docgeneralna karta bosne i hercegovine razmjere 1:150
download 
Report Transcription
generalna karta bosne i hercegovine razmjere 1:150
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 28 UDK 528.93 Pregledni rad GENERALNA KARTA BOSNE I HERCEGOVINE RAZMJERE 1:150 000 GENERAL MAP OF BOSNIA AND HERZEGOVINA AT SCALE 1:150 000 Nedim Tuno, Admir Mulahusić SAŽETAK ABSTRACT Generalna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 u izdanju Vojnogeografskog instituta u Beču predstavlja jednu od najznačajnijih karata izrađenih na osnovu prvog sistematskog geodetskog premjera BiH. Temeljem analize izvornih kartografskih dokumenata i ostalih dostupnih podataka, u radu su izneseni najbitniji detalji koji karakterišu ovu kartu. Poslije kratkog historijskog osvrta na okolnosti koje su dovele do njenog nastanka, detaljno su analizirani elementi karte. Data je i kratka uporedba primijenjenih rješenja na spomenutoj karti s onima na ranijoj karti razmjere 1:300 000. Na osnovi provedenih istraživanja zaključuje se da je generalna karta BiH prva prava moderna topografska karta te zemlje, koja predstavlja izuzetno vrijednu kartografsku baštinu. General map of Bosnia and Herzegovina at scale 1:150 000 published by the Military Geographical Institute of Vienna. is one of the most important maps made on the basis of the first systematic geodetic survey of B&H. Based on the analysis of the original cartographic documents and other available data, the paper presents the most important details that characterize this map. The elements of the map are analyzed in details after a brief historical review of the circumstances that led to the creation of the map. A brief comparison of solutions adopted on this map, with those of the previous 1: 300 000 scale map, is also given in the paper. Based on the conducted research it was concluded that the General map of Bosnia and Herzegovina is the first true modern topographic map of the country. This map is a cartographic heritage of exceptional value. Ključne riječi: topografska karta, historija kartografije, geodetski premjer, Vojnogeografski institut u Beču, Bosna i Hercegovina. Keywords: topographical map, history of cartography, geodetic survey, Military Geographical Institute of Vienna, Bosnia and Hezegovina. Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 29 1. UVOD Povod pisanju ovog rada jeste 130. godišnjica izdavanja Generalne karte Bosne i Hercegovine (njem. Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina) u razmjeri 1:150 000, prve koja je izrađena na temelju podataka integralnog geodetskog premjera BiH. Objavljena je kao privremeno izdanje od strane Zemaljske poddirekcije za premjer i Vojnogeografskog instituta u Beču 1885. godine. Izvršenje premjera i izrada karte zahtijevali su brojne geodetske, topografske, kartografske i reprodukcijske radove, tako da ova karta predstavlja rezultat stručnog, razvojno-istraživačkog i organizacionog rada vojnih geodetskih i kartografskih stručnjaka svih profila. Ova generalna karta Bosne i Hercegovine nije imala samo vojni karakter, već je zahvaljujući bogatstvu sadržaja i obiljem informacija koje je pružala, bila namijenjena civilnim i privrednim potrebama zemlje. Ona je, nakon viševijekovnog rada brojnih naraštaja kartografa, donijela prvu realnu kartografsku sliku cjelokupne teritorije Bosne i Hercegovine. Bilo je to kapitalno djelo austrijskih kartografa na kakvo se dugo čekalo. Do sredine 19. vijeka izrada takve karte bila je nezamisliva, a onda je u svega nekoliko godina došlo do njene realizacije (Marković, 1998). Iako su radovi na ovom kartografskom proizvodu završeni daleke 1885. godine, do sada nije dat sveobuhvatan prikaz spoznaja o njegovoj izradi i karakteristikama, kao što je to učinjeno za druge slične karte bosanskohercegovačkog teritorija, posredno obrađene u okviru radova gdje je tretiran širi austrougarski ili jugoslavenski prostor (npr. Buder (1974), Antić (1979) i sl.). Cilj ovog članka je da prikaže historijat radova, metode izrade i sadržajne karakteristike generalne karte BiH, na temelju čega će biti moguće lakše i objektivnije dati ocjenu njenih sveukupnih vrijednosti. 2. KRATKI PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA Premda Generalna karta BiH u razmjeri 1:150 000 (u daljem tekstu koristit će se skraćenica GKBiH150) predstavlja izuzetno važno djelo, na kojem je Bosna i Hercegovina prvi put u svojoj historiji potpuno i ispravno kartografski prikazana, u stručnoj literaturi nije joj poklanjana adekvatna pažnja. Svjetska javnost je informisana o izdavanju ove karte već u maju 1885., kada je o njoj pisao J. Coles u tada vodećem britanskom geografskom časopisu Proceedings of the Royal Geographical Society and Monthly Record of Geography New Monthly Series. Prvu obimniju stručnu kritiku karte dao je Vogel (1885), koji ističe da ona donosi dugo očekivanu jasnoću u kartografskom prikazivanju BiH, a unatoč razmjerno kratkom vremenu u kojem je nastala izvedena je veoma brižljivo. Posebno je naglašeno da karta nema samo vojni značaj nego može služiti i kao osnova za izradu nacionalno-ekonomskih karata. Prvi put je o GKBiH150 u historijsko-kartografskoj literaturi na nekom od južnoslavenskih jezika opširnije pisao Gašparović (1970), koji iznosi podatke o nastanku karte, osnovnim karakteristikama njenog sadržaja i sl. Kartu kratko spominje i Marković (1993), pri čemu je tekst popraćen reprodukcijom IX lista karte. Širi osvrt nalazi se u (Marković, 1998), gdje je prikazana i reprodukcija lista karte koji sadrži pregled sekcija generalne karte BiH. Šehić i Tepić (2002) daju reprodukcije svih njenih 19 listova, čiji se izvornici čuvaju u Ratnom arhivu u Beču. Od novijih istraživanja treba spomenuti opis XI lista karte prema Međunarodnom 30 Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 standardnom bibliografskom opisu kartografske građe - ISBD(CM), koji se nalazi u (Mulahusić, 2007), uz koji je prikazan i isječak spomenutog lista karte. Detaljan opis sadržaja dijela kartografisanog prostora na XIX listu karte dali su Tuno i dr. (2011), a u tom radu govori se i o problemima georeferenciranja i utvrđivanja tačnosti sadržaja karte. Reprodukcije 7 listova ove karte, koji se odnose na prostor Hercegovine, dao je Alilović (2015), uz poseban osvrt na listove XIII i XVI. Bunjevac (2015) donosi reprodukcije nekoliko zasebnih oleata izrađenih 1885. godine, na kojima su izdvojeni pojedini elementi sadržaja karte, a koje se čuvaju u Austrijskom državnom arhivu. 3. HISTORIJSKI OSVRT NA IZRADU GENERALNE KARTE BIH Nedugo nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, izdao je austrijski generalštab naredbu Vojnogeografskom institutu (skraćeno VGI) u Beču (njem. Wien: k.u.k. Militärgeographischen Institute, skraćeno MGI) da u što kraćem vremenu izvede premjer čitave teritorije BiH (Marković, 1998). Temeljem te naredbe formirana je posebna komisija pri Carsko-kraljevskom ministarstvu za opšte poslove, koja početkom 1880. godine donosi niz zaključaka, među kojima je i onaj o pokretanju aktivnosti na izradi pregledne topografske (generalne) karte u razmjeri 1:150 000. Nova generalna karta trebala je zamijeniti postojeću kartu BiH, Srbije i Crne Gore (njem. General-Karte von Bosnien, der Herzegovina, von Serbien und Montenegro) koju je VGI u Beču izdao 1876. godine u razmjeri 1:300 000. Ta je karta odigrala važnu ulogu na Berlinskom kongresu 1878. godine, kada se obavljalo precizno razgraničavanje (Šehić i Tepić, 2002), a austrijska vojska je upotrebljavala prilikom zaposjedanja BiH. Premda je to bila najbolja od svih karata BiH nastalih prije okupacije, čiji su listovi kasnije poboljšani boljim tiskom (heliogravura), a sadržaj dopunjen novim granicama prema odredbama Berlinskog kongresa, ona nije mogla pratiti i zadovoljiti vojne i civilne potrebe (slika 1 – lijevo). Ta se karta pokazala nedovoljnom i netačnom, a uzrok svim njenim greškama ležao je u pomanjkanju guste trigonometrijske mreže na koju bi se mogla osloniti topografska osnova (Gašparović, 1970). Stoga se imperativno nametnula potreba izrade nove i savremenije karte, za koju je odabrana razmjera 1:150 000. U periodu od 1879. do 1885. godine izvršen je prvi integralni, sistematski i homogeni premjer cijele teritorije BiH, oslonjen na jedinstvenu geodetsku osnovu i izvršen prema jedinstvenim principima. S obzirom na veličinu teritorije, premjer je obavljen u rekordnom vremenskom roku u periodu od 6 godina, čime se u to vrijeme mogla pohvaliti malo koja zemlja. Prvi korak u premjeravanju bio je razvijanje triangulacije, kao osnove za katastarsko i topografsko snimanje. Postavljanje i određivanje trigonometrijske mreže na teritoriji BiH trajalo je 4 godine (od 1879. do 1883.) (Gašparović, 1970). S detaljnim premjerom pojedinih krajeva BiH otpočinjano je odmah nakon što bi se na tom području razvila triangulacija (Mugnier, 2013). Topografsko snimanje obavljano je grafičkom metodom pomoću velikog geodetskog stola (kipregl) u razmjeri 1:12 500, dok je katastarsko snimanje izvođeno malim stolom u krupnijim razmjerama. Terenski radovi na detaljnom premjeru trajali su od avgusta 1880. do kraja 1884. (Marković, 1998). U momentu otpočinjanja radova na karti razmjere 1:150 000, 1881. godine, radovi na premjeru zemlje bili su u punom zamahu. Korištenjem podataka topografskog i katastarskog snimanja Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 31 izrađivane su tzv. rekognoscijske skice u razmjeri 1:25 000 koje su sadržavale oznake općinskih granica i šumskih kompleksa, a uporedo s njihovom izradom izvođeno je i preliminarno snimanje terena u razmjeri 1:25 000 (Gašparović, 1970). Na osnovu tih skica i snimljenih podataka, od 1882. godine počelo se s iscrtavanjem sekcija u razmjeri 1:25 000, koje su trebale poslužiti za hitnu izradu nove topografske karte Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 (Marković, 1998). Terenski radovi na premjeru BiH nastavljeni su između 20. i 25. aprila 1883. Radilo se na području zapadne Bosne, jer su te sekcije bile nužne za ispunjenje VII lista generalne karte BiH u 1:150 000 (Gašparović, 1970). Do sredine novembra 1884. zaključeni su svi predviđeni poslovi, čime je omogućeno da radovi na izradi generalne karte Bosne i Hercegovine uđu u završnu fazu. Zemaljska poddirekcija za premjer je tokom 1884. dovršila iscrtavanje svih listova karte, koji su do proljeća 1885. fotolitografski umnoženi u Vojnogeografskom institutu u Beču (Marković, 1998). Izrada karte razmjere 1:150 000 (slika 1 – desno) predstavljala je početnu etapu u izgradnji sistema topografskih karata VGI u Beču za teritoriju BiH, namijenjenog vojnim taktičkooperativnim potrebama kao i vanarmijskoj upotrebi. Ona je poslužila i kao kartografski izvor za izradu karata sitnijeg mjerila i kao topografska osnova za izradu raznih tematskih karata (Gašparović, 1970). Slika 1: Lijevo: područje Sarajevskog polja prikazano na generalnoj karti iz 1879. (K.11 Bosna Serai (Mostar), General-Karte von Bosnien, der Herzegovina, von Serbien und Montenegro, 1:300.000, Mulahusić, 2006); desno: isto područje na generalnoj karti iz 1885. (XI – Zenica, Kladanj und Sarajevo, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune). 32 Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 4. TERITORIJA KARTIRANJA, PODJELA I OBILJEŽAVANJE LISTOVA KARTE GKBiH150 izrađena je u listovima. Teritorija Bosne i Hercegovine, u granicama određenim Berlinskim kongresom 1878. godine, kartografisana je na 18 listova velikog formata (slika 2). Susjedna područja Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, kao i Srbije i Crne Gore nisu predstavljana na ovoj karti, izuzev pojedinih detalja pozicioniranih uz samu granicu. Na XV listu karte kartografisano je usko područje (širine 0,5 km – 8 km) Novopazarskog sandžaka, koje se u dužini od oko 140 km prostiralo uz granicu s BiH. Najjužnija paralela teritorije kartiranja listova Bosne i Hercegovine je 42°15', a najsjeverniji listovi ograničeni su 45°15' paralelom. Po geografskoj dužini najzapadniji listovi protežu se do 13°30' istočno od Pariza, a najistočniji listovi zahvataju teritoriju do 17°30'. Za manje dijelove teritorije BiH koji su prelazili spomenute granične meridijane i paralele nisu formirani zasebni listovi, već su ta područja prikazana na susjednim listovima. Tako je na I listu karte kartografisano područje zapadno od Bihaća, a na II listu karte ušće Une u Savu. Sličan slučaj je i kod graničnog lista XIII, gdje je kartirana površina lista u sjeverozapadnom dijelu proširena na marginu, kako bi se prikazalo područje dijela planine Kamešnice, na granici s Dalmacijom. Slika 2: Podjela na listove GKBiH150 Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 33 Podjela na listove izvršena je na temelju stepenske podjele na listove karte razmjere 1:75 000, koja se upotrebljavala u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji. Jedan list karte razmjere 1:150 000 sastavljen je od četiri lista razmjere 1:75 000, tj. obuhvata po dvije zone i kolone stepenske podjele. Svaki list nosi naziv lista karte prema najpoznatijim naseljenim mjestima koja se nalaze na obuhvaćenoj teritoriji, kao i vlastiti nomenklaturni broj (od I do XIX) iz preglednog lista za ovu kartu. Radi lakšeg snalaženja i manipulisanja listovima karte, XVIII list je urađen u formi jedinstvenog preglednog lista na kojem je mrežom kolona i zona prikazana podjela na listove ove karte. Numerisanje listova je izvršeno po redovima slijeva u desno, idući od sjevera ka jugu. Ovaj sistem nomenklature karata je jednostavan i praktičan jer se sa malim brojem brojčanih podataka potpuno definiše položaj svakog lista u okviru usvojenog sistema. Dimenzije listova iznose 1° po geografskoj dužini i 30' po geografskoj širini, odnosno od 52 cm do 55 cm po paraleli i 37 cm po meridijanu (tabela 1), dok je veličina papira 64 cm x 54 cm. Tabela 1: Listovi GKBiH150 Broj lista Naziv lista Koordinate središta lista [°] Dimenzije korisnog prostora lista [cm] φ λ po paraleli (J) I BIHAČ, BOS:KOSTAJNICA und SANSKI-MOST 45 14 II BANJALUKA BOS:GRADISKA PRNJAVOR 45 15 III BOS:BROD, DERVENT, GRADAČAC und BRČKA 45 16 IV BJELINA und BREZOVOPOLJE 45 17 V KULEN-VAKUF PETROVAC und KLJUĆ 44,5 14 VI JAJCE und VARCAR-VAKUF 44,5 15 VII DOBOJ, ŽEPČE und DL. TUZLA 44,5 16 44,5 17 VIII JANJA und ZVORNIK IX TITEL und LIVANJSKO POLJE 44 14 X TRAVNIK, LIVNO und PROZOR 44 15 XI ZENICA KLADANJ und SARAJEVO 44 16 XII VLASENICA SREBRENICA VIŠEGRAD und ROGATICA 44 17 XIII MOSTAR und ŽUPANJAC Dimenzije korisnog prostora lista u stvarnosti [m] po po po paraparamerileli leli dijanu (S) (jug) po parapo leli meri(sje- dijanu ver) Površina lista u stvarnosti [km2] 52,8 52,3 79178 78493 55560 4380,0 53,2 52,8 79858 79178 55555 4417,6 37,0 53,7 53,2 80531 79858 55550 4454,8 43,5 15 XIV KONJICA, FOČA und NEVESINJE 43,5 16 54,1 53,7 81199 80531 55546 4491,6 XV 43,5 17 GORAZDA und ČAJNICA XVI LJUBUSKI und POČITELJ 43 15 XVII STOLAC, BILEK und GACKO 43 16 XIX TREBINJE 42,5 54,6 54,1 81860 81199 55541 4528,1 16 55,0 54,6 82515 81860 55536 4564,3 34 Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 5. MATEMATIČKA OSNOVA KARTE GKBiH150 izrađena je u poliedarskoj projekciji, u kojoj je VGI u Beču tokom 19. vijeka izrađivao i ostale topografske karte Austro-Ugarske monarhije. Dio površine Zemljinog elipsoida koji pokriva BiH podijeljen je linijama meridijana i paralela na konstantnim rastojanjima Δφ = 30' i Δλ = 1° na sferoidne trapeze. Svaki takav trapez, projektovan u ravan prema elementima Besselovog elipsoida iz 1841. godine, predstavljao je okvir lista karte razmjere 1:150 000. Pri tome su meridijani preslikani kao pravci, dok su projekcije paralela, koje predstavljaju sjeverne i južne dijelove okvira listova, date u vidu blagih kružnih lukova. Ti lukovi su u stvari predstavljeni kao izlomljene linije sastavljene od dvije tetive za dužine od 30'. Tako dobiveni listovi, kada se sastave, čine dio površine jednog poliedra koji je opisan oko elipsoida. Ovaj tip poliedarske projekcije naziva se Pruskom ili prirodnom (Snyder, 1993), a predložio ju je njemački geodet Müffling (Pavišić, 1976). Slika 3: Elementi matematičke osnove i vanokvirni sadržaj na XIX listu GKBiH150 Geografske dužine su računate u odnosu na početni meridijan koji prolazi kroz Pariz. Unutar okvira karte ucrtana je koordinatna mreža (slika 3). Ona je predočena slikama meridijana i paralela, na razmaku 7'30'' (približno 10 km) po geografskoj dužini i 3'45'' (približno 7 km) po geografskoj širini, čime je zapravo izvršena podjela na planšete za premjer – topografske originale. Montiranjem tih planšeta u jedinstveni izdavački original sastavljan je list karte razmjere 1:150 000. Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 35 Za geodetsku osnovu karte uzete su tačke triangulacione mreže VGI u Beču, čije su geografske koordinate sračunate od početne (fundamentalne) tačke Bečke univerzitetske opservatorije, dok se apsolutne visine odnose na srednji nivo Jadranskog mora određen prema mareografu u Trstu (Mugnier, 2013). 6. OKVIR I VANOKVIRNI SADRŽAJ KARTE Matematički definisani unutrašnji okvir karte, kojim je neposredno oivičen njen sadržaj, ima oblik trapeza čije su sjeverne i južne strane u obliku blagih kružnih lukova, a istočne i zapadne strane su prave linije (poglavlje 5). Nacrtan je tankom linijom. Spoljašnji okvir karte iscrtan je debljom linijom, kako bi se jasnije odvojio vanokvirni od međuokvirnog sadržaja karte. Između unutrašnjeg i spoljašnjeg okvira umetnuta su još dva okvira, čije linije služe za nanošenje stepenske i minutne podjele, kao i podjele na stepenske listove. Na međuokvirnom prostoru, neposredno uz unutrašnji okvir lista karte, date su brojčane vrijednosti geografskih koordinata (na svakih 15' po geografskoj dužini i 7'30'' po geografskoj širini), dok su oznake zona i kolona stepenske podjele listova karata Austro-Ugarske monarhije upisane u središnjem dijelu međuokvirnog prostora. Vanokvirni sadržaj karte sastoji se od podataka koji su predočeni na sjevernoj i južnoj margini lista, čija je glavna namjena da omoguće korištenje karte. Na sjevernoj margini karte dati su nomenklaturni broj lista karte iz preglednog lista i naziv lista karte. Na južnoj margini dati su podaci o instituciji koja je izdala kartu, godini izdanja i razmjeri s grafičkim razmjernicima. Na lijevoj strani margine dat je dvojni linijski razmjernik koji služi za neposredno pretvaranje horizontalnih rastojanja na Zemljinoj površini u njihove grafičke veličine na karti i obratno. Na gornjoj strani tog razmjernika naneseni su i označeni podioci u brojnim vrijednostima kilometara u prirodi, a na donjoj strani u brojnim vrijednostima hiljada koraka (1 korak = 0,75 m). Desno se nalazi linearni razmjernik s podjelom u njemačkim (geografskim) miljama (1 milja = 7420,54 m = 1/15 ekvatorskog stepena geografske dužine) (slika 3). 7. NASLOV KARTE Na slobodnom dijelu korisnog prostora IX lista karte (lijeva polovina lista) dat je naslov i osnovni podaci o karti (slika 4). U ovom dijelu karta je upotpunjena dekorativnim likovnim elementima, pri čemu je prostor oko kitnjastog teksta ukrašen simboličkim florističkim figurama, među kojima se jasno ističu ljiljani. Na taj način dobivena je raskošna kartuša u okviru koje se nalaze naslov karte, njena razmjera, podatak da je karta izrađena na osnovu geodetskih skica rekognosciranja i katastarskog premjera, potom da je redukovana u navedenu razmjeru i iscrtana od strane Poddirekcije za premjer u periodu od 1881. do 1884. godine, te da je u VGI Beč tokom 1884. i 1885. godine fotolitografski umnožena i izdana kao provizorno pomagalo. 36 Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 Originalni naslov karte na njemačkom jeziku je: General Karte von Bosnien und der Hercegovina im Maßstabe 1:150 000 d. N. Aus den Catastral-Aufnahmen und den Terrainskizzen der Geometer reducirt und gezeichnet von den Unterdirektoren der Vermessungs-Abtheilungen. Redigirt von der Vermessungs Direktion in den Jahren 1881-84. Herausgegeben als provisorischer Behelf vom k.k. Militärgeographischen Institute 1884-1885. Photolitographie und Schnellpressendruck des k.k. Militär geografischen Institutes. Slika 4: Segment raskošno ukrašene kartuše na GKBiH150,1885 (IX - TITEL und LIVANJSKO POLJE, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune) 8. KARTOGRAFSKI KLJUČ Kartografika primijenjena na GKBiH150 određena je prema kartografskom ključu (tumaču znakova), koji je odštampan kao sastavni dio XVI lista karte (slika 5 – gore). Kartografski ključ je dimenzija 34 cm x 18 cm i njime se opisuju i pojašnjavaju vrste slova i pisma za nazive objekata prikazanih na karti, kao i sami kartografski znakovi. Ključem je obuhvaćeno ukupno 66 znakova, koji su predstavljeni u stvarnoj veličini, bez uputstava i objašnjenja o iscrtavanju i podataka o mjerama. Uporedbom ovog ključa s ranijom zbirkom znakova za izradu generalne karte Centralne Evrope u razmjeri 1:300 000 (iz koje je izvedena generalna karta BiH, Srbije i Crne Gore), primjetne su velike sličnosti u kartografici, tako da su mnogi znakovi identično definisani. U nekim slučajevima došlo je do značajnijih promjena znakova u novom ključu, što se naročito uočava kod signatura za prikazivanje graničnih linija. Analiziranjem sadržaja karte vidljivo je da su se njeni autori uglavnom pridržavali odredbi kartografskog ključa. Ponegdje se pojavljuju i kartografski znakovi koji nisu predviđeni ključem, npr. znakovi kojima su Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 37 predstavljene krajnje tačke geodetske osnovice u Sarajevskom polju, karakteristične visinske tačke terena, detalji reljefa i sl. Ispod zbirke kartografskih znakova na XVI listu karte dat je i tumač kratica (slika 5 – dolje). Ukupno je pojašnjeno 15 njemačkih i 23 južnoslavenske kratice, kojima su opisani objekti i pojave na karti. Uz zbirku kratica dat je i rječnik karakterističnih južnoslavenskih i turskih naziva. Slika 5: Isječak kartografskog ključa (gore) i tumača kratica (dolje), prikazanih na GKBiH150,1885 (XVI - LJUBUSKI und POČITELJ, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune) 38 Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 9. KARAKTERISTIKE ELEMENATA SADRŽAJA KARTE Upoređujući sadržaj GKBiH150 s deceniju starijom generalnom kartom razmjere 1:300 000, kao vrhunskim ostvarenjem u prikazivanjima BiH tokom osmanske uprave, mogu se uočiti značajne kvalitativne promjene svih kartografskih elemenata (slika 1). To je i razumljivo, jer je karta razmjere 1:300 000 nastala prema skicama i nema za podlogu fiksne tačke određene triangulacijom i pouzdane kartografske izvore proizašle iz sistematskog topografskog premjera, kakav je slučaj kod karte razmjere 1:150 000. Promjene su također vidljive u koncepcijskim i tehničkim rješenjima. Radi što boljeg upoznavanja i korištenja zemljišta na određenom prostoru, nova karta je morala zadovoljiti obimnije i raznovrsnije zadatke, a i širi krug korisnika, što je uslovilo način prikaza i izbora sadržaja. GKBiH150 je mnogo bogatija sadržajem, sa više informacija na jedinici površine i s reprezentativnijim načinom informisanja. Izvršeno je bolje diferenciranje sadržaja, koje je prilagođeno stanju u zemlji. Pojedinačno i u cjelini, prikazani sadržaj na novoj karti predstavlja vjerniju sliku zemljišta, sa njegovim najvažnijim karakteristikama. Radi potpunijeg uvida u sadržaj GKBiH150, u nastavku su dati najosnovniji podaci o prikazu pojedinih elemenata karte. 9.1. Reljef Reljef je na GKBiH150 predstavljen šrafama, signaturama i visinskim tačkama. Prikazivanje oblika reljefa šrafama izvedeno je prema skali koja je primjenjivana na topografskim kartama Austro-Ugarske monarhije, uz pretpostavku vertikalnog osvjetljenja terena. Strmiji oblici terena su odgovarajućim šrafama nagiba prikazani tamnije od blaže nagnutih oblika (Lovrić, 1988). Na ovaj način su na karti prilično vjerno izražavani oblici reljefa i njihove međusobne veze, dajući reljefu plastičan izgled. Šrafe su svojim debljinama i razmacima pružale podatak o približnoj veličini ugla nagiba zemljišta, a svojim pravcem ukazivale na pravac najvećeg pada zemljišta, ali u tome autori karte nisu uvijek bili dosljedni. Na karti nema izohipsa, premda se one već u vrijeme nastanka ove karte upotrebljavaju u kombinaciji sa šrafama na specijalnim kartama razmjere 1:75 000 (Gašparović, 1970). Signaturama su izražavane karakteristične osobine ili detalji reljefa. Pregibi, ulegnuća, udubljenja, vrtače, humke, jaruge, stjenoviti grebeni i sl., koji nisu mogli biti prikazani šrafama, istaknuti su posebnim znakovima. Na karti je prikazan i određen broj visinskih tačaka (trigonometrijske tačke i kote), koje su poslužile kao dopuna prikazu reljefa šrafiranjem, budući da šrafe ne omogućavaju određivanje apsolutnih visina tačaka reljefa. Date su nadmorske visine za sve trigonometrijske tačke, a dijelom i za karakteristične oblike reljefa i mjesta na zemljištu, kao i istaknute objekte na zemljištu. Prema Gašparoviću (1970) na jedan list karte dolazilo je oko 190 visinskih tačaka, čiji je prosječni razmak 5 km. Pored visinskih tačaka određenih trigonometrijskim nivelmanom, na karti su prikazane i tačke čije su visine određene barometrijski. Visine tačaka zaokružene su na cijeli metar, a u nekim slučajevima visine su date na decimetar. Raspored i izbor kota nije ravnomjeran, tako da za mnoga sedla, vrhove uzvišenja, obale, ušća, raskrsnice, mostove, vjerske objekte i sl. nisu date visine. Karakteristične visinske tačke su uglavnom prikazane na ravničarskom zemljištu i područjima velikih gradova, dok ih je veoma malo dato za planinska, kraška i slabo izgrađena i naseljena područja. Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 39 Na listovima koji zahvataju dijelove Jadranskog mora, duž obalne linije nije prikazan reljef morskog dna. Slika 6: Planinski masiv Čvrsnice na GKBiH150, 1885 (XIII- MOSTAR und ŽUPANJAC, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune) 9.2. Hidrografija Na GKBiH150 su prikazani prirodni vodotoci, kanali, izvori, obalna linija mora, jezera, močvare, bare, ribnjaci, kao i pojedini objekti za vodu. Vodene površine (more i jezera) su radi brže uočljivosti šrafirane (slika 7). Kod prikaza mora varirana je gustina šrafure, tako da se za predstavljanje pojasa pored obalne linije koristio manji razmak linija u šrafuri, a u ostalom dijelu linije su na dvostruko većem razmaku (slika 7 lijevo). Močvare su predstavljene selektivno, zavisno od veličine, značaja i opštih hidroloških prilika na zemljištu. Močvarna zemljišta na karti nisu ograničena konturnom linijom, već su unutar približno određene privremene konture uctani odgovarajući znakovi (slika 7 desno). Način iscrtavanja rijeka, potoka i kanala ukazuje na širinu njihovih tokova (slika 7 desno), ali ne pruža informacije o stalnosti toka. Vodeni tokovi čija širina preračunata u razmjeru karte iznosi 0,4 mm i više prikazivani su s dvije linije, pri čemu je unutrašnji prostor između obala šrafiran. Vodeni tokovi predstavljeni jednom linijom uglavnom su prikazani postepenim podebljavanjem linije toka od izvora ka ušću, s ciljem postizanja što prirodnijeg izgleda na karti (ukazujući i na pravac toka). Pri ovom podebljavanju vodilo se računa o isticanju glavnih tokova u odnosu na sporedne (pritoka), kako bi se sačuvao prirodni međusobni odnos vodotoka. Na karti su istaknute neke karakteristike i svojstva vodotoka (npr. sprudovi, nasipi, račvanja, ostrva i sl.), dok su druge izostavljene (vodopadi, kaskade i sl.). Ponornice su prikazane sa svojim vrelima i ponorima. More, jezera, rijeke i veći potoci se na karti identifikuju pomoću svojih naziva. 40 Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 Hidrografski objekti (izvori, česme, bunari, rezervoari, cisterne) prikazani su posebnim uslovnim znakovima u manjem broju, u načelu samo van naseljenih mjesta. Slika 7: Morska obala u Neumskom i Malostonskom zaljevu (lijevo), močvara Hutovo blato sa sistemom rijeke Krupe i jezerima (desno), na GKBiH150, 1885 (XVI - LJUBUSKI und POČITELJ, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune) 9.3. Vegetacija Veliko šumsko bogatstvo BiH, pored rudnog, najviše je privlačilo pažnju austrijskih okupacionih vlasti (Gašparović, 1970). Stoga je prikazivanju šuma na GKBiH150 poklonjena naročita pažnja. Državne šume su predstavljene na karti konturnim linijama u razmjeri karte, koje predstavljaju horizontalne projekcije ivice šume. Cijele površine kontura šuma obojene su zeleno, čime je dobro istaknut odnos pokrivenosti i nepokrivenosti zemljišta šumom. Posebnim znakovima (preuzetim s karte razmjere 1:75 000) su u ravničarskim područjima istaknuti gajevi, grupe drveća, kao i šume s neodređenim granicama. Od ostale vegetacije na karti je prikazan jedino ševar, dok su od neplodnih zemljišta posebno prikazane površine pod pijeskom. 9.4. Komunikacije Karta prikazuje puteve i staze, željezničke pruge te objekte plovnog, poštanskog i telekomunikacionog saobraćaja. Putevi su na karti razvrstani prema podlozi i širini kolovoza na javne ceste, kaldrme (putevi popločani neobrađenim kamenom), bolje kolske puteve i puteve u izgradnji. Karta prikazuje i sve tadašnje lošije kolske puteve, konjske i pješačke staze, s obzirom da su oni najčešće bili jedina veza između naselja. Ceste su, radi bolje uočljivosti, prikazane punim ili isprekidanim dvolinijskim znakom, dok su ostali kopneni putevi predstavljeni jednolinijskim znakovima, cijelom, isprekidanom ili tačkastom linijom. Na putevima su dati svi mostovi i karakteristični propusti. Željezničke pruge prikazane su prema širini kolosijeka, pa su tako diferencirane pruge normalnog (slika 8) i uskog kolosijeka. Karta prikazuje sve pruge koje su u BiH izgrađene do Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 41 početka 1885. godine (Dobrljin - Banjaluka, Bosanski Brod – Sarajevo, Semizovac – Ivančići), u ukupnoj dužini od gotovo 400 km. Željezničke pruge predstavljene su znakom koji se sastoji iz dvije tanke linije između kojih se kao podjela naizmjenično smjenjuju bijeli i crni pravougaonici. Uz željezničke pruge date su sve stanice, mostovi i drugi detalji. Slika 8: Dio prve bosanskohercegovačke pruge od Dobrljina do Banjaluke (dionica uz rijeku Unu) sa željezničkom stanicom Dobrljin, na GKBiH150, 1885 (I – BIHAČ, BOS:KOSTAJNICA und SANSKI-MOST, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune) Od objekata vodenog saobraćaja prikazana su morska sidrišta (slika 7), riječna pristaništa, kao i skele, a kada je u pitanju poštanski i telekomunikacioni saobraćaj predstavljeni su poštanski uredi i telegrafske stanice. 9.5. Naseljena mjesta i objekti Na GKBiH150 predstavljena su sva gradska i seoska naselja, zaseoci, stočarska prebivališta, usamljene grupe zgrada, važnije usamljene zgrade te razni značajniji objekti (privredni, kulturni, historijski, vjerski itd.). Veća gradska naselja prikazana su tako da su na karti sačuvane tipske karakteristike naselja koje čine spoljne konture, glavni i sporedni prilazi naselju, splet glavnih ulica, raspored i gustina objekata i sl. (slika 9). Mali gradovi i važnija sela predočeni su uslovnim znakovima kružnog oblika, dok su ostala seoska naselja data prema tipu i karakteru njihove unutrašnje strukture. Razlikama znakova za naselja, prikazanih kružnim signaturama, i unošenjem odgovarajućih takvih znakova unutar konturnih znakova naselja, izvršena je klasifikacija naseljenih mjesta 42 Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 prema njihovoj vrsti i administrativno-političkom značaju. Na broj stanovnika i značaj naselja ukazuju i dimenzije velikih i malih slova u njihovim nazivima. Posebnim skraćenicama ukazano je na naselja koja su predstavljala sjedišta administrativno-teritorijalnih jedinica (okruga, kotara i kotarskih ispostava). Naselja su vjerno prikazana u pogledu položaja u odnosu na druge objekte. Naselja duž puteva i vodenih tokova kartografisana su tako da položajem svojih znakova ukazuju da li put (vodotok) prolazi kroz naselje ili se naselje nalazi bliže ili dalje od puta (vodotoka) i s koje strane. Slika 9: Grad Banjaluka i okolna naselja na GKBiH150, 1885 (II – BANJALUKA BOS:GRADISKA PRNJAVOR, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune) Od objekata u naseljenim mjestima položajno vjerodostojno prikazane su samo željezničke stanice i pojedini objekti koji ne narušavaju karakter naselja. Ukoliko je u naselju postojao poštanski ured, telegrafska stanica ili putna stanica, to je na karti naznačeno posebnim znakovima ucrtanim uz naziv tog naselja. Van naselja su prikazivani markantni pojedinačni objekti kao što su banje, gostionice, fabrike, samostani, crkve, džamije, rudnici, kolibe, vodenice, ruševine, spomenici, groblja i sl. 9.6. Granice i granične linije Na GKBiH150 su jasno unesene granice BiH, definisane prema odredbama Berlinskog kongresa (Tuno i dr., 2011). Granice Bosne i Hercegovine, na kopnu i rijekama, kartografisane su sa svim detaljima koje dozvoljava razmjera karte. Granične oznake nisu obilježene ali su zato prikazane sve trigonometrijske tačke koje su se nalazile na samoj graničnoj liniji. Granična linija koja razgraničava teritoriju BiH od teritorija susjednih zemalja je svugdje predstavljena jednakom linijskom signaturom sastavljenom od kombinacije crtica s poprečnim lukovima i tačkama između. Radi bolje uočljivosti granice, širi pojas duž znaka granične linije (sa unutrašnje strane granice) istaknut je crvenom bojom (slika 10). Karta daje i vjernu sliku tadašnjeg administrativno-teritorijalnog ustroja zemlje sa šest okruga (Banjalučki, Bihaćki, Mostarski, Sarajevski, Travnički i Tuzlanski) i 48 kotara sa 23 kotarske ispostave, u okviru kojih su se nalazile opštinske gradske uprave i seoske opštine (džemati). Uz Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 43 granice okruga i kotara dati su uži obojeni pojasevi. Posebno su prikazane i granice područja koja su pripadala pojedinim naseljenim mjestima. Slika 10: Granica BiH i Srbije u Semberiji na GKBiH150, 1885 (IV – BJELINA und BREZOVOPOLJE, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune) Znak za graničnu liniju koja vodi preko kopnene površine i jezera iscrtavan je na karti bez prekida, dok je u slučajevima kada granica ide pored ili sredinom vodenog toka, znak ucrtavan mjestimično (s prekidima). 9.7. Nazivi i natpisi Karta u velikom obimu prikazuje geografske nazive (oronime, hidronime, horonime i toponime), a sadrži i objašnjavajuće natpise, slovne oznake i brojčane podatke. Za ispisivanje naziva korišteno je više vrsta rukopisnih slova (rond slova, kurziv i rimska), čime se razvrstava njihova pripadnost pojedinim grupama elemenata sadržaja karte. Različitim dimenzijama slova, nazivi ukazuju na razlike u veličinama objekata i pojava, njihov značaj i sl. Tako npr., različitim ispisivanjem naziva naseljenih mjesta izvedeno je diferenciranje između gradskih i seoskih naselja, a u okviru iste kategorije naselja su rangirana prema svom administrativnom statusu. Može se reći da su nazivi na karti dobro postavljeni u odnosu na objekte, tako da se uglavnom odmah može zaključiti na što se odnose. Nazivi naselja kao i drugih objekata prikazanih uslovnim ili manjim konturnim znakovima postavljeni su 44 Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 neposredno pored odnosnih objekata, najčešće desno (istočno) od njih. Nazivi vodenih površina (more, jezera, močvare) postavljeni su unutar njihovih kontura. Oronimi i hidronimi ispravno prate pravce protezanja geografskih objekata na koje se odnose, dok se na temelju datih horonima može realno sagledati površina prostiranja predjela. Geografski nazivi su pravilno napisani u izvornom obliku uz primjenu pravopisa jezičkog područja prikazanog na karti. Imena naselja na karti su u potpunosti usaglašena s nazivima iz popisa stanovništva u BiH, provedenog 1879. godine (K. u. k. Regierungsdruckerei, 1880). Objašnjavajući natpisi korišteni su da pobliže objasne i protumače funkciju, namjenu ili svojstva prikazanih objekata. Slovne oznake upotrijebljene su za označavanje svojstava nekih od prikazanih objekata, a numeričke vrijednosti odnose se na nadmorske visine. 9.8. Boje Karta je odštampana u 4 boje: crnoj, crvenoj, plavoj i zelenoj. Crnom bojom prikazani su matematički elementi karte, tačke geodetske osnove, svi geografski nazivi i natpisi, naselja, komunikacije, reljef i vanokvirni sadržaj karte. Plavom bojom odštampana je hidrografija (izvori, vodotoci i stajaće vode), zelenom su rastrirane površine pod šumama, a crvenom su istaknute granične linije administrativno-teritorijalne podjele. Zbog velikih površina pod rasterom zelene boje i predočavanja reljefa šrafama crne boje, može se konstatovati da na karti nije postignuta harmonija boja. Usljed neadekvatno odabranih tonova boja, karta nije pregledna u onoj mjeri u kojoj bi se to očekivalo od topografske karte te razmjere. Ovo se naročito odnosi na područja sa izraženim brdsko-planinskim reljefom, gdje je zbog zgusnutih šrafa veoma otežano čitanje drugih elemenata sadržaja na karti. 10. GENERALNA KARTA KARTOGRAFSKE GRAĐE BIH U DANAŠNJIM ZBIRKAMA Listovi generalne karte BiH čuvaju se danas u fondovima kartografske građe mnogih baštinskih ustanova, biblioteka, arhiva i muzeja, potom u privatnim kolekcijama, raznim ustanovama itd. u zemlji i inostranstvu. Među raznim domaćim i inostranim institucijama u kojima se može pronaći ova karta, spomenut ćemo Arhiv BiH, Federalnu upravu za geodetske i imovinskopravne poslove (Mulahusić, 2007), Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH (URL 1), Istorijski arhiv u Sarajevu (Šahmanović, 2007), Bošnjački institut (URL 2), muzej Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici, Narodnu biblioteku Srbije (URL 3), Federalnu agenciju za mjeriteljstvo i geodeziju (Bundesamt für Eich- und Vermessungswesen - BEV) Republike Austrije (Bunjevac, 2015), Državnu biblioteku iz Berlina (Staatsbibliothek zu Berlin - SBB) (URL 5), Univerzitetsku biblioteku iz Beča (Universitätsbibliothek Wien) (URL 7) i Britansku biblioteku (British Library) (URL 8). Listovi karte, pohranjeni u Vojno-historijskom institutu i muzeju u Budimpešti, digitalizovani su i od 2015. godine dostupni širokom krugu korisnika interneta, putem portala kulturne baštine Hungaricana (URL 4). Digitalne reprodukcije tih listova su vrlo kvalitetne, što korisnicima portala omogućava detaljni prikaz sadržaja karte sa zumiranjem i pomjeranjem. Digitalna kopija preglednog lista GKBiH150 dostupna je na stranicama Državne biblioteke u Berlinu (URL 6). Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 45 Slika 11: Digitalizovani listovi GKBiH150 na web portalu Hungaricana (URL 4) 11. ZAKLJUČAK Generalna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 prva je moderna topografska karta brižljivo izrađena za cjelokupnu teritoriju Bosne i Hercegovine, kojom su nadmašeni svi dotadašnji kartografski prikazi BiH. Zamišljena je kao kratkoročno prijelazno rješenje, dok se ne izrade i objave svi listovi topografske karte u razmjeri 1:75 000. Karta je nastala i objavljena u veoma kratkom vremenskom roku s ciljem hitnog topografskog obezbjeđivanja austrougarskih oružanih snaga. Naime, u to vrijeme za teritoriju BiH nije postojala potpuna i pouzdana topografska karta, kojom bi uspješno bile zadovoljene taktičko-operativne vojne potrebe, kao i potrebe planiranog privrednog razvoja zemlje. Iako izrađena provizorno u nepovoljnim okolnostima (u smislu kratkih vremenskih rokova), karta je uspješno upotrebljavana sve do 1889. godine, kada je BiH potpuno prekrivena listovima znatno naprednije specijalne karte u razmjeri 1:75 000, ali i nakon toga. Uzimajući u obzir vrijeme u kojem je nastala, tadašnji stepen saznanja vojne kartografije i tehničko-tehnološke mogućnosti, GKBiH150 može dobiti povoljnu stručnu ocjenu. Što se tiče potpunosti sadržaja, vjernosti i tačnosti njegovog prikaza, karta također može dobiti takvu ocjenu, premda prikaz nekih elemenata njenog sadržaja nije kvalitetno riješen. S pravom se može konstatovati da ona predstavlja prekretnicu u razvoju kartografisanja bosanskohercegovačke teritorije. 46 Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 LITERATURA Alilović, M. (2015): Hercegovina na kartama i planovima. NI-AL d.o.o. Velika Gorica. Antić, D. (1979): Topografska karta razmera 1:50 000. Zbornik radova Vojnogeografskog instituta, Beograd, str. 7-26. Buder, I. (1974): Karakteristike izrade i sadržaja topografske karte 1:25 000. Zbornik radova Vojnogeografskog instituta, Beograd, str. 15-41. Bunjevac, V. (2015): Sistematski geodetsko kartografski premjer Austrijske/Austro‐Ugarske monarhije sa naglaskom na kartografski prikaz BiH, diplomski rad. Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo. Gašparović, R. (1970): Bosna i Hercegovina na geografskim kartama od prvih početaka do kraja XIX vijeka, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lovrić, P. (1988): Opća kartografija. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. K. u. k. Regierungsdruckerei (1880): Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und Hercegovina (Glavni pregled političkog razdielenja Bosne i Hercegovine), u: Ortschafts und Bevölkerungsstatistik von Bosnien und Hercegovina (Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine), Amtliche Ausgabe, Sarajevo. Marković, M. (1998): Descriptio Bosnae & Hercegovinae : Bosna i Hercegovina na starim zemljovidima, AGM, Zagreb. Marković, M. (1993): Descriptio Croatie, Naprijed, Zagreb. Mugnier, C. (2013): Grids & Datums - Boznia and Herzegovina. Photogrammetric Engineering & Remote Sensing vol. 79, no. 3, pp. 229-230. Mulahusić, A. (2006): Kartografija Sarajeva, magistarski rad. Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo. Mulahusić, A. (2007): Kartografija Sarajeva. Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo. Pavišić, N. (1976): Osnovi kartografije. Obod, Cetinje. Snyder, J. (1993): Flattening the Earth - Two Thousand Years Of Map Projections. University of Chicago Press Books, Chicago. Šahmanović, S. (2007): Istorijski arhiv Sarajeva. Kartografija i geoinformacije Vol. 6, No. 8, str. 122 -129. Šehić, Z., Tepić, I. (2002): Povijesni atlas Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama, Sejtarija, Sarajevo. Tuno, N., Mulahusić, A., Kozličić, M., Orešković, Z. (2011): Rekonstrukcija granice sutorinskog izlaza Bosne i Hercegovine na Jadransko more s pomoću starih geografskih karata. Kartografija i geoinformacije vol. 10 no. 16, str. 26-55. Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 47 Vogel, C. (1885): General Karte von Bosnien und der Hercegovina im Maßstäbe 1:150 000. Herausgegeben als provisorischer Behelf vom K.K. militär-geographischen Institute 1884-1885. Petermanns Geographische Mitteilungen Bd. XXXI, p. 196. [URL 1] Virtualna biblioteka Bosne i Hercegovine, baza Nacionalna i univ. biblioteka BiH, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina… http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss?id=2333120032637936 (03.07.2015) [URL 2] Bošnjački institut, Ubersichts - Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina… http://b10312uk.eos-intl.eu/B10312UK/OPAC/Search/AdvancedSearch.aspx (03.07.2015) [URL 3] Virtuelna biblioteka Srbije, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=2343586775562636&rec=62&sid=9 (03.07.2015) [URL 4] Hungaricana, General Karte von Bosnien und der Hercegovina [B IX a 943] http://maps.hungaricana.hu/en/48032/ (03.07.2015) [URL 5] SBB, General Karte von Bosnien und der Hercegovina http://stabikat.de/DB=1/XMLPRS=N/PPN?PPN=827773579 (13.09.2015) [URL 6] SBB, General Karte von Bosnien und der Hercegovina - Indexbl. [Kart. Q 1525] http://staatsbibliothekberlin.de/fileadmin/user_upload/zentrale_Seiten/kartenabteilung/topo/kartq1525.jpg (13.09.2015) [URL 7] Universitätsbibliothek Wien, Generalkarte von Bosnien und der Hercegowina… http://ubdata.univie.ac.at/AC04114387 (29.10.2015) [URL 8] British Library, General Karte von Bosnien und der Hercegovina im Massstabe 1 : 150,000… http://primocat.bl.uk/F?func=direct&local_base=ITEMV&doc_number=004858462&con_lng= eng (29.10.2015) Autori: Doc.dr.sc. Nedim Tuno, dipl.inž.geod. Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu Patriotske lige 30, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina E-mail: [email protected] Vanr.prof.dr.sc. Admir Mulahusić, dipl.inž.geod. Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu Patriotske lige 30, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina E-mail: [email protected]
