Zbornik radova sa konferencije - Sveučilište / Univerzitet VITEZ

Comments

Transcription

Zbornik radova sa konferencije - Sveučilište / Univerzitet VITEZ
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE,
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“TRAVNIK
TURISTIČKA ZAJEDNICA TUZLANSKOG KANTONA
GESO FONDACIJA
Zbornik radova
SA STRUČNO-NAUČNE RASPRAVE
“TURIZAM U FUNKCIJI LOKALNOG RAZVOJA”
FOJNICA , Hotel Reumal, 25.06.2011. GODINE
(Conference papers)
Broj 4
Zbornik radova sa stručno-naučne rasprave, Fojnica, 2011
(Conference papers)
Organizacioni odbor
Prof dr Nikola Grabovac, rektor Sveučilišta/ Univerziteta „Vitez“ Travnik
Franjo Rajković, predsjednik UO Sveučilišta/ Univerziteta „Vitez“ Travnik
Prof dr Kadrija Hodžić, dekan Fakulteta poslovne ekonomije Travnik
Senad Tatarević, glavni izvršni menadžer Sveučilišta/ Univerziteta „Vitez“
Travnik
Amra Kraksner, v.d.direktor Instituta Sveučilišta/ Univerziteta „Vitez“ Travnik
Uređivački odbor
Prof dr Kadrija Hodžić
Prof dr Slobodan Čamilović
Prof dr Izudin Kešetović
Prof dr Jusuf Kumalić
Doc dr Abid Hodžić
Doc dr Jugoslav Jovičić
Doc dr Hasan Mahmutović
Doc dr Zijo Veledar
Doc.dr. Ramiz Kikanović
Glavni urednik
Prof dr Kadrija Hodžić
Izdavač:
Sveučilišta/ Univerziteta „Vitez“ Travnik
Štampa
Štamparija Fojnica d.d.
Sadržaj
Arnaut Edin, Fehrić, Fahrudin
TURIZAM I TURISTIČKA INDUSTRIJA KAO FAKTOR
EKONOMSKOG RAZVOJA BiH
Kurtović, Halid
KULTURNA BAŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE U FUNKCIJI
RAZVOJA TURIZMA
Velagić, Ismet
DIREKTNA STRANA ULAGANJA U TURIZAM BOSNE I
HERCEGOVINE
Arifagić, Hajdar
MEDIJI PRED IZAZOVOM ODRŽIVOG TURIZMA
Vukoja, Božo
RAZVITAK RURALNOG TURIZMA U BIH SA NAGLASKOM NA
HERCEGOVAČKU REGIJU
Hodžić, Kadrija
TURIZAM KAO FAKTOR EKONOMSKOG RAZVOJA
SREDNJOBOSANSKOG KANTONA
Ćatović Almazaga, Mešković, Miralem
RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA
Ćejvanović, Ferhat, Đurić, Aleksandar
MOGUĆNOSTI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U REGIJI BRČKO
DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE
Veledar, Zijo,
RAČUNOVODSTVENI TRETMAN ODLOŽENE POREZNE IMOVINE
I ODLOŽENE POREZNE OBAVEZE PREMA MRS 12
Šišić, Derviš
SVJETSKI TRENDOVI U TURIZMU
Mašala, Meho
NEISKORIŠTENI TURISTIČKI POTENCIJALI BPK - TURISTIČKA
ZAJEDNICA BPK I ULOGA MARKETINGA UZAJAMNE KORISTI U
FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA
Vukoja, Božo KARAKTERISTIKE MENADŽMENT PRISTUPA UPRAVLJANJA U
TURIZMU
Zelenbabić, Samira
UPOTREBA PRIRODNIH RESURSA U KOMBINACIJI SA
SAVREMENIM OBLICIMA ZDRAVSTVENOG TURIZMA - KLJUČNI
FAKTOR USPJEHA ZDRAVSTVENO TURISTIČKOG CENTRA BANJA
VRUĆICA
Ćatović Almazaga, Smajlović, Sanela
GRANICA OPTEREĆENJA PROSTORA – KAPACITET NOSIVOSTI
(carrying capacity)
Topalović, Maksuma
TURIZAM U FUNKCIJI LOKALNOG RAZVOJA (Primjer uspješnog
turističkog projekta na području općine Kakanj)
Turistička prestavljanja
Turistička zajednica Tuzlanskog kantona
Zbornik radova
TURIZAM I TURISTIČKA INDUSTRIJA KAO FAKTOR
EKONOMSKOG RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE
TOURISM AND TRAVEL INDUSTRY AS A FACTOR OF
ECONOMIC DEVELOPMENT OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
Mr. sc., Arnaut Edin, viši asistent
Doc. dr. Fahrudin Fehrić
Fakultet poslovne ekonomije, Univerzitet/Sveučilište “Vitez” u Vitezu
___________________________________________________________
ABSTRACT: In this paper wants to point out the economic
importance of tourism as one of the determinants of the development
of Bosnia and Herzegovina. Tourism is now regarded as a global
economic phenomenon, and branches that after the oil and chemical
industry, mainly contributes to economic growth and development of
world economy. Tourism through its economic function (multiplicative,
conversion, inductive, accelerator, export, and the function of promoting
the development of underdeveloped areas and employment) affects almost
all sectors of national economy and thus creates multipliers GDP growth,
employment and investment, enables the acceleration of regional and
local development, triggers the production to meet the needs of tourism,
encourages foreign currency inflow and allows improving the country’s
balance of payments and impact on overall employment growth. Thus,
tourism has an explicit impact on macroeconomic aggregates and
increased macroeconomic stability of each state. Because of all this, this
paper aims to draw attention to the need for significant investment in
tourisam of Bosnia and Herzegovina, which at the present time is at a very
low level of development, all to raise the level of competitiveness of B&H
tourism, implying that the growth of the tourism industry in B&H ultimately
influence on the economic development of Bosnia and Herzegovina.
Key words: tourism, tourism industry, competitiveness, economic
development of B&H.
___________________________________________________________
7
1. UVOD
U ovom radu autori žele ukazati na ekonomski značaj turizma kao
jedne od determinanti razvoja Bosne i Hercegovine. Turizam se danas
smatra globalnim ekonomskim fenomenom, i privrednom granom koja
poslije naftne i hemijske industrije, ponajviše doprinosi ekonomskom rastu
i razvoju svjetske ekonomije. Turizam preko svojih ekonomskih funkcija
(multiplikativne, konverzijske, induktivne, akceleratorske, izvozne, te
funkcija poticanja razvoja nerazvijenih područja i zapošljavanja), utiče
na skoro sve grane nacionalne ekonomije i tako stvara multiplikatore rasta
GDP, zaposlenosti i investicija, omogućava ubrzanje regionalnog i lokalnog
razvoja, pokreće proizvodnju za zadovoljavanje potreba turizma, pospješuje
devizni priliv i omogućava poboljšanje platne bilance zemlje, te utiče na
porast sveukupne zaposlenosti. Dakle, turizam ima eksplicitan uticaj na
makroekonomske agregate i povećava makroekonomsku stabilnost svake
države, a istovremeno omogučava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja
i porast zaposlenosti u nerazvijenim područjima i turistički atraktivnim
destinacijama. Zbog svega navedenog, ovim radom se nastoji ukazati
na potrebu značajnijeg investicionog ulaganja u bosanskohercegovački
turizam, koji se u sadašnjem trenutku nalazi na veoma niskom stupnju
razvijenosti, a sve u cilju podizanja stepena konkurentnosti BiH turizma,
koji bi implicirajući rast turističke industrije i turističke privrede u BiH u
konačnici utjecao i na ekonomski razvoj države Bosne i Hercegovine.
Savremeni globalizacijski procesi u turizmu direktno potiču
razvoj pojedinih turističkih destinacija. Autohtonost, izvornost i
različitost koje posjeduju određene turističke regije, omogućavaju
turističkim destinacijama/državama da permanentno održavaju stabilnu,
lidersku poziciju na tržištu, a koja direktno doprinosi ubrzanom razvoju
turističkog sektora, te posljedično tome (multiplikativnom, izvoznom,
akceleratorskom, konverzijskom, funkcijom poticanja razvoja nerazvijenih
područja i dodatnog zapošljavanja, kao i drugim ekonomskim funkcijamam
turizma,), turizam utiče i na razvoj cjelokupne privrede. U tom kontekstu,
bitno je pomenuti da turizam samo putem multiplikativne funkcije pokreće
skoro sve grane domaće ekonomije i tako stvara multiplikatore rasta GDP,
zaposlenosti i investicija, dok funkcijom poticanja razvoja nerazvijenih
područja, turizam kao djelatnost može postati generatorom razvoja
nerazvijenih područja a koje nije mogao pokrenuti klasični industrijski
razvoj (klasičan primjer u Bosni i Hercegovini su općine; Međugorje,
8
Zbornik radova
Fojnica, Kupres, Visoko, Konjic-dolina rijeke Neretve, Bihać-dolina rijeke
Une).
Posljednjih dvadesetak godina izražena je rastuća važnost uslužnog
sektora u međunarodnoj razmjeni, među kojim turizam zauzima istaknuto
mjesto. Turizam je danas jedna od najprofitabilnijih i najvećih industrija
u svijetu, a općenito se predviđa da će svjetska ekonomska i društvena
klima, usprkos nesigurnim prilikama u pojedinim dijelovima svijeta i
globalnoj ekonomskoj krizi, rezultirati porastom turizma u slijedećih
dvadest godina, te da će turizam postati najvećom privrednom granom i
najvažnijim izvoznim sektorom u svijetu. Eksponencijalni rast globalnog
turizma tokom proteklih dvadeset godina pokazao je da je kao vodeća
svjetska privredna grana, po svim bitnim pokazateljima, turizam ostvario
primat u odnosu na ostale privredne grane. Turizam je postao društveni
fenomen svjetskih razmjera. Turistička industrija, postaje jedna od najvećih
industrija svijeta koja generira znatne ekonomske koristi, te daje podsticaj
ekonomskom rastu i razvoju.
Dakle, turizam ima eksplicitan uticaj na makroekonomske agregate
i povećava makroekonomsku stabilnost svake države, a istovremeno
omogučava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja, te porast zaposlenosti
u nerazvijenim područjima i turistički atraktivnim destinacijama. Upravo
to je šansa za bh. turističke destinacije na lokalnoj razini koje imaju
komparativne prednosti a koje globalna turistička industrija akceptira kao
perspektivne turističke destinacije.
2. EKONOMSKI ZNAČAJ TURIZMA KAO FAKTORA RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE
S obzirom na to da može široko utjecati na društvenoekonomske odnose i s obzirom na potrebu sistemskih rješenja u okviru
nacionalnih ekonomija, odgovarajuće ekonomske politike države i
međunarodne zajednice, turizam ima sva svojstva da bude predmetom
makroekonomskih analiza. S druge strane, veliki broj privrednih subjekata
koji sudjeluju u turističkoj industriji opravdavaju mnoga mikroekonomska
proučavanja. Sve ekonomske funkcije turizma imaju dvije zajedničke osobine:
s jedne strane, turističku potrošnju kao njihov zajednički materijalni izvor
9
i s druge strane, utjecaj na dohodak kao direktan ili indirektan ekonomski
cilj.
Svaka potrošnja koja generira ekonomske aktivnosti vrijedna je
makroekonomske pažnje, pa je zbog toga i interes ekonomske nauke za
turizmom postao relevantan interes u trenutku kad su objektivne ekonomske
posljedice turističkog fenomena bile čvrsto zabilježene u prihodima
nacionalnih ekonomija receptivnih turističkih zemalja širom svijeta. Taj
je interes bio potenciran zanimanjem slabije razvijenih ili nerazvijenih
zemalja (zemalja u tranziciji) za mogućim pozitivnim implikacijama što bi
ga razvoj turizma mogao donijeti u te sredine. To je potenciralo i ukupni
interes za izučavanjem ekonomskih posljedica turističkog razvoja.
Gledišta o turizmu iz početaka turističkog razvoja svodila su se
pretežno na izučavanje ekonomskih posljedica koje je turistički promet
donosio u sektore ugostiteljstva, prometa i djelatnost putničkih agencija.
Analiza se uglavnom svodila na makro plan: dugoročne utjecaje fenomena,
posebno agregatne turističke potrošnje, multiplikativni učinak i ostale
makroekonomske posljedice turističkog razvoja. Kasniji razvoj u shvatanju
turizma znatno je proširio područje i predmet interesa izučavanja turizma
na sve sektore privrede i sve prostorne jedinice u kojima se razvija turizam.
Tako je pojava i kasnija primjena marketinga u turizmu, unijela mnogo
novog u sferu ekonomskih istraživanja u turizmu.
Turizam se s pravom smatra granom koja na najbolji način
osigurava specifičnu ponudu i ekonomsku valorizaciju domaćeg turističkog
proizvoda koji čine elementi tradicije i kulture, prirodnog naslijeđa
i izgrađene materijalne kulture, te uslužne i proizvodne komponente
lokalnih turističkih sadržaja. To je danas brzo rastuća industrija sa
rastućim udjelom znanja i visokom dodanom vrijednošću koja doprinosi
društvenom blagostanju, rastu GDP-a, zaposlenosti i investicija. U nizu
dokumenata ističe se značaj i uloga turizma u razvoju BiH i Federacije
BiH. Spomenimo samo Srednjoročnu razvojnu strategiju BiH 2004-2007.,
program vlade F BiH za mandat 2006-2010. godine i najnoviji dokument
Strategija razvoja turizma u F BiH u razdoblju 2008-2018. godina.1
1
Strategija razvoja turizma u F BiH u razdoblju 2008-2018. Godina, Ekonomski fakultet u Rijeci, Inžinjerski
biro, 2008.
10
Zbornik radova
2.1. Ekonomske i neekonomske funkcije turizma
Funkcije turizma dijelimo na ekonomske (primarne) i neekonomske
(posljedične) funkcije. Na slici 1. dat je grafički prikaz svih funkcija
turizma (socijalna, rekreativno-zabavna, kulturno-obrazovna, zdravstvena,
politička i ekonomska funkcija turizma), i ekonomske funkcij turizma kao
najbitnije determinante ekonomskog rasta i razvoja nacionalnih ekonomija.
Slika 1. Ekonomske i neekonomske funkcije turizma.
Izvor: Dobre, R. (2005), Počela turizma, Visoka škola za turistički
menadžment, Šibenik, str. 56.
Ekonomske funkcije turizma koje se ističu u teoriji a i u Strategiji
razvoja turizma FBIH su:
11
1. Konverzijska funkcija sa potencijalima turizma da pretvara neprivredne
resurse u privredne ( na primjer, neiskorištene prirodne ljepote pretvara
u turističku atrakciju koja donosi prihod)
2. Induktivna funkcija – pokreće proizvodnju za zadovoljavanje potreba
turizma (na primjer proizvodnja organske hrane za potrebe stranih
turista)
3. Multiplikativna funkcija – turizam pokreće skoro sve grane domaće
ekonomije i tako stvara multiplikatore rasta GDP, zaposlenosti i
investicija
4. Akceleratorska funkcija – turizam omogućava ubrzanje regionalnog i
lokalnog razvoja brže od bilo koje druge grane
5. Izvozna funkcija – turizam pospješuje devizni priliv i omogućava
poboljšanje platne bilance zemlje
6. Funkcija poticanja razvoja nerazvijenih područja – turizam je često
djelatnost koja može pokrenuti razvoj nerazvijenih područja koje
nije mogao pokrenuti klasični industrijski razvoj (primjer općine
Međugorje, Kupres, Trnovo, Fojnica, Travnik a na tom putu je i
Busovača)
7. Funkcija zapošljavanja – turizam je radno intenzivna, ali u novije
vrijeme i na znanju zasnovana djelatnost, koja traži obučen personal i
visoke radne, ekspertne i upravljačke vještine.
2.2. Turizam – generator ekonomskog razvoja
U politikama ekonomskog razvoja u F BiH turizam ima značajno
mjesto kao faktor razvoja i restrukturiranja povezanih djelatnosti (vidjeti
tabelu 1). Taj se utjecaj na razvoj ostvaruje putem aktiviranja ljudskih,
prirodnih i materijalnih resursa razvoja, zapošljavanja i poboljšanja platnog
bilansa zemlje. Poseban razvojni aspekt turizma ogleda se u eksternim
efektima koje turizam ima na niz djelatnosti u ekonomiji i društvu, počevši
od proizvodnje hrane i pića, drumskog, željezničkog i zračnog prometa,
razvoja infrastrukture i investicija u destinacijske kapacitete, preko razvoja
hotelijerstva, trgovine i industrije zabave do pokretanja razvoja niza
financijskih, marketinških i edukacijskih servisa i promjena u ruralnom,
okolinskom u prostornom razvoju zemlje, te podizanju blagostanja i
životnog standarda zemalja koje promoviraju i podržavaju razvoj turizma.
Sve navedene djelatnosti osjećaju koristi od razvoja turizma. Bilo bi
ekonomski i socijalno opravdano da one doprinose stvaranju baznih uvjeta
12
efektima koje turizam ima na niz djelatnosti u ekonomiji i društvu, počevši od proizvodnje
hrane i pića, drumskog, željezničkog i zračnog prometa, razvoja infrastrukture i investicija u
destinacijske kapacitete, preko razvoja hotelijerstva, trgovine i industrijeZbornik
zabave radova
do pokretanja
razvoja niza financijskih, marketinških i edukacijskih servisa i promjena u ruralnom,
okolinskom u prostornom razvoju zemlje, te podizanju blagostanja i životnog standarda
razvoj
turizma. i podržavaju razvoj turizma. Sve navedene djelatnosti osjećaju
zemalja za
koje
promoviraju
koristi od razvoja turizma. Bilo bi ekonomski i socijalno opravdano da one doprinose
stvaranju baznih uvjeta za razvoj turizma.
Tabela
1. Pregled
odnosa
turizma
ekonomskihsektora
sektora
u društvu
Tabela
1. Pregled
odnosa
turizmai idugih
dugih ekonomskih
u društvu
Izvor: Sistem podrške razvoju turizma u FBiH, Ekonomski Institut Sarajevo, 2010.
Izvor: Sistem podrške razvoju turizma u FBiH, Ekonomski Institut Sarajevo, 2010.
2.3. Aktuelna pozicija BiH turizma – početna faza razvoja i nizak stepen konkurentnosti
2.3. Aktuelna pozicija BiH turizma – početna faza razvoja i nizak stepen konkurentnosti
I pored ogromnih potencijala, turizam u BiH se nalazi u početnoj fazi
razvoja. Prema procjenama datim u Globalnom izvještaju o konkurentnosti
u turizmu za 2010. godinu, procjenjuje se da industrija turizma (uži
pristup turizmu sa direktnim efektima u ugostiteljstvu, hotelima i drugim
djelatnostima) ostvaruje 461 mil dolara GDP, odnosno da učestvuje u
GDP BiH sa 2,9%, a da upošljava 26.000 radnika i učestvuje u ukupnoj
zaposlenosti sa 2,3%. Međutim turistička privreda (širi pristup turizmu)
koji uključuje i indirektne efekte u djelatnostima povezanim sa turizmom
( trgovina, bankarstvo, financijske , usluge zabave, građevinarstvo,
13
nekretnine, sport, kultura i ostalo) nosi mnogo veće efekte za BiH. Tako
se procjenjuje da ona stvara 1.637 mil. dolara GDP i da turistička privreda
učestvuje sa 10,3% u GDP BiH, te da stvara 95.000 radnih mjesta i
učestvuje u ukupnoj zaposlenosti sa 8,3%. Ako se ima u vidu da turizam
u F BiH čini između 55 i 60% ukupnog turizma u BiH, onda se može
procjeniti da turistička industrija stvara oko 270 mil. dolara GDP i oko
15.000 radnih mjesta, a da turistička privreda stvara oko 900 mil dolara
GDP i oko 55.000 radnih mjesta. Imajući u vidu da su ovo procjene i da
u turizma vlada visok stupanj sive ekonomije, ovi se pokazatelji mogu
povećati za 35 do 40%..
Slika 2.: Turistička industrija i turistička privreda
A - Turistička privreda/ekonomija-posljedica efekata turističke potražnje
na ekonomiju
B - Turistička industrija- posljedica direktnog uticaja turističke potražnje
14
Zbornik radova
2.4. Strani turisti – povećan devizni priliv i fenomen „nevidljivog izvoza“
Strani turisti čine većinu u BiH i FBiH a oni imaju veću senzibilnost
na promociju turizma Poseban značaj za BiH i FBiH turizam ima kao
izvor prihoda od stranih turista, što je prikazano na slici 1.2 Priliv stranih
turista i deviza je važan zbog činjenice da je blagostanje u BiH u uvjetima
valutnog odbora (Currency board) primarno ovisno o bilansu transakcija
privrede BiH sa inozemstvom. Turizam sa rastućim udjelom stranih turista
stvara fenomen „nevidljivog izvoza“ u kome strani turisti koriste domaće
proizvode u BiH. To svakako zahtjeva i korekcije zvanične statistike o
obimu izvoza domaćih proizvoda iz BiH i to posebno u domenu roba
široke potrošnje, koje nose veću dodanu vrijednost i imaju veću radnu
intenzivnost u odnosu na proizvodnju repromaterijala koji dominiraju u
BiH izvozu. Iz slike 1. može se zaključiti da oko 308.000 turista dolazi u
2007. godini u BiH i da oni donose oko 728 miliona dolara deviznog priliva.
Pri tome, rast deviznog priliva je mnogo dinamičniji od broja turista, što
znači da se potrošnja po jednom stranom turistu u BiH povećava.
Udio stranih turista u ukupnom broju turista u BiH u 2007. godini
kreće se oko 53%, a u broju noćenja 52,0%. Te cifre razlikuju se na nivou
entiteta. Turizam u F BiH je više internacionaliziran. Udio stranih turista u
2007. godini u F BiH bio je u dolascima 63,6%, a u noćenjima 60,2%.
Ove okolnosti su veoma značajne zbog toga što strani turisti imaju
profilirana očekivanja od turizma na znatno višoj razini od domaćih,
imaju različite motive posjeta i imaju potrebu za znatno većim brojem
informacija. S druge strane, zbog neotkrivenosti BiH i F BiH za mnoge
strane turiste, oni su veoma zahvalna ciljna grupa prema kojoj se može
djelovati aktivnim marketingom, za koji su potrebna povećana i adekvatno
strukturirana ulaganja u promocijsku djelatnost. To, uz očuvanje kulturnog
naslijeđa i jeste glavna namjena sredstava turističkih zajednica iz članarina.
2
U prvih osam mjeseci 2009. godine strani turisti spašavaju turizam u F BiH. Od ukupnog broja turista od 220,9
hiljada njih 139,6 hiljada ili 63,1% dolazi iz inozemstva. Od ukupnog broja noćenja od 465,6 hiljada njih 305,2
hiljade ili 65,5% ostvarili su strain turisti. To je sasvim suprotno stanje od onog u RS gdje strain turisti u istom
periodu učestvuju u ukupnim dolascima sa 42,6%, a u ukupnom broju noćenja sa 38,7% (statistički zavodi RS
i F BiH, mjesečna saopštenja).
15
Grafikon 1. Dolasci (donja krivulja) i noćenja (gornja krivulja) stranih
turista u BiH
Izvor: World T&T Competitiveness Report, 2009, World Economic fForum (www.
weforum.org)
Zemlje koje nastoje privući strane turiste moraju imati visoku
odgovornost prema njihovoj senzibilnosti na promociju turističke
destinacije. U slučaju BiH i F BiH to ima još veću važnost zbog toga što je
turizam u ranoj fazi razvoja.
2.5. Globalna kriza i recesija - uzrok pada turističkih aktivnosti u BiH
u 2009. godini
Turizam u BiH i F BiH je u periodu 2000-2008. godine imao
neprekidni rast, ali po stopama koje su zaostajale iza stopa rasta GDP
(vidjeti tabelu 2).
16
Zbornik radova
Tabela 2. Dolasci i noćenja turista u F BiH
Izvor: Statistički zavod F BiH, turizam www.fzs.ba
Izvor: Statistički zavod F BiH, turizam www.fzs.ba
Naime, turizam u F BiH bilježio je u tom periodu rast od 61% u broju turista i 46% u
broju noćenja. Zaostajanje turizma iza stopa rasta GDP je pokazatelj neiskorištenosti
Naime,
BiHstrane,
bilježio
je u tom
perioduimpulsa
rast odturizma
61% upo
potencijala
za rast turizam
turizma, us F
jedne
i niskog
pokretačkog
broju turista
Zaostajanje
turizma
iza sestopa
ekonomski
rast ui F46%
BiH.uUbroju
samojnoćenja.
strukturi turističkih
aktivnosti
uočava
nizakrasta
udio i
dinamika
i noćenja
domaćih turista (rast
dolazaka od
noćenja od s11%),
koji
GDP jedolazaka
pokazatelj
neiskorištenosti
potencijala
za 26%
rasti turizma,
jedne
značajno zaostaje iza stranih turista (rast dolazaka od 97% i noćenja od 79% u odnosu na
strane,
i niskog
pokretačkog
impulsa
turizma
ekonomski
rast u F turizma,
BiH.
2000.
godinu).
U vrijeme
recesije vlade
mnogih
zemalja po
vidjele
su spas u poticanju
U
samoj
strukturi
turističkih
aktivnosti
uočava
se
nizak
udio
i
dinamika
jer se očekivalo da se kratkoročnim mjerama promocije i odgovarajućom cjenovnom
politikom
privući turisti
i takoturista
spriječiti
još lošije
rezultate
dolazakamogu
i noćenja
domaćih
(rast
dolazaka
od koji
26%bi iuslijedili
noćenjakrahom
od
turizma.
U
tome
je
jako
ilustrativna
politika
Hrvatske,
koja
je
izdvojila
u
2009.
godini
11%), koji značajno zaostaje iza stranih turista (rast dolazaka od 97% i iz
državnog budžeta oko 35 mil. KM i time udvostručila sredstva za promociju. Istovremeno,
noćenja
od izdvojio
79% ujeodnosu
2000. KM,
godinu).
U vrijeme
recesije
privatni
sektor
dodatnih na
15 miliona
uz postojanje
dodatnih
državnihvlade
poticaja
zamnogih
promociju.
Pored toga,
pritiču
turističkihturizma,
članarina koje
iznose
oko 200da
miliona
zemalja
vidjele
su sredstva
spas u iz
poticanju
jer se
očekivalo
se
KM
godišnje. Sličnu
aktivnost
imala jei odgovarajućom
i Crna Gora. U cjenovnom
BiH je recesija
dočekana
kratkoročnim
mjerama
promocije
politikom
smanjivanjem izdvajanja za turističku članarinu i sigurno je de je ta mjera imala
mogu privući turisti
spriječiti
još lošijeprivrede,
rezultate
koji bi uslijedili
kontraproduktivan
karakter.i tako
Pod krinkom
rasterećenja
reduciranje
sredstava za
krahom
turizma.
U jetome
je jako
ilustrativna
politika
kojai za
ulaganja
u turizam
dovelo
do defanzive
u turističkoj
promociji,
a efektiHrvatske,
su sigurno lošiji
privredu.
Drugačiji
rezultat
od pada
mogao
očekivati.
je izdvojila
u 2009.
godini
iz turističkog
državnog prometa
budžetanije
okose 35
mil.niKM
i timeTo
potvrđuju i pokazatelji turističke aktivnosti u prvih osam mjeseci 2009. godine, prikazani u
udvostručila sredstva za promociju. Istovremeno, privatni sektor izdvojio
tabeli 3.
je dodatnih 15 miliona KM, uz postojanje dodatnih državnih poticaja za
Tabela
3. Dolasci
i noćenja
turista
u F BiHiz
– osam
mjeseci 2008.
i 2009. godine
promociju.
Pored
toga,
pritiču
sredstva
turističkih
članarina
koje iznose
oko 200 miliona KM godišnje. Sličnu aktivnost imala je i Crna Gora. U
BiH je recesija dočekana smanjivanjem izdvajanja za turističku članarinu
i sigurno je de je ta mjera imala kontraproduktivan karakter. Pod krinkom
rasterećenja privrede, reduciranje sredstava za ulaganja u turizam dovelo je
do defanzive u turističkoj promociji, a efekti su sigurno lošiji i za privredu.
Drugačiji rezultat od pada turističkog prometa nije se mogao ni očekivati.
To potvrđuju i pokazatelji turističke aktivnosti u prvih osam mjeseci 2009.
Izvor: Statistički
godine, prikazani u tabeli
3. zavod F BiH, turizam www.fzs.ba
Ukupan broj turističkih dolazaka u F BiH u prvih osam mjeseci 2009. godine pao je za
9,5% u odnosu na isti period 2008. godine, a broj noćenja je u padu od 12,6%. Ovi rezultati
nisu lošiji zbog toga što su dolasci i noćenja stranih turista u dinamici na istom nivou kao u
2008. godini. Smještajni kapaciteti, odnosno, broj ležaja u decembru 2009. godine iznose
15.760 i veći su za 10,9% u odnosu na decembar 2008. godine. Bruto iskorištenost kapaciteta
17
KM godišnje. Sličnu aktivnost imala je i Crna Gora. U BiH je recesija dočekana
smanjivanjem izdvajanja za turističku članarinu i sigurno je de je ta mjera imala
kontraproduktivan karakter. Pod krinkom rasterećenja privrede, reduciranje sredstava za
ulaganja u turizam dovelo je do defanzive u turističkoj promociji, a efekti su sigurno lošiji i za
privredu. Drugačiji rezultat od pada turističkog prometa nije se mogao ni očekivati. To
potvrđuju
osam
mjeseci
2009. godine,
Tabela i3.pokazatelji
Dolasci turističke
i noćenjaaktivnosti
turista uu prvih
F BiH
– osam
mjeseci
2008. prikazani
i 2009. u
tabeli 3.
godine
Tabela 3. Dolasci i noćenja turista u F BiH – osam mjeseci 2008. i 2009. godine
Izvor: Statistički zavod F BiH, turizam www.fzs.ba
Izvor: Statistički zavod F BiH, turizam www.fzs.ba
Ukupan broj turističkih dolazaka u F BiH u prvih osam mjeseci 2009. godine pao je za
9,5%
na istibroj
period
2008. godine,
a broj noćenja
je u padu
od 12,6%.
rezultati
u odnosu
Ukupan
turističkih
dolazaka
u F BiH
u prvih
osamOvi
mjeseci
nisu lošiji zbog toga što su dolasci i noćenja stranih turista u dinamici na istom nivou kao u
2009. godine pao je za 9,5% u odnosu na isti period 2008. godine, a broj
2008. godini. Smještajni kapaciteti, odnosno, broj ležaja u decembru 2009. godine iznose
noćenja
je su
u padu
od 12,6%.
rezultati2008.
nisugodine.
lošiji zbog
što su dolasci
15.760
i veći
za 10,9%
u odnosuOvi
na decembar
Bruto toga
iskorištenost
kapaciteta
i noćenja stranih turista u dinamici na istom nivou kao u 2008. godini.
Smještajni kapaciteti, odnosno, broj ležaja u decembru 2009. godine iznose
15.760 i veći su za 10,9% u odnosu na decembar 2008. godine. Bruto
iskorištenost kapaciteta na području Federacije BIH, u mjesecu decembru
2009. godine iznosila je 7,8%. Ukupan broj dolazaka turista u decembru
2009. godine iznosi 22.124 i manji je za 3,3 % u odnosu na decembar
2008. godine. Ukupan broj noćenja turista u decembru 2009. godne iznosi
38.326 i manji je za 3,2% u odnosu na decembar 2008. godine. U ukupno
ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 41,9%, a stranih turista
58,1%. U ukupnom broju noćenja stranih turista u decembru 2009.godine,
najveće ućešće prema zemlji prebivališta, ostvarili su turisti iz sljedećih
država: Hrvatska 27,5%, Slovenija 12,5%, Srbija 8,8% , Njemačka 6,7%
i Turska 6,2%. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na
prvom mjestu je: Saudijska Arabija sa prosječnim zadržavanjem od 5,9
dana, slijedi SAD sa 4,8 dana, Rusija sa 4,1 dan, Egipat sa 3,4 dana i
Kanada sa 3,0 dan.
18
Zbornik radova
3.TURIZAM U USLOVIMA NEIZVJESNOSTI
Turizam je privredna aktivnost koja je izuzetno osjetljiva na
rizik i neizvjesnost u okruženju u kojem djeluje i koja je stalno izložena
egzogenim i endogenim šokovima, manjeg ili višeg stupnja intenziteta. Za
nesmetano odvijanje turizma nužno je ispunjenje sljedećih preduvjeta:
• Stabilno političko i sigurnosno okruženje;
• Zadovoljavajuće stanje okoliša;
• Povoljna zdravstvena situacija;
• Povoljna ekonomska kretanja;
• Odgovarajući razvoj vezano uz promet. tehnologije,.
Prva tri preduvjeta usko su povezana sa sigurnošću turista, a
posljednja dva predstavljaju faktore čije je ostvarenje ponajviše pogodovalo
da turizam postane masovna pojava. U cjelini, može se zaključiti da je
turizam izuzetno „osjetljiv“ i „neizvjestan“ kada je riječ o kratkoročnom,
a naročito dugoročnom planiranju. Za primjer, uvažavajući aktuelne
poremećaje svjetskog financijskog tržišta i sustava, logično je ukazati
na moguću novu (kratkoročnu, srednjoročnu) krizu turizma u svjetskim
razmjerima.
S polazištem u izuzetno vrijednim raspoloživim prirodnim
resursima održivi razvoj u cjelini, a naročito turizma, od najvećeg je
značaja za ekonomiju F BiH. Održivi razvoj uključuje zadovoljavanje
potreba današnje generacije bez dovođenja u opasnost mogućnosti
budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe. On je usmjeren
na očuvanje okoliša, udovoljavanje ljudskim potrebama, promoviranje
unutar generacijske jednakosti, s jedne strane, te u konačnici na povećanje
kvalitete života ljudi i ekonomski razvoj države.
Bitan element održivog razvoja je razina i način korištenja
obnovljivih i neobnovljivih resursa, s posebnim naglaskom na one
neobnovljive. Obnovljivi resursi ne smiju se koristiti iznad njihova
regenerativna kapaciteta. Pojam održivog razvoja, ne samo u turizmu nego
i uopće, izazvao je brojne kontroverzne rasprave. Pristupi su različiti; od
onih koji ga vide kao jedinu prihvatljivu koncepciju budućeg razvoja, do
onih koji ga prihvaćaju kao teoretski zamišljenu koncepciju, filozofsku
19
paradigmu, no osporavaju njegovu primjenjivost u praksi.
Održivi razvoj zasniva se na tri glavna načela:
• Ekološka održivost garantira kompatibilnost razvoja s očuvanjem
i održanjem osnovnih ekoloških procesa, biološke raznolikosti i
bioloških resursa.
• Socio-kulturološka održivost garantira kompatibilnost razvoja
s očuvanjem kulture i sistema vrijednosti ljudi na koje taj razvoj
utječe, te trajno održavanje i isticanje identiteta lokalne zajednice.
• Ekonomska održivost jamči ekonomski efikasan razvoj i upravljanje
resursima na način da će se njima moći koristiti i buduće generacije.
Cilj je tako koncipiranog razvoja blagostanje za sadašnje i buduće
generacije.
Turizam kao i svaka ekonomska aktivnost ostvaruje rezultate, kako
pozitivne tako i negativne, te ima specifična obilježja. Pri procjeni utjecaja
potrebno je posebno voditi računa o faktoru sezonalnosti zbog kojeg se
veći dio aktivnosti koncentrira u kratkom vremenskom razdoblju, te stoga
mogu polučiti velike štete. Koncept održivog razvoja neposredno je vezan
uz unapređenje kvalitete turističke destinacije. Očuvan prirodni okoliš,
očuvana kulturno-povijesna baština, pozitivan odnos stanovnik - turist,
kulturni identitet – elementi su kvalitete turističke destinacije za koje se
zalaže i održivi razvoj.
Budući da je koncept održivog razvoja turizma ekonomski razvojni
koncept, nametala se dvojba da li će aktivnosti u cilju ostvarenja većih
prihoda od turizma i povećanja zaposlenosti u turizmu (što je cilj razvoja
turizma i u okviru koncepta održivosti) imati za konačnu posljedicu
rast turističkog prometa, ali da će bez obzira na poduzete mjere doći
do značajnog narušavanja okoliša pod utjecajem većeg broja turista.
Prihvatanje ove činjenice značilo bi pobijanje održivog razvoja kao
ekonomski opravdanog. No, to nije tako.
Pretpostavka je da je lokalna ekonomija u poziciji tačke A, a cilj
je povećanje turističke aktivnosti, prihoda od turizma i zaposlenosti u
turizmu. Rezultat pomaka s tačke A na tačku B je rast zaposlenosti, ali se
smanjuje kvaliteta okoliša.
20
Zbornik radova
Koncept održivog razvoja ističe činjenicu da ekonomski razvoj i
kvaliteta okoliša nisu međusobno isključive pojave. Primjenom suvremene
tehnologije i unapređenjem ponašanja turista i lokalnog stanovništva s
ciljem sprječavanja šteta na neobnovljivim turističkim resursima, moguće je
dostignuti cilj saradnje dva glavna resursa, tj. ekonomski razvoj i očuvanje
okoliša. Na toj poziciji bilježi se rast zaposlenosti, povećanje prihoda
od turizma, ali istovremeno i poboljšanje kvalitete okoliša. Stvorena je
pozitivna interakcija izmeñu turizma i okruženja; turizam donosi prihod,
dio koji se ulaže u unapređenje kvalitete okoliša, a očuvan okoliš bitan je
element turističke privlačnosti destinacije.
Održivi razvoj za turizam ima posebno značenje. Dok druge
privredne djelatnosti podržavaju održivi razvoj prije svega motivirane
etičkim načelima, održivi razvoj je za turizam pitanje opstanka njega samog
kao složene socio-kulturološke i ekonomske pojave. Zbog nekontroliranog
turističkog razvoja i neefikasnog turističkog managementa turizam može
uništiti „sebe samoga“, uništavajući resurse i elemente turističke ponude
na kojima se i zbog kojih inicijalno i počeo razvijati (prirodni i izgrađeni
okoliš, autohtoni ambijent lokalne zajednice). Održivim razvojem turizma
treba maksimizirati koristi od turizma i istodobno minimizirati štete ili
troškove, te usmjeriti i limitirati turistički razvoj sukladno zahtjevima
održivog razvoja turizma i ekonomskog razvoja.
4. PERSPEKTIVE RAZVOJA TURIZMA U BIH
Strategija razvoja turizma u F BiH za period 2008-2018.
godina otvara nove perspektive za turizam na ovom području. Radi se
o potrebi restrukturiranja postojećeg i razvoja novih vidova turizma,
te repozicioniranju BiH i Federacije BiH kao turističke destinacije ze
područje evropskog turističkog tržišta. Među ključnim ciljevima je
porast broja turista u 2018. godini na 924.000 sa stopama rasta od 4% i
dostizanje broja noćenja od 3.262.000 sa stopom rasta od 8%, to znači
povećanje atraktivnosti turističke destinacije i duži boravak turista u F
BiH. Broj ležajeva trebalo bi da se poveća sa 36.000 u 2007. na 64.000
u 2018. godini, uz istovremeno podizanje kvaliteta smještaja u hotelima,
vilama i pansionima. Trebalo bi da se poveća doprinos turizma rastu
GDP i zaposlenosti sa udjelom u GDP od 9,3% u 2018. godini sa 5,6%
u 2007. godini. Ukupna ulaganja u razvoj turizma trebalo bi da dostignu
oko 1,5 mld Eura, od čega na ulaganja u fizičke investicije infrastrukture
21
i smještaja iznose 1,212 miliona eura, a 255 miliona u atrakcije i usluge.
To je direktno povezano sa povećanjem atraktivnosti F BiH kao turističke
destinacije i razvijanjem marketinških sadržaja koji zadovoljavaju
turistu sutrašnjice koji u F BiH očekuje nova iskustva, užitak i saznanja.
Pored stvarnog unapređenja turističkih sadržaja, komunikacija, odnosno
turistička promocija uz korištenje svih instrumenata promotivnog miksa
postaje faktor od kritičnog značaja za integrirani razvoj turizma u F BiH.
Realizacija zacrtanog obima i strukture ulaganja zahtjevat će velike napore
na promoviranju novih oblika financiranja ulaganja u turizam u F BiH,
posebno u sferi javnih i privatnih investicija, te razvoju javno-privatnog
partnerstva. Za takve aktivnosti potrebnmo je unaprijediti prostorno
planiranje, izradu master planova uređenja turističkih destinacija i mikro
lokacija za investicije i tržišno pozicioniranje. Na slici 3. prikazan je model,
koji pokazuje da je razvoj turizma u F BiH ovisan o djelovanju četiri grupe
faktora – globalne, evropske i regionalne okoline, te okoline koju čini
sistem u BiH i F BiH, tržišnih faktora u zemlji i ciljnim emitivnim tržištima,
poduzetničkih faktora i njihove snage i motivacije za djelovanje u sektoru
turizma i vlade koja treba da stvori poticajan ambijent i osigura javne
resurse za razvoj turizma. Niti jedan od ovih faktora ne može izoliranim
djelovanje doprinijeti uspjehu. Traži se integrirana aktivnost u kojoj se za
poduzetnički sektor stvaraju potrebni uvjeti da se izgrađena konkurentnost
u turizmu prevede u kvalitetu ponude, investicije, zapošljavanje, turističke
prihode i produktivnost i profitabilnost poduzetničkog djelovanja.
22
Zbornik radova
Slika 3. Faktori razvoja turizma u F BiH
Izvor: Sistem podrške razvoju turizma u FBiH, Ekonomski Institut Sarajevo, 2009.
U tome kontekstu je sasvim jasno da uloga turističkih zajednica
spada u domen odgovornosti vlada da izgrade odgovarajuće institucije za
razvoj turizma. Sredstva za financiranje aktivnosti turističkih zajednica
spadaju u domen poticaja i obaveza vlade da vrše promociju F BiH kao
turističke destinacije i da za to osiguravaju javni novac. Budući da budžeti
za duže vrijeme neće biti izvjestan izvor za financiranje tih aktivnosti,
potreba osiguranja stabilnih izvora putem članarina ostaje neizbježna.
Visina tih sredstava treba da se stavi u srazmjeru sa ciljevima razvoja
turizma. Ambiciozni planovi razvoja koji su ranije izneseni svakako
ukazuju da se samo može govoriti o potrebi povećanja sredstava, a ne o
njihovom smanjenju.
23
5. GLOBALNI TRENDOVI U TURISTIČKOJ INDUSTRIJI I NJIHOV UTJECAJ
NA KONKURENTOST I RAZVOJ BiH TURIZMA
Neosporno je da je pitanje razvoja turizma u Bosni i Hercegovini
i stvaranje pretpostavki za ravoj respektabilne i konkurentne turističke
industrije Bosne i Hercegovine od velike važnosti i za zemlje koje su u
razvoju, a u kakve spada i Bosna i Hercegovina, pogotovo u vremenu
djelovanja svjetske ekonomske krize i teške socijalne situacije u kojoj
se nalaze brojne kategorije građana BiH. Upravo zbog toga, potrebno je
sistemski pristupiti ovoj problematici i pokušati iskoristiti prilike koje
uzrokuju globalizacija i globalni trendovi u svjetskoj turističkoj industriji,
a radi podizanja i jačanja konkurentnosti BiH turizma.
Države koje rade na razvoju svog turističkog sektora trebaju
razmotriti utjecaje globalizacije i globalnih trendova u turizmu, kako
bi osigurale da se njihova turistička perspektiva uklapa u međunarodnu
turističku perspektivu. Prema procjenama Svjetske turističke organizacije
UNWTO, navedenim u publikaciji “Vizija turizma do 2020 godine“
(Tourism 2020 Vision), globalizacija i lokalizacija su dva najvažnija
globalna trenda koji upravljaju industrijom turizma. Pored pomenutih
globalnih megatrendova, razvoj proizvoda i marketinga u turizmu postajat
će sve usmjereniji ka glavnim temama koje su determinirane kao zabava,
uzbuđenje i edukacija. U razvoju turističkog proizvoda, ekološki održiv
turizam i upotreba tehnologije u povezivanju tržišta i dalje će zauzimati
važno mjesto. Uspješna strategija razvoja turizma u BiH, u procesu
implementacije, mora izgraditi originalan i atraktivan imidž zasnovan
na pomenutim globalnim trendovima te inicirati proces brendiranja
(branding), kako ciljnih turističkih destinacija, tako i cjelokupnog BiH
turizma. Potencijal u BiH svakako postoji, imajući u vidu izvanrednu
prirodnu ljepotu zemlje i jedinstvenost njenog kulturnog nasljeđa, ali ono
što je najbitnije, a to je problematika neorganiziranost turizma na državnoj
razini i nepostojanje državnih turističkih institucija na razini BiH (NTO
- National tourism organization, NTA - National tourism agency, resorno
ministarstvo za turizam na državnoj razini...etc), može postati krucijalnim
problemom na putu razvoja i integriranja u svjetsku turističku industriju
i globalne kao i evropske turističke tokove. Turizam je komparativna (ali
ne i konkurentska) prednost BiH ekonomije pa utoliko strategija razvoja
Bosne i Hercegovine mora nužno uključiti i strategiju razvoja turizma na
24
Zbornik radova
državnom nivou.
Avelini-Holjevac, smatra da današnje vrijeme karakteriziraju dva
oprečna mega-trenda3 i to: globalizacija (unifikacija) i diversifikacija
(posebnosti). Globalizacija na području kvalitete nameće čitav niz modela
izvrsnosti i modela kvalitete. Izdiferencirat će se samo jedan model
poslovne izvrsnosti, koji predstavlja gospodarsku realnost i uvjet za
ulazak u Europsku uniju. Upravo zbog navedenih činjenica, 21. stoljeće
predstavlja veliku nepoznanicu na jednoj, a izazov na drugoj strani, za sve
oblasti i područja ljudskog djelovanja. Rezultat takvog promišljanja leži
u njihovoj dinamici, koja je posebno istaknuta u drugoj polovini prošlog
stoljeća.
Novi milenijum nosi sa sobom veliki broj različitih pitanja, koja bi u
oblasti turizma glasila:
Koji oblici turizma će interesovati turiste?
• Koji oblici turizma su preferentni u odnosu na druge oblike?
• Da li ima mjesta za nove turističke prostore na zemlji?
• Da li će pojedini geoprostori zapostavljeni u 20. stoljeću
predstavljati centar interesovanja u 21. stoljeću?
• Da li će turistički prostori budućnosti biti Sahara, Antarktik, vrhovi
planina, dubine mora i okeana, ili svemirska prostranstva?
Svako od navedenih pitanja donosi izazov za 21. stoljeće, a
istovremeno se traže egzaktni odgovori.
Mnogi autori u svojim djelima navode uticaj globalizacije u
turističkoj industriji, te akceptiraju uicaj globalnih megatrendova,
koji će imati primat u svjetskim turističkim kretanjima u budućnosti.
Prema nekim autorima (Moutinho, 2005)4, globalizacija političkih i
gospodarskih struktura pokrenula je svijet u pravcu ukidanja granica. U
tom novom svijetu veliku silu predstavlja transnacionalna korporacija.
Nadmoćni pristup financiranju, tehnologiji i informacijama daje takvim
bezdržavnim entitetima stratešku i poslovnu snagu koja im omogućuje
očitu konkurentnu prednost. Proces globalizacije stvara za male zemlje
u tranziciji istovremeno i prijetnje i prilike za njihov ekonomski razvoj.
Šta će od tih uticaja prevladati, presudno ovisi od sposobnosti svake
3
Avelini, H, I., (2001), Budućnost turizma – trendovi i izazovi, Modern Traffic, Institutes for Mechanical
Engineering University of Mostar, Mostar, p., 8.
4
Moutinho, L., (2005), Strategic Management in Tourism, (CABI Publishing, Wallingford, Copyright.
hrvatskog izdanja Zagreb, Masmedia d.o.o. 2005.), p., 26.
25
zemlje da ostvari potrebne reforme za podizanje konkurentnosti kako bi
na globalnom tržištu mogla ostvarivati konkurentske prednosti sa efektima
na rast proizvodnje, uposlenosti, izvoza i produktivnosti.
Drugi autori (npr. Nykiel, 1996) predviđa deset trendova koji će
imati znatan uticaj na potrošača. Pri tome, svaki trend zahtijeva pažljivu
procjenu s obzirom na uticaj i izbor reakcija na njega. Prema Nykiel5 to su:
a) globalizacija,
f) centurizam i očekivanja,
b) tehnološko ubrzanje,
g) sindrom blizine doma,
c) poticanje rasta,
h) usredotočenost na sebe,
d) promijenjeno ponašanje,
i) propast zbog duga, i
e) istraživanje,
j) mirnodopski rat.
Prema predviđanjima UNWTO iz segmenta turističke ponude ističe
se pet megatrendova a to su: eko-turizam, kulturni turizam, avanturistički
turizam, krstarenje i tematski turizam (fokusiran na tri velika ”E” –
Entertainment, Excitement, Education, odnosno, zabavu, uzbuđenje i
obrazovanje).6
Uz tradicionalne turističke resurse i atraktivne elemente turističke
ponude kao što su klima, prostor, kultura, u uvjetima globalizacije,
informacije, inovacije i znanje postaju novi resursi u turizmu i ključni su
elementi konkurentnosti turizma. Osnovni elementi suvremenog turizma
u uvjetima globalizacije su:a) povećanje turističke potražnje u svjetskim
razmjerima; b) sličnost turističke potražnje (ujednačavanje turističkih
potreba i stila života kao i vrste segmentacije tržišta); c) koncentracija
turističke ponude ( ekspanzija sustava distribucije pod utjecajem
informatičkih tehnologija). U uvjetima globalizacije turističku potražnju
obilježava: a) viša razina prihoda stanovništva a time i povećanje
turističkih putovanja iz razvijenih i novo razvijenih zemalja; b) nastaju
nove destinacije uz koncentraciju informatičke i prometne tehnologije: c)
novi motivi putovanja; d) fleksibilniji i spontaniji turisti; e) novi oblici
turističkih proizvoda i specijalnih interesa; e) demografske promjene i
poboljšanje zdravlja kod penzionera.
5
Nykiel, R., (1996), Ten trends to the millennium, University of Houston, Houston, p., 43.
6
UNWTO, (1998), Tourism 2020 Vision, Volume 4., Madrid., p., 8.
26
Zbornik radova
Obilježja turističke potražnje u uvjetima globalizacije su:
a) fragmentacija godišnjih odmora;
b) sve više nezavisnih-individualnih turista nasuprot masovnom turizmu;
c) novi tipovi odmora i specijalnih interesa- turističkih proizvoda
zabava,obrazovanje, istraživanje na turističkoj destinaciji („3E“-turizam);
d) turist sve više razmišlja o kvaliteti;
e) sve su iskusniji, obrazovaniji i bolje informiraniji turisti ;
f) turisti osjećaju sve veću potrebu za promjenama;
g) turisti osjećaju sve veću potrebu za većom pažnjom i komunikacijom sa
domaćinom za vrijeme odmora;
h) turist traži aktivan i uzbudljiv odmor (avanturizam);
I turistička ponuda reagira na utjecaj globalizacije i to na slijedeći način:
a) koncentracija privrednih subjekata, smještajnih kapaciteta i cjelokupne
ponude na turističkoj destinaciji;
b) Informatičke tehnologije stvaraju nove mogućnosti u komunikaciji sa
potencijalnim turistima i istraživanjem njihovih potreba;
c) brzina, komfor i cijena prijevoza omogućava veću mobilnost turista.
d) kreiranje novih turističkih proizvoda u cilju zadovoljenja turističkih
potreba suvremenih turista.
Utjecaj procesa globalizacije ima za posljedicu formiranje sve
raznovrsnije turističke potražnje koju inicira suvremeni turist u cilju
zadovoljenja svojih turističkih potreba a koje upravo nastaju u ambijentu
globalizacije. Turistička ponuda nastoji odgovoriti turističkoj potražnji
i zadovoljenju turističkih potreba formirajući nove kanale distribucije,
smještajne i prijevozne kapacitete i turističke proizvode. Upravo na strani
turističke ponude nužna je ažurnost u kreiranju novih turističkih proizvoda
i sadržaja koji su u funkciji zadovoljenja sve raznovrsnijih turističkih
potreba a koje nastaju kao posljedica stila i načina života suvremenog
čovjeka u uvjetima globalizacije.
27
ZAKLJUČAK
Činjenica da turizam pored radno-intenzivne djelatnosti,
poprima i obilježja na znanju zasnovane djelatnosti, i dijelom kapitalnointenzivne djelatosti, te podliježe jakoj međunarodnoj konkurenciji,
povećava interes za istraživanjima u ovom području. Razlog tome je
propulzivnost djelatnosti kao i promjena trendova u svjetskim turističkim
kretanjima. Međutim, teorijska, a naročito empirijska istraživanja na temu
ekonomskog značaja turizma kao determinante, odnosno faktora razvoja
u tranzicijskim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, veoma su
oskudna, a većina tih istraživanja jasno ukazuje da veliki broj država ne
shvata ozbiljno preporuke pojedinih teoretičara, eksperata i institucija
koje se bave turizmom (UNWTO, WTTC, USAID, EBRD, EU, itd.), u
permanentnim konstatacijama, a na osnovi sprovedenih istraživanja,
da je turizam danas postao generatorom ekonomskog rasta i razvoja. U
relativno kratkom vremenskom razdoblju turizam je postao globalni
fenomen, te sudeći po broju sudionika, zasigurno najmasovnija pojava u
svjetskim relacijama. Nadalje, turizam je jedna od najvažnijih komponenti
međunarodne trgovine. Analitička obrada zarade od međunarodnog
turizma, turističku industriju svrstava na treće mjesto u svijetu, iza naftne
i hemijske industrije. Prema Mathieson and Wall (1982), Seward et al.
(1982), Duffield (1982), razlozi zbog kojeg nacionalne ekonomije teže
razvoju turizma kao izvoznoj industriji su slijedeći:
Kreiranje novih industrija i aktivnosti;
Utjecaj na zaposlenost;
Porast urbanizacije;
Povećane zarade država u bilanci plaćanja te ubrzanje razvoja
nacionalnih ekonomija;
• Redistribucija moći pomoću redistribucije kapitala razvijenih i
nerazvijenih zemalja;
• Multiplikativni efekti turizma.
•
•
•
•
Globalizacija je proces koji je neovisan u odnosu na volju samih
sudionika u njemu. Taj proces sve mijenja, pa tako i međunarodni turizam.
Tržište doživljava enormni rast, javljaju se nove destinacije, nastala su
velika turistička poduzeća koja posluju neovisno o državama i imaju svoje
podružnice po cijelome svijetu. Zahvaljujući novim tehnologijama takva
poduzeća nude standardizirane i homogene proizvode. Multimedijski
elektronički kanali informacija i distribucije imaju sve veću ulogu. Oni
omogućuju da proizvodi i cijene budu transparentni na svjetskoj razini.
28
Zbornik radova
Proces globalizacije pojačava i konkurenciju između turističkih mjesta i
regija.
Krutost konkurencije donekle ublažuje jedinstvenost različitih
atrakcija mjesta i regija. Osim toga, pokazalo se da destinacija može opstati
u uvjetima međunarodne konkurencije samo ako posjeduje visok stupanj
integracije i funkcionira kao jedno poduzeće, odnosno kao jedinstveni
sistem. Od posebnog je značaja da se turistička potražnja diferencira prema
kulturnim različitostima destinacija. U tom smislu, ne prihvaća se „svjetska
kultura“ koja bi direktno doprinijela odumiranju potrebe za putovanjem u
neku autentičnu destinaciju. Za cjelovitu sliku položaja turizma u procesu
globalizacije i evropske integracije, izrađen je model kako bi se njime što
direktnnije predočile globalizirajuće i integrirajuće sprege koje djeluju na
turizam.
Kvalitet je prednost i nužnost tržišne konkurentnosti. Koncept se
temelji na poštivanju pojedinca i socijalnoj odgovornosti i ima tendenciju
proširiti se na sve aktivnosti pojedinca i cjelokupno društvo (demokratski
standardi, zdravstveni standardi, obrazovni standardi, ekološki standardi
itd.). Kvalitet je moguća prednost za FBiH i BiH u međunarodnim
integracijama. Podizanje kvalitete federalnog turizma je jedini put do
cilja - povećanja turističkog prihoda i ekonomskog razvoja. Turistička
potrošnja danas u FBiH je niska po obimu i siromašna po strukturi. Uzrok
toga je postojeća razina kvalitete turističke ponude, koji ne zadovoljava
turističku potražnju i očekivanja turista. Kvalitetom treba upravljati.
Riječ je o trajnom procesu koji mjeri sve bitne segmente zadovoljstva i
rezultira aktivnostima na planu povećanja kvalitete, odnosno zadovoljstva
konzumenata-turista.
Aktivnosti na području sive ekonomije još uvijek su značajne i
postojeći statistički podaci neadekvatno registriraju jedan dio ekonomskih
aktivnosti. Prema nekim procjenama siva ekonomija predstavlja i do 40%
ukupnih ekonomsko - turističkih aktivnosti.
Kada je u pitanju turizam Bosne i Hercegovine mora se konstatirati
da je razvijenost turizma na veoma niskom stupnju razvoja i da je potrebno
u kratkom roku pristupiti izradi strategije razvitka turizma na nacionalnom
nivou a sve s ciljem transformiranja komparativnih prednosti u konkurentske
prednosti, uz paralelne procese izgradnje adekvatnog imidža i brendiranje
BiH kao prepoznatljive turističke destinacije. Aktuelni megatrendovi mogu
se iskoristiti kao historijska šansa za pojedine selektivne oblike turizma
29
(religiozni, avanturistički, eko-turizam, kulturno-historijski i zdravstveni
turizam) koji spadaju u aktuelne mega-trendovske pojavne oblike turizma
u svijetu. Potencijal u BiH svakako postoji, imajući u vidu izvanrednu
prirodnu ljepotu zemlje i jedinstvenost njenog kulturnog nasljeđa, ali ono
što je najbitnije, a to je problematika neorganiziranost turizma na državnoj
razini i nepostojanje državnih turističkih institucija na razini BiH (NTONational tourism organization, NTA- National tourism agency, resorno
ministarstvo za turizam na državnoj razini...etc), može postati krucijalnim
problemom na putu razvoja i integriranja u svjetsku turističku industriju
i globalne kao i evropske turističke tokove. Turizam je komparativna (ali
ne i konkurentska) prednost BiH ekonomije pa utoliko strategija razvoja
Bosne i Hercegovine mora nužno uključiti i strategiju razvoja turizma na
nacionalnoj razini a nikako na entiteskim i nižim razinama. Dakle, pošto
je konkurentnost BiH turizma na veoma niskom stupnju, potrebno je
nove tendencije suvremenog turizma i globalizacijske procese u turizmu,
iskoristiti kao historijsku priliku na putu integriranja u evropske i svjetske
turističke tokove. Sukladno tome potrebno je obezbjediti institucionalne
pretpostavke na nacionalnom (državnom) nivou i formirati NTO i NTA
(Nationality tourism organization, Nationality tourism agency) i prilikom
organizacije, odnosno, ustrojstva turističkog sektora slijediti primjer
organiziranosti vodećih turističkih država (npr; Španije, Francuske, Irske,
Grčke…), kao i zemalja koje su u kratkom roku izgradile imidž, i postale
prestižne (brendirane) turističke destinacije (Turska,Tunis, etc…).
Na kraju šta predložiti turističkim radnicima na nivou lokalnih zajednica!
Pa prije svega, potrebno je u sinergiji sa turističkim zajednicama/
organizacijama entitetskim resornim ministarstvima i stručnjacima iz
Akademske zajednice (Univerzitetima, Institutima, etc…), raditi na izradi
realnih projekata koji bi se nominirali ka EU preko predpristupnih fondova
Evropske Unije, a za prethodno strateški određene selektivne oblike turizma
za pojedine mikrolokalitete-turističke destinacije koje imaju komparativne
prednosti za implementaciju navedenih projekata. U današnjem vremenu
religiozni, avanturistički, eko-turizam, kulturno-historijski i zdravstveni
turizam imaju velike šanse za dobivanje navedenih financijskih sredstava
iz predpristupnih fondova EU.
30
Zbornik radova
LITERATURA
a)
Knjige i priručnici
1. Arnaut., E; Megatrendovi turističke industrije i njihov uticaj na
stratešku poziciju i razvojne perspektive BiH turizma, Magistarski
rad, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo; 2008;
str. 15 - 18
2. Avelini, H, I; Budućnost turizma – trendovi i izazovi, Modern
Traffic, Institutes for Mechanical Engineering University of
Mostar, Mostar, 2001; str. 8
3. Dobre, R; Osnovi turizma,Visoka škola za turistički menadžment,
Šibenik,2005; str.34
4. Kearney, A. T; Measurement Globalization: who’sUp, Who’s
Down? Foreing Policy, March, New York; 2004
5. Kluver, R., W. Fu; The Cultural Globalization Index, Foreing
Policy, Februar, New York; 2004
6. Main, M;Surprises of Globalization, The New Diaspora,Forein
Policy, 2003; str.22-25
7. Matthews, H. G; International Tourism and Political Science
Research, Annals of Tourism Research, 1977; str. 195-203.
8. Matthews, H.G. (1977), Radical and Third World Tourism, Annals
of Tourism Research,4, 20-28.
9. Mowlana, H; Tourism in a Global Context: The Case of Frequent
Traveler Programs, Journal of Travel Research, winter, 1993; str.
20-27.
10.Reiser, D; Globalisation: An old phenomenon that needs to be
rediscovered for tourism? Tourism and Hospitality Research, 4(4),
2003; str. 306.
11.Moutinho, L; Strategic Management in Tourism,(CABI),
Publishing, Wallingford Copyright hrvatskog izdanja Zagreb,
Masmedia, d.o.o. , Zagreb; 2005
b)
Članci, studije, publikacije i Internet
1. Europen Bank for Reconstruction and Development,(2008),
Mogučnosti ulaganja u održivi turistički biznis u Bosni i
Hercegovini.
2. Foreign Investment Promotion Agency (FIPA), (2005),
31
32
Investirajte u turizam.
3. Ekonomski Institut u Sarajevu, Sistem podrške razvoju turizma u
F BiH, (2009),
Ekonomski Institut Sarajevo, Sarajevo; str. 8-9
4. Ekonomski fakultet Rijeka, Inžinjerski biro, Strategija razvoja
turizma FBiH za period 2008-2018, (2008),Sarajevo; str 55
5. The Berlin Declaration on Biological Diversity and Sustainable Tourism, International Conference of Environment Ministers on Biodiversity and Tourism, Berlin, 1997,
6. USAID, Projekat Podizanja konkurentnosti razvojem klastera
(CCA), 2006
7. World Tourism Organization: Guide for Local Authorietes
on Developing Sustainable Tourism, Madrid: World Tourism
Organization, Madrid; 2008
8. World Tourism Organization: Tourism Market trends: World
Overview Tourism Topics, Madrid: World Tourism Organization,
9. [URL:http://www.skandia.com/en/includes/documentlinks/
annualreport
10. [URL:http://www.un.org/esa/population/publications
11. http://www.wto.org/english/res_e/reser_e/annual_report_e.htm
12. http://www.wttc.org/publications
13. http://www.ekomrezabih.net/new/index.
php?id=209&backPID=21&tt_news=1817
Zbornik radova
KULTURNA BAŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE U FUNKCIJI
RAZVOJA TURIZMA
Prof dr. Halid Kurtović
Pravni fakultet Univerziteta u Zenici
__________________________
_________________________________
SAŽETAK: Rastuća konkurencija i dinamične promjene na
turističkom tržištu, nameću turističkim organizacijama osmišljavanje novih
turističkih proizvoda. U težnji da se privuče što veći broj novih, odnosno da
se pridobiju za ponovni dolazak i oni turisti koji su posletili neko mjesto,
sve je više gradova koji iz godine u godinu sve intenzivnije vrše promociju
svog imidža, a sve u cilju zadovoljenja tražnje za različitostima.
Bosna i Hercegovina, kao zemlja sa brojnim kulturno-istorijskim
spomenicima pri uvođenju novih kanala prodaje i razvoja turističkog
proizvoda za globalno tržište treba koristiti specifične nacionalne i kulturne
koncepte.
Za kulturmi turizam Bosne i Hercegovine, može se kazati da predstavlja
mehanizam ekonomske regeneracije zemlje i razlog očuvanja njene
kulturne baštine. Upravo ta činjenica, kao i evidentatn broj posjetilaca
kulturno-istoriujskim spomenicima i raznim manifestacijama, nameću
potrbu izučavanja kulturne baštine, kao posebnog turističkog proizvoda u
turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine.
U istraživanju značaja kulturno-istorijskog nasljeđa za razvoj turizma
u Bosni i Hercegovini i u njenoj turističkoj ponudi, analiziran je uticaj
turizma na kulturu u zemlji, kao i razlike u percepcijama ovih uticaja.
Cilj rada je analiza i interpretacija međusobnih odnosa turizma, kulturnoistorijskog nasljeđa i turističkih manifestacija u Bosni i Hercegovini.
Rezultati istraživanja do kojih se došlo u radu bit će predočeni Udruženju
turizma Bosne i Hercegovine, turističkim zajednicama entiteta BiH i
kantonalnim TZ u FBiH.
U radu se istražuje potreba razvoja novih turističkih proizvoda na
33
bazi kulturno-istorijskog nasljeđa i interpretacija lokaliteta koje treba
opremiti i sadržajno obogatiti za potrebe turizma. Ukazuje se na potrebu
uspostavljanja komunikacije s posjetiocima, koja bi imala za cilj da se
kod istih stvori slika o jedinstvenosti iskustva stečenog tokom boravka
u Bosni i Hercegovini, tokom kojeg su doživjeli nešto neovo, neobično,
inspirativno i emocionalno.
Ključne riječi: kulturni turizam, kulturno - istorijsko nasljeđe,
turističke i kulturne
manifestacije, interkulturni menadžment i marketinška praksa.
___________________________________________________________
UVOD
Danas u vremenu, kada sve više ljudi traži razlog za preduzimanje
putovanja, mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini, a među njima i Sarajevo,
kao kulturni centar zemlje, propušta mogućnost ostvarenje određenih
prihoda po osnovu turizma, upravo iz razloga što nema isplaniranu
promociju svoje kulturno istorijske baštine. Poznata je činjenica, da je
svakim danom sve više zemalja u svijetu, koje se bore za privlačenje
turista iz inostranstva i na taj način poboljšaju svoj privredni položaj.
Pristup kojim se služe, u cilju valorizacije svojih turističkih potencijala, u
velikoj mjeri zasnovan je i na promociji svoje kulture, ostvarenja iz oblasti
kulture i kultrno istorijske baštine. Tako izražena nastojanja temelje se
na kulturnom turizmu, sa osnovnom namjerom, da valorizacijom svoje
kulture, unaprijedi svoj privredni razvoj.
Poznato je, da se kulturni turizam jednog grada, temelji na
dostignutom u občasti kulture, odnosno, da se ovim vidom turističkih
kretanja povezuju različita mjesta i iskustva, odnosno da se kulturni
turizam upražnjava radi definiranja identiteta istog. Znači, da kultura
kao takva, predstavlja značajna motiv turističkog putovanja, odnosno,
pokretačka je snaga, koja pokreće na putovanje u cilju doživljenja novih
saznanja i upoznavanja kultura naroda koji na određenom prostoru žive.
34
Zbornik radova
KULTURNO-ISTORIJSKO NASLJEĐE BOSNE I HERCEGOVINE
Kulturno-istorijska baština na prostorima Bosne i Hercegovine,
razultat je ljudske materijalne proizvodnje i duhovnog stvaralaštva.
Nastala je u različitim epohama i pod uticajem više umjetničkih stilova, i
kao takva, zahvaljujući svojim istorijskim ili umjetničkim vrijednostima,
od izuzetne je važnosti za turizam.
U grupu turističkih motiva, zasnovanih na kulturno-istorijskom
nasljeđu Bosne i Hercegovine, možemo svrstati: arheološka nalazišta,
kulturno-istorijske spomenike, aktivne kulturne ustanove, objekte sakralne
arhitekture, turističke manifestacije i drugo. Posmatrani kao jedinstvena
cjelina, svi oni čine poseban kompleks kulturno-istorijskog nasljeđa i
tradicije naroda koji su vjekovima živjeli, radili i stvarali na tlu Bosne
i Hercegovine. Kulturno-istorijska baština zemlje, predstavlja autentičan
dokaz istorijskog razvoja brojnih civilizacija, koji su u kontinuitetu
ostvarile fond kulturno-istorijskog bogatstva, koji je izuzetno zanimljiv
i dostojan pažnje ljudi, koji žele da se upoznaju sa prošlošću Bosne i
Hercegovine.
Arheološka nalazišta
U Bosni i Hercegovini postoje brojna arheološka nalazišta, ali
su ona rasuta su po čitavoj njenoj teritoriji, sa više ili manje arheološke
vrijednosti, položaja (Butmir kod Sarajeva id.). Međutim, u najvećem
broju slučajeva na autonomnom mjestu drevnog naselja, danas se nalaze
jedva vidljivi tragovi ili ih uopšte više i nema. Svi vredniji predmeti i
iskopine prenijeti su u umuzeje a lokaliteti su tako ostali osiromašeni, pa
je turistička vrijednost takvih znamenitosti jako umanjena.
Kroz Bosnu i Hercegovinu, mnogi narodi su prolazili, življeli u
njoj, ratovali, gradili i uništavali njene kulturno-istorijske spomenike, ali
je iza njih ostalo dosta toga, da prkosi budućnosti i svjedoči o prošlim
vremenima. Iz svih tih perioda, sačuvani su mnogi tragovi kulture koji
svojim specifičnostima i posebnim vrijednostima kojima se odlikuju,
zaslužuju da budu prezentirani turistima. Svi ovi tragovi, posmatrani
kroz objekte koji su se zadržali, tragove materijalne kulture pronađene
arheološkim istraživanjima i slično bez obzira na njihovu pojedičnu
35
vrijednost, stvarnu i umjetničku djeluju kao očiti dokumenti vremena u
kojima su nastali, za nas oni predstavljaju svjedočanstvo o prošlosti Bosne
i Hercegovine.
Spomenici antičkog i rimskog perioda, sačuvani su samo djelimično,
dok na srednji vijek podsječaju nas samo neki utvrđeni gradovi i nekropole
stečaka
Najstarije spomeničko nasljeđe na tlu Bosne i Hercegovine potiče iz
paleolita, iz tog perioda imamo dva nalazišta i to: Kadr u Svilaju kod
Bosanskog Broda i kod ušća Usore u blizini Doboja.
Nalazišta iz doba Neolitske kulture u BiH su češća i ima ih na
12 lokaliteta, od kojih je neolitsko naselje Butmir-“butmirska kultura”,
najpoznatije. Prema podacima navedenim u Studiji dugoročnog razvoja
turizma u Bosni i Hercegovini, na području BiH pored navedenih nalazišta
iz paleolita i neolita, imamo i više lokaliteta predhhistorijskih arheoloških
nalaza(94), lokaliteta antičke Grčke (13), objekata-lokacija iz Rimskog
perioda (78) lokalitet iz bronzanog perioda (1) i preko 60.000 stećakasrednjovjekovnih memorijalnih spomenika BiH, koji predstavljaju izuzetnu
i originalnu pojavu u umjetnosti Srednjeg vijeka na ovim prostorima.
Od svih navedenih lokaliteta, za prezentaciju turistima osposobljeni
su samo lokaliteti: Radimlja kod Stoca, Boljina i jedna kod Čevljanovića.
Kulturno-istorijski spomenici
Donošenje odluke za preduzimanje putovanja, znači i očekivanje
određenog učinka sa tog putovanja, odnosno, zadovoljenje određene
potrebe. U slučaju kad je motiv putovanja kulturno-istorijska baština jedne
zemlje, znači, zadovoljenje kulturne potrebe. Prema tome, preduzimanje
turističkog putovanja zbog obilaska kulturnih vrijednosti, rezultat je
kulturnog razvoja turiste, koji proizilazi između ostalog, i iz formirane
potrebe za upoznavanjem određenih turističkih privlačnosti. Zbog toga je
u međunarodnim turističkim kretanjima od posebnog značaja izbor pravca
koji će biti obuhvaćen turističkim putovanjem.
Kulturno-istorijski spomenici, stiču pravu društvenu i turističku
vrijednost, tek kad budu uključene u turistička kretanja i kad postanu
dostupne turistima, koji zbog njih poduzimaju putovanje. Na taj način,
kulturno-istorijski spomenici jedne zemlje postoje, ne samo kao izvor i
36
Zbornik radova
objekat saznanja, već i pokazatelj kulturnog nivoa stanovništva i zemlje u
cjelini.
Kulturna baština Bosne i Hercegovine nastala je kao rezultat
osvajačkih pohoda koji su se na ovim prostorima odvijali. Tako, otkrivajući
tragove njihovog življenja na području Bosne i Hercegovine, otkrivamo i
nivo njihove kulturne zrelosti u tom periodu.
Znamo da je geografsko težište bivše Jugoslavije bilo u blizini
Sarajeva. Međutim, ako detaljnije analiziramo geografsku kartu Evrope,
zapazit ćemo da negdje u centar Bosne pada i težište daleko šireg regiona:
iz srca zapadne Evrope, iz Pariza, ili sa obala La Manša pravac usmjeren
prema Istambulu kao težištu bliskog Istoka, prolazi Bosnom-približno
putem AVNOJ-a i dalje u nastavku nekadšnjim Carigradskim drumom. Isto
tako, ako potražimo logičnu vezu iz sjeverne Evrope, negdje iz Berlina i
Varšave-sa težištem Sredozemlja, što pada u okolinu Napulja, i opet ćemo
presjeći Bosnu, približno dolinom istoimene rijeke.
Upravo u tim kontinentalnim tokovima ljudskih kretanja, a to znači
kretanja kulture i civilizacije, leži ključ bosanskog kulturnog fenomena,
ključ razumijevanja suprotnosti koje se ovdje isprepliću i ključ savremene
ekonomske turističke ponude i potražnje ove zemlje.
Ta izvanredna riznica Bosne i Hercegovine, to ogromno i vrijedno kulturno
nasljeđe, treba da u turizmu zauzme sasvim određeno mjesto. Ali, ovi
značalni spomenici nemaju onu ulogu koju bi trebali imati. Nemaju je
najprije zbog toga što ne postoji sistemska i utvrđena politika turističke
valorizacije znamenitosti ove vrste. Valorizacija koja se ne bi odnosila
samo na osnovna, jednostrana i parcijalna turistička aktiviranja, već i na
kompleksnije rješavanje i prezentovanje ovih turističkih vrijednosti putem
uređenja i konzervacije, obezbjeđenja specifičnih receptivnih uslova
boravka, obezbjeđenja osnovne saobraćajne dostupnosti i povezanosti,
uključenja kulturno-istorijskih spomenika u agencijske aranžmane, i
najzad, znatno šire i savremenije turističke propagande i informisanja o
ovim kultorno-istorijskim vrijednostima Bosne i Hercegovine.
Prema Studiji dugoročnog razvoja turizma u Bosni i Hercegovini, svi
kulturno-istorijski spomenici u ovoj zemlji, podijeljeni su u nekoliko skupina,
koje čine: stari gradovi (tvrđave ), urbane cjeline, ruralne cjeline, crkve i
manastiri, džamije i tekije, javna profana arhitektura i stambena arhitektura
37
U ovoj studiji dalje su navedena mjesta i objekti. primijenjene i
dekorativne islamske umjetnosti; umjetnost zapadnih škola, etnologijamaterijalna kultura, etnologija-duhovna kultura, i zbirka ikona
U Studiji se dalje, daje pregled: muslimanskih greblja (nišani i
turbeta), grebalja i nišana, tubreta, spomen-obilježja NOR-a i revolucije,
i muzeji, galerije, ahrive, biblioteke i zbirki.
Osnovna karakteristika spomenika kulturne baštine, kao turističkih
vrijednosti je ta što se oni ne troše, dok zadovoljavaju turističke potrebe.
Oni potrebe turista zadovoljavaju putem razgledanja, upoznavanja i
informiranja.
Ovakav način turističke valorizacije ovih turističkih vrijednosti,
koja proizilazi iz njihovih atraktivnih obilježja, ne iziskuje potrebu dužeg
zadržavanja posjetilaca na jednom mjestu. Dakle, sadržaj turističke
ponude koja, pored razgledanja i informiranja, treba da sadrži i druge bitne
elemente, kao što su organizacija prodaje suvenira, ugostiteljske usluge i
druge aktivnosti koje doprinose ekonomskoj valorizaciji ovih turističkih
vrijednosti.
Aktivne kulturne ustanove
Kultura i turizam višestruko su povezani. Strukturu turizma kao
društvenog fenomena čini međuodnos nekoliko kultura (domaćina, gostiju,
turističke kulture), a kulturne su atrakcije i atraktivnost važan privlačni
motiv dolaska turista u neku zemlju, (B. Jokić 1996) Kultura,
kulturne vrijednosti i kulturna dobra u Bosni i Hercegovini stvarani su
kroz vijekove. Kao rezultat burnih događaja na prostorima naše zemlje,
tragove raznih kultura nalazimo u svim krajevima Bosne i Hercegovine.
Mnogi objekti, predmeti, pojave i događaji nastali u prošlosti,
rezultat su ljudskog stvaralaštva koji nam omogućuju da o vremenu kad
su određeni objekti ili predmeti stvarani, donosimo sud o ljudima koji su
njihovi stvaraoci (graditelji). Jer su ta djela nastala kao izraz duhovne i
materijalne kulture vremena u kojem su nastala. Iz tih razloga slobodno
možemo kazati da je kulturno dobro širi pojam od pojma kulturnohistorijski spomenik.
38
Zbornik radova
Da je definisanost pojma “kulturno dobro” širi pojam od kulturnoistorijskog spomenika govori primjer Sarajevske “HAGADE” jevrejske
vjerske knjige pisane i crtane na pergamentu, starim sefardskim pismom u
Španiji u l3 i l4. vijeku. Ova knjiga je kulturno dobro a nije kulturno
- istorijski spomenik. Kulturna dobra su u stvari i tvorevine materijalne i
duhovne kulture koja imaju takva svojstva da su od posebnog značaja za
umjetnost, kulturu, istoriju-jednog društva, te se ona najznačajnija stavljaju
pod posebnu društvenu zaštitu.
Razvoj kulture na prostorima Bosne i Hercegovine
Da bi smo prikazali razvoj kulture na prostoru Bosne i Hercegovine,
učinit ćemo kratak pregled stvaranja kulturnih organizacija u prošlosti.
Do 1878. godine u Bosni i Hercegovini nije bilo, u današnjem
shvatanju profesionalnih kulturnih ustanova, osim nekoliko amaterskih
pokušaja organiziranja kulturno-umjetničkih djelatnosti u okviru pojedinih
konfesionalnih zajednica.
Dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, dolazi do formiranja
Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888. god. Formirana su u nekoliko većih
gradova i kulturna društva “Prosvjeta”, “Gajret”, “Napredak”, “Uzdanica”
i pjevačka društva “Sloga”, “Gusle”, “Hrvoje” i ”Trebević”. U 1905.
godini formira se radničko kulturno društvo “Proleter” kao protuteža
ranije formiranim nacionalnim kulturnim i pjevačkim društvima. Narodno
pozorište u Sarajevu, kao najstarije profesionalno pozorište, otvoreno je
22. oktobra 1921. godine u zgradi koja je izgrađena nekoliko decenija
ranije. Ovo ne znači da u Bosni i Hercegovini nije ranije bilo pozorišnih
predstava. U zgradu Narodnog pozorišta u Sarajevu dolazile su mnoge
putujuće pozorišne trupe, a isto tako i u druge gradske centre u Bosni i
Hercegovini. Međutim, tek od 1921. godine, pozorišni život u Bosni i
Hercegovini počinje teći normalnim tokom, kako to zaslužuje jedan veliki
grad, kakav je Sarajevo. Poslije formiranja pozorišta u Sarajevu, dolazi do
otvaranja pozorišta i u ostalim većim gradovima BiH: Tuzli, Banjoj Luci,
Zenici, Mostaru i dr.
Entografski muzej u Banjoj Luci osnovan je 1930. godine i
posjeduje vrijednu zbirku entografske građe koja će postati embrion
kasnije osnovanog Muzeja Bosanske krajine.
39
Po završetku Drugog svjetskog rata osnovan je Muzej revolucije
BiH i Muzej Mlade Bosne u Sarajevu, kao i muzeji i galerije u Sarajevu i
drugim gradovima Bosne i Hercegovine.
Razvoj muzičke i likovne kulture, baleta i filharmonije, svoj pravi
procvat doživljava tek po završetku Drugog svjetskog rata s tendencijom
usavršavanja kadrova i uspostavljanja saradnje sa u Evropi poznatim
ustanovama ove vrste (Bečka filharmonija i dr.)
Renomirane umjetničke kuće i njihovi ansambli, pozorišni, baletski
i muzički, interesantne su privlačnosti većih gradova ka kojima su često
usmjerena kretanja nekih grupa ili pojedinaca, pa se mogu smatrati veoma
atraktivnim znamenitostima koje gradovi posjeduju i koje često određuju
karakter tokova prema ovakvim gradovima
Što su umjetničke kuće ili ansambli više renomirani, utoliko
imaju i veći turistički značaj. Neke od ovih umjetničkih institucija,
prevazilaze bosanskohercegovačke okvire i svrstavaju se u prvorazredne
evropske umjetničke ustanove (sarajevska filharmonija, balet i opera).
Veoma je mnogo domaćih turista iz unutrašnjosti zemlje, kao i stranih
posjetilaca, koji svoje putovanje u Sarajevo, Banja Luku ili Mostar čine i
sa ciljem doživljavanja vrhunskih umjetničkih djela u izvođenju ovakvoih
kvalitetnih ansambala, pa je neophodno o tome više voditi računa prilikom
aranžiranja određenih turističkih kretanja (zar mnogi turistički tokovi ka
Milanu, Beču, Moskvi ili Bambergu nisu dobrim dijelom usmjereni i zbog
Skale, Bečke opere, Baljšoeg teatra ili Bamberških simfoničara?).
Objekti sakralne arhitekture
Građevine sakralne arihitekture, manastiri, crkve, đžamije i
katedrale, nesumljivo prestavljaju najbrojnije i po sadržini najatraktivnije
antropogone turističke znamenitosti u našoj zemlji. Neke od njih
prestavljaju jedinstvene turističke objekte kakvi se sreću malo gdje na tlu
Evrope (Jevrejska sinagoga u Sarajevu i sl.). Njihov značaj izražen je
najprije u njihovij visokoj umjetničkoj vrijednosti i specifičnom održavanju
umjetničkih težnji i društveno-ekonomskih prilika epohe u kojoj su nastali.
40
Zbornik radova
Vrijeme u kome su sagrađeni i stilovi u kojima su ih znani
i neznani neimari i umjetnici oblikovali veoma su različiti. Ali se ipak
može razlikovati nekoliko škola, odnosno umjetničkih pravaca kojima ove
građevine pripadaju, od kojih su najvažnije Primorska i Raška, (manastir
Lovnica kod Šekovića iz 13 vijeka orijentalna i dr. i manastir Tvrdoš i
Dobričko iz 15. vijeka). U vremenu turske uprave ovim prostorima,
pored izgradnje džamija, grade se i crkve koje se ukrašavaju freskama
i ikonama, tako nastaje prepoznatljiv stil slikarstva (težačka ikona u
Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu), po uzoru na gradovea iz Srednje i
Zapadne Evrope od XVIII vijeka, kao i noviji umjetnički pravci: barok,
klasicizam,i dr., pa su u tim stilovima zidane brojne i vrijedne građevine
islikane freskama i ikonama i ukrašene dekorativnom plastikom. Iz ovog
perioda na tlu Bosne i Hercegovine ostale su mnogobrojne đžamije ,
među kojima Begova đžamija u Sarajevu sgrađena 1531 god. ima najveću
turističku vrijednost.
Turističke manifestacije
Imajući u vidu izvjesne protivrječnosti u turizmu, možemo
konstatovati da turistička kretanja doživljavaju velike kvantitavne i
kvalitativne promjene u svojoj strukturi. Ljudi sve više putuju i tako turizam
postepeno postaje primarna potreba. Javljaju se novi motivi putovanja, a
samim tim i novi oblici turističkog prometa, koji dovode do promjena,
kako na strani turističke potražnje, tako i na strani turističke ponude, koja
nastoji da svoje kapacitete iskoristi, a sadržaj usluga što više prilagodi i
približi zahtjevima i potrebama određenog tržišnog segmenta.
Kada analiziramo potrebe tržišnih segmenata, neophodno je
da obuhvatimo i brojne elemente društvenog i ekonomskog karaktera
turizma. Utoliko prije, što je manifestacioni turizam, društveno-ekonomski
fenomen, koji svakodnevno dobija sve veći značaj, jer se sve veći broj
osoba direktno uključuje u ovaj vid turizma, intenzivnije u posljednjim
decenijama proteklog vijeka.
Za manifestacioni turizam bitno je da su učesnici u najvećem
broju osobe sa visokim platežnim mogućostima. Te, stog aspekta treba
posmatrati efekte manifestacionog turizma. Govoriti o profitu ostvarenom
po osnovu manifestacionog turizma, veoma je teško, s obzirom da se
nepredviđeno pojavljuju novi motivi turističkih kretanja, a oni imaju
41
znatne uticaje na turistički promet. Sve ovo dovodi do međusobne
isprepletenosti raznih oblika turističkih kretanja, tako da se na određenim
manifestacijama, uključuju i druge vrste turizma. Tako se tokom trajanja
neke manifestacije, turisti koji su u mjestu održavanja iste, uključuju u
obilaske kulturno istoriskih spomenika, prave izletničke ture a većina
se tih učesnika opredijeli da svoj boravak u gradu u kome učestvuju na
određenoj manifestaciji, produži za jedan ili više dana, po završetku
manifestacije.
su:
Najpoznatije manifestacije koje su u Bosni i Hercegovini održavaju
“Sarajevska zima” Baščaršijske večeri, “Višegradska staza”
“Ljeto na Vrbasu “Grmečka korida” “Dučićeve večeri poezije” u Trebinju,
“Sabor izvornog narodnog stvaralaštva”. U Tesliću, na prostorima banje
“Vrućice i dr.
Sve ove turistike manifestacije, tokom svog trajanja, postaju mjesta
povezana jednom stvaralačkom akcijom-otvaranja kulturnih riznica za
sve putnike namjernike iz zemlje i svijeta, za svakog građanina. Ove
manifestacije omogućavaju realizaciju nekih istinskih ljudskih potreba
građana svijeta, da: ljudski susret bude radost otkrića, i da poznanstva
nemaju vijek snježne pahuljice. Iz čega proizilazi da su turističke
manifestacije nastale kao izraz cjeline kulturnih potreba življenja u
savremenom centru, gradu koji po njima postaje prepoznatljiv.
Turističke manifestacije postaju nezaobilazan znak života i razvoja
mjesta u kojem se održavaju, u svim oblastima koje grade njen program:
muzičko-scenske djelatnosti, likovne manifestacije, kulturna baština,
kulturno-naučni susreti, zabavni i sportski programi, poetika prostora i dr.
42
Zbornik radova
ZAKLJUČAK
Pored putovanja koja se preduzimaju u svrhu odmora i rekreacije,
kultura kao motiv koji pokreće mnoge ljude iz dana u dan sve je izraženiji.
Mjesta bogata kulturnim sadržajima, arheološkim nalazištima ili drugim
sadržajima koji karakterišu kultuno-istorijsku baštinu jeden zemlje, postaju
sve popularnija, jer za posjetioce predstavljaju osjećaj jedinstvenosti i
potpunog doživljenja, čemu teži najveći broj posjetilaca ovakvih mjesta.
Mjesta, koja mogu zadovoljiti ovako izražene potrebe turista u
Bosni i Hercegovini ima više, ali se ona susreću s mnogim specifičnim
problemima, koji su rezultat neorganizovanosti turističkog sektora u ovoj
zemlji, nedostatku ekonomske pomoći, kao i nedostatku brige i sredstava
za njihovo održavanje od strane opštinskih, kantonalnih i entitetskih
organa.
Ovakav odnos državnih struktura, navodi nas na zaključak, da
neovisno o tome koliko je vrijedna kulturno-istorijska baština i ostale
turističke vrijednosti Bosne i Hercegovine, ako se ne bude utvrdila politika
razvoja turizma na svim nivoima u zemlji i u skladu s istom i strategija
razvoja turizma, ove će vrijednosti služiti same sebi, a ne turistima koji
trebaju da dolaziti da ih obilaze i posjećuju.
Zato, ako za turističku politiku kažemo da predstavlja ukupnost
smišljenih akcija i aktivnosti usmjerenih na definisanje i realizaciju
koncepcije razvoja turizma, shvatit ćemo u kojoj mjeri moraju biti
koordinirane akcije nosioca i izvršioca politike razvoja ove privredne
grane. Drugim riječima, državna intervencija u cilju valorizacije kulturnoistorijske baštine naše zemlje je neophodna. Kažemo neophodna, iz razloga
što konkurentnost Bosne i Hercegovine na međunarodnom turističkom
tržištu, nacionalni interes i složena priroda turističke ponude, faktori su koji
državnu intervenciju u cilju razvoja turističkog prometa čine neophodnom.
43
Literatura
• Alzua A., O´Leary J. and Morison A. (1998) Cultural and heritage
tourism: identifying niches for international travellers, Journal of
Tourism Studies 9(2)2-13.
• Cogliandro, G. (2001) European Cities of Culture for the Year 2000.
Association of the European Cities of Culture of the yar 2000.
• Dragica Ahmetović - Tomka, Turistička promocija kulturnih
dobara, Zbornik radova Instituta za geografiju, PMF Univerziteta
u Novom Sadu 1998.
• European Commission (Education and Culture Directorate General (2000) Culture 2000 programme. The European Capital of
Culture, Brussels, Europenean Parliament and Council.
• Jokić, B.,(1996) Poslovna kultura u turizmu, Turizam br. 7-8,
Institut za turizam Zagreb.
• Kujundžić E. (2001) Memoria bosniaca - Reference of Bosnia and
Herzegovina, Međunarodni centar za mir, Sarajevo.
• Richards G. (1996) (ed) Cultural tourism in Europe. Wallingford,
CAB International.
• Richards G. (1999) (ed) Europen cultural tourism: petterns and
prospects. U: Dodd D. i van Hemel A. (eds) Planing cultural tourism
in Europe. Amsterdam, Boekman, Foundation and Ministry of
Education, Culture and Sciece (16-32).
• Richards G.(ed) (2001) (ed) Cultural attractions and in European
tourism. Wallingford, CABI Publishing.
• Studija dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, Urbanistički
zavod BiH, sveska 4.
44
Zbornik radova
DIREKTNA STRANA ULAGANJA U TURIZAM BOSNE I
HERCEGOVINE
FOREIGN DIRECT INVESTMENT IN TOURISM OF BOSNIA
AND HERZEGOVINA
Dr sc Ismet Velagić
Komisija za koncesije BiH
Sveučilište/Univerzitet „VITEZ“ Travnik
___________________________________________________________
SAŽETAK: Prioritet privrede Bosne i Hercegovine je razvoj
turizma i realizacija značajnih projekata sa turističkim sadržajima. U
narednom periodu, očekujemo priliv direktnih stranih ulaganja, kroz
privatizaciju turističkih objekata, izdavanja koncesija, i jačanje javnoprivatnog partnerstva. Investicioni projekti sa turističkim sadržajem
odnose se na: zimski turizam, razvoj seoskog turizma, izgradnja hotelskih
kapaciteta i moderne luke u Neumu. U skladu sa regionalnim razvojem
turizma, uraditi projekcije investicija i stranih ulaganja po lokalnim
zajednicama i ruralnim područjima, sa svom potrebnom infrastrukturom.
Ključne rijeći: strana ulaganja, koncesije, projekti, javno-privatno
partnesrstvo, nova ulaganja.
ABSTRACT: The priority of the Bosnia and Herzegovina is tourism
development and implementation of major projects and tourist attractions.
In the future, we expect the inflow of foreign direct investment through
privatization of tourism facilities and concessions, and strengthening
public-private partnership. Investment projects with the tourist attractions
are as follows: winter tourism, rural tourism, construction of hotel facilities
and a modern port in Neum. In accordance with the regional tourism
development, to do projections of investment and foreign investment in
local communities and rural areas, with the necessary infrastructure.
Keywords: foreign investments, concessions, projects, publicprivate partnesrstvo, new investment.
___________________________________________________________
45
UVOD
Pod
održivim
razvojem
(Sustainable
Development)
podrazumjevamo uravnotežen ekonomski, socijalni, i kulturni razvoj bez
ugrožavanja životne sredine čime se i budućim generacijama omogućava
razvoj na istom ili višem nivou kao i sadašnjem. Kod definisanja
održivog turizma najprihvatljivije je sljedeće: ostvarenje ekonomskog
profita, očuvanje socijalnog integriteta lokalnih zajednica, zaštita životne
sredine, optimalno zadovoljenje turističkih potreba. Prema procjenama
Svjetske turističke organizacije, dva su cilja koje turizam treba da ispuni u
narednom periodu: povećanje zaposlenosti i zaštita životne sredine. Jedan
od instrumenata za ostvarenje ciljeva jesu strana ulaganja. Razlog niskog
nivoa stranih ulaganja, u turizam Bosne i Hercegovine, je neriješena
privatizacija sektora turizma, tako da veliki strani investitori zabilaze
BiH, i nisu spremni ulagati kapital u izgradnju infrastrukture i smještajnih
kapaciteta. Udio investicija u turističke sadržaje u ukupnim investicijama
je zanemarljiv. Analizom potencijala i atraktivnosti BH-regiona, također,
postoji nizak udio stranih ulaganja u turizam u ukupnim direktnim stranim
ulaganjima.
Približavanjem Evropskoj uniji ukupna ulaganja u turizam trebaju
se značajno povečati. Do povećanja stranih ulaganja treba doći zbog boljeg
imidža države, smanjenje političkog rizika, veće efikasnosti privrede,
i zadovoljavajuće zaštite životne i radne sredine. Turizmu treba pomoć
Vlade, kakvo je stanje budžeta, teško da takvu pomoć može dobiti, ali
treba stvarati prostor za domaće i strane kompanije koje žele da investiraju
u turističke sadržaje. Potrebno je ulaganje u promociju turizma lokalnih
zajednica i regija, kao što je promocija na internetu. Da bi privukli strana
ulaganja u sektor turizma potrebno je smanjiti parafiskalna i neporezna
davanja, predložiti smanjenje PDV-a u turizmu. Vijeće ministara, vlade
entiteta, kantona treba, u tome, da daju svoj doprinos, da u tome sudjeluje
lokalna zajednica, koje sa ukupnim investiranjem u turizam mogu očekivati
razvoj cijelokupne privrede.
U posljednjoj dekadi direktna strana ulaganja u turizam ne postoje,
buduća ulaganja treba da budu kvalitetna, po obimu i obliku, kako bi se
uradila infrastruktura, iskoristili slobodni kapaciteti, povećali prihodi, na
taj način povečali tržišnu i društveno-ekonomsku rentabilnost ulaganja.
Kada se poveća rentabilnost turističkih sadržaja, i razviju nove usluge,
46
Zbornik radova
povećat će se priliv stranih ulaganja, sigurnost, i smanjiti rizik ulaganja. Da
bi povećala direktna strana ulaganja u turizam, BiH treba privatni sektor
izvući iz sive ekonomije i zakonski urediti Javno privatno partnerstvo,
koristiti IPA-fondove.
Za kvalitetna strana ulaganja treba stvoriti povoljnu klimu.
Investitor kada ulaže u drugu zemlju, cilj ulaganja je rentabilnost, i da se
uloženi kapital vrati u što kraćem vremenu. U radu smo prikazali metode
koje koristimo za izračunavanje dobiti i vremena potrebnog za povrat
sredstava. U BiH, na svim nivoima vlasti, potrebno je da se uvežu svi
sektori koji bi stvorili kvalitetan turistički proizvod, gdje bi strani investitor
uložio sredstva ne samo u turistički objekt, već realizovao i druge nove
(grinfild) projekte.
Razvoj turističke privrede i stranih ulaganja, zasniva se na značajnim
turističkim potencijalima, i da je turizam perspektivna privredna grana. U
isto vrijeme prisutna su ograničenja koja djeluju na razvoj i ulaganja u
takvu oblast: 1) Nedostatak finansijskih sredstava za izgradnju turističke
infrastrukture. 2) Ne postojanje Strategije razvoja turizma BiH. 3) Loše
saobračajnice. 4) Nedovoljna promocija BH-turizma na stranom tržištu.
5) Potrebno je utvrditi ciljeve koji će omogučiti da BiH postane privlačna
destinacija. Ciljevi su sljedeći: a) omasovljenje turističkog prometa, kroz
planiranje i relizaciju aktivnosti, b) podsticati investicije u svi oblicima
u turizam, naročito direktna strana ulaganja, povečati konkurenciju
turističkog sektora, smanjiti cijene, povećati kvalitet u odnosu na okruženje.
U narednom periodu, od strane Ministarstva turizma Vlade FBiH,
očekuje se relizacija projekta turističkog sadržaja, rast priliva direktnih stranih
ulaganja kroz privatizaciju turističkih objekata, i izdavanje koncesija na duži
vremenski period. Priliv stranih ulaganja bazira se na aktivnostima vlada
entiteta i Agencije za promociju stranih investicija, i njihovim planovima:
1) Plan razvoja turizma u BiH sadrži: prijedloge razvoja regiona
pogodnih za turizam, lokacije za investiranje, profil stranih i domaćih
investitora. Regioni su: - 20. km morske obale sa gradom Neumom, s
ciljem razvoja morskog turizma, - centralni (planinski) dio sa mogučnošću
razvoja seoskog i zimskog turizma, - ravničarski dio (ravnomjeran
regionalni razvoj).
2) Smanjiti administrativne barijere i povećati zaštitu privatne
imovine pri izgradnji objekata.
47
3) Izgradnja i opravak infrastrukture u cilju povezivanja i korištenja
turističkih sadržaja, realizacija infrastrukturnih projekata u oblasti
saobračaja i infrastrukturnog povezivanja regiona.
4) Stvaranje dodatnih podsticaja za priliv direktnih stranih ulaganja
i ulaganje domaćeg kapitala.
Investicioni projekti sa turističkim sadržajem, u BiH, odnose se na:
zimski turizam, izgradnja ski staza s vještačkim snijegom; razvoj seoskog
turizma s ponudom zdrave hrane; izgradnja hotelskog naselja i moderne
luke za prihvat turističkih brodova u luci Neum. U BiH potrebno je: projektovati kvalitetne turističke centre, - uraditi projekcije investicija po
opštinama, - investirati u građevinske i infrastrukturne projekte. Lokacije
pogodne za nova ulaganja su planine Jahorina, Bjelašnica, Igman, Kupreška
visoravan, Vlašički plato, Vranica, rijeke Una, Vrbas, Neretva. Prema
preporukama OECD-a potrebno je izraditi targetiranu strategiju, s ciljem
kreiranja fiskalnih i finansijskih podsticajni mjera, u skladu s modelom,
obimom, i strukturom investicija, koja se žele privuči u određenu lokalnu
zajednicu, i regiju.
Turizam je perspektivna privredna grana, i prepoznat je kao
strateški sektor. Nameće se potreba strateškog pristupa u planiranju i
podsticaju direktnih stranih ulaganja u turizam BIH. U cilju poticanja
stranih ulaganja i stvaranju povoljne investicione klime, doneseni su:
„Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH“, zakonom se želi
odrediti jasna, transparetna, stabilna politika i pravni okvir u svrhu zaštite
stranih investitora, „Zakon o carinskoj politici“, „Zakon o porezu na
dobit“, „Zakon o porezu na dobit“, „Zakon o koncesijama BiH“, „Zakon o
deviznom poslovanju“.
48
Zbornik radova
KARAKTERISIKE I ZNAČAJ STRANIH ULAGANJA
Jedna od definicija stranih ulaganje glasi „To su autonomne
transakcije dugoročnog kretanja kapitala motivisane ekonomskim
intersom“. Sredstvo putem kojih svaka ekonomija podstiče proizvodnju,
zaposlenost, smanjuje siromaštvo. U ovom radu istražujemo značaj
direktnih stranih ulaganja, kao najznačajniji oblik stranih ulaganja. U užem
smislu, podrazumjevaju ulaganje radi obavljanja profitabilne djelatnosti
na teritoriji jedne države. Predstavljaju značajan izvor kapitala, doprinose
efikasnom organizovanju proizvodnje i usluga u lokalnim, regionalnim, i
svjetskim razmjerama. Interes za privlaćenje stranih investicija pokazuju
sve zemlje, među kojima postoji konkurencija. Zašto? Zato što utiču na
ekonomski rast, a efekti se razlikuju od oblika i lokacije ulaganja. Strana
ulaganja omogućuju najbrži razvoj zemlje, regiona, lokalne zajednice,
putem kojih se podstiče proizvodnja i usluge, zaposlenost, infrastruktura,
smanjenje siromaštva. Prva pozitivna veza, ogleda se da strani kapital
podstiče domaće investicije, druga veza utiče na konkuretnost domaće
privrede, njenu otvorenost i strukturu razmjene, u smjeru da raste dio
proizvoda i usluga intezivnih znanjem, u odnosu na proizvode intezivne
sirovinama i radno-intezivne proizvode.
Zbog čega dolazi do rasta direktnih stranih ulaganja? Kod direktnih
stranih ulaganja ne radi se o običnom transferu kapitala iz jedne zemlje
u drugu, pod tim podrazumjevamo investicioni paket koji sadrži, osim
kapitala, tehnologiju, marketing, menadžerska znanja, pristup tržištima,
povećanje zaposlenosti. Pored toga, zbog većeg rizika znatno se povećava
prilika za ostvarenje profita i omogućava razmjena znanja. Značaj direktnih
stranih ulaganja u svijetu raste, poseban značaj takvoj problematici su
posvetile Ujedinjeni narodi: Konferncijom o trgovini i razvoju, koji
podnose poseban investicijski izvještaj (World Investment Report), u
kojem postoje značajni aspekti direktnih stranih ulaganja i njihov uticaj na
ekonomije zemalja.
Bosna i Hercegovina, koja je privukla određeni ali ne zadovoljavajući
iznos stranih investicija. Većina kapitala investirano je u preuzimanje
vlasničkih udjela putem privatizacije. Nedostaju potpuno nova ulaganja
(greenfield-investment) u turističke projekte i izvozno orijentisanim
sektorima. Jedan od uzroka neuspjeha sa stranim ulaganjima je što nema
strategije razvoja, ciljeva, niti adekvatne makroekonomske politike koja bi
49
implementirala te ciljeve. Zbog toga ni visina niti učinci direktnih stranih
ulaganja nisu dostigli željeni nivo.
OBLICI DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA
Direktna strana ulaganja mogu se realizirati u različitim oblicima.
Najčešći je osnivanje preduzeća, afilijacije matične kompanije, u drugoj
zemlji koja je u potpunom vlasništvu ulagača ili kupovinom preduzeća,
odnosno djela preduzeća. Osnivanje novog preduzeća u inostranstvu se
definiše kao grinfild investicija, to je direktno investiranje u potpuno novi
pogon, odnosno djelatnost, greenfield investment7. Dok se investiranje
u postojeće preduzeće ostvaruje putem spajanja i kupovinom, s tim što
je značaj modela (merger and acquisition, M&A) vremenom sve veći,
odnosno, kupovina ili spajanje domaćeg preduzeća s postojećom firmom
u inostranstvu, tzv. brownfield investment. Poseban oblik, ulaganja, je
zajedničko poslovno ulaganje (joint venture) u kojima učestvuju partneri iz
različitih zemalja koji ulažu sredstva sa ciljem zajedničkog rada, snošenje
rizika i podjele ostvarenog profita.
Jedan od oblika investiranja u turizam jesu koncesije, koje se mogu
ugovoriti na 30+20 godina. Istraživanja pokazuju da koncesijama možemo
obezbjediti kapital, obnoviti, i staviti u funkciju mnoge turističke objekte.
Od koncesijskih naknada država može zaraditi značajna sredstva, gdje
bi lokalna zajednica dobila odgovarajući iznos. Posebne aktivnosti treba
posvetiti koncesijama u privlačenju direktnih stranih ulaganja, zbog toga
što mnoga turistička dobra mogu se koristiti putem koncesionih aranžmana.
Država i lokalna zajednica ne može uvijek efikasno koristiti monopolska
prirodna dobra, tako da se ustupaju na eksploataciju domačim i stranim
preduzećima. Zakonom o koncesijama BiH propisuje se: a) način i uslovi
pod kojim se mogu dodjeliti koncesije, b) nadležnost za dodjelu, c) tenderski
postupak, d) sadržaj ugovora o koncesiji, e) prava i obaveze koncesionara.
Cilj zakona je da stvori transparentan pravni okvir i stvaranje uslova,
kojima se domaćim i stranim investitorima, mogu dodjeljivati koncesije, i
stimulisati ulaganja stranog kapitala u oblast turizma. Koncesija je pravo
koje koncendent daje koncesionaru u cilju izgradnje infrastrukture i/ili
pružanja usluga, eksploatacije prirodnih resursa, u rokovima, i uslovima o
kojima se koncendent i koncesionar dogovore.
7
Direktno investiranje u potpuno novi pogon, odnosno djelatnost (Greenfield investment).
50
Zbornik radova
Direktna strana ulaganja putem koncesija u BiH nisu zadovoljavajuća,
naročito koncesije u infrastrukturnim projektima, koji predstavljaju uslov
za priliv stranih ulaganja u sektor turizma. Istraživanja su pokazala da
postoji relacija koncesija i direktnih stranih ulaganja. Koncesije, kao jedan
od načina investiranja stranog kapitala, mogu imati značajnu ulogu u
otvaranju BH-privrede i međunarodnoj razmjeni kapitala, roba, i usluga.
Za uspostavljanje koncesionih odnosa, sa stranim investitorima, potrebni
su zakoni i poticaji za ulagače, povoljni uslovi investiranja, veći stepen
sigurnosti ulaganja, mogućnost sticanja dobiti, što bi omogučilo veči priliv
stranih ulaganja, i brže uključivanje u međunarodnu podjelu rada.
MOTIVI PRIVLAČENJA STRANIH ULAGANJA U SEKTOR TURIZMA
Motivi primaoca, direktnih stranih ulaganja, sastoje se u poređenju
društvenih koristi i troškova koja su prouzrokovala direktna strana ulaganja,
te u cilju da društvene koristi budu veće. Osnovni motivi privlačenja stranih
ulaganja su: kapital, tehnologija, tržište, upravljanje.
- Kapital, motiv privlačenja stranog kapitala ogleda se u tome da strana
ulaganja donose finansijske resurse u zemlju domaćina. Prilivi, direktnih
stranih ulaganja, su stabilniji i lakše ih je servisirati nego komercijalne
kredite, na kraju se radi o dugoročnim projektima i ulaganjima.
- Tehnologija, direktna strana ulaganja zemlji domaćinu donesu novu
tehnologiju, na taj način povećava se efikasnost korišćenja postojeće
tehnologije, odnosno, nova tehnologija prilagođava se lokalnim uslovima.
U takvim uslovima javlja se dodatni motiv zemlje domaćina: formiraju
lokalne istraživačko-razvojne kapacitete; poboljšaju tehnologiju kako
se pojavljuju inovacije i mjenja potrošnja; stimulišu tehničke promjene
u lokalnim preduzečima, dobavljačima, klijentima i konkurentima,
obezbjeđujući im pomoć, služeći im kao model ili inteziviranjem
konkurencije.
- Pristup tržištu, zemlje domaćini mogu da obezbjede pristup izvoznim
tržištima, kao i za robu koja se već proizvodi u zemlji domaćina, neovisne
od direktnih stranih ulaganja. Dakle, direktna strana ulaganja, pomažu
zemlji domaćinu da pređu sa domaćeg na međunarodno tržište, kao i
stvaranje novih aktivnosti koje eksploatišu komparativne prednosti zemlje
domaćina. Rast izvoza pruža koristi tehnološkog učenja, ekonomije obima,
konkuretnih podsticaja i tržišne integracije.
51
-Vještina upravljanja, direktna strana ulaganja omogućuju zapošljavanje i
indirektni pristup pojedincima sa naprednim vještinama i znanjem, zatim,
mogućnost transfera takvih vještina i znanja na međunarodno tržište,
šaljući svoje eksperte i organizujući treninge, koji donose konkurentske
prednosti sektoru turizma.
Dodatnim motivima, vlada i lokalna zajednica, usmjerava investicije
u regije i određene turističke sadržaje. Pored poreskih i carinskih olakšica,
stranim investitorima, omogućuje se dodjela zemljišta, i osiguranje
potrebne infrastrukture. Izbor motiva zavisi od ciljeva lokalne privrede,
šta vlada želi da ostvari, koje destinacije da razvija? Nekada motiv može
da bude razvoj ruralnog turizama, nekada samo zdravstvenog, sportskog,
zimskog, vjerskog. Kranji motiv je povećanje ukupnih investicija,
povećanje iskorištenosti slobodnih kapaciteta, zapošljavanje, konačan cilj
je rentabilnost poslovanja sektora turizma.
OCJENA EFEKATA STRANIH ULAGANJA NA ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA
Ocjena opravdanosti realizacije projekata u okviru, direktnih stranih
ulaganja, predstavlja veoma složen postupak, koji obuhvata utvrđivanje
svih efekata koji se ostvaruju realizacijom ulaganja. Na osnovu zadanih
ciljeva i ocjena donosimo odluku da li određena ulaganja treba realizovati
ili odustati, odnosno, treba odlučiti o realizaciji jednog projekta između
više alternativnih projekata. Ocjena efekata ulaganja koja obuhvaćaju
direktne ekonomske efekte koji ostaju investitoru naziva se finansijskotržišna ocjena. Međutim, prilikom ocjene opravdanosti ulaganja, uvijek
treba imati u vidu indirektne efekte, koje projekt donosi državi u kojoj
se vrši ulaganja, takva ocjena se naziva društveno-ekonomska ocjena
ulaganja, i uzima u obzir sve efekte koje od ulaganja ima država.
Da li direktna strana ulaganja utiču na domaće investicije?
Dokazali smo da strana ulaganja podstiču domaće investicije, ne samo u
oblasti turizma, već u infrastrukturi i poljoprivredi, što možemo predstavati
sljedećom vezom:
It = f (DSU, BDP)
52
Zbornik radova
Investicije u sektoru turizma su u funkciji direktnih stranih ulaganja i stope
privrednog rasta. Ako je koeficijent DSU=0,30, njihovo povećanje u brutodruštvenom proizvodu (BDP) za 1%, povećava udio domaćih investicija
u BDP za 0,30%.
-Direktna strana ulaganja i efikasnost domaćh investicija. Efikasnost,
domaćih investicija i direktnih stranih ulaganja, mjerimo koeficijentom
efikasnosti investicija, ICOR-om (Incremental Capital Output Ratio).
Bruto investicije u bruto društvenom proizvodu
ICOR =
--------------------------------------------------------------Stopa rasta bruto društvenog proizvoda
Koristimo ga za projekciju privrednog rasta i mjerenje efikasnosti
investicija u pojedinim sektorima privrede, njegova vrijednost se kreće u
rasponu 1-11.
Ekonomska nauka kod donošenja odluka o ulaganjima bavi se pitanjima
izbora, kako da se ograničeni resuri upotrijebe na najbolji način ako postoji
mogućnost njihovog alternativnog korišćenja. Ako političari odrede ciljeve
koje treba određenim resursima postići, onda je zadatak ekonomista da
pruže analize iz kojih će se vidjeti implikacije alternativnih izbora. Osnovi
zadatak analitičara u ocjeni efekata projekata jeste da iskaže veličinu
profita koji projekat može da ostvari. Potrebno je odbaciti tezu «što se
smije, a što se ne smije» investirati, već je potrebno analizirati različite
scenarije budućih projekata, gdje se fizičkom analizom svih relevantnih
tržišnih, tehničko-tehnoloških, lokacijskih i organizacionih faktora te
njihovog pretvaranja u finansijske veličine omogućiti sagledavanje
prostora i vremena, smanjenja rizika, a samim tim donošonje odluke.
Planom ulaganja, analiziraju se troškovi i koristi, korištenjem alternativne
upotrebe te analizom opurtunitetnosti raspoloživih resursa. Kod takvih
metoda potrebno je uzeti u obzir prihvatljivost projekta kako sa stajališta
investitora tako i države.
53
da ostvari. Potrebno je odbaciti tezu «što se smije, a što se ne smije» investirati, već je po
analizirati različite scenarije budućih projekata, gdje se fizičkom analizom svih relev
tržišnih, tehničko-tehnoloških, lokacijskih i organizacionih faktora te njihovog pretvar
finansijske veličine omogućiti sagledavanje prostora i vremena, smanjenja rizika, a sam
donošonje odluke.
Planom ulaganja, analiziraju se troškovi i koristi, korištenjem altern
Finansijska
ocjena ulaganja
upotrebe te analizom opurtunitetnosti raspoloživih resursa. Kod takvih metoda potrebno j
u obzir prihvatljivost
projekta
kako sa
stajališta(payback
investitora
tako i države.
Metoda
razdoblja povrata
sredstava
projekta
period)
Metoda
razdoblja
Finansijska
ocjena povrata
ulaganja sredstava projekta izračunava period koji je
Metoda
razdoblja
povrata
sredstava
projekta
(payback
period)
potreban da projekat povrati
uložena
sredstva.
Formula
za izračunavanje
Metodapovrata
razdoblja
povrataglasi:
sredstava projekta izračunava period koji je potreban da p
perioda
sredstava
povrati uložena sredstva. Formula za izračunavanje perioda povrata sredstava glasi:
t
 TI
n0
e
n

t
 NP
n0
ep 2
n
8
Kriterij ocjene je najduže prihvatljivo razdoblje povrata investicijskih ulaganja (tm), s k
potrebnoocjene
uporediti
razdobljeprihvatljivo
povrata ulaganja
projekta
(tp). Pri
takvoj uporedbi mogu se p
Kriterij
je najduže
razdoblje
povrata
investicijskih
tri (3) situacije:
ulaganja
(tm), s kojim je potrebno uporediti razdoblje povrata ulaganja
tp
< Pri
tm –takvoj
projekt
prihvatljiv,
projekta (tp).
uporedbi
mogu se pojaviti tri (3) situacije:
tp < tm – projekt je granično prihvatljiv,
tp << tm
tm –– projekt prihvatljiv,
je neprihvatljiv.
tp
Od nekoliko projekata, ulaganja istog tipa, bolji je projekt s kraćim periodom povrata sreds
tp < tm – projekt je granično prihvatljiv,
Neto-sadašnja vrijednost projekta (net-present value, NPV)
tp < tm koja
– projekt
je neprihvatljiv.
Druga metoda
se koristi
u ocjeni projekata, predstavlja zbir godišnjih neto-primi
ekonomskom toku svedenim na njihovu vrijednost u početnoj godini projekta. Formula z
Od nekoliko projekata, ulaganja istog tipa, bolji je projekt s kraćim
sadašnju vrijednost glasi:
periodom povrata sredstava.
2
Bendeković, J. i koautori, Planiranje investicijskih projekata, Knjiga III, IV dio, str. 20.
Neto-sadašnja vrijednost projekta (net-present value, NPV)
Druga metoda koja se koristi u ocjeni projekata, predstavlja zbir godišnjih
neto-primitaka u ekonomskom toku svedenim na njihovu vrijednost u
početnoj godini projekta. Formula za neto-sadašnju vrijednost glasi:
t
So   NPne x II p
n
n 0
Kriteriji za ocjenu i primjenu metode je iznos neto-sadašnje vrijednosti (N
mogu pojaviti tri (3) situacije:
Kriteriji za ocjenu
i primjenu
metode
je iznos
neto-sadašnje vrijednosti
NSV
> 0, ulaganje
u projekt
prihvatljivo,
(NSV) projekta, NSV
gdje se
mogu
pojaviti
tri (3)
situacije:
= 0,
projekt
granično
prihvatljiv,
NSV < 0, projekt neprihvatljiv.
NSV > 0, ulaganje
u projekt
Metoda
imaprihvatljivo,
dvije značajne prednosti, uzima u obzir cijeli vijek pro
vremenskim preferencijama.
8
Bendeković, J. i koautori, Planiranje investicijskih projekata, Knjiga III, IV dio, str. 20.
54
Metoda interne stope rentabilnosti (internal rate of return-IRR)
Metoda koristi, internu stopu rentabilnosti, kao kriterij efikasnosti p
rentabilnosti je ona diskontna stopa koja, neto-sadašnju vrijednost pr
nulom (0). Formula, interne stope rentabilnosti, glasi:
Zbornik radova
NSV = 0, projekt granično t prihvatljiv,
n
So   NPne x II pt
NSV < 0, projekt neprihvatljiv.
n
n 0
So   NPne x II p
Kriteriji za ocjenu
metode
je iznos neto-sadašnje vrijednosti (NSV)
t i primjenun 
0
n
e
Metoda mogu
ima dvije
značajne
prednosti,
uzima u obzir cijeli vijek projekta i
So

NP
x
pojaviti
tri
(3)
situacije:
Kriteriji
zan ocjenu

II p i primjenu metode je iznos neto-sadašnje vrijedn
vodi računa
o>vremenskim
preferencijama.
n 0 u
NSV
0,
ulaganje
projekt
mogu
pojaviti
tri prihvatljivo,
(3) situacije:
rijednosti (NSV) projekta, gdje se
Kriteriji
primjenu
metode
je iznos
neto-sadašnje vrijednosti (NSV) pr
NSV =za0,ocjenu
projekt
prihvatljiv,
NSV i>granično
0, ulaganje
u projekt
prihvatljivo,
mogu
tri (3)=neprihvatljiv.
situacije:
NSVpojaviti
< 0, projekt
NSV
0, projekt granično prihvatljiv,
NSV
>
0,
ulaganje
u
projekt
prihvatljivo,
Metoda
ima
dvije
prednosti,
u obzir cijeli vijek projekta
NSV
<
0,značajne
projekt
neprihvatljiv.
Metoda interne stope rentabilnosti
(internal
rate uzima
of return-IRR)
NSV
=
0,
projekt
granično
prihvatljiv,
vremenskimMetoda
preferencijama.
ima dvije značajne prednosti, uzima u obzir cijeli vije
NSV < 0, internu
projekt stopu
neprihvatljiv.
preferencijama.
rentabilnosti,
kao kriterij efikasnosti projekta.
vijek projektaMetoda
i vodikoristi,
računa o vremenskim
Metoda
ima
dvije
značajne
uzima
ukoja,
obzir
cijeli vijek projekta i
interne stope
(internal
rate
of
return-IRR)
Interna Metoda
stopa rentabilnosti
jerentabilnosti
ona prednosti,
diskontna
stopa
neto-sadašnju
vremenskim
preferencijama.
Metoda
koristi,
internu
rentabilnosti,
kao kriterij
efikasnosti
projek
Metoda
internestopu
stope
rentabilnosti
(internal
rate of
return-IRR)
vrijednost
projekta,
izjednačava
sa
nulom
(0). Formula,
interne
stope
rentabilnosti
je ona koristi,
diskontna
stopastopu
koja, rentabilnosti,
neto-sadašnjukao
vrijednost
internu
kriterij projekta
efikasn
)
rentabilnosti,
glasi: Metoda
Metoda
interne
stope rentabilnosti
(internal
rate
ofglasi:
return-IRR)
nulom
(0).
Formula,
interne
stope
rentabilnosti,
rentabilnosti
je
ona
diskontna
stopa
koja,
neto-sadašnju
vrijedno
ikasnosti projekta. Interna stopa
Metoda koristi, internu Formula,
stopu
rentabilnosti,
kriterij efikasnosti
projekta.
t
stopekao
rentabilnosti,
glasi:
n
e interne
ijednost projekta, izjednačava sa nulom (0).
,
0   NPnstopa
x II ptkoja,
je ona
neto-sadašnju vrijednost projekta,
-sadašnje vrijednosti rentabilnosti
(NSV) projekta,
gdje diskontna
se
n
,
  NPne x II
nulom (0). Formula, internen 0stope 0rentabilnosti,
glasi:
p
Kriterij za ocjenu je t minimalnon nprihvatljiva
interna stopa rentabilnosti (
0
e
,
Kriterij za ocjenu Kriterij
je minimalno
interna
stopa
rentabilnosti stopa ren
0 zaocjenu
NPprihvatljiva
x
je
minimalno
prihvatljiva
r
n
p
) koji
se ocjenjuje, pri takvojinterna
uporedbi mogu
upoređujemo ISR-projekta
( p II
n 0
r
kojomupoređujemo
a rentabilnosti ( p min r ),, ss kojom
r
)
koji
se
ocjenjuje,
pri
upoređujemo
ISR-projekta
(
p
ISR-projekta
koji
se
ocjenjuje,
pri takvoj upore
situacije:
projekt je prihvatljiv,
 p minjer - minimalno
Kriterij
za pocjenu
prihvatljiva interna stopa rentabilnosti
( pm
obzir
cijeli
vijek
projekta
i
vodi
računa
o
r
uporedbi
mogu
se
pojaviti
tri
(3)
situacije:
uporedbi mogutakvoj
se pojaviti
tri (3)
- projekt
je prihvatljiv,
r
p ( pprmin
je
granično
prihvatljiv,
 p min r - projekt
) rkoji
se ocjenjuje,
pri takvoj uporedbi mogu se
upoređujemop situacije:
ISR-projekta
r
r r
projekt
je
granično
prihvatljiv,
p

p
r
situacije: p p p min
jeminje
prihvatljiv,
r - r projekt
- projekt
neprihvatljiv.
p min
return-IRR)
r
je neprihvatljiv.
p r  jepjemin
r - projekt
projekt
granično
prihvatljiv,
p

p
Parametar
(
prosječnoj
kamatnoj
stopi na kredite, s tim da vrij
p
r r)- jednak
min
min stopa
kriterij efikasnosti projekta. Interna
( p minje
je prosječnoj
stopikredite,
na kredite,
r ) jednak
može biti
veći
kamatne
stope na kamatnoj
investicijske
čimes
adašnju vrijednost projekta,
izjednačava
sa prosjećne
projekt
neprihvatljiv.
p r iParametar
p min r -od
dite,
parametrapritisak
povećava
na efikasnost
ne smijestope
biti manji
od, interne kr
st
može
biti
i veći od projekta,
prosjećnealikamatne
na investicijske
si: s tim da vrijednost
Parametar ( p min
r ) jednak je prosječnoj kamatnoj stopi na kredite, s tim da vrijed
najboljeg
alternativnog
projekta.
ke kredite, čime se na taj način povećava pritisak na efikasnost projekta, ali ne smije biti manji od
može biti i veći od prosjećne kamatne stope na investicijske kredite, čime s
nji od, interne stope rentabilnosti, najboljeg alternativnog projekta.
povećava
na oblika
efikasnost
projekta,
ali ne
smije ubiti
manji
od, interne
stopr
Ocjenompritisak
različitih
i projekta
stranih
ulaganja
sektor
turizma
i održivi
),
s
kojom
terna stopa rentabilnosti
(
p
r
najboljeg
alternativnog
projekta.
Parametar
jednak
prosječnoj
kamatnoj
stopi
na kredite,
s tim
imati min
projekti
kojijeimaju
veću
stopu
rentabilnosti,
kraći period
povrata
sr
Ocjenom
različitih
oblika
i projekta
stranih
ulaganja
u sektor
turizma
da
vrijednost
parametra
može
biti
i
veći
od
prosjećne
kamatne
stope
na
vrijednost
veću
od
nule.
pri
takvoj
uporedbi
mogu
se
pojaviti
tri
(3)
imati
projekti
koji
imaju
veću
stopu
rentabilnosti,
kraći
period
urizma i održivi razvoj prednost će
Ocjenom
različitih
oblika
stranih
ulaganja
u sektor
turizma i održivi raz
kredite,
čime
se veću
nai projekta
tajodnačin
povećava
pritisak
na efikasnost
vrijednost
nule.
eriod povrata investicijske
sredstava, sadšnju
imati
većuinterne
stopu stope
rentabilnosti,
kraćinajboljeg
period povrata sred
Društveno-ekonomska
ocjena
efekata
ulaganja
projekta,
aliprojekti
ne smijekoji
biti imaju
manji
od,
rentabilnosti,
vrijednost
veću
od
nule.
,
Analize
pokazuje
da se ulaganja ocjena
u projekte
ne ulaganja
definišu dovoljno, ono što j
Društveno-ekonomska
efekata
alternativnog
projekta.
tržišnu, nijeAnalize
za društveno-ekonomsku
ocjenu.
Prihodi
rashodi
projekta
u t
pokazuje da se ulaganja u projektei ne
definišu
dovoljno
Društveno-ekonomska
ocjena
efekata
ulaganja
uočljivi za
zato
što se nije
izražavaju
u novcu. Koristi i ocjenu.
troškoviPrihodi
sa društvenog
tržišnu,
za društveno-ekonomsku
i rashodiaspp
voljno,
ono što sjetim
prihvatljivo
topi na kredite,
darazličite
vrijednost
parametra
Analize
pokazuje
daoblike,
se
ulaganja
ui projekte
nenovcu.
definišu
dovoljno,
ono na
što
je
pojavne
mogu
ne
moraju
biti
predmet
razmjene
uočljivi
zato
što
se
izražavaju
u
Koristi
i
troškovi
sa tržiš
druš
odi projekta u tržišnoj ocjeni su
tržišnu,
nijenaznatno
za
i rashodi
projekta
u trži
Ocjenom
različitih
oblika
i pojavne
projekta oblike,
stranih ocjenu.
ulaganja
turizma
i
kredite,
čime
se
tajdruštveno-ekonomsku
način
uočljivost
manja.
različite
mogu
i Prihodi
neu sektor
moraju
biti predmet
razmje
a investicijske
društvenog aspekta
mogu
imati
uočljivi
zato
što
se
izražavaju
u
novcu.
Koristi
i
troškovi
sa
društvenog
aspek
održivi
razvoj
prednost
će
imati
projekti
koji
imaju
veću
stopu
rentabilnosti,
mije
biti manji
od, interne
rentabilnosti,
kod
takvih projekata
pozitivni učinci projekta na ciljeve razvoja,
i pr
uočljivost
znatno su
manja.
azmjene
na tržištu,
te Koristi
je stope
njihova
različite
pojavne
oblike,
mogu
i
ne
moraju
biti
predmet
razmjene
na
tržištu,
kraći period
povrata
sredstava,
sadšnju
vrijednost
odidentificiranja,
nule.
output
projekta
s kod
gledišta
društva.
Radi
lakšeg
koristi
se m
Koristi
takvih
projekata
su veću
pozitivni
učinci projekta
na ciljeve
uočljivost
znatno
manja.
primarne
mjerljive
i nemjerljive
prirode
jedna je od nem
output
projekta
s gledišta
društva.(očuvanje
Radi lakšeg
identificiranja,
k
jeve razvoja, i predstavlja
ukupani sekundarne,
Koristi
kod
takvih
projekata
su
pozitivni
učinci
projekta
na
ciljeve
razvoja,
i pred
aja,
u sektor
turizma
i
održivi
razvoj
prednost
će
Troškovi,
koji
se
pojavljuju
kod
društveno-ekonomske
ocjene
projekta,
su
ne
primarne
i
sekundarne,
mjerljive
i
nemjerljive
(očuvanje
prirode
jedn
55
koristi se mogu podjeliti na:
output
projekta
si gledišta
lakšeg
identificiranja,
koristi
se mog
sti,
kraćije period
povrata
sredstava,
sadšnju
ciljeve
razvoja
pojavljuju
kao Radi
ukupan
input
s gledišta društva,
postoje
pri
Troškovi,
kojidruštva.
sesepojavljuju
kod
društveno-ekonomske
ocjene
proj
e jedna
od nemjerljivih
koristi).
primarne
i
sekundarne,
mjerljive
i
nemjerljive
(očuvanje
prirode
jedna
je
od
nemje
Nemjerljivi
troškovi
se neukupan
mogu odrediti
na tržištu,
primje
i pojavljuju
se kao
input s gledišta
društva,
e projekta, su negativnimjerljivi-nemjerljivi.
učinci na ciljeve razvoja
Troškovi, koji se pojavljuju kod društveno-ekonomske ocjene projekta, su nega
Društveno-ekonomska ocjena efekata ulaganja
Analize pokazuje da se ulaganja u projekte ne definišu dovoljno,
ono što je prihvatljivo za tržišnu, nije za društveno-ekonomsku ocjenu.
Prihodi i rashodi projekta u tržišnoj ocjeni su uočljivi zato što se izražavaju
u novcu. Koristi i troškovi sa društvenog aspekta mogu imati različite
pojavne oblike, mogu i ne moraju biti predmet razmjene na tržištu, te je
njihova uočljivost znatno manja.
Koristi kod takvih projekata su pozitivni učinci projekta na ciljeve
razvoja, i predstavlja ukupan output projekta s gledišta društva. Radi
lakšeg identificiranja, koristi se mogu podjeliti na: primarne i sekundarne,
mjerljive i nemjerljive (očuvanje prirode jedna je od nemjerljivih koristi).
Troškovi, koji se pojavljuju kod društveno-ekonomske ocjene
projekta, su negativni učinci na ciljeve razvoja i pojavljuju se kao ukupan
input s gledišta društva, postoje primarni-skundarni, mjerljivi-nemjerljivi.
Nemjerljivi troškovi se ne mogu odrediti na tržištu, primjer, kod izgradanje
akumulacionog jezera gube se rekreacijski tereni.
Prilikom identificiranja koristi i troškova, potrebno je sastaviti
društveno-ekonomski tok, koji predstavlja pregled identificirani koristi i
troškova projekta, prvu aproksimaciju efikasnosti projekta na stvaranju
društvene akumulacije. Stavke u društveno-ekonomskom toku svrstane su
u tri grupe: primici, izdaci, neto-primici. Neto-primici mogu da budu:
pozitivni, negativni i jednaki nuli. Ako su pozitivni, u određenoj godini
vijeka projekta, dolazi do povećanja društvene akumulacije. Kriteriji za
ocjenu društvene rentabilnosti projekta su, kao i kod financijske ocjene,
neto-sadašnja vrijednost i interna stopa rentabilnosti projekta. U okviru
društveno-ekonomske ocjene, postoje dodatni kriteriji za ocjenu efikasnosti
ulaganja: broj novozaposlenih radnika, efekat na platni bilans, iskorištenost
slobodnih kapaciteta, utjecaj na tehničko-tehnološki nivo društva, utjecaj
na regionalni razvoj, na radnu i životnu sredinu.
56
Zbornik radova
ŠTA JE POTREBNO URADITI U TURIZMU BiH?
U Bosni i Hercegovini, projekti sa turističkim sadržajem odnose se na:
- zimski turizam, izgradnja ski-staza s vještačkim snijegom,
- razvoj seoskog turizma, s ponudom zdrave hrane,
- izgradnja hotelskog naselja i luke za prihvat turističkih
brodova u Neum-u.
Potrebno je:
- projektovati kvalitetne turističke centre,
- uraditi investiranje po općinima u građevinske i infrastrukturne projekte,
- izraditi strategiju, s ciljem kreiranja fiskalnih i finansijskih podsticajnih mjera, u skladu s
modelom, obimom, i strukturom investicija, koja se žele privući u određene regije.
- lokacije pogodne za “grinfild-ulaganja” su: Jahorina, Bjelašnica, Igman, Kupres, Vlašić,
Vranica, Una, Vrbas, Neretva.
- turizam je perspektivna privredna grana, prepoznat je kao strateški sektor, obezbjediti
strateški pristup u planiranju i podsticaju direktnih stranih ulaganja.
57
LITERATURA
[1] Barrel, R., Holland, D. (2000). „Foreign direct investment and enterprise
restructuring in
Central Europe“, Economics of Tranzition, Vol. 8(2), 407-504.
[2] Bendeković, J. i koautori, Planiranje investicijskih projekata, Knjiga
III, IV dio, str.28.
[3] Blomstrom, m. i Kokko, A., (1997), How Foreign Direct Investment
Affects Host Countries,
WB Policy Research Working Paper 1745, Washington.-str.57a.
[4] Dunning, J. (1982) „A Note on Intra-industry Foreign Direct
Investment“, Banca Nazionale del
Lavoro (Rome), March.
[5] Djankov S, Murrell P. (2000), The Determinants of Enterprise
Restructuring in Transition-An Assessment of the Evidence, World Bank.
[6] Hill, C.W., (2003) International Bussiness: Competing in the Global
Marketplace, Irwin Mc Grow-Hill.
[7] Hunya, G., (1993) „Foreign Direct Investment and Privatization in
Central and Eastern Europe“, Reprint Serie ( The Vienna Institute for
Comperative Economic Studies), No. 145, February.
[8] Javorcik B.S., (2004) Does Foreign Direct Investment Increas the
Productivity of Domestic Firms ? The American Economic Review, No 3.
[9] Lovrinčević, Ž., Mikulić, D.; Marić, Z., (2004) a) Efikasnost investicija
i FDI-stara priča, nove okolnosti, Ekonomski pregled, No1-2.
[10]Vidas Bubanja, M. (1998), Metode i determinante stranih direktnih
investicija, Institutekonomskih nauka, Beograd.
58
Zbornik radova
OSTALO

EBRD, Transition report update 2005.

Mergers & Aquisition, (1995) Vol. 29, No. 6.

OECD, (2002) Foreign Direct Investment for Development, Paris.

UNCTAD: (2004), Foreign Direct Investment and Development, www,unctad.org

United Nations, (1993) Statistical Yearbook, Thirty-eight Issue (New York, UN)

World bank (2000), Global Development Finanance 1999, Washington.

World Investment Report 2004, New York and Geneva 2004.
59
60
Zbornik radova
MEDIJI PRED IZAZOVOM ODRŽIVOG TURIZMA
THE MEDIAS FACED WITH THE CHALLENGE OF
SUSTAINABLE TOURISM
Hajdar Arifagić,
novinar i publicista iz Sarajeva
_____________________________
______________________________
SAŽETAK: Koncept održivog razvoja pojavio se krajem prošlog
vijeka kao kompromisno rješenje koje uz daljnji privredni razvoj
podrazumijeva i društveni napredak i ekološku održivost. Najčešće
korištena definicija održivog razvoja je “razvoj koji nastoji zadovoljiti
potrebe i aspiracije sadašnjosti bez ugrožavanja potreba budućih
generacija”.Održivi turizam uključuje aktivnosti koje imaju neznatan
negativan uticaj na životnu sredinu. Definisanje razvoja održivog turizma
predstavlja dobru osnovu za unapređenje međusektorske saradnje u svim
domenima i na svim nivoima, uz skretanje pažnje na vrijednosti koje klasični
turizam nije valorizovao na pravi način (zaštićena područja, kulturna
baština...). Uspješno komuniciranje s medijima u turizmu podrazumijeva
savladavanje znanja i vještina u području medijske pismenosti i odnosa s
javnošću. U radu se ukazuje na potrebu stalnog prožimanja ovih procesa i
potrebu stalne saradnje medija i svih aktera u procesu održivog razvoja i
turizma.
Ključne riječi: mediji, održivi razvoj, održivi turizam,
komuniciranje, informacija
ABSTRACT: Sustainable development concept arises at the
end of last century as a compromise solution, which together with
further economic development, implies both social improvement and
environmental sustainability. The most common definition of sustainable
development is „development that strives to satisfy needs and aspirations
of nowadays without endangering needs of next generations”.
61
Sustainable tourism includes activities that have slight negative impact to
the environment. Defining of tourism sustainable development represents
good basis for improvement of intersectoral collaboration in all areas and
at all levels, paying attention to values that classical tourism does not estimate properly (protected areas, cultural heritage…). Successful communication with media in tourism means acquiring of knowledge and skills in
the field of media literacy and public relations. This work indicates need of
interference of these processes as well as permanent cooperation between
media and all actors in sustainable development and tourism. ___________________________________________________________
UVOD
Živimo u vremenu savremenih tehnologija koje utiču na sva
područja ljudskog života koje na složen način dovode u vezu privredu
i medije što zahtijeva stalnu interdisciplinarnu saradnju i uzajamno
prilagođavanje. Mediji nisu samo sredstvo informisanja i propagande
nego i sredstvo ekonomskog napretka, razvitka građanske kulture i
multikulturalnosti. Istovremeno medijska je industrija snažno sredstvo
globalizacije, kulturnog imperijalizma, krize tradicionalnih kulturnih
vrijednosti, izvor krize nacionalnog identiteta.
Turizam se zahvaljujući djelomičnmo i medijskoj podršci
posljednjih dvadesetak godina u pozitivnom i negativnom smislu razvio
u važan faktor održivog razvoja. Postao je prva svjetska industrija prije
nafte, nuklearne ili automobilske industrije, a svake godine s 10 posto
sudjeluje u svjetskom privrednom rastu. Ova industrija obuhvata sve
aspekte života: transport, gradnju, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, zaposlenost,
slobodno vrijeme, komunikacije, ekologiju, umjetnost i kulturu. Kretanje
turističke populacije zahtijeva neprestano širenje i adaptiranje prometnih
infrastruktura, dok su posljedice zagađenja ogromne: promjena krajolika,
bujanje zona za ugostiteljstvo, prometna zakrčenost, udari na prirodna
bogatstva, spolne zaraze, širenje virusa i bakterija. Iz tog razloga fenomen
turizma nastoji se “moralizirati” čak i na nivou međunarodne zajednice.
»Kodeks turističke etike«, već je uspostavljen kao referentni okvir
za razvoj »održivog i racionalnog turizma”. Industrijalizacija turizma je
pretvorila putničku ljudsku dimenziju u sasvim nešto drugo: ovdje nije
62
Zbornik radova
riječ o otkrivanjima ni razumijevanjima, nego o smišljenom konzumiranju
znakova i vrednota koji su se stoljećima organsko-vremensko-prostorno
rađali i sazrijevali.
Nakon više decenija razvoja mjerenog brojnošću i intenzitetom
kretanja na međunarodnom nivou, turizam je danas vodeća globalna
industrija s udjelom od 11% u svjetskom DBP koja povratno vrši značajan
utjecaj na korištenje resursima, onečišćenje i ukupno djelovanje društava.
Za mnoge zemlje i regije, turizam predstavlja osnovni instrument za
postizanje željenog nivoa regionalnog razvoja zbog - prije svega mogućnosti da stimuliše nove ekonomske aktivnosti.
U okvirima Evropske unije turizam predstavlja jedan od najvećih
privrednih sektora sa 9% zaposlenih i 9% učešća u potrošnji. Takođe
predstavlja jednu od pet izvoznih kategorija u 83% svih zemalja svijeta i
glavni je izvor devizne zarade u gotovo 38% zemalja. Otuda ima i jednu
od glavnih uloga u privredi mnogih zemalja, kao izvor zapošljavanja i
način borbe protiv siromaštva. Prema predviđanjima Svetske turističke
organizacije (WTO) broj dolazaka turista u Evropu biće dupliran do 2020.
godine i iznosiće 720 miliona. Ovakav očekivan razvoj podrazumeva
ozbiljan rizik za životnu sredinu i blagostanje stanovništva, ali i za turizam
kao privrednu granu.
Sa porastom slobodnog vremena, zarade i modnih trendova, 180
miliona Evropljana ide na odmor svake godine. Avanturistički duh sve je
uočljiviji kod savremenih turista, kao i veća potražnja za ljetovanjima koja
su puna aktivnosti u prirodi, kulturnih i rekreativnih sadržaja. Primjećeno
je da većina turista izbjegava destinacije sa narušenom životnom sredinom.
Evidentno je pomjeranje turista prema istočnom Sredozemlju i centralnoj
i istočnoj Evropi. Putovanje postaje sve brže, lakše, dok su i najudaljenije
destinacije relativno dostupne.
Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (WTO, 1997), turizam stoga treba biti «istražen (i) kao aktivnost upravljanja postojećim resursima
na način na koji to zahtijevaju ekonomske, društvene i estetske potrebe u
cilju očuvanja kulturnog integriteta, osnovnih ekoloških procesa, biološke
raznolikosti i sustava koji podržavaju kvalitetu života».
Peti akcijski program o okolišu Evropske unije («Prema održivosti»)
također utvrđuje važnost turizma kao jednog od prioritetnih sektora.
63
Zasnivajući se na usvojenim strateškim dokumentima, u tekućem je razdoblju naglašena nužnost postizanja općeg sporazuma o potrebi promocije
održivog razvoja turizma sa svrhom minimaliziranja njegovog utjecaja na
okoliš i maksimiziranja društveno-ekonomske koristi za turističke destinacije.
Nacionalne strategije dugoročnog razvoja turizma mnogih zemalja
promovišu načelo održivog razvoja turizma naglašavajući aktivnosti na
očuvanju stanja okoliša i kulturnog naslijeđa, kao i - nešto šire - održivosti
razvoja identiteta destinacije. Polazi se od hipoteze da je za postizanje
ujednačenog i održivog razvoja turizma nužna saradnja svih aktivnih
učesnika (stakeholders). Pri izradi lokalnih agenda 21. sve više se naglašava
potreba zajedničkog pristupa u identifikaciji temeljnih ciljeva zajednice u
razvoju turizma
POJAM I PROCES ODRŽIVOSTI
Pojam održivosti proizašao je iz etičko - ekoloških dsikusija
krajem prošlog stoljeća i postao širok termin koji se može primijeniti na
gotovo sve oblike života na Zemlji, od lokalnog do globalnog nivoa i kroz
različite vremenske periode Održivost općenito znači način djelovanja koji
budućim generacijama ostavlja uslove koji su njima dostatni da bi vodili
zadovoljavajući život. Utoliko održivost predstavlja princip političke i
ekonomske provedbe intergeneracijske pravednosti.
No održivost je istovremeno i sposobnost održavanja ravnoteže
određenih procesa ili stanja u nekom sistemu. Danas se najčešće koristi u
vezi s biološkim i ljudskim sistemima. U ekološkom smislu održivost se
može definisati kao način po kojem biološki sistemi tokom vremena ostaju
raznoliki produktivni. Za ljude ona je potencijal za dugoročno održavanje
blagostanja koje ovisi o blagostanju prirodnog svijeta i odgovornoj uporabi
prirodnih resursa.
Održivost se danas prihvata i kao traženje novog smisla
ekonomije i tehnologije kao vidova čovjekove racionalne prakse. To znači
koncipiranje nove vizije ne samo ekonomije i tehnologije, već i kulture,
politike, medicine i sl. odnosno nove vizije celokupnog načina života i
privređivanja. Održivi razvoj mora da bude održiv: ekonomski, ekološki,
64
Zbornik radova
socijalno, kulturno i politički.
U najširem smislu riječi, održivi razvoj podrazumijeva ravnotežu
između potrošnje raspoloživih resursa i sposobnosti društvenih sistema da
zadovolje potrebe sadašnjih i budućih generacija . To znači održavanje
kapaciteta Zemlje radi obezbjeđenja kvalitetnog života ne samo svakom
živom, nego svakom još nerođenom njenom budućem stanovniku. Zbog
toga održivi razvoj znači održavanje uslova za kvalitetan razvoj i to ne
samo kao materijalne pretpostavke opstanka sadašnje nego i buduće
generacije ljudi. U tom smislu, održivi razvoj donosi novu optimističku
viziju globalnog razvoja, odnosno razvoja za sve, stavljajući akcenat na
nove poslovne strategije preduzeća kao bazične jedinice ekonomskog
i tehnološkog razvoja, koje mora uvažavati sve rigoroznije ne samo
ekonomske nego i ekološke kriterije.
Država, obrazovanje i kultura, udruženje građana, mediji, i drugi brojni
akteri tokova društvene reprodukcije moraju svako na svoj način doprinijeti
intenziviranju ekologizacije svijesti. Taj proces mora biti komplementaran
procesu koji se realizuje pomoću mehanizma tržišne regulacije, u kojem
takođe treba da budu ugrađeni ekološki kriterijumi. Iz toga je proizašao i
održivi razvoj.
ODRŽIVI RAZVOJ
Održivi razvoj je onaj koji nas trajno održava kao biološku vrstu i
kao kulturna, odnosno društvena bića
Pojam održivog razvoja potječe iz šumarstva. Odnosi se na mjeru
u kojoj su pošumljavanje novim mladicama i sječa šume u direktnoj ovisnosti - stalno se omogućuje novi prirast šume, a da se istodobno ne naruše
životna staništa. Tako se, na primjer, smije posjeći samo onoliko stabala koliko je novih mladica zasađeno. Pa bi se kao moto mogla koristiti
sljedeća rečenica: Treba živjeti od profita, a ne od osnovne supstance!
Ovaj u biti ipak ekološki princip može se primijeniti na različita
prirodna bogatstva i ekološke sisteme, pa i na zemljinu atmosferu. Radi se o
odnosu prema prirodnim bogatstvima koji je orijentisan prema budućnosti.
U opštim crtama osnovni princip održivog razvoja definisala je Brundt65
land komisija (Komisija Ujedinjenih naroda pod vodstvom Gro Harlem
Brundtland, bivše premijerke Norveške, 1987. godine) i ovo je definicija
koja je i danas prihvaćena: “Odgovoriti na zahtjeve današnje generacije
a da se pri tome ne unište mogućnosti da buduće generacije odgovore na
svoje zahtjeve.”
Na ovoj definiciji počivaju sva nastojanja međunarodne politike
u vezi sa zaštitom životne sredine. Ova nastojanja formulisana su na
Konferenciji u Rio de Jeneriju 1992. godine, a kasnije dopunjena na
sljedećim konferencijama, posljednja je dopuna bila u Johannesburgu
2002. godine.
Općeprihvaćeni principi održivog razvoja proklamovani su
Agendom 21, dokumentom prihvaćenom od vlada 182 zemlje na sastanku
na vrhu o Zemlji u Rio de Janeiru 1992. godine. Agenda 21 je uputstvo
za pojedince, poslodavce i vladine organizacije za usmjeravanje razvoja
na način da on pomaže društvu i vodi brigu o okolišu. Ideja održivog
razvoja je u usklađenosti privrednog rasta i prirodnih ekosistema, pri čemu
održivi razvoj nastoji ujediniti društvene, ekonomske i ekološke potrebe
u što harmoničniju cjelinu. Dakle, održivost znači traženje novog smisla
ekonomije i tehnologije kao vidova čovjekove racionalne prakse.
ODRŽIVI TURIZAM
U skorije vrijeme, ekološka i socijalna pitanja su dobila značajniju
pažnju te su se s tim u vezi pojavili novi trendovi. Od Zemaljskog samita
održanog 1992. godine došlo je do ogromnog broja aktivnosti usmjerenih
na ″ozelenjivanje″ turističke privrede (npr. kroz upravljanje otpadom,
efikasno korišćenje struje) i na promovisanje više ekološki-održivog
turizma (npr. Iza zelenog horizonta i Agenda 21 za putovanja i turističku
industriju).
U isto vrijeme, nedostaci pristupa od vrha ka dnu - pristupa
usmjerenog na zaštitu divljine, potreba da divljina ″plati svoj put″ i da se
lokalne zajednice uključe u njeno očuvanje, doveli su do porasta turizma
zasnovanog na prirodnim ljepotama u i oko zaštićenih zona, kao mehanizmi
za očuvanje biodiverziteta. To je, za uzvrat, uticalo na porast interesovanja
za turizam na nivou lokalne zajednice, često kao element strategija za
66
Zbornik radova
upravljanje prirodnim resursima na nivou lokalne zajednice (CBNRM). Obaveze donatora i vlada u skladu sa Konvencijom o biološkom diverzitetu
koja stavlja akcenat na održivu upotrebu i raspodjelu koristi, osnažile su
ovaj trend.
Turizam se posljednjih godina pokazao kao veoma osjetljiva djelatnost
i zbog trenda porasta konkurentnosti na tržištu. Potreban je samo jedan
uragan, neki loši izvještaji medjunarodnih medija o kriminalu i nasilju, ili
Zalivski rat, da bi se uništio ovaj sektor u odredjenoj zemlji. Ukoliko su
radnici sa malim primanjima ovisni o prihodima (direktno ili indirektno) iz
ovog sektora, oni će isto tako biti osjetljivi na siromaštvo.
Shodno tome održivi turizam može se difinisati kao “svi oblici
razvoja, upravljanja i djelatnosti vezanih uz turizam koji omogućuju dug
život kulturnoj djelatnosti koju nazivamo turizmom, što uključuju niz
turističkih proizvoda koji su usklađeni sa stalnim održavanjem zaštićenih
resursa prirodne, kulturne ili izgrađene baštine, čime se omogućuje razvoj
turizma” (Travis i Ceballos-Lascurain 1993.)
U svom najčistijem smislu održivi turzam podrazumijeva privrednu
granu koja vrši minimalan uticaj na životnu sredinu i lokalnu kulturu,
istovremeno pomažući sticanje zarade, nova radna mjesta i zaštitu lokalnih
ekosistema. Naime, to je odgovoran turizam koji se prijateljski odnosi
prema prirodnoj i kulturnoj baštini.
No, još uvijek ne postoji jedinstveno prihvaćena definicija održivog
turizma, koja pretpostavlja ne samo poštovanje principa održivog razvoja,
već i etičke promjene kod svih učesnika u turističkom procesu.
Neophodno je poboljšati kvalitet života, ekonomski razvoj,
individualno osjećanje blagostanja i to putem smanjenog korišćenja
neobnovljivih resursa i pritiska na životnu sredinu i čovjeka.
Danas je ključno pitanje kako održivi razvoj pretvoriti u praksu
u oblasti svih turističkih aktivnosti - od masovnog, do turizma u prirodi
i specijalnih vidova turizma. Shvaćena je neophodnost identifikacije
grešaka koje su dovele do degradacije mnogih turističkih odredišta širom
svijeta, usljed nekontrolisanog razvoja turizma i postavljanja nove osnove
za razvoj turizma čiji će uticaj na životnu sredinu biti korigovan.
67
Sa tog stajališta najjednostavnija definicija jeste da se pod održivim
turizmom podrazumijeva «svaki vid turizma koji doprinosi zaštiti životne
sredine, socijalnog i ekonomskog integriteta i unapređivanju prirodnih,
stvorenih i kulturnih vrijednosti na trajnoj osnovi».
Glavni cilj ovakvog vida turizma je da se ljudima omogući uživanje
i sticanje znanja o prirodnim, istorijskim i kulturnim karakteristikama jedinstvenog okruženja, uz očuvanje integriteta mjesta i podsticanje ekonomskog razvoja i dobrobiti lokalne zajednice.
Održivi turizam obuhvata sve segmente privrede uz uputstva i
kriterije koji podrazumijevaju smanjenje uticaja turističkog prometa na
životnu sredinu, naročito korišćenje neobnovljivih resursa, korišćenje
benchmark-a i doprinos turističke djelatnosti održivom razvoju i zaštiti
životne sredine.
Primjećeno je da većina turista izbjegava destinacije sa narušenom
životnom sredinom. Putovanje postaje sve brže, lakše, dok su i najudaljenije
destinacije relativno dostupne. Konačno, turizam je u zemljama EU jedna
od najvažnijih socijalnih i ekonomskih aktivnosti, koja zapošljava preko
sedam miliona ljudi.
Da bi se postigao razvoj održivog turizma, neophodan je integralni
pristup njegovom planiranju i upravljanju. Primjetna je sve veća potvrda
neophodnosti kombinovanja potreba tradicionalnog urbanog upravljanja
(saobraćaj, planiranje eksploatacije zemljišta, marketinga, ekonomskog
razvoja, zaštite od požara itd). sa potrebom planiranja turističkih djelatnosti.
Jedan od važnijih principa razvoja održivog turizma jeste da se
turizam kao djelatnost mora razvijati uz pomoć lokalne zajednice, koja ima
zadatak da sprovodi monitoring. Podršku turizmu, usmjerenu na zaštićena
prirodna dobra može pružiti Geografski informacioni sistem - GIS. Vrlo
je važan u procesu donošenja odluka u sferi upravljlanja, što se vezuje za
sprovođenje akcija u prostoru, tj. prirodnoj i stvorenoj sredini..
Interes je lokalne zajednice da turizam obezbjeđuje kvalitetna radna
mjesta lokalnom stanovništvu i uspostavi vezu sa lokalnim poslovima.
Dobar imidž imaju one turističke destinacije koje su uspostavile
kodeks ponašanja u turizmu na svim nivoima - nacionalnom, regionalnom
i lokalnom - zasnovan na međunarodno priznatim standardima. Takođe je
potrebno definisati preporuke za turističke aktivnosti, procjenu uticaja na
68
Zbornik radova
životnu sredinu, monitoring kumulativnog uticaja i granice prihvatljivih
promjena. Potrebno je osmisliti edukativne, stručne i informativne
programe u cilju unapređenja baštine i prirodnih resursa.
ULOGA MEDIJA
Da bi opšti razvoj kao i turizam bili odživi neophodno je podizanje
svijesti stanovništva do nivoa na kojem će se i ono osjetiti odgovornim kako
za kreiranje tako i za provođenje razvojnih ciljeva. Aktivno uključivanje
obrazovanja, nevladinih organizacija koje se bave okolišem i potrošačima,
sindikata i profesionalnih društava, novinara i medija može imati ključnu
važnost za proces zajedničkog oblikovanja i podizanja stepena svijesti,
motivisanja i uključivanja pojedinaca/javnosti u proces održivoga razvoja
te za zastupanje javnih interesa i brige za okoliš.
Javnost predstavljaju pojedinci i pojedine zainteresirane grupe i
organizacije (NVO, administracija, gospodaratvo ili ekonomija...pa i dio
medunarodne zajednice). Javnost treba uključiti u donošenje odluka o
okolišu, i to od početnih faza, do izrade projekta i njihove realizacije a to
znači: informisanje javnosti o svim aktivnostima (spremnosti da se donese
odluka, o donesenoj odluci, o pripremama programa...) za izradu lokalnog
akcionog plana (LEAP).
Uljučivanje javnosti je temeljni cilj u rješavanju okolišnih problema
i ključ uspjeha u implementaciji LEAPa
Izuzetan je uticaj masovnih medija na mišljenje, stavove pa tako i
odluke javnosti što treba koristiti u savremenom poslovanju. Istraživanja
koja su u vezi sa ovim rađena ukazuju na potrebu educiranja turističkih
radnika za javne nastupe, kao i potreba za izradom priručnika za odnose
s medijima putem kojeg bi se osvijestila i u praksi pokazala vrijednost
komunikološki profesionalno oblikovanih poruka. Ovo iz razloga jer
turistički diskurs uslovljava prilagodljivost načina komuniciranja s
posebnom javnosti.
Svjetski samit u Johannesburgu (2002.) je ulozi medija u
popularizaciji i trajnom praćenju održivog razvoja posvetio posebnu
pažnju. Zapravo, upozorio je da je sadržajan, temeljit i konstruktivan
69
odnos medija prema javnosti najsnažnije oružje u borbi za budućnost
čovječanstva.
Mnogi su skloni ustvrditi kako su mediji zakazali u prikazivanju
najveće priče našeg vremena.To se, prije svega, odnosi na progresivno isticanje globalnog eko sistema s jasnim privrednim i socijalnim posljedicama.
Povod za ovakvo razmišljanje vezan je uz objavljenu studiju
UNEP-a (Program za okoliš Ujedinjenih naroda), a odnosi se na ulogu
medija u održivom razvoju i društvenu odgovornost poslovnih subjekata u
okviru te filozofije. Naslov toga izvještaja je: Good news and bad: The media, corporate social responsibility and sustainable development. Njegov
sadržaj pokazuje kako mediji i zaposleni u njima percipiraju održivi razvoj, koliku mu važnost pridaju i u kojoj mjeri pokrivaju uopće to područje.
No više od toga izvještaj pokazuje zainteresiranost za područje i
pojam održivog razvoja kao i upravljanje resursima upravo kroz odgovornost i transparentnost filozofije održivoga razvoja u medijima.
Temeljna poruka tog izvještaja je da medijsko područje može postati dominantnom industrijom 21. stoljeća. Naime, ni jedna druga industrija neće
tako snažno uticati na razmišljanja ljudi i političara o društvenoj odgovornosti i prioritetima održivoga razvoja. Mediji su, zapravo, među najutjecajnijim institucijama u svijetu. Tu svoju moć morali bi u većoj mjeri koristiti upravo za stalnu promociju tih ideja.
Iako su mediji odigrali glavnu ulogu u definisanju i uspostavljanju šire komunikacije u isticanju društvene odgovornosti i stavljanja održivog razvoja na dnevni red, praksa pokazuje da mediji ipak premalo pažnje posvećuju
ključnim pitanjima s tog područja ili ih ponajčešće vezuju uz incidente.
Elektronski mediji program vijesti već dugi niz godina fokusiraju prvenstveno na incidente polucije ili ekološke katastrofe, i to osjetno više no
na poticanje i ukazivanje novih trendova odnosno razloga incidentima i
katastrofama.
Izvještaj čiji je sponzor bio UNEP, završava na deset preporuka za
industriju medija; preporuke se odnose na upravljanje, odgovornost, transparentnost i povjerenje, što čini četiri bitna uporišta u podršci i afirmaciji
pojma održivog razvoja.
Naglasak svih tih preporuka je da bi upravo mediji morali biti javni ‘psi-čuvari’ prema vladama i prema privrednim subjektima, kako bi se
70
Zbornik radova
pojam održivog razvoja i korporacijske društvene odgovornosti pretvorio
u moćno oružje u korist blagostanja i drugačije raspodjele privredne i financijske moći. Nadam se da će i naši mediji slijediti ove smjernice, kako
bi se stanje i odnos prema održivom razvoju istinski promijenili.Temeljni
problemi kojima ćemo se baviti u ovom stoljeću su: rast stanovništva,
siromaštvo, bolest, mega urbanizacija, terorizam, globalno zatopljenje,
gubitak bioloških raznolikosti, povećana opasnost za upravljanje vodama.
Sve su to bitni elementi kvalitete življenja, a istodobno i sadržajni elementi
filozofije održivoga razvoja.
Uloga medija je, kako vidimo, u svim tim procesima od presudne
važnosti i svakako povećava ukupnu odgovornost medija i medijskih poslenika. Uloga medija bi se morala odražavati na bitno drugačiji način. Oni
moraju imati kritičku ulogu u prikazivanju pozitivnih primjera tranzicije
gospodarstva i društva u cjelini prema pojmu održivosti. To pretpostavlja
da i sami bolje razumiju filozofiju održivog razvoja i društvene odgovornosti poslovnoga svijeta, odnosno da su svjesni svoje snage u propagiranju
ideja koje bitno utječu na kvalitetu življenja.
71
ZAKLJUČAK
Živimo i nalazimo se u medijskom društvu u kojem je bilo koja
aktivnost nezamisliva bez medija. Uspješno komuniciranje s medijima u
turizmu podrazumijeva savladavanje znanja i vještina u području medijske
pismenosti i odnosa s javnošću. U radu se ukazuje na potrebu stalnog
prožimanja ovih procesa i potrebu stalne saradnje medija i svih aktera u
procesu održivog razvoja i turizma. Naime, turizam se uvelike temelji na
stvorenim/umjetnim predodžbama koje onda određuju smjer u kojem će
se turizam razvijati. Kada se nešto pretvori u predodžbu kroz turizam,
automatski postaje važno i ne samo da ubrzava već postojeće procese kao
npr. političke predrasude, nego i kreira nove spomenike i dobra koja inače
ne bi bili turistička atrakcija. Ne samo da mijenja okolinu oko atrakcije
nego mijenja i ideološki okvir i tako kreira novu formu vizualnog jezika. U
turističkoj teoriji stoji da destinacija da bi ostala poželjna turistima, mora
održati svoju privlačnost kroz komercijalizaciju prošlosti i tako da turistima ponude slike onoga što žele doživjeti, jer turist na odredištu konzumira
stvorene predodžbe o odredištu, a ne svakodnevni život.
Iako smo to sposobni, čovjek u punom smislu riječi nema pravo
uništavati / uništiti prirodu jer nije u njoj sam i nije sve samo zbog njega. Iz
tog razloga potrebna je promjena svjetonazora u smislu prepoznati zemlju
kao raj.
Iako je turizam nanio dosta štete, redizajnom i boljim upravljanjem
i odgovornošću na principima održivosti mogu se još sačuvati preostala
mjesta za dušu, a mnogima vratiti raniji izgled.
Kao proizvod medijske industrije i tržišnih zakona, posljednjih se desetljeća
u javnoj komunikaciji razvijaju odnosi s javnošću te djeluju nevidljivo
poput ključnog faktora između privrede i medija. Iz tog razloga neophodno je otvoriti dijalog između medija, stručnjaka za odnose s javnošću i
turističkih eksperata o važnosti pristupa medijima, o izvorima informiranja, medijskim kampanjama, kreativnoj promidžbi i međunarodnim
turističkim trendovima. Treba prihvatiti nova pravila komuniciranja s
medijima koja zahtijevaju sve više znanja i vještina u području medijske
pismenosti i odnosa s javnošću.
72
Zbornik radova
Djelovanje turističkih zajednica treba se temeljiti na karakteristikama i interesu turističke destinacije, pa bi se tim slijedom programi edukacije mogli prilagoditi po kategorijama zajedničkih destinacijskih karakteristika i ciljeva dijelova regije.
Turističke zajednice gradova odnose s medijima treba da planiraju unaprijed no na žalost većina turističkih zajednica to čini po potrebi.
Uočava se da ciljnim skupinama (javnostima) kojima su poruke namijenjene nije u jednakoj mjeri priključeno lokalno stanovništvo koje treba
sistemski, edukativno i informativno uključiti u turistička događanja. Iz tog
razloga osnovni cilj edukacije koja bi morala postati dio sistema održivog
turizma bio bi učenje kako se poslužiti medijima kao komunikacijskim
kanalom prema ciljanim javnostima, te da se sistematskom saradnjom sa
medijima dobije planirani publicitet, kao i saznanje da se onaj neplanirani
publicitet usmjeri u pozitivnom smjeru. Ovo treba prihvatiti i iz razloga
jer pojmovi poput identiteta, imidža, brendiranja, egzistiraju na ličnom,
regionalnom, nacionalnom i globalnom nivou. Znati komunicirati ono što
želiš i iskomunicirati ono što jesi, poprima novu odgovornost, ali i izazov.
Taj izazov i mediji treba da prepoznaju i prihvate.
73
LITERATURA
1) Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva Izvještaj Sektoru za
medjunarodni razvoj April, 1999. Deloitte iied ODI & Touche. Podgorica
2004.
2) Hansruedi Muller: Turizam i ekologija, Masmedia, Zagreb, 2004.
3) Mladen Črnjar: Ekonomika i politika zaštite okoliša - (ekologija,
ekonomija, menadžment, politika), Udžbenici Sveučilišta u Rijeci Manualia Universitatis studiorum Fluminensis, Glosa d.io.o. Rijeka 2002.
4) Kunczik M. i Zipfel A. Uvod u znanost o medijima i komunikologiju,
Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2006.
5) Perišin T.; Televizijske vijesti: u potrazi za vrijednostima, Medijska
istraživanja, god. 14, br. 2, 2008.
6) AGENDA 21 za Turizam, http://www.mis.org.yu/srpski/ekoloski/
datoteke/agenda.pdf
7) Centar za odgovorni i održivi razvoj turizma www.cenort.org.yu
8) World Tourism Organisation www.world-tourism.org
9) UNEP Tourism programe www.uneptie.org/pc/tourism/home.htm
10) CBD Guidelines on Biodiversity and Tourism development www.
biodiv.org/programmes/socio-eco/tourism/default.
74
Zbornik radova
RAZVITAK RURALNOG TURIZMA U BIH SA NAGLASKOM NA
HERCEGOVAČKU REGIJU
DEVELOPMENT OF RURAL TOURISM IN BiH WITH A
FOCUS ON HERZEGOVINA REGION
Doc.dr. sc. Božo Vukoja
Fakultet poslovne ekonomije, Univerzitet/Sveučilište „Vitez“ u Vitezu
___________________________________________________________
SAŽETAK: Turizam kao složen fenomen suvremenog čovječanstva ima više determinanti koje ga određuju. Osnovne determinante ovog
fenomena su kretanje, turističke vrijednosti radi kojih se poduzimaju turistička kretanja i potrošnja.Ruralni turizam je jedan od glavnih čimbenika
razvitka i revitalizacije sela. Zahvaljujući turizmu mogu se uspostaviti
dugoročni ciljevi razvitka uspostaviti temelji i uređenja ruralnih područja
i to kroz:Stvaranje društveno-ekonomskih i tržišnih uvjeta za ubrzani
ekonomski i socijalni razvitak sela,
___________________________________________________________
• Zaustavljanjem depopulacije i pogoršanja demografske i socijalne
strukture ruralnih područja regije,
• Aktiviranje lokalnih potencijala i podizanje motivacije seoskog
stanovništva da razvija i uređuje seosko područje kao dugoročnu
perspektivu i izbor za život i privređivanje.
• Poboljšanje komunalnog i socijalnog standarda i kvalitete življenja
na selu.
• Osiguravanje ekonomske i socijalne sigurnosti ruralnih obitelji,
• Očuvanje i unaprjeđenje ekoloških, kulturoloških i drugih
vrijednosti u ruralnim naseljima.
Hercegovina kao jedinstvena regija ima posebno prednosti za razvitak
ovog vida turizma što će se u radu i elaborirati.
75
Ključne riječi: ruralni turizam,selo,ekologija,okoliš,zdrava
hrana, seosko gospodarstvo,
ABSTRACT: Tourism as a very complexed phenomena of worlde
and mankind has several determinants which define it. Basic determinants
of this phenomena are motion, consumption and tourist evaluation
which is then again undertaken because of the above mentioned tourist
motion. Rural tourism is one of the main factors of development and
village revitalisation. Thanks to tourism long-term development aims can
be set regarding rural foundations and physical plqaning in the field of
Herzegovina as an economic region through:
- creating social-economic and market facilities for rapid economical
and social development of different settlements in Herzegovina.
- Blocking depopulation and deterioration of demographic and
social structure of rural regions
- Activating local potential and raising the level of motivation of
rural population to develop and maintain rural area as a long-term
perspective and a good choice for living and earning
- Improving our communal and social standard as wel as standard
of living in a countryside
- Providing economical and social security for families nliving in
rural areas
- Ecological,cultural improvement and perservance of other values
in rural region as well
Herzegovina as a unique region has advantages especially in
developing this kind of tourism which will be presented in this work.
Key words: rural tourism, countryside, ecology, environment, healthy food, farmstead.
76
Zbornik radova
OSNOVNE DETERMINANTE RURALNOG TURIZMA
Kretanje je osnovna komponenta turizma, jer iako je turističko
kretanje jedan od oblika kretanja stanovništva, ono se razlikuje po svom
uzroku. Turističko kretanje za uzrok ima potrebu transformiranu u volji
subjekta, a ne nužnost ili prinudu. Također kod turističkog kretanja,
specifično je to da ono za neposredan povod ima motiv, te je i motivacija
jedna od bitnih specifičnosti turističkog kretanja.
Ako pođemo od definicije turizma, “Turizam je skup odnosa i
pojava vezanih za kretanje i potrošnju izvan mjesta stalnog boravka, a
u cilju zadovoljenja rekreativnih i kulturnih potreba” u kojoj su kretanje
izvan mjesta stalnog boravka i potrošnja novčanih sredstava zarađenih
u mjestu boravka, dva osnovna elementa, doći ćemo do zaključka da se
turistički motivi ne mogu nalaziti u mjestu u kojem je nastala turistička
potreba. Imajući u vidu da su turističke vrijednosti poticaj na kretanje,
trebamo sagledati u kojoj se mjeri zadovoljava forma, kretanjem izvan
mjesta boravka – kao uvjet za dobivanje statusa turiste.
Svaka turistička vrijednost, mora da bi ispunjavala tražene
kriterije, posjedovati jedan od temeljnih motiva. Rekreativno svojstvo
motiva ogleda se kroz njegovo pozitivno djelovanje na fiziološke funkcije:
disanje, probava, metabolizam i sl.Zato, znamenita i estetska svojstva
turističkih motiva djeluju uglavnom na psihičke funkcije čovjeka, pažnju,
mišljenje, emocije, maštu itd.
U nizu viših duhovnih potreba, koje se razvijaju paralelno sa
intelektualnim razvitakem, važno mjesto imaju potrebe za rekreacijom,
doživljajem nečeg neobičnog i uzbudljivog.Ove potrebe traže zadovoljenje
i u tom smislu javljaju se kao pokretači turističkih putovanja.
Činjenica da prirodni i stvoreni turistički resursi nemaju istu
turističku vrijednost i da nisu podjednako prisutni svugdje na zemlji, znači
da čovjek mora da putuje do njih (kao što su: gradovi, planine, more,
jezera,rijeke, banje i dr.) ukoliko želi da zadovolji svoje potrebe. Posebno
kad je ljepota u pitanju, neki ljudi su spremni putovati daleko da bi vidjeli
to što žele. Međutim, putovanje ne treba shvatiti kao bijeg od ružnog u
potrazi za lijepim, već odlazak od jedne ljepote do druge, za promjenom
estetskog doživljaja različitog intenziteta, kao što je putovanje od ljupkog
77
brdovitog predjela do dramatičnog planinskog pejzaža, od lijepih antičkih
spomenika do prelijepih slapova i vodopada.
Upravo iz tih razloga, neophodno je izvršiti njihovo vrednovanje,
i ako znamo da je to vrlo složen i težak zadatak. Zauzimanje vrijednosnih
stavova i izricanje sudova o pojedinim turističkim vrijednostima,
pogotovu kada se radi o stvarnosti koja nije, ili bar nije prikladna i
činjenično obuhvatljiva za indikativno, pozitivno i znanstveno valorizirano
vrednovanje, potrebno je da se isti kritički promatraju u širem kontekstu
vremena u kojem se vrednovanje vrši.
Turističko putovanje, kao i umjetnost, predstavlja promjenu, tj.
zadovoljava potrebu za promjenom, jer čini da zaboravimo na svakodnevni
život. Raskidajući veze sa svakodnevnim životom, turizam u putovanju
omogućava čovjekovo oslobođenje. Jer,“Nema ljepšeg zadovoljstva
od sanjarenja o lijepim uspomenama na naša putovanja. Ispred naših
duhovnih očiju prolaze divni gradski predjeli, spomenici, trgovi, krasni
vidici i mi ponovo uživamo u uzvišenom ili ljupkom kao nekad, kad nas je
to činilo sretnim. Kako bismo rado opet bili daleko. Koliko bismo željeli
da ponovo provedemo prijatne trenutke na mjestima čijih se ljepota nismo
dovoljno nagledali. Sigurno je da bismo tada, osvježeni, lakše podnosili
mnoge teške trenutke i lakše nastavili vječitu životnu borbu.”
Imajući ovo u vidu, sa točke gledišta turizma, pitanje komunikacije
TURIST – Turistička vrijednost- možemo shvatiti u smislu uspostavljanja
odnosa promatrača sa predmetom promatranja.
Kod promatranja turističkih vrijednosti prema genezi (prirodni
i antropogeni) moramo naglasiti sljedeće: osnovno svojstvo prirodnih
turističkih vrijednosti je njihovo rekreativno svojstvo. Međutim, to ne znači
da su sve turističke vrijednosti sa rekreativnim svojstvima i prirodni. Jer,
kao što znamo, vještačka jezera, kanali i parkovi, nisu prirodne turističke
vrijednosti ali imaju svoja rekreativna svojstva. Isto tako, pećine i vulkani,
i ako su prirodne turističke vrijednosti, nemaju rekreativna svojstva.
Iz ovog proizlazi da ni sve prirodne turističke vrijednosti, nisu
rekreativni, kao da ni sve antropogene turističke vrijednosti (stvorene
turističke vrijednosti) nisu kulturni.
Prema stupnju djelovanja te mogućnostima i snazi privlačenja
78
Zbornik radova
turista, Turističke vrijednosti su podijeljene na samostalne, kao turističke
vrijednosti koje same predstavljaju vrijednost za turističke posjete
(atraktivna planina, rijeka i sl.), kompleksne turističke vrijednosti odlikuju
se sa više atraktivnih atributa i mogu zadovoljiti više turističkih potreba
(rijeka: veslanje, plivanje, ribolov i sl.), dok komplementarne turističke
vrijednosti, u pravilu, svojim osobinama pojačavaju vrijednost samostalnih
turističkih vrijednostiiiako te turističke vrijednosti nisu ništa vrijednije od
vrijednosti nekih turističkih vrijednosti u Bosni i Bosni i Hercegovini,
posebno Bosni i Hercegovini. Zbog toga se pred svima nama postavlja
zadatak aktiviranja potencijalnih turističkih vrijednosti (Petoimena rijeka
Trebižat ima posebne mogućnosti).
Evidentno je da je dostignuti nivo društvenog i prirodnog razvitka
u svijetu, uvjetovao rast prometa turista u međunarodnim i nacionalnim
prostorima. Kako su poticaj za suvremena turistička kretanja zasnovana
na atraktivnosti turističkih vrijednosti, to se može govoriti o funkcionalnoj
međuzavisnosti prirodnih i stvorenih turističkih vrijednosti.
Tendencije u sklonostima turista iz inozemstva koji posjećuju Bosnu
i Hercegovinu, ukazuju da ova zemlja ima dosta turističkih vrijednosti
privlačnih i atraktivnih za inozemnu turističku tražnju. U tom smislu treba
i planirati razvitak međunarodnog turističkog prometa. Ako se ima u vidu
visoka kontraaktivnost stranih turista u našoj zemlji i prilično izražena
frekvencija stranih turista na važnim međunarodnim turističkim pravcima
koji vode kroz našu zemlju, sigurno je da se može kvalitetno urađenom
turističkom ponudom utjecati na njihovo kraće ili duže zadržavanje.
RAZVITAK SEOSKOG TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Seoski turizam je jedan od osnovnih čimbenika razvitka i revitalizacije
sela. Zahvaljujući turizmu mogu se uspostaviti dugoročni ciljevi razvitka i
uređenja seoskih područja Hercegovačke regije i to kroz različite vidove i
on na različite načine doprinosi razvitku i revitalizaciji sela jer omogućuje:
1) Stvaranje društveno-ekonomskih i tržišnih uvjeta za ubrzani
ekonomski i socijalni razvitka Hercegovačkih sela,
2) Zaustavljanjem depopulacije i pogoršanja demografske i
socijalne strukture seoskih područja,
79
3) Aktiviranje lokalnih potencijala i podizanje motivacije seoskog
stanovništva da razvija i uređuje seosko područje kao dugoročnu
perspektivu i izbor za život i privređivanje,
4) Poboljšanje komunalnog i socijalnog standarda i kvalitete
življenja na selu,
5) Osiguravanje ekonomske i socijalne sigurnosti seoskih obitelji,
6) Očuvanje i unaprjeđenje ekoloških, kulturoloških i drugih
vrijednosti u seoskim naseljima.
Suglasno tome, jasno je da turizam na različite načine doprinosi
razvitku i revitalizaciji sela jer:
• usporava migraciju ka gradu i utiječe na ostajanje mladih na selu,
pomlađivanje seoske populacije, a time i na poboljšanje strukture radnoaktivnog stanovništva,
• povećava se proizvodnja i omogućava bolji plasman
poljoprivrednih proizvoda, predmeta obiteljskog gospodarstva i proizvoda
starih zanata, kroz pansionsku i vanpansionsku potrošnju,
• razvitak turizma na selu spriječava narušavanje prirodnog
ambijenta i utječe na očuvanje tradicionalne narodne arhitekture,
etnografskih elemenata, osobitog načina života i rada, običaja, folklora i
dr.tradicionalnih vrijednosti,
Važnije karakteristike turističke tražnje i njena usmjerenost ka
ruralnim područjima
Iako neke procjene ukazuju da se oko 75% ukupne svijetske
turističke tražnje usmjerava ka prirodnim vrijednostima i prostorima,
nemoguće je preciznije odrediti koliki se dio tog ogromnog svjetskog
turističkog vala odliva ka ruralnim prostorima (u 2009. god. broj sudionika
u međunarodnim turističkim kretanjima iznosio je preko 700 miliona). Ako
se imaju u vidu dominantni zahtjevi tražnje , njena izražena selektivnost i
motivska određenost, može se konstatirati da se njen znatan dio usmjerava
ka ruralnim prostorima. Naravno, ovo se odnosi na one destinacije u kojima
se ovaj segment ukupnog turističkog proizvoda nalazi na višem nivou
razvijenosti i organiziranosti.Kao značajnije karakteristike suvremene
turističke tražnje, bitne za razvitak turizma na ruralnim prostorima, može
se izdvojiti sljedeće:
1) povećavaju se zahtijevi za ekološkom kvalitetom i zdravstvenorekreativnom funkcijom receptivnih prostora; raste broj onih turista
80
Zbornik radova
2)
3)
4)
5)
6)
kojima je temeljno životno pravilo sadržano u vraćanju čovijeka
prirodi i njenim vrijednostima;
omasovljava se pokret tzv. ”zelenih potrošača”, čije je ponašanje
na tržištu roba i usluga, pa samim time i na turističkom tržištu,
najvećim dijelom određeno ekološkim motivima i vrijednostima;
proširuje se tražnja za ”zelenim” i ”bjelim” destinacijama,
neurbaniziranim ruralnim i zaštićenim prirodnim predijelima,
kao i selima sa značajnijim kulturno-povijesnim vrijednostima;
traži se osvježenje kroz kontrast izražen na relaciji grad-selo,
ravnica-planina;
povećava se tražnja za seoskim (ruralnim) i agroturizmom,
koja zahtijeva smještaj u različitim vrstama obijekata (seoska
gazdinstva,, mali hoteli, pansioni, moteli i dr.); zahtijeva se čist i
slobodan prostor pogodan za kretanje, relaksaciju i rekreaciju;
raste zainteresiranost za zabavom i razonodom, vjerskim i
kulturnim znamenjima i ekološkim vrijednostima (zdrava priroda i
hrana), kao i brojnim drugim ”unikatnim” sadržajima zasnovanim
na specifičnim osobitostima pojedinih destinacija;
sve su više zastupljena individualna i obiteljska kretanja,
koja odgovaraju načinu prihvaćanja i smještaja u seoskim
domaćinstvima; očekuje se veća usmjerenost domaće tražnje ka
seoskim područjima, s obzirom na ekonomsku situaciju i nizak
životni standard većine stanovništva Bosne i Hercegovine
Osnovna obilježja turističkog proizvoda ruralnih područja Bosne i
Hercegovine
Čak i laički analitički pregled ukazuje na prisustvo realnih
resursnih i tržišnih pretpostavki za definiranje i uspostavljanje znatno
boljeg i efikasnijeg razvitaknog koncepta, koji bi omogućio da turizam
postane značajan čimbenik strukturnih promijena u ruralnoj ekonomiji,
uravnoteženijeg regionalnog razvitka u Bosni i Hercegovini , efikasnije
valorizacije i ekološke zaštite, kao i respektabilan mobilizator ekonomskih,
socijalnih, demografskih i drugih pozitivnih tjekova na znatnom dijelu
brdsko-planinskih prostora Bosne i Hercegovine.
Gledano sa stanovišta strukture i dominantnih zahtijeva tražnje,
turistički proizvod ruralnih prostora mora prvenstveno sadržavati ,
ekološke, zdravstvene, sportsko-rekreativne i kulturne osobitosti , što je u
81
potpunoj suglasnosti i sa temeljnim načelima koncepta održivog razvitaka
koji se često promovitra. Turizam treba da se karakterizira sljedećim
ključnim obilježjima:
da strukturno bude utemeljen na raspoloživim lokalnim
prirodnim i antropogenim vrijednostima;
da mu ekološka, aktivna i kulturna komponenta budu
dominantne; da bude selektivno strukturiran, tako da
omogućava efikasno usklađivanje elemenata ponude
sa odgovarajućim segmentima tražnje i njihovim
transformacijama;
da bude kombiniran i integriran u smislu povezivanja svih
srodnih djelatnosti, naročito poljoprivrede I proizvodnje
hrane sa turizmom;
da posjeduje raznolikost suglasnu heterogenoj strukturi i
teritorijalnoj disperziji resursa, što mu daje potrebnu širinu,
sadržajnu i funkcionalnu različitost.
Na ovaj način koncipiran turistički proizvod ima potrebnu podlogu
u strukturi i kvaliteti raspoloživih resursa, djelimično u izgrađenoj
materijalnoj bazi (obijekti za smještaj, neki elementi infrastrukture i dr.),
a znatno manje u organiziranosti i kadrovskoj ekipiranosti.
Međutim, uspješnost razvitka ovakoga vida gospodarenja na selima u
najvećoj mijeri će zavisiti od:
RESURSI ZA USPOSTAVLJANJE SEOSKOG TURIZMA, ZNAČAJ, STANJE I PERSPEKTIVE RAZVITKA
Tržišni pokazatelji razvitka seoskog turizma u Bosni i Hercegovini
Kao temeljne karakteristike tržišne tražnje tražnje, posebno u
Evropi, možemo izdvojiti:
1) osvježenje kroz kontrast (turistička putovanja na relaciji dolina
-planine, grad-selo, kopno-otoci , i sl.),
2) težnja
ka
iskustvima
vezanim
za
kulturnopovijesnu
baštinu
i
očuvanu
prirodu,
„zeleni“ pokret ili turizam, koji se naziva i alternativnim, odgovornim,
„mekim“, „dobrim“ ili „novim“ turizmom - odnosi se kako na turizam
na selu, tako i u malim gradovima. Podrazumjeva, prije svega, čistu
82
Zbornik radova
vodu, zdravu hranu i čisti zrak odnosno turizam koji nije masovan
već „prijateljski“ usmjeren ka prirodnom okruženju, 3) traganje za mjestima, događajima i iskustvima koji imaju izražen
identitet, integritet i različitost,
4) tražnja za seoskim (ruralnim) i agriturizmom – podrazumjeva
boravak u različitim vrstama smještaja (ne isključivo u seoskim
domaćinstvima) i bavljenje aktivnostima (sport, avantura, izazovi,
umjetnost, kreativnost,originalnost,tradicija isl),
5) tražnja za zdravstvenom, duhovnom, mentalnom rehabilitacijom i
obnovom identiteta – odnosi se na nove forme zdravstvenog odnosno
banjskog turizma: težnju ka boljoj kondiciji (rekreativne aktivnosti,
sport i vježbe, dijete, fitnes) i želju za boljim zdravljem
Seosko područje sa nižom naseljenošću i relativno manjom
veličinom naselja predstavlja izraženiju atraktivnost za turiste.
Tradicionalno, „ne-gradsko“ i neindustrijsko korištenje zemljišta,
odnosno način privređivanja koji se temelji na poljoprivredi, šumarstvu
i primjeni starih I tradicionalnih proizvoda na ruralnim područjima.
Zavisno od razlike između seoskih područja u pogledu nivoa ekonomskog
razvitaka određuje se i atraktivnost ovih područja za potencijalne turiste.
Nedovoljno razvijena seoska područja, koja počivaju na tradicionalnoj
poljoprivrednoj proizvodnji malog obima, atraktivnija su za turiste, jer,
između ostalog, teže ka diverzifikaciji razvitaka. Potencijalni turisti, koji
potiču, u najvećem broju, iz gradskih sredina, dimenziju ruralnog karaktera
određenog područja određuju prvenstveno na osnovu nivoa tradicionalnosti
društvenih struktura kao i opštedruštvenih vrijednosti koje više ne postoje u
gradskim centrima. Ruralna područja se karakterišu, prije svega, snažnijim
osjećajem zajedništva lokalnim, a ne kosmopolitskim kulturama i načinom
života koji je “usporeniji”, manje materijalistički i manje “komplikovan” u
odnosu na gradska područja. Sve veća zainteresovanost modernog turiste
za kulturno nasljeđe ističe važnost ovih karakteristika ruralnih područja.
Navedene osobenosti seoskih područja ne mogu se proglašavati apsolutnim,
što podrazumjeva postojanje velikog broja varijeteta na skali između
predominantno ruralnih i apsolutno urbanih središta. U zavisnosti od toga,
određena je i mogućnost razvitaka seoskog turizma kao aktivnosti čiji bi
cilj prvenstveno trebalo da bude saobražavanje cjelokupnom okruženju,
poštovanje svih vrsta ograničenja u seoskim područjima (prostornih,
kulturnih i dr.), kao i uključenje lokalnog stanovništva u razvitak turizma.
Osnovnim motivima za usmjeravanje turista ka ruralnim područjima
83
može se smatrati želja za boravkom u očuvanoj prirodnoj sredini i osjećaj
slobode, autentičnosti i tradicije, što zajedno rezultira osjećajem relaksacije
i smirenosti. Ti poticaji su u suprotnosti sa načinom života u urbanim
sredinama, odnosno predstavljaju antitezu životu u tim sredinama. To čini
da je stvarna ili pretpostavljena “ruralnost” bitan činilac koji određuje
obim i strukturu turističke tražnje ka seoskim područjima, odsnosno da su
turisti prevashodno motivisani ukupnim atraktivnostima ruralnih područja,
a ne mogućnostima da učestvuju u određenim aktivnostima (rekreativnim i
drugim).
Seoski turizam je karakterističan po postojanju velikog broja
učesnika na strani turističke ponude, odnosno u formiranju turističkog
proizvoda, pri čemu je najveća zastupljenost velikog broja malih
organizacija u okviru privatnog sektora, odnosno samostalnih preduzetnika.
Jedan od najvažnijih segmenata u okviru turističkog proizvoda
seoskog turizma, posebno u privredno nedovoljno razvijenim područjima,
jeste bavljenje turizmom u okviru poljoprivrednih domaćinstava (farm
tourism). Kao dio ukupnog seoskog turizma, ovaj njegov oblik može se
realizovati kroz obezbjeđenje smještaja (u rasponu poslovanja od malog
obima-iznajmljivanje slobodnih soba u kući domaćina, do obimnijeg
investiranja u renoviranje i modernizovanje posebnih objekata), opremanje
kamping terena, otvaranje restorana i prodaju poljoprivrednih proizvoda.
Razvitak ovakvog oblika seoskog turizma, koji je veoma malo zastuplen
u Bosni i Hercegovini, zavisi od djelovanja tri činioca: nivoa prihoda koje
domaćinstvo obezbjeđuje na osnovu poljoprivredne proizvodnje, postojanja
turističkih resursa i pristupačnosti od strane emitivnih turističkih regiona.
Bitna prednost razvitaka ovog vida turizma ispoljava se u obezbjeđivanju
prihoda od turizma seoskim područjima uz minimalno investiranje od
strane samih poljoprivrednika, kao i u pospješivanju ekonomskog razvitka
u perifernim područjima, na osnovu međuzavisnosti između poljoprivrede
i turizma. Da bi turistički proizvod seoskog turizma bio doprinos održivom
razvitaku turizma potrebno je da bude lokalno kontrolisan, malog obima,
zasnovan na autentičnosti, uz cijenu koja treba da maksimira ekonomske
efekte za lokalno stanovništvo, uz zadržavanje ekskluzivne vrijednosti i
statusa i promociju koja ističe realna očekivanja od korišćenja proizvoda.
Trebalo bi posebno da uključi smještaj kod lokalne-seoske porodice,
posjetu mjestima radnih aktivnosti u selu (farme, narodna radinost i dr.),
učešće u svakodnevnim aktivnostima u slobodnom vremenu, degustiranje
84
Zbornik radova
lokalne hrane i upoznavanje sa pripremanjem tradicionalnih narodnih
jela, razgovor sa starijim članovima seoske zajednice o životu na selu u
prošlosti.
Osnovne karakteristike tražnje i ponude u seoskom turizmu,
kao i bitan značaj okruženja, prirodnog i kulturnog za razvitak ovog vida
turizma, odnosno segmenta turističkog tržišta, upućuju na važnost primjene
marketinga u cilju stvaranja osnova za racionalno tržišno poslovanje. S
druge strane, činjenica je da se razvitku seoskog turizma pridaje posebna
pažnja zbog njegovog potencijalnog doprinosa društvenoj i ekonomskoj
obnovi ruralnih područja (važnost turizma kao faktora obezbjeđivanja
dopunskih prihoda i zaposlenosti, kao i repopulacije i odstranjivanja
društvene izolovanosti seoskih područja). U tom smislu, turizam možemo
posmatrati kao način za rješavanje ili prevladavanje niza problema u
razvitku ruralnih područja širom svijeta. Imajući u vidu i navedenu
dimenziju odnosa između razvitka ruralnih područja i razvitaka turizma,
možemo konstatovati da tržišni pristup odnosima u seoskom turizmu mora
počivati na uvažavanju općedruštvenih koristi koje proizlaze iz tog odnosa.
Primjena marketinga u turizmu se neprestano usklađuje sa
turbulentnim promjenama u društvu. Uporedo sa promjenama turizma,
koje su, kako je navedeno, stalne i snažne, mjenjaju se i sami temelji za
primjenu marketinga. Aktuelne svjetske tendencije u primjeni marketinga,
posebno u turizmu, ukazuju na njegovo značajno prilagođavanje
društvenim ciljevima. Zbog toga se šire i temelji za primjenu marketinga
i djelimično revidiraju ciljevi djelovanja cjelokupnog marketing sistema u
društvu. Može se konstatovati da primjena marketinga u turizmu ulazi u
etapu društvene orijentacije, odnosno humanizacije marketinga i primjene
koncepcije društvenog marketinga.
U tom smislu, marketing treba
shvatiti, posebno u vezi sa razvitakem seoskog turizma, kao most između
organizacija koje se bave objedinjavanjem turističke ponude, turističkih
preduzeća, turističkih destinacije i društva. Ostvarivanje ciljeva ukupnog
poslovanja treba da bude usklađeno sa potrebom za očuvanjem ograničenih
resursa, posebno prirodnih.
Usmjeravanje turizma prema čovjeku i njegovim potrebama, kao i
prema okruženju, posebno prirodnom i kulturnom, što čini temelj koncepta
održivog razvitka turima, zahtjeva da osnovni cilj primjene marketinga
u turizmu bude unapređenje kvalitete života svih aktera u tom procesu.
Jedino usklađenim djelovanjem na povećanju kvaliteta doživljaja, odnosno
iskustava turista i na unaprjeđenju kvaliteta prirodnog i socio-kulturnog
85
okruženja mogu biti ostvareni ciljevi koji će seoski turizam neprestano
činiti korisnom aktivnošću za sve sudionike.
Brojnost aktera na strani turističke ponude seoskog turizma,
njihova relativno nedovoljna snaga za poduzimanje marketing aktivnosti,
kao i navedeni širi društveni značaj razvitka ruralnog turizma, upućuju na
važnost primjene marketinga od strane državnih i društvenih institucija,
organizacija i asocijacija na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou.
Nacionalne, regionalne i lokalne turističke organizacije posebno
trebaju podržati tržišni nastup, odnosno formiranje, prodaju i prezentaciju
proizvoda seoskog turizma kroz istraživanje tržišta, stvaranje imidža,
podršku razvitku proizvoda, kao i kroz edukaciju kadrova, konzultantske
i savjetodavne aktivnosti u cilju poboljšavanja marketing napora
organizacija koje se na mikro nivou bave marketingom seoskog turizma.
Ukupni proces marketinga seoskog turizma suočava se i sa određenim
brojem problema koji mogu utjecati na tržišno pozicioniranje proizvoda
seoskog turizma. Osnovni problem bi se mogao definirati kao postojanje
nesklada između očekivanih koristi, od strane turista, i ukupnog turističkog
proizvoda, koji sadrži opipljive i neopipljive elemente. Opipljive elemente
je moguće prije upotrebe testirati, dok neopipljivost znači da njihovo
korištenje, kao djelova turističkog proizvoda, ne rezultira posjedovanjem
nečega, već se doživljava i uobličava u određeno iskustvo.
U rješavanju navedenih problema ključan je odnos između javnog
sektora, turističkih poduzeća, bez obzira na oblik vlasništva, i organizacija
i pojedinaca koji se neposredno bave pružanjem usluga u seoskom turizmu.
Odgovor bi trebao biti pronađen kroz proces odgovarajućeg planiranja i
upravljanja razvitkom seoskog turizma, posebno kroz uspostavu sustava
svrsishodnog i dugoročnog uključivanja javnog sektora u razvitak seoskog
turizma.
Planiranje i upravljanje razvitkom seoskog turizma
Složenost turizma kao gospodarske i društvene aktivnosti uvjetuje
da i planiranje i upravljanje razvitkom turizma bude specifično i da zahtijeva
posebnu organiziranost na svim nivoima. Planiranje razvitka turizma je
u suštini proces, koji se zasniva na istraživanju, čiji je cilj optimizacija
86
Zbornik radova
potencijalnog doprinosa turizma ljudskom blagostanju i kvaliteti življenja.
Planiranje turizma se obavlja na više nivoa, u skladu sa karakterom
turizma, pri čemu je posebno važno pitanje pronalaženja ravnoteže između
pojedinih nivoa organiziranja, posebno u okviru turističkih destinacija
(odnos između državnih i paradržavnih organa na svim nivoima, s jedne
strane i s druge strane, turističkog gospodarstva).
Ruralni turizam ima takođe niz specifičnosti koje se moraju
poštivati pri planiranju i upravljanju. Opći cilj planiranja i upravljanja
razvitkom seoskog turizma bilo bi stvaranje ravnoteže između tražnje
i ponude, odnosno ukupnih kapaciteta (prostornih i drugih) u cilju
minimiziranja konflikata i punog iskorištavanja prirodnih potencijala za
razvitak turizma, bez degradiranja okoliša. Postojanje odgovarajućih resursa za razvitak turizma i tradicija u
razvitku seoskog turizma predstavljaju osnovu za razlikovanje tri posebna
tipa prilaza u vezi sa planiranjem i upravljanjem razvitkom turizma, i to
za: ruralna područja sa tradicijom u razvitku turizma, ruralna područja
sa značajnim resursima, ali bez dovoljno tradicije u razvitku turizma,
ruralna područja siromašna resursima i bez tradicije u razvitku seoskog turizma.
Svaki od navedenih tipova zahtijeva različite vrste pristupa i strategija
uz postojanje zajedničke metodologije planiranja i načina upravljanja.
Jedan od osnovnih preduvjeta za uspješno planiranje i upravljanje održivim
razvitkom seoskog turizma jeste i aktivno uključivanje seoske zajednice,
odnosno lokalnog stanovništva u taj proces. Ovo uključivanje je potrebno
jer priroda, odnosno prirodno okruženje, predstavlja bitan čimbenik
ukupne kvalitete života stanovnika seoskih područja. Svako korištenje
ovog resursa u svrhe razvitka turizma, bez saglasnosti lokalne zajednice,
može biti ocjenjeno od strane lokalnog stanovništva zloupotrebom i
predstavljati destimulativni čimbenik razvitka seoskog turizma.
Postojanje ravnoteže, odnosno partnerskog odnosa između brojnih
sudionika u razvitku ruralnog turizma je drugi bitni činilac uspješnosti
planiranja i upravljanja razvitkom ruralnog turizma. U centru pažnje je
prvenstveno odnos između javnog i privatnog sektora, odnosno između
državnih i paradržavnih organa, s jedne strane i s druge strane, turističkih
poduzeća i svih drugih organizacija koje se neposredno i posredno
uključuju u razvitku seoskog turizma. Ovaj partnerski odnos bi trebo
rezultirati uključivanjem, u proces planiranja i upravljanja razvitkom
87
seoskog turizma, te širih težnji ka održivom razvitku seoskog turizma
podrazumjeva da i posjetioci/turisti aktivno sudjeluju u ukupnom procesu,
u cilju sagledavanja njihovog ukupnog ponašanja, postavljenim ciljevima
razvitka , prvenstveno zaštiti i očuvanju okoliša i kulturno-povjesne
baštine. Riječ je o usmjeravanju ponašanja posjetilaca/turista, odnosno o
upravljanju načinom korištenja ukupnih resursa u seoskim područjima,
od strane posjetilaca/turista (visitor management). Jedan od najčešćih
načina ostvarivanja ovog utjecaja je objavljivanje zvaničnih pravila
ponašanja kako bi i posjetioci, odnosno turisti, prilagođavanjem svog
ponašanja, preuzeli dio odgovornosti u zaštiti resursa seoskog turizma.
Proces planiranja razvitka seoskog turizma počinje, nakon situacione
analize, istraživanjem. Proučavaju se svi relevantni činioci razvitka
turizma, kao i karakteristike ruralnog područja, koje imaju pretpostavke za
razvitak turizma. Posebno trebaju biti proučeni: prirodne i socio-kulturne
karakteristike područja, gospodarski razvitak , zaposlenost, nivo razvitka
infrastrukture, stav lokalnog stanovništva prema razvitku turizma,
karakteristike konkurentskih područja za razvitak turizma, organizacije
(državne i gospodarske) koje su direktno ili indirektno uključene u turističko
poslovanje, globalni, regionalni i lokalni trendovi u razvitku turizma i
kretanje turističkog prometa i potrošnje.Sljedeću fazu procesa planiranja
čini definiranje ciljeva razvitka. Ciljevi mogu biti različiti: diverzifikacija
proizvodnje, povećanje zaposlenosti, obnavljanje tradicionalnih građevina
i dr., uz stvaranje neophodnih uvjeta za zadovoljavanje potreba, zahtjeva
i želja posjetitelja, odnosno turista (uobičajeno je da se ciljevi formuliraju
kao ekonomski i kao društveni ciljevi). Definirani ciljevi moraju uzeti u
obzir i šire – nacionalne i regionalne ciljeve razvitka, posebno razvitka
turizma.Nakon navedenih, sljedi faza analize i sinteze, odnosno donošenje
zaključaka na osnovu rezultata istraživanja. Oni se odnose posebno na
prirodne i kulturno-povijesne resurse, kao i na tržišne i ostale pretpostavke
za razvitak turizma. Kroz proces sinteze trebalo bi doći do podataka o
odnosu između broja turista i mogućnosti prostora, kao i o potrebnim
uslugama, objektima i rekreativnim mogućnostima za posjetitelje/turiste.
U fazi oblikovanja prijedloga i preporuka pored se ponuđene razvitakne
alternative u odnosu na definirane ciljeve razvitka turizma, utjecaj na
lokalnu zajednicu i druge činitelje i na osnovu toga se formuliraju planovi
i politike i oblikuju preporuke. Te preporuke bi trebale biti zasnovane na
sljedećim aspektima razvitka turizma u: prostoru kao čimbeniku razvitka
(sklad između ukupne ponude i projektirane tražnje), definiranju programa
(uključuje i preporuke u svezi sa marketing aktivnostima), formuliranju
88
Zbornik radova
politike (osigurava okvir za integrirani razvitak turizma u definiranom
području, uključujući i načine za ostvarivanje ciljeva razvitka i ulogu
zainteresiranih organizacija i pojedinaca) i prioritetima (sve preporuke
trebaju biti svrstane prema načinu primjene i očekivanim koristima od
razvitka).
Faza primjene i upravljanja je u suštini kontinuiran proces u cilju
stalne provjere stupnja postizanja definiranih ciljeva. Ona bi trebala da
se zasniva na utvrđivanju stupnja zadovoljstva turista, procjeni ostvarenih
ekonomskih efekata, posebno u odnosu na lokalno stanovništvo, procjeni
ukupnih uticaja razvitka turizma na prirodno i socio-kulturno okruženje,
kao i na uklapanju u regionalne i nacionalne planove i programe razvitka
turizma, posebno seoskog.
Poseban aspekt upravljanja razvitkom seoskog turizma ispoljava
se u potrebi za educiranjem kadrova. Podrazumjeva se da razvitak
turizma treba da dovede, s jedne strane, do povećanja zaposlenosti
vezano za osiguravanje proizvoda i usluga za turiste i, s druge strane,
do osiguranja dodatne zarade za već zaposlene na temelju sezonske
zaposlenosti. Da bi to bilo na kvalitetan način ostvareno potrebno je
educirati ključne sudionike u zadovoljavanju potreba turista. To su, prije
svega: vlasnici kuća za izdavanje turistima, malih hotela, restorana, kamp
terena – potrebno ih je educirati o potrebama turista, uputiti ih u znanja
o upravljanju, knjigovodstvu, osiguranju uvjeta za rekreaciju gostiju,
sigurnosti, kao i proširiti njihova znanja o prirodnim, kulturnim i ostalim
karakteristikama njihovog kraja. Cjelokupno lokalno stanovništvo - kako
bi na adekvatan način sudjelovalo u ostvarivanju zajedničkog projekta
razvitka seoskog turizma; osoblje u lokalnim turističkim informativnim
centrima, lokalni turistički vodiči i animatori – u cilju stijecanja širokog
znanja o karakteristikama područja, posebno turističkim resursima,
načinima promoviranja turističkih proizvoda.
89
ZAKLJUČCI
Hercegovina raspolaže brojnim resursima za razvitak turizma.
Uz uključivanje cijelokupnog gospodarstva i negospodarskih dijelatnosti,
koje imaju interes za razvitak turizma, turizam bi trebalo postati pokretač
cjelokupnog razvitka kako Bosne i Hercegovine tako i cijele Bosne i Bosne
i Hercegovine i rasta ukupnih ekonomskih aktivnosti.
Turizam vezan za posebna interesiranja obuhvaća više vidova
turizma za kojima postoji odgovarajuća tražnja i koji pokazuju stalni
rast, sa očekivanom tendencijom još bržeg rasta u budućnosti. Ovim su
obuhvaćena interesiranja za kulturu, arheologiju, umjetnost, arhitekturu,
sport, glazbu , hobije, lov i ribolov, boravak na selu i drugao.
Ta zainteresiranost je u Bosni i Hercegovini značajna kod onih
vidova turizma u kojima je u određenoj mijeri već formiran turistički
proizvod. Jedan prepoznatljiv proizvod svakako je upravo turizam na
selu. U razvitku za sada malog, ali kvalitetnog jezgra u ruralnom turizmu
trebalo bi maksimalno izgrađivati ekološke elemente (razvitak eko-sela sa
različitim formama zdravog života, kao što su zdrava hrana, nezagađena
priroda,biciklizam, pješačenja i druge aktivnosti ). Za razvitak ruralnog
,seoskog turizma gotovo cijela Hercegovina ima izrazite mogugćnosti
.Posebne mogućnosti se očituju i ukazuju u slivu «Petoimene rijeke
Trebižat»oko koje se u posljenje vrijeme razvija čitavi niz turističkih
aktivnosti.Posljedica je to postojanja većeg broja atraktivnosti u relativno
malom prostoru oko same rijeke te zbog samog njenog položaja i blizine
velikih turističkih centara u okruženju.
Bosna i Hercegovina ima izuzetno povoljne uvjete za razvitak
turizma na selu. To su posebno povoljni uvjeti očuvane prirode, uz blagu
klimu, čist zrak , nezagađene rijeke i jezera, bogatu floru i faunu. Boravak
u prirodi pruža turistima mogućnost za šetnje, rekreaciju, bavljenje
sportom, organizirane izlete do obližnjih pećina, izvora, mogućnost lova
i ribolova, jahanja, planinarenja, branje šumskih plodova i ljekovitog
bilja i druge rekreativno-zabavne aktivnosti u prirodi. Turisti koji za to
pokažu zainteresiranost mogu se uključiti u obavljanje poljoprivrednih
radova. Veliki broj sela nalazi se u blizini vrijednih kulturno-povijesnih
spomenika i vjerskih objekata, koje turisti mogu organizirano posjetiti.
Izuzetnu kulturnu vrijednost imaju i građevine tradicionalne arhitekture,
90
Zbornik radova
sa karakteristikama određenog područja, kao i proizvodi starih zanata i
ručne izrade kroz koje se upoznaje bogatstvo tradicije. Takođe je moguće
organizirano posjetiti razne izložbe koje se organiziraju u okruženju,
posebno slikara naive, kao i turističke manifestacije i tradicionalne priredbe
poput: Dani kosidbe – Kupres, Dani Dive Grabovčeve - Blidinje,Etno
festival Neum,Skok u kazan –Konjic, Nevesinjska olimpijada, Trebinjsko
kulturno ljeto, Šimićevi susreti Grude, Ilijino brdo Posušje, Rafting na
Neretvi i Trebižetu i slično.
Manifestacije su to i događaji preko kojih se upoznaju narodni
običaji i obilježja Bosne i Hercegovine. Ove manifestacije i bogatstvo
kulturnog nasljeđa posebno su dopunjeni i gostoprimstvom lokalnog
stanovništva, koje, u skladu sa tradicijom, svakoga turistu prima kao
prijatelja I koga dočekuje zdravom I prirodnom hranom i pićem. Razvitak
turizma u selima Bosne i Hercegovine, kao organizirana aktivnost,
započeo je pre nešto više od pola stoljeća. Sami začeci razvoitka turizma
na selu vezani su za spontanošću I bijegom čovjeka u prirodu sa ciljem da
se odmori i makar na kratko, pobjegnu iz gradske gužve i načina života i
određeno vrijeme provedu u prirodi. Međutim svi prirodni resursi i zdrava
priroda nije dovoljno iskorištena, nema prave organizirane posjete turista
i samim time nisu iskorišteni kapaciteti koji postoje.
91
LITERATURA
1. Avelini–Holjevac, I.: Hotelski standardi – propisuju kvalitetu, ali su i
mjerilo njezine razine, Hotel & Restoran magazin, prosinac 1994.
2.Avelini–Holjevac, I.: Hotelski standardi – temelj poslovne uspješnosti
hotela, Zbornik međunarodnog kongresa ˝Hotelska kuća 94˝, Hotelijerski
fakultet Opatija, 1994.
3. Avelini–Holjevac, I.: Indikatori kvalitete poslovnog uspjeha hotelske
industrije, Međunarodni kongres ˝Hotelska kuća 98. ˝, Zbornik radova,
Opatija, 1998.
4. Mihic, Lj., Planine Prenj i Cvrsnica sa Borackim jezerima-centri za
rekreaciju S.O. Jablanica, jablanica,1973.
5. Rupcic, Lj., Gospa u zupi Medjugorje, Grafotisak, Grude, 1991.
6. BusinessWeek, The 100 top brands, Special report, August 4. 2003.
7. Dokumanti Dnevnika, 55 preporuka za poboljšanje konkurentnosti
Hrvatske, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Dnevnik, 2. ožujka 2004.
8. Morucci, B.: Odgovorni turizam, Acta turistica, Ekonomski fakultet,
Zagreb, 2/1990.
9. Gauldie, R., Accomodation: Limited Service Hotel Brand, Travel &
Tourism
Intelligence No.5, 2000.
10. Glavni turistički plan Hrvatske, knjiga 1., 2 i 3, Institut za turizam,
Zagreb i Horwath Consulting, Wien.
11. Horwath – Worldwide Hotel Industry Study 1997, Horwath
International, New
York, 1997.
12. Horwath consulting Zagreb, Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj
1999., 2000.,
2001., Zagreb, 200
13. /Hotel branding stretegic tool HVS international: Hotel franchise fees
analysis guide 2001, Mineola, New York.
14. Karamarko, N.: Priručnici standardnih pravila i procedura OHM, Hotel
Millennium Opatija, Opatija, 2000.
15. Meler, M. Uloga kontinentalnih gospodarskih resursa u tvorbi
turističkih proizvoda, Znanstveni skup „Kontinentalni gospodarski resursi
u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske“, Osijek, 2002.
16. Meler. M.: Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka
turizma – jučer, danas i sutra, Znanstveni skup „Kontinentalni gospodarski
resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske“, Poreč, 2004.
92
Zbornik radova
17. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i
posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli, Narodne novine,
Zagreb, br. 48, 2. svibnja 2002.
18.. Ružić, D., Potrebe i mogućnosti provođenja informatičke tehnologije
u opskrbi
hrvatskog turizma – polazne osnove i okvir, Znanstveni skup „Kontinentalni
gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske“,
Poreč, 2004.
19. Strateški marketinški plan turizma Primorsko - goranske županije,
Institut za turizam, Zagreb, 1996.
20. Travel & Tourism Intelligence: The International Hotel Industry –
Corporate strategies and global opportunities, Research Report, London,
2001.
21. Uniform Sustav of Accounts for the Loading Industry (USALI),
Hotel association of New York City, Inc. New York 1996., USA, 9th revised
edition.
93
94
Zbornik radova
TURIZAM KAO FAKTOR EKONOMSKOG RAZVOJA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA
TOURISM AS ONE OF THE MAIN FACTORS OF ECONOMIC
DEVELOPMENT IN THE CANTON SB
Dr. sci. Kadrija Hodžić, redovni profesor
Fakultet poslovne ekonomije Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ u
Travniku
___________________________________________________________
SAŽETAK: Autor razvija tezu po kojoj je razvoj turističke
djelatnosti Regije Centralna BiH uslovljen određivanjem značaja i
podsticanja turističke djelatnosti u okviru ukupne strategije i politike
ekonomskog razvoja Nasuprot parcijalnim, općinskim politikama, a u
odsustvu bilo kakvog koordiniranog usmjerenja razvoja turizma sa nivoa
države BiH, regionalna ekonomska politika omogućava aktivan odnos
prema strukturi privrede u smislu usmjeravanja i stimuliranja procesa
strukturne transformacije i njenog otvaranja za tržišnu mobilnost i lokaciju
faktora
U društvenom računu agregiranja sektorskih stopa rasta, stopa
rasta podsticanog turizma može značajno doprinijeti i rastu prosječnog
ekonomskog rasta. Na osnovu formulirane vizije razvoja sektora turizma i
strateških ciljeva u turističkom sektoru Srednjobosanskog kantona moguće
je u razdoblju (2010-2025) ostariti slijedeće efekti sektora turizma: rast
zaposlenosti sa stopom od 4,5 % (sa 1560 zaposlenih u 2010. na 2610 u
2025. godini), rast privrednih subjekata u turizmu sa stopom od 4,2 % (sa
396 u 2010. na 680 subjekata u 2025. godini), povećanje broja kreveta
sa stopom 7,8 % (sa 11.000 u 2010. na 24.000 kreveta u 2025. godini)
i rast GDP u turizmu (indeks 180). Pri ovako projektovanim efektima
sektora turizma u Kantonu treba računati i sa izvjesnim rizicima s kojim
će se suočavati sprovođenje strateških smjernica razvoja turizma, i to:
nedostattkom finansijskih sredstva, naročito kada su u pitanju kapitalne
investicije (zatvaranje konstrukcije finansiranja ostvarivosti Master plana
i rekonstrukcije i izgradnje putne infstrukture, nezainteresovanost i nizak
nivo svijesti o isplativosti razvijanja turističkih potencijala, kako samih
građana tako i nekih aktera turističkog razvoja, i konkuretska turistička
95
ponuda drugih regija BiH i susjednih zemalja.
Ključne riječi: turizam, ekonomski rast, Starednjobosanski kanaton, strategija razvoja turizma.
ABSTRACT: The author develops a scientific thesis according
to which the development of tourism in the Region of Central BiH is
specified by determining the significance of tourism and by stimulating
touristic activities within the total economic strategy and politics of
economic development. Regional economic policy enables an active
approach to the structure of economy by chanelling and stimulation of the
process of structural transformation and it’s opening for market mobility
of production factors, unlike partial, municipal policies, in the absence
of any coordinated direction of tourism development at the level of the
country of BiH. In the agregated social account of the sector development
rate, the growth rate of the stimulated tourism can significantly contribute
to the average economic growth. On the basis of a specified vision of
strategic goals of tourism developmnet in Central Bosnian Canton, in the
period 2010-2025, it is possible to achieve following effects in the sector
of tourism: employment growth in the rate of 4,5% (from 1560 people
employed in 2010 to 2610 people employed in 2025), growth of business
subjects in tourism at the rate of 4,2% (from 396 subjects in 2010 to 680
subjects in 2025), the increase in the number of beds at the rate of 7,8%
(from 11.000 beds in 2010 to 24.000 beds in 2025) and GDP growth in
tourism (index 180). With the effects of tourism in the Canton planned in
such a manner, a certain risks have to be considered and dealt with in the
process of implementation of strategic goals of tourism development, i.e.:
the lack of financial means, especially when it comes to capital investment
(closure of the construction of financing of the feasibility of Master plan,
reconstruction and building of new transport infrastructure; a lack of
interest and a lack of awareness of the citizens and some protagonists of
the tourism development- of the cost-effectiveness of the development of
touristic potentials; competitive touristic offers from another regions of
BiH and neighbouring countries.
Key words: tourism, economic development, Central Bosnian
Canton, strategy for tourism development.
96
Zbornik radova
UVOD
U odnosu na druge tranzicijske zemlje Bosna i Hercegovina
nazaduje u većini makroekonomskih indikatora, a po (ne)uspjehu
strukturalnih reformi nalazi se na dnu ljestvice u Jugoistočnoj Evropi kao
ekonomski najnazadnijem regionu Evrope. Čak i unutar tako nepovoljnog
bosanskohercehovačkog ekonomskog stanja Srednjobosanski kanton dalje
zaostaje, prijeteći da postane glavna kočnica bosanskohercegovačkom
prilagođavanju i integracijima u Evropsku uniju.
U sektorskom doprinošenju ukupnog ekonomskog rasta
Srednjobosanskog kantona značajno participira sektor turizam, i to sa
prederecijskom stopom rasta od 9-10 % što je gotovo tri puta veća stopa
od prosječnog ekonomskog rasta ovog kantona (npr. u periodu 20022010 broj turista je porasta sa 7.695 na čak 23.644, odnosno s indeksom
2010/2002 = 307,5). Sektor turizma, uključujući i ugostiteljstvo, zajedno
sa trgovinom ima najbrži postratni rast broja registriranih poslova i broja
zaposlenih, što znači da turizam predstavlja jednu od ozbiljnijih šansi
Srednjobosanskog kantona. Dakle, u društvenom računu agregiranja
sektorskih stopa rasta, stopa rasta podsticanog turizma može značajno
doprinijeti i rastu prosječnog ekonomskog rasta.
Da bismo potkrijepili predhodnu tezu, analiziraćemo prvo stanje
u kome se nalazi Srednjobosanski kanton, da bismo upravo na tom
primjeru pokazali zašto ima ima smisla poentirati turizam kao razvojnu
šansu Srednjobosanskog kantona. Naime, u nepovoljnim ekonomskim
trendovima, posljedicama devastiranja u ratu i ratom uslovljenje migracije
stanovništva, nedostatka kapitala, zastarjelosti tehnologije, niskog
korišćenja kapaciteta i gubitka prijeratnih tržišta, sektori koji imaju
uspješnija oživljavanja jesu trgovina i turizam.
Upravo zbog toga se i usredsređujemo na resursne potencijale
i kapacitete turističkog sektora u Srednjobosanskom kantonu, na osnovu
kojih projiciramo strateške smjernice i moguće projektne ideje. Jednom
riječju predstavićemo: raspoložive turističke resurse, postojeće programe
razvoja (njihovu izvodljivost), dosadašnje učinke turističkog sektora:
učešće turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Srednjobosanskog
kantona, trendove turističkih usluga na području Kantona, i konačno
elaboriranje hipoteze po kojoj je “turizam jedna od najperspektivnijih
97
šansi Srednjobosanskog kantona u ekološki održivom razvoju.”
1. STANJE I IZAZOVI SREDNJOBOSANSKOG KANTONA
I šesnaestu godinu nakon završetka rata izraženo je značajno
zaostajanje Srednjobosanskog kantona za predratnim stanjem: ostvaruje
se 85-95 % predratnog GDP-a p.c i fizičkog obima proizvodnje, investicije
su na nivou 75-85 % predratnih prosječnih godišnjih investicija, broj
zaposlenih je dostigao tek 65 % zaposlenih od prije rata, itd. U isto vrijeme
raste budžetska potrošnja, naročito primanja kantonalne administracije.
Kapaciteti u privredi se, prema procjeni koriste do 30 % predratnih, uz
rijetke izuzetke koji su se probližili ili dostigli predratne kapacitete (BSI
Jajce, Banja u Fojnici, „Borac Travnik), iako je primjetan razvoj nekoliko
trgovačkih shoping centara (Vitez, Kiseljak) i pokretanjih manjih kapaciteta
u preradi drveta, prerađivačkoj prehrambenoj industriji („Bajra“) i uslužnih
djelatnosti
Jednom rječju, Srednjobosanski kanton je u dosadašnjem razvoju
pokazao tranzicijski neuspjeh, o čemu jasno svjedoče indikatori:
● strukturne nezaposlenosti,
● neuspjele tranzicija prostora i tranzicije efikasne strukture
privrede pojedinačnih općina na Kantonu,
● dugotrajno ostajanje u recesiji,
● zaostajanje za drugim kantonima, a Travnika za drugim
kantonalnim centrima u Federacije BiH.
Prvi tranzicijski neuspjeh, ili stanje produžene tranzicione krize, je
iskazan problemom nezaposlenosti, koji se ukupnom postratnom periodu
produbljuje, i to tako što stopa nezaposlenost raste više od 4 puta od stope
rasta zaposlenosti (vid. tabelu 1). Naime, dok je broj zaposlenih od 2002.
do 2010 porastao za skromnih 2.319 ili za 0,7 % (prosječna godišnja stopa
rasta zaposlenosti je svega 0,08 %), broj nezaposlenost je rapidno rastao, i
to sa 30.255 na 38.545, odnosno broj nezaposlenih osoba se u ovom periodu povećao čak za 8.290 ili za 3,0 % (prosječna godišnja stopa rasta nezaposlenosti u ovom periodu iznosi 0,4 %). Ovako nepovoljan trend odnosa
zaposlenosti i nezaposlenosti rezultirao je povećanju stope nezaposlenosti
sa 45,3 % u 2002. na 49,8 % u 2010. godini, što je Srednjobosanski kanton
svrstalo u najproblematičnije kantone po stopi nezaposlenosti u Federaciji
BiH.
98
Zbornik radova
Tabela 1. Trend zaposlenosti i nezaposlenosti u SBK u periodu 2002-2010
2002
2009
2010
Indeks
Zaposleni
36.565
37.298
38.884
106,3 %
Nezaposleni
30.255
37.298
38.545
127,4 %
Stopa nezaposl.
45,3 %
49,6 %
49,8 %
2010/2002
Izvor: Glasilo, Služba za zapošljavanje Srednjobosanskog kamtoma, različita godišta,
Travnik.
Korišćenje prostora SBK je krajnje ekonomsko neefikasno. Kanton ostvaruju nepunih 0,07 mil. KM po jednom km², što je 3 do 10 puta
manje prema ostalim kantonima u Federaciji BiH.
Ekonomska snaga Kantona, predstavljena veličinima bruto
domaćeg proizvoda (GDP-a) je ispod razine prosjeka Federacije BiH (vid.
tabelu 2). Srednjobosanski kanton ostvaruje skromnih blizu, 1,2 milijarde
KM ukupnog GDP-a, odnosno 4.593 KM GDP per capita, što je na razini
tek 69,3 % prosjeka Federacije BiH. Od ukupno 12 općina Kantona, njih
11 ima manji GDP p.c od prosjeka Federacije BiH, pri čemu najmanju
ekonomsku snagu, po pokazatelju indeksa GDP p.c (FbiH=100), imaju
općine: G.Vakuf-Uskoplje (48,9), Donji Vakuf (50,1) Bugojno (50,3) i
Busovača (58,2). Samo jedna općina, Fojnica, ima GDP p.c. veći od prosheka Federacije BiH (116,7).
99
Tabela 2. Bruto domaći proizvod (GDP) u SBKIzvor: Makroekonomski
pokazatelji FBiH, FSR
Ukupni GDP
Bugojno
Busovača
Dobretići
Donji Vakuf
Fojnica
G.Vakuf-Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
Vitez
SB Kanton
123.083.000
61.542.000
46.156.000
92.313.000
61.542.000
107.698.000
92.313.000
30.771.000
107.698.000
323.094.000
123.083
1.169.292.000
GDP p.c.
3.308
3.830
3.299
7.682
3.220
4.427
4.454
5.501
4.328
5.887
4.902
4.593
FBiH =
100
50,3
58,2
50,1
116,7
48,9
67,3
67,7
83,6
65,8
89,5
74,5
69,3
Dosadašnje ekonomske politike Kantona, ni institucionalno ni tekućim
mjerama, nisu obezbjedile težište na razvojnom procesu predvođenom
privatnim sektorom. Tržišni princip da «bogastvo i bolji kvalitet života u
lokalnim zajednicama ne stvaraju državne vlasti nego privatna preduzeća
koja ovise o povoljnom okruženju» ni izbliza nije promoviran i podržan.
100
Zbornik radova
2. TURISTIČKI RESURSI I KAPACITETI KANTONA
2.1. Prirodni resursi i historijsko-kulturno naslijeđe kao osnove za razvoj turizma
Opća je konstatacija svih dosada rađenih analiza i studija razvoja o
Srednjobosankom kantonu da Kanton ima sve pretpostavke za dinamičan
i uspješan razvoj mnogobrojnih selektivnih oblika turizma, iako razvojni
turistički potencijali još nisu dovoljno istraženi. Radi se o izdašnim
resursima, koji predstavljaju osnovne postulate za razvoj turizma na
području Srednjobosanskog kantona, i to: prirodnim naslijeđem, kulturnohistorijskim naslijeđem, vodama, planinama–zemljištem, čime je Središnja
Bosna najbogatija od svih regija u Bosni i Hercegovini, pri čemu su vode,
planine i kulturno-historijska baština tri osnovna postulata za razvoj
turizma ovog područja, čiji osnovni pregled dajemo u nastavku:9
Područja od posebne važnosti i sadržaji izuzetnog fenomena
prirodnog naslijeđa su:
1) Nacionalni park Vranica
2) Parkovi prirode: Vlašić, Kruščica, Pogorelica–Bitovnja,
Semešnica–Plazenica, Raduša
4) Regionalni parkovi: Fojnička rijeka, Rostovo, Gornji Vrbas,
Pliva, Srednji Vrbas, Vesela i Ranča.
Pojedinačni zaštićeni objekti prirodnog naslijeđa su:
– Vodopad Plive u Jajcu
– Velika Tisa, Vranska – Vitez
– Drvored topola i lipa – Travnik
– Riječica Plačkovac sa dva vodopada (Sažići, Radojčići) –
Travnik
– Prokoško jezero, Vranica – Fojnica
– Planinski triton – Prokoško jezero, Vranica – Fojnica
– Pećina Dusina, Dusina – Fojnica
– Vilinska pećina, Sebešić – Novi Travnik
– Klisura Vrbasa iznad Jajca (prema Banja Luci), klisura
Tijesno i klisura između Krupe na Vrbasu, sve do sv. Ive
Podmilačje
– Stara Tisa – Travnik
9
Prema: Strategija razvoja turizma Srednjobosanskog kantona 208-2012., Vlada SBK, Ministarstvo tgovine,
turizma I poduzetništva, 2008.
101
– Slapovi na rijeci Jaglenici, Pećine – Novi Travnik
– Pećina u selu Pećine – Novi Travnik
– Pećina pod Vrtoč planinom – Fojnica.
Iako najmanje istražena, kulturno-historijska baština je „od
najvećeg značaja i poštovanja u Srednjoj Bosni“, a karakteriše se
slijedećim kulturno-historijskim spomenicima s cjelinama: prahostorijsko
doba (99), rimsko doba (102), srednji vijek (188), period Turske uprave
(82), period Austro-Ugarske (46). U detaljnijem prikazu neophodno je
spomenuti preko 1000 stećaka sa nekropolama od po 100 stećeka, stotine
arheoloških iskopina i nalaza (muzeji u Trvaniku i Jajcu), franjevački
samostani u Fojnici, Kreševu i Gučoj Gori, Vitezu, Pruscu, Vukeljićima
i dr., kao ikulturne ostavštine Pruščaka, fra Grge Martića i nobelovca Ive
Andrića.
Voda je među najizdašnjim prirodnim resursima kantona, ali i
cijele Bosne i Hercegovine. U pitanju su: (a) izvori i tokovi pitkih voda
(Plava voda u Travniku, izvori na padinama Vranice u Fojnici, vodeni
resursi Duboka/Bugojno, Bistrička rijeka(Gornji Vakuf, Semešnica/
Donji Vakuf, Ugar, Krušćica, i td.), (b) izvori mineralnih voda (Kiseljak,
poznat kao „sarajevski kiseljak“), (c) izvori termalnih, termomineralnih i
radiokativnih voda (Fojnica – Reumal, Kiseljak), (d) slivovi rijeka Vrbas,
Lašva, Fojnica), (e) jezera: Plivsko, Prokoško, radovan, Ždrimačka jezera,
Radovan, Zanosići...). (e) vodopadi: Plive u Jajcu, Plačkovac na Vlašiću).
Atraktivne planine i planinske padine: Vlašić (šumsli kompleksi:
Raduša, Koprivnica, Krušćica, Bitovnja, Inač, Lopata, Rostovo).
Klimatski prostori – vazdušne banje: Dobretići, Vlašić, Pavlovica,
Rostovo.
Lovišta: Koprivnica, Krušćica, Vranica, Vlašić.
Prostori i objekti duhovne kzlture: Podmilačje, Ajvatovica s
Pruscem, Franjevački samostani (Fojnica, Kreševo, Guča Gora), tekije
(Vukeljići, Oglavak, Fojnica).
Na kraju, neophodno je predstaviti i glavne turističke – predmetne
atraktivnosti Kantona: gater za foto safari „karaulka“ u Bugojnu, Prusac
sa Ajvatovicom, Sv. Ivo Krstitelj u Podmilačju, Rodna kuća Ive Andrića u
Travniku, franjevački samostani u kreševu i Fojnici, Kalvarija, brončani
mać i muzej Mali Mošunj u Vitezu, povelja Ahdnama iz Fojnice, selo
Pavice kod Bugojna, Kameni svatovi iz Novog Travnika, Travnički
kratkokljuni golub, Alpska ruža, busovačka jagnjetina, kiseljačka pogača
sa kajmakom, vlašički sir, potkovana jaja iz Kreševa, Orhideja (kaćun) –
102
Zbornik radova
Salep, tekoje Vukeljići i Oglavak.
Na osnovu svega navedenog, konstatujemo izdašnost postojećeg i
mogućeg sadržaja turističke ponude (ciljani prostori za turistički razvoj)
● Planine i jezera,
● Slapovi rijeka
● Klimatski prostori – vazdušne banje
● Mineralne, termalne i termomineralne vode
● Prostori i objekti duhovne kulture
● Pojedinačne atraktivne lokacije
● Stari dijelovi gradova
● Shoping centri
● Smještajni i ugostiteljski kapaciteti.
2.1. Postojeći kapaciteti za razvoj turizma
Trendovi dolaska turista i ostvarenih noćenja i prometa u
ugostiteljstvu, te broja ležaja na području kantona pokazaju permanentno
rastući trend.
Broj ležaja (vid tabela 3) je sa 1.310. u 2007. povećan na 1.641
ležaja u 2010. godini ili za 331 (indeks rasta 131,6). U godini najdublje
recesije, 2009., ukupan turistički promet, pa shodno tome i broj ležaja je
drastično smanjen (na 1.247, što je u odnosu na predhodnu, 2008. godinu
pad od 5,4 % ili smanjenje za 68 ležaja). U 2010. godini primjetan je brzi
oporavak (index 2010/2009 = 131,6).
Tabela 3. Broj ležaja u SBK 2007-2010.
2007
Broj
ležaja
2008
1.310 1.315
2009
1.247
2010
Index
Index
2010/2007 2010/2009
1.641
125,3
131,6
Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora
Broj turista u zadnjih osam godina 2002-2010. (vid. tabelu 4)
porastao je više od tri puta (indeks 207,5), od čega je indeks rasta domaćih
turista (219,6) znatno brži od inostranih (272,0). Primjetan je trend
ubrzavanja ovih dolazaka, naročito kod domaćih turista: samo u zadnjoj
godini ukupoan broj turista je porastao za 42 % (indeks 142,2).
103
Tabela 4. Broj turista na području SBK 2002-2010
2002
2009
2010
Indeks 2010/2002
Indeks 2010/2009
Ukupno
7.695
16.194
23.644
307,5
142,2
Domaći
5.705
11.015
18.231
319,6
165,5
Strani
1.990
5.159
5.413
272,0
104,7
Izvor: Srednjobosanski kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora
Shodno porastu turističkih dolazaka raste i broj noćenja (vid
tabebelu 5). Od 2002. do 2010. godine broj noćenja je porastao za preko
četiri puta, ukupan broj noćenja porastao je s indeksom 419,4, pri čemu je
broj noćenja domaćih turista porastao s indeksom 421,7 a broj inoturista s
indeksom 411,7. Ukapan broj nećenja je u posmatranom periodu povećan
sa 11.925u 2002. na 50.011 u 2010. godini.
Ovaj trend rasta je među najvećim u Bosni i Hercegovini. Isto tako
vidljiv je izrazito snažan oporavak iz recesije, 2009: samo do 2010., turisti
su znatno povećali broj noćenja (indeks 2010/2009 = 188,2), pri čemu je
ostvaren i najbrži rast noćenja inoturista (indeks 2010/2009 = 118,1).
Tabela 5. Noćenja turista na području SBK 2002-2010
2002
2009
2010
Indeks 2010/2002
Indeks 2010/2009
Ukupno
11.925
26.568
50.011
419,4
188,2
Domaći
9.178
16.992
38.702
421,7
227,7
Strani
2.747
9.576
11.309
411,7
118,1
Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora
Pregled dolazaka i noćenja turista prema vrstama objekata (vid.
tabelu 6) pokazuje da su hoteli dominantne destinacije noćenja (36,6 %),
pri čemu se strani turisti s znatno većim procentom opredjeljuju za noćenja
u hotelima (42,2 %).
104
Zbornik radova
Tabela 6. Dolasci i noćenja turista prema vrstama objekata, 2010.
Hoteli
Moteli
Pansioni
Dolasci turista
Noćenja turista
ukupno domaći
strani ukupno domaći strani
8.663
6.229
2.434 15.899
11.129
4.770
5.533
3.199
2.334
8.507
4.243
4.264
530
445
85
553
464
Ostalo
8.918
8.358
560
25.052
22.866
Svega
23.644
18.231
5.434
50.011
89
2.186
38.702 11.309
Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora
Najveći broj turista dolazi i bilježi noćenje iz: Hrvatske (24,9 %),
Njemačke (8,1 %), Slovenije (7,9 %), Italije (7,8 %), Turske (6,7 %) i Srbije (6,1 %). Najveća povećanja u proteklim godinama (mjereno indeksom
2010/2002) pokazuju turisti iz Turske 2.247), Srbije (549), Slovenije (496)
i Austrije (347).
Tabela 7. Noćenja turista po zemljama iz kojih dolaze u SBK 2002-2010
2002
Hrvatska
Njemačka
Slovenija
Italija
Turska
Srbija
Austrija
Francuska
SAD
933
239
183
211
34
125
98
115
56
2009
2010
1.490
857
918
391
923
322
246
361
137
2.820
912
908
886
764
687
477
400
157
Indeks
2010/2002
302,3
381,6
496,2
419,9
2.247,1
549,6
486,7
347,8
280,4
Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora
105
Gledajući po vrstama usluga, najveći promet se ostvaruje na hrani
(46,9 %), napicima (6,7 %), pivu (6,1 %), i ostalim bezalkoholnim poćima
(5,6 %). Najveći trend porasta potrošnje u posmatranom periodu (index
2010/2006) ostvaruju: rakija (162,3), duhan (341,6) i napici (146,6), dok
smanjenje potrošnje bilježe u istom periodu: ostala žestoka pića (68,7),
pivo (97,4) i vino (98,6).
Tabela 8: Promet u turističkom sektoru po vrstana usluga
Pivo
Vino
Rakija
Ostala
žestoka pića
Voćni sokovi
Ostala bezalkohol. pića
Mineralna
voda i sokovi
Hrana
Napici
Duhan i
šibice
Ostali robni
promet
2006
473.582
181.713
21.265
141.680
2008
506.551
238.431
30.060
124.299
2009
446.985
205.712
30.883
78.515
2010
2010/2006
461.345
97,4
179.090
98,6
34.504
162,3
97.384
68,7
319.839
332.341
378.750
383.268
311.699
383.268
393.008
427.014
124,4
128,5
186.111
250.827
188.635
224.303
120,5
2.738.349 3.362.789 3.217.185 3.540.441
342.174
498.305 413.507
501.531
15.601
18.147
14.187
53.300
129,3
146,6
341,6
12.789
27.346
19.349
36.429 284,8
Izvor: Srednjobosanski kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora
Prema našim procjenama, a na osnovu sagledavanja predhodno
iznijetih resursa i kapacita, procjenjujemo da je učešće turističkog sektora
u ukupnom privrednom potencijalu Srednjobosanskog kantona čini:
- u broju zaposlenih
4,0 %
- u investicijama
8,5 %
- u ukupnom GDP-u
5,2 %.
Svodeći ocjenu o postojećim turističkim kapacitetima
zaključujemo da:
106
Zbornik radova
● postojeća ponuda turističkih proizvoda je sporadična i nerazvijena
● iskorištenost sezone je incidentnam fokusirana uglavnom na ljeto i
dijelom na zimu kada ima snijega u jedinom uspostavljenom zimskom
centru u Rostovu,
● struktura i kvalitet ponuđenog smještaja nisu povoljni
● ugostiteljsko-smještajni kapaciteti nisu odgovarajuće kategorizirani
● lokalno stanovništvo nije odgovarajuće niti dovojno informisano o
razoju turizma i pripadajućim standardima kvaliteta koji treba postići u
ponudi
● turistički potencijali su ograničeni neuklonjenim minama
● nisu usklađeni svi prostorni planovi sa strategijom razvoja turizma
regije
3. PRIJEDLOG VIZIJE I STRATEŠKIH CILJEVA
RAZVOJA TURIZMA U SREDNJOBOSANSKOM
KANTONU
3.1. Princip regionalizma u razvoju turizma Srednjobosanskog
kantona
Razvoj turističkog sektora Srednjobosanskog kantona pozicioniramo
na dinamično i konkurentno turističko tržište regionalnog okruženja, koje
je uslovljeno je određivanjem značaja i podsticanja turističke djelatnosti u
okviru ukupne strategije i politike ekonomskog razvoja Srednjobosanskog
kantona. U tom kontekstu etabliramo razvoj turizma u viziju dugoročnog
ekonomskog razvoja Srednjobosanskog kantona, zasnivanu na: 10
● principama regionalnog razvoja – tj. u sklopu ekonomske regije
Centralna BiH, koja uključuje šesnaest općina (petnaest iz F BiH, od čega
12 općina Srednjobosanskog kantona, i jednu općinu iz RS) koje obuhvataju
prostor od oko 5,4 hiljade km² i gdje živi oko 575 hiljada stanovnika.
● nužnosti bržeg zapošljavanja i ravnomjernijeg razvoja općina
Srednjobosanskog kantona kroz unapređenje poslovnog okruženja,
dovršenje vlasničkog i privrednog restruktriranja, te podsticanja razvoja
ljudskih potencijala.
● povoljnom geostrateškom položaju regije centralne Bosne koja
u svjetlu evropskih integracija i međunarodnih komunikacija ima odlične
10
Vid. Dokument Regionalna strategija ekonomskog razvoja Regije Centralna Bosna 2009-2015, REZ
Zenica, 2009.
107
geostrateške predispozicije jer se nalazi na prirodnom putu koji spaja Centralnu i Istočnu Evropu sa Jadranskim morem i Mediteranom.
Slika 1. Koridorski razvoj u okviru Panevropske mreže multimodalnih
transportnih koridora
● Regija Centralna BiH raspolaže značajnim prirodnim resursima
(planine, šumski kompleksi, rijeke, termalne i mineralne vode, raznovrstan
biljni i životinjski svijet) i bogatim kulturno-historijskim naslijeđem koji
pružaju velike mogućnosti za kvalitetan razvoj turizma kao privredne
grane.
U tome će posebno stimulitivan efekat imati izgradnja kvalitetne
lokalne saobraćajne, urbane i socijalne infrastrukture. Takvim smanjenjem
razlika u kvaliteti života između urbanih i ruralnih naselja, smanjit će se
migracioni pritisak iz sela u gradove, ojačati konkurentnu sposobnost
privrede i svekoliko aktiviranje raspoloživih privrednih i ljudskih
potencijala.
Ovo tim više jer će se širiti saradnja na druge prostore
Srednjobosanskog kantona i BiH sa okruženjem duž infrastrukturnih
koridora u BiH i neposrednog okruženja i kontaktnih graničnih pojaseva
sa zemljama nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
108
Zbornik radova
Prezentirana karta će slikovito ukazati na potencijalne mogućnosti
te saradnje i povoljnom geostrateški položaju regije centralne Bosne.
LJUBLJANA
ZAGREB
Karlovac
Osijek
Bihać
BEOGRAD
Banja Luka
Doboj
Tuzla
Zvornik
Travnik
Zenica
SARAJEVO
Goražde
Split
Mostar
Ploče
Neum
Dubrovnik
PODGORICA
Kontaktne regije
Funkcionalno-komplementarne regije
Gravitacijske međudržavne regije
Ova vizija treba da bude aktualizirana promjenama u lokalnom, regionalnom i
okruženju,
te da odrazi
narasle
potencijale lokalnog
razvoja.uIzlokalnom,
ovih okolnosti
globalnom
Ova
vizija treba
da bude
aktualizirana
promjenama
referiramo se na ciljeve ekonomskog razvoja koji bi se za Srednjobosanski kanton mogle
regionalnom
i globalnom
okruženju,razvoja.
te daBudući
odrazi
narasle
definirati kao ciljevi
lokalnog ekonomskog
da su
osnovnipotencijale
ciljevi lokalnog
lokalnog
razvoja.naIzprincipu
ovih okolnosti
referiramo
se na
ciljeve ekonomskog
razvoja utemeljeni
održivog razvoja
i socijalne
uključenosti,
ekonomski razvoj
podrazumijeva
ostvarenju ovih principa
putem
ekonomskih
učinaka
korištenju
razvoja
koji bidoprinos
se za Srednjobosanski
kanton
mogle
definirati
kao uciljevi
raspoloživih
resursa
razvoja.
Temeljem
ovih
smjernica
regionalnog
razvoja
moguće
je razviti
lokalnog ekonomskog razvoja. Budući da su osnovni ciljevi lokalnog
viziju turističkog sektora u narednih deset godina:
razvoja utemeljeni na principu održivog razvoja i socijalne uključenosti,
Srednjobosanski kanton kao jedinstvena turistička atrakcija u jugoistočnoj
ekonomski razvoj
ostvarenju
ovih principa
putem
Evropi,podrazumijeva
koja ostvaruje svojdoprinos
rast u harmoničnom
sadejstvu
raznovrsnih
ekonomskih turističkih
učinaka potencijala,
u korištenju
raspoloživih
resursa
razvoja.
Temeljem
poljoprivrede
i očuvanja
prirodne
okoline.
Turistička
atraktivnost
podrazumjeva
konkurentsku
snaguturističkog
komparativnih
ovih smjernica
regionalnog
razvoja
moguće je
razviti viziju
prednosti
prirodnog
i
historijskog
naslijeđa,
osiguranje
najviših
standarda
sektora u narednih deset godina:
ponude, urbanu opremljenost i ruralnu privlačnost.
Polazeći od predhodno prikazanih prirodnih resursa i moguće vizije lokalnog razvoja,
jedinstvena
turistička kantona
atrakcija
u
moguće Sred
je danjobosanski
viziju razvojakanton
turizma kao
na području
Srednjobosankog
razvijemo
temeljem slijedećih
pretpostavki:
jugoistočnoj
Evropi,
koja ostvaruje svoj rast u harmoničnom sadejstvu ●
promotivni
imidž
raznovrsnih turističkih potencijala, poljoprivrede i očuvanja prirodne
● optimalnog korištenja prirodnih resursa sa očuvanjem prirodnih ljepota i kulturnog
okoline.
identiteta,
Turistička
atraktivnost
konkurentsku
snagu komparativnih ● razvijena
i izvoznopodrazumjeva
orijentirana turistička
ponuda ,
● razvijena
turistička
infratrukturanaslijeđa, osiguranje najviših standarda
prednosti
prirodnog
i historijskog
● razvijena putna infrastruktura
ponude,
urbanu opremljenost i ruralnu privlačnost. Polazeći
od
● razvijen obrazovni sistem i visoka stopa uposlenosti
predhodno
prikazanih
prirodnih
resursaekonomskog
i moguće vizije
● turizam
razvijen po
principu održivog
razvoja lokalnog razvoja,
● društveno
konsenzus
kroz
snažno na
javno-privatno
partnerstvo.
moguće
je da viziju
razvoja
turizma
području Srednjobosankog
kantona
Zahvaljujući prirodnim potencijalima moguće je razvijati zimski, sportsko-rekreacioni
109
(penjanje: slobodno i alpinizam, biciklizam, paraglajding…), zdravstveno-lječilišni,
razvijemo temeljem slijedećih pretpostavki:
● promotivni imidž
● optimalnog korištenja prirodnih resursa sa očuvanjem prirodnih ljepota
i kulturnog identiteta,
● razvijena i izvozno orijentirana turistička ponuda,
● razvijena turistička infratruktura
● razvijena putna infrastruktura
● razvijen obrazovni sistem i visoka stopa uposlenosti
● turizam razvijen po principu održivog ekonomskog razvoja
● društveno konsenzus kroz snažno javno-privatno partnerstvo.
Zahvaljujući prirodnim potencijalima moguće je razvijati zimski,
sportsko-rekreacioni (penjanje: slobodno i alpinizam, biciklizam,
paraglajding…), zdravstveno-lječilišni, speleološki, turizam na
seoskim imanjima (agro-turizam), zatim lov, sportski ribolov itd.11 U dosadašnjim strateškim pristupima razvoju turizma na području
Srednjobosanskog kantona, shodno tome, prepoznat je čitav set razvojnih
ideja, i to:12
1. Strateško – marketinške opcije razvoja 2. Razvoj smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta 3. Selektivni oblici turističke ponude (izbor) 3.1. Zdravstveno – lječilišni turizam
3.2. Planinsko – zimski turizam
3.3. Off-road turizam kao specifičan oblik spotrskih aktivnosti
na planinama
3.4. Kulturni turizam 3.5. Ruralni turizam 3.6. Vjerski turizam 3.7. Sportski i sportsko – rekreativni turizam 3.8. Turizam na vodi 3.9. Lovni, ribolovni i agro turizam
3.10. Pećinski turizam 3.11. Gastro turizam 3.12. Edukativni turizam 3.13. Avanturistički i izletničko – tranzitni turizam
3.14. Kongresni turizam
11
rez.ba/?p=349 (preuzeto 25.99.2011)
12
Cf Strategija razvoja turizma SBK.
110
Zbornik radova
Ostvareni ciljevi bi omogućili sljedeće projekcije rasta zaposlenih,
preduzeća, broja kreveta i GDP sektora turizma Srednjobosanskog kantona (vid. tab. 9).
Tabela 9. Projekcije rasta broja društava, zaposlenosti i GDP u turizmu SBK do 2025.
2010
Broj
1560
396
11000
100
Zaposlenost
Br.subjekata
Broj kreveta
GDP - indeks
Izvor: računanja autora
Broj
1860
513
16000
-
2012-2015
Indeks St.Rasta
119
129,5
145,5
140
3,8
5,9
9,1
-
Broj
2610
680
24000
-
2016-2025
Indeks St. rasta
140,3
132,5
150,0
220
4,0
3,3
4,5
-
Napomena: broj turističkih privrednih subjekata je procjenjen
(uključujući i ugostiteljske radnje).
Strateške smjernice razvoja i promocije turizma u Srednjobosanskom
kantonu za realizaciju ovakvih ostvarenja su:
(1)Razvijeni i promovirani turistički potencijali i jedinstven imidž,
s fokusom na kulturni i zdravstveni turizam (prioritetni ciljevi:
razvijen i prepoznatljiv turistički brend Kantona; promet u oblasti
turizma povećan na osnovu poboljšane atraktivnosti turističke
ponude; saobraćaja i prateća infrastruktura; razvijeni cjeloviti
selektivni oblici turističke ponude),
(2)Jaki ljudski resursi angažirani u sektoru turizma (prioritetni ciljevi:
građanstvo Kantona animirano za aktivno učešće u razvoju turizma;
profesionalna lica angažirana i umrežena u razvoju Kantona uopće).
Kao moguće razrade strateških ciljeva putem odgovarajućih mjera
i aktivnosti dajemo slijedeće:
111
Prioritetni ciljevi
Mjere
Osnaživanje
marketinških
kapaciteta
PROMOTIVNI IMIDŽ
– TURISTIČKI BREND:
SREDNJOBOSANSKI
KANTON . TURISTIČKI
BISER AKTIVNOG
ODMORA
Izgradnja
turističkog brenda
ODRŽIVI RAZVOJ U
TURIZMU
Usklađivanje
prostorno
urbanističkih
planova općina
sa strategijom
razvoja turizma
općina i Kantona
Program
deminiranja
turističkog
prostora
112
Projekti
1) Edukacija ključnih aktera o
turističkom marketingu
2) Studiija o stanju turističkih resursa
3) Formiranje baze podataka
turističkih resursa
4) Izrada marketing plana/strategije
Kantona
5) Izrada kataloga postojećih
turističkih proizvoda i ponuđača –
prospekti/katalozi jezera, planina,
historijskoh naslijeđa
6) Inventura kategoriziranih objekata
prema međunarodnim standardima
7) Razvoj ključnih tura – kreiranje
novih proizvoda iz postojećih
resursa
8) animiranje i educiranje turističkih
agencija za marketing receptivnog
turizma
9) Višejezični vodić sa itinererom,
vremenom obilaska, gastro
ponudom i posjetama pojedinim
ustanovama
1) Edukacija ključnih aktera o
brendiranju turističkih proizvoda
2) Razvijanje ključnih brendova
turističke ponude
3) Izrada turističko promotivnog
logotipa i slogana turističke ponude
Kantona
4) Izraditi Strategiju lobiranja
1) Uraditi analize o elementima
planova koje treba uskladiti s
projektima razvoja turizma
2) Pokrenuti proces usklađivanja u
svim općinama
3) Izmjena regulacionih i
urbanostičkih planova radi
iskorištenja turističkih potencijala
4) Usklađivanje urbanostičkog i
prostornog plana radi očuvanje
prirodnog krajolika
1) Kontakt sa BHMAC o
otpočinjanju deminiranja područja
od interesa za turizam Kantona
Zbornik radova
Edukaciju
kadrova za
turizam
RAZVIJENA
TURISTIČKA
INFRASTRUKTURA
2) Otvaranje edukacijskog centra za
primijenjana znanja u turizmuReferentnog centra turističke
izvrsnosti
3) Ukljućivanje eksperata u razvoj
projektnih prijedloga
4) Povezivanje turističkih aktera sa
univerzitetima
5) Izgradnja osnovnog turističkog
profila Kantona
6) Kreiranje registra i kataloga
spomenika kulturno-historijskog
naslijeđa
7) Uključivanje štampanih i
elektronskih medija u promociju
Izgradnja
turističkih kapaciteta
kapaciteta za
promociju turizma 8) sajamska promocija turističkih
potencijala
Izgradnja
apsorpcijske moći
aktera turizma
za korištenje
predpristupnih
fondova EU i
sredstava drugih
donatora
9) Osnivanje centra za obučavanje
aktera za korištenje predpristupnih
fondova
10) Uključivanje aktera razvoja
turizma u članstvo evropskih i
drugih međunarodnih strukovnih
organizacija u i udruženja
113
RAZVIJENA
TURISTIČKA
PONUDA
114
1) Kandidatura grada Jajca za
nacionalna i međunarodna
takmićenja na vodi
2) Pilot projekt „Jeići“ – ruralni
turizam
3) Program „zelenih hotela“ na
Ajvatovici đulistan – dječiji grad
Izgradnja
edukacije, odmora i zabave,
raznovrsne
4) Potočani i Rostovo – oaze
turističke
sporta, odmora i rekreacije
ponude i
5) Sokolorani centar (D. Vakuf)
produžene
planinsko-zimski centasr raduša
turističke sezone
6) Vlašić – turističko-poslovni park
7) Sportsko-rekreativni centar
„Sebesic“ Novi Travnik
8) Modrerni šoping Vitez,
9) Krušćica – Zabrđe, planina i
rijek
10)Turističkorekreativno izletište
Pridolci u Busovači (gastro grad)
11)Zlatonosne rijeke Fojnice
12)Vranica – planina iskušenja i
radosti
13)Kiseljak – zdravi grad turističko
14) Kreševo – u zagrljaju planina,
15)Ajvatovica – međunarodno
dovište
1) Zaštita i renoviranje građevina
i spomenika kulturnohistorijskog naslijeđa,
prioritetno: nekropole
stečaka , Travnik – stari grad
Očuvanje
(džamije, turbeta, česme),
kulturnog ,
Zavičajni muzej Travnik,
historijskog i
Katolička crkva sv. Ivan
tradicionalnog
Krstitelj, Memorijalni muzej
naslijeđa
Ive Andrića, Kreševski muzej
2) Kreiranjr i promocija
autentičnih legendi i priča kao
turističkih proizvoda
3) Obnavljanje i razvijanje
tradicionalnih kulturnih
manifestacija
Zbornik radova
Kao glavni rizici s kojim će se suočavati sprovođenje strateških
smjernica razvoja sektora turizma u Kantonu mogu se označiti:
● nedostatak finansijskih sredstva, naročito kada su u pitanju kapitalne investicije (zatvaranje konstrukcije finansiranja ostvarivosti Master
plana i rekonstrukcije i izgrdanje putne infstrukture,
● nezainteresovanost i nizak nivo svijesti o isplativosti razvijanja
turističkih potencijala, kako samih građana tako i nekih aktera turističkog
razvoja.
● konkuretska turistička ponuda drugih regija BiH i susjednih zemalja.
115
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Postratni ekonomski razvoj Srednjobosanskog kantona je
depresivan: nezavršena tranzicija, alarmantna strukturna nezaposlenost,
nizak životni standrad, zaostajanje za drugim kantonima. Među sektorima
koji se već izdvajaju kao mogući faktori ubrzavanja rasta Kantona
jeste turizam. Srednjobosanski kanton raspolaže značajnim turističkim
potencijalima, baziranim na izdašnim prirodnim resursima (planine, jezera,
slapovi rijeka, klimatski prostori – vazdušne banje, mineralne, termalne
i termomineralne vode), atraktivnom historijskom naslijeđu (neolitsko
doba, srednjovjekovjekovni period, doba Turske carevine i AustroUgarske monarhije), povoljnom povoljnom geostrateškom položaju
regije centralne Bosne koja u svjetlu evropskih integracija i međunarodnih
komunikacija ima odlične geostrateške predispozicije jer se nalazi na
prirodnom putu koji spaja Centralnu i Istočnu Evropu sa Jadranskim
morem i Mediteranom.
Ovakve komparativne i konkurentske prednosti koje turistički
sektor Srednjobosanskog kantona ima, doprinijele su da u sektorskom
doprinošenju ukupnog ekonomskog rasta Srednjobosanskog kantona
značajno participira sektor turizam, i to sa prederecijskom stopom rasta,
što je gotovo tri puta veća stopa od prosječnog ekonomskog rasta ovog
kantona, kao i većim učešćem sektora turizma (sa učešćem od 5,2 %) od
prosječnog učešća sektora turizma (3-4 %) u GDP-u Bosne i Hercegovine.
Iako je opća konstatacija svih dosada rađenih analiza i studija
razvoja o Srednjobosankom kantonu da Kanton ima sve pretpostavke za
dinamičan i uspješan razvoj mnogobrojnih selektivnih oblika turizma,
razvojni turistički potencijali još nisu dovoljno istraženi i iskorišteni. S
obzirom, dakle, na turističke potencijale i geoprometne pogodnosti na
regionalnoj razini, odnosno izvedenih principa lokalnog razvoja utemeljenih
na održivom razvoju i socijalnoj uključenosti, moguće je razviti viziju
turističkog sektora u narednih deset godina, koju smo artikulirali kao:
Srednjobosanski kanton kao jedinstvena turistička atrakcija u jugoistočnoj
Evropi, koja ostvaruje svoj rast u harmoničnom sadejstvu raznovrsnih
turističkih potencijala, poljoprivrede i očuvanja prirodne okoline, pri
čemu smo turističku atraktivnost označili konkurentskom snagom
komparativnih prednosti prirodnog i historijskog naslijeđa, osiguranje
najviših standarda ponude, urbanu opremljenost i ruralnu privlačnost.
0vakva vizija razvijena je temeljem slijedećih pretpostavki: promotivnog
116
Zbornik radova
imidž, optimalnog korištenja prirodnih resursa sa očuvanjem prirodnih
ljepota i kulturnog identiteta, razvijene i izvozno orijentirane turističke
ponude, razvijene turističke infratrukture, razvijene putne infstrukture,
razvijenog obrazovnog sistema i visoke stope uposlenosti, turizma po
principu održivog ekonomskog razvoja, društvenog konsenzusa kroz
snažno javno-privatno partnerstva.
Temeljem predhodnih opsrevacija izvodimo slijedeće zaključne teze:
1. Budući da turizam predstavlja najozbiljniju razvojnu šansu
Srednjobosanskog kantona, sagledavanje mogućnosti razvoja
turizma neophodno je vezati za okvire kantonalne ekonomske
razvojne strategije i razvoja regiona Centralna Bosna.
a) Sa iskorišćenjem razvojnih i prostornih potencijala u
svim općinama kantona, uključujući putne infrastrukturne
pretpostavke (Koridor Vc, Lašvanski priključak na Koridor
VC, autoput Jajce-Sarajevo, autoput Banja Luka-Dobo),
te primjenom stimulativne koncesionalne politike (koja i
općinama ostavlja mogućnost dodjela komunalnih koncesija,
koje bi na osnovu njih mogle ostvarivati značajne budžetske
prihode), odnosno ostvrenjem vizije i primjenom strateških
ciljeva u sektoru turizma Srednjobosanskog kantona moguće
je u razdoblju (2010-2025) ostariti slijedeće efekti sektora
turizma:
● Rast zaposlenosti u turizmu stopom od 4,5 % (sa 1560
zaposlenih u 2010. na 2610 u 2025. godini)
● Rast privrednih subjekata u turizmu stopom od 4,2 % (sa 396
u 2010. na 680 subjekata u 2025. godini)
● Povećanje broja kreveta stopom 7,8 % (sa 11.000 u 2010. na
24.000 kreveta u 2025. godini).
● Rast GDP u turizmu (indek 180).
2. Najveće kantonalne turističke mogućnosti, na kojima bi trebao
da se utemeljuje ekonomski razvoj Kantona, zasnovane su na
prirodnom i kulturnom nasljeđu, uključujući, netaknute pejsaže,
vode, zimske sportove, historijske centre, lovišta, itd.
3. Razvoj turizma u Kantonu mora biti usklađen i sa:
(a) Principima regionalnog razvoja – tj. u sklopu ekonomske
regije «Centralna Bosna», što podrazumijeva skladan razvoj
sa regionalnim okruženjem, tj. podsticanje unutarregionalne
117
118
saradnje sa drugim općinama iz okruženja kantona;
(b)Najvažnijim aspektima međunarodne turističke tražnje, koju će,
prema relevantnim svjetskim predviđanjima, činiti tražnja u:
ekoturizmu, kulturnom turizmu, tematskom turizmu, kružnim
putovanjima i avanturističkom turizmu.
(c) Scenarijem budućih događaja u privrednom životu Evrope,
koga karekteriziraju: ubrzani razvoj tehnologiji i podizanje
svijesti o životnoj sredini, što uz produženje ljudskog vijeka
i jačanju svijesti o zaštiti zdravlja implicira poticaj razvoju
raznolikih aspekata turizma, prije svega odmora i rekreacije,
kulture i zabave, seoskog turizma i napose banjskog turizma.
Zbornik radova
LITERATURA
a) Razvojni dokumenti i statistističke baze
1) Glasilo, služba zapošljavanja Srednjobosanskog kantona, Travnik,
2011.
2) Makroekonomski pokazatelji FBiH, FSR Sarajevo, 2010.
3) Poslovna strategija i Akcioni plan daljeg razvoja turizma
Gornjevrbaske regije za period 2010-2015, Sarajevo, 2010.
4) Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna
Bosna, REZ Zenica, 2009.
5) Srednjobosanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku,
Sarajevo, 2011.
6) Strategija razvoja turizma Srednjobosanskog kantona 208-2012.,
Vlada SBK, Ministarstvo tgovine, turizma i poduzetništva, 2008.
7) Strategija razvoja općine Travnik 2005-2010, Travnik, decembar
2005.
8) Strategija razvoja turizma u Federaciji BiH za period 2008-2018.,
Inženjerski biro i Federalno ministarstvo okoliša i turizma,
prosinac 2008.
b) Knjige i članci
9) Hodžić, K., Turizam u regionalnoj strategiji ekonomskog razvoja
Sjeveroistočne Bosne, zbornik radova: «Strategija ekonomskog
razvoja turizma u Sjeveroistočnoj Bosni», BosniaArs, Tuzla, 2005.
10)Hodžić, K., Hadžialić, M., Plan ekonomskog razvoja TK, studija,
podloga «Prostornom planu Tuzlanskog kantona 2005-2025»,
Tuzla, 2005.
11)Horizons 2020, A thought-provoking look at the future, A study of
TNS Infratest
Wirtschatsforschung, Commissioned by Simens AF, October
2004.
12)Lokalna samouprava – prostorno planiranje, Centar za promociju
civilnog društva, Sarajevo, 2003.
13)Međunarodna saradnja kao osnova ekonomski održivog razvoja
teritorije, «SCOPES», Zbornik radova Međunarodne konferencije,
Sarajevo, 2003.
14)Srednjoročna razvojna strategija BiH, PRSP 2004-2007, Vijeće
ministara BiH i Vlada FBiH, Vlada RS, Sarajevo, 2004.
15)Statistički podaci o privrednim i drugim kretanjima u FBiH po
kantonima Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011.
16)Tourism 2020, WTO, Madrid, 1998.
119
120
Zbornik radova
RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG
KANTONA
RURAL TOURISM IN THE AREA OF CANTON TUZLA
Dr. Sc. Almazaga Ćatović Turistička zajednica Tuzlanskog kantona
Miralem Mešković dipl.ecc Turistička zajednica Tuzlanskog kantona
___________________________________________________________
SAŽETAK: Predmet istraživanja u ovom radu je infrastruktura
ruralnog prostora kao jedna od osnovnih komponenata prostornog
planiranja i jedan od determinirajućih faktora razvoja turizma na području
Tuzlanskog kantona.Ovom analizom obuhvaćeni su najvažniji segmenti
budućeg razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona .Cilj
istraživanja je ocjena postojećeg stanja i planiranje potreba izgradnje
turističke infrastrukture kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom
vremenskom horizontu, u funkciji razvoja turizma uopće a posebno razvoja
ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona.
Ključne riječi: turistička destinacija, turistički resursi, atrakcija
(prirodna i kulturno-istorijska), imidž destinacije, ruralni turizam, ruralna
mjesta u funkciji turizma, turističke manifestacije, atraktivnosti – uređene
atrakcije za pristup turista, marketing program turističke destinacije,
edukacije za turizam
ABSTRACT: The subject of research in this paper is the
infrastructure of rural area as one of the basic components of area
planning and one of the determining factors in the development of tourism
in the area of Tuzla canton.
This analyses deals with the most important segments of future development
of rural tourism in the area of Tuzla canton.
The aim of the research is to assess the current condition and plan the
future needs in developing tourist infrastructure in both short and longterm aspects, in the function of the development of tourism in general and
especially of rural tourism in the area of Tuzla canton.
Key words: tourist destination, tourist resources, an attraction
(natural and cultural- historical), an image of a destination, rural tourism,
rural places in the function of tourism, tourist manifestations, attractions
121
– attractions for tourists, marketing programme of a tourist destination,
educations for tourism.
___________________________________________________________
1. UVOD
Pod pojmom ruralni turizam nalazimo različite nazive kao što su:
eko-turizam, seljački turizam, agro-turizam, seoski turizam, turizam u
seoskim domaćinstvima, eko-ruralni turizam i slično. Ruralni turizam je
koncept turizma na seoskim gospodarstvima, koji se temelji na korištenju
ruralnog prostora u kontekstu turističke ponude. Izvan urbanih naselja je i
nema odlike masovnosti.
Ruralni turizam razumijeva poticanje razvoja novih turističkih
destinacija posebice na kontinentu. Dio je kontinentalnog turizma.
Uporišne tačke su seoska domaćinstva koja svoju egzistenciju temelje na
poljoprivredi, a višak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal turizam. Značajno je da dopunsku zaradu seosko domaćinstvo ostvaruje u
svom vlastitom dvorištu, te razumijeva aktivno uključivanje cijele obitelji.
Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem
usluge smještaja, prehrane, te nekim drugim sadržajima (neposredan
kontakt s domaćim životinjama, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima,
“pečenje” rakije, jahanje i slično).
Ruralni turizam uključuje aspekt održivog turizma (“Sustainable
Tourism”) - turizma koji ne šteti okolišu, odnosno razvitak turizma sa
što manjim posljedicama za okoliš, a u pravilu razumijeva i ekološku
poljoprivrednu proizvodnju.
Tuzlanski kanton ima 553 573 stanovnika od kojih se dobar dio
bavi poljoprivredom.
U stanovništvu Bosne i Hercegovine, Tuzlanski kanton učestvuje sa 14, 82
% a u stanovništvu Federacije Bosne i Hercegovine sa 21 , 5 %.
Tuzlanski kanton je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini.
Gustina naseljenosti je 195 stanovnika na km 2 ( u Bosni i Hercegovini
gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika na km2, a u Federaciji Bosne i
Hercegovine 91 stanovnik na km2 )
122
Zbornik radova
2. GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
a) Tuzlanki kanton nalazi se između 44 i 45 stepena sjeverne
geografske širine , odnosno 18 i 19 stepena istočne geografske dužine.¹
Smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine . Zahvata 5,3
% površine Bosne i Hercegovine , odnosno 10,5 % Federacije Bosne i
Hercegovine.
Tuzlanski kanton obuhvata 13 općina: Banovići, Čelić, Doboj Istok,
Gračanica, Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Sapna, Srebrenik,
Teočak, Tuzla i Živinice.
Administrativno, privredno i kulturno sjedište Kantona je grad Tuzla , koja
spada među 4 najveća grada u Bosni i Hercegovini.
b) Region Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine , zbog svoje
ljepote , istorijske znamenitosti i prirodnog bogatsva od davno predstavlja
predmet interesovanja turista ne samo zemalja Balkana i europe već i
drugih kontinenata.
Tuzlanski kanton karakteriše izrazito planinsko područje ( Konjuh
, Javornik , Ozren ) na jugu, prostrane riječne doline Spreče i Tinje u
centralnom dijelu te masivi Skipovca , Trebave i Majevice koji se pružaju
oravcem sjeverozapad – jugositok i blago zatalasno područje na sjeveru.
Nadmorska visina se kreće od 150 metara na sjeveru do 1328
metara na jugu.
Tuzlanski kanton zahvata 2730 km2 što čini 5,3 % ukupne površine Bosne
i Hercegovine, odnosno 10,5 % površine Federacije Bosne i Hercegovine
Područje Tuzlanskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu sa
jasno izraženim godišnjim dobima , prosječna količina padavina iznosi oko
908,6 l/m , vlažnošću vazduha 79 % i srednjom godišnjom temperaturom
oko 10, 1 stepena C. Najtopliji mjesec je juli, najhladniji mjesec je januar.
Osnovni vodotoci na području Kantona grupišu se oko rijeka:
Spreče, Tinje, Drinjače i Sapne i pripadaju slivovima rijeka Bosne i Drine.
Na području kantona postoji nekoliko hidrakumulacija sa polivalentnom
namjenom kao što su: Jezera – Modrac, Snježnica, Bistarac, Hazna, Vidara,
Šićki brod i dr .
Tuzlanski kanton predstavlja majbogatije područje u energetskim
mineralnim sirovinama ( ugalj – lignit i mrki ugalj 3,2 mlrd tona ) ,
jedinstveno nalazište kamene soli u ovom dijelu Balkana ( 525 mil. Tona ) ,
kvarcnog pijeska boljeg kvaliteta ( 11, 5 mil. Tona ) , magnezita , krečnjaka
123
, šljunka i pijeska .
Mineralne , oligomineralne i termalne vode identifikovane su na
području Tuzle , Gračanice , Gradačca , Srebrenika , Živinica i Kladnja .
Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosi 133 771
hektara.
•
oranice – 91 154 hektara
•
voćnjaci – 16 371 hektara
•
livade – 15 382 hektara
•
pašnjaci – 10 862 hektara
Razvojna osnova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji može se
temeljiti ;
•
u voćarstvu ; plantažni uzgoj šljive , kruške , trešnje , višnje i
jagodičastog voća
•
u stočarstvu ; uzgoj muznih i tovnih goveda , ovaca , koka nosilja
, pčela i dr.
•
u ratarstvu ; uzgoj povrtnog bilja , kukuruza , krmnih kultura ,
duhana idr.
Šumsko zemljište obuhvata dobar dio Kantona i iznosi 139 000
hektara. Godišnja drvna masa za sječu iznosi cca 215 000 m3. Šume
Tuzlanskog kantona su staništa divljači , gljva i ostalih šumskih plodova i
kao takve su značajne za lov , odmor i rekreaciju.
124
Zbornik radova
3. PRETPOSTAVKE BAVLJENJA RURALNIM TURIZMOM
Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom, treba
preispitati pretpostavke iz okruženja i neke vlastite predispozicije, kao i
pretpostavke svog obiteljskog seoskog domaćinstva.
a) Pretpostavke okruženja (eksterne pretpostavke)
Bavljenje ruralnim turizmom razumijeva neke pretpostavke
okruženja kao što su: nezagađen zrak i voda, zdrava klima, odsutnost buke,
očuvana priroda i prirodne znamenitosti ( Konjuh , Javornik , Trebava ,
Majevica , Modrac , Hazna , Vidara ...), kulturna baština, mogućnosti
slobodnog kretanja okolicom, slikovit krajolik, dobra cestovna i telefonska
povezanost, opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema
turističkim aktivnostima.
b) Pretpostavke u domaćinstvu (interne pretpostavke)
U samom domaćinstvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog
seoskog obiteljskog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja,
gospodarskih i stambenih prostora, posjedovanje stoke, mogućnosti
prezentacije ruralne proizvodnje, atraktivnosti lokacije i stambenog
objekta, riješene komunalne infrastrukture domaćinstva, te visine
investicije za preuređenje u turističko seosko gospodarstvo. Vrlo je važan
odgovarajući broj, dob i sklonost članova seoskog domaćinstva pružanju
turističkih usluga.
4. INSTITUCIJE KOJE SE BAVE RAZVITKOM TURISTIČKOG SEKTORA
Tijelo kod kojeg se registruje smještaj i ugostiteljske usluge
u seoskom domaćinstvu je Služba za privredu općina te resorni organ
Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona.
Turizmom, kao svojom jedinom djelatnosti ili jednom od djelatnosti,
bave se sljedeće institucije Federacije Bosne i Hercegovine ; Ministarstvo
okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine , Ministarstva trgovine –
turizma i saobraćaja Kantona , Turističko udruženje Bosne i Hercegovine
125
, Turistička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine , Turistika zajednica
Tuzlanskog kantona , Privredna komora - sektor za turizam i ugostiteljstvo
.
4.1. Finansiranje
Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih
profita, već višegodišnje ulaganje i još dugoročniji povrat uloženih
sredstava.
Planovi razvoja ruralnog turizma Tuzlanskog kantona trebali bi se
potpuno uklapati u program Federalne vlade , Vlade Tuzlanskog kantona
i Prostorni plan Tuzlanskog kantona .
Osim navedenih, dobre projektne i turističke zamisli financijski
trebaju podupirati i jedinice lokalne samouprave. Poseban naglasak treba
staviti i na potraživanja bespovratnih sredstava, iz europskih i svjetskih
fondova, namijenjenih razvitku ruralnog turizma i održivog razvoja .
4.2. Pozitivni učinsci razvitka ruralnog turizma
Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima sljedeće pozitivne
učinke:
•
dodatni je izvor prihoda seoskog domaćinstva.
•
povećava zaposlenost lokalnog stanovništva i potiče proizvodne
ali i uslužne djelatnosti.
•
sprječava depopulaciju seoskog prostora (demografski jača selo).
•
štiti i čuva bosanskohercegovačku prirodnu i kulturnu baštinu.
•
obogaćuje turističku ponudu i
•
faktor je integralnog razvitka ruralnog prostora.
5. ANALIZA RURALNOG TURIZMA U TUZLANSKOM KANTONU
Analizom su određene unutrašnje snage i slabosti, te vanjske prilike
i opasnosti².
Snage - unutrašnje:
•
pretežno nezagađen okoliš, postojeći nedovoljno valorizirani
126
Zbornik radova
kapaciteti: srednjovjekovne utvrde ( Stari grad Srebrenik ,
Soko grad Gračanica , Stari grad Teočak , Gradačačka Husein
kapetanova kula ), lovačke kuće, džamije i crkve, narodne priče
i legende, mogućnost cjelogodišnje turističke sezone, mogućnost
prodaje svojih proizvoda “u vlastitom dvorištu”, mogućnost
dopunske zarade iz dodatnih usluga (jahanje, suveniri, smještaj,
ubiranje ljetine i plodova, kampiranje, usluge hrane, pića i
prehrane, “pečenje” rakije, proizvodnja sira, branje gljiva),
poslovično gostoljubivi žitelji u seoskim domaćinstvima, bogata
multietnička i multikonfesionalna baština i postojanje prirodnih
znamenitosti (izvorište „ Muške vode „ Slana banja Tuzla , Banja
Ilidža Gradačac , Terme Gračanica, planina Konjuh sa svojim
spelološkim objektima „ Djevojačkom „ i „ Bebravskom „
pećinom idr ).
Slabosti - nutrašnje:
•
nepostojanje tradicije ruralnog turizma, minirana područja,
neinformiranost o: zakonima, tržištu, marketingu, povijesti svoga
kraja, biološkoj raznolikosti, turističkim atrakcijama, novim
tehnologijama i poticajnim mjerama.
Prilike - vanjske:
•
postojano nezasićeno domaće i strano tržište potražnje ruralnog
turizma koje raste zajedno s urbanizacijom, mogućnosti
komplementarnog razvoja s ostalim oblicima turizma, planirana
izgradnja brzih cesta , deklarativno i stvarno poticanje ruralnog
turizma i poduzetništva u turizmu od strane Federacije Bosne
i Hercegovine, ali i od strane vanjskih inicijativa ( Program
CARDS ) i blizina dvije susjedne države.
Opasnosti - vanjske:
•
zahtjevna i nekonzistentna zakonska regulativa, nepostojanje
pratećih infrastrukturnih objekata (parkirališta, kanalizacija,
vodovod), nedovoljna zaštita od otpadnih voda sliva Bosne i
Drine.
127
6. SNIMAK DOSADAŠNJEG STANJA
Bilo kojoj aktivnosti (izrada turističkog master-plana, strategije,
programa, operativnih planova i slično) prethodi snimak sadašnjeg stanja
i turističkih potencijala koji je načinjen u Turističkoj zajednici Tuzlanskog
kantona izlaskom na teren i razgovorima sa svim turističkim pravnim
subjektima u Kantonu , nekim jedinicama lokalne samouprave i dobrim
dijelom značajnim postojećim i potencijalnim davateljima turističkih
usluga u ruralnim prostorima.
Obrađeni relevantni turistički podaci odnose se na: manifestacije,
gastronomiju, kulturnopovijesne spomenike, prirodne ljepote, smještaj, lov
i ribolov, suvenire, stare obrte, ostale motive, informacije, te perspektive
turizma i ruralnog turizma.
Rezultati u vidu baze podataka koriste za izradu programa, informacija,
turističkih promotivnih materijala i konkretnih aktivnosti (npr. formiranje
cesta sira i rakije, poticanje seoskih domaćinstava u izražavanju ideja i
potreba u turizmu, te koordinacija s Ministarstvom turizma za bespovratne
potpore.
7. PROJEKTI
Nakon analize sadašnjeg stanja ustanovljeni su prioriteti turističkog
razvoja ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu :
7
.1. Promet
Brze ceste i koridor Vc
Izgradnja brzih cesta Tuzla – Sarajevo , Tuzla – rijeka Sava te
koridora Vc utjecati će na povećan broj tranzitnih turista, te stoga treba
uložiti sve napore ( i u lokalnim okvirima ) da do realizacije dođe što prije.
U skoroj budućnosti kroz Bosnu i Hercegovinu će prolaziti TEM
( Transeuropean Motorway) nazvan „ koridor Vc „ kao euroregionalna
poveznica na putnom pravcu Baltik – Srednja Europa – Jadran . Nakon
izgradnje pomenutog koridora i kvalitenog povezivanja Kantona Tuzla sa
istim i to predviđenim brzim cestama Tuzla – Orašje i Tuzla – Sarajevo
može se očekivati velik broj tranzitnih gostiju , a posebno iz Poljske ,
128
Zbornik radova
Češke , Slovačke , Ukrajine i dr zemalja koje gravitiraju datom području.
Izgradnjo kvalitenih cesta stvorit će se uslovi za razvoj prije svega
tranzitnog turizma kao i razvoj ruralnog turizma na području Tuzlanskog
kantona .
Signalizacija
Turističku signalizaciju na cestama čine: znakovi obavijesti o
kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima, znakovi
za usmjeravanje prema kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim
znamenitostima i znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija.
Ostalu signalizacijučine: znakovi za izraz dobrodošlice i znakovi
obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovačkim objektima i
centrima, važnim objektima i sadržajima u naselju, te ostalim javnim
prostorima (izložbe, sajmovi) koji zbog svoje namjene privlače veći broj
ljudi.
Turističku signalizaciju nazivamo još i smeđom signalizacijom jer je
propisano da je osnovna boja turističkog znaka putokaza i obavijesti smeđa.
Smeđu signalizaciju treba postaviti planski i po mogućnosti od
kvalitetnih materijala, te uredno održavati (kositi korov oko znaka, bojiti
zahrđale i nadomjestiti dotrajale dijelove). Znakovlje ponegdje može
biti i od prirodnih materijala, ali za bilo koju aktivnost obilježavanja
preporučujemo angažman profesionalaca (arhitekata, dizajnera,
građevinaca, marketing stručnjaka). Postavljanje smeđe signalizacije je i
jedan od projekata Turističke zajednice Tuzlanskog kantona . Turist će
naći put do destinacije ili će biti informiran o postojanju iste. Uloženi
novac u označavanje višestruko će se vratiti zadovoljnim gostom koji je i
najbolji promidžbeni medij.
129
7.2. Ceste sira i rakije
Cesta sira i rakije razumijeva ponudu bosanskog sira i domaće
rakije u seoskim domaćinstvima na jednom ograničenom geografskom
području, a označeni su na posebnim mapama ali i na terenu. “Cesta
sira i rakije” je sinonim za obilazak domaćinstava sa kušanjem rakije i
konzumacijom domaćih proizvoda. Osim Gradačakih potencijala ističemo
Gračaničke, Čelićke, Kalesijske, Teočačke te Kladanjske i Živiničke.
Jedna od mogućnosti je i formiranje Šljivarskog centra (muzeja) kao
obrazovne, informativne, prodajne i turističke točke u šljivarskom kraju
kakav je Gradačac. Šljivarski centar bi promicao kulturu šljive i šljivarskih
sortimenta kraja u kojem se nalazi.
7.3. Biciklističke staze
Moderan čovjek želi izazov kretanja vlastitim snagama. Vožnja
biciklom kroz prirodu je uvijek izvanredan i neponovljiv osjećaj. Izgradnju
biciklističkih staza u prirodi moglo bi se nazvati izgradnja i privođenje svrsi,
jer mnoge staze već postoje ( prosjeci kroz šume, sporedne seoske ceste i
dr ). No biciklistička staza ipak mora biti legalizirana, ucrtana, obilježena,
te opremljena i hemijskim toaletima, odmorištima i putokazima.
Neke biciklistički koridore već možemo nazrijeti na području
Tuzlanskog kantona:
- jedan koridor bi bio naslonjen na međunarodne biciklističke staze iz
pravca Hrvatske , pravac bi nastavio cestom iz Orašja te kod raskršća
zvano „ Koridor „ nastavio u dva pravca prema Tuzli i Gradačcu gdje bi
jedan pravac izašao na srednjovjekovnu kulu u Gradačcu , a drugi završio
u Tuzli na lokalitetu Slane banje tj. Panonskog jezera.
- drugi koridori bi išli preko seoskih ruralnih naselja na planinama
Tuzlanskog kantona ; Konjuha, Majevice, Trebave i dr.
Osim toga buduće biciklističke staze Tuzlanskog kantona dolaskom
na granice Kantona mogu nastaviti na istok prema Republici Srpskoj
– Zvorniku , Valsenici , Sokocu , zapadno prema Zeničko dobijskom
kantonu idr.
Time bi se dobila jedna europska turistička biciklistička transverzala,
koja bi iznjedrila nove turističke proizvode, prirodno i nužno oslonjene na
130
Zbornik radova
ruralni turizam.
Sve jedinice lokalne samouprave treba potaknuti da promišljaju i iznalaze
moguće lokacije biciklističkih staza i njihovu umrežavanju, pa i u
urbanim sredinama gdje osim turističkog imaju funkcionalni, sigurnosni,
zdravstveni i ekološki predznak.
7.4. Ljudski resursi
Ljudski resursi su glavni pokretači svake djelatnosti, tako i
turističke. U prethodnim analizama navedena je slaba informiranost ljudi
koji se bave ili bi se trebali baviti turizmom. Radi toga treba organizirati
dodatno obrazovanje za one kojima će to biti pomoć u daljnjem radu.
Treba poticati učenje stranih jezika, te opredjeljivanje mladih ,
putem stipendija i subvencija, za zanimanja korisna za razvitak turizma,
kao što su: poljoprivreda, eko-poljoprivreda, ugostiteljstvo, stari zanati,
strani jezici, animatori, turistički vodiči i slično.
7.5. Turistička infrastruktura
Važnim dijelom nedostatne turističke infrastrukture u Tuzlanskom
kantonu smatraju se parkirališta i autokampovi.
Bus-turistička parkirališta
Parkirališta za turističke autobuse moraju biti organizirana i
obilježena, posebno u gradovima i turističkim destinacijama (Tuzla ,
Gradačac , Kladanj , Modrac ). Svaka turistička podružnica treba inicirati
jedinicama lokalne samouprave iznalaženje i privođenje svrsi takvog
prostora. Ovaj prioritet na prvi pogled nije presudan, ali je važan za
funkcioniranje sveukupne turističke ponude.
Autokampovi
Nepostojanje niti jednog kampa u Tuzlanskom kantonu ima za
posljedicu divlje kampere. Formiranje autokampa u Kantonu postat
će vrlo bitno s početkom većeg tranzitnog prometa. Treba informisati
zainteresovane da na svojim imanjima na selu, ali i u prigradskim naseljima
131
mogu oformiti kampove.
Uz osnivanje jednog ili dva treba obaviti signalizaciju i kvalitetnu
marketinšku obradu.
7.6. Gastronomija (etnogastronomija)
Bosanskohercegovačka tradicionalna kuhinja je vrlo bogata i
svaka regija krije gastronomsko blago. Kako na razini države, tako bi i naš
Kanton trebao biti prepoznatljiv po nekim specijalitetima. Zato bi trebalo
poticati kulinarsku baštinu, te autohtone bosanske prehrambene proizvode.
U tu grupu pripadaju domaće rakije - posebno šljivovica , sir , suho
meso, sarma , bamnja , ćevapi, sogan dolma , med, domaći pekmez i
džem, domaći kolači. Navedeni proizvodi još nemaju standardiziranu i
organiziranu proizvodnju i ponudu. Sve je veći broj turista vegetarijanaca
koji posebno pozdravljaju i cijene jela pripremljena za njih. Za poticanje
kulinarske baštine i gastronomskog identiteta obavezno treba angažovati
Ugostiteljsko turističke škole i Tehnološke škole, fakultete kao nositelje
projekta, a rezultate provoditi u turizmu - posebno ruralnom turizmu.
7.7. Održivi razvoj turizma
Održivi razvoj turizma podrazumijeva uravnoteženi razvoj i kulture
i gospodarstva i infrastrukture područja na kojem se turizam odvija, ali sa
što manje “diranja” u prirodu i okoliš. Samo onoliko koliko je to stvarno
neophodno. U isto vrijeme naglasak je na što većem uključivanju lokalnog
stanovništva u sve razvojne aktivnosti, jer domaći čovjek sa svojim
specifičnostima, koji poznaje i prostor i prirodu i ljude širi posebno ozračje.
Za ekološki osviještene turiste ruralni turizam je vrlo atraktivan jer
je seosko domaćinstvo okrenuto prirodi, a kod nas još i bogato kulturnom
baštinom koju treba prepoznati, zaštititi, njegovati i prikazati. Turistički
projekt koji u sebi nema ugrađene i elemente zaštite i očuvanja prirode
danas nema razvojne perspektive. Jedan od većih projekata zaštite je
inicijativa turističke zajednice Tuzlanskog kantona i ekoloških udruženja
na zaštiti biosfere i krajolika planine Konjuh .
132
Zbornik radova
Dugoročni zadatak razvoja znanja, ekološke svijesti, gostoljubivosti,
susretljivosti i prijateljskih stavova prema turistima - gostima, te poticanje
motivacije za bavljenje i prepoznavanje turističkih potencijala je jedan od
najvažnijih prioriteta koji se mogu ostvariti uz velike napore. Istovremeno
to je i dugotrajan proces koji treba pokrenuti od vrtića pa nadalje, a
možemo ga staviti pod zajednički nazivnik “Razvoj turističkog i ekološkog
promišljanja”.
Takav odnos nužno podiže kvalitetu usluge, podiže stepen
zadovoljstva gosta, širi pozitivan turistički “image”, pozitivno utječe
na najkvalitetniju promociju - usmenu predaju, te na ponovni dolazak
“starih” gostiju.
Svakim spomenutim prioritetom treba se baviti pojedinačno, no u
svojoj cjelokupnosti sve aktivnosti se trebaju odvijati simultano u smislu
poticanog i kontrolisanog procesa, koji svoje prave rezultate može dati tek
u slijedećih tri do deset godina.
8. LOVNI TURIZAM
Na području Tuzlanskog kantona nalazi se više lovišta . Lovačkim
udruženjima bavljenje lovnim turizmom nameće cijeli niz zakonskih
odredbi o turističkim i ugostiteljskim djelatnostima. Lovačka udruženja
posjeduju lovačke kuće na Konjuhu,, Majevici, Trebavi, Skipovcu idr .
Te lovačke kuće potpuno su turistički neiskorištene. Zato bi se
lovačke kuće morale ili iznajmiti ili doregistrovati djelatnost lovačkih
udruženja i uposliti osobu za rad u udruženju . Promet koji bi se sa
uposlenom osobom korištenjem lovačkih kuća tada eventualno ostvario,
ne bi bio dostatan da se ta djelatnost sama financira.
Lovni turizam dodatno otežavaju i zakonske odredbe o postupanju
s divljači nakon odstrela, te o vođenju raznih evidencija.
133
9. MJERE
Program razvoja turizma u ruralnom prostoru na području
Tuzlanskog kantona treba obuhvatiti sljedeće:
Imenovanje stalnog tijela za razvoj i promicanje turizma u ruralnom
prostoru
Tijelo bi se sastoji od tri člana (iz Vlade Tuzlanskog kantona
odnosno resornih ministarstava poljoprivrede i turizma , Turističke
zajednice Tuzlanskog kantona ), a formiralo bi se odlukama Vlade .
Osim razvoja i promicanja turizma u ruralnom prostoru, tijelo
bi koordiniralo veliki broj svih postojećih organizacijskih formi koje se
bave turizmom, te uspostavljalo efikasno kolanje turistički relevantnih
informacija (vertikalno i horizontalno).
Permanentno obrazovanje
Permanentno obrazovanje se odnosi na postojeće i potencijalne
subjekte ruralnog turizma Tuzlanskog kantona , a provelo bi se kroz
štampanje vodiča “Ruralni turizam - od ideje do realizacije”, “Abeceda
ruralnog turizma”, savjetovanja, seminare i radionice. Nositelj posla bi
bila Turistička zajednica Tuzlanskog kantona uz suradnju ostalih upravnih
tijela Vlade Tuzlanskog kantona.
Mogući rok izrade je između 90 i 120 dana, a okvirni trošak
60.000,00 KM.
Umrežavanje turističke ponude
Turističku ponudu treba učiniti transparentnom i pristupačnom. To
podrazumijeva formiranje Modularnog turističkog servisa, redizajn www
stranica i kreiranje novih višejezičnih web stranica, ostvarivanje što više
svrsishodnih veza na web stranicama, te informisanje putničkih agencija u
regiji, zemlji i inostarnstvu.
Nositelji projekta bi bili tijela vlade tuzlanskog kantona u saradnji sa
Turističkom zajednicom Tuzlanskog kantona.
134
Zbornik radova
Rok izrade je 30 do 60 dana, a okvirni trošak 10.000,00 KM.
Sudjelovanje i pomoć pri provedbi projekata:
Biciklističke staze je moguće realizirati tokom tri godine, a za pripremu
projektne dokumentacije i izvedbu okvirni trošak je 300.000,00 KM. Na
projektu trebaju surađivati Vlada Tuzlanskog kantona , Zavod za prostorno
uređenje, jedinice lokalne samouprave i Turistička zajednica Tuzlanskog
kantona .
Ceste sira i rakije: pretpostavljeno vrijeme realizacije je jedna godina, a
okvirni trošak 150.000,00 KM
Šljivarski centar treba realizirati u roku od tri godine, a nositelji posla bi
bili općina Gradačac, Vlada Tuzlanskog kantona , poljoprivredni zavod.
Okvirni trošak je 250.000,00 KM.
Smeđa signalizacija je projekt Federalne turističke zajednice i kantonalnih
turističkih zajednica no Vlada Tuzlanskog kantona (tj. resorna ministarstva
) može pripomoći kod pripreme projektne izvedbe. Vrijeme realizacije je
jedna godina, a okvirni trošak 350.000,00 KM.
Za auto kampove treba odrediti potencijalna mjesta i inicirati postavljanje
privatnih kampova. Vrijeme realizacije je do dvije godine, a u projekt
se trebaju uključiti Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i lokalne
samouprave. Okvirni trošak je 90.000,00 KM.
Etnogastronomija je značajan dio ruralnog turizma. U tom smislu treba
izraditi gastronomsku kartu i vodič kroz etno i eko hranu Tuzlanskog
kantona. Nositelj projekta je Turistička zajednica Tuzlanskog kantona .
Vrijeme izrade vodiča je tri mjeseca, a okvirni trošak 45.000,00 KM.
Suveniri: Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i resorna tijela Vlade
Tuzlanskog kantona trebaju realizirati projekt izrade ruralnog suvenira u
roku od tri mjeseca. Okvirni trošak je 15 000,00 KM.
Prilagodba zakonske regulative: Turistička zajednica Tuzlanskog
kantona, Vlada Tuzlanskog akntona, lokalne samouprave te asocijacije
turističkih radnika trebaju Ministarstvu okoliša i turizma prijedlozima
sugerisati prilagođavanje zakona u turizmu stvarnim potrebama i
mogućnostima, posebno u ruralnom turizmu.
Promatranje i praćenje pokazatelja razvitka ruralnog turizma: Turistička
zajednica Tuzlanskog kantona treba usporedbom broja smještajnih
kapaciteta, noćenja, vrste i kvalitete ponude pratiti razvoj ruralnog
turizma. Izvještaji se trebaju podnositi jednom godišnje, a okvirni trošak
135
je 10.000,00 KM.
KM.
Ukupni okvirni troškovi navedenog programa iznose 1.280.000,00
ZAKLJUČAK
Ruralni turizam u Bosni i Hercegovini i turizam u seoskim
domaćinstvima u Tuzlanskom kantonu se nalazi u početnoj fazi. No
kako veći dio ruralnog prostora ima obilježje socijalno-ekonomske krize,
ruralni turizam u Tuzlanskom kantonu mogao bi postati značajan faktor u
revitalizaciji ruralnih prostora.
136
Zbornik radova
LITERATURA
1. Ekološki turizam – Potencijal razvoja Tuzlanskog kantona Publikacija
projekta „ Hljeb i so „ Tuzla 2005 godine
2. Alfier Dragutin, Turizam, Institut za turizam, Zagreb, 1994.
3. Eban S. Goldstein, Ekonomika i okoliš, Mate, Zagreb, 1999.
4. Ekonomija prirodnog kapitala – vrednovanje i zaštita prirodnih
resursa, redakcija Drašković B., Institut ekonomskih nauka,
Beograd, 1988.
5. Pozderac Alija, Eko-etno turističko selo Rastoke – Slunj, Studija,
2004.
6. Senečić J., Promocija u turizmu, Ekonomski fakultet, Zagreb,
1988.
7. Studija o održivom razvoju kroz eko-turizam i BiH, Japanska
agencija za saradnju (JICA), mart 2004.
8. Ćatović, Almazaga, Miralem Mešković , Priručnik za turističke
vodiće TK Tuzla 2006
9. Ćatović , Almazaga, Turističko ugostiteljska djelatnost , faktor
privrednog razvoja Tuzlanskog kantona , Tuzla 2005
10. Ćatović. Almazaga, Smajlović, Sanela, Ekonomske i (ne)
ekonomske funkcije turizma, Tuzla 2011.
137
138
Zbornik radova
MOGUĆNOSTI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U REGIJI
BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE
Dr. sc. Ferhat Ćejvanović, docent, Vlada Brčko distrikta BiH, vanjski
suradnik Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
Dr. sc. Aleksandar Đurić, docent, Vlada Brčko distrikta BiH
___________________________________________________________
SAŽETAK: Ruralni predjeli u Brčko distriktu BiH pružaju
obilježja aktualne ruralne sredine i mogu biti atraktivna za poduzimanje
turističkih aktivnosti. U njima je predstavljena narodna nošnja i folklor,
običaji, vjerski objekti, kulturno-povjesne znamenitosti, gastronomija,
gostoljubivost stanovništva itd. Područje bogato prirodnim potencijalom
ali i tradicionalnnim vrijednostima koji pogoduju turizmu kao jednom od
mogućih pretpostavki za razvoj ruralnih predjela, zatim otvara mogućnosti
za jedan novi razvojni pristup pomalo zapostavljenih rubnih dijelova Brčko
distrikta BiH. Područje Brčko distrikta BiH ima potencijalne mogućnosti
primjene agroturizma kao dopunske djelatnosti obiteljskih gospodarstava,
jer obiteljska gospodarstva u većini mjesta, pored redovitih poljoprivrednih
obveza, vjerno održavaju tradiciju, gastronomiju i zanimljive običaje koje
treba iskoristiti u promociji turističkih potencijala Brčko distrikta BiH.
Prema tome osnovni cilj istraživanja je prikazati turizam kao dopunsku
djelatnost u ruralnim predjelima Brčko distrikta BiH kao jednu veliku
razvojnu mogućnost koja će paralelno pomoći razvitak ruralne sredine i
poljoprivredne djelatnosti.
Ključne riječi: ruralni turizam, poljoprivreda, ruralni razvoj,
obiteljska gospodarsatva, promocija.
___________________________________________________________
139
UVOD
Za ruralni turizam može se reći da je turistička aktivnost u ruralnom
prostoru i da ima različite oblike, značenja i stupanj razvitka u različitim
zemljama.
Ruralni turizam, kao dio ukupne turističke djelatnosti, posebice je
značajan za krajeve bogate prirodnim atraktivnostima kao što su privlačni
pejzaži, plodne njive s autohtonim poljoprivrednim kulturama, rijeke,
jezera i slično. U kombinaciji sa tradicionalnim gostoprimstvom, turistička
aktivnost u ovakvim predjelima nudi ugodna iskustva onima koji traže
relaksaciju i rekreaciju u mirnom okruženju. Obiteljska gospodarstva u
ruralnom području Brčko distrikta BiH, s primarnom poljoprivrednom
djelatnošću, dobar su temelj za kreiranje raznovrsnih dopunskih sadržaja
od kojih posebice značenje ima agroturizam. Pojam agroturizma
podrazumjeva prilagodbu poslovanja obiteljskih gospodarstava uvođenjem
smještaja, noćenja sa doručkom, organiziranjem kampova, organiziranjem
radova ili logorovanja na obiteljskim gospodarstvima (Libery, B.W. 1991).
Materijal i metoda rada
Istraživanja su provedena na devet rubnih ruralnih sela (Islamovac,
Rahić, Maoča, Ražljevo, Trnjaci, Bijela, G.Skakava, Brezovo Polje i
Sandići) sa stajališta razvitka agroturizma. Područje istraživanja obuhvata
površinu od 11643,6 ha, što čini 23, 62 % ukupne površine Brčko distrikta
BiH. U istraživanju je korištena metoda intervjua i turističke valorizacije
ruralnih prirodno-zamljopisnih obilježja, koju su vodile stručne osobe
Službe za turizam Vlade Brčko distrikta BiH, što doprinosi relevantnosti
podataka koji su potom statistički obrađeni. Anketnim istraživanjem
obuhvaćeno je 54 obiteljskih gospodarstava i evidentirana je spremnost i
veliki interes za uključivanje u proces pružanja turističkih usluga.
Definiranje i značaj ruralnog turizma
Iako se pod pojmom ruralnog turizma nalaze različiti nazivi kao
što su : eko-turizam, seoski turizam, agroturizam, turizam na obiteljskom
gospodarstvu, eko-ruralni turizam i slično on u stvari predstavlja koncept
turizma koji se realizira na obiteljskom gospodarstvu i koji u kontekstu
140
Zbornik radova
svoje turističke ponude koristi ruralni prostor.
Treba naglasiti da je europska federacija ruralnog turizma 2003.
godine održala u Španjolskoj prvi europski kongres o ruralnom turizmu
(Đurić,2007). Na tom skupu predstavljene su potencijalne mogućnosti i
osnovne karakteristike razvoja ruralnog turizma u 23 europske zemlje.
Nazočni su ukazali (kongresu nazočili predstavnici iz 35 zemalja) da je do
tada registrirano oko 200 000 subjekata koji su pružali usluge u ruralnom
turizmu Europe i koji su rasoplagali smještajnim kapacitetom koji je brojao
preko 2 000 000 ležaja. Broj ležaja u obiteljskim gopsodarstvima koji je
tada bio na raspolaganju je 1,5 puta više od kapaciteta cijele Španjolske
koja predstavlja drugu važnu destinaciju Europe.
Procjene su stručnjaka da smještaj povezan sa ruralnim turizmom
privlači godišnju turističku potrošnju od oko 12 milijardi eura. Ako se tome
dodaju i multiplikativni efekti turističke djelatnosti procjene tada dostižu
cifru od oko 26 milijardi evra. Broj direktno i indirektno zaposlenih se
procjenjuje na 500000.
Procjene Svjetske turističke organizacije pokazuju da tražnja za
uslugama na obiteljskim gospodarstvima u posljednjih 15-tak godina
konstantno raste.
Najveće stope rasta zabilježene su u nekim od zemalja južne i istočne
Evrope. Sve veći interes javnosti o održivosti daju dodatni doprinos
razvitku ruralnog turizma koji u svojoj osnovi ima održivost kao glavnu
komponentu.
Perspektive agroturizam kao dijela ruralnog turizma
Agroturizam kao dio ruralnog turizma potiče razvoj novih turističkih
destinacija doprinoseći pri tomu posebice razvitku kontinentalnog turizma.
Osnovna obilježja ovog oblika turizma jesu upravo ruralna obiteljska
gospodarstva koja svoju egzistenciju temelje uglavnom na poljoprivrednoj
proizvodnji. Na taj način se stvara mogućnost da obiteljsko gospodarstvo
višak svojih proizvoda prodaju turistima koji ih posjete.To je jedan od
načina da obiteljsko gospodarstvo ostvari i dodatne prihode angažiranjem
članova svog gospodarstva. Ako tomu dodamo i mogućnost da kroz
najam smještajnih kapaciteta, pružanjem usluga ishrane i drugih vidova
141
pružanja usluga turistima, tada se još više povećava mogućnost stvaranja
dodatnih primanja na obiteljskom gospodarstvu.
Ruralni predjeli nisu namjenjeni samo poljoprivredno-proizvodnim
aktivnostima. Već odavno se stupanj društveno ekonomskog razvitka
područja određuje na osnovu omjera inteziteta poljoprivredne proizvodnje
i upravljanja šumama u odnosu na uporabu ruralnog područja u druge
namjene (Ćejvanović i dr.,2006) Uloga poljoprivredne proizvodnje i
korištenja proizvoda šumarstva je obrnuto proporcionalna stupnja razvitka.
U današnje vrijeme ruralni predjeli postaju glavni nositelji:
- Stambenih potreba stanovništva
- Funkcija poljoprivredne i industrijske proizvodnje,
- Infrastrukturnih potreba urbanih područja
- Prostora za korištenje slobodnog vremena.
Koncept agroturizma ima značajnu ulogu u održivosti i obnavljanju
ruralnih prostora. Veliki značaj agroturizma u lancu održivog razvitka
ima da zahvali sposobnosti da valorizira prirodna obilježja i predjel kao
ekonomski resurs.
Tako organiziran agroturizam se oslanja na načela koje mora da slijedi,
a među njima najvažniji su: racionalni odnos prema resursima kojima
raspolaže prostor, kontrolirani i dobro planirani razvitak i održivost
sustava.
Ova načela čine danas osnovnu odrednicu pri planiranju i
realiziranju razvitka agroturizma na ruralnom području, a razlog je veliki
utjecaj agroturizma na lokalno stanovništvo, njihov način života, kulturu,
tradiciju, itd.
Rezultati istraživanja
Anketa je provedena u okviru redovnih aktivnosti Službe za turizam
Vlade Brčko distrikta BiH. Anketa je kreirana i prilagođena sukladno
potrebama spomenute službe. Najvažniji segmenti ankete su se odnosili
na interes anketiranih za agroturizam kao dopunsku poslovnu aktivnost
obiteljskih gospodarstava, zatim na polnu, starosnu i nacionalnu strukturu
anketiranih. Nacionalna struktura je uzeta u obzir zbog multietničnosti
istraživanog područja i različitih kulturnih, povijesnih i gastronomskih
142
Zbornik radova
sadržaja. Naime, smatramo da upravo ta multietničnost može biti velikim
interesom turista. Broj anketiranih obiteljskih gospodarstava prikazan je u
tablici 1.
Trnjaci
Bijala
7
6
6
7
8
5
Ukupno
Rašljani
4
Sandići
Maoča
5
Brezovo
polje
G. Rahić
6
Izvor; Ćejvanović i Đurić
G
.
Skakava
Islamovc
Ruralna
područja
Tablica 1. Broj anketiranih ispitanika po istraživanim područjima
54
Što se tiče agroturizma u Brčko distriktu BiH može se reći da je u
začetku i da se pružaju velike šanse i mogućnosti.
Naime, površina Brčko distrikta iznosi 494,96 km
. Ukupan broj stanovnika procjenjuje na 90 000. Prosječna gustina
naseljenosti na prostoru Brčko distrikta BiH iznosi 151 stanovnika/km2.
Najgušće naseljeni dio Brčko distrikta BiH je gradsko središte sa preko
300 stanovnika/km2.
2
Pošto Brčko distrikt BiH obuhvata jedno gradsko i oko 60 seoskih
naselja, stanovništvo je po urbano-ruralnoj strukturi podijeljeno u omjeru:
47,3 % gradskog i 52,7 % ruralnog stanovništva. Od ukupno 60 seoskih
naselja u Brčko distriktu BiH je 49 naselja ruralnog karaktera. To je prostor
koji čini 95 % ukupne teritorije Brčko distrikta BiH (471,41 km2). Od toga
18 naselja ima manje od 50 stanovnika/km2, 22 naselja su sa gustinom od
50-100 stanovnika/km2 i 9 naselja sa 100-150 stanovnika/km2. Samo 10
naselja ima karakter urbanih od čega su tri naselja uključujući i grad Brčko
sa više od 300 stanovnika/km2.
Struktura ispitanika po tipovima obiteljskih gospodarstava prikazana je u
tablici 2.
143
Rašljani
Trnjaci
Bijala
G. Skakava
Brezovo polje
Sandići
Čista
obiteljsaka
gospodarstva
41,8
38,7
(%)
Mješovita
obiteljska
gospodrastva
58,2
61,3
(%)
Izvor; Ćejvanović i Đurić
Maoča
G. Rahić
Islamovc
Ruralna
područja
Tablica 2. Tipovi obiteljskih gospodarstava na istraživanom području
40,61
37,7
56,2
50,7
53,9
46,8
41,7
62,3
43,8
49,3
46,1
53,2
58,3
59,4
Moze se učoti da je struktura ispitanika po tipu gospodarstava
u velikoj mjeri izjednačena, što navodi na zaključak da poljoprivreda
nije osnovna djelatnost na selu. S tim u vezi agroturizam kao dopunska
djelatnost dobija na značaju.
Iz svega navedenog agroturizam kao dopunska djelatnost ima mogućnosti
sopstvenog razvitka i samim tim razvitka poljoprivrede u ruralnim
područjima Brčko distrikta BiH (Vujović,2007).
Ponuda agroturizma Brčko distrikta BiH može se grupirati u
nekoliko osnovnih komponenti:
- Rekreacijsko-edukukacijski sadržaji; posjete pojedinim
poljoprivrednim gospodarstvima, organiziranje škola u prirodi, edukacijski
programi za mlade, aktivni sardžaji na gospodarstvima za određene grupe,
- Sportsko–rekreacijski sadržaji; na mnogim
ruralnim
lokalitetima mogu se organizirati određene aktivnosti za turiste kao što su:
jahanje, paragliding, ekstremni sportovi, vožnja biciklom, šetnje u prirodi,
trim staze, razne vrste sportskih aktivnosti, lov, ribolov itd.
- Gastronomska ponuda; domaća rakija, vino, sokovi, mesni
proizvodi (teleći, svinjski, ovčiji, koziji, jareći, jagnjeći,...), domaći
mliječni proizvodi, domaći sirevi, domaći kruh, proizvodi od žitarica,
voće, šljive, jabuke,..
Ovo su samo neke od osnovnih grupa turističke ponude koja se može
organizirati u ruralnim predjelima Brčko distrikta BiH. Uz određene
144
Zbornik radova
kombinacije kvalitet ponude se u svakom slučaju može učiniti još
atraktivnijim.
Zaključak
Analizom ruralnog predjela Brčko distrikta BiH uočeni su veliki
potencijali kako glede razvitka turizma i poljoprivrede tako i pogodnosti za
definiranje diferenciranih specifičnih agroturističkih proizvoda koji mogu
biti interesantni ne samo za domaće nego i strane turiste. Istraživanje
je obavljeno u devet ruralnih sredina sa pedeset četiri ispitanika i uočen
je značajan ljudski potencijal koji nije dovoljno iskorišten i koji bi kroz
programe razvitka agroturizma imao veću motiviranost da ostane na
selu i doprinese očuvanju kvaliteta poljoprivredne proizvodnje. Brčko
distrikt BiH obuhvata 60 naseljenih mjesta i stanovništvo je po urbanoruralnoj strukturi podijeljeno u omjeru: 47,3 % gradskog i 52,7 % ruralnog
stanovništva. Omjer čistog i mješovitog gospodarstva je u rasponu 37,762,3 % (Rasljeni) do 50,7-49,3 % (Bijela). Razvitkom turizma povećana
je potreba za hranom domaćeg potencijala uz neprestani naglasak u zaštiti
životnog okoliša (Deže i dr., 2006).
Glavne ponude agroturizma na području Brčko distrikta BiH se
ogledaju kroz: rekreacijsko-edukacijske sadržaje, sportsko–rekreacijske
sadržaje i gastronomska ponuda
Ponuda poljoprivrednih proizvoda u sklopu agroturizma Brčko
distrikta BiH stvara mogućnost povezivanja i plasmana poljoprivrednih
proizvoda različitih proizvođača. Agroturizam kao dopunska djelatnost
obiteljskih gospodarstava predtavlja šansu za povećanje prihoda
gospodarstava, kao i mogućnost razvitka ruralnih područja u Brčko
distriktu BiH.
145
Literatura
Ćejvanović, F., Vasiljević Zorica, Rozman Č. i Zarić V., (2006) Measures
for support of
Agricultural and rural development in Bosnia and Herzegovina, 93rd
seminar of EAAE,
Prague, Czech Republic.
Deže, J., Ranogajec, LJ., Tolić, S., (2006), Agroturizam prema održivom
ruralnom razvitku Baranje, 41. hrvtaski i 1. međunarodni simpozij
agronoma, Poljoprivredni fakultet Osijek, Zbornik radova, str. 47-48.
Đurić A, Stojanović N., (2007) «Turistički potencijali Republike Srpske»
Banja Luka
Franić, R., Grgić Zoran , (2002): Agroturizam na obiteljskom
poljoprivrednom
gospodarstvu u Hrvatskoj - pretpostavke i izgledi razvitka: studij slučaja.
Agriculturae
Conspectus Scientificus 67(3):131-141.
Liberty, B.W., (1991), Farm diversification as an Adjustment Strategy on
the Urban Fringe of the West Midlands, Journal od Rural Studies. Vol.7.
No3.p.p. 2007-218.
Stojanović N. (2006) Održivi razvoj turizma u zaštićenim
područjima,Novi Sad, m.r
Vujović S, (2007)«Agro turizam kao podsticajni faktor ekonomskog
razvoja Vojvodine,
Ekonomika poljoprivrede, Beograd.,
146
Zbornik radova
RAČUNOVODSTVENI TRETMAN ODLOŽENE POREZNE
IMOVINE I ODLOŽENE POREZNE OBAVEZE PREMA MRS 12
Doc. dr Zijo Veledar
Sveučilište / Univerzitet „VITEZ“ u Travniku
SAŽETAK: Odložena porezna imovina je iznos poreza na dobit
koji će biti nadoknadiv u budućim periodima, kada se na osnovu poreznog
zakona ova odbitna stavka može koristiti kao umanjenje osnovice
poreza na dobit. Dakle, odložena porezna imovina nastaje kada je:
knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine utvrđene za porezne
svrhe ili knjigovodstveni iznos obaveze veći od iznosa obaveze utvrđene
za porezne svrhe. Odložena porezna imovina priznaje se za sve odbitne
privremene razlike u visini za koju je vjerovatno da će oporeziva dobit biti
raspoloživa i za koju se mogu iskoristiti ove odbitne privremene razlike.
Nastale ekonomske koristi u obliku smanjenja plaćanja poreza preduzeće
će isključivo moći iskoristiti pod pretpostavkom da u tom obračunskom
periodu ostvari dovoljan iznos oporezive dobiti kako bi mogao iskoristiti
tu imovinu. Odložena porezna obaveza predstavlja iznose poreza na dobit
koji će na naplatu dospjeti u narednim obračunskim periodima, a temelji se
na oporezivim privremenim razlikama. Odložena porezna obaveza nastaje
kada je: knjigovodstveni iznos imovine viši od iznosa imovine utvrđene za
porezne svrhe, ili knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze
utvrđene za porezne svrhe.
Ključne riječi: odložena porezna imovina, odložene porezne
obaveze, porez na dobit, privremene razlike.
147
UVOD
Prema zahtjevima Međunarodnog računovodstvenog standarda
12 – Porez na dobit preduzeća odvojeno iskazuju odloženu poreznu
imovinu i odložene porezne obaveze, a što je u skladu sa odredbama
Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja. Predmetna
problematika je obuhvaćena i službenim objašnjenjima Komiteta za
tumačenje međunarodnog finanijskog izvještavanja (IFRIC) 21– Porez na
dobit – nadoknada revalorizovane imovine, koja se ne amortizuje i (IFRIC)
25 – Promjene u poreznom tretmanu preduzeća ili njegovih dioničara.
MRS 12 tretira utvrđivanje tekućeg poreza i odložene porezne imovine
ili odloženih poreznih obaveza. Tekući porez je porez utvrđen prema
poreznim zakonima, dok odloženi porezi predstavljaju razliku između
pojedinih pozicija u finansijskim izvještajima i u izvještajima za porezne
svrhe. Pomenute razlike nastaju u tekućem obračunskom periodu pri
utvrđivanju tekućeg poreza, a zatim se ukidaju u budućim razdobljima. U
cilju evidentiranja poreza na dobit razvijena je nova metoda koja se naziva
metoda obaveze bilansa. Metoda obaveze bilansa zasniva se na utvrđivanju
privremenih razlika koje ujedno obuhvataju i sve vremenske razlike.
Osnovna razlika između metode obaveze izvještaja o dobiti i metode
obaveze bilansa je da se metoda obaveze izvještaja o dobiti usredsređuje
na bilans uspjeha, dok se metoda obaveze bilansa usredsređuje na bilans
stanja. Metoda obaveze bilansa izračunava privremene razlike između
knjigovodstvenog iznosa imovine i obaveza i njihovog iznosa dobivenog
obračunom prema poreznim zakonima. Privremene razlike dijele se na:
• oporezive privremene razlike, kojima će posljedica biti oporezivi
dobici/gubici u budućim
periodima, na temelju čega nastaje odložena porezna obaveza.
Navedene oporezive
privremene razlike mogu nastati kada je:
- knjigovodstveni iznos imovine viši od iznosa imovine utvrđene za
porezne svrhe ili
- knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze utvrđene za
porezne svrhe.
• odbitne privremene razlike, kojima će posljedica biti iznosi koji se
mogu odbiti pri utvrđivanju oporezivog dobitka/gubitka u budućim
obračunskim periodima, kada će iznos imovine biti nadoknađena ili
obaveza podmirena. Rezultat ovih odbitnih privremenih razlika je
148
Zbornik radova
formiranje odložene porezne imovine. Odbitne privremene razlike
nastaju kada je:
- knjigovodstveni iznos imovine manja od iznosa imovine utvrđene za
porezne svrhe, ili
- knjigovodstveni iznos obaveze viši od iznosa obaveze utvrđene za
porezne svrhe.
E FINANSIJE
1. NASTANAK, UKIDANJE I RAČUNOVODSTVENI OBUHVAT
ODLOŽENE POREZNE IMOVINE
Odložena porezna imovina je iznos poreza na dobit koji će biti
nadoknadiv u budućim periodima, kada se na osnovu poreznog zakona
ova odbitna stavka može koristiti kao umanjenje osnovice poreza na dobit.
Dakle, odložena porezna imovina može nastati kada je:
• knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine utvrđene za
porezne svrhe ili
• knjigovodstveni iznos obaveze veći od iznosa obaveze utvrđene za
porezne svrhe.
Odložena porezna imovina priznaje se za sve odbitne privremene
razlike u visini za koju je vjerojatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa
i za koju se mogu iskoristiti ove odbitne privremene razlike. Nastale
ekonomske koristi u obliku smanjenja plaćanja poreza preduzeće će
isključivo moći iskoristiti pod pretpostavkom da u tom obračunskom
periodu ostvari dovoljan iznos oporezive dobiti kako bi mogao iskoristiti
tu imovinu. Dakle, osnovna pretpostavka priznavanja odložene porezne
imovine je ostvarenje dovoljnog iznosa oporezive dobiti u narednim
periodima. Radi navedenog ograničenja, odredbama MRS 12 se zahtijeva
da preduzeće na svaki datum bilansa ocjenjuju nepriznatu odloženu
poreznu imovinu. Odložena porezna imovina se mora priznati ako postoji
određeno poboljšanje uvjeta na temelju kojih postoji vjerovatnoća da
149
buduća oporeziva dobit omogućuje povrat odložene porezne imovine.
Nastanak odložene porezne imovine u skladu s odredbama Zakona
o porezu na dobit omogućen je u više slučajeva a najznačajniji su: ispravka
vrijednosti potraživanja, obračun amortizacije po stopama većim od
propisanih i rezervisanja.
Ispravka vrijednosti nenaplativih potraživanja je najčešće
predmet donošenja odgovarajućih odluka na nivou preduzeća koja se u
računovodstvenom smislu tretiraju kao rashod perioda, a ista se prema
poreznim propisima ne priznaju kao rashodi. Budući da je i u takvoj situaciji
knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine za porezne svrhe,
dolazi do odbitne privremene razlike koja može dovesti do priznavanja
odložene porezne imovine.
Prema odredbama članka 14. Zakona o prezu na dobit, na teret rashoda u
poreznom bilansu priznaju se rashodi nastali po osnovi otpisa sumnjivih
i spornih potraživanja ako nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma
dospijeća pod uvjetom:
• da je obveznik utužio takvo potraživanje ili
• da je podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu ili
• ako je pokrenut postupak prinudne naplate, ili
• ako su potraživanja prijavljena u stečajnom postupku nad
dužnikom, ili
• ako je postignut sporazum s dužnikom u postupku stečaja ili
likvidacije.
UNOVODSTVO I POSLOVNE FINANSIJE
Primjer:
Preduzeće je ostvarilo dobit prije oporezivanja od 20.000,00 KM, a
propisana stopa poreza na dobit je 10%. Na kontu kupci u zemlji iskazan
je iznos od 40.000,00 KM i evidentirano je smanjenje potraživanja od
kupaca starijih od 90 dana, koji predstavljaju porezno nepriznate rashode
u visini 10.000,00 KM.
150
Zbornik radova
R.b.
Opis
Knjigovodstveni
iznos
Iznos za porezne
potrebe
Privremena
razlika
40.000
50.000
10.000
1.
Kupci u zemlji
2.
Stopa poreza na dobit
-
-
10%
3.
Iznos poreza na dobit
-
-
1.000
Obračun tekuće porezne obaveze i odložene porezne imovine:
R.b.
1.
2.
3.
4.
4a
64b
5
Opis
Dobit prije oporezivanja
Ispravka vrijednosti potraživanja
Osnovica poreza na dobit
Porezna obaveza za tekući period (10%)
Tekući porez
Odložena porezna imovina
Dobit poslije oporezivanja
Iznos
20.000
10.000
30.000
3.000
2.000
1.000
18.000
Knjiženje prethodno utvrđenih iznosa provedeno je u dnevniku:
R.b.
1.
Opis
Dobit prije oporezivanja
Saldo dobiti prije oporezivanja
Konto
Duguje
IZNOS
Potražuje
720
20.000
Dobit prije oporezivanja
Odložena porezna sredstva
2.
Obaveze poreza na dobit
Dobit tekuće finansijske godine
Za priznavanje odložene porezne
imovine
720
090
20.000
481
1.000
341
3.000
18.000
Prema prezentiranim podacima priznavanjem odložene porezne
imovine uvećana je pozicija dugotrajne imovine, ali i neto dobiti tekućeg
obračunskog perioda.
Poreznim zakonom o oporezivanju dobiti propisane su maksimalne
stope amortizacije za utvrđivanje osnovice poreza na dobit. U skladu
151
sa navedenim ostavljena je mogućnost da društvo može obračunavati
amortizaciju i po stopama višim od porezno dopustivih, ali u periodima u
kojima primjenjuju te uvećane stope amortizacije od porezno dopustivih
treba i uvećati osnovicu poreza na dobit na osnovu odredaba Zakona
o porezu na dobit. U narednim periodima nakon što je ta imovina
amortizovana, a primjenom stopa amortizacije koje su porezno dopuštene,
preduzeće može umanjiti osnovicu poreza na dobit na osnovu odredaba
Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit. Dakle, u konkretnoj situaciji
je knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine utvrđene za
porezne svrhe, što dovodi do odbitne privremene razlike. Obzirom da se
ta odbitna privremena razlika može iskoristiti u budućim periodima kada
dolazi do obračuna amortizacije po višim stopama, i pod pretpostavkom
ostvarenja tekuće porezne obaveze, preduzeće može priznati odloženu
poreznu imovinu.
Primjer:
Preduzeće je nabavilo opremu za proizvodnju sokova čija je nabavna
vrijednost 100.000,00 KM. Oprema je stavljena u upotrebu 15.12. 2009.
godine, tako da obračun amortizacije počinje od 1. 1. 2010.godine. Prema
usvojenoj računovodstvenoj politici oprema se amortizuje primjenom stope
od 30%, dok je porezno dopuštena maksimalna stopa od 20%. Preduzeće
je u svim godinama ostvarivalo dobit prije oporezivanja u iznosu od
50.000,00 KM. Propisana stopa poreza na dobit je 10%. Preduzeće posluje
s dobiti i očekuje da će se odložena porezna imovina nastala po osnovu
primjene uvećanih stopa amortizacije u budućim periodima iskoristiti.
152
Zbornik radova
Obračun tekuće porezne obveze i odložene porezne imovine
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
godina
godina
godina
godina
Godina
100.000
100.000
100.000
100.000
100.000
100.000
Amortizacija po
računovodstvenim
propisima
30.000
30.000
30.000
10.000
-
100.000
3.
Porezno priznata
amortizacija
20.000
20.000
20.000
20.000
20.000
100.000
4.
Privremena razlika
10.000
10.000
10.000
-10.000
-20.000
0,00
5.
Odložena porezna
imovina (10%
privremene
razlike)
1.000
1.000
1.000
-1.000
-2.000
0,00
6.
Dobit prije
oporezivanja
50.000
50.000
50.000
50.000
50.000
250.000
7.
Osnovica
poreza na dobit
(korigovana
za privremene
razlike)
60.000
60.000
60.000
40.000
30.000
250.000
8.
Porez na dobit
10%
6.000
6.000
6.000
4.000
3.000
25.000
8a.
Tekući porez
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
25.000
8b.
Privremena razlika
1.000
1.000
1.000
-1.000
-2.000
0,00
9.
Dobit poslije
oporezivanja
(6-8a)
45.000
45.000
45.000
45.000
45.000
225.000
R.b.
Opis
1.
Nabavna
vrijednost
2.
Ukupno
Na osnovu prikazanih rezultata vidljivo je da je preduzeće zbog
utvrđene privremene razlike poreza na dobit iskazalo uvećanu obavezu
poreza na dobit u prvim godinama (kada je primjenjivalo stopu amortizacije
veću od dopuštene), ali navedeno uvećanje obaveze poreza na dobit u prve
tri godine ukinuto je smanjenjem te obaveze u četvrtoj i petoj godini
153
Na osnovu odredaba Zakona o porezu na dobit priznaju se kao porezno
dopustiv rashod rezervisanja za rizike i troškove u skladu sa zakonima i
drugim propisima i rezervisanja koja su izvršena na osnovu ugovora, i to
za:
• rezervisanja za otpremnine do propisanog iznosa,
• rezrvisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava,
• rezervisanja za troškove u garantnim rokovima,
• rezrvisanja za započete sudske sporove, i
• rezrvisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka i
mikrokreditnih preduzeća koji se formiraju u skladu sa posebnim
propisima.
Rezervisanja treba oprihodovati, ako se ne iskoriste u propisanom
roku. Pod rashodima po osnovu rezervisanja koji se priznaju kao porezno
dopustiv rashod podrazumijevaju se rezervisanja za rizike i obaveze
(troškove) izvršena u skladu sa Zakonom o računovodstvu i MRS/MSFI
i drugim propisima, kao i rezervisanja koja se vrše na osnovu obaveza
preuzetih ugovorom. Opća rezervisanja koja su izvršena na ime pokrića
budućih poslovnih gubitaka se ne priznaju kao porezno dopustiv rashod.
Rezervisanja se mogu koristiti samo za pokriće izdataka radi kojih su i
izvršena. Pod rezervisanjima koja se ne iskoriste u roku u smislu pozitivnih
zakonskih propisa podrazumijevaju se i prekomjerna rezervisanja koja se
oprihoduju u skladu sa MRS/MSFI. Ako se prihodi odnose na rezervisanja
koja u ranijim godinama nisu bila priznata kao porezno dopustiv rashod,
takvi prihodi se tretiraju na isti način kao i naknadno naplaćena a ranije
porezno nepriznata otpisana potraživanja.OVODSTVO I POSLOVNE
FINANSIJE
Odredbe MRS-a 37 – Rezervisanja, nepredviđene obaveze i
nepredviđena imovina mnogo šire tretiraju ovu problematiku i posebno
navode da je preduzeće obavezno rezervisati i za troškove restrukturiranja
i štetne ugovore. Kako ove dvije kategorije rezervisanja nisu dozvoljene
prema poreznim propisima, ta su rezervisanja porezno nepriznati rashodi.
U tom slučaju knjigovodstveni iznos obaveza veći je od obaveza utvrđenih
za porezne svrhe, što dovodi do odbitnih privremenih razlika, na osnovu
154
Zbornik radova
kojih preduzeće formira odgođenu poreznu imovinu.
Primjer:
Preduzeće je u 2010.god. sklopio štetni ugovor s kupcem. Prema
predviđanju preduzeće očekuje da će u 2011 godini ostvariti gubitak od
tog ugovora u visini od 30.000,00KM. Pošto su planirani troškovi tog
ugovora veći od njegovih koristi, društvo je obavezno na osnovu odredaba
MRS-a 37 izvršiti rezervisanje za iznos troškova. Navedeno rezervisanje
je porezno nepriznati rashod perioda. Preduzeće je u 2010.godini ostvarilo
dobit prije oporezivanja u iznosu od 100.000,00KM, a propisana stopa
poreza na dobit je 10%.
R.b.
Opis
Knjigovodstveni
iznos
Iznos za porezne
potrebe
Privremena
razlika
1.
Rezervisanja za
štetne ugovore
30.000
0,00
30.000
2.
Stopa poreza na
dobit
-
-
10%
3.
Iznos poreza na
dobit
-
-
3.000
Obračun tekuće porezne obaveze i odložene porezne imovine:
R.b.
1.
2.
3.
4.
4a
4b
5
Opis
Dobit prije oporezivanja
Uvećanje za privremenu poreznu razliku
(rezervisanja za štetne ugovore)
Osnovica poreza na dobit
Porezna obaveza za tekući period (10%)
Tekući porez
Odložena porezna imovina
Dobit poslije oporezivanja
Iznos
100.000
30.000
130.000
13.000
10.000
3.000
90.000
155
Knjiženje prethodno utvrđenih iznosa provedeno je u dnevniku:
R.b.
1.
Opis
Dobit prije oporezivanja
Saldo dobiti prije oporezivanja
Konto
IZNOS
Duguje
Potražuje
720
100.000
Dobit prije oporezivanja
Odložena porezna sredstva
2.
Obaveze poreza na dobit
Dobit tekuće finansijske godine
Za priznavanje odložene porezne
imovine
720
090
100.000
481
3.000
341
13.000
90.000
Iskazivanjem odložene porezne imovine povećana je dobit tekućeg
perioda za iznos odložene porezne imovine. Utvrđena odložena porezna
imovina ukinut će se u narednim periodima u skladu sa iskorištenjem
formiranog rezervisanja za taj štetni ugovor. Dakle, pod pretpostavkom
da je ugovor u cijelosti izvršen u 2011.godini, iskorištenje utvrđenog
rezervisanja dovodi do smanjenja rezervisanja ili evidentiranja prihoda,
koji zato što su već jednom oporezovani u 2009. predstavljaju smanjenje
osnovice poreza na dobit u 2011.godini. To umanjenje osnovice poreza na
dobit uzrokovat će i ukidanje odložene porezne imovine.
156
Zbornik radova
2. RAČUNOVODSTVENI OBUHVAT ODLOŽENE POREZNE
OBAVEZE
Odložena porezna obaveza predstavlja iznose poreza na dobit koji
će na naplatu dospjeti u narednim obračunskim periodima, a temelji se
na oporezivim privremenim razlikama. Odložena porezna obaveza može
nastati kada je:
• knjigovodstveni iznos imovine viši od iznosa imovine utvrđene za
porezne svrhe, ili
• knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze utvrđene
za porezne svrhe.
Odložena porezna obaveza se prema odredbama MRS 12 ne
utvrđuje ako proizilazi iz:
• početnog priznavanja goodwilla,
• goodwilla za koji amortizacija nije odbitak za porezne svrhe,
• početnog priznavanja imovine ili obaveze u transakciji koja:
- nije poslovno spajanje
- u vrijeme transakcije ne utieče na računovodstvenu dobit ni na
oporezivu dobit (porezni gubitak).
Odložene porezne obaveze treba priznati za sve privremene razlike,
za razliku od odložene porezne imovine, koja se priznaje za sve odbitne
privremene razlike u visini za koju je vjerovatno da će oporeziva dobit biti
raspoloživa.
U skladu sa odredbama MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja
i oprema i MRS-a 38 – Nematerijalna imovina, postoji mogućnost
priznavanja sredstava dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine u
revalorizovanom iznosu po fer vrijednosti. MRS 16 ne dopušta selektivnu
procjenu pojedinačnih sredstava dugotrajne nematerijalne i materijalne
imovine, nego se u situacijama priznavanja imovine po fer vrijednosti
157
trebaju procijeniti sva sredstva u okviru iste grupe. Prema tome, nije
dopušteno selektivno procjenjivanje pojedinačnih sredstava u okviru
pojedine grupe. Također, standardi zahtijevaju da se ta sredstva redovno
procjenjuju kako knjigovodstveni iznos ne bi znatnije odudarao od onog do
kojeg je došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum bilansa. Odredbama
MRS 16 precizirano je da neki predmeti nekretnina, postrojenja i opreme
mogu zahtijevati znatna i promjenjiva kretanja fer vrijednosti, zbog čega
treba provoditi godišnju revalorizaciju,slučaju gdje ne postoje znatnije
promjene fer vrijednosti dovoljna je revalorizacija svake treće ili pete
godine.
Revalorizacione rezerve nastale zbog procjene vrijednosti
dugotrajne nematerijalne i materijalne
imovine direktno utiču na povećanje nabavne vrijednosti sredstava
dugotrajne imovine. Povećanje nabavne vrijednosti sredstava dugotrajne
imovine, budući da se i ta imovina amortizira tokom vijeka upotrebe,
direktno utiče na povećanje troškova amortizacije u narednim obračunskim
periodima. Na taj način uvećani troškovi amortizacije direktno utiču i
na osnovicu poreza na dobit. Kada je neka imovina revalorizovana, a ta
revalorizacija se uključuje u poreznu osnovicu u nekom idućem periodu,
preduzeće treba iskazati odloženu poreznu obavezu primjenjujući na tu
revalorizacionu rezervu propisanu stopu poreza na dobit. Utvrđena odložena
porezna obaveza iskazuje se kao smanjenje revalorizacione rezerve. Za
iznos uvećanih troškova amortizacije (razlika između amortizacije po
nabavnoj vrijednosti i amortizacije po revalorizovanim iznosima), na
temelju odredaba MRS 16, postupno treba ukidati revalorizacione rezerve
i evidentirati kao uvećanje zadržane dobiti. U skladu sa odredbama
MSFI-ja o ukidanju revalorizacionih rezervi za iznos uvećanih troškova
amortizacije, i porezni zakon zahtijeva da se osnovica poreza na dobit
uveća za iznos uvećanih troškova amortizacije nastalih zbog revalorizacije.
Dakle, za razliku od prethodnih primjera, koji su formirali odloženu
poreznu imovinu kroz bilans uspjeha, formiranje revalorizacijske rezerve i
odložene porezne obveze, kao i njihovo ukidanje, provodi se direktno kroz
glavnicu.
158
Zbornik radova
Primjer:
Preduzeće je obračunalo revalorizaciju poslovnog objekta nabavne
vrijednosti 200.000,00 KM na fer vrijednost od 250.000,00 KM, na
dan 31. 12. 2010.godine. Kako je revalorizacija dugotrajne materijalne
imovine privremena porezna razlika, koja dovodi do nastanka odložene
porezne obaveze, pri evidentiranju te revalorizacije preduzeće je, u
skladu s odredbama MRS-a 16, razdvojilo odloženu poreznu obavezu od
5.000,00 KM (50.000,00 x 10%) i revalorizacione rezerve od 45.000,00
KM (50.000,00– 5.000,00). Preduzeće je u 2011.godine obračunalo
amortizaciju tog objekta primjenom stope od 5% godišnje, a za iznos
uvećanih troškova amortizacije nastalih zbog revalorizacije provelo je
ukidanje revalorizacionih rezervi i ukidanje odložene porezne obaveze.
Obračun amortizacije za 2010.godinu:
R.b.
1.
2.
3.
Opis
Osnovica za obračun
amortizacije
Stopa amortizacije
Iznos amortizacije
Nabavna
vrijednost
Revalorizovana
vrijednost
Razlika
200.000
250.000
50.000
5%
10.000
5%
12.500
5%
2.500
Odložena porezna obveza je 5.000,00 KM (50.000,00 x 10%).
Obračun odložene porezne obveze za ukidanje u 2011.godini:
2.500,00 x 10% = 250,00 KM.
Obračun ukidanja revalorizacionih rezervi za 2011.godinu:
45.000,00 x 5% = 2.250,00 KM.
159
Knjiženje prethodno utvrđenih iznosa provedeno je u dnevniku:
R.b.
Opis
Konto
IZNOS
Duguje
Potražuje
2010.godina
0.
Građevinski objekti
Početno stanje
1.
Usklađivanje vrijednosti građevin.
objekata
Revalorizacione rezerve građevin.
objekata
Odloženo plaćanje poreza na dobit
Za priznavanje odložene porezne
imovine
0210
200.000
0219
4201
50.000
5510
45.000
5.000
2011.godina
0.
1.
Građevinski objekti
Usklađivanje vrijednosti građevin.
objekata
Revalorizacione rezerve građevin.
objekata
Odloženo plaćanje poreza na dobit
Početno stanje
Amortizacija građevinskih objekata do
iznosa porezno priznatih rashoda
Amortizacija iznad najviših porezno
dopustivih stopa
Ispravka vrijednosti građevinskih
objekata
Za amortizaciju građevinskih objekata
2.
Revalorizacione rezerve građevin.
objekata
Akumulirana zadržana dobit
Ukidanje revalorizacionih rezervi
3.
Odloženo plaćanje poreza na dobit
Tekuće obaveze poreza na dobit
Za odloženu poreznu obavezu
0210
0219
200.000
3301
50.000
4951
45.000
5.000
5401
10.000
5411
2.500
0291
3301
3410
4951
4810
12.500
2.250
250
2.250
250
Identična se knjiženja provode u sljedećim godinama sve do
konačnog otpisa građevinskog objekta, odnosno njegovog otuđenja. Za
razliku od prethodnih primjera, koji su direktno utjecali na visinu iskazanog
160
Zbornik radova
rezultata tekućeg perioda u finansijskim izvještajima, uspostavljanje
odložene porezne obaveze po osnovu revalorizacije nema direktan utjecaj
na visinu iskazanog rezultata tekućeg perioda, nego isključivo na strukturu
pasive.
161
ZAKLJUČAK
Prema odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH,
primjena MRS – 12 je obavezna za sva privredna društva u BiH. Obzirom
da se paralelno sa primjenom MRS – 12 primjenjuje kao obavezan i
Zakon o porezu na dobit preduzeća, čije odredbe su mnogo rigidnije
postavljene od odredbih MRS – 12, a što za posljedicu ima utvrđivanje
privremenih razlika između ta dva propisa. Privremene razlike pojavljuju
se kao odložena porezna imovina i odložena porezna obaveza. u vidu
odložene porezne imovine i odložene porezne obaveze. Odložena porezna
imovina priznaje se za sve odbitne privremene razlike u visini za koju
je vjerovatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa i za koju se mogu
iskoristiti ove odbitne privremene razlike. Nastale ekonomske koristi u
obliku smanjenja plaćanja poreza preduzeće će isključivo moći iskoristiti
pod pretpostavkom da u tom obračunskom periodu ostvari dovoljan iznos
oporezive dobiti kako bi mogao iskoristiti tu imovinu.
Odložena porezna obaveza predstavlja iznose poreza na dobit koji
će na naplatu dospjeti u narednim obračunskim periodima, a temelji se
na oporezivim privremenim razlikama. Odložena porezna obaveza nastaje
kada je: knjigovodstveni iznos imovine viši od iznosa imovine utvrđene za
porezne svrhe, ili knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze
utvrđene za porezne svrhe.
Većina odloženih poreznih sredstava i odloženih poreznih obaveza
nastaje ako se prihod ili rashod uključi u računovodstenu dobit u jednom
periodu, ali se uključi i u oporezivu dobit u drugom periodu. Odložena
porezna sredstva i obaveze vrednuju se u iznosu za koji se očekuje da će
biti nadoknađen ( vraćen) ili podmiren ( naplaćen ), primjenom poreskih
stopa koje su bile na snazi u vrijeme vrednovanja.
162
Zbornik radova
SVJETSKI TRENDOVI U TURIZMU
mr sc Derviš Šišić,
Fakultet poslovne informatike Sveučilišta/Univerziteta “Vitez” Travnik
Sažetak
Ovaj rad, potaknut snažnim i lako uočljivim rastom zanimanja
za turizam u svijetu i u Bosni i Hercegovini, naročito u poslijeratnom
razdoblju, provjerava hipotezu da turizam ima značajan doprinos za
lokalni i regionalni razvoj. Učinci razvoja lokalnog i regionalnog nivoa
mjere se izravno i posredno brojem generiranih radnih mjesta, kao i
drugim pokazateljima promjene nivoa ekonomskog i ukupnog razvoja
(infrastruktura, prihodi, prometnice, promet, otvorenost, učinci u
premošćenju razlika i slično).
Turisti danas imaju više znanja, bolje su informirani, bolje obrazovani,
a imaju i neko prethodno vlastito iskustvo. Osim toga, mnogi turisti žele
iskusiti nešto suprotno od svakodnevnice i uobičajenih okolnosti, tj. mir,
tišinu i čistoću prirode. U svijetu raste preferencija turista za specifičnim
vrstama turizma. Prema savremenim analizama to su: ekoturizam, kulturni
turizam,vjerski turizam , tematski turizam, kružna putovanja, nautički
turizam, zdrastveni turizam, zimski-planinski turizam, sportski turizam,
urbani turizam, kulturno-istorijski turizam,banjsko rekreativni turizam, te
avanturistički turizam (koji danas ima mali tržišni segment s tendencijom
rasta).
Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski
turistički trend je specijalizacija hotela (wellness, all-inclusive, za samce,
za tenis, za djecu, za naturiste…), dok su klasični hoteli sve više marginalna
pojava.
Ovim radom želim stvoriti predodžbu za razvoj kvalitetne, savremene i
inovativne turističke ponude, upoznati se s novinama u svjetskoj turističkoj
ponudi i time dovesti Bosnu i Hercegovinu u red vodećih turističkih
zemalja.
Ključne riječi: turizam, lokalni razvoj, regionalni razvoj, trendovi
u turizmu, Bosna i Hercegovina
163
1. UVOD
Turizam je jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva
u svijetu, te vjerojatno jedina djelatnost koja povezuje narode i zemlje
bez ikakvih predrasuda. To je jedan od glavnih razloga koji turizmu
omogućuje sve brži razvitak, te postaje sve suvremenija djelatnost kojom
se čovjek bavi. Pravilno pozicioniranje na dinamičnom i konkurentnom
turističkom tržištu uvjetovano je praćenjem savremenih trendova kroz koje
se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike, područja mogućih
ulaganja i infrastrukturne potrebe. Turizam kao djelatnost obećava mnogo
za cjelokupno gospodarstvo. Čovjek sve više ulaže svoj trud kako bi
poboljšao kako i ponudu tako i potražnju u tom sektoru. Strategija razvoja
turizma živi u budućnosti te je plan razvoja turizma već i sada sastavljen
barem unaprijed deset godina. Ponuda je sve savremenija te svatko tko
poželi nešto vidjeti, naučiti, rekreirati se ili se samo dobro odmoriti nailazi
na široku paletu ponude. Turizam je nekada bio samo za odabrani sloj
društva, a danas i u budućnosti pružiti će mnogo i prosječnom čovjeku.
Svjetski trend danas omogućuje ono što je nekada bilo nezamislivo,
tako danas turističke agencije imaju u ponudi doček Nove godine u
svemirskoj letjelici, a tko zna što nam još budućnost turizma sprema?
Svrha ovog rada je da turizam mora postati jedan od osnovnih
pokretača razvoja i u područjima u kojima je do sada bio marginaliziran te
iskoristiti sav svoj potencijal.
Čitavo područje Bosne i Hercegovine posjeduje iznimno raznolik i očuvan
prirodni i kulturni turistički potencijal, što je dragocjena ostavština koju se
mora očuvati i zaštititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma.
Cilj ovoga rada je stvoriti predodžbu za razvoj kvalitetne, savremene i
inovativne turističke ponude, upoznati se s novinama u svjetskoj turističkoj
ponudi i time dovesti Bosnu i Hercegovinu u red vodećih turističkih
zemalja.
U narednom poglavlju obrađuje se viđenje turizma u budućnosti,
pogledi na megatrendove i njihov odraz na budući razvoj turizma. Tema
trećeg poglavlja su novonastale promjene na tržištu ponude i potražnje, dok
se u četvrtom opisuje formiranje i otkrivanje segmentacije tržišta. U petom
poglavlju pokušat ćemo vam približiti što je to destinacijski menadžment i
164
Zbornik radova
njegovu svrhu. U šestom poglavlju navedeni su trendovi turizma budućnosti.
Što je to kulturni turizam, turizam dalekih destinacija, alternativni turizam,
svemirski turizam, pa sve do savremene smještajne ponude. U zadnjem
poglavlju razvijena je strategija razvoja bosanskohercegovačkog turizma,
te kako se Bosna i Hercegovina kao turistička zemlja nosi sa svjetskom
turističkom ponudom.
2. TURIZAM U GLOBALNOJ PERSPEKTIVI
2.1. Futurološki pogledi na turizam
U kratkom vremenskom razdoblju, od Drugog svjetskog rata pa
sve do danas turizam je postao globalni fenomen te sigurno najmasovnija
pojava u svjetskim relacijama. Danas turizam predstavlja «vodeću svjetsku
industriju» u kojoj se u međunarodni promet uključuje više od 600
milijuna ljudi, koji troše oko 450 mlrd USD godišnje. Procesi globalizacije
pogoduju razvoju turizma. Globalizacija međunarodnog turizma uočljiva
je najprije unutar većih i razvijenijih regionalnih skupina, ali zahvaća i
zemlje u razvoju kao i zemlje u tranziciji.
Predviđanje budućnosti, pa tako i turističke, danas je zacijelo
najzahvalnije nego ikada prije. Živimo u «doba neizvjesnosti», pa je možda
upravo to razlog što se od početka 60-ih godina osjećaju jača nastojanja
futurologa da proniknu u budućnost čovjeka.
Turizam je, postavši posljednjih desetljeća sastavni dio životnog
obrasca suvremenog čovjeka, postao područje futuroloških promišljanja.
Različiti su scenariji predviđanja budućnosti turizma. Zastupljena su
mišljenja koja idu prema potpunoj kritici i pesimističkoj prognozi turizma,
do onih koja optimistički projiciraju budućnost, i vide turizam kao sveopći
masovni pokret čovječanstva kojeg treba još i humanizirati, učiniti razvoj
boljim, «održivim».
Autori poput Krippendorfa «put do novog društva» vide u
promjenama vrijednosnog sustava. Formirati će se «životni stil kulture
slobodnog vremena» koji će mijenjati životni obrazac industrijskog
društva.
165
Novi životni obrazac karakterizirat će sljedeća obilježja koja će naći odraza
i u sferi slobodnog vremena i turizma:
• vlastita aktivnost (umjesto pasivnosti i tuđih iskustava)
• spontanost (umjesto totalne organizacije i planiranja)
• društveni kontakti (umjesto izdvojenosti i osamljenosti)
• opuštenost (umjesto stresa i naprezanja)
• razonoda (umjesto nezadovoljstva i stalnog natjecanja)
Dok Laurant u svojoj viziji budućih odmora kao cilj ističe «razviti se, tj.
ostvariti se u ‘oslobođenim’ aktivnostima, i osloboditi se krivice pasivnih
zadovoljstava».
«Revolucija odmora», autor vidi kao društveni projekt koji treba ostvariti
na način da se djeluje na:
• suzbijanja profiterske logike odmora,
• organiziranje i upravljanje odmorima,
• operacionalizaciju «samoupravljanja» na odmoru, «odmor a
la carte»,
• suzbijanju logike «inženjera rekreacije», i
• afirmaciju slobode u odlučivanju o načinu korištenja odmora.
2.2. Scenarij budućnosti turizma
Projekcije budućnosti turizma uglavnom se temelje na dvije
skupine pretpostavki.
Interpolacija trendova. Najnovije prognoze Svjetske turističke
organizacije izvršene 1998. godine, koje se temelje na trendovima razvoja
međunarodnog turističkog prometa do 1995. godine, predviđaju povećanje
međunarodnih putovanja u razdoblju od 1995. do 2010. godine. Rastom
međunarodnog turističkog prometa dolaziti će do bitnijih strukturnih
promjena, no Europa će i nadalje zadržati relativno najveći udio od oko
45%, svjetskog turističkog prometa. Trendovi koje ističe svjetska turistička
organizacija uvažavaju i bitne odrednice koje ograničavaju ili potiču
turistički razvoj, kao što su; globalizacija, socio-demografske promjene,
ekologija, kadrovi, turistička politika, tržište, tehnologija te gospodarska
kretanja. U osnovi to je ekonomski pristup koji traži stalni rast da bi se
moglo dostići održivost, a mehanizmi koji će u ovom pristupu osigurati
«održivi razvitak turizma» jesu porezi na zagađenja i rente za korištenje
prirodnih resursa te dobro razrađen sustem zaštite i predviđanja mogućih
štetnih utjecaja.
166
Zbornik radova
Holistički pristup. Održivi razvoj u percepciji «novog životnog obrasca»
ne mjeri se parametrima ekonomskog rasta, dohotkom, brojem turista i
novčanim prihodima ili rashodima već ekonomijom resursa, poglavito
prirodnih resursa tj. smanjenje fizičkog obujma resursa koji se koriste
u razvojnom procesu i time smanjenjem stupnja zagađenosti okoliša.
To pretpostavlja uvažavanje cjeline čovjekova okružja, tj. fizičkog,
biološkog i društvenog okružja. Koliko će promjena životnog obrasca i
globalizacije pridonijeti promjeni shvaćanja, danas se može tek nagađati.
Problem promjene shvaćanja kao ograničenja održivom razvoju korisno je
ilustrirati razmišljanjima dvoje poznatih znanstvenika. Keynes je upozorio
svoje sljedbenike da se problem ne nalazi u «prihvaćanju novih ideja
već u napuštanju starih», a nobelovac F. Hayek smatra «ironijom da se
ekonomisti njegova vremena pozivaju da riješe one iste probleme koje su
sami pomogli stvoriti.
2.3. Megatrendovi i njihov odraz na budući razvoj turizma
Odraz megatrendova na koncepciju razvoja turizma može se
promatrati na više područja od kojih izdvajamo tri osnovna:
1. Na području potreba koje čovjek zadovoljava turizmom
uočavamo; masovnost, paket – aranžmani, velike koncentracije
turista, masovnu proizvodnju usluga, odvojenost turista od
kulturnog ambijenta koji posjećuje, želja za sudjelovanjem u
turističkim tokovima radi oponašanja itd.
2. Područje turističke ponude koja je po poslovnoj i razvojnoj
filozofiji te načinu funkcioniranja, prilagođeno načelima
industrijske proizvodnje. To su: a) serijska proizvodnja u masi, b)
visok stupanj standardizacije i c) koncentracija. Takva se ponuda
nastoji prilagoditi potražnji na način da bitno ne mijenja način
reprodukcije koji funkcionira na načelima industrijskog pogona i
zakona masovne proizvodnje.
3. Konačno i razvoj turizma temelji se na masovnoj pa i
nekontroliranoj potrošnji prirodne osnove. To je uzrokovalo na
mnogim mjestima ugroženost prirodnog resursa na kojem stoji i
izrasta cjelokupna turistička ponuda.
167
Nove potrebe traže komunikaciju između dvaju tipova kulture i/
ili dvaju kulturnih nivoa; one iz koje turist dolazi i one gdje odlazi. Ako
su te dvije kulture ili kulturni nivoi približno na istom nivou, njihova
komunikacija je lakša i uspješnija. Na tom će se pravcu oblikovati i nova
humanija, ali i efikasnija koncepcija razvoja turizma.
Zemlje i područja čija koncepcija razvoja turizma ne slijedi globalne
razvojne trendove tj. ne usmjerava razvoj turizma tako da se razlike u
kulturnim razinama domicilnog stanovništva i turista komplementiraju,
a u samoj usluzi prožima izvornost s bogatstvom moderne proizvodnje,
susreću se s nizom razvojnih problema. Ti problemi u razvojnoj praksi
manifestiraju se u visokoj zastupljenosti turista niske kupovne snage koji
tek ulaze u sferu dokolice i turističke reakcije i objektivno ne mogu platiti
cijenu moderno strukturirane turističke usluge, što se ogleda u niskoj
prosječnoj potrošnji turista. U takvim sredinama turisti iz srednjih i viših
slojeva kupovne snage rijetki su i uglavnom dolaze iz znatiželje ili u
specijalnim aranžmanima , ali i troše malo zbog siromašne ponude.
3. TRENDOVI MEĐUNARODNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA
3.1.
Promjene na tržištu ponude
Na međunarodnom turističkom tržištu proteklih deset godina
stvorila se potpuno nova situacija. Razvoj tehnologije unosi promjene u
strukturi tržišta i primjeni marketinga što omogućava proces koncentracije
subjekata ponude.13 Pod pritiskom sve veće konkurencije i borbe za
mjesto na tržištu ponuđači ulaze u vertikalne i horizontalne integracije,
što im omogućuje da konkuriraju cijenom i kvalitetom. Internet olakšava
usporedivost destinacija i cijena, skraćuje vrijeme potrebno za prikupljanje
informacija i omogućuje booking.
Standardizacija na različitim razinama odnosa cijena i usluga sve
više je prisutna u hotelijerstvu. Atraktivnost standardizacije s aspekta
kupca temelji se na nekoliko prednosti: učinkovitost, mogućnost izračuna
troškova, usporedivost, predvidivost i kontrola. Uočavaju se i raznolike
strategije specijalizacije smještajnih objekata: all-inclusive, wellness,
romantični, klupski, umjetnički, za gurmane, za samce, za naturiste,
13
WTO predvidio da su 2010. najveći udio na tržištu imale 3 velike avio - kompanije
168
Zbornik radova
za tenis, golf, jahanje, za bebe i djecu itd. Klasični turistički objekti ne
zauzimaju više važnu ulogu u ponudi.
Konkurentnost na globalnom tržištu kapitalnih investicija u turizmu
sve više raste, i kako tok kapitala sve više prelazi na globalnu razinu tako
konkurencija između destinacija na tom polju raste.
3.2.
Promjene na tržištu potražnje
Glavni motivi putovanja jesu kupanje, odmor i kultura, a sve
značajnije mjesto u tržišnoj potražnji i motivaciji putovanju zauzimaju
intenzivni užitak, aktivnost u prirodi, naglašena potreba za doživljajima,
emocije, čulnost, rekreacija i zdravlje. Turist želi osjetiti kontra-svjetove
koji se razlikuju od njegovog svakodnevnog životnog okruženja.
Veća očekivanja turista potpomognuta su naprednim
telekomunikacijama i medijima, prethodnim osobnim iskustvom, većom
obrazovanošću i znanjem. To utječe na brže prenošenje informacija i sve
veću moć promocije od usta na usta.
Inovativna ponuda nudi neobična iskustva, iznenađenja i poticaje,
čime turist dobiva atmosfersku ili emocionalnu dodatnu korist (ambijent,
doživljaj, zabava, avantura, kontakti s drugim gostima).
Sve veću popularnost zauzimaju kratka i kružna putovanja zbog
porasta životnog standarda zahvaljujući kojem ljudi raspolažu sa sve više
novca i sve manje slobodnog vremena, koja su dva osnovna preduvjeta za
uključivanje u turističke tokove.
Raste potražnja za nedirnutim, ekološki čistim područjima,
kao odgovor na brzi ritam suvremenog urbanog načina života. Osobna
sigurnost postaje jedna od glavnih kriterija odluke, a sve je veći trend brige
za vlastito zdravlje.
Tržište se sve više raščlanjuje na podskupine koje su definirane
životnim stilom, osobnim sklonostima, potrebama i životnim prilikama.
169
4. SEGMENTACIJA TRŽIŠTA
4.1. Otkrivanje i formiranje segmenata
Podjela tržišta u skupine turista koji bi mogli imati potrebe za
različitim uslugama i različitim programima marketinga je segmentacija
tržišta. Otkrivanje i formiranje segmenata moguće je uz pomoć različitih
varijabli. Lako mjerljive varijable koje se koriste u procesu segmentacije
su demografske (spol, dob, veličina kućanstva, rasa, religija, etnička
pripadnost…), socio-ekonomske (prihodi, društveni status, zanimanje,
izobrazba…) ili zemljopisne (država, grad, veličina mjesta, klimatski
uvjeti…). Danas se turisti raščlanjuju i na podskupine prema životnom
stilu, osobnim sklonostima, potrebama i životnim prilikama.
Dosadašnja istraživanja za potrebe turizma pokazuju da je
formiranje pojedinih tržišnih segmenata, osim uz pomoć tradicionalnih
varijabli, više ili manje uspješno provedeno korištenjem varijabli kao što
su: očekivana korist od putovanja, psihografske osobine turista (stil života,
interesi, aktivnosti, potrebe…), percepcije turista, motivi odlaska na
odmor, učestalost uporabe proizvoda ili usluge, vjernost marki, aktivnosti
za vrijeme boravka na odmoru, osobnost turista, ponašanje turista,
utjecaji na kupnju, sklonost inovacijama, način organizacije i rezervacije
putovanja, način odlaska na odmor i sl. Mnogi privredni subjekti koji se
bave turizmom provode proces segmentacije turističkog tržišta tako da
kombiniraju nekoliko različitih varijabli (višekriterijska segmentacija) ili
se najprije odlučuju za primjenu određenih varijabli (npr. demografskih
i zemljopisnih), a nakon toga koriste druge varijable (npr. psihografske)
kako bi produbili segmentaciju (višefazna segmentacija).
Psihološki i ponašajni kriterij biti će u porastu korištenja zbog osiguranja,
detaljnog profila gosta, identificiranja motiva, potreba i determinanti,
osiguranja adekvatnog marketing miksa i strategija usluživanja.
4.2. Odabir ciljnog segmenta i pozicioniranje
Nakon što je tržište segmentirano i procijenjene su mogućnosti
pojedinih segmenata, turistički subjekti odabiru onaj koji mogu profitabilno
i učinkovito opsluživati, tj. odlučuju se za konkretnu ciljnu skupinu. Mogu
se specijalizirati za jedan, dva ili više turističkih segmenata (npr. elitni,
sportski i zdravstveni turizam). Tome prilagođavaju asortiman, kvalitetu
170
Zbornik radova
usluga i cijene. Potom donose odluku o tome koje mjesto žele zauzeti na
odabranom segmentu tržišta, odnosno kako pozicionirati svoj proizvod
ili uslugu. Odabrati mogu jednu prednost, dvije ili više njih (npr. najniža
cijena, najsuvremenija tehnologija i točnost). Naposljetku dolazi definiranje
marketinškog spleta za svaku pojedinu ciljnu skupinu. Za suvremene
turiste privlačni su kvalitetan smještaj, bogata ponuda, zabava, razni
sadržaji, usluge i prijevoz. Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji
i iskusniji. Svjetski turistički trend je specijalizacija hotela (wellness, allinclusive, za samce, za tenis, za djecu, za naturiste…), dok su klasični
hoteli sve više marginalna pojava. Nerealno je i neostvarivo orijentirati se
na želje svih tržišnih segmenata, što se u mnogim hrvatskim turističkim
destinacijama još uvijek pokušava. U skladu s ostavštinom koncepta
hrvatskog masovnog turizma s velikim objektima i organizacijama danas
se turizam još uvijek često identificira s brojem noćenja. No, uz sustavni
razvoj raznih selektivnih oblika turizma, hrvatski je turizam na putu da
postane jedan od najvažnijih generatora razvoja gospodarstva.
5. DESTINACIJSKI MENADŽMENT
Destinacijski menadžment je uska veza s destinacijskim turističkim proizvodom.
Za menadžment turističke destinacije najvažnije su promjene (trendovi i
tendencije) koje se zbivaju u ekonomskom, političkom, socio – kulturnom,
tehnološkom i ekološkom okruženju. Menadžment mora uočavati,
razumijeti, ali i prihvaćati ove promjene kao polazište svojih aktivnosti.
Zapravo, to je uvjet bez kojeg nema razvoja i rasta destinacije, kao
temeljnog strategijskog opredjeljenja. Na važnost atraktivnosti turističkih
destinacija ukazuju rast turizma, intenzivnija konkurencija i proces
donošenja odluka potrošača. Uz polaki rast svjetskog tržišta, povećanje ili
zadržavanje određenog tržišnog udjela postaje prioritet privatnog sektora i
turističkih tijela u destinacijama.
Fundamentalan proizvod u turizmu je doživljaj, a destinacijski
menadžment je nužno i snažno oruđe za osiguranje kvalitete takvog
doživljaja.
171
Uobičajena područja destinacijskog menadžmenta su:
• Destinacijska turistička politika i planiranje
• Razvoj proizvoda
• Održivi razvoj
Za efikasan destinacijski menadžment prema iskustvima drugih, najvažnije
je:
• Partnerstvo javnog i privatnog sektora
• Fleksibilnost u upravljanju
• Planiranje turizma (destinacijski menadžment
planovi i korištenje ‘benchmarking-a’)
6. TRENDOVI TURIZMA BUDUĆNOSTI
6.1. Turizam specijalnih interesa
A) kulturni turizam – su posjete osoba izvan mjesta stalnog
boravka motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest,
umjetnost, nasljeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije.
Kulturni turisti su natprosječnog obrazovanja i prihoda. Najčešće su to
iskusni putnici srednje i starije životne dobi. Preduvjeti za razvoj kulturnog
turizma jesu kritična masa sličnih ili s kulturom kompatibilnih atrakcija,
postojeći imidž destinacije, turistička atraktivnost destinacije i turistički
promet destinacije. Najviše posjeta kulturnim atrakcijama i događanjima
zabilježili su:
• pop – koncerti (20% od ukupnog posjeta)
• lokaliteti povijesnog ili kulturnog značaja (18%)
• kazališne predstave (13%)
Što je «in», a što «out»?
- «out» (trend pada potražnje)
«visoka kultura» - muzeji i galerije
«icon» atrakcije koje se «moraju» vidjeti
- «in» (trend rasta potražnje)
suvremene, zabavne atrakcije, tematski parkovi, festivali, izložbe ponuda oslonjena na autentičnu
kulturnu baštinu
172
Zbornik radova
B) turizam dalekih destinacija – turizmu dalekih destinacija pretežito teže
mlada i srednja populacija koja želi stvoriti neko novo iskustvo i otvoriti
potpuno nove poglede na život i svijet i posjetiti i najdalju destinaciju.
Izlog ponude turističkih agencija nudi tako putovanje kroz pustinju i
prašumu, krstarenje Nilom, krstarenja po Mediteranu, Sjevernoj Europi,
Karipskom otočju i Južnoj Americi, odmor u Indiji, u zemlji prekrasnih
palača i duboke duhovnosti, pa sve do Afrike ili zemalja Dalekog Istoka.
6.2. Alternativni turizam
Alternativni turizam je različit u odnosu na klasični, masovni,
«konfekcijski» turizam. Ponuda se prilagođava pojedincima i manjim
skupinama a ne masama turista, usmjerena na individualne potrebe:
razvijanje «malih sustava»; manji pansioni, konobe i restorani autentičnog
i intimnog ugođaja. Alternativni turizam je turizam koji štuje ljudska
mjerila okoline, njezin sklad i ekološke vrijednosti, nudi raznovrsnu
ponudu koju karakterizira boravak u ekološki i estetski visokokvalitetnom
ambijentu. Ponuda koja omogućuje prožimanje i upoznavanje lokalne
kulture i ljudi, vodi brigu o zdravlju, ugodi i pojedinačnim željama i
potrebama posjetitelja. Nudi mentalni doživljaj razlike od vlastita života,
novi i ugodan društveni ambijent, opuštenost i sl. Alternativni turizam
je potraga za nečim drukčijim, potraga za autentičnim i individualnim
doživljajem.
6.3. Svemirski turizam
Svemirski turizam je budućnost turizma koji će biti profesionalan
i jako dobro organiziran, kod kojeg će marketing, tehnologija i turizam
biti savršeno povezani. Deset do tisuću ljudi će u sljedećih 10 - 15 godina,
moći biti putnici u orbiti i sub – orbitalnim letovima, oko mjeseca i nazad,
putovati prema i od privatnih svemirskih stanica stvarajući svemirsko
iskustvo.
Ciljna tržišta:
• Individualni putnici i obitelji
• Koorporativni kupci (koorporativni događaji, iskustva u izgradnji
timova)
• Slavni klijenti (radi stjecanja iskustva i slave)
173
Svemirski hoteli
Većina stručnjaka ali i korporacija najavljuju svemirske hotele
do 2020. Prvi svemirski hotel najvjerojatnije će biti dodatni modul na
Međunarodnoj svemirskoj stanici sa sobom ili dvije, koji će moći primiti
šest osoba. Prognoze govore da će to biti već 2015-e godine, a koristiti
će se prvenstveno za istraživanje potreba turista u svemiru. Prvi turisti u
tom “hotelu” bit će milijunaši koji će si to moći priuštiti, ali i sretnici koji
će biti birani između “običnih” ljudi. Pitanje je kako će oni biti birani, po
kojim kriterijima. Neki čak predviđaju i veliku lutriju, na kojoj će odmor
na ISS-u biti glavni dobitak. Zanimljivo, jedan od glavnih zagovornika ove
lutrije je astronaut Buzz Aldrin. Jednom kada se vidi kako točno reagiraju
turisti u svemiru, onda će biti lakše planirati i daljnju gradnju svemirskih
hotela. Kako sada stvari stoje, možemo ih očekivati sredinom dvadesetih
godina ovog stoljeća.
6.4. Savremena smještajna ponuda
Danas se u svijetu može naići na svakakve ponude pa čak i one
kakve naša mašta nije mogla ni zamisliti. Tako će vam ledeni hotel u
Švedskoj biti jedina šansa da spavate u igluu, odnosno hotelu koji će se
s prvim zrakama sunca doslovce rastopiti. Zanimljivost je u tome što ako
dođete dvije zime za redom nećete spavati ni u istom krevetu, ni u istom
hotelu jer se svakog proljeća otopi i ponovno u zimi gradi i zauzima svaki
put drugačiji izgled. Iznajmite li dvokrevetni apartman gledajući kroz strop
moći ćete uživati u promatranju fascinantne polarne svjetlosti.
U Njemačkoj tako postoji Propeller Island City Lodge hotel
koji je zamišljen kao «visionmachine» i «living work of art». Postoje
sobe opremljene simbolima, ogledalima, oblacima i bojama. U ponudi
su još soba galerija u kojoj se oko kreveta koji se okreće nalaze prazni
okviri za slike koje gosti mogu sami popuniti. Za poklonike morbidnijih
tema, osmišljena je soba s ljesovima u kojima se spava, sa spuštenim ili
podignutim poklopcem.
Za dvije godine hotelu Burj al – Arabu, prvom hotelu u svijetu sa
sedam zvjezdica, u Dubaiju društvo će praviti Hydropolis, veličanstveno
podvodno carstvo koje predstavlja novu eru hotela. Skoro 20 metara ispod
površine vode nalazit će se 220 apartmana u obliku vodenih mjehura. Na
174
Zbornik radova
obali imat će pistu od 30 km ² i još jedan hotel u obliku meduze te će svi
zajedno biti povezani podvodnim tunelom od 515m. Hotel između ostalog
pružat će veličanstven pogled u podvodni svijet upotpunjen posebnim
rasvjetljenjem, zvukovima i mirisima.
A za ljubitelje šumskog carstva Ariau Amazon Towers u Brazilu
ponudit će vam carstvo od 228 soba i mostova na visini od 21 m,
«nebodere» u obliku tanjura izrađenih od drva koji strše iznad brazilske
prašume. Bez ometanja eko sistema može se promatrati biljno i životinjsko
carstvo najveće šume na svijetu.
Woodlyn park na Novom Zelandu pruža nam dvije zanimljive
atrakcije: motel «Hobit» inspiriran bajkovitim bićima iz «Gospodara
prstenova» nalazi se pod zemljom s okruglim prozorima i bajkovitim
namještajem. Nađete li se u Woodlyn parku, odsjesti možete i u jednom
od dva povijesna primjerka iz 1950. godine – u renoviranom borbenom
avionu iz Vijetnamskog rata pretvorenom u dva apartmana ili u putničkom
vagonu s tri sobe.
7. STRATEGIJA RAZVOJA
BOSANSKOHERCEGOVAČKOG TURIZMA
Turizam značajno pridonosi gospodarskom razvoju Republike
Bosne i Hercegovine, zahvaljujući prirodnim i kulturno – povijesnim
potencijalima te tako aktivno sudjeluje u njihovom očuvanju i razvoju
stvarajući okruženje privlačno za investitore.
7.1. Strateški ciljevi bosanskohercegovačkog turizma do 2015.
godine
1. Uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela;
2. Konkurentnost Bosne i Hercegovine na međunarodnoim tržištu kapitala;
3. Donošenje prostornog plana razvoja bosanskohercegovačkog turizma
u svrhu očuvanja atraktivnih prirodnih resursa – pokretača razvoja i
poticanja održivog razvoja turizma;
4. Trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda
te dugoročno
175
održiva valorizacija turističkih potencijala;
5. Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu;
6. Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u
službi turizma te
podizanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim pravcima i
terminalima;
7. Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije;
8. Podizanje nivoa kvaliteta svih smještajnih kapaciteta, osnovnih i
komplementarnih, i
prilagođavanje kriterija kvalitete međunarodnim standardima;
9.
Ulazak poznatih međunarodnih hotelskih «brandova» na
bosanskohercegovačko tržište;
10. Efikasnija distribucija i korištenje savremenih trendova komunikacije
i marketinga.
Razvoj dopunske ponude (unutar i izvan smještajnih objekata) u
turističkim destinacijama nužan je preduslov za povećanje iskorištenosti
smještajnih kapaciteta i povećanje prosječne potrošnje turista. Za
pomak od image-a destinacije «sunce i more» potrebno je motivirati,
inicirati i poduprijeti razvoj dopunske turističke ponude koja se bazira
na iskorištavanju postojećih potencijala (planine, dovišta,muzeji,
nacionalni parkovi, povijesni lokaliteti.,kulturno historijski..) i stvaranju
nove turističke ponude (zabavni parkovi, vodeni parkovi, golf tereni...)
Izgradnja i korištenje prostora mora biti u sprezi sa postojećim prostornim
planovima te poštivati opteretni kapacitet danog prostora.
Svaka prirodna ili kulturna atrakcija je potencijalna turistička
atrakcija koja daje impuls razvoju turizma na nekom području. Uz
kvalitetan marketing temeljen na stvarnim potencijalima te kreiranje
«priče» ili «doživljaja» vezanog za taj potencijal, turizam može postati
jedan od osnovnih pokretača razvoja u svim regijama Bosne i Hercegovine
ukoliko ga se izabere kao strateški razvojni faktor. Svaka se regija
treba usredotočiti na razvoj turističke ponude koja će se temeljiti na
specifičnostima upravo tog prostora, adekvatno zapošljavati proizvodne
faktore. Takvim jasnim opredjeljenjem može se optimalno utjecati na rast
bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, te privući investicijski kapital.
176
Zbornik radova
8. ZAKLJUČAK
Turisti danas imaju više znanja, bolje su informirani, bolje
obrazovani, a imaju i neko prethodno vlastito iskustvo. Osim toga,
mnogi turisti žele iskusiti nešto suprotno od svakodnevnice i uobičajenih
okolnosti, tj. mir, tišinu,čistoću planina i čistoću mora. U svijetu raste
preferencija turista za specifičnim vrstama turizma. Prema savremenim
analizama to su: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam, kružna
putovanja, nautički turizam te avanturistički turizam (koji danas ima mali
tržišni segment s tendencijom rasta). I neka bosanskohercegovačka mjesta
u smislu tematskog turizma pokušavaju razviti prepoznatljivi brand: Mostar
kao karnevalski grad, a Sarajevo i Banja Luka kao mjesto zabave za mlade.
Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski
turistički trend je specijalizacija hotela (wellness, all-inclusive, za samce,
za tenis, za djecu, za naturiste…), dok su klasični hoteli sve više marginalna
pojava.
Nadamo se da smo ovim istraživanjem uspjeli približiti sliku
svjetskog turizma koji uvijek živi unaprijed barem jedno desetljeće.
Bosanskohercegovački turizam zahtjeva još mnogo truda kako bi dostigao
svjetski turizam jer ima mnogo potencijala, a na nama ostaje da kao
individue unesemo svatko svoj doprinos da ga poboljšamo.
177
a)
LITERATURA
Knjige i priručnici
1. Arnaut., E., (2008), Megatrendovi turističke industrije i njihov
uticaj na stratešku poziciju i razvojne perspektive BiH turizma,
Magistarski rad, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu,
2. Afler Dragutin, Turizam-izbor radova“ Zagreb 1994.godine
3. Kearney, A. T. (2004), Measurement Globalization: who’sUp,
Who’s Down? Foreing Policy, March, New York.
4. Kluver, R., W. Fu (2004), The Cultural Globalization Index,
Foreing Policy, Februar, New York.
5. Main, M. (2003), Surprises of Globalization, The New Diaspora,
Forein Policy, 22-25.
6. Matthews, H. G. (1977), International Tourism and Political
Science Research, Annals of Tourism Research, 2, 195-203.
7. Mowlana, H. (1993), Tourism in a Global Context: The Case of
Frequent Traveler Programs, Journal of Travel Research, winter,
20-27.
8. Reiser, D. (2003), Globalisation: An old phenomenon that needs to
be rediscovered for tourism? Tourism and Hospitality Research,
4(4), 306.
9. Moutinho, L., (2005), Strategic Management in Tourism,(CABI),
Publishing, Wallingford Copyright hrvatskog izdanja Zagreb,
Masmedia, d.o.o. 2005.
b)
Članci, studije, publikacije i Internet
1. Europen Bank for Reconstruction and Development,(2008),
Mogučnosti ulaganja u
održivi turistički biznis u Bosni i Hercegovini.
2. Foreign Investment Promotion Agency (FIPA), (2005),
Investirajte u turizam.
3. USAID, (2006), projekat Podizanja konkurentnosti razvojem
klastera (CCA).
4. World Tourism Organization: Guide for Local Authorietes
on Developing Sustainable Tourism. Madrid: World Tourism
Organization.
178
Zbornik radova
5. World Tourism Organization: Tourism Market trends: World
Overview Tourism
Topics, Madrid: World Tourism Organization, 2001.
6.
[URL:http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2002/
wpp2002annextables.
7 . http://www.wto.org/english/res_e/reser_e/annual_report_e.htm
8. Podaci Turističlke zajednice FBiH
179
180
Zbornik radova
NEISKORIŠTENI TURISTIČKI POTENCIJALI BPK TURISTIČKA ZAJEDNICA BPK I ULOGA MARKETINGA
UZAJAMNE KORISTI U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA
Meho Mašala, Fakultet poslovne ekonomije
Sveučilište/Univerzitet „VITEZ“ u Vitezu
___________________________________________________________
SAŽETAK: U strategiji razvoja turizma Federacije BIH 20082018, koju je izradilo Federalno ministarstvo okoliša i turizma za BPK
konstatovano je sljiedeće: Stepen turističke valorizacije – Nizak, nedovoljan s obzirom na raspoložive resurse. Uloga turističke zajednice kao nosioca razvoja turizma je nesporna, shodno tome potreban je i njen maksimalan angažman kako bi se iskoristili svi turistički potencijali nekog prostora.
Poznato je da turizam angažuje pedeset različitih djelatnosti s toga nije ni
potrebno napominjati koliko ima uticaja na lokalni razvoj. Bitna komponenta u radu turističke zajednice je marketing, obzirom da u današnjim
uslovima u kojima posluje nema dovoljno stabilnih prihoda kojima bi
osigurala sprovođenje svoje misije. Upravo kvalitetan marketing može
obezbjediti značajan dio nedostajućih sredstava ili potaknuti investicije.
U radu razmatran je uticaj marketinga uzajamne koristi i neiskorišteni
turistički potencijali BPK u funkciji razvoja turizma.
Ključne riječi: BPK, turizam, marketing uzajamne koristi,
turistička zajednica BPK.
___________________________________________________________
181
UVOD
Da bi se shvatila uloga neprofitnog marketinga u turističkim zajednicama, tačnije jednog njegovog dijela, marketing uzajamne koristi, potrebno je u prvom dijelu, Uvodu, posebnu pažnju posvetiti ovim
tematskim jedinicama: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2) radna
hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene
metode i 5) struktura rada.
1.1.Problem, predmet i objekat istraživanja
Procesi globalizacije, koji su u toku, imaju različite efekte na razvoj
turizma u svijetu. Dok pojedine turističke destinacije postaju „raj“ na zemlji, druge se nalaze čak i u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na vrijeme prije
globalizacije. Bitan faktor u razvoju turizma su turističke zajednice koje
moraju naći način kako da globalizaciju iskoriste za ubrzani održivi rast
i razvoj turizma. Međutim, činjenica je da na prostoru BPK, gdje djeluje
turistička zajednica BPK, ne uspijevaju se sprovesti kvalitetne mjere i aktivnosti na razvoju turističke ponude pa samim tim i turizma.
U konstelaciji sa navedenim, postavljen je slijedeći problem
istraživanja: slabo razvijeni turizam na prostoru BPK rezultat je nepostojanja strategije razvoja turizma i nedovoljnog ulaganja. Turistička zajednica može biti nosioc aktivnosti razvoja turizma ali nema dovoljno izvornih
prihoda. Stoga je neophodno primjeniti snažne markentinške aktivnosti
kako bi se obezbjedia sredstva za realizaciju prijeko potrebnih projekata.
U tom smislu potrebno je utvrditi koji su to turistički potencijali prostora na kojem djeluje turistička zajednica BPK i na koji način primjenom
marketinga uzajamne koristi značajnije potaći razvoj turizma a time opšte
društvene koristi.
Na osnovu uočenog problema istraživanja definiran je i predmet
istraživanja; Istražiti turističke potencijale BPK, kao i mogućnosti primjene marketinga uzajamne koristi u cilju unapređenja razvoja turizma.
Iz naprijed navedenog, uočavaju se i dva objekta istraživanja, a to
su: turistička zajednica BPK, turistički potencijali BPK, marketing uzajamne koristi.
182
Zbornik radova
1.2.Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Imajući na umu prethodno naveden problem istraživanja, predmet istraživanja i objekte istraživanja postavljena je glavna radna hipoteza: Na temelju objektivnih saznanja o turističkim potencijalima BPK,
turističkoj zajednici BPK, marketingu uzajamne koristi, odnosima između
njih, moguće je definirati mjere i aktivnosti koje bi omogućile održivi rast
i razvoj turizma na prostoru BPK.
Ovako postavljena glavna hipoteza implicira i više pomoćnih hipoteza (skr. P.H.):
• P.H.1. Objektivna saznanja o turističkim potencijalima
BPK i marketingu uzajamne koristi omogućuju njihovo jezgrovito
definiranje u okviru naučnog istraživanja.
• P.H.2. Istraživanjem relevantnih pokazatelja turističkih
potencijala BPK, moguće identificirati strateške pravce razvoja turizma na ovom prostoru.
P.H.3. Primjenom marketinga uzajamne koristi, turistička zajednica BPK može značajno uticati na održivi rast i razvoj turizma na prostoru
BPK.
1.3.Svrha i ciljevi istraživanja
U najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja, postavljenom
glavnom i pomoćnim hipotezama, determinirana je svrha istraživanja:
Utvđivanje turističkih potencijala BPK te uloga i mogućnosti turističke
zajednice u razvoju turizma na prostoru BPK.
Ciljevi istraživanja su: Istražiti sve važnije turističke potencijale
BPK i mogućnosti primjene uzajamnog marketinga, primjereno formulirati i predočiti rezultate istraživanja.
Tragom definirane svrhe i ciljeva istraživanja potrebno je dati odgovore na nekoliko važnih pitanja:
1) Postoji li zakonski okvir za rad turističkih zajednica na prostoru
F BIH?
2) Koje su osnovne karakteristike turističke destincaije?
3) Kakva je uloga marketinga u misiji neprofitnih organizacija?
4) Može li marketing uzajamne koristi donijeti opšti boljitak?
5) Kako je organizirana turistička zajednica BPK?
183
6) Koje aktivnosti je TZ BPK do sada sprovela na razvoju turizma?
7) Što pokazuje SWOT analiza?
8) Koji su strateški pravci razvoja turizma na prostoru BPK i kakva
je uloga marketinga uzajamne koristi u tom pogledu?
1.4.Znanstvene metode
Prilikom istraživanja, oblikovanja i prezentiranja spoznaja u funkciji
dokazivanja postavljene radne hipoteze kao i pomoćnih hipoteza, korištene
su u odgovarajućoj kombinaciji više naučnih metoda: povijesna metoda,
metoda kompilacije, metoda analize i sinteze, komparativna metoda i
deskriptivna metoda.
1. OSNOVNE TEORIJSKE POSTAVKE O BIH TURIZMU,
TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I NEPROFITNOM
MARKETINGU
1.1.Turizam
Procesi globalizacije su tako jaki i nezaustavljivi da ih se može
samo prihatiti i tražiti odgovarajuća rješenja kako bi se iskoristili potencijali
koje ona donosi ili ostati po strani i biti izgubljen. Tako u procesima
globalizacije ni turizam nije iznimka, čak sta više postaje značajan segment
u kojem se mogu ostvariti veliki prihodi. Većina država u svijetu razvija
turizam i posvećuje mu veliku pažnju. Razlog tome je potencijalno veliki
broj učesnika u turističkim putovanjima odnosno masovnost. Po svojim
ekonomskim, sociološkim, psihološkim, političkim i drugim konotacijama
turizam kao fenomen, prema mnogim stručnim mišljenjima, nema pandana
u nekoj drugoj pojavi ili fenomenu u savremenom svijetu. Takođe, mnogi
stručnjaci smatraju da će turistička industrija u budućnosti, biti podjednako
važna kao što su to sada automobilska ili naftna industrija.
1.2.Zakonski okvir i druga pravna akta
Turistička i ugostiteljska djelatnost u Federaciji BiH (F BiH) su
određene Zakonom o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti (Službene novine
Federacije BiH, 19/96) i Zakonom o izmjenama Zakona o turističkougostiteljskoj djelatnosti (Službene novine Federacije BiH, 28/03). U
2008.godini Vlada F BiH je parlamentarnu proceduru uputila nacrte
Zakona o turističkoj djelatnosti i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Bitno
je napomenuti da su u Republici Srpskoj već u 2007.godine usvojeni Zakon
184
Zbornik radova
o turizmu i Zakon o ugostiteljstvu.14
Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju turizma u F
BiH (Službene novine Federacije BiH, 19/96) i Zakonom o izmjenama
Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u F BiH (Službene
novine Federacije BiH, 28/03) uređeno je osnivanje i djelovanje turističkih
zajednica u F BIH.
Turistička zajednica osniva se radi jačanja i promicanja turizma FBiH
i privrednih interesa pravnih i fizičkih osoba, u djelatnostima ugostiteljstva
i turizma i s tim djelatnostima neposredno povezanih djelatnosti. Turističke
zajednice se osnivaju za područja FBiH, kantona, područja i općina.
Zakonom o izmjenama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju
turizma nije planirano osnivanje općinskih turističkih zajednica, ali
postojeće zajednice osnovane prema ranijem zakonu nastavljaju djelovati.
Zajednički ciljevi turističkih zajednica su:
• unapređivanje opštih uslova boravka turista i to posebno podizanje
kvalitete turističkih i drugih komplementarnih usluga, očuvanjem
i stvaranjem prepoznatljivog i privlačnog turističkog okruženja
i osiguranjem turističkog gostoprimstva na području za koje su
osnovane.
• promocija turističkog proizvoda područja za koja su osnovane,
u skladu sa sistemom promocije turizma i njegovim posebnim
i opštim zadacima od nivoa mjesta do nivoa Federacije, a radi
uključivanja u evropske i svjetske turističke tokove.
• razvijanje svijesti o važnosti o privrednim, društvenim i drugim
efektima turizma, te po potrebi i važnosti očuvanja i unapređenje
svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja, a
posebno zaštite okoline.15
Turističke zajednice su neprofitne organizacije i imaju status
pravnog lica. Statutom su definirana prava, dužnosti, ustrojstvo i način
poslovanja. U organizacionom pogledu turistička zajednica se sastoji od
slijedećih tijela: skupština, turističko vijeće, nadzorni odbor i predsjednik.
Domazet, A., Peštek, A.:Sistem podrške razvoju turizma u F BIH, Ekonomski institut Sarajevo, Sarajevo,
14
15
2009., p. 10.
ibidem
185
proizvoda određenog područja, a posebno zaštite okoline.
Turističke zajednice su neprofitne organizacije i imaju status pravnog lica. Statutom
su definirana prava, dužnosti, ustrojstvo i način poslovanja. U organizacionom pogledu
turistička zajednica se sastoji od slijedećih tijela: skupština, turističko vijeće, nadzorni
odbor i predsjednik.
Grafički prikaz 1: Struktura turističkih zajednica u F BIH
Grafički prikaz 1: Struktura turističkih zajednica u F BIH
Skupština
Turističko vijeće
Nadzorni odbor
Predsjednik
Direktor
USK
POSAVSKI
K
TUZLANSKI K
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
KS
LK
Skupština
Turističko vijeće
Nadzorni odbor
Predsjednik
Izvor: Turistička
Turistička zajednica
F BIH.
Izvor:
zajednica
F BIH.
Turističke zajednice kantona daju zastupnike u Turističku zajednicu Federacije,
kantona
daju zastupnike
u Turističku
tako da Turističke
svaki kanton zajednice
daje minimalno
dva zastupnika.
Broj zastupnika
zavisi od zajednicu
turističkog
značaja
zajednice,
odnosno
njenog
udjela
u
ukupnom
prihodu
Turističke
zajednice
F BIH.
Federacije, tako da svaki kanton daje minimalno dva zastupnika.
Broj
zastupnika zavisi od turističkog značaja zajednice, odnosno njenog udjela
u ukupnom prihodu Turističke zajednice F BIH.
2
ibidem
4
Prema informacijama dostupnim na web stranici Federalnog
ministarstva okoliša i turizma16 u sekciji zakonski okvir dat je pregled
Zakona, Pravilnika i sličnih dokumenata kako slijedi:
• Zakon o turističkoj djelatnosti - bosanski jezik, Sl.novine
br.32-09.doc
• Pravilnik o strucnom ispitu za Voditelja poslovnice (Sl_
novine FBiH, br_ 30-10)(3).doc
• Pravilnik o minimalno-tehničkim uvjetima i načinu pružanja
usluga putničkih agencija (Sl_novine FBiH, br_30-10).doc
• Pravilnik o upisniku putničkih agencija, (Sl_novine FBiH,
br_30-10).doc
• Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče, (Sl_novine
FBiH, br_ 30-10).doc
• Pravilnik o iskaznici za turističke vodiče (Sl_novine FBiH,
br_30-10).doc
• Pravilnik o upisniku turističkih vodiča (Sl_novine FBiH,
br_ 30-10).doc
16
http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/23/zakonski-okvir
186
Zbornik radova
• Pravilnik o obliku,sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi
(Sl_novine FBiH, br_ 30-10).doc
• Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti - bosanski jezik, Sl.novine
br.32-09.doc
• Pravilnik o razvrstavanju,minimalnim uvijetima i
kategorizaciji objekata iz skupine Hoteli-bos_jezik, (Sl_
novine FBiH, br_32-10).doc
• Prilog A-Uvjeti za Hotel Baština.xls
• Prilog I-Uvjeti za Hotele PO.xls
• Prilog II -Uvjeti za kategorizaciju Hotela NO.xls
• Prilog III-Uvjetii za kategorizaciju Aparthotela-PO.xls
• Prilog IV -Uvjeti za kategorizaciju Apathotela NO.xls
• Prilog V-Uvjeti za kategorizaciju Turistickog naselja PO.xls
• Prilog VI-Uvjeti za kategorizaciju Turistickog naselja -NO.
xls
• Prilog VII-Uvjeti za kategorizaciju Turističkih Apartmana
PO.xls
• Prilog VIII-Uvjeti za kategorizaciju Turistickog apartmana
NO.xls
• PrilogIX Uvjeti za kategorizaciju Pansiona PO.xls
• Prilog X-Uvjeti za kategorizaciju Pansiona NO.xls
• Prilog XI-graficka rjesenja i tehnicki uvjeti Stand_ploca.
doc
• Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima
se pružaju ugostiteljske uskuge u domaćinstvu- ćirilica (Sl_
novine FBiH, br_35-10).doc
• Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima
se pružaju ugostiteljske uskuge u domaćinstvu- hrv_jezik,
(Sl_novine FBiH, br_35-10).doc
• Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima
se pružaju ugostiteljske uskuge u domaćinstvu-bos_jezik,
(Sl_novine FBiH, br_35-10).doc
• Prilog I-Uvjeti za kateg_ Sobe u domacinstvu PO.xls
• Prilog II-Uvjeti za kateg_ Sobe u domacinstvu-NO.xls
• Prilog III-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana u dom-PO.
xls
• Prilog IV-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana u domNO.xls
• Prilog V-Uvjeti za kateg_ Studio Apartmana u dom-PO.xls
187
• Prilog VI-uvjeti za kategorizaciju Studio Apartmana u dom
-NO.xls
• Prilog VII-Uvjeti za kategorizaciju Kuca za odmor u domPO.xls
• Prilog VIII-Uvjeti za kategorizaciju-Kuce za odmor u
dom_-NO.xls
• Prilog IX-Uvjeti za kategorizaciju Kampa u domacinstvu.
xls
• PRILOG X-Graficka rjesenja standardizirana ploca.doc
• Pravilnik o pružanju ugostiteljskih uskuga u seljackom
domacinstvu-bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_ 35-10).doc
• Pravilnik o pružanju ugostiteljskih uskuga u seljackom
domacinstvu-ćirilica (Sl_novine FBiH, br_ 35-10).doc
• Pravilnik o pružanju ugostiteljskih uskuga u seljackom
domacinstvu-hrv_jezik (Sl_novine FBiH, br_ 35-10).doc
• Prilog I Vinotocje kusaonica.xls
• Prilog II Sobe u selj_dom_.xls
• Prilog IIIApartmani u selj_dom_.xls
• PrilogIV- Kamp u salj_dom.xls
• Pravilnik o pruzanju ugostiteljskih usluga u pokretnim
objektima-bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc
• Pravilnik o obliku,sadrzaju i nacinu vodenja knjige zalbibos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc
• Pravilnik o obliku, sadrzaju i nacinu vodenja knjige gostiju
i popisa gostiju- bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc
• Pravilnik o upisnicima ugostiteljskih objekata i o upisu o
pružanju ugostiteljskih usluga u domacinstvu i seljačkom
domaćinstvu-bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc
• Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima
ugostiteljskih objakata iz skupine Restorani, Barovi,
Catering objekti i objekti jednostavnih usluga- bos_jezik.
doc
• Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i
kategorizaciji dr_ vrsta UO za smješ_iz skupineKampovi i dr_ vrste objek_za smjestaj-bos_jezik,Sl_nov_
FBiH,br_68-10.doc
• Prilog-I Uvjeti za kategorizaciju Sobe za iznajmljivanjePO.XLS
• Prilog II-Uvjeti za kategorizaciju sobe za iznajmljivanje188
Zbornik radova
NO.xls
• Prilog III-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana-PO.xls
• Prilog IV-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana -NO.xls
• Prilog V-Uvjeti za kategorizaciju Studio Apartmana -PO.
xls
• Prilog VI-Uvjeti za kategorizaciju studio Apartmana NO.xls
• Prilog VII-Uvjeti za kategorizaciju kuće za odmor PO.xls
• Prilog VIII-Uvjeti za kategorizaciju Kuce za odmor-NO.xls
• Prilog IX-Minimalni uvjeti za vrste prenocište,SD
Hostel___.XLS
• Prilog X-Minimalni uvjeti za vrstu Objekt za Robinzonski
smjestaj.XLS
• PRILOG XI-Graficka rjesenja standardiziranih ploca.doc
• Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kateg_
kampova iz skupine-Kampovi i dr_ vrste UO zua smještajbos_jez_(Sl_novineFBiH, br_70-10).doc
• Prilog I-Uvjeti za kategoriza vrste kampa i kamp naselje.
XLS
• Prilog II_A-Minimalni uvjeti za vrstu Kamp odmoriste.
XLS
• Prilog II-Minimalni uvjeti za vrstu kampiraliste.XLS
• Prilog III--Graficka rjesenja za pojedine vrste kampa.doc
• Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine
turističkim zajednicama
• Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkim mjesta
u razrede
• Uredba o članarinama u turističkim zajednicama.doc
• Uredba o boravišnoj pristojbi.doc
• Odluka o periodu turističke predsezone, glavne sezone i
podsezone u turističkim mjestima
Za funkcionisanje turističkih zajednica bitan faktor je
obezbjeđivanje finansiranja rada turističkih zajednica. Prema članu 53.
Zakona o izmjenama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju
turizma u F BIH turističke zajednice ostvaruju prihode iz slijedećih izvora:
• Boravišne takse, u skladu sa propisom Vlade F BIH,
• Članarine, u skladu sa propisom Vlade F BIH,
• Budžeta opštine, kantona i F BIH,
• Zajmova,
189
• Dobrovoljnih priloga.17
Pored definisanih izvora prihoda poslovanje ili specifične
aktivnosti turističke zajednice mogu se finansirati i dodatnim sredstvima
koje osiguravaju njihovi članovi ili druge zainteresirane organizacije.
1.3.Turističke destinacije
Pojam turistička destinacija izvodi se iz pojmova: turistička regija,
turističko mjesto, turističko odredište.
Riječ destinacija potječe od latinske riječi „destination“,
što u izvornom obliku znači odredište, pa i cilj (odredište
i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru).
Postoji dosta razlika u definiranju turističke destinacije. Neke od
definicija koje najbliže objašnjavaju pojam turističke destinacije su:
Prema Medlikovom18 riječniku turističkih pojmova, turistička destinacija
je zemlja, regija, grad i drugo područje koje posjećuju turisti. Važnost
određene zemljopisne cjeline, kao turističke destinacije, definirana je:
atraktivnošću/privlačnošću određenog prostora prirodnošću/ pogodnošću
- ugodnom klimom dostupnošću/ pristupačnošću – razvijenom prometnom
infrastrukturom.
Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija UNWTO (eng.
United Nations World Tourism Organization), definira destinaciju kao
mjesto posjećeno tokom putovanja i razvrstava ih u grupe:
• Udaljene destinacije, (najudaljenija od mjesta stanovanja
turiste)
• Glavne destinacije (one na kojima turista provodi najviše
vremena tokom putovanja),
• Motivirajuće destinacije (one koje su glavni razlog posjete
određenom prostoru).
Najvažnije karakteristike turističke destinacije:
• Čini prostornu cjelinu,
• Raspolaže odgovarajućim elementima ponude,
• Orijentirana prema turističkom tržištu,
• Neovisna o administratovnim granicama,
• Destinacijom se može upravljati.19
17
Op.cit.: Sistem podrške razvoju turizma u F BIH, p. 12-13.
18
S. Medlik: Dictionary of Travel, Tourism and Hospitality, Oxford-Boston, Butterworth-Heinemann, 2003.
19
Blaževic, B., Peršic, M.: «Tourism Regionalization within global Processes», Fakulty of Tourism and Hospitality Management, Opatija,2009.
190
Zbornik radova
1.4.Marketing i misija neprofitng sektora
Dugo vremena marketing i neprofitni sektor su smatrani nespojivim, vjerovatno zbog činjenice da je marketing posmatran kao profitna
vještina koja je nespojiva sa misijom neprofitnih institucija.
Takođe, razvijena društva su tokom 70-tih godina prošloga stoljeća
finansirala neprofitni sektor iz državnih budžeta bogatih država, pa su se
institucije neprofitnog karaktera djelovanja bezbrižno prepustile ispunjenju svojih misija. Ovo je imalo i svoju cijenu, u kojoj finansijer (država)
obično za sebe zadržava pravo kontrole djelovanja institucija. Tako je
država zakonskom regulativom nadgledala funkcionisanje neprofitnog
sektora.
Tokom 80-tih godina mijenja se sudbina neprofitnog sektora kada
se promjenilo zakonodavstvo, kojim se do tada uređivao status i funkcioniranje neprofitnog sektora. Od tada neprofitne institucije su izmakle kontroli države i postale slobodne i samostalne, ali i finansijski nesigurne.
U takvim okolnostima kada su neprofitne institucije morale poslovati na tržišnim principima, koji ne poznaje socijalu, solidarnost,
dobročinstvo i ostala obilježja kojima se društva određuju humanističkim,
bio je doveden pod znak pitanja opstanak neprofitnog sektora.
Na sreću, promjenili su se i stavovi o važnosti neprofitnog sektora
za društvo, pa se tako misija neprofitnih institucija doživljava sa središnjom
tačkom kvalitete života stanovništva države.
Nove okolnosti donose situaciju da s jedne strane dolazi do smanjenja izvora finasiranja, a s druge do porasta konkurencije za finansijske
i ostale razvojne resurse potrebne za normalno funkcionisanje neprofitnih
institucija. Ovo je dovelo do potrebe uvođenja markentiških vještina kako
bi se obezbjedila finansijska stabilnost i opstanak.
1.5.Klasifikacija neprofitnih institucija
Kako bi materija bila pravilno prezentirana potrebno je pojmovno odrediti što su neprofitne institucije i koja je njihova osnovna uloga u
društvu.
U literaturi se može pronaći mnoštvo definicija neprofitnih institucija jedna od njih je „Neprofitne institucije su subjekti koji postoje sa
svrhom pružanja usluga za opštu dobrobit društva“.20
20
Sargeant, A.: Marketing Management for Nonprofit Organisations, Oxford University Press, Oxford, 1999.,
p 4.
191
Institucije neprofitnog karaktera ne postoje da bi stvarale vlastiti
profit, ili prihod, niti da bi djelile profite ili neke viškove od svog djelovanja dioničarima ili svojim članovima.
Neprofitne institucije mogu zapošljavati osoblje, učestvovati u
djelatnostima koje donose određene prihode, kako bi se na taj način pomogle pri ispunjavanju vlastite misije.21
Prema ICNPO (International Classification of Non Profit Organization), neprofitne institucije su podjeljene u slijedeće skupine:
I.
Kultura i rekreacija
II.
Obrazovanje i istraživanje
III.
Zdravstvo
IV.
Socijalne usluge
V.
Okolina
VI.
Razvoj i stanovanje
VII. Pravni savjeti i politika
VIII. Filantropski posrednici i promocija dobrovoljnog rada
IX.
Međunarodne djelatnosti
X.
Religija
XI.
Poslovna i profesionalna udruženja i sindikati22
1.6.Osobine tržišta neprofitnih vrijednosti
Neprofitni sektor može se posmatrati kao B2B preduzeće, u tabeli
dat je pregled najznačajnijih razlika između profitng i neprofitnog sektora
djelovanja.
21
Ibidem, p. 4.
22
htm
192
http://www.statcan.gc.ca/pub/13-015-x/2005000/4153701-eng.
Zbornik radova
Tabela 1: Usporedba profitnog i neprofitnog sektora
Profitne institucije
Stvaraju dobra i usluge
Proizvode robu i vrijednosti
Završetak većine obaveza trenutkom
prodaje
Cilj poslovanja je profit
Mjera uspješnosti:
Neprofitne institucije
Ne stvara dobra
Pruža vrijednosti usluga
Ne kontroliraju ljude
Cilj djelovanja je novo, promjenjeno ljudsko biće
Pokazatelji uspjeha:
-
Profitabilnost
-
Ostvarenje misije
-
Rast
-
Vizije
-
Razvoj poslova
-
Zadanih ciljeva djelovanja
Izvor: Prilagođeno prema, Druker, P., Managing the Non-Profit Organization: Practice
and Principles.
Prema Gummessonu „Određivanje cijena i plaćanje vrijednosti
u neprofitnom sektoru nisu dio istog sistema, kao što su proizvodnja i
isporuka vrijednosti u profitnom sektoru“.23
Razliku između profitnog i neprofitnog sektora razmatrali su i drugi pa Druker navodi „Neprofitne institucije ne proizvode robu, ne kontroliraju ljude, kao što to čini država. Vrijednosti koje one stvaraju je promijenjeno ljudsko biće. Misija bolnica je da bolesnog čovjeka ozdrave, ili do
neke mjere izliječe. Neprofitne institucije su posrednici u procesu mijenjanja čovjeka i društva.24
Dakle, neprofitne institucije svojim aktivnostima utiču na pozitivne
promjene kod čovjeka ili zajednice pa samim tim i na društvo u cjelini.
23
Gummesson, E.:”Are Current Research Approaches in Marketing Leading Us Astray?”, Marketing Theory,
Vol. 1, No.1, 2001., p.95.
24
Drucker, P.: ”Managing the Non-Profit Organization: Practice and Principles”, Butterworth Heinemann,
1990.
193
1.7.Markting uzajamne koristi (Cause Related Marketing)
Novi društveni i privredni uslovi neprofitni sektor su stavili u stanje
finansijske neizvjesnosti a time i neizvjesnost ispunjenja njihovih misija.
Dakle, neprofitni sektor mora posegnuti za markentiškim umijećima kako
bi pribavio potrebna finansijska sredstva.
Kotler i Andreasen prepoznaju tri najčešće korišćene strategije:
• Prikupljanje finansijskih i materijalnih sredstava (Fund
Raising)
• Razvijanje članstva za dobijanje podrški (Fund
Development)
• Odnosi uzajamne koristi između profitnog i neprofitnog
sektora (Cause – Related Marketing).25
Win – Win paradigma je suština marketinga uzajamne koristi u
kome se uspostavlja odnos saradnje između profitnog i neprofitnog sektora
pri čemu obje strane imaju koristi. Dakle, na ovaj način svi učesnici imaju
korist, profitni sektor, neprofitni sektor a i društvo u cijelini.
Ideju o marketingu uzajamne koristi prva je primjenila kompanija American Express osamdesetih godina prošlog stoljeća. Kompanija je
donirala po jedan cent od svakog plaćanja AMEX kreditnom karticom za
restauraciju kipa slobode u New Yorku. U ovoj akciji prikupljeno je 1,7
miliona dolara a za 28% je povećana upotreba kreditne kartice Amerocan
Express.
Istraživanja u svijetu pokazala su kako 78% kupaca radije kupuje proizvode ili usluge od kojih dio prihoda odlazi na finansiranje neke
neprofitne misije.26
Uloga marketinga u neprofitnom sektoru je da poveže vrijednosti proizvoda, usluga i imagea profitnog sektora sa nekim od aktuelnih
društvenih problema koje neprofitni sektor želi riješiti. Rezultat je da profitni sektor ima povećanu prodaju svojih proizvoda ili usluga a i stvara sliku
društveno odgovorne kompanije, dok neprofitni sektor obezbjeđuje finansijske resurse, publicitet odnosno postavlja fokus građana na aktivnosti
koje provodi a time širi svijest o važnosti i značenju za društvo.
Ovaj model ima i kritike a odnose se na profitni sektor koji je
previše usredotočen na strategije prodavanja svojih proizvoda ili usluga
umjesto na opštu društvenu korist kroz davanje pomoći.
25 Kotler, P., Andreasen, R.A.: ”Strategic Marketing for Nonprofit
Organizations”, 5th ed. Prentice-hall, London,1996.
26
Kotler, P., Armstrong, G.: ”Principles of Marketing”, 8thed., Prentice-Hall, London,1999.
194
Zbornik radova
2. TURISTIČKA ZAJEDNICA BPK
2.1.Osnovni podaci o BPK
GEOGRAFSKI PODACI
UKUPNA POVRŠINA cca km2
Bosna i Hercegovina
51.209,2
Federacija Bosne i Hercegovine 26.110,0
Bosansko-podrinjski kanton
504,6
Tabela 2: Površina opština na području BPK
Šifra opštine
1.
2.
3.
Foča
Goražde
Pale
11.444
11.452
11.576
Površina cca km2
169,4
248,8
86,4
Istraživanjem se utvrdilo da se broj stanovnika konstantno
smanjuje što je rezultat migracijskih kretanja. Mladi najčešće u potrazi za
poslom odlaze sa ovih prostora, taj trend se mora zaustaviti. U tabeli dat
je detaljniji prikaz podataka o starosnoj strukturi stanovništva.
195
Tabela 3: Starosna struktura stanovništva (procjena)
Općina
Ukupno
0-14
UKUPNO
Foča
Goražde
Pale
33.662
1.831
30.743
1.088
4.790
289
4.313
188
UKUPNO
Foča
Goražde
Pale
33.225
1.782
30.383
1.060
4.727
281
4.263
183
UKUPNO
Foča
Goražde
Pale
33.093
1.760
30.264
1.069
4.709
278
4.246
185
15-64
65 i više
stanje 30.06.2007. godine
22.575
6.297
1.082
460
20.892
5.538
601
299
stanje 30.06.2008. godine
22.286
6.212
1.053
448
20.647
5.473
586
291
stanje 30.06.2009. godine
22.197
6.187
1.040
442
20.566
5.452
591
293
Izvor: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2010.
2.2.O turističkoj zajednici BPK
Na zvaničnoj web stranici turističke zajednice BPK u dijelu o
nama stoji „Turisticka zajednica Bosansko-podrinjskog kantona Goražde
registrovana je kao poslovno udruženje predstavnika opština u sastavu
Kantona, a osnovana je 12.02.2002. godine i upisana je u Upisnik turistickih zajednica u Federaciji Bosne i Hercegovine, pod rednim brojem
69/02, koje vodi Federalno ministarstvo trgovine. Osnovana radi stvaranja
i promicanja identiteta i ugleda turizma u Kantonu planiranja i provedbe
zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe
promotivnih aktivnosti u zemlji i inostranstvu od zajedničkog interesa za
sve subjekte u turizmu, te podizanja nivoa kvaliteta cjelokupne turističke
ponude Kantona. Rad Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona
Goražde je javan i zasniva se na načelu opće korisnosti, a bez ostvarivanja
neposredne dobiti.“27
Prema javno dostupnim informacijama Turistička zajednica BPK
uzima učešće u više različitih privrednih, kulturnih i sportskih mani27
http://www.turizam-bpk.ba/page4.html
196
Zbornik radova
festacija koje se organiziraju na prostoru BPK Goražde. Pri tome izdvajaju
posebno značajne manifetacije i to: „Privredne manifestacije “Dani jabuke” i “Dani meda i ljekovitog bilja” su u funkciji promocije i stavljanja
u promet voćarstva i proizvoda od voća, povrtlarstva i proizvoda od povrća
te meda i ljekovitog bilja. Privredna, kulturna i turistička manifestacija
“Dani jabuke”, oktobar, organizira Udruženje privredno kulturne manifestacije “Dani jabuke” Goražde. “Dani meda i ljekovitog bilja” oktobar,
organizira, Udruženje aromatičnog medonosnog i ljekovitog bilja Facelija
Goražde. Kulturne manifestacije “Internacionalni feastival prijateljsva”,
august, u organizaciji Općine Goražde. “Dani Isaka Samokovlije”, “Aprilski dani kulture”, Internacionalni festival dječije pjesme “Šta se pjesmom
sanja” u organizaciji Centra za kulturu. Internacionalna likovna kolonija
“Boje prijateljstva” august, u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika
Goražde. Sportske manifestacije “Lov na mladicu” u organizaciji Sportskog ribolovnog duštva Halil Sofradžija Ustikolina.“28
2.3.Strategija razvoja turizma i planovi turističke zajednice
BPK Goražde
Prema informacijama dobijenim iz turističke zajednice BPK
Goražde trenutno nema strategije razvoja turizma na ovim prostorima.
Postojala je opštinska strategija prije ujedinjavanja u turističku zajednicu
BPK Goražde ali nije izrađena nova. Jedan od razloga kako navode je
nedostatak novčanih sredstava i ne zainteresiranost vlade da se uključi u
ovaj projekt. Na pitanje ima li turistička zajednica BPK Goražde pripremljene projekte o razvoju turizma koje bi mogla prezentirati zainteresiranim
stranama, odgovor je negativan.
Tokom intervjua postavljeno je pitanje što je do sada turistička zajednica BPK Goražde učinila na razvoju turizma. U odgovoru su izneseni
podaci da je u prethodnom periodu u saradnji sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma realiziran projekt turističke signalizacije. Pored
ovog, štampani su promotivni materijali kako bi se prezentirale turističke
mogućnosti na ovom prostoru. U organizaciji turističke zajednice BPK
Goražde ove godine, osmi put za redom, održava se manifestacija Drina –
Prača. Nisu poznati efekti održavanja ove manifestacije na razvoj turizma
u opštini Prača.
28
http://www.turizam-bpk.ba/page4.html
197
Turistička zajednica BPK Goražde ima svoju web prezentaciju
na adresi http://www.turizam-bpk.ba/ i zadnji put je ažurirana u osmom
mjesecu 2009. godine informacijom o programu festivala prijateljstva.
Prema raspoloživim podacima ukupni smještajni kapaciteti na
području kantona su 400 ležajeva. Do sada nije izvršena kategorizacija
nijednog smještajnog ili ugostiteljskog objekta u skladu sa pravilnicima
koje je usvojilo Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Pravilnikom o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u
razrede, donešenim 2003.godine, pri čemu su razredi označeni sa A,B,C i
D, Opština Goražde smještena je u B razred dok su opštine Prača i Foča u C
razredu. Nema planova kao ni progama putem kojih bi se ovo nepovoljno
stanje promjenilo.
Informaciju o pregledu broja turista koji su posjetili BPK u periodu
od 2005-2011 nema i prezentiran je samo podatak da prema evidencijama
sa kojima raspolažu tokom 2010 godine na prostoru koje pokriva turistička
zajednica BPK boravilo je 4.830 turista. Najveći dio u vremenu održavanja
festivala prijateljstva. Procjena je da prosječno vrijeme zadržavanja turista
je 1 – 2 dana.
Federalni zavod za statistiku izdaje publikaciju Bosanskopodrinjski kanton u brojkama29, u izdanju 2010 godine, prezentirani su
podaci o dolascima i noćenjima turista prema vrstama objekata kao što je
prezentirano u tabeli .
29
***: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2010., p. 21.
198
Zbornik radova
Tabela 4: Dolasci i noćenja turista prema vrstama objekata
DOLASCI TURISTA
Ukupno Domaći
Strani
NOĆENJA TURISTA
Domaćih Stranih
Ukupno
turista
turista
4.236
3.331
905
2006
Pansioni i
prenoćišta
Broj ležaja
2007
Moteli
Pansioni i
prenoćišta
Ostalo
Broj ležaja
2008
Hoteli
Moteli
Pansioni i
prenoćišta
Ostalo
Broj ležaja
2009
Hoteli
Moteli
Pansioni i
prenoćišta
Ostalo
1.581
1.167
414
1.574
1.160
414
4.222
3.317
905
1.670
14
1.147
10
523
4
6.584
42
4.754
20
1.830
22
1.651
1.132
519
6.537
4.729
1.808
5
141
5
5
5
2.590
695
395
2.047
556
328
543
139
67
4.570
811
743
3.636
655
630
934
156
113
1.406
1.069
337
2.906
2.241
665
94
177
1.971
770
499
94
-
110
110
-
1.505
680
335
466
90
164
4.333
1.568
1.372
3.056
1.378
686
1.277
190
686
617
405
212
1.267
866
401
85
85
126
126
Broj ležaja
182
-
-
Izvor: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2010.
Broj turista koji su posjetili prostor BPK od 2006 raste osim u 2009
godini što se može protumačiti i uticajem recesije dok prema podacima
iz turističke zajednice u 2010 godini je ponovo u porastu. Broj noćenja
turista najveći bio je 2007 godine i od tada je u padu.
199
Na pitanje o planiranom budžetu za 2011.godinu nije dat potpun
odgovor već da je to cca 100.000 KM.
3. MARKETING TURISTIČKE ZAJEDNICE BPK GORAŽDE U
CILJU UNAPRJEĐENJA TURIZMA
3.1.SWOT analiza
Imajući u vidu da nema strategije razvoja turizma na području
BPK goražde kao i da nepostoje strateški dokumenti u opštinama na kojim djeluje turistička zajednica BPK Goražde u planiranju i implementaciji turističkog razvoja opština kao i da ne postoje regionalni planovi
uvezivanja turističke ponude u nastavku prezentirat će se SWOT analiza
BPK Goražde.
200
Zbornik radova
SWOT analiza BPK Goražde
SNAGE
SLABOSTI
•
•Raznolika prirodna bogatstva
pogodna za različite tipove turizma
i aktivnosti na otvorenom.
•Rijeka
Drina,
atrakcija
za
splavarenje, rafting, ribolov...
•Klima.
•Vazdušna Banja ,,Ruda glava,,
odgovara svim zahtjevima za
upotrebu u lječilišnom turizmu.
•Raznovrsno kulturno i istorijsko
nasljeđe, pogotovo iz Otomanskog
doba.
•Stanovništvo kao ključni domaćin
svojim posjetiocima, prijateljima
i
porodicama,
tradicionalno
gostoljubivi i tolerantni i odlučni
za razvoj turizma.
•Tradicionalna
dešavanja
i
godišnjice pogodni za razvoj
manifestacionog turizma (Festival
prijateljstva, Dani jabuke....).
•Okolina: obronci planine Jahorine,
Klek, Stolac, Crijetež, Grebak su
bogati šumom i velikim zelenim
površinama, prirodnim ljepotama
i divljači, te čine osnovu za razvoj
planinarstva, lova i ribolova,
sportova na vodi i sl.
•Tranzitna ruta između istoka i
zapada, geografska lokacija i
putna infrastruktura Goražde i
Foču stavljaju u poziciju da turisti
moraju proći na putu iz Srbije ka
hrvatskom primorju i obratno, što
otvara šanse za tranzitni turizam.
•Nedostatak posebnog identiteta ili brenda
kao turističke destinacije, pogotovo
nedovoljno iskorištavanje rijeke Drine, u
marketingške svrhe.
•Nedostatak svjesnosti i razumjevanja
lokalnim interesnih grupa za turističke
potencijale.
•Lokalna infrastruktura, smještaj, putevi,
otpad, signalizacija i telekomunikacijska
infratruktura.
•Nedostatak inf.kapaciteta sa podrškom i
olakšanjem turističkog razvoja.
•Lokalna politika kao top-tema u opštini.
•Nedostatak institucionalne koordinacije
između ključnih interesnih grupa.
•Otpad i upravljanje otpadom je glavni
problem.
•Nedostatak vještih ljudskih resursa,
demotivacija mladih za ostankom u opštini.
•Oslanjanje na vanjske pomoći i donacije.
•Slabo snabdjevanje i niski kvalitet
restorana, smještajnih kapaciteta i ostalih
objekata za posjetioce.
•Nedovoljna kulturna dešavanja i zabave,
osiromašen noćni život.
•Nedostatci lokalne tur. industrije za
unutrašnjim i vanjskim povezivanjem.
•Nekvalitetna baza podataka turističkih
aktivnosti i limitirano tržište informacijama
o posjetama širem području/regiji.
201
MOGUĆNOSTI
•Unapređenje banjskog,
manifestacionog, planinskog,
ruralnog, lovnog i ribolovnog,
sportskog turizma i raznih
aktivnosti na otvorenom.
•Zaštita prirodne okoline.
•Uključenje lokalne zajednice u
turistički razvoj.
•Komercijalizacija i očuvanje
kulturne i istorijske baštine/
nasljeđa, pogotovo spomenika,
religijskih objekata.
•Generisanje zapošljavanja
i povećanje preduzetničkih
aktivnosti i malih biznisa.
•Integracija u turističke destinacije,
u makro-region.
•Liderstvo u turističke destinacije,
u makro-regionu, pogotovo u F
BIH/RS.
•Izgradnja turističkih agencija kao
poslovnog umrežavanja i alata
informisanja.
•Ključne atrakcije po mogućnosti
povezane sa ostalim komercijalnim
aktivnostima.
•Uključenje zajednice u očuvanju
održivosti i životnog standarda
povećanjem dobitaka po
posjetiocu.
•Posebne pogodnosti ponuđene
domaćem stanovništvu jer oni prvi
promovišu turističke proizvode
direktno prijateljima, porodicama i
posjetiocima u posjeti.
•Projekat Drina sa svojim
potencijalima splavarenje, rafting,
koja se oslanja na Pivu i Taru te
nacionalni park Perućac su idealna
kombinacija za razvoj turizma.
•Intergiranje u ponudu planinskog
turizma uvrštavanjem Maglića.
202
PRIJETNJE
• Infrastrukturni promašaji, pogotovo
otpadne vode i putevi, upropaštavajući
doživljaj posjetilaca i okoline.
• Pad nivoa usluga ka ispunjenju očekivanja
visoko-platežnih posjetilaca.
• Nedostatak regionalne koordinacije i
promocije.
• Konkurentnost drugih destinacija i
njihovih prijatnosti i povoljnosti u bližoj i
široj regiji (Crna Gora – primorski turizam,
Srbija - seoski turizam; oblast Raške,
Sandžak oblast – banjski i vjerski turizam).
• Degradacija infrastrukture i prirodne
okoline.
• Povećana konkurencija za turističkim
prihodima.
• Opadanje populacije (pogotovo među
mladim i obrazovanim tj. ,,starenje
populacije” )
• Nefleksibilna legislative i politika ka
prirodnoj okolini.
• Inertnost vlade za razvojom turizma ovog
kraja, djelom i odgovornošću samog
lokalnog stanovništva.
• Nedostatak kvalitetnog i kontinuiranog
finansiranja.
• Slaba kupovna moć domaćeg tržišta.
Zbornik radova
3.2.Strateški pravci razvoja turizma na prostoru BPK
Iz SWOT analize uočavaju se strateški pravci u turizmu koji bi se
morali razmotriti i na temelju njih razviti strategija razvoja turizma.
Rijeka Drina ima jako veliki potencijal za razvoj turizma kroz
splavarenje i rafting, sportski ribolov, kampovanje, razne škole (plivanje,
rafting, ribolov...), iznajmljivanje opreme za sportove na vodi. Trenutno
se organizira splavarenje niz rijeku drinu ali sporadično, a razlog tome
je neizgrađenost brenda i slabe promocije. U sportski ribolov uglavnom
dolaze „stari“ ljubitelji ovog sporta koji godinama određeno vrijeme,
najčešće vikend, provode „na vodi“. Trenutno nisu izgrađene i uređene
ribarske staze. Ponovo se uočava kao i kod splavarenja nedostatak
izgrađenog brenda kao i nedovoljne promocije. Na cijelom toku kroz BPK
uz rijeku ne postoji ni jedan uređen kamp, u mjestu Ustikolina je izgrađeno
7 bungalova koji su samo povremeno u funkciji a najčešće su gosti ribari
koji dolaze u sportski ribolov. Potrebno je definisati pojas tokom rijeke
Drine i odrediti lokacije, te obezbjediti kvalitetna infrastruktura, na kojima
bi se potencijalnim investitorima omogućila gradnja kampova, motela,
restorana, hotela ili čitavih kompleksa.
Pored ovog, na jednom dijelu toka, neposredno u blizini rijeke
Drine, već imaju izgrađene staze (šetališta), moguće je da se uređenjem
pojasa uz samu rijeku nastavi sa biciklističkim stazama.
Klima na prostoru BPK omogućava dvije sezone u turističkoj
ponudi, ljetnu koja traje od mjeseca maja do kraja septembra i zimsku koja
počinje od mjeseca oktobra i traje do kraja februara. Trenutno se ne pristupa
organiziranom planiranju ove dvije sezone tako da postoje značajne šanse
za razvoj turizma u većem dijelu godine.
Pored rijeke Drine kao velikog turističkog potencijala planine na
prostoru BPK su idealne kao vazdušne banje. Planinarsko društvo GoraždeMaglić izgradilo je planiraski dom, sa težnjom da preraste u sportsko
rekreacioni centar, na lokaciji Ruda glava a koji se nalazi na „putu života“.
Nažalost ni ovaj potencijal nije brendiran i iskorišten, tako da su posjete
sporadične i uglavnom ne organizirane.
203
Fotografija 1:Planinarski dom Nedim Pilav – Jogi, Ruda glava
Izvor:www.gorazde-maglic.org/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id
=18&Itemid=49
Na lokaciji Bijele vode ispod Crijeteža privatni poduzetnik je
izgradio manji kompleks za ugodan boravak u prirodi i lov a u toku je realizacija izgradnje sportskog terena u blizini, što ovu lokaciju čini idealnom
za vazdušne pripreme sportskih timova.
Forografija 2: Lovište bijele vode
204
Zbornik radova
Izvor: www.bijelevode.co.ba/ba/fgalerija.html
Pored ovog, izuzetno šumsko bogatstvo u sebi, osim čistog zraka,
krije i raznovrsnu divljač (zec, lisica, srndać, svinja, vuk, medvjed...) što
otvara mogućnosti posjete visoko platežnih turista. Treba imati na umu da
visoko platežni turisti imaju i zahtjevne prohtjeve.
Na prostoru opštine Prača nalaze se, prema riječima zaljubljenika u
sportsko penjanje, idealne stijene kao i prostor za eko selo. Prema iskustvima sporadičnih, neorganiziranih posjeta, uglanvnom preko poznanstava
stečenih u inostranstvu, tu dolaze turisti koji osim za smještaj u „prirodi“
plaćaju da rade (kose travu, siju povrće..) a na kraju sezone se ponovo
vraćaju da uberu plodove svog rada.
Podrčje BPK ima bogato kulturno historijsko nasljeđe, prema nekim istraživanjima na ovom prostoru nalazi najveći broj stećaka i nekropola. Pored ovog Otomansko carstvo je ostavilo značajan trag na ovim
prostorima pa postoji interes turista za posjetom, pretežito iz Turske. Iz
vremena bosanskih vladara poznata je kula Samobor koja je bila utvrđenje
ali se uopšte ne koristi u turističke svrhe, čak šta više ne čini se ništa ni na
njenoj zaštiti od propadanja. Jedna od historijskih činjenica je da je u mjestu Sopotnica u crkvi bila smještena prva štamparija na balkanu. Takođe, ni
ovo nije uključeno u turističku ponudu.
205
Poznato je da turizam angažira više privrednih i neprivrednih
djelatnosti a sve zajedno učestvuju u zadovoljenju potreba turista, što rezultira i određenim prihodom. U osnovne turističke privredne djelatnosti
spadaju: ugostiteljstvo, saobraćaj, turističke i putničke agencije, trgovina
na malo, zanatstvo i razne vrste komunalnih djelatnosti. Od neprivrednih treba istaći: kulturno-umjetničke, sportske i druge aktivnosti, zatim
rad raznih turističkih organizacija i organa na regionalnom, nacionalnom
i međunarodnom planu koje na direktan ili indirektan način učestvuje u
formiranju turističke ponude.
Već je pomenuto da je potrebno regionalno uvezivanje kako bi se
ostvario što veći broj posjeta a turistima povećao kvalitet izbora. U tom
smislu moguće je uvezivanje sa Crnom Gorom, Piva i Tara kao i nacionalni park Sutjeska i Maglić odnosno izlaz na more, i Hrvatskom, Dubrovnik
kao jedna od najatraktivnijih destinacija.
Fotografija 3: Rafring niz Taru
Izvor:www.putovanja.info/sr/zanimljivosti/2-Destinacije_i_gradovi/218-plavarenje_
Tarom,_Pivom,_Drinom
Tradicionalna gostoljubivost sigurno je jako bitan faktor zadovoljenja turista koji će svoje impresije prenositi u svom okruženju što će
rezultirati novim turistima. Na ovom planu potrebno je izvršiti edukaciju
206
Zbornik radova
svih koji učetvuju u ovom procesu kako bi se ostvarili maksimalni efekti.
Manifestacioni turizam na prostoru BPK već je zaživio kroz festival prijateljstva koji traje od 7 do 10 dana i u tom periodu grad Goražde
je prebukiran kako domaćim tako i stranim turistima. Pored ovog tokom
godine održava se veći broj drugih manifestacija kao što su Dani jabuke
i medonosnog bilja, Dani Isaka Samokovlije, Aprilski dani kulture, Internacionalni festival šta se pjesmom sanja, Internacionalna likovna kolonija
„Boje prijateljstva“, Lov na mladicu. Međutim, samo Internacionalni festival prijateljstva ima značajan broj turista.
Fotografija 4: Festival prijateljstva – Goražde
3.3.Prijedlog markentiških aktivnosti Turističke zajednice BPK
U saradnji sa vladinim institucijama organizirati edukaciju svih
učesnika u turizmu s ciljem shvatanja potrebe uvezivanja i sprovođenja
aktivnosti na razvoju turističke usluge. Ova aktivnost u narednoj fazi treba
da rezultira strategijom razvoja turizma na prostoru turističke zajednice
BPK koja treba da se oslanja na strategiju razvoja turizma u F BIH.
Jedan od bitnih faktora za zadovoljstvo turista dodatnom
vrijednošću je i sigurnost, posebno izražena kod turizma koji sa sobom nosi
207
određene rizike, primjerice rafting, lov, sportsko penjanje. Poznat je slučaj
iz skorijeg vremena kad je na raftingu doslo do utapanja jednog turiste.
U tom smislu moguće je izraditi projekt edukacije turističkih radnika i
osvajanje međunarodnih standarda sigurnosti, koji se može aplicirati
prema namjenskim fondovima. Na taj način, nivo i kvalitet usluge bili bi
podignuti a turisti dobili povećan stepen zaštite i sigurnosti.
Pored ovog, moguće je ujediniti turističke agencije u projektu
učlanjenja turističke zajednice u ATTA – Adventure travel trade assosation.
ATTA je organizacija sa sjedištem u Seattle – SAD. Predstavljaju se
kao globalna organizacija koja okuplja vodeće mozgove koji posluju u
pustolovnoj industriji. Članice ATTA su tour-operateri, organizacije za
destinacijski marketing, turističke zajednice, turističke agencije, vodiči.
Misija organizacije ATTA je ujedinjavanje, profesionalizacija, promocija i
odgovorna izgradnja pustolovnog tržišta širom svijeta. Svojim članovima
pružaju poslovnu podršku, edukaciju, istraživanja, promociju i poslovno
umrežavanje.30
Pripremiti projekt o važnosti uspostavljanja „pojasa“ tokom rijeke
Drine i zabrani ne planske izgradnje kao i očuvanju okoline, te aplicirati
prema fondovima koji finansiraju projekte očuvanja okoline i održivog
razvoja. Nakon ove faze, provedenih javnih rasprava i podizanja svijesti
o važnosti uspostavljanja „pojasa“, moguće je pristupiti izradi novog
projekta u kojem bi se od međunarodnih fondova dobila sredstva za izradu
idejnog rješenja što bi bila prva pretpostavka za pojavu investitora.
Poznato je da velike, društveno odgovorne, kompanije su
zainteresirane za projekte zaštite i očuvanja kulturno historiskih spomenika
i naslijeđa. Ova činjenica otvara mogućnost izrade projekta očuvanja,
zaštite i unaprijeđenja kulturno historijske baštine kao i podizanja svijesti
u društvu o događajima koji su tokom vremena se odvijali na ovim
prostorima. Ovo bi stvorilo preduslove za kokmercijalizaciju ovih resursa
kao i nova radna mjesta.
U saradnji sa lovačkim udruženjima i fondovima koji se bave
zaštitom i unaprjeđenjem životne okoline realizirati projekt stanja divljači
na prostoru BPK i identificirati ugrožene vrste. Ovim bi se otvorio prostor
za novi projekt zaštite ugrožene divljači kao i kontrolisanog izlova. Takođe,
30
http://www.adventuretravel.biz/
208
Zbornik radova
u saradnji sa lovačkim udruženjima moguće organizirati dane lova, koji će
privući zahtjevne turiste ali i kroz okrugle stolove podići svijest o važnosti
očuvanja prirode.
Važnost kategorizacije objekata je jako važan faktor za razvoj
turizma. Na prostoru BPK trenutno nema ni jedan kategoriziran objekt
a opština Goražde se nalazi u B razredu dok se opštine Foča i Praca
nalaze u C razredu. Ovo ukazuje na potrebu edukacije vlasnika o važnosti
kategorizacije i njenom uticaju na poslovanje. Federalno ministarstvo
okoliša i turizma finansira projekte razvoja i unaprjeđenja turizma tako da
je potrebno pripremiti projekt i aplicirati za sredstva.
Takođe, moguće je aplicirati projekt prema fondovima za održivi
razvoj o pokretanju javnih rasprava o potrebi školovanja kadrova za
potrebe turizma kroz redovno obrazovanje.
Projekti prekogranične saradnje su jako interesantni i postoji
interes za njihovo finansiranje. S tim u vezi potrebno je pripremiti projekt
uvezivanja turističke zajednice BPK sa turističkim zajednicama Crne Gore
i Hrvatske te zajedničkoj promociji i uvezivanju ponude.
Turistička zajednica u saradnji sa privrednicima može pripremiti i
realizirati projekt uređenja javnih površina, u akciju može uključiti mlade
da kroz volonterski rad uljepšaju svoj grad i unaprijede svoju životnu
okolinu.
209
ZAKLJUČAK
Globalizacija turizma, prema predviđanjima stručnjaka, svakako
će u budućnosti igrati značajnu ulogu u ostvarivanju prihoda i rastu i
razvoju jednog društva. Stoga je potrebno da države učine sve kako bi se
ovaj proces nesmetano odvijao, osim države u procese koji su povezani
sa turizmom moraju biti svi aktivno uključeni. Posebna uloga u razvoju
turizma pripada turističkim zajednicama. One su spona između države,
privrednih i neprivrednih grana i turista koji žele određeno vrijeme
provesti na nekom području. Samim tim imaju velike mogućnosti da utiču
na razvijenost turističke ponude na određenom prostoru kao i ponudi
turističkih sadržaja i brendiranju turističke destinacije.
Kao što je na početku ovog rada definisano, cilj je istražiti
sve važnije turističke potencijale BPK i mogućnosti razvoja turizma,
primjenom uzajamnog marketinga u organizaciji turističke zajednice.
Razvoj turizma podrazumijeva određeni zakonski okvir u kojem
će djelovati i razvijati se. Istraživanjem je utvrđeno da na nivou Federacije
Bosne i Hercegovine postoji zakonski okvir, pravilnici i drugi dokumenti
koji bliže uređuju ovu oblast. U okviru zakona koji regulišu turizam
uopšte donesen je i zakon o turističkim zajednicama. Posebno važan
dokument je i Strategija razvoja turizma F BIH za period 2008-2018 u
kojem je naznačeno za BPK da su prepoznatljiva obilježja rijeke Drina i
Prača, planinski visovi i šume. U istom dokumentu konstatirano je da je
stepen turističke valorizacije nizak – nedovoljan s obzirom na raspoložive
resurse. Kako je konstatovano, razvojni potencijal je značajan.
Pored ovog, značajni turistički potencijali se vide i u sportskom
lovu i ribolovu, avanturističkom turizmu, vazdušnim banjama, kulturno
historijskom turizmu, tranzitnom turizmu, manifestacionom turizmu itd...
Ovime je dat i odgovor na prva dva postavljena pitanja.
Odgovor na treće i četvrto postavljeno pitanje može se obrazložiti
kroz slijedeći zaključak: Marketing u turizmu pa tako i turističkoj
zajednici je značajan faktor uspjeha realizacije misije i u ovom radu je
akcenat stavljen na marketing uzajamne koristi koji je, ukoliko se doboro
osmisli, najefikasniji jer ispunjava očekivanja svih zainteresiranih strana
takođe i društvo u cjelini ima korist. Primjera radi, realizacijom projekta
210
Zbornik radova
biciklističke staze, terena za sportko penjanje, planinarenje i sl. posljedica
je opšta društvena korist koja se ogleda u zdravijem stanovništvu i
kvalitetnijem životu.
Na prostoru BPK osnovana je turistička zajednica u čijem sastavu
se nalaze predstavnici tri opštine BPK i to Goražde, Foča i Prača. U
skladu sa zakonom implenetirana je i organiazcija. Rezultati istraživanja
pokazali su da turizam na području BPK nije dovoljno razvijen, za što
dio odgovornosti snosi turistička zajednica. Razlog tome je i nedostatna
finansijska sredstva za značajnije projekte kao i kadrovska nepopunjenost.
Na prostoru BPK održavaju se manifestacije koje potiču razvoj turizma
a najvažnija manifestacija je Festival prijateljstva koji u Goražde dovede
značajan broj turista na više dana. U organizaciji turističke zajednice u
Praci se održava manifestacija Drina – Prača koja ima intenciju da postane
tradicionalna i na taj način promoviše turističke potencijale. Na osnovu
svega navedenog stečen je uvid u organizaciju i rad turističke zajednice
BPK što je odgovor na peto i šesto postavljeno pitanje.
Tokom istraživanja urađena je SWOT analiza turizma na prostoru
BPK i uočeni su potencijali za razvoj turizma kao nedostatci koje treba
otkloniti ili smanjiti kako bi se postigli najbolji efekti. Iz SWOT analize
izvukli su se strateški pravci razvoja turizma na prostoru BPK i predloženi
su načini da se upotrebom marketinga uzajamne koristi obezbjede resursi
turističkoj zajednici kako bi aktivno učestvovala u ubrzanom rastu i
razvoju turizma na području BPK, što je odgovor na sedmo i osmo pitanje.
Obzirom da su dati odgovori na sva postavljena pitanja a u njima
su potvrđene i postavljene pomoćne hipoteze potvrđena je i glavna
radna hipoteza koja glasi: Na temelju objektivnih saznanja o turističkim
potencijalima BPK, turističkoj zajednici BPK, marketingu uzajamne
koristi, odnosima između njih, moguće je definirati mjere i aktivnosti koje
bi omogućile održivi rast i razvoj turizma na prostoru BPK.
211
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
LITERATURA
1) KNJIGE
Blaževic, B., Peršic, M.: «Tourism Regionalization within global
Processes», Fakulty of Tourism and Hospitality Management,
Opatija,2009.
Medlik, S.: Dictionary of Travel, Tourism and Hospitality, OxfordBoston, Butterworth-Heinemann, 2003.
Meler, M.: Neprofitni marketing, Ekonomski fakultet u Osjeku, Osjek,
2003.,
Drucker, P.: ”Managing the Non-Profit Organization: Practice and
Principles”, Butterworth Heinemann, 1990.
Gummesson, E.:”Are Current Research Approaches in Marketing
Leading Us Astray?”, Marketing Theory, Vol. 1, No.1, 2001.,
Kotler, P., Andreasen, R.A.: ”Strategic Marketing for Nonprofit
Organizations”, 5th ed. Prentice-hall, London,1996.
Kotler, P., Armstrong, G.: ”Principles of Marketing”, 8thed., PrenticeHall, London, 1999.
Sargeant, A.: Marketing Management for Nonprofit Organizations,
Oxford University Press, Oxford, 1999.
2) ZAKONI, RADOVI, STRUČNI ČLANCI
9. Domazet, A., Peštek, A.:Sistem podrške razvoju turizma u F BIH,
Ekonomski institut Sarajevo, Sarajevo, 2009.,
10.***: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za
statistiku, Sarajevo, 2010.,
11.
3) INTERNET...
12.http://www.adventuretravel.biz/http://www.turizam.gov.ba/index.
php, (20.5.2011)
13.http://www.ekoakcija.com/view/dokumenti, (20.5.2011)
14.http://www.ekoakcija.com/content/akcioni-plan-za-zastitu-okolisabih, (20.5.2011),
15.http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/21/turistike-destinacije,
(20.5.2011),
16.http://bs.wikipedia.org/wiki/Turisti%C4%8Dka_destinacija,
(21.5.2011),
17.http://unwto.org/market, (21.5.2011),
18.http://www.statcan.gc.ca/pub/13-015-x/2005000/4153701-eng.htm,
(22.5.2011)
212
Zbornik radova
KARAKTERISTIKE MENADŽMENT PRISTUPA
UPRAVLJANJA U TURIZMU
Doc. dr Božo Vukoja
Fakultet poslovne ekonomije, Univerzitet/Sveučilište „Vitez“ u Vitezu
SAŽETAK: Rad se bavi izučavanjem neophodnih promjena
koje treba učiniti u subjektima turističke privrede i na neophodnost
uvođenja menadžment pristupa u istim. Ukazuje na trendove prisutne
na međunarodnom turističkom tržištu. Zasnovanim na kvalitativno novim
odnosima u strukturi ekonomskih kretanja na svjetskom tržištu. Naglašava
se da samo menadžment pristup zasnovan na naučno utvrđenoj filozofiji
menadžment upravljanja u turizam, može osigurati pravilno rješavanje
problema, s kojima se menadžeri susreću u svakodnevnom radu. Posebno
se naglašava, da uspješno upravljanje menadžmenta u turizam, u najvećoj
mjeri zavisi od načina izvršene organizacije. Za koju se kaže, da ako je
izvršena na naučno utvrđenim kriterijima, može postati sredstvo u rukama
menadžera pomoću kojeg će uspješno težiti ostvarenju postavljenog cilja,
utvrđenog planom poslovanja. Govori se o potrebi primljene nove filozofije
menadžment upravljanja u turizmu. Zasnovane na prethodno izvršenim
istraživanjima, koja su poslužila za utvrđivanje modela, primijenjenih u
operacionalizaciji menadžment upravljanje u turizmu.
Zbog potrebe promjene načina upravljanja u subjektima turističke
privrede, odnosno uvođenja menadžment pristupa u upravljanju, glavni
ciljevi ovog rada su:
1. Osmišljavanje organizacije, čija struktura mora odražavati
planove i ciljeve radi kojih se uvodi i
2. Kontrola efekata menadžment upravljanja.
Ovakav pristup pomaže u prepoznavanju ključnih obilježja menadžment
pristupa upravljanja u turizmu, koji se na jedinstven način mogu iskoristiti
za uspješno poslovanje. Pozitivni efekti, koji iz toga potiču, povećavaju
privredni vitalnost i dugoročno doprinosi razvoju turizma u zemlji.
Menadžerski pristup upravljanja zasnovan na principu, po kojem je za
uspješno poslovanje neophodno utvrditi cilj poslovanja, kao i plana
kojim se utvrđeni cilj može postići, razvoj organizacije koja će omogućiti
postizanje postavljenog cilja i instrumenata kontrole praćenja izvršenja,
planom utvrđenih zadataka, prihvata se kao proces, pomoću kojeg će se
upravljati u subjektima turističke privrede.
213
U radu se govori i o potrebi primjene filozofije menadžment upravljanja,
kako bi se isti mogao primijeniti na racionalizaciju menadžment
upravljanja u turizmu.
Ključne riječi: menadžment, upravljanje, planiranje, organizacija,
cilj, kontrola.
ABSTRACT: In this work the needed changings which are to
be done in subjects of the travel industry and necessity of introduction
management access are presented. The trends of international tourist
market are also presented, based on qualitative new relations in
structure of economic movements in the world market. It is underlined
that only management access, based on scientific confirmed philosophy,
is successful in tourism and can enable right resolving problems in
its dayly work. Specially, it is stressed the succesful management in
tourism, in general depends on its organization how it is done. So
it is said, if it has been done on scientific confirmed criteria, it can
be the means in the hands of managers, by which they try to realize
prescribed aim, defined in business policy. They say about new need
of implementation of new philosophy management in tourism, based
on previously done research, used for model determination, applied in
the organization of tourist management. Because of need of changing
way of management in subjects of travel industry, that is appling
management access in management, the speciall accent is put:
1. To justify organisation, which structure should show plans and aims
for themselves, and
2. To control effects of management.
This access helps to determine key marks of management approach in
tourist management, which can be simply used for successful business.
Positive effects, arising from it, increase economic vitality and support
tourist development in tourist destination.
214
Zbornik radova
UVOD
Menadžment pristup upravljanja, kako u privredi u cjelini tako
i u turizmu, u posljednjih nekoliko godina i na prostorima Bosne i
Hercegovine značajno je otjecao na promjenu tradicionalnog načina
poslovanja. Shvatilo se, kako je za privlačenje turista, posebno stranih,
neophodno stvarati određene pred uvjete, kao što su kvaliteti u pružanju
usluga i cijene kao sredstvo pomoću kojeg pobjeđuje konkurencija.
Međutim, nedovoljno se pažnje poklanja utvrđivanju cijena i izradi planova
kao polaznih osnova za ostvarenje postavljenog cilja. Nedovoljno se koriste
mogućnosti dobijanja podataka koji se odnose na ponudu i potražnju na
turističkom tržištu. Pogotovu, kada su mogućnosti istraživanje tržišta
utemeljena na internetu ( e-mail istraživanja i istraživanja newgroupa ),
kojima se otklanjaju mnogi nedostaci klasičnih metoda istraživanja.
Drugi bitan segment menadžment pristupa upravljanja u turizmu
je organizacija turističke privrede koja se po vertikali spušta od državne
do realizatora turističkih putovanja. S tim, što se, kao najuspješniji sistem
organizacije, ne prihvata onaj koji u danom vremenu pokaže najbolje
rezultate, već, onaj sistem organizacije, zasnovan na menadžment pristupu
upravljanja u turizmu, koji zagovara poslovnu strategiju, sposobnu da
stalno poboljša kvaliteta usluge u kojoj će se osigurati konstantan rast
turističkog prometa, kao posljedica primjenjenih aktivnosti poduzetih na
osnovu informacija dobivenih na turističkom tržištu.
Prema tome, planiranje kao način za postizanje utvrđenog cilja i
organizacija koja omogućava izvršenje planova, temeljne su odrednice za
uvođenje sistema kontrole utvrđivanje efekata poduzetih mjera.
Planiranje, organizacija i kontrola, treba da pokaže opravdanost uvođenja
menadžment pristupa upravljanja u turizmu, kao strateške odrednice koja
je posebmno važna u odmjeravanju prednosti na izrazito konkurentskom
međunarodnom turističkom tržištu.
Ciljevi istraživanja:
- identifikacija ciljeva i utvrđivanje planova pomoću kojih se oni
mogu postići:
- razvoj organizacije, koja će omogućiti evoluciju u omasovljenju
turističkog prometa; i
- kontrola kao kao instrument utvrđivanja, u kojoj mjeri se realizuju
planom utvrđeni zadaci i efekti određene organizacije.
215
STRATEŠKI PRISTUP MENADŽMENT PLANIRANJA
Za turizam slobodno možemo kazati, da predstavlja najotvoreniju
privrednu scenu, na kojoj se mogu sagledati svi privredni, društveni i
politički odnosi. U tim odnosima, za turizam su najbitniji oni, koji se
uspostavljaju između različitih subjekata turističke privrede i turistapotrošača turističkih usluga.
Upravo, uspostavljanje odnosa između turističke privrede, s
jedne strane i turističke potražnje, s druge strane, osnovni je zadatak
i cilj menadžmenta u turizmu. Jer, uspješno poslovanje subjekata
turističke privrede, zavisi u najvećoj mjeri, o dobrom i cjelovitom
poznavanju stvarne i potencijalne turističke potražnje. Ovo iz razloga,
što su odnosi u turizmu podložni promjenama, koje se ogledaju u
želji potencijanih turista da otkriju nove destinacije, a to dovodi
do promjena u potražnji koja se ogleda u potrebi za raznovrsnijom
motivacijom i očekivanjima da se na putovanju doživi nešto novo.
Zbog potrebe, dobrog poznavanja potražnje na turističkom tržištu,
menadžment u turizmu treba da bude mehanizam, koji će turističku
ponudu privrednog subjekta (privredne grane i sl.) prilagođavati
promjenama na strani turističke potražnje na osnovu kojih se sačinjava
plan djelovanja.
Strateški pristup menadžment planiranja u turizmu polazi sa
stanovišta, da svi planovi subjekata turističke privrede nastaju kao
želja za ostvarivanjem postavljenih ciljeva, a ti ciljevi su: dovođenje
što večeg broja stranih i zadržavanja domačih turista. Stoga, razrađen
menadžment plan predstavlja značajnu komponentu organiziranijeg i
efikasnijeg nastupa turističke privrede na turističkom tržištu i stepena
njene konkurentnosti sa stanovišta razvoja međunarodnog turističkog
prometa u zemlji. Naime, ovakvim se pristupom može bitnije uticati
na povećanje akumulativne i reproduktivne sposobnosti turističke
privrede.
Znači, kombinacijom ekonomsko-organizacijskih podataka,
dobijenih istraživanjem turističkog tržišta, menadžmet privrednog
subjekta u turizmu, sačinjava plan svog rada u kojem se postavlja cilj,
kao težište svih akcija koje se poduzimaju za ostvarenje postavljenog
cilja.
216
Zbornik radova
Ti planovi, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju trebali bi
se bazirati na:
1. Turističkim potencijalima u zemlji,
2. Cjenovnoj konkurenciji i kvaliteti u odnosu na okruženje,
3. Ograničavajućim faktorima
Kada govorimo o turističkim potencijalima, tada imamo u vidu
činjenicu, da razlozi koji potiču na putovanje i promjenu mjesta su
različiti i kompleksni, kao što su: potreba za odmorom, rekreacijom,
relaksacijom, zdravstveni, kulturni ili porodični razlozi i dr.
Upravo zbog toga,, neophodno je izvršiti klasifikaciju turističkih
potencijala zemlje. U toj klasifikaciji treba obuhvatiti sve značajnije
prirodne i stvorene turističke vrijednosti, koje u večoj ili manjoj mjeri
mogu uticati na usmjeravanje turističkih tokova iz inostranstva, prema
Bosni i Hercegovini. Međutim, prilikom izrade ove klasifikacije,
treba imati u vidu da brojnost i raznovrsnost turističkih potencijala,
ne čine presudne faktore koji određuju obim i strukturu turističkog
prometa, već da odlučujuću ulogu u privlačenju turista imaju stepen
atraktivnosti i funkcionalnosti tih turističkih vrijednosti. Na osnovu
tako izvršene klasifikacije može se sačiniti realan plan njihove
ekonomske valorizacije, kroz turizam. Ovdje posebno naglašavamo
potrebu izrade plana valorizacije turističkih vrijednosti, jer samo
studiozno urađen plan turističkog razvoja može osigurati da se na
pravi način istaknu njihova individualna svojstva, koja su vrlo bitna
za privlačenje turista.
Cjenovna konkurentnost iz dana u dan postaje sve bitniji
faktor privlačenja, posebno inostranih turista. Međutim ne smije se
konkurisati cijenom na uštrb kvalitete. Jer, u turizmu je vrlo bitno da
se razvija konkurentska prednost primjenom sastava kvalitete, koja
će biti konkurentna i koja će promovirati Bosnu i Hercegovinu kao
destinaciju koja drži do kvalitete i u kojoj su cjene za pružene usluge
niže u odnosu na okruženje.
Kvalitet u pružanju usuga pored turističkih vrijednosti,
predstavlja važan faktor privlačenja turista. Iz razloga, što kvalitet
kao tržišni pojam u turizmu, znači, da se pružaju usluge koje
zadovoljavaju zahtjeve, želje i očekivanja turista. Činjenica je, da
217
se svugdje u svijetu, kao garancija kvalitete u svim djelatnostima, a
tako i u turizmu, dobijaju odredjeni certifikati, koji se izdaju hotelima
i drugim subjektima turističke privrede, kao dokaz da pružene usluge
ispunjavaju strogo utvrdjene standarde. Kod nas u Bosni i Hercegovini
dobijanju ISO certifikata, ne pridaje se potrebna pažnja, vjerovatno
zbog toga što menadžment u tim privrednim subjektima nema dovoljno
informacija o prednostima uvodjenja sistema rada koji se primjenjuju
u turistički razvijenim zemljama.
Smatramo, da se i u turizmu kao privrednoj djelatnosti, koja u ovom
stepenu privredne razvijenosti zemlje ima veliki značaj, dobijanju ISO
certifikata treba pristupiti odmah, uvažavajući potrebu novog načina
organizovanja poslova i utvrdjivanja kriterijuma koji će doprinijeti
unapređenju kvalitete pruženih usluga.
Ovo iz razloga što su svugdje u svijetu, marka proizvoda
i certifikat najbolji ključevi za otvaranje vrata medjunarodnog
turističkog tržišta, na kome se vrši promocija turističke ponude.
Prilikom planiranja turističkog razvoja, posebno sada u Bosni
i Hercegovini, menadžment treba imati u vidu i odredjena ograničenja,
kao što su:
- ne postojanje institucije na nivou države, koja bi koordinirala
rad entitetskih institucija, kao i ne postojanje Strategije razvoja
turizma na nivou zemlje;
- u velikoj mjeri oštećena , a na nekim turističkim destinacijama
i potpuno uništena turistička infra i supra struktura;
- veliko broj lokaliteta , koji nisu deminirani, što znači da su ti
lokaliteti mrtvi za turizam;
- nedovoljno sredstava za ulaganja u razvoj turizma, kao i
nepostojanje redovnog izvora sredstava za plasman i promociju
turističke ponude zemlje na medjunarodnom turističkom tržištu;
- nedostatak strućnog kadra, koji je pored turističkih potencijala
bitan element turističke ponude.
Imajući u vidu navedeno, menadžment u djelatnostima
hotelijerstva, ugostiteljstva i turističkog posredovanja, po pravilu
treba svoje planove da prilagodi kretanjima na turističkom tržištu ,
odnosno, da ih prilagodi mogućim promjenama, koje su posebno na
medjunarodnom turističkom tržištu prisutne.
218
Zbornik radova
Dosljednom primjenom, ovako postavljenih kriterijuma u
planiranju, može se osigurati željeni razvoj ugostiteljsko-turističke
privrede, a i turizma u opće. To je put kojim se može sa stanovišta
menadžmenta, povećati efikasnost u radu i tako stvoriti osnovni
poduslovi, neophodni za daljnji uspon i razvoj turističkog poslovanja
ugostiteljsko-turističke djelatnosti, odnosno turizma zemlje u cjelini.
SUVREMENI MENADŽMENT – KONCEPT I PRISTUP
Ako za menadžment kažemo da je instrument dugoročnog procesa
planiranja, onda moramo znati da se menadžment pristupa planiranju
razvoja turizma, razlikuje od planova u drugim područjima. Ovo iz
osnovnog razloga, što, kad je turizam u pitanju, postoji veliki javni interes.
Pogotovu zbog činjenice, da je turizam u nekim dijelovima zemlje nosilac
privrednog razvoja. Iz tog razloga, vrlo je bitno da svi zainteresirani
za razvoj turizma uzmu aktivno učešće u planiranju. Bez suradnje svih
privrednih subjekata, kojima je turizam izvor prihoda, nema kvalitetne
turističke usluge a samim tim niti očekivanog prihoda od turizma. Zato je
potrebno shvatiti da je turistički proizvod rezultat zajedničkih aktivnosti
svih privrednih subjekata turističke privrede i iz tog razloga njihova
suradnja je neophodna.
Ta suradnja se nameće kao nužnost, jer da bi se postigao postavljeni
cilj, prodor bosanskohercegovačke turističke ponude na turističkom tržištu
zemalja Evropske unije, tada je potrebno shvatiti da se tržištima ovih
zemalja, vodi prava bitka za svakog gosta. Konkurencija, je vrlo oštra i
samo kvalitetna i dobro osmišljena turistička ponuda, može imati uspjeha
i održati se na ovom, za turizam važnom tržištu.
Strateški koncept menadžment pristupa polazi sa stanovišta, da
planovi nastaju kao želja privrednih subjekata za ostvarenjem postavljenih
ciljeva. Stoga plan razvoja bosanskohercegovačkog turizma, predstavlja
značajnu komponentu organiziranijeg i efikasnijeg nastupa turističke
ponude na međunarodnom turističkom tržištu i stepena njene konkurentnosti
sa stanovišta razvoja turističkog prometa u zemlji. Ovakav pristup, u
velikoj mjeri, može uticati na povećanje akumulativne i reproduktivne
sposobnosti turističke privrede.
219
Međutim, prilikom izrade planova, mora se imati u vidu stepen
razvijenosti privrede u zemlji, odnosno, prisutni nivo menadžment
upravljanja uz primjenu novog pristupa planiranja razvoja turizma. Ta
novi pristup, kao koncept planiranja u sistemu menadžment upravljanja u
turizmu, treba bazirati na sljedećim segmentima:
- makro ekonomski aspekt razvoja turizma u Bosni i Hercegovini;
- mikro ekonomski aspekt, baziranim na osnovnim karakteristikama
razvoja poduzeća ugostiteljstva i turizma;
- mjesto i uloga menadžment pristupa upravljanja u turizmu; i
- ostali elementi strateškog planiranja, organizacije poslovanja i
kontrole na realizaciji ciljeva utvrđenih planom.
Uvažavajući okolnosti koje su trenutno prisutne u Bosni i
Hercegovini, a imajući u vidu okruženje, smatramo da, prilikom donošenja
plana za razvoj međunarodnog turističkog prometa, treba definirati
sljedeće:
- koje radnje, predviđene planom, prvo poduzeti,
- faze realizacije plana,
- odrediti ko odlučuje koje će se radnje poduzeti i ko je odgovoran
za njihovo izvršenje;
- odrediti rokove u kojima treba ostvariti planove za koje se vrše
pripremne radnje.
Ovako koncipiran menadžment plan, treba da ima stručnu podlogu
i treba da bude strateški cilj svih koji učestvuju u realizaciji plana. Cilj
koji je dat u planu, mora biti prihvatljiv i realan, vremenski određen i za
njegovo postizanje imenovano odgovorno lice. Iz dosadašnjih iskustava,
najbitnija je stručno postavljena strategija ostvarenja plana na nivou
privrednog subjekta i na općinskom nivou, dok je to na nacionalnom nivou
samo politički aspekt ukupnog razvoja ove privredne grane.
Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, planiranje treba u sebi da
sadrži, odabrane zadatake i ciljeve, te akcija kojima bi se oni postigli. Ono
zahtijeva donošenje odluka, to jest odabiranje budućih smjerova akcija
između mogućih alternativa, kao i postavljanje ciljeva, te osmišljavanje
akcija kojima će se ti ciljevi ostvariti.
Kad u tom kontekstu promatramo težnju razvoja međunarodnog
turističkog prometa u Bosni i Hercegovini i pokretanje procesa preobražaja
turističke ponude u zemlji, pri tom se treba voditi računa o specifičnostima
220
Zbornik radova
tražnje na međunarodnom turističkom tržištu i o procesu globalnog
preobražaja turističke ponude Bosne i Hercegovine. Ova ponuda treba
da bude osjetno viša od standarda, primjerenih novom strukturnom
profiliranju međunarodnog turističkog tržišta.
Pored osnovnog plana, koji predstavlja cilj poduzeća, neophodno je
predvidjeti i alternative. Alternative u planu neophodne su i poželjne i one
bi u osnovnom planu mogle bi da se ogledaju u sljedećem:
- mogućnost proširenja akcije na animiranju turista iz zemalja u
kojima se ranije nije djelovalo,
- zajednički nastup sa drugim agencijama, hotelima, saobraćajnim
poduzećima i dr.
- povlačenje iz zemalja u kojima ne postoji dovoljan interes za
posjetu Bosni i Hercegovini
-
Tokom planiranja potrebno je pažljivo razmotriti sve ulazne
informacije, u protivnom, zbog mogućih promjena na međunarodnom
turističkom tržištu, poduzeće može doći u nezavidan položaj. Isto tako,
planom mora biti predviđena i reakcija konkurencije i kako će se te reakcije
odraziti na poslovanje poduzeća za koje se donosi plan. Ovako utvrđeni
planovi treba da precizno definiraju odgovore na sljedeća pitanja:
- koji su to zadaci poduzeća,
- koje ciljeve treba postići, i
- koja će se strategija primjeniti.
Svaki plan, da bi imao svrhu svog donošenja, mora sadržati
zadatke. Kad je unapređenje međunarodnog turističkog prometa
u pitanju, onda je zadatak turističke privrede da osmisli način
privlačenja stranih turista. Ovako postavljen zadatak može se ostvariti
poduzimanjem aktivnosti u jasno definiranom pravcu ka određenom
cilju.
Cilj se obično definira kao točka prema kojoj su usmjerene
aktivnosti. U slučaju kad je planiranje međunarodnog turističkog prometa
predmet planiranja, onda cilj ne predstavlja samo krajnju točku već i
uspješno realiziranje akcije ostvarenja profita u poslovanju.
Profit je predviđen planom, kao krajnji cilj, osnova svih težnji
poduzeća. Pošto je osnova kod određivanja ciljeva, njihova provjerljivost
221
i definiranost šta i kad treba ostvariti, onda u dijelu plana u kome je cilj
definiran treba naznačiti koji je to iznos profita i koji su troškovi neophodni
da bi se očekivani profit ostvario. Pravilno postavljen cilj podstiče ljude da
se posvete ostvarenju zadatih ciljeva, jer oni tada cijene svoju vrijednost
prema rezultatu koji su ostvarili u odnosu na plan.
ORGANIZIRANJE MENADŽMENTA U TURIZMU
Priroda organizacije u sistemu razvoja turizma, srazmjerna
je karakteristikama turističkih kretanja iz inicijativnih ka receptivnim
zemljama ili mjestima. Što je veći broj turista uključenih u turistički
promet, i što su raznovrsniji njihovi zahtjevi pred nosiocima razvoja
turizma, postavlja se složeniji zadatak, osmišljavanje organizacije
menadžmenta. Razvijenost organizacije i spremnost za njezino neprekidno
rekonstruiranje, kao i usklađenost sa materijalnom i kadrovskom osnovom
turističke privrede, očituju se kao mjerila strateškog upravljanja u turizmu.
To iz razloga, što poslovne promjene, koje u poduzećima turističke
privrede, vrlo često nastaju,, zahtjevaju povremeno veće korekcije u svim
aspektima njihove organizacije.
Ako pođemo od činjenice, da je za stvaranje visiokoprilagodljive
organizacije, neophodno na raspolaganju imati značajna novčana sredstva,
dovoljno stručnih kadrova koji će je osmisliti i vrijeme u kojem će se
moći realizirati, tada za subjekte turističke privrede u Bosni i Hercegovini,
možemo kazati, da koncept organiziranosti o kojem govorimo, neće u
dogledno vrijeme biti uspostavljen. I to iz dva osnovna razloga: prvo, zato
što je još uvijek najveći broj uspješnih ugostiteljskih poduzeća u vlasništvu
države u kojima direktore postavljaju stranke na vlasti u mjestima u kojima
se nalaze. Drugi slučaj je, kada se radi o poduzećima i objektima, čiji su
vlasnici fizička lica. Oni, u najvećem broju slučajeva, ulažu sredstva u
tekuće poslovanje, očekujući da se ista oplode u što kraćem roku, a
izbjegavaju ulaganje na duži rok, jer i oni su, u većini slučajeva, do svog
kapitala došli u vrlo kratkom vremenu, tako da i svoju filozofiju rada
baziraju na ulaganjima koja garantuju dobit u ktatkom vremenu. Kod njih
nije prisutno pravilo, da menadžer treba da ima viziju razvoja poduzeća
u budućnosti, nego da treba da obezbijedi što veći dobitak u najkraće
mogućem periodu.
222
Zbornik radova
U oba slučaja, znači kod poduzeća koja su još uvijek u vlasništvu
države, kao i kod poduzeća u privatnom vlasništvu u Bosni i Hercegovini,
prisutna je nesposobnost predviđanja potreba za promjenama, odnosno
sposobnost da organizaciju ovih poduzeća prilagode promjenama koje
nastaju na svjetskom tržištu. Promjene su neophodne, i neprilagođavanje
organizacije istim može prouzokovati brojne probleme. Ti problemi
mogu dopprinijeti padu morala uposlenih u poduzeću, otežanoj suradnji i
koordinaciji pojedinih dijelova poduzeća, čime direktno utiču na rezultate
poslovanja.
Znači da je i kod organizacije, kao i kod utvrđivanja plana, cilj
krajnja odrednica, i osnov za utvrđivanje organizacijske strukture. Struktura
organiziranja mora odražavati planove i ciljeve radi kojih se organizacija
provodi, što znači, da nije najbolja ona organizacija koja je sposobna da
pruži visokokvalitetnu uslugu gostima, nego ona, zasnovana na poslovnoj
strategiji, koja je sposobna da stalno poboljšava kvalitet usluga, kao rezultat
istraživanja o potrebama potencijalnih turista i predviđanja promjena u
njihovoj tražnji do kojih će doći, čime se postiže spremnost prilagođavanja
tako nastalim potrebama u tzražnji na turističkom tržištu.
Daljnjim promatranjem strukture organizacije u turizmu Bosne i
Hercegovine, uočava se neophodnost vodoravnog i okomitog povezivanja
grupa koje učestvuju u realizaciji ciljeva, što bi, primijenjeno na naše
uvjete organiziranja, značilo djelovanje države kroz određenu zakonsku
regulativu kojom se doprinosi razvoju receptive i inicijative. Jer, opće je
poznato, da je za razvoj međunarodnog turističkog prometa, zakonska
regulativa glavni nosilac, najvažnije sredstvo i najsigurniji izvršilac
turističke politike. Državni organi, određenim mjerama i sredstvima
turističke politike, aktiviraju postojeće turističke potencijale i proširuju
materijalnu bazu receptive i njenu razvojnu funkciju. Oni, svojim mjerama
mogu da daju poseban doprinos u ostvarenju što većeg ekonomskog efekta
u međunarodnoj razmjeni kroz devizni prihod od turizma.
Organizacija strateškog pristupa u razvoju turizma, predstavlja
ukupnost mjera svjesnog djelovanja države na turizam, posredstvom
posebnih instrumenata koji su usmjereni prema razvoju i unapređenju
turizma, a sve u cilju njegove konkurentnosti i ostvarenja ekonomskih
ciljeva zemlje. Način uspostavljanja organizacije zavisi od važnosti koju
država pridaje razvoju turizma i od stepena turističke razvijenosti zemlje.
223
Drugim riječima, organizacija turizma predstavlja sistem mjera organa
turističke politike u cilju efikasnijeg realiziranja ciljeva i zadataka turizma,
njegovih ekonomskih i društvenih efekata.
Organizacija razvoja turizma, vrlo je složena i ima veliki uticaj na
ostvarenje planom predviđenih efekata. Njen značaj uočen je u samom
početku razvoja savremene industrijske proizvodnje, po čemu se vidi da
razvoj organizacije kao nauke ima svoj životni put, a njeno izučavanje čini
je sposobnom da ide ispred ostalih naučnih disciplina, čije rezultate koristi
u svojoj praktičnoj primjeni.
Brojne prepreke u razvitku međunarodne turističke razmjene od
propagandnih akcija, putnih isprava, carinskih barijera i drugih ograničenja
na koja su nailazili neposredni korisnici turističkih i putničkih agencija, pa
i same organizacije koje su bile realizatori turističkih aranžmana, mogle
su se savladati samo u neposrednim kontaktima predstavnika država i
njihovim zajedničkim nastojanjima da se otkloni sve što čini smetnju u
suradnji zemalja na razvoju turizma.
Značaj razvoja turizma prevazilazi nacionalne granice, što
je doprinijelo da se ovom problematikom bave mnoge organizacije
međunarodnog karaktera, kao i sama organizacija Ujedinjenih nacija.
Odnosi se razvijaju između država, nacionalnih turističkih organizacija i
institucija i naučnih radnika i stručnjaka iz ove oblasti.
Djelokrug rada, kompetencije i samostalnost u odlučivanju i
pregovaranju određeni su statusom i položajem organizacije, da li je u
okviru onih koje predstavljaju zemlju i vladu te zemlje, ili su to nacionalne
organizacije privrednog, društvenog ili drugog karaktera. Ne manje značaja
imaju organizacije formirane u okviru međunarodnih organizacija koje
tretiraju problematiku turizma sa različitih aspekata i po raznim pitanjima
s obzirom da njegova višefunkcionalnost (utvrđena u nacionalnim
okvirima) dolazi, isto tako, do izražaja i na međunarodnom turističkom
tržištu i svjetskoj privredi.
224
institucija i naučnih radnika i stručnjaka iz ove oblasti.
Djelokrug rada, kompetencije i samostalnost u odlučivanju i pregovaranjuZbornik
određeniradova
su
statusom i položajem organizacije, da li je u okviru onih koje predstavljaju zemlju i vladu te
zemlje, ili su to nacionalne organizacije privrednog, društvenog ili drugog karaktera. Ne
manje značaja imaju organizacije formirane u okviru međunarodnih organizacija koje tretiraju
turizma
KONTROLA
problematiku
sa različitih EFEKATA
aspekata i poMENADŽMENTA
raznim pitanjima s obzirom da njegova
višefunkcionalnost (utvrđena u nacionalnim okvirima) dolazi, isto tako, do izražaja i na
međunarodnom turističkom
i svjetskoj privredi.
Funkcijatržištu
kontroliranja
sastoji se u mjerenju i ispravljanju
utvrđenih odstupanja, s ciljem osiguranja ispunjenja ciljeva poduzeća i
njima
pripadajućih
planova, što znači da se menadžer mora vratiti korak
KONTROLA
EFEKATA
MENADŽMENTA
unazad, odnosno, pogledati šta je bilo planirano da se uradi – postigne, a
šta je od
toga realizirano.
napredak
u poslovanju
Funkcija
kontroliranja
sastoji seKontrolom
u mjerenjusei utvrđuje
ispravljanju
utvrđenih
odstupanja, ili
s
ciljem osiguranja
ispunjenja
ciljeva
poduzeća i zadataka.
njima pripadajućih planova, što znači da se
neizvršenje
planom
postavljenih
menadžer mora vratiti korak unazad, odnosno, pogledati šta je bilo planirano da se uradi –
postigne, a šta je Kad
od toga
Kontrolom
se utvrđuje
napredak
poslovanju
ili
smo realizirano.
rekli da kontrola
predstavlja
vraćanje
korakuunazad,
mislili
neizvršenje planom postavljenih zadataka.
smo upravo na to, da se realizacija promatra od dana utvrđivanja plana, do
Kad smo rekli da kontrola predstavlja vraćanje korak unazad, mislili smo upravo na to,
dana kad se vrši ocjena ostvarenja. Drugim riječima, plan i kontrola čine
da se realizacija promatra od dana utvrđivanja plana, do dana kad se vrši ocjena ostvarenja.
dvije radnje
su usko
menadžment
Drugim riječima,
plan ikoje
kontrola
čine povezane,
dvije radnjeodnosno
koje su dvije
usko funkcije
povezane,uodnosno
dvije
kojepristupu
imaju isti
– iznalaženje
načina zanačina
postizanje
cilja.
funkcije u pristupu
menadžment
kojezadatak
imaju isti
zadatak – iznalaženje
za postizanje
cilja.
Tokom kontrole neophodno je učiniti sljedeće:
Tokom kontrole neophodno je učiniti sljedeće:
Planirani
rezultati
Provođenj
korekcija
Ostvareni
efekti
Mjerenje
stvarnog
djelovanja
Uporedba
ostvarnih
efekata
prema
mjerilima
Program
otklanjanja
uzroka
Analiza
uzroka
odstupanja
Utvrđivanje
odstupanja
ponoviti
točke
provjere
u kojoj
mjeri
je postignut
ponoviti-točke
napretka,
radinapretka,
provjere radi
u kojoj
mjeri je
postignut
napredak
i po
napredak
po potrebi uspostaviti nove prioritete,
potrebi uspostaviti
novei prioritete,
- izraditi pregled
dostignutog
i uporediti
sa planiranim,
- izraditi
pregled
dostignutog
i uporediti sa planiranim,
- obaviti -
razgovor
sa
licem
zaduženim
za
realizaciju zaplana,
kao i plana,
sa ostalim
obaviti razgovor sa licem zaduženim
realizaciju
kao
osobljem u icilju
identificiranja
nastalih
problema,
odnosno
elemenata
koji
su
sa ostalim osobljem u cilju identificiranja nastalih problema,
doprinijeli postizanju uspjeha i na osnovu dobijenih informacija i saznanja sačiniti
odnosno
elemenataubuduće.
koji su doprinijeli postizanju uspjeha i na
plan akcija koje
će se poduzimati
osnovu dobijenih informacija i saznanja sačiniti plan akcija
Konceptualni sistem u međunarodnom turističkom prometu treba shvatiti kao cjelovit
poduzimati
ubuduće.kako bi se osiguralo ostvarenje
sistem koji se mora koje
pratitićei seperiodično
kontrolirati,
-
Konceptualni sistem u međunarodnom turističkom prometu treba
shvatiti kao cjelovit sistem koji se mora pratiti i periodično kontrolirati,
kako bi se osiguralo ostvarenje postavljenih planova. I slobodno možemo
225
reći da je kontrola u konceptualnom sistemu, aktivnost usmjerena na
ustanovljavanju u kojoj mjeri su realizirani planom postavljeni ciljevi.
Na osnovu saznanja do kojih se dođe tokom kontrole, ako je potrebno,
vrši se korekcija načina rada poslovanja u pojedinim segmentima. Jer,
kontrola ne bi imala svoj smisao, ako bi njen zadatak bio samo utvrđivanje
stepena ostvarenja plana. Zadatak kontrole je utvrđivanje uzroka koji su
doveli do neispunjenja plana, odnosno, doprinijeli uspješnom poslovanju
i davanje sugestija za otklanjanje uzroka koji onemogućuju postizanje
postavljenog cilja.
Kontrolu je potrebno raditi u što češćim intervalima kako bi se
moglo preventivno djelovati, odnosno, eliminirati uzročnike koji dovode
do neizvršenja plana. Uspješnost kontrole u velikoj mjeri zavisi od
načina definiranosti ciljeva, postavljenih planom. Ako su ciljevi jasni i
nedvosmisleni, tada se kontrolom lakše dolazi do sagledavanja uspješnosti
u radu.
Prilikom pristupa kontroli poslovanja, odnosno realizaciji
postavljenog cilja, menadžer treba da odredi koji je to segment poslovanja
koji će biti kontroliran. Da li je to ostvareni prihod, ostvareni broj posjeta ili
noćenja (kod hotela), ostvareni broj u prevozu putnika (kod prevozničkih
poduzeća) i dr. Znači da kontrola ne mora svaki put obuhvatiti kompletno
poslovanje u jednom poduzeću, nego menadžer odredi šta se kontrolira.
Jer, ako bi se svakom kontrolom obuhvatilo kompletno poslovanje, tada bi
troškovi kontrole mogli uticati na uspješnost poslovanja.
Mislimo da bi u svim poduzećima koja se bave turističkougostiteljskom djelatnošću, najsvrsishodnije bilo uspostaviti sistem
kontrole, koji bi se primjenjivao tokom obavljanja redovnih poslova. Znači,
uspostaviti mehanizam kontrole svakodnevnih aktivnosti. Ovakav način
kontrole imao bi prednost koja bi se ogledala u mogućnostima otkrivanja
odstupanja u momentu njegovog nastajanja, što bi omogućilo otklanjanje
uzroka, odnosno, poduzimanje konkretnih akcija za eliminiranje uočenih
uzroka.
Drugi način kontrole je kontrola nakon proteka određenog vremena
ili završene aktivnosti. Ova kontrola obično se koristi za sagledavanje
ukupno ostvarenih rezultata i sve uočene slabosti u proteklom poslovanju
226
Zbornik radova
mogu se korigirati samo za tekući planski period i njihovi pozitivni efekti
slabiji su od efekata ostvarenih svakovremenom kontrolom.
Kontrola ostvarene realizacije u odnosu na plan, predstavlja
istovremeno i analizu promjena na tržištu, nastalih kao rezultat poduzetih
marketinških aktivnosti. Kontrola ovih efekata, neophodna je i zbog
kreiranja menadžment strategije za naredni planski period. Cilj svake
kontrole je da provjeri ranije zacrtanu strategiju, odnosno, da odgovori
na pitanje, koja će menadžment strategija u narednom periodu omogućiti
ostvarenje postavljenog cilja, naprimjer: povećanje inozemnog turističkog
prometa.
U turističkom prometu kod svih subjekata turističke privrede kao
pokazatelji u najvećoj mjeri uzimaju se podaci o ostvarenom prometu.
Kod hotela su gosti i noćenja, a kod prevoznika broj prevezenih putnika.
Pored ovih podataka, koji su neophodni u procesu praćenja
realizacije plana, neophodno je pratiti i ostvarene ekonomske rezultate.
Jer ekonomski efekti su ti koji sve pokreću, zbog njihovog ostvarenja
poduzimaju se marketinške i druge aktivnosti.
Smatramo da i kod kontrole konceptualnog sistema primjenjenog
u međunarodnom turističkom prometu, treba, kao i u proizvodnim i
drugim poslovima, utvrditi na koji se način može postići veća ekonomska
valorizacija turističkih vrijednosti. Ovo treba učiniti s ciljem da se:
1. Poveća promet turista iz inozemstva, a da to povećanje
ne zahtijeva veće troškove u marketinškom nastupu na
međunarodnom turističkom tržištu,
2. Da se poveća promet stranih turista uz istovremeno smanjenje
troškova koji se ulažu na animiranju turista iz inozemstva, i
3. U godinama kad na međunarodnom tržištu opada interes za
putovanje u druge zemlje, pronaći način da se održi interes
za posjetu Bosni i Hercegovini, a da ta aktivnost ne poremeti
odnos troškovi – ostvareni prihod.
4.
Kontrola ekonomskih efekata treba da da ocjenu opravdanosti
uloženih sredstava u nastupu na međunarodnom turističkom tržištu, u
odnosu na ostvareni devizni priliv po osnovu ostvarene potrošnje stranih
turista.
227
ZAKLJUČAK
U cilju zadovoljenja raznih vidova tražnje, prisutne na izbirljivom
turističkom tržištu, menadžment u subjektima turističke privrede, suočava
se s potrebom iznalaženja rješenja za zadovoljenjem iste. To dovodi do
uvođenja novina u turističkoj ponudi, a jedna od njih je i uvođenje principa
menadžment upravljanja..
Menadžment upravljanje u turizmu, kao i uvođenje novog
turističkog proizvoda, rezultat su poslovnog izazova u okruženju, čija se
konkurentnost sve više pooštrava. Uvođenje ovog sistema upravljanja
u subjektima turističke privrede, pretpostavlja primjenu strateškog
planiranja, kao praktičan i idejama protkan pristup, a sve u cilju razvoja
turizma i povećanju efekata od turističkih kretanja. To je strateški pristup,
koji ima za cilj, da preko planiranja, organizacije poslovanja, razradi sistem
koji će omogućiti mjerenje i ocjenjivanje provođenja planiranih smjernica
u poslovanju.
Rezultati koji se očekuju od uvođenja koncepcije upravljanja
menadžmentom je sasvim nova organizacija poslovanja kao elementa
ovog koncepta upravljanja. i uspješan razvoj privrednog subjekta. Što
podrazumijeva uvođenje organizacije sposobne da osmisli turistički
proizvod i formira turističku ponudu koja će zadovoljiti, tražnju ispoljenu
na turističkom tržištu. Ovo se može postići, samo onda kada plan razvoja
i organizacija poslovanja, budu kao cilj imali prilagođavanje ponude
prisutnoj tražnji.
Plan razvoja, treba da uvažava činjenicu, koja je u turizmu
prisutna, a to su sezonske oscilacije u u turističkim kretanjima. Sezonski
karakter turizma, navodi nas na neophodnost traženja, koja će omogućiti
popunjavanje praznina između ljetnje i zimske turističke sezone. Ovo se
može postići, uvođenjem novih elemenata u turističkoj ponudi kojom se
postiže konkurentna prednost. To znači, novi pristup u promociji turističke
ponude, poboljšanje kvaliteta turističkih usluga i kontrola provođenja
utvrđenih smjernica, obrazovanje zaposlenih i dosljedna primjena propisa
koji se odnose na higijenu i zaštitu čovjekove okoline.
228
Zbornik radova
LITERATURA:
1.Avelini–Holjevac, I.: Hotelski standardi – propisuju kvalitetu, ali su
i mjerilo njezine razine, Hotel & Restoran magazin, prosinac 1994.
2.Avelini–Holjevac, I.: Hotelski standardi – temelj poslovne
uspješnosti hotela, Zbornik međunarodnog kongresa ˝Hotelska kuća
94˝, Hotelijerski fakultet Opatija, 1994.
3.Avelini–Holjevac, I.: Indikatori kvalitete poslovnog uspjeha
hotelske industrije, Međunarodni kongres ˝Hotelska kuća 98. ˝,
Zbornik radova, Opatija, 1998.
4.Mihic, Lj., Planine Prenj i Cvrsnica sa Borackim jezerima-centri za
rekreaciju S.O. Jablanica, jablanica,1973.
5.Rupcic, Lj., Gospa u zupi Medjugorje, Grafotisak, Grude, 1991.
6.BusinessWeek, The 100 top brands, Special report, August 4. 2003.
7.Dokumanti Dnevnika, 55 preporuka za poboljšanje konkurentnosti
Hrvatske, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Dnevnik, 2. ožujka
2004.
8.Morucci, B.: Odgovorni turizam, Acta turistica, Ekonomski
fakultet, Zagreb, 2/1990.
9.Gauldie, R., Accomodation: Limited Service Hotel Brand, Travel &
Tourism
Intelligence No.5, 2000.
10.Glavni turistički plan Hrvatske, knjiga 1., 2 i 3, Institut za turizam,
Zagreb i Horwath Consulting, Wien.
Horwath – Worldwide Hotel Industry Study 1997, Horwath
International, New
York, 1997.
12. Horwath consulting Zagreb, Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj
1999., 2000.,
2001., Zagreb, 200
13. / Hotel branding stretegic tool HVS international,: Hotel
franchise fees analysis guide 2001, Mineola, New York.
14. Karamarko, N.: Priručnici standardnih pravila i procedura OHM,
Hotel Millennium Opatija, Opatija, 2000.
229
230
Zbornik radova
UPOTREBA PRIRODNIH RESURSA U KOMBINACIJI SA
SAVREMENIM OBLICIMA ZDRAVSTVENOG TURIZMA KLJUČNI FAKTOR USPJEHA ZDRAVSTVENO TURISTIČKOG
CENTRA BANJA VRUĆICA
Mr sc. Samira Zelenbabić, Bobar banka“ ad, Bijeljina
___________________________________________________________
SAŽETAK: Čovjek je u današnje vrijeme sve više izložen
različitim pritiscima, stresovima, zagađenju što sistematski narušava
njegovo zdravlje i utiće na njegove psiho-fizičke sposobnosti. Odmor se
stoga nameće kao neophodnost kojom se regeneriše čovjekova sposobnost
da nastavi sa svakodnevnim aktivnostima. U tom smislu zdravstveni
turizam postaje veoma značajan početkom 21. vijeka. Prirodni resursi
poput termalnih, mineralnih, termomineralnih voda, ljekovitog blata i
drugo, kojima Bosna i Hercegovina raspolaže, nisu sami po sebi dostatni
da bi se razvijao banjski a posebno zdravsteni turizam. Raznovrsnost
usluga u banjskom turizmu nije se suštinski promjenila iako postoje
sve veća interesovanja za ovim vidom turizma. Savremeni zdravstveni
turizam zahtjeva promjene u pristupu turističkoj ponudi što podrazumjeva:
ponudu liječenja prirodnim resursima, wellness i spa tretmane i savremene
medicinske usluge. Zdravstveno turistički centar Banja Vrućica je
prepoznao ove trendove i pokrenuo najznačajnije invesaticiono ulaganje
u oblasti turizma u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini što značajno
doprinosi razvoju opštine Teslić.
Svrha rada je da ukaže da kombinacija prirodnih resursa i finansijska
ulaganja u nove sadržaje u dugoročnom periodu proizvodi pozitivne
rezultate za: davaoca usluga, korisnika i lokalnu zajednicu.
Ključne riječi: zdravstveni turizam, prirodni resursi, wellnes,
Banja Vrućica, investiciono ulaganje.
___________________________________________________________
231
1. UVOD
Sve do sredine prošlog vijeka pod pojmom zdravstveni turizam
podrazumjevala se kombinacija medicine i turizma koja se svodila na
ponudu boravka u klimatskim i banjskim mjestima prvenstveno radi
saniranja zdravstvenih tegoba i rehabilitacije uz pomoć prirodnih resursa.
Ovaj oblik turizma bio je posebno izražen na prostorima bivše Jugoslavije
jer je bio dostupan širokoj populaciji putem zdravstvenog osiguranja. Sa
ubrzanim razvojem u drugoj polovini prošlog vijeka i promjeni u ponudi
ali i tražnji za novim oblicima turističke ponude mjenja se i shvatanje
o zdravstvenom turizmu. Novi savremeni nomad, kako se često turisti
nazivaju, zahtjeva dodatnu ponudu uz korištenje prirodnih resursa, kao
što su masaže, fitnes, dijetalni programi, relaksaciju, antistres terapiju.
Potreba čovjeka ne samo za poboljšanjem zdravstvenog stanja nakon
bolesti već i prevencija mogućih oboljenja, koje prouzrokuje ubrzan ritam
života, zagađenost, loša ishrana i navike, zahtjeva uključivanje i drugih
komponenti kao što su: welllness, rekreacija, zdrava ishrana, sport, zabava.
Kada se govori o zdravstvenom turizmu moguće je identifikovati tri
grupe korisnika: korisnici tradicionalnog zdravstvenog turizma, korisnici
wellness turizma i korisnici savremenih medicinskih usluga. Prva grupa
korisnika je usmjerena na korišćenje prirodnih resursa banjskih lječilišta,
planina, mora, u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja kod hroničnih
oboljenja kao i rehabilitaciji nakon bolničkog liječenja. Ova grupa korisnika
i dalje predstavlja najbrojniju klijentelu kada je u pitanju zdravstveni
turizam u Bosni i Hercegovini. Korisnici wellness turizma su nove
generacije najčešće poslovnih ljudi koji imaju potrebu za poboljšanjem
cjelokupnog fizičkog i psihičkog stanja kombinacijom prirodnih resursa
i drugih vrsta aktivnosti. Upravo na ovoj kombinaciji prirodni resursi –
wellness tretmani Banja Vrućica zasniva svoj novi koncept poslovanja koji
treba da rezultira povećanim brojem turista i ostvarivanju boljih rezultata
poslovanja.
Dio zdravstvenog turizma koji je vezan za pružanje složenih
medicinskih tretmana u specijalizovanim zdravstvenim ustanovam uz
vrhunski medicinski kadar je u punoj ekspanziji gledano u svjetskim
razmjerima. Ovaj vid turizma za cilj ima pribavljanje zdravstvenih usluga
u zemljama gdje su one jeftinije (npr. estetska hirurgija, stomatološke
usluge). Kada je riječ o Bosni i Hercegovini korisnici ovog vida turizma
232
Zbornik radova
su isključivo naši građani iz dijaspore koji pri dolasku u zemlju koriste
različite medicinske usluge privatnih klinika ili ordinacija. Međutim sa
aspekta definisanja samog zdravstvenog turizma, koji podrazumjeva i
boravak u specijalizovanim ustanovama a ne samo određenu uslugu, može
se reći da u Bosni i Hercegovini nemamo ovu vrstu turističke ponude.
Preokret koji je načinio Zdravstveno-turistički centar Banja Vručica,
od klasičnog banjskog lječilišta do savremene destinacije zdravstvenog
turizma, je odličan način za promociju svih dobrobiti koje na jednom
mjestu mogu da se ponude.
2. ISTORIJAT BANJA VRUĆICE
Banja Vrućica se nalazi u opštini Teslić, gradu smještenom u dolini
rijeke Usore na nadmorskoj visini od 230 m. Od samog grada udaljena
je tri kilometra i zauzima površinu od 280 ha dok se sam komples ZTC
prostire na 78 ha. Turističko-geografski položaj Banje je veoma povoljan
a za naše uslove postoji i dobra putna komunikacija. Preko planine Borja,
u čijem podnožju se Banja i nalazi, vodi putna komunikacija prema Banjoj
Luci i toj regiji, a dolinom rijeke Usore ka Doboju vode ostale putne
saobračajnice.
Rimski pisac Gaius Plinius Secundus Maior (23-79. god.) u svom
dijelu „Naturalis historia“ prvi pominje mineralne izvore Banja Vrućice.
Da su za ljekovitost Banjskih izvora znali i Rimljani dokazuju i rimski
novčići koji su pronađeni prilikom iskopa a smatra se da su predstavljali
„darove vodi za lijek“. Ozbiljnije naučne analize termalne vode počinju
sa dolaskom austrougarske vladavine koju su sačinili E. Mojsisovvicza,
E. Tiezea i K. Bitner 1880. godine. Ove analize u svom dijelu „K
poznavanju mineralnih voda Bosne“ (1919) spominje i Fridrih Katzer31
te istiće: „Moguće je da ovo ili ono mineralno vrelo uistinu ima osobinu
ljekovitosti, ali za većinu njih fale bez pogovora od liječničke strane
provedene indikature liječenja.“
Prve kvalitetne analize banjskih voda, na samom izvoru, izrađene
su 1922. godine od strane balneo-hemičara Dr R. Freseniusa iz Wisbadena.
I prije izvršenih i objavljenih naučnih istraživanja narod je generacijama „s
31
KATZER, F.: K POZNAVANJU MINERALNIH VODA BOSNE, Glasnik zem. muzeja u Bosni i Hercegovini
br. 31, 1919., p. 191.
233
koljena na koljeno“ prenosio saznanja o ljekovitim učincima vode s vrela
Grabovca kako se tada zvala Banja Vrućica. Postoje i predanja da se po
Mitru Blagojeviću koji se izlijećio korištenjem vode banja nazivala i Mitrova
banja. Tek nakon završetka Prvog svjetskog rata započinje moderna istorija
Banje Vrućice, kada Banju od Ajanovića otkupljuje šumarski inžinjer
Simo Krstić. Poduzetnički duh gospodina Krstića ogleda se u izgradnji
zgrada i banjskih objekata te daljem proučavanju termomineralnih izvora
prema projektu austrijskih stručnjaka. Izgrađuje se prvi hotel „Paviljon“
i moderno kupatilo te je Banja raspolagala sa ukupno 180 ležajeva, te
sa ostalim sadržajima predstavlja banjski kompleks koji nije zaostajao
za poznatim evropskim banjama. Značaj voda Banje Vrućice dodatno je
naglašen kada je državnim aktima Kraljevine Jugoslavije 1926. i 1930.
godine ista zaštićena i uvrštena u Registar banja Kraljevine Jugoslavije.
Prvi banjski hotel izgorio je u požaru 1934. godine a ostatak banjskog
kompleksa razoren je u drugom svjetskom ratu. Odmah nakon završetka
rata pristupilo se izgradnji novih objekata a Zakonom o nacionalizaciji
Banja je oduzeta dotadašnjem vlasniku Krstiću te proglašena državnim
vlasništvom pod nazivom Zemaljsko lječilište Banja Vrućica. Do 1968.
godine izgrađeni su objekti: hotel Bosna, restoran Ozren, hotel Dalmacija,
upravna zgrada, Kiseljak i vikend kuće. Najznačajniji objekat na ovom
prostoru je svakako hotel Kardial koji je izgrađen 1976. godine a 2010.
godine je u potpunosti renoviran i prilagođen potrebama sve zahtjevnijih
korisnika zdravstvenog turizma.
2.1. LJEKOVITA SVOJSTVA BANJE VRUĆICE I
LJUDSKI POTENCIJALI
Banja Vrućica danas predstavlja jedan od najznačajnijih centara
za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju kardiovaskularnih, reumatoloških i
neuroloških oboljenja. Uočavajući prednosti koje je sama priroda podarila
ovom području i rukovodeći se globalnim trendovima u turizmu Banja je
svoju ponudu obogatila sadržajima za rekreaciju, sport, zabavu. Ovakvom
cjelovitom ponudom Banja je u posljednjem desetljeću postala omiljeno
mjesto za održavanje raznih kongresa, seminara, konferencija kao i mjesto
gdje sportisti obavljaju svoje kondicione pripreme.
Najbitniji prirodni resurs Banje je termomineralna voda u
ćijem hemijskom sastavu preovladavaju natrijum, kalijum, kalcijum i
234
Zbornik radova
magnezijum. Temperatura vode na najizdašnijoj bušotini E dubine 128 m
je 38C.
Uz bogatstvo termonineralnih izvora, geografski položaj i klima
omogućavaju da Banja danas pruža veliki broj različitih zdravstvenih i
turističkih usluga. I danas, osnovnu djelatnost Banje predstavlja medicinska
rehabilitacija koju sprovode stručni kadrovi uz primjenu savremene
opreme te je Banja i dalje vodeći balneoklimatski i Bosni i Hercegovini.
Korisnost prirodnih resursa sama po sebi nije upitna ali njeno
uspješno djelovanje svakako je uslovljeno kako stručnim medicinskim
tretmanom tako i načinom pristupa i ophođenja prema svakom gostu. S
tog aspekta, kroz svoju istoriju, Banja se ponosi svojim zaposlenima te
doprinosom i tragom koji su ostavili. U tom kontekstu najčešće se navode:
dr Branko Čubrilović (1953-1963.) koji je u svom desetogodišnjem radu
uveo niz novih metoda liječenja i po čijem je imenu najpoznatije šetalište
na Banji dobilo ime „Čubrin gaj“; dugogodišnji direktori Banje Ilija Zečar,
Joco Simić, Zdravko Ostojić, te dr Miroslav Filipović, ujedno i prvi ljekar
specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog. Od 1993. godine
Specijalna bolnica Banja Vrućica i „Kardial“ d.o.o. spajaju se u jedinstveno
preduzeće ZTC Banja Vrućica, koje je 2001. godine privatizovano.
2.2. SMJEŠTAJNI I USLUŽNI KAPACITETI
BANJA VRUĆICE
Kompleks ZTC Banja Vrućica ćine četiri hotela sa modernom
infrastrukturom. Sa izvršenom kompletnom adaptacijom hotel „Kardial“
postaje hotel sa četiri zvjezdice što podrazumjeva vrhunski kvalitet usluge
i širok dijapazon mogućnosti za odmor, rekreaciju, wellness, poslovne
i sportske programe. Svi smještajni kapaciteti su skladno uklopljeni u
prirodno okruženje šuma, bujnog zelenila, uređenih šetališta i parkova.
Tabela u nastavku daje pregled smještajnih kapaciteta kompleksa Banje.
235
Tabela 1: Smještajni kapaciteti ZTC Banja Vrućica
Kapacitet
Jednokrevetne
sobe
Dvokrevetne
Trokrevetne
Četverokrevetne
Sobe sa
francuskim
ležajem
Apartmani
Ukupno
Kardial****
Posavina**
Srbija
59
23
15
66
98
33
25
1
48
7
23
196
4
132
2
76
Hercegovina
Ukupno
97
36
28
233
53
2
57
66
29
470
Smještajni
kapacitet 337
234
167
160
ležajevi
Izvor: Podatke iz turističke ponude ZTC Banja Vrućica (obradio autor).
898
Pored vlastitih kapaciteta Banja je u mogućnosti turistima ponuditi
i preko 500 ležajeva u privatnom smještaju koji se nalazi u neposrednoj
blizini ZTC.
Usmjeravajući svoje poslovanje prema svjetskim trendovima i želji
za poboljšanjem i napretkom u oblasti zdravstvenog turizma banja Vrućica,
pored ponude liječenja prirodnim resursima, obogaćuje svoju ponudu
mnogim drugim sadržajima: organizovanje poslovnih i naučnih susreta,
rekreativne aktivnosti poput kuglane, terena za tenis, fudbal i košarku,
fitnes centrom, te uslugama Medical & Wellness centra Stara Banja.
236
Zbornik radova
2.3. MEDICAL & WELLNESS CENTAR STARA BANJA
„Najširi prostor za razvoj wellnesa pruža zdravstveno-turistička
ponuda jer već posjeduje određene objekte, sadržaje i stručno
osoblje za pružanje wellness usluga.“32
Wellness (eng. well-being, dobar osječaj, fitness – kretanje) pojavio
se radi zadovoljavanja ljudske potrebe za aktivnim odmorom i opuštanjem
uslijed nametnutog ubrzanog tempa života društvu današnjice. Razvio
se iz niza terapija koje se koriste u zrdravstvenom turizmu i predstavlja
holistički pristup zdravlju, odnosno poboljšanju kvaliteta života.
Objedinjuje sva područja od zdravog kretanja, vježbanja, uravnotežene
prehrane, relaksacije do potpunog oslobođjena od stresa i stvaranja osječaja
smirenosti i zadovoljstva. Ako se zdravstvenim turizmom popravlja
zdravlje a wellness unaprjeđuje kvalitet života onda je ZTC Banja Vrućica
sa Medical & Wellnes centrom Stara Banja uspješno zaokružio svoju
turističku ponudu Stara Banja pruža kompletnu zdravstvenu uslugu pod
nadzorom profesionalnog osoblja u ambijentu koji objedinjuje wellness
usluge sa konvencionalnim i posebnim tretmanima i terapijama.
3. INVESTICIONA ULAGANJA ZTC BANJA VRUĆICA I NJIHOV EFEKAT NA RAZVOJ LOKALNE ZAJEDNICE
Sagledavajući potrebe i želje savremenog čovjeka te usmjeravajući
svoje aktivnosti ka osvajanju novih ciljnih grupa korisnika zdravstvenog
turizma ZTC Banja Vrućica je 2008. godine sačinio projekat investiranja
u potpuno renoviranje hotela „Kardial“ i izgradnju dodatnih sadržaja za
wellness centar Stara Banja. Realizacija investicionog projekta započela
je početkom 2009. godine a u potpunosti renoviran hotel i wellness centar
pušten je u rad juna 2010. godine.
32
Bartoluci, M., Čavlek, at.al.: Turizam i sport – razvojni aspekti, Školska knjiga,
Zagreb, 2007., str. 199.
237
3.1. ORGANIZACIONA I VLASNIČKA STRUKTURA ZTC
BANJA VRUĆICA
ZTC Banja Vrućica od 2001. godine posluje kao akcionarsko
društvo. Akcijski kapital iznosi 32.081.113 KM, odnosno 32081113
redovnih akcija nominalne vrijednosti 1,00 KM. Slijedeća tabela daje
pregled dest najvećih akcionara ZTC Banja Vrućica.
Tabela 2: Deset najvećih akcionara ZTC Banja Vrućica
Naziv
% učešća
% učešća
sa pravom
glasa
ZEPTER FOND AD BANJA LUKA
24,996321
24,996321
QWEST INVESTMENTS PUBLIC COMPANY LIMITED
LIMASSOL
15,615185
15,615185
PREF AD BANJA LUKA
8,908014
8,908014
AKCIJSKI FOND RS AD BANJA LUKA
4,675648
4,675648
FOND ZA RESTITUCIJU RS AD BANJA LUKA
4,473532
4,473532
SAVKOVIĆ DRAGO
2,654309
2,654309
ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA
2,489138
2,489138
KOSTIĆ STOJA
2,315041
2,315041
OSTOJIĆ ZDRAVKO
2,253843
2,253843
BOGDANIĆ DRAGAN
1,972107
1,972107
Izvor: Centralni registar Hartija od vrijednosti RS
Sa aspekta učešća u vlasničkoj strukturi veoma su interesantni
podaci u tabeli 3. Vidljivo je da su za sticanje akcija ovog emitenta
zainteresovana fizička i pravna lica iz različitih zemalja što ukazuje na
činjenicu da ZTC Banja Vrućica ima uočene potencijale za dalji razvoj i
ostvarivanje pozitivnih poslovnih rezultata.
238
Zbornik radova
Tabela 3: Učešće u vlasničkoj strukturi
15.864
Vlasništvo
po državi
(%)
0,0494
Vlasništvo
fizička lica
(%)
0,0494
Vlasništvo
pravna lica
(%)
0,0000
26.829.788
83,6311
32,8735
50,7576
429
5.009.525
44.870
0,0013
15,6152
0,1399
0,0013
0,0000
0,1399
0,0000
15,6152
0,0000
6.948
0,0216
0,0000
0,0216
18.540
4.309
12.029
138.811
0,0578
0,0134
0,0375
0,4327
0,0578
0,0134
0,0375
0,0543
0,0000
0,0000
0,0000
0,3784
Država
Broj HoV
Austrija
Bosna i Hercegovina
Švajcarska
Kipar
Hrvatska
Kastodi
banke
Litvanija
Crna Gora
Srbija
Slovenija
3.2. TRGOVANJE AKCIJAMA ZTC BANJA VRUĆICA
Akcije emitenta ZTC Banja Vrućica (oznaka BVRU-R-A) uvrštene
su na Banjalučku berzu i istima se trguje od 2004. godine a emitovane
su 2003. godine. Od 2006. godine emitent vrši isplatu dividende u
akcijama. Akcije su emitovane kao redovne po nominalnoj cijeni od 1,00
KM. Dozvoljena dnevna fluktuacija cijena je plus/minus 20%. Najveći
rast akcija je zabilježen 2007. godine sa cijenom od 1,6 KM ali je to bio
period kada je došlo do naglog i nerealnog rasta svih akcija na tržištu. Za
emitenta ZTC Banja Vrućica je od izuzetne važnosti da je cijena njegovih
akcija koja je od 2007. godine bila u konstantnom padu zadržala vrijednost
približnu nominalnoj te da u 2011. godini ima tendenciju rasta. Najviša
cijena akcije emitenta u protekle 52 sedmice je 0,98 KM a najniža 0,58
KM. Prosječna cijena akcije je 0,701 KM. Pregled kretanja cijena akcija
emitenta za period 2004. – 2011. godina vidljiv je iz grafikona 1.
239
Grafikon 1: Kretanje cijena akcija BVRU-RA
Izvor: Banjalučka berza
3.3. FINANSIJSKI POKAZATELJI ZTC BANJA VRUĆICA
Finansijski pokazatelji33 ZTC Banja Vrućica, iskazani kroz
polugodišnje i godišnje bilanse stanja i uspjeha su godine u godinu sve
bolji. Respektabilna je činjenica da je menadžment Banje pokrenuo novu
investiciju u vrijeme globalne finansijske krize zašto je bila potrebna
dobro koncepirana dugoročna strategija i vizija. Investicija potpune
rekonstrukcije hotela „Kardial“ je najveća investicija na području opštine
Teslić kao i najveća investicija u turizmu Bosne i Hercegovine.
Prije pokretanja procesa investicionog ulaganja ZTC Banja Vrućica
nije imao kreditnih zaduženja i raspolagao je značajnom gotovinom. Stanje
gotovine (iskazane u bilasnima stanja) pokazuje da se menadžment Banje
dugoročno pripremao za ulaganje u razvoj vlastitog poslovanja.
33
Podaci dostupni na www.blberza.com
240
Zbornik radova
Tabela 4: Stanje gotovine iskazane u bilansima stanja u periodu 2006.
– 2010. godina
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
4.093.333
5.553.527
5.574.143
4.193.834
2.521.582
Izvor: Podaci preuzeti iz objavljenih bilansa stanja ZTC Banja Vrućica, prilagodio autor.
Smanjenje gotovinskog ekvivalenta započinje 2009. godine kada
Banja preuzeo radove na rekonstrukciji hotela „Kardial“ i izgradnju
wellness centra. Cjelokupna investicija iznosila je cca 16.000.000 KM, od
čega su kreditna sredstva IRB RS 5.000.000, vlastita sredstva 6.000.000
KM dok je razlika sredstava prikupljena kroz dokapitalizaciju. U
septembru 2009. godine uspješno je okončana javna ponuda akcija Banje u
kojoj su najviše sredstava uložili IRB, Zepter fond i kiparski fond „Qwest
Investments“.
Tabela 5: Određene pozicije bilansa uspjeha i bilansa stanja za period
2006. – 2010. godina
Godina
Prihodi
Rashodi
Dobit
Kapital
B r o j
zaposlenih
2006.
6.811.725
5.978.200
833.525
29.649.612
2007.
8.050.315
6.483.367
1.566.948
30.740.567
2008.
8.611.081
6.834.410
1.776.671
31.888.631
2009.
6.061.749
5.295.414
766.335
35.627.814
2010.
8.564.392
7.338.720
1.225.672
36.492.365
227
230
220
200
255
Uporednom analizom poslovnih prihoda vidno je da je u 2008.
godini ostvaren najznačajniji prihod kao i dobit. Pad u 2009. godini
posljedica je prekida poslovanja hotela „Kardial“, odnosno zbog
pokretanja investicionog projekta. Iako je investicija u hotel „Kardial“
okončana sredinom 2010. godine prihod je u toj godini dostigao nivo
iz 2008. godine koja je u posmatranom periodu bila najuspješnija. Na
razliku u dobiti između te dvije godine uticalo je kreditno zaduženje ćija
je otplata započela u 2010 godini i povećan broj zaposlenih što se odrazilo
na povećanje troškova.
Kada se posmatra kapital uočljiv je njegov konstantan rast a
najznačajniji je bio 2009. godine što je posljedica uspješnog emitovanja
241
novih akcija, odnosno dokapitalizacije. Takođe je potrebno naglasiti
da vrijednost građevinskih objekata nakon završene investicije iznosi
29.659.570 KM dok je na početku investicije iznosila 16.855.576 KM. Isto
se odnosi na postrojenja i opremu ćija je vrijednost povećana šest puta.
Turizam je sezonska djelatnost u kojoj broj zaposlenih neprestano
varira. ZTC Banja Vrućica je imao prosječan broj zaposlenih od 225 ali
je tokom 2009. godine došlo do smanjenja potrebe za radnom snagom iz
razloga rekonstrukcije hotela „Kardial“. Međutim, s okončanjem radova
i puštanja u rad ovog reprezentativnog objekta ponovo je zaposleno 55
ljudi, odnosno može se zaključiti da je otvoreno 30 novih radnih mjesta.
Ova radna mjesta kreirana su po osnovu izgradnje wellness centra.
Investiranjem u rekonstrukciju hotela „Kardial“ započeta je serija
daljeg unapređenja zdravstvenog turizma na ovom području. Krajem prošle
godine pušten je u rad i prvi otvoreni bazen sa termomineralnom vodom
u Bosni i Hercegovini a završena je i izgradnja stadiona sa vještačkom
travom ćime je upotpunjena i sportsko-rekreativna ponuda za boravak
najzahtjevnijih sportskih pojedinaca i ekipa. U izgradnju stadiona uloženo
je 800.000 KM, od čega je Banja uložila 500.00 KM vlastitih sredstava
a Vlada RS 300.000 KM. Dalji planovi idu u pravcu otvaranja kabineta
za funkcionalno ispitivanje sportista, izgradnje aqua parka, rekonstrukcije
terapijskih kabineta, nabavke savremene medicinske opreme.
3.4. EFEKTI INVESTICIONOG ULAGANJA ZTC BANJA VRUĆICA NA OPŠTINU TESLIĆ
Opština Teslić spada u red najvećih opština u Republici Srpskoj.
Raznovrsni prirodni resursi i postojeći smještajni i prateći kapaciteti
omogućuju razvoj različitih vidova turizma. Za opštinu Teslić je svakako
od najvećeg značaja zdravstveni turizam u okviru ZTC Banja Vrućica
jer isti predstavlja i jedan od najznačajnijih centara ove vrste u Bosni i
Hercegovini. Prepoznatljivost samog Teslića vezana je za ovaj banjski
kompleks.
Višestruke su koristi za lokalnu zajednicu koje se ostvaruju samom
činjenicom da je priroda bila izdašna prema ovom kraju i da su još davno
umni ljudi prepoznali mogućnosti koje ona pruža. Korisnosti se mogu
242
Zbornik radova
podijeliti u dvije grupe: direktne i indirektne.
Direktna korisnost po opštinu Teslić je: zapošljavanje, ubiranje
opštinskih poreza, taksi i doprinosa, sinergetski efekti koji proistiću iz
poslovnih djelatnosti različitih privrednih subjekata opštine Teslić sa ZTC
Banja Vrućica a što se očitovalo i prilikom rekonstrukcije „Kardiala“,
angažovanje preko 500 smještajnih jedinica u privatnom smještaju.
Indirektna korisnost proizilazi iz značajne fluktuacije turista i
vanpansionske potrošnje a koja se potom direktno odražava i na samu
lokalnu zajednicu. Fluktuacija turista je značajna i sa aspekta upoznavanja
turista sa ostalim turističkim mogućnostima lokalne zajednice poput:
Rastuške pećine, manastira Liplje, planine Borja, Kondžila, različitih
kulturnih i sportskih manifestacija kao i poslovnih mogućnosti posebno
vezanih za hemijsku i drvnu industriju.
4. ZAKLJUČAK
Zdravstveni turizam Bosne i Hercegovine ima značajne potencijale
da postane prepoznatljiv na mapi Evrope pod uslovom da se postojeći
način korištenja privrednih resursa kombinuje sa savremenm oblicima
zdravstvenog turizma. U prilog ovoj tvrdnji govore dobri poslovni rezultati
ZTC Banja Vrućica, odnosno povećan broj turista na ovoj destinaciji.
Moderna koncepcija ZTC Banja Vrućica predstavlja spoj medicine i turizma,
te okosnicu njegovog poslovanja više ne predstavlja klasična rehabilitacija
već holistički pristup čovjekovom zdravlju. Ostvarenje ovakvog koncepta
iziskuje materijalna ulaganja za koja je neophodna podrška državne vlasti,
rješavanje problema vlasništva i dobra menadžerska politika. Turizam
kao uslužna djelatnost zahtjeva visok stepen kvaliteta usluge što iziskuje
konstantan angažman zaposlenih. Konzumenti zdravstvenog turizma
su sve češće zdravi, zaposleni ljudi, između 30 – 50 godina starosti, sa
specifičnim potrebama i žele aktivan odmor koji će poboljšati njihovo
cjelokupno psiho-fizičko stanje. U tom smislu ZTC Banja Vrućica je
svoju ponudu obogatila savremenim medical & wellnes programom,
rekreativnim i zabavnim sadržajima uz već postojeće klasične medicinske
tretmane termalnim vodama.
243
Rezultati investicionog ulaganja mogu se očekivati tek u godinama
koje dolaze. Da bi njihova realizacija bila uspješna neophodno je održavanje
visokog nivoa usluge i osmišljavanje savremenog marketinškog pristupa.
Neophodno je izvršiti analizu ciljnih grupa turista i prilagođavati paket
aranžmane njihovim potrebama i zahtjevima. Lokalna zajednica, koja od
razvoja zdravstvenog turizma ima bitne koristi, mora djelovati u cilju
prepoznatljivosti ove turističke odrednice i u svom strateškom opredjeljenju
razvoja turizma raditi na njegovoj afirmaciji. Ona to može učiniti vodeći
računa da sve saobračajnice do Banje budu asfaltirane, osvjetljene,
postavljeni putokazi, aktivnim djelovanjem Turističke zajednice opštine
Teslić, utičući na sistem obrazovanja potrebnih kadrova i dr.
Rekonstrukcijom hotela „Kardial“ ZTC Banja Vrućica nije završila
svoj razvojni put već ga je samo otpočela te široko otvorila vrata novim
potencijalnim investitorima. Ovom investicijom samo je dokazano da je
moguće prerastanje klasićnog banjskog ljećilišta u moderni zdravstveni
turistički centar.
LITERATURA
1. BARTOLUCI, M., ČAVLEK, N. at.al.: TURIZAM I SPORT –
RAZVOJNI ASPEKTI, Školska knjiga, Zagreb, 2007. p. 199.
2. KATZER, F.: K POZNAVANJU MINERALNIH VODA BOSNE,
Glasnik zem. muzeja u Bosni i Hercegovini br. 31, 1919.
3. SPASOJEVIĆ, M. at.al.: SAVREMENE TENDENCIJE U
RAZVOJU ZDRAVSTVENOG TURIZMA SRBIJE, pregledni
članak , časopis Ekonomske teme br. 2011/1, p. 149-162. Ekonomski
fakultet Niš, , 2011.
4. ZELENIKA, R.: METODOLOGIJA I TEHNOLOGIJA IZRADE
ZNANSTVENOG I STRUČNOG DJELA, četvrto izdanje,
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000.
5. http://www.blberza.com
6. http://www.crhov.com
7. http://www.banja-vrućica.com
244
Zbornik radova
GRANICA OPTEREĆENJA PROSTORA – KAPACITET NOSIVOSTI
(carrying capacity)
Dr. sc. Almazaga Ćatović dipl. oecc, Turistička zajednica Tuzlanskog kantona
Mr. Sc. Sanela Smajlović, magistar iz oblasti turizma
SAŽETAK: Rad se bavi izučavanjem neophodnih promjena koje treba
učiniti u subjektima turističke privrede i na neophodnost uvođenja menadžment
pristupa u istim. Ukazuje na trendove prisutne na međunarodnom turističkom
tržištu. Zasnovanim na kvalitativno novim odnosima u strukturi ekonomskih
kretanja na svjetskom tržištu. Naglašava se da samo menadžment pristup zasnovan
na naučno utvrđenoj filozofiji menadžment upravljanja u turizam, može osigurati
pravilno rješavanje problema, s kojima se menadžeri susreću u svakodnevnom
radu. Posebno se naglašava, da uspješno upravljanje menadžmenta u turizam,
u najvećoj mjeri zavisi od načina izvršene organizacije. Za koju se kaže, da ako
je izvršena na naučno utvrđenim kriterijima, može postati sredstvo u rukama
menadžera pomoću kojeg će uspješno težiti ostvarenju postavljenog cilja,
utvrđenog planom
Ključne riječi: turistički lokalitet, kapacitet nosivosti, turistička
destinacija, broj turista, zasićenost prostora.
UVOD
Broj turista koji posjećuju konkretni turistički lokalitet i dužina njihovog
boravka, kao i aktivnosti kojima se oni bave za vrijeme boravka na destinaciji,
uz usluge koje im stoje na raspolaganju u turističkom mjestu, određuju granicu
opterećenja prostora, u skladu sa kapacitetom nosivosti prostora.
Kapacitet nosivosti (carryingcapacity assessment) pokazuje praggornju granicu turističkih aktivnosti u okviru nekog prostora iznad koje nastaje
prezasićenost prostora (kongestija).
Kapacitet nekog prostora pokazuje „broj korisnika koji dati prostor može
da prihvati u određenom vremenskom periodu, a da se ne desi nepovratna fizička
ili ekološka degradacija, kao ni degradacija koja će dovesti do kasnije turističke
neiskoristivosti datog prostora ili lokacije. Ovaj pojam obuhvata ekološke
(biološke) aspekte prostora, kao i rekreativne, odnosno turističko-ekonomske
245
aspekte kasnijeg korišćenja“.
Kad se pređe određeni kapacitet nosivosti dolazi do degradacije životne
sredine i fizičke, psihičke, biološke i ekološke saturacije (zasićenosti prostora). U
vezi s tim mogu se razlikovati fiziči, ekološki, psihološki, biološki i rekreativni
kapaciteti prostora
KAPACITETI NOSIVOSTI
Negativni uticaj turizma na životnu sredinu najprije su nastali na području
velike koncentracije turista i turističkih objekata na malim prostorima. Veliki broj
turista koji posjećuju turistička mjesta, dužina njihovog boravka i broj noćenja,
aktivnosti (sport, zabava, rekreacija) i usluge koje im stoje na raspolaganju doveli
su do visokog stepena zasićenosti prostora i prekoračenja granice opterećenosti
prostora. Tabela broj 1. pokazuju stepen turističke zasićenosti u odabranim
zemljama.
Tabela broj 1. Kapacitet površine ili linije pristupa (WTO 1991)
Iz podataka o broju turista i ostvarenim noćenjima, i dužini obala na
kojima se ostvaruje najveći procenat turističkog prometa, vidi se da su Francuska,
Španija i Italija najzasićenija turistička zemlja
(stvarna opterećenost je još i veća nego što pokazuju podaci iz tabele).
Broj turista koji posjećuju konkretni turistički lokalitet i dužina njihovog
boravka, kao i aktivnosti kojima se oni bave za vrijeme boravka na destinaciji,
uz usluge koje im stoje na raspolaganju u turističkom mjestu, određuju granicu
opterećenja prostora, u skladu sa kapacitetom nosivosti prostora.
Kapacitet nosivosti (carryingcapacity assessment) pokazuje praggornju granicu turističkih aktivnosti u okviru nekog prostora iznad koje nastaje
prezasićenost prostora (kongestija).
Kapacitet nekog prostora pokazuje „broj korisnika koji dati prostor može da
prihvati u određenom vremenskom periodu, a da se ne desi nepovratna fizička
ili ekološka degradacija, kao ni degradacija koja će dovesti do kasnije turističke
neiskoristivosti datog prostora ili lokacije.
246
Zbornik radova
Ovaj pojam obuhvata ekološke (biološke) aspekte prostora, kao i
rekreativne, odnosno turističko-ekonomske aspekte kasnijeg korišćenja“.34
Kad se pređe određeni kapacitet nosivosti dolazi do degradacije životne
sredine i fizičke, psihičke, biološke i ekološke saturacije (zasićenosti prostora). U
vezi s tim mogu se razlikovati fiziči, ekološki, psihološki, biološki i rekreativni
kapaciteti prostora.
1)
Fizički kapacitet – označava maksimalan broj turista, odnosno turističkih
objekata koji se na
nekoj turističkoj destinaciji može fizički smjestiti.
On može biti ostvaren samo teoreski, ali to
ne bi bilo ekonomski, ekološki,
psihofiziološki i socijalno-psihološki opravdano, te takavkapacitet ne bi bio
optimalan kapacitet.
2)
Socio-psihološki kapacitet, pokazuje broj ljudi – gornju granicu na
nekom prostoru koji nedovodi do smanjenja zadovoljstva gostiju (psihološka
saturacija) odnosno do psihofizoloških tegoba usljed prenatrpanosti prostora
(primjer prenatrpanosti; “Novosadski poljoprivredni Sajam“
ili
bazen
“Spens“, Stražilovo, “Štrand“, “Baščaršija” Sarajevo).
3)
Rekreativni kapacitet – označava maksimalan broj posjetilaca koji se na
jednoj površini može smjestiti, a da budu zadovoljene njihove potrebe za
odmorom i rekreacijom putem raznih ekreativnih aktivnosti.
4)
Ekološki kapaciteti turističke destinacije – označava maksimalni nivo
turističkih aktivnosti u okviru turističke destinacije, a da pritom ne dođe do
entropije ekosistema tog prostora.
5)
Svaki od ove vrste kapaciteta može biti minimalan, maksimalan i
optimalan. Logično je pretpostaviti da korištenje kapaciteta uvijek mora biti na
nivou optimalnog kapaciteta. Takvo korištenje je održivo korištenje, te je to,
dakle, održivi kapacitet, prema konceptu održivog razvoja.
U istraživanjima je utvrđeno da različiti tipovi prirodnih kompleksa
imaju specifičnu strukturu i karekteristike unutrašnjih veza među morfološkim
jedinicama sistema i različito reaguje na spoljašnje uticaje, a u okviru toga i
na opterećenje turista i rekreativaca. Zato opterećenje koje je za jedan prirodni kompleks bezopasan, za prirodni kompleks drugog tipa može biti opasno, ili
kritično. U tom smislu kapacitet nosivosti – sposobnosti prihvata turista, nije
jednaka u svakoj sredini. Osjetljivi ekološki lokaliteti, kao što su ostrva, neka
istorijska mjesta, zaštićena prirodna područja, i slični prostori, teže podnose veliki
broj turista, nego neke rivijere ili veliki gradovi. Veličina i kriterijum maksimalno
dozvoljenog opterećenja nacionalnog parka “Fruška Gora“, ”Tare“ ili Delibatske
Pješčare, prirodnog rezervata “Zasavice“, Ade Ciganlije, itd., razlikuje se od
granice opterećenja Budvanske rivijere, Zlatiborske destinacije, Neuma itd.
34
Lješević M. Turizam, rekreacija i životna sredina u “Ruralna ekologija”, G. Fakultet, Centar za životnu
sredinu i GIS, Beograd, 2002., str. 169.
247
Procjena prihvatljivih kapaciteta je jedna od osnovnih savremenih tehnika
u planiranju i upravljanju razvoja turizma s ciljem utvrđivanja dozvoljenih gornjih
granica razvoja, odnosno optimalne eksploatacije turističkih resursa (tj. Održivog
razvoja turizma).
Svjeska turistička organizacija predložila je maksimalna dozvoljena
opterećenja i gustinu posjetilaca za različite tipove aktivnosti i različite rekreativne
lokacije (to je prikazano u sljedećoj tabeli).
Tabela broj 2. Kapacitet površine ili linije pristupa (WTO 1991)35
Iz prethodnog se može zaključiti da je utvrđivanje prihvatnog kapaciteta
turističkog lokaliteta jedna od osnovnih preventivnih mjera zaštite sredine i
prirode od negativnih turističkih aktivnosti i djelatnosti.
Iz prethodnih analiza je očigledno da su često ciljevi razvoja turizma
i ekološki ciljevi, konfliktivni ciljevi, tj. da se ciljevi razvoja turizma i ciljevi
životne sredine u određenim slučajevima sukobljavaju. To je u osnovi tačno,
i to potvrđuje turistička i urbanistička praksa. Štete koje turizam, posebno
“veliki“ turizam, prouzrokuje u prirodi su mnogobrojne, velike, i u dobroj mjeri
neizbježne, jer razvoj turizma utiče na gotovo sve elemente ekosfere i ozbiljno
ugrožava ekološku ravnotežu. Međutim bilo bi utopija i ekološki fanatizam,
zabraniti dalji razvoj turizma. To ne bi bilo realno ni moguće, niti opravdano,
ali je realno, i nužno i obavezno, preduzimati sve da dalji razvoj turizma bude
održivi turizam – turizam koji miri ekološke ciljeve prema konceptu održivog
razvoja. Znači ciljevi razvoja turizma i ekološki ciljevi ne moraju a priori biti
konfliktni. Oni se moraju usklađivati, a to je suština održivog razvoja.
35
Preuzeto od Lešević M. Turizam, rekreacija i životna sredina u “Ruralna ekologija”, G. Fakultet.
248
Zbornik radova
GRANICE OPTEREĆENOSTI PANONSKIH JEZERA – TUZLA
Analiza opterećenosti mikro - turističke destinacije - kompleks panonskih jezera
Kompleks Panonskih jezera nalazi se u središtu dijela grada Tuzle. To je
prostor koji predstavlja produžetak Memorijalnog kompleksa “Slana Banja”,
Aleje Slobode sa partizanskim grobljem i nalazi se unutar šumsko-parkovskih
površine prostorne cjeline Slana
Banja – Borić.
Lokacija mikro-turističke destinacije
Kompleks definiraju: ulica Kulina Bana – Sjeverna gradska saobraćajnica/
na jugo-zapadu ulica Slani Bunari na sjevero-zapadu, Duga ulica, Šetalište Slana
Banja i ograda kompleksa Rudnika soli na sjeveru, kompleks dječijeg zabavnog
parka “Vrtić” i projektovana trasa nastavka ulice Džindić mahala na istoj i
jugoistočnoj strani.
Izgradnja jezera je izvršena prema koncepciji uređenja terena i formiranja
vještačkih jezera za kupanje, gdje se sa slatkom vodom miješa određen procenat
slanice iz slanih bunara. Zbog dimenzija kapaciteta stvorenih jezera bilo je
potrebno obezbjediti značajnu količinu vode (cca 25000 m3).
Građevinske, sanitarne i dr. karakteristike mikro-turističke destinacije
U podlozi jezera (“školjka jezera”) uređena je kompleksna konstrukcija
koja obezbjeđuje nepropusnost. Oko Panonskih jezera izgrađeni su bitni i
neophodni objekti:
•
sanitarni čvor i svlačionice,
•
objekti tehničkog postrojenja,
•
restoran sa terasom,
•
otvorena scena (bina),
•
sportsko rekreativni tereni,
•
ograda i kapije za ulaz u kompleks jezera,
•
rekonstruisan je postojeći objekat rudnika i
•
parking prostor.
KLIMATSKE KARAKTERISTIKE MIKRO-TURISTIČKE DESTINACIJE
Na području grada Tuzle, klima je umjereno-kontinentalnog tipa čije je opšta
odlika da su sva četiri godišnja doba jasno izražena. Vrijednost važnijih klimatoloških
elemenata posljednjih 35 godina uzeta su u obzir kod projektovanja objekta i to:
temperatura, padavine, insolacija, ruža vjetrova, relativna vlažnost i vazdušni pritisak.
249
KARAKTERISTIKE, ZNAČAJ I MOGUĆNOSTI LOKACIJE
Širi obuhvat kompleksa Panonskih jezera koja se protežu od Ulice Slani
Bunari na zapadu do ulice Šetalište Slana banja na istoku, a obuhvata i kompleks
teniskih igrališta ukupne površine 12 ha, je direktno naslonjen na Memorijalni
kompleks “Slana banja” i Park šuma Trnovac.
Sa južne strane ovaj prostor tangira Sjeverna magistralna saobraćajnica
koja ga razdvaja, odnosno povezuje sa zonom tradicionalnog gradskog centra u
kojem je smještena pješačka zona (najveća u BiH) i niz najznačajnijih gradskih
funkcija. Prema svemu navedenom lokacija ovog kompleksa je izuzetno
atraktivna, jer se na ovaj prostor vrlo brzo može stići iz svih dijelova urbanog
područja kako javnim gradskim saobraćajem, tako i pješačkim pravcima. Ako se
uzme u obzir činjenica da su padine Trnovca prije 30-tak godina vrlo kvalitetno
parkovski ozelenjene, to je jasno kakav zapravo značaj ima ovaj prostor i da
u tom smislu predstavlja dragocjenu priliku da se iskoristi za potrebe aktivne
rekreacije građana Tuzle i šire regije.
Sve navedene karakteristike ovog prostora stvorile su mogućnost da se
problem koji je prouzrokovao slijeganje terena i devastacija nastala tom prilikom
pretvore u prednost, te je postojeća barska površina pretvorena u slana jezera sa
svim potrebnim pratećim sadržajima koji se koriste za kupanje, aktivnu i pasivnu
rekreaciju građana Tuzle i okoline.
Pravac pružanja Panonskog jezera 1 po dužnoj osovini je u pravcu istokzapad. Dužina jezera je 172,50 m, minimalna širina 43,00 m, a maksimalna 80,00
m.
Na istočnoj strani na užem dijelu jezera, a bliže dječijem vrtiću je
izgrađeno kupalište za djecu sa dubinom od 40 do 60 cm. Na širem, zapadnom
dijelu na kojem su smješteni i prateći sadržaji, dubina jezera je od 80 do 170 cm,
i taj dio je predviđen kao kupalište za omladinu i odrasle.
Ukupna vodena površina iznosi 11000 m2, a zapremina 10-11000 m3.
Šljunčana plaža za kupače smještena je uz sjevernu obalu jezera, između jezera
i pristupne kolske saobraćajnice koja se na mjestu sjeverne kapije produžava u
šetalište slana banja.
Nakon realizacije I faze razvoja kompleksa izgradnjom velikog jezera u
julu 2003. g., etapni razvoj je nastavljen 2006. g. izgradnjom Arheološkog Parka–
Neolitskog Sojeničkog naselja sa muzejskom postavkom koja govori priču o
kontinuitetu življenja na prostoru grada Tuzle još iz doba Neolita. Početkom
ljetnje sezone 2008. g., kapaciteti kompleksa su znatno povećani izgradnjom
drugog slanog jezera a krajem septembra stvoren je još jedan jedinstveni turističi
proizvod–Slani slapovi u formi, jedinstvenog za ove područja, inhalacionog
250
Zbornik radova
zdravstvenog centra na otvorenom prostoru. Već naredne godine, turistička
ponuda kompleksa Panonskih jezera će biti obogaćena Muzejom Panonskog
mora, Dječijim zabavnim parkom i Fitness centrom na otvorenom.
Kompleks Panonskih jezera sa svojom turističkom djelatnošću
(atraktivnost, čistoća vode i okoliša, dobra i jeftina usluga, lokacija, veliki broj
posjetilaca) presudno je uticao na donošenje odluke o nagradi Općini Tuzla
u izboru za najbolji turistički grad u BiH – Zlatna ruža za prošle tri sezone
kao i nagrade Zlatna Ugostiteljska Kruna (idejno rješenje Arheološkog ParkaNeolitsko Sojeničko naselje-Panonsko jezero) u kategoriji posebnog njegovanja
odnosa prema tradicionalnim kulturno-istorijskim vrijednostima BiH.
Dosadašnji rad kompleksa Panonskih jezera u Tuzli pruža optimističke
prognoze za buduće razvojne planove. U toku proteklih kupališnih sezona,
kompleks Panonskih jezera ukupne površine 5,5 ha, dužine obale od 1.000 m.,
površina šljunčanog dijela plaža od 10.000 m2 , posjetilo je oko 1 milion gostiju
ali uzimajući u obzir činjenicu da je kompleks Panonskog jezera otvoreni vodeni
park i van ljetnje sezone za sve ljubitelje prirode i rekreacije, slobodno se može
dati procjena od 1,5 milion posjetilaca tokom proteklih 5 godina rada. Rekordna
posjeta kompleksu Panonskih jezera je ostvarena u sezoni 2008. g. sa oko 340.000
gostiju.
Slana jezera predstavljaju vještačku akumulaciju vode unutar školjki koje
su izgrađena od kombinacije geosintetičkih i prirodnih materijala (geotekstil,
geomreža i geomembrana u kombinaciji sa pijeskom, tucanikom i šljunkom).
Veliko Jezero je vodne površine od 1.014 ha (10.140 m2), maksimalne dubine 1,6
m., dužine od oko 180 m, maksimalne širine oko 80 m, količina vode od 13.000
do 15.000 m3 sa kotom vodene površine od 227,40 m. Malo Jezero je vodne
površine od 0,530 ha., dubine od 1,35 do 1,6m., sa količinom vode od 6.000 do
7.000 m3, opsega od cca. 320 m.
Specifičnost i jedinstvenost jezera je voda kojom se puni i predstavlja
kombinaciju tehničke vode (doprema se cjevovodom iz vještačke akumulacije
jezera Modrac) i slane vode iz sonih bunara u neposrednom zaleđu Panonskog
jezera (ostaci kamene soli nekadašnjeg panonskog mora) i slanice sa crpilišta
Tetima. Udio slane vode u ukupnoj vodnoj zapremini iznosi 30% sa salinitetom
od 30 do 35 gr/l. i koji je neznatno ispod razine saliniteta morske vode. Pored
saliniteta, voda Panonskog jezera sadrži i minerale (kalcijum, natrijum, sumpor,
jod, brom itd.) te je opravdano stekla imidž “ljekovite“ vode jedinstvene na našim
prostorima pa i u Europi.
Obzirom na “bogatstvo“ koje imamo u vodi Panonskog jezera, posebna
pažnja i briga se vodi na održavanju (hemijskom i bakteriološkom) jezerske vode
kroz specifičan tehnološki proces. Tehnološki proces se odvija kroz 24-satno
filtriranje ukupne vodne zapremine jezera (2,5 ciklusa) i njeno hemijsko tretiranje
251
kroz niz postupaka kao što su održavanje ph vrijednosti, dezinfekcija, uništavanje
algi, flokacija (otklanjanje zamućenosti vode) te stalno fizičko čišćenje kompleksa
jezera.
Najvažniji segment tehnološkog procesa je filtracija vode koja se vrši
pješčanim filterima u dva filter postrojenja sa 2,5 ciklusa u 24 sata za ukupnu
vodnu zapreminu pri čemu je proces automatizovan sa stalnim dotokom sveže
tehnološke vode i slanice.
Dezinfekcija vode kao drugi najvažniji proces, vrši se tekućim hlorom
pri čemu se zavisno od vreme-nskih uslova i broja gostiju, koncentracija hlora
održava na nivou od 0,2-0,5 mg/l. Sva mjerenja i analize jezerske vode (tri puta
sedmično u sezoni kupanja) se obavljaju u Zavodu za javno zdravstvo TK pri
čemu su sva dosadašnja mjerenja pokazala apsolutnu ispravnost i kvalitet jezerske
vode u sezoni kupanja.
DODATNI SADRŽAJI
U okviru plaža locirani su sadržaji, kao što su:
•
otvorene pozornice,
•
dječiji zabavni park
•
igrališta za odbojku na pijesku,
•
garderobe, odnosno kabine za presvlačenja (20 kabina),
•
tuševi (16 tuševa),
•
sunčalište,
•
šetalište koje je locirano između plaže i ograde, te niz ostalih elemenata mobilijara, koji standardno predstavlja sastavni dio plaže,
•
sanitarni
čvor
je
lociran
na
središnjem
dijelu
plaže i postavljen neposredno uz škarpu između plaže i kružne
pješačke staze, kako bi bio podjednako udaljen od plaže za
djecu, kao i plaže za odrasle kupače. Sastoji se od 8 kabina za muškarce, 5 kabina za
žene i kabina za invalidna lica.
U okviru ovog prostora obezbjeđeni su ugostiteljski objekti. Povećana
visina terena koja je dobijena izvođenjem dina stvorila je veću visinsku razliku
između površine jezera i okolnog terena, što onemogućuju potrebni stepen
insolacije za organizaciju plaže.
252
Zbornik radova
KARAKTERISTIKE VODE ZA KUPANJE
Pored rekreacionog aspekta u okviru kompleksa, slanoj vodi se
pripisuju i određena pozitivna dejstva na zdravlje ljudi (reumatska oboljenja,
hronične respiratorne bolesti), što povećava zainteresovanost za posjete ovom
kompleksu. Miješanjem slane i slatke vode u željenom omjeru (7:3 u korist
slatke vode), te se dobija slanitet NaCl 30 g/l (slanica ima koncentraciju NaCl
160 g/l). Kvalitet vode u jezeru Panonika kontroliraju:
•
Vlastiti laboratorij preduzeća i to u pogledu fizičko-hemijskih osobina,
•
Zavod za javno zdravstvo TK-a u pogledu fizičko-hemijskih i
bakterioloških osobina vode za kupanje.
Grafički prikaz - Panonskih jezera Tuzla
Tabela 3. Koncentracija turističkog prometa
Destinaciji Panonskih jezera – Godišnji promet
na
mikro-turističkoj
253
Tabela 4. Koncentracija turističkog prometa
Destinaciji Panonskih jezera – Dnevni promet
na
mikro-turističkoj
UMJESTO ZAKLJUČKA
• Projektovani kapacitet jezera je 1500 kupača. Za protekli period u sezoni kupanja
2003-2010.
godine,
broj
posjetilaca-kupača
kretao
se
od
1000
do
10
000,
što
predstavlja
povećan broj korisnika i preko 8,5 puta od projektovanog
• Nameće se zaključak da je neophodno povećati kapacitet kompleksa u smislu
iznalaženja rješenja za izgradnju novih jezera na datoj mikro-turističkoj
destinaciji.
254
Zbornik radova
TURIZAM U FUNKCIJI LOKALNOG RAZVOJA
- Primjer uspješnog turističkog projekta na području općine KakanjMaksuma Topalović
PRIRODNI POTENCIJALI ZA RAZVOJ TURIZMA
Općina Kakanj smještena je u područje bogato prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima, posebno planinama srednje visine, rijekama,
starim utvrdama, i srednjovjekovnim spomenicima.
Plan NVO „Alternative“ je da se na ovo područje, koje pruža
mogućnosti za brojne aktivnosti u prirodi kao što su: šetnja u prirodi
(Ponijeri, Bočica, Bobovac u općini Kakanj), penjanje, speleologija
(Spomenik prirode Tajan – općine Zavidovići i Kakanj), brdski biciklizam
i zimski sportovi (Ponijeri, općina Kakanj), rafting i ronjenje (Kamenica,
općina Zavidovići ) skrene pažnja domaćih i stranih turističkih organizacija.
Treba naglasiti da se radi o povezanim prirodnim destinacijama i
aktivnostima pogodnim za različita godišnja doba: planinarenje, sportske
pripreme, skijanje, brdski biciklizam, šetnja i boravak na čistom zraku.
Ponuda se može i treba obogatiti posmatranjem u prirodi;
ribolovom, branjem i edukacijom o ljekovitom bilju i drugim aktivnostima
sportskog i zdravstvenog turizma.
Smještajni kapaciteti, tipa malih ugodnih hotela postoje na Ponijerima te
vikendice za iznajmljivanje na Ponijerima (općina Kakanj) i u Kamenici
(općina Zavidovići).
KULTURNO-HISTORIJSKI POTENCIJALI ZA RAZVOJ TURIZMA
Bogata historijska prošlost, ostavila je na području središnje BiH
veliki broj srednjovjekovnih gradova, tvrđava, kula i stečaka, koja su vrlo
zanimljiva za turističku ponudu, naročito stranim turistima.
255
Na području općine Kakanj treba izdvojiti:
1. Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci, smješten uz banski
dvor Grgurevo, podignut za vrijeme vladanja bana Stjepana II
Kotromanića (1314.-1353.), spada među najstarije ustanove
koje kontinuirano djeluju u Bosni i Hercegovini. U muzeju
Franjevačkog samostana izloženo je oko 170 eksponata koji
predstavljaju povijesno, kulturno i umjetničko bogatstvo BiH.
Knjižnica je podijeljena na stari (muzejski), novi i najnoviji dio.
U starom dijelu su oko 5000 izdanja štampana do 1850.godine.
Ukupan knjižni fond je 20.000 a na prvom mjestu treba spomenuti
31 inkunabulu štampanu 1.500. godine što je polovina od ukupnog
broja inkunabula u Bosni i Hercegovini.
Važno je napomenuti da se Franjevački samostan, Grgurevo i
inkunabule nalaze na listi nacionalnih spomenika pod zaštitom
države.
2. Sultanova džamija u Kraljevoj Sutjesci spada u red najstarijih
džamija u Bosni i Hercegovini. Njenu gradnju 1463.god., (prema
nekim bilješkama gradnja je trajala svega tri dana) naredio
je Mehmed II El Fatih. Na listi je nacionalnih spomenika pod
zaštitom države i predstavlja jedan od bisera islamske umjetnosti i
arhitekture u BiH.
3. Bosanska kuća iz 18. stoljeća je jedan od rijetko sačuvanih
stambenih objekata bosanske arhitekture iz tog perioda. Na listi je
nacionalnih spomenika pod zaštitom države.
Evidentno je da je na malom prostoru u Kraljevoj Sutjesci, svega
20 km od Kaknja u prelijepom prirodnom ambijentu okruženom šumama
i rijekama smješteno čak 5 nacionalnih spomenika koji svjedoče o značaju
ovog kraja u vrijeme srednjovjekovne BiH. Zbog toga je K r a l j e v a
Sutjeska posebno zanimljiva turistima. Važno je još napomenuti da iz
Kraljeve Sutjeske vodi najljepša pješačka staza do zidina srednjovjekovnog
grada Bobovca. Politička funkcija Bobovca ogleda se u činjenici da se
unutar njenih zidina jedno vrijeme čuvala bosanska kruna
Iako Bobovac pripada općini Vareš pješačka staza iz Kraljeve
Sutjeske (općina Kakanj) je najčešći izbor posjetitelja za dolazak na
Bobovac. Put iz Vareša također predstavlja atrakciju zbog prirodnog
ambijenta i lijepo uređenog odmorišta. Posebno je dobar ugođaj prilaziti
Bobovcu kamenom popločanom sigurnom stazom koju treba dovršiti.
256
Zbornik radova
Inače na cijelom prostoru općine Kakanj nalazi se 176 spomenika
srednjovjekovne BiH. NVO „Alternative“ Kakanj koristeći podatke iz
„Evidencije nepokretnih spomenika kulture na području opštine Kakanj“
autora Prof. Muhameda Kreševljakovića, izdanje 1983. god. u 2010. ili 37
godina kasnije priprema izvještaj o stanju kulturno-historijskih spomenika
na području općine Kakanj. Zanimljiva je bilješka prof Kreševljakovića
(1983.) koja tvrdi da se od 213 istraženih spomenika čak 210 nalazilo pod
pravnom zaštitom. O stanju spomenika danas, zaboravljenih i jedino na taj
način sačuvanih, više se može vidjeti iz „Izvještaja o stanju 176 kulturnohostorijskih spomenika srednjovjekovne BiH na području općine Kakanj“:
www.nvo-alternative.org
PRIMJER USPJEŠNOG TURISTIČKOG PROJEKTA
Ključne riječi:
Javno privatno partnerstvo,
prirodni i kulturno historijski turistički proizvod
uvezivanje lokalnih zajednica u jedinstvenu turističku ponudu
Projekt: “Jačanje turizma kroz edukaciju i promociju u regiji Centralna
BiH – STEP u regiji CBiH”
Implementing organizacija: NVO „Alternative“Kakanj
Partneri u projektu: Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska i Sportskonaučno istraživački klub „Atom“ Zavidovići
Suradnici: Općina Kakanj i Općina Zavidovići
Donator: EU
Vrijednost projekta: 166.665,34 EUR
„To je prvi, veliki i važan korak, ali mislim da poslije njega dolaze daleko
teži koraci. To govorim posebno zbog toga što, ako i malo putujemo,
znamo koliko je zapravo takav oblik djelovanja prezahtjevan. Općina
Kakanj izlazi, možemo kazati, u svijet ili barem u najbliže okruženje, sa
jednom posve drugačijom slikom. Mi smo bili poznati po dimnjacima, po
uglju, a od ovoga dana se nastojimo predstaviti široj javnosti sa drugim
dimenzijama naše općine, koje su možda, ako bismo gledali s kulturnog
aspekta, prve klase. Ovo je zapravo jezgra Bosne. Od Vranduka do
Vrhbosne, do Sarajeva, tu je kako bih rekao ta supstanca Bosne, koja se
poput harmonike rastezala i skupljala. Njezino središte je upravo ovdje na
257
području općine Kakanj, Kraljeva Sutjeska, Bobovac, a u našem susjedstvu
druga mjesta kao što su Fojnica i Kreševo, barem u toj dimenziji tradicije
jednake vrijednosti kao i Kraljeva Sutjeska, gdje kroz njih prođe oko 2000
do 3000 posjetitelja.“36
Trebamo tragati za historijskim i tradicijskim vezama lokalnih
zajednica kako je to u svom govoru na promociji turističkog vodiča
štampanog u okviru projekta naglasio prof.dr. fra Stjepan Duvnjak.
Kulturno-historijski spomenici na području Općine Kakanj,
ma koliko značajni bili ne zadržavaju posjetitelja (osim historičara i
istraživača) duže od nekoliko sati ili jednog dana. Kakanj, Fojnica i
Krešavo sa samostanima i sadržajima: muzeji, knjižnice, kulturni sadržaji
te općina Vareš i zidine srednjovjekovnog grada Bobovca mogu biti dio
zanimljivog turističkog proizvoda: upoznavanje srednjovjekovne BiH.
Sadržaji su nešto što definitivno nedostaje ovim prostorima. Ima
primjera dobre prakse ali još uvijek nisu dio stalne turističke ponude. Npr.
u općini Kakanj u Kraljevoj Sutjesci smo kroz projekat „STEP u regiji
CBiH“ uvrstili koncert klasične muzike (Quarteto di Cremona-Italija)
i takmičenje mladih violinista BiH koje je organizirala GESO fondacija
Travnik i Fondacija Progeto di musica Italija sa našom organizacijom
kao lokalnim partnerom. Osim toga već desetljećima u Kraljevoj Sutjesci
postoji tamburaški orkestar i zajedno sa HKD Bobovac Čatići i KUD
„Fadil Dogdibegović“ Dikan čuvaju i njeguju kulturu, tradiciju i običaje
BiH naroda. To treba prezentirati turistima kroz uvrštavanje kulturnog
događaja u turističku ponudu.
Druga mogućnost za razvijanje turističkog proizvoda „upoznavanje
sa srednjovjekovnom BiH“ je uređenje povijesno-edukativne staze Kraljeva
Sutjeska – Bobovac. Radi se o atraktivnoj stazi kroz prelijepe pejsaže uz
kanjon rijeke Bukovice. Staza je, poznata po historijskim činjenicama i
prepričavanim legendama iz perioda srednjovjekovne BiH kada se Bosnom
iz ovog kraja vladalo. Negdje na polovini staze posjetitelji će naići na
stijene sa još vidljivim udubljenima na kojima su bile osmatračnice.
Mjesto se zove Ljestvače po karakterističnim ljestvama od kanapa i drveta
36
Prof.dr. Fra Stjepan Duvnjak, Kustos Muzeja u Franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci, govor na
promociji Turističkog vodiča štampanog i okviru projekata „Jačanje turizma kroz edukaciju i promociju u regiji
CBiH“ implementiranog od strane NVO „Alternative“ Kakanj.
258
Zbornik radova
kojima su se do mjesta osmatranja penjali vojnici osmatrači. U blizini su se
razapinjanje volovske kože kao brana a voda bi se pustila na neprijateljsku
vojsku u pokušaju osvajanja Bobovca. Ima još zanimljivosti vezanih za
stazu kojom se dolazi do bunara karakterističnog po tome da nikad ne
presuši iako je smješten na oko 700 m nadmorske visine nedaleko od
zidina Bobovca. Ove i druge priče te historijski podaci mogu biti ispričane
u okviru brojnih eskurzija kao edukativno-povijesni čas na samoj stazi
do Bobovca. Obilježavanje zanimljivih mjesta, natpisi, uređena odmorišta
mogu dodatno privući turiste. To je razlog da NVO „Alternative“ od 2006.
(početka projekta) sa skromnim sredstvima i uz volonterske akcije uređuju
stazu i izletište u podnožju Bobovca. Volonteri BiH i svijeta (preko ISV –
međunarodnog volonterskog studentskog servisa) dali su svoj doprinos u
uređenju staze i odmorišta. Danas, pet godina poslije lokalno stanovništvo
koje aktivno koristi odmorište, posebno u ljetnim danima vodi računa o
zbrinjavanju otpada i održavanju mobilijara.
Gore iznesene opće smjernice za razvijanje prirodnog i kulturnohistorijskog turizma u općini Kakanj i susjednim ili sličnim općinama
utemeljene su na iskustvima iz projekta STEP u regiji CBiH.
Svrha projekta je bila skrenuti pažnju domaćih i stranih turističkih
organizacija na prirodne vrijednosti i kulturno-historijske spomenika
područja centralne BiH s ciljem ekonomskog jačanja lokalnih zajednica
i regije Centralna BiH kroz razvoj turizma i unapređenje promocije
turističkih resursa i usluga Kraljeve Sutjeske, Ponijera i Tajana
Projekat se odvijao kroz nekoliko grupa aktivnosti:
Osnaživanje 20 lokalnih domaćinstava u Kraljevoj Sutjesci i vlasnika
vikend kuća za iznajmljivanje na Ponijerima i u Kamenici za pružanje
kvalitetne usluge smještaja i ponudu domaće hrane turistima ogledalo
se kroz edukaciju o standardima smještaja, pripreme i serviranja hrane,
odnosu prema gostima , nabavke sobnog i kuhinjskog mobilijara i
tradicionalnog posuđa do promocije putem DVD-a, štampanog turističkog
vodiča i web site.
Po završetku edukacije organizirano je takmičenje za kvalitet turističkih
usluga u 4 kategorije: Kvaliteta smještajnih kapaciteta, Ponuda domaće
kuhinje, Zastupljenost bosanske tradicije u ponudi i Ukupnost ponude
Napomena: Većina domaćinstava danas izdaju sobe ili vikend kuće i nude
domaću hranu turistima
259
Uređenje i promocija prirodnih turističkih destinacija kroz tri
međunarodna sedmodnevna volonterska kampa.
Kampovi su održani u podnožju srednjovjekovnog grada Bobovca.
Uređena je pješačka staza do Bobovca i izletište u podnožju Bobovca. Druga
dva kampa održana su na Tajanu, Jezero Mašica i u Kamenici. Obilježene
su stijene za penjanje, popravljena brana u Kamenici i organizirana akcija
podvodnog čišćenja rijeke Gostović.
Napomena: volonterski međunarodni omladinski kampovi Bobovac 2006;
2007,.2008.2009,2010.2011. postali su tradicija ovog kraja i imaju podršku
BiH vlasti i lokalne zajednice
Promocija turističke ponude putem međunarodnog turističkog
sajma u Kaknju, sudjelovanja na drugim sajmovima te štampanog i online turističkog vodiča.
Međunarodni turistički sajam u Kaknju okupio je predstavnike turističkih
organizacija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Italije. U okviru sajma
za turističke djelatnike organizirana je posjeta Kraljevoj Sutjesci (koncert
klasike), Ponijerima (šetnja prirodom) i Kamenici (diving - skokovi u
vodu).
Uspostavljen je on-line i štampan turistički vodič koji sadrži
brošuru o turističkim potencijalima i uslugama, turističku mapu, DVD sa
dokumentarnim filmom o projektu i akterima, brošuru o vjerskom turizmu.
Promocija turističkog vodiča organizirana je u Kaknju i Zavidovićima za
turističke organizacije iz BiH. Vodić je predstavljen i kroz:
a) radionicu: “Očuvanje nematerijalne kulture, muzike i običaja preko
kulturnog i ruralnog turizma i povezivanje gradova balkanskog
regiona” za ciljnu grupu: stručnjaci za turizam i kulturu iz državnih
uprava i privrede ( turističke organizacije, ustanove kulture,
privredne komore, strukovna udruženja i turističke agencije) .
Zemlje učesnice: Albanija, BiH, Crna Gora, Slovenija, Srbija i
Italija
Organizator; Ministarstvo trgovine, turizma i usluga Republike
Srbije i Fondacija Balkankult iz Beograda; Domaćin: Općina
Zaječar
Pokrovitelj: CEI (Centralnoevropska inicijativa), Ministarstvo
trgovine, turizma i usluga Republike Srbije, Fondacija Balkankult
iz Beograda i općina Zaječar
b) seminar o turističkim potencijalima jugoistočne Evrope, Trst,
260
Zbornik radova
Itlija, na kojem su sudjelovali predstavnici organizacija, institucija i
vlasti iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Italije, Hrvatske, Slovenije
i Srbije.
napomena: do 2010. NVO „Alternative“ su ažurirale potpuno volonterski
web site i iz svojih sredstava plaćali web domenu, kada je zbog nedostataka
sredstava i ukinuta.
Turistički vodič i danas sa dopunjenim izdanjima o Ponijerima
koriste Općina Kakanj i lokalna poduzeća i organizacije prilikom promocije
općine Kakanj u poslovnim kontaktima sa drugim općinama u BIH i izvan
BiH.
Vodič je bio dio promocije općina Kakanj na nedavno održanom sajmu
općina i gradova Jugosistočne Evrope, u Sarajevu: Nexpo 2011.
„ NVO “Alternative” Kakanj su uradili dobar posao u aktiviranju ljudi
ovog područja na svim nivoima. Uspjeli su da naprave brošure, plakate,
realiziraju ljetne kampove kao što se može vidjeti na DVD-u koji je urađen
veoma profesionalno i privlačno. NVO „Alternative“ je svjesna ekoloških
problema i već je postigla određene uspjehe. Također sam uočio i punu
podršku stanovništva te lokalnih i regionalnih vlasti.37
Henk Spelt, senior expert PUM
37
Henk Spelt , Senior expert PUM ( PUM je holandska organizacija koja sa expertima u preko 80 zemalja
svijeta pruža pomoć u međunarodnom razvoju)
261
ZAKLJUČCI
-
Za razvoj turizma u lokalnim zajednicama neophodno je jačati
javno-privatno partnerstvo. Jačanje samo privatnog sektora i davanje na
korištenje javnog dobra, prirode i kulturno-historijskih spomenika moglo
bi značiti trku za profitom i smanjenu brigu za održavanjem i uopće
održivim razvojem. S druge strane, javni sektor nema potencijale za
bavljenje turizmom ali može i treba donijeti dugoročne strategije održivog
razvoja.
-
Uključiti šire područje, u program, jer ni jedan strani gost neće
biti raspoložen da pravi nekoliko rezervacija u različitim mjestima. Za
ovo je potrebna edukacija i savjeti od strane neke razvijene međunarodne
turističke organizacije.
-
Organizirati turističku ponudu: jednodnevne ekskurzije i izleti;
višednevne sportske pripreme; vikend u prirodi uz obilazak kulturnohistorijskih spomenika; višednevni odmor u prirodi koji uključuje
lagane šetnje, posmatranje u prirodi, penjanje atraktivnim stijenama na
Tajanu, speleologiju, skijanje, ronjenje, ribolov, rafting, brdski biciklizam,
jahanje...
-
Pronaći dobrog in-bound operatora koji može prodati proizvod.
Takav operator ne postoji u BiH jer su turističke organizacije većinom
orijentirane na organiziranje posjeta stranim zemljama ili na masovni
turizam.
-
Razvijati upotrebu vlastitih turističkih ureda za ograničeno inbound operaterstvo zasnovano na mjesnom, a ne na masovnom turizmu.
Treba imati na umu da su odgovornosti in-bound operatora mnogo veće od
upravljanja info centrom.
-
Uspostaviti suradnju sa stranim turističkim operatorima, sportskim
klubovima, Bosancima u inostranstvu i/ili malim ali dobro organiziranim
organizacijama orijentiranim na ekoturizam.
Ovo je sve realistično i ostvarljivo. Postoji međutim nekoliko stvari
kojima treba posvetiti pažnju kao i ulaganje vremena, novca, vještina:
-
Razvoj turističke infrastrukture, malih obiteljskih ili privatnih
hotela sa ugodnim okruženjem i gostoljubivošću. Već imamo nekoliko
privatnih hotela na Ponijerima i 20 domaćinstava educiranih kroz projekat
u Kraljevoj Sutjesci, na Ponijerima i u Kamenici. Potrebno je nastaviti
raditi u području edukacije, na promociji i širenju kapaciteta.
-
Obuka licenciranih vodiča koji su upoznati sa svojim
262
Zbornik radova
odgovornostima i govore barem jedan zapadnoevropski jezik. Ovo je
veoma poželjno, čak i ako moraju studirati u inostranstvu ili kroz projekte/
fondove suradnje.
-
Iznalaženje sredstava za edukaciju osoblja regionalnih
informativnih centara.
-
Iznalaženje sredstava za marketing BiH proizvoda/sredstava za
odmor u graničnim zemljama i šire.
-
Uspostavljanje suradnje ili edukacija/financiranje ugostiteljskog
menadžmenta
-
Jačanje kapaciteta NVO „Alternative“ i lokalnih turističkih
organizacija te pojedinaca koji se namjeravaju baviti turizmom a posebno
kroz edukaciju o potrebama, odgovornostima i ponašanju u turizmu, te
glavnim elementima ugostiteljskog menadžmenta. Ovo bi se moglo
organizirati za 10-15 zainteresiranih osoba.
NVO „Alternative“ imaju značajna iskustva i trebaju veću podršku
za organizaciju održivog razvoja turizma na području općine Kakanj i
susjednih općina.
263
264
Zbornik radova
Turistička zajednica
Tuzlanskog kantona
Ul Muftije ef Kurta br 1
75000 Tuzla
Tourist community
of the Tuzla Region
Ul Muftije ef Kurta br 1
75000 Tuzla
zajednica Tuzlanskog kantona je osnovana 1997.godine. Osnovni cilj Turističke
TurističkaTuristička
zajednica Tuzlanskog kantona je osnovana 1997.godine.
zajednice TK je promocija kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa trinaest općina
Osnovni
cilj
Turističke
zajednice
TK jezajednice
promocija
kulturno-historijskog
Tuzlanskog kantona. O kvalitetnom
radu Turističke
TK govore
i mnoga priznanja
odi prirodnog
kojih posebnonaslijeđa
treba istaknuti
Zlatne
turističke
ruže. Ova prestižna
iz oblasti
trinaest
općina
Tuzlanskog
kantona.nagrada
O kvalitetnom
turizma je Turističku zajednicu TK svrstala u red najbolje turističke zajednice u Bosni i
radu Turističke zajednice TK govore i mnoga priznanja od kojih posebno
Hercegovini.
treba
istaknuti
Zlatne
turističke
ruže.
Ova Flora
prestižna
oblasti
Tuzlanski
kanton krase
prirodna
i kulturna
naslijeđa.
i fauna,nagrada
termalna iiz
miniralna
izvorišta,
prirodna
i
vještačka
jezera,
bogato
kulturno-historijsko
naslijeđe...
su
razlozi
da ove
turizma je Turističku zajednicu TK svrstala u red najbolje turističke
prostore posjetite i da se na ovim prostorima ugodno osjećate. Sačuvana priroda i geografska
zajednice u Bosni i Hercegovini.
raznolikost predstavljaju vrijedne resurse. Netaknute šume, izvorski kapaciteti za lov i
ribolov, mnoge pećine, jezera: Snježnica, Modrac, Hazna, Vidara, Bašigovačko jezero,
Tuzlanski
kanton krase prirodna
i kulturna
naslijeđa.
Flora
i fauna,
planina
Konjuh
sa planinsko-rekreativnim
centrima su
interesantna
odredišta za
sve koji
vole
odmor,
lov, ribolov
i rekreaciju.
termalna
i miniralna
izvorišta, prirodna i vještačka jezera, bogato kulturnoTuzlanski kanton
obiluje građevinama
raznih
Srednjovjekovni
grad
historijsko
naslijeđe...
su razloziiz da
ovehistorijskih
prostoreperioda.
posjetite
i da se na ovim
Srebrenik, Kula Gradačac, Soko, Teočak..., kao i brojne nekropole stećaka širom ovih
prostorima
ugodno
osjećate.
raznolikost
prostora,
svjedoci
su burne
historije. Sačuvana
Uz tvrđave priroda
i stećke iidugeografska
i drugi tragovi
minulih
civilizacija.
Gradić Puračić
je zasebna
atrakcija
ovih prostora.
predstavljaju
vrijedne
resurse.
Netaknute
šume, izvorski kapaciteti za
Tuzlai jeribolov,
jedno od mnoge
najstarijihpećine,
naselja ujezera:
Evropi saSnježnica,
kontinuitetomModrac,
življenja. U
Tuzli suVidara,
jedina
lov
Hazna,
slana jezera u Evropi. Jezera su trag Panonskog mora. O tom tragu i minulim vremenima
Bašigovačko
planina
sanaseljem.
planinsko-rekreativnim
centrima
svjedoče:
Soni trg ijezero,
Arheološki
park saKonjuh
sojeničkim
Tuzla ima Gornju Tuzlu,
Slanu
Banju,
Kapiju,
Panonicu,
Ismeta
i
Mešu,
Ilinčicu,
dvanaest
fontana
i
trgova,
građevine
iz
su interesantna odredišta za sve koji vole odmor, lov, ribolov i rekreaciju.
minulih vremena, kao i najdužu pješačku zonu u Bosni i Hercegovini.
Tuzlanski kanton obiluje građevinama iz raznih historijskih perioda.
Srednjovjekovni grad Srebrenik, Kula Gradačac, Soko, Teočak..., kao i
brojne nekropole stećaka širom ovih prostora, svjedoci su burne historije.
Uz tvrđave i stećke idu i drugi tragovi minulih civilizacija. Gradić Puračić
je zasebna atrakcija ovih prostora.
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi sa kontinuitetom
življenja. U Tuzli su jedina slana jezera u Evropi. Jezera su trag Panonskog
mora. O tom tragu i minulim vremenima svjedoče: Soni trg i Arheološki
park sa sojeničkim naseljem. Tuzla ima Gornju Tuzlu, Slanu Banju, Kapiju,
Panonicu, Ismeta i Mešu, Ilinčicu, dvanaest fontana i trgova, građevine iz
minulih vremena, kao i najdužu pješačku zonu u Bosni i Hercegovini.
Panonska jezera
265
Tuzlanski kanton poznat je kao voćarski kraj. Proizvodnju i preradu voća prate „Dani
jagodastog voća“ u Čeliću, Sajam šljive u Gradačcu.
Panonska jezera
Tuzlanski kanton poznat je kao voćarski kraj. Proizvodnju i preradu voća
prate „Dani jagodastog voća“ u Čeliću, Sajam šljive u Gradačcu.
Tuzlanski kanton ima mogućnosti za razvoj raznih oblika turizma:
ruralnog, vjerskog, izletničkog, kulturnog, zdravstvenog, lovnog,
ribolovnog, planinskog, kongresnog, manifestacijskog...
Tuzlanski kanton ima brojne hotele, motele, pansione, restorane i druge
ugostiteljske objekte u kojima se pripremaju domaći specijaliteti:
tradicionalna jela sa roštilja, ćevapi, ražnjići, sudžukice, kuhana
jela, sagandolma, begova čorba, šiš ćevap, bamja, pita, baklava,
tufahija, hurmašica... A, kad sve ovo prati etno muzika i sevdalika
( kao turistički proizvod), eto razloga da dođete, pamtite i ponovo
dođete u Tuzlanski kanton.
Dobri ljudi, Dobri, dobri Bošnjani, dobri domaćaini-otvaraju i kuću
i dušu putnicima-namjernicima, i ne pitaju za vjeru i naciju. I zato:
dobro došli, wellcome, willkommen....
Turistička zajednica Tuzlanskog Kantona - Bosna i Hercegovina; Ul. Muftije ef.
Kurta 1; 75000 Tuzla; Bosna i Hercegovina; Tel. ++387 (35) 228 800; fax.
++387 (35) 228 799
e-mail : [email protected]
žiro računi: Raiffeisen bank Tuzla br : 1610250002530098.
266
Zbornik radova
.
267

Similar documents

predavanje 8 - Visoka turistička škola

predavanje 8 - Visoka turistička škola ostvaruju profit. Zato se u pojedinim sredinama ekonomski uspeh organizovanja konferencije pre ocenjuje na osnovu efekata koji su ostvareni po drugim osnovama (potrošnja delegata u destinaciji, zap...

More information

OVDE - eKapija

OVDE - eKapija Srbiju. U tom trenutku, preporuka je bila jako važna da stranci ne bi počeli da otkazuju putovanja, što bi se veoma negativno odrazilo na devizni priliv od turizma. - U dobre konačne rezultate post...

More information