pdf

Transcription

pdf

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 279.001 (497.13)
Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160
PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA*
RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS
Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob MARTINOVIĆ**
SAŽETAK: Iz neobjavljenoga opsežnog rukopisa naslovne publikacije
(1993) ovdje se daju izvodi i sažeti prikazi nekih prirodnih osobitosti i
parkovnih objekata u Rijeci i riječkoj općini. Opisuju se glavni ekološki
činitelji: reljef i podneblje s orografskim pojasima i bioklimatima, litološka
grada, tla i biljni pokrivač. Težište članka je pregled 66 parkovnih objekata s
iscrpnim popisom uresne dendoflore i trajnica. Kratkoću teksta nadomještaju
sadržajni prilozi i dokumentacija: karte, tablični podaci, klimatski dijagrami i
si. Predlaže se osam parkova za osobitu zakonsku zaštitu u grupi hortikulturnih objekata i pet botaničkih rezervata.
Ključne riječi: Rijeka i okoliš - litološke, reljefne, klimatske, pedološke
i vegetacijske osobitosti; parkovni objekti, dendrološka inventarizacija.
Uvodne pripomene o publikaciji
(piše M. Generalović)
U ljetu godine 1990. desio se u Rijeci događaj, lijep i
vrlo rijedak unutar hortikulturnih zbivanja u Hrvatskoj.
Prigodom umirovljeničkog oproštaja sa svojim dugo
godišnjim referentom za okoliš Milanom Generalovićem, dipl. inž. šumarstva - njegova matična ustanova,
ondašnja "Samoupravna interesna zajednica (SIZ)
stambeno-komunalnih djelatnosti općine Rijeka" osi
gurala je primjeren novčani iznos i povjerila mu zada
tak da organizira opis hortikulturno oblikovanih stam
benih okoliša u kojem je obavljao nadzor i prikupljao
materijale za predviđenu publikaciju o riječkim parkovnim površinama. (Slika 1).
Stvaran začetnik te parkovne obrade, tajnik spome
nute SlZ-e, Josip Rechner, dipl. inž. grad., prihvatio je
prijedlog da nositelji zadatka i usklađivači cjelokupnog
rada budu dipl. inž. M. Generalović, mr. Josip Karavla i
dr. Stjepan Bertović.
* Iz naslovljenoga neobjavljenog rukopisa ove opsežne publikacije,
ovdje će se dati samo kratki opisi najvažnijih područnih ekoloških
značajki i rezultati dendrološke inventarizacije riječkog uresnog raslin
stva s najpotrebnijim primjedbama.
** Prof. dr. sc. Stjepan Bertović, dipl inž. šum. 10040 Zagreb, Grižanskaul.br. 19 D/V.
Milan Generalović, dipl. inž. šum. 51000 Rijeka, Šetalište XIII. divizije
br. 1 l/II.
Mr. sc. Josip Karavla, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Šenoina ul. br.
14/III.
Dr. sc. Jakob Martinović, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Ul. braće Domany br. 4/XIV.
Također se suglasio s njihovim prijedlogom o prošire
nom sadržaju istraživanja i obuhvatu predviđene publi
kacije pod naslovom "Priroda i parkovni objekti općine
Rijeka". Za provedbu toga istraživačko-publicističkoga zadatka koordinatori su krajem ljeta 1990. dogovo
rili suradnju različito specijaliziranih stručnjaka i sasta
vili ovaj Nacrt sadržaja (i obrađivače):
1. Predgovor knjizi (inž. J. Rechner)
2. Uvod (dr. S. Bertović, mr. J. Karavla, inž. M. Generalo
vić, prof. inž. arh. Zdenko Sila
3. Prirodoznanstvene osobitosti
a) zemljopisne značajke (dr. Tomislav Šegota)
b) podneblje i bioklimati (dr. S. Bertović)
c) litološke i pedološke značajke (inž. Nikola Magaš, dr.
Jakob Martinović)
d) vegetacijski pokrivač (dr. S. Bertović, mr. Andrija Željko Lovrić, mr. Mladen Rac)
4. Zakonom zaštićeni objekti - kulture (dr. Radmila Matejčić)
- prirode (inž. Marko Randić, inž. Višnja Zaputović)
5. Hortikulturni objekti a) parkovi, b) stambeni okoliš, c)
bolnice i škole, d) sportska i dječja igrališta, e) groblja, f)
okoliš sakralnih i ostalih zaštićenih objekata, g) drvoredi,
aleje i ostali parkovni objekti, h) značajni doprinosi hor
tikulturnih zanesenjaka u Rijeci (mr. J. Karavla, inž. M.
Generalović, inž. Z. Sila, inž. Jerko Đeldum, inž. Rudolf
Starčević).
6. Zaštita čovjekove životne okolice
a) atmosfera, okoliš i pitka voda (mr. Nada Matković, dr.
Kazimir Kauzlarić, mr. Višnja Hinić)
b) periodske promjene u stanju vegetacije i tla (dr. J. Mar
tinović, dr. S. Bertović)
133
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
c) opterećenost vegetacije polutantima (dr. Nikola Komlenović)
d) šume i šumarstvo (inž. Josip Janeš) e) lovstvo (dr.
Dominik Raguž)
7. Urbanizam i komunalna izgradnja (dipl. inž. arh. Jasenka
Rechner, dipl. inž. arh. Z. Sila)
8. Životopisi zaslužnih za hortikulturu i prirodu u Rijeci
(više autora)
9. Zaključci i smjernice za obnovu parkova i unapređenje
čovjekove životne okolice (nekoliko autora)
10. Sažeci sadržaja publikacije po poglavljima, tč. 1-9., na
hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku (pojedini au
tori - obradivači)
11. Popisi najvažnije literature po pojedinim poglavljima, tč.
1-9. (pojedini autori) i sva aktualna bibliografija
12. Bilješke o piscima knjige (prof. Z. Sila, dr. S. Bertović,
(mr. J. Karavla i dr.)
U prikupljanju geodetsko-kartografskih podloga,
sređivanju meteoroloških i ostalih podataka, izradi cr
teža, dijagrama i u ostalim tehničkim radovima sudjelo
vali su: Velimir Campanello, Vesna Jakovljević, Štefanija Katunar, Stanislav Košćal, mr. Janja Milković, inž.
Pavao Pahljina, Vesna Štefiček i Ivan Zubović. Svoje
fotografije i dijapozitive za predviđenu studiju ustupili
su mr. J. Karavla, inž. M. Generalović i prof. Z. Sila, a
mnoge je na trošak SlZ-e snimio Foto "Zorž".
Dana 21. kolovoza 1990. mr. Karavla održao je s
urednicom programa Brankom Molnar, u jutarnjoj emi
Šumarski listbr. 3-^t, CXXI (1997), 133-160
siji RTV-Rijeka, razgovor o predviđenim istraživanji
ma prirode i opisu perivoja u Rijeci i okolišu. Ujesen
(5. listopada 1990.), pod vodstvom inž. J. Rechnera i dr.
S. Bertovića, održani su u prostorijama SlZ-e, radni sa
stanak i aktualni dogovori većine istraživača i obrađivača planirane problematike.
Nakon sklopljenih ugovora i odmah započetih rado
va dovršeno je u godini 1992. oko 90% terenskih, labo
ratorijskih i ostalih istraživanja i rukopisa o pojedinim
temama. No, zbog potrošenih novaca i usprkos vrijedne
pomoći od ustanove "Gradska groblja - Rijeka" morao
se odgoditi dovršetak radova.
Po ukidanju biv. SlZ-e, novoosnovani Fond u komunalno-stambenoj djelatnosti općine Rijeka zastupao
je, od svibnja 1991 do 1994, direktor mr. Zvonimir Klepac. U tom i kasnijem razdoblju mjerodavni "Odjel za
urbanizam i zaštitu okoliša u Rijeci" pokazao je razu
mijevanje i podršku ali nije uspio osigurati potrebna fi
nancijska sredstva za dovršetak i redakciju rukopisa a
pogotovo ne za sve pripreme i tisak publikacije. 1
Uvjereni smo, da jedan tako rijedak pothvat u našoj
hortikulturnoj i šumarskoj djelatnosti ne bi smio proći
sasvim nezapaženo. Zato se - na poticaj redaktora i
predviđenog urednika publikacije dr. S. Bertovića, a uz
cijenjenu susretljivost i pomoć glavnih urednika časo
pisa "Šumarski list" dr. B. Prpića i "Hortikultura" dipl.
Slika 1. Prirodne listopadne šumice i kulture rubnoga izvangradskog dijela i parkovno raslinstvo u gradu, vrednote su i ures Rijeci i njezi
noj okolici
("Realizacija Roma" Rijeka, D. Trinajstić, 1994.)
134
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Mattinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
inž. S. V. Letinića - odlučilo izdvojiti i usporedno obja
viti, (v. "Hortikultura, 62, 1-4, 1995.) iz sveukupnoga
zanimljivog i vrijednog materijala, sažete ekološke na
pise i opširniji (ali ne i potpun) opis perivoja i parkovnih objekata (po tč. 3 i 5. programa).
Prirodoznanstvene osobitosti
(piše S. Bertović)
Osnovne prirodne čimbenike (reljef, klima, kamena
podloga, tlo, biljni pokrivač), zapravo sastavnice priro
dnih sustava (ekosustava, ekosistema), današnjica oz
biljno uvažava jer svugdje odlučno djeluju na život i
gotovo sve čovjekove djelatnosti.
Zato su ovdje, usklađeno sa sadržajem cjelovite pu
blikacije i na osnovi opširnijih istraživanja (a osobito is
taknutih hortikulturnih objekata) sažeto opisana glavna
prirodna obilježja. To je važno zbog potpunije predodž
be i ocjene postojećih stojbinskih prilika, ali i nastav
ka proučavanja i zaštite parkovno-pejzažnih objekata,
šumskih sastojina i životne okolice u riječkoj općini.
U mnogim znanstvenim, osobito geografskim pu
blikacijama (Rogić 1970; Roglić, Riđanović, Šegota
1975; Stražičić, Rogić 1975 i dr.) prirodni ekološki
činitelji su podrobno opisani. Ta činjenica i ograničen
časopisni prostor dopuštaju ovdje navesti samo naj
hitnije i one novoutvrđene spoznaje.
Reljef i orografski pojasi
Po Rogliću (1975, 1988) Kvarnerski sektor reljefno
je najizrazitiji, najdinamičniji i najkrševitiji dio Hrvat
skog primorja. U građi reljefa tamošnjega dubokog kr
ša prevladavaju paleogene i mezozojske karbonatne
stijene (vapnenci, dolomiti), a u manjoj su mjeri zastu
pljeni paleogeni fliš pa donjomezozojske i paleozojske
klastične naslage i tek lokalno kvartarne taložine (oko
lica Dražica na Grobničkom polju).
U općoj reljefnoj slici opisivanog područja, na pre
rezu od obale Riječkoga zaljeva do najviše točke, vr
hunca Veliki Risnjak (1528 m), osobito se ističu na sje
veru i sjeveroistoku gorski, jugozapadno brdski pred
jeli, u središnjem dijelu Grobničko polje (279-327 m) i
'Potpuna službena pismohrana i izvoran rukopis završenog dijela
naslovljene studije pohranjeni su kod inž. M. Generalovića u Rijeci,
a kartografske podloge u Katedri za geodeziju Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
2
U cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini najviši vrhunci dosežu
tek u viši pretplaninski pojas. Stoga je za naše krajeve pogriješno
govoriti o planinskom pojasu, o planinskoj klimi, o planinskoj vegetacijskoj zoni, (a pogotovu o šumama), o planinskim prometnicama
i prijevojima, o planinskom gospodarstvu, turizmu i si. Oni stvarno
postoje u Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji.
Obrazložen i iscrpniji napis o toj tematici autor je pripremio za obja
vljivanje u dogledno vrijeme.
3
Po količini meteoroloških postaja (Opatija, Rijeka, Kraljevica) te
parametara pojedinih klimatskih elemenata (39) i pojava (9) - pod
neblje u brdskom nižem submediteranskom orografskom pojasu i
bioklimatu zasad je najpodrobnije prikazano i obilježeno u pub
likaciji RHMZ-a, koju su priredili Kirigin, Šinik i Bertović (1971).
Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160
na jugu dolina Rječine s deltom i zaravnjenim riječkim
priobaljem. Istočno od Bijele Škalje (1459 m), masiva
Obruča (1377 m), Fratra (1350 m) i Jesenovice(1375 m),
uz granicu s Gorskim kotarom, izdiže se u dinarskom
(SZ-JI) pravcu pružanja neprekinut niz gorskih kosa s
najvišim vrhovima: Medvejci (1481 m), Planina (1428
m) - Guslice (1492 m) - Međuvrhi (1463 m) - Snježnik
(1506 m), Veliki Risnjak (1528 m), Tuhobić (1105 m)Strgarnica (1098 m) - Jelenčić (1105 m), Kosa (1012
m), što zorno prikazuje "Karta općine Rijeka" (Karta 1,
skupina autora 1984).
Osim zemljopisnih pojednosti na toj su karti istak
nute visinske zone ograničene proizvoljno odabranim
slojnicama, odnosno ljestvicom nadmorskih visina po
100 m. Reljefne karte slične vrste i sadržaja, različitih
mjerila i hipsometrijskih ljestvica, najčešće su u razli
čitoj tematskoj kartografiji, stručnim opisima, urbani
stičkim prostornim planovima i si. No osim realne pre
dodžbe obličja terena po visinskim zonama one ne oda
ju ostale ekološki zanimljive i važne pojedinosti.
Imajući na umu poznat utjecaj i tijesnu povezanost
reljefa s klimatskim razlikama, promjenama i procesi
ma u tlu, raslinstvu i ostalim stojbinskim prilikama u ži
votnom okolišu (Horvat 1949, 1962) - Bertović (1963,
1984, 1987, 1994) izdvaja sa širega bioekološkoga sta
jališta takve reljefne cjeline, a to su orografski pojasi i
potpojasi ... unutar kojih su obuhvaćeni izjednačeni
utjecaji i promjene koje proizvode svi reljefni faktori
na podneblje, tlo i biljni svijet u nekom području.
U tom se smislu svugdje pa i u riječkom okolišu mo
gu razlikovati upadljivi, višestruko važni i ekološki
znakoviti ovi orografski pojasi i potpojasi: pretplanin
ski (viši i niži),2 gorski (viši i niži), brdski i ravničarski,
koje u prirodi dobro obilježavaju zonalne i intrazonalne
biljne zajednice. Tako shvaćen i uže razlikovan reljef
posredno upućuje na klimatske, pedološke, vegetacijske i gospodarske različitosti, stoje teorijski i praktično
vrlo važno.
Podneblje i bioklimati
Najstariji dokument o vemenskom motrenju u Rije
ci jest meteorološki izvještaj dr. Nikole Tillera za godi
nu 1842. Otada se, s manjim prekidima i promijenjenim
položajem stanice, vremenska opažanja obavljaju: do
1. prosinca 1977. na meteorološkoj postaji Rijeka-grad
(Hs = 104 m, <p = 45° 20'N, X = 14° 27'E Gr.), a iza tog
nadnevka i danas na met. postaji Rijeka-Kozala (Hs =
120 m, ep = 45° 20'N, X = 14° 27' E Gr.)
O klimi Rijeke i okolice objavljeno je vrlo mnogo
publikacija3, a o podneblju u odnosu s reljefom i zonalnim raslinstvom u primorskim i ostalim krajevima u
Hrvatskoj najčešće su pisali Horvat (1939, 1949, 1962),
Bertović (1960, 1971, 1975, 1981-1994), i u novije vri
jeme Seletković & Katušin (1992).
135
S. Bcrtović, M. Generalov«, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
Šumarski list br. 3^4, CXXI ( 1997), 133-160
Karta 1 : KARTA OPĆINE RIJEKA I NJEZINE VISINSKE ZONE
Prema najpoznatijim klimatskim klasifikacijama ri
ječko područje opisano je ovako: po Köppenu (Makjanić 1990) priobalje i brdske predjele obilježavaju tipovi
C - umjereno tople-vlažne klime (s oznakama Cfsa i
Cfsc), a gorske predjele podtipovi D - vlažne borealne
ili snježno-šumske klime (oznake Dfsb i Dfsc); po
Thornthwaiteu (Kirigin, Pleško 1971) Rijeka, s indek
som efektivnosti oborina P/E = 115, ima humidnu
klimu (P/E = 64 - 127), a tamošnji gorski krajevi su
perhumidni (P/E > 128); po Walteru (Bertović 1975),
Rijeku obilježava glavni klimatski tip V. - umjereno to
pao, uvijek vlažan, s jasnim hodom temperature po go
dišnjim dobama i samo s povremenim mrazovima.
Višegodišnja iskustva pokazuju, da su ove ali i dru
ge svjetske razdiobe, indeksi, faktori i formule za ozna
čivanje klime preopćeniti. Zato smo za klimatološke
opise razmjerno malenih područja uveli pojam fitobioklimat ili bioklimat. Pod njime podrazumijevamo "pro
136
storno definiran pojas (područje, potpodručje) ili loka
litet s izraženim osobitostima podneblja (klimatskim ti
pom) i s određenim, toj klimi, prilagođenim vegetacijskim tipom (biljnom zajednicom, fitocenozom)". U du
hu te naše bioklimatologijske interpretacije - koja uva
žava zemljopisni položaj, reljef, zonalne i intrazonalne
biljne zajednice - mogu se u riječkom okolišu, analog
no orografskim pojasima (i potpojasima), dobro uočiti i
definirati ova podneblja, odnosno bioklimati i klimatskozonske fitocenoze koje ih obilježavaju:
- podneblje pretplaninskoga orografskog pojasa
1 višipretplaninski (subalpinski) bioklimat, klekovine
bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi),
2 niži pretplaninski (subalpinski) bioklimat, pretplaninske bukove šume (Homogyno alpinae-Fagetum),
- podneblje gorskoga orografskog pojasa
3 visokogorski (altimontanski) bioklimat, šume bukve
i obične jele (Calamintho-Abieti-Fagetum),
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
4 niskogorski (submontanski) bioklimat, bukove šu
me s jesenskom šašikom (Seslerio autumnalis-Fagetum),
- podneblje brdskoga orografskog pojasa
5 brdski (kolinski) viši polusredozemni bioklimat, crnograbove šume s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum carpinifoliae),
6 brdski (kolinski) niži polusredozemni bioklimat, šu
me hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis),
7 brdski (kolinski) sredozemni bioklimat, makije hra
sta crnike (Orno-Quercetum ilicis),
- podneblje ravničarskoga orografskog pojasa
8 ravničarski (planarni) primorski bioklimat, različi
tih intrazonalnih fitocenoza.
Prostoran raspored navedenih orografskih pojasa i
analognih bioklimata (s biljnim zajednicama koje ih obi
lježavaju) u riječkoj općini vidi se na priloženoj karti 2.
Podaci iz 30-godišnjeg razdoblja (1931-1960, u Atlasu
klime SFRJ) pokazuju mnoge zanimljivosti o srednjim
mjesečnim, sezonskim i godišnjim temperaturnim i padalinskim osobitostima na meteorološkim postajama,
koje obilježavaju orografske pojase, bioklimate i zonalna vegetacijska područja u općini Rijeka (tablice 1 i 2).
Kako se, uz ostalo, vidi u potpunom visinskom slojanju
(zonaciji) od klekovine bora krivulja (Risnjak) do hrastovo-bjelograbovih šuma s lovorom (Rijeka), na oko
22 km zračne udaljenosti, razlika između godišnjih
srednjaka temperature zraka iznosi samo 10,8 °C, a u
količini padalina čak 2098 mm.
Meteorološka Hs
postaja
ili lokalitet* m
Risnjak*
r
l " n n
t-vr\lio l i W e n
(Öl
god. ampl
Orografski
pojasi i
bioklimati
3.6 16.5
viši
pretplaninski
1.1 -0.1 4.6 17.1
niži
pretplaninski
17,8
17.9
19.1
19.1
visokogorski
visokogorski
visokogorski
visokogorski
II
III
IV
V
VI
VII VIII
IX
X
XI
1528 45°26' 14° 37' -4.7 -3.2
-2.5
0.6
6.1
9.5 11.8 12.2
9.4
4.8
0.2 -1.2
-2.6 -1.2
2.1
7.3 10.9 13.2 13.2 10.3 5.7
-1.9
-1.1
-2.3
-0.7
3.9 8.8 12.6 14.8
5.6 10.0 13.2 15.6
5.9 10.0 14.2 16.9
7.0 11.3 15.5 17.6
N
I
Karta 2. OROGRAFSKI POJASI I ANALOGNI BIOKLIMATI
U PODRUČJU OPĆINE RIJEKA (po S. Bertoviću)
Pretplaninski (subalpinski): viši ( 1 ) i niži (2)
gorski (montanski): viši (3) i niži (4)
brdski (kolinski): polusredozemni viši (5) i niži (6),
sredozemni (7)
ravničarski (planarni): priobalje, dna dolina i poni-
EGr.
Jesenovica* 1338 45° 26' 14°33' -3.9
Platak
1111
937
Gomance
Mrzla vodica 771
Fužine-brana 721
45°25'
45° 30'
45° 22'
45° 18'
XII
14° 34' -3.0
14° 26' -2.3
14°41' -2.2
14°43' -1.5
0.2
1.4
2.2
2.7
14.5
15.1
15.7
16.7
11.5
12.5
12.3
13.5
6.8
7.4
7.4
8.7
2.1 -0.4
3.0 -0.1
3.2 -0.1
3.9 1.0
5.8
6.7
6.9
8.0
niskogorski
Plaše*
600
45° 17' 14°37' 0.0
0.8
Rijeka
104 45° 20' 14° 27' 5.4
6.2
Kraljevica
20
45° 16' 14° 34' 5.6
6.3
Mali Lošinj
53
44° 32' 14° 28' 6.9
7.6
9.4 18.9
brdski, viši
submediteranski
brdski, niži
9.0 13.1 17.5 21.3 23.8 23.5 20.0 14.8 10.3 7.3 14.4 18.4
submediteranski
brdski, niži
9.1 13.1 17.7 21.6 24.4 23.9 20.7 15.6 10.6 7.5 14.7 18.8
submediteranski
brdski,
9.6 13.3 17.9 21.6 24.4 24.1 20.9 16.2 12.0 9.1 15.3 17.5
eumediteranski
4.1
8.7 12.6 16.9 18.9 18.1 15.1 10.4
5.4 2.4
Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (°C) i njihova godišnja kolebanja (amplitude) na meteorološkim
postajama i lokalitetima* iz različitih bioklimata u općini Rijeka i njezinom okolišu, za30-godišnje (1931 - 1960)
razdoblje mjerenja (po Bertoviću)
137
Meteorološka
postaja
ili lokalitet*
Risnjak
1
Hs
m
11
III
IV
V
VI
VII
IX
VIII
X
Šumarski list br. 3^1. CXXI ( 1997), 133-160
XI
XII
god. IV-IX X-III Orografski pojasi
i bioklimati
1528 302
328
264
291 238
235
190
168
367
376
427
393
3579
1489 2090
viši
pretplaninski
niži
pretplaninski
Platak
IUI
308
295
251
246
253 285
172
158
310
399
435
383
3495
1424 2071
visokogorski
Gomance
937
262
237
212
198
192 182
142
116
224
331
375
321
2792
1054 1738
visokogorski
Mrzla Vodica
771
287
257
198
194
181
167
119
125
224
324
355
353
2784
1010 1774
visokogorski
Fužine-brana
721
297
244
207
190
184 166
111
108
198
308
352
365
2730
957
1773
visokogorski
195
181
183
153
47
154
104
100
169
228
296
266
2176
827
1349
niskogorski
Zlobin
772
209
171
145
163
47
125
93
95
182
281
265
269
2145
805
1340
niskogorski
Plaše*
600
172
131
95
133
24
120
90
95
148
240
234
236
1818
710
1108
brdski, viši
submeditcranski
Hreljin
307
137
120
126
128
22
110
78
82
153
214
215
208
1693
673
1020
brdski, viši
submediteranski
Rijeka - Trsat
130
124
114
106
106
11
112
84
82
160
179
183
172
1533
655
878
brdski, niži
submediteranski
Rijeka
104
120
105
106
101
97
102
80
74
162
183
181
170
1481
616
865
brdski, niži
submediteranski
Kraljevica
20
91
92
88
92
91
100
74
64
124
154
163
160
1293
545
748
brdski, niži
submediteranski
Mali Lošinj
53
79
74
72
54
64
46
36
43
108
94
117
103
890
351
539
brdski,
eumediteranski
Vela Učka (hotel) 922
Tablica 2. Srednje mjese čne, godišnj e i sezonske količine padalina ( mm) na meteorološkim postajama i lokalitetima iz različitih bioklimata
u općin i Rijek a i njezinom okolišu, za 30-godišnje ( 1931 - 1960) razdoblje mjerenja (po Bertoviću)
* Vrijec Inosti r a lokalitetu interpolirane su prema podacima na neteorološkim postajama lijeka, Platak i Fužine - brana.
8]
a
2
a
pravac
čestina
jakost
S
I
SI
10.8
2.0
JI
7.3
2.2
2.4
JZ
J
5.4
4.7
38.1
2.1
2.C
tišina
16.6
SZ
Z
2.6
11.2
3.3
1.6
1.6
1.6
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
god.
4.2
4.3
4.6
4.5
2.1
2.0
1.9
1.9
2.7
4.3
4.5
4.8
41.8
1.3
8.9
3
1.1
0.9
1.0
0.7
0.3
0.5
0.4
0.3
0.5
0.8
1.1
b,
6.2
6.0
6.5
6.4
5.8
5.5
4.1
4.2
4.6
5.1
6.6
6.3
5.6
b2
5.7
6.2
4.6
4.1
4.4
4.5
9.5
10.3
9.5
9.0
4.8
6.1
78.7
b3
13.3
11.7
13.2
12.6
9.3
7.2
4.1
5.2
6.9
9.4
14.3
13.3
120.5
c
101.7
116.9
136.6
168.1
220.9
240.8
288.4
262.9
202.4
165.8
98.9
89.6
2093.0
d,
20.0
20.0
23.4
27.3
29.6
35.0
36.0
35.8
32.6
28.8
22.1
20.4
36.0
d2
8.5
9.3
12.0
16.0
20.8
24.6
27.4
27.1
23.5
18.7
13.5
9.9
17.6
d3
5.3
6.0
8.5
12.2
16.6
20.3
22.8
22.3
18.9
14.4
10.0
6.7
13.6
d4
7.5
8.4
11.1
14.8
19.6
23.2
26.2
26.0
22.6
17.8
12.4
8.8
16.5
d5
2.5
3.1
5.4
8.7
12.6
16.1
18.2
18.1
15.1
11.0
7.1
3.9
10.2
d6
-11.4
-12.8
-7.7
0.8
2.1
7.4
10.4
10.6
4.8
2.3
-4.5
-7.2
-12.8
e]
64.4
63.0
62.8
61.6
63.6
63.1
57.9
59.0
63.5
65.5
68.6
66.4
63.3
e2
12
14
12
10
22
16
22
23
17
15
12
15
10
177
154
1576.0
f,
h
h
U
h
138
141
120
122
115
106
110
88
108
172
163
11.5
10.1
11.2
11.8
12.7
11.7
9.5
9.7
9.3
10.1
12.7
11.5
131.8
9.4
8.1
8.9
9.3
9.5
9.0
6.9
7.4
7.6
8.5
10.0
9.2
103.8
4.3
4.0
4.0
4.1
3.6
3.7
3.1
3.3
4.4
4.5
5.4
4.8
49.2
99.4
136.0
S5.5
74.6
109.2
94.2
52.2
204. 5
210.3
131.1
137.8
70.3
210.3
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA 1 PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
Tablica 3. Mjesečni i godišnji srednjaci nekih klimatskih elemenata i pojava na meteorološkoj postaji Rijeka, u
brdskom orografskom pojasu i nižem submediteranskom bioklimatu, za 30-godišnje razdoblje
1956-1985. (po Bertoviću)
Tumač oznaka: a] pravci, čestine vjetra i tišne (%) i jakosti vjetra (bofora) - a2 broj dana s jakim vjetrom > 6 bof.) - a3 broj
dana s olujnim vjetrom (> 8 bof.) - b t oblačnost (u stupnjevima oblačnosti 0-10) - b 2 broj vedrih dana (srednja
dnevna oblačnost < 2,0) - b 3 broj oblačnih dana (srednja dnevna oblačnost > 8,0) - c sunčevo sjanje (insolacija
trajanje u satima) - d, apsolutne maksimalne temperature zraka (°C) - d2 srednje maksimalne temperature zraka
( °C) - d3 prosječne temperature zraka (°C) - d4 srednje terminske temperature zraka u 14,0 sati ( °C) - d5 srednje
minimalne temperature zraka (°C) - d6 apsolutne minimalne temperature zraka (°C) ej relativna vlaga zraka (%)
- e2 najmanje vrijednosti relativne vlage zraka (%) f, prosječne količine padalina (mm) - f2 broj dana s količinom
padalina > 0,1 mm - f3 broj dana s količinom padalina > 1,0 mm - f4 broj dana s količinom padalina > 10,0 mm - fs
najveće dnevne količine padalina (mm) g t broj dana s tučom - g2 broj dana s grmljavinom - g3 broj dana s maglom
- g4 broj dana sa snježnim pokrivačem
dubina
2.0 cm
a
b
B
b
c
dubina
20.0 cm
d
e
E
e
f
dubina
50.0 cm
g
h
H
h
i
XI
XII
god.
30.4
16.8
14.9
13.8
3.5
20.4
10.58
8.7
7.0
-0.8
15.6
7.9
5.8
3.6
-4.4
44.6
14.1
13.6
12.8
-4.6
23.7
21.1
19.6
18.2
14.6
21.0
16.7
15.6
14.6
8.2
16.0
11.6
10.2
8.7
5.2
11.2
8.5
7.0
6.2
1.4
29.1
14.3
13.7
12.9
1.1
22.5
21.4
19.4
18.4
16.0
19.6
17.1
16.1
15.3
12.5
14.8
12.3
11.3
10.1
7.4
11.5
9.3
8.1
6.6
4.0
24.9
13.9
13.5
18.9
2.2
VII
VIII
IX
X
44.6
25.8
21.1
19.8
9.4
39.6
25.5
23.9
22.4
13.6
39.8
25.3
23.1
21.6
13.0
32.4
21.5
19.3
17.8
7.8
24.8
18.4
16.2
14.4
10.4
25.6
23.7
20.1
19.1
15.2
27.9
24.3
22.7
21.3
18.1
29.1
24.7
22.7
21.0
17.2
20.5
17.3
15.1
13.6
10.7
22.6
21.4
19.0
17.6
15.0
24.9
22.6
21.2
19.8
17.8
24.4
22.6
21.7
20.7
18.0
I
II
III
IV
V
VI
12.5
7.5
3.9
1.6
-4.6
15.5
7.1
3.9
2.9
-3.0
19.9
10.6
8.1
5.5
-0.8
23.7
13.6
12.1
10.8
4.5
42.8
21.2
17.4
15.0
7.4
10.2
8.1
4.9
2.8
1.1
9.6
7.4
5.4
3.7
1.4
13.7
10.6
8.0
5.7
2.0
19.4
13.3
11.9
10.7
7.1
9.0
6.9
5.7
4.3
2.2
8.5
7.2
5.6
4.6
2.6
11.2
8.6
7.6
9.1
3.0
14.0
12.4
11.1
10.3
7.6
Tablica 4 Temperature tla (CC) na dubinama od 2.0 cm, 20.0 cm i 50.0 cm na meteorološkoj postaji Rijeka za 12-godišnje
( 1 9 7 8 - 1989) razdoblje mjerenja: najviše vrijednosti terminskih maksimalnih temperatura tla (a, d, g), najniže vri
jednosti terminskih minimalnih temperatura tla (c,f, i), granične srednje temperature tla (b, e, h) iz različitih godina
mjerenja i srednjaci temperature tla (B, E, H) za promatrano razdoblje (po Bertoviću)
Za upoznavanje ekoloških prilika i za stojbinski opis riječkoga prirodnog raslinstva, samoniklih i stranih
uresnih drvenastih vrsta, parkovnih objekata i životne
okolice - prvenstveno je važno podneblje u nižem polusredozemnom pojasu i bioklimatu. Uvid u najvažnije
atmosferske prilike tamošnjega (djelomično gradski
utjecanog) iskonskog područja subass. Querco~Carpinetum orientalis lauretosum daju poprečne i apsolu
tne vrijednosti na meteorologijskoj postaji Rijeka, iz
30-godišnjeg razdoblja 1956-1985 i neki podaci o
temperaturama tla iz razdoblja 1978-1989 (DHMZ,
1991), predočeni u tablicama 3 i 4.
Ne upuštajući se u opis tih za raslinstvo najodluč
nijih klimatskih činitelja, upozoravamo da srednja ter
minska temperatura zraka u 14.0 sati (koja se ubraja
među biološki najutjecajnije) iznosi 16,5 °C te da su po
prečne godišnje temperature zraka i one na tri dubine u
površinskom dijelu tla gotovo jednake.
139
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
Slika 2. Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih orografskih pojasa i bioklimata u zaleđu Kvarnerskoga zaljeva: niži pretplaninski bioklimat, Vrh Učke (razdoblje 1969-1975), as. Oreoherzogio-Fagetum — visokogorski bioklimat, Gomance(1931-1960), as.
Seslerio autumnalis-Abietetum — niskogorski bioklimat, Učka-hotel (1928-1934), as. Seslerio autumnalis-Fagetum (po Bertoviću)
Tumač za klimatske dijagrame i klimatograme (si. 2, 3,4) meteoro
loških postaja:
a) Meteorološka postaja, b) nadmorska visina postaje (m), c) broj
godina (period) mjerenja, d) srednja godišnja temperatura zraka
(°C), e) srednja godišnja količina padalina (mm), f) apsolutni maksi
mum temperature zraka, g) srednji maksimum temperature zraka
najtoplijeg mjeseca, h) srednje kolebanje (amplituda) temperature
zraka, i) srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca,
j) apsolutni minimum temperature zraka, k) godišnji hod srednjih
mjesečnih temperatura zraka, 1) godišnji hod srednjih mjesečnih
količina padalina, m) sušno (aridno) razdoblje, n) razdoblje suhoće,
0) vlažno (humidno) razdoblje, p) mjeseci sa srednjim minimumom
temperature zraka ispod 0°C, r) mjeseci s apsolutnim minimumom
temperature zraka ispod 0°C
Slika 3. Klimatski dijagram meteorološke postaje Rijeka: niži brds
ki submediteranski bioklimat (razdoblje 1956-1985), as.
Querco-Carpinetum orientalis (po Bertoviću, u smislu
Gaussena i Waltera)
Iako s nepotpunim podacima i iz različitih opažačkih razdoblja4 ipak klimatski dijagrami m. postaja Ve
la Učka, Gomance i Učka-hotel mogu poslužiti cjelo
vitijoj predodžbi podneblja u brdskom riječkom i susje
dnim gorskim predjelima i bioklimatima (slike 2 i 3).
4
Osim "bijelih mrlja", tj. većih područja bez meteoroloških postaja različita, prekinuta i podacima manjkava razdoblja mjerenja, česta su
poteškoća za brojčanu obilježbu i realnu usporedbu bioklimata.
140
Key to climatic diagrams and climagraph (fig. 2, 3, 4): a) meteoro
logical station, b) level above sea (m), c) number of years (period)
of surveying, d) mean annual air temperature (°C), e) mean annual
precipitation (mm), f) absolute maximum of air temperature, g)
mean maximum of the warmest month's air temperature, h) average
oscillation (amplitude) of air temperature, i) mean minimum air
temperature of the coldest month, j) absolute minimum of air tem
perature, k) annual distribution of mean monthly air temperatures,
1) annual distribution of mean monthly precipitation, m) dry (arid)
period, n) period of drought, o) humid period, p) months with mean
minimum air temperature below 0 °C, r) months with absolute mini
mum air temperature below 0°C.
Od naših prvih usporedbi raslinstva i podneblja
(1960, 1975 i dr.) klimatski dijagrami i klimatogrami u
smislu Gaussena i Waltera, iz istih razdoblja mjerenja,
pokazali su se vrlo dobrim za pregledan sintetičan pri
kaz temperatura i padalina u općoj obilježbi pojedinih
klimatskozonskih vegetacijskih područja i bioklimata,
za utvrđivanje njihovih međusobnih razlika i kolebanja
u pojedinim godinama i duljim razdobljima (Bertović
1975,1981).
Slika 4. Klimatogram meteorološke postaje Rijeka, za 30-godišnje razdoblje (1956-1985. godine), po S. Bertoviću
141
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J, Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
Sve to dobro se uočava na klimatskom dijagramu i
klimatogramu meteorološke postaje Rijeka, za 30-godišnje razdoblje mjerenja (slike 3 i 4).
Niti u ovom najnovijem 30-godišnjem temperatur
nom i padalinskom nizu mjerenja nema, u prosjeku (!),
mjeseca sa srednjim minimumom temperature zraka is
pod 0°C i nema razdoblja suše i suhoće (slika 4, oznake
p, m, n).
Između ostalih klimskih osobitosti u bioklimatu Ri
jeke, u 30-godišnjem razdoblju, zanimljive su i uočlji
ve ove:
- srednje godišnje temperature zraka kretale su se iz
među 12,7° C (1980) i 14,4° C (1961),
- srednja godišnja kolebanja (amplitude) temperature
zraka zabilježena su u granicama između 15,8° C
(1977) i 24/1° C (1956),
- srednji minimumi temperature zraka ispod 0°C zabi
lježeni su samo zimi u godinama 1956, 1963 i 1985,
- ekstremne vrijednosti zračnih temperatura, tj. najvi
ša apsolutna maksimalna temperatura zraka dosegla
je 36,0° C (1957), a najniža apsolutna minimalna
temperatura zraka se spustila na -12,8° C,
- ukupne godišnje padaline količinski su se kretale iz
među 983 mm (1957) i 2340 mm (1960) s minimu
mima u toplijoj polovici godine (od travnja do rujna,
uključivo),
- suše i suhoće, u različitom trajanju i sezonama, zabi
lježene su u 20 godina promatranog razdoblja. Ističu
se uzastopno povezane njihove pojave - trogodišnja
1960-1962. i petogodišnja od 1969 do 1973.
Literatura
B e r t o v i ć , S . ( l 960): Klimatološka opažanja kao komponen
ta tipološkog istraživanja šuma; Meteorološki podaci iz
razdoblja 1925-1940. i 1948-1957.; H. Walter &H. Lieth- Svjetski atlas klimadijagrarna (prikaz publikacije);
Klimadijagrami Hrvatske za razdoblja 1925-40. i
1948-57. Obavijesti Instituta za šumarska i lovna is
traživanja NRH, 10, Zagreb.
(1963): Reljef kao stanišni čimbenik. Šumarska en
ciklopedija, 2, Zagreb.
(1971): Klimatski podaci SR Hrvatske (Razdoblje
1948-1960). Grada za klimu Hrvatske, ser. II, br.5,
RHMZ, Zagreb.
(1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u
Hrvatskoj (Razdoblje 1948-1960). Acta botanica,
VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 41, Zagreb.
(1981): Klimatski podaci, dijagrami, klimatogrami i
klimakartogram Hrvatske za razdoblje 1961-1975 (pri
ređeno za tisak), Zagreb.
(1984): Reljef kao ekološki čimbenik u planiranju pro
stora; Vrijeme i podneblje u prostornom planiranju; Vegetacijski pokrivač u planovima uređenja prostora. Pro
stor i čovjekova okolina u dugoročnom razvoju SRH,
II, Urbanistički institut SRH, Zagreb'
(1987): Prostorno planiranje: Reljef; Vrijeme i podne
blje; Vegetacijski pokrivač. Šumarska enciklopedija, 3,
Zagreb.
142
Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160
(1987): Reljef. Ibid., Zagreb.
(1987): Reljef i njegova uloga u zaštiti vegetacije od
požara; Podneblje i bioklimati. Osnove zaštite šuma od
požara. CIP, Zagreb.
(1988): Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz
različitih kontinentskih i primorskih bioklimata SRH.
Hrvatska - Klima. Enciklopedija Jugosl., 5, Zagreb.
(1990): Jugoslavija - Klima: Klimatski dijagrami met.
stanica iz različitih kontinentskih i maritimnih biokli
mata Jugoslavije; Godišnji hod srednjih temperatura
zraka i srednjih količina oborina na met. postajama iz
različitih orografskih pojasa, kontinentskih i maritim
nih bioklimata i njihovih prirodnih vegetacijskih po
dručja u SFRJ. Enciklopedija Jugosl., 6, Zagreb.
(1994): Prilog ekologijsko-prostornom tumačenju i
značajkama reljefa i podneblja u Gorskom kotaru: Re
ljefi orografski pojasi; Podneblje i bioklimati. Zbornik
radova - 40 god. nacional, parka "Risnjak", Crni Lug.
(1994): Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji.
Hortikultura, god. 61, 1-4, Zagreb.
B e r t o v i ć , S., L o v r i ć , A. Ž. (1992): Klimadiagramme me
teorologischer Stationen im Bereich verschiedener
kontinantaler und mediterraner Bioklimate in Kroatien.
Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Un
tersuchungen. Tuexenia 12, Göttingen.
DHMZ (1991): Podaci meteorološke postaje Rijeka za razdo
blje 1956-1985. Pismohrana Državnoga hidrometeorološkoga zavoda R. Hrvatske, Zagreb.
Grupa autora (1984): Zajednički prostorni plan općina
Crikvenica, Opatija i Rijeka (do 2005. godine), Rijeka.
H o r v a t , I. 1939): Biljnosociološka istraživanja šuma u Hr
vatskoj. Glasnik za šumske pokuse, 6, Zagreb.
( 1949): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb.
(1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s četiri
karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II,
Prirodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb.
K i r i g i n , B., Šinik, N., B e r t o v i ć , S. (1971): Klimatska
područja Hrvatske prema Köppenovoj i Thornthwaiteovoj klasifikaciji (karte). Klimatski podaci SR Hrvat
ske (Razdoblje 1948-1960). Građa za klimu Hrvatske,
RHMZ, ser. II, br. 5, Zagreb.
M a k j a n i ć , B. (1990): Jugoslavija - Klima. Klimatski tipovi
prema Köppenovoj klasifikaciji (karta). Enciklopedija
Jugoslavije, 6, Zagreb.
P e n z a r , B., Penzar, I. (1990): Osvrt na vrijeme i klimu
Kvarnerskoga zaljeva. Ekološki glasnik, I, 9-10,
Zagreb.
R o g i ć , V (1970): Prostor riječke komune - prilog poznava
nju regionalno-geografske problematike. Geografski
glasnik, 32, Zagreb.
R o g l i ć , J. (1988): Hrvatska - Oblici reljefa i geomorfološka
regionalizacija. Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb.
R o g l i ć , J., R i d a n o v i ć , J., Š e g o t a , T. (1975): Sjeverno
Hrvatsko primorje (Opći dio - prirodna osnova). Geo
grafija SR Hrvatske, 5, Zagreb.
S e l e t k o v i ć , Z . , K a t u š i n , Z . (1992): Klima Hrvatske. Šu
me u Hrvatskoj, Zagreb.
S t r a ž i č i ć , N., R o g i ć , V. (1975): Sjeverno Hrvatsko pri
morje. Rijeka i njezina okolica -jedinstvena regionalna
cjelina. Geografija SR Hrvatske, 5, Zagreb.
Šumarski list br. 3^1, CXXK1997), 133-160
provedena je i globalna znanstvena inventarizacija tla i
izrađena pedološka karta u mjerilu 1:50 000. Sastavljen
je i pedološki prijedlog o namjeni za općinski prostorni
plan (Martinović 1977).
Na osnovi navedenih radova iscrpnije smo istraživali
i opisali pedološke značajke i sastavili kartu tala u općini
Rijeka (u približnom mjerilu 1:75 000), u kojim je obu
hvaćeno tamošnjih 36 pedokartografskih jedinica (Mar
tinović 1993). Ovdje dajemo samo vrlo sažet prikaz litoloških i pedoloških značajki te prvi (tablica 5) "Statisti
čki opis glavnih svojstava tala u riječkoj općini".
Tla na području općine Rijeka
(piše J. Martinović)
Uvod
Tla riječkog područja, u prošlih tridesetak godina,
proučavalo se u više navrata. Prva istraživanja (Z. Gračanin 1962, 1963, Bertović-Martinović 1965, 1967) od
nose se na pedološke prilike pojedinih biljnih zajednica
i međuodnos vegetacijskih i pedoloških taksonomskih
jedinica. Kasnije (Martinović 1973, 1978, Mayer 1979)
S v o j s t v a tla
Hori
zont
Deb
ljina
tla
tla
X
1. Crnica
organogena
Amo
12
2. Crnica
organomineralna
Amo
3. Rendzina na
dolomitu
Red.
broj
P 2 0 5 u m g / 100
g.tla
pHuH20
K2Oumgl00g
Glina u %
(0,002 mm)
Humus u %
Nazlvtla
4. Smeđe tlo na
vapnencu,
plitko
(kalcikambisol)
5. Smeđe tlo na
vapnencu,
srednje duboko
(kalcikambisol)
6. Crvenica
braunizirana
7. Distrično smeđe
tlo na pješčenjaku
X. Vrtna tla slabije
agrotehnike
9. Vrtna tla
intenzivnije
agrotehnike
t
V
X
t
V
X
t
V
5,9
0,52
8,8
10,5
8,23
78,4
42,9
15,76
36,7
44,9 20,10
15
6,8
0,51
7,5
1,1
0,42
38,2
18,5
6,39
34,5
Amo
16
7,7
0,15
1,9
1,5
0,82
54,7
16,3
10,34
Amo, oh
10
6,4
0,68
10,6
1,0
0,63
63,0
21,0
(B)rz
26
0,93
14,1
1,2
0,64
53,3
Amo, oh
20
0,32
4,3
1,1
0,68
61,8
(B)rz
39
7,5
0,21
2,8
0,7
0,32
45,7
12,5
Amo
(B)rz
9
18
6,8
7,0
0,81
0,73
11,9
10,4
2,2
0,6
1,37
0,18
62,3
30,0
25,3
Aoh
(B)v
12
63
4,6
4,9
0.10
0,10
2,2
2,0
1,1
0,6
1,05
0,23
95,4
38,3
P
20
7,6
0,19
2,5
0,9
0,68
75,5
19,0
P
20
7,6
0,38
5,0
13,1
9,27
70,8
30,0
6.6
7,4
t
Broj
uzoraka
V
X
t
V
44,8
20,2
4,76
23,6
3
15,3
4,98 32,5
39,1
12,91
33,0
11
63,4
16,0
7,08 44,2
28,4 13,69
48,2
4
10,45
49,8
12,2
1,97
16,1
42,1
6,23
14,8
14
9,4
3,21
34,1
4,4
2,07 47,0
49,4
16,53
33,5
7
28,1
11,78
41,9
8,2
2,06 25,1
45,9 11,32
24,7
7
8,21
65,7
3,3
0,89 27,0
55,9
6,53
11,7
7
42,7
9,1
10,81
2,83
31,1
9,4
4,8
25,5
2,4
0,94 19,6
49,3
55,6
3,13
6,3
6,4
11,4
5
5
33,5
5,5
3,17
0,18
.9,5
3,3
11,8
5,2
2,41
1,41
20,4
27,1
25,6
27,8
5,70
3,82
22,3
13,7
3
3
15,4
81,0
5,5
2,28 41,4
31,6
5,68
18,0
4
20,17
67,2
10,1
7,72
50,5
14,29
36,3
5
X
76,4
Tablica 5. Statistički opis svojstava glavnih tipova tala u općini Rijeka (po Martinoviću, 1993.)
Činitelji tvorbe tala
Prvenstvene pedogenetske karakteristike riječkog
područja jesu: matični supstrat dominantno zastupljen
tvrdim i čistim mezozojskim vapnencima, razvijen
krški reljef, širok raspon klimatskih uvjeta i dugotrajan
utjecaj čovjeka. Raznolikosti pedosfere pridonijela je
uz to i translokacija zemljišnog materijala (vodom, le
dom i vjetrom) u geološkoj prošlosti.
Prema podacima kompilacijske geološko-litološke
karte (Magaš 1969) područje općine Rijeka čine nasla
ge različite starosti, od karbona do holocena. Više od
3/4 površine pripada krednim i jurskim vapnencima s
dominantno zastupljenim smeđim tlom na vapnencu
(kalcikambisol). Na tom supstratu također nalazimao: u
nižim i toplijim položajima derivate crvenice (terra ros
sa), u višim i hladnijim predjelima, uz kalcikambisol,
još i crnice na vapnencima te mjestimično, na prodori
ma dolomita, i rendzine. Perm i karbon uglavnom su
zastupljeni klastičnim naslagama s prevladavanjem silikatnih minerala. Na njima su se oblikovala kisela
smeđa tla (distrični kambisol) s tipičnim, lesiviranim i
podzoliranim podtipovima. Kvartar je na istraživanom
području zastupljen morenskim, potočnim bujičnim i
jezerskim naslagama i na njima formiranim karbonatnim i izluženim rendzinama.
Recentni pedogenetski procesi i evolucija tala pod
snažnim su utjecajem bioklimatskih činitelja. U subal143
pinskom bioklimatu i području pretplaninske bukove
šume dominantan je proces humizacije tla s pojavom
organogenih crnica. U brdskom orografskom pojasu i
području medunčevih i bjelograbovih šuma podjedna
ko su prisutni procesi rubifikacije i braunizacije, odno
sno tvorbe crvenica i kalcikambisola.
Svojstva tala
Zamršenost i raznolikost činitelja tvorbe i evolucije
tala uvjetuju u istraživanom području tla vrlo različita
po mnogim prirodnim i ekološkim svojstvima. Glavni
tipovi tih tala i njihova glavna svojstva statistički su
opisana i predočena u priloženoj tablici 5. Svi navedeni
podaci ne pokazuju većih odstupanja od prirodno
stečene tipske fiziografije tala. Ističe se velika prostor
na varijabilnost u sadržaju fosfora, kalija i humusa.
Uzroci takve promjenljivosti unutar tipova tala mogu
se pripisati mjesnim, dosta velikim, bioklimatskim raz
likama te uvjetima i načinu gospodarenja.
S gledišta prikladnosti tala za osnutak gradskih
nasada (perivoji, drvoredi, rekreacijske šume i dr.)
opisana tla se mogu razvrstati u dvije skupine
a) dobro prikladna: svi kalcikambisoli, braunizirane
crvenice, distrično smeđe tlo i sva vrtna tla,
b) marginalno pogodna: crnica organogena, crnica
organomineralna i rendizina na dolomitu, plitka.
Literatura
B e r t o v i ć , S., M a r t i n o v i ć , J. (1965): Projekti pedološkog
kartiranja reprezentativnih površina (ključnih objekata) u
Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis),
Zagreb.
B e r t o v i ć , S . , M a r t i n o v i ć , J . ( l 967): O odnosu tala i vegeta
cije u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis),
Zagreb.
G r a č a n i n , Z. (1962): I Souli della Regione carsica Croata.
Accademia Italiana di Science forestali, Vol. XI, Firence.
G r a č a n i n , Z. (1963): Bodenreaktion und Basensättigung in
den Buchenwaldgesellschaften Kroatiens. Vegetatio,
Acta Geobotanica, Den Haag.
M a g a š , N . (1969): Tumač kompilacijske litostratigrafske karte
dijela Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Fond
dokumentacije Šumskog gospodarstva Delnice, Delnice.
M a r t i n o v i ć , J. (1973): Tla sekcije Sušak 2, Tumač 1-33,
Projektni savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske,
Zagreb.
M a r t i n o v i ć , J. (1977): Pedološka studija područja općine
Rijeka (rukopis).
M a r t i n o v i ć , ! . (1978): Tla dijela sekcija Cerknica 3 i 4, Fond
dokumentacije Šumarskog instituta, Jastrebarsko.
M a r t i n o v i ć , ! . (1993): Litološke i pedološke značajke općine
Rijeka. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano
za tisak), Rijeka.
M a r t i n o v i ć , !., Bertović, S. (1993): Periodske promjene u
stanju vegetacije i tla. Ibid.
M a y e r , B. (1979): Tla sekcije Sušak 1, Tumač 1-49, Projektni
savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske, Zagreb.
144
Šumarski list br. 3-4, CXX1 ( 1997), 133-160
Vegetacijski pokrivač
(piše S. Bertović)
Uvod
Proučavanju samonikle cvjetane (flore) i raslinstva
(vegetacije) u istočno-jadranskom primorju utrli su put
mnogobrojni istraživači, primjerice: Bartling (1820),
Lorenz (1860) koji je dao prvi ekološko-biogeografski
prikaz tog područja, Hire (1896), Beck-Mannagetta
(1901), Adamović (1929), a osobito Rossi (1930) sa
svojim najpotpunijim pregledom flore u riječkoj okolici.
Suvremene fitocenološke opise i karte o biljnom po
krivaču u primorskim krškim i kontinentskim predjeli
ma u Hrvatskoj objavili su Horvat (1942, 1951, 1962),
Horvatić (1963), Horvat, Glavač i Ellenberg (1974),
Bertović (1958, 1963, 1974, 1983), Horvat i suradnici
( 1988), Bertović i Lovrić ( 1987, 1992) i dr.
Raslinske značajke i karta
Kamena podloga, obličje terena, podneblje i poslje
dice vjekovnih čovjekovih utjecaja na prvobitne pri
rodne šume (sječa, paša i brst stoke, požari, izgradnja,
poljodjelstvo, a u novije vrijeme onečišćenja tla, zraka i
dr.) istaknuto djeluju i odrazuju se u cijelom riječkom
području zastupljenošću, izgledom, biljnom građom i
rasprostranjenošću šumskih, šikarskih, šibljačkih, vrištinskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih sekundarnih
biljnih zajednica.
Naša studija o biljnom pokrivaču u općini Rijeka
(Bertović, Lovrić, Rac 1993) zasniva se na dostupnoj li
teraturi i našim osobnim terenskim uvidima i istraživa
njima. Ovaj skraćeni prikaz obuhvaća prvobitne klimaksne (zonalne, klimatsko-zonske) i glavne klimatski,
edafski i antropogeno mjesno uvjetovane (paraklimaksne) šumske fitocenoze. Njihova su imena usklađena s
najnovijim međunarodnim propisima o fitocenološkom
nazivlju (Barkman i dr. 1976, 1986), a njihovo visinsko
slojanje i prvobitan, pojednostavljen i pretpostavljen
(potencijalan) raspored, prikazuje karta 3: "Prirodna po
dručja rasprostranjenosti šumske vegetacije".
Pretplaninski (subalpinski) pojas u cijelim zapa
dnim Dinaridima, pa time i u rubnom sjeverozapadnom
riječkom okolišu (Risnjak, Medvejci, Obruč i dr.) zau
zima najviše i najhladnije položaje. U nas i u BiH svi su
vrhunci na gornjoj prirodnoj granici šume i nigdje ne
prelaze donju visinsku granicu planinskoga (alpinskog)
orografskog pojasa, bioklimata i raslinstva. Klimaks
višega pretplaninskog područja jest klekovina bora kri
vulja (Lonicero-Pinetum mughi), a intrazonalne šikare
velelisne vrbe (Salicetum grandifoliae Horv.) i vriština
sleča i klečice (Rhodoreto-Juniperetum nanae Horv.)
su razmjerno rijetke. Šuma asocicijacije Oreoherzogio-Fagetum nastava stojbine koje su već presuhe za boro
vu klekovinu a prehladne za pretplaninsku bukovu šu
mu (Homogyno alpinae-Fagetum), koja predstavlja klimatogenu i najrasprostranjeniju zajednicu nižega pret-
planinskog pojasa. Jednolika je izgleda i osim nje su tek
mjestimično razvijene bukova klekovina (H. a.-Fagetum suffruticosum Horv.) i u dubokim hladnim ponikvama as. Listew-Piceetum excelsae. Pretplaninski trav-
njaci (rudine) na Risnjaku i ostalim vrhovima zauzima
ju malene površine i uglavnom pripadaju vegetacijskoj
svezi oštre vlasulje, Festucion pungent is Horv.
Karta3.
PRIRODNA PODRUČJA RASPROSTRANJENOSTI
ŠUMSKE VEGETACIJE
Sastavili: S. Bertović, A. Ž. Lovrić i M. Rac (1993)
Pretplaninski pojas
1 Klekovina bora krivulja,
Lonicero-Pinetum mughi Horv.
2 Pretplaninsa bukova šuma,
Homogyno alpinae-Fagetum (Horv.) Borh.
3 Bukova šuma s ljigovinom i milavom,
Oreoherzogio-Fagetum (Horv.) Fuk.
4 Pretplaninska smrekova šuma,
Listero-Piceetum excelsae (Horv.) Fuk.
Gorski i oromediteranski pojas
5 Suma bukve i obične jele,
Calamintho-Abieti-Fagetum (Horv.) Borh.
6 Šuma krške jele s milavom,
Calamagrostio-Abietetum Horv.
7 Šuma obične jele s rebračom,
Blechno-Akietetum Horv.
8 Bukova šuma s bekicama,
Luzulo-Fagetum (Mark.) Meus.
9 Šuma lipe i tise,
Tilio-Taxetum Glav.
10 Bukovo-jelova šuma s jesenskom šašikom,
Seslerio autumnalis-Abietetum illyricae (Treg.) Fuk.
11 Bukova šuma s jesenskom šašikom,
Seslerio autumnalis-Fagetum (Horv.) Wrab.
12 bukova šuma s božikovinom,
Aquifolio-Fagetum (Bert.) Gent.
Brdski - submediteranski i eumediteranski pojas
13 Šuma crne jele i crnograba,
Ostiyo-Abietetum pardei (Kuš.) Lovr.
14 Crnoborova šuma s krestušcem,
Polygalo-Pinetum nigrae Horv.
15 Crnograbova šuma s jesenskom šašikom,
Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Horv. et Hić.
16 Šuma hrasta bjeloduba s crnograbom,
Ostryo-Quercetum dalechampii (Horv.) Garn, et Hebr.
17 Šuma hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom,
Seslerio autumnalis-Quercetum petraeae Pold.
18 Šuma hrasta medunca i bjelograba,
Querco-Carpinetum orientalis Hić.
19 Pseudomakija bjelograba s lovorom,
Carpinetum orientalis lauretosum (Hić.) Wrab.
20 Makija hrasta crnike,
Orno-Quercetum ilicis Hić
21 Reliktna pramakija tise i cinike,
Taxo-Quercetum ilicis Lovr. et al.
Vlažne zone u primorskim dolinama, ponikvama i poljima
22 Šuma običnog graba s veprinom,
Rusco-Carpinetum betuli Horv.
23 Šuma običnog brijesta i poljskog jasena,
Ulmo-Fraxinetum angustifoliae Horv.
24 Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba,
Rusco aculeati-Quercetum roboris Bert.
145
Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997). 133-160
tum orientalis (slika 6) i njezina subas. Q.-Carpinetum
orientalis lauretosum. Reliktna pramakija tise i crnike
(Taxo-Quer cetum ilicis) u kanjonu Rječine i omanja
površina makije hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis)
na krajnjem jugoistoku riječkoga brdskog područja,
predstavnici su već pravoga sredozemnog raslinstva.
Cijeli brdski pojas odlikuje se prostranim primorskim
livadnim zajednicama iz sveze Scorzonerion villosae
H-ić i kamenj arama: iz sveze Satureion subspicatae
Horv. u crnograbovom, a iz sveze Chrysopogono-Satu
reion Horv. et H-ić. u bjelograbovu pojasu.
Slika 5. Klekovina bora krivulja i grmići dlakavoga sleča obrašćuju
stjenovit pretplaninski vrhunac Medvejci (1481 m)
(FotoA. Frković, 1993)
Gorski (montanski) pojas prostraniji je od pretplaninskog, a stere se od slovenske granice do Tuhobića,
približno između 1250 i 900 m nadm. visine i u njemu
su uzrasle bujne, raznovrsne i najvrijednije šume. Viši
gorski (altimontanski) pojas obilježavaju mješovite i
čiste crnogorične sastojine, a klimatskozonska fitoce
noza jest bukve i obične jele (Calamintho-Abieti-Fagetum). Njezin je premac i na svim primorskim obroncima
raširenija as. Seslerio autumnalis-Abietetum illyricae, u
kojoj uz hibridnu kršku jelu (Abies alba ssp. Ulyrica)
rastu i mnogi kserofilni grmovi. U tom višem gorskom
pojasu razvijene su i paraklimaksne zajednice: na vapnenačkim grebenima as. Calamagrostio-Abietetum,
u
ponikvama gorska smrekova šuma (Aremonio-Piceetum excelsae Horv.) i na silikatima Brloškog acidofilna
as. Blechno-Abietetum albae. Niži gorski (submontanski) orografski i raslinski pojas označuju različite bjelo
gorične, pretežno bukove, šume: klimaksna as. Seslerio
autumnalis-Fagetum i intrazonalne zajednice LuzuloFagetum, Aquifolio-Fagetum i Tilio-Taxetum. Gorski
bazofilni travnjaci većinom su livade, iz raslinske sveze
Meso-Bromion erecti Br. - B I , a na kiseloj podlozi iz
sveze Nardo- Galion Prsg.
Brdski polusredozemni (submediteranski) i sredo
zemni (eumediteranski) pojas površinom je najveći i
zauzima gotovo cijeli jugozapadni dio riječke općine.
Glavno obilježje brdskoga pojasnog raslinstva su priro
dne šume različitih vrsta hrastova, koje su zbog jakih i
trajnih antropogenih utjecaja najvećim dijelom zastu
pljene kao panjače, šikare i ostali degradacijski stadiji
različitih šumskih fitocenoza. U višem polusredozemnom brdskom pojasu klimaksna je šuma hrasta medunca i crnograba as. Seslerio-Ostryetum carpinifoliae (po
Horvatu raščlanjena u 5 subasocijacija), a intrazonalni
su: as. Ostryo-Quercetum dalechampii, acidofilna za
jednica na flišu Seslerio-Quercetum petraeae, prirodni
borici na dolomitu as. Polygalo-Pinetum nigrae i ose
bujna šuma crne jele, as. Ostryo-Abietetum pardei. Niži
polusredozemni pojas obilježavaju zonalna kserotermna šuma medunca i bjelograba, as. Querco-Carpine146
Slikao. Slojanje drveća i grmova u zaštićenom zabranu šume hra
sta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis)
kod Križišća.
(Crtež S. Bertovića 1950.)
Ravničarski pojas, u punom smislu, ne postoji u ri
ječkom području ali ima obličjem sličnih terena kao što
su zaravnjena dna dolina, ponikava i polja u kršu. Odli
kuju se higrofilnim ali i drugačijim biljnim zajednica
ma prilagođenim osobitim ekološkim prilikama tih
stojbina. Takve su as. Ulmo-Fraxinetum
angustifoliae
(dolina Rječine, V. i M. Ponikva kod Kukuljanova), as.
Rusco-Quercetum roboris i Rusco-Carpinetum
betuli
(dolina Rječine, okoliš Križišća) te kamenjara Satureio-Edraianthetum i eolofitne fitocenoze na vjetrometi
nama Grobničkog polja.
Najbolji uvid u stvarnu (realnu) zastupljenost i ras
pored šumskih te svih ostalih fitocenoza i kultura u is
točnom dijelu općine Rijeka daju četiri "Karte biljnih
zajednica jugozapadne Hrvatske", sekcija Sušak lb, ld,
2a i 2c (Horvat i suradnici 1962). Podrobniji pak opisi
nalazišta, ekoloških prilika, flornoga sastava i ostalih
osobitosti šumskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih fi
tocenoza nalaze se u Horvatovoj publikaciji i u rukopi
su ove naše cjelovite studije.
S. Bertović, M. Gcncralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
Prijedlog za proglašenje rezervata i
poredbena istraživanja
Imajući na umu endeme i relikte, reliktne šume i os
obite raslinske tipove u sjevernojadranskom primorju i
riječkoj općini - predlažu se za posebnu zakonsku za
štitu u grupi botaničkih ili šumskih rezervata ovi
lokaliteti: otočić sv. Marko, izvorište i gornji dio kan
jona Rječine, Vrh Kuk (1088 m) iznad Grobnika, Vrh
Treska (1238 m), kod Platka i južne dolomitne padine
vrha Fratar (1350 m).
Karta 4. Primjerna područja za usporedbena bioekološka i ostala ti
pološka istraživanja u Gorskom kotaru i Hrvatskom pri
morju (Bertović 1961 )
Brojčane oznake i nazivi lokaliteta na kartama sekcija Sušak 2a, 2c,
lb i l d ( M = l : 25000):
1 Izvor Kupe, 2 Lividraga, 3 Lazac, 4 Kaličak, 5 Tisovac-Pjetlićev
vrh, 6 Zelin Crnoluški, 7 Rogozno-Tuhobić, 8 Senjavina- Lukovište, 9 Plašina, 10 Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica, 11 Guslice-Veliko Snježno, 12 Radeševo-Jesenovica, 13 Borovica, 14 Pothum, 15 Kamenjak, 16 Melnik, 17 Velika i Mala Ponikva
Po završetku Horvatovih vegetacijskih studija i kartiranja, sa suradnicima (1962), u Gorskom kotaru i Hr
vatskom primorju i s početkom istraživanja i kartiranja
tipova šuma i šumskih staništa (Bertović 1961) izabrali
smo na kartama sekcija Sušak sedamnaest reprezenta
tivnih područja ("ključnih, pilot objekata") za poredbe
na proučavanja (karta 4). Između njih u riječkom je
okolišu ovih 10 lokaliteta: Rogozno-Tuhobić, Senjavina-Lukovište, Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica,
Šumarski listbr. 3-4, CXXI(1997), 133-160
Guslice-Veliko Snježno, Radeševo-Jesenovica, Boro
vica, Pothum, Kamenjak, Melnik, Velika i Mala Poni
kva. Na tim su pokusnim objektima provedena fitocenološka i pedološka proučavanja (Martinović, Bertović
1993) pa bi tamo bilo zanimljivo i višestruko korisno
nastaviti ostala bioekološka i šumarska istraživanja.
Literatura
A d a m o v i ć , L. (1929): Die Vegetationsstufen der Adrialänder
(karta u mjerilu 1 : 2 000 000). Die Pflanzenwelt der Adria
länder, Jena.
B a r k m a n , J . J . , M o r a v e c , J . , R a u s c h e r t , S . (1976): Code der
Pflanzensoziologischen Nomenklatur. Vegetatio, Vol. 32, 3,
Den Haag (ponovljeno 1986).
B a r t h l i n g , F. G. (1820): De litoribus et insulis Maris Liburnici
dissertatio geographico- botanica. Universitas Hannoverae,
Hannover.
B e c k - M a n n a g e t t a , G. (1901): Florenkarte von Illyrien. Die
Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. Vegetation
der Erde, 4, Leipzig. (IL izd. Vaduz 1976).
B e r t o v i ć , S. (1958): Prirodni uvjeti s vegetacijskim opisom i kar
tama Krša (M= 1:500 000). Opći program kompleksne me
lioracije krša Jugoslavije. Institut za šumarska i lovna is
traživanja NRH, Zagreb.
(1961): Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa.
Šumarski list, 9-10, Zagreb.
(1963, 1974): Pregledna karta postojeće vegetacije u zapad
noj Hrvatskoj, Šumarska enciklopedija, II, Zagreb; Vegeta
tion des nordwestlichen Karstgebietes von Jugoslavien
(apudHorvat, I. u.a.), Stuttgart.
(1983): K r š - Klimatskozonska vegetacijska područja i kli
matski dijagrami nekih meteoroloških postaja na kršu SFRJ
(karta), Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb.
B e r t o v i ć , S., L o v r i ć , A. Ž. (1987): Vegetacija i kategorije
njezine prirodne ugroženosti od požara; Karta orografskih
pjasa, bioklimata i pojasnili šumskih zajednica u dinarskom
kršu SFRJ. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb.
(1992): Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren
Untersuchungen. Tüxenia, 12, Göttingen.
B e r t o v i ć , S., L o v r i ć , A. Ž.,Rac,M. (1993): Prirodoznanstvene osobitosti - Vegetacijski pokrivač. Priroda i parkovni
objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka.
B r z a c , T. (1954): Gospodarsko značenje nekih značajnijih vrsta
biljaka livada i kamenjara Hrvatskog primorja. Veterinarski
arhiv, XXIV, 4, Zagreb.
H i r e , D. (1896): Vegetacija Gorskog kotara. Rad Jug. Akademije,
126, Zagreb.
H o r v a t , I. (1942): Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske, II,
Zagreb.
(1942): Die Pflanzenwelt Kroatiens - Ein Blick auf die
Flora und Vegetation. Hrv. izd. bibliografski zavod, Zagreb.
(1951): Istraživanje i kartiranje primorskih obronaka za
padne Hrvatske. Šumarski list, 6, Zagreb.
(1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s 4 karte
biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Pri
rodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb.
H o r v a t , I., B e r t o v i ć , S., L o v r i ć , A. Ž. (1988): Hrvatska Biljni pokrivač, Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb.
H o r v a t , I., G l a v a č , V., E l l e n b e r g , H. (1974): Vegetation Sü
dosteuropas, Stuttgart.
H o r v a t i ć , S. (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pre
gledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Acta bi
ologica, IV, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 33, Zagreb.
L o r e n z , J. R. (1860): Aufforstung und Cultivirung des Croatischen Karstgebietes. Mitteil. Geogr. Gesel., IV ( 1 ), Wien.
R o s s i , Lj. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prirodo
slovna istaživanja Akademije, 17, Zagreb.
147
Parkovni objekti u općini Rijeka
(piše J. Karavla)
Uvod
Do ljeta godine 1990. u službenom registru ondašnje
ga Zavoda za zaštitu prirode R. H 5 o posebno zaštiće
nim prirodnim objektima u Hrvatskoj, stanje po broju
zaštićenih hortikulturnih spomenika bilo je: 75 parko
va, 2 arboretuma, 4 botanička vrta i pedesetak pojedina
čnih stabala ili njihovih skupina. Mnogobrojniji su za
štićeni parkovi u sjevernom kontinentskom dijelu Hr
vatske, a u našem priobalju su to samo: Park ex Fanfogna u Trogiru, Park Foretić u Korčuli, Park Folca Borellija u Filipjakovu, Vitturijev park u Kaštel-Lukšiću, Park
Vladimira Nazora u Zadru i Park u Kaštel-Starom.
Riječki parkovi i njihove dendrološke
značajke
Po našem mišljenju i u Hrvatskom primorju ima
parkova, koji po svojoj dendrološkoj i hortikulturnoj
važnosti zaslužuju zaštitu.
Prvenstveno su to neki perivoji u gradu Rijeci ili u
njezinom bližem okolišu. Njihovi osnivači i brižni uz
gajatelji i uređivači desetljećima bili su ili su još i danas
aktivni, mnogi prirodoslovci i hortikulturni stručnjaci,
između kojih su najpoznatiji i najzaslužniji: Lujo Adamović, Zlatko Arnold, Vinko Bevandić, Jurica Bilen,
Zdravko Bonetti, Jerko Djeldum, Vanda Ekl, Cvito Fisković, Milan Generalović, Gordana Grčić, Dragutin
Hire, Gabrijela i Zoran Jerčinović, Zvonimir Kani, Josip
Karavla, Zdenko Kolacio, Marko Kudiš, Josip Kulfanek, Rudolf Lučić, Nikola Luković, Branimir Mamula, Radmila Matejčić, Petar Matković, Zdenko Nikšić, Pavle Rupert, Zdenko Sila, Rudolf Starčević, Ana
Šarić, Dunja Šepić, Petar Solić, Vilim Štefan, Slavko
Travalja i Stjepan Urban.
Naša istraživanja6 parkovnih objekata u Rijeci i u
njezinom okolišu obuhvatila su 66 objekata, a ti su:
1. Bakarac - park oko autokampa, 2 Bakar - park, 3 Park
Augusta Cesarca, 4 Parkovi Kraljevice, 5 Park Lucija - mo
tel, 6 Park Mlaka, 7 Park Vladimira Nazora, 8 Park "Nike
Katunara", 9 Stari park Škurinje "Katice Mitel Katinke", 10
Vidov park, 11 Park Trsatski, 12 Park Orehovica - raskrižje,
13 ParkTrsatska gradina, 14 Auto-cesta - stambeni objekt A6 Kantrida, 15 Autocesta - parkiralište "Foto-Zorž", 16
Kantrida, naselje stari autoput br. 1, 17 Kantrida, naselje stari
autoput br. 2, 18 Krimeja - iznad želj. pruge Rijeka-Zagreb,
19 Krnjevo K-1000, 20 Krnjevo novo naselje, 21 Mlaka
Kantrida ul. Zvonimirova-Liburnijska - nasadi, 22 Stambeno
naselje kod ul. žrtava fašizma, 23 Stambeno naselje ulica
Franca Prešerna, 24 Stambeni objekat A-8,25 Vezica Donja,
5
Danas je to Zavod za zaštitu okoliša, prirode i prirodne baštine, unutar
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike
Hrvatske.
6
Osobitu zahvalnost dugujem kolegi inž. Milanu Generaloviću na stalnoj i
vrlo vrijednoj pomoći prigodom svih naših radova.
7
Oznake parkovnih objekata ( 1 -66), date prema nazivima ulica, trgova, na
selja i si. u vrijeme naših istraživanja zadržali smo i u ovom članku jer nema
mo novog nacrta grada Rijeke s promijenjenim nazivima.
148
26 Vezica Gornja, 27 Vojak-raskršće ul 13 streljanih, 28
Zamet "3 Maj Torpedo" 1950-1951, 29 Podmurvice, 30
Studenski centar I. G. Kovačić, 31 Turnić stambeno naselje
1959, 32 Novo naselje 1960/62, 33 Dječja bolnica Istarska
ulica, 34 Bolnica "dr Zdravka Kučića", 35 Bolnica "Braće
Sobol", 36 Dom zdravlja "Braće Mažuranić, 37 Dječji vrtić
"Ljerke Klobučar", 38 Dječje igralište - Zamet, 39 Osnovna
škola "Vladimir Gortan", 40 Pomorska škola Bakar - CUO
KUP, 41 Sušačka gimnazija, 42 Osnovna škola - Čavle, 43
Groblje Drenovo, 44 Groblje Kozala, 45 Trsatsko groblje, 46
Okoliš crkve Blažene Djevice Marije - Trsat, 47 Okoliš crkve
sv. Romoulda i svih Svetih, 48 Okoliš crkve sv. Đorđa, 49
Muzej Narodne revolucije, 50 Pomorski i povijesni muzej
Hrvatskog primorja - Rijeka, 51 Belveder-drvored, 52 Mlaka
-Kantrida ulica Zvonimirova-Liburnijska - drvored, 53 Oba
la Riva, 54 Ulica Ljudevita Gaja, 55 Ulica Vladimira Gortana, 56 Trg bana Josipa Jelačića, 57 Trg Josipa Broza-Tita, 58
Bulevar Joakima Rakovca, 59 Kamp Preluka park br. 1, 60
Kamp Preluka park br. 2, 61 Kamp Oštro-Kraljevica, 62
Kućni vrt pok. dr. Ante Svalbe, 63 Kućni vrt Davor Žeželić Čavle, 64 Vojarna na Trsatu, 65 Dom umirovljenika - park,
66 Vatrogasni dom - park7.
U tih 66 riječkih parkovnih objekata i lokaliteta - popis
dendroflore i trajnica, razvrstan na crnogoricu, bjelogoricu i trajnice (s latinskim i narodnim imenima) i oznakom
njihove brojčane učestalosti ( 1 -5, 5-10 i više od 10 primje
raka) objavili smo u časopisu "Hortikultura", br. 1-4, Za
greb, 1965. U ovom će napisu riječka parkovna dendroflo
ra i trajnice biti opisani prema botaničkoj sistematskoj pri
padnosti.
Pregled
vrsta prema
sistematskoj
pripadnosti
Sistematska razdioba za crnogorične vrste izvršena
je po Vidakoviću (1982). Za bjelogorične vrste primjenjena je sistematika po A. C. Cronquistu (Jones & Luchisinger 1987). Determinacija je izvršena prema Aniću
(1946), Baileyu (1960), Van Geldernu (1986), Hillieru
( 1978), Krüssmannu (1972,1976), Rehderu ( 1951 ), Vi
dakoviću (1982), VVelshu (1979), a nazivlje je preuzeto
odZandera(1993).
Dendro flora, tj. taksoni obrađeni su prema siste
matskoj pripadnosti u kojoj se vidi i njihovo zemljopis
no (geografsko) porijeklo, vitalnost, učestalost u parku i
mogućnost skupljanja sjemena ili uzimanje reznica.
Oznake upotrijebljene za zemljopisnu (geografijsku) rasprostranjenost biljaka su ove:
Az = Azija,
z. Az. = zapadna Azija,
M. Az. = Mala Azija,
Eur. = Europa,
j . Eur. = južna Europa,
Medit. = Mediteran,
s. Afr. = sjeverna Afrika,
J. Am. = Južna Amerika,
S. Am. = Sjeverna Amerika,
hort. = kultivari ili križanci,
Cirkumbor. = cirkumborealna.
S. Bertović, M. Gcneralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
Oznake upotrijebljene za vitalnost, učestalost poja
vljivanja biljnih vrsta u parku i za m o g u ć e skupljanje
sjemena ili uzimanje reznica su:
A = vitalna je i otporna na studen,
B = manje je vitalna i otporna je na studen,
Odjeljak:
PINOPHYTA(=GYMNOSPERMAE)
-golosjemenjače
Red: PINALES
Porodica: f / A ^ Œ ^ - b o r o v k e
Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 133-160
C = slabo je vitalna i osjetljivaje na studen,
a = vrlo je česta u parkovima,
b = prisutna je u parkovima,
c = rijetka je u parkovima,
x = povoljna je za skupljanje sjemena,
y = povoljna je za reznice.
20. C. libani A. Rich
- libanski cedar
(M. Az.; A, a, x)
21. C. libani 'Pendula'
(hort.; B, b, y)
Rod: PINUS L. - borovi
Rod: ABIES Mill, - j e l e
22. P. brutia Ten. -brucijski bor
(Eur.-M. Az.; A, a, x)
(hort.; A, a, x)
(M. Az,; B, b)
23. P brutia x P. halepensis
- hibrid, križanac
24. P. densiflora Sieb, et Zucc.
-japanski crveni bor
4. A. numidica de Lonnoy ex Carr.
-alžirska jela
(s.Afr.;C, c)
25. P. halepensis Mill.
- alepski ili bijeli bor
(j.Eur.;s. Afr.;A, a, x)
5. A.pinsapo Boiss.
-španjolska jela
(Eur.;B, b)
26. P. nigra ssp. nigra Badoux
- austrijski crni bor
(Eur.; A, a, x)
6. A. x vilmorinnii Mast.
-hibridna jela
(hort.;B, b)
27. P. nigra ssp. pallasiana Holmboe (Eur., M. Az.; A, a, x)
- krimski crni bor
1. A. alba Mill, - j e l a europska
(Eur.;C, c)
2. A. cephalonica Loud.
- g r č k a jela
3. A. nordmanniana Spach
-kavkaska jela
(Eur,: B, b)
Rod: PSEUDOTSUGA
28. P. pinaster Soland
-primorski bor
Carr. - duglazije
7. R menziesü var. glauca Franco
- plava duglazija
(S.Am.;C, c )
8. P. menziesü var. menziesü
Aschr. & Graebn.
- zelena duglazija
(S. Am.; C, c )
Rod: PICEAE A. Dietr. - smreke, smrče
9.1 P. abies (L) Karst.
- obična smreka ili smrča
I (Eur.;C,c)
(hört.; C, c, y)
11. P. omorica (Panč.) Purk.
- pančićeva omorika
(Eur.;C, c )
12. P pungens Engelm.
- bodljikava ili plava smreka
(S. Am.; C, c)
13. P. pungens 'Argentea'
- kultivar plave smreke
(hort.; C, c, y)
pinija
(j.Eur.; M.Az.;A,a,x)
30. P. strobus - borovac,
vajmutov bor
31. P. sylvestris L.
-obični ili bijeli bor
(S. Am.; C, c)
32. P. wallichiana A. B. Jacks.
- himalajski borovac
(Az.; C, c)
(Eur., Az.; C, c)
33. S. sempervirens (D. Don) Endl.
- obalna sekvoja
14. C. atlantica (Endl.) Manetti
ex Carr - atlaski cedar
(s. Afr.; A, a, x)
15. C. atlantica 'Glauca'
- p l a v i atlaski cedar
(hort.; A, a, x, y)
16. C. atlantica 'Glauca Pendula'
(hort.; B, b, y)
34. C. japonica D.Don
-japanska kriptometrija, sugi
Rod:
(Az.; C, c, y)
CUPRESSACEAE
CAEOCEDRUSKurz.
35. C. decurrens Florin.
-kalifornijski libocedar
(S. Am.; B, b, y)
36. C. decurrens 'Aureovariegata'
(hort.; C, c, y)
Rod: CUPRESSOCYPARIS
Dall
37. C. x leylandii Dali
-
(S. Am.; B, c, y)
Rod: CRYPTOMERIA D. Don-kriptometrija
Porodica:
Rod: CEDRUS Trew - cedrovi
19. C. deodara 'Pendula'
- žalobni himalajski cedar
29. P. pinea L.-pinj,
(j. Eur.; s. Afr.; B, b)
Rod: SEQUOIA Endl. - obalni mamutovac
10. P. glauca 'Conica'
bijela ili kanadska
smreka kultivar
17. C, deodara (D. Don) G. Don
- himalajski cedar
18. C. deodara 'Glauca'
- p l a v i himalajski cedar
(Az.; B. c)
Rod: CUPRESSUSL.
(hort.; B, b, y)
-čempresi
(Az.; A, a, x)
38. C. arizonica Greene
- arizonski čempres
(S. Am.; A, a, x)
(hort.; A, b, y)
39. C. arizonica 'Glauca'
-plavi arizonski čempres
(hort.; B, b, x, y)
(hort.; C, c, y)
40. C. arizonica 'Pyramidalis'
(hort.; B, b, y)
-piramidalni arizonski čempres
149
S. Bertović. M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
41. C. goveniana Gord.
- kalifornijski čempres
42. C. guadelupensisS. Wats
gvadelupski - čempres
43. C. macrocarpa Hartw.
44. C. sempervirens L. - obični
ili mediteranski čempres
45. C. sempervirens var.
sempervirens - stupoliki
čempres
46. C. sempervirens var.
horizontals Gord.
- horizontalni čempres
47. C. torulosa D. Don
- himalajski čempres
48.
49.
50.
51.
52.
53.
(S.Am.;B, c)
(S.Am.;B,c)
(S. Am.; A, a, x)
(M.Az.,z. Az.;A,a,x)
(M.Az.,z.Az.;A,a,x)
(Az.; B, b, x)
(S. Am.; C, c, x)
(hort.; C, c, y)
(hort.; C,c, y)
(hort.; C, c, y)
(Az.;A, a, x)
(hort.; B, b, y)
(S. Am.; C,c, y)
Rod: JUNIPERUS L. - borovica
61. J. chinensis L.
- kineska borovica
62. J. chinensis 'Glauca'
63. J. chinensis 'Pfitzeriana'
64. J. chinensis 'Pfitzeriana Aurea'
65. J. communis L. - obična
borovica, kleka
66. J. communis 'Hibernica'
67. J. horizontalis Mosnch
- puzava borovica
68. J. horizontalis 'Glauca'
69. J. horizontalis 'Prostrata'
70. J. oxycedrus L. - šmrika, smrič
71.J. sabina 'Tamariscifolia'
- planinska somina
150
Red: TAXALES
Porodica: TAXACEAE-tisovke
Rod: TAXUS L.- tise
72. T baccata - obična tisa
73. T. baccata 'Fastigiata'
- stupolika ili irska tisa
74. T celebica Li - kineska tisa
75. T. cuspidata Sieb, et Zucc.
- japanska tisa
(Eur., M. Az., s.Afr.
B,b,y)
(hört.; B, b, y)
(Az.; B, b, y)
(Az.; A, a, y)
(M.Az.,z.Az.;A,a,x)
Rod: CHAMAECYPARIS Spach - pačempresi
Ch. lawsoniana Pari.
(S.Am.;C, c)
- lawsonov pačempres
Ch. lawsoniana 'Columnaris'
(hort: C, c, y)
Ch. lawsoniana 'Ellwoodii'
(hort.; C, c, y)
Ch. lawsoniana 'Glauca'
(hort.; C, c, y)
Ch. lawsoniana 'Intertexta'
(hort; C, c, y)
Ch. pisifera 'Squarosa'
(hort.; C, c, y)
- pjegavi pačempres
Rod: THUJA L. tuja
54. Th. occidentalisa.
- obična američka tuja
55. Th. occidentalis 'Aurea'
56. Th. occidentalis 'Columna'
57. Th. occidentalis 'Fastigiata'
58. Th. orientalisL.
- obična azijska tuja
59. Th. orientalis 'Striera'
60. Th. plicata Donn ex D. Don
Odjeljak: MAGNOLIOPHYTA (= ANGIOSPERMAE)
-kritosjemenjače
Razred: MAGNOLIOPSIDA (= DICOTYLEDONAE)
- dvosupnice
Podrazred: MAGNOLIIDAE
Red: MAGNOLIALES
Porodica: MAGNOLIACEAE
Rod: MAGNOLIA L. - magnolije
1. M. grandifloraL.
(S. Am.; B, b, x)
- veleevjetna magnolija
2. M. xsoulangiana Soul. Bod.
(hort.; C,c, x)
- magnolija hibridna
Red: LAURALES
Porodica: CALYCANTHACEAEL. -kalikanti
Rod: CALYCANTHUSL.
3. Cfloridus L.
(S. Am.; C, c, y)
- američki kalikant
Rod: CHIMONANTHUSUndl.
4. Ch. praecox Link
- kineski himonant
5.
(Az.; A, a, y)
(hort.; B, b, y)
(hort.; A, a, y)
(hort.; B, b, y)
(Eur.,Az., S.Am.; B,b)
(hort.; B, b, y)
(S. Am.; B, b, y)
(hort.; B,b, y)
(hort.; B,b, y)
(Eur., Az.; B, b)
(hort.; B, b, y)
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
(Az.; C, c, y)
Porodica: LAURACEAE L. - lovori
Rod: CINNAMOMUM Schaeffer
C. camphora(L.) J. S.Presl
(Az.;C, c)
- kamforovo drvo
Ko&.LAURUSL.
L. nobilis L. - lovor, lovorika
(Az.;A, a, x)
Red: RANUNCULALES
Porodica: BERBERIDACEAE- žutike
Rod: BERBERIS L. - žutika
B. gagnepainii Schneid.
(Az.;C,c, y)
B.julianae Schneid.
(Az.;C, c, y)
B. x stenophylla Lindl.
(hort.; B, b, y)
B. thunbergii DC.
(Az.; B, b, y)
B. thunbergii 'Atropurpurea'
(hort.; B,b, y)
B. thunbergii 'Red Chief
(hort.; C, c, y)
Rod: MAHONIA Nutt. - mahonije
13. M. aquifolium Nutt. - mahonija (S. Am.; B, b)
(Az.; C, c)
Rod: BROUSSONETIA L 'Herit ex Vent.
33. 5. papyrifera (L.) Vent.-dudovac (Az.; B, b)
15. C. flammula L. - škrobut
(Eur.; Az.; C, c)
Porodica: URTICACEAE
Rod: PARIETARIA L. - crkvina
34. P. vulgaris - obična crkvina
(Eur.; C, c,y)
16. C. vitalba L. - obična pavit
(Eur.; M. Az.; B, b)
Red: JUGLANDALES
Porodica: JUGLADACEAE
Rod: JUGLANS L. - ORASI
35. J. regia L. - običan orah
(Eur., Az.; B, b)
Rod: NANDINA Thunb.
14. N. domestica Thunb. ex Murr.
Porodica: RANUNCULACEAE
Rod: CLEMA TISU- paviti
Porodica: RANUNCULACEAE
Rod: DELPHINIUM L. - kokotić
17. D. orientale J. Gay. - kokotić
(Eur.; C, c, x)
Porodica: MENISPERMACEAE
Rod: COCCULUSDC.
18.1 C. laurifolius (Rox. b.) DC.
- baluk, ribotrov
Red: HAMAMELIDALES
Porodica: PLATANACEAE
Rod: PLA TANUS L. - platane
19. P. x hispanica Münchh. - hibridna
ili javorolisna platana
20. P. occidentalis L.
- američka platana
21. P. orientalisL.
- azijska platana
Podrazred: HAMAMELIDAE
Red: URTICALES
Porodica: ULMACEAE
Rod: ULMUS L. - brijestovi
22. U. minor 'Suberosa'
- nizinski brijest
23. U. procera 'Dalmatica'
Rod: CELTISL. - koprivići
24. C australis L. - običan
koprivić ili košćela
25. C. occidentalisa.
- američki koprivić
26. C. tournefortii Lam.
- žuti koprivić
Rod: MORUSL.- dudovi
27.1 M.alba L. - bijeli dud
28. M. nigra L. - crni dud
29. M rubra L.- crveni dud
Rod: EICUSL. smokve
30. /^ carica L. - obična smokva
31. EpumilaL.
Rod:M4CL£/7?/4Nutt.
32.1 M. pomifera (Raf.) Schneid.
-maklura
|(Az.;C,c)
36.
37.
38.
39.
(hort.; A, a, x)
40.
(S. Am.; B, b, x)
41.
(Eur; M. Az., Az.;
B, b, x)
(Eur.;B, b)
(Eur.; B, b)
(Eur., S.Afr.; Az.;
A, a, x)
(S.Am.;C, c)
(Eur.;B, b)
I (M. Az., Az.; B, b)
(M.Az.;B,b)
(S.Am.;C, b)
(M. Az.; B,b)
(Az.; C, c)
(S.Am.;C,c)
Red: FAGALES
Porodica: FA GACEAE
Rod: QUERCUS L. - hrastovi
Q. cerris - hrast cer
Q. ilex L. - crnika, česmina
Q.pubescens Willd.
- hrast medunac
Q. robur 'Fastigiata'
- piramidalan hrast lužnjak
Q. rubral,, t
- američki crveni hrast
Q. virgiliana Ten.
(Eur, M. Az.; C, c)
(j. Eur.; A, a, x)
(j. Eur., M. Az.;
A, a, x)
(hort.; C, c)
(S.Am.;C,c)
(j. Eur; C, c)
Porodica: BETULACEAE
Rod: BETULA L. - breze
42. B. pendula Roth
- obična breza
(Eur., M. Az.,
Az.; C, c)
Rod: CARPINUSL. -grabovi
43. C.betulusL.
-običan grab
44. C. orientalis Mill, -bjelograbić
(Eur.,M.Az.,
Az.; B, b)
(j. Eur; A, a, x)
Rod: OSTRYA Scop. - crni grabovi
45. O. carpinifolia Scop.
(Eur.,M. Az.;A, a, x)
- crni grab
Rod: CORYLUS L. - lijeske
46. C. avellana L.
-obična lijeska
(Eur, M. Az.,
Az.;B,b)
Podrazred: CARYOPHYLLIDAE
Red: CARYOPHYLLALES
Porodica: PHYTOLACCACEAE
Rod: PHYTOLACCA L. - vinobojka
47. Ph. americana L. - vinobojka
(S. Am.; C, c, x)
Red: CARYOPHYLLALES
Porodica: CARYOPHYLLACEAE
Rod: CERASTIUML. - rožac
48. C. grandiflorum DC. - rožac
(M. Az.; C, c, y)
Rod: DIANTHUS L. - karanfil
49. D. alpinus 'Diamant'
(Eur.;C, c, y)
151
S, Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA IPARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
Red: POLYGONALES
Rod: FALLOPIA Adans.
50. /^ baldschuanica Holub
I - baldžuanski dvornik
Rod: REYNOUTRIA Houtt.
51. R. sashalinensis Nakai
-sahalski dvornik
(Az.; B, c)
|
(Az.; B, c)
Red: THEALES
Porodica: CLUS1ACEAE (GUTTIFERAE)
Rod: HYPERICUM L. - pljuskavica
52. H. patulum 'Henrii'
(hort.; C, c)
-pljuskavica
Red: MALVALES
Porodica: TILIACEAE
Rod: TIHA L. - lipe
53. T. cordata Mill. — malolisnalipa (Eur., Az.; C, c)
54. T.platyphyllos Scop.
(Eur., Az.; C, c)
- velelisna lipa
55. T. tomentosa Moench
(Eur., M. Az.; B, b)
-srebrnolisna lipa
Porodica: MALVACEAE
Rod: HIBISCUS L.
56. H. syriacus L. - običan hibisk
57. H. syriacus 'Blue Bird'
Porodica: MALVACEAE
Rod:MALVAL.-s\)Qz
58. M. sylvestris - sljez
Porodica: STERCULIACEAE
Rod: FIRMIANA Marsili
59.\ F simplex W. F.Wight
Red: VIOLALES
Porodica: PASSIFLORACEAE
Rod: PASSIFLORA L.
60. P. coerulea L. - Muke Kristove
Porodica: TAMARICACEAE
Rod: TA MA RIX L. - tamarike
61. T. africana Poir. - tamarika
62. T. gallica L. - tamarika
(Az.; Ab, x)
(hort.; A, b, x)
(Eur., M. Az., s.
Afr.,Az.; C, c, x)
I (Az.; C, c)
(J. Am.; C, b)
(Eur., s. Afr.; A, a, y)
Porodica: SAUCACEAE
Rod: SAL/XL.- vrbe
66. S. alba Tristis' Gaud.
- žalosna vrba
152
Red: CAPPARALES
Porodica: BRASSICACEAE (CRUCIFERAE)
Rod: ARAB1SL.- guštarka
67. A. alpina L. guštarka
[(Eur., Afr., S.
Am.; C, c, y)
Rod: IBERISL.- ognjica
68. /. semperflorensh. - ognjica
(Eur.;B, b, y)
Red: ERICALES
Porodica: ERICACEAE
Rod: ARBUTUSL.
69. A. unedo L — obična planika
(Eur., s. Afr.; A, a)
Red: EBANALES
Porodica: EBANACEAE
Rod: DIOSPYROSL.
70. D. kaki L. - kakijevac
(Az.; B, b)
Red: PRIMULA LES
Porodica: MYRSINACEAE
Rod: MYRSINEL.
71. M. afiicanaL.
(s. Afr., Az.; C, c, y)
Red: PRIMULA LES
Porodica: PRIMULACEAE
Rod: PRIMULA L. jaglac
72. P. veris -jaglac
(Eur.; C, c, y)
Podrazred: ROSOIDAE
Red: ROSALES
Porodica: HYDRANGEACEAE
Rod: PITTOSPORUMBanks ex Soland
73. P. tobira Ait. - tobirovac
Red: SALICALES
Rod: POPULUS L. - topole
63. P. alba 'Nivea'- bijela topola
64. P. nigra L. - crna topola
65. P. «/gra'Italica'-Čelak, jablan
Šumarski list br. 3-4. CXXI (1997), 133-160
Porodica: HYDRANGEACEAE
Rod: HYDRANGEA L.
74. //. arborescens L. - hortenzija
75. H. anomala ssp.petiolaris
MC Clintock
Porodica: CRASSULACEAE
Rod: SEDUML. -žednjak
76. S. telephium ssp.
maximum Krok
77. S. telephium ssp.
maximum 'Briliant'
78. S. stevenianum Rouy et
E. G. Camus
(Az.; B, b)
(S. Am.; C, c, y)
(Az.; C, c)
|
(Eur., M. Az.; C, c, y)
(hort.; C. c, y)
(M. Az.; C, c, y)
(hört.; B, b)
(Eur., Az.; B, b)
(hort.;B,b)
Porodica: SAXIFRAGACEAE
Rod: BERGENIA Moench - bergenija
79. B. crassifolia Fritsch.
(Az.; B, b, y)
(hort.; B, b)
Rod: DEUTZIA Thunb. - dojcije
80.1 D. scabra Thunb.
|(Az.;B,b, x)
- hrapava dojcija
Rod: PHILADELPHUS
81. Ph. coronarius L.
- običan pajasmin
82. Ph. latifolius Sshrad.
- širokolisni pajasmin
Porodica: ROSACEAE
Rod: CHOENEMELES Lindl.
83. Ch. japonica Lindl. ex Spach
- japanska dunjarica
84.
85.
86.
87.
88.
(Eur., M. Az.; B, b, y)
(S. Am.; B, b, y)
(Az.; A, b)
Rod: COTONEASTER Medik. - mušmulica
C.dielsianus E. Pritz.
(Az.; B, b)
- ukrasna mušmulica
C. horizontalisDecne.
(Az.; B, b, x)
C. microphyllus Wall, ex Lindl
(Az.; B, b)
C. salicifoliusFranch.
(Az.; B, b)
C. salicifolius var. fluccosus (Az.; C, b)
Rehd. etWils.
Rod: CRATAEGUS L. - glogovi
89. C. laciniata Ucria
-primorski glog
(EUT.; A, b, x)
Rod: ERIOBOTRYA Lindl.
90. E. japonica (Thunb.) Lindl.
-japanska mušmula
(Az.; C, b, x)
Rod: MALUS Mill -jabuke
91. M. domestica Borkh.
-obična jabuka
92. M. sylvestris Mal.
-divlja jabuka
106. P. laurocerasus Tortuose'
107. P. mahaleb L. -rašeljka
108. P.persica(L.)Batsch
- breskva
109. P. spinosa L. - crni trn
Rod: PHOT1NIA Lindl.
110. Ph. serrulata Lindl.
(Eur.;B,b, x)
Rod: POTENTILA L. - petoprsnik
93. P. fruticosa 'Friedrichsenii'
(hort.; B,b, y)
- petoprsnik
94. P. micrantha Ramond.
(Eur.; C, c, y)
Rofr. PRUNUS1.
95. P aviumL.— pitoma trešnja
(Eur.;Az.; B, b)
96. P. cerasifera Ehrh.
(Eur.; Az., B. b)
-ukrasna šljiva
97. P. cerasifera 'Pissardii'
(hort.; B, b)
- crvenolisna šljiva
98. P. domesticea ssp. - domestica L. (J. Eur., Az.; B, b)
99. P domestica ssp. insititia
(Eur.; A, a, x)
Schneid. - trnovača
100. P.dulcis D.A.Webb -badem
(Eur., Az.; A, a,x)
101. P. laurocerasus L. - lovorvišnja (Eur.; A, a, x)
102. P. laurocerasus Angustifolia'
(hort.; B, b, y)
103. P. laurocerasus Laurifolia'
(hort.; B, b, y)
104. P. laurocerasus 'Magnolifolia'
(hort.; B, b, y)
105. P laurocerasus 'Schipkaensis'
(hort.; B, b, y)
(hört.; B, b,y)
(Eur., M. Az.,
Az.;B, b,z)
(Az.;B, b)
(Eur., M. Az., S.Afr.
Az.; A, a, x)
(Az.;C, c, y)
Rod: PHYSOCARPUSMaxim.
111. Ph. opulifolius (L.) Maxim.
(S. Am.; C, c, y)
Rod: PYRACANTHA M. J. Roem. - vatreni trn
112. P coccinea M. J. Roem.
(j. Eux., Az.; A, a, x)
- vatreni trn
113.
114.
115.
116.
117.
(Eur.; C, b, x)
Šumarski list br. 3 4, CXXI (1997), 133-160
Rod: ROSA L. - ruže
R. canina L.
-pasja ruža
R. multiflora Thunb. ex Murr.
R. odorata 'Baccara'
-ružačajevka
R. odorata 'Sonja'
- ruža čajevka
R. odorata 'Super Star'
-ružačajevka
Rod: RUBUSL.
118. R. inermis Pourr.
- primorska kupina
Rod: SPIRAEA L. - suručice
119. S. x bumalda Burvenich
- hibridna suručica
120. S.japonicah.
-japanska suručica
121. S.prunifolia Sieb, etZucc.
- suručica
122. S. x vanhouttei Zab.
- hibridna suručica
(Eur., M. Az., s.
Afr., Az.; A, a, y)
(Az.; B, b, y)
(hört.; B, b)
(hort.; B, b)
(hort.; B, b)
(hort.; B, b, y)
(Az.; B, b, y)
(Az.; C, b, y)
(hort.; B, b, y)
Red: FABALES
Porodica: MIMOSACEAE
Rod: ALBIZIA Durazz.
123. A. julibrissin Durazz. - albicija
(Az.; C, c)
Porodica: CAESALPINIACEAE
Rod: CAESALPINIA
124. C. gilliesii Benth. - cesalpinija
(J.Am.;C, c)
Rod: CERCIS L. - Judino drvo
125. C. siliquastrum L.
(Eur., Az.; B, b, x)
- obično judino drvo
Rod: GLEDITSIA L.
126. G. triacanthos L. - trnovac
127. G. triacanthos 'Inermis'
(S. Am.; B, b, x)
(hort.; C, c)
153
S. Bcrtović, M. Gencralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
Porodica: FABACEAE
Rod: COLUTEA L.
128. C. arborescensL.
- grohotuša, pucalina
(Eur., s. Afr.; B, b)
Rod: CORONILLA L.
129. C.emerusL.
- obična šibika
(Eur., M. Az.; s.
Afr.; B, b)
Rod: LABURNUMFabr.
130. L. alpinum Berecht et J. S. Presi
(J. Eur.;B,b)
Rod: ROBINIA L.
131. R. pseudoacacia L.
- običan bagrem
Rod: SOPHORA L.
132. S. japonica L. -japanska sofora
133. S. japonica 'Pendula'
- viseća japanska sofora
Rod: SPART/UM L.
134. S.junceum L.-žuka, bmistra
Rod: WISTERIA Nutt.
135. W. sinensis (Sims) Sweet
-glicinija
Red: PROTEALES
Porodica: ELAEAGNACEAE
Rod: ELAEAGNUSL. -dafina
136. E. angustifoliaL.
-uskolisna dafina
137. E. pungens var. reflexa Schneid
Red: MYRTALES
Porodica: LYTHRACEAE
Rod: LAGERSTROEMIA L.
138. L. indicaL.
- indijska lagerstromija
Porodica: MYRTACEAE
Rod: MYRTUSL.
139. M. communis L. - mirta, mrča
140. M. communis var. tarentinaL.
Porodica: PUNICACEAE
Rod: PUNICA L.
141. P. granatum L. - mogranj
Red: CORNALES
Porodica: CORNACEAE
Rod:AUCUBAT\nmh.
142. A. japonica Thunb. ex Murr.
143. A. japonica 'Picturata'
Rod: CORNUS L.
144. C. sanguinea L. - svib
154
(S.Am.;B,b)
(Az.; B, b)
(hort.;B, b)
(j. Eur., Médit.; C, c)
(Az.; B, b, x)
(Az.;B, b)
(Az.; B, b)
Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 133-160
Red: CELASTRALES
Porodica: AQUIFOL1ACEAE
Rod: ILEX L.
145. /. aquifolium L. - božikovina
Porodica: CELASTRACEAE
Rod: EUONYMUSL.
146. E. europaea L.-običnakurika
147. E.fortunei Hand. - Mazz.
148. E. fortunei 'Variegatus'
149. E. japonica Thunb.
-japanska kurika
150. E. japonica 'Albomarginatai'
151. E. japonica Aueropicta'
152. E. japonica 'Microphylla'
Red: EUPHORBIALES
Porodica: BUXACEAE
Rod: BUXUSL.- šimšir
153. B. balearica Lam.
- balearski šimšir
154. B. microphylla Sieb, et Zucc.
-kineski šimšir
155. B. sempervirensL.
- običan šimšir
156. B. sempervirens var.
sempervirens
157. B. sempervirens Aureovariegata'
158. B. sempervirens 'Suffruticosa'
(Eur., s. Afr., Az.;
B,b,x)
(Eur.,M.Az.,
Az.;B,b)
(Az.; B, b)
(hort.; C, c, y)
(Az.; B, b, y)
(hort.; C, c, y)
(hort.; C, c, y)
(hort.; C, c, y)
(Eur., s. Afr.; A, b, y)
(Az.; B, b, y)
A, a, y)
A, a, y)
(hort.;B,b, y)
(hort.; B, b, y)
Porodica: EUPHORBIACEAE
Rod: SECURINEGA Comm. ex Juss.
159. S. suffruticosa Rehd.
(Az.; B, b)
(Az.;B, b, y)
(Médit.; B, b)
(Médit.; C, c)
(Eur., Az.; B, b)
(Az.;A, a, y)
(hort.; B, c, y)
(Eur.; Az.; A, a, x)
Red: RHAMNALES
Porodica: RHAMNACEAE
Rod: COLLETIA Comm. ex Juss.
160. | C. paradoxa Escalante
| (J. Am.; C, c, y)
Rod: PALIURUSMM.
161. P. spina - Christi Mill.
- drača, diraka
(Eur., Az.; C, c)
Rod: RHAMNUSL.
162. R. alaternusL.
- trišljika, trišljaka
(Médit.; A, a, x)
Rod: ZIZIPHUS Mill.
163. Z.jujuba Mill.
-žižulja, čičimak
(Eur., Az.; C, c)
Porodica: VITACEAE
Rod: VITISL.
164. V. vini/èra ssp. sylvestris
Beger- divlja loza
(Eur., s. Afr., M.
Az.; C, c)
Rod: PARTHENOC1SSUSPlanch.
165. P. quinquefolia Planch.
(S. Am.; B, b)
- peterolističava lozica
166. P. tricuspidata Planch.
(Az.;B, b, b)
-trošiljkasta lozica
Red: SAPINDALES
Porodica: SAPINDACEAE
Rod: KOELREUTERIA Laxm.
167. K. paniculata Laxm.
- kelreuterija
(Az.; C, c)
Porodica: H1PPOCASTANACEAE
Rod: AESCULUSL.-divlji kesten
168.U.y7avaSoland.
|(S.Am.;C,c)
-žuti divlji kesten
169. A. hippocastanum L.
(Eur.; B, b, x)
- običan divlji kesten
170. A.paviaL. -crveni
(S.Am.;B, b)
divlji kesten
171.
172.
173.
174.
Porodica: ACERACEAE
Rod: ACERL. -javori
A. campestre L.
-klen, poljski javor
A. monspessulanumh.
- maklen, makljen
A. negundoL.
- negundovac, pajavac
A.platanoides L. - javor mliječ
175. A.platanoides'Faassem Black'
176. A. platanoides'Schwedlerï
177. A. pseudoplatanus L.
-gorski javor
178. A. pseudoplatanus
'Atropurpureum'
179. A. sacharinum L.
-srebrolisni javor
(Eur., s. Afr., M.
Az., Az.; B,b, x)
A, a, x)
(S.Am.;B, b)
(Eur.,M, Az.,
Az.; B, b, x)
(hort.; C, c,)
(hort.; C, c)
(Eur., M. Az.; C, c)
(hort.;C, c)
(S. Am.; C, c)
Porodica: ANARCADIACEAE
Rod: COTINUSMiM. -rujevina
180. C. coggygria Scop. - običan ruj (j. Eur-, Az.; C, c)
Rod: PISTACIA L.
181. P. terebinthus L. - smrdljika
(Medit.; B, b)
Rod: RHUSL.
182. R.typhinaL.- kiselo drvo
(S.Am.;C,b)
Porodica: SIMAROUBACEAE
Rod: AILANTHUSDesf. - pajasen
183. A. altissima Swingle -pajasen
Az.; B, b)
Porodica: MEL1ACEAE
Rod: MELIA L.
184. M. azedarach L. - očenašica
(Az.; C, b)
Porodica: RUTACEAE
Rod: PONCIRUSRaf.
]85.\ P trifoliata (L.)Raf.
- gorka naranča
Rod: Ä6T/1L.-mrvica
186. R. divaricata L. -rutvica
|(Az.;C,c)
(j.Eur.;C, c)
Red: GERANIALES
Porodica: GERANIACEAE
Rod: PELARGONIUM L'Herit ex Ait. - žeravac
187. P.grandiflorumWûlâ.
(s. Afr.; C, c,y)
- zeravac
Red: APIALES
Porodica: ARAL1ACEAE
Rod: HEDERA L. - bršljani
188.1//. colchica K. Koch
-perzijski bršljan
189. H. helix L. - običan bršljan
190. H. helix 'Gracilis'
191. H. helix "Marginata
Elegantissima'
Podrazred: ASTERIDAE
Red: GENT1ANALES
Porodica: APOCYNACEAE
Rod: NERIUML.
192. N. oleander L. — oleander
|
Rod: VINCA L.
193. V. major L. - velika ili
muška pavenka
194. V. minor L.- mala ili
ženska pavenka
I (M. Az.,Az.;B,b,y)
(Eur.; A, a, y)
(hort.; C, c, y)
(hort.; C, c, y)
(Eur., Medit, Az.;
| A, a, y)
(Eur., Medit; B, b, y)
(Eur., M. Az.;B,b, y)
Red: SOLANALES
Porodica: SOLANACEAE
Rod: SOLANUML. - pomoćnica
195. S. dulcamaraL.
(Eur.,s.Afr.,Az.;B,b)
- paskvica, gorkoslad
196. S. lycopersicum L.
(J. Am.; C, c, x, y)
- pomoćnica
Rod:^77?Q/^L.-velebilje
197. A. belladona L.-velebilje
1
Red: LAMIALES
Porodica: VERBANACEAE
Rod: VITEXL.
198. V. agnus castus L. -konopljika
Rod: SALVIA L.
199. S. officinalis L. - kadulja
(j. Eur., M. Az., Az.,
|s.Afr.;B,b,x)
(j. Eur., Az.; C, c, y)
(j. Eur., C, c, y)
155
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJ KKTI U OPĆINI RIJEKA
Porodica: LAMIACEAE
Rod: THYMUS L.
200. Th. serpillum 'Subspicata'
- majčina dušica
Rod: ROSMARINUSL.
201. R. officinalis L. - ružmarin
Rod: LAVANDULA L.
202. L. angustifolia M\\l.
-trma, despik
203. L. latifolia Medik. - despik
Porodica: LABIATAE
Rod: MENTHA L. - metvica
204. M. aquatica L , - metvica
(Eur.; A, a, y)
(j. Eur.; A, a, y)
(Médit.; A, a, y)
(Médit; A, a, y)
(Eur., s. Afr.; Az.;
C, c, x)
Rod: STACHUS L. - čistac
205. S. byzantina K. Koch
Red: SCROPHULAR1ALES
Porodica: BUDDLEJACEAE
Rod: BUDDLE JA
206. B. davidii 'Royal Red' - budleja
Porodica: BIGNONIACEAE
Rod: CAMPSIS Lour.
207. C. radicans (L). Seem, ex Bur,
-tekoma
Rod: CATALPA Scop.
208. C. bignonioides Walt. - katalpa
Porodica: OLEACEAE
Rod: JASMINUML.
209. J. nudiflorum Lindl.
-zimski jasmin
Rod: FORSYTHIA Vahl.
210.1 F. suspens a Vah\.
- viseća forsitija
211. F. viridissima Lindl.
- kineska forsitija
Rod: FRAXINUSL.
212.1 F. excelsior L.
-običan, gorski jasen
213. F. ornus L. - crni jasen
Rod: LIGUSTRUML.
214. L.japonicum Thunb.
-japanska kalina
215. L. lucidum Ait.
216. L. ovalifoliutn Hassk.
- sitnolisna japanska kalina
156
(M. Az., Az.; C, c, y)
(hört.; B, b, y)
Rod: OLEA L.
217. O. europaeassp.europaeaL.
-obična ili pitoma maslina
218. O. europaea ssp. sylvestris
Rony - divlja maslina
Rod: SYRINGA L.
219. S. vulgaris L. - običan jorgovan
Red: DIPSACALES
Porodica: CAPRIFOLIACEAE
Rod: ABELIA R. Br.
221. A. floribunda (Mart, et Gal)
Decne. - abelija
Rod: LONICERA L.
222. L. nitida Wils. - zimzelena
kineska kozokrvina
223. L. pileata Oliv. - zimzelena
kineska kozokrvina
(S. Am.; C, c, y)
(Az.;B,b, y)
(Az.;B,b)
(Az.;B, b)
I (Eur., M. Az.; B, b)
(Eur., s. Afr., M.
Az; A, b,x)
(Az.;A, a, x)
(Az.; C, c, y)
(Az.;A, a, y)
(Eur., Médit.; A, a, y)
(Eur., Az.; B, b)
Porodica: SCROPHULARIACEAE
Rod: PAULOWNIA Sieb. etZucc
220. P. tomentosa Stend.
(Az.; B, c, x)
- pustenasta paulovnija
Rod: SAMBUCUSL.
224. S. nigra L. - obična bazga
(S. Am.; B, c, x)
(Eur., Médit.; A, a, x)
(S. Am.;B,c,y)
(Az.; A, a, y)
(Az.;A, a, y)
(Eur., M. Az.,
Afr.,Az.; A, a)
Rod: SYMPHORICARPOS Duham.
225.I& albus (L.) S. F. Blake
I (S. Am.; B,b, y)
- bijeli ili grozdasti biserak
226. S. microphyllus H. B. K.
(S. Am.; C, c, y)
-sitnolisni biserak
Rod: VIBURNUM!..
227'. V. odoratissimum Ker- Gawl.
Az.; C, c)
228. V tinus L. - iemprika
(j. Eur., Médit.;
A, a, x)
229. V tinus 'Aureovariegata'
(hort.; C, c)
Rod: WEIGELA Thunb.
230.1 W.jlorida (Bunge) A. DC.
- vajgela
|(Az.;B,b,y)
Red: ASTERALES
Porodica: ASTERACEAE (COMPOSITAE)
Rod: ARTEMISIA L. - pelin
231. A. arborescensL.- veliki pelin (Eur., Az.; C, c, y)
232. H. italicum L. - smilje
(j. Eur.; C, c)
Rod: LEUCANTHEMUMMili. - ivančica
233. L. vulgare DC.
Eur., Az.; B, b, x)
I - livadna ivančica
|
Rod: RUDBECKIA L. - pupavica
234. R. hirta L. pupavica
(S. Am.; C, c, x)
Rod: SENECIO L. - kostriš
Šumarski list br. 3 4. CXXI (1997), 133-160
Rod: ASPIDISTRA K e r - Gawl. - aspidistra
i
i
235. S. bicolor Tod.
-starac, pepeljuga
(Eur.; B, b, x, y)
247. A. elatior Bl. - aspidistra
(Az.; C, c, y)
Rod: CONVALLAR1A L. - đurđica
Rod: SANTOLINA L.
236. S. chamaecyparissus L.
- santolina
(j. Eur.; A, a, y)
237. S. chamaecyparissus
(hort; A, a, y)
248. C. majalis L. - đurđica
Rod: HEMEROCALLIS
'Argentea'
Razred: LILIOPSIDA (=
-jednosupnice
MONOCOTYLEDONAE)
Rod: LILIUML.-
L.
Rod: TRACHYCARPUSH.
(Médit; B, b)
(Az.;B,b)
COMMELINALES
COMMEL1NACEAE
TRADESCANTIA
240. T. virginiana L.
(S. Am.; C, c, y)
Red: CYPERALES
(GRAMINEAE)
Rod: PHYLLOSTACHYSSieb.
241. Ph. aurea Carr. ex A. etC.
I
R i v - ž u t i bambus
etZucc.
(Az.;C,b,y)
|
Ker - G a w l .
253. O.japonicus K e r - Gawl.
-japanska đurđica
(Az.; C, c, y)
254. R. aculeatus L. - bodljikava
veprina, koštrika
(J. Eur., Az.; A, a)
255. R. hypoglossum L.
- mekana veprina
(Eur., Az.; B, b)
256. R. hypophyllumh.
- uskolisna veprina
(Eur., Az.; B, b)
Rod: P;4Al4£Medik.
257. D. racemosa (L.) Medik.
- aleksandrijska lovorika
(s. Afr., Az.; C, c)
Rod: IRISL. -perunika
(Az.;C, c, y)
258. /. germanica L. - perunika
Podrazred: ZINGIBER1DAE
Porodica: AGAVACEAE
Red: Z1NGIBERALES
Rod: AGAVE L. - agave
259. A. americana 'Variegata'
- varijegirana agava
Porodica: MIJSACEAE
Rod: MUSA L.
243. M. basjoo Sieb.
-japanska divlja banana
(Eur., Az.; C, c, x)
Porodica: IRIDACEAE
Rod: MISCANTHUS Anderss.
242. M. sinensis 'Zebrinus'
252. L. martagon L. -turski ljiljan
Rod: RUSCUS L.
COMMELINIDAE
Porodica: POACEAE
(s. Afr.; C, c, y)
Ljiljani
Rod: OPHIOPOGON
Wendl.
239. T. fortunei (Hook) H. Wendl.
-velika žumara
Rod:
(Az.; C, c, y)
(PALMAE)
238. Ch. humilis L. - mala žumara
Porodica:
Rod: HOSTA Tratt.
251. K. uvaria Hook. - tritoma
Porodica: ARECACEAE-
Red:
(Az.; A, a, y)
Rod: KNIPHOFIA Moench - tri toma
Re&.ARECALES
Podrazred:
L.
249. H.fulvaL.
250. //. lancifolia Engl.
Podrazred: ARECIDAE
Rod: CHAMAEROPS
(Eur., Az.; C, c)
(Az.; C, b)
Porodica:
(Eur., Az.; A, a, y)
(hort.; A, a, y)
SMILACACEAE
Rod: SMILAXL.
260. S. aspera L. - tetivika
|
Porodica: CANNACEAE
(j. Eur., s. Afr., Az.;
| B, b)
Rod: CANNA L. - kana
244. C. indica Ait. - kana
(S. Am.; C, c, x)
Rod: YUCCA L.
261. Y. jilamentosaL.
-juka
(S. Am.; A, a, y)
zmaj e vac
(s. Afr.; B, b, y)
Podrazred: LILIIDAE
Rod: PRAĆENA
Red: LILIALES
262. D. draco (L.)L.-
Porodica: LILIACEAE
Porodica:
Rod: ASPARAGUSL.
245. A. acutifolius L. - šparožina
246. A. tenuifolius Lam.
- tankolisna šparožina
(j. Eur., Médit.; A, b)
(Eur.; b, b)
Rod:
DIOSCOREACEAE
TAMUSL.
263. T communis L.
-bljušt, kuka
(Eur., S. Afr., Az.;
B, b)
157
S. Bertović. M. Gcncralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
Najstariji park u Rijeci, osnovan oko godine 1870,
jest. Park Vladimira Nazora (nekada zvan "Ex-rezidencija nadvojvode Josipa"). U središnjem dijelu tog parka
nalaze se stare skupine himalajskih cedrova (Ceđrus
deođara). Drugi perivoj po starosti osnovan 1874, je
park Mlaka (nekada zvan "Giardino pubblico"). U nje
mu se ističe na zapadnoj strani skupina starih pirami
dalnih čempresa (Cupressus sempervirens var. sempervirens). Oko doma "3 Maj" prostorom dominira skupi
na starih divljih kestenova (Aesculus hippocastanum),
a uz zapadni rub najveće terase raste nekoliko starih
atlaskih cedrova (Cedrus atlantica) i libanonskih ce
drova (Ceđrus libani).
Slika 7. Egzoti Eriobotrya japonica, Chamaerops humilis i Aucuba
japonica ispred pročelja Povijesnog i pomorskog muzeja
Hrvatskog primorja - Rijeka
(Foto J. Karavla 1990)
Najstarije groblje u Rijeci, osnovano godine 1882,
jest Kozala. U njemu su uzgojena stara stabla himalaj
skog cedra (Cedrus deodara) visine 23 m, promjera 60
cm, zatim grupica sa 3 primjerka libanonskog cedra
(Cedrus libani) visine 27,0 m, promjera 26-30 cm. Od
bjelogorice najstarija su stabla javorolisne platane
(Platanus x hispanica) visine 17,0 m i promjera 65 cm.
Na samom jugoistočnom rubu groblja uzraslo je visoko
stablo japanske sofore (Sophora japonica) visine 18,0
m i promjera 38 cm. Četvrti po starosti je park Skurinje
"Katice Mitel Katinke" osnovan između 1900 -1910.
godine. To je nekadašnja šuma hrasta medunca i bijelo
ga graba (Querco—Carpinetum orientalis) u kojoj se is
tiču stare japanske tise (Taxus cuspidata) visine 7,0 i
8,0 m, a promjera 13-30 cm.
Znamenito je Trsatsko groblje, kojemu točna godina
osnutka nije poznata (možda 1910). Od crnogorice ta
mo nalazimo veliku skupinu od 48 stabala libanonskg
cedra (Cedrus libani) visokih oko 27,0 m i promjera 65
cm, zatim grupice arizonskog čempresa (Cupressus
arizonica) visine 23,0 m, a promjera 70 cm. Na grob
nom polju C nalazi se kultura austrijskoga crnog bora
(Pinus nigra ssp. nigra) otprilike sa 100 stabala starih
158
oko 80 godina, visokih 1 2 , 0 - 16,0 m i promjera 1 5 - 3 5
cm. Na polju br. 7 nalazi se skupina azijskih tuja (Thuja
orientalis) u kojoj je najviše izmjereno stablo 17,0 m, a
promjera 35 cm. Od bjelogorice se ističe po jedno sta
blo hrasta cera (Quercus cerris) visoko 13,0 m, promje
ra 75 cm, i hrasta medunca (Quercus virgiliana) visine
14,0 m i promjera 170 cm.
Od biljnog materijala (dendrobilja) crnogoričnih vr
sta prevladavaju: himalajski cedar (Cedrus deodara G.
Don), libanonski cedar (Cedrus libani A. Rich), arizonski čempres (Cupressus arizonica Greene), stupoliki
čempres (Cupressus sempervirens var. sempervirens),
brucijski bor (Pinus brutia Ten.), alepski ili bijeli bor
(P. halepensis Mili.) i austrijski crni bor (Pinus nigra
ssp. nigra Badaux).
Slika 8. Trsatski park. Povijesni spomenik u suodnosu s cvjetnjakom i grupom breza, himalajskog cedra i stupolikog čem
presa u pozadini
(Foto J. Karavla 1990)
Od bjelogoričnih vrsta prevladava ovo drveće: obi
čni divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), crni koprivić (Celtis australis Mili.), crni jasen (Fraxinus ornus L.) i hrast medunac (Quercus pubescens L.), a od
vazda zelenih lovor (Laurus nobilis L.), japanska kali
na (Ligustrum japonicum Thunb.) i hrast crnika, česmi
na (Quercus ilex L.).
Od bjelogoričnoga uresnog grmlja prevladavaju: ja
panska kurika (Euonymus japonicus Thunb.), viseća
forsitija (Forsythia suspenso Vahl.), hibisk - kultivar
(Hibiscus syriacus 'Blue Bird'), lovor-višnja - kultivar
(Prunus laurocerasus 'Laurifolia'), običan pajasmin
(Philadelphus coronarius L.), vatreni trn (Pyrocantha
coccinea Roem.), ružmarin (Rosmarinus
officinalis
L.), suručica-hibridna (Spirea x bumalda Burven.), tamarika (Tamarixgallica L.), lemprika (Viburnum tinus
L.) i juka (Yucca jilamentosa Lam.).
Rijetki su primjerci drvenastog bilja: lagerstremijaLagerstroemia indica (park Mlaka), obalni mamutovac
- Sequoia sempervirens (park Mlaka), kakijevac — Diospyros kaki, žižulja - Zizyphus jujuba (Vidov park),
pravi jasmin - Jasminum nudiflorum (park Trsatski),
Vilmorinova jela - Abies Vilmoriniana i kalifornijski
S. Bettović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA
libocedar- Calocedrus decurrens (park Trsatska gradi
na), albicija - Albizzia julibrisii (Autoput - stambeni
objekt 6.), poncijana - Pontiana gillesi (Vezica Donja),
Lejlandov čempres - Cupressocyparis leylandi (Krnjevo - K-1000), variegirani kalifornijski libocedar- Ca
locedrus deccurens 'Auerovariegata' (ul. Zvonimirova
- Liburnijska), španjolska jela - Abies pinsapo (stam
beni objekt A-8), očenašica - Melia azedarach (Vezica
Donja), penjačica muke Kristove - Passiflora coerulea, paulovnija - Pawlovnia tomentosa i sterkulija Sterculia platanifolia (Novo naselje 1960-1962 - Za
met), kineska tisa - Taxus celebica, japanska tisa - Ta
xus cuspidata (Bolnica "Braće Sobol"), lovorvišnja tortuosnog oblika - Prunus laurocerasus 'Tortuosa' (Dje
čji vrtić "Ljerke Klobučar"), kolecija - Coletia cruciata
(Groblje Drenovo) i perzijski jasmin - Jasminium offi
cinale (Crkva Blažene Djevice Marije - Trsat).
Šumarski list br. 3-4 ! CXX| (1997), 133-160
katalpa; aukuba, puzava borovica, tamarika, hibisk, ja
panska suručica, ukrasna mušmulica, pitospora, kozokrvina, budleja, oleandar, forsitija, lemprika; bršljan,
muke Kristove, ruže, kineska glicinija, trošiljkasta lozi
ca; lavanda, ružmarin, santolin i druge uresne biljke.
Uz ovaj skraćen opis starih riječkih perivoja treba
istaći, daje u Rijeci trajna skrb oko osnutka i održavan
ja novih parkovnih nasada. Tako je primjerice tijekom
svoga 20 godišnjeg (1971—1991.) samoprijegornog ra
da inž. M. Generalović oplemenio uresnim raslinjem
oko tristotinjak objekata u ovim stambenim dijelovima
Rijeke i njezine okolice: Kantrida autocesta (18 objeka
ta), Turnić (18), Donja Vezica (19), Krnjevo (22), Gor
nja Vezica (41), Podmurvice (24), Kozala( 13), Zapadni
Zamet (24), Rujevica (10), Krimeja (27), Vojak (31),
Belvedere (10), Kraljevica, pod Farom (9), Malonji
(12), Rastočine (9) i ostala naselja (20 objekata).
Svi stariji i noviji riječki parkovni objekti nalaze se
na približnoj nadmorskoj visini između 0 i 300 m, i na
južnoj ekspoziciji. Ostale pobliže ekološke pojedinosti
istraženih lokaliteta navedene su u rukopisu cjelovite
naslovljene studije.
U hortikulturnoj djelatnosti, na tim su objektima (po
Generaloviću 1991) posađene i uzgojene mnogobrojne
strane i domaće ukrasne stablašice, grmovi, penjačice i
trajnice, npr.: borovi (alepski, crni, primorski, pinija),
običan i arizonski čempres, himalajski i plavi atlaski ce
dar, obična američka tuja, pančićeva omorika, lavvsonov
pačempres, japanska kriptomerija; običan koprivić, malolisna lipa, javor mliječ, lovor, crnika, japanska sofora,
divlji kesten, obično Judino drvo, negundovac, obična
Na osnovi dokumentacije i raznovrsnih dendrološko-hortikulturnih vrednota koje smo utvrdili u ri
ječkom području, mislimo i predlažemo, da se za
konom posebno zaštiti ovih 8 perivoja: Park Mlaka (os
novan god. 1874), Park Vladimira Nazora (1870), Park
groblje Kozala ( 1882), Park Trsatsko groblje, Stari park
Škurinje "Katice Mitel Katinke" (1900 -1910),
Trsatski park (1926), Park Augusta Cesarca (1927) i
Vidov park (1927).
Literatura
G e n e r a l o v i ć , M. (1991): Obrazloženje postupaka
pri uređenju stambenih objekata (1971-1991) s
radnim tabelama po naseljima Rijeke. Izvještaj,
Rijeka, 12 pp.
H i l l e r , H. G. (1978): Hillier's Manual of Trees and
Shrubs. Romsey, 575 pp.
J o n e s , Jr. S. B., A. E. L u c h s i n g e r (1987): Plant Systematics. Mc Graw-Hill, Inc. Singapore, 488 pp.
K a r a v l a , J. (1972): Parkovi Samobora i njihova dendrološka važnost. Šumarski list, 1-2, 3-4,
Zagreb, 115 pp.
K a r a v l a , J., I d ž o j t i ć , M. (1993): Autoktona i aloktona dendroflora nekih Brijunskih otoka. Glas.
šum. pokuse, pos. izd. 4, Zagreb, pp. 87-100.
K o l a c i o , Z., S i l a , Z . (1952): Novi parkovi u Rijeci.
Hortikultura, VI, 3, Split, s. 40-44
A n i ć, M. ( 1946): Dendrologija, Šumarski priručnik, I,
Zagreb, 107 pp.
B a i l e y , L. W. (1960): The Standard Cyclopedia of
Horticulture, I—III. The Macmillan Company,
New York, 3639 pp.
B e r t o v i ć , S. (1954): Stanje i problematika nekih
parkova u Hrvatskoj. Hortikultura, I, 1, Zagreb,
2-5 pp.
B e r t o v i ć , S. (1983): Hrvatska - Zaštita i zaštićeni ob
jekti prirode. Šum. enciklop., 2, Zgb., 94-96. pp.
B r i c k e l l , Ch. (1990): Gardens Encyclopedia of
Plants and Flowers. London, 608 pp.
E t t i n g e r , J. (1904): Lišće platana. Šumarski list, 3 pp.
G e l d e r e n van D. M. & J. R. P. van Hoey Smith
(1986): Conifers, London, 375 pp.
159
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinovic: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKT] U OPĆINI RIJEKA
Šumarski list br. 3-4, CXXI( 1997), 133-160
K r i i s s m a n n , G. (1972): Handbuch der Nadelgeholze, I—III, Berlin, 366 pp.
Sila,
Z . (1952): Vrtno-arhitektonska i floristička
obrada gradskih parkova - Parkovno nasljeđe Ri-
K r ü s sm a n n , G . (1976): Handbuch der Laubgehölze,
I-III Berlin 1448 pp
vv
'
M a t e j č i Ć,R. (1990): Kako čitati grad. Rijeka, 495 pp.
R e h d e r , A. (1951): Manual of Cultivated Trees and
Shrubs. The Macmillan Company, New York,
996 pp.
. . . ;' eke, . Ibl f; ^ H ^ ? A ' S / 43l52'
r ,
V i d a k o v i c , M. ( 1982): Četinjače, morfologija i vanjabilnost. JAZU - Liber, Zagreb, 655 pp.
W e l c h , H. J. (1979): Manual of Dwarf Conifers,
USA, 493 pp.
Z a n d e r , R. (1993): Handwörterbuch der Pflanzennamen, 14 Afl, Stuttgart, 810 pp.
Summary: A group of authors (Rijeka 1993) made a study that remained un
published. Its contents, twenty authors and a preceding publication of the Rijeka
nature and park distinctive features (Generalović) are presented.
In terms of relief and karst formation, the Kvarner sector is the most distin
guished and dynamic in all Croatian Littoral region. In the structure of the karst
relief, the prevailing are Paleocene and Mesozoic carbonate rocks with paleocene
fliss, paleozoic clastic layers and Quartär sediments in places. Submountainous,
mountainous, hill and lowland orographic belts are the components of the relief.
In the maritime climate of the whole greater Rijeka area, eight bioclimates are dis
tinguished: subalpine, montane, submediterranean, hilly Mediterranean, and
lowland. The Rijeka environment has been described according to the climatic
classifications of Koppen, Thornthwaite and Walter. Enclosed are the maps of
highland zones, orographic belts and analogue bioclimates, the tables of climatic
figures and diagrams after Gaussen and Walter (Bertović).
The interdependence of the lithological structure and soil types is described.
According to the yet unpublished map, thirty-six pedocartographic units have
been established in the Rijeka surroundings. There is a table-form statistic review
of the main soil types and their properties (Martinovic).
In the description of the vegetation cover, there are all climax phytocenoses,
and the most distinguished locally conditionedparaclimax phytocoenoses on the
cross-section of the submountainous peaks down to the coastline. Enclosed is a
forest vegetation map of nature areas. Five sites of endemic flora and vegetation
are suggested for a special legal protection as nature reserves. Further seven lo
cations are suggested to serve for the follow-up bioecological research (Bertović).
In the most detailed part of the study - the description of the decorative tree flo
ra in Rijeka parks - sixty-six park areas have been studied: city parks, school
parks, churchyards, hospital areas, kindergartens, sports grounds, camping sites
and others. According to the dendrological inventory, the vegetation in these are
as is composed of 75 conifer taxons, 228 broadleaved taxons and 35 perennials.
Table titled "List of trees and perennial plants in the Rijeka and neighboring
parks" marks the occurrence of the individual plant species in parks (1-66) and
their numerical frequency (1-5; 5-10 and over 10 specimens). The oldest conifers
are the Himalaya cedars (Cedrus deodara) in the Vladimir Nazor park; the pyra
midal cypresses (Cupressus sempervirens var. sempervirens); Atlas cedar (Cedrus
atlantica) and Lebanon cedar (Cedrus libani) in the Mlaka park. In the Kozala
cemetery area there are old Himalaya ceders, 23 m high, 60 cm in diameter, a
Lebanon cedar 27 m high, 28 cm in diameter. In the Trsat churchyard, a Chinese
arbor vitae (Thuja orientalis) reaches the height of 17 m, 35 m diameter. Of the
broadleaves, the oldest are the wild chestnuts (Aesculus hippocastanum) in the
Mlaka park and the maple-leaved plane (Platanus x hispanica) 17 m x 65 cm. In
the Kozala cemetery there is a 18m high, 38 cm in diameter Japanese sophora
(Sophora japonica). A 13 m high and 75 cm in diameter bitter oak (Quercus cerris) grows on the Trsat churchyard beside a 14 m high and 170 in diameter pubes
cent oak (Quercus virgiliana). The following have been recommended for a spe
cial legal protection: August Cesarec Park; Mlaka Park, Vladimir Nazor Park;
the Old Park
Of "Katica Mitel Katinka"; Vidov Park, Trsat Park, Kozala cemetery park and
the Trsat churchyard. The multitude of decorative taxons in the Rijeka park areas
with the improvement of the ornamental horticulture nursery activities in all
Croatian Littoral can be maintained only if this vegetation is respected, protected
and regularly improved (Karavla).
160

pdf

Transcription

Similar documents

Jonathan Glover on Psychiatry, War and Morality

Pod Ložom Iznad svih 2014 sl

60 + 1 - HDLU Rijeka

engleski dodatak - Židovska općina Zagreb

Autocesta A6, Rijeka Zagreb otvorena i puštena u promet u punom

Nacionalni izveštaj Srbija

Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka

Revijski katalog 2012. - Hrvatski filmski savez

šumarski list 11-12/2012

##8,KALENDARI,KOLEDAR

Pomorski fakultet u Rijeci / POMORSTVO Faculty of Maritime

Iseljavanje iz srednje Europe u Ameriku 1880.

Motel Trogir

PDF - HŠD

Osobe nestale usljed oružanih sukoba tokom 1990-ih