docPDF, 15034 kB
download 
Report Transcription
PDF, 15034 kB
Stručno-popularni skup Vojnić, 23. veljače 2015. Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. 250 godina šumarstva na karlovačkom području karlovačko područje – prostor današnje Uprave šuma Podružnice Karlovac povijesne prilike utjecale na stanje šuma te upravljanje i gospodarenje njima – podjela na civilnu Hrvatsku (Provincijal) – sjeverno od Kupe i linije KarlovacTrošmarija te vojnu Hrvatsku (Vojna krajina ili granica) – južno od Kupe i linije Karlovac-Trošmarija plus Žumberak 1553. – uređenje Hrvatsko-slavonske vojne krajine – Hrvatska krajina (kasnije i Karlovački generalat) 1704. – područje između istočne okolice Karlovca i Ivanića – Banska krajina (Banski generalat) – pod upravom bana 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1745. – u sklopu Banske krajine osnovana Prva banska pukovnija (područje današnjih šumarija Topusko i Gvozd te dijela Pisarovine) 1746. – u sklopu Hrvatske krajine osnovana Slunjska pukovnija (prostor južno od Kupe plus Žumberak – područje današnjih šumarija Cetingrad, Krašić, Krnjak, Ozalj, Slunj i Vojnić te dijela Karlovca) 1746. – Ogulinska pukovnija (područje današnje šumarije Rakovica) Provincijal – područje današnjih šumarija Draganić, Jastrebarsko, dijela Duge Rese, Karlovca, Krašića, Ozlja i Pisarovine 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1762. – austrijska carica Marija Terezija naredila uvođenje reda u šume Karlovačkoga generalata 1764. – šumarnik (Waldmeister) kapetan ingenieur Johan Carl Franzoni pregledao i opisao šume, a izmjere i kartiranja šuma vodio major Pierker 1. veljače 1764. – Privremeni šumski red za područje Karlovačkoga generalata (Lička, Otočka, Ogulinska i Slunjska pukovnija) – general baron Lewin pl. Beck 23. veljače 1765. – u Karlovcu osnovana uprava šuma Karlovačkog generalata s 3 šumarije: Krasno, Oštarije i Petrova gora 250 godina šumarstva na karlovačkom području „za šume cijele ličke pukovnije sjedište u Oštarijama na karlobažkoj cesti, za šume otočke pukovnije i drežničke šume ogulinske pukovnije sjedište u Krasnu nad sv. Jurjem blizu Kutereva i Crnog Kala, te za ostale šume Generalata u ogulinskoj i slunjskoj pukovniji sjedište u šumi Petrovagora” 6. srpnja 1765. – Šumski red za šume Karlovačkog generalata prvi upravitelj šumarnik (Waldmeister) kapetan ingenieur Johan Carl Franzoni – sastavio Šumski red i Instrukcije za šumare 250 godina šumarstva na karlovačkom području 22. prosinca 1769. – Šumski red carice i kraljice Marije Terezije – prvi zakon o šumama, prva instrukcija za uređivanje šuma i prvi udžbenik šumarstva 24. travnja 1787. – Šumski red za Slavonsku, Varaždinsku i Bansku krajinu u sklopu reformi cara Josipa II. (kantonska uprava – odvojena vojna uprava od uprave zemljom – ravnateljstvo šuma u Karlovcu) 1799. – stan šumskog krajiškog direktora (ravnatelja) u zgradi bivše tvornice kože na Turnju 1800. – ukinut kantonski i vraćen pukovnijski sustav 1807. – izdan „Temeljni krajiški zakon” 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1809.-1814. – čitavo područje pod francuskom upravom (Ilirske provincije) – sjedište glavnoga šumarskog nadzornika u Karlovcu podređenog glavnoj šumarskoj upravi u Ljubljani 1814.-1822. – ponovno pod austrijskom vlašću – Kraljevina Ilirija 1822. – osnovana krajiška šumska ravnateljstva – karlovačko sa sjedištem u Turnju, bansko sa sjedištem u Petrinji 1826. – spojena šumska ravnateljstva za Bansku i Varaždinsku krajinu sa sjedištem u Bjelovaru 1830. – sjedište Varaždinsko-Banskog šumskog ravnateljstva prebačeno u Petrinju 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1839. – „Šumarski naputak za Vojnu krajinu” – naputak o obavljanju šumarske službe i o korištenju šuma – uz šumare u ravnateljstvima ponovno postavljeni nadšumari u pukovnijama koji su nadzirali šumarska ravnateljstva 1850. – Temeljni krajiški zakon – sve šume proglašene državnim dobrom s pravom služnosti za krajišnike 1852. – osnovano Bansko-Slavonsko krajiško šumsko ravnateljstvo sa sjedištem u Petrinji 3. prosinca 1852. – Zakon o šumama za Austrijsko carstvo 1. siječnja 1858. – primjena austrijskog Zakona o šumama u civilnom dijelu Hrvatske 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1858./59. – središnje krajiško šumsko ravnateljstvo u Zagrebu za Hrvatsko-slavonsku vojnu krajinu – centralizacija i reorganizacija šumarstva Vojne krajine 7. veljače 1860. – primjena austrijskog Zakona o šumama u Vojnoj krajini – određeno vlasništvo nad krajiškim šumama 1860. – u sjedištu pukovnija osnovani šumarski uredi, a u sjedištu satnija područni šumarski uredi 8. lipnja 1871. – Zakon o otkupu služnosti u krajiškim šumama za ovlaštenike prema Temeljnom zakonu iz 1850. godine – podjela šuma na državne i imovno-općinske na dva jednaka dijela po vrijednosti što u praksi nije provedeno i to na štetu općina 250 godina šumarstva na karlovačkom području 15. lipnja 1873. – Zakon o imovnim općinama 15. ožujka 1874. – formirana Prva banska imovna općina – šumarija Vrginmost od 1914. godine 16. srpnja 1874. – formirana Slunjska imovna općina s gospodarstvenim uredom u Rakovcu i šumarijama Vališselo i Rakovac (Vojnić do 1887.) 20. srpnja1875. – formirana Žumberačka imovna općina za državne šume osnovane Kraljevske državne šumarije Kalje, Vojnić i Vranovina pod upravom Kraljevskog šumarskog ureda u Glini do 30.6.1885., a od 1.7.1885. do 1918. pod upravom Kraljevskog šumarskog ravnateljstva u Zagrebu 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1876. – izrađena osnova gospodarenja za šumu Šišljavički lug urbarske općine Šišljavić – najstarija sačuvana osnova na karlovačkom području 15. kolovoza 1878. – formirana Ogulinska imovna općina – Šumarija Rakovica do 1895., a nakon toga Drežnik 1880. – izrađena prva osnova gospodarenja za šumu Petrova gora Kraljevske državne šumarije Vranovina (Topusko) 11. srpnja 1881. – Zakon s napucima o uređivanju i gospodarenju šumama imovnih općina 16. ožujka 1882. – prestanak postojanja Žumberačke imovne općine – nastale zemljišne zajednice Sošice i Kalje 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1885. – izrađena prva osnova gospodarenja za šume Slunjske imovne općine 1894. – Zakon o uređenju zemljišnih zajednica 1903. – Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova i programa 1904. – izrađena prva osnova gospodarenja za državne šume Kraljevske državne šumarije Vojnić 1914. – osnovana Šumarija Vrginmost u sastavu Prve banske imovne općine (umjesto Šumarije Klasnić) 1920. – Kraljevska državna šumarija Vojnić preseljena u Karlovac i promjenila naziv u Kraljevska šumska uprava u Karlovcu 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1920. -1941. – bez većih organizacijskih promjena šumarske institucije od osnutka do 1941. godine: 3 državne šumarije (Kalje, Vojnić-Karlovac i Vranovina), 4 kotarske šumarije (Vališselo-Cetingrad i RakovacKarlovac u Slunjskoj IO, Rakovica-Drežnik u Ogulinskoj IO i Vrginmost u Prvoj banskoj IO) 3 kotarska šumara (Karlovac s ispostavom u Draganiću, Jastrebarsko s ispostavom u Kostanjevcu i Pisarovina) 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1941.-1945. – Ravnateljstva šuma s objedinjenim državnim šumama i šumama imovnih općina – šume imovnih općina pripojene državnim šumama 1945.-1960. – česte i velike reorganizacije šumarstva u NR Hrvatskoj 1947. – zemljišne zajednice proglašene općenarodnom imovinom, zajedno s državnim i nacionaliziranim privatnim šumama postale šume republičkog i lokalnog značaja 250 godina šumarstva na karlovačkom području 25.8.1950. – u sastavu novoosnovanog ŠG „Šamarica” Zagreb počele s radom šumarije Jastrebarsko, Krašić, Karlovac i Vojnić 10.1951. – izdvajanjem iz šumarija Vojnić i Glina počela s radom Šumarija Vrginmost 25.10.1951. – u sastavu ŠG „Javornica” Ogulin počela s radom Šumarija Generalski Stol 3.11.1951. – izdvajanjem iz Šumarije Jastrebarsko počela s radom Šumarija Pisarovina 21.12.1951. – u sastavu ŠG „Javornica” Ogulin počela s radom Šumarija Slunj 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1.1.1952. – u sastavu ŠG „Javornica” Ogulin počela s radom Šumarija Rakovica, a u sastavu ŠG „Šamarica” Zagreb izdvajanjem iz šumarija Vojnić i Glina počela s radom Šumarija Topusko 1.8.1954. – izdvajanjem iz šumarije Karlovac počele s radom šumarije Draganići i Karlovac II (Ozalj) 1.11.1954 – izdvajanjem iz Šumarije Vojnić počela s radom Šumarija Krnjak 1.9.1955. – izdvajanjem iz Šumarije Slunj počela s radom Šumarija Cetingrad 1.5.1954.-31.12.1959. – šumarije bile ustanove sa samostalnim financiranjem 250 godina šumarstva na karlovačkom području 1.1.1960. – ujedinjavanjem 14 šumarija s područja kotara Karlovac počelo s radom Šumsko gospodarstvo Karlovac 1.1.1991. – počele s radom Hrvatske šume, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u RH, Zagreb – Direkcija i 15 uprava šuma sa 168 šumarija (od 1995. 16 UŠ) – Uprava šuma Karlovac sljednica ŠG Karlovac 8.4.2002. – pretvorba javnog poduzeća u trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb – Uprave šuma postale Uprave šuma Podružnice Hvala na pozornosti Petrova gora Drežnica Krasno Oštarije zgrada Gospodarstvenog ureda Slunjske imovne općine – Rakovac 5, Karlovac zgrada kotarske Šumarije Vališselo Slunjske imovne općine – kuća Sokolić, Cetin zgrada Šumarije Kalje zgrada Šumarije Vranovine Zagreb, Strossmayerov trgKatančićeva - zgrada nekadašnjeg Šumarskog ravnateljstva i Direkcije šuma (1900.-1945.) Karlovac, Banija 29 zgrada Šumskog gospodarstva Karlovac 1960.-1990. Karlovac, Banija 29 zgrada Šumskog gospodarstva Karlovac 1960.-1990. Zagreb, Šumarski dom zgrada Direkcije Hrvatskih šuma 1991.- Karlovac, Put Davorina Trstenjaka 1 zgrada Uprave šume Podružnice Karlovac 1990.-
Similar documents
- Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije
prije svega, mora spomenuti više posjeta Turskoj, koje su bile pokrenute u svrhu razmjene
iskustava iz oblasti šumarstva, kao i za organiziranje tehničke i materijalne pomoći vlade
Turske šumarstvu...
