Reprodukcija socijalnih nejednakosti kroz obrazovne tranzicije

Transcription

Reprodukcija socijalnih nejednakosti kroz obrazovne tranzicije
!uvodna strana.qxd
3/23/2009
7:02 AM
Page 1
ANALIZA
KARAKTERISTIKA
SIROMA[TVA
U SRBIJI
Beograd ● 2009
!uvodna strana.qxd
3/23/2009
7:02 AM
Page 2
Urednik:
Jelena Markovi}
Lektura:
Jana Popovi}
Dizajn i priprema:
Dalibor Varga
Izdava~:
Tim potpredsednika Vlade za implementaciju Strategije za smawewe siroma{tva
Tira`:
250
[tampa:
Standard 2, Pinosava
Vlada Republike Srbije
Tim potpredsednika Vlade za implementaciju Strategije za smawewe siroma{tva
Ministarstvo nauke i tehnolo{kog razvoja
Republi~ki zavod za statistiku
Mentori na projektu:
Slobodan Cveji}, Marina Petrovi}, Katarina Stani},
Aleksandar Baucal, Dragica Pavlovi}
Izrada analize omogu}ena je sredstvima Me|unarodnog odeqewa za razvoj (DFID) Vlade Velike
Britanije u okviru projekta „Podr{ka implementaciji Strategije za smawewe siroma{tva u Srbiji“. Ova publikacija ne predstavqa zvani~an stav Vlade RS. Iskqu~ivu odgovornost za sadr`aj
i informacije koje se nalaze u publikaciji snose autori teksta. Tako|e, tekst nije pisan rodno
senzibilisanim jezikom, jer ga zvani~na administracija i zakonodavstvo jo{ uvek ne prepoznaju.
!uvodna strana.qxd
3/23/2009
7:02 AM
Page 3
Analiza karakteristika siroma{tva u Srbiji
Tim potpredsednika Vlade za implementaciju strategije za smawewe siroma{tva, Republi~ki zavod za
statistiku i Ministarstvo nauke Republike Srbije inicirali su projekat pod nazivom: Analiza karakteristika siroma{tva u Srbiji. Osnovni ciq ovog projekta, bio je da podr`i izradu analiza koje mogu unaprediti sagledavawe faktora i rizika siroma{tva u Srbiji. Ciq projekta bio je tako|e i unapre|ewe istra`iva~ke prakse u zemqi, kori{}ewe postoje}e istra`iva~ke gra|e, kao i podsticaj istra`iva~ima/icama na
po~etku karijere da unaprede svoje kapacitete u oblasti analize karakteristika siroma{tva.
U maju mesecu 2008. godine, Republi~ki zavod za statistiku Srbije objavio je Studiju o `ivotnom standardu – Srbija 2002-2007. Analize prikazane u studiji zasnivaju se na podacima iz Anketa o `ivotnom standardu (A@S) iz 2002, 2003. i 2007. godine. Podaci o siroma{tvu i `ivotnom standardu posmatraju se kao deo informacionog sistema koji Vladi Srbije i wenim ministarstvima poma`e u dono{ewu odluka. Statisti~ki
podaci o siroma{tvu su od su{tinskog zna~aja za procese strate{kog planirawa koje preduzima Vlada Srbije, za pra}ewe efikasnosti i rezultata implementacije donetih strate{kih mera, kao i za odgovorno vo|ewe politika vezanih za socio-ekonomski razvoj.
Statisti~ki sistem Srbije zna~ajno je unapre|en u periodu izme|u 2003. i 2008. godine. Predlogom zakona
o statistici, Republi~kom zavodu za statistiku su dodeqena ovla{}ewa i pravo da prati kretawe siroma{tva u Srbiji, kako bi se identifikovale najosetqivije grupe stanovni{tva i glavni faktori rizika siroma{tva. Poboq{an je pristup podacima, sirovi podaci Ankete o `ivotnom standardu su dostupni javnosti,
a sama realizacija istra`ivawa doprinela je poboq{awu veze izme|u zvani~ne statistike i korisnika
podataka.
Studija o `ivotnom standardu pru`a obiqe podataka, ali sam izve{taj ne prikazuje sve dimenzije i karakteristike siroma{tva u Srbiji.
U okviru projekta: Analiza karakteristika siroma{tva u Srbiji, realizovano je 13 istra`iva~kih projekata i obuhva}ene su slede}e teme:
●
Efekti realizovanih obuka za odrasle u saradwi Centra za kontinuirano obrazovawe odraslih,
Centra za tranziciju zaposlenih RTB Bor i Nacionalne slu`be za zapo{qavawe u Boru;
● Reprodukcija socijalne nejednakosti kroz obrazovne tranzicije;
● Siroma{tvo me|u penzionerima i starima (65+) bez penzija;
● Integracija raseqenih lica;
● Samohrano roditeqstvo i siroma{tvo;
● Socijalna iskqu~enost kao fenomen vi{estruke deprivacije
● Akciono istra`ivawe potreba mladih u seoskim sredinama;
● Visoko obrazovawe i mehanizmi podr{ke (stipendije, studenstki domovi) za rawive grupe
i etni~ke mawine;
● Socio-ekonomski i demografski korelati u~e{}a u sredwe{kolskom obrazovawu;
● Procena socijalne i zdravstvene sigurnosti `ena (65+) u seoskim sredinama:
Op{tine Ni{ i Kragujevac;
● Deca sa smetwama u razvoju – od pasivnih primalaca/teqki usluga do aktivnih u~esnika/ca u `ivotu
zajednice;
● Efikasnost i pravi~nost sistema studenstkog standarda;
● [ta prouzrokuje siroma{tvo, a {ta ga umawuje – Dinamika potro{we u Srbiji.
Ovaj zbornik obuhvata devet realizovanih istra`ivawa, a sva istra`ivawa bi}e objavqena na
internet stranici Mre`e istra`iva~a socijalnih prilika, www.mrezaisp.org
3
!uvodna strana.qxd
3/23/2009
7:02 AM
Page 4
Sadr`aj
Uvod..............................................................................................................................................................3
1. Socijalna iskqu~enost kao fenomen vi{estruke deprivacije................................................................5
2. Reprodukcija socijalnih nejednakosti kroz obrazovne tranzicije.........................................................25
3. Socio-ekonomski i demografski korelati u~e{}a u sredwo{kolskom obrazovawu................................45
4. Efekti realizovanih obuka za odrasle u saradwi Centra za kontinuirano obrazovawe odraslih,
Centra za tranziciju zaposlenih RTB Bor i Nacionalne slu`be za zapo{qavawe u Boru......................67
5. Efikasnost i pravi~nost sistema studentskog standarda.......................................................................99
6. Siroma{tvo me|u penzionerima i starim licima sa 65 i vi{e godina................................................115
7. Uslovi socijalne i zdravstvne sigurnosti starijih `ena u seoskim sredinama
centralne Srbije (op{tina Kragujevac) i ju`ne Srbije (Ni{ki okrug)................................................141
8. Analiza siroma{tva - integracija izbeglih lica................................................................................183
9. Pregled socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq...........205
4
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:05 AM
Page 5
SOCIJALNA ISKQU^ENOST
KAO FENOMEN
VI[ESTRUKE DEPRIVACIJE
Hana David Baronijan
5
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:05 AM
Page 6
Apstrakt
U ovom radu `eleli smo da prika`emo jedan model predstavqawa vi{estruke deprivacije. Analiza je
bila fokusirana na starosnu populaciju od 15 do 64 godine, a istra`ivawe koje smo pri tome koristili jeste Anketa o `ivotnom standardu. Rezultati pokazuju da je socijalna uskra}enost kao fenomen vi{estruke
deprivacije znatno ra{irenija od finansijskog siroma{tva – iako je veoma mali broj osoba ugro`en sa vi{e od dva oblika deprivacije, pogo|enost bar nekim oblikom deprivacije jeste veoma izra`ena. Ovaj model predstavqawa vi{estruke deprivacije mo`e se koristiti za pore|ewe op{te populacije i nekih vulnerabilnih subpopulacija – mi smo u radu prikazali pore|ewe vi{estruke deprivacije izme|u op{te populacije 15-64 u 2007. godini i subpopulacije osoba sa invaliditetom. Tako|e smo poku{ali da pratimo i
dinami~nost procesa socijalne iskqu~enosti pore|ewem podataka dobijenim na op{toj populaciji 15-64
u 2002. i 2007. Rad ukqu~uje i detaqan opis izbora i neophodne modifikacije indikatora kao va`an sastavni deo ove analize.
Kqu~ne re~i: socijalna iskqu~enost, siroma{tvo, socijalna uskra}enost, dimenzija, finansijsko siroma{tvo, obrazovawe, zaposlenost, zdravqe, egzistencijalne potrebe, indikator, A@S.
6
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:05 AM
Page 7
Uvod
●
[ta je socijalna iskqu~enost?
Socijalna iskqu~enost je fenomen koji postaje sve aktuelniji kako u zemqama Evropske unije tako i u
zemqama tranzicije. Problematiku siroma{tva polako zamewuje problem socijalne iskqu~enosti ili
shvatawe siroma{tva u {irem smislu. Sve je jasnije da se siroma{tvo ne mo`e posmatrati samo kroz jednu
dimenziju, kao nedostatak finansijskih sredstava, ve} da ono u stvarnosti predstavqa kompleksnu me{avinu razli~itih vrsta deprivacije, od nedostatka najosnovnijih sredstava za hranu do diskriminacije i
nepo{tovawa qudskog dostojanstva.
●
Za{to je i kako nastala?
Evropska unija usvojila je koncept Socijalne ukqu~enosti krajem 90-tih, kao na~in borbe protiv siroma{tva i socijalnih problema sa kojima su se susretale dr`ave ~lanice. Na Lisabonskom samitu 2000. godine Evropski savet definisao je osnovne strate{ke pravce razvoja EU do 2010. godine gde su zemqe ~lanice EU potvrdile svoju posve}enost “odlu~nom delovawu u pravcu iskorewivawa siroma{tva do 2010. godine”. Tu su definisani zajedni~ki ciqevi borbe protiv socijalne iskqu~enosti opisani u Nacionalnim
planovima akcije (NPA) protiv siroma{tva i dru{tvene iskqu~enosti. Ubrzo nakon toga i druge zemqe i
organizacije usvajaju koncept socijalne ukqu~enosti i iskqu~enosti.
●
Kako se defini{e?
Budu}i da je u pitawu veoma kompleksan fenomen, postoje razli~ite definicije socijalne iskqu~enosti. Zajedni~ki izve{taj Evropske komisije o dru{tvenoj ukqu~enosti, 20041 defini{e dru{tvenu iskqu~enost na slede}i na~in:
Dru{tvena iskqu~enost je proces u kojem su odre|ene grupe stanovni{tva gurnute na marginu dru{tva
i nemogu}nost wihovog potpunog u~e{}a u dru{tvu je posledica siroma{tva, neadekvatnog obrazovawa ili
drugih znawa, ili je rezultat diskriminacije. Ovo ih spre~ava da sebi obezbede posao, prihode ili obrazovawe, kao i da budu deo mre`a i aktivnosti u dru{tvu i zajednici. Wihov pristup vlasti i telima koje
donose odluke je ograni~en, zbog ~ega se ose}aju nemo}nim da vr{e kontrolu nad odlukama koje uti~u na wihov svakodnevni `ivot.
Postoje i druge definicije drugih organizacija. Vlada Velike Britanije, na primer, defini{e da se
“socijalna iskqu~enost de{ava kada qudi ili mesta pate od razli~itih problema kao {to su nezaposlenost, diskriminacija, nedostatak ve{tina, niska primawa, lo{i uslovi stanovawa, visoka stopa kriminala, lo{e zdravqe ili raspadawe porodice. Kada se ovi problemi ujedine oni stvaraju za~arani krug. Socijalna iskqu~enost mo`e nastati kao rezultat problema sa kojima se osoba susre}e u toku `ivota. Ali mogu nastati i ro|ewem. Dolazak na svet u siroma{tvu ili kod roditeqa niskog obrazovawa ima glavni uticaj na budu}e mogu}nosti u `ivotu.“
●
Odnos siroma{tva i socijalne iskqu~enosti
Odlike koncepta socijalne iskqu~enosti u odnosu na siroma{tvo bile bi slede}e:
● Socijalna iskqu~enost je {iri pojam od tradicionalnog koncepta siroma{tva - finansijsko siroma{tvo je samo jedna od komponenti socijalne iskqu~enosti; neu~estvovawe u aktivnostima dru{tva je va`no koliko i samo siroma{tvo
● Socijalna iskqu~enost govori o procesu koji vodi iskqu~enosti iz razli~itih aktivnosti
dru{tva
● Socijalna iskqu~enost predstavqa multi-dimenzionalni fenomen
● Dimenzije socijalne iskqu~enosti i problemi
Me|utim, ne postoje jasna i utvr|ena merila socijalne iskqu~enosti. O ovom terminu se jo{ vode debate i uprkos {irokoj upotrebi u evropskim istra`ivawima, raspravama i politici, wegova definicija i
1
Joint Report on Social Inclusion 2004, Social Security and Social Integration, strana 10.
7
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:05 AM
Page 8
kori{}ewe zna~ajno variraju od osobe do osobe i konstantno se razvijaju kroz vreme. Socijalna iskqu~enost kao kompleksan fenomen te{ko je merqiva. Postoji problem definisawa dimenzija koje ulaze u wen
sastav, problem definisawa indikatora koji na najboqi na~in mere te dimenzije, kao i problem definisawa odnosa me|u dimenzijama koji se mo`e smatrati socijanom iskqu~eno{}u.
U okviru evropskog procesa socijalne ukqu~enosti, pra}ewe socijalne ukqu~enosti ostvaruje se preko
~etiri osnovne dimenzije: finansijskog siroma{tva, zapo{qavawa, zdravqa i obrazovawa, iako postoji
potreba da se dodatno ukqu~i i dimenzija stanovawa, kao i dimenzija socijalne participacije.2 Za pra}ewe socijalne iskqu~enosti Evropska komisija je u Laekenu, predgra|u Brisela u decembru 2001. usvojila
skup osnovnih 18 indikatora nazvanih Laeken indikatori (Laeken Indicators). Me|utim, kada se posmatraju
ovi indikatori prime}uje se da je, i pored definisawa 4 osnovne dimenzije socijalne iskqu~enosti, veza
izme|u siroma{tva i socijalne iskqu~enosti veoma sna`na. Najve}i broj Laeken indikatora odnosi se
upravo na finansijku dimenziju siroma{tva. Zbog toga je zemqama ~lanicama ostavqeno da izrade i svoje
nacionalne indikatore koji }e omogu}iti pra}ewe socijalne iskqu~enosti u nacionalno specifi~nom
kontekstu, a tako|e i boqe pokrivawe ostalih dimenzija socijalne deprivacije.
U Srbiji je tako|e socijalna iskqu~enost u fokusu interesovawa, kao i u EU. U sklopu pripreme Srbije
za ukqu~ewe u EU Srbija je u obavezi da uzme u~e{}e u Procesu socijalne ukqu~enosti (Social Inclusion Process) koja podrazumeva razvoj i usavr{avawe institucionalnog okvira i metodologije za pra}ewe stawa
socijalne ukqu~enosti pojedinaca i dru{tvenih grupa. Kako bi se ovo postiglo napravqen je izve{taj Istra`ivawe dru{tvene ukqu~enosti u Srbiji ~iji su osnovni ciqevi bili razmatrawe mogu}nosti pra}ewa osnovnih Laeken pokazateqa u Srbiji, kao i predlagawe nacionalno specifi~nih pokazateqa koji }e
obezbediti preciznije uvide u stawe dru{tvene ukqu~enosti/iskqu~enosti u osobenom kontekstu. U ovom
izve{taju predlo`eno je da se osnovne Laeken dimenzije dopune sa dve nove: zadovoqavawe osnovnih egzistencijalnih potreba i socijalna participacija, a tako|e su i Laeken indikatori pro{ireni dodatnim
indikatorima koji treba da omogu}e pra}ewe nacionalnih specifi~nosti u datim dimenzijama.
Mogu}nost prikazivawa sumarnog efekta socijalne deprivacije kao multidimenzionalnog fenomena
Prikazivawe sumarnog efekta indikatora socijalne deprivacije. Kao {to je ve} bilo re~i u ovoj analizi se oslawamo na dimenzije i indikatore socijalne iskqu~enosti koji su ve} definisani od strane
Evropske unije (Laeken indikatori) ili predlo`eni kao nacionalni indikatori (predstavqeni u Izve{taju socijalne iskqu~enosti u Srbiji).
Me|utim, problem ne mawe bitan jeste da li se osim merewa deprivacije na pojedina~nim dimenzijama
sa pojedina~nim indikatorima mo`e ustanoviti i wihov me|usobni uticaj, tj. mo`emo li na neki na~in
prikazati sumarne efekte pojedina~nih indikatora. Postoje dva pristupa ovom problemu: prvi pristup
kombinuje vrednosti indikatora u jedan indeks, dok se drugi pristup bazira na posmatrawu razli~itih dimenzija deprivacije na individualnom nivou nakon ~ega se zatim posmatra ukupno delovawe vi{estruke
deprivacije na celoj posmatranoj populaciji. Najpoznatiji primer prvog pristupa jeste HDI ili Human Development Index, koji se odnosi na vrednosti tri indikatora razvoja: bruto doma}i proizvod (GDP), o~ekivana du`ina `ivota i poha|awe {kole. Problem sa ovako definisanim indeksom jeste {to wegove apsolutne vrednosti postaju veoma nejasne, pa ~ak i relativne vrednosti (na primer pri rangirawu razli~itih zemaqa na ovom indeksu) budu}i da neke populacije mogu biti veoma razvijene u pogledu jednog indikatora, a nerazvijene po pitawu drugog ili tre}eg (na primer mnoge zemqe jugoisto~ne Evrope imaju visok
nivo obrazovawa i `ivotnog veka, a veoma mali GDP).
Drugi pristup omogu}ava da vi{estruku deprivaciju posmatramo na individualnom nivou. Druga~ije re~eno, da na nivou pojedinca utvrdimo me|usobni uticaj deprivacije na razli~itim dimenzijama, tj. da li
su osobe koje do`ivqavaju npr. uskra}enost u oblasti obrazovawa istovremeno i finansijski siroma{ne.
2
Detaqnije pogledati u Izve{taju socijalne iskqu~enosti u Srbiji, 2008.
8
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:05 AM
Page 9
Model prikazivawa sumarnog efekta socijalne deprivacije - dimenzije i indikatori socijalne deprivacije
Mi se u ovom radu opredequjemo za drugi pristup. Smatramo da, sa jedne strane, ovaj metod pru`a odre|enu mogu}nost utvr|ivawa stepena pogo|enosti socijalnom iskqu~eno{}u (naravno ovo samo donekle, budu}i da se ne mo`e u apsolutnom smislu porediti deprivacija na razli~itim dimenzijama), a sa druge omogu}ava da se odredi me|usoban odnos razli~itih dimenzija. Me|utim, kako bi osnovni uslov ove metode bio
ispuwen – da se podaci posmatraju na individualnom nivou, postoje dva osnovna metodolo{ka principa
koji moraju biti zadovoqeni kako bi ova metoda mogla da se koristi:
1. podaci za sve izabrane indikatore koji mere posmatrane dimenzije deprivacije treba da budu dostupni u okviru istog istra`ivawa.
2. svi posmatrani indikatori moraju se posmatrati na istoj izabranoj populaciji (npr. ne mo`e se jedan
indikator odnositi na neaktivne, a drugi na nezaposlene itd.).
U skladu sa ova dva osnovna principa izvr{i}emo izbor i modifikacije Laeken i nacionalno specifi~nih indikatora koje }emo koristiti u analizi.
Kako bismo ispunili prvi uslov (podaci za sve indikatore moraju da postoje u okviru istog istra`ivawa) potrebno je da se opredelimo za istra`ivawe koje }e nam to omogu}iti. U Evropskoj uniji za potrebe
merewa socijalne iskqu~enosti koristi se SILC (Statistsics on Income and Living Conditions), istra`ivawe
standardizovano za sve ~lanice EU. Me|utim, SILC istra`ivawe se jo{ uvek ne sprovodi u Srbiji. Postoji
nekoliko velikih nacionalnih istra`ivawa u Srbiji koja, po svojim ciqevima, pokrivaju razli~ite sfere `ivota. Anketa o radnoj snazi, ARS (Labor Force Survey, LFS) pokriva radni status gra|ana, Anketa o potro{wi doma}instva, ADP (Household Budget Survey, HBS) prikupqa detaqne informacije o uslovima stanovawa i potro{wi i prihodima doma}instva, Istra`ivawe o zdravqu pokriva zdravstveni status gra|ana i uslove stanovawa, Multiple Indicator Claster Survey (MICS) pokriva u najve}oj meri uslove `ivota, zdravstveni status i obrazovawe dece i `ena, ali sadr`i i pitawa koja se odnose na celokupnu populaciju. Me|utim, od velikih nacionalnih istra`ivawa koja se do sada primewuju u Srbiji najvi{e razli~itih dimenzija `ivotnog standarda pokriva Anketa o `ivotnom standardu, A@S (Living Standard Measurment
Survey, LSMS).
Ve}ina Laeken i nacionalno specificnih indikatora mogu se dobiti iz A@S-a, me|utim, kao {to smo
ve} rekli, za potrebe analize koju nameravamo da uradimo nije dovoqno samo da postoji mogu}nost izra~unavawa ovih indikatora. Oni se moraju odnositi na istu populaciju i mora postojati mogu}nost da se wihove vrednosti izra~unaju na individualnom nivou. Zbog posledweg uslova neke indikatore }emo odmah iskqu~iti (kao npr. Gini koeficijent ~ije vrednosti se ne mogu dobiti na individualnom nivou), a druge modifikovati (npr. Subjektivnu ocenu zdravstvenog stawa ne}emo posmatrati kao odnos prvog i posledweg
kvantila po prihodima ve} kao pojedina~nu vrednost svakog pojedinca).
Da bi bio ispuwen i drugi uslov, kao relevantnu populaciju uzimamo populaciju radno sposobnih od 15
do 64 godine starosti budu}i da je najve}i broj predlo`enih indikatora relevantan za ovu populaciju. Kada su u pitawu deca do 15 godina, kao i stari preko 65 godina nije lako odrediti relevantne indikatore
(npr. za decu i stare indikatori dimenzije zaposlenosti nisu relevantni, tako|e u oblasti obrazovawa
svaki de~iji uzrast je specifi~an i zahteva specifi~an indikator u ovoj oblasti, dok se za populaciju starih postavqa pitawe relevantnosti dimenzije obrazovawa budu}i da ova populacija ne u~estvuje na tr`i{tu rada pa im samim tim i obrazovno postignu}e nije neophodno kako bi obezbedili boqe `ivotne uslove. Tako|e, na primer, kada je u pitawu dimenzija zdravqa kod starih lica postavqa se pitawe da li je lo{a subjektivna ocena zdravstvenog statusa odraz deprivacije ili odraz objektivnih odlika ove subpopulacije...).
9
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:05 AM
Page 10
Ciqevi istra`ivawa
Ciq ovog istra`ivawa jeste utvr|ivawe vi{estruke deprivacije na individualnom nivou tj. utvr|ivawa me|usobnog uticaja deprivacije na razli~itim dimenzijama.
Specifi~ni ciqevi istra`ivawa bili bi:
1. Otkriti ra{irenost deprivacije na 5 odabranih dimenzija u populaciji u Srbiji i wihovo me|usobno preklapawe: koliki procenat qudi u Srbiji je pogo|en socijalnom uskra}eno{}u po jednoj, dve,
tri, ~etiri ili svih pet odabranih dimenzija.
2. Trend kretawa vi{estruke deprivacije 2002/2007.
3. Otkriti ra{irenost deprivacije po 5 odabranih dimenzija u jednoj izabranoj vulnerabilnoj populaciji: populaciji osoba sa invaliditetom (OSI) i pore|ewe dobijenih rezultata sa op{tom populacijom.
4. Ispitati osnovne socio-ekonomske faktore koji su u vezi sa vi{estrukom deprivacijom.
Opis metodologije
Analizu }emo izvr{iti na 3 ciqne grupe kako bi imali mogu}nost pore|ewa dobijenih rezultata:
1. grupa: op{ta populacija, od 15 do 64 godine, istra`ivawe A@S 2007.
2. grupa: osobe sa invaliditetom, od 15 do 64 godine, istra`ivawe A@S 2007.
3. grupa: op{ta populacija, od 15 do 64 godine, istra`ivawe A@S 2002.
Dimenzije koje }e biti posmatrane su:
1. Finansijka deprivacija
2. Deprivacija u oblasti zapo{qavawa
3. Zdravstvena deprivacija
4. Obrazovna deprivacija
5. Materijalna deprivacija/uskra}enost egzistencijalnih potreba
Indikatori koje }emo posmatrati, kao {to je ve} navedeno, predstavqaju modifikovane verzije Laeken
indikatora EU ili nacionalnih indikatora predlo`enih u Izve{taju socijalne iskqu~enosti u Srbiji.
Slede}e modifikacije indikatora bi}e nu`ne kako bi ih koristili u izabranom modelu:
●
Svo|ewe na indikatore ~iji su osnovni skup lica, a ne doma}instva.
●
Svo|ewe na indikatore sa istim osnovnim odabranim skupom lica (ukupna populacija lica od 15 do 64
godine). Npr. umesto indikatora Stopa dugoro~ne nezaposlenosti (koji se odnosi na aktivnu populaciju 15-64) ra~una}emo u~e{}e dugoro~no nezaposlenih u ukupnoj populaciji 15-64.
●
Posmatrawe samo jedne vrednost za svaki indikator (npr. subjektivnu ocenu zdravstvenog statusa ne}emo posmatrati u najsiroma{nijem i najbogatijem kvantilu ve} u ukupnoj populaciji koju budemo odredili).
●
Uno{ewe izmena specifi~nih za odre|ene indikatore (npr. izmene koje se odnose na stopu rizika od
siroma{tva, navedene kasnije).
Odabir indikatora socijalne iskqu~enosti koje }emo uzeti u razmatrawe za kori{}ewe u ovoj analizi,
wihove operacionalne definicije i modifikacije operacionalnih definicija kako bi mogli da se koriste
u modelu, dati su u daqem tekstu. Vrednosti modifikovanih indikatora za radno sposobnu populaciju 15-64
u 2007, i u 2002, kao i i za osobe sa invaliditetom stare od 15 do 64 godine dati su u aneksu i Tabeli 1: 3
1. Indikatori finansijske deprivacije:
●
3
Stopa rizika od siroma{tva predstavqa 1. Laeken indikator. Defini{e se kao u~e{}e lica
~iji je dohodak po potro{a~koj jedinici mawi od 60% medijane nacionalnog dohotka po potro{a~koj jedinici. Mi }emo koristiti ovaj indikator sa izvesnim modifikacijama: umesto prihoda po-
Detaqnije operacionalne definicije svakog indikatora pogledati u Izve{taju socijalne iskqu~enosti u Srbiji.
10
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:05 AM
Page 11
smatra}emo potro{wu budu}i da A@S prati potro{wu, a ne prihode, kao meru `ivotnog standarda. Umesto „60% medijane nacionalnog dohotka po potro{a~koj jedinici“ {to predstavqa u me|unarodnoj terminologiji relativnu liniju siroma{tva koristi}emo apsolutnu liniju siroma{tva,
tj. iznos koji je potreban da se zadovoqe osnovne `ivotne potrebe. Ta linija je u 2007. godini iz
A@S-a izra~unata na 8.883 dinara i sva lica koja `ive u doma}instvima ~ija je potro{wa po potro{a~koj jedinici mawa od ovog iznosa spadaju u osobe koje do`ivqavaju finansijsku deprivaciju ili tzv. osobe „ispod linije siroma{tva“.
2. Indikatori deprivacije u oblasti zaposlenosti:
●
Osobe koje `ive u doma}instvima bez ijednog zaposlenog ~lana predstavqa 7. Laeken indikator. Izra~unava se kao proporcija broja osoba starosti 0-65 godina koja `ive u ovakvim doma}instvima u odnosu na ukupnu veli~inu te starosne grupacije koja `ivi u relevantnim doma}instvima4.
●
Stopa dugoro~ne nezaposlenosti predstavqa 6. Laeken indikator. Proporcija lica nezaposlenih 12 meseci i vi{e u aktivnoj populaciji starosti 15-64 godine.
●
Stopa veoma duge nezaposlenosti predstavqa 17. Laeken indikator. Proporcija osoba nezaposlenih najmawe 24 meseca u aktivnom stanovni{tvu (15-64 godine starosti).
●
U~e{}e nezaposlenih koji su odustali od tra`ewa posla je nacionalni indikator predlo`en u Izve{taju socijalne iskqu~enosti u Srbiji: Predstavqa proporciju osoba u statusu izdr`avanih lica koja su odustala od tra`ewa posla i pre{la u neaktivni status.
Modifikacije u vezi sa prethodnim indikatorima odnose se na denumerator, ili imenilac proporcije.
Naime, sva ~etiri indikatora posmatra}emo na op{toj populaciji od 15 do 64 godine. Dakle ne na populaciji od 0 do 65 godina kao u prvobitnoj definiciji 7. Laeken indikatora i ne samo na aktivnoj/odnosno neaktivnoj populaciji kako su definisana ostala 3 indikatora.
3. Zdravstvena deprivacija:
●
Subjektivni zdravstveni status po nivoima prihoda predstavqa 10. Laeken indikator. Izra~unava se kao proporcija populacije starosti 16 godina i vi{e u najni`em i najvi{em kvantilu distribucije prihoda koja ocewuje svoje zdravstveno stawe kao lo{e ili veoma lo{e. Budu}i
da su nam potrebne vrednosti svakog indikatora na individualnom nivou, modifikacija ovog indikatora sastoji se u posmatrawu wegove vrednosti kod svakog pojedinca, a ne u upore|ivawu
vrednosti u 1. i 5. kvantilu.
●
Stopa nepokrivenosti zdravstvenim osigurawem predstavqa predlo`eni nacionalni indikator. Izra~unava se kao procenat lica bez zdravstvenog osigurawa u odnosu na ukupnu populaciju.
●
Nemogu}nost pristupa zdravstvenoj nezi (poseta doktoru i zubaru) zbog finansijskih razloga
je procenat osoba koje su navele da su u prethodnoj godini najmawe X puta odustale od posete lekaru, zubaru, od dijagnosti~kog ili terapijskog tretmana zbog nedostatka novca. Tako|e predstavqa predlo`eni nacionalni indikator. Me|utim, ovaj indikator pokazuje izrazito nizak nivo
deprivacije (videti Tabelu 1. i Aneks) i iz tog razloga }emo ga koristiti sa izvesnom modifikacijom: smatra}emo za deprivaciju i ako se kao razlog za{to nisu koristili zdravstvene usluge navodi i udaqenost institucije.5
4
Pod relevantnim doma}instvima podrazumevaju se sva doma}instva izuzev doma}instava u kojima su sve osobe mla|e od 18 godina, u kojima su sve osobe u uzrastu 18-24 godine i na aktivnom {kolovawu ili neaktivne,
ili u kojima su sve osobe starije od 65 (60) godina i ne rade.
5
Tako|e, dati indikator trpi jo{ jednu promenu: naime, u A@S pitawa, posete zdravstvenim institucijama se
odnose na razli~it referentni period: za bolnice, bilo dr`avne ili privatne, referentni period jeste godinu dana, ali za vanbolni~ke usluge i usluge stomatologa referentni period je mesec dana. Mogu}e da je to
jedan od razloga dobijawa izrazito niskog broja lica koja su uskra}ena po ovom indikatoru.
11
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:06 AM
Page 12
4. Obrazovana deprivacija:
●
Proporcija stanovni{tva radnog uzrasta koje ima nisko obrazovno postignu}e (nivo 2
ili mawe prema Me|unarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovawa iz 1997 – ISCED-97). U Srbiji ovaj nivo odgovara nivou III stepena stru~ne spreme i ni`e. Predstavqa 18. Laeken indikator. Po ovom indikatoru je izuzetno veliki procenat qudi deprivisan (skoro polovina ili 44%
populacije 15-64 godine - videti Tabelu 1. i Aneks).
5. Uskra}enost egzistencijalnih potreba (Materijalna deprivacija):
●
Podstandardna infrastrukturna opremqenost. Izra~unava se proporcijom doma}instava
~iji stan nema elektri~nu energiju, teku}u vodu, WC, prikqu~ak na javnu kanalizaciju, kupatilo
(svi koji su na sumarnoj skali ispod prose~nog skora). Ukqu~en je u UN Habitatovu agendu indikatora (u toj varijanti ukqu~eno je i pitawe o prikqu~ku na sistem javnog vodosnabdevawa), pripada elementarnim pokazateqima procene minimalnog kvaliteta stanovawa.
●
Prenaseqenost je indikator, tako|e, ukqu~en u UN Habitatovu agendu indikatora. Ra~una se kao
proporcija doma}instava koja imaju mawe od 8 ili 10m2 po ~lanu doma}instva i vi{e od dve osobe po sobi.
●
Nizak kvalitet stanovawa i problemi odr`avawa stana. Ukqu~en je u ne-monetarne indikatore EU SILC od 2004. Izra~unava se kao proporcija doma}instava ~iji stan ima tri ili vi{e
od slede}ih problema: nema dovoqno prostora za sve ~lanove doma}instva, stan je vla`an, krov
proki{wava, zidovi/podovi su propali, drvenarija (vrata, prozori) je istro{ena, stan nema dovoqno dnevnog svetla, stan je bez grejawa tokom zime zbog nedostatka novca.6
●
Podstandardna opremqenost doma}instva aparatima. Preporu~en je kao standardni indikator za EU SILC. Mo`e se dobiti na vi{e na~ina: kao proporcija doma}instava koja imaju ispodprose~an skor na sumarnoj skali aparata ili kao proporcija doma}instava koja imaju ispodprose~nu vrednost aparata kojima je opremqeno doma}instvo (mereni preko broja i starosti ure|aja). Mi smo se opredelili za prvu varijantu.
6. Dimenzija socijalne participacije – budu}i da A@S ne prokriva nijedno pitawe koje bi se moglo upotrebiti kao indikator ove dimenzije, deprivaciju socijalne participacije nismo ukqu~ili u model.
6
Posledwa stavka ne postoji u upitniku A@S, tako da nije ura~unata u ukupni skor, ali budu}i da je vi{e od
99% doma}instava u istra`ivawu prijavilo ra~une za grejawe u toku zime mo`emo pretpostaviti da se ukupan skor ne bi zna~ajno promenio ukqu~ivawem i ovog pitawa.
12
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:06 AM
Page 13
Analiza glavnih rezultata
Vrednosti modifikovanih indikatora socijalne uskra}enosti koji se mogu dobiti iz A@S na
individualnom nivou
U aneksu su predstavqene modifikovane vrednosti datih indikatora - iza~unate na op{toj populaciji
0+, odnosno radno sposobnoj populaciji od 15 do 64 godine. U Tabeli 1. su, tako|e, predstavqene vrednosti indikatora za na{e tri izabrane populacije.
Tabela 1. Vrednosti indikatora za tri izabrane populacije: op{ta populacija 15-64, 2007, op{ta
populacija 15-64, 2002, populacija osoba sa invaliditetom 15-64, 2007.
2007. Op{ta
populacija
15-64
2007. OSI
populacija
15-64
2002.
Op{ta populacija 15-64
%
%
%
5,3
5,0
12,6
Dugoro~na nezaposlenost
6,6
2,9
-
Veoma duga nezaposlenost
5,3
2,7
-
Obeshrabrena lica
1,5
0,7
-
Dugoro~no nezaposlena i obeshrabrena lica
8,1
3,6
-
11,7
30,5
13,4
74,3
-
6,7
3,8
-
1,0
2,7
1,3
1,1
2,7
1,4
44,0
60,9
52,7
9,2
13,3
44,4
Prenaseqenost
11,9
9,0
18,3
Nizak kvalitet stanovawa i problemi odr`avawa stana
12,1
18,1
17,2
Podstandardna opremqenost doma}instva aparatima
49,0
61,0
78,6
Indikator
Finansijska deprivacija
Rizik od siroma{tva
Deprivacija u oblasti zaposlenosti
Osobe 0-65 koje `ive u doma}instvu bez zaposlenih
010,1
Zdravstvena deprivacija
Subjektivni zdravstveni status
Nepokrivenost zdravstvenim osigurawem
Nemogu}nost pristupa zdravstvenoj nezi
zbog finansijskih razloga
Nemogu}nost pristupa zdravstvenoj nezi
kao oblik deprivacije
Obrazovna deprivacija
Nisko obrazovno postignu}e
(trogodi{wa sredwa {kola i ni`e)
Materijalna deprivacija
Podstandardna infrastrukturna opremqenost
13
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:06 AM
Page 14
Ovde samo `elimo da skrenemo pa`wu da odre|ena subpopulacija mo`e biti iznadprose~no deprivisana
na nekoj dimenziji po jednom, a ispodprose~no po drugom indikatoru - to mo`emo videti na primeru osoba
sa invaliditetom i indikatora materijalne deprivacije. Ove osobe su ispodprose~no uskra}ene na indikatoru Prenaseqenost, ali iznadprose~no na indikatorima Podstandardna infrastrukturna opremqenost i
Nizak kvalitet stanovawa. Ovo treba imati u vidu prilikom izbora indikatora i tuma~ewa rezultata.
Nakon {to smo modifikovali indikatore koje mo`emo upotrebiti u analizi i nakon {to smo izra~unali wihove vrednosti za populaciju od 15 do 64 godine, potrebno je da napravimo izbor indikatora koji }e
najboqe predstavqati svaku od dimenzija.7
Kako bismo mogli da pratimo trend izra`enosti vi{estruke deprivacije u proteklih 5 godina jasno je
da ne mo`emo koristiti indikatore koji se ne mogu izra~unati i iz upitnika iz 2002. i iz upitnika u 2007.
godini. Iz tog razloga ne mo`emo koristiti indikator U~e{}e dugoro~no nezaposlenih i obeshrabrenih
lica.8 Zato }emo deprivaciju u oblasti zaposlenosti meriti indikatorom Osobe koje `ive u doma}instvima bez ijednog zaposlenog ~lana.
Budu}i da u 2002. godini nije postojalo ni pitawe o Subjektivnoj oceni zdravstvenog statusa niti pitawe o Pokrivenosti zdravstvenim osigurawem ne mo`emo koristiti nijedan od ova dva indikatora, ve} }emo koristiti Nemogu}nost pristupa zdravstvenoj nezi kao oblik deprivacije.
Poku{ali smo da na|emo i odgovaraju}i indikator za materijalnu deprivaciju jer nam se ~inilo da bi bilo veoma korisno da se i ova dimenzija ukqu~i u model, iako ona ne predstavqa jednu od osnovnih dimenzija socijalne iskqu~enosti. Me|utim, ova dimenzija je veoma bliska finansijskom siroma{tvu, posebno indikatori Nizak kvalitet stanovawa i problemi odr`avawa stana i Podstandardna opremqenost trajnim dobrima jer zavise, ako ne od trenutnog onda od sredworo~nog finansijskog stawa. Indikator koji je po na{em
mi{qewu najmawe povezan sa finansijkom deprivacijom je Podstandardna infrastrukturna opremqenost.
Me|utim, razlike u vrednosti ovog indikatora iz A@S-a 2002. i 2007. su toliko velike da se ne mogu pripisati promenama za proteklih 5 godina (posebno nepokrivenost kanalizacijom, jedna od komponenti ovog indikatora, u 2002. godini iznosila je 38.5%, a u 2007, 7.8% doma}instava).9 Opredequjemo se za Prenaseqenost kao indikator materijalne deprivacije koji je dovoqno udaqen od finansijskog siroma{tva.
Iz navedenih razloga izabrali smo slede}e modifikovane indikatore na 5 posmatranih dimenzija (za
radno sposobnu populaciju 15-64):
●
Finansijska deprivacija: Stopa rizika od siroma{tva
●
Deprivacija u oblasti zapo{qavawa: Osobe koje `ive u doma}instvima bez ijednog zaposlenog ~lana
●
Zdravstvena deprivacija: Nemogu}nost pristupa zdravstvenoj nezi kao oblik deprivacije
●
Obrazovna deprivacija: Nisko obrazovno postignu}e (III stepen i ni`e)
●
Materijalna deprivacija: Prenaseqenost
7
Mi }emo izabrati po jedan indikator za svaku dimenziju zbog ograni~enosti podataka. Druga mogu}nost jeste
da se izabere nekoliko indikatora po dimenziji iz kojih bi se zatim pravio kompozitni skor za datu dimenziju. Me|utim, u tom slu~aju ostalo bi pitawe interpretacije takvog kompozitnog skora.
8
Dugotrajna nezaposlenost i obeshrabrenost ne mogu da se izra~unaju iz A@S 2002. jer je tada modul o radnoj
snazi imao ne{to druga~iju strukturu pitawa zbog ~ega izra~unavawe dva kontingenta radne snage (nezaposleni i nekativni) ne prate u potpunosti ILO definiciju (Definiciju Me|unarodne organizacije rada) i nisu potpuno uporedivi sa izra~unavawem ovih kontingenata iz A@S 2007, dok je kontingent zaposlenih uporediv (pitawa su ista).
9
Detaqnijim pregledom uputstva za pitawa u anketi vidimo da se pojam kanalizacije u dve ankete razli~ito
tretira. U 2002. on ozna~ava samo povezanost za centralni sistem, u 2007. obuhvata i septi~ke jame. Zna~i
razlike u dobijenim vrednostima na ovom pitawu proizilaze iz razli~ite formulacije pitawa, a ne iz
objektivnog poboq{awa stawa.
14
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:06 AM
Page 15
Rezultati analize multiple deprivacije
U Tabeli 2. i aneksu date su proporcije osoba pogo|ene sa jednom, dve, tri, ~etiri ili sa svih pet oblika deprivacije za sve tri posmatrane populacije.
Mo`emo primetiti da je veoma mali broj osoba ugro`en sa vi{e od dva oblika deprivacije. Na primer,
iako u 2007. godini, gledano na op{toj populaciji od 15 do 64 godine, tri od pet indikatora imaju vrednosti ve}e od 10% (a indikator obrazovane deprivacije ~ak 44%), kombinacija 3 ili 4 faktora se javqa kod
svega 3,0% qudi. Sa druge strane, pogo|enost bar nekim oblikom deprivacije je ra{irena – ne{to vi{e od
polovine populacije, ili ta~nije 55,5% jeste uskra}eno po bar jednoj dimenziji.
Ovde se nu`no postavqa pitawe koliko i kakve uskra}enosti je potrebno da bi se neko okvalifikovao
kao iskqu~en? Mi smo skloni da iskqu~enost teorijski posmatramo kao kontinuum, od potpune ukqu~enosti do potpune iskqu~enosti, sa mogu}nosti da neko bude socijalno iskqu~en iz dru{tva u razli~itom stepenu (na jednoj, dve, tri ili vi{e dimenzija).
Po{to je relativno mali procenat osoba uskra}en na vi{e od 2 dimenzije, mo`emo re}i da je stawe socijalne ukqu~enosti dosta dobro. Osim toga, kod uskra}enosti na dve dimenzije dominira obrazovawe,
{to je oblast kojoj se mo`e direktno pristupiti odgovaraju}im merama podsticaja i relativno lako pove}ati ukqu~enost (lak{e nego npr. kada je potreban op{ti privredni oporavak da bi se pove}ala zaposlenost i smawila makar dugoro~na nezaposlenost).
Iz gorwe tabele tako|e mo`emo zakqu~iti da deprivacija merena na{im indikatorima jeste ni`a u
2007. nego u 2002. godini. Vrednosti ve}ine indikatora su mawe u 2007. nego 5 godina ranije. Tako|e, dok
je u 2002. godini 65% osoba od 15 do 64 godine uskra}eno po bar jednoj dimenziji mereno odabranim indikatorima, u 2007. godini je to slu~aj sa 56% osoba ovog uzrasta. I vi{estruka deprivacija poga|a mawi
broj qudi – u 2002. godini 24% pati od deprivacije na bar 2 dimenzije, dok je to slu~aj sa 15% ispitivane populacije u 2007. Mo`emo zakqu~iti da se deprivacija na ve}ini posmatranih dimenzija, kao i vi{estruka deprivacija zna~ajno smawila u roku od 5 godina, ali u mawem stepenu nego finansijsko siroma{tvo (ako se setimo da se indeks siroma{tva smawio sa 14,0% na 6,6% u op{toj populaciji, a u na{oj grupi od 15 do 64 godine sa 12,6% na 5,3%).
15
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:06 AM
Page 16
Tabela 2: Prikaz vi{estruke deprivacije za tri ispitivane populacije: op{ta populacija 15-64, 2007,
op{ta populacija 15-64, 2002. i osobe sa invaliditetom, 15-64, 2007.
Op{ta populacija
15-64, 2007.
Osobe sa
invaliditetom,
15-64, 2007.
Op{ta populacija
15-64, 2002.
%
%
%
F, Z, Zd, O, M
0
0,1
0,1
Bilo koje 4
F, Z, Zd, O
F, Z, Zd, M
F, Z, O, M
F, Zd, O, M
Z, Zd, O, M
Bilo koje 3
F, Z, Zd
F, Z, O
F, Z, M
F, Zd, O
F, Zd, M
F, O, M
Z, Zd, O
Z, Zd, M
Z, O, M
Zd, O, M
Bilo koje 2
F, Z
F, Zd
F, O
F, M
Z, Zd
Z, O
Z, M
Zd, O
Zd, M
O, M
Bilo koja
F
Z
Zd
O
M
0,6
0
0
0,4
0,1
0
3
0
0,9
0,5
0,2
0,1
1,7
0,2
0,1
0,9
0,2
14,9
1,1
0,2
4
2,1
0,3
6,1
1,2
0,8
0,2
6,6
55,5
5,3
11,7
1,1
44
11,9
0,6
0,1
0,1
0,5
0,2
0,1
4,7
0,1
1,8
0,5
0,5
0,2
0,9
0,9
0,1
1,7
0,2
28,4
2,1
0,6
3,8
0,9
1,2
20,4
2
2,4
0,2
6,2
74,4
5
30,5
2,7
60,9
9
0,9
0,2
0,1
0,7
0,1
0,1
5,8
0,2
2,1
0,8
0,4
0,2
3,6
0,3
0,1
1
0,3
23,5
2,6
0,4
9,8
4,4
0,4
6,5
1,3
1,1
0,3
11,4
64,7
12,6
10,1
1,4
52,7
18,3
44,5
25,6
35,3
Dimenzije
deprivacije
Uskra}eni po svih
PET dimenzija
Uskra}eni
po ^ETIRI
dimenzije
Uskra}eni
po TRI
dimenzije
Uskra}eni
po DVE
dimenzije
Uskra}eni
po JEDNOJ
dimenziji
NISU uskra}eni
NI u jednoj dimenziji
F=finansijska deprivacija, Z=deprivacija u oblasti zaposlenosti, Zd=zdravstvena deprivacija,
O=obrazovna deprivacija, M=materijalna deprivacija
16
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:07 AM
Page 17
Sa druge strane vrednosti izabranih indikatora upu}uju na ve}u socijalnu iskqu~enost osoba sa invaliditetom od 15 do 64 godine od op{te populacije ovog uzrasta. Ovaj nalaz je upravo zanimqiv stoga {to
se takav zakqu~ak ne bi mogao izvesti samo na osnovu rizika od siroma{tva. Naime, indeks siroma{tva
OSI ~ak je i mawi (ali ne statisti~ki zna~ajno) od proseka za op{tu populaciju (5,0% prema 5,3%). Me|utim, kada posmatramo i druge dimenzije socijalne uskra}enosti, ne samo da je ve}i procenat osoba ove populacije koji su deprivisani makar po jednoj od posmatranih dimenzija (skoro 3/4 ili 74% u odnosu na 56%
u op{toj populaciji), ve} je obuhvatnija i pogo|enost te`im oblicima deprivacije, tj. ve}i broj osoba pati od deprivacije na vi{e dimenzija.10
U Tabeli 3. prikazani su koeficijenti korelacije izme|u ispitivanih indikatora. Iako izme|u skoro
svih indikatora postoji statisti~ki zna~ajna korelacija, ona je veoma slaba. Ne{to ja~a povezanost preko
0,10, ali koju bismo i daqe okarakterisali kao „slaba povezanost me|u varijablama” postoji izme|u indikatora materijalne i finansijske deprivacije, odnosno izme|u obrazovne i finansijske deprivacije. Ovaj
nalaz nam govori da indikatori zaista opisuju dosta razli~ite sfere `ivota pojedinca, tj. da ne mere
istu, pa ~ak ni sli~nu pojavu.
Tabela 3. Koeficijenti korelacije izme|u indikatora dimenzija socijalne uskra}enosti, op{ta populacija 15-64, 2007.
Finansijska
deprivacija
Deprivacija
u oblasti
zaposlenosti
Deprivacija u
oblasti zaposlenosti
Obrazovna
deprivacija
Zdravstvena
deprivacija
Materijalna
deprivacija
0,07**
0,16**
0,09**
0,20**
0,02
0,03*
0,01
0,08**
0,06**
Obrazovna
deprivacija
Zdravstvena
deprivacija
0,02
Kao koeficijent korelacije upotrebqen je koeficijent kontingencije.
* statisti~ki zna~ajno na nivou 5%; **statisti~ki zna~ajno na nivou 1%
Na`alost deprivaciju na svih pet, kao ni na ~etiri dimenzije ne mo`emo istovremeno grafi~ki prikazati (budu}i da se crte`ima mogu prikazati samo predstave trodimenzionalnog prostora). Zato }emo Venovim dijagramima prikazati, kao primer, uzajamnu povezanost deprivacije na dimenzijama: zaposlenosti,
obrazovawa i finansijskog siroma{tva i na taj na~in i slikovno uporediti odnose pojedinih dimenzija
izme|u tri ispitivane populacije.
Vizuelna predstava vi{estruke deprivacije preko Venovih dijagrama jo{ jasnije do~arava stawe u izabranim populacijama. Mo`emo primetiti da u sve tri populacije, iako postoji preklapawe izme|u finansijskog siroma{tva i deprivacije u oblasti obrazovawa i zaposlenosti, postoji i zna~ajna proporcija
onih koji su uskra}eni na potowe dve dimenzije a nisu finansijski siroma{ni. Ovo je posebno va`no, budu}i da je zna~ajan procenat stanovni{tva koncentrisan odmah iznad linije siroma{tva i u 2002. i u 2007.
godini, tj. ako bismo samo malo pomerili vrednost linije siroma{tva na gore, stopa siroma{tva se dosta
uve}ava, (tako na primer, ako pove}amo vrednost linije siroma{tva za 5%, indeks siroma{tva raste ~ak
za 16%, tj. sa 14% na 16,3%11).
10
Ovaj nalaz je jo{ i ~vr{}i kada se uzme u obzir da je kao indikator materijalne deprivacije uzeta Prenaseqenost, jedini indikator materijalne deprivacije na kome osobe sa invaliditetom pokazuju mawu deprivaciju od op{te populacije (videti Tabelu 1. i Aneks izve{taja).
11
Krsti}, G., Studija o `ivotnom standardu, Srbija 2002-2007, str. 13.
17
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:07 AM
Page 18
Tako|e, lako uo~avamo kako su deprivacije u oblasti zaposlenosti i obrazovawa, merene izabranim indikatorima, ra{irenije u populaciji osoba sa invaliditetom, dok je finansijska deprivacija, merena indeksom siroma{tva, mawe izra`ena. U ovoj subpopulaciji je i vi{estruka deprivacija vi{e izra`ena.
Kada poredimo populaciju 15-64 godine u 2002. i 2007. godini, vidimo da razlike nastale u proteklih 5
godina nisu tako velike iako su statisti~ki zna~ajne. I dok se uskra}enost na dve dimenzije smawuje, na
dimenziji zaposlenosti se pove}ava. Vi{estruka deprivacija se tako|e smawuje u proteklih 5 godina.
Slika 1: Proporcija radno sposobne populacije 15 do 64 godine koja je uskra}ena na tri dimenzije:
u oblasti zaposlenosti, obrazovawa i finansijskog siroma{tva
Deprivacija
u oblasti
zaposlenosti
Deprivacija
u oblasti
zaposlenosti
30,5%
Finansijska
deprivacija
5,3%
1,9%
0,2%
3,1%
0,9%
11,7%
Op{ta populacija
15-64, 2007.
100%
Obrazovna
deprivacija
44%
7,0%
5,2%
14,6%
5,0% Finansijska
deprivacija
1,3%
Populacija osoba
2,0%
0,5%
sa invaliditetom
1,8%
15-64, 2007.
100%
Obrazovna
deprivacija
60,9%
18,6%
38.5%
34,8%
Finansijska
12,0% deprivacija
Op{ta populacija
15-64, 2002.
4,6%
Deprivacija u
oblasti
zaposlenosti
10,1%
100%
1,0%
7,7%
2,1%
Obrazovna
deprivacija
52,7%
4,9%
4,4%
38.5%
Me|utim, osim analize koliko se razli~ite dimenzije deprivacije preklapaju (a naravno konkretni
procenti koje dobijamo umnogome zavise od izbora samih indikatora) va`no je ustanoviti i zbog ~ega neki
qudi do`ivqavaju vi{estruku deprivaciju, tj. koji su socio-ekonomski faktori povezani sa deprivacijom
na vi{e dimenzija, kao i koji su faktori zaslu`ni da osoba ne bude li{ena ni po jednoj od izabranih dimenzija.
Na ovo pitawe poku{a}emo da odgovorimo regresionom analizom. Ispis dva regresiona modela dat je u
Tabeli 3, a ocena prediktivne mo}i ova dva modela u Tabeli 4. Oba regresiona modela pokazuju slabiju prediktivnu mo}, {to ne ~udi s obzirom na slede}a ograni~ewa koja smo imali:
1. posmatrana populacija predstavqa radno sposobne od 15 do 64 godine, dok su dve najugro`enije uzrasne kategorije – stari i deca izostavqeni. Tako|e su izostavqene neke posebno ugro`ene grupe, koje po
pravilu nisu obuhva}ene ovakvom vrstom anketa - izbeglice u izbegli~kim centrima, besku}nici...
2. varijable obrazovawe i radni status nisu mogle biti ukqu~ene kao nezavisne varijable, budu}i da
predstavqaju komponente kriterijuma u obe regresione analize (predstavqaju dve dimenzije socijalne deprivacije).12
18
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:07 AM
Page 19
Tabela 4: Binarna logisti~ka regresija za verovatno}u da (1) osoba ne bude li{ena ni po jednoj dimenziji, (2) osoba bude li{ena po najmawe 2 dimenzije, Op{ta populacija 15-64, 2007.
(1) Osoba nije uskra}ena niti u jednoj dimenziji
(2) Osoba je uskra}ena u najmawe dve dimenzije
Prediktori
Exp(B)
Valdov
koeficijent
Prediktori
Exp(B)
Valdov
koeficijent
Pol (referentna
@ensko)
,964
,37
Pol
(referentna
Mu{ko)
1,041
,24
Starost
,982
35,52**
Starost
1,023
30,72**
Nacionalnost
(referentna Ostalo)
1,844
45,58**
2,266
56,06**
Brak (referenta
Udovac/Udovica)
Nacionalnost
(referentna
Srbin)
Brak (referenta
@ivi u braku ili
vanb. zajednici)
43,50**
27,19**
1
@ivi u braku ili
vanb. zajednici
2,365
25,11**
1
@ivi sam/a
1,317
4,63*
2
@ivi sam/a
1,593
5,82*
2
Razveden/
Razvedena
1,181
,69
3
Razveden/
Razvedena
1,809
7,39**
3
Udovac/Udovica
2,306
23,14**
1,922
106,84**
Urban (referentna
Urban)
1,282
8,63**
50,20**
Region (referentna
Beograd)
Urban
(referentna Rural)
Region (referentna
Isto~na Srbija)
22,04**
1
Beograd
1,973
31,30**
1
Vojvodina
1,091
,46
2
Vojvodina
1,540
12,87**
2
Zapadna Srbija
1,482
6,29*
3
[umadija
1,090
,38
3
[umadija
1,304
3,61
4
Zapadna Srbija
1,276
3,70
4
Isto~na Srbija
1,874
15,68**
5 Jugoisto~na Srbija
1,358
5,44*
5
Jugoisto~na
Srbija
1,491
7,71**
Veli~ina
doma}instva
0,898
24,02**
Veli~ina
doma}instva
1,116
16,29**
Koli~nik zavisnosti
(Dependency ration)
0,993
,01
Koli~nik zavisnosti
(Dependency ration)
1,419
17,70**
Broj slu~ajeva
11771
Broj slu~ajeva
11771
Valdov koeficijent predstavqa vrednost H 2 statistika.
* statisti~ki zna~ajno na nivou 5%; **statisti~ki zna~ajno na nivou 1%
12
U ovakvim slu~ajevima obi~no se kao prediktorska, nezavisna varijabla uzima obrazovawe roditeqa, {to,
me|utim, ovde nije mogao da bude slu~aj, budu}i da A@S ne skupqa informacije o svim rodbinskim vezama u
okviru doma}instva, ve} samo relaciju u odnosu na glavu doma}instva, pa stoga za mnoge ispitanike nije bilo mogu}e utvrditi ko su im roditeqi u anketi. Tako|e informacija o obrazovawu roditeqa nije postojala
za glave doma}instva.
19
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:07 AM
Page 20
Ipak, sve demografske varijable koje su uzete u model, osim pola, pokazuju zna~ajnu povezanost sa obe
kriterijumske varijable: Ne biti uskra}en ni po jednoj dimenziji i Biti uskra}en na najmawe dve dimenzije. Tako mo`emo primetiti da osobe kojima je umro supru`nik imaju 2,3 puta ve}u {ansu od osoba u braku
ili vanbra~noj zajednici da budu vi{estruko deprivisane. Osobe koje `ive u ruralu imaju 1,3 puta ve}e
{anse od osoba koje `ive u urbanim krajevima, dok osobe koje `ive u isto~noj Srbiji imaju 1,9 puta ve}e
{anse da budu vi{estruko deprivisane od osoba iz Beograda. Rizik od vi{estruke deprivacije raste i sa
koli~nikom zavisnosti (Dependency ratio), tj. sa rastom broja ~lanova preko 65 i ispod 15 godina u odnosu
na broj ~lanova od 15 do 64 godine u doma}instvu. Osobe koje po nacionalnosti nisu Srbi imaju 2,3 puta ve}e {anse od osoba koje su Srbi da budu pogo|ene vi{estrukom deprivacijom.
Sa druge strane osobe koje `ive u bra~noj i vanbra~noj zajednici imaju 2,4 puta ve}e {anse od osoba kojima je umro supru`nik da ne budu pogo|ene nikakvim oblikom deprivacije - osobe koje `ive same imaju 1,6
puta ve}e {anse, a razvedeni 1,8 puta ve}e {anse. Osobe iz urbanih krajeva tako|e imaju 1,9 puta ve}e {anse da ne budu pogo|ene nikakvim oblikom deprivacije u odnosu na osobe iz ruralnih krajeva. U pogledu regiona, osobe iz Beograda imaju 1,9 puta ve}u {ansu da ne budu pogo|eni nikakvim oblikom deprivacije od
osoba koje `ive u isto~noj Srbiji, dok osobe iz Vojvodine imaju 1,5 puta ve}u {ansu. Tako|e, osobe srpske
nacionalnosti imaju 1,8 puta ve}e {anse od osoba drugih nacionalnosti da ne budu pogo|ene nikakvim oblikom deprivacije.
Tabela 5: Pokazateq prediktivne mo}i modela i wegovog poboq{awa sa uvo|ewem novih prediktorskih varijabli za dve logisti~ke regresije: (1) Da osoba ne bude li{ena ni po jednoj dimenziji,
(2) Da osoba bude li{ena po najmawe 2 dimenzije, Op{ta populacija 15-64, 2007.
(1) Osoba nije uskra}ena niti u jednoj dimenziji
Uvo|ewe prediktorske
varijable
(2) Osoba je uskra}ena u najmawe dve dimenzije
Najxelkerkov
R-kvadrat
Uvo|ewe prediktorske
varijable
Najxelkerkov
R-kvadrat
Tip naseqa
0,046
Nacionalnost
0,016
Nacionalnost
0,057
Bra~no stawe
0,029
Region
0,071
Koli~nik zavisnosti
0,039
Bra~no stawe
0,079
Region
0,050
Starost
0,084
Starost
0,057
Veli~ina doma}instva
0,090
Veli~ina doma}instva
0,063
Tip naseqa
0,066
Iskqu~ene varijable
Iskqu~ene varijable
Pol
Pol
Koli~nik zavisnosti
Ono {to jo{ mo`emo zapaziti iz Tabele 4. jeste slede}e: kada je u pitawu uskra}enost na bar jednoj dimenziji kao najva`niji prediktori pojavquju se tip naseqa, nacionalnost i region, dok u slu~aju postojawa vi{estruke deprivacije nacionalnost, bra~no stawe i koli~nik zavisnosti (Dependency ratio) stupaju
na prvo mesto po va`nosti. Pol se ni u jednom modelu nije pokazao kao zna~ajan faktor. Razlog za to mo`e
le`ati i u ~iwenici da su 3 od 5 indikatora dobijeni na nivou doma}instva (indikatori u oblasti zaposlenosti, materijalna i finansijska deprivacija), ~ime se maskira pravo stawe `ena u odnosu na mu{karce. Sa druge strane izra`enost va`nosti nacionalnosti za vi{estruku deprivaciju na`alost ne mo`e se
detaqnije prou~iti (i otkriti koje nacionalne mawine su posebno ugro`ene) budu}i da je jedina mogu}a
podela na ovom uzorku bila na pripadnike srpske nacionalnosti i pripadnike ostalih naroda zbog malog
20
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:08 AM
Page 21
broja pripadnika svake pojedina~ne nacionalnosti u uzorku. Nalazi govore da bi ovom pitawu trebalo posvetiti ve}u pa`wu u budu}im istra`ivawima u kojima bi uzorkom bio obuhva}en dovoqan broj pripadnika nacionalnih mawina.
Okvir 1. Linearna regresiona analiza
Osim ve} navedenih binarnih logisti~kih regresija, kao potvrdu dobijenih nalaza uradili smo
i linarnu regresiju. Kao zavisna varijabla uzet je skor na vi{estrukoj deprivaciji (sa kategorijama: nije uskra}en ni po jednoj dimenziji, uskra}en na jednoj, na dve, na tri, na ~etiri i na svih pet
dimenzija). Me|utim, kako za ovu varijablu ne mo`emo pretpostaviti normalnost distribucije,
upotrebili smo wen logaritamski oblik. Prediktorske varijable su iste kao i u prethodna dva binarna logisti~ka modela.
Nalazi dobijeni ovim modelom u velikoj meri potvr|uju nalaze dobijene u prethodna dva modela. Nacionalnost se pokazuje kao najzna~ajnija od ispitivanih varijabli, a zatim koli~nik zavisnosti. Podlo`nije socijalnoj uskra}enosti su osobe nesrpske nacionalnosti kao i osobe koje `ive u doma}instvima sa vi{im koli~nikom zavisnosti (doma}instva gde je nepovoqniji odnos starih i dece u odnosu na odrasle od 15 do 64 godine). Tako|e rizik od socijalne uskra}enosti raste
sa veli~inom doma}instva u kome osoba `ivi, kao i sa staro{}u ispitanika. Vi{e su pogo|ene osobe iz jugoisto~ne i isto~ne Srbije, kao i udovci/udovice.
Tabela 6. Rezultati linearne regresione analize, Op{ta populacija 15-64, 2007.
Standardizovani
Beta koeficijent
t statistik
Promena
R kvadrata
Nacionalnost
(Ostale/ Srpska nacionalnost)
-0.16
-7.60**
0,022
Koli~nik zavisnosti
(Dependency ratio)
0.09
4.26**
0,037
Veli~ina doma}instva
0.11
4.82**
0,043
Starost
0.07
3.09**
0,049
Region (Jugoisto~na Srbija/Ostalo)
0.07
3.45**
0,052
Region (Isto~na Srbija/Ostalo)
0.06
2.94**
0,056
Bra~no stawe (Udovac/Udovica/Ostalo)
0.05
2.36**
0,057
* statisti~ki zna~ajno na nivou 5%; **statisti~ki zna~ajno na nivou 1%
21
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:08 AM
Page 22
Zakqu~ak i preporuke
Zakqu~ak
●
U ovom radu `eleli smo da prika`emo jedan model predstavqawa vi{estruke deprivacije. Analiza je
bila fokusirana na starosnu populaciju od 15 do 64 godine, budu}i da su dostupni indikatori bili relevantniji za odrasle, a mawe zna~ajni za decu i stara lica.
●
Socijalna iskqu~enost kao fenomen vi{estruke deprivacije znatno je ra{irenija od finansijskog siroma{tva. Kako nalazi pokazuju mnoge osobe koje nisu finansijski siroma{ne, ali do`ivqavaju jednostruku ili vi{estruku deprivaciju po drugim dimenzijama.
●
Mo`emo primetiti da je veoma mali broj osoba ugro`en sa vi{e od dva oblika deprivacije. Sa druge
strane, pogo|enost bar nekim oblikom deprivacije je ra{irena. Ovde se nu`no postavqa pitawe koliko i kakve uskra}enosti je potrebno da bi se neko okvalifikovao kao iskqu~en? Mi smo skloni da
iskqu~enost teorijski posmatramo kao kontinuum, od potpune ukqu~enosti do potpune iskqu~enosti,
sa mogu}nosti da neko bude socijalno iskqu~en iz dru{tva u razli~itom stepenu (na jednoj, dve, tri
ili vi{e dimenzija). Po{to je relativno mali procenat osoba uskra}en na vi{e od 2 dimenzije, mo`emo re}i da je stawe socijalne ukqu~enosti dosta dobro. Kod uskra}enosti na dve dimenzije dominira obrazovawe.
●
Ovaj model vi{estruke deprivacije mo`e se koristiti za pore|ewe me|u razli~itim populacijama,
ili za pore|ewe op{te populacije i nekih wenih subpopulacija za koje pretpostavqamo da su pod ve}im rizikom od socijalne iskqu~enosti. Mi smo kao primer uzeli op{tu populaciju od 15 do 64 godine i osobe sa invaliditetom istog uzrasta. Nalazi pokazuju da je izabrana subpopulacija znatno vi{e
pogo|ena vi{estrukom deprivacijom iako nema razlika kada se posmatra samo rizik od finansijskog
siroma{tva.
●
Dinami~nost procesa socijalne iskqu~enosti kao vi{edimenzionalnog fenomena poku{ali smo da
pratimo pore|ewem podataka A@S istra`ivawa u 2002. i 2007. godini. Iz dobijenih podataka mo`emo zakqu~iti da se vi{estruka deprivacija na ve}ini posmatranih dimenzija zna~ajno smawila u roku od 5 godina, ali u mawem stepenu nego finansijsko siroma{tvo.
●
Na kraju `elimo da naglasimo neke nedostatke ove metode. Naime, ne mogu se koristiti definisani me|unarodni indikatori, ve} su potrebne izvesne modifikacije kako bi se postoje}i indikatori posmatrali na individualnom nivou. Zatim, mo`e se koristiti samo po jedan indikator (ili kompozitni indeks) za svaku dimenziju ~ime, naravno gubimo na {irini sagledavawa pojave. Zbog svega toga ne ~udi
da se kompleksna interakcija izme|u socio-ekonomskih varijabli sa jedne strane i socijalne uskra}enosti sa druge samo donekle mo`e objasniti preko modela regresione analize. U datim okolnostima
model omogu}ava da zakqu~imo da veza izme|u demografskih varijabli i vi{estruke deprivacije postoji – tako se bra~no stawe, tip naseqa, nacionalnost, veli~ina doma}instva i koli~nik zavisnosti
(dependency ratio) javqaju kao zna~ajni prediktori socijalne uskra}enosti.
Preporuke za budu}a istra`ivawa
●
Dimenzija socijalne participacije je prepoznata kao jedna od dimenzija socijalne iskqu~enosti, me|utim, istra`ivawa koja se bave `ivotnim standardom i koja prikupqaju informacije o ostalim dimenzijama uskra}enosti nemaju indikatore koji bi merili ovu pojavu. Zato je potrebno i ovu dimenziju ukqu~iti u budu}a istra`ivawa. Ova preporuka }e biti prevazi|ena uvo|ewem SILC istra`ivawa u
Srbiju po{to ovo istra`ivawe pokriva sve dimenzije koje su odre|ene definicijom socijalne iskqu~enosti.
●
Treba imati tako|e na umu da na osnovu uskra}enosti, bilo ona vi{estruka ili ne, nije mogu}e govoriti o iskqu~enosti. Nemogu}nost pristupa odre|enim uslugama i daqe nam samo indiretno govori da
li je osoba iskqu~ena iz dru{tva. Tako|e o stepenu socijalne uskra}enosti mo`emo govoriti samo
uslovno, jer ne mo`emo biti sigurni da li osoba koja je uskra}ena na dve dimenzije do`ivqava ve}u
deprivaciju od osobe koja je uskra}ena samo na jednoj, na primer da li je osoba uskra}ena na obrazovanoj i zdravstvenoj dimenziji, vi{e deprivisana od one koja do`ivqava samo obrazovnu deprivaciju.
Tako|e nije mogu}e porediti deprivaciju na razli~itim dimenzijama.
22
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:08 AM
Page 23
●
Zbog uslova da identi~ni indikatori moraju postojati u populacijama koje se porede nismo bili u mogu}nosti da koristimo neke indikatore koji, sa jedne strane predstvaqaju Laeken indikatore pa su samim tim i me|unarodno uporedivi, a sa druge strane na sveobuhvatniji na~in opisuju datu dimenziju.
Tako smo se morali odre}i kori{}ewa Dugotrajne nezaposlenosti, Subjektivne ocene zdravstvenog
stawa i Podstandardne infrastrukturne opremqenosti iako smatramo da su ovi indikatori boqi i
sveobuhvatniji od izabranih, budu}i da oni nisu mogli biti izra~unati iz A@S istra`ivawa u 2002.
godini. Daqa istra`ivawa mogla bi se fokusirati na navedene indikatore.
●
U analizama socijalne iskqu~enosti potrebno je obratiti veliku pa`wu na odabir indikatora iz slede}ih razloga:
●
Pri pore|ewu rezultata iz razli~itih istra`ivawa (kao {to je na primer u ovom radu bilo
pore|ewe rezultata iz A@S 2002. i 2007. godine) treba imati na umu problem standardizacije merewa. Pre dono{ewa zakqu~ka o promeni ili razlici izme|u rezultata dva istra`ivawa potrebno je prethodno proveriti da razlika nije izazvana merewem razli~itih pojava, a ne stvarnim promenama u jednoj pojavi. Ovde smo imali primer da se pojam kanalizacije u dve ankete razli~ito tretirao. U 2002. on ozna~ava samo povezanost na centralni sistem, u 2007. obuhvata i septi~ke jame. Zna~i razlike u dobijenim vrednostima na ovom pitawu proizilaze iz razli~ite formulacije pitawa, a ne iz objektivnog poboq{awa stawa.
●
Odre|ena subpopulacija mo`e ispasti iznadprose~no deprivisana na nekoj dimenziji po
jednom, a ispodprose~no po drugom indikatoru, to smo videli na primeru osoba sa invaliditetom i indikatora materijalne deprivacije. Ove osobe su bile ispodprose~no uskra}ene na indikatoru Prenaseqenost, ali iznadprose~no na indikatorima Podstandardne infrastrukturne opremqenosti i Nizak kvalitet stanovawa.
●
^ini nam se da je veoma te{ko, ako ne i nemogu}e na}i univerzalne indikatore za celu populaciju 0+.
Indikatori su naj~e{}e uzrasno specifi~ni, naro~ito u sferi obrazovawa gde se za osobe ispod 15 godina, posebno decu ispod 5 godina moraju na}i indikatori karakteristi~ni za ovaj uzrast.13 Tako|e za
populaciju preko 65 godina ostaje pitawe relevantnosti indikatora dimenzije zaposlenosti.
●
Nalazi ovog istra`ivawa, tako|e upu}uju na jo{ neke opreznosti koje treba imati u vidu. Naime, kako
je pokazala regresiona analiza pol nije zna~ajna varijabla kada je u pitawu vi{estruka deprivacija.
Razlog za to mo`e le`ati i u ~iwenici da su 3 od 5 indikatora dobijeni na nivou doma}instva (indikatori u oblasti zaposlenosti, materijalna i finansijska deprivacija), ~ime se maskira pravo stawe
`ena u odnosu na mu{karce.
●
Sa druge strane nacionalnost se pokazala kao va`an prediktor za vi{estruku deprivaciju. Me|utim,
budu}i da je jedina mogu}a podela na ovom uzorku bila na pripadnike srpske nacionalnosti i pripadnike ostalih naroda zbog malog broja pripadnika svake pojedina~ne nacionalnosti u uzorku, ova povezanost se ne mo`e detaqnije prou~iti niti nam pomo}i u otkrivawu koje nacionalne mawine su posebno ugro`ene. Smatramo da bi ovom pitawu trebalo posvetiti ve}u pa`wu u budu}im istra`ivawima u kojima bi uzorkom bio obuhva}en dovoqan broj pripadnika nacionalnih mawina.
●
Naravno, pri ovakvim analizama treba imati u vidu da istra`ivawima na kojima se ona zasnivaju nisu obuhva}eni najiskqu~eniji segmenti populacije, takozvane „nevidqive“ osobe: besku}nici, qudi u
zajedni~kom sme{taju... druga~ije re~eno svi koji ne `ive u doma}instvima koja su predmet velikih nacionalnih istra`ivawa.
13
^ak ni Eurostat nema definisane indikatore za socijalnu uskra}enost kod dece.
23
!socijalna iskljucenost1.qxd
3/23/2009
7:08 AM
Page 24
Literatura
1. Alkire Sabina and James Foster, Counting and Multidimensional Poverty Measurment, OPHI Working paper
No.7, 2007.
2. Baschieri, A., J. Falkingham, Non-income dimensions of child poverty in CIS and CEE CIS and South Eastern
Europe, Research for UNICEF Innocenti Research Centre, Florence, nepublikovano (2005).
3. European Commission, Eurostat, Laeken’ Indicators, Detailed Calculation Methodology, DOC. E2/IPSE/2003.
4. Republi~ki zavod za statistiku Srbije, Studija o `ivotnom standardu, Srbija 2002-2007, Beograd,
2007.
5. Strategic Marketing, Anketa o `ivotnom standardu 2002-2003, @ivot u Srbiji prema rezultatima istra`ivawa, Beograd, 2007.
6. Vlada Republike Srbije, Strategija za smawewe siroma{tva u Srbiji, 2003.
http://www.prcp.sr.gov.yu/dokumenta.jcp
7. Vlada Republike Srbije, Tim potpredsednika Vlade za implementaciju Strategije za smawewe siroma{tva, Izve{taj socijalne iskqu~enosti u Srbiji, nepublikovano (2008).
8. Vlada Republike Srbije, Tim potpredsednika Vlade za implementaciju Strategije za smawewe siroma{tva, autor Kokotovi}, M., Analiza indikatora dru{tvene ukqu~enosti u kontekstu Srbije, nepublikovano (2007).
24
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:11 AM
Page 25
REPRODUKCIJA
SOCIJALNIH NEJEDNAKOSTI
KROZ OBRAZOVNE TRANZICIJE
Mihajlo Babin
Nata{a Panti}
Martina Vukasovi}
25
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:11 AM
Page 26
Uvodna i teorijska razmatrawa
Ciq ove studije je utvr|ivawe da li i u kojoj meri postoje}i obrazovni sistem u Srbiji doprinosi poboq{awu socio-ekonomskog polo`aja pojedinaca ili se kroz obrazovne tranzicije reprodukuju socio-ekonomske razlike. Pri tome, poseban naglasak }e biti stavqen na utvr|ivawe efekata obrazovnog sistema
na smawewe nivoa siroma{tva u Srbiji. Osnovna ideja je da se na osnovu dostupnih podataka istra`i uticaj socio-ekonomskog polo`aja na prelazak u naredni obrazovni ciklus.
Imaju}i u vidu rezultate iz 2003. (Strategija za smawewe siroma{tva, 2003) prema kojima samo 2% siroma{nih zavr{avaju fakultet i opredeqewe iskazano u Strategiji za smawewe siroma{tva da obrazovawe predstavqa jedan od najzna~ajnijih faktora smawewa siroma{tva, neophodno je utvrditi u kojoj meri
postoje}i sistem obrazovawa doprinosi reprodukciji ili pove}avawu socijalnih nejednakosti. Postoje}e
stawe prema kome: „Iako najbogatija doma}instva najvi{e izdvajaju za obrazovawe, ovi tro{kovi su ve}i
za najsiroma{nije, jer oni izdvajaju samo 1% poen sredstava mawe od najbogatijih, {to je sigurno veliki
izdatak u odnosu na wihova primawa“ (Kla{wa, S., A@S, 2007, str. 116), govori o te{ko}ama sa kojima se
suo~avaju siroma{na doma}instva pri finansirawu obrazovawa svoje dece.
Uticaj socijalnih nejednakosti na obuhvat siroma{nih u sredwem i visokom obrazovawu je prepoznat i
u studijama iz 2005. (Izve{taj o implementaciji, 2005) i 2007. (II Izve{taj o implementaciji, 2007). Obuhvat siroma{nih se progresivno smawuje sa vi{im nivoima obrazovawa (Vukasovi}, 2007): za oko 20% pri
prelasku iz osnovnog u sredwe obrazovawe (sa 98,4% posmatrane populacije na 78% posmatrane populacije) i za oko 50% pri prelasku iz sredweg u visoko obrazovawe (sa 78% posmatrane populacije na 37,8% posmatrane populacije).
Kako bi se razumeli mehanizmi reprodukcije, neophodno je razmotriti koje socio-ekonomske karakteristike i na koji na~in uzrokuju reprodukciju socijalnih nejednakosti.
Postavqawe teorijskog okvira predstavqa nezaobilaznu etapu za empirijsku analizu postojawa reprodukcije socijalnih nejednakosti kroz obrazovne tranzicije u Srbiji. Kqu~no pitawe na koje su teorijski
koncepti dali opre~ne odgovore ti~e se efekata obrazovawa na socio-ekonomski polo`aj pojedinca. Mogu}e je razlikovati dve osnovne grupe mi{qewa:
● obrazovawe predstavqa faktor socijalne mobilnosti kojim se omogu}ava poboq{awe socio-ekonomskog polo`aja pojedinca. Navedeni stavovi su u odre|enoj meri povezani sa teorijom qudskog kapitala i
hipotezom singalizirawa (Weiss, 1995: citirano prema Vukasovi}, 2007). Tako|e, politike Vlada mogu biti zasnovane upravo na uverewu da obrazovawe pozitivno uti~e na smawewe siroma{tva, privredni razvoj, socijalnu koheziju i sl. (Vlada Republike Srbije, 2005).
● obrazovawe predstavqa faktor kojim se socijalne nejednakosti reprodukuju u dru{tvu. Predstavnici
ovog pristupa isti~u da socio-ekonomski status studenta u velikoj meri uti~e na uspeh u obrazovnom procesu ili odustajawe od daqeg obrazovawa (HEFCE, 2005; Lucas, 2001; Marks, 2005; Power, 2000, Wong, 1998:
citirano prema Vukasovi}, 2007). Poseban zna~aj se pridaje zastupqenosti i dejstvu socijalnog i kulturnog kapitala na reprodukciju socijalnih nejednakosti (Bourdieu, 1986).
Ukoliko se teorijski pravci operacionalizuju, mogu se identifikovati tri osnovne grupe faktora kojima obrazovni proces deluje na socio-ekonomski polo`aj pojedinca:
1. materijalni polo`aj roditeqa
2. kulturni kapital
3. struktura obrazovnog sistema
Iako materijalni polo`aj roditeqa uti~e na uspeh wihove dece u obrazovnom procesu (Alexander, Eckland, 1974, 1975; Jencks i dr., 1972; Orr, 2003; Pong, Ju, 2000; citirano prema Marks, 2005), u okviru drugih studija se isti~e da materijalni polo`aj roditeqa ima mawi uticaj od nivoa wihovog obrazovawa (Fej-
26
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:11 AM
Page 27
gin, 1995; Ganzach, 2000: citirano prema Marks, 2005). Prema konceptu LCP (life course perspective; Muller,
Karle, 1993: citirano prema Lucas, 2001), uticaj socio-ekonomskog polo`aja roditeqa na uspeh u obrazovnom procesu wihove dece se smawuje sa vi{im obrazovnim tranzicijama (smawuje se sa vi{im uzrastom dece, pri prelasku iz sredweg u visoko obrazovawe i dr.).
Deca sa vi{im nivoom kulturnog kapitala imaju ve}e {anse za uspeh u obrazovnom procesu jer su metodi
koje nastavnici koriste u obrazovnom procesu zasnovani na dominantnom kulturnom obrascu u dru{tvu.
Studije sprovedene u Nema~koj, Holandiji i Australiji su dokazale zna~ajan uticaj kulturnog kapitala na
uspeh u {kolovawu (Crook, 1997; de Graaf, 1986a, 1986b: citirano prema Marks, 2005).
Struktura obrazovnog sistema mo`e imati zna~ajan uticaj na efekte obrazovnog procesa. Ukoliko je omogu}ena jednakost {ansi, obrazovni sistem mo`e otklawati socijalne nejednakosti, dok sa druge strane mo`e predstavqati zna~ajan faktor reprodukcije socijalnih nejednakosti u slu~aju da obrazovni sistem
stvara formalne i su{tinske prepreke za |ake i studente slabijeg socio-ekonomskog polo`aja. U zavisnosti od potencijalnog uzroka negativne strukture obrazovnog sistema, Vlada mo`e preduzeti odgovaraju}e
mere. Ukoliko osnovni uzrok nejednakosti predstavqa materijalni polo`aj, stepen nejednakosti je mogu}e
smawiti razvojem ili unapre|ewem postoje}eg sistema transfera ugro`enim grupama stanovni{tva. Sa
druge strane, dominantan uticaj kulturnog kapitala na nejednakost u obrazovnom procesu je mogu}e smawiti usmeravawem aktivnih mera Vlade ka strukturnim reformama: reformi obrazovnog sistema i otklawawu sistemskih nedostataka.
Ovo nas dovodi do analize sistema upisa u sredwu {kolu i na visoko obrazovawe. Iako pravila upisa u
sredwu {kolu i na visoko obrazovawe imaju formalan i prete`no egalitaran karakter, na osnovu analize
sadr`aja pravila polagawa prijemnih ispita i upisa mogu}e je utvrditi odre|ene elemente u kojima socio-ekonomski polo`aj mo`e uticati na dostupnost upisa narednog obrazovnog ciklusa. Pravila polagawa
i na~in generisawa bodova za upis u sredwu {kolu i na visoko obrazovawe su definisani na razli~ite na~ine, iako se u jednom i u drugom slu~aju ukupan broj bodova sti~e sabirawem uspeha u dve celine: uspeh u
{koli i uspeh u re{avawu zadataka na prijemnom ispitu. Svrha ustanovqawa prijemnih ispita je postavqawe objektivnih kriterijuma koje treba da ispune svi kandidati za upis u vi{i obrazovni ciklus, ~ime
se mo`e vr{iti korekcija razli~itog na~ina dodeqivawa ocena u razli~itim {kolama. Stoga se sa teorijskog stanovi{ta, postojawe prijemnih ispita mo`e opravdati ukoliko upisna pitawa nisu poznata unapred.
Zadaci za polagawe prijemnog ispita u sredwu {kolu su poznati unapred. Samim tim smawuje se, ali ne
i otklawa, potreba poha|awa privatnih ~asova pripremne nastave, {to umawuje dodatne tro{kove koje
|aci i wihovi roditeqi mogu imati (mada takav sistem favorizuje reprodukciju znawa). Polagawe prijemnog ispita za upis u sredwu {kolu se organizuje na jedinstven na~in, na nivou Republike Srbije, ~ime
se bez obzira na „popularnost ili presti`“ pojedinih sredwih {kola obezbe|uju jednake mogu}nosti konkurisawa za upis u sredwu {kolu. Definisano je da se uspeh u osnovnoj {koli vrednuje sa maksimalnih
60% ukupnog broja poena1, dok je pri polagawu prijemnog ispita mogu}e ostvariti maksimalnih 40% ukupnog broja poena. Navedeni odnos vrednovawa uspeha tokom {kolovawa u osnovnoj {koli i na prijemnom ispitu daje prednost uspehu tokom {kolovawa u odnosu na polagawe prijemnog ispita, koji se pola`e u toku samo dva dana. Postoje}i koncept polagawa prijemnog ispita u prostorijama osnovne {kole mo`e doprineti smawewu nejednakosti dece slabijeg imovnog stawa jer se postoje}im konceptom smawuju tro{kovi putovawa u obrazovne centre u kojima se nalazi sredwa {kola. Dok se sa jedne strane, polagawe prijemnog ispita u prostorijama osnovne {kole mo`e opravdati zbog pozitivnih psiholo{kih efekata rada
u poznatom prostoru, sa druge strane mogu}nost postojawa nepravilnosti (zbog poznavawa nastavnika koji kontroli{u postupak i pregledaju testove) tokom polagawa prijemnog ispita i nakon zavr{etka prijemnog ispita su pove}ane. Dakle, posmatrano sa formalne strane, postupak polagawa prijemnog ispita
pri upisu u sredwu {kolu ne predstavqa presudan ograni~avaju}i faktor nastavku {kolovawa dece slabijeg imovinskog stawa.
1
Ukupan broj poena je 100.
27
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:11 AM
Page 28
Postupak upisa sredwe {kole je koncipiran na drugim osnovama u odnosu na upis fakulteta. Kao {to je
istaknuto, pri upisu sredwe {kole, uspeh u osnovnoj {koli se vrednuje sa maksimalnih 60%, a uspeh na prijemnom ispitu sa maksimalnih 40%; prijemni ispiti su jedinstveni, a zadaci za polagawe prijemnog ispita su poznati unapred, mre`a sredwih {kola je rasprostrawenija u odnosu na mre`u fakulteta, broj buxetskih mesta u visokom obrazovawu je ograni~en, pa su i ukupni tro{kovi poha|awa sredwe {kole van mesta
prebivali{ta mawi u odnosu na tro{kove studirawa.
Kqu~na razlika pri upisu visokog obrazovawa se zasniva na promewenom na~inu vrednovawa uspeha u
sredwoj {koli i uspeha na prijemnom ispitu. Ocene akumulirane u sredwoj {koli vrednuju se sa maksimalnih 40%, a rezultat na prijemnom ispitu sa maksimalnih 60%. Na ve}ini fakulteta pitawa za prijemni ispit nisu poznata unapred te su stoga sredwo{kolci prinu|eni da poha|aju ~asove pripremne nastave, koje organizuju fakulteti ili da poha|aju ~asove koje organizuju individualni nastavnici. Mogu}e je postaviti pitawe efekata postoje}eg sistema. Znawe koje se testira u najvi{e nekoliko dana se vi{e vrednuje
nego rad tokom ~etiri godine u sredwoj {koli. Me|utim, mogu}e je identifikovati i argument kojim se potvr|uje postoje}e re{ewe iz Zakona o visokom obrazovawu - fakulteti `ele da putem prijemnih ispita
osiguraju kvalitet upisanih studenata i da provere wihovo znawe, ~ime se vr{i korekcija u slu~aju da su
kriterijumi u nekim sredwim {kolama bili ni`i u odnosu na ostale.
Pripreme za polagawe prijemnog ispita se organizuju na pojedinim fakultetima tokom cele {kolske godine koja prethodi upisu na fakultet. Sa stanovi{ta socijalnog polo`aja sredwo{kolaca va`no je napomenuti da se ~asovi pripremne nastave pla}aju. Tro{kovi prevoza i pripremne nastave mogu biti izrazito visoki i time onemogu}iti |ake ~ije je prebivali{te van univerzitetskog centra ili koji su slabijeg
imovinskog stawa da poha|aju nastavu. Samim tim, {anse za uspeh na prijemnom ispitu i studirawe u kategoriji buxetskih studenata se smawuju za sredwo{kolce iz ni`ih socijalnih slojeva, tj. u datim okolnostima se potencijalno smawuje mogu}nost studirawa za |ake koji su u zoni siroma{tva ili su najvi{e izlo`eni riziku od pada ispod linije siroma{tva.
Za razliku od sredweg obrazovawa, koje je besplatno za sve u~enike, visoko obrazovawe je besplatno za
ograni~en broj studenata koji studiraju u statusu buxetskih studenata 2. Stoga se mo`e zakqu~iti da, pored
razli~itog na~ina vrednovawa uspeha tokom prethodnog {kolovawa i rezultata na prijemnom ispitu i razli~itog koncepta definisawa pitawa, upravo sistem finansirawa u velikoj meri predstavqa ograni~avaju}i faktor za upis na studije visokog obrazovawa. Postoje}i sistem stipendirawa i kreditirawa studenata ne obezbe|uje u potrebnoj meri za{titu studenata lo{eg imovnog stawa, ve} je materijalni polo`aj studenata samo dopunski faktor uz primaran kriterijum uspeha na prijemnom ispitu i kasnije tokom
studirawa.
Reprodukcija socijalnih nejednakosti se najboqe mo`e uo~iti u transfernim ta~kama- pri upisu narednog obrazovnog ciklusa (Vukasovi}, 2007). Po~etni socio-ekonomski polo`aj mo`e uticati na nastanak
kvalitativnih i kvantitativnih obrazovnih nejednakosti (uspeh pri upisu ili efikasnost u obrazovnom
procesu, nivo vladawa ste~enim ishodima u~ewa, kvalitet i presti` upisane ustanove, stepen socijalizacije i u~e{}a u zajednici itd.).
U Srbiji, reprodukcija socijalnih nejednakosti pri obrazovnoj tranziciji iz osnovnog u sredwe i iz
sredweg u visoko obrazovawe mo`e biti posledica slede}eg negativnog sleda 3:
1. u~enik/student zbog lo{eg materijalnog stawa ne mo`e da poha|a pripremnu nastavu
2. zbog lo{eg rezultata na prijemnom ispitu, u odnosu na vr{wake koji su poha|ali pripremnu nastavu,
ne mo`e da upi{e `eqenu sredwu {kolu ili fakultet 4
3. pojedini sredwo{kolci odustaju od upisa na fakultet jer ne mogu da pla}aju {kolarinu
2
Buxetski studenti ne pla}aju {kolarinu iako pla}aju administrativne naknade fakultetima.
Svaka od ta~aka sleda je eliminatorna i ukoliko ne postoji, sled se ne nastavqa. Definisani sled predstavqa veoma negativan, ali krajwe realan oblik scenarija obrazovnih tranzicija.
4
Odnosno mo`e da se stekne pravo upisa na fakultetu u statusu samofinansiraju}eg studenta.
3
28
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:11 AM
Page 29
4. sa druge strane, ukoliko sredwo{kolac ipak upi{e fakultet u statusu samofinansiraju}eg studenta,
dati status ga onemogu}ava da prima stipendiju ili kredit, da ima obezbe|en sme{taj u studentskom
domu i da se hrani u studentskim menzama.
Dakle, sistemsko re{ewe kojim se uspeh u sredwoj {koli vrednuje mawe nego uspeh na prijemnom ispitu
i kojim prijemni ispiti nisu jedinstveni (u slu~aju propisivawa jedinstvenih prijemnih ispita za srodne grupe visoko{kolskih ustanova) ili u slu~aju nepostojawa prijemnih ispita u slu~aju op{te mature,
predstavqa mogu}i faktor koji uti~e na reprodukciju socijalnih nejednakosti kroz obrazovne tranzicije.
Navedena sistemska obele`ja predstavqaju osnovu za daqe istra`ivawe u studiji uticaja socio-ekonomskog polo`aja |aka i studenata na dostupnost narednog obrazovnog ciklusa. Imaju}i to u vidu, ova studija
pre svega analizira tranziciju iz osnovnog u sredwe obrazovawe, zatim sledi analiza tranzicije iz sredweg u visoko obrazovawe (obe sa osvrtom na uticaj socio-ekonomskog polo`aja na postignu}e u~enika/studenata), dok se posledwi segment odnosi na analizu tranzicije iz obrazovawa u svet rada.
Tranzicija iz osnovnog u sredwe obrazovawe
U nedostatku sistematskog pra}ewa socio-ekonomskih karekteristika u~enika koji se 'osipaju' u toku
osnovnog {kolovawa ili na prelasku iz osnovnog u sredwe {kolovawe, poku{a}emo da te karakteristike
utvrdimo na osnovu onih podataka koji postoje. To su pre svega informacije prikupqene prilikom u~e{}a
na{ih |aka u me|unarodnim testirawima kao {to su TIMSS 5 i PISA 6 studije u kojima je Srbija u~estvovala
2003. godine, a koje s obzirom na reprezentativnost uzoraka mogu dati indikacije o socio-ekonomskim karakteristikama populacije u~enika odre|enog uzrasta u osnovnim i sredwim {kolama u zemqi.
U istra`ivawu TIMSS 2003. u Srbiji su u~estvovali u~enici i u~enice VIII razreda osnovne {kole (pred
kraj {kolske godine), a dok je PISA 2003. ciqala na populaciju od 15 godina koja je u vreme testirawa bila upisana u razne tipove sredno{kolskog obrazovawa. Pored toga, na osnovu imena i datuma ro|ewa za
preko 90% u~enika koji su u~estvovali u testirawu PISI 2003. povezani su podaci o ocenama u VI, VII i VIII
razredu osnovne {kole, polagawu kvalifikacionih ispita za upis u sredwu {kolu (koji su prethodne godine polagali ili mogli da pola`u), i broju bodova osvojenim iz matematike i srpskog jezika na kvalifikacionim ispitima. Podatke nije bilo mogu}e spojiti tamo gde nije postojalo dovoqno informacija ili se
nije moglo sa sigurno{}u utvrditi koji podaci u bazi svih u~enika koji su 2002. godine zavr{ili osnovnu
{kolu (spiskovi dobijeni od {kola) odgovaraju podacima iz PISA baze.
Ciq nam je, pre svega, da utvrdimo da li postoji sistemsko osipawe izme|u osnovne i sredwe {kole tj.
zajedni~ke socio-ekonomske karakteristike u~enika koji ne nastave {kolovawe. Pored toga, `elimo da ispitamo odnos ovih karakteristaka i u~eni~kog postignu}a u osnovnoj {koli, na kvalifikacionim ispitima pri upisu u sredwe {kole i izbor sredwe {kole.
Reprezentativnost i uporedivost uzoraka u testirawu TIMSS i PISA
Uzorci testirawa TIMSS i PISA su pa`qivo osmi{qeni kako bi omogu}ili reprezentativnost u~eni~kih
postignu}a u zemqi. Obe studije koriste stratifikovani vi{eetapni uzorak na dva nivoa. Prvi nivo je
uzorak {kola, a drugi selekcija u~enika unutar {kole. Prilikom testa TIMSS unutar {kole je odabirano
jedno ili vi{e odeqewa VIII razreda. U okviru PISA sastavqane su liste petnaestogodi{waka na nivou
{kole. U tako definisanim uzorcima nasumi~no su odabrane {kole, odeqewa (za TIMSS) i u~enici (Foy &
Joncas, 2004; OECD, 2005).
Verovatno}a izbora nije bila ista za sve {kole nego proporcionalna veli~ini {kole. Za meru veli~ine uzima se broj u~enika odgovaraju}eg uzrasta. U obe studije od zemaqa se o~ekivalo da pokriju {to ve}i
5
6
http://timss.bc.edu
www.pisa.oecd.org
29
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:11 AM
Page 30
procenat `eqene populacije (a najmawe 95%) tj. da se iskqu~ewa na nivou {kola ili unutar {kola svedu
na minimum. Razlozi za iskqu~ewe {kole su mogli biti geografska udaqenost {kola, suvi{e mali broj u~enika u {koli, atipi~na struktura ili program {kole ili wihova iskqu~iva namena u~enicima koji spadaju u kategorije koje su mogle biti iskqu~ene unutar {kole. Kriterijumi za iskqu~ewe unutar {kole bili
su: intelektualni hendikep u~enika koji prema psihotestu ili mi{qewu direktora ili drugog stru~nog
lica ne bi mogli da prate instrukcije testa, trajno fizi~ki hendikepirani studenti koji ne bi mogli prisustovati testirawu na na~in koji predvi|a istra`ivawe i u~enici za koje bi jezik testa predstavqao barijeru. Zahtevano je da u~enici ne budu iskqu~eni zbog lo{eg postignu}a ili disciplinskih problema.
Tabela 1. Stopa u~e{}a u~enika iz Srbije u testirawima TIMSS i PISA 2003. godine
Broj {kola koje
su u~estvovale
Stopa u~e{}a
{kola
Broj u~enika
koji su
u~estvovali
Stopa u~e{}a
u~enika unutar
{kole
Iskqu~eno
u~enika
TIMSS
149
99.3%
4.296
96.3%
2
PISA
149
100%
4.405
91.4%
15
Zajedni~ke socio-ekonomske varijable u testirawima TIMSS i PISA i wihovo povezivawe sa bazom podataka o {kolskom postignu}u u~enika
S obzirom na veliki stepen sli~nosti uzoraka u TIMSS i PISA testirawu i na reprezentativnost u~enika koji su u~estvovali u ovim istra`ivawima u odnosu na celokupnu populaciju u~enika odgovaraju}eg uzrasta u Srbiji, identifikovali smo one socio-ekonomske varijable koje su identi~ne u oba istra`ivawa i
poredili zastupqenost u~enika razli~itih karakteristika u osmim razredima osnovne i ni`im razredima sredwe {kole. Varijable koje nam daju iste informacije o socio-ekonomskom stawu u~esnika TIMSS i PISA testirawa jesu: nivo obrazovawa roditeqa, posedovawe radnog stola i ra~unara, i broj kwiga u ku}i
u~enika.
Iako je upravo prelaz izme|u osnovnog i sredweg obrazovawa predmet ovog istra`ivawa, povezivawe
baze PISA 2003. i baze podataka o u~enicima dobijenim od {kola omogu}ilo je dodatne analize relevantne
za pitawe reprodukcije nejednakosti. Na primer, pra}ewe uticaja socio-ekonomskih varijabli na postignu}e u~enika u VI, VII i VIII razredu i prijemnom ispitu iz matematike i srpskog jezika omogu}ilo je utvr|ivawe kvalitativne reprodukcije tj. pra}ewe razlika u {kolskom postignu}u u du`em periodu do tranzicije u sredwe {kole. Za sve, osim za 389 u~enika mogu}e je bilo utvrditi {kolske ocene za svaki predmet iz VI, VII i VIII razreda. Za 762 u~enika koji su u~estvovali u testirawu PISA 2003. ne postoje informacije o postignu}u na kvalifikacionim ispitima za sredwe {kole. Pretpostavqa se da ti u~enici nisu
iza{li na kvalifikacioni ispit tj. da su upisali trogodi{we {kole, a da su samo oni koji su `eleli da
upi{u neki od ~etvrogodi{wih profila (op{teobrazovni ili stru~ni) iza{li na kvalifikacioni ispit.
U analizama socio-ekonomskih karakteristika u~enika smo posebno posmatrali one u~enike za koje nemamo podatke o ocenama i kvalifikacionim ispitima kako bi utvrdili da li je ta grupa sistematski razli~ita po nekom socio-ekonomskom parametru. Frekvencije tj. zastupqenost u~enika razli~itih karakteristika po pomenutim varijablama u TIMSS i PISA testirawu i me|u onima koji nisu polagali kvalifikacioni ispit predstavqene su u tabelama 2 i 4.
30
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:12 AM
Page 31
Tabela 2. Nivo obrazovawa roditeqa
%
TIMSS
PISA
U~enici/e koji
nisu polagali
prijemni
za sredwe
2,2
1,9
5,5
14,6
14,4
32,2
70,0
71,0
59,4
13,1
12,7
2,8
2,0
1,3
3,4
Zavr{eno ni`e sredwe (ISCED 2)
10,7
10,0
22,9
Zavr{eno vi{e sredwe ili vi{e,
ne univerzitetsko (ISCED 3, 4, 5B)
70,3
72,5
70,0
Zavr{eno univerzitetsko (ISCED 5A, 5B)
16,9
16,2
3,7
Zavr{eno ne vi{e od osnovnog (ISCED 1)
1,2
0,4
1,6
Zavr{eno ni`e sredwe (ISCED 2)
8,2
6,8
18,8
Zavr{eno vi{e sredwe ili vi{e,
ne univerzitetsko (ISCED 3, 4, 5B)
69,6
71,7
74,0
Zavr{eno univerzitetsko (ISCED 5A, 5B)
21,1
21,1
5,6
Stepen obrazovawa roditeqa
Stepen obrazovawa majke
Zavr{eno ne vi{e od osnovnog (ISCED 1)
Zavr{eno ni`e sredwe (ISCED 2)
Zavr{eno vi{e sredwe ili vi{e,
ne univerzitetsko (ISCED 3, 4, 5B)
Zavr{eno univerzitetsko
(ISCED 5A, 5B)
Stepen obrazovawa oca
Zavr{eno ne vi{e od osnovnog (ISCED 1)
Najvi{i stepen obrazovawa roditeqa
Ako posmatramo grupu ~iji roditeqi imaju mawe od vi{eg sredweg obrazovawa prema me|unarodnoj klasifikaciji UNESKA (tj. ISCED < 3), a u kojoj verovatno ima onih koji nisu zavr{ili sredwu {kolu i onih koji su zavr{ili trogodi{we {kole u na{em sistemu, vide}emo da se procenat ovih |aka ne razlikuje mnogo
me|u u~esnicima testirawa TIMSS i PISA, ali je primetno ve}i me|u onim |acima koji nisu polagali kvalifikacioni ispit za upis u sredwe {kole, posebno ako posmatramo procenat |aka ~iji su roditeqi zavr{ili ni`e razrede sredwe {kole (ISCED 2). Ovo mo`e biti naznaka toga da veliki broj |aka ~iji roditeqi
nisu zavr{ili sredwu {kolu ili su zavr{ili trogodi{we {kole i sami upisuju trogodi{we profile.
Zbog razlika u klasifikaciji nivoa od sredweg do univerzitetskog obrazovawa, kako izme|u testirawa
TIMSS i PISA, tako i u odnosu na na{ obrazovni sistem, re{ili smo da posmatramo kao jednu grupu one u~enike ~iji roditeqi imaju zavr{eno vi{e sredwe ili vi{e visoko, ali ne univerzitetsko obrazovawe. Procenat ovih u~enika je, tako|e, sli~an me|u u~esnicima u testirawu PISA nego u testirawu TIMSS, i vi{i u
odnosu na one koji nisu polagali kvalifikacioni ispit. Zastupqenost |aka ~iji roditeqi imaju zavr{eno univerzitetsko obrazovawe je pribli`no jednaka u TIMSS i PISA testirawu, a znatno mawa me|u onim
|acima koji nisu polagali kvalifikacioni ispit i za koje pretpostavqamo da su u trogodi{wim sredwim
{kolama.
31
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:12 AM
Page 32
Test proporcije razli~itih nivoa obrazovawa roditeqa me|u sredwo{kolcima koji poha|aju gimnazije,
~etvorogodi{we, i trogodi{we sredwe stru~ne {kole (Hi kvadrat test) pokazao je da je tip {kole zna~ajno povezan sa nivom obrazovawa roditeqa (X2 (4,4038) = 427,6, p=.00, Cramer’s V = 0.28). Prema kriteriju
koji daju Gravetter i Wallnau (citirano u Pallant, 2007, str. 217-218) ova ja~ina povezanosti tipa {kole i
nivoa obrazovawa roditeqa je izme|u umerene (.21) i visoke (.35). Proporcija roditeqa odre|enog nivoa
obrazovawa me|u u~enicima koji poha|aju gimnazije, ~etvorogodi{we i trogodi{we sredwe stru~ne {kole data je u tabeli 3.
Tabela 3. Nivo obrazovawa roditeqa i vrsta sredwe {kole
% nivoa obrazovawa roditeqa
ISCED < 3
ISCED 3 - 5B
ISCED 5A, 5B
4,4
16,8
51,9
31,2
45,7
36,0
64,4
37,5
12,1
Gimnazije
^etvorogodi{we
sredwe {kole
Trogodi{we
sredwe {kole
Zastupqenost roditeqa koji imaju mawe od vi{eg sredweg obrazovawa je najvi{a me|u u~enicima trogodi{wih {kola, ni`a me|u u~enicima ~etvorogodi{wih sredwih stru~nih {kola i najni`a me|u u~enicima gimnazija; zastupqenost roditeqa koji imaju zavr{eno vi{e sredwe ili vi{e visoko, ali ne univerzitetsko obrazovawe je najvi{a me|u u~enicima ~etvorogodi{wih sredwih stru~nih {kola, a ni`a me|u
u~enicima trogodi{wih {kola i gimnazija; i zastupqenost roditeqa koji imaju zavr{eno visoko obrazovawe je najvi{a me|u u~enicima gimnazija, ni`a me|u u~enicima ~etvorogodi{wih sredwih stru~nih {kola, a najni`a me|u u~enicima trogodi{wih {kola.
Tabela 4. Posedovawe ra~unara, radnog stola, broj kwiga
TIMSS
PISA
U~enici/e koji nisu
polagali prijemni
Poseduje ra~unar
43,6%
39,1%
18,9%
Poseduje radni sto
89,2%
87,8%
78,5%
0 do 10
19,4%
19,4%
36,6%
11 do 25
36,9%
24,8%
28,9%
26 do 100
26,2%
33,2%
21,3%
101 do 200
8,8%
11,7%
4,7%
201 do 500
6,7%
5,3%
1,2%
3,0%
0,9%
Broj kwiga
kod ku}e
preko 500
Primetno je da je procenat |aka koji kod ku}e poseduju ra~unar i radni sto mawi u sredwoj nego u osnovnoj {koli, a razlika je jo{ ve}a kad se poredi grupa koja nije polagala prijemni tj. oni za koje pretpostavqamo da su u trogodi{wim sredwim {kolama. Sli~no tome, ako za granicu ni`eg kulturnog kapitala porodice uzmemo broj kwiga ispod 100 (kao {to se obi~no uzima npr. u me|unarodnim analizama u testirawu
TIMSS) vide}emo da je kumulativni procenat |aka iz porodica koje imaju mawe od 100 kwiga ve}i u VIII razredu osnovne {kole (80,5%), ne{to mawi me|u u~enicima I i II razreda sredwe {kole (77,4%), a najve}i
32
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:12 AM
Page 33
me|u onima koji nisu polagali prijemni za sredwu (86,8%). Iako na osnovu postoje}ih podataka ne mo`emo
precizno utvrditi socio-ekonomske karakteristke |aka koji se 'osipaju' izme|u osnovne i sredwe {kole,
imamo naznake da je me|u wima vi{e onih iz porodica ni`eg socio-ekonomskog statusa, kao i da postoji socijalno raslojavawe izme|u |aka koji upisuju ~etvorogodi{we i trogodi{we sredwe {kole.
Za pitawe tranzicije izme|u osnovnog i sredweg obrazovawa interesantni su i odgovori u~enika koji su
u~estvovali u PISA testirawu 2003. na pitawe o razlozima za poha|awe odre|ene {kole koji su dati u tabeli 5.
Tabela 5. Razlozi za poha|awe sredwe {kole
PISA
U~enici/e koji nisu
polagali prijemni
Ovo je lokalna {kola za u~enike iz okoline
14,7%
20,6%
Poznato je da je ova {kola boqa od drugih u okolini
32,3%
19,8%
Ova {kola nudi specifi~ne obrazovne programe
47,2%
38,5%
Ova {kola ima posebnu versku filozofiju
1,80%
2,5%
Prethodno su ~lanovi moje porodice poha|ali ovu {kolu
12,8%
15,5%
Drugi razlozi
48,3%
48,3%
U odnosu na predmet ove studije zna~ajna je razlika u zastupqenosti u~enika/ca koji su izabrali ‘lokalnu’ i ‘boqu’ {kolu me|u onima koji nisu polagali prijemni za sredwe i ostalim u~enicima. Ovo ograni~ewe izbora {kole bi moglo biti povezano sa nedostatkom materijalnih sredstava za prevoz do {kole, ali
verovatno i sa ograni~ewima uslovqenim lo{ijim postignu}em u~enika u osnovnoj {koli.
Odnos socio-ekonomskih varijabli iz testirawa PISA sa postignu}em u~enika
u vi{im razredima osnovne {kole, na kvalifikacionim ispitima za prijem u
sredwe {kole i na PISA testu
U uvodnom delu pomenuli smo da je u na{em sistemu za tranziciju na naredni nivo obrazovawa va`an
uspeh u {koli i uspeh na kvalifikacionom ispitu. Imaju}i ovo u vidu za pitawe socijalne reprodukcije
va`no nam je da utvrdimo odnos socio-ekonomskog statusa u~enika i wihovog postigni}a na prelasku iz
osnovno u sredwe obrazovawe. S tim ciqem prvo smo izra~unali korelacije izme|u nekoliko socio-ekonomskih varijabli iz PISA 2003. baze i postignu}a u~enika u VI, VII i VIII razredu osnovne {kole, na prijemnim ispitima iz srpskog jezika i matematike, kao i na PISA testovima iz matematike i ~itawa. Multipla regresija analiza pokazala je predikativnu vrednost socio-ekonomskih varijabli u odnosu na uspeh
u~enika (vidi tabelu 6).
33
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:12 AM
Page 34
Tabela 6. Koeficijenti korelacije SE varijabli i u~eni~kog postignu}a
Koeficijent korelacije (Spearman's rho)
prosek 6 prosek 7 prosek 8 bod_mat.
bod_
srpski
PISA
_mat.
PISA
_~itawe
Najvi{i prof. status roditeqa
0,34
0,32
0,31
0,32
0,27
0,33
0,37
Broj kwiga kod ku}e
0,32
0,30
0,29
0,26
0,25
0,34
0,35
Najvi{i obraz. status roditeqa
0,21
0,20
0,19
0,23
0,17
0,22
0,20
Procenat obja{wene varijanse
15%
13%
12%
11%
10%
16%
17%
Tendencija slabqewa korelacije izme|u socio-ekonomskih varijabli i postignu}a od ni`ih ka vi{im
razredima ukazuje na ja~i uticaj dru{tvenog statusa na uspeh u~enika u ni`im razredima osnovne {kole.
Interesantno je tako|e da je korelacija ne{to ja~a sa postignu}ima na kvalifikacionom testu iz matematike nego iz srpskog jezika, kao i da je ona ja~a sa postignu}em na PISA testovima. Ipak, u ovoj studiji ne}emo ulaziti u razlike izme|u na~ina provere znawa u na{em obrazovnom sistemu i PISA testovima. Ono
{to nas ovde zanima jesu razlike u u~eni~kom postignu}u u odnosu na wihov socio-ekonomski status tj. dru{tveni i kulturni kapital porodice iz koje dolaze.
Da bismo utvrdili eventualne sistemske razlike me|u u~enicima poredili smo ih pomo}u analize varijanse po grupama definisanim u odnosu na obrazovawe roditeqa (vidi ispred) prema pomenutim postignu}ima (uspeh u osnovnoj {koli, prijemnim ispitima i PISA testovima). Tri grupe u~enika su:
1. oni ~iji roditeqi imaju mawe od zavr{enog ~etvorogodi{weg sredweg obrazovawa (ISCED<3),
2. oni ~iji roditeqi imaju zavr{eno ~etvorogodi{we sredwe ili vi{e neuniverzitetsko obrazovawe
(ISCED 3-5B),
3. oni ~iji roditeqi imaju zavr{eno univerzitetsko obrazovawe (ISCED 5A, 5B).
Prikaz svakog od pomenutih postignu}a u odnosu na obrazovawe roditeqa dat je u graficima 1, 2 i 3.
Grafik 1. Prosek u 7. razredu osnovne {kole i obrazovawe roditeqa
Prosek 7. razred
5.00
4.00
3.00
2.00
1.00
ISCED<3
ISCED 3-5B
ISCED 5A,6
Obrazovawe roditeqa
34
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:12 AM
Page 35
Grafik 2. Uspeh na kvalifikacionom ispitu iz matematike i obrazovawe roditeqa
Bodovi na testu iz matematike
20.00
15.00
10.00
5.00
0.00
ISCED<3
ISCED 3-5B
ISCED 5A,6
Obrazovawe roditeqa
Grafik 3. Uspeh na testu iz ~itawa i obrazovawe roditeqa
Bodovi na PISA testu
iz ~itawa
500.00
400.00
300.00
200.00
100.00
ISCED<3
ISCED 3-5B
ISCED 5A,6
Obrazovawe roditeqa
Postignu}e u~enika dosledno raste {to je vi{i nivo obrazovawa roditeqa bilo da se radi o {kolskom
uspehu, kvalifikacionom ispitu ili PISA testu. Na primer, prosek u VII razredu osnovne {kole se kre}e od
3,5 (SD=0,79) kod u~enika ~iji roditeqi imaju mawe od zavr{enog ~etvorogodi{weg sredweg obrazovawa,
preko 3,92 (SD=0,88) kod u~enika ~iji roditeqi imaju zavr{eno ~etvorogodi{we sredwe ili vi{e neuniverzitetsko obrazovawe, do 4,35 (SD=0,81). Post-hoc testovi (Turkey HSD) pokazali su da se sve tri grupe
me|usobno statisti~ki zna~ajno razlikuju (p<.01) kada se u~enici porede po proseku u VII razredu osnovne {kole, kao i po postignu}u na kvalifikacionom ispitu iz matematike (M1=7,22, SD=6,04; M2=10,79,
SD=6,32, M3=14,34, SD=5,46) i PISA testu iz ~itawa (M1=368,52 SD=70,04; M2=406,83, SD=70,92,
M3=442,61, SD=74,66).
35
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:12 AM
Page 36
Tranzicija iz sredweg u visoko obrazovawe
Imaju}i u vidu obuhvat (GER - gross enrolment ratio) sredweg i visokog obrazovawa, kao i ~iwenice da samo 60% odgovaraju}e generacije7 poha|a ~etvorogodi{we sredwe obrazovawe (od ~ega 19% ide u gimnazije a 41% u sredwe stru~ne {kole), te da je obuhvat visokim obrazovawem ukupno 37,8% (univerziteti
26,6% i visoke {kole strukovnih studija 11,2%)8, postavqa se pitawe koja je struktura studentske populacije u smislu socio-ekonomskih karakteristika, tj. indirektno: koje su socio-ekonomske karakteristike
onih koji ne nastavqaju {kolovawe.
Na osnovu podataka iz [V20 obrazaca9, mogu se dobiti informacije samo o obrazovawu roditeqa studenata, ali ne i o drugim socio-ekonomskim karakteristikama, kao {to je to bio slu~aj sa podacima iz PISA
2003. ili TIMSS 2003. testirawa. Istra`ivawe Centra za obrazovne politike o efikasnosti visokog obrazovawa, koje je obuhvatilo samo studente na dr`avnim univerzitetima je, osim obrazovawa roditeqa,
prikupqalo podatke i o percepciji ekonomskog polo`aja i podr{ci koju studenti imaju u bli`oj okolini
{to se ti~e studirawa, ali nisu prikupqeni podaci koji bi odgovarali kategorijama koje su koristili PISA ili TIMSS (npr. broj kwiga u doma}instvu). Stoga }e analiza tranzicije iz sredweg u visoko obrazovawe koristiti samo obrazovawe roditeqa kao indikator socio-ekonomskog polo`aja.
Ukoliko posmatramo podatke o obrazovawu roditeqa studenata, mo`e se videti da postoji prakti~no
obrnuta raspodela po nivoima obrazovawa u odnosu na obrazovawe populacije u celini (tabela 6).
Tabela 6. Obrazovawe roditeqa studenata u odnosu na obrazovawe populacije u celini.
Popis 2002.
[V20 2000-2004.
(RZS, COP)
Efikasnost
2008. (COP)
Populacija 35-65
godina starosti 10
Roditeqi
studenata
Roditeqi
univerzitetskih
studenata
Nema {kole ili nepotpuna osnovna
15.9
1.3
1.3
Samo osnovna
24.3
9
3.7
Sredwa
42.7
57.4
42.7
Vi{e
6.1
14.6
21.8
Visoko
8.8
17.4
30.4
Nema {kole ili nepotpuna osnovna
15.9
0.7
1.3
Samo osnovna
24.3
5.8
1.8
Sredwa
42.7
49.9
39.1
Vi{e
6.1
18.5
21
Visoko
8.8
25.6
36.8
Majka
Otac
7
Na osnovu podataka Republi~kog zavoda za statistiku i Ministarstva prosvete Republike Srbije.
Na osnovu istra`ivawa Centra za obrazovne politike.
Standardizovani obrazac koji svaki student popuwava na po~etku svake akademske godine.
10
Proceweno je da je ovo uzrast koji mogu imati roditeqi studenta.
8
9
36
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:12 AM
Page 37
U odnosu na populaciju u celini, zastupqenost studenata ~iji roditeqi imaju vi{e ili visoko obrazovawe je veoma velika i govori u prilog tome da je visoko obrazovawe prevashodno dostupno studentima iz
vi{ih socio-ekonomskih slojeva. Ovo ima veze kako sa materijalnim uslovima `ivota (uop{teno govore}i,
~ak i u zemqama u tranziciji, prose~na zarada raste sa nivoom obrazovawa), ali i sa podr{kom za nastavak {kolovawa koju deca boqe obrazovanih roditeqa u`ivaju. Ono {to se tako|e mo`e zakqu~iti na osnovu tabele 6 jeste da postoje i bitne razlike izme|u ukupne studentske populacije i populacije koja poha|a
univerzitete (tre}a i ~etvrta kolona respektivno), tj. da univerzitetska studentska populacija dolazi iz
privilegovanijih slojeva nego studentska populacija u celini, {to u su{tini ukazuje na to da postoji raslojavawe unutar visokog obrazovawa po osnovu socio-ekonomskog porekla11. Ovaj efekat se mo`e videti i
na osnovu analiza korelacije izme|u obrazovawa roditeqa i vrste visokog obrazovawa (univerzitetsko i
neuniverzitetsko), kao i izme|u obrazovawa roditeqa i statusa u smislu finansirawa (tabela 7, preuzeto iz Vukasovi} 2007). Podaci, koji se odnose samo na bruco{e, tj. samo na studente koji prvi put upisuju
prvu godinu studija, govore u prilog tome da studenti ~iji su roditeqi vi{e obrazovani, ~e{}e upisuju
univerzitete u odnosu na vi{e {kole, kao i da ~e{}e zapo~iwu studije u statusu studenata koji se finansiraju iz buxeta (mada su korelacije vezane za status studenata slabije, ali svakako statisti~ki zna~ajne).
Daqe, postoji raslojavawe i unutar univerzitetskog obrazovawa. Na osnovu podataka iz [V20 obrazaca,
vidi se da me|u studentima koji studiraju medicinu oko 30% ima roditeqe koji imaju visoko o obrazovawe, a za wima slede (po procentu roditeqa sa visokim obrazovawem) tehni~ke nauke. Obe oblasti se smatraju da vode ka presti`nim zanimawima i boqe pla}enim poslovima. S druge strane, na u~iteqskim ili
pedago{kim fakultetima, procenat studenata ~iji roditeqi imaju visoko obrazovawe je 3 do 4 puta mawi.
Tabela 7 – korelacije (Spirmanov koeficijent korelacije) obrazovawa roditeqa u odnosu na tip
visoko{kolske institucije ili status studenta (u smislu finansirawa)12
Obrazovawe oca
Obrazovawe majke
Tip institucije
0.202
0.210
Status studenta
0.034
0.035
U ciqu identifikacije karakteristika onih koji ne nastavqaju {kolovawe nakon zavr{etka sredwe
{kole, bilo bi korisno uporediti obrazovawe roditeqa sredwo{kolaca i studenata (tabela 8).
Tabela 8 – Procenat roditeqa koji poseduje visoko obrazovawe
Sredwo{kolci
U~enici koji nisu polagali
prijemni za sredwe {kole
Studenti (oba tipa institucija)
Majka
Otac
12.7
16.2
2.8
3.7
17.4
25.6
Ukoliko pretpostavimo da u~enici koji nisu polagali ispite za upis sredwe {kole, ali su bili u uzorku za PISA testirawe (tj. poha|ali su neku sredwu {kolu), jesu u~enici koji su poha|ali trogodi{we sredwe stru~ne {kole (koje ne daju kvalifikacije neophodne za nastavak obrazovawa), mo`emo zakqu~iti da
oni koji ne nastavqaju {kolovawe u smislu visokog obrazovawa jesu deca mawe obrazovanih roditeqa.
11
[to bi dalo potrvdu hipotezi o efektivnom odr`avawu nejednakosti (hypotheses of effectively maintained
inequality, pogledati Lucas 2001).
12
Korelacije su statisti~ki zna~ajne na 0.01 nivou.
37
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:13 AM
Page 38
Ipak, ne{to potpunija slika o tome ko ne nastavqa obrazovawe mo`e se dobiti upore|ivawem ove tri grupe (sredwo{kolci svi, u~enici koji nisu polagali prijemni i svi studenti) po svim nivoima obrazovawa
roditeqa, tabela 9 ili grafici 4 i 5).
Tabela 9. Obrazovawe roditeqa, svi nivoi
Roditeqi
sredwo{kolaca
Roditeqi u~enika
koji nisu polagali
prijemni
Roditeqi
studenata
Majka
Nema {kole ili nepotpuna osnovna
0.5
1.6
1.3
Samo osnovna
1.4
3.6
9.0
Sredwa
59.0
68.5
57.4
Vi{e
26.4
23.1
14.6
Visoko
12.7
2.8
17.4
Nema {kole ili nepotpuna osnovna
0.6
1.8
0.7
Samo osnovna
0.7
1.6
5.8
Sredwa
56.5
67.3
49.9
Vi{e
26.0
25.6
18.5
Visoko
16.2
3.7
25.6
Otac
Grafici 4 i 5 daju sliku o strukturi sredwo{kolske, odnosno studentske populacije u odnosu na one koji studiraju na dr`avnim univerzitetima, za koje se iz prethodno navedenih podataka, mo`e smatrati da u
proseku dolaze iz vi{ih socio-ekonomskih slojeva.
Grafik 4. Obrazovawe oca za tri grupe |aka/studenata, u odnosu na obrazovawe oca studenata koji
studiraju na dr`avnim univerzitetima
40.0
30.0
20.0
Roditeqi u~enika koji
nisu polagali prijemni
10.0
Roditeqi
sredwo{kolaca
0
Roditeqi
studenata
-10.0
-20.0
-30.0
-40.0
Nema {kole
ili nepotpuna
osnovna
Samo
osnovna
Sredwa
38
Vi{e i
visoko
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:13 AM
Page 39
Grafik 5. Obrazovawe majke za tri grupe |aka/studenata, u odnosu na obrazovawe majke studenata
koji studiraju na dr`avnim univerzitetima
30.0
20.0
Roditeqi u~enika koji
nisu polagali prijemni
10.0
Roditeqi
sredwo{kolaca
0
Roditeqi
studenata
-10.0
-20.0
-30.0
Nema {kole
ili nepotpuna
osnovna
Samo
osnovna
Sredwa
Vi{e i
visoko
Pozitivne razlike za odre|enu grupu |aka/studenata zna~e da je proporcionalno ve}i broj roditeqa sa
datim nivoom obrazovawa u populaciji studenata koji studiraju na dr`avnim univerzitetima nego u datoj
grupi |aka/studenata. Osim toga, {to su razlike ve}e, to je i razlika u zastupqenosti roditeqa odre|enog
nivoa obrazovawa ve}a. Interesantno je uo~iti donekle neo~ekivane rezultate za kategorije „nema {kolu
ili nepotpuna osnovna“ i „samo osnovna“, u smislu da je npr. me|u roditeqima studenata proporcionalno
vi{e onih koji nemaju osnovnu {kolu u odnosu na roditeqe sredwo{kolaca. Druga~ija raspodela razlika
izme|u obrazovawa majke i oca se jednim delom mo`e objasniti prose~no ni`im nivoom obrazovawa `ena
(pogledati npr. razlike za obrazovni nivo „vi{e i visoko“). Tako|e, za oba grafika je bitno naglasiti da
je sredwi obrazovni nivo veoma zastupqen (gotovo polovina ukupnog stanovni{tva, i `enskog i mu{kog,
ima ovaj nivo obrazovawa).
Napredak kroz visoko obrazovawe i obrazovawe roditeqa
Na osnovu [V20 obrazaca ra|ena je i analiza eventualne veze izme|u obrazovawa roditeqa i napretka
kroz visoko obrazovawe. Ono {to se pokazuje jeste i da su, u proseku, deca boqe obrazovanih roditeqa
uspe{nija u studirawu, kao i da obrazovawe majke ima stabilniji uticaj na uspeh dece u visokom obrazovawu nego obrazovawe oca (tabela 10). Osim toga, postoje statisti~ki zna~ajne (p<.01) korelacije izme|u toga da li }e student ponavqati ili ne i obrazovawa roditeqa: Spirmanov koeficijent korelacije je 0.19
za obrazovawe oca i 0.33 za obrazovawe majke, {to zna~i da deca boqe obrazovanih roditeqa re|e obnavqaju godinu studija, kao i da obrazovawe majke ima ja~i uticaj.
39
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:13 AM
Page 40
Tabela 10. Sredwa vrednost vremena koje je potrebno da se upi{e naredna godina studija i obrazovawe roditeqa
Otac
Nivo obrazovawa
roditeqa
Majka
Sredwa
vrednost
Standardna
devijacija
Sredwa
vrednost
Standardna
devijacija
Bez {kole
1.55
1.41
1.51
1.10
Nepotpuna osnovna
1.43
0.89
1.51
1.02
Osnovna
1.47
0.90
1.49
0.86
Sredwa
1.45
0.77
1.46
0.78
Vi{a
1.48
0.78
1.47
0.76
Fakultet
1.43
0.74
1.38
0.67
[V50 obrazac koji se popuwava prilikom diplomirawa studenata na`alost ne ukqu~uje iste informacije kao i [V20 te je ove dve populacije nemogu}e direktno upore|ivati u smislu obrazovawa roditeqa. Ipak,
ono {to je mogu}e uraditi jeste uporediti bruco{e sa studentima posledwe godine studija, {to je i dato na
grafiku 6. Budu}i da je u visokom obrazovawu izra`ena visoka stopa odustajawa od studija (proceweno je da
oko 45% studenata odustane od studija, izvor: Centar za obrazovne politike), podaci su upore|eni sa odnosom ukupnog broja bruco{a sa ukupnim brojem studenata (predstavqeno na grafiku kao „prosek“).
Grafik 6. Broj bruco{a u odnosu na broj studenata u zavr{noj godini studija, u zavisnosti od obrazovawa roditeqa, upore|eno sa odnosom ukupnog broja bruco{a i studenata na zavr{noj godini studija
4
3.5
3
Otac
Majka
Prosek
2.5
2
1.5
Sredwa
Vi{a
Fakultet
U obzir nisu uzeti studenti ~iji roditeqi imaju samo osnovno obrazovawe ili ni`e, budu}i da je broj
tih studenata mali i da u velikoj meri iskrivquju rezultate (npr. broj bruco{a ~iji roditeqi imaju samo
osnovno obrazovawe ili ni`e je 9 puta ve}i od broja takvih studenata na zavr{nim godinama studija).
Ipak, na osnovu grafika 6 se mo`e zakqu~iti da do zavr{ne godine studija u ve}oj meri sti`u studenti ~iji su roditeqi vi{e obrazovani, tj. da postoje indicije da se i tokom visokog obrazovawa osipaju deca mawe obrazovanih roditeqa, posledi~no i ni`eg socio-ekonomskog statusa. Ovo ukazuje na to da i socio-ekonomske karakteristike uti~u i na tranzicije unutar jednog istog obrazovnog ciklusa.
40
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:13 AM
Page 41
Tranzicija iz obrazovawa u svet rada
Kako bi se u potpunosti sagledao uticaj obrazovawa na socio-ekonomski polo`aj pojedinca, neophodno
je posmatrati efekte koje obrazovawe ima na uspeh na tr`i{tu rada, tj. da li postoji veza izme|u nivoa
obrazovawa pojedinca, s jedne strane i zapo{qavawa ili prose~ne zarade, s druge strane.
Podaci Nacionalne slu`be za zapo{qavawe iz septembra 2008. godine, pokazuju da su vi{e obrazovani
mawe ugro`eni nezaposleno{}u (tabela 11), u smislu da imaju najmawi udeo u populaciji nezaposlenih, ali
i u odnosu na ukupan broj stanovnika uzrasta 15-64 godine koji poseduju date kvalifikacije. S druge strane,
broj otvorenih radnih mesta za visoko obrazovane je skoro 3 puta ve}i od broja nezaposlenih, dok je za one
sa osnovnom {kolom, ili maweg obrazovawa, ve}i broj nezaposlenih u odnosu na otvorena radna mesta.
Tabela 11. Nezaposleni, potrebe tr`i{ta rada i prose~ne zarade u odnosu na nivo obrazovawa
I, II (1, 2B)
III - V (2A-4)
VI (5B)
VII (> 5A)
268.195
397.994
29.352
29.971
Udeo u ukupnoj nezaposlenosti
37.0%
54.9%
4.0%
4.1%
Udeo u ukupnom stanovni{tvu
uzrasta 15-64
14.0%
18.9%
12.3%
8.5%
171.305
333.405
21.813
70.623
28.7%
55.8%
3.7%
11.8%
27.068.5
37.720
51.094
75.370
59.6%
83.1%
112.5%
166.0%
Stepen stru~ne spreme (ISCED nivo)
Broj nezaposlenih
Potrebe tr`i{ta rada
(slobodna radna mesta)
Udeo u ukupnom broju radnih mesta
Prose~na zarada
% od ukupne prose~ne zarade
(45,406 RSD, bruto)
Osim toga, podaci Republi~kog zavoda za statistiku za septembar 2008. godine tako|e ukazuju i na razlike u prose~nim primawima u odnosu na nivo obrazovawa, gde je prose~na zarada osobe sa visokim obrazovawem skoro tri puta ve}a od zarade osobe koja ima samo osnovnu {kolu ili mawe obrazovawa. Ono {to
na ovom mestu treba naglasiti jeste da unutar svake od kategorija postoje zna~ajne razlike u primawima,
u zavisnosti od ta~nog nivoa kvalifikacija i od oblasti rada, kao i da postoje razlike u geografskom smislu (prose~na zarada u Beogradu je za ~etvrtinu ve}a od prose~ne zarade u Srbiji), te da bi za potpuniji
uvid bilo neophodno uzeti u obzir i ove razlike, kao i tro{kove `ivota u odre|enim sredinama.
Navedeni podaci daju odre|enu sliku o ishodima obrazovawa na tr`i{tu rada, ali trenutno dostupni
podaci ne omogu}avaju detaqniju analizu u smislu pra}ewa du`ine nezaposlenosti u zavisnosti od nivoa
obrazovawa ili kvalitativnu procenu doprinosa formalnog obrazovawa zapo{qivosti. Tako|e, budu}i da
pra}ewe efekata obrazovawa, a pogotovo neformalnih oblika obrazovawa ne postoji u Srbiji, nije mogu}e proceniti ni doprinos tih oblika obrazovawa zapo{qavawu, pogotovo za populaciju sredwih godina
ili stariju, koji su posebno pogo|eni tranzicijom, zatvarawem ili privatizacijom velikih preduze}a i
neuskla|eno{}u kvalifikacija i kompetencija sa promenama na tr`i{tu rada.
41
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:13 AM
Page 42
Zakqu~ak
U tabeli 12 dat je uporedni pregled obrazovne strukture roditeqa u~enika i studenata u razli~itim nivoima obrazovawa. Pore|ewa radi, data je i ukupna obrazovna struktura populacije u celini, i to starijih od 15 godina, populacije starosti 25-55 godina (za {ta je proceweno da odgovara starosti roditeqa
osnovaca i sredwo{kolaca) i populacije starosti 35-65 (za {ta je proceweno da odgovara starosti roditeqa studenata).
Tabela 12. Uporedni pregled nivoa obrazovawa roditeqa razli~itih u~enika i studenata
Populacija Populacija Populacija Roditeqi
starija
25-55
35-65
osnovaca
od 15
Roditeqi
u~enika
koji nisu
polagali
prijemni
Roditeqi
|aka u
sredwim
{kolama
Roditeqi
studenata
Roditeqi
studenata
na
dr`avnim
univerzitetima
Majka
Nema {kole
ili nepotpuna
osnovna
21.8
7.0
15.94
0.3
1.6
0.5
1.3
1.3
Samo osnovna
23.9
23.1
24.29
1.8
3.6
1.4
9.0
3.7
Sredwa
41.2
43.3
42.68
65.6
68.5
59.0
57.4
42.7
Vi{e
4.5
5.6
6.05
14.2
23.1
26.4
14.6
21.8
Visoko
6.5
9.2
8.77
12.4
2.8
12.7
17.4
30.4
Nema {kole
ili nepotpuna
osnovna
21.8
7.0
15.94
0.3
1.8
0.6
0.7
1.3
Samo osnovna
23.9
23.1
24.29
1.6
1.6
0.7
5.8
1.8
Sredwa
41.2
43.3
42.68
61.6
67.3
56.5
49.9
39.1
Vi{e
4.5
5.6
6.05
13.5
25.6
26.0
18.5
21.0
Visoko
6.5
9.2
8.77
15.7
3.7
16.2
25.6
36.8
Otac
Kao {to je ve} ukazano u prethodnom tekstu, na osnovu podataka se ne mogu precizno utvrditi socio-ekonomske karakteristke |aka koji se 'osipaju' izme|u osnovne i sredwe {kole, ili izme|u sredwe {kole i visokog obrazovawa, ali postoje naznake da je me|u onima koji ne nastavqaju {kolovawe vi{e onih iz porodica ni`eg socio-ekonomskog statusa. Osim toga, postoje indicije o socijalnom raslojavawu izme|u |aka
koji upisuju ~etvorogodi{we i trogodi{we sredwe {kole (postoji tendencija da |aci ~iji roditeqi nisu zavr{ili sredwu {kolu ili su zavr{ili trogodi{we {kole i sami upisuju trogodi{we profile), izme|u studenata koji upisuju fakultete i visoke {kole, kao i unutar univerziteta, u smislu oblasti koja se
studira.
[to se ti~e postignu}a u~enika ili studenata, mo`e se zakqu~iti da, kada se u~enici porede po proseku u osnovnoj {koli, postignu}u na kvalifikacionom ispitu za upis u sredwu {kolu i PISA testu, postoje
42
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:13 AM
Page 43
statisti~ki zna~ajne razlike me|u u~enicima iz porodica razli~itog dru{tvenog statusa tj. postignu}a
u~enika rastu sa vi{im nivom obrazovawa roditeqa. Sli~no postoji i u visokom obrazovawu, gde postoji
statisti~ki zna~ajna korelacija izme|u obrazovawa roditeqa i uspeha u studirawu, ukoliko se uspeh posmatra kroz obnavqawe godine studija ili du`inu studirawa.
Ono {to je neophodno naglasiti jeste da, zbog prirode kori{}enih podataka, postoje}a studija ima odre|ena ograni~ewa. Za potpunu analizu obrazovnih tranzicija neophodno je, u su{tini, sprovesti longitudinalno istra`ivawe, tj. pratiti jednu ili vi{e generacija kroz celokupan obrazovni ciklus, i posebnu pa`wu posvetiti onima koji ne pre|u u naredni nivo obrazovawa. Ovo omogu}ava direktnu identifikaciju ovakvih primera, te samim tim daje mogu}nost i identifikacije eventualnih zajedni~kih socio-ekonomskih karakteristika. Kako u Srbiji ovakva istra`ivawa ne postoje u skorije vreme, a sem toga, podaci
o socio-ekonomskim karakterstikama u~enika ili studenata se ne prikupqaju sistematski (a samim tim i
ne obra|uju), jedino {to je bilo mogu}e jeste iskoristiti podatke iz nekoliko izvora (PISA 2003, TIMSS
2003, [V20 itd.) i uporediti ih.
Imaju}i ovo u vidu, postaje o~igledno da je neophodno uspostaviti odgovaraju}i sistem kontinuiranog
pra}ewa u~enika i studenata, koji bi na adekvatan na~in bele`io kako wihova postignu}a u obrazovawu
tako i set socio-ekonomskih karakteristika. Bitno je da se za sve nivoe obrazovawa koriste jedinstvene
socio-ekonomske karakteristike, kako bi se omogu}ilo adekvatno pra}ewe i pore|ewe. Osim toga, sistem
bi trebalo da ukqu~uje i pra}ewe postignu}a na prijemnim ispitima. U slu~aju prijemnih ispita za sredwe {kole, ovo bi zahtevalo mawe izmene baze podataka i sistema objediwenog prijemnog ispita, dok bi u
slu~aju prijemnih ispita za visoko obrazovawe trebalo razmotriti izmenu sistema u celini, budu}i da postoje}i sistem nije pravi~an (videti „Prijemni ispiti za upis na fakultete: predlog za objediweni prijemni ispit”). Ono {to nedostaje od podataka jeste i adekvatna povezanost obrazovawa i tr`i{ta rada, tj.
pra}ewe svr{enih |aka i studenata i u smislu wihove zapo{qivosti.
Postojawe svih navedenih podataka bi omogu}ilo kvalitetno evaluirawe pravi~nosti, efikasnosti,
efektivnosti sistema razli~itih nivoa obrazovawa, tj. kvaliteta sistema obrazovawa u celini.
43
!reprodukcija socijalne nejednakosti1.qxd
3/23/2009
7:13 AM
Page 44
Literatura
Bourdieu, P. (1986). The Forms of Capital. In Lauder, H., Brown, P., Dillabough, J-A. and Halsey, A. H. (Eds)
(2006) Education, Globalization and Social Change. Oxford: Oxford University Press.
Foy, P. & Joncas, M. (2004). TIMSS 2003 Sampling Design, in M.O. Martin, I.V.S. Mullis, S.J. Chrostowski
(Eds.) TIMSS 2003 Technical Report, pp. 109- 125. TIMSS & PIRLS International Study Center, Lynch School
of Education, Boston College.
Kla{wa, S. (2008). Obrazovawe. Anketa o `ivotnom standardu.
Lucas, S. (2001). Effectively maintained inequality: Educational transitions and social background,
American Journal of Sociology, Volume 106, Number 6, str. 1642–90.
Marks, G. (2005). Cross-national differences and accounting for social class inequalities in education,
International Sociology, Vol. 20 (4), str. 483-505.
OECD (2005). PISA 2003. Technical Report, Chapter 5 Sample design, pp. 45-67. Paris: Organisation
for Economic Co-operation and Development.
Pallant, J. (2007). SPSS Survival Manual, Open University Press.
Vukasovi}, M. (2007). Higher Education and Social Stratification in Serbia 1990-2005. University of Aveiro,
master thesis.
*** (2003). Strategija za smawewe siroma{tva. Dostupno na:
http://www.prsp.sr.gov.yu/download/2.%20Strategija%20za%20smanjenje%20siromastva%20u%20Srbiji
%20-%20Glavni%20tekst.pdf (stranici pristupqeno 14. oktobra 2008. godine)
*** (2005). Prvi izve{taj o implementaciji SSS. Dostupno na:
http://www.prsp.sr.gov.yu/download/Prvi%20izvestaj%20o%20implementaciji%20SSS.pdf
(stranici pristupqeno 14. oktobra 2008. godine)
*** (2007). Drugi izve{taj o implementaciji SSS.
http://www.prsp.sr.gov.yu/download/Drugi_izvestaj_o_implementaciji_SSS_2_8_2007.pdf
(stranici pristupqeno 14. oktobra 2008. godine)
*** (2007). Prijemni ispiti za upis na fakultete: predlog za objediweni prijemni ispit.
COP/AAOM: Beograd.
44
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 45
SOCIO-EKONOMSKI
I DEMOGRAFSKI KORELATI
U^E[]A U SREDWO[KOLSKOM
OBRAZOVAWU
Ivan Rajkovi}
Biqana Stankovi}
Kristina Stojanovi}
45
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 46
Uvod
Studija o `ivotnom standardu u Srbiji 2002/2007. nagla{ava me|uzavisnost obrazovnog nivoa, zaposlewa i `ivotnog standarda stanovni{tva. Nisko obrazovane kategorije ~ine najve}i broj nezaposlenih, i
imaju najvi{e indekse siroma{tva - dok su isti pokazateqi kod onih sa vi{im i visokim obrazovawem bliski nuli (A@S 2002/2007). Obrazovawe se smatra i glavnim kanalom generacijske reprodukcije siroma{tva, budu}i da slabije {kolovani mla|i nara{taji nastavqaju rad na ni`e kvalifikovanim, po pravilu
mawe stabilnim i mawe pla}enim radnim mestima. Zbog toga, pove}awe obuhvata dece obrazovawem - naro~ito vi{im nivoima koji pru`aju konkurentnije kvalifikacije za izlazak na tr`i{te rada - smatra se
jednim od najva`nijih strate{kih ciqeva u borbi protiv siroma{tva i wegovog obnavqawa (Strategija o
smawewu siroma{tva, 2001).
Studija o `ivotnom standardu 2002/2007. iznosi izvestan profil siroma{tva, odnosno skupinu sociodemografskih varijabli povezanih sa (vi{edimenzionalno shva}enim) siroma{tvom. Rukovode}i se ovim
rezultatima, `eleli smo da napravimo profil siroma{tva u obrazovawu, tj. da opi{emo demografske,
socijalne i kulturne korelate rizika i deficita unutar {kolovawa. Takva analiza bi doprinela razumevawu postoje}ih veza izme|u prosvete i socijalnih nejednakosti, odnosno uloge koju {kolski sistem ima u
reprodukciji i u kompenzaciji socijalne iskqu~enosti na nacionalnom planu.
Prikupqeni podaci o u~e{}u u osnovnom obrazovawu ne mogu poslu`iti ovoj svrsi: zbog visokog obuhvata dana{we populacije dece (97,5%), usled ~iwenice da je ono obavezno, te zato {to uzorak A@S nije bio
dovoqno reprezentativan za krajwe siroma{ne kategorije stanovni{tva. Sredwe obrazovawe je pod ve}im uticajem demografskih karakteristika, a istovremeno je relativno pristupa~no poboq{awu obuhvata
i kvaliteta (npr. u odnosu na visoko obrazovawe). Ono je va`no i zato {to se wime sti~e minimum kvalifikacija, ~iji se nedostatak ocewuje kao glavni uzro~nik nezaposlenosti u uslovima brzog restruktuisawa doma}e privrede.1 Zbog ovih karakteristika, opredelili smo se za analizu obuhvata sredwim obrazovawem.
Ciq istra`ivawa je da uspostavi i rasvetli vezu socio-ekonomskog konteksta siroma{tva sa poha|awem i sa izborom tipa sredwo{kolskog obu~avawa. Studija se usmerava na:
1) pronala`ewe faktora rizika
2) opis rawivih grupa
3) stvarawe preliminarnih hipoteza o mehanizmima dejstva detektovanih faktora unutar sredweg obrazovawa.
Ovako definisani, rezultati treba da poslu`e boqem fokusirawu i stvarawu efikasnijih programa poja~awa obuhvata sredwim i vi{im vidovima obrazovawa. Pove}awe jednakosti, obuhvata i kvaliteta obrazovawa se shvata i kao vrednost za sebe i kao sredstvo borbe protiv siroma{tva, zbog ~ega je rad pisan
za {iru grupu zainteresovanih strana - od kreatora socijalnih politika do institucija civilnog dru{tva
i samostalnih prakti~ara.
Metodolo{ki aspekti istra`ivawa
Empirijski materijal ovog istra`ivawa predstavqaju baze podataka o licima i doma}instvima prikupqenih u Anketi `ivotnog standarda 2007. godine. Kako su u Anketi iz 2002. godine kori{}eni ne{to druga~iji inventari pitawa, koji nisu direktno uporedivi, podaci iz te godine ne}e biti razmatrani.
Odre|ivawe i osnovni opis uzorka
Uzorak ispitanika dobijen je selektovawem onih slu~ajeva u bazi podataka koji spadaju u ciqnu populaciju ovog istra`ivawa. Ona ukqu~uje:
1
Zavr{ena sredwa {kola vi{e nego dvostruko smawuje rizik od siroma{tva (A@S 2002/2007).
46
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 47
●
sve mlade (starosti 15 do 19 godina u toku ispitivawa)
sa zavr{enom osnovnom {kolom
● van posebnih kanala sredwo{kolskog obrazovawa (specijalne {kole i specijalisti~ka obuka)
●
Prvi korak u odre|ewu uzorka ~inilo je selektovawe slu~ajeva koji spadaju u navedeni starosni interval (15-19 godina). Eliminisana su 4 ispitanika referentnog uzrasta koji poha|aju specijalno obrazovawe, 5 koji su u specijalisti~koj obuci, i 84 koji jo{ uvek poha|aju osnovnu {kolu. To je formiralo uzorak
od 1021 ispitanika, od ~ega je za 183 stajalo da ne poha|aju {kolu, a 93 nisu imali podatke.
U slede}em koraku, odlu~ili smo se da za ispitanike za koje je evidentirano da ne poha|aju sredwu {kolu proverimo odgovore na pitawe o posledwem zavr{enom stepenu obrazovawa. Ispostavilo se da je 105
ovakvih slu~ajeva pre napuwenih 19 godina zavr{ilo neku od sredwih {kola (a da se bele`e kao da su neobuhva}eni sredwim obrazovawem). Kako je za na{u temu irelevantno da li je sredwo{kolsko obrazovawe
zavr{eno ili jo{ traje, ove ispitanike smo premestili u grupu onih koji poha|aju sredwu {kolu – odnosno,
u grupu onih koji su obuhva}eni sredwim obrazovawem. To je u~iweno prepisivawem podataka o tipu sredwe {kole koju su zavr{ili.
Najzad, za 93 ispitanika referentnog uzrasta sa nedostaju}im podacima se ispostavilo da su zavr{ili
sredwu {kolu i da trenutno poha|aju vi{u {kolu ili fakultet. Iz istih razloga kao i za prethodnu grupu,
ovim ispitanicima su upisivani oni tipovi sredwih {kola za koje su se izjasnili da su ih ve} zavr{ili.
U tabeli br. 1 vidimo opis uzorka ekvivalentan onom po Studiji `ivotnog standarda 2002/2007, i opis
uzorka nakon navedenih korekcija. Najva`niji novi podatak ~ini promena procenta neobuhvata sredwim
obrazovawem. Iz sredwe {kole je iskqu~eno 7,6% ciqne populacije, a ne 16,6% ispitanika kako navodi A@S 2002/2007. Promena mera je rezultat promene u na~inu ra~unawa, odnosno ~iwenice da
se Anketa o `ivotnom standardu fokusira na obrazovawe ispitanika u trenutku ispitivawa, dok se prethodno ste~eni stepeni obu~avawa bele`e i tretiraju izolovano od ovog podatka.
Otkrivawe dva puta maweg neobuhvata sredwim obrazovawem se mo`e smatrati glavnim nalazom ovog
rada, koji svedo~i da je situacija u sredwem obrazovawu zna~ajno boqa nego {to se moglo pretpostaviti
na osnovu dosada{wih nacionalnih indikatora. Ciq Vlade Republike Srbije da do 2015. pove}a sredweobrazovni obuhvat dece na 95% sada se mo`e smatrati sasvim blizu svoje realizacije. S druge strane, ne
treba zaboraviti da uzorak A@S pati od smawene reprezentativnosti za krajwe siroma{ne i migratorne
grupe stanovni{tva, a ~iji je lo{ obrazovni obuhvat poznat. Mo`emo zakqu~iti da procena ve}eg obuhvata ve}inskog dela populacije istovremeno zna~i i procenu ve}e dubine obrazovnih nejednakosti Roma, interno raseqenih i izbeglih.
Tabela 1: Opis uzorka po kategorijama tipa sredwe {kole pre i posle izvr{enih korekcija
Samo na osnovu odgovora na pitawe
o trenutnom poha|awu sredwe {kole
Tip
sredwe
{kole
Nakon korekcija
U~estalost
%
U~estalost
%
Ne ide u {kolu
183
16,6
78
7,6
1,2,3-godi{wa sredwa {kola
146
13,2
202
19,8
^etvorogodi{wa stru~na/
umetni~ka {kola
460
41,6
563
55,1
Gimnazija
139
12,6
178
17,4
93
8,4
0
0%
1.021
100,0
1.021
100,0
Sa nedostaju}im podacima
Ukupno
47
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 48
[to se ti~e samog opredeqivawa izme|u profila, najpopularniji tip sredweobrazovne ustanove je ~etvorogodi{wa stru~na {kola (55,1%). Oko jedne petine populacije (19,8%) se opredequje za poha|awe
{kola sa ni`im stepenom kvalifikacije, dok gimnaziju poha|a jo{ mawi broj (17,4%). Ovi podaci su u
skladu sa opisom iz A@S 2002/2007.
Varijable
Glavni predmet ovog istra`ivawa je obuhvat sredwim obrazovawem, i profesionalno opredeqivawe
unutar ovog segmenta {kolovawa. Zavisne varijable stoga ~ine:
● U~e{}e u sredwo{kolskom obrazovawu;
● Tip sredwe {kole.
U varijablu Tip sredwe {kole kao posebna kategorija je odre|en slu~aj nepoha|awa sredwe {kole. Na
taj na~in ona je diskriminativnija, ilustrativna i za informacije iz prethodne zavisne varijable (konkretno, za procenat neobuhvata). Zbog toga, a zarad ve}e ekonomi~nosti, kad god je mogu}e upotrebqava}emo rezultate na Tipu {kole.
Zbog malog broja ispitanika koji poha|aju umetni~ke {kole, odlu~ili smo se za pripajawe ove kategorije ~etvorogodi{wim stru~nim {kolama.
Nezavisne varijable su preuzete iz opisa profila siroma{tva (A@S, str. 17) i poglavqa o obrazovawu (str. 99-119). To su ekonomski i demografski faktori za koje je u A@S 2002/2007. otkriveno da su na odre|en na~in povezani sa varijablama obrazovawa.
Ukqu~ili smo slede}e varijable:
polo`aj doma}instva u odnosu na liniju siroma{tva;
● region (sa dodatnom kontrolom u odnosu na liniju siroma{tva, zaposlenost nosioca doma}instva, tip
naseqa, kori{}ewe zemqi{ta i udaqenost najbli`e sredwe {kole);
● tip naseqa (sa dodatnom kontrolom u odnosu na liniju siroma{tva, zaposlenost nosioca doma}instva,
kori{}ewe zemqi{ta i udaqenost najbli`e sredwe {kole);
● pol nosioca doma}instva;
● broj dece;
● obrazovawe nosioca doma}instva, obrazovawe mu{kih i `enskih nosioca, obrazovawe mu{kih i `enskih supru`nika nosioca;
● zaposlenost i vrstu radnog statusa za nosioca doma}instva;
● odnos zaposlenih i izdr`avanih.
●
Pored ovih, ispitali smo i u~e{}e slede}ih varijabli kao nezavisnih:
●
kategorije ugro`enih podru~ja, (Strategija o smawewu siroma{tva, Rezime, str. 109-111), kako bi se
ustanovilo da li ovakva konstelacija faktora u okviru regionalnog delovawa ima zna~ajnu prediktivnu vrednost za segment sredweg obrazovawa;
● potro{wa doma}instva na sport, kulturu i zabavu, kao pretpostavqeni indikator kvaliteta neformalnog obrazovawa (ili, eventualno, vrednosti koju roditeqi pridaju obrazovawu dece).
Postupak analize
Najpre su izra~unati odgovaraju}i koeficijenti povezanosti izme|u svake nezavisne varijable pojedina~no sa obema zavisnim varijablama (zasebno uzetim). Prilikom korelisawa regiona i tipa naseqa to je
ukqu~ivalo i pomenute statisti~ke kontrole drugih demografskih indikatora.
U drugom delu analize, tragalo se za takvom kombinacijom izabranih nezavisnih varijabli koja bi sa najve}om precizno{}u obja{wavala razlike u poha|awu i izboru sredwo{kolskog obrazovawa. Primewena je
kanoni~ka diskriminaciona analiza, u koju su kao po~etni prediktori uba~ene sve varijable za koje je
48
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 49
prethodno utvr|eno da pojedina~no koreliraju sa zavisnim varijablama.2 Dve varijable su zatim izba~ene
kao redundantne. Na taj na~in, utvr|en je relativni doprinos pojedina~nih socio-ekonomskih faktora
sredwem (ne)obrazovawu. Ujedno, opisane su i subpopulacije mladih sredwo{kolskog godi{ta, odre|ene
specifi~nom kombinacijom faktora rizika, koje su najvi{e ugro`ene kada je u pitawu poha|awe sredwe
{kole.
Prikaz i interpretacija rezultata
U ovom delu rada prikaza}emo osnovne nalaze istra`ivawa. Nakon kratkog opisa rezultata o polnoj tipiziranosti sredweg obrazovawa, prikaza}emo rezultate pojedina~nih ukr{tawa u~e{}a u sredwem obrazovawu kao i tipa sredweg obrazovawa sa nezavisnim varijablama. Po~etna je analiza uticaja potro{we,
a zatim slede prikazi teritorijalnih varijabli (region, tip naseqa, kategorije ugro`enih podru~ja). Zatim su prikazane varijable strukture porodice (broj dece, pol nosioca), potro{wa doma}instva na kulturu i rekreaciju, kao i varijable koje ukazuju na status doma}instva na tr`i{tu rada (obrazovawe nosioca
i supru`nika nosioca, zaposlenost nosioca i ostalih ~lanova). Nakon osnovnih nalaza, prikazani su rezultati kanoni~ke diskriminacione analize.
Radi ve}e komunikativnosti teksta, trudili smo se da ga u {to ve}oj meri oslobodimo statisti~kih izraza. Zbog toga, test-statistici su dati ispod tabela i grafikona, dok se u glavnom delu teksta naj~e{}e
jednostavno konstatuje postojawe veze (ili wen izostanak), i interpretira. U situacijama kada povezanost
nije statisti~ki zna~ajna, bele`imo da povezanosti nema i izostavqamo test-statistike. Grupa mawe bitnih interpretiranih nalaza je data u Aneksu.
Pol
Od ukupnog uzorka, 51,2% ~ine devojke. Nema polnih razlika u u~estalosti nepoha|awa {kole. Umesto toga, primetna je mawa doza polne tipiziranosti izbora vrste {kole: dok se mladi}i ~e{}e odlu~uju za ni`e profile (25,3% naspram 14,5%), devojke u blago ve}oj meri upisuju ~etvorogodi{we stru~ne {kole i
gimnaziju. Nalaz se mo`e interpretirati kao ve}a zainteresovanost devojaka za obrazovawe, ve}a sklonost
socijalne okoline da im preporu~uje nastavak obrazovawa, ali i kao ve}a saobra`enost trogodi{wih profila oblastima koje su tradicionalno tipizirani kao mu{ka interesovawa (npr. tehnika, tehnologija).
Tabela 2: U~e{}e u razli~itim tipovima sredwih {kola po polovima
Pol
Ukupno
Mu{ki
@enski
U~estalost
42
36
78
Ne ide u {kolu
%
8,4%
6,9%
7,6%
U~estalost
126
76
202
1,2,3-godi{wa sredwa {kola
Tip
sredwe
{kole
^etvorogodi{wa
stru~na/umetni~ka {kola
%
25,3%
14,5%
19,8%
U~estalost
254
309
563
%
51,0%
59,1%
55,1%
U~estalost
76
102
178
%
15,3%
19,5%
17,4%
Gimnazija
U~estalost
498
523
1.021
%
100,0%
100,0%
100,0%
Ukupno
2
Osim regiona i tipa naseqa, budu}i da zbog wihove nominalne prirode nije bilo mogu}e ukqu~iti ih u diskriminacionu analizu.
49
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 50
Polo`aj doma}instva u odnosu na liniju siroma{tva
U Anketi `ivotnog standarda 2002/2007. kao glavni prediktor (ne)u~e{}a u razli~itim segmentima obrazovawa navodi se potro{wa doma}instva, odnosno wegov relativni polo`aj u odnosu na liniju hrane i
na liniju siroma{tva. Stoga analizu po~iwemo testirawem veze siroma{tva doma}instva i u~e{}a deteta u sredwem obrazovawu.
Pribli`no tre}ina dece sredwo{kolskog uzrasta iz doma}instava sa potro{wom ispod linije siroma{tva ne poha|a sredwu {kolu (34,3%). U ostatku populacije u~estalost nepoha|awa je oko 6 puta mawa
(5,8%). Siroma{ni se tako|e u ve}oj meri opredequju za jednogodi{we, dvogodi{we i trogodi{we sredwe obrazovawe (28,4%) naspram ostatka populacije (19,2%). Tre}ina poha|a ~etvorogodi{wu {kolu
(32,8%) {to sugeri{e da je pove}awe popularnosti ovog tipa {kole u posledwih 5 godina (A@S 2002/2007)
uticalo i na obrazovna opredeqivawa siroma{nih. Upisivawe gimnazije je kod siroma{nih izuzetno retko (4,5%).
Grafikon 1: U~e{}e u razli~itim tipovima sredwih {kola kod siroma{nih i u ostatku populacije
100%
80%
56.7%
60%
40%
Siroma{ni
(ispod 8.883 din.)
Ostali
34.3%
32.8%
28.4%
19.2%
20%
18.3%
5.8%
4.5%
0%
Ne ide u {kolu
1,2,3 - godi{wa
sredwa {kola
^etvorogodi{wa
stru~na/
umetni~ka {kola
Gimnazija
Tip sredwe {kole
Analiza sredweobrazovnog obuhvata dece iz razli~itih kvantila potro{we daje sli~ne rezultate. Najkriti~niji je prvi kvantil (najsiroma{niji), u kome 23,1% ispitanika referentnog uzrasta nije obuhva}eno sredwim obrazovawem. Verovatno}a nepoha|awa sredwe {kole se zna~ajno smawuje ve} u drugom
kvantilu (6,2%), dok je kod najbogatijih najmawa (2,3%), {to ovakvu segmentaciju potro{we ~ini indikativnom za kreirawe daqih politika unutar sredweg obrazovawa. U prvom i drugom kvantilu je tako|e izra`ena tendencija opredeqivawa za {kole ni`ih stepena kvalifikacije. I pored toga, ~etvorodi{wa
stru~na {kola je naj~e{}i izbor u svim kvantilima. Verovatno}a poha|awa gimnazije se pravilno pove}ava sa potro{wom doma}instva, da bi kod najbogatijih dostigla tre}inu populacije (34,9%).
50
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 51
Grafikon 2: U~e{}e u razli~itim tipovima sredwih {kola za svih pet kvantila potro{we
100%
80%
Ne ide u {kolu
61,3%
60%
58,9%
56,0%
1, 2, 3 - godi{wa sredwa {kola
54,4%
44,0%
^etvorogodi{wa stru~na/
umetni~ka {kola
40%
34,9%
24,1%
23,1%
28,7%
Gimnazija
21,7%
20%
20,0%
14,2% 16,3%
9,1%
2,8%
8,2%
6,2%
8,4%
2,3%
4,7%
0%
2
1
3
4
5
Kvantili potro{we
Hi kvadrat=167, 176, df=12, p=0,000
Kramer V=0,234, p=0,000; C=0,375, p=0,00
Potro{wa doma}instva po ekvivalentnom odraslom obja{wava oko 11% varijacija u u~e{}u i tipu
sredwe {kole (jednofaktorska analiza varijanse, v. Aneks, tabela 3). To je ~ini drugom po redu socio-ekonomskom determinantom obuhvata sredwim obrazovawem, od svih ispitanih u ovom istra`ivawu (najboqi
prediktor je obrazovawe nosioca, o ~emu }e biti re~i ne{to kasnije).
Region
Obuhvat sredwim obrazovawem zna~ajno varira izme|u razli~itih regionalnih celina zemqe. Najve}a u~estalost nepoha|awa sredwe {kole je u Vojvodini (13,1%), zatim [umadiji (8,1%) i jugoisto~noj Srbiji (7,1%).
Naspram toga, najboqi obuhvat ostvaruju zapadna Srbija (3,8% izostaje) i isto~na Srbija (4,3% izostaje).
Grafikon 3. U~e{}e u razli~itim tipovima sredwih {kola za svih {est regiona zemqe
100%
80%
Ne ide u {kolu
60,2%
57,6%
56,6%
56,1%
60%
53,8%
1, 2, 3 - godi{wa sredwa {kola
48,8%
^etvorogodi{wa stru~na/
umetni~ka {kola
40%
27,3%
25,8%
22,2%
20%
12,3%
5,3%
13,1%
12,3%
18,5%
12,9%
8,1%
19,7%
22,2%
14,7%
Gimnazija
20,7%
16,8%
3,8%
7,1%
4,3%
0%
Beograd
Vojvodina
Zapadna
Srbija
[umadija
Isto~na
Srbija
Region
Hi kvadrat=44,061, df=15, p=0.000
Kramer V=0,120, p=0,000; C=0,203, p=0,000
51
Jugoisto~na
Srbija
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 52
Me|u onima koji poha|aju sredwu {kolu, ~etvorogodi{wa stru~na ili umetni~ka {kola je naj~e{}i izbor unutar svih regiona. Najve}e interesovawe za {kole ni`ih stepena kvalifikacije je u zapadnoj Srbiji (27,3%) i Vojvodini (25,8%), {to su istovremeno i podru~ja u kojima je upisivawe gimnazije najslabije
zastupqeno. Obrnuta slika je u Beogradu i isto~noj Srbiji, sa duplo re|im opredeqivawem za ni`e profile i duplo ~e{}im opredeqivawem za gimnaziju.
Osetqivost Vojvodine, kao i relativno superioran polo`aj isto~ne Srbije u ovom segmentu obrazovawa
je donekle u neslagawu sa rezultatima koje je A@S 2002/2007. donela u drugim segmentima {kolstva, kao i
na seriji indikatora siroma{tva. Tako|e, budu}i da je region kompleksna socio-ekonomska pojava, nejasno
je da li nejednak kros-regionalni obuhvat treba pripisati ekonomskim nejednakostima, infrastrukturi
prosvete ili pak razli~itim kulturno-obrazovnim atmosferama unutar ovih podru~ja. Zbog toga, odlu~ili
smo se za statisti~ku kontrolu potro{we, zaposlenosti nosioca, tipa naseqa, kori{}ewa zemqe i udaqenosti najbli`e sredwe {kole prilikom testirawa ovog faktora3.
Unutar grupe siroma{nih, efekt regiona opstaje sa vrlo malim izmenama. Najugro`eniji su siroma{ni
mladi iz Vojvodine, od kojih 76,5% ne poha|a {kolu. Jugoisto~na Srbija zadr`ava nepovoqan polo`aj bez
promena. Novina je velika u~estalost nepoha|awa u Beogradu (40%) i ~esto opredeqivawe za {kole ni`ih
stepena kod siroma{nih u isto~noj Srbiji (30%). U ostatku populacije (nesiroma{ni), struktura uticaja
regiona na sredwe obrazovawe ostaje ista. Na ovom mestu treba re}i da u grupi siroma{nih efekt regiona dobija na intenzitetu (Kramer V=0,431, C=0,521), {to sugeri{e da regionalne razlike najvi{e poga|aju najsiroma{niju populaciju.
Grafikon 4: U~e{}e u razli~itim tipovima sredwih {kola unutar {est regiona regiona i dve kategorije potro{we
100%
84%
84%
77%
80%
78%
74%
Ne ide u {kolu
71%
64% 63%
60%
57%
60%
40% 40%
25%
10%
20%
12%
4%
30%
29%
27%
18%
20%
1, 2, 3 - godi{wa
sredwa {kola
35%
30% 35%
38%
40%
19%
19%
12%
4%
10%
8%
6%
8%
4%
4%
0%
^etvorogodi{wa
stru~na/
umetni~ka {kola
Beograd
Vojvodina
Zapadna
Srbija
[umadija
Isto~na
Srbija
Ostali
Siroma{ni
Ostali
Siroma{ni
Ostali
Siroma{ni
Ostali
Siroma{ni
Ostali
Siroma{ni
Ostali
Siroma{ni
0%
Jugoisto~na
Srbija
Region
Siroma{ni: Hi kvadrat=24,919, df=10, p=0,006
Kramer V=0,431, p=0,006, C=0,521, p=0,006
Ostali: Hi kvadrat=32,458, df=10, p=0,000
Kramer V=0,130, p=0,000; C=0,181, p=0,000
Unutar grupe dece zaposlenih nosioca, efekt regiona zadr`ava svoju strukturu i statisti~ku zna~ajnost
(v. Aneks, tabela 5). Najve}a u~estalost nepoha|awa je u Vojvodini, a zatim u Beogradu; najve}a u~estalost
upisivawa {kola ni`ih profila je u zapadnoj Srbiji.
3
Zbog malog broja ispitanika koji poha|aju gimnaziju, sa`eli smo ovu i kategoriju ~etvorogodi{we stru~ne/umetni~ke {kole, kako bi uslovi Hi-kvadrat testa bili ispuweni.
52
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 53
Samo unutar urbanih podru~ja, uticaj regionalnih razlika ostaje isti (v. Aneks, tabela 6). Naspram toga, u ruralnim sredinama regionalna pripadnost gubi svoj zna~aj u determinisawu izbora sredwe {kole.
Sli~na situacija je i kod kori{}ewa zemqi{ta i udaqenosti najbli`e sredwe {kole (v. Aneks, tabela 7).
Na ovim varijablama, region zadr`ava svoj uticaj kod urbanih kombinacija (nekori{}ewe zemqi{ta, udaqenost sredwe {kole do 5 kilometara), a gubi zna~ajnost u mawim, agrarnim sredinama (zemqoradni~ka
doma}instva, udaqenost od {kole ve}a od 5 km).
Na ovom mestu mo`emo uo~iti nekoliko potencijalno rawivih populacija po regionima. Najugro`eniju
~ine mladi iz siroma{nih porodica u Vojvodini (ispod linije siroma{tva). U tom regionu, zaposlenost
glave doma}instva i `ivot u urbanoj sredini ne otklawaju rizik od neukqu~enosti u sredwe obrazovawe.
Slede}u rawivu grupu ~ine mladi iz najsiroma{nijih doma}instava u Beogradu. Neobuhvat ove kategorije
je neuo~en u prethodnim analizama (A@S 2002/2007). Najzad, specifi~an rizik karakteri{e zapadnu Srbiju. U woj je tendencija upisivawa ni`e stru~nih profila - a time i generacijska reprodukcija bede – naju~estalija reakcija siroma{nijih mladih.
Nejednak kros-regionalni obuhvat sredwim obrazovawem se ne mo`e objasniti razlikama u potro{wi.
Regionalne razlike deluju i na doma}instva ujedna~ena po kategoriji potro{we, ~ak se pove}avaju u najsiroma{nijim slojevima. Uticaj ove varijable se ne mo`e svesti ni na nejednak broj nezaposlenih, niti na
bilo koji fenomen testiran u ovom istra`ivawu. S druge strane, efekt regiona je ograni~en na urbana
podru~ja. U ostalim tipovima naseqa, regionalna filijacija gubi na va`nosti.4
Tip naseqa
Razlika u u~estalosti (ne)poha|awa sredwe {kole u urbanim i ruralnim naseqima je mala i statisti~ki nezna~ajna. Umesto toga, tip naseqa uti~e na tip sredwe {kole za koju se mladi opredequju. Mladi iz
ruralnih sredina u ve}oj meri upisuju {kole ni`ih profila kvalifikacije (24,5%) nego wihovi vr{waci iz urbanih podru~ja (15,8%). S druge strane, u~estalost opredeqivawa za gimnaziju je tri puta ~e{}a
u gradu (24,9%) nego u ostalim vrstama naseqa (8,7%).
Grafikon 5: U~estalost poha|awa razli~itih tipova {kole po tipu naseqa
100%
80%
Ne ide u {kolu
58,1%
60%
1, 2, 3 - godi{wa
sredwa {kola
52,6%
^etvorogodi{wa stru~na/
umetni~ka {kola
40%
24,8%
Gimnazija
24,5%
15,8%
20%
3,7%
6,7%
3,7%
0%
Urbano naseqe
Ruralno naseqe
Tip naseqa
Hi kvadrat=50,265, df=3, p=0,000
Kramer V=0,222, p=0,000; C=0,217, p=0,000
4
Posledwe zapa`awe delimi~no govori u prilog tuma~ewu da je nizak sredweobrazovni obuhvat Vojvodine
posledica velike koncentracije poqoprivrednih doma}instava, na kojima mladi (po pretpostavci) smatraju da
im sredwa {kola i nije neophodna za obezbe|ivawe prihoda. Ipak, uticaj Vojvodine ostaje izra`en i u urbanim
podru~jima, te se ovakvo tuma~ewe ne mo`e jednostavno odbraniti.
53
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 54
Efekt tipa naseqa se gubi u populaciji ispod linije siroma{tva (v. Aneks, tabela 9).
Tako|e, nema ga kod dece iz doma}instava sa nezaposlenim i neaktivnim nosiocima, te kod svih onih kojima je sredwa {kola udaqena 2 ili vi{e kilometara. Mo`e se zakqu~iti da je tip naseqa varijabla koja
umereno uti~e na izbor tipa {kole (Kramer V=0.222), tako da prilikom izlo`enosti varijablama ve}eg rizika ona gubi na zna~aju.
Kori{}ewe zemqi{ta kao varijabla ne moderira uticaj tipa naseqa na izabrani tip sredwe {kole u
ciqnoj populaciji.
Kategorije ugro`enih podru~ja
Pored ostalih ciqeva i programa, Nacionalna strategija o smawewu siroma{tva donosi i operativnu
podelu ugro`enih podru~ja sa predlo`enim instrumentima i prioritetima u delovawu (SSS, Rezime, str.
109-111). Ova kategorizacija ukqu~uje:
1) Nerazvijena podru~ja (Zvornik, Malo Crni}e, Lebane...)
2) Najnerazvijenija podru~ja (Tutin, Pre{evo, @agubica...)
3) Jug Srbije ili kompaktno nerazvijeno podru~je (Dimitrovgrad, Vladi~in Han, Vrawe, Bujanovac...)
4) Nova devastirana podru~ja - sa realnim padom dohotka u periodu od 1990. do 2000. ve}im od 80%
(Majdanpek, Bela Palanka, Bor...)
5) Demografski najugro`enija podru~ja – sa najve}im smawewem stanovni{tva i najve}om negativnom stopom prirodnog prira{taja (Kwa`evac, Svrqig, Bela Crkva, Novi Be~ej...).
Svaka od grupa ukqu~uje izme|u 13 i 37 op{tina i podrazumeva odre|eni tip dr`avne intervencije. Podela nije iskqu~iva – veliki broj op{tina spada u vi{e kategorija ugro`enosti istovremeno (npr. Tutin,
Pre{evo, Bosilegrad). @eleli smo da ispitamo da li ovakva konstelacija faktora u okviru regionalnih
politika ima zna~ajnu prediktivnu vrednost za segment sredweg obrazovawa. U grafikonu vidimo u~estalost poha|awa odre|enih vrsta sredwih {kola za razli~ite kategorije ugro`enosti.
Sve dobijene razlike su statisti~ki nezna~ajne, osim duplo u~estalijeg nepoha|awa sredwe {kole u najnerazvijenim podru~jima (15,8%), koje je na granici statisti~ke zna~ajnosti (p=0.55). Stoga se mo`e zakqu~iti da pripadnost odre|enoj kategoriji ugro`enih podru~ja ne implicira bilo kakav konzistentan
specifi~ni efekt unutar opredeqivawa za sredwe obrazovawe osim {to izgleda da postoji tendencija da
mladi iz najnerazvijenijih podru~ja u ne{to ve}oj meri ne}e poha|ati sredwe obrazovawe.
Grafikon 6. U~estalost poha|awa razli~itih tipova sredwe {kole unutar kategorija ugro`enih podru~ja
100%
80%
Ne ide u {kolu
61,9%
58,8%
1, 2, 3 - godi{wa
sredwa {kola
60%
50,7%
50,0%
38,9%
31,5%
40%
26,7%
17,3% 15,8%
15,8%
20%
Gimnazija
21,6%
18,4% 17,7%
15,7%
11,1%
13,3%
18,5%
7,1%
5,3%
3,9%
0%
Nerazvijena
podru~ja
Najnerazvijenija podru~ja
Jug Srbije
(kompaktno
nerazvijeno
podru~je)
Nova
devastirana
podru~ja
Hi kvadrati nisu zna~ajni
54
^etvorogodi{wa stru~na/
umetni~ka {kola
Demografski
najugro`enija
podru~ja
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:20 AM
Page 55
Budu}i da su kategorije me|usobno preklapaju}e, re{ili smo da za svako podru~je odredimo „stepen ugro`enosti“ kao broj razli~itih kategorija ugro`enih podru~ja u koje ono spada. Ukr{tawe ove varijable sa
izabranim tipom sredwe {kole daje zanimqive rezultate:
Grafikon 7. U~estalost poha|awa razli~itih tipova {kole i stepen ugro`enosti podru~ja
100%
80%
Ne ide u {kolu
58,4%
60%
54,9%
1, 2, 3 - godi{wa
sredwa {kola
53,8%
44,4%
40%
^etvorogodi{wa stru~na/
umetni~ka {kola
34,0%
Gimnazija
24,4%
23,7%
20%
18,2%
17,8%
13,3%
8,6%
13,2%
7,7%
8,3%
4,6%
3,8%
0%
0
1
2
3
Stepen ugro`enosti podru~ja
Hi kvadrat=18,088, df=9, p=0,034
Kramer V=0,077, p=0,034; C=0,132, p=0,034
Sa pove}awem ugro`enosti naseqa ne dolazi do pravilnog pada poha|awa razli~itih tipova sredwih
{kola. Umesto toga, de{avaju se slede}e specifi~nosti:
●
Op{tine koje istovremeno spadaju u najvi{e dve ugro`ene kategorije (takva je ve}ina op{tina iz kategorizacije) u ve}oj meri karakteri{e upisivawe ni`e stru~nih sredwo{kolskih profila.
●
Najugro`enije op{tine u kategorizaciji (koje spadaju u tri kategorije istovremeno – npr. Bujanovac,
Pre{evo, Tutin...) imaju najve}u stopu nepoha|awa sredwe {kole (13,3%), ali i najmawu u~estalost
poha|awa {kola ni`ih kvalifikacija (17,8%). Posebno je interesantno da je upravo u ovoj kategoriji najve}a u~estalost poha|awa gimnazije (24,4%).
Mo`e se zakqu~iti da }e ugro`enost op{tine na bilo kom od indikatora pove}ati verovatno}u upisivawa ni`e stru~nih profila. Tre}ina mladih (34,6%) iz dvostruko ugro`enih podru~ja upisuje ove {kole.
S druge strane, najugro`enija podru~ja imaju najve}i rizik od neupisivawa {kole. U~estalo opredeqivawe mladih za gimnaziju u ovim op{tinama se mo`e tuma~iti kao posledica postojawa maweg broja obrazovnih profila, ve}e `eqe da se migracijom na studije zapo~ne trajno iseqewe, ali mo`da i kao posledica pove}ane dostupnosti fakulteta u ovim krajevima od kada je raseqen Univerzitet u Pri{tini.
Broj dece u doma}instvu
Kao zna~ajan indikator u~e{}a u sredwo{kolskom obrazovawu i izbora sredwe {kole, pokazao se i ukupan broj dece u doma}instvu mla|e od 19 godina. Pretpostavka je bila da }e deca koja poti~u iz mnogobrojnih porodica sa vi{e izdr`avanih ~lanova, biti mawe ukqu~ena u sredwo{kolsko obrazovawe ili birati sredwe {kole koje omogu}avaju brzo stru~no osposobqavawe. Mo`e se re}i da se ova hipoteza delimi~no potvrdila.
55
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 56
Ono {to se na prvi pogled uo~ava jeste raspored dece iz doma}instava sa petoro i vi{e dece po kategorijama sredwe {kole. Iako je ovih doma}instava malo, va`no je primetiti da gotovo sva deca koja poti~u iz wih ne poha|aju sredwu {kolu (osim dvoje dece, jednog iz doma}instva sa 5 a jednog sa 7 dece koji poha|aju ~etvorogodi{wu stru~nu ili umetni~ku {kolu). Iako se ovaj podatak mo`e smatrati naro~itim kuriozitetom, usled malog broja sredwo{kolaca koji dolaze iz ovakvih porodica, ne mogu se na osnovu wega izvoditi pouzdani zakqu~ci. Stoga }e u daqem tekstu biti analizirani rezultati analize varijanse koji preciznije pokazuju razliku u prose~nom broju dece u porodici po kategorijama sredwo{kolskih ustanova.
Rezultati testa analize varijanse (v. Aneks, tabela 14) pokazuju da postoji zna~ajna razlika u prose~nom
broju dece u doma}instvu izme|u mladih koji ne idu u {kolu i svih ostalih kategorija sredwo{kolskog obrazovawa. Me|utim, ne postoji zna~ajna razlika u prose~nom broju dece izme|u pojedinih tipova sredwe
{kole me|usobno, iz ~ega mo`emo zakqu~iti da je broj dece u doma}instvu indikativan kada je u pitawu u~e{}e u sredwo{kolskom obrazovawu, ali nije zna~ajan prediktor tipa sredwe {kole koju dete poha|a.
Tabela 3. U~e{}e u razli~itim tipovima sredwo{kolskog obrazovawa po broju dece u doma}instvu
Broj dece mla|e od 19 godina
1
2
3
4
20
21
12
7
4,4%
4,8%
14,3%
28,0%
5
6
7
8
8
5
3
2
Uk upno
78
Ne ide u {kolu
7,6%
99
83
17
3
0
0
0
0
202
21,8%
19,0%
20,2%
12,0%
0%
0%
0%
0%
19,8%
^etvorogodi{wa stru~na/ 241
umetni~ka {kola
53,0%
268
41
11
1
0
1
0
563
61,3%
48,8%
44,0%
11,1%
0%
25,0%
,0%
55,1%
1,2,3-godi{wa
sredwa {kola
Tip
sredwe
{kole
88,9% 100,0% 75,0% 100,0%
95
65
14
4
0
0
0
0
178
20,9%
14,9%
16,7%
16,0%
0%
0%
0%
0%
17,4%
455
437
84
25
9
5
4
2
1.021
Gimnazija
Ukupno
100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
Hi kvadrat=235,305, df=21, p=0,0000
Kramer V=0,277, p=0,000; C=0,433, p=0,000
Kada je u pitawu samo u~e{}e u sredwoj {koli, razlika u broju dece u doma}instvu ide u korist onih koji
ne poha|aju sredwu {kolu (v. Aneks, tabele 15 i 16). Veli~ina ove razlike je sredwa po veli~ini (r=0,372).
Iz ovih rezultata mo`emo zakqu~iti da su, kada je u pitawu poha|awe sredwe {kole, naro~ito ugro`eni oni mladi qudi koji poti~u iz mnogoqudnih doma}instava, naro~ito iz onih u kojima postoji vi{e dece mla|e od 19 godina. Ovo je i logi~no jer osobe mla|e od 19 godina uglavnom spadaju u kategoriju pasivnih i izdr`avanih lica, pa je teret izdr`avaoca, tj. aktivnih ~lanova, utoliko ve}i.
Pol nosioca doma}instva
Iako se pretpostavqalo da bi pol nosioca doma}instva mogao biti zna~ajna determinanta u~e{}a u
sredwo{kolskom obrazovawu i tipu sredwe {kole, ova hipoteza se nije potvrdila. Pol nosioca doma}instva nije u vezi sa zavisnim varijablama.
Potro{wa doma}instva na kulturu i rekreaciju
Nagla{avawe va`nosti kulture, sporta i ostalih rekreativnih aktivnosti od strane roditeqa, stvara
dobre preduslove za razvijawe radoznalosti, {irokih interesovawa i visokih aspiracija kod wihove de-
56
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 57
ce. Porodice koje uvi|aju va`nost ovakvih aktivnosti, ulaga}e i vi{e materijalnih sredstava u te svrhe,
a posledi~no }e se stvoriti dobri preduslovi za usmerenost na obrazovawe i zainteresovanost za {kolu
kod mladih qudi koji `ive u ovakvoj, stimulativnoj atmosferi.
U skladu sa tim, pretpostavili smo da }e ukupna potro{wa doma}instva na kulturu i rekreaciju biti dobar indikator ukqu~enosti u sredwo{kolsko obrazovawe, kao i tipa odabrane sredwo{kolske ustanove.
Na osnovu rezultata koje je dala analiza varijanse, dobijeno je da postoji zna~ajna razlika izme|u svih
kategorija sredwe {kole, osim izme|u onih koji ne idu u {kolu i onih koji poha|aju jednogodi{wu, dvogodi{wu ili trogodi{wu sredwu {kolu. Mo`e se zapaziti linearni rast koli~ine potro{enog novca sa rastom stepena kvalifikacije sredwe {kole (v. Grafikon 9). Najvi{e novca za kulturu i rekreaciju tro{e
porodice ~ija deca idu u gimnaziju (2.183,9 dinara), za wima slede deca koja poha|aju ~etvorogodi{wu
stru~nu ili umetni~ku {kolu (1.377,3), a sa najmawim izdvajawima su deca koja poha|aju jednogodi{wu,
dvogodi{wu ili trogodi{wu {kolu (880,5) i deca koja ne idu u {kolu (322,2) koja se zna~ajno razlikuju od
ostalih kategorija, ali ne i me|usobno (v. Aneks).
Ovakvi rezultati su se mogli o~ekivati na osnovu ve} prikazanih analiza povezanosti kvantila potro{we kome doma}instvo pripada i tipa sredwe {kole, s obzirom na visoku korelaciju izme|u kvantila i
potro{we na kulturu i rekreaciju (0,455). Ipak, gore prikazani rezultati doneli su jednu novu dimenziju
celom problemu. Dok se na osnovu kvantila potro{we mogu sa zadovoqavaju}om precizno{}u razlikovati
kategorije sredwe {kole koju dete poha|a, ukupna potro{wa na kulturu i sport ne razlikuje sve ponu|ene
kategorije (v. Aneks, tabele 17, 18 i 19). Ovaj nalaz opravdava pretpostavku da materijalno stawe doma}instva nije jedina va`na determinanta uspeha u {kolovawu, ve} da zna~ajni faktori mogu biti i vrednosti i stavovi prema kulturi, obrazovawu, rekreativnim aktivnostima i slobodnom vremenu, koji roditeqi usa|uju deci kroz vaspitawe. O mogu}im implikacijama ovih nalaza zakqu~ci bi se mogli doneti tek
nakon dodatnih istra`ivawa koja bi produbila uo~eni problem, a zna~aj koji on potencijalno ima za kreirawe obrazovne politike u ciqu suzbijawa siroma{tva je nesumwiv.
Grafikon 8. Prose~na potro{wa na kulturu i rekreaciju po tipovima sredwo{kolskog obrazovawa
2.500
2.183,9
2.000
Ne ide u {kolu
1.500
1, 2, 3 - godi{wa
sredwa {kola
1.377,3
^etvorogodi{wa stru~na/
umetni~ka {kola
1.000
880,5
Gimnazija
500
322,2
0
Prose~na potro{wa na kulturu i rekreaciju
Obrazovawe roditeqa
Va`an indikator toga da li {kola sa uspehom vr{i kompenzatorsku ulogu i pru`a podjednake {anse deci iz razli~itih socio-ekonomskih slojeva jeste i podatak o obrazovnoj strukturi roditeqa sredwo{kolaca razli~itih profila, kao i mladih koji su van sistema sredwo{kolskog obrazovawa. Ukoliko se obra-
57
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 58
zovne razlike izme|u roditeqa reprodukuju u generaciji sredwo{kolaca, to mo`e ukazivati na jedan od
zna~ajnih potencijalnih mehanizama reprodukovawa socio-ekonomskih nejednakosti.
Od ukupnog broja dece koja nisu ukqu~ena ni u jedan vid sredwo{kolskog obrazovawa, ubedqivo je najve}i procenat onih koji poti~u iz porodica sa nosiocem koji ima nivo obrazovawa mawi od trogodi{we
sredwe {kole, gde je ne{to mawe od polovine u~enika (41,1%) ~ije glave doma}instva imaju najni`i nivo
stru~ne spreme. Nasuprot ovome, {to je posmatrani nivo {kole vi{i, to raste procenat nosioca doma}instva sa vi{im nivoima stru~ne spreme. Tako je me|u u~enicima ~etvorogodi{wih stru~nih {kola skoro polovina onih iz porodica ~iji nosioci i sami imaju zavr{enu ~etvorogodi{wu sredwu {kolu (42,6%), dok
je me|u gimnazijalcima najvi{e onih ~iji nosioci imaju najmawe fakultetsku diplomu (41,6%). Nasuprot
tome, me|u gimnazijalcima samo je 15,7% u~enika ~iji nosioci doma}instva imaju zav{enu samo osnovnu
{kolu, ili su bez we.
Grafikon 9. Obrazovawe nosioca s obzirom na u~e{}e u razli~itim tipovima sredwo{kolskog obrazovawa dece
100%
80%
71,8%
Bez {kole/osnovna {kola
60%
Stru~ne {kole (1, 2, 3 god.)
41,6%
42,6%
41,1%
Sredwe {kole (4 god.)
37,1%
40%
33,7%
Visoko obrazovawe
25,9%
24,4%
18,8%
17,2%
20%
14,2%
2,6%
1,3%
15,7%
9,0%
3,0%
0%
Ne ide u {kolu
1, 2, 3 - godi{wa
sredwa {kola
^etvorogodi{wa
stru~na/
umetni~ka {kola
Gimnazija
Tip sredwe {kole
Hi kvadrat=198,512, df=9, p=0,000
Kramer V=0,255, p=0,000; C=0,403, p=0,000
Analiza varijanse pokazuje da obrazovawe nosioca obja{wava oko 13% varijanse u u~e{}u i vrsti sredwe {kole (v. Aneks, tabela 21), {to je ~ini najsna`nijom socio-ekonomskom determinantom obuhvata sredwim obrazovawem, od svih ispitanih u ovom istra`ivawu (potro{wa doma}instva obja{wava oko 11%).
Postoje osnove da se pretpostavi da nosilac doma}instva ima uticaja na uspeh u {kolovawu deteta najpre ukoliko mu je ujedno i roditeq (ili vr{i ulogu roditeqa), jer se taj potencijalni uticaj odvija preko
vaspitno-obrazovnih praksi u porodici, preno{ewem odre|enih stavova prema {koli i u~ewu, zajedni~kim aktivnostima sa detetom itd5. Pored toga, ima indikacija da se uticaji majke i oca na obrazovne ciqeve i uspehe deteta razlikuju. U nekim ranijim istra`ivawima (Desforges & Abouchaar, 2003) prona|ena
je veza izme|u nivoa obrazovawa majke i kvaliteta ukqu~ivawa u obrazovni rad sa detetom, koji je ~vrsto
5
Ovde se `eli re}i da je relevantnije povezan sa {kolskim uspehom deteta neko ko ga, prema svojoj ulozi u porodici, neposredno vaspitava i podu~ava, dakle wegovi roditeqi ili starateqi. Me|utim, na osnovu Ankete o
`ivotnom standardu (RZS, 2007), nosilac doma}instva mo`e detetu sredwo{kolskog uzrasta da bude i npr. deda
ili stric, ne nu`no roditeq/starateq. Kako bismo dobili {to pouzdanije informacije o povezanosti obrazovawa roditeqa i poha|awa sredwe {kole wihove dece u ispitivawe smo uvrstili samo u~enike koji su deca nosioca doma}instva ili wihovih partnera, pa su kao majke prepoznati `enski nosioci doma}instva i supruge mu{kih nosioca, a kao o~evi mu{ki nosioci i partneri `enskih nosioca.
58
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 59
povezan sa {kolskim postignu}em deteta (ovo va`i ~ak i kada se iskqu~i uticaj materijalnog stawa porodice, pri tom analogno nije prona|eno za nivo obrazovawa oca). Smatra se da se uticaj maj~inog obrazovawa odvija kroz pru`awe podr{ke razvoju intelektualnih ve{tina deteta kroz zajedni~ku interakciju i re{avawe problema u ku}nom setingu. Zakqu~eno je da nisko obrazovawe majke, pored lo{eg materijalnog
statusa porodice, predstavqa najzna~ajniji od svih socio-ekonomskih faktora rizika koji uti~u na {kolsko postignu}e dece. Kako bi se proverili navedeni nalazi ispitana je obrazovna sruktura, zasebno za oba
roditeqa, s obzirom na poha|awe sredwe {kole i izbor vrste obrazovne ustanove wihove dece. Me|utim,
dobijen je veoma sli~an nalaz kao kada je ispitivana struktura obrazovawa nosioca i nije se pokazala razlika izme|u obrazovne strukture majki i o~eva u posmatranom uzorku6.
Grafikon 10. Obrazovawe oba roditeqa s obzirom na u~e{}e u razli~itim tipovima sredwo{kolskog obrazovawa dece
100%
80%
78%
Ne ide u {kolu
72%
60%
1, 2, 3 - godi{wa
sredwa {kola
54%
49%
45%
40%
39%
37%
36%
39%
40%
42%
^etvorogodi{wa stru~na/
umetni~ka {kola
35%
33%
25%
19%
21% 20%
22%
20%
11% 8% 6%
3% 6% 2%
Gimnazija
19%
12%
2%
0%
8%
13%
2%
2%
0%
Majka
Otac
Bez {kole/
osnovna {kola
Majka
Otac
Stru~ne {kole
(1, 2, 3 god. )
Majka
Otac
Sredwe {kole
(4 god.)
Majka
Otac
Visoko
obrazovawe
Obrazovawe majke * tip sredwe {kole: Hi kvadrat=169,101, df=9, p=0,000
Kramer V=0,244, p=0,000; C=0,389, p=0,000
Obrazovawe oca * tip sredwe {kole: Hi kvadrat=211,819, df=9, p=0,000
Kramer V=0,284, p=0,000; C=0,442, p=0,000
Dakle, dok je sa jedne strane proporcija roditeqa (i majki i o~eva) sa najni`im obrazovnim kvalifikacijama sve mawa kako se ide od grupe mladih koji ne poha|aju sredwu {kolu pa do grupe gimnazijalaca (prve dve kolone u gorwoj tabeli), to je sa druge strane proporcija roditeqa sa najvi{im stepenom stru~ne
spreme sve ve}a (pretposledwe dve kolone). Ova ~iwenica jasno ukazuje na reprodukovawe obrazovne
strukture roditeqa u slede}oj generaciji i veoma je indikativna za procenu stepena u kom obrazovni sistem pru`a jednake {anse deci koja poti~u iz razli~itih socio-ekonomskih slojeva tj. evaluaciju uspe{nosti sa kojom {kola vr{i svoju ulogu kompenzatornog mehanizma za ubla`avawe dru{tvenih nejednakosti.
6
Ovakav nalaz ne iznena|uje kada se uzme u obzir da ove tri varijable koreliraju u zna~ajnoj meri. Koeficijent korelacije izme|u obrazovawa nosioca i obrazovnog nivoa oca je ~ak 0,982, dok sredwa korelacija izme|u
obrazovawa nosioca, oca i majke iznosi 0,781 (v. Aneks, tabela 23). Ipak, kada se u regresionu analizu pored
obrazovawa majke uvede kao dodatni prediktor stepen obrazovawa oca zna~ajno se pove}ava proporcija obja{wene varijanse izbora tipa sredwe {kole, iako je to pove}awe srazmerno malo i iznosi oko 4%, {to je posledica
relativno visoke korelacije izme|u prediktora koja iznosi 0,637 (proporcije obja{wene varijanse i standardizovani regresioni koeficijenti dati su u Aneksu, tabele 24 i 25). Ovaj rezultat ukazuje na to da su stepen obrazovawa majke i oca ipak u razli~itoj meri povezani sa tipom sredwe {kole deteta, i da je {kolska sprema majke
neznatno boqi prediktor.
59
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 60
Status doma}instva na tr`i{tu rada
S obzirom na to da se u Studiji o `ivotnom standardu (RZS, 2007) govori o povezanosti nivoa obrazovawa i ekonomskog statusa sa statusom na tr`i{tu rada, ispitano je da li je radna anga`ovanost nosioca doma}instva na neki sistematski na~in povezana sa u~estvovawem u sredwo{kolskom obrazovawu dece
koja tom doma}instvu pripadaju, kao {to se to prethodno pokazalo za stepen obrazovawa nosioca i materijalni status porodice. Me|utim, kada se status zaposlenog lica dodeli svakom nosiocu koji je najmawe
jedan sat tokom nedeqe u kojoj je sprovedena Anketa o `ivotnom standardu (RZS, 2007) obavqao neki pla}en posao7, ne pokazuje se nikakva zna~ajna povezanost sa zavisnim varijablama. To zna~i da se u grupama
mladih referentnog uzrasta nalaze sli~ne proporcije zaposlenih i nezaposlenih, tj. neaktivnih nosilaca, bez obzira koji tip sredwe {kole ti mladi poha|aju, i da li uop{te idu u {kolu.
Grafikon 11: Status nosioca doma}instva na tr`i{tu rada s obzirom na u~e{}e u razli~itim tipovima sredwo{kolskog obrazovawa dece
100%
80%
69,3%
70,2%
70,0%
62,8%
60%
Zaposleno lice
40%
Nezaposleno
ili neaktivno lice
37,2%
30,7%
30,0%
29,8%
20%
0%
Ne ide u {kolu
1,2,3 - godi{wa
sredwa {kola
^etvorogodi{wa
stru~na/
umetni~ka {kola
Gimnazija
Tip sredwe {kole
Hi kvadrati nisu zna~ajni
Kako bi se do{lo do nekog indikatora koji se ne ti~e samo nosioca, ve} potpunije opisuje polo`aj ~itavog doma}instva u pogledu statusa na tr`i{tu rada, izra~unat je odnos izdr`avanih i zaposlenih
~lanova doma}instva. O~ekivalo se da taj pokazateq posebno uka`e na mnogo~lane porodice u kojima su
samo jedan ili dva ~lana u radnom odnosu i gde ima smisla pretpostaviti da je na deci koja zavr{e osnovnu {kolu veliki pritisak da se {to pre zaposle (pa je verovatnije da oni upisuju sredwe {kole koje traju
mawe od ~etiri godine ili da odustaju od poha|awa sredwo{kolskog obrazovawa). Me|utim, ovakva o~ekivawa nisu potvr|ena u analizi varijanse koja ne pokazuje nikakve statisti~ki zna~ajne razlike u koli~nicima broja izdr`avanih i zaposlenih ~lanova izme|u grupa definisanih tipom sredwe {kole.
Dakle, ~ini se da sama informacija o tome da li je nosilac zaposlen, kao i o proporciji onih koji se u
porodici izdr`avaju od dohodaka ostalih ~lanova, nije dovoqno prediktivna za procenu vrste u~e{}a u
sredwo{kolskom obrazovawu. Kao relevantniji su se pokazali podaci o dohotku tj. prihodima doma}instva
7
Ovakva definicija zaposlenog lica kori{}ena je u A@S-u (RZS, 2007.) i ona sledi preporuke Eurostat-a i
Me|unarodne organizacije rada. Wome se podrazumeva da u zaposlena lica spadaju ne samo ona koja imaju zasnovan radni odnos u nekoj radnoj organizaciji ili ustanovi, ve} i samostalni poqoprivrednici, poma`u}i ~lanovi porodice i neformalno zaposlena lica. Kao {to }e se videti, ovako definisan radni status nosioca skriva vezu sa u~e{}em i vrstom sredwo{kolskog obrazovawa dece, jer ne sadr`i informacije o polo`aju nosioca
na radnom mestu. U Studiji o `ivotnom standardu (RZS, 2007.) pre svega se ovaj aspekt radnog statusa pomiwe
kao povezan sa nivoom obrazovawa i ekonomskim stawem, {to su sve zna~ajni prediktori u~e{}a u sredwo{kolskom obrazovawu.
60
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 61
(o ~emu je bilo re~i na po~etku izlagawa rezultata, prilikom komentarisawa indikatora materijalnog
statusa porodice) i podatak o vrsti aktivnosti u koju je nosilac ukqu~en.
Grafikon 12: Glavna aktivnost nosioca doma}instva s obzirom na u~e{}e u razli~itim tipovima
sredwo{kolskog obrazovawa dece
100%
80%
Zaposleni poslodavci
61,8%
60%
55,2%
Rade van radnog vremena
48,0%
Samostalno zaposleni
40%
Penzioneri
29,5%
20%
28,2%
19,2%
12,8%
12,9% 19,3%
12,4%
21,3%
8,7%
5,2%
21,9%
9,6%
Nezaposleni
i nesposobni za rad
9,6%
3,9% 2,8%
0%
10,3%
Ne ide u {kolu
7,4%
1, 2, 3 - godi{wa
sredwa {kola
^etvorogodi{wa
stru~na/
umetni~ka {kola
Gimnazija
Tip sredwe {kole
Hi kvadrat=83,589, df=12, p=0,000
Kramer V=0,165, p=0,000; C=0,275, p=0,000
Indikativan je podatak da u grupi mladih sredwo{kolskog uzrasta koji nisu ukqu~eni u obrazovni sistem tre}ina poti~e iz porodica ~iji je nosilac nezaposlen ili nesposoban za rad, dok je procenat nezaposlenih nosioca tri puta mawi u grupi gimnazijalaca i u~enika ~etvorogodi{wih sredwih {kola i iznosi oko 10%. Obrnuto va`i za procenat nosilaca koji su u radnom odnosu, koji je najvi{i za grupu gimnazijalaca (61,8%), ne{to mawi za u~enike ostalih tipova sredwih {kola, dok je u grupi mladih koji ne idu u
sredwu {kolu duplo ni`i (29,5%). Pored toga, procenat nosilaca koji rade van radnog odnosa je dva do pet
puta vi{i kod mladih koji nisu obuhva}eni sredwo{kolskim obrazovawem, nego kod onih koji jesu. Ovakva
veza izme|u radne aktivnosti nosioca doma}instva i poha|awa sredwe {kole dece koja tom doma}instvu
pripadaju, koja je najverovatnije posredovana materijalnim statusom doma}instva, kao i obrazovnim nivoom nosioca8, ukazuje na jo{ jedan mogu}i mehanizam reprodukcije siroma{tva i socijalnih nejdenakosti
uop{te, jer su mladi sa ni`im i sredwim nivoom obrazovawa najrizi~nija grupacija na tr`i{tu rada (Studija o `ivotnom standardu, RZS, 2007).
Kanoni~ka diskriminativna analiza
U prethodnom delu rezultata prikazane su analize pojedina~nih povezanosti izme|u odabranih socioekonomskih varijabli sa u~e{}em u sredwo{kolskom obrazovawu i izborom tipa sredwe {kole.
Nakon {to su izdvojene one nezavisne varijable koje su se pokazale statisti~ki zna~ajno povezanim sa
zavisnim, pristupilo se tra`ewu prediktivnog modela koji bi najadekvatnije obja{wavao razlike u ukqu~enosti i izboru sredwo{kolskog obrazovawa. Multivarijantna tehnika koja je odabrana za tu svrhu je kanoni~ka diskriminaciona analiza zbog toga {to ona predstavqa postupak pomo}u kojeg se dobija takva linearna kombinacija prediktorskih varijabli koja najboqe razvrstava ispitanike u grupe, u ovom slu~aju
kategorije sredwo{kolskog obrazovawa i u~e{}e u istom. S obzirom na to da je ovo parametrijska tehni8
Postoji umereno jaka zna~ajna povezanost izme|u glavne aktivnosti nosioca i wegovog obrazovawa, kao i ekonomskog statusa porodice (detaqni podaci dati su u Aneksu).
61
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 62
ka, nisu sve varijable koje su se pokazale povezanim sa zavisnim varijablama mogle u}i u prediktivni model9.
Kod diskriminativne funkcije koja razvrstava ispitanike po tipu sredwe {kole, varijable koje su se
pokazale najindikativnijim i sa najve}om eksplanatornom mo}i, i posledi~no u{le u model, su obrazovawe nosioca doma}instva, ukupna potro{wa po ekvivalentnom odraslom i aktivnost nosioca doma}instva.
Tabela 4: Statistici kanoni~ke diskriminativne funkcije za razvrstavawe po tipu sredwe {kole
Prediktorske
varijable
Standardizovani
koeficijent kanoni~ke
diskriminativne funkcije
Koeficijent strukture
Obrazovawe nosioca
doma}instva
,673
,691
Ukupna potro{wa po
ekvivalentom odraslom
,448
,864
Aktivnost nosioca
doma}instva
-,235
-,461
Iz analize datih koeficijenata kanoni~ke diskriminativne funkcije i koeficijenata strukture mo`e
se zakqu~iti da je varijabla sa najve}om eksplanatornom mo}i obrazovawe nosioca doma}instva. Obrazovawe nosioca je, dakle, najva`niji prediktor, zatim sledi ukupna potro{wa doma}instva po ekvivalentnom
odraslom dok je najslabija aktivnost nosioca doma}instva. Koeficijent kanoni~ke korelacije iznosi 0,446,
a ovaj model ta~no svrstava 57,7% slu~ajeva u ta~ne grupe kriterijumske varijable (v. Aneks, tabela 27).
Kada je u pitawu u~e{}e u sredwoj {koli iste varijable su se pokazale najprediktivnijim, s tom razlikom {to je u ovaj model u{la i varijabla broj dece u doma}instvu mla|e od 19 godina.
Tabela 5: Statistici kanoni~ke diskriminativne funkcije za razvrstavawe po u~e{}u u sredwo{kolskom obrazovawu
Standardizovani
koeficijent kanoni~ke
diskriminativne funkcije
Broj dece u doma}instvu
Prediktorske
varijable
Obrazovawe nosioca
doma}instva
Aktivnost nosioca
doma}instva
Ukupna potro{wa po
ekvivalentom odraslom
Koeficijent strukture
,654
,751
-,478
-,658
,256
,485
-,150
-,465
Za razliku od prethodnog modela, pri diskriminaciji u~e{}a u sredwo{kolskom obrazovawu, najve}i
relativni doprinos ima broj dece u doma}instvu. Nakon wega sledi obrazovawe nosioca doma}instva, aktivnost nosioca doma}instva i na kraju ukupna potro{wa po ekvivalentnom odraslom. Koeficijent kano-
9
Varijable kao {to su region i tip naseqa, iako su se pokazale statisti~ki zna~ajno povezanim sa u~e{}em u
sredwe{kolskom obrazovawu i tipom sredje {kole, nisu mogle u}i u prediktivni model zbog niskog nivoa merewa (varijable su na nominalnom nivou, a zahteva se intervalni). Tako|e, varijable kao {to su stepen ugro`enosti podru~ja i koli~ina novca po ekvivalentnom odraslom koji se tro{i na kulturu i rekreaciju, iako su inicijalno u{le u model, bile su izba~ene zbog male eksplanatorne mo}i koja je posledica visoke korelacije sa ostalim prediktorskim varijablama.
62
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 63
ni~ke korelacije za ovaj model iznosi 0,387, a procenat ta~no raspore|enih slu~ajeva iznosi ~itavih
94,4% (v. Aneks, tabela 28).
Iako ovi podaci ne govore o apsolutnoj vrednosti prediktora i daju samo relativnu hijerarhiju istih,
ipak se name}e zakqu~ak o presudnoj va`nosti obrazovawa nosioca doma}instva kada je u pitawu sredwo{kolsko obrazovawe deteta. Tako|e, iako neindikativan kada je u pitawu tip sredwe {kole, broj dece u
doma}instvu je odli~an, mo`da i najva`niji prediktor u~e{}a u sredwo{kolskom obrazovawu, {to jo{ jednom podvla~i naro~itu vulnerabilnost mladih qudi koji poti~u iz mnogo~lanih porodica.
Diskusija i zakqu~ak
Ovo istra`ivawe potvrdilo je postojawe povezanosti izme|u razli~itih indikatora socio-ekonomskog
statusa porodice i {kolskog postignu}a dece, {to je ina~e veoma robustan nalaz potvr|en u velikom broju istra`ivawa vr{enim u razli~itim zemqama u posledwih nekoliko decenija (Sacker, 2002). Ipak, iako
je pokazano da razlike u {kolskom postignu}u poti~u od klasnih tj. socio-ekonomskih razlika, ne postoji
saglasnost u pogledu prirode mehanizama koji posreduju ovu vezu. Razli~ite interpretacije mogu}e je
okvirno podeliti u tri grupe (Nechyba et al, 2005.) na:
a) one koje govore o „kulturi siroma{tva“, {to se odnosi na prepoznatu tendenciju da se u siroma{nim
porodicima sa niskim nivoom obrazovawa roditeqa ne vrednuje obrazovawe i da se mali akcenat stavqa na {kolsko postignu}e dece. Ovo ni`e vrednovawe obrazovawa se mo`e shvatiti kao „reakcija“
na marginalizaciju i diskriminaciju siroma{nih u dru{tvu i obrazovnom sistemu. Zbog duge istorije marginalizacije siroma{ni mogu izgraditi verovawe da im obrazovawe nije dostupno na isti na~in kao drugima, da obrazovawe nije otvoreno za wih kao {to je to slu~aj sa drugima, niti da }e biti
prihva}eni kao drugi;
b) one koje ukazuju na to da porodice koje se nalaze ni`e na dru{tvenoj lestvici imaju mawak „socijalnog kapitala“, u tom smislu da wihovi ~lanovi neguju druga~ije ve{tine komunikacije, pregovarawa
i dogovorawa u odnosu na one koji dominiraju u okviru obrazovnog sistema. Ovi druga~iji obrasci komunikacije se opa`aju od strane obrazovnog sistema kao nedovoqna socijalna kompetentnost usled
~ega mogu nastati raznovrsni nesporazumi izme|u siroma{nih i obrazovnog sistema pri ~emu }e se
„nedovoqna kompetentnost“ siroma{nih opa`ati kao osnovni izvor problema. Siroma{ni, tako|e,
~esto nisu deo socijalne mre`e u svojoj zajednici koja bi im olak{ala kontakt sa {kolskim sistemom;
v) one koje isti~u postojawe „institucijalnih barijera“ koje ote`avaju pristup {kolskom sistemu deci
i roditeqima iz ni`ih slojeva, tj. {kola se prepoznaje kao institucija sa sopstvenim vrednostima i
zahtevima koji odgovaraju sredwoj klasi, odnosno favorizuju decu iz porodica sa vi{ih stupweva
dru{tvene lestvice.
Analiza ovih mehanizama otkriva da se oni pre svega ti~u skupova stavova i vrednosti (npr. nedovoqno vrednovawe obrazovawa u porodicama niskog socio-ekonomskog statusa), kao i ve{tina i sposobnosti
(druga~iji obrazci komunikacije ni`e obrazovanih roditeqa u odnosu sa nastavnicima ili u~estvovawe u
{kolskim obavezama dece).
Upravo ovakvi uvidi su zna~ajni za kreatore obrazovnih politika, jer ukazuju na potencijalne strategije borbe protiv dru{tvenih nejednakosti u okviru sistema {kolstva, koje bi mogle biti uperene na poku{aje promene ovih sociopsiholo{kih varijabli. Naime, nalazi koji poti~u iz Studije o `ivotnom standardu, kao i iz analize ovde date, samo jasno govore o ciqnim grupama na koje bi mere socijalne politike trebalo da budu usmerene, ali ni{ta ne ka`u o prirodi i sadr`aju tih mera. Stoga }e biti dat sa`eti pregled
nekih rezultata relevantnih istra`ivawa iz strane stru~ne literature, koji su poslu`ili kao osnova za
osmi{qavawe pojedinih programa usmerenih na smawewe socijalnih nejednakosti u {kolskim postignu}ima dece koji se sprovode u drugim zemqama (naj~e{}e u Velikoj Britaniji i SAD).
63
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 64
Zna~ajan deo literature iz ove oblasti ti~e se uloge anga`ovanosti roditeqa, kao faktora koji ima potencijal da niveli{e i umawi negativan uticaj socio-ekonomskih razlika na de~ije u~e{}e i uspeh u obrazovawu (Desforges & Abouchaar, 2003). Roditeqsko posve}ivawe deci i u~estvovawe u wihovim planovima i {kolskim aktivnostima (zainteresovanost za dete i razgovor sa wim, pomo} u izradi doma}ih zadataka, posete nastavnicima itd.) imaju uticaj na wihovo {kolsko postignu}e, motivaciju, samopouzdawe i prilago|enost na
{kolu, i to najvi{e kroz promociju stavova, vrednosti i aspiracija koji pozitivno vrednuju u~ewe i obrazovawe. ^esto su povezani sa socio-ekonomskim statusom porodice i obrazovawem roditeqa, naro~ito majke,
ali zna~ajno je to da je pozitivan efekat ovakvih obrazovnih praksi vidqiv i u nepo`eqnim socio-ekonomskim porodi~nim okolnostima. To zna~i da anga`ovawe roditeqa koji pripadaju ni`im slojevima na dru{tvenoj lestvici ima pozitivan efekat na {kolski uspeh deteta i bez obzira na negativno dejstvo nepovoqne materijalne situacije, niskog obrazovnog nivoa roditeqa ili veli~ine porodice (ibid). Ina~e, istra`ivawa pokazuju da osim objektivnih prepreka poput nedostatka znawa i ve{tina, mawka vremena za bavqewe detetom
ili frustriranosti usled premorenosti i stalne zabrinutosti za budu}nost, postoje i neki faktori psiholo{ke prirode, na koje je ne{to lak{e uticati, poput nedostatka samopouzdawa, ose}aja nekompetentnosti i neidentifikovawa sa ulogom roditeqa kao vaspita~a, a koji posreduju roditeqsku anga`ovanost oko {kolskih
obaveze deteta, koja posledi~no pozitivno deluje na wegovo postignu}e (Hoover-Dempsey and Sandler, 1997).
Pokazalo se da su qudi sposobni da usvoje nove ve{tine i kompetencije ukoliko im je potreba za tim komunicirana na pravi na~in i ukoliko postoji zainteresovanost i anga`ovawe svih ukqu~enih strana. Kompenzatorni programi i strategije usmereni na poboq{avawe polo`aja u okviru obrazovnog sistema dece
koja poti~u iz depriviranih socio-ekonomskih slojeva naj~e{}e su vezani za unapre|ivawe povezanosti
predstavnika {kole i roditeqa i pospe{ivawe obostrane saradwe i razumevawa. Naime, studije pokazuju
da nivo obrazovawa roditeqa pozitivno korelira sa uspostavqawem kontakta izme|u nastavnika i roditeqa. Neobrazovani roditeqi, iz radni~ke klase do`ivqavaju komunikativne barijere u interakciji sa
nastavnicima, koje prepoznaju kao superiorne, hladne i na distanci (Kohl et al, 2000). Potrebno je stoga da
{kola, zajedno sa lokalnom zajednicom, izgradi kapacitete za podr{ku porodicama iz rizi~nih grupa, resurse za poja~ano pra}ewe napredovawa dece koja poti~u iz tih porodica i kompetence za izgradwu dinami~nog saradni~kog odnosa sa wihovim roditeqima, koje treba podsta}i da prepoznaju svoju ulogu kao aktera u obrazovawu sopstvene dece.
Rezultati ovog istra`ivawa, ukupno uzev{i, uglavnom su potvrdili nalaze iz Studije o `ivotnom standardu i jo{ jednom podvukli kategorije stanovni{tva, na osnovu wihovog socio-ekonomskog statusa, koje su
najrizi~nije kad je u pitawu sticawe kvalifikacija kroz obrazovawe. Posebno ugro`ene grupe mladih
sredwo{kolskog uzrasta poti~u iz siroma{nih doma}instava, naro~ito onih koja se nalaze ispod linije
siroma{tva ili pripadaju prvom kvantilu potro{we, iz porodica sa nisko obrazovanim roditeqima, koji su ili nezapolseni ili rade na mawe kvalifikovanim poslovima i u neformalnom sektoru. Pokazalo se
da je ovakva socio-ekonomska struktura porodice posebno rizi~na u Vojvodini i Beogradskom okrugu, jer je
tada najindikativnija za odustajawe od sredwo{kolskog obrazovawa, dok u zapadnoj Srbiji uti~e na pove}anu incidenciju upisivawa ni`e stru~nih profila. S obzirom na ~iwenicu da se regionalne razlike u
poha|awu sredwih {kola ne mogu svesti na neke od ostalih posmatranih demografskih i ekonomskih faktora, ostaje otvorena mogu}nost postojawa suptilnijih kulturalnih razlika ili neujedna~enosti u vaspitno-obrazovnim praksama koje su relevantne za u~e{}e u obrazovnom sistemu, a koje nisu obuhva}ene istra`ivawima ovog tipa (isto va`i i za pomenute kategorije ugro`enih podru~ja).
Pored toga, mladi iz porodica sa vi{e dece ~e{}e odustaju od poha|awa sredwe {kole, verovatno zbog
pritiska da se {to pre zaposle, i multivarijantna analiza izdvaja ovaj faktor kao najindikativniji za
predvi|awe u~e{}a u sredwo{kolskom obrazovawu. Iako je obuhvat dece sredwim nivoom obrazovawa relativno visok (iznosi 92,4%), socio-ekonomska struktura onih koji su van obrazovnog sistema, kao i u~enika ni`e stru~nih profila, ukazuje na nejednakosti koje {kola ima zadatak da anulira, umesto da produbquje (razlike na vi{im nivoima obrazovawa jo{ su ekstremnije, A@S, 2002/2007), ~ime sebe stavqa u ulogu potencijalno najzna~ajnijeg mehanizma reprodukcije siroma{tva i dru{tvenih razlika.
Zna~ajno je za kraj ista}i da bilo koje mere i strategije treba usmeriti pre svega na ni`e nivoe {kolovawa. O~igledno je da socio-ekonomske nejednakosti itekako postoje i u osnovnoj {koli, samo su one mawe
64
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 65
eksplicitno izra`ene nego {to je to slu~aj sa kasnijim nivoima {kolovawa (odra`avaju ih npr. indikatori {kolskog uspeha). Ne treba zaboraviti na ~iwenicu da pred svr{enim osnovcima ne stoji jednostavno
izbor razli~itih sredwih {kola koje oni biraju po svom naho|ewu. Za to koje }e im opcije biti dostupne
pre svega ih kvalifikuje uspeh u osnovno{kolskom obrazovawu, pa kada se posmatra sredwo{kolska populacija te ve} postoje}e nejednakosti postaju vidqive.
65
!socio ekonomski korelati1.qxd
3/23/2009
7:21 AM
Page 66
Reference
Desforges, C. & A. Abouchaar (2003). The impact of parental involvement, parental support and family
education on pupil achievement and adjustment, Queen’s Printer, UK.
Hoover-Dempsey, V. Kathleen & H. M. Sandler (1997). Why do parents become involved in their's children's
education? Review of Educational Reseach, Vol. 67, No. 1, p. 3-42.
Kohl, O. Gwynne, Liliana J. Lengua & R. J. McMahon (2002). Parent Involvement in School: Conceptualizing
Multiple Dimensions and Their Relations with Family and Demographic Risk Factors. Journal of School
Psychology, Vol. 38, No. 6, p. 501-523.
Nechyba, T., P. McEwan & Dina Older-Aguilar (2005). The Impact of Family and Community Resources on
Student Outcomes, Ministry of Education, New Zeland, preuzeto sa
http://www.educationcounts.govt.nz/_data/assets/ pdf_file/0020/7283/The-Impact-of-Family-andCommunity-Resources.pdf
Sacker, Amanda, Ingrid Schoon & M. Bartley (2002). Social inequality in educational achievement
and psychosocial adjustment throughout childhood: magnitude and mechanisms. Social Science & Medicine,
Vol. 55, p. 863-880.
Vukmirovi}, D. & Govoni, R. S. (2008). Studija o `ivotnom standardu.
Republi~ki zavod za statistiku, Beograd.
66
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 67
EFEKTI REALIZOVANIH OBUKA
ZA ODRASLE U SARADWI CENTRA ZA
KONTINUIRANO OBRAZOVAWE ODRASLIH,
CENTRA ZA TRANZICIJU ZAPOSLENIH
RTB BOR I NACIONALNE SLU@BE
ZA ZAPO[QAVAWE U BORU
Nata{a Stanisavqevi}
Dragan Ran|elovi}
Bojan Markovi}
67
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 68
1. UVOD
Pove}awe mogu}nosti zapo{qavawa je jedan od strate{kih pravaca smawewa siroma{tva u Srbiji. Politika zapo{qavawa koja treba da obezbedi smawewe siroma{tva zasniva se na nekoliko „strate{kih stubova“ od kojih je me|u najva`nijima poboq{awe radnih sposobnosti nezaposlenih (i zaposlenih) odnosno
obrazovawe i obuka za potrebe rada.
Strategija za smawewe siroma{tva u Srbiji posebno nagla{ava problem i potrebu re{avawa problema
zapo{qavawa u regionima i industrijskim centrima koji su suo~eni sa naglim zaostajawem u razvoju, ekonomskom krizom velikih industrijskih sistema i preduze}a u kojima je bio zaposlen najve}i broj radnika
koji su postali tehnolo{ki vi{ak. Borski region spada u takve regione koji su naglo devastirani, te je posledwih godina pokrenuto vi{e projekata i programa re{avawa problema zapo{qavawa, a posebno velikog broja vi{ka radnika u Borskom regionu.
Prema podacima NSZ navedenim u Strate{kom socijalnom akcionom planu op{tine Bor, stopa nezaposlenosti u op{tini u 2007. je 30% {to je zna~ajno vi{e od stope nezaposlenosti u Srbiji i {to je jo{ zna~ajnije ima trend rasta. Razlog je u velikom broju vi{ka radnika u preduze}ima Rudarsko topioni~arskog basena Bor (skoro 6.000 radnika su u relativno kratkom periodu napustili RTB Bor po osnovu dva socijalna
programa Vlade Srbije). Radi re{avawa ovih problema u saradwi sa odgovaraju}im ministarstvima formirane su u Boru posebne institucije: Centar za tranziciju zaposlenih u RTB Bor (projekat promocije zapo{qavawa u Srbiji) i Centar za kontinuirano obrazovawe odraslih pri Tehni~koj {koli Bor (CARDS,
Projekat reforme sredweg stru~nog obrazovawa). U tesnoj saradwi sa filijalom Nacionalne slu`be za zapo{qavawe ove institucije su razli~itim programima obuke vi{ka radnika i ostalih nezaposlenih obuhvatile oko 600 polaznika.
Obuka vi{ka radnika i ostalih nezaposlenih (posebno ugro`enih grupa: Roma, `ena, mladih i dr.) realizovana je u uslovima nepostojawa utvr|ene strategije lokalnog ekonomskog razvoja, na osnovu procene
mogu}ih pravaca razvoja i potreba poslodavaca. Postoje}a dokumentacija o realizovanoj obuci kao i {ira
statisti~ka dokumentacija (na primer Anketa o radnoj snazi) ne omogu}avaju potreban uvid u efekte obuke, odnosno koliko je ista doprinela smawewu nezaposlenosti. Boru predstoji realizacija obimnog projekta regionalnog razvoja Bora (kredit Svetske banke ) kroz koji }e zna~ajna sredstva biti ulo`ena u aktivne mere zapo{qavawa, naro~ito u obuku i podsticawe preduzetni{tva. Stoga je potrebno utvrditi
efekte do sada realizovanih obuka i u skladu sa tim izraditi nove programe.
2. METODOLOGIJA
2.1. HIPOTEZE
OP[TA HIPOTEZA:
Dodatno obrazovawe doprinosi poboq{awu radnih sposobnosti i motivacije za radnim anga`ovawem i
na taj na~in postaje zna~ajan faktor u smawewu nezaposlenosti i poboq{awu kvaliteta `ivota.
POSEBNE HIPOTEZE:
2.1.1. Participacija u obukama i wihovo uspe{no zavr{avawe omogu}ila je polaznicima ponovno zaposlewe, neku drugu vrstu radnog anga`ovawa koja je poboq{ala `ivotni standard polaznika, ili neke druge promene u kvalitetu `ivota.
2.1.2. Socio-ekonomska obele`ja polaznika imaju razli~it uticaj na wihovu motivaciju za ukqu~ivawe
u obuke i zapo{qavawe nakon zavr{ene obuke.
68
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 69
2.1.3. Jednoobrazna baza podataka institucija koje rade na organizovawu obuka obezbe|uje efikasnije
uvi|awe potencijalnih efekata obuke na zapo{qavawe.
2.1.4. Zapo{qavawe polaznika nakon zavr{ene obuke zavisi i od vrste obuke, odnosno, potrebe za ve{tinama u regionu.
2.2. CIQEVI
2.2.1. Utvrditi efekte realizovanih obuka u Centru za kontinuirano obrazovawe odraslih (RTC): koliko se polaznika obuka zaposlilo nakon zavr{ene obuke, koliko dugo je trajalo zaposlewe, da li je do{lo
do pove}awa obima znawa, da li efikasnije rade, da li je do{lo do poboq{awa kvaliteta `ivota, itd....
2.2.2. Utvrditi vezu izme|u socio-ekonomskog obele`ja polaznika i motivacije za zaposlewem.
2.2.3. Izrada jednoobrazne baze podataka koju bi koristile sve tri institucije (svaka institucija ima
delimi~ne podatke o polaznicima koji nisu usagla{eni) - pol, stru~na sprema, godine starosti, etni~ka
pripadnost, radni status, zavr{ene obuke, sva zaposlewa...
2.2.4. Proveriti da li postoji veza izme|u vrste obuke koju je polaznik zavr{io i zapo{qavawa, odnosno, utvrditi koje su obuke omogu}ile najve}em broju polaznika da se zaposli.
2.3. OBRADA PODATAKA
KVALITATIVNA OBRADA PODATAKA
2.3.1. FOKUS GRUPNE DISKUSIJE
Obra|ene su 3 grupe (po 12 ) polaznika i to:
A) polaznici obuka koji su zaposleni kod poslodavca i samozaposleni
B) polaznici koji se nisu zaposlili
V) prijavqeni polaznici za naredne obuke
U~esnici su bili izabrani po modelu slu~ajnog uzorka, me|u polaznicima obuka koji su vratili uredno
popuwene ankete i sa spiska prijavqenih za obuke (spisak TC sa Sajma obrazovawa u organizaciji NSZ, na
primer). Pozvani su telefonom i pismeno. U pismu su nazna~ene grupe problema za razgovor i nagla{en je
zna~aj wihovog u~e{}a. Upitani su da li postoji problem sa poverqivo{}u informacija o kojima ne bi `eleli da pri~aju pred drugima. Svi polaznici su odgovorili negativno.
U fokus grupama su obra|ene slede}e grupe problema: socio-ekonomski status polaznika, kako je do{ao
u situaciju nezaposlenosti, kako je informisan o obuci, za{to se opredelio ba{ za tu obuku (veza izme|u
prethodnog obrazovawa ili radnog iskustva sa sada{wim izborom obuka), koji su se problemi javqali u toku obuke, ~ime je zadovoqan u obuci, kako je uspostavio kontakt sa poslodavcem tj. kako se zaposlio, kako
se odlu~io za samozaposlewe, da li mu je pomogla NSZ u zaposlewu, da li je u~e{}e u obuci doprinelo aktivnijem odnosu prema zaposlewu, kakav je odnos sa poslodavcem, koliko poslodavac ceni zna~aj obuke koju je zavr{io, da li ima veze izme|u obuke i novog posla, ili je sama obuka doprinela aktivnijem odnosu
prema zaposlewu, pa se zaposlio u nekoj drugoj oblasti, koje su daqe profesionalne namere, da li bi `eleo da zavr{i jo{ neku obuku i koju i dr.). O~ekivao se razvoj diskusije izme|u polaznika, {to bi doprinelo {irem sagledavawu problema sa kojima se suo~avaju, kao i komentarisawe pozitivnih ishoda koje su dobili od dodatnog obrazovawa.
2.3.2. POLUSTRUKTUIRANI INTERVJU SA POSLODAVCIMA
Realizovan je intervju sa 5 poslodavaca (preporuka je bila da su zaposlili neke od na{ih polaznika),
otvorenog tipa sa slede}im grupama podataka/problema:
69
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 70
A) opis preduze}a, oblast delatnosti, broj zaposlenih i dr.
B) potrebe za radnom snagom, struktura zaposlenih po obrazovawu i dr.
V) stav prema dodatnom obrazovawu: da li imaju interne obuke svojih radnika, da li bi ulo`ili u to,
zbog ~ega je pristao da primi radnike na prakti~nu obuku...
G) kako su se zaposlili novi radnici (polaznici obuka), ko je uspostavio kontakt sa wima i dr.
D) odnos izme|u zavr{ene obuke i radnog mesta, kompetencije radnika, radna sposobnost i dr.
\) da li ima potrebe za radnom snagom ili dodatnom obukom radnika, u {ta bi ulo`io investicije i dr.
2.3.3. POLUSTRUKTUIRANI INTERVJU SA PREDSTAVNICIMA OVE TRI INSTITUCIJE
Sproveden je intervju sa direktorima/predstavnicima navedene tri institucije: Centra za kontinuirano obrazovawe odraslih, Centra za tranziciju zaposlenih i Nacionalne slu`be za zapo{qavawe, otvorenog tipa sa slede}im grupama podataka/problema:
A) saradwa vode}ih institucija u obrazovawu odraslih u regionu, na unapre|ewu obuka
B) saradwa vode}ih institucija u obrazovawu odraslih u regionu, na unapre|ewu zapo{qavawa
2.4. KVANTITATIVNA OBRADA PODATAKA
2.4.1. ANALIZA ELEMENATA BAZE PODATAKA KOJE POSEDUJU OVE INSTITUCIJE kori{}ewem
mogu}nosti programa MS EXCEL
A) analiza strukture polaznika obuke u bazi prema wihovim raspolo`ivim socio-ekonomskim obele`jima (obrazovawe, pol, starost, prethodno zaposlewe – zanimawe, du`ina zaposlewa, mesto `ivqewa
– grad/selo, rawive grupe- Romi)
B) upotpuwavawe baze podataka o polaznicima obuka i izrada zajedni~ke baze polaznika ove tri institucije (Baza NSZ se ne mo`e modifikovati u skladu sa potrebama ovog istra`ivawa, s obzirom da je
deo jedinstvenog informacionog sistema na nivou Republike sa unapred zadatim poqima za unos podataka i relacijama. Pored toga ona se odnosi na lica sa evidencije nezaposlenih, koja nisu nu`no jedini polaznici obuka.)
V) izbor reprezentativnog uzorka (odre|ivawe kvota na osnovu strukture svih polaznika obuka po polu,
starosti, radnom iskustvu i sl.) za realizaciju ankete
G) izvo|ewe relevantnih pitawa za anketu na osnovu podataka iz baze. Baza podataka koju poseduje Centar za tranziciju zaposlenih RTB Bor i NSZ je nepotpuna (sadr`i osnovne li~ne podatke i adrese), dok
Centar za kontinuirano obrazovawe odraslih ne poseduje ni elemente baze. U toku istra`ivawa, baza je upotpuwena pre svega podacima o socio-ekonomskom statusu polaznika i radnom statusu {to omogu}ava efikasnije uo~avawe mogu}ih efekata i planirawe daqih pravaca u obu~avawu odraslih.
2.4.2. ANKETA ZA POLAZNIKE OBUKA
Planirano je kori{}ewe kvotnog uzorka. Kao kvote odre|eni su:
- starosne grupe (do 30 god., od 30 do 50, od 50 pa na daqe)
- polne grupe
- prethodno zaposlewe (radio/nije radio)
- mesto `ivqewa (selo/grad)
Uzorak je ~inilo 10% polaznika obuka (od ukupno 500 polaznika obuka). S obzirom na neizvesnost vra}awa anketa od strane polaznika poslato je duplo vi{e anketa (dakle za 20 % polaznika). Odre|en broj anketa se nije vratio, pa je izvr{eno i telefonsko anketirawe, koriste}i isti anketni listi}.
Adrese ispitanika su preuzete iz nepotpune baze podataka Centra za tranziciju zaposlenih i NSZ (iz
kojih mo`emo do}i do adresa i osnovnih li~nih podataka).
70
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 71
2.4.3. Anketa je bila sastavqena od pitawa sa dvo~lanim i vi{estrukim izborom (ponu|eni odgovori),
pitawa sa kratkim esejskim odgovorima. Podaci su obra|eni kori{}ewem mogu}nosti programa MS EXCEL.
Esejska pitawa su obra|ena kvalitativno.
Jednostavnost ankete postigli smo pitawima sa vi{estrukim izborom, ponu|enim odgovorima da bi motivisala ispitanike da odgovore na pitawa bez mnogo pisawa. Ozbiqnost ankete osigurali smo i propratnim pismom koje je ujedno bilo i motivaciona tehnika. U pismu su navedeni i brojevi telefona putem kojih ispitanici mogu razjasniti sve nedoumice u vezi sa pitawima. Napomenuto je da je anketa anonimna i
obja{weni su ciqevi istra`ivawa.
U obradi rezultata ankete primeweni su postupci tabelirawa podataka o strukturi socio-ekonomskih
obele`ja ispitanika i o frekvenciji pojedinih odgovora. Radi boqeg uvida u dobijene rezultate izra|eni
su i odgovaraju}i grafi~ki prikazi.
Struktura ankete (problemski blokovi), Prvi deo: pitawa u vezi sa socio-ekonomskim statusom polaznika. Drugi deo: stawe pre realizovane obuke (informisanost, motivacija, kako se opredelio za obuku).
Tre}i deo: obuka (zadovoqstvo obukom – vreme, mesto, dinamika, odnos teorije i prakse, predava~i). ^etvrti deo: stawe posle obuke (radni status, zna~aj obuke za zaposlewe – stru~no i psiholo{ko delovawe
na mentalno stawe polaznika, {ire zna~ewe obuke za poboq{awe kvaliteta `ivota polaznika, primena
znawa na neku drugu oblast, na bilo koju vrstu radnog anga`ovawa – u ku}i, kod prijateqa, povremeni privatni poslovi za koje je ispitanik bio pla}en ili nagra|en). Peti deo: planovi nakon obuke i eventualnog zaposlewa (daqe obrazovawe – predlozi za daqe obuke, druga~iju organizaciju obuka, profesionalni planovi).
U analizi situacije, koriste}i sve dostupne izvore podataka, ukqu~eni su i slede}i aspekti problema
koji se odnose na poboq{awe postoje}e situacije: uspostavqawe partnerskih aktivnosti institucija koje se bave obrazovawem odraslih: RTC, Centar za tranziciju zaposlenih i NSZ; motivisawe polaznika da
do|u do zaposlewa; posebno pra}ewe marginalizovane dru{tvene grupe – Roma koji su zavr{ili obuke; slawe inicijative ove tri institucije op{tini Bor da se u usmeravawu sredstava za obrazovawe odraslih i
izradi plana upisa sredwih {kola uva`e rezultati istra`ivawa; analizirawe podataka kojim se dolazi
do zakqu~aka o efektima dodatnog obrazovawa i daqim pravcima dodatnog obu~avawa u Boru; predvi|awe
kretawa i potra`we za odre|enim zanimawima i nivoima {kolovawa u op{tinama Borskog okruga; utvr|ivawe potra`we za odre|enim ve{tinama i kompetencijama na tr`i{tu radne snage u Boru; davawe preporuke smawewu siroma{tva realizacijom (ili na~inom realizacije) obuka koje mogu obezbediti zapo{qivost radne snage.
3. REZULTATI ISTRA@IVAWA SA KOMENTARIMA
3.1. Rezultati ankete polaznika obuke
Anketa polaznika obuke imala je ulogu da obezbedi podatke za realizaciju nekoliko najzna~ajnih ciqeva istra`ivawa „Efekti realizovanih obuka za odrasle u saradwi Centra za kontinuirano obrazovawe,
Centra za tranziciju zaposlenih RTB Bor i Nacionalne slu`be za zapo{qavawe u Boru“ a to su:
1.1. Da se utvrde efekti realizovanih obuka u Centru za kontinuirano obrazovawe odraslih (RTC)
1.2. Da se utvrde potencijalne veze izme|u socio-ekonomskih obele`ja polaznika i motivacije za zaposlewem
Uzorak ispitanika
Uzorak polaznika za anketirawe je ~inilo 10% polaznika obuka (ukupno 500 evidentiranih polaznika
obuka u RTC Bor i ostalim institucijama). Bilo je planirano da se anketa po{aqe ispitanicima po{tom
71
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 72
a nedostaju}i broj anketa obezbedi telefonski, ali je u toku priprema primewen metod anketirawa koji
se pokazao efikasnijim: polaznicima su poslate ankete od kojih je mawi broj vra}en, dok su preostali bili anketirani u Tranzicionom centru i Centru za kontinuirano obrazovawe. Kori{}en je kvotni uzorak.
U okviru ovih kvota slu~ajnim izborom odre|eni su polaznici koji }e biti anketirani. Polaznici su birani iz nepotpune baze podataka Centra za tranziciju zaposlenih i NSZ (iz kojih se moglo do}i do adresa
i osnovnih li~nih podataka). Anketirani polaznici su telefonski pozivani da do|u u prostorije Tranzicionog centra i Tehni~ke {kole u Boru da bi dobili anketne upitnike ili gde bi bili anketirani, sve dok
nije obezbe|en planirani uzorak. Svim anketiranima su obja{weni ciqevi anketirawa a sama anketa je
bila anonimna.
Obrada rezultata
Anketu je popunio ukupno 51 ispitanik prema planiranim kvotama (pol, starost, prethodno zaposlewe,
mesto `ivqewa) koje su obezbedile reprezentativnost uzorka. U obradi rezultata ankete primeweni su
postupci tabelirawa podataka o strukturi socio-ekonomskih obele`ja ispitanika, o frekvenciji pojedinih odgovora, kao i odgovaraju}e ukr{tawe podataka strukture socio-ekonomskih obele`ja i frekvencije
pojedinih odgovora. Radi boqeg uvida u dobijene rezultate izra|eni su i odgovaraju}i pogodni grafi~ki
prikazi za najva`nije rezultate.
Rezultati ankete
Socio-ekonomski status anketiranih polaznika obuke dat je na narednim grafi~kim prikazima:
Polna struktura
Starosna struktura
Preko 50
16%
Do 30
31%
39% @ensko
30-50
53%
61% Mu{ko
Mesto `ivqewa
Prethodno zaposlewe
Selo 22%
27% Ne
73% Da
Grad 78%
Ova struktura pokazuje da je obezbe|en reprezentativan uzorak anketiranih jer pribli`no odgovara strukturi polaznika programa obuke koje su Tranzicioni centar RTB Bor i Filijala Nacionalne slu`be zapo{qavawa Bor organizovali preko Centra za kontinuirano obrazovawe odraslih. Mu{kara72
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 73
ca je bilo ne{to vi{e, {to odgovara strukturi radnika koji su ostali bez posla, ali su se `ene vi{e interesovale i ukqu~ivale u obuku. Anketirani mladi su uglavnom ~lanovi porodica radnika koji su otpu{teni kao tehnolo{ki vi{ak, i oni uglavnom ~ine i grupu onih koji do sada nisu bili zaposleni. Ve}ina
anketiranih polaznika je iz grada, jer je wima i bilo lak{e da se ukqu~e u programe obuka. Najvi{e anketiranih je zavr{ilo sredwe {kole (tehni~ke) i to III i IV nivo obrazovawa.
Anketa je sadr`ala i otvorena pitawa o tome koliko godina radnog sta`a su imali prethodno zaposleni
(najvi{e, odnosno skoro jedna polovina, je imala izme|u 20 i 30 godina sta`a, a zatim skoro podjednako
ostali do 10 godina sta`a, od 10 do 20 i preko 30 godina radnog sta`a), na kom su radnom mestu radili (najvi{e na proizvodnim radnim mestima) i koja zanimawa imaju, odnosno koje vrste {kola su zavr{ili. Naj~e{}e su zavr{ili sredwe {kole tehni~kih struka sa zanimawima tehni~ara i KV radnika raznih struka,
sem maweg broja anketiranih koji imaju samo osnovnu {kolu, ili su zavr{ili vi{u {kolu.
Stavovi ispitanika o stawu pre obuke
1. Informisanost potencijalnih polaznika o tome da se organizuje obuka u funkciji zapo{qavawa zna~ajna je za wihovo blagovremeno opredeqivawe ali i za organizatore obuke. Odgovori anketiranih (bilo
je mogu}e dati najvi{e tri odgovora, ali je svega polovina ispitanika iskoristila mogu}nost da navede
dva ili tri odgovora) pokazuju da su se najvi{e informisali o organizovawu obuke od ~lanova porodica,
poznanika i prijateqa (skoro polovina prvih odgovora, a ukupno 30%). Obja{wewe za ovo je u tome {to je
me|u polaznicima ve}i broj dece i ~lanova porodica radnika koji su dobili otkaz kao tehnolo{ki vi{ak,
tako da je po~etno informisawe obavqeno u porodici i me|u grupom poznanika, i zato {to je u po~etku organizovawa programa obuka bilo nedovoqno zastupqeno pra}ewe preko medija. To pokazuju i svega dva prva i tri druga odgovora polaznika da su se o organizovawu obuke informisali preko medija. Ovom difuznom
sistemu informisawa mo`e se prikqu~iti i jedini dodatni slobodni odgovor jednog ispitanika da je o organizovawu obuke informisan „od strane svog pretpostavqenog“ u preduze}u. Ostatak anketiranih skoro
podjednako je odgovorio da se informisao o obuci u Tranzicionom centru i u Nacionalnoj slu`bi zapo{qavawa. U grupama drugog i tre}eg odgovora tako|e dominiraju odgovori anketiranih da su se o organizovawu
obuke informisali u Tranzicionom centru i Nacionalnoj slu`bi zapo{qavawa (ukupno se preko NSZ informisalo 22%, a preko Tranzicionog centra 39%). Ovi odgovori su obja{wivi ~iwenicom da su glavni
organizatori obuke bile upravo ove dve institucije koje su prilikom organizacije obuke koristile svoje
sisteme informisawa.
Tabela 2. Informisanost o obuci
Broj odgovora
Mogu}i odgovori
1 odg.
2 odg.
3 odg.
Od prijateqa, poznanika, ~lana porodice
23
0
0
23
30.26%
2
3
0
5
6.58%
U NSZ
12
5
0
17
22.37%
U Tranzicionom centru
13
11
6
30
39.47%
U {koli (centru za obuku)
0
0
0
0
0.00%
Od nekog drugog
1
0
0
1
1.32%
51
19
6
76
100.00%
Preko javnih glasila
UKUPNO
Ukupno
%
Me|utim detaqnije obja{wewe zahteva ~iwenica da nijedan anketirani polaznik nije naveo
da se o organizovawu obuke informisao u {koli, odnosno u Centru za kontinuirano obrazovawe.
Ovo mo`e da zna~i da {kola u svesti i saznawu polaznika jo{ uvek predstavqa mesto tradicionalnog {ko-
73
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 74
lovawa, da ne znaju da i redovne {kole mogu biti mesto za neformalne oblike obuke u funkciji zapo{qavawa, a mo`e se lak{e objasniti ~iwenicom da se radi o polaznicima po~etnih obuka kada jo{ nije bio
afirmisan Centar za kontinuirano obrazovawe odraslih. ^iwenica je i da Regionalni centar za kontinuirano obrazovawe odraslih nije objavqivao svoje oglase za organizovawe obuke, ve} su to iskqu~ivo ~inili Nacionalna slu`ba zapo{qavawa i Tranzicioni centar. No nesumwivo je da Regionalni centar za
obrazovawe odraslih, a pogotovu mediji ubudu}e moraju imati mnogo aktivniju ulogu u informisawu potencijalnih polaznika o programima obuke koji su u funkciji zapo{qavawa.
U pogledu uticaja socio-ekonomskih obele`ja anketiranih na ocene o informisanosti anketiranih, mo`e se uo~iti, iz rezultata ankete, da su procentualno ne{to vi{e ukupnih odgovora da su informisani o
organizivawu obuke preko javnih glasila davali oni koji su ranije bili zaposleni i koji `ive u gradu, kao
i `ene, dok su u Nacionalnoj slu`bi zapo{qavawa ne{to vi{e informisani o obuci tako|e `ene, mla|i
od 30 godina i stanovnici grada, dok su u Tranzicionom centru ne{to vi{e informisani mu{karci, stariji od 50 godina, oni koji `ive na selu.
2. Jedno od najva`nijih pitawa ankete odnosilo se na motivisanost polaznika da se ukqu~e u obuku. I
ovde se ponavqa situacija o potpunom odsustvu uloge medija. Nijedan ispitanik nije naveo odgovor da
se najvi{e motivisao preko informacija u javnim glasilima, pogotovu o uspe{no realizovanim obukama i
zaposlenim polaznicima obuka. Najvi{e odgovora ( 59%) odnosilo se na intuitivni ose}aj anketiranih da
{to vi{e znawa pojedinac ima, lak{e }e na}i posao. Ovome treba dodati i zdravorazumski stav polaznika (skoro 14%) da ne treba samo da gube vreme ~ekaju}i posao, ve} da treba da se u me|uvremenu obu~avaju.
Ovaj ose}aj naravno treba podsticati svim sredstvima, ali pre svega va`no je da bude pra}en blagovremenim i detaqnim informacijama o ponudi razli~itih programa obuke, o uspe{nim obukama i zaposlenim polaznicima. Savetnici Nacionalne slu`be zapo{qavawa i Tranzicionog centra, prema odgovorima anketiranih, bili su uspe{niji u informisawu anketiranih polaznika obuka, nego u wihovom motivisawu da se
ukqu~e u obuku (17,65% odgovora). Jedan slobodan odgovor anketiranih polaznika se izdvojio jer je navedeno da je polaznik motivisan da se ukqu~i u obuku „o~ekivawem da }e biti ve}e nov~ane podr{ke Vlade
za zapo{qavawe“.
Tabela 3. Motivisanost za obuku
Mogu}i odgovori
Broj
%
Primeri prijateqa, poznanika, ~lana porodice koji se zaposlio
3
5.88%
Informacija u medijima o uspe{nim obukama i zaposlenima
0
0.00%
Da ne gubim vreme ~ekaju}i na posao
7
13.73%
30
58.82%
Razgovor sa savetnicima iz NSZ/Tranzicionog centra
9
17.65%
Ne{to drugo
2
3.92%
51
100.00%
[to ~ovek ima vi{e znawa lak{e }e na}i posao
Ukupno
Uticaj socio-ekonomskih karakteristika anketiranih nije dovoqno vidqiv kod ovog pitawa. Ne{to ve}i procenat anketiranih mu{karaca i mla|ih od 30 godina u odnosu na ostale ispitanike dao je odgovor da
se u obuku ukqu~io jer smatra da {to ~ovek ima vi{e znawa lak{e }e na}i posao, dok je ne{to ve}i procenat anketiranih koji su ranije bili zaposleni ili `ive na selu ocenio da ga je najvi{e motivisao razgovor sa savetnicima NSZ ili Tranzicionog centra. U ovu grupu spada i ne{to ve}i procenat anketiranih sa
osnovnom {kolom, a interesantno je da su svi anketirani koji su odgovorili da su se ukqu~ili u obuku da
ne bi gubili vreme ~ekaju}i posao, sa prethodno zavr{enim sredwim i vi{im {kolama i sa fakultetom.
74
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 75
3. Dopuna pitawa o motivaciji anketiranih da se ukqu~e u obuku bila su pitawa o tome kako su se opredelili za obuku koju su poha|ali i zavr{ili, kao i op{te pitawe o koristima od dodatnog obrazovawa i
obuke.
Skoro polovina (49%) anketiranih polaznika obuka izjavila je da se za konkretnu obuku koju
su poha|ali opredelila zato {to o~ekuju da }e se lak{e zaposliti, jer se na tr`i{tu rada tra`e
upravo takva znawa. U budu}im istra`ivawa trebalo bi ispitati na osnovu ~ega anketirani polaznici
imaju ova o~ekivawa, jer je samo mawi broj anketiranih ostvario neke kontakte sa poslodavcima i iz wih
zakqu~io da su upravo takva znawa potrebna poslodavcima (svega ~etiri anketirana, odnosno skoro 8%).
Mogu}e je da su takvu informaciju dobili u Nacionalnoj slu`bi zapo{qavawa, odnosno u Tranzicionom centru, jer je 12% anketiranih navelo da su se za konkretan program obuke opredelili zato {to su im to savetovali u ovim institucijama. Jo{ 17,65% anketiranih izjavilo je da su se opredelili za konkretan program
obuke zato {to je u okviru wihove dosada{we struke i zato {to predstavqa dopunu postoje}eg znawa. No,
kod ovog pitawa zna~ajni su i slobodni odgovori ispitanika kojih je bilo najvi{e u odnosu na sva ostala pitawa. Me|u tim slobodnim odgovorima ispitanika isti~u se slede}i: da se polaznik opredelio za konkretan program obuke „zato {to postoji stalna potreba borske op{tine za ekolo{kom aktivnostima“, „ da je `eleo da stekne validan certifikat“, „da se oduvek interesovala za ru~ne radove“ i dr. Ovi slobodni odgovori ispitanika kojima nisu bili dovoqni ponu|eni odgovori, ukazuju na neka zna~ajna pitawa koja se
moraju posebno istra`iti a to su: koje su to kompetencije koje bi mogle ~initi osnovu za planirawe obuka iz ekologije, {to u budu}nosti treba da bude zna~ajno podru~je zapo{qavawa, a time i obuke za za{titu `ivotne sredine, zatim poseban zna~aj akreditovanih programa obuke iza
kojih ostaju validni sertifikati, zatim neka posebna interesovawa mogu}ih polaznika koja nemaju veze sa wihovim prethodnim zanimawima i ste~enim znawima i dr.
I kod ovog pitawa nema zna~ajnije izra`enog uticaja socio-ekonomskih obele`ja anketiranih. Interesantno je da su se putem slobodnih odgovora vi{e trudili da objasne svoje opredeqewe za programe obuke
u koje su se ukqu~ili anketirani polaznici koji su ranije bili zaposleni ili su iz grada (samo oni su i
dali slobodne odgovore), kao i polovina onih koji su stariji od 50 godina. Ne{to ve}i procenat anketiranih mu{karaca i onih koji do sada nisu radili, navodi da su se za konkretan program obuke opredelili zato {to je u okviru wihove dosada{we struke, a me|u onima koji su se za obuku opredelili zato {to o~ekuju da }e se lak{e zaposliti procentualno je bilo vi{e anketiranih mla|ih od 30 godina.
Naj~e{}e mi{qewe anketiranih (47%) o koristima dodatnog obrazovawa i obuke je da svaki ~ovek treba stalno da se usavr{ava. O ovom op{tem odgovoru mo`e se na razli~ite na~ine zakqu~ivati. Pitawe je
za{to anketirani nisu dali u ve}em broju konkretne odgovore koji su bili ponu|eni, kao {to su da bez dodatnog obrazovawa i obuke u savremenom dobu nema sigurnog posla (skoro 12% odgovora), ili da je boqe
u~estvovati u nekoj obuci nego samo ~ekati posao (uzaludno?) na tr`i{tu rada (17,65%), ili da i ako se ne
na|e posao, ste~eno znawe mo`e poslu`iti u svakodnevnom `ivotu (15,69%). Upravo se odgovor o tome da
je boqe biti ukqu~en u obuku, nego samo ~ekati na posao sla`e sa odgovorima ispitanika na pitawe o motivaciji za obuku, da je wihov motiv bio da ne gube vreme ~ekaju}i na posao. Obuka, dakle, prema stavovima ispitanika mo`e biti korisna vremenska kompenzacija dok se ~eka posao, gde se pored korisno upotrebqenog vremena kasnije mo`e lak{e i na}i posao, ili, kako glase odgovori ispitanika na neka druga pitawa, ste~eno znawe }e korisno poslu`iti u nekim drugim oblastima
`ivota. Samo jedan ispitanik dao je odgovor na pitawe o koristima dodatnog obrazovawa i obuke: on smatra da mnogo koristi od diploma i sertifikata nema, ali je boqe da ih ~ovek ima. Ovo mi{qewe se donekle sla`e sa mi{qewem ispitanika koji je dao slobodan odgovor (ukupno je bilo tri slobodna odgovora) da
nije sve u diplomi, jer znawa nije nikada dosta. Ostali slobodni odgovori se mogu svrstati u istu grupu
kao i neki od prethodnih.
Socio-ekonomska obele`ja ispitanika imala su odre|eni uticaj na distribuciju odgovora. Da svaki ~ovek treba stalno da se usavr{ava odgovorilo je procentualno najvi{e anketiranih mla|ih od 30 godina i
onih koji nisu do sada bili zaposleni ({to ve} mo`e da dozvoli tuma~ewe da me|u mladima koji su skorije zavr{ili redovne {kole sazreva shvatawe da je do`ivotno obrazovawe neminovnost). Da je boqe biti
ukqu~en u neku obuku, nego samo ~ekati posao odgovorilo je procentualno vi{e anketiranih `ena i onih
75
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 76
koji su bili zaposleni, dok su {irih koristi od dodatnog obrazovawa (odgovor da ste~eno znawe mo`e poslu`iti u svakodnevnom `ivotu i ako se ne na|e posao) svesni procentualno vi{e anketirani mu{karci i
oni koji `ive u gradu.
Zavr{ene obuke
Prvobitnim planom ankete bilo je predvi|eno da se u ovom bloku pitawa posebno ispitaju i stavovi i
ocene polaznika o kvalitetu obuke (temama, organizaciji, predava~ima i dr.). Me|utim, zbog kratkog roka
za obradu podataka ovaj deo je izostavqen iz ankete i ispita}e se drugim tehnikama, pre svega putem fokus grupa. Anketa je posebno obuhvatila pitawa o vrsti i vremenu zavr{ene obuke da bi se to dovelo u vezu za stawem posle zavr{ene obuke, odnosno sa zapo{qavawem i motivacijom za daqu obuku, i dr.
Od ukupno 51 anketiranog polaznika 13 nije jo{ zavr{ilo obuku, ve} se nalazi u fazi realizacije programa obuke (program obuke za pomo}ne stolare i program obuke iz engleskog jezika). Zato ovi polaznici
nisu odgovarali na pitawa o situaciji posle obuke. Najve}i broj ostalih polaznika (zavr{io je obuku krajem 2006. i u prvoj polovini 2007. godine). U toj grupi polaznika najvi{e je zavr{ilo obuku za ALU stolariju, geobu{a~e, kozmeti~arke, rudarske nadzornike, servisere rashladnih ure|aja, tkawe, ekolo{ki monitoring i recikla`u i dr. Mawi broj anketiranih (1-2) zavr{ili su obuke za servisere PC ra~unara, rukovaoce gra|evinskih ma{ina, elektroinstalatere i elektrozavariva~e.
Stavovi ispitanika o stawu posle obuke
1. Posle zavr{ene obuke (uz iskqu~ewe onih ispitanika koji se jo{ nalaze na obuci) zaposlila se na
neodre|eno i odre|eno vreme skoro jedna tre}ine anketiranih polaznika obuke, ne{to preko 10% se samozaposlilo odnosno zapo~elo da radi kao preduzetnik, dok je 13,16% ispitanika zadr`alo svoja ranija
radna mesta zahvaquju}i ste~enoj obuci. Nema nijednog odgovora anketiranih da su se zaposlili i rade kao
neprijavqeni, {to ne mora da bude i stvarna ~iwenica, s obzirom da se anketirani uste`u da daju odgovore za koje smatraju da }e im {tetiti, iako je anketa bila anonimna. I pored toga, u slobodnim odgovorima
na pitawe gde su radili posle zavr{etka obuke neki polaznici su naveli da su neko vreme po zavr{etku
obuke „radili na crno“. Kada se saberu svi odgovori pokazuje se da je za ve}inu polaznika ostvaren ciq
obuke, odnosno da su se zaposlili u nekoj varijanti, ali je tako|e i veliki broj onih koji jo{
nisu na{li posao (44.74%). Na narednom grafiku navedeni su ovi rezultati:
Zaposlewe posle obuke
Zadr`ao radno mesto 13%
Po~eo sopstveni posao
kao preduzetnik 11%
44% Nije se zaposlio
Zaposlio se ali je neprijavqen 0%
Zaposlio se na odre|eno vreme 11%
Zaposlio se na neodre|eno vreme 21%
Ukr{tawe socio-ekonomskog statusa anketiranih sa odgovorima na ovo pitawe pokazuje da se me|u onima koji se nisu zaposlili nalazi ve}i procenat `ena (polovina anketiranih `ena se nije zaposlila posle
obuke) i starijih od 50 godina ( dve tre}ine se nije zaposlilo). Me|u onima koji su se zaposlili nalazi se
ve}ina ispitanika sa sela, dok me|u onima koji su sa~uvali radno mesto ve}ina su sa osnovnom {kolom.
Prethodni radni status nije imao posebnog uticaja na zaposlewe posle zavr{ene obuke.
76
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 77
2. Anketa je pokazala da postoji velika disperzija u pogledu zapo{qavawa po zavr{etku obuke. Anketirani polaznici programa obuke koji su se zaposlili rade u 16 razli~itih firmi, od kojih su ve}ina mala
privatna preduze}a. Svega nekoliko rade u ve}im dr`avnim preduze}ima, javnim ustanovama i finansijskim organizacijama (RTB Bor, Tehni~ki fakultet – kao domar, Raiffeisen bank, i dr.). ^etvoro anketiranih
su otvorili svoje privatne radwe (etno du}an, kozmeti~ki salon, servis PC ra~unara i preduzetni~ka radwa na buvqoj pijaci), jedan broj `ena aktivno tka u udru`ewu tkaqa. Radi se o veoma razli~itim poslovima od kojih se neki mogu povezati sa prethodnom strukom i znawem, neki sa onim {to je ste~eno na obuci, a
neki se potpuno razlikuju. Tako su se neki od anketiranih zaposlili u organizacijama obezbe|ewa, neki u
ugostiteqstvu, neki kao domari i dr.
3. Na pitawe da li su ste~ena znawa i ve{tine na obuci koristile anketiranim polaznicima odgovori
su bili dosta disperzivani: skoro 16% ispitanika je odgovorilo da je ste~eno znawe koristilo polaznicima obuka da se zaposle, a skoro 11% da se samozaposle odnosno postanu preduzetnici. Jo{ oko 13% anketiranih je odgovorilo da im ste~eno znawe koristi da povremeno obavqaju poslove i pru`aju usluge drugima, koje mogu da naplate, dok za najve}i broj ispitanika odnosno 18,42% ste~eno znawe je korisno jer mogu da pomognu u poslovima u doma}instvu i time podignu kvalitet `ivota ({to se mo`e objasniti ~iwenicom da je najve}i broj obuka bio u oblasti razli~itih zanatskih i servisnih poslova). Jedan polaznik je
odgovorio da mu je ste~eno znawe omogu}ilo da razvije neke od svojoh hobija. Zna~ajan je i odgovor skoro
16% anketiranih da im je ste~eno znawe na obuci koristilo u opredeqivawu za nastavak obrazovawa (isto
koliko je odgovorilo da im je ste~eno znawe koristilo da se zaposle).
Anketirani polaznici su dali i ~etiri slobodna odgovora od kojih su dva odgovora decidne tvrdwe da
im obuka nije ni{ta pomogla, jedna da je obuka pomogla samo za obavqawe ku}nih poslova i jedna da je obuka pomogla da se boqe obavqa postoje}i posao (anketirani polaznik koji je zadr`ao radno mesto). Odgovore nisu dali pre svega oni anketirani koji se jo{ nisu zaposlili. Distribucija odgovora na ovo pitawe
jo{ boqe se vidi na narednom grafiku:
Korist od ste~nog znawa na obuci
Bez odgovora 13%
16% Da se zaposlite
Ne{to drugo 11%
11% Da postanete preduzetnik
(osnujete radwu ili preduze}e)
Da razvijete neke hobije 3%
17% Da pomognete u poslovima
u doma}instvu
Da se opredelite
16%
za nastavak obuke
13% Da povremeno obavqate poslove
i pru`ate usluge uz naplatu
Tabela odgovora pokazuje da je ipak ve}ina anketiranih imala neke direktne i indirektne koristi od obuka koje su poha|ali ali da taj efekat nije dovoqan kada se radi o glavnom ciqu obuke: zapo{qavawu.
Ste~eno znawe koristilo je da se zaposle procentualno vi{e mla|ima od 30 godina, onima koji nisu bili zaposleni, koji `ive na selu, dok je za daqi nastavak obuke ste~eno znawe vi{e koristilo mu{karcima
i onima od 30 do 50 godina starosti.
4. Odgovori na pitawe koliko vremena se ~ekalo od zavr{etka obuke do zaposlewa pokazuju da je vreme
~ekawa na posao posle obuke bitan faktor. Daleko najvi{e anketiranih polaznika koji su se zaposli-
77
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 78
li u razli~itom obliku ~ekali su mawe od 6 meseci, {to pokazuje da su efekti obuke na zapo{qavawe
vremenski ograni~eni i da su {anse za zapo{qavawe polaznika obuka ve}e {to je kra}e vreme
~ekawa. O~igledno je da se po isteku odre|enog vremena, godinu ili dve, obuke moraju ponavqati ili obnavqati. U ukupan broj zaposlenih koji su kratko ~ekali na zapo{qavawe treba dodati i one koji nisu ni
gubili posao ve} su ga zahvaquju}i obuci sa~uvali, na istom ili drugom radnom mestu.
Socio-ekonomskin status anketiranih imao je tako|e uticaja na odgovore na ovo pitawe. Najbr`e su se
zaposlili, odnosno najkra}e ~ekali na posao anketirani mu{karci i oni koji `ive na selu. Me|u onima koji ~ekaju skoro dve godine na posao najvi{e je anketiranih: `ena; polaznika iz grada; polaznika koji su ranije imali posao i polaznika starih preko 30 godina.
5. U ovoj problemskoj grupi pitawa nalazilo se i pitawe da li su poslodavci sa kojima su anketirani
bili u kontaktu tra`e}i posao posle zavr{ene obuke pokazali interesovawe za obuku kroz koju su polaznici pro{li. Po odgovorima anketiranih ve}ina poslodavaca je pokazala interesovawe (ako se iskqu~e oni anketirani koji nisu dali odgovore, jer se nalaze u procesu obuke i nisu ni stupali u kontakt sa poslodavcima onda se radi o 56% anketiranih) za obuku kroz koju su pro{li polaznici koji su sa wima ostvarili kontakt radi zaposlewa. Ovaj podatak je va`an za organizatore obuke jer im mo`e
koristiti u boqem planirawu sadr`aja obuke.
Kada se radi o pitawu o interesovawu poslodavaca za obuke kroz koje su pro{li anketirani polaznici
zna~ajna su i dva odgovora: svega jedan anketirani je odgovorio preko unapred ponu|enog odgovora da je poslodavac sa kojim je kontaktirao imao mi{qewe da obuka koju je pro{ao polaznik nije bila korisna za wegove potrebe, dok je jedan od slobodnih odgovora bio da poslodavci nisu bili zainteresovani za `ene varioce (anketirani koji je dao ovaj odgovor je jedina `ena varilac koja je bila polaznica kursa za elektrovarioce, a koji je uspe{no zavr{ila).
Interesovawe poslodavaca za obuku
Bez odgovora 33%
37% Pokazali su interesovawe
Ne{to drugo 4%
Misle da obuka nije bila 2%
korisna za wihove potrebe
24% Nisu bili zainteresovani
U pogledu uticaja socio-ekonomskog statusa anketiranih na odgovore na ovo pitawe pokazuje se da ocenu
da su poslodavci pokazali interesovawe daje vi{e mu{karaca, onih koji `ive na selu i koji su zavr{ili
osnovnu {kolu, a odgovor da poslodavci nisu bili zainteresovani daje vi{e `ena, onih preko 50 godina
starosti, onih koji su bili ranije zaposleni i koji `ive u gradu.
78
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 79
Interesovawe poslodavaca za obuku
70,00%
60,00%
50,00%
40,00%
30,00%
20,00%
10,00%
@ene
0,00%
a
Mu{karci
b
v
g
Daqi planovi posle zavr{etka obuke
Ovu problemsku grupu pitawa ~inila su dva pitawa o tome da li anketirani smatraju da programe obuke
treba i daqe organizovati i da li bi se oni li~no ukqu~ivali u naredne programe obuke. Odgovori ispitanika na ova pitawa od najve}eg su zna~aja za organizatore obuke – Nacionalnu slu`bu zapo{qavawa, Tranzicioni centar i Centar za kontinuirano obrazovawe odraslih, kako bi u narednom periodu organizovali
programe obuke sa ve}im efektom u pogledu zapo{qavawa, ali i u pogledu ostalih mogu}ih efekata.
1. Na narednoj tabeli pokazana je distribucija odgovora ispitanika na pitawe da li smatraju da programe obuke treba organizovati i daqe.
Tabela 10. Da li treba daqe organizovati programe obuke?
Odgovori
Broj odgovora
%
12
23.53%
b) Treba smawiti broj programa i organizovati samo one koji
sigurno obezbe|uju posao
8
15.69%
c) Ne treba ih uop{te organizovati jer nema koristi
0
0.00%
30
58.82%
1
1.96%
51
100.00%
a) Obuke treba i daqe organizovati u dosada{wem obimu
d) Treba organizovati jo{ ve}i broj razli~itih programa obuke
e) Bez odgovora
Ukupno anketiranih
Pre svega, nema nijednog odgovora da programe obuke ne treba uop{te organizovati jer od wih nema koristi (ovakav odgovor nisu dala ni dva ispitanika koja su na pitawe da li im je znawe ste~eno na obuci
pomoglo da na|u posao, decidno navela da im programi obuke kroz koje su oni pro{li nisu konkretno pomogli da na|u posao). Preko polovine anketiranih smatraju da u narednom periodu treba organizovati jo{ ve}i broj razli~itih programa obuke, dok skoro jedna ~etvrtina smatra da obuku treba daqe organizovati u
dosada{wem obimu. Samo oko 16% anketiranih smatra da u narednom periodu treba smawiti broj programa obuka, odnosno organizovati samo one programe koji sigurno obezbe|uju posao. Ovi odgovori pokazuju, u
kombinaciji sa odgovorima na pitawe o koristima koje su polaznici imali od obuka kroz koje su pro{li,
79
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 80
da anketirani ne vide efekte obuke samo direktno kroz zapo{qavawe ve} ih sagledavaju mnogo {ire.
Ve}i procenat mu{karaca smatra da obuke treba organizovati u dosada{wem obimu, a da treba smawiti
broj programa i organizovati samo one koji sigurno obezbe|uju posao smatra procentualno vi{e `ena, anketiranih polaznika sredwih godina, koji su prethodno bili zaposleni. Najzad, da treba nadaqe organizovati jo{ ve}i broj razli~itih programa obuke smatra ve}i procenat `ena, starijih od 50 godina i mla|ih od 30, onih koji ranije nisu bili zaposleni, onih koji `ive u gradu i koji su zavr{ili sredwe {kole.
Da li i daqe organizovati obuke?
70,00%
60,00%
50,00%
40,00%
30,00%
20,00%
10,00%
0,00%
@ene
a
b
v
Mu{karci
g
d
2. Skoro dve tre}ine anketiranih navodi da bi se u svakom slu~aju i daqe ukqu~ivali u programe obuke.
Samo jedan anketirani polaznik navodi da se ne bi daqe ukqu~ivao u obuku jer nema koristi. Oko 22% anketiranih bi se ukqu~ivali daqe u programe obuka pod uslovom da oni budu vi{e povezani sa potrebama
poslodavaca, a oko 9% pod uslovom da programi nadaqe budu raznovrsniji i atraktivniji. I najzad, interesantna su dva navedena slobodna odgovora ispitanika: „ne bih se ukqu~io daqe u obuku zbog nedostatka
slobodnog vremena“ i odgovor jednog anketiranog koji je postao poslodavac „ako mi posao do|e u krizu odabra}u neku novu obuku“. Ovi stavovi pokazuju da organizatori obuke moraju razmi{qati i o vremenskoj organizaciji programa obuke, kao i o razvijawu svesti da obuka nije samo potrebna u kriznim trenucima poslovawa ili gubqewa posla, ve} mora da bude stalna aktivnost svakog ~oveka, upravo kao {to je ve}ina anketiranih i odgovarala na pitawe o koristima od dodatnog obrazovawa.
Tabela 11. Daqe ukqu~ivawe u programe obuke
Odgovori
Broj odg.
%
a) Da, u svakom slu~aju
31
60.78%
b) Ne, jer nema koristi
1
1.96%
11
21.57%
4
7.84%
d) Ne{to drugo
2
3.92%
|) Bez odgovora
2
3.92%
51
100.00%
v) Da, pod uslovom da obuka bude vi{e povezana
sa potrebama poslodavaca za novim radnicima
g) Da, pod uslovom da programi budu
raznovrsniji i atraktivniji
Ukupno anketiranih
80
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 81
Kada se radi o uticaju socio-ekonomskog statusa ispitanika me|u onima koji bi se u svakom slu~aju daqe ukqu~ivali u programe obuke ne{to je vi{e procentualno mu{karaca i onih koji nisu bili prethodno
zaposleni, onih sa sela i sa osnovnom {kolom. Me|u onima koji bi se ukqu~ivali u programe obuke pod
uslovom da su raznovrsniji i atraktivniji, svi su iz grada, a me|u onima koji bi se ukqu~ivali u obuke povezane sa potrebama poslodavaca vi{e je `ena, starijih i onih koji su prethodno bili zaposleni.
Da li biste i daqe ukqu~ivali u obuke?
70,00%
60,00%
50,00%
40,00%
30,00%
20,00%
10,00%
0,00%
@ene
a
b
v
g
Mu{karci
d
|
BO
Ostala mi{qewa anketiranih
Na kraju Ankete ispitanicima je bila ponu|ena mogu}nost da sami daju neku preporuku ili mi{qewe.
Ovu mogu}nost iskoristilo je 16 anketiranih ili skoro jedna tre}ina.
Najve}i broj mi{qewa i preporuka odnosio se na predloge za uvo|ewe novih programa obuke. Zatim
predla`u da se organizuje obuka za proizvodwu zdrave hrane i posebno obuka za zanimawa kojih nema u
op{tini Bor (kroja~i, vo}arstvo, `ivinarstvo, proizvodwa ~ajeva, prerada {qiva i dr.) jer je po mi{qewu
anketiranih na{a budu}nost u zdravoj hrani.
Anketirani preporu~uju mladima da treba i daqe da u~e posle zavr{etka redovne {kole, a interesantan je stav „svi koji su bez posla treba da u~e i uporno tra`e posao - ja sam bila uporna i na{la posao u 53.
godini“. Neka mi{qewa i preporuke odnose se na neka pitawa na koja su ukazali odgovori ispitanika: na
primer „va`no je u~e{}e medija u popularizaciji obuke kako bi se zainteresovani nezaposleni informisali“.
Stavovi anketiranih „mogu da ostanu sve aktivnosti oko obuke ali pored toga potrebna je ve}a ponuda
poslova“, „gradska vlast treba da bude vi{e zainteresovana za ekologiju“ i „trebalo bi da se uti~e na dr`avu da smawi zahvate od onih koji su odlu~ili da sami po~nu neki posao jer su veoma velike finansijske
obaveze prema dr`avi“ pokazuju da se pravi problem nalazi u stvarawu uslova za otvarawe novih
radnih mesta i normalno poslovawe i da tek tada obuka mo`e da pru`i svoj puni doprinos br`em i adekvatnom zapo{qavawu.
Zakqu~ci dobijeni analizom ankete
1. Anketa sprovedena na reprezentativnom uzorku od 10% evidentiranih polaznika programa obuka koje
su u periodu od 2006. do 2008. na podru~ju op{tine Bor realizovali u saradwi (neke su jo{ u procesu realizacije) Filijala Nacionalne slu`be za zapo{qavawe Bor, Tranzicioni centar RTB Bor i Regionalni
centar za kontinuirano obrazovawe pri Tehni~koj {koli Bor, pokazala je da postoje zna~ajni efekti programa obuke, pre svega na zapo{qavawe polaznika obuke, kao i drugi posredni efekti na poboq{awe kva-
81
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 82
liteta `ivota, porast motivacije za daqom obukom i dr. Time su potvr|ene glavne pretpostavke da dodatno obrazovawe i participacija u obukama i wihovo uspe{no zavr{avawe obezbe|uju polaznicima obuka ve}e mogu}nosti za zaposlewe, neku drugu vrstu radnog anga`ovawa koje poboq{ava `ivotni standard polaznika, ili unosi neke druge promene u kvalitet `ivota.
2. Potvr|ena je i pretpostavka da su socio-ekonomska obele`ja polaznika imala razli~it uticaj na wihovu motivaciju za ukqu~ivawe u obuke i zapo{qavawe nakon zavr{ene obuke. Kao posebno distinktivna
socio-ekonomska obele`ja koja uti~u na motivaciju i efekte obuke pokazala su se slede}a: pol, starost,
prethodna zaposlenost, mesto `ivqewa. U narednim istra`ivawima neophodno je uticaj ovih i drugih socio-ekonomskih karakteristika posebno ispitati. S druge strane, organizatori obuke morali bi ubudu}e
da nastoje da formiraju grupe polaznika za obuku vode}i ra~una i o wihovim odre|enim socio-ekonomskim
obele`jima, kako bi formirawem homogenijih grupa postigli ve}e efekte.
3. U pogledu informisawa potencijalnih polaznika o programima obuke neophodno je poja~ati ulogu medija kao i informativno delovawe organizatora obuke, posebno Regionalnog centra za kontinuirano obrazovawe odraslih.
4. Umesto pasivnog ~ekawa posla na tr`i{tu rada nezaposleni `ele da aktivno uti~u na promenu svoje
situacije u ~emu je za wih obuka jedan od efikasnih na~ina da iskoriste vreme, da se boqe pripreme i br`e na|u odgovaraju}i posao.
5. Nezaposleni i sami nastoje da ostvare kontakte sa potencijalnim poslodavcima, kako pre nego {to se
ukqu~e u programe obuke, tako jo{ vi{e po zavr{etku obuke. U tome treba da im na organizovan na~in pomognu i organizatori obuke tako {to }e programe obuke pripremati na osnovu sopstvenih kontakata sa poslodavcima, iskustava nezaposlenih u tra`ewu posla, realizovati programe obuke u saradwi sa poslodavcima, i preuzeti obavezu da i posle zavr{enih obuka poma`u polaznicima da ostvare kontakte sa poslodavcima radi pronala`ewa posla. Pri tom je bitno vreme, jer se efekti obuke na zapo{qavawe iscrpquju
umnogome u prvih nekoliko meseci po zavr{enoj obuci.
6. Prilikom organizovawa obuke mora se voditi ra~una i o raspolo`ivom slobodnom vremenu potencijalnih polaznika koji su optere}eni tra`ewem posla, povremenim radnim anga`ovawima, pre`ivqavawem, porodicom i drugim problemima.
7. Potrebno je uva`iti op{te opredeqewe nezaposlenih - potencijalnih polaznika programa obuke i ponuditi im {to vi{e raznovrsnijih i atraktivnijih programa obuke, koji }e naravno u {to ve}oj meri biti
povezani sa razvojnim potrebama sredine, potrebama poslodavaca, pra}eni stimulativnim merama za samozapo{qavawe i podsticajima za poslodavce.
3.2. Rezultati – intervju sa poslodavcima
Otvoreni intervjui sa poslodavcima (5 poslodavaca od kojih je troje zaposlilo polaznike obuka) su imali za ciq da utvrde efekte obuka sa stanovi{ta poslodavaca, ali i da pomognu u potvr|ivawu ili odbacivawu glavne hipoteze: dodatno obrazovawe doprinosi poboq{awu radnih sposobnosti i motivacije za
radnim anga`ovawem i na taj na~in postaje zna~ajan faktor u smawewu nezaposlenosti i poboq{awu kvaliteta `ivota, kao i posebne hipoteze: zapo{qavawe polaznika nakon zavr{ene obuke zavisi i od vrste
obuke, odnosno potrebe za ve{tinama u regionu, tako {to }e nam omogu}iti identifikovawe potrebnih ve{tina koje su tra`ene na tr`i{tu radne snage.
Uzorak
Predlogom metodologije istra`ivawa planirano je da poslodavci budu iz grupe onih koji su zaposlili
neke od polaznika jer su tako bili direktni korisnici efekata obuka. Tokom priprema za istra`ivawe ispostavilo se da:
82
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 83
- neki poslodavci nisu raspolo`eni za intervju,
- raspolo`eni su za intervju, ali nemaju vremena,
- zaposleni polaznici ne rade vi{e u tom preduze}u (zato {to je bio u pitawu sezonski posao ili posao
na odre|eno vreme, obi~no na nekoliko meseci).
Odazvali su se: „Albo d.o.o. – preduze}e za izradu aluminijumske i PVC stolarije“ (zaposlili su 4 polaznika odmah nakon realizacije prakti~nog dela obuke koja se odvijala u tom preduze}u), „Kompjuter centar
Bor, d.o.o.“ (zaposlio jednog polaznika kursa za servisere PC ra~unara odmah posle realizacije prakti~nog dela obuke koja se odvijala u tom preduze}u, koji je kasnije postao preduzetnik u poslovnom odnosu sa
KCB), SZRTK „Mimi“ (zaposlili jednu polaznicu kursa za tkawe). Preduze}e JKP „3. oktobar“ Bor nije zaposlilo radnike, ali je sara|ivalo u realizaciji prakti~nog dela obuke i poslalo nekoliko svojih radnika
na obuku za rukovaoca gra|evinskih ma{ina (u radnom odnosu, koji su zadr`ali posao i dobili malu povi{icu zahvaquju}i obuci). Poslodavac „Lak `ica - Za{tita d.o.o.“ nije, do sada, zaposlio polaznike, ali je
motivisan da zaposli nekoliko polaznika. Tako|e, realizova}e prakti~ni deo obuke za pomo}nog stolara
u svom pogonu.
Sadr`aj intervjua
Intervjui su obuhvatili slede}e grupe problema:
A) opis preduze}a, oblast delatnosti, broj zaposlenih i dr.
B) potrebe za radnom snagom, strukturu zaposlenih po obrazovawu i dr.
V) stav prema dodatnom obrazovawu: da li imaju interne obuke svojih radnika, da li bi ulo`ili u to,
zbog ~ega je pristao da primi radnike na prakti~nu obuku...
G) kako su se zaposlili novi radnici (polaznici obuka), ko je uspostavio kontakt sa wima
D) odnos izme|u zavr{ene obuke i radnog mesta, kompetencije radnika, radnu sposobnost
\) da li ima potrebe za radnom snagom ili dodatnom obukom radnika, u {ta bi ulo`io investicije i dr.
Obrada podataka
Intervjui su obra|eni kvalitativnom analizom podataka. S obzirom da je u pitawu nedovoqno reprezentativan uzorak, ne mo`emo praviti generalizacije na osnovu ovih podataka. Tehnika intervjuisawa ima odre|ena ograni~ewa proistekla iz subjektivnih faktora, u prvom redu li~nosti ispitiva~a, pa su karakteristike objektivnosti, pouzdanosti i vaqanosti uvek pod znakom pitawa, i u velikoj meri zavise od ume{nosti interpretacije dobijenih podataka. Me|utim, podaci dobijeni intervjuima mogu nam poslu`iti u
rasvetqavawu pretpostavki koje smo potvrdili, ili odbacili drugim metodama istra`ivawa (pre svega
kvantitativnim). Na osnovu razmi{qawa poslodavaca mo`emo identifikovati probleme kojima se treba
baviti u narednim istra`ivawima. Veoma je bitno, tako|e, uo~iti emocionalno stawe ispitanika tokom
odre|enih odgovora, koje ne mo`emo uvideti putem ankete.
Rezultati analize intervjua sa poslodavcima
A) Osnovni podaci o preduze}u. Struktura zaposlenih po obrazovawu.
„Kompujuter centar d.o.o.“ u Boru je preduze}e za primenu i edukaciju korisnika za upotrebu novih
tehnologija. U stalnom radnom odnosu na neodre|eno vreme je 3 radnika, honorarno zaposlenih 4 radnika,
od 25 do 55 godina starosti. Tri radnika imaju visoku stru~nu spremu, a dva sredwu spremu. Obim poslovawa u proseku, za posledwe 4 godine, 5.500.000,00 dinara. „Lak `ica - Za{tita d.o.o“ u Boru je preduze}e za radno osposobqavawe invalida. Zaposleno 48 radnika (od toga je 28 lica sa invaliditetom, od ~ega
je 21 mladih od 18 do 22 godine sa o{te}ewima vida, sluha i sl.). Najve}i broj zaposlenih i to 50% je sa
trogodi{wim sredwim obrazovawem, a 25% radnika ima sredwe obrazovawe sa dvogodi{wim trajawem.
Neproizvodnih radnika je 10. Preduze}e obavqa profesionalnu rehabilitaciju lica sa invaliditetom,
proizvodnim programom iz ~etiri celine: proizvodwa proizvoda od drveta, proizvodwa elektronamotaja
i transformatora male snage, proizvodwa kartonske ambala`e i usluge (prodaja na malo i veliko, reparacija name{taja, obezbe|ewe i dr.). Finansirawe: 1/3 sredstava dobija iz buxeta republike (subvencije i
regresi) a 2/3 samofinansirawem. JKP „3.oktobar“ Bor je javno preduze}e sa 208 zaposlenih radnika.
83
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 84
Stru~na sprema: vi{e od 59% zaposlenih je NKV a oko 5% zaposlenih je VS i VSS. Preduze}e je u te{kom
stawu, `iro-ra~un je u blokadi, imaju nerealizovana potra`ivawa prema op{tini Bor i velike dugove
prema dobavqa~ima. Radnici nisu primili plate od oktobra 2008. godine i trenutno je obustavqen rad.
„Albo d.o.o., preduze}e za proizvodwu i monta`u aluminijumske i PVC stolarije“, je privatno
preduze}e sa 52 zaposlenih (od ~ega 3 u administraciji). Trenutno grade poslovni hotel u Boru. Radnici u
administraciji imaju visoku i vi{u stru~nu spremu. Ostali radnici rade u proizvodwi i imaju, uglavnom,
sredwu (~etvorogodi{wu i trogodi{wu) stru~nu spremu. SZRTK „Mimi“ ima 5 zaposlenih, locirano je u
prostorijama Biznis inkubator centra u Boru. Struktura zaposlenih: KV.
B) Zadovoqstvo obrazovawem i radnim kompetencijama zaposlenih.
Poslodavci su zadovoqni obrazovawem svojih radnika, a ne{to mawe i kompetencijama (ose}a se nedostatak u prakti~noj osposobqenosti za rad). Radnim kompetencijama i zalagawem na poslu nije zadovoqan
poslodavac Javnog komunalnog preduze}a „3. oktobar d.o.o.“. Poslodavac preduze}a „Lak `ica Za{tita
d.o.o.“ nije zadovoqan obrazovawem koje su stekli radnici ~etvorogodi{weg obrazovawa jer se na radnom
mestu ose}a nedostatak prakti~nog obrazovawa.
V) Potrebe za radnom snagom.
JKP „3. oktobar d.o.o. „ima povremeno potrebe za nekvalifikovanom radnom snagom, u sezoni. Preduze}e
„Lak `ica Za{tita d.o.o.“ ima potrebe za tehni~arima drvno-prera|iva~ke struke (trogodi{weg i ~etvorogodi{weg trajawa) – 3 izvr{ioca. Preduze}e „Albo d.o.o.“ }e imati potrebe slede}e godine za nekoliko izvr{ilaca u oblasti usluga (zbog hotela koji }e otvoriti). Ostali poslodavci nemaju potrebe za novom
radnom snagom, trenutno.
G) Stav prema dodatnom obrazovawu. Interne obuke. Ulagawe u obuku radnika.
Intervjuisani poslodavci imaju pozitivan stav prema dodatnom obrazovawu. Me|utim, kada bi morali
da izdvoje sredstva za usavr{avawe svojih radnika, ne bi se odlu~ili tako lako (npr. jedan poslodavac navodi razlog: „...zbog trenutne ekonomske krize...“). Kao jednu vrstu interne obuke obavqaju ono na {ta ih
Zakon o bezbednosti na radu obavezuje. Tako|e, prisutna je i neka vrsta uvo|ewa u posao novih radnika,
npr. rad za ma{inom uz mentorstvo starijeg radnika, koje mo`e trajati od 1 do 3 meseca. U obuku svojih radnika ulo`ili bi pod uslovom da {ire asortiman, ali i u pra}ewe novih tehnologija („Kompjuter centar
d.o.o.“ koje je prirodom posla prinu|eno da prati savremene tendencije). Jedan poslodavac isti~e i da
radno anga`ovawe treba biti strogo definisano na du`i period ugovorom o radu da bi poslodavac bezbedno ulagao u obrazovawe radnika. U JKP „3. oktobar d.o.o.“ postoji potreba za sertifikovawem radnika koji obavqaju odre|eni posao, a ne poseduju odgovaraju}u stru~nu spremu za to radno mesto. U preduze}u „Lak
`ica Za{tita d.o.o.“ jednom mese~no izvode i radionice na temu komunikacija, timskog rada i dr.
Komentar: posmatraju}i stav pojedinih poslodavaca i dr`awe tokom razgovora, prime}uje se nelagodnost kada govore o dodatnim ulagawima. Razlozi su: nestabilno tr`i{te, nepovoqni uslovi za rad preduzetnika (puno obaveza, poreza), nestabilna politi~ka situacija u zemqi zbog koje se ne usu|uju da „ulaze“
u kredite. Zbog nedostatka novih radnih mesta ponuda radne snage je velika, pa poslodavci, uglavnom, dobijaju ve} obrazovanu i osposobqenu radnu snagu, a to i o~ekuju. ^ini se da deo poslodavaca ne vidi svoju
ulogu u obu~avawu i pripremi radnika za posao, ve} to posmatraju iskqu~ivo kao zadatak obrazovawa.
D) Na koji na~in su zaposlili radnike.
Poslodavci su, uglavnom, zaposlili radnike preko Nacionalne slu`be za zapo{qavawe (koriste princip volonterstva), na Sajmu zapo{qavawa (2 odgovora), „na preporuku“ od strane prijateqa ili poznanika, ili su radnici primqeni tako {to su prime}eni (npr. „... da su vredni radnici i dobri qudi...“) tokom
realizacije prakti~nog dela obuke u samom preduze}u.
Komentar: kod javnih preduze}a mo`emo primetiti vi{ak radnika i poslodavac, uglavnom, nije zadovoqan
radom ve}ine radnika. Nerad i slabo zalagawe na radu obja{wavaju dugo citiranom izjavom „U~i, sine, da
ne bi morao da radi{“, koja je ve} postala sastavni deo karaktera na{eg radnika. Preduzetnici svode zapo{qavawe na minimum radne snage zbog velikih obaveza prema dr`avi pri zapo{qavawu novih radnika.
\) Koliko obuka koju je radnik zavr{io odgovara potrebama radnog mesta.
Poslodavci koji su zaposlili radnike koji su pro{li obuku su zadovoqni obukom u teorijskom i prakti~-
84
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 85
nom delu. Jedan poslodavac izri~ito tvrdi da obuka nije va`na, ve} radne kompetencije, zalagawe na radnom mestu, karakter. Tako|e, isti~e da se nije mogla primetiti va`nost obuke zbog kratkog trajawa obuke.
Komentar: opa`aju}i pona{awe ali i implicitne izjave poslodavaca mo`e se pretpostaviti da im kod
nekvalifikovane radne snage nije va`an sertifikat, niti obuka. U obrazovawe NK ne bi ulagali, jer je dovoqno da mesec dana prate mentora u radu i da se obu~e za jednostavniji posao. Sve {to je potrebno NK radnicima oni mogu nau~iti na poslu, bez negativnih posledica po radni proces. Poslodavci koji zapo{qavaju, ve}inom, NK radnu snagu o~ekuju privr`enost i po{tovawe radnika prema pretpostavqenima. Poslodavci koji imaju radnike sa VS i VSS i specifi~nu prirodu delatnosti, pa im je neophodno pra}ewe propisa, tehni~kih dostignu}a i sl., vi{e cene va`nost obrazovawa pa i obuke.
E) Radne kompetencije/poslovi tra`eni na tr`i{tu.
Poslodavci isti~u da se tra`i „dobar radnik“ (po{ten, vredan, koji po{tuje autoritet i hijerarhiju),
radnik koji ume da radi u timu, sara|uje i komunicira bez konflikata (ali nijedan poslodavac nije spreman da ulo`i u vrstu obuke koja priprema za komunikaciju), odgovoran, samostalan u radu, poznaje rad na
ra~unaru, strani jezik (napredovawe u struci, internet), koji se do`ivotno obrazuje, ume da primeni znawe koje poseduje, koji preuzima inicijativu.
Komentar: Prime}uje se da stav o dodatnom obrazovawu i karakteristike po`eqnog radnika zavise i od
vrste delatnosti kojom se poslodavac bavi. Vrsta delatnosti odre|uje i kompetencije radnika.
Intervjuisani poslodavci, u okviru na{eg regiona, isti~u zna~aj: razvoja usluga (konobari, sprema~ice,
ugostiteqi); turizma (turisti~ki vodi~i, turisti~ki tehni~ari); zanata (varioci, stolari, kroja~i, {najderi, cve}ari, obu}ari, voskari, fotografi); ostalog (ra~unovodstva, novinarstva i izdava{tva ,ali i savremenih tehnologija).
3.3. Rezultati – intervjui sa predstavnicima institiucija
koje realizuju obuke
Otvoreni intervjui sa predstavnicima institucija koje se bave obrazovawem odraslih (tri predstavnika) su imali za ciq da utvrde efekte obuka sa stanovi{ta institucija koje organizuju i realizuju obuke.
Mi{qewa predstavnika institiucija su nam bila veoma zna~ajna, jer kriti~ki osvrt na dosada{wa iskustva u realizaciji obuka mo`e pomo}i u unapre|ewu organizacije istih. Direktori institucija su u situaciji da posmatraju i uva`avaju {iri kontekst u kojima se odvijaju obuke i, na taj na~in, predo~e sve mogu}e uzroke i wihove uticaje na pospe{ivawe zapo{qivosti u regionu. Intervju je tehnika kojom je mogu}e
dobiti najpouzdaniji uvid u li~ne stavove i stawa. Tokom razgovora je mogu}e prilago|avawe ispitaniku,
wihovom intelektualnom nivou, emocionalnom reagovawu. Kod ankete to nije mogu}e, zato nam intervju mo`e poslu`iti kao dopuna podataka dobijenih anketirawem i omogu}iti razja{wavawe nekih odgovora dobijenih anketom.
Uzorak
Zastupqene institucije su i jedine, u Borskom regionu, koje se aktivno bave obrazovawem odraslih. Intervjuisani su: direktor Centra za kontinuirano obrazovawe odraslih – Tehni~ke {kole g|a Slavica @ivkovi}; koordinator Centra za tranziciju zaposlenih RTB Bor gdin Dragan Ran|elovi} i direktor Nacionalne slu`be za zapo{qavawe u Boru gdin Mirko Mirkovi}. Motivacija predstavnika navedenih institucija za intervju je bila na visokom nivou.
Sadr`aj intervjua
Intervjui su obuhvatili slede}e grupe problema:
A) Zadovoqstvo dosada{wom saradwom vode}ih institucija u obrazovawu odraslih, na unapre|ewu obuka. Na~in unapre|ewa saradwe.
Komentar: u okviru ovog pitawa smo odlu~ili da postavimo podpitawe koje nismo planirali, ali se naknadno ukazala potreba za wim: Opi{ite na~in saradwe ovih institucija, kako je po~ela saradwa, na kom
je stepenu ta saradwa sada.
85
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 86
B) Zadovoqstvo dosada{wom saradwom vode}ih institucija u obrazovawu odraslih, na unapre|ewu zapo{qavawa. Na~in unapre|ewa saradwe.
V) Uloga poslodavaca u obrazovawu odraslih. Saradwa poslodavaca i institucija koje realizuju obuke za
odrasle.
Rezultati intervjua sa predstavnicima institucija za obrazovawe odraslih
A) Po~etak saradwe izme|u institucija koje se bave obrazovawem odraslih.
Saradwu izme|u ovih institucija inicirao je Centar za tranziciju zaposlenih (u daqem tekstu TC) koji je osnovan krajem 2005. godine odlukom generalnog direktora RTB Bor, u saradwi sa Ministarstvom za
rad, zapo{qavawe i socijalnu politiku, u okviru projekta „Promocija zapo{qavawa u Srbiji“ sa ciqem
prekvalifikacije vi{kova radnika u RTB Bor. U isto vreme filijala Nacionalne slu`ba za zapo{qavawe
u Boru (u daqem tekstu NSZ) je razvijala svoje aktivnosti na realizaciji obuka i identifikovala {kolu
kao kvalitetnog partnera. Centar za kontinuirano obrazovawe odraslih je osnovan pri Tehni~koj {koli (u
daqem tekstu RTC Bor) tokom Projekta reforme sredweg stru~nog obrazovawa koji je po~eo 2004. godine.
Ovaj Centar, zajedno sa jo{ ~etiri takva centra u Srbiji, je osposobqen za niz aktivnosti na identifikaciji i izvo|ewu obuka za odrasle i ovla{}en da daje sertifikat priznat od strane Ministarstva prosvete. Saradwa ovih institucija do{la je do izra`aja prilikom slede}ih aktivnosti:
1. ispitivawa potreba za ve{tinama u regionu
2. planirawa vrste obuka
3. informisawa nezaposlenih o ponu|enim obukama
4. realizacije obuka
5. pra}ewa polaznika nakon realizacije obuka
Saradwa izme|u TC i NSZ je omogu}ila realno planirawe vrste obuka u skladu sa potrebama tr`i{ta rada, ali i spre~ila ponavqawe vrste obuka. Tako se TC opredelio za realizaciju stru~nih i zanatskih obuka
anga`uju}i prete`no RTC, dok se NSZ bavila obukama iz stranih jezika i informacionih tehnologija {ire}i ponudu vremenom i na stru~ne obuke. Obukama TC su bili obuhva}eni i nezaposleni ~lanovi porodica
radnika koji su progla{eni za tehnolo{ki vi{ak, pa je sa filijalom NSZ uskla|ivan odabir polaznika. TC
i NSZ predstavqaju najve}e (a gotovo i jedine) finansijere obuka koje je realizovao RTC Bor.
B) Zadovoqstvo dosada{wom saradwom vode}ih institucija u obrazovawu odraslih, na poboq{awu obuka. Unapre|ewe saradwe.
Predstavnici ovih institucija isti~u naro~ito dobru me|usobnu saradwu ali i saradwu sa ostalim vaspitno-obrazovnim institucijama (Tehni~kim fakultetom i drugim stru~nim sredwim {kolama). Rad na obukama i zapo{qavawu ote`ava lo{a sradwa sa Privrednom komorom. Sva tri predstavnika isti~u apati~nost i nezainteresovanost Privredne komore za saradwu sa wima. Kada je dolazilo do kontakta to je uvek
inicirala jedna od ovih institucija i uglavnom je ostalo sve na dogovorima. Predstavnici smatraju da bi
bilo mnogo vi{e koristi kad bi odnos obrazovnih institucija koje rade na obrazovawu odraslih i Privredne komore regulisala dr`ava. Direktor RTC-a smatra da je potrebno i unapre|ewe organizacije rada
Centara tj. obezbe|ewe dodatnih kadrovskih potencijala da bi Centri funkcionisali punim kapacitetom.
Svi isti~u neophodnost kontinuiranog ispitivawa tr`i{ta, jer se potrebe za ve{tinama i kompetencijama mewaju, jedino obrazovawe odraslih bazirano na ozbiqnim istra`ivawima mo`e doprineti pove}awu
zapo{qavawa. Treba oja~ati saradwu sa privredom i ustanoviti neku vrstu veze izme|u privrede i obrazovawa. Potrebno je da lokalna samouprava shvati zna~aj uloge obrazovawa odraslih u poboq{awu zapo{qivosti u regionu.
Komentar: predstavnici ovih institucija su zadovoqni me|usobnom saradwom u velikoj meri, ali to
smatraju nedovoqnim za re{avawe problema nezaposlenosti. Krug saradwe se mora pro{iriti saradwom
sa privredom koja bi unapredila wihov rad i omogu}ila evaluaciju realizovanih aktivnosti.
86
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 87
V) Zadovoqstvo dosada{wom saradwom vode}ih institucija u obrazovawu odraslih, na unapre|ewu zapo{qavawa. Unapre|ewe saradwe.
Istaknuto je da postiji diskontinuitet izme|u obrazovnih profila koje daje redovno obrazovawe i kadrova koji su potrebni privredi. To mo`e ukazati na nedostatak realne veze izme|u privrede i obrazovawa. Privredno okru`ewe u Borskom okrugu opisuju kao veoma lo{e, nema novih radnih mesta, a tr`i{te rada je tek u procesu formirawa. Predstavnici institucija isti~u da je nedostatak novih radnih mesta
ozbiqna prepreka koja se mo`e odraziti na motivaciju qudi da se obrazuju. Isti~e se i problem nedovoqne prakse u stru~nim zanimawima, nedostatka profesionalne orijentacije i pra}ewa u~enika nakon zavr{etka {kolovawa. Nedostatak stru~ne pomo}i u~enicima u izboru zanimawa rezultira pogre{nim izborima koji vode u~enike u apatiju i negativizam prema {koli i obavezama. Nema ni istinske pripreme za rad
i sticawe pozitivnog odnosa prema radu. Tokom {kolovawa u~enike treba pripremati za ~iwenicu da mo`da ne}e mo}i da prona|u posao u svojoj struci. Treba ih upoznavati sa razli~itim zanimawima i isticati prednosti bavqewa razli~itim poslovima i tako negovati pozitivan stav prema promeni zanimawa u
toku `ivota, tj. spre~iti verovawe da sigurnost i stru~nost le`i jedino u celo`ivotnim zanimawima.Te{ko}u, predstavqa i o~ekivawe nezaposlenih da im NSZ prona|e poslove ba{ u struci za koju su se {kolovali iako je to, ~esto, nemogu}e.
Ne postoji strategija privrednog razvoja okruga i to je veoma ote`avaju}a okolnost jer se ne zna {ta }e
se, u dugoro~nom periodu, razvijati u okrugu (koja grana industrije: da li treba ulagati i razvijati rudarstvo, turizam, malu privredu ili ne{to drugo). Ovi podaci su nephodni za planirawe rada na obukama ali
i {kolovawu zanimawa, ina~e se sve radi stihijski. Potrebno je ozbiqno istra`ivawe o potrebama privrede u regionu.
Jo{ jedna ozbiqna prepreka je i nemotivisanost mladih qudi da u~e i da se usavr{avaju. Okru`ewe ih
ne motivi{e ({kola ih ne u~i strategijama u~ewa, ne razvija se svest i potreba za do`ivotnim u~ewem).
Npr. NSZ planira obuke u skladu sa potrebama privrede, ali nailazi na nedovoqan broj prijavqenih polaznika ~ak i za obuke kao {to su zavariva~i, koje bi mogle da omogu}e brzo zaposlewe.
Treba nastaviti saradwu izme|u NSZ, TC i Centra za kontinuirano obrazovawe odraslih i unapre|ivati je. Daqe treba razvijati saradwu preko Regionalne Privredne komore sa udru`ewima preduzetnika. Poseban vid saradwe koji je nedovoqno razvijen, a veoma je va`an, jeste saradwa sa lokalnom samoupravom.
Ovaj vid saradwe treba realizovati preko Lokalnog saveta za zapo{qavawe. Nacionalna slu`ba procewuje obuke na osnovu potreba tr`i{ta iz prethodnog perioda. Veliki je problem: nezainteresovanost mladih qudi da se obu~avaju, da rade, nemotivisanost za do`ivotno obrazovawe. Potrebne su i promene u
{kolstvu: treba razvijati motivaciju predava~a da rade svoj posao profesionalno i odgovorno. Ranije je
organizovana praksa u privredi dva do tri puta nedeqno. Tom prilikom u~enici su radili u pravom smislu te re~i. U velikim preduze}ima nema vi{e „kadrovika“ koji su postojali ranije i bavili se uspostavqawem veze izme|u privrede i obrazovawa. Treba prona}i na~in da se uspostavi komunikacija izme|u
privrede i obrazovawa.
Komentar: unapre|ewu saradwe bi doprinelo aktivnije zalagawe Privredne komore i Lokalne samouprave, ozbiqna istra`ivawa potreba za ve{tinama u regionu, adekvatan rad na profesionalnoj orijentaciji u osnovnim i sredwim {kolama, razvijawe svesti o neophodnosti do`ivotnog obrazovawa. Predstavnici ovih institucija razvoj i unapre|ewe vide u me|usobnoj saradwi {kola koje bi radile na otkrivawu
afiniteta i sposobnosti kod mladih, ali i razvijale odgovornost i naklonost ka radu; privrede (otvarawu novih radnih mesta) i obrazovawa odraslih koje bi korigovalo nedostatke u znawima i ve{tinama i
poboq{avalo kvalitet `ivota.
G) Uloga poslodavaca u obrazovawu odraslih. Saradwa poslodavaca i institucija koje realizuju obuke za odrasle.
Javqa se potreba uspostavqawa tesnih saradni~kih i partnerskih odnosa. Jedan od modela je zajedni~ki rad u telima Privredne komore i Lokalnim savetima zapo{qavawa. Dobar model bi mogao da bude u
okviru klastera u ~iji sastav bi obavezno trebalo da u|u i obrazovne institucije. Potrebe za obukama treba definisati na osnovu strategija razvoja pojedinih oblasti i akcionih planova za sprovo|ewe strategija (npr. Strategija privrednog razvoja, regionalnog razvoja, turizma, PSP, poqoprivrede i dr.) naro~i-
87
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 88
to na osnovu lokalnih strategija razvoja, putem istra`ivawa tr`i{ta rada koje bi razvila NSZ i putem
anketa i kontakata sa poslodavcima koje bi obavqale obrazovne institucije. Pored sajmova zapo{qavawa
treba organizovati i posebne sajmove obuke odraslih (koji mogu biti i sastavni organizacioni delovi sajmova zapo{qavawa ili sajmova obrazovawa) gde bi se iskazivale potrebe poslodavaca za odre|enim zanimawima, ve{tinama, strukama. Na istra`ivawu potreba za obukom radila bi i Privredna komora, udru`ewa poslodavaca, kancelarije Ministarstva prosvete i druga tela. Poslodavci bi trebalo obavezno da u~estvuju u planirawu potrebe za obukama – posebno u planirawu i organizovawu prakti~nih obuka (prakti~ni deo mora biti glavni deo obuke za zapo{qavawe).
Problem je {to nema vi{e „velikih“ poslodavaca koji mogu da procene zna~aj dodatnog obrazovawa pojedinaca. U Boru postoji pet do {est poslodavaca koji zapo{qavaju preko 20 radnika – izuzev javnih preduze}a. Za wih dodatno obrazovawe nije bitno, jer imaju veliku ponudu radnika na tr`i{tu. Obi~no se radi o iskqu~ivo fizi~koj radnoj snazi. Nema novih investicija koje bi potra`ivale obrazovanu radnu snagu. Malo je novih radnih mesta. Potrebno je formirati udru`ewa privrednika koja bi usmerila razvoj obuka za odrasle i uticala na planirawe obu~avawa. To bi morala da inicira Lokalna samouprava. Kqu~na je
potreba za ozbiqnom analizom privrednog okru`ewa. Treba obnoviti i udru`ewa zanatlija, udru`ivawe
qudi prema strukama da bi pomogli jedni drugima. Obrazovawe bi moralo da se finansira iz sredstava
buxeta ali potrebno je uspostaviti i sistem evaluacije – koliko {kolujemo kadar koristan i kvalitetan
za potrebe privrede. Jedino privreda mo`e napraviti selekciju potrebnih kadrova. Najve}a motivacija
polaznicima da se obrazuju je zaposlewe. Treba uticati na Lokalnu samoupravu da se hitno donese strategija lokalnog razvoja i velikim investicijama pokrenuti privredu.
Trebalo bi da postoji udru`ewe poslodavaca preko koga bi oni u~estvovali u unapre|ewu obuka, na taj
na~in bi se najlak{e do{lo do potreba poslodavaca za obukama. Trenutno nisu zainteresovani za u~e{}e
u planirawu obuka. Bez udru`ewa preduzetnika te{ko je raditi organizovano na obrazovawu odraslih i
smawewu nezaposlenosti.
Unapre|ewu obrazovawa odraslih u praksi najvi{e mogu doprineti oni koji bi trebalo da su najvi{e zainteresovani za obuke, tj. poslodavci i wihova udru`ewa. U Boru je ostvarena zadovoqavaju}a saradwa
svih aktera u obrazovawu odraslih u okviru Lokalnog saveta za zapo{qavawe u ~ijem radu u~estvuju i obrazovne institucije. Potrebe za obukama predstavqene su 2008. godine kroz Strate{ki socijalni plan op{tine Bor. Najvi{e bi trebalo da se zainteresuju privrednici da pomognu u izboru obuka i u zapo{qavawu polaznika, jer NSZ ne zapo{qava, ve} realizuje obuke. Treba obezbediti stimulanse za privrednike ili
poreske olak{ice za one preduzetnike koji primaju polaznike na realizaciju prakti~nog dela obuke i zapo{qavaju ih.
Komentar: predstavnici institucija koje se bave obrazovawem odraslih su ~esto odgovarali van okvira
postavqenih pitawa. Prime}uje se usredsre|enost na sopstvene probleme i „psiholo{ki umor“ obu~avawem polaznika tj. demotivisanost nedostatkom novih radnih mesta, {to onemogu}ava realnu evaluaciju
wihovog rada. Vidno je nezadovoqstvo kada su govorili o efektima realizovanih obuka. Svi intervjuisani smatraju da se do{lo do ta~ke kada treba ozbiqno razmi{qati o efektima obuka, jer prekvalifikovati radnike, a ne otvarati nova radna mesta, mo`e stvoriti negativnu sliku kod qudi, i to ne samo o radu
ovih institucija.
3.4. Rezultati – fokus grupne diskusije (FGD)
Fokus grupe sa polaznicima su imale za ciq da utvrde efekte obuka sa stanovi{ta polaznika. Mi{qewa i stavovi polaznika iskazana u diskusiji fokus grupe mogu nam pomo}i u obja{wavawu efekata obuka,
utvr|ivawu uzro~no-posledi~nih veza i odnosa izme|u realizovanih obuka i zaposlewa kao i rasvetqavawu postavqenih hipoteza. Ukoliko obezbedimo atmosferu podr{ke na fokus grupi mo`emo ~uti mi{qewa
koja polaznici ne mogu dati u anketi, a uste`u se da ih daju i prilikom intervjua. Fokus grupe nam omogu}avaju dola`ewe do {irih obja{wewa od strane polaznika. Posmatrawem reakcija polaznika mo`emo dopuniti tuma~ewe nekih pretpostavki.
88
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 89
Uzorak
Metodologijom su planirane tri fokus grupne diskusije sa po 12 polaznika. U~esnici su odabrani slu~ajnim izborom sa spiska prijavqenih za nove obuke (svaki tre}i polaznik). Grupe je vodio jedan moderator dok je drugi vodio bele{ke. Realizovane su tri fokus grupe:
1. fokus grupa polaznika obuka koji su zaposleni kod poslodavca, ili su se samozaposlili (odazvalo se
12 polaznika),
2. fokus grupa polaznika obuka koji se nisu zaposlili (odazvalo se 10 polaznika),
3. fokus grupa polaznika koji su se prijavili za nove obuke (odazvalo se 10 polaznika)
Sadr`aj fokus grupa
U fokus grupama je obra|eno nekoliko grupa problema:
A) Izbor obuke,
B) Ciqevi nakon zavr{etka obuke,
V) Potrebe za ve{tinama/obukama u regionu,
G) Obuka: organizacija, kvalitet,
D) Problemi tokom zapo{qavawa,
\) Poboq{awe kvaliteta `ivota,
E) Planovi i preporuke polaznika.
Obrada rezultata
Podaci su obra|eni kvalitativnom analizom podataka. S obzirom da je u pitawu nedovoqno reprezentativan uzorak ne mo`e se praviti generalizacija {irih razmera. Te{ko}a u analizi i interpretaciji podataka dobijenih u fokus grupnim diskusijama je u wihovoj subjektivnosti. ^esto se de{ava, tako|e, da polaznici govore u isto vreme pa je te{ko pratiti pojedina~ne iskaze kao i pona{awa. Daqe, polaznici su
skloni da se „gube“ u privatnim iskustvima i ~esto skre}u sa teme o kojoj bi moderator `eleo da se govori.
Me|utim, ciq fokus grupnog istra`ivawa, naj~e{}e, i nije generalizacija, ve} da se shvati i razume odre|en slu~aj.
Rezultati
A) Izbor obuke
Ve}ina polaznika fokus grupe zaposlenih je birala obuku iz oblasti koja im je bila hobi, ili interesovawe koje nisu nikada do sada imali prilike da realizuju. Nekima je to i talenat (npr. kozmetika, ili
polaznica koja je izabrala obuku iz tkawa navodi da se ranije bavila ru~nim radom u slobodno vreme) kojim su se bavili sporadi~no, s vremena na vreme, ali nikada im nije bio glavna delatnost (glavni izvor
prihoda); ili se neko u wihovoj porodici bavio time, a oni su se samo povremeno ukqu~ivali. Ukoliko nije interesovawe, obuka je izabrana po sli~nosti poslu koji su obavqali u svom preduze}u (npr. jedan polaznik je radio na poslovima projektovawa, upisao i nije zavr{io Vi{u informati~ku {kolu, a za obuku je
odabrao servisirawe ra~unara; ili, polaznica je radila u platnom prometu i za obuku izabrala ra~unovodstvene poslove). Jo{ jedan bitan razlog izbora je bilo konkretno zaposlewe: raspitivali su se kod poznanika i prijateqa, slu{ali preko medija, koje su ve{tine tra`ene u regionu, u koji }e se vid delatnosti ulagati u Boru (npr. polaznik je zbog najavqivawa u medijima o ulagawu u ekologiju, odabrao obuku: recikla`a ~vrstog otpada).
U fokus grupi nezaposlenih presudna je bila `eqa da dobiju sertifikat, jer su taj posao ve} obavqali u preduze}u, ali nemaju nikakav sertifikat koji to i potvr|uje. Za obuku su saznali na oglasnoj tabli
NSZ, od predstavnika Tranzicionog centra ili prijateqa.
U fokus grupi prijavqenih za nove obuke (u organizaciji NSZ) dve tre}ine polaznika je kategorisano kao lica sa invaliditetom (slabovidost, o{te}en sluh). Ve}ina wih je o obuci informisana pozivom
89
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 90
savetodavca iz NSZ ili mogu}eg poslodavca kod koga }e se realizovati prakti~ni deo obuke: „Preduze}e
za radno osposobqavawe i zapo{qavawe invalida za obavqawe proizvodno-trgovinske delatnosti – Lak `ica Za{tita d.o.o.“ u Boru, ili su primetili oglas na informacionoj tabli NSZ. Kod nekih polaznika je izbor odre|en qubavqu prema toj vrsti posla, a nikad nije bilo prilike da se time bave,
ili im je to bio hobi („otac mi se bavi duborezom i od wega sam dosta toga nau~io“), ili postoji sklonost prema takvom radu. Kod svih polaznika izbor obuke ima neke sli~nosti sa prethodnim zanimawem
(npr. bravar bira obuku iz stolarije). Neki su izbor napravili po preporuci savetodavca iz NSZ (polaznici kategorisani kao lica sa invaliditetom) ili su je odabrali jer nije bilo vi{e slobodnih mesta na drugim obukama. Pri izboru polaznicima obuke je na prvom mestu isplativost (da li se mogu zaposliti sa tim,
koliko je pla}en posao) a zatim sklonost ili qubav prema toj vrsti posla.
Komentar: u fokus grupi zaposlenih mo`emo primetiti, u odnosu na druge grupe, da ima vi{e inicijative u izboru obuke i pravovremenog samoinformisawa o ponu|enim obukama. Dominantni efekti obuka koje su o~ekivali su: zaposlewe ali i zadovoqstvo radom u oblasti koju vole.
B) Ciqevi nakon zavr{etka obuke
Polaznici fokus grupe zaposlenih su naveli slede}e ciqeve: zaposlewe u konkretnom preduze}u,
utvr|ivawe i pro{irivawe znawa i ve{tina koje su ve} postojale, samozapo{qavawe (sredstvima za samozapo{qavawe odobrenim od strane NSZ), ostvarivawe `eqe da se hobi pretvori u glavnu delatnost,
promena posla (zbog rutine), neredovne plate, napu{tawe preduze}a u kojima nisu bili zadovoqni organizacijom rada (npr. jedan polaznik ka`e: „...nisam vi{e mogao da gledam taj nerad i nedisciplinu“.).
U fokus grupi nezaposlenih polaznici navode da im je glavni ciq bilo zaposlewe.
U fokus grupi prijavqenih za nove obuke ve}ini polaznika je ciq da nau~e ne{to novo, da poku{aju ne{to druga~ije u `ivotu, zaposlewe na konkretnom radnom mestu, osamostaqewe od roditeqa.
Komentar: interesantno je da polaznici koji nisu zaposleni navode kao jedini ciq zaposlewe. Dok, polaznici koji su zaposleni navode, pored zaposlewa, i druge ciqeve koji se mogu okarakterisati kao poboq{awe kvaliteta `ivota. U razumevawu ove reakcije mo`e nam pomo}i i ~iwenica da qudi ~esto u prvi plan isti~u neostvarene ciqeve, dok se na druge ciqeve koje su se mo`da i ostvarili brzo zaboravi.
V) Potrebe za ve{tinama/obukama u regionu
Polaznici fokus grupe zaposlenih smatraju da obuke koje su pro{li reprezentuju tra`ene ve{tine u
na{em regionu. Navode i slede}a tra`ena zanimawa u regionu: aluminijumski stolari, stolari za drvenu
stolariju, kozmeti~arke, poslovi koji se ti~u ra~unovodstvenih usluga i svi zanati, jer je „... grad bio godinama oslowen na rudarstvo i metalurgiju..., ... qudi u Boru su pasivni – o~ekuju da se desi neko ~udo“. Mala privreda nikada nije bila razvijana jer se nije razmi{qalo unapred – {ta }e biti ako vi{e ne bude rudnika. Ukazuju i na potrebu razvijawa svesti qudi o nu`nosti promene zanimawa da bi opstali. Prisutno
je razo~arewe izborom obuke iz reciklirawa ~vrstog otpada (ekologija). Mediji su najavqivali razvoj i
ulagawe u ekologiju u dr`avi i na nivou na{eg regiona, pa se dosta polaznika opredelilo za ovu obuku iz
tih razloga, smatraju}i da ne}e biti problema u pronala`ewu posla. Polaznici su to do`iveli kao razo~arewe, jer se stawe u toj oblasti nije poboq{alo, nema novih ulagawa, niti novih radnih mesta. Obuka je
bila takvog tipa da ne omogu}ava zapo~iwawe sopstvenog posla.
U fokus grupi nezaposlenih je prisutno razo~arewe izborom obuke iz ekologije. O~ekivawa da }e se
ulo`iti u razvoj ekologije u Boru i {ire, nisu se realizovala, pa polaznici `ale {to su izabrali tu obuku.
U fokus grupi prijavqenih za nove obuke polaznici o~ekuju da im prihod od mogu}eg zaposlewa sa
ovom obukom bude xeparac, jer pretpostavqaju da prihod ne}e biti u visini primawa koje mo`e podmiriti sve potrebe jedne porodice. O~ekivawa se kre}u od zaposlewa u konkretnom preduze}u (polaznici koji
su kategorisani kao osobe sa invaliditetom) do `eqe da se steknu ve{tine, pro{iri znawe i nau~i ne{to
novo (ne o~ekuju iskqu~ivo da se odmah zaposle).
Komentar: razo~arewe polaznika koji su odabrali obuke iz ekologije – izborom obuke (kvalitetom obuke su zadovoqni) govori nam da bi se trebalo vi{e pozabaviti motivacijom polaznika da se obrazuju. O~igledno je da je kod nas jo{ uvek prisutno uverewe da je iskqu~ivi ciq obu~avawa – zaposlewe. Trebalo bi
90
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 91
vi{e isticati i druge kvalitete i dobiti od obrazovawa odraslih, jer svo|ewe na usko prakti~ne ciqeve
mo`e izazvati negativne efekte na motivaciju qudi da se obrazuju, ali i na rad institucija koje se bave
obrazovawem odraslih. Evidentno je da u medijima treba vi{e govoriti o obrazovawu odraslih kao o mogu}nosti poboq{awa kvaliteta `ivota na razli~ite na~ine. Potrebno je razvijati pozitivan stav prema
stru~nom usavr{avawu u razli~itim strukama bez obzira na zaposlewe. U suprotnom, mo`e se javiti negativan efekat povezivawa obrazovawa odraslih iskqu~ivo sa zaposlewem, iako mu to nije jedina namena.
G) Obuka: organizacija, kvalitet...
Polaznici fokus grupe zaposlenih su zadovoqni organizacijom i realizacijom obuke od strane Centra za kontinuirano obrazovawe odraslih, Tranzicionog centra i NSZ, posebno prakti~nim delom obuke.
Ipak, predla`u vi{e prakse u narednim obukama da bi se ve{tine {to vi{e u~vrstile na samoj obuci. Posao su mogli da upoznaju za predvi|eno vreme obuke, ali nije bilo dovoqno mogu}nosti za uve`bavawe.
Predlog: omogu}iti na neki na~in da polaznike, nakon obuke, poslodavac zaposli bar na odre|eno vreme
da ste~ene ve{tine i znawa ne bi zaboravili.
Polaznici fokus grupe nezaposlenih smatraju da je obuka bila dovoqna za polaznike koji su imali
ve} neka predznawa o tome. Uglavnom su zadovoqni prakti~nim delom obuke. Smatraju da nije bilo dovoqno ~asova obuke, ali bi sa jo{ nedequ dana primene znawa mogli da savladaju posao u potpunosti. Za one
koji nemaju nikakva predznawa, ili nisu nikada radili taj posao trebalo bi organizovati obuku sa vi{e
prakse.
Komentar: boqim efektima, ali i ve}em zadovoqstvu obukama, }e sigurno doprineti i ispitivawe predznawa polaznika pre obuke, kako nas oni to i savetuju, kao i formirawe grupa polaznika uskla|enih prema koli~ini predznawa iz odre|ene oblasti, i sa tim treba uskladiti broj ~asova gde bi grupe sa mawim
(ili nikakvim) predznawem/iskustvom imale vi{e ~asova obuke.
D) Problemi tokom zapo{qavawa
Polaznici fokus grupe zaposlenih su za uslove samozaposlewa ~uli preko medija. Kod poslodavaca su
se zaposlili pra}ewem oglasa na televiziji, zvali su ih poslodavci jer su se ranije pokazali kao dobri
radnici (kad su radili privremeno kod nekih poslodavaca), ~uli su za posao od prijateqa. Poslodavci ne
cene zna~aj sertifikata i obuke, ne interesuje ih da li se radnik usavr{avao, ve} da li ume da radi konkretan posao, a plate su neredovne, oni ne `ele da ulo`e u obrazovawe radnika, jer napredovawe u struci
povla~i obavezu pove}awa plate radniku, slo`ena je procedura zapo~iwawa sopstvenog posla (dugotrajna
i „papirolo{ki“ komplikovana, veliki su porezi...), poslodavci primaju radnika naj~e{}e na period od
po 6 meseci, ne postoje stabilne politi~ke i ekonomske prilike za zapo~iwawe ili pro{irewe delatnosti putem kredita...
Polaznici fokus grupe nezaposlenih isti~u da je bilo ponuda za posao i van Bora, ali ih mnogi ne
prihvataju zbog porodice ili male plate koja ne mo`e da podmiri tro{kove `ivota van Bora. Za poslove
saznaju i preko interneta („Infostud“). Poku{avali su na razli~ite na~ine da se zaposle (li~nim odlaskom kod poslodavaca, preko prijateqa i dr.) ali bezuzspe{no. Odgovori poslodavaca su bili: nema posla,
ne treba im ta, ve} neka druga struka i dr.
Komentar: kod nekih polaznika se mo`e zapaziti da je uverewe o nemogu}nosti zaposlewa pre rezultat
negativisti~kog, unapred formiranog stava, nego li~nog anga`mana oko zaposlewa. Ovi polaznici odri~u
bilo kakvu mogu}nost da se mogu zaposliti, iako zatim navode da je bilo ponuda za posao van Bora (koje nisu ni razmatrali).
U fokus grupi prijavqenih za nove obuke polaznici su konkurisali na vi{e mesta, ali nigde nije
bilo posla.
\) Stav poslodavaca prema obukama (tema se pojavila samo kod polaznika koji su se zaposlili)
Polaznici fokus grupe zaposlenih prime}uju da neki poslodavci cene dodatne obuke jer to zna~i da
je radnik aktivan, `eqan znawa, da ne}e odbiti stru~no usavr{avawe ako je potrebno zbog posla, „... poslodavac }e radije primiti ~oveka koji zna vi{e razli~itih poslova da radi“. Me|utim, to je karakteristi~no za poslodavce u dr`avnim preduze}ima i stranim firmama. Doma}im, malim privrednicima (peka-
91
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 92
re, mesare i sva ostala mala preduze}a gde je poslodavac ne{kolovan i nov u tom poslu) nebitno je koju je
obuku zavr{io radnik i da li je {kolovan za to radno mesto. Iskqu~ivo je va`no da ume da radi posao i da
ne tra`i nikakva dodatna ulagawa, ili kao {to ka`e jedan polaznik: „... oni ne `ele da ula`u u radnike,
jer bi morali da im pove}avaju plate“. Me|utim, sve bi bilo druga~ije da je stru~no usavr{avawe radnika
regulisano propisima od strane dr`ave. Tada bi poslodavci morali da ula`u u obuku. To se mo`e regulisati i na druge na~ine, omogu}iti neke olak{ice poslodavcima koji obu~avaju svoje radnike. Mnoge od wih
moramo i razumeti jer, zbog velikih poreza i ostalih da`bina, ne mogu ulagati u usavr{avawe radne snage. Ali se ne bi bunili ako bi to neko u~inio umesto wih.
E) Poboq{awe `ivotnog standarda (tema se pojavila samo kod polaznika koji su se zaposlili)
Polaznici fokus grupe zaposlenih koji su zapo~eli sopstveni posao nisu zadovoqni prihodom, ali su
zadovoqni time {to primewuju znawa i ve{tine koje su stekli, time {to rade i upoznaju nove poslove, qude i komuniciraju sa wima. Uglavnom su jedini zaposleni u svojim radwama, ili rade porodi~no (suprug i
supruga, otac i sin). Zaposleni kod poslodavaca nisu nezadovoqni ali, s obzirom da su primqeni na posao
privremeno i daqe tra`e sigurnija radna mesta.
@) Poboq{awe kvaliteta `ivota
Polaznici fokus grupe zaposlenih navode da su im obuke omogu}ile ostvarewe nekih poslovnih planova za koje ranije nije bilo prilike ni vremena da ih realizuju zbog `ivotnih okolnosti (previ{e posla,
porodice, nedostatka novaca, nedostatka hrabrosti da se upuste u promene i dr.). Me|u kvalitete koje su
stekli spada i: sticawe novih poznanstava, mogu}nost da se bude u toku sa novim de{avawima, pravovremene informacije, sticawe radnog iskustva u nekoj drugoj oblasti u kojoj se do tada nisu oprobali, zadovoqstvo zbog radnog anga`ovawa tokom celog dana („...nije mi dosadno...“), sticawe novih znawa („...morao
sam da upoznam zakon boqe nego pravnik“), borba sa te{ko}ama („...ne predajem se tako lako“), o~uvawe psihi~kog zdravqa koje je bilo ugro`eno gubitkom posla.
Polaznici fokus grupe nezaposlenih isti~u da su se u vreme obuke lepo dru`ili i sticali nova znawa. Primewuju znawa kod prijateqa ili poznanika ili u sopstvenom domu (npr. popravke elektri~nih ure|aja).
Z) Planovi i preporuke polaznika
Polaznici fokus grupe zaposlenih predla`u slede}e obuke koje treba razvijati u regionu: engleski
jezik i rad na ra~unaru („...zbog napredovawa u struci“), podvodno varewe („...u svetu se puno pla}a“), zidar, tesar, armira~, kerami~ar, maser, menaxer, spasilac, manikir-pedikir, kozmeti~ar tj. sve zanate koji u Boru nisu razvijeni zbog oslawawa na rudnik. Obuke treba razvijati iz onih delatnosti kojih nema u
redovnom obrazovawu, da se ne bi stvarao vi{ak nezaposlenih radnika. Zaposlewe se mo`e pospe{iti slede}im merama dr`ave: olak{ati postupak zapo~iwawa sopstvenog posla („...smawiti papire“), smawiti
poreze i takse za privrednike, ostvariti ve}e anga`ovawe Privredne komore (npr. „...u Makedoniji Privredna komora pronalazi poslove novoosnovanim preduzetnicima, povezuje ih sa svetom rada...), treba pitati same poslodavce {ta im je potrebno od obuka, treba edukovati preduzetinike ( „...po{tovawe prema
radnicima, vaspitawe, poslovno pona{awe..., jer su ~esto nequbazni i nevaspitani“), obezbediti i neke
povoqnosti za privrednike (npr. „...smawiti poreze i doprinose privrednicima koji ula`u u usavr{avawe svoje radne snage...“), obezbediti povoqnije kredite za ulagawe u nov posao („...te{ko je zapo~eti ne{to samostalno jer nema sistemske podr{ke od strane dr`ave – preduzetnik je prinu|en da sve samostalno radi, ~ak i neke poslove koji nisu usko vezani za delatnost kojom se bavi, mora da poznaje zakon, ra~unovodstvo na primer, a to mnoge qude odbija jer tra`i puno anga`ovawa i u~ewa“), treba razvijati svest
qudi u regionu o potrebi razvoja proizvodnih zanimawa, treba obrazovati poqoprivrednike („....jer dosta qudi `eli da se bavi uzgajawem neke kulture, ali nema osnovna znawa pa brzo propadne taj posao“),
razvijati turizam, poqoprivredu i sto~arstvo („...spojiti regione Bor i Zaje~ar i tako udru`iti qude“),
prisutan je negativan stav o ideji da se nekoliko qudi udru`i i tako zapo~ne nov posao jer je „.. za takav
na~in rada potreban timski duh, komunikacija i me|usobno po{tovawe, ...nekoliko wih je gajilo gqive zajedno, pa su se zbog me|usobnih konflikata i prebacivawa rasformirali i posao je propao“.
Polaznici fokus grupe nezaposlenih predla`u slede}e obuke koje treba razvijati u regionu: u obuku
92
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 93
iz kozmetike ukqu~iti i solarijum, obuku iz keramike, suve gradwe, aluminijumske i PVC stolarije, zavarivawa, razvijati stare zanate, limarstvo, duborez, izradu {ahovskih figura, ukqu~iti burekxije, zidare, tesare, servisere ra~unara, izolatere, fasadere, nastaviti edukacije iz ekologije, kwigovodstva. Treba izraditi obuke iz svih podru~ja iz kojih nema obrazovnih smerova u {kolama u Boru, sve {to omogu}ava
samostalno zaposlewe. Zaposlewe se mo`e pospe{iti slede}im merama: organizovati tribinu sa nezaposlenima gde bi oni pri~ali o svim svojim problemima, razmenili informacije od koristi za zaposlewe.
Polaznici isti~u kqu~nu va`nost primene znawa i ve{tina odmah nakon obuke.
U fokus grupi prijavqenih za nove obuke predla`u razvoj slede}ih obuka u regionu: kerami~ar, stolar za izradu aluminijumske i PVC stolarije...
Komentar: polaznici fokus grupe zaposlenih su samoinicijativno napustili prethodni posao (uglavnom su radili u RTB Bor i to od 7 do 20 godina), ~im su ~uli za mogu}nost dobijawa otpremnine. Otpremninu su ulo`ili u nov posao, {to je bila wihova ideja, ili su poslu{ali savet u NSZ („...od otpremnine sam
kupila lokal u kojem sada obavqam novi posao“). Nisu se pokajali, do danas. Svi koriste usluge interneta
i jako su dobro informisani o poslovima koji se tra`e van na{e zemqe (Irska, Engleska i dr.). Niko nije
~ekao du`e od 6 meseci na novo zaposlewe. Bili su veoma aktivni u tra`ewu posla: raspitivali su se kod
prijateqa i poznanika, proveravali na internetu svakodnevno, obilazili NSZ, slu{ali na medijima o konkursima i dr. I ranije je postojala ideja o promeni posla (pre napu{tawa osnovnog zanimawa). Ova fokus
grupa je trajala 3 sata (najdu`e od svih fokus grupa). Karakteristike komunikacije: veoma su bili raspolo`eni da razgovaraju, najvi{e wih se odazvalo pozivu, postavqali su samoinicijativno me|usobno pitawa o na~inu zapo~iwawa sopstvenog posla, te{ko}ama i na~inima prevazila`ewa tih te{ko}a, razmewivali iskustva o na~inu zaposlewa kod poslodavaca, o oglasima za druge poslove. Svi su polaznici, pored
obuke iz odre|ene delatnosti po izboru, pro{li i obuku iz ra~unovodstva u organizaciji NSZ koju procewuju kao veoma korisnu u zapo~iwawu sopstvenog posla („...tu smo dobili veoma konkretne podatke, dokumentaciju koja nam je potrebna i sva nephodna obja{wewa o PDV-u i dr.“). Uglavnom su imali iskustva sa
kwigovodstvom ranije, bar u toj meri da znaju va`nost poznavawa ove ve{tine. Nemaju negativan stav prema radnom anga`manu van Bora jer smatraju da „... ~ovek mora da radi i da tra`i posao tamo gde ga ima“.
Moderator nije morao da postavqa dodatna pitawa, komunicirali su samoinicijativno, otvarali nove
teme prema svom interesovawu, uo~avali me|usobne sli~nosti i razlike u te{ko}ama kroz koje prolaze.
Razgovor je protekao u pozitivnom raspolo`ewu. Polaznici su se okretali jedni prema drugima u toku razgovora (nisu samo gledali u moderatora), osmehivali se i zbijali {ale. Razgovor ocewuju kao pozitivno
iskustvo koje im je omogu}ilo da se upoznaju i razmene iskustva i informacije. Sebe vide kao aktivne, radoznale i vredne qude koji „...se nikad ne predaju“.
Polaznici fokus grupe nezaposlenih inertnost qudi u Boru oko zasnivawa sopstvenog posla obja{wavaju dugom vezano{}u za Rudarsko-topioni~arski basen Bor, dugogodi{wu vezanost za jedan vid industrije,
vezanost za celo`ivotni posao. Svi polaznici su nezaposleni preko 2 godine, neki i preko 4 godine. U me|uvremenu su neki radili povremeno na 2 do 3 meseca, uglavnom, kod prijateqa koji imaju neki privatni posao. Polaznici su bili povre|eni na~inom na koji su izgubili posao. Bili su jako uznemireni dok su pri~ali o nepravdama koje su im nanete gubitkom posla. Me|utim, povremeno su zbijali i {ale na ra~un svojih
trenutnih pozicija. Kod nekih polaznika prisutno je konstantno negirawe mogu}nosti zaposlewa i uverewe da je za „...sve potrebna veza“. Prisutan je i dvojak stav o kvalitetu obuke: prvo govore da su zadovoqni,
a nakon toga tvrde da nisu zadovoqni. Zadovoqstvo obukom je mawe u odnosu na grupu koja je uspela da se zaposli nakon obuke. Komunikacija je ote`ana: odgovaraju mahom na pitawa moderatora. Omiqena tema: nepravde nanete gubitkom posla. Ovaj razgovor sa organizatorima obuka ocewuju kao prijatan i podsticajan.
U fokus grupi prijavqenih za nove obuke polaznici su komunicirali me|usobno i sa moderatorom
o svojim o~ekivawima. Zapa`a se izvesna doza optimizma zbog po~etka ne~eg novog u wihovom `ivotu.
Mo`e se zapaziti da su se svi zaposleni zaposlili nakon 1 ili 2 meseca od zavr{etka obuke. To je, verovatno, optimalan period u kojem obuka i motivacija za zaposlewe postignuta realizacijom obuke mo`e dati efekat. Treba razmisliti o dodatnom motivisawu polaznika ili ponavqawu obuke ili izvo|ewu neke
druge obuke nakon isteka ovog perioda ako se polaznik nije zaposlio.
93
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 94
Pozitivni efekti obuka koje polaznici navode: zaposlewe (privremeno i na neodre|eno vreme), o~uvawe radnog mesta, sticawe znawa i ve{tina, sertifikovawe znawa i ve{tina za radno mesto za koje nemaju odgovaraju}u {kolu (~esto u velikim javnim preduze}ima), rad u ku}i i kod prijateqa bez nadoknade
(popravke), o~uvawe samopo{tovawa, ostvarewe `eqe da se bave nekada{wim hobijem aktivno, dru`ewe,
komunikacija, sticawe kontakata, informisanost, o~uvawe psihi~kog zdravqa, izazov, novina u `ivotu.
Za posledwih 6 efekata mo`emo re}i da ne predstavqaju prakti~nu korist, ve} vi{e spadaju u ono {to zovemo poboq{awe kvaliteta `ivota.
Verovatno odlu~uju}i faktori u zaposlewu polaznika: li~na inicijativa, informisanost, odabir obuke ima veze sa prethodnim iskustvom u tom poslu, naklono{}u prema toj vrsti rada ili postoji sli~nost sa
prethodnim zanimawem, davna{wa jaka `eqa da se bavi tim poslom (ideja o napu{tawu prethodnog radnog
mesta je postojala i ranije), pozitivan stav prema dodatnom obrazovawu.
3.5. Analiza baza podataka
Analiza postoje}ih baza podataka o polaznicima obuka pokazuje da je efikasnije pra}ewe efekata obuka na zapo{qavawe, kao i ostalih potencijalnih efekata, uslovqeno obezbe|ivawem jednoobraznih podataka. Ovaj ciq istra`ivawa proistekao je iz opredeqewa Strategije za smawewe siroma{tva da je potrebno izraditi odgovaraju}u obrazovnu statistiku (Drugi izve{taj o implementaciji Strategije siroma{tva,
2007) kao i odgovaraju}u statistiku obuka za zapo{qavawe na lokalnom nivou (Izazovi i mogu}nosti realizovawa Strategije smawewa siroma{tva na lokalnom nivou, Stalna konferencija gradova i op{tina).
Analiza postoje}ih baza podataka ovih institucija pokazala je da svaka od wih sadr`i delimi~ne podatke o polaznicima koji nisu usagla{eni. Naj~e{}e su to podaci o polu, stru~noj spremi, godinama starosti,
prethodnom radnom statusu, eventualno prethodno zavr{enim obukama, eventualnom zaposlewu po zavr{enoj obuci i dr. U nekim slu~ajevima ove baze ~ak nisu sadr`ale ni podatke o svim polaznicima pojedinih
programa obuke. Tek objediwavawem svih ovih baza ustanovqen je ta~an broj i struktura dosada{wih polaznika obuke, {to je poslu`ilo i kao osnova za utvr|ivawe reprezentativnog uzorka polaznika za anketu i
za u~e{}e u fokus grupama. Time je i potvr|ena pretpostavka da }e jednoobrazna baza podataka omogu}iti
efikasniji uvid u efekte obuka.
4. ZAKQU^CI I PREPORUKE
Sve tri metode ispitivawa potvr|uju postavqene hipoteze o uticaju obuka na smawewe nezaposlenosti
i poboq{awe kvaliteta `ivota, a time i na smawewe siroma{tva jer ukazuju nedvosmisleno na niz pozitivnih efekata obuka, i to: radno anga`ovawe (za skoro 55% ispitanika - zasnivawe radnog odnosa na odre|eno i na neodre|eno vreme, kao i na privremenim i povremenim poslovima, o~uvawe
radnog mesta); sertifikovawe znawa i ve{tina polaznika koji, sticajem okolnosti, rade godinama na odre|enom radnom mestu za koje ne poseduju odgovaraju}u {kolu; sticawe novih znawa i ve{tina; porast motivacije za daqom obukom, rad u sopstvenoj ku}i i kod prijateqa; o~uvawe samopo{tovawa; ostvarewe `eqe da se aktivno bave nekada{wim hobijem; dru`ewe, komunikacija i o~uvawe psihi~ke stabilnosti; sticawe kontakata; informisanost; izazov; novina u `ivotu.
Dosada{wa pozitivna iskustva ukazuju na nepohodnost da obuke budu pra}ene stimulativnim merama zapo{qavawa (koje je do sada omogu}avala Nacionalna slu`ba za zapo{qavawe) kako bi obuke dale maksimum efekata na zapo{qavawe. Preporuka je i zavr{avawe nekoliko vezanih obuka koje daju znawa
i kompetencije iz srodnih oblasti kako bi se polaznici {to boqe osposobili da samostalno zasnuju posao.
Zapa`amo da se efekti obuka na zaposlewe iscrpquju u nekoliko meseci nakon obuke (polaznici su se
zaposlili nakon 1 ili 2 meseca po zavr{etku obuke). Preporuka je da se nakon ovog perioda obavi dodatno motivisawe polaznika (fokus grupe) ili nastavi sa novim obukama. Uvremewenost efekata
obuka bi mogli poja~ati dodavawem jo{ jedne aktivnosti ovim institucijama, a to je pru`awe pomo}i (na
94
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 95
osnovu svojih brojnih kontakata sa poslodavcima, izgra|enim poverewem) polaznicima da se zaposle (neka vrsta preporuke ili kontakata sa poslodavcima). Preporuka: formirawe grupa polaznika prema
predznawu iz odre|ene oblasti bi omogu}ilo prilago|avawe sadr`aja i du`ine trajawa obuke
{to bi, pretpostavqamo, pove}alo efekte ali i zadovoqstvo polaznika. Dosada{we mogu}nosti
nisu dozvoqavale odabir polaznika na ovaj na~in, jer je prijavqenih uvek bilo dovoqno za obuku ali nedovoqno za pravu selekciju kandidata po ovom kriterijumu.
Rezultati ankete sa polaznicima potvr|uju posebnu hipotezu o razli~itom uticaju socio-ekonomskih
obele`ja polaznika na wihovu motivaciju za ukqu~ivawe u obuku i zapo{qavawe nakon zavr{ene obuke.
Posebno su distinktivna socio-ekonomska obele`ja koja uti~u na motivaciju (a time i efekte obuka):
pol, starost, prethodna zaposlenost, mesto `ivqewa. Preporuka: formirawem homogenih grupa po
socio-ekonomskim obele`jima omogu}ilo bi se prilago|avawe sadr`aja i trajawa obuke za razli~ite grupe polaznika, {to bi poja~alo efekte obuka. Svakako bi bilo neophodno ispitati posebno dejstvo ovih obele`ja na efekte obuka i motivaciju polaznika da se prijavquju za obuke.
U toku istra`ivawa formirana je jedinstvena baza podataka u elektronskom obliku, svi podaci o polaznicima obuka su provereni i dopuweni i obezbe|eno je wihovo a`urirawe u svakoj od navedenih
institucija. Glavni podaci baze su pored li~nog mati~nog broja i imena i prezimena – pol, starost, mesto
`ivqewa, zavr{ena {kola i stru~na sprema, prethodni radni status, godine radnog sta`a, prethodno zavr{ene obuke, radni status posle obuke i mesto zaposlewa. Baze se mogu dopuwavati novim podacima u zavisnosti od potreba svake institucije. Efikasno pra}ewe efekata obuke, posebno na zapo{qavawe, uslovqeno je daqim odr`avawem jednoobrazne baze podataka o polaznicima obuka (ili jednoobraznog jezgra
podataka koje }e sadr`ati svaka posebna baza u svakoj od navedenih institucija). Me|usobna veza baza u
svakoj od institucija ostvaruje se putem jedinstvenog kqu~a: li~nog mati~nog broja gra|ana. Preporuka
je da svaka institucija vodi ovu, sada jedinstvenu bazu, a i da se povremeno obezbedi upore|ivawe podataka iz baze svake institucije.
Predstavnici ovih institucija, u intervjuima, ocewuju da je nedovoqno samo produkovati obuke. Ovome u prilog ide i zapa`awe da zaposleni polaznici, za razliku od nezaposlenih, imaju izra`eno pozitivan stav prema dodatnom obrazovawu. Realne efekte obuka mogu najvi{e pokazati nova radna mesta. Saradwa izme|u institucija koje se aktivno bave obrazovawem odraslih u Borskom regionu (NSZ, TC i RTCa) u Boru ocewena je kao zadovoqavaju}a (Lokalni savet za zapo{qavawe). Ovaj vid saradwe se odnosi na:
ispitivawe potreba tr`i{ta za ve{tinama, informisawe nezaposlenih o obukama, planirawe obuka, realizaciju obuka, pra}ewe polaznika. Sva tri predstavnika isti~u da ova saradwa bez drugih va`nih ~inioca ne mo`e doprineti re{avawu problema nezaposlenosti. Tu, pre svega, misle na: Privrednu komoru
i Lokalnu samoupravu, pokretawe privrede i otvarawe novih radnih mesta. Dosada{wa saradwa u okviru Lokalnog saveta za zapo{qavawe je donela pozitivne efekte i treba je nastaviti. Isti~e se kqu~na
va`nost ozbiqnog ispitivawa potreba tr`i{ta za ve{tinama da bi se potrebe za obukama mogle realno
planirati. Nepohodno je ustanoviti neku vrstu veze izme|u privrede i obrazovawa. Lokalna samouprava
bi morala da uo~i zna~aj obrazovawa odraslih u re{avawu problema nezaposlenosti u regionu. Finansijska ali i logisti~ka podr{ka lokalne samouprave bi poboq{ala efekte obrazovawa odraslih. Nedovoqna i neodgovaraju}a priprema u~enika u {kolama za svet i proces rada: sticawe radnih navika, profesionalna orijentacija, prakti~na nastava, ima uticaj na kasniju nemotivisanost za kontinuirano obrazovawe. Planski rad na obrazovawu odraslih bi omogu}ila i izrada Strategije privrednog razvoja okruga. Potrebe za obukama koje procewuju ove institucije prema zahtevima tr`i{ta rada ne sla`u se sa `eqama
polaznika. ^esto su tra`ena atraktivna zanimawa/obuke za kojima ne postoji potreba privrede. Privrednici su, trenutno, nezainteresovani za u~e{}e u planirawu obuka. Da bi uspostavili kontinuiranu komunikaciju i odnos izme|u privrede i obrazovawa treba aktivirati rad: Privredne komore, Udru`ewa
preduzetnika i zanatlija. Zapa`a se i da se potrebe za obukama ne mogu definisati samo na osnovu izve{taja NSZ o tome koja su zanimawa deficitarna. Pouzdanije podatke mo`emo dobiti tek ukr{tawem ovih
zapa`awa sa strategijama razvoja pojedinih oblasti i akcionim planovima za sprovo|ewe strategija,
ozbiqnim istra`ivawima potreba poslodavaca i nezaposlenih, kao i u~e{}em samih poslodavaca u planirawu pa i koncipirawu obuka. Nepohodna je ozbiqna analiza rada {kolskih institiucija u smislu pripremawa kadra koji je potreban privredi, kao i ja~awe profesionalne orijentacije (karijernog vo|ewa).
95
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 96
Preporuka: potrebno je motivisati poslodavce formirawem odgovaraju}ih udru`ewa, udru`ivawem preko Privredne komore, poreskim olak{icama za one preduzetnike koji prihvataju polaznike na prakti~nu obuku, edukacijom iz oblasti obrazovawa odraslih kao i iz poslovne etike. Bez pokretawa privrede i otvarawa novih radnih mesta ne mo`emo realno proceniti efekte obrazovawa odraslih. Preporuke: uspostavqawu veze izme|u obrazovawa i privrede doprinelo bi i
ukqu~ivawe Lokalne samouprave u obrazovawe odraslih (dono{ewe strategije privrednog
razvoja okruga). Treba istra`iti i razloge poslodavaca zbog kojih ne ula`u u pro{irewe posla i otvarawe novih radnih mesta (nestabilne politi~ke i ekonomske prilike u zemqi, velike obaveze prema dr`avi pri otvarawu novih radnih mesta i dr). U posebno nepovoqnom polo`aju je nekvalifikovana radna
snaga u ~ije kompetencije poslodavci ne `ele da ula`u a ponuda na tr`i{tu je velika. Preporuka: analizirati iskustva stranih zemaqa koje su, na razli~ite na~ine, re{ile sli~ne probleme
(predstavnici centara za kontinuirano obrazovawe su stekli odre|ena iskustva na studijskim
putovawima u Sloveniju, Ma|arsku i Gr~ku). Aktivirawe i pravilno usmeravawe profesionalne orijentacije u {kolama mo`e doprineti uskla|ivawu potreba privrede i `eqa polaznika za obukama, ali i
razbijawu brojnih predrasuda koje postoje, kod nas, o celo`ivotnom obrazovawu. O zna~aju ja~awa uloge
slu`be profesionalne orijentacije u {kolama govori se i u Strategiji o smawewu siroma{tva, kao jednom od pravaca reforme sredweg stru~nog obrazovawa. Nesklad izme|u ova dva kqu~na elementa za planirawe obuka mo`e biti bitan razlog nezadovoqstva obukom. Preporuka: razvijawe aktivnosti karijernog vo|ewa pri centrima za obrazovawe odraslih.
Deklarativno, poslodavci imaju pozitivno mi{qewe o dodatnom obrazovawu. Me|utim, u preduze}ima
nema ozbiqnih stru~nih (internih) obuka radnika, osim onih koje su propisane zakonom: bezbednost na radnom mestu, prva pomo} i za{tita. Poslodavci obrazovawe radnika posmatraju iskqu~ivo kao zadatak {kole. Poslodavci ne bi ulagali u pro{irewe proizvodwe, pa ni u obuku radnika zbog nestabilnih politi~kih
i ekonomskih prilika u zemqi. Jo{ jedan razlog za slaba ulagawa u dodatno obrazovawe je velika ponuda
radne snage na tr`i{tu („...uvek }e se na}i neko ko zna da radi posao“) ali i nesigurnost poslodavaca da }e
radnik u ~ije su obrazovawe ulo`ili ostati du`i vremenski period u preduze}u. Preporuka: potrebno je
strogo definisati radno anga`ovawe da bi poslodavac ulagao u obrazovawe radne snage. Nove
radnike poslodavci prete`no primaju „na preporuku“. Da je ekonomska stabilnost ve}a, bilo bi vi{e ulagawa u otvarawe novih radnih mesta a verovatno i u usavr{avawe kompetencija radnika. Poslodavci isti~u zna~aj i potrebu razvoja usluga i zanata u regionu. Stav prema dodatnom obrazovawu zavisi i od vrste delatnosti: poslodavci koji se bave delatnostima u kojima je nepohodno pra}ewe savremenih tehnologija vi{e cene zna~aj stru~nog usavr{avawa. Poslodavci koji, uglavnom, zapo{qavaju NK radnike o~ekuju ve} formiranu radnu snagu i nisu spremni da ula`u u dodatnu obuku. Poslodavci isti~u va`nost timskog rada i sposobnost komunikacije za obavqawe bilo kog posla, ali to posmatraju pre kao karakternu crtu koju radnik
treba da donese sa sobom nego kao ve{tinu kojoj treba obu~iti radnika. Postoji potreba za „sertifikovawem“ znawa radnika koji ve} godinama rade na odre|enom radnom mestu bez odgovaraju}e {kole. Ovi radnici su stekli ve{tine ali nemaju „pokri}e“ za to. Ovo je ~est slu~aj u javnim preduze}ima. Preporuka: analizirati iskustva stranih zemaqa koja se odnose na problem re{avawa u~e{}a poslodavaca u obrazovawu odraslih. Centri za obrazovawe odraslih bi trebalo da razvijaju i aktivnosti na proveri i sertifikovawu ve} postoje}ih kompetencija radnika u preduze}ima.
Istra`ivawe pokazuje da je ve}ina polaznika zadovoqna vrstom obuke koju su pro{li i da to jesu ve{tine koje su tra`ene u regionu. Me|utim, ne mo`emo potvrditi hipotezu da su se polaznici zaposlili iskqu~ivo zahvaquju}i vrsti obuke. Mo`emo ukazati na mogu}e faktore u li~nosti ispitanika koji uti~u da se
polaznik zaposli: li~na inicijativa, dobra informisanost o stawu na tr`i{tu; u ~iwenici da odabir
obuke ima veze sa prethodnim iskustvom u tom poslu, naklono{}u prema toj vrsti rada ili sli~no{}u sa
prethodnim zanimawem; obuka se odnosi na tra`ene ve{tine u regionu; postoji davna{wa, jaka `eqa polaznika da se bavi tim poslom (ideja o napu{tawu prethodnog radnog mesta je postojala i ranije); pozitivan stav prema dodatnom obrazovawu bez obzira na prakti~nu korist (~esto su ovi polaznici zavr{avali
i nekoliko obuka me|usobno povezanih). Kod zaposlenih polaznika je postojala jaka motivacija da naprave
promenu u svom `ivotu. Preporuka: u {kolskom periodu razvijati, kod mladih, pozitivan stav prema radu, promenama i do`ivotnom obrazovawu; razli~ita interesovawa i osobine li~nosti koje ja~aju li~nu inicijativu. Motivisawe polaznika organizacijom tribina (sve tri instituci-
96
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 97
je) na kojima bi gra|anstvu predstavqali uspe{ne slu~ajeve zaposlewa/samozaposlewa polaznika nakon realizovanih obuka.
Istra`ivawe ukazuje i na neka dodatna zapa`awa koja nismo predvideli u hipotezama:
1. Polaznici obuka imaju izra`enu motivaciju za ukqu~ivawe u obuke {to se sla`e sa rezultatima sli~nog
anketnog istra`ivawa sprovedenog u Boru oktobra-novembra 2002. Zato je neophodno ozbiqno se baviti motivacijom polaznika ali i poslodavaca da se aktivno ukqu~uju u planirawe i realizaciju obrazovawa odraslih. Organizaciju obuka (u~estalost, doba dana, du`inu izlagawa i dr.) treba fleksibilnije postaviti u
skladu sa raspolo`ivim slobodnim vremenom polaznika. Poslodavci obrazovawe jo{ uvek posmatraju kao iskqu~ivi zadatak {kole i o~ekuju da dobiju ve} formiranog radnika u kojeg nije potrebno ulagati. ^esto ne postoji interesovawe za sadr`aj sertifikata koji radnik donosi sa sobom. Preporuka: aktivnije u~e{}e poslodavaca u obrazovawu odraslih stimulisati merama kao {to su poreske olak{ice za one koji
primaju polaznike na prakti~nu obuku, strogo definisawe radnog anga`ovawa i druge zakonske
mere koje bi osigurale ulagawa poslodavaca u obuke. Dobar primer je iskustvo iz Ma|arske gde je
svaki poslodavac obavezan da izdvoji odre|en deo procenta dohodka za obrazovawe odraslih, koji
je slobodan da upotrebi samostalno na obuku svojih radnika, ili da prepusti to dr`avi. Organizovawe Sajmova obuka za odrasle bi olak{alo tragawe za potrebnim ve{tinama i radnicima.
2. Nephodno je istra`ivati i stavove qudi o obrazovawu odraslih jer su oni u tesnoj vezi sa motivacijom za obukama. Svo|ewe obrazovawa odraslih na usko prakti~ne ciqeve mo`e imati negativne efekte
na motivaciju polaznika (neispuweno o~ekivawe da }e se zaposliti nakon zavr{ene jedne obuke) ali i na
institucije koje se bave obrazovawem odraslih. Preporuka: va`no je poja~ati ulogu medija na republi~kom ali i na lokalnom nivou kao i informativno (ali i obrazovno) delovawe organizatora obuka. Ovo se sla`e sa zahtevom dokumenta Stalne konferencije gradova i op{tina o izazovima i mogu}nostima realizacije Strategije smawewa siroma{tva na lokalnom nivou. Zaposlewe treba predstavqati samo kao jedan od efekata (najva`niji) obuka, a isticati i wihov uticaj na poboqa{awe
kvaliteta `ivota. Razbijawe predrasuda bi doprinelo i promeni uo~enog negativnog stava, kod nekih polaznika, o mogu}nosti zaposlewa.
3. Predstavnici institucija, ali i polaznici ukazuju na potrebu za ozbiqnim ispitivawem potreba tr`i{ta za kompetecijama. Ovaj podatak bi ukazao i na pravce daqeg razvoja privrede, upisne politike
sredwih stru~nih {kola, ali i obrazovawa odraslih. Preporuka: naredno istra`ivawe bi moglo
utvrditi mi{qewa poslodavaca o potrebnim kompetencijama u regionu, individualno ali i
putem wihovih udru`ewa, kao i mi{qewa zaposlenih i nezaposlenih radnika.
Dakle:
1. Neophodno je nastaviti sa daqim organizovawem obuka u funkciji ve}eg zapo{qavawa, uz
ponudu ve}eg broja razli~itih programa koji proisti~u iz boqe sagledanih potreba poslodavaca i dugoro~nijih razvojnih potreba lokalne sredine.
2. Potrebno je stalno unapre|ivati na~ine informisawa potencijalnih polaznika o obukama
koje se nude, kao i na~ine organizovawa i metode obuka kako bi bile boqe prilago|ene potrebama i mogu}nostima polaznika.
3. Potrebno je daqe unapre|ewe razli~itih oblika saradwe institucija u borskoj sredini koje organizuju obuku (usagla{avawe programa obuka, koordinacija u organizovawu obuke, zajedni~ka baza podataka o polaznicima, istra`ivawa efekata i dr.) kako bi se doprinelo i ve}im
efektima obuke u pogledu zapo{qavawa.
4. Neophodna je konkretizacija i br`e neposredno sprovo|ewe razli~itih strate{kih dokumenata koji se odnose na smawewe siroma{tva, zapo{qavawe, obrazovawe odraslih i dr., a posebno je neophodno u lokalnoj sredini pripremiti i delovati na osnovu lokalnih strate{kih
dokumenata koji }e polaziti od lokalne situacije, potreba i mogu}nosti.
97
!izvestaj bor1.qxd
3/23/2009
7:26 AM
Page 98
Imaju}i u vidu gore navedeno mo`emo re}i da dodatno, kontinuirano obrazovawe zaista mo`e biti jedan od strate{kih pravaca u smawewu siroma{tva. Podse}amo, da su u Drugom izve{taju o implementaciji strategije smawewa siroma{tva 2007. {kole za obrazovawe odraslih i prepoznate kao jedan od kqu~nih
faktora mobilizacije radne snage. Na primer, u Boru mo`emo videti da se razvijawu kompetencija odraslih uspe{no i kontinuirano mo`e pri}i jedino sistematski i u me|usobnoj saradwi kqu~nih institucija koje se, svaka u svom domenu, bave odre|enim aspektima ovog problema.
5. Reference
1. Strategija za smawewe siroma{tva u Srbiji, Vlada Srbije, Beograd 2003.
2. Procena efektivnosti mera i programa aktivne politike zapo{qavawa, Finalni izve{taj 1
projekta „Promocija zapo{qavawa“, ESPI Institut, Beograd 2006.
3. Ograni~ewa u poslovnom okru`ewu za otvarawe novih radnih mesta i porast zaposlenosti –
rezultati diskusije fokus grupa, Finalni izve{taj 2 Projekta „Promocija zapo{qavawa“,
ESPI Institut, Beograd 2006.
4. Anketa o radnoj snazi (ARS) – Metodolo{ko uputstvo, Republi~ki zavod za statistiku, Beograd 2008.
5. Drugi izve{taj o implementaciji Strategija za smawewe siroma{tva u Srbiji, Vlada Srbije,
Beograd 2007.
6. Istra`iva~ki izve{taj o stavovima gra|ana op{tine Bor o zapo{qavawu, Projekat kampawe „Boqe
organizovani resursi“ za dono{ewe Lokalnog akcionog plana zapo{qavawa za Bor, DMI Bor 2003.
7. Studija o `ivotnom standardu od 2002. do 2007, Republi~ki zavod za statistiku, Svetska banka,
DFID, Beograd 2008.
8. Strategija regionalnog razvoja Republike Srbije 2007-2012, Vlada Srbije, Beograd 2007.
9. Strate{ki plan za socijalnu politiku za op{tinu Bor 2008-2012, SO Bor 2007.
10. Nacionalna strategija odr`ivog razvoja, Vlada RS, Beograd 2008.
11. Analiza humanog razvoja Republike Srbije, Republi~ki zavod za razvoj, Beograd 2006.
12. Strategija smawewa siroma{tva u Srbiji – Izazovi i mogu}nosti na lokalnom nivou,
Stalna konferencija gradova i op{tina, Beograd 2005.
13. Studija razvoja lokalne ekonomije op{tine Bor, Projekat „Promocije zapo{qavawa“, NICEF 2006.
14. Regionalni projekat razvoja Bora, Svetska banka, Beograd 2007.
15. Nacionalna strategija zapo{qavawa za period od 2005. do 2010, Vlada RS, Beograd 2005.
16. Strategija razvoja obrazovawa odraslih u Republici Srbiji, Vlada RS, Beograd 2006.
17. Nacionalna strategija privrednog razvoja Republike Srbije od 2006. do 2012, Vlada RS, Beograd 2006.
18. Strategija razvoja konkurentnih i inovativnih malih i sredwih preduze}a za period
od 2008. do 2013. godine, Vlada RS, Beograd 2008.
19. Metodologija pedago{kog istra`ivawa, Mu`i}, Vladimir, Zavod za izdavawe uxbenika,
prvi i drugi deo, Sarajevo, 1986.
20. Osnovi metodologije dru{tvenih nauka, [e{i}, Bogdan, Nau~na kwiga, Beograd, 1982.
21. Metodologija fokusgrupnog istra`ivawa, ~lanak; \uri}, Sla|ana, Fakultet civilne odbrane,
Beograd, 2005.
22. Uvod u andragogiju, Radivoje Kuli}, Miomir Despotovi}, Svet kwige, Beograd, 2004.
98
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:27 AM
Page 99
EFIKASNOST
I PRAVI^NOST SISTEMA
STUDENTSKOG STANDARDA
Sawa Petkovska
Martina Vukasovi}
99
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:27 AM
Page 100
Uvod i kratak teorijski osvrt
Ve}a dostupnost visokog obrazovawa (VO) nagla{ena je mnogobrojnim me|unarodim i nacionalnim dokumentima i deo je vrednosti na kojima je izgra|eno savremeno dru{tvo i sistem visokog obrazovawa. U okviru nacionalne Strategije za mlade usvojene 2008. godine, dostupnost se navodi kao jedan od kqu~nih principa, dok u okviru obja{wewa stoji: „prepoznaju se i uva`avaju potencijali mladih kao va`an dru{tveni
resurs i iskazuje se poverewe i podr{ka mogu}nostima mladih“. Sli~ni ciqevi su definisani i u Strategiji odr`ivog razvoja, a i sam Zakon o visokom obrazovawu defini{e kao ciqeve visokog obrazovawa, izme|u ostalog: bitno pove}awe broja stanovnika sa visokim obrazovawem, kao i pru`awe mogu}nosti pojedincima da pod jednakim uslovima steknu visoko obrazovawe. Me|utim, da bi obrazovni sistem Republike
Srbije obezbedio po{tovawe ovog principa, treba da postoji razvijen sistem podr{ke studentima i da se
obezbedi nivo studentskog standarda koji }e mladim qudima koji imaju potencijala omogu}iti da zavr{e
fakultet i pru`iti im elementarne uslove za studirawe i `ivot – tj. adekvatan sistem stipendirawa i
kreditirawa, kao i sme{taja i ishrane. Prema Zakonu o u~eni~kom i studenstkom standardu, u~eni~ki i studentski standard se defini{e kao „organizovana delatnost kojom se stvaraju materijalni i drugi uslovi
za sticawe obrazovawa, radi obezbe|ivawa kadrovskih potreba dru{tva“.
Anketa o `ivotnom standardu sprovedena 2007. godine nije u dovoqno dobroj meri obuhvatila studentsku populaciju (npr. % studenata koji po A@S `ive u domu je nekoliko puta mawi od % studenata koji `ive u domovima, ako je suditi po podacima Republi~kog zavoda za statistiku ili Ministarstva prosvete) i
nije omogu}ila dovoqno preciznu analizu prihoda koje studenti imaju na raspolagawu (npr. stipendije iz
javnih i privatnih izvora predstavqaju istu kategoriju), iako je na osnovu postoje}ih podataka mogu}e dobiti neki uvid u strukturu rashoda za obrazovawe studenta. Naime, najve}i deo tro{kova koji je potrebno
izdvojiti iz ku}nog buxeta za obrazovawe je za tro{kove sme{taja i {kolarine, dok u odnosu na tro{kove
studenata 2002. godine, studenti 2007. izdvajaju sve vi{e novca za administrativne takse kao {to su nadoknade za polagawe ispita, upis i obnovu godine, molbe za razna uverewa i sl.
Dobar sistem podr{ke studentima podrazumeva podr{ku razli~itim dru{tvenim i kulturnim grupama, i
to tako da balansira izme|u principa potrebe i principa zasluge, tj. da dodela sredstava i stipendija bude organizovana prema ukr{tenom kriterijumu ostvarenog uspeha na studijama i materijalne situacije u
kojoj studenti `ive. Premda Zakon o visokom obrazovawu Republike Srbije propisuje pravo na visoko obrazovawe i ne postoji wegovo direktno kr{ewe, postoji set prepreka i ote`avaju}ih okolnosti da pripadnici odre|enih dru{tveno-kulturnih grupa ostvare pristup VO, budu}i da je participacija u VO u velikoj
zavisnosti od dru{tvene klase kojoj student ili studentkiwa pripadaju (Archer, Hutchings, Ross, 2003:76).
Kako se navodi u studiji „Visoko obrazovawe i dru{tvena klasa“, a potvr|eno je i u studijama koje se odnose na Srbiju (Vukasovi} 2007), svedoci smo velikog jaza koji postoji izme|u delova dru{tva koje ima pristup novcu, resursima, kvalifikacijama, `ivotnim {ansama i zdravqu, i onih koji ga nemaju (isto:5). Pitawe obrazovawa i VO i pristupa VO je centralno pitawe povezano sa reprodukcijom socijalnih nejednakosti unutar nekog dru{tva, jer je obrazovawe, a posebno visoko obrazovawe, zna~ajan faktor dru{tvene
pokretqivosti i defini{e {anse da pojedinac uti~e na izmenu svoje sudbine i sebi obezbedi ve}i pristup resursima.
Kako na na{im prostorima nije do sada bilo istra`ivawa ove oblasti, usmerili smo se na identifikaciju funkcionisawa samog sistema stipendirawa i kreditirawa, dok smo tu analizu dopunili kvalitativnim studijama slu~aja 11 nasumice odabranih studenata i studentkiwa BU razli~itih dru{tveno-kulturnih
karakteristika. Sa wima smo razgovarali o 7 tematskih celina koje se ti~u wihovog materijalnog polo`aja, studija i wihovog iskustva sa kori{}ewem usluga studentskog standarda, posebno stipendirawa i kreditirawa. Kriterijum po kojima su studenti bili odabrani jeste da nisu studenti po~etnih godina studija, kako bi wihovo iskustvo bilo znatnije i time i informacije koje od wih mo`emo dobiti korisnije.
Pretpostavka je bila da }e dominantna tema i najve}i problem studenata i studentkiwa biti finansijske
prirode, i ona je formirana na osnovu istra`ivawa studentske populacije koje je sprovela Studentska unija Srbije (Kosi}, 2005:308).
100
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:27 AM
Page 101
Ciqevi i metodologija istra`ivawa
Osnovni ciq istra`ivawa je da utvrdi da li je postoje}i dr`avni sistem stipendirawa i kreditirawa
dovoqno pravi~an i efikasan. Sistem se smatra pravi~nim ako raspodela korisnika stipendija i kredita
po razli~itim socio-ekonomskim karakteristikama sledi raspodelu u studentskoj populaciji u celini,
dok se efikasnost sistema meri u odnosu na doprinos pove}anoj efikasnosti u studirawu, a posledi~no tome, smawewu siroma{tva1.
U tom smislu, pojedina~ni zadaci istra`ivawa su:
1. utvr|ivawe i opisivawe postoje}ih mogu}nosti stipendirawa i kreditirawa i drugih vrsta podr{ke
(mesta u domu, pravo na subvencionisanu ishranu),
2. analiza postoje}eg sistema stipendirawa i kreditirawa i raspodele mesta u domovima, i to:
a. pravi~nosti sistema, u smislu analize strukture studentske populacije u celini i onog dela koji prima stipendiju ili kredit ili ima mesto u domu, u odnosu na imovinsko stawe i druge socio-ekonomske
karakteristike;
b. efikasnosti sistema stipendirawa i kreditirawa, u smislu pra}ewa uspe{nosti u studirawu onih
koji dobijaju stipendije i kredite ili imaju mesto u domu u odnosu na ukupnu studentsku populaciju, tj.
da li su stipendije i krediti zaista dodeqeni najuspe{nijim studentima;
3. utvr|ivawe realnih `ivotnih okolnosti studenata razli~itog socio-ekonomskog porekla.
Krajwi ciq studije je dono{ewe zakqu~ka koliko se postoje}i sistem studentskog standarda bazira na
pravednosti, a koliko na uspe{nosti, odnosno izuzetnosti, a sve u ciqu dono{ewa procene koliko postoje}i sistem stipendirawa doprinosi odr`avawu problema dostupnosti visokog obrazovawa najsiroma{nijim i najugro`enijim slojevima svr{enih sredwo{kolaca, te formulisawa seta preporuka za poboq{awe sistema.
Sistem studentskog standarda
Sistem studentskog standarda prevashodno je definisan Zakonom o u~eni~kom i studentskom standardu
(originalno iz 1992. godine, uz mawe izmene 1993, 1994. i 2005. godine). Po tom zakonu, student ima pravo
na: ishranu u ustanovi za ishranu studenata, sme{taj u ustanovi za sme{taj studenata, studentski kredit,
studentsku stipendiju, oporavak i odmor u ustanovama studentskog standarda, informisawe i izdava~ku delatnost, u skladu sa ovim zakonom, kulturno-zabavne aktivnosti u ustanovama studentskog standarda,
sportsko-rekreativne aktivnosti i povlastice na prevoz u mesnom saobra}aju u mestu studirawa. Prava se
mogu ostvariti uglavnom u odnosu na studije na jednoj instituciji tj. u slu~aju da student studira dva fakulteta, prava se vezuju samo za jedan od tih fakulteta2. Pravo na ishranu imaju svi studenti koji se finansiraju iz buxeta, pod uslovom da nisu obnovili godinu studija. Sli~no tome, pravo na mesto u domu imaju
svi studenti koji ne pla}aju {kolarinu.
Jedan od najve}ih sistemskih instrumenata materijalne podr{ke studentima jeste sistem dr`avnih kredita i stipendija koje dodequje Ministarstvo prosvete3. Stipendije se dodequju bespovratno i wihova is-
1
Veza izme|u zavr{avawa studija i siroma{tva se mo`e uo~iti iz statistika zapo{qavawa i prose~nih primawa u odnosu na obrazovni nivo. Za vi{e informacija pogledati Babin, Panti}, Vukasovi} (neobjavqena studija „Reprodukcija socijalnih nejednakosti kroz obrazovne tranzicije“).
2
Osim toga, po Zakonu o visokom obrazovawu, student mo`e studirati na teret buxeta Republike Srbije samo
jedan fakultet. Ukoliko `eli da studira jo{ jedan, bez obzira na rezultate na prijemnom ispitu ili tokom studija, student }e morati da pla}a {kolarinu.
3
Osim ovih stipendija i kredita, dr`ava Srbija dodequje i stipendije za mlade talente (putem posebnog fonda osnovanog 2006. godine, putem Fondacije za nau~ni podmladak i stipendija Ministarstva za nauku i tehnologiju za studente koji su osvojili neku nagradu na me|unarodnom takmi~ewu), stipendije posebno namewene siroma{nim studentima (od 2008. godine), a postoje i stipendije koje dodequju pokrajinski i lokalni organi vlasti.
Ove stipendije nisu obra|ene u ovom istra`ivawu budu}i da nije bilo mogu}e obezbediti pristup podacima koji
bi se mogli analizirati.
101
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:27 AM
Page 102
plata se obustavqa ukoliko student prestane da ispuwava uslove konkursa, dok se krediti otpla}uju. Interesantno je napomenuti da se u Pravilniku o kreditirawu studenata pomiwu dve vrste kredita: osnovni i kadrovski. Kadrovski kredit se ispla}uje za 12 meseci i on se ne vra}a, a osnovni kredit se ispla}uje za 10 meseci i vra}a se. U Pravilniku o kreditirawu studenata, ^lan 10, stoji da se kredit ispla}uje i
do 6 meseci po isteku roka trajawa redovne nastave, dok se u ^lanu 7, napomiwe i da se kredit ispla}uje
i studentima koji iz objektivnih razloga du`e od godinu dana nisu bili u mogu}nosti da poha|aju nastavu
i pola`u ispite, dok se me|u razlozima navodi i bolest studenta. Ovaj pravilnik je iz 1984. godine, ali
drugi nije donesen, stoga je pitawe zbog ~ega su uslovi pod kojima se kredit daje u praksi toliko nepovoqniji od onoga {to pravilnik nala`e. Osim toga, zna~ajno je napomenuti da se broj stipendija koje }e biti
dodeqene ne odre|uje unapred, ve} se stipendije dodequju svim prijavqenim kandidatima koji ispuwavaju uslove definisane u konkursu. S druge strane, broj dodeqenih kredita je mawe-vi{e stabilan i kre}e se
oko 17.000 kredita godi{we.
Stipendije se dodequju samo na osnovu uspeha u studirawu: mogu da konkuri{u samo studenti od 2. godine
studija pa navi{e (ukqu~uju}i postdiplomce koji nisu u radnom odnosu), ukoliko su polo`ili sve ispite iz
prethodnih godina studija i imaju prosek preko 8,50. Za kredite mogu konkurisati svi studenti, ukqu~uju}i
bruco{e, s tim da je eliminatorni kriterijum za studente da student nije obnovio nijednu godinu studija.
Kada kandidat prvi put konkuri{e za kredit, uzima se u obzir uspe{nost u studirawu4 i prihod po ~lanu doma}instva, i to tako da prihod po ~lanu doma}instva odre|uje najvi{e 2 od mogu}ih 100 poena. Ukoliko student nastavqa da koristi kredit, onda se pri toj odluci vrednuje samo uspeh u studirawu. Treba napomenuti da se u konkursnoj dokumentaciji (niti u odgovaraju}em zakonu5) ne navodi u kojoj meri prihod po ~lanu
doma}instva odre|uje da li }e studentu biti odobren kredit, ve} da je informacija o navedenom odnosu poena dobijena od predstavnika Sektora za studentski i u~eni~ki standard Ministarstva prosvete, mada jedan broj studenata (od kojih su neki i korisnici kredita) tako|e poseduje tu informaciju. Ugovorom o kreditirawu je definisano da se korisnik kredita mo`e osloboditi obaveze vra}awa kredita ako je zavr{io
osnovne studije za vreme trajawa apsolventskog sta`a, ra~unaju}i od isteka posledwe godine studija, i to:
●
u visini od 100% od iznosa ispla}enog kredita, ako je postigao prose~nu ocenu preko 8,5;
u visini od 50% od iznosa ispla}enog kredita, ako je postigao prose~nu ocenu preko 7,5.
U oba slu~aja je neophodno da student u roku od 120 dana od sticawa navedenih uslova dostavi odgovaraju}e dokaze o tome. Kod dodele stipendija i kredita ne postoje kvote za pojedine univerzitete, visoke {kole i fakultete te se svi kandidati rangiraju u okviru iste rang liste.
●
Kvantitativna analiza sistema kreditirawa i stipendirawa studenata
U ovom odeqku bi}e predstavqeni osnovni kvantitativni pokazateqi o sistemu stipendirawa i kreditirawa. Podaci koji su obra|ivani su dobijeni direktno od banke koja se bavi administracijom stipendija i kredita, uz saglasnost Sektora za studentski i u~eni~ki standard Ministarstva prosvete. U fokusu analize su raspodele dodeqenih stipendija i kredita po institucijama i oblastima studija, zatim odnos broja zahteva i broja dodeqenih stipendije i kredita, kao i sami kriterijumi za wihovu dodelu. Budu}i da su
ovi kriterijumi prevashodno u vezi sa uspe{no{}u studenata na samim studijama, a gotovo nimalo u vezi
sa wihovim socio-ekonomskim statusom i materijalnim potrebama, analiza kvantitativnih podataka je povezana i sa studijama koje se bave uticajem socio-ekonomskih karakteristika na ishode u~ewa, ukqu~uju}i
i ocene na ispitima, eventualno ponavqawe godine itd.
Na grafiku 1 dat je pregled dodeqenih stipendija i kredita u periodu 2003/04. do 2007/08. Mo`e se uo~iti prili~an porast broja dodeqenih stipendija, a zaposleni u Sektoru za studentski i u~eni~ki standard o~ekuju da }e u 2008/09. biti dodeqeno oko 7000 stipendija. Mogu}e je da je ovaj porast broja studenata koji ispuwavaju kriterijume uzrokovan promenom re`ima studija, tj. uvo|ewem tzv. bolowskih studijskih programa, {to bi trebalo dodatno ispitati.
4
Za bruco{e se umesto uspeha u studirawu razmatra uspeh u prethodnom {kolovawu i to tako {to se 5,00 prosek izjedna~ava sa prosekom ocena na fakultetu 9,5. Mali broj bruco{a konkuri{e i dobije kredit.
5
Zakon o studentskom i u~eni~kom standardu.
102
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 103
Grafik 1. Broj studenata koji su koristili stipendiju ili kredit, po akademskim godinama
20.000
18.000
Broj studenata
16.000
14.000
12.000
Stipendije
Krediti
10.000
8.000
6.000
4.000
2.000
0
2003/2004.
2004/05.
2005/06.
2006/07.
2007/08.
Akademska godina
[to se ti~e odnosa izme|u broja onih koji konkuri{u, i onih koji kredit i dobiju, kao {to se vidi iz tabele 1, za godine 2003/04. i 2004/05, 2,5 puta vi{e studenata prvi put konkuri{e za kredit nego {to ga zaista i dobije, dok je nastavak kori{}ewa kredita mawe vi{e automatski. Odnos broja onih koji konkuri{u
i kojima se dodele stipendije je pribli`no jednak. Za godine 2005/06, 2006/07. i 2007/08. dostupni podaci ne razdvajaju ove dve kategorije.
Tabela 1. Pregled broja studenata koji su konkurisali i broja odobrenih stipendija i kredita
2003/04. i 2004/05.
Prvi put
Stipendije
Ukupno
Nastavak
Konkurisalo
Odobreno
Konkurisalo
Odobreno
Konkurisalo
Odobreno
1.292
1.166
90,2%
1.132
1.132
100%
2.424
2.298
94,8%
19.785
7.050
35,6%
10.764
10.764
100%
30.549
17.814
58,3%
1.870
1.722
92,1%
1.450
1.359
93,7%
3.320
3.081
92,8%
18.947
7.008
37,0%
11.441
11.327
99,0%
30.388
18.335
60,3%
2003/04.
Krediti
Stipendije
2004/05.
Krediti
Kako se samo pri prvobitnoj dodeli kredita uzima u obzir i prihod po ~lanu doma}instva, ali ima gotovo zanemarqiv uticaj (vidi gore), interesantno je uporediti prose~ne ocene i prose~an prihod po ~lanu
doma}instva za studente koji primaju kredite, sa prose~nom ocenom onih koji primaju stipendije. U tabeli 2 je dat jedan ovakav prikaz, za bruco{e i studente vi{ih godina odvojeno.
103
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 104
Tabela 2. Sredwe vrednosti proseka ocena i prihoda po ~lanu doma}instva za bruco{e i studente
vi{ih godina odvojeno
Sredwa vrednost
Bruco{i (kredit)
Studenti vi{ih godina
studija (kredit)
Studenti vi{ih godina
studija (stipendija)
Prosek ocena
4,95 (u sredwoj {koli)
8,20
9,04
Prihod po
~lanu doma}instva
2.893,35 RSD
1.138,54 RSD
Nije kriterijum
Treba napomenuti da sredwa vrednost prose~ne ocene ima mawu disperziju, {to je i o~ekivano, budu}i
da prose~na ocena ima ja~i uticaj na finalnu odluku o tome kome }e biti dodeqen kredit. Tako|e je interesantno videti i da je prihod po ~lanu porodice u proseku mawi za studente vi{ih godina studija nego za
bruco{e. Ovo se mo`e objasniti ~iwenicom da je ve}i broj onih koji konkuri{u za kredite tek nakon polo`ene prve godine studija, kao i da su bruco{i defakto o{te}eni pri konkurisawu jer se maksimalni prosek u sredwoj {koli (5,00) izjedna~ava sa 9,50, a ne sa 10,00 ({to je maksimalni prosek na fakultetu). Kada se govori o proseku ocena, treba naglasiti da je prose~na ocena studenata koji primaju stipendiju 9,04
dok je za studente koji primaju kredit, donekle o~ekivano, prosek ocena ni`i (8,20).
Tabela 1. Korisnici stipendija6 i kredita, po godinama studija, u % u odnosu na ukupan broj dodeqenih stipendija/kredita
Godina studija
Stipendije
Krediti
I
1.8
9.9
II
50.6
22.7
III
27.8
28.1
IV
12.7
26.6
V
3.6
10.2
VI
0.3
2.6
Podaci dati u tabeli 4 ukazuju na drasti~no opadawe broja studenata koji primaju stipendiju kako godine studija odmi~u, dok je broj studenata koji primaju kredite relativno stabilan (mali % za V i VI godinu
studija su uzrokovani time {to mawi broj studenata studira fakultete koji traju 5 ili 6 godina). Imaju}i
u vidu da je za kori{}ewe stipendije neophodno imati polo`ene sve ispite iz prethodne godine studija,
~iwenica da % studenata koji primaju stipendiju opada za dva puta na prelasku iz II u III, i iz III u IV godinu studija, govori o tome da, kako studirawe odmi~e, sve mawe studenata uspeva da ostvari uslov o tzv.
„o~i{}enoj godini“. Kako se navedeni podaci odnose na period 2003/04-2007/08, bilo bi interesantno posebno istra`iti raspodelu po godinama studija za studente koji studiraju „po Bolowi“ i to uporediti sa
istom raspodelom studenata koji studiraju po starom sistemu. U okviru ovog istra`ivawa, na osnovu dostupnih podataka, to nije bilo mogu}e u~initi, budu}i da u dostupnim podacima ove dve grupe studenata
nisu bile razdvojene.
Imaju}i u vidu da ne postoje posebne kvote za dodelu stipendija i kredita, bitno je ispitati raspodelu
dodeqenih stipendija i kredita po univerzitetima, pogotovo u odnosu na ukupan broj studenata na tim univerzitetima. Tabela 5 daje pregled % udela studenata pojedinih univerziteta (i vi{ih/visokih {kola) u
6
Stipendije mogu primati i poslediplomci, ali oni nisu ukqu~eni u ovu tabelu kako bi se olak{alo upore|ivawe sa onima koji dobijaju kredite. Iz tog razloga, zbir u koloni za stipendije nije 100.
104
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 105
ukupnoj studentskoj populaciji, kao i u broju onih koji su u periodu od 2003/04. do 2007/08. akademske godine koristili stipendiju ili kredit.
Tabela 2. Dodeqene stipendije i krediti (procentualno u odnosu na ukupan broj stipendija/kredita ) u odnosu na procentualni udeo studenata pojedina~nih Univerziteta u ukupnom broju studenata
Stipendije
Krediti
Ukupno studenti
Univerzitet u Beogradu
36,9
40,2
39,8
Univerzitet u Novom Sadu
29,3
22,1
17,7
Univerzitet u Kragujevcu
4,4
7,7
7,3
Univerzitet u Ni{u
8,5
14,7
10,0
Univerzitet umetnosti
6,0
1,9
0,9
14,9
13,4
24,4
Vi{e/visoke {kole
Interesantno je uo~iti da, dok su studenti Univerziteta u Beogradu me|u onima koji primaju stipendije
i kredite proporcionalno zastupqeni u mawe-vi{e istoj meri kao i unutar ukupne studentske populacije,
studenti Univerziteta u Novom Sadu i studenti Univerziteta umetnosti su mnogo zastupqeniji u populaciji onih koji primaju stipendije ili kredite nego u ukupnoj studentskoj populaciji. Tako|e, interesantno je
uo~iti i da su studenti Univerziteta u Novom Sadu i Univerziteta umetnosti procentualno vi{e zastupqeni me|u stipendistima nego me|u onima koji primaju studentski kredit.
Kada se pogleda zastupqenost studenata pojedinih fakulteta, ispostavqa se da najve}i procenat onih
koji dobijaju stipendije studira na nekom od medicinskih fakulteta (ukupno 13%), a sli~an udeo studenti
medicine imaju i u populaciji onih koji dobijaju kredite (ukupno 10,2%), {to je zna~ajno vi{e od wihovog
udela u ukupnom broju studenata. Osim studenata medicine, ~esti korisnici stipendija i kredita su i studenti arhitekture, elektrotehnike i drugih tehni~kih fakulteta. Studenti ekonomije i prava su tako|e zastupqeni (mawe od 10%), mada, treba imati u vidu da je taj udeo relativno mali ako se zna da je ukupan broj
onih koji studiraju ta dva fakulteta skoro 35%. Ovde je bitno naglasiti i da u visokom obrazovawu u Srbiji ne postoje apsolutni i jedinstveni kriterijumi za ocewivawe studenata, tj. kriterijumi koji se koriste da bi se procenila uspe{nost studenata nisu ujedna~eni, {to zna~i da, iako se svi studenti rangiraju
zajedno, u su{tini se ne takmi~e svi pod istim uslovima. ^iwenica da su studenti medicine veoma zastupqeni me|u onima koji dobijaju stipendije je interensantna i ako se ima u vidu da studenti medicine dolaze iz porodica koje, u proseku, imaju najvi{i socio-ekonomski status: roditeqi studenata medicine su
najvi{e obrazovani – oko 30% ima univerzitetsko obrazovawe, u odnosu na oko 20% za roditeqe studenata u u celini, ili samo 6,5% za populaciju u celini (Vukasovi}, 2007). Imaju}i u vidu i da je medicina jedna od presti`nijih i boqe pla}enih profesija, kao i da postoje statisti~ki zna~ajne korelacije izme|u
obrazovawa roditeqa i ishoda obrazovawa (Vukasovi}, 2007. ili jo{ uvek neobjavqena studija o reprodukciji socijalnih nejednakosti kroz obrazovne tranzicije Babin, Panti}, Vukasovi}), postaje jasno da u ovom
slu~aju imamo zatvoren krug reprodukcije socijalnih nejednakosti, te da sistem stipendirawa u jednom delu poma`e one kojima je finansijska pomo} najmawe potrebna.
Ovi podaci pre svega ukazuju na probleme u dostupnosti stipendija i kredita studentima iz socijalno
ugro`enih porodica, tj. ukazuju da sistem stipendirawa i kreditirawa nije pravi~an. Osim toga, uo~en je
relativno slab uticaj sistema stipendirawa na efikasnost u studirawu (budu}i da se broj onih koji primaju stipendije vidno smawuje pred kraj studija), tj. ne postoje indikacije da stipendirawe samo po sebi
pove}ava efikasnost studirawa.
105
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 106
Budu}i da i na dostupnost visokog obrazovawa i na efikasnost u studirawu mo`e uticati ~itav niz faktora, daqa analiza je imala za ciq da identifikuje {to je mogu}e vi{e problema sa kojima se studenti suo~avaju i koje mogu uticati na wihovo mawe ili uspe{no zavr{avawe studija, a nekima od wih i izlazak iz
siroma{tva.
Kvalitativna analiza
Uzorak za na{u kvalitativnu studiju ~inilo je 11 ispitanika sa razli~itih fakulteta i sa razli~itim
dru{tveno-ekonomskim poreklom, koji se nalaze u razli~itim `ivotnim situacijama. Heterogenost uzorka
je uzrokovana potrebom da prona|emo u individualnim situacijama {to vi{e razli~itih iskustava sa sistemom podr{ke studijama, kako bismo uo~ili {to vi{e propusta koji onemogu}avaju studente da uz adekvatnu materijalnu podr{ku privedu svoje studije kraju. Najmla|i ispitanik je 1985. godi{te i ima 23 godine, dok najstariji student sa kojim smo razgovarali ima 27 godina, i 1981. je godi{te. Rodna struktura
ispitanika je da je 7 ispitanika mu{kog roda, dok je 4 `enskog. Participanti u istra`ivawu dolaze sa nekoliko razli~itih fakulteta Univerziteta u Beogradu: 5 ispitanika je sa Filozofskog fakulteta, 2 ispitanika je sa Elektrotehni~kog i po jedan ispitanik ili ispitanica su sa Fakulteta likovnih umetnosti,
[umarskog, Farmaceutskog i Veterinarskog fakulteta. Svi ispitanici obuhva}eni kvalitativnom studijom studenti su Univerziteta u Beogradu. U uzorak su uglavnom ulazili studenti i studentkiwe zavr{nih godina studija, imaju}i u vidu da studenti ni`ih godina studija jo{ uvek nemaju dovoqno iskustva sa slu`bama studentskog sme{taja, ishrane i svim ostalim komponentama studentskog standarda koje su nam va`ne za
ovu analizu. Prose~na ocena ispitanih studenata je oko 8,26, najni`i prosek je 7, dok je najvi{i 9,69 (studentkiwa na master studijama). Studenti su primali razli~ite vrste kredita, pozajmica od ro|aka, stipendija (dr`avna, regularna, od Fonda za mlade talente, od Ministarstva za nauku i tehnologiju, od Centra za socijalni rad, ali i razli~ite vrste op{tinskih stipendija). Dva studenta su iz Beograda, tri iz
Lazarevca, jedna studentkiwa je iz ^a~ka, jedna iz Kragujevca, jedan student nema stalno mesto boravka, jedan je iz Nik{i}a i dva studenta su iz seoskog podru~ja: jedan iz sela @agubica kod Po`arevca, drugi iz
sela Petka kod Lazarevca.
Iskustva, stavove i zapa`awa intervjuisanih studenata prikaza}emo prema sedam identifikovanih
kqu~nih celina u oblasti studentskog standarda, a to su:
1. porodi~ne okolnosti,
2. uslovi `ivota studenata i studentkiwa koji ne `ive sa roditeqima i u okviru porodice u toku studija,
3. okolnosti koje se ti~u studirawa ispitanika,
4. okolnosti povezane sa materijalnim polo`ajem studenata i wihovim iskustvom povezanim sa sistemom
stipendirawa i kreditirawa studenata,
5. okolnosti koje se ti~u dru{tveno-kulturnog `ivota i wegove dostupnosti za studente,
6. wihovog dosada{weg iskustva sa svetom rada i
7. wihovih razmi{qawa i o~ekivawa od budu}nosti.
Porodi~ne okolnosti
^iwenica da se ve}i deo ispitanika i ispitanica u najve}oj meri oslawa na podr{ku roditeqa govori
o tome da sistem u nedovoqnoj meri omogu}ava studentima da samostalno prolaze kroz svoje studije. Ve}ina studenata `ivi u zadovoqavaju}im ili korektnim uslovima, dok dva ispitanika, od kojih je jedan na doktorskim studijama na ETF-u i paralelno studira na Muzi~koj akademiji, a drugi apsolvent pedagogije – `ive u uslovima koje bismo definisali ’ispod granice siroma{tva’. Granica siroma{tva u Srbiji iznosi oko
70 evra mese~no u dinarskoj protivvrednosti, dok neki od ispitanih studenata imaju redovna primawa po
~lanu doma}instva koja se kre}u oko tog iznosa, i na raspolagawu nemaju nikakve druge redovne prihode.
Uslovi `ivota studenata koji ne `ive sa porodicom
Najve}i deo ispitanika koji ne `ive u Beogradu sa svojim roditeqima, uglavnom su ve}i deo svojih studija `iveli u studentskom domu. Jedan od ispitanika je tokom celih studija `iveo iskqu~ivo u domu, {est
ih je `ivelo neko vreme, dok je na to imalo pravo ili dok nije steklo uslove i mogu}nosti da iznajmi pri-
106
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 107
vatni stan, dok je jedna studentkiwa iz Kragujevca sve vreme studija `ivela u stanu koji pripada wenoj porodici.
Za odre|en broj studenata uslovi koje su imali u domu su, po wihovim iskazima, boqi wego oni koje su imali kod ku}e, dok i neki studenti koji `ive u lo{im uslovima u Beogradu smatraju „da su oni bili u prednosti u smislu stanovawa“. Uslugama Studentskog centra deluje da su zadovoqniji studenti koji kod ku}e imaju lo{e uslove, jer su neretko uslovi koje imaju u domovima boqi od onih koje imaju kod ku}e, dok se pojavila sistemska razlika u onima koji su `iveli u domovima koji va`e za boqe, ali svejedno se pojavio i stav
da „nije jednostavno `iveti u instituciji“ i od strane studentkiwe koja je `ivela u SD Kraq Aleksandar,
koji va`i za najboqi dom. Ishranom u menzi studenti su uglavnom zadovoqni, ali jedan student koji `ivi
kod ku}e u prigradskom nasequ i putuje ~itave svoje studije svakodnevno do fakulteta smatra da je „sve to
izgledalo tu`no“, tako da nikada nije koristio mogu}nost ishrane u menzi. Ispitanici koji su `iveli u domu smatraju da im je to pomoglo u osamostaqivawu, ~ak i kada je bilo materijalnih problema, dok ispitanik
koji smatra da je menza „tu`na“ i koji je `iveo tokom studija sa roditeqima u ku}i u prigradskom nasequ
ima stav da su ti qudi u domu „malo nei`ivqeni“, i on je svakako zadovoqan {to je `iveo kod ku}e.
Na razli~itim nivoima koji se ti~u studentskog sme{taja pojavilo se nekoliko sistemskih zamerki. Najpre, kada je re~ o kriterijumima za dodeqivawe mesta u studentskim domovima, svi ispitani studenti smatraju da su oni nedovoqno osetqivi na materijalni kontekst u kom studenti `ive, jer u ukupnom
broju bodova materijalni polo`aj nosi 2 od 100 maksimalnih mogu}ih bodova. Samo dva studenta
misle da su kriterijumi po kojima se dodequju mesta u studentskom domu u redu i da se „nije na{ao nijedan
ozbiqan siroma{ni student koji nije uspeo da na|e mesto u studentskom domu zbog toga“. Druga ispitanica
koja deli to mi{qewe smatra: „Mislim da je okej da se prema proseku dodequje, jer to je jedino na {ta mi
mo`emo da uti~emo – ne mo`emo da uti~emo na primawa roditeqa, ne mo`emo da uti~emo na to odakle smo,
{ta smo“. Ista ispitanica tako|e smatra da treba da postoji odre|eni broj bodova koji se po automatizmu
dodequje onima koji su „socijalni slu~ajevi“, tj. koji „imaju ukupna primawa 5.000 dinara ukupno“.
Veliki problem je te{ko}a da se dobije dom kao bruco{, budu}i da ne postoji posebna kvota za bruco{e,
a pri rangirawu se koristi uspeh iz sredwe {kole i to tako {to se prosek 5,00 izjedna~ava sa 9,50. Samim
tim, pri raspodeli mesta, bruco{ima se dodequju lo{iji domovi. Drugi veliki problem povezan sa raspodelom mesta u studentskim domovima je taj {to mnogi studenti koji nisu prethodne godine `iveli u domu
moraju da iznajmquju stan, ili se sna|u za sme{taj na neki drugi na~in, u periodu od po~etka predavawa u
oktobru pa sve dok raspodela, koja se posledwih godina odr`ava tek u decembru, ne bude odr`ana. To predstavqa izuzetan finansijski problem ve}ini studenata, i to posebno ako se ima u vidu da studenti koji
studiraju po bolowskim programima ~esto snose o{tre sankcije ukoliko ne idu na predavawa (npr. nemaju
pravo da iza|u na ispit). Neretko se spomiwe i „mutqavina“ i „falsifikovawe dokumenata“ prilikom
useqewa u dom, dok je studentkiwa koja `ivi u SD Kraq Aleksandar otvoreno priznala da to {to se ti~e
doma se „re{i preko veze“. Interesantno je da ova ispitanica, koja je apsolvent sa 6 prenetih ispita i prosekom 7, `ivi u dvokrevetnoj sobi u Loli, dok je studentkiwa sa Akademije likovnih umetnosti prinu|ena
da iznajmquje stan, jer sa prosekom 9,1 za wen fakultet nema mesta u domu.
Specifi~ni problemi koji se javqaju vezano za sistemske propuste ti~u se i regulisawa mogu}nosti boravka u domu u toku zamrznute godine, letwih pauza i za studente master i doktorskih studija. Ukoliko student uzme status mirovawa iz zdravstvenih ili nekih drugih razloga, on nema pravo kori{}ewa studentskog
doma, {to je paradoksalno jer na taj na~in on nema priliku da nadoknadi ono {to je propustio zbog bolesti,
iz objektivnih razloga. Studenti koji `ele da ostanu u domu preko leta, pla}aju recepcijsku cenu7 i nemaju
mogu}nost da koriste studentsku menzu preko leta, {to predstavqa veliki problem naro~ito za studente sa
nepovoqnim materijalnim polo`ajem koji su neretko prinu|eni da u Beogradu ostanu i preko leta. Student
7
Premda zvani~an cenovnik na nivou svih domova ne postoji, studenti pla}aju dom u tri kategorije cena: buxetska, koja iznosi u proseku od 700-1.000 dinara mese~no, recepcijsku od 3.000-5.000 mese~no i ekonomsku koja iznosi
oko 8.000 dinara mese~no u zavisnosti od toga u sobi sa koliko kreveta student ima mesto, kao i o kom domu se radi.
Ekonomsku cenu pla}aju uglavnom studenti koji budu ispod crte, dok recepcijsku cenu pla}aju studenti koji kasne
sa uplatama i studenti koji ostaju u domu u toku letwih meseci, ili kojima je istekao apsolventski sta`.
107
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 108
koji je u izuzetno lo{oj materijalnoj situaciji i koji je rekao kako je u domu imao boqe uslove nego kod ku}e, koji je prinu|en da radi jer nema porodicu na koju bi mogao da se osloni i koji je relativno uspe{an student sa visokim prosekom, po isteku apsolventskog sta`a, bez mogu}nosti dogovora morao je da napusti dom.
Uslovi pod kojima studenti master i doktorskih studija dobijaju mesto u domu su sasvim nejasni. Kako dr`ava nije zauzela zvani~ni stav o finansirawu ove kategorije studenata, oni nemaju nikakvo pravo da `ive u domu, jer je to pravo prema Zakonu o u~eni~kom i studentskom standardu dodeqeno iskqu~ivo studentima koji imaju status buxetskih studenata. To u potpunosti onemogu}ava siroma{ne studente koji ne `ive
u Beogradu da imaju ni`e tro{kove sme{taja. Stipendije koje se daju uglavnom nisu dovoqne, a budu}i da
se i ve}ina stipendija tako|e daje samo buxetskim studentima, master i studenti doktorskih studija za wih
ne mogu da apliciraju, tako da za ve}inu to zna~i odustajawe od master i doktorskih studija zbog finansijskih razloga, tj. neadekvatnog sistema podr{ke.
Kada je re~ o ishrani u menzi, ispitanici su uglavnom zadovoqni hranom u menzi: „ima kvalitetne hrane, ali ima perioda kada su tu samo neki ostaci od hrane“. Najve}i problem koji ispitanici navode je to
{to u fakultetskom rasporedu nema prostora za ru~ak i ve~eru, jer se sti~e utisak da nije predvi|eno da
studenti, ~ija materijalna situacija nije takva da mogu da priu{te nekoliko obroka brze hrane dnevno,
imaju ta~no utvr|ene periode u kojima mogu da uzmu svoj obrok u studentskoj menzi. Taj problem postaje izuzetno aktuelan sa uvo|ewem novih programa, gde studenti ceo dan provode na predavawima koja su obavezna. Jedna studentkiwa je imala ograni~enije mogu}nosti ishrane u menzi jer je vegetarijanka, dok je menijem u ve}ini menzi predvi|en iskqu~ivo tradicionalan ru~ak koji gotovo uvek ukqu~uje meso. Dobar deo
studenata ima problem sa lokacijom menze, jer u blizini wihovih fakulteta ne postoji menza, „pa ~ak ni
prodavnica“, kao {to je to slu~aj sa Akademijom likovnih umetnosti i Farmaceutskim fakultetom.
Ono {to je zaista informacija koja bi mogla da izazove ~u|ewe je da jedan ispitanik svedo~i o narkomaniji u domu: imao je cimera narkomana zbog kojeg je odlu~io da napusti dom. Informacija je time neobi~nija, jer je re~ o jednom od najboqih studentskih domova, i jer se radi o studentu koji pored svojih „zanimacija“ konzumirawa droge, kao i na{ ispitanik - samim tim {to je `iveo u jednom od najboqih domova, sasvim
uspe{an i redovno izvr{ava svoje obaveze i time ispuwava uslov da `ivi u domu. Me|utim, pored tolike koli~ine nabrojanih sistemskih propusta u funkcionisawu usluga studentskog sme{taja, ovakvi problemi verovatno za sada ne mogu da se adresiraju i samim tim, kako i sam ispitanik koji je svedo~io o cimeru koji
konzumira drogu, niko ne `eli da na sebe preuzme odgovornost za re{avawe ovog problema. Ispitanik pretpostavqa da je i uprava doma upu}ena u slu~aj, ali da „niko ne `eli da ima posla sa policijom“.
Okolnosti vezane za studirawe
Dva najizra`enija problema, kada se govori o studirawu naravno, jesu finansijske teme i produ`avawe
studija iz razli~itih razloga. Kada je re~ o finansijskim problemima, jedno od retkih istra`ivawa koje
je na temu studentskog standarda ura|eno na na{im prostorima je sprovela Studentska unija Srbije 2004.
godine, prema kom je upadqivo najizra`eniji problem koji studenti imaju finansijski, i ~ak tre}ina studenta ima tu vrstu problema (Kosi}, 2005:308, zbornik „Visoko obrazovawe u Srbiji ~etiri godine kasnije“). Kada je re~ o produ`avawu studija, kvalitativno istra`ivawe „Napu{tawe fakulteta pre vremena:
istra`ivawe razlika izme|u studenata koji zavr{avaju redovno i neredovnih studenata“ (Hazel, Munro,
Fisher, 2007), ukazuje na to da je produ`avawe zavr{etka studija rezultat jedinstvene spone izme|u individualnog studenta, dru{tvenih okolnosti u kojima se on nalazi i prakse same VO institucije, dok su glavni razlozi iz kojih studenti odustaju lo{i programi na fakultetu, finansijski razlozi i izostanak adekvatne podr{ke od strane mre`e oko studenta, kao i nedovoqna uklopqenost studenta u `ivot na fakultetu. Dobar deo na{ih ispitanika kasni sa izvr{avawem svojih obaveza, dok svi nagla{avaju da imaju finansijske probleme. Studentkiwa koja `ivi u svom stanu i ~iji roditeqi imaju primawa iznad republi~kog
proseka ka`e: „Verovatno plus minus uvek bude da je finansijski problem problem broj jedan“.
„Sad kad sam u{la u taj svet domovi, menze, povlastice, ~ini mi se da na svakom koraku postoje povlastice, kao podr{ka i to, ali to sve kad se uzme u obzir, one [povlastice, prim. aut.] su male i skoro da i ne
doprinose buxetu studenta“.
108
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 109
Razlozi iz kojih su studenti odlagali svoje obaveze su razli~iti. Uspe{an student, trenutno na doktorskim studijama, koji je zavr{io osnovne studije malo posle roka, iskreno priznaje da je to „zbog lewosti“.
Studentu ETF-a koji sam snosi tro{kove studija problem je predstavqao prelazak na novi program, koji mu
je stvorio dodatne neispuwene obaveze koje nije mogao da izvr{i u roku. Studenti koji su morali da rade
kako bi nadoknadili tro{kove neispuwenih obaveza, na taj na~in su samo daqe gomilali obaveze i tro{kove, jer nisu imali vremena za studije.
Nedostatak podr{ke od strane sistema i oda{iqawe demotivi{u}ih poruka ima veliki uticaj na na{e
ispitanike, {to se mo`e videti na osnovu slede}ih iskaza: „mislim da smo prepu{teni sami sebi kao studenti“ ili „Ministarstvo daleko od toga da je podr`avaju}e. Politika obrazovawa je daleko od toga“.
Ozbiqan sistemski propust svakako jeste nedostatak materijalnih preduslova i sredstava za rad. ^itaonice u kojima qudi u~e su male, ponekada sme{tene po podrumima, gotovo uvek bez ventilacije ili sa slabim grejawem. Kopirawe i {tampawe radova i materijala za u~ewe je problem gotovo svim studentima, ~esto ne postoji kopirnica koja je povoqna ili u sklopu fakulteta, dok na ve}ini fakuleta nije mogu}e u blizini na}i mesto gde mo`e da se od{tampa rad. Nedostatak zvu~ne izolacije u domovima i nemogu}nost dogovarawa sa cimerom/cimerkom oko u~ewa tako|e se pojavio kao jedan od problema.
Veliki problem koji se u razgovorima sa na{im ispitanicima ponavqa svakako jeste i nedostatak internet konekcija u domovima na fakultetima. Studenti internet pla}aju po skupqoj ceni nego {to je cena dial
up impulsa za ku}no kori{}ewe interneta. Jedan ispitanik navodi kako je wegov drug sa ETF-a namestio u
SD Slobodan Penezi} brz internet, koji trenutno postoji samo u tom domu. Kako ka`e, to je problem koji
lako mo`e da se re{i, ali je o~igledno da se niko nije ozbiqno bavio time.
„U Loli ne postoji ~ak ni ra~unarski centar, za dom zaista ne postoji opravdawe. [to se ti~e interneta tu ne postoji opravdawe na nivou beogradskog Univerziteta, svi studenti koji moraju na internetu da
rade, a ne mo`e bez toga ... za to bi trebalo dodatno da imaju stipendiju od 5.000 dinara, samo za nabavqawe literature i kori{}ewa interneta“.
Studenti sa fakulteta prirodnih nauka se posebno `ale na to {to pla}aju uxbenike i materijale za ve`be iz svog xepa, {to nije mali tro{ak za wih, a studenti generalno se `ale da uop{te nemaju nikakvu literaturu za rad, da je profesori ni ne pi{u, tako da su prinu|eni da tra`e ve}i broj skripti i alternativne literature, {to se opet ne poka`e kao dovoqno na samom ispitu.
Pored toga {to su primawa studenata, kao {to }emo kasnije videti, daleko ni`a i od zadovoqavawa
osnovnih uslova `ivqewa i studirawa, vidimo iz izlo`enih problema da je i u samom procesu nastave dosta izdataka koji mogu finansijski ote`ati studentima studirawe i `ivot.
Materijalni polo`aj studenata i sistem podr{ke
Previsoke {kolarine, nu`nost da se radi kako bi se izvr{ile obaveze prema fakultetu i neefikasan sistem stipendirawa najve}i su problemi sa kojima se suo~avaju na{i ispitanici. Generalno, studenti smatraju da im dr`ava nije dovoqno pomogla i ne prime}uju anga`man sistema kako bi se nagradila wihova
uspe{nost ili prepoznali wihovi problemi. Na pitawe da li mu je dr`ava pomogla u dovoqnoj meri, student iz Beograda koji ima prosek 9 i koji se nalazi u izuzetno te{koj situaciji, jer `ivi samo sa ocem koji je dobio otkaz i jedini prihod porodice je mala porodi~na penzija, koji pored svega toga ispla}uje studentski kredit jer mu je istekao apsolventski sta`, ka`e:
„Su{tinski ne, i ako postoji taj anga`man on u najve}oj meri nije na korist studenata. Ili su studenti
prepu{teni sami sebi, ili je na~in na koji te institucije poku{avaju da im poma`u kontradiktoran, nije
produktivan ni na koji na~in, u su{tini“.
Problem apsolventskog sta`a je verovatno najve}i sistemski propust. Naime, iako je predvi|eno Zakonom o visokom obrazovawu da student ima pravo da u tom periodu pola`e zaostale ispite, sva prava koja
ima redovan student, osim boravka u domu, uskra}ena su studentima koji su u tom statusu.8 Na fakultetima
109
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 110
dru{tvenih nauka, s obzirom na optere}ewe studenata i neadekvatne programe, nemogu}e je uticati na brzinu kojom }e te}i izrada diplomskog rada, budu}i da to u najve}oj meri zavisi od mentora, dok planom i
programom nije predvi|eno niti mogu}e diplomski polo`iti u okviru 4 godine, budu}i da tokom 8 semestara studija studenti imaju predavawa, i ve}i deo ispita iz posledwe godine imaju pravo da pola`u tek kada se osmi semestar zavr{i. Studentima u svakom slu~aju ostaju ispitni rokovi posle osmog semsetra za polagawe ispita iz ~etvrte godine, kao i eventualno za polagawe nekog prenetog ispita iz ranijih godina, i
period apsolventskog sta`a nakon tog posledweg ispitnog roka, koji je predvi|en za izradu diplomskih radova. Dakle, fizi~ki nije mogu}e polo`iti diplomski rad u okviru tih osam semestara. Postavqa se pitawe zbog ~ega studenti nemaju pravo ni na kakvu pomo} tokom tih godinu dana u toku kojih im je dato pravo
da ispuwavaju preostale obaveze i zbog ~ega se to pitawe ne re{i.
[kolarine na BU su veoma varijabilnih iznosa, i problem wihovog utvr|ivawa, uskla|ivawa i kontrolisawa svakako je problem koji iziskuje sistemsko re{ewe. [kolarina na ETF-u iznosi 66.000 dinara i
postoji mogu}nost da se siroma{nim studenitma ona umawi za polovinu, dok na Filozofskom fakultetu
{kolarina iznosi 115.000 dinara i ne odobrava se nikakav popust, osim malom broju studenata i uz nejasno}u pod kojim uslovima se taj popust nekome odobrava, a nekome ne. Svi studenti obuva}eni kvalititativnim delom studije smatraju da je {kolarina „sramno visoka“ i da nije u skladu sa onim {to oni dobijaju za taj novac – ni sa kvalietom nastave, ni sa primawima i standardom `ivota studenata. Samo jedan student, koji zbog nagrade na me|unarodnom takmi~ewu ima stipendiju Ministarstva nauke i tehnolo{kog razvoja, ka`e da je on „ zagovornik elitizma, ionako previ{e qudi studira te fakultete tako da bi on svima
naplatio i {to vi{e, zato {to samo tamo sede i zajebavaju se“, dok na pitawe da mo`da postoje i neki siroma{ni studenti koji ne mogu da se sna|u on odgovara: „pa ja sam najsiroma{niji“. Kod jednog drugog ispitanika tako|e se pojavquje ideja da je re{ewe u ograni~avawu pristupa studijama jer mnogo qudi „studira a ja mu ne bi dao ni da bude varilac“.
Jedan deo studenata uzrok za svoje materijalne te{ko}e vidi u komercijalizaciji obrazovawa, smatraju}i da je : „Fundamentalni problem je {to su sve te institucije prihvatile logiku koja je fundamentalno
problemati~na, logiku komercijalizacije obrazovawa“. Ispitanik koji je imao visoku funkciju u Studentskom parlamentu i koji za taj rad nije primao nikakvu nadoknadu niti ikakvu simboli~nu nagradu, ka`e da:
„dr`ava ne prepoznaje to kao investirawe u proces obrazovawa, kao svoj bazi~ni interes i ... zbog toga je
situacija takva kakva jeste. ^ak iako dr`ava ne reaguje i ne prepoznaje to kao svoj intres i kao veliki problem, zanimqivo je pomenuti pitawe etike akademske zajednice i wene odgovornosti da to pitawe javno
pokrene i da stanu na stranu studenata“.
Niko od studenata koji su studirali na buxetu ne prepoznaje dr`avu kao finansijera svojih studija, i na
pitawe „ko je finansirao wihove studije“ oni odgovaraju sa „ja“ ili „moja porodica“. Studenti uglavnom
smatraju da dr`ava i treba da finansira wihove studije, te ~ak i nakon podse}awa da je i dr`ava finansirala wihove studije, odgovaraju sa: „Osim stolice, stola i mo`da jo{ ne znam {ta sam to ja koristila,
dok sam obnovu platila sada toliko da sam mogla da platim neko drugo {kolovawe. Tako da mislim da zaista, samo moji roditeqi („su finansirali moje studije, prim. aut“), ili sa „A da, studirala sam sa buxeta,
ali i taj buxet finansiraju svi roditeqi ove zemqe“. Jedan od razloga za takve stavove mo`e da bude to
{to ti studenti nisu snosili tro{kove {kolarine od 1.000 evra sa prose~nim primawima od 20.000 dinara, tako da nisu osetili razliku. Sa druge strane, to se mo`e tuma~iti i kao stav da kvalitet studija koje
su oni poha|ali jeste takav da oni i wihova porodica za to ne treba da daju nikakav dodatni novac od onog
koji su ve} izdvojili. Kako jedna studentkiwa prime}uje, nije verovatno da se cena ne~ega {to je isto pove}ala deset puta u roku od nekoliko godina.
„Ne vidim kako postoji, ekonomski, tolika razlika u ne~emu {to je u principu isto i ne mewa se, ili {to
je ni{ta. U celini smatram da mi sistem nije dovoqno pomogao, ~ak ni uspe{nima – svakoga ~eka neki problem na nekom }o{ku i mislim da niko nije pro{ao da nije neki veliki problem imao“.
8
Zakon o u~eni~kom i studentskom standardu ne defini{e u kom periodu student ima pravo na sve usluge studentskog standarda, tj. da li se ili ne to pravo odnosi i na apsolventski sta`, tako da nije jasno ~ime se
rukovode institucije koje uskra}uju studentima odre|ena prava u tom periodu.
110
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 111
Studenti master studija su imali izuzetnih problema kada je re~ o stipendijama i {kolarinama, i
to je verovatno problem koji }e se tek aktuelizovati narednih godina. Studentkiwa sa ukupnim prosekom 9,69 duguje Filozofskom fakuletu 90.000,00 dinara za {kolarinu, iz razloga {to pri upisu nije bilo jasno da li }e dr`ava platiti {kolarinu ili ne, i {to je ona ra~unala ili na to da }e dr`ava snositi tro{kove wenih studija, ili na neku stipendiju. Me|utim, ni stipendija za master studente nije bilo.
Pored kriterijuma za dodeqivawe stipendije, koji se studentima ~ine kao „veoma problemati~ni“ i „da
im je pre ciq da podr`avaju 1% supertalentovanih, nego one najsiroma{nije“, veliki problemi koje su naglasili na{i ispitanici su ka{wewe stipendija i kredita, kao i problem vra}awa studentskog kredita.
Gotovo svi studenti, za sve stipendije koje su primali, ka`u da nisu stizale na vreme i da to nije ne{to na
{ta mogu da se oslone i planiraju svoje tro{kove.
„Ti kriterijumi funkcioni{u ~isto birokratski, postoje qudi koji su zaposleni da rade na tome, mene
interesuje {ta oni rade tokom ostalog dela godine nakon {to podele stipendije? - Te kriterijume je neko
nekada lupio, kao i broj studenata koji treba da se upisuje na fakultet, i sada ne postoji iko kome padne na
pamet da to prilago|ava, prati, i ko smatra da to treba da ima veze sa uslovima u kojima se studira i sa
promenama koje se doga|aju kao takozvana reforma obrazovawa“.
Kada je re~ o studentskom kreditu, sigurno da su uslovi po kojima se on dodequje i kamata od 8% u najmawu ruku diskutabilni. Ispitanik kome je stiglo re{ewe da kredit vrati, jedina primawa ima po osnovu
nasle|ene penzije od 16.000 dinara, dok kao razloge iz kojih nije mogao da odbrani diplomski rad u roku
navodi da je radio tokom apsolventskog sta`a. Kriterijumi za vra}awe kredita koji nisu dovoqno fleksibilni na taj na~in poga|aju najsiroma{nije studente u periodu kada im je najte`e. Na pitawe da li mu je
studentski kredit vi{e pomogao ili odmogao u zavr{avawu studija, isti ispitanik ka`e: „Pa ja~e je ovo
drugo. Vi{e me je ko{tao i vi{e }e me ko{tati nego {to je pomagao“.
Obaveze koje se ukqu~uju u ugovore studenti uglavnom ne poznaju, dok obavezu studentkiwe koja je primala stipendiju Fonda za mlade talente da ostane da radi u zemqi 5 godina nakon {to diplomira, ona do`ivqava na slede}i na~in: „U tom smislu mi nije korektno 5 godina, to zna~i da }e neko od toga tra`iti posao 2 godine. To mi deluje suvi{e“.
Dru{tveno-kulturni `ivot studenata
Najdominantnija tema koja se pojavila u odgovarawu na pitawa o dru{tvenom i kulturnom `ivotu svakako je nedostatak studenstkih popusta za studente i nedostupnost putovawa. Novac je za ve}inu ispitanika
osnovni kriterijum na osnovu kog odlu~uju da li }e poha|ati neka dru{tvena i kulturna de{avawa.
„U stvari mislim da je studentski `ivot pun nekog ustezawa, skra}ivawa, {tedwe, kalkulacije dal’ }e{
ovo ili ono. (...) Pa {ta ako moja baba nije mogla da studira, pa je moja majka studirala jedva, mislim ne mora to da zna~i da ja sada treba tu da se ne{to patim“.
Kada smo studente pitali da li misle da se studenti iz unutra{wosti dr`e zatvorenih krugova, neki
studenti su odgovorili da misle da jedan broj studenata ima problem da se uklopi u gradsku sredinu i da
se ose}a otu|eno. Ve}ina studenata ne smatra da su studenti iz unutra{nosti iskqu~eni iz dru{tvenog `ivota u Beogradu, a neki ~ak nalaze satisfakciju u tome {to smatraju da su oni kao studenti iz unutra{wosti koji `ive u domu superiorniji i da imaju ja~i ose}aj pripadnosti akademskoj zajednici: „Sede ku}i i
u~e i smaraju se (studenti iz Beograda, prim. aut.), dok smo mi svi zajedno u nekoj tamo ustanovi koja se zove dom i svi radimo na istome i imamo slobodno vreme zajedni~ki“. Nekoliko studenata napomiwe da to
zavisi i od samih studenata, wihovog stava i toga kako se postave u odnosu na studente koji `ive u mestu
studirawa. Jedna studentkiwa je zahvaquju}i uspehu i popustima dosta putovala po inostranstvu, dok jedan student smatra da stipendija treba da pokriva i te dodatne tro{kove.
111
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 112
Kontakt sa svetom rada i volontirawe
Niko od studenata ne smatra da fakultet obu~ava za tr`i{te rada i ve}ina nije bila ni na kakvoj obuci
za tra`ewe posla. Poneki fakulteti, kao {to je to Fakultet likovnih umetnosti, ponudili su nekim studentima zaposlewe kao alternativni vid sno{ewa tro{kova studija, ali ispitanica koja nas je o tome informisala smatra da to ne funkcioni{e putem otvorenog konkursa.
Oko polovina ispitanika imala je kontakt sa svetom rada (uglavnom samoinicijativno, dakle, ne preko
odre|enog programa prakse koji organizuje fakultet), dok jedan student kontinuirano radi uz {kolovawe,
po~ev od sredwe {kole (isti ispitanik ubedqivo najsporije izvr{ava svoje obeveze na fakultetu, iz o~iglednih razloga prinu|enosti na rad). Ispostavqa se da postoje}a regulativa studente koji rade ne {titi
dovoqno, tako da svi koji su radili napomiwu da to nije bilo po zakonu, da se nije po{tovalo whovo vreme ili da su bili eksploatisani na radu. Ne postoji ni bilo kakav gest fakulteta koji bi ukazao na poku{aj da se iza|e u susret studentima koji rade: „Obaveze uop{te ne uskla|ujem, samo radim. ^ini mi se da je
to izla`ewe u susret ostavqeno ... nije nekako regulisano na normativnom planu, to je ograni~eno na voqu profesora“, ka`e ispitanik sa najte`im materijalnim polo`ajem od svih koji su u{li u uzorak. Oko polovina o~ekuje probleme pri zapo{qavawu, dok isto toliko smatra da ne}e imati problema da na|e posao.
Kako studenti vide svoju budu}nost u Srbiji?
Studenti nisu nimalo optimisti~ni kada je re~ o wihovoj budu}nosti i ne o~ekuju nikakve promene u skorijoj budu}nosti. Deo wih namerava da poku{a da ode u inostranstvo, uz napomenu da ni to nije jednostavno. Jedan student na pitawe o zaposlewu odgovara: „Ne, ja mogu da se zaposlim, samo je pitawe za koje pare
}u da radim“. Oni su ~uli za iskustva svojih kolega koji rade za 15.000 dinara, znaju da se samo malom broju wih ukazuje sigurna budu}nost, bez obzira na trud i zalagawe koji su ulo`ili u svoje studije:
„Pa ja imam utisak da qudi, na zavr{nim godinama studija, upadnu u depresiju, i ja ne `elim da razmi{qam
o tome, jer pla{im se, kad po~nem da razmi{qam, onda bi se i ja smorila, jer stvarno te ni{ta ne ~eka“.
Zakqu~ak
Kvantitativna analiza sistema stipendirawa i kreditirawa pokazuje da postoje zna~ajne razlike u zastupqenosti pojedinih univerziteta ili pojedinih oblasti studija, u odnosu na wihov udeo u ukupnoj studentskoj populaciji. Kako se ova vrsta pomo}i prevashodno dodequje na osnovu proseka ocena na ispitima,
a imaju}i u vidu da ne postoje jedinstveni kriterijumi za ocewivawe studenata, mo`e se zakqu~iti da postoje}i sistem favorizuje studente fakulteta i univerziteta na kojima je u proseku vi{i prosek ocena9,
{to umawuje pravi~nost sistema. Osim toga, sistem bez posebnih kvota za pojedine oblasti studija ili pojedine institucije onemogu}ava strate{ko usmeravawe pomo}i.
Pravi~nost sistema kreditirawa je umawena i ~iwenicom da su efekti postoje}ih pravila dodeqivawa
kredita takvi da se finansijska pomo} u su{tini dodequje onima kojima je mawe potrebna, budu}i da finansijsko stawe kandidata (i wihovih porodica) u maloj meri uti~e na krajwu odluku o tome da li }e biti dodeqeni krediti (kod stipendirawa ne uti~e uop{te). Ovde treba imati u vidu da prethodna istra`ivawa (Vukasovi} 2007; Babin, Panti}, Vukasovi}: neobjavqena studija o reprodukciji socijalnih nejednakosti kroz obrazovne tranzicije) pokazuju da postoji statisti~ki zna~ajna korelacija izme|u socio-ekonomskih karakteristika i postignu}a studenata. Pove}awe broja studenata koji prima stipendiju mo`e biti pokazateq pove}ane efikasnosti u studirawu, u svetlu kriterijuma za dodeqivawe stipendije, mada bi bilo neophodno ovo dodatno ispitati. Tako|e, podatak da je prosek ocena onih koji primaju stipendije vi{i od onih koji primaju kredite mo`e ukazivati na to da je sistem stipendija efikasniji od sistema kredita, u smislu da pospe{uje efikasnost u studirawu. Me|utim, ovde se postavqa pitawe u kojoj meri stipendije uti~u na efikasnost, a u kojoj meri je ve}a efikasnost ovih studenata ve} omogu}ena ~iwenicom da studenti koji primaju stipendije u ve}oj meri poti~u iz boqestoje}ih porodica, te da samim tim imaju boqe uslove za efikasnije studirawe.
9
Na osnovu postoje}ih podataka, mada to nije ni predmet ovog istra`ivawa, ne mo`e se zakqu~iti ni{ta o
kvalitetu obrazovawa na datim univerzitetima.
112
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 113
Na osnovu kvalitativne analize, mo`e se uo~iti da me|u zna~ajnim te{ko}ama sa kojima se studenti susre}u jesu {kolarine, administrativne takse, tro{kovi `ivota, ali i nedostatak podr{ke unutar samih
fakulteta ili domova, kako u smislu pristupa~nosti odgovaraju}ih materijala ili uslova za rad (pristup
internetu, stawe u ~itaonicama, pla}awe), tako i u smislu organizacije nastave (prenatrpani rasporedi
ili nemogu}nost da se radi tokom studija). ^ini se da je sistem podr{ke, u smislu studentskog sme{taja, ishrane, ali i stipendirawa i kreditirawa, neefikasan, neefektivan i nedovoqno fleksibilan, tj. da ne
mo`e da na pravi na~in odgovori na potrebe studenata.
Iz svega navedenog, mo`e se zakqu~iti da postoje}i sistem studentskog standarda (ako se izuzmu stipendije namewene siroma{nim studentima, koje su tek nedavno uvedene i ~iji efekti tek treba da se istra`e)
ne doprinosi dovoqno pove}awu dostupnosti visokog obrazovawa, a samim tim ni smawewu siroma{tva,
odnosno da nije u dovoqnoj meri pravi~an. Kako smo videli, on jednom delu relativno uspe{nih studenata
~iji je dru{tveni polo`aj nepovoqan - ~ak ote`ava studije i nije u stawu da im obezbedi minimalnu podr{ku, {to ga ~ini neefikasnim.
Ovo sve ukazuje na potrebu za poboq{awem efikasnosti i pravednosti sistema stipendirawa i kreditirawa, ali i drugih elemenata studentskog standarda, pre svega:
- revidirawem kriterijuma dodele stipendija, kredita i mesta u studentskim domovima, i to u smislu:
● pove}avawa zna~aja koji materijalni status ima u bodovawima, pogotovo za stipendije i mesta u
domovima;
● rezervisawem odre|enog broja stipendija i mesta u domovima za bruco{e, te samim organizovawem posebnog konkursa za wih;
● uvo|ewem kvota za stipendije i kredite za pojedine institucije i oblasti. Ovo bi moglo da dovede do ve}e ravnote`e u broju dodeqenih stipendija ili kredita, ali i da poslu`i kao instrument
promocije odre|enih oblasti studija, pogotovo ako se ima u vidu EU ben~mark o najmawe 15% diplomiranih u prirodnim i tehni~kim naukama i matematici;
- uspostavqawem sistema stipendirawa posebno ugro`enih grupa, po ugledu na program 1000 stipendija za siroma{ne sredwo{kolce koji je po~eo 2008. godine. Ovo bi trebalo da bude pra}eno adekvatnim
sistemom podr{ke, pogotovo u smislu savetodavnih slu`bi u okviru univerziteta ili visokih {kola;
- ali i uvo|ewem nekih mera kojima bi se re{ili mawi problemi sa kojima se studenti susre}u u svakodnevnom `ivotu, npr. neuzimawe u obzir termina za obroke u menzi prilikom izrade rasporeda predavawa, vremenska uskla|enost dodele stipendija, kredita i mesta sa po~etkom {kolske godine itd.
113
!izvestaj petkovska1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 114
Literatura
Visoko obrazovawe u Srbiji na putu ka Evropi ~etiri godine kasnije (2005), Beograd: Alternativna
akademska obrazovna mre`a.
Astrid Schwarzenberger (Ed.), Public/private funding of higher education: a social balance, February 2008,
HIS: Forum Hochschule.
Moreau, Marie-Pierre, Leathwood, Carole, ‘Balancing paid work and studies: working (-class) students in higher education’, Studies in Higher Education, Vol. 31, No 1, February 2006, pp. 23-42.
Shristie Hazel, Munro, Moira, Fisher, Tania, ’Leaving university early: exploring the differences between continuing and non-continuing students’, Studies in Higher Education, Vol 29, No 5, October 2004.
Vukasovi}, M. (2007) Higher Education and Social Stratification in Serbia
1990-2005. University of Aveiro, master thesis.
Zakon o u~eni~kom i studentskom standardu Republike Srbije,
http://www.studentskicentarns.co.yu/pdf/zakon_o_ucenickom_standardu.pdf
Pravilnik o kreditirawu studenata,
http://www.bg.ac.yu/csrp/univerzitet/glasnik_zakoni/zbornik/pdf/knjiga3/3_563.pdf
114
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 115
SIROMA[TVO
ME\U PENZIONERIMA
I STARIM LICIMA
SA 65 I VI[E GODINA
Hana David Baronijan
115
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 116
Apstrakt
Ciq ovog rada je analiza rizika od siroma{tva penzionera i starih lica sa 65 i vi{e godina. Analize
su ra|ene na osnovu podataka iz A@S 2007. Glavni deo rada odnosi se na analizu rizika od siroma{tva kod
ove dve populacije i karakteristika koje dovode do ve}e vulnerabilnosti. Nalazi pokazuju da je populacija penzionera u 2007. godini izlo`ena mawem riziku od siroma{tva nego op{ta populacija (indeks siroma{tva 5,5% u odnosu na 6,6%), ali da me|u wima postoje odre|ene vulnerabilne grupe: poqoprivredni
penzioneri, porodi~ni penzioneri (udovice), penzioneri koji `ive u jedno~lanim penzionerskim i me{ovitim doma}instvima u kojima je penzija glavni izvor prihoda, penzioneri sa niskim obrazovawem, preko
75 godina starosti, iz ruralnih oblasti, kao i iz oblasti isto~ne, jugoisto~ne i zapadne Srbije. Nalazi pokazuju da je zna~ajno smawewe siroma{tva od 2002. do 2007. godine pratilo jo{ izra`enije smawewe siroma{tva me|u penzionerima, kao smawewe siroma{tva me|u starim licima. Me|utim, stara lica sa 65+
imaju i u 2007. godini ve}i indeks siroma{tva od ukupne populacije (9,6%), a pre svega su ugro`ene osobe
65+ bez penzije (indeks siroma{tva 3 puta ve}i nego u op{toj populaciji), kao i osobe koje `ive u stara~kim doma}instvima. Pored rizika od siroma{tva posmatrali smo i ostale dimenzije `ivota i deprivacije relevantnih za stara lica: zdravstvo, uslove stanovawa, prihode i rashode doma}instva i rezultati nisu uvek jednozna~ni. Nalazi jo{ pokazuju da je me|u doma}instvima sa penzionerima i starim licima mala
pokrivenost socijalnim programima.
Kqu~ne re~i: penzioneri, stara lica 65+, indeks siroma{tva, penzioni fond, vrsta penzije, tip doma}instva, veli~ina penzije, indikatori `ivotnog standarda, zdravqe, prihodi i rashodi, uslovi stanovawa, socijalni programi.
116
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 117
I. Uvod
I.a. Opis identifikovanog problema
Opredelili smo se da u ovom radu pa`wu posvetimo starijoj uzrasnoj populaciji jer ona tradicionalno
spada u ugro`ene grupe. Sa pove}awem razlika izme|u rasta plata i penzija, penzioneri mogu postati kriti~na grupa u kojoj siroma{tvo mo`e uzeti ve}eg maha. Tako|e, grupa starih 65+, posebno onih koji `ive u
stara~kim doma}instvima je u Strategiji za smawewe siroma{tva prepoznata kao jedna od grupa sa povi{enim rizikom od siroma{tva. Kako su promene i tranzicioni procesi od 2002. do 2007. godine uticale
na polo`aj ove dve populacije? Nalazi A@S 2002. godine pokazivali su da je indeks siroma{tva me|u penzionerima bio statisti~ki zna~ajno vi{i nego kod ukupne populacije (15,9% u odnosu na 14,0%)1, dok nalazi A@S 2007. prikazani u Studiji o `ivotnom standardu Srbija 2002-2007, pokazuju da je indeks siroma{tva za ovu grupu ~ak mawi u odnosu na prosek za ~itavu populaciju (5,3% u odnosu na 6,6%). Kako da tuma~imo ovaj podatak i {ta nam on govori o siroma{tvu me|u penzionerima? Da li to zna~i da se rizik od siroma{tva penzionera u odnosu na op{tu populaciju popravio u proteklih 5 godina i da su penzioneri sada u boqoj situaciji od proseka u Srbiji? Ako je to ta~no, da li mo`da postoje neke grupe penzionera koje
`ive u lo{ijim uslovima od drugih i da li su u nekim aspektima penzioneri vi{e, a u drugim mawe ugro`eni? Tako|e, koje odlike starih lica preko 65 godina ~ine ove osobe posebno vulnerabilnim? Ovo su
kqu~na pitawa na koja se trudimo da odgovorimo u ovom tekstu.
I.b. Ciqevi istra`ivawa
Ciqevi ovog istra`ivawa, naj{ire gledano, obuhvataju opis `ivotnog standarda penzionera i starih
lica 65+. Specifi~ni ciqevi bili bi:
1. Odnos siroma{tva kod penzionera i starih lica 65+ i razli~itih demografskih karakteristika.
2. Karakteristike penzije i siroma{tvo kod penzionera.
3. Ostali indikatori `ivotnog standarda i socijalne iskqu~enosti penzionera i starih lica 65+.
II. Opis metodologije
II.a. Osnovni skup penzionera
Za izradu analiza predstavqenih u ovom radu posebno osetqivo mesto bilo je definisawe skupa penzionera na osnovu pitawa u anketi, kao i distinkcija izme|u penzionera koji se finansiraju iz razli~itih
fondova: fond zaposlenih, fond samostalnih delatnosti i fond poqoprivrednika.
Definisawe skupa penzionera: Naj~e{}i slu~aj u analizama, {to je bio slu~aj i u Studiji o `ivotnom
standardu Srbija 2002-2007, jeste da se penzionerima smatraju ona lica koja na pitawe o profesionalnom
statusu sama izjavquju da su penzioneri. Me|utim, detaqnijom analizom na{li smo ne mali broj osoba koji se na pitawe o profesionalnom statusu nisu izjasnili kao penzioneri, ali u isto vreme ostvaruju primawa od penzije. Ovaj podatak se lako mo`e objasniti: ~est je slu~aj da poqoprivredni penzioneri do`ivqavaju sebe na prvom mestu kao poqoprivrednike i poma`u}e ~lanove u doma}instvu, a ne kao penzionere. Tako|e, mnogi penzioneri, ukoliko i daqe obavqaju neku aktivnost koja im donosi finansijska sredstva, ne}e sebe smatrati penzionerima, ve} zaposlenima. Ovde bismo svakako spomenuli i primaoce porodi~ne penzije koji naj~e{}e sebe ne smatraju penzionerima, ali ukoliko `elimo da sagledamo osobenosti
`ivota svih primaoca doma}e penzije moramo i wih uzeti u obzir.
Sa druge strane, iz skupa penzionera su izuzeti oni koji primaju iskqu~ivo stranu penziju. Ovo je ura|eno da bismo imali jasniju sliku o `ivotnom standardu penzionera koji se finansiraju iz PIO fondova
i buxeta Republike Srbije. Stranih penzionera je mali broj u odnosu na doma}e penzionere usled ~ega su
oni procentualno malo zastupqeni u uzorku (svega 68 osoba u uzorku je primalo iskqu~ivo stranu penziju)
1
Prema modifikovanoj liniji siroma{tva u 2002. Vidi fusnotu 5. za obja{wewe.
117
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 118
tako da nije mogu}e izvr{iti posebne analize ove grupe, a wihovim spajawem sa grupom doma}ih penzionera slika doma}ih penzionera bi mogla biti poreme}ena.
Vrsta penzije: Upitnik pru`a mogu}nost utvr|ivawa vrste penzije (starosna, porodi~na ili invalidska)
koju osoba prima kao i dobijenog iznosa svake od ove tri vrste penzije. Za svega 5,4% penzionera nedostaju
informacije o vrsti penzije koju primaju, tj. da li primaju starosnu, invalidsku ili porodi~nu penziju.
Pripadnost PIO fondu: Upitnik nije pokrivao pitawa o fondu iz kog se finansira penzija, a budu}i da smo
smatrali veoma va`nim utvr|ivawe razlika izme|u penzionera po ovom kriterijumu, pripadnost fondu je rekonstruisana iz nekoliko pitawa. Prvo smo poku{ali sa pitawem o prethodnom radnom iskustvu i samodeklarisanom profesionalnom statusu. Me|utim, kada se uzmu u obzir samo ova dva kriterijuma u skupu poqoprivrednih penzionera, dobijamo suvi{e visoku prose~nu penziju koja nije u skladu sa administrativnim podacima. Naime, administrativni podaci pokazuju da je u 2007. godini 92% poqoprivrednih penzionera primalo minimalnu penziju koja je u periodu ankete iznosila 5.7 hiqada dinara i da je prose~na starosna penzija
za fond poqoprivrednika bila 5.76 hiqada dinara. Me|utim, u skupu poqoprivrednih penzionera iz istra`ivawa, definisanom preko navedena dva kriterijuma veliki broj penzionera navodio je da prima penzije od
7, 10, 12 hiqada dinara, a dobijena prose~na penzija za ovaj skup bila je 8.12 hiqada dinara. Bilo je o~igledno da dva navedena kriterijuma nisu dovoqna i da je potrebno uvesti i tre}i kriterijum za selekcionisawe
poqoprivrednih penzionera i veli~inu penzije. Zbog toga smo iz skupa poqoprivrednih penzionera definisanih preko navedena dva pitawa iskqu~ili one koji primaju penziju ve}u od 7 hiqada dinara2. Granicu smo
postavili na 7 hiqada dinara (a ne na 5.7) kako bi skupom bila obuhva}ena i lica koja su zaokru`ivala vrednost penzije na 6 hiqada dinara, ili nisu ta~no znala iznos penzije pa su navodili ne{to ve}e cifre. Time
smo svesno iskqu~ili 8% poqoprivrednih penzionera iz analize, kako bismo se usredsredili na one ~iji nas
`ivotni standard prevashodno zanima.3 Skup poqoprivrednih penzionera smo sa druge strane pro{irili licima koja se nisu mogla kategorisati ni u jedan fond, a primaju penziju izme|u 5 i 6 hiqada dinara i `ive u
ruralnim oblastima. Nakon uvo|ewa tre}eg kriterijuma za ketagorisawe penzionera po pripadnosti fondu –
kriterijuma veli~ine penzije, prose~ne penzije poqoprivrednih penzionera dobijenih u istra`ivawu i onih
iz administrativnih podataka su se slagale u velikoj meri, {to je veoma va`na provera da su kriterijumi dobro definisani. Oko 1/3 (ta~nije 34%) penzionera nismo mogli da grupi{emo u neki od tri PIO fonda i wih
smo prikazali u grupi Nekategorisanih. (Ta~nu operacionalnu definiciju pogledati u Okviru 1.).
Okvir 1. Operacionalna definicija penzionera
Skup penzionera
1. Svi koji samodeklarativno izjavquju da su penzioneri (B5=10), a pri tome ne primaju stranu
penziju (C4.2.11) ili
2. Svi koji, pri prijavqivawu prihoda navode neki iznos za starosnu (C4.2.8), invalidsku (C4.2.9)
ili porodi~nu (C4.2.10) penziju
Dobijawe korisnika tri fonda: zaposlenih, samostalnih delatnosti i poqoprivrednika:
1. Fondove dobijamo iz prethodnog radnog iskustva:
2
Uvo|ewe kriterijuma veli~ine penzije bilo je neophodno jer je skup poqoprivrednih penzionera veoma te{ko definisati samo na osnovu izjava ispitanika o prethodnom radnom iskustvu i sada{wem radnom statusu i neminovno je do{lo do odre|enog me{awa. Ako pogledamo operacionalnu definiciju penzionera u Okviru 1, vidimo da bi na primer, osoba koja se izja{wava kao poqoprivrednik, a prima starosnu penziju bila svrstana me|u
poqoprivedne penzionere. Ali to je u stvari mogao biti penzionisani radnik koji se sada bavi poqoprivredom.
Tako|e, na primer, osoba koje je navela da je sa prethodnog posla oti{la u penziju, a da je taj posao bio u oblasti
poqoprivrede svrstana je u poqoprivredne penzionere, iako je to, na primer, mogla biti osoba koja je radila u
nekom poqoprivrednom kombinatu za platu, i samim tim bi trebalo da pripadne fondu zaposlenih. Uvo|ewem
kriterijuma veli~ine penzije mislimo da je u velikoj meri poboq{ano razvrstavawe i da su na taj na~in ovakvi
i sli~ni slu~ajevi pre{li u kategoriju Nekategorisanih.
3
Ovih 8% u populacijskim ciframa iznosi oko 18.500 lica. Kao {to se mo`e videti u Tabeli 1. kada se i ova
lica pridodaju skupu poqoprivrednih penzionera dobijamo ukupno oko 220 hiqada poqoprivrednih penzionera,
{to je u skladu sa administrativnim podacima.
118
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 119
Fond samostalnih delatnosti: Svi koji su naveli da su ranije radili (C2.1=1) i da su sa prethodnog posla oti{li u penziju (C2.3=1), da su na prethodnom poslu imali status samostalca sa/bez zaposlenih (C2.4=1 ili C2.4=2), ali da nisu radili u poqoprivrednim delatnostima (C2.8, cifre
20 i vi{e)
Fond zaposlenih: Svi koji su naveli da su ranije radili (C2.1=1) i da su sa prethodnog posla oti{li u penziju (C2.3=1) i da su na prethodnom poslu imali status zaposlenog (C2.4=3) ), ali da nisu radili u poqoprivrednim delatnostima (C2.8, cifre 20 i vi{e)
Fond poqoprivrednika: Svi koji su naveli da su ranije radili (C2.1=1) i da su sa prethodnog posla oti{li u penziju (C2.3=1), a da su radili u poqoprivrednim delatnostima (C2.8, cifre do 20),
bez obzira koji su status naveli na pitawu C2.4
2. Me|utim, postoji dosta osoba koje nisu odgovarale na pitawa o prethodnom radnom iskustvu, za
koje pretpostavqamo da su poqoprivredni penzioneri. Wih smo kategorisali na osnovu pitawa o
aktivnosti – svi koji nisu naveli da imaju prethodno radno iskustvo, a rekli su da su individualni poqoprivrednici (B5=4) ili poma`u}i ~lanovi u doma}instvu (B5=6), a pri tome su naveli da
primaju starosnu (C4.2.8) ili invalidsku (C4.2.9) penziju spadaju u poqoprivredne penzionere.
3. Na kraju:
a. od svih poqoprivrednih penzionera izdvajamo sve koji imaju penziju ve}u od 7.000 dinara (bilo
starosnu, invalidsku ili porodi~nu) i svrstavamo ih u podeli po fondu u ‚Nekategorisani’.
b. od svih „Nekategorisanih“ u podeli po fondu izdvajamo sve koji primaju penziju izme|u 5.000 i
6.000 dinara, a `ive u ruralnim oblastima, i svrstavamo ih u poqoprivredne penzionere.
Kao {to se iz Tabele 1. na slede}oj strani mo`e primetiti u istra`ivawu A@S 2007. dobijen je precewen broj penzionera, ali razlika nije preterano velika u odnosu na administrativne podatke. Razlika malo izlazi iz okvira intervala poverewa za uzorak ove veli~ine (koji se za dobijenu vrednost kre}e od 1674
do 1778 hiqada osoba). Razlog mo`e le`ati u tome da je jedan deo penzionera koji primaju stranu penziju
naveo da prima starosnu ~ime se broj starosnih penzionera dobijen iz uzorka pove}ao u izvesnoj meri.
Tako|e, mo`emo zapaziti da veliki broj penzionera nije mogao biti klasifikovan po fondu, tako da su
broj~ane vrednosti korisnika fondova podcewene. Ako pogledamo strukturu korisnika po vrsti penzije,
prime}ujemo da se ona u totalu u velikoj meri sla`e sa administrativnim podacima – iako je broj starosnih penzionera malo precewen (do ~ega je moglo do}i iz ve} navedenog razloga ili ukoliko, a pretpostavqamo da to jeste slu~aj, jedan deo penzionera ne zna ta~no koju penziju prima). Broj invalidskih i porodi~nih penzionera je umawen otprilike za onoliko koliko imamo penzionera u kategoriji Nepoznato.
119
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 120
Tabela 1. Pore|ewe administrativnih podataka i podataka dobijenih iz A@S 2007.
2007.
Administrativni podaci
Broj
Podaci dobijeni iz A@S
Struktura
Prose~na
penzija
Broj
Struktura
IP 95%*
Prose~na
penzija
Fond zaposlenih
Starosni
623.649
48,7%
17.635
628.456
69,2%
+/- 2.2
16.996
Invalidski
345.005
27,0%
13.869
200.204
22,0%
+/- 2.0
14.269
Porodi~ni
310.586
24,3%
10.498
32.208
3,5%
+/- 0.9
13.510
47.464
5,2%
+/- 2.5
14.996
908.332
100%
Nepoznato
Ukupno
1.279.239
100%
16.257
Fond samostalnih delatnosti
Starosni
19.007
39,2%
16.952
21.737
65,7%
+/- 12.8
16.882
Invalidski
15.770
32,5%
14.991
7.977
24,1%
+/- 11.6
12.441
Porodi~ni
13.714
28,3%
10.652
528
1,6%
+/- 3.4
6.200
2.855
8,6%
+/- 7.6
33.097
100%
Nepoznato
Ukupno
48.491
100%
14.533
15.772
Fond poqoprivrednika
Starosni
193.399
84,3%
5.762
166.778
82,2%
+/- 3.3
5.365
Invalidski
12.121
5,3%
6.105
9.533
4,7%
+/- 1.8
5.278
Porodi~ni
23.940
10,4%
4.159
23.814
11,7%
+/- 2.8
5.501
2.694
1,3%
+/- 1.0
202.819
100%
Starosni
164.534
28,4%
+/- 2.6
15.339
Invalidski
94.135
16,2%
+/- 2.1
12.229
Porodi~ni
281.681
48,6%
+/- 2.8
9.319
Nepoznato
39.548
6,8%
+/- 1.4
Ukupno
579.897
100%
Nepoznato
Ukupno
229.460
100%
5.613
5.377
Neklasifikovani penzioneri
11.669
UKUPNO
Starosni
836.055
53,69%
14.873
981.504
56,9%
+/- 1.7
14.743
Invalidski
372.896
23,95%
13.664
311.849
18,1%
+/- 1.3
13.331
Porodi~ni
348.240
22,36%
10.068
338.230
19,6%
+/- 1.3
9.445
92.562
5,4%
+/- 0.8
1.724.146
100%
Nepoznato
Ukupno
1.557.191
100%
13.509
13.394
*Ocena intervala poverewa
120
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 121
Me|utim, slagawe sa administrativnim podacima je ne{to lo{ije kada posmatramo strukturu po vrsti
penzije u svakom od fondova posebno. Prime}ujemo podcewen broj porodi~nih penzionera u fondu zaposlenih i fondu samostalnih delatnosti. To je stoga {to za porodi~ne penzionere nismo imali dovoqno informacija iz upitnika kako bi ih razvrstali po fondu (razvrstavawe se oslawalo na informacije o prethodnom poslu) tako da su oni uglavnom ostali kao Nekategorisani penzioneri (49% nekategorisanih penzionera su porodi~ni penzioneri). Fond poqoprivrednika, za razliku od prethodna dva fonda u velikoj meri podr`ava strukturu iz administrativnih podataka, {to je rezultat opisanog postupka pri definisawu
skupa poqoprivrednih penzionera.
Porede}i prose~ne penzije po pripadnosti fondu i tipu penzije dobijene u istra`ivawu sa administrativnim podacima, vidimo da je slagawe u prili~noj meri ispuweno.
Analize indikatora `ivotnog standarda penzionera uradili smo disagregirano po demografskim varijablama: polu, starosti, obrazovawu, tipu doma}instva; geografskim: regionu i tipu naseqa; ekonomskim:
polo`aju u odnosu na liniju siroma{tva i kvantilima po potro{wi, kao i odlikama same penzije: vrsti i
veli~ini penzije i penzijskom fondu.
II.b. Osnovni skup starih lica 65+
Starim licima smatrali smo sve osobe sa navr{enih 65 godina i preko. Nikakav drugi kriterijum nije
uzet u obzir, jer smo imali nameru da kroz analizu utvrdimo koji su to delovi ove populacije posebno ugro`eni siroma{tvom i lo{im `ivotnim uslovima.
Analize indikatora `ivotnog standarda starih lica 65+ uradili smo disagregirano po demografskim
varijablama: polu, godinama, tipu doma}instva; geografskim: regionu i tipu naseqa; ekonomskim: polo`aju u odnosu na liniju siroma{tva i kvantilima po potro{wi.
III. Analiza glavnih rezultata
III.a. Indeks siroma{tva kod penzionera i starih lica 65+
III.a.1. Pore|ewe indeksa siroma{tva kod penzionera i starih lica 65+ u 2002/07.
Prvo }emo razmotriti indeks siroma{tva kao osnovnu meru siroma{tva kod penzionera i lica sa 65 i
vi{e godina i promenu ovog indeksa od 2002. do 2007. godine.
Indeks siroma{tva u 2007. za penzionere iznosio je 5,5%. Indeks siroma{tva od 5,5% razlikuje se od
onog objavqenog u Studiji o `ivotnom standardu Srbija 2002-2007. (5,3%), budu}i da je skup penzionera
druga~ije definisan u ovom tekstu4 . Vrednost indeksa je statisti~ki zna~ajno ni`a u odnosu na vrednost
dobijenu na op{toj populaciji (6,6%). Indeks siroma{tva za stara lica 65+ iznosi 9,6% i statisti~ki je
zna~ajno vi{i od proseka za op{tu populaciju.
U 2002. i penzioneri i stara lica preko 65 godina bili su izlo`eni ve}em riziku od siroma{tva od prose~nog gra|anina. Indeks siroma{tva penzionera iznosio je 15,9%, a indeks siroma{tva starih 65+ bio
je 19,9% i obe razlike bile su statisti~ki zna~ajno vi{e u odnosu na prosek za op{tu populaciju (14,0%)5.
4
Za detaqe oko skupa definisawa penzionera pogledati deo Opis metodologije.
Linija siroma{tva izra~unata je prvi put iz A@S 2002. godine. Tada izra~unata linija iznosila je 4.489 dinara, a indeks siroma{tva bio je 10,6% za op{tu populaciju. Me|utim, na~in izra~unavawa linije siroma{tva
je donekle modifikovan u A@S 2007. Kada se isti metod iz A@S iz 2007. godine primeni i na A@S iz 2002. godine
dobije se linija siroma{tva od 5.235 dinara u 2002. godini, a indeks siroma{tva iznosi 14% za op{tu populaciju. Kako se ovde bavimo pra}ewem promena od 2002. do 2007, koristi}emo modifikovanu liniju siroma{tva
u 2002. godini, po kojoj je indeks siroma{tva bio 14%. Indeksi siroma{tva za penzionere i stare 65+ tako|e su
izra~unati po novoj metodologiji.
5
121
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 122
Mo`emo zakqu~iti da je trend smawewa siroma{tva od 2002. do 2007. godine, uo~en u op{toj populaciji, zabele`en i kod penzionera i starih lica 65+. Kod penzionera je promena dosta izra`ena i bila je ve}a nego u op{toj populaciji. Kod starih lica preko 65 godina, iako je do{lo do smawewa siroma{tva, promena je ne{to mawa nego kod ukupne populacije.
Tabela 2. Indeks siroma{tva kod penzionera i starih lica 65+, 2007.
2002.
2007.
Op{ta populacija
14,0%
6,6%
Penzioneri
15,9%
5,5%
Stari 65+
19,9%
9,6%
Stari 65+ penzioneri
18,0%
7,3%
Stari 65+ koji
nisu penzioneri
24,3%
19,7%
Stari preko 65 godina su i u 2002. i u 2007. populacija sa izra`enim rizikom od siroma{tva. Posebno
ugro`enu kategoriju ~ine stari preko 65 godina koji nisu penzioneri – kod wih je za 5 godina do{lo do veoma malog poboq{awa u odnosu na rizik od siroma{tva i pored op{teg smawewa siroma{tva u Srbiji (indeks siroma{tva je pao svega sa 24,3% na 19,7%). Dakle mali pad siroma{tva kod ove kategorije se mo`e
pripisati op{tem padu siroma{tva, ali kada gledamo odnos indeksa siroma{tva ove populacije u odnosu
na indeks siroma{tva ukupne populacije, vidimo da je zapravo do{lo do zna~ajanog relativnog rasta (Grafikon 1.). Preciznije, stanovni{tvo staro preko 65 godina, koje ne prima penziju, je u 2007. godini 3 puta
siroma{nije u odnosu na ukupnu populaciju.
Grafikon 1. Odnos indeksa siroma{tva populacije penzionera i starih 65+ u odnosu na op{tu
populaciju, 2002-2007.
Odnos indeksa
siroma{tva
3
2
2002.
2007.
1
0
Penzioneri/Op{ta
populacija
Penzioneri
65+/Op{ta
populacija
Stari 65+/Op{ta
populacija
Stari 65+ koji
nisu penzioneri/
Op{ta populacija
III.a.2. Indeks siroma{tva i karakteristike penzionera i starih lica 65+, 2007.
Pogledajmo sada demografske karakteristike penzionera i starih lica i profil siroma{tva u zavisnosti od tih karakteristika.
Pol i bra~ni status: Me|u penzionerima ne{to je ve}e prisustvo `ena nego u op{toj populaciji (55% u
odnosu na 52%). Preko polovine penzionera je u bra~noj zajednici, ali je ~ak 1/3 udovac ili udovica. Udovice su skoro ~etiri puta zastupqenije nego udovci (udovci ~ine 7%, a udovice 27% populacije penzionera). Udovice su tako|e zastupqenije u ruralnim krajevima, a mawe su zastupqene u Beogradu.
122
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 123
Ako pogledamo status penzionera u odnosu na liniju siroma{tva prime}ujemo da, iako nema razlika izme|u mu{karaca i `ena, postoje razlike u odnosu na bra~ni status. Tako su najvi{e pogo|ene siroma{tvom
upravo udovice (indeks siroma{tva 7,8%, dok za udovce iznosi 4,5%), a najmawe su pogo|ene siroma{tvom
razvedena lica (indeks siroma{tva 1%).Na osnovu detaqnije analize ostalih karakteristika udovica vidimo da je najverovatniji razlog ovakvog stawa to {to one u najve}em procentu primaju porodi~nu penziju
(62% udovica prema svega 5% udovaca su porodi~ni penzioneri), a tako|e ~esto `ive u jedno~lanim doma}instvima (39% udovica). Kao {to }e kasnije biti re~i ove dve karakteristike (porodi~na penzija i jedno~lano doma}instvo) u velikoj meri koreliraju sa siroma{tvom.
Me|u starim licima preko 65 godina tako|e uo~avamo ve}e prisustvo `ena (57%), posebno udovica (31% populacije starih lica). Me|u starima, `ene su, vi{e nego mu{karci ugro`ene siroma{tvom (10,8% prema
8,0%). Zanimqivo je da nema razlika u odnosu na bra~ni status, ve} samo u odnosu na veli~inu i tip doma}instva (kao {to }e kasnije biti re~i stara~ka doma}instva su ugro`enija siroma{tvom, dvo~lana vi{e nego jedno~lana, {to je verovatno razlog zbog ~ega se bra~ni status ne pokazuje kao relevantna karakteristika).
Starost: ^ak 39% svih penzionera su penzioneri do 64 godine starosti. Penzionera od 65 do 74 godine
ima tako|e 39% dok penzionera preko 75 godina ima 22%.
Penzionere do 65 godina odlikuje veoma nizak rizik od siroma{tva (svega 2,7%), dok su najvi{e ugro`eni siroma{tvom upravo najstarija grupacija penzionera od 75 i vi{e godina (kod wih je indeks siroma{tva
9,5%). Ove razlike u zavisnosti od starosti penzionera najvi{e se mogu pripisati fondu iz kog primaju
penziju – naime penzioneri do 65 godina starosti su u ve}em procentu invalidski penzioneri kod kojih se
generalno prime}uje ni`i rizik od siroma{tva, a penzioneri preko 75 godina su u najve}em procentu poqoprivredni i porodi~ni penzioneri koji imaju najve}i indeks siroma{tva. Me|utim, ~ak i u okviru svakog fonda ili tipa penzije, indeks siroma{tva raste sa godinama. Razlog za to le`i u demografskim karakteristikama – stariji penzioneri su ~e{}e bez ikakvog obrazovawa (47% u odnosu na prosek za penzionere
28%) i `ive u jedno~lanim doma}instvima (28% u odnosu na 18%), 43% su udovice (u odnosu na 27%).
Me|u starim licima preko 65 preko 1/3 su osobe starije od 75 godina i za ove osobe indeks siroma{tva
je zna~ajno vi{i od proseka za stara lica - 11,5%.
Grafikon 2. Profil siroma{tva kod penzionera i starih lica 65+ u zavinosti od demografskih
karakteristika 2007.
Penzioneri
20
Indeks
siroma{tva
Stari 65+
10
9.6%
5.5%
Bra~no stawe
Godine
Obrazovawe
123
Tip naseqa
Region
Jugoisto~na Srbija
[umadija
Isto~na Srbija
Zapadna Srbija
Beograd
Vojvodina
Urbano
Ruralno
Vi{e i visoko
IV stepen
I, II, III stepen
Osnovna
Nepotpuna osnovna
75+
Bez osnovne
65-74
Do 64
Udovac/udovica
Razveden/razvedena
U vanbra~noj
Neo`ewen/neudata
U bra~noj zajednici
Mu{ki
Pol
@enski
0
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:28 AM
Page 124
Obrazovawe. Me|u penzionerima, kao i me|u starijom populacijom 65+ generalno dominira veoma lo{a
obrazovna struktura – ~ak 28% sada{wih penzionera i 45% starih lica nema zavr{enu ni osnovnu {kolu
(u odnosu na 19% u op{toj populaciji 15%).
Ovaj deo populacije penzionera je izlo`en ve}em riziku od siroma{tva – indeks siroma{tva kod penzionera bez {kole je ~ak 17%, a kod penzionera sa nepotpunom osnovnom {kolom 10%. Penzioneri, ve} sa
sredwom trogodi{wom {kolom znatno su mawe pogo|eni siroma{tvom (indeks siroma{tva 2,6%), dok me|u vi{e i visoko obrazovanima skoro da i nema siroma{nih (0,2%).
Kod starih lica preko 65 godina najrizi~nija grupa su, tako|e, osobe bez osnovne {kole (indeks siroma{tva 21,7%), i rizik od siroma{tva opada sa rastom nivoa obrazovawa.
Tip naseqa i region. Kao i u op{toj populaciji, penzioneri i stari iz ruralnih oblasti i iz isto~ne i
jugoisto~ne Srbije su vi{e pogo|eni siroma{tvom nego penzioneri i stari iz drugih oblasti. Me|u starima tako|e uo~avamo visok procenat siroma{nih u zapadnoj Srbiji.
Tip doma}instva: Doma}instva u kojima `ive penzioneri i stara lica sa 65 i vi{e godina su mnogobrojna. U vi{e od polovine svih doma}instava u Srbiji `ive penzioneri. Stara lica preko 65 godina `ive u
41% doma}instava u Srbiji.
Najve}i broj doma}instava u kojima `ive penzioneri su me{ovita doma}instva u kojima ima i drugih lica koja ostvaruju li~ne prihode – 54% ukupnog broja doma}instava u kojima `ive penzioneri. Oko 1/3 ili
31% ~ine doma}instva u kojima `ive iskqu~ivo penzioneri (zva}emo ih penzionerska doma}instva) - jedno~lana penzionerska doma}instva ~ine 21%6, a dvo~lana 10% doma}instava sa penzionerima. Preostalih 15% su najugro`enija doma}instva, ona u kojima osim penzionera `ive i druga lica, ali u kojima je
penzija glavni izvor prihoda. Kako }e se pokazati u narednim analizama, tip doma}instva je veoma zna~ajna karakteristika koja umnogome uti~e na `ivotni standard pojedinca.
Grafikon 3. Profil siroma{tva
doma}instva sa penzionerima 2007.
Grafikon 3. Profil siroma{tva doma}instva
sa starim licima 65+ 2007.
14,1%
14%
Indeks siroma{tva
12%
9,4%
10%
12%
9,9%
8%
7,2%
10%
9,6%
4,7% 5,5%
6%
7,4%
8%
4,3%
4%
6%
2%
4%
2%
Ostala
me{ovita
Me{iovito bez
zaposlanih
Vi{e~lano
penzionersko
Jedno~lano
penzionersko
0%
0%
Jedno~lano
stara~ko
Vi{e~lano
stara~ko
Me{ovito
Analiza siroma{tva penzionera zavisno od tipa doma}instva u kome `ive pokazuje da je, kao {to se moglo o~ekivati, najve}i indeks siroma{tva kod penzionera iz me{ovitih doma}instava bez zaposlenih
(9,4%). Penzioneri iz jedno~lanih penzionerskih doma}instava tako|e imaju indeks siroma{tva ve}i od
proseka (7,2%). Penzioneri iz dvo~lanih penzionerskih i ostalih me{ovitih doma}instava imaju indekse siroma{tva koji su ni`i od proseka.
6
Ovaj podatak mo`da zbuwuje budu}i da smo prethodno rekli da je 1/3 penzionera udovac/udovica. Me|utim,
39% penzionera kojima je preminuo bra~ni drug `ivi u jedno~lanim doma|instvima, ostali `ive u više~lanim
sa drugim ~lanovima familije.
124
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 125
Stara~ka doma}instva (svi ~lanovi doma}instva imaju 65 i vi{e godina) ~ine 42% ukupnog broja doma}instava u kojima `ive stara lica 65+. Pri ~emu su 27% jedno~lana, a 16% dvo~lana doma}instva. Preostalih 58% su me{ovita doma}instva (osim starih lica `ive i drugi, mla|i ~lanovi doma}instva). Rizik
od siroma{tva je najve}i kod starih lica iz vi{e~lanih stara~kih doma}instava (14,1%), a najmawi, {to
je o~ekivano, kod starih lica iz me{ovitih doma}instava (7,4%).
Kao {to je ve} pomenuto u uvodnom delu, stara lica 65+ bez penzije su posebno ugro`en segment populacije
(indeks siroma{tva 19,7%). U pitawu su u ve}em procentu `ene (79%), osobe koje `ive u braku (66%), u ne{to
ve}em procentu osobe preko 75 godina (40%), sa osnovnom {kolom i ni`eg obrazovawa (93%), iz ruralnih krajeva (67%), Vojvodine i zapadne Srbije. Ove osobe ~e{}e od proseka za stara lica `ive u vi{e~lanim stara~kim doma}instvima, {to je verovatno uzrok ve}e vulnerabilnosti vi{e~lanih stara~kih doma}instava.
Mo`emo zakqu~iti da su sve ispitivane demografske karakteristike (pol, bra~ni status, starost, obrazovawe, tip naseqa, region i tip doma}instva) osim pola kod penzionera i bra~nog statusa kod starih lica u zna~ajnoj povezanosti sa rizikom od siroma{tva.
III.a.3. Indeks siroma{tva i karakteristike penzije, 2007.
Veli~ina penzije: Podaci pokazuju da `ivotni standard penzionera, a posebno rizik od siroma{tva u
velikoj meri zavisi od veli~ine penzije. Osobe prvog kvantila po veli~ini penzije, ili 20% penzionera
sa najni`om penzijom imaju prose~nu penziju od svega 5,1 hiqada dinara i izrazito su pogo|eni siroma{tvom (indeks siroma{tva 12,0%). ^ak i penzioneri 2. kvantila po veli~ini penzije imaju prose~nu penziju od svega 8,4 hiqade dinara i pove}an rizik od siroma{tva (8,5%). Primaoci niskih penzija su pre svega poqoprivrednici i primaoci porodi~ne penzije (pogledati Tabelu 1. u Opisu metodologije).
Grafikon 5. Indeks siroma{tva u zavisnosti od kvantila po veli~ini penzije i tipa doma}instva 2007.
3 3.kvantil
2 2.kvantil
1 1.kvantil
5 5.kvantil
4 4.kvantil
Ukupno
21%
18%
16%
16%
10%
9%
7%
5%
1% 2%
5%
5%
3%
1% 1%
Jedno~lano
penzionersko
10%
5%
10%
8%
7%
Vi{e~lano
penzionersko
Me{ovito bez
zaposlenih
4%
3% 1%
0%
Ostala me{ovita
Penzioneri koji `ive sami ili sa licima bez li~nih primawa zavise u potpunosti od svojih penzija i u tim
slu~ajevima je, kako i podaci pokazuju veza izme|u veli~ine penzije i rizika od siroma{tva ~vr{}a (grafikon
5). Me|utim, ~ak i kod penzionera koji `ive u multigeneracijskim porodicama (me{ovitim doma}instvima), pa
samim tim i sa drugim licima sa li~nim primawima postoji veza izme|u visine penzije i rizika od siroma{tva.
Grafikon 7. Profil siroma{tva prema
penzionom fondu 2007.
10%
9%
8%
7%
6%
5%
4%
3%
2%
1%
0%
12%
8,1%
12
5,5%
5,4%
3,7%
3,9%
Indeks siroma{tva
Indeks siroma{tva
Grafikon 6. Profil siroma{tva prema vrsti
penzije 2007.
8
6,3%
3,7%
4
5,5%
2,7%
0
Starosna
Samostalne
delatnosti
Invalidska Porodi~na Bez odgovora
125
Zaposleni
Poqoprivrednici
Nekategorisani
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 126
Vrsta penzije: Po A@S 2007, 57% penzionera prima starosnu penziju, 18% invalidsku, a 20% porodi~nu (5% nije bilo mogu}e klasifikovati). Slagawe i razlike u odnosu na administrativne podatke opisali
smo u delu Opis metodologije. U ovom delu }emo detaqnije da sagledamo demografsku strukturu korisnika
i rizik od siroma{tva u zavisnosti od wihovih karakteristika.
Porodi~ni penzioneri su najvi{e pogo|eni siroma{tvom (indeks siroma{tva je 8,1%), dok su invalidski penzioneri pogo|eni u najmawoj meri (3,7%).
Nalaz o pove}anom riziku od siroma{tva kod porodi~nih penzionera je u saglasnosti sa podacima o veoma niskoj prose~noj veli~ini porodi~ne penzije koja iznosi 10,1 hiqada dinara (po administrativnim
podacima iz 2007). I demografske karakteristike porodi~nih penzionera idu tome u prilog. Skoro iskqu~ivi primaoci porodi~ne penzije su `ene (94% primaoca porodi~ne penzije). Po bra~nom statusu, to su u
najve}oj meri udovice (83% primaoca porodi~ne penzije). Primaoci porodi~ne penzije su ~e{}e od proseka za penzionere, osobe preko 75 godina, sa niskim obrazovawem, ~e{}e `ive u jedno~lanim penzionerskim
doma}instvima, u ruralnim oblastima, u Vojvodini.
Me|utim, dobijeni ni`i indeks siroma{tva kod invalidskih penzionera je interesantan podatak, pogotovu stoga {to su i invalidske penzije prose~no ni`e od starosnih (13,7 u odnosu na 14,9 hiqada dinara
po administrativnim podacima). Ni`i rizik od siroma{tva kod invalidskih penzionera je mo`da posledica wihovih demografskih karakteristika. U pitawu su mu{karci, do 64 godine (skoro 2/3 – 61%), naj~e{}e sa sredwim stepenom obrazovawa, iz urbanih krajeva. Ipak najva`nija karakteristika verovatno je ta
{to ove osobe ~e{}e od proseka `ive u vi{e~lanim doma}instvima.
PIO fond: Kao {to se mo`e videti u Opisu metodologije, fond penzionera je rekonstruisan na osnovu
nekoliko pitawa iz upitnika. Iako je skoro 1/3 penzionera ostala nekategorisana, bilo nam je va`no da
utvrdimo karakteristike penzionera za koje verujemo da smo uspeli da odredimo pripadnost fondu iz kojeg primaju penziju. Penzioneri koji primaju penziju iz fonda poqoprivrednika7 imaju veoma visok indeks
siroma{tva – vrednost indeksa je vi{e nego 2 puta ve}a od proseka za penzionere (12,0%). Fond poqoprivrednika ~ine skoro iskqu~ivo neobrazovani (72%) i nisko obrazovani penzioneri (26%), preko 70 godina starosti. Oni u najve}oj meri i daqe obavqaju neki posao koji donosi zaradu (43%, dok me|u penzionerima druga dva fonda takvih lica nema). Budu}i da tako|e znamo da je poqoprivredna penzija naj~e{}e u
isto vreme i minimalna penzija za Fond PIO poqoprivrednika, koja je u periodu anketirawa iznosila
5700 dinara, `eleli smo da utvrdimo kako se indeks siroma{tva razlikuje u zavisnosti od tipa doma}instva kod poqoprivrednih penzionera (Grafikon 8). Me|utim, ovde treba da naglasimo da je broj ispitanika po tipu doma}instva suvi{e mali za pouzdano zakqu~ivawe. Ipak dobijeni rezultati indiciraju da je
indeks siroma{tva poqoprivrednih penzionera posebno visok kod vi{e~lanih penzionerskih (18,7%) i
me{ovitih doma}instava bez zaposlenih (19,4%), ali da je iznad proseka za penzionere (5,5%) bez obzira
na tip doma}instva.
7
Ovde samo `elimo da napomenemo, što je ve} opisano u metodologiji, da smo se pri pravqewu kategorije poqoprivrednih penzionera opredelili da posmatramo samo skup penzionera koji primaju do 7.000 dinara penziju, svesno iskqu~uju}i one preko ove cifre. To je ura|eno stoga što administrativni podaci pokazuju da ova grupa ~ini 92% svih poqoprivrednih penzionera, a sa druge strane za wih je bilo i najva`nije utvrditi odlike
`ivotnog standarda i rizik od siromaštva.
126
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 127
Grafikon 8. Profil siroma{tva prema tipu doma}instva kod poqoprivrednih penzionera, 2007.
19,4%
18,7%
20%
Indeks siroma{tva
16%
12%
9,3%
12,0%
11%
8%
4%
0%
Jedno~lano
penzionersko
(N=60*)
Vi{e~lano
penzionersko
(N=59*)
Me{ovito
bez zaposlenih
(N=23*)
Ostala
me{ovita
(N=470*)
*Osnova N suvi{e mala za pouzdano statisti~ko zakqu~ivawe, podaci dati samo u ilustrativne svrhe
Dobijene nalaze o poqoprivrednim penzionerima mo`emo uporediti sa jo{ jednim podatkom - siroma{tvom me|u poqoprivrednim i nepoqoprivrednim stanovni{tvom. Ovde pre svega `elimo da skrenemo pa`wu na razliku izme|u poqoprivrednog i ruralnog stanovni{tva. U poqoprivredno stanovni{tvo spadaju
osobe koje `ive u poqoprivrednim gazdinstvima, a ova gazdinstva se defini{u preko posedovawa zemqe i
`ivotiwa. Ruralno stanovni{tvo je, sa druge strane, ono koje, bez obzira na tip doma}instva, `ivi u ruralnim oblastima, definisanih na nivou naseqa. (Za detaqe pogledati u Studiji o `ivotnom standardu, Srbija 2002-2007, str. 140)8. Podaci o siroma{tvu kod poqoprivrednog stanovni{tva dati su u Tabeli 2a. Mo`emo primetiti da, prema nalazima istra`ivawa, iako poqoprivredno stanovni{tvo generalno nije vi{e
ugro`eno siroma{tvom od nepoqoprivrednog stanovni{tva, situacija me|u penzionerima je znatno druga~ija – indeks siroma{tva me|u poqoprivrednim penzionerima je 12% (u odnosu na 6,6% kod celokupnog poqoprivrednog stanovni{tva), dok je me|u nepoqoprivrednim penzionerima indeks 3,7% (u odnosu na 6,6%
kod celokupnog nepoqoprivrednog stanovni{tva). Ovaj nalaz jasno ukazuje da poqoprivredna penzija nije
dovoqno efikasno sredstvo u borbi protiv siroma{tva. Me|u starima 65+ koji `ive u poqoprivrednim gazdinstvima indeks siroma{tva ima sli~nu vrednost (12,5%) kao i kod poqoprivrednih penzionera.
Tabela 2a. Indeks siroma{tva kod ukupnog stanovni{tva, penzionera i starih lica 65+ zavisno da
li `ive u poqoprivrednim gazdinstvima ili ne, 2007.
Poqoprivredno gazdinstvo
Ostalo (nepoqoprivredno)
6,6%
6,6%
Penzioneri
12,0%
3,7%
Stari 65+
12,5%
7,5%
Op{ta populacija
Veli~ina penzije i demografske karakteristike: Budu}i da skoro svi poqoprivredni penzioneri primaju penziju iste veli~ine, tj. minimalnu penziju u Srbiji od 5.700 dinara pri analizi veli~ine penzije,
usredsredi}emo se samo na skup penzionera iz fonda zaposlenih i samostalnih delatnosti. Podaci A@S za
ovaj skup pokazuju da postoje razlike u prose~noj penziji u zavisnosti od demografskih karakteristika: `ene imaju ni`e starosne i invalidske penzije, visina sve tri vrste penzije raste sa nivoom obrazovawa, penzioneri iz urbanih oblasti, posebno Beograda imaju znatno vi{u penziju od penzionera ruralnih oblasti.
8
Po definiciji Republi~kog zavoda za statistiku, u privatno poqoprivredno gazdinstvo ra~una se svako doma}instvo koje koristi najmawe 10 ari (0.1 ha) obradivog zemqišta, ili je koristilo mawe od 10 ari obradivog
zemqišta, a posedovalo najmawe: 1 kravu i tele ili 1 kravu i june, ili 1 kravu i 2 odrasla grla sitne stoke, ili
5 odraslih ovaca, ili 3 odrasle sviwe, ili 4 odrasla grla ovaca i sviwa zajedno, ili 50 komada odrasle `ivine, ili 20 košnica p~ela.
127
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 128
Grafikon 9. Profil veli~ine penzije kod penzionera iz fonda zaposlenih i samostalnih delatnosti (u hiqadama dinara), 2007.
Prose~na penzija (u 1.000 dinara)
25
Starosna
Invalidska
Porodi~na
20
16.700 dinara
15
13.600 dinara
10
9.700 dinara
5
Pol
Godine
Obrazovawe
Tip naseqa
Jugoisto~na Srbija
Isto~na Srbija
[umadija
Zapadna Srbija
Vojvodina
Beograd
Urbano
Ruralno
Vi{e i visoko
IV stepen
I, II, III stepen
Osnovna
Bez osnovne
75+
65-74
Do 64
Mu{ki
@enski
0
Region
Pogleda}emo distribucije starosne i invalidske penzije kod penzionera koji primaju penziju iz fonda
zaposlenih i samostalaca. U Tabeli 2b. date su prose~ne penzije i indeksi siroma{tva za kvantile po veli~ini penzije za oba tipa penzije. Mo`emo videti da iako je prose~na penzija 1. kvantila invalidske penzije mawa od prose~ne starosne penzije, indeks siroma{tva za ovu grupu penzionera je mawi od indeksa siroma{tva u 1. kvantilu starosnih penzionera. Ovaj nalaz ide u prilog tezi da su invalidski penzioneri
pod mawim rizikom od siroma{tva, iako su im penzije ni`e od starosnih, jer ~e{}e od proseka `ive u vi{e~lanim doma}instvima.
Tabela 2b. Indeksi siroma{tva i prose~ne penzije po kvantilima po veli~ini penzije kod penzionera koji primaju penziju iz fonda zaposlenih i samostalnih delatnosti , 2007.
Kvantili po veli~ini penzije
Starosna
penzija
Invalidska
penzija
1
2
3
4
5
Prose~na penzija
8.476
12.100
15.359
19.313
28.626
Indeks siroma{tva
10,3%
5,8%
1,8%
1,2%
1,1%
Prose~na penzija
6.544
9.986
12.688
16.141
25.649
Indeks siroma{tva
5,0%
7,1%
4,6%
0%
0,7%
III.b. Ostali indikatori `ivotnog standarda i socijalne iskqu~enosti penzionera i starih lica 65+
III.b.1. Zdravstveni status
Zdravstveni status je veoma osetqiva dimenzija `ivotnog standarda penzionera i starih lica uop{te.
Kako im je zdravstveno stawe po prirodi stvari lo{ije, tako je mogu}nost pristupa zdravstvenim ustanovama i dobijawa adekvatne zdravstvene nege od velikog zna~aja za ovu populaciju. Zbog toga }e zdravstve-
128
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 129
nom statusu, a posebno zdravstvenoj deprivaciji u ovom izve{taju biti posve}ena posebna pa`wa.
Subjektivna ocena zdravstvenog statusa: Ako uporedimo subjektivnu ocenu zdravstvenog statusa op{te
populacije sa jedne strane i penzionera i starih lica sa druge, o~ekivano, dobi}emo znatno lo{iju ocenu
kod druge dve populacije9 i takvo stawe nam ne govori mnogo o uskra}enosti u oblasti dimenzije zdravqa.
Me|utim, mo`emo pogledati kako subjektivna ocena zdravstvenog stawa varira u zavisnosti od demografskih karakteristika. Kod penzionera znatno lo{iju ocenu zdravstvenog stawa daju osobe preko 75 godina,
sa ni`im obrazovawem, iz jedno~lanih penzionerskih doma}instava, ruralnih krajeva, sa invalidskom,
ali i porodi~nom penzijom, koju primaju iz fonda poqoprivrednika i samostalaca, osobe sa penzijom do
8.000 dinara, penzioneri ispod linije siroma{tva.
Kod starih lica sa 65 i vi{e godina, lo{iju ocenu daju `ene (60% prema 54% prosek za stara lica), lica preko 75 godina (60%), lica bez penzije (64%), iz vi{e~lanih stara~kih doma}instava (60%), iz ruralnih podru~ja (61%), posebno [umadije (61%) i, naravno, siroma{ni (66%).
Grafikon 10. Ocena zdravstvenog stawa kao lo{eg i veoma lo{eg u zavisnosti od demografskih
karakteristika 2007.
70%
60%
46,4%
50%
40%
30%
20%
10%
Obrazovawe
Tip doma}instva
16.000+
Samostalne
delatnosti
Zaposleni
8.001-16.000
Do 8.000 din.
Porodi~na
Starosna
Invalidska
Ostali
Urbano
Siroma{ni
Ruralno
Ostala
Vi{e~lano
Me{ovito bez
Jedno~lano
Vi{e i visoko
IV stepen
Osnovna
I, II, III stepen
Bez osnovne
75+
65-74
Godine
Karakteristike penzije
Poqoprivrednici
Pol
Do 64
Mu{ki
@enski
0%
[ta uti~e na lo{iju percepciju zdravstvenog stawa kod penzionera i starih lica? To je sa jedne strane
sigurno lo{ije zdravstveno stawe ovih populacija, ali sa druge strane, kako smo videli, i neki ~inioci
koji vi{e poga|aju siroma{nije stanovni{tvo.
Zdravstveno stawe. Dok svega 32% osoba u op{toj populaciji izjavquje da ima neko hroni~no oboqewe,
to ~ini ~ak 71% penzionera i 75% starih lica preko 65 godina. Naj~e{}e oboqewe na koje se `ale penzioneri i stari 65+ je visok krvni pritisak (59% i 60%). 22% penzionera i 25% starih koji imaju neko hroni~no oboqewe izjavquje da ih ono veoma ograni~ava u obavqawu svakodnevnih aktivnosti. Penzioneri i
stari se, generalno vi{e od op{te populacije `ale da ih oboqewe ograni~ava u obavqawu slede}ih aktivnosti, odnosno u slede}im situacijama: kada nose namirnice, kad mewaju svoju dnevnu rutinu, kad ~itaju kwige, novine, kad koriste ruke (dr`e ka{iku ili olovku), kad sami sebe ~uvaju.
Invaliditet. Preko ¼ penzionera i starih lica preko 65 godina (ta~nije 26,9% i 25,9%) spada u osobe
sa invaliditetom10 dok je taj procenat u op{toj populaciji 9,6%.
Kori{}ewe usluga zdravstvene za{tite. 59% penzionera i 58% starih lica je u referentnom periodu11
koristilo usluge zdravstvene za{tite u pore|ewu sa 35% gra|ana op{te populacije. Ako posmatramo samo
9
Subjektivna ocena zdravstvenog statusa dobija se kao odgovor na 5-stepenoj skali na pitawe Kako je generalno va{e zdravqe? (veoma dobro, dobro, prose~no, lo{e, veoma lo{e).
10
Po operacionoj definiciji invalidnosti koja je kori{}ena u Studiji o `ivotnom standardu Srbija 2002-2007.
129
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 130
bolesnu populaciju12, tj. one za koje smatramo da su im ove usluge neophodne, dobijamo 72% penzionera i
70% starih lica, korisnika zdravstvene za{tite u odnosu na 67% obolelih osoba u op{toj populaciji.
Druga~ije re~eno, iako su hroni~no bolesni, 28% penzionera, 30% starih lica 65+ i 33% op{te populacije ne koriste zdravstvene usluge. Pogledajmo detaqnije razloge koje ove osobe navode za nekori{}ewe
usluga zdravstvene za{tite.
Grafikon 11. Razlog za{to nisu koristili zdravstvene usluge - procenat odgovora me}u onima koji
su bili bolesni, a nisu ih koristili, 2007.
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
Mawi poreme}aji, sam se le~io
Mawi poreme}aji, nije se le~io
Velika udaqenost
Lo{e usluge
Op{ta populacija
Penzioneri
Stari 65+
Nedostatak novca
Bez zdravstvenog osigurawa
Drugo
Kao razlog naj~e{}e navode da nije bilo potrebe, a zatim da je problem bio mawi i da su ga sami sanirali. Me|utim, me|u bolesnim osobama koje nisu koristile zdravstvene usluge 5% penzionera i 7% starijih osoba navodi nedostatak novca i 3%, odnosno 5%, veliku udaqenost. Jo{ 3% bolesnih lica preko 65
godina navodi da nije koristilo zdravstvene usluge jer nije imalo zdravstveno osigurawe, a to su skoro u
potpunosti stara lica koja ne primaju penziju. Navo|ewe bilo kog od ova tri razloga jasno govori o zdravstvenoj deprivaciji. Na grafikonu je prikazano pore|ewe sa op{tom populacijom – mo`emo zakqu~iti da
je intenzitet zdravstvene deprivacije po ovom indikatoru sli~an u sve tri posmatrane populacije.
Grafikon 12. Procenat obolelih u populaciji penzionera koji su pogo|eni zdravstvenom deprivacijom
(razlozi nekori{}ewa zdrav. usluga, nedostatak novca, udaqenost i nepokrivenost osigurawem), 2007.
18%
15%
12%
7,9%
9%
6%
3%
Tip doma}instva
11
16.001+
Karakteristike penzije
Samostalne
delatnosti
Zaposleni
8.001-16.000
Porodi~na
Do 8.000 din.
Invalidska
Ostali
Starosna
Siroma{ni
Urbano
Ostala
Ruralno
Vi{e~lano
Me{ovito bez
Jedno~lano
IV stepen
Obrazovawe
Vi{e i visoko
Osnovna
I, II, III stepen
75+
Bez osnovne
Do 64
65-74
Godine
Poqoprivrednici
Pol
@enski
Mu{ki
0%
Mesec dana za vanbolni~ke i stomatolo{ke, 12 meseci za bolni~ke usluge.
Bolesne smo u istra`ivawu definisali kao lica koja odgovaraju Da na pitawe Da li imate neku dugotrajnu
bolest ili dugotrajni zdravstveni problem?
12
130
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 131
Ako pogledamo vezu uzme|u zdravstvene deprivacije i karakteristika penzionera vidimo da je siroma{ni segment obolelih penzionera vi{e od 2 puta pogo|eniji ovom vrstom deprivacije od prose~nog penzionera. Zdravstvena deprivacija vi{e poga|a obolele penzionere preko 75 godina (lica ispod 65 godina su
pogo|ena mawe od proseka), bez osnovne {kole, iz ruralnih krajeva, sa penzijom do 8 hiqada dinara, penzionere koji `ive u jedno~lanim penzionerskim i me{ovitim doma}instvima bez zaposlenih. To su ~e{}e
od drugih grupa primaoci porodi~ne i invalidske, a tako|e i poqoprivredne penzije.
U populaciji obolelih starih lica sa 65 i vi{e godina, deprivacijom su vi{e pogo|ena lica koja `ive
u stara~kim doma}instvima, u ruralnim krajevima, vi{e `ene, lica preko 75 godina, a obolela lica 65+
koja `ive ispod linije siroma{tva pogo|ena su vi{e od 2 puta (31% obolelih 65+ ispod linije siroma{tva u odnosu na 14% koliki je prosek za obolela stara lica). Stara lica 65+ bez penzije su tako|e veoma
pogo|ena zdravstvenom deprivacijom (27%).
Zdravstveno osigurawe. Problem nedostatka zdravstvenog osigurawa skoro da ne postoji me|u penzionerima, me|utim 4% starih lica preko 65 godina nema zdravstveno osigurawe. Nedostatak zdravstvenog
osigurawa izra`eniji je me|u osobama preko 75 godina (6%), iz ruralnih krajeva (7%), iz jugoisto~ne Srbije (8%), me|u siroma{nima (12%) i me|u osobama bez penzije (18%).
Na kraju mo`emo zakqu~iti da zdravstvena deprivacija posmatrana kroz tri indikatora (subjektivna
ocena zdravstvenog stawa, dostupnost zdravstvenih usluga od strane bolesnih lica i pokrivenost zdravstvenim osigurawem) u populaciji penzionera i starih poga|a naj~e{}e upravo ona lica koja su ve} identifikovana kao lica sa najve}im rizikom od siroma{tva: osobe preko 75 godina, sa niskim obrazovawem,
iz ruralnih krajeva. Kod penzionera to su primaoci porodi~ne i poqoprivredne penzije, kao i osobe koje
`ive u jedno~lanim penzionerskim i me{ovitim doma}instvima gde je penzija glavni izvor prihoda, a kod
starih lica sa 65 i vi{e godina to su osobe bez penzije, kao i osobe koje `ive u vi{e~lanim stara~kim doma}instvima. Primaoci invalidske penzije imaju lo{iju subjektivnu ocenu zdravstvenog statusa, ali nije
uo~ena ve}a nedostupnost zdravstvenih ustanova kao oblik deprivacije.
III.b.2. Uslovi stanovawa
Kada su u pitawu uslovi stanovawa, doma}instva u kojima `ive penzioneri, kao i doma}instva u kojima
`ive stara lica 65+ ne razlikuju se mnogo od proseka u op{toj populaciji doma}instava. Razlog za to jeste mnogobrojnost ovih doma}instava – naime, penzioneri `ive u vi{e od ½ svih doma}instava u Srbiji,
a stara lica 65+ `ive u 41% svih doma}instava. Zato }emo u ovoj analizi pa`wu obra}ati na penzionerska (doma}instva u kojima `ive iskqu~ivo penzioneri) i stara~ka (doma}instva u kojima `ive iskqu~ivo
stara lica 65+) doma}instva.
95% penzionerskih i isto toliko stara~kih doma}instava su vlasnici stana/ku}e u kojima `ive i taj
procenat je ne{to ve}i nego u op{toj populaciji doma}instava (90%).
Penzionerska i stara~ka doma}instva `ive u stanovima/ku}ama koja u proseku imaju 49 m2 po ~lanu, odnosno 47m2 po ~lanu, tj. imaju u proseku vi{e `ivotnog prostora nego prose~na doma}instva op{te populacije – 30m2.
Jedan od indikatora materijalne deprivacije koji se ~esto koristi za odre|ivawe doma}instava koja
`ive ispod egzistencijalnog minimuma jeste i indikator prenaseqenosti.13 Dok je u op{toj populaciji
procenat doma}instava koji `ivi ispod ovog minimuma 7,9%, u populaciji penzionerskih doma}instva iznosi 0,4%, dok u populaciji stara~kih doma}instva iznosi 1%. Mo`emo zakqu~iti da po navedenim indikatorima penzionerska i stara~ka doma}instva nisu ugro`ena.
13
Ovaj indikator ukqu~en je u UN Habitatovu agendu indikatora. On se naj~e{}e defini{e kao „proporcija
doma}instava koja imaju mawe od 8m2 do 10m2 po ~lanu doma}instva i kao proporcija doma}instava koja imaju
vi{e od dve osobe po sobi“. Mi }emo ovde koristiti kriterijum Mawe od 10m2 po osobi i vi{e od 2 osobe po sobi.
131
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 132
Me|utim, dok na prethodnim indikatorima uslova stanovawa penzionerska i stara~ka doma}instva imaju ~ak i boqe uslove stanovawa nego prose~no doma}instvo u Srbiji, naredni indikatori pokazuju oblike
deprivacije koji su ~e{}i u ovim doma}instvima.
Me{ovito bez
zaposlenih
Ostala
me{ovita
Ukupno
9,6%
4,3%
6,5%
0,8%
7,0%
3,3%
3,9%
Prenaseqenost
7,9%
6,2%
0,2%
0,8%
6,2%
9,5%
5,2%
Podstandardna
infrastrukturna
opremqenost
12,7% 12,6% 20,0%
7,8% 15,1%
6,2%
2,1%
3,4%
2,7%
8,3%
Me{ovito
Vi{e~lano
penzionersko
Nisu vlasnici
nad stanom/ku}om
Indikatori
materijalne
deprivacije
Vi{e~lano
stara~ko
Jedno~lano
penzionersko
Doma}instva sa starim licima
Ukupno
Doma}instva sa penzionerima
Jedno~lano
stara~ko
Op{ta populacija
Tabela 3. Indikatori deprivacije u oblasti stanovawa (materijalne deprivacije), 2007.
9,8% 16,6% 25.2% 22,2% 11,2%
Penzionerska i stara~ka doma}instva se razlikuju po opremqenosti infrastrukturnim elementima od doma}instava op{te populacije. Ako posmatramo indikator Podstandardna infrastrukturna opremqenost14 jedno~lana penzionerska doma}instva imaju vrednost 20,0%, me{ovita doma}instva u kojima je
penzija glavni izvor prihoda 15,1%, a stara~ka ~ak 24,1% u odnosu na op{tu populaciju doma}instava (gde
vrednost ovog indikatora iznosi 12,7%). Najve}e razlike prime}uju se u pogledu prikqu~enosti na kanalizaciju, kao i posedovawa nu`nika i kupatila u sastavu ku}e.
Grafikon 13. Tip grejawa u zavisnosti od tipa doma}instva, 2007.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
Samo centralno grejawe
Samo elektri~no grejawe
Samo grejawe na ~vrsta goriva
Samo grejawe na gas
Op{ta populacija doma}instva
Samo grejawe na te~na goriva
Penzionerska doma}instva
Ostale kombinacije
Stara~ka doma}instva
Bez grejawa
14
Ovo je indikator materijalne deprivacije koji se koristi u me|unarodnim istra`ivawima. Izra~unava se
proporcijom doma}instava ~iji stan nema elektri~nu energiju, teku}u vodu, WC, prikqu~ak na javnu kanalizaciju, kupatilo (svi koji su na sumarnoj skali ispod prose~nog skupa).
132
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 133
U odnosu na tip grejawa razlikuje se stawe u penzionerskim i stara~kim doma}instvima. U penzionerskim doma}instvima, ne{to vi{e od proseka zastupqeno je centralno grejawe i grejawe na struju, dok je u
vi{e~lanim stra~akim doma}instvima iznad proseka zastupqeno grejawe na ~vrsta goriva koje spada u
„nekomforne“ na~ine grejawa (pogledati Aneks, deo 1.4. i 2.4.).
Kada se gleda opremqenost trajnim dobrima penzionerska i stara~ka doma}instva su ispod proseka
opremqena svim aparatima osim {poretom i televizorom (koje poseduju skoro sva doma}instva u Srbiji).
Posebno je ni`a opremqenost savremenijim aparatima (klima ure|aj, ma{ina za sudove, mikrotalasna rerna, stereo ure|aj), a u dosta mawem procentu poseduju i automobil (pogledati Aneks, deo 1.4. i 2.4.).
Mo`emo zakqu~iti da kada su uslovi stanovawa u pitawu, rezultati nisu jednozna~ni. Penzionerska i
stara~ka doma}instva imaju lo{iju infrastrukturnu opremqenost, a tako|e su slabije opremqena trajnim
dobrima od op{te populacije. Sa druge strane ova doma}instva su u ve}em procentu vlasnici svojih stanova/ku}a, koji su i prostorno ve}i, a tako|e je u penzionerskim doma}instvima ~e{}e zastupqeno centralno grejawe i grejawe na struju kao dva „komfornija“ na~ina grejawa.
III.b.3. Prihodi i rashodi
U ovom delu analizira}emo prose~ne prihode i rashode doma}instva i wihovu strukturu po tipu doma}instva sa penzionerima i sa starim licima 65+. Struktura rashoda prikazana je u Tabeli 4.
Ukupni prose~ni rashodi doma}instva po jedinici ekvivalentne skale (potro{a~koj jedinici)15 su veoma niski kod vi{e~lanih stara~kih doma}instava – svega 15,7 hiqada dinara (u pore|ewu sa 22,2 hiqade
koliki je prosek u op{toj populaciji). Vi{e~lana stara~ka doma}instva, tako|e, imaju veoma nepovoqnu
strukturu rashoda, sa velikim udelom tro{kova na hranu od preko 40%. I kod stara~kih i kod penzionerskih doma}instava smawen je udeo tro{kova za alkohol i duvan, ode}u i obu}u, komunikacije, rekreaciju i
kulturu, restorane, a pove}an je udeo „neophodnih“ tro{kova – tro{kova za hranu, komunalije i zdravstvo.
Ovaj nalaz se ipak mo`e posmatrati i druga~ije: mo`da on govori vi{e o razli~itim navikama starijih qudi, a ne o nedostatku finansijskih sredstava.16 Stara~ka i penzionerska jedno~lana doma}instva imaju veoma veliki udeo tro{kova na stanovawe i komunalije (od preko 25%) u ukupnim tro{kovima.
15
Za detaqe {ta je ta~no potro{a~ka jedinica i ~emu ona slu`i pogledati u Studiji o `ivotnom standardu
Srbija 2002-2007.
16
Naime, mogu}e je da starije osobe nemaju naviku da tro{e novac na artikle koji se standarno ispituju
ovakvom vrstom istra`ivawa: ode}u i obu}u, rekreaciju, restorane... Ovo bi trebalo imati na umu pri interpretaciji indeksa siroma{tva ovih populacija merenog preko potro{we doma}instva.
133
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 134
Tabela 4. Prose~an mese~ni rashod i struktura rashoda doma}instva, 2007.
Doma}instva
sa starim licima
Op{ta populacija
Ukupno
Jedno~lano
penzionersko
Vi{e~lano
penzionersko
Me{ovito bez
zaposlenih
Ostala me{ovita
Ukupno
Jedno~lano
stara~ko
Vi{e~lano
stara~ko
Me{ovito
Doma}instva sa penzionerima
Ukupni rashodi doma}instva
(U 1.000 dinara)
52,8
46,6
20,0
36,0
39,3
61,0
42,8
18,0
27,1
58,4
Ukupni rashodi dom. po PJ*
(U 1.000 dinara)
22,2
20,4
20,0
20,7
18,3
20,9
18,9
18,1
15,7
19,6
Struktura rashoda
Ukupni rashodi
100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%
SOISOP 1 (Hrana)
33,7% 35,1% 36,4% 36,8% 35,9% 34,7% 36,9% 39,4% 42,3% 35,9%
SOISOP 2
(Alkohol i duvan)
3,9% 3,8% 2,2% 3,2% 3,4% 4,2% 3,8% 2,1%
SOISOP 3
(Ode}a i obu}a)
5,2% 4,4% 2,4% 3,1% 3,5%
SOISOP 4
(Stanovawe, voda, struja, gas)
18,6% 19,6% 30,8% 23,1% 21,5% 17,4% 19,6% 31% 24,9% 17,4%
SOISOP (Name{taj,
opremawe i odr`avawe
doma}instva)
3,1%
SOISOP 6
(Zdravqe)
4,1% 5,2% 7,3% 8,8% 5,6% 4,5% 5,4% 6,9% 8,8% 4,7%
SOISOP 7
(Transport)
8,5% 8,1% 3,4% 6,8% 5,7% 9,2% 7,9% 2,8% 4,7%
SOISOP 8
(Komunikacije)
3,4% 3,2% 2,7% 2,2% 3,1% 3,4%
SOISOP 9
(Rekreacija i kultura)
5,8% 5,4% 3,8% 3,5% 9,6% 5,1% 4,4% 2,3% 2,7%
SOISOP 10
(Obrazovawe)
1,4% 1,1%
0%
SOISOP 11
(Restorani i hoteli)
4,6% 3,6%
1%
SOISOP 12
(Ostala roba i usluge)
7,8% 7,5% 6,3% 7,5% 5,7% 7,9% 7,2% 6,3% 5,3% 7,6%
3%
3,7% 3,7%
0%
3%
1%
5%
3%
4,2%
4,2% 2,2% 2,4% 4,7%
2,9% 3,2% 3,9%
3%
1,3% 0,9%
4%
3%
9%
2,5% 1,8% 3,2%
0%
0%
5%
1,1%
1,4% 1,9% 4,4% 3,5% 0,6% 0,2% 4,4%
*Potro{a~ka jedinica
Kada pogledamo strukturu prihoda (Tabela 5), prime}ujemo da penzije ~ine tek 39% ukupnih primawa doma}instava sa penzionerima, {to nije za~u|uju}e budu}i da doma}instva u kojima `ive penzioneri predstavqaju vi{e od polovine doma}instava u Srbiji. Ako posmatramo samo penzionerska doma}instva (doma-
134
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 135
}instva u kojima `ive iskqu~ivo penzioneri) penzije su ubedqivo osnovni izvor prihoda – ~ine 70% ukupnog prihoda kod jedno~lanih i 80% kod vi{e~lanih penzionerskih doma}instava. Od ostalih izvora prihoda najzna~ajniji su prihodi od poqoprivrede i prihodi u naturi. Kada gledamo ukupne prihode po jedinici ekvivalentne skale prime}ujemo da su oni najni`i kod me{ovitih doma}instava bez zaposlenih gde
je penzija osnovni izvor prihoda – 12,3 hiqade u odnosu na 18,3 hiqade (prosek u op{toj populaciji).
I kod stara~kih doma}instava penzije ~ine 62% ukupnih prihoda kod jedno~lanih, odnosno 66% kod vi{e~lanih doma}instava. I ovde su slede}i po zna~ajnosti prihodi od poqoprivrede i prihodi u naturi.
Tabela 5. Prose~an mese~ni prihod i struktura prihoda doma}instva, 2007.
Doma}instva
sa starim licima
Op{ta populacija
Ukupno
Jedno~lano
penzionersko
Vi{e~lano
penzionersko
Me{ovito bez
zaposlenih
Ostala me{ovita
Ukupno
Jedno~lano
stara~ko
Vi{e~lano
stara~ko
Me{ovito
Doma}instva sa penzionerima
Ukupni prihod doma}instva
(U 1.000 dinara)
43.6
41,5
17.3
36.7
26.4
55.9
39,8
17.4
30.7
52.6
Ukupni prihod
dom. po PJ* (U 1.000 dinara)
18.3
18,2
17.4
21.1
12.3
19.2
17,6
17.5
17.8
17.6
Struktura prihoda
Ukupni prihodi
100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%
Prihod od rada
49,4% 32,2%
Prihod od penzija
(doma}ih)
20,9% 39,3% 69,7% 80,3% 61,3% 28% 37,1% 62% 65,6% 28,9%
Prihod od socijalnih
davawa
2,1%
Nov~ana primawa
iz inostranstva
2%
2%
0%
1,3%
0%
1%
1,7% 43,7% 29%
1%
2,1% 37,5%
6,1% 1,7% 2,1% 1,5% 1,5% 2,2%
1,6% 2,5% 1,3% 2,9% 1,3% 3,1% 4,6% 3,6% 2,9%
Prihod od poqoprivrede
6,8% 7,4% 4,4%
Naturalni prihodi
7,4% 7,5% 7,2% 4,2% 8,6% 7,8% 9,1% 9,3% 9,4% 9,1%
Ostali prihodi
2,8% 2,1% 2,8%
Imputirana renta
i amortizacija trajnih
dobara
8,6%
8%
12%
3%
2%
5,2% 8,5% 9,7% 6,7% 9,1% 10,3%
3,6% 1,9% 1,9% 3,3% 1,3% 1,8%
8,1% 10,5% 7,2% 7,9% 11,7% 7,3% 7,4%
*Potro{a~ka jedinica
135
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 136
Ono {to se jo{ zapa`a, a predstavqa zabriwavaju}i nalaz jeste da je udeo socijalne pomo}i u ukupnim
prihodima veoma nizak i kod stara~kih i kod penzionerskih doma}instava, ~ak ni`i nego {to je prosek za
populaciju (1,5% i 1,2% u odnosu na 2,1% - prosek u ukupnoj populaciji doma}instava). Tako|e, udeo primawa od socijalne pomo}i nizak je i me|u siroma{nim doma}instvima u kojima `ive penzioneri i u kojima `ive stari 65+ (3,5% i 5,1%), dok je me|u ukupnim siroma{nim doma}instvima ~ak 9,2%.17 U narednim
redovima proba}emo da vidimo razloge zbog kojih doma}instva u kojima `ive penzioneri i stara lica, posebno penzionerska i stara~ka doma}instva, imaju mawi udeo prihoda od socijalnih davawa nego {to je to
prosek u op{toj populaciji.
III.b.4. Socijalni programi
Doma}instva sa penzionerima u odnosu na op{tu populaciju doma}instava koriste u ve}em procentu jedino nov~ana sredstva programa Naknada za tu|u negu i pomo} (4,5% u odnosu na 3,1%). Ostali programi su
me|u doma}instvima sa penzionerima zastupqeni u mawoj meri nego u op{toj populaciji doma}instava.
Me|utim, ~ak i kori{}ewe programa Naknada za tu|u negu i pomo} mawe je zastupqeno u jedno~lanim
penzionerskim doma}instvima (2,8%) nego u op{toj populaciji. Kao {to znamo iz prethodnih nalaza, ova
doma}instva imaju vi{i indeks siroma{tva pa mo`emo pretpostaviti da je wima ovaj oblik pomo}i najpotrebniji. Zbog toga dobijeni nalaz o niskom kori{}ewu ove vrste pomo}i pre mo`e sugerisati da penzioneri ovih doma}instava, ili nisu bili obave{teni, ili nisu znali kako da konkuri{u za ovaj program, nego to da nisu bili zainteresovani.
Tako|e, ako posmatramo sve ispitivane socijalne programe zajedno18, 10% doma}instava sa penzionerima prima nov~ana sredstva iz bilo kog ispitivanog programa. Ponovo, ova nov~ana sredstva prima samo 3%
jedno~lanih penzionerskih doma}instava, 5% vi{e~lanih penzioneriskih doma}instava, a ~ak 16% me{ovitih doma}instava bez zaposlenih i 13% ostalih me{ovitih doma}instava. Razlog {to me{ovita doma}instva primaju socijalnu pomo} u znatno ve}em procentu le`i u ~iwenici da ona naj~e{}e imaju mogu}nost da primaju de~iji dodatak, kao i ostale programe za pomo} deci (roditeqski dodatak, alimentaciju),
a kako je navedeno u Studiji o `ivotnom standardu Srbija 2002-2007, „najve}i broj socijalnih programa
usmeren je na ostvarivawe prava dece“(str. 74).
Kod doma}instava sa starim licima 65+ situacija je sli~na. 5,1% prima Naknadu za tu|u negu i pomo},
a to je ponovo znatno ni`e u jedno~lanim stara~kim doma}instvima (2,4%).
Ipak, nas najvi{e zanima kolika je pokrivenost socijalnom pomo}i kod siroma{nih doma}instava. Ovde
samo moramo da naglasimo da je broj lica ispod linije siroma{tva razbijen na kategorije po tipu doma}instva i za penzionere i za stara lica 65+ suvi{e mali da bi rezultati bili pouzdani, tako da su podaci prikazani samo u ilustrativne svrhe. Ako posmatramo Naknadu za tu|u negu i pomo} samo kod siroma{nih doma}instava vide}emo da je pokrivenost ni`a kod jedno~lanih penzionerskih doma}instava, kao i kod stara~kih doma}instava. Donekle je sli~na situacija i u odnosu na MOP program.
17
Dobijeni procenti odnose se na sva doma}instva, odnosno sva siroma{na doma}instva, ne samo na one koji
primaju pomo}.
18
Programi pokriveni istra`ivawem su: Naknada za tu|u negu i pomo}, Za{tita veterana i ratnih invalida,
Za{tita civilnih `rtava rata, Materijalno obezbe|ewe porodice (MOP), Humanitarna pomo}, Jednokratna
nov~ana op{tinska pomo}, De~iji dodatak, Roditeqski dodatak i Alimentacija.
136
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 137
Tabela 6. Pokrivenost socijalnim programima u populaciji siroma{nih doma}instava, 2007.
Me{ovito
Vi{e~lano
stara~ko
Ukupno
Ostala me{ovita
Me{ovito bez
zaposlenih
Vi{e~lano
penzionersko
Jedno~lano
penzionersko
Ukupno
Op{ta populacija
Socijalni programi
Jedno~lano
stara~ko
Doma}instva
sa starim licima
Doma}instva sa penzionerima
Naknada za tu|u negu i pomo}
Svi
3,1% 4,5% 2,8% 4,2% 7,0% 4,5% 5,1% 2,4% 4,6% 6,5%
Siroma{ni*
6,9% 6,7% 3,3% 6,2% 9,5% 7,2% 8,2% 2,6% 3,9% 14,3%
Materijalno obezbe|ewe porodice (MOP)
Svi
1,4% 0,5% 0,2% 0,3% 1,7% 0,4% 0,8% 0,5%
1,2%
Siroma{ni*
8,6% 0,9%
7,3%
6,2% 1,5%
3,7% 1,1%
*Suvi{e mala osnova za pouzdano zakqu~ivawe – rezultati dati u ilustrativne svrhe
Koji su razlozi za ni`u pokrivenost socijalnim programima kod jedno~lanih penzionerskih i stara~kih
doma}instava? Kako ova pitawa nisu postojala za Naknadu za tu|u negu i pomo}, analizira}emo pitawa koja se odnose na MOP. Svega 1,7% doma}instava sa penzionerima (2,7% me|u siroma{nima) se u 12 meseci
koji su prethodili istra`ivawu prijavilo za MOP. U slu~aju doma}instava sa starim licima, 2,1% se prijavilo (5,4% me|u siroma{nima). Ovaj nalaz je veoma sli~an onom dobijenom u op{toj populaciji i govori
nam da se jedan od osnovnih razloga nepokrivenosti programima socijalne pomo}i nalazi u niskom procentu prijavqivawa.
Tabela 7. Razlozi zbog kojih se penzioneri i stara lica 65+ nisu prijavili za MOP program, 2007.
Me{ovito
Vi{e~lano
stara~ko
Ukupno
Ostala me{ovita
Me{ovito bez
zaposlenih
Vi{e~lano
penzionersko
Jedno~lano
penzionersko
Ukupno
Op{ta populacija
Razlozi neprijavqivawa
Jedno~lano
stara~ko
Doma}instva
sa starim licima
Doma}instva sa penzionerima
Nije mi bilo potrebno
41.0% 40.0% 38.6% 51.1% 34.0% 40.1% 37.9% 37.5% 41.4% 37.2%
Nije mi bilo poznato da
postoji takav program
19.4% 19.5% 16.9% 14.9% 22.2% 20.6% 19.0% 17.3% 16.6% 20.4%
Ne znam kako da se prijavim
7.6% 8.7% 12.5% 4.6% 10.9% 7.3% 10.6% 13.8% 13.0% 8.5%
Administrativna procedura
je previ{e komplikovana
5.7% 5.2% 6.6% 3.4% 8.3% 4.2% 5.9% 7.0% 5.0% 5.7%
Znam da ne ispuwavam uslove
26.3% 26.7% 25.4% 25.9% 24.6% 27.9% 26.5% 24.4%
137
24% 28.2%
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 138
Razlozi za slabo prijavqivawe prikazani su u Tabeli 7. Ovakve analize se obi~no rade samo na siroma{nim osobama, me|utim budu}i da bi u tom slu~aju imali suvi{e mali broj ispitanika u }elijama odlu~ili smo se da prika`emo procente od celokupne populacije. Naj~e{}i razlog neprijavqivawa jeste nepoznatost programa. Mo`emo primetiti da je me|u jedno~lanim penzionerskim i stara~kim doma}instvima
sam program poznat koliko i u op{toj populaciji, ali da ~lanovi ovih doma}instava ~e{}e nego {to je to
slu~aj u op{toj populaciji ne znaju, tako|e, kako da se prijave za ove programe, dok u me{ovitim doma}instvima bez zaposlenih gde je penzija glavni izvor prihoda ~e{}e smatraju da je procedura suvi{e komplikovana.
Mo`emo zakqu~iti da je udeo prihoda od socijalnih davawa u penzionerskim i stara~kim doma}instvima ni`i nego u op{toj populaciji doma}instava. Razlog za to sa jedne strane le`i u ~iwenici da je najve}i broj socijalnih davawa usmeren prema deci, {to dovodi do toga da socijalna davawa igraju mnogo zna~ajniju ulogu u prihodima me{ovitih doma}instava. Sa druge strane, dva programa za koja penzioneri i stara lica mogu da konkuri{u, a koji ne predstavqaju jednokratne pomo}i – Naknada za tu|u negu i pomo} i
MOP, mawe su zastupqena me|u jedno~lanim penzionerskim i stara~kim doma}instvima, kod kojih pretpostavqamo da postoji najve}a potreba za ovim vrstama pomo}i. Kao i u op{toj populaciji, razlog je velika
nepoznatost ovih programa me|u ovim doma}instvima, ali su penzioneri i stara lica koja u wima `ive ~esto navodili i da ne znaju kako da se prijave.
Zakqu~ak i preporuke
a) Zakqu~ak
Nalazi pokazuju da je je populacija penzionera izlo`ena mawem riziku od siroma{tva nego op{ta populacija (5,5% u odnosu na 6,6%), ali da postoje odre|ene vulnerabilne grupe penzionera. To su pre svega:
Poqoprivredni penzioneri – poqoprivredni penzioneri su grupa penzionera posebno ugro`ena
sirma{tvom (indeks siroma{tva 12,0%). Nalaz se odnosi na 92% poqoprivrednih penzionera koji primaju minimalnu penziju u Srbiji – 5700 dinara. Budu}i da je niska penzija osnovni razlog wihovog ve}eg rizika od siroma{tva posebno su ugro`eni poqoprivredni penzioneri koji `ive u doma}instvima gde je penzija osnovni izvor prihoda – penzioneri iz vi{e~lanih penzionerskih doma}instava i me{ovitih doma}instava gde nema zaposlenih ~lanova.
Porodi~ni penzioneri – imaju rizik od siroma{tva 8,1% i prose~nu penziju 10,1 hiqada dinara
(administrativni podaci). Porodi~ni penzioneri su skoro iskqu~ivo `ene, veoma ~esto udovice.
Generalno, penzioneri sa niskom penzijom iznadprose~no su ugro`eni siroma{tvom (prose~na penzija za 1. kvantil po veli~ini penzije iznosi 5,1 hiqada dinara, a indeks siroma{tva wenih primaoca je 12,0%). Niske penzije posebno ugro`avaju penzionere iz penzionerskih doma}instava i
me{ovitog doma}instva gde je penzija glavni izvor prihoda.
Jedno~lana penzionerska, zatim me{ovita doma}instva u kojima je penzija glavni izvor prihoda –
indeks siroma{tva za me{ovita doma}instva iznosi 9,4%, dok za jedno~lana penzionerska doma}instva iznosi 7,2%. Penzioneri iz ove dve grupe doma}instava do`ivqavaju i druge oblike deprivacije: iako su ~esto vlasnici stanova/ku}a i imaju „komforne“ na~ine grejawa (centralno grejawe i grejawe na struju), wihovi objekti stanovawa se odlikuju podstandardnom infrastrukturnom opremqeno{}u. Tako|e ova doma}instva imaju visok udeo tro{kova za komunalije u ukupnim
tro{kovima (preko 25%).
Udovice, zatim penzioneri sa niskim obrazovawem, preko 75 godina starosti, iz ruralnih oblasti,
kao i iz oblasti isto~ne, jugoisto~ne i zapadne Srbije.
Sve ove grupe do`ivqavaju i ve}u zdravstvenu deprivaciju merenu subjektivnom ocenom zdravstvenog
statusa i nedovoqnom dostupno{}u zdravstvenih usluga u slu~aju bolesti.
138
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 139
Zanimqiv je nalaz da su invalidski penzioneri mawe ugro`eni siroma{tvom od op{te penzionerske populacije. Budu}i da su im prose~ne penzije ni`e od starosnih penzija razlog mo`e le`ati u tome {to oni
~e{}e od proseka `ive u vi{e~lanim, me{ovitim doma}instvima.
Nalazi pokazuju da je zna~ajno smawewe siroma{tva od 2002. do 2007. godine pratilo i smawewe siroma{tva me|u penzionerima i starim licima. Me|utim, stara lica sa 65 i vi{e godina i u 2007. imaju ve}i
indeks siroma{tva od ukupne populacije (9,6%), a pre svega su ugro`ene osobe 65+ bez penzije (indeks siroma{tva 3 puta ve}i nego u op{toj populaciji), kao i osobe koje `ive u stara~kim doma}instvima.
●
Osobe 65+ bez penzije – indeks siroma{tva 19,7%. U pitawu su u ve}em procentu `ene, osobe koje `ive u braku, u ne{to ve}em procentu osobe preko 75 godina, sa osnovnom {kolom i ni`e, iz
ruralnih krajeva. Ove osobe ~e{}e od proseka za stara lica `ive u vi{e~lanim stara~kim doma}instvima. Kod starijih osoba bez penzije veoma je izra`ena zdravstvena deprivacija posmatrana po osnovu sva tri ispitivana indikatora (subjektivna ocena zdravstvenog stawa, nemogu}nost
pristupa zdravstvenim uslugama u slu~aju bolesti, kao i nepokrivenost zdravstvenim osigurawem).
●
Stara~ka doma}instva - indeks siroma{tva jedno~lanih stara~kih je 9,9%, a vi{e~lanih stara~kih doma}instava je ~ak 14,1%. U vi{e~lanim stara~kim doma}instvima, kao {to smo rekli, ~e{}e od proseka `ive starije osobe bez penzije, {to najverovatnije uti~e na lo{iji standard
ovih doma}instava. Osobe iz ovih doma}instava do`ivqavaju, tako|e, razli~ite oblike deprivacije – veoma veliki udeo svojih tro{kova daju na hranu (preko 40%) i komunalije (preko 25%).
Tako|e do`ivqavaju u ve}oj meri zdravstvenu deprivaciju. U pogledu stanovawa, i pored toga {to
su vlasnici stanova, infrastrukturna opremqenost je ispodprose~na, kao i opremqenost trajnim dobrima, a vi{e od proseka se greju na ~vrsta goriva.
Nalazi jo{ pokazuju da je me|u doma}instvima sa penzionerima i starim licima mala pokrivenost socijalnim programima. Razlozi le`e u tome {to je ve}ina socijalnih davawa u Srbiji usmerena na decu, pa
penzioneri i stara lica za ve}inu programa i ne mogu da konkuri{u, ali i u neinformisanosti penzionera i starih lica o postojawu datih programa, naro~ito onih kojima su oni najpotrebniji – osoba iz jedno~lanih penzionerskih i stara~kih doma}instava.
b) Preporuke za daqa istra`ivawa
U budu}a istra`ivawa penzionera i starih lica bilo bi potrebno ukqu~iti pitawa o penzijskom fondu, budu}i da smo ovde pripadnost penzijskom fondu rekonstruisali na osnovu pitawa o prethodnom radnom iskustvu i sada{wem profesionalnom statusu, ~ime je neminovno do{lo do preklapawa, a tako|e i veliki deo penzionera nije bilo mogu}e kategorisati.
Na{a je sugestija, tako|e, da se u budu}im istra`ivawima napravi ve}a distinkcija izme|u penzija koje se dobijaju u zemqi i stranih penzija. Na osnovu rezultata ankete mo`emo pretpostaviti da je do{lo do
izvesnog me{awa i da je jedan broj ispitanika koji prima stranu naveo da prima doma}u starosnu penziju.
Ovakav problem je kasnije nemogu}e ispraviti, jer nema pitawa koja bi mogla u tome da pomognu (pitawa
koja govore o `ivotu van Srbije pre 1991. godine pokazuju neznatan procenat osoba koje su prijavile da su
pre ove godine `ivele van Srbije).
139
!penzioneri i stara lica1.qxd
3/23/2009
7:29 AM
Page 140
Literatura
Bogi}evi}, Biqana, Gorana Krsti}, Bo{ko Mijatovi} i Branko Milanovi}, Siroma{tvo i reforma finansijske podr{ke siroma{nima, Ministarstvo za socijalna pitawa CLDS, Beograd 2003.
European Commission, Eurostat, Laeken’ Indicators, Detailed Calculation Methodology, DOC. E2/IPSE/2003.
Republi~ki zavod za statistiku Srbije, Studija o `ivotnom standardu, Srbija 2002-2007, Beograd, 2007.
Strategic Marketing, Anketa o `ivotnom standardu 2002-2003, @ivot u Srbiji prema rezultatima
istra`ivawa, Beograd, 2007.
Vlada Republike Srbije, Strategija za smawewe siroma{tva u Srbiji, 2003.
http://www.prsp.sr.gov.yu/dokumenta.jsp
Vlada Republike Srbije, Tim potpredsednika Vlade za implementaciju Strategije za smawewe
siroma{tva, Izve{taj socijalne iskqu~enosti u Srbiji, nepublikovano (2008).
140
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 141
USLOVI SOCIJALNE I ZDRAVSTVENE
SIGURNOSTI STARIJIH @ENA
U SEOSKIM SREDINAMA
CENTRALNE SRBIJE (OP[TINA KRAGUJEVAC)
I JU@NE SRBIJE (NI[KI OKRUG)
Sawa Jankeli}
141
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 142
Istra`ivawe koje je sprovedeno deo je i {ireg istra`iva~kog projekta: „Basic Human Rights of Elderly
Women in Rural Areas in Serbia: Evaluation of Social and Health Status and Care Needs of the Rural Women Aged
65+ in Serbia“ koji }e biti sproveden do kraja 2009. godine i obuhvati}e teritoriju Beograda i severne Srbije. Istra`ivawe se sprovodi uz podr{ku Odeqewa za istra`ivawe i razvoj ERSTE Fondacije.
142
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 143
Sadr`aj
Apstrakt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .144
I UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .145
Osobenosti demografskog trenda starewa
stanovni{tva u Srbiji - FEMINIZACIJA STAREWA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .145
Osobenosti socio-ekonomskih uslova `ivota
starijih `ena na selu - FEMINIZACIJA SIROMA[TVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146
II METODOLOGIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148
Uzorak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149
III REZULTATI ISTRA@IVAWA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150
III-1 Starije `ene u seoskim sredinama op{tine Kragujevac (centralna Srbija) . . . . . . . . . . . . . . . .150
Osnovni socio-demografski podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150
Kori{}ewe usluga zdravstvene za{tite i zdravstveni status . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152
Kori{}ewe usluga iz sistema socijalne za{tite i psihosocijalni status . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .156
Kori{}ewe usluga iz sistema neformalne za{tite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160
III-2 Starije `ene u seoskim sredinama Ni{kog okruga (jugoisto~na Srbija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161
Osnovni socio-demografski podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161
Kori{}ewe zdravstvene za{tite i zdravstveni status . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .165
Kori{}ewe usluga iz sistema socijalne za{tite i psihosocijalni status . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .168
Kori{}ewe usluga iz sistema neformalne za{tite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171
IV DISKUSIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .172
REFERENCE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .176
Aneks: UPITNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .178
143
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 144
Apstrakt
Istra`ivawe koje je sprovedeno predstavqa poku{aj bli`eg sagledavawa socio-demografskih, socijalnih i zdravstvenih osobenosti i potreba starijih `ena u seoskim sredinama op{tine Kragujevac i teritorije Ni{kog okruga (op{tina Ni{ i op{tina Mero{ina), kako bi se definisali osnovni uslovi wihove
zdravstvene i socijalne sigurnosti. Ispitivawem je obuhva}eno 400 `ena starosti 65 i vi{e godina koje
`ive u uzorkovanim seoskim naseqima op{tina Kragujevac i Ni{. U istra`ivawu je kori{}ena kvantitativna i kvalitativna metodologija. Dobijeni rezultati su potvrdili polazne pretpostavke o niskom obrazovnom statusu ispitanica, visokom procentu nepismenosti, nepostojawu li~nih izvora prihoda, niskom
procentu vlasni{tva nekretnina, kao i siroma{nom sadr`aju dru{tvenih aktivnosti i relativno visokom
procentu nezadovoqstva starijih `ena seoskih sredina postoje}im `ivotom. Ve}ina starijih `ena ispitivanog podru~ja nisu nosioci zdravstvenog i socijalnog osigurawa ve} su osigurana lica preko supru`nika. Stepen kori{}ewa usluga iz sistema zdravstvene i socijalne za{tite je na ni`em nivou, kao i dostupnost posebnih usluga pomo}i i podr{ke. Nizak socio-ekonomski status, uz ote`an pristup resursima za{tite javnog i civilnog sektora generalno predisponiraju lo{e uslove za ostvarivawe prava na zdravstvenu i socijalnu sigurnost ispitanica. Istra`ivawe je pokazalo da starije `ene u seoskim sredinama u
pogledu mnogobrojnih aspekata svakodnevnog `ivota zavise od neformalne socijalne mre`e, pre svega od
~lanova porodice.
144
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 145
I UVOD
Postoje mnogobrojni razlozi zbog kojih fenomen feminizacije starewa stanovni{tva ima zna~ajne dru{tveno-ekonomske i politi~ke implikacije u ve}ini savremenih zemaqa. Pre svega, populacija `ena predstavqa zna~ajan deo svetske populacije koja je u konstantnom porastu. Demografske projekcije ukazuju da
}e se broj `ena starih 60 i vi{e godina pove}ati sa 336 miliona koliko svetske statistike bele`e u 2000.
godini na preko 1 milijardu do 2050. godine.(25)1 Projekcije ukupnog stanovni{tva u Srbiji ukazuju da }e
se broj starih 60 i vi{e godina pove}ati sa 1.582.504 u 1991. godini na 2.411.621 u 2021. godini. Proces
demografskog starewa populacije prati porast disbalansa izme|u broja starijih mu{karaca i starijih `ena koji raste sa porastom godina starosti i to u korist `ena. Iako nemamo ta~ne projekcije koje bi ukazale koliko }e se pove}ati broj starijih `ena u Srbiji u narednom periodu, lako je zakqu~iti da, budu}i da
se radi o dugoro~nom demografskom procesu postupnog pove}awa zastupqenosti `ena u dru{tvima s visokom prose~nom staro{}u, taj broj ne mo`e biti zanemarqiv. (15)
Mnogobrojne implikacije demografskog starewa populacije i feminizacije populacije starih, razvijene zemqe re{avaju rodno definisanim programima i politikama sveukupnog dru{tvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja zajednice.
S obzirom da se zemqe u razvoju suo~avaju sa intenzivnim procesom starewa populacije i o~ekivanim
kontinuiranim porastom broja starijih `ena, kao prioritetan zadatak se name}e ukqu~ivawe osnovnih
principa rodne ravnopravnosti u strate{ke programe i politike razvoja dru{tvene zajednice. Ipak, kada su zemqe u razvoju u pitawu, posebno zemqe u tranziciji, kakva je Srbija, koju karakteri{e veliki jaz
izme|u tradicionalnog i modernog, izme|u urbanog i ruralnog, posebno je neophodno sagledati stvarne
uslove `ivota i potrebe populacije starijih `ena u ruralnim sredinama. Druga~ije re~eno, u ciqu dono{ewa efikasnog strate{kog programa dru{tvenog razvoja, u Srbiji je potrebno sagledati rodnu specifi~nost u kontekstu urbanih i ruralnih sredina, u kontekstu tradicionalnih i modernih obrazaca pona{awa,
kao i u kontekstu neravnomernog ekonomskog razvoja zemqe.
Iz tih razloga, ciq ovog rada jeste poku{aj da se doprinese rasvetqavawu specifi~nosti polo`aja `ena u pomenutim kontekstima i to kroz sagledavawe socio-demografskih, socio-ekonomskih i zdravstvenih
osobenosti i potreba posebne populacije `ena, a to su starije `ene u ruralnim sredinama centralne i ju`ne Srbije i to na primeru izabranih seoskih naseqa op{tine Kragujevac, op{tine Ni{ i Mero{ina (Ni{ki okrug).
Osobenosti demografskog trenda starewa stanovni{tva u Srbiji FEMINIZACIJA STAREWA
Republika Srbija nije izuzetak kada su u pitawu svetski demografski trendovi. Danas, na pragu 21. veka,
Srbija se nalazi u grupi zemaqa sa starim stanovni{tvom, sa visokim procentualnim u~e{}em starih u ukupnoj populaciji (16,5%, od toga `ena 18,6% i mu{karaca 14,5%- 16), sa tendencijom daqeg demografskog starewa stanovni{tva. S obzirom na prose~no du`i `ivotni vek `ena, sa porastom broja starih u ukupnoj populaciji, o~ekuje se kontinuirano pove}awe broja starijih `ena, a posebno u seoskim sredinama gde je trend
„feminizacije sela“ uslovqen i dodatno migracijama mu{ke radne snage iz pravca sela ka gradovima.
Tako|e, bele`i se intenzivan demografski trend starewa seoskog stanovni{tva i porast broja stara~kih doma}instava u seoskim sredinama (20,5%). Studija o `ivotnom standardu ukazuje na jo{ alarmantniji podatak: da postoji visok procenat sama~kih stara~kih doma}instava (59%) u ukupnom broju sama~kih doma}instava.(15) Uzimaju}i u obzir prose~no du`i `ivotni vek `ena, za pretpostaviti je da su ova sama~ka stara~ka doma}instva u najve}em broju slu~ajeva „`enska“. I ovakvi najop{tiji podaci name}u zakqu~ak da se Srbija suo~ava sa pove}awem broja starijih `ena u seoskim sredinama, koje }e sve vi{e `iveti u
sama~kim doma}instvima.
1
Reference u prilogu
145
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 146
Starije `ene, posebno starije `ene ruralnih oblasti predstavqaju zna~ajan deo ukupne populacije zemqe i va`an su humani resurs koji u~estvuje u procesu ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja zajednice. Iz tih razloga, postoji odgovornost svih politi~kih segmenata da sagledaju stvarne potrebe i uslove
`ivota starijih `ena u urbanim i ruralnim oblastima i da obezbede wihovu participaciju u kreirawu politike dru{tvenog razvoja, sa jedne strane, dok sa druge strane potrebno je obezbediti i ekonomski efikasnu, blagovremenu za{titu i brigu vulnerabilnih kategorija, uz po{tovawe i uva`avawe osnovnih qudskih prava kao {to je pravo na socijalnu i zdravstvenu sigurnost.
Osobenosti socio-ekonomskih uslova `ivota starijih `ena na selu FEMINIZACIJA SIROMA[TVA
Starewe stanovni{tva i feminizacija procesa starewa u Srbiji imaju dodatnih osobenosti koje proisti~u iz mnogobrojnih specifi~nih dru{tveno-politi~kih de{avawa u zemqi u posledwe dve decenije, kao
{to su ratovi, ekonomska kriza, migracije stanovni{tva, tranzicija.
Politi~ka de{avawa, ekonomska kriza i rat na prostorima biv{e Jugoslavije, uticali su na marginalizovawe potreba i prava ostarelog stanovni{tva u celini, a u najve}oj meri pogo|eni su svi segmenti svakodnevnog `ivota vulnerabilnih grupacija, me|u kojima su i starije `ene u ruralnim podru~jima.
U procesu tranzicije, selo koje ina~e nije u dovoqnoj meri u sredi{tu razvojnih politika, postalo je
jo{ vi{e marginalizovano, a `ene na selu postaju gotovo potpuno nevidqive. Poqoprivreda, kao dominantna delatnost seoskog stanovni{tva, je marginalizovana privredna grana, {to za posledicu ima osiroma{ewe stanovni{tva agrarnih podru~ja i wihovu iskqu~enost iz ekonomskih, kulturnih i politi~kih
procesa.
Siroma{tvo postaje ruralni fenomen, a vi{egodi{wi dru{tveni i ekonomski problemi doveli su
do feminizacije bede i izrazite pauperizacije `enskog seoskog stanovni{tva. (13)
Studija o `ivotnom standardu pokazala je da je indeks siroma{tva u 2007. godini zna~ajno ve}i u ruralnim podru~jima (18,7%) nego u gradskim sredinama (3%), {to jo{ jednom potvr|uje ~iwenicu da je siroma{tvo u Srbiji prete`no ruralni fenomen. Podaci Studije ukazuju i da su starija lica izlo`ena mnogo ve}em riziku od siroma{tva u odnosu na ostale starosne grupacije i da je taj rizik ~ak 40% ve}i od proseka
populacije. Alarmantan podatak je da je procenat siroma{nih koji `ive u seoskim sredinama porastao sa
55% u 2002. godini na 61% u 2007. godini. (15)
Fenomen siroma{tva u Srbiji u velikoj meri predstavqa kako „ruralni“, tako i „stara~ki“ fenomen, na
{ta ukazuju mnogobrojni podaci, a naro~ito Studija o `ivotnom standardu. Mnogo toga ukazuje da se
ovim atributima stara~kog i ruralnog siroma{tva mo`e dodati i epitet „`enski“.
Kako zbog siroma{tva, tako i zbog dominantnih tradicionalnih i paternalisti~kih obrazaca pona{awa, starije `ene u ruralnim oblastima Srbije ostavqene su, u najve}em broju slu~ajeva, bez mogu}nosti na
izbor i bez mogu}nosti da ostvare osnovna qudska prava. Postoje}a saznawa o uslovima `ivota starijih
`ena u seoskim sredinama Srbije ukazuju na nizak stepen obrazovawa, visok procenat nepismenosti, nepostojawe zdravstvenog, socijalnog i penzionog osigurawa, ote`an pristup socio-kulturnim i ekonomskim
resursima. (4,10,13)
Tradicionalni mehanizmi odlu~ivawa, obi~aji i prakse koji su dominantni, ~esto iskqu~uju `ene iz
`ivota zajednice i odlu~ivawa o wenom razvoju. @ene na selu ostaju naj~e{}e izvan uticaja dru{tvenih
i ekonomskih promena. Starije `ene na selu, usled kontinuirane marginalizacije prava i potreba, ostaju
li{ene osnovih qudskih prava kao {to su pravo na socijalnu i zdravstvenu sigurnost, ~esto ne postoje statisti~ki podaci o wima, nevidqive su i neprepoznatqive.
Socio-kulturni i ekonomski uslovi `ivota `ena u seoskim sredinama imaju zna~ajne implikacije na wihovo zdravqe. (25) Kada je u pitawu zdravstveni status podaci ukazuju da starije `ene u seoskim sredina-
146
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 147
ma u Srbiji u mnogo ve}oj meri pate od hroni~nih bolesti i multipli morbiditeta.(27) Stepen kori{}ewa
usluga zdravstvene za{tite je nizak (27), {to zbog nedostupnosti, {to zbog nedovoqno razvijenih znawa
i svesti o zna~aju individualne odgovornosti u brizi za sopstveno zdravqe.
Obezbe|ivawe adekvatne pomo}i i podr{ke, naro~ito obezbe|ivawe efikasne za{tite starijim `enama u seoskim sredinama, posebno vulnerabilnim kategorijama hroni~no obolelih, invalida i sl. ote`ano
je geografskom izolacijom seoskih podru~ja u zemqi, nerazvijenom infrastrukturom, nedostatkom javnog
prevoza. Decentralizacija usluga za{tite te~e sporo. Alternativni vidovi obezbe|ivawa usluga podr{ke
i pomo}i nisu dovoqno razvijeni u ruralnim sredinama. Ne samo da su te{ko dostupni profesionalci iz
javnog sektora, ve} pretpostavqamo da su u seoskim sredinama i usluge privatnog i civilnog sektora te{ko dostupne i gotovo da ne postoje.
U postoje}im uslovima dru{tvene i ekonomske tranzicije u Srbiji, populacija starijih `ena iz seoskih
sredina i daqe ostaje na marginama demokratskih razvojnih procesa. Na`alost, iskustva pokazuju da postoje}e NVO, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou, koje se bave `enskim pitawima, najve}im delom su usmerene na ekonomsku i politi~ku emancipaciju `ena u urbanim sredinama, na pitawa seksualnog
i porodi~nog zlostavqawa i trgovine qudima radi seksualne eksploatacije na prostorima Srbije i Balkana. Pitawa o~uvawa i unapre|ewa osnovnih qudskih prava `ena u seoskim sredinama, ukqu~uju}i pre
svega pravo na zdravstvenu i socijalnu sigurnost i daqe ostaju marginalozovana u aktuelnim projektima
civilnog sektora koji se bavi ovom problematikom.
Starije `ene u seoskim sredinama tako ostaju zarobqene u tradicionalnoj ruralnoj kulturi u kojoj socijalna mre`a, dakle ~lanovi porodice, prijateqi i susedi, imaju zna~ajnu ulogu u obezbe|ivawu podr{ke,
pomo}i i brige. Pitawe koje se postavqa je {ta }e se desiti starijim `enama u seoskim sredinama usled
tendencije i{~ezavawa prirodne socijalne mre`e zbog intenzivnih migracija selo-grad i porasta stara~kih sama~kih doma}instava, usled sporog tehnolo{kog razvoja i spore decentralizacije usluga.
Dru{tveno-politi~ki autoriteti na lokalnom i nacionalnom nivou imaju odgovornost da u vakumu u kom
„tradicionalno srpsko selo neo~ekivano brzo nestaje, a novo sporo nastaje“ (3), u procesu dono{ewa strate{kih programa razvoja dru{tvene zajednice, obezbede sagledavawe stvarnih potreba starijih `ena u seoskim sredinama Srbije i u skladu sa postoje}im uslovima organizuju kratkoro~ne i dugoro~ne programe odgovora na identifikovane potrebe.
Istra`ivawe koje je sprovedeno predstavqa poku{aj bli`eg sagledavawa socio-demografskih, socijalnih i zdravstvenih osobenosti i potreba starijih `ena u seoskim sredinama op{tine Kragujevac i teritorije Ni{kog okruga (op{tina Ni{ i op{tina Mero{ina), kako bi se
definisali osnovni uslovi wihove zdravstvene i socijalne sigurnosti.
Ciqna podru~ja su izabrana s obzirom na podatke koji ukazuju da je stepen siroma{tva izrazitiji u centralnim i ju`nim regionima Srbije. Postoje}a saznawa o ispitivanom problemu uglavnom su parcijalna i
naj~e{}e su deo generalnih istra`ivawa o `ivotnom standardu (Studija o `ivotnom standardu, 2007) ili
zdravstvenom statusu stanovni{tva Srbije (Zdravstveno stawe, zdravstvene potrebe i kori{}ewe zdravstvene za{tite stanovni{tva u Republici Srbiji, 2002) ili su deo nekih nau~noistra`iva~kih radova u
oblasti rodne ravnopravnosti i `enskih prava.
I studije koje se odnose na istra`ivawe osobenosti fenomena starewa i starih u Srbiji uglavnom se temeqe na ispitivawima op{te populacije starih iz urbanih sredina. Ve}ina postoje}ih podataka generalizuje bitnu ~iwenicu: da je populacija starijih `ena u seoskim sredinama posebno vulnerabilna.
Iz tih razloga, sagledavawe stvarnih potreba starijih `ena u seoskim sredinama kroz subjektivnu i objektivnu procenu socijalnog i zdravstvenog statusa i socijalnih i zdravstvenih potreba ispitivane populacije, trebalo bi da pomognu preciznijem i bli`em definisawu pitawa o~uvawa wihove socijalne i
zdravstvene sigurnosti u uslovima ekonomske i socio-kulturne deprivacije. Posebno zna~ajnom ~ini se subjektivna procena samih ispitanica o socio-zdravstvenom statusu i potrebama. Jedna takva analiza, uz
147
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 148
raspolo`iva saznawa iz postoje}e istra`iva~ke gra|e, vodila bi definisawu prioritetnih mera za o~uvawe i unapre|ewe osnovnih qudskih prava starijih `ena, pre svega, poboq{awa uslova wihove zdravstvene i socijalne sigurnosti. Ovakve preporuke bile bi namewene akterima lokalnih zajednica.
U definisawu konkretnih ciqeva istra`ivawa po{lo se od pretpostavki da kod ispitivane populacije postoji:
● nizak obrazovni i socio-ekonomsi status ispitivane populacije,
● visoka socio-ekonomska zavisnost od ~lanova porodice i samim tim visoka neizvesnost u pogledu socijalnog i zdravstvenog osigurawa istih,
● nizak stepen kori{}ewa usluga za{tite (zdravstvene i socijalne) iz javnog, privatnog i civilnog sektora,
● niska dostupnost organizovanih usluga za{tite, posebno usluga prevencije, kako socijalne deprivacije, tako i o~uvawa zdravqa,
● visoka zastupqenost hroni~nih oboqewa,
● siroma{an sadr`aj socijalnih aktivnosti,
● stawe koje ukazuje na to da je stepen socijalne i zdravstvene sigurnosti u najve}oj meri determinisan
postojawem prirodne socijalne mre`e koja ima odlu~uju}u ulogu u obezbe|ivawu pomo}i i podr{ke.
U skladu sa polaznim pretpostavkama definisan je ciq istra`ivawa kao procena nivoa zdravstvene i
socijalne sigurnosti starijih `ena u selima op{tina Ni{ (ju`na Srbija) i u selima op{tine Kragujevac
(centralna Srbija).
Svrha istra`ivawa je da se doprinese rasvetqavawu problema siroma{tva starijih `ena u seoskim sredinama iz jedne druga~ije perspektive i uka`e da se sadr`aj wihovog siroma{tva ne iscrpquje u granicama statisti~kih procena potro{we. Problem siroma{tva starijih `ena u seoskim sredinama je dubqi i
~esto pored socio-ekonomske deprivacije ukqu~uje socio-kulturnu, emotivnu i psiholo{ku li{enost, a sa
stanovi{ta osnovnih qudskih prava velika je verovatno}a da su uskra}ene i za pravo na po{tovawe li~nog integriteta i qudskog dostojanstva.
II METODOLOGIJA
U procesu istra`ivawa kori{}ena je kvantitativna i kvalitativna metodologija.
Kvantitativna metodologija zasniva se na primeni metoda deskriptivne statistike u obradi prikupqenih podataka dobijenih primenom standardizovanog upitnika i publikovanih podataka Republi~kog zavoda za statistiku sa Popisa stanovni{tva, doma}instva i stanova 2002. godine: „Pol i starost po naseqima“ (izvor podataka).
Sredi{wi izvor podataka svakako ~inila je primena standardizovane ankete tj. upitnika. Anketa je
sprovedena putem direktnog intervjua. Pitawa su osmi{qena tako da budu jasna, jednostavna i razumqiva
tj. prilago|ena populaciji starih.
Upitnik sadr`i ukupno 42 pitawa podeqena u 5 tematskih oblasti i to:
1. Osnovne socio-demografske karakteristike ispitivane populacije
2. Stepen dostupnosti i kori{}ewa usluga zdravstvene i socijalne za{tite
3. Osnovni zdravstveni i socijalni status
4. Subjektivna procena potreba za uslugama za{tite, podr{ke i pomo}i
5. Kori{}ewe usluga iz sistema neformalne za{tite
Prikupqeni podaci obra|eni su i analizirani u SPSS-u.
U upitniku je ostavqen prostor za sva zapa`awa i komentare anketara koji }e biti uzeti u obzir u procesu analize i tuma~ewa rezultata. S obzirom na kompleksnost ispitivane problematike i izvesna ogra-
148
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 149
ni~ewa upitnika, anketarima je sugerisano da kad god je to mogu}e sprovedu i dubinske intervjue, odnosno
postave vi{e pitawa i kroz neposredniji razgovor do|u do relevantnih saznawa i da ih unesu u deo upitnika koji je ostavqen za zapa`awa i utiske anketara. Deskriptivnom analizom ovih podataka generalizovna su neka saznawa o naj~e{}im problemima starijih `ena u seoskim sredinama izabranih podru~ja.
U prikupqawu i analizi relevantnih podataka kori{}ena su i postoje}a saznawa drugih studija, nalaza itd. U tu svrhu ura|en je pregled i sadr`ajna analiza postoje}e literature.
U saradwi sa organizacijama Crvenog krsta Kragujevca i Crvenog krsta Mero{ina mobilisani su anketari, po dve osobe za svaku op{tinu. Pre izlaska na teren, sa anketarima su obavqene konsultacije i prosle|eno im je kratko uputstvo o ispuwavawu upitnika.
UZORAK
Ciqanu populaciju ~inile su `ene starosti 65 i vi{e godina koje `ive u seoskim naseqima op{tine
Kragujevac i op{tine Ni{. Studijska populacija obuhvatila je N=400 `ena starosti 65+ godina u dva seoska naseqa op{tine Kragujevac i dva sela op{tine Ni{. Na teritoriji svake op{tine anketirano je po 200
slu~ajno izabranih i dostupnih ispitanica.
Za identifikaciju seoskih naseqa za svaku op{tinu kori{}eni su podaci Republi~kog zavoda za statistiku: Popis stanovni{tva, doma}instva i stanova u 2002, „Stanovni{tvo prema polu i starosti prema tipu naseqa“, Kwiga 2.
Zbog velikog broja seoskih naseqa u izabranim regionima izabrana su po tri seoska naseqa u svakoj op{tini. U dva seoska naseqa svake op{tine sprovedeno je istra`ivawe, tre}e naseqe je izabrano kao rezervno u slu~aju nedovoqnog odziva ispitanica.
Izbor seoskih naseqa (uzorkovawe) ura|en je prema slede}im kriterijumima:
1) broju stanovnika: sela sa vi{e od prose~nog broja stanovnika izra~unatog za sva seoska naseqa,
2) najve}em procentualnom u~e{}u populacije starih 65+ godina u ukupnoj populaciji,
3) najve}oj prose~noj starosti stanovnika - demografski stara naseqa.
Izbor naseqa na teritoriji op{tine Kragujevac. Na osnovu podataka Republi~kog zavoda za statistiku sa Popisa stanovni{tva, doma}instva i stanova 2002. godine, Kwiga 2: „Pol i starost prema tipu naseqa“, u op{tini Kragujevac identifikovano je 56 seoskih naseqa sa ukupnim brojem stanovnika 29.427.
Najmawe seosko naseqe (Tre{wevak) ima 24 stanovnika, a najbrojnije seosko naseqe (^umi}) ima 1600 stanovnika. Seoskih naseqa sa vi{e od 600 stanovnika u op{tini Kragujevac ima ukupno 12 i to: Gorwa Sabanta sa 26,58% starih 65+ godina u ukupnom broju stanovnika, Gro{nica sa 18,91%, Desimirovac sa 16,99%,
Dragobra}a sa 14,67%, Dra~a sa 25,06%, Jovanovac sa 19,74%, Lu`nice sa 24,13%, Resnik 27,11%, Stragari 27,92% , Cvetojevac 22,25%, Cerovac sa 19,47% i ^umi} sa 27,31%.
Daqe su izdvojena naseqa koja imaju vi{e od 22,5% starih 65+ godina i to su Gorwa Sabanta, Dra~a, Lu`nice, Resnik, Stragari i ^umi}. Daqe uzorkovawe ra|eno je u skladu sa kriterijumom najdubqe demografske starosti i to su: Gorwa Sabanta sa prose~nom starosti stanovnika 45,6 godina, ^umi} sa prose~nom starosti stanovnika 45,8 godina i Resnik sa prose~nom starosti stanovnika 45,6 godina. Uzorak ~ini 200
slu~ajno izabranih dostupnih starijih `ena koje `ive u selima Gorwa Sabanta, Resnik i ^umi}
na teritoriji op{tine Kragujevac. Adrese su dobijene na osnovu bira~kog spiska op{tine Kragujevac.
Anketirawe je u celosti sprovedeno u nasequ Gorwa Sabanta i Resnik.
Uzorkovawe naseqa na teritoriji op{tine Ni{: Na osnovu podataka Republi~kog zavoda za statistiku sa Popisa stanovni{tva, doma}instva i stanova 2002. godine, Kwiga 2: „Pol i starost prema tipu naseqa“, u op{tini Ni{ (bez Ni{ke Bawe) identifikovano je 51 seosko naseqe sa ukupnim brojem stanovni-
149
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 150
ka 61.435. Najmawe seosko naseqe Ber~inac ima 129 stanovnika, a najve}e 4.305, Deveti Maj. Izdvojena su
naseqa sa vi{e od 1.200 stanovnika i to 15 seoskih naseqa: Brzi Brod sa procentualnim u~e{}em starih
od 9,79% u ukupnom stanovni{tvu, Gorwa Topaonica sa 22,72%, Gorwi Matejevac sa 21,61%, Deveti Maj sa
9,87%, Dowa Vre`ina sa 8,88%, Dowe Me|umurovo sa 19,80%, Dowi Komren sa 10,27%, Kamenica sa
17,57%, Lalinac sa 19,86%, Medu{evac sa 14,76%, Pasi Poqana sa 10,71%, Popovac sa 16,27%, Trupale sa
21,86%, Hum sa 17,45% i ^okot sa 15,85%.
Naseqa koja imaju vi{e od 15,8% starih su: Gorwa Topaonica, Gorwi Matejevac, Dowe Me|umurovo, Kamenica, Lalinac, Popovac, Trupale, Hum i ^okot. Daqe uzorkovawe je vr{eno prema kriterijumu najdubqe
demografske starosti i to su naseqa ~ija prose~na starost stanovni{tva je iznad 41,8 godina, a to su: Gorwa Topaonica, Gorwi Matejevac i Trupale.
Uzorak ~ini 200 slu~ajno izabranih `ena starosti 65+ godina koje `ive u selima Gorwa Topaonica, Gorwi Matejevac i Trupale na teritoriji op{tine Ni{.
Anketirawe je zapo~eto u seoskom nasequ Gorwa Topaonica i ispra}eno je lo{im odzivom i nepoverewem me{tana. Dodatni problem je predstavqala i nesaradwa lokalnih vlasti u dostavqawu bira~kih
spiskova na osnovu kojih su identifikovane adrese. U susret problemu iza{la je op{tina Mero{ina i Crveni krst ove op{tine i uspe{no su ispunili predvi|enu kvotu uzorka od 200 ispitanika. Anketirawe je
sprovedeno u seoskim naseqima Obla~ina i Bali~evac na teritoriji op{tine Mero{ina koja
pripada Ni{kom okrugu i grani~i se sa op{tinom Ni{ i u selu Gorwa Topaonica na teritoriji
op{tine Ni{.
U toku obrade podataka prime}ene su mawkavosti u upitniku koje su delom savladane u procesu kodirawa odgovora. Na primer, na neka pitawa nisu predvi|eni svi mogu}i odgovori, ili nije ponu|en dovoqno
dobar interval odgovora. Da bi se prevazi{li ovakvi problemi i validnost upitnika poboq{ala, bilo je
neophodno sprovesti pilot istra`ivawe ~iji ciq bi bio testirawe upitnika. Kratak vremenski period
predvi|en za sprovo|ewe celokupnog projekta uslovio je mnogobrojna ograni~ewa i determinisao u velikoj meri definisawe uzorka, kvalitet upitnika, kao i obim istra`ivawa.
III REZULTATI ISTRA@IVAWA
III-1 Starije `ene u seoskim sredinama op{tine Kragujevac (centralna Srbija)
Uzorak za istra`ivawe uslova zdravstvene i socijalne sigurnosti starijih `ena u centralnoj Srbiji
sprovedeno je na teritoriji op{tine Kragujevac i to u seoskim naseqima Resnik i Gorwa Topaonica. Ispitivawem je obuhva}eno 200 `ena starosti 65 i vi{e godina.
Osnovni socio-demografski podaci
Kragujevac je najzna~ajniji gradski centar u centralnoj Srbiji sa perspektivom relativno dobrog ekonomskog razvoja. Prema podacima sa posledweg popisa 2002. godine na teritoriji cele op{tine registrovano je 175.802 stanovnika, od toga u gradskom podru~ju 146.373 stanovnika, u ostalim naseqima ukupno je
registrovano 29.429 stanovnika. U~e{}e populacije starih 65+ u ukupnoj populaciji op{tine je 14% {to
zna~i da je starosna struktura teritorije Kragujevca povoqnija od iste strukture na nivou Republike Srbije. Prose~na starost seoskih naseqa na teritoriji Kragujevca je 44,3 godine, dok je prose~na starost stanovn{tva ciqanih seoskih naseqa 45,6 godina, {to ih svrstava u duboko demografski stare sredine. Samo
ovaj podatak ukazuje na neophodnost ozbiqnijeg pristupa organizovawu posebnih programa za{tite starijeg stanovni{tva u seoskim sredinama, na osnovu realno sagledanih potreba i postoje}ih dru{tveno-ekonomskih uslova.
Prose~na starost ispitivane populacije `ena je 75,8 godina.
150
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 151
Osnovni podaci o bra~nom statusu ispitanica pokazuju da je najve}i procenat ispitivanih starijih `ena u braku 63,1%, a 32,8% su udovice. Najve}i procenat `ena ima dvoje `ivoro|ene dece 45,5%, jedno `ivoro|eno dete imalo je 32,3%, dok je 12,1% ispitivanih `ena imalo troje i vi{e dece. Najmawi procenat
9,1% ispitanica nije imalo dece.
U skladu sa o~ekivawima podaci o obrazovnoj strukturi pokazali su da najve}i procenat ispitanica ima
nepotpunu osnovnu {kolu do 4 godine i to 69,2%, osnovnu {kolu ima 17,7% i bez {kole bilo je 11,6% ispitanica. Na pitawe da li znaju da ~itaju, odnosno da pi{u, relativno visok procenat ispitanica zna samo da se potpi{e 18,2%, a 17,2% ispitanica ne ume da ~ita.
S obzirom na obrazovnu strukturu bilo je normalno o~ekivati da }e glavno zanimawe ve}ine ispitanica biti doma}ica i to u 67,7% slu~ajeva. Poqoprivredom kao glavnim zanimawem tokom `ivota bavilo se
30,3% `ena, a svega 2 `ene su bile kvalifikovani radnici i jedna u~iteqica. Podaci o redovnom izvoru
prihoda pokazuju da li~nu penziju ima svega 25,3%, {to ukazuje da ~ak ni sve `ene koje su se redovno bavile poqoprivredom nisu upla}ivale penziono osigurawe. Porodi~nu penziju primalo je 26,3% i to su udovice koje su nasledile mu`evqevu penziju.
Grafikon 1. Glavno zanimawe - seoska naseqa op{tine Kragujevac
3% Ostali
30% Poqoprivrednici
67,7% Doma}ice
Interesantno zapa`awe je da je veliki broj ispitanica na pitawe {ta vam je redovan izvor prihoda, odgovarao „penzija“, iako penziju ne primaju one, ve} supru`nici. Ovaj podatak mo`e da uka`e na nesvesno
odbacivawe potpune ekonomske zavisnosti od supru`nika i nepostojawa svesti o nepostojawu socijalne
sigurnosti. Kada je konstatovano kroz razgovor da penzija koju navode kao redovan izvor prihoda je prihod
supruga i da one nemaju redovan izvor prihoda te da je odgovor u su{tini zavisnost od porodice, nerado i
sa nelagodom su prihvatale ovu konstatciju. Mo`emo zakqu~iti da 44,4% ispitanica nije imalo nikav redovan li~ni izvor prihoda i zavisile su od porodice, dok su 3,5% ispitanica primale socijalnu pomo},
odnosno materijalno obezbe|ewe.
Grafikon 2. Izvor prihoda
50
45
44,4%
40
35
30
25
25,3%
26,3%
20
15
10
5
3,5%
0
Li~na
penzija
Porodi~na
penzija
Socijalna
pomo}
151
Zavisnost
od porodice
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 152
Dodatni izvor prihoda najve}i procenat 87,4% ispitanica nema, u mawem procentu su ispitanice prijavile rentu poqoprivrednog zemqi{ta kao dodatan izvor prihoda, 7,6%.
Grafikon 3. Dodatni izvor prihoda
100
90
80
87,4%
70
60
50
40
30
20
3%
7,6%
10
0,5%
0,5%
0
Ne
Da renta
poqoprivrednog
zemqi{ta i sl.
Da dodatak za
tu}u negu i
pomo}
MOP
Pomo} porodice
Od ukupnog broja ispitanica, 36,9% ih je `ivelo u zajednici sa jednom osobom i to u najve}em procentu
sa supru`nikom, u porodi~nom doma}instvu sa dva i vi{e ~lanova `ivelo je 48% i to sa decom u najve}em
broju slu~ajeva, osim u 2% slu~ajeva kada su to bili brat, odnosno sestra, dok 14,6% ispitanica `ivele su
same.
Va`no je napomenuti da od ukupnog broja udovica 38,5% je `ivelo u sama~kim doma}instvima, dok je
53,8% `ivelo u zajednici sa decom. Mawi broj je `iveo sa drugim srodnicima. Ovakav podatak obja{wava
relativno dobru zbrinutost starijih `ena odnosno mali procenat iskazanih potreba za razli~itim vrstama usluga, pomo}i i podr{ke.
U skladu sa o~ekivawima, mali procenat `ena je vlasnik nekretnine u kojoj `ive i to u 20,7% slu~ajeva,
a 74,2% ispitanica `ivi u domu koji je porodi~no, odnosno zajedni~ko vlasni{tvo supruga i dece. @ene su
ina~e u Srbiji u mnogo mawem procentu nosioci vlasni{tva nekretnina. Uticaj patrijarhalnih obrazaca
pona{awa gde se deca pojavquju kao nosioci nasledstva nekretnina nakon smrti supruga je veoma prisutan.
Patrijarhalna kultura se naro~ito ogleda u prevashodnom pravu mu{kog deteta na nasle|e. I drugi podaci
o dru{tvenom polo`aju `ena u selima centralne Srbije ukazuju da `ene nemaju pravo na nasle|ivawe, budu}i da je zastupqen dominantan izrazito patrilinearni obrazac uspostavqawa i odr`avawa svojinskih
odnosa, te da u ve}ini slu~ajeva imovinu i ku}u nasle|uju sin, brat, pa ~ak pre zet, nego }erka. (4)
Osnovni socio-demografski podaci potvrdili su polazna o~ekivawa o niskom obrazovnom
statusu starijih `ena u seoskim sredinama i wihovoj relativno visokoj zavisnosti od porodice u socio-ekonomskom pogledu. @ivot u porodi~nom zajedni{tvu sa decom u velikoj meri nadokna|uje osnovne uslove socijalne sigurnosti u smislu zadovoqewa osnovnih egzistencijalnih potreba. Zbog niskog obrazovawa, potreba za zadovoqewem drugih, druga~ijih i sadr`ajnijih socijalnih potreba nisu prepoznate ni kod na{ih ispitanica.
Kori{}ewe usluga zdravstvene za{tite i zdravstveni status
Svetski podaci, kao i podaci o zdravstvenom stawu stanovni{tva u Srbiji ukazuju da su masovne hroni~ne nezarazne bolesti vode}i uzroci morbiditeta i mortaliteta u svetu i zemqi. (25)
Svetske statistike ukazuju da skoro 80% smrtnosti usled hroni~nih bolesti de{avaju se u zemqama u
razvoju i nerazvijenim zemqama. Faktori rizika za nastanak komplikacija hroni~nih bolesti i fatalne
ishode su visoko prisutni kod starijih u Srbiji, kao {to su povi{en krvni pritisak, gojaznost, odsustvo
152
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 153
fizi~ke aktivnosti, itd. Siroma{tvo zdru`eno sa neinfomisawem i neznawem zajedno pove}avaju ve} postoje}e rizike za nastanak komplikacija i pogor{awe zdravqa.
Starije `ene u seoskim sredinama zbog lo{ih `ivotnih navika, neobrazovawa, lo{e ishrane u mla|im
godinama, neredovne zdravstvene kontrole izlo`ene su visokom riziku za patolo{ko starewe i nastanak
funkcionalne zavisnosti, odnosno razli~itih oblika onesposobqenosti.
Iako ovim istra`ivawem nije ispitivana objektivna procena zdravstvenog stawa ispitanica, na osnovu subjektivne tj. „self-report” dijagnoze mo`e se zakqu~iti da se epidemiolo{ke osobenosti starijih `ena
na selu ne razlikuju od o~ekivanih. Na pitawe da li imaju neko oboqewe, najve}i broj ispitanica naveo
je povi{en krvni pritisak 19,8% i bolesti srca i krvnih sudova 33,8%. Daqe, po u~estalosti izdvajaju se
razli~ita reumatska oboqewa 15,2%, dijabetes je prijavilo 9,1% ispitanica, razli~ite vrste digestivnih oboqewa prijavilo je 4,0% `ena. Interesantan podatak je i da su svega 2 `ene prijavile da imaju ginekolo{kih problema, a poseta ginekologu je jedna od najre|e obavqanih zdravstvenih kontrola.
Ve}ina ispitanica su fizi~ki pokretne i mogu same da obavqaju svakodnevne aktivnosti `ivota. Set
pitawa koji se odnosio na procenu funkcionalnog statusa pokazao je da u preko 90% slu~ajeva ispitanice
mogu da obavqaju instrumentalne aktivnosti svakodnevnog `ivota i da imaju relativno o~uvan funkcionalni status. Razlika se uo~ava kod obavqawa te`ih i zahtevnijih fizi~kih aktivnosti kao {to je obavqawe lak{ih, odnosno te`ih ku}nih poslova. Ispitanice su u 66,2% slu~ajeva istakle da ne mogu da obavqaju te`e ku}ne poslove kao {to su prawe prozora i veliko spremawe. Procena fukcionalnog statusa starijih osoba je neophodna zbog objektivne procene potreba za uslugama za{tite.
Tabela 1. Funkcionalni status - op{tina Kragujevac
Instrumentalne aktivnosti
DA
NE
Uz tu|u pomo}
Da iza|e napoqe
94,9
1,5
3,5
Da se kre}e po ku}i
96,5
1,5
2,0
Da koristi toalet
97,0
1,5
1,5
Da se opere i okupa
97,0
1,5
1,5
Da se obu~e i svu~e
97,0
1,5
1,5
Da legne i ustane
96,5
2,0
1,5
Da obavqa lak{e ku}ne poslove
(brisawe pra{ine, usisavawe i sl.)
53,5
21,2
25,3
Da obavqa te`e ku}ne poslove
(prawe prozora, veliko spremawe)
14,6
66,2
19,2
Procena kori{}ewa osnovnih vrsta pomagala ukazuje da najve}i procenat starijih `ena koriste nao~are 30,3%, samo dve osobe koriste aparat za sluh, iako prema proceni anketara 21,2% ispitanica imalo je
problema sa sluhom. Zubnu protezu koristi 16,2%, {tap 13,1% ispitanica, dok 37,9% ispitanica ne koristi ni{ta od pomagala.
153
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 154
Tabela 2. Problemi sa sluhom i vidom
Pote{ko}e
Procenat
Ima problema sa sluhom
21,3
Ima problema sa vidom
22,8
Nema problema sa sluhom i vidom
55,3
Nepoznato
0,5
Ukupno
100,0
Kori{}ewe usluga zdravstvene za{tite u ruralnim sredinama pokazao je o~ekivane rezultate i ujedno
pora`avaju}e. Specijalizovane usluge zdravstvene za{tite, usluge ku}nog le~ewa, redovni lekarski pregledi u najve}em procentu nisu kori{}ene usluge od strane na{ih ispitanica.
Grafikon 4. Da li ste u posledwih godinu dana posetili lekara u najbli`oj ambulanti - op{tina
Kragujevac
Ne 3%
Da 97%
U posledwih godinu dana najve}i broj ispitanica koristio je usluge lekara op{te prakse u ustanovama
primarne zdravstvene za{tite, odnosno u dostupnoj zdravstvenoj stanici tj. domu zdravqa i to u 97% slu~ajeva.
Tako|e, 97,5% ispitanica je istaklo da u posledwih godinu dana nisu imale posete ekipa ku}nog le~ewa.
Pregled kod lekara specijaliste, {to podrazumeva odlazak u gradsku bolnicu, obavilo je 44,9%, dok
55,1% ispitanica nije koristilo ovu uslugu zdravstvene za{tite. Diskriminacija starijih osoba kada je u
pitawu upu}ivawe na specijalisti~ke lekarske preglede nije nepoznat fenomen generalno. [to zbog diskriminatorskog odnosa profesionalnog osobqa, kao i ~esto nedovoqne profesionalne edukacije iz oblasti gerijatrijske prakse, ali i zbog neznawa i neinformisanosti starijih osoba, specijalisti~ki pregledi ukqu~uju}i savremenu dijagnostiku ostaju ~esto nedostupni starijim osobama. Razlozi su i druge prirode, a to je ~iwenica da se bolnice i specijalizovane ustanove zdravstvene za{tite nalaze u gradskim centrima, odnosno ove vrste specijalizovanih usluga su centralizovane i samim tim nedostupne udaqenijim
ruralnim sredinama. Slabija saobra}ajna infrastruktura i problemi prevoza, uz prirodnu smawenu funkcionalnu pokretqivost starijih osoba su razlog vi{e koji specijalisti~ke preglede ~ini mawe dostupnim
starijoj populaciji u seoskim sredinama.
154
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 155
Grafikon 5. Specijalisti~ki pregledi u posledwih godinu dana - Ni{ki okrug
55,1%
60
44,9%
50
Pregled
kod lekara
specijaliste
40
30
20
10
0
Da
Ne
Ovakvi trendovi zna~ajno uti~u na komplikacije hroni~nih oboqewa u starosti i smrtne ishode koji
mogu biti spre~eni. Kvalitet `ivota kod starijih hroni~no obolelih osoba usled ovakvog stava mo`e biti naru{en.
Grafikon 6. Da li ste u posledwih godinu dana obavili pregled kod privatnog lekara?
90
76,8%
80
70
60
Pregled
u privatnoj
praksi
50
40
23,2%
30
20
10
0
Da
Ne
Preglede u privatnoj praksi, {to iziskuje pla}awe usluga, obavilo je 23,2% ispitanica, i to su u najve}em procentu `ene koje `ive u porodi~noj zajednici sa decom. Naime, od ukupnog broja `ena koje su koristile usluge privatnog lekara wih 45,7% `ive u zajednici sa decom, a 37% `ivi sa suprugom. Od ukupnog broja ispitanica koje su obavile pregled u privatnoj praksi 10,9% osoba `ive same. Ovaj podatak ide
u prilog pretpostavci da `ene koje `ive u stara~kim i sama~kim doma}instvima u znatno mawoj meri imaju pristup ekonomskim, socijalnim, zdravstvenim resursima, {to ih stavqa u neravnopravan i ote`avaju}i polo`aj i izla`e visokom riziku za naru{avawe osnovnih uslova socijalne i zdravstvene sigurnosti.
Redovne zdravstvene kontrole u skladu sa preporukama lekara obavqa 53% ispitanica, a 36,4% delimi~no. Pretpostavqamo da ove redovne kontrole najve}im delom se odnose na odlazak kod lekara zbog prepisivawa lekova, {to se ne bi moglo smatrati visokom odgovorno{}u za sopstveno zdravqe i dobrom prevencijom nastanka bolesti. Posebno na to ukazuju podaci o tome kada su posledwi put obavqeni ginekolo{ki pregledi. Naime, 79,3% ispitanica je izjavilo da su bile kod ginekologa davno da se i ne se}aju, pre vi{e od 5
godina ginekologa je posetilo 12,6%, a u posledwih 6 meseci svega 1% ispitanica je posetilo ginekologa.
[to se ti~e nabavke lekova, najve}i procenat ispitanica obavqaju to same i to 68,2%, ~lanovi porodice u 22,2% slu~ajeva nabavqaju potrebne lekove, dok to profesionalne slu`be ku}nog le~ewa rade u
6,1% slu~ajeva.
155
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 156
Na pitawe da li Vam odlazak kod lekara u najbli`u ambulantu ili dom zdravqa predstavqa problem ve}ina ispitanica je odgovorilo da „ne“ i to u 79,8% slu~ajeva, dok problem odlaska kod lekara u potpunosti ili delimi~no ima 19,7% ispitanica. Razlozi koji predstavqaju pote{ko}e pri odlasku kod lekara su
u jednakoj meri razlozi zdravstvene prirode kao {to su fizi~ka onesposobqenost odnosno polupokretnost
(50%) i sa druge strane problemi prevoza i udaqenosti(50%).
Overenu zdravstvenu kwi`icu ima ve}ina ispitanica 93,4%, dok 5,1% ima zdravstvenu kwi`icu koja
nije overena i to naj~e{}e zbog nedostatka vremena, a 3 ispitanice nisu imale zdravstveno osigurawe.
Najve}i broj ispitanica nije direktan nosilac zdravstvenog osigurawa.
Kori{}ewe usluga iz sistema socijalne za{tite i psihosocijalni status
Ostvarivawe prava na materijalno obezbe|ewe i prava na tu|u negu i pomo}, kao dva zna~ajna vida finansijske pomo}i, koristilo je nekoliko starijih `ena kod kojih su postojale socijalne potrebe i koje su
`ivele same. Na pitawe da li ih je nekada posetio socijalni radnik, 80,8% ispitanica je izjavilo da nije nikada, a 17,7% istaklo je da nije, jer nije bilo potrebe. Ovo ukazuje da je verovatno mali procenat onih
`ena koje su informisane o pravima iz sistema socijalne za{tite. Sigurno je da u najve}em procentu ispitanica koje nije posetio socijalni radnik nije ni bilo potrebe, ali one nisu uo~ile bitnu razliku izme|u ova dva odgovora. U ovakvoj situaciji name}e se dilema da li bi starije `ene u slu~aju postojawa potrebe znale da mogu, i koju vrstu usluge mogu da dobiju. Druga~ije re~eno, u kolikoj meri su starije `ene u
seoskim sredinama informisane da potra`e uslugu, odnosno pomo} kada im je potrebna, i sa druge strane u
kojoj meri u selima postoje „punktovi“ centara za socijalni rad koji neposredno mogu da obezbede adekvatnu i potrebnu informaciju. Naime, osnovna tj. primarna zdravstvena za{tita seoskog stanovni{tva obezbe|ena je formirawem zdravstvenih stanica, odnosno ambulanti u seoskim naseqima. Socijalna za{tita
seoskog stanovni{tva nije obezbe|ena na isti ili sli~an na~in i usluge socijalne za{tite su centralizovane u gradskim centrima.
Drugo i posebno pitawe je koliko se sistem socijalne za{tite svodi na re{avawe potreba ekstremno egzistencijalno ugro`enih osoba, a koliko na unapre|ewe i o~uvawe socijalnog blagostawa i socijalnog
zdravqa. Koliko na{ sistem socijalne za{tite poznaje i/ili obuhvata prevenciju socijalne izolacije i
obezbe|uje podr{ku o~uvawu socijalne integracije starijih `ena koje `ive u sama~kim doma}instvima seoskih oblasti.
Usluge gerontodoma}ice nije imala nijedna ispitanica, s tom razlikom {to je 14,1% ispitanica istaklo da nije bilo potrebe za takvom vrstom usluga.
Analiza podataka o sadr`aju i obimu socijalnih aktivnosti, koje zna~ajno determini{u stepen socijalne integrisanosti, kao mentalno zdravqe, odnosno psihosocijalno blagostawe individue, ukazuje da naj~e{}i oblik socijalne aktivnosti je u~e{}e u razli~itim vrstama porodi~nih okupqawa u vreme ro|endana, slava i sl., pri ~emu ni to nije ~esta tj. svakodnevna aktivnost. Putovawa kao i posete nekim kulturnim de{avawima gotovo da nisu zastupqene.
Ustanove kulture retko da postoje u seoskim sredinama u Srbiji. Nekada{wi domovi kulture koji su i postojali u varo{icama, ili „kulturni centri“ u prostorijama mesnih seoskih zajednica i{~ezli su sa nestajawem socijalizma i komunizma gde su postojali vi{e kao regrutni partijski centri, nego kao ustanove
kulturnog prosve}ivawa. Intenzivnim migracijama mla|eg stanovni{tva iz sela u gradove i{~ezava potpuno interesovawe lokalnih autoriteta za organizovawe sadr`ajnijih, ako ne i bilo kakvih, kulturnih
aktivnosti u ruralnim sredinama. [to su sela mawa i udaqenija od centra grada, situacija je lo{ija.
156
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 157
Tabela 3. Koliko ~esto u~estvujete u slede}im socijalnim aktivnostima?
DA ~esto, skoro
svakodnevno
Da, retko jednom
u par meseci
NE
Porodi~na okupqawa
18.7
55.1
25.8
Religiozni obredi
3.5
18.7
77.8
Kra}a putovawa i izleti
2.0
2.0
96.0
Posetili neku kulturnu manifestaciju
1.0
0.5
98.5
Aktivnosti
Slobodno vreme najve}i broj `ena 66,2% provodi uz TV i radio, dok u dru`ewu sa ~lanovima bli`eg
okru`ewa 28,8% ispitanica provodi svoje slobodno vreme, a 3,5% navelo je putovawa kao na~in kori{}ewa slobodnog vremena i to su uglavnom posete ~lanovima porodice tj. deci koja `ive u gradskim centrima.
Fizi~ka aktivnost i razli~iti oblici zabave van ku}e (izlasci) ne postoje kao odgovori.
Grafikon 7. Koliko ~esto ste same?
56,6%
60
50
40
30
24,7%
18,7%
20
10
0
^esto
Retko
Nikada
Na pitawe koliko su ~esto same, 18,7% `ena je izjavilo da su ~esto same, 56,6% su istakle da su retko
same i 24,7% da nisu same nikada.
Grafikon 8. Koliko ~esto se ose}ate usamqenim?
60
55,1%
50
37,4%
40
30
20
10
5,1%
2,5%
0
Da, ~esto
Da
Ne, nikada
Te{ko je re}i
Na pitawe koje je sledilo, koliko ~esto se ose}ate usamqenim, 37,4% je odgovorilo da se ponekad ose}aju usamqenim, 5,1% ~esto i 55,1% da se nikada ne ose}aju usamqenim.
157
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 158
U skladu sa o~ekivawima ose}awe usamqenosti je u korelaciji sa bra~nim statusom i `ivotom u sama~kom, odnosno porodi~nom doma}instvu. Ose}awe usamqenosti je najzastupqenije kod udovica i `ena koje
`ive u sama~kim doma}instvima. Udovice su izjavile u 61,6% slu~ajeva da se ose}aju ~esto, odnosno ponekad usamqenim, a `ene koje `ive u sama~kim doma}instvima ~ak u 89,6% slu~ajeva su izjavile da se ose}aju ~esto, odnosno ponekad usamqenim.
Ose}awa usamqenosti uti~u na subjektivnu procenu zdravqa i zadovoqstva `ivotom, kao i na mentalno zdravqe i sveukupno socijalno blagostawe. Sama~ki `ivot, odsustvo dru{tvenih kontakata i socijalnih aktivnosti vodi u socijalnu izolaciju i pove}ava mnogobrojne rizike za nastanak depresije koja naru{ava sveukupno zdravstveno stawe osobe, a zatim pove}ava rizike za pojave razli~itih vidova zanemarivawa, samozanemarivawa, pa i pojavu zlostavqawa starijih. (9) Iz tih razloga, blagovremena identifikacija starijih osoba koje su izlo`ene riziku za socijalnu izolaciju i za naru{avawe mentalnog zdravqa
uz organizovawe efikasnih usluga psiholo{ke i socijalne podr{ke takvim osobama, najboqi je na~in unapre|ewa socijalne sigurnosti, koja ne mo`e da se svodi, kako to naj~e{}e jeste, samo na uslove materijalne sigurnosti.
Tako|e, svetske studije ukazuju da rodna pripadnost zna~ajno uti~e na mentalno zdravqe, odnosno psihosocijalno blagostawe koje je u korelaciji sa faktorima kao {to su godine starosti i socijalna podr{ka.(25) Neke studije pokazale su da su depresija i nezadovoqstvo `ivotom kod `ena tesno povezani sa negativnim stavovima prema wima, nedostatkom i nepostojawem priznawa za wihov rad, nedostatkom prilika za obrazovawe i zaposlewe. Svakako da je rizik za mentalno zdravqe i lo{e psihosocijalno blagostawe u korelaciji sa indikatorima siroma{tva. (21,25 ) Podaci ovog istra`ivawa ukazuju da u grupi ispitanica koje su svoju materijalnu situaciju ocenile kao goru nego {to je bila, 85,2% `ena su ujedno nezadovoqne `ivotom.
Tabela 4. Ocena materijalne situacije i zadovoqstvo `ivotom
[ta mislite
o va{oj sada{woj
materijalnoj
situaciji?
Zadovoqstvo sada{wim `ivotom
Zadovoqan
Prili~no
zadovoqan
Nezadovoqan
Te{ko je re}i
Total
Boqa je
15,2%
69,7%
12,1%
3,0%
100,0%
Ista je
5,5%
56,2%
30,1%
8,2%
100,0%
Gora je
0,0%
7,4%
85,2%
7,4%
100,0%
Te{ko je re}i
0,0%
63,1%
23,1%
13,8%
100,0%
Total
4,5%
54,0%
32,3%
9,1%
100,0%
Naime, „zadovoqstvo `ivotom“ svakako nije indikator za procenu mentalnog zdravqa ili depresivnosti, ali je bitna determinanta psihosocijalnog statusa individue, kao {to ni subjektivna procena materijalne situacije nije indikator siroma{tva. Ali pozitivna korelacija ovih varijabli ide na ruku pretpostavkama da su rizici za mentalno zdravqe povezani sa elementima socio-ekonomske deprivacije.
Subjektivna procena zadovoqstva `ivotom u mnogo ve}oj meri oslikava stvarne uslove `ivota starijih
`ena u seoskim sredinama, nego drugi podaci. Na pitawe koliko ste zadovoqni sada{wim `ivotom, 4,5%
`ena je izjavilo da su zadovoqne, u brojkama to je svega 9 ispitanica, 54% starijih ispitanica je izjavilo da su prili~no zadovoqne i 41,4% je izjavilo da su nezadovoqne.
158
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 159
Grafikon 9. Koliko ste zadovoqne svojim sada{wim `ivotom?
60
Prili~no
zadovoqne
54%
50
Nezadovoqne 41,4%
40
30
20
Zadovoqne 4,5%
Vrlo zadovoqne 0%
10
0
Generalno svi podaci, uzimaju}i u obzir i osnovne socio-demografske podatke o obrazovnom
statusu i izvoru prihoda, uz procenu sadr`aja i intenziteta socijalnih aktivnosti, ukqu~uju}i i subjektivnu procenu zadovoqstva `ivotom, ve} na prvi pogled ukazuje na zavisnost od porodice u svakom pogledu. Bilo kakva iskqu~iva zavisnost (materijalna, socijalna, psiholo{ka) dovodi u pitawe uslove socijalne sigurnosti starijih `ena, naro~ito u uslovima dru{tvene tranzicije koje uti~u i na promene tradicionalne porodice, u uslovima intenzivnih ruralno-urbanih migracija mla|eg stanovni{tva i uz tendenciju sve du`eg `ivotnog veka `ena.
Ovakvoj perspektivi potrebno je dodati i jo{ jedan podatak, a to je subjektivna procena za potrebama
razli~itih vrsta usluga i mogu}nost da se neka usluga plati. Usluge koje su ponu|ene su pomo} u obavqawu
ku}nih poslova, usluge ku}nog le~ewa i nege, usluge pedikira i manikira, pomo} u spremawu hrane i dono{ewu namirnica, dolazak radi dru`ewa, razgovora, pomo} radi odlaska kod lekara, pomo} u nabavci lekova, aparata za sluh, nao~ara, ili nekog drugog pomagala (navesti). Sve ispitanice su odgovorile da nemaju potrebu za nekom od navedenih usluga. Ovakav stav, koji pretpostavqamo nije u skladu sa objektivnom
procenom potreba za nekom od usluga, te{ko je objasniti, osim nekim kulturolo{kim obrascima pona{awa.
Naime, u tradicionalnoj i patrijarhalnoj kulturi `ene se od najmla|ih dana u~e odricawima u korist mu{kih ~lanova porodice. Dugodi{we odricawe potreba u ime supruga i dece, zatim nepostojawe sopstvenih
prihoda, uz ograni~eni pristup ekonomskim porodi~nim resursima, uz neinformisanost o pravima na razli~ite vrste usluga i pomo}i, kod starijih `ena stvara ose}aj inferiornosti i odre~an stav da im „ni{ta
nije potrebno“.
Grafikon 10. Da li ste u mogu}nosti da platite neku od usluga?
Drugo 29%
Da 29%
Ne 42%
Odgovor na pitawe da li ste u mogu}nosti da platite neku od usluga ukoliko postoji potreba za tim,
42,4% ispitanica je reklo da nije u mogu}nosti, 28,8% ispitanica nije dalo odre|en odgovor i 28,8% je
istaklo da mogu da plate.
159
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 160
Kori{}ewe usluga iz sistema neformalne za{tite
Neformalna podr{ka najbli`eg socijalnog okru`ewa, porodice i prijateqa je najzna~ajniji resurs podr{ke, pomo}i i za{tite u postoje}im uslovima. Zna~aj neformalne podr{ke opstaje zbog nedostupnosti
drugih formalnih vidova za{tite i zbog niskog stepena informisanosti starijih `ena o pravima na razli~ite vrste usluga.
Grafikon 11. Ko vam naj~e{}e poma`e u re{avawu pote{ko}a iz svakodnevnog `ivota?
50
40
Procenat
48,48%
35,35%
30
20
10
13,13%
3,03%
0
Niko
Suprug
Deca i srodnici
i ~lanovi
koji ne `ive u
doma}instva istom doma}instvu
Susedi i
prijateqi
Izvori podr{ke i pomo}i u prevazila`ewu svakodnevnih pote{ko}a
Na pitawe ko vam naj~e{}e poma`e u prevazila`ewu pote{ko}a i obavqawu svakodnevnih aktivnosti,
kao {to je nabavka namirnica, spremawe po ku}i, uplata ra~una i sl. u 48,5% slu~ajeva to su suprug i ~lanovi porodice koji `ive u istom doma}instvu. Na drugom mestu su deca i bli`i srodnici koji ne `ive u
istom porodi~nom doma}instvu i to 35,4%, dok 13,1% ispitanica je izjavilo da im niko ne poma`e u obavqawu svakodnevnih aktivnosti i re{avawu pote{ko}a.
Koliki je intenzitet ove neformalne podr{ke govori podatak o u~estalosti pru`awa pomo}i i podr{ke
u obavqawu svakodnevnih aktivnosti. Na osnovu podataka mo`emo zakqu~iti da 75,8% ispitanica ima pomo} svakodnevno, odnosno svaki put kada je to potrebno, 20,2% ispitanica ima pomo}, ali samo u izuzetnim prilikama tj. retko i 4% nemaju nikog ko bi im pomogao kada je to potrebno.
160
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 161
Grafikon 12. Da li imate nekoga ko vam poma`e uvek kada je to potrebno?
80
Procenat
60
40
75,76%
20
20,20%
4,04%
0
Da, svakodnevno
Retko, i samo u Ne, nemam nikoga
izuzetnim prilikama
Intenzitet podr{ke i pomo}i
Odnos sa susedima i prijateqima, ispitanice u 80% slu~ajeva opisuju kao bliske odnose i ukazuju na postojawe me|usobne pomo}i kad god je to potrebno, dok 17% ispitanica opisuje odnos sa okru`ewem kao dobre odnose uz retko me|usobno pose}ivawe ili pomo}. Neznatan procenat ispitanica nemaju nikakve kontakte sa susedima.
Podr{ka civilnog sektora vulnerabilnim grupacijama stanovni{tva posledwih godina je u intenzivnom razvoju. Na`alost, {iroka lepeza usluga pomo}i i podr{ke civilnog dru{tva najdostupnija je u urbanim sredinama i seoska naseqa ostaju ~esto van doma{aja misija mnogobrojnih nevladinih, neprofitnih i
humanitartnih organizacija i udru`ewa gra|ana.
U ispitivanim podru~jima 87,9% ispitanica nisu bile nikada pose}ene od strane predstavnika neke humanitarne ili sl. organizacije, od strane volontera, predstavnika Crvenog krsta i sl., dok 97% ispitanica nije nikada primilo neki oblik pomo}i, podr{ke ili usluge od civilnog dru{tva.
III - 2 Starije `ene u seoskim sredinama Ni{kog okruga (jugoisto~na Srbija)
Istra`ivawe uslova zdravstvene i socijalne sigurnosti starijih `ena u seoskim sredinama ju`ne Srbije sprovedeno je na teritoriji op{tine Ni{ i teritorije op{tine Mero{ina, i to u seoskim naseqima
Gorwa Topaonica (op{tina Ni{) i Obla~ina i Beli~evac (op{tina Mero{ina). Ispitivawem je obuhva}eno 200 `ena starosti 65 i vi{e godina.
Osnovni socio-demografski podaci
Mero{ina je mala op{tina koja se nalazi u jugoisto~nom delu Srbije i pripada Ni{kom okrugu; ima 27
seoskih naseqa, ukupno 14.812 stanovnika. Zastupqenost starih osoba sa 65 i vi{e godina u ukupnom stanovni{tvu op{tine je visoko i iznosi 23,2%; prose~na starost stanovni{tva je 42,9 godina. Naseqe Bali~evac prema podacima posledweg popisa ima 1185 stanovnika i prose~nu starost stanovni{tva 41,7 godina. Naseqe Obla~ina ima ukupno 443 stanovnika i prose~nu starost stanovni{tva 46,6 godina. S obzirom
na demografsku strukturu stanovni{tva i teritorijalnu pripadnost op{tine Mero{ina Ni{kom okrugu,
kao i da je anketirawe sprovedeno delom na teritoriji op{tine Ni{, tj. u nasequ Gorwa Topaonica, dobijenim rezultatima generalizova}e se saznawa o uslovima socijalne i zdravstvene sigurnosti starijih `ena u seoskim sredinama Ni{kog okruga.
Prose~na starost ispitivane populacije je 73,91 godina. Osnovni podaci o bra~nom statusu ispitanica
ukazuju da 51,5% starijih `ena `ivi u braku, 44,5% su udovice, i neznatan je procenat neudatih starijih
161
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 162
osoba 2,5%, odnosno razvedenih 1,5%. Najve}i procenat ispitanica ima dvoje `ivoro|ene dece i to 61%,
dok jedno dete ima 13%. Bez dece bilo je 10,5% ispitanica. U odnosu na broj `ivoro|ene dece podaci se
razlikuju izme|u centralne i jugoisto~ne Srbije.
Grafikon 1. Broj `ivoro|ene dece - Ni{ki okrug
Procenat
60
40
61,0%
20
10,5%
13,0%
Bez dece
Jedno dete
15,5%
0
Dvoje dece
Troje i vi{e dece
Dok je u Kragujevcu pribli`no jednak procenat ispitanica sa jednim odnosno dvoje `ivoro|ene dece, u
Ni{u je zna~ajno ve}i procenat ispitanica sa dvoje dece u odnosu na ispitanice sa jednim detetom.
Grafikon 2. Broj `ivoro|ene dece (Kragujevac)
50
Procenat
40
30
45,45%
20
32,32%
10
13,13%
9,09%
0
Bez dece
Jedno dete
Dvoje dece
Troje i vi{e dece
Podaci o obrazovnoj strukturi ispitanica u skladu su sa o~ekivanim. Najvi{e je ispitanica sa nepotpunom osnovnom {kolom 44,5% i mnogo vi{e ispitanica bez {kole je na teritoriji Ni{kog okruga 33,5%,
{to je vi{e nego u Kragujevcu. Osnovno {kolsko obrazovawe imalo je ukupno 16% starijih `ena.
162
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 163
Grafikon 3. Obrazovna struktura
80
69,2
70
60
Ni{ki region
Kragujevac
44,5
50
33,5
40
30
17,7
16
20
11,6
5,5
10
0,5
1
0,5
0
Nepotpuna O[
O[
SSS
V[S
Bez {kole
Na teritoriji jugoisto~ne Srbije mnogo je ve}i procenat starijih `enskih osoba koje ne znaju da pi{u
40,5% i ne znaju da ~itaju 51% u odnosu na centralnu Srbiju.
Zbog ni`eg obrazovnog statusa starijih `ena u selima Ni{kog okruga, o~ekivali smo da }e broj doma}ica biti zastupqeniji, {to je i potvr|eno (75,5% ispitanica su doma}ice). Poqoprivredom se tokom `ivota bavilo svega 12,5% ispitanica, nekvalifikovanih radnica je bilo 6,0% i u brojevima jedan intelektualni radnik.
Grafikon 4. Glavno zanimawe Kragujevac i Ni{ki okrug
80
75,5%
70
67,7%
60
50
Ni{ki region
Kragujevac
40
30,3%
30
20
12,5%
10
6%
3,5%
1%
0,5%
0,5% 0,5%
0% 0%
0
Doma}ica
Poqoprivrednik
NK radnik
KV radnik
Intelektualni
radnik
Ostalo
Li~nu penziju kao izvor primawa na teritoriji Ni{kog okruga ima 22,5% starijih `ena, dok najve}i
procenat 43,5% ispitanica nema redovan izvor prihoda, odnosno finansijski zavise od porodice, a 29%
udovica ima porodi~nu penziju kao izvor prihoda. Utisak je da su starije `ene u jugoisto~nom delu Srbije
mnogo svesnije svoje ekonomske zavisnosti od ~lanova porodice jer su ~e{}e direktno odgovarale da nemaju nikakav redovan izvor prihoda i da zavise od porodice. To se vidi i na osnovu odgovora na pitawe o dodatnom izvoru prihoda gde je 25% starijih `ena izjavilo da imaju materijalnu pomo} porodice, u odnosu
na centralnu Srbiju gde je svega 3% `ena izjavilo da u`ivaju materijalnu podr{ku porodice. U ukupnom
broju ispitanica 72% nema nikakav dodatni izvor prihoda.
163
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 164
Tabela 1. Izvor prihoda - Ni{ki okrug
Broj
Procenat
Li~na penzija
45
22,5
Porodi~na penzija
58
29,0
Socijalna pomo}
10
5,0
Zavisnost od porodice
87
43,5
Ukupno
200
100,0
Tabela 2. Dodatni izvor prihoda - Ni{ki okrug
Dodatni izvor prihoda
Broj
Procenat
Ne
144
72,0
Da, renta poqoprivrednog
zemqi{ta i sl.
5
2,5
Da, dodatak na tu|u negu i pomo}
0
0
Materijalno obezbe|ewe
porodice
1
,5
Pomo} porodice
50
25,0
Drugo
0
0
Total
200
100,0
Pretpostavku da me|u osobama bez redovnih prihoda ima najvi{e onih bez osnovnog obrazovawa i da je
neobrazovawe jedna od zna~ajnih determinanti li~ne ekonomske deprivacije potrv|uje i podatak da je me|u ispitanicama koje nemaju prihode, tj. zavise od porodice 52,9% je sa nepotpunom osnovnom {kolom i
37,9% bez {kole.
[to se ti~e veli~ine doma}instva i na~ina `ivota starijih `ena u ruralnim oblastima jugoisto~ne Srbije, podaci ukazuju da 57% ispitanica `ivi u porodi~nom doma}instvu sa jo{ dve i vi{e osoba, 24% starijih `ena `ivi u doma}instvu sa jo{ jednom osobom, tj. u dvo~lanom doma}instvu, i to su najve}im delom
stara~ka doma}instva starijih `ena i supru`nika, dok 18,5% ispitanica `ive same tj. u sama~kim stara~kim doma}instvima. Od ukupnog broja udovica 69,7% `ive u zajednici sa decom i 30,3% `ive same, {to svakako ima uticaja na wihove boqe uslove socijalne i zdravstvene sigurnosti u godinama starosti.
Utisak je da je zastupqenost `ivota u vi{e~lanim porodi~nim doma}instvima sa decom ne{to ~e{}a pojava na jugoistoku Srbije, nego u centralnoj Srbiji. Ova ~iwenica mo`e se objasniti intenzivnijim uticajem tradicionalne patrijarhalne kulture na jugoistoku zemqe, ali i uslovima ekonomske nerazvijenosti
regiona i siroma{tva koje sporije uti~e na modernizaciju porodice.
[to se ti~e vlasni{tva nekretnina, 22,5% ispitanica su vlasnice ku}e u kojoj `ive, 68,5% ispitanica `ive u ku}i koja je u porodi~nom vlasni{tvu supruga i dece i 7% ispitanica `ive u domu koji je u vlasni{tvu dece. Kvalitet fizi~kog okru`ewa, odnosno uslova `ivota nije procewivan detaqno, ali osnovni podaci o posedovawu minimalnih standarda, kao {to su kupatilo i toalet u ku}i, telefon i odvojena
spava}a soba, ukazuju da 96,5% ispitanica `ive u pristojnim uslovima, odnosno 4,5% ispitanica nisu
imale zadovoqene minimalne `ivotne standarde kao {to su toalet u ku}i i odvojena spava}a soba.
164
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 165
Kori{}ewe zdravstvene za{tite i zdravstveni status
Podaci o zdravstvenom statusu, odnosno prisutnim zdravstvenim tegobama kod ispitanica putem subjektivnog iskaza o dijagnostikovanim oboqewima bilo je te{ko dobiti kod velikog broja ispitanica u Ni{kom okrugu, za razliku od ispitanica na teritoriji op{tine Kragujevac. Naime, 54,5% ispitanica je izjavilo da nema nikakvo dijagnostikovano oboqewe, odnosno 18,5% je istaklo da pati od hipertenzije, 9%
ima neko od kardiovaskularnih oboqewa, 4,5% boluje od dijabetesa, 11,5% ispitanica boluje od reumatskih bolesti i 2% imaju neko od cerebrovaskularnih oboqewa. Na osnovu prikupqenih podataka te{ko je
generalizovati saznawe o naj~e{}im oboqewima starijih `ena na ispitivanom podru~ju, jer pretpostavqamo da su iskazi o nepostojawu oboqewa nerealni, a u prilog tome idu i podaci o funkcionalnom statusu ispitanica. Obja{wewe mo`emo da na|emo u podacima o stepenu kori{}ewa usluga zdravstvene za{tite koji su pokazali pora`avaju}e rezultate o kontroli zdravqa kod na{ih ispitanica. Na osnovu dobijenih podataka da se pretpostaviti da su kardiovaskularna oboqewa vode}i uzrok morbiditeta kod ispitivane populacije, {to je u skladu sa svetskim i nacionalnim epidemiolo{kim statistikama.
Podaci o funkcionalnom statusu ispitanica, ~ija je procena neophodna zbog objektivne procene potreba za uslugama za{tite ukazuje na lo{iji status u odnosu na starije `ene u Kragujevcu. Iz tabele se vidi da
izvestan procenat starijih `ena ima problema sa osnovnim aktivnostima svakodnevnog `ivota, odnosno
da imaju probleme u samostalnom obavqawu elementarnih aktivnosti kao {to su obla~ewe i svla~ewe, odnosno odr`avawe li~ne higijene.
Tabela 3. Funkcionalni status - Ni{ki okrug
Instrumentalne aktivnosti
DA
NE
Uz tu|u pomo}
Da iza|e napoqe
92,5
1,0
6,5
Da se kre}e po ku}i
99,5
Da koristi toalet
95,0
0,5
4,5
Da se opere i okupa
83,0
3,0
14,0
Da se obu~e i svu~e
85,5
2,5
12,0
Da legne i ustane
91,5
1,0
7,5
Da obavqa lak{e ku}ne poslove
(brisawe pra{ine, usisavawe)
Da obavqa te`e ku}ne poslove
(prawe prozora, veliko spremawe stana)
72,0
7,5
20,5
44,5
32,0
23,5
0,5
Procena kori{}ewa osnovnih vrsta pomagala ukazuje da najve}i procenat ispitanica koristi {tap, dakle da veliki procenat ima problema sa pokretqivo{}u i to 32,5%, zatim 26,5% ispitanica koristi nao~are, 7% koristi aparat za sluh, zubnu protezu koristi 12% i 21% starijih `ena ne koristi ni{ta od pomagala.
Obim kori{}ewa usluga zdravstvene za{tite mo`e da objasni nerealnu subjektivnu procenu o dijagnostikovanim oboqewima. Naime, poseta lekarima op{te medicine je najzastupqenija i u posledwih godinu dana, 80,5% je posetilo lekara u najbli`oj ambulanti, odnosno domu zdravqa. Ne treba zaboraviti da
je naj~e{}i razlog odlaska kod lekara op{te prakse prepisivawe recepata za lekove. Dok ukupno 19,5%
ispitanica nije u posledwih godinu dana posetilo lekara uop{te.
165
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 166
Grafikon 4. Poseta lekaru u najbli`oj ambulanti (domu zdravqa) - Ni{ki okrug
100
Procenat
80
60
40
80,50%
20
19,50%
0
Da
Ne
Da li ste u posledwih godinu dana posetili lekara u najbli`oj ambulanti?
Grafikon 5. Specijalisti~ki pregledi u posledwih godinu dana - Ni{ki okrug
80
Procenat
60
40
71,0%
20
29,0%
0
Da
Ne
Da li ste u posledwih godinu dana obavili pregled kod lekara specijaliste?
Pregled kod lekara specijaliste u posledwih godinu dana obavilo je 29% ispitanica, dok 71% nije bilo ni na kakvom specijalisti~kom pregledu.
Usluge ku}nog le~ewa u posledwih godinu dana koristilo je 14%.
Preglede u privatnoj praksi u posledwih godinu dana obavilo je svega 14,5% ispitanica i to je zna~ajno mawe u odnosu na ispitanice u centralnoj Srbiji. Na pitawe da li obavqate redovne zdravstvene preglede u skladu sa preporukom lekara zna~ajno mali procenat ispitanica je odgovorio da redovno obavqa
preglede i to svega 21,5%, negativan odgovor dalo je 74,5% i delimi~no svega 4% ispitanica. Posete ginekologu najve}i procenat 95% ispitanica je obavilo davno da se i ne se}aju, dok 2,5% ispitanica ovaj
pregled su obavile u posedwe 3 godine.
166
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 167
Na pitawe da li odlazak do najbli`e ambulante predstavqa pote{ko}u, 38% ispitanica od ukupnog broja je istaklo da odlazak predstavqa problem, 4,5% ispitanica se opredelilo za odgovor- delimi~no predstavqa problem i 57,5% je izjavilo da nema problema pri odlasku do najbli`e ambulante tj. zdravstvene
ustanove. Od ukupnog broja ispitanica koje su istakle da im odlazak do najbli`e zdravstvene ustanove
predstavqa problem 66,67% je kao glavni razlog navelo probleme prevoza, dok u 28,74% slu~ajeva razlozi su funkcionalna onesposobqenost tj. razli~iti zdravstveni problemi koji ograni~avaju funkcionalnu
osposobqenost ispitanica. Kod 3,45% ispitanica razlozi su druge prirode kao {to je nedostatak vremena i sl.
Grafikon 6. Ako Vam odlazak do najbli`e ambulante predstavqa problem, navedite razlog.
Procenat
60
40
66,67%
20
28,74%
3,45%
0
Funkcionalna
onesposobqenost
Nedostatak
vremena
Pote{ko}e
vezane za prevoz
Da dostupnost usluga zdravstvene za{tite starijim `enama na ispitivanom podru~ju predstavqa pote{ko}u mo`e se zakqu~iti i na osnovu podataka o tome kako nabavqaju potrebne lekove. Ukupno 60% ispitanica je istaklo da ~lanovi porodice nabavqaju potrebne lekove, ekipe ku}nog le~ewa pru`aju ovu uslugu kod 11% ispitanica i 4,55% starijih `ena ima podr{ku i pomo} suseda i prijateqa kada je potrebno nabaviti lekove.
Dobijeni rezultati o osnovnim osobenostima zdravqa i funkcionalne sposobnosti, kao i stepena kori{}ewa zdravstvene za{tite za starije `ene na teritoriji Ni{kog okruga razlikuju se od istih podataka o
starijim `enama iz seoskih sredina sa teritorije op{tine Kragujevac. Na podru~ju seoskih naseqa Ni{kog
okruga, starije `ene zna~ajno su mawe koristile usluge zdravstvene za{tite, posebno specijalizovane
zdravstvene usluge. To u velikoj meri obja{wava iskaze o nepostojawu dijagnostikovanih oboqewa, ali i
zna~ajno lo{iji funkcionalni status ispitanica. Funkcionalna onesposobqenost, bilo da je delimi~na
ili potpuna, zajedno sa nedovoqno razvijenom saobra}ajnom infrastrukturom ote`avaju dostupnost usluga za{tite starijim osobama ciqnog podru~ja. Ispitanice iz jugoisto~ne Srbije i same su istakle da im
odlazak kod lekara predstavqa pote{ko}u.
Rizike za naru{avawe zdravstvenog stawa, nastanak komplikacija, zanemarivawe potreba i sli~no,
zna~ajno umawuje podr{ka ~lanova porodice i neformalne socijalne mre`e. Na ovaj na~in potv|ene su
pretpostavke da u uslovima niskog `ivotnog standarda, ekonomske nerazvijenosti, nepostojawa adekvatne
saobra}ajne infrastrukture u ruralnim oblastima, podr{ka i pomo} neformalne socijalne mre`e, odnosno ~lanova porodice, prijateqa i suseda ima presudnu ulogu u o~uvawu bazi~ne zdravstvene i socijalne
sigurnosti.
167
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 168
Pitawe koje se name}e je koliko se jo{ dugo profesionalne slu`be, kao i lokalni politi~ki autoriteti mogu oslawati na neformalnu podr{ku ~lanova porodice u o~uvawu osnovne zdravstvene i socijalne sigurnosti starijih `ena u ruralnim podru~jima. Druga~ije re~eno, u kojoj meri politika decentralizacije
usluga za{tite i pove}awe dostupnosti usluga za{tite svim kategorijama stanovni{tva i u svim podru~jima prati intenzivan trend demografskog starewa sela i intenzivan porast broja stara~kih doma}instava u seoskim podru~jima.
Kori{}ewe usluga iz sistema socijalne za{tite i psihosocijalni status starijih `ena
Pravo na materijalno obezbe|ewe tj. socijalnu pomo} kao redovan i jedini izvor prihoda koristilo je
5% ispitanica, dok ovu vrstu materijalnog obezbe|ewa kao dodatni izvor prihoda koristila je samo jedna ispitanica. Korisnika prava na tu|u negu i pomo} me|u ispitanicama nema. Kao i na teritoriji op{tine Kragujevac, korisnici prava na materijalno obezbe|ewe su starije `ene koje su se nalazile u stawima
socijalne potrebe, tj. egzistencijalno veoma ugro`ene i koje `ive same. Socijalni radnici su, u ne{to ve}oj meri, pose}ivali ispitanice Ni{kog okruga i 15,5% starijih `ena je izjavilo da ih je posetio socijalni radnik, 79,5% nije nikada posetio socijalni radnik, a 5% ispitanica je istaklo da za posetom nije
bilo potrebe. Usluge pomo}i u ku}i koristilo je 2,5% ispitanica, {to nije bilo o~ekivano, s obzirom na
~iwenicu da su usluge gerontodoma}ice retko dostupne u seoskim sredinama, dok 3% starijih `ena je istaklo da nije postojala potreba za ovom vrstom usluge iz sistema socijalne za{tite. Iako je kori{}ewe
usluga iz sistema socijalne za{tite neznatno zastupqeniji u seoskim sredinama Ni{kog okruga, i daqe postoji visoka nesrazmera izme|u stepena kori{}ewa resursa i potreba {to }e se kasnije videti i na osnovu iskazane subjektivne procene za uslugama za{tite, podr{ke i pomo}i.
Za razliku od ispitivane populacije u centralnoj Srbiji gde nije pokazana spremnost niti voqa starijih `ena za izja{wavawem o postoje}im potrebama za uslugama za{tite, pomo}i ili podr{ke, starije `ene Ni{kog okruga u mnogo ve}oj meri su iskazale svoj stav o postoje}im potrebama. Ubedqivo najzastupqenija potreba je pomo} u nabavci lekova i takvu potrebu je iskazalo 60,5% ispitanica, 59,5% `ena je izjavilo da im je potrebna pomo} radi odlaska kod lekara, 53% ispitanica je tako|e izjavilo da su im potrebne usluge ku}nog le~ewa i nege. Interesantan podatak je da 39% ispitanica ima potrebu za pomo}i u obavqawu ku}nih poslova, a preko 51% osoba ima potrebu za uslugama {i{awa, se~ewa noktiju na nogama u ku}i. Tako|e, 24,5% starijih `ena nije krilo svoju potrebu za razli~itim vrstama psihosocijalne podr{ke
kao {to je dolazak radi dru`ewa, razgovora i sli~no.
Tabela 5. Subjektivna procena potreba za razli~itim vrstama usluga za{tite, pomo}i i podr{ke - Ni{ki okrug
Da li imate potrebu za nekom
od slede}ih usluga?
NE
DA
Broj
Procenat
122
61,0
78
39,0
Ku}no le~ewe i nega
94
47,0
106
53,0
Usluge u ku}i – {i{awe,
brijawe, se~ewe noktiju na nogama
97
48,5
103
51,5
Spremawe ili dono{ewe hrane
144
72,0
56
28,0
Dolazak radi razgovora, ~itawa
novina ili kwige, dru`ewe
151
75,5
49
24,5
Pomo} radi odlaska kod lekara
81
40,5
119
59,5
Pomo} u nabavci lekova
79
39,5
121
60,5
Aparat za sluh
163
81,5
37
18,5
Nao~are
144
72,0
56
28,0
Drugo pomagalo
170
85,0
30
15,0
Pomo} u obavqawu ku}nih poslova
(~i{}ewe, spremawe, dono{ewe ogreva)
168
Broj
Procenat
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 169
U ukupnom broju ispitanica 32% je izjavilo da mogu da plate neku od usluga, dok i daqe najve}i procenat nije u situaciji da plati bilo koju vrstu usluge (64,5%). U skladu sa o~ekivawima, me|u `enama koje su
izjavile da mogu da plate 93,8% `ive u zajednici sa supru`nikom odnosno sa decom, a samo 4 `ene koje `ive same izjavile su da mogu da plate neku od usluga. To je jo{ jedan podatak koji ukazuje na visoku ekonomsku zavisnost starijih `ena od ~lanova porodice.
Analiza podataka koji se odnose na socijalne aktivnosti i zadovoqstvo `ivotom ukazuju tako|e na ~iwenicu da je neformalna socijalna mre`a najzna~ajniji humani resurs u o~uvawu kvaliteta `ivota u starijoj `ivotnoj dobi `ena. Najzastupqeniji oblik socijalne aktivnosti je u~e{}e u porodi~nim okupqawima, ali i to je u 55% slu~ajeva retko tj. jednom u par meseci, 26,5% ne u~estvuje nikada u porodi~nim okupqawima i svega 18,5% je izjavilo da ~esto tj. svakodnevno u~estvuje u porodi~nim okupqawima. U~estvovawe u religioznim obredima u smislu odlaska u crkvu ne{to je zastupqenije u Ni{kom okrugu nego na teritoriji op{tine Kragujevac. Rezultati su slede}i: 32,5% u~estvuje retko, 17% u~estvuje ~esto i 50,5%
nikada ne upra`wava ovaj vid socijalne anga`ovanosti. Putovawa i poseta kulturnim manifestacijama su
retko zastupqene u sadr`aju socijalnih aktivnosti starijih `ena u seoskim sredinama.
Tabela 6. Da li ste u posledwih godinu dana u~estvovali ili posetili neku od aktivnosti - Ni{ki okrug
Socijalne aktivnosti
Da, retko jednom
u par meseci
Da, ~esto
NE, nikada
Porodi~na okupqawa
18,5
55,0
26,5
Religiozni obredi
17,0
32,5
50,5
Kra}a putovawa
i izleti
5,5
6,0
88,5
Posetili neku
kulturnu manifestaciju
4,0
6,0
90,0
Slobodno vreme najve}i broj `ena provodi uz TV, u 60% slu~ajeva, dok 38% je izjavilo da slobodno vreme provodi u dru`ewima sa prijateqima i kom{ijama. Fizi~ke aktivnosti i zabava van ku}e gotovo da ne
postoje kao vid provo|ewa slobodnog vremena.
Ukupno 61% starijih `ena je izjavilo da su retko same, a 27,5% da su ~esto same. Ose}awe usamqenosti
je prisutno kod 23% ispitanica ponekad, a 13,5% `ena se ose}aju ~esto usamqenim.
Grafikon 6. Koliko ste ~esto same - Ni{ki okrug
70
61%
60
50
40
27,5%
30
20
10%
10
0
^esto
Retko
169
Nikada
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 170
Grafikon 7. Koliko ~esto se ose}ate usamqenim - Ni{ki okrug
70
59%
60
50
40
30
23%
20
13,5%
10
1,5%
0
Da, ~esto
Da, ponekada
Ne, nikada
Te{ko je re}i
Subjektivna procena materijalnog polo`aja ukazuje da 11% starijih `ena aktuelnu materijalnu situaciju ocewuje kao dobru, 52,5% ispitanica kao zadovoqavaju}u, dok 21% je izjavilo da im je materijalni
polo`aj lo{. Pore|ewe materijalne situacije u odnosu na period od pre deset godina ukazuje da je pogor{awe sveprisutno. Naime, 57,5% ispitanica je izjavilo da im je materijalna situacija gora u pore|ewu sa
onom od pre deset godina, 33,5% da je ista i svega 4,5% da je boqa. Isto toliko ispitanica bilo je neodlu~no, odnosno izjavile su da je te{ko re}i.
Grafikon 8. Pore|ewe materijalne situacije u odnosu na period pre deset godina - Ni{ki okrug
60
50
Procenat
40
30
57,79%
20
33,67%
10
4,52%
4,02%
0
Boqa je
Ista je
Gora je
Te{ko je re}i
Kako biste ocenili materijalnu situaciju u odnosu na period od pre 10 godina?
Te{ko je zakqu~iti u kolikoj meri je ovakva subjektivna procena vezana za proces starewa, a koliko je
posledica ekonomske krize u zemqi koja je pogodila sve slojeve stanovni{tva.
Subjektivna procena zadovoqstva `ivotom kod starijih `ena u seoskim sredinama Ni{kog okruga pokazuje da je 40% osoba nezadovoqno svojim sada{wim `ivotom, 10% je istaklo da je te{ko re}i i 39% su prili~no zadovoqne, odnosno 10,5% su zadovoqne.
170
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 171
Grafikon 9. Koliko ste zadovoqne svojim sada{wim `ivotom - Ni{ki okrug
39%
40%
40%
35%
30%
25%
20%
15%
10,50%
10%
10%
0%
5%
0%
Zadovoqna
Prili~no
zadovoqna
Nezadovoqna
Vrlo
zadovoqna
Te{ko je re}i
Kori{}ewe usluga iz sistema neformalne za{tite
O zna~aju neformalne podr{ke ukazali su mnogobrojni drugi podaci ovog istra`ivawa. ^lanovi porodice i najbli`eg okru`ewa naj~e{}e se pojavquju kao resursi pomo}i i podr{ke, bilo da je u pitawu materijalna odnosno finansijska pomo}, pomo} u nabavci lekova, pomo} pri odlasku kod lekara, podr{ka i
pomo} u obavqawu instrumentalnih aktivnosti svakodnevnog `ivota, itd. Osim ovih posrednih podataka,
na ovu ~iwenicu ukazuju i neposredni odgovori na pitawe ko je naj~e{}i izvor pomo}i i podr{ke u prevazila`ewu svakodnevnih `ivotnih aktivnosti. I na teritoriji Ni{kog okruga ispitanice su izjavile da su
to u najve}em procentu 46,5% suprug i ~lanovi porodi~nog doma}instva, zatim su to u 30,5% slu~ajeva deca i srodnici koji ne `ive u istom porodi~nom doma}instvu i u 15% slu~ajeva ne postoji niko. Aktivisti
humanitarnih organizacija pojavquju se kao resurs pomo}i retko, svega u 4% slu~ajeva tj. kod 8 osoba.
Ukupno 72,5% ispitanica Ni{kog okruga je izjavilo da svakodnevno imaju podr{ku od nekog iz najbli`eg
okru`ewa, odnosno svaki put kada je to potrebno, 13,5% ima podr{ku iz okru`ewa retko tj. u izuzetnim
prilikama i 13% je izjavilo da nema nikoga u okru`ewu ko bi pru`io pomo} i podr{ku u prevazila`ewu
svakodnevnih pote{ko}a. I to su naj~e{}e supru`nik 45,1% i deca 46,9%. Susedi i prijateqi se pojavquju u 7,4% slu~ajeva kao zna~ajan resurs pomo}i.
[to se ti~e odnosa sa susedima, 63,5% ispitanica taj odnos opisuje kao blizak i ukazuje na postojawe
me|usobne podr{ke i pomo}i, {to je zna~ajno ve}i procenat nego {to je to slu~aj u Kragujevcu, dok 33,5%
ispitanica Ni{kog okruga odnos sa susedima opisuje kao dobar, ali bez postojawa uzajamne pomo}i, podr{ke, poseta i sl.
I na teritoriji op{tina Ni{ i Mero{ina dostupnost usluga civilnog sektora u seoskim sredinama je na
niskom nivou. Ukupno 82,5% osoba je izjavilo da ih nikada nije posetio aktivista neke civilne organizacije. Tako|e 88,5% ispitanica nije nikada primilo neku vrstu pomo}i i podr{ke od civilne organizacije. Isti broj starijih `ena je izjavio da bi prihvatile neku vrstu pomo}i i podr{ke od nevladinih, humanitarnih i sl. neprofitnih organizacija.
171
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 172
IV DISKUSIJA
Rezultati ovog istra`ivawa potvrdili su ve}inu polaznih pretpostavki i ve}ina nalaza je u skladu sa
o~ekivawima, kao i ve} postoje}im saznawima o starijoj populaciji `ena u seoskim oblastima nerazvijenih, odnosno zemaqa u razvoju. Nizak obrazovni status, visok procenat nepismenosti, nepostojawe redovnih i li~nih izvora prihoda, {to zna~i istovremeno nepostojawe li~nog penzionog osigurawa, neposedovawe nekretnina ili udela u vlasni{tvu nekretnina imaju za posledicu nizak socio-ekonomski status i
predisponiraju lo{e uslove za ostvarivawe prava na zdravstvenu i socijalnu sigurnost starijih `ena u
seoskim sredinama. Posledica ovakvih tendencija ne predstavqa samo rizik za materijalno siroma{tvo,
ve} i ve}u verovatno}u za socio-kulturno, psiholo{ko i duhovno siroma{tvo.
Ve}ina starijih `ena ispitivanog podru~ja nisu nosioci zdravstvenog i socijalnog osigurawa ve} su
osigurana lica preko supru`nika. Sa formalno pravne ta~ke gledi{ta, dr`ava i lokalna samouprava su
obezbedili preduslove zdravstvene i socijalne sigurnosti. Me|utim, pravo na formalno osigurawe ne
zna~i i stvarnu sigurnost. U prilog toj tezi idu podaci o obimu kori{}ewa usluga za{tite, posebno specijalizovane zdravstvene za{tite. Kako smo i pretpostavili obim kori{}ewa usluga zdravstvene za{tite je nizak u oba regiona, i ne{to ni`i na teritoriji Ni{kog okruga. Implikacije su lo{iji funkcionalni status koji nastaje usled pogor{awa zdravstvenog stawa i ve}a zastupqenost potrebe za posebnim uslugama za{tite, pomo}i i podr{ke.
Naime, na osnovu dobijenih podataka o zastupqenosti oboqewa tj. potvr|enih dijagnoza te{ko da mo`emo generalizovati saznawa o zdravstvenom stawu ispitanica. Na teritoriji op{tine Kragujevac, starije
ispitanice su u ve}oj meri poznavale svoje zdravstveno stawe, ali one su i u ve}em procentu kontrolisale svoje zdravqe tj. koristile usluge zdravstvene za{tite. Mo`emo da pretpostavimo da je ovakva kontrola zdravqa uticala na boqu funkcionalnu osposobqenost starijih `ena iz seoskih sredina Kragujevca.
Kao i {to mo`emo da pretpostavimo da je nizak stepen kori{}ewa usluga kod Ni{lijki imao za posledicu
lo{iji funkcionalni status. U istom kontekstu mogli bismo da objasnimo subjektivnu procenu potreba za
uslugama za{tite, kada u situaciji slabije kontrole zdravqa ~e{}e dolazi do komplikacija i naru{avawa funkcionalne osposobqenosti, pa samim tim i do porasta potreba za razli~itim uslugama za{tite, pomo}i i podr{ke, {to je bio slu~aj kod starijih `ena na teritoriji Ni{kog okruga.
Zdravstveno stawe jeste delom posledica procesa starewa i propadawa mnogobrojnih biolo{kih i psiholo{kih funkcija, ali i delom rezultat op{te nebrige o zdravqu. Te{ko da ovu ~iwenicu mo`emo pripisati iskqu~ivo odsustvu li~ne odgovornosti na{ih ispitanica za sopstveno zdravqe. Kako smo videli, posete lekarima u najbli`oj ambulanti ili zdravstvenoj stanici postoje u skoro 80% slu~ajeva na oba ispitivana podru~ja. Pitawe koje se name}e jeste u kojoj meri je nizak procenat kori{}ewa specijalizovanih
zdravstvenih usluga starijih `ena na selu posledica fizi~ke udaqenosti gradskih bolnica i specijalizovanih ustanova i problema vezanih za prevoz, a u kojoj meri je prisutno odsustvo upu}ivawa na specijalisti~ke preglede od strane profesionalnog osobqa seoskih ambulanti. Fizi~ka udaqenost i pote{ko}e
vezane za saobra}ajnu infrastrukturu jesu razlog lako vidqiv i merqiv. Me|utim, latentni uzroci mogu
da se nalaze i u predrasudama i stereotipima o starima i starewu. (9) Predrasude da starost neminovno
zna~i i bolest i prepisivawe svakog simptoma bolesti procesu starewa od strane profesionalnog osobqa
nekada neopravdano rezultira uskra}ivawem savremenih dijagnosti~kih procedura ovoj populaciji, i/ili
uskra}ivawem potrebnih informacija („To je starost, {ta se tu mo`e“).
Posledice neblagovremene i kvalitetne zdravstvene brige jeste naru{avawe zdravstvenog stawa koje
pove}ava rizike za nastanak funkcionalne onesposobqenosti, hospitalizaciju ili ~ak trajnu institucionalizaciju. Na ovaj na~in ne samo da se naru{ava kvalitet `ivota u starosti, ve} to uobi~ajeno mo`e da
vodi i pove}awu tro{kova za{tite.
Briga o zdravqu starijih je specifi~na i po tome {to usled ve}e zastupqenosti hroni~nih oboqewa i
multiple patologije u starosti, ova grupacija stanovni{tva ima ve}u potrebu za kontinuiranim le~ewem
i negom, nego za akutnim zbriwavawem, koje se najadekvatnije obezbe|uje uslugama ku}nog le~ewa i nege.
172
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 173
Populacija starih jeste najve}i korisnik usluga ku}nog le~ewa i nege.(27) Da su usluge ku}nog le~ewa i nege me|u prioritetnim potrebama da se zakqu~iti i na osnovu podataka o subjektivnoj proceni potreba starijih `ena u Ni{kom okrugu. Najzastupqenija iskazana potreba starijih `ena u seoskim sredinama Ni{kog
regiona je potreba za ku}nim le~ewem, pomo} radi odlaska kod lekara i pomo} u nabavci lekova.
Zastupqenost usluga iz sistema socijalne za{tite u seoskim sredinama ispitivanog podru~ja je na niskom nivou. Kao nosilac prava, pravo na materijalno obezbe|ewe i pravo na tu|u negu i pomo} ostvaruje
tek neznatan broj ispitanica, kao {to je to slu~aj i sa uslugom gerontodoma}ice. Usluge iz sistema socijalne za{tite u Srbiji uglavnom su usmerene na re{avawe osnovnih egzistencijalnih problema individua
koje se nalaze u stawima socijalne potrebe. I u ovom istra`ivawu potvr|eno je da je lokalni Centar za socijalni rad (poseta socijalnog radnika) intervenisao iskqu~ivo u slu~ajevima gde su starije `ene `ivele same, bile bez bli`ih srodnika i/ili dece, bez primawa i naj~e{}e te`e obolele. Briga za socijalno
zdravqe u smislu o~uvawa i unapre|ewa socijalne aktivnosti starijih `ena, o~uvawa socijalne integracije, unapre|ewa zadovoqstva postoje}im `ivotom, ne postoji kao preventivna aktivnost javnih ustanova
iz sistema socijalne za{tite. U takvim uslovima te{ko je identifikovati osobe koje bi mogle biti izlo`ene riziku za zanemarivawe ili samozanemarivawe potreba i dovo|ewe u stawe socijalne potrebe.
Socijalno zdravqe je zna~ajna dimenzija sveukupnog zdravqa, {to se ~esto ignori{e, zna~ajan preduslov
o~uvawa mentalnog zdravqa i mnogo je zna~ajnija determinanta sveukupnog ~ovekovog blagostawa. Mnogobrojna saznawa su potvrdila da upravo socijalno zdravqe (u smislu socijalne anga`ovanosti, o~uvawa socijalnih uloga, o~uvawa socijalne integracije) ima ve}i uticaj na ~ovekovo zadovoqstvo `ivotom i na kvalitet `ivota nego {to to mo`e biti fizi~ko zdravqe (6,10). @ene na selu najve}i deo svog `ivotnog veka
usredsre|ene su na porodicu, podizawe dece i brigu o drugim ~lanovima doma}instva. Starewe nosi sa sobom promene na socijalnom nivou u smislu gubitka socijalnih uloga, osipawa socijalne mre`e odlaskom dece, nastankom udovi~anstva i sli~no. Intenzitet socijalnih aktivnosti se smawuje,a time se pove}ava ose}awe usamqenosti i nezadovoqstvo `ivotom. Na ovaj na~in rizici za psiholo{ke pote{ko}e se pove}avaju, kao i predispozicije za nastanak depresivnosti i naru{avawe mentalnog zdravqa. Kvalitet `ivota mo`e biti doveden u pitawe. Rezultati istra`ivawa su tako|e pokazali da je stepen zadovoqstva `ivotom u
korelaciji sa intenzitetom i sadr`ajem socijalnih aktivnosti. Starije `ene koje su izjavile da su nezadovoqne svojim sada{wim `ivotom u preko 50% slu~ajeva u oba regiona su retko u~estvovale u porodi~nim
okupqawima, a preko 35% slu~ajeva ne u~estvuju nikada u takvoj vrsti socijalne anga`ovanosti.
U sistemu socijalne za{tite usluge koje bi bile usmerene na o~uvawe socijalnog zdravqa posebno vulnerabilnih grupacija ne postoje, kao {to nije bila prepoznatqiva usluga psihosocijalne podr{ke starijim `enama ispitivanih podru~ja. Dodatni problem predstavqa i ~iwenica da u seoskim sredinama ne postoje institucionalni kapaciteti socijalne za{tite, odnosno punktovi centara socijalne za{tite. Rad na
terenu u najve}em broju slu~ajeva odvija se kao intervencija po ne~ijem pozivu.
Obezbe|ivawe adekvatnih uslova zdravstvene i socijalne sigurnosti starijih `ena u seoskim sredinama ote`ava i nedostatak integrisanog sistema za{tite, odnosno integrisani pristup proceni i zbriwavawu zdravstvenih i socijalnih potreba koje su tesno vezane u starijoj `ivotnoj dobi. Pretpostavqamo da
je koordinacija i saradwa pomenuta dva sektora slaba.
Generalno, starije `ene u seoskim sredinama pravo na socijalnu i zdravstvenu sigurnost, koju formalno imaju, nisu u situaciji da ostvare u svakodnevnom `ivotu. Razlozi su mnogobrojni, koliko nedostupnost
institucionalnih kapaciteta, toliko i nedostupnost profesionalnih resursa u ovim sredinama. Tako|e,
sadr`aj, obim i intenzitet usluga iz sistema zdravstvene i socijalne za{tite, koje realno postoje, ~esto
nisu u dovoqnoj meri prilago|ene stvarnim potrebama starijih `ena u seoskim sredinama. Pretpostavqamo da nedostaje kontinuitet u obezbe|ivawu usluga za{tite, koliko i boqa koordinacija izme|u razli~itih sektora. Nizak obrazovni status i neinformisanost dodatno ote`avaju uslove obezbe|ivawa zdravstvene i socijalne sigurnosti ovih vulnerabilnih grupa.
Iskustva razvijenih zemaqa ukazuju da se deficiti usluga javnog sektora u izvesnoj meri kompenzuju ja~awem usluga civilnog sektora i tesnom saradwom izme|u javnog i civilnog sektora u obezbe|ivawu uslu-
173
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 174
ga, pomo}i i podr{ke vulnerabilnim grupama. Posledwih deset godina civilni sektor u Srbiji intenzivno se razvija. Sadr`aj aktivnosti je sve bogatiji i raznovrsniji i mnogobrojne neprofitne organizacije i
udru`ewa svojim delovawem nadome{}uju nedostatke javnih slu`bi. U najnovije vreme intenzivno se razvija pokret za o~uvawe `enskih prava u okviru kog se tretiraju najrazli~itiji problemi `ivota `ena, nasiqe nad `enama, trgovina belim robqem, ekonomsko osna`ivawe `ena, politi~ka emancipacija `ena
itd. Ono {to je specifi~no je da se populacija starijih `ena retko nalazi u fokusu interesovawa ili misija postoje}ih organizacija, a starije `ene iz seoskih sredina jo{ re|e. I neprofitne organizacije koje
se bave pitawima brige o starima, delokrug svog rada pretpostavqamo zavr{avju negde na periferijama
gradova i u prigradskim naseqima. Limitirani finansijski fondovi i nedovoqna podr{ka lokalne samouprave, mnogobrojne organizacije civilnog dru{tva naj~e{}e ograni~avaju u sprovo|ewu aktivnosti.
Na teritoriji oba istra`ivana regiona postoji desetine registrovanih nevladinih organizacija, udru`ewa, humanitarnih asocijacija i sl. U skladu sa podacima direktorijuma Centra za razvoj neprofitnog
sektora u Srbiji, na teritoriji Kragujevca postoji registrovanih 69 neprofitnih organizacija, a na teritoriji Ni{a 58 razli~itih organizacija. Sude}i po broju moglo bi se zakqu~iti da je civilni sektor relativno razvijen u oba ispitivana podru~ja. Sa druge strane broj poseta, recimo interesovawa, predstavnika neke nevladine organizacije za ispitivanu populaciju je neznatan. U okviru programa „Kontakt organizacije civilnog dru{tva“ za implementaciju Strategije za smawewe siroma{tva u Republici Srbiji predvi|eno je da kontakt organizacija civilnog dru{tva za pitawa starih okupi najmawe 50 organizacija u klaster, ukqu~uju}i udru`ewa i sindikate penzionera, verske organizacije i druge nevladine organizacije.
Ako uzmemo u obzir rezultate istra`ivawa i saznawe da nijedna starija `ena seoskih ispitivanih podru~ja nije bila ~lan nekog udru`ewa, a retko ili gotovo nikada nisu u~estvovale u religijskim obredima ili
organizovanim okupqawima verskih zajednica, posete aktivista nevladinih organizacija gotovo da nisu
ni postojale, za o~ekivati je da stvarne potrebe starijih `ena seoskih podru~ja ostanu izvan aktivnosti
pomenutih organizacija civilnog dru{tva koje se bave pitawima starih.
Uzimaju}i u obzir prethodno re~eno, postoje}a iskustva i saznawa, kao i rezultate ovog istra`ivawa zna~ajan zakqu~ak ogleda se u slede}em: socijalna i zdravstvena sigurnost starijih `ena u seoskim sredinama
u najve}oj meri determinisana je postojawem prirodne socijalne mre`e koja ima odlu~uju}u ulogu u obezbe|ivawu pomo}i i podr{ke. Rezultati su pokazali da ispitanice u velikom procentu socio-ekonomski zavise od ~lanova svoje porodice, da su ~lanovi porodice najva`niji i naj~e{}i izvor pomo}i u nabavci lekova i prilikom odlaska kod lekara, naj~e{}i izvor pomo}i i podr{ke kod prevazila`ewa svakodnevnih `ivotnih pote{ko}a, da je dru`ewe sa ~lanovima porodice naj~e{}e najverovatnija socijalna aktivnost itd.
@ivot u porodi~nom okru`ewu ne samo da pru`a uslove socijalne i ekonomske sigurnosti, ve} uti~e i na
boqu subjektivnu precepciju zdravqa i zadovoqstva `ivotom. Iskazane mogu}nosti da se plati neka od
usluga za{tite ukoliko postoji potreba u tesnoj je korelaciji sa `ivotom u porodi~nom okru`ewu.
Na osnovu sprovedenog istra`ivawa i postoje}eg saznawa mo`e se zakqu~iti da osnovne socio-demografske osobenosti starih `ena u seoskim sredinama op{tine Kragujevac i teritorije Ni{kog okruga, stepen kori{}ewa usluga za{tite od strane ispitanica, karakteristike zdravstvenih i socijalnih potreba
determini{u siroma{ne i nekvalitetne uslove zdravstvene i socijalne sigurnosti. Tako|e, o~igledan je
raskorak izme|u formalno pravnih uslova obezbe|ivawa osnovne zdravstvene i socijalne sigurnosti i mogu}nosti da formalna prava realizuju u stvarnosti. Uzroci postoje}eg jaza su mnogobrojni, koliko nedostupnost institucionalnih i profesionalnih resursa, dostupnost alternativnih oblika za{tite u seoskim sredinama, toliko i neinformisanost, neobrazovawe i visoka socio-ekonomska zavisnost od drugih
~lanova porodice. Neformalna socijalna mre`a se pojavquje kao najva`niji resurs i materijalnog, sociokulturnog, psiholo{kog i duhovnog blagostawa i sigurnosti starijih `ena ispitivanih seoskih sredina.
U postoje}im uslovima dru{tvene tranzicije i mnogobrojnih dru{tvenih reformi, lokalne zajednice se
u najve}oj meri mogu osloniti na prirodnu socijalnu mre`u i porodicu u organizaciji pomo}i i podr{ke
starijoj populaciji `ena u ruralnim oblastima. Na`alost, dru{tvena tranzicija uti~e i na promene
strukture i kulturnih obrazaca pona{awa tradicionalne seoske porodice. Stoga slede}i korak lokalnih
zajednica bio bi da promene tradicionalne porodice isprate razvojem alternativnih izvora za{tite,
usluga pomo}i i podr{ke, a ta podr{ka pre svega treba da predstavqa podr{ku aktivnostima civilnog sek-
174
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 175
tora izvan urbanih sredina. Tako|e, unapre|ewe dostupnosti institucionalnih kapaciteta za{tite u seoskim sredinama treba posmatrati kao najdugoro~niji ciq s obzirom na ekonomske uslove regiona i zemqe
u celosti.
Iskustvo nam, dakle sugeri{e, da siroma{tvo mo`e da ima mnogo lica i mnogo sadr`aja i da se ne iscrpquje, kao {to se i ne re{ava materijalnim obezbe|ivawem najugro`enijh, odnosno pru`awem „prve pomo}i“ u slu~ajevima egzistencijalne ugro`enosti. Socio-kulturno, emotivno i duhovno siroma{tvo mo`e da
vodi u materijalno, kao i obrnuto. Stoga, u programima smawewa siroma{tva neophodno je uzeti u obzir
sve dimenzije svakodnevnog `ivota i razli~ite potrebe razli~itih populacionih grupa. Starije `ene ispitivanih seoskih sredina u najve}em broju slu~ajeva ne nalaze se na granici materijalnog siroma{tva,
ali analiza drugih dimenzija wihovog svakodnevnog `ivota i procena wihovih potreba ukazuje na nizak
stepen wihove li~ne zdravstvene i socijalne sigurnosti i ukazuje na razli~ite faktore koji ih posredno
ili neposredno mogu odvesti u siroma{tvo.
175
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 176
REFERENCE
1. Ben-Shlomo, Y., Kuh, D., A life course approach to chronic disease epidemiology: conceptual
models, empirical challenges and interdisciplinary perspectives. International Journal of
Epidemiology, 2002, 31:285–293.
2. Davidovi}, M., Erceg, P., Jankeli}, S., Milo{evi}, D., \urica, S., Despotovi}, N., Ageing in Serbia
and Montenegro, Quality of Old Age (Kakovostna starost), Journal of Anton Trstenwak Institute, Vol.7,
No 4, Qubqana, 2004. (Davidovi}, Mladen, Erceg, P., Jankeli}, S., Milo{evi}, P. D.,\urica, S., Despotovi}, N.- STARAWE V SRBIJI IN ^RNI GORI - Kakovostna starost, 7/4, 2004: 49-54.
3. \ura Stevanovi}, Selo-brojke i stereotipi, Politika, 2008.
(www.politika.co.yu/rubrike/ostali-komnetari/selo-brojke-i-stereotipi.lt.html)
4. Dr Qubica Rajkovi}, Porodica i polo`aj `ene u ruralnoj Srbiji, Agencija za `ensku
inicijativu - AZIN, Elektronska biblioteka (www.awin.org.yu/srp/elbert14.htm)
5. Ersado Lire. Rural Vulnerability in Serbia, September 2006, World Bank (http://papers.ssrn.com)
6. Hall, M., Havens, B., The effect of social isolation and loneliness on the health of older
women.Winnipeg, 2005. (www.pwhce.ca/effectSocialIsolation.htm)
7. HelpAge International, A generation in transition: older people’s situation and civil society’s
response in East and Central Europe. London, 2002. (www.helpage.org/publications)
8. HelpAge International, Violence and older people: the gendered dimension. London, 2002.
(www.helpage.org)
9. Jankeli}, Sawa, Kosi}, T., Predrasude o starewu: barijera u uspostavqawu komunikacije
i sagledavawu stvarnih potreba, Gerontologija, ^asopis Gerontolo{kog dru{tva Srbije,
br.1/2001, Beograd, 2001:73.
10. Jankeli}, Sawa, 1999, Social Network Support Adds Life to Year - Elderly in Belgrade.
Dissertation submitted for Postgraduate Diploma Course in Gerontology and Geriatrics,
Institute of Gerontology, University of Malta.
11. Kalache, A., Kickbusch, I., A global strategy for healthy ageing-World health, 1997, 4:4–5.
12. Mapping existing research and identifying knowledge gaps concerning the situation of older
women in Europe (MERI). Summary of the European synthesis report, Older Women’s Network,
Europe, 2005. (www.own-europe.org)
13. Marina Blagojevi}. Istra`ivawe o polo`aju `ena na selu u Vojvodini u ciqu izrade
preporuka za poboq{awe wihovog polo`aja, 2008, Skup{tina AP Vojvodine
(www.gov.me/files/1224685835.ppt)
14. Mestheneos, E., Triantafillou, J., Services for supporting family carers of elderly people in Europe:
characteristics, coverage and usage. Hamburg, Eurofamcare, 2005.
15. Republi~ki zavod za statistiku Srbije, Studija o `ivotnom standardu: Srbija 2002-2007,
Beograd, 2008.
16. Republi~ki zavod za statistiku. STANOVNI[TVO, popis stanovni{tva , doma}instva
i stanova u 2002.g., Stanovni{tvo prema polu i starosti prema tipu naseqa, Kwiga 2,
Beograd, 2003.
17. UN. Gender equality: striving for justice in an unequal world. Geneva, Research Institute for Social
Development, 2005.
18. UN. Madrid International Plan of Action on Agein, New York, 2002.
(www.un.org/esa/socdev/ageing/4)
176
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 177
19. UN. Millennium Development Goals. New York, 2000. (www.un.org/millenniumgoals)
20. UN. The world’s women 2000: trends and statistics. New York, 2000.
(http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/indwm/wwpub.htm
21. WHO. Women’s mental health: an evidence based review. Geneva, 2000. (www.who.int)
22. WHO. Active ageing: a policy framework, Geneva, 2002. (www.who.int/hpr/ageing)
23. WHO. Gender, women and health: incorporatinga gender perspective into the mainstream of
WHO’s policies and programmes. Report by the Secretariat. WHO Executive Board, 116th Session,
Geneva, 2005.
24. WHO. Growing older, staying wel - Ageing and physical activity in everyday life. Geneva, 1998.
(www.who.int)
25. WHO. Women, Ageing and Health: A Framework for Action. Focus on Gender. Geneva, WHO, 2007.
26. WHO. The Situation of Elderly Women-Available Statistics and Indicators, Joint Publication of the
UN International Research and training Institute for Advancement of Women (INSTRAW) and the Statistics
Division of the UN Secretariat
27. Zdravstveno stawe, zdravstvene potrebe i kori{}ewe zdravstvene za{tite stanovni{tva
Republike Srbije, Rezultati istra`ivawa, Glasnik, ^asopis Instituta za za{titu zdravqa Srbije,
2002: Sveska 1-2, Beograd
177
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 178
Aneks: UPITNIK
SOCIJALNA I ZDRAVSTVENA SIGURNOST STARIJIH @ENA
U SEOSKIM SREDINAMA SRBIJE (Op{tine Ni{ i Kragujevac)
Istra`ivawe se sprovodi uz saradwu i podr{ku Tima potpredsednika za implementaciju
Strategije za smawewe siroma{tva Republike Srbije i Erste Fondacije
A N K E TA
Upitnik koji je pred Vama je anoniman i dobijeni podaci ne mogu biti kori{}eni u druge svrhe
osim u one definisane ciqevima istra`ivawa. Ciq ovog ispitivawa je sagledavawe osnovnih
uslova socijalne i zdravstvene sigurnosti populacije starijih `ena u seoskim sredinama.
Molimo Vas da intervju obavite sa direktnom ispitanicom kada god je to mogu}e, wenom
dobrom voqom i pristankom da u~estvuje u anketi, ili kada to nije mogu}e sa ~lanom porodice
ukoliko je prisutan.
Redni broj __________________
Popuwava anketar:
Mesto intervjua: Op{tina ______________ Selo _____________________
Ime i prezime ispitanika: ________________________________________
Intervju obavqen sa:
1. Ispitanikom
2. Drugo lice (navesti srodstvo sa ispitanikom) ____________________
Intervju obavio: ______________________
Datum intervjua: ______________________
Zapa`awe, utisci anketara (utisci na kraju intervjua) ________________________________________
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________
178
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 179
Molimo Vas da zaokru`ite broj ispred ponu|enog odgovora ili upi{ete podatak na mesto gde je predvi|eno.
I OSNOVNI-SOCIODEMOGRAFSKI PODACI
1. Datum ro|ewa _______________________
Godina starosti _______________________
2. [kolska sprema koju ste zavr{ili:
1. Nepotpuna osnovna {kola
2. Osnovna {kola
3. Sredwa {kola
4. Vi{a {kola
5. Fakultet/visoka {kola
6. Bez {kole
7. Drugo_________________________
2.1. Ukupno godine redovnog {kolovawa __________________
2.2. Da li ste znali da pi{ete?
1. DA
2. NE
2.3. Da li znate da ~itate?
1. DA
2. NE
3. Bra~ni status:
1. Udata
2. Razvedena
3. Udovica
3. Samo da se potpi{em
4. Neudata
5. @ivi u vanbra~noj zajednici
6. Drugo ____________________
4. Broj `ivoro|ene dece _______________________
5. Koliko osoba sada `ivi sa vama?
1 - Nijedna
2 - Jedna
3 - Dve i vi{e (navesti broj ___________)
6. Da li je neko od wih Va{e:
1. Dete
2. Unuk
3. Mu`
4. Brat/sestra
5. @ivi sama
6. Drugo ____________________
7. Koji je Va{ redovan izvor prihoda?
1. Li~na penzija
2. Porodi~na penzija
3. Socijalna pomo}
8. Da li imate druge (dodatne) izvore prihoda?
1. Ne
2. Da (rente za poqoprivredno zemqi{te)
3. Da (dodatak za tu|u negu i pomo})
4. Zavisnost od porodice
5. Drugo ________________
4. Da, materijalno obezbe|ewe (socijalna pomo})
5. Da, pomo} i podr{ku (materijalnu) od ~lanova porodice
6. Drugo, navesti_______________________
9. Va{e glavno zanimawe pre penzije:
1. Doma}ica
2. Poqoprivrednik
3. Zanatlija
4. Nekvalifikovani radnik
5. Kvalifikovani radnik
6. Administrativni radnik
7. Intelektualni radnik
8. Drugo ______________________
USLOVI STANOVAWA
10. Da li je stan/ku}a u kojoj `ivite u:
1. Va{em vlasni{tvu
2. Porodi~nom vlasni{tvu
(supruga i deca)
3. Vlasni{tvu dece
4. Vlasni{tvu drugih srodnika
5. Nije u privatnom vlasni{tvu (za{ti}eno vlasni{tvo)
6. Drugo _____________________
179
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
11. Da li u stanu/ku}i imate:
7.1. Kupatilo
7.2. WC u ku}i
7.3. TV
7.4. Odvojenu spava}u sobu
Page 180
1. DA
1. DA
1. DA
1. DA
2. NE
2. NE
2. NE
2. NE
II STEPEN DOSTUPNOSTI I KORI[}EWA USLUGA ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE ZA[TITE
12. Da li imate overenu zdravstvenu kwi`icu?
1. DA
2. NE
3. Imam zdravstvenu kwi`icu, ali nije overena
12.1. Ako je nema ili nije overena, navedite razlog
________________________________________________________________________________
13. Da li ste u posledwih godinu dana posetili lekara op{te medicine u najbli`oj ambulanti ili
zdravstvenoj stanici?
1. DA
2. NE
14. Da li Vas je u posledwih godinu dana posetila ekipa ku}nog le~ewa i nega u va{em domu?
1. DA
2. NE
15. Da li ste u posledwih godinu dana posetili (obavili pregled) lekara specijaliste u gradskoj bolnici?
1. DA
2. NE
16. Da li ste u posledwih godinu dana, zbog zdravstvenih tegoba, obavili lekarski pregled kod lekara u privatnoj praksi (bilo da je pregled obavqen u ordinaciji ili u ku}noj poseti)?
1. DA
2. NE
17. Kada ste posledwi put obavili ginekolo{ki pregled?:
1. U posledwih 6 meseci
3. U posledwe 2 godine
2. U posledwih godinu dana
4. Pre vi{e od 3 godine
5. Pre vi{e od 5 godina
6. Davno, ne se}am se
18. Da li obavqate redovne preglede zdravstvenog stawa u skladu sa preporukom va{ih lekara?
1. DA
2. NE
3. DELIMI^NO
19. Da li Va{ odlazak do najbli`e ambulante ili zdravstvene stanice predstavqa problem?
1. DA
2. NE
3. DA, delimi~no
Ako DA, za{to________________________________________________________________
20. Kako nabavqate potrebne lekove (ukoliko postoji terapija)?
1. Odlazim sama u ambulantu, dom zdravqa
3. ^lanovi porodice mi nabavqaju lekove
2. Ekipe ku}nog le~ewa mi donose lekove
4. Kom{ije ili prijateqi mi nabavqaju lekove
5. Drugo__________________________________
21. Da li Vas je nekada posetio socijalni radnik ili neko drugi iz Centra za socijalni rad?
1. DA
2. NE
3. NE, nije bilo potrebe
22. Da li ste u posledwih godinu dana imali pomo} u ku}i od profesionalnih slu`bi (prawe, ~i{}ewe, nabavka namirnica i sl.)?
1. DA pera~ice/doma}ice
2. NE
3. NE, nije bilo potrebe
23. Da li ste u posledwih godinu dana bili privremeno sme{teni u dom za stare?
1. DA
2. NE
III ZDRAVSTVENI I SOCIJALNI STATUS
24. Da li imate neko dijagnostifikovano oboqewe?
1. ______________________ 2. ______________________ 3. ______________________
180
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 181
25. Da li koristite neko od slede}ih pomagala?
1. Aparat za sluh
3. @u~nu protezu
2. Nao~are
4. [tap
5. Drugo, navesti ____________________
Napomene za anketara: molimo anketara da nazna~i ukoliko ispitanik ima problema za sluhom ili vidom:
1. Ima problema sa sluhom ______________________
2. Ima problema sa vidom _______________________
26. Da li mo`ete samostalno da:
a) Da iza|ete napoqe
b) Da se kre}ete po ku}i
v) Da koristite toalet
g) Da se sami operete i okupate
d) Da se sami obu~ete i svu~ete
|) Da sami legnete i ustanete
e) Da radite lak{e poslove
`) Da radite te`e ku}ne poslove
(prawe prozora, generalno spremawe stana i sl.)
Da
1
1
1
1
1
1
1
1
Ne
2
2
2
2
2
2
2
2
Da, ali uz tu|u pomo}
3
3
3
3
3
3
3
3
27. Da li ste aktivni ~lan nekog mesnog kluba, udru`ewa ili sli~no?
1. DA
2. NE
Ako DA, navesti _____________________________________________
28. Da li ste u posledwih godinu dana posetili slede}a mesta ili u~estvovali u aktivnostima:
(jednom u par meseci)
1. Porodi~na okupqawa , ro|endani, slave
1. DA, ~esto
2. Da, retko
3. NE
2. Religiozni obredi
1. DA, ~esto
2. Da, retko
3. NE
3. I{li na kra}a putovawa ili izlete u zemqi
1. DA, ~esto
2. Da, retko
3. NE
4. Posetili neku kulturnu manifestaciju, koncert
1. DA, ~esto
2. Da, retko
3. NE
29. Kako naj~e{}e provodite svoje slobodno vreme?
1. Uz TV, radio, novine
4. Fizi~ke aktivnosti - rekreacija
2. Dru{tveni kontakti 5. Zabava van ku}e
u dru`ewu sa kom{ijama,
6. Drugo ______________________
prijateqima, porodicom i sl.
3. Putovawa
30. Koliko ~esto ste sami?
1. ^esto
2. Retko
31. Da li se ose}ate usamqenim?
1. Da, ~esto
2. Da, ponekad
3. Nikad
3. Ne, nikad
4. Te{ko je re}i
IV SUBJEKTIVNA PROCENA POTREBA ZA USLUGAMA ZA[TITE/PODR[KE I POMO]I, zdravqa,
zadovoqstva `ivotom
32. Da li vam je potrebna neka od slede}ih vrsta pomo}i/usluga/pomagala:
1. Pomo} i obavqawe ku}nih poslova (~i{}ewe, spremawe, dono{ewe ogreva)
2. Ku}no le~ewe i nega
3. Usluge u ku}i - {i{awe, brijawe, se~ewe noktiju na nogama
4. Spremawe ili dono{ewe hrane
5. Dolazak radi razgovora, ~itawe novina ili kwige
6. Pomo} radi odlaska kod lekara
7. Pomo} u nabavci lekova
181
Ne
1
1
1
1
1
1
1
Da
2
2
2
2
2
2
2
!sanja jankelic1.qxd
3/23/2009
7:30 AM
Page 182
8. Aparat za sluh
9. Nao~are
10. Drugo pomagalo, navesti _______________________
11. Drugo (navesti) _______________________________
1
1
2
2
33. Da li ste u mogu}nosti da platite neku uslugu ukoliko Vam je potrebna?
1. DA
2. NE
3. Drugo, (navesti) _______________________
34. Kako biste ocenili svoje zdraqe?
1. Dobro
2. Prose~no dobro
3. Lo{e
35. Kako biste ocenili svoj materijalni polo`aj?
1. Dobar je
2. Zadovoqavaju}i
3. Lo{
4. Veoma lo{e
4. Te{ko je re}i
36. [ta mislite o Va{oj sada{woj materijalnoj situaciji upore|uju}i je sa onom od pre 10 godina?
1. Boqa je
2. Ista je
3. Gora je
4. Te{ko je re}i
37. Da li ste zadovoqni svojim sada{wim `ivotom?
1. Zadovoqan
2. Prili~no zadovoqan
3. Nezadovoqan
4. Vrlo zadovoqan
V KORI[]EWE USLUGA IZ SISTEMA NEFORMALNE ZA[TITE
38. Ko vam u re{avawu pote{ko}a iz svakodnevnog `ivota (nabavka namirnica, {tampe, lekova, uplata ra~una)
ili u obavqawu poslova u va{em doma}instvu, kada postoji potreba, naj~e{}e poma`e?:
1. Niko, sama
4. Susedi i prijateqi
2. Suprug ili ~lanovi doma}instva
5. Aktivisti humanitarnih organizacija
3. Deca ili srodnici koji ne `ive u doma}instvu
6. Profesionalne slu`be
39. Da li imate neku osobu iz va{eg neposrednog okru`ewa (~lan porodice, prijateqi, susedi) koja vam pru`a
pomo} i podr{ku u svakodnevnim `ivotnim aktivnostima ili u situaciji kada za to postoji potreba?
1. Da, svakodnevno ili uvek kad je potrebno
2. Da, ali retko ili samo u izuzetnim prilikama
3. Ne, nemam nikoga
38.1. Ako „da“ da li su to uglavnom:
1. Supru`nik
2. Deca, odnosno ~lanovi porodice
3. Prijateqi
4. Drugo ________________________
40. Koji od slede}ih izraza najboqe opisuje Va{ odnos sa susedima i prijateqima:
1. Na{i odnosi su jako bliski i poma`emo se me|usobno kad god je potrebno
2. Imam dobre odnose sa susedima, ali se retko ili nikad ne pose}ujemo
3. Nemam nikakve kontakte sa susedima
41. Da li Vas je u skorije vreme posetio neki volonter, aktivista humanitarne organizacije Crvenog krsta ili
druge organizacije da pita da li Vam je potrebna pomo}?
1. DA
2. NE, nikada
3. Nema potrebe
4. Ne `elim i ne bih ih primila
42. Da li ste u skorije vreme primili neku uslugu pomo}i ili podr{ke od humanitrane, volonterske ili neke
druge organizacije, odnosno udru`ewa (pomo} u ogrevu, higijenski paket, nov~ana pomo}, pomo} u obavqawu
poslova, dru`ewe i sl.)?
1. DA
2. NE
Ako Da, navesti od koga i kakvu vrstu pomo}i ili podr{ke _________________________________________
43. Da li biste prihvatili neki vid pomo}i ili podr{ke kada bi Vam bili ponu|eni od neke volonterske organizacije ili udru`ewa?
1. DA
2. NE
3. Drugo (navesti) ________________________________
182
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 183
ANALIZA SIROMA[TVA
INTEGRACIJA
IZBEGLIH LICA
Tijana Milojevi}
\or|e Vuksanovi}
183
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 184
Apstrakt
Ciq ove analize je da utvrdimo da li postoji razlika izme|u izbeglog i domicilnog stanovni{tva po
pitawu verovatno}e da }e biti siroma{ni. Primenom ekonometrijskih modela utvrdili smo da postoji
razlika za sve kategorije stanovni{tva, tj. da su izbegla lica izlo`enija siroma{tvu nego domicilna. Naro~ito je bitan rezultat koji pokazuje da se jaz izme|u domicilnog i izbeglog stanovni{tva produbquje sa
porastom verovatno}e da lice bude siroma{no, odnosno za ugro`enije kategorije stanovni{tva. Zakqu~ak
koji je donet na osnovu ove analize je da, prilikom definisawa mera za pomo} siroma{nima posebno treba obratiti pa`wu na to da li je lice u izbegli~kom statusu ili je to do skora bilo.
184
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 185
Uvod
U proteklih dvadeset godina na teritoriji Republike Srbije desile su se veoma zna~ajne promene u pogledu prostornog kretawa stanovni{tva. Naime, usled raspada Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i rata u Bosni i Hrvatskoj, do{lo je do zna~ajnog priliva izbeglica. Upravo iz navedenih razloga, Srbija predstavqa zemqu sa najve}im brojem izbeglica i interno raseqenih lica u Evropi.
Grafik 1. Kretawe broja izbeglica
180.000
150.000
140.000
120.000
100.000
80.000
60.000
40.000
20.000
0
1990.
1992.
1994.
1996.
1998.
2000.
2002.
Izvor: Komesarijat za izbeglice
Sa prethodnog grafika mo`emo uo~iti da je dolazak bio u talasima i to : 1991-1992, 1995-1996. i 1998.
godine.
Prvi talas izbeglica vezan je za progla{ewe nezavnisti Slovenije i Hrvatske i po~iwe 1991. godine.
Podaci govore da je upravo 1991. godine u Srbiju stiglo 46.000 izbeglica (broj izbeglica iz Slovenije je
zanemarqivo mali u ukupnom broju), dok je 1992. godine 96.123 lica napustilo Bosnu i Hercegovinu i svoje uto~i{te prona{lo na teritoriji Republike Srbije.
Drugi veliki talas po~iwe sa akcijom hrvatske vojske „Oluja“, leta (avgust i septembar) 1995. godine
kada je vi{e od 190.000 izbeglica napustilo teritoriju Republike Hrvatske. Tako|e, iste godine do{lo je
do potpisivawa Dejtonskog sporazuma kojim se zavr{ava rat na teritoriji Bosne i Hercegovine, koji je izazvao novi talas izbeglica. Naime, prema podacima Komesarijata za izbeglice 1995. godine izbeglo je
50.000 a 1996. godine 30.000 qudi sa ove teritorije prona{lo je uto~i{te u Srbiji.
Posledwi veliki talas izbeglica bele`i se 1998. godine kada je usled pripajawa teritorije isto~ne
Slavonije Republici Hrvatskoj, 20.000 qudi napustilo ove krajeve.
Kao {to se sa grafikona mo`e videti, nakon 1998. godine u zna~anoj meri dolazi do smawewa broja izbeglih lica, tako da prema podacima iz 2001. godine mawe od 3% ukupnog broja izbeglica odnosi se na lica koja su do{la u Srbiju nakon 1998. godine.
185
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 186
Tabela 1. – Kretawe broja izbeglih lica
Godine
dolaska
u SRJ
Prebivali{te pre 1992. (zemqa porekla)
BiH
Broj
Hrvatska
%
Broj
%
0,93%
20.846
1992.
60.723 45,37%
1993.
10.887
1994.
6.194
Makedonija
Slovenija
Ukupno
Broj
%
Broj
%
Broj
%
8,59
2
15,38%
202
31,51%
22.290
5,91%
16.366
6,75%
4
30,77%
213
33,23%
77.306 20,50%
8,13%
6.539
2,70%
1
7,69%
87
13,57%
17.514
4,64%
4,63%
4.001
1,65%
1
7,69%
41
6,40%
10.237
2,71%
1995.
26.713 19,96% 142.700 58,82%
1
7,69%
59
9,20% 169.473 44,94%
1996.
20.418 15,25%
1991.
1.240
18.183
7,49%
0
0,00%
8
1,25%
38.609 10,24%
1997.
3.429
2,56%
10.353
4,27%
1
7,69%
14
2,18%
13.797
3,66%
1998.
2.172
1,62%
18.007
7,42%
3
23,08%
9
1,40%
20.191
5,35%
1999.
1.059
0,79%
3.397
1,40%
0
0,00%
7
1,09%
4.463
1,18%
2000.
840
0,63%
1.962
0,81%
0
0,00%
1
0,16%
2.803
0,74%
2001.
178
0,13%
270
0,11%
0
0,00%
0
0,00%
448
0,12%
133.853 100,00% 242.624 100,00%
13
100,00%
641
Ukupno
100,00% 377.131 100,00%
Izvor: Komesarijat za izbeglice
U skladu sa trendom kretawa broja izbeglica, vidimo da je najve}i broj izbeglica zabele`en 1995. godine.
Slede}om tabelom prikaza}emo kako se kretao broj izbeglica u apsolutnom broju u periodu od 1996. godine do 2008. godine.
Tabela 2. – Ukupan broj izbeglih lica
Mati~na dr`ava
Godina
Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Ukupan broj izbeglih lica
1996.
232.974
290.667
523.641
2001.
103.607
242.624
346.231
2004.
27.541
76.546
104.087
2008.
24.943
72.411
97.354
Izvor: Komesarijat za izbeglice
186
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 187
Podaci pokazuju da u narednim godinama dolazi do zna~ajnog smawewa ukupnog broja izbeglica kao rezultat slede}ih doga|aja:
● Veliki broj izbeglica stekao je pravo na dobijawe Dr`avqanstva Republike Srbije (oko 200.000)
● Jedan broj izbeglica se vratio u zemqe iz kojih su izbegli, kroz razli~ite programe povratka
(149.000)
● Deo izbeglica je emigrirao u druge zemqe Zapadne Evrope i SAD (50.000)
Ukoliko poredimo situaciju iz 2008. godine i 1996. godine uo~avamo ~iwenicu da je broj izbeglica smawen za gotovo 80%.
Repubilka Srbija ulo`ila je zna~ajna sredstava u pogledu zbriwavawa i prihvatawa izbeglica. Naime,
u proteklom periodu ukupno izdvojena sredstva iznose vi{e od 250 miliona evra (42 za sme{taj u kolektivne centre i socijalna davawa, 72 miliona za zdravstvenu za{titu, 150 miliona za obrazovawe). Bitno
je napomenuti da su ova sredstva izdvojena iz buxeta Republike Srbije. Svesna zna~aja ovog pitawa Vlada
Republike Srbije 2002. godine usvojila je Nacionalnu strategiju za re{avawe pitawa izbeglih i raseqenih lica. Osnovne aktivnosti koje proizilaze iz ovog akta su :
● Republika Srbija u~ini}e zna~ajne napore u pogledu obezbe|ivawa trajnih re{ewa za izbegla lica
(Finansirawe iz sredstava IPA )
● Republika Srbija je preko Centralne Evropske banke obezbedila kredit od 10 miliona evra za finansirawe izgradwe stanova za izbeglice koje mogu samostalno da otpla}uju kroz povoqne kreditne uslove
● Iz dr`avnog i op{tinskih buxeta u 2009. i 2010. godini bi}e obezbe|eno 4 miliona evra za pomo} izbeglim licima
● Autonomna Pokrajina Vojvodina (u kojoj boravi najve}i broj izbeglica – oko 40 % ukupnog broja) izdvoji}e u narednoj godini 7% ukupnog buxeta pokrajine za projekte trajne integracije i povratka izbeglica
● Kroz Nacionalni investicioni plan u toku 2009. i 2010. godine planira se izgradwa 150 stambenih
jedinica u vrednosti od 4,2 miliona evra
Na osnovu ovog dokumenta zakqu~ujemo da je prioritet trajno re{ewe stambenog pitawa izbeglica i
potpuno zatvarawe kolektivnih centara. Trenutno na teritoriji Republike Srbije postoji 74 kolektivna
centra (17 na teritoriji Kosova i Metohije) u kojima `ivi 1.361 lice izbeglo sa teritorije Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Komesarijat za izbeglice u saradwi sa UNHCR-om i IOM-om sproveo je u septembru i oktobru 2008. godine istra`ivawe u ciqu prikupqawa neophodnih podataka za programirawe i prikupqawe nov~anih
sredstava za re{avawe pitawa izbeglih lica. Istra`ivawe pokazuje veoma nepovoqnu socio-ekonomsku
struktura izbeglih lica {to }emo ilustrovati slede}om tabelom:
Tabela 3. – Istra`ivawe UNHCR-a
Lica
Radni status
Kolektivni
sme{taj
Privatni
sme{taj
Ukupno
%
Zaposlen
111
870
981
26,63%
Nezaposlen
759
807
1.566
42,51%
31
36
67
1,82%
Penzioner
127
259
386
10,48%
Dete, u~enik, student
189
495
684
18,57%
1.217
2.467
3.684
100,00%
Poma`u}i ~lan
doma}instva
Ukupno
187
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 188
Jasno mo`emo videti da je stopa nezaposlenosti kod izbeglih lica znatno ve}a od referentne vrednosti kod domicilnog stanovni{tva (kod domicilnog stanovni{tva ova stopa iznosi oko 18 %). Me|utim, postoji zna~ajna razlika u stopi nazaposlenosti ukoliko poredimo izbegla lica koja `ive u privatnom i kolektivnom sme{taju. Naime, stopa nezaposlenosti lica koja `ive u kolektivnom sme{taju iznosi 63% i
duplo je ve}a od stope nezaposlenosti kod lica koja `ive u privatnom sme{taju. Samim tim ne ~udi fokusirawe Vlade Republike Srbije na re{avawa stambenog pitawa izbeglih lica i zatvarawe kolektivnih
sme{taja. Naredna tabela prikazuje prose~ni prihod izbeglih doma}instava u USD:
Tabela 4. – Ukupni prihodi doma}instva na mese~nom nivou u USD
Ukupni prihodi doma}instava na mese~nom nivou u USD
Nema prihoda
62
7,75%
0-150
167
20,88%
151-300
222
27,75%
301-450
139
17,38%
451-750
162
20,25%
751-1200
38
4,75%
1.201-1.500
9
1,13%
Preko 1.500
1
0,13%
800
100%
Ukupno
Izvor: Istra`ivawe UNHCR i IOM-a
Ova tabela nam prikazuje izuzetno zabriwavaju}e podatke. Naime, preko polovine od ukupnog broja izbeglih doma}instava ima mese~na primawa mawa od 300 USD, dok je prose~ni mese~ni prihod po ~lanu doma}instva na nivou od 39,9 USD po ~lanu doma}instva (daleko ispod linije siroma{tva - podaci UNHCR-a).
Svi ovi podaci ukazuju nam da su problemi sa kojima se suo~avaju izbeglice i daqe veliki. Procena koju je dao Komesarijat za izbeglice govori o tome da je neophodno oko 300 miliona evra za infrastrukturu i 475 miliona evra za povoqne kredite (u najve}oj meri ovi krediti bi se koristili za trajno re{avawe stambenog pitawa izbeglih lica). Tako|e, potrebno je voditi ra~una o qudima koji vi{e nemaju status
izbeglih lica (lica koja su u me|uvremenu dobila dr`avqanstvo Republike Srbije), jer se wihov polo`aj
ne razlikuje bitno od izbeglog stanovni{tva.
Osim finansijske pomo}i u narednom periodu o~ekuju se daqe aktivnosti po osnovu povratka izbeglih lica. Naravno, da bi se ovo ostvarilo potrebno je presko~iti mnoge prepreke, pre svega politi~ke prirode.
Sve prethodno navedeno navelo nas je da za temu ista`iva~kog rada uzmemo jedan aspekat integracije izbeglih lica. Na{im ista`ivawem `elimo da utvrdimo u kojoj meri su zna~ajne razlike izme|u domicilnog
i izbeglog stanovni{tva, kao i u kojoj meri je izbeglo stanovni{tvo podlo`nije siroma{tvu.
188
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 189
Metodologija
Podaci kori{}eni u analizi
Kao {to smo ve} naglasili u prethodnom poglavqu, metodolo{ka analiza }e biti bazirana na primeni
modela sa kvalitativnom zavisnom promenqivom – Probit model. Podaci koje koristimo u analizi preuzeti su iz Ankete o `ivotnom standardu 2007. (A@S). Anketa o `ivotnom standardu sprovedena je 2002, 2003.
i 2007. godine. Prve dve ankete sprovedene su od strane Strategic Marketinga dok je anketa iz 2007. godine
sprovedena od strane Republi~kog zavoda za statistiku Srbije uz podr{ku DFID-a.
Ciq ovog rada je odre|ivawe efekata faktora koji zna~ajno uti~u na ~iwenicu da li je lice siroma{no
ili ne, sa posebnim osvrtom na kategoriju izbeglog stanovni{tva. Primenom modela sa kvalitativnom zavisnom promenqivom, dobi}emo verovatno}u da li }e lice biti siroma{no ili ne, u zavisnosti od vrednosti nezavisnih promenqivih. U prvom delu rada bavi}emo se pitawem izbeglih lica, wihovim kretawem
i karakteristikama. Zatim }emo detaqno objasniti metodologiju koju smo koristili pri ocewivawu modela. Na kraju }e biti izlo`eni osnovni rezultati i zakqu~ci dobijeni iz analize.
Detaqan opis uzorka
Populacija za A@S sastoji se od stanovni{tva Republike Srbije, iskqu~uju}i Kosovo i Metohiju. Okvir
uzorka A@S zasniva se na popisnim krugovima definisanim za Popis 2002. godine, iskqu~uju}i popisne
krugove sa mawe od 20 doma}instava. Proceweno je da doma}instva u iskqu~enim popisnim krugovima
predstavqaju samo 1% stanovni{tva Srbije.
Uzorak A@S za 2007. godinu ~ini 7.140 doma}instava iz 510 izabranih popisnih krugova. Unutar svakog
popisnog kruga, izabrano je 14 nastawenih stanova. U svakom stanu, izabrano je po jedno doma}instvo (pomo}u Ki{ove tablice slu~ajnih brojeva). Veli~ina uzorka odre|ena je sa ciqem da se prikupi 5000 popuwenih anketa doma}instava, uz o~ekivanu stopu neodgovora od oko 30%. Krajwa stopa odgovora bila je
78%, {to ukupno ~ini uzorak od 5.557 doma}instava. Ukupan broj anketiranih lica je bio 17.375.1
U Anketi o `ivotnom standardu dostupni su nam podaci kako o doma}instvima tako i o licima (baze Domacinstva.SAV i Lica.SAV ). Na{a analiza bazirana je na predvi|awu verovatno}e da li }e lice biti siroma{no ili ne, kao i na odre|ivawu marginalnih efekata razli~itih nivoa (sa posebnim aspektom na kategoriju izbeglih lica), koristi}emo bazu Lica.SAV, jer nivo posmatrawa jeste upravo lice i wegove karakteristike.
Imaju}i u vidu da analizom `elimo da prika`emo polo`aj izbeglih lica u ukupnoj populaciji, uzorak
smo prilagodili na{im potrebama. Naime, uzorak koji }emo u nastavku posmatrati ukqu~uje samo lica starija od 18 godina, sa teritorije Republike Srbije (nisu ukqu~ena lica sa teritorije Kosova i Metohije).
Struktura uzorka prikazana je slede}om tabelom:
Tabela 5. – Struktura uzorka
Broj lica
Izbeglo stanovni{tvo
Procenat
391
2,78%
Domicilno stanovni{tvo
13.697
97,22%
Ukupno
14.088
100,00%
1
Studija o `ivotnom standardu, Srbija 2002-2007.
189
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 190
Pre nego {to nastavimo sa daqim opisivawem uzorka potrebno je detaqnije objasniti kategoriju izbeglog stanovni{tva. Naime, na{a `eqa je bila da u analizu ukqu~imo sva ona lica koja su u bilo kom trenutku u periodu od 1991. do 2008. godine imale status izbeglog lica i iz tog razloga kategorija Izbeglo stanovni{tvo dobijena je kao zbir promenqivih A5 i A5a12 .
Po~etna varijabla koju }emo ukqu~iti u analizu je varijabla pod imenom poor u bazi Lica.sav i ona
predstavqa zavisnu promenqivu u Probit modelu. Promenqiva poor u originalu ima slede}e modalitete:
1. siroma{ni
2. ostali
i predstavqa polo`aj lica u odnosu na liniju siroma{tva. Dakle, ukoliko se lice nalazi ispod linije siroma{tva, ovoj varijabli se dodequje vrednost 1, a ukoliko se nalazi iznad dodequje joj se vrednost 2.
Podseti}emo da je u 2007. vrednost linije siroma{tva po potro{a~koj jedinici iznosila 8.883 dinara. Iz
metodolo{kog dela ovog rada videli samo da se kod modela sa binarnom zavisnom promenqivom, zavisna
promenqiva formira tako da uzima vrednosti 0 i 1. Dakle, iz tehni~kih razloga, preformulisa}emo ovu
varijablu, tako da ona umesto 1 i 2 uzima vrednosti 1 i 0 , stoga su nove vrednosti zavisne promenqive:
0 ostali
1 siroma{ni
Slede}om tabelom prikaza}emo broj lica ispod (siroma{nih) i broj lica iznad linije siroma{tva:
Tabela 6. – Siroma{ni ~ija je potro{wa ispod 8.883 dinara
Polo`aj u odnosu
na liniju siroma{tva
Broj lica
Procenat
1.000
7,10%
Ostali
13.088
92,90%
Ukupno
14.088
100,00%
Siroma{ni
Tabela 6 nam pokazuje da je procenat siroma{nih lica u ukupnoj populaciji 7,10% (podaci iz 2007. godine). Zvani~ni podaci govore da je ovaj procenat na ne{to ni`em nivou, me|utim, treba imati u vidu da
u na{em istra`ivawu koristimo redukovani uzorak koji ukqu~uje samo punoletna lica, tj. lica starija od
18 godina.
Baza Lica.SAV sadr`i 346 varijabli, me|utim, u na{oj analizi koristi}emo samo set varijabli za koje
pretpostavqamo da zna~ajno uti~u na polo`aj lica u odnosu na liniju siroma{tva.
Nezavisne promenqive
Starost
Varijabla Starost prikazana je na instrumentalnoj skali i predstavqa godine starosti posmatranih lica. U bazi Lica.sav postoji izvedena varijabla age_cat ,koja se odnosi na starost, data je na ordinalnoj skali i prikazuje grupu godina. Grupe su napravqene na slede}i na~in: 0-14, 15-29, 30-44, 45-59, 60 plus. Me|utim, kako bismo opisali metod ra~unawa marginalnih efekata za varijable date na instrumentalnoj skali, u model }emo ukqu~iti originalnu varijablu, a u ovom delu, deskriptivnu analizu }emo sprovesti na
izvedenoj. Tako|e, jo{ jednom nagla{avamo da na{ uzorak ne ukqu~uje lica mla|a od 19 godina (ukqu~uje
lica ro|ena 1989. godine i kasnije). Prose~na starost anketiranih lica iznosi 48,91 godina. Iz tabele 7.
vidimo da je siroma{tvo najvi{e zastupqeno u kategoriji lica starijih od 60 godina.
2
A5 i A5a1 predstavqaju biv{e i sada{we izbeglice
190
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 191
Tabela 7. – Starosna struktura stanovni{tva
Broj lica
Procenat
Broj siroma{nih
Procenat
siroma{nih
19-29
2.522
19,40%
132
5,23%
30-44
3.328
19,20%
229
6,88%
45-59
4.148
23,90%
223
5,38%
60+
4.090
23,50%
416
10,17%
14.088
100,00%
1.000
7,10%
Grupe godina
Ukupno
Pol
Pol je varijabla koja je data na nominalnoj skali i ima slede}e modalitete:
1 mu{ki
2 `enski
Iz istog razloga kao i u slu~aju zavisne promenqive poor, varijablu pol preformulisa}emo tako da ima
slede}e modalitete:
0 `enski
1 mu{ki
Tabela 8. – Polna struktura i broj siroma{nih
Broj lica
Procenat
Broj siroma{nih
Procenat
siroma{nih
@ene
7.325
51,99%
528
7,21%
Mu{karci
6.763
48,01%
472
6,98%
14.088
100,00%
1.000
7,10%
Pol
Ukupno
Kao {to se mo`e videti iz Tabele 8. siroma{tvo je vi{e zastupqeno kod `enske populacije kako u apsolutnom tako i relativnom iznosu .
NAPOMENA: Vidimo da je razlika izme|u mu{ke i `enske populacije veoma mala, stoga }emo u modelu proveriti da li postoji statisti~ki zna~ajna razlika izme|u ove dve kategorije, odnosno da li }e koeficijent ispred
varijable koja opisuje pol biti zna~ajan.
Bra~no stawe
Bra~no stawe ispitanika u fajlu Lica.sav dato je varijablom Brak koja ima slede}e modalitete:
1. U bra~noj zajednici
2. U vanbra~noj zajednici
3. Neo`ewen/neudata
4. Razveden/razvedena
5. Udovac/udovica
S obzirom da ova varijabla ima 5 modaliteta, a data je na nominalnoj skali, {to ote`ava wenu interpretaciju, kao i interpretaciju marginalnih efekata koje ima na polo`aj lica u odnosu na liniju siroma{tva, izvr{i}emo wenu modifikaciju tako da ima samo dva modaliteta i to:
191
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 192
0 lica koja `ive u zajednici (bra~noj ili vanbra~noj)
1 lica koja ne `ive u zajednici (neo`eweni/neudate, razvedeni/razvedene, udovci/udovice)
Tabela 9. – Bra~no stawe ispitanika i broj siroma{nih
Procenat
U zajednici
9.075
64,42%
638
7,03%
Nije u zajednici
5.013
35,58%
362
7,22%
14.088
100%
1.000
7,10%
Ukupno
Broj siroma{nih
Procenat
siroma{nih
Broj lica
Od ukupnog broja onih koji ne `ive u zajednici, siroma{no je 7,22 % lica, dok od onih koji su u zajednici 7,03 % je siroma{no. Ovaj podatak nam govori da su samci skloniji siroma{tvu.
NAPOMENA: Vidimo da je razlika izme|u mu{ke i `enske populacije veoma mala, stoga }emo u modelu proveriti da li postoji statisti~ki zna~ajna razlika izme|u ove dve kategorije, odnosno da li }e koeficijent ispred
varijable koja opisuje pol biti zna~ajan.
Obrazovawe
Prilikom odabira varijabli koje }emo ukqu~iti u model vodili smo ra~una o tome da te varijable zna~ajno uti~u na polo`aj lica u odnosu na liniju siroma{tva. Za o~ekivati je da }e varijabla Obrazovawe
biti od zna~aja za polo`aj lica u odnosu na liniju siroma{tva u smislu da lica koja imaju vi{e obrazovawe imaju i mogu}nost da rade na boqe pla}enim pozicijama i poslovima, a samim tim je i wihovo materijalno stawe boqe od lica koja imaju ni`e obrazovawe. Varijabla Obrazovawe u bazi Lica.sav data je na ordinalnoj skali i to sa slede}im modalitetima:
1. Deca pred{kolskog uzrasta i u~enici osnovne {kole
2. Bez {kole
3. Nepotpuna osnovna {kola
4. Osnovna {kola
5. Jedno/dvogodi{wa stru~na {kola
6. Sredwa – trogodi{wa i KV
7. Sredwa – ~etvorogodi{wa i VKV
8. Gimnazija
9. Vi{a {kola
10. Fakultet – visoka {kola
11. Magistratura, specijalizacija
12. Doktorat
Iz tog razloga }emo u model ukqu~iti ve{ta~ke (indikatorske) varijable za svaki nivo obrazovawa (ne
ukqu~ujemo modalitet 0, jer na{om analizom nisu obuhva}ena lica mla|a od 19 godina) osim za modalitet
1 koji }emo tretirati kao bazni. Modalitet 4, 5 ,6 i 7 spoji}emo u novi modalitet koji }emo nazvali Sredwa {kola. Tako|e, modalitete 8, 9, 10, 11 spojili smo u modalitet – Vi{a i visoka {kola. Varijabla Obrazovawe u na{oj analizi uzima slede}e modalitete:
1. Bez {kole
2. Nepotpuna osnovna {kola
3. Osnovna {kola
4. Sredwa {kola
5. Vi{a {kola
6. Fakultet, magistratura i doktorat
192
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 193
Na po~etku odeqka vezanog za varijablu Obrazovawe treba pretpostaviti da se broj siroma{nih smawuje kako se pove}ava stepen stru~ne spreme. Kao {to se mo`e videti u tabeli 7 empirijski podaci su potvrdili ovu pretpostavku. Naime, najvi{u stopu siroma{tva, o~ekivano, imaju lica bez {kole. Naime stopa
siroma{tva ove kategorije je 27,20% i znatno je vi{a od prose~ne stope siroma{tva. Kako raste stepen
stru~ne spreme broj siroma{nih se sve br`e smawuje, tako da u kategoriji Magistara i Doktora nauka nema lica koja su siroma{na.
Tabela 10. – Obrazovawe i siroma{tvo
Obrazovawe
Broj lica
Procenat
Broj siroma{nih
Procenat
751
4,40%
198
27,20%
Nepotpuna osnovna {kola
1.537
8,90%
217
14,40%
Osnovna {kola
2.977
21,30%
305
9,40%
125
0,70%
10
8,00%
Sredwa - trogodi{wa i KV
2.054
11,90%
101
5,10%
Sredwa - ~etvorogodi{wa
i VKV
4.142
23,90%
145
3,50%
Gimnazija
746
4,30%
12
1,60%
Vi{a {kola
791
4,60%
8
1,00%
Fakultet - visoka {kola
885
5,10%
4
0,50%
Magistratura,
specijalizacija
62
0,40%
0
0,00%
Doktorat
18
0,10%
0
0,00%
14.088
100,00%
1.000
Bez {kole
Jedno/dvogodi{wa
stru~na {kola
Ukupno
Region
Mnogobrojne analize ukazuju na ~iwenicu da jedan od glavnih razloga nedovoqne razvijenosti Srbije
le`i upravo u neravnomernom regionalnom razvoju. U uvodu smo naveli da Anketa o `ivotnom standardu ne
ukqu~uje Kosovo i Metohiju, te iz tog razloga isti i ne postoji kao modalitet. Varijabla region ima slede}e modalitete:
1. Beograd
2. Vojvodina
3. Zapadna Srbija
4. [umadija
5. Isto~na Srbija
6. Jugoisto~na Srbija
Varijabla region je tako|e, kao i obrazovawe, data na ordinalnoj skali tako da }emo u model ukqu~iti
ve{ta~ke varijable za sve regione osim za Beograd koji predstavqa bazni region.
193
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 194
Tabela 11. – Regioni i siroma{tvo
Region
Broj lica
Procenti
Broj siroma{nih
Procenat
Beograd
2.269
16,11%
65
2,86%
Vojvodina
3.338
23,69%
184
5,51%
Zapadna Srbija
1.888
13,40%
165
8,74%
[umadija
2.691
19,10%
107
3,98%
Isto~na Srbija
1.678
11,91%
167
9,95%
Jugoisto~na
Srbija
2.224
15,79%
312
14,03%
14.088
100,00%
1.000
7,10%
Ukupno
Tip naseqa
Prema tipu, naseqa delimo na ruralna i urbana. U bazu Lica.SAV ova podela je definisana promenqivom urban koja ima slede}e modalitete:
0 Ruralno
1 Urbano
Tabela 12. – Tip naseqa i siroma{tva
Tip naseqa
Broj lica
Procenat
Broj siroma{nih
Procenat
siroma{nih
Urbano
7.338
52,09%
333
4,54%
Ruralno
6.750
47,91%
667
9,88%
14.088
100,00%
1.000
7,10%
Ukupno
Tabela 12. nam pokazuje da je udeo siroma{nog stanovni{tva duplo ve}i u ruralnim nego u urbanim sredinama (9,88% prema 4,54%).
Zaposlenost
Ukupno stanovni{tvo prema obele`ju radne aktivnosti deli se na aktivno i neaktivno. Aktivno stanovni{tvo u~estvuje na tr`i{tu rada i mo`e biti zaposleno i nezaposleno. Prema preporuci Statisti~ke komisije UN u neaktivno stanovni{tvo treba svrstati slede}e kategorije stanovni{tva: lica zaposlena samo u ku}nim poslovima koje ona vr{e bez nov~ane naknade (doma}ice); studente, odnosno sve u~enike koji
nisu ukqu~eni u neku delatnost; pitomce kaznenih zavoda; zavoda za du{evno oboqewe i dobrotvornih zavoda; sva ostala lica koja nisu ukqu~ena u privredni `ivot kao {to su penzioneri, lica nesposobna za
rad, deca i ostala lica koja svoj dohodak ostvaruju iz renti, privilegija, dividendi, penzija itd.3 Prema
ovakvoj definiciji, izvr{ena je podela ispitanika u A@S a status svakog ispitanika dat je varijablom
pStatus, koja ima 3 modaliteta, upravo ovako definisanih. Dakle varijabla pStatus uzima vrednost:
3
Definicija preuzeta iz: Ekonomski re~nik, (2006), Centar za izdava~ku delatnost Ekonomskog fakulteta u
Beogradu, Beograd.
194
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 195
1. ako je lice zaposleno
2. ako je lice nezaposleno i
3. ako je lice neaktivno
Tabela 13. – Radna aktivnost i siroma{tva
Broj lica
Zaposleno lice
7.040
49,97%
355
5,04%
Nezaposleno lice
1.035
7,35%
138
13,33%
Neaktivno
stanovni{tvo
6.013
42,68%
507
8,43%
14.088
100,00%
1.000
7,10%
Ukupno
Procenat
Broj siroma{nih
Procenat
siroma{nih
Radna aktivnost
U~e{}e neaktivnog stanovni{tva je izuzetno veliko i u budu}nosti se mo`e o~ekivati daqi trend rasta pre svega zbog demografskog starewa stanovni{tva Srbije. Varijabla pStatus je tako|e data na ordinalnoj skali, tako da ponovo moramo uvesti ve{ta~ke promenqive.
Izbegli~ki status
Predmet ovog rada je analiza integracije izbeglih lica, i upravo iz tog razloga ova nezavisna promenqiva za nas ima najve}i zna~aj. U samom uvodu, naveli smo da promenqiva izbegli~ki status ima dva modaliteta (u pitawu je naravno binarna ve{ta~ka promenqiva):
0 nema izbegli~ki status
1 ima izbegli~ki status
Slede}om tabelom prikaza}emo u~e{}e siroma{nih u ove dve kategorije stanovni{tva:
Tabela 14. – Udeo broja siroma{nih u kategoriji domicilnog i izbeglog stanovni{tva
Broj siroma{nih
Procenat
siroma{nih
Broj lica
Procenat
Izbeglo
stanovni{tvo
391
2,78%
38
9,72%
Domicijalno
stanovni{tvo
13.697
97,22%
962
7,02%
Ukupno
14.088
100,00%
1.000
7,10%
Zakqu~ak koji nam daje ova tabela je slede}i – siroma{tvo je prisutnije kod izbeglog stanovni{tva u
odnosu na domicilno stanovni{tvo. U narednim koracima ispita}emo statisti~ku zna~ajnost promenqive
izbegli~ki status na obele`je da li je neko siroma{an ili ne.
Pregled kori{}ene metodologije
U ciqu ocewivawa optimalnog modela koji bi u najve}oj meri objasnio faktore koji uti~u na siroma{tvo,
u po~etni model smo ukqu~ili sve malopre navedene varijable. Iz ocewenog modela smo videli da pojedine
varijable nisu zna~ajne (varijable za koje je p-vrednost>0.05, Tabela 15). Me|utim, kako se wihovim iskqu~ivawem dobija model koji ima lo{ije pokazateqe kvaliteta4 od modela koji ukqu~uje sve varijable a i zbog
4
Više re~i o pokazateqima kvaliteta dato je u Aneksu ovog rada.
195
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 196
kasnije interpretacije, odlu~ili smo da ih zadr`imo u modelu, uz napomenu da nisu zna~ajne. Ukoliko bismo,
na primer, iskqu~ili ve{ta~ku varijablu koju smo u model ukqu~ili za lica koja `ive u Vojvodini, onda bismo ta lica posmatrali zajedno sa licima koja `ive u Beogradu, pa time ne bismo imali jasnu sliku o tome
koliko se razlikuju. Ostale varijable koje u ocewenom modelu imaju p-vrednost ve}u od 0,05, {to zna~i da
nisu zna~ajne na nivou rizika od 5% mogu se smatrati zna~ajnim ukoliko dozvolimo da rizik bude 10%, odnosno, da p-vrednost bude mawa od 0,1, tako da }emo ih zadr`ati u modelu. Model smo ocenili primenom posebne metodologije koja se koristi u slu~aju kada je zavisna promenqiva, u regresiji koja se ocewuje, binomnog
tipa, odnosno kada ima samo dva mogu}a ishoda 0 i 1. Ovo su takozvani modeli sa binarnom zavisnom promenqivom5. Ranije je re~eno da, u na{em primeru, zavisna varijabla uzima vrednost 1 ukoliko je lice siroma{no, a vrednost 0 ukoliko nije, odnosno, ukoliko se nalazi iznad linije siroma{tva. Ovi modeli se ocewuju primenom transformisanih modela linearnih verovatno}a koji se nazivaju probit i logit modeli.
Ocewivawem modela primenom naizmeni~no probit i logit modela zakqu~ili smo da probit model ima
boqe pokazateqe kvaliteta modela tako da }emo i daqu analizu sprovesti na osnovu ocewenog probit modela. Kod ovih modela transformacija LPM-a se bazira na primeni standardizovane normalne distribucije. Kod probit modela parametri modela se ocewuju primenom metoda maksimalne verodostojnosti, a zatim se pomo}u tablice slu~ajnih brojeva ra~una funkcija gustine u izra~unatoj vrednosti. Matemati~ki
izra`eno, vrednost zavisne promenqive se ra~una po formuli:
Dakle, verovatno}a da }e zavisna promenqiva uzeti vrednost 1 (odnosno, u na{em primeru, verovatno}a da }e lice biti siroma{no), pod uslovom da su poznate realizacije vektora X (vektor X je vektor nezavisnih promenqivih)6, se ra~una kao povr{ina ispod krive funkcije standardizovane normalne distribucije u intervalu (-∞, β,x). Pri tom, β je vektor ocewenih parametara, a F je oznaka za kumulativnu normalnu distribuciju.
Istra`ivawe postojawa razlike izme|u domicilnog stanovni{tva i lica koja su imala status izbeglica
u periodu od 1991. do danas bazira}emo upravo na ovom ekonometrijskom modelu, jer }e zavisna promenqiva
koju }emo posmatrati biti polo`aj lica u odnosu na liniju siroma{tva. Ukoliko se lice nalazi ispod linije siroma{tva odnosno ukoliko spada u siroma{ne, po metodologiji Studije o `ivotnom standardu, Srbija
2002-2007, zavisna promenqiva }e uzeti vrednost 1, dok }e uzeti vrednost 0 ukoliko lice nije siroma{no.
Napomenimo da se takozvana linija odsecawa kod probit modela uzima arbitrarno. Odnosno, u literaturi se naj~e{}e za vrednost linije odsecawa uzima vrednost izra~unate verovatno}e od 0,5. To zna~i da
ukoliko je izra~unata vrednost verovatno}e <0,5 promenqiva Y (da li je lice siroma{no ili ne) uzima
vrednost 0 dok je u suprotnom Y=1. Me|utim ovo va`i samo kod izbalansiranih uzoraka, tj. kod uzoraka kod
kojih je ujedna~eno u~e{}e nula i jedinica. Kako je u na{em istra`ivawu re~ o prili~no neizbalansiranom uzorku (dosta ve}i broj 0- nesiroma{nih lica, u odnosu na mali broj 1- siroma{na lica), za liniju odsecawa }emo uzeti vrednost od, na primer, 0,2.
Dakle, ukoliko je vrednost izra~unate verovatno}e >0,2 smatra}emo da je lice siroma{no, ali u analizi se ne}emo bazirati na odre|ivawu toga da li je lice siroma{no ili ne ve} samo na ra~unawu verovatno}a i ra~unawu razlika u verovatno}ama za lica koja se razlikuju jedino u ~iwenici da li su imali status izbeglica.
Dakle, primenom metoda maksimalne verodostojnosti, dobijene su ocene parametara modela. Ove ocene
su prikazane u tabeli 15.
5
Kada bismo ovakav model ocenili primenom klasi~nog metoda obi~nih najmawih kvadrata, naišli bismo na
problem heteroskedasti~nosti reziduala (problem koji se javqa kada varijansa nije konstanta ve} se mewa za
razli~ite jedinice posmatrawa).
6
Vrednosti nezavisnih promenqivih u modelu ~iji uticaj posmatramo.
196
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 197
Tabela 15. – Ocene parametara
Varijabla
Opis varijable
Konstanta
Ocene parametara
p-vrednost
-0.6226
0.0000
Izbeglice
Da li je lice imalo status
izbeglice u bilo kom
trenutku do sad
0.3463
0.0003
Pol
Pol ispitanika
0.1779
0.0000
Brak
Bra~no stawe
-0.0651
0.0850
Starost
Starost u godinama
-0.0045
0.0003
Urban
Tip naseqa
-0.1051
0.0071
Vojvodina
Za lica koja `ive
u Vojvodini
0.0125
0.8603
Zap. Srbija
Za lica koja `ive
u zapadnoj Srbiji
0.2548
0.0006
[umadija
Za lica koja `ive
u [umadiji
-0.1271
0.0954
Ist. Srbija
Za lica koja `ive
u isto~noj Srbiji
0.3438
0.0000
Ji. Srbija
Za lica koja `ive
u jugoisto~noj Srbiji
0.5759
0.0000
Nepotpuna O[
Za lica koja imaju zavr{enu
nepotpunu osnovnu {kolu
-0.4762
0.0000
O[
Za lica koja imaju
zavr{enu osnovnu {kolu
-0.7854
0.0000
Sredwa
Za lica koja imaju
zavr{enu sredwu {kolu
(ma koliko godina trajala)
-1.3362
0.0000
Vi{a
Za lica koja imaju
zavr{enu vi{u {kolu
-1.8091
0.0000
Fax1
Za lica koja imaju zavr{en
fakultet ili vi{e
-2.0496
0.0000
Nezaposleni
Za nezaposlena lica
0.6458
0.0000
Neaktivno
Za neaktivna lica
0.1321
0.0020
Napomena: ukoliko je p-vrednost >0.05 varijabla nije zna~ajna
Bitno je da napomenemo, mada se to iz samog oblika probit modela vidi, da ocene parametara nisu marginalni efekti nezavisnih varijabli. Ta~nije, oceweni parametri se ne mogu tretirati kao u klasi~nom
linearnom regresionom modelu kao promena vrednosti zavisne promenqive pri jedini~noj promeni nezavisne promenqive, dok su sve ostale promenqive u modelu fiksirane. Ovo je iz razloga {to je su{tina
probit modela da se prona|e vrednost kumulativne distribucije koja se ra~una kao odre|eni integral normalne standardizovane distribucije, pri ~emu su granice od -∞ do β,x , dakle sa promenom vrednosti va197
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 198
rijable x mewa se samo granica intervala, a time samo verovatno}a. Iz ovoga se mo`e zakqu~iti da bi
predznak ispred parametra trebalo da predstavqa smer promene verovatno}e sa promenom nezavisne varijable tj. da li se verovatno}a da lice bude siroma{no smawuje ili pove}ava sa promenom te nezavisne
promenqive, na primer da li je ve}a verovatno}a da lice bude siroma{no ukoliko je mu{ko ili ukoliko je
`ensko, da li se verovatno}a da lice bude siroma{no smawuje sa dodatnim obrazovawem,.... Me|utim, ovo
treba uzeti sa rezervom i treba imati u vidu da svaka pojedina~na varijabla u modelu, to jest parametar
koji woj odgovara, nije ocewena kao izolovana, ve} kao deo celog modela. Ta~nije, mo`e se desiti da neka
varijabla ima predznak za koji mi, na osnovu ranijih istra`ivawa, znamo da treba da bude suprotan. Ovom
problemu }emo posvetiti vi{e pa`we kada budemo interpretirali dobijene rezultate.
Rezultati istra`ivawa
U Tabeli 15. dat je oceweni model. Na osnovu ovog modela, poku{a}emo da opi{emo odnose izme|u varijabli, to jest da odgovorimo na pitawe da li postoji razlika u verovatno}ama da lica budu siroma{na u zavisnosti od toga da li spadaju u kategoriju domicilnog stanovni{tva ili su u nekom trenutku od 1991. do
danas imali status izbegica. Pri analizi ima}emo u vidu i ~iwenicu da verovatno}a da lice bude siroma{no ne zavisi samo od ~iwenice da li je izbeglo ili ne ve} i od drugih faktora, koje smo u model ukqu~ili. Dakle poredi}emo lica koja imaju sli~ne karakteristike a razlikuju se jedino prema tome da li su
izbegla ili ne. U model su ukqu~ene varijable me|u kojima mo`e postojati uzro~no-posledi~na veza kao na
primer veza izme|u starosti i statusa na tr`i{tu rada, starosti i nivoa obrazovawa ili pola i nivoa obrazovawa, itd. Usled ovoga mo`emo nai}i na problem interakcije me|u nezavisnim promenqivama. Ovaj
problem }emo pri interpretaciji re{iti tako {to }emo redom posmatrati svaku od promenqivih u modelu pojedina~no, dok }e ostale varijable uzimati modus za odgovaraju}i modalitet posmatrane zavisne promenqive. Preciznije, posmatra}emo uzorak prema odre|enom kriterijumu, na primer radni status, a kao
vrednosti ostalih varijabli u modelu (obrazovawe, pol,…) uzima}emo vrednosti koje se najvi{e puta pojavquju za posmatranu kategoriju stanovni{tva.
Analiza ocewenog modela
U delu analize koji se bavio deskriptivnom analizom varijabli ukqu~enih u model videli smo da je ve}i procenat siroma{nih lica me|u `enama nego me|u mu{karcima. Me|utim, oceweni model pokazuje da je
ve}a verovatno}a da mu{karac koji ima iste ostale karakteristike kao `ena bude siroma{an. Za{to? Rekli smo da moramo imati u vidu i druge karakteristike lica da bismo mogli tuma~iti rezultate. Procentualno vi{e je mu{karaca koji ne `ive u bra~noj/vanbra~noj zajednici nego `ena, a vidimo da lica koja
`ive van zajednice imaju ve}u verovatno}u da budu siroma{na, zatim, vi{e je mu{karaca koji `ive u ruralnoj sredini nego `ena, {to tako|e pove}ava verovatno}u da budu siroma{ni, itd. Kao {to vidimo, ovo
su faktori koji su u odre|enoj meri odredili da predznak ispred varijable pol bude ovakav kakav je.
Iz deskriptivne analize smo tako|e videli da se broj siroma{nih razlikuje po raznim starosnim grupama. U na{em modelu, negativan predznak pokazuje da se sa pove}awem godina starosti smawuje verovatno}a da lice bude siroma{no, {to je suprotno rezultatima analize siroma{tva u Srbiji. Me|utim, imaju}i u vidu da su u kategoriji lica starijih od 65 godina, uglavnom neaktivna lica, a u kategoriji lica mla|ih od 65 vi{e je onih koji su zaposleni, zakqu~ujemo da i pored negativnog predznaka ispred varijable
starost, pozitivan predznak ispred varijable koja je uvedena za neaktivna lica dovodi do toga da starija
lica imaju zaista ve}u verovatno}u da budu siroma{na, naro~ito kada se u igru uvede i ~iwenica da starija lica u najve}em broju slu~ajeva imaju zavr{enu nepotpunu osnovnu {kolu. Navedimo primer za ovo: posmatrajmo, s jedne strane lice, staro na primer 45 godina, koje je zavr{ilo sredwu {kolu i zaposleno je i,
s druge strane, lice staro 75 godina koje je neaktivno i ima zavr{enu nepotpunu osnovnu {kolu. Verovatno}a da mla|e posmatrano lice bude siroma{no je 0.027, dok je za starije lice verovatno}a ~ak 0.143! Vidimo da se ove verovatno}e u velikoj meri razlikuju.
Predznak ispred varijable koja opisuje bra~no stawe se poklapa sa o~ekivawem. Naime, znak navodi na
zakqu~ak da lica koja `ive u nekoj vrsti zajednice, bilo bra~noj bilo vanbra~noj, imaju mawu verovatno}u da budu siroma{na od lica koja ne `ive sa partnerom.
198
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 199
Zakqu~ak koji je od velikog zna~aja za na{e istra`ivawe je da je oceweni parametar ispred varijable
izbeglice (koja opisuje da li je lice imalo status izbeglice u nekom trenutku do sada) statisti~ki zna~ajan odnosno da ovu varijablu ne treba iskqu~ivati iz modela i da zna~ajno uti~e na ~iwenicu da li }e lice biti siroma{no. Predznak ovog parametra tako|e ukazuje na ~iwenicu da izbeglice imaju ve}u verovatno}u (u proseku!) da budu siroma{ne.
Ovim smo hteli da poka`emo samo da ne treba previ{e pa`we posve}ivati razlozima koji su doveli do
„pogre{nih“ predznaka, jer to nije ni ciq ove analize ve} }emo se posvetiti razlikama izme|u domicilnog i izbeglog stanovni{tva. U daqem radu poku{a}emo da spoznamo koje su to kategorije izbeglih lica koje su najugro`enije, kao i kod kojih kategorija su najizra`enije razlike izme|u izbeglog i domicilnog
stnovni{tva.
Interpretacija dobijenih rezultata
Za po~etak pretpostavi}emo da sve varijable u modelu, osim varijable koja opisuje status lica, uzimaju
svoju aritmeti~ku sredinu, ili preciznije, posmatra}emo prose~no lice. Verovatno}a da lice koje ima ove
karakteristike, i pri tom spada u domicilno stanovni{tvo bude siroma{no je jednaka 0.063, dok je za izbeglo lice ova verovatno}a jednaka 0.119. Vidimo da je verovatno}a da }e „prose~no“ lice biti siroma{no gotovo duplo ve}a kod izbeglog nego kod domicilnog stanovni{tva. Dakle, s obzirom da je ovde re~ o prose~nom licu, mo`emo zakqu~iti da }e postojati kategorije kod kojih je ovaj disparitet ve}i, odnosno mawi.
Posmatrajmo sada razlike izme|u domicilnog i izbeglog stanovni{tva prema nivou obrazovawa (ostale
varijable }e biti date u sredini). Lice koje je bez {kole i spada u kategoriju domicilnog stanovni{tva
ima relativno visoku verovatno}u da bude siroma{no, 0.282, {to bi zna~ilo da od 100 posmatranih lica
sa ovim karakteristikama u proseku bi 28.2 lica bilo siroma{no! Me|utim, izbeglice koje imaju ove karakteristike imaju zna~ajno ve}u verovatno}u da budu siroma{ne i ona iznosi 0.409. Kada posmatramo lica koja imaju najmawe zavr{en fakultet, verovatno}a da }e ta lica biti siroma{na je zna~ajno ni`a nego
u prethodno navednom slu~aju. Naime, kod domicilnog stanovni{tva verovatno}a je jednaka 0.004 dok je kod
izbeglica 0.011. U narednoj tabeli date su verovatno}e prema svim nivoima obrazovawa za domicilno odnosno stanovni{tvo koje je imalo status izbeglice, kao i razlike u verovatno}ama.
Tabela 16. – Rezultati istra`ivawa
Verovatno}a da }e lice biti siroma{no
Razlika
Nivo obrazovawa
Domicilno
Izbeglice
Bez {kole
0.282
0.409
-0.127
Nepotpuna osnovna {kola
0.146
0.240
-0.094
Osnovna {kola
0.087
0.155
-0.068
Sredwa {kola
0.028
0.059
-0.031
Vi{a {kola
0.009
0.021
-0.012
Fakultet i vi{e
0.004
0.011
-0.007
Posmatrajmo sada verovatno}e za radni status. U Anketi o `ivotnom standardu, definisana su tri tipa
radnog statusa. To su zaposlena, nezaposlena i neaktivna lica. Ova varijabla, dakle ima tri modaliteta i
zbog toga smo morali da uvedemo dve ve{ta~ke varijable dok smo jedan od modaliteta smatrali baznim. Za
bazni smo uzeli zaposlena lica, dok smo za nezaposlena i neaktivna uveli po jednu ve{ta~ku varijablu. Iz
tabele 1.1. vidimo da su koeficijenti uz varijabe za nezaposlena i za neaktivna lica pozitivnog predznaka, {to zna~i da ova lica imaju ve}u verovatno}u da budu siroma{na od zaposlenih lica. Pri tom, koefi-
199
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 200
cijent ispred varijable za nezaposlena lica je vi{estruko ve}i nego za neaktivna lica. Ovaj rezultat je
jasan ako se zna da u neaktivna lica spadaju i penzioneri koji primaju penziju. Verovatno}e da }e lice biti siroma{no prema radnom statusu date su u Tabeli 17.
Tabela 17. – Rezultati istra`ivawa
Verovatno}a da }e lice biti siroma{no
Radni status
Razlika
Domicilno
Izbeglice
Zaposlena lica
0.053
0.101
-0.048
Nezaposlena lica
0.165
0.265
-0.100
Neaktivna lica
0.068
0.127
-0.059
Sada mo`emo posmatrati lica i prema nivou obrazovawa i prema radnom statusu. Naj~e{}i nivo obrazovawa posmatranih izbeglih lica je sredwa {kola, dok je radni status lica sa sredwom {kolom naj~e{}e
zaposleni. Zbog ovoga }emo pogledati koja je verovatno}a da lica koja imaju ovakve karakteristike budu siroma{na, u zavisnosti od toga da li su izbegla ili ne. Za lica koja spadaju u domicilno stanovni{tvo verovatno}a da }e biti siroma{ni je 0.023, dok je za izbegla lica jednaka 0.049.
Posmatra}emo sada da li postoji i kolika je razlika izme|u domicilnog i izbeglog stanovni{tva, po regionima. U tabeli 18. date su verovatno}e.
Tabela 18. – Rezultati istra`ivawa
Verovatno}a da }e lice biti siroma{no
Region
Razlika
Domicilno
Izbeglice
Beograd
0.047
0.092
-0.045
Vojvodina
0.048
0.094
-0.046
Zapadna Srbija
0.078
0.142
-0.064
[umadija
0.036
0.073
-0.037
Isto~na Srbija
0.092
0.163
-0.071
Jugoisto~na Srbija
0.136
0.226
-0.090
Vidimo da su najugro`enija lica, lica koja `ive u jugoisto~noj Srbiji. U ovom regionu, tako|e je i najizra`enija razlika izme|u domicilnog i izbeglog stanovni{tva u pogledu verovatno}e da }e posmatrano
lice biti siroma{no.
Nakon {to smo razmotrili sve varijable pojedina~no i wihov uticaj na zavisnu varijablu kao i razlike u efektima nezavisnih varijabli za domicilno i izbeglo stanovni{tvo pogleda}emo jo{ neke konkretne primere. Posmatrajmo na primer mu{karca prose~nih godina koji je u braku, `ivi u Beogradu u urbanoj
sredini, ima zavr{enu sredwu {kolu i zaposlen je i koji }e u jednom slu~aju biti u kategoriji domicilnog
a u drugom u kategoriji izbeglog stanovni{tva. Prvo lice ima verovatno}u da bude siroma{no 0.016 dok je
u drugom slu~aju, odnosno za lice koje je imalo ili jo{ uvek ima status izbeglog lica, verovatno}a jednaka
0.036. Vidimo da oba lica imaju relativno nisku verovatno}u. Razmotrimo sada malo druga~iji primer,
ta~nije primer za koji i bez ikakvih ekonometrijskih rezultata mo`emo pretpostaviti da }e biti siroma-
200
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 201
{no. Nakon izra~unavawa proveri}emo da li se ove na{e apriorne pretpostavke poklapaju sa dobijenim
rezultatima. Posmatrajmo mu{karca sredwih godina koji `ivi u ruralnoj sredini u jugoisti~noj Srbiji,
neo`ewen je, bez {kole i nezaposlen. Posmatra}emo opet dva slu~aja; kada je lice domicilno i kad je izbeglica. U oba slu~aja verovatno}a je veoma visoka i to u prvom slu~aju ~ak 0.722 dok je u drugom 0.825.
Vidimo da, iako izbegla lica imaju ve}u verovatno}u da budu siroma{na nego domicilno stanovni{tvo
koje ima iste karakteristike, ipak na verovatno}u da }e lice biti siroma{no nije presudno uticalo to da
li je izbeglo ili ne, ve} su tu uticale ostale karakteristike, a na prvom mestu radni status lica, zatim
nivo obrazovawa kao i region u kojem lice `ivi. Ostali faktori, iako su zna~ajni u modelu, nisu od presudnog zna~aja, ve} samo poboq{avaju kvalitet modela.
201
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 202
Diskusija
Ciq ovog rada je bio da proverimo da li i u kojoj meri ~iwenica da je lice imalo status izbeglog, u bilo kom periodu od 1991. godine do danas ili ga jo{ uvek ima, uti~e na verovatno}u da }e to lice biti siroma{no. Dakle, ciq je bio pokazati da li postoji kvantitativno merqiva razlika izme|u domicilnog
stanovni{tva i stanovni{tva koje je imalo/ima status izbeglica. Ocewivawem probit modela, a primewuju}i iznetu metodologiju, do{li smo do modela koji kao zavisne promenqive pored one koja se odnosi na
status lica, ukqu~uje i druge varijable za koje smo smatrali da mogu biti od zna~aja u modelu. Proverom
zna~ajnosti dobijenih koeficijenata, do{li smo do zakqu~ka da je varijabla koja opisuje status lica zna~ajna u modelu, to jest da bitno uti~e ne ~iwenicu da li }e posmatrano lice biti siroma{no ili ne. Rezultat koji smo dobili sugeri{e da izbegla lica zaista imaju ve}u verovatno}u da budu siroma{na. Me|utim, ~iwenicu da je lice siroma{no u mnogoj ve}oj meri odre|uju varijable kao {to su nivo obrazovawa,
radni status ili region u kome lice stanuje nego sama ~iwenica da je lice izbeglo. Naime, ukoliko je kombinacija ostalih varijabli (karakteristika lica) takva da dovodi do visoke verovatno}e da je lice siroma{no, ona je visoka bilo da se radi o izbeglom licu ili ne.
Glavni rezultat ovog istra`ivawa je upravo nalaz da izbegla lica imaju ve}u verovatno}u da budu siroma{na od domicilnog. Me|utim, nekoliko rezultata koje smo dobili na prvi pogled se nisu uklapali u na{e preliminarne stavove. Re~ je o koeficijentima ispred promenqive pol i promenqive starost. Naime,
o~ekivali smo da }e predznak ispred varijable pol biti negativan, {to bi zna~ilo da `ene imaju ve}u verovatno}u da budu siroma{ne od mu{karaca. Me|utim, mi smo dobili pozitivan predznak koji zna~i potpuno suprotno, to jest, na{ zakqu~ak bi bio da u stvari `ene imaju mawu verovatno}u da budu siroma{ne.
Ovaj rezultat se dobija tek kada u model ukqu~imo sve ostale navedene nezavisne varijable. Dakle imaju}i u vidu ostale faktore, pored pola lica, i wihovu me|usobnu interakciju, mo`emo zakqu~iti da `ene
ipak imaju mawu verovatno}u da budu siroma{ne. Sli~na je situacija i sa varijablom starost, a o tom problemu vi{e re~i je bilo u rezultatima istra`ivawa. S obzirom da ove interakcije i uzro~no-posledi~ne
veze nezavisnih varijabli nisu predmet analize, nismo se detaqno posvetili razja{wavawu ovog fenomena, ve} to mo`e biti zanimqiva tema za neko dodatno istra`ivawe.
Rezultati ovog istra`ivawa pokazuju da postoje kategorije stanovni{tva koje su ugro`ene vi{e nego
ostale. Tako|e je pokazano da, i pored mera Vlade Republike Srbije, i daqe postoji zna~ajna razlika izme|u domicilnog i izbeglog stanovni{tva. Jaz izme|u izbeglog i domicilnog stanovni{tva se produbquje sa
porastom verovatno}e da lice bude siroma{no, odnosno za ugro`enije kategorije stanovni{tva. Iz svega
predo~enog sledi osnovna preporuka da prilikom definisawa mera za pomo} siroma{nima posebno treba
obratiti pa`wu na to da li je lice u izbegli~kom statusu ili je to do skora bilo.
Na kraju napomenimo da na materijalni status izbeglih lica uti~u i mnogi drugi faktori koje je nemogu}e kvantifikovati a time ni ukqu~iti u model. To su pre svega socijalni i psiholo{ki faktori koji se
odnose na ukqu~enost u dru{tvenu mre`u. Naime, domicilno stanovni{tvo je od ro|ewa ukqu~eno u zajednicu, ima prijateqe, porodicu, itd. koji u velikoj meri mogu pomo}i kako materijalno tako i moralno u
smislu pru`awa podr{ke, eventualne pomo}i pri zapo{qavawu i sli~no. Izbegla lica, me|utim, retko
imaju nekog u zajednici u koju su se doselili a samim tim nemaju ni ovakve vidove podr{ke. Proces integracije izbeglih lica u zajednicu u koju su se doselili je dug i ne uvek tako lak.
202
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 203
Reference
Kwige
(2008), Studija o `ivotnom standardu: Srbija 2002-2007, Republi~ki zavod za statistiku Srbije, Beograd.
Gujarati D., (2003), Basic Econometrics, New York, The McGraw-Hill Companies.
Jovi~i}, M., (2002), Ekonometrijski metodi, Beograd, Ekonomski fakultet.
Green, W., (2003), Econometreic Analysis, New Jersey, Pearson Education International, 663-755.
^asopisi
Jovi~i}, M., Upotreba modela binarnog izbora u testirawu uticaja ekonomskih faktora na verovatno}u
ra|awa dece, Ekonomski anali br. 126, Ekonomski fakultet, Beograd, 19-31.
Nojkovi}, A., Modeli diskretne zavisne promenqive, Ekonomski anali br. 172, Ekonomski fakultet, Beograd.
Radni papiri
Strategija za smawewe siroma{tva u Srbiji, Vlada Republike Srbije, 2002.
Kennedy, P., (2002), „Oh No! I Got Wrong Sign! What Should I do, Simon Fraser University;
http://www.stat.columbia.edu/~gelman/stuff_for_blog/oh_no_I_got_the_wrong_sign.pdf
Daniel, M., „Applied Econometrics with Eviews, Lecture 17“.
http://www.fetp.edu.vn/shortcourse/0102/Eviews/Handouts/17E%20Lecture%20Notes%2017.pdf
Lunt, W., 2003. „The Probit, Logit, Tobit and Linear Probability Models“. Vassar College Working Paper;
irving.vassar.edu/faculty/wl/Econ210/LPMf02.pdf
Cornelißen, T., Sonderhof, K., „The marginal interaction effects in a probit model with a triple dummy variable
interaction term“, http://www.wiwi.uni-hannover.de/aoek/pubs/text/dp-386.pdf
UNHCR Global Appeal 2007.
Komesarijat za izbeglice Republike Srbije, „Stawe i potrebe izbegli~ke populacije u Republici
Srbiji“, 2008.
Internet sajtovi
http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2000/
http://www.prsp.sr.gov.yu/strateski.jsp
http://www.poverty.com
http://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-poverty
203
!analiza siromastva-izbegla lica1.qxd
3/23/2009
7:32 AM
Page 204
Aneks
Prevazila`ewe problema heteroskedasti~nosti
Problem heteroskedasti~nosti je mogu}e prevazi}i ocewivawem modela primenom metoda uop{tenih
najmawih kvadrata (UNK). Model koji se ocewuje primenom uop{tenih najmawih kvadrata naziva se model
linearne verovatno}e (LPM), upravo zbog ~iwenice da se ocewivawem ra~una verovatno}a da }e zavisna
promenqiva uzeti vrednost 1, odnosno da }e se posmatrana karakteristika jedinica posmatrawa ispoqiti ili ne. Me|utim kada model ocenimo uobi~ajenim najmawim kvadratima, dolazimo do novog problema,
~ija je su{tina da se ocewene vrednosti zavisne promenqive naj~e{}e ne nalaze u intervalu 0-1, a kako
su to verovatno}e, neophodno je transformisati LPM tako da se izra~unate verovatno}e zaista nalaze u
ovom intervalu. Transformacija se vr{i u zavisnosti od toga koju raspodelu ima gre{ka modela. U zavisnosti od toga koja se raspodela gre{ke pretpostavi, postoje razli~iti modeli. Naj~e{}a pretpostavka je da
gre{ka modela ima standardizovanu normalnu raspodelu sa aritmeti~kom sredinom 0 i varijansom 1. Model koji odgovara ovoj pretpostavci naziva se probit model. Ukoliko je pretpostavka da gre{ka ima logisti~ku raspodelu, govori se o logit modelima.
Pokazateqi kvaliteta modela
Kod klasi~nog regresionog modela kao pokazeteqi kvaliteta modela koriste se R2 i korigovani R2, me|utim oni u modelima sa binarnom zavisnom promenqivom nisu dobar pokazateq. Iz tog razloga, koristi
se tzv. pseudo R2 (McFadden R2). Su{tina ovog pokazateqa je da poredi vrednost verovatno}e ocewenog modela sa vrednostima verovatno}e kada nisu ukqu~eni regresori xi. Vrednosti ovog parametra se kre}u od 0
do 1 i nema smislenu interpretaciju, jer ne predstavqa, kao klasi~an koeficijent determinacije R2 u vi{estrukom linearnom regresionom modelu, udeo obja{wenih u ukupnim varijacijama. Predlo`eno je da se
vrednost LRI (indeks koli~nika verodostojnosti) jednaka jedinici tuma~i kao pokazateq „perfektne“
prognoze modela. Me|utim, u potpunosti je prihva}eno tuma~ewe da se kvalitet modela pove}ava sa rastom
vrednosti LRI7.
Matrica pogodaka i proma{aja
>
>
>
>
Sumarni pokazateq sposobnosti predvi|awa modela koji mo`e biti od zna~aja je matrica pogodaka i
proma{aja, dimenzija 2x2. Ova matrica se popuwava po slede}em pravilu:
>
ako je P>P* onda je y=1, a ukoliko je p>p* onda je y=0
Gde je P modelom ocewena verovatno}a.
Dakle, prvo se utvr|uje vrednost takozvane linije odsecawa P* (obi~no 0,5) pa se zatim opservacije razvrstavaju po tome da li se nalaze ispod ili iznad te linije odsecawa, odnosno da li }e, na osnovu ocewenog modela, vrednost zavisne promenqive biti 0 ili 1 i zatim se poredi sa stvarnim vrednostima. Ukoliko model predvi|a npr. da }e zavisna promenqiva uzeti vrednost 1 za odre|enu opservaciju a realizovana vrednost je stvarno 1 to }e se smatrati za pogodak. Me|utim, ukoliko model predvi|a 1 a stvarno realizovana vrednost je 0 to }e biti svrstano kao proma{aj.
Tabela 2. 1. – Matrica pogodaka i proma{aja
Realizovane 0
Realizovane 1
Modelom predvi|ene 0
Pogoci
Proma{aji
Modelom predvi|ene 1
Proma{aji
Pogoci
7
Green, W., (2003), Emonometrics Analysis, New Jersey, Pearson Education International, 663-755.
204
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 205
PREGLED SOCIO-EKONOMSKIH
KARAKTERISTIKA DOMA]INSTAVA
^IJI JE NOSILAC
SAMOHRANI RODITEQ
Irena Veqkovi}
205
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 206
APSTRAKT
Istra`ivawe „Analiza socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq“ ima za ciq da utvrdi op{te socijalne i ekonomske karakteristike jednog takvog doma}instva. U ciqu istra`ivawa anketirano je 186 samohranih roditeqa na teritoriji grada Ni{a. Istra`ivawem su obuhva}eni svi aspekti za koje smo smatrali da mogu stvoriti jednu kompleksnu sliku o realnom
materijalnom i socijalnom polo`aju doma}instva ~iji je nosilac samohran roditeq: prose~an broj ~lanova ispitivanog doma}instva, motivi stupawa u brak/vanbra~nu zajednicu, razlozi prekida bra~ne/vanbra~ne zajednice, nivo obrazovawa i dodatna edukacija, prihodi i rashodi doma}instva, kupovna mo}, nivo ostvarenih prava na socijalnu za{titu, dostupnost zdravstvene za{tite, kvalitet i raznovrsnost ishrane doma}instva, uslovi stanovawa, posedovawe dobara, kao i ispitivawe stavova ispitanika. Smatrali smo da bi se analizirawem postoje}eg stawa doma}instava ~iji je nosilac samohran roditeq zna~ajno
doprinelo sagledavawu specifi~nih karakteristika i dimenzija siroma{tva samohranih roditeqa koje su
u Studiji o `ivotnom standardu samo delimi~no sagledane.
206
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 207
I UVOD
U Srbiji ne postoji sistemska briga i podr{ka samohranim roditeqima. Po priznawu nadle`nih u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku – obaveza ministarstva da kreira politiku u ovoj oblasti prili~no je ograni~ena, jer ministarstvo nema celovita i potpuna istra`ivawa pojave o samohranosti i problemu koji nosi taj polo`aj. Godine 1992. ukinute su sve institucije koje su se bavile kontinuiranim pra}ewem problema samohranih roditeqa. U na{em porodi~nom zakonu ne postoji pojam samohranog roditeqa i
tim zakonom se {tite samo ~lanovi porodice1. Budu}i da je Srbija du`i niz godina zemqa diskontinuiteta gde svaki sistem deluje za sebe, porodi~no-pravna i socijalna za{tita je ovu kategoriju porodica prili~no zapostavila. Fondovi socijalne za{tite nisu dovoqni, a Centri za socijalni rad ~esto ostavqaju
sliku neefikasnih institucija. U jednom ovakvom zatvorenom sistemu koji se sporo mewa nedostaje a`urnost, postojawe jedinstvene baze podataka, kao i komunikacija me|u segmentima koji tretiraju iste kategorije korisnika, a samim tim i samohranih porodica. Ovome treba dodati i ~iwenicu da alimentacioni
fondovi u Srbiji nisu u funkciji.
Na nacionalnom nivou obezbe|uju se de~iji dodaci i socijalna pomo}, nov~ane naknade za siroma{ne
porodice, tu|a nega i pomo}, kao i sme{taj u ustanove socijalne za{tite i hraniteqstvo. Iz republi~kog
buxeta obezbe|uje se 90% ukupnih sredstava za socijalnu za{titu. Na lokalnom nivou, gradovi tj. op{tine finansiraju pravo na jednokratnu nov~anu pomo} i druge privremene mere socijalne za{tite. Me|utim,
praksa pokazuje da mawe razvijene i nerazvijene lokalne zajednice nisu u mogu}nosti da razviju ni najmawi deo usluga koje su administrativno ve} decentralizovane. Tako decentralizacija u oblasti socijalne
za{tite koja bi na efikasan na~in obezbedila dostupnost socijalnih usluga svima kojima je takva pomo}
potrebna, pa i porodicama ~iji je nosilac samohrani roditeq ostaje da ~eka neka boqa vremena dok se ne
izna|u finansijski mehanizmi putem kojih bi se lokalnim samoupravama obezbedili nov~ani izvori za
razvoj socijalnih usluga.
Iako je uloga nedr`avnih aktera u pru`awu usluga socijalne za{tite zanemarqiva, ona u ekonomski nerazvijenim lokalnim samoupravama pru`a veliku podr{ku i pomo} neefikasnom i sporom sistemu socijalne za{tite, {to je potvr|eno i ovim istra`ivawem u konkretnom primeru grada Ni{a.
Region sa najve}im udelom siroma{nih je jugoisto~na Srbija. Grad Ni{ sa oko 260.000 stanovnika, po posledwim podacima Nacionalne slu`be za zapo{qavawe (filijala Ni{), zvani~no ima oko 36.000 registrovanih nezaposlenih lica. Predstavnici ni{ke filijale Nacionalne slu`be za zapo{qavawe tako|e
isti~u da se broj nezaposlenih godinama vrti oko cifre od 80.000, iako ima 180.000 radno sposobnih gra|ana. Prema wihovoj evidenciji postoje i firme koje radnike prijavquju i odjavquju na dva meseca, pa se
i to registruje kao upo{qavawe, iako realno ne dolazi do poboq{awa situacije. Grad Ni{ naro~ito je pogo|en siroma{tvom iz vi{e razloga, kao {to su: propast velikih industrija, nedostatak stranih investicija u proteklom periodu, nerazvijenost malih i sredwih preduze}a, veliki broj izbeglih i raseqenih lica, veliki procenat romske populacije.
Prema podacima Republi~kog zavoda za statistiku prose~na bruto zarada u Republici Srbiji, ispla}ena u decembru 2008. godine iznosi 53.876 dinara, a prose~na zarada bez poreza i doprinosa u Republici
Srbiji, ispla}ena u decembru 2008. godine iznosi 38.626 dinara (neto). Prose~na neto zarada za grad Ni{
u toku decembra meseca 2008. godine iznosila je 33.648 dinara.
1
Porodi~ni zakon, Slu`beni glasnik Republike Srbije 18/05.
207
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 208
Ilustracije radi, u tabeli su prilo`eni podaci o prose~nim zaradama za oktobar i novembar mesec u
Republici Srbiji i ve}im gradovima.
Prose~na zarada za oktobar 2008.
Prose~na zarada za novembar 2008.
Srbija
34.311,00 dinara
Srbija
33.613,00 dinara
Beograd
41.565,00 dinara
Beograd
41.374,00 dinara
Novi Sad
39.588,00 dinara
Novi Sad
39.138,00 dinara
Kragujevac
34.531,00 dinara
Kragujevac
29.256,00 dinara
Ni{
28.922,00 dinara
Ni{
28.693,00 dinara
O~igledno je da je grad Ni{, kao sedi{te Ni{avskog okruga i najve}i grad jugoisto~ne Srbije, u pore|ewu sa drugim velikim gradovima, posledwi po prose~nim primawima u Republici. To dokazuju i zarade po
zaposlenom po okruzima i op{tinama za decembar 2008. godine u Republici Srbiji, gde je Ni{avski okrug
na samom dnu lestvice prihoda.2 Procenat gra|ana koji nemaju nikakve prihode ili im je li~ni dohodak ispod egzistencijalnog minimuma neophodnog za zadovoqavawe minimalnih `ivotnih potreba je ogroman u
gradu Ni{u i o tome nema zvani~nih podataka.
Statistika Centra za socijalni rad „Sveti Sava“ pokazuje da se skoro svaki tre}i bra~ni par u Ni{u
razvede. Broj samohranih roditeqa }e uvek da raste, zato {to tradicionalna patrijarhalna porodica do`ivqava transformaciju, pa se mo`e re}i da je porodica u krizi u celom svetu, pa i kod nas. I na Zapadu,
i u biv{im jugoslovenskim republikama samohrane majke su veoma za{ti}ene, dok na{a dr`ava jo{ uvek nema mehanizme da na adekvatan na~in tretira tu populaciju. To prosto zna~i da institucije dr`ave moraju
shvatiti kao neophodnost prilago|avawe postoje}em stawu stvari, i to na vi{e nivoa.
Prema podacima iz nacrta Nacionalne strategije za poboq{awe polo`aja `ena i unapre|ewe ravnopravnosti polova (2008–20143, iz januara 2008. godine), samohrane majke ~ine preko tri ~etvrtine samohranih roditeqa. @ene ~ine vi{e od polovine stanovni{tva u Srbiji (51,4% ukupne populacije) i u lo{ijem su polo`aju kada je u pitawu stopa zaposlenosti, koja kod wih iznosi 44%, dok je kod mu{karaca
63%. Razmatraju}i nivo obrazovawa, one tako|e imaju i najve}i rizik od siroma{tva s obzirom da su ni`ih obrazovnih kvalifikacija. Ako posmatramo grupu siroma{nih vide}emo da 71,3% siroma{nih doma}instava ima nosioca koji ima samo nezavr{enu ili zavr{enu osnovnu {kolu. Kako je siroma{tvo najrasprostrawenije me|u doma}instvima sa nezaposlenim nosiocem doma}instva, samohrane majke kao nosioci doma}instva su naro~ito pogo|ene siroma{tvom. Budu}i da `ivotni standard ne zavisi samo od statusa na tr`i{tu rada nosioca doma}instva, ve} i od statusa u zaposlewu svih ~lanova doma}instva, dolazimo do podataka da su samohrane majke kao nosioci doma}instva - ili neaktivna doma}instva ili doma}instva sa jednim zaposlenim ~lanom (u najboqem slu~aju). U samohranim doma}instvima u praksi naj~e{}e bele`imo dvoje, troje ili vi{e maloletne dece, {to ukazuje na potencijalno visok rizik od siroma{tva s obzirom da deca od 7 do 14 godina starosti spadaju u kategoriju sa natprose~nim rizikom od siroma{tva. Kako se indeks siroma{tva pove}ava kada se doma}instvu prikqu~i jedno staro lice (obi~no jedan ili oba
roditeqa samohranih majki), na kraju dobijamo pora`avaju}u sliku.
Na osnovu izlo`ene problematike sti~e se utisak da doma}instva ~iji je nosilac samohran roditeq
spadaju u rawive, najsiroma{nije i socijalno ugro`ene grupe. Ovome treba dodati i ~iwenicu da region
jugoisto~ne Srbije spada u najmawe razvijena podru~ja tj. podru~ja pogo|ena visokom stopom siroma{tva.
2
3
Izvor: http://www.webrzs.stat.gov.rs
http://www.minrzs.gov.rs
208
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 209
Sistemskih istra`ivawa i ispitivawa samohranog roditeqstva u Ni{u i jugoisto~noj Srbiji nema. Postojali su parcijalni poku{aji sagledavawa polo`aja samohranih majki, ali se na`alost sve zavr{avalo
na tome. Tako se javila potreba za jednim druga~ijim i ozbiqnijim poku{ajem sagledavawa socio-ekonomskih obele`ja doma}instava ~iji je nosilac samohran roditeq kako bi se napravio akcioni plan za aktivno delovawe u ciqu poboq{awa materijalnog i socijalnog polo`aja samohranih roditeqa, uz adekvatnu
pomo} i podr{ku nadle`nih dr`avnih institucija, gradskih uprava, ustanova, biznis sektora i NVO-a.
Ciq istra`ivawa „Analiza socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac
samohrani roditeq“ je bio utvrditi socio-ekonomske karakteristike samohranog roditeqa u ciqu dodatnog sagledavawa faktora i rizika siroma{tva koji u Studiji o `ivotnom standardu nisu dovoqno sagledani. Nakon opisa metodologije kori{}ene u ovom istra`ivawu sledi analiza rezultata fokusirana na nekoliko osnovnih kategorija:
● Socio-demografske karakteristike;
● Uslovi socijalne sigurnosti;
● Kvalitet ishrane, potro{wa doma}instva;
● Stambeni uslovi, posedovawe trajnih potro{nih dobara i kupovna mo};
● Zdravstvene karakteristike;
● Pomo} i li~no vi|ewe izlaza iz situacije.
II METODOLOGIJA
Ispitivawe socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq je izvr{eno primenom anketne metode pomo}u strukturiranog upitnika razvijenog u svrhu ovog istra`ivawa.
Uzorak
Uzorkom su obuhva}eni samohrani roditeqi koji su nosioci doma}instva. Po{to u Ni{u ne postoje zvani~ni podaci o evidentiranim licima koji su samohrani roditeqi, niti jedinstvena baza podataka, u ciqu istra`ivawa ura|ena je identifikacija institucija i organizacija koja se na bilo koji na~in u svome
radu bavila i bila u kontaktu sa ovom populacijom. Do podataka o ciqnoj grupi se do{lo:
● Preko Udru`ewa samohranih majki (NVO);
● Preko baze podataka samohranih roditeqa Op{tine Medijana koji su se javqali za jednokratnu nov~anu pomo}, besplatnu pravnu pomo} ili neki drugi vid pomo}i;
● Preko Centra za socijalni rad „Sveti Sava“ Ni{.
Kao {to je i na samom po~etku istra`ivawa pretpostavqeno, saradwa sa jedinom zvani~nom institucijom u gradu koja treba da se bavi ovom problematikom bila je na veoma povr{nom nivou. Jedini na~in dolaska do podataka o ciqnoj grupi su bile baze podataka o primaocima materijalnog obezbe|ewa i de~ijeg
dodatka. U velikoj meri dostupnost podataka zavisla je od motivisanosti referenta koji vodi bazu podataka odre|ene kategorije korisnika. Nea`uriranost podataka iz postoje}ih baza, kao i softverska neopremqenost doprinela je da terensko istra`ivawe traje du`e nego {to je predvi|eno. Kako se ne bi doveli u
pitawe reprezentativnost i veli~ina uzorka bilo je neophodno da se preko drugih institucija i organizacija do|e do podataka o potencijalnim ispitanicima.
Prikupqawem informacija od ove 3 institucije/organizacije napravqena je jedinstvena baza podataka
potencijalnih ispitanika.
Veli~ina uzorka
Prema popisu stanovni{tva u Ni{u `ivi 250.518 stanovnika. Statisti~ki godi{wak 2007. Republi~kog
zavoda za statistiku bele`i da u Ni{u ima 60.753 doma}instava. Kao {to je ranije napomenuto, u Ni{u ne
postoje zvani~ni podaci o broju doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq, a o wihovom realnom
broju mo`e samo da se naga|a. Najkompletnijom bazom samohranih roditeqa raspola`e NVO „Udru`ewe sa-
209
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 210
mohranih majki“ koje ima zvani~no registrovanih 553 ~lanova sa teritorije celog grada, odnosno sa teritorije svih 5 gradskih op{tina.
Istra`ivawe „Analiza socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq“ je obuhvatilo anketirawem 200 samohranih roditeqa - nosioca doma}instava sa teritorije grada Ni{a.
Kona~an broj validnih i vaqano popuwenih upitnika koji je u{ao u uzorak istra`ivawa je 185.
Uklupno 15 upitnika nije ispunilo uslove da budu obra|eni i tretirani zbog neregularnosti u postupku
anketirawa ispitanika, kao i zbog nepotpunosti.
Anketni upitnik
Za potrebe istra`ivawa napravqen je direktni strukturirani anketni upitnik (Prilog 1) koji je sastavqen od 67 pitawa kako bi se dobili vaqani i statisti~ki zna~ajni podaci koji bi bili uporedivi sa
odre|enim podacima dobijenim u Anketi o `ivotnom standardu. Upitnik sadr`i pitawa koja se ti~u socijalnog i ekonomskog polo`aja samohranih roditeqa i wihovih porodica (li~ni podaci, radni status, primawa, socijalna za{tita, obrazovawe, potro{wa doma}instva, rashodi, stambeni uslovi, posedovawe dobara, kvalitet ishrane, zdravstvena za{tita i dr.).
Prikupqawe podataka na terenu
Anketari su dobili podatke o potencijalnim ispitanicima i wihove adrese stanovawa. Anketirawe je
obavqeno „licem u lice“, u neposrednom kontaktu sa ispitanikom, u stanu ispitanika, u ciqu dobijawa
{to boqih rezultata. Odre|en broj intervjua sa ispitanicima je izvr{en i u prostorijama Udru`ewa samohranih majki. Terensko istra`ivawe je obavqeno u periodu od 01.01.2009. do 10.02.2009. godine.
Obrada podataka
Softverski paket kori{}en za unos i obradu podataka je SPSS (v. 13). Napravqena je baza podataka, a podaci dobijeni sa terena su svakodnevno uno{eni i obra|eni u SPSS programu.
210
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 211
III REZULTATI ISTRA@IVAWA
1. SOCIO-DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Od 185 anketiranih ispitanika samohranih nosioca doma}instva – 95,7% je bilo `ena i 4,3% mu{karaca.
Prose~na starost ispitanika je 37,75 godina. Najmla|i ispitanik obuhva}en uzorkom ima 21, a najstariji 56 godina. Najbrojnija je starosna grupa samohranih roditeqa od 31 do 40 godina – 42,7 %, zatim starosna grupa od 41 do 50 godina kojih ima 35,1%. Samohranih roditeqa od 21 do 30 godina ima 19,5%, dok je
najmawe onih preko 50 godina – 2,6%.
Grafikon br. 1 – Prose~na starost ispitanika
25
20
Frekvencija
15
10
5
Mean - 37,75
Std. Dev. = 7.181
N = 185
0
20
30
40
50
60
Koliko imate godina?
Najbrojniji su ispitanici sa zavr{enom sredwom {kolom – 47,6%, kao i oni koji su zavr{ili trogodi{wu stru~nu {kolu – 20,5%. Najmawe je stru~waka sa magistraturom, odnosno doktoratom – 2,2%, dok je sa
zavr{enom osmogodi{wom {kolom, odnosno bez {kole 3,7% ispitanika. [kolska sprema ispitanika prikazana je u dowoj tabeli.
Tabela br. 1 – [kolska sprema ispitanika
[KOLSKA SPREMA
BROJ ISPITANIKA
PROCENAT ISPITANIKA
Bez {kole ili nezavr{ena osnovna {kola
1
0,5
Zavr{ena osnovna {kola (8 razreda)
6
3,2
Trogodi{wa stru~na {kola
38
20,5
Zavr{ena sredwa {kola
88
47,6
Zavr{ena vi{a {kola
23
12,4
Fakultet, akademija
25
13,5
4
2,2
185
100,0
Magistratura, doktorat
Total
211
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 212
Zanimawe ispitanika je dato u prilo`enoj tabeli:
Tabela br. 2 – Zanimawe ispitanika
ZANIMAWE ISPITANIKA
PROCENAT ISPITANIKA
Poqoprivrednik ili doma}ica
u poqoprivrednom doma}instvu
1,6
Radnik/ca
21,1
Slu`benik
37,3
Stru~wak
11,4
U~enik ili student
0,5
Doma}ica
6,5
Penzioner/ka
1,1
Nezaposlen
20,5
Prose~an broj ~lanova ispitivanog doma}instva iznosi 2,98. Najbrojnija su doma}instva sa 3 ~lana – 55,7%. Doma}instava sa 2 ~lana ima 25,4%, a doma}instava sa po 4 ~lana 14,1%. Najmawe su zastupqena peto~lana doma}instva – 4,9%.
Broj dece ispitivanog doma}instva samohranih roditeqa je 1,84. Najvi{e je doma}instava sa dvoje dece – 51,9% i doma}instava sa jednim detetom 33,5%. Doma}instva sa troje dece su zastupqena u 11,9% slu~ajeva, dok je najmawe doma}instava sa ~etvoro dece 2,7%.
Prose~na starost starijeg deteta je 13,6 godina, a mla|eg 11,4 godina. Tre}e odnosno ~etvrto dete u ispitivanim porodicama ima u proseku 9,3, tj. 8,8 godina.
Istra`ivawe je pokazalo da u svim porodicama, bez izuzetka, sva deca `ive u doma}instvu sa roditeqem koji je ovim istra`ivawem definisan kao nosilac doma}instva.
Samohrani roditeqi su u najve}em procentu stupali u brak/vanbra~nu zajednicu u `ivotnom dobu od
svoje 19. do 25. godine `ivota – 59,5%.
Tabela br. 3 – @ivotno doba zapo~iwawa bra~ne/vanbra~ne zajednice
GODINE ZAPO^IWAWA
ZAJEDNI^KOG @IVOTA
BROJ ISPITANIKA
PROCENAT ISPITANIKA
Pre 15. god.
3
1,6%
16-18. god.
9
4,9%
19-25. god.
110
59,5%
26-30. god.
50
27,0%
Iznad 30. god.
13
7,0%
Total
185
100,0%
212
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 213
Motivi stupawa u brak/vanbra~nu zajednicu su od strane ispitanika odre|eni na slede}i na~in:
Tabela br. 4 – Motivi stupawa u bra~nu/vanbra~nu zajednicu
RAZLOZI STUPAWA U BRAK
BROJ ISPITANIKA
Qubav prema budu}em supru`niku
PROCENAT ISPITANIKA
149
80,5%
26
14,1%
1
0,5%
4
2,2%
Sve navedeno
3
1,6%
Ne{to drugo
2
1,1%
185
100,0%
Neplanirana trudno}a
Lo{a materijalna situacija
porodice iz koje poti~em
Lo{i porodi~ni odnosi u porodici
iz koje poti~em
Total
Razlozi zbog kojih je dolazilo do prestanka odnosno prekida bra~ne/vanbra~ne zajednice su
naj~e{}e bili: razvod – u 81,6% slu~ajeva i prekid vanbra~ne zajednice – 9,2%. Smrt supru`nika je razlog samohranog roditeqstva u 6,5% slu~ajeva, dok je samovoqnu odluku da decu podi`e samostalno donelo
2,7% ispitanika.
Razlozi za razvod/prekid vanbra~ne zajednice su naj~e{}e bili devijantno pona{awe supru`nika (bolesti zavisnosti – alkoholizam, droga, kockawe i dr.) – 24,3%, zatim neverstvo – 23,2% i nasilno
pona{awa supru`nika – 18,4%. Neretko se de{avalo da je neverstvo supru`nika bilo udru`eno sa nasilnim pona{awem – 10,3%.
Grafikon br. 2 – Razlozi za razvod/prekid vanbra~ne zajednice
25
Procenat
20
15
10
5
0
Nasilno Devijantno Neverstvo Nepomir
pona{awe pona{awe
-qive
supruga
supruga
razlike
(bolesti
me|u
supru`zavisnosti)
nicima
Nezaposlenost
Siroma{tvo i
neima{tina
Ne{to
drugo
Udovica
Neverstvo
i nasilno
pona{awe
[to se ti~e vremenskog perioda kada je do{lo do prekida zajednice, u najve}em broju slu~ajeva to se dogodilo u periodu od 1. do 3. godine zajedni~kog `ivota – u 35,6% slu~ajeva, i u periodu od 5. do 10. godine za-
213
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 214
po~iwawa zajedni~kog `ivota – 23,3%. Ne{to mawi procenat je onih koji su se za prekid zajednice odlu~ili u periodu posle 10. godine – 21%, a najmawe je onih koji su se za to odlu~ili u periodu od 3. do 5. – 18,9%.
Prose~an broj godina koliko su na{i ispitanici samohrani nosioci doma}instva je 6,7 godina.
2. KARAKTERISTIKE SOCIJALNE SIGURNOSTI
U posledwa tri meseca li~ni prose~ni prihodi ispitanika bili su 20.893 dinara. Bez ikakvih li~nih primawa u posledwa 3 meseca je bilo 11,9% ispitanika, dok su najve}a zabele`ena primawa 70.000 dinara – zastupqena kod 1,1% ispitanika. Najvi{e je ispitanika sa primawima od 10.000 dinara – 13,5%, sa
30.000 dinara – 12,4%, kao i onih sa 20.000 – 10,8%.
Pravo na alimentaciju je ostvarilo 35,1% ispitanika, dok mnogo ve}i broj – 119 doma}instava odnosno – 64,4% ne ostvaruje to pravo. Prose~an iznos alimentacije za svu decu u doma}instvu koja su ostvarila to pravo, u posledwa 3 meseca iznosi 4.587 dinara.
Pravo na de~iji dodatak ostvaruje 42,2% doma}instava, dok ve}i procenat ne ostvaruje to pravo –
57,8%. Prose~an iznos de~ijeg dodatka koji su na{i ispitanici ostvarili po detetu, u posledwa 3 meseca
je 2.074 dinara.
Imaju}u u vidu sve izvore prihoda (plata, alimentacija, socijalna primawa, privremeni i povremeni
poslovi, poqiprivreda i dr.), ukupni mese~ni prihodi doma}instava na{ih ispitanika u posledwa 3
meseca bili su u proseku 26.387 dinara.
[to se ti~e primarnog na~ina izdr`avawa doma}instava u toku prethodne godine, ispitanici su
odgovorili na slede}i na~in:
Tabela br. 5 – Na~in izdr`avawa ispitanika u toku prethodne godine
NA^IN IZDR@AVAWA U TOKU PRETHODNE GODINE
Poqoprivreda
BROJ ISPITANIKA
PROCENAT
ISPITANIKA
3
1,6
Stalno zaposlewe u dr`avnom preduze}u
49
26,5
Stalno zaposlewe u privatnom preduze}u
52
28,1
Rad na „crno“
30
16,2
Pru`awe usluga uz nadoknadu za novac
(npr. ~i{}ewe stanova, ~uvawe starih lica,
tu|e dece i dr.)
16
8,6
Socijalna pomo}, de~iji dodatak
19
10,3
Alimentacija
9
4,9
Penzija
4
2,2
Izdr`avano lice
3
1,6
185
100,0
Total
Kao {to se iz prilo`ene tabele mo`e videti, najvi{e je onih kojima je primaran na~in izdr`avawa doma}instva stalno zaposlewe u privatnom sektoru – 28,1%, kao i onih zaposlenih u dr`avnom sektoru –
26,5%. Veliki je procenat i onih kojima su jedini na~in izdr`avawa doma}instva socijalna davawa tj. de~iji dodatak, alimentacija, socijalna pomo}, kao i izdr`avanih lica od strane ro|aka i prijateqa –
16,8%.
214
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 215
Upitani da procene sada{wu materijalnu situaciju svoje porodice u odnosu na period kada su
bili u zajednici sa supru`nikom, najve}i procenat ispitanika je odgovorio da sada `ivi gore – 54,6%.
Procenu da se materijalno nije promenio polo`aj porodice ima 23,8% ispitanika, dok 21,2% `ivi boqe
u odnosu na period zajednice sa supru`nikom. U dowoj tabeli prikazane su procene ispitanika o materijalnoj situaciji svoje porodice dok su bili u braku u pore|ewu sa materijalnom situacijom
porodice od kada su samohrani roditeqi.
Tabela br. 6 – Li~na procena materijalne situacije svoje porodice u odnosu na period kada su bili
u zajednici sa supru`nikom
OCENA MATERIJALNE
SITUACIJE PORODICE
DOK SU BILI U BRAKU
OD KADA SU
SAMOHRANI RODITEQI
Odli~no
5,9 %
0,5 %
Dobro, imali smo dovoqno novca
za osnovne `ivotne potrebe
42,7 %
21,6 %
Relativno lo{e, uspevali smo nekako
da zadovoqimo samo najosnovnije potrebe
za hranom i ku}nim izdacima
36,8 %
42,2 %
Lo{e, nismo uspevali da zadovoqimo
ni najosnovnije potrebe za hranom
i ku}nim izdacima
14,1 %
35,7 %
Po mi{qewu ispitanika najodgovorniji za materijalnu situaciju u kojoj se sada nalaze su gradske odnosno dr`avne vlasti – 55,1%, zatim biv{i supru`nik – 22,2% i kriza u zemqi – 15,7%. Kao krivca za sada{wi materijalni polo`aj 3,2% ispitanika vidi porodicu iz koje poti~e, 2,7% krivca nalazi u
sebi, dok su institucije socijalne za{tite po mi{qewu ispitanika odgovorne u 1,1% slu~ajeva.
Grafikon br. 3 – Mi{qewe ispitanika o tome ko je najodgovorniji za wihovu trenutnu materijalnu
situaciju
30
25
Procenat
20
15
10
5
0
Vi li~no
Biv{i
supru`nik
Porodica
iz koje
poti~em
(roditeqska
porodica)
Kriza u
zemqi
215
Dr`ava
Grad
Institucije
socijalne
za{tite
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 216
Stepenom stru~ne spreme je zadovoqno 33% ispitanika, dok je wih 124 odnosno 67% ispitanika nezadovoqno.
Grafikon br. 4 (kru`ni dijagram) – Zadovoqstvo postignutim stepenom stru~ne spreme
Zbog stupawa u brak, 18,9%
ispitanika je napustilo svoje
daqe {kolovawe. Evidentiran je veliki procenat onih ispitanika kojima se suprug protivio nastavku daqeg {kolovawa – 28,6%, a posve}enost porodici i nedostatak novca su razlozi prestanka {kolovawa u
6,5%, odnosno 8,1% slu~ajeva.
Na pitawe da li su nastavili
sa {kolovawem u braku do dobijawa `eqene diplome, ispitanici su odgovarali na slede}i na~in.
Da li ste zadovoqni stepenom stru~ne spreme koju imate?
Da
Ne
Tabela br. 7 – Da li ste nastavili sa {kolovawem u braku do dobijawa `eqene diplome?
DA LI STE NASTAVILI SA [KOLOVAWEM
U BRAKU DO DOBIJAWA @EQENE DIPLOME?
PROCENAT ISPITANIKA
Da
16,8
Ne, jer sam svoje {kolovawe zavr{ila pre stupawa u brak
34,6
Ne, jer nisam imala vremena zbog posve}enosti porodici
6,5
Ne, jer nismo imali dovoqno novca za zavr{etak mog {kolovawa
8,1
Suprug se protivio
28,6
Nisam imala `eqe ni potrebe za nastavkom {kolovawa
5,4
Finansijska situacija je bila od presudnog zna~aja za izbor {kole i nivo obrazovawa dece porodica ~iji je nosilac samohrani roditeq u 40,5% slu~ajeva, dok u 59,5% slu~ajeva materijalna situacija nije imala na to uticaja.
Da je na samohranim roditeqima ogromana odgovornost za vaspitawe dece svedo~i i podatak da ~ak u
90,8% slu~ajeva biv{i supru`nik ne poma`e i ne deli odgovornost za vaspitawe i obrazovawe
zajedni~ke dece. To ~ini samo 9,2% biv{ih supru`nika ispitivane populacije.
216
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 217
Grafikon br. 5 – Da li Vam biv{i supru`nik poma`e i deli odgovornost za vaspitawe i obrazovawe zajedni~ke dece?
100
Procenat
80
60
40
20
0
Da
Ne
Dok su bili u braku, ispitanici su u najve}em broju slu~ajeva bili zaposleni – 51,4%. Veliki
je procenat i onih ispitanika kojima je prepreka za zaposlewe bila protivqewe supruga – 20,5%. Nemogu}nost dola`ewa do bilo kakvog posla je zabele`ena u 9,2% slu~ajeva, dok su obaveze oko podizawa dece
i ku}nih poslova bile razlog nezaposlenosti u braku kod 5,9% ispitanika. Dok su bili u bra~noj zajednici, 5,4% wih nije ni tra`ilo nikakvo zaposlewe, dok je isti procenat onih koji su tra`ili iskqu~ivo posao u struci za koji su kvalifikovani, ali ga nisu na{li.
Stalno ili privremeno zaposlewe u trenutku sprovo|ewa istra`ivawa ima 54,1% ispitanika. Na
evidenciji Nacionalne slu`be za zapo{qavawe kao nezaposlena lica vodi se 37,3% ispitanika. Upitani da li su odustali od tra`ewa posla i za razloge zbog kojih su odustali, ispitanici su u 12,4% slu~ajeva naveli kao razlog brigu o deci i porodici, dok je 11,9% ispitanika navelo kao razlog i dugotrajnu
nemogu}nost pronala`ewa bilo kakvog zaposlewa.
Grafikon br. 6 – Razlozi zbog kojih su ispitanici odustali od tra`ewa posla
60
50
Procenat
40
30
20
10
0
Ve} imam
posao
Dugotrajna
nemogu}nost
da se
zaposlim
Briga o
porodici
i deci
217
Bolest
Ne{to drugo
Nisam
odustala od
tra`ewa
posla
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 218
Ukoliko bi dodatno {kolovawe, obuka, dokvalifikacija, prekvalifikacija i sl. uticali na
pronala`ewe adekvatnog odnosno boqe pla}enog posla koji bi omogu}io poboq{awe materijalnog
polo`aja ispitanika i wihove dece, kurseve bi poha|alo 82,7% ispitanika, 11,9% anketiranih bi se prijavilo za obuku samo ukoliko bi im to garantovalo posao odmah po zavr{etku kursa, dok 3,8% ispitanika
smatra da nema potrebe za tim jer vide sebe kao ve} dovoqno kvalifikovane, a samo 0,5% je kao negativan
odgovor navelo razlog nedostatak vremena zbog porodi~nih i ku}nih obaveza.
Za usluge podr{ke pri zapo{qavawu, besplatnu obuku i kurseve prekvalifikacije i dokvalifikacije Nacionalne slu`be za zapo{qavawe i organizacija koje se bave za{titom prava samohranih roditeqa ~ulo je 81,1% anketiranih ispitanika, dok 18,9% nije ~ulo da i{ta sli~no postoji.
U protekle 2 godine 34,1% anketiranih samohranih roditeqa je u~estvovalo, odnosno poha|alo neki od
programa aktivnog zapo{qavawa ili kurseva dodatne edukacije. U trenutku ispitivawa jedan od kurseva
upravo poha|a 6,5% ispitanika, odnosno wih 12.
Zahvaquju}i programu dodatne edukacije 14,1% ispitivane populacije je do{lo do sada{weg privremenog, povremenog ili stalnog zaposlewa, dok 20% u~esnika kurseva prekvalifikacije jo{ uvek nije prona{lo bilo kakav posao. Ukupno 38,4% ispitanika prosto ne `eli da bude ukqu~eno u bilo kakav program dodatne edukacije, 6,5 % ispitanika ne `eli da u~estvuje u takvim programima jer je zadovoqno postoje}im
stawem, a 20,5% ispitanika nije upoznato sa prednostima koje nosi dodatna edukacija.
Za start-up kredite, odnosno povoqne kredite namewene po~etnicima u biznisu koji se ispla}uju iz
dr`avnog buxeta kao podr{ka zapo{qavawu ~ulo je 80% ispitanika, s tim da 59,5% wih je veoma zainteresovano da sazna ne{to vi{e o tome, dok 20,5% ispitanika su ~uli za ovaj kredit, ali nisu zainteresovani za tako ne{to. Ukupno 20% ispitanika nikada nije ~ulo za start-up kredite.
3. KVALITET ISHRANE, POTRO[WA DOMA]INSTVA
Ispitanici su kvalitet i raznovrsnost ishrane svog doma}instva naj~e{}e definisali kao „podno{qivo“ – 37,3% i „lo{e“ – 33,5%. „Dobro“ se hrani 21,6 % doma}instava, „veoma lo{e“ 6,5%, dok je onih koji
svoju ishranu defini{u kao „odli~nu“ – 1,1%.
Grafikon br. 7 (histogram) – Ocena kvaliteta i raznovrsnosti ishrane
40
Procenat
30
20
10
0
Veoma lo{e
Lo{e
Podno{qivo
218
Dobro
Odli~no
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 219
Kao ilustracija da su kvalitet i raznovrsnost ishrane ispitivanih doma}instava na veoma niskom nivou, a zastupqenost alkoholnih pi}a svakodnevna ili pojava koja se javqa 2 do 3 puta nedeqno u 10,2% slu~ajeva, mo`e se videti iz prilo`ene tabele.
Tabela br. 8 – Zastupqenost i u~estalost namirnica u ishrani ispitivanog doma}instva
NAMIRNICA
ZASTUPQENOST U ISHRANI
Hleb/peciva
Uop{te ne jedemo /
Jedanput nedeqno
1,1
2-3 puta nedeqno
2,7
Svakog dana
96,2
Povr}e
Uop{te ne jedemo /
Jedanput nedeqno
12,4
2-3 puta nedeqno
47,6
Svakog dana
40,0
Vo}e
Uop{te ne jedemo
1,1
Jedanput nedeqno
44,9
2-3 puta nedeqno
28,1
Svakog dana
25,9
Mleko/mle~ni
proizvodi
Uop{te ne jedemo
1,6
Jedanput nedeqno
37,3
2-3 puta nedeqno
30,3
Svakog dana
30,8
Meso/riba/mesne
prera|evine
Uop{te ne jedemo
5,4
Jedanput nedeqno
51,4
2-3 puta nedeqno
31,9
Svakog dana
11,4
Slatki{i
Uop{te ne jedemo
11,4
Jedanput nedeqno
53,0
2-3 puta nedeqno
17,3
Svakog dana
18,4
Bezalkoholna
pi}a
Uop{te ne pijemo
9,2
Jedanput nedeqno
42,2
2-3 puta nedeqno
31,9
Svakog dana
16,8
Alkoholna pi}a
Uop{te ne pijemo
76,2
Jedanput nedeqno
13,5
2-3 puta nedeqno
5,9
Svakog dana
4,3
Za korpu u toku januara meseca 2009. godine ispitivano prose~no tro~lano doma}instvo je u proseku tro{ilo 20.013 dinara. Najbrojnija su doma}instva koja su prose~no za potro{a~ku korpu tro{ila izme|u 10.000 i 20.000 - 47,5%. Do skromnih 10.000 dinara je bilo u mogu}nosti da izdvoji 27,4% ispitanika.
Preko 20.000 dinara je bilo utro{eno u 24,9% doma}instava.
Upitani da odgovore koliko bi po wihovom mi{qewu bilo potrebno novca da zadovoqe osnovne
mese~ne potrebe doma}instva za hranom i higijenom, ispitanici su smatrali da ta cifra u proseku iznosi 40.000 dinara.
Ispitivano doma}instvo je u toku januara meseca 2009. godine na sve prate}e `ivotne tro{kove (hrana, higijena, stanarina, ra~uni za struju, grejawe, ogrev, vodu, komunalije, kupovinu garderobe i sl.) prose~no tro{ilo 32.932 dinara.
Upitani su, na pitawe koliko bi im realno bilo potrebno novca da zadovoqe ukupne osnovne mese~ne `ivotne tro{kove, davali prose~an odgovor – 66.950 dinara.
4. STAMBENI USLOVI, POSEDOVAWE TRAJNIH POTRO[NIH DOBARA
I KUPOVNA MO]
Najve}i broj ispitanika sa svojom porodicom `ivi u stanu svojih, odnosno roditeqa svog biv{eg supruga – 64,3%. U sopstvenom stanu/ku}i tj. objektu koji su sami kupili tj. gradili `ivi 15,1% doma}instava. Stambeni prostor je nasledilo 8,6%, dok je 7% podstanarskih doma}instava. U nu`nom sme{taju i bespravno se uselilo po 2,2%, dok je adaptacijom neuslovnih zajedni~kih prostorija, potkrovqa,
podruma i sl. do `ivotnog prostora za svoje doma}instvo do{lo 0,5%.
219
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 220
Grafikon br. 8 – Kako ste do{li do stana/ku}e u kojoj `ivite?
70
60
Procenat
50
40
30
20
10
0
Gradili
Kupili
@ivimo
u stanu
mojih
roditeqa
@ivimo u Nasledili Bespravno U nu`nom Podstanari Adaptacijom
stanu
se uselili sme{taju/
neuslovnih
izbegli~ki
roditeqa
stanova i
centar
mog
prostorija
biv{eg
(podruma)
supruga
Stambeni prostor ispitivanog doma}instva u proseku iznosi 58,96 kvadratnih metara. Kako ispitivano doma}instvo u proseku broji 3 ~lana, dolazimo do podatka da svakom ~lanu ispitivanog doma}instva
pripada 19,65 kvatdratnih metara stambenog prostora.
Stambene uslove u kojima `ive, ispitanici su ocenili na slede}i na~in.
Tabela br. 9 – Ocena stambenih
uslova u kojima `ive
Tabela br. 10 – Posedovawe minimuma
materijalnih dobara
STAMBENI USLOVI
PROCENAT
ISPITANIKA
Skromna ku}a/stan
74,1
TV
96,8
Neuslovna, mala ku}a/stan
10,8
Fri`ider
99,5
Komforna ku}a/stan
9,7
Zamrziva~
69,2
Podstanar u veoma lo{im uslovima
2,7
[poret
98,4
Podstanar u solidnim uslovima
2,2
Ve{ ma{ina
82,2
Ne{to drugo
0.5
Usisiva~
93,5
Muzi~ki ure|aj
62,2
DVD plejer
39,5
Kompjuter
40,5
Automobil
22,7
Ispitivano doma}instvo od minimuma materijalnih dobara potrebnih za nesmetano funkcionisawe
poseduje slede}e.
220
DOBRO
PROCENAT
ISPITANIKA
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 221
Posledwi put je neka ve}a kupovina (name{taj, bela tehnika, televizor, auto i sl.) obavqena naj~e{}e
pre 1-3 godine – u 24,9% slu~ajeva, pre vi{e od 5 godina u 23,8% slu~ajeva, pre 3-5 godina – 22,2%. Ve}u kupovinu je pre vi{e od 10 godina obavilo 17,3% ispitivanih doma}instava, dok je u toku 2008. godine to u~inilo 11,9%. Ispitanici su odgovaraju}i na pitawe naj~e{}e komentarisali da su svoje ve}e kupovine ku}nih ure|aja i aparata usledile posle raspada bra~ne/vanbra~ne zajednice prilikom podele imovine.
Prime}en je trend da se deci garderoba i obu}a kupuju mnogo ~e{}e nego {to to ispitanici obavqaju za
svoje potrebe. U~estalost kupovine ode}e/obu}e za decu i za sebe prikazana je u slede}oj tabeli.
Tabela br. 11 – U~estalost kupovine garderobe i obu}e
U^ESTALOST KUPOVINE
ISPITANIK
DECA
U posledwa 3 meseca
25,9
69,2
U posledwih godinu dana
36,8
22,7
Pre vi{e od godinu dana
23,8
4,3
Pre vi{e od 3 godine
3,8
,5
Ne se}am se
9,7
3,2
Da bi pre`iveli 37,3% ispitanika je bilo prinu|eno da proda ne{to od li~ne imovine. Kao naj~e{}e nabrajana prodavana dobra navodi se polovna garderoba, nakit, automobil i stan/ku}a. Prose~na
vrednost prodatog dobra iznosi 816 evra.
5. ZDRAVSTVENE KARAKTERISTIKE
Zdravstveno osigurawe poseduje 90,3% anketiranih, dok 9,7% ne ostvaruje to pravo. Svoje zdravstveno
stawe ispitanici naj~e{}e opisuju kao dobro – 63,8%, zatim kao odli~no 21,1%, kao lo{e 12,4% ispitanika, dok 2,8% svoje zdravstveno stawe defini{e kao veoma lo{e.
Neku od hroni~nih bolesti poseduje 20,5% anketiranih samohranih nosioca doma}instva.
Svog lekara op{te medicine nema 12,4% ispitanika i 4,9% wihove dece.
U protekle 2 godine je ozbiqnije bilo ugro`eno zdravqe 25,4% ispitanika i 10,3% wihove dece.
Hroni~na bolest je u svakodnevnim aktivnostima i to u du`em vremenskom periodu ograni~avala 15,7%
nosioca doma}instva. Kao naj~e{}e aktivnosti koje su bile prepreka, nabrajane su: ku}ni poslovi, ograni~eno kretawe i radna nesposobnost.
Na pitawe da li su u protekle 2 godine ispitanici ili wihova deca odustali od posete lekaru/zubaru,
prekinuli propisanu terapiju, odustali od dijagnosti~kog ili terapijskog tretmana, ispitanici su dali
odgovore koji su izlo`eni u dowoj tabeli.
221
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 222
Tabela br. 12 – Da li ste u protekle 2 godine Vi ili Va{a deca odustali od posete lekaru/zubaru,
prekinuli propisanu terapiju, odustali od dijagnosti~kog ili terapijskog tretmana?
Ne, obavqali smo redovno preglede, pridr`avali se
terapije lekara i uzimali propisanu terapiju
48,1
Da, zbog nedostatka novca
43,2
Da, zbog nedostatka vremena
5,9
Da, jer posao koji radim nije dozvoqavao odsustvovawe
sa posla i posve}enost le~ewu sebe i svoje dece
1,6
Da, jer nemamo zdravstveno osugurawe
1,1
Ginekolo{ki pregled je u posledwe 2 godine obavilo 73,1% ispitanika `enskog pola, 41,1% je to uradilo samo kada je nastupio zdravstven problem, 33% ispitanica tvrdi da to ~ini redovno, 13,5% ispitanica smatra da za tim nema potrebe, dok je neki drugi razlog neodlaska ginekologu navo|en u 8,1% slu~ajeva.
6. POMO] I LI^NO VI\EWE IZLAZA IZ SITUACIJE
Da je ispitanicima bli`a porodica bila oslonac podr{ke u trenutku kada su ostali bez supru`nika,
svedo~i slede}i set pitawa. Na pitawe da li ih je bli`a porodica (roditeqi, sestra/brat) na bilo
koji na~in podr`ala kada su ostali samohrani roditeqi, ispitanici su odgovorili na slede}i na~in.
Tabela br. 13 – Podr{ka bli`e porodice
Da, finansijski i materijalno
56,2%
Da, stambeno
20,0%
Da, bili su mi velika podr{ka u svemu
10,3%
Nisu bili u situaciji da mi materijalno pomognu, ali su me podr`ali
7,0%
Ne, nisam u kontaktu sa svojom roditeqskom porodicom
4,9%
Protivili su se mom razvodu i nagovarali me da ostanem u braku
1,6%
[to se ti~e finansijske pomo}i doma}instvu ~iji je nosilac samohrani roditeq, wu od strane roditeqa, ~lanova bli`e i {ire porodice i prijateqa dobija 50,8% ispitanika, dok 48,1% doma}instava nema nikavu finansijsku pomo} od poma`u}ih ~lanova porodice tj. prijateqa.
Na pitawe da li su tra`ili neku vrstu pomo}i protekle godine, ispitanici su dali slede}e odgovore.
Tabela br. 14 – Tra`ena vrsta pomo}i tokom 2008. godine
VRSTA TRA@ENE POMO]I
PROCENAT ISPITANIKA
Jednokratna nov~ana pomo} od dr`avnih/gradskih institucija
34,1
Jednokratna nov~ana pomo} od nevladinih/humanitarnih org.
1,1
Pomo} u hrani, sredstvima za higijenu, ogrevu, garderobi
9,2
Tra`ila sam, ali nisam ostvarila pravo
5,9
Ne, nije mi potrebna
15,1
Ne, jer nisam upu}ena
34,6
222
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:35 AM
Page 223
U protekloj godini pravo na neku vrstu pomo}i je ostvarilo 48,1% ispitanika, dok 16,2% nije
ostvarilo nikakvo pravo. [to se ti~e vrste pomo}i, ispitanici su naj~e{}e dobijali jednokratnu nov~anu pomo} od neke od op{tina na ~ijoj teritoriji `ive tj. grada – 28,1% i pomo} u hrani, sredstvima za higijenu, ogrevu i garderobi od nevladinih tj. humanitarnih organizacija – 18,9%.
Ispitanici u najve}em procentu okrivquju institucije dr`ave zbog situacije u kojoj se nalaze –
66,5%. Kao krivca za sada{wu situaciju 18,9% ispitanika vidi svog biv{eg supru`nika. Nikoga ne okrivquje 11,4% ispitanika, dok samu/samog sebe vidi kao uzro~nika situacije u kojoj se nalazi 2,7%.
Grafikon br. 9 (krug dijagram) – Koga okrivqujete za situaciju u kojoj se nalazite?
Nikoga
Biv{eg supru`nika
Samu/samog sebe
Institucije dr`ave
Ne{to drugo
Upitani za vi|ewe na koji na~in misle da mogu li~no da uti~u na poboq{awe materijalnog polo`aja sebe i svoje dece, ispitanici su odgovorili na slede}i na~in.
Tabela br. 15 – Na~in na koji ispitanici misle da mogu li~no da uti~u na poboq{awe materijanog
polo`aja
NA^IN NA KOJI MISLE DA MOGU POBOQ[ATI MATERIJALNI POLO@AJ
PROCENAT ISPITANIKA
Zaposlewem u dr`avnom sektoru
30,3
Odlaskom u inostranstvo
27,0
Zapo~iwawem sopstvenog privatnog biznisa
17,3
Dodatnim {kolovawem (obuka, dokvalifikacija, prekvalifikacija)
5,9
Pristupawem i ~lanstvom u organizacijama koje se bave za{titom
i osna`ivawem samohranih roditeqa
4,3
Ostvarivawem prava na socijalna davawa
iz buxeta republike/grada/op{tine
3,8
Ostvarivawem prava na alimentaciju
2,7
Zaposlewem i dodatnim {kolovawem
2,7
Anga`ovawem u politi~kim partijama
2,7
Zaposlewem u privatnom sektoru
1,6
Ne{to drugo
1,6
223
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 224
Na pitawe „[ta Vas po Va{em mi{qewu spre~ava da iza|ete iz situacije u kojoj se nalazite?”
ispitanici su naveli slede}e odgovore.
Tabela br. 16 – Ograni~avaju}e okolnosti za izlazak iz trenutne situacije
RAZLOG
PROCENAT ISPITANIKA
Kriza u dr`avi
40,5
Mala primawa
33,0
Nemogu}nost pronala`ewa posla
15,7
Prihodi koji kasne
2,7
Briga o deci
2,7
Lo{e funkcionisawe/sporost institucija socijalne za{tite
2,2
Nemogu}nost ostvarivawa prava socijalne za{tite
1,1
Bolest koja me onemogu}ava da radim
1,1
Ne{to drugo
1,1
Ispitanici smatraju da bi im najvi{e pomoglo da dostignu nivo materijalne sigurnosti za svoje doma}instvo i za sebe.
Tabela br. 17 – Li~no vi|ewe izlaza iz situacije
Boqe pla}en posao
70,3%
Razne olak{ice – subvenicije za samohrane roditeqe
10,3%
Bilo kakvo zaposlewe
9,2%
Zaposlewe dece
7,0%
Ve}a socijalna davawa i ve}a alimentacija
1,1%
Jednokratna nov~ana pomo}
1,1%
Ne{to drugo
0,5%
Ostvarivawe prava na alimentaciju
0,5%
Ispitanicima se kao prioritetna potreba u ovom trenutku ~ini.
Tabela br. 18 – Prioritetna potreba
Novac
65,4
Posao
29,7
Podr{ka porodice
2,2
Stru~na psihosocijalna podr{ka od nadle`nih institucija i organizacija
2,7
224
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 225
IV DISKUSIJA
Istra`ivawe „Analiza socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq“ je imalo za ciq utvr|ivawe socio-ekonomskih karakteristika samohranih roditeqa na
teritoriji grada Ni{a u ciqu dodatnog sagledavawa faktora i rizika siroma{tva. Istra`ivawe je fokusirano na nekoliko osnovnih segmenata (socio-demografske karakteristike, uslovi socijalne sigurnosti,
kvalitet ishrane, potro{wa doma}instva, stambeni uslovi, posedovawe trajnih potro{nih dobara i kupovna mo}, zdravstvene karakteristike) koji su u Studiji o `ivotnom standardu definisani kao kqu~ni indikatori siroma{tva.
Polazna hipoteza je bila da doma}instva ~iji je nosilac samohrani roditeq spadaju u rawive, najsiroma{nije i socijalno ugro`ene grupe, s obzirom da profil samohranih roditeqa obuhvata ve}inu indikatora vi{edimenzionalne crte siroma{tva (kako je vidi EU) koji su prikazani u Studiji o `ivotnom standardu, a koji se ti~u indikatora pristupa socijalnoj pomo}i, tr`i{ta rada, obrazovawa, zdravqa i dr.
Iniciraju}i ovo istra`ivawe na ciqnoj grupi samohranih roditeqa, smatrali smo da je od izuzetnog
zna~aja regionalna komponenta siroma{tva. Prisutne su velike regionalne razlike u siroma{tvu, a
region jugoisto~ne Srbije spada u jedan od najnerazvijenijih i ekonomski zaostalih regiona. Grad Ni{, kao
centar Ni{avskog okruga, nalazi se na dnu lestvice po zaradama, {to je rezultat propasti velike industrije, sporog tempa restruktuirawa preduze}a, lo{e investicione klime i dr.
Prose~na neto zarada za oktobar, novembar i decembar u gradu Ni{u bila je najmawa u pore|ewu sa
svim ve}im gradovima Srbije i iznosila je 30.421 dinar. Da su ispitivani samohrani nosioci doma}instva
daleko ispod proseka primawa za grad Ni{ pokazalo je sprovedeno istra`ivawe. U posledwa tri meseca
li~ni prose~ni prihodi ispitanika bili su 20.893 dinara. Najvi{e je bilo ispitanika sa prose~nim primawima od 10.000 dinara – 13,5%. Bez ikakvih li~nih primawa u posledwa 3 meseca je bilo 11,9% ispitanika, onih sa 20.000 – 10,8%, dok je onih najbli`ih proseku primawa za grad Ni{ (30.000 dinara) – 12,4%.
U periodu od 1990 - 2000. godine, broj zakqu~enih brakova u Srbiji opao je za 27%, a broj razvedenih
bra~nih parova pove}an je za 24%. Prilikom razvoda, `enama se u 80% slu~ajeva poverava samostalno
vr{ewe roditeqskih prava4.
Kao zna~ajan faktor uslova socijalne sigurnosti doma}instva ~iji je nosilac samohrani roditeq pokazalo se pravo na alimentaciju, kao i spremnost biv{ih supru`nika da u~estvuju, doprinose i dele odgovornost u izdr`avawu zajedni~ke dece. Kako su samohrane majke u ovom istra`ivawu zastupqene sa 95,7%,
dobijeni podaci govore da je izbegavawe o~eva i beg od odgovornosti za vaspitawe i obrazovawe zajedni~ke dece masovna pojava. Sporost sudskih procesa i nedostatak mehanizama sigurne naplate alimentacije su
svakako ote`avaju}e okolnosti, a tome govori u prilog i podatak da je pravo na alimentaciju ostvarilo samo 35,1% ispitanika.
Kako ve}inu ispitanika samohranog nosioca doma}instva ~ine `ene, od posebnog su zna~aja istra`ivawa i
analize 5 koje pokazuju da se u zemqama u tranziciji pogor{ava ekonomski polo`aj `ena. To se obja{wava
kao posledica delovawa vi{e faktora – transformacije tradicionalnog i patrijarhalnog sistema vrednosti,
pada bruto dru{tvenog proizvoda, smawewa za{titne uloge dr`ave, rasta stope nezaposlenosti, rasta u~e{}a `ena me|u siroma{nim stanovni{tvom, pove}awa sive ekonomije i dr. Istra`ivawe „Analiza socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq“ je pokazalo da je veoma zna~ajan i
konflikt uloga na relaciji posao – porodica, gde teret i ve}i deo odgovornosti jo{ uvek nose `ene.
4
Izvor: Nacrt Nacionalne strategije za poboq{awe polo`aja `ena i unapre|ewe ravnopravnosti polova
(2008-2014), http://www.minrzs.gov.rs.
5
Izvor: Nacrt Nacionalne strategije za poboq{awe polo`aja `ena i unapre|ewe ravnopravnosti polova
(2008-2014), http://www.minrzs.gov.rs.
225
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 226
Prema istra`ivawu o polo`aju `ena na tr`i{tu rada, stopa nezaposlenosti `ena za polovinu je ve}a od stope nezaposlenosti mu{karaca. Me|u zaposlenima ima 44% `ena, a me|u nezaposlenima ima ih
54,3%. Od lica koja su dobrovoqno napustila posao iz porodi~nih razloga, 80% su `ene.6 Istra`ivawem
„Analiza socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq“ utvr|eno je
da stalno ili privremeno zaposlewe u trenutku sprovo|ewa istra`ivawa ima 54,1% ispitanika. Upitani da li su odustali od tra`ewa posla i za razloge zbog kojih su odustali, ispitanici su u 12,4% slu~ajeva naveli kao razlog brigu o deci i porodici. Svi ispitanici koji su odustali od tra`ewa posla zbog brige o deci i porodici su u na{em istra`ivawu bez izuzetka `ene – 100%.
U brojnim istra`ivawima, posebno je nagla{en problem zapo{qavawa osoba preko 45 godina, doma}ica, poqoprivrednica, mladih `ena, kao i `ena iz vi{estruko diskriminisanih grupa. Kao osnovni problemi u zapo{qavawu `ena navode se neadekvatna kvalifikaciona struktura, diskriminacija po starosti
i dr. Statistika dobijena na{im istra`ivawem pokazuje da je me|u ispitivanom populacijom najvi{e zastupqeno radni~kih/slu`beni~kih zanimawa – 71,8% koja zahtevaju IV ili ni`i stepen stru~ne spreme,
dok je nezaposlenih 20,5%. Zbog stupawa u brak 18,9% ispitanica napustilo je svoje daqe {kolovawe. Evidentiran je i veliki procenat onih ispitanica kojima se suprug protivio nastavku daqeg {kolovawa –
28,6%, a posve}enost porodici i nedostatak novca su razlozi prestanka {kolovawa kod 6,5%, odnosno
8,1% ispitanica. Za dodatno {kolovawe, obuku, dokvalifikaciju/prekvalifikaciju je zainteresovano
82,7% anketiranih ispitanika. Zahvaquju}i programu dodatne edukacije 14,1% ispitivane populacije je
do{lo do sada{weg privremenog, povremenog ili stalnog zaposlewa.
Realne prepreke u samozapo{qavawu u Srbiji danas su: nedostatak po~etnog kapitala, kreditna nesposobnost, nepovoqna investiciona klima, nesigurnost ekonomskog okru`ewa, nedostatak vlasni{tva nad
nekretninama, nedostatak znawa i ve{tina neophodnih za preduzetni{tvo i dr. @ene ~ine svega 23,3% populacije me|u samozaposlenima. Ve}ina `ena, s obzirom na niz ograni~avaju}ih faktora, nije motivisana
da se bavi preduzetni{tvom.7 Istra`ivawe je pokazalo da 17,3% ispitanika kao izlaz iz trenutne materijalne situacije vidi u zapo~iwawu sopstvenog privatnog biznisa. S obzirom na podatak da je u toku anketnog ispitivawa odre|eni broj ispitanika poha|ao kurseve prekvalifikacije/dokvalifikacije i imao
obuku iz aktivnog tra`ewa posla, kao i prezentaciju programa za start-up kredite, mi{qewa smo da im je
to ulilo nerealno optimisti~an stav da }e pokretawe sopstvenog privatnog biznisa re{iti veliki deo
wihovih materijalnih problema.
Interesantan je i podatak da ~ak 30,3% anketiranih ispitanika zaposlewe u dr`avnom/vanprivrednom
sektoru vidi kao izlaz iz materijalne situacije u kojoj se nalazi, dok samo 1,6% ispitanika preferira
privatni sektor. Me|utim, ako se uzme u obzir podatak da je prose~na neto zarada za decembar mesec na nivou grada Ni{a u privrednim delatnostima bila 26.487 dinara, a u vanprivrednim delatnostima 46.442
dinara, onda ovakvi odgovori imaju prili~no opravdawe u pogledu o~ekivawa.
Studija o `ivotnom standardu razmatra i uslove stanovawa i posedovawe trajnih potro{nih dobara kao jedne od indikatora siroma{tva. Najve}i broj na{ih ispitanika sa svojom porodicom `ivi u stanu svojih, odnosno roditeqa svog biv{eg supruga – 64,3%. Stambene uslove u kojima `ive ispitanici su
naj~e{}e ocewivali kao „skromna ku}a/stan“ u 74,1% i „neuslovna, mala ku}a/stan“ u 10,8% slu~ajeva.
Prose~na povr{ina stambenog objekta i prose~na povr{ina po ~lanu doma}instva Studijom su definisani
kao zna~ajni indikatori kvaliteta uslova stanovawa. Prose~na povr{ina stambenog objekta lica koja `ive iznad linije siroma{tva je 75,5 kvadratnih metara, dok je prose~na povr{ina stana po ~lanu doma}instva 30,9% kvadratnih metara. Doma}instva koja `ive ispod linije siroma{tva stanuju u objektu od oko
52,7 metara kvadratnih, dok je prose~na stambena povr{ina tih doma}instava po ~lanu 22,4 metara kvadratnih.8 Istra`ivawe „Analiza socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq“ je pokazalo da stambeni prostor ispitivanog doma}instva u proseku iznosi 58,96 kvadratnih
6
Izvor: Nacrt Nacionalne strategije za poboq{awe polo`aja `ena i unapre|ewe ravnopravnosti polova
(2008 – 2014), http://www.minrzs.gov.rs.
7
Izvor: Nacrt Nacionalne strategije za poboq{awe polo`aja `ena i unapre|ewe ravnopravnosti polova
(2008 – 2014), http://www.minrzs.gov.rs.
226
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 227
metara. Kako ispitivano doma}instvo u proseku broji 3 ~lana, dolazimo do podatka da svakom ~lanu ispitivanog doma}instva pripada 19,65 kvatdratnih metara stambenog prostora, {to ih nesumwivo ubraja u doma}instva koja `ive ispod linije siroma{tva.
Za siroma{ne, osim najneophodnijih dobara – {poreta, fri`idera, ma{ine za ve{, usisiva~a i zamrziva~a, ve}ina modernih ku}nih ure|aja i aparata je nedosti`na. [to se ti~e minimuma materijalnih dobara neophodnih za nesmetano funkcionisawe doma}instva, prime}eno je da doma}instva u najve}em procentu poseduju fri`ider – 99,5%, {poret – 98,4%, TV ure|aj – 96,8%, usisiva~ - 93,5% i ve{ ma{inu – 82,2%.
Kompjuter poseduje 40,5%, dok automobilom raspola`e 22,7% ispitanika. Kako je Studijom definisano,
siroma{na doma}instva ne poseduju trajna dobra od ~ijeg datuma proizvodwe nije pro{lo vi{e od jedne
godine. Na{e istra`ivawe je pokazalo da je posledwi put neka ve}a kupovina (name{taj, bela tehnika, televizor, auto i sl.) u najve}em broju slu~ajeva obavqena pre 1 – 3 godine – u 24,9% slu~ajeva, pre vi{e od
5 godina u 23,8% slu~ajeva, pre 3 – 5 godina – 22,2%. Ve}u kupovinu je pre vi{e od 10 godina obavilo 17,3%
ispitivanih doma}instava, dok je u toku 2008. godine to u~inilo samo 11,9%. Ispitanici su odgovaraju}i
na pitawe naj~e{}e komentarisali da su kupovine ku}nih ure|aja, aparata i dobara usledile kao posledica podele imovine prilikom raspada zajednice u kojoj su `iveli, iako ~esto nije bilo materijalnih mogu}nosti za to, kao i da je razlog za kupovinu uglavnom dotrajalost i nefunkcionalnost ure|aja koje poseduju,
a ne zamena modernijim.
Op{te zdravqe populacije jeste su{tinsko pitawe i elementarni uslov kvaliteta `ivota jedne nacije. Siroma{tvo ima negativan efekat na zdravqe, a veza izme|u siroma{tva i bolesti je usko povezana. Studija o `ivotnom standardu kao jedan od veoma zna~ajnih pokazateqa zdravstvenog stawa i kvaliteta `ivota navodi percepciju tj. subjektivnu procenu zdravqa, koja nije savr{eni odraz klini~ki merenog zdravstvenog stawa, ali se naj~e{}e poklapa sa klini~kim nalazom. Ona ukqu~uje individualnu evaluaciju fiziolo{kog, fizi~kog, psiholo{kog i socijalnog blagostawa i efekte zdravqa na druge aspekte `ivota.
Istra`ivawe „Analiza socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq“ je pokazalo da svoje zdravstveno stawe ispitanici naj~e{}e opisuju kao dobro – 63,8%, kao odli~no
21,1%, kao lo{e 12,4% ispitanika, dok svoje zdravstveno stawe defini{e kao veoma lo{e 2,8%. Neku od
hroni~nih bolesti poseduje 20,5% anketiranih samohranih nosioca doma}instva. U protekle 2 godine je
ozbiqnije bilo ugro`eno zdravqe 25,4% ispitanika i 10,3% wihove dece. Kao naj~e{}e hroni~ne bolesti kod ispitanika se javqaju kardiovaskularni problemi, maligni tumori, bolesti reumatizma, psihosomatski poreme}aji, poreme}aji mentalnog zdravqa, a najve}i broj ispitanika je navodio i izlo`enost
stalnom stresu. Hroni~na bolest je u svakodnevnim aktivnostima, i to u du`em vremenskom periodu, ograni~avala 15,7% nosioca doma}instva. Na osnovu Studije ustanovqeno je da postoji zna~ajno mawe korisnika zdravstvenih usluga me|u bolesnim stanovni{tvom koje se nalazi ispod linije siroma{tva i da je redovno uzimawe terapije za le~ewe hroni~nih bolesti mawe prisutno me|u stanovni{tvom koje se nalazi
ispod linije siroma{tva. U protekle 2 godine na{i ispitanici ili wihova deca su odustali od posete lekaru/zubaru, prekinuli propisanu terapiju, odustali od dijagnosti~kog ili terapijskog tretmana u 51,8%
slu~ajeva, a kao razlog za to je naj~e{}e navo|en nedostatak novca – 43,2%.
@ensko zdravqe je od naro~itog zna~aja za populacionu politiku i wime se odra`ava ukupno zdravqe
stanovni{tva. ^iwenica je da `ene u Srbiji ne poklawaju dovoqno pa`we prevenciji. Zdravstveno stawe
`ena je dodatno ugro`eno i materinstvom i ekonomskom zavisno{}u. Danas oboqewa reproduktivnih organa i seksualno prenosive bolesti ~ine 20% ukupnih oboqewa kod `ena u Srbiji. Bar dva osnovna uzroka
umirawa i razboqevawa `ena (kardiovaskularne i maligne bolesti) mogu se spre~iti merama primarne
prevencije (promocija zdravqa, razvijawe zdravih stilova `ivota) i merama sekundarne prevencije (rano otkrivawe bolesti, naro~ito bolesti reproduktivnih organa). Reproduktivno i seksualno zdravqe je
va`no za svaku osobu i ono predstavqa fundamentalnu odrednicu dru{tveno-ekonomskog razvoja. Redovni
i preventivni odlasci ginekologu su najzna~ajnija mera za rano otkrivawa malignih oboqewa reproduktivnih organa `ena. [to se ti~e ispitanica obuhva}enih uzorkom istra`ivawa, ginekolo{ki pregled je u
8
Izvor: Studija o `ivotnom standardu: Srbija 2002-2007. (urednici Dragan Vukmirovi}, Rachel Smith
Govoni). – Beograd: Republi~ki zavod za statistiku Srbije, 2008. (Beograd: Publikum).
227
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 228
posledwe 2 godine obavilo 73,1%; 41,1% ispitanica je to uradilo samo kada je nastupio zdravstveni problem, 33% ispitanica tvrdi da to ~ini redovno, 13,5% ispitanica smatra da za tim nema potrebe, dok je
neki drugi razlog (naj~e{}e kao izgovor) neodlaska ginekologu navo|en u 8,1% slu~ajeva.
Nasiqe nad `enama je rezultat neravnote`e mo}i izme|u `ena i mu{karaca koja dovodi do ozbiqne
diskriminacije `ena, i u okviru dru{tva i u okviru porodice. Ne postoje precizni podaci o obimu i rasprostrawenosti nasiqa nad `enama u na{oj zemqi. Ve}ina podataka obezbe|ena je zahvaquju}i istra`ivawima nevladinog sektora, i oni pokazuju da je ovaj vid nasiqa veoma ra{iren, ~emu su, pored patrijarhalnog odnosa me|u polovima, doprineli i te{ka ekonomska kriza, izbegli{tvo, raseqavawe, ratno okru`ewe, kao i procesi transformacije tradicionalne porodice. Prema ovim istra`ivawima, skoro svaka
druga `ena do`ivi neki oblik psihi~kog nasiqa u porodici, svaka tre}a `ena do`ivi fizi~ki napad od
nekog ~lana porodice, dok se svakoj ~etvrtoj preti nasiqem. U preko 92% slu~ajeva po~inilac je bio suprug ili partner sa kojim `ena jeste ili je bila u braku/zajednici.9 Nasilno pona{awe supru`nika je navo|eno kao razlog razvoda tj. prekida vanbra~ne zajednice na{ih ispitanica u 20,7% slu~ajeva. Nasiqe
samo po sebi je bilo razlog prekida zajednice kod 18,4% ispitanica, dok je neretko bio slu~aj da je nasiqe udru`eno sa neverstvom supru`nika i bolestima zavisnosti - 10,3%.
Zbog posledica koje izaziva, nasiqe nad `enama jedna je od osnovnih prepreka za harmoni~an, human i
demokratski razvoj dru{tva.
*
*
*
Istra`ivawem „Analiza socio-ekonomskih karakteristika doma}instava ~iji je nosilac samohrani roditeq“ hteli smo da pored utvr|ivawa socio-ekonomskih karakteristika u ciqu dodatnog sagledavawa rizika od siroma{tva, uka`emo i na neophodnost novog, solidarnijeg pristupa ovoj rawivoj grupi
i wene socijalne inkluzije. Smatramo za potrebno formirawe jedinstvene baze podataka o samohranim roditeqima nosiocima doma}instva, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou, gde bi svi kqu~ni akteri – nadle`na ministarstva, institucije, ustanove, organizacije civilnog dru{tva, biznis sektor – bili pozvani na saradwu. Formirawem jedinstvene zvani~ne administrativne evidencije, kao i podsticawem daqih istra`ivawa karakteristika i obele`ja ove populacije, stvorili bi se uslovi za pravqewe
jednog sveobuhvatnog akcionog plana za aktivno delovawe u ciqu poboq{awa materijalnog i socijalnog
polo`aja samohranih roditeqa.
Sistemski pristup u sagledavawu ove, kao i drugih rawivih i ekonomski ugro`enih grupa, bi direktno
doprineo poboq{awu kvaliteta `ivota svih gra|anki i gra|ana. Nadamo se da smo ovim istra`ivawem makar malo doprineli tom poku{aju.
9
Izvor: Nacrt Nacionalne strategije za poboq{awe polo`aja `ena i unapre|ewe ravnopravnosti polova
(2008-2014), http://www.minrzs.gov.rs.
228
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 229
V REFERENCE
1. Studija o `ivotnom standardu: Srbija 2002-2007. (urednici Dragan Vukmirovi}, Rachel Smith Govoni). – Beograd: Republi~ki zavod za statistiku Srbije, 2008. (Beograd: Publikum).
2. Strategija za smawewe siroma{tva.
3. Nacionalna strategija za poboq{awe polo`aja `ena i unapre|ivawe rodne ravnopravnosti.
4. Strategija razvoja socijalne za{tite.
5. Nacionalna strategija Srbije za pristupawe Srbije i Crne Gore EU.
6. Nacionalna strategija zapo{qavawa za period 2005-2010.
7. Nacionalna strategija Srbije za pristupawe SCG EU.
8. Nacionalna strategija za prevenciju i za{titu dece od nasiqa.
9. Porodi~ni zakon, Slu`beni glasnik Republike Srbije 18/05.
10. www.prsp.sr.gov.yu
11. http://www.srbija.gov.rs
12. http://www.minrzs.gov.rs
13. http://webrzs.stat.gov.rs
14. http://www.fren.org.yu
229
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 230
PRILOG 1
GRAFIKONI
25
Koliko imate godina?
Frekvencija
20
15
10
5
Mean=37,75
Std. Dev.=7,181
N=185
0
20
30
40
50
60
50
[kolska sprema ispitanika
Procenat
40
30
20
10
0
Magistratura Fakultet Zavr{ena Zavr{ena Trogodi{wa Zavr{ena
Bez {kole
akademija vi{a
sredwa stru~na osnovna
doktorat
ili
{kola
{kola
{kola
nezavr{ena
{kola
(8 razreda)
osnovna
{kola
40
Zanimawe
Procenat
30
20
10
0
Nezaposlen
Doma}ica
Stru~wak
Radnik/ca
Slu`benik
Penzionerka
U~enik
Poqoprivrednik
ili student
ili doma}ica na
poqoprivrednom
imawu
230
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 231
120
Koliko ~lanova broji Va{e doma}instvo?
100
Frekvencija
80
60
40
20
Mean=2,98
Std. Dev.=0,769
N=185
0
1
2
3
4
5
6
120
Broj dece
100
Frekvencija
80
60
40
20
Mean=1,84
Std. Dev.=0,734
N=185
0
0
1
2
3
4
5
Pre 15.
godine
Iznad 30. godine
16-18 godina
26-30 godina
Sa koliko godina
ste stupili u brak?
19-25 godina
231
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 232
100
Razlozi stupawa u brak
Procenat
80
60
40
20
0
Qubav
prema
budu}em
supru`niku
Neplanirana
trudno}a
Lo{a
materijalna
situacija iz
koje poti~em
Lo{i
porodi~ni
odnosi u
porodici iz
koje poti~em
100
Ne{to drugo
Sve navedeno
Kako ste postali
samohrani roditeq?
80
Procenat
60
40
20
0
Razvodom
Prekidom
vanbra~ne zajednice
Smr}u
supru`nika
Sopstvenom odlukom da
dete/cu podi`ete sami
40
Koliko ste dugo
samohrani roditeq?
Frekvencija
30
20
10
Mean=6,76
Std. Dev.=4,831
N=185
0
0
5
10
15
20
232
25
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
25
Page 233
Razlozi zbog kojih
ste se razveli
Neverstvo
Nasilno
pona{awe
supruga
20
Procenat
7:36 AM
15
Neverstvo
i nasilno
pona{awe
10
5
Nezaposlenost
Ne{to
drugo
0
Devijantno
pona{awe
supruga
(bolesti
zavisnosti)
Nepomirqive
razlike me|u
supru`nicima
40
Siroma{tvo
i nema{tina
Udovica
Koliki su Va{i li~ni prose~ni
prihodi u posledwa tri meseca?
Frekvencija
30
20
10
Mean=20893,51
Std. Dev.=15312,735
N=185
0
0
10.000
20.000 30.000
40.000
50.000
60.000
70.000
Da
Ne
Nedostaje
Da li primate
alimentaciju?
233
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 234
Da
Da li va{a deca
primaju de~iji
dodatak?
Ne
40
Imaju}i u vidu sve izvore prihoda (plata, alimentacija, socijalna
primawa, privremeni i povremeni poslovi, poqoprivreda i dr.),
navedite koliki su ukupni mese~ni prihodi va{eg doma}instva?
Frekvencija
30
20
10
Mean=26387,46
Std. Dev.=16882,398
N=185
0
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
30
Na~in izdr`avawa u toku
prethodne godine
25
Procenat
20
15
10
5
0
Stalno Rad na
Poqoprivreda Stalno
zaposlewe zaposlewe u „crno“
u dr`avnom privatnom
preduze}u preduze}u
Pru`awe
usluga uz
nadoknadu
(~i{}ewe)
234
Socijalna Alimenpomo},
tacija
de~iji
dodatak
Penzija Izdr`avano
lice
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 235
Kako ocewujete materijalnu situaciju dok ste bili u braku?
Nedostaje
Odli~no
Lo{e, nismo uspevali
da zadovoqimo
ni najosnovnije potrebe
Dobro, imali smo
dovoqno novca za
osnovne `ivotne
potrebe
Relativno lo{e,
uspevali smo nekako
da zadovoqimo samo
najosnovnije
Kako ocewujete materijalnu situaciju Va{e porodice od kada ste samohrani roditeq?
Odli~no
Dobro, imamo dovoqno
novca za osnovne
`ivotne potrebe
Lo{e, ne uspevamo
da zadovoqimo
ni najosnovnije
potrebe
Relativno lo{e,
uspevamo da zadovoqimo
samo najosnovnije
Kako sada `ivite u materijalnom smislu u pore|ewu sa periodom kada ste bili u braku?
Nedostaje
Boqe
Isto
Gore
235
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 236
Ko je po Va{em mi{qewu najodgovorniji za materijalnu situaciju u kojoj se sada nalazite?
30
25
Procenat
20
15
10
5
0
Vi li~no
Biv{i
supru~nik
Porodica
iz koje
poti~em/
roditeqska
porodica
Kriza u
zemqi
Dr`ava
Grad
Institucije
socijalne
za{tite
Na koji na~in mislite da mo`ete Vi li~no da uti~ete na poboq{awe materijalnog polo`aja sebe i svoje dece?
30
Procenat
20
10
0
Zapo~iwawem
Anga`ovawem
Odlaskom u
Ostvarivawem
Zaposlewem
sopstvenog
u politi~kim inostranstvo
prava na
i dodatnim
privatnog
partijama
alimentaciju
{kolavawem
biznisa
Zaposlewem
Dodatnim
Pristupawem Ostvarivawem
Ne{to
u privatnom
{kolovawem i ~lanstvom u
prava na soc.
drugo
sektoru
(obuka,
organizacijama
davawa
dokvaliiz buxeta
fikacija,
Republike
prekvalifikacija
Zaposlewem
u dr`avnom
sektoru
236
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 237
Da ste zadovoqni stepenom stru~ne spreme koji imate?
Da
Ne
Da ste zadovoqni stepenom stru~ne spreme koji imate?
Da
Ne
Da li ste nastavili sa {kolovawem u braku do dobijawa `eqene diplome?
40
Procenat
30
20
10
0
Da
Ne, ja sam
svoje
{kolovawe
zavr{ila
pre stupawa
u brak
Ne, jer nisam Ne, jer nismo
imala
imali
vremena zbog
dovoqno
posve}enosti
novca za
porodici
zavr{etak mog
{kolovawa
237
Suprug se
protivio
Nisam imala
`eqe ni
potrebe za
nastavkom
{kolovawa
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 238
Da li je Va{a finansijska situacija uticala na izbor {kole i nivo obrazovawa Va{e dece?
Da
Ne
Da li vam Va{ biv{i suprug poma`e i deli odgovornost u vaspitawu i obrazovawu Va{e dece?
100
Procenat
80
60
40
20
0
Da
Ne
60
Dok ste bili u braku,
da li ste bili zaposleni?
50
Procenat
40
30
20
10
0
Da
Ne, nije
Ne, obaveze
Ne,
bilo posla tra`ila oko podizawa
u struci za sam bilo dece i ku}nih
kakav
koji sam
poslova
kvalifiko- posao, ali
mi nisu
ga nisam
vana
dozvoqavali
na{la
238
Ne,
nisam ni
tra`ila
posao
Ne,
suprug se
protivio
Ne{to
drugo
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 239
Ukoliko bi dodatno {kolovawe, obuka, dokvalifikacija, prekvalifikacija i sl. uticalo na pronala`ewe
adekvatnog posla/boqe pla}enog posla i poboq{awe materijalnog polo`aja Vas i Va{e dece, da li biste
poha|ali kurseve?
100
Procenat
80
60
40
20
0
Da, svakako
Da, samo ako mi
Ne, nemam
Ne, ve} sam
to garantuje
vremena zbog
dovoqno
posao odmah
porodi~nih
kvalifikovana
po zavr{etku i ku}nih obaveza
Ne{to drugo
Da li ste u~estvovali u nekom od programa aktivnog zapo{qavawa preko Tr`i{ta rada ili organizacija
koje se bave za{titom Va{ih prava u protekle 2 godine?
40
Procenat
30
20
10
0
Da, to mi je
pomoglo da
do|em do
sada{weg
posla
Da, ali jo{
uvek nisam
na{la
posao
Da, upravo
poha|am
jedan od
kurseva
Ne, ne znam
{ta je to
Odli~no
Ne `elim
Veoma lo{e
Dobro
Kako ocewujete
kvalitet i
raznovrsnost
ishrane Va{eg
doma}instva?
Lo{e
Podno{qivo
239
Zaposlena
sam
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 240
50
Koliko je Va{e doma}instvo u toku januara
2009. potro{ilo za potro{a~ku korpu?
Frekvencija
40
30
20
10
0
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
Mean=20013,51
Std. Dev.=15175,104
N=185
80
Koliko smatrate da bi Vam bilo potrebno
novca da zadovoqite osnovne mese~ne
potrebe za hranom i higijenom?
Frekvencija
60
40
20
Mean=39405,41
Std. Dev.=24034,011
N=185
0
0
50.000
100.000
150.000
60
Koliko je Va{e doma}instvo ukupno
potro{ilo novca u toku januara 2009. na sve
prate}e `ivotne tro{kove (hrana, higijena,
stanarina, ra~uni za struju, grejawe, vodu,
komunalije, kupovina garderobe i dr.?
50
Frekvencija
40
30
20
10
Mean=32932,43
Std. Dev.=22229,95
N=185
0
0
20.000
40.000
60.000
80.000
240
100.000 120.000
140.000
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 241
50
Koliko novca smatrate da bi Vam bilo
potrebno da zadovoqite osnovne mese~ne
`ivotne tro{kove (hrana, higijena,
stanarina, ra~uni za struju, grejawe, vodu,
komunalije, kupovina garderobe i dr?)
Frekvencija
40
30
20
10
Mean=66945,95
Std. Dev.=32616,802
N=185
0
0
50.000
100.000
150.000
200.000
120
Kako ste do{li do stana/ku}e u kojoj `ivite?
Frekvencija
100
80
60
40
20
0
Gradili
Kupili
@ivimo @ivimo Nasledili Bespravno
se uselili
u stanu
u stanu
mojih
roditeqa
roditeqa biv{eg
supruga
Podtanar u
veoma lo{im
uslovima
Ne{to
drugo
Podtanar u
solidnim
uslovima
Komforna
ku}a/stan
Neuslovna
mala ku}a
Kako ocewujete stambene
uslove Va{eg doma}instva?
Skromna
ku}a/stan
241
U nu`nom Podstanari Adaptacijom
sme{taju/
neuslovnih
izbegl.
stanova i
centar
prostorija
(potkrovqa,
podruma)
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 242
100
Koliko kvadratnih metara ima
stambeni prostor u kojem `ivite?
Frekvencija
80
60
40
20
Mean=58,96
Std. Dev.=58,905
N=168
0
0
100
200
300
400
60
Kada ste posledwi put obavili
neku ve}u kupovinu - name{taj,
bela tehnika, televizor, auto i sl.?
50
Frekvencija
500
40
30
20
10
Mean=3,1
Std. Dev.=1,286
N=185
0
0
1
Pre vi{e od
tri godine
2
3
4
5
6
Kada ste posledwi put
kupili sebi ne{to od
ode}e i obu}e?
Ne se}am se
U posledwa
tri meseca
Pre vi{e od
godinu dana
U posledwih
godinu dana
242
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Pre vi{e od
tri godine
Page 243
Ne se}am se
Kada ste posledwi put
kupili deci ne{to od
ode}e i obu}e?
Pre vi{e od
godinu dana
U posledwih
godinu dana
U posledwa
tri meseca
Da li ste bili
prinu|eni da prodate
ne{to od li~ne
imovine da biste
pre`iveli?
Da
Ne
100
Da li ste zdravstveno
osigurani?
Procenat
80
60
40
20
0
Da
Ne
243
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 244
70
Kako biste opisali svoje
zdravstveno stawe?
60
Procenat
50
40
30
20
10
0
Odli~no
Dobro
Lo{e
Veoma lo{e
Da li imate neku
hroni~nu bolest?
Da
Ne
80
Da li je Va{e zdravqe
bilo ozbiqnije ugro`eno
u protekle dve godine?
Procenat
60
40
20
0
Da
Ne
244
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 245
100
Da li je zdravqe Va{e dece
bilo ozbiqnije ugro`eno
u protekle dve godine?
Procenat
80
60
40
20
0
Ne
Da
Da
Da li Vas je bolest (hroni~na)
u du`em vremenskom periodu
ograni~avala u svakodnevnim
aktivnostima?
Ne
50
Da li ste u protekle dve godine Vi ili Va{a
deca odustali od posete lekaru/zubaru,
prekinuli propisanu terapiju, odustali od
dijagnosti~kog ili terapijskog tretmana?
40
Procenat
30
20
10
0
Ne, obavqali
smo redovne
preglede,
pridr`avali se
terapije
Da, zbog
nedostatka
novca
Da, zbog
nedostatka
vremena
245
Da, jer posao
koji radim nije
dozvoqavao da
odsustvujem
Da, jer nemamo
zdravstveno
osigurawe
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 246
50
Da li ste u posledwe dve
godine posetile ginekologa?
40
Procenat
30
20
10
0
Da, ~inim
to redovno
Da, ~inim to
tek kad nastupi
zdravstveni
problem
Ne, smatram da
nema potrebe
Ne, drugi
razlog
Mu{ki
ispitanik
60
50
Da li Vas je bli`a porodica (roditeqi,
sestra/brat) na bilo koji na~in podr`ala
kada ste ostali samohrani roditeq?
Procenat
40
30
20
10
0
Da, finansijski Da, stambeno Da, bili su
i materijalno
mi velika
podr{ka
u svemu
Nisu bili u
stawu da me
materijalno
pomognu,
ali su me
podr`ali
Ne, nisam u Protivili su
kontaktu sa se mom razvodu
svojom
i nagovarali
roditeqskom me da ostanem
porodicom
u braku
40
Da li ste tra`ili neku vrstu
pomo}i protekle godine?
Procenat
30
20
10
0
Da, jednokratna Da, jednokratna Pomo} u
hrani,
nov~ana pomo} nov~ana pomo}
od dr`avnih/ od nevladinih sredstvima
za
higijenu,
gradskih
humanitarnih
ogrevu,
institucija
organizacija
garderobi
246
Tra`ila sam,
ali nisam
ostvarila
pravo
Ne, nije mi
potrebna
Ne, jer
nisam
upu}ena
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 247
30
Da li ste primili neku vrstu
pomo}i protekle godine?
25
Procenat
20
15
10
5
0
Da, jednokratna
nov~ana pomo}
od dr`avnih/
gradskih
institucija
Da, jednokratna
nov~ana pomo}
od nevladinih
humanitarnih
organizacija
Pomo} u
hrani,
sredstvima
za higijenu,
ogrevu,
garderobi
Tra`ila sam,
ali nisam
ostvarila
pravo
Ne, nije mi
potrebna
Ne{to drugo
70
Koga okrivqujete za situaciju
u kojoj se nalazite?
60
Procenat
50
40
30
20
10
0
Nikoga
Biv{eg
supru`nika
Samu/samog
sebe
Institucije
dr`ave
Ne{to drugo
50
[ta Vas po va{em mi{qewu
spre~ava da iza|ete iz
situacije u kojoj se nalazite?
Procenat
40
30
20
10
0
Kriza u
Lo{e
Nemogu}nost Prihodi
dr`avi funkcionisawe ostvarivawa koji
kasne
sporost
prava
institucija socijalne
soc. za{tite za{tite
247
Mala Nemogu}nost Briga o
Bolest
primawa pronala`ewa deci
koja me
posla
onemogu}ava
da radim
Ne{to
drugo
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 248
80
[ta bi Vam najvi{e pomoglo
da postignete materijalni
nivo sigurnosti?
Procenat
60
40
20
0
Boqe
pla}en
posao
Bilo kakvo
zaposlewe
Zaposlewe Jednokratna Ostvarivawe
Ve}a
Razne
Ne{to drugo
dece
nov~ana
prava na
socijalna
olak{ice
pomo}
alimentaciju davawa
subvencije
i ve}a ali- za samohrane
mentacija
roditewe
70
[ta Vam se u ovom trenutku
~ini kao prioritetna potreba?
60
Procenat
50
40
30
20
10
0
Posao
Novac
Podr{ka
porodice
248
Stru~na
psiho-socijalna
podr{ka od
nadle`nih
institucija
Posao/novac i
psiho-socijalna
podr{ka
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 249
PRILOG 2
UPITNIK
1. Pol ispitanika:
1. @enski
2. Mu{ki
2. Koliko imate godina:__________________
3. [kolska sprema ispitanika:
1. Bez {kole ili nezavr{ena osnovna {kola
2. Zavr{ena osnovna {kola (8 razreda)
3. Trogodi{wa stru~na {kola
4. Zavr{ena sredwa {kola
5. Zavr{ena vi{a {kola
6. Fakultet, akademija
7. Magistratura, doktorat
4. Zanimawe:
1. Poqoprivrednik ili doma}ica u poqoprivrednom doma}instvu
2. Radnik/ca
3. Slu`benik
4. Stru~wak
5. U~enik ili student
6. Privatni preduzetnik – vlasnik
7. Zanatlija
8. Doma}ica
9. Penzioner/ka
10. Nezaposlen
11. Ne{to drugo, {ta?__________________
5. Koliko ~lanova broji Va{e doma}instvo? __________________
6. Broj dece:__________________
7. Starost dece (upisati broj navr{enih godina):
Dete 1___________
Dete 2___________
Dete 3___________
Dete 4___________
Dete 5___________
8. Broj dece koji `ive u doma}instvu sa Vama? __________________
9. Sa koliko godina ste stupili u brak?
1. Pre 15. god.
2. 16-18. god.
3. 19-25. god.
4. 26-30. god.
5. Iznad 30. god.
10. Razlozi stupawa u brak:
1. Qubav prema budu}em supru`niku
2. Neplanirana trudno}a
3. Lo{a materijalna situacija porodice iz koje poti~em
249
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 250
4. Lo{i porodi~ni odnosi u porodici iz koje poti~em
5. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
11. Kako ste postali samohrani roditeq?
1. Razvodom
2. Prekidom vanbra~ne zajednice
3. Smr}u supru`nika
4. Sopstvenom odlukom da dete/cu podi`ete sami
5. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
12. Koliko dugo ste samohran roditeq? ________________ godina.
13. Razlozi zbog kojih ste se razveli:
1. Nasilno pona{awe supruga
2. Devijantno pona{awe supruga (bolesti zavisnosti – alkoholizam, droga, kockawe i sl.)
3. Neverstvo
4. Nepomirqive razlike me|u supru`nicima
5. Nezaposlenost, ~ija?
A) Sopstvena
B) Supruga
6. Bolest, ~ija?
A) Sopstvena
B) Supruga
V) Dece
7. Siroma{tvo i nema{tina
8. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
14. Koliki su Va{i li~ni prose~ni prihodi u posledwa 3 meseca?_____________________ din.
15. Da li primate alimentaciju?
1. Da, ukupan mese~ni iznos alimentacije za svu decu _____________________ din.
2. Ne
16. Da li va{a deca primaju de~iji dodatak?
1. Da, ukupan mese~ni iznos de~ijeg dodatka za svu decu _____________________ din.
2. Ne
17. Imaju}i u vidu sve izvore prihoda (plata, alimentacija, socijalna primawa, privremeni
i povremeni poslovi, poqoprivreda i dr.), navedite koliki su ukupni mese~ni prihodi va{eg
doma}instva?_____________________ din.
18. Na~in izdr`avawa u toku prethodne godine?
1. Poqoprivreda
2. Stalno zaposlewe u dr`avnom preduze}u
3. Stalno zaposlewe u privatnom preduze}u
4. Rad na „crno“
5. Prihodi od „sive ekonomije“
6. Pru`awe usluga uz nadoknadu za novac (npr. ~i{}ewe stanova, ~uvawe dece,starih dr.)
7. Socijalna pomo}, de~iji dodatak
8. Alimentacija
9. Penzija
10. Izdr`avano lice, od koga?_______________________________________________________________
11. Ne{to drugo, {ta?______________________________________________________________________
19. Kako ocewujete materijalnu situaciju Va{e porodice dok ste bili u braku?
1. Odli~no
2. Dobro, imali smo dovoqno novca za osnovne `ivotne potrebe
3. Relativno lo{e, uspevali smo nekako da zadovoqimo samo najosnovnije potrebe za hranom i ku}nim
izdacima
250
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 251
4. Lo{e, nismo uspevali da zadovoqimo ni najosnovnije potrebe za hranom i ku}nim izdacima
20. Kako ocewujete materijalnu situaciju Va{e porodice od kada ste samohrani roditeq?
1. Odli~no
2. Dobro, imamo dovoqno novca za osnovne `ivotne potrebe
3. Relativno lo{e, uspevamo da zadovoqimo samo najosnovnije potrebe za hranom i ku}nim izdacima
4. Lo{e, ne uspevamo da zadovoqimo ni najosnovnije potrebe za hranom i ku}nim izdacima
21. Kako sada `ivite u materijalnom smislu u pore|ewu sa periodom kada ste bili u braku?
1. Boqe
2. Gore
3. Isto
22. Ko je po Va{em mi{qewu najodgovorniji za materijalnu situaciju u kojoj se sada nalazite?
1. Vi li~no
2. Biv{i supru`nik
3. Porodica iz koje poti~em/roditeqska porodica
4. Kriza u zemqi
5. Dr`ava
6. Grad
7. Institucije socijalne za{tite
8. Neko drugi, ko,{ta?______________________________________________________________________
23. Na koji na~in mislite da mo`ete Vi li~no da uti~ete na poboq{awe materijalnog polo`aja sebe i svoje dece?
1. Zaposlewem u dr`avnom sektoru
2. Zaposlewem u privatnom sektoru
3. Zapo~iwawem sopstvenog privatnog biznisa
4. Dodatnim {kolovawem (obuka, dokvalifikacija, prekvalifikacija)
5. Anga`ovawem u politi~kim partijama
6. Pristupawem i ~lanstvom u organizacijama koje se bave za{titom i osna`ivawem samohranih majki
7. Odlaskom u inostranstvo
8. Ostvarivawem prava na socijalna davawa iz buxeta republike/grada/op{tine
9. Ostvarivawem prava na alimentaciju
10. Ne{to drugo, {ta?______________________________________________________________________
* * *
24. Da li ste zadovoqni stepenom stru~ne spreme koji imate?
1. Da
2. Ne
25. Da li ste zbog stupawa u brak napustili svoje {kolovawe?
1. Da
2. Ne
26. Da li ste nastavili sa {kolovawem u braku do dobijawa `eqene diplome?
1. Da
2. Ne, jer sam svoje {kolovawe zavr{ila pre stupawa u brak i stekla `eqenu diplomu
3. Ne, jer nisam imala vremena zbog posve}enosti porodici
4. Ne, jer nismo imali dovoqno novca za zavr{etak mog {kolovawa i podizawe dece
5. Suprug se protivio
6. Nisam imala `eqe, ni potrebe za nastavkom {kolovawa
7. Ne{to drugo, {ta?______________________________________________
251
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 252
27. Da li je Va{a finansijska situacija uticala na izbor {kole i nivo obrazovawa Va{e dece?
1. Da
2. Ne
28. Da li vam Va{ biv{i suprug poma`e i deli odgovornost u vaspitawu i obrazovawu Va{e
dece?
1. Da
2. Ne
* * *
29. Dok ste bili u braku, da li ste bili zaposleni?
1. Da
2. Ne, nije bilo posla u struci za koji sam kvalifikovana
3. Ne, tra`ila sam bilo kakav posao, ali ga nisam na{la
4. Ne, obaveze oko podizawa dece i ku}nih poslova mi nisu dozvoqavale da radim
5. Ne, nisam ni tra`ila posao
6. Ne, nisam `elela da radim
7. Ne, suprug se protivio
8. Ne, suprug je dovoqno zara|ivao za izdr`avawe porodice
9. Ne{to drugo, {ta? ______________________________________________________________________
30. Ukoliko ste nezaposleni, da li ste prijavqeni na evidenciju Nacionalne slu`be za zapo{qavawe?
1. Da, nalazim se na evidenciji Tr`i{ta rada kao nezaposleno lice
2. Bila sam nekada, ali sada vi{e nisam
3. Ne, nikada nisam bila, jer nisam upoznata sa tim
4. Ne, jer sam zaposlena
31. Ukoliko ste odustali od tra`ewa posla razlozi su:
1. Ve} imam posao
2. Dugotrajna nemogu}nost da se zaposlim
3. Briga o porodici i deci
4. Bolest
5. Ne `elim da radim
6. Alimentacija i socijalna davawa su mi dovoqni
7. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
32. Ukoliko bi dodatno {kolovawe, obuka, dokvalifikacija, prekvalifikacija i sl. uticali na pronala`ewe adekvatnog posla/boqe pla}enog posla i poboq{awe materijalnog polo`aja Vas i Va{e dece, da li biste poha|ali kurseve?
1. Da, svakako
2. Da, samo ako mi to garantuje posao odmah po zavr{etku kursa
3. Ne, jer nemam vremena zbog porodi~nih i ku}nih obaveza
4. Ne, jer sam ve} dovoqno kvalifikovana
5. Ne, jer sam zadovoqna postoje}im poslom
6. Ne, jer ne `elim, ne interesuje me
7. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
33. Ako ste nezaposleni: Da li ste ~uli za usluge podr{ke pri zapo{qavawu i besplatnu obuku i kurseve prekvalifikacije i dokvalifikacije Nacionalne slu`be za zapo{qavawe i organizacija koje se bave za{titom Va{ih prava?
1. Da
2. Ne
252
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 253
34. Ako ste nezaposleni: Da li ste u~estvovali u nekom od programa aktivnog zapo{qavawa
Tr`i{ta rada ili organizacija koje se bave za{titom Va{ih prava u protekle 2 godine?
1. Da, to mi je pomoglo da do|em do sada{weg posla, koji kurs?____________________________________
2. Da, ali jo{ uvek nisam na{la posao
3. Da, upravo poha|am jedan od kurseva, koji?__________________________________________________
4. Ne, ne znam {ta je to
5. Ne `elim
35. Da li ste ~uli za start-up kredite – povoqne kredite po~etnicima u biznisu koji se ispla}uju iz dr`avnog buxeta za nezaposlene kao podr{ka samozapo{qavawu i zapo{qavawu?
1. Da, ~ula sam i veoma sam zainteresovana da saznam ne{to o tome
2. Da, ~ula sam, ali me to ne interesuje
3. Ne, nikada nisam ~ula
* * *
36. Kako ocewujete kvalitet i raznovrsnost ishrane Va{eg doma}instva?
1. Veoma lo{e
2. Lo{e
3. Podno{qivo
4. Dobro
5. Odli~no
37. Koliko puta u toku nedeqe u ishrani doma}instva koristite:
Namirnica
U~estalost
Hleb/peciva
Uop{te ne jedemo Jedanput nedeqno 2-3 puta nedeqno
Svakog dana
Povr}e
Uop{te ne jedemo Jedanput nedeqno 2-3 puta nedeqno
Svakog dana
Vo}e
Uop{te ne jedemo Jedanput nedeqno 2-3 puta nedeqno
Svakog dana
Mleko/mle~ne
proizvode
Uop{te ne jedemo Jedanput nedeqno 2-3 puta nedeqno
Svakog dana
Meso/ribu/mesne
prera|evine
Uop{te ne jedemo Jedanput nedeqno 2-3 puta nedeqno
Svakog dana
Slatki{e
Uop{te ne jedemo Jedanput nedeqno 2-3 puta nedeqno
Svakog dana
Bezalkoholna pi}a
Uop{te ne jedemo Jedanput nedeqno 2-3 puta nedeqno
Svakog dana
Alkoholna pi}a
Uop{te ne jedemo Jedanput nedeqno 2-3 puta nedeqno
Svakog dana
38. Koliko je Va{e doma}instvo u toku januara meseca 2009. god. potro{ilo na potro{a~ku
korpu?__________________ din.
39. Koliko smatrate da bi Vam bilo potrebno novca da zadovoqite osnovne mese~ne potrebe
za hranom i higijenom?__________________ din.
40. Koliko je Va{e doma}instvo ukupno potro{ilo novca u toku januara meseca 2009. god. na
sve prate}e `ivotne tro{kove (hrana, higijena, stanarina, ra~uni za struju, grejawe, vodu, komunalije, kupovina garderobe i dr.)?__________________ din.
253
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 254
41. Koliko smatrate da bi Vam bilo potrebno novca da zadovoqite osnovne mese~ne `ivotne
tro{kove (hrana, higijena, stanarina, ra~uni za struju, grejawe, vodu, komunalije, kupovina
garderobe i dr.)?__________________________ din.
* * *
42. Kako ste do{li do stana/ku}e u kojoj `ivite?
1. Gradili
2. Kupili
3. @ivimo u stanu mojih roditeqa
4. @ivimo u stanu roditeqa mog biv{eg supruga
5. Dobili smo stan, od koga? _______________________________________________________________
6. Nasledili, od koga?_____________________________________________________________________
7. Bespravno se uselili
8. U nu`nom sme{taju/izbegli~ki centar
9. Podstanari
10. Adaptacijom neuslovnih stanova i prostorija (potkrovqa, podrumi, ve{ernice, {upe i sl.)
11. Ne{to drugo, {ta?______________________________________________________________________
43. Kako ocewujete stambene uslove Va{eg doma}instva?
1. Komforna ku}a/stan
2. Skromna ku}a/stan
3. Neuslovna, mala ku}a/stan
4. Podstanar u solidnim uslovima
5. Podstanar u veoma lo{im uslovima
6. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
44. Koliko kvadratnih metara ima stambeni prostor u kojem `ivite?______________ m2
*
*
*
45. Koje od navedenih dobara poseduje va{e doma}instvo?
Televizor
Da
Ne
Fri`ider
Da
Ne
Zamrziva~
Da
Ne
[poret
Da
Ne
Ve{ ma{inu
Da
Ne
Usisiva~
Da
Ne
Muzi~ki ure|aj
Da
Ne
DVD plejer
Da
Ne
Kompjuter
Da
Ne
Automobil
Da
Ne
46. Kada ste posledwi put obavili neku ve}u kupovinu – name{taj, bela tehnika, televizor,
auto i sl.?
1. Pro{le godine 2008, vrednost kupovine u evrima_____________________________________________
2. Pre 1-3 godine, vrednost kupovine u evrima ________________________________________________
3. Pre 3-5 godina, vrednost kupovine u evrima ________________________________________________
4. Pre vi{e od 5 godina
5. Pre vi{e od 10 godina
254
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 255
47. Kada ste posledwi put kupili sebi ne{to od ode}e ili obu}e?
1. U posledwa 3 meseca
2. U posledwih godinu dana
3. Pre vi{e od godinu dana
4. Pre vi{e od 3 godine
5. Ne se}am se
48. Kada ste posledwi put kupili deci ne{to od ode}e ili obu}e?
1. U posledwa 3 meseca
2. U posledwih godinu dana
3. Pre vi{e od godinu dana
4. Pre vi{e od 3 godine
5. Ne se}am se
49. Da li ste bili prinu|eni da prodate ne{to od li~ne imovine da biste pre`iveli?
1. Ne
2. Da, {ta?_______________________________________________________________________________
Vrednost prodatog dobra u evrima______________
* * *
50. Da li ste zdravstveno osigurani?
1. Da
2. Ne, za{to?_____________________________________________________________________________
51. Kako biste opisali svoje zdravstveno stawe?
1. Odli~no
2. Dobro
3. Lo{e
4. Veoma lo{e
52. Da li imate neku hroni~nu bolest?
1. Da, koju?_______________________________________________________________________________
2. Ne
53. Da li imate svog lekara op{te medicine?
1. Da
2. Ne, razlog?_____________________________________________________________________________
54. Da li Va{a deca imaju lekara op{te medicine?
1. Da
2. Ne, razlog?_____________________________________________________________________________
55. Da li je Va{e zdravqe bilo ozbiqnije ugro`eno u protekle 2 godine?
1. Da, uzrok bolesti? ______________________________________________________________________
2. Ne
56. Da li je zdravqe Va{e dece bilo ozbiqnije ugro`eno u protekle 2 godine?
1. Da, uzrok bolesti? ______________________________________________________________________
2. Ne
57. Da li Vas je bolest (hroni~na) u du`em vremenskom periodu ograni~avala u svakodnevnim
aktivnostima?
1. Da, u kojim aktivnostima?________________________________________________________________
2. Ne
255
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 256
58. Da li ste u protekle 2 godine Vi ili Va{a deca odustali od posete lekaru/zubaru, prekinuli propisanu terapiju, odustali od dijagnosti~kog ili terapijskog tretmana?
1. Ne, obavqali smo redovno preglede, pridr`avali se terapije lekara i uzimali propisanu terapiju
2. Da, zbog nedostatka novca
3. Da, zbog nedostatka vremena
4. Da, jer posao koji radim nije dozvoqavo odsustvovawe sa posla i posve}enost le~ewu sebe i svoje dece
5. Da, jer ku}ne obaveze i poslovi nisu dozvoqavali da se posvetim le~ewu sebe i svoje dece
6. Ne, jer nemamo zdravstveno osugurawe
7. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
59. Da li ste u posledwe 2 godine posetile ginekologa?
1. Da, ~inim to redovno
2. Da, ~inim to tek kad nastupi zdravstveni problem
3. Ne, smatram da nema potrebe
4. Ne, razlog?_____________________________________________________________________________
* * *
60. Da li Vas je bli`a porodica (roditeqi, sestra/brat) na bilo koji na~in podr`ala kada
ste ostali samohran roditeq?
1. Da, finansijski i materijalno
2. Da, stambeno
3. Da, bili su mi velika podr{ka u svemu
4. Nisu bili u situaciji da mi materijalno pomognu ali su me podr`ali
5. Ne, nisam u kontaktu sa svojom roditeqskom porodicom
6. Protivili su se mom razvodu i nagovarali me da ostanem u braku
7. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
61. Da li Vas neko finansijski poma`e (poma`u}i ~lanovi {ire porodice, prijateqi)?
1. Da, ko?_________________________________________________________________________________
2. Ne
62. Da li ste tra`ili neku vrstu pomo}i protekle godine?
1. Da, jednokratna nov~ana pomo} od dr`avnih/gradskih institucija (Centar za socijalni rad, op{tina, grad i sl.)
2. Da, jednokratna nov~ana pomo} od nevladinih/humanitarnih organizacija
3. Da, dugoro~na nov~ana pomo}, od koga?______________________________________________________
4. Pomo} u hrani, sredstvima za higijenu, ogrevu, garderobi od nevladinih/humanitarnih organizacija,
od koga?________________________________________________________________________________
5. Tra`ila sam, ali nisam ostvarila pravo, od koga?____________________________________________
6. Ne, nije mi potrebna
7. Ne, jer nisam upu}ena
63. Da li ste primili neku vrstu pomo}i protekle godine?
1. Da, jednokratna nov~ana pomo} od dr`avnih/gradskih institucija
(Centar za socijalni rad, op{tina, grad i sl.)
2. Da, jednokratna nov~ana pomo} od nevladinih/humanitarnih organizacija
3. Da, dugoro~na nov~ana pomo}, od koga?______________________________________________________
4. Pomo} u hrani, sredstvima za higijenu, ogrevu, garderobi i dr.
od nevladinih/humanitarnih organizacija, od koga?__________________________________________
5. Ne, tra`ila sam, ali nisam ostvarila pravo, od koga?_________________________________________
6. Ne, nije mi potrebna
7. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
256
!analiza samohrani roditelj1.qxd
3/23/2009
7:36 AM
Page 257
* * *
64. Koga okrivqujete za situaciju u kojoj se nalazite?
1. Nikoga
2. Biv{eg supru`nika
3. Samu/samog sebe
4. Svoju porodicu, decu
5. Institucije dr`ave
6. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
65. [ta Vas po Va{em mi{qewu spre~ava da iza|ete iz situacije u kojoj se nalazite?
(zaokru`ite samo jedan odgovor!)
1. Kriza u dr`avi
2. Lo{e funkcionisawe/sporost institucija socijalne za{tite
3. Nemogu}nost ostvarivawa prava socijalne za{tite
4. Prihodi koji kasne
5. Mala primawa
6. Nemogu}nost pronala`ewa posla
7. Briga o deci
8. Bolest koja me onemogu}ava da radim
9. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
66. [ta bi Vam najvi{e pomoglo da postignete nivo materijalne sigurnosti?
1. Boqe pla}en posao
2. Bilo kakvo zaposlewe
3. Zaposlewe dece
4. Jednokratna nov~ana pomo}
5. Ostvarivawe prava na socijalnu za{titu (materijalno obezbe|ewe, de~iji dodatak)
6. Ostvarivawe prava na alimentaciju
7. Ve}a socijalna davawa i ve}a alimentacija
8. Razne olak{ice – subvenicije za samohrane roditeqe
9. Ponovno sklapawe braka
10. Ne{to drugo, {ta?______________________________________________________________________
67. [ta Vam se u ovom trenutku ~ini kao prioritetna potreba?
1. Posao
2. Novac
3. Podr{ka porodice
4. Stru~na psihosocijalna podr{ka od nadle`nih institucija i organizacija
5. Ne{to drugo, {ta?_______________________________________________________________________
257

Similar documents

01 OK_Layout 1

01 OK_Layout 1 zajedni~ke perspektive mo`e izle~iti mnoge rane i stvoriti uslove za napredak i boqu budu}nost, poru~uje se sa prostora koji su, kao i ovde pre {ezdeset godina, imali rat, ali i snage za pomirewe i...

More information

број 5 - јун 2006. године

број 5 - јун 2006. године 2006. godinu okvir za potro{wu utvr|en Odlukom o buxetu koji je iznosio 311.440.353 dinara uve}ava se za transferisana sredstva iz buxeta Grada u iznosu od 4.001.238 dinara, uz preneta namenska sre...

More information

двоброј 21/22 - март 2009. године

двоброј 21/22 - март 2009. године istakao da to predstavqa i privilegiju i odgovornost i pozvao sve odbornike da uzmu u~e{}e u ovom projektu, kako bi Savski venac uredili tako da budu}im nara{tajima u amanet bude ostavqeno ne{to za...

More information

Informativni bilten broj 64

Informativni bilten broj 64 uru~uju}i nov~anu nagradu sportistima je rekao da Vlasotince ima dobre sportiste a da je potvrda svega toga u~e{}e na Olimpijadi. On je tom prilikom Predragu i Nenadu Filipovi}u uru~io nov~anu nagr...

More information