatske. Na područ
ju Županije potrebno je utvrditi nekoliko lokacija za
prikupljanje i jednu za (privremeno) skladiš
tenje opasnog otpada (ne uključ
ujuć
i radioaktivni otpad),
posebno na mjestima njegova nastanka (područ
je eksploatacionih plinskih polja).
Tablica br. 35: Procijenjene količ
ine tehnološ
kog otpada
koji se proizvodi godiš
nje u Županiji
Dovoz na odlagališ
ta obavljaju:
Masa, t/god
Sirovina
Unija papir
Podravka
HPT TKC
Međureč
an Branko, Kalinovac
Koming
Hrvatska vojska
Pletarstvo - Podravka
Bilo - Đurđ
evac
Komunalac
Komunalno poduzeć
e
Ukupno:
212
59
104
6
16
18
1761
24
300
3521
557
6607
Današ
nje postupanje s opasnim otpadom je krajnje zabrinjavajuć
e. Nekontrolirano odlaganje ove vrste
otpada zajedno s komunalnim otpacima na neadekvatna odlagališ
ta ili ispuš
tanje istih u vode, uzrokuje
bitno oneč
iš
ć
enje okoliš
a, a time ima ili ć
e imati negativne posljedice po stanovniš
tvo i privredu. Ne
postoje toč
ni podaci o godiš
njim količ
inama nastalog opasnog otpada kao ni podaci o otpadu koji je
nastajao tijekom radnog vijeka pojedinih postrojenja te bi trebao biti uskladiš
ten po pogonima. Dio
tih podataka, koje je potrebno neprestano až
urirati, prikuplja se u ž
upanijskom Katastru emisija u
okoliš(KEO). Ukupna količ
ina opasnog otpada u Županiji registriranog 1998/99. godine, prema
podacima KEO iznosi 1006,79 kg.
Glavne djelatnosti u kojima nastaje opasni otpad (Statistič
ki ljetopis Hrvatske – 1995.) su npr. – drvne
industrije, građevinarstvo, autopraone, autoservisi (mehanič
ke radionice), benzinske crpke, bolnice,
klaonice, tekstilne industrije, prehrambena industrija, farmaceutska industrija, ž
eljeznič
ki kolodvori,
proizvodnja obuć
e, veterinarske stanice, metalna industrija, proizvodnja nafte i plina, proizvodnja i
održ
avanje strojeva i uređ
aja i druge. U proizvodnji opasnog otpada, prema KEO, među ostalim,
sudjeluju: Čazmatrans, HŽ, Belupo, HEP, Bilokalnik, INA, HPT i brojni manji proizvođač
i otpada
(održ
avanje automobila i sl.). Planiranim smješ
tajem nekoliko sabirnih mjesta opasnog otpada
(iskoriš
tena motorna ulja, otpad od poljoprivrednih zaš
titnih sredstava, boje, lakovi, akumulatori,
kiseline, ljekovi, naftni derivati i sl.) u mjestima već
eg izvora njegova nastajanja, izbjeglo bi se
dosadaš
nje nekontrolirano odlaganje i ugrož
avanje č
ovjekovog neposrednog okoliš
a. Za sva naselja
treba napomenuti da se otpad iz talož
nika i separatora klaonica i farmi ne smije odlagati na
odlagališ
tima. Organiziranog odlagališ
ta za strvine (mrciniš
te) nema, a kako se strvine uginulih
ž
ivotinja iz domać
instva ne smiju odlagati na glavnim odlagališ
tima, manje količ
ine (1-2 strvine)
moraju se zbrinuti na vlastitom posjedu pridrž
avajuć
i se veterinarskih propisa. Za već
e količ
ine ove
vrste otpada, potrebno je konzultirati najbliž
u veterinarsku stanicu.
Grafikon br. 1: Udio tehnološ
kog otpada u komunalnom s procjenom kretanja do 2015. godine
1-74
P R O S T O R N I
P L A N
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0% 19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
G odina
20
12
20
13
20
14
20
15
K om una lni otpad
Te hno loški otpa d
Izvor: Program gospodarenja otpadom u Koprivnič
ko-križ
vačkoj županiji , 1999.
1.1.2.5. Druš
tvena infrastruktura
a) Obrazovanje
Kartogram br. 26: Mreža š
kola
Osnovno obrazovanje provodi se na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije u 3 grada i 21 opć
ini.
Mrež
aš
kola sastoji se od 22 osnovne š
kole, 68 područ
nih odjela sa 11.927 uč
enika u š
kolskoj godini
1999/2000. Najjač
i obrazovni centar je Koprivnica sa 3 osnovne š
kole. Karakteristika svih osnovnih
š
kola u gradovima je preveliki broj uč
enika (preko 1000 uč
enika u jednoj š
koli). U ruralnim naseljima
već
ina š
kola je dotrajala i treba ih obnoviti ili sagraditi nove objekte. U nekim naseljima nastava se
1-75
P R O S T O R N I
P L A N
provodi u privremenim objektima. Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u Osnovnoj muzič
koj
š
koli u Križ
evcima i Koprivnici. Na područ
ju Županije osnovno obrazovanje djece s poteš
koć
ama u
razvoju provodi se u Križ
evcima, Koprivnici i Đurđevcu.
Tablica br. 36: Mreža osnovnih š
kola u Koprivnič
ko-križevačkoj županiji
Područni odjel
Osnovna š
kola
I - VIII razred
Đurđevac
I - IV razred
Mičetinac, Budrovac, Čepelovac, Sirova Katalena
Koprivnica I.
Kunovec
Bakovč
ice, Starigrad, Koprivnički Ivanec,
Koprivnica II.
Reka, Jagnjedovac
Koprivnica III.
Donja Velika, Vinica
Koprivnički Bregi
Glogovac
Drnje
Hlebine
Peteranec, Sigetec, Torčec
Gola
Gotalovo, Otoč
ka, Novačka, Ždala
Molve
Repaš
, Medvedička
Novigrad Podravski
Delovi, Plavš
inac
Đelekovec
Legrad
Imbriovec, Selnice, Veliki Otok
Rasinja
V. Poganac, Subotica Podr., Kutnjak, Kuzminec
Sokolovac
M. Mučna, V. Mučna, Srijem, Veliki Botinovac
Križ
evci
Đurđic, Carevdar, Majurec, Već
eslavec, V. Kloš
tar
Glogovnica, Sv. Helena, Apatovec, V. Osijek, Dubovec,
K. Poljana, V. Raven, Vojakovac
Križ
evci
Gornja Rijeka
Hižanovec, Kolarec
Sv. Petar Orehovec
Bočkovec, Gregurovec, Fodrovec, Miholjec
Sveti Ivan Žabno
Cirkvena, Sv. Petar Čvrstec, Trema
Kalinovac
Ferdinandovac
Kloš
tar Podravski
Crnec, Drenovica
Podr. Sesvete
Prugovec, Kozarevac, Suha Katalena
Hampovica, Šemovci, Miholjanec
Virje
Kalnik
Izvor: Podaci Upravnog odjela za druš
tvene djelatnosti
U Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji djeluje 8 srednjih š
kola sa 4.677 uč
enika koji su uključ
eni u
program trogodiš
njeg i č
etverogodiš
njeg obrazovanja. Jedna srednja š
kola dolazi na 16.174
stanovnika. Srednje š
kole organizirane su kao gimnazije, strukovne i gospodarske š
kole. Uz srednje
š
kole u Križ
evcima postoji i Uč
enič
ki dom. Srednje š
kole koncentrirane su u Koprivnici, Križ
evcima i
Đurđevcu. Na područ
ju Županije djeluju sljedeć
e srednje š
kole:
1. Gimnazija "Fran Galović
" Koprivnica
2. Srednja š
kola Koprivnica
3. Obrtič
ka š
kola Koprivnica
1-76
P R O S T O R N I
P L A N
4. Gimnazija «Ivana Zakmardija Dijankoveč
kog «Križ
evci
5. Srednja gospodarska š
kola Križ
evci
6. Srednja š
kola "Ivan Seljanec" Križ
evci
7. Gimnazija «Dr. Ivana Kranjč
eva» Đurđevac
8. Strukovna š
kola Đurđevac
Viš
e š
kolstvo na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije predstavljaju dvije viš
e š
kole. U
Križ
evcima je to Visoko gospodarsko uč
iliš
te, a u Koprivnici djeluje Visoka poslovna š
kola.
Permanentno obrazovanje puč
anstva omoguć
uju Narodno sveuč
iliš
te u Križ
evcima i Otvoreno
sveuč
iliš
te Koprivnica.
Na područ
ju Županije djeluju predš
kolske ustanove koje su osnovale jedinice lokalne samouprave te
privatne ustanove. Dječ
ji vrtić
i kojima su osnivač
i jedinice lokalne samouprave su: - Dječ
ji vrtić
"Tratinč
ica" Koprivnica (7 objekata u gradu), Dječ
ji vrtićKriž
evci, Dječ
ji vrtić"Maslač
ak" Đurđ
evac,
Dječ
ji vrtić"Bubamara" Kalinovac, Dječ
ji vrtić"Vrapč
ić
" Drnje sa podruž
nicama u Koprivnič
kom
Ivancu, Đelekovcu, Sigecu, Goli i Ždali, Dječ
ji vrtić"Zrno" Vrije, Dječ
ji vrtić "Koš
utica"
Ferdinandovac, Dječ
ji vrtić"Fijolica" Novigrad Podravski, Dječ
ji vrtić"Pč
elica" Molve, Dječ
ji vrtiću
Legradu. Privatni dječ
ji vrtić
i na područ
ju Županije su: Dječ
ji vrtić"Smješ
ak" Koprivnica, Dječ
ji vrtić
"Svetog Josipa" u Koprivnici, Dječ
ji vrtić"Zraka sunca" u Križ
evcima, Dječ
ji vrtić"Svetog Josipa" u
Križ
evcima te Dječ
ji vrtić"Lastavica" u Đurđ
evcu.
Kartogram br. 27: Mrež
a vrtić
One opć
ine koje nisu uspjele, zbog financijskih ili drugih razloga osnovati dječ
je vrtić
e, riješ
ile su taj
problem na drugi nač
in. Naime, već
ina ostalih opć
ina organizirala je održ
avanje programa male š
kole.
Program male š
kole u već
ini sluč
ajeva organiziran je u sklopu š
kole.
b) Zdravstvo i socijalna skrb
Zdravstvo
Na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije postoje sljedeć
e zdravstvene ustanove:
1-77
P R O S T O R N I
P L A N
Zavod za javno zdravstvo Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije - ustanova koja obavlja
zdravstveno-preventivnu i sanitarnu zaš
titu sa sjediš
tem u Koprivnici. U Križ
evcima i
Đurđevcu djeluju ispostave Zavoda za javno zdravstvo-djelatnost za higijenu i epidemiologiju.
- Bolnica - opć
a bolnica "Dr. Tomislav Bardek" pruž
a bolnič
ku i specijalistič
ko-konzilijarnu
zdravstvenu zaš
titu i raspolaž
e sa 392 bolnič
ka lež
aja.
- Domovi zdravlja - obavljaju djelatnost primarne zdravstvene zaš
tite, hitne medicinske
pomoć
i, sanitetskog prijevoza te neke oblike specijalistič
ko-konzilijarne zdravstvene zaš
tite.
Na područ
ju Županije djeluju:
- Dom zdravlja Koprivnica
- Dom zdravlja Križ
evci
- Dom zdravlja Đurđevac
- Ambulante
U okviru domova zdravlja ustrojene su ambulante kao jedinice domova zdravlja kako bi se osiguralo
pruž
anje zdravstvene zaš
tite osiguranicima na š
to već
em područ
ju. Na područ
ju Županije rade privatni
zdravstveni djelatnici s tri različ
ita statusa:
- ugovorni zdravstveni djelatnici u prostorima domova zdravlja,
- ugovorni zdravstveni djelatnici u vlastitom prostoru i privatni zdravstveni djelatnici u
vlastitom prostoru i bez ugovora s HZZO.
U sastavu Doma zdravlja Koprivnica djeluju ambulante u: Drnju, Hlebinama, Goli, Rasinji,Glogovcu,
Novigradu Podravskom, Đelekovcu, Sokolovcu i Legradu.
-
U sastavu Doma zdravlja Križ
evci djeluju ambulante u: Donjoj Glogovnici, Gornjoj Rijeci, Kalniku,
Svetom Ivanu Žabnom, Svetom Petru Čvrstecu, Svetom Petru Orehovcu i Vojakoveč
kom Kloš
tru.
U sastavu Doma zdravlja Đurđevac djeluju ambulante u: Virju, Kloš
tru Podravskom, Molvama,
Ferdinandovcu, i Podravskim Sesvetama.
- Ljekarne – prikazane su na kartogramu 28.
Kartogram br. 28: Zdravstvene ustanove
Socijalna skrb
-
Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
Centar za socijalnu skrb Koprivnica, Križ
evci i Đurđ
evac
Dom umirovljenika Koprivnica
1-78
P R O S T O R N I
P L A N
- Lepavina-ž
upa Sv. Barbare
- Sestre Bazilijanke-Križ
evci
- Đač
ki dom
Dom umirovljenika Koprivnica ne zadovoljava potrebe tako da ć
e se postojeć
i kapaciteti (178
lež
ajeva) poveć
ati izgradnjom drugog krila Doma sa kapacitetom 145 lež
ajeva, š
to bi već
im dijelom
pokrilo potrebe Županije sa tom vrstom smješ
taja. Osim toga, u Županiji ima oko 140 udomiteljskih
obitelji (privatni oblici smješ
taja) koje se bave smješ
tajima odraslih i djece sa preko 300 š
tić
enika. U
sklopu skrbi za nemoć
ne, osnovana je u Sigecu prva građ
anska udruga te vrste u Republici Hrvatskoj,
"Skrb", koja obuhvać
a udomitelje djece, starih i nemoć
nih osoba. Poslove njege u kuć
i obavlja 6
specijaliziranih ustanova. Veliki problem je kod zbrinjavanja psihič
ki bolesnih osoba, š
to je ujedno i
problem na područ
ju cijele drž
ave. Romska naselja su takođ
er jedan od problema na prostoru
Županije. Raspoređeni na nekoliko lokacija nemaju adekvatni smješ
taj niti osnovnu komunalnu
infrastrukturu pa je potrebno i te dijelove urbanizirati na razini prostornih opć
ina. Veliku ulogu u
zbrinjavanju izbjeglica i prognanika imale su Gradske organizacije crvenog križ
a i Caritas. Njihova
uloga u pruž
anju pomoć
i najugrož
enijim osobama, prikupljanju krvi i zdravstvenoj edukaciji
stanovniš
tva je velika. Veliki broj starač
kih domać
instava treba sve već
u struč
nu pomoć
, tako da se
osjeć
a veliki nedostatak odgovarajuć
ih ustanova.
c) Uprava i administracija
Prema ustavnom i zakonskom određenju, Koprivničko-križevačka ž
upanija je
jedinica lokalne uprave i samouprave. Na razini Županije obavljaju se poslovi drž
avne uprave i poslovi
iz samoupravnog djelokruga, koji su propisani Zakonom o sustavu drž
avne uprave i Zakonom o
lokalnoj samoupravi i upravi. Za obavljanje poslova drž
avne uprave na područ
ju Županije ustrojeni su
ž
upanijski uredi sa sjediš
tem u Koprivnici, a svaki ured ima pododsjek u Križ
evcima i Đurđevcu.
Županijski uredi drž
avne uprave su:
- Ured ž
upana
- Ured za gospodarstvo
- Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, š
port i tehnič
ku kulturu
- Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb
- Ured za prostorno uređ
enje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaš
titu
okoliš
a
- Ured za katastarsko-geodetske poslove
- Ured za imovinsko-pravne poslove
- Ured za statistiku
- Ured za opć
u upravu ( matič
ni ured: Koprivnica, Križ
evci, Đurđ
evac, Drnje,
Kloš
tar Podravski, Virje, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec)
U dijelu lokalne samouprave, na područ
a tijela:
- Skupš
tina Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije,
- Poglavarstvo Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije,
- Struč
na služ
ba,
- Upravni odjel za financije i prorač
un,
- Upravni odjel za druš
tvene djelatnosti,
- Upravni odjel za gospodarstvo i komunalne djelatnosti,
- Županijski zavod za prostorno uređ
enje.
Navedena tijela imaju sjediš
te u Koprivnici. Gradovi i opć
ine imaju svoja vijeć
a, poglavarstva i
upravna tijela, koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj/opć
inskoj razini, a smješ
tena su
u sjediš
tima tih teritorijalno-politič
kih jedinica.Osim navedenih tijela drž
avne uprave i samouprave, na
područ
ju Županije djeluju i sljedeć
e područ
ne služ
be, uprave, podruž
nice i zavodi:
- Policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova sa sjediš
tem u Koprivnici,
policijske postaje u Križ
evcima i Đurđ
evcu te postaja granič
ne policije u Goli i
Mekiš
u
1-79
P R O S T O R N I
P L A N
-
-
Uprava za obranu Ministarstva obrane sa sjediš
tem u Koprivnici te s uredima
obrane u Koprivnici, Križ
evcima i Đurđ
evcu
Ministarstvo obrane - Centar za obavješ
ć
ivanje u Koprivnici, Đurđ
evcu i
Križ
evcima
Financijska policija Ministarstva financija - Postaja u Koprivnici te ispostave u
Križ
evcima i Đurđevcu
Ministarstvo financija - Carinarnica u Koprivnici
Porezna uprava Ministarstva financija - Područ
ni ured u Koprivnici te ispostave u
Križ
evcima i Đurđevcu
Ministarstvo zdravstva - Granič
na sanitarna inspekcija u Koprivnici
Zavod za platni promet - Podruž
nica u Koprivnici te poslovnice u Križ
evcima i
Đurđevcu i ispostava u Virju
Republič
ki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske- Područ
na
služ
ba Koprivnica, s ispostavama u Đurđevcu i Križ
evcima
Hrvatski zavod za zapoš
ljavanje područ
na služ
ba Križ
evci, s ispostavama u
Koprivnici i Đurđ
evcu
Drž
avni ured za reviziju - Područ
ni ured Koprivnica
Ispostave Drž
avnog inspektorata Republike Hrvatske u Koprivnici i Križ
evcima
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - Područ
ni ured u Koprivnici s
ispostavama u Križ
evcima i Đurđ
evcu
Hrvatski fond za privatizaciju - Područ
ni ured u Koprivnici
Centar za socijalnu skrb sa sjediš
tem u Koprivnici, Križ
evcima i Đurđevcu
Drž
avni hidrometeorološ
ki zavod - Radarska stanica u Tremi
Javna ustanova za upravljanje zaš
tić
enim dijelovima prirode na područ
ju
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
Turistič
ka zajednica Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
Županijska uprava za ceste u Križ
evcima
Ispostave poljoprivredne savjetodavne služ
be: Đurđevac, Koprivnica i Križ
evci
Hrvatski stoč
arski selekcijski centar - Područ
ne selekcijske služ
be: Koprivnica,
Križ
evci, Đurđ
evac i Sveti Ivan Žabno
Na područ
a pravosudna tijela:
- Županijski sud u Koprivnici
- Opć
inski sud u Koprivnici
- Prekrš
ajni sud u Koprivnici
- Drž
avno pravobraniteljstvo Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije u Koprivnici s
ispostavama u Križ
evcima i Đurđ
evcu
- Županijsko drž
avno odvjetniš
tvo u Koprivnici
- Opć
insko drž
avno odvjetniš
tvo u Koprivnici
- Opć
insko drž
avno odvjetniš
tvo u Križ
evcima
- Opć
insko drž
avno odvjetniš
tvo u Đurđevcu
- Opć
inski sud u Križ
evcima
- Prekrš
ajni sud u Križ
evcima
- Opć
inski sud u Đurđevcu
- Prekrš
ajni sud u Đurđevcu
Od gospodarskih ustanova i komora na područ
ju Županije djeluju:
- Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Koprivnica
- Obrtnič
ka komora Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
- Udruž
enje obrtnika Koprivnica
- Udruž
enje obrtnika Križ
evci
- Udruž
enje obrtnika Đurđevac
d) Kultura
1-80
P R O S T O R N I
P L A N
Na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije djeluju, prema djelatnostima, sljedeć
e ustanove i
organizacije kulture:
1. Scenska umjetnost i glazba
- Kulturno-umjetnič
ka druš
tva
- Zborovi
2. Muzejsko-galerijske ustanove i područ
ne zbirke
- Gradski muzej Križ
evci
- Likovna galerija Križ
evci
- Galerija Stari grad Đurđ
evac
- Muzej Grada Koprivnice
- Galerija Koprivnica
- Muzejska zbirka dr. Vladimir Malanč
ec
- Donacija dr. Franjo Dolenec Koprivnica
- Memorijalni spomen park «Danica» Koprivnica
- Muzej prehrane “Podravka”
- Galerija naivne umjetnosti Hlebine
- Muzejska zbirka Ivan GeneralićHlebine
- Stara kuć
a Ivana Generalić
a Hlebine
- Galerija skulptura Ivan Saboliću Peterancu
- Zavič
ajna muzejska zbirka u Đelekovcu
- Muzejska zbirka Josip TurkovićVrije
- Muzejska zbirka NOB-a u Velikom Pogancu i Ludbreš
kom Ivancu
- Zavič
ajni muzej Virje
- Muzejska zbirka u Kalinovcu
- Etnografska zbirka u Svetom Ivanu Žabnu
3. Arhiv
- Arhivski sabirni centar u Koprivnici
4. Biblioteč
na aktivnost
Gradske knjiž
nice
- Gradska knjiž
nica i č
itaonica "Fran Galović
" Koprivnica sa ž
upanijskom matič
nom
služ
bom, a u sklopu knjiž
nice djeluje i bibliobus
- Gradska knjiž
nica "Franjo Marković
" Križ
evci
- Centar za kulturu - Knjiž
nica i č
itaonica Đurđ
evac
Opć
inske knjiž
nice
- Knjiž
nica Đelekovec
- Knjiž
nica Ferdinandovac
- Knjiž
nica Gola
- Knjiž
nica Legrad
- Knjiž
nica Novigrad Podravski
- Knjiž
nica Peteranec
- Knjiž
nica Podravske Sesvete
- Narodna knjiž
nica s č
itaonicom Vrije
Specijalne knjiž
nice
- Struč
na knjiž
nica Podravke u Koprivnici
- Muzej grada Koprivnice - struč
na knjiž
nica
- Knjiž
nica gradskog muzeja Križ
evci
- Knjiž
nica poljoprivrednog instituta Križ
evci
- Veterinarski zavod Križ
evci - Knjiž
nica Ivana Zakmardija Dijankoveč
kog
1-81
P R O S T O R N I
P L A N
Spomenič
ke knjiž
nice
- Knjiž
nica franjevač
kog samostana u Koprivnici
- Spomenič
ka knjiž
nica Grkokatolič
ke biskupije u Križ
evcima
U sklopu osnovnih š
kola djeluje 19 knjiž
nica i 4 knjiž
nice u srednjim š
kolama.
5. Informacije
- Glas Podravine i Prigorja
- Radio postaje: Koprivnica, Drava (Koprivnica), Križ
evci i Đurđevac
6. Likovna umjetnost
- Galerija golskog kruga Gola
- Galerija Ivan LackovićCroata Batinske
- Galerija molvarskog kruga
- Galerija Mirka Viriusa u Đelekovcu
- Brojni izlož
beni prostori
7. Otvoreno sveuč
iliš
te
- Puč
ko otvoreno sveuč
iliš
te Križ
evci
- Otvoreno puč
ko uč
iliš
te Domoljub Koprivnica
8. Kinematografija
- Kino Koprivnica
- Kino Križ
evci
- Kino Đurđevac
- Kino Virje
- Kino Molve
Na područ
ju naš
e Županije bogato povijesno nasljeđe dalo je brojne kulturne znamenitosti te bogatu
tradiciju naš
ih krajeva. O tome svjedoč
e brojni sakralni objekti i kulturni spomenici, a narodni obič
aji
prenose se generacijama s pokoljenja na pokoljenje i održ
avaju u svim područ
jima kulturne djelatnosti.
Velik broj narodnih obič
aja sač
uvala su i njeguju i danas brojna kulturno- umjetnič
ka druš
tva od kojih
neka rade u vrlo teš
kim uvjetima, njegujuć
i bogatu folklornu tradiciju naš
eg područ
ja. Zajednič
ki
problem svih kulturno- umjetnič
kih druš
tava na područ
ju Županije je nedostatak financijskih sredstava
te je otež
ana nabava opreme, instrumenata, izrada narodnih noš
nji. Iz tih razloga aktivnost druš
tava je
otež
ana. Muzejska i galerijska djelatnost manje je zastupljena u opć
inama u odnosu na gradove. No,
ova konstatacija ne odnosi se i na kvalitetu galerijskih postava koje obitavaju u pojedinim opć
inama.
Opć
e je poznat znač
aj Galerije Hlebine koja predstavlja sinonim za naivnu umjetnost, koja je potekla
upravo iz hlebinskog kraja. Osim ove Galerije u nekim opć
inama djeluju privatne galerije. Na
područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije održ
ava se niz kulturnih priredbi i manifestacija od kojih su
najznač
ajnije: “Križ
evač
ko spraviš
ć
e”, “Picokijada”, “Podravski motivi”, “Križ
evač
ki š
tatuti”,
“Đurđevo” «Galović
eva jesen» i "Spomenek z Miš
kinom i Viriusom – crveni makovi".
e) Šport i rekreacija
Šport je jedan od najveć
ih promicatelja Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije. Bavljenje š
portom i
rekreacijom postalo je naš
om svakodnevicom, a o bavljenju š
portom ovisi zdravlje i vitalnost
stanovniš
tva. Bavljenje š
portom i rekreacijom odvija se organizirano u sklopu š
portskih klubova,
udruga, š
kola ili se građ
ani rekreiraju samoinicijativno. Na područ
ju Županije djeluju mnogobrojna
š
portska druš
tva i klubovi č
ije aktivnosti financijski podupire Županija i jedinice lokalne samouprave
prema svojim moguć
nostima. Športske aktivnosti provode se i u sklopu š
kola, tako da na područ
ju
Županije djeluju 22 š
kolska kluba, 8 iz srednjih š
kola te 3 iz specijalnih š
kola.
Od š
portskih grana najzastupljeniji su nogomet, rukomet, koš
arka i ribolov. Vrhunski š
port na
područ
ju Županije je prisutan, a prvoligaš
ki klubovi zastupljeni su u ž
enskom rukometu, nogometu i
1-82
P R O S T O R N I
P L A N
kuglanju. Vrhunski rezultati postiž
u se u atletici (atletski klub u Križ
evcima) ž
enskom rukometu (RK
Podravka) i nogometu (NK Slaven-Belupo). Najrasprostranjeniji š
port je nogomet.
U novije vrijeme dosta se ulaž
e u izgradnju novih š
portskih terena. U gradskim naseljima
najrazvijenija je mrež
aš
portsko-rekreacijskih terena i objekata. Sva tri grada raspolaž
usš
portskim
dvoranama, nogometnim stadionima i teniskim terenima, a samo Križ
evci imaju bazen. Ostala naselja
(osim Molvi) raspolaž
u s minimalnom mrež
om š
portsko-rekreacijskih površ
ina i objekata. Najveć
i
broj naselja ima samo nogometno igrališ
te. Osjeć
a se manjak š
portsko-rekreacijskih centara. Otež
ano
je bavljenje š
portom u zimskim mjesecima jer samo Koprivnica, Križ
evci i Đurđ
evac raspolaž
u sa
adekvatnim š
portskim dvoranama. Sve viš
e se izgrađuju teniski tereni jer je to š
port u ekspanziji, a isto
tako konjič
ki š
port postaje sve popularniji i traž
i adekvatno uređ
ene površ
ine. Bicikl, kao prijevozno i
rekreativno sredstvo, sve je viš
e u uporabi i uoč
ava se nedostatak biciklistič
kih staza. U Županiji
postoje idealni uvjeti za rekreacijsko trč
anje, samo je potrebno urediti staze. Prirodni potencijali za
rekreativne funkcije su veliki i nedovoljno su iskoriš
teni. Umjetna jezera koriste se ljeti za rekreaciju i
š
portove na vodi za koje jošnisu adekvatno uređ
ena.
1.1.2.6. Zaš
tić
ena graditeljska i prirodna baš
tina
a) Graditeljska baš
tina
Jedno od temeljnih nač
ela na kojem se zasniva suvremena teorija zaš
tite kulturne baš
tine je spoznaja
da je arhitektonski spomenik, bilo koje vrste i znač
enja, nedjeljivo povezan s okolinom, a time i š
irim
regionalnim prostorom. Na tim je principima definiran i novi segment zaš
tite kulturne baš
tine, a to je
pojam kulturnog krajolika i prostorne baš
tine. Uz tradicionalne pojmove zaš
tite spomenika kulture i
prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaš
tita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih
oblika proizvoda i ljudske stvaralač
ke djelatnosti. Obzirom da kulturno i prirodno nasljeđ
e
predstavljaju harmonič
nu cjelinu, č
iji su elementi nedjeljivi, nameć
e se potreba integralnog pristupa
analizi i vrednovanju prostora.
Na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanije, š
to se kulturnih dobara s obzirom na njihov pravni
status tič
e, stanje je sljedeć
e:
Tablica br. 37: Kulturna dobra Koprivničko-križ
evač
ke ž
upanije
REGISTRIRANI
POVIJESNA GRADSKA NASE LJA
POVIJESNA SEOSKA I GRADSKO
SEOSKA NASELJA
SAKRALNE GRAÐEVINE
STAMBENE GRAĐEVINE
GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE
VOJNE GRAÐEVINE
GOSPODARSKE I IND. GRA ĐEVINE
GROBLJA I GROBNE GRAÐEVINE
JAVNA PLASTIKA
SPOMENICI I SPOMENI ČKA MJESTA
ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA I ZONE
UKUPNO
PREVENTIVNO EVIDENTIRANI
prijedlog za
ZAŠTIĆENI
registraciju
UKUPNO
2
-
1
3
1
-
19
20
35
1
1
1
2
10
1
1
1
6
1
5
-
167
69
32
5
13
10
34
8
220
212
71
33
7
19
11
39
9
222
43
25
578
646
U nastavku se daje pregled kulturnih dobara 1. (nacionalni znač
aj) i 2. (regionalni znač
aj) kategorije na
područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije prema predlož
enim vrstama, koji se temelji na Zakonu o
zaš
titi i oč
uvanju kulturnih dobara, a usklađen je s važ
eć
im međ
unarodnim dokumentima: poveljama,
konvencijama i preporukama zaš
tite kulturne baš
tine (UNESCO, ICOMOS, Vijeć
e Europe):
I. POVIJESNO NASELJE ILI NJEGOV DIO (Urbanog, poluurbanog i ruralnog karaktera)
1.
URBANI KARAKTER
1-83
Tablica br. 38
P R O S T O R N I
P L A N
GRAD
REGISTAR
KATEGORIJA
Koprivnica
P 02-217/2-70, R 770
2
Križ
evci
R 742
1
1.
POLUURBANI KARAKTER
NASELJE
Tablica br. 39
REGISTAR
KATEGORIJA
Drnje
2.
Đelekovec
2.
Gornja Rijeka
2.
Kalinovac
2.
RURALNI KARAKTER
2.
Tablica br. 40
NASELJE
REGISTAR
KATEGORIJA
Gola
2.
Hlebine
2.
Kolarec
2.
Koprivnič
ki Bregi
2.
Podravske Sesvete
2.
Torč
ec
2.
Virje
2.
Zablatje
2.
Zaistovec
2.
Ždala
2.
II.
GRAĐEVINA, SKLOP ILI DIO GRAĐEVINE S OKOLIŠEM
1.
SAKRALNE GRAĐEVINE
A) KATEDRALE
Tablica br. 41
NAZIV SPOMENIKA
GRAD/OPĆINA
Grkokatolič
ka katedrala sv. Trojstva,
Križ
evci
MJESTO
Križ
evci
REGISTAR
R 498
B) SAMOSTANI
KATEGORIJA
1.
Tablica br. 42
NAZIV SPOMENIKA
GRAD/OPĆINA
Bivš
i pavlinski samostan
Franjevač
ki samostan i crkva sv.
Antuna Padovanskog
Manastir
i
parohijska
crkva
Vaznesenja Gospodnjeg
MJESTO
REGISTAR
KATEGORIJA
Križ
evci
Križ
evci
R 500
1.
Koprivnica
Koprivnica
R 532
1.
Sokolovac
Lepavina,
R 529
1.
C) ŽUPNE CRKVE
Tablica br. 43
NAZIV SPOMENIKA
GRAD/OPĆINA
MJESTO
REGISTAR
KATEGORIJA
Crkva Uznesenja B. D. Marije,
Gornja Rijeka
Gornja Rijeka
R 543
2.
Crkva sv. Brcka,
Crkva sv. Benedikta
Gospe),
Crkva sv. Nikole
Kalnik
Kalnik
Kloš
tar
Podravski
Koprivnica
R 471
1.
R 528
1.
R 533
2.
(Žalosne
Kloš
tar Podravski
Koprivnica
1-84
P R O S T O R N I
P L A N
NAZIV SPOMENIKA
P arohijska crkva
Duha (sv. Trojice),
Soš
estvija
GRAD/OPĆINA
sv.
Koprivnica
MJESTO
Koprivnica
REGISTAR
KATEGORIJA
R 530
2.
R 497
1.
R 544
2.
Crkva sv. Ivana Krstitelja,
Koprivnič
ki Ivanec
Crkva sv. Margarete,
Križ
evci
Koprivnič
ki
Ivanec
Dubovec Gornji
Crkva sv. Jurja,
Križ
evci
Đurđ
ic
R 494
2.
Crkva Uznesenja Marijina,
Križ
evci
Glogovnica
R 470
1.
Crkva sv. Ladislava,
Križ
evci
Raven
2.
Parohijska crkva sv. Georgija,
Križ
evci
Vojakovac
Crkva Presvetog Trojstva,
Legrad
Legrad
Crkva Uznesenja B. D. Marije,
Molve
Molve
Crkva sv. Kuzme i Damjana,
Rasinja
Kuzminec
R 549
P 03-UP/I110/1-1984
R 541
P 03-UP/I175/1-1982
R 481
Parohijska crkva sv. Georgija,
Parohijska crkva sv. Mihajla
Arhanđ
ela,
Crkva Pohođenja Marijina
Rasinja
Veliki Poganac
R 523
2.
Sokolovac
Velika Muč
na
2.
Sv. Ivan Žabno
Cirkvena
2.
Crkva sv. Mihovila Arkanđ
ela,
Sv. Petar Orehovec
Crkva sv. Ivana Krstitelja,
Sveti Ivan Žabno
Crkva sv. Petra,
Sveti Petar Čvrstec
Miholec
Sveti Ivan
Žabno
Sveti Petar
Čvrstec
Sveti Petar
Orehovec
Virje
Sveti Petar
Orehovec
Virje
Crkva sv. Petra,
Crkva sv. Martina,
2.
1.
2.
1.
R 515
P 03-UP/I85/1-1984
2.
R 513
2.
R 517
2.
R 524
2.
D) SINAGOGE
2.
Tablica br. 44
NAZIV SPOMENIKA
GRAD/OPĆINA
MJESTO
REGISTAR
KATEGORIJA
Sinagoga u Koprivnici,
Koprivnica
Koprivnica
2.
Sinagoga u Križ
evcima,
Križ
evci
Križ
evci
2.
E) KAPELE I KAPELE POKLONCI
NAZIV SPOMENIKA
GRAD/OPĆINA
Tablica br. 45
MJESTO
REGISTAR
KATEGORIJA
Filijalna crkva sv. Andrije,
Kalnik
Kameš
nica
R 514
2.
Crkva sv. Križ
a,
Križ
evci
Križ
evci
R 468
1.
Kapela Majke Bož
je Koruš
ke,
Križ
evci
Križ
evci
R 469
1.
Filijalna crkva sv. Helene,
Križ
evci
Sveta Helena
R 547
2.
Sv. Ivan Žabno
Trema
R 522
2.
Sv. Petar Orehovec
Dropkovec
R 490
1.
Kapela sv. Julijane,
Filijalna
crkva
Ksaverskog,
3.
sv.
Franje
STAMBENE GRAĐEVINE
A) DVORCI
NAZIV SPOMENIKA
Tablica br. 46
GRAD/OPĆINA
MJESTO
Dvorac Erdödy-Rubido,
Gornja Rijeka
Gornja Rijeka
Dvorac Zdenč
aj,
Križ
evci
Veliki Raven
1-85
REGISTAR
R 467
KATEGORIJA
1.
2.
P R O S T O R N I
P L A N
Dvorac Inkey,
Rasinja
P 612 -08/9201/134
Rasinja
1.
B) KURIJE
C) ŽUPNI DVOROVI
D) VILE, GRADSKE PALAČE, STAMBENE ZGRADE
3. GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE
NAZIV SPOMENIKA
Tablica br. 47
GRAD/OPĆINA
MJESTO
REGISTAR KATEGORIJA
Vijeć
nica (Muzej),
Koprivnica
Koprivnica
2.
Hrvatski dom,
Križ
evci
Križ
evci
2.
Zgrada gospodarske š
kole,
Križ
evci
Križ
evci
2.
Zgrada gradskog muzeja,
Križ
evci
Križ
evci
2.
Zgrada ž
upanije,
Križ
evci
Križ
evci
2.
Sabornica,
Križ
evci
Križ
evci
2.
4. FORTIFIKACIJSKE GRAĐEVINE
NAZIV SPOMENIKA
Tablica br. 48
GRAD/OPĆINA
MJESTO
Stari grad Đurđevac
Đurđevac
Đurđ
evac
Oru ž
ana,
Koprivnica
Koprivnica
REGISTAR
R 480
KATEGORIJA
1.
2.
5. GOSPODARSKA I INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA
6. GROBLJA I GROBNE GRAĐEVINE
III.
ELEMENTI POVIJESNE OPREME PROSTORA, INŽENJERSKE I TENHIČKE
GRAĐEVINE S UREĐAJIMA
1. JAVNA PLASTIKA (pilovi, raspela, križ
evi)
NAZIV SPOMENIKA
GRAD/OPĆINA
Tablica br. 49
MJESTO
REGISTAR
KATEGORIJA
Grupa pilova,
Koprivnica
Koprivn ica
P 02-13/123-1969
1.
Grupa baroknih pilova,
Legrad
Legrad
P 03-UP/I-1483/1-19
1.
2. BUNARI
IV.
PODRUČJE, MJESTO, SPOMENIK ILI OBILJEŽJE VEZANO UZ POVIJESNE
DOGAĐAJE I OSOBE
ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA I ZONE
V.
Tablica br. 50
LOKALITET
GRAD/OPĆINA
MJESTO
REGISTAR
KATEGORIJA
Veliki Kalnik
Kalnik
Kalnik
R br. 472
1.
Mali Kalnik
Kalnik
Kalnik
R br. 476
2.
Izvor: Studija zaš
tite kulturne baš
tine Koprivničko-križ
evačke ž
upanije, Zagreb prosinac 1999., autora
Konzervatorskog odjela Zagrebu Uprave za zaš
titu kulturne baš
tine pri Ministarstvu kulture.
b) Prirodna baš
tina
1-86
P R O S T O R N I
P L A N
Prema Zakonu o zaš
titi prirode (“Narodne novine” br. 30/94. i 72/94) dijelovi prirode koji su utvrđeni
ili proglaš
eni zaš
tić
enima na temelju ovog zakona, smatraju se zaš
tić
enim dijelovima prirode.
Kategorije zaš
tite koje danas susreć
emo na područ
ju Županije su - posebni rezervat, park-š
uma,
zaš
tić
eni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. Zaš
tić
enima ih proglaš
ava
Županijska skupš
tina uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva zaš
tite okoliš
a i prostornog
uređenja.
Zaš
tić
enim dijelovima prirode upravlja Javna ustanova za upravljanje zaš
tić
enim dijelovima
prirode na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije (u daljnjem tekstu: Javna ustanova) koju je
osnovala Županijska skupš
tina, a organizirano djeluje od 1998. godine kao neprofitna organizacija.
Osnovna djelatnost Javne ustanove obuhvać
a zaš
titu, održ
avanje i promicanje zaš
tić
enih dijelova
prirode na prostoru Županije (posebnih rezervata, park-š
uma, zaš
tić
enih krajolika, spomenika prirode,
spomenika parkovne arhitekture te specifič
nih geomorfološ
kih fenomena, ž
ivotnih zajednica i
znač
ajnih biljnih i ž
ivotinjskih vrsta). Javna ustanova priprema i predlaž
e mjere zaš
tite za svako
zaš
tić
eno područ
je na temelju kojih se obavlja upravljanje pojedinim zaš
tić
enim područ
jem, a
Županijsko poglavarstvo propisuje-donosi predlož
ene mjere zaš
tite.
Na zaš
tić
enom područ
ju prirode nisu dozvoljene radnje i djelatnosti kojima se umanjuje vrijednost
prirodnih dobara, osobito tla, vode, vegetacije, te svaki zahvat koji ima š
tetan uč
inak na
geomorfološ
ku, biološ
ku i krajobraznu raznolikost, sklad ž
ive i než
ive prirode, floru i faunu
određ
enog područ
ja. Ovisno o stupnju zaš
tite koji podrazumijeva određene strož
e ili blaž
e mjere
zaš
tite, odnosno opseg propisanih ogranič
enja, u zaš
tić
enim područ
jima mož
e biti zabranjeno
odlaganje svih vrsta otpada, ispuš
tanje tekuć
ina koje mogu oneč
istiti tlo i vodu, podizanje barijera u
tekuć
im vodenim ekosustavima, č
ime se sprječ
ava slobodan protok vode i sl. Određeni sanitarni,
hidromeliorativni i drugi zahvati te rekreacijski ribolov mogu biti dozvoljeni uz prethodnu suglasnost
Ministarstva zaš
tite okoliš
a i prostornog uređenja i izdavanje uvjeta zaš
tite prirode. Isto tako,
najč
eš
ć
e je zabranjeno hvatanje, uznemiravanje, ozljeđivanje i ubijanje ž
ivotinja i njihovih razvojnih
oblika, gnijezda, legla i obitavališ
ta, unoš
enje i puš
tanje stranih (alohtonih) ž
ivotinjskih vrsta, paljenje
vatre i slič
no. Brigu o provođ
enju mjera zaš
tite vodi Javna ustanova koja pri tome surađ
uje s
nosiocima gospodarenja na tom područ
ju.
Problemi u samom procesu zaš
tite susreć
u se uslijed manjka financijskih sredstava za održ
avanje
područ
ja, neriješ
enih vlasnič
kih odnosa te naknade za ogranič
eno koriš
tenje koji su, doduš
e,
regulirani zakonom, ali zbog otež
ane financijske situacije nisu dovoljno primjenjivi. Čuvarska služ
ba
nije organizirana, inspekcijske mjere nisu dostatne i dovoljno uč
inkovite, a mjere zaš
tite i
gospodarenja donesene su u rijetkim pojedinač
nim sluč
ajevima. Buduć
i da znatan dio zaš
tić
enih
dijelova prirode pripada š
umama, potrebno je usklađ
ivanje, za sada nedovoljno usklađenih odredbi
Zakona o zaš
titi prirode i Zakona o š
umama te drugih zakona u pogledu nadlež
nosti i ovlaš
tenja.
Prostor Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije odlikuje se relativno brojnim i raznorodnim te u
bioekološ
kom smislu specifič
nim dijelovima prirodne baš
tine. U odnosu na ukupnu površ
inu Županije,
zaš
tić
eno je oko 54,42 km 2 površ
ine š
to iznosi 3,2% ukupne površ
ine Županije. Uključ
ujuć
i i sve
prirodne prostore koji se tek predlaž
u za zaš
titu, površ
ine vrijednih i osebujnih dijelova prirode koji
imaju, ili bi trebali imati osobit nadzor i sustav upravljanja iznosi 3,7 % prostora Županije. To govori
o znač
ajnoj staniš
noj, biološ
koj i pejzaž
oj raznolikosti ovog dijela Republike Hrvatske te o relativno
dobroj uš
č
uvanosti krajobraznih vrijednosti, iako treba nastojati poveć
ati površ
ine koje su namijenjene
prvenstveno biološ
ko-ekološ
kim, znanstveno-istraž
ivač
kim, kulturno-obrazovnim, estetskim,
turistič
kim i srodnim ciljevima.
Ekološ
ki posebno znač
ajni dijelovi prirode su rijeka Drava i Mura s už
im zaobaljem, dravski rukavci,
bare i moč
vare, kao i već
i broj vlaž
nih staniš
ta uz manje vodotoke, napose onih u kalnič
kom
Prigorju. Ovi ekosustavi, odnosno biocenotič
ke jedinice koje se na njima razvijaju, u direktnoj su
ovisnosti o vodnom rež
imu podzemlja i vrlo su osjetljivi veći na njegove male promjene. Svaka
drastič
nija promjena tih odnosa ugrož
ava cjelokupni ekosustav i dovodi u pitanje njegov opstanak.
Odatle proizlazi zahtjev da svi građevinski i drugi zahvati u prostoru moraju uvaž
avati ove č
injenice,
1-87
P R O S T O R N I
P L A N
a moguć
a rješ
enja treba traž
iti u takvim tehnič
kim i tehnološ
kim izvedbama koje neć
e dovesti do
degradacije i poremeć
aja ravnotež
e osnovnih ekološ
kih č
initelja, napose vode i tla.
Od naselja Molve, protež
uć
i se u obliku niskog humlja, sve do Kloš
tra Podravskog i Podravskih
Sesveta, podravski Pijesci (Peski) i danas predstavljaju viš
eznač
nu prirodnu i geomorfološ
ku
znamenitost i osebujnost, ne samo u odnosu na koprivnič
ko-đurđ
evač
ku Podravinu nego i cijelu
Republiku Hrvatsku. Pokretni pijesak nekadaš
nje “Hrvatske Sahare” poč
etkom ovog stoljeć
a postupno
je ukroć
en i smiren poč
etkom 20. stoljeć
a organiziranom ljudskom djelatnoš
ć
u. Najveć
i dio
nekadaš
njih pokretnih dina poš
umljen je nasadima crnog i bijelog bora i bagrema, a dio površ
ina
priveden je agrikulturi. Golih pješ
č
anih površ
ina, koje nisu obraš
tene niž
om i viš
om pješ
č
arskom
vegetacijom te pokretnih pijesaka danas viš
e nema. Specifič
ne mikroklimatske i pedološ
ke osobitosti
ovog područ
ja uvjetovale su razvoj specifič
nih zajednica pa se fragmentarno jošuvijek mož
e nać
i
lijepo razvijen i, po mnogo č
emu jedinstven, pokrov zajednica biljaka pješ
č
arki (psamofiti).
Proglaš
eni prostorni objekti zaš
tite prirode
Na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije do sada je, prema Zakonu o zaš
titi prirode, zaš
tić
eno i
upisano u Središ
nji upisnik zaš
tić
enih dijelova prirode nekadaš
nje Drž
avne uprave za zaš
titu prirode i
okoliš
a (registar) jedanaest objekata, od kojih je jedan naknadno proš
iren sa djelomič
no izmijenjenom
kategorijom zaš
tite. Zaš
tić
eni dijelovi prirode na područ
ju Županije prikazani su u tabeli br. 56
Zaš
tić
eni dijelovi prirode.
U kategoriji posebni rezervat, područ
ju u kojem je posebno izraž
en jedan ili viš
e neizmijenjenih
sastojaka prirode, a osobitog je znanstvenog znač
enja i namjene, registrirani su, izmeđ
u ostalih,
Đurđevač
ki pijesci, površ
inom od približ
no 19,5 ha na pješ
č
anim nepoš
umljenim staniš
tima istoč
no
od Đurđ
evca. Po svojoj specifič
nosti zauzimaju visoko vrijedni polož
aj i izvan ž
upanijskih okvira.
Zaš
tić
eni status su stekli 1963. godine i to kao geografsko-botanič
ki rezervat, no stanje prisutnih
zajednica se od tada uvelike promijenilo.
Tablica br. 51: Zaš
tićeni dijelovi prirode
KATEGORIJA
ZAŠTITE
POSEBNI REZERVATI
Botanič
ki
Šumski
Zoološ
ki
NAZIV OBJEKTA
REGIST
AR.
BROJ
POVRŠINA/
ha
DATUM
ZAŠ
TITE
ĐURĐEVAČKI PIJESCI
19,5
01.02.1963.
MALI KALNIK
DUGAČKO BRDO
5,35
10,9
19.04.1985.
30.03.1973.
CRNI JARKI
72,23
4.10.1992.
VELIKI PAŽUT
1000
10.12.1998.
ŽUPETNICA
62,3
10.06.1983.
7831983.
KALNIK
4200
19.04.1985.
50
1999.
7981985.
-
-
9.10.1998.
-
1
24.08.2000.
-
1,41
15.12.1971.
1,33
15.12.1971.
6511971.
6521971.
871963
799 -1985
6801973.
2081965.
-
PARK Š
UMA
ZAŠ
TIĆENI KRAJOLIK
ČAMBINA
SPOMENIK PRIRODE
SEDAM STABALA HRASTA LUŽNJAKA
U PARKU ŠUMARIJE REPAŠ(k.č
.2219)
LIVADE U ZOVJU KOD ĐELEKOVCA
SPOMENIK PARK. ARH.
PARK U KRIŽEVCIMA (kod
Poljopivrednog uč
iliš
ta)
PARK U KRIŽEVCIMA (kod o.š
.
“Vladimir Nazor”)
Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaš
tić
enim dijelovima prirode na području Koprivnič
ko-križ
evač
ke županije
(listopad, 2000.)
1-88
P R O S T O R N I
P L A N
U Strategiji prostornog uređ
enja Republike Hrvatske, odnosno registru bivš
e Drž
avne uprave za zaš
titu
prirode i okoliš
a, Đurđ
evač
ki pijesci su evidentirani kao botanič
ki (floristič
ki) rezervat. Kako se ovi
biotopi u viš
e pokuš
aja nisu uspjeli poš
umiti, odluč
eno je sač
uvati ih i zaš
tititi sa izvornom
pješ
č
arskom vegetacijom. Namjera je bila oč
uvati od neposrednog č
ovjekovog utjecaja dio pješ
č
anih
naslaga zajedno sa travnatom vegetacijom biljne zajednice trave gladice i vlasulje bradice
(Corynephoreto-Festucetum vaginatae croaticum Sokl. 1942.) koja ima endemič
an karakter. Gotovo
isključ
ivo na Đurđevač
kim pijescima, a samo izuzetno i na nekim drugim prostorima, prisutne su
biljne vrste: vlasulja gladica (Corynephorus canescens Beuv.), vlasulja bradica (Festuca vaginata
W.K.), metlica pješ
č
arka (Kochia arenaria Roth), rimska kamilica (Anthemis ruthenica M.B.), š
titasta
pucalina (Silene otites Sm.), obič
ni prisadnik (Jasione montana L.), klimava ovsika (Bromus tectorum
L), dvogodiš
nja siva turica (Alyssum gmelinii L.), zeč
jak (Sarothamnus scoparius L.K.). te mnoge
druge. Crkasta sasa (Pulsatilla nigricans Stöerck), jedan od najznač
ajnijih pripadnika naš
e flore,
endemeč
na biljka za prostor Republike, iskorjenjivanjem i presađ
ivanjem uniš
tena je na ovom
područ
ju.
Područ
je Malog Kalnika iznad izohipse od 410 m proglaš
eno je botanič
kim rezervatom prirode 19.
04. 1985. godine (reg.br. 799-1985.). Rezervat ima površ
inu 5,35 ha (0,05 km2 ) i sastavni je dio već
e
zaš
tić
ene cjeline – Kalnika kao zaš
tić
enog krajolika. U njemu se č
uvaju botanič
ke i vegetacijske
posebnosti, naroč
ito vegetacija stijena.
Na najviš
em stjenovitom vapnenač
kom grebenu Malog Kalnika nalaze se ostaci (temeljni potporni
zid) nekadaš
njeg starog grada pa je ovime, ujedno, sač
uvan i zanimljiv dio kulturno-povijesne baš
tine
ovog kraja.
Posebni š
umski rezervat Dugač
ko brdo, nosi ovaj status od 30.03.1973. godine (reg.br. 680-1973.).
To je mješ
ovita š
uma bukve (80%) i hrasta kitnjaka (20%) s jošnekim primjesama listač
a, u drž
avnom
vlasniš
tvu (g.j. Dugač
ko brdo, odsjek 29 a) s površ
inom od 10,91 hektar. Ova š
umska sastojina ima
reprezentativni znač
aj, starosti oko 100 godina, a nalazi se na visini od oko 250 m. Prema Programu
prostornog uređ
enja Republike Hrvatske, naglaš
ena je potreba oč
uvanja svih tipova š
umskih zajednica
te određ
enog postotka starih š
uma kao skloniš
ta š
umske faune isto kao i potreba usklađivanja Zakona
o š
umama i Zakona o zaš
titi prirode radi preciznijih određ
enja i ovlaš
tenja zaš
tite i gospodarenja
š
umama.
Dio johinih š
umskih sastojina istoč
no od Kalinovca, a juž
no od kanala Čivič
evac i ceste KalinovacFerdinandovac, u površ
ini od 132,71 ha 1965. godine proglaš
en je posebnim š
umskim rezervatom pod
nazivom Crni jarki (reg.br. 208-1965.). Joha na ovim zamoč
varenim reliktnim biotopima gradi č
iste
sastojine s dugoklasim š
aš
em (as. Cariceto elongatae-Alnetum europaeum Glavač
). Ova š
umska
zajednica reliktnog znač
aja prirodoznanstveno je vrijedna u europskim razmjerima. Rezervat je bio
pod zaš
titom do 1978. godine, kada Šumsko gospodarstvo traž
i ukidanje zaš
tite i ispis iz registra
posebno zaš
tić
enih dijelova prirode. Na prijedlog Šumarskog fakulteta Sveuč
iliš
ta u Zagrebu, 1992.
godine ponovno se uspostavlja i proglaš
ava š
umski rezervat, uključ
ujuć
i i ekološ
ku plohu u okviru
programa MAB (“Man and Biosphere” - č
ovjek i biosfera), s površ
inom od 72,23 ha. Rezervat
obuhvać
a odsjeke 93 a (12,2 ha), 92 c (12 ha), 99 a (36,23 ha) i dio odsjeka 100 a (12 ha). Prema
Rješ
enju od 27. 10.1992. nač
in gospodarenja u odsjeku provodit ć
e se prema napucima o trajnim
ekološ
kim plohama programa MAB, tj. u njemu neć
e biti nikakve č
ovjekove intervencije, radi
multidisciplinarnih istraž
ivanja promjena u ekosustavu š
uma crne johe. Odjel 93 a mož
e se tretirati
kao sekundarna praš
uma bez č
ovjekovih zahvata. U ostalim odjelima rezervata programom
gospodarenja predviđena je samo sanitarna sječ
a koja ć
e se, u periodu od 1997. do 2026. godine
izvoditi u turnusima od 10 godina. Starost ovih sastojina iznosi od 73 do 78 godina.
Područ
je Velikog Paž
uta prvi je puta zaš
tić
eno 1983. godine kao posebni ornitološ
ki rezervat
(reg.br.790-1983.) u površ
ini od 700 hektara. Županijska je skupš
tina 10.12.1998. godine donijela
Odluku o proglaš
enju posebnog zoološ
kog rezervata Veliki Paž
ut, kojim je prestala važ
iti prethodna
kategorizacija iz 1983. godine, a rezervat proš
iren na 1060 hektara. Nalazi se u blizini naselja Legrad
na sutoku rijeke Mure u Dravu. Područ
je se odlikuje velikom krajobraznom raznolikoš
ć
u te
1-89
P R O S T O R N I
P L A N
raznolikoš
ć
u staniš
ta, međ
u kojima su od posebnog znač
aja moč
varna staniš
ta i vodotoci koji su od
znač
aja za migracije, zimovanje i gnjež
đenje velikog broja ptič
jih vrsta. Novopripojeni dio područ
ja
protež
e se, uglavnom, na š
umskom područ
ju ispresijecanom mrež
om dravskih rukavaca i kanala
(“sigeti”) koji omoguć
uju bujnost moč
varne vegetacije koja obraš
tava sve raspolož
ive površ
ine.
Prevladavajuć
a vegetacija je ritska š
uma vrba, topola, vrlo bujnih sastojina tipa poplavnih š
uma reda
Populetalia albae i sveze Alno-Ulmion, koje su u direktnoj vezi s vodnim rež
imom rijeke Drave. U
š
umama je zapaž
en proces spontane interspecijske hibridizacije kod vrba i topola. Životinjsko naselje
nije do danas posebno istraž
eno, osim dijela entomofaune (makrolepidoptera) koja pokazuje veliku
brojnost (440 vrsta, Kranjč
ev, 1981.).
Tijekom 1997. g. započ
elo je postupno naseljavanje, odnosno reintrodukcija glodavca dabra (Castor
fiber L.). Povoljne uvjete za uspješ
no provođ
enje ove akcije osigurava obilje vode i hrane, sustav
kanala i potreban mir.
Park š
uma je prirodna ili sađ
ena š
uma, već
e pejzaž
ne vrijednosti namijenjena odmoru i rekreaciji, a
dopuš
tene su samo one radnje č
ija je svrha njeno održ
avanje ili uređ
enje. U ovoj kategoriji proglaš
eno
je š
umsko područ
je Župetnica, velič
ine 62,33 ha, smješ
teno oko dva kilometra zapadno od
Križ
evaca. Ovaj status už
iva od 10. 06. 1983. godine (reg. broj 783-1983.) .
Zaš
tić
eno područ
je obuhvać
a prirodne š
umske sastojine (oko 40 ha), š
umske kulture, područ
je za
rekreaciju i privatne š
ume (oko 20 ha). Prirodne sastojine pripadaju asocijaciji miješ
ane š
ume hrasta
kitnjaka i obič
nog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.) i asocijaciji crne johe (Alnetum
glutinosae Rauš
). Predviđ
ena je izgranja arboretuma s 51 vrstom domać
eg i stranog drveć
a te
podizanje novih š
umskih kultura (smreka, vrba, kitnjak, bagrem).
U kategoriji zaš
tić
eni krajolik na područ
ju Županije, zaš
tić
eno je područ
je planine Kalnik, odnosno
njegovo najistaknutije i najviš
e područ
je proglaš
eno je zaš
tić
enim 19. 04. 1985. godine (reg. broj 7981985) s površ
inom od oko 4200 ha te predstavlja najveć
e zaš
tić
eno područ
je prirode na prostoru
Županije. Njegov znač
aj istaknut je i u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske. Unutar
ovog područ
ja je i botanič
ki rezervat Mali Kalnik. Osobite geološ
ke i geomorfloš
ke znač
ajke,
bogatstvo krajobrazne i staniš
ne raznolikosti, raznovrsan ž
ivi svijet s nizom regionalnih posebnosti te
bogata kulturna i povijesna baš
tina, razlozi su zaš
tite ovog dijela kalnič
kog gorja. Vegetacija
zaš
tić
enog krajolika gotovo je u cijelosti istraž
ena. Od zaš
tić
enih biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj,
na Kalniku ih je nazoč
no 13. Radi slabe istraž
enosti ž
ivotinjskog svijeta, broj zaš
tić
enih vrsta Kalnika
nije poznat. Gotovo 30-tak vrsta kać
unovica (por. Orchidaceae) na svoj nač
in govori o bogatstvu
staniš
ta i osebujnosti kalnič
ke vegetacije.
Barski ekosustav Čambine zaš
tić
en je 1999. godine kao zaš
tić
eni krajolik. Obuhvać
a površ
inu od oko
50 hektara. Razvio se iz nekadaš
njeg dravskog meandra uz lijevu obalu Drave. Nalazi se u
koprivnič
ko-đ
urđevač
kom Prekodravlju, u njegovom najistoč
nijem dijelu, u kutu š
to ga zatvaraju
lijeva obala rijeke Drave i drž
avna granica s Republikom Mađarskom. Bara je spojnim kanalom
povezana s tokom rijeke Drave, a spojni kanal povezujeì njezin istoč
ni i zapadni dio. Bara je
potkovastog oblika s krajevima potkove okrenutim lijevoj obali rijeke Drave. Čambina se odlikuje
velikom bujnoš
ć
už
ivog svijeta i č
itavim nizom ekološ
kih niš
a. Velika bioprodukcija u vodi oč
ituje se
velikom biomasom makrofita, tako da slobodne vode nema. Male dubine, od 0,5 do 3 metra
omoguć
uju, uz ostale povoljne č
inioce i snaž
an razvitak flotantnih makrofita među kojima prevladava
ž
uti lokvanj, bijeli lopočte vodeni orah. Široke pojaseve uz rubove voda nastavaju zajednice trš
č
aka i
rogoziš
ta. U ž
ivotinjskom naselju znač
ajno mjesto zauzima ihtiofauna s nekolicinom autohtonih vrsta
u znatnim populacijama š
to predstavlja osnovu š
portskog ribolova. Zoocenoze Čambine obogać
uje i
velik broj vrsta slatkovodnih puž
eva i š
koljkaš
a, mnogo vrsta kukaca, kolutić
avaca i praž
ivotinja.
Skupina od sedam stabala hrasta luž
njaka (Quercus robur L.) koji se nalaze u parku koji okruž
uje
zgradu š
umarije Repašna katastarskoj č
estici br. 2219 k.o. Ždala, odlukom od 9. 10.1998. godine,
Županijska skupš
tina proglasila je spomenikom prirode. Starost hrastova procjenjuje se na oko 350
godina pa predstavljaju najstarije primjerke ove vrste u Podravini, odnosno Županiji. Opseg stabala u
prsnoj visini iznosi 4-4,5 m, a visina do 20 metara. Relativno su dobre vitalnosti.
1-90
P R O S T O R N I
P L A N
Spomenik parkovne arhitekture predstavlja artificijelno oblikovani prostor koji ima već
u estetsku,
stilsku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. Park kod Viš
e poljoprivredne š
kole u
Križ
evcima (reg.br. 651-1971.), kao i Park kod osnovne š
kole “Vladimir Nazor” (reg.br. 6521971.) smješ
teni su jedan pored drugog, manje su površ
ine (oko 1,3 ha), a proglaš
eni su spomenicima
parkovne arhitekture od 1971. godine. Parkovi su oblikovani u slobodnom stilu. Već
i broj stabala
starosti je i do 110 godina, a naroč
ito se istič
u primjerci smreka, jela, taksodiuma, liriodendrona,
magnolija, likvidambara, sofora, tuja i drugih vrijednih vrsta.
Kartogram br. 29: Prirodna baš
tina
Izvor : Županijski zavod za prostorno uređenje Koprivnič
ko-križevačke ž
upanije (veljač
a, 2000.)
Zaš
tić
eni predstavnici flore i faune
Prema č
lanku 3. i 12. Zakona o zaš
titi prirode te Crvenoj knjizi6 biljnih vrsta Republike Hrvatske i
Crvenoj knjizi ž
ivotinjskih vrsta (sisavci), na prostoru Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije nazoč
an
je relativno velik broj vrsta koje zahtijevaju izvjesne mjere zaš
tite. Razumljivo, ovom broju treba
pribrojiti i sav ostali ž
ivi svijet na staniš
tima svih zaš
tić
enih dijelova prirode Županije.
Tablica br. 52: Biljne vrste na prostoru Županije zaš
tićene Zakonom o zaš
titi prirode
Biljne vrste na prostoru Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije zaš
tić
ene Zakonom o zaš
titi prirode
Taxus baccata L. - tisa
Fritillaria meleagris L. - obič
na kockavica
Ilex aquifolium L. – bož
ikovina
Lilium martagon L. – ljiljan zlatan
Ruscus hypoglossum L. – š
irokolisna veprina
Daphne laureola L. – lovorasti likovac
Anacamptis pyramidalis (L.) L. C. M. Rich. – vratiž
elja
Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch. – dugolisna naglavica
Cephalanthera rubra (L.) L. C. M. Rich. – crvena naglavica
10. Primula auricula L. – alpski jaglac
6
Crvenu knjigu biljnih vrsta te Crvenu knjigu ž
ivotinjskih svojti Republike Hrvatske izdao je u Zagrebu 1994. godine Zavod za za š
titu
prirode u sklopu nekadaš
njeg Ministarstva graditeljstva i zaš
tite okoliš
a s osnovnom namjerom da š
irem puč
anstvu, ali i struč
noj javnosti
skrene pozornost na potrebu oč
uvanja biljnih i ž
ivotinjskih vrsta, a naroč
ito onih svojti (vrsta, podvrsta, odlika) koje su ugrož
ene i prijeti im
opasnost od iš
č
ezavanja.
1-91
P R O S T O R N I
P L A N
11. Plantanthera bifolia (L.) Rich. – mirisavi vimenjak
12. Plantanthera chlorantha (Custer) Reichenb. – ž
uć
kasti vimenjak
Biljne vrste zastupljene na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije koje su uvrš
tene u Crvenu
knjigu biljnih vrsta (ugrož
ene, osjetljive i rijetke svojte)
Tablica br. 53: Rijetke svojte zastupljene na području Županije
RIJETKE SVOJTE
1.
2.
3.
4.
Daphne laureola L. – lovorasti likovac
Anacamptis pyramidalis (L.) L. C. M. Rich. – vratiž
elja
Primula auricula L. – alpski jaglac
Lycopodium clavatum L. – obič
na crvotoč
ina
Rijetke svojte (engl. rare) su svojte koje su prirodno zastupljene u malim populacijama na ogranič
enim
područ
jima te ih je zbog oč
uvanja biološ
ke raznolikosti nuž
no č
uvati.
Tablica br. 54: Ugrožene svojte zastupljene na područ
ju Županije
UGROŽENE SVOJTE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Fritillaria meleagris L.- obič
na kockavica
Ilex aquifolium L. – bož
ikovina
Lilium martagon L. – ljiljan zlatan
Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch. – dugolisna naglavica
Cephalanthera rubra (L.) L. C. M. Rich. – crvena naglavica
Plantanthera chlorantha (Custer) Reichenb. -ž
uć
kasti vimenjak
Digitalis grandiflora Mill. – ž
uć
kasti naprstak
Gentiana pneumonanthe L. – siriš
tara pluć
nikova
Iris sibirica L. – sibirska perunika
Myricaria germanica (L.) Desv. – kebrač
Ophrys apifera Huds. – kokica pč
elica
Orchis purpurea Huds. – bakreni kać
un
Pulsatilla nigricans Storck – crnkasta sasa (uniš
tena)
Vinca minor L. – mali zimzelen
Butomus umbellatus L. – vodoljub
Asparagus tenuifolius Lam. – divlja š
paroga
Ugrož
ene svojte (engl. endangered) su svojte koje su u opasnosti da izumru.
Tablica br. 55: Osjetljive svojte zastupljene na područ
ju Županije
OSJETLJIVE SVOJTE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Taxus baccata L. - tisa
Ruscus hypoglossum L. – š
irokolisna veprina
Plantanthera bifolia (L.) Rich. – mirisavi vimenjak
Gentiana asclepiadea L. – š
umska siriš
tara
Leucojum vernum L. – drijemovac
Marsilea quadrifolia L. – raznorotka č
etverolisna
Ophrys sphegodes Mill. – kokica pauč
ica
Ophrys fuciflora (F. W. Schmidt) Moench – mač
kovo uho
Ophrys insectifera L. – kokica muš
ica
Orchis coriophora L. – vonjavi kać
un
rchis laxiflora Lam. – moč
varni kać
un
Orchis militaris L. – kać
un podrimunak, kacigasti kać
un
Orchis morio L. – obič
ni kać
un
his pallens L. - kać
un jelenjak
Orchis tridentata Scop. – mali kać
un, trozubi kać
un
Saxifraga paniculata Mill. – grozdasta kamenika
Cyclamen purpurascens Mill. – mirisna ciklama
Daphne mezereum L. – obič
ni likovac
Equisetum hyemale L.- zimska preslica
Erythronium dens-canis L. – pasji zub
1-92
P R O S T O R N I
P L A N
21. Hepatica nibilis Mill. – jetrenka
22. Physalis alkekengi L. – mjehurica
Osjetljive svojte (engl.vulnerable) su svojte koje uskoro mogu prijeć
i u kategoriju ugrož
enih ako
negativni utjecaji potraju.
Tablica br. 56: Životinjske vrste na prostoru
Koprivničko-križ
evač
ke županije
zaš
tić
ene Zakonom o zaš
titi prirode
ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJSKE VRSTE
Kukci:
Vodozemci:
Gmazovi:
Ptice:
Sisavci:
jelenak (Lucanus cervus L.)
š
umski mrav (Formica rufa L.)
prugasto jedarce (Papilio podalirius L.)
lastin rep (Papilio machaon L.)
mala prelijevalica (Apatura ilia Schiff.)
velika prelijevalica (Apatura iris L.)
veliki topolnjak (Limenitis populi L.)
siva gubavica (Bufo bufo L.)
zelena gubavica (Bufo viridis L.)
obič
ni zelembač(Lacerta viridis L.)
sljepić(Anguis fragilis L.)
bjelica obič
na (Elaphe longissima Laurenti)
Zakonom o zaš
titi prirode i Zakonom o lovu
zaš
tić
ene su sve vrste osim č
avke, svrake,
š
ojke i vrane
jež(Erinaceus europaeus L.)
jazavac (Meles meles L.)
jelen obič
ni (Cervus elaphus L.)
kuna bjelica (Martes foina Erx.)
kuna zlatica (Martes martes L.)
vidra (Lutra lutra L.)
hrč
ak (Cricetus cricetus L.)
puh obič
ni (Glis glis L.)
puh leš
njikar (Raverdinus avellanarius L.)
srna obič
na (Capreolus capreolus L.)
divlja svinja (Sus scrofa L.)
vjeverica (Sciurus vulgaris L.)
zec (Lepus europaeus L.
c) Osobite biljne i ž
ivotinjske zajednice
Biljne zajednice
Područ
je Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije bogato je najrazlič
itijim biljnim i ž
ivotinjskim zajednicama
š
to ukazuje i na veliku reljefnu i geološ
ko-morfološ
ku raznolikost biotopa na kojima obitavaju. Šume
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije pripadaju područ
ju eurosibirsko-sjevernoamerič
ke š
umske regije, a
najzastupljenije su sljedeć
eš
umske zajednice:
Poplavne š
ume vrbe i topole(Salicetum albo–Triandre Slavinić52.,Populetum nigro–Albae Slavinić
52.)
Uz obale Drave i na njenim otocima nalazimo manje sastojine vrbe i topole. Zastupljeni su niski vrbici
– inicijalni stadij malati na pjeskovitim sprudovima, kao i većodrasle mješ
ovite sastojine u kojima su,
uz vrbe zastupljene i topole. Od vrba tu su prisutne Salix alba, S. striandra, S. fragilis, S. viminalis, S.
purpurea, S. cinerea, a od topola: Populus alba i P. nigra.
1-93
P R O S T O R N I
P L A N
Šuma vrba i topola (Salici – Populetum Slavinić52.)
Nalaziš
ta ove zajednice jesu pješ
ć
ani nanosi dravskih obala aluvijalnog porijekla.
U sloju drveć
a dominira bijela vrba i bijela topola te sporadič
no razmješ
teno po koje stablo duda, crne
johe i poljskog jasena.
Tipič
na š
uma poljskog jasena (Leucoio – Fraxinetum angustifoliae Glavač59.)
Poplavne š
ume poljskog jasena s kasnim drijemovcem ne zauzimaju već
e komplekse, većse radi o
fragmentarnom uč
eš
ć
u i to uz vodotoke ili u neposrednoj blizini vodotoka. U odnosu na poplavne
š
ume luž
njaka, jasenove š
ume su izlož
ene duljem djelovanju vlaž
enja.
Šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom (Pruno – Fraxinetum croaticum Glavač59.)
Zajednica je karakterizirana sa crnom johom u sloju drveć
a, a pridruž
eni su joj obič
ni grab, poljski
javor i jasen, poljski brijest i vez, a rjeđ
e sremza. U sloju grmlja najobilniji su lijeska, bazga, kupina.
Ovu zajednicu nalazimo u predjelima Prelož
nič
ki Berek, Crni Jarki i Kupinje na područ
ju Šumarije
Đurđevac.
Šuma crne johe s drhtavim š
aš
em (Carici brizoides – Alnetum glutinosae Horvat 38.)
Tipič
na staniš
ta za ovu zajednicu jesu potoč
ne udoline i jarci od 150 m n.v. pa do 1000 m n.v.
Najč
eš
ć
e su to male sastojine uz potoke koje slijede vodu te postepeno prelaze u uske lamele koje
prate jarak. U sloju drveć
a dominira joha kao jedina vrsta u najč
eš
ć
em sluč
aju, osim u zoni hrasta
luž
njaka i graba gdje se jošpojavljuje i luž
njak te klen.
Šuma hrasta luž
njaka sa velikom ž
utilovkom (Genisto elatae – Quercetum roboris Horvat 38.)
Ova zajednica predstavlja najvlaž
niji oblik zajednica hrasta luž
njaka. Zajednica je vezana za
hidromorfnu klasu tla te je fragmentarno razvijena, uz manje vodene tokove i tamo gdje postoji
stagniranje vode i plavljenje. Važ
no je napomenuti da procesi isuš
ivanja i smanjivanja količ
ina voda
prisutnih do u nazad nekoliko desetljeć
a u tim sastojinama utječ
u na isuš
ivanje ovih staniš
ta te u
floristič
kom smislu građa ove zajednice ide ka suš
em obliku postepeno, da bi u konač
nom obliku doš
la
do klimatogene zajednice hrasta luž
njaka i obič
nog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris
typicum). Sloj drveć
ač
ini luž
njak, brijest, poljski jasen, crna joha, dok je u sloju grmlja zastupljen
brijest, truš
ljika, poljski jasen, crni trn.
Tipič
na š
uma hrasta luž
njaka i obič
nog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris typicum Rauš71.)
Šuma luž
njaka sa obič
nim grabom predstavlja klimatogenu š
umsku zajednicu, sastojinu č
ijem izgledu
i strukturi treba tež
iti u suvremenom gospodarenju š
umama. Ovakav oblik š
umske biocenoze
predstavlja najstabilniji oblik zajednica ovog klimatskog pojasa. U okviru ove zajednice izdvojene su
č
etiri subasocijacije i dvije varijante. Raš
č
lanjenost ove š
umske zajednice na niž
eč
lanove, uvjetovana
je razlikama abiotskih faktora i to prije svega rež
imom vlaž
enja, bilo podzemnih voda, bilo voda od
padavina odnosno poplavnih i zaobalnih. Osnovno obiljež
je ove zajednice je postojanje luž
njaka i
obič
nog graba u sloju drveć
a, a mnogo rjeđe nalazi se klen, malolisna lipa, srebrnolisna lipa, divlja
kruš
ka, poljski jasen i dr. Sloj drveć
a pokriva 90 – 100 % površ
ine s izrazito razvijenom glavnom i
sporednom etaž
om. Sloj grmlja je dosta slabo razvijen te pokriva 2 – 10 % površ
ine, a tvore ga:
glogovi, klen, obič
na kurika, divlja kruš
ka, svib i dr.
Šuma hrasta kitnjaka i obič
nog graba (Querco – Carpinetum illyricum Horvat 38.)
Optimum areala ove zajednice je niž
e pobrđ
e koje se protež
e od ruba Panonske ravnice do sredine
submontanskog pojasa. Obič
ni grab je glavna indikativna vrsta drveć
a, zajedno sa klenom, javorom,
hrastom kitnjakom, treš
njom, bukvom, lipom.
U sloju grmlja č
esti su: lijeska, obič
na kurika, glogovi, svib, obič
na kozokrvina, obič
ni likovac, divlja
kruš
ka i jabuka i dr. Najveć
u pokrovnost ova zajednica sa svojim subasocijacijama zauzima u niž
em
pobrđu (200 – 350 m n.v.) Bilogore i Kalnika.
Šuma srebrnaste lipe (Carici pilosae – Carpinetum illyricum var. Tilia tomentosa)
1-94
P R O S T O R N I
P L A N
Na prostor Bilogore juž
nih ekspozicija, dakle obronci polož
eni prema rijeci Dravi, gdje obitava kitnjak
i bukva sa grabom, u posljednjih nekoliko desetljeć
a sve viš
e nadire lipa. Pojava lipe recentnog je
karaktera i stoga ovu zajednicu ne mož
emo smatrati kao novu.
Submontanska bukova š
uma s trepavič
astim š
aš
em (Carici pilosae – Fagetum sylvaticae Pelcer)
Stalno uč
eš
ć
e dlakavog š
aš
a (Carex pilosa) u pojasu submontanskih bukovih š
uma, a osobito u
Bilogori i to isključ
ivo na pedološ
koj podlozi č
ija je geneza vezana za les kao matič
ni supstrat,
označ
eno je kao zajednica Carici pilosae – Fagetum. Osim bukve, stalno je zastupljen obič
ni grab,
kitnjak, dok su rjeđi lipa, treš
nja, klen i gorski javor. U sloju grmlja nalazimo lijesku, kupinu, svib,
likovac, brekinju.
Brdska š
uma bukve (Fagetum illyricum boreale montanum)
Submontanske i montanske bukove š
ume na neutralnim i umjereno kiselim tlima, sa vapnenač
kodolomitnom podlogom po sistematizaciji, svrstane su u brdske š
ume bukve. Ta klimatogena zajednica
zauzima pojas od 250 – 500 m n.v. U sloju drveć
a dominantna je bukva. Uz nju su jošzastupljeni
obič
ni grab i hrast kitnjak.
Kulture
Na š
umsko privrednom područ
ju, na relativno malim površ
inama pod kulturama, sađ
ene su sve vrste
č
etinjač
ač
ije je prež
ivljavanje moguć
e za naš
e podneblje (smreka, ariš
, borovac, crni i bijeli bor). Od
listač
a, tu su najč
eš
ć
e joha, vrba i euroamerič
ke topole.
Sječ
ina zlatnice goleme i gustocvjetne (Solidaginetum serotinae-canadensis (Chovr.) Oberd. 1950.)
je vrlo bujna zajednica zeljastog bilja koja obraš
ć
uje priobalna, a povremeno i plavljena područ
ja uz
Dravu. Znač
ajnije je razvijena na područ
ju luke Karaši Kingova (Š
ugar, 1992.).
Na sprudovima Drave jošje uvijek prisutna grmolika drvenasta biljka metlica ili kebrač(Myricaria
germanica L.Desv.), glacijalni relikt i rijetkost naš
e flore. Kebračgradi i posebnu zajednicu
karakteristič
nu upravo za ovaj dio korita rijeke Drave – Salici-Myricarietum Moor. 1958. Danas uz
Dravu te njenim rukavcima i pritocima u už
em zaobalju nalazimo velik broj unesenih biljnih vrsta,
tzv. pridoš
lica, neofita, naroč
ito američ
kog porijekla (npr. nedirak, bodljasta tikvica, zlatica, amorfa,
cigansko perje, č
ič
oka, vodena kuga, pupavica i dr.). Po obroncima Bilogore i Kalnika te na ostalim
dijelovima Županije, od neofita rastu vinobojka i mrač
njak. Od prirodno nastalih dravskih rukavaca,
istič
u se bare Čambina, Ješ
kovo, mrtvica kod Đelekovca, Gabajeva Greda, rukavac Struž
ice, Babino
Polje, Bakovci, Lepa Greda-Stara Drava i drugi. Na ovakvim biotopima nalazimo tipič
nu barsku
higrofilnu vegetaciju, trš
č
ake i rogoziš
ta. Ovdje ž
ivi i nekoliko, u Hrvatskoj, rijetkih i prorijeđ
enih
biljnih vrsta – populacija vodenog oraha (Trapa natans L.), mesož
derne biljke mješ
inke (Utricularia
vulgaris L.), vodeni ž
abnjak (Ranunculus aquatilis L.), plavun (Nymphoides peltata Hill.) i druge.
Zajednica trš
č
aka trstolike svjetlice (Phalaridetum arundinaceae Libbert. 1931.) razvijena je na
spomenutim dravskim rukavcima, na rubnim dijelovima vodenih površ
ima. Asocijacija kopnenog
trš
ć
aka s ranč
ić
em (Scirpo-Phragmitetum W.Koch 1926.) igra vrlo znač
ajnu ulogu u održ
anju ptič
jeg
svijeta jer svojim gustim i bujnim obrastom pruž
a sigurnu zaš
titu gnijež
đenju ptica i drugih ž
ivotinja,
naroč
ito na područ
ju Ješ
kova i Čambine. Na istom područ
ju manje je zastupljena relativno rijetka
zajednica plavuna (Nymphoidetum peltateae).
Osim š
ikara i š
ibljaka, u vegetaciji prostora Županije nalazimo i livadne zajednice od kojih su
svakako najznač
ajnije:
zajednica dolinskih livada koš
anica trave ovsenice pahovke (Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl.
1925.) s nekoliko podtipova (obraš
ć
uje znač
ajnije površ
ine na područ
ju Peteranec-Bregi-HlebineMolve, područ
je Bukevja, Širina, Ferdinandovca, Kalinovca, Botova i druge)
 zajednica trave livadnog krestaca i grozdastog ovsika (Bromo-cynosuretum cristati H-ić1930.),
(naroč
ito razvijena na područ
ju Đurđ
evca i Kalinovca)
 zajednica š
aš
a lisič
jeg repa na vlaž
nijim staniš
tima (Caricetum tricostato-vulpinae H-ić
,
1930.),(znač
ajnije površ
ine jedino na potezu Virje-Molve-Đurđevac)

1-95
P R O S T O R N I
P L A N
zajednica trave busike ili milave (Deschampsietum caespitosae H-ić1930.), (na vlaž
nim i
djelomič
no poplavnim područ
jima)
 zajednica trave gladice i vlasulje bradice (Corynephoreto-Festucetum vaginatae croaticum Sokl.
1942.), (endemič
na i prisutna isključ
ivo na podravskim Pijescima; Dr. Soklićč
etrdesetih godina na
Pijescima utvrdio 297 biljnih vrsta, među kojima 50 vrsta pravih psamofita ili biljaka pješ
č
arki, no
usporedba s današ
njim stanjem nije precizno utvrđ
ena).

Životinjske zajednice
Životinjske populacije na prostoru č
itave Županije relativno su slabo istraž
ene. Sprudovi kod
slikovitog područ
ja uš
ć
a rijeke Mure u Dravu uslijed neprestanog mijenjanja razine okolnih voda
izlož
eni su periodič
nom plavljenju i prosuš
ivanju š
to doprinosi porastu brojnosti različ
itih ž
ivotinjskih
vrsta koje pticama i ostalim viš
im ž
ivotinjama služ
e kao hrana. Ovo zaš
tić
eno područ
je Velikog
Paž
uta, kao i ostala vodena područ
ja uz tok rijeke Drave, bogato je pticama moč
varicama kao š
to su
divlje patke, njorke, crne liske, prdavci prepelič
ari, trstenjaci, č
aplje te neke rijetke vrste ptica, č
lanovi
naš
e faune ili povremeni stanovnici na zimovanju iz drugih krajeva Europe (orao š
tekavac – Haliaetus
albicilla L., bijela ž
lič
arka – Platalea leucorodia L., plazica vuga Remiz pendulinus L., dugorepa
sjenica – Aegithalos caudatus L., crna roda – Ciconia nigra L.). Ovdje se gnijezde i kolonije vrane
gač
ca (Corvus frugilegusL.) te, sve č
eš
ć
e, kolonije kormorana (Phalacrocorax carbo L.). Od lovne
divljač
i prisutni su srna i zec, a pridolaze jelen i divlja svinja, najvjerojatnije iz Madzarske. Česte su i
lisice, lasice, tvorovi, kune i bizamski š
takori.
Na područ
ju Kalnika te na nekim drugim područ
jima raš
irene su zmije: poskok, riđ
ovka, bjelouš
ka,
vodena bjelouš
ka, austrijska smukulja i eskulapova zmija, bjelica, gotovo najč
eš
ć
a u cijelom područ
ju.
Posebnu zanimljivost predstavlja populacija š
iš
miš
a (netopira) najviš
eg kalnič
kog područ
ja, rijetkih
spilja i poluspilja.
Na prostoru Pijesaka po raznolikosti vrsta najzastupljeniji su kukci. U istraž
enoj skupini velikih
leptira, makroloepidoptera, ovdje ž
ivi karakteristič
an skup od 61 vrste vezane uz pjeskovita tla i
odgovarajuć
i biljni svijet, a koji se ne javlja viš
e niti na jednom drugom lokalitetu u Podravini,
odnosno Hrvatskoj. Karakteristič
an je i pauk roda Atipus, poznat po svojim i do 70 cm duboko u
pijesku iskopanim nastambama. Zanimljiva je i populacija gmazova (guš
terice) ovom područ
ju te
ptice pč
elarice ili ž
ure (Merops apiasterL.) č
ija su gnijezdiliš
ta prilič
no rijetka i na područ
ju
Hrvatske.
Od ostalih vrsta znač
ajnije za prostor Županije su: slatkovodna jezerska spuž
va i slatkovodne vrste
mahovnjaka u vodama Drave, na obalama, pritocima, slatkovodna meduza (Craspedacusta sowerby
Lancaster) i nekoliko vrsta hidri, puž
evi barnjaci, virnjaci,š
koljka bezupka – najveć
aš
koljka Podravine
(Anodonta cygnea L.) u barama i umjetnim jezerima, š
koljka promjenjljiva trokutnjač
a (Dreissenia
polymorpha Pallas) i druge, riječ
ni rak (Astacus fluviatilis L.), oko 50 vrsta riba, ž
abe č
eš
njač
e,
krastač
e i druge te od sisavaca: lisica, jazavac, kuna zlatica, vjeverica, hrč
ak, veliki puh, veliki š
iš
miš
.
Rijetka je vidra. Bijela roda je č
esta vrsta u Podravini, a uz dravski nasip zapaž
ena je i crna roda
(Ciconia nigra L.). Riječ
ni galeb, galeb klaukavac i č
igra povremene su vrste na rijeci Dravi, odnosno
jezeru Šoderica. Stalne vrste su i ptice sokolovke: jastreb, kobac, š
kanjac, a povremene, š
tekavac i
druge vrste. Crvenokljuni labud (Cygnus olor), a rjeđ
eiž
utokljuni, selica je zimovalica na gotovo
svim vodenim površ
inama Podravine. Tijekom zime jezero Šoderica postaje najveć
e zimovališ
te
labuda u Hrvatskoj, s viš
e od 150 primjeraka.
1.1.3. Obveze iz programa prostornog uređenja Drž
ave i ocjena postojećih prostornih
planova
1.1.3.1. Obveze iz programa prostornog uređenja Drž
ave
Stanovniš
tvo i naselja
1-96
P R O S T O R N I
P L A N
-
-
Treba tež
iti sprječ
avanju prevelike koncentracije stanovniš
tva, odnosno ravnomjernijem
razmješ
taju stanovniš
tva uz koriš
tenje, zaš
titu i obnovu ruralnog i granič
nog područ
ja u svrhu
demografske obnove.
Poboljš
ati postojeć
u urbanu mrež
u i postić
i skladni regionalni razvoj temeljen na pravilnom redu
velič
ine gradova provodeć
i sljedeć
e smjernice: odrediti novi sustav središ
njih naselja/razvojnih
središ
ta, alokacija investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte.
Poticati razvoj srednjih gradova sa 15 – 30 tisuć
a i malih gradova s 2 – 5 tisuć
a stanovnika, koji bi
trebali postati nositelji razvitka svog ruralnog područ
ja.
U razvoju gradova osobitu paž
nju usmjeriti na njihovu funkcionalnu strukturu i izbjegavati
specijalizaciju na samo neku djelatnost.
Poticati optimalno koriš
tenje postojeć
ih građ
evinskih područ
ja i zaustaviti njihova daljnja
neopravdana š
irenja.
Infrastrukturni i vodnogospodarski sustav
Prometni sustav
Pri odabiranju infrastrukturnih koridora obveza je zadrž
ati postojeć
e sač
uvane prostore kojih je sve
manje i koji su od neprocjenjive vrijednosti za buduć
nost.
Cestovni promet
- Od razvoja cestovnog prometa ovisi ukupan razvoj, a osobito gospodarski razvoj
Hrvatske.Važ
niji cestovni pravac na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije je planirana
brza cesta Vrbovec-Križ
evci-Koprivnica-GP Gola.
- Unapređ
enje kvalitete cestovne mrež
e zahtijeva uspostavu jošnekih važ
nih cestovnih pravaca
(Podravska brza cesta, obilaznice), odnosno dopunu mrež
e drž
avnih cesta.
- Daljnjim š
irenjem građevinskog područ
ja uzduždrž
avnih i ž
upanijskih cesta doć
i ć
e do
sniž
enja kategorija cesta te je stoga potrebno spriječ
iti takvo njegovo daljnje š
irenje.
Željeznič
ki promet
- U unapređenju povezivanja ž
eljeznič
kog prometa na europski sustav ž
eljeznica pospješ
iti
uvjete tranzitnog prometa, odnosno tehnološ
ko-ekonomsko-ekološ
ke uvjete na magistralnoj
glavnoj pruzi I reda Dugo Selo-Botovo i realizirati izgradnju drugog pruž
nog kolosijeka.
- Unutarnja konsolidacija ž
eljeznič
kog prometa podrazumijeva istraž
ivanje i obrazlaganje plana
razvoja ž
eljeznič
kog prometa sa aspekta rentabilnosti i koriš
tenja prostora te provođenje
modernizacije, izgradnje kolodvora i terminala.
Zrač
ni promet
- Programsko opredjeljenje je da se u sustav mrež
e ostalih zrač
nih pristaniš
ta, tj. pristaniš
ta
najniž
e kategorije uvrsti izgradnja zrač
ne luke 1A kategorije na područ
ju Županije.
Telekomunikacijski promet
- Kontinuirano unapređ
ivati postojeć
u telekomunikacijsku mrež
u njenim poveć
avanjem i
moderniziranjem postojeć
ih kapaciteta uz sljedeć
e smjernice:
- mijenjanje odredbi kojima se onemoguć
ava istovremena izgradnja kabelskih mrež
a sa
cestovnim i ž
eljeznič
kim koridorima,
- pri rekonstrukciji i zamjeni postrojenja zahvate izvoditi po najviš
im tehnološ
kim, ekonomskim
i ekološ
kim kriterijima te koristiti postojeć
e koridore, a stare mrež
e zamjenjivati,
- izgraditi preostalu mrež
u odaš
iljač
a u svrhu poboljš
anja č
ujnosti na područ
ju cijele Drž
ave.
Energetski sustav
Koriš
tenje drugih izvora energije i dopunska rješ
enja s ciljem poboljš
anja ukupnih bilanci i sigurnosti
opskrbe te š
tednji energije, a obuhvać
a sustave postavljene u Nacionalnim programima za: - izgradnju
malih postrojenja - sustav malih elektrana (MAHE), sunč
ane enargije (SUEN), bioenergija (BIEN),
energija vjetra (ENWIND), geotermalna energija.
1-97
P R O S T O R N I
P L A N
-
programi tehnološ
kih unapređ
enja za koriš
tenje plina (PLINCRO), uvođenje kongeneracijskih
postrojenja (KOGEN), uvođenje centralnih plinskih sustava, unapređ
enje toplinske izolacije
objekata i slič
no.
-
Razvitak energetskog sektora polazi od naslijeđ
enog stanja, od predviđenih potreba proizvodnje te
tež
nje da se postignu europski standardi.
-
Programske osnove proizvodnje energije polaze od tež
nje da Hrvatska postigne 90 % zadovoljenja
potreba iz izvora na vlastitom teritoriju, modernizacijom i proš
irenjem postojeć
ih te izgradnjom
novih kapaciteta.
Intervencije na postojeć
im proizvodnim energetskim postrojenjima odnose se na: zadrž
avanje,
rekonstrukciju ili zamjenu postojeć
ih vodova i postrojenja po najviš
im kriterijima tehnologije i
zaš
tite okoliš
a.
Zadrž
avanje energetskih objekata koji su nas povezivali sa susjednim zemljama.
-
-
Vodnogospodarski sustav
- Vodoopskrbni sustavi se trebaju planirati prema konceptu “održ
ivog” gospodarenja vodama i
upravljanja vodoopskrbom, a zaš
titnim se zonama izvoriš
ta mora posvetiti puna pozornost
te je potrebno poduzeti zahvate kako bi ih se uključ
ilo u sklop vodogospodarskih sustava
i efikasno provela njihova zaš
tita.
- Prioritet izgradnje vodoopskrbnih objekata je š
to brž
e postizanje ravnomjerne vodoopskrbe, a
odnosi se na rješ
enje distribucije u okviru minimuma dopuš
tenih gubitaka vode i
reduciranje potroš
nje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda.
- U prioritetne objekte iskoriš
tenja hidroenergetskog potencijala u Republici Hrvatskoj spada
HE Novo Virje, planirana kao viš
enamjenski objekt, usklađen sa drugim korisnicima
prostora te sa zahtjevima zaš
tite prostora.
- Zaš
tita od š
tetnog djelovanja vode ostvarit ć
e se izgradnjom vodnih stepenica na Dravi,
dovrš
enjem sistema nasipa uz rijeku i njenim pritocima radi spreč
avanja poplava, dok se
uređenje bujica i zaš
tita od erozija treba provoditi izradom vodoprivrednih osnova slivova i
dugoroč
nim planiranjem zajednič
kog rješ
avanja zaš
tite od erozija sa š
umarstvom,
poljodjelstvom i drugim zainteresiranim institucijama te istraž
ivanjem i mjerenjem erozijskih
pojava na terenu i izradom odgovarajuć
ih grafič
kih prikaza tih pojava.
- Potrebno je planirati proš
irenje i poboljš
anje postojeć
ih sustava za navodnjavanje i
odvodnju suviš
ne vode sa poljoprivrednog zemljiš
ta te izgradnju novih.
- Uređ
enjem korita Drave potrebno je postić
i kvalitetu plovnog puta koji ć
e biti dio riječ
nog
plovnog sistema na rijeci Dravi od njenog uš
ć
a pa do uš
ć
a nejnog pritoka Ždalice koji se
nalazi na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije.
Mineralne i geotermalne vode
- količ
inu ovih resursa na područ
ju Županije tek treba do kraja istraž
iti te prema dobivenim
podacima planirati njihovu namjenu.
- pri koriš
tenju geotermalnih i mineralnih voda potrebno je iznać
i optimalne oblike njihova
koriš
tenja na nač
in da njihova eksploatacija bude isplativa. Prvenstveno se treba planirati
koriš
tenje ovih izvora u gospodarstvu, a zatim i u energetici, zdravstvu i turizmu.
Zbrinjavanje otpada
- Problematika zbrinjavanja otpada obuhvać
a zbrinjavanje komunalnog i posebnog otpada i ima
osobitu važ
nost s glediš
ta zaš
tite okoliš
a i prirodnih resursa, ali nedovoljno sagledano
gospodarsko-razvojno znač
enje.
- Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvać
aju: smanjenje nastanka
otpada, mjere koriš
tenja otpada i sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i
prateć
im mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste š
tetnog djelovanja.
- Prioritet je izgradnja sanitarnih odlagališ
ta (deponija), umjesto neorganiziranih odlagališ
ta koja su
danas u upotrebi, s primjenom propisanih mjera sigurnosti i zaš
tite od š
tetnog djelovanja na okoliš
.
Gospodarske djelatnosti u prostoru
1-98
P R O S T O R N I
P L A N
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Šumarstvo
Nova osnova gospodarenja predviđ
a da se godiš
nja sječ
a temelji na nač
elu trajnosti i obnovljivosti
š
umskog resursa te se prilikom sječ
e š
uma treba smanjiti otpad i poboljš
ati odnos između
tehnič
kog i ogrijevnog drva u korist tehnič
kog drva.
U skladu s održ
ivim razvojem treba svaku uniš
tenu š
umsku površ
inu obnoviti poš
umljavanjem,
zaš
tititi š
ume, kontinuirano pratiti stanje š
uma i kartirati ih, preradu drva razvijati kao č
istu
industriju te poticati razvoj urbanog š
umarstva.
Šumsko planiranje kao dio opć
eg planiranja ima za cilj koriš
tenje sirovinske, ekološ
ke i socijalne
funkcije š
uma te u pravilu ne prenamjenjivati š
ume s vrlo naglaš
enom ekološ
kom i socijalnom
funkcijom, a posebno zaš
tić
ene š
ume.
Poljodjelstvo
Cilj transformacije poljodjelskog sektora je razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i
ekološ
ki č
istog poljodjelstva.
U svrhu zaš
tite i oč
uvanja poljodjelskog resursa treba u dokumente prostornog uređ
enja uključ
iti
racionalno koriš
tenje poljoprivrednog zemljiš
ta te smanjiti koriš
tenje kvalitetnog zemljiš
ta za
nepoljodjelske svrhe, sanirati površ
inske kopove, te usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave
hrane.
U cilju unapređ
enja koriš
tenja tla, potrebno je donijeti program i zakone koji potič
u održ
ivi
razvitak te uvesti novi pristup u utvrđ
ivanju boniteta tla.
Prioriteti djelovanja u svrhu gospodarskog razvitka poljodjelstva su: zaustavljane depopulacije,
bolje iskoriš
tavanje poljodjelskih površ
ina, stimulacija određene proizvodnje i proš
irivanje
kvalitetnih poljodjelskih površ
ina.
Industrija
Organizacijske i strukturne promjene potenciraju onu industriju koja ima komparativne prednosti:
prirodne resurse, polož
aj, sposobne djelatnike, trž
iš
te, kapital i tradiciju koje su vezane na
prepoznatljivu fizionomiju područ
ja.
Prostorni razmješ
taj proizvodnih kapaciteta temelji se na uravnotež
avanjju razvitka uspostavljajem
mrež
e manjih i raznolikih jedinica te se mora odrediti velič
ina i tip tih jedinica koje se mogu
locirati u mješ
ovitoj ili samo gospodarskoj zoni.
Prioriteti su: transformacija velikih kompleksa u skladu s trž
iš
nim uvjetima, poboljš
anje opreme
komunalnom infrastrukturom te revitalizacija područ
ja i pokretanje gospodarske dinamike.
Rudarstvo
Veliko gospodarsko znač
enje ima eksploatacija š
ljunka i pijeska u dravskoj nizini zbog velike
potroš
nje radi izgradnje.
Posebno su osjetljiva područ
ja pod utjecajem vodnih rež
ima i podzemnim tokovima voda gdje
uslijed skidanja površ
inskih slojeva mož
e doć
i do ugrož
avanja voda.
Nuž
no je najstrož
im mjerama spriječ
iti nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju nemetalnih
mineralnih sirovina.
Kod rudarenja je važ
no voditi rač
una o trž
iš
nim potrebama i o uklapanju u prostorne planove s
nuž
nim rješ
enjem konflikata, osobito s poljoprivredom i vodnim gospodarstvom.
Svaki plan-projekt eksploatacije mora sadrž
avati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito
uređenja prostora nakon završ
etka eksploatacije.
Turizam
Ukupne turistič
ke potencijale Županije treba revalorizirati i usmjeriti njihovo koriš
tenje prema
kvaliteti i pravilnom koriš
tenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baš
tine. Posebnu
pozornost treba usmjeriti regionalnim osobitostima i prostornim vrijednostima, uključ
ujuć
i i
tradicijske elemente nač
ina ž
ivota i djelatnosti.
Zbog utjecaja na prostor potrebno je utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baš
tine s glediš
ta
oč
uvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma.
1-99
P R O S T O R N I
P L A N
Zaš
tita posebnih vrijednosti prostora i okoliš
a
Radi uč
inkovitog planiranja nuž
no je utvrditi:
- dosadaš
nju optereć
enost i ugrož
enost prostora te prihvatljive kapacitete
prostora (nosivi kapacitet)
- opremeljenost tehnič
kom infrastrukturom i nedostatke
- prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaš
titi
- propise, sporazume i konvencije koji vrijede za određeno
područ
je i određeni tip prostora-resursa.
U planiranju razvoja nuž
an je paž
ljiv izbor razvojnih programa i tehnologija koje ć
e oč
uvati kvalitetu
prostora i okoliš
a, a razvoj planirati u granicama prihvatljivog optereć
enja prostora, neprihvać
anjem
zastarjelih i š
tetnih tehnologija te dosljednim provođ
enjem nač
ela održ
ivog razvitka.
Zbrinjavanje opasnog otpada ustrojava se na razini drž
ave, a komunalnog otpada na lokalnoj razini.
Prioritet je smanjenje sadaš
njih, neorganiziranih odlagališ
ta s primarnom zaš
titom voda,
poljoprivrednog zemljiš
ta i naselja. Na područ
ju svake ž
upanije potrebno je utvrditi 4-5 lokacija za
prikupljanje i najmanje jednu za skladiš
tenje opasnog otpada. Lokacije za trajno odlaganje utvrdit ć
e
se na razini velikih područ
ja – makroregija (4 lokacije).
Zaš
tita prirodne baš
tine
Osnovni cilj je uspostaviti cjelovitu zaš
titu prirodnih vrijednosti kroz istraž
ivanje i sustavno
vrednovanje prostora, novelaciju dokumenata prostornog uređenja (sustav mjera zaš
tite i koriš
tenje
prostora), unapređ
ivanje pravne osnovice te organizacijsko i struč
no osposobljavanje služ
be zaš
tite.
- Potrebno je definirati predjele/lokalitete koje je nuž
no evidentirati, vrednovati i odgovarajuć
e
zaš
tititi
- Parkove, perivoje i druge spomenike parkovne arhitekture koji su evidentirani kroz prostorne
planove pojedinih bivš
ih opć
ina treba vrednovati i zaš
tititi kao spomenike kulture i prirode
- Ljekovite (termalne, mineralne i dr.) izvore evidentirati i zaš
tititi u cilju njihova primjerenog
koriš
tenja (zdravstvo, turizam, rekreacija).
- Sprječ
avati aktivnosti koje uzrokuju degradaciju i smanjenje raznovrsnosti biljnog i ž
ivotinjskog
svijeta (bioraznovrsnosti).
- Uskladiti odredbe Zakona o š
umama i Zakona o zaš
titi prirode i odgovarajuć
ih podzakonskih
akata radi preciznijih određenja i ovlaš
tenja zaš
tite i gospodarenja š
umama
- Provesti sustavni otkup najosjetljivijih i najugrož
enijih područ
ja u zaš
tić
enim dijelovima prirode,
sukladno zakonskim odredbama i gospodarskim moguć
nostima
Zaš
tita graditeljske baš
tine
- na područ
ju Županije je važ
no poduzeti mjere oč
uvanja i/ili uravnotež
enja odnosa osnovnih
izvornih objekata i cjelina graditeljske baš
tine i novonastalih objekata na područ
ju povijesnih
urbanih i ruralnih cjelina.
- potrebno je stvarati modele revitalizacije ruralnih cjelina primjenom integralnih oblika zaš
tite sa
naglaskom na stvaranju pozitivnog odnosa prema zavič
ajnim vrijednostima i poticanja brige za
nacionalnu baš
tinu.
- u planovima niž
eg reda, na temelju vrednovanja naselja, potrebno je provesti izradu generalnih
planova uređ
enja naselja sa znač
ajnim kulturno-povijesnim vrijednostima.
- u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji predviđ
amo formiranje ispostave konzervatorskog odjela
Uprave za zaš
titu kulturne baš
tine pri Ministarstvu kulture kako bi se provelo neprekidno
istraž
ivanje i vrednovanje graditeljske baš
tine, a naroč
ito obrada arheološ
kih zona i lokaliteta.
- u tako postavljenom sustavu moguć
a je gradnja nuž
ne informatič
ke osnove za uspostavljanje
informacijsko-dokumentacijskog sustava koji ć
e biti kompatibilan sa tovrsnim sustavima u zemlji
i u svijetu.
Krajolik
1 -100
P R O S T O R N I
P L A N
-
-
-
-
Osigurati zaš
titu i primjereno uređenje prirodnih biotopa (specifič
na staniš
ta, moč
vare itd.) te
područ
ja podvrgnuta spontanim prirodnim procesima (poplavna, erozijska, kliziš
ta itd.).
Uređ
enjem degradiranih područ
ja nuž
no je osigurati sanaciju degradiranih elemenata u krajoliku,
provođ
enje nač
ela zaš
tite okoliš
a i nač
ela poš
tivanja lokalnih znač
ajki.
Prirodne krajolike treba oč
uvati u š
to već
oj mjeri, a područ
ja naruš
enih prirodnih i estetskih
vrijednosti sanirati odgovarajuć
im mjerama (spreč
avanje bespravne izgradnje, odlaganja otpada,
izbjegavanje geometrijskih regulacija vodotoka, paž
ljiv izbor hidroenergetskih i agromeliorativnih
zahvata i drugo).
Obvezno sanirati š
tetne posljedice velikih rudarskih i graditeljskih radova, osobito površ
inskih
kopova (npr. usporednom biološ
kom rekultivacijom).
U najveć
oj mjeri č
uvati postojeć
e š
umske oaze; duž postojeć
ih regulacija i agromeliorativnih
zahvata omoguć
iti opstanak i mjestimič
nu obnovu vlaž
nih biotopa; u intenzivno obrađ
enim
prostorima vratiti ž
ivicu dužmeđa u funkciji biološ
ke i krajobarazne raznolikosti, spriječ
iti
neplansku izgradnju ladanjskih i drugih objekata na karajobrazno izlož
enim lokacijama.
Planirati infrastrukturu na nač
in da se koriste postojeć
i koridori i formiraju zajednič
ki za viš
e
vodova i to tako da izbjegavaju š
ume, poljoprivredno zemljiš
te, da ne razaraju cjelovitost
prirodnih i stvorenih struktura, uz provedbu nač
ela i mjera zaš
tite okoliš
a.
Oč
uvati prirodne znač
ajke nezaš
tić
enih dijelova prostora (obale vodotoka, š
umska područ
ja,
meandre, bare, rukavce, kultivirani krajolik) te ih tretirati kao prostor koji pripada ukupnoj
prirodnoj i stvorenoj baš
tini.
1.1.3.2. Ocjena postojeć
ih prostornih planova
Do izrade Županijskog prostornog plana, prostor Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije nije bio pokriven
jedinstvenim prostornim planom, jer u vrijeme važ
enja prijaš
njih zakonskih propisa o prostornom
planiranju, Županija nije postojala kao jedinstvena teritorijalna jedinica. Tek novi Zakon o prostornom
uređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98 i 61/00) propisuje prvi put izradu Prostornog plana
ž
upanije i Grada Zagreba.
U vrijeme kad je postojala Zajednica opć
ine Bjelovar (kao asocijacija bivš
ih opć
ina Čazma, Daruvar,
Đurđevac, Gareš
nica, Grubiš
no Polje, Koprivnica, Križ
evci, Pakrac i Virovitica), izrađen je, 1977.
godine, Prostorni plan Zajednice opć
ina Bjelovar, kao osnovni strateš
ki dokument uređenja i
razvoja tog prostora. Ukidanjem Zajednica opć
ina, prestala je i pravna važ
nost toga plana, no kako se
radi o dokumentu temeljenom na Prostornom planu Republike Hrvatske, a koji detaljnije sagledava
razmatrani prostor, plan se i dalje mož
e koristiti (samo) kao struč
na podloga.Za sve tri opć
ine koje su
po starom teritorijalnom ustroju č
inile sadaš
nji prostor Županije (Koprivnica, Križ
evci i Đurđevac)
izrađ
eni su Prostorni planovi opć
ina. Navedeni prostorni planovi bivš
ih opć
ina ostat ć
e, do donoš
enja
Prostornog plana Županije, osnovna i hijerarhijski najviš
a prostorna dokumentacija u Županiji.
Prostor obuhvać
en Prostornim planom bivš
e Opć
ine Koprivnica danas obuhvać
a područ
je na kojemu
se po novom teritorijalnim ustroju Republike Hrvatske («Narodne Novine» 10/97, 124/97, 68/98)
nalazi 12 novih jedinica lokalne samouprave. To su : Grad Koprivnica, te opć
ine Drnje, Đelekovec,
Gola, Hlebine, Koprivnič
ki Ivanec, Legrad, Novigrad Podravski, Peteranec,
Rasinja i Sokolovac. Osnovni koncept prostornog razvitka bivš
e Opć
ine Koprivnica zasnivao se na
poljoprivredi i proizvodnji hrane, građevinskoj, drvnoj i metaloprerađivač
koj industriji, a posebno se
planira razvitak turizma, usluga i prometa.


Prostorni plan Opć
ine Koprivnica
IZVRŠITELJ RADOVA
GODINA IZRADE PLANA
DOKUMENT O USVAJANJU
PRAVNI STATUS PLANA
PROSTORNI OBUHVAT PLANA
POSTOJEĆI BROJ STANOVNIKA (1991.)
PLANIRANI BROJ STANOVNIKA (2011.)







PLAN s p.o. - Zagreb
1992.
"Služ
beni glasnik”, br.1/93
plan je na snazi
715 km2
61.052 stanovnika
cca 70.000 stanovnika
1 -101
P R O S T O R N I
P L A N
Dugoroč
ni prostorni razvitak Opć
ine Koprivnica temelji se na sljedeć
im polaziš
tima :
a) Trajna opredjeljenja izraž
ena kroz definiciju fizionomije područ
ja i primjereni rež
im u cilju
zaš
tite glavnih i za razvitak bitnih osobina prostora : poljoprivredni areal, zone naselja,
š
umsko područ
je, riječ
ne doline, vodonosno područ
je, posebne vrijednosti prostora te
glavnih razvojnih okosnica; centri okupljenih funkcija, razvojni pravci, velika
infrastruktura.
b) Aktualna opredjeljenja izraž
ena kroz sagledive intervencije i potrebe izgradnje objekata
radi zadovoljenja potreba privrede i naselja u datom trenutku.
Izrazito monocentrič
an model organizacije prostora trebao bi se transformirati u realan policentrič
an
model koji bi se temeljio na velič
ini i funkcijama naselja :
grad Koprivnica : administrativni, radni i kulturni centar sa oko 30.000 stanovnika
(aglomeracija oko 40.000 stanovnika) ;
centralna naselja (područ
ni centri) koji bi imala ulogu receptivno usluž
nih i distributivnih
središ
ta područ
ja sa viš
im stupnjem usluga u zdravstvu, š
kolstvu, trgovini, kulturi te
znač
ajnije radne, posebno servisne kapacitete, a to su : Novigrad, Legrad, Rasinja, Drnje Botovo i Hlebine, sa ukupno oko 9.000 stanovnika ;
ostala već
a, samostalna naselja među kojima bi neke važ
nije funkcije lokalnih centara
imala naselja Reka, Sokolovac, Sigetec, Gola, Đelekovec i Koprivnič
ki Bregi sa oko 6.000
stanovnika ukupno ;
ostala manja naselja sa oko 14.000 stanovnika ukupno.
Globalna je procjena Plana da područ
je Opć
ine raspolaž
e znatnim i oč
uvanim, kako prirodnim tako i
stvorenim vrijednostima - resursima. Iz te relativno uravnotež
ene situacije izdvajaju se sljedeć
i
pojedinač
ni oblici ugrož
avanja okoline koji zahtijevaju posebnu paž
nju :
poboljš
anje prometne, vodoopskrbne i energetske situacije (koriš
tenje plina) ,
reguliranje nove izgradnje izvan građ
evinskog područ
ja (poljoprivredni, turistič
ki, usluž
ni i
drugi sadrž
aji),
reguliranje iskopa š
ljunka u cilju sanacije i konač
nog uređenja zemljiš
ta (posebno zona
Šoderica),
sanacija i kompleksno uređenje gradske deponije otpada i pogona praone vagona Botovo,
osiguravanje zaš
tite postojeć
ih i potencijalnih vodocrpiliš
ta,
kontinuirana primjena zaš
titnih mjera na eksploatacionim poljima nafte.
Temeljem analize izgrađenosti građ
evinskih područ
ja naselja -opć
ine, utvrđeno je da su površ
ine
predviđene za građevinska područ
ja za već
inu naselja predimenzionirane. Na temelju analize
izgrađenosti građevinskih područ
ja, a u svrhu ostvarivanja povoljnijeg odnosa izgrađ
enog i
neizgrađenog dijela naselja zaključ
ak je da je potrebno smanjiti građ
evinska područ
ja za sva naselja
koji ulaze u III. kategoriju izgrađ
enosti (50% neizgrađenog područ
ja naselja te preispitati građevinska
područ
ja za sva naselja koji ulaze u II. kategoriju izgrađ
enosti (30% neizgrađ
enog područ
ja naselja).
Imajuć
i u vidu i č
injenicu da je prostor č
itave bivš
e Opć
ine Koprivnica depopulacijsko područ
je,
nameć
e se potreba da se u sklopu daljnjih radova na segmentu prostornog uređenja izvrš
i ponovno
sagledavanje svig granica građ
evinskih područ
ja, te izvrš
i njihovo smanjivanje u skladu sa realnim
stanjem na terenu.
Izmjene i dopune prostornog plana bivš
e Opć
ine Koprivnica (1998.)
Na zahtjev jedinica lokalne samouprave Županijski je zavod za prostorno uređenje pokrenuo izradu
izmjena i dopuna Prostornog plana bivš
e Opć
ine Koprivnica. Izmjene i dopune izradit ć
e se u skladu
sa Zakonom o prostornom uređ
enju ("Narodne novine " 30/94, 68/98 i 35/99). Temeljem natječ
aja
izrada je povjerena tvrtki "URBIA" doo. iz Čakovca. Izmjene i dopune Prostornog plana bivš
e Opć
ine
Koprivnica donijet ć
e Županijska skupš
tina, po završ
etku izrade i nakon pribavljene suglasnosti
Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja.
1 -102
P R O S T O R N I
P L A N
e Opć
ine Križ
evci
IZVRŠITELJ RADOVA
GODINA IZRADE PLANA
PRAVNI STATUS PLANA
APZ PLAN - Zagreb
1978.
"Služ
beni vjesnik”, br.11/78
plan je na snazi, izmjene i
dopune:
SV 12/82, 3/83,17/86 i 10/90
548 km2
POSTOJEĆI BROJ STANOVNIKA
(1971.)
43.486 stanovnika
PLANIRANI BROJ STANOVNIKA
(2001.)
46.000 stanovnika
Prostor obuhvać
e Opć
ine Križ
evci danas obuhvać
a područ
je na kojemu se
po novom teritorijalnim ustroju Republike Hrvatske ("Narodne novine” 10/97, 124/97, 68/98) nalaze
č
etiri nove jedinice lokalne uprave. To su : Grad Križ
evci te opć
ine Kalnik, Sveti Ivan Žabno, Sveti
Petar Orehovec i Gornja Rijeka. Osnovni koncept prostornog razvitka bivš
e Opć
ine Križ
evci zasnivao
se na ubrzanom privrednom rastu i promjeni gospodarske strukture u pravcu jač
anja industrije i unutar
nje propulzivnih grana, modernizaciji postojeć
ih proizvodnih i usluž
nih kapaciteta te podizanju
uč
inkovitosti poljodjeljske proizvodnje. Industrija je trebala biti koncentrirana najveć
im dijelom u
Križ
evcima, dok je u Svetom Ivanu Žabno zastupljena Tvornicom dječ
je obuć
e. Poljodjeljstvo bi
trebalo č
initi najznač
ajniju oblast gospodarstva, a š
umarstvo je ocijenjeno kao djelatnost s dobrim
moguć
nostima razvitka.









Križ
evci trebaju, kao tradicionalni centar i dalje zadrž
avati ulogu tež
iš
ta subregionalnog prostornog
razvoja, uz lokalne centre od kojih je najjač
i upravo Sveti Ivan Žabno. Osovine razvoja formirati ć
e se
na prometnim linijama magistralnih i regionalnih pravaca od Zagreba prema Koprivnici i od Križ
evaca
prema Bjelovaru. Daljnje moguć
nosti određ
enog relativno ogranič
enog razvoja planirane su na
linijama međusobnog povezivanja lokalnih centara, te njihovog povezivanja s Križ
evcima i lokalnim
centrima susjednih prostora.

e Opć
ine Križ
evci u uvodnom dijelu konstatira da je gospodarska osnova opć
ine
prvenstveno u njenoj industriji. Pri tome niti jedna industrijska djelatnost nije nastala iskoriš
tavanjem
posebnog polož
aja i prirodnih bogatstava, te bi se mogla razvijati i u bilo kojoj drugoj opć
ini.
Planirani razvoj bivš
e Opć
ine Križ
evci stoga je koncipiran na onim gospodarskim djelatnostima koje
ć
e potpunije iskoriš
tavati vlastite prirodne izvore i prednosti, prije svega poljodjeljske površ
ine i
š
umsko bogatstvo. I dalje ć
e se raditi na promjeni gospodarske strukture u pravcu modernizacije,
razvijat ć
e se poljodjeljstvo, š
umarstvo, trgovina, obrt te ugostiteljstvo i turizam. Oslonac industrije bit
ć
e u metaloprerađ
ivač
koj , drvoprerađivač
koj i prehrambenoj industriji.
e Opć
ine Križ
evci (1982., 1983., 1986. i 1990.)
Temeljni dokument Prostornog plana bivš
e Opć
ine Križ
evci dopunjen je granicama građ
evinskih
područ
ja 1982. i 1983.godine (I.i II. faza) te 1986. godine i provedbenim odredbama 1990.godine.
Temeljem analize izgrađenosti građ
evinskih područ
ja naselja Opć
ine Križ
evci utvrđeno je da su
površ
ine predviđene za građevinska područ
ja naselja na područ
ju Opć
ine Križ
evci za već
inu naselja
predimenzionirane. Imajuć
i u vidu č
itave bivš
e Opć
ine Križ
evci izrazito
depopulacijsko područ
je, nameć
e se potreba da se u sklopu daljnjih radova na segmentu prostornog
uređenja izvrš
i ponovno sagledavanje svih granica građ
evinskih područ
ja, te izvrš
i njihovo
smanjivanje u skladu sa realnim stanjem na terenu.



e Opć
ine Đurđevac
IZVRŠITELJ RADOVA
GODINA IZRADE PLANA
PRAVNI STATUS PLANA








POSTOJEĆI BROJ STANOVNIKA (1971.)
PLANIRANI BROJ STANOVNIKA (2001.)
APZ PLAN - Zagreb
1979.
"Služ
bene novine”, br.5/79
plan je na snazi, izmjene i dopune:
1989.
680 km2
47.788 stanovnika
48.000 stanovnika
1 -103
P R O S T O R N I
P L A N
Prostor obuhvać
e Opć
ine Đurđevac danas obuhvać
a područ
je na kojemu se
po novom teritorijalnim ustroju Republike Hrvatske (NN 10/97, 124/97, 68/98 i 128/99 ) nalazi osam
novih jedinica lokalne samouprave: Grad Đurđevac, opć
ine: Ferdinandovac, Kalinovac, Kloš
tar
Podravski, Molve, Novo Virje, Podravske Sesvete i Virje, dok je Opć
ina Pitomač
a uš
la u sastav
Virovitič
ko-podravske ž
upanije.
Opć
inski plan je utvrdio razvojne moguć
nosti i komparativne prednosti prirodnih resursa i polož
aj
opć
ine, najpovoljnije prometno povezivanje, razmješ
taj privrednih i neprivrednih aktivnosti, mrež
u
naselja i modalitete zaš
tite prostora za plansku 2000. godinu. Prema prostornom planu, naselja su bila
organizirana u 6 gravitacijskih područ
ja, š
to je bila (gotovo) toč
na procjena, uzimajuć
i u obzir da su
predviđeni gravitacijski centri novim ustrojem postali sjediš
ta novih opć
ina. Osnovni koncept
prostornog razvitka bivš
e Opć
ine Đurđevac zasnivao se na ubrzanom privrednom rastu i promjeni
gospodarske strukture u pravcu jač
anja industrije i unutar nje propulzivnih grana u Đurđevcu,
iskoriš
tavanju energetskih resursa (nafta), modernizaciji postojeć
ih proizvodnih i usluž
nih kapaciteta
te podizanju uč
inkovitosti poljodjeljske proizvodnje. Industrija je koncentrirana najveć
im dijelom u
Đurđevcu (tekstilna, drvna, prehrambena, duhanska i kemijska industrija, industrija građevnog
materijala), a njen razvoj trebao se bazirati na postojeć
oj industriji. Posebnu ulogu u razvoju područ
ja
Opć
ine Đurđevac trebala je imati proizvodnja elektroenergije i to izgradnjom hidrocentrale Đurđ
evac
snage 145 MW, u sklopu koje je trebalo biti i riješ
eno pitanje plovidbe Dravom, kao i navodnjavanje
poljoprivrednih površ
ina.

Đurđ
evac, planiran na 10.000 stanovnika, kao tradicionalni centar i dalje je trebao zadrž
ati ulogu
tež
iš
ta subregionalnog prostornog razvoja, uz lokalne centre od kojih je najjač
i Pitomač
a. Osovina
razvoja formira se na prometnim linijama magistralnih i regionalnih pravaca, od Koprivnice preko
Đurđevca prema Osijeku, kao i od Đurő
evca prema Bjelovaru. Daljnje moguć
nosti određ
enog
relativno ogranič
enog razvoja bit ć
e na linijama međusobnog povezivanja lokalnih centara te njihovog
povezivanja s Đurđevcem i lokalnim centrima susjednih prostora.
Cijela Opć
ina trebala je u 2000. godini doseć
i 48.000 stanovnika. Iako su postavke plana uzimale u
obzir realne pretpostavke gospodarskog razvoja, sa stanoviš
ta ukupne zaš
tite prostora u sklopu
opć
inskog plana nedostaje studija utjecaja na okolinu i zaš
tite pejzaž
a velikog prostornog zahvatahidroenergetskog objekta na Dravi.

Temeljem detaljne analize izgrađ
enosti građ
evinskih područ
ja naselja Opć
ine Đurđ
evac utvrđeno je da
su površ
ine predviđene za građ
evinska područ
ja za već
inu naselja predimenzionirane. Imajuć
i u vidu i
č
itave Opć
ine izrazito depopulacijsko područ
je, nameć
e se potreba da se u
sklopu daljnjih radova na segmentu prostornog uređenja izvrš
i ponovno sagledavanje svih granica
građevinskih područ
ja te izvrš
i njihovo smanjivanje u skladu sa realnim stanjem na terenu.
e Opć
ine Đurđevac (1989.)
Temeljni dokument Prostornog plana bivš
e Opć
ine Đurđ
evac dopunjen je 1989.godine granicama
ja naselja i planiranim prostornim zahvatom vodne stepenice Đurđ
evac (izrađivač
:
Projektni biro Pakrac).Odlukom o izradi Izmjena i dopuna PPO Đurđ
evac navedeni su sljedeć
i razlozi
zbog kojih se pristupa izmjenama i dopunama plana :
predviđena izgradnja vodne stepenice Đurđ
evac sa hidrocentralom na rijeci Dravi,
potreba definiranja prostornog zahvata vodne stepenice, derivacionog kanala i strojarnice
te trase 110 kV dalekovoda i TS Virje,
dopuna plana Studijom utjecaja vodnih stepenica na okolinu,
dopuna plana granicama građ
evinskog područ
ja naselja,
dopuna tekstualnog dijela Prostornog plana opć
ine (provedbene odredbe).

U sklopu spomenutih izmjena i dopuna također su izrađene provedbene odredbe plana, obzirom da
nisu bile sadrž
ane u starom planu te su izrađene i granice građevinskih područ
ja naselja za sva naselja
na područ
ju bivš
e Opć
ine Đurđevac.
1 -104
P R O S T O R N I
P L A N
e Opć
ine Đurđevac (1998.)
Na zahtjev jedinica lokalne samouprave Županijski je zavod za prostorno uređ
enje pokrenuo jošjednu
izmjenu i dopunu Prostornog plana bivš
e Opć
ine Đurđ
evac. Temeljem natječ
aja izrada je povjerena
tvrtki "CPA - centar za prostorno uređenje i arhitekturu" doo., iz Zagreba. Izmjene i dopune izrađ
ene
su u skladu sa Zakonom o prostornom uređ
enju («Narodne Novine» 30/94, 68/98 i 61/00). Izmjene i
dopune PPO-a Đurđ
evac donosene su na Županijskoj skupš
tini ( Služ
beni glasnik 5/00).
Zaključ
ak:
Nedostatak svih prostornih planova bivš
ih opć
ina je u prostornoj organizaciji koja je temeljena na
staroj teritorijalnoj podjeli, iz č
ega proizlazi da je u pravilu nedovoljna paž
nja usmjerena na razvoj
lokalnih centara - novoformiranih opć
inskih središ
ta i njihovo opremanje potrebnim funkcijama.
Svi su Prostorni planovi bivš
ih opć
ina (osim najnovijih Izmjena i dopuna iz 1998, godine), zahtijevali
obveznu izmjenu i dopunu u segmentima provedbenih odredbi i granica građevinskih područ
ja,
preispitivanje osnovne planerske postavke (prvenstveno vezano na programe obnove i gospodarskog
razvitka, preispitivanje demografskih potencijala, prometne i infrastrukturne sustave u novim
geopolitič
kim uvjetima i dr.). te uključ
ivanje osnovnih elemenata iz Strategije i Programa prostornog
uređenja Republike Hrvatske.


Buduć
i da je sva dokumentacija prostora rađena u sustavu druš
tvenog vlasniš
tva, kategorija vlasniš
tva
kao jedna od osnovnih pravnih kategorija nije odgovarajuć
e valorizirana. A kako su svi planovi
izrađ
eni i usvojeni prije donoš
enja Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94),
provedba tih planova u današ
njim uvjetima nije u moguć
nosti optimalno odgovoriti na zahtjeve
racionalnog gospodarenja prostorom i sve naglaš
eniju i strož
u potrebu zaš
tite prostora.
Postojeć
a prostorno-planska dokumentacija ne iznosi zadovoljavajuć
e smjernice razvoja i planiranja
zaš
tite prirodnih cjelina i okoliš
a u opć
enitom smislu š
to je u zbilji rezultiralo relativno indiferentnim
odnosom prema ovom područ
ju.
Znač
aj integralnog pristupa planiranju i upravljanju prostorom, ekološ
kog sagledavanja sveukupnog
razvoja, oč
uvanja biološ
ke raznolikosti, poš
tivanja međ
unarodnih deklaracija zaš
tite okoliš
a, uloge
jedinica lokalne uprave i samouprave, pravnih i fizič
kih osoba u zaš
titi prostornih cjelina te sustav
organiziranog zbrinjavanja otpada i otpadnih voda nije dovoljno naglaš
en ni detaljnije razrađ
en.
Pristup je previš
e formalistič
ki, generaliziran i nedovoljno obuhvatan, bez konkretnih prijedloga za
unapređenjem stanja te stoga ne osigurava dovoljnu uč
inkovitost u provođenju pojedinih mjera i
sagledavanju primarnih ciljeva prostornog planiranja.
1.1.4. Ocjena stanja, moguć
nosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija je jedinica lokalne uprave i samouprave, sastavljena od bivš
e Opć
ine
Kiž
evci, bivš
e Opć
ine Koprivnica i velikog dijela bivš
e Opć
ine Đurđevac.
Demografska slika prostora Koprivniko-križ
evač
ke ž
upanije pokazuje stalni pad broja stanovnika kao
i tendenciju starenja stanovniš
tva. Također se mož
e naglasiti promjena obrazovne strukture. U
gradovima se poveć
ava postotak mlađeg obrazovanog stanovniš
tva, dok je u ruralnom područ
ju ova
populacija deficijentna. Obrazovna struktura stanovniš
tva je u cjelini gledano nepovoljna i
predstavlja zapreku za dalji razvitak, naroč
ito u manjim sredinama. Mali broj mjesta biljež
i porast
stanovniš
tva i to zahvaljujuć
i dobrom geoprometnom polož
aju, te zadovoljavajuć
em komunalnom
standardu. To su grad Koprivnica i naselja u Opć
ini Koprivnič
ki Bregi. Najloš
ije stoje naselja u
nerazvijenim opć
inama i tamo gdje preovladava ostarjelo poljoprivredno stanovniš
tvo, kao š
to su
opć
ine Drnje, Legrad, Gola.
Gospodarsko stanje ima neposredan utjecaj na migracijske tokove. Loš
a ekonomska perspektiva
stnovniš
tva podstič
e mladu populaciju na iseljavanje i vrlo malo ili nikakvo doseljavanje. Zbog toga
1 -105
P R O S T O R N I
P L A N
gradska naselja, posebno Koprivnica i cijela bivš
a Opć
ina Koprivnica u Županiji imaju bolju situaciju
u demografskom pogledu u odnosu na č
ista seoska naselja i opć
enito dijelove Županije sa slabijom
gospodarskom perspektivom.
Uslijed kontinuiranog (nekoliko desetljeć
a) opadanja broja stanovnika ruralna područ
ja danas su
demografski potpuno iscrpljena. Demografski pokazatelji stanja Županije ukazuju na negativne
procese koji su zahvatili ruralna naselja. Najveć
i problem je depopulacija koja je uzrokovala i
negativno prirodno kretanje stanovniš
tva. Najkritič
nija situacija je u brdskom dijelu Županije,
Prekodravlju i Opć
ini Legrad. Posljedica toga je polarizacija stanovniš
tva u gradskim središ
tima, a
poveć
anje broja stanovnika ne prati u dovoljnoj mjeri komunalna infrastruktura. Velike teš
koć
eu
daljem razvoju Županije predstavljat ć
e nepovoljna dobno-spolna struktura stanovniš
tva, koja je toliko
okljaš
trena da bez imigracije mladog stanovniš
tva neć
e biti moguć
e ostvariti pozitivno prirodno
kretanje stanovniš
tva. Viš
ak poljoprivrednog stanovniš
tva ( 29,8 % ukupnog aktivnog stanovniš
tva) i
nepovoljna obrazovna struktura stanovniš
tva također su otež
avajuć
ič
imbenik u razvoju. Nedostatak
mladog i obrazovanog stanovniš
tva odraž
ava se i jošć
e se viš
e odraziti na razvitak jer mlado i
obrazovano stanovniš
tvo je pokretačrazvitka (inovacije, poduzetniš
tvo). Veliki broj nezaposlenog
stanovniš
tva č
ini nekvalificirana i polukvalificirana radna snaga ili struke koje se trenutno ne traž
e,
stoga je nuž
na njihova prekvalifikacija.
Mali broj naselja poveć
ao je broj stanovnika između zadnja dva međ
upopisna razdoblja i već
inom se
radi o naseljima oko gradova i uz glavne prometnice. Prosječ
na velič
ina naselja se smanjuje i sve je
viš
e naselja s manje od 100 stanovnika š
to utječ
e na kvalitetu ž
ivljenja (izgradnja infrastrukture). U
već
ini naselja nije izgrađena komunalna infrastuktura š
to utječ
e na kvalitetu okoliš
a (nema
kanalizacije). Današ
nja mrež
a naselja povoljno je razmješ
tena samo treba omoguć
iti ravnomjeran
razvitak na cijelom područ
ju Županije. Cjelokupni razvoj Županije ovisi o socijalnim, infrastrukturnim
i gospodarskim standardima koje ć
e dosegnuti i koji predstavljaju osnovicu za demografsku
revitalizaciju ruralnog područ
ja.
Podaci o izvorima prihoda domać
instava nam govore o stanju i tendenciji socioekonomske preobrazbe,
odnosno o prijelazu od dominantno agrarne strukture u nedavnoj proš
losti, prema industrijskourbanoj
strukturi suvremenog doba u Županiji. Poljoprivredno gospodarstvo posjeduje 68% domać
instava, ali
već
i dio njih ne svrstavamo u poljoprivredno stanovniš
tvo, jer im to ne predstavlja glavni izvor
prihoda, nego je za njih poljoprivredni posjed dopunski izvor djelatnosti i zarade.
Gospodarski razvitak je najvaž
nije pitanje Županije, č
ije pravilno rješ
enje postaje osnova za
rješ
avanje svih drugih problema ovog prostora.
Prema obliku uporabe prostor, na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije razlikuje se, a č
ine ga:
urbana i ruralna područ
ja, područ
ja za intenzivnu poljoprivredu, područ
ja slobodnog prirodnog
prostora i područ
ja primarnih infrastrukturnih koridora. Područ
ja slobodnog prirodnog prostora
dominiraju na Kalniku, Bilogori i uz rijeku Dravu. Prirodni prostor služ
i kao biološ
ki regenerator, dio
tog prostora je zaš
tić
en, a već
i dio ima rekreativnu funkciju koja nije dovoljno valorizirana u turistič
ke
svrhe. Prostor uz rijeku Dravu ugrož
en je zbog nelegalnog eksploatiranja š
ljunka. Najveć
u prijetnju
okoliš
u predstavljaju nelegalna odlagališ
ta otpada koja su razbacana na cijelom prostoru Županije.
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija treba imati jasno definiranu koncepciju i strategiju gospodarskog
razvitka koja obuhvać
a:
- razvoj prometne infrastrukture, prije svega cestovnog i ž
eljeznič
kog prometa koji uvjetuju bolji i
brž
i razvitak,
- razvoj industrijske proizvodnje:
- prehrambena industrija,
- farmaceutska industrija,
- drvnoprerađivač
ka industrija,
1 -106
P R O S T O R N I
P L A N
-
razvoj poljoprivredne proizvodnje,
razvoj stoč
arstva,
razvoj š
umarstva,
razvoj male privrede i poduzetniš
tva,
otvaranje burza roba poljoprivrednih proizvoda,
ostvariti bolju moguć
nost informiranja poduzetnika i međ
usobnu suradnju,
projekt razvoja seoskog turizma.
1 -107
P R O S T O R N I
P L A N
Tablica br. 57: Poslovni subjekti i zaposleni u JLS Koprivnič
ko-križ
evač
ke županije, ož
ujak 1999.
Grad/opć
ina
1. Đurđevac
2. Koprivnica
3. Križ
evci
Ukupno gradovi
1. Drnje
2. Đelekovec
3. Ferdinandovac
4. Gola
5. Gornja Rijeka
6. Hlebine
7. Kalinovac
8. Kalnik
9. Kloš
tar Podravski
10. Koprivnič
ki Bregi
11. Koprivnič
ki Ivanec
12. Legrad
13. Molve
14. Novigrad Podravski
15. Novo Virje
16. Peteranec
17. Podravske Sesvete
18. Rasinja
19. Sokolovac
20. Sveti Ivan Žabno
21. Sveti Petar Orehovec
22. Virje
Ukupno opć
ine
∑
Broj poslovnih
subjekata
156
295
332
783
8
4
11
5
4
2
14
5
29
3
3
11
18
7
8
8
9
12
9
25
16
43
254
1.037
Broj zaposlenih
2.454
13.826
4.859
21.139
292
6
82
138
37
5
131
12
250
151
5
134
408
164
13
93
50
68
138
124
102
309
2.712
23.851
Broj
(NKD)
14
14
14
14
4
3
8
3
3
2
8
3
8
2
3
6
9
5
7
6
4
6
7
7
7
9
14
15
djelatnosti
Izvor: Prethodni podaci za područje Koprivnič
ko-križevač
ke županije o poslovnim subjektima, broju zaposlenih
po djelatnostima po NKD-u, na bazi zaposlenih koji su primali plać
u tijekom 1998. god. po JLS, Ured za
statistiku – Koprivnica, ož
ujak 1999.
Industrija je najjač
a privredna djelatnost Županije. Ona kao industrijska zona ili kao manji proizvodni
pogon predstavlja ekološ
ki osjetljivi segment gospodarstva, stoga treba povesti rač
una o preventivnim
mjerama za zaš
titu okoliš
a. Ostale vrste i oblici djelatnosti; poljoprivreda, stoč
arstvo, turizam i dr. nisu
znač
ajniji zagađivač
i okoliš
a.
Potrebno je istraž
iti moguć
nost povezivanja prehrambene industrije sa poljoprivrednom i stoč
arskom
proizvodnjom te ostvariti zajednič
ku proizvodnju toliku kolike su potrebe trž
iš
ta. Proizvodni ciklus od
sirovine do plasmana proizvoda na trž
iš
tu mora biti zatvoren, š
to vrijedi i za ostale vidove
gospodarstva i suradnje. Ovakva suradnja i povezanost viš
e proizvođač
a pogodovala bi revitalizaciji
ruralne ekonomije i njezinoj integraciji s urbanom, boljem koriš
tenju vlastitih resursa i stabilizaciji
cjelokupnog regionalnog gospodarskog razvitka.
Da bi se pokrenuo i dinamizirao razvoj male privrede i poduzetniš
tva javlja se i potreba za
poticajnim mjerama u vidu financijske pomoć
i, povoljnog kreditiranja, š
to je potrebno prije svega
ekonomsko nerazvijenim i siromaš
nijim lokalnim sredinama Do sada, primjenjene mjere kreditiranja
stoč
arske proizvodnje, u obliku malih farmi, iako jošmalobrojne, donijele su određ
ene pozitivne
rezultate, a sredstva su po ocijeni proizvođ
ač
a nedovoljna. Neophodna je organizacija struč
ne pomoć
i
1 -108
P R O S T O R N I
P L A N
poduzetnicima, koja bi im davala savjete, pruž
ala edukaciju, poticala lokalnu samoinicijativu i preko
koje bi dolazile informacije i inovacije.
Od prirodnih resursa iskoriš
tavaju se: š
ume, nafta i plin te pijesak, š
ljunak i kamen u građevinske
svrhe. Prirodna bogatstva ( drvna masa, š
ljunak) nisu na adekvatan nač
in iskoriš
tena, zato jer se veliki
dio prodaje kao sirovina, umjesto da se finalizira i prodaje kao poluproizvod ili gotov proizvod (već
a
zaposlenost i već
a dobit).
Suvremena industrijska postrojenja i proizvodni obrt, č
emu se mora tež
iti, zahtijevaju visoku
tehnologiju i vrhunski obrazovane struč
njake (ogranič
avajuć
i faktor), koji bi uveli inovacije u
proizvodnji i pokrenuli ubrzani gospodarski uzlet.
Određena neravnotež
a u prostornom razvoju oč
ituje se u urbaniziranju prostora i formiranju
ja.
Županija ima 264 naselja, od kojih su samo tri gradska, ali i neka već
a agrarna naselja, posebice ona u
središ
njem dijelu i uz važ
nije magistralne ceste, koja pokazuju visok stupanj socioekonomske
preobrazbe i svojim funkcijama i izgledom imaju urbani profil.
Za Koprivnicu. zone izgradnje definirane su kao područ
ja naselja koja trebaju zadrž
ati kompaktnost
forme grada, ali se i pored toga pokazuje tendencija protezanja dužprometnica. Najveć
e područ
je
izgradnje grada Koprivnice i dalje treba postupno š
iriti u granicama koje su procijenjene kao dovoljne
za sagledivi dugoroč
ni obuhvat (cca 20 godina). Već
a naselja oko Koprivnice locirana su uglavnom
prstenasto u nizinskom dijelu dok su brdska naselja manja i disperzna. Koncentrirano formirana
naselja postupno se š
ire dužprometnica, tako da to naruš
ava funkciju samih cesta, ali i naselja,
naruš
avajuć
i pri tome i krajobrazne vrijednosti. Gradsko područ
je š
iri se postupno na poljoprivredno
zemljiš
te, ali relativno grupirano i poprać
eno uglavnom odgovarajuć
om infrastrukturnom opremom.
Najveć
i dio novih površ
ina za izgradnju zauzela je industrijska zona “Danica” sa prehrambenim
kompleksom “Podravke”.
U Križ
evcima i u već
im naseljima križ
evač
kog kraja, urbanistič
kim planovima predviđena su
proš
irenja stambenih zona. Građevna područ
ja za mala naselja (uređena sela) zadrž
avaju svoje
dosadaš
nje granice i vjerojatno ć
e se u njima smanjiti gustoć
a stanovanja. Ukoliko se ukaž
e potreba za
novom gradnjom postoji moguć
nost izgradnje unutar spomenutih granica. Izvan tih granica uređ
enih
sela u područ
jima gdje postoje pojedinač
ni stambeni objekti i manje grupe kuć
a u zaseocima treba,
omoguć
iti obnovu tih objekata i njihovo funkcionalno osposobljavanje i kompletiranje. Područ
ja kuć
a
za odmor su već
inom afirmirana područ
ja u tom smislu na kojima postoje ili se izgrađuju brojni
objekti ove vrste. Često su to zone vinorodnih padina Kalnika. U pravilu ć
e objekti u tim zonama imati
dimenzije tradicionalne «kleti» kako bi prirodni ambijent ostao autentič
an.
Za grad Đurđevac određene su granice građ
evinskog područ
ja pri č
emu su planirane površ
ine za
š
irenje funkcija naselja. Mnoga naselja su se š
irenjem povezala u kontinuirano izgrađ
en prostor, a
granice građevinskog područ
ja su određ
ene prema zateč
enom stanju. Znač
ajno je š
irenje naselja duž
prometnih smjerova. Jako izduž
ene granice građevinskog područ
ja imaju naselja: Repaš
, Novo Virje,
Lepa Greda, Molve Grede, Kloš
tar, Podravske Sesvete i Brodić
. Rasprš
ene granice građevinskog
područ
ja imaju naselja: Novo Virje, Lepa Greda, Molve Grede i Severovci. Mnoga naselja su time
izgubila prostorni oblik. Godine 1991. č
etiri naselja su kao dijelovi naselja spojena drugim, susjednim
naseljima: Gornja Šuma i Ledine Molvarske priključ
ena su naselju Molve, naselje Lepa Greda naselju
Ferdinandovac, a naselje Medvedič
ka naselju Novo Virje. Istovremeno su se pojavila tri nova naselja.
Iz naselja Đurđ
evac izdvojena su kao posebna naselja Grkine i Severovci, a pojavilo se i “weekend”
naselje Čingi-Lingi bez stalne populacije.
Kad je riječo vodenim resursima, postoji izvjestan problem, koji treba rješ
avati u okviru ekološ
ke
problematike, a odnosi se na komunalni otpad. U 19 lokalnih jedinica najtež
im problemom zagađenja
okoliš
a smatra se neorganizirano odlaganje otpada, tj. divlje deponije .Viš
e puta je navedena potreba
1 -109
P R O S T O R N I
P L A N
da se saniraju postojeć
e deponije i da se riješ
e lokacije za odlaganje otpada, kako na lokalnoj tako i na
razini Županije, uz bolju organizaciju odvoza i sanitarnih nadzora. Zagađenje vodotoka i pitke vode iz
bunara nastaju upravo iz navedenog ( npr. Đelekovec – potok Segovina), ali i zbog otpadnih voda
Koprivnice (Peteranec – potok Moš
č
anič
ki jarak, Hlebine – potok Bistra, Drnje – vodotok Gliboki).
Osiguranje kvalitetne pitke vode svim stanovnicima sigurno je neupitan prioritet. Velika već
ina
jedinica lokalne samouprave istič
e vodoopskrbu kao najuč
estaliji problem. Problem se pojavljuje kao
djelomič
na ili nepotpuna opskrbljenost naselja mrež
om javnog vodovoda, š
to se odnosi i na gradove
Đurđevac i Križ
evce, ili kao neizgrađenost javne mrež
e u približ
no polovini rubnih opć
ina Županije. U
situacijama kada se stanovniš
tvo opskrbljuje vodom iz individualnih bunara, š
to je prisutno u znatnom
broju naselja, problem se iskazuje kao loš
a kvaliteta pitke vode zbog zagađ
enosti vanjskim utjecajima
(otpadnim vodama, smać
em) i niskog vodostaja. Potrebno je ocijeniti gdje je izgradnja javnog sistema
neophodna (zagađenje podzemnih voda, nedovoljna količ
ina), a gdje je vodoopskrbu moguć
e riješ
iti
malim lokalnim sistemima iz lokalnih crpiliš
ta.
Drugi problem je odvodnja, tj. djelomič
ni ili potpuni nedostatak sistema javne kanalizacije za otpadne
vode domać
instava.Dodamo li ovome joši problem površ
inskih i oborinskih voda, te potrbu za
izgradnjom kolektora i proč
iš
ć
ivač
a, š
to iznose kao potrebu svi gradovi, onda je rješ
avanje sistema
odvodnje dominantna isto toliko kao i vodoopskrba.
Za prirodne i krajobrazne vrijednosti znač
ajnije je da se percipiraju u velikom rasponu, od malih
prostora, lijepih, atraktivnih i specifič
nih ambijenata i pejzaž
a, pojedinih lokaliteta (velik broj izvora
pitke vode koje bi trebalo obiljež
iti i ucrtati na planske karte), preko bogatstava i specifič
nosti š
uma,
vodotoka, posebnih oaza biljnog i ž
ivotinjskog svijeta, priobalja rijeke Drave, do već
ih prostornih
cjelina oblikovanih reljefnom raznolikoš
ć
u ravnica i brdovitog područ
ja Kalnika i Bilogore. Jedno š
ire
obiljež
je prostora Županije je ruralni krajolik (kompleks ruralnih naselja organski povezan s
prirodnom sredinom) kao regionalnu specifič
nost, koji do sada nije bio dovoljno vrednovan. Njega nije
dovoljno samo pasivno š
tititi, nego ga treba koristiti kao razvojni potencijal i uključ
ivati u specifič
ne
razvojne programe. Pozitivan odnos u osnovi, nije uvijek prisutan i u svakodnevnom ponaš
anju
stanovnika, š
to se mož
e uoč
iti u zagađenosti okoline smeć
em, a ne mož
e se prebacivati samo na
nedovoljnu brigu nadlež
nih institucija i služ
bi. Stoga je potrebno educirati i stvoriti svijest
stanovniš
tvu o krajobraznim vrijednostima, kao jedan od nač
ina oč
uvanja prirodne baš
tine. Kvaliteta
prostora Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, osim na pojedinim lokalitetima (grad Koprivnica,
postrojenje u Botovu, lokacije eksploatacije plina-CPS Molve, isplač
ne jame, divlje deponije otpada),
već
inom je sač
uvana sa svojom vrijednom kulturno – povijesnom baš
tinom i svojim prirodnim
karakteristikama, bez već
ih ekološ
kih ispada i jač
eg naruš
avanja prirodne ravnotež
e. Ta oč
uvanost
posljedica je perifernijeg prometnog znač
aja te izostanka urbanizacijskog procesa. Iako je zbog toga u
znatnom dijelu Županije zaostao razvoj urbanog standarda, postojeć
a situacija mož
e se ocijeniti kao
prednost i glavni č
imbenik buduć
eg razvoja, ako se bude ispravno koristila.
Konfliktna situacija i ekološ
ki rizik mogu se pojaviti vezano uz gradnju hidroelektrane “Novo Virje”
na Dravi. Bez obzira na ekološ
ke odš
tete i predviđene dobitke za lokalno stanovniš
tvo, utjecaj ovog
objekta daleko je š
iri i dalekosež
niji te mož
e dovesti do degradacije i gubitka specifič
nih prirodnih
vrijednosti ekosistema i prostora kao neobnovljivog prirodnog kapitala. Procjenjivanjem gubitka i
dobitka u oba sluč
aja, sa hidrocentralom ili bez nje, Županija se treba izboriti za ostvarivanje š
to
povoljnijih rezultata u svom prostoru.
1 -110
P R O S T O R N I
P L A N
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
PROSTORNI PLAN
2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, drž
avnog i međunarodnog
znač
aja
Stjecajem samostalnosti i suverenosti, Republika Hrvatska je postala novi međ
unarodni pravni
subjekt. Promjenama politič
kog, druš
tvenog i gospodarskog sustava i ukupnih prostornih odnosa
prema susjednim drž
avama stvorene su bitno drugač
ije osnove i pretpostavke za ustrojstvo,
zaš
titu, koriš
tenje i uređ
enje prostora Drž
ave. Temeljni dokumenti gospodarenja prostorom,
prostornog razvoja i planiranja na razini Drž
ave su Strategija prostornog uređenja i Program
prostornog uređ
enja Republike Hrvatske. Strategija sadrž
i osnove za usklađivanje i usmjeravanje
prostornog razvoja i dugoroč
ne ciljeve tog razvoja u skladu s ukupnim gospodarskim, druš
tvenim
i kulturnim razvojem, a Programom se utvrđ
uju mjere i aktivnosti za provođ
enje Strategije.
Ključ
nu ulogu s glediš
ta koriš
tenja prostora imaju poljoprivreda, turizam i industrija, a osobito
znač
enje promet i infrastruktura, posebice vodno gospodarstvo zbog viš
estrukog utjecaja na
prostor.
Opć
i prostorno razvojni ciljevi Drž
ave su:

 Osnaž
ivanje prostorno - razvojne strukture

 Poveć
anje vrijednosti i kvalitete prostora i okoliš
a

 Integracija u europske razvojne sustave
U odnosu na polož
aj Hrvatske, razvojne i prostorne okolnosti, osnovni ciljevi i
usmjerenja prostornog razvoja su:

Osnaž
iti prostorno razvojnu strukturu Drž
ave

Poveć
ati vrijednost i kvalitetu prostora i okoli š
a

Racionalno koristiti i zaš
tititi nacionalna dobra

Uvaž
iti zajednič
ka obiljež
ja i osobitosti područ
ja

Razvijati infrastukturne sustave

Osigurati uč
inkovitost sustava prostornog uređ
enja

Usmjeriti prostorno-razvojne prioritete
Na osnovu opć
ih i osnovnih ciljeva prostornog razvoja Drž
ave postavljaju se osnovni ciljevi
prostornog razvoja Županije koji ć
e se međ
usobno prož
imati s međunarodnim, drž
avnim i
regionalnim ciljevima:
U sklopu osnaž
ivanja prostorno - razvojne strukture treba:

 uspostaviti realan policentrič
an model prostornog razvitka sa snaž
nom afirmacijom malih
gradova te poticati razvoj središ
njih naselja

 unaprijediti uvjete ž
ivota kvalitetnim razmješ
tajem funkcija i pokrivenoš
ć
u prostora
infrastrukturom

 tež
iti uravnotež
enom razvoju gospodarstva na cijelom područ
ju Županije te pri tome
koristiti oblike primjerene osobitosti prostora, a nedovoljno koriš
tene potencijale staviti u
razvojne funkcije

 provoditi mjere za osnaž
ivanje srednjih i manjih gradova kao i lokalnih središ
ta radi
stvaranja uvjeta za kvalitetan razvoj na svim područ
jima
Za povećanje vrijednosti i kvalitetu prostora i okoliš
a treba:

 razvojne ciljeve prilagoditi znač
ajkama prostora, uz isključ
enje utjecaja na prostor i okoliš

 kod izbora razvojnih programa i tehnologija voditi rač
una o oč
uvanju kvaliteta prostora i
okoliš
a

 razvoj planirati u granicama prihvatljivog optereć
enja prostora, neprihvać
anjem
zastarjelih i š
tetnih tehnologija uz dosljedno provođ
enje nač
ela održ
ivog razvitka
Za racionalno koriš
tenje i zaš
titu nacionalnih dobara potrebno je:

 uspostaviti ravnotež
u izgrađenih i pretež
ito prirodnih područ
ja te osigurati svrhovito
koriš
tenje resursa
2-1
PROSTORNI PLAN

 racionalno koriš
tenje prostora za izgradnju, oč
uvanjem fizič
ke i funkcionalne cjelovitosti
te kvalitete poljoprivrednog i š
umskog zemljiš
ta (spriječ
iti usitnjavanje areala i osigurati
krajobraznu cjelovitost)

 zaš
tititi vrijednosti prostora, vrijedne prirodne i stvorene resurse, oč
uvati biološ
ku
raznolikost te osobito paž
ljivo koristiti resurse koji sve viš
e nedostaju ili su sve viš
e
ugrož
eni (č
ista tla, pitka voda, š
umska zajednice i drugo)
Uvaž
iti zajednička obiljež
ja i osobitosti područ
ja:

 prilikom usklađ
enja interesa koriš
tenja prostora treba uzeti u obzir pojač
an interes za
ulaganja na nekim prostorima (gradovi, prostor uz prometne koridore, zaš
tić
ene cjeline) te
utvrditi stvarnu vrijednost i visoke standarde uređenja zemljiš
ta koji ć
e osigurati svrhovito
koriš
tenje i kvalitetno uređ
enje prostora

 s ciljem zaustavljanja negativnih demografskih procesa i zapuš
tanja resursa za takva
područ
ja Županije treba utvrditi i provesti poticajne mjere
Razvijati infrastukturne sustave kako bi se postiglo:

 sigurno i kvalitetno prometno povezivanje s ostalim drž
avnim područ
jima i s Europom

 kvalitetno opskrbljivanje vodom te usporedo s razvojem vodoopskrbe osigurati zaš
titu
voda izvedbom sustava odvodnje i proč
iš
ć
avanja

 zadovoljenje energetskih potreba i sigurnost opskrbe uz najviš
i stupanj zaš
tite prostora

 bolje i racionalnije koriš
tenje postojeć
ih kapaciteta infrastrukture

 ostvarenje pretpostavke za izgradnju na područ
jima predviđenim za razvoj naselja i
djelatnosti
Osigurati uč
inkovitost sustava prostornog uređenja, a osobito:

 postić
i cjelovitost obuhvata svih relevantnih aspekata prostornih zahvata, u svim fazama:
priprema dokumentacije, izrada planova i struč
nih podloga, realizacija

 provoditi integralni planski pristup te izvrš
iti prijelaz iz dosadaš
njeg prostorno planskog
ustrojstva u novi određen politič
ko teritorijalnim ustrojstvom i Zakonom o prostornom
uređ
enju te novim svjetonazorom u koriš
tenju prostora

 osigurati preglednost planskih postavki na svim razinama i fazama uređ
enja prostora te
omoguć
iti donoš
enje odluka utemeljenih na potpunom poznavanju uč
inaka (gospodarski,
prostorni, ekološ
ki)

 struč
no i organizacijski osposobiti institucije planiranja i provođ
enja planova te
uspostaviti nuž
nu koordinaciju sudionika u planiranju, pripremi i realizaciji zahvata u
prostoru

 ostvariti kontinuitet djelovanja i omoguć
iti koriš
tenje relevantnih raspolož
ivih podataka i
spoznaja o prostoru
Usmjeriti prostorno-razvojne prioritete, a to su:

 poboljš
anje uč
inkovitosti u okvirima većizgrađenog i koriš
tenog prostora te stvaranje
uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljš
anja kvalitete
ž
ivota na depopuliranom područ
ju (osobito u granič
nom područ
ju)

 iskoriš
tenje raspolož
ivih i nedovoljno uč
inkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i
kapacitetima koji mogu bez već
ih ulaganja postić
i viš
eznač
ne uč
inke (postojeć
e radne
zone, središ
nja naselja)

 sanacija kritič
nih mjesta ugrož
avanja prostora i okoliš
a (zaš
tić
ena baš
tina, bespravna
gradnja, poljoprivredne površ
ine, š
ume, područ
ja eksploatacije mineralnih sirovina i
drugo)
U odabiru prioritetnih razvojnih programa, treba uvaž
iti viš
eznač
nost uč
inaka i najsvrsishodnije
koriš
tenje prostora s glediš
ta postizanja razvojnih ciljeva i ostvarenja uvjeta za privođenje
planiranoj namjeni kao š
to su, opremanje infrastrukturom, mjere zaš
tite prostora i okoliš
a te
sanacija razvojem optereć
enih i ugrož
enih prostora.U provedbi prioriteta treba odrediti prioritete
na lokalnoj razini, kao i prioritete u okvirima sektora-resora u skladu s opć
im prioritetima na
drž
avnoj razini te kontinuirano provoditi smjernice uređ
enja i gospodarenja prostorom u skladu sa
Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i zakonski utvrđ
enim
obvezama svih subjekata, na svim područ
jima i razinama.
2-2
PROSTORNI PLAN
2.1.1. Razvoj gradova i znač
ajnih infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj gradova
Gradovi su nosioci razvoja Republike Hrvatske i njihov razvoj je od nacionalnog znač
enja.
Postojeć
a gradska središ
ta Koprivnica, Križ
evci i Đurđevac su nosioci razvoja Koprivnič
kokriž
evač
ke ž
upanije. Prema Programu prostornog uređ
enja Republike Hrvatske, Koprivnica spada
u regionalna središ
ta (srednji grad),dok su Križ
evci manje regionalno središ
te jač
e razvijenosti
(srednji grad), a Đurđ
evac manje regionalno središ
te slabije razvijenosti (manji grad). U skupinu
naselja s gradskim obiljež
jima spada i Virje kao područ
no središ
te. U skladu sa Programom
prostornog uređenja na nacionalnoj razini potrebno je poticati razvoj malih i srednjih gradova, a
navedeni gradovi upravo pripadaju toj skupini gradova koji ć
e biti poticajna razvojna središ
ta
Republike Hrvatske. Ostala područ
na središ
ta su potencijalna gradska naselja č
iji razvoj treba
poticati.
Potrebno je poticati skladniji razvoj urbanog sustava Republike Hrvatske, a za skladan urbani
razvoj pož
eljan je pravilan red velič
ine gradova. Urbanom sustavu Republike Hrvatske nedostaju
srednji i već
i gradovi kakvi se upravo razvijaju u urbanoj mrež
i Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije.
Da bi ti gradovi postali kvalitetna razvojna urbana središ
ta, treba u njima poticati razvitak radnih,
usluž
nih, stambenih i rekreacijskih funkcija. Gradovi su ž
ariš
ta razvoja, a neke svoje funkcije
trebaju dislocirati na manja potencijalna ž
ariš
ta razvoja u cilju ravnomjernog prostornog razvoja.
Time bi se urbana struktura proš
irila na jošnekoliko, danas prijelaznih gradsko-seoskih naselja
koja bi postala ž
ariš
ta razvitka u ruralnom prostoru.
U razvoju gradskih središ
ta potrebno je poticati njihovu funkcionalnu strukturu, ali tako da ona
bude polifunkcionalna, jer specijalizacija samo na jednu djelatnost mož
e imati negativne
posljedice. Zbog sve već
eg broja zaposlenih u gradovima, potrebno je poticati dnevnu migraciju,
kako bi se ublaž
ilo preseljavanje u gradove te poticao razvoj i urbanizacija okolice. Da bi se
olakš
ale dnevne migracije u gradove, treba izgraditi suvremenu prometnu infrastrukturu kako
promet ne bi jošviš
e pogorš
ao kvalitetu ž
ivljenja u gradovima. Gradovi i njihova okolica trebaju
se sagledavati kao cjelina i tako planirati njihov razvoj. Potrebno je spriječ
iti š
irenje gradova duž
prometnica jer to naruš
ava funkciju cesta i kvalitetu ž
ivljenja u gradovima. Gradska područ
ja š
ire
se na poljoprivredne površ
ine š
to treba racionalizirati, a za novu gradnju koristiti nedovoljno
izgrađena područ
ja ili interpolacijom unutar većizgrađ
enih cjelina. Poveć
anje kvalitete ž
ivljenja
u gradovima mora biti cilj urbane obnove, odnosno reurbanizacije gradova. Potrebno je obnoviti
povijesna središ
ta gradova kao mjesta tradicionalnog graditeljskog identiteta. Njihovu privlač
nost
umanjuje oskudna ž
ivotna ponuda i nerazvijenost nekih kulturnih institucija. Gradska područ
ja u
cijelosti bi trebala biti opskrbljena gradskim vodovodima, kanalizacijom, plinom i električ
nom
energijom. Da bi se š
to bolje iskoristile prednosti za razvoj, mora se odrediti tipologija za svako
gradsko naselje, karakteristič
na regionalna obiljež
ja te smjernice i mjere za oč
uvanje istih.
Koprivnica svojim gospodarskim potencijalima ima utjecaj na drž
avnom nivou te kao sjediš
te
međ
unarodnog prehrambenog koncerna Podravka i izvan granica Republike Hrvatske te svojim
povoljnim prometno-geografskim polož
ajem postaje sve važ
nije poslovno središ
te. U skladu s
time javlja se potreba za š
to suvremenijim prometnim povezivanjem sa Europom. Izgradnja
zrač
ne luke, izgradnja brze ceste, povratak statusa ž
eljeznič
kog č
voriš
ta i izgradnja drugog
kolosjeka ž
eljeznič
ke pruge samo je jedan od puteva uključ
ivanja Koprivnice u suvremene
prometne i poslovne tokove. Osim izrazite funkcionalne usmjerenosti naìndustriju (prehrambena,
farmaceutska, drvna) razvitkom prometnih, kulturnih, trgovač
kih i obrazovnih funkcija cilj je da
Koprivnica postane već
e regionalno središ
te (već
i grad). Grad, a pogotovo njegovi rubni dijelovi
jošuvijek nemaju dovoljno izraž
ene urbane karakteristike š
to se naroč
ito oč
ituje u niskoj
individualnoj izgradnji dužcesta koje grad i susjedna naselja spajaju u gotovo neprekinutu cjelinu.
U gradu treba poveć
ati gustoć
u izgradnje, koeficijent izgrađenosti zemljiš
ta te planirati objekte
srednjih gustoć
a stanovanja. U rubnim dijelovima grada potrebna je nadopuna centralnih funkcija
i manjih š
portskih sadrž
aja. Kod š
irenja izgrađenih površ
ina, treba racionalizirati š
irenje na
poljoprivredne i š
umske površ
ine.
2-3
PROSTORNI PLAN
Križ
evci kao regionalno središ
te Prigorja, da bi utjecali na urbanizaciju ruralnog prostora, osim
građevinske i prehrambene industrije moraju razvijati kulturne i obrazovne funkcije. Vrijedna
gradska jezgra i tradicionalne manifestacije dobar su preduvjet za razvoj turizma. Rješ
avanjem
prometa u gradu bi se znatno poveć
ala kvaliteta ž
ivota. Potrebno je izgraditi zdravstvenu i
obrazovnu infrastrukturu i dalje razvijati visoko š
kolstvo kao nastavak duge sveuč
iliš
ne tradicije.
Manji proizvodni pogoni trebaju se razmjestiti u manja prigradska naselja. Najveć
a zapreka u
postizanju viš
eg urbanog standarda su teš
koć
e kod provođenja zemljiš
ne politike i komunalnog
opremanja zemljiš
ta. Stoga jedan od prioritetnih ciljeva mora biti rješ
avanje imovinsko-pravnih
odnosa.
Đurđevac kao regionalno središ
te đurđevač
ke Podravine, danas ima funkciju manjeg
industrijskog središ
ta, š
to ć
e mu uz jač
anje kulturnih, trgovač
kih i turistič
kih funkcija dati već
i
utjecaj na urbanizaciju tog dijela Podravine. Postojeć
i ruralni karakter postepeno bi se trebao
preoblikovati, stvaranjem sociološ
ke, funkcionalne i oblikovne strukture grada. U središ
njem
dijelu grada potrebno je izvrš
iti revitalizaciju i novu regulaciju prometa. Izgradnjom zaobilaznice
riješ
iti ć
e se prometni problem. Velič
inu industrijske zone potrebno je prilagoditi stvarnim
potrebama i rješ
iti imovinsko-pravne odnose.
Kvalitetu ž
ivljenja u gradovim potrebno je dić
i na takovu razinu, da ć
e oni postati privlač
ni za
visokoobrazovano stanovniš
tvo velikih gradova (prvenstveno iz Zagreba), a istovremeno bi se
smanjilo iseljavanje mladog visokoobrazovanog stanovniš
tva. U tu svrhu treba poticati razvoj
visokog š
kolstva u Koprivnici i Križ
evcima, kulturni ž
ivot i poboljš
ati uvjete stambenog ž
ivota.
2.1.1.2. Infrastrukturni sustavi
Prometni sustavi
Hrvatskim drž
avnim teritorijem prolazi nekoliko prometnih koridora europskog i drž
avnog
znač
aja. Kroz Koprivnič
ko-križ
evač
ku ž
upaniju prolaze dva takva prometna koridora:

 prometni koridor sjever-jug, koji povezuje Srednju Europu i Jadran,

 podravski prometni koridor kao alternativni pravac posavskom koridoru koji povezuje
Središ
nju i Istoč
nu Hrvatsku međ
usobno, ali i Republiku Hrvatsku sa susjednim drž
avama.
Kartogram br. 30: Cestovni promet u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske
– izvod za područ
je Koprivnič
ko-križ
evačke županije
2-4
PROSTORNI PLAN
Geoprometni položaj Županije, odnosno njezin smješ
taj na pruž
anju razvojnih i prometnih osovina
Republike Hrvatske i njezina veza sa susjednom državom Republikom Mađarskom, zbog svog značaja ima
za posljedicu planirane koridore već
e prometne infrastrukture. Okosnicu cestovnog prometa Drž
ave i
Županije č
ine glavna državna cesta D-2 Dubrava Križ
ovljanska – Varaž
din – Koprivnica – Virovitica
– Naš
ice – Osijek – GP Ilok i sabirna državna cesta D-41 GP Gola – Koprivnica – Križevci - Sesvete.
Zbog takvog značaja ovi cestovni pravci su Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske planirani
kao brze ceste do 2015.godine.
Cesta D-43, Bjelovar-Đurđevac, Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske u skupini je prioriteta
za rekonstrukciju i dogradnju. Podaci o prosječnom godiš
njem dnevnom prometu iz 1996.godine koje je
dala Hrvatska uprava za ceste, a objavljeni su u navedenoj Strategiji, pokazuju da je intenzitet prometa na
ovom cestovnom pravcu izuzetno velik (7.276 voz./dan). Prognoza intenziteta prometa za 2010.godinu je
poveć
anje optereć
enosti ovog pravca (12.390 voz./dan) i stoga se pod planiranom rekonstrukcijom i
dogradnjom ove ceste moraju podrazumijevati zahvati koji ć
e cesti dati tehničke karakteristike brze ceste.
Daljnje poboljš
anje uvjeta za odvijanje prometa na prilazno-obilaznim pravcima i raskriž
jima
grada Koprivnice i drugih gradova koji lež
e na pravcima najvaž
nijih cesta predviđ
a se postupnim
rješ
avanjem dionica i objekata na mrež
i drž
avnih cesta, prilaznicama i obilaznicama već
ih
gradova.
U odnosu na Europu, razvoj naš
eg ž
eljeznič
kog prometa je viš
e godina u stagnaciji te je
neophodna njegova modernizacija i poboljš
anje svih njegovih parametara kako bi se mogli bolje
povezati sa međ
unarodnom ž
eljeznič
kom mrež
om. Za daljnji razvoj Županije osobito je znač
ajan
dio magistralne glavne pruge (Gyékényes) – Botovo – Dugo Selo. Obzirom da je ovaj pravac
cestovno slabije riješ
en, a njegovo poboljš
anje nije u skupini prioriteta koji ć
e se realizirati u
skorije vrijeme, već
om rekonstrukcijom ovog dijela pruge i izgradnjom drugog kolosijeka uz
postojeć
i, Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanija ć
e dobiti sasvim nove moguć
nosti u perspektivi.
Kartogram br. 31: Željeznič
ki promet u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske
– izvod za područje Koprivnič
ko-križ
evač
ke županije
Na ovom područ
ju veliki znač
aj ima ž
eljeznica za prijevoz putnika, osobito na pravcu ZagrebKoprivnica, kao i za Koprivnicu kao robno-transportno raskriž
je.
Razvoj kombiniranog prometa te moguć
nost formiranja slobodne carinske zone zajedno sa
gospodarskom zonom i robno-transportnim terminalom Koprivnici bi omoguć
ilo da opet bude
važ
no č
voriš
te ž
eljeznič
ke prometne mrež
e Republike Hrvatske, kao i da se razvije u jošveć
i
gospodarski centar.
2-5
PROSTORNI PLAN
Radi toga potrebno je adekvatno valorizirati Koprivnicu kao potencijalno raskriž
je i dati mu
odgovarajuć
u ulogu i funkciju u ž
eljeznič
koj prometnoj mrež
i Republike Hrvatske.
U zrač
nom prometu, realizacija regionalne zrač
ne luke 1A ili 2C kategoriju realna je
procjena u sagledavanju razvoja zrač
nih luka Republike Hrvatske.
Razvoj telekomunikacijskog sustava upotpunjuje razvoj prometa. Nastojanje operatera
telekomunikacija da se telekomunikacijskim mrež
ama u buduć
nosti u potpunosti pokrije teritorij
Drž
ave te samim tim i Županije, Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija ne bi trebala zaostajati u
razvitku u ovom segmentu prometa.
Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrba i odvodnja
Programom razvitka vodoopskrbe Republike Hrvatske predviđ
alo se je do 2000. u odnosu
na 1995. godinu znatno poveć
anje stupnja vodoopskrbe kako na razini drž
ave tako i
Županije koje je u manjem opsegu ostvareno. Prema tom Programu primarno treba postić
i
š
to ravnomjerniju opskrbljenost stanovniš
tva i gospodarstva potrebnim količ
inama vode
odgovarajuć
e kvalitete š
to podrazumijeva š
tedljivo gospodarenje vodom i poduzimanje
aktivnosti kako bi se unaprijedila njena kvaliteta. Opskrba stanovniš
tva vodom za pić
e kao
i njeno koriš
tenje za sanitarne potrebe, protupož
arnu zaš
titu i potrebe obrane ima prednost
u odnosu na sve druge oblike koriš
tenja vode te se mora koristiti racionalno i
ekonomič
no. Kako bi se sač
uvale postojeć
e rezerve pitke vode od daljnjeg zagađ
enja, nuž
no
je organizirati kvalitetnu odvodnju otpadnih voda kako ne bi doš
lo do zagađenja
podzemnih voda i tla. Osnovni ciljevi vodnogospodarskog sustava trebaju biti:
Razvoj sustava vodoopskrbe s ciljem da sva naselja Županije š
to prije dobiju vodovodnu
mrež
u i moguć
nost priključ
ivanja domać
instava na suvremeni vodoopskrbni sustav.
Poveć
anje kapaciteta postojeć
ih kanalizacijskih sustava u već
im ž
upanijskim naseljima,
odnosno izgraditi te sustave u velikom broju manjih naselja u kojima oni ne postoje te
usporedno s tim izgraditi, odnosno proš
iriti uređ
aje za proč
iš
ć
avanje vode, odnosno
inicirati izgradnju individualnih uređaja u naseljima u kojima nema ekonomskog tj.
tehnič
kog opravdanja za izgradnju zajednič
kog sustava odvodnje.
Vođ
enje stalne kontrole vode i djelovanje u smjeru zaš
tite i poboljš
anja njene kvalitete.
Istraž
ivanje, osiguravanje i zaš
tita lež
iš
ta i izvoriš
ta kvalitetne pitke vode za koja se
procijeni da su potrebna i eksploatacijski isplativa za vodoopskrbu.
Energetika
U Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji postoji moguć
nost izgradnje Hidroelektrane Novo Virje
na područ
ju istoimene Opć
ine. He Novo Virje bi trebala imati prosječ
nu snagu od 138
MW i proizvoditi 640 Gwh energije godiš
nje š
to bi poboljš
alo energetske prilike u
Republici Hrvatskoj. Akumulacija Hidroelektrane bi se prostirala između naselja Botovo i
Kingovo u duž
ini od 30 km. Njenom izgradnjom doš
lo bi do dislokacije uš
ć
a svih pritoka
Drave na dionici rasprostiranja akumulacije, a prihvat površ
inskih voda bi se izvrš
io u
obodne kanale akumulacije, dok bi se podzemne vode na tom područ
ju prihranjivale
procjednim vodama iz akumulacije, odnosno drenirale bi se na podru č
ju djelovanja
odvodnog kanala. Prekinuti prirodni tok prema rijeci Dravi nadomjestili bi glavni te
odvodni kanali drugog i treć
eg reda pri č
emu bi se mogle formirati melioracione ploč
e
š
to bi bio doprinos u razvoju poljoprivredne proizvodnje. Doš
lo bi do poviš
enja razine
podzemne vode u dravskom priobalju pa tako i u svim naseljima u ukupno 14
pridravskih i prekodravskih opć
ina koje se nalaze u područ
ju na kojem bi hidroelektrana
imala direktan utjecaj na okoliš
. U tome bi sluč
aju gradnju organizirane vodovodne i
kanalizacijske mrež
e u naseljima na ovom područ
ju trebalo organizirati najhitnije kako bi
se nadomjestila, u tome sluč
aju onemoguć
ena, individualna opskrba vodom. Objekat mora
biti projektiran tako da ne naruš
i daljnji razvoj vodoopskrbe, navodnjavanja, odvodnje,
zaš
tite od š
tetnog djelovanja vode, odnosno nema negativnog utjecaja na stanje okoliš
a.
2-6
PROSTORNI PLAN
Uređenje vodotoka za plovidbu
U Programu prostornog uređ
enja Republike Hrvatske navedeno je kako je pri uređ
enju
rijeke Drave za plovidbu potrebno postić
i kvalitetu IV klase plovnog puta š
to je uz
neovisnost o hidrološ
kim prilikama uvjet svrstavanja Drave u europsku kategoriju plovnih
putova, u duž
ini od 198 km od njenog uš
ć
a pa do uš
ć
a Ždalice. Pri tome treba sve
regulacijske zahvate rješ
avati sa uvaž
avanjem krajolika i udovoljavanjem zahtjeva zaš
tite
okoliš
a.
Uređenje rež
ima voda
Zaš
tita od poplava, erozija i bujica djelomič
no je riješ
ena na područ
ju Županije, odnosno
š
tić
ene su površ
ine za koje je postojao poseban interes. Buduć
a zaš
tita se planira u obliku
viš
enamjenskih objekata, a jedno od moguć
ih rješ
enja bilo bi u sklopu eventualne
izgradnje hidroelektrane Novo Virje, kojom bi se regulirao vodostaj te reducirao utjecaj
velikih voda pritoka. Zaš
titu od negativnih utjecaja vode bi dakle trebalo rješ
avati
sustavno,
sa
ostalim
projektima vodnogospodarske
djelatnosti, a na temelju
vodnogospodarske osnove. Nasipi buduć
e akumulacije bili bi, kao i oni uz vodotoke izvan
vodnih stepenica, djelotvorna zaš
tita od poplava na rijeci Dravi i njenim pritocima, a u
koliko do izgradnje hidroelektrane ne dođe, š
to bi predstavljalo korak ka restauraciji
prirodnih procesa u rijeci biti ć
e potrebno izvesti radove na nadogradnji postojeć
ih nasipa
te izgradnji ostalih objekata zaš
tite. Kako bi se š
to djelotvornije moglo prić
i sprječ
avanju
erozija i bujica te uklanjanju većnastalih š
teta, potrebno je prikupiti sve potrebne podatke
te izraditi i voditi katastar bujica, bujič
nih tokova i erozijskih područ
ja, dugoroč
no planirati
zajednič
ko rješ
avanje zaš
tite zajedno sa š
umarstvom i poljodjelstvom te zajedno sa njima
utvrditi područ
ja zabrane sječ
e i č
iš
ć
enja š
uma ugrož
enih područ
ja i kontinuirano raditi na
biološ
kim antierozivnim radovima.
Zaš
tita vode od zagađenja
Republika Hrvatska se je potpisivanjem “Konvencije o suradnji na zaš
titi i održ
ivom
koriš
tenju rijeke Dunav” obvezala djelovati u cilju zaš
tite vodotoka dunavskog sliva među
kojima je i rijeka Drava , č
iji priobalni pojas ima vrijedne prirodne karakteristike.
Rijeka dotječ
e u naš
u drž
avu pa tako i u Županiju zasić
ena određenom količ
inom
zagađenja pa je potrebno provesti mjere kako bi se taj stupanj zagađenosti , na izlaznom
profilu iz Županije, pokazao manjim odnosno barem ne bi bio već
i. Posljednjih je godina
na temelju biološ
ke potrebe kisika zabiljež
eno najveć
e oneč
iš
ć
enje na rijeci Dravi na
profilu Terezino polje, odnosno nizvodno od Županije. Količ
ina fosfata i duš
ika se naglo
poveć
ava nakon uš
ć
a Mure te prihvać
anjem ostalih pritoka od kojih najveć
a oneč
iš
ć
enja
donosi kanal Bistra koji je recipijent otpadnih voda koprivnič
ke industrije.
Ciljevi zaš
tite vode su:
Sač
uvati kvalitetu vode u prirodnim prijemnicima koji po kategorizaciji voda spadaju u
vrlo osjetljiva područ
ja, odnosno podzemnim vodama koje se koriste ili planiraju koristiti
za vodoopskrbu, brdskim potocima i vodotocima u kojima je kvaliteta zadovoljavajuć
a
(potoci Komarnica, Zdela, Kopanjek, Koprivnica u svom toku do grada Koprivnice, Gliboki
do Rasinje te Glogovnica uzvodno od Križ
evaca). Spriječ
iti daljnja zagađenja uklanjanjem
ili saniranjem uzroka zbog kojih do njih dolazi, odnosno izgraditi odgovarajuć
e sisteme
proč
iš
ć
avanja svih otpadnih voda naselja i industrije te tako postić
i propisanu kvalitetu
recipijenata. Provoditi i održ
avati mjere zaš
tite te kontrolirati rad izgrađenih objekata i
uređ
aja za proč
iš
ć
avanje zagađ
enih voda te postupno postić
i propisane kvalitete vode
postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaš
tite. Osigurati poboljš
anje i
revitaliziranje ekološ
kih funkcija vode u
Dravi i njenim pritocima te potocima
Glogovnič
kog sliva i time ostvariti skladan i postojan gospodarski razvoj u kojem neć
e
neracionalno koriš
tenje vodnih resursa dovesti do pogorš
anja kvalitete vode.
Plinoopskrba
Područ
je Sjeverne Hrvatske danas je u velikoj mjeri plinificirano, š
to je prvenstveno rezultat
č
injenice da se na tom područ
ju nalazi već
ina proizvodnih polja prirodnog plina i nafte, a dobar
2-7
PROSTORNI PLAN
polož
aj magistralnog plinovoda u odnosu na Županiju omoguć
uju plinofikaciju cijelog njenog
područ
ja po povoljnim tehno-ekonomskim uvjetima. INA-Naftaplin, kao veledobavljač
, je
izgradio veliki broj objektata na područ
ju Županije te je č
itav prostor relativno dobro opremljen
primopredajnim mjerno-redukcijskim stanicama. Svi novi potroš
ač
i bit ć
e opskrbljeni plinom iz
postojeć
ih stanica č
iji ć
e se kapacitet prilagoditi potrebama. Dijelovi osnonvog visokotlač
nog 50barskog sustava kojeg č
ine magistralni, regionalni i spojni plinovodi te primopredajne mjernoredukcijske stanice, napajaju se plinom iz domać
e proizvodnje i iz uvoza te s raspolož
ivim
skladiš
nim kapacitetom i jamč
e visoku pouzdanost u dobavi plina.
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija je dobro pokrivena visokotlač
nim transportnim plinskim
sustavom koji uz manju dogradnju omoguć
ava plinofikaciju njenog cjelokupnog područ
ja.
2.1.2.
Racionalno koriš
tenje prirodnih izvora
Ciljevi prostornog razvoja od regionalnog i drž
avnog znač
aja koji se odnose na zaš
titu i
racionalno koriš
tenje resursa sa područ
ja Županije su:
- zaš
tita i racionalno raspolaganje vodom:
- oč
uvanje rezervi pitke vode,
- koriš
tenje vode u energetske svrhe,
- navodnjavanje i odvodnjavanje zemljiš
ta,
- uređenje vodotoka za plovidbu,
- zaš
tita od poplava,
- otvaranje ribogojiliš
ta,
- iskoriš
tavanje termalno-mineralnih potencijala,
- racionalno iskoriš
tavanje mineralnih sirovina (pijeska i š
ljunka),
- racionalno iskoriš
tavanje plina,
- iskoriš
tavanje š
uma i obnavljanje š
umskih površ
ina,
- racionalno koriš
tenje tla,
- oč
uvanje i zaš
tita krajobraza.
Rezerve pitke vode
Podaci o zalihama podzemnih voda na područ
ju Županije pokazuju da postoje vrlo velike količ
ine
vode koje su osnovica regionalne i lokalne vodoopskrbe u vodnom područ
ju Drave i susjednih
deficitarnih područ
ja te kao potpora slabo izdaš
nim crpiliš
tima Glogovnič
kog, odnosno Savskog
sliva u Županiji, ali i izvan nje. U područ
jima gdje je najveć
a transmisivnost vodonosnika
pojavljuje se opasnost od zagađenja podzemnih voda zbog nepostojanja efikasne zaš
tite tih
područ
ja i nekontrolirane deponije otpada, a dodatni je problem nekontrolirana izgradnja objekata
na lokacijama koje imaju kvalitetu za izgradnju vodocrpiliš
ta. Kvaliteta vode, zaš
tita okoliš
a,
zahtjevi za već
om količ
inom vode, racionalno koriš
tenje izvoriš
ta voda i opć
enito vodoopskrba su
pitanja koja se rješ
avaju u viš
e resora š
to znač
i da gospodarenje vodama mora imati
interdisciplinarni pristup i rješ
enje.
Koriš
tenje vode u energetske svrhe
Rijeka Drava je jedna od izdaš
nijih vodotokova u Republici Hrvatskoj glede hidroenergetskog
potencijala. Kao i već
ina takvih naš
ih potencijala (Sava, Dunav, Mura i Kupa) ona je pogranič
nog
toka pa se zbog različ
itih međudrž
avnih interesa mož
e rač
unati samo na djelomič
nu iskoristivost
ili bi ostvarenje koriš
tenja moglo i izostati. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike
Hrvatske hidroelektrane koje ć
e se ubuduć
e graditi biti ć
e već
inom viš
enamjenske. Jedna od viš
e
planiranih hidroelektrana na rijeci Dravi je na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije.
Izgradnjom viš
enamjenske HE Novo Virje predviđeno je rješ
enje pitanja odvodnjavanja i
navodnjavanja zemljiš
ta, uređenje vodotoka za plovidbu viš
e kategorije, zaš
tita od poplava,
otvaranje ribogojiliš
ta, izgradnja vodovodne mrež
e te ceste uz branu.
Iskoriš
tavanje termalno-mineralnih potencijala
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija ima neiskoriš
ten potencijal termalnih i mineralnih voda kojim je
obilno bogata Kalnič
ka gora, č
ijom se vodom većodavno koriste Varaž
dinske toplice. Ovaj
izuzetno znač
ajni prirodni resurs treba istraž
iti i iznać
i optimalne oblike koriš
tenja u gospodarstvu,
2-8
PROSTORNI PLAN
zdravstvu i turizmu. Kalnik bi ubuduć
e mogao razviti Križ
evce, a time i Koprivnič
ko-križ
evač
ku
ž
upaniju. Geotermalnih i mineralnih voda na područ
ju Županije ima, ali su njihovi potencijali
nedovoljno istraž
eni. Izvor mineralne vode se nalazi u blizini Apatovca.
Za geotermalno polje Lunjkovec – Kutnjak raditi ć
e se predinvesticijska Studija geotermalnog
polja u svrhu procjene tehnič
ke i ekonomske opravdanosti razrade i proizvodnje geotermalne
energije koja bi se koristila za kombiniranu proizvodnju električ
ne struje i tople vode. U planu su
jošistraž
ivanja geotermalne potencijalnosti u svrhu proizvodnje električ
ne energije buš
otine
Ratarna-Križ
evci i za naftno-plinska polja Ferdinandovac, Gola-Gotalovo, Legrad i na
cjelokupnom područ
ju đurđ
evač
ke Podravine. Osobito je važ
no utvrditi optimalnu količ
inu
crpljenja pojedinih lež
iš
ta č
ime bi se osiguralo njihovo pravilno i dugotrajno koriš
tenje.
Istraž
ivanje i koriš
tenje mineralnih i geotermalnih voda treba biti pod nadzorom nadlež
nih
drž
avnih resora zbog moguć
nosti nepovoljnog utjecaja na rež
ime podzemnih voda i opć
enito,
zbog oč
uvanja č
ovjekovog okoliš
a.
Koriš
tenje mineralnih sirovina (š
ljunak i pijesak)
Nizina Drave i dijelovi Bilogore su predjeli bogati kvalitetnim pijeskom i š
ljunkom koji se koriste
za proizvodnju građ
evinskog materijala. Debljine naslaga rastu od 14m kod Legrad pa sve do
250m kod Ferdinandovca. Svaku eksploataciju treba izvrš
avati po zakonu i propisu te dosljedno
provoditi odredbe Zakona o rudarstvu, pri č
emu svaki plan-projekt eksploatacije mora sadrž
avati
dio kojim se predviđa sanacija tijekom radova i uređ
enje prostora nakon eksploatacije. Uz Dravu
se vrš
e nelegalne eksploatacije š
ljunka i kao posljedica toga ostaju devastirane i nesanirane
površ
ine koje naruš
avaju krajolik. Nuž
no je donijeti mjere kojim bi se spriječ
ila nelegalna i
nekontrolirana eksploatacija sirovina.
Šume
Ciljevi prostornog razvoja š
umarske struke i nadalje su usmjereni na provođenje programa
Hrvatskih š
uma kroz š
umsko-gospodarske osnove.Ti programi trebaju biti uključ
eni i u druge
oblike uporabe zemlje. Neophodno je usklađ
ivanje Zakona o zaš
titi prirode i Zakona o š
umama,
te odgovarajuć
ih podzakonskih akata radi preciziranja ovlaš
tenja i odgovornosti u upravljanju
zaš
tić
enim dijelovima prirode, odnosno u gospodarenju š
umskim ekosustavima koji pokrivaju
znatan dio zaš
tić
enih područ
ja prirode. Prilikom izvođ
enja različ
itih zahvata u prostoru, u okviru
provođenja procesa procjene utjecaja na okoliš
, posebnu pozornost potrebno je pridavati
moguć
em negativnom utjecaju zahvata na š
ume i š
umsko zemljiš
te, te predvidjeti osnovne mjere
za smanjenje odnosno eliminiranje š
tetnih utjecaja. Uvijek treba uzimati u obzir i potrebu
oč
uvanja š
uma od oneč
iš
ć
ivač
a, bolesti, nametnika, pož
ara i drugih negativnih č
ovjekovih
utjecaja.
Racionalno koriš
tenje tla
Tlo je prirodni izvor koji nastaje u dugom vremenskom periodu, a nekontroliranom
eksploatacijom (intenzivnom poljoprivredom, zagađ
ivanjem, kontaminiranjem) gubi svoja
svojstva i nestaje. Tlo se mora zaš
titi s ciljem oč
uvanja biološ
ke raznolikosti i ostalih povoljnih
ekološ
kih č
imbenika. Najvrijednije tlo je u podravskoj nizini koja je ujedno i najguš
ć
e naseljeno
područ
je. Cilj racionalnog koriš
tenja je da se tlo ne iscrpljuje, većda se obogać
uje. Potrebno je
spriječ
iti nekontroliranu uporabu zaš
titnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji i pridavati već
i
znač
aj tzv. organskoj poljoprivredi koja poš
tuje prirodu biljaka, ž
ivotinja i krajobraza u cjelini.
Jedan od nač
ina zaš
tite tla od iscrpljivanja je ugar. Ugarom se ostavlja tlo nekoliko godina da
miruje kako bi se obnovilo. Na taj nač
in bi se obradiva područ
ja uz zaš
tić
ene dijelove prirode
mogla staviti u ugar, da stoje neobrađena nekoliko godina, a na njima da slobodno raste flora i
razmnož
avaju se ž
ivotinje. Jedan od nač
ina da tlo ne gubi na vrijednosti je i redovito mijenjanje
kultura koje se uzgajaju. Koriš
tenje tla, odnosno agrotehnološ
ke aktivnosti moraju biti usuglaš
ene
s vodnim gospodarstvom. Opasnost za poljoprivredna zemljiš
ta su antropogene aktivnosti u
prostoru č
ija posljedica su erozije i kliziš
ta.
2-9
PROSTORNI PLAN
Oč
uvanje krajobraza
Osnovna zadać
a planiranja krajolika je pronać
i ravnotež
u izmeđ
u prirodnih, ogranič
enih
moguć
nosti krajolika i onoga š
to č
ovjek svojim iskoriš
tavanjem od njega zahtijeva. Rješ
enje
zadać
e lež
i u takvom prostornom ustrojstvu koje ogranič
ava određ
ene nač
ine koriš
tenja, a
predviđ
a odgovarajuć
e mjere zaš
tite sastavnih dijelova krajolika. Strategija prostornog uređenja
Republike Hrvatske naglaš
ava da niti jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti prirodne rež
ime
krajolika, a na prostorima gdje je krajolik oš
teć
en treba izvrš
iti sanaciju (utvrđ
ivanje izvora i
intervencije na mjestu emisija).
Ciljevi racionalnog koriš
tenja sastavnih dijelova krajobraza su:
- sprječ
avanje nelegalne i nekontrolirane eksploatacije mineralnih sirovina te obvezno
provođenje biološ
ke rekultivacije terena usporedno s rudarskim radovima, naroč
ito u
š
irem dravskom pojasu,
- registriranje postojeć
eg stanja površ
inskih kopova te lokacija novih, utvrđ
ivanje vrste,
kakvoć
e i količ
ine mineralnih sirovina po pojedinim područ
jima te prepoznavanje
najveć
ih potroš
ač
kih lokacija,
- svim znač
ajnijim vodoprivrednim zahvatima trebale bi prethoditi studije ukupne
ekonomske opravdanosti i studije utjecaja na okolišs predviđenim mjerama
ublaž
avanja negativnih posljedica po okoliš
, kao npr. neprirodna geometrijska
regulacija vodotoka i moguć
i utjecaj na š
ume i š
umsko zemljiš
te,
- potrebno je spriječ
iti nelegalnu i neprikladnu izgradnju objekata (lokacijski i
arhitektonski) provođenjem zakonskih odredbi i jač
anjem uloge građevinske
inspekcije,
- sprječ
avanje usitnjavanja poljoprivrednog zemljiš
ta i smanjenja biološ
ke raznolikosti
uniš
tenjem niž
e š
umske vegetacije (š
umarci, š
ibljaci, ž
ivice) na rubnim i manjim
površ
inama unutar koriš
tene zemljiš
ne plohe,
- ukidati zastarjele tehnologije koje dugoroč
no oneč
iš
ć
uju i optereć
uju prostor.
2.1.3. Oč
uvanje ekološ
ke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliš
a
Naš
a se zemlja opredijelila za održ
iv razvoj, š
to iziskuje uspostavu “osjetljive” ravnotež
e između
potrebe razvoja i potrebe zaš
tite prirode. Prostor je ogranič
eno dobro koje se smije ogranič
eno
koristiti. Prostorno planiranje mora poć
i od ekologijskih karakteristika nosivosti, kapaciteta i
održ
ivosti prostora.
Tlo je jedna od osnovnih sastavnica okoliš
a koje č
ini osnovnu pretpostavku za svaku vrstu
bioprodukcije o č
ijem zdravlju ovisi zdravlje cjelokupnog ž
ivog svijeta koji ga nastanjuje pa tako i
č
ovjeka. Od drž
avnog je znač
enja ustrojavanje informacijskog sustava i odgovarajuć
e banke
podataka o tlima Hrvatske koji ć
e omoguć
iti određ
ivanje važ
nih kemijskih, fizikalnih i biološ
kih
parametara koji ć
e se sustavno pratiti u okviru trajnog motrenja tla. Međ
u ostalim, važ
no je
analizirati sadrž
aj teš
kih kovina u tlu, organskih oneč
iš
ć
ivač
a, naroč
ito ostataka pesticida,
zakiseljavanje, alkalizaciju, kvarenje strukture i zbijanje tla, eroziju te osjetljivost na razna
oneč
iš
ć
ivala. Poljoprivredna proizvodnja, naravno, mož
e utjecati na tlo i na nepovoljan nač
in
uslijed nedovoljne kontrole nad uporabom sredstava za zaš
titu bilja i mineralnih gnojiva u
privatnom sektoru. Najveć
eš
tete u okoliš
u od zaš
titnih sredstava nastaju zbog nepridrž
avanja
uputa o njihovoj uporabi (prekorač
enje propisanih količ
ina i neodgovarajuć
i nač
in primjene) i
nesavjesnog odlaganja ambalaž
e (zakopavanje, divlja odlagališ
ta, ispiranje u vodotoke i sl.).
Ekološ
ka poljoprivreda, Program održ
ivog razvoja (u skladu s Agendom 21) te Kodeks dobre
poljoprivredne prakse i Integralna ishrana bilja (IPNS) programi su koji su u zemljama zapada već
provode, a primjenu njihovih temeljnih nač
ela trebalo bi smatrati dugoroč
nim ciljevima od
drž
avnog znač
aja.
Dugotrajnim iskoriš
tavanjem drvne mase moguć
e je utjecati na mehanič
ka i geokemijska svojstva
š
umskih tla. Kretanje strojeva kroz š
umu, primjerice, uzrokuje gnječ
enje vegetacije i zbijanje tla.
Radi oč
uvanja ekološ
ke stabilnosti š
umskih ekosustava, nuž
no je ispitati stopu smanjenja
2-10
PROSTORNI PLAN
humusa i hranjiva u tlu, zbog usklađ
ivanja intenziteta gospodarenja sa sadaš
njim i
pretpostavljenim proizvodnim moguć
nostima š
umskih tla.
Osnovni ciljevi zaš
tite voda od drž
avnog, regionalnog i ž
upanijskog znač
aja su:
- sač
uvati vode koje su jošč
iste
- sanirati ili ukloniti oneč
iš
ć
enja zbog kojih dolazi do ugrož
avanja ili oneč
iš
ć
avanja vode za
pić
e na postojeć
im i planiranim izvoriš
tima
- za potencijalna vodocrpiliš
ta, većsada definirati i sankcionirati zaš
titne zone kao da je
crpiliš
te u pogonu
- oč
uvati kakvoć
u voda u propisanim kategorijama, provođenjem i održ
avanjem mjera zaš
tite
te efikasnijom kontrolom rada izgrađ
enih objekata i uređaja za proč
iš
ć
avanje oneč
iš
ć
enih
voda
- zaustaviti trend pogorš
anja kakvoć
e podzemnih i površ
inskih voda na područ
jima gdje je ona
ozbiljnije naruš
ena, poboljš
ati i ubrzati planiranje i izgradnju potrebnih uređaja za
proč
iš
ć
avanje gradova ili industrijskih objekata
Hidroenergetski potencijali vezani su isključ
ivo uz rijeku Dravu. Izgradnja vodnih stuba, odnosno
hidroelektrane, moguć
a je ukoliko se dokaž
e opravdanost takve izgradnje, obzirom na vrijednost i
znač
aj prirodnih biotopa koji bi time bili neposredno ugrož
eni.
U sklopu gospodarskog razvoja nuž
no je predviđati “č
iste tehnologije” kojima bi se bitno
smanjilo ulaganje i izgradnja uređaja, odnosno ostvariti skladan i postojan razvoj u kojem
nerazumno koriš
tenje dobara okoliš
a neć
e dovesti do pogorš
anja kakvoć
e vode, tla i zraka, a time
i do ozbiljnog naruš
avanja ekološ
ke ravnotež
e, zdravlja ljudi i ekosustava.
Naglaš
ena raznolikost ž
ivotnih staniš
ta - biotopa, krajolika, biljnih i ž
ivotinjskih vrsta i njihovog
genetič
kog materijala, odraz su zdravog i stabilnog ekosustava. Jednolič
nost i uniformnost, u
pravilu, adekvatno prirodnim zakonitostima, ne osiguravaju sigurnu buduć
nost ž
ivog svijeta.
Danas, međ
utim, biološ
ku raznolikost ne č
ini samo autohtona divlja flora i fauna, odnosno
ekosustavi, veći priroda koju je č
ovjek kroz svoju povijest na bilo koji nač
in izmijenio te uzgojem
i odabirom određ
enih svojstava prilagodio svojim potrebama. Sve intenzivnija poljoprivredna
proizvodnja koja favorizira tek mali broj sorti i pasmina s izraž
enim pož
eljnim svojstvima sve
manje ima prirodna obiljež
ja, a sorte i pasmine koje nisu prilagođ
ene lokalnom podneblju
pokazale su se neotpornima, osjetljivim na bolesti i sve zahtjevnijim u odnosu na uporabu
pesticida, umjetnih gnojiva, kemijskih dodataka stoč
noj hrani i slič
no. Svi se nepovoljni utjecaji
pri tome ponovo odraž
avaju na prirodu i č
ovjeka.
Biološ
ku ravnotež
u, odnosno stabilnost ekosustava, mogu poremetiti organizmi kojima je
prirodna genetska osnova promijenjena primjenom biotehnološ
kih metoda radi dobivanja
ž
eljenih svojstava. Kvalitetna i zadovoljavajuć
a viš
egeneracijska istraž
ivanja o njihovom utjecaju
na preostali okoliš
, promatrajuć
i globalno, ne postoje. Zbog toga je prioritetni cilj uspostaviti
zakonsku sustavnu kontrolu ovakvih eksperimentalnih metoda kao i unoš
enja genetski
modificiranih organizama i njihovih proizvoda na cjelokupni drž
avni prostor. Na lokalnom nivou,
neophodna je stroga i obvezujuć
a kontrola svih ovakvih pothvata od strane subjekata koji iste
primjenjuju kao i nadlež
nih poljoprivrednih ustanova. U organskoj poljoprivrednoj proizvodnji ne
mož
e biti prihvać
en eksperiment koji stavlja u središ
te genetsku građu bez razmatranja cjelovitog
organizma i sustava u kojem taj organizam funkcionira.
Zaš
tić
ivanje osobito vrijednih dijelova prirode na područ
ju Županije jedan je od nač
ina
oč
uvanja ekološ
ke stabilnosti promatrajuć
i i u š
irim okvirima. Ekološ
ka stabilnost u svijetu
prirode znač
i da nisu poremeć
eni zdravi ustaljeni odnosi izmeđ
u pojedinih sastavnica ž
ive i než
ive
prirode. Magistralni prometni pravci morali bi, primjerice, izbjegavati zaš
tić
ena područ
ja svih
kategorija radi š
to manjeg presijecanja biotopa i ugrož
avanja ž
ivog svijeta oneč
iš
ć
avanjem i
bukom.
2-11
PROSTORNI PLAN
U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, istaknuto je da nije dovoljno
š
tititi samo pojedinač
ne vrste i lokacije, već se zahtijeva da se zaš
tita vrsta proš
iri na zaš
titu
staniš
ta, zaš
tita biotopa na zaš
titu ekosustava, a od drž
avnih mjera prijeđe na međunarodne.
Oč
uvanje prirodnog toka rijeke Drave u njenom toku kroz Republiku Hrvatsku od međ
unarodnog
je znač
aja, bilo kao biosferni rezervat ili neka druga kategorija zaš
tite koja neć
e dopustiti
ozbiljnije remeć
enje današ
njeg statusa rijeke. Ukoliko se ne utvrdi već
a opravdanost
hidroenergetskog iskoriš
tenja, rijeka Drava u svom toku kroz nekoliko hrvatskih ž
upanija mogla
bi ostati rijetki i jedinstveni europski primjer za buduć
nost oč
uvanog, prepoznatljivog i
neukroć
enog prirodnog ekosustava.
Svako poveć
anje zaš
tić
enog prostora ima odraza i na sirovinski potencijal, jer je eksploatacija
mineralnih sirovina zabranjena u zaš
tić
enim dijelovima prirode i njihovom neposrednom
okruž
enju. Problemi naruš
avanja prirodne osnove se pojavljuju u sluč
ajevima jošneprovedenog
procesa zaš
tite vrijednih dijelova prirode (prijedlozi zaš
tić
enih područ
ja prirode) koji nemaju
nikakvu zakonsku zaš
titu pa tako nisu niti osigurani od moguć
ih š
tetnih djelovanja različ
itih
zahvata u prostoru. Moguć
e rješ
enje nalazi se u isticanju takovih područ
ja Županijskim
prostornim planom kao područ
ja na kojima je uputno da tijelo nadlež
no za izdavanje lokacijskih
dozvola odredi dodatne zahvate (izvan zakonom određenog popisa) za koje je potrebno
provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš(izrada studije utjecaja na okoliš
). Na taj nač
in
bile bi spriječ
ene mnoge než
eljene posljedice krajnje neprimjerene eksploatacije, č
esto vrlo
vrijednih i osebujnih krajolika.
Neprimjerenom eksploatacijom mineralnih sirovina stvaraju se ruž
ne brazgotine u krajoliku koje
viš
estruko umanjuju njegovu kvalitetu. Međutim, u mnogim sluč
ajevima š
ljunč
are mogu i
doprinijeti obogać
enju krajolika i poveć
anju ekološ
ke raznovrsnosti biotopa koji je biološ
ki
prvotno bio nezanimljiv i siromaš
an vrstama. Starije jame s raznovrsnim oblicima zemljiš
ta,
otocima, barama, grmljem, drveć
em i ostalim raslinjem mogu estetski i biološ
ki obogatiti krajolik.
Na ž
alost, č
est je sluč
aj, zapravo, stvaranje novih, joštež
ih rana u krajoliku - “divljih” odlagališ
ta
otpada. Moguć
nost da se u napuš
tenim š
ljunč
arama stvore sekundarni, biološ
ki bogati biotopi ne
smije se zlorabiti kao izlika da se š
ljunak eksploatira nekontrolirano na svim moguć
im mjestima.
Rješ
enje je u već
oj kontroli i nadzoru nad izdavanjem dozvola za istraž
ivanje i eksploataciju
mineralnih sirovina i nadzoru nad ukupnim tijekom eksploatacije.
Sustavno rješ
avanje problema zbrinjavanja otpada na prostoru Županije od ključ
ne je važ
nosti za
neremeć
enje osjetljivih odnosa ekološ
ke stabilnosti. Ovom se problemu u dosadaš
njem razdoblju
posveć
ivalo premalo paž
nje te su prostrani krajolici pretvoreni u gomile smeć
a, praktič
no
nazvane “divlje deponije”. Sve naš
e deponije, uglavnom spadaju u istu skupinu, a jedina je razlika
da su neke manje, a neke viš
e “divlje”. Sanacija postojeć
ih deponija, izgradnja sanitarnih,
kontroliranih odlagališ
ta i nastojanje uspostave š
to potpunije obuhvatnosti odvoza otpada
od domać
instava, prioritetni su ciljevi. Odvojeno sakupljanje otpada i zatvaranje “reciklaž
nog
kruga” (naroč
ito otkup sekundarnih sirovina) problem je koji je nemoguć
e rješ
avati na razini
Županije bez poticaja u gospodarskoj politici drž
ave.
2.2. Ciljevi prostornog razvoja ž
upanijskog znač
aja
2.2.1. Demografski razvoj
Stanovniš
tvo je znač
ajan č
imbenik dugoroč
nog druš
tveno-gospodarskog razvitka i koriš
tenja
prostora, tako da je demografski razvitak jedan od prioriteta u prostornom planiranju. Republika
Hrvatska biljež
i negativan demografski razvitak pa je u svrhu ostvarivanja pozitivnih
demografskih tijekova izrađ
en Nacionalni program demografske obnove. Na prostoru
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije demografska problematika je izraž
ena i potrebno je donijeti niz
programa i mjera kojima bi se stvorilo pozitivno okruž
je i zaustavili negativni demografski
procesi. Ukoliko se ne zaustave negativni demografski procesi oni ć
e postati limitirajuć
ič
imbenik
svekolikog razvitka Županije. Zato je potrebno provoditi odgovarajuć
u populacijsku politiku.
2-12
PROSTORNI PLAN
Kod provođenja populacijske politike treba uzimati u obzir da se svaki dio Županije, odnosno
naselje, ne susreć
e s istom problematikom. Potrebno je zasebno provoditi određene mjere u
pogranič
nom područ
ju, a zasebno u prigradskim ili brdskim naseljima. Populacijska politika treba
biti pronatalitetna i redistributivna. To znač
i da treba tež
iti ostvarivanju prirodnog priraš
taja
stanovniš
tva i njegovom ravnomjernijem razmješ
taju.
Ciljevi
Dugoroč
ni i prioritetni ciljevi demografskog razvitka Županije su:

 Zustaviti apsolutno opadanje broja stanovnika Županije, a nakon toga osigurati njegov lagani
rast, š
to znač
i tež
iti k pozitivnom opć
em kretanju broja stanovnika.

 Smanjiti negativno prirodno kretanje stanovniš
tva, naroč
ito u ruralnom i pogranič
nom
područ
ju Županije poveć
anjem nataliteta i smanjivanjem mortaliteta.

 Cjelokupni prostor Županije uč
initi privlač
nim za doseljavanje stanovniš
tva i ostvariti
pozitivnu migracijsku bilancu (viš
e doseljenih nego odseljenih na područ
ju Županije).

 Postić
i ravnomjerniji razmješ
taj stanovniš
tva na prostoru Županije.

 Revitalizirati demografski najugrož
enija područ
ja Županije.

 Posebno obratiti pozornost pogranič
nom prostoru i revitalizirati ga.

 Poboljš
ati kvalitativna obiljež
ja stanovniš
tva, kod č
ega najveć
u pozornost treba posvetiti
poboljš
anju obrazovne strukture stanovniš
tva i prekvalificiranju nezaposlenih. Da bi se š
to
bolje iskoristio postojeć
i ljudski potencijal, treba poticati i vrednovati znanje, kreativnost i
iskustvo.

 Poticati povratnike iz inozemstva da se nasele na prostoru Županije i zaustaviti pretjerani
odljev kvalitetnih ljudskih resursa.

 Uskladiti demografski rast Koprivnice u kontekstu razvoja urbanizacije grada, a ubrzati rast
ostalih središ
ta u skladu s koncepcijom policentrič
nog razvitka.

 Obnova ruralnih naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i moguć
nosti.
Mjere
Negativno prirodno kretanje stanovniš
tva posljedica je depopulacije, š
to je uzrokovalo nepovoljnu
dobno-spolnu strukturu stanovniš
tva koja se odrazila na niski natalitet, odnosno prirodni pad
stanovniš
tva. Kako bi se ublaž
ile te negativnosti treba se poveć
ati natalitet, jer mortalitet se neć
e
moć
i mnogo smanjivati zbog velikog udjela starog stanovniš
tva. Da bi se poveć
ao natalitet,
potrebno je za mlade ljude provoditi poticajnu stambenu politiku, osigurati određeni ž
ivotni
standard, profesionalni standard (normalni radni uvjeti) i demokratski standard (sloboda izbora).
Mladim brač
nim parovima posebno olakš
ati zaposlenje i rješ
enje stambenog pitanja, a posebno
valja voditi rač
una o visokostruč
nom kadru.
Širenje mrež
e predš
kolskih ustanova tj. jaslica i vrtić
a je jedan od oblika pomoć
i mladim
obiteljima. Opć
ine koje sufinanciraju boravak djece u vrtić
ima aktivno potič
u demografsku
obnovu, ali je potrebno već
e sudjelovanje u sufinanciranju.
Mehanič
ko kretanje stanovniš
tva (iseljavanje i useljavanje) posljedica je ekonomskih, socijalnih i
kulturnih č
imbenika. Da bi se ostvarila pozitivna migracijska bilanca (š
to ć
e povoljno utjecati i na
prirodno kretanje stanovniš
tva) potrebno je eliminirati negativne č
imbenike koji utječ
u na
iseljavanje visokoobrazovanog mladog stanovniš
tva. Smanjivanje ekonomske emigracije treba biti
na prvom mjestu, a poveć
anje nataliteta je dugoroč
ni problem koji se ne mož
e riješ
iti u kratkom
vremenskom roku. Ravnomjerniji razmješ
taj stanovniš
tva ostvarit ć
e se postizanjem kvalitetnijih
uvjeta ž
ivota i razvijanjem funkcija u svim središ
njim naseljima. Ravnomjerni razmješ
taj
stanovniš
tva mora biti u skladu s policentrič
nim razvitkom kojem Županija tež
i. Osim tri gradska
središ
ta nosioci sveukupnog razvitka trebala bi biti naselja koja su danas opć
inska središ
ta.
Problem depopulacije ruralnog područ
ja proizlazi i iz rasprš
enosti naselja. Zato je potrebno
provesti racionalizaciju mrež
e naselja. Racionalizaciju mrež
e naselja treba prepustiti vremenu jer
je nemoguć
e predvidjeti kako ć
e se koje naselje u buduć
nosti razvijati, a isto tako iz humanih
2-13
PROSTORNI PLAN
razloga ne smije se reć
i da neko selo mora nestati. Buduć
nost svakog naselja ovisi o njegovim
stanovnicima.
Revitalizacija demografski ugrož
enog ruralnog područ
ja (naroč
ito granič
nog), moguć
a je samo
poticanjem razvitka sekundarnih i tercijarnih djelatnosti, odnosno za revitalizaciju i ruralni razvoj
neophodan je multisektorski koncept prilagođ
en moguć
nostima. Izgradnja infrastrukturnih
objekata je tome preduvjet. Proces revitalizacije podrazumijeva sveukupnost ož
ivljavanja, ne
samo gospodarskih, veći biovitalnih, prostornih i kulturnih funkcija ruralnog prostora. Bilo bi
neefikasno tež
iti obnavljanju tradicionalnog seoskog ž
ivota koji bi jošviš
e udaljio mlado
stanovniš
tvo od ostanka na tom područ
ju. Cilj revitalizacije ne treba biti postizanje maksimalnog
broja stanovnika iz ranijih razdoblja jer i manji broj stanovnika mož
e biti optimalan u današ
njem
druš
tveno-gospodarskom okruž
enju. Bitno je osigurati kvalitetnije uvjete ž
ivota. Demografska
revitalizacija ruralnog područ
ja biti ć
e spor i dugotrajan proces koji š
to prije treba započ
eti.
Projekcija kretanja stanovniš
tva
Tablica br. 58: Kretanje broja stanovnika u Županiji u razdoblju
1991.-2011. godine
Projekcija kretanja stanovniš
tva Koprivničko-križevačke ž
upanije
2001. i 2011. godine
1991.
2001.
2011.
Grad
Đurđevac
Koprivnica
Križ
evci
Ukupno gradovi
Opć
ina
Drnje
Đelekovec
Ferdinandovac
Gola
Hlebine
Kalinovac
Kalnik
Kloš
tar Podravski
Koprivnič
ki Bregi
Koprivnič
ki Ivanec
Legrad
Molve
Novigrad Podravski
Novo Virje
Peteranec
Podravske Sesvete
Rasinja
Sokolovac
Sveti Ivan Žabno
Virje
Ukupno Opć
ine
Ukupno Županija
9.430
29.706
22.676
61.812
8.961
34.106
23.191
66.258
9.049
38.447
23.553
71.049
2.244
1.953
2.293
3.165
1.606
1.852
1.929
3.893
2.706
2.574
3.200
2.487
3.329
1.601
2.954
1.957
4.027
4.366
6.000
8.014
5.435
67.585
129.397
2.231
1.753
2.093
2.671
1.377
1.763
1.754
3.634
2.759
2.302
3.000
2.432
2.931
1.500
2.812
1.722
3.395
3.799
5.419
6.946
5.126
61.419
127.677
2.215
1.552
2.040
2.315
1.126
1.812
1.565
3.379
2.858
2.053
2.935
2.459
2.648
1.470
2.658
1.584
2.844
3.229
5.120
5.887
4.899
56.648
127.697
Izvor: Demografska studija koprivnič
ko-križ
evač
ke županije
Struktura stanovniš
tva Županije nepovoljna je gotovo u svim segmentima: dobno-spolna,
profesionalna, obrazovna. Nepovoljnu dobno-spolnu strukturu stanovniš
tva moguć
e je poboljš
ati
imigracijom mladog i zrelog stanovniš
tva. Nepovoljna kvalifikacijska struktura stanovniš
tva
posljedica je bivš
eg gospodarskog sustava i rata. Mnogo djelatnika bivš
ih velikih gospodarskih
sustava sudjelovalo je u Domovinskom ratu, a prestrukturiranjem poduzeć
a oni su danas zbog
svoje neodgovarajuć
e kvalifikacijske strukture bez zaposlenja.
2-14
PROSTORNI PLAN
Nizak stupanj obrazovanosti i nemoguć
nost visokog struč
nog usavrš
avanja mladog stanovniš
tva u
bliž
oj okolici problemi su koje treba riješ
iti. Permanentno obrazovanje osnova je napretka u
današ
njem znanstveno-tehnološ
kom svijetu koji napreduje velikom brzinom, a da bi se to moglo
pratiti potrebno je stalno usavrš
avanje. Današ
nja nepovoljna obrazovna struktura stanovniš
tva
mož
e se popraviti otvaranjem visokih š
kola na područ
ju Županije te š
irenjem mrež
e puč
kih
otvorenih sveuč
iliš
ta koja bi omoguć
ila permanentno obrazovanje. Time bi se zaposlio
visokostruč
ni kadar s područ
ja Županije i privukao viš
ak mladog obrazovanog stanovniš
tvo iz
Zagreba i okolice. Viš
a obrazovna razina stanovniš
tva omoguć
uje primjenu suvremenih
tehnološ
ko-tehnič
kih, kulturnih, obrazovnih i drugih dostignuć
a. Prevencijom i edukacijom
nastojati poboljš
ati zdravlje stanovniš
tva.
Stvaranje povoljnih uvjeta za povratak iseljenika jedan je od oblika demografske i svekolike
obnove. Povratkom dijela hrvatske dijaspore na poduč
je naš
e Županije bitno bi se popravila
demografska situacija.
2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
Gospodarski razvitak treba temeljiti na optimalnom koriš
tenju komparativnih prednosti Županije i
disperziji gospodarskih sadrž
aja u prostoru uz neophodnu izgradnju infrastrukture, vodeć
i rač
una
o demografskom potencijalu i zaš
titi okoliš
a. Gospodarstvo se ne smije previš
e specijalizirati ni za
jednu djelatnost, većse mora osloniti na viš
e djelatnosti. Polaziš
te za startegiju gospodarskog
razvoja su prirodne, kulturne i prometne prednosti Županije. Cilj gospodarskog razvitka je
blagostanje koje se mora postić
i reindustrijalizacijom, tehnološ
kim napretkom i perspektivnom
proizvodnjom za izvoz. Kod odabira gospodarske strukture treba imati u vidu da je ključ
ni
gospodarski resurs ljudski kapital.
Polazeć
i od današ
nje strukture gospodarstva i dostignutog stupnja razvitka te uzimajuć
i u obzir
tendencije u svijetu i u nas, grane od posebne važ
nosti za Koprivnič
ko-križ
evač
ku ž
upaniju su:

 Prehrambena industrija

 Poljoprivreda

 Mineralne sirovine (nafta i plin)

 Farmaceutska industrija

 Šumarstvo i drvna industrija

 Građ
evinarstvo i industrija građevnog materijala

 Tekstil i obuć
arska industrija

 Razvoj turizma

 Razvoj komunalne infrastrukture

 Razvoj djelatnosti u tercijarnom i kvartarnom sektoru
U buduć
nosti ć
e sve viš
e jač
ati potreba za svim vrstama usluga. Zato treba mjerama gospodarske
politike Županije, gradova i opć
ina stvarati pogodnosti za razvoj tih djelatnosti, kako bi se stvorili
uvjeti za već
e angaž
iranje radno sposobnog stanovniš
tva. Za gospodarske djelatnosti (npr. usluge)
potrebno je aktivirati do sada neiskoriš
teni prostor unutar postojeć
ih struktura u naseljima kako bi
se poboljš
ali uvjeti ž
ivota. Gospodarski razvitak mora biti tako usmjeren da bi se poveć
ao broj
zaposlenih ( u prosjeku godiš
nje da se otvori 1000 novih radnih mjesta) kako bi se smanjila
nezaposlenost. Struktura struč
ne spreme nezaposlenog stanovniš
tva je nepovoljna i o tome treba
voditi rač
una.
Poljoprivreda
Poljoprivreda ima velike moguć
nosti i treba ih iskoristiti. Cilj transformacije poljoprivrede je
potpuno organizirani i racionalni sustav ekološ
ke proizvodnje, plasmana, prerade, distribucije i
naplate poljoprivrednih proizvoda uz maksimalno iskoriš
tenje domać
ih prednosti. Ona ne mož
e
biti osnovna orijentacija razvitka zato š
to ne mož
e zaposliti mnogo ljudi i nije gospodarska grana
2-15
PROSTORNI PLAN
koja omoguć
ava brž
i razvitak. Treba tež
iti uklanjanju mnoš
tva negativnosti u toj gospodarskoj
grani. Jedan od problema koje treba rješ
avati je okrupnjavanje disperziranih posjeda, a kod toga
teba voditi rač
una da male parcele, koje prevladavaju, imaju i predosti: zbog ekološ
ke ravnotež
e
preporuč
ljivo je saditi na malim površ
inama viš
e vrsta kultura (naroč
ito povrć
e). Potrebno je
poticati razvoj malih obiteljskih prerađivač
kih postrojenja kako bi se dobiveni poljoprivredni
proizvodi finalizirali. Na taj nač
in zaposlio bi se dio niskokvalificirane radne snage u ruralnoj
sredini i istovremeno, smanjile bi se dnevne migracije radne snage. Potrebno je poticati uzgoj
starih autohtonih poljoprivrednih kultura.
Cilj planiranja je racionalno koriš
tenje poljoprivrednog zemljiš
ta te smanjiti koriš
tenje kvalitetnog
zemljiš
ta za nepoljodjelske svrhe. Poljoprivredno zemljiš
te se stalno smanjuje i potrebno je
zaustaviti taj proces i poveč
avati obradive površ
ine. Zbog nesređ
enih gruntovnica i
nekoordiniranosti između gruntovnih knjiga i katastra otež
ano je okrupnjavanje. Cilj je da do
2010. godine prosječ
na velič
ina obiteljskog gospodarstva bude oko 30,0 ha.
Da bi se poveć
ale plodne poljoprivredne površ
ine, potrebno je gdje je to moguć
e, pristupiti
arondaciji i komasaciji. Potreban je novi pristup u utvrđ
ivanju boniteta tla. Kod planiranja gradnje
velikih infrastrukturnih objekata trebat ć
e nastojat š
to viš
e izbjegavati kvalitetne poljoprivredne
površ
ine. Agrotehnič
ke aktivnosti treba usuglasiti s vodnim gospodarstvom jer velike š
tete nastaju
zadrž
avanjem vode na poljima nakon obilnih oborina.
Osnova razvitka poljoprivredne proizvodnje mogu biti samo snaž
na obiteljska gospodarstva,
specijalizirana za određenu proizvodnju. S obzirom na nedostatak mlijeka u drž
avi i u regiji treba
potencirati mljekarstvo. Potrebno je riješ
iti problem distribucije poljoprivrednih proizvoda (dobar
primjer je burza poljoprivrednih prozvoda u Koprivnič
kom Ivancu). Kod poljoprivredne
proizvodnje treba voditi rač
una o nezagađ
enosti tla i sač
uvati ga kako bi se mogla proizvoditi
pretež
ito autohtona hrana (pod kontrolom).
Prostor uz rijeku Dravu ima moguć
nost navodnjavanja i poveć
anja plodnih površ
ina.
Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija je jedno od najveć
ih stoč
arskih područ
ja i treba unaprijediti i
osuvremeniti stoč
arsku proizvodnju kako bi postala konkurentna na vanjskom trž
iš
tu. Brdski dio
Županije pogodan je za kozarstvo. Isto tako treba razvijati vinogradarstvo i voć
arstvo, č
ija
proizvodnja bi zadovoljavala š
ire potrebe. Kvalitetnom proizvodnjom sortnih vina koja bi dobila
geografsko podrijetlo te bogatim asortimanom autohtonog voć
a i voć
nih prerađ
evina, stvorili bi se
uvjeti za bavljenje seoskim turizmom. Da bi proizvodnja bila suvremena, redovito treba
obrazovati poljoprivrednike kako bi lakš
e prihvać
ali inovacije u proizvodnji.
Mineralne sirovine
Mineralne sirovine su resurs s kojima Županija raspolaž
e i njihova eksploatacija mora biti
kontrolirana. Potrebno je preispitati rentabilnost i ekonomič
nost eksploatacije postojeć
ih prirodnih
izvora. Prostor u kojem se predviđa iskoriš
tavanje š
ljunka i pijeska je uz rijeku Dravu. Usporedo s
iskoriš
tavanjem, moraju se provoditi mjere zaš
tite tog prostora i spriječ
iti negativne utjecaje na
okoliši krajobraz. Da ne bi doš
lo do prevelikog pritiska na prostor potrebno je odrediti postotak
prostora koji smije biti eksploatiran i u kojoj mjeri.
Postrojenja za eksploataciju i transport plina i nafte moraju š
to manje naruš
avati ekološ
ku
stabilnost i krajobrazne vrijednosti prostora. Nakon završ
etka eksploatacije plina prostor ć
e se
vratiti prvobitnoj namjeni za š
to mora biti saniran.
Industrija i obrt
Industrija se treba prestrukturirati i nastojati potencirati razvitak malog i srednjeg poduzetniš
tva.
Industriju treba uč
initi proizvodnijom i konkurentnijom, a to se postiž
e nabavkom moderne
tehnologije, uvođenjem uč
inkovite organizacije, dobrim rukovođ
enjem i osvajanjem novih trž
iš
ta.
Osnovni cilj proizvodnje mora biti izvoz.
Prednost u razvoju imaju industrije sa komparativnim prednostima : prirodni resurs, polo ž
aj,
trž
iš
te, tradicija te one koje su vezane na prepoznatljivu fizionomiju područ
ja. Osim toga,
2-16
PROSTORNI PLAN
podrazumijeva se da ne zagađ
uju okoliši uklapaju se u krajobraz, ne naruš
avajuć
i postojeć
e
prostorne odnose. Treba poticati izgradnju manjih proizvodnih jedinica koje ć
e racionalnim
poslovanjem i brzom prilagodbom, zahtijevima trž
iš
ta omoguć
iti brž
i gospodarski razvitak.
Postojeć
e industrijske djelatnosti treba modernizirati kako bi proizvodi bili konkurentni na
svjetskom trž
iš
tu. Nosioci razvitka i dalje ć
e biti prehrambena, farmaceutska i drvna industrija. S
glediš
ta koriš
tenja prostora, potrebno je ukazati na procese transformacije velikih industrijskih
kompleksa i disperziju u manje jedinice, primjerenije prostornoj strukturi, s ciljem rastereć
enja
nekih područ
ja aktiviranjem do sada neiskoriš
tenih. Malo poduzetniš
tvo i obrtniš
tvo treba
povezati s velikim poduzeć
ima i uključ
iti ih u proizvodni ciklus. Time bi se poveć
ala efikasnost i
lakš
e bi se velika poduzeć
a prilagodila promjenama na trž
iš
tu. U buduć
nosti treba predvidjeti
poduzetnič
ke inkubatore i tehnološ
ki park, odnosno znanstveno-inovacijski centar koji ć
e
osigurati tehnološ
ki napredak u skladu sa suvremenim svjetskim razvojnim tendencijama.
Prostorni razmješ
taj treba temeljiti na uravnotež
enom razvoju i zato u svim već
im naseljima
Županije potrebno je osigurati prostor za malo poduzetniš
tvo i opremiti ga odgovarajuć
om
infrastrukturom. Prostor bi trebao biti integriran u strukturu naselja unutar predviđ
enih
ja i uklopljen u krajobraz, a to ć
e sigurno utjecati na fizionomiju naselja.
Pojedine vrste djelatnosti neć
e biti moguć
e razvijati u svim naseljima. Da bi se privuklo
investitore potrebno je izgraditi i u potpunosti opremiti zone za poduzetniš
tvo cjelokupnom
infrastukturom i ponuditi razne olakš
ice – kako bi prostor postao atraktivan za poduzetnič
ke
inicijative. Izgradnjom pogona po cijelom područ
ju Županije smanjile bi se dnevne migracije
stanovniš
tva te time doprinijelo pravilnijem rasporedu industrijskih aktivnosti u prostoru.
Industrijske lokacije ne bi smjele biti ogranič
avajuć
i faktor š
irenja naselja i njegove pravilne
prostorne organizacije. U svim naseljima gdje se planira bilo kakva poduzetnič
ka aktivnost treba
osigurati odgovarajuć
u infrastrukturu.
Turizam
Strateš
ki resurs hrvatskog turizma je visoko vrijedan prostor, č
ija ć
e vrijednost dugoroč
no rasti.
Potrebno je stvoriti turistič
ki identitet ovog prostora. Cilj razvoja turizma je iskoriš
tavanje svih
prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala prostora Županije. Ukupni turistič
ki potencijal
Županije treba revalozirati i usmjeriti njegovo koriš
tenje prema kvaliteti i pravilnom koriš
tenju
prirodne i kulturne baš
tine. Sač
uvani prirodni krajolik (š
ume i rijeka Drava) i ulaganje u
infrastrukturu svakako ć
e doprinijeti privlač
nosti ovog prostora. Razvoj turizma jedan je od nač
ina
revitalizacije ruralnog prostora Županije jer ć
e se time poboljš
ati ž
ivotni standard stanovniš
tva. S
obzirom na potencijal, u Županiji je potrebno potencirati razvitak sljedeć
ih vrsta turizma:

 Športsko-rekreacijski

 Izletnič
ki

 Seoski

 Poslovni

 Tranzitni

 Gradsko-kulturni
Uvjeti za odvijanje š
portsko-rekreacijskog turizma postoje, uz izgradnju odgovarajuć
ih š
portskih
objekata i moguć
nost rekreacijskih sadrž
aja u sklopu smješ
tajnih objekata. Lov i ribolov su
najveć
i potencijal. Da bi uvjeti za bavljenje tim sadrž
ajima bili povoljni, potrebno je adekvatno
urediti postojeć
e objekte i jezera. Formiranjem i š
irenjem ponude seoskog turizma, turizam bi
trebao postati osnovna (ugostiteljstvo i druge usluž
ne djelatnosti) ili dodatna djelatnost
stanovniš
tva u ruralnim sredinama. Potrebno je formirati ponudu seoskog turizma koja ć
e se
bazirati na obiteljskim turistič
kim zajednicama. Blizina Zagreba kao emitivnog centra pruž
a
velike perspektive razvoju seoskog turizma i to treba iskoristiti.
2-17
PROSTORNI PLAN
2.2.3. Razvoj naselja, druš
tvene, prometne i ostale infrastrukture
2.2.3.1. Razvoj naselja
Proces urbanizacije Republike Hrvatske temelji se na oč
ekivanom i optimalnom stupnju
urbanizacije do 2015. godine koja ć
e biti primjerena planiranoj druš
tvenoj i gospodarskoj
razvijenosti. Najveć
i problem je prevelika koncentracija u nekoliko najveć
ih gradova i praž
njenje
ruralnog područ
ja. Da bi se to spriječ
ilo, Republika Hrvatska se opredijelila za policentrič
ni
razvitak.
Na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije formira se osovina urbanizacije Križ
evciKoprivnica i Koprivnica-Đurđevac-Kloš
tar Podravski. Već
ina važ
nijih naselja je uz glavne
prometne pravce. Osnovni cilj je spriječ
iti daljnju depopulaciju ruralnog i granič
nog prostora
Županije i omoguć
iti ravnomjerni razvitak na cijelom područ
ju. To bi se trebalo postić
i brojnim
poticajnim mjerama. Poticajne mjere trebaju se primjenjivati razvijanjem mrež
e drž
avnih
institucija, razmiješ
tanjem gospodarskih sustava, usmjeravanjem financijskog kapitala i
dogradnjom infrastrukturne mrež
e.
Tip naselja
Prostorno-planskom dokumentacijom naselja se razvrstavaju na gradska, prijelazna i seoska, od
kojih svaka traž
i drukč
iji pristup.
Gradska naselja definirana su kroz 4 varijable: broj stanovnika (viš
e od 2000), postotak
tva, postotak radnika u mjestu stanovanja i postotak domać
instava bez
poljoprivrednog gospodarstva. Takva su samo 3 naselja u Županiji: Koprivnica, Križ
evci i
Đurđ
evac. Osnovni pravac preobrazbe gradskih područ
ja je reurbanizacija č
ije tež
iš
te je
prvenstveno na poveć
anju komunalnih i drugih standarda ž
ivljenja kako bi se poveć
ala njihova
privlač
nost.
Prijelazna gradsko-seoska područ
ja su naselja koja su dož
ivjela određenu socioekonomsku
preobrazbu i imaju većneka gradska obiljež
ja. Već
inom su to prigradska naselja pod utjecajem
Koprivnice i Križ
evaca i ostala već
a naselja koja su razvila neke funkcije. Cilj je š
irenje
građanskog nač
ina ž
ivota i uvođenje infrastrukture. To ć
e se postić
i poveć
anjem udjela u broju i
velič
ini stambenih, radnih, usluž
nih i rekreacijskih funkcija. Poboljš
anjem opć
ih uvjeta ž
ivota ova
područ
ja postala bi privlač
na za stanovniš
tvo u velikim gradovima koje ž
ivi na margini.
Ruralna naselja najviš
e su zastupljena u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji. To su naselja koja nisu
previš
e zahvać
ena procesima urbanizacije i jošuvijek je poljoprivreda prisutna u već
ini
domać
instava, bilo kao osnovna ili dodatna djelatnost. Potrebno je prić
i revitalizaciji tog područ
ja
zbog demografske i socijalne iscrpljenosti. Treba razlikovati revitalizaciju važ
nijih naselja i sela
koja imaju znač
ajnu ulogu u prostornoj organizaciji Županije od revitalizacije sela koja se oč
ituje
u izgradnji minimalne tehnič
ke infrastrukture. Posebno podupirati razvitak telekomunikacija i
informatike. Treba obnoviti povijesna središ
ta u skladu s tradicijskim graditeljskim identitetom.
Zbog velikog broja napuš
tenih objekata unutar naselja, valja nastojati da se novi objekti ne grade
na novom mjestu. Paž
ljivo unositi nove sadrž
aje i aktivnosti u ruralni prostor. Revitalizacija sela
za koje je teš
ko odrediti javni interes ovisit ć
e o inicijativi i poduzetnosti lokalnih sudionika.
S obzirom na veliki broj malih, disperziranih naselja, jasno je da mnoga naselja neć
e biti odmah
obuhvać
ena procesima revitalizacije. Kad se konsolidiraju najvitalnija naselja pozitivni procesi ć
e
se proš
iriti i na ostala naselja. S obzirom na oblik, treba spriječ
iti daljnji razvoj naselja duž
prometnica, jer se time naruš
ava osnovna funkcija prometnica. Planom uređenja naselja planirati
parcelaciju u dubini građevinske zone š
to ć
e pridonijeti kompaktnosti urbanog tkiva.
2-18
PROSTORNI PLAN
Osnovni ciljevi urbanog razvoja

 Glavni cilj je održ
ivi razvitak naselja odnosno kvaliteta ž
ivljenja stanovnika u njima, š
to znač
i
kvalitetne usluge, opskrbu, obrazovanje, kulturu, socijalne i zdravstvene usluge, komunalnu
opremljenost i rekreacijsko-sportske sadrž
aje.

 Unapređ
enje kvalitete osnovnih vrijednosti fizič
ke, prostorno-gospodarske i socijalne sfere u
kojoj ljudi ž
ive.

 Vrednovanje i poš
tivanje brojnih različ
itosti i posebnosti pojedinih prostornih cjelina.

 Uravnotež
eni razvitak Županije poticanjem razvitka malih gradova (urbanizacija prijelaznih i
već
ih seoskih naselja) i smanjivanje razlika u urbaniziranosti područ
ja. U prijelazna naselja
smjestiti neke ž
upanijske ispostave kako bi ojač
ale njihove funkcije.

 Racionalizacija granica građ
evinskih područ
ja sa svrhom racionalnog koriš
tenja prostora.

 Disperzija nekih funkcija ž
upanijskog znač
enja u Križ
evce i Đurđ
evac č
ime bi oni ojač
ali kao
razvojna ž
ariš
ta ž
upanijskog znač
enja.

 Unapređ
ivanje fizionomskih obiljež
ja naselja poticanjem, održ
avanjem i stvaranjem urbanih
elemenata u gradskim naseljima te zaš
titom vrijednih ruralnih elemenata u selima. Oč
uvanje i
unapređ
ivanje sadrž
ajne strukture naselja.

 Poticati rast manjih i malih gradova (2 000-15 000) koji ć
e biti ž
ariš
ta razvitka ruralnog
prostora.
2.2.3.2. Razvoj druš
Cilj razvoja druš
tvene infrastrukture, odnosno središ
njih usluž
nih funkcija je podizanje standarda i
kvalitete ž
ivota stanovniš
tva koje koristi njezine usluge. Ekonomič
nijim, racionalnijim i
funkcionalnijim prostornim rasporedom tih funkcija postić
ić
e se već
i stupanj homogeniziranosti
prostora.
Obrazovanje
Cilj razvoja predš
kolskog odgoja je proš
irivanje mrež
e vrtić
a i jaslica, tako da bi svaka opć
ina
imala vrtići jaslice. Pruž
anje kvalitetne njege, odgoja, zaš
tite i č
uvanje predš
kolske djece
osigurava prije svega druš
tveni standard djeci i njihovim roditeljima. Krajnji cilj je da sva djeca
budu obuhvać
ena jednim od programa predš
kolskog odgoja i naobrazbe do polaska u š
kolu.
Sustav osnovnog obrazovanja osigurava obvezatno i besplatno osnovno š
kolovanje koje bi
trebalo biti dostupno pod jednakim uvjetima svoj djeci, tako da treba nastojati da podru č
ne š
kole
koje imaju desetak i manje uč
enika i dalje djeluju š
to je i u skladu s demografskom obnovom.
Mrež
a osnovnih š
kola mora se prilagoditi mrež
i naselja ,odnosno nastojati tež
iti stvaranju manjih
matič
nih š
kola. Djeci s poteš
koć
ama u razvoju treba takođ
er omoguć
iti adekvatne uvjete za
š
kolovanje.
Srednjoš
kolsko obrazovanje ponudu profila š
kolovanja mora usklađ
ivati s razvojem
gospodarstva. Strukovne š
kole trebaju se š
to viš
e povezati s udrugama obrtnika i industrijskim
pogonima. Problem koji se nameć
e je premali kapacitet srednjih š
kola u Koprivnici i Križ
evcima,
odnosno izgradnja novih objekata. U svim dijelovima š
kolskog sustava nastojati osigurati
odgovarajuć
i druš
tveni standard.
Permanentno obrazovanje stanovniš
tva treba proš
iriti otvaranjem Puč
kih otvorenih sveuč
iliš
ta u
već
im naseljima gdje jošnisu prisutna. Otvaranje privatnih obrazovnih ustanova (š
kole stranih
jezika, teč
ajevi za rač
unala, glazbene š
kole i sl.) znatno bi pridonijelo daljem obrazovanju
stanovniš
tva.
Visoko i viš
e obrazovanje nije dovoljno zastupljeno. Potrebno je osnovati visokoobrazovnu
ustanovu na područ
ju Županije, a viš
e obrazovanje nastojati proš
iriti otvaranjem jošnekoliko
visokih uč
iliš
ta kako bi se poveć
ala razina obrazovanosti stanovniš
tva, jer samo obrazovano
2-19
PROSTORNI PLAN
stanovniš
tvo jamac je gospodarskog i svekolikog napretka. U procesu decentralizacije iskoristiti
moguć
nost zasnivanja znanstveno-istraž
ivač
kog rada.
Uprava i administracija
Za sadrž
aje javnih služ
bi drž
avne uprave, lokalne samouprave na ž
upanijskoj, gradskoj, opć
inskoj
i mjesnoj razini te djelatnost služ
bi i institucija od posebnog znač
enja za drž
avu i pojedine
jedinice lokalne uprave i samouprave, treba osigurati adekvatne prostorne uvjete rada i razvoja.
Na razini naselja nastojati osigurati prostor za mjesne odbore.
Kultura
Poboljš
anjem obrazovne strukture i kulturne razine stanovniš
tva, poveć
at ć
e se i potreba za
kulturnim, umjetnič
kim, informacijskim i tehnič
kim aktivnostima.
Zdravstvo i socijalna skrb
Zdravstvo i socijalna skrb važ
an su č
imbenik za unapređenje kvalitete ž
ivljenja. Zbog sve starije
populacije i sve već
e pojedinač
ne brige svakog za vlastito zdravlje zdravstvo ima sve već
e
potrebe. Zdravstvo obuhvać
a zdravstveno osiguranje, zaš
titu i djelatnost. Cilj je da sve osobe budu
obuhvać
ene zdravstvenim osiguranjem. Socijalna skrb mora biti tako organizirana da omoguć
i
približ
no jednake uvjete ž
ivota svim stanovnicima. U skladu s time, na križ
evač
kom i
đurđevač
kom područ
ju potrebni su kapaciteti za smješ
taj starač
kog stanovniš
tva.
Udruge građana, politič
ke stranke i druge organizacije rezultat su prava građ
ana na slobodno
interesno udruž
ivanje s ciljem zadovoljavanja nekih svojih potreba. U registar udruga
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije 16. lipnja 1999. godine upisana je 591. udruga. Jedinice lokalne
samouprave trebaju tež
iti da olakš
aju njihovo djelovanje.
Šport i rekreacija
Razvoj i š
irenje š
portsko-rekreacijske kulture treba omoguć
iti poticanjem rada š
portskih klubova i
druš
tava i formiranjem novih vrsta š
portova. Za mladežtreba na cijelom prostoru Županije
organizirati š
kolske š
portske klubove. Treba osigurati prostor za razvijanje š
portskih aktivnosti,
rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovniš
tva. Jedan od ciljeva je i poticanje vrhunskog
š
porta, š
to se mož
e samo igradnjom kvalitetne š
portske infrastukture. Naroč
ito se osjeć
a
nedostatak zatvorenih š
portsko-rekreacijskih sadrž
aja u zimskim uvjetima. Kod planiranja
š
portsko-rekreacijskih centara, njihova ponuda mora biti raznolika i pogodna za masovni sport.
Najveć
i potencijal za rekreaciju su sač
uvani prirodni kompleksi. Športsko-rekreacijski tereni
obogatiti ć
e turistič
ku ponudu, naroč
ito u ruralnom dijelu Županije.
2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture
a) Prometni sustav
Polaziš
ta na kojima se temelje ciljevi razvoja prometnog sustava Županije su prometni polož
aj
Županije u odnosu na cjeloviti prometni sustav Republike Hrvatske, polož
aj u odnosu na susjedne
Županije, razvedeni oblik Županije i njezin polož
aj u pogranič
nom prostoru, kao i tež
nja Županije
za gospodarskim, socijalnim i kulturnim prosperitetom.
Ciljevi Županije u prometnom razvoju su sljedeć
i:
- uklapanje u europski prometni sustav zbog kvalitetnijeg prometa roba i putnika,
- prać
enje razvoja suvremenog prometnog sustava Republike Hrvatske,
- ostvarivati bolje prometne veze sa svim dijelovima Drž
ave,
- ostvariti bolju prometnu povezanost unutar same Županije,
- poboljš
anje prometno-tehnič
kih elemenata na svim prometnim koridorima radi postizanja već
e
sigurnosti u prometu,
- podizanje razine prometne usluž
nosti,
- viš
i standard zaš
tite okoliš
a.
2-20
PROSTORNI PLAN
Za kvalitetno povezivanje cestovnog prometa unutar Županije, kao i kvalitetno odvijanje
daljinskog prometa područ
jem Županije, nuž
no je urediti cestovnu infrastrukturu. Na drž
avnim
cestama potrebno je izvrš
iti uređ
enja kao š
to su: presvlač
enje kolnika, treć
a traka na usponima,
rješ
avanje kritič
nih dionica u cilju poveć
anja sigurnosti i kapaciteta, rješ
avanje spleta gradskih i
prigradskih prometnih problema, obilasci već
ih naselja (Križ
evci, Koprivnica, Novigrad
Podravski, Đurđevac i sl.). Pod potrebnom rekonstrukcijom podrazumijevaju se korekcije tlocrtnih
i/ili visinskih elemenata te š
irina cesta kako bi se zadovoljili traž
eni kriteriji za određeni rang
prometnica. Pored osnovnih cestovnih pravaca Županije, trebalo bi urediti i dio mrež
e u
pogranič
nim zonama, a to podrazumijeva uređ
enje ili izgradnju dijelova mrež
e paralelno sa
drž
avnom granicom prema Republici Mađarskoj, kao i uređenje i otvaranje novih granič
nih
prijelaza prema potrebama.
Ostvarivanje prometnih ciljeva Županije u ž
eljeznič
kom prometu u ovisnosti je o ostvarivanju
drž
avnih ciljeva u tom prometu. Proces restrukturiranja ž
eljeznič
kog prometnog sustava u
Republici Hrvatskoj i njegova generalna modernizacija zbog povezivanja s europskim
ž
eljeznič
kim sustavom, odraziti ć
e se i na ž
eljeznič
ki promet na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke
ž
upanije. Međunarodne magistralne pruge bi u buduć
nosti trebale biti pruge velike uč
inkovitosti, a
na preostaloj ž
eljeznič
koj mrež
i u zemlji doš
lo bi do njene konsolidacije. Zbog energetskih i
ekološ
ki problema u cestovnom prometu, dolaziti ć
e do supstitucije cestovnog prometa
ž
eljeznič
kim, gdje to bude bilo moguć
e. Veliki znač
aj ć
e imati kombinirani prijevoz, tj. prijevoz
kontejnera, kamionskih sanduka, kamiona i kamionskih prikolica specijalnim vagonima. Razvoj
ovakvog prometa rezultirao bi smanjenjem teretnog tranzitnog cestovnog prometa, koji usporava i
otež
ava promet na cestama, uniš
tava cestovnu infrastrukturu i ima nepovoljan utjecaj na okoliš
.
Kako bi se našž
eljeznič
ki sustav približ
io europskom ž
eljeznič
kom prometnom standardu
potrebno je:
- urediti kolodvorske zgrade,
- urediti postojeć
e perone uz kolodvorske zgrade i izgraditi otoč
ne perone (duljina 160 m na
pruzi prema Zagrebu i Osijeku, a 80 m na prugama prema Varaž
dinu i Bjelovaru),
- nabaviti vlakove europskog standarda (u daljinskom prometu to bi bili komforni vlakovi,
klimatizirani, udobni, brzi, a u prigradskom bi bili vlakovi koji zadovoljavaju potrebe
prigradskog prometa, tj. vlakovi sa š
irokim vratima za ulaz i izlaz, niskim podom, s povoljnim
omjerom sjedeć
ih i stajać
ih mjesta i sl.),
- koristiti, gdje je moguć
e, postojeć
e mrež
e za javni gradski i prigradski promet,
- urediti red vož
nje tako da vlakovi za daleki promet imaju povoljnu frekvenciju prometovanja,
a vlakovi prigradskog prometa da imaju uč
estao – taktni slijed u toč
no određenim vremenskim
razmacima,
- unaprijediti sigurnost prometa, poglavito na križ
anjima ž
eljeznič
kih pruga i cesta,
- proš
iriti lepezu usluga i sadrž
aja u ovom prometu.
Za riječ
ni promet planirano je plovni put rijeke Drave urediti za viš
u klasu plovnosti.
Osnova za utvrđ
ivanje ciljeva i moguć
nosti razvitka zrač
nog prometa su prognoze prometa.
Postoji opravdana potreba da se za potrebe velikih privrednih organizacija, prije svega Podravke,
uredi aerodrom za prihvat malih zrakoplova generalne avijacije za prijevoz poslovnih putnika.
Poš
tanski promet, kao dostatno razvijena djelatnost na područ
ju Županije, ima cilj
osuvremenjivanje opreme bez prostornog š
irenja i već
ih izgradnji.
Telekomunikacijski sustav je sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo znač
enje svakim danom
raste te je razumljiv interes Županije za uspostavom kvalitetne, brze, sigurne i suvremene
telekomunikacijske mrež
e, koja ć
e povezati područ
je Županije međusobno i s ostalim dijelovima
Hrvatske i drugim zemljama. Uspostavom suvremenog i kvalitetnog telekomunikacijskog sustava
podiž
e se kvaliteta ž
ivota u ruralnom prostoru te sigurnost u pogranič
nom prostoru.
Telekomunikacijski centar Koprivnica svakim danom vrš
i znač
ajnije radove na izgradnji i
proš
irenju postojeć
ih kapaciteta, kao i poboljš
anju telekomunikacijskih mrež
a.
2-21
PROSTORNI PLAN
Telekomunikacijski promet ima relativno male i prihvatljive potrebe za prostorom, jer se u
najveć
oj mjeri koriste podzemne mrež
e i bež
ič
ne komunikacije pa se prostor ne naruš
ava u
znač
ajnijoj mjeri, a u relativno kratkom roku se okoliš sanira. Prostorni zahtjevi
telekomunikacijskih mrež
a su već
inom vezani uz mrež
u cesta, ž
eljeznič
kih pruga i za urbane
prostore, tako da ih u Prostornom planu ž
upanije nije nuž
no izdvajati i naglaš
avati, osim
znač
ajnijih.
b) Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrba
Stanje vodoopskrbe je na područ
ju Županije nezadovoljavajuć
e pa je potrebno hitno poduzeti
akcije kako bi se izgradila vodovodna mrež
a i time postigla ravnomjernija opskrba kvalitetnom
vodom stasnoviš
tva te podmirile potrebe gospodarstva. U Studiji koncepcije razvoja vodoopskrbe
Koprivnič
ko križ
evač
ke ž
upanije navedeno je nekoliko moguć
ih varijanata za saniranje deficita
pitke vode, promatranih sa stajališ
ta postojeć
ih i planiranih crpiliš
ta od kojih je najprihvatljivija
ona koja predviđa organiziranje cjelovitog vodovodnog sustava na razini Županije. Rješ
enje
se temelji na koriš
tenju postojeć
ih i perspektivnih crpiliš
ta kojima bi se u buduć
nosti podmirile
potrebe za pitkom vodom. Povezivanjem danas izdvojenih vodoopskrbnih sustava na područ
ju
Županije putem spojnih i magistralnih cjevovoda stvara se moguć
nost sukcesivnog koriš
tenja
raspolož
ivih izvoriš
ta i uključ
ivanja novih, kako bi se u prelaznoj fazi podmirile aktualne potrebe
za vodom te se u konač
nici postigla sigurnost cjelokupnog sistema.
Kartogram br. 32: Planirana vodoopskrba
Veza Koprivnice sa Križ
evcima treba biti riješ
ena na nač
in da se uz odgovarajuć
e poveć
anje
opskrbnog cjevovoda mogu osigurati i tranzitne protoke potrebne za vodoopskrbu Križ
evaca,
a ovisno o utvrđ
enoj izdaš
nosti prigorskih vodonosnika podkalnič
kog područ
ja, iskoristiti
moguć
nost dopreme vode i u suprotnom smijeru.
Vezu Koprivnica – Đurđevac treba promatrati u zajednici sa vodovodom Bjelovar koji se
snabdijeva vodom sa crpiliš
ta u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji. Raspolož
ivi kapaciteti
crpiliš
ta vodovodne mrež
e Đurđ
evac su znač
ajni i u manjem dijelu iskoriš
teni te postoje
2-22
PROSTORNI PLAN
moguć
nosti transporta vode prema deficitarninim š
irim područ
jima Bjelovara, Pitomač
e i
Koprivnice.
Proš
irenja današ
njih sustava trebaju ić
i u smjeru formiranja magistralnih cjevovoda kako bi
se u konač
nici postigao cilj povezivanja u jedinstveni sistem, prvo na razini Županije, a
kasnije i spajanje sa sistemima drugih ž
upanija. U svrhu toga je izgrađ
en investicijski
program regionalnog vodoopskrbnog sustava koji obuhvać
a sljedeć
e objekte:
a) Magistralni cjevovodi
1.
Istok – zapad (Cvetkovec – Koprivnica – Đurđ
evac – Kloš
tar)
2.
Sjever – jug (Botovo – Koprivnica – Križ
evci – Raven)
b) Rezervoari
2.
Rezervoar “Moč
ile”
3.
Rezervoar “Đurđevac”
4.
Rezervoar “Bukovje”
5.
Rezervoar “Greberanec”
c) Vodocrpiliš
ta
6.
Lipovac
7.
Osijek Vojakovač
ki
d) Povezivanje glavnih magistralnih cjevovoda
8.
Virje – Molve – Molve Ledine- Repaš
- Gola- Šoderica
9.
Križ
evci – Sv. Ivan Žabno
10.
Križ
evci – Fodrovec
11.
Kalinovac – Ferdinandovac – Molve
e) Precrpna stanica
12.
CS1 – “Starigrad”
Odvodnja otpadnih voda
Za rješ
avanje odvodnje na područ
ju Županije osnovno je odabrati sistem kanalizacije koji je
najprimjereniji s obzirom na reljef, topografske prilike i strukturu izgradnje te udaljenost i
karakter recipijenta. S obzirom na navedene karakteristike, prostor Županije se dijeli na dvije
karakteristič
ne zone.
Kartogram br. 33: Planirana odvodnja
2-23
PROSTORNI PLAN
Nizinski dio Županije, odnosno dravsku dolinu karakterizira konfiguracija
terena koja
omoguć
ava gravitacionu odvodnju do planiranih uređ
aja za proč
iš
ć
avanje š
to govori u prilog
mješ
ovitom sistemu kanalizacije. S obzirom na to da se već
ina naselja ovog područ
ja nalazi na
malim vodotocima, paralelno sa odvodnjom je potrebno rješ
avati proč
iš
ć
avanja otpadnih voda š
to
već
a naselja većč
ine. Problem odvodnje se u već
im mjestima rješ
ava odvojeno za svako naselje,
dok ć
e se manja naselja graditi zajednič
ki proč
iš
ć
ivać
i. U brdskom odnosno prigorskom i
bilogorskom dijelu Županije nalazi se veliki broj malih naselja koja je teš
ko povezati u jedinstven
sustav odvodnje i proč
iš
ć
avanja otpadnih voda pa za ta naselja trebaju postojati separatna
rješ
enja. U naseljima sa viš
e od 400 stanovnika, odvodnja otpadnih voda ć
e se rješ
avati
središ
njim uređajem za proč
iš
ć
avanje za svako naselje, dok je u manjim naseljima isplativije
sanitarno-fekalne vode odvoditi u vodonepropusne trodijelne septič
ke jame te organizirati njihovo
redovito praž
njenje.
Navodnjavanje i odvodnja
Organiziranje navodnjavanja i odvodnje sa poljoprivrednih površ
ina, potrebno je rješ
avati u
sklopu sveobuhvatnog gospodarenja vodama, a glavni ciljevi moraju biti unapre đ
enje zaš
tite
i oč
uvanje vode tehnološ
kim intervencijama te poboljš
avanje upravljanja sustava za
natapanje. Da bi se to postiglo, aktivnosti je potrebno usmjeriti na ispravan pogon i
održ
avanje postojeć
ih sustava, kontrolu potroš
nje vode, prihvać
anje odgovarajuć
ih koraka i
pojač
anje mjera za oč
uvanje kvalitete vode i tla, procjenu utjecaja na okolište moguć
nost
ponovne upotrebe vode. Potrebno je š
to prije uvesti usavrš
enu tehnologiju navodnjavanja,
koja uč
inkovito koristi vodu te njome zamijeniti do sada koriš
tene male, slabo efikasne
sisteme. Pri rješ
avnaju odvodnje, potrebno je rekonstruirati i dograditi postojeć
e objekte
kako bi se poljoprivredne površ
ine zaš
titile od vanjskih i obodnih voda. Pri organiziranju
zaš
tite od vanjskih voda, treba voditi rač
una da se vanjske vode uvode direktno u najveć
e
recipijente, da se površ
ine vodoprivrednih područ
ja zaš
tite od slivnih voda s okolnih
padina obodnim kanalima, a uzdužglavnih recipijenata i vodotoka, prateć
im nasipima, a
da bi se postigli š
to bolji ekonomski efekti odvodnje, potrebno je koristiti š
to viš
e
postojeć
e vodotoke. Što se odvodnje unutraš
njih voda tič
e, na nizinskim branjenim
površ
inama treba poduzeti kompleksne mjere odvodnjavanja kanalskom mrež
om,
horizontalnom cijevnom drenaž
om i agromeliorativnim mjerama, kako bi se uklonio viš
ak
vode s poljoprivrednih površ
ina i iz zemljiš
ta. Projektiranje kanalske mrež
e za odvodnjavanje
i generalnih pravaca buduć
ih glavnih kanala treba uskladiti sa projektima navodnjavanja,
potrebama prometa, š
umarstva i komasacije površ
ina.
Zaš
tita od š
tetnog djelovanja vode
Pri rješ
avanju problema zaš
titite od š
tetnog djelovanja poplavnih voda, a naroč
ito zaš
tite
područ
ja vodnih akumulacija, treba predhodno izvesti radove na uređ
enju bujič
nih slivova i
zaš
titi zamljiš
ta od erozija i osigurati redovno održ
avanje i iskoriš
tavanje izgrađ
enih
erozijskih sistema i objekata. Valja inzistirati na suglasnosti organizacija š
umarstva,
poljodjelstva i vodnog gospodarstva s ciljem zabrane sječ
e i č
iš
ć
enja š
uma ugrož
enih
područ
ja. Vanjske vode, bilo da su usmjerene na prirodne ili glavne vodotoke, treba voditi
direktno u najveć
e recipijente, a da bi efekti odvodnje bili š
to djelotvorniji , potrebno je
š
to viš
e korisititi postojeć
e vodotoke .
Zaš
tita voda
Nizinski dio Županije, uz rijeku Dravu, obiluje zalihama pitke vode, a njegov najsjeverniji
dio spada u područ
ja sa rezervama pitke vode druge razine u Republici Hrvatskoj prema
Strategiji prostornog uređenja. Zbog toga se poseban naglasak treba staviti na zaš
titu tog
prostora posebno zaš
titnih zona crpiliš
ta, nedopuš
tanjem izgradnje objekata u tim zonama i
odvajanje mrež
e kanalizacije od podzemnih tokova.
Da bi se to osiguralo, potrebno je poboljš
ati kvalitetu proč
iš
ć
avanja otpadnih voda kako
bi se u recipijente ispuš
tale vode proč
iš
ć
ene do I ili propisane II klase. To se naroč
ito
odnosi na vodotoke- recipijente koji prolaze kroz naselja, kao š
to su gradski potoci
Koruš
ka i Vrtlin u Križ
evcima, kanal Mož
danski jarak u Hereš
inu u kojeg se ulijevaju
proč
iš
ć
ene otpadne vode Koprivnice, njegov recipijent koji do svoga uš
ć
a u Dravu prolazi
2-24
PROSTORNI PLAN
kroz nekoliko naselja te kanal Čivić
evac , koji prima otpadne vode grada Đurđevca. Potoci
Bistra, Gliboki i Komarnica imaju kvalitetu vode III kategorije, š
to je niž
e od propisane
pa se treba omoguć
iti proč
iš
ć
avanje vode do odgovarajuć
e kvalitete.
c) Energetski sustav
Prirodni resursi na područ
ju Koprvnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije za kapitalne zahvate proizvodnje
energije, jošuvijek nisu iskoriš
teni , a istraž
ivanja za novim nalaziš
tima nafte, plina i termalnih
voda permanentno se provode tako da se u tom smislu oč
ekuju novi znač
ajniji zahvati u prostoru,
a ne treba isključ
iti niti moguć
nost privatne inicijative u tom sektoru.
Županija je u osnovi povezana koridorima kapitalnih elektroenergetskih veza u sklopu korpusa
drž
ave, tako da temeljne dalekovodne mrež
e uglavnom omoguć
uju opsluž
ivanje cijelog prostora,
š
to je bitna pretpostavka za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja u svim dijelovima
Županije. Pri tome treba istaknuti, od strateš
kih objekata na razini Drž
ave, dalekovod 2x400 kV
Žerjavinec – Mađarska koji je nedavno sagrađ
en. Od planiranih dalekovoda na Drž
avnoj razini
treba spomenuti dalekovod 2x400 (220) kV Žerjavinec – Ernestinovo gdje je za naš
u Županiju
znač
ajna dionica Koprivnica - Krndija, zatim dalekovod 110 kV Virje-Mlinovac, dalekovod
120+110 kV HE Novo Virje-TS Virovitica i dalekovod 2x110 kV TS Virje - HE Novo Virje . Kod
planiranja trase pojedinog dalekovoda, uz tehnič
ke i ekološ
ke elemente, naroč
itu pozornost treba
posvetiti odabiru koridora koji ć
e biti, š
to je viš
e moguć
e, zajednič
ki pravci i ostalim vrstama
infrastrukture, od cestovne do komunalne. Uz to treba nastojati da se u novosagrađeni objekat
ugradi i jošneki od postojeć
ih pravaca niskonaponskih i visokonaponskih vodova kako bi se
racionalizirali ovi koridori tj. zauzeli š
to manje prostora. Time bi postigli i uš
tede kod održ
avanja,
zatim smanjili površ
ine koje ovi sada zauzimaju te spriječ
ili da nepotrebno presjecaju prostor te
tako naruš
avaju vizualni izgled prostora.
Poboljš
anje u elektroopskrbi se predviđa i u pogranič
nom područ
ju, tako da je Direkcija za
distribuciju DP “Elektra” Koprivnica koja pokriva i to područ
je izradila posebnu studiju
“Elektroenergetski razvitak na područ
ju HEP DP Elektre Koprivnica i Koprivnič
ko-križ
evač
ke
ž
upanije I dio” (1998. godine). Dugoroč
ni strateš
ki cilj Županije je primjenjivati takove energente
koji ć
e biti ekonomski i ekološ
ki najprihvatljiviji kako bi se mogle oč
uvati bitne kvalitete
graditeljske baš
tine a sa svrhom provođ
enja kontinuiranog policentrič
nog razvoja. U pojasu uz
rijeku Dravu evidentirano je postojanje geotermalnih resursa. U tu svrhu, neophodno je nastaviti
niz istraž
ivanja za definiranje vodonosnika geotermalne vode u prostoru dodatnim geofizič
kim
mjerenjima, detaljnim istraž
ivanjima pomoć
u satelitskih i aviosnimaka te geokemijskim
istraž
ivanjima vode buš
otina za koje se pretpostavlja da su interesantne za određ
enu vrstu
eksploatacije.
Plinoopskrba
Izrada koncepcije plinoopskrbe Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije uvjetovana je stanjem i
razvojnim programima drž
avnog transportnog plinskog sustava. Distributivna mrež
a mora biti
koncipirana tako da uz najpovoljnije tehno-ekonomske uvjete omoguć
i opskrbu cjelovitog
područ
ja Županije prirodnim plinom. Kod toga treba uzeti u obzir da je INA-Naftaplin
izgradio velik broj objekata u Županiji te da je taj prostor pokriven s već
im brojem mjernoredukcijskih stanica. U buduć
nosti ć
e se nastojati smanjiti broj mjesta isporuke plina pa bi se
tako cijelo područ
je Županije moglo napajati iz 4 mjerno-redukcijske stanice: MRS Koprivnica II,
MRS Budrovac, MRS Kloš
tar Podravski i MRS Žabno. Sve ostale postojeć
e plinske stanice,
koje su uglavnom manjeg kapaciteta, uključ
ile bi se u sustav distributivne ž
upanijske mrež
e, a
prestankom proizvodnje na nekim plinskim i naftnim poljima dio postojeć
ih cjevovoda bi se
mogao upotrijebiti za distribuciju plina.
Razvoj ž
upanijske distributivne mrež
e temelji se na sljedeć
im postavkama:

 Opskrba svih potroš
ač
a je osigurana iz postojeć
ih primopredajnih mjerno-redukcijskih
stanica. Dugoroč
nije bi se broj primopredajnih stanica, odnosno mjesta isporuke plina
od strane veledobavljač
a (INA) mogao smanjiti sa sadaš
njih 16 na 5 osnovnih
primopredajnih stanica.
2-25
PROSTORNI PLAN

 Stanice koje ć
e pri tome izgubiti status primopredajnih, ostat ć
e u funkciji za regulaciju
radnih tlakova pojedinih dijelova plinske mrež
e, a mogle bi biti ustupljene na koriš
tenje
nositelju distribucije ili isključ
ene iz rada.

 Stanice koje su građene kao privremene, kada se za to ostvare uvjeti, bit ć
e likvidirane
te neć
e biti uključ
ene u prijedlog konač
nog rješ
enja ž
upanijskog distributivnog sustava.
Iako se odnosi na MRS Koprivnica I koja ć
e biti zatvorena nakon prestanka rada
naftno-plinskog polja Jagnjedovac te MRS Ladinec i MRS Podravske Sesvete č
ije ć
e
mrež
e biti priključ
ene i napajane preko mrež
e susjednih naselja.

 Do naselja na već
im udaljenostima od primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica,
transport plina ć
e se obavljati visokotlač
nim plinovodima (6 i 12 bara) koji ulaze u
sustav ž
upanijske distribucijske mrež
e. Za te potrebe ispitale bi se moguć
nosti koriš
tenja
postojeć
ih cjevovoda koji gube svoje funkcije u tehnološ
kom procesu sustava INA-e.

 Za koncept razvoja i dimenzioniranje mjesnih plinskih mrež
a (3 bara), koriste se
rješ
enja dana studijama i postojeć
im idejnim projektima plinofikacije.
Rješ
enje plinoopskrbe cjelokupnog područ
ja Županije mora se temeljiti na sveobuhvatnom
sagledavanju svih č
imbenika koji sudjeluju u uspostavi tehnič
ki korektnih i ekonomič
nih
koncepcija, a vež
u se na raspolož
iva izvoriš
ta – mjesta moguć
e dobave plina. Kod toga se
granice jedinica lokalne samouprave (opć
ina, ž
upanija) ne trebaju podudarati s granicama
plinoopskrbnog sustava odnosno podsustava, većje važ
no projektirati kvalitetne tehnič
kotehnološ
ke cjeline.
S obzirom na uvjete koje je postavila INA-Naftaplin, kao veledobavljačplina ž
upanijska
ć
e se plinska mrež
a u buduć
nosti razvijati kao cjelina sastavljena od 4 podsustava, koji su
jedinstveno napajani s jednog ili prema potrebi viš
e izvoriš
nih mjesta. Podsustav MRS
Koprivnica II – MRS Budrovac, biti ć
e najveć
i podsustav na područ
ju Županije s predviđ
enim
napajanjem preko postojeć
e stanice MRS Koprivnica II i nove stanice koju se predviđ
a
izgraditi u blizini Đurđevca kod plinskog č
vora Budrovac, a opskrbljivat ć
e sve potroš
ač
e
na područ
ju gradova Koprivnice i Đurđevca te opć
ina Koprivnič
ki Ivanec, Sokolovac,
Koprivnič
ki Bregi, Drnje, Peteranec, Hlebine, Novigrad Podravski, Molve, Virje, Novo Virje,
Kalinovac, Ferdinandovac i djelomič
no Opć
inu Rasinja. Zbog međ
usobne već
e udaljenosti
pojedinih naselja, područ
je je pokriveno distributivnim
visokotlač
nim
napojnim
plinovodima od 6 i 12 bara. 12 – barski, osnovni plinovod je između gradova Koprivnice i
Đurđ
evca s odvojcima do sekundarnih redukcijskih stanica u kojima se tlak reducira na
predviđ
eni radni tlak mjesnih distributivnih mrež
a od 3 do 4 bara. Predviđene su
sekundarne redukcijske stanice: RS Gola, RS Molve, RS Kalinovac, RS Đurđ
evac, RS
Čepelovac i RS Hampovica te je kao privremeno rješ
enje na ovaj sustav vezana stanica
RS Podravske Sesvete. Drugi dio visokotlač
nih distributivnih plinovoda radnog tlaka 6 bara,
koji je većjednim dijelom izgrađ
en, zrakasto se prostire od MRS Koprivnica II, odnosno
visokotlač
nog napojnog prstena oko grada Koprivnice, prema okolnim naseljima. Ovdje su
predviđ
ene sekundarne redukcijske stanice: RS Peteranec, RS Kunovec Breg, RS Reka, RS
Koprivnič
ki Bregi i RS Jagnjedovac.
Podsustav MRS Žabno profunkcionirati ć
e nakon izgradnje nove regionalne primopredajne
stanice MRS Sveti Ivan Žabno preko koje bi se dobavljao plin za potrebe jugozapadnog
dijela Županije. Predviđ
ena je stanica s dva izlazna tlaka: 20 bara pod kojim se prirodni
plin transportira do RS Križ
evci i 3 bara za lokalnu potroš
nju naselja Sv. Ivan Žabno i
okolnih naselja, a u stanici je predviđen i odvojak za Vrbovec. Sadaš
nja stanica MRS
Križ
evci gubi funkciju primopredajne stanice i postaje sekundarna redukcijska stanica s
dva regulirana izlazna tlaka: 3 barskim za plinsku mrež
u grada Križ
evci s okolnim
naseljima te 12 barskim za dobavu plina do udaljenijih naselja. U 12 barskom sustavu su
predviđ
ene tri redukcijske stanice za regulaciju tlaka na radni tlak distributivne mrež
e od
3 bara i to RS Kloš
tar Vojakovač
ki, RS Brckovč
ina i RS Miholec.
Podsustav MRS Legrad obuhvać
a distributivnu mrež
u plinovoda na područ
ju sjevernih
ž
upanijskih opć
ina Legrad, Đelekovec i djelomič
no Rasinja. Radi već
e udaljenosti, taj se dio
2-26
PROSTORNI PLAN
mrež
e zbog neprihvatljivih tehno-ekonomskih uvjeta ne mož
e pripojiti na centralni
ž
upanijski distributivni sustav. Napajanje mrež
e se obavlja putem primopredajne mjernoredukcijske stanice MRS Legrad, koja ć
e se prilagoditi za potrebni kapacitet dobave, a
gradit ć
e se za radni tlak od 23 bara.
Podsustav MRS Kloš
tar Podravski je vezan na postojeć
u primopredajnu mjerno-redukcijsku
stanicu MRS Kloš
tar Podravski koja svojim kapacitetom pokriva potrebe potroš
ač
a na
područ
ju te Opć
ine. Na ovom dijelu Županije u radu je privremeno i MRS Podravske
Sesvete. Ona ć
e, po dovrš
enju izgradnje distribucijske mrež
e plinovoda, biti zatvorena.
d) Zbrinjavanje otpada
Postupanje s otpadom postalo je jednim od najvaž
nijih područ
ja komunalnih djelatnosti. U
dokumentu EU "Bijela knjiga”, među prioritetnim područ
jima koja pojedine drž
ave moraju
urediti radi osiguranja slobodnog protoka roba i usluga u procesu približ
avanja EU, nalazi se i
zbrinjavanje otpada, kao važ
na “ekonomska” kategorija u postizanju jednakosti gospodarskih
subjekata.
Osnovni cilj u procesu zbrinjavanja otpada na prostoru Županije, realizacija je cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom sa š
to manje š
tetnih utjecaja na zdravlje, okoliši klimu uz š
to bolje
gospodarsko koriš
tenje otpada i š
to manje trajnog odlaganja neobrađenog otpada. Rješ
enja koja su
danas najrasprostranjenija u već
ini ž
upanija predstavljaju samo sakupljanje i odlaganje otpada na
smetliš
tima. Na prostoru naš
e Županije sluč
aj je isti - sav otpad odlaž
e se na neorganizirane i
najč
eš
ć
e nekontrolirane deponije (100 %). Postupanje s otpadom koje se sastoji od samo dva
osnovna dijela : prikupljanja i odlaganja, pripada proš
losti i ne mož
e se nazivati gospodarenjem.
Suvremeni nač
in zbrinjavanja otpada danas predstavlja slož
eni sustav s velikim brojem
međ
uzavisnih aktivnosti:
stvaranje otpada – procjena nastalih količ
ina i moguć
nost smanjenja nastajanja otpada
izdvajanje i postupanje s otpadom – uključ
uje sve aktivnosti rada s otpadom sve dok se ne
odlož
e u posudu za skupljanje otpada (kantu, kontejner) te izdvajanje
 sakupljanje otpada – uključ
uje sve postupke od sakupljanja otpada i prijevoza pa sve do
praž
njenja vozila
 izdvajanje i obrada (vrednovanje) otpada – uključ
uje obradu sakupljenih materijala (u
pogonima za reciklaž
u, aktivnosti u transfer stanicama, kompostiranje, obrađ
ivanje)
 prijevoz otpada – obuhvać
a prijevoz i pretovar iz manjih vozila u već
u prijevoznu opremu,
prijevoz na već
e udaljenosti do lokacije za obradu ili odlagališ
ta
 odlaganje – konač
no odlaganje na odlagališ
tu neiskoristivog dijela otpada koji sadrž
i š
to
manje organskih tvari.


Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom uključ
uje ispreplitanje svih navedenih faktora te
vrednovanje njihove funkcionalnosti, ekonomič
nosti te njihove međusobne povezanosti.
Uključ
ujuć
i i već
i broj prijelaznih rješ
enja, cjeloviti sustav moguć
e je ostvariti jedino postupno, u
viš
e osmiš
ljenih etapa, suradnjom nadlež
nih služ
bi Županije, gradova i opć
ina. Cilj je, među
ostalim, poveć
ati organizirano sakupljanje i odvoz otpada na 58-60% do 2003. godine, a zatim,
do 2006. godine na 80% da bi se 2010. g. ostvarila 100% obuhvatnost doma ć
instava odvozom
otpada zbog zakonskih propisa koji na to obvezuju veći danas.
Izbjegavanje nastanka otpada, odnosno njegova redukcija obuhvać
a niz mjera i zahvata u
proizvodnji i potroš
nji dobara na izvorima nastajanja otpada, sa svrhom smanjenja količ
ine i
š
tetnosti otpada. Osnovne provedbene akcije nuž
ne za ukupnu minimalizaciju otpada su, među
ostalim, djelovanje na ponaš
anje kupaca i potroš
ač
a, smanjenje i viš
ekratno koriš
tenje ambalaž
e,
jač
anje uloge burze odpada, edukacija proizvođ
ač
a otpada i č
istija proizvodnja.
2-27
PROSTORNI PLAN
Odlagališ
te predstavlja zadnju kariku u procesu rada s otpacima. Prije nego se pristupi odlaganju
otpada na odlagališ
te, količ
ina otpadaka se mož
e znatno smanjiti ukoliko se pristupi izdvajanju
sekundarnih sirovina (recikliranje), kompostiranju ili nekoj drugoj metodi prerade otpada.
Izgradnja pogona za termič
ku obradu otpada za sada nije predviđena. Međ
utim, ukoliko se ukaž
e
potreba, moguć
a je izgradnja pogona za termič
ku obradu otpada u II fazi gospodarenja otpadom,
u sklopu reciklaž
nog centra za područ
je cijele Županije uređenog prema propisima EU, no
jošje realnije u rješ
avanju tog pitanja (obzirom na relativno mali broj stanovnika Županije),
oč
ekivati suradnju već
eg broja susjednih ž
upanija.
Među prioritetne ciljeve na razini Županije svakako treba uvrstiti sanaciju postojeć
ih neuređ
enih
odlagališ
ta i oneč
iš
ć
enih zemljiš
ta svih “divljih” deponija, a tek poslije toga započ
eti gradnju
novih odlagališ
ta uređ
enih sukladno europskim mjerilima, ponajprije u okviru regionalnog
oporabnog (reciklaž
nog) centra. Zbrinjavanje opasnog otpada ustrojava se na razini Drž
ave,
neopasnog tehnološ
kog na razini Županije, a komunalnog otpada na lokalnoj razini grada ili
opć
ine (pojedinač
no ili zajednič
ki). Pri tome je važ
no istaknuti da cilj nije izgradnja vlastite
sanitarne deponije 7 u svakoj opć
ini, odnosno gradu, zbog viš
estruke neekonomič
nosti takvog
sustava. Ovim Planom naglaš
ava se tež
nja da se viš
e jedinica lokalne samouprave udruž
i u
rješ
avanju problema zbrinjavanja komunalnog otpada, jer su rijetke opć
ine/gradovi koje
samostalno mogu ulož
iti toliko sredstava da ostvare nač
in gospodarenja s otpadom koji ć
e biti
suglasan sa svim zahtjevima zakonskih odredbi, a s druge strane, količ
ine proizvedenog otpada ni
približ
no ne zahtijevaju izgradnju dvadesetak odlagališ
ta.
Cilj je realizacija zajednič
kog, suvremenog i ekonomski prihvatljivog sustava gospodarenja
otpadom kojim su obuhvać
ene sve jedinice lokalne samouprave na prostoru Županije, a otvorena
je i moguć
nost zbrinjavanja otpada na regionalnom nivou. Ukoliko su pojedine jedinice lokalne
samouprave ipak započ
ele s propisanim postupkom organizacije sustava postupanja s otpadom te
pritom procijenile svoje moguć
nosti ulaganja financijskih i drugih sredstava, mogu i dalje raditi
na njihovoj realizaciji (primjer Opć
ine Molve). Prevlada li, dakle, opredjeljenje o zbrinjavanju
komunalnog otpada u vlastitoj sredini te ć
e sredine (opć
ine) morati osigurati sve zakonom
propisane mjere kako bi njihova odlagališ
ta mogla raditi u skladu s postojeć
om zakonskom
regulativom, a imajuć
i u vidu Direktivu EU. Za postizanje odgovarajuć
e kvalitete okoliš
a opć
e
pretpostavke postupanja s otpadom su

izbjegavati nastajanje otpada,

maksimalno koristiti vrijedna svojstva otpada kada njegov nastanak nije moguć
e izbjeć
i,

sigurno odlagati otpad koji se ne mož
e iskoristiti.
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske naglaš
ava da je potrebno smanjiti broj
postojeć
ih odlagališ
ta i, gdje je god moguć
e, koristiti postojeć
a, uz primjenu prihvatljivih
tehnološ
kih rješ
enja. Prednost ostvarivanja u sustavu mrež
e imat ć
e one lokacije koje su u
područ
jima već
eg izvora otpada. Prioritetna zadać
a je hitno saniranje sadaš
njih neorganiziranih
odlagališ
ta na temelju prethodno utvrđ
enih prioriteta (zaš
tita voda, poljoprivrede i sl.), a prema
Pravilniku. Sredstva za financiranje programa sanacije i ostvarivanja mrež
e odlagališ
ta otpada
trebala bi se oslanjati, prije svega, na subjekte koji su izvor nastanka otpada. Prema Strategiji
prostornog uređenja RH, na područ
ju Županije utvrdit ć
e se pet lokacija za prikupljanje i jedna
za skladiš
tenje (privremeno odlaganje) opasnog otpada, dok se lokacije za trajno odlaganje
opasnog otpada (deponij) ne predviđ
aju na područ
ju Županije. Osnovne djelatnosti u kojima
nastaje opasni otpad na područ
ju Županije su: drvna industrija, proizvodnja papirne ambalaž
e,
tekstilna industrija, proizvodnja obuć
e, prehrambena industrija, farmaceutska industrija,
proizvodnja i održ
avanje strojeva i uređ
aja, zdravstvena skrb o ljudima, veterinarska djelatnosti i
sl.. Zakonom je određeno da vlasnicima nekretnina u neposrednoj blizini građ
evina namijenjenih
kladiš
tenju, obrađ
ivanju ili trajnom odlaganju otpada, kao i jedinicama lokalne samouprave na
7
Napomena: Kriteriji izgradnje sanitarne deponije zakonski su propisani (Pravilnik o
uvjetima za postupanje s otpadom, Narodne novine br. 123/97.)
2-28
PROSTORNI PLAN
č
ijem se područ
ju nalaze navedene građ
evine pripada određena naknada. Sredstva naknade
osigurava investitor, odnosno vlasnik građevine (ž
upanija, grad, opć
ina, viš
e jedinica lokalne
samouprave ili koncesionar, odnosno privatni vlasnik).
Tablica 59: Kretanje kumulativnih količ
ina tehnološ
kog otpada koje treba zbrinuti u razdoblju od
1999. - 2015. godine na područ
ju Županije
O d la g a li š
te
K o p r iv n ic a
K r i že v c i
Đu r đe v a c
UK UPNO :
1999
5 .7 9 1
563
319
6 .6 7 3
2003
3 0 .2 6 2
2 .9 4 0
1 .6 6 8
3 4 .8 7 0
G O D I N
2006
5 0 .5 0 9
4 .9 0 6
2 .7 8 4
5 8 .1 9 9
A (to n a )
2010
2015
7 9 .0 8 8 1 1 7 .2 8 9
7 .6 8 3
1 1 .3 9 3
4 .3 5 9
6 .4 6 4
9 1 .1 2 9 1 3 5 .1 4 7
Tablica 60: Procjena kretanja kumulativnih količina otpada koje treba
zbrinuti, za razdoblje od 1999. –2015. godine po područjima ( bez
reciklaže, obrade i drugih metoda smanjivanja otpada)
O d l a g a l i št e
K o p r iv n ic a
K o p r iv n ic a
D r n je
Đe le k o v e c
K o p r i v n i čk i B r e g i
K o p r i v n i čk i I v a n e c
G
1 9 99
5 .0 5 7
304
0
145
501
L eg rad
P e te ra n e c
R a s i n ja
S o k o lo v a c
U K U P N O :
2003
2 8 .9 5
1 .6 5
14
1 .3 7
2 .4 8
43
38
0
0
6 .0 8 9
740
5
2
3
3 6 .5
6
7
0
0
K r i že v c i
K r i že v c i
K a ln ik
S v e t i I v a n Ža b n o
S v e ti P e ta r O re h o v e c
U K U P N O :
1 9 99
2 .4 9 5
0
290
0
2 .7 8 5
2003
1 5 .1 1
9
1 .7 6
55
1 7 .5 3
Đ u r đe v a c
Đ u r đe v a c
F e r d in a n d o v a c
G o la
H le b in e
K a lin o v a c
K l o št a r P o d r a v s k i
1 9 99
1 .1 3 6
0
0
0
0
72
2003
6 .1 4
20
13
6
16
80
M o lv e
N o v ig r a d P o d r a v s k i
N o v o V ir je
P o d r a v sk e S e s v e te
V ir je
U K U P N O :
1
3
8
5
7
K o p r iv n ic a
K r i že v c i
Đ u r đe v a c
U K U P N O :
1
1
1
68
6
0
9
9
4
G
0
9
4
8
0
1
429
150
151
90
440
8 .7 7 3
G
1 9 99
6 .0 8
2 .7 8
1 .2 0
1 0 .0 8
9
5
8
2
2003
3 6 .5 0
1 7 .5 3
8 .7 7
6 2 .8 1
2-29
4
4
3
1
I N
7
0
2
5
1
1 .8 3 8
6
5
9
4
G
0
0
0
0
0
1 .2 0 8
O D
2006
5 1 .7 1
2 .7 7
68
2 .9 7
3 .9 9
.5
.2
.4
.1
0
7
3
8
O D
2006
2 7 .3 2
50
3 .4 9
2 .6 1
3 3 .9 4
2
0
4
0
I N
8
9
9
1
7
3 .5 9 4
3
3
3
120
.2
.0
.4
.2
7
7
8
2
6
6
7
204
5
3
0
8
2
7
3
6
A (to n a )
2010
4 6 .6 3 2
1 .4 6 0
6 .7 7 7
6 .3 5 6
6 1 .2 2 5 1
2015
7 6 .5 6
3 .4 7
1 2 .8 2
1 2 .9 3
0 5 .8 0
4
3
9
5
1
2015
2 8 .6 3
5 .5 1
5 .0 9
2 .4 4
4 .1 6
8 .0 7
3
4
6
2
1
0
5
5
3
3
11
84
2
9
7
4
5
0
1
5
8
5
3
9
2015
2 0 4 .7 8
1 0 5 .8 0
8 4 .1 0
3 9 4 .6 9
6
1
9
6
4
6
9
7
7
7
A (to n a )
2010
1 7 .6 9 7
2 .5 3 8
2 .1 6 3
1 .0 5 7
1 .9 2 4
4 .1 0 9
1 .6
8
7
5
2 .0
2 1 .2
3
6
4
0
9
4
3
2
1
1
5
43
O D
2006
6 8 .1 8
3 3 .9 4
2 1 .2 9
1 2 3 .4 2
I N
0
7
4
1
7
5
6
9
2
6 .3 1 6
6
8
8
4
O D
2006
1 0 .6 2
99
75
37
75
1 .9 4
6
5
1
1
8
9
I N
A (to n a )
2010
2015
8 9 .0 5 1 1 4 9 .7 4
4 .3 4 7
6 .4 9
1 .6 7 2
3 .4 4
5 .6 8 1
1 0 .1 9
6 .0 3 7
8 .6 9
.4
.4
.8
.4
.2
.8
1
6
0
7
2
7
5
6
4
4
8
5
A (to n a
2010
1 2 0 .2 2 4
6 1 .2 2 5
4 3 .8 7 5
2 2 5 .3 2 3
.5
.2
.1
.7
.8
.8
.8
.5
.0
.1
)
PROSTORNI PLAN
Inspekcijski nadzor nad primjernom odredaba Zakona o otpadu provodi inspekcija zaš
tite okoliš
a
ili ovlaš
teni služ
benici Ministarstva zaš
tite okoliš
enja. Inspektori zaš
tite okoliš
a
trebali bi izdavanjem rješ
enja kojima se određ
uje obvezno uklanjanje otpadnih tvari, mjerama
sanacije, sprječ
avanjem obavljanja djelatnosti koje su suprotne odredbama Zakona itd.,
uč
inkovitije djelovati na odnos ljudi spram neprimjerenog odlaganja otpada, a naroč
ito treba
djelovati na jedinice lokalne samouprave koje ne skupljaju otpad, da usklade svoj rad sa Zakonom
o otpadu i organiziraju skupljanje i odlaganje otpada u skladu s propisima.Unaprjeđivanje odnosa
prema problemu otpada na svim razinama ima, pored svega navedenog, i veliki edukativni znač
aj
u područ
ju zaš
tite okoliš
a opć
enito.U nastavku se iznose tablič
ni prikazi procijenjenih ukupnih
količ
ina tehnološ
kog i komunalnog otpada kojeg treba zbrinuti u narednom petnaestogodiš
njem
razdoblju8 kako ukupno na područ
ju Županije, tako i po pojedinim gradovima/opć
inama.
U posljednjoj tablici vidljivo je da se do 2015. godine, na područ
ju Županije treba zbrinuti gotovo
400.000 tona otpada na centralnom odlagališ
tu. Treba naglasiti da su procjene o količ
inama koje
treba zbrinuti, bez obzira na vrstu otpada i na njegovo izvor, iznijete kao količ
ine bez dodatnih
manipulacija u gospodarenju otpadom kao š
to su: izdvojeno skupljanje korisnog otpada,
kompostiranje biorazgradivog otpada, recikliranje tehnološ
kog otpada, predobrada ostatnog
otpada itd. Normalno je da ć
e predviđene količ
ine otpada biti manje onoliko, koliki je stupanj
razvoja ostalih segmenata u okviru cjelovitog rješ
enja gospodarenja otpadom na područ
ju
Županije.
Grafikon br. 2 : Međusobni odnos količina komunalnog
otpada koji se stvara u gradovima,
opć
inama te zbirno u Županiji
(količinska procjena do 2015. godine)
40000
Općine
Županija
Kol ičin a komun alnog otpad a, t
35000
Gradovi
30000
25000
20000
15000
10000
5000
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
0
Godina
Izvor: Program gospodarenja otpadom u Koprivničko-križevačkoj
županiji
Pri procjeni količ
ina otpada koje treba zbrinuti te određ
ivanja potrebnog odlagališ
nog prostora
pretpostavlja se da ć
e na odlagališ
tu biti prosječ
na zbijenost otpada od 0,65 t/m3. U potrebnom
prostoru nije uključ
en prekrivni materijal, a prorač
unati odlagališ
ni prostor u stvarnosti ć
e biti
manji radi razgradnje biorazgradivog dijela otpada (zeleni otpad, papir i sl.). Također se predviđ
a
da ć
e doć
i do izdvajanja korisnog otpada na mjestu nastanka (staklo, plastika i sl.). Razgradnjom
otpada poveć
ava se nasipna tež
ina (gustoć
a) odlož
enog otpada, š
to dovodi do slijeganja tijela
odlagališ
ta i poveć
avanja slobodnog odlagališ
nog prostora.
Količ
ine tehnološ
kog otpada kao i sve prognoze u ovom Planu procijenjene su na bazi sadaš
njeg
stanja privrede te valja napomenuti da je mogućznač
ajan porast količ
ina otpada ukoliko se
privredna situacija popravi.
8
Podaci procjene rezultat su istraživanja prezentiranih u studiji “Program gospodarenja otpadom
Koprivničko-križ
evač
ke županije” (“IPZ Uniprojekt MCF” d.o.o., ož
ujak 1999., Zagreb)
2-30
PROSTORNI PLAN
Grafikon br. 3: Prognoza količ
inskog udjela komunalnog
otpada pojedinih općina za koprivničko
područ
je.
100%
90%
80%
Sokolov ac
70%
Ras inja
Peteranec
60%
Legrad
Kopriv nički Ivanec
50%
Kopriv nički Bregi
40%
Đelekov ec
30%
Drnje
20%
Kopriv nic a
10%
0%
1999
2003
2006
2010
2015
Grafikon br. 4: Prognoza količinskog udjela komunalnog
otpada pojedinih općina za križevač
ko
9
područ
je
100%
90%
80%
70%
Sv eti Petar Orehov ec
60%
Sv eti Iv an Žabno
50%
Kalnik
40%
Križev c i
30%
20%
10%
0%
1999
2003
2006
2010
2015
Grafikon br. 5: Prognoza količ
inskog udjela komunalnog
otpada pojedinih opć
ina za đurđevač
ko
područje
100%
90%
Virje
Podravske Sesvete
80%
Novo Virje
70%
Novigrad Podravski
60%
Molve
50%
Kloštar Podravski
Kalinovac
40%
Hlebine
30%
Ferdinandovac
10%
Đurđevac
0%
1999
9
Gola
20%
2003
2006
2010
2015
Napomena: Procjene su vršene (prema studiji) prije formiranja nove općine Gornja Rijeka.
2-31
PROSTORNI PLAN
Grafikon br. 6: Procjena potrebnog odlagališ
nog prostora za
razdoblje od 1999-2015. godine (bez prekrivnog
materijala i slijeganja otpadnog materijala) u
varijanti izgradnje tri odlagališ
ta
500.000
350.000
300.000
250.000
200.000
150.000
Đurđev ac
K riž
evc i
Koprivnic a
100.000
50.000
Regionalna
odlagališta
1999
2010
2006
2003
Potrebni odl agal ištn i p rostor, m3
450.000
400.000
0
2015
Godina
Tablica br. 61: Kretanje ukupne količine komunalnog i tehnološ
kog otpada koji treba zbrinuti u
razdoblju od 1999. - 2015. godine na područ
ju Županije
G o d in a
K o m u n a ln i
o tp a d
1
2
2
2
2
2
2
2
2
9
0
0
0
0
0
0
0
0
9
0
0
0
0
0
0
0
0
9
0
1
2
3
4
5
6
7
t/g o d .
1 0 .0 8 2
1 0 .8 7 6
1 1 .7 9 9
1 3 .0 8 1
1 6 .9 7 3
1 8 .4 6 4
2 0 .1 3 4
2 2 .0 1 2
2 3 .1 6 7
2
2
2
2
2
2
2
2
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
1
1
1
8
9
0
1
2
3
4
5
2
2
2
2
3
3
3
3
4
6
7
9
1
3
5
8
.6
.2
.8
.7
.6
.7
.9
.3
3
0
9
0
3
2
5
5
T e h n o l o šk i
o tp a d
t/g o d .
6 .6
6 .7
6 .9
7 .1
7 .3
7 .5
7 .8
7 .9
8 .0
5
7
3
0
9
0
6
7
8
8
8
8
8
8
8
9
.1
.2
.4
.5
.6
.8
.9
.0
7
4
4
5
6
8
1
3
4
3
0
2
0
5
6
3
0
9
7
9
1
4
7
0
3
6
0
3
7
3
2
2
4
8
Ukupni
o tp a d
t/g o d .
1 6 .7
1 7 .6
1 8 .7
2 0 .2
2 4 .3
2 6 .0
2 7 .9
2 9 .9
3 1 .2
3
3
3
3
4
4
4
4
2
4
6
8
0
2
4
7
.8
.5
.3
.2
.3
.5
.8
.4
U kupni
o tp a d
5
1
4
3
3
4
4
4
1
5
6
1
1
8
9
7
3
7
0
0
1
4
1
2
8
2
5
0
0
3
1
2
9
5
t/2 6 0 d a n a
64
68
72
78
94
100
107
115
120
1
1
1
1
1
1
1
1
2
3
4
4
5
6
7
8
6
3
0
7
5
4
3
2
2.2.4. Zaš
Spoznaje o vlastitom identitetu, koji je nedjeljivo vezan s pojmom baš
tine, upuć
uju na potrebu da
suvremeno planiranje i gospodarenje prostorom mora biti u dosluhu s baš
tinjenim vrijednostima.
Kulturnu baš
tinu, a time i prostor kao kulturni krajolik, treba tretirati kao resurs, a ne potroš
no
dobro, nadovezujuć
i se i nadograđ
ujuć
i se na njih, nastojeć
i im osigurati uvjete za odgovarajuć
i
ž
ivot i zaš
titu.
2-32
PROSTORNI PLAN
Suvremena zamisao oč
uvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno povijesnih (graditeljskih)
vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (cjelovite, integralne) zaš
tite, gdje je nemoguć
e
utvrditi njihovu međusobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno se
ispreplić
u, č
esto puta i međ
usobno uvjetuju.Na principima integralne zaš
tite zasnovan je novi
segment zaš
tite kulturne baš
tine, a to je pojam kulturnog krajolika, odnosno prostorne baš
tine.
Pod prostornom baš
tinom podrazumijevamo “topografski definirana područ
ja u kojima je osobito
izraž
en kvalitetan suž
ivot kulturne baš
tine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je
iznimnih povijesnih, arheološ
kih, umjetnič
kih, kulturnih, etnološ
kih, znanstvenih, socijalnih i
tehnič
kih vrijednosti”. Uz tradicionalni pojam zaš
tite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se
pojavljuje i zaš
tita kulturnih i prirodnih dobara, ili zaš
tita prirodnih i krajobraznih vrijednosti,
odnosno, vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralač
ke djelatnosti.
Prostorna baš
tina predstavlja temelj prepoznatljivosti (identiteta) i dokaz je neprekinutog slijeda
(kontinuiteta) razvitka sredine pa ju je potrebno š
tititi od svakog daljnjeg oš
teć
enja i uniš
tenja
temeljnih vrijednosti. Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo š
irenje građ
evinskih područ
ja
u vrijedne krajobrazne prostore znač
i osiromaš
enje krajolika i gubitak samosvojnosti prostora.
Ciljevi zaš
tite
Jedna od osnovnih zadać
a zaš
tite kulturne baš
tine, osim zaš
tite i oč
uvanja fizič
ke strukture
arhitektonskog spomenika, je tež
nja da se spriječ
i devastacija neposrednog prostora, kako bi on
očuvao svoje izvorno okruž
enje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito značenje.
u razvoj.
Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinač
ne povijesne građevine i sklopovi, zajedno sa svojim
okoliš
em, moraju biti na kvalitetan nač
in, sukladno s njihovim prostornim, arhitektonskim,
etnološ
kim i povijesnim karakteristikama, uključ
eni
Cilj je usmjeriti razvoj na temelju oč
uvanja identiteta kulturnog krajolika, ostvarivanja preduvjeta
za odgovarajuć
e održ
avanje građ
evina visoke vrijednosti, njihovu revitalizaciju kroz odabir
namjena kojima se neć
e izmijeniti njihove prostorne i oblikovne znač
ajke. Sprječ
avanje
devastacija svih vrsta na kulturnim dobrima trebalo bi se osigurati stalnim prać
enjem stanja na
građevinama i djelovanjem svih nadlež
nih institucija i služ
bi.
Iako se zaš
tita provodi po posebnim zakonima, Prostorni plan je prilika za sveobuhvatno
sagledavanje i cjelovitu zaš
titu. U cilju sustavne brige za zaš
titu graditeljske baš
tine, kako je
određeno u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, osnovna su opredjeljenja sljedeć
a:
- uspostava cjelovitog i usklađenog sustava zaš
tite graditeljskih i kulturnih vrijednosti
- neprekidno istraž
ivanje i vrednovanje graditeljske baš
tine te poticanje temeljne struč
ne i
znanstvene obrade, radi djelotvornije zaš
tite, ali i radi uključ
ivanja u razvojne programe
- revizija postojeć
ih konzervatorskih studija za zaš
tić
ene povijesne cjeline
- zaš
tita moguć
ih arheološ
kih predjela i mjesta u skladu s nač
elima arheološ
ke struke i
konzervatorske djelatnosti
- uspostava uravnotež
enih odnosa izmeđ
u osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske
baš
tine i suvremenih graditeljskih pojava, osobito na područ
ju povijesnih urbanih i ruralnih
cjelina, radi oč
uvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoč
e o identitetu područ
ja
kojem pripadaju
- u sklopu modela revitalizacije seoskih cjelina primijeniti integralne oblike zaš
tite te poticati
osnivanje muzeja na otvorenom i predstavljanja narodnog stvaralaš
tva radi odgojno
obrazovnih , ekološ
kih i turistič
kih uč
inaka.
Europskom konvencijom o krajoliku, krajolikom se smatra područ
je č
iji je izgled određen
djelovanjem i međ
udjelovanjem prirodnih i ljudskih č
initelja. Krajolik se mora shvatiti kao
prostorno ekološ
ku, gospodarsku i kulturnu cjelinu, u kojoj valja poš
tivati nač
elo raznolikosti i
posebnosti krajolika. Prema smjernicama prostornog uređ
enja Radne zajednice Alpe Jadran
(1997) ciljevi i opredjeljenja su osigurati vitalni kvalitetni krajolik uz oč
uvanje i naglaš
avanje
identiteta pojedinih područ
ja. Potrebno je prepoznati i sač
uvati pojedine tipove krajolika; krajolik
s visokim stupnjem gospodarske uč
inkovitosti, krajolik s visokim stupnjem prirodnosti, krajolik s
2-33
PROSTORNI PLAN
visokim stupnjem identiteta, nove kvalitete krajolika (osobito vezana uz naselja). U svrhu
oč
uvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti propisuje se sljedeć
e:
- izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a dužpostojeć
ih regulacija i agromeliorativnih
zahvata omoguć
iti opstanak i mjestimič
nu obnovu bujnih vlaž
nih biotopa i ambijenata,
- dužmeđa vratiti ž
ivicu u svrhu biološ
ke i krajobrazne raznolikosti,
- spriječ
iti daljnju neplansku izgradnju kuć
a i drugih građevina na krajobrazno izlož
enim
mjestima,
- oč
uvati seoske krajolike i omoguć
iti razvitak sela uz ož
ivljavanje seoskog gospodarstva,
biopoljodjelstva, obrtniš
tva, rukotvornih vješ
tina, turizma, naivne umjetnosti te poticanje
seoskog stanovanja kao moguć
nosti izbora. Pri tom je važ
no oč
uvati sliku naselja i
kultiviranog krajolika, a građevna područ
ja odrediti na nač
in da se oč
uvaju oblikovne
(morfološ
ke) i strukturalne znač
ajke graditeljske baš
tine, prije svega: oblik parcele, smješ
taj
građevina na parceli i tradicijski obiteljski vrt,
- oč
uvanje prepoznatljivosti povijesnih cjelina urbanog karaktera treba temeljiti na poš
tivanju
jedinstvenosti svakog grada, njegovoj povijesnoj slojevitosti, zakonitostima rasta i
preobraž
aja. Potrebno je provesti revalorizaciju dosad utvrđ
enih zona zaš
tite, na principima
najstrož
e i potpune zaš
tite povijesne organizacije i strukture, odnosno odrediti zone u kojima
su moguć
e graditeljske intervencije, a da se time ne naruš
avaju vrijednosti najstrož
eg
povijesnog središ
ta. Osobitu pozornost valja posvetiti kontaktnim zonama povijesnog središ
ta
i rubnim dijelovima garda, š
titeć
i mjerilo, zateč
ene vrijednosti i graditeljsku tradiciju.
Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinač
ne građevine koji imaju svojstva kulturnog dobra,
zajedno s njihovim okoliš
em moraju biti na kvalitetan i odgovarajuć
i nač
in (tj. u skladu s njihovim
prostornim, arhitektonskim, etnološ
kim i povijesnim znač
ajkama) uključ
eni u buduć
i razvitak. To
prije svega znač
i:
- oč
uvanje i struč
nu konzervatorsku obnovu svih građ
evina i sklopova s obiljež
jima kulturnog
dobra,
- oč
uvanje povijesne organizacije (matrice), parcelacije i građ
evne strukture unutar zaš
tić
ene
povijesne cjeline gradskog, gradsko - seoskog i seoskog karaktera š
to se osobito odnosi na
prepoznatljiva podravska sela,
- oč
uvanje i obnovu tradicijske arhitekture (stambene i gospodarske), mlinova i ostalih
povijesnih građevina kao nositelja prepoznatljivosti prostora,
- oč
uvanje i njegovanje izvornih i tradicionalnih uporaba građevina i sadrž
aja, poljodjelskih
kultura i tradicijskog nač
ina obrade zemlje,
- ukoliko nije moguć
e oč
uvanje drvene tradicijske arhitekture “in situ”, urediti tradicijske
okuć
nice preseljenjem preostalih primjera drvenih građ
evina na prostore u kojima bi se
organizirao muzej na otvorenom,
- istraž
ivanje i izlaganje arheološ
kih nalaza i mjesta,
- zadrž
avanje povijesnih oblika komunikacije – starih cesta, pješ
ač
kih putova i planinarskih
staza; č
esto prać
enih raspelima i pokloncima,
- zadrž
avanje i oč
uvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela i zaselaka, bregova i potoka, od
kojih neki imaju simbolič
no, ali i povijesno znač
enje.
Područ
je Koprivnič
ko križ
evač
ke ž
upanije promatrano sa stanoviš
ta regionalnih obiljež
ja je
raznoliko; identificirane su dvije prostorne cjeline zajednič
kih svojstava, tzv. regije (tipovi)
kulturnog krajolika: nizinsko područ
je sjeverne Hrvatske - Podravina i brdsko Kalnič
ko
bilogorsko moslavač
ko područ
je. Regionalne cjeline definirane su na temelju sljedeć
ih
parametara: prirodnih i zemljopisnih karakteristika, reljefnih obiljež
ja, vrste, tipa i oblika naselja,
tipologije tradicijske arhitekture, karakteristič
nih arhitektonskih obiljež
ja i detalja. Svrha
definiranja krajobraznih regija je na prepoznavanju, njegovanju i unapređ
enju specifič
nosti,
regionalne raznolikosti. Prepoznavanje i definiranje krajobraznih regija ima za cilj oč
uvanje
prepoznatljivosti i karakteristič
ne slike prostora, koja je temelj njegovog vizualnog identiteta.
Tijekom planiranja razvoja trebalo bi uvaž
iti i regionalna obiljež
ja organizacije i morfologije
prostora. To podrazumijeva č
uvanje prostornih i pejzaž
nih vrijednosti, planiranje gospodarskih
djelatnosti koje imaju tradiciju i temelje na određ
enom prostoru, organiziranje građevinskih
područ
ja i arhitektonskih oblika u suglasju sa karakteristikama regije. Osim prostorne baš
tine
vrednovane su povijesne cjeline gradskog i seoskog karaktera te pojedinač
ne građ
evine i
2-34
PROSTORNI PLAN
sklopovi. Zbog slož
enosti postupka i velikog broja pojedinač
nih građ
evina, valorizaciju smo
ogranič
ili samo na najviš
e kategorije: nacionalnu i regionalnu vrijednost.
Stupanj oč
uvanosti izvornih naseobinskih i arhitektonskih struktura; pejzaž
ne, prostorne i
morfološ
ke kvalitete krajolika; zastupljenost, brojnost i kvaliteta pojedinih vrsta kulturnih dobara,
rezultirali su određ
ivanjem vrijednosnih kategorija pojedinih prostornih cjelina - zona kulturnog
krajolika. Izdvojene su najvrjednije prostorne cjeline, koje bi trebale imati poseban rež
im. Prema
vrijednosnoj kategoriji pojedine prostorne cjeline, iznesene su preporuke i smjernice za moguć
e,
ali i potrebne zahvate u prostoru.
2.2.5. Zaš
tita prirodnih vrijednosti i posebnosti kulturno – povijesnih cjelina
a) Vodni resursi
Planom za zaš
titu voda i mora utvrđeni su osnovni ciljevi zaš
tite voda od kojih je najvaž
nije
saniranje i uklanjanje oneč
iš
č
enja zbog kojih dolazi do ugrož
avanja ili oneč
iš
ć
enja vode za pić
e na
postojeć
im ili planiranim izvoriš
tima.Kako bi se to postiglo, potrebno je provesti zaš
titu
postojeć
ih vodocrpiliš
ta i zona u njihovoj blizini te odrediti zone buduć
ih vodocrpiliš
ta.
Crpiliš
te Ivanš
č
ak se nalazi na vrlo nepovoljnoj poziciji u gradu Koprivnici jer je sa tri strane
okruž
eno stambenom izgradnjom i njenom kanalizacijom, a u neposrednoj blizini se nalaze
industrijska zona i deponij otpada Pustakovec. U cilju zaš
tite tog crpiliš
te potrebno je provoditi
odredbe propisane Odlukom o zaš
titnim zonama, izvrš
iti sanaciju kanalizacije u zoni koja granič
i
sa crpiliš
tem, ne dozvoliti daljnju urbanizaciju u zaš
titnoj zoni crpiliš
ta. S obzirom na ogranič
enu
izdaš
nost ovog crpiliš
ta u buduć
nosti ć
e se za potrebe Koprivnice voda crpsti iz novog crpiliš
ta
Lipovac koje se nalazi jugoistoč
no od grada, a za koje većdanas treba definirati i sankcionirati
zaš
titne zone.
Trstenik, crpiliš
te grada Križ
evaca je posebno ugrož
eno zbog njegovog polož
aja u neposrednoj
blizini grada te se na njegovom područ
ju nalazi veliki dio industrijskih postrojenja i ispust
otpadnih voda grada u recipijent Glogovnicu.Utjecaj ovih faktora je potrebno staviti u potpunu
kontrolu kako bi se izbjeglo zagađenje podzemnih voda u zaš
tić
enom područ
ju.
Crpiliš
te Đurđevac ima nepovoljan polož
aj s obzirom na meliorativnu odvodnju, ž
eljeznič
ku
infrastrukturu i podzemne cjevovode za ugljikovodike koji bi u sluč
aju kvara mogli ugroziti vodu
crpiliš
ta. Zbog sve već
eg znač
aja koje ovo crpiliš
te ima zbog š
irenja vodovodne mrež
e prema
Virju, Molvama te perspektivnom spajanju u magistralni vodovod Koprivnica - Đurđ
evac
potrebno je njegovoj zaš
titi usmjeriti vrlo stroge mjere.
Crpiliš
te Delovi ima najadekvatniju situaciju u svojoj okolici od svih ostalih crpiliš
ta jer se nalazi
u neurbaniziranom područ
ju . Dosadaš
nji stupanj zaš
tite zadovoljava, a u buduć
nosti treba
voditi rač
una da ga zaobiđu svi nadzemni ili podzemni kanali.
b)
Šume
Šume su specifič
no prirodno bogatstvo od opć
eg interesa za druš
tvo i to ne samo po proizvodnji
drveta, većznatno viš
e po svojim opć
ekorisnim funkcijama. Pojam opć
ekorisne funkcije š
uma
predstavlja niz različ
itih koristi od š
ume koje su rezultat spontanog utjecaja š
ume na okolišili su
rezultat interakcije č
ovjeka i prirode, a od velikog su znač
aja za ljudsko druš
tvo:
- zaš
tita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava
- utjecaj na vodni rež
im i hidroenergetski sustav
- utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju
- utjecaj na klimu
- zaš
tita i unapređ
enje ljudskog okoliš
a
- stvaranje kisika i proč
iš
ć
avanje atmosfere
2-35
PROSTORNI PLAN
- rekreativna, turistič
ka i zdravstvena funkcija
- utjecaj na faunu
-lov
Sve su š
ume zaš
tić
ene Zakonom o š
umama, ali ukoliko nisu uređ
ene i evidentirane, nedostaje
njihova stvarna zaš
tita na terenu. Stoga je potrebno da drž
avne š
ume uđu u prostorne planove kao
zelene zone sa zaš
tinim pojasom bez dozvoljene izgradnje, prenamjene, cijepanja ili naruš
avanja
š
umskog ruba. Privatne š
ume takođ
er je potrebno ucrtati kao zelene zone u prostorne planove gdje
god postoje podaci o njima, a ako ne postoje podaci u buduć
nosti izvrš
iti zakonske obveze u
smislu izrade Programa zaš
tite i gospodarenja. Privatne š
ume ovog područ
ja su bile i jošuvijek su
prijetnjom ogoljavanja pod utjecajem sve već
ih potreba stanovniš
tva (ruš
enje stabala u
komercijalne svrhe). Negativni uč
inci nestajanja i degradacije š
uma oč
ituju se u vidu erozije tla i
gubitka biološ
ke raznolikosti.
Postojeć
e stanje zahtjeva dosljednu akciju usmjerenu osvješ
ć
ivanju javnosti te njena sudjelovanja
u oč
uvanju, pravilnom gospodarenju, rehabilitaciji i regeneraciji te akciji poš
umljavanja
degradiranih pa i novih š
umskih površ
ina u cilju održ
avanja ili pak vrać
anja ekološ
ke ravnotež
e.
Gospodarenje š
umama treba se temeljiti na stabilnim dugoroč
nim smjernicama i propisima koji su
usmjereni na održ
avanje ekološ
ke stabilnosti, biološ
ke raznolikosti, regerativne sposobnosti
š
umskog ekosustava. Stoga je potrebno provoditi programe "Hrvatskih š
uma" kroz š
umskogospodarske osnove, a isto tako ti programi trebaju biti uključ
eni u druge oblike uporabe zemlje.
Uš
umama zaš
tić
enim prema odredbama Zakona o zaš
titi prirode (Park š
uma, Zaš
tić
eni krajolici,
Posebni rezervati i drugi objekti) treba osigurati obvezno struč
no gospodarenje š
umama. Stupanj
zaš
tite mož
e utjecati na nač
in i intenzitet gospodarenja, ali osnovna š
umarska nač
ela (njega i
obnova) ostaju ista. Gospodarenje zaš
tić
enim objektima prirode, u sluč
aju da se radi o š
umi, samo
je jedan segment gospodarenja š
umom. Tako postoje dodatno zaš
tić
ene š
ume kojih nema u
Zakonu o zaš
titi prirode, nego ih š
titi Zakon o š
umama.
Uš
umi ili na š
umskom zemljiš
tu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje š
umom,
kao i objekti koji su predviđ
eni Prostornim planom Županije. Prostornim planom Županije mož
e
se predvidjeti da se u š
umi ili na š
umskom zemljiš
tu izgrade objekti za potrebe infrastrukture,
š
porta, rekreacije, lova i sl., ali samo ako to iz tehnič
kih ili ekonomskih uvjeta nije moguć
e
planirati izvan š
ume, odnosno š
umskog zemljiš
ta. Opsež
ni meliorativni zahvati, regulacija rijeke
Drave te izgradnja brojnih cesta s pripadajuć
im dubokim jarcima, doveli su do temeljnih promjena
vodnog rež
ima u obliku sniž
avanja nivoa podzemnih voda. Planiranje svih zahvata u prostoru koji
mogu utjecati na š
umu mora pratiti detaljna studija utjecaja na okoliškoja ć
e poš
tovati prirodne
zakonitosti i respektirati utvrđ
ena staniš
ta te uzeti u obzir neprocjenjivu vrijednost š
umskog
ekosustava (opć
e korisne funkcije).
Moguć
nost izgradnje akumulacije buduć
e HE Novo Virje mogla bi trajno podić
i razine
podzemnih voda u zoni akumulacije, a ispod nje pad i znatno smanjiti varijabilnost tih
razina tijekom godine. To bi moglo imati nepovoljan utjecaj na š
umske ekosustave u blizini
akumulacije, koji su posebno vrijedni kako s gospodarskog stajališ
ta, tako i sa stajališ
ta
opć
ekorisnih funkcija š
ume.
Dubina podzemne vode koleba tijekom godine. Drveć
e nizinskih š
uma troš
i transpiracijom viš
e
vode od onih količ
ina koje prima lokalnim oborinama, a razlike nadoknađ
uje bilo podzemnom ili
poplavnom vodom. Ako dođe do naglog sniž
enja razina podzemne vode, korijenje starijih stabala
š
umskog drveć
a nema sposobnosti naglog produž
enja kako bi slijedilo pad podzemne vode.Ako je
pad polagan već
i broj starijih stabala prati pad razine podzemne vode. Zbog velike raznolikosti u
ekološ
kim profilima tla kao i zbog različ
itosti biološ
kih svojstava pojedinih individua unutar vrste,
dio stabala ne mož
e se prilagoditi novonastalim uvjetima.
Ako uslijedi prekomjerno vlaž
enje biotopa, trajnim poviš
enjem razina podzemne vode (trajno
manje od 1 m ispod površ
ine tla) dolazi do zadrž
avanja oborinske ili poplavne vode š
to uvjetuje
2-36
PROSTORNI PLAN
zabarivanje ili č
ak zamoč
varenje biotopa. U takvim prilikama stvaraju se anaerobne prilike u
tlu.Na osnovi istraž
ivanja godiš
njeg radijalnog prirasta nizinskih vrsta drveć
a, utvrđ
eno je kako je
za njihovo dobro uspijevanje potrebito š
to već
e kolebanje razina podzemne vode tijekom godine.
Podzemne vode u š
umi Repašnalaze se u različ
itim razinama pa korijenje drveć
a u različ
itim
dijelovima š
ume zauzima različ
ito duboke polož
aje, š
to rezultira pojavom velikog broja odvojenih
ž
ivotnih sustava.
U gospodarskim jedinicama Repaš– Gabajeva Greda, Đurđevač
kim nizinskim š
umama i
Svibovici potrebno je zadrž
ati sadaš
nje razine podzemnih voda, koje su preduvjet ž
ivota i
opstanka stabala hrasta luž
njaka, ali i ostalih vrsta š
umskog drveć
a.
Želimo li održ
ati nizinske š
ume u njihovoj ekološ
koj i socijalnoj funkciji potrebno je odustati od
velikih vodotehič
kih zahvata koji kao posljedicu donose promjenu vodnih odnosa.
Sve takve promjene, uključ
ujuć
i izgradnju hidroelektrana, ugorž
avaju opstanak nizinskih š
uma.
Šume su sve viš
e ugrož
ene. Ima nekoliko desetljeć
a da se suš
e velika š
umska područ
ja naš
eg
planeta te se većgovori o propadanju š
umskih ekosustava. Uzrok je toj pojavi dosta slož
en. Ovdje
se spominju najznač
ajniji: klimatske promjene s dugotrajnim suš
nim razdobljima, oneč
iš
ć
enost
zraka, vode i tla (Sox , Nox, O3 i teš
ke kovine), velike ambijentalne promjene, neracionalno
gospodarenje š
umama i njihova prekomjerna sječ
a, stalno smanjivanje š
umskih površ
ina i
nestanak velikih š
umskih skladnih cjelina pojedinih vrsta drveć
a, npr. brijesta, pretvorba
mješ
ovitih š
uma u monokulture, smanjivanje genetske raznolikosti i promjenjivosti.
Većse od poč
etka dvadesetoga stoljeć
a hrast luž
njak suš
i. Brijest je zapravo nestao iz š
uma. Po
jakosti suš
enja na drugome je mjestu hrast. Pitomi kesten ugrož
ava rak kestenove kore. Suš
e se
smreka, jasen, bukva, lipa i borovi. Ekonomski su najvaž
nije vrste š
umskoga drveć
a
najugrož
enije. Republika Hrvatska potpisnica je Deklaracije iz Rio de Janeira, š
est rezolucija iz
Strasbourga i č
etiriju rezolucija iz Helsinkija. Time je prihvatila svjetske kriterije i dogovorene
obveze u gospodarenju š
umama i š
umskim zemljiš
tem, s posebnim naglasnom na zaš
titi i
oč
uvanju š
uma.
Mjere zaš
tite š
uma odnose se i na prać
enje pojave biljnih bolesti i š
umskih š
tetnika te njihovo
suzbijanje (preventivne i represivne mjere), fizič
ko č
uvanje od š
umskih krađa i bespravne sječ
e,
zaš
titu od š
umskih pož
ara i š
teta od divljač
i, zaš
titu š
uma od zagađ
ivač
a te drugih negativnih
č
ovjekovih utjecaja na njih. Zabranjeno je u š
umi i na udaljenosti od 200 metara od ruba š
ume
podizati vapnare, poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjiš
tem kao i odlaganje smeć
ai
otpada u š
umi. Pitanje otvorenih kopova i nedovrš
enih ostalih zahvata u prostor š
uma
(kamenolomi, š
ljunč
are, buš
otine i drugo) potrebno je riješ
iti s prijedlozima njihove konač
ne
rekultivacije. Nuž
no je održ
avati i č
uvati š
umske izvore, potoke i ostale vodotoke. Osim š
umskih
površ
ina, valja nastojati č
uvati š
umarke i ž
ivice koje se sporadič
no preplić
u s površ
inama druge
namjene, jer upravo je ta raznolikost i ž
ivopisnost nositelj identiteta krajolika.
U skladu sa strategijom prostornog uređenja i s posebnim znač
ajkama ž
upanijskog prostora mora
se stimulirati razvoj urbanog š
umarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih
naselja, turistič
kih područ
ja namijenjenih uljepš
avanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji.
U narednom razdoblju treba pojač
ati napore da se emisije zrač
nih oneč
iš
ć
ivač
a zadrž
e ispod
oč
ekivane razine tolerantnosti ekosustava. Postupci gospodarenja š
umama trebaju tež
iti
održ
avanju i, ako je moguć
e, poboljš
anju stabilnsti, vitalnosti i regenreacijske sposobnosti
š
umskog ekosustava prema stresu. Treba podrž
avati spreč
avanje i kontrolu velikih biotskih i
abiotskih š
teta. Provoditi uzgojne postupke koji oponaš
aju prirodu te treba izbjegavati postupke
koji nisu u skladu s potrajnim gospodarenjem.
c) Tla
Tla predstavljaju jedan od najznač
ajnijih prirodnih resursa. Iskoriš
tavanje tla ovisi o
geomorfološ
kim i hidrološ
kim karakteristikama prostora, uz jak utjecaj klimatskih faktora. O
2-37
PROSTORNI PLAN
svemu tome kao i o antropogenoj aktivnosti ovisi rasprostranjenost pojedinih vrsta vegetacije. Tlo
je ugrož
eno viš
estrukim djelovanjem č
ovjeka. Poš
to je ono rezultat dugotrajnog djelovanja
prirodnih procesa, njegova vrijednost je neprocjenjiva. Da bi se zaš
titilo i sač
uvalo za daljnu
uporabu, potrebno je kontrolirano vrš
iti poljoprivrednu proizvodnju. Prostor Županije kao dio
peripanonskog prostora spada u zonu pseudogleja i lesiviranog tla. Pseudoglejna (hidromorfna) tla
rasprostranjena su uz rijeku Dravu i vlaž
nija područ
ja, a lesivirana prevladavaju u brdskom dijelu.
Prostorna raspodjela tla je sljedeć
a:
1. U najniž
em naplavnom aluvijalnom pojasu uz rijeku Dravu pod utjecajem vode formirana su
karbonatna tla. Najzastupljenija su aluvijalna glejna i moč
varna glejna tla. Na tom prostoru
prevladavaju š
ume, livade i oranice. Oranice su nastale kao posljedica antropogenog
djelovanja i prevladava 2.,3. i 4. bonitetna klasa.
2. Na poviš
enijim prostorima prevladava semiglej aluvijalni.
3. Za prostor plejstocenskih terasa karakteristič
no je lesivirano i pseudoglejno tlo. Ova tla
prisutna su i na obroncima kalnič
kog Prigorja i Bilogore.
4. Specifič
nost ovog područ
ja je pjeskovito tlo na područ
ju đurđ
eveč
kih Peski.
5. Les i erodirano lesivirano tlo prevladavaju u brdskom dijelu Županije.
Na područ
ju Županije postoji problem smanjenje kvalitete tla, prvenstveno uslijed djelovanja
č
ovjeka (urbanizacija, nedovoljno kontrolirana eksploatacija š
ljunka, eksploatacija plina,
neriješ
eno pitanje otpadnih voda, odlaganje otpada, koriš
tenje zaš
titnih sredstava u poljoprivredi i
dr.).
Do sad nije bilo sustavnog prać
enja stanja tla i provođ
enja mjera zaš
tite od negativnih utjecaja pa
se nisu ni provodile sustavne mjere sanacije tla. Prema nekim procjenama i istraž
ivanjima, č
ak
oko 70% ukupnih obradivih površ
ina je kiselo do jako kiselo ( pH vrijednost od 3,69 do 5,35). Do
zagađenja uglavnom dolazi zbog primjene umjetnih gnojiva i sredstava za zaš
titu bilja dok do
zagađenja tla uz prometnice dolazi i zbog posipavanja s NaCl u zimskim uvjetima. Ova zagađenja
uzrokuju, uz kemijska zagađ
enja i zasić
enje tla nitritima te preveliku kiselost tla.

Specifič
an problem na prostoru Županije je sanacija isplač
nih jama u područ
ju Đurđevca, koja je
započ
eta 1990. godine. Specifič
an problem predstavljaju nesanirane isplač
ne jame nastale kao
posljedica eksploatacije mineralnih sirovina (plina i nafte) u sklopu postrojenja INA -Naftaplina.
Njihova sanacija započ
eta je 1990. godine. U razdoblju od 1990. godine do 2000. na polju Molve
sanirano je 35 isplač
nih jama (do 1996. godine 28, tijekom 1997. 1, tijekom 1998. 5 i tijekom
1999. godine 1 isplač
na jama je sanirana), na polju Kalinovac 20 isplač
nih jama ( do 1996. godine
14, tijekom 1997. 2, tijekom 1998. 2 i tijekom 1999. godine 2 isplač
ne jame su sanirane) i u polju
Gola duboka su sanirane 2 isplač
ne jame (jedna tijekom 1999. a druga 2000. godine). Tijekom
2000. godine sanirane su isplač
ne jame jošna sljedeć
im lokacijama: Peteranec-1 i Peteranec-6. Na
plinsko-kondenzatnom polju Kalinovac tijekom 1999. godine sanirano je 2/3 jame Leš
ć
an-1 i ona
jošnije do kraja sanirana. Za saniranje je joši jama Pitomač
a 5 i Gotalovo-1 (isplač
na jama ostaje
za potrebe rudarskih radova u buš
otini). Isplač
ne jame stare nekoliko desetljeć
a na Bilogori još
uvijek nisu sanirane (plinska polja Hampovica-Čepelovac i naftna polja Bilogora i Šandrovac).
Poseban problem predstavlja Pogon za pranje i dezinfekciju ž
eljeznič
kih vagona i cisterni u
Botovu, obzirom na ispuš
tanje otpadnih voda (nema biološ
kog proč
iš
ć
avanja). Neproč
iš
ć
ene
otpadne vode ispunile su prirodnu depresiju-deponij površ
ine oko 6000 m 2 i dubine 1 m, potpuno
nezaš
tić
enog dna koje je omoguć
ilo difundiranje oneč
iš
ć
enih voda u podzemlje. Istraž
ivanjima
vrš
enim 1994. godine ustanovljena su izuzetno jaka oneč
iš
ć
enja uzrokovana vrlo š
irokim
dijapazonom organskih i anorganskih spojeva.
Područ
jem ugrož
enim od erozije, smatra se područ
je na kojem zbog djelovanja površ
inskih ili
podzemnih voda dolazi do ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljiš
ta i drugih slič
nih š
tetnih
pojava uslijed č
ega mož
e doć
i do ugrož
avanja ž
ivota i zdravlja ljudi i njihove imovine te
poremeć
aja u vodnom rež
imu. Najviš
e je ugrož
eno križ
evač
ko Prigorje. Kao posljedica
nesavjesnog antropogenog djelovanja, javljaju se bujič
ni tokovi jakih erozijskih procesa koji
ugrož
avaju urbana naselja i prometnice. Radi spreč
avanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica
2-38
PROSTORNI PLAN
treba graditi regulacijske i zaš
titne vodne gradevine, izvoditi zaš
titne radove i provoditi mjere
zaš
tite. Radovima za zaš
titu od erozija i bujica smatraju se osobito: poš
umljavanje, uzgoj i
održ
avanje zaš
titne vegetacije, trasiranje, krč
enje raslinja, č
iš
ć
enje korita, zabrana i ogranič
avanje
sječ
e drveć
a i grmlja, zabrana i ogranič
avanje vađenja pijeska, š
ljunka i kamena, zabrana
odlaganja otpadnih tvari, odgovarajuć
i nač
in koriš
tenja poljoprivrednog i drugog zemljiš
ta i druge
odgovarajuć
e mjere.
Koriš
tenje tla kao osnovnog poljodjeloskog resursa treba razvijati uključ
ivš
i i tradicijske obrasce,
održ
ivog gospodarenja tlom te vrš
iti zaš
titu tla s ciljem oč
uvanja biološ
ke raznolikosti i ekološ
ki
povoljnih uč
inaka. Kod određ
ivanja namjene koriš
tenja tla u poljodjelske svrhe treba uzeti aspekte
zaš
tite okoliš
a, demografsku i gospodarsku problematiku te donijeti propise i poticajne mjere kako
bi se unaprijedilo “održ
ivo” koriš
tenje i upravljanje tlom. Cilj je da se kod koriš
tenja tla koriste
tehnike koje ć
e biti u skladu s pojedinim ekosustavom, slivnim područ
jem i planiranim
krajolikom, isto tako osigurati provođ
enje i kontrolu zabrane pretvaranja poljoprivrednog
zemljiš
ta u druge namjene. U upravljanje tlom nastojati uključ
iti odgovarajuć
e tradicijske i
autohtone nač
ine koriš
tenja tla. Potrebno je uvesti nov pristup u utvrđ
ivanju boniteta tla uz
uvaž
avanje svih parametara vezanih uz plodnost i zaš
titu tla. Kao potreba nameć
e se
inventarizacija stanja tla, organizirano trajno motrenje te izgradnja informacijskog sustava tla.
d) Mineralne sirovine
Eksploatacija mineralnih sirovina svojim djelovanjem na prostor dovodi do promjena u pejsaž
u.
Eksploatacija se mora vrš
iti na taj nač
in da se ne ugrož
ava krajobrazna vrijednost prostora,
stabilnost terena i ne dolazi u sukob s ostalim oblicima koriš
tenja prostora. Posebno su osjetljiva
područ
ja pod utjecajem vodnih rež
ima i podzemnih tokova gdje uslijed skidanja površ
inskih
slojeva mož
e biti ugrož
ena voda. Tijekom eksploatacije propisana je obveza istraž
ivanja lež
iš
ta
mineralnih sirovina u cilju utvrđivanja rezervi.
Poš
to postoji veliki broj nesaniranih polja potrebno je prić
i njihovoj sanaciji kako bi taj prostor
mogao biti adekvatno valoriziran. Zabrinjava podatak o poljima gdje se vrš
i eksploatacija, a
ishođ
enje odobrenja za njihovu upotrebu je u tijeku. Potrebno je zaustaviti takove radnje u
prostoru jer utječ
u na prostor bez ikakove kontrole. Svim mjerama treba nastojati spriječ
iti
nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju mineralnih sirovina.Eksploatacija mora biti tako vrš
ena
da poslije nje nastaju novi sadrž
aji koji ć
e pridonijeti atraktivnosti prostora: š
portsko-rekreacijske
površ
ine, ribnjaci i sl..
Eksploataciju plina i nafte vrš
i INA. U proizvodnji se provode se sve mjere zaš
tite na radu, zaš
tite
od pož
ara, plan mjera zaš
tite u sustavu obrade otpadnih voda i saniranje isplač
nih jama. U planu je
sanacija svih isplač
nih jama, izrada projekta postrojenja za zbrinjavanje CO2, sumpora te
centralnu jamu za sabiranje fluida.
Mineralne i geotermalne vode su znač
ajan resurs koji se jošnije poč
eo eksploatirati u dovoljnoj
mjeri. Moguć
nosti njihovog koriš
tenja su u gospodarstvu, zdravstvu i turizmu. Istraž
ivanje i
koriš
tenje mineralnih voda treba biti pod kontrolom nadlež
nih ustanova, prvenstveno zbog
nepovoljnog utjecaja na rež
ime podzemnih voda i opć
enito zbog zaš
tite okoliš
a. Zato je potrebno
odrediti rezerve pojedinih crpiliš
ta kako bi se postiglo njihovo pravilno i dugotrajno koriš
tenje.
e) Graditeljska baš
tina
Kao nedjeljivi dio kulturnog krajolika odnosno prostorne baš
tine i njezin vrijedan dio, pojavljuju
se i spomenici kulture.
Kulturna baš
tina kao ž
ivotna sredina, izlož
ena je trajnom utjecaju i pritiscima. Zbog svoje fizič
ke
strukture je naroč
ito je osjetljiva i sklona propadanju. Negativni č
imbenici utjecaja na kulturno
dobro jesu:
- pritisak razvoja ( adaptacije, prenamjene, industrija, infrastrukturni koridori)
- ekološ
ki pritisci ( oneč
iš
ć
enja)
- prirodne katastrofe ( poplave, pož
ari, potresi)
2-39
PROSTORNI PLAN
-
nebriga i neodrž
avanje, nedostatak financijskih sredstava, neriješ
eni imovinski i pravni
odnosi
Zbog stalnih negativnih utjecaja i svakodnevnih promjena na kulturnim dobrima, treba osigurati
stalno prać
enje (monitoring) stanja oč
uvanosti, odnosno ugrož
enosti te potrebnim zahvatima
spriječ
iti daljnje ugrož
avanje i pogorš
avanje stanja.
Na područ
ju Županije razlozi devastacija i ugrož
avanja kulturnih dobara su s jedne strane pritisci
razvoja i stvaranja novih urbanih struktura na postojeć
oj matrici, a s druge neodrž
avanje i
zapuš
tanje povijesnih građevina. Zbog dotrajalosti materijala povijesne građevne strukture,
osobito one drvene i nezadovoljavanja suvremenih stambenih standarda, već
inom je zamijenjena
novom. Sreć
om, najč
eš
ć
i su primjeri izgradnje nove zamjenske strukture slijedili prostorni
obrazac tradicionalnog nač
ina gradnje, tako da su naselja u Podravini u već
ini sluč
ajeva oč
uvala
svoju karakteristič
nu morfološ
ku matricu. Neodgovarajuć
im zahvatima prilikom rekonstrukcija i
obnove, uniš
tava se povijesna struktura i umanjuje spomenič
ka vrijednost (dvorac Gornja Rijeka,
ž
upna crkva u Rasinji). Arhitektonski nekvalitetna nova izgradnja u blizini visoko vrednovanih
povijesnih građ
evina (Koprivnič
ki Ivanec), ili u povijesnoj jezgri Legrada znatno umanjuju
njihove ambijentalne vrijednosti.
Zaš
titni radovi na povijesnim građevinama
U nizu povijesnih građevina na kojima su se u posljednjih nekoliko godina provodili radovi
sanacije i obnove na struč
an i konzervatorski ispravan nač
in, dobiveni su zadovoljavajuć
i rezultati
prezentacije njihovih arhitektonskih i umjetnič
kih vrijednosti. Takvi su radovi uglavnom bili
financirani od Ministarstva kulture ili iz gradskih i ž
upanijskih fondova, prema programima
obnove i sanacije koji su bili izrađ
eni na metodološ
ki struč
an nač
in.
Opć
a metodologija rada na obnovi i sanaciji povijesnih građ
evina sastoji se od sljedeć
ih faza:
- prethodna istraž
ivanja (konzervatorsko restauratorski istraž
ni radovi, arheološ
ka
istraž
ivanja, geofizič
ka i geomehanič
ka ispitivanja konstrukcije i okoliš
a prema potrebi),
- izrada projekta statič
ke sanacije (konstrukcije, temelja, terena i sl.)
- projekti obnove i arhitektonske prezentacije (proč
elja, interijera i sl.)
- izvođ
enje radova pod stalnim konzervatorskim nadzorom
Tako uređ
enu kulturnu baš
tinu, izradom planova niž
eg reda, cilj je obraditi na nač
in da bude
definirana u prostoru, valorizirana unutar svoje mikrolokacije te ocijenjena u konstrukcijskom
smislu.
f) Prirodna baš
tina
Različ
itim kategorijama prostorne zaš
tite prema Zakonu o zaš
titi prirode (“Narodne novine” br.
30/94 i 72/94) zaš
tić
eno je svega 8 % drž
avnog prostora. Strategijom prostornog uređenja
Republike Hrvatske ocjenjuje se da bi zaš
tić
ena površ
ina u perspektivi trebala biti udvostruč
ena.
Na područ
ju Županije, zaš
tić
eno je 3,2% ukupne površ
ine. Ako se tome pridodaju i sva
predlož
ena područ
ja za zaš
titu, udio zaš
tić
enih područ
ja prirode iznosi 3,7 % prostora Županije.
Zaš
titom područ
ja nastoji se smanjiti na najmanju moguć
u mjeru negativne č
ovjekove utjecaje na
prirodni okoliš– oneč
iš
ć
enje, izmjena prirodnih staniš
ta s posljedicom osiromaš
enja krajobrazne i
biološ
ke raznolikosti, reduciranje i bespovratno uniš
tenje vlaž
nih i moč
varnih biotopa, direktno ili
indirektno uniš
tavanje zaš
tić
enih biljnih i/ili ž
ivotinjskih vrsta, unoš
enje alohtonih vrsta,
prekomjerna i nestruč
na uporaba pesticida i mineralnih gnojiva, krivolov, prekomjerna
eksploatacija mineralnih sirovina te neprovođenje zakonskih odredbi iz područ
ja zaš
tite prirode i
okoliš
a opć
enito. Međ
utim, potrebno je voditi rač
una o tome da formalna zaš
tita, bez razrađ
enih
detaljnih programa upravljanja, mjera za zaš
titu i unapređ
enje prostora te osmiš
ljenih ciljeva i
svrhe zaš
tite, mož
e biti kontraproduktivna, odnosno doprinijeti degradaciji prirodnog okoliš
a jer
neki ekosustavi ne mogu dugoroč
no opstati bez povremene č
ovjekove pripomoć
i.
2-40
PROSTORNI PLAN
Metoda in-situ oč
uvanja vrsta i ekološ
kih sustava, dakle, u njihovom prirodnom okruž
enju,
odnosno u okruž
enju u kojem su razvili svoja specifič
na svojstva, je utemeljenje zaš
tić
enih
dijelova prirode. Da bi se ispunila svrha i cilj zaš
tite nekog dijela prirodne baš
tine, nuž
no je
njegovo temeljito multidisciplinarno istraž
ivanje, odnosno dobro poznavanje njegovog nultog
stanja. To se prije svega odnosi na mnogobrojne biološ
ko-ekološ
ke pojave i procese te osnovno
znanje o postojeć
em biološ
kom inventaru, genofondu te prirodnim i antropogenim sukcesijama.
Na taj nač
in mogu se iznać
i valjani kriteriji prosudbe vrijednosti odgovarajuć
ih dijelova prirode, a
oč
emu ovisi i karakter i stupanj zaš
tite.
Zaš
tita prirodnih biotopa ne isključ
uje sve vrste č
ovjekove djelatnosti na zaš
tić
enom područ
ju,
ukoliko one ne izazivaju direktne negativne posljedice (odlaganje i paljenje otpada, oneč
iš
ć
enje
ispuš
tanjem š
tetnih tvari u zrak, vodu, tlo, uznemiravanje ž
ivotinja, uniš
tavanje biljnog svijeta,
buka, izlovljavanje vrsta, bespravna i neplanska gradnja i slič
ni oblici degradacije).
Prema Zakonu o zaš
titi prirode (“Narodne novine” br. 30/94. i 72/94) dijelovi prirode koji su
utvrđeni ili proglaš
eni zaš
tić
enima na temelju ovog zakona, smatraju se zaš
tić
enim dijelovima
prirode. Kategorije: strogi rezervat, posebni rezervat, park-š
umu, zaš
tić
eni krajolik, spomenik
prirode i spomenik parkovne arhitekture proglaš
ava Županijska skupš
tina uz prethodno
pribavljenu suglasnost Ministarstva zaš
tite okoliš
enja. Nacionalni park i park
prirode proglaš
ava Hrvatski drž
avni Sabor posebnim zakonom, međutim, u Koprivnič
kokriž
evač
koj ž
upaniji danas ne postoje zaš
tić
eni dijelovi prirode č
ije se proglaš
avanje i upravljanje
provodi u drž
avnoj nadlež
nosti.
U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske istaknuto je š
ire područ
je š
ume
Repašplanirano kao zaš
tić
eni krajolik. Šumarska struka najč
eš
ć
e nije suglasna s provođ
enjem
mjera zaš
tite prema Zakonu o zaš
titi prirode nad područ
jima koja su pod ingerencijom Hrvatskih
š
uma te je potrebno ukloniti neusklađenosti određenih zakonskih odredbi i jasnije odrediti
svrsishodnost i ciljeve zaš
tite pojedinih područ
ja. Ciljevima prostornog razvoja ž
upanijskog
znač
aja koji se odnose na zaš
titu prirodne baš
tine, mogu se smatrati zaš
tita i promicanje novih
zaš
tić
enih područ
ja prirode prema Zakonu o zaš
titi prirode.
Tablica br. 62: Prijedlozi zaš
tićenih područja prirode
KATEGORIJA
ZAŠTITE
SPOMENIK
PRIRODE
Hidrološ
ki
Botanički
Botanič
ko-zoološ
ki
SPOMENIK PARK.
ARH.
NAZIV OBJEKTA
ŠODERICA
ČINGILINGI
JEGENIŠ
MRTVICA OSREDEK
JEŠKOVO
MRTVICA - ĐELEKOVEC
BAKOVCI
LEPA GREDA – STARA
DRAVA
DANICA
KLOŠTARSKI
(KALINOVAČKI) PIJESCI
PETERANSKE LIVADE
PARK U CENTRU
KOPRIVNICE
POVRŠINA
/ha
200,00
15,00
120,00
3,75
140,00
9,00
neutvrđeno
neutvrđeno
7,78
10,00
200,00
3,50
NAPOMENA
antropogeni karak.
antropogeni karak.
antropogeni karak.
dravski rukavac
dravski rukavac
dravski rukavac
dravski rukavac
dravski rukavac
zaš
titna š
uma grada
ugrož
eno područje!
antropogeni karak.
-
Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaš
tić
enim dijelovima prirode na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke
županije
2-41
PROSTORNI PLAN
1. Spomenik prirode

HIDROLOŠKI SPOMENIK PRIRODE
Šoderica
U blizini naselja Botovo, oko pola kilometra udaljeno od desne obale Drave nalazi se jezeroš
ljunč
ara, Šoderica. Oblikovano je iskopom š
ljunka u posljednjih 120 godina. Današ
nja površ
ina
od oko 120 ha namjerava se u narednih tridesetak godina proš
iriti na oko 200 ha. Prosječ
na dubina
jezera u njegovom sjevernom dijelu iznosi oko 8 metara, ali je vrlo neujednač
ena. Uz sjevernu
obalu danas je podignuto turistič
ko naselje s oko 300 vikend-objekata bez opskrbe pitkom vodom
i bez kanalizacije. Uz naselje je manja zimzelena š
uma koju bi u skoroj buduć
nosti trebalo
proš
iriti i na sjeverozapadno područ
je jezera. Kakvoć
a vode, na ž
alost, sve je loš
ija, a kupališ
ni
prostor radi sve već
ih količ
ina submerznog raslinja sve manje je prikladan za kupanje i ostale
rekreativne aktivnosti. Neophodno je š
to prije produbiti dno jezera na najmanje 6 metara u
kupališ
nom područ
ju, koje uz sjevernu obalu ne bi trebalo iznositi viš
e od 5 ha, a radi sprječ
avanja
intenzivnih procesa eutrofizacije (zabarivanja). Izgradnjom vodovodne mrež
e u naselju te
kanalizacije eliminirao bi se negativan utjecaj unosa oneč
iš
ć
enja u vode jezera. Cjelokupna
sanacija Šoderice trebala bi biti usklađ
ena sa Elaboratom sanacije i revitalizacije jezera Šoderica
koji je prihvać
en na Županijskom poglavarstvu 1998. godine. Naravno, osim toga neophodno je
preciznije utvrditi granice planiranog hidrološ
kog spomenika prirode te utvrditi vlasnič
ka prava i
obveze te nosioce gospodarenja tim područ
jem.
Čingi- Lingi
Ova se š
ljunč
ara nalazi u neposrednoj blizini desnoobalnog dravskog nasipa kod Ledina
Molvarskih. Nastala je posljednjih 30-40 godina iskopom š
ljunka. Ima površ
inu 10-15 ha i
relativno malu dubinu s nepravilno oblikovanim dnom. Uz sjevernu i zapadnu obalu jezera, već
dulje vrijeme se ljeti odvija turistič
ka aktivnost. Turistič
ko naselje nema izgrađenu vodovodnu
mrež
u niti kanalizaciju. Koncepcija turistič
ke izgradnje, izgradnje nuž
ne infrastrukture kao i
cjelovita koncepcija razvitka ovog jezera, ne postoje. Urbanisti č
kim planom bi valjalo sva ova
pitanja razriješ
iti jer postojeć
e stanje prirodnih resursa i izgrađenosti turistič
kih objekata ne
zadovoljava. Dosadaš
nji stihijski razvitak treba zamijeniti organiziranim. To opć
enito vrijedi i za
sva ostala zaš
tić
ena, odnosno planirana zaš
tić
ena područ
ja slič
nih znač
ajki. Uvaž
avajuć
i postojeć
e
krajobrazne, estetske, hidrološ
ke i izgrađene vrijednosti u ovom prostoru, predlaž
e se zaš
tita u
obliku hidrološ
kog spomenika prirode.
Jegeniš
Jezero Jegenišnastalo je iskopom š
ljunka posljednjih 40-50 godina, a eksploatacija jošuvijek traje
na njegovom juž
nom dijelu. Nekoliko otoka stvorenih od jalovine zajedno s nepravilnim obalnih
pojasom č
ini sustav stvorenih i prirodnih vrijednosti zamjetnih krajobraznih i estetskih osobina.
Danas su uznapredovali procesi zabarivanja, a vodeni stupac je gotovo u cijelosti ispunjen
submerznim vodenim raslinjem kao i populacijama nekolicine flotantnih vrsta koje mjestimič
no
prekrivaju cijelu površ
inu vode (bijeli lopoč
,ž
uti lokvanj, mrijesnjač
e, vodeni stolisnik i druge).
Na zapadnoj strani današ
njeg jezera nalazi se Đelekovač
ka mrtvica potkovastog oblika. Jezero
Jegenišdobrim dijelom je smješ
teno unutar te “potkove” i od mrtvice odvojeno pojasom š
ume i
š
ikare š
irokim 50-100 metara. Taj pojas ne bi trebalo prekapati i spajati vode ova dva vodena
bazena koja se znatno razlikuju, kako po svom postanku, tako i po mnogim hidrobiološ
kim i
ekološ
kim znač
ajkama. Uz obalu i na otocima izgrađeno je stotinjak vikend-objekata koji su
nastanjeni pretež
ito ljeti. Na č
itavom prostoru nije riješ
eno pitanje zbrinjavanja otpada, odvodnje,
odnosno ne postoji nikakav plan izgradnje naselja.
Ekološ
ki povoljne mikrolokacije i raznolikost biotopa ovog vodenog ekosustava, uz ostale
č
imbenike, stvorili su povoljne uvjete za naseljavanje karakteristič
nog i raznorodnog ž
ivog
naselja. Naselje riba obiluje autohtonim i alohtonim vrstama koje č
ine osnovicu š
portskog
2-42
PROSTORNI PLAN
ribolova koji je danas glavni motiv turistič
ke izgradnje. Zamjetne su populacije i ostalih vrsta u
vodi i oko nje, napose vrsta iz skupine puž
eva i š
koljkaš
a, a tako i ptica, vodozemaca i malih
sisavaca.
Mrtvica Osredek kod Gabajeve Grede
Mrtvica Osredek je dravski rukavac viš
e-manje luč
nog oblika, oko 2,5 km dug, a protež
e se od
središ
ta naselja Gabajeva Greda, uz cestu Gabajeva Greda – Molve do vodoprivrednog nasipa sa
desne obale rijeke Drave. Širina mrtvice iznosi 10-20 metara, a prosječ
na dubina od 0,5 do 1
metar. Čini ga stajać
a ili sporotekuć
a voda č
iji viš
ak posebnim ispustom otječ
e u korito Drave.
Obale rukavca obrasle su pojasom trš
č
aka i rogoziš
ta te pojasom vrba, topola i joha. Mjestimice su
teš
ko prohodne radi gustog obrasta. Slobodne vode zapravo nema jer je č
itav vodeni stupac
ispunjen vodenim raslinjem gdje prevladavaju mrijesnjač
e, vodena kuga i druge vrste viš
ih
biljaka. Uz njih su dobro razvijene vodena paprat i nekoliko vrsta vodenih mahovina. Posebno je
dobro zastupljen svijet ptica, sitnih sisavaca i vodozemaca, a od beskralješ
njaka najzastupljeniji su
kukci i kolutić
avci s mnogo niž
ih razvojnih stadija u bentoskim zajednicama. Visina detritusa na
dnu rukavca mjestimice prelazi 100 cm. Osredek ekološ
ki pripada starom eutrofiziranom
biološ
kom sustavu. Zato se predlaž
e njegova zaš
tita kao znač
ajnog dijela prirode vlaž
nih i
moč
varnih staniš
ta u kategoriji spomenika prirode.
Ješ
kovo
Ovaj vodeni bazen je nekadaš
nji dravski rukavac potkovastog oblika č
iji su krajevi “potkove”
okrenuti lijevoj obali rijeke Drave. Bara Ješ
kovo nalazi se u koprivnič
ko-đ
urđevač
kom
Prekodravlju blizu naselja Gola. Kraci potkove razmaknuti su međusobno oko 80 metara, a š
irina
vodotoka iznosi 200-300 metara, uključ
ujuć
ii š
irok pojas trš
č
aka. Unutar potkove su oranič
ne
površ
ine, livade i nekoliko raš
trkanih seoskih gospodarstava. Životinjsko naselje Ješ
kova izuzetno
je brojno i raznoliko. U vodi ž
ivi nekoliko slatkovodnih autohtonih vrsta riba koje pruž
aju osnovu
za uspješ
an i tradicionalan š
portski ribolov. Prikladna staniš
ta udomljuju znač
ajan broj vrsta ptica
moč
varica, vodozemaca i malih sisavaca koji tu nalaze prikladna zakloniš
ta, gnijezdiliš
ta i obilne
izvore hrane. Radi izraž
enih bioekološ
kih, hidrobiološ
kih i krajobraznih te estetskih vrijednosti,
predlaž
e se zaš
tita ovog područ
ja prirode kao hidrološ
kog spomenika prirode zajedno sa svim
prostorom unutar “potkove”. Ukupna mu je površ
ina oko 1,4 km2 .
Mrtvica kod Đelekovca
U blizini Đelekovca, u koritu nekadaš
njeg dravskog rukavca, nalazi se mrtvica ili mrtvaja
potkovastog oblika. Prema tijeku prirodnih procesa ovaj vodeni bazen pripada među najstarije u
ovom dijelu Podravlja. Dug je oko 1,5 km, prosječ
ne š
irine od 40 do 100 metara sa š
irokim
pojasom niske, š
ikaraste i š
umske vegetacije po rubovima i u unutraš
njem dijelu potkove. Dubina
mu varira od 0,5 do 2,5 metra. Na dnu se nalazi sloj detritusa mjestimič
no debeo do 4 metra. S
istoč
ne strane granič
i s umjetno nastalim jezerom – š
ljunč
arom Jegeniš
, od kojeg ga dijeli zaš
titni
pojas š
irok oko 100 metara. Velika bioprodukcija i eutrofni karakter bare dolaze do posebnog
izraž
aja na njenoj cijeloj duljini. Unatočznač
ajnom i dugotrajnom č
ovjekovom utjecanju različ
itih
oblika, mrtvica se jošuvijek odlikuje izvornim i bogatim prirodnim sadrž
ajima vrijednim zaš
tite.
U zaš
titni status trebalo bi uvrstiti i pojas koji mrtvicu dijeli od jezera Jegeniš
.
Bakovci
Ova mrtvaja protež
e se neposredno uz granicu s Mađarskom, oko 500 metara istoč
no od naselja
Ferdinandovac. Luč
nog je oblika i duljine oko 1500 metara. Širina varira od 30 do 100 metara.
Već
i dio mrtvice je plić
ak koji je gotovo u potpunosti obraš
ten raznolikim vodenim raslinjem.
Obale mu imaju už
i iš
iri pojas trš
ć
aka i rogoziš
ta te grmolikih vrsta i vrba stablaš
ica. Bujna
vegetacija, emerzne i submerzne vrste prekrivaju cijelu duž
inu vodotoka.
Lepa Greda – Stara Drava
Polukruž
no oblikovan nekadaš
nji dravski meandar danas je kao stajać
a voda dugač
ak oko 1500
metara. Širina mrtvice kreć
e se od 50 do 150 metara, a dubine su jošneutvrđ
ene. I ovaj vodotok
smješ
ten je uz granicu s Mađarskom, a granič
na crta presijeca ga u središ
njem dijelu. Mrtvica se
2-43
PROSTORNI PLAN
nalazi istoč
no od naselja Lepa Greda, usporedno uz naselje, a sjeverni i sjeveroistoč
ni dio nalazi
se na teritoriju Opć
ine Novo Virje.

 BOTANIČKI SPOMENIK PRIRODE
Danica
Danica je miješ
ana š
umska sastojina na sjevernoj periferiji grada Koprivnice. Zaš
tić
ena je
Zakonom o zaš
titi prirode 1966. godine u površ
ini 7,78 ha kao memorijalni spomenik na ž
rtve
Drugog svjetskog rata. Kako ova kategorija zaš
tite dijelova prirode u važ
eć
em zakonu ne postoji,
ovim planom se predlaž
e da se ovo područ
je tretira kao botanič
ki spomenik prirode.
Postojeć
aš
umska sastojina mož
e se smatrati zaš
titnom š
umom grada. Vrijednost joj poveć
avaju
ne samo reprezentativna, oko 80 godina stara stabla hrasta luž
njaka, veći č
itav niz biljnih i
ž
ivotinjskih vrsta koje č
ine ovu sastojinu bogatom biocenozom. Neophodno je poduzeti mjere
spreč
avanja odlaganja različ
itog otpada i prekapanja tla.
BOTANIČKO-ZOOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE
Kloš
tarski (Kalinovač
ki) pijesci
Na površ
ini oko 10 ha sjeverno od Kloš
tra Podravskog, na područ
ju Opć
ine Kalinovac, nalazi se
pješ
č
ano humlje s travnatom vegetacijom. S istoč
ne strane omeđuje ga cesta Kloš
tar – Draganci –
Ferdinandovac, a sa sjeverne strane eksploatacijsko pješ
č
ano polje. Zapadno od njega su š
ikare i
š
umarci bagrema, a s juž
ne strane dijelom ga ogranič
ava seoska deponija otpada i obradive
površ
ine. Pješ
č
ano humlje s karakteristič
nom vegetacijom predstavlja posljednje ostatke takvih
biotopa i takve vegetacije u Hrvatskoj pa i š
ire. U endemič
noj vegetaciji livadne asocijacije sive
gladice i vlasulje bradice (Corynephoreto-Festucetum vaginatae croaticum Sokl.), održ
ava se još
najmanje dvadesetak biljnih vrsta međ
u kojima se istič
e nekoliko pravih psamofita. Ovdje ž
ivi i
znač
ajan broj predstavnika ž
ivotinjskog svijeta, naroč
ito kukaca različ
itih redova č
iji jedan dio
nosi stepska obiljež
ja slič
nih staniš
ta središ
nje Europe. Znatan broj vrsta sitnih sisavaca jošje
neistraž
en. Ovaj prostor gotovo je u cijelosti devastiran uslijed neprimjerene eksploatacije pijeska
sa sjeverne strane ovih površ
ina te je neophodno hitno pokrenuti proces zaš
tite.
Livade pokraj naselja Peteranec
Juž
no od naselja Peteranec nalazi se š
iroko područ
je livada površ
ine od približ
no 2 km 2, smješ
tene
sjeverno i juž
no od Mož
đanskog jarka te istoč
no i zapadno od poljskog puta Peteranec –
Koprivnič
ki Bregi. To su dvootkosne livade asocijacije ovsenice pahovke koje zaposjedaju
vlaž
nija staniš
ta nepogodna za ratarsku proizvodnju. Ekološ
ki je najznač
ajnije prisustvo biljaka
velike krvare, vrsta iz porodice kiselica (livadna i kovrč
ava kiselica) kao i moč
varna mlječ
ika,
truš
ljika i pasdrijen uz koje su vezani specifič
ni predstavnici zoocenoze. Među ž
ivotinjskim
vrstama, po znač
enju koje daju ovim biotopima, dominira danji leptir veliki livadni plavac, jedna
od najrjeđih i najugrož
enijih vrsta Europe te nekoliko vrsta staklokrilih leptira. Zaš
tita ovih
prostora bi se trebala sastojati u nastojanju održ
avanja tradicionalnog livadarstva na ovim
prostorima, uz spreč
avanje svih radnji koje bi mogle izmijeniti ekološ
ke prilike i ž
ivo naselje na
ovim biotopima, naroč
ito prokapanje odvodnih kanala i sniž
avanje razine podzemnih voda.
Šuma Kolač
ka i š
uma Borik
Prema Zakonu o š
umama i odluci Županijske skupš
tine Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije 1995.
godine, oko 56 ha š
ume u gospodarskoj jedinici Kalnik-Kolač
ka proglaš
eno je š
umom s
posebnom namjenom za odmor i rekreaciju. To su bukove š
ume starosti oko 120 godina za koje je
gospodarskim osnovama do 31. 12. 2002. godine predviđena samo sanitarna sječ
a. Zasad nije
poznato š
to ć
e biti sa istim sastojinama nakon naznač
enog perioda. Vrijednost prostora poveć
ana
je nazoč
noš
ć
u jezera Čabraji u neposrednoj blizini. Zbog toga Plan predlaž
e nastavak zaš
tite
prema Zakonu o š
umama. Slič
na je situacija i sa š
umom Borik sjeverno od Đurđ
evca koju je
potrebno trajno oč
uvati po principima održ
ivog gospodarenja. Plan predlaž
e zaš
titu cijelog
prostora š
ume Borik š
umom s posebnom namjenom (proš
ireni dio zaš
tititi kao š
umu s posebnom
namjenom za znanstvena istraž
ivanja).
2-44
PROSTORNI PLAN
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE
Park u središ
tu Koprivnice
Park je velič
ine oko 3,5 ha i starosti je oko 70 godina. Inventarizacijom dendrološ
kog materijala
uoč
en je velik broj vrsta (34) s već
im brojem lijepo oblikovanih kroš
anja i stabala. U botanič
ko i
hortikulturno vrijedne predstavnike biljnih vrsta moguć
e je ubrojiti: tulipanovac, moč
varni
č
empres, japanski javor i druge. Središ
njoj parkovnoj cjelini u gradu treba pribrojiti i malu
parkovnu površ
inu velič
ine nekoliko ari ispred glavne zgrade stare bolnice. Kao posebno vrijedni
hortikulturni predstavnici, ovdje se nalaze dva starija, lijepo razvijena stabla tulipanovca te oko 80
godina staro stablo crvenolisne mutante bukve. Posebnu formu vise ć
e bukve velikog promjera
smješ
tenu u Svilarskoj ulici ispred zgrade gdje je smješ
tena Poljoprivredna savjetodavna služ
ba
također bi trebalo sač
uvati od uniš
tenja.
Navedeni popis lokaliteta moguć
e je dopuniti prilikom izrade prostornih planova niž
eg reda,
uvaž
avajuć
i prijedloge lokalne sredine, ali imajuć
i u vidu da prijedlozi moraju biti svrhoviti,
opravdani i struč
no utemeljeni ukoliko se uvrste u postupak zaš
tite. To znač
i da moraju biti
ispunjene sve zakonom propisane obveze, a svaki prijedlog novog lokaliteta mora pratiti krać
i ili
obimniji struč
ni elaborat s prikazom, ne samo postojeć
eg stanja, veći prijedlozima održ
avanja,
uređ
enja i gospodarenja istim područ
jem. To se odnosi i na područ
je oko Starog grada u
Đurđ
evcu za koje Plan predlaž
e uvrš
tavanje u kategoriju osobito vrijedan predjel-kultivirani
krajobraz. Pored toga, radi oč
uvanja posebnih vrijednosti krajolika određenog už
eg područ
ja,
gradovi, odnosno opć
ine mogu izraditi program zaš
tite okoliš
a koji ć
e se odnositi na lokalne
posebnosti i obiljež
ja.
Parkovne površ
ine u naseljima moraju se č
uvati i adekvatno održ
avati kao zeleni "otoci", vrijedni
za prostor svakog naselja. U sluč
aju predlaganja pojedinog parka za zaš
titu prema Zakonu o zaš
titi
prirode, u planu niž
eg reda (PPUO/G) potrebno je krać
e obrazlož
iti opravdanost tog prijedloga.
Na kartogramu br. 34 prikazani su prijedlozi zaš
tić
enih objekata prirode, postojeć
i objekti kao i
osobito vrijedni predjeli-prirodni krajobrazi (detaljnije obrađ
eni u poglavlju 2.2.5..g
Kartorgam br. 34: Prirodna baš
tina
Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križ
evač
ke županije (veljač
a, 2000.)
2-45
PROSTORNI PLAN
Ovim Prostornim planom predlaž
e se izrada Prostornih planova područ
ja posebnih obiljež
ja za
nekoliko područ
ja:
 područ
je rijeke Drave
 područ
je Kalnika
 područ
je pješ
č
arskih i okolnih vrijednih površ
ina
đurđevač
kog područ
ja.
Prostornim planom područ
ja utvrđuje se temeljna organizacija prostora, mjere
uređ
enja, koriš
tenja i njegove zaš
tite sa aktivnostima koje imaju prednost te mjere za unapređenje
i zaš
titu okoliš
a. Potrebno je provesti integralnu zaš
titu prirodnih i kulturnih vrijednosti područ
ja
Kalnika, doline rijeke Drave te pješ
č
ara i okolnih, vrijednih površ
ina đurđevač
kog područ
ja
(kartogram br. 36. To, ujedno, podrazumijeva valorizaciju pejzaž
nih vrijednosti, prirodnog i
kultiviranog krajolika, tipologije naselja i prostorno-organizacijskih specifič
nosti navedenih
područ
ja.
Od ukupne površ
ine područ
ja uz rijeku Dravu samo je dio u sklopu Koprivnič
ko-križ
evač
ke
ž
upanije, dok je dio obuhvać
enog prostora u sklopu Varaž
dinske i Međimurske ž
upanije, te
Virovitič
ko-podravske i Osječ
ko-baranjske ž
upanije. Zbog toga ć
e se pitanja znač
ajna za postupak
izrade i donoš
enja plana regulirati posebnim sporazumom zainteresiranih ž
upanija.
Pored toga, ne treba zaboraviti č
injenicu da je rijeka Drava uključ
ena u Konvenciju o suradnji na
zaš
titi i održ
ivom koriš
tenju rijeke Dunav u okviru Programa zaš
tite okoliš
a dunavskog slivnog
područ
ja (u koje se uvrš
tava i rijeka Drava), a nastojanja u zaš
titi prostora rijeke Drave (i Mure)
na međunarodnom, odnosno međ
udrž
avnom nivou uvrš
tena su i u program organizacije Euronatur
i DOPPS. Za područ
je rijeke Drave koje je na kartogramu br. 37 označ
eno samo nač
elno, Plan
također pretpostavlja moguć
nost oč
uvanja ovog prostora u nekoj od kategorija zaš
tite prema
Zakonu o zaš
titi prirode (npr. zaš
tić
eni krajolik) ili prema nekoj od međunarodnih kategorizacija
valorizacije prostora koja bi u dovoljnoj mjeri oč
uvala ovaj vrijedan prostor u smislu
ogranič
avanja zahvata koji bi bitno izmijenili i naruš
ili sadaš
nje prilike i krajobrazne osobitosti
područ
ja rijeke Drave.
Kartogram br. 35: Obuhvat obveze izrade Prostornog plana područ
ja (PPPPO)
Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke ž
upanije (veljač
a 2000.)
2-46
PROSTORNI PLAN
Na kartogramu br. 34 i br. 35 spomenuto područ
je toka rijeke Drave koje je predlož
eno za
oč
uvanje, kao i izradu PPPPO-a te obuhvat osobito vrijednog predjela-prirodnog krajobraza,
označ
eno je samo nač
elno i predstavlja tek polaziš
te za detaljniju obradu.
Područ
je Kalnika bilo je obuhvać
eno Planom uređ
enja iz 1985. godine. Kako je u međ
uvremenu
donesen novi Zakon o prostornom uređenju, a promijenjena su i polaziš
ta vezana uz neke bitne
elemente toga plana, potrebno je izraditi novi Prostorni plan za područ
je posebnih obiljež
ja
Kalnika.
Područ
je botanič
kog rezervata Đurđ
evač
ki pijesci te ostalih pješ
č
arskih i okolnih vrijednih
površ
ina koje uključ
uje i manja š
umska područ
ja, do sada nije bilo obuhvać
eno detaljnim
dokumentima prostornog uređ
enja te je radi potrebe definiranja mjera zaš
tite i rež
ima koriš
tenja
š
ireg prostora, potrebno izraditi Prostorni plan područ
ja.
Zaš
tita predstavnika flore i faune
Radi njihove ugrož
enosti na prirodnim staniš
tima i neodgovornog ponaš
anja pojedinaca koji
uniš
tavaju nadzemne i podzemne dijelove biljaka, potrebno je na područ
ju Županije, odnosno
Kalnika, zaš
tititi jošsljedeć
e biljne vrste, bez obzira š
to se neke od njih nalaze unutar zaš
tić
enih
dijelova prirode:

 Ruscus aculeatus L. – bodljikava veprina

 Veratrum album L. – bijela č
emerika

 Iris graminea L. – travolisna perunika

 Myricaria germanica Desv. – kebrač

 Dianthus plumarius var. plumarius – kal. klinč
ić
Od ž
ivotinjskih vrsta, bez obzira na tijek zaš
tite određenih livadnih biotopa u Podravini, predlaž
u
se za zaš
titu sljedeć
e vrste:

 Maculinea teleius Brgstr. – veliki livadni plavac

 Maculinea nausithous Brgstr. – zagasiti livadni plavac.
g) Bioraznolikost
Biološ
ka raznolikost podrazumijeva raznolikost između vrsta, unutar pojedinih vrsta, te
raznolikost među ekološ
kim sustavima. Raznolikost biljnih i ž
ivotinjskih vrsta uvjetovana je
velikom raznolikoš
ć
u staniš
ta pa je stoga nuž
no č
uvati š
to raznolikije tipove biotopa. Slož
eni
biološ
ki sustavi degradiraju se u jednostavne, sastavljene od manjeg broja vrsta i jednolič
nijeg
sastava (npr. poljoprivredne monokulture). Takvim smanjivanjem biodiverziteta nekog područ
ja
smanjuje se i njegova ekološ
ka stabilnost i ravnotež
a te ono postaje sve ugrož
enije i neotpornije
na negativne vanjske utjecaje.
Dobro poznavanje biološ
ke i krajobrazne raznolikosti je preduvjet njene uč
inkovite zaš
tite i
osnova za izradu konkretnih akcijskih planova zaš
tite. Cilj Republike Hrvatske je oč
uvati i
unaprijediti postojeć
u biološ
ku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje te pokuš
ati vratiti dio
izgubljenih svojti i staniš
ta, gdje je to moguć
e i opravdano. Strategija i akcijski plan zaš
tite
biološ
ke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske - NSAP (“Narodne novine”, br. 81/99.)
naglaš
ava da su najugrož
enija staniš
ta prostorno mala područ
ja ugrož
ena antropogenim č
initeljima
(npr. male moč
vare) ili su vrlo rijetka staniš
ta izvan uobič
ajenog područ
ja rasprostranjenja
(vegetacija pijesaka). Veliki problem za vode i moč
vare predstavlja unoš
enje poveć
ane količ
ine
organskih tvari (umjetna gnojiva, otpadne vode i sl.) koje dovode do zaraš
tavanja ovakvih
biotopa. Naroč
itu vrijednost na europskoj razini imaju prostrane poplavne livade i paš
njaci kakvih
npr. ima u blizini naselja Peteranec.
U okviru posebnih strateš
kih ciljeva Nacionalne strategije zaš
tite biološ
ke i krajobrazne
raznolikosti, kao prioritet u zaš
titi ekološ
kih sustava, istič
e se potreba oč
uvanja postojeć
ih
prirodnih moč
vara te prikladnim mjerama unaprijediti umjetno stvorene moč
vare. Pored toga,
2-47
PROSTORNI PLAN
nuž
no je zaš
tititi vode od prekomjernog oneč
iš
ć
enja. Isto tako, treba smanjiti trend gubitka
površ
ina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka, kao vrijednih antropogenih staniš
ta
vrlo bogatih u smislu biološ
ke raznolikosti te poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava
oč
uvanje š
to već
e biološ
ke raznolikosti na oranič
nim površ
inama. Osobito je važ
no uspostaviti
zakonsku zaš
titu rijetkih i ugrož
enih tipova staniš
ta te pojedinih najugrož
enijih lokaliteta.
Na područ
ju Županije postoji niz djelatnosti koje negativno utječ
u na kvalitetu okoliš
a, odnosno
bioraznolikost, a č
iji utjecaj treba svesti na minimum ili potpuno spriječ
iti:
- nekontrolirano odlaganje otpada
- nepostojanje organizirane komunalne djelatnosti odvož
enja otpada iz izvora njegova nastanka
(domać
instva, industrija) na mjesta kontroliranih deponija
- nedostatak suvremenih kontroliranih deponija komunalnog, tehnološ
kog i opasnog otpada
- nedovoljno organiziran sustav kontrole zbrinjavanja opasnog otpada (isplač
ne jame, praonica
vagona, zbrinjavanje opasnog bolnič
kog i veterinarskog otpada)
- nemoguć
nost naplate komunalnih usluga
- neizgrađ
enost uređ
aja za biološ
ko i mehanič
ko proč
iš
ć
avanje otpadnih voda
- oneč
iš
ć
enje voda otpadnim tvarima iz industrije i poljoprivrede
- nekontrolirana eksploatacija mineralnih sirovina bez naknadne sanacije ili uz nedovoljnu
kontrolu kvalitete izvedene sanacije
- nekontrolirano zauzimanje prirodnih prostora (bespravna izgradnja objekata, uznemiravanje
staniš
ta uslijed koriš
tenja vozila, buka, nekontrolirane sportske aktivnosti, lov i sl.)
- nekontrolirana uporaba zaš
titnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji
- zapuš
tanje zavič
ajnih sorti i pasmina udomać
enih vrsta na rač
un monokulturnog uzgoja
- nedovoljna, i samo formalna uključ
enost nač
ela zaš
tite okoliš
a u planove, mjere, programe,
projekte i sl.
- postojanje “neč
istih” tehnologija smješ
tenih na neprimjerenim mjestima vodonosnika pitke
vode, uz rijeku Dravu (Praonica vagona u Botovu)
- cijepanje prirodnih ekosustava (gradnjom naselja, prometnica infrastrukture, š
irenjem
ina) pri č
emu ekološ
ki sustavi ostaju izolirani poput otoka te vrste viš
e
ne mogu komunicirati s drugim srodnim područ
jima
U cilju oč
uvanja biološ
ke raznolikosti ciljevi koje pretpostavlja PPŽsu:
- uspostaviti cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada
- uspostaviti sustav redovitog prać
enja kvalitete zraka
- spriječ
iti oneč
iš
ć
enja vodotoka ugradnjom uređaja za proč
iš
ć
avanje
- uspostaviti š
to već
i broj zaš
tić
enih područ
ja prirode u kojima se aktivno provode propisane
mjere zaš
tite
- spriječ
iti nekontroliranu uporabu pesticida u poljoprivredi
- integrirati oč
uvanje i održ
ivo koriš
tenje prirodnih vrijednosti (mjere zaš
tite okoliš
a) u svu
plansku i provedbenu dokumentaciju
- evidentirati i kartirati različ
ite tipove staniš
ta na prostoru Županije prema međ
unarodnoj
CORINE –Biotopes klasifikaciji koja predstavlja standard na europskoj razini
- nač
initi popis (check-liste) i crvene liste ugrož
enih biljnih i ž
ivotinjskih vrsta kao i karte
njihova rasprostranjenja
- identificirati područ
ja za koja je potrebno izraditi program revitaliziracije (sanacijski program)
te poticati oporavak ugrož
enih biljnih i ž
ivotinjskih zajednica, odnosno vrsta
- osigurati sagledavanje moguć
eg nepovoljnog utjecaja planiranih zahvata postupkom procjene
utjecaja na okoliš
- aktivno provoditi mjere oč
uvanja zaš
tić
enih područ
ja prirode te provoditi akcije upoznavanja
š
ire javnosti sa potrebom oč
uvanja prirode
- osigurati prać
enje stanja okoliš
a (monitoring) za sve zahvate za koje je određ
eno provođenje
procjene utjecaja na okoliš
- poboljš
ati uč
inkovitost i organiziranost, sada nedostatnog inspekcijskog nadzora
- sprječ
avati bespravnu izgradnju objekata č
ija je izgradnja dozvoljena izvan građevinskih
područ
ja, a nalaze se na osobito vrijednim područ
jima prirode
2-48
PROSTORNI PLAN
-
-
prilikom izvođ
enja meliorativnih, hidroregulacijskih, komasacijskih i slič
nih zahvata, u
najveć
oj mjeri izbjegavati uniš
tavanje prirodnih vrijednosti (nastojati sač
uvati š
umarke,
ž
ivice, manja vodna staniš
ta, prirodne potoke i sl.)
spriječ
iti bespravnu eksploataciju mineralnih sirovina te gradnju, naroč
ito na područ
jima
osobitih prirodnih vrijednosti
sanirati i rekultivirati eksploatacijska polja mineralnih sirovina
poveć
ati ulogu sudjelovanja javnosti u donoš
enju odluka o zaš
titi prirode i okoliš
a i dr.
Pored predjela koji su većzaš
tić
eni ili se tek predlaž
u za zaš
titu u nekoj od kategorija prema
Zakonu o zaš
titi prirode (Poglavlje 2.2.5./f), ovim Planom se naglaš
ava znač
aj osobito vrijednih
predjela – prirodnih krajobraza koji se istič
u svojom osebujnoš
ć
u, bogatstvom ž
ivog svijeta,
prirodnim karakteristikama, specifič
nim sadrž
ajem biljnih i ž
ivotinjskih vrsta, osobitim znač
ajem
i vrijednoš
ć
u za cjelokupni ž
upanijski prostor u smislu održ
anja ekološ
ke stabilnosti i biološ
ke
ravnotež
e i/ili imaju znač
ajnu kulturnu, povijesnu ili neku drugu ulogu (npr. turistič
ku). Osobito
vrijedni predjeli – kultivirani krajobrazi imaju istu vrijednost samo s već
im naglaskom na
izraž
ajost i osobitost stvorenih vrijednosti krajolika (npr. klijeti u Zaistovcu).
Kartogram br. 36: Osobito vrijedni prirodni krajobrazi
Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje (travanj, 2000.)
Osobito vrijednim predjelima – prirodnim krajobrazima na područ
ju Županije Planom istič
emo
područ
je planine Kalnik, š
ire područ
je rijeke Drave uključ
ujuć
i Veliki Paž
ut, uš
ć
e Mure u Dravu,
š
umu Repaši sve okolne mrtvice, bare i jezera, š
umsko područ
je Kolač
ke i Rasinje, bilogorsko
područ
je, pješ
č
arske površ
ine đurđevač
kog područ
ja i okolne vrijedne š
umske predjele te
pojedinač
ne manje lokalitete (livade uz potok Salnik i dolina Glogovnice u potkalnič
kom
područ
ju, okolišdvorca u Gornjoj Rijeci, pojedinač
ni parkovi u mjestima Sveti Ivan Žabno,
Rasinji, Đurđ
evcu, područ
je Podravkinog rekreacionog centra, Crne Gore, Raciljnjaka, livade u
Zovju kod Đelekovca, rukavac i otok Struž
ice, rukavac Virki i uš
ć
e Glibokog, jezera Sekuline,
područ
je Telek u š
umi Repaš
, separacija kod Đurđevca – Gat, rukavac Karaši Fratrovac). U
osobito vrijedne predjele – kultivirane krajobraze Plan uvrš
tava područ
je oko naselja Zaistovec i
Veliki Raven. Degradiranjem ovih područ
ja ranije navedenim negativnim aktivnostima ili pak,
izostankom neophodnih i pož
eljnih zahvata, kvalitativno bi se umanjile osobitosti biološ
ke
raznolikosti ovog područ
ja, stoga im valja pristupati s određ
enom mjerom dodatne paž
nje i
opreza prilikom izvođenja različ
itih zahvata. Pored ovih područ
ja ne treba zaboraviti važ
nost i
vitalni znač
aj postojeć
ih i planiranih vodocrpiliš
nih područ
ja, odnosno njihovih zaš
titnih zona
2-49
PROSTORNI PLAN
prema kojima se valja odnositi kao prema naroč
ito vrijednim dijelovima okoliš
a osobite
osjetljivosti.
Najugrož
enija staniš
ta najč
eš
ć
e su prostorno mala područ
ja ugrož
ena antropogenim č
initeljima
(male bare i moč
vare, jezera, specifič
ne livadne zajednice i sl.) ili su vrlo rijetka staniš
ta izvan
uobič
ajenog područ
ja rasprostranjenja (vegetacija pijesaka).
Zaš
tita biološ
ke raznolikosti podrazumijeva i evidentiranje odnosno oč
uvanje zavič
ajnih sorti
kultiviranih biljaka i pasmina udomać
enih ž
ivotinja. Ove su sorte i pasmine prilagođene lokalnom
podneblju, otpornije na bolesti i č
esto vrlo dobro uklopljene u okolnu prirodu i krajolik. Pored
toga, oni su sastavni dio nacionalne kulturne baš
tine jer je u njihov uzgoj ulož
en trud i znanje
brojnih naraš
taja, u kombinaciji s uvjetima ž
ivota i podneblja. Potrebno je, dakle, manje insistirati
na suvremeno uzgojenim hibridnim sortama koje se siju na velikim površ
inama u monokulturama.
Jedan od pritisaka na biološ
ku raznolikost su i biotehnologije, naroč
ito one koje koriste genetski
izmijenjene organizme, umjetno stvorene genetskim inž
enjeringom, ili koriš
tenje nedovoljno
poznatih i ispitanih mikroorganizama u okoliš
u (npr. za nadzor š
tetnika i sl.).Područ
je
problematike biološ
ke sigurnosti pri rukovanju genetski promijenjenim organizmima potpuno je
nepokriveno propisima isto kao i zaš
tita zavič
ajnih udomać
enih svojti.
Lovna djelatnost mož
e znač
ajno pridonijeti oč
uvanju prirode ako uvaž
ava princip racionalnosti,
š
to znač
i da ne uzrokuje smanjenje brojnosti divljač
i niti remeti odnos među vrstama. Primjerena
lovna djelatnost ogranič
ava prekomjernu gustoć
u divljač
i u prostoru, ukoliko se ne lovi matič
ni
fond divljač
i većprirast. Zbog toga i lovstvo mora imati uč
inkovit inspekcijski segment.
Osnovne prijedloge oč
uvanja pojedinih sastavnica prirode i okoliš
a, odnosno, akcijske planove
zaš
tite koji se mogu odnositi na područ
je Županije, Plan izdvaja iz Nacionalne strategije i
akcijskog plana zaš
tite biološ
ke i krajobrazne raznolikosti u obliku tablice br. 62.
Tablica br. 63
AKCIJSKI PLANOVI ZAŠTITE
ŽUPANIJSKOG ZNAČENJA*
(prema Strategiji i akcijskom planu zaš
tite biološ
ke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske)
ŽURNOST
MOGUĆI IZVORI
FINANCIRANJA
kratkoroč
ni
DP,ŽP
prioritetni
kratkoroč
ni
srednjoroč
ni
srednjoroč
ni
DP, ŽP
DP, ŽP
DP, MS
ŽP, DP
dugoroč
ni
DP
dugoroč
ni
DP,MS
kratkoroč
ni
kratkoroč
ni
DP
DP,ŽP
kratkoroč
ni
DP
AKCIJSKI PLAN
I.
1.
ZAŠTITA EKOLOŠKIH SUSTAVA I STANIŠTA
Strateš
ki cilj – moč
vare i vode
 Izrada mjera zaš
tite i upravljanja moč
varama zaš
tić
enim na
ž
upanijskoj razini
 Zakonska i praktič
na zaš
tita preostalih cretova
 Zakonska zaš
tita najugrož
enijih dijelova Drave
 Izrada akcijskog plana za zaš
titu biološ
ke raznolikosti Drave
 Izrada regionalnih (ž
upanijskih) akcijskih planova za za š
titu manjih
moč
varnih i vodenih područ
ja
 Izrada akcijskog plana unapređ
ivanja akumulacija, š
ljunč
ara i
drugih umjetnih vodenih staniš
ta u smislu poveć
anja raznolikosti
staniš
ta
 Izrada akcijskog plana stvaranja novih moč
vara preuređ
ivanjem
š
ljunč
ara i slič
nih kopova, te preuređivanjem dijelova nekih vlaž
nih
livada i poplavnih paš
njaka
2. Strateš
ki cilj - š
ume
 Izdvajanje i zaš
tita š
umskih genetskih rezervata
 Izrada programa unaprjeđ
enja, zaš
tite i oč
uvanja š
uma u zaš
tić
enim
dijelovima prirode
 Utvrđivanje stanja nizinskog brijesta, pitomog kestena i š
umskih
voć
karica
2-50
PROSTORNI PLAN
3.
Strateš
ki cilj – travnjaci i oranice
 Zaš
tita pjeskovitih travnjaka Podravine
 Zaš
tita travnjač
kih lokaliteta u Podravini važ
nih za opstanak danjih
leptira roda Maculinea
 Izrada programa održ
avanja tradicionalnih oblika poljodjelstva u
određ
enim zaš
tić
enim područ
jima
 Vrednovanje travnjaka i izrada prijedloga za zaš
titu pojedinih
lokaliteta uz određeni programa gospodarenja
4.
II.
ZAŠTITA VRSTA I PODVRSTA
5.
Strateš
ki cilj – zaš
tita vrsta i podvrsta
 Izrada akcijskih planova za zaš
titu ugrož
enih biljnih svojti
 Izrada i provedba srednjoroč
nih i dugoroč
nih akcijskih planova za
faunu
6.
8.
DP
prioritetni !
prioritetni !
prioritetni !
DP
DP, MS
DP, MS
prioritetni !
srednjoroč
ni,
dugoroč
ni
DP
DP, MS
kratkoroč
ni
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
srednjoroč
ni
DP, MS
DP, MS
kratkoroč
ni
DP
kratkoroč
ni –
- dugoroč
ni
kratkoroč
ni
DP
kratkoroč
ni
DP, MS
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
prioritetni !
DP,ŽP
DP, MS
prioritetni !
DP, ŽP
kratkoroč
ni
DP
prioritetni !
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
kratkoroč
ni –
- dugoroč
ni
kratkoroč
ni –
- dugoroč
ni
kratkoroč
ni
DP, MS
DP, MS
prioritetni !
DP, MS
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
DP, MS
DP
ZAŠTITA KROZ SEKTORE
DP, MS
DP
Strateš
ki cilj – institucionalni okvir
 Izrada programa institucionalnog i organizacijskog jač
anja služ
bi
ovlaš
tenih za zaš
titu biološ
ke i krajobrazne raznolikosti na drž
avnoj
i ž
upanijskoj razini, uključ
ujuć
i inspekcijske služ
be u djelatnosti
zaš
tite prirode i okoliš
a
 Izrada programa uč
inkovitijeg nadzora u svezi pridrž
avanja Zakona
o zaš
titi prirode i Zakona o zaš
titi okoliš
a, uključ
ujuć
i programe
obrazovanja policijskih djelatnika, carinika i sl.
IV.
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
Strateš
ki cilj – zaš
tita kroz druge sektore
 Ugrađ
ivanje mjera zaš
tite biološ
ke raznolikosti u lovstvo
 Ugrađ
ivanje mjera zaš
tite biološ
ke i krajobrazne raznolikosti u
poljodjelstvo
 Provođ
enje pilot-projekata za primjenu mjera zaš
tite biološ
ke
raznolikosti u poljodjelstvu
 Akcijski plan za poticanje
tradicionalne poljoprivrede i
poljoprivrede koja dopuš
ta opstanak relativno raznolikog i bogatog
ž
ivog svijeta, te ekstenzivnog i poluekstenzivnog stoč
arstva
 Poticanje i razvijanje ekološ
ke poljoprivrede i osiguravanje
prirodnijeg flornog sastava agrofitocenoza
 Ugrađ
ivanje mjera zaš
tite biološ
ke raznolikosti u slatkovodno
ribarstvo
 Analiza postojeć
ih planova koriš
tenja voda i planova za reguliranje
i koriš
tenje vodotoka uz ugra đ
ivanje mjera zaš
tite biološ
ke i
krajobrazne raznolikosti
 Vrednovanje prostora na podlozi kartiranja i vrednovanja staniš
ta i
znač
ajnih vrsta, te ugrađ
ivanje rezultata u prostorne planove
 Ugrađ
ivanje mjera biološ
ke sigurnosti u biotehnologiju
7.
DP, MS
DP, MS
Strateš
ki cilj - staniš
ta
 Izrada akcijskih planova zaš
tite za kritič
no ugrož
ene tipove staniš
ta
 Zaš
tita Đurđ
evač
kih i Kloš
tarskih pijesaka
 Zaš
tita prirodnih obala rijeke Drave
III.
prioritetni !
prioritetni !
POBOLJŠANJE STANJA U ZNANOSTI
Strateš
ki cilj – istraž
ivanja i nadgledanje
 Istraž
ivanja i nadgledanje u zaš
tić
enim područ
jima
 Izrada regionalnih inventarnih lista dobro istraž
enih područ
ja s
ciljem prać
enja biološ
ke raznolikosti
 Kontinuirana istraž
ivanja biljnih i ž
ivotinjskih zajednica moč
varnih
i vodenih ekosistema, uz nadgledanje na najznač
ajnijim lokalitetima
 Prać
enje stanja biološ
ke raznolikosti u š
umama na pokusnim
plohama znanstvenih institucija
 Istraž
ivanje koriš
tenja određ
enih pesticida u š
umi
 Plan kontinuiranog istraž
ivanja i nadgledanja populacija ugrož
enih
vrsta, uz predlaganje potrebnih mjera zaš
tite, prema popisu
prioriteta
 Istraž
ivanja rasprostranjenosti i statusa ugrož
enih biljnih i
ž
ivotinjskih vrsta, vezanih za moč
varna i vodena staniš
ta
2-51
DP, MS
DP, MS
DP, MS
PROSTORNI PLAN
 Inventarizacija i utvrđ
ivanje areala pojedinih vrsta slatkovodnih riba
radi dobivanja opć
e slike rasprostranjenosti slatkovodnih zajednica
riba, vodozemaca i gmazova
 Istraž
ivanja faunistič
kog sastava, uč
estalosti i rasprostranjenosti
beskraljež
njaka iz kopnenih i vodenih staniš
ta
 Prać
enje brojnosti vrsta i održ
anje prehrambene piramide u š
umama
 Prać
enje promjena u flori i vegetaciji kao posljedice prirodnih
promjena i antropogenih utjecaja
 Inventarizacija mikroorganizama
V.
POBOLJŠANJE STANJA U OBRAZOVANJU I
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
- kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
DP, MS
DP, MS
DP, MS
DP, MS
DP, MS
OBAVJEŠĆIVANJU JAVNOSTI
9. Strateš
ki cilj - obrazovanje
 Organiziranje ž
upanijskih ureda za prosvjetu i kulturu kao mjesta
koordinacije aktivnosti oko projekata odgoja i obrazovanja za
oč
uvanje biološ
ke raznolikosti, obzirom na specifič
nost regije
 Program usavrš
avanja mladih istraž
ivač
a u inozemstvu
 Edukacija struč
njaka za upravljanje zaš
tić
enim vodenim i
moč
varnim staniš
tima (Wetland Managers)
 Edukacija struč
njaka za upravljanje zaš
tić
enim područ
jima
(Protected Area Managers)
 Nabava novije faunistič
ko-floristič
ke literature za izobrazbu mladih
znanstvenika
kratkoroč
ni –
- srednjoroč
ni
DP, ŽP
kratkoroč
ni –
- dugoroč
ni
srednjoroč
ni –
- dugoroč
ni
srednjoroč
ni –
- dugoroč
ni
kratkoroč
ni
DP, MS
prioritetni !
DP, Ž
P, PS
kratkoroč
ni
DP, ŽP
kratkoroč
ni –
- dugoroč
ni
kratkoroč
ni –
- dugoroč
ni
DP, ŽP
DP, MS
DP, MS
DP, MS
10. Strateš
ki cilj – obavješ
ć
ivanje javnosti
 Akcijski plan za obavješ
ć
ivanje javnosti kroz sve medije
 Program uključ
ivanja NVU-a u bavljenje zaš
titom biološ
ke i
krajobrazne raznolikosti na lokalnoj razini (naroč
ito na razini
opć
ina i gradova)
 Program obrazovanja predstavnika lokalne uprave i samouprave,
turistič
kih zajednica i drugih o zaš
titi prirode
 Program obrazovanja djelatnika drž
avne uprave (carina, policija)
DP
*Akcijski planovi koji se, izme đ
u ostalog, odnose na područ
je Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
Izvor: Strategija i akcijski plan za š
tite biološ
ke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske - NSAP (“Narodne novine”, br. 81/99.)
Ovisno o ž
urnosti njihova provođenja, akcijski planovi su podijeljeni na č
etiri skupine:
- prioritetni! – s provedbom je potrebno započ
eti odmah
- kratkoroč
ni – s provedbom je potrebno započ
etu u roku narednih 5 godina
- srednjoroč
ni – s provedbom je potrebno započ
eti u roku narednih 5-10 godina
- dugoroč
ni – nisu ž
urni.
Moguć
i izvori financiranja akcijskih planova:
MS – sufinanciranje iz međ
unarodnih fondova (za akcije vezane uz područ
ja i vrste od
međ
unarodne važ
nosti);
DP – drž
avni prorač
un;
ŽP – ž
upanijski prorač
un;
PS – sponzori iz poslovnog sektora (npr. pravnih osoba koje gospodare određenim komponentama
biološ
ke raznolikosti za koje se plan izrađuje).
Akcijske planove ć
e provoditi brojne vladine i nevladine ustanove u okviru svojih ovlasti i
djelokruga: Ministarstvo zaš
tite okoliš
enja i druga tijela drž
avne uprave, javne
ustanove za upravljanje zaš
tić
enim dijelovima prirode, znanstvene institucije te nevladine udruge.
Nakon usvajanja NSAP-a na drž
avnoj razini, ž
upanije trebaju pristupiti izradi odgovarajuć
ih
provedbenih programa na lokalnoj razini, koje donose Županijske skupš
tine, uz pribavljenu
suglasnost Ministarstva zaš
tite okoliš
enja. Na taj nač
in osigurat ć
e se
odgovarajuć
a zaš
tita i briga za dijelove biološ
ke i kulturne, odnosno krajobrazne raznolikosti koji
su od lokalne razine važ
nosti te provedba brojnih nacionalnih ciljeva na lokalnoj razini.
2-52
PROSTORNI PLAN
h) Zrak
Zbog svog vitalnog znač
enja za ž
ivot i zdravlje č
ovjeka, ali i svih ostalih dijelova ekosustava, zrak
je najvaž
niji i nezamjenjiv element okoliš
a, no broj različ
itih oneč
iš
ć
avajuć
ih tvari koje se
emitiraju u atmosferu zbog ljudskih aktivnosti sve je već
i, a objektivni podaci i saznanja o stanju
kakvoć
e zraka do nedavno su bili vrlo oskudni. Stanje ć
e vjerojatno biti promijenjeno nakon
uspostave monitoringa kakvoć
e zraka. Poč
etna mjerenja započ
ela su 1.09. 2000. godine i traju do
1. 12. 2000.godine. Mjerenja ć
e se vrš
iti na tri mjerne postaje (Križ
evci, Koprivnica i Đurđevac),
a određivati ć
e se koncentracije SO2, dima i ukupne talož
ne tvari, dok ć
e se na postaji u
Đurđ
evcu određ
ivati i koncentracije ž
ive u okolnom zraku. Osnovni cilj ocjene kakvoć
e zraka je
dobivanje informacije potrebne za ocjenu izlož
enosti stanovnika oneč
iš
ć
enju zraka i njegovog
utjecaja na zdravlje. Na temelju rezultata mjerenja potrebno je izvrš
iti kategorizaciju područ
ja
prema stupnju oneč
iš
ć
enja zraka na područ
ju Županije. Jedinice lokalne samouprave nadlež
ne su
za kakvoć
u zraka na svom područ
ju, te ovisno o kategoriji kakvoć
e zraka duž
ne su donositi
programe zaš
tite i poboljš
anja kakvoć
e zraka, odnosno donijeti sanacijski program za svoje
područ
je ako su prekorač
ene granič
ne vrijednosti kakvoć
e zraka.
Za upravljanje kakvoć
om zraka potrebno je pratiti koncentraciju oneč
iš
ć
avajuć
ih tvari koje su
tipič
ne za izvore oneč
iš
ć
enja zraka te uspoređivati izmjerene vrijednosti s preporuč
enim
vrijednostima (PV) i granič
nim vrijednostima (GV) koje služ
e za ocjenu kakvoć
e zraka.
Preporuč
ene i granič
ne vrijednosti određene su Uredbom o preporuč
enim i granič
nim
vrijednostima kakvoć
e zraka.
Primarni ciljevi koje je potrebno ostvariti glede zaš
tite zraka naselja naglaš
eni Strategijom zaš
tite
okoliš
a Republike Hrvatske, odnose se na smanjivanje oneč
iš
ć
enja u gradovima gdje je zrak
umjereno oneč
iš
ć
en (II. kategorije, tj. prekorač
ene su PV, ali ne GV, sukladno Uredbi) kako bi se
postigle preporuč
ene vrijednosti kakvoć
e zraka.
U svim naseljima u kojima je mjerenjima potvrđ
eno da nisu prekorač
ene preporuč
ene vrijednosti
kakvoć
e zraka te je zrak ocijenjen kao č
ist ili neznatno oneč
iš
ć
en (I. kategorije), potrebno je
djelovati preventivno u smislu obveze održ
anja takvog stanja kakvoć
e zraka, osobito iz razloga
š
to je kakvoć
a zraka ključ
ni č
imbenik smanjenja zdravstvenog rizika. Preporuč
ene (PV) i
granič
ne vrijednosti (GV) propisane Uredbom o preporuč
enim i granič
nim vrijednostima kakvoć
e
zraka ne smiju se tumač
iti kao vrijednosti do kojih je dopuš
teno oneč
iš
ć
avati zrak. Strateš
ki je cilj
spriječ
iti ili smanjiti postojeć
a oneč
iš
ć
enja i pokuš
ati postić
i najbolju moguć
u kakvoć
u zraka (I
kategorija).
Na područ
jima gdje je zrak toliko oneč
iš
ć
en da je kategoriziran u III. kategoriju (prekorač
ene su
granič
ne vrijednosti kakvoć
e zraka) osobito glede vrste, iznosa i uč
estalosti pojave, odnosno
izvora oneč
iš
ć
enja, temeljni cilj je kratkoroč
no postizanje kakvoć
e zraka II. kategorije. Uz to se
nameć
e i potreba detaljnije analize postojeć
eg stanja i uzroka zbog kojih je zrak predmetnog
područ
ja prekomjerno oneč
iš
ć
en.
Uspostava informacijskog sustava kakvoć
e zraka i emisija strateš
ki je cilj naglaš
en
nacionalnom Strategijom zaš
tite okoliš
a. Podaci koji ga sač
injavaju temelje se na rezultatima
prać
enja u sklopu područ
nih mrež
a ili posebnih mjerenja te procjenama, rezultatima modeliranja,
inspekcijskih i drugih struč
nih nalaza, odnosno podacima iz katastra emisija. Područ
ja
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije koja pretpostavljaju znač
ajniju emisiju/imisiju oneč
iš
ć
ujuć
ih
tvari iz stacionarnih izvora 10 su:
 Grad Koprivnica – centar
 CPS “Molve” – š
iri okoliš
 “Bilokalnik” – š
iri okoliš
 “Podravka” – Danica – š
iri okoliš
10
Navedeni podaci nisu temeljeni na osnovama sustavnog praćenja kvalitete zraka jer isti jošnije
uspostavljen.
2-53
bio
PROSTORNI PLAN
Asfaltna baza Novigrad – š
iri okoliš
Križ
evci – š
iri okoliš
Đurđ
evac – suš
ara – š
iri okoliš
 nekontrolirane već
e deponije otpada.



Isto tako, znač
ajni oneč
iš
ć
ivač
i zraka su i prijevozna sredstva, odnosno cestovni i ž
eljeznič
ki
promet, industrija (naftna, drvna, metalna, prehrambena, farmaceutska), sistemi za grijanje,
različ
iti difuzni izvori te je neophodno periodič
no kontroliranje sadrž
aja ugljič
nog monoksida,
sumpornih i duš
ič
nih spojeva i ostalih tvari koje oneč
iš
ć
ujuć
e djeluju na kvalitetu zraka. Najviš
e
su izlož
ene oneč
iš
ć
avanju ispuš
nim plinovima (SO2, CO, NO x, Pb, praš
ina, ugljikovodici)
magistralna cesta iz Zagreba preko Križ
evaca, Koprivnice, Gole prema Mađarskoj te Podravska
magistrala prema Međ
imurju i Virovitici. Zbog svog znač
ajnog udjela u oneč
iš
ć
avanju okoliš
a,
nacionalna Strategija zaš
tite okoliš
a navodi racionalizaciju i optimalizaciju prometa kao jedan od
važ
nih ciljeva u procesu zaš
tite zraka. Najveć
i potencijalni oneč
iš
ć
ivačsvakako je CPS Molve u
sklopu koje se obavlja prerada plina i plinskog kondenzata uslijed č
ega dolazi do ispuš
tanja
š
tetnih tvari (C02, H2 S, Hg, teš
ki metali te merkaptani (RSH) koji smanjuju kvalitetu zraka
neugodnim mirisom) u zrak i neposredni okoliš
.
Oneč
iš
ć
avanje zraka od pogona silosa i pogona za proizvodnju stoč
ne hrane u vlasniš
tvu
Poljoprivredne zadruge Đurđevac uzrokuju lebdeć
eč
estice (porijeklom od ž
itarica) i to samo u
vrijeme pojedinih faza tehnološ
ke obrade, odnosno u vrijeme suš
enja ž
ita i prerade u gotove
proizvode. Konkretnih pokazatelja o intenzitetu oneč
iš
ć
enja nema.
Prvi korak u sustavnom rješ
avanju problema zaš
tite zraka je određivanje emisije oneč
iš
ć
ujuć
ih
tvari u zrak. Kako se djelotvorno suzbijanje oneč
iš
ć
avanja zraka mož
e postić
i samo djelovanjem
na izvore emisija, propisuje se obveza prijavljivanja izvora oneč
iš
ć
avanja kao i svake njegove
promjene i rekonstrukcije Županijskom uredu, te redovito prać
enje emisija i dostavljanje podataka
Županijskom uredu koji vodi registar izvora emisija s podacima o prostornom smješ
taju,
kapacitetu te vrsti i količ
ini emisija. Na temelju ovih podataka vodi se katastar emisija u okoliš
(KEO).
Znatnija optereć
enje zraka oneč
iš
ć
ujuć
im tvarima pretpostavljaju se samo u već
im naseljima i na
lokacijama Centralne plinske stanice Molve. Kakvoć
a zraka, naravno, ovisi i o daljinskom
prijenosu oneč
iš
ć
enja na koje je nemoguć
e utjecati. Problemi međugranič
nog transporta
oneč
iš
ć
ujuć
ih tvari u atmosferi rješ
avaju se međunarodnim djelovanjem u okviru Konvencije o
dalekosež
nom prekogranič
nom oneč
iš
ć
enju zraka.
Česti su sluč
ajevi š
irenja neugodnih mirisa sa poljoprivrednih farmi i nekontroliranih odlagališ
ta
otpada ili nekontroliranog spaljivanja otpada (č
esto opasnog – stari bolnič
ki i veterinarski
materijal i ljekovi) te manjih vodotoka koji prikupljaju otpadne vode naselja i industrije (potok
Bistra, Mož
đ
anski jarak, Čivič
evac i dr.), a nemaju riješ
en adekvatan sustav proč
iš
ć
avanja. Isto
tako, problem č
esto neprimjerene eksploatacije mineralnih sirovina (kamenolomi) upozorava na
moguć
u poveć
anu emisiju krutih č
estica u zraku i potrebu sprječ
avanja ovakvih radnji.
Zaš
tita od buke
Nadzor nad bukom, mjerenje, kao i najviš
e dopuš
tene razine buke regulirane su Zakonom o zaš
titi
od buke (Narodne novine br. 17/90). Zaš
tita od buke ostvaruje se sprječ
avanjem nastajanja buke,
utvrđivanjem i prać
enjem razine buke, otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopuš
tenu razinu.
Sustavnog mjerenja razine buke, kao i njenog utjecaja na zdravlje ljudi, za sada nema u Hrvatskoj.
U PPUO/G, GUP-ovima i po potrebi Detaljnim planovima uređ
enja odrediti predviđene razine
buke koje ne smiju prijeć
i najviš
e dopuš
tene razine prema naš
im propisima i međunarodnim
standardima (č
l. 6. Zakona o zaš
titi od buke). Isto tako je važ
no izraditi karte buke za područ
ja
opć
ina i gradova kao sastavni dio dokumentacije prostora (č
l. 5. Zakona o zaš
titi od buke).
Predviđene razine buke ne smiju prijeć
i najviš
e dopuš
tene razine buke.
2-54
PROSTORNI PLAN
Radikalno smanjiti buku i vibracije koje proizvodi odvijanje prometa, osobito u gradovima i
drugim naseljenim mjestima zadatak je koji se smatra jednim od opć
ih strateš
kih ciljeva
postavljenim na republič
kom nivou. Isto tako, potrebno je smanjiti opseg cestovnog teretnog i
putnič
kog prometa osobnim vozilima u gradovima, a razvijati javni gradski prijevoz tiš
im i
mirnijim vrstama vozila gdje je to moguć
e.
Među znač
ajnija prekorač
enja uvrš
ta se ž
eljenič
ki kolodvor u Koprivnici, kamenolom u
Vojnovcu, područ
ja uz prometnice, uz objekte mlinske industrije i sl.. Mjerenje i predviđanje
buke u sredini u kojoj č
ovjek radi i boravi, obavljaju organizacije zdravstva i druge organizacije i
poduzeć
a registrirane za obavljanje te djelatnosti.
Posebnim ciljevima u pogledu smanjenja buke i vibracija treba smatrati ove zadać
e:
- izgradnjom zaobilaznica isključ
iti tranzitni, osobito teš
ki motorni promet iz naselja ili
regulacijom usmjeravati promet izvan, na buku i vibracije osjetljivih gradskih zona
- poboljš
ati mrež
u cestovnog prometa sanacijom ili rekonstrukcijom pojedinih dijelova i/ili
reorganizacijom prometa u gradovima
- pooš
triti nadzor i sankcije glede buke koju proizvode neispravna motorna vozila i povuć
i ih iz
prometa
- tijekom planiranja prostora na niž
im razinama kao i projektiranja i izvedbe uvaž
iti i
podrž
avati posebne lokalne i regionalne zahtjeve za osjetljiva i vrijedna te zaš
tić
ena područ
ja.
Prekomjerna proizvodnja buke i vibracija problem je koji ne treba zanemariti jer dovodi do
ugrož
avanja ljudskog zdravlja i kakvoć
ež
ivljenja u gradovima i drugim naseljenim mjestima, ali i
do ugrož
avanja svih fizič
kih struktura u naseljima, osobito kulturno-povijesne baš
tine. Tome je
djelomič
no uzrok i u neprimjerenosti starih gradskih jezgri i novih urbanistič
kih rješ
enja
potrebama i znač
ajkama današ
njeg prometa, ali i u nezadovoljavajuć
im prometnim rješ
enjima i
regulaciji prometa i održ
avanju cesta.
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na područ
ju Županije
tenje i zaš
tita prostora
Racionalno koriš
tenje i zaš
tita prostora podrazumijeva postizanje uč
inkovitije funkcionalne
organizacije prostora i pravilno gospodarenje resursima.
To se odnosi na:

 Zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, odnosno građevinskog
područ
ja te na gradnju, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mrež
a,

 Prioritetno lociranje gospodarskih djelatnosti u većformiranim zonama tih djelatnosti, po
potrebi uz nuž
na proš
irenja i tamo gdje infrastruktura to omoguć
ava,

 Unapređ
enje postojeć
ih djelatnosti koje po kriterijima zaš
tite okoliš
a ne odgovaraju prostoru u
kojem su locirane i njihovu uspostavu na razinu prihvatljivosti u prostoru.U sluč
ajevima kada
to nije moguć
e, ne mogu se planirati proš
irenja postojeć
ih lokacija, nego treba planirati
izmješ
tenje,

 Planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti
postojeć
ih, s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljš
aju.U sluč
aju odabira novih,
potrebno je izbjegavati zauzimanja površ
ina vrijednijih resursa.
Stanje u prostoru Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije u segmentu razvoja naselja i osiguranja
površ
ina za njihov nesmetani razvitak mož
e se zaključ
iti da niti jedno naselje nije imalo
prostornih ogranič
enja koja bi usporavala ili ogranič
avala njihov razvoj, jer je planskom
dokumentacijom osigurano viš
e nego dovoljno prostora za smješ
taj i razvoj naselja.
U svrhu racionalnog planiranja građ
evinskog područ
ja u naseljima potrebno je:
- analizom demografskih, socio-kulturnih i prostorno-planskih procesa definirati naselja č
iji je
razvoj uravnotež
en, naselja č
iji razvojni procesi stagniraju i naselja koja zaostaju u razvoju,
2-55
PROSTORNI PLAN
-
procijeniti demografske moguć
nosti za popunjavanje kapaciteta građ
evinske zone (postojeć
i
stupanj iskoristivosti je mali u odnosu na moguć
i kapacitet),
u obzir uzeti lokalne prirodne osobitosti, socijalne i kulturne potrebe stanovniš
tva,
gospodarsko stanje i infrastrukturna opremljenost te financijske moguć
nosti,
u rad uključ
iti sve zainteresirane strukture.
Iz Strategije prostornog uređ
enja Republike Hrvatske poš
tivati smjernicu koja ukazuje da je
potrebno spriječ
iti svako daljnje neopravdano š
irenje građ
evinskih područ
ja naselja i stimulirati
optimalno koriš
tenje postojeć
ih građ
evinskih područ
ja (kroz prostorne planove opć
ina i generalne
urbanistič
ke planove gradova) pa č
ak i smanjiti građevinsko područ
je primjereno potrebama.Za
novogradnju, valja koristiti nedovoljno i neracionalno iskoriš
teno građevinsko područ
je
(interpolacijom, dogradnjom ili nadogradnjom) koje je već opremljeno komunalnom
infrastrukturom. „Strateš
ki cilj je da se znač
ajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija
koriš
tenja prostora, osobito ne na š
tetu prirodnih resursa od osobitog znač
enja i vrijednosti, nego
da se poboljš
avaju kvalitativne znač
ajke i racionalno koristi većangaž
irani prostor.” Ova temeljna
smjernica u praksi bi se trebala provoditi definiranjem građevinskog područ
ja u prostornim
planovima opć
ina i u generalnim urbanistič
kim planovima uz prethodno:
- objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvaž
avanjem postojeć
ih
demografskih kretanja, procjenom buduć
ih demografskih procesa, procjenom gospodarskih
potencijala i potreba te drugih obiljež
ja ili posebnosti znač
ajnih za dotič
no naselje,
- precizno inventariziranje infrastrukturnih datosti (prometnice, vodovod, energetska mrež
a,
telekomunikacije, odvodnja i dr.) i procjenu potrebnih infrastrukturnih zahvata u cilju
poboljš
anja kvalitete i standarda ž
ivljenja, kao i stvaranja boljih uvjeta za gospodarski
razvitak,
- valoriziranje kvalitete prostora i okoliš
a s ciljem da se zaš
tite, odnosno da se ne obezvrijede
temeljni resursi (voda, poljoprivredni prostor, š
ume i dr.) i njihova prostorna kompozicija u
š
irem i už
em okruž
enju,
- procjenu vlasnič
kog stanja i realnih moguć
nosti imovinsko-pravnog sređenja,
- uravnotež
iti potrebe sa stvarnim moguć
nostima u pogledu pripreme i uređenja građevinskog
zemljiš
ta prema realnim financijskim moguć
nostima.
Ukoliko se javlja neplanska izgradnja objekata (vikendica, klijeti, stambenih objekata) ubuduć
e je
treba spreč
avati. Nekoncepcijski i stihijski zahvati na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi su
primjeri neracionalnog koriš
tenja prostora.Takva gradnja vizualno degradira prostor, iskoriš
tenost
takvih objekata je vremenski i funkcionalno slaba, a obič
no se javlja na vrijednijim
lokacijama.Tamo gdje je i legalna gradnja objekata ovog tipa,valja provjeravati dobru
koncipiranost.
2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Najveć
i gradski centri Koprivnič
ko-križ
evč
ke ž
upanije su Koprivnica s preko 24.000 stanovnika,
Križ
evci preko 11.000 stanovnika i Đurđ
evac s oko 7.000 stanovnika. To su tri glavne toč
ke
Županije u kojima je smješ
teno viš
e funkcija: uprava, zdravstvo, industrija, prosvjeta, kultura i
ostala druš
tvena infrastruktura. Sva tri gradska prostora treba urediti prema konceptu buduć
eg
razvoja koji treba odrediti te reurbanizacijom dovesti na viš
u razinu i dati osnovu za bolji i
pravilan buduć
i razvoj i uređ
enje gradskog prostora.
Gradska naselja nisu do sada imala usklađ
en porast broja stanovnika sa njihovim uređenjem i
adekvatnom komunalnom infrastrukturom, tako da ona osnovnom komunalnom infrastrukturom
jošnisu u cijelosti opskrbljena. Za središ
nje jezgre gradova potrebno je izraditi povijesnokonzervatorske studije i u cijelosti ih revitalizirati. U središ
njim dijelovima gradova treba
omoguć
iti već
u gustoć
u i tlocrtnu izgrađ
enost. Izgradnja zaobilaznica je prioritet kako bi se
riješ
ilo prometno optereć
enje koje znač
ajno utječ
e na kvalitetu ž
ivljenja. Razvojna ogranič
enja
gradova su i u nerazvijenoj kulturnoj infrastrukturi. Iz už
ih gradskih područ
ja potrebno je
preseljenje industrijskih postrojenja. Jedan od ciljeva prostornog plana je da se smanje razlike u
2-56
PROSTORNI PLAN
uvjetima ž
ivota i rada između gradskih centara, opć
inskih središ
ta i ostalih naselja. Na taj nač
in
zaustavila bi se depopulacija pojedinih prostora i zapuš
tanje njihovih resursa. Time bi se ujedno
stvorili uvjeti za racionalno koriš
tenje resursa i policentrič
ni razvitak. Da bi se to ostvarilo,
potrebna su ulaganja u nedovoljno razvijene komunalne sustave: vodoopskrbu, energetiku,
prometi, kanalizaciju i rješ
avanje problema deponija otpada.
Prigradska naselja raspolaž
u s dosta prostora koji bi preuzeo neke gradske funkcije (lokalnog
znač
enja). Prigradski prostor trebalo bi obogatiti novim sadrž
ajima i u potpunosti ih opremiti
komunalnom infrastukturom. U starim jezgrama, dijelovima naselja i na kuć
ama koje su od
kulturno-povijesnog znač
aja primjeniti adekvatnu metodu graditeljske obnove nakon sprovedene
valorizacije, s ciljem da se vrati ili održ
i njihov identitet, kao i njihovo stavljanje u staru ili neku
novu primjerenu funkciju.
U ostalim ž
ariš
tima razvoja (opć
inski centri i druga već
a naselja) potrebna je temeljita
urbanizacija centara. U svim naseljima potrebno je oblikovati i interpolirati parkovne i zelene
površ
ine koje danas nedostaju ili nisu adekvatno održ
avane. U prostoru naselja postoje
mnogobrojni napuš
teni objekti, č
itavi dijelovi naselja i pejsaž
i koje je potrebno sanirati. Po pitanju
uređ
enja komunalne infrasrukture naselja potrebno je:
- izgraditi javnu vodoopskrbnu mrež
u u pogranič
nim područ
jima Županije gdje nije izgrađena
ili je samo djelimič
no izgrađena,
- izgraditi sistem javne kanalizacije za otpadnu vodu domać
instava, riješ
iti problem površ
inskih
i oborinskih voda te postaviti u svim gradovima kolektore i proč
istać
e,
- riješ
iti problem prometnica i lokalnih nerazvrstanih cesta koje su u loš
em stanju, neuređ
ene,
neodrž
avane, neasfaltirane te riješ
iti problem magistralnih cesta, koje prolaze kroz naselja, a
nemaju izgrađ
en nogostup ili ih je jošbolje izmjestiti van naselja, kao obilaznice,
- riješ
iti problem plinofikacije, odnosno dovrš
iti i proš
iriti većpostojeć
e mrež
e ili je dovesti
tamo gdje je uopć
e nema,
- poboljš
ati javni prijevoz u smislu prilagođ
enja potrebama korisnika (đaka, radnika), uvesti
nove linije u zoni grada i u zonama gravitacije radi bolje povezanosti naselja,
- javnu rasvjetu postaviti u slabo osvijetljena naselja i u naseljima u kojima rasvjeta uopć
e nije
riješ
ena.
Kapacitet infrastrukture predvidjeti uzimajuć
i u obzir nepovoljno demografsko kretanje, odnosno
smanjenje broja stanovnika koje ć
e se nastaviti, ali manjim intenzitetom. Uvođ
enje infrastrukture
treba biti etapno, po prioritetima nakon prethodnih realnih procjena naselja koja ć
e biti nosioci
razvitka.
2-57
PROSTORNI
PLAN
KOPRIVNIČKO- KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
PROSTORNI
PLAN
3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje i razvojna
opredjeljenja Županije i Drž
ave
Prema Strategiji prostornog uređ
enja Republike Hrvatske, Koprivnič
ko-križ
evač
ka ž
upanija pripada
prostorno-funkcionalnoj cjelini Središ
nje Hrvatske. Osnovne karakteristike i usmjerenja prostornog
razvoja ove cjeline definirane su na sljedeć
i nač
in:
Najrazvijenije područ
je Hrvatske, koncentracija gospodarstva i kulturnih institucija, ključ
no č
voriš
te
europskih i regionalnih prometnih pravaca.
Prostorno razvojnu strukturu obiljež
ava koncentracija gradova srednjeeuropskog kruga. Zagreb, glavni
grad Drž
ave, s međ
unarodnim funkcijama i prsten gradova srednje velič
ine te mrež
a malih gradova
kao osnova za unapređenje prostorno razvojne strukture policentrič
nog tipa.Buduć
i da se oč
ekuje još
već
i pritisak na gradove i pojač
avanje ekološ
kih problema, planska orijentacija je na ublaž
avanje rasta
i kvalitativno unapređenje Zagreba, osnaž
ivanje mrež
e ostalih gradova s osobitom paž
njom na
zaustavljanje izgradnje i sanaciju perifernih zona (izmješ
tenje magistralnih pravaca, velika
infrastruktura).
Uređ
enje prostora određ
eno je porječ
jima rijeke Save, Drave (srednji tokovi) i Kupe te prijelazom iz
ravnič
arskog u brdsko područ
je Žumberka, Hrvatskog Zagorja, Banovine, Korduna, Moslavine,
Podravine i podravskog Prigorja na kojima je potrebna revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito
poljodjelstva. Resursi i krajobraz su pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i
kultiviranog krajobraza.
Planska usmjerenja se odnose na oč
uvanje prirodnog okoliš
a gradova u rekreacijskoj funkciji, razvitak
kontinentalnog turizma vezanog na termalne vode, lov, kulturnu baš
tinu (dvorci), zatim eksploataciju
plina i nafte (Podravina, Bilogora) te na prometna č
voriš
ta i gospodarsko – prometne funkcije gradova
(Zagreb, Karlovac, Sisak, Varaž
din i dr.).
Planiranje cjelovitih sustava odnosi se na veliku drž
avnu i međudrž
avnu infrastrukturu (osobito
prometni pravci prema zapadnoj i srednjoj Europi) s prateć
im djelatnostima, razvoj i funkcije Grada
Zagreba s rješ
enjem ključ
nog prometnog č
voriš
ta transeuropskih, magistralnih i regionalnih pravaca,
uređenje područ
ja uz drž
avnu granicu (osobito jugoistoč
nu), razvitak i uloga već
ih gradova u sklopu
koncepta urbanizacije područ
ja, rješ
enje uravnotež
enja urbane koncentracije i nerazvijenih (slabo
naseljenih) rubnih zona, sustavne mjere unapređ
enja okoliš
a s osobitom paž
njom na uređenje voda,
odvodnju i otpad.”
Prostorno razvojnu strukturu Županije karakterizira:








Mrež
a naselja Županije u kojoj se osjeć
a nedostatak gradova ili već
ih naselja koji bi mogli
samostalno poticati vlastiti razvoj i razvoj svog gravitacionog područ
ja. Za koncepciju optimalnog
policentrič
nog razvoja i pravilan raspored ž
ariš
nih naselja potrebno je donijeti plan i sprovesti ga
nizom poticajnih mjera sa razine Drž
ave u smislu uređenja naselja, komunalne infrastrukture,
strukture naselja i njihovih djelatnosti u prostoru i poticaja za demografsku obnovu.
Viš
egodiš
nji depopulacijski proces pogranič
nog i ruralnog prostora je problem kojem treba
posvetiti osobitu pozornost.Usitnjavanje posjeda, neprimjerena izgradnja i znatan utjecaj na
krajobraz posljedica su stihijske urbanizacije.
Do znač
ajnijih promjena u revitalizaciji naselja doć
ić
e se provedbom poticajnih mjera uređenja
ruralnog prostora s prostornog, gopodarskog, socio-kulturnog, ekološ
kog i ekonomskog aspekta.
Prostorni preduvjeti za neometani razvitak gospodarstva postoje, a usmjerenja prostornog razvoja i
ekološ
ka nač
ela su odrednice u skladu s kojima se gospodarstvo treba razvijati.
Infrastruktura od kapitalne važ
nosti nije na zadovoljavajuć
em stupnju razvoja:
3-1
PROSTORNI
PLAN
-
-
-










Planirane brze ceste Republika Mađ
arska – Koprivnica – Križ
evci – Vrbovec i Dubrava
Križ
din – Ludbreg – Koprivnica – Virovitica – Naš
ice – Osijek su planirani
strateš
ki cestovni koridori Županije, a prioritet su do 2015.godine.
Područ
jem Županije prolaze glavni ž
eljeznič
ki koridori. Razvoj ž
eljeznič
kog prometa je većduž
e
vrijeme u zastoju i neophodna je modernizacija i poboljš
anje svih njegovih parametara u svrhu
efikasnijeg povezivanja s ostalim prostorima i podizanja kvalitete usluga.
Elektroenergetski sustav Županije sač
injavaju distribucijsko područ
je „Elektra” Bjelovar – Pogon
Križ
evci i distribucijsko područ
je „Elektra” Koprivnica. Planski cilj je da sustav bude povezan te
da se dograđ
uje prema planovima koji su izradile struč
ne institucije.
Sustav odvodnje otpadnih voda u ruralnim prostorima nije izgrađen, a već
ina industrijskih
postrojenja nemaju izgrađene uređaje za proč
iš
ć
avanje otpadnih voda.
Sustav zbrinjavanja otpada potrebno je provoditi postepeno prema Studiji zbrinjavanja otpada
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije.Najprije je potrebno sanirati postojeć
a odlagališ
ta kako bi se
uklonila mnogobrojna divlja odlagališ
ta otpada.Nakon toga je potrebno provesti postupak odabira
lokacije do izgradnje centralnog odlagališ
ta otpada koje ć
e zadovoljiti potrebe Županije pa i š
ire,
dijelove koji mu gravitiraju.
Vodonosnik podzemne pitke vode od prirodnih resursa ima strateš
ku važ
nost. S obzirom na
njegovo znač
enje u planovima gospodarstvenih aktivnosti i u koriš
tenju stanovniš
tva potrebno je
osigurati dovoljnu količ
inu kvalitetne vode. Za zaš
titu vodonosnika treba provoditi postojeć
e i
donositi nove mjere o zonama sanitarne zaš
tite vodonosnika, kao i rješ
avanje problema izgradnje
sustava kanalizacije i zbrinjavanje otpada te ogranič
enja uporabe kemijskih sredstava u
poljoprivredi.
Prirodna i kulturno-povijesna baš
tina Županije do sada nije bila adekvatno vrednovana i
iskoriš
tena.Potrebna zaš
tita ne provodi se u dostatnoj mjeri te se ovo bogatstvo mož
e ocijeniti kao
djelomič
no ugrož
eno.
Za oč
uvanje prirodnih i kultiviranih krajobraznih vrijednosti područ
ja Županije sve aktivnosti i svi
zahvati u prostoru moraju biti u skladu s razvojnim određ
enjima – racionalno koriš
tenje i zaš
tita
prostora.
Primjerena zaš
tita prostora je u funkciji oč
uvanja zdravog okoliš
a kao i u funkciji razvitka.
Za razvoj kontinentalnog turizma i rekreacije, potencijal Županije predstavljaju prirodni uvjeti:
š
ume, jezera, vodotoci, lovna područ
ja i graditeljska baš
tina.
3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš
tenje prostora
Organizacijom prostora određuju se osnovne kategorije koriš
tenja prostora, a prostornim se planom na
temelju postojeć
eg stanja u prostoru te predviđ
anjem buduć
ih aktivnosti utvrđ
uje osnovna namjena
površ
ina koja u okviru prostornog plana ima usmjeravajuć
e-razvojni karakter.
Planom se odgovara na danas sve zahtjevniji zadatak u pogledu koriš
tenja prostora kako bi se postigli
standardi europskih zemalja, a koji idu k sve temeljitijem usklađivanju aktivnosti zaš
tite prirodne i
kulturne baš
tine i planova razvoja. Namjena površ
ina je, prije svega uvjetovana prirodnim
karakteristikama prostora (š
ume, vode, obradive površ
ine) te postojeć
im izgrađ
enim strukturama
(naseljima, privrednim objektima, infrastrukturom). U Prostornom planu se evidentiraju temeljna
obiljež
ja i vrijednosti prostora dok se Planom namjene površ
ina određuju pretpostavke za nesmetan i
uravnotež
en razvitak pojedinih kategorija koriš
tenja prostora.
Gradovi i naselja
Naselja su u Republici Hrvatskoj, prema Strategiji i Programu prostornog uređenja, podijeljena u 8
kategorija razvojnih ž
ariš
ta od kojih ona u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji spadaju u 5 kategorija. U
Županiji prema ovoj podjeli postoje 2 regionalna središ
ta (Koprivnica i Križ
evci), 1 manje regionalno
(Đurđ
evac), 6 područ
nih središ
ta , 16 lokalnih središ
ta te 18 podž
ariš
ta razvitka. Ulogu razvojnih
ž
ariš
ta u už
em smislu (naselja sa viš
e od 5.000 stanovnika i znač
ajnim sociološ
ko-ekonomskokulturnim utjecajem na š
ire područ
je) imaju samo Koprivnica, Križ
evci i Đurđ
evac, koja svojim
3-2
PROSTORNI
PLAN
razvitkom (osobito Koprivnica) povoljno utječ
u na privredu cijele Županije. Ostala, manja ž
ariš
ta
nemaju već
i utjecaj na prostor u njihovoj blizini te ukazuju na potrebe buduć
eg usmjeravanja razvoja.
Infrastrukturni sustav
Prometne sustave treba voditi tako da osiguraju dobro povezivanje prostora, pri č
emu se ne smije
nepotrebno zauzimati i presijecati prostor, niti umanjivati njegova vrijednost. Planirani novi prometni
koridori od drž
avnog znač
aja koji prolaze područ
jem Županije su brze ceste Vrbovec-KoprivnicaRepublika Mađarska i Podravska magistrala. Ovim Prostornim planom nač
elno su određ
ene trase
planiranih brzih cesta kao i prostorni rezervati kojim ć
e one prolaziti, s ciljem da se sač
uva prostor od
eventualne izgradnje. Na ostalim cestovnim pravcima uglavnom se predviđa njihovo održ
avanje i
razvoj u postojeć
im koridorima uz moguć
e manje korekcije trasa, za š
to je takođ
er u Prostornom planu
propisan prostorni rezervat. Prostor za obilaznice gradova osigurava se unutar građevinskog područ
ja
ili uz njegove rubne dijelove. Infrastrukturni sustavi vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje,
elektroopskrbe i telekomunikacija razvijati ć
e se na zasebnim koncepcijskim rješ
enjima uz uvaž
avanje
planske razrade organizacije, namjene i zaš
tite prostora. U područ
ju rijeke Drave nije dopuš
tena
izgradnja koja bi onemoguć
ila izgradnju vodne stepenice do konač
nog drž
avnog i međ
udrž
avnog
rješ
enja namjene tog područ
ja.
Vodne površ
ine i resursi
Zbog bogatstva, ali i ugrož
enosti vodnih resursa na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, sve
ostale aktivnosti koriš
tenja prostora treba uskladiti sa mjerama zaš
tite podzemnih i nadzemnih
vodenih površ
ina. To se prvenstveno odnosi na zbrinjavanje otpada, odvodnje otpadnih voda
domać
instva, poljoprivrede i industrijske proizvodnje te usklađivanja privrednih djelatnosti sa
zahtjevima zaš
tite okoliš
a. Odredbe o koriš
tenju i namjeni prostora unutar zaš
titnih zona postojeć
ih
vodocrpiliš
ta (Ivanš
č
ak, Trstenik, Vratno, Đurđevac i Delovi) se moraju poš
tovati, a za planirana nova
vodocrpiliš
ta (Lipovac, Osijek Vojakovač
ki i eventualno druga) zone zaš
tite se moraju unaprijed
odrediti kako ne bi doš
lo do preklapanja sa drugim korisnicima prostora. Rijeka Drava sa svojim
pritocima i hidrološ
kim rezervatima te priobaljem ima kvalitetu izuzetno vrijednog prirodnog prostora,
č
ija valorizacija tek predstoji kako bi u buduć
nosti to područ
je dobilo status zaš
tić
enog krajolika.
Kartogram br. 37: Vodni resursi
3-3
PROSTORNI
PLAN
Poljoprivredno zemljiš
te
ine zauzimaju 59% površ
ine Županije, a okarakterizirane su kao srednje pogodne
površ
ine za poljoprivredu u Republici Hrvatskoj. S obzirom na specifič
ne karakteristike
ina potrebno je poduzeti mjere ka eventualnom poboljš
anju njihove kvalitete
(melioracije, odvodnjavanja i navodnjavanja). Poljoprivrednu proizvodnju je potrebno kvalitetno
usmjeriti kako bi ona bila š
to ekonomič
nija uz zadovoljenje zahtjeva zaš
tite prostora. Potrebno je
uzgajati one kulture za koje postoje najbolji uvjeti (povrć
e, voć
e, vinova loza, cvijeć
e), a ne inzistirati
na uzgoju kultura za koje oni ne postoje pa je i sama takova proizvodnja nerentabilna. Posebno je
potrebno voditi brigu o tome kakav ć
e utjecaj imati poljoprivredna proizvodnja na krajolik tj. rješ
enje
bi se trebalo nać
i izvan dosadaš
nje prakse usitnjavanja posjeda kao i od sadnje velikih površ
ina
jednom kulturom. Daljnju poljoprivrednu proizvodnju treba sve viš
e usmjeravati na stoč
arstvo, osobito
mliječ
no tj. farmersku proizvodnju.
Šumska područ
ja
Sadaš
nji š
umski fond drž
avnih š
uma na područ
ju Županije nastao je uglavnom od drž
avnih š
uma,
š
uma Križ
evač
ke i Đurđ
evač
ke imovne opć
ine i od š
uma zemljiš
nih zajednica te od š
uma drugih
š
umovlasnika. Relativno najoč
uvanije ostale su drž
avne š
ume i š
ume imovnih opć
ina, dok su š
ume
zemljiš
nih zajednica kao i drugih š
umovlasnika bile izlož
ene znatno već
em devastiranju i pretvaranju
u poljoprivredno zemljiš
te. Površ
ina svih š
uma i š
umskog zemljiš
ta izosi 59.475 ha. Drž
ava je vlasnik
nad 72%, a privatnici nad 28% š
uma i š
umskog zemljiš
ta. Drvna zaliha u drž
avnim š
umama iznosi oko
250 m 3 / ha, dok je u privatnim š
umama znatno manja i iznosi cca 100 m3 / ha.
Tablica br. 64: Povš
ina š
uma i drvne zalihe
OBLIK VLASNIŠTVA
Površ
ina
ha
Drž
avne š
ume
Privatne š
ume
UKUPNO
42.685
16.790
59.475
Drvna zaliha
m3
10.838.416
1.932.200
12.770.616
* drvna zaliha privatnih š
uma je procjenjena
Smjer protezanja Bilogore u neku ruku je definirao smješ
taj glavnih i najveć
ih š
umskih površ
ina
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije. Brdski dio š
umskog područ
ja znatno je već
i po površ
ini od
nizinskog dijela. Na sjeverozapadu je Bilogora povezana s Kalnič
kim gorjem sa najviš
im vrhom
Veliki Kalnik (643 m.n.v.). U nizini se nalaze razbijeni međ
u poljoprivrednim zemljiš
tem manji i već
i
kompleksi š
uma. Velič
ina ovih kompleksa kreć
e se od jednog odjela do gospodarske jedinice.
Najsjeveroistoč
niji kompleks smješ
ten je na uš
ć
u rijeke Mure i Drave iznad Legrada, a pripada
š
umama u gospodarskoj jedinici Koprivnič
ke nizinske š
ume.
Prema namjen, temeljem propisa Zakona o š
umama ,š
ume se dijele na: gospodarske, zaš
titne i š
ume s
posebnom namjenom.
Temeljno je nač
elo da se š
umske površ
ine ne bi smjele smanjivati, većpoveć
avati na moguć
em
š
umskom zemljiš
tu. Šume s posebnom namjenom koje se nalaze u sastavu gospodarskih jedinica, valja
vrednovati kao takve i ne dozvoliti smanjenje njihovih površ
ina te tež
iti zaš
titi nizinskih š
uma u smislu
proglaš
enja š
uma s posebnom namjenom.
Nuž
no je obratiti pozornost na devastirane privatne š
ume koje je potrebno obnoviti radi gospodarske i
opć
ekorisne funkcije, š
to je dugotrajan proces.
3-4
PROSTORNI
PLAN
ine drž
avnih š
uma po gospodarskim jedinicama i prema namjeni na području
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
Šume prema namjeni (ha)
Šumarija
ĐURĐEVAC
Gospodarska jedinica
UKUPNO
3693,31
558,46
135,89
694,35
ĐURĐEVAČKE NIZINSKE
ŠUME
4077,40
72,25
4149,65
208,14
8541,16
8329,17
3,85
3,85
3697,16
SEČA
2802,62
2802,62
SVIBOVICA
2956,86
2956,86
5759,48
5759,48
DUGAČKO BRDO
2082,37
NOVIGRADSKA PLANINA
KOPRIVNIČKE NIZINSKE
ŠUME
2879,52
6434,12
UKUPNO ŠUMARIJA KRIŽEVCI
8044,14
REPAŠ- GABAJEVA GREDA
39,36
237,71
237,71
4077,51
2334,76
2121,73
2879,52
1472,23
UKUPNO ŠUMARIJA KOPRIVNICA
JAZMAK-KOSTURAČ-BUKDROBNA
KRIŽEVCI
KALNIK - KOLAČKA
KRIŽEVAČKE PRIGORSKE
ŠUME
REPAŠ
ŠUME S
POSEBNOM
NAMJENOM
ĐURĐEVAČKI PESKI
UKUPNO ŠUMARIJA KLOŠTAR PODRAVSKI
KOPRIVNICA
ZAŠTITNE
ĐURĐEVAČKA BILOGORA
UKUPNO ŠUMARIJA ĐURĐEVAC
KLOŠTAR
PODRAVSKI
GOSPODARSKE
1709,94
6711,19
4077,51
8,43
1631,87
8,43
1871,53
4214,72
35,04
1666,91
1906,57
9959,14
4180,80
4180,80
4180,80
4180,80
MESARICA - PLAVO
2859,35
2859,35
POLUM - MEDENJAK
4673,92
4673,92
UKUPNO ŠUMARIJA SOKOLOVAC
7533,27
7533,27
UKUPNO ŠUMARIJA REPAŠ
SOKOLOVAC
UKUPNO UPRAVA ŠUMA KOPRIVNICA
40280,98
12,28
2391,78
42685,04
Ostale namjene
Osim spomenutih namjena površ
ina koje zauzimaju znatniji dio površ
ine Županije, postoji niz drugih
namjena i aktivnosti koje zauzimaju površ
ine koje su u mjerilu izrade prostornog plana vrlo male, a
njihova je važ
nost za Županiju znatna. To se prije svega odnosi na industrijske i obrtne zone te ostale
gospodarske objekte, č
ija lokacija, odnosno uvjeti š
irenja ovise o utjecaju na okoliš, zaš
titi okoliš
a, o
utjecaju na razvoj naselja, a u međuodnosu su i sa drugim djelatnostima u prostoru te kriterijima
oč
uvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti.
3-5
PROSTORNI
PLAN
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površ
ina
Tablica br. 66: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površ
ina (naselja i izgrađene
poljoprivredne, š
umske, vodne te površ
ine posebne namjene i ostale površ
ine)
Naziv ž
upanije/općine/grada
Red.
broj
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
ŽUPANIJA
1.0
.
1.1.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA
NAMJENU POVRŠINA
1.2.
1.3
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
Građevinska područ
ja>25ha
Oznaka
ukupno
Ukupno /ha/
% od
površ
ine
ž
upanije
strukture,
stan/ha
8.831
5,0
12,3
izgrađ
eni dio GP
kontinentalno –granič
no > 25 ha
ostalo > 25 ha
Izgrađene strukture van građevinskih
područ
ja
GP
E
164
-
-
ine
ukupno
osobito vrijedno obradivo tlo
vrijedno obradivo tlo
ostala obradiva tla
Šumske površ
ine
ukupno
gospodarske
zaš
titne
posebne namjene
Ostale poljoprivredne i š
umske površ
ine
ukupno
Vodne površ
ine
ukupno
Ostale površ
ine
ukupno
Županija
ukupno
P
P1
P2
P3
Š
Š1
Š2
Š3
PŠ
67.919
40.804
22.534
4.581
42.685
40.329
12
2.343
38,9
23,1
12,7
2,5
24,1
22,8
1,3
1,9
46.438
26,3
2,7
V
5.382
5.000
176.440
3,0
2,7
100,00
24,0
25,8
0,7
3,0
3.3. Sustav središ
ta
3.3.1. Gravitacioni odnosi i centralitet naselja
Na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije nositelji razvoja i ujedno naselja s najviš
im stupnjem
centraliteta su gradovi: Koprivnica, Križ
evci i Đurđ
evac. Gradovi kao bivš
i opć
inski centri zadrž
ali su
već
i dio poslova drž
avne uprave koje su imali i ranije na prostoru novoformiranih opć
ina. Koprivnici
kao ž
upanijskom središ
tu gravitira podravski i dio prigorskog dijela Županije. Prema Programu
prostornog uređenja Koprivnica spada u regionalna središ
ta, a Križ
evci i Đurđevac u manja regionalna
središ
ta. Ostala naselja sa centralnim funkcijama spadaju u lokalna (manja i već
a) središ
ta. Promjenom
administrativno-teritorijalnog ustrojstva 1993. godine kojim su stvorena nova opć
inska središ
ta i
prelaskom na trž
iš
no gospodarstvo doš
lo je do određenih pomaka u centralitetu naselja. Nova opć
inska
središ
ta dobila su upravnu funkciju i javile su se usluge kojih do tada nije bilo u nekim naseljima
(trgovine mješ
ovitom robom, specijalizirane trgovine, ljekarne).
Centralitet nekog naselja posljedica je njegovog gospodarskog razvoja i prometno-geografskog
polož
aja. Između najznač
ajnijih razvojnih središ
ta kao posljedica njhove interakcije formiraju se
osovine razvoja. Osovine razvoja su specifič
an oblik prostorne koncentracije stanovniš
tva, naselja,
proizvodnih i usluž
nih djelatnosti č
iju osnovu č
ine prometne linije. Postojeć
e osovine u formiranju
rezultat su dugogodiš
njeg polariziranog razvoja. Njihovo znač
enje poč
iva na znač
enju prometnih linija
i centara koje povezuju osovine razvoja koje se formiraju :

 Koprivnica - Križ
evci – Zagreb

 Koprivnica – Đurđevac – Osijek

 Koprivnica – Varaž
din

 Koprivnica – Peteranec – Drnje
3-6
PROSTORNI
PLAN
Prostor uz prometnicu Zagreb-Vrbovec-Križ
evci-Koprivnica je najviš
e poprimio znač
ajke osovine,
dok su ostale tek u povojima. Osovine razvoja su područ
ja koja se ubrzano urbaniziraju i u njima nije
izraž
ena toliko depopulacija. Negativna strana formiranja osovina je zapuš
tanje područ
ja izvan
glavnih prometnih pravaca u koje teš
ko ili nikako ne dopiru utjecaji urbanizacije.
Koprivnica kao regionalno središ
te sa svojim funkcijama ima gravitacijski utjecaj na č
itavo područ
je
Županije. U njoj su smješ
tene sve lokalne i drž
avne institucije ž
upanijskog znač
enja. Osim toga,
Koprivnica je i gospodarsko, zdravstveno, š
portsko središ
te. Radne funkcije Koprivnice imaju najveć
i
gravitacijski utjecaj, a one su ujedno najviš
e utjecale na preobrazbu prostora.
U skladu s ravnomjernim razvojem u centralna naselja, valja smjestiti potrebne funkcije i preko njih
aktivirati č
itav prostor. O mrež
i centralnih naselja i centralnomjesnih institucija ovisi opskrba
stanovniš
tva, š
to neposredno utječ
e na stabilnost naseljenosti. Kod izdvajanja i analize centralnih
naselja kao model koriš
ten je katalog reprezentativnih centralnih funkcija.
Tablica br. 67: Centralitet naselja
FUNKCIJE
KATEGORIJE CENTRALITETA
IV
III
II
I
Stanovanje
15.000-30.000
7.000-15.000
1.500-7.000
500-1.500
Radna mjesta
5.000<
500-5.000
150-500
50-150
Obrazovanje
Visoka/viš
aš
kola
Srednja š
kola
Osnovna š
kola
Područ
na
Osnovna š
kola
Soc. skrb
Vrtić
i,
dom
Vrtić
Vrtić
Kultura
TV studio
Radio
kino
Zdravstvo
Bolnica
Dom zdravlja
Uprava
Županijske
institucije
Trgovina
Robne kuć
e
Starač
ki
stanica,
Druš
tveni dom
Ambulanta,
ljekarna
Grad,
ž
up. Opć
insko
institucije
središ
te
Specijalizirane
Robne kuć
e
trgovine
Druš
tveni dom
ambulanta
Opć
insko središ
te
Specijalizirana
trgovina
Podjela naselja prema centralitetu uzimajuć
i u obzir broj stanovnika i centralne funkcije koje vrš
eu
prostoru:
IV.
III.
II.
I.
Regionalno središ
te – Koprivnica
Manje regionalno – Križ
evci i Đurđevac
Područ
no i već
e lokalno – Virje, Ferdinandovac, Kloš
tar Podravski, Molve, Gola,
Novigrad Podravski, Drnje, Legrad, Sveti Ivan Žabno,
Manje lokalno – Kalinovac, Podravske Sesvete, Koprivnič
ki Bregi, Đelekovec,
Hlebine, Peteranec, Koprivnič
ki Ivanec, Rasinja, Sokolovac, Kalnik,
Gornja Rijeka, Sveti Petar Orehovec
Sva centralna naselja imaju status središ
ta jedinice lokalne samouprave. Jedina iznimka je opć
insko
središ
te Novo Virje koje zbog oblika naselja (disperzno) i bez izgrađenog urbanog središ
ta, kao
izrazito poljoprivredni kraj, nema razvijene centralne funkcije. Koprivnica ima najrazvijenije centralne
funkcije i spada u regionalna središ
ta. Prostor oko grada Koprivnice ubrzano se urbanizira i poveć
ava
se broj stanovnika u prigradskim naseljima. Za sve brojnije stanovniš
tvo ta naselja imaju djelomič
ni
centralitet jer jošnisu razvila sve funkcije. Ta naselja su: Glogovac, Reka i Starigrad. Križ
evci i
Đurđevac spadaju po centralnim funkcijama u manja regionalna središ
ta č
ije gravitacijsko područ
je se
podudara s prostorom nekadaš
njih opć
ina. Jedino
3-7
PROSTORNI
PLAN
je Đurđ
evac izgubio gravitacijsko područ
je današ
nje Opć
ine Pitomač
a, koja je u sastavu Virovitič
kopodravske ž
upanije.
Cijeli prostor Županije je pokriven sa centralnim naseljima koja su smješ
tena uz glavne prometne
pravce. Stanovniš
tvo koje prebiva u udaljenijim dijelovima prostora od centralnih naselja neke svoje
potrebe obavlja u naseljima s djelomič
nim centralitetom u kojima postoje neke funkcije
(specijalizirane trgovine, veterinarske stanice, obrtnič
ke usluge i sl.). Na križ
evač
kom područ
ju takva
naselja su Gornji Fodrovec, Donja Glogovnica, Sveti Petar Čvrstec, Veliki Raven, Carevdar i
Vojakovač
ki Kloš
tar. Preostala naselja s djelomič
nim centralitetom su Veliki Poganac, Sigetec i
Šemovci. Da bi izolirana lokalna centralna naselja brž
e i kvalitetnije razvijala svoje funkcije, potrebno
ih je bolje prometno povezati s gravitacijskim naseljima, gradovima i glavnim prometnim koridorima.
Tek stvaranjem povoljnih uvjeta za gospodarski razvitak, ova naselja imati ć
e već
i utjecaj na prostor
koji im gravitira. Osnovna funkcija svih lokalnih centara je stambena.
Usluge koje pruž
aju gradovi ne zadovoljavaju stanovniš
tvo pa je prisiljeno obavljati ih u izvan
ž
upanijskim središ
tima (Zagreb, Bjelovar, Varaž
din, Virovitica). To se prvenstveno odnosi na srednje
š
kolstvo i visoko obrazovanje, zdravstvene usluge, kulturne potrebe i trgovinu.
Ponuda kulturnih sadrž
aja, turistič
ke infrastrukture i š
portsko-rekreacijskih prostora u svim centralnim
naseljima je za stupanj niž
a od centraliteta koji ta naselja imaju. Stoga je potrebno poticati izgradnju
galerija, muzeja, š
portsko-rekreacijskih sadrž
aja, održ
avanje tradicionalnih manifestacija i slič
nih
kulturnih i š
portskih priredbi kako bi se stalno neš
to događ
alo u naseljima, č
ime bi se pospješ
ila
njihova urbanizacija i razbila monotonija ž
ivota u njima. Kod lociranja pojedinih funkcija u naselja,
cilj je izbjegavati stvaranje monofunkcionalnih zona. Naselja bi trebala tvoriti viš
efunkcionalnu cjelinu
po nač
elu mješ
ovitosti zona. Da bi razvojna središ
ta zaista postala pokretač
i razvitka, treba im
pridodati neke funkcije u skladu s decentralizacijom na drž
avnoj razini: otvaranje područ
nih jedinica
ministarstava i drž
avnih upravnih organizacija.
Kartogram br. 38: Centralna naselja
3-8
PROSTORNI
PLAN
3.3.2. Sustav središ
tnjih naselja
Sustav razvojnih središ
ta č
ine područ
ja u kojima je koncentrirana već
ina stanovniš
tva, gospodarski
potencijali i kompletna infrastruktura. U razvojnim središ
tima se događaju sve znač
ajnije interakcije u
prostoru. Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske definirano je 7 tipova
razvojnih središ
ta. U Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji ima 25 razvojnih središ
ta i 18 poticajnih
razvojnih središ
ta koja su prikazana u kartogramu broj 3.
Koprivnica spada u regionalna (srednje razvojna) središ
ta u koja spadaju urbana područ
ja od 15 000
do 30 000 stanovnika. Koprivnica svojim ukupnim potencijalom potič
e razvitak okolnog prostora ali
svoj razvitak trebala bi usmjeriti tako da bude nositelj daljnje urbanizacije i svekolikog razvitka cijele
regije.
Križ
evci i Đurđ
evac spadaju u manja regionalna (manja razvojna) središ
ta koja č
ine urbana područ
ja
sa 7.000 do 15.000 stanovnika. Križ
evci su manje regionalno središ
te jač
e razvijenosti, a Đurđ
evac
slabije razvijenosti.
U skupinu područ
nih i već
ih lokalnih (malo razvojna ) središ
ta spadaju sva opć
inska središ
ta i ostala
naselja sa 1.000 do 7.000 stanovnika.
U manja lokalna (poticajno razvojna) središ
ta spadaju naselja s 500 do1.000 stanovnika.
Kruž
ni prostori oko važ
nijih naselja predstavljaju postojeć
a ili potencijalna ž
ariš
ta razvitka. U
Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji ima ukupno 25 ž
ariš
ta i 18 podž
ariš
ta razvitka. Žariš
ta i
potencijalna ž
ariš
ta obuhvać
aju u svojim kruž
nim područ
jima ukupno 73 naselja. U tih 73 naselja
obuhvać
eno je 88.537 stanovnika Županije (67%) . Razvojna ž
ariš
ta Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
podijeljena su u 4 tipa. Središ
nje razvojno ž
ariš
te je grad Koprivnica koja spada u regionalna središ
ta
(T4). Pod utjecajem Koprivnice formirala su se razvojna podž
ariš
ta: Starigrad, Reka i Glogovac.
Naselje Starigrad ima najveć
u dinamiku razvoja i u njemu treba stvoriti uvjete za obavljanje funkcija.
Koprivnica ć
e svojim daljim jač
anjem funkcija decentralizacijom prenijeti neke lokalne funkcije na
navedena okolna naselja. U regionalna ž
ariš
ta samo s manjim potencijalom spadaju i Križ
evci.
Đurđevac spada u subregionalna središ
ta (T5). U područ
na i lokalna razvojna ž
ariš
ta (T6 i T7) spadaju
naselja koja su tek stekla status opć
ina i treba ih tek osposobiti da budu organizatori razvojnih
promjena na već
im lokalnim područ
jima. Dio područ
nih i lokalnih razvojnih ž
ariš
ta biljež
i stagnaciju
u razvoju ( Kloš
tar Podravski, Sveti Ivan Žabno, Molve), a ostala ž
ariš
ta nazaduju. Najbrojniju
skupinu č
ine lokalna razvojna središ
ta. To su središ
ta opć
ina koja se jošnisu dovoljno uspjela
nametnuti kao pokretač
i razvitka š
ireg područ
ja koje im gravitira.
Tablica br. 68: Razvojna ž
ariš
ta
Razvojna ž
ariš
ta u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji
Tip ž
ariš
ta
Broj ž
ariš
ta
T4
1
T4
T5
Status
Županijsko središ
te
Regionalno središ
te
Gradsko središ
te
Regionalno središ
te
Gradsko središ
te
Subregionalno središ
te
Opć
insko središ
te
Područ
no središ
te
Opć
insko središ
te
Lokalno središ
te
Inicijalno središ
te
Podž
ariš
te razvitka
1
1
T6
6
T7
16
T8
18
3-9
PROSTORNI
PLAN
Tablica br. 69: Tipovi razvojnih ž
ariš
ta u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji
Tip ž
ariš
ta
Centralno naselje
Broj naselja unutar
Broj stanovnika
ž
ariš
ta
T4
(r=3,5km)
10-30.000 stan.
Koprivnica
6
28.583
Križ
evci
9
13.373
Đurđevac
1
6.845
Virje
Kloš
tar Podravski
Drnje
Novigrad Podravski
Ferdinandovac
Sveti Ivan Žabno
Koprivnič
ki Ivanec
Podravske Sesvete
Koprivnič
ki Bregi
Gornja Rijeka
Sokolovac
Kalinovac
Novo Virje
Molve
Peteranec
Đelekovec
Legrad
Hlebine
Kalnik
Gola
Rasinja
1
2
3
1
1
4
3
1
2
8
6
1
1
1
1
1
1
1
5
10
1
2
3.781
2.356
2.244
2.173
2.155
2.008
2.212
1.957
1.902
1.761
1.686
1.659
1.601
1.596
1.571
1.451
1.405
1.395
1.378
1.361
1.102
982
T5
(r=3,0km)
5-10.000 stan.
T6
(r=2,5km)
2-5.000 stan
T7
(r=2,5km)
1-3.000 stan.
Popis razvojnih ž
ariš
ta i naselja u njihovom gravitacijskom područ
ju:
 Koprivnica: Koprivnica, Starigrad, Reka, Hereš
in, Draganovac, Kunovec Breg –
 Križ
evci: Križ
evci, Veliki i Mali Potoč
ec, Cubinec, Karane, Prikraj Križ
evač
ki, Donja i Gornja
Brckovč
ina i Pesek
 Kloš
tar Podravski: Kloš
tar Podravski i Budanč
evica
 Drnje: Drnje, Botovo, Torč
ec
 Koprivnič
ki Bregi: Koprivnič
ki Bregi, Jeduš
evac, Glogovac
 Sokolovac: Sokolovac, Grdak, Milič
ani, Velika Muč
na, Lepavina, M. Grabič
ani
 Sveti Ivan Žabno: Sveti Ivan Ž
abno, Brezovljani, Predavec Križ
evač
ki, Škrinjari
 Gornja Rijeka: Gornja Rijeka, Dekleš
anec, Hiž
anovec, Štrigovec, Dropkovec, Vukovec, Donja
Rijeka, Kostanjevec Riječ
ki
 Koprivnič
ki Ivanec: Koprivnič
ki Ivanec, Gorič
ko i Kunovec
 Kalnik: Kalnik, Borje, Š
oprun, Potok Kalnič
ki, Kameš
nica
 Sveti Petar Orehovec: Sveti Petar Orehovec, Miholec, Voljavec Riječ
ki, Bogač
evo, Orehovec
Kalnič
ki, Hrgovec, Zamladinec, Črnč
evec, Selanec, Međa
 Rasinja: Rasinja, Lukovec
3-10
PROSTORNI
PLAN
Kartogram br. 39: Žariš
ta razvitka
Žariš
ta u pogranič
nom područ
ju
U pogranič
nom područ
ju nalaze se Ferdinandovac i Drnje od područ
nih ž
ariš
ta (T6), a od lokalnih
ž
ariš
ta (T7) tu su: Podravske Sesvete, Novo Virje, Molve, Peteranec, Đelekovec, Legrad, Gola i
Hlebine. Gola ima veliku važ
nost zbog granič
nog prijelaza, a Legrad i Ferdinandovac imaju
povremene pogranič
ne prijelaze. Žariš
ta uz samu granicu ne karakterizira veliki broj stanovnika već
njihovo znač
enje proizlazi iz strateš
kog polož
aja (granič
ni prijelazi i moguć
nosti razvitka pogranič
ne
suradnje s Republikom Mađarskom). Potencijalna razvojna ž
ariš
ta u pogranič
nom područ
ju su: Ždala,
Sigetec i Imbriovec.
U ruralnom brež
uljkastom područ
ju Kalnika i Bilogore teš
ko je definirati ž
ariš
ta i podž
ariš
ta
razvitka jer se tu radi o velikom broju manjih naselja sa nerazvijenim centralnim funkcijama. U
kalnič
kom Prigorju definirana su 3 ž
ariš
ta: Kalnik, Gornja Rijeka i Sveti Petar Orehovec. Ova 3 ž
ariš
ta
trebala bi jošviš
e ojač
ati jer pokrivaju područ
je u kojem se nalazi 60 naselja.
Potencijalna razvojna ž
ariš
ta u ruralnom dijelu Županije:
U ruralnom dijelu Županije izvan gravitacijskog utjecaja razvojnih ž
ariš
ta formiraju se podž
ariš
ta. To
su uglavnom već
a kompaktna naselja (Imbriovec, Sigetec, Prugovac) ili samostalna naselja s
gravitacijskim područ
jem (Veliki Raven, Gornji Fodrovec).
Osim broja stanovnika za definiranje podž
ariš
ta treba uzimati u obzir:
- kompaktnost naselja
- opremljenost druš
tvenom infrastrukturom
- gospodarska inicijativa.
Poš
to je broj stanovnika bio jedan od kriterija, a broj stanovnika se temelji na popisu iz 1991. godine,
detaljnije razrade kategorija ž
ariš
ta unutar samih opć
ina/gradova definirat ć
e se u Prostornim
planovima uređenja opć
ina/gradova. U njima ć
e se uz opć
e kriterije za definiranje ž
ariš
ta ugraditi
promiš
ljanja na lokalnoj razini.
Ukupno je 191 naselje koje nije pod gravitacijskim utjecajem razvojnih ž
ariš
ta. Treba poticati razvitak
naselja sa 500 i viš
e stanovnika kako bi postala razvojna ž
ariš
ta, naroč
ito u pogranič
nom i
brež
uljkastom dijelu Županije.
3-11
PROSTORNI
PLAN
Prostor za razvitak naselja
Promjenom vlasnič
kih odnosa nad zemljiš
tem i promjenama u gospodarstvu potrebno je traž
iti nova
rješ
enja u vrednovanju prostora. Površ
ine posebne namjene u sklopu kojih se nalaze veliki građevinski
objekti potrebno je predvidjeti za prenamjenu kao i velike napuš
tene gospodarske komplekse. Granice
ja treba korigirati u skladu s demografskim i gospodarskim razvojem te
racionalnim ulaganjima u komunalnu i druš
tvenu infrastrukturu. U dosadaš
njem razdoblju malo je
uč
injeno na uređenju neizgrađ
enog građevinskog zemljiš
ta naroč
ito izvan gradskih naselja.
Građ
evinska područ
ja namijenjena povremenom stanovanju treba nastojati planirati prvanstveno
unutar sadaš
njih građevinskih područ
ja manjih naselja sa izraž
enom depopulacijom.
Grad Koprivnica kao regionalno središ
te zbog svog povoljnog prometno-geografskog polož
aja i
razvijanja funkcija postaje sve znač
ajniji č
imbenik gospodarskog, druš
tvenog i kulturnog razvitka
područ
ja Županije. Koprivnica bi svoj razvitak mogla svrhovito optimizirati na velič
inu od 40.000 do
45.000 stanovnika. Koprivnica i naselja Štaglinec, Glogovac, Starigrad, Draganovec, Kunovec Breg i
Reka postupno formiraju jedinstvenu urbanu zonu.
Tablica br. 70: Građevinska područ
ja u Gradu Koprivnici
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Ukupno
Naziv naselja
Bakovč
ica
Draganovec
Hereš
in
Jagnjedovec
Koprivnica
Kunovec Breg
Reka
Starigrad
Štaglinec
Građevinsko
područ
je
(ha)
64,33
44,23
60,38
Broj stanovnika
1991.
337
651
352
24.238
637
1.477
1.580
434
29.706
592,88
64,43
242,45
372,49
84,43
1. 525
Kartogram br. 40: Urbano područje Koprivnice
3-12
st/ha
5,2
10,7
40,8
9,8
6,1
4,2
5,1
19,5
PROSTORNI
PLAN
Gradovi Križ
evci i Đurđ
evac u skladu s policentrič
nim razvitkom trebali bi ubrzati svoj razvoj.
Križ
evci s naseljima Cubinec, Karane, Pesek, Veliki i Mali Potoč
ec, formiraju urbanu zonu koja je
1991. godine imala 12.797 stanovnika. Križ
evci bi svoj razvitak mogli svrhovito optimizirati na
velič
inu od 15.000 do 20.000 stanovnika.
Đurđevac ima 8 prigradskih naselja koja su sva udaljena od grada, tako da je Đurđevac samostalno
urbano područ
je. Đurđ
evac bi svoj razvitak mogao svrhovito optimizirati na velič
inu do 10.000
stanovnika.
ja na prostoru bivš
e Opć
ine Križevci
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
Ukupno
Opć
ina/Grad
Kalnik
Križ
evci
Sveti Ivan Žabno
Sv P. Orehovec
Građevinsko
područ
je
(ha)
327
4.311
1.699
1.515
7.852
Broj stanovnika
st/ha
1991.
1.929
22.676
6.000
8.014
38.619
5,8
5,2
3,5
5,2
4,9
ja u Gradu Đurđevcu
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Ukupno
Naziv naselja
Budrovac
Čepelovac
Đurđ
evac
Grkine
Mič
etinac
Severovci
Sir. Katalena
Suha katalena
Sveta Ana
Građevinsko
područ
je
Broj stanovnika
st/ha
(ha)
41,8
42,0
694,6
30,0
19,5
33,5
24,2
35,5
11,5
932,6
1991.
437
462
6.845
161
274
204
405
489
153
9.430
10,4
11
9,8
5,3
14
6
16,7
13,7
13,3
!0,1
3.4. Prikaz gospodarskih i druš
tvenih djelatnosti od znač
aja za Županiju i
Drž
avu
3.4.1. Gospodarstvo u prostoru
Gospodarski razvitak mora biti u skladu s održ
ivim razvojem i policentrič
nom prostornom strukturom
koja se ž
eli postić
i. Gospodarstvo u prostoru ovisi o prirodnim i izgrađ
enim potencijalima.
Najzastupljeniji prirodni potencijali su mineralne sirovine, poljoprivredno zemljiš
te i š
ume. Prirodnim
resursima raspolaž
e cjelokupni prostor Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije. Izgrađeni potencijali
(druš
tveni, gospodarski i infrastrukturni kapaciteti) neravnomjerno su raspoređ
eni u prostoru i njihov
potencijal nije u skladu s policentrič
nim razvojem.
Industrija i obrt
U opć
inskim i gradskim prostornim planovima detaljnije ć
e se odrediti lokacije za industrijske i
poduzetnič
ke zone. Potrebno je razvijati postojeć
e lokacije te osigurati prostor za nove lokacije. Kao
posljedica ugaslih ili slabostojeć
ih poduzeć
a u prostoru su prisutni gospodarski objekti prepuš
teni

Sadr ž
i podatke i za novoosnovanu općinu Gornja Rijeka
3-13
PROSTORNI
PLAN
devastaciji koje bi trebalo aktivirati za različ
ite namjene (prenamjena i promjena vlasniš
tva). Takvih
objekata nalazimo u gradskim naseljima, ali i u Križ
evač
koj Poljani, Virju i
drugim naseljima. Kod odabira novih lokacija treba koristiti lokacijske, ekološ
ke i funkcionalne
kriterije. Prostorni planovi trebaju stvoriti uvjete za prostorno-gospodarski razvitak.
U postojeć
im industrijskim zonama treba tež
iti boljem iskoriš
tenju prostora, rješ
avanju ekološ
kih
problema i uvoditi nove tehnologije. U tim zonama treba provjeriti kapacitete postojeć
e infrastrukture i
moguć
nosti daljeg optereć
enja. Postojeć
e industrijske i poduzetnič
ke zone su u Koprivnici,
Križ
evcima, Svetom Ivanu Žabnom, Vojakovač
kom Kloš
tru i Đurđ
evcu. Nove industrijske i
poduzetnič
ke zone predviđaju se samo uz centralna naselja i to kao proš
irenja većpostojeć
ih ili kao
nove industrijske/obrtnič
ke zone. Navedene zone planiraju se u Kloš
tru Podravskom (dvije), Virju,
Kalinovcu, Molvama, Novigradu Podravskom, Đurđ
evcu, Goli, Ferdinandovcu, Koprivnič
kom Ivancu,
Drnju i Svetom Petru Orehovcu. Kod određ
ivanja lokacija potrebno je voditi rač
una o sadaš
njem
stanju prostora i predvidjeti u buduć
nosti potencijalne ekološ
ke opasnosti. U novim zonama potrebno
je izraditi cjelokupnu infrastrukturu, urediti zemljiš
te i osigurati nesmetanu prometnu povezanost na
glavne prometne koridore. Priprema i realizacija novih zona mora sadrž
avati mjere za otklanjanje
buduć
ih š
tetnih posljedica po okoliš
.
U prostornim planovima moraju se odrediti tip i velič
ina jedinice koja se mož
e locirati u sklopu
mješ
ovite namjene te one koje se mogu locirati samo u posebnoj, gospodarskoj ili drugoj zoni.
Gospodarski sadrž
aji i kapacitet djelatnosti u pojedinim zonama odrediti ć
e se u detaljnim planovima u
kojima ć
e se predvidjeti i parcelizacija. Prednost treba imati tradicionalna industrija (prehrambena,
drvna, obuć
arska, tekstilna, građevinska) i novi ekološ
ki usmjereni proizvodni pogoni. Industrijska
postrojenja koja imaju znatan negativan uč
inak na okolištrebaju zadovoljavati sve propisane kriterije.
Za gospodarsku jedinicu kao pojedinač
ni objekt u neizgrađenoj zoni mora se osigurati izvedba
infrastrukture koja zadovoljava daljnje potrebe planiranog razvoja (proš
irenja naselja-zone).
U svrhu razvoja pogranič
nog ruralnog prostora planira se izgradnja pogranič
ne slobodne zone. Da bi
se š
to manje ugrozio krajolik u ruralnim naseljima pož
eljni su mali i prilagodljivi gospodarski objekti.
Da bi se ubrzao razvoj područ
ja sa slabo razvijenim gospodarstvom, treba uspostaviti mehanizme i
mjere poticanja i olakš
ice za ta područ
ja. Najvaž
nije je odrediti prostor za poduzetniš
tvo i opremiti ga
kompletnom infrastrukturom s obzirom na predviđene kapacitete. Broj, velič
inu i razmješ
taj zona
potrebno je odrediti na osnovu znanstvene studije.
Pojedini pogoni se ne mogu locirati u zonama koje su izvješ
ć
em o stanju u prostoru određ
ene kao
optereć
ene zone preko granica dopustivog optereć
enja. Najosjetljivija područ
ja su vodocrpiliš
ta, š
ume,
parkovi, zoološ
ki lokaliteti i sve važ
nije spomenič
ke vrijednosti u prostoru. Vodozaš
titne površ
ine i
zone oko vodotoka zahtijevaju prilagođ
avanje gospodarskih aktivnosti. Za gospodarske objekte i zone
koje ć
e se graditi u blizini navedenih područ
ja ekološ
ki kriteriji moraju biti odluč
ujuć
i za izgradnju.
Da bi se revitalizirala brdska područ
ja jedan od preduvjeta je poticanje poduzetniš
tva i razvitak
proizvodnih objekata. Kod određ
ivanja lokacije za gospodarske objekte na tom područ
ju veliku paž
nju
treba posvetiti topografskim uvjetima (strmci, erozija, kliziš
ta sl.). U nizinskom pak dijelu Županije od
topografskih uvjeta najveć
a prepreka je nisko moč
varno zemljiš
te kojeg ima dosta i oko gradova.
Temeljem Uredbe o granič
nim vrijednostima emisije oneč
iš
ć
ujuć
ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora
(«Narodne novine», br. 140/97.) svi postojeć
i industrijski objekti moraju do 2005. godine uskladiti
svoje emisije sa granič
nim vrijednostima emisije kako je propisano navedenom Uredbom.
Iskoriš
tavanje mineralnih sirovina
Perspektivni istraž
ivač
ki prostor izvan postojeć
ih eksploatacijskih polja nafte i plina protež
e se u
pojasu cca 15 km uz rijeku Dravu i to od krajnjeg jugoistoka prema sjeverozapadu Županije i tu
3-14
PROSTORNI
PLAN
je moguć
e oč
ekivati nova istraž
ivanja. U planu je sanacija svih isplač
nih jama, izrada projekta
postrojenja za zbrinjavanje CO 2, sumpora te izrada centralne jame za sabiranje fluida.
U planovima iskoriš
tavanja geotermalnih voda u planu se buš
otine u okviru sljedeć
ih polja: RatarnaKriž
evci, Lunjkovec-Kutnjak, Gola-Gotalovo, Legrad, Ferdinandovac i ostala polja đ
urđevač
ke
Podravine, s tendencijom prenamjene starih naftno-plinskih buš
otina u geotermalne. Geotermalna
energija mož
e se upotrijebiti u turistič
ko-rekreativne svrhe izgradnjom toplica te u poljoprivredi za
izgradnju staklenika, suš
ara i sl.. Prethodno je potrebno izraditi studije sa svrhom procjene tehnič
ke i
ekonomske opravdanosti razrade i proizvodnje geotermalne energije.
Poljoprivreda
ine zauzimaju najveć
e površ
ine pa im treba obratiti i najveć
u pozornost. Daljnji
razvitak uvjetovan je okrupnjavanjem posjeda i zaš
titom vodonosnika podzemne pitke vode. U
brdskom dijelu Županije postoje uvjeti za stoč
arstvo, voć
arstvo i vinogradarstvo. Veliki problem
predstavlja distribucija poljoprivrednih proizvoda koja se mož
e riješ
iti izgradnjom ž
upanijske
veletrž
nice. Uskladiš
tenje i svjež
ina poljoprivrednih proizvoda osiguralo bi se izgradnjom hladnjač
a.
Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava poticati kako unutar seoskih naselja tako i van
naselja (farmerski tip gospodarstva) za š
to u dijelu prostora postoje preduvjeti (nekadaš
nji konaki).
U daljem razvoju prioriteti su:

 Pretvarati poljoprivredno u nepoljoprivredno zemljiš
te tek kad postoji poseban opravdani
druš
tveni interes.

 Promjena zemljiš
ne politike: sređivanje zemljiš
nih knjiga, sređ
ivanje vlasniš
tva (usmjeriti pravo
nasljeđivanja), zaustaviti parcelizaciju, arondacija i komasacija gdje je potrebno.

 Struč
na pomoćpri udruž
ivanju poljoprivrednika u udruge proizvođ
ač
a.

 Prilagoditi specijalizaciju u proizvodnji prirodnim pogodnostima (agropedološ
kim, klimatskim
itd.). Takav primjer je pjeskovito područ
je đ
urđevač
ke Podravine koje je pogodno za uzgoj vinove
loze i duhana.

 Poticati razvitak obrazovnih, usluž
nih, struč
no-savjetodavnih institucija radi poboljš
anja struč
ne
razine poljoprivrednika.

 Nastojati finalizirati poljoprivrednu proizvodnju izgradnjom suš
ara, hladnjač
a, silosa, skladiš
ta i sl.
Šumarstvo i lovstvo
Već
eš
umske površ
ine su u drž
avnom vlasniš
tvu i njima gospodari Javno poduzeć
e Hrvatske š
ume
tako da lokalne vlasti nemaju direktan utjecaj na njihovo gospodarenje. Nihov potencijal do sada se
koristio za izvoz neprerađenih trupaca i u drvnoj industriji. Šume predstavljaju zbog svojih ekološ
kih
vrijednosti i znač
ajan potencijal za razvitak lovnog, izletnič
kog i rekreacijskog turizma koji tu postoji
većnekoliko desetljeć
a, ali nije u dovoljnoj mjeri valoriziran.
Turizam
Osnovni cilj turistič
ke promocije mora biti usmjeren na pojač
avanje svih aktivnosti kako bi se postigla
već
a prepoznatljivost i stvorio identitet Županije kao turistič
kog odrediš
ta koje trž
iš
tu mož
e ponuditi
niz zanimljivih turistič
kih proizvoda – dož
ivljaja. Prema “Strateš
kom marketinš
kom planu turizma
Koprivnič
ko-kiž
evač
ke ž
upanije” najvaž
nije destinacije su: Galerija naivne umjetnosti – Hlebine,
Župna crkva Sv. Ane, Grkokatolič
ka katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križ
a u Križ
evcima, Povijesno
središ
te Križ
evaca, Prehrambeni muzej “Podravka” – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija
Lacković– Batinske.
Prostorni raspored turistič
kih destinacija:
- gradska naselja (Koprivnica, Križ
evci i Đurđ
evac)
- brdski dio Županije (Kalnik i Bilogora)
- područ
je uz rijeku Dravu
3-15
PROSTORNI
PLAN
Gradska središ
ta Koprivnica, Križ
evci i Đurđevac zajedno s Hlebinama predstavljaju glavne turistič
ke
destinacije Županije zbog postojeć
ih turistič
ko-ugostiteljskih sadrž
aja, manifestacija te vrijedne
kulturne i prirodne baš
tine.
Područ
je uz rijeku Dravu ima zbog svojih ekološ
kih vrijednosti međ
unarodno znač
enje. U tom
područ
ju smješ
tene su i Hlebine s Galerijom naivne umjetnosti koje predstavljaju destinaciju od
međunarodnog znač
enja. Kao lokaliteti od nacionalnog znač
enja uz rijeku Dravu nalaze se: Šoderica i
specijalni zoološ
ki rezervat Veliki Paž
ut. Šoderica je namijenjena za š
portsko-rekreacijske aktivnosti,
a Veliki Paž
ut privlač
an je za edukativni i izletnič
ki turizam. Lokaliteti regionalnog znač
enja uz rijeku
Dravu su: loviš
te Repaš
,š
umski rezervat Crni Jarci, kupališ
ta Jegeniš
, uš
ć
e Mure u Dravu, Čingi Lingi te nalaziš
ta geotermalnih voda Kutnjak i Ferdinandovac. Šumski rezervat Crni Jarci svojom
jedinstvenoš
ć
u privlač
an je za edukativni turizam. Ovo područ
je predstavlja svojim bogatim
ž
ivotinjskim svijetom destinaciju za lovce i ribič
e. Potencijale za razvitak zdravstveno-rekreacijskog
turizma predstavljaju nalaziš
ta geotermalnih voda.
U brdskom dijelu Županije lokaliteti od nacionalnog znač
aja su: znač
ajni krajolik Kalnik, stari grad
Kalnik i Mali Kalnik. To su sve područ
ja pogodna za izletnič
ki, š
portsko-rekreacijski i edukativni
turizam. Lokaliteti od regionalnog znač
aja su: Vratno na Kalniku, loviš
te Kalnik, kalnič
ko vinogorje,
vrš
ni dio Bilogore, Dugač
ko Brdo, ribnjak Rasinja i izvor mineralne vode Apatovac. Park š
uma
Župetnica kod Križ
evaca pogodna je za rekreaciju. Prirodna baš
tina je nedovoljno iskoriš
tena i treba
poč
eti s njenom revitalizacijom (Đurđevač
ki Peski, Kalnik, dravsko zaobalje i jezera). Vodene
površ
ine na kojima se vrš
i eksploatacija mineralnih sirovina treba prenamijeniti u š
portskorekreacijske svrhe. Istodobno jedan od prirodnih potencijala koji se jošnije poč
eo iskoriš
tavati su
geotermalne vode koje bi se mogle upotrijebiti za izgradnju termalnih bazena.
Ugostiteljska ponuda i smješ
tajni kapaciteti su nedovoljno razvijeni i treba poveć
ati njihove kapacitete,
obogatiti ponudu i disperzirati ih po cijeloj Županiji. Treba prić
i revitalizaciji zapuš
tenih objekata i
č
itavih naselja u funkciji turistič
ke ponude. Tako ć
e neka depopulirajuć
a naselja preuzeti rekreativnu
funkciju jer treba spriječ
iti nastanak novih naselja s rekrativnom funkcijom č
ime se samo poveć
ava
udio građ
evinskih površ
ina, na do sada nenastanjenom područ
ju ( Pridravlje, Bilogora, Kalnik).
Kod izgradnje novih kapaciteta u turizmu gradnja treba biti usmjerena na nadopunu postojeć
e ponude.
Postojeć
i lovač
ki i ribič
ki domovi predstavljaju neiskoriš
teni kapacitet koji se mora revitalizirati i
adekvatno iskoristiti. Od osobitog interesa za turizam je i poticanje tradicionalnih djelatnosti (stari
obrti, zanati, poljoprivreda) i specifič
nosti poput proizvodnje ugljena na kalnič
kom područ
ju.
3.4.2. Druš
tvene djelatnosti
Uzimajuć
i u obzir mrež
u druš
tvenih djelatnosti na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije proizlazi
da je u nekim segmentima ona dovoljno disperzirana u prostor, dok za neke usluge treba proš
iriti
mrež
u po cijeloj Županiji. Prednost trebaju imati zdravstvene usluge i obrazovanje. U narednom
razdoblju treba nastojati osigurati uvjete za nesmetani razvitak i funkcioniranje sljedeć
ih djelatnosti:
Predš
kolski odgoj: najbitniji element za uspostavljanje mrež
e vrtić
a su broj predš
kolske djece i
prometna povezanost. Za kvalitetan predš
kolski odgoj potrebno je osigurati prostor (izgradnja novih ili
adaptacija postojeć
ih objekata) i kvalitetan struč
ni kadar. U planu mrež
e dječ
jih vrtić
a koje su
dostavile opć
ine, predviđena je izgradnja dječ
jih vrtić
a u sljedeć
im opć
inama: Đelekovec, Sokolovac,
Rasinja, Peteranec i Kalnik.
Osnovno obrazovanje: da bi se nastava š
to kvalitetnije odvijala, treba izgraditi nove ili obnoviti neke
š
kole te da bi nam osnovno š
kolstvo bilo u toku sa suvremenim tehnološ
kim dostignuć
ima treba ih
informatizirati. Osnovne š
kole u gradskim naseljima imaju prevelik broj uč
enika tako da postoji
potreba za izgradnjom i osnivanjem novih osnovnih š
kola. Kako bi se djeci pruž
ilo š
to kvalitetnije
3-16
PROSTORNI
PLAN
dodatno obrazovanje, potrebno je š
iriti mrež
u posebnih š
kola poput glazbenih i š
portskih. Jedinice
lokalne samouprave imaju moguć
nost poticanja izvanš
kolskih aktivnosti
( uređ
enje i izgradnja š
portskih terena oko š
kola) č
emu trebaju tež
iti.
Zdravstvo i socijalna skrb: Da bi š
to viš
e stanovniš
tva bilo kvalitetno obuhvać
eno zdravstvenom
zaš
titom (nač
elo dostupnosti) mrež
a ambulanti i ljekarni treba se disperzirati u ruralnom područ
ju
Županije te uspostaviti kvalitetnu mrež
u ustanova za zdravstvenu njegu u kuć
i. Prioritet je zbrinjavanje
starog i nemoć
nog stanovniš
tva š
to ć
e se postić
i otvaranjem manjih starač
kih domova. Ustanove koje
nedostaju su: Dom za psihič
ki bolesne odrasle osobe (kapaciteta 100 lež
ajeva), Dom za tjelesno ili
mentalno oš
teć
ene osobe (kapaciteta 50 lež
ajeva), zatim je potreban Disciplinski centar i Prihvatna
stanica za djecu i maloljetnike (kapaciteta 30 lež
ajeva) i Dom za djecu i odrasle osobe – ž
rtve
obiteljskog nasilja (kapacitet 40 lež
ajeva).
Kultura: U okviru zaš
tite i valorizacije kulturne baš
tine cilj je poboljš
anje skrbi o spomenicima
kulture. U svrhu daljeg razvoja kulture, umjetnosti, tehnike i drugog stvaralaš
tva potrebno je poticati te
aktivnosti i izgradnju odgovarajuć
ih institucija u Županiji ( muzeji, arhivi, knjiž
nice i č
itaonice,
kazališ
ta, domovi kulture, kinematografi, kulturne manifestacije, umjetnič
ke udruge, izdavač
ka
djelatnost, ustanove tehnič
ke kulture ). Za mrež
u ustanova treba osigurati prostor i oblikovati ih u
sklopu prostornih planova gradova i opć
ina te generalnih, urbanistič
kih i detaljnih planova.
Vjerskim zajednicama treba omoguć
iti odgovarajuć
e prostorne preduvjete na razinama prostornih
planova niž
e razine za obavljanje vjerskih obreda, osnivanja š
kola, uč
iliš
ta, drugih zavoda te
socijalnih i dobrotvornih ustanova.
Udruge građana, politič
ke stranke i druge organizacije postaju sve važ
nijim č
imbenicima razvitka
druš
tva, a njihov broj i aktivnosti se poveć
avaju i o tome treba voditi rač
una kod izrade prostornih
planova niž
e razine.
Šport i rekreacija
Potrebno je obnoviti zastarjele i izgraditi nove š
portske i rekreacijske površ
ine i objekte. Mrež
a
š
portsko-rekreacijskih centara mora pokrivati cjelokupni prostor Županije. Najveć
i prioritet je
izgradnja bazena i zatvorenih š
portskih objekata. U opć
inskim/gradskim prostornim planovima biti ć
e
prikazani već
i prirodni kompleksi rekreacijskog znač
aja, a rekreacijske površ
ine i š
portski tereni
odredit ć
e se u planovima prostornog uređenja razine generalnih, urbanistič
kih i detaljnih planova.
3.5. Uvjeti koriš
tite prostora
a) Uvjeti za racionalno koriš
tenje i zaš
titu prostora i okoliš
a
Nač
elo preventivnosti Zakona o zaš
titi okoliš
a zahtijeva da svaki zahvat u okolištreba biti planiran i
izveden tako da š
to manje oneč
iš
ć
ava okoliš
, a da se pri tome vodi rač
una o racionalnom koriš
tenju
prirodnih izvora i energije uspostavom ravnotež
e razvojnih komponenti i oč
uvanja vrijednosti okoliš
a.
Racionalno gospodarenje prostorom podrazumijeva svrhovito, plansko i kontrolirano zauzimanje
zemljiš
ta za nove namjene osiguravanjem uvjeta za razvoj unutar većpostojeć
ih nepotpuno
iskoriš
tenih građ
evinskih zona.
Osobito je važ
no racionalno koristiti dijelove prirodnog krajolika koji je zaš
tić
en ili se tek planira
zaš
tititi prema Zakonu o zaš
titi prirode na nač
in da se š
to detaljnije utvrde uvjeti, ogranič
enja, mjere i
nač
in koriš
tenja takvih prostora. O tome danas brine Javna ustanova za upravljanje zaš
tić
enim
dijelovima prirode na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije.
3-17
PROSTORNI
PLAN
Zbog osiguravanja racionalnog koriš
tenja i zaš
tite prostora provodi se i proces procjene utjecaja na
okoliškoji je podrobnije opisan u poglavlju Sprječ
.
Pri planiranju prometne infrastrukture potrebno je racionalno koristiti raspolož
ivi prostor, maksimalno
oč
uvati prirodni krajolik, vrijedne prostore i površ
ine kao š
to su poljoprivredna i š
umska zemljiš
ta,
vodozaš
titna područ
ja, kulturno-povijesni lokaliteti, naselja i prirodna staniš
ta. Važ
no je spriječ
iti
degradaciju prostora paž
ljivim planiranjem pri građ
enju prateć
ih usluž
nih objekata uz prometnice,
centara
za
održ
avanje,
crpki
za
gorivo,
kao
i
odabirom
lokacija privremenih objekata tijekom građ
enja prometnih objekata. Korisnike trasa infrastrukture
treba usmjeravati u zajednič
ke koridore. U prirodno osjetljivim područ
jima potrebno je paž
ljivo
trasiranje objekata vodeć
i rač
una o vizualnom identitetu i vrijednostima krajolika te isključ
iti ih iz
zona koje su pod rež
imom zaš
tite prirode.
U sklopu karte br. 3 («Uvjeti koriš
tite prostora») označ
ena su, među ostalim i
područ
ja osobito vrijednih predjela relativno dobre oč
uvanosti – prirodnih, odnosno kultiviranih
krajobraza prema kojima, u smislu koriš
tenja prostora, valja imati racionalan odnos. Osobito
vrijednim predjelima – prirodnim krajobrazima na područ
ju Županije Planom istič
emo:

područ
ire područ
ujuć
i Veliki Paž
ut, uš
ć
e Mure u Dravu,
š
umsko područ
je Kolač
ke i Rasinje, bilogorsko
područ
je, š
umsko područ
je Križ
anč
ije, pješ
č
arske površ
ine đurđ
evač
kog kraja i okolne vrijedne
š
umske predjele

pojedinač
ne manje lokalitete (livade uz potok Salnik i dolina Glogovnice u potkalnič
kom
područ
ni parkovi u mjestima Sveti Ivan Žabno,
Rasinji, Đurđevcu, područ
je Podravkinog rekreacionog centra, Crne Gore, Raciljnjaka, livade u
Zovju kod Đelekovca, rukavac i otok Struž
ć
e Glibokog, jezera Sekuline,
područ
je Telek u š
umi Repaš
, separacija kod Đurđevca – Gat, rukavac Karaši Fratrovac).
Osobito vrijedni predjel – kultivirani krajobraz predlož
en ovim Planom je š
ire područ
je između
naselja Kapela Ravenska na istoku i Zaistovca na zapadu. Degradiranjem ovih područ
ja po okoliš
nepovoljnim aktivnostima ili pak, izostankom neophodnih i pož
eljnih zahvata, kvalitativno bi se
umanjile osobitosti biološ
ke i krajobrazne raznolikosti prostora. Stoga im valja pristupati s
određ
nje i opreza prilikom izvođenja različ
itih zahvata.
Ovaj Plan ne određ
uje dodatne zahvate za koje je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na
okolišosim zakonski utvrđenih zahvata, većć
e potrebu provođ
enja procjene utjecaja na okoliš
propisati PPUO/G kojima su obuhvać
ena područ
ja predlož
ena ovim Planom za izradu PPPPO-a rijeke
Drave, PPPPO-a pješ
č
ara i okolnih vrijednih područ
ja đurđevač
kog prostora, PPPPO-a Kalnika te svih
zaš
tić
enih područ
ja prirodne i kulturne baš
tine.
Osobita je važ
nost i vitalni znač
aj postojeć
ih i planiranih vodocrpiliš
nih područ
ja, odnosno njihovih
zaš
titnih zona prema kojima se valja odnositi kao prema naroč
a
izraž
ene osjetljivosti.
Zbog uoč
enih negativnih posljedica i utjecaja većizgrađ
enih hidroelektrana na rijekama Dravi i Muri,
europski pokret za zaš
titu prirode pokuš
ava internacionalizirati problem izgradnje elektrana na
nizvodnom toku rijeke Drave te sač
uvati spomenuti prostor kao nacionalni park, biosferni rezervat ili
neki drugi oblik zaš
tite prostora.
3-18
PROSTORNI
PLAN
b) Kriteriji za građenje izvan građevinskog područ
ja
Zakon o prostornom uređ
enju izvan građ
evinskog područ
ja dozvoljava planiranje i izgradnju objekata
infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), zdravstvenih i rekreacijskih objekata, objekata
obrane, objekata za istraž
ivanje i iskoriš
tavanje mineralnih sirovina. Isto tako zakon omoguć
ava
izgradnju stambenih i gospodarskih objekata za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u
funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Na poljoprivrednom zemljiš
tu I i II bonitetne klase izvan građevinskog područ
ja mož
e se planirati
izgradnja samo stambenih i gospodarskih objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,
objekata infrastrukture te objekata za istraž
ivanje i iskoriš
tavanje energetskih mineralnih sirovina.
Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se š
to je viš
e moguć
e zadrž
i
postojeć
a bilanca osnovnih kategorija koriš
tenja prostora. Posebno se daje naglasak na zaš
titu
prirodnih resursa od osobitog znač
enja i vrijednosti. Tež
nja je da se sač
uvaju prirodne vrijednosti
prostora, a većangaž
irani građ
evinski prostor da se jošracionalnije koristi. Prostor za proizvodne
djelatnosti, stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi – prioritetno se mora nalaziti u
građevinskom područ
ju, dok prostor izvan građevinskog područ
ja i dalje ostaje prioritetno namijenjen
poljodjelstvu, š
umarstvu i vodnu gospodarstvu.
Kriteriji za građenje izvan građ
evinskog područ
ja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu
namjenu i zaš
titu prostora (vodonosnik i vodne površ
ine, š
ume, poljoprivredno zemljiš
te, krajolik,
zaš
tić
eno ili posebno vrijedno područ
je i sl.).
Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta objekata izvan građ
evinskih područ
ja utvrditi ć
e se
prostornim planovima uređ
enja opć
ina/gradova na temelju sljedeć
ih smjernica:
- objekti koji se mogu graditi izvan građevinskog područ
ja trebaju se locirati, projektirati,
graditi i koristiti na nač
in da ne ometaju poljoprivrednu i š
umarsku proizvodnju te
koriš
tenje drugih objekata i sadrž
aja, kao i da ne ugrož
avaju vrijednosti okoliš
a prirodne i
graditeljske baš
tine,
- za objekte koji se većnalaze izvan građevinskog područ
ja potrebno je utvrditi nač
in
koriš
tenja s obzirom na njihovu namjenu,
- za objekte koji se grade izvan građevinskog područ
ja, a nalaze se unutar dijelova prirode
predviđ
enih za zaš
titu i osobito vrijednih predjela za izdavanje lokacijske dozvole cijeni se
potreba izrade detaljnijeg tehnič
kog i oblikovanog rješ
enja s posebnim osvrtom na nač
in
nepovoljnog utjecaja na okoliš
, osim za manje pojedinač
ne pomoć
ne zgrade (montaž
ne
zgrade).
Glavni prometni koridori definirani su ovim Planom i imaju usmjeravajuć
e-razvojni karakter, a
detaljno pozicioniranje i dimenzioniranje treba provoditi na temelju postavljanih odrednica prilikom
izrade specijalistič
ke dokumentacije i planova niž
e razine. Buduć
i ć
e kapitalni prometni koridori
zauzeti znač
ajnije nove površ
ine i oni su u pravilu grupirani u zajednič
ke koridore i vođeni su tako da
se š
to manje zauzimaju područ
ja već
e vrijednosti i da se prostor Županije š
to manje dijeli novim
barijerama.
Objekti ostale kapitalne infrastrukture postavljeni su u osnovne koridore u prostoru Županije
(temeljna mrež
a dalekovoda, mrež
a magistralnih plinovoda, vodovoda, kanalizacije, HT – mrež
a).
To znač
i da se za poveć
anje kapaciteta u pravilu ne treba traž
iti nove prostore , većse oni mogu
rješ
avati u okviru postojeć
ih i planskih infrastrukturnih koridora. Slič
na je situacija s
telekomunikacijskim vezama č
iji se razvoj također usmjerava na koriš
tenje postojeć
ih koridora,
odnosno na objedinjavanje u koridore prometne infrastrukture.
U pogledu sustava odvodnje, Prostornim se planom ukazuje na izrađenu studiju odvodnje i
zbrinjavanja otpadnih voda naselja i objekata u ž
upanijskom prostoru, kojom su definirana osnovna
koncepcijska polaziš
ta, nač
ela i usmjerenja te ponuđ
ena rješ
enja iz kojih je vidljivo kakve sustave
primijeniti u pojedinim prostorima Županije.
Za rješ
avanje problematike zbrinjavanja otpada na područ
ju Županije, treba primijeniti kriterije i
dostignuć
a razvijenih zemalja i izbjeć
i daljnje odlaganje otpada bez prethodne obrade. Ukoliko se
3-19
PROSTORNI
PLAN
ti kriteriji primjene i dosljedno provedu tada ponuđeno rješ
enje u ovom Prostornom planu koje
proizlazi iz studije Program gospodarenja otpadom mož
e biti iskoriš
teno za uspostavu suvremenog
nač
ina zbrinjavanja otpada u Županiji.
Prostornim planom Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, a na temelju Strategije prostornog uređenja
Republike Hrvatske, utvrđuje se obveza zaš
tite i oč
uvanja rezervata podzemnih pitkih voda u
zaobalnom područ
ju rijeke Drave.
Što se tič
e drugih prostora u Županiji koji većjesu ili se predlaž
e da budu u određ
enoj kategoriji
zaš
tić
enih dijelova prirode također se predlaž
e uvođenje mjera strož
e zaš
tite. To podrazumijeva
primjenu odredbi Zakona o zaš
titi prirode, i Zakona o zaš
titi okoliš
a i procjenu potrebe provođenja
procjene utjecaja na okolišza namjeravani zahvat izvan građevinskog područ
ja.
Ostala područ
ja koja su ovim Planom naglaš
enije vrednovana (š
ume, vodotoci i kontaktna područ
ja uz
vodotoke), potencijalno su ugrož
ena kategorija prostora. Slijedom toga, bilo bi svrhovito u postupku
utvrđ
ivanja lokacijske dozvole, odnosno prilikom priprema za realizaciju namjeravanog zahvata u
prostoru, pojač
anu pozornost usmjeriti na vrstu zahvata i ocijeniti potrebu provedbe procjene utjecaja
na okoliš
.
Krajobrazno vrijedna područ
ja Županije (Bilogorski i Podkalnič
ki kraj) u nekim su dijelovima
naglaš
eno izgrađena i pod znatnim su utjecajima ljudskih aktivnosti. U tim se predjelima postupno
gube prepoznatljiva obiljež
ja pitomog ruralnog krajolika Podravine i Prigorja. Neprimjernu gradnju
potrebno je spriječ
iti i zaustaviti neracionalno koriš
tenje prostora izvan utvrđ
enih granica
građevinskog područ
ja . U tom je smislu u planovima uređ
enja gradova i opć
ina potrebno utvrditi
takove provedbene uvjete i standarde kojima ć
e se onemoguć
iti neprikladna izgradnja na kontaktu
š
ume i niž
ih brež
uljaka i ostalim vizualno izlož
enim lokacijama, a naroč
ito uz vodotoke i vodne
površ
ine te dati osnovne preporuke za primjerenu izgradnju.
Posebnu paž
nju potrebno je posvetiti utvrđ
ivanju uvjeta za izgradnju u vinogradarsko-voć
arskim
predjelima koji su pod pritiskom izgradnje vikend objekata (neodgovarajuć
a lokacija, namjena, oblik i
velič
ina na obroncima Bilogore i Prigorja) kao i u relativno oč
uvanim ili neizgrađenim, ali
potencijalno ugrož
enim ruralnim predjelima.
Ruralni prostor Županije nije detaljnije analiziran i na područ
ju cijele Županije nije jednako
strukturiran (tipološ
ki, oblikovno, ambijentalno, tradicijski, problemski i sl.) zbog toga na ovoj razini
planske dokumentacije nije svrhovito definirati konkretnije uvjete izgradnje i oblikovanja.
Na razini gradskog/opć
inskog prostornog plana, trebaju se na temelju osnovnih preporuka definirati
ključ
ne odrednice za oblikovanje i ambijentalno uklapanje.
Moguć
a i zakonom dopuš
tena izgradnja u funkciji poljoprivrede, trebala bi prije odobrenja biti
vrednovana kroz objektivne programe koji ć
e dokazati svrhovitost, gospodarsku opravdanost i
uč
inkovitost namjeravanog zahvata i njegovu usklađenost s elementima zaš
tite i oč
uvanja prostora i
okoliš
a. Za izgradnju na poljoprivrednom ili š
umskom zemljiš
tu, na ovoj osnovi globalnih usmjerenja
iz ovog Plana ć
e se u gradskim/opć
inskim prostornim planovima i provedbenim odrednicama utvrditi
detaljnije smjernice i preciznije odrednice za vrste objekata koji se mogu graditi (ovisno o vrsti
izgradnje, velič
ini posjeda, bonitetnoj klasi zemljiš
ta ili namjeni š
uma) kao i njihova minimalna
udaljenost od građ
evinskih područ
ja naselja i kategoriziranih javnih cesta. Gospodarskim zgradama u
funkciji poljoprivredne proizvodnje smatraju se zgrade namijenjene obavljanju intenzivne
poljoprivredne djelatnosti i manje pojedinač
ne pomoć
ne zgrade, š
to je detaljnije definirano mjerama
provedbe.
Zdravstveni objekti mogu se graditi na lokacijama koje pruž
aju prirodne pogodnosti za njihov razvitak
(termalni izvori, područ
ja kvalitetnog zraka i sl.). Nadlež
no tijelo drž
avne uprave s posebnom paž
njom
treba razmotriti zahtjeve za izgradnjom lovač
kih i ribarskih kuć
a, planinarskih domova, ugostiteljskih
objekata uz turistič
ko-rekreacijske lokalitete, objekte u služ
bi rekreacije i sl., na nač
in da se propiš
u
posebni uvjeti s obzirom na vrstu zahvata i znač
ajke svake pojedine lokacije.
3-20
PROSTORNI
PLAN
3.5.1. Iskaz površ
ina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područ
ja i cjeline
( prirodne i kulturno-povijesne cjeline i vrijednosti)
Tablica br. 73
Red.
broj
2.0.
2.1.
2.2.
3.0.
3.1.
3.2.
3.3.
Naziv Županije/opć
ine/grada
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
ŽUPANIJA
Oznaka
ZAŠTIĆENE CJELINE
Zaš
tić
ena prirodna baš
tina
ukupno11
- zaš
tić
eni krajolik KALNIK
- posebni rezervat VELIKI PAŽUT
- park š
uma ŽUPETNICA
- zaš
tić
eni krajolik ČAMBINA
- posebni rezervat CRNI JARCI
- ostali zaš
tić
eni dijelovi prirode
Zaš
tić
ena graditeljska baš
tina
- arheološ
ka područ
ja
- povijesne graditeljske cjeline
Županija/opć
ina/grad
ukupno
KORIŠTENJE RESURSA
Energija
proizvodnja
potroš
nja
Voda
vodozahvat
Mineralne sirovine
plin
nafta
Županija/opć
ina/grad
ukupno
ZK
PR
PŠ
ZK
PR
Ukupno /ha/
% od
površ
ine
ž
upanije
5983,5
3,45
4200,0
1000,0
623,0
550,0
132,7
38,5
2,4
0,58
jedinica
količ
ina
l/sek
m 3/god
t/god
700
1.165 mil
16.763
stan/ha
ha/stan*
ne iskazuje se
3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.6.1. Prometni sustav
Prometni sustav Županije, kao i već
eg dijela Republike Hrvatske, u svim svojim segmentima nije na
razini razvijenih zemalja Europe te se ne mož
e smatrati dijelom suvremene europske prometne mrež
e.
Kvalitetna i suvremena prometna infrastruktura je u redu osnovnih faktora, koji omoguć
avaju i
pospješ
uju gospodarski i cjelokupni druš
tveni rast i razvoj. Nije realno oč
ekivati napredak u bilo
kojem segmentu razvoja Županije, dok prometna infrstruktura predstavlja ogranič
avajuć
ič
imbenik.
Ceste
Brze ceste:
Na dva najznač
ajnija cestovna pravca koja prolaze kroz Koprivnič
ko-križ
evač
ku ž
upaniju, u pravcu
sjever-jug D-41 i istok-zapad D-2, planira se izgradnja brzih cesta:

 U cestovnoj mrež
i Republike Hrvatske brza cesta Vrbovec – Križ
evci – Koprivnica Republika Mađarska, u pravcu sjever-jug, imati ć
e veliki znač
aj, jer ć
e biti transverzalna veza
između buduć
e podravsko-podunavske brze ceste Ormož– Otok Virje – Varaž
din – Virovitica –
11
Podaci registrirani 2000. godine.
3-21
PROSTORNI
PLAN
Osijek - Ilok i koridora posavske autoceste Zagreb – Slavonski Brod – Lipovac. U š
irem smislu,
biti ć
e alternativna magistralna cestovna veza, kojom ć
e se kroz uski „hrvatski koridor” spajati
sjeverno podunavsko i juž
no jadransko područ
je. Koridor ć
e prolaziti povoljnim geološ
komorfološ
kim prostorima, aluvijalnim naplavinama Drave, Koprivnič
ke rijeke, Lepavine i
Glogovnice. Za ovu brzu cestu izrađeno je Idejno rješ
enje, izrađ
ivač- IPZ d.o.o. Zagreb, temeljem
kojeg je ova cesta ucrtana u kartama PPŽ-a. Idejnim rješ
enjem na nekim dionicama date su dvije
varijante trase brze ceste. Gradnja ceste je moguć
a u cjelovitom opsegu ili u fazama.
Do izgradnje brze ceste proć
i ć
e jošdosta vremena, a u međ
uvremenu dionicu Križ
evci –
Koprivnica potrebno je rekonstruirati kako je i predviđeno „Strategijom prometnog razvitka
Republike Hrvatske”.


Temeljem rezultata provedenog vrednovanja cestovnih koridora Republike Hrvatske određ
eni su
prioritetni cestovni smjerovi za izgradnju autocesta i brzih cesta ili rekonstrukciju, a „Strategijom
prometnog razvitka Republike Hrvatske” izvrš
ena je podjela u tri skupine prioriteta. U I skupini
prioriteta je realizacija podravsko-podunavske brze ceste Ormož– Otok Virje – Varaž
din –
Virovitica – Osijek – Ilok. Za nju je izrađena prostorno-prometna studija „Podravska magistrala”,
izrađ
ivač– Urbanistič
ki institut SR Hrvatske (1987.g.), na osnovu koje je cesta ucrtana u kartama
PPŽ-a. Obzirom da je od izrade studije do sada proteklo dosta vremena, studiju je potrebno
vrednovati i prilagoditi je novonastalim prilikama u prostoru te nanovo utvrditi trasu brze ceste na
nivou idejnog rješ
enja.
Županijski je interes da:


drž
avna ceste Bjelovar-Đurđevac nakon temeljite obnove dobije karakteristike brze ceste. Nakon
usvajanja Prostornog plana potrebno je za ovu cestu izraditi potrebne studije i tehnič
ku
dokumentaciju.
Drž
avne ceste:
U III skupinu prioriteta prema „Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske” između ostalih
cesta su uvrš
teni:

 podravski spoj Križ
evci – Koprivnica,

 podravski spoj Bjelovar – Đurđ
evac.
Za ove pravce potrebno je osigurati uvjete za njihovu dogradnju, temeljitu obnovu i rekonstrukciju.
Na ostalim drž
avnim cestama u cilju poveć
anja sigurnosti i protoč
nosti prometa na njima, potrebno je:
- presvlač
iti ili sanirati kolnik na kritič
nim dionicama,
- izgraditi treć
u traku na usponima,
- izgraditi obilaznice već
ih naselja: Križ
evci, Koprivnica, Novigrad Podravski,
Đurđ
evac i dr.,
- popraviti vertikalnu i horizontalnu signalizaciju i sl.
Županijske ceste:
Županijska cesta ŽC-3002, Komin (D 3) – Zaistovec – Gregurovec – Križ
evci (D 41) i drž
avna cesta
(D 22), Novi Marof – Križ
evci – Sveti Ivan Žabno, trenutno su u jednako loš
em stanju. Potrebna je
temeljita obnova i rekonstrukcija navedene ž
upanijske ceste, kao i zamjena funkcija spomenutih cesta.
Na ostalim ž
upanijskim cestama potrebno je:
- Rekonstruirati kritič
ne dionice.
- Urediti dio mrež
e u pogranič
nim zonama, š
to podrazumijeva uređenje ili izgradnju dijelova mrež
e
paralelno sa drž
avnom granicom prema Republici Mađ
arskoj.
- Izraditi dugoroč
ni program razvoja mrež
ež
upanijskih cesta, kojim bi se utvrdila lista prioriteta,
dinamika realizacije i nač
in uređenja cesta ove kategorije.
- Novogradnje odmah planirati i izvoditi za rang minimalno ž
upanijske ceste (50-70 km/h).
- Zbog funkcije ž
upanijskih cesta, povezivanje središ
ta Županije sa opć
inskim središ
tima i
povezivanje opć
inskih središ
ta međ
usobno, ovim cestama morao bi se odvijati organiziraniji
međumjesni javni promet, no š
to se do sada odvijao.Potrebno je koncipirati mrež
u linija javnog,
3-22
PROSTORNI
PLAN
-
gradskog, cestovnog prijevoza putnika u gradovima ili među gradovima, koja ć
e omoguć
iti najbrž
e
povezivanje svih gradskih i prigradskih zona međ
usobno.Za utvrđ
ivanje organizacije javnog
prometa, odnosno vrste prometnog prijevoza, reda vož
nje i mrež
e javnog prijevoza treba izraditi
prometnu studiju o međ
umjesnom i mjesnom javnom prometu.
Ceste kojima prometuje javni prijevoz, valja prilagoditi toj funkciji na nač
in da se predvide
adekvatno uređena stajališ
ta na optimalnim udaljenostima i ugibališ
ta na stajališ
tima.
Lokalne ceste:
Za unapređenje mrež
e lokalnih cesta:
- Županijska uprava za ceste u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave treba izraditi program
upravljanja lokalnim cestama, kao i listu prioriteta zahvata na njima te definirati uređ
enje ovih
cesta kako bi mogle ostvarivati svoju osnovnu funkciju,
- potrebno je uspostavljanje kontinuiteta funkcionalnih i sigurnih glavnih pješ
ač
kih, biciklistič
kih i
motornih komunikacija u naseljima i u njihovoj okolici.
Gradovi/opć
ine trebaju propisati norme za dimenzioniranje prostora prometa u mirovanju, kojima ć
e
se pri projektiranju objekata svih funkcija predvidjeti i dovoljan broj parkirališ
nih mjesta uz
novoizgrađene objekte.
Na područ
ju Županije planiran je novi cestovni granič
ni prijelaz Botovo – Gyékényes prema
Republici Mađ
arskoj.
Kartogram br. 41: Planirani razvoj cestovne infrastrukture
Željeznice:
Na dionici glavne magistralne pruge MG 1, Botovo (drž
. granica) – Koprivnica - Dugo Selo – Zagreb
– Karlovac - Rijeka, od Botova do Dugog Sela, predviđ
a se izgradnja drugog kolosijeka. Brzina na toj
pruzi bi bila 160 km/h, a na dijelovima gdje ć
e se nova trasa odvajati od postojeć
e i do 200 km/h.
Izgradnjom drugog kolosijeka poveć
ati ć
e se kvaliteta i kvantiteta u prijevozu putnika i roba, odnosno
razina prijevoznih usluga u unutarnjem i međ
unarodnom prometu. Predviđ
a se reorganizacija i
preuređenje kolodvora, bolja opremljenost pruga signalno-sigurnosnim uređajima i rješ
avanje križ
anja
ž
eljeznič
ke pruge i cestovnih pravaca denivelacijama.
Radom dvokolosiječ
ne pruge zatvoriti ć
e se kolodvori Muč
na Reka, Drnje i Botovo, a na njihovom
mjestu biti ć
e teretni utovarno-istovarni kolosijeci. Izmeđ
u postojeć
ih kolodvora Drnje i Botovo
3-23
PROSTORNI
PLAN
izgraditi ć
e se novi kolodvor Novo Drnje. Stajališ
ta na ovoj pruzi u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji
biti ć
e: Majurec, Kloš
tar Vojakovač
ki, Carevdar, Sokolovac i Muč
na Reka.
Tehnič
ki uvjeti ž
eljeznič
ke pruge Varaž
din – Koprivnica – Osijek – Dalj zadovoljavaju današ
nje
potrebe. U planu je redukcija određ
enih kolodvora na ovoj pruzi koji ć
e postati stajališ
ta, a na ostalim
kolodvorima ugraditi ć
e se novi signalno-sigurnosni uređaji.
Planirana je uspostava novih ž
eljeznič
kih pravaca na područ
ju Županije:
- Gradec – Sveti Ivan Žabno, izrađ
ena je Prethodna studija utjecaja na okoliš
, Konač
na studija
utjecaja na okoliši ishođ
ena je lokacijska dozvola,
- Koprivnica – Kotoriba, koridor je koji je potrebno jošistraž
iti.
Dionica Bjelovar - Kloš
tar Podravski je dio ž
eljeznič
ke pruge Križ
evci – Bjelovar - Kloš
tar
Podravski koja ima izrazito mali rad te ć
e se rješ
enje njenog statusa jošrazmotriti. Moguć
a je
redukcija prometa na ovoj dionici, davanje dionice u zakup ili koncesiju ili neko drugo rješ
enje, a kao
krajnja mjera je njeno zatvaranje.
Kartogram br. 42: Planirani razvoj ž
eljeznič
ke infrastrukture
U samim gradovima Koprivnici i Križ
evcima treba obaviti potrebne rekonstrukcije i izvesti odvojke
za industrijske zone.
Teretno-ranž
irno postrojenje u Koprivnici potrebno je premjestiti juž
no od grada.
Kombinirani promet:
U procesu uspostave kontejnerskog prijevoza (prijevoz kontejnera, kamionskih sanduka, kamiona i
kamionskih prikolica specijalnim vagonima ) u Hrvatskim ž
eljeznicama, pruga Rijeka – Zagreb –
Budimpeš
ta je prioritetna pruga za prilagodbu ovom kombiniranom transportu, jer je od strateš
kog
interesa za Republiku Hrvatsku. Osnova za razvoj kontejnerskog prijevoza je nabava specijalnih
vagona i izgradnja mrež
e pretovarnih terminala. Na područ
ju Županije, u okviru industrijske zone
„Danica” u Koprivnici, planira se obnoviti utovarno-istovarni kontejnerski terminal, koji je prije
postojao.
3-24
PROSTORNI
PLAN
Prijevoz Ro-La je oblik kombiniranog prometa kojim se povezuje cestovni i ž
eljeznič
ki prometni
sustav, a u buduć
nosti bi se trebao i kod nas poč
eti primjenjivati. Ovaj vid prometa bazira se na
„huckepack” tehnologiji, odnosno na prijevozu izmjenjivih kamionskih sanduka i kontejnera
specijalno kodificiranim vagonima, korisne duljine do 60 stopa, osposobljenih za brzinu do 120 km/h.
Terminal za utovar i istovar takvih vagona predviđen je u Koprivnici.
Riječ
ni promet:
Dio rijeke Drave koji je interesantan za Županiju radi plovnog puta je dionica Terezino Polje-Ždalica,
koja je u I kategoriji plovnosti. Iako je dio Drave plovan na područ
ju Županije, njime se ne odvija
riječ
ni promet. U „Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske” kanaliziranje rijeke Drave je
prioritetno. Prva faza uređenja plovnog puta bi bila od uš
ć
a do Osijeka u IV klasu plovnosti u periodu
od 2000. do 2005. godine. Druga faza bi bila uređenje plovnog puta od Osijeka do Terezinog Polja u
III klasu i od Terezinog Polja do Ždalice u II klasu plovnosti, prema ECE normama. Uspostavom
riječ
nog prometa, predviđa se razvoj niza novih robno-transportnih, proizvodnih centara uz rijeku
Dravu i specijaliziranih luka, međ
u kojima bi jedan takav centar bio Ferdinandovac i specijalizirana
luka Karaš
. Uređenjem plovnog puta riješ
ila bi se odvodnja, navodnjavanje i zaš
tita od poplava.
Sveobuhvatno uređ
enje rijeke Drave nije jošdefinirano. Sva planiranja do sada bila su usmjerena na
njeno iskoriš
tavanje u energetske svrhe. Za sve radove na zajednič
kim dijelovima rijeke Drave
potreban je sporazum sa Republikom Mađ
arskom.
Zrač
ni promet:
O prognozi prometa, moguć
nostima lokalne sredine (gospodarska valorizacija), interesima i potrebama
za uspostavljanje zrač
nog prometa ovisi izgradnja zrač
ne luke regionalnog znač
aja 1A ili 2C kategorije
na područ
ju Županije. Postoje tri lokacije koje imaju pogodnost za izgradnju zrač
ne luke: Banovica na
područ
ju Koprivnič
kog Ivanca, Čret na područ
ju između Križ
evaca i Majurca i Grabanka na
područ
ju Đurđevca. Sukladno Zakonu o zaš
titi okoliš
a, Uredbi o procjeni utjecaja na okoliši Zakonu o
prostornom uređ
enju u tijeku je obvezna izrada Prethodne studije utjecaja na okoliš
i za svaku od tri
navedene lokacije. Prema ovim studijama ć
e se ustanoviti najprikladnija lokacija za zrač
nu luku s
aspekta ekologije i zaš
tite okoliš
a, a za konač
nu lokaciju raditi ć
e se Konač
na studija utjecaja na
okoliš
. Do donoš
enja odluke o konač
noj lokaciji, odnosno do ishođenja lokacijske dozvole, sve tri
potencijalne lokacije, prema Odredbama za provođenje iz ovog plana i planovima niž
eg reda koji ć
e se
tek izrađivati, biti ć
e rezervirane za zrakoplovno pristaniš
te i za njegovu kontaktnu zonu, potrebnu za
odvijanje i razvoj zrač
nog prometa.
a 5) Telekomunikacije:
Planira se:
- komutacijski kapaciteti: zamjena centrala ETC-960 UPS-ovima,
- prijenosni sustav: promjena funkcije spojnog voda Koprivnica – Križ
evci - Sveti Ivan Žabno u
magistralni,
pretplatnič
ka TK mrež
a: iskoristiti postojeć
e kapacitete - u odnosu na broj izlaznih parica
pretplatnič
ka mrež
a iskoriš
tena je 33,1%, a u odnosu na broj parica na kabelskim izvodima
iskoriš
tenost iznosi 40,7%,
- pokretne komunikacije:

 NMT - 450i - trebalo bi popraviti pokrivenost poteza Lepavina-Carevdar i prostor Podravlja.
Pojavom novih mrež
a GSM sustava interes za MOBITEL mrež
u znatno opada. Obzirom na
izgrađenu infrastrukturu i broj pretplatnika mrež
a ć
e vjerojatno jošneko vrijeme biti u
funkciji,

 GSM - 900 - pokrivenost područ
ja Županije je dobra na glavnim cestovnim komunikacijama,
dok se ruralni dio joštreba popraviti,

 ERMES paging - prostor Županije pokriven je za sada s dvije bazne stanice Koprivnica i
Kalnik, a o moguć
oj lokaciji Jagnjedovac jošse razgovara. Prekodravlje nije pokriveno i to je
najveć
i nedostatak koji ć
e biti u buduć
nosti otklonjen.Obzirom na javno iznesene planove, oba
operatora HT d.d. i VIP d.d., u buduć
nosti tež
e potpunom pokrivanju teritorija drž
ave
3-25
PROSTORNI
PLAN
(ž
upanije) putem interpolacija novih baznih stanica i antenskih sustava. Posebni dio ponude bit
ć
e poveć
anje broja i kvalitete raspolož
ivih usluga.
Kartogram br.43: Potencijalne lokacije za regionalnu zrač
nu luku
3.6.2. Vodnogospodarski sustav
Koriš
tenje voda
Vodoopskrba
Da bi se osigurala vodoopkrba cjelokupnog područ
ja Županije i dijelova susjednih ž
upanija koje
oskudijevaju izvorima pitke vode, a za č
iju se opskrbu mogu koristiti izvori na područ
ju
Županije, sve je aktivnosti potrebno usmjeriti ka proš
irenju postojeć
ih sustava i njihovom povezivanju
u jedinstveni sistem. Studija koncepcije razvoja vodoopskrbe Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije nudi
rješ
enje koje zadovoljava ovaj zahtjev, a temelji se na pretpostavkama poveć
anja potrebnih
količ
ina vode u sljedeć
em periodu. Kako bi se porast potreba za vodom uspješ
no riješ
io,
neophodno je prvo otkloniti visoke gubitke vode u postojeć
im sustavima.
Povezivanje triju vodoopskrbnih sustava provest ć
e se na nač
in da ć
e se sanacija deficita vode riješ
iti
proš
irenjem kapaciteta izvoriš
ta “Đurđevac”, uvođenjem novih crpiliš
ta “Lipovac” i “Osijek
Vojakovač
ki” te zadrž
avanjem postojeć
ih kapaciteta crpiliš
ta “Ivanš
č
ak”, “Trstenik” i “Vratno”.
Vodoopskrba grada Bjelovara ć
e predstavljati zasebni sistem koji ć
e se temeljiti na postojeć
em
kapacitetu vodocrpiliš
ta Delovi.
Proš
irenje vodoopskrbnog sustava “Koprivnica” temeljit ć
e se na postojeć
em kapacitetu crpiliš
ta
“Ivanjš
č
ak” sa 330 l/s te uvođ
enjem crpiliš
ta “Lipovac” sa planiranim kapacitetom 210 l/s te
rezervoarom “Moč
ile” volumena V=4000 m3, koji je osnovni rezervoar cjelokupnog sustava, š
to bi
zadovoljilo potrebe administrativnog područ
ja grada Koprivnice te gravitirajuć
eg područ
ja središ
njeg
dijela Županije. Ovaj ć
e se sustav svojim proš
irenjem spojiti sa vodoopskrbnim sustavima
“Križ
evci” i “Đurđevac”.
3-26
PROSTORNI
PLAN
Vodoopskrbni sustav “Križ
evci” temelji se na postojeć
im crpiliš
tima “Vratno” sa kapacitetom 75 l/s
i “Trstenik” sa 25 l/s š
to je manje od potrebnog, a taj se manjak planira upotpuniti u jednoj varijanti
novim crpiliš
tem “Osijek Vojakovač
ki” za koje se predviđ
a kapacitet od cca 85 l/s, odnosno u
drugoj, dovođ
enjem potrebnih količ
ina vode pri povezivanju sa sustavom
“Koprivnica”.
Najprimjerenije je rješ
enje kombinacija ovih dvaju varijanti.
Vodoopskrbni sustav “Đurđevac” temelji se na vodi crpiliš
ta “Đurđevac” č
ijim se poveć
anjem
kapaciteta na 330 l/s , uz uključ
ivanje u sustav planiranog rezervoara “Čepelovac” volumena
V=2500 m3 osiguravaju dovoljne količ
ine vode za potrebe istoč
nog dijela Županije. Da bi se
vodom obskrbili dijelovi ovog područ
ja koji su na viš
oj nadmorskoj visini potrebna je izgradnja viš
e
precrpnih stanica kojima bi se dopremale dovoljne količ
ine vode i osigurali potrebni pogonski
tlakovi, a također je potrebna izgradnja jedne precrpne stanice za nizinski dio. Postojeć
i cjevovod
predstavlja ogranič
enje s glediš
ta transporta već
ih količ
ina vode, prema područ
ju Koprivnice te se
pojavljuju nedovoljni pogonski tlakovi na područ
jima naselja Virje, Molve, Ledine Molvanske,
Medvedič
ka i Novo Virje pa treba planirati djelomič
nu rekonstrukciju postojeć
eg stanja kako bi se
zadovoljili vodoopsrbni i protupož
arni zahtjevi.
Povezivanje vodoopskrbnog sustava “Križ
evci” sa vodoopskrbnim sustavom “Koprivnica” se
smatra opravdanim ne samo zbog nedovoljne istraž
enosti crpiliš
ta “Osijek Vojakovač
ki” veći
zbog sigurnosti samog pogona. Povezivanje tih dvaju sustava omoguć
ili bi sljedeć
i objekti:
crpna stanica “Starigrad” – CS1 te rezervoari “Starigrad”, “Trema” i “Bukovje”. Veza
Koprivnice sa Križ
evcima biti ć
e riješ
ena na nač
in da se uz odgovarajuć
e poveć
anje opskrbnog
cjevovoda na poč
etnoj dionici, između Koprivnice i Lepavine, osiguraju tranzitni protoci
potrebni za vodoopskrbu Križ
evaca, a poveć
anje se odnosi na promjenu profila ф150, ф200 i
ф250 na ф300 mm. Daljnja dionica od Lepavine do Majurca poveć
at ć
e se sa ф150 i ф200 na
ф300mm, dok bi se potez od Majurca do Križ
evaca zadrž
ao u postojeć
im dimenzijama od
ф250mm. Uz ovo rješ
enje osigurava se gravitacijski transport do rezervoara “Bukovje” u
količ
ini od 50 l/s. Za potrebe već
e dobave do 85 l/s, š
to predstavlja ukupni deficit vode
područ
ja Križ
evaca, trebalo bi na lokaciji Sokolovac interpolirati precrpnu stanicu.
S obzirom na to da na crpiliš
tu “Đurđ
evac” postoji viš
ak raspolož
ivih količ
ina pitke vode, radi
efikasnijeg funkcioniranja cjelokupnog sistema, potrebno je povezivanje sa vodoopskrbnim
sistemom “Koprivnica”, a preko njega i “Križ
evci”. Izgrađeni cjevovod od Đurđ
evca do
Virja dimenzija ф250 mm ne omoguć
ava tranzit već
ih količ
ina vode pa ga treba poveć
ati na
ф400 mm, a ta se dimenzija temelji na pretpostavci tranzitne količ
ine vode iz pravca Đurđ
evca
prema Koprivnici u količ
ini od 140 l/s. Veza Đurđ
evac – Koprivnica koncipirana je izgradnjom
spojnog cjevovoda ф300 mm, č
ija je svrha viš
enamjenska tj. pored sigurnosti tehnič
kog
rješ
enja, promatrana sa stanoviš
ta krajnjih faza, pruž
a moguć
nost da se u poč
etnom razdoblju
koriste raspolož
ivi kapaciteti crpiliš
ta “Đurđevac”, a da se u daljnjim fazama posebno u sluč
aju
ukoliko se ne bi uspjelo sa daljnjim proš
irivanjem crpiliš
ta “Đurđ
evac”, osigura doprema vode
iz sustava “Koprivnica” ( preostale količ
ine potrebne za vodovodni sustav “Bjelovara”). Prema
tome i ovdje je sustav fleksibilan tj. predmetni spojni cjevovod u svakoj pogonskoj fazi
pronalazi svoje opravdanje.
Sva postojeć
a crpiliš
ta koja se danas koriste u vodovodima Koprivnice (Ivanš
č
ak), Đurđ
evca
(Đurđ
evac),Križ
evaca (Trstenik, Vratno), trebaju se i dalje zadrž
ati u sustavu opskrbe. Zbog
proš
irenja postojeć
ih crpiliš
ta potrebno je š
to prije pristupiti pripadnim istraž
ivač
kim radovima
kako bi se utvrdili svi relevantni č
initelji o moguć
im izdaš
nostima pripadnih akvifera, odnosno
koji bi potvrdili (ili negirali) moguć
nost predvidivog poveć
anja kapaciteta.
Za sva potencijalna crpiliš
ta potrebno je š
to prije nastaviti (Lipovac), odnosno započ
eti
(Podkalič
ko područ
je) sa istraž
ivač
kim radovima. Radovi na organiziranju crpili š
ta Lipovac
predstavljaju primarni zahvat na rješ
avanju vodoopskrbne problematike Koprivnič
ko-
3-27
PROSTORNI
PLAN
križ
evač
ke ž
upanije, š
to slijedi iz dosadaš
njih saznanja o karakteristikama tog nalaziš
ta vode te
programu istraž
ivanja koji za to crpiliš
te postoji. Potrebno je istraž
ivati crpiliš
ta u Podkalnič
kom
područ
ju jer ć
e ona, ukoliko se dokaž
u potrebni kapaciteti, predstavljati povoljno rješ
enje za
vodoopskrbu grada Križ
evaca i sjeveroistoč
nog dijela križ
evač
kog Prigorja. Osim š
to je
ekonomski isplativije vodu crpsti u tim područ
jima nego je dopremati iz područ
ja dravske
doline, voda iz podkalnič
kih vodonosnika ima i bolju kvalitetu jer se nalazi u dubokim
nepropusnim slojevima.
Uspostavljanje međusobnih veza izmeđ
u danas izdvojenih sustava, u prelaznoj fazi omoguć
avaju
podmirenje svih aktualnih potreba, a u konač
nici sigurnost cjelokupnog sistema.
Odvodnja otpadnih voda
Veliki pritisak na odvodne kanale u koje se ispuš
taju otpadne vode gradova i naselja traž
i
hitnost izgradnje uređ
aja za proč
iš
č
avanje otpadnih voda i objekata za obradu mulja. Naroč
itu
paž
nju treba posvetiti hitnoj izgradnji objekata za predtretman visokooptereć
enih tehnološ
kih
otpadnih voda industrijskih pogona, č
ije otpadne vode ugrož
avaju javne sustave odvodnje,
prekomjerno optereć
uju i š
tete zajednič
kim uređ
ajima za proč
iš
ć
avanje i ugrož
avaju recipijente.
Izgradnja mehanič
ko – biološ
kih uređ
aja u Koprivnici i Križ
evcima te adekvatnih uređ
aja u
svim već
im naseljima u Županiji te adekvatnu individualnu odvodnju u manjim naseljima u
kojima ne postoje potrebni kapaciteti za izgradnju uređ
aja, prioritetne su mjere koje treba
poduzeti za kvalitetnu odvodnju otpadnih voda.
Navodnjavanje
Potrebno je poduzeti mjere kako bi se omoguć
ilo sustavno navodnjavanje već
ih poljoprivrednih
površ
ina u sklopu viš
enamjenskih rješ
enja jer ć
e se jedino tako provođeno navodnjavanje
pokazati isplativim. Zbog toga treba uklanjati prepreke brž
eg sprovođenja kompleksih
hidromelioracijskih radova kao š
to su neriješ
eni imovinsko – pravni odnosi, usitnjenost privatnog
poljoprivrednog posjeda, nedostatak potrebnih sredstava za investiranje te nedovoljna
organiziranost zemljoposjednika.
Uređ
enje rež
ima voda
Zaš
tita od poplava
Kod zaš
tite od poplava prioritetni su radovi vezani uz vodne stepenice. Buduć
i sustav za
zaš
titu od poplava na rijeci Dravi sač
injavaju nasipi akumulacija, zaš
titni nasipi uz vodotoke
izvan vodnih stepenica te nasipi i objekti za redukciju velikih voda na pritokama. Poplave od
pritoka rijeke Drave na područ
ju Županije rješ
avati ć
e se kompleksnim zahvatima na slivu,
prije svega radovima na zaš
titi od š
tetnog djelovanja erozivnih procesa i bujica, radovima na
regulaciji vodotoka i redovnim održ
avanjem vodotoka (koš
nja, krč
enje, izmuljivanje).
Zaš
tita od erozija i bujica
Zaš
tita od erozija i bujica je kompleksan zadatak kojeg treba rješ
avati sustavno s rješ
avanjem
ostalih zadataka vodnogospodarske djelatnosti. Osnovne smjernice za sanaciju i sprječ
avanje
erozija i bujica su:
Izrada vodooprivrednih osnova slivova.
Istraž
ivanje i mjerenje erozijskih pojava na terenu.
Dugoroč
no planiranje zajednič
kog rješ
avanja zaš
tite od erozija sa š
umarstvom, poljodjeljstvom i
drugim zainteresiranim institucijama.
Organizirana izrada i vođenje katastra bujica u sklopu vodnogospodarskog katastra, kao i karte
bujič
nih tokova i erozija,
Prioritetni su oni radovi č
ija ć
e realizacija omoguć
iti najveć
i gospodarski i zaš
titni efekat.
Tu su prvenstveno viš
enamjenski objekti (akumulacije) koji služ
e za vodoopskrbu, obranu od
poplava, energetsko koriš
tenje i drugo.
3-28
PROSTORNI
PLAN
Zaš
tita voda od zagađenja
Nač
ela i smjernice za kojima treba ić
i prilikom zaš
tite voda od zagađ
enja su:
Poš
tivanje nač
ela održ
ivog razvoja, odnosno onog razvoja koji zadovoljava potrebe sadaš
nje
generacije, a ne ugrož
ava pravo i moguć
nost sljedeć
ih da to ostvare za sebe. Zbog toga treba
ostvariti sveobuhvatnu politiku razvoja i gospodarenja vodama s posebnim naglaskom na zaš
titi
voda. S obzirom na to, razvojni planovi i planovi zaš
tite okoliš
a, posebno voda, moraju se
međusobno prož
imati. Zaš
tita voda, kao sastavni dio integralnog uređivanja i koriš
tenja
prostora mora poš
tivati nač
elo integralnog planiranja, intagralnog razvoja i upravljanja okoliš
em
i prostorom. To uvjetuje usklađivanja i novelacije vodnogospodarskih osnova i prostornih
planova, uvaž
avajuć
i ciljeve i nač
ela zaš
tite voda.
Mjere zaš
tite drž
avnog znač
aja su:

Provesti mjere zaš
tite na osnovu međudrž
avnih dogovora i međunarodno ratificiranih
konvencija.

Izgragradnja uređ
aja za proč
iš
ć
avanje zagađenih voda s dovodnim kolektorima i ispustima
u recipijent, č
ija velič
ina prelazi 50 .000 ES.

Mjere sanacije i kontrola ispiranja zagađ
enja s prometnica i tla od republič
kog znač
aja.

Provođ
enje planova poveć
anja malih protoka i sanacija izvanrednih zagađ
enja II. stupnja.
Mjere zaš
tite ž
upanijskog znač
aja su:

Izgradnja zajednič
kih uređ
aja za proč
iš
ć
avanje zagađenih voda s dovodnim kolektorom i
ispustima u recipijent č
ija velič
ina iznosi 10.000 do 50.000 ES.

Mjere zaš
tite voda od ispiranja prometnica, tla, erozija i dr.
Mjere zaš
tite lokalnog znač
aja:

Izgradnja uređaja do 10.000 ES i individualnih mjera zaš
tite.

Saniranje izvanrednih zagađenja I. stupnja.
Aktivnosti zaš
tite voda podrazumijevaju oč
uvanje kakvoć
e vode (kemijskog sastva, temperature,
boje i drugih korisnih osobina) potrebnih za oč
uvanje ž
ivota i zdravlja ljudi i zaš
tite okoliš
a
te neš
kodljivog i nesmetanog koriš
tenja vode.
Planom za zaš
titu voda utvrđuju se provođ
enja potrebnih istraž
ivanja i ispitivanja kakvoć
e
voda, mjere zaš
tite voda uključ
ujuć
i i mjere za sluč
ajeve izvanrednih i iznenadnih zagađenja
voda, planovi građ
enja objekata za odvodnju i proč
iš
ć
avanje otpadnih voda u naseljima te
izvori i nač
in financiranja svih aktivnosti. Da bi se lakš
e uskladio rad komunalnih služ
bi i
organizacija sa funkcijama tijela jedinica lokalne samouprave pri građ
enju uređ
aja za zaš
titu
voda, njihovom redovnom namjenskom koriš
tenju, održ
avanju i osiguranju sredstava, potrebno
je donijeti Županijski plan za zaš
titu voda koji donosi Županijska skupš
tina.
3.6.3. Energetski sustav
U pogledu opskrbe električ
nom energijom, od drž
avnih strateš
kih objekata planira se izgradnja
dalekovoda 110 kV Virje – Novo Virje- Virovotica i 35 kV dalekovoda Legrad – HE Dubrava, za koji
je određ
en koridor te izrađena projektna dokumentacija. U tijeku je izgradnja TS 35/10 (20) kV
Rasinja, a završ
etak izgradnje se oč
ekuje krajem 2000.-te godine. Prioritetne aktivnosti u Županiji
usmjerene su na otklanjanje nedostataka u električ
noj distributivnoj mrež
i na svim nivoima; od
transformatorskih stanica, vodova visokog napona, do niskonaponske mrež
e. Iako je u posljednje
vrijeme ulož
eno dosta napora i financijskih sredstava kako bi se sva područ
ja jednakomjerno razvijala,
jošuvijek je na područ
ju pogonskog ureda Đurđevac najloš
ija mrež
a. Niskonaponska mrež
a i dalje ne
zadovoljava potrebe sadaš
njih i buduć
ih potroš
ač
a, ali su u planu postupne rekonstrukcije, a ulaž
u se i
dodatni napori da se na lokacijama gdje je prenizak napon takvi problemi odmah (prioritetno) saniraju.
Kod toga se javlja problem dugotrajnog postupka ishođ
enja lokacijske i građevne dozvole, osobito na
3-29
PROSTORNI
PLAN
područ
jima gdje infrastruktura nije riješ
ena PUP-om ili nije odgovarajuć
e riješ
ena u prostornoplanskoj dokumentaciji. U tim okolnostima teš
ko je riješ
iti koridor trase nekog voda, naroč
ito radi
problema rješ
avanja imovinsko-pravnih odnosa. Dodatne probleme postojeć
im potroš
ač
ima na
niskonaponskoj mrež
ič
ine poduzetnici (razvili su se nakon prestanka rada velikih poduzeć
a gdje je
sva infrastuktura bila riješ
ena i sada uglavnom stoji neiskoriš
tena) koji sada rade u manjim naseljima
gdje niskonaponska mrež
a uglavnom ne zadovoljava poveć
anim zahtjevima za snagom te se pojavljuju
poveć
ani padovi napona u mrež
i.
Distributivna mrež
a 35kV i transformatorske stanice 35/10 kV zadovoljavaju potrebe postojeć
ih
potroš
ač
a. Mrež
a 10(20) kV zadovoljava š
to se tič
e presjeka (kapaciteta), ali zbog starosti i dotrajalosti
u velikom dijelu zahtjeva rekonstrukciju.
Što se tič
e buduć
eg razvoja elektroenergetike na područ
ju Županije, izrađena je studija
“Elektroenergetski razvitak na područ
ju HEP d.d., DP “Elektra” Koprivnica u Koprivnič
kokriž
evač
koj ž
upaniji – I dio”. Studija je izrađ
ena u energetskom institutu “Hrvoje Pož
ar iz Zagreba i
završ
ena je njezina revizija.
Stanje elektroenergetike na distribucijskom područ
ju Elektre Bjelovar – Pogon Križ
evci ne
zadovoljava u cijelosti. Da bi stanje opskrbe potroš
ač
a te kvaliteta isporuč
ene energije bila
zadovoljavajuć
a, nuž
no je izvrš
iti sljedeć
e zahvate u buduć
em planskom razdoblju:
-
zamijeniti – izgraditi TS 35/10 kV, kojoj je proš
ao vijek trajanja
rekonstruirati postojeć
i i izgraditi novi 35 kV vod Križ
evci-Žabno
rekonstruirati postojeć
i 10 kV vod Cugovec – Habijanovec ( vod radijalnog tipa duž
ine 25
km)
rekonstruirati 10 kV vod Carevdar (vod radijalnog tipa)
dovrš
iti sanaciju naponskih prilika započ
etu 1996. godine, a koja obuhvać
a rekonstrukciju 10
kV i niskonaponske 0,4 kV mrež
e prema planu i programu koji je izrađen u Pogonu Križ
evci
izgraditi nove elektroenergetske objekte sukladno planovima razvoja.
Gledajuć
i u cjelini, u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji dominira poljoprivredna proizvodnja,
industrija i obrtna djelatnost. Predviđ
a se da ć
e se postojeć
i gospodarski sustavi razvijati š
to ć
e traž
iti i
adekvatni razvitak elektroenergetske mrež
e u industrijskom kompleksu, naroč
ito u gradovima.
Svakako je potrebno naglasiti prostorno-planersko opredjeljenje sa policentrič
nim razvojem
gospodarstva, š
to uključ
uje formiranje obrtnič
kih zona, odnosno razvoja male privrede u opć
inskim
naseljima. To upuć
uje na razvitak malih naselja (sela) te davanje programa razvitka u opć
em kao i u
posebnom elektroenergetskom smislu.
U buduć
em planskom razdoblju ( do 2030. g.) oč
ekuje se promjena strukture potroš
ač
a, tj. pojava
već
ih poljoprivrednih gospodarstava koje ć
e preuzeti daljnji porast potroš
nje. Ipak, zbog stalnog
razvoja plinske mrež
e na područ
ju Županije rač
una se da bi potroš
nja električ
ne energije po kuć
anstvu
bila manja od prosjeka Hrvatske.
Globalno uzevš
i. prema studiji “Elektroenergetski razvitak na područ
ju DP “Elektra” Koprivnica 1.
dio” koju je izradio Energetski institut “Hrvoje Pož
ar” d.o.o., Zagreb, u buduć
nosti ( do 2030.g.)
predviđa se udvostruč
enje potroš
nje električ
ne energije, no svakih pet godina biti ć
e potrebno nač
initi
reviziju ovih predviđanja (š
to bi trebao biti redovni postupak).
Elektroenergetski razvitak Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije kao cjeline moramo promatrati kroz rad
DP Elektre Bjelovar – Pogon Križ
evci i DP Elektre Koprivnica. Kroz predviđ
eni porast potroš
nje te
unapređenje elektroenergetske mrež
e predviđamo zadovoljavanje svih planiranih potreba koje iskazuju
gradovi i postojeć
a industrija. Naroč
ita paž
nja je stavljena na razvoj rubnih (pogranič
nih) područ
ja te
opć
ina i naselja koja temelje svoj razvoj na rastu obrtniš
tva i industrije, a time se postupno ostvaruje
jednakomjerni razvoj svih dijelova Županije.
3-30
PROSTORNI
PLAN
Tablica br. 74: Grafič
ki prikaz prognoze potroš
nje električ
ne energije po sektorima
u DP “Elektra” Koprivnica
Tablica br. 75: Grafič
ki prikaz prognoze potroš
nje električne energije po sektorima za Pogon
Križevci
3.7. Postupanje s otpadom
Problematika zbrinjavanja otpada ima osobitu važ
nost s glediš
ta zaš
tite okoliš
a i i prirodnih resursa,
ali do sada i nedovoljno sagledano gospodarsko-razvojno znač
enje. Ovim Prostornim planom
ukazuje se na potrebu uspostave cjelovitog unaprijeđ
enog sustava gospodarenja otpadom koji bi
obuhvać
ao prostor svih gradova i opć
ina Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije. Sustav objedinjuje uporabu
š
irokog niza različ
itih mjera i metoda obrade i odlaganja otapada, kao na primjer, smanjenje
nastajanja otpada, ponovnu uporabu i reciklaž
u, izgradnju sanitarnih odlagališ
ta, kompostiranje, kao i
alternativne metode pri č
emu valja naglasiti da niti jedna navedena metoda ne mož
e imati znač
ajniju
prednost nad drugim metodama, većsvaka od njih mora odigrati svoju specifič
nu ulogu u integralnom
sustavu postupanja s otpadom.
3-31
PROSTORNI
PLAN
Izabrani sustav gospodarenja otpadom mora biti u skladu s okoliš
nom i ekonomskom održ
ivosti za
područ
je na kojem se primjenjuje (ž
upanija). To znač
i da ć
e taj sustav smanjiti moguć
e oneč
iš
ć
enje
okoliš
a na najmanju moguć
u mjeru, a ujedno znač
i da ć
e cijena koš
tanja cijelog sustava biti
prihvatljiva svim područ
jima ustroja Županije, uključ
ujuć
i domać
instva, privredu, ustanove i
institucije.
Sva postojeć
a odlagališ
ta moraju se sanirati do zakonom određenog roka. Sva odlagališ
ta koja nakon
isteka ovog roka neć
e zadovoljiti odredbe Pravilnika, zatvoriti ć
e se.
Na prostoru Županije, ulogu služ
benih lokalnih odlagališ
ta trebala bi, nakon izvedene sanacije (I etapa
- do 2005. godine) preuzeti 3 odlagališ
ta - po jedno za područ
je Koprivnice, Đurđevca i Križ
evaca, da
bi se tijekom vremena (II etapa - nakon 2005. godine) dva prestala koristiti za odlaganje komunalnog
otpada većza smješ
taj pretovarne stanice, skladiš
ta izdvojeno sakupljenih vrsta otpada, mjesto moguć
e
obrade otpada ili smješ
taj kompostane, a jedno bi preuzelo ulogu centralnog ž
upanijskog odlagališ
ta
u sklopu Županijskog centra za gospodarenje otpadom.
Kartogram br. 44: Objekti zbrinjavanja otpada
Izvor: Program gospodarenja otpadom i Županijski zavod za prostorno uređenje
Godina 2010. uzeta je kao orijentacijska godina do koje treba u potpunosti obuhvatiti stanovniš
tvo
organiziranim odvozom otpada te izgraditi jedan Županijski centar za gospodarenje otpadom
(Reciklaž
ni centar sa prateć
im objektima) u kojem bi uz odlagališ
te otpada bili smješ
teni i svi ostali
sadrž
aji. Izgradnja Županijskog centra je krajnji cilj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Centar
bi u svom sastavu mogao uključ
ivati:
- pripremu, privremeno skladiš
tenje, predobradu (č
iš
ć
enje, baliranje, preš
anje i sl. izdvojeno
sakupljenog otpada na mjestu nastanka)
- soritrnicu otpada zajedno sa odgovarajuć
im tipom reciklaž
nog dvoriš
ta
- biološ
ku obradu biorazgradivog otpada iz domać
instava i ugostiteljstva s kompostiranjem
- pogon za obradu i sortiranje građevinskog otpada
- odlagališ
te ostataka otpada nakon obrade i, moguć
e, pogon za termič
ku obradu organskog
otpada.
U središ
tu spomenutog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom nalazi se sakupljanje i izdvajanje
otpada, jer takođ
er ima vrlo veliki utjecaj na moguć
e nač
ine obrade npr. kompostiranje i recikliranje.
3-32
PROSTORNI
PLAN
Reciklaž
a materijala svodi se na izdvajanje korisnih tvari iz tijeka otpada te njihovo slanje na obradu.
Ostatak otpada se mož
e spaljivati ili odvoziti na odlagališ
ta. Jedna od moguć
nosti je i izdvajanje
biorazgradivog otpada i njegovo kompostiranje. Cjeloviti sustav uključ
uje nekoliko ili sve navedene
opcije.
U 2003. godini oč
ekuje se uključ
ivanje svih opć
ina u organizirano sakupljanje i odvoz otpada koje
danas time nisu obuhvać
ene i to s prosječ
nom obuhvatnoš
ć
u stanovnika od oko 60 %, u 2006. godini
od 80 %, dok bi u 2010. godini obuhvatnost stanovnika organiziranim odvozom i sakupljanjem otpada
bila potpuna.12
Varijanta centralnog odlagališ
ta, tzv. “varijanta za buduć
nost”, zahtijeva viš
e transporta, obzirom da
postoji jedan Županijski centar u kojem se obavljaju razne predobrade. Plan predlaž
e da se za lokaciju
Županijskog centra ispita moguć
nost koriš
tenja postojeć
e lokacije u Koprivnič
kom Ivancu, nakon
sanacije odlagališ
ta. Obim transporta za ovu lokaciju je najpovoljniji13. Što se transporta tič
e, varijanta
samo s jednim odlagališ
tem nije najpovoljnija, ali ukoliko se uzme u obzir da se umjesto tri područ
na
odlagališ
a gradi samo jedno poveć
anog kapaciteta, ova varijanta ima znatne prednosti. Naravno, u
zadnjoj fazi rada - određ
ivanja samo jedne lokacije, postoje ekološ
ki, tehnološ
ki i ekonomski razlozi
zbog kojih su neke lokacije povoljnije od ostalih.
Gradsko odlagališ
te Grada Koprivnice u Koprivnič
kom Ivancu nalazi se izvan I, II i III A zone
vodozaš
titnog područ
ja Ivanš
č
ak, međ
utim, nuž
na je hitna sanacija tog odlagališ
ta - utvrđ
ivnje
utjecaja na okolišs posebnim naglaskom na ugrož
enost podzemne vode te izvođenje potrebnih
sanacijskih radova.14
Na odlagališ
tima otpada u Koprivnici, Križ
evcima i Đurđevcu potrebno je preispitati moguć
nosti
daljnjeg odlaganja otpada nakon sanacije postojeć
eg stanja, dok se sva ostala postojeć
a smetliš
ta,
uključ
ivo i lokacija Legrad, moraju š
to prije sanirati i zatvoriti. Buduć
i je Opć
ina Molve već
započ
ela s izgradnjom vlastite sanitarne deponije, predlaž
e se zadrž
avanje i ove lokacije, uz napomenu
da je projektom odlagališ
ta nuž
no predvidjeti sve mjere oč
uvanja okoliš
a, a naroč
ito zaš
titni izolacijski
sloj i obveznu primjenu PEHD folije radi sigurne zaš
tite podzemnih voda.
Do 2003. godine predviđa se poč
etak uvođ
enja primarne reciklaž
e otpada. Temelj uspješ
ne reciklaž
e
materijala koji je postao otpad je izdvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada, ali i zadovoljenje
temeljnih gospodarskih preduvjeta na drž
avnoj razini.
Ukoliko se otpad izmiješ
ati s ostalim vrstama otpada vrlo ga je teš
ko ponovno izdvojiti i iskoristiti pa
se zbog toga izdvojeno sakuplja na mjestu njegova nastanka. Sakupljanje treba vrš
iti u kontejnerima
raznih volumena ili u reciklaž
nim dvoriš
tima. Drugim riječ
ima, uvođenjem primarne reciklaž
e na
područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije smanjila bi se količ
ina ostatnog otpada koji treba zbrinuti
na odlagališ
tima, a ujedno bi se postigli ovi efekti:
- stvorile bi se sekundarne sirovine (papir, staklo i dr.) za ponovnu uporabu
- smanjila bi se opasnost za površ
inske i podzemne vode
- uš
tedjela bi se energija i dodatno oč
uvali prirodni resursi
- stvorile bi se uš
tede u potrebnim kapacitetima transporta i obrade
- uš
tedjeli bi se kapaciteti objekata za moguć
e spaljivanje i odlaganje.
U prvoj fazi realizacije cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, do godine 2005., predlaž
e se
izgradnja dva reciklaž
na dvoriš
ta na područ
ju grada Koprivnice koja bi bila dostupna svim
građanima Koprivnice i bliž
e okolice za izdvojeno odlaganje otpada. Na područ
ju grada Križ
evci
također je predviđena izgradnja dva reciklaž
na dvoriš
ta, dok se na područ
ju grada Đurđevca predlaž
e
izgradnja samo jednog reciklaž
nog dvoriš
ta, š
to odgovara količ
ini otpada koji nastaje na pojedinim
područ
jima. U drugoj fazi (nakon 2005. godine) predlaž
e se izgradnja reciklaž
nih dvoriš
ta u pojedinim
12
Predviđanja organizacije odvoza su izvrš
ena prema procjenama kretanja broja stanovnika.
Detaljnija obrazlož
enja navedena su u studiji “Program gospodarenja otpadom” (“IPZ Uniprojekt MCF”, d.o.o.
Zagreb, 1999), naruč
itelja Koprivnič
ko-križevačke ž
upanije, Zavod za prostorno uređenje
14
Napomena vezana uz kartogram/sliku br. 44 : Potencijalni objekti zbrinjavanja otpada prikazani simbolima
odnose se na ogranič
ene lokacije čiju je podobnost, kao i namjenu potrebno preispitati kroz proces procjene
utjecaja na okolište, stoga, ove objekte valja promatrati kao prijedlog moguć
e uloge pojedine lokacije (lokalnog
centra zbrinjavanja otpada) za šire područ
je.
13
3-33
PROSTORNI
PLAN
opć
inama Županije. Ukoliko ć
e stvarne potrebe biti već
e, broj reciklaž
nih dvoriš
ta mož
e biti i već
i, no
ponovo moraju postojati određeni gospodarski stimulansi koji omoguć
uju kretanje otpada i uspostavu
zdravih trž
iš
nih mehanizama ponude i potraž
nje.
Izdvojeno sakupljanje nekih vrsta otpada mož
e se vrš
iti i mobilnim sustavom sakupljanja
specijalnim transportnim sredstvima, prijenosnim kontejnerima prema određenom rasporedu ili
kontejnerima koji se postavljaju na javne površ
ine gradova, u trgovinama i slič
no. Organizaciju
postupnog uvođ
enja primarne reciklaž
e trebalo bi realizirati na taj nač
in da do 2010. godine područ
je
cijele Županije bude povezano mrež
om reciklaž
nih dvoriš
ta u svim gradovima i opć
inama gdje za to
postoje realni uvjeti.
Prema provedenim istraž
ivanjima i analizama, uč
eš
ć
e biorazgradivog otpada u ukupnom
komunalnom otpadu iznosi oko 20 –35%. Izdvajanjem samo ove komponente iz ukupnog otpada
smanjila bi se količ
ina plinova koja se svakodnevno oslobađa s odlagališ
ta uslijed razgradnje otpada.
Ujedno bi se postigle velike uš
tede na odlagališ
nom prostoru. Biorazgradivi otpad moguć
e je
sakupljati na viš
e nač
ina koje je moguć
e primijeniti u Županiji:
- putem posuda koje se postavljaju uz stambene objekte
- u reciklaž
nim dvoriš
tima
- unutar samog domać
instva (kompostiš
ta u vlastitom vrtu).
U prvoj etapi (do 2005. godine) na područ
ju Županije, predlaž
e se izgradnja tri kompostane – na
područ
ju Koprivnice (kapaciteta 1.000 t/god.), Križ
evaca (kapaciteta 600 t/god.) i Đurđ
evca
(kapaciteta 600 t/god.). U kompostanama bi se biorazgradivi otpad obrađ
ivao nereaktorskom metodom
tj. obradom u hrpama (“windrows”) i ovi kapaciteti bi pokrili obradu navedene vrste otpada s cijelog
područ
ja Županije. U drugoj etapi, u sklopu reciklaž
nog centra, predviđa se uvođenje reaktorske
obrade biorazgradivog otpada, ali samo na područ
ju Koprivnice, dok bi se u Đurđevcu i Križ
evcima
otpad nastavio kompostirati dotadaš
njom metodom, u hrpama.
Izgradnja pogona za termič
ku obradu otpada nije predviđ
ena, međ
utim, ukoliko se ukaž
e potreba,
moguć
a je njegova izgradnja u II etapi i to u sklopu reciklaž
nog centra za područ
je cijele Županije.
Obzirom na visinu ulaganja u sanaciju, treba razmotriti moguć
nost zadrž
avanja odlagališ
ta na
postojeć
im lokacijama. Jedan od razloga je i taj da se za približ
no isti iznos financijskih sredstava koji
je nuž
an za izgradnju novog odlagališ
ta, obavlja sanacija postojeć
ih odlagališ
ta na kojem je moguć
nastavak odlaganja po principu sanitarnog odlagališ
ta. Pri tome valja razmiš
ljati da je sanacija svih
postojeć
ih odlagališ
ta neizbjež
an proces.
Studijom Program gospodarenja otpadom, a nakon razmatranja š
irokog kruga kriterija, predlož
eno je
nekoliko makrolokacija koje Županijski prostorni plan istič
e kao prijedloge moguć
eg smješ
taja
objekata za gospodarenje otpadom (odlagališ
ta) u I etapi realizacije sustava gospodarenja otpadom. To
su:
1. “Koprivnič
ki Ivanec” – Koprivnica
2. “Odlagališ
te Peski” – Đurđevac
3. “Ivanč
ino brdo” – Križ
evci
4. “Gaić
” – Molve
5. “Mekote” – uz cestu Križ
evci – Sveta Helena
Za lokaciju “Gaić
” u Opć
ini Molve potrebno je naglasiti da je realizacija ovako malog odlagališ
ta vrlo
skupa, a cijena odlaganja po toni odlož
enog otpada vrlo visoka. Makrolokacija pod radnim nazivom
“Mekote” smješ
tena je uz cestu prema sv. Heleni i predstavlja novu lokaciju kojoj gravitira kri ž
evač
ko
područ
je.
Prilikom izbora potencijalnih makrolokacija analiziran je cjelokupni prostor Županije. Obavljeno je
rekognosciranje terena na topografskim kartama u mjerilu 1:50 000 i 1:100 000. Definirana su
makropodruč
ja koja su podijeljena na područ
je oko Koprivnice, Križ
evaca i Đurđ
evca. Odlika svih
makropodruč
ja je velika razbacanost građ
evinskih zona, a to onemoguć
uje izbor lokacija jer udaljenost
3-34
PROSTORNI
PLAN
odlagališ
ta od postojeć
ih naselja mora biti već
a od 400 metara. Pri evidentiranju potencijalnih lokacija
prvo je koriš
tena metoda negativnog zemljovida tj. izvrš
eno je isključ
ivanje određ
enih područ
ja. Tako
su isključ
ena vodozaš
titna područ
ja i područ
ja zaš
tić
enih prirodnih vrijednosti (uključ
ujuć
i i prijedloge
za zaš
titu prema ovom Planu), zaš
tić
enih urbanih i ruralnih vrijednosti kao i plavna i moč
varna
područ
ja. Nakon toga su odbač
ena visokovrijedna poljoprivredna područ
ja i gospodarske š
ume te
građevinske zone sa zaš
titnim područ
jem od oko 400 metara oko potencijalnih lokacija.
U narednom razdoblju treba tež
iti realizaciji samo jednog – centralnog odlagališ
ta otpada za prostor
č
itave Županije i to, ukoliko postupak procjene utjecaja na okolišrezultira pozitivnim stavom, na
lokaciji u Koprivnič
kom Ivancu.
Većje naglaš
eno da je glavni zadatak do 2002. godine, sanacija postojeć
ih odlagališ
ta, nakon č
ega
ulogu preuzimaju 3 odlagališ
ta, da bi se tijekom vremena 2 prestala koristiti za odlaganje komunalnog
otpada i koristila isključ
ivo kao odlagališ
ta inertnog materijala ili kao pretovarne stanice, odlagališ
ta
(skladiš
ta) izdvojeno skupljenih vrsta otpada, ili pak kao kompostane do otpreme na centralno
odlagališ
te i sl. Obzirom da je izgradnja odlagališ
ta na novoj lokaciji (na kojoj nije postojalo
odlagališ
te) dugotrajan, vrlo slož
en i vrlo skup proces te uz napomenu da se velika sredstva svakako
moraju izdvojiti za sanaciju postojeć
ih odlagališ
ta, Prostorni plan predlaž
e da se nakon sanacije zadrž
e
postojeć
a 3 odlagališ
ta (navedene lokacije - toč
ke 1, 2 i 3) kao prijelazno razdoblje, a nakon toga,
ukoliko ć
e biti moguć
e, treba tež
iti realizaciji samo jednog – centralnog odlagališ
ta na prostoru
Županije. Lokacija u Opć
ini Molve ć
e se realizirati u skladu s potrebama i moguć
nostima u buduć
em
razdoblju.
Studija Programa gospodarenja otpadom u Koprivnič
ko-križ
evač
koj ž
upaniji, međ
u ostalim, iznosi i
detaljnu projekciju količ
ine otpadaka, kao i potreban odlagališ
ni prostor uz uvaž
avanje svih
parametara koji su karakteristič
ni za gradove i opć
ine iz kojih se otpad organizirano sakuplja i odvozi.
Prognozira se da ć
e 2015. godine (nakon 2010. godine kada se previđa 100%-tna obuhvatnost
sakupljanja) na područ
ju Županije nastati kumulativno oko 530.000 tona otpada, a od toga na
područ
ju Koprivnice oko 205.000 t komunalnog otpada uz 117.000 t tehnološ
kog otpada. Na područ
ju
Križ
evaca oko 106.000 t komunalnog uz 11.500 t tehnološ
kog otpada i na područ
ju Đurđevca oko
84.000 t komunalnog otpada uz 6.500 tona tehnološ
kog otpada. Za zbrinjavanje istog potreban je
ukupni prostor od oko 815.000 m3 (Koprivnica – 496.000 m3 , Križ
evci – 180.000 m3 i Đurđevac –
3
139.000 m ) bez prekrivnog materijala. Raspolož
ivi slobodni kapaciteti koprivnič
kog odlagališ
ta su
preko 1.000.000 m3 , u Križ
evcima oko 60.000 m3 i u Đurđ
evcu preko 1.000.000 m3 prostora.
Grafikon br. 7: Procjena potrebnog odlagališ
nog prostora zarazdoblje od 1999-2015. godine
(bez prekrivnog materijala i slijeganja otpadnog materijala) u varijanti centralnog odlagališ
ta
900.000
700.000
600.000
500.000
400.000
300.000
2011
2009
2007
2005
2003
1999
0
2001
100.000
2015
200.000
2013
P otrebni odl agali šni prostor, m3
800.000
Godina
3-35
PROSTORNI
PLAN
Obrada i zbrinjavanje opasnog otpada je u nadlež
nosti drž
ave. Svi objekti koji se odnose na područ
je
zbrinjavanja opasnog otpada, uvrstit ć
e se u PPŽputem Izmjena i dopuna PPŽ, a nakon definiranja
potrebnih objekata i lokacija od strane mjerodavnih institucija.
Praonica vagona i cisterni u Botovu
Deponiju opasnog otpada nastalog uslijed pranja vagona i cisterni na prostoru Praonice vagona u
Botovu od strane Hrvatskih ž
eljeznica tijekom viš
e od 30 godina, Hrvatske ž
eljeznice obvezne su
sanirati do 1. siječ
nja 2002. godine. Praonica vagona u Botovu ne mož
e nastaviti s radom na istoj
lokaciji ukoliko tehnologija pranja vagona nije prilagođ
ena ekološ
ki prihvatljivim standardima i
ukoliko se ne ispoš
tuje važ
eć
a zakonska regulativa š
to se osobito odnosi na razdoblje nakon izvrš
ene
sancije terena. Svaka građevina za skladiš
tenje, obradu ili odlaganje opasnog otpada mora biti
izgrađena u skladu sa odredbama Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (“Narodne
novine”, broj 32/98). Odabir lokacije za izgradnju ove praonice krajnje je nepovoljan i neprimjeren
uvjetima okoliš
a te se Planom, nakon izvedene sanacije oneč
iš
ć
enog terena, predlaž
e potpuno
izmješ
tanje Praonice vagona s ove lokacije zbog neposredne blizine rijeke Drave, vodonosnika pitke
vode i vrijednih dijelova prirode predlož
enih ovim Planom za zaš
titi prirode.
3.8. Sprječ
Prethodna prostorno-planska dokumentacija (važ
eć
a do donoš
enja ovog Plana) ne iznosi
zadovoljavajuć
e smjernice razvoja i planiranja zaš
tite prirodnih cjelina i okoliš
a u opć
enitom smislu,
š
to je u zbilji rezultiralo relativno indiferentnim odnosom prema ovom područ
ju. Ovim Planom se,
međutim, u cjelini nastojala š
to viš
e naglasiti uloga vrijednosti okoliš
a te smanjivanja postojeć
ih i
sprječ
avanja potencijalnih nepovoljnih utjecaja na okolišsukladno Strategiji i Programu prostornog
uređenja RH.
Temeljni ciljevi zaš
tite okoliš
a postiž
u se sprječ
avanjem svih, po okolišnepovoljnih utjecaja.
Suvremen tretman zaš
tite prostora podrazumijeva sveobuhvatno sagledavanje i oč
uvanje vrijednosti
okoliš
a, prirodne i spomenič
ke baš
tine. Sustavnom valorizacijom prostora spomenici kulture i prirode
koriste se kao jedna od atrakcija u sklopu pejzaž
nih područ
ja namijenjenih ne samo odmoru i
rekreaciji, veći turistič
koj eksploataciji pri č
emu valja voditi rač
una o moguć
im nepovoljnim
utjecajima na okoliši njihovu sprječ
avanju.
Vode
Uz nalaziš
ta plina, plodno tlo i š
ume, najveć
e prirodno blago prostora Koprivnič
ko-križ
evač
ke
ž
upanije su obilati resursi pitke vode u dravskoj dolini, koje pod svaku cijenu treba sač
uvati za buduć
e
generacije. Paž
nju treba posvetiti integralnoj zaš
titi svih utjecajnih površ
inskih i podzemnih voda,
prvenstveno rijeke Drave, ali i drugih manjih vodotoka, kao i već
ih melioracionih kanala te jezera i
ribnjaka.
Predlaž
e se da se u skladu s Planom zaš
tite voda izvrš
i revizija svih postojeć
ih projekata i uskladi ih s
jednim suvremenijim pristupom te prilagodi aktualnoj druš
tvenoj i privrednoj situaciji. Kao uvjet
održ
ivog gospodarenja vodnim resursima potrebno je sustavno, na svim nivoima razvijati svijest o
znač
aju rješ
avanja odvodnje i proč
iš
ć
avanja. Ukoliko proč
iš
ć
avanje otpadnih voda ne prati adekvatna
obrada i konač
na dispozicija muljeva i drugih otpadnih produkata industrije, dolazi samo do
premješ
tanja problema sa jednog na dugo mjesto. Tipič
an primjer je deponija opasnog otpada HŽkod
Botova gdje se odlaž
e otpad koji je trebao biti obrađen u industrijskim postrojenjima i na siguran nač
in
deponiran na uređ
enim odlagališ
tima industrijskog otpada. Umjesto toga, polupropusna laguna na
aluvijalnim nanosima uz samu obalu rijeke Drave i dalje ostaje jedna od najveć
ih deponija
industrijskog otpada u Hrvatskoj i jedan od najveć
ih ekološ
kih problema ovog područ
ja.
3-36
PROSTORNI
PLAN
Šume
Propisi Šumsko-gospodarske osnove područ
ja za Republiku Hrvatsku sastavljeni su u skladu s
nač
elom Helsinš
ke konferencije o zaš
titi i uporabi europskih š
uma održ
anoj godine 1993. Nač
elo o
trajnosti gospodarenja š
umama je definirano kao upravljanje i uporaba š
uma i š
umskog zemljiš
ta na
nač
in i u takvoj mjeri da se održ
ava u š
umi biološ
ka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i
potencijal, da bi š
ume ispunile bitne gospodarske, ekološ
ke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj
razini. Osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama na Upravi š
uma Koprivnica usklađene su s
Osnovom područ
ja.
Šume su bile i jošuvijek su ugrož
ene od ogoljavanja i preusmjeravanja na druge tipove uporabe
zemlje, pod utjecajem sve već
ih potreba stanovniš
tva, š
irenja poljodjelstva, ekološ
ki prihvatljivog
gospodarenja, uključ
ujuć
i i neodrž
ive komercijalne š
umske radove (sječ
a stabala u komercijalne
svrhe), negativne uč
inke zagađivač
a koji se prenose zrakom, gospodarske poticaje i dr. Negativni
uč
inci nestajanja i degradacije š
uma oč
ituju se u vidu erozije tla, gubitka biološ
ke raznolikosti,
nanoš
enje š
tete staniš
tima divljih ž
ivotinja i suž
avanja moguć
nosti razvoja. Stoga je potrebno
poboljš
ati razumijevanje i prihvać
anje druš
tvenih, gospodarskih i ekološ
kih vrednota š
uma i š
umskih
područ
ja uključ
ujuć
i i posljedice š
teta nanesenih nestajanjem š
uma.Valja održ
ati postojeć
e š
ume
putem oč
uvanja i pravilnog gospodarenja te održ
ati i poveć
ati poš
umljena područ
ja i š
umski pokrov u
određ
enim područ
jima, putem oč
uvanja prirodnih š
uma, njihove zaš
tite, rehabilitacije i regeneracije te
akcije poš
umljavanja novih i većpoš
umljenih područ
ja, kao i sadnju drveć
a u cilju održ
avanja ili pak
vrać
anja ekološ
ke ravnotež
e.
Nuž
no je poveć
ati zaš
titu š
uma od zagađivač
a, pož
ara, nametnika i biljnih bolesti, te negativnih
utjecaja č
ovjeka. Stimulirati razvoj urbanog š
umarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih,
seoskih naselja, turistič
kih područ
avanju izgleda krajolika, rekreaciji i
proizvodnji. Ozelenjavanje određenih područ
ja, u svim oblicima, uč
inkoviti je nač
in osvješ
ć
ivanja
javnosti te njena sudjelovanja u zaš
titi i gospodarenju š
umskim dobrima.
Potrebno je provoditi zajednič
ku politiku gospodarenja drž
avnim i privatnim š
umama po pravilima
š
umarske struke. Sukladno tome pož
eljno je koriš
tenje postojeć
ih osnova gospodarenja drž
avnim
š
umama i za okolne privatne š
ume (do donoš
enja Programa za gospodarenje privatnim š
umama) kako
bi se š
to prije osiguralo oč
uvanje i unapređenje cjelokupnog š
umskog fonda. Od izuzetne je važ
nosti
da se u najveć
oj moguć
oj mjeri oč
uvaju š
umarci i ž
ivice koje se sporadič
no ispreplić
u s površ
inama
druge namjene. Poš
to se radi o manjim površ
inama koje su pretež
no u privatnom vlasniš
tvu, preporuč
a
se propisivanje konkretnijih mjera u planovima niž
eg reda, u smislu zabrane krč
enja i obveze
zadrž
avanja istih.
Tlo
Spreč
avanje nepovoljna utjecaja na tlo odnosi se na viš
eš
tetnih aktivnosti koje smanjuju kvalitetu tla i
neposredno ugrož
avaju zdravlje č
ovjeka. Kako bi se nepovoljni utjecaji na tlo sveli na minimum,
potrebno je izmijeniti neke dosadaš
nje oblike njegova koriš
tenja. Prije svega, na svim nivoima utjecati
na rješ
avanje pitanja odvodnje i uklanjanje nekontroliranih deponija otpada, a postojeć
a “služ
bena”
odlagališ
ta privesti svojoj namjeni na regularan nač
in. Na područ
ju jedne opć
ine ne preporuč
a se izbor
viš
e od jedne lokacije namijenjene odlaganju otpada (za razdoblje do uspostave centralnih deponija za
viš
e opć
ina). Naselja, odnosno, opć
ine i gradovi koji se ne ž
ele uključ
iti u cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom predlož
en ovim Prostornim planom, duž
ni su problem odlaganja otpada riješ
iti
samostalno, na zakonom propisan nač
in. Pomoćgospodarskih struktura (financiranje) te potpora
politike u ostvarenju navedenog cilja, biti ć
e od presudnog znač
enja.
Zaš
tita tla od nepovoljna utjecaja intenzivnog poljoprivrednog gospodarenja svodi se na kontrolu
distribucije i koriš
tenja sintetič
kih zaš
titnih sredstava (pesticida, herbicida, insekticida i sl.) i umjetnih
gnojiva koja se, obzirom na površ
inu postojeć
ih poljoprivrednih površ
ina, prodaju i upotrebljavaju u
znatno već
im količ
inama nego š
to je potrebno.
3-37
PROSTORNI
PLAN
Izuzetno je velika š
teta po okoliši od ispiranja ambalaž
e i poljoprivrednih pomagala od zaš
titnih
sredstava č
ije otpadne vode nekontrolirano dospijevaju u sve dijelove okoliš
a i ugrož
avaju kvalitetu
pitke vode i zdravlja ž
ivog svijeta. Aktivnija uloga savjetodavnih poljoprivrednih služ
bi u edukaciji
stanovniš
tva i pomoćpri koriš
tenju i nač
inu zbrinjavanja otpadnih ostataka zaš
titnih sredstava
(ambalaž
e) nakon koriš
tenja, smanjila bi potencijalnu opasnost ozbiljnijeg naruš
avanja zdravlja ljudi
poveć
anom pojavom alergijskih i malignih oboljenja.
U už
em vodozaš
titnom područ
ju preporuč
a se potpuna obustava koriš
tenja zaš
titnih sredstava i
stimuliranje razvoja ploha na kojima ć
e se primjenjivati “održ
iva” – organska poljoprivreda.
Potrebno je uvesti praksu neovisnog monitoringa stanja kvalitete tla (kao i podzemnih voda) i
provođ
enja sustavnih mjera zaš
tite od nepovoljnih utjecaja kako bi se mogle provesti i mjere sanacije
tla gdje je to neophodno. To se naroč
ito odnosi na tla koja su posebno izlož
ena potencijalnim
oneč
iš
ć
ujuć
im tvarima (š
ire područ
je industrija koje prema podacima katastra oneč
iš
ć
ivač
a pripadaju
znač
ajnijim oneč
iš
ć
ivač
ima, blizina odlagališ
ta otpada, blizina vodotoka – recipijenata otpadnih voda
i sl.).
Nakon provedene sanacije isplač
nih jama na područ
ju eksploatacionih polja plina, potrebno je
provoditi kontrolu kvalitete izvedene sanacije, odnosno monitoring sukladno postojeć
im zakonskim
odredbama od strane neovisne struč
ne institucije koja posjeduje rješ
enje Ministarstva zaš
tite okoliš
ai
prostornog uređ
enja za obavljanje poslova zaš
tite okoliš
a.
Izdavanje dozvola za istraž
ivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, mora biti obrazlož
eno
miš
ljenjima svih nadlež
nih služ
bi međ
u kojima i Županijskog zavoda za prostorno uređenje
Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije.
Zastarjele tehnologije tipa Praonice vagona u Botovu sukladno struč
nim istraž
ivanjima (1998. god. i
ranije) izazvale su izuzetno jaka oneč
iš
ć
enja podzemlja uzrokovana š
irokim dijapazonom organskih i
anorganskih spojeva te nemaju opravdanja daljnji rad na prostoru poplavnog područ
ja rijeke Drave,
kao i vodonosnika pitke vode te biocenološ
ki, ekološ
ki, vitalno i pejzaž
no-estetski vrijednog područ
ja
tipič
nih pridravskih fito- i zoocenoza koje danas predstavljaju rijetke “oaze” oč
uvanih europskih
riječ
nih tokova.
Precijenjena građ
evinska područ
ja naselja č
esto uzrokuju znatne teš
koć
e u realizaciji planiranog
standarda ž
ivljenja jer je na takvom, rahlo izgrađ
enom prostoru vrlo skupo uspostaviti odgovarajuć
i
sistem komunalnog standarda. Uč
estalo i nepotrebno smanjivanje površ
ine plodnog tla u korist
nepoljoprivrednih namjena trebalo bi ubuduć
e spriječ
iti.
U smislu zaš
tite, tla imaju, među ostalim, prirodne funkcije kao š
to su – ž
ivotna osnova i ž
ivotni
prostor za organizme, sastavni dio prirodnog potencijala (kruž
ni tokovi vode i hranjivih tvari), zatim
funkcije razgradnje, filtera, rezerve i pretvorbe tvari i sl. Tlo ima i funkciju arhiva prirodne i kulturne
povijesti te gospodarske funkcije (lež
iš
te sirovina, površ
ina za naseljavanje i rekreaciju, za biljnu
proizvodnju, za ostale nač
ine koriš
tenja, promet, opskrbu i odvodnju).
Zrak
Na područ
ju Županije započ
eta je organizacija područ
nih mrež
a za prać
enje kakvoć
e zraka koje su
jedinice lokalne samouprave duž
ne formirati u okviru svog samoupravnog djelokruga. U kolovozu
2000. godine, Zavod za javno zdravstvo Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije je izradio Program
mjerenja kakvoć
e zraka na područ
ju Županije. Nadalje je nuž
no izvesti kategorizaciju područ
ja
prema stupnju oneč
iš
ć
enosti zraka. Tijekom godina pokazala se izrazita potreba za otklanjanjem
sumnji o prekorač
enju preporuč
enih vrijednosti kakvoć
e zraka radi postojanja tehnologija koje
predstavljaju potencijalne oneč
iš
ć
ivač
e, ali i radi sugestija građana na temelju kojih se (Zakon o zaš
titi
zraka, č
l.19.) moraju provesti mjerenja posebne namjene. Financiranje mjera za smanjivanje
oneč
iš
ć
avanja zraka kod stacionarnih izvora oneč
iš
ć
avanja zraka mora snositi svaki oneč
iš
ć
ivač
,
vlasnik i/ili korisnik stacionarnog izvora.
3-38
PROSTORNI
PLAN
U narednom razdoblju potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente o stanju kakvoć
e zraka
(Izvješ
ć
e o stanju kakvoć
e zraka, Program zaš
tite i poboljš
anja kakvoć
e zraka). Pri pojavi oneč
iš
ć
enja
zraka kritič
nih razina bilo bi uputno sastaviti posebne mjere zaš
tite građ
ana i okoliš
a, buduć
i da na
područ
ju Županije postoje znač
ajni potencijalni izvori oneč
iš
ć
enja zraka. Katastar emisija u zrak treba
se i nadalje až
urirati prikupljanjem novih podataka o oneč
iš
ć
ivač
ima, vrstama i količ
inama
oneč
iš
ć
avajuć
ih tvari.
Buka
Sustavnog prać
enja stanja u prostoru glede zaš
tite od buke do sada nije bilo te se ono mora uvesti kao
sastavni dio informacija o stanju okoliš
a. U PPUO/G, GUP-u i, po potrebi, provedbenom planu
određ
uju se predviđene razine buke (grafič
kim prikazom) č
ije se vrijednosti ne smiju prijeć
i sukladno
odgovarajuć
im propisima. To se naroč
ito odnosi na urbana područ
ja i ostala naseljena područ
ja,
prometne koridore i industrijske zone.
Zaš
tita od izvanrednih događaja
Sukladno Konvenciji o prekogranič
nim uč
incima industrijskih nesreć
a (NN, Međunarodni ugovori br.
7) i obvezama koje iz toga proizlaze potrebno je pri odluč
ivanju o opasnim djelatnostima uzeti u obzir
procjenu rizika po okolišuključ
ujuć
i posljedice prekogranič
nih uč
inaka te ocjenu rizika uključ
ujuć
i
fizič
ke znač
ajke područ
ja. Najveć
i industrijski kompleksi kod kojih postoji moguć
nost prekogranič
nog
uč
inka u sluč
aju industrijske nesreć
e na područ
ju Županije su prehrambena, farmaceutska industrija te
postrojenja za proizvodnju i preradu plina.
Scenarij tipič
nog uzroka industrijske nesreć
e bilo kojeg od navedenih industrijskih postrojenja
obuhvatio bi okolna naselja, a moguć
eiš
ire područ
je, ovisno o obimu havarije (npr. za plinska
postrojenja na područ
ju Opć
ine Molve zona utjecaja - cca 10.000 stanovnika, cca 75 km2).
Graditeljska baš
tina
Kako bi se na područ
ju Županije mogla organizirati sustavna briga o graditeljskoj baš
tini, potrebno je
formirati ispostavu Konzervatorskog odjela Uprave za zaš
titu kulturne baš
Na taj ć
e se nač
in evidentiranje, valorizacija i planiranje mjera zaš
tite kulturnih dobara moć
i
kvalitetnije uskladiti sa planiranjem buduć
e izgradnje, tako da te aktivnosti ne naruš
avaju okolišu
kojem se nalaze, većda ga svojom namjenom i oblikom oplemenjuju. U odnosu graditeljske baš
tine i
novoizgrađenih objekata mora se prepoznati kontinuitet, koji ć
e doprinijeti kvalitetnijoj slici naselja i
š
ireg krajolika. Brigu o zaš
titi okoliš
a potrebno je uskladiti sa mjerama zaš
tite graditeljske baš
tine na
nač
in da se na ruralnom područ
ju potič
e obnova tradicionalnih seoskih gospodarstava te razvija
ekoturizam. U planovima niž
eg reda se kroz izradu studija, projekata i programa trebaju postaviti
smjernice za uč
inkovito provođenje zaš
tite.
Zaš
Na prostoru Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije mož
emo razlikovati dva osnovna tipa krajolika:
područ
je Koprivnič
ko-đ
urđ
evač
ke Podravine te Bilogorsko-kalnič
ko-moslavač
ki prostor koji spadaju
u panonski tip krajolika. Svaki od ovih tipova krajolika zauzima oko polovice područ
ja Županije,
odnosno njen istoč
ni dio ima karakteristike nizinskog krajolika, a zapadni brdskog. Za Županiju je
karakteristič
na zona doticaja ovih dvaju prostora sa vizurama koje sadrž
e elemente jednog i drugog
tipa, bilo da se radi o prijelaznom peripanonskom krajoliku, na doticaju Panonske ravnice i pobrđ
a
Bilogore i Kalnika, doline Koprivnič
ke rijeke sa Lepavinskim prijevojem izmeđ
u Bilogore i kalnič
kog
Prigorja.
Prirodni krajolik
Karakteristike ove vrste krajolika imaju prostori u kojima prevladavaju prirodni elementi nad kojima
nije bilo civilizacijskih intervencija, a u koliko ih je bilo, one su se deš
avale permanentno i bez
radikalnih poteza. U najveć
em dijelu to su vodene i priobalne površ
ine te š
ume.
3-39
PROSTORNI
PLAN
U priobalnom područ
ju rijeke Drave nalazi se nekoliko lokaliteta koji spadaju u kategoriju
hidrološ
kih spomenika prirode, a koji su nastali prirodnim djelovanjem rijeke ili uslijed
djelovanja č
ovjeka u njenom priobalju. Ove lokalitete treba obuhvatiti integralnim rješ
enjem
zaš
tite dravskog priobalja, a njih same posebno zaš
tititi kao prostore sa osobitim prirodnim
vrijednostima, posebno u sluč
aju izgradnje hidroelektrane Novo Virje koja bi dovela u pitanje
njihov opstanak. Dravski su pritoci takođ
er ugrož
ena područ
ja jer mjere koje se poduzimaju za
njihovu regulaciju uzrokuju krajobrazno osiromaš
enje njihova priobalja. Zbog velike ugrož
enosti
voda od zagađenja, ugrož
ene su i površ
ine u njihovoj blizini, odnosno biljni i ž
ivotinjski svijet
koji o njima ovisi. Prije poduzimanja bilo kakovih intervencija, potrebno je izvrš
iti
sveobuhvatnu valorizaciju tih područ
ja u obliku izrade studija utjecaja na okolišs predviđ
enim
mjerama ublaž
avanja i otklanjanja negativnih utjecaja te izraditi studije gospodarske opravdanosti
takovih poduhvata.
Šume zauzimaju približ
no treć
inu ukupne površ
ine Županije. Te su površ
ine osobito ugrož
ene u
podravskom prostoru gdje su, na njegovom sjeverozapadnom dijelu, gotovo potpuno iskrč
ene
dok je na jugoistoč
nom dijelu Županije stanje neš
to bolje, no razina oč
uvanosti autohtonih
š
uma je niska. Kao najizlož
eniji element krajobraza, š
ume su nositelj njegovog identiteta pa se
stoga u buduć
em planiranju trebaju poduzeti sve moguć
e mjere kako bi se one sač
uvale.
Prirodni krajolik prevladava u brdskom dijelu Županije gdje se nalaze pretež
no manja naselja i
raš
trkana pojedinač
na izgradnja, poljoprivredna je djelatnost nerazvijena, a prevladavaju š
ume i
rascjepkane vinogradarske površ
ine. Zbog slabe privredne razvijenosti ovog prostora u njemu
nije bilo znač
ajnijih intervencija pa je krajolik ostao u već
oj mjeri izvoran, a najveć
u opasnost
za njega predstavlja depopulacija koja za sobom ostavlja zapuš
tene stambene objekte i
ine. Koncepciju razvoja kalnič
kog i bilogorskog područ
ja zbog toga je
potrebno paž
ljivo osmisliti kako bi razvoj i zaš
tita područ
ja iš
li usporedno.
Kultivirani krajolik
Ovu vrstu krajolika, koji se jošnaziva i ruralnim, karakteriziraju prevladavajuć
e poljoprivredne
površ
ine te naselja nevelike gustoć
e naseljenosti, odnosno izgradnja koja bitno ne naruš
ava
prirodni krajolik već se s njime stapa. Nizinski dio Županije gotovo u potpunosti ima
karakteristike kultiviranog krajolika. Karakteristič
na su već
a ruralna naselja zbijenog tipa sa
crkvenim tornjem kao jedinom vertikalom (dominantom) u njihovim vizurama sa specifič
nim
š
irokim ulicama koje se pruž
aju longitudinalno ili se granaju. Velike poljodjeljske površ
ine u
već
im dijelom isjeckane na manje posjede, izmjenjuju se sa velikim š
umskim zonama koje su
naroč
ito zastupljene na najistoč
nijem dijelu Županije. Ovim prostorom prolazi mrež
a prometnica
i ž
eljeznič
kih pruga, u longitudinalnom i u transferzalnom smjeru, no one nisu dimenzija i
kapaciteta koji bi bitno utjecao na kvalitetu krajolika. Nekadaš
nji izgled prostora je, međ
utim,
bitno naruš
en nestankom ž
ivica i niskog grmlja (nakon izvrš
ene komasacije) kojima su nekada
bile definirane parcele poljoprivrednih površ
ina. Njegova je kvaliteta, također, umanjena
pravocrtnom regulacijom vodotoka. S jedne strane prekomjernim usitnjavanjem posjeda naruš
ena
je vizualna skladnost prostora, a suprotno tome, suvremena poljoprivredna proizvodnja koja koristi
velike meliorativne poljoprivredne površ
ine zasađene monokulturama naruš
ava izvornu kvalitetu
prostora. Krajobrazna kvaliteta ovog prostora postić
i ć
e se uravnotež
enom poljoprivrednom
proizvodnjom koja podrazumijeva č
uvanje pejzaž
nih kvaliteta prostora bez obzira na primjenu
suvremene tehnologije obrade zemljiš
ta.
Izgrađeni krajolik
Ovakav krajolik karakterizira urbana struktura, a prirodni je krajolik na tom područ
ju do te mjere
izmijenjen da postaje neprepoznatljiv. Ovaj se tip krajolika odnosi na tri ž
upanijska grada, industrijske
zone i pogone izvan njih te neka već
a opć
inska središ
ta koja imaju poluurbani karakter. U nizinskom
krajoliku, viš
i volumeni stambenih i industrijskih objekata veliki su akcenti u vizurama pa njihovom
oblikovanju treba posvetiti osobitu paž
nju š
to na pojedinim primjerima do sada nije bio sluč
aj.
Širenjem naselja dužmagistralnih prometnica, osobito onih u neposrednoj blizini Koprivnice, gubi se
njihova izvorna morfologija, nestaju toč
ke poč
etka, centra i kraja naselja, a nastaju urbano neprirodne
3-40
PROSTORNI
PLAN
cjeline. Buduć
e planiranje naselja` trebalo bi predvidjeti tako da to budu zaokruž
ene cjeline sa svim
kvalitetama urbanog standarda za razliku od longitudinalne
gradnje u neposrednoj blizini prometnica. U već
im je naseljima takav trend većprimijeć
en.
Nezadovoljavajuć
a je također i oblikovna kvaliteta izgradnje novijih stambenih objekata u već
ini
naselja, a poveć
avanjem broja takovih objekata, gubi se tradicionalan izgled, odnosno identitet naselja.
Kulturno-povijesni krajolik
Krajolik koji je stvaran u duž
em vremenskom periodu, a č
ine ga cjeline i građevine koje imaju
spomenič
ku vrijednost zajedno sa njihovim neposrednim okruž
jem, ima karakteristike kulturnopovijesnog krajolika. Kako se kod ove vrste krajolika radi o cjelini sa prepoznatljivim prostornim,
povijesnim, kulturnim, i drugim vrijednostima, do izraž
aja dolazi integralni pristup zaš
tite kulturnih
spomenika i prirodne baš
tine koja ih okruž
uje. U krajolike koji su svrstani u najviš
e kategorije
znač
enja, spadaju utvrde Mali i Veliki Kalnik sa svojim suburbijima, ostaci zidina tvrđ
ave Kamengrad
u podnož
ju koje se je razvila Koprivnica, Stari grad u Đurđ
evcu, kalnič
ko naselje Obrež, koji je kao
cjelina znač
ajan etnološ
ki spomenik sa rijetkim primjercima tradicijske arhitekture te najuž
i prostor
Podravine, č
iji krajolik objedinjuje kvalitete pejzaž
a Drave i njenog priobalja, sa naseljima u
neposrednoj blizini koja su zadrž
ala izvornu matricu, parcelaciju i fizionomiju.
Ciljevi oč
uvanja krajobraznih vrijednosti su u prvom redu zaš
tita prirodnog krajolika u najveć
oj
moguć
oj mjeri i oč
uvanje njegove prepoznatljivosti i specifič
nosti na područ
ju Županije. Zbog toga je
neophodno potrebno razvoj uskladiti sa zahtjevima prostora i primjenjivati specifič
ne modele koji ć
e
tež
iš
te staviti viš
e na znač
ajke područ
ja, a manje na univerzalne razvojne sustave. Pri planiranju
razvoja, dakle, treba uvaž
iti regionalna obiljež
ja morfologije i organizacije prostora.
Prirodna baš
tina
Radi sprječ
avanja nepovoljna utjecaja na prirodni krajolik, potrebno je š
to prije prić
i aktivnoj zaš
titi
područ
ja predlož
enih u nekoj od kategorija zaš
tić
enih prirodnih objekata prema Zakonu o zaš
titi
prirode, š
to znač
i da je potrebno dosljedno primjenjivati ustanovljene mjere zaš
tite prirode za
određ
eno područ
je uključ
ivanjem svih nadlež
nih institucija, služ
bi i samog stanovniš
tva. Neophodno
je sustavno obavljati edukaciju stanovniš
tva u pogledu usmjeravanja paž
nje na vrijednosti prirodnih
područ
ja s kojima ž
ive da se iz vida ne izgubi smisao i znač
enje zaš
tite.
Od velike je važ
nosti aktivnije uključ
iti služ
be inspekcije u svrhu promicanja uloge vrijednih dijelova
prirode, ali, isto tako i sankcioniranja svih aktivnosti i postupaka koji nepovoljno djeluju na okoliš
.
Služ
be komunalnog redarstva imaju važ
nu ulogu u sprječ
avanju nastajanja nekontroliranih odlagališ
ta
otpada u blizini ili na samom zaš
tić
enom područ
ju prirode.
Područ
ja koja su evidentirana kao potencijalna zaš
tić
ena područ
ja prirode zbog svojeg biološ
koekološ
kog znač
enja i specifič
nosti i izvan okvira Županije, č
esto se u nepovrat devastiraju te se gube
osnovna krajobrazna obiljež
ja prostora, a s njima i osobite, č
esto endemič
ne, floristič
ki interesantne
biljne zajednice. Zbog toga, za sve dijelove prirode koji imaju status prijedloga zaš
tić
enih područ
ja te
jošnisu stekli “služ
beni” status zaš
tić
enih prema Zakonu o zaš
titi prirode, vrijede pravila područ
ja
osobitog znač
aja. To znač
i da je za zahvate planirane na ovom područ
ju (eksploatacija mineralnih
sirovina, izgradnja objekata infrastrukture i drugih objekata, hidroregulacijski zahvati i sl.) potrebno,
prije izdavanja lokacijske dozvole, ishoditi suglasnost svih nadlež
nih služ
bi, među kojima i
Županijskog zavoda za prostorno uređenje. U pravilu bi se prema ovim područ
jima valjalo odnositi
kao prema većzaš
tić
enim, sprječ
avajuć
i nelegalnu izgradnju, oš
teć
ivanje biljnog i ž
ivotinjskog
svijeta, nagomilavanje otpada i sl. Neprovođ
enje formalnih mjera zaš
tite nije opravdanje za trajno
uniš
tenje ponekad vrlo vrijednih biotopa koji daju znatan doprinos poveć
anju ukupne biološ
ke i
krajobrazne raznolikosti na š
irem prostoru. Na zaš
tić
enim područ
jima prirode nije dozvoljeno
izvođ
enje nikakvih zahvata bez ishođ
enja suglasnosti ž
upanijske Javne ustanove za upravljanje
zaš
tić
enim dijelovima prirode, odnosno Županijskog zavoda za prostorno uređ
enje te ostalih
mjerodavnih služ
bi. Isto bi valjalo primjenjivati i za područ
ja tek predlož
ena za zaš
titu prema Zakonu
o zaš
titi prirode.
3-41
PROSTORNI
PLAN
Radi uspješ
nog sprječ
avanja nepovoljna utjecaja na prirodni krajolik naš
e Županije, potrebno je
pristupiti izradi Županijskog akcijskog plana zaš
tite biološ
ke i krajobrazne raznolikosti. Na taj
nač
in osigurati ć
e se i produbiti primjerena briga za onaj segment Nacionalne strategije i akcijskog
plana zaš
tite biološ
ke i krajobrazne raznolikosti (NSAP) koji se mož
e primijeniti na područ
je
Županije. Do realizacije Županijskog akcijskog plana, potrebno je hitno provođenje strateš
kih
ciljeva NSAP-a, koji su označ
eni kao prioritetni, a osobito oni koji se odnose na kritič
no
ugrož
ene tipove staniš
ta i područ
ja za koja se predviđa izrada prostornih planova područ
ja
posebnih obiljež
ja (PPPPO).
Uspješ
no oč
uvanje prirode i okoliš
a, opć
enito nije moguć
e ukoliko se, među ostalim, neć
e poč
eti
primjenjivati osnovna nač
ela cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na područ
ju Županije,
sukladno nacionalnoj strategiji zbrinjavanja otpada, koja treba biti izrađ
ena. Osobitu pozornost
jedinica lokalne samouprave treba usmjeriti ka sigurnom i kontroliranom zbrinjavanju opasnog otpada
(ulja, nafte, ljekova, zaš
titnih sredstava i ostalih kemikalija...).
Kartogram br. 45: Područja posebnih obiljež
ja
Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke ž
upanije
Posebno znač
ajnim i specifič
nim područ
jima na prostoru Županije o kojima je potrebno voditi naroč
itu
brigu u sagledavanju moguć
ih nepovoljnih utjecaja pojedinih namjeravanih zahvata na prostorne i
kulturne vrijednosti, tlo, vodu, zrak, š
ume, biljni i ž
ivotinjski svijet, zdravlje ljudi i moguć
e
međuutjecaje s postojeć
im i namjeravanim zahvatima, smatraju se područ
ja:
-
područ
je rijeke Drave predlož
eno ovim Planom kao područ
ja (PPPPO rijeke
Drave)
područ
ja pješ
č
ara i okolnih vrijednih površ
ina đurđevač
kog područ
ja za
koje se izrađuje PPPPO
područ
je Kalnika za koje se izrađ
uje PPPPO
sva prirodna područ
ja predlož
ena ovim Planom, kao potencijalna ili većzaš
tić
ena područ
ja prirode
sva područ
ja osobito vrijednih predjela – prirodnih i kultiviranih krajobraza (navedeni u poglavlju
2.2.5.b)
š
ire područ
je zaš
titnih zona vodocrpiliš
ta i vodonosnika.
3-42
PROSTORNI
PLAN
Granice svih područ
ja predviđ
enih za izradu PPPPO-a ovim Planom tumač
e se kao planskousmjeravajuć
i podatak koji je podlož
an izmjenama, dopunama i usklađenju, ovisno o detaljnijoj
valorizaciji u samom PPPPO-u. Za područ
ja obuhvać
ena izradom PPPPO-a izvrš
it ć
e se valorizacija
predlož
enog područ
ja i diferenciranje už
ih zona od već
eg krajobraznog znač
aja, za koja je potrebno
provoditi dodatne mjere sprječ
avanja nepovoljna utjecaja na okoliš i koje podrazumijevaju strož
u
zaš
titu. U š
irim zonama prijelaznih područ
ja dozvoljene su i pož
eljne aktivnosti u funkciji
gospodarskog i kulturnog razvoja, oč
uvanja graditeljskog nasljeđ
a, tradicijskih oblika gospodarstva i
ruralnog krajolika kao doprinos kvalitetnijoj zaš
titi najznač
ajnijih prostora.
Osim područ
ja prikazanih na karti broj 3. Uvjeti koriš
tite prostora, koja
predstavljaju područ
ja i objekte za prioritetnu sanaciju,
u skupinu područ
ja oš
teć
enog
prirodnog/kultiviranog krajobraza, uvrš
tavaju se i sva područ
ja nekontroliranih odlagališ
ta otpada
(“divljih deponija”) č
ije lokacije i kapacitet su vrlo promjenjljivi. Područ
je praonice vagona u Botovu
jedno je od prioritetnih područ
ja za sanaciju terena, a međ
u ostalim ovdje su naznač
ena i područ
ja
kalinovač
kih (kloš
tarskih) pijesaka, ugrož
ena u smislu naruš
avanja biološ
ke i krajobrazne raznolikosti
prekomjernom eksploatacijom pijeska te nekontroliranim i neprikladnim smješ
tajem «divlje» deponije
komunalnog otpada.
Potrebno je uč
inkovitije djelovanje inspekcijskih služ
bi koje skrbe o zaš
titi prirode i okoliš
a opć
enito,
a osposobljavanje ekološ
kog laboratorija za mjerenje svih parametara stanja okoliš
a u Županiji, jedan
je od osnovnih preduvjeta sprječ
avanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
.
3-43
P R O S T O R N I
P L A N
KOPRIVNIČKO -KRI ŽEVAČKE ŽUPANIJE
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
P R O S T O R N I
P L A N
KOPRIVNI ČKO -KRI ŽEVAČKE ŽUPANIJE
1. Uvjeti razgranič
enja prostora prema obiljež
ju, koriš
tenju i namjeni
1.1.
Opće odredbe
Koriš
tenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obiljež
jima prostora i podjelom na izgrađ
ena
(i namijenjena gradnji), kultivirana i prirodna područ
ja.
Osnovna namjena, koriš
tenje i zaš
tita prostora prikazani su u grafič
kom dijelu PPŽ, a s obzirom na
karakter plana i mjerilo (1:100.000) oč
itavaju se i tumač
e kao nač
elne planske kategorije
usmjeravajuć
eg znač
enja. Razgranič
enje površ
ina po namjeni i koriš
tenju dalje se nedvojbeno vrš
i:
u planovima už
eg područ
ja temeljem struč
nih podloga i kriterija iz posebnih propisa, odluka,
rješ
enja i drugih akata te aktima o proglaš
enju zaš
titnih š
uma i š
uma posebne namjene, zaš
tić
enih
dijelova prirode i kulturne baš
tine, zaš
tite izvoriš
ta, područ
ja i dijelova ugrož
enog okoliš
a.
Razgranič
enje treba provesti rubom katastarske č
estice ili granicom primjene određ
enih uvjeta
koriš
tenja, odnosno prostornim djelnicama formiranih i prirodnih cjelina.
Unutar razgranič
enih prostora/površ
ina koje su određene ovim Planom, mogu se planirati manji
prostori izdvojene namjene prema kriterijima Zakona o prostornom uređenju, posebnih zakona i
ovim Odredbama za provođenje .
1.2.
Razgranič
enja prostora naselja
Razgranič
enje površ
ina naselja utvrđuje se PPUO/G određivanjem građevinskog područ
ja, a prema
kriterijima iz poglavlja 5. ovih Odredbi za provođ
enje. Unutar građevinskog područ
ja naselja,
moraju se razgranič
iti izgrađeni i neizgrađeni dijelovi te prostor/površ
ine infrastrukturnih koridora i
građ
evina drž
avnog i ž
upanijskog znač
aja.
Prostor prema namjeni određen je kao građ
evinsko područ
je koje obuhvać
a prostor za izgradnju u
funkciji stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važ
nosti i znač
enju naselja kao š
to su
radne zone, trgovina, zdravstvo, prosvjeta, kultura, š
port, uprava, servisi i slič
no.
1.3.
Razgranič
enja prostora izvan građevinskog područ
ja
1.3.1. Prostori/površ
ine izvan građevinskog područ
ja prema namjeni za razvoj i uređenje dijele se na:
- površ
ine infrastrukturnih sustava,
- površ
ine za gospodarsku namjenu,
- površ
ine za zdravstvenu i š
portsko-rekreativnu namjenu,
- površ
ine za poljoprivredno tlo isključ
ivo osnovne namjene,
- površ
ine za š
ume isključ
ivo osnovne namjene,
- ostalo poljoprivredno tlo, š
ume i š
umsko zemljiš
te,
- vodne površ
ine,
- površ
ine posebne namjene (potrebe obrane i dr.).
1.3.2. Prostornim planovima uređ
enja opć
ina i gradova, potrebno je utvrditi uvjete za izgradnju pojedinih
vrsta objekata izvan građevinskih područ
ja i to na temelju sljedeć
ih odredbi:
- građevine koje se grade izvan građ
evinskog područ
ja moraju se locirati, projektirati, graditi i
koristiti na nač
in da ne ometaju poljoprivrednu i š
umarsku proizvodnju te koriš
tenje drugih
objekata i sadrž
aja, kao i da ne ugrož
avaju vrijednosti prirodne i graditeljske baš
tine te okoliš
a,
- utvrditi nač
in postupanja s postojeć
im objektima koji se nalaze izvan građevinskih područ
ja,
- utvrditi takve uvjete kojima ć
e se onemoguć
iti neprikladna izgradnja na kontaktu š
ume i niž
ih
brež
uljaka, krajobrazno istaknutim područ
jima u blizini vodotoka i vodnih površ
ina i sl.
1.3.3.
U prostorima za zdravstvenu i š
portsko-rekreativnu namjenu mogu se planirati š
portsko-rekreativne
građ
evine te manji ugostiteljski objekti. U prostorima posebne namjene mogu se planirati građevine
za potrebe obrane.
1.3.4.
Koridori za infrastrukturne sustave utvrđeni ovim planom smatraju se nač
elno određ
enim trasama,
te prostorom š
irine 2000 m unutar kojeg se mož
e u daljnjoj izradi vrš
iti usaglaš
avanje trase i drugih
korisnika prostora.
4-2
P R O S T O R N I
P L A N
1.4.
Razgranič
enja obradivog tla
Prema osnovnim namjenama, kultivirana područ
ja (poljoprivredno tlo osnovne namjene) u Županiji
dijele se na:
1. Osobito vrijedno obradivo tlo obuhvać
a područ
ja s naroč
itom sposobnoš
ć
u agrarne
proizvodnje u kojima je namjena strogo određ
ena (isključ
iva). Ova namjena obuhvać
a tla
najviš
eg razreda na područ
ju Županije i moguć
e ju je mijenjati samo u sluč
ajevima
predviđenim Zakonom o poljoprivrednom zemljiš
tu i Zakonom o prostornom uređenju.
Izuzetak su područ
ja ove namjene uz rijeku Dravu č
ija se namjena mož
e mijenjati ovisno o
konač
nom stavu vezanom uz planiranje eventualne izgradnje vodnih stepenica, koji treba
utvrditi na drž
avnoj razini.
2. Vrijedno obradivo tlo obuhvać
a poljoprivredno zemljiš
te od I. do V. razreda č
ija je namjena
takođ
er strogo određ
ena (isključ
iva).
3. Ostala obradiva tla predstavljaju mozaik poljoprivrednih zemljiš
ta niž
ih od V. razreda
uključ
ujuć
i i različ
ite izgrađene površ
ine kao š
to su:
- naselja č
ija je površ
ina manja od 25 ha;
- zone povremenog stanovanja č
ija građ
evinska područ
ja nisu utvrđena u važ
eć
im prostornim
planovima bivš
ih opć
ina;
- zone povremenog stanovanja č
ija su građevinska područ
ja ucrtana u važ
eć
im prostornim
planovima bivš
ih opć
ina, ali im je površ
ina manja od 25 ha;
-različ
iti prostori za djelatnosti izvan naselja.
1.5.
Razgranič
enje š
umskog i vodnog prostora
Šumski prostor podijeljen je na:
-š
ume gospodarske namjene (proizvodne š
umske površ
ine koje su pretež
ito gospodarske namjene),
- zaš
titne š
ume (manje površ
ine za proizvodnju sastojina za proizvodnju sjemena),
-š
umske površ
ine posebne namjene (š
ume namijenjene znanstvenom istraž
ivanju, š
ume za odmor i
rekreaciju i š
ume posebne vrijednosti i ljepote - park š
ume i sl.).
Vodni prostor podijeljen je na vodotoke, kanale, ribnjake i brdske akumulacije.
Namjena vodnog prostora je određ
ena i ne mož
e se mijenjati u prostornim planovima už
eg
područ
ja.
Izuzetak je tok rijeke Drave č
ija ć
e namjena ovisiti o konač
nom stavu vezanom uz eventualnu
izgradnju vodnih stepenica, koji treba utvrditi na drž
avnoj razini. Do trenutka privođ
enja ovog
prostora konač
noj namjeni, moguć
e je njegovo koriš
tenje, sukladno utvrđ
enim namjenama uz
zabranu izgradnje č
vrstih objekata na prostoru koji bi bio poplavljen eventualnom izgradnjom
vodnih stepenica.
Za precizno utvrđ
ivanje prostornog polož
aja, oblika i granica brdskih akumulacija nuž
na su dodatna
istraž
ivanja i izrada Studije utjecaja na okolišsa posebnim naglaskom na zaš
titu od bujica i poplava
te na navodnjavanje.
Moguć
i nač
ini koriš
tenja voda utvrđ
eni su Zakonom o vodama. Prostornim planom Županije
dozvoljava se moguć
nost koriš
tenja i u rekreacijske te slič
ne svrhe, ako je to spojivo s osnovnim
nač
inima koriš
tenja. Studija utjecaja na okolišmora potvrditi da to koriš
tenje neć
e utjecati na
osnovno koriš
tenje.
Za koriš
tenje voda u druge namjene osim utvrđenih Zakonom o vodama, obvezna je izrada UPU-a.
1.6.
Razine dopustivosti građenja u odnosu na zaš
titu prostora
U odnosu na osjetljivost prostora, njegovu podobnost i prihvatljivost za određene aktivnosti glede
prirodnih obiljež
ja i sustava, utvrđ
uju se tri razine dopustivosti:
a) I razina - područ
je zabrane
U ovom područ
ju zabranjuje se gradnja ili rekonstrukcija:
a1) u I i II zaš
titnoj zoni vodocrpiliš
ta.
4-3
P R O S T O R N I
P L A N
Iznimno, zabrana se ne odnosi na priključ
nu infrastrukturu i građ
evine u funkciji vodocrpiliš
ta, ali
uz izvođ
enje mjera zaš
tite propisanih posebnim zakonima.
a2) na poljoprivrednom tlu I i II razreda,
a3) na prostoru prirodnih inundacijskih područ
ja, odnosno 20 m od nož
ice nasipa,
a4) u zaš
tić
enim dijelovima prirode: posebni rezervati – Mali Kalnik, Dugač
ko Brdo, Hrastovi u
Repaš
u, Đurđ
evač
ki pijesci, Crni Jarki, park š
uma Župetnica, zaš
tić
eni krajolik Kalnik i spomenici
parkovne arhitekture (ukoliko se propisanim mjerama zaš
tite ne dozvoljavaju izuzeci).
Iznimno, zabrana se ne odnosi na infrastrukturu, ali uz izvođ
enje mjera zaš
tite propisanih posebnim
zakonima i to samo u sluč
aju ako je zamjensko rješ
enje neopravdano skupo.
a5) Nije dozvoljena prenamjena najvrjednijeg (obradivog) poljoprivrednog zemljiš
ta u
nepoljoprivredno zemljiš
te iz bilo kojeg razloga (građevinski zahvati i sl.), a zapuš
tene
ine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih treba poš
umiti.
b) II razina - područ
je ogranič
ene gradnje i regulative
U ovom područ
ju dopuš
tena je gradnja uvaž
avajuć
i posebne zakone i propise te posebne uvjete koja
određ
uju nadlež
na tijela:
b1 ) III A i B zaš
titne zone vodocrpiliš
ta,
b2 ) poljoprivredna tla III do V razreda,
b3 ) predjeli planirani za stavljanje pod zaš
titi prirode i predjeli definirani u
PPŽkao osobito vrijedan krajobraz (Mjere zaš
tite krajobraznih vrijednosti sadrž
ane su u toč
ki 7.
ovih odredbi za provođenje i u toč
ki 10. mjere sprječ
),
b4 ) pojas do 50 m od ruba š
ume,
b5 ) područ
ja do izrade prostornog plana područ
ja.
c) III razina - ostalo područ
je
Odnosi se na dijelove prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih ogranič
enja, odnosno
dozvoljena je gradnja uz uvjete iz ovih Odredbi.
2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važ
nosti za Drž
avu i Županiju
2.1.
Uvjeti određivanja prostora za građevine od važ
nosti za Drž
avu i Županiju se u PPŽs obzirom na
znač
enje i ulogu plana i mjerilo kartografskih prikaza oč
itavaju i tumač
e kao planskousmjeravajuć
i, nač
elni uvjeti globalnog znač
enja .
2.2.
Na temelju Strategije i Programa prostornog uređ
enja Republike Hrvatske, Uredbe o određivanju
građ
evina od važ
nosti za Republiku Hrvatsku („Narodne novine”,br.6/00.) te interesa i potreba
Županije, PPŽplanira dijelove prostora Županije izvan građ
evinskih područ
ja naselja za:
- prometne, energetske i vodne građ
evine (obrađeno u toč
ki 6. ovih Odredbi za provođenje),
- građevine za postupanje s otpadom (obrađeno u toč
ki 9. ovih Odredbi za provođenje),
-š
portske, turistič
ke i ugostiteljske građevine (obrađ
eno u toč
ki 3.6. ovih Odredbi za provođenje),
- građ
evine za eksploataciju mineralnih sirovina (obrađeno u toč
ki 3.3. ovih Odredbi za
provođ
enje),
- prostor posebne namjene, odnosno prostor za potrebe obrane ( obrađ
eno u toč
ki 5.4. ovih Odredbi
za provođenje).
2.3.
Prometne građevine
Planirane prometne građevine od važ
nosti za Drž
avu na temelju Uredbe o određivanju građevina od
važ
nosti za Republiku Hrvatsku („Narodne novine”,br.6/00.) na prostoru Županije su:
2.3.1. Cestovne građevine
- brza cesta: Vrbovec – Križ
evci – Koprivnica – Republiku Mađarska,
- podravska brza cesta: GP Donja Križ
din – Koprivnica – Osijek – GP Ilok,
- brza cesta Bjelovar – Đurđevac,
- stalni granič
ni prijelaz Botovo – Gyékényes.
4-4
P R O S T O R N I
P L A N
2.3.2. Željeznič
ke građ
evine
- izgradnja drugog kolosijeka na dijelu ž
eljeznič
ke magistralne glavne pruge I reda Gyékényes –
Botovo – Koprivnica – Dugo Selo,
-ž
eljeznič
ka pruga Gradec - Sveti Ivan Žabno,
-ž
eljeznič
ka pruga Koprivnica - Kotoriba.
2.3.3. Riječ
ni promet
- pristaniš
te Karaškod Ferdinandovca i II kategorija plovnog puta rijeke Drave od Terezinog Polja
do Ždalice.
2.3.4. Zrakoplovne građevine
- uzletno-slijetna staza moguć
e zrač
ne luke kategorije 1A (max. 2C).
2.4.
Prometne građevine od važ
nosti za Županiju su sve one građ
evine koje su u funkciji dvije ili viš
e
jedinica lokalne samouprave.
2.5.
Energetske građevine od važ
nosti za Županiju i Drž
avu su:
2.5.1. Elektroenergetske građ
evine
- moguć
a je gradnja HE “Novo Virje” instalirane snage 138 MW,
- moguć
a je gradnja manjih HE pod uvjetom da se provedu svi propisani postupci i mjere za
izgradnju novih energetskih objekata,
- dalekovod 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija,
- dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110kV,
- moguć
nost gradnje plinske termoelektrane na područ
ju Grada Đurđevca,
- transformatorska stanica 400/110kV kod Kuzminca, Opć
ina Rasinja.
2.5.2. Građevine za transport plina
- plinovod za međ
unarodni transport IvanićGrad – Budrovac – Republika Mađ
arska radnog tlaka
75 bara
2.6.
Vodne građevine
2.6.1. Vodne građ
evine od važ
nosti za Drž
avu na područ
ju Županije su:
- akumulacija i građ
evina hidroelektrane Novo Virje,
- objekti obrane od poplava na gorskim dijelovima pritoka rijeke Drave,
- objekti obrane od poplava na pritocima rijeke Glogovnice.
2.6.2. Plan dozvoljava, u tijeku izgradnje vodne stepenice, dislokaciju, spajanje i formiranje novih tokova
vodotoka koji utječ
u u akumulacijsko jezero ukoliko se ti zahvati pokaž
u potrebnim za pravilnije
otjecanje vodotoka, pritoka rijeke Drave.
2.6.3. Do izgradnje akumulacija i vodnih stepenica dozvoljeni su radovi na zaš
titi priobalnih dijelova od
poplava i radovi na uređ
enju vodnih tokova kao i izgradnja regulacijskih građ
evina.
2.6.4. Prostornim planom se utvrđuju vodne građ
evine od važ
nosti za Županiju:
- građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodotocima, a prema Republič
kom planu obrane
od poplava,
- građevine za zaš
titu glavnih magistralnih cesta i magistralnih ž
eljeznič
kih pruga,
- retencije i akumulacije za obranu od poplava,
- magistralni vodoopskrbni sustav,
- postojeć
a izvoriš
ta pitke vode Ivanš
č
ak, Trstenik, Vratno, Đurđevac, Delovi te potencijalna
izvoriš
ta Lipovac , Osijek Vojakovač
ki i Apatovac.
2.7.
Športske građevine od ž
upanijske važ
nosti:
- igrališ
te za golf
-š
portske dvorane u opć
inskim centrima.
4-5
P R O S T O R N I
P L A N
2.8.
Građevine eksploatacije mineralnih sirovina:
- plinska i naftna polja
- eksploatacija geotermalne vode na područ
ju Kutnjak-Lunjkovec, Gotalova, Legrada,
Ferdinandovca, Križ
evaca (Ratarna) i ostale potencijalne lokacije na područ
ju đ
urđ
evač
ke
Podravine
- druge vrste eksploatacija pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja.
(toč
ka 3.3.2. odredbi Plana)
3. Uvjeti smješ
aja u prostoru
3.1.
U okviru prostornog razmješ
aja PPŽutvrđuje osnovna usmjerenja za:
- smješ
taj industrije, poduzetniš
tva i obrtniš
tva,
- rudarstvo i eksploataciju mineralnih sirovina,
- poljoprivredu,
-š
umarstvo,
- turizam.
Uređenje i izgradnja odgovarajuć
ih sadrž
aja za gospodarsku namjenu provodi se tako da se
maksimalno oč
uva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruž
enja poš
tivajuć
i
gradnju danog područ
ja, tj. lokalnog ambijenta. Zona gospodarske namjene sadrž
i industrijske
građ
evine, skladiš
ta, servise, zanatsku proizvodnju, odnosno građ
evine č
iste industrije i druge
proizvodnje te skladiš
ta i servise koji svojim postojanjem i radom podrž
avaju razvitak naselja.
Hidroenergetska postrojenja, postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i druga postrojenja i
djelatnosti, koja su vezana na iskoriš
tenje prirodnih resursa, lociraju se izvan građevinskog
područ
ja.
3.2. Industrijski sadrž
aji
3.2.1.
Zone malog gospodarstva i poduzetniš
tva te obrtnič
ke djelatnosti smješ
tavaju se u građevinska
područ
ja. Postojeć
e industrijske i poduzetnič
ke zone treba š
to bolje iskoristiti, s ciljem da se š
to
bolje iskoristi prostor i infrastruktura u njima te spriječ
i neopravdano zauzimanje novih površ
ina.
3.2.2.
Pož
eljno je poticati disperziju djelatnosti u lokalne centre s ciljem aktiviranja neiskoriš
tenih
potencijala i u skladu s policentrič
nim razvitkom prostora. U tom cilju nuž
no je ubrzati razvoj
gospodarstva u gradskim naseljima kako bi jač
anjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem
pretpostavki za postupno poprimanje obiljež
ja gradova srednje velič
ine zauzeli svoje važ
no mjesto i
ulogu ž
ariš
ta i nositelja razvitka okolnog prostora u policentrič
noj mrež
i gradova Županije.
U skladu s tim, treba poticati razvoj malog i srednjeg poduzetniš
tva te obrtniš
tva naroč
ito u
opć
inskim središ
tima i naseljima s viš
e od 1000 stanovnika kako bi ta naselja ostvarila svoju ulogu
ž
ariš
ta i podž
ariš
ta razvitka u prostoru.
3.2.3.
Planiranje novih zona treba imati realnu osnovu i na temelju analize isplativosti u odnosu na
troš
kove pripreme, opremanja i uređenja zemljiš
ta.
3.2.4.
Bolje iskoriš
tavanje postojeć
ih industrijskih i poduzetnič
kih zona te disperziju istih u lokalne
centre, treba uskladiti sa moguć
nostima zaš
tite od pož
ara, to jest, sa procjenom ugrož
enosti
(posebna pozornost na poduzeć
a i tvornice kemijske industrije te moguć
nosti akcidenta glede
prijevoza opasnih tvari kroz određ
eno područ
je).
3.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
3.3.1. Postojeć
a polja:
- Eksploatacija mineralnih sirovina ima izravan utjecaj na prostor, a osnovna karakteristika
eksploatacije mineralnih sirovina jest njihova fizič
ka ogranič
enost te se zbog toga traž
i racionalno
koriš
tenje i zaš
tita neiskoriš
tenih rezervi.
4-6
P R O S T O R N I
P L A N
- Postojeć
a eksploatacijska polja (prikazana na karti 1: Koriš
tenje i namjena prostora): eksploatacija
pijeska i š
ljunka (Žljebic, Keter IV, Mlađ, Prosenica, Inzula, Draganci, Gat, Hruš
tik i Šarje),
opekarska glina (Ribnjak, Reka, Guš
ć
erovec) i eksploatacija kamena (Vojnovec). Nakon završ
etka
eksploatacije, polja je potrebno sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađ
enom
dokumentacijom na nač
elima zaš
tite okoliš
a.
- Postojeć
a eksploatacijska polja dozvoljeno je proš
irivati uz uvjete propisane zakonom.
- Eksploatacija nafte i plina je djelatnost od drž
avnog interesa te je ova problematika određ
ena na
drž
avnom nivou.
- Napuš
tena eksploatacijska polja (prikazana na karti 3: Uvjeti koriš
tite
prostora) koja trenutno nisu u eksploataciji ili u postupku pokretanja ponovne eksploatacije nuž
no
je sanirati: Borje (kamenolomi), Vratno (kamenolom), Keter, Auto-put, Gabajeva Greda, Podravske
Sesvete (š
ljunč
are), Peteranec (gliniš
te) te isplač
ne jame kao posljedica eksploatacije plina i nafte:
Leš
ć
an-1, Pitomač
a-5, Dinjevac-1, Gotalovo-1 te isplač
ne jame na Bilogori (plinska polja
Hampovica-Čepelovac i naftna polja Bilogora i Šandrovac).
3.3.2.
Nova eksploatacijska polja:
-š
ljunka i pijeska:
o Sekuline, Jagnjeđ
e, Otok i Tori (Karta 3.) koja kao aktivni istraž
ni prostori ispunjavaju
propisane zahtjeve, pod uvjetom da su u skladu s propisima o rudarstvu, uvaž
avajuć
i
osnovne smjernice i preporuke iz PPŽ-a o zaš
titi okoliš
a i oč
uvanja krajobraznih
vrijednosti prostora.
o Uz korito rijeke Drave (osim područ
ja oko uš
ć
a Mure u Dravu) dijelovi kojeg ć
e se toč
no
odrediti u PPPPO rijeke Drave.
o Dopuš
taju se istraž
ni radovi i eksploatacija na napuš
tenim eksploatacijskim poljima Keter
i Auto-put uz uvjet da ih investitor sanira.
- nafte i plina:
o Perspektivni istraž
ivač
ki prostor izvan postojeć
ih eksploatacijskih polja nafte i plina
protež
e se u pojasu cca 15 km uz rijeku Dravu i to od krajnjeg jugoistoka prema
sjeverozapadu Županije i tu je moguć
e oč
ekivati nova istraž
ivanja.
- geotermalne vode:
o Predviđ
a se iskoriš
tavanje postojeć
ih i prenamjena starih naftno-plinskih buš
otina u
geotermalne (Ratarna-Križ
evci, Lunjkovec-Kutnjak, Ferdinandovac, Gotalovo, Legrad i
ostale potencijalne lokacije na područ
ju đurđevač
ke Podravine), a moguć
i su razni oblici
koriš
tenja resursa (energetske, gospodarske, rekreacijske svrhe), ali tek nakon izrade
studija o tehnič
koj i ekonomskoj opravdanosti navedenih zahvata, studije utjecaja na
okolište detaljne razrade nač
ina koriš
tenja prostora.
Eksploatacija kamena i navedenih mineralnih sirovina na novim lokacijama koje nisu navedene u
Planu mož
e se odobriti tek nakon izrade i donoš
enja PPUO/G na č
ijem se područ
ju lokacija nalazi,
izvrš
ene procjene utjecaja na okoliši ishođenja odgovarajuć
ih odobrenja prema posebnim
propisima.
- Zabranjuje se otvaranje novih eksploatacijskih polja i proš
irivanje postojeć
ih u zaš
tić
enim i
potencijalno zaš
tić
enim dijelovima prirode. Za otvaranje i eksploataciju polja u područ
ju planiranih
zaš
tić
enih područ
ja nuž
no je ishoditi uvjete i suglasnost Javne ustanove za upravljanje zaš
tić
enih
dijelovima prirode Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije i Ministarstva prostornog uređ
enja i zaš
tite
okoliš
a.
3.3.3. Sanacija eksploatacijskih polja:
- Da bi se prostor nakon eksploatiranja lakš
e priveo svrsi tijekom same eksploatacije potrebno je u
fazama provoditi sanaciju. Svako eksploatacijsko polje mora imati definiranu namjenu površ
ina
nakon sanacije te postupke sanacije polja nakon njegovog zatvaranja š
to je određ
eno Rudarskim
projektom u skladu sa Zakonom o rudarstvu (NN 35/95).
- Sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti kosina i okolnog terena eksploatacijskih polja te
ozelenjavanje ili neki drugi postupak uklapanja u okoliši prenamjenu u površ
ine druge namjene
(š
ume, livade i sl.). Kod plinskih i naftnih buš
otina to znač
i vrać
anje terena u prvobitno stanje, kod
vodenih površ
ina nastalih eksploatacijom ublaž
avanje dubina i uređ
ivanje obale i pristupa jezerima,
4-7
P R O S T O R N I
P L A N
a kod ostalih površ
inskih kopova biološ
ka rekultivacija ozelenjivanjem završ
nih ravnina i kosina
autohtonim biljnim vrstama
3.4.
Objekti u funkciji poljoprivrede
3.4.1. Potrebno je zaustaviti svako daljnje usitnjavanje i stimulirati poveć
anje zemljiš
nog posjeda, a
pož
eljno je pristupiti novom utvrđivanju boniteta tla i djelotvornijoj zaš
titi kvalitetnog plodnog
zemljiš
ta.
3.4.2. Poš
to je dio poljoprivrednih tla smješ
ten na vodonosniku podzemne vode, potrebno je mijenjati
strukturu i uvoditi specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje s orijentacijom na smanjenje i takvoj
uporabi koja neć
e poveć
ati koncentraciju š
tetnih tvari u tlu i vodi.
Izgradnja objekata izvan građevinskog područ
ja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti
izvan građ
evinskog područ
ja dopuš
tena je samo na primjerenoj velič
ini posjeda, uz ispunjenje svih
propisanih uvjeta zaš
tite okoliš
a i oč
uvanja krajobraza.
3.4.3. Poljoprivredne djelatnosti:
Farme su funkcionalno povezana grupa zgrada s pripadajuć
im poljoprivrednim zemljiš
tem.
Minimalna površ
ina poljoprivrednog zemljiš
ta temeljem koje se mož
e osnovati farma ne mož
e biti
manja od 0,6 ha u funkcionalnoj cjelini, a poljoprivredno zemljiš
te ne mož
e se parcelirati na manje
dijelove.
Opravdanost izgradnje farme temelji se na programu o namjeravanim ulaganjima u kojem je
minimalno potrebno prikazati:
- površ
inu poljoprivrednog zemljiš
ta predviđenu za koriš
tenje
- vrste poljoprivredne proizvodnje koje ć
e se organizirati na zemljiš
tu
- broj i okvirna velič
ina potrebnih građ
evina, ovisno o vrsti i količ
ini namjeravane
poljoprivredne proizvodnje i obrade
- područ
je namjeravane izgradnje građ
evina s predviđ
enim razmješ
tajem farmi
- pristup na javne ceste
- potreba za komunalnom i prometnom infrastrukturom
- moguć
u turistič
ku ponudu domać
instva, ako se predviđa
- zaš
titu okoliš
a
Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su:
- stambene za potrebe stanovanja vlasnika ili korisnika farme i uposlenih djelatnika
na farmi
- gospodarske za potrebe biljne i stoč
arske proizvodnje na farmi
- poslovno-turistič
ke za potrebe seoskog turizma
- proizvodno-obrtnič
ke za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda
proizvedenih pretež
ito na farmi
Građevine farme ne mogu se graditi na katastarskoj č
estici koja nema osiguran pristup s javne ceste.
Zgrade farme moraju od građ
evinskog područ
ja naselja biti udaljene najmanje 100 m, a od
kategoriziranih javnih cesta najmanje 50 m.
Pod intenzivnom stoč
arskom i peradarskom djelatnoš
ć
u podrazumijeva se uzgoj preko 30 uvjetnih
grla.
Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada za intenzivnu stoč
arsku i peradarsku proizvodnju od
građ
evinskog područ
ja naselja su sljedeć
e:
Broj uvjetnih grla
30 - 300
300 - 1000
preko 1000
građ. područ
ja
100
200
300
Min. udaljenost (m) od
drž
avne i ž
up. ceste
100
100
200
lokalne ceste
30
50
100
Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo tež
ine 500 kg i obiljež
ava koeficijentom 1.
4-8
P R O S T O R N I
P L A N
Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom sljedeć
ih koeficijenata:
Vrsta stoke:
Koeficijent:
- krava, steona junica
1,00
- bik
1,50
- vol
1,20
- junad 1-2 god.
0,70
- junad 6-12 mjeseci
0,50
- telad
0,25
- krmač
a + prasad
0,30
- tovne svinje do 6 mjeseci
0,25
- mlade svinje 2-6 mjeseci
0,13
- prasad do 2 mjeseca
0,02
- teš
ki konji
1,20
- srednje teš
ki konji
1,00
- laki konji
0,80
-ž
drebad
0,75
- ovce i ovnovi
0,10
- janjad
0,05
- perad
0,01
Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj
djelatnosti od javnih cesta iznose 100 m od drž
avnih, 50 m od ž
upanijskih i 30 m od
lokalnih cesta.
3.4.4. Vinogradarstvo, voć
arstvo i povrtlarstvo potrebno je razvijati kao obiteljsko gospodarstvo. Moguć
e
su i kombinacije sa stoč
arskom, odnosno ratarskom proizvodnjom.
U voć
njacima, vinogradima i povrtnjacima koji su formirani kao obiteljska gospodarstva moguć
e je
postaviti nadstreš
nice za potrebe privremenog skladiš
tenja poljoprivrednih proizvoda. U prostornim
planovima niž
eg reda pobliž
eć
e se definirati velič
ina.
Minimalna velič
ina vinograda da se mož
e izgraditi građevina unutar koje su smješ
teni svi potrebni i
moguć
i sadrž
aji je 500 m2.
- Spremiš
te voć
a mož
e se graditi samo u voć
njacima č
ija površ
ina nije manja od 2000 m2, a uvjeti
za klijeti odnose se i na spremiš
ta voć
a.
Sve građ
evine č
ija je gradnja moguć
a za vinograd, voć
njak ili povrtnjak potrebno je u prostoru
smjestiti i oblikovati na nač
in da ne naruš
avaju krajobrazne i prirodne vrijednosti.
3.4.5.
Izgradnja ribnjaka i prateć
ih objekata za uzgoj ribe moguć
a je isključ
ivo na poljoprivrednom
zemljiš
tu katastarskih kultura: moč
vara, trstika, napuš
tenih korita i rukavaca rijeka te neplodnog tla.
Ribnjak mora biti u vezi s protoč
nom vodom odgovarajuć
e kvalitete koje mora biti dovoljno za sve
potrebe ribnjaka u svim fazama uzgoja riba. Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela mora biti
takva da ne utječ
e na vodni rež
im susjednog obradivog zemljiš
ta, ovisno o strukturi tla.
3.4.6. U PPUO/G definirat ć
e se gradnja sljedeć
ih gospodarskih sadrž
aja izvan građ
evinskog područ
ja:
- prostori za sajmove stoke i prateć
i sadrž
aji,
- gradnja staklenika i plastenika,
- uvjeti gradnje “ugljenica” za proizvodnju drvenog uglja i prateć
ih građevina,
- parkirališ
ta kamiona,
- benzinske postaje,
- kompleksi solarnih kolektora i vjetrenjač
a,
- skladiš
ta građ
evnog materijala, betonare i autootpad.
3.5.
Razvoj š
umarstva
- Razvoj š
umarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na nač
elu održ
ivog
gospodarenja. Pridavati jednako znač
enje svim funkcijama š
uma i tež
iti skladnosti i koordinaciji u
koriš
tenju svih funkcija š
uma.
4-9
P R O S T O R N I
P L A N
- Osnovama gospodarenja propisan je godiš
nji etat ili ukupna godiš
nja sječ
a u svim š
umama na
temelju nač
ela potrajnosti i obnovljivosti š
umskog resursa. Projekcija razvoja š
umskog
gospodarenja do godine 2025. pokazuje dugoroč
no osiguranu trajnost prihoda, uz poboljš
anje
postojeć
eg stanja š
uma i š
umskog fonda. Prilikom ostvarivanja godiš
njeg etata, treba smanjiti
otpad, poboljš
ati odnos izmeđ
u tehnič
kog i ogrjevnog drva u korist tehnič
kog drva te poboljš
ati
zdravstveno stanje š
uma.
- Treba jač
ati ekološ
ku komponentu održ
ivog gospodarenja š
umama.
Gospodarenje š
umama (naroč
ito privatnima) s glediš
ta koriš
tenja i zaš
tite prostora treba unaprijediti
prema struč
nim kriterijima i principima š
umarske struke u cilju naglaš
avanja opć
ekorisnih funkcija
š
uma i održ
anja ekološ
ke ravnotež
e u prostoru.
- Izraditi i obnoviti Programe za gospodarenje privatnim š
umama prema odredbama Zakona o
š
umama.
- Kontinuirano pratiti stanje š
uma te ih kartirati.
- Gospodarenje š
umama unutar zaš
tić
enih i posebno vrijednih područ
ja potrebno je uskladiti s
stupnjem zaš
tite pridrž
avajuć
i se osnovnih š
umarskih nač
ela.
U pravilu ne prenamjenjivati š
ume s vrlo naglaš
enom ekološ
kom i socijalnom funkcijom, a
posebno zaš
tić
ene š
ume.
- Poticati razvoj urbanog š
umarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja,
turistič
kih područ
avanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji.
- Pruž
iti planerima, gospodarstvenicima, donositeljima odluka i lokalnim zajednicama prihvatljive i
nove informacije o š
umama i bogatstvima š
umskih područ
ja.
3.6.
Razvoj turizma temelji se na dokumentu “Strateš
ki marketinš
kokriž
evač
ke ž
upanije”, a s glediš
ta koriš
tenja prostora i planiranja sadrž
aja u prostoru vezan je uz:
- rijeku Dravu i njezino zaobalje,
- kulturno-povijesni lokaliteti i manifestacije na područ
ju cijele Županije,
- seoski turizam: ruralna područ
ja prema interesu privatnih poduzetnika,
- vjerski turizam s naglaskom na razvoj u Križ
evcima i Molvama,
- lovni turizam sa središ
tem na Peskima, Repaš
u i Kalniku,
- područ
ja pogodna za š
port i rekreaciju:
o š
portsko-rekreacijsko područ
je Šoderica,
o izletnič
ka destinacija Kalnik s planinarskim domom,
o š
uma za š
port i rekreaciju Borik – Đurđevac,
o ergela konja i hipodrom – Križ
evci,
o PRC – Starigrad - Koprivnica,
o kupališ
te Čingi - Lingi – Opć
ina Molve,
o geotermalne vode: Ferdinandovac, Kutnjak-Lunjkovec, Legrad, Gotalovo, RatarnaKriž
evci, polja đurđ
evač
ke Podravine
o mineralno vrelo Apatovac,
o ribolovna područ
ja uz rijeku Dravu i jezera,
o rekreacijsko jezero Gat – Đurđevac,
o Park š
uma Župetnica.
Kod gradnje novih objekata treba dati prednost gradnji na područ
jima gdje je potrebna sanacija
terena svake vrste, a ne na atraktivnim lokacijama pogodnim za druge namjene. Objekte treba
uklapati u principe gradnje lokalnog ambijenta.
3.7.
U PPUO/G potrebno je detaljnije utvrditi prostore za razvoj navedenih lokaliteta od ž
upanijskog
znač
aja te lokaliteta od važ
nosti za područ
je jedne ili viš
e opć
ina/gradova.
4-10
P R O S T O R N I
P L A N
4. Uvjeti smješ
taja druš
tvenih djelatnosti u prostoru
4.1.
Sustav i mrež
e druš
tvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s
daljnjim razvitkom sustava središ
njih naselja određ
enih u PPŽ.
Mrež
a druš
tvenih djelatnosti u smislu minimalnih sadrž
aja koji moraju biti zastupljeni u
pojedinim kategorijama središ
njih naselja je:
Demografski
pokazatelji i
temeljne
skupine
središ
njih
funkcija
1. Broj st.
utjecajnog i
gravitacijskog
područ
ja
2. Broj st.
središ
njeg
naselja
3. Orijentac.
radijus
utjecaja
središ
njeg
naselja u km
4. Uprava,
sudstvo
5. Š
kolstvo
6. Kultura
Srednje
razvojno
središ
te
(regionalno
središ
te)
KOPRIVNICA
Manje
razvojno
središ
te (manje
regionalno
središ
te jač
e
razvijenosti)
KRIŽEVCI
KATEGORIJE SREDIŠ
NJIH NASELJA
Manje
Malo
Malo razvojno
razvojno
razvojno
središ
te (već
e
središ
te (manje
središ
te
lokalno)
regionalno
(područ
no
KLOŠ
TAR P.
slabije
središ
te)
MOLVE
razvijenosti)
VIRJE
GOLA
ĐURĐEVAC
NOVIGRAD
DRNJE
PODRAVSKI
LEGRAD
FERDINANSV. I. ŽABNO
DOVAC
9. Ostalo
40.000-50.000
30.000-40.000
> 20.000
10.000 –
15.000
7.000 – 10.000
2.000 – 6.000
1.500 – 2.000
500 – 1.500
do 60
do 30
do 20
do 15
do 10
do 8
- Ispostave
ž
up. ureda
- Opć
in. sud
- Župan. Sud
-Viš
aš
kola
-Srednje š
k.
-Uč
enič
ki dom
- Kazališ
te
- Tjedne
novine
- TV studio
- Opć
a bolnica
- Ispostave
ž
upanijskih.
ureda
-Opć
inski sud
- Viš
aš
kola
-Srednje š
k.
-Uč
enič
ki dom
- Muzej
- Ispostave
ž
upanijskih
ureda
- Opć
inski sud
- Opć
inske
služ
be
- Opć
inske
služ
be
- Opć
inske
služ
be
- Srednje š
k.
- Osnovna
š
kola
- Osnovna š
kola
- Galerija
- Kino
- Radio postaja
- Knjiž
nica
- Druš
tveni dom
- Osnovna
š
kola
- Druš
tveni
dom
- Dom zdravlja
- Dom zdravlja
- Dječ
ji vrtić
i
- Dječ
ji vrtić
i
- Ambulanta
- Ljekarna
- Vet.ambulant
- Polj.ljekarna
- Dječ
ji vrtić
- Ambulanta
- Ljekarna
- Vet.ambulan
- Polj.ljekarna
- Dječ
ji vrtić
i
- Dom
umirovljenika
- Centar poš
ta
- Već
i broj
banaka
- Ambulanta
- Ljekarna
-Vet.ambulan
- Polj.ljekarna
- Dječ
ji vrtić
- Centar poš
ta
(operativna
jedinica)
- Već
i broj
banaka
- Robna kuć
a
- Poš
ta
- Već
i broj
banaka
- Poš
ta
- Banka
- Poš
ta
- Banka
- Poš
ta
Specijaliziran
prodavaonice
Specijalizirane
prodavaonice
Specijalizirana
prodavaonica
- Mala
dvorana
- Mala
dvorana
- Mala
dvorana
10. Trgovina
- Robne kuć
e
- Trgovač
ki
centar
11. Š
port
- Športske
dvorane
- Bazen
4.2.
- Športske
dvorane
- Bazen
- Manja robna
kuć
a
-Specijalizirane
prodavaonice
-Š
portska
dvorana
- Bazen
Inicijalno
razvojno
središ
te
(manje
lok.sred. –
nerazvijeno)
(odredit ć
e se
u PPUO/G)
> 100.000
7. Zdravstvo
8. Socijalna
zaš
tita
Poticajno
razvojno
središ
te
(manje
lokalno sred.)
12
OPĆINSKIH
SREDIŠTA
Područ
na
š
kola
- Druš
tveni
dom
Prodavaonica
mješ
ovite
robe
Prostori za razvitak sustava druš
tvene infrastrukture i građevine u kojima su smješ
teni pojedini
sadrž
aji nalaze se unutar građ
evinskog područ
ja u odgovarajuć
oj zoni namjene, tako da je u
PPUO/G i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu s
potrebama i moguć
nostima odgovarajuć
e dimenzionirati.
4-11
P R O S T O R N I
P L A N
4.3. Građ
evine namijenjene za zdravstveni sadrž
aj mogu se graditi izvan građ
evinskih područ
ja na
lokacijama koje pruž
aju prirodne pogodnosti za njihov razvitak (termalni izvori, područ
ja
kvalitetnog zraka i sl.).
4.4.
Prostori za š
portske djelatnosti mogu se planirati i izvan naselja, u okviru zdravstvenih i
rekreacijskih sadrž
aja.
4.5.
Prilikom utvrđ
ivanja uvjeta za prostore zdravstvenog, š
portskog i rekreativnog sadrž
aja izvan
granica građ
evinskog područ
ja, potrebno je voditi rač
una o zaš
titi poljoprivrednog i š
umskog
zemljiš
ta te vodotoka i vodoprivrednih objekata, odnosno drugih funkcionalnih uvjeta te odrediti
mjere zaš
tite.
4.6. Kod izgradnje javnih objekata potrebno je voditi rač
una o invalidima.
5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i koriš
tenja izgrađena i neizgrađena dijela
područ
ja
5.1.
Opć
i uvjeti
5.1.1.
Ovim Planom, u kartografskom prikazu br. 1, nač
elno su određene površ
ine postojeć
eg
naselja te površ
ine za razvoj naselja. U PPUO/G-u potrebno je preciznije odrediti građ
evinsko
područ
je i ucrtati ostala građ
evinska područ
ja koja zbog svoje male velič
ine i velikog mjerila
kartografskog prikaza nije bilo moguć
e prikazati. Građevinska područ
ja treba razluč
iti na
izgrađena i neizgrađ
ena te analizom prema kriterijima ovih Odredbi ustanoviti potrebe i
moguć
nosti š
irenja građ
evinskog područ
ja za svako naselje, kao i potrebe za njegovo
smanjenje.
5.1.2.
Izgrađ
enim dijelom smatraju se sve površ
ine uređ
ene za određenu namjenu prema
važ
eć
em prostornom planu (građ
evinske parcele, parcele komunalne infrastrukture, š
portskih
igrališ
ta, javnih površ
ina, groblja, vodotoka, vodenih površ
ina, i sl.).
5.1.3.
Izgrađ
eni dio utvrđuje se na nač
in da se iz ukupnog građevinskog područ
ja izuzme:
- svaka neizgrađena površ
ina već
a od 3000 m2,
- svaka neizgrađena površ
ina bez pristupa na javnu prometnicu,
- svaka dijelom izgrađena površ
ina već
a od 3000 m2, ako je koeficijent izgrađenosti manji od
3% planiranog,
- svaka izgrađena površ
ina već
a od 3000 m2, ako se građevine izgrađene na njoj ne koriste viš
e
od 10 godina ili su im konstruktivni dijelovi toliko oš
teć
eni da ih je nerentabilno sanirati.
5.1.4. Neizgrađ
enim dijelom smatraju se neizgrađene površ
ine unutar građ
evinskog područ
ja koje su
u građevinskom smislu podobne za izgradnju (uz rub su naselja ili unutar naselja, blizu su
mrež
e infrastrukture naselja, nisu uz drž
avnu ili ž
upanijsku cestu) .
5.1.5. Građevinskom parcelom smatra se, kod vrlo dubokih parcela, zemljiš
te dubine 50 – 100 m od
regulacijske linije, ovisno o tipologiji naselja (max. 50 m kod brdskih naselja do max. 100 m
kod ravnič
arskih naselja). U sluč
ajevima kad je postojeć
a izgradnja na već
oj dubini,
građ
evinskom parcelom smatra se zemljiš
te do dubine 10 m iza zadnje izgrađene zgrade.
Zgradom se smatra svaki objekt za č
iju je izgradnju potrebna građevna dozvola.
5.1.6. Kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu, za svako naselje treba utvrditi stvarne granice
zaposjednutosti prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom uz uvaž
avanje postojeć
ih
demografskih kretanja, procjenu buduć
ih demografskih procesa, procjenu gospodarskih
potencijala i potreba, te drugih obiljež
ja ili posebnosti kao i:
- sadrž
aj i planirani polož
aj u sustavu naselja,
- pravce preobrazbe i razvoja,
- sadaš
nje i planirane demografske i razvojne pokazatelje,
4-12
P R O S T O R N I
P L A N
- gospodarske pokazatelje,
- sadaš
nju i planiranu gustoć
u stanovanja,
- stanje postojeć
eg građevinskog fonda,
- izgrađenost postojeć
eg građ
evinskog područ
ja (po namjenama i sumarno),
- eventualnu obvezu izrade prostornih planova už
eg područ
ja te nač
ine usmjeravanja izgradnje
u pojedina područ
ja.
5.2.
Uvjeti određivanja građevinskog područ
ja
5.2.1. Utvrđ
ivanje velič
ine građ
evinskih područ
ja vrš
i se temeljem sljedeć
ih kriterija:
1. Građevinsko područ
je mora sadrž
avati podatke o iskoriš
tenosti postojeć
eg s obrazlož
enjem
o razlozima neiskoriš
tenja i poduzetim mjerama za iskoriš
tenje, a kada neizgrađ
ena
površ
ina prelazi 10% ukupne (u Županiji u gotovo svim naseljima) i podatke o razvojnim
potrebama (stanovanja, gospodarstva, javnog standarda).
2. Posebno se mora obrazlož
iti zauzetost prostora po stanovniku ako ona prelazi 300 m2/st. pri
č
emu se uzima u obzir izgrađ
ena cjelina i kompaktni dijelovi naselja unutar građevinskog
područ
ja, bez poljoprivrednih te š
umskih i vodnih površ
ina koje nisu u funkciji naselja.
Buduć
om izgradnjom treba prvenstveno popunjavati prostor nedovrš
enih dijelova
izgrađ
enih cjelina i prostor nedovoljno izgrađenog područ
ja unutar naselja.
3. Osigurati prostor za razvoj naselja s tim da neizgrađ
eni dio bude manji od građevinskog
područ
ja i to:
a) za gradove Koprivnicu, Križ
evce i Đurđevac 20% do 30%,
b) za područ
na i već
a lokalna središ
ta (opć
inska središ
ta i ostala naselja sa 1000 do
7000 stanovnika) 5% do 20%,
c) za potencijalna središ
ta (naselja s 500 do 1000 stanovnika) građ
evinska područ
ja
dimenzionirati tek temeljem detaljnih analiza, obzirom da je za sada pravce
preobrazbe i razvoja gotovo nemoguć
e predvidjeti, ali neizgrađeni dio ne bi trebao
prelaziti 5 do 10%,
d) za prigradska naselja Koprivnice i Križ
evaca te ostala manja naselja sa
uravnotež
enim razvojem i stagnacijom procesa osigurati prostor za razvoj naselja, s
tim da neizgrađ
eni dio bude 5% do 20%,
e) za naselja sa 201 do 500 stanovnika i procesima nazadovanja i izrazitog
nazadovanja u razvitku te naselja sa 101 do 200 stanovnika sa procesima
stagnacije procesa i zaostajanja u razvitku građ
evinska područ
ja treba
minimalizirati tako da obuhvati samo izgrađeni dio, a planira neizgrađeni dio, ne
već
i od 5% izgrađenog,
f) za naselja sa 001 do 100 stanovnika i procesima zaostajanja, nazadovanja i
izrazitog nazadovanja u razvitku te naselja sa 101 do 200 stanovnika sa procesima
nazadovanja i izrazitog nazadovanja u razvitku građ
evinska područ
ja treba
minimalizirati, a pojedine rubne izgrađene površ
ine treba tretirati kao viš
e
građ
evinskih područ
ja između kojih je slobodni prostor.
4. Osobito pozorno treba preispitati:
a) moguć
nost poveć
anja gustoć
e stanovanja (GUP-ovima i UPU-ima obvezno
planirati i č
uvati područ
ja za stanovanje viš
ih i srednjih gustoć
a),
b) moguć
nosti minimaliziranja građevinskog područ
ja uz drž
avne ceste (samo
izgrađ
eni dijelovi) te moguć
nost razvoja u š
irinu za naselja koja se većnalaze uz
drž
avne i ž
upanijske ceste, a č
ije se trase ne planiraju izmješ
tati,
c) moguć
nosti grupiranja poslovne, javne i druš
tvene te mješ
ovite namjene i
formiranja centra naselja,
d) sadaš
nje i planirane karakteristike i odnose gradske jezgre, gradskih i jač
e
urbaniziranih dijelova grada i prigradskih naselja,
e) velič
inu i lokaciju zona planiranih za gospodarsku namjenu,
f) velič
inu i raspored postojeć
ih i planiranih javnih i zaš
titnih zelenih površ
ina,
g) potrebu i nač
ine izgradnje manjih gospodarskih objekata u rubnim dijelovima
grada,
4-13
P R O S T O R N I
P L A N
h) potrebu i dinamiku izrade planova už
eg područ
ja, opremanja pojedinih zona
infrastrukturom i aktiviranja (etape plana),
i) potrebe i nač
ine planiranja zona stambene namjene srednjih gustoć
a stanovanja,
j) potrebne velič
ine i moguć
e lokacije posebnih manjih zona gospodarske namjene,
k) potrebu i nač
ine izgradnje manjih gospodarskih objekata u zonama mješ
ovite i
stambene namjene.
5.2.2.
Oblik i prostor na kojem se mož
e odrediti građ
evinsko područ
je utvrđeni su sljedeć
im:
1. Širenje građ
evinskog područ
ja treba biti određ
eno tako da se održ
ava kompaktnost naselja
njegovim ravnomjernim razvojem u svim pravcima u odnosu na njegovu jezgru koliko je to
moguć
e s obzirom na ogranič
enja u prostoru (reljef ili neke druge barijere). Širenjem
građ
evinskog područ
ja na nač
in stvaranja ili oč
uvanja njegove kompaktnosti zaustaviti ć
e
tendenciju njegovog prekomjernog razvoja uz drž
avne i ž
upanijske ceste u već
ini naselja.
2. Uz koridore javnih kategoriziranih cesta, unutar, kao i izvan građevinskih područ
ja moguć
e
je graditi sadrž
aje za pruž
anje usluga sudionicima u prometu (benzinske postaje). Gradnja
navedenih sadrž
aja mora biti u skladu sa Zakonom o javnim cestama, Zakonom o sigurnosti
prometa na cestama te ni u kom sluč
aju ne smije ugroziti postojeć
i nivo prometne usluge.
3. Postojeć
a naselja Roma treba uklopiti u građ
evinska područ
ja i odrediti standard opremanja
komunalnom i urbanom opremom.
4. Građ
evinska područ
ja moraju se odrediti izvan nestabilnih terena (kliziš
ta, tektonski rasjedi),
zaš
titnih i sigurnosnih zona voda i izvan površ
ina od posebnog znač
aja za obranu.
5. Područ
ja namjene povremenog stanovanja potrebno je prioritetno planirati unutar
građ
evinskog područ
ja naselja č
iji je razvoj u zaostatku ili je opstanak upitan.
5.2.3. Prilikom određivanja optimalne velič
ine i oblika građ
evinskog područ
ja za svako naselje treba
utvrditi i:
- morfologiju naselja,
- topografske i reljefno-klimatske č
initelje,
- moguć
e pravce i nač
ine š
irenja (razvoja) naselja,
- sadaš
nji i planirani stupanj urbanizacije,
- eventualne posebne uvjete koriš
tenja, posebna ogranič
enja u koriš
tenju i posebne mjere
uređenja i zaš
tite,
- pokrivenost infrastrukturom,
- pruž
anje uz drž
avne i ž
upanijske ceste č
ije se trase neć
e izmješ
tati,
- eventualnu obvezu izrade prostornih planova už
eg područ
ja, nač
ine usmjeravanja izgradnje u
pojedina područ
ja, pripreme i uređenja zemljiš
ta za izgradnju.
5.2.4.
U provedbenim odredbama PPUO/G treba ogranič
iti miješ
anje namjena (stambene,
javne i druš
tvene, š
portsko-rekreacijske sa proizvodnom i komunalno servisnom) te osobito
paž
ljivo definirati sadrž
aje i maksimalne kapacitete (velič
ine) koji se mogu graditi unutar
građ
evinskog područ
ja kojem nije utvrđ
ena proizvodna ili komunalno-servisna namjena.
5.3.
Uvjeti koriš
tenja građevinskog područ
ja
5.3.1. PPUO/G-om moraju se definirati razine uređenosti te utvrditi minimalno uređenje
građ
evinskog područ
ja.
5.3.2.
Minimalno uređenje prometnom i komunalnom infrastrukturom neizgrađ
enih dijelova
građ
evinskog prostora je uvjet za njihovo koriš
tenje.
Iznimka od toga su neizgrađeni dijelovi građevinskog područ
ja izvan naselja, koja se mogu
koristiti tek nakon opremanja u potpunosti svom potrebnom infrastrukturom sukladno sa
programima mjera za unapređ
enje stanja u prostoru.
4-14
P R O S T O R N I
P L A N
5.3.3.
Opć
ine i gradovi politikom gospodarenja prostorom i aktima donesenim temeljem
posebnih propisa, trebaju maksimalno stimulirati koriš
tenje izgrađ
enih i infrastrukturom
opremljenih dijelova građevinskog područ
ja naselja.
5.4.
Građevine obrane
Prostor od interesa za obranu određuje se granicama vojnog kompleksa i građevinama, u
suradnji s nadlež
nim tijelom obrane. Razgranič
enjem treba odrediti vojni kompleks i građevine
i zaš
titni pojas oko vojnih kompleksa. Zaš
titni pojas je dio vojnog kompleksa koji se određuje
ovisno o vrsti, namjeni i polož
aju građ
evina u prostoru.
Nuž
no je uskladiti s potrebama obrane uvjete koriš
tenja prostora: š
umskih, poljoprivrednih i
vodnih površ
ina, površ
ina za razvoj naselja, površ
ina izvan naselja za izdvojene namjene i
zaš
tić
enih područ
ja.
Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređ
enja prostora radi određivanja interesa obrane
su:
- usmjeriti prostorno-razvojne prioritete,
- uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima,
- odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa
za obranu.
Postojeć
e lokacije prostora od interesa obrane (zone posebne namjene):
GRAD/OPĆINA
Koprivnica
Koprivnica
Koprivnica
Križ
evci
Križ
evci
Križ
evci
Križ
evci
Križ
evci
KOMPLEKSI I GRAĐEVINE
Ban Krsto Frankopan
Crna Gora
Dubrovač
ki breg
Ban Stjepan Lacković
Brezje
Vojakoveč
ke Sesvete
Kalnik
Kalvarija
U tablici su navedene postojeć
e lokacije. Pojedine lokacije mogu se prenamijeniti u površ
ine
naselja, površ
ine izvan naselja za izdvojene namjene ili druge namjene, uz suglasnost
nadlež
nog tijela obrane. U postupku definiranja građevinskih prostora u planovima niž
eg reda
definirat ć
e se zaš
titne i pirotehnič
ke zone vojnih kompleksa. U postupku donoš
enja prostornog
plana uređenja opć
ine i grada, mora se dokumentaciju dostaviti Ministarstvu obrane na
prethodnu suglasnost.
6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološ
ki) utvrđivanja prometnih i
drugih infrastrukturnih sustava u prostoru
Ekološ
ki uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru:
- Radi zaš
tite prirodnih obiljež
ja osobito vrijednih i zaš
tić
enih dijelova prostora osjetljivih na
buku i vibracije, potrebno je isključ
iti ili ogranič
iti promet u takvim područ
jima.
- Potrebno je provoditi mjerenje emisije i imisije buke i vibracija, procjenu njihova utjecaja na
okoliš
, izvesti prognozu intenziteta prometa i predvidjeti tehnič
ka rješ
enja zaš
tite od
prekomjerne buke i vibracija (izvedbom “tiš
e” kolnič
ke površ
ine, odnosno gornjeg stroja
prometnice, smanjenjem brzine vož
nje, postavljanjem barijera, zaš
titnih nasada i sl.) gdje za tim
ima potrebe.
- Izgradnjom zaobilaznica isključ
iti tranzitni, osobito teš
ki motorni promet iz već
ih naselja radi
smanjenja intenziteta emisije oneč
iš
ć
avajuć
ih tvari te buke i vibracija.
4-15
P R O S T O R N I
P L A N
- Jedan od osnovnih problema je naknadna provedba postupka PUO namjeravanog zahvata
(prije izdavanja lokacijske dozvole, kad su strateš
ke odluke o lokaciji/trasi objekata prometne
infrastrukture većdonijete).
- Prometna infrastruktura ne smije utjecati na odvajanje i razdjeljivanje biotopa kao ni biti
moguć
a smetnja migracijama ž
ivotinja. Kvalitetni zemljiš
ni resursi ne smiju se neplanski
razdjeljivati i koristiti za izgradnju cesta i servisnih postaja.
- Nuž
no je unaprijediti provedbu postupka PUO namjeravanih zahvata u prometnom i drugim
sektorima.
- Nuž
no je provesti, odnosno izraditi studiju PUO kao jednu od bitnih podloga za strateš
ke
planove gospodarstva i uređ
enja prostora, uključ
ivo i prometni sektor.
6.1. Prometni sustavi
6.1.1.
U svrhu daljnjeg planiranja i usmjeravanja razvoja prometa u PPŽ, utvrđ
uje se osnovni polož
aj
prometnih sustava u prostoru Županije, njegova uloga, polož
aj u odnosu na naselja, vrijednosti i
utjecaj na okolišza:
- cestovne prometne pravce,
- cestovne granič
ne prijelaze,
-ž
eljeznič
ke prometne pravce,
- zrač
nu luku,
- riječ
ni promet,
- poš
tu i telekomunikacije.
Osnove cestovnog i ž
eljeznič
kog prometnog sustava označ
ene su u kartografskom prikazu 1.
„Koriš
tenje i namjena prostora”, a osnove razmješ
taja poš
tanskog i telekomunikacijskog
sustava u kartografskom prikazu 2.„ Infrastrukturni sustavi”.
6.1.2.
Cestovni prometni pravci od važ
nosti za Drž
avu:
a) planirane brze ceste:
- Vrbovec – Križ
evci – Koprivnica – Republika. Mađ
arska,
- Republika Slovenija – Varaž
din – Koprivnica – Osijek – GP Ilok, tzv. Podravska magistrala,
- Bjelovar – Đurđevac,
b) postojeć
e drž
avne ceste:
- D-2 GP Dubrava Križ
din – Ludbreg – Koprivnica – Virovitica – Naš
ice –
Osijek – Vukovar - GP Ilok,
- D-20 Hodoš
an (D3) – Prelog - Donja Dubrava – Đelekovec - Drnje (D41),
- D-22 Novi Marof (D3) – Križ
evci - Sveti Ivan Žabno,
- D-28 Vrbovec (D26) – Bjelovar - Veliki Zdenci,
- D-41 GP Gola – Koprivnica – Križ
evci - Sesvete (D3),
- D-43 Đurđevac – Bjelovar – Čazma - IvanićGrad (D4),
- D-210 Virje (D2) - GP Gola.
Svi postojeć
i pravci ž
upanijskih cesta su pravci od važ
nosti za Županiju.
6.1.3.
Trase planiranih brzih cesta i križ
anja na njima ucrtani su nač
elno.
Za trase planiranih brzih cesta potrebno je do izrade detaljne projektne dokumentacije u
PPUO/G osigurati prostor. Širina prostora koju treba osigurati iznosi š
irinu punog popreč
nog
presjeka brzih cesta i prostor potreban za izvođ
enje križ
anja u viš
e razina, uključ
ujuć
i i
zakonom propisan zaš
titni pojas. Unutar zaš
titnog pojasa mož
e se planirati i druga izgradnja u
skladu s posebnim propisima.
Prema Zakonu o javnim cestama zaš
titni pojas za drž
avne ceste mjeren od vanjskog ruba
zemljiš
nog pojasa sa svake strane je 25 m. Unutar građ
evinskog područ
ja naselja gdje se
preciznije mož
e odrediti trasa planirane brze ceste š
irine zaš
titnih pojasa mogu biti i manje, ali
ne smiju biti manja od 10 m sa svake strane ceste.
4-16
P R O S T O R N I
P L A N
6.1.4.
Postojeć
i koridori drž
avnih, ž
upanijskih i lokalnih cesta se zadrž
avaju.
Na kritič
nim dionicama postojeć
ih trasa drž
avnih cesta moraju se osigurati prostori u PPUO/G
minimalne š
irine 10 m sa svake strane ceste radi korekcija.
Unutar građevinskog područ
ja naselja š
irina ovog prostora za korekcije mož
e biti i manja, ali ne
manja od 5 m sa svake strane ceste.
6.1.5.
U Prostornom planu Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije ucrtane su postojeć
e ceste: drž
avne,
ž
upanijske i lokalne, razvrstane temeljem Zakona o javnim cestama („Narodne novine”
100/96.), Odluke o razvrstavanju cesta u drž
avne ceste („Narodne novine” 51/97.) i Odluke o
mjerilima za razvrstavanje javnih cesta („Narodne novine” 19/97.).
6.1.6.
Moguć
e su promjene na cestama u funkcionalnom smislu (promjena kategorije) temeljem
odluke nadlež
nog tijela (nadlež
no Ministarstvo, Hrvatska uprava za ceste i Županijska uprava
za ceste) bez obveze izmjene Prostornog plana Županije.
Promjene u prostornom smislu na postojeć
im cestama, rekonstrukcije dionice ispravkom ili
ublaž
avanjem prometno-tehnič
kih elemenata, izgradnja obilaznica i zamjenskih pravaca, ne
smatraju se promjenom trase.
6.1.7.
Cestovni granič
ni prijelazi:
a) postojeć
i prema Republici Mađ
arskoj na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije (prema
Uredbi o granič
nim prijelazima Republike Hrvatske, „Narodne novine” br. 97/96. i 7/98)
su:
- stalni međunarodni granič
ni cestovni prijelaz II. kategorije Gola - Berzence,
- stalni granič
ni cestovni promet Legrad – Ertilos,
- stalni granič
ni cestovni promet Ferdinandovac - Vizvàr.
b) planirani:
- cestovni granič
ni prijelaz Botovo – Gyékényes .
6.1.8.
Postojeć
i granič
ni prijelazi mogu se razvijati bez posebnih prostornih ogranič
enja.
Ovisno o odabiru trase brze ceste i opć
enito potrebama za novim granič
nim prijelazima,
moguć
a je izgradnja novih cestovnih granič
nih prijelaza. Rekonstrukcija i gradnja cestovnih
granič
nih prijelaza mora biti u skladu s njihovom kategorijom.
6.1.9.
Osnove ž
eljeznič
kog prometnog sustava označ
ene su u kartografskom prikazu broj 1
„Koriš
tenje i namjena prostora”.
Željeznič
ki prometni pravci utvrđ
eni u PPŽ-u zadrž
avaju svoj postojeć
i polož
aj u prostoru, a
koridore je potrebno š
tititi u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti u ž
eljeznič
kom prometu.
Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublaž
avanjem prometno-tehnič
kih elemenata postojeć
e
ž
eljeznič
ke pruge ne smatra se promjenom trase.
6.1.10. U zaš
titnom pojasu ž
eljeznice nije dozvoljena nikakva izgradnja osim ž
eljeznič
kih građ
evina i
prolaza ispod, iznad i u razini s prugom prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Iznimka je
ž
eljeznič
ko zemljiš
te u građ
evinskom područ
ju na kojem se planirani zahvati trebaju uskladiti
s posebnim uvjetima.
6.1.11. Za izgradnju novih koridora ž
eljeznič
kih pruga i dogradnju drugog kolosijeka na dijelu pruge
Republika Mađarska-Botovo-Koprivnica-Križ
evci-Dugo Selo, potrebno je razraditi detaljniju
dokumentaciju uvaž
avajuć
i opredjeljenje da se š
to manje zauzima novi prostor. Do detaljne
razrade dokumentacije potrebno je osigurati prostor kojim ć
e prolaziti novi koridori. Širinu
prostora koju treba osigurati iznosi š
irinu punog popreč
nog presjeka ž
eljeznič
ke pruge zajedno
sa zaš
titnim pojasom.
6.1.12. Ovisno o potrebama i interesima Županije, postoji moguć
nost da se postojeć
eš
portsko zrač
no
pristaniš
te „Danica” na lokaciji Banovica, sjeverno od Koprivnice, razvije u regionalnu zrač
nu
luku 1A ili 2C kategorije ili ć
e se graditi regionalna zrač
na luka na jednoj od lokacija:
4-17
P R O S T O R N I
P L A N
- Čret, između Križ
evaca i Majurca,
- Grabanka, kod Đurđ
evca.
6.1.13. Plovni put rijeke Drave i pristaniš
ta na njoj su od interesa za Drž
avu. Potrebno je urediti plovni
put od Terezinog Polja do Ždalice u II klasu plovnosti radi uspostave riječ
nog prometa.
6.1.14. Buduć
e pristaniš
te Karašplanirano je u sklopu razvoja riječ
nog prometa rijekom Dravom koje
ć
e biti znač
ajno za male gospodarske sustave i za turistič
ke aktivnosti.
6.1.15. Za potrebe uređenja planirane kategorije riječ
nog plovnog puta na rijeci Dravi, moguć
e su
korekcije korita uz maksimalnu zaš
titu okolnog krajolika. Buduć
e pristaniš
te Karašmora se
razvijati i oblikovati tako da š
to manje naruš
i krajolik.
6.1.16. Osnove razmješ
taja poš
tanskog i telekomunikacijskog sustava označ
ene su u kartografskom
prikazu 2. „Infrastrukturni sustavi”.
U dijelu koji se odnosi na izgradnju telekomunikacijskih vodova i mrež
a, PPŽ-om nije
predviđeno osiguranje novih koridora kapitalnih vodova, nego samo promjena funkcije
prijenosnog voda. Za proš
irenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojeć
e
infrastrukturne koridore i tež
iti njihovom objedinjavanju u cilju zaš
tite i oč
uvanja prostora i
sprječ
avanja nepotrebnog zauzimanja novih površ
ina.
Za stupove globalne mobilne telekomunikacijske mrež
e (GSM) mogu se osigurati parcele i
izvan građevinskog područ
ja u skladu s racionalnim koriš
tenjem i zaš
titom prostora.
Operatori ć
e ubuduć
e na stupove mobilne telekomunikacijske mrež
e zajedno postavljati opremu
za sve mrež
e (Mobitel, Cronet, VIP i sl.) zbog racionalnog koriš
tenja prostora. Nije dozvoljena
izgradnja stupova mobilne telekomunikacijske mrež
e i slič
nih građevina na už
em gradskom
područ
ju kojim ć
e se naruš
avati izgled grada.
6.1.17. U postavljanju telekomunikacijskih vodova minimalne udaljenosti iznose:
- 5,00 m od ruba cestovnog pojasa drž
avnih, ž
upanijskih i lokalnih cesta i temelja zgrada izvan
naselja,
- 2,00 m od stupa zrač
nih TT mrež
a,
- 2,00 m od vodovodnih cijevi promjera preko 200 mm,
- 1,00 m od cijevi gradske kanalizacije, slivnika, toplovoda, vodovodnih cijevi promjera do 200
mm, plinovoda s tlakom do 3 bara,
- 10,00 m od plinovoda s tlakom od 3 do 10 bara te od instalacija i rezervoara sa zapaljivim ili
eksplozivnim gorivom,
- 30,00 m od plinovoda s tlakom preko 10 bara izvan gradskog naselja.
6.2.
Energetski sustav
6.2.1. Sustav elektroopskrbe na razini PPŽ-a obuhvać
a proizvodna postrojenja te prijenosna i
transformatorska postrojenja od 110 kV i viš
e.
6.2.2. PPŽostavlja otvorenom moguć
nost izgradnje HE na rijeci Dravi, o č
ijoj je gradnji odluka
izvan djelokruga donositelja ovog plana.
6.2.3. PPŽostavlja moguć
nost izgradnje malih hidroenergetskih građ
evina (malih hidroelektrana),
ali njihove potencijalne lokacije nisu precizno određene. Ukoliko se donese odluka za
takvu izgradnju, potrebno je provesti odgovarajuć
e postupke, zadovoljiti kriterije zaš
tite
prostora i okoliš
a te ekonomske isplativosti i ugraditi lokaciju u PPUO/G.
6.2.4.
Glede prijenosnih postrojenja ovim je planom osiguran koridor za prolaz
dalekovoda 2x400
kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija.
4-18
P R O S T O R N I
P L A N
6.2.5. Plinofikacija naselja na područ
ju Županije razvijat ć
e se prema postavkama iz Prostornog plana
koje su donesene na osnovi Studije plinofikacije Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, a razrađivati
ć
e se planovima niž
eg reda.
6.2.6. Osnove razvitka plinoopskrbne mrež
e Županije naznač
ene su u kartografskom prikazu br. 2.
"Infrastrukturni sustavi".
6.2.7. Koridor magistralnog plinoopskrbnog cjevovoda je š
irine 60m (30m lijevo i desno od osi
cjevovoda).
6.2.8. Unutar koridora od 60 m zabranjena je bilo kakova gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda.
6.2.9. Naftovodi i plinovodi međ
unarodnog i magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od drugih
objekata kod paralelnog vođ
enja najmanje:
- 5m od ruba cestovnog pojasa ž
upanijskih i lokalnih cesta,
- 10m od ruba cestovnog pojasa drž
avnih cesta,
- 20m od ruba cestovnog pojasa autoputa i ž
eljeznica,
- 10m od nož
ice nasipa reguliranog vodotoka i kanala.
6.2.10. Uz Jadranski naftovod planira se izgradnja jošjednog cjevovoda u sklopu postojeć
eg koridora
JANAF-a:
- uz cjevovod naftovoda zaš
titna zona je 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda,
- zona opasnosti, unutar koje je zabranjena izgradnja objekata, iznosi 20 m lijevo i desno od osi
cjevovoda.
6.2.11. Pri projektiranju i izvođenju treba primjenjivati odredbe Pravilnika o tehnič
kim uvjetima
i
normativima za siguran transport tekuć
ih i plinovitih ugljikohidrata magistralnim naftovodima i
plinovodima te naftovodima i plinovodima za međ
unarodni transport (Sl. list, br. 26/85. NN, br.
53/91.).
6.2.12. Ekološ
ki i funkcionalni aspekti te prostorni standardi koridora jedinstveni su na područ
ju
Županije, odnosno vrijede na svakom distribucijskom područ
ju.
6.2.13. Plinofikacija naselja na područ
ju opć
ina i gradova razvijat ć
e se na temelju osnovnih postavki
u Prostornom planu i Studiji plinofikacije Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije te odgovarajuć
om
struč
nom dokumentacijom. Vodovi distribucijske mrež
e križ
aju se i paralelno vode uz ostale
infrastrukturne vodove i objekte prema uvjetima lokalnih distributera.
6.3.
Vodogospodarski sustav
6.3.1. Osnovni dokument uređivanja vodnog gospodarstva je vodnogospodarska osnova te je taj
dokument potrebno š
to prije revidirati i usvojiti.
6.3.2.
Građevine za koriš
tenje voda
-
izgradnja i proš
irenje vodnogospodarskog sustava Županije u osnovi je utvrđena na temelju
Studije koncepcije razvoja vodoopskrbe,
kako bi se osigurale rezerve pitke vode za vodoopskrbu stanovniš
tva i gospodarstvo uz
postojeć
a vodocrpiliš
ta i izvoriš
ta, planiraju se i nova koja ć
e upotpuniti vodoopskrbni
sustav Županije,
pri postavljanju mrež
e cjevovoda potrebno je da to bude u koridorima postojeć
e
infrastrukture, uvaž
avajuć
i nač
ela racionalnog koriš
tenja prostora,
lokacije građevina vodoopskrbnog sustava i trase vodova ucrtane u grafič
kom dijelu Plana
imaju usmjeravajuć
e znač
enje te su dozvoljene odgovarajuć
e prostorne prilagodbe koje ne
odstupaju od koncepcije rješ
enja,
4-19
P R O S T O R N I
P L A N
-
sustav postojeć
ih i planiranih vodoopskrbnih objekata nač
elno je prikazan u kartografskom
prikazu 2." Infrastrukturni sustavi ".
6.3.2.1. Zaš
titne i regulacijske građevine
Na onim vodotocima na kojima je to potrebno dozvoljeni su regulacijski zahvati i korekcije
korita radi zaš
tite od š
tetnog djelovanja koji se moraju provoditi pod uvjetima definiranim u
Prostornom planu. Sve zahvate treba provoditi uz uvaž
avanje prirodnih i krajobraznih obiljež
ja.
6.3.2.2.Opasnost od poplava od pritoka rijeke Drave na područ
ju Županije trebaju se riješ
iti
kompleksnim zahvatima na slivu, a prije svega na zaš
titi od š
tetnog djelovanja erozijskih
procesa i bujica, radovima na regulaciji vodotoka i uređenjem rijeke Drave kao glavnog
odvodnika.
6.3.2.3. Na područ
jima djelovanja erozijskih procesa i bujica trebaju se provoditi aktivnosti za
sprječ
avanje i sanaciju tih procesa. Pri tome izmeđ
u ostalog treba:
- nač
initi katastar i utvrditi granice područ
ja djelovanja erozijskih procesa i bujica,
- u zajednici sa š
umarstvom i poljodjelstvom treba provoditi aktivnosti na sanaciji i
sprječ
avanju tih procesa,
- nastaviti započ
ete ili izvoditi nove biološ
ke radove (poš
umljavanje, resekcijska sječ
a,
melioracija),
- nastaviti sa izgradnjom retencija i akumulacija š
to Županija treba poticati.
6.3.2.4. Zbog oč
uvanja i održ
avanja vodnog rež
ima nije dozvoljeno:
- obavljati radnje kojima se mož
e ugroziti stabilnost nasipa i drugih vodnogospodarskih
objekata,
- u inundacijskom područ
ju i na udaljenosti manjoj od 20 m od nož
ice nasipa podizati zgrade,
ograde i druge građevine osim zaš
titnih vodnih građevina,
- obavljati ostale aktivnosti iz č
lanka 106. Zakona o vodama te ostalih č
lanaka koji određuju
rež
im koriš
tenja prostora vodnih građevina.
Na kartografskom prikazu ucrtane su moguć
e lokacije akumulacija, retencija i brdskih
akumulacija. Za svaku od tih građ
evina, nuž
no je izraditi potrebnu dokumentaciju te u
dogovoru sa sadaš
njim korisnicima prostora pronać
i pravo rješ
enje. Brdske akumulacije i
retencije trebaju imati prednost u odnosu na ostale namjene površ
ina izuzev š
umskih i visoko
vrijednih poljoprivrednih površ
ina te treba pronać
i rješ
enje komparirajuć
i prednosti i
nedostatke svake od namjena. Pri rješ
avanju melioracijske problematike, potrebno je sagledati
sve utjecaje koji su u svom djelovanju ovisni jedni o drugima, a krajnji im je cilj poveć
anje ili
smanjenje produktivnosti tla. Nakon provedenih radova na zaš
titi od š
tetnih utjecaja voda,
potrebno je prić
i uređ
enju primarnih i glavnih recipijenata, a zatim i sustava detaljne odvodnje.
6.3.2.5. Za sve zahvate nuž
no je izraditi odgovarajuć
u dokumentaciju.
6.3.2.6. Sve vodnogospodarske građevine i zahvate treba graditi i provoditi uz maksimalno uvaž
avanje
prirodnih i krajobraznih obiljež
ja.
6.3.3.
Rješ
enje vodoopskrbe u Županiji treba temeljiti na principu uspostave cjelovitog sustava koji ć
e
distribucijom vode sa sigurnih izvoriš
ta osigurati potrebne količ
ine kvalitetne vode za cijelo
stanovniš
tvo. Potrebno je razvijati sustav koji ć
e poveć
avati strategijsku i pogonsku sigurnost
vodoopskrbe. Vodonosnike i izvoriš
ta vode treba zaš
tititi od moguć
ih zagađenja te je oko svih
utvrđenih izvoriš
ta vode (postojeć
ih i planiranih) nuž
no postojanje zona sanitarne zaš
tite. Za
izvoriš
ta kod kojih zone jošnisu utvrđene, treba ih š
to prije utvrditi temeljem elaborata i
istraž
ivanja.
4-20
P R O S T O R N I
P L A N
6.3.4.
Formiranje vodoopskrbnog sustava treba prolaziti kroz dvije do tri faze. U prvoj fazi razvijali bi
se lokalni ili grupni vodoopskrbni sustavi, a zatim bi, njihovim spajanjem doš
lo do formiranja
već
ih sustava i na kraju regionalnog sustava. Regionalni sustav ć
e se temeljiti na magistralnom
vodovodu Đurđevac-Koprivnica-Križ
evci.
6.3.5. U svim naseljima na područ
ju Županije potrebno je definirati i planirati sustav odvodnje pa je
stoga prioritetan zadatak (na razini Županije) izraditi dokumentaciju kojom bi se odredio
temeljni koncept odvodnje (naselja obuhvać
ena pojedinim sustavom), utvrđivanjem koridora
kolektora, lokacije uređ
aja za č
iš
ć
enje te uvjete prihvata proč
iš
ć
enih voda u odnosu na
osobitosti recipijenta.
6.3.6.
Realizaciju sustava odvodnje treba provoditi postupno, sukladno količ
ini otpadnih voda te
osobitostima recipijenta. Za one otpadne vode koje nisu obuhvać
ene sustavima za odvodnju i
proč
iš
ć
avanje voda, naselja moraju izraditi vlastite sustave odvodnje i uređaje za proč
iš
ć
avanje.
6.3.7.
Za sve zagađ
ene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuš
tanje u odvodni sustav prije
priključ
ka na odvodni sustav moraju se izgraditi uređaji za proč
iš
ć
avanje.
7. Mjere oč
uvanja krajobraznih vrijednosti
7.1.
Prirodni krajolik
PPŽistič
e nekoliko osobito vrijednih predjela – prirodnih krajobraza: područ
je planine Kalnik,
š
ire područ
ujuć
i Veliki Paž
ut, uš
ć
e Mure u Dravu, š
umu Repaši sve
okolne mrtvice, bare i jezera, š
umsko područ
je Kolač
ke i Rasinje, bilogorsko područ
je,
pješ
č
arske površ
ine đ
urđevač
kog područ
umske predjele te pojedinač
ne
manje lokalitete (livade uz potok Salnik i dolina Glogovnice u potkalnič
kom područ
ju, okoliš
dvorca u Gornjoj Rijeci, pojedinač
ni parkovi u mjestima Sveti Ivan Žabno, Rasinji, Đurđevcu,
područ
je Podravkinog rekreacionog centra, Crne Gore, Raciljnjaka, livade u Zovju kod
Đelekovca, rukavac i otok Struž
ć
e Glibokog, jezera Sekuline, područ
je
Telek u š
umi Repaš
, kod Gat kod Đurđ
evca , rukavac Karaši Fratrovac).
Degradiranjem ovih područ
ja negativnim zahvatima (nekontrolirana eksploatacija mineralnih
sirovina, uniš
tavanje flore i faune, prekomjerna uporaba zaš
titnih sredstava i sl.) ili pak,
ke
nje i
opreza prilikom izvođ
enja različ
itih zahvata.
Pored ovih područ
ja ne treba zaboraviti važ
aj postojeć
ih i planiranih
vodocrpiliš
nih područ
ja, odnosno njihovih zaš
titnih zona prema kojima se valja odnositi kao
prema naroč
a osobite osjetljivosti.
Potrebno je poduzimati integralne mjere zaš
tite vodotoka s okolnim vegetacijskim pojasom i
dolinom u kojoj se nalaze, osobito rijeke Drave i njenog priobalja koji su ocjenjeni kao krajolik
koji ima vrijednosti visoke kategorije kao i gorskih vodotoka bilogorskog i kalnič
kog područ
ja.
Prije izvođ
enja hidrotehnič
kih radova i prenamjene zemljiš
ta (isuš
ivanje vlaž
nih livada,
pretvaranje u oranice), potrebno je dokazati opravadanost zahvata u odnosu na naruš
avanje
krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost, a opravdane zahvate izvoditi uz maksimalno
oč
uvanje izvornih obiljež
ja prostora. Vodene površ
ine i vodne ekosustave potrebno je sač
uvati
u najveć
oj moguć
oj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta
prostora.
Šumske površ
ine imaju poseban znač
aj za krajolik, kao jedan od njegovih vizualno
najdominantnijih dijelova pa je potrebno poduzeti osobite mjere za njihovo oč
uvanje. Gorske
š
ume su jedan od najznač
ajnijih elemenata prirodnog krajolika pa se zbog toga treba paž
ljivo
kontrolirati njihovo uređenje i eventualno krč
enje. Nizinske su š
ume osobito ugrož
ene pa ih se
4-21
P R O S T O R N I
P L A N
posebno treba š
titi i ne dozvoliti krč
enje. Poš
umljavanje je potrebno provoditi na zemljiš
tu koje
je nekvalitetno za poljoprivredu, a u svrhu zaš
tite od formiranja prostora koji nije kompatibilan
sa tradicionalnim koriš
tenjem prostora.
Nadzemne infrastrukturne koridore je potrebno racionalizirati i adekvatno namjeni
objedinjavati, š
to se posebno odnosi na prometne koridore te zahtijevati da uz svaki projekt
eksploatacije bude izrađen i projekt sanacije.
Veliki broj nesaniranih kopova š
ljunka i pijeska te kamenolome i glinokope je potrebno urediti,
a pri planiranju novih voditi rač
una o njihovoj lokaciji kako ne bi nastajala nova oš
teć
enja
krajolika. Za eksploatacijska polja plina i nafte također trebaju postojati projekti sanacije sa
osmiš
ljenom daljnjom namjenom nakon njihova presahnuć
a.
U prirodnom se krajoliku moraju isključ
iti moguć
nosti poduzimanja znač
ajnih intervencija u
prostoru kao š
to su:
- izgradnja novih prometnih sustava,
- gradnja infrastrukturnih sustava koji znač
ajno utječ
u na vrijednost krajolika,
- organiziranje odlagališ
ta otpada,
- gradnja industrijskih pogona, kao i ostalih građ
evina već
ih volumena ,
- provođ
enje hidromeliorativnih radova i pravocrtna regulacija preostalih potoka.
7.2.
Kultivirani krajolik
Potrebno je sač
uvati identitet ruralnih i ruralno-urbanih naselja sa naroč
itim naglaskom
na njihovu povezanost sa okolnim prirodnim krajolikom.
Tradicionalnu sliku naselja treba č
uvati š
to je viš
e moguć
e, a to ć
e se postić
i adekvatnom
zaš
titom preostalih objekata sa tradicionalnim obiljež
jima te oblikovanjem novih objekata u
duhu autohtone arhitekture.
Potrebno je spriječ
iti daljnju neplansku izgradnju objekata na krajobrazno izlož
enim
mjestima, osobito onih č
ije estetske i druge karakteristike nisu zadovoljavajuć
e.
U kultiviranom krajoliku je potrebno u najveć
oj moguć
oj mjeri sač
uvati preostale š
umarke i
ž
ivice.
Potrebno je obustaviti praksu reguliranja vodotoka u obliku pravocrtnih kanala, a duž
postojeć
ih regulacija i agromeliorativnih površ
ina zaš
tititi i omoguć
iti obnovu vlaž
nih biotopa i
ambijenata.
7.3.
Izgrađeni krajolik
U svim naseljima se pri izgradnji novih stambenih i poslovnih objekata treba poš
tivati mjerilo
kako bi se izbjegla izgradnja objekata koji nisu usklađ
eni sa okolnom izgradnjom. U seoskim,
polu-urbanim naseljima ne preporuč
a se gradnja objekata viš
ih od jednog kata i tlocrtnih
dimenzija primjerenih postojeć
oj parcelaciji. U gradovima Koprivnici, Đurđevcu i Križ
evcima
visina objekata ne treba prelaziti č
etvrti kat. Iznimno, omoguć
uje se gradnja i objekata viš
ih od
propisanih, ali samo kada je to nuž
no zbog djelatnosti koje se u njima obavljaju i to isključ
ujuć
i
prostor zaš
tić
enih povijesnih jezgri naselja te kontaktna područ
ja spomenika kulturne i prirodne
baš
tine.
Potrebno je spriječ
iti daljnju neplansku izgradnju objekata na krajobrazno izlož
enim mjestima,
osobito onih č
ije estetske i druge karakteristike nisu zadovoljavajuć
e.
4-22
P R O S T O R N I
P L A N
Pri projektiranju industrijskih objekata i zona potrebno je voditi rač
una o volumenima kako oni
ne bi bili prenaglaš
eni, naroč
ito u vertikalnom smislu, odnosno dimenzije tih objekata trebaju
biti usklađ
ene sa proporcijama naselja i prirodnog krajolika u sklopu kojih se nalaze.
Potrebno je poticati ozelenjavanje unutar i na rubnim dijelovima naselja te zaš
titnog zelenila
oko kapitalnih objekata infrastrukture.
8. Mjere zaš
tite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina
8.2.1.
Zaš
tita prirodne baš
tine i osobito vrijednih predjela (prirodnih i kultiviranih krajobraza)
8.1.1. Potrebno je pristupiti hitnoj realizaciji akcijskih planova zaš
tite biološ
ke i krajobrazne
raznolikosti predlož
enih NSAP-om koji su označ
eni kao prioritetni, a međ
u kojima Plan
osobito istič
e one vezane za područ
ja predviđena za izradu Prostornog plana područ
ja
posebnih obiljež
ja (PPPPO):
o Zaš
tita prirodnih obala rijeke Drave,
o Zaš
tita pjeskovitih travnjaka Podravine (Zaš
tita Đurđevač
kih i Kalinovač
kih pijesaka)
8.1.2.
-
8.1.3.
Među prioritetne planove s č
ijom provedbom je potrebno započ
eti odmah Plan uključ
uje i ove
prijedloge:
Izrada akcijskih planova zaš
tite za kritič
no ugrož
ene tipove staniš
ta,
Izrada akcijskih planova za zaš
titu ugrož
enih biljnih svojti,
Ugrađivanje mjera biološ
ke sigurnosti u biotehnologiju,
Izrada programa institucionalnog i organizacijskog jač
anja služ
bi, ovlaš
tenih za zaš
titu
biološ
ke i krajobrazne raznolikosti na ž
upanijskoj razini, uključ
ujuć
i inspekcijske služ
be u
djelatnosti zaš
a,
Plan kontinuiranog istraž
enih vrsta, uz
predlaganje
potrebnih mjera zaš
tite, prema popisu prioriteta,
Akcijski plan za obavješ
ć
ivanje javnosti o pitanjima prirode i okoliš
a kroz sve medije.
Rješ
enjima o zaš
titi prirodnih područ
ja prema Zakonu o zaš
titi prirode, zaš
tić
eni su sljedeć
i
predjeli na područ
ju Županije:
1. u kategoriji posebni rezervat:
Đurđevački pijesci – botanički rezervat, 19,5 ha, (reg.
br. 87-1963.),
Mali Kalnik – botanič
ki rezervat, 5,35 ha, (reg.br. 799-1985.),
Dugač
ko brdo – š
umski rezervat, 10,5 ha (reg. br. 680-1973.),
Crni jarki – š
umski rezervat, 72,23 ha,
Veliki Paž
ut – zoološ
ki rezervat, 1000 ha,
2. u kategoriji park š
uma: Župetnica, 62,3 ha (reg.br. 783-1983.),
3. u kategoriji zaš
tić
eni krajolik:
Kalnik, 4200 ha, (798-1985.),
Čambina, 50 ha,
4. u kategoriji spomenik prirode:
Sedam stabala hrasta luž
njaka u parku š
umarije Repaš(k.č
.2219),
Livade u Zovju kod Đelekovca, 1 ha, 2000. god.,
5. u kategoriji spomenik parkovne arhitekture:
Park u Križ
evcima (kod Poljoprivrednog uč
iliš
ta), 1,41 (reg.br. 651),
Park u Križ
evcima (kod O.Š. "Vladimir Nazor"), 1,33 (reg. br. 652).
8.1.4. U PPŽsu planirana područ
ja za zaš
titi prirode:
1. u kategoriji zaš
tić
eni krajolik: područ
je uz tok rijeke Drave,
2. u kategoriji spomenika prirode: Šoderica, Jegeniš
, Čingi-Lingi, mrtvica Osredek,
4-23
P R O S T O R N I
P L A N
Ješ
kovo, mrtvica kod Đelekovca, Bakovci, Lepa Greda, Danica, Kalinovač
ki pijesci, Peteranske
livade,
3. u kategoriji spomenika parkovne arhitekture: park u centru Koprivnice.
Prijedloge za zaš
titu prirode, kao i područ
ja osobito vrijednih predjela-prirodnih i kultiviranih
krajobraza, potrebno je pobliž
e valorizirati, po potrebi proš
iriti te usvojiti konač
nu ocjenu o razini
i nač
inu njihove zaš
tite u sklopu PPUO/G.
8.1.5.
Planom se predlaž
e da područ
ja zaš
titnih š
uma Borik i Kolač
ka zadrž
e svoj status zaš
tite prema
Zakonu o š
umama uz moguć
nost koriš
tenja istih u turistič
ko-rekreativne svrhe. Predlaž
e se
proš
irenje š
ume s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju Borik na cjelokupno područ
je
š
ume sa statusom š
ume za znanstvena istraž
ivanja u svom proš
irenom dijelu.
8.1.6.
Mjere zaš
tite za sva područ
ja prirode koja jošnemaju status zaš
tić
enih, utvrdit ć
e se u PPUO/G
poš
tujuć
i pravila š
umarske struke gdje je to potrebno (na područ
jima gospodarenja "Hrvatskih
š
uma"). Za sva novozaš
tić
ena područ
ja mjere zaš
tite propisat ć
e Županijsko poglavarstvo.
8.1.7.
Planom se predviđa izrada triju prostornih planova područ
ja:
- PPPPO za područ
je rijeke Drave
- PPPPO za područ
je Kalnika
- PPPPO za područ
je pješ
č
ina
đurđevač
kog područ
ja.
Prijedlog njihovih granica obuhvata koje su označ
ene u PPŽ-u potrebno je tumač
iti kao
usmjeravajuć
i podatak kojeg je potrebno doraditi i dodatno uskladiti adekvatno sadrž
aju
PPPPO-a.
8.1.8.
Prostornim planom područ
ja, potrebno je definirati toč
an prostor obuhvata,
zaš
titu, koriš
tenje i uređenje prostora u dvije bitne zone sa različ
itim zaš
titnim rež
imom, a
izmeđ
u kojih je moguć
e odrediti prijelazno područ
je u kojem su dopustive aktivnosti u
funkciji unaprjeđenja i zaš
tite. Už
a izdvojena područ
ja strož
e zaš
tite potrebno je razlikovati od
područ
ja blaž
e zaš
tite u kojima su dozvoljene i pož
eljne aktivnosti u funkciji razvoja prostora.
8.1.9.
U prostoru određ
enom PPPPO-om kao područ
je/zona strož
ije zaš
tite treba održ
ati i
unaprijediti zateč
ene vrijednosti krajobraznih cjelina te se isključ
uje moguć
nost:
o
provođenja velikih prometnih i infrastrukturnih sustava koji mijenjaju
izgled i odnose u krajoliku
lociranje odlagališ
ta otpada
eksploatacije mineralnih sirovina (osim na obnovljivim lež
iš
tima korita rijeke Drave)
izgradnja neč
istih industrijskih pogona i ostalih glomaznih volumena kojima se bitno mijenja
dosadaš
nji nač
in koriš
tenja i slika prostora
komasacija zemljiš
ta i formiranje velikih monokulturnih parcela
provođenje hidromelioracijskih zahvata i pravocrtne regulacije potoka te uklanjanje
okolne vegetacije
proš
irenja građ
evinskih područ
ja seoskih naselja s negativnim demografskim kretanjima.
o
o
o
o
o
o
8.1.10.
Istraž
ivanje vrijednih krajobraznih osobitosti moguć
e je i izvan prostora
PPPPO-a Kalnik koje je naznač
eno u karti 3., a u okviru granica kulturnog krajolika 1. tipa
(nacionalna vrijednost) obiljež
enih na karti "Valorizacija prostornih i kulturnih vrijednosti".
Granice navedene u karti 3. moguć
e je mijenjati prema rezultatima detaljnije valorizacije. Isto
se odnosi i na područ
je rijeke Drave označ
eno za izradu PPPPO-a.
8.1.11. Područ
je PPPPO-a za područ
je pješ
č
ina đurđevač
kog
područ
ja (karta 3) sastoji se od 2 fizič
ki odijeljena područ
ja koja prilikom izrade treba tumač
iti
kao jedinstvenu cjelinu s posebnim naglaskom na geomorfološ
ke i biološ
ke specifič
nosti
4-24
P R O S T O R N I
P L A N
pješ
č
ara (nač
in postanka različ
itih pješ
č
anih područ
ja, psamofilna flora i fauna, ugrož
enost
biotopa i dr.).
8.1.12. Do izrade PPPPO-a na predlož
enim prostorima (karta 3) potrebno je oč
uvati sadaš
nju namjenu
površ
ina, nač
in koriš
tenja i gospodarenja uz naglaš
enu primjenu mjera zaš
tite prirodnih
vrijednosti okoliš
a (npr. proč
iš
ć
avanje otpadnih voda pritoka rijeke i otpadnih voda naselja,
sprječ
avanje unosa organskog materijala u vode, sprječ
avanje nelegalne eksploatacije
mineralnih sirovina, umjereno koriš
tenje zaš
titnih poljoprivrednih sredstava, sprječ
avanje
nastanaka divljih odlagališ
ta, sanacija terena napuš
tenih eksploatacijskih polja mineralnih
sirovina, sprječ
avanje nastanka novih te proš
irenja postojeć
ih prije iscrpljivanja utvrđ
enih
zaliha, sprječ
avanje proš
irenja građ
evinskih područ
ja seoskih naselja koja nemaju pozitivan
demografski prirast, sprječ
avanje nelegalne izgradnje vikend-objekata i drugih građevina,
sprječ
avanje uvođ
enja novih koridora infrastrukturnih sustava, sprječ
avanje izvođ
enja svih
već
ih zahvata koji znatnije mijenjaju sliku krajolika i sl.)
8.1.13. Granice predlož
enog zaš
tić
enog krajolika rijeke Drave na kartografskom prikazu označ
ene su
orijentacijski, a konač
nu granicu potrebno je utvrditi u tijeku izrade PPPPO-a rijeke Drave.
Do donoš
enja konač
nih odluka na drž
avnoj i međudrž
avnoj razini o nač
inu koriš
tenja rijeke
Drave i izrade PPPPO-a potrebno je, pored ranije navedenog:
- č
uvati sve rukavce, moč
varna i barska područ
ja uz riječ
ni tok,
- č
uvati vlaž
ne livade, š
umarke i š
ikare kao bitne dijelove zaš
titne zone
- spriječ
iti degradiranje vlaž
nih i poplavnih š
uma koje treba uključ
iti u područ
je zaš
titne
zone jer č
ine prirodno jedinstvo s tokom rijeke.
8.1.14. Za područ
je Kalnika koje predstavlja prirodnu baš
tinu od š
ireg znač
aja, Planom se predlaž
e
izrada PPPPO-a i usklađivanje mjera zaš
tite u kategoriji zaš
tić
enog krajolika sa susjednom
Varaž
dinskom ž
upanijom na č
ijem područ
ju se nalazi dio planinskog područ
ja. Isto vrijedi i za
područ
je rijeke Drave, osim š
to se usklađivanje mora provesti i sa Virovitič
ko-podravskom,
Međimurskom ž
upanijom te Republikom Mađ
arskom.
8.1.15.
U zaš
tić
enim područ
jima, na najznač
ajnijim lokalitetima, detaljnije sadrž
ajno
određenim kroz Županijske akcijske planove, potrebno je provesti kontinuirana istraž
ivanja i
nadgledanje (monitoring) statusa biljnih i ž
ivotinjskih zajednica (rasprostranjenost, gustoć
a
naseljenosti pojedinih biljnih i ž
ivotinjskih vrsta, kretanje brojnosti, ugrož
ena staniš
ta, izrada
mjera zaš
tite itd.)
8.1.16.
Na područ
jima predlož
enim za zaš
titu ovim Planom prema Zakonu o zaš
titi
prirode, kao ni na većzaš
tić
enim područ
jima, nije dozvoljeno vrš
iti istraž
ivanja ni površ
insku
eksploataciju mineralnih sirovina.
8.1.17.
Osnovni smisao zaš
tite prirodnih područ
ja je njihovo oč
uvanje od negativnih
č
ovjekovih aktivnosti, ali ne i aktivnosti u funkciji upoznavanja, posje ć
ivanja, znanstvenog ili
amaterskog istraž
ivanja, rekreacije, promocije važ
nosti oč
uvanja biološ
ke raznolikosti i
ekološ
ke stabilnosti, izvođenja š
kolskih praktikuma u prirodi i slič
no, već ovisno o
stupnju/kategoriji zaš
tite uz poticanje odgovarajuć
eg ponaš
anja primjerenog na ovakvim
lokalitetima.
8.1.18.
PPŽ istič
e nekoliko osobito vrijednih predjela – prirodnih krajobraza:
područ
ire područ
ujuć
i Veliki Paž
ut, uš
ć
e Mure u
Dravu, š
umsko područ
je Kolač
ke i Rasinje,
bilogorsko područ
je, pješ
č
arske površ
ine đ
urđevač
kog područ
umske
predjele, područ
je š
ume Križ
anč
ija te pojedinač
ne manje lokalitete (livade uz potok Salnik i
dolina Glogovnice u potkalnič
kom područ
ni
parkovi u mjestima Sveti Ivan Žabno, Rasinji, Đurđ
evcu, područ
je Podravkinom rekreacionog
centra, Crne Gore, Raciljnjaka, livade u Zovju kod Đelekovca, rukavac i otok Struž
ice, rukavac
4-25
P R O S T O R N I
P L A N
Virki i uš
ć
e Glibokog, jezera Sekuline, područ
je Telek u š
umi Repaš
, Separacija kod Đurđ
evca
– Gat, rukavac Karaši Fratrovac).
8.1.19. Osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz predlož
en ovim Planom je š
ire područ
je
izmeđ
u naselja Kapela Ravenska na istoku i Zaistovca na zapadu znač
ajno po svojem osobitom
uklapanju gospodarskih i kulturnih sadrž
aja u prirodni ambijent s kojim č
ini nerazdvojnu
cjelinu. Prostor je nemoguć
e promatrati jednostrano, ne uzimajuć
i u obzir sve aspekte njegove
valorizacije, tako se ovo područ
je mož
e smatrati i prirodnim krajobrazom osobite vrijednosti,
upravo kao š
to se i navedeni osobito vrijedni predjeli – prirodni krajobrazi podjednako
odlikuju svojom autentič
nom tradicijskom arhitekturom, ulogom i nač
inom koriš
tenja prostora
kao tipič
ni predstavnici vrijednih kultiviranih krajobraza.
8.1.20.
Osobito vrijedan predjele – prirodne i kultivirane krajobraze, potrebno je
oč
uvati iz razloga š
to bi njihovo uniš
tenje bitno umanjilo vizualni identitet cjelokupnog
predjela Županije te prostorno bogatstvo i krajobraznu raznovrsnost regije.
Degradiranjem ovih područ
ja negativnim zahvatima (nekontrolirana eksploatacija mineralnih
sirovina, uniš
tavanje flore i faune, prekomjerna uporaba zaš
titnih sredstava i sl.) ili pak,
ke
nje i opreza
prilikom izvođenja različ
itih zahvata.
Ove predjele potrebno je š
tititi, pored navedenog:
o
oč
uvanjem ravnotež
e ekološ
kih sustava, naroč
ito rež
ima voda u š
irem dravskom područ
ju
(š
uma Repaš
, Crni jarci)
o
oč
uvanjem prostora prirodnih krajobraza od proš
irenja građevinskih područ
ja
o
izbjegavanjem prolaza trasa infrastrukture koje naruš
avaju prirodni integritet i specifič
na
obiljež
ja cjeline
o
oč
uvanjem postojeć
e namjene površ
ina, nač
ina koriš
tenja,
o
oč
uvanjem estetskih vrijednosti prostora
Pored ovih područ
ja osobitu važ
aj imaju postojeć
a i planirana vodocrpiliš
na
područ
ja pitke vode, odnosno njihove zaš
titne zone prema kojima se valja odnositi kao prema
naroč
a osobite osjetljivosti primjenjujuć
i sve navedene mjere zaš
tite.
8.2. Zaš
tita prostora kulturno-povijesnog nasljeđa
Planom su određena područ
ja i lokaliteti zaš
tite nepokretnih kulturno-povijesnih dobara.
Područ
ja posebno vrijedna zbog prirodnog okruž
enja su kulturni krajolici I. i II. kategorije (krajobrazne
cjeline) prikazane na kartogramu br. 6.
Mjere zaš
tite i oč
uvanja etnološ
kog krajolika
Prostor Obrež
a s kalnič
kim klijetima, treba održ
avati kao prirodni krajolik s oč
uvanom graditeljskom
baš
tinom i tradicionalnom kulturom vinograda, uz poduzimanje potrebnih mjera konzervacije
tradicijskih drvenih klijeti.
Krajolik 1. kategorije
Mjere zaš
tite i unapređenja ovih prostora polaze s stanoviš
ta oč
uvanja i poboljš
anja današ
nje
organizacije i nač
ina koriš
tenja prostora. Predlaž
e se razvoj i unapređenje nač
ina ž
ivota na temelju
postojeć
ih kvaliteta, kao nositelja prostornog identiteta. To znač
i zadrž
avanje postojeć
e mrež
e naselja,
prometnih komunikacija, š
umskih i poljodjelskih površ
ina koje okruž
uju naselja, prirodnih vodotoka i
ostalih vrijednosti u prostoru. U naseljima treba oč
uvati, održ
avati i prilagoditi suvremenim potrebama
tradicijsku arhitekturu, a novu gradnju oblikovati na nač
elu oč
uvanja karakteristič
ne slike prostora.
Eventualne zone š
irenja seoskih naselja treba planirati na nač
in uspostave jedinstvenog prostornog
koncepta naselja, vrednovane matrice linijskog sela jednostrane izgradnje u područ
jima uz Dravu,
4-26
P R O S T O R N I
P L A N
odnosno zbijenog sela sa zaselcima na Kalniku. Prihvatljiv je razvoj ekološ
kog, kulturnog i seoskog
turizma, uz uvođenje kulturnih i druš
tvenih sadrž
aja, vezanih na tradicionalne obič
aje tog kraja,
proizvodnju zdrave hrane i sl.
Takav pristup razvoju prostora koji se temelji na održ
avanju i unapređenju zateč
enih vrijednosti, u
nač
elu isključ
uje moguć
nost:
-
provođ
enja novih prometnih sustava (cesta, ž
eljeznica, zrač
ne ili riječ
ne luke, produktovoda),
gradnju infrastrukturnih sustava (hidroelektrana, termoelektrana, dalekovoda i energetskih
postrojenja) koji mijenjaju izgled krajolika (š
umski prosjeci),
lociranja odlagališ
ta otpada,
uvođ
enja industrijskih pogona kao i izgradnju ostalih glomaznih volumena kojima se bitno
mijenja dosadaš
nji nač
in koriš
tenja i slika prostora,
provođ
enja hidromeliorativnih zahvata i pravocrtne regulacije preostalih potoka te uklanjanje
potoč
ne vegetacije (stabala i grmova vrba).
Tijekom izrade Prostornih planova uređ
enja opć
ina koje ulaze u zonu krajolika 2. kategorije potrebno je
provesti detaljniju valorizaciju naselja, izgrađenog i pejzaž
nog prostora, a planove š
irenja građ
evinskih
područ
ja i oblike intervencija uskladiti u naprijed iznesenim preporukama.
Urbanistič
kim i planskim mjerama poboljš
ati stanje u prostoru, uz oč
uvanje prirodnih i pejzaž
nih
vrijednosti.
Nepokretna kulturna dobra obuhvać
aju sljedeć
e građevine i komplekse (sukladno poglavlju 1.1.2.6.
a) ovog plana):
a)
b)
c)
d)
e)
Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja (gradska, gradsko-seoska i seoska)
Građevina, sklop ili dio građ
evine s okoliš
em
Elementi povijesne opreme prostora, inž
enjerske i tehnič
ke građevine s uređ
ajima
Područ
je, mjesto, spomenik ili obiljež
je vezano uz povijesne događ
aje i osobe
Arheološ
ka nalaziš
ta i zone
Zaš
titu nepokretnih kulturnih dobara (sukladno Popisu kulturnih dobara koji se vodi pri Ministarstvu
kulture) treba provoditi planovima niž
eg reda. Do njihove izrade svaka intervencija na nepokretnim
kulturnim dobrima iz Popisa podlijež
e nadzoru i suglasnosti nadlež
nog Konzervatorskog odjela u
Zagrebu Uprave za zaš
titu kulturne baš
U okviru izrade niž
e razine prostornih planova, potrebno je izraditi konzervatorske podloge za
slijedeć
e prostore i cjeline:
1. Studija vrednovanja kulturno - povijesnih i prirodnih obiljež
ja kulturnih krajolika Podravine i
kalnič
kog Podgorja u svrhu donoš
enja akta o proglaš
enju zaš
tić
enog kulturnog krajolika
2. Konzervatorska studija za PPUG Đurđ
evca, Koprivnice i Križ
evaca,
3. Konzervatorska studija za PPUO Drnje, Đelekovec, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloš
tar
Podravski, Legrad, Novigrad Podravski, Rasinja Peteranec, Sveti Petar Orehovec, Sokolovac, Sveti
Ivan Žabno
4. Revizija konzervatorske dokumentacije za Generalni plan uređenja grada: Koprivnica, Križ
evci,
Đurđ
evac
5. Konzervatorska studija (revizija postojeć
e Konzervatorsko urbanistič
ke dokumentacije) za Detaljni plan
uređ
enja (odnosno Urbanistič
ki plan) povijesne jezgre sljedeć
ih gradova: Koprivnice, Križ
evaca,
Đurđ
evca
4-27
P R O S T O R N I
P L A N
Obvezatna konzervatorska dokumentacija mora biti izrađ
ena na nač
in i prema usvojenoj struč
noj
metodologiji Uprave za zaš
titu kulturne baš
tine, a mjere zaš
tite kulturne baš
tine, imaju biti uključ
ene u
provedbene odredbe Prostornog plana.
Za naseobinsku baš
tinu, povijesne cjeline i dijelove povijesnih cjelina gradskog, gradsko seoskog i
seoskog karaktera, treba provesti reviziju postojeć
ih, ili uspostavu novih zona zaš
tite na temelju
15
usvojene metodologije :
-
-
A zonu najstrož
e zaš
tite, koja uključ
uje zaš
titu i oč
uvanje svih vrijednosti u prostoru,
prostornu organizaciju i potpunu zaš
titu građevne strukture
B zonu stroge zaš
tite, koja podrazumijeva zaš
titu prostorne organizacije, svih oblika povijesne
matrice i zaš
titu povijesne građ
evne strukture
kontaktne zone, odnosno tampon zone, koje su u fizič
koj vezi sa strogim zonama i povijesnim
središ
tem, imaju ulogu uspostave prostornih odnosa kojima se ne bi naruš
ila njihova
povezanost
zone ekspozicije naselja (povijesnog središ
ta) imaju velik utjecaj na formiranje slike prostora i
uspostavu vizura na temeljne vrijednosti. Važ
ne su radi održ
avanja vizualnih dominanti u
prostoru.
Mjere zaš
tite povijesnih građevina i sklopova
Opć
e mjere zaš
tite i oč
uvanja povijesnih građevina proizlaze iz njihove spomenič
ke valorizacije, kao i
iz osnovnog nač
ela zaš
tite, koje se temelji na integralnom sagledavanju spomenika i njegove
neposredne okoline. Zahtijeva se neprekidno istraž
ivanje, dokumentiranje i vrednovanje graditeljske
baš
tine s ciljem kvalitetnog dokumentiranja i prać
enja stanja radi određivanja potrebnih mjera zaš
tite i
oč
uvanja građevine i njenog neposrednog okoliš
a. Za sve povijesne građevine i sklopove koji se
nalaze u naseljima koja nemaju svojstva kulturnog dobra, ili izvan njih, treba odrediti granicu i zonu
zaš
tite, koja svakako mora obuhvatiti i kontaktnu zonu, kao zonu ekspozicije građevine. Postupak valja
provesti na razini Prostornih planova opć
ina te ucrtati zone zaš
tite na karte građevinskih područ
ja.
Unutar tih granica obavezno je sve zahvate provoditi uz posebne uvjete, odnosno prethodno
odobrenje nadlež
ne Uprave za zaš
titu kulturne baš
tine.
Mjere zaš
tite arheološ
kih lokaliteta i nalaziš
ta
Brojnost potencijalnih arheološ
kih lokaliteta upuć
uje na potrebu za rekognisciranjem i istraž
ivanjem.
Na svakoj razini prostornog plana potrebno je uklopiti i davati akcent arheološ
kim lokalitetima te š
tititi
zone oko navedenih lokaliteta. Svaka intervencija u blizini navedenih lokaliteta zahtijeva prethodna
reviziona rekognisciranja i eventualna pokusna istraž
ivanja, da bi se odredila už
a zona lokaliteta. U
sluč
aju građ
evinskog zahvata u už
oj zoni lokaliteta potrebno je izvrš
iti prethodna zaš
titna istraž
ivanja te
odluč
iti o tretmanu lokaliteta ili eventualnoj promjeni projekta građevinskog zahvata.
Posebnu paž
nju treba obratiti na mrež
u antič
kih prometnica te ih do maksimuma š
titi do devastacije.
9.1.
Na područ
ju Županije potrebno je uspostaviti Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom te
š
to prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu zbrinjavanja komunalnog i tehnološ
kog
otpada. Osnovni preduvjet za to je potreba š
to toč
nijeg utvrđivanja količ
ine i sastava
proizvedenog otpada na područ
ju Županije.
9.2.
Prije uspostavljanja Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, sve jedinice lokalne
samouprave obvezuju se odrediti najviš
e jednu privremenu lokaciju 16 na svom prostoru
namijenjenu odlaganju komunalnog (i neopasnog tehnološ
kog) otpada kako bi se nepovoljan
utjecaj nekontroliranih deponija (prvenstveno utjecaj na podzemne vode) sveo na š
to manju
15
Z. Mavar: Struč
na uputa, Drž
avna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baš
tine, Zagreb, 1993.
Otpad treba nastojati odlagati na «služ
bena» odlagališ
ta Županije, no ukoliko to nije moguće,
privremene lokacije.
16
4-28
potrebno je odrediti
P R O S T O R N I
P L A N
mjeru. Lokacije privremenih odlagališ
ta moraju biti određene sukladno kriterijima navedenim u
treć
em poglavlju Plana.
Ovu odluku mora slijediti i obveza organizacije odvoza otpada od domać
instava koja treba
tež
iti 100 %-tnoj obuhvatnosti.
9.3.
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom integrira suvremene metode zbrinjavanja otpada, a realizira
se dugoroč
no i etapno u dvije osnovne etape. Prva etapa podrazumijeva razdoblje od poč
etka
sanacije postojeć
ih deponija do 2005. godine. Obuhvać
a obveznu primjenu osnovnih sanacijskih
mjera na postojeć
im “služ
benim” i “divljim” odlagališ
tima, kao i postupnu redukciju broja
odlagališ
ta u uporabi na svega tri, odnosno č
etiri odlagališ
ta na prostoru Županije od kojih bi jedno
bilo centralno, a preostale lokalne deponije s prilagođenim sadrž
ajima.
9.4. Druga etapa predstavlja razradu i proš
irenje svih segmenata započ
etog Cjelovitog sustava zbrinjavanja
otpada u razdoblju od 2005. do 2010. godine. Uključ
uje uspostavu jednog Županijskog centra za
gospodarenje otpadom (reciklaž
ni centar s prateć
im objektima) na lokaciji Koprivnič
ki Ivanec
("Piš
kornica") i, paralelno s tim, djelomič
nu prenamjenu uloge preostalih odlagališ
ta.
9.5. Pogodnost lokacije Koprivnič
ki Ivanec ("Piš
kornica") za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje
otpadom treba preispitati detaljnim postupkom procjene utjecaja na okoliš
.
9.6. Za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom (reciklaž
nog centra) na prostoru lokacije
današ
njeg odlagališ
ta u Koprivnič
kom Ivancu procjena potrebnih ulaganja iznosi blizu
50.000.000,00 kn, s napomenom da je u navedenoj sumi uključ
ena i sanacija postojeć
eg odlagališ
ta.
Ukoliko bi se pristupilo izgradnji novog odlagališ
ta, tada se cijena izgradnje poveć
ava za jošoko
24.000.000,00 kn.
9.7. Obim transporta za izbor centralne ž
upanijske lokacije u Koprivnič
kom Ivancu je najpovoljniji (u
odnosu na lokacije u križ
evač
kom i đ
urđ
evač
kom područ
ju) i iznosi 537 km*tona.
9.8. Transport otpada do Županijskog centra predviđ
a se na sljedeć
i nač
in: otpad iz ruralnih centara odvozi
se do pretovarne stanice koje bi bile izgrađ
ene na lokacijama sanitarnih odlagališ
ta oko područ
nih
urbanih centara. U pretovarnoj stanici otpad se prebacuje u press kontejnere već
eg volumena,
komprimira i specijalnim vozilom odvozi do Županijskog centra.
9.9. U PPUO/G potrebno je odrediti toč
ne lokacije pretovarnih stanica za otpad kao i reciklaž
nih dvoriš
ta.
9.10. Postojeć
a odlagališ
ta do 01. 01. 2002. godine, treba sanirati u skladu sa važ
eć
im zakonskim
propisima.
9.11.Po obavljenoj sanaciji, potrebno je zadrž
ati sve sanirane lokacije za koje postoje moguć
nosti daljnje
uporabe, sve do popunjavanja njihovog kapaciteta radom po principu sanitarnog (kontroliranog)
odlagališ
ta, a po moguć
nosti do otvaranja i poč
etka rada Županijskog centra za gospodarenje
otpadom.
Odlagališ
te “Legrad” i sva ostala manja nekontrolirana odlagališ
ta (“divlje” deponije) na prostoru
Županije moraju se š
to prije zatvoriti i napustiti, a teren sanirati.
9.12.Županijski centar za gospodarenje otpadom (za obradu i odlaganje otpada) treba predstavljati
središ
te cjelovitog zbrinjavanja otpada i uključ
ivati postojanje sortirnice, odlagališ
ta neiskoriš
tenog
dijela otpada, kompostane i drugih objekata suvremenog gospodarenja otpadom.
9.13.
-
Postojeć
e lokacije odlagališ
ta komunalnog otpada na područ
ju Županije su:
Koprivnič
ki Ivanec – "Piš
kornica" (odlagališ
te grada Koprivnice i Opć
ine)
Legrad (lokalno odlagališ
te)
Ivanč
ino brdo ( odlagališ
te grada Križ
evci)
Đurđevac (gradsko odlagališ
te)
4-29
P R O S T O R N I
P L A N
-
Molve (opć
insko odlagališ
te).
9.14. U PPŽse utvrđ
uju sljedeć
e potencijalne lokacije odlagališ
ta komunalnog i inertnog otpada:
- Odlagališ
te u Koprivnič
kom Ivancu ("Piš
kornica") – prijedlog centralne
deponije (reciklaž
nog centra)
- Odlagališ
te u Đurđevcu – lokalna deponija
- "Odlagališ
te Ivanč
ino brdo" blizu Križ
evaca – lokalna deponija
- "Gaić" – Molve
- "Mekote" – uz cestu Križ
evci – Sveta Helena
Daljnje koriš
tenje ovih deponija moguć
e je uz prethodno provedenu sanaciju i primjenu svih mjera
oč
uvanja okoliš
a. Odlagališ
te u Legradu mora se sanirati i zatvoriti.
9.15. U sklopu prve etape, PPŽ ocjenjuje potrebnim uvođenje primarne reciklaž
e i izdvojenog
sakupljanja otpada, te izgradnju reciklaž
nih dvoriš
ta na područ
ju Županije. U prvoj fazi predlaž
e se
lociranje reciklaž
nog dvoriš
ta na područ
ju grada Koprivnice. Lociranje reciklaž
nog dvoriš
ta
moguć
e je i na područ
ju gradova Križ
evci i Đurđevac.
9.16.Nač
in obrade i zbrinjavanja opasnog otpada je u nadlež
nosti drž
ave. U suglasju s postavkama
Strategije prostornog uređ
enja Republike Hrvatske, na prostoru Županije se predlaž
u lokacije za
prikupljanje opasnog otpada (sabirno mjesto opasnog otpada na karti 5) u koprivnič
kom,
križ
evač
kom i đ
urđevač
kom područ
ju te područ
ju lokacije Mekote.
9.17.Na područ
ju k. o. Virje određ
uje se smješ
taj građevine za skladiš
tenje opasnog tehnološ
kog
otpada ("Građ
evina za prihvat i obradu tekuć
eg i krutog tehnološ
kog otpada iz djelatnosti
proizvodnje nafte i plina i utiskivanje djelomič
no obrađenog tehnološ
kog fluida u buš
otinu Molve 8
na pogonu Molve – Đurđevac"). Izgradnja posebne građ
evine za skladiš
tenje opasnog tehnološ
kog
otpada moguć
a je i u sklopu reciklaž
nog centra na lokaciji Koprivnič
ki Ivanec (ili prije uspostave
reciklaž
nog centra).
9.18.Do trenutka uređenja lokacije namijenjene zbrinjavanju opasnog otpada, njegovo prikupljanje,
privremeno skladiš
tenje, mora se zbrinjavati na mjestima njegovog nastajanja, uz provedbu
zakonom propisanih mjera zaš
tite.
9.19.Izgradnja građevine za biološ
ku i/ili termič
ku obradu otpada moguć
a je na svim predlož
enim
lokacijama označ
enim u prethodnom tekstu kao potencijalne lokacije odlagališ
ta komunalnog i
inertnog otpada.
9.20.Izgradnja građevine za obradu neopasnog tehnološ
kog otpada moguć
a je na lokaciji Koprivnič
ki
Ivanec ("Piš
kornica") u sklopu ili prije uspostave reciklaž
nog centra.
10. Mjere sprječ
10.1.
Dokumenti zaš
tite okoliš
a
10.1.1. Izvješ
ć
e o stanju okoliš
a Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije posebnu paž
nju treba posvetiti ocjeni
kvalitete okoliš
a vezanog uz područ
ja njegovih vitalnih sastavnica prać
enih kroz č
etverogodiš
nje
razdoblje (zrak, tlo, vodonosnici, vodotoci, stanje š
umskih ekosistema i sl.), a č
ije su osnovne
smjernice predlož
ene ovim Prostornim planom.
Izvješ
ć
em je potrebno naglasiti i stupanj ugrož
enosti pojedinih vrijednih resursa te obuhvatiti sve
oneč
iš
ć
ivač
e koji vrš
e pritisak na pojedine segmente okoliš
a, koristeć
i podatke prikupljene
instrumentom katastra emisija u okoliš
.
10.1.2. Postojeć
e stanje pojedinih elemenata okoliš
a potrebno je detaljnije valorizirati u PPUO/G s
naglaskom na intenzitet, obim i lokaciju postojeć
ih nepovoljnih utjecaja na okolišradi preciznijeg
određivanja potrebnih mjera zaš
tite.
4-30
P R O S T O R N I
P L A N
10.1.3. Županijski program zaš
tite okoliš
a valja istaknuti osnovne ciljeve i uvjete zaš
tite okoliš
a u cjelini
te, uz ostali zakonom propisani sadrž
aj, osobit naglasak treba posvetiti pregledu sanacionih mjera
za konkretna ugrož
ena područ
ja, kao i preventivnim mjerama zaš
tite okoliš
a u cjelini i po
pojedinač
nim prostornim cjelinama.
10.1.4. Radi oč
uvanja posebnih vrijednosti krajolika određenog už
eg područ
ja, gradovi, odnosno opć
ine
mogu izraditi program zaš
tite okoliš
a koji ć
e se odnositi na lokalne posebnosti i obiljež
ja.
10.1.5. Na ž
upanijskom nivou pož
eljno je propisati odgovarajuć
e poticajne mjere namijenjene unapređ
enju
zaš
a (posebne naknade, doprinosi i sl.).
10.2. Vode
10.2.1. Zbog definiranja ciljeva i provedbe mjera zaš
tite voda ž
upanijskog znač
aja, potrebno je izraditi
Županijski plan zaš
tite voda usklađ
en sa Drž
avnim planom.
10.2.2. Županijskim planom zaš
tite voda planira se građenje uređaja za proč
iš
ć
avanje otpadnih voda,
određuje se odgovorna osoba za izvrš
enje plana građ
enja i planira se osiguranje potrebnih
financijskih sredstava za izvrš
enje plana građ
enja.
10.2.3. Pored administrativnih mjera zaš
tite voda (planske osnove upravljanja vodama za vodna slivna
područ
ja, izmjene i dopune izdanih vodopravnih dozvola, izrada katastra zaš
tite voda, uspostava
sustava informiranja o stanju kakvoć
e vode i uč
inkovitosti poduzetih mjera i dr.) potrebno je
poduzeti mjere za oč
uvanje i poboljš
anje kakvoć
e voda koje podrazumijevaju:
-
zabranu izgradnje na područ
jima gdje se ugrož
ava kakvoć
a vode izvoriš
ta
zabranu izgradnje ili ogranič
enje izgradnje na posebno zaš
tić
enim područ
jima
ogranič
enje izgradnje na malim vodotocima
zabrana i ogranič
enje ispuš
tanja opasnih tvari iz Uredbe o opasnim tvarima u vodama
poveć
anje kapaciteta prijemnika izgradnjom dodatnih vodnih građ
evina
hitno sanirati oneč
iš
ć
enja potoka Bistra koprivnič
ka i drugih ugrož
enih vodotoka
označ
enih na kartografskom prikazu br. 3. ("Uvjeti koriš
tenja, uređ
enja i zaš
tite
prostora") oznakom područ
ja, cjeline i dijelovi ugrož
enog okoliš
a, a č
ija kvaliteta vode je
III, IV ili V kategorije
10.2.4. Mjere za sprječ
avanje i smanjenje oneč
iš
ć
enja voda koje je potrebno poduzeti:
-
planiranje i izgradnja sustava javne odvodnje
planiranje, rekonstrukcija i izgradnja uređaja za proč
iš
ć
avanje
smanjenje optereć
enja iz tehnološ
kih procesa
zamjena postojeć
ih tehnologija s č
iš
ć
im tehnologijama
uvođ
enje agrotehnič
kih mjera za smanjenje oneč
iš
ć
enja
uređenje erozijskih područ
ja
gradnja i opremanje odlagališ
ta otpada
saniranje neuređ
enih odlagališ
ta
10.2.5. Mjere za sluč
ajeve izvanrednih zagađ
enja voda primjenjuju se u sluč
ajevima nepovoljnih
hidrološ
kih prilika, a mjere kod iznenadnog zagađenja voda provode se radi sprječ
avanja š
irenja,
odnosno uklanjanja nastalog zagađenja
10.2.6. Za I i II stupanj ugrož
enosti primjenjuju se mjere utvrđ
ene Županijskim planom zaš
tite voda, a za
III stupanj ugrož
enosti primjenjuju se mjere utvrđene Drž
avnim planom.
10.2.7. U proč
iš
ć
avanju otpadnih voda, treba nastojati primjenjivati š
to jednostavnije sustave kompatibilne
sa prirodnim procesima, građene fazno, za sadaš
nje potrebe i količ
ine otpadnih voda, a ne one koje
se oč
ekuju u nekoj neizvjesnoj buduć
nosti.
4-31
P R O S T O R N I
P L A N
10.2.8. Kod naselja ili objekata koji neć
e moć
i biti uključ
eni u sustav odvodnje ili do njihovog uključ
ivanja
u sustav obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septič
kih jama.
10.2.9. Sukladno smjernicama cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada na područ
ju Županije jedinice
lokalne samouprave moraju donijeti odluku o tome da li se uključ
uju u sustav te prihvać
aju upute o
daljnjim organiziranim aktivnostima ili ć
e samostalno rješ
avati problem otpada. Odlagališ
ta koja
kroz određeno vrijeme preuzimaju ulogu služ
benih, kontroliranih ne predstavljaju dugoroč
no
rješ
enje i samo su privremeni doprinos smanjenju oneč
iš
ć
enja vode i tla već
ih razmjera.
10.2.10. Potrebno je uspostaviti trajnu kontrolu koriš
tenja zaš
titnih sredstava u poljoprivredi na područ
ju
vodonosnika radi oč
uvanja podzemne pitke vode od optereć
enja nitratima i ostalim
oneč
iš
ć
avajuć
im tvarima.
10.2.11. Ukoliko se registriraju negativni utjecaji na kvalitetu podzemne pitke vode postojeć
ih i
potencijalnih vodocrpiliš
ta uzrokovani intenzivnom poljoprivrednom djelatnosti (umjetna gnojiva,
herbicidi, pesticidi), u zoni prihranjivanja crpiliš
ta hitno treba ustanoviti posebni rež
im obrade tla
(ukoliko većnije ustanovljen) jer je sanacija jednom oneč
iš
ć
enog podzemlja dugotrajna, a č
esto i
nemoguć
a.
10.2.12. Za potencijalna vodocrpiliš
ta jošprije redovne uporabe, valja definirati i sankcionirati zaš
titne
zone kao da je crpiliš
te u pogonu.
10.2.13. Stimulativnim mjerama i odlukama potrebno je stvoriti uvjete da se š
to već
i broj potroš
ač
a
priključ
i na kanalizacijsku mrež
u tamo gdje je ona izgrađena.
10.2.14. Na nivou Županije potrebno je izraditi Županijski plan zaš
tite voda usklađ
en sa Drž
avnim planom.
10.3.
Procjena utjecaja na okoliš
10.3.1. Ovim PPŽ-om ne predlaž
u se dodatni zahvati za koje je potrebno provoditi postupak procjene
utjecaja na okolišpored zahvata utvrđenih Popisom zahvata u okviru Pravilnika o procjeni utjecaja
na okoliš(NN br. 59/2000.) većć
e potrebu provođenja postupka procjene utjecaja na okolišza
zahvate koji se planiraju na područ
jima:
-
PPPPO Drave
PPPPO pješ
č
ara i okolnih vrijednih područ
ja đurđevač
kog prostora
PPPPO Kalnika
zaš
tić
ena područ
ja prirodne i kulturne baš
tine
propisati PPUO/G kojima su obuhvać
ena navedena područ
ja. U tom je sluč
aju PPUO/G u postupku
donoš
enja, potrebno dostaviti na suglasnost u vezi s mjerama zaš
tite okoliš
a Ministarstvu zaš
tite okoliš
a
i prostornog uređenja.
10.3.2. U sluč
aju da se na relativno malom prostoru planira viš
e istovrsnih zahvata (niz) č
ije su
pojedinač
ne velič
ine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granica propisanih Popisom zahvata koji
č
ini sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na okoli š(NN br. 59/00), za iste je obavezna
provedba postupka procjene utjecaja na okoliš
, a prema odredbama Zakona o zaš
titi okoliš
a (NN br.
82/94 i 28/99.) i gore navedenog Pravilnika.
10.4.
Zaš
tita od izvanrednih događaja
10.4.1. Sukladno Konvenciji o prekogranič
nim uč
incima industrijskih nesreć
a (NN, Međ
unarodni ugovori
br. 7) i obvezama koje iz toga proizlaze, potrebno je pri odluč
ivanju o opasnim djelatnostima uzeti
u obzir procjenu rizika po okolišuključ
ujuć
i posljedice prekogranič
nih uč
inaka te ocjenu rizika
uključ
ujuć
i fizič
ke znač
ajke područ
ja.
4-32
P R O S T O R N I
P L A N
10.4.2. Potencijalna opasnost od nastanka industrijskih nesreć
a u velikim industrijskim postrojenjima
(prehrambena industrija "Podravka", farmaceutska industrija "Belupo", INA Naftaplin - CPS
Molve) mogla bi biti izazvana eksplozijama tehnološ
kih postrojenja, pož
arima i potresima.
Prevencija takvih događaja je izmiješ
tanje skladiš
nih prostora koji sadrž
e opasne tvari izvan kruga
proizvodnje, supstitucijom zapaljivih tvari nezapaljivim, preventivna zaš
tita u tehnič
kom smislu
(ugradnja u tehnološ
ke procese automatskih postrojenja za gaš
enje pož
ara) i u organizacijskom
smislu (dež
urstva). Planira se osnivanje i profesionalne vatrogasne postrojbe.
10.4.3. Na područ
ju postrojenja za proizvodnju plina na CPS Molve u sluč
aju bilo kakvih izvanrednih
tehnološ
kih situacija automatski sustav za zaš
titu postrojenja blokira č
itav sustav proizvodnje te se
cijeli proces zaustavlja do otklanjanja uzroka. U sluč
aju da se usprkos tome dogodi havarija,
poduzimaju se mjere i aktivnosti za sprječ
avanje š
irenja oneč
iš
ć
enja zraka, tla i vode koje provode
profesionalne jedinice civilne zaš
tite s dež
urstvom od 24 sata. Radijus moguć
eg š
tetnog utjecaja
uslijed havarije, ovisno od njenog obima, dosež
e regionalne, a moguć
eiš
ire okvire oneč
iš
ć
enja
zraka obzirom na blizinu granice s Republikom Mađarskom.
10.5.
Krajobrazne vrijednosti
10.5.1. Mjere zaš
tite krajobraznih vrijednosti sadrž
ane su u toč
ki 7. ovih Odredbi za provođ
enje.
10.6.
Prirodna i kulturna baš
tina
10.6.1. Mjere zaš
tite prirodne i kulturne baš
tine obrađene su u toč
ki 8. Odredbi za provođenje.
10.7.
Postupanje s otpadom
10.7.1. Mjere postupanja s otpadom sadrž
ane su u toč
ki 9. ovih Odredbi za provođ
enje.
10.8. Tlo
10.8.1. Da bi se suprotstavilo biološ
kom i krajobraznom osiromaš
enju, cilj je promicanje biološ
ke obrade
tla koja uvaž
ava krajobraznu i biološ
ku raznolikost, a time i ekološ
ku ravnotež
u, potič
e manju
potroš
nju energije, mineralnih gnojiva i sredstava za zaš
titu bilja, manje optereć
enje okoliš
a i
proizvodnju zdravije i visokovrijedne hrane.
10.8.2. Ne mož
e se planirati prenamjena osobito vrijednog i vrijednog obradivog zemljiš
ta u
nepoljoprivredne, a posebice u građ
evinske svrhe, osim ako nema zemljiš
ta niž
ih razreda, a
vrijedna i ostala obradiva poljoprivredna tla koja nisu obrađena, potrebno je privesti poljoprivrednoj
namjeni ili ih poš
umiti, odnosno u svrhu zaš
tite vodnih ekosustava zadrž
ati kao vlaž
ne livade.
10.8.3. Potrebno je dugoroč
no kvalitativno i kvantitativno osigurati i održ
avati funkcije tla (opisane u
poglavlju 3.8. Sprječ
).
10.8.4. Mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na koriš
tenje tla primjereno staniš
tu, smanjenje
uporabe površ
ina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unoš
enja
tvari.
10.8.5. Posebnu važ
nost ima nač
elo preventivnosti kojime se osiguravaju funkcionalnost i moguć
nosti
koriš
tenja tla za različ
ite namjene kao i raspolož
ivost tla za buduć
e naraš
taje.
10.8.6. U sluč
aju predvidivih opasnosti za važ
ne funkcije tla prednost treba dati zaš
titi istih ispred
korisnič
kih interesa.
4-33
P R O S T O R N I
P L A N
10.8.7. U svrhu preventivne zaš
tite funkcija tla, potrebno je iskazati prioritetna područ
ja za određ
ena
koriš
tenja. Pored toga, odgovarajuć
im mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije uključ
ujuć
ii
njihovo koriš
tenje.
10.8.8. Da bi se osiguralo smanjenje utroš
ka površ
ina, potrebno je razvoj naselja prioritetno usmjeriti na
postojeć
e dijelove naselja (struč
nim "zguš
ć
ivanjem" naseljenosti uz poboljš
anje stambenog
okruž
enja, oč
uvanje sadrž
aja unutar opć
ina i obnova zgrada i objekata, prenamjena površ
ina koje su
ranije koriš
tene za industriju, obrt i vojne svrhe) i time ogranič
iti rast naselja na nove površ
ine.
10.8.9. Kod razvoja naselja i velikih industrijskih i infrastrukturnih projekata, poglavito u sektoru prometa,
energije i turizma, od nacionalnog interesa je provođenje istraž
ivanja djelotvornog koriš
tenja
prostora i utjecaja na okoliš
.
10.8.10. Osobito treba podupirati tež
nje i mjere koje su u skladu sa zaš
titom tla i ciljevima ekološ
ki
usmjerenog koriš
tenja tla.
10.8.11. Pri određ
ivanju građevinskih područ
ja treba voditi rač
una o stvarnim potrebama, a ako u već
određenim građ
evnim područ
jima nije doš
lo do izgradnje, potrebno je provesti ponovnu
prenamjenu takvih područ
ja.
10.8.12. Površ
ine koje se viš
e ne koriste (npr. rudne jalovine, odlagališ
ta otpada, kliziš
ta), potrebno je
ponovno obrađ
ivati (rekultivirati).
10.8.13. U svrhu zaš
tite od erozije i š
tetnog zbijanja tla, potrebno je primjenjivati odgovarajuć
e
poljoprivredne i š
umarske postupke specifič
ne za pojedine regije ("Pravila dobre poljoprivredne i
š
umarske prakse").
10.8.14. Površ
ine oš
teć
ene erozijom i klizanjem, potrebno je š
to je viš
e moguć
e obnoviti.
10.8.15. Treba poticati ekološ
ko, odnosno biološ
ko poljodjelstvo i ekstenziviranje istog.
10.8.16. U cilju zaš
tite od prirodnih razaranja, potrebno je poticati održ
avanje, odnosno obnavljanje
zaš
titnih š
uma, a poglavito poš
umljavanje strmih padina.
10.8.17. U svrhu ogranič
avanja erozije, potrebno je u vodnom gospodarstvu, niskogradnji i š
umarstvu
poduzimati mjere slič
ne prirodnim mjerama.
10.8.18. Moč
varnim tlima koja se koriste u poljoprivredi, treba gospodariti tako da se spriječ
i razgradnja
organske tvari u tlu i da im se kroz paš
njač
ku upotrebu osigura održ
ivo gospodarenje.
10.8.19. Potrebno je obaviti kartiranje rasprostranjenja osjetljivih podurč
ja i izradu planova (karata)
ugrož
enih poduč
ja koje ć
e obuhvatiti i područ
ja s geološ
kim, hidrogeološ
kim i seizmološ
kim
rizicima.
10.9.
Šume
10.9.1. Potrebno je zaš
tititi drž
avne š
uma na nač
in da se ne dozvoli njihovo prosijecanje, prenamjena ni
naruš
avanje š
umskoga ruba.
U cilju oč
uvanja i zadrž
avanja površ
ina pod š
umom valja preispitati planiranje gradnje HE Novo
Virje u obliku kakva je sadaš
njom dokumentacijom predlož
ena.
Kontrolirati š
tetne emisije (CPS Molve) i drž
ati ih u dozvoljenim granicama.
Odlagališ
ta otpada, bilo divlja ili organizirana, dislocirati iz š
ume ili njezine blizine (najmanje 200 m od
ruba š
ume).
10.9.2. Spriječ
iti krč
enje i prenamjenu drž
avnih i privatnih š
uma.
4-34
P R O S T O R N I
P L A N
10.9.3. Postojeć
eš
umsko-gospodarske karte uključ
iti u zelene zone prostornih planova.
10.9.4. Treba izraditi programe gospodarenja ,odnosno obnove pojedinih zaš
tić
enih kompleksa uz suradnju
s lokalnom samoupravom. Cjelokupne površ
ine zaš
tić
enih š
uma ne mogu biti prepuš
tene isključ
ivo
svom prirodnom razvoju, većuz produž
enje ophodnje treba intenzivirati š
umsko-uzgojne radove na
manjim površ
inama u dugim pomladnim razdobljima. Šumarska struka izradit ć
e detaljne planove
uređ
enja koji ć
e obuhvatiti obnovu i održ
avanje.
Uš
umama zaš
tić
enim prema Zakonu o zaš
titi prirode (park š
ume, zaš
tić
eni krajolici i drugi objekti)
treba biti obvezno struč
no gospodarenje š
umama. Stupanj zaš
tite mož
e utjecati na nač
in i intenzitet
gospodarenja, ali osnovna š
umarska nač
ela (njega i obnova) ostaju isti.
Sve š
ume zaš
tić
ene Zakonom o zaš
titi prirode prema Zakonu o š
umama č
l. 8. su š
ume s posebnom
namjenom. Stoga se veću propisu nač
ina gospodarenja u š
umsko-gospodarskim osnovama uvaž
ava
njihova specifič
na namjena propisom nač
ina i intenziteta gospodarenja.
10.9.5. Osigurati č
uvanje privatnih š
uma, jedinstveno i stvarno gospodarenje privatnim š
umama uz pomoć
struč
ne organizacije.
Predlažemo privatne šume ucrtati kao zaštićene zelene zone u
prostorne planove.
10.9.6. Definitivno riješ
iti pitanje otvorenih kopova i nedovrš
enih ostalih zahvata u prostor š
uma
(kamenolomi, š
ljunč
are, naftne i plinske buš
otine i drugo) s obaveznim prijedlozima njihove
konač
ne biološ
ke sanacije i rekultivacije.
10.9.7. Vodni rež
im i održ
avanje vodotoka, potoka i ostalih vodnih objekata unutar š
uma – gospodarskih
jedinica trebalo bi jasno planirati.
10.9.8. U planovima niž
eg reda preporuč
a se propisivanje konkretnih mjera zaš
tite u smislu zabrane
krč
enja i zadrž
avanje š
umaraka i ž
ivica koji se sporadič
no preplić
u s površ
inama druge namjene
(uglavnom poljoprivredne).
10.10. Zaš
tita zraka
10.10.1. Na temelju podataka prikupljanih na tri uspostavljene mjerne postaje u Koprivnici, Đurđevcu i
Križ
evcima, potrebno je izvrš
iti kategorizaciju područ
ja prema stupnju oneč
iš
ć
enosti zraka te na
osnovu toga poduzeti mjere za oč
uvanje i/ili unapređenje kvalitete zraka.
10.10.2. Pored obavješ
ć
ivanja javnosti koje se obavlja putem Interneta o prać
enim mjerenjima kakvoć
e
zraka prikupljenim na tri navedene postaje, analizirane podatke je potrebno objavljivati i u
godiš
njem Izvješ
ć
u o stanju kakvoć
e zraka (prema Zakonu o zaš
titi zraka) te ih je potrebno
usporediti sa rezultatima dobivenim kontinuiranim mjerenjima koja se provode na postojeć
em,
već
em izvoru emisije oneč
iš
ć
ujuć
ih tvari iz stacionarnog izvora pogona CPS Molve poš
tujuć
i
odredbe Uredbe o granič
nim vrijednostima emisije oneč
iš
ć
ujuć
ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora
(Narodne novine, br. 140/97.)
10.10.3. Potrebno je utvrditi uč
estalost pojave moguć
ih povremenih (jednodnevnih) prekorač
enja
preporuč
enih, kao i granič
nih vrijednosti kakvoć
e zraka u odnosu na područ
je, godiš
nje doba, ruž
u
vjetrova, trajanje i intenzitet, radi moguć
nosti viš
egodiš
njeg prać
enja i utvrđ
ivanja eventualnih
pravilnosti u pojavi oneč
iš
ć
enja te, u skladu s tim, preventivnog djelovanja.
10.10.4.Radi smanjenja negativnog utjecaja prometa na kvalitetu zraka, potrebno je osigurati bolju
protoč
nost prometnog sustava i unaprijediti javni gradski promet te uvoditi akcije vikenda bez
automobila u už
em gradskom područ
ju.
10.10.5. Oko postojeć
ih i planiranih izvora oneč
iš
ć
avanja zraka potrebno je planirati podizanje nasada
zaš
titnog zelenila.
10.11. Zaš
tita od buke
4-35
P R O S T O R N I
P L A N
10.11.1. Građ
evine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je planirati na
odgovarajuć
oj udaljenosti od stambenih i rekreacijskih zona te drugih djelatnosti, ali i izvan
naselja ukoliko je potrebno.
10.11.2.U Prostornim planovima uređenja opć
ina i gradova, Generalnim urbanistič
kim planovima i, po
potrebi, Detaljnim planovima uređ
enja, potrebno je predvidjeti razine buke koje ne smiju prijeć
i
najviš
e dopuš
tene razine prema naš
im propisima i međunarodnim standardima te utvrditi mjere
zaš
tite od buke za građ
evinska područ
ja i pojedine građevine.
11. Mjere provedbe
11.1.
Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
11.1.1. Na temelju zakona o prostornom uređ
enju, Strategije prostornog uređ
enja Republike Hrvatske i
planskih usmjerenja i određ
enja u PPŽutvrđena je potreba izrade sljedeć
ih prostornih planova:
a) Prostorni plan područ
ja (PPPPO) za Kalnik, rijeku Dravu te pješ
č
ara i okolnih
vrijednih područ
ja đ
urđevač
kog prostora
b) Prostornog plana uređenja opć
ine ili grada (PPUO/G) za
Đurđ
evac, Koprivnica i Križ
evci
Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik,
Kloš
ki Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad
Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan
Žabno, Sveti Petar Orehovec, Virje.
c) Generalni urbanistič
ki plan (GUP) za: grad Koprivnicu i grad Križ
evce
d) Urbanistič
kog plana uređenja (UPU) za: grad Đurđevac i Virje
3 grada:
22 opć
ine:
11.1.2. U PPUO/G utvrditi područ
ja bespravne izgradnje i uvjete prihvać
anja zateč
enog stanja, odnosno
odbijanja takve gradnje.
11.2.
Područ
ja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera
11.2.1. Pogranič
no područ
je obuhvać
a sljedeć
e opć
ine: Legrad, Đelekovec, Drnje, Peteranec, Gola,
Hlebine, Molve, Novo Virje, Ferdinandovac i Podravske Sesvete.
Za ovo područ
je predviđ
aju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz
razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na ž
upanijskoj i lokalnoj razini, a u cilju postupnog
smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područ
ja i daljnjeg ravnomjernijeg
razvitka (poticajne mjere, usmjerena ulaganja, gospodarski programi i infrastruktura). Glavna
razvojna usmjerenja odnose se na razvoj pogranič
nog gospodarstva te uspostavljanje zajednič
kih
ekološ
kih kriterija koriš
tenja i zaš
tite granič
nih resursa (rijeka Drava). Za pogranič
no područ
je
izrađena je Studija u kojoj su detaljnije obrađene razvojne mjere.
11.2.2. Prostorni plan područ
ja donijet ć
e se za Kalnik, rijeku Dravu (pogranič
no
područ
je) te pješ
č
are i okolna vrijedna područ
ja đurđ
evač
kog prostora. To su područ
ja specifič
nih
prirodnih obiljež
ja. U tim dokumentima odredit ć
e se organizacija prostora, mjere koriš
tenja i
moguć
nosti razvoja, uređ
enja i zaš
tite tog područ
ja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za
unapređenje i zaš
titu okoliš
a.
11.2.3. Rubna i manje razvijena područ
ja obuhvać
aju opć
ine Kalnik, Gornja Rijeka, Sveti Petar Orehovec,
Sokolovac i Rasinja. U ovim prostorima potrebna je:
- revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem postupnog
smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područ
ja,
4-36
P R O S T O R N I
P L A N
- ulaganja u sustav komunalne infrastrukture
-š
irenje mrež
e objekata druš
- poticati razvoj prometnih pravaca, koji ć
e osigurati razvoj ovih područ
ja i integraciju i prostor
Županije
- provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakš
ice i slič
no) za ostanak
stanovniš
tva u područ
jima u kojima je moguć
e stvoriti realne perspektive za razvoj i poticanje
onih djelatnosti koje ć
e osigurati primjerene uvjete za ž
ivot.
11.2.4. Zaš
tita vodonosnika kao najvaž
nijeg prirodnog resursa na područ
ju Županije zahtijeva primjenu
sljedeć
ih mjera:
- osmiš
ljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na nač
in primjeren zaš
titi vodonosnika i
tla (ogranič
ena i kontrolirana upotreba zaš
titnih sredstava), uz obavezno unapređ
enje stoč
arske i
peradarske proizvodnje rješ
avanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama,
- sustavno rješ
avanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja
i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku.
11.3. Područ
ja i lokaliteti za istraž
ivanje i prać
enje pojava i procesa u prostoru
11.3.1. Za vodonosnike, vodocrpiliš
ta i izvoriš
ta voda treba utvrditi zaš
titne zone i mjere zaš
tite te kontrolu
njihovih provođenja.
11.3.2. Nalaziš
ta (lež
iš
ta) geotermalne vode – potrebno je provođ
enje daljnjih istraž
ivanja i moguć
nosti
koriš
tenja.
11.3.3. Za planirana, postojeć
a i napuš
tena eksploatacijska polja odrediti mjere prać
enja i koriš
tenja
postojeć
ih i sanaciju napuš
tenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u sluč
aju naruš
avanja
vrijednosti prostora. Za planirana polja obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš(NN br.
59/2000.), kao i za ostale građ
evine od ž
upanijskog znač
aja.
11.3.4. Za znač
ajne prirodne vrijednosti označ
ene na karti br. 3. “Uvjeti koriš
tenja i zaš
tite prostora”
potrebno je pratiti stanje, nač
in koriš
tenja te potencijalno ugrož
avanje i oneč
iš
ć
enje.
11.3.5. Obzirom na istraž
ivalač
ke djelatnosti, prioritetni strateš
ki ciljevi u okviru NSAP-a s č
ijom
provedbom je potrebno započ
eti odmah su:
- istraž
ivanja i nadgledanja u zaš
tić
enim područ
jima,
- Plan kontinuiranog istraž
enih vrsta, uz predlaganje
potrebnih mjera zaš
tite, prema popisu prioriteta.
Kratkoroč
ni i srednjoroč
ni (s provedbom je potrebno započ
eti u roku od narednih 5, odnosno 5-10
godina) strateš
ki ciljevi su:
- Istraž
ivanje koriš
tenja određ
enih pesticida u š
umi,
- Izrada regionalnih inventarnih lista dobro istraž
enih područ
ja s ciljem prać
enja biološ
ke
raznolikosti,
- Kontinuirana istraž
ivanja biljnih i ž
ivotinjskih zajednica moč
varnih i vodenih ekosistema, uz
nadgledanje na najznač
ajnijim lokalitetima,
- Prać
enje stanja biološ
ke raznolikosti u š
umama na pokusnim plohama znanstvenih institucija,
Istraž
ivanja rasprostranjenosti i statusa ugrož
enih biljnih i ž
ivotinjskih vrsta vezanih za
moč
varna i vodena staniš
ta,
- Inventarizacija i utvrđ
ivanje areala pojedinih vrsta slatkovodnih riba radi dobivanja opć
e slike
rasprostranjenosti slatkovodnih zajednica riba, vodozemaca i gmazova,
- Prać
enje brojnosti vrsta i održ
anje prehrambene piramide u š
umama,
- Prać
enje promjena u flori i vegetaciji kao posljedice prirodnih promjena i antropogenih utjecaja,
- Inventarizacija stanja populacija ugrož
enih sisavaca Podravine (ali i ostalih ž
ivotinjskih skupina),
- Akcijski plan istraž
ivanja i zaš
tite faune pjeskara, leptira vlaž
nih livada,
- Inventarizacija mikroorganizama.
4-37
P R O S T O R N I
P L A N
11.3.6. Prostornim planom se, kao prioritet, predlaž
e provođenje sljedeć
ih istraž
ivanja u pojedinim
zaš
tić
enim dijelovima prirode: Đurđ
evač
ki pijesci, Kalinovač
ki pijesci, Mali i Veliki Kalnik,
Dugač
ko brdo, Crni jarci, Veliki Paž
ut, Šoderica, mrtvice i bare i sva ostala područ
ja predlož
ena
ovim planom za zaš
titu ili većzaš
tić
ena prema važ
eć
em zakonu.
11.3.7. Demografska kretanja zahtijevaju prać
enje trendova radi ravnotež
e i predlaganja mjera za uspostavu
ravnotež
e. Prema dobivenim podacima iz popisa stanovniš
tva 2001. godine moć
ić
e se u PPUO/G
korigirati mjesto naselja u planiranom sustavu naselja i razvojnih središ
ta.
11.3.8. Pogranič
na, rubna i manje razvijena područ
ja zahtijevaju prać
enje stanja, pojava i procesa u cilju
prać
enja uč
inaka provedenih mjera.
11.3.9. Racionalno dimenzioniranje i koriš
tenje građevinskih područ
ja zahtijevaju primjenu mjera prać
enja
koriš
tenja i predlaganja eventualnih promjena.
11.3.10. Zaš
tita i oč
uvanje prirodnih i kulturno-povijesnih obiljež
ja i vrijednosti zahtijeva prać
enje stanja,
pojava i procesa radi pravodobnog interveniranja u sluč
aju naruš
avanja tih vrijednosti.
11.3.11. Izgradnja kapitalne infrastrukture i objekata od važ
nosti za Drž
avu i Županiju zahtijeva primjenu
mjera prać
enja realizacije izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područ
ja.
11.3.12. Za poljoprivredne površ
ine Županije utvrditi moguć
nosti koriš
tenja natapanja, prostore obuhvata,
izvoriš
ta vode i sustave natapanja.
11.3.11. Izrada agroekološ
ke osnove o znač
ajkama tla i namjenske karte pogodnosti zemljiš
ta.
11.3.12. Izvješ
ć
ima o stanju u prostoru (stalnim monitoringom) pratiti stanja i pojave, a Programima mjera
za unapređ
enje stanja u prostoru predlagati izradu potrebne prostorno-planske dokumentacije,
interventnih studija za sanaciju naruš
enih stanja prostora, struč
nih i znanstvenih podloga te
programa, studija, projekata i drugih elaborata, a u svrhu racionalnog koriš
tenja prostora u okviru
održ
ivog razvoja i rasta.
4-38
P R O S T O R N I
P L A N
KOPRI VNIČKO -KRI ŽEVAČKE ŽUPANIJE
DOKUMENTACIJA I SURADNJA
5-I
P R O S T O R N I
P L A N
KOPRI VNI ČKO -KRI ŽEVAČKE ŽUPANIJE
a) Pregled koriš
tenih relevantnih dokumenata
Planovi:
1. Strategija prostornog uređ
enja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstava i
stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 1997.
2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređ
enja, graditeljstav i
stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 1999.
3. Strategija prometnog razvitka republike Hrvatske, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Zagreb,
1999.
4. Prostorni plan bivš
e Opć
ine Koprivnica, Plan s p.o., Zagreb, 1992.
e Opć
ine Križ
evci, APZ Plan, Zagreb, 1978.Izmjene i dopune: SV 12/82, 3/83, 17/86
i 10/90.
e Opć
ine Đurđ
evac, APZ Plan, Zagreb, 1979.Izmjene i dopune: SN 7/82, 5/92, 4/93,
5/93, 6/93, 11/94, 12/94.
7. Plan prostornog uređ
enja TRC Šoderica
8. Prostorni plan uređenja Opć
ine Molve, CPA-Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb,
2000.
9. Prostorni plan uređenja Opć
ine Kloš
tar Podravski, CPA-Centar za prostorno uređenje i arhitekturu
d.o.o., Zagreb, 1998.
Studije:
1. Studija plinofikacije Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, KOD d.o.o., Koprivnica, 1997.
2. Strateš
ki marketinš
ko-križ
evač
ke ž
upanije, Institut za turizam, Zageb, 1997.
3. Sociologijska studija za područ
je Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, Institut za druš
tvena istraž
ivanja
Zagreb, Zagreb, 1998.
4. Prometna studija Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, CPA-Centar za prostorno uređenje i arhitekturu
d.o.o., Zagreb, 1998.
5. Studija odvodnje i proč
iš
ć
avanja otpadnih voda na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, Institut
građ
evinarstva Hrvatske d.d. i Zavod za hidrotehniku, Zagreb, 1998.
6. Studija zaš
tite prirodne baš
tine Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, dr.sc.Radovan Kranjč
ev i URBING
d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaš
tite okoliš
a, Koprivnica-Zagreb, 1998.
7. Demografska studija Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, Hrvatski zemljopis d.o.o. i Geografski institut
„Petar Matković
”, Zagreb, 1998./99.
8. Studija stanja i perspektiva razvoja poljoprivrede Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije (radna verzija),
Visoko gospodarsko uč
iliš
te u Križ
evcima, Križ
evci, 1999.
9. Program gospodarenja otpadom za Koprivnič
ko-križ
evač
ku ž
upaniju, IPZ Uniprojekt MCF d.o.o.,
Zagreb, 1999.
10. Studija zaš
tite kulturne baš
tine Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije, Ministarstvo kulture, Uprava za
zaš
titu kulturne baš
tine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Zagreb, 1999.
Ostali dokumenti:
1. Izvješ
ć
e o stanju u prostoru Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije za razdoblje 1996.-1998.godine,
„Služ
ko-križ
evač
ke ž
2. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije za razdoblje
siječ
anj 1999.-prosinac 2000.godine, „Služ
ko-križ
evač
ke ž
3. Izrađena Izvješ
ć
a o stanju u prostoru i Programi mjera za unapređ
enje stanja u prostoru za gradove i
opć
ine na područ
ju Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije u razdoblju od 1996.-1998. i od 1998.2000.godine.
4. Osnove koriš
tenja i zaš
je (bivš
e) Opć
ine Koprivnica, Urbanistič
ki institut
Hrvatske, Zagreb, 1994.
5. Osnove koriš
tenja i zaš
je (bivš
e) Opć
ine Križ
evci, URBING, d.o.o. za
prostorno uređ
enje i zaš
titu okoliš
a, Zagreb, 1996.
P R O S T O R N I
P L A N
KOPRI VNI ČKO -KRI ŽEVAČKE ŽUPANIJE
6. Osnova koriš
tenja i zaš
tite prostora (bivš
e) Opć
ine Đurđevac, „Zavod za urbanizam” pri
Arhitektonskom fakultetu Sveuč
iliš
ta u Zagrebu, , Zagreb, 1995.
b) Suradnja tijela, ustanova i subjekata
-
Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska uprava Koprivnica
Ministarstvo kulture, Uprava za zaš
titu kulturne baš
tine, Konzervatorski odjel u Zagrebu
Drž
avna uprava za zaš
titu prirode i okoliš
a
Ministarstvo za zaš
titu okoliš
enja
Hrvatske vode Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područ
je slivova Drave i Dunava,
Vodnogospodarski odsjek Bjelovar ili Varaž
din,
Hrvatske š
ume, Uprava š
uma Koprivnica
Hrvatska uprava za ceste, Županijska uprava za ceste Križ
evci
Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Koprivnica
Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb
HEP – Distribucijsko područ
je „Elektra” Koprivnica
HEP – Distribucijsko područ
je „Elektra” Bjelovar
INA - Sektor proizvodnje nafte i plina – Pogon „Molve” – Đurđ
evac
INA - Sektor proizvodnje nafte i plina – Pogon Šandrovac – Bjelovar, odsjek operative Koprivnica
INA-„Naftaplin” – Zagreb -Tim za gospodarenje i zaš
titu voda
Telekomunikacijski centar Koprivnica
Poš
tanski centar Koprivnica
„IPZ Uniprojekt MCF” d.o.o.-Zagreb
„Komunalno”, Križ
evci
„Komunalac”, Koprivnica
„Komunalije”, Đurđevac
„Prizma”, Mali Otok
„Podravec-š
port”, Torč
ec
„ECOINA”, Zagreb
Visoko gospodarsko uč
iliš
te u Križ
evcima
Županijski zavod za javno zdravstvo, Koprivnica
Grad Koprivnica, Upravni odjel za prostorno uređ
enje, stanovanje i zaš
titu okoliš
a
Grad Đurđ
evac, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i uređenje prostora
Grad Križ
evci, Upravni odjel za komunalne poslove i uređenje prostora
Centar za socijalni rad, Koprivnica
Turistič
ka zajednica Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
Ured za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaš
titu okoliš
a Koprivnič
kokriž
evač
ke ž
upanije
Ured za katastarsko-geodetske poslove Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
Upravni odjel za druš
tvene djelatnosti Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
Ured za statistiku Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije
Ured za opć
u upravu Koprivnič
ko-križ
evač
ke ž
upanije

PROSTORNI PLAN KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

Transcription

Similar documents

for the first steps in life.

IZLAZAK

Izvještaj 18. Jesenskog poslovnog sastanka HMZG Biograd n/M

Privatne klinikeMagdalenai Akromiongrade se i renoviraju na račun

Obrtničke novine broj 146

Slika zdravlja Zadarske županije i Strateški okvir Plana za zdravlje

program ruralnog razvoja zadarske županije

Prostorni plan Varaždinske županije

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.