PDF 5,7 MB

Transcription

PDF 5,7 MB
1
L A B A S , Janko, p r e d a v a č na Gospodarsko - Šumarskom učilištu u
Križevcima.
Bio je po z a n i m a n j u županijski perovođa u Križevcima.
P r e d a v a o je zakonoslovlje j e d n u
školsku godinu - od listopada 1882.
do konca s r p n j a 1883.
LITEBATUBA
*** Š \ . s. 42.
L A C H , ( L A H ) , Gustav, iz Varosa,
D u g a Resa, Sum. n a d s a v j e t n i k .
Š u m a r s t v o je apsolvirao 1881.
na Gospodarko - Šumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a .
K a o k o t a r s k i Šumar S l u n j s k e
imovne općine u K a r l o v c u imenovan je 1895. k o t a r s k i m Šumarom
kod Đ u r đ e v a č k e imovne općine u
B j e l o v a r u . K o d iste imovne općine 1903. imenovan je n a d s u m a r o m ,
1904. n a d s u m a r o m - p r o c j e n i t e l j e m ,
1909. S u m a r n i k o m i z a m j e n i k o m
u p r a v i t e l j a Gospodarstvenog ureda, 1920. n a d s u m a r n i k o m , 1921. sav j e t n i k o m , a 1923. p o s t a v l j e n je za
Šumarskoga n a d s a v j e t n i k a i u p r a vitelja Šumsko - gospodarstvenog
u r e d a u B j e l o v a r u . U m i r o v l j e n je
1924. godine.
N a k o n toga, p r e m a dostupnim podacima, 1925. postavljen je
za Sum. n a d s a v j e t n i k a i r e f e r e n t a
kod poglavara k o t a r a u Čakovcu.
Godine 1886. p r i s t u p i o je
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
H r v a t s k o - slavonskom Sum. društ v u i bio njegov dugogodišnji elan,
a k a s n i j e i elan Jugosl. Sum. u d r u ženja.
I m e n o v a n je (1922.) povjerenikom Z a k l a d n i c e za uzgoj djece
Šumarskih činovnika.
Odlikovan je O r d e n o m Sv.
Save 4. reda. U m r o je u B j e l o v a r u
1938.
LITEBATUBA
*** SL: 1895., s. 35, 502; 1903., s. 83; 1904., s.
92; 1905., s. 462; 1909., s. 110; 1921., s. 148; 1922.,
s. 352; 1923., s. 253, 257; 1925., s. 697; 1926., s.
401; 1930., s. 95; 1938., s. 107, 290, (Lach).
Borosić, J.: SIS, s. 17, ( L a h ) .
*** Sto godina s u m a r s t v a Bilogorskopodravske regije. Bjelovar 1974., s. 70.
L A C H , Jakov, (VaroS, D u g a Resa,
/1858.?/ - D u g a Resa, 8.VI.1884.),
Šumarski vježbenik.
Šumarstvo je apsolvirao 1883.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a , gdje je bio jed a n od n a j b o l j i h pitomaca.
Godinu d a n a n a k o n završenog školovanja p r e m i n u o je u 27.
godini k a o Š u m a r s k i v j e ž b e n i k
Otočke imovne općine. P o k o p a n je
u D u g o j Resi.
LITEBATUBA
*** Bazlicite viesti. U m r l i . Sum. list
4/1884., s. 222.
*** Bazlicite viesti. Žalosni memento.
Sum. list 9/1905., s. 417-418.
BorosiC, J.: SIS, s. 17 ( L a h ) .
2
LACINA, Vladimir, (Poljani, Grubisno Polje, H r v a t s k a , 18.1.1943.),
dipl. ing. Šumarstva.
Sin Bogumila i Ane r. Rab.
Ceske narodnosti, hrvatskoga drž a v l j a n s t v a , b a p t i s t a . P o t j e č e iz
seoske obitelji. Osnovnu je školu
završio u GrubiSnom P o l j u 1957., a
gimnaziju u D a r u v a r u 1961. god.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
Diplomirao je 1966. godine.
Od 4.1.1947. do 30.XI.1975. radio je kao r e f e r e n t uzgoja u Šum a r i j i Đulovac, a zatim do 31.VII.
1985. u Š u m a r i j i D a r u v a r . Poslije
toga ponovno je premješten kao
r e f e r e n t uzgoja u Š u m a r i j u Đulovac i na tome mjestu ostaje do
31.XII.1990. godine, kada je postavljen za u p r a v i t e l j a iste Šumar i j e i na tom se mjestu nalazio u
vrijeme prikupljanja podataka
(1995.).
LITEBATUBA
*** Sto god. sumarstva Bilogorsko-podrav. regije. Bjelovar 1974., s. 439.
*** ŠL 1-2/95., s. 62.
*** Poslov. izvješće "HŠ" 1995., s. 61.
LACKOVIĆ, Vinko, Vinkina, (Kalinovac, Đurđevac, 1911. - ? 1985.),
dipl. ing. Sumarstva, Šumarski inspektor.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - Šumarskom f a k u l t e H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.
1934.-35., a diplomirao 1936.
P r v e dane službovanja provodi u Bosni kao umni nadničar u
D i r e k c i j i Suma u Tuzli, u Sumama
R o m a n i j e i Majevice. L j u b a v za
rodnom Podravinom vraća ga 1941.
godine u zavičaj gdje r a d i kao
upravitelj Šumarije u Pitomaci
do odlaska u NOB.
Nakon r a t a (1945.) vraća se
Šumarstvu - u državnu adminis t r a t i v n u kontrolu. Zatim r a d i u
Bjelovaru na dužnosti tehničkoga
d i r e k t o r a u i z g r a d n j i Drvnoga
k o m b i n a t a "Česma" i kao Šumarski
inspektor. S p a j a n j e m Šumskih gospodarstava Bjelovar, D a r u v a r , Križevci i kasnije Koprivnica i Varaždin zauzima rukovodna mjesta
sve do odlaska u mirovinu 1976.
godine.
Bio je osnivač, urednik i pisac "Biltena", a kasnije "Šumarskoga vjesnika". Surađivao je u "Šumarskom listu" i "Drvnoj industriji".
Bio je urednik monografije "Sto godina Sumarstva Bilogorsko-podravske regije" (Bjelovar 1974.).
I s t e godine primio je u znak
p r i z n a n j a plaketu Šumskoga Gospodarstva Bjelovar i Š u m a r i j e Veliki Grđevac. Godine 1976., prigodom proslave 130. obljetnice Šumarskoga društva i stote obljetnice
"Šumarskoga lista", Savez I T Š D I od-
3
likovao ga je Poveljom i Zlatnom
medaljom društva. Naime, bio je
a k t i v a n elan H Š D , a b i r a n je za
odbornika i potpredsjenika. Bio je
i predsjednik Šumarskoga k l u b a u
Bjelovaru (1955.-1959., 1967.).
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 358.
*** Sto godina sumarstva Bilogorskopodravske regije. Bjelovar 1974., s. 4, 41,
393, 410, 442, 431.
ZemCak, Z.: In memoriam - Lacković, Vinko, Vinkina, dipl. inž. s u m a r s t v a
(1911.-1985.), ŠL. 11-12/85., s. 617-619.
*** H Š D 1846-1996., s. 253, 262, 277, 281,
394-396, 411.
L A G I N J A , Robert, (Klana, Rijeka, 27.YIII.1958.), dipl. ing. Sum.
Sin F r a n j e i Antonije. H r vat, rimokatolik. P o t j e č e iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u K l a n i 1973., a S r e d n j u
Šumarsku školu u Delnicama 1977.
godine.
Šumarstvo je upisao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu
skol.g. 1977.-78. Diplomirao je 13.
VII.1982. iz h o r t i k u l t u r e , znanstvenoga područja
parkiranje i
oblikovanje prostora. Napisao je i
obranio diplomski r a d pod naslovom "Opatijski park i njegova funkcija".
Zaposlio se nakon reguliran j a vojne obveze (1.XII.1983.) na
mjestu r e f e r e n t a za zaštitu prirode u Republičkom zavodu za zaštitu prirode Zagreb. Škol. g. 198283. upisao se na poslijediplomski
s t u d i j na Šumarskom f a k u l t e t u u
Zagrebu iz znanstvenog područja
uređivanje Suma. D a n a l.IV.1986.
p r i m j e n je za asistenta u K a t e d r u za u r e đ i v a n j e Suma Šumarskoga f a k u l t e t a Zagreb. P r i j a v i o
je i temu magistarskoga r a d a "Uređivanje park-Suma u H r v a t s k o j s
posebnim osvrtom na Park-Sumu
TrakoSCan", ali je nije obranio. Naime, 1.IX.1990. osniva vlastito poduzeće u Sesvetama kod Zagreba
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
- "Mirta", koje je u početku bilo
h o r t i k u l t u r n o poduzeće, a od 1993.
krenulo je u poslove u r e đ i v a n j a
Suma i p r o j e k t i r a n j e parkova i
vrtova kojemu je direktor. U njegovom poduzeću zaposleno je pet
Šumarskih stručnjaka, među n j i m a
i jedan magistar znanosti, kako bi
bio zadovoljen zakonski u v j e t da
samo magistar može službeno izr a đ i v a t i osnove gospodarenja, te
petnaestak radnika.
Iz l j u b a v i prema Šumarskoj
struci dipl. ing. R. L a g i n j a proširio je svoju djelatnost i na područje u r e đ i v a n j a Suma, iako je to
m a n j e isplativo, jer su cijene poslova određene, porez velik, a mat e r i j a l n a osnova r a d a skupa. Počeli su n a j p r i j e u Š u m a r i j i Sinj,
UŠ Split, gdje su uredili i predali
četiri gospodarske osnove, a zatim
su radili na u r e đ i v a n j u Suma u
Š u m a r i j i Imotski.
Član je H Š D u Zagrebu. Živi
u sretnom braku i ima petoro djece.
L A H N E R , Dragutin, Šumarski
nadinženjer.
Šumarstvo je apsolvirao 1890.
na Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j
školi u B a n s k o j Štiavnici (Slovačka).
Kao Šumarski vježbenik kod
Šumarskog r a v n a t e l j s t v a u Zagrebu, imenovan je 1899. Šumarskim
kandidatom, a 1901. Šumarom. Kao
u p r a v i t e l j Š u m a r i j e Kalje, Šum.
r a v n a t e l j s t v a u Zagrebu, premješten je 1906. u Š u m a r i j u Ivanovo
selo, istog ravnateljstva. Gr. 1907. imenovan je nadsumarom, a 1915., imenovan je Sum. n a d i n ž e n j e r o m . U
tom svojstvu odriješen je iz službe
1918. godine.
Bio je elan Hrvatsko-slavonskog Šumarskoga društva.
LITEBATUBA
*** ŠL: 1899., s. 375; 1901., s 97; 1906., s.
406; 1907., s. 387; 1915., s. 262; 1918., s. 349.
Boiosič, J:. SIS, s. 25, ( L a n e r ) .
4
L A J E R , Josip, bio je t a j n i k i učit e l j G o s p o d a r s k o - S u m a r s k o g učilišta u Križevcima od XI./1864. do
u m i r o v l j e n j a XII./1883„ a predavao je Šumarsko knjigovodstvo pitomcima učilišta.
Koliko se b r i n u o za svoj
predmet, pokazuje podatak da je
napisao udžbenik "Gospodarsko i
Šumarsko knjigovodstvo" (Zagreb,
1881.). U "Gospodarskom listu" (Zagreb, 8/1860., 48, s. 222) objavio je
članak "Otvaranje Gospodarskog
učilišta".
LITEBATUBA
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s.
169, (pod Layer).
*** SN, S. 42.
Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i
sum. učilište u Križevcima. MH Križevci
1995., s. 23, 25, 35, 52, 63,114.
L A J E R , pl. Šandor (Aleksandar),
iz Križevaca, Sum. nadsavjetnik.
Šumarstvo je apsolvirao 1884.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u Križevcima.
Kao Šumarski pristav Križ.
imovne općine u Bjelovaru, imenovan je 1902. računarskim oficijalom, a 1903. računarskim revidentom kod Računarskog u r e d a Zemaljske vlade u Zagrebu, gdje je
1912. imenovan računarskim savjetnikom i gdje se nalazio, prema
nepotpunim podacima, i 1915. Godine 1920. i dalje napreduje, pa je
imenovan računarskim nadsavjetnikom kod Šumarskog odsjeka Povjerenstva Suma i r u d n i k a u Zagrebu. Umirovljen je 1922. pri navedenom odsjeku u svojstvu Šumarskog računarskog nadsavjetnika.
Bio je dugogodišnji elan H r vatsko-slavonskoga Sum. društva,
odnosno H Š D . B i r a n je za društvenoga blagajnika 1919.-1921.
LITEBATUBA
*** SL: 1902., s. 160; 1903., s. 358; 1912.,
s. 241; 1919., s. 188; 1920., s. 292, 309; 1921., s.
90; 1922., s. 114,115.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Borosić, J:. SIS, s. 17.
*** H S D 1846-1996., s. 155.
LAKIC, Ivan, ( K u t i n a , 1908. - Rijeka, 1983.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Josipa. H r v a t , rimokatoličke vjeroispovijesti. P o t j e č e iz
zemljoradničke obitelji. Osnovnu i
srednju Školu završio je u K u t i n i .
Studirao je na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je na
ŠG odjelu skol. g. 1935.-36., a diplomirao 20.YI.1938.
Za Šumarskog vježbenika postavljen je 1940. kod D i r e k c i j e
Suma u Zagrebu, Š u m a r i j a Novska, 1941.g. premješten je za upravitelja Državne Šumarije u Glini,
a 1942., kao Šumarski vježbenik,
premješten je iz Gline za upravitelja Državne Šumarije u Rajicu, gdje se nalazio i 1943. godine.
Nakon r a t a (1946.) zapošljava se u Š u m a r i j i Karlobag, gdje
ostaje do 1949., kad je premješten
na Zumberak, radeći neko vrijeme u Š u m a r i j i Galgovo. Od 1953.
do 1959. ponovno je u p r a v i t e l j Šum a r i j e Karlobag, a od 1959. do
1961. r a d i u Šumsko - građevnom
poduzeću u Novom Vinodolskom.
S reputacijom vrsnoga p r a k t i č a r a
t r a j n o se zapošljava kao taksator
u Sekciji za u r e đ i v a n j e Suma Rijeka, gdje ostaje do u m i r o v l j e n j a
1972.g. Pod vodstvom uvaženoga taksatora dipl. ing. Ive N a v r a t i l a ta
je sekcija izrađivala Šumsko - gospodarske osnove za cijelo p o d r u čje t a d a š n j i h Šumskih gospodarstava Delnice, S e n j i Buzet.
Kao umirovljenik živio je u
Rijeci, prateći s velikim zanimanjem provedbu zacrtanih m j e r a gospodarenja iz važećih Šumskih elab o r a t a u Sumama Gorskoga kotara, H r v a t s k o g a p r i m o r j a i Istre.
Od 1939. elan je Jugosl. Sum.
udruženja, kasnije H Š D , redovno
prateći glasilo saveza "Šumarski list".
5
LITEBATUBA
*** SL: 1939., s. 257; 1940., s. 184, 268;
1941., s. 328; 1942., s. 93.; 1943., s. 23.
*** SN, s. 359.
L A K S A R , Dragutin, iz Križevaca,
u p r a v i t e l j Gospodar, u r e d a Đ u r đevačke imovne općine u Bjelovaru.
Šumarstvo je apsolvirao 1872.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a .
P r e m a p r o n a đ e n i m podacima, 1874. s u d j e l u j e kod p r i m o p r e d a j e Suma K r i ž e v a c k e imovne općine u B j e l o v a r u , a 1879. bio je Šum a r u i s t o j i m o v n o j općini, gdje se
nalazi i 1882.
Z a t i m je r a d i o kao n a d s u m a r
kod S l u n j s k e imovne općine, a
1888. vraćen je u B j e l o v a r za u p r a vitelja Gospodarstvenog ureda Đurđ e v a č k e i m o v n e o p ć i n e (1888.1901.). Godine 1897. imenovan je
Sumarnikom, a 1901. je u m i r o v l j e n
na v l a s t i t u zamolbu, ali se ubrzo
vraća u službu, pa je od 1903. do
1905. obnašao dužnost u p r a v i t e l j a
Gospodarstvenog u r e d a Križevacke imovne općine u B j e l o v a r u . Nakon toga je u m i r o v l j e n .
Bio je s u r a d n i k Š u m a r s k o g
lista (1879.-1908.) s t e m a m a iz podr u č j a u z g a j a n j a Suma (1880.), općekorisnih f u n k c i j a Suma i zakona
o Sumama (1883.), te o prinadležnostima (1900.) i z a v i c a j n o s t i čin o v n i k a imovnih općina (1907.).
H r v a t s k o - s l a v . Sum. d r u š t v u
p r i s t u p i o je 1877. - bio je elanom i
n a k o n u m i r o v l j e n j a , te njegov odb o r n i k (1907.).
P r i s u s t v u j e (1879.) V e l i k o j
kraškoj skupštini (Rijeka, Senj) i
o tom s a v j e t o v a n j u o b j a v l j u j e izvješće u N a r o d n i m novinama. Na
d r u š t v e n o j s k u p š t i n i u Vinkovcima (1880.) k o r e f e r e n t je o pit a n j u u v o đ e n j a u z g a j a n j a Suma
č e t i n j a č a u H r v a t s k o j i Slavoniji.
Na
skupštini u Zagrebu
(1882.) r e f e r e n t je (sa V. DojkoH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
vicem) o "osnovama za Šumski zakon", a na skupštini, t a k o đ e r u
Zagrebu, 1884. "pospješuje shodnu
r e o r g a n i z a c i j u učilišta u K r i ž e v cih". Z a b i l j e ž e n a je i njegova aktivnost na s k u p š t i n a m a u Varažd i n u (1892.), u Z a g r e b u (1903.) i
1921. na d r u š t v e n o j sjednici.
BADOVI
Da li se p r e p o r u č u j e u n a j n o v i j e doba
u v a đ a n j e c e t i n j a c k i h suma u H r v a t s k o j ?
Sum. list 1880., s. 198-202.
Obrazloženje k n a c r t u novog sumskog
zakona. Sum. list 1883., s. 43-74.
Odgovor na nekoliko p r i m j e d a b a h k
n a c r t u osnove novog sumskog zakona. Sum.
list 1884., s. 135-141.
Sto nam valja činiti, da si nakon svršenih s u m a r s k i h n a u k a dotienik p r i b a v i
potrebito znanje za samostalno vođenje sumskog gospodarstva. Sum. list 1879., s. 141.
P u t n i paušal, dnevnice, zamjenicke i
selidbene p r i s t o j b e cinovnikah im. obeina.
Sum. list 1900., s. 297-303.
LITEBATUBA
*** SL: 1879, s. 156; 1880., s. 143; 1882., s.
225, 233, 234, 238; 1886., s. 226; 1888., s. 151;
1897., s. 569; 1900., s. 572; 1905; s. 462; 1907., s.
37.
BorosiC, J.: SIS, s. 16
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 56,
158,169,181.
*** Sto godina s u m a r s t v a Bilogorskopodravske regije, Bjelovar 1974., s. 47, 70,
71, 406.
Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 80,103, 408.
*** H S D 1846-1996, s. 44, 48, 51, 56, 74,
77, 96,116,160.
L A L I Ć , Davor, (Split, 20.XI.1967.).
dipl. ing. Sumarstva.
Sin B o r i v o j a i M a j e r. Bezic.
Otac mu je bio novinar, a m a j k a
Sef r a č u n o v o d s t v a . I o s n o v n u i
s r e d n j u školu završio je u Mak a r s k o j . M a t u r i r a o je na s r e d n j o j
S t r o j a r s k o j školi 1986. godine.
Na Š u m a r s k i f a k u l t e t u Zagrebu upisao se n a k o n odsluženja
vojnog r o k a u jesen 1987. Diplom i r a o je na ŠG o d j e l u 9.XII.1994.
iz
područja
Šumske
melioracije
krsa, obranivši diplomski r a d pod
6
naslovom ' P o S u m l j a v a n j e primorskim i c r n i m b o r o m na sličnim
e k o l o š k i m p r i l i k a m a n a Biokovu".
P r v o zaposlenje, kao p r i p r a v nik, dobiva u JP " H r v a t s k e Sume"
UŠ Split - Š u m a r i j a M a k a r s k a (15.
1.1995.). N a k o n Sest mjeseci nast a v l j a p r i p r a v n i č k i staž u Šumar i j i Vrgorac, a po njegovom okonč a n j u dobiva r a d n o mjesto revirnika. Od 1.VI.1997. u p r a v i t e l j je
Š u m a r i j e Vrgorac.
Član je H Š D .
L A L I ć , Đuro, ( H o m o l j a c , Korenica, 19.1.1949.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin B u d e , srpske je narodnosti. G i m n a z i j u je završio u Korenici 1969., a Šumarstvo je diplom i r a o 22.V.1975. godine.
L A L I ć , B U K O V A C , Maja, (Slavonski Brod, 17.V.1971.), dipl. ing.
Sumarstva.
K c i D u b r a v k a i R a d m i l e r.
Macura. H r v a t i c a , r i m o k a t o l i č k e
vjeroispovijesti. Otac j o j je dipl.
ing. s t r o j a r s t v a , a m a j k a dipl.
pravnica. Osnovnu i s r e d n j u naob r a z b u stječe u Slavonskom Brodu. Osnovnu školu završila je 1985.,
a m a t u r i r a l a je na SŠC 'Zlatko
Š n a j d e r " 1989.
I s t e godine u jesen u p i s u j e se
na Š u m a r s k i f a k u l t e t Sveuc. u
Zagrebu, gdje je d i p l o m i r a l a 29.
IV.1994. na Š u m a r s k o m odsjeku iz
znanstvenoga
p o d r u č j a parkiranje
i uređivanje okoliša. N a p i s a l a je i
o b r a n i l a d i p l o m s k i r a d pod naslovom "Kritički osvrt na u r e đ e n j e
p a r k a D j e č j e bolnice >Zlatni cekin< u Slavonskom Brodu".
U d r ž a v n u službu s t u p a l . V I .
1994. kao p r i p r a v n i c a u Š u m a r i j i
Delnice, UŠ Delnice. Godinu d a n a
k a s n i j e (1.VII.1995.) r a s p o r e đ e n a
je na r a d n o m j e s t o r e v i r n i k a u Šum a r i j i R a v n a Gora u Gorskom
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
k o t a r u , gdje se nalazila i do k r a j a
1997. godine.
Članica je H Š D , ogranak
Delnice. Živi u Delnicama.
L A L I ć , Zlatko, ( M a k a r s k a , 26.111.
1963.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin oca L j u b e , po z a n i m a n j u
profesora i majke laborantice. H r v a t s k e je n a r o d n o s t i . N a k o n završene s r e d n j e škole, 1983. upisao se
na Šum. f a k u l t e t u Z a g r e b u gdje je
d i p l o m i r a o 17.1.1990. na ŠG odjelu
iz područja Šumske melioracije krša. N a p i s a o je i o b r a n i o d i p l o m s k i
r a d pod naslovom
"Dalmatinski
crni bor kao v r s t a za poSumljavan j e na p o d r u č j u Biokova".
Zaposlen j e u J P H r v a t s k e
Sume UŠ Split, u O d j e l u za uređ i v a n j e Suma kao pomoćnik taks a t o r a (1995.).
L A L I Ć rođ. 2AMIĆ, Nevena, (Mak a r s k a , 28.VII.1967.), dipl. ing. Sumarstva.
K c i S t j e p a n a i M a r i j e r.
KuzmaniC. H r v a t i c a . Osnovnu i
s r e d n j u školu polazila je i završila
u Makarskoj. M a t u r i r a l a je na Ugostiteljsko - t u r i s t i č k o j školi 1986.
godine.
Š u m a r s t v o je u p i s a l a skol. g.
1987./88. na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u
Sveučilišta u Zagrebu. D i p l o m i r a l a
je na ŠG odsjeku 1995. iz znanstvenoga područja parkiranje i uređenje okoliša. N a p i s a l a je i obranila diplomski r a d pod naslovom
"Sadašnje s t a n j e p a r k o v a grada
Makarske".
P r v o zaposlenje dobiva odm a h n a k o n d i p l o m i r a n j a u UŠ
Split - Š u m a r i j a M a k a r s k a . Uz
s t a n k u zbog porodiljskoga d o p u s t a
n a s t a v l j a s p r i p r a v n i č k i m stažom
u i s t o j Šumariji.
Članica je H Š D . Živi u Makarskoj.
7
LAMBL, Dragutin, (Ceska ?- Ostelat, F e r a r a , I t a l i j a , 30.IY.1884.),
prvi r a v n a t e l j Gospodarsko - Šumarskog učilišta u Križevcima.
Po narodnosti Ceh. Ceski agr a r n i ekonomist, došao je u nasu
zemlju s izvanrednim poznavanjem agrarne ekonomije. Bio je
profesor gospodarskih znanosti na
p o l j o p r i v r e d n o j školi u L i b e r e c u
(Ceska).
U H r v a t s k o j , koju je prihvatio kao svoju novu domovinu,
imenovala ga je Zemaljska vlada
prvim ravnateljem Gospodarsko Šumarskog učilišta u Križevcima,
pa je tu dužnost obnašao od studenoga 1860. do 11. siječnja 1874.
godine. Na višem odjelu predavao je knjigovodstvo (gospodarski
i Šumarski smjer) te gospodarsku
upravu,
živinogojstvo,
vinogradarstvo i voćarstvo (gospodarski smjer).
Umirovljen je 1876.g„ prigodom p r e u s t r o j b e zavoda, i od t a d a
je većinom živio u Pragu, ali je
cesto dolazio u H r v a t s k u , posebno
u Križevce.
Napisao je nekoliko stručnih
radova na hrvatskom jeziku.
Bio je predsjednik Gospodarske podružnice u Križevcima,
a 1870-ih godina sudjelovao je u
obnovi H r v a t s k o - slavonskoga Šumarskoga d r u š t v a (obnovljenoga
1876.). Bio je i elan Hrvatsko-slav.
gospodarskoga d r u š t v a i urednik
društvenoga glasila "Gospodarski
list".
Za svoj rad primio je odličje
Viteza reda cara F r a n j e Josipa.
BADOVI
Osnove gospodarske i težne. Gospod a r s k i list 1881.
Gospodarstveno p u t o v a n j e Podravinom i Vojničkom k r a j i n o m u V i r o v i t i c u i
natrag. Zagreb 1864.
P r a v o k u t n i riez vinove loze i preinaka ogradah iliti b r a j d a h . Zagreb 1867.
Bolnik ( r a t a r ) novoga vieka, (na Češkom.).
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LITEBATUBA
*** I z b o r p r v i h nastavnika za gospodarsko učilište. Gospodarski list, Zagreb
1860., s. 200.
Lajer, L.: O t v a r a n j e gospodarskog učilišta. Gospodarski list 8, 48, Zagreb 1860., s.
222.
*** TreCe IzviesCe o K r . gospodarskom
i sumarskom učilištu i r a t a r n i c i u Križevcih za sk. god. 1869/70 do 1875/76, Zagreb 1876., s. 66-68.
*** Bazlicite viesti. U m r l i . L a m b l
D r a g u t i n . SL 4/1884., s. 222.
*** Spomenica o pedesetgodisnjem pos t o j a n j u K r . višeg gospodarskog učilišta i
r a t a r n i c e u Križevcu. Križevac 1910., s. 38,
39,147.
*** Sum. nastava, s. 17,18, 42.
Piskorić, O:. P r o s l a v a 25. i 50. godišnjice r a d a Gospod.-sumarskog učilišta u
Križevcu. SL 3-4/1986., s. 133.
Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i
sumarsko učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 23, 24, 29, 35, 49, 51, 63,114.
L A M P E , Albert, (Cetinje, Crna
Gora, 2.IV.1928. - 4.VII.1999.),
dipl. ing. Sumarstva.
Sin J o ž e f a i I v a n k e r. Pivk.
H r v a t , rimokatolik. Otac mu je
bio činovnik, a m a j k a domaćica.
Osnovnu Školu završio je u Sar a j e v u 1940., a gimnaziju u Bjelovaru 1948. godine.
Šumarstvo studirao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1952.53., a diplomirao 1954. godine.
Stručni ispit položio je 1958.g.
iz područja oplemenjivanje Sum-
8
skoga drveća. T e m a r a d a za ispit
nosila je naslov "Klonsko plantaž i r a n j e topola".
P r i p r a v n i č k i staž stekao je u
Š u m a r i j i Đ u r đ e v a c od 15.11. do
30.IX.1955.g„ a od 1.X.1955. do 31.
VIII.1956. bio je zaposlen u Šumskoj upravi Bosanski Brod, na radnome m j e s t u r e f e r e n t a za uzgoj i
z a š t i t u Suma.
Čitav r a d n i vijek proveo je
na r a d u u B i H . T a k o je od l . I X .
1956. do 30.YI.1987. (vise od 30 god i n a ) bio u p r a v i t e l j Š u m a r i j e Derventa, a od l . V I I . 1987. do 31.111.
1992., k a d je u m i r o v l j e n , r a d i o je u
pogonu za Šumarstvo k o m b i n a t a
>Natron< M a g l a j na m j e s t u specijaliste za uzgoj i z a š t i t u Suma.
U njegovom dugogodišnjem
r a d u posebno se ističe p o d i z a n j e
osam v r s t a k u l t u r a č e t i n j a č a na
oko 3800 ha te i z g r a d n j a t v r d i h
k a m i o n s k i h Šumskih cesta (oko 112
km.) u p l a n i n i V u č j a k i d i j e l u planine Motajice. R a d i o je i na osn i v a n j u s j e m e n s k i h p l a n t a ž a bijelog bora, borovca, duglazije i smreke - svake v r s t e na h e k t a r u površine sa 20 klonova.
K a o elan sudjelovao je na
mnogo s t r u č n i h skupova genetičara i o p l e m e n j i v a c a Šumskoga drveća.
Bio je dugogodišnji elan bivše Jug. sekcije za genetiku i oplem e n j i v a n j e Šumskoga drveća.
D o b i t n i k je najvećeg strukovnog p r i z n a n j a u B i H - Plakete, kojom je proglašen za z a s l u žnog clana< D I T - a Bosne i H e r c e govine.
Član je D I T - a , Sekcije Šumara, u Slavonskom B r o d u . K a o umirovljenik živi u Slavonskom Brodu.
LITEBATUBA
*** Š N , s. 367.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
L A M P E , Albin, ( D e r v e n t a , B i H ,
15. VI.1962.) dipl. ing. Sumarstva.
Sin A l b e r t a i Milke r. J a n kovic. H r v a t , hrvatskoga d r ž a v l j a n stva. P o t j e č e iz Šumarske obitelji.
Otac mu je dipl. ing. Sumarstva, a
m a j k a Šumarski t e h n i č a r . Osnovnu
i s r e d n j u školu p o h a đ a o je u rodnoj Derventi. M a t u r i r a o je na Gimn a z i j i "Vlado Šuput" 1981. godine.
Šumarstvo je studirao na Š u marskom f a k u l t e t u u Sarajevu,
o b r a n i v š i diplomski r a d pod naslovom V a r i j a b i l n o s t različitih prov e n i j e n c i j a ariša u pogledu prod u k c i o n i h mogućnosti na oglednoj
plohi A r b o r e t u m a >Slatina< Šumarskog f a k u l t e t a u Sarajevu". Diplomirao je na Š u m a r s k o m odjelu
1990. godine.
O d m a h po o k o n č a n j u s t u d i j a ,
l.IV.1991.g. zapošljava se u DD
"Ozrenka" G r a c a n i c a - Poslovni
c e n t a r Sarajevo, gdje u svojstvu
k o m e r c i j a l i s t e r a d i p r v e č e t i r i godine. S r e d i n o m s v i b n j a 1995. prelazi u H r v a t s k u , gdje na k r a t k o
r a d i u t v r t k i "Zagrex" d.o.o. Zagreb, da bi 15.IX.1995. dobio mjesto u P u l i u U r e d u za gospodarstvo Ž u p a n i j e istarske, na radnome m j e s t u stručnog s u r a d n i k a za
Šumarstvo i lovstvo, p r i s t a v p r v e
vrste, gdje se nalazio i 1997. godine.
D r ž a v n i s t r u č n i ispit za pristava p r v e v r s t e z v a n j a položio je
9
25.X.1996. godine p r e d D r ž a v n o m
ispitnom komisijom p r i Ministarstvu u p r a v e u Z a g r e b u .
Već kao gimnazijalac i kasnije kao s t u d e n t dipl. ing. A l b i n
L a m p e a k t i v n o s u d j e l u j e u pokr e t u "Nauka m l a d i m a - savez mlad i h istraživača", u o k v i r u kojeg je
izradio t r i zapažena r a d a n a t e m u
ispitivanja klijavosti, čistoće i upor a b n e v r i j e d n o s t i sjemena n e k i h
v r s t a č e t i n j a č a (1980.), proučavanja morfolosko-fizioloskih karakt e r i s t i k a cesera i sjemena bijelog
b o r a (1981.) te p r o u č a v a n j a genetičke p r o m j e n l j i v o s t i n e k i h morfolosko-fizioloskih karakteristika
klonova bijelog b o r a (1982.).
Živi i r a d i u P u l i .
L A M P L , Franjo, (Bolzano, I t a l i j a ,
2.1.1915.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin A d o l f a i H e l e n e r. H a slinger. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac
mu je po z a n i m a n j u bio poljop r i v r e d n i s t r u č n j a k , a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio
u K u z m i n c u kod K o p r i v n i c e 1927.,
a r e a l n u gimnaziju u V a r a ž d i n u
1934. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1938.39. i d i p l o m i r a o 1941. na P o l j o p r i vredno - Šumarskom f a k u l t e t u .
P o z a v r š e t k u I I . svjetskog
r a t a bio je zaposlen n a j p r i j e u
N O K Zelina kod Z a g r e b a (1945.46.), a zatim je r a d i o u Š u m a r i j i
Z a v a l j e kod K o r e n i c e (1946.-1947.).
Od 1947. do 1952. bio je u Šum a r i j i Novi Vinodolski, ŠG "Visevica" R i j e k a , pa u ŠG Ogulin
(1952.-53.). U s l i j e d i o je p r e m j e š t a j
u Š u m a r i j u L u d b r e g , gdje je r a d i o
od 1953. do 1960. O s t a t a k r a d n o g a
v i j e k a proveo je u Š u m a r i j i Var a ž d i n i ŠG V a r a ž d i n - do 1980.,
k a d a odlazi u mirovinu.
K a o u m i r o v l j e n i k živi u Var a ž d i n u (1997.).
Godine 1948. objavio je u LoH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
vačkom vjesniku članak "Rijedak usp j e h u t r o v a n j u " k o j i se odnosi na
područje Šumarije Novi Vinodolski.
Na godišnjoj skupštini (1957.)
Š u m a r s k o g a d r u š t v a V a r a ž d i n ref e r e n t je s temom "Gospodarenje u
p r i v a t n i m Sumama Slovenije i prijedlog za gospodarenje u našim
uvjetima", a 1961.g. i z a b r a n je za
predsjednika društva.
LITEBATUBA
*** SL: 1939., s. 591; 1952., s. 74.
*** SN, S. 360.
FrkoviC, A.: Bibliografija LBV, s. 77, 420.
*** H S D 1846-1996, s. 432, 433.
L A N D S M A N , Marina, (Bjelovar,
24.IV.1960.), dipl. ing. Sumarstva.
K ć i I v a n a , po z a n i m a n j u aut o m e h a n i č a r a i m a j k e cvjecarke.
H r v a t i c a . Školovala se u Bjelovaru. G i m n a z i j u je završila 1978.g., a
u jesen se u p i s a l a na s t u d i j Sumarstva na Šum. f a k u l t e t u u Z a g r e b u .
Diplomirala je 18.VII.1983. iz
p o d r u č j a uređivanja Suma, obranivši d i p l o m s k i r a d pod naslovom
"Obračun p r i r a s t a po k o n t r o l n o j
metodi na pokusnoj plohi 155 I gospodarske jedinice >Josip Kozarac<
za vremensko r a z d o b l j e od 1950. do
1981. godine". Podaci o k r e t a n j u u
službi nisu nam dostavljeni.
L A N G , Rikard, Sumarnik.
O završenom Školovanju nismo pronašli p o d a t k e . P r e m a dos t u p n i m podacima, 1882. r a d i o je
u svojstvu nadSumara u Bjelovaru, 1890. bio je n a d s u m a r , a 1896.
Sumarnik u Vinkovcima. U istom
s v o j s t v u p r e m j e š t e n je 1897. od
NadSumarskog ureda u V i n k o v c i m a
k Š u m a r s k o m r a v n a t e l j s t v u u Zagreb. Iste godine imenovan je predstojnikom NadSumarskog u r e d a u
V i n k o v c i m a i na t o j d u ž n o s t i ost a j e do 1899. P o s t o j i jos samo pod a t a k da je i 1901. radio kao Sumarnik.
Bio je elan H r v a t s k o - slav.
Sum. d r u š t v a od 1876. godine.
10
LITEBATUBA
*** SL: 1882., s. 225; 1896., s. 372; 1897.,
s. 568; 1901., s. 97.
L A N G H O F F E R , August, (Kisec,
17.IX.1861. - Zagreb, 29.111.1940.),
dr. filozofije, h o n o r a r n i prof. na
Bum. akademiji i Gospodarsko-Sum.
f a k u l t e t u u Zagrebu.
P r i r o d n e znanosti studirao
je u Zagrebu i Jeni.
Kao srednjoškolski profesor
služio je u Rijeci, B a k r u , Senju,
Osijeku i Zagrebu. Od 1901. do
1925. bio je profesor zoologije na
Sveučilištu u Zagrebu, i profesor
na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i 1918./
1919. Bavio se pretežito fau- nom
pećina i štetnim insektima, entomologijom (proučavanjem dvokrilasa), koju je predavao na Gospodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u u
Zagrebu (1919.-1930.) i bio predstojnik entomološkog kabineta.
Bio je suradnik Šumarskog
lista (1899.-1928.) i L R V (1900.1914.). Bio je i dugogodišnji elan
Hrvatsko-slav. Sum. društva, a kasnije u Jug. Sum. u d r u ž e n j a . Prigodom održavanja društvene skupštine u Zagrebu (1926.) bio je tumač uzroka sušenja Suma na ekskurziji u Sumu T r s t i k a k r a j Novske.
Godine 1925. odlikovan je državnim Ordenom Sv. Save 3. reda.
VAŽNIJI BADOVI
U sumama štetni kukci Hrvatske i
Slavonije. Sum. list, 1899., s. 225-240; 1900.,
s. 259-274.
iTos nešto o bagremovom crvcu. Ibid.,
1900., s. 176-177.
Lov i ribarstvo na svjetskoj izložbi u
Parizu. LV 11,1900., s. 132-134.
iTos koju o bolesti srna. LV 8, 1901., s.
95-96.
Entomološki
pabirci
iz
Dalmacije.
Glasnik H r v a t s k o g a prirodoslovnoga društva, 1906., s. 346-358.
Nametnici divljaci. LV 5, 1910., s. 4952.
Redarstveni pas
u
službi redarstva,
većih posjeda,
šumarija, lovačkih
revira.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LV 8,1910., s. 91-92; 9, s. 100-102.
iTos koja o zaštiti prirode. LV 7, 1912.,
s. 76-77.
Iskaz korisne divljaci i ovaj štetnih
životinja poubijanih
u Hrvatskoj i
Slavoniji. LV 11,1912, s. 122-124; 12, s. 134-135.
Muflon kao zgodna divljač. LV 8,
1912., s. 86-87.
Teragraf, sprava za motrenje životinja. L V . 12,1913., s. 135-136.
Lovstvo i zaštita životinja. LV 1,1914.,
s. 2-3.
Lovstvo i kultura tla. LV 5, 1914., s.
49-50.
O našim šljukama. LV 1914., 1, s. 13-15;
3, s. 32-34; 6, s. 65-66.
Kukci koji su dobili ime po Hrvatskoj. G H P D , 1916., br. 3/4.
Podkornjaci, Sum. list, 1921., s. 21-47.
Oubar i sušenje naših hrastovih suma.
Glasnik za sum. pokuse, 1926., s. 149-223.;
1927., s. 1-94.
Najvažniji
štetnici
hrastovih
suma.
Pola stoljeća sumarstva, Zagreb, 1926.
Jos o gubaru. Sum. list, 1927., s. 525-526.
O insektima štetočinama na području
inspektorata u Senju. Ibid., 1928. s. 198-200.
Hrastov
moljac
u
našim
sumama.
Ibid., 1928., s. 442-443.
Le dšperissement du chene en Yougoslavie,
specialement
dans la
Slavonie.
Bevue des E a u x et Forčts, 1929. s. 763-765.
LITEBATUBA
*** SL: 1919., s. 358; 1925., s. 208; 1994., s.
125; 1926., s. 200-206; 1927., s. 141; 1932., s. 438-459.
Hirtz, M.: B i o g r a f i j e zoologa. Glasnik
H P D 1-2,1924.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 76,
77, 82,194, 223.
*** SN, S. 98, 106, 119, 169, 202, 206, 384,
451.
*** Sto godina sumarstva Bilogorsko
-podrav. regije, Bjelovar 1974., s. 230.
Povijest sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 110-113,115,184, 299, 329, 335, 376, 408.
*** SE 2,1983. s. 338.
FrkoviC, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , s. 148,
155, 171, 188, 210, 243, 249, 255, 269, 283, 420,
456, 464, 469.
*** H S D 1846-1996., s. 179.
L A P A J N E , Dušan, ( I d r i j a , Slovenija, 23.1.1899. - Bosna, 1942.),
dipl. ing. Sumarstva.
Nakon sto je završio pučku
Školu i gimnaziju u r o d n o j I d r i j i
(Slovenija), studirao je Šumarstvo
na Gospodarsko-Sumarskom fakult e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol.
g. 1924.-25., a diplomirao 10.X.1932.
11
N a k o n a p s o l v i r a n j a prima
mjesto ugovornog činovnika, a kasnije dnevnicara sve do pod konac
1932. kod Ravnateljstva Suma Brodske imovne općine u Vinkovcima.
D a n a 19.XII.1932. imenovan je činovničkim pripravnikom kod istog
ravnateljstva.
Iz političkih razloga vise je
p u t a premještan. Godine 1937. bio
je kao Šumarski pristav postavljen
za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Brodske
imovne općine u Trnjanima, a 1938.
premješten je za u p r a v i t e l j a Šum a r i j e Ogulinske imovne općine u
K r i v o m p u t u . G o d i n e 1939. iz
Krivog P u t a dolazi za u p r a v i t e l j a
Š u m a r i j e Novi (Vinodolski), gdje
je 1941. p r o m a k n u t za Šumarskog
višeg pristava. Već u vrijeme službovanja u Vinkovcima družio se sa
Šumarima H r v a t i m a - r o d o l j u b i m a
i poprimio njihov duh. "Tako oblikovan p r e n a p u n j e n voljom i ambicijom r a d i i stvara na stručnoj i
narodnoj njivi", (I. Rukavina). Obračunavajući se odlučno sa protivnicima h r v a t s k e d r ž a v n e misli,
snosio je posljedice.
Sve svoje znanje ulagao je u
stručni r a d sa velikom l j u b a v l j u
za svoje Sume i svoj narod. JoS i
p r i j e nastanka N D H obavljao j e
političke zadatke koje mu je povjerila srediSnica u Zagrebu. K a d
je stvorena N D H , imenovan je pobočnikom logornika u Novom, a
1942. u svojstvu domobranskog poručnika odlazi u Bosnu, gdje ga je
zadesila n e u m i t n a sudbina - pri
prvom izlazu na teren pao je od
neprijateljskog metka.
Iako Slovenac po r o đ e n j u "bio
je čelik H r v a t ", (I. Rukavina).
LITEBATUBA
*** SL: 1933., s. 157; 1937., s. 223; 1938., s.
104,1939., s. 714; 1940., s. 268., 1941., s. 458.
BorosiC, J:. SIS, s. 6, 65,116.
Rukavina, I.: + Ing. Dušan L a p a j n e ,
SL 1942., s. 154.
*** SN, S. 355.
*** Zbornik, Vinkovci 1974., s. 537, 541.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LASLO, Zvonimir, (Nova Gradiška, 15.VIII.1964.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Juana, po zanimanju strojobravara. H r v a t s k e je narodnosti
i državljanstva. O b i t e l j mu živi u
Novoj Kapeli. S r e d n j u školu završio je u Novoj Gradiški 1982.
godine. Šumarstvo je studirao na
Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 8.II.1988.
Godine 1995. bio je zaposlen
u UŠ Požega, I n f o r m a t i č k i odjel,
kao programer Šumskih obrada, zatim kao sef odjela.
LASMAN, Dragutin, (Otočac, 3.
VI.1864. - Karlovac, 13.XI.1930.),
Šumarski savjetnik.
Osnovnu Školu polazio je u
Otočcu, a realnu gimnaziju u Gospiću i Zagrebu.
Šumarstvo je apsolvirao na
Gospod.-Sumarskom učilištu u Križevcima 1882. godine.
Odmah nakon završenog Školovanja imenovan je besplatnim
Šumarskim vježbenikom kod Gospodarstvenog u r e d a Otočke imovne općine. Nedugo zatim preuzima
u p r a v u kotarske Šumarije u Otočcu kao privremeni upravitelj. Godine 1886. položio je u Zagrebu
državni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva, a 1887.
postavljen je za stalnog upravi-
12
t e l j a Š u m a r i j e Otočac te je imenovan k o t a r s k i m Šumarom. N a r e d n e
godine imenovan je k o t a r s k i m Šumarom Đurđevačke imovne općine
i u p r a v i t e l j e m Šumarije u Novigradu P o d r a v s k o m . N a k o n godinu
d a n a (1889.) imenovan je Šumarskim p r o c j e n i t e l j e m kod Gospodarstvenog u r e d a Ogulinske imovne općine, gdje je sastavio gospod a r s k e osnove za Sume te imovne
općine. Z a t i m je imenovan nadS u m a r o m - t a k s a t o r o m , 1908. Šumarnikom i p r i v r e m e n i m u p r a v i t e ljem Šumsko-gospodarstvenog ureda iste imovne općine, a nakon
godinu d a n a (1909.) stalnim u p r a viteljem. N a d S u m a r n i k o m je imenovan 1911. godine.
N a k o n I. svjetskog r a t a , 1920.
imenovan je Šumarskim savjetnikom kao u p r a v i t e l j Ogulinske imovne općine. Na tom je položaju i
u m i r o v l j e n d v i j e godine k a s n i j e
(1922.) n a k o n punog radnog staža.
N a s t a n i o se u K a r l o v c u , gdje umire 1930. godine.
U Šum. listu objavio je 1906.
članak "Šumarenje na otoku Rabu"
(s. 138-163), u kojem je sažeto obradio stanište, v r s t e drveća, sastav
sastojina, način iskoriscivanja, prava služnosti, sjetvu i sadnju, problem paSarenja, p o t r o š n j u d r v a u
vapnenicama, d r v n u masu i p r i r a s t
panjaca.
Bio je elan H r v a t s k o - s l a v o n skog Sum. d r u š t v a od 1886, a b i r a n
je vise p u t a i o d b o r n i k o m (1909.1918.). Bio je i p o t p r e d s j e d n i k H r vatskoga sluSateljskog pjevačkog
d r u š t v a "Slavulj" u K r i ž e v c i m a .
LITEBATUBA
*** Sum. list, 1886., s. 226; 1895., s. 325;
1905., s. 462; 1908., s 119; 1909., s. 329; 1911., s.
31; 1913., s. 31; 1914., s. 46, 388; 1915., s. 293;
1916., s. 320; 1917., s. 40; 1918., s. 139, 189; 1921.,
s. 51; 1922., s. 775.
D.H.: D r a g u t i n , Lasman. In memoriam. SL 2/1931., s. 79-80.
BorosiC, J.: SIS, s. 17.
Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 211.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
*** Pov. s u m a r s t v a H r v a t s k e 18461976., s. 82,194, 367, 408.
Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i
sumarsko učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 100.
L A T A L , Antun, (Foča, 1935. - Nova G r a d i š k a , 21.IX.1989.), dipl. ing.
Sumarstva.
R o đ e n je u Foči u B i H . Nakon očeve s m r t i m a j k a mu se doselila u Novu G r a d i š k u , gdje Ant u n završava osnovnu i s r e d n j u
Školu.
Nakon završene gimnazije godinu dana radi u Filijali Narodne
b a n k e u Novoj Gradiški, zatim upisuje Šumarstvo na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1958.1959., a d i p l o m i r a o 10.11.1961.
P o s l i j e o d s l u ž e n j a vojnog roka zaposlio se u ŠG "Josip Kozarac" u N o v o j Gradiški, gdje je proveo cijeli svoj r a d n i vijek r a d e ć i
n a j p r i j e kao vježbenik, a z a t i m
kao r e f e r e n t uzgoja. Od 1970. do
1977. bio je r u k o v o d i t e l j Sekcije za
u r e đ i v a n j e Suma, gdje se razvio u
vrsnoga t a k s a t o r a . Godine 1978. postao je d i r e k t o r O O U R - a uzgoja
čitavoga ŠG i tu je dužnost obavljao sve do svoje smrti. K a o dir e k t o r O O U R - a uspostavio je sur a d n j u sa s t r u č n j a c i m a Šum. fak u l t e t a u Zagrebu, Šum. i n s t i t u t a
13
u J a s t r e b a r s k o m i Zavodom za topole Novi Sad, nastojeći da se znanstvena dostignuća t i h institucija
primijene na područje njegovoga
Šumskoga gospodarstva.
Bio je i aktivan drustvenopoliticki djelatnik, a kao pričuvni
vojni časnik, i n s t r u k t o r u svojoj
t e r i t o r i j a l n o j postrojbi.
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 371.
Babić, V.: In memoriam - L a t a l , Antun, Toni, dipl. inž. sumarstva (1935.1981.), SL 11-12/89.
sko. Nakon sto je odradio pripravnički staž u Kostanjevcu, položio
je 20.V.1938. stručni ispit pri Ministarstvu Suma i r u d a u Beogradu. Od prosinca mjeseca 1939. god.
radio je u Bohinjskim Sumama
koje su bile u vlasti L j u b l j a n s k e
biskupije. To mu je bilo i posljednje radno mjesto. Naime, naišao je
r a t i pri k r a j u 1943. godine dipl.
ing. L a z a r i n i je ubijen.
( P o d a t k e smo dobili z a h v a l j u j u ć i
ljubaznosti snahe ga. Evgenije Lazarini.)
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 357.
*** SL: 1937., s. 480; 1940., s. 280.
L A Z A R I N I , Franc, barun, (Ljubljana, 17.V.1911. - Smlednik, 27.
XII.1943.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin F r a n c a b a r u n a Lazarinija i Leopoldine r. Gregoric. Slovenske n a r o d n o s t i , r i m o k a t o l i k .
Otac mu je po struci bio dipl.
pravnik. Osnovnu je Školu polazio
u K a m n i k u , a gimnaziju u Ljubljani, gdje je m a t u r i r a o 28.VI.
1929. godine.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - Šumarskom fakultetu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je
skol. g. 1932.-1933., a diplomirao 6.
11.1934.
Nakon diplome služio je vojnički rok god. 1934.-1935. u Sarajevu i dobio cin poručnika.
P r v o zaposlenje bilo mu je
(8.VI.1936.) u Šumskoj u p r a v i KrH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LAZAROF, Dmitrij, iz Vidima,
(Bugarska), Šumarski inženjer.
Šumarstvo je studirao na Šum a r s k o j a k a d e m i j i prislonjenoj uz
Mudroslovni f a k u l t e t u Zagrebu.
Apsolvirao je 1910. godine, kad je
a k a d e m i j a t r a j a l a osam semestara
pa je D m i t r i j stekao t i t u l u inženjera.
K a k o o njemu nema vise
nikakvih podataka, za pretpostaviti je da je nakon d i p l o m i r a n j a
otišao u svoju domovinu. God. 1915.
vodio se kao elan Hrvatsko-slav.
Sum. d r u š t v a sa prebivalištem u
mjestu P e h t e r a (Bugarska).
LITEBATUBA
BorosiC, J.: SIS, s. 4.
L A Z I ć , Jovan, (Previsac, Mecencani, P e t r i n j a , 24.111.1877. - Zagreb
4.IV.1931.), ing. Sumarstva, Šumarski nadsavjetnik.
Osnovnu Školu polazio je u
rodnome mjestu, a realnu gimnaziju u P e t r i n j i . Šumarstvo je završio 1896. na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u Križevcima.
Po završetku Školovanja imenovan je Šumarskim vježbenikom
kod I I . banske imovne općine u
P e t r i n j i 1899. i dodijeljen Kotar-
14
skoj Šumariji u Blinju. Godine 1902.
polaže d r ž a v n i ispit za samostalno
v o đ e n j e Šumskoga gospodarstva i
biva 1903.g. imenovan Šumarskim
pristavom.
Godine 1905. imenovan je kot a r s k i m Šumarom pa mu je povjer e n a uprava Š u m a r i j e Dubica, gdje
r a d i deset godina. Postigavši l i j e p e
gospodarske r e z u l t a t e , 1916. imenovan je nadSumarom - t a k s a t o r o m
iste imovne općine, pa su njegovi
uspjesi došli do jos većeg i z r a ž a j a
t a k o da je 1919.g. kao Sumarnik
naslijedio t a d a š n j e g sefa imovne
općine, Š u m a r s k o g n a d s a v j e t n i k a
R e i n e r a , a 1922. imenovan je nadSumarnikom.
Pod upravom nadSumarnika
Lazića došlo je, zbog štednje, 1923.
do s p a j a n j a gospodarstvenih u r e d a
B a n s k e imovne općine iz P e t r i n j e
i Gline s Gospodarstvenim u r e d o m
S l u n j s k e imovne općine u Rakovcu, pa je u s t r o j e n z a j e d n i č k i u r e d
u P e t r i n j i , na cije celo je postavljen J. Lazic, kao Šumarski savjetnik.
Godine 1926. p r e m j e š t e n je
kao Šumarski nadsavjetnik Primorsko - k r a j i š k o j o b l a s t i Karlovac,
odakle je, nakon k r a t k o g vremena,
po vlastitoj želji u m i r o v l j e n (1927.).
Bio je m a r l j i v službenik, obl j u b l j e n i štovan. K a o d o b a r lovac,
n a s t o j a o je da se na p o d r u č j u I I .
b a n s k e imovne općine u r e d e lovne
prilike, pa je bio c i j e n j e n i u lovačkim krugovima. Od početka služb o v a n j a do svoje s m r t i bio je redovit elan Š u m a r s k o g a d r u š t v a i
d r u š t v e n i o d b o r n i k (1919. - 1920.).
K a o u m i r o v l j e n i k živio je u H r v .
Kostajnici.
U m r o je u bolnici u Z a g r e b u
4. t r a v n j a 1931. u svojoj 54. godini
života. Cijeli svoj životni vijek posvetio je s najvećom l j u b a v i Šum a r s t v u i lovu.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LITEBATUBA
*** SL: 1899., s. 268; 1902., s. 299; 1903.,
s. 288; 1911., s. 350; 1919., s. 357; 1920., s. 31,
292; 1922., s. 38, 352; 1923., s. 312; 1925., s.
343; 1927., s. 266.
Hradil, D.: J o v a n Lazić, sum. nads a v j e t n i k u p„ SL 6/1931., s. 299-300.
Borosić, J.-. SIS, s. 20.
L E A K O V I Ć , Antun, (Bošnjaci,
Ž u p a n j a , 19.V.1958.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i K a t a r i n e r. Vinkovic.
H r v a t , rimokatolik. R o d i t e l j i
su mu poljodjelci. Osnovnu je Školu završio u B o š n j a c i m a 1973., a gim n a z i j u u Ž u p a n j i 1977. godine.
Šumarstvo je studirao na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 1982.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se k a o p r i p r a v n i k u r a s a d n i k u
"Bjelovarski vrt" i tu je r a d i o od
I.VI. do 14.YII.1982. P r e o s t a l i dio
p r i p r a v n i č k o g staža o d r a d i o je u
Š u m a r i j i StroSinci ŠG "Hrast" Vinkovci od 7.II.1984. do 7.II.1985., a
n a k o n toga zaposlen je na m j e s t u
stručnog s u r a d n i k a u PJ iskorisCivanja Suma StroSinci, O O U R
V r b a n j a R O Š "Slavonska Suma".
Na tom je m j e s t u ostao do 15.VII.
1986. k a d je p o s t a v l j e n za upravit e l j a PJ StroSinci. Tu se zadržao
do 31.XII.1988.g. Od 1.1.1989. do 15.
II.1994. bio je inspektor Sumarstva
15
i lovstva na općini Županja, a od
1.1.1992. i na općini Vinkovci, odnosno - od osnutka županija - u
Županiji vukovarsko-srijemskoj.
Od 16.11.1994. na mjestu je revirnika u Š u m a r i j i Županja, a od 1.
VII.1995. u p r a v i t e l j je Š u m a r i j e
Otok, UŠ Vinkovci.
Član je H Š D .
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2/95., s. 58.
*** Posl. izvješće 1995., "H§", s. 59.
LEAKOVIĆ, Zdravko, vid. L E S
KOVIC, s. 22.
L E D I ć , Ante, (Aržano, Imotski,
12.X.1939.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin L j u b o m i r a i Filipe r.
Batinić. H r v a t , katolik. P o t j e č e iz
zemljoradničke obitelji. Nakon završene osnovne škole 1955. u Aržano-Lovreću, Srednju Šumarsku Školu završio je u Splitu 1959. godine.
Po završetku srednje škole
upisao se na Šumarski f a k u l t e t u
Zagrebu. Bavljenje vrhunskim Sportom u atletici omogućilo mu je naH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
stavak školovanja. Bio je prvak države u skoku u d a l j i desetoboju te
višestruki prvak države u boćanju.
Uz bavljenje Sportom završio je fak u l t e t 1968.
Zaposlio se 1968. kao t r e n e r
u atletskom Sportu i nakon nekoliko mjeseci našao zaposlenje u
struci u R a s a d n i k u J a n k o m i r kao
r u k o v o d i t e l j proizvodnje. P r i objed i n j a v a n j u h o r t i k u l t u r n i h komunalnih djelatnosti u Zagrebu rukovodio je tim poslom i osnovan je
'Zrinjevac'. U njemu je radio kao
tehnički d i r e k t o r sve do izbora za
glavnoga d i r e k t o r a 1988. god.
Apsolvirao je na poslijediplomskom s t u d i j u pejsažnu arhitekturu.
Angažirao se u h o r t i k u l t u r noj d j e l a t n o s t i na održavanju zelenila, izgradnji zelenih površina,
b i l j n o j proizvodnji, organizaciji izložbi cvijeća Floraart", planiran j u i izgradnji dva kompostista - u
J a n k o m i r u i MarkuSevcu, i dr.
Organizator je izložbe V i n o
u Hrvata". S u d j e l u j e u pripremi,
organizaciji i izgradnji Sportskih
objekata u Zagrebu, organizira mnoge Sportske manifestacije od interesa za grad Zagreb i državu H r vatsku.
Aktivno je sudjelovao u obrani Hrvatske kao dragovoljac domovinskog rata.
P r e d s j e d n i k je Košarkaškog
k l u b a "Zrinjevac", predsjednik Boćarskog kluba "Zrinjevac", direktor Hrvatske boćarske reprezentacije, elan Izvrsnog odbora Košarkaškog saveza H r v a t s k e , elan Izvrsnog odbora Športskog saveza
Zagreb i elan H r v a t s k o g olimpijskog odbora.
Glavni je d i r e k t o r JP "Zrinjevac" u Zagrebu..
U prigodi D a n a državnosti i
pete obljetnice samostalne i suverene države H r v a t s k e P r e d s j e d n i k
R e p u b l i k e H r v a t s k e dr. F r a n j o
16
T u đ m a n odlikovao je dipl. ing. Antu LediCa Spomenicom domovinske zahvalnosti za časnu i u z o r n u
službu za r a z d o b l j e od pet godina,
Spomenicom domovinskog r a t a za
s u d j e l o v a n j e u domovinskom r a t u
kao dragovoljac b o r a c H r v a t s k e
vojske i R e d o m D a n i c e h r v a t s k e s
likom Blaža L o r k o v i c a za osobite
zasluge u gospodarstvu.
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2/95., s. 70.
*** ŠL 11-12/95., s. 430.
*** SIB, s. 30, 66.
L E D I N S K I , Tomislav, ( N o v i g r a d
Podravski, Koprivnica, 17.YI.1968.),
dipl. ing. Sumarstva.
P o t j e č e iz p o l j o d j e l s k e obitelji: otac I v a n bavio se r a t a r stvom. S r e d n j u ekonomsku Školu
završio je u K o p r i v n i c i 1987. i upisao se na s t u d i j Sumarstva na Šum a r s k i f a k u l t e t u Zagrebu, gdje
je d i p l o m i r a o 21.IV.1993. godine iz
ekologije Suma. N a p i s a o je i obranio d i p l o m s k i r a d pod naslovom
"Sastojbinski razlozi sušenja Šumskog drveća u Šumskom p r e d j e l u
P r e l o ž n i c k i berek".
Godine 1995. bio je zaposlen
kao pomoćnik r e v i r n i k a - poslovođa u Š u m a r i j i Đ u r đ e v a c , UŠ Koprivnica.
L E D I N S K I , Vinko, (Ferežane,
Križevci, 8.VI.1951.), dipl. ing. Sumarstva.
H r v a t s k e je narodnosti. Sredn j u Školu završio je u K r i ž e v c i m a
1970.g„ a Šumarstvo je s t u d i r a o na
Šum. f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplom i r a o je 24. IX.1975. godine.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, godine 1995. bio je zaposlen u
O d j e l u za u r e đ i v a n j e Suma UŠ Zagreb, na m j e s t u samostalnoga taksatora.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
L E D I N S K I , Zeljko, (Kovacevac,
Bjelovar, 13.V.1960.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Ota i Milke r. D a m j a n .
H r v a t , katolik. P o t j e č e iz seljačke
obitelji. Osnovnu je školu završio
u Roviscu kod B j e l o v a r a 1975., a
s r e d n j u Š u m a r s k u Školu u K a r lovcu 1979. god.
Šumarstvo je studirao na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 1984.g. iz p o d r u č j a mehanizacija Sumarstva. N a p i s a o je i
o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Ispitivanje p o t r o š n j e goriva p r i prijevozu, u t o v a r u i istov a r u d r v n i h s o r t i m e n a t a na podr u č j u ŠG Bjelovar".
N a k o n d i p l o m i r a n j a od l.V.
1984. zaposlen je u t a d a š n j e m ŠG
"Mojica B i r t a " B j e l o v a r u O d j e l u
za u r e đ i v a n j e Suma, na poslovima
t a k s a t o r a , a k a s n i j e samostalnog
t a k s a t o r a . Od 1.VI.1993. r a d i o je u
Proizvodnom odjelu UŠ Bjelovar
na r a d n o m e m j e s t u stručnog sur a d n i k a za u z g a j a n j e Suma. D a n a
30.VI.1994. i z a b r a n je za ž u p a n a
Ž u p a n i j e b j e l o v a r s k o - bilogorske
na k o j e m u je m j e s t u ostao do izb o r a 1997. godine. Od 16.VII.1997.
r a d i u UŠ B j e l o v a r kao s t r u č n i
s u r a d n i k za u z g a j a n j e Suma.
S u d i o n i k je domovinskog rata od 29.VI.1991. do 31.VII.1992.,
kao j e d a n od z a p o v j e d n i k a 1. bataljuna 105. brigade H V . Godine 1992.
17
dobio je cin pričuvnoga satnika.
Od 15.IY.1993. do 30.YI.1994. obnašao je f u n k c i j u prvoga predsjednika Ž u p a n i j s k e skupštine Ž u p a n i j e
bjelovarsko-bilogorske. Po obiteljskoj t r a d i c i j i elan je H r v a t s k e seljačke s t r a n k e ( H S S ) te u n j o j obnaša nekoliko stranačkih f u n k c i j a .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 61.
*** H Š D 1846-1996., s. 403.
*** Šumarska škola Karlovac, Monog r a f i j a , K a r l o v a c 1997., s. 91, 93,130.
LEGAC, Božidar, (Velika, Požega,
14.XII.1939.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J a k o b a i Milice r. Jurcić.
H r v a t , katolik. P o t j e č e iz službeničke obitelji. Osnovnu je školu
završio u Velikoj 1950., a realnu
gimnaziju u Požegi 1958. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
Diplomirao je 1963. godine.
Poslije d i p l o m i r a n j a bio je
pripravnik u Šumariji Kutjevo. Nakon jednogodišnjeg staža, na istoj
je Šumariji postavljen za upravitelja, obnašajući tu dužnost punih
11 godina - do 1975. Slijedi prem j e š t a j u u p r a v u ŠG Požega, u kojoj je n a j p r i j e r e f e r e n t prodaje, a
zatim, u netom osnovanoj UŠ Požega, Sef Komercijalnog odjela. Savjetnikom za plan i analizu imenovan je 1996.g„ baveći se pretežito
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
poslovima lovstva, posebno uzgojem divljaci u lovištu "Zvecevo".
LITEBATUBA
*** SL 1-2/1995., s. 60.
LEKO, Ivan, (Proložac Donji, Split,
13.1.1948.), mr. sc„ dipl. ing. Sum.
Sin Stipe i Slave r. Piric.,
H r v a t s k e narodnosti i državljanstva. Otac mu je bio građevinski
poslovođa, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u ProloScu
Donjem, a gimnaziju u Splitu. Mat u r i r a o je na R e a l n o j gimnaziji
"Marko Marulic" 1967. godine.
U jesen 1968. upisao se na
Šumarski f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku
27.XII.1974. godine. Na istom fakult e t u u studenome 1985. završio je i
poslijediplomski s t u d i j iz područja bujice i vodogradnja. Napisao
je i obranio magistarski rad pod
naslovom "Primjena poboljšanih metoda kod u r e đ e n j a b u j i c a u Dalmaciji".
Po završetku s t u d i j a prvo
zaposlenje u d r ž a v n o j službi prima
u poduzeću "Hrvatska vodoprivreda", kasnije "Hrvatske vode", organizacijska jedinica Split, radeći
na mjestu stručnog s u r a d n i k a za
melioracije i u r e đ e n j e bujica. U
novoosnovano JP "Hrvatske Sume"
UŠ Split prelazi l.VI. 1992., radeći
gotovo t r i godine kao stručni sur a d n i k za uzgajanje Suma u Odjelu
za proizvodnju. Odlukom Upravnog odbora "Hrvatskih Suma", a na
prijedlog d i r e k t o r a poduzeća, 24.
III.1995. imenovan je u p r a v i t e l j e m
UŠ Split, na k o j o j se dužnosti
nalazio i prigodom p r i k u p l j a n j a
ovih podataka za životopis.
Član je H Š D . Živi u Splitu.
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 69.
*** Posl. izvješće 1995., "HS", S. 66.
*** H S D 1846-1996, s. 404.
18
LEKO, Jure, (Pasticevo, Kupres,
B i H , 20.XII.1962.), dipl. ing. Sum.
Sin Stipe i Antonije r. Tokić.
H r v a t , rimokatolik. Otac mu je
stolar, a m a j k a domaćica. Osnovnu
je Školu završio u Đakovačkoj Satnici 1977., a srednju u Građevinskom školskom centru u Osijeku
1981. godine.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1987. godine.
Tehnički je rukovoditelj Sektora održavanja zelenih površina
JP "Zrinjevac" Zagreb (1994.).
LITEBATUBA
*** SL 1 - 2 , 1 9 9 5 . , s. 70.
LEKO, Vladimir, (Corle, P r n j a vor, B i H , 23.IV.1937.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Antona i Anice r. Bebek.
H r v a t , rimokatolik. Osnovnu Školu završio je u KoSutaricama kod
Novske 1947., a srednju Šumarsku
školu u Karlovcu 1951. godine.
P r i j e upisa na Poljoprivredno - Šumarski f a k u l t e t Sveuc. u
Zagrebu jednu godinu radio je kao
Šumarski tehničar u Šumariji Novska. Apsolvirao je na Šumarskom
odjelu, biološkog u s m j e r e n j a 1959.60., a diplomirao na već osamostaljenom Šumarskom f a k u l t e t u 14.
IX.1962. godine.
Prvo zaposlenje dobiva u
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
listopadu 1962. u ŠG Gospić - Šum a r i j a Gračac. Nakon odsluženog
vojnog roka nastavlja s radom u
istoj Šumariji kao r e f e r e n t eksploatacije Suma i zamjenik upravitelja. Zbog potrebe službe biva
premješten u Š u m a r i j u D o n j i L a pac, pa u Š u m a r i j u Korenica i konačno u u p r a v u gospodarstva u
Gospić, radeći u taksaciji na geodetskom p r e m j e r u zemljišta za podizanje plantaže crnogorice u Medaku. Nakon godinu i pol r a d a u
Lici, putem javnog n a t j e č a j a seli
se u ŠG Požega, zaposlivši se u
Š u m a r i j i P l e t e r n i c a kao r e f e r e n t
za iskoriSćivanje Suma i zamjenik
u p r a v i t e l j a Šumarije. Tu ostaje sedam godina, a 1970. imenovan je
direktorom O O U R - a Mehanizacije
u Požegi, obavljajući i dužnost
predsjednika Radničkog savjeta gospodarstva. Slomom "Hrvatskoga
proljeća" za dipl. ing. V l a d u Leku,
kao osvjedočenog H r v a t a , n a s t a j u
teški dani. Ostaje bez posla u struci. Da bi prehranio obitelj, četiri
godine r a d i kao autoprijevoznik u
Kupresu.
Godine 1985. teškom mukom
zapošljava se u poduzeću "Šuma"
Zagreb RJ Nova Gradiška, koja
tijekom njegovog upravljanja (19851990.) doživljava pun poslovni uspjeh. Reorganizacijom Sumarstva i
osnivanjem J P "Hrvatske Sume",
1991. imenovan je u p r a v i t e l j e m Šum a r i j e Caglin, da bi se nakon pet
godina 1996. preselio u UŠ Požega,
na mjesto Šumarskoga savjetnika.
P r i s t v a r a n j u nove samostalne države H r v a t s k e bio je jedan
od osnivača H D Z u P l e t e r n i c i i
Požegi, sačuvavši Š u m a r i j u Caglin
svo vrijeme Domovinskog rata.
Kao vrsni poznavalac ljekovitog i drugog bilja, amaterski se
bavi farmakologijom. U svojoj biljnoj l j e k a r n i "Feroleko" u Požegi
(proizvodnja u P l e t e r n i c i ) stavio
je u promet od Zavoda za kontrolu
19
lijekova o d o b r e n s i r u p p r o t i v niskog tlaka, a na p u t u je proizvodnje i plasmana prirodnoga lijeka
"antidijabetes".
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 61.
L E K O - K V E S I Ć , Vladimira, (Požega, 3.X.1965.), dipl. ing. Sum.
P o t j e č e iz Šumarske obitelji.
Otac V l a d i m i r dipl. je ing. Sumarstva, a m a j k a j o j je po z a n i m a n j u
nastavnica. H r v a t s k e je n a r o d n o s t i .
S r e d n j u školu - pedagoško usmjer e n j a , završila je u Požegi 1984.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
D i p l o m i r a l a je 5.VI.1992. iz podr u č j a ekologija Suma. D i p l o m s k i
r a d nosi j o j naslov "Ostecenost
r a z n i h v r s t a drveća u c e n t r u grada
Zagreba".
P r e m a nepotpunim podacima,
1995. bila je zaposlena u svojstvu
revirnika u Šumariji Pleternica,
UŠ Požega.
L E L J A K , Zdravko, (Križevci, 26.
1.1956.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Slavka i Š t e f a n i j e r. Vesligaj. H r v a t , katolik. P o t j e č e iz
o b r t n i č k e obitelji. Osnovnu i sredn j u n a o b r a z b u stekao je u r o d n i m
K r i ž e v c i m a : osnovnu je Školu završio 1970., a srednju tehničku 1974.
godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1981.
N a k o n d i p l o m i r a n j a bio je
p r i p r a v n i k u Š u m a r i j i Križevci,
z a t i m r e f e r e n t za uzgoj Suma, tehnolog za uzgoj i z a š t i t u Suma i
u p r a v i t e l j Šumarije, na kojem se
m j e s t u nalazio i u v r i j e m e p r i k u p l j a n j a ovih p o d a t a k a (1995.).
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2/95., s. 63.
*** Poslovno izvješće "HS" za 1995., s.
61.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
L E L J A K , P E T R I C U Š I Ć , Marija,
( Z a g o r j e , PosuSje, B i H , 3 0 . V I I .
1963.), dipl. ing. Sumarstva.
K c i Š t i p a n a i P a v i c e r. Lažeta. H r v a t i c a , hrvatskoga državljanstva, r i m o k a t o l i č k e vjere. Otac
j o j je grad. r a d n i k , a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završila u
Roviscu kod Bjelovara 1978., a sredn j u u CUO B j e l o v a r 1982. godine.
Šumarstvo je s t u d i r a l a na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
D i p l o m i r a l a je 1986.
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i l a je
u ŠG "Mojica B i r t a " Bjelovar, u
Š u m a r i j i I v a n s k a , u r a z d o b l j u od
11.V.1987. do ll.V.1988.g. Tu je ost a l a na z a m j e n i do 12.IX.1988., a
1.XII.1988. odlazi na z a m j e n u u
Š u m a r i j u K r i ž e v c i i tu o s t a j e do
25.VI.1990.
N a k o n p r e k i d a od godinu i
po d a n a zapošljava se 1.1.1992. u
Šumariji Koprivnica, UŠ Koprivnica na m j e s t u r e v i r n i k a . D a n a 1.
VI.1994. prelazi u UŠ Koprivnica na
r a d n o m j e s t o stručnog s u r a d n i k a
za analizu, k a l k u l a c i j e i raspodjelu, (vid. P E T R l C U Š l C , 4. knjiga.).
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2/95., s. 63.
L E M A I ć , Rajo, t a j n i k Gospodarsko-Sumarskog učilišta u K r i ževcima od s r p n j a 1884. do s m r t i
29.VI.1896.
30
P r e d a v a o je na višem odjelu
gospodarsko i Šumarsko knjigovodstvo.
LITEBATUBA
*** Spomenica o pedesetgodisnjem pos t o j a n j u višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcima. Križevci 1910., s. 147.
LEMEŠIĆ, Nikola, (Korać, Bosanski Brod, B i H , 12.XI.1928.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin Ilijin, H r v a t , B i H državljanstva. Realnu gimnaziju polazio
je i završio u D e r v e n t i 1948. Kao
stipendist Ministarstva za k u l t u r u
NR B i H , Šumarstvo je studirao na
Poljoprivredno-Sumarskom fakult e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol.
g. 1951.-52., a diplomirao 14.1.1953.
L E N A R č l ć , Andrija, predavač
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u Križevcima i na Š u m a r s k o j
akademiji u Zagrebu.
Bio je u p r a v i t e l j e m križevackoga zavoda od 15.XI.1898. dok
nije 6.X.1902.g. postao ravnateljem.
Bio je i predstojnik P o s t a j e za ist r a ž i v a n j e sjemena (1893.-1906.). U
tijeku I. svjetskog r a t a predavao je
na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i od 1913.1919. melioraciju tla, kulturu livada i pašnjaka.
Surađivao je u Šumarskom
listu.
NEKIBADOVI
Pravila postaje za istraživanje sjemena u Kralj. gosp. i sum. učilištu u Križevcih. SL 1893., s. 447-456.
KesterCanek kao nastavnik na
Kr.
gosp. i sum. učilištu u Križevcima. Zalobni
b r o j SL, s. 9-11, Zagreb 1915.
LITEBATUBA
*** Spomenica o pedesetgodisnjem post o j a n j u višeg gospodarskog učilišta u Križevcu. Križevac 1910., s. 61, 75, 84,147,148.
Kauders, A.: Sum. bibliograf. I, s. 181.
*** SN, S. 42,100.
Husinec, R., DeliC, P.: MH Križevci
1995., s. 29, 30, 35, 56, 63, 64, 75, 99, 100-106,114.
*** H S D 1846-1996., s. 99.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
L E N A R C l C , Josip, (Verd, Vrhnika, Slovenija, 22.11.1856. - Verd,
26.V.1939.), ing. Sumarstva i ing. agronomije.
Gimnaziju je završio u L j u bljani. Apsolvirao je agronomiju i
Šumarstvo na Visokoj Školi za kult u r u tla u Beču. Bio je veleposjednik i i n d u s t r i j a l a c u Vrhniki,
kod L j u b l j a n e . Njegova moderno
opremljena tvornica p a r k e t a i drugih f i n a l n i h d r v n i h proizvoda bila
je poznata i u inozemstvu.
Od 1900. do 1918.g. elan je
K r a n j s k o - p r i m o r s k o g Šumarskoga
društva, a 1919. njegov predsjednik. Društvo je prestalo radom
1922., kada je stvorena prva podružnica Jugoslovenskoga Šumarskog
u d r u ž e n j a ( J Š U ) u L j u b l j a n i . Lenarcic je izabran predsjednikom
podružnice i potpredsjednikom
J Š U , koje je imalo sjedište u Zagrebu. P r e d s j e d n i k J Š U bio je od
1926. do 1928.
Za hrvatsko Šumarstvo značajno je da je u d r u ž e n j e pod njegovim predsjedanjem, između ostalog, u s p j e l o s p r i j e č i t i p r o v e d b u
u r e d b e Ministarskog savjeta iz
Beograda o u k i d a n j u Šumarskoga
f a k u l t e t a Sveučilišta u Zagrebu, a
podržao je i akciju oko kompletiranja tehnološke zbirke Šumarskoga
muzeja u Zagrebu, posebno zbirke
d r v n i h sortimenata i zbirke grešaka drveta.
31
N a p i s a o je i objavio nekoliko
s t r u č n i h č l a n a k a iz d r v n e indust r i j e i k r i t i k e n e k i h zakona ( K a u ders: Bum. bibl. I, s. 105, 158-159) i
raspravu o valutnom pitanju u Jugoslaviji.
Za zasluge oko u n a p r e đ e n j a
Sumarstva, kao elan J Š U , odlikovan je Ordenom jugoslavenske k r u ne 3. reda, Ordenom Sv. Save 3.
r e d a i Ordenom bijelog orla 5. reda.
LITEBATUBA
Sustia: Sedamdesetpetletnica gospoda
inž. Josipa LenarCiCa. SL 3, 1926., s. 196197.
Ugrenović, A.: Šumarski m u z e j - Društvene vijesti). SL 4/1927., s. 196-197.
*** B a d v a n r e d n e skupštine J S U . SL
(posebno izd.), Bgd 1928.
B.: Ing. Josip L e n a r c i c - Lične vijesti. SL 2-4/1936., s. 213.
Odlikovanja - Lične vijesti. SL 10/
1936., s. 585.
Iz Udruženja.: SL 4/1937., s. 213.
*** Josip Lenarcic - Lične vijesti. In
memoriam. SL 6/1939., s. 325.
U d r u ž e n j e : Josip Lenarcic. In memoriam. SL 8-9/1939., s. 413.
Sustercic, M.: Josip Lenarcic. In memoriam. Ibid., s. 490.
K a u d e r s , A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s.
105,158-159, 262.
*** Pov. sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 376, 388, 412.
*** H S D 1846-1996., s. 167, 169, 173,
178-180,185.
L E N T I ć , Ana-Rachele, (Zagreb,
11. III.1948.), dipl. ing. Sumarstva.
Kćerka Milana, po struci glazbenika. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i državljanstva. M a t u r i r a l a je (1969.)
na V I . gimnaziji u Z a g r e b u . Diplomirala je na Šumarskom f a k u l t e t u
u Zagrebu 12.XI.1976. na ŠG odjelu.
L E P U Š I ć , Milan, iz R e m e t i n a c a ,
H r v a t s k a , Šumarski n a d z o r n i k .
Šumarstvo je apsolvirao 1893.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a , a 1898. položio je
d r ž a v n i ispit za samostalno vođen j e Šumskoga gospodarstva.
K a o Šumarski v j e ž b e n i k kod
K o t a r s k e oblasti na Sušaku, imeH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
novan je 1902. k o t a r s k i m Šumarom
kod iste oblasti, gdje se, p r e m a
n e p o t p u n i m podacima, nalazio i
1915. godine u istom svojstvu, a
1917. imenovan je ž u p a n i j s k i m Sum.
n a d z o r n i k o m kod iste oblasti, gdje
se nalazi i 1919. god. U z v a n j u nadz o r n i k a zadržao se očito dugo, jer
smo pronašli p o d a t a k da je 1925.
r a d i o na tome m j e s t u .
Bio je dugogodišnji elan H r vatsko - slavonskoga Šumarskoga
društva.
LITEBATUBA
+++ SL: 1898., s. 462; 1902., s. 681; 1908., s.
352; 1917., s. 127; 1919., s. 54; 1925., s. 343.
BorosiC, J.: SIS, s. 19.
L E P U Š I Ć , Mirko, (Zagreb, 1861.E e m e t e , Zagreb, 27.XI.1902.), nadSumar.
Š u m a r s t v o je završio 1880. na
Gospodarsko - Šumarskom učilištu
u Križevcima.
S l u ž b o v a n j e je započeo kao
općinski Šumar u t a d a š n j e m Prov i n c i j a l u (civilna H r v a t s k a ) . Oko
1887. godine stupio je u službu kod
Otočke imovne općine i bio duže
vrijeme kotarski Šumar u Pe- rusicu i Z a v a l j u , gdje je 1902.g. imenovan nadSumarom. N a k o n toga
r a d i o je k r a ć e v r i j e m e u Gospodarstvenom u r e d u u Otočcu, ali zbog
bolesti odlazi na l i j e č e n j e u Zagreb, gdje u m i r e u 42. godini života.
S a h r a n j e n je u Zagrebu.
Bio je dugogodišnji elan H r vatsko - slavonskoga Šumarskoga
društva.
LITEBATUBA
Sum. list: 1982., s. 226; 1902., s. 383.
Osobne viesti: U m r l i . SL 12, 1902., s.
762-763.
Bazlicite viesti: Žalosni memento. SL
9,1905., s. 418.
Borosić, J.: SIS, s. 17.
22
L E S K O V I Ć , Zdravko, (Zagreb.
24.1.1927.), dipl. ing. Šumarstva.
Sin B l a ž a i Mace r. Klukovic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu
je bio d i m n j a č a r s k i o b r t n i k , a majka domaćica. I osnovnu i s r e d n j u
školu p o h a đ a o je i završio u Zagrebu. M a t u r i r a o je na I V . mušk o j r e a l n o j gimnaziji 1946. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
skol. g. 1949.-50. D i p l o m i r a o je na
Š u m a r s k o m odjelu, Šumsko-uzgojni odsjek 1952.g.
P o z a v r š e t k u s t u d i j a prvo
zaposlenje u d r ž a v n o j službi dobiva u ŠG "Visevica" R i j e k a l . V I I .
1952. P r i p r a v n i č k i staž u z v a n j u
r e f e r e n t a o b a v l j a u Š u m a r i j i Ravna Gora, a 1.XI.1953. p r e m j e š t e n je
u Š u m a r i j u Gerovo, na r a d n o mjesto v.d. u p r a v i t e l j a Šumarije. P r v e
č e t i r i godine (1954.-1958.) tu f u n k ciju o b a v l j a i k a d je Šumarija djelovala kao u s t a n o v a sa samostalnim financiranjem, da bi kraće vrijeme bio i njezin u p r a v i t e l j ( l l . V I I .
-31.XII.1958.). U s t a n o v l j e n j e m Cent r a l n e Šumarije za t a d a š n j i k o t a r
Čabar, sa sjedištem u Gerovu, nepunu je godinu dana zamjenik upravitelja te Šumarije. Dana l.XI.1959„
na v l a s t i t i z a h t j e v , n a p u š t a Gorski
kotar, honorarno se zaposlivši u zagrebačkom "Sljemenu", ustanovi za upravljanje park Sumama grada Zagreba.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
R e o r g a n i z a c i j o m Sumarstva i
u s t a n o v l j e n j e m Šumskih gospodarstava, dipl. ing. Z d r a v k o Leskovic
prelazi na r a d u ŠG "Papuk" VoCin
(1.V.1960.). Do k r a j a 1961. uprav i t e l j je Š u m a r i j e VoCin, a od
1.1.1962. do 31.YIII.1963. rukovodilac je Ekonomske jedinice Šumskog
radilišta Ceralije i njezin prvi upravitelj.
K a d je osnovano ŠG "Papuk"
P o d r a v s k a Slatina, n a j p r i j e je ref e r e n t eksploatacije Suma p r i upravi gospodarstva (l.X.1963.-31.VIII.
1965.), pa v.d. u p r a v i t e l j a pogona
P o d r . Slatina i na k r a j u r e f e r e n t za
e k s p l o a t a c i j u Suma Pogona P o d r .
S l a t i n a (2.X.1965.-22.II.1970.).
P o s l j e d n j e godine aktivne
službe proveo je u Š P P "Slavonska Suma" Vinkovci u svojstvu sav j e t n i k a za e k s p l o a t a c i j u Suma u
RZ Z a j e d n i č k i h službi u Osijeku.
Sa toga radnog m j e s t a 1.III.1988.
odlazi u mirovinu.
Za zasluge na organizaciji i
u n a p r e đ e n j u n a t j e c a n j a Šumskih
r a d n i k a sjekača n a g r a đ e n je brončanim i z l a t n i m odličjem N a r . tehnike H r v a t s k e .
U m i r o v l j e n i č k e d a n e provodi u Z a g r e b u .
LITEBATUBA
*** Š N , s. 364.
L E U S T E K , Albin, rodom iz Koprivnice, ing. Sumarstva, Sum. nadzornik.
Š u m a r s t v o je apsolvirao skol.
g. 1912.-13. na Šum. a k a d e m i j i u Zagrebu k o j a je bila u sastavu Mudroslovnoga f a k u l t e t a .
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
1913. imenovani je Šumarskim vježbenikom pri Š u m a r s k o m nadzornistvu u Valpovu. D r ž a v n i ispit za
samostalno v o đ e n j e Sum. gospodarstva položio je 1916.g. u Zagrebu.
I s t e godine vodi se kao Šumarski
33
pristav valpovackog vlastelinstva.
Kao ispitani i osposobljeni Šumar
imenovan je 1918. kotarskim Šumarom kod K o t a r s k e oblasti u
Dugom Selu, gdje je 1919. imenovan Šumarskim povjerenikom.
Od 1920.g. r a d i kao gradski Šumar
u Zagrebu, gdje se nalazi i od 1926.
do 1940.g. u svojstvu Šumarskoga
nadzornika grada Zagreba.
Kao suradnik javlja se u Bum.
listu 1919. i 1920. god. U L R V objavio je temu iz lova.
Bio je redoviti i a k t i v a n elan
Jugosl. Sum. udruženja, odnosno
H Š D i donator društvenim zakladama.
Visoku školu za k u l t u r u tla u Beču, gdje mora ponovno polagati sve
ispite, jer u Beču nisu priznavali
rang zagrebačke akademije i ondje
1913. godine, kao prvi H r v a t , dokt o r i r a Šumarske znanosti s disertacijom pod naslovom: Vergleichende Untersuchungen tiber die Zuwachsleistungen der slavonischen
Eiche, Esche und Ulme ".
BADOVI
Suma malih sastojina, (s Maj'erom).
SL 1919., s. 350-357.
Suma i suma. S. list 1920., s. 15-18.
Lov na divlje svinje u lovištu podpogarčkome. L B V 1914., X X I I I , 2. s. 21-22.
LITEBATUBA
*** SL: 1913., s. 439; 1916., s. 130; 1918., s.
47; 1919., s. 55, 245; 1920., s. 250; 1926., s. 220;
1940., s. 181, 268, 517; 1943., s. 23.
BorosiC, J.: SIS, s. 4.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 57,
194.
*** Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 83, 325, 326, 369, 412.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V 18921991., s. 328, 420.
*** H S D 1846-1996., s. 148, 226.
LEVAKOVIĆ, Antun, (Rokovci,
Vinkovci, 31.1.1885. - Zagreb, 2.III.
1955.), prof. Šumarske akademije,
Gospodarsko - Sum. f a k u l t e t a , Poljoprivredno-Sum. f a k u l t e t a u Zagrebu, dr. Šumarskih znanosti.
Sin Vida i J a n j e r. Štimac.
P o t j e č e iz zemljoradničke obitelji.
Osnovnu Školu završio je u Andrijasevcima 1896., a m a t u r i r a o je
na klasičnoj gimnaziji u Vinkovcima skol. g. 1903.-04.
Godine 1907. završio je Šumarske znanosti na Š u m a r s k o j akademiji u Zagrebu. Nakon položenog
državnog stručnog ispita odlazi na
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
N a j p r i j e službuje u Gradišk o j imovnoj općini i vlastelinstvu
Valpovo te na području Brodske
imovne općine i u Sumi zvanoj >Merolino< započinje prva znanstvena
istraživanja rasta i p r i r a s t a h r a s t a
lužnjaka, poljskog jasena i nizinskoga brijesta. U p r a v o ta istraživ a n j a bila su t e m e l j za spomenutu
disertaciju.
Nakon stjecanja doktorata,
radi u Brodskoj imov. općini (Otok,
Pleternica, Rajevo selo).
God. 1917. pozvan je za suplenta na Šumarsku a k a d e m i j u u Zagreb, gdje p r e d a j e vise p r e d m e t a i
uporno r a d i na podizanju kvalit e t a i ugleda te ustanove. Od 1920.
profesor je na Gospodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu u
koji je prerasla akademija; p r e d a j e
do u m i r o v l j e n j a 1952. godine dendrometriju.
Bio je dekan GospodarskoSumarskoga f a k u l t e t a 1921. - 22.
24
"Antun L e v a k o v i c odgojio je
velik b r o j Šumarskih i n ž e n j e r a .
U r e d i o je 10 k n j i g a Glasnika za
Šumske pokuse na 3374 stranice.
Bio je u r e d n i k Š u m a r s k o g lista i
to sa prof. P e t r a c i ć e m od 1920. do
1921., a samostalno od 1929. do 1940.
N a p i s a o je 50 z n a n s t v e n i h r a d o v a
iz p o d r u č j a dendrometrije. Najveći je h r v a t s k i Šumarski znanstvenik u p r v o j polovici X X . stoljeća.
N a j v i š e se proslavio svojim f u n k cijama rastenja drveća, j e d n a d ž b o m
za sastojinsku visinsku k r i v u l j u te
novijim oblikom frekvencijske
funkcije", (D. Klepac, 1992.).
Bio je p r e d s t o j n i k Z a v o d a za
d e n d r o m e t r i j u i Z a v o d a za Šumske
pokuse. Stvorio je z n a n s t v e n a djela r i j e t k e v r i j e d n o s t i , u ž i v a j u ć i velik ugled i u s t r a n o m znanstvenom
svijetu.
Od 1926.g. dopisni je elan
A k a d e m i e Zemedelske u P r a g u i
gost profesor na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Sofiji (1936.).
Godine 1937. odlikovan je bugarskim Ordenom Sv. A l e k s a n d r a
3. s t u p n j a .
Njegovi s t u d e n t i , među kojima su i nasi akademici, h r v a t s k i
Šumarski znanstvenici i svi h r v a t ski Šumarski s t r u č n j a c i o d a j u dužno p r i z n a n j e p r o f . dr. A. Levakovicu i o b i l j e ž a v a j u dostojno njegove obljetnice. T a k o je 1990. u
V i n k o v c i m a obilježena 45. obljetnica njegove s m r t i simpozijem u
njegovu čast, a t r i godine k a s n i j e
o b j a v l j e n i su svi prilozi sa savjetov a n j a u poznatom "Zborniku o Ant u n u LevakoviCu".
"Jedan z n a n s t v e n i k - h r a s t hrv a t s k e r a v n i c e - dobio je danas
k r u n u od h r a s t o v a lisca"- kaže o
z b o r n i k u dr. K a t i c a Corkalo. "JoS
mnogi č e k a j u da ih ovjenčamo.
N e k i to u H r v a t s k o j , na J u g u , cine
lovor-vijencima od m i r i s n a liSCa.
Mi u S l a v o n i j i imamo svoj znak list p l e m e n i t a h r a s t a , k a k o doliH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
k u j e Šumaru Slavoncu, kojim se
d a n a s dičimo," (Šum. list 1-2, 1993.,
s. 73).
Bio je dugogodišnji elan H Š D
i zaslužni elan Šum. d r u š t v a u
Vinkovcima.
VAŽNIJI BADOVI
Vergleichende
Untersuchungen
ilber
die Zuwachstleistungen
der Eiche,
Esche
und Ulme (disertacija). P r e v e d e n i izvadak
u Sum. listu 1913., s. 321-342.
Ustanovljenje
kockovne
sadržine
sastojina po tzv. vinkovackom načinu. Ibid.,
1915, s. 1-23.
O
ustanovljivanju
srednje
sastojinske
starosti. I b i d . 1917., s. 357-394.
Z a o k r u ž i v a n j e p r o m j e r a kod klupovan j a sastojina. Sum. list 1919., s. 343-350;
1920., s. 7-14,179-185.
O točnosti i p r a k t i č n o s t i r a z n i h metoda za k u b i r a n j e sastojina. Ibid., 1920., s.
197-225, 257-281, 317-350.
Die
Bestandesmassenaufnahme
mittels
Probestšmem Bisherige und neue Gesichtspunkte, Wien, p. 1-102,1922.
Dendrometrija, (udžbenik i priručnik)
Zagreb, 1922., s. 1-356.; SL 1922., s. 219 (Bef.
UgrenoviC); Centralbl. f. d. ges. F., pag.
76-80, W i e n , 1923., (Schmied); Forstw.
Centralbl., pag. 395-398, Berlin 1923, (Bef.
Schilpf er).
iTos nešto o veličini dopustivog zaokruženja u očitovanju promjera prigodom klupovanja sastojina. Sum. list 1923., s. 199203.
O ustanovljivanju drvne količine sortimenata
pomoću
apstraktnih
primjernih
stabala i tzv. dendrometra. Sum. list, 1923.,
s. 697-721.
Prilog k pitanju izmjere promjera na
nepravilnim
poprečnim
prerezima
debla.
Sum. list 1924., s.123-136,180-190, 225-241.
O pogreškama skopčanim
sa mjerenjem stabala u oborenom i osovnom stanju.
Ibid., 1924., s. 645-662.
O količini
otpatka pri
obdjelavanju
oblovine u ostrobridne grede. Sum.
list
1925., s. 213-228, 267-284.
O
ustanovljivanju
periodičnog
sastojinskog prirasta. Pola stoljeća sumarstva,
Zagreb, 1926.
Uber
zwei
neuerdings
aufgetauchte
dendrometrisehe Fragen. Forstwissenschaftliches C e n t r a l b l a t t , 1926., s. 791 -798.
Einiges a us der Zuwachteorie. I b i d .
1927., p 555-560.
Ein
neuer
Begriff
des
Standortsweisers. Glasnik za sum pokuse 1927., s.
100-149.
Zakon o prenošenju pogrešaka u no-
25
vom svjetlu. Godišnjak Sveučilišta 1929., s.
753-772.
Jedna nova jednadžba rastenja. Spomenica vinkovacke gimnazije, Osijek 1930.,
s. 120-130.
O srednjoj pogreški sume. Sum. list
1930., s. 379-382.
Kubisanje sastojina s pomoću slobodno izabranih primjernih stabala. Sum. list
1930., s. 492-495.
O grupiranju sastojine oko slobodno
izabranih primjernih
stabala.
Sum. list,
1931., s. 368-380.
O
debljinsko-visinskim
skupinama
u
dendrometriji. Ibid., 1931., s. 672-686.
K
pitanju
raspoređivanja
primjernih
stabala među pojedine debljinske skupine.
Glasnik za sum. pokuse 1931., s. 281-303.
K pitanju kombinovane
upotrebe konkretnih
i
apstraktnih
stabala pri kubisanju sastojina. Glasnik za sum. pokuse
1931., s. 314-325.
O srednjoj pogreški sume. Sum. list
1933., s. 706-717
Analitički oblik zakona rastenja. Glasnik za sum. pokuse, 1935., s. 189- 282.
Analitički izraz za sastojinsku
visinsku krivulju. Glasnik za sum. pokuse 1935.,
s. 283-310.
Uber den
bei
der Bestandeskubierung zu
befilrchstenden mittleren Fehler,
Lesovodska misi, Sofia 1937., br. 2, 3, 4.
O srednjoj moguCoj pogreški pri kubisanju sastojine. Sum. list 1937., s. 567-598.
O izgledima i mogućnostima numeričkog bonitiranja stojbina. Glasnik za šumske pokuse, 1938., s. 374-389.
Fiziolosko-dinamicki
osnovi
funkcije
rastenja. Glasnik za sum. pokuse 1938., s.
374-389.
O nekim formulama za prosječni postotak prirasta. Sum. list 1939., s. 215-225.
O
racionalnom
postotku
primjernih
stabala. Sum. list 1939., s. 226-228.
Metode
ubrzanog izračunavanja parametara za neke novije funkcije rastenja.
Sum. list 1939., s. 299-309.
O analitičkom
izražavanju
sastojinske
strukture. Glasnik za sum. pokuse 1948., s.
293-366. Dodatak, ibid. 1952., s. 1-24.
LITEBATUBA
*** SL: 1908., s. 33, 352; 1909., s. 485;
1911., s. 234; 1913., s. 309; 1919., s. 118, 188,
358; 1920., s. 31, 368; 1926., s. 665; 1936., s.
585; 1937., s. 213, 695.
BorosiC, J.: SIS, 1, 3, 23,133,136.
Petracic, A.: K sezdesetgodisnjici prof.
dr. A n t e LevakoviCa. Sum. list 1945., s. 71.
Kauders, A.: 77, 116, 177, 124, 159,181,
200, 248, 249, 262.
*** SN, S. X I I , 98-100, 105, 107, 111,
116-119, 121-123, 157, 180, 181, 187, 200, 202,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
217, 222, 234, 256, 300-302, 305, 306, 382384, 452-453, 464.
Neidhardt, N.: Dr. A n t u n LevakoviC.
In memoriam. SL 5-6,1955., s. 153-155.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije. Vinkovci - Slav.
brod 1974., s. 533, 534, 538, 542, 703, 719.
Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 10-12, 133, 134, 142, 319, 336, 376,
408.
*** SE 2,1983., s. 341.
PrpiC, B.: Znanstveni skup o A n t u n u
LevakoviCu. SL 6-9, 1991., s. 381-383.
PiskoriC, O.: Zbornik radova o A n t u n u
LevakoviCu, H A Z U Centar Vinkovci,
1992., s. XXVI+200. SL 3-5, 1993., s. 180182, (prikaz zbornika).
*** Znanstveni i stručni skupovi Z b o r n i k o A n t u n u LevakoviCu, (B. Sabadi,
D. Klepac, A. PranjiC, M. VidakoviC i K.
Corkalo), SL 1-2,1993., s. 66-73.
Klepac, D.: Š u m a r s k i znanstvenici iz
Vinkovaca i vinkovacke okolice. H A Z U ,
Centar za znanstveni r a d Vinkovci, 1996., s.
20-22.
LukiC, N.: Z n a č e n j e prof. dr. A n t u n a
LevakoviCa u p r e v o đ e n j u Š u m a r s k e akademije u Gospodarsko-sumarski f a k u l t e t
Sveučilišta u Zagrebu. SL 1-2, 1997., s. 48-52.
L E V A N I Ć , K U C A N , Nada, ( Š k r i n j a r i , Križevci, 31.YIII.1958.), dipl.
ing. Sumarstva.
K c i Cirila, po z a n i m a n j u lugara i m a j k e domaćice. G i m n a z i j u
je završila 1977.
S t u d i r a l a je Šumarstvo na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu.
Diplomirala je 14.VI.1983.g. iz Šumarske
fitocenologije. N a p i s a l a je
d i p l o m s k i r a d pod naslovom Degr a d a c i j a zajednice h r a s t a l u ž n j a k a
i običnoga graba s b u k v o m na podr u č j u Š u m a r i j e Vrbovec".
Zaposlena je kao r e v i r n i k u
Šumariji Vrbovec, UŠ Bjelovar
(1995.).
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 62 (Kucan).
L E V I C K I , Leonid, iz Busije, dipl.
ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o j e apsolvirao 1925.26. skol. g. na Š u m a r s k o m odjelu
Gospodarsko-Sumarskoga f a k u l t e ta Sveučilišta u Zagrebu.
26
K a o d i p l o m i r a n i Šumarski
i n ž e n j e r i ugovorni činovnik Dir e k c i j e Suma Sarajevo, K o t a r s k o
nacelstvo L j u b i j a , 1932. p o s t a v l j e n
je za ugovornog činovnika Odjel j e n j a za Šumarstvo, M i n i s t a r s t v a
Suma i r u d n i k a u B e o g r a d u i odr e đ e n da r a d i kod navedenog nacelstva, gdje je, kao ugovorni činovnik, 1933. bio Sef - Šumarski ref e r e n t . Godine 1934. p o s t a v l j e n je
za činovničkog p r i p r a v n i k a kod
D i r e k c i j e Suma u Aleksincu (Srbija), a 1937. za Šumarskoga prist a v a kod D i r e k c i j e Suma u Nisu,
gdje je 1941. u n a p r e đ e n za Šumarskoga višeg p r i s t a v a . D a l j n j e pod a t k e o n j e m u nismo pronašli.
Bio je elan Jug. Sum. u d r u ženja.
LITEBATUBA
*** SL: 1932., s. 758; 1934., s. 454; 1937.,
s. 615, 682; 1941., s. 44.
Borosić, J.: SIS, s. 6, 49.
L I N D I Ć , Vladimir, (Zagreb, 16.X.
1949.), dipl. ing. Šumarstva.
Sin S t j e p a n a i M a r i j e r. Matos. H r v a t , katolik. Otac mu je
službenik, a m a j k a medicinska sest r a . Školovao se u Zagrebu. Osnovnu je školu završio 1964., V I I . gimn a z i j u 1968.g., a d i p l o m i r a o je na
Šum. f a k u l t e t u 15.X. 1975.g.
Od l.X.1977. zaposlen je u Š u H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
marskom institutu Jastrebarsko u
O d j e l u za tipologiju Suma. S t r u č n i
ispit položio je 1979. Vec 1978. uvršt e n je u k a t e g o r i j u pomoćnog istraživača, 1984. u k a t e g o r i j u istraživača, a 1988. i z a b r a n je u z v a n j e
istraživač - s u r a d n i k na poslovima
Šumarske fitocenologije i tipologije Suma. Do 1997. r a d i na m j e s t u
i s t r a ž i v a c a - s u r a d n i k a u O d j e l u za
tipologiju Suma Š u m a r s k o g instit u t a J a s t r e b a r s k o , a nakon toga
zaposlio se u O d j e l u inspekcije Š u m a r s t v a i lovstva, M i n i s t a r s t v a pol j o p r i v r e d e i Sumarstva R. H r v a t ske.
Sudjelovao je na I U F R O kongresima, savjetovanjima i znanstvenim s k u p o v i m a u zemlji i inozemstvu.
Član je H Š D i H r v a t s k o g
ekološkog d r u š t v a .
BADOVI
Cestar, D., H r e n , V., KovaCeviC, Z.,
MartinoviC, J., Bezak, K, K r z n a r , A.,
LindiC, V., V r b e k , B., Krejci, V., 1982.: Prirodni sumski rezervat Medveđak. Badovi
50, s. 1-76, S i J.
Cestar, D., H r e n , V., KovaCeviC, Z.,
MartinoviC, J., Pelcer, Z., Bezak, K, Krejci,
V., K r z n a r , A., LindiC, V., MedvedoviC, J.,
Vrbek, B., 1983.: Prirodni sumski rezervat
Corkova uvala - Cudinka. Badovi 53, s.
1-44, S i J.
Cestar, D., H r e n , V., KovaCeviC, Z.,
MartinoviC, J., Pelcer, Z., Bezak, K, Krejci,
V., K r z n a r , A., LindiC, V., MedvedoviC, J.,
Vrbek, B., 1984.: Prirodni sumski rezervat
Kik-Visibaba. B a d o v i 58, s. 1-40. S l J .
Cestar, D., H r e n , V., KovaCeviC, Z.,
MartinoviC, J., Pelcer, Z., Bezak, K, Krejci,
V., K r z n a r , A., LindiC, V., MedvedoviC, J.;
Vrbek, B., 1984.: Prirodni sumski rezervat
Sjecica-Javornik. Badovi 58, s. 41-76, S l J .
Pelcer, Z„ LindiC, V.; 1990.: Karlovacko-slunjska krska ploča specifičan ekolosko-vegetacijski
i
sumsko-gospodarski
kompleks. Bad. sum. inat. 25, (2), Zagreb, a.
354-363.
V r b e k , B., LindiC, V., K r z n a r , A., 1992.:
Forest Typology in C'roatian forestry. Proceedinga Centennial, a. 328, 100 yeara
I U F B O , Berlin-Eberawalde, 3188 - ~4.09.,
Berlin.
MartinoviC, J., MedvedoviC, J., Krznar, A., Krejci, V., Vrbek, B., Bilandžija, J.,
37
Benko, M., LindiC, V., VuletiC, D., Dolenec,
8., L i t t v a y , T., Novotny, V., Dubravac, T.,
Vilicic, V., 1993.: Tipologija suma jučer,
danas, sutra. S a v j e t o v a n j e "Znanstvenoistraživački rad i razvoj s u m a r s t v a H r v a t ske", S t u b i c k e Toplice 3.-5.XI.
K r z n a r , A., Krejci, V., Vrbek, B., Bilandžija J., Benko, M, LindiC, V., VuletiC,
D., L i t t v a y , T., Novotny, V., Dubravac, T.,
1993.: Normativni model klasifikacije ekološko - okolišnih funkcija
tipova suma
(OEFT). S a v j e t o v a n j e 'Znanstveno-istraživacki r a d i r a z v o j sumarstva , Stubicke
Toplice 3.-5. X I .
Gradecki, M., Krejci, V., LindiC, V.,
P o š t e n j a k , K, V r b e k , B„ 1993.: Ekoloskogospodarske i neke druge osobine jele na
Biokovu. Kongres "Prirodoslovna istraživ a n j a biokovskog p o d r u č j a , M a k a r s k a 11.16. listopada. K n j i g a sažetaka, s. 71.
LindiC, V., V r b e k , B., 1993.: Prilog
poznavanju
ekoloških prilika
staništa
crnog bora na južnim obroncima Biokova.
Kongres Prirodoslovna i s t r a ž i v a n j a Biokovskog područja , Makarska ll.-16.X., K n j i ga sažetaka, s. 71-72.
Gradecki, M., LindiC, V., Krejci, V.,
P o š t e n j a k , K, V r b e k , B., 1993.: Stojbinske
prilike suma u nacionalnom parku
Bisnjak". S a v j e t o v a n j e u povodu 40-godisnjice
osnutka i r a d a KP 'Bisnjak', Crni Lug
16.-17.IX. Zbornik radova, s. 34-46.
AnaniC, M., BelusiC, B., Benko, M.,
BiondiC, B., Butigan, A., K r z n a r , A., Kusan,
V., LindiC, V., LonCariC, J., LovriC, P.,
Singer, D., Vrbek, B., 1993.: Uspostava geografskog informacijskog sustava za Nacionalni park "Bisnjak" kao dijela programa
zaštićenih
područja
Hrvatske.
Savjetovan j e u povodu 40-godisnjice osnutka i r a d a
NP "Bisnjak", Crni Lug 16.-17.IX. Zbornik
radova, s. 112-115.
LindiC, V., V r b e k , B., MedvedoviC, J.,
1993.: Ekološko - gospodarski tipovi suma
srednje Podravine. Znanstveni
simpozij
F l o r a i vegetacija H r v a t s k e u povodu
100-godisnjice r o đ e n j a a k a d e m i k a I v e Pevaleka, K o p r i v n i c a - Novigrad P o d r a v s k i
20.-22., K n j i g a sažetaka.
Bilandžija, J., LindiC, V., 1993.: Utjecaj strukture šumskoga goriva na vjerojatnost pojave i razvoj požara u sastojinama
alepskoga bora. Bad. sum. inst. 28, (1/2), s.
215-224, J a s t r e b a r s k o .
Benko, M., Kusan, V., LindiC, V., 1993.:
Primjena
OIS
tehnologije
pri
razvrstavanju suma Hrvatske za potrebe sjemenarstva. Z b o r n i k radova, s. 77-85, 4. Međunarodni skup o razvoju i p r i m j e n i kompjut e r s k i h sustava, 12.- 16.V., Zagreb.
LovriC, S., LindiC, V., Singer, D., 1994.:
Uspostava geografskog informacijskog sustava (OIS) za zaštićena područja u Be-
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
publici
Hrvatskoj
Zbornik
radova,
5.
m e đ u n a r o d n i skup o razvoju i p r i m j e n i
k o m p j u t o r s k i h sustava, 26.-29.VI., Zagreb,
s. 68-72.
K r z n a r , A., Dolenec, S., Bilandžija, J.,
Krejci, V., Vebek, B., LindiC, V., L i t t v a y ,
T., 1995.: Model of Evaluating of Environmental Capital of Forest Ecosystem, (Model v r e d n o v a n j a okolišnog k a p i t a l a sumskog ekosustava). Carring f o r t h e f o r e s t
Besearch in achanging W o r l d - A b s t r a c t s
o f I n v i t e d P a p e r s : 484. I U F B O X X W o r l d
Congress, 6-12, August, Tampere, F i n l a n d .
Bilandžija, J., LindiC, V., 1996.: Sadržaj teških kovina u sastojinama medunca,
cera i crnog bora. H Š D , "Skrb za h r v a t s k e
sume od 1846-1996. U n a p r e đ e n j e proizvodnje biomase sumskih ekosustava, knj.
1., Zagreb, s. 385- 390.
Bilandžija, J., LindiC, V., 1996.: Ekološke promjene u panjaci hrasta medunca i
cera izazvane požarom. H S D 1846-1996.,
Zastiza suma i p r i d o b i v a n j e drva, knj. 2.,
Zagreb, s. 29-34.
K r z n a r , A., LindiC, V., Bilandžija, J.,
V r b e k , B, Dolenec, S., 1996.: BaCunanje
vrijednosti
suma kao
okolicno ekološkog
kapitala na primjeru dva ekološko - gospodarska tipa suma. Mehanizacija u sum a r s t v u 21, (4), Zagreb, s. 223-230.
JelaviC, V., Dolenec, S., MartinoviC, J.,
VrankoviC, A., P e r n a r , N., K r z n a r , A,
LindiC, V., 1997.: Calculation and mapping
of critical thresholds in Europe Status
r e p o r t coordination center f o r effects, of
t h e U n i t e d Nations Economie Commission
f o r Europe, 63-65.
LindiC, V., 1997.: Krajobraz i rasprostiranje vrsta. 29-33, 40, 85. poglavlje u
knjizi "Šumsko drveCe i grmlje jestivih
plodova": SataliC, S., S t a m b u k , S., Drsavna
u p r a v a za zaštitu okoliša, Zagreb, s. 1-144.
TISKANE KABTE
Pelcer, Z., MedvedoviC, J., LindiC, V.,
1982.: Karta
sumskih
zajednica
rezervata
Medvedak. B a d o v i 50,1:10.000, S l J .
Pelzer, Z., MedvedoviC, J., LindiC, V.,
1983.: Karta
biljnih
zajednica
rezervata
Corkova
uvala - čudinka. B a d o v i 53,
1:10.000, K a r t a 1-2, Zagreb, Š I J .
Isti, 1984.: Karta sumskih zajednica
Kik-Visibaba. Badovi 58, 1:10.000, K a r t a
1-2, S i J.
Pelcer, Z„ LindiC, V., 1984.: Karta biljnih
zajednica
rezervata
Bijecica-Javornik.
radovi 58,1:10.000, K a r t a 1-2, S i J .
Pelcer, Z. MedvedoviC, J., LindiC, V.,
1989.: Karta sumskih zajednica sjeverozapadne Hrvatske (dio), 1:100.000, disertacija
VukeliC, J. "Šumske zajednice i staništa
h r a s t a k i t n j a k a (Quercus petraea Liebl.) u
28
gorju sjeverozapadne H r v a t s k e , Sum. fak u l t e t Sveuc. u Zagrebu.
Pelcer, Z., LindiC, V., 1990.: Vegetacijska karta Karlovacko-slunjska krska ploča
1:100.000. Had. sum. inat. 25,(2), a. 361-362.
Pelcer, Z., MedvedoviC, J., LindiC, V.
1990.: Macelj, 1:35.000. Badovi, Vol. 25, br.2,
a. 393, S l J .
LindiC, V., 1997.: Karte zona šumskog drveća Republike Hrvatske. Knjiga DUZO:
"Šumsko drveCe i gmlje jestivih plodova ,
SataliC, S., S t a m b u k , A., s. 30-136., 52 k a r t e .
Osim ovih radova, kao a u t o r i suradnik sudjelovao je u i z r a d b i 57 studija, proj e k a t a i elaborata. K a o a u t o r i s u r a d n i k
izradio je k a r t e r a z n i h m j e r i l a sumskih
zajednica, ekološko - gospodarskih tipova
suma i ostalih vegetacijskih k a r a t a - ukupno 247 k a r a t a .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 56.
*** SIB, s. 1, 2, 5,13, 30, 32, 51, 59,137,138.
*** SIM, s. 33, 55, 59,118,137,138,178.
*** H S D 1846-1996, s. 29, 381, 385.
Suma na istom f a k u l t e t u i postigao
s t u p a n j m a g i s t r a znanosti iz pod r u č j a herbologije. I z a b r a n je u
z v a n j e z n a n s t v e n i asistent i zaposlio se (1.II.1983.) kao s u r a d n i k za
z a š t i t u Suma u Š u m a r s k o m instit u t u J a s t r e b a r s k o . Od 1989.g. r a d i
kao istraživač - s u r a d n i k na poslovima i n t e g r a l n e zaštite Suma.
God. 1996. p r i j a v i o je na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u temu d o k t o r s k e d i s e r t a c i j e pod naslovom "Utjecaj sirove n a f t e na klijanje, r a s t i r a z v o j h r a s t a , jasena i
johe t e mogućnosti u b r z a n j a n j e n e
mikrobiološke r a z g r a d n j e u tlu".
S u d j e l o v a o je na savjetovan j i m a o p r i m j e n i pesticida u Šum a r s t v u u Opatiji 1987., 1988. i 1989.
godine.
Član je H r v a t s k o g entomološkog d r u š t v a , H r v a t s k o g ekološkoga d r u š t v a i H Š D .
Godine 1995. provodi dva mjeseca na specijalizaciji u S A D iz biološke b o r b e p r o t i v Sumskih štetnika.
H Š D mu je 1997.g. dodijelilo
pismeno p r i z n a n j e i S r e b r n j a k
K r a l j Tomislav za višegodišnji r a d
na d o b r o b i t Šumarske struke.
BADOVI
LIOVIĆ, Boris, (Zagreb, 18.1.1956.),
mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a r k a i Anice r. B u l j a n .
Otac mu je e l e k t r o t e h n i č a r , a majka domaćica. H r v a t . Školovao se u
Zagrebu: osnovnu je Školu završio
1970., a V I . gimnaziju 1974. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. D i plomirao je 1982. iz p o d r u č j a zaštita prirode. N a p i s a o je i o b r a n i o
diplomski r a d pod naslovom "Problemi z a š t i t e i k o r i š t e n j a specijalnog o r n i t o l o š k o g r e z e r v a t a Crna
Mlaka".
N a k o n diplomiranja upisao je
poslijediplomski s t u d i j iz zaštite
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LioviC, B., H a l a m b e k , M., 1988.: Suzbijanje bagremca (Amorpha fruticosa Ij.).
Z b o r n i k B a d o v a Si J a s t r e b a r s k o , br. 75, s.
141-145.
H a l a m b e k , M., LioviC, B., 1988.: Propadanje crnog bora (Pinus nigra Arn.) na
području
Istre,
Primorja
i
Dalmacije.
Z b o r n i k Badova Si J a s t r e b a r s k o br. 75, s.
135-139.
LioviC, B., 1989.: Suzbijanje bagremca
premazivanjem panjiča. Jugosl. savjetovan j e o p r i m j e n i pesticida, Opatija, s. 257260.
LioviC, B., 1991.: Primjena plastičnih
štitnika za zaštitu sadnica hrasta. B a d o v i
Si J a s t r e b a r s k o , Vol. 26. br. 1, s. 129-134.
LioviC, B., 1993.: Z a š t i t a sadnica sumskog drveCa polipropilenskim štitnicima.
Badovi Si J a s t r e b a r s k o , Vol. 28, br. 1-2, s.
255-262.
LioviC, B., 1994.: Djelovanje herbicida
na drvenaste vrste biljaka u priobalnom
29
jadranskom području. B a d o v i Si J a s t r e barsko, Vol. 29, br. 1, s. 17-37.
Novak-Agbaba, 8., LioviC, B., MatoseviC, D.: 1994: Novi fungicidi u suzbijanju
pepelnice na
hrastovom
podmlatku.
Kadovi Si J, Vol. 29, br. 1, s. 37-49.
H a l a m b e k , M., H a r a p i n , M., LioviC, B.,
Novak-Agbaba, 8., MatoseviC, D„ 1996.: H vesti'u iic metode suzbijanja
biljnih
bolesti,
kukaca i korova. Znanstvena knjiga Zaštita suma i p r i d o b i v a n j e drva 2, Zagreb, s.
11-19.
H a l a m b e k , M., H a r a p i n , M., N o v a k Agbaba, 8., LioviC, B., 1996.: Utjecaj biotskih cinbenika na zdravstveno stanje sumskih vrsta drveCa. Ibid., s. 19-29.
H a l a m b e k , M., H a r a p i n , M., N o v a k Agbaba, 8., LioviC, B., MatoseviC, D., 1996.:
Dijagnoza i prognoza u sumarskoj patologiji. Ibid., s. 69-75.
H a r a p i n , M., H a l a m b e k , M., LioviC, B.,
Novak, Agbaba, 8., MatoseviC, D., 1996.:
Uzroci izostanka uroda žira u Hrvatskoj u
razdoblju 1991-1995. godine. Ibid., s. 75-81.
LITEBATUBA
*** SIM, s. 33,118.
DiminiC, D.: Prilog poznavanja mikoza borovih k u l t u r a u I s t r i . Glasnik za sum.
pokuse 30, SF Zagreb 1994., s. 21-60.
*** SL 1-2/95., s. 56.
*** SIB, s. 15, 30-31, 44, 66.
*** SL 5-6,1997., s. 322.
L I P l C A N I N , Mirjana, (Novska,
21.YIII.1970.), dipl. ing. Sumarstva.
Kci Luke, po zanimanju
s k r e t n i č a r a n a željeznici. H r v a t i ca. M a t e m a t i c k o - i n f o r m a t i c k o usm j e r e n j e u CUO Novska završila
je 1990. godine.
S t u d i r a l a je na ŠG o d j e l u Šumarskoga f a k u l t e t a u Z a g r e b u i
d i p l o m i r a l a 15.VII.1997., a promov i r a n a je 14.X.1997. god. iz lovstva.
N a p i s a l a je i o b r a n i l a diplomski
r a d pod naslovom "Oštećenje hrasta i jasena od jelenske i srneće
divljaci".
L I P O S Ć A K , Dragutin, (Zagreb,
23.YII.1944.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i Dragice r. Brozović. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu
je po s t r u c i poštanski t e h n i č a r , a
m a j k a domaćica. Školovao se u
Zagrebu: osnovnu je Školu završio
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
1959., a na I I I . gimnaziji "Vladimir
Vitasović" u K u s l a n o v o j ulici mat u r i r a o je 1965. god.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu, gdje je d i p l o m i r a o 1975.g.
P r v o stalno zaposlenje dobio
je u R a s a d n i k u Š l j u k i n g o n (1976.)
u ŠG Bjelovar, gdje je radio do 1978.
S a d a (1997.) je r e v i r n i k u Šum a r i j i Valpovo, UŠ Osijek. Živi u
BeliSću.
Član je Saveza I T Š I D , odnosno H Š D .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 59.
L I P O V A C , Bojan, (TrSće, Čabar,
6.1.1961.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin B r a n k a i Š o n j e r. Lisac.
H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere. Odras-
30
tao je u Šumarskoj obitelji. Otac
B r a n k o mu je dipl. ing. Sumarstva,
a m a j k a t r g o v k i n j a . Osnovnu Školu
završio je u r o d n o m TrSCu 1975., a
S r e d n j u Šumarsku Školu u Delnicama 1979. godine.
S t u d i j Sumarstva upisao je
na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je na Š u m a r skom o d j e l u 1987., iz p o d r u č j a iskoriSćivanja Suma, uspješno obranivši diplomski r a d pod naslovom
"Prijevoz t e h n i č k e oblovine jele i
b u k v e kamionom".
U svojstvu Sumarnika - prip r a v n i k a zapošljava se 1.VII.1987.
u O O U R za iskoriscivanje Suma
TrSCe, t a d a š n j e g G o r a n s k o - p r i m o r skoga ŠG Delnice. U Šumarstvu ost a j e do 20.YIII.1990., k a d a prelazi
u Dl "Goranprodukt" Čabar, pogon
Gerovo, gdje o s t a j e n e p u n e d v i j e
godine. T i j e k o m Domovinskog r a t a
od 18.IY.1992. do 25.11.1995. profesionalno r a d i u M i n i s t a r s t v u obr a n e R e p u b l i k e H r v a t s k e , a 22.1.
1996. prelazi u p r i v a t n i k e ( L j e k a r na Čabar).
Š u m a r s k u Školu u K a r l o v c u 1960.g.
Š u m a r s t v o je upisao na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je iz oblasti f o t o g r a m e t r i j e na ŠG odsjeku k r a j e m 1970.g.
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i o je
u Š u m a r i j i TrSCe ŠG Delnice, gdje
se zapošljava 1.II.1971. N a k o n jednogodišnjeg staža d o b i v a dužnost
r e f e r e n t a za e k s p l o a t a c i j u Suma, a
od 30.YI.1973. do 31.XII.1976. uprav i t e l j je Š u m a r i j e TrSCe. Reorganizacijom Sumarstva, a u sastavu ŠG
Delnice j e d n u godinu r a d i u Zajednici Šumarija TrSCe, da bi od
I.Y.1978. do 31.XII.1984.g. obnašao
dužnost u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Prezid. O s n i v a n j e m G o r a n s k o - p r i m o r skoga Š G D e l n i c e d i r e k t o r j e
O O U R - a za iskoriscivanje Suma
TrSCe (1.I.1985.-31.XII.1990.). U nov o j organizaciji JP " H r v a t s k e Sume" - UŠ Delnice u p r a v i t e l j je Šumarije TrSCe (1.1.1991-31.VIII.1995.),
a od sredine 1996. p o s t a v l j e n je na
dužnost stručnog s u r a d n i k a za lovstvo u O d j e l u za lovstvo UŠ Delnice.
Član je H Š D , o g r a n a k Delnice. Živi u TrSCu.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 67.
*** Šumarska škola (Monografija), Karlovac 1997., s. 82,130.
L I P O V A C , Branko, (Ravnice, Čabar, 14.Y.1940.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i J o s i p e r. H r i b a r .
H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere. Otac
mu je bio Sumski r a d n i k - k i r i j a s , a
m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu
završio u Č a b r u 1956.g„ a s r e d n j u
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
L I P O V A C , Josip, iz Čabra, Gorski
k o t a r , dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
skol. g. 1935.-1936., a d i p l o m i r a o 6.
II.1939. na Š u m a r s k o m odsjeku.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
1940.g. postavljen je za ugovornog
činovnika kod p o v j e r e n i k a za likv i d a c i j u e k s p r o p r i r a n i h Suma u
Delnicama, a kao Šumarski vježbenik p r e m j e š t e n je 1941. iz Delnica
za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Križevacke imovne općine u GareSnici.
Bio je elan H Š D .
31
LITEBATUBA
*** SL: 1940., s. 325; 1941., s 404; 1943., s. 23.
*** SN, S. 359.
Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 207, 229.
L I P O V S Ć A K , Juraj, (Ozalj, 27.VI.
1916.-7.III.1999.), dipl. ing. Sum., profesor na Šumarskoj Školi u Karlovcu.
Sin I v a n a i J e l e n e r. Pavlić.
H r v a t , rimokatolik, hrvatskoga drž a v l j a n s t v a . Otac mu je bio željezničar, a m a j k a domaćica. Osnovnu
je školu završio u D r a g a n i c i m a
(kod K a r l o v c a ) 1927., a r e a l n u gimn a z i j u u K a r l o v c u 1935. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Poljoprivredno-Sumarskom fakultetu Sveuc. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o
je 9.X.1939.
D a n a 30.VIII.1940.g. postavljen je za Šumarskog v j e ž b e n i k a
kod R a v n a t e l j s t v a Suma I I . banske imovne općine u P e t r i n j i , a 18.
III.1942. p r e m j e š t e n je za upravit e l j a n a Š u m a r i j u P e t r i n j a . Osim
dužnosti upravitelja Šumarije imovne općine, preuzeo je i dužnost
u p r a v i t e l j a g r a d s k i h Suma z v a n i h
"Kotar". P o s e b n i m mu je r j e š e n j e m
M i n i s t a r s t v a Suma odobreno obavl j a n j e d u ž n o s t i u p r a v i t e l j a Imovne Šumarije i Š u m a r i j e grada P e t r i n j e , jer n i j e imao položen državni s t r u č n i ispit, za k o j i je bio u v j e t
t r i godine radnog staža. Osim toga
u P e t r i n j i je istodobno obnašao
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
dužnost i kotarskog i županijskog
Šumarskog r e f e r e n t a .
Za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Virovitica p r e m j e š t e n je 18.111.1943.,
ali dužnost p r e u z i m a t e k u listop a d u 1944., jer je u m e đ u v r e m e n u
bio u d o m o b r a n s t v u kao n a s t a v n i k
u školi za p r i č u v n e i n ž e n j e r i j s k e
časnike u S r e m s k o j K a m e n i c i . Državni ispit za samostalno v o đ e n j e
Šumskoga gospodarstva položio je
1943. godine.
P o z a v r š e t k u I I . svjetskog
r a t a (1945.) nalazio se u Grubisnom P o l j u sa z a d a t k o m o s n i v a n j a
Šumarije. Vec 1.IX.1945. premješt e n je u K o p r i v n i c u u svojstvu kot a r s k o g a Šumarskog r e f e r e n t a , a 8.
IV.1946. p r e u z i m a dužnost upravit e l j a Š u m a r i j e K o p r i v n i c a . Istodobno obnaša d u ž n o s t i gradskog i
k o t a r s k o g Šumarskog r e f e r e n t a i
u p r a v i t e l j a g r a d s k i h Suma. D a n a
24.III.1947. p r e m j e š t e n je za uprav i t e l j a Š u m a r i j e Sokolovac. Uz tu
dužnost 1.XII.1948. d o d i j e l j e n a mu
je i u p r a v a Šumske m a n i p u l a c i j e
P o d u z e ć a za iskoriscivanje Suma u
B j e l o v a r u , koja je, između ostalog,
i z r a đ i v a l a b u k o v e željezničke pragove. T a d a su p r e u z i m a c i pragova
iz Švicarske, koji su imali vrlo stroge k r i t e r i j e , preuzeli vise od sto
tisuća pragova bez p r i m j e d b i na
kvalitetu i izradu.
D a n a 3.III.1949.g. p o s t a v l j e n
je za tehničkog d i r e k t o r a Šumskog
poduzeća u Vinkovcima, povremeno z a m j e n j u j u ć i glavnoga direktora. Zbog n e s r e đ e n i h r a d n i h i životn i h u v j e t a t r a ž i p r e m j e š t a j i l.X.
1949. prelazi u svojstvu n a s t a v n i k a
na D r v n o - i n d u s t r i j s k u Školu u Belisce, ali vec n a r e d n e godine (31.
XII.1950.) p r e m j e š t e n je na dužnost d i r e k t o r a Š u m a r s k e škole u
K a r l o v c u . Njegovom i n i c i j a t i v o m
uz p o d r š k u p r o f e s o r a , posebno Šum a r a (Čuvaj, J., H e r m a n , J., Majer, D. i Slovic, Z.) spriječena je
provedba naredbe Ministarstva Su-
32
ma u Zagrebu o preseljenju Šumarske škole iz Karlovca u Gospić.
Ponajviše zbog toga, razriješen je
dužnosti direktora i postavljen (10.
IX.1951.) za p r o f e s o r a Šumarske
struke. Kao glavne predmete predavao je dendrometriju,
uređivanje Suma i matematiku. Svoj pedagoški r a d završava zaključno sa
1965./66. skol. godine.
Zatim preuzima dužnost dir e k t o r a plana i analize u E x p o r t drvu u Zagrebu. Nakon t r i godine
r a d a u Zagrebu, vraća se u Karlovac, gdje je u D r v n o - i n d u s t r i j skom poduzeću bio u p r a v i t e l j plana, razvoja i investicija do odlaska
u mirovinu 30.YI.1976.
Bio je elan i t a j n i k D r u š t v a
inženjera i tehničara, elan Društva m a t e m a t i č a r a u K a r l o v c u i
elan H r v a t s k o g a Šumarskoga društva u Zagrebu.
Živi u Karlovcu.
BADOVI
Dendrologija, (skripta). Drvno-indust r i j . škola BelisCe, 1950.
Šumarska škola Karlovac. Š u m a r s k a
nastava u H r v a t s k o j 1860-1960, Zagreb
1963., s. 543-554.
Dendrometrija, ( s k r i p t a za I I I . razr.).
Sum. škola Karlovac, 1964., s. 170.
Uređivanje suma, (skripta za IV razr.).
Sum. škola Karlovac, 1966., s. 200+26 s. tablica.
Srednja i niža nastava. Sum. enciklopedija 1, Zagreb 1959., s. 580. (I. izd.); Sum.
enciklopedija 2, Zagreb 1983., s. 102, ( I I . izd.).
LITEBATUBA
*** Sum. list: 1940, s. 609; 1942., s. 127;
1943., s. 128, 244 i 331; 1956., s. 198.
*** SN, S. X I I , 360, 550, 551, 576.
PeriC, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i
1882-1995. I m p r e s s u m Karlovac, 1995., s. 31.
*** Šumarska škola Karlovac 1947 1997,1997., s. 11, 52, 59-61, 69.
L I S A C r. K R A L J , Vlasta, (Ples,
Bednja, H r v a t s k a , 23.YIII.1942.),
dipl. ing. Sumarstva.
Kci S t j e p a n a i Zdenke r.
Pichler. H r v a t i c a , rimokatoličke
vjere. P o t j e č e iz trgovačke obitelji.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Školovala se u Zagrebu: osnovnu je
školu završila 1957., a I I I . gimnaziju 1961. godine.
Šumarstvo je studirala na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
Diplomirala je 19.111.1969. godine.
U t i j e k u studija sudjelovala
je na I. i I I . svjetskom seminaru
s t u d e n a t a Sumarstva (1962. u Sopronu, Mađarska, 1964. u Zvolenu,
Ceska). S t r u č n u je praksu obavila
u Plzenu u Ceskoj.
Nakon dvije godine pripravničkog staža u ŠG Gospić, Šumar i j a Otočac, nije bilo slobodnoga
radnog mjesta, pa je prešla u drvnu i n d u s t r i j u gdje je počela r a d i t i
kao r e f e r e n t nabave, zatim rukovoditelj nabave, r u k o v o d i t e l j razvoja i do u m i r o v l j e n j a 1991. kao
komercijalni direktor.
Kao umirovljenica živi u Lepoglavi., (vid. K R A L J , 2. knjiga).
LITEBATUBA
*** HSZL 2, s. 395., ( K r a l j ) .
L I S J A K , Zlatko, (Požega, 26.YII.
1948.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Josipa i Yjekoslave r.
Jankovic. H r v a t , katolik. Roditelji su mu bili službenici. Osnovnu i
srednju naobrazbu stekao je u Požegi: osnovnu školu završio je 1963.,
a realnu gimnaziju 1967. godine.
Šumarstvo je studirao na Šu-
33
m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1973.
Od 1.VIII.1973. bio je zaposlen
u O d j e l u za u r e đ i v a n j e Suma ŠG
Požega, a od l.XII.1975.g. r a d i u
Š u m a r i j i Velika. D a n a l.II.1982.g.
p o s t a v l j e n je za njezinog upravit e l j a i na tom se m j e s t u nalazi do
b i l j e ž e n j a ovih p o d a t a k a (1994.).
Uz redovne obveze na radnome m j e s t u u Šumarstvu, bavio se
i uzgojem gljiva i napisao k n j i g e o
tome.
Dugogodišnji je elan D r u š t v a
inženjera i tehničara, odnosno H Š D .
BADOVI
Priručnik
za
proizvodnju
šampinjona.
Požega 1980., s. 1-100.
Izložba fotografija
"Šumarstvo iz blizine". M u z e j požeške k o t l i n e 1-7.II.1984.
Uzgoj gljiva. Z a d r u ž n a š t a m p a , Zagr e b 1984., 1989., s. 1-175.
Izbor
dopunskih
zanimanja,
(sa
M.
Zgela). I G P "August Senoa", Z a g r e b 1991., s.
1-144.
LITEBATUBA
KispatiC, iT.: N o v a i z d a n j a , Glasnik
z a š t i t e bilja, br. 6., s. 81.
Hanzl, D.: K n j i g e i Časopisi. SL 7-8
1984., s. 351-353.
*** SL 1-2/95., s. 61.
L I S T , Zlatko, (Bjelovar, 30.111.
1955.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Tome i Cecilije r. Sobota.
P o t j e č e iz o b r t n i č k e o b i t e l j u : otac
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
mu je bio stolar, a m a j k a domaćica. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Osnovnu
je školu završio u K a l i n o v c u 1970.,
a gimnaziju u Đ u r đ e v c u 1974. godine.
Šumarstvo je studirao na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 1980.
Nakon diplomiranja radio je
kao p r i p r a v n i k u Šumskom građevinarstvu u Bjelovaru, a zatim k r a t ko v r i j e m e kao r e f e r e n t za uzgoj u
Š u m a r i j i Suhopolje. D v i j e godine
bio je na istom r a d n o m e m j e s t u u
Šumariji Kloštar Podravski. Od
1985. tehnolog je za uzgoj u Šumariji Đurđevac, a od 1991. u p r a v i t e l j je
Šumarije Pitomaca. Od 1992. uprav i t e l j je u Š u m a r i j i K l o š t a r Podravski, U Š K o p r i v n i c a .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 63.
*** P o s l o v n o izvješće 1995., JP H r v a t ske sume, Z a g r e b 1996., s. 61.
L I S T , r. SOKAC, Đurđica, (Bjelovar, 16.IV.1955.), dipl. ing. Sum.
K c i M i j e i M a r i j e r. Topolcic. H r v a t i c a , r i m o k a t o l i č k e vjere.
Iz obrtničke je obitelji. Osnovnu je
školu z a v r š i l a 1970., a g i m n a z i j u
1974. u Đ u r đ e v c u .
Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu.
D i p l o m i r a l a je 1980., a 1992. upisala je poslijediplomski s t u d i j na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
L I T A S S Y , pl. Stjepan, ing. sum.
K a o Šumarski inženjerski pristav bio je zaposlen kod Šumarskog r a v n a t e l j s t v a u Zagrebu. Sudjelovao je u I I . svjetskom r a t u i
poginuo je 1915. u bitci kod J a r o slawa (Galicija, P o l j s k a ) kao pričuvni k a d e t kr. ugarske 31. domob r a n s k e pješačke p u k o v n i j e .
LITEBATUBA
*** Osobne viesti. U m r l i . SL 5-6, 1915.,
s. 153.
34
L I T T Y A Y , Tibor, (Svetozar Miletic, Sombor, Vojvodina, 26.XI.
1948.), mr. sc„ dipl. ing. Sumarstva.
Sin Ladislava i Roze r. Rajnovic. Mađar, hrvatskoga državljanstva, rimokatolik. M a j k a mu je
po zanimanju bila službenica, a
otac trgovac. Osnovnu i srednju
naobrazbu stekao je u Somboru:
osnovnu školu završio je 1963., a
gimnaziju 1967. godine.
Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je
1976.
Godine 1977. zaposlio se u Šumarskom i n s t i t u t u Jastrebarsko, u
Odjelu za oplemenjivanje i sjemenarstvo gdje i danas (1997.) radi.
Nakon pripravničkog staža
položio je stručni ispit pred komisijom Poslovne zajednice za Šumarstvo i drvnu i n d u s t r i j u u Zagrebu
1979.
Godine 1994. obranio je na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu
magistarski rad pod naslovom "Varijabilnost nekih kvantitativnih
svojstava običnog bora ( P i n u s sylvestris L.) uzgojenog iz sjemena
zracenog gama zrakama", (mentor
akademik prof. dr. sc. M. Vidakovic).
Surađivao je na p r o j e k t i m a i
zadacima Odjela za oplemenjivanje i sjemenarstvo, Odjela za ekologiju i Odjela za tipologiju.
Od 1979. godine intenzivno raH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
di na oplemenjivanju domaćeg oraha, selekciji matičnih stabala, osnivanju pokusa i vegetativnom razmnožavanju (cijepljenju). Cilj radova na oplemenjivanju domaćeg
oraha bio je da se tijekom godina
dođe do h r v a t s k e selekcije oraha.
Radeći na strojnom cijepljenju
oraha, došao je na ideju da pocijepi na sličan način i hrast, koji se
vrlo teško, a osobito s t a r i j a stabla,
vegetativno razmnožavao. Cijepljenje je uspješno provedeno (u sur a d n j i s prof. dr. sc. Ž. Borzanom)
1989. godine i r e f e r i r a n o na svjetskom I U F R O kongresu u Montrealu. Na temelju tog iskustva osnovana je sjemenska plantaža hrasta lužnjaka (Vidakovic, 1992., 1996.,
H r a s t lužnjak).
Sudjelovao je na svjetskom
Šumarskom I U F R O kongresu u
L j u b l j a n i 1986., godine, koautor je
znanstvenoga r a d a na svjetskom
I U F R O kongresu u Montrealu, Canada, 1990., a na svjetskom I U F R O
kongresu u Tampereu, Finska, 1995.,
godine samostalni je autor postera
i suradnik na dva pozivna referata.
Prisustvovao je i sudjelovao
na vise domaćih i m e đ u n a r o d n i h
simpozija i savjetovanja, stručnim
ekskurzijama: u I t a l i j i , Slovačkoj,
Ceskoj, Mađarskoj, K a n a d i i Belgiji. Sudjelovao je u razmjeni stručnjaka s Institutom u Zvolenu 1988.
godine.
Mr. sc. Tibor L i t t v a y društveno je i strukovno aktivan. Član
je H Š D od 1978. i elan predsjedništva toga d r u š t v a u Zagrebu od
1986. do 1990. godine. Član je H r vatskoga genetičkoga društva, H r vatskog ekološkog društva, H r v a t skoga biološkoga društva, P o k r e t a
p r i j a t e l j a prirode L i j e p a naša", osnivač i predsjednik ogranka "Maksimir". Državna u p r a v a za zaštitu
okoliša imenovala ga je u komisiju
za izobrazbu ekoloških kadrova
Republike Hrvatske.
35
Član je I U F R O - Division 2
(Fiziologija i oplemenjivanje Šumskoga drveća). R e z u l t a t e istraživan j a o b j a l j u j e u domaćim i stranim
časopisima i zbornicima znanstvenih skupova.
Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata.
BADOVI
VidakoviC, M„ L i t t v a y , T„ 1986.: First
hybrid trial of larch. 18th I U F B O congress
L j u b l j a n a , exursion No.4, Topics 1, Exper i m e n t No.l, J a s t r e b a r s k o , (posterno izlaganje).
VidakoviC, M., L i t t v a y , T., 1986.: Hybrids P. omorika x P. sitchensis. 18th
I U F B O congress L j u b l j a n a , exursion No.4,
Topics 1, E x p e r i m e n t No.2, J a s t r e b a r s k o ,
(posterno izlaganje).
Mrva, F„ L i t t v a y , T„ 1988.: Oplemenjivanje običnog oraha. B a d o v i 75, s. 103113, S I J (stručni rad).
Borzan, Z., L i t t v a y , T., 1989.: Vegetativno razmnožavanje hrasta lužnjaka strojnim cijepljenjem. Sum. list 11-12, s. 557-566,
(izvorni znanstveni rad).
Mrva, F., L i t t v a y , T., 1990.: TeskoCe u
selekciji plus stabala smreke u populacijama
oštećenim
od zračnih
zagađivanja.
Badovi, Vol. 25, 2, s. 277 - 284, S I J (izvorni
znanstveni rad, izlaganje sa znanstvenoga
skupa).
Borzan, Z., L i t t v a y , T., 1990.: Vegetative Propagation of English
Oak using
Orafting Device. X I X W o r l d Congress
I U F B O , Montreal, (izvorni znanstveni rad).
L i t t v a y , Tibor, Bilandžija, J., 1991.: A
Letter from Friends in
Croatia, (Pismo
p r i j a t e l j a iz H r v a t s k e ) . I U F B O News, 20
(3): 6-6, gablitz.
Dolenec, 8., L i t t v a y , T., 1991.: Proučavanje sakupljanja sumskog sjemena. Badovi, Vol. 26,2, s. 277-313, SIJ, (stručni rad).
Gracan, J., VidakoviC, M., L i t t v a y , T.,
KomlenoviC, N., Bastovski, P., 1991.: Prilog
sanaciji erozije na području izvorišta rijeke Une. Badovi, Vol. 26,1, s. 5-23, S I J , (izvorni znanstveni rad).
L i t t v a y , T., Gradecki, M., P o š t e n j a k ,
K., Papež, D., 1993.: Prikaz programa i
prvih
rezultata
istraživanja
plodonosenja
hrasta lužnjaka (Quercus robur Ij.) u različitim
stupnjevima
oštećenja
krošnje.
Badovi, Vol. 28, 1-2, s. 289-297, S I J , (izlagan j e sa znanstvenog skupa).
Zoldos, V., L i t t v a y , T., B e s e n d o r f e r ,
V., JeleniC, 8., LorkoviC, Z., Papes, D., 1993.:
Cytogenetic damages as an indicator of
common oak forest decline. I U F B O Sym-
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
posium Cytogenetics W o r k i n g P a r t y , 82.
04-08, B r i j u n i , Croatia, (izvorni znanstveni
rad, izlaganje sa znanstvenoga skupa).
Zoldos, V., L i t t v a y , T., Besendorfer,
V., JeleniC, 8., LorkoviC, Z., Papes, D., 1994.:
Primjena
citogenetskih
i
biokemijskih
analiza
u
utvrđivanju
stupnja
oštećenja
suma hrasta lužnjaka. Badovi, Vol. 29, 1, s.
151-160, S I J , ( p r e t h o d n o priopćenje, izlaganje sa znanstvenoga skupa).
Zoldos, V, B e s e n d o r f e r , V., L i t t v a y , T.,
Papes, D., 1994.: Hrast lužnjak
(Quercus
robur Ij.) kao potencijalna
test-biljka za
praćenje štetnog utjecaja okoliša. Zbornik
sažetaka priopćenja, P e t i kongres biologa s
m e đ u n a r o d n i m sudjelovanjem, P u l a , (posterno izlaganje).
L i t t v a y , T., 1994.: Varijabilnost nekih
kvantitativnih svojstava običnog bora (Pinus sylvestris Ij.)
uzgojenog iz sjemena
zracenog gama zrakama. Badovi, Vol. 29,2,
s. 207-246, S I J , (izvorni znanstveni rad).
Zoldos, V., Besendorfer, V., L i t t v a y , T.,
Papes, D., 1994.: The common oak (Quercus
robur L.) as a potential
test plant for
cytotoxicity monitoring. P e r i o d i c u m biologorum Vol. 96, No. 4, p. 490-491. P r e s e n t e d
at t h e 5th Congres of Croatian Biologists,
Pula.
L i t t v a y , T., 1995.: Device-Orafting of
Narrow
- Leaved
(Fraxinus angustifolia
Vahl.^) and Common (Quercus Robur Ij.).
X X I U F B O W O B L D Congress Tampere,
F i n l a n d , (poster - izvorni znanstveni rad).
B e s e n d o r f e r , V., Zoldos, V, L i t t v a y , T.,
Papes, D., 1995.: Karyological Characteristic of the Common Oak (Quercus robur
Ij.). X X I U F B O W o r l d Congress Tampere, F i n l a n d , ( I n v i t e d Papers, izvorni
znanstveni rad).
K r z n a r , A., Dolenec, 8., Bilandžija, J.,
Krejci, V., V r b e k , B., LindiC, V., L i t t v a y ,
T. 1995: Model of Evaluating of Environmental Capital of Forest
Ecosystem. XX
I U F B O W o r l d Congress T a m p e r e ( I n v i t e d
Papers, (izvorni znanstveni rad).
L i t t v a y , T., K r z n a r , A., Papes, D.,
1995.: Metodology survey of integral research
of changes in forest ecosystem.
Proceedings
of
the
International
Colloquium
on
Bioindication
of Forest Site
Polution:
Development
of
Methodology
and training, 267-271, T E M P U S , L j u b ljana, (pozivni r e f e r a t , izvorni znanstveni
rad).
Papes, D., Besendorfer, V., Zoldos, V.,
L i t t v a y , T., Peskan, M., K r s n i k - Basol, M.,
1995.:
Cytogenetical and
biochemical investigations in
bioindication
of common
oak forest. Proceedings of t h e I n t e r n a tional Colloquium on Bioindication of Forest Site Pollution: Development of Metodology and trainig, 221-226, T E M P U S ,
36
L j u b l j a n a , (pozivni r e f e r a t , izvorni znanstveni rad).
PeriC, Z., L i t t v a y , T„ 1995.: Seed Orchards in Croatia. E C E / F A O , W o r k s h o p
on 'Forest seed collection and storage",
OpoCno, Czech Hepublic, 4-8 j u n e 1995.,
(izlaganje sa znanstvenog skupa, poster).
L i t t v a y , T., 1996.: Selection and preservation of Common Oak (Qurcus robur
Ij.). P l u s Trees Adopted to t h e Changed
Ecological condition, I U F B O Simposium
(S2.04-01): Diversity and A d a p t a t i o n in
F o r e s t Ecosystems in A Changing W o r l d .
Vancouver, Canada. A b s t r a c t s 46, (posterno izlaganje).
B e s e n d o r f e r , V., Zoldos, V., Peskan, T.,
K r s n i k - B a s o l , M., L i t t v a y , T., Papes, D.,
1996.: Indentification of Potencial Cytogenetical and Biochemical Markers in Bioindication of Common Oak Forests. P h i t o n
( H o r n , A u s t r a l i a ) . Special issue: "Bioindication...", Vol. 36. Fasc. 3, p. 139-146.
L i t t v a y , T., Perić, Z., 1997.: Štete od
voluharica
u
klonskoj sjemenskoj plantaži običnog bora (Pinus sylvestris 1j.). Šesti
kongres Biologa H r v a t s k e s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, Z b o r n i k sažet a k a priopćenja, s. 180.
LITEBATUBA
Vidaković, M., Bećarević, J., Hajek, I.,
Keceli, S. i Podnar, V., (1992.): B a d o v i na
p o d i z a n j u klonske sjemenske plantaže hrasta l u ž n j a k a na p o d r u č j u SG ' K r n d i j a i
SG "Papuk". Zbornik o A n t u n u LevakoviCu, H A Z U , Centar Vinkovci, (200), s. 153170.
*** SIM, s. 33,118.
*** SL 1-2/95., s. 56.
*** SIB, s. 2, 5, 7,11, 30, 31, 43, 50, 51, 55,
60, 66.
*** H r a s t l u ž n j a k u H r v a t s k o j , (monografija), 1996. Poglavlja: Vegetativno
r a z m n o ž a v a n j e h r a s t a lužnjaka, s. 111, Cijep l j e n j e plus stabala, s. 135, c i t i r a n a lit., s.
499, 504, 521, 546.
MartinoviC, J., 1997: Tloznanstvo u zaštiti okoliša. P r i r u č n i k za inženjere, cit.
l i t e r a t u r a , Glava 8.1.3. Biološka sanacija
e r o d i r a n i h tala, s. 268.
***SL 3-4,1997., s. 186.
*** H S D 1996., s. 329, 350.
L N E N l C E K , Zvonimir, (Zagreb,
20. XII.1936.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin F r a n j e i Stoje r. Anić. H r vat, r i m o k a t o l i k . P o t j e č e iz radničke obitelji. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je Školu završio
1943., a I. m u š k u gimnaziju 1955.
Šumarstvo je studirao na ŠuH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
marskom f a k u l t e t u u Zagrebu i
d i p l o m i r a o 1961. godine.
R a d n i vijek započeo je u Š L G
"Jelen" - L Š U Tikves u B a r a n j i .
Tu je bio n a j p r i j e r e f e r e n t za uzgoj, a z a t i m r e f e r e n t za lov (1962.1966.). Od 1966. do 1973. bio je refer e n t uzgoja i u p r a v i t e l j te r e f e r e n t
iskoriSCivanja Suma u ŠG Bjelovar, Š u m a r i j a P a k r a c , a od 1973. do
1978. bio je u p r a v i t e l j RJ za građ e v i n a r s t v o u ŠG Bjelovar. N a k o n
toga (1978.-1986.) prelazi u R a d n u
zajednicu, na poslove p l a n i r a n j a u
ŠG Bjelovar, potom prelazi na mjesto s a v j e t n i k a u Poslovno udružen j e Sumarstva i d r v n e i n d u s t r i j e
H r v a t s k e Zagreb, gdje se zadržao
od 1986. do 1991.
Od 1991. s t r u č n i je s u r a d n i k
za p l a n i r a n j e u D i r e k c i j i JP "Hrv a t s k e Sume" u Zagrebu.
S t u d i r a o je i apsolvirao na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
poslijediplomski s t u d i j iz ekonom i k e i znanstvene organizacije rada u Šumarstvu.
Bio je na s t r u č n o j p r a k s i u
F i n s k o j i na svjetskom lovačkom
kongresu 1964.
S u r a đ i v a o je u Šum. listu i
L o v a č k o m vjesniku. Član je H Š D .
BADOVI
Zima na Belju. LV 11,1965./66., s. 251-252.
Mlada lisica. LV 6, 1965./66., s. 140-141.
Sto s jelenima. LV 12,1966./67, s. 339-340.
Neka
istraživanja
ponašanja
jelenske
divljaci. LV 1-2,1968./69., s. 35-37.
Sto je kapacitet u šumarstvu? Sum.
list 5-6,1983., s. 247-252.
*** Zbornik priopćenja I V . kongresa
biologa H r v a t s k e - XI./1993„ s. 341-343.
Razvoj sustava planiranja u JP "Hrvatske sume", (Development of P l a n n i n g systems in JP "HS"). Sum. list 7-8/94., s. 235-239.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 57.
*** Povijest šumar. Hrvatske 1846.-1976.,
s. 76, 417.
FrkoviC, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , Zagr e b 1993., s. 145,198, 328, 420.
*** SL 3-4., 1997., s. 186.
37
LOBOREC, Božidar, (Zagreb, 19.
XI.1953. - Z a g r e b , 14.YIII.1989.),
dipl. ing. Sumarstva, p r e d a v a č na
Š u m a r s k o j Školi u K a r l o v c u .
Sin V j e k o s l a v a i V e r o n i k e r.
Križanić. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i državljanstva. R i m o k a t o l i č k e vjere.
Otac mu je bio r a d n i k , a m a j k a
domaćica. U Z a g r e b u je 1968. završio osnovnu Školu i I X . g i m n a z i j u
1972. godine, a na Š u m a r s k o m fak u l t e t u u Z a g r e b u d i p l o m i r a o je
na ŠG o d j e l u 27.XI.1978.g.
N a k o n d i p l o m i r a n j a vise god i n a r a d i o je u P o l j o p r i v r e d n o j zad r u z i Z a c r e t j e . Od 1.IX.1986. pa do
s m r t i 14.YIII.1989. na Š u m a r s k o j
školi u K a r l o v c u p r e d a v a o je Šum a r s k e s t r u č n e p r e d m e t e : radni
strojevi i alati i Šumske komunikacije.
LITEBATUBA
*** Sum. škola Karlovac 1947-1997.,
K a r l o v a c 1997., s. 65, 66, 69.
L O C H E R T , Viktor, (Zagreb, 25.
XII.1940.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin R u d o l f a i Š t e f i c e r. Baric. H r v a t , h r v a t s k o g a i njemačkoga d r ž a v l j a n s t v a . R i m o k a t o l i č k e
vjeroispovijesti. P o t j e č e iz o b i t e l j i
i n t e l e k t u a l a c a : otac mu je ekonomist, a m a j k a - k n j i g o v o t k i n j a .
Z a v r š i o je o s n o v n u Školu
(1947.) i gimnaziju u Zagrebu na koj o j i m a t u r i r a 1959. Godine 1959.1960. uci n j e m a č k i i engleski u školi za s t r a n e jezike u Zagrebu.
Od 1960.g. s t u d i r a na Š u m a r skom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odsjeku 1966. godine.
P o s l i j e d i p l o m i r a n j a zaposlen je kao t e h n i č k i s u r a d n i k na
K a t e d r i za Šumarsku genetiku i
d e n d r o l o g i j u na Šum. f a k u l t e t u u
Z a g r e b u (1966.-1967.).
N a k o n odsluženoga vojnog roka u M a r i b o r u (Slovenija) (1967.1968.), zaposlen je u ŠG B u z e t u
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
I s t r i (1969.-1974.), početno na mjestu r e f e r e n t a za plan, a od 1972. godine upravitelj je Šumarije Labin.
Škol. g. 1971.-72. u p i s u j e posl i j e d i p l o m s k i s t u d i j iz o b l i k o v a n j a
p a r k o v n i h i r e k r e a c i j s k i h objekata na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu (od toga Sest kolegija na Arhitektonskom i Poljoprivrednom
f a k u l t e t u u Zagrebu), gdje je položio sve ispite p r e d v i đ e n e nastavnim p r o g r a m o m s t u d i j a i p r i j a v i o
m a g i s t a r s k i r a d pod naslovom "Zelenilo g r a d s k i h p r o s t o r a Ntirnberga, b i t a n čimbenik z a š t i t e okoliša".
Godine 1974. zapošljava se u
N j e m a č k o j kod t v r t k e K r f t m e r u
H a m b u r g u , kao v o d i t e l j g r a d i l i š t a
( d j e č j a igrališta), a 1975. prelazi u
U r e d za zelenilo grada Ntirnberga,
gdje od 1975. do 1978. o b a v l j a poslove n a d z o r a i z g r a d n j e javnog zelenila i Sportskih objekata. Od 1979.
do 1997. u istom u r e d u , neprekidno, r u k o v o d i Odjelom za njegu i
o d r ž a v a n j e u k u p n o g javnoga zelenila grada Ntirnberga.
Dipl. ing. V i k t o r L o c h e r t sudjelovao je na nekoliko međunar o d n i h s e m i n a r a i kongresa: 1984.
sudjeluje na I. Internacionalnom
seminaru Baumpflege, Heidelberg,
u N j e m a č k o j , a 1985. na X V I I I .
Svjetskom I U F R O kongresu u L j u b l j a n i (Slovenija).
Od većeg broja njegovih stru-
38
Cnih a k t i v n o s t i v a l j a p r i p o m e n u t i
da je 1987.g. bio i n i c i j a t o r i suorganizator M e đ u n a r o d n o g savjetovan j a o z a š t i t i i njezi s t a b a l a u gradovima, (nositelji: Bum. f a k u l t e t
Z a g r e b i JP "Zrinjevac" Zagreb).
Godine 1995. bio je s u i n i c i j a t o r i
sudionik r a d o v a na i s p i t i v a n j u i
sanaciji m a r k a n t n i j i h soliternih
s t a b a l a u gradu Z a d r u i okolici
("Zeleni hrast"), u k o j i m a su sudjelovali s t r u č n j a c i specijalisti iz
N j e m a č k e i Vel. B r i t a n i j e . Nositelji p r o j e k t a bili su t a d a š n j a Župan i j a z a d a r s k o - k n i n s k a i "Nasadi"
Zadar, uz znanstvenu p o t p o r u prof.
dr. sc. Ž e l i m i r a B o r z a n a sa Š u m a r skoga f a k u l t e t a u Zagrebu.
Dipl. ing. Viktor Lochert elan
je H r v a t s k o g a h o r t i k u l t u r n o g društva Z a g r e b i F r a n k i s c h e Gartenbaugesellschaft, Ntirnberg.
L j u b l j a n i 1935. godine.
Iz m a t e r i j a l n i h se razloga
morao n a k o n završene gimnazije
zaposliti na posti u L j u b l j a n i - do
1941. godine, a zatim na posti u
S p i t t a l u na D r a v i ( A u s t r i j a ) - do
1943. K a k o bi izbjegao mobilizaciju u n j e m a č k u vojsku, dragovoljno je otišao u N O B i tu je u Gradnikovoj brigadi ostao do k r a j a r a t a .
BADOVI
Sofortprogramm
filr
Sanierung
des
Stassenbaumbestandes in
Nilrnberg, (Kratkoročni program za sanaciju a l e j n i h stabala u Niirnbergu). G a r t e n b a u a m t Niirnberg. Bericht, 1985., p. 1-11.
Stabla na ulicama suvremenoga grada.
H o r t i k u l t u r a 3-4,1986., Zagreb., s. 33-37.
Njega stabala u praksi. Ibid., 3-4,1987.
Zelenilo Nilrnberga kroz stoljeća. Ibid.,
1-4,1989., s. 43-46
Kompostiranje
otpadaka
iz
gradskih
nasada. Ibid., s. 78-79.
Mali vrtovi - KleingUrten. Ibid., 3-4,
1990., s. 28-29.
LITEBATUBA
Dr. Mladen Obad - Scitaroci, I s t r a živanje metodologije obnove povijesnih
perivoja, (disertacija). Arhitektonski fakultet, Zagreb 1989., s. 253.
LOGAR, Alfonz, ( B o h i n j s k a Bistrica, B o h i n j , Slovenija, 3 . V I I I .
1916. - Soteska p r i B o h i n j u , 25.
VIII.1969.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J a n e z a i F r a n c i s k e r.
Smukavec. Slovenske narodnosti,
r i m o k a t o l i č k e vjere. Osnovnu je
Školu završio u B o h i n j s k o j Bist r i c i 1931., a r e a l n u g i m n a z i j u u
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Šumarstvo je studirao na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1948.49., a d i p l o m i r a o 4.III.1954.
O d m a h nakon d i p l o m i r a n j a
n a s t u p a u teško dočekanu Šumarsku službu, n a j p r i j e u K o c e v j u na
Gospodarsko - Šumarskom odjelu,
gdje je kao većina p o č e t n i k a provodio p r a k s u na u r e đ e n j u Suma,
ponajviše na p o d r u č j u p r i v a t n o g a
sektora. ZavrSivSi p r a k s u (13.VII.
1955.), v r a t i o se u svoj r o d n i gor e n j s k i k r a j , gdje se zaposlio kao
r e v i r n i Šumar za p r i v a t n e Sume
B o h i n j a u Š u m s k o j u p r a v i p r i Okr u ž n o m NO K r a n j . Od 1957. do
1962. godine bio je sef za p r i v a t n e
Sume cijeloga bohinskoga područja, n a j p r i j e p r i Poslovnom savezu
za Šumsko i d r v a r s k o gospodarstvo, a k a s n i j e n a k o n reorganizacije u Šumsko - gospodarskoj zad r u z i . To je bilo v r i j e m e t r a ž e n j a
p r a v a i m j e s t a p r i v a t n i h Suma u
d r u š t v e n i sustav. Od 1.1.1963. r a d i o
39
je kao pomoćnik d i r e k t o r a i sefa
za p r i v a t n e Sume u GG Bled, sve
do svoje p r e r a n e s m r t i u prometn o j nesreći (1969.).
Dipl. ing. A l f o n z L o g a r izab r a o je zaseban sektor za svoje
stručno i r a d n o područje, vrlo zaht j e v n o i odgovorno, posebno u sus t a v u n e n a k l o n j e n o m vlasnicima
p r i v a t n i h Suma. On je t i m l j u d i m a
ostao u t r a j n o m s j e c a n j u kao njihov Šumar, p r i j a t e l j , u č i t e l j i savjetodavac.
Višegodišnji je elan D r u š t v a
i n ž e n j e r a i t e h n i č a r a Slovenije.
( P o d a t k e smo dobili zahval j u j u ć i l j u b a z n o s t i supruge I v a n k e
i sina J a n e z a ) .
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 363.
LOGER, Lavoslav, (Ozalj, 28.1.
1899.-4.X.1968.), dipl. ing. Sumarstva.
G i m n a z i j u je završio u K a r lovcu 1917.g. Š u m a r s t v o je počeo
s t u d i r a t i 1917. na c e t v o r o g o d i s n j o j
Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu,
koja je skol. g. 1919.-1920. p r e r a s l a
u Gospodarsko - Šumarski f a k u l t e t
Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je
tek 1935.g.
P r i j e d i p l o m i r a n j a postavljen je 18.11.1926. za činovničkog
p r i p r a v n i k a p r i D i r e k c i j i Suma
B r o d s k e imovne općine u Vinkovcima, gdje se, u istom svojstvu, nalazio i 1933. Za tehničkog pomoćn i k a u n a p r i j e đ e n je 1934. kod iste
direkcije.
N a k o n d i p l o m i r a n j a postavljen je za Šumarskoga p r i s t a v a kod
iste d i r e k c i j e u Vinkovcima, gdje
je 1939. u n a p r i j e đ e n za Šumarskog
višeg p r i s t a v a .
Početkom I I . svjet. r a t a (1941.)
premješten je za v.d. ravnatelja Ravn a t e l j s t v a Suma S l u n j s k e imovne
općine u Karlovcu. I s t e godine prelazi za Šumarskoga n a d z o r n i k a u
Odjel za Šumarstvo M i n i s t a r s t v a
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Suma i r u d a u Z a g r e b u . P o s l i j e rata zaposlen je kod ŠG N o v a Gradiška, gdje se nalazio i 1954. Umir o v l j e n je 1964.
Bio je s t r u č n j a k za uređivan j e Suma. Š u m a r s t v u je dao velik
b r o j S u m s k o u r e đ a j n i h osnova za
slavonske Sume, a svoje je bogato
znanje i iskustvo prenosio generac i j a m a m l a d i h Šumara.
N a p i s a o je nekoliko poglavlja
u V e l i k o m Šumarsko - t e h n i č k o m
p r i r u č n i k u " 1946. ( d e n d r o m e t r i j a ,
u r e đ i v a n j e Suma, Šumska prometna sredstva), t a d a n e o p h o d n i h za
Šumare - s t u d e n t e i p r a k t i č a r e .
S u r a đ i v a o je u Š u m a r s k o m
listu 1941. s t e m a m a iz u r e đ i v a n j a
Suma i vodogradnje.
Bio je r e d o v i t i i a k t i v a n elan
H r v a t s k o g a Sum. d r u š t v a .
BADOVI
Prilog k pitanju odvodnjavanja u sumama donje Posavine. Sum. list. 1941., s.
522-524.
Savremeni problemi
uređivanja
suma
u Njemačkoj, (Osvrt na članak ing. F r a n ciskovica). Sum. list 1941., s. 264-266, 490.
Vodno
graditeljstvo
u
sumarstvu.
1942.
Dendrometrija. S.P., II., Zagreb 1946.,
s. 875-900.
Uređivanje suma. S.P. I I , Zagreb 1946.,
s. 901-928.
Vodno graditeljstvo. S.P. I, Zagreb
1946., s. 227-242.
Šumarsko zgradarstvo. S.P. I, Zagreb
1946., s. 191-225.
Tehnička i građevna mehanika. S.P. I,
Zagreb 1946., s. 127-189.
Šumska prometna sredstva. S.P. I, Zagreb 1946., s. 263-312.
LITEBATUBA
*** SL: 1926., s. 285; 1934., s. 126; 1936., s.
213; 1939., s. 265; 1940., s. 268; 1941., s. 154,
325, 326; 1943., s. 23; 1952., s. 73., 1954., s. 254.
BorosiC, J.: SIS, s. 65,122.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 18,
117,124,135,138, 200.
PetroviC, F. i SpolariC, V.: Ing. Lavoslav Loger. Nekrolog. SL 11-12,1968., s. 478.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci-Slav.
Brod 1974., s. 538.
Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-
40
1976., s. 275, 277, 280, 412.
Perić, N.: Svi rakovacki maturanti 18821995. Impressum, Karlovac 1995., s. 18 (Loger Leopold).
*** H S D 1846-1996., s. 231, 232, 241.
L O J A N , Ivan, ( J a g n j e d o v a c , Kop r i v n i c a 4.X.1944.), dipl. ing. Sum.
Sin Ivanov. H r v a t s k e narodnosti i d r ž a v l j a n s t v a . Završio je
s r e d n j u Š u m a r s k u Školu u K a r l o v cu 1963., a d i p l o m i r a o je na Š u m a r skom f a k u l t e t u u Z a g r e b u na ŠG
o d j e l u 22.XII.1971. godine.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, zaposlen je u I n f o r m a t i č k o j
službi JP H r v a t s k e Sume p.o. Zagreb (1995.) kao specijalist za razvoj.
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 57.
*** Š u m a r s k a škola Karlovac. Monog r a f i j a , Karlovac 1997., s. 83,130.
L O J D A , r. S l M O N , Margareta,
(Gospić, 24.V.1933. - Zagreb, 1969.),
dipl. ing. Sumarstva, asistentica
Z a v o d a za z a š t i t u Suma Š u m a r skoga f a k u l t e t a u Zagrebu.
K c i Božidara. H r v a t i c a . Gimn a z i j u je završila 1952.g. O b i t e l j
j o j je živjela u Osijeku.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Poljoprivredno-Sumarskom fakult e t u u Zagrebu. Apsolvirala je
skol. g. 1955.-56., a d i p l o m i r a l a na
ŠG o d j e l u 29.XII.1958. U t i j e k u
studija bila je demonstrator na anaH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
tomiji
drva.
Nakon diplomiranja radila
je u ŠG Gospić kao p r i p r a v n i c a ,
zatim d j e l u j e kao n a s t a v n i c a sredn j e Š u m a r s k e Škole u K a r l o v c u , a
godine 1962. prelazi na r a d u Ins t i t u t za č e t i n j a č e u J a s t r e b a r s k o ,
gdje počinje p r o u č a v a t i Šumarsku
fitopatologiju. S u r a đ u j u ć i vec t a d a
sa s t r u č n j a c i m a f i t o p a t o l o g i j e na
Šumarskom f a k u l t e t u , proširuje
svoje z n a n j e iz f i t o p a t o l o g i j e .
Od 12.1.1962. do 15.11.1965. bila je zaposlena u Š u m a r s k o m ins t i t u t u J a s t r e b a r s k o , gdje o d m a h
započinje s f i t o p a t o l o s k i m istraživ a n j i m a , a r j e š a v a i mnoge probleme u praksi, osobito bolesti čet i n j a č a . U godini 1965. prelazi na
Š u m a r s k i f a k u l t e t u svojstvu asist e n t a iz Šumarske f i t o p a t o l o g i j e , u
Zavod za z a š t i t u Suma, gdje proš i r u j e svoj rad, ali i d a l j e o s t a j e u
u s k o j s u r a d n j i s I n s t i t u t o m za čet i n j a č e i sa Šumarskom praksom.
Na tom m j e s t u ostala je sve do
p r e r a n e smrti.
U t i j e k u svoga k r a t k o g radnog v i j e k a n a j v i š e je r a d i l a na prob l e m i m a bolesti četinjača, osobito
bolesti u r a s a d n i c i m a i m l a d i m
nasadima. U svezi s t i m bolestima
vrlo je cesto odlazila na t e r e n gdje
je brzo u s p o s t a v l j a l a usku suradn j u s o p e r a t i v o m i stekla priznan j e kao d o b a r s t r u č n j a k i suradnik. U svojim r a d o v i m a o b r a d i l a
je pitanje poznavanja Coleosporinm
spp. na iglicama borova u H r v a t skoj, crvenu pjegavost iglica ( S c i r rhia pini F u n k i P a r k ) na crnom
boru, a istodobno je o b j a v i l a velik
b r o j z n a n s t v e n i h izvješća u svezi s
r a d o m u I n s t i t u t u za četinjače.
Suradnjom i savjetovanjem
p r a k s e na mnogo je m j e s t a z n a t n o
p r i d o n i j e l a da su n a s a d i č e t i n j a č a
s u s p j e h o m p o d i g n u t i i očuvani.
"Pok. inž. L o j d a ne samo da
je bila odličan s t r u č n j a k , nego je
imala mnoge v r l i n e zbog k o j i h su
41
j o j se svi r a d i s a v j e t a i s u r a d n j e
obraćali", (J. KiSpatic, 1969.).
BADOVI
Uništavanje korova u rasadnicima četinjača upotrebom herbicida. Badovi Jug.
instituta za četinjače 2, Zagreb 1969., s. 48-55.
LITEBATUBA
*** SN. s. 369, (Simon); 551 (Lojda).
Kispatić, iT.: Nekrolozi - M a r g a r e t a
Lojda, dipl. inž. sum. - In memoriam. SL
9-10,1969., s. 361.
*** S l M , s. 76, 88,118,150,178.
*** Š u m a r s k a škola Karlovac (19471997), (Monografija), Karlovac 1997., s. 60,
69,130.
L O K N A R , Kazimir, (Čabar, Gorski k o t a r , 22.X.1913. - Delnice, 1.1.
1998.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Miroslava i V j e k o s l a v e r.
Žurga. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac
mu je bio o b r t n i k , a m a j k a domaćica. P u č k u Školu završio je u rodnom Čabru, a gimnaziju je pohađao u S u š a k u i Subotici. M a t u r i rao je na r e a l n o j gimnaziji na Sušaku 1932. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o
je uoči I I . svjetskog r a t a 7.X.1940.
I s t e se godine i zapošljava u
svojstvu d n e v n i c a r a kod U p r a v e
Suma u Z a g r e b u . Vec slijedeće godine u n a p r i j e đ e n je na poslove pomoćnog Sumarnika. P r e d k r a j r a t a
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
v r a ć a se u svoj Gorski k o t a r i
1944.g. - k a d je položio d r ž a v n i
s t r u č n i ispit - imenovan je uprav i t e l j e m Š u m a r i j e S k r a d , a 1947.
upraviteljem Šumarije Mrkopalj.
U jeku opsežnih poslijeratn i h sjeća u s v r h u obnove zemlje
1948.g. p r e u z i m a u p r a v u manipulacije u Ogulinu, a zatim u Vrhovinama, davši z n a č a j a n d o p r i n o s da
r a d o v i na sjeći Sume i p r i v l a č e n j u
d r v n i h s o r t i m e n a t a Sto m a n j e naruše p r o i z v o d n u snagu sastojina.
Godine 1952. na k r a t k o n a p u š t a
službu u Šumarstvu, preuzevši tehničku službu u O P Z Čabar.
Do r e o r g a n i z a c i j e Sumarstva
i o s n i v a n j a ŠG Delnice (1960.) neko je vrijeme upravitelj Šumarije
M r k o p a l j , a od 1960. do 1965. Šum a r s k i je i n s p e k t o r i p o v j e r e n i k
za z a š t i t u p r i r o d e R e p u b l i č k o g a
zavoda za z a š t i t u p r i r o d e u Ogulinu i Delnicama. Sa tog r a d n o g
m j e s t a 1.X.1965. prelazi u ŠG Delnice, za Sefa e k s p l o a t a c i j e Suma, a
potom za pomoćnika glavnoga direktora.
U m i r o v l j e n je 1973. godine.
ProvevSi 25 godina u mirovini, umro je u D e l n i c a m a 1.1.1998.
LITEBATUBA
*** SL: 1944., s. 114.
Klepac, D.: Iz s u m a r s k e povijesti Gorskoga k o t a r a ..., Zagreb 1997., s. 207, 229.
Frković, A.: In memoriam. K a z i m i r
L o k n a r , dipl. ing. sumarstva (1913. - 1998.).
SL 1-2,1998.
LONČAR, Borislav, (Skopje, 18.1.
1952.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin G o j k a i K a t i c e r. P a v l a k .
H r v a t s k i d r ž a v l j a n i n . Otac m u j e
u m i r o v l j e n i k , a m a j k a domaćica.
Osnovnu i s r e d n j u Školu p o h a đ a o
je i završio u K a r l o v c u , m a t u r i r a v ši na s r e d n j o j Š u m a r s k o j Školi
1970. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu
1975.
42
Prvo zaposlenje dobiva 10.XI.
1975. u ŠG Ogulin - Š u m a r i j a Brinje. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža, n a j p r i j e r a d i kao inženjer p r i p r e m e rada, a zatim kao
u p r a v i t e l j Šumarije. Nakon devet
godina r a d a u Lici, 19.XI.1984. prelazi u Šumsko h o r t i k u l t u r n o gospodarstvo "Istra" Buzet, a od 1.1.
1985. prvi je u p r a v i t e l j nove Šum a r i j e Cres-LoSinj sa sjedištem u
Cresu. Ta mu je f u n k c i j a potvrđena i pri u s t a n o v l j e n j u nove UŠ
Buzet, JP "Hrvatske Sume" p.o.
Zagreb i na tome mjestu ostaje sve
do 1.VII.1995. kad je imenovan revirnikom Š u m a r i j e Cres-LoSinj za
Sume otoka Cresa.
Živi u Cresu.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/1995., s. 68.
*** Posl. izvješće 1995., "HS", s. 65.
*** Sum. škola Karlovac, (Monografija), Karlovac 1997., s. 86,130.
LONČAR, Ilija, (Slavsko Polje,
Gvozd, 2.VIII.1890. - Zagreb, 2.V.
1971.), visi Šumarski savjetnik.
P o t j e č e iz Šumarske obitelji.
Zavolio je Sume, pa je nakon završene gimnazije u Bjelovaru posao
na s t u d i j Sumarstva.
Šumarstvo je završio u Banskoj Stiavnici 1913. god. Od 1913.
do 1916. radio je kod D i r e k c i j e Suma u Žarnovici (tada Mađarska, a
sada Slovačka). Kasnije je bio upraH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
v i t e l j Š u m a r i j a Sveti Rok, Vranovina i Sokolovac. Od 1927. god. bio
je r u k o v o d i t e l j Odsjeka za uređivanje Suma kod Zagrebačke direkcije. Od 1941. na celu je D i r e k c i j e
Suma na Sušaku, a nakon 1945. radi u Odsjeku za u r e đ i v a n j e Suma
M i n i s t a r s t v a Sumarstva. Od 1949.
god. r a d i u I n s t i t u t u za Šumarska i
lovna istraživanja N R H u Zagrebu, 1950. odlazi u mirovinu.
Opsežan znanstveni i stručan
rad mu se odnosi uglavnom na uzgajanje i u r e đ i v a n j e Suma. U stručnim krugovima poznat je kao odličan poznavalac rasta i razvoja
sastojina.
Napisao je nekoliko knjiga i
velik b r o j znanstvenih, stručnih i
poučnih članaka u Šum. listu, Šumarskim novinama, Lovacko-ribarskom vjesniku i Gozdarskom vestniku.
"Od osobite su vrijednosti radovi o uzgoju mješovitih i otpornijih sastojina. Vrlo su zanimljivi
članci o p r e t v o r b i čistih sastojina,
uzrocima d e g r a d a c i j e sastojina,
važnosti grmlja u sastojini i ulozi
pomoćnih stabala u sastojini. Vrijedan doprinos proučavanju obnove Suma d a j e svojim radovima o
sadnji p r i k r a ć e n i h biljaka, presađivanju, poSumljavanju i oplodnim
sječama. U studiji o kestenu i bagremu zalaže se za siru u p o t r e b u
t i h dviju vrsta kod obnove naših
suma", ( H r e n , V., 1971.).
Obnašao je važne dužnosti u
Šumarskom društvu. Za svoj predani r a d proglašen je 1961. zaslužnim elanom Saveza I T Š I D .
Za vrijeme školovanja i studija bavio se slikarstvom (ugljen i
akvarel), a naročito se isticao kao
portretist. Bio je i s t a k n u t i stručn j a k za lov i pčelarstvo.
VAŽNIJI BADOVI
Nešto o pioiedama.
1937., s. 557-566.
Sum.
list
10-11,
43
Srneći strk. L H V 12,1940., s. 560-564.
Oplodna sječa u bukovim sastojinama.
Sum. list., 1946.
Uzajamno
otpornije
sastojine.
Ibid.,
1946.
Presađivanje
bukovih
biljaka.
Ibid.,
1947., s. 296-297.
Srne kod nas. L H V 2, Zagreb 1947., s.
7-9.
Vrebanje srnjaka. L H V 5, Zagreb 1947.,
s. 3-6.
Lov na divlje svinje. I b i d . 7., s. 8-10.
Medena rosa. Sum. list 1947., s. 157.
Posumljavanje nizinskih
suma.
Ibid.,
1948., s. 289-296.
O pravilnoj obnovi sastojina lužnjaka
i graba. Ibid., 1949.
Potreba
većeg rasprostiranja pitomog
kestena. Ibid., 1950., s. 58-64.
Pretvorba čistih nizinskih hrastika u
mješovite sastojine. Ibid., 1950., s. 441-446.
Borovac (Pinus strobus L.^). Ibid. 1950.,
s. 157-158.
Njega suma proredom. Inst. za sum. i
lov. i s t r a ž i v a n j a , Zagreb, 1951., sv. 5., s. 59.
O postopni sečnji v bukovih gozdovih.
Gozd. vestnik, L j u b l j a n a 1951.
Uzgoj bagrema u svrhu povećanja proizvodnje rudničkog drveta. Sum. list 1951.,
s. 250-255.
Njega suma čišćenjem. Sum. novine,
Zagreb 1952., 8/9, s. 2-3.
Prikaz knjige: >Ing. Ivo Podhorski: Uzgoj topola<- Sum. list 1952., s. 189.
O posumljavanju. I n s t i t u t za sum. i
lovna istraživanja, Zagreb, 1953., sv. 13.
Mješovite sastojine su mnogo korisnije. Sum. novine, Zagreb 1953., 3, s.l.
U našim sumama vise uzgajati bagrem. Ibid., 5, s. 1-2.
Da li se smije proredom prekidati sklop
sastojine? Ibid., 11, s. 6.
Prijedlog za organizaciju tržišta. Ibid.,
9, s. 2.
Važnost grmlja i mekih vrsta u šumskoj biljnoj zajednici. Ibid., 11, s. 2-3.
Prorede. I b i d . 1954.
Sedcenje. Gozd. vestnik, L j u b l j . 1955.
Da li šikare mogu postati produktivne. Sum. novine, Zagreb 1955.
Pomoćna stabla u sastojini. Ibid., 1955.
Sastojina nam govori da li je valjano
njegovana. I b i d . 1955.
Upotreba
prikraćenih
sadnica.
Ibid.
1955.
Njega gozda v SS Hrvatski. Gozd. vestnik, L j u b l j a n a 1956.
Mješoviti uzgoj nizinskih vrsta drveća.
Sum. list 9-10,1957., s. 379-382.
O njezi bukovih mladika. Ibid., 5-6,
1958., s. 157-163.
Predrast i njega sastojina. Ibid., 1959.
Uzroci degradacije sastojina. S.L., 1960.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LITEKATUKA
SL: 1919., s. 314; 1921., s. 208; 1923., s. 64,
186, 569; 1925., s. 554; 1927., s. 433; 1929., s.
302; 1932., s. 642; 1936., s. 586; 1937., s. 268;
1940., s. 261, 515; 1941., s. 112, 408.
Borosić, J.: SIS, s. 26, 39, 86,133.
Kauders, A.: Sum. bibliograf. I, s. 56, 211.
P o v i j e s t sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 76, 84, 85, 91, 92, 96, 97,118, 330, 412.
*** S l M , s. 83-84,118,150-151,178.
*** SE 2,1983., s. 366.
V. Hren (in memoriam). Sum. list
11.-12,1971., s. 480-482.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L H V , Zagreb 1993., s. 171,198, 219, 420.
*** H S D 1846-1996., s. 221, 230, 241. 276.
LONČAR, Milutin, r. 7.VIII.1891.
u Sisku, Šumarski inženjer, Šumarski s a v j e t n i k .
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o j a k a d e m i j i u Z a g r e b u i apsolvirao 1919. godine u p o s l j e d n j o j
generaciji a k a d e m a c a . D i p l o m i r a o
je, uz p r e k i d zbog vojske, (3.5 god.),
1920.
P r i v r e m e n i m Šumarskim povjerenikom imenovan je 20.VII.
1920. kod Ž u p a n i j s k e oblasti u Var a ž d i n u , a zatim je bio ekonom
Županijskog agrarnog ureda u Ogulinu. God. 1922. p o s t a v l j e n je za
p r i v r e m e n o g Šumarskog povjerenika kod K o t a r s k e oblasti u Dugom
Selu. I s t e je godine položio državni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva, godine 1923.
u n a p r i j e đ e n je za Šumarskog nadp o v j e r e n i k a i postavljen kod Kot a r s k e oblasti u D e l n i c a m a sa sjedištem u F u ž i n a m a , a 1925. prem j e š t e n je u Delnice. N a r e d n e god i n e (1926.) p r e m j e š t e n je K o t a r skom poglavarstvu u Gračac, a zat i m iste godine u K u m a n o v o (Mak e d o n i j a ) . Godine 1927. n a j p r i j e
prelazi D i r e k c i j i Suma u Skopje, a
zatim kao o k r u ž n i Šumar u Gevgeliju. Godine 1928. u p r a v i t e l j je
Šumarije u Skopju, z a t i m o k r u ž n i
Šumar u Gevgeliji, a 7.VII.1928.g.
o t p u š t e n je iz službe.
Nakon kraćeg prekida, 24.XI.
1928.g. p o s t a v l j e n je za okružnog
44
Šumara kod Š u m a r i j e K u m a n o v o ,
a z a t i m za Šumarskog i n ž e n j e r a i
u p r a v i t e l j a iste Šumarije. Godine
1930., kao visi Šumarski pristav,
p r e m j e š t e n je B a n s k o j u p r a v i u
Nis, a 1.VIII.1932. imenovan je Šum a r s k i m savjetnikom i v.d. upravit e l j e m u Š u m a r s k o m odsjeku. P r e ma n e p o t p u n i m podacima, 1939. jos
u v i j e k r a d i kao Š u m a r s k i s a v j e t nik, a l i t a d a kod D i r e k c i j e Suma u
Nisu. U t i j e k u I I . svj. r a t a konačno se mogao v r a t i t i u H r v a t s k u .
Zaposlen je 1941. kao k o t a r s k i Šum a r kod K o t a r s k o g nacelstva u Biogradu, a 1943. nalazio se u N o v o j
Gradiški. O njegovom d a l j n j e m životnom p u t u nismo pronašli podatke.
Bio je elan Jugosl. Sum. udr u ž e n j a , odnosno H Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1920., s. 238; 1922., s. 242, 688;
1923., s. 256, 570; 1925., s. 210; 1926., s. 343,
615; 1927., s. 263, 433; 1928., s. 59, 103, 390;
1929., 50, 303; 1930., s. 262; 1932., 639; 1935., s.
533; 1939., s. 397; 1941., s 42; 1943., s. 23.
BorosiC, J:. SIS, s. 5, 61, 94.
*** SN, S. 104.
LONČAR, Nikola, (M. P o l j a n e , Sisak, 10.1.1945.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Nikole, po zanimanju zeml j o r a d n i k a . Š u m a r s k u Školu završio je 1963. godine u Delnicama.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u i diplomirao 27.1.1972.
LONČAR, Rajka, ( R a v e n s b u r g ,
N j e m a č k a , 3.IV.1971.), dipl. ing. Sumarstva.
Po nacionalnosti je H r v a t i c a .
ZavrSivSi s r e d n j u školu - matemat i č k o u s m j e r e n j e (1988.), skol. g.
1989.-90. upisala se na Š u m a r s k i
f a k u l t e t u Zagrebu.
D i p l o m i r a l a je na ŠG o d j e l u
24.111.1995. godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LONČAR, Stjepan, (Otok, Vinkovci, 1.1.1953.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a r i j a n a i Ane r. Todoric. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu
je s t r o j a r s k i t e h n i č a r , a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu polazio u
Otoku i završio je 1968., a Gimnaziju "M. A. Reljkovic" u Vinkovcima. I s p i t zrelosti položio je 1972.
godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 1978. godine.
Nakon diplomiranja prvo radno mjesto dobiva 26.IX.1978. u Šum a r i j i Spacva. S l i j e d i p r o m a k n u ć e
na mjesto i n ž e n j e r a operative, pa
r e f e r e n t a za iskoriscivanje Suma i
konačno u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Spacva. Reorganizacijom Sumarstva uslijedilo je mjesto direktora OOUR-a
za i s k o r i s c i v a n j e Suma V r b a n j a
(1985.-1990.). Osnivanjem JP "Hrvatske Sume" UŠ Vinkovci, p o s t a v l j e n
je za stručnog s u r a d n i k a za iskor i s c i v a n j e Suma u O d j e l u za proizvodnju. Na t o j d u ž n o s t i o s t a j e do
l i s t o p a d a 1995., k a d je p r e m j e š t e n
na isto mjesto u Službi za proizv o d n j u D i r e k c i j e H Š u Zagrebu.
Zbog p o t r e b a u m a t i č n o j organizaciji 21.XI.1996., n a k o n nešto vise
od godine dana, v r a ć a se u svoje
Vinkovce, preuzevši dužnost pomoćn i k a u p r a v i t e l j a U p r a v e za plan,
p r o i z v o d n j u i k o m e r c i j a l n e poslove te r u k o v o d i t e l j a O d j e l a za pro-
45
i z v o d n j u UŠ Vinkovci, na kojem
se m j e s t u nalazio i u v r i j e m e pis a n j a ovoga životopisa (1997.).
Dipl. ing. S t j e p a n Lončar,
a k t i v a n je i na planu lovstva, nastojeći da n e k a d čuvenim lovištima "Kunjevci" i "Spacva" v r a t i stari sjaj. P r i s n o s u r a đ u j u ć i sa Šum a r s k i m f a k u l t e t o m u Zagrebu,
bio je elan t i m a za i s p i t i v a n j e dvos t r u k e b i j e l i h r a s t a l u ž n j a k a , ciji
su r e z u l t a t i i z n i j e t i 1996. prigodom
150. o b l j e t n i c e organiziranoga Sumarstva u Hrvatskoj.
Uz d r u g a p r i z n a n j a i nagrade nosilac je Spomenice Domovinskog r a t a 1991.-1992.
Član je H Š D . Živi u Vinkovcima.
BADOVI
Dvostruka
bijel hrasta lužnjaka, (sa
K r p a n , A., Baus, Đ. i Segedi, N.). Zbornik
radova 2 "Zaštita suma i p r i d o b i v a n j e
drva", Sum. f a k u l t e t Zagreb i Sum. i n s t i t u t
J a s t r e b a r s k o , Zagreb 1996., s. 323- 333.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 58.
LONČAR, Vladimir, (Titel, Vojvodina, 25.XII.1902. - Beograd, 1943.),
dipl. ing. Sumarstva, kotarski Šumar.
S t u d i r a o je Šumarstvo na Gospodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u
Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je na
Š u m a r s k o m odsjeku 1924.-25. skol.
godine, a d i p l o m i r a o 13.11.1928.
Zaposlio se u Šumarskoj struci 23.V.1929. D r ž a v n i s t r u č n i ispit
za samostalno v o đ e n j e Šumarskoga
gospodarstva položio je p r i Minis t a r s t v u Suma i r u d a u B e o g r a d u
1931. godine. K a o Šumarski pristav,
od K o t a r s k o g a nacelstva u J a s t r e b a r s k o m p r e m j e š t e n je 24.VI.1932.
za Šumarskoga p r i s t a v a i kotarskog Šumarskog r e f e r e n t a u K o t a r sko nacelstvo D o n j a S t u b i c a ( H r v .
Zagorje), koje je p r i p a d a l o Odsjeku za Šumarstvo B a n s k e u p r a v e
Z a g r e b gdje se, p r e m a n e p o t p u n i m
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
podacima, nalazio i 1933. Godine
1935. p r e m j e š t e n je za u p r a v i t e l j a
Šumarije Nemila (BiH). Nakon
toga u službi je kod K o t a r s k o g a
nacelstva u P a k r a c u , odakle je,
kao visi Š u m a r s k i p r i s t a v , 1939.
p r e m j e š t e n za kotarskoga Šumara
K o t a r s k o m nacelstvu u Samobor.
Godine 1940. ponovno je na dužnosti kotarskog Šumara u P a k r a c u , a
1942. o t p u š t e n je iz d r ž a v n e službe.
Godine 1943. u b i j e n je u logoru na B a n j i c i u B e o g r a d u .
LITEBATUBA
*** SL: 1932., s. 565; 1935., s. 233; 1939.,
s. 597; 1940., 190., 609; 1942., s. 129; 1947., s. 173.
BorosiC, J.: SIS, s. 6, 58,106.
*** SN, S. 355.
LONČAR, Žarko, ( B a č k a P a l a n k a ,
Vojvodina, 8.XI.1956.), dipl. ing,
Sumarstva.
Sin M i r k a i A n đ e r. K a r a c i c .
H r v a t s k e narodnosti i državljanstva, katolik. Otac mu je bio radnik v i n o g r a d a r - v o c a r , a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u
Iloku 1971., a srednju Šumarsku školu u K a r l o v c u 1975. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u u Sarajevu opci smjer. D i p l o m i r a o je 1983.g. iz
p o d r u č j a uzgoj - genetika. I z r a d i o
je i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Visine i visinski p r i r a s t ,
d e b l j i n e i d e b l j i n s k i p r i r a s t od 5
do 10 god. s i t k a n s k e smreke pok u s n e plohe Š u m a r s k o g a f a k u l t e t a
Sarajevo".
Po d i p l o m i r a n j u zaposlen je
1983. u t a k s a c i j i ŠG S r e d n j e pod u n a v l j e Novi Sad. Tu se zadržao
samo Sest mjeseci, a z a t i m je prešao u L Š G "Jelen" A p a t i n za rukovoditelja iskoriscivanja Suma (19841987.). Od 1987. do 1991. rukovodit e l j je lovstva i z a š t i t e Suma (specijalnost uzgoj jelena l o p a t a r a ) u
L Š G "Jelen" Ilok.
Od 1992. do 1997. zaposlen je
u JP " H r v a t s k e Sume", UŠ Bjelo-
46
var u Š u m a r i j i B j e l o v a r na m j e s t u
r e v i r n i k a za nizinske Sume h r a s t a
l u ž n j a k a . U 1997.g. p o s t a v l j e n je za
upravitelja Šumarije Ilok, UŠ Vinkovci.
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2,1995., s. 62.
*** Sum. škola Karlovac, (Monografija), Karlovac 1997., s. 89,130.
L O N C A R E V l C , Andrija, ( Ž u p a
nja, 1865. - Ilok, 30.VIII.1909.), kot a r s k i Šumar.
N a k o n z a v r š e n i h pet r a z r e d a
gimnazije u Osijeku, p o h a đ a o je
Gospodarsko - Šumarsko učilište u
Križevcima, gdje je 1887. završio Šumarstvo.
Počeo je r a d i t i kao Šumarski
vježbenik, n a j p r i j e kod I I . b a n s k e
imovne općine, a zatim kod Šumar i j e B r o d s k e imovne općine u E a jevu Selu, gdje je 1894. imenovan
Šumarskim pristavom. D r ž a v n i ispit za samostalno v o đ e n j e Šumskoga gospodarstva položio je 1893. s
odličnim uspjehom, a 1896. imenovan je p r i v r e m e n i m k o t a r s k i m Šum a r o m kod K o t a r s k e oblasti u
J a s t r e b a r s k o m sa sjedištem u Kost a n j e v c u . Godine 1897. p r e m j e š t e n
je K o t a r s k o j oblasti u Đ a k o v u , a
1900. K o t a r s k o j oblasti u Bjelovaru, gdje se zadržao do 1902., k a d a
je, kao k o t a r s k i Šumar I. r a z r e d a ,
p r e m j e š t e n K o t a r s k o j oblasti u
K o p r i v n i c i , z a t i m 1906. Ž u p a n i j skoj oblasti u Osijeku i konačno
1908. premješten je u Ilok, gdje umire 1909. godine.
Bio je elan H r v a t s k o - s l a v o n skog Šumarskoga d r u š t v a od 1891, a
prisustvovao je i d r u š t v e n i m skupštinama.
LITEBATUBA
*** SL: 1893., s. 537; 1894., s. 116; 1895.,
s. 325, 502; 1896., s. 97; 1900., s. 481; 1902., s.
681; 1906., s. 406; 1908., s. 351.
Osobne viesti. U m r o A n d r i j a LonCarevic, k o t a r s k i šumar. SL 10,1909., s. 387.
BorosiC, J.: SIS, s. 18.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Zbornik o 100. obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - Slavonski Brod, 1974., s. 538.
L O N C A R E V I Ć , Stjepan, iz Požege, dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Gospodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u
Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na
Š u m a r s k o m o d s j e k u skol. g. 192324., a d i p l o m i r a o tek 22.X.1934.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
p r e m j e š t e n je, kao Šumarski vježbenik, 1939. godine od Š u m s k e manipulacije Međuric k Šumariji u
L i p o v l j a n e , gdje je 1940. bio v.d.
u p r a v i t e l j a , a 1941. p o s t a v l j e n je za
Šumarskoga p r i s t a v a i u p r a v i t e l j a
državne Šumarije Lipovljani. Kao
Šumarski visi p r i s t a v p r e m j e š t e n
je 1942. iz L i p o v l j a n a O d j e l u za Šum a r s t v o M i n i s t a r s t v a Suma i r u d a
u Zagrebu. U istom svojstvu nalazi
se 1943. u službi kod Glavnog ravn a t e l j s t v a za Šumarstvo u Z a g r e b u .
Bio je elan H Š D . Ostali podaci nisu nam poznati.
LITEBATUBA
*** SL: 1939., s. 714; 1940., s. 268; 1941., s.
112; 1942., s. 31,127; 1943., s 23, 331.
*** SN, S. 354.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci-Slav.
Brod 1974., s. 546, 550.
L O N č A R l C , Andrija, iz Selaca,
nadSumar.
Šumarstvo je apsolvirao 1895.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a .
P r i v r e m e n i m Šumarskim vježbenikom imenovan je 1899.g. kod
Đ u r đ e v a č k e imovne općine u Bjelovaru. D r ž a v n i ispit za samostalno v o đ e n j e Šumskoga gospodarstva
položio je 1902. Š u m a r s k i m pristavom imenovan je 1903. U istom
svojstvu 1905. r a d i u Š u m a r i j i Nova Raca kod Bjelovara, a kao kot a r s k i Šumar imenovan je 1912.
godine nadSumarom kod Đ u r đ e v a č ke imovne općine.
47
Bio je elan H r v a t s k o - s l a v o n skoga Šumarskoga d r u š t v a .
LITEBATUBA:
*** SL: 1899., s. 86; 1902., s. 299; 1903., s.
83; 1905., s. 462; 1912., s. 194.
BorosiC, J:. SIS, s. 20.
LONCARIĆ, Marijanka, (Beka,
Koprivnica, 1.II.1958.), dipl. ing. Sum.
K c i S t j e p a n a , po z a n i m a n j u
zemljoradnika. Hrvatica. M a j k a j o j
je domaćica.
ZavrSivSi s r e d n j u školu 1977.,
u p i s a l a se skol. g. 1977.-78. na Šum a r s k i f a k u l t e t u Zagrebu. Diplom i r a l a je 7.IV.1983. iz genetike s
oplemenjivanjem
drveća.
Napisala
je i o b r a n i l a d i p l o m s k i r a d pod
naslovom "Prikaz dostignuća na
o p l e m e n j i v a n j u listaca brzog rast a k o n t r o l i r a n o m hibridizacijom",
(vid. P A V l C l C , 4. knjiga).
LONCARIĆ, Tanja, (Sisak, 28.VI.
1964.), dipl. ing. Sumarstva.
K c i Đ u r e i M i l a n k e r. Radovic. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i državl j a n s t v a . Otac j o j je e l e k t r i č a r , a
m a j k a službenica. Osnovnu je Školu završila u Sunji, a CUO u Sisku.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu,
na kojem je d i p l o m i r a l a 1987.g.
P r e m a nepotpunim podacima,
zaposlena je kao t a k s a t o r .
Članica je H r v a t s k o g a Šumarskoga d r u š t v a .
LONCARIĆ, Vinko, (Fužine, Gorski k o t a r , 1860. - Z l a t a r , H r v . Zagorje, 14.IV.1909.), k o t a r s k i Šumar.
N a k o n završenih pet r a z r e d a
gimnazije pohađao je GospodarskoSumarsko učilište u K r i ž e v c i m a , u
kojem je 1879. završio Šumarstvo.
Godine 1880. imenovan je kot a r s k i m Šumarom moslavačkim sa
sjedištem u Vojnom Križu, 1883. kotarskim Šumarom Križevacke imovne općine u Sv. I v a n u Zelini, 1890.
k o t a r s k i m Šumarom za u r b a r s k e
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
općine sa sjedištem u Delnicama,
gdje je 1896. kod K o t a r s k e oblasti
imenovan k o t a r s k i m Šumarom. God i n e 1900. p r e m j e š t e n je K o t a r s k o j
oblasti na Sušaku, a z a t i m u Zlatar, gdje ga je z a t e k l a p r e r a n a
s m r t i gdje je s a h r a n j e n .
Posebno se bavio geodetskim
radovima. Omeđasio je Sume zemljišnih zajednica kojima je upravljao.
Bio je elan H r v a t s k o - s l a v o n skoga Šumarskoga d r u š t v a . Povremeno se javljao i u tisku ( Š L 1883.)
i p o p u l a r i z i r a o r a d d r u š t v a , (izleti
članova d r u š t v a ) .
LITEBATUBA
Sum. list: 1880., s. 143; 1882., s. 226;
1898., s. 72, 73; 1900., s. 369.
Osobne viesti: U m r l i . SL 5, 1909., s.
186-187.
BorosiC, J:. SIS, s. 16.
Kaudeis, A.: Sum. bibliogr. I, s. 226.
*** P o v i j e s t sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 408.
Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gorskoga k o t a r a u sadasnjost..., Zagreb 1997., s.
207, 229.
L O N G I N , Božidar, ( Z a d a r , 17.111.
1960.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin A n t e i D a n i c e r. K u k u r u zovic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu
je s t r o j o b r a v a r , a m a j k a medicinska sestra. Osnovnu i s r e d n j u naob r a z b u postigao je u Z a d r u . Matur i r a o je skol. g. 1978.-79. u Gimnaziji V l a d i m i r Nazor".
48
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1986. Na
istom f a k u l t e t u specijalizira pejzažnu a r h i t e k t u r u .
Nakon d i p l o m i r a n j a r a d i na
h o r t i k u l t u r i i rasadnicarstvu, proizvodeći prijeko potreban sadni
m a t e r i j a l za poSumljavanje goleti.
Početkom Domovinskog rata,
u siječnju 1991. dragovoljno se javlja u obrambene f o r m a c i j e na zadarskom području. Kao časnik Zbora narodne garde, kasnije H V , obnašao je vise odgovornih dužnosti,
aktivno sudjelujući u akcijama "Maslenica", "Oluja" i "Ljeto 95".
Svoju Šumarsku k a r i j e r u nastavlja u UŠ Split - Š u m a r i j a Zadar, gdje od prvog dana obnaša
dužnost u p r a v i t e l j a Šumarije.
Uz obnovu ratom s t r a d a l i h i
spaljenih k u l t u r a (Musapstan), posebno se zalagao da se u okviru
" H r v a t s k i h Suma" i Š u m a r i j a Zadar bavi lovnim gospodarstvom na
području državnog lovišta "Bokanjacko blato".
Od godine 1995. dipl. ing. Božidar Longin elan je Upravnog odbora H Š D , elan Uređivačkog savjeta "Šum. lista" i postdiplomant
na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu.
Ustrojem novih županija, 1997.
godine imenovan je dožupanom Županije zadarske.
Od mnogih p r i z n a n j a i nagrada ističemo odlikovanje Reda
hrvatskoga pletera, kojim ga je
odlikovao predsjednik RH 1996. za
osobit doprinos razvoju i ugledu
R. H r v a t s k e i dobrobiti njezinih
građana.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 69,1999., s. 593.
Posl. izvješće "HS" 1995., s. 66.
Jakovac, H.: Odlikovani sumarski strucnjaci. Božidar Longin, dipl. ing. sum. SL
9-10,1996., s. 436.
*** H S D 1846-1996., s. 371-375, 377, 381,
383, 386, 387, 404.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LOPARIĆ, Nikola, iz Cvetkovica,
Jastrebarsko, dipl. ing. Sumarstva,
k o t a r s k i Šumar.
S t u d i r a o je na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u
Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku skol. g. 1930.-31., a diplomirao 10.X.1932.
P r e m a dostupnim podacima,
godine 1937. postavljen je za Šumarskoga pristava kod državne Šumar i j e u K o n j i c u ( B i H ) , a 1939. u istom svojstvu premješten je u Direkciju Suma Mostar, ali i otpušten iz državne službe.
Kao Sumarski pristav, 1941.
premješten je R a v n a t e l j s t v u Suma
P e t r o v a r a d i n s k e imovne općine u
t a d a š n j o j H r v a t s k o j Mitrovici, a
1942. za u p r a v i t e l j a državne Šumar i j e u Konjicu. I s t e godine, kao visi Sumarski pristav, preuzima dužnost kotarskoga Šumara kod Kot a r s k e oblasti u D o n j o j Stubici,
gdje se nalazio i 1943.
P o d a t k e o njegovu r a d u poslije I I . sv. r a t a nismo pronašli.
Bio je elan Jugosl. Šumarskog u d r u ž e n j a i H Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1937., s. 614, 696; 1939., s. 265,
597; 1940., s. 268; 1941., s. 405; 1942., s. 93,
270; 1943., s. 23, 268.
BorosiC, J.: SIS, s. 8.
*** SN, S. 357.
LORINCZ, Tibor, (Šibenik, 5.III.
1967.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J u r a j a , po zanimanju službenika, i m a j k e nastavnice. Po narodnosti je Mađar, hrvatskoga državljanstva. S r e d n j u školu polazio
je i završio u CUO P a k r a c 1985.g.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 22.11.1993. iz uređivanja Suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Promjene s t r u k t u r n i h odnosa u GJ
>CrnovScak< tijekom posljednjih 30
godina (1957.-1986.)".
49
P r e m a nepotpunim podacima,
radio je neko vrijeme u privatnom
h o r t i k u l t u r n o m poduzeću "Mirta"
u Sesvetama kod Zagreba, a 1997.g.
zaposlio se u JP "Hrvatske Sume"
UŠ Zagreb u Š u m a r i j i Velika Gorica.
i stručnih radova iz svoje uže i sire
struke.
LORKOVIC, Zdravko, rođen u Za
grebu, 3.1.1900., dr. zoologije, red.
prof. Medic. f a k u l t e t a , h o n o r a r n i
nastavnik na Poljopr. Sum. fakultetu.
Diplomirao je na Filozofskom
f a k u l t e t u u Zagrebu 1924. godine,
a doktorirao 1928. na Filozofskom
fakultetu u Ljubljani.
Od 1923. do 1927. bio je kustos MineraloSko-petrografskog muzeja u Zagrebu, a od 1938. do 1942.
godine h o n o r a r n i je nastavnik entomologije i zoologije na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Istodobno do 1943.g. izv. je
profesor biologije, god. 1943.-1951.
redovni profesor na Veterinarskom
f a k u l t e t u u Zagrebu, a istodobno
od 1942. do 1951. h o n o r a r n i je profesor istoga predmeta i predstojnik
Zavoda za biologiju Medicinskoga
f a k u l t e t a u Zagrebu. Bio je i honor a r n i nastavnik za genetiku na
PMF-u.
LorkoviC dr. Zdravko bio je i
suradnik I n s t i t u t a za eksperimentalnu biologiju J A Z U u Zagrebu i
pročelnik Odsjeka za zoologiju. Od
1958. dopisni je elan J A Z U , Odjel
za prirodne znanosti. Godine 1960.
izabran je za elana I n d i j s k e akademije za zoologiju. Vrlo je zapažen i u svijetu: obnašao je razne
f u n k c i j e u međunarodnim udruženjima, sudjelovao na međunarodnim simpozijima i kongresima te
radio u stranim institucijama, poglavito u prirodoslovnim muzejima.
Napisao je i objavio, ponajviše na stranim jezicima i u stranim
časopisima i edicijama, velik b r o j
zapaženih i v r i j e d n i h znanstvenih
LOSERT, Adolfo, Šumar.
Šumarstvo je završio u Šumarskoj akademiji u Mariabrunnu
u Austriji. P r e m a nepotpunim podacima, radio je u V o j n o j k r a j i n i
od 1871., a osamdesetih godina u
Šumskoj u p r a v i u Jasenovcu kao
Šumar.
Stradao je nesretnim slučajem 16.XII.1885. godine u Jasenovcu.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 121, 169, 202, 296, 302, 382,
384, 454-456.
Ivancevič, V.: Velebitski botanički vrt.
S e n j 1997., s. 21.
LITEBATUBA
Sum. list: 1880., s. 143; 1882., s. 226;
1901., s. 47.
Osobne viesti: U m r o šumar Adolfo Losert. SL 1,1886., s. 46.
LOVAŠ, Ondrej, (Glozan, Bački
P e t r o v a c , V o j v o d i n a , 27.X.1944. 20.111.2000.), dipl. ing. Šumarstva,
mr. sc.
Sin Ondreja i Ane r. Cipkar.
Slovak, hrvatskoga državljanstva,
evangelik. P o t j e č e iz seoske obitelji. Osnovnu je Školu završio u
Gložanu 1959., a prirodno-matematicki smjer gimnazije u Bačkom
Petrovcu 1963. godine.
50
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Beogradu.
D i p l o m i r a o je 1967.g. M a g i s t r i r a o
je na Šum. f a k u l t e t u u Z a g r e b u
1997. godine iz znanstvenoga podr u č j a zaštita Suma. O b r a n i o je magistarski r a d na temu: "Mikoze i
š t e t n i k u k c i topola n a p o d r u č j u
U p r a v e Suma Osijek".
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i o je
u L Š P G "Jelen" Beograd, Š u m a r i j a
D a r d a , 1970. N a k o n toga zaposlio
se kao s t r u č n i s u r a d n i k za uzgoj
Suma, z a š t i t u i i s k o r i s c i v a n j e Suma
u ŠG O s i j e k , Š u m a r i j a Valpovo
(1970.-1980.).
N a k o n toga p o s t a v l j e n je na
mjesto stručnog s u r a d n i k a za zaš t i t u Suma u S t r u č n i m službama
ŠG Osijek (1981.-1990.). Od 1991. ruk o v o d i t e l j je Proizvodnog o d j e l a u
U Š Osijek J P "Hrvatske Sume".
U t i j e k u radnog v i j e k a redovito je sudjelovao na s a v j e t o v a n j i ma o zaštiti b i l j a u O p a t i j i . Sudjelovao je na z a s j e d a n j u Međunar o d n e k o m i s i j e za topolu u Zaragozi ( Š p a n j o l s k a ) 1992. i u B u d i m pešti 1996. godine.
BADOVI
Lovaš, O.: Proizvodnja drveta topole i
vrbe u namjenskim zasadima na području
SG Osijek. Topola br. 143-144, Novi Sad
1985.
AvramoviC, G., GojkoviC, G., Lovaš, O.,
VidakoviC, S.: Suzbijanje gljive Dothichiza
populea Sacc. et Br. u topolovim rasadnicima na području Osijeka. Badovi I n s t i t u ta za topole, K n j i g a 18, Novi Sad 1987.
Lovaš, O.: Mogućnosti primjene nekih
translokacionih herbicida u njezi mladika
i kultura hrasta lužnjaka. Zbornik radova
sa s a v j e t o v a n j a o p r i m j e n i pesticida, Opat i j a 1988.
KalinoviC, I., Zimmer, B., B a n a j , Đ.,
Pancic, S., Lovaš, O.: Značenje suzbijanja
glodavaca na poljoprivrednim i
sumskim
površinama antikoagulantima
prve i druge generacije. P r a x i s veterinaria, godište
43,1995.
Lovaš, O.: Zaštita topola i vrba na
području Uprave suma Osijek. Ministarstvo p o l j o p r i v r e d e i sumarstva, H r v a t s k a
komisija za topolu, KondriC 1995.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Lovaš, O.: U t j e c a j intenzivnog uzgoja
topola na gospodarenje sumama osjeckovalpovackog područja. Ministarstvo poljop r i v r e d e i sumarstva, H r v a t s k a komisija
za topolu, KondriC 1995.
Hrasovec, B., Lovaš, O.: L i s p o t h i p s
crassipes J a b l . - štetnik topola u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske. Zasjedanje Međunarodne komisije za topolu, Budimpešta 1996.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 59.
L O V R E K O V I Ć , DuSko, (Beograd,
12.V.1944.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin S t j e p a n a , po z a n i m a n j u
službenika. P o s l i j e I I . svjetskog
r a t a preselili su se u Sisak, gdje je
DuSko završio gimnaziju i matur i r a o 1963. god.
S t u d i r a o je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u u Zagrebu. D i p l o m i r a o
je na ŠG odjelu 12.VII.1972.
P r e m a našoj evidenciji, 1995.
n i j e r a d i o u h r v a t s k o m Šumarstvu.
L O V R E K O V I Ć , Mario, (Sisak, 5.
1.1974.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J o s i p a , po z a n i m a n j u
službenika i m a j k e m a t i c a r k e . H r v a t s k e je n a r o d n o s t i i d r ž a v l j a n stva. S r e d n j u Š u m a r s k u Školu završio je u K a r l o v c u 1992.
Na Š u m a r s k i f a k u l t e t u Zagrebu upisao se skol. g. 1992.-93. Diplomirao je na ŠG o d j e l u 21.V.1997.
iz organizacije p r o i z v o d n j e u Šum a r s t v u . N a p i s a o je i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Organizacija i k o r i š t e n j e izvora Šumarskih informacija".
K a o prilog r a d u sastavio je
kazalo s u r a d n i k a u časopisu Mehanizacija Sumarstva, sa popisom naslova radova, koji koristimo u ovom
"Leksikonu", pa dipl. ing. Lovrekovica s m a t r a m o s u r a d n i k o m .
LITEBATUBA
*** Sum. škola Karlovac, Monografija, K a r l o v a c 1997., s. 114,130.
LOVRIĆ, Andrija, Željko, vid. 5.
knjiga.
51
LOVRIĆ, Ante, (Novalja, Pag, 16.
IX.1904. - Zagreb, 17.111.1993.), dipl
ing. Sumarstva.
M a t u r i r a o je na senjskoj gimnaziji, a s t u d i r a o je na Gospodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, gdje je apsolvirao skol. g.
1928.-29., a d i p l o m i r a o 1929. Državni stručni ispit položio je 1933.g.
Do 1945. r a d i o je kao kotarski r e f e r e n t , u p r a v i t e l j Šumarije i
t a k s a t o r (Delnice, P a k r a c , Vranovina, Zagreb, S a r a j e v o ) pa kao ref e r e n t za iskoriscivanje Suma u
Ministarstvu poljoprivrede i Sumarstva u Zagrebu, r a v n a t e l j SG Sušak, načelnik U p r a v e za Šumarstvo
Privrednoga savjeta NR Hrvatske
i elan Privrednog savjeta H r v a t s k e .
Od 27.11.1958. do 15.111.1968.
zaposlen je u I n s t i t u t u za Šumarska i lovna i s t r a ž i v a n j a u Zagrebu.
N a j p r i j e je p o s t a v l j e n za ravnat e l j a i n s t i t u t a , gdje s r e đ u j e f i n a n cijsko s t a n j e i d a j e p o t i c a j i doprinos u n a p r e đ e n j u tipoloških i klim a t o l o s k i h i s t r a ž i v a n j a . Z a t i m , pos t a v l j e n je (1.1.1961.) za r a v n a t e l j a
Z a v o d a za četinjače.
Suosnivač je Š u m a r s k o g ins t i t u t a u J a s t r e b a r s k o m , gdje ost a j e r a d i t i kao r a v n a t e l j i ustrojava ga po najboljim svjetskim uzorima.
D o b r o je govorio engleski,
njemački i talijanski. Sudjelovao
je na velikom b r o j u z n a n s t v e n i h i
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
s t r u č n i h skupova u zemlji i inozemstvu (SAD, Cehoslovacka, I t a lija, S k a n d i n a v i j a ) . Bio je na vise
s t u d i j s k i p u t o v a n j a i napisao vrij e d n a izvješća s t i h p u t o v a n j a .
Objavio je velik b r o j z n a n s t v e n i h i
s t r u č n i h radova.
B i o je a k t i v a n u S a v e z u
I T S l D H r v a t s k e i Jugoslavije.
U m i r o v i n u odlazi 1968. godine, ali a k t i v a n je i dalje: r a d i u
organima Skupštine općine P a g posebno na p o d r u č j u p o S u m l j a v a n j a i
r a z v o j a t u r i z m a otoka Paga.
Odlikovan je O r d e n o m zasluga za n a r o d sa s r e b r n i m zracima.
BADOVI
Opći
pregled
gumarskih
prilika
u
SAD
školstvo,
organizacija
šumarske
službe i znanstvenoistraživački
rad. Izvješće grupe s u m a r s k i h s t r u č n j a k a sa p u t a po
SAD, Bgd 1953.
Present conditions and more important occuring in
Yugoslavian silviculture.
M e đ u n a r o d n i seminar, P r a g 1956.
Četinari brzog rasta. Jug. savjetodavni centar za p o l j o p r i v r e d u i sumarstvo, br.
17, Bgd 1958.
Uzgoj i selekcija topola u Italiji, (sa I.
Herpkom.), Topola br. 9,1959.
Plantažni uzgoj topola u Italiji, (sa I.
H e r p k o m ) , Topola br. 9,1959.
Sumarstvo NB Hrvatske. B a z v o j sumarstva i d r v n e i n d u s t r i j e Jugoslavije
1945.-1956. g„ Bgd 1959.
Izvještaj
o
poslovanju
Instituta
za
šumarska
i lovna
istraživanja
NBH za
1958. godinu. Obavijesti Si, Zagreb 1959.
Plan i program radova Instituta za
šumarska i lovna istraživanja za 1959. godinu. Zagreb 1959.
Problemi
ocetinjavanja
Jugoslavije.
S a v j e t o v a n j e povodom 100-godisnjice šumarske nastave, Zagreb 1960.
Uputstva za osnivanje rasadnika četinjača ubrzanog rasta, (rukopis p r e d a n
Jug. savjetodavnom c e n t r u za poljop. i
sumarstvo). Zagreb 1960.
Privremena
uputstva
(Podsjetnik) za
osnivanje
produkcionih
četinjača
brzog
rasta
s
poljoprivrednim
medukulturama,
(rukopis p r e d a n Jug. savjetodavnom cent r u za poljop. i sumarstvo). Zagreb 1960.
Sjeme i rasadnicka proizvodnja četinjača ubrzanog rasta, (rukopis). J a s t r e barsko 1960.
Zelena duglazija
u njezinoj postojbi-
52
ni, ( P r i j e v o d s talijanskog r a d a A. P a v a r i a ,
Jug. s a v j e t o d a v n i centar za poljop. i šumarstvo), br. 24,1960.
Četinari - južnoafričke metode uzgoja,
(sa Z. H a j d i n o m ) . P r i j e v o d knjige N.E.
Hiley: Conifers - South A f r i c a n methods
of cultivation. Jug. s a v j e t o d a v n i centar za
p o l j o p r i v r e d u i sumarstvo, 1960.
Uzgoj i njega pojedinih vrsta cvijeća,
ukrasnog
raslinstva
i
ukrasnog
grmlja.
K l a s i f i k a c i j a c j e t n i h k u l t u r a , razmnožav a n j e cvjetnog i ostalog m a t e r i j a l a , (priručnik, ostao u rukopisu).
LITEBATUBA
BorosiC, J.: SIS, s. 7, 58,112.
*** SL: 1933., s. 492; 1934., s. 532; 1938.,
s. 299; 1941., s. 154, 403, 502; 1942., s. 270., s.
333; 1954., s. 254.
*** SN, S. 161, 242, 356, 592.
*** P o v i j e s t sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 382, 383, 388, 417.
*** SIM, s. 25, 36,115,118,151,178.
*** SE 2,1983., s. 372.
Komlenović, X. i OraCan, J.: In memoriam - A n t e LovriC, dipl. ing. s u m a r s t v a
(1904-1993.). SL 6-8/93., s. 350-352.
*** H S D 1846-1996., s. 255, 264, 265, 279.
LOVRIC, Darko, (Glina, 26.VII.
1957.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin A n t u n a . H r v a t s k e narodnosti. M a t u r i r a o je 1976. na gimnaziji u Sisku.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, gdje
je i d i p l o m i r a o na ŠG o d j e l u 4.II.
1987. godine iz p o d r u č j a uzgajanje
Suma. N a p i s a o je i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Njega i pror e d a u s t a r i m h r a s t o v i m sastojinama". O njegovom zaposlenju nemamo p o d a t a k a .
LOVRIC, Ivo, ( S t r a t i n s k a , B a n j a
L u k a , B i H , 1.1.1952.), dipl. ing. Sum a r s t v a , mr. sc.
Sin N i k o l e i K a t e r. J u r i ć .
H r v a t , rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu
završio u N o v s k o j 1967., a S r e d n j u
k e m i j s k u školu u K u t i n i 1970.g.
P o z a v r š e t k u s r e d n j e škole
r a d i o je u "Plivi" Z a g r e b i T v o r n i c i
m e t a l n i h proizvoda "Kozara" u Novskoj.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
N a Š u m a r s k i f a k u l t e t upisao
se 1974.g. i p r v u godinu završio uz
rad. D i p l o m i r a o je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u u Z a g r e b u 1979.
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i o je
u Š u m a r i j i J a s e n o v a c od 18.VI.
1979. do 18.VI.1980. gdje je nastavio r a d i t i uglavnom na poslovima
u z g a j a n j a Suma do 15.III.1984. kada prelazi u Š u m a r i j u L i p o v l j a n i
gdje je na poslovima r u k o v o d i t e l j a
RJ Uzgoja i z a š t i t e Suma, a od
8.1.1991.g. r a d i u Š u m a r i j i Novska
na m j e s t u u p r a v i t e l j a Šumarije.
Od 4.XI.1996. r a s p o r e đ e n je na poslove stručnog s u r a d n i k a za zaš t i t u Suma i ekologiju u UŠ Nova
G r a d i š k a gdje i sada r a d i (1997.).
U m e đ u v r e m e n u završio je
poslijediplomski s t u d i j na Šum.
f a k u l t e t u u Z a g r e b u 1989. iz znanstvenog p o d r u č j a zaštite Suma.
Za svoj r a d p r i m i o je priznan j a i nagrade.
Član je H r v a t s k o g entomološkog d r u š t v a .
BADOVI
Prilog
bioekoloskim
istraživanjima
zelenog hrastovog savijača
u lipovljanskim
nizinskim sumama, (magistarski rad). Šumarski f a k u l t e t , Zagreb 1989.
Kratak osvrt na pojavu nekih defolijatora iz reda C'oleoptera na bijeloj vrbi (Salix alba L.J) kod Lipovljana. S.L. 9-10/92.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 64.
53
LOVRIĆ, Lavoslav (Slavko), rođen u Gospiću 7.VIII.1904., dipl.
ing. Sumarstva, Sum. nadzornik, predavač na Bum. Školi u K a r l o v c u .
Šumarstvo je diplomirao 1931.
godine na Š u m a r s k o m o d j e l u Poljoprivredno-Sumarskoga fakulteta Sveučilišta u Z a g r e b u .
K a o činovnički p r i p r a v n i k započeo je služiti 26.V.1931. kod Šumarskoga odsjeka B a n s k e u p r a v e
u Zagrebu, a 1932. p r e m j e š t e n je za
činovničkoga p r i p r a v n i k a i v.d. kot a r s k o g a Šumarskog r e f e r e n t a kod
K o t a r s k o g nacelstva u P a k r a c u ,
gdje se, u istom svojstvu, nalazi i
1933. N a r e d n e (1934.) godine položio je s t r u č n i ispit. Za Šumarskoga
pristava postavljen je 1935. kod Kotarskog nacelstva u D e l n i c a m a i
iste godine p r e m j e š t e n za upravitelja Šumarije u Fužinama.
Godine 1939. u n a p r i j e đ e n je
za Šumarskoga višeg p r i s t a v a u
F u ž i n a m a , odakle je 1940., premješten, u istom svojstvu, R a v n a t e l j stvu b a n o v i n s k i h Suma na Sušaku,
a 1941. R a v n a t e l j s t v u b a n o v i n s k i h
Suma u Vinkovce. I s t e je godine
p r e m j e š t e n O d j e l j e n j u za Sumarstvo M i n i s t a r s t v a Suma i r u d a u
Z a g r e b u i p r o m a k n u t za Šumarskoga n a d z o r n i k a , na kojem se mjestu nalazio i 1943. godine.
Na Š u m a r s k o j Školi u K a r lovcu p r e d a v a o je Šumarske stručne p r e d m e t e skol. g. 1947./48. i
1951./52. - 1954./55.
B a v i o se i lovom. U L R V sur a đ i v a o je od 1935. do 1944. s tem a m a iz p o d r u č j a lova i lovstva i
sa dva č l a n k a iz p o d r u č j a slatkovodnog r i b a r s t v a . P i s a o je o pot r e b i o s n u t k a zavoda za lovna ist r a ž i v a n j a u H r v a t s k o j . Teme iz
lova odnose se ponajviše na podr u č j e Gorskoga k o t a r a , Bilogore i
P s u n j a . N a p i s a o je i t r i nekrologa.
Bio je dugogodišnji r e d o v i t i
elan H r v a t s k o g a Šumarskoga društva.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
BADOVI
U spomen
drugu
Schreiberu. L H V
1935., X L I V , 7, s. 291-294.
Jedan iz stare garde manje, ( A n d r i j a
Lousin iz Lokava). L B V 1937., X L V I , 6, s.
289-290.
O uzgoju i zaštiti slatkovodnih riba u
Ličanki i Lokvarki. L B V 1938., X L V I I , 7,
s. 493-498.
Lov i ribolov u Gorskom kotaru. L B V
1937., X L V I , 9, s. 402-412.
Divna je ta suma. L B V 1938., X L V I I ,
4, s. 149-150.
Čekanje na Visevici. L B V 1938., X L V I I ,
10, s. 513-518.
Jesenski lovovi. L B V 1938., X L V I I ,
12, s. 625-629.
Lovišta Gorskog kotara. L B V 1938.,
X L V I I , 7, s. 363-368.
Na Bitoraju puške pucaju. L B V 1938.,
X L V I I , 3, s., 107-108.
Prvi snijeg. L B V 1939., X L V I I I , 1, s.
3-5.
Kroz
Suhu
Rječinu.
LBV
1939.,
X L V I I I , 5, 219-228.
Lovstvo u ND Hrvatskoj. L B V 1941.,
L, 11, s. 500-505.
Zaštita i prehrana divljaci za vrijeme
zime. L B V 1942., L I , 11, s. 288-295.
Hranilista za divljač. L B V 1942., L I ,
12, s. 314-323.
Užitci lova. L B V 1942., L I , 5, s. 155157.
Lov na tetrebe u Gorskom kotaru.
L B V 1943., L I I , 3, s. 74-82.
Potreba osnutka zavoda za lovna istraživanja. L B V 1943., L I I , 5, s. 129-130.
Državno
uzgojno
lovište
Kunjevci.
L B V 1943., L I I , 6, s. 164-170.
Desetgodisnjica
LD
Sokovci.
LBV
1943., L I I , 8, s. 254-256.
Izjednačenje lovnog sustava na području ciele države. L B V 1942., L I , 11, s.
281-188.
Nova godina - novi putevi, (Uz izmjene zakona o lovu). L B V 1943., L I I , 1. s. 1-3.
Preustrojstvo našega lovstva, (Uz osn i v a n j e d r ž a v n i h uzgojnih lovišta). L B V
1943., L I I , 1, s. 8-11.
Trovanje vrana i ostalih grabežljivaca. L B V 1943., L I I , 3, 65-67.
Nadopune zakona o lovu. L B V 1943.,
L I I , 4, s. 107-108.
Izjednačenje lovnog sustava na području ciele države, (Polemika). L B V 1943.,
L I I , 4, s. 109-115.
Upute za uzgoj i ishranu fazana uzgojenih u fazanerijama. L B V 1943., L I I , 5,
s. 135-139.
Uspomene na riku jelena u Bilogori.
L B V 1943., L I I , 10, s. 309-317.
Prilog uređenju lovstva
u ND Hr-
54
vatskoj. L B V 1944., L I I I , 4, s. 65-72.
Dr.
Schumacher
Siegmund.
LBV
1944., L I I I , 9, s. 255.
Uprava i gospodarenje ribarstvom u
pastrmskim vodama NDH. L B V 1945., s.
1-4.
LITEBATUBA
*** SL: 1932., s. 566; 1935., s. 72, 112;
1939., s. 53; 1940., 268, 345; 1941., s. 112, 325,
327; 1943., s. 23 (Lavoslav).
BorosiC, J.: SIS, s. 6, 58,114 (Lavoslav).
g x , s. 355 (Lavoslav), 550 (Slavko).
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije, VinkovciSlav. Brod 1974., s. 546 (Lavoslav).
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , s. 45,
77, 122, 188, 204, 211, 219, 283, 328, 364, 421,
459, 460, 469 (Slavko).
*** Š u m a r s k a škola Karlovac 19471997. M o n o g r a f i j a . Karlovac 1997., s. 59, 60,
69 (LovriC, Lavoslav i LovriC, Slavko).
LOVRIC, Ninoslav, (Tuzla, l.IX.
1907. - Zagreb, 14.XI.1990.), dr. sc„
dipl. ing. Sumarstva, redovni sveuc.
profesor.
Otac dr. Ante bio je poznati
slavist, profesor i pisac. Osnovnu
Školu i realnu gimnaziju Ninoslav
završio je u S a r a j e v u 1926. godine.
Šumarstvo je studirao na Gospodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u
u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.
1929.-30., a diplomirao 1930.
Od 1932. do 1940. službovao
je u D i r e k c i j i Suma Zagreb, gdje se
bavio Šumskim građevinarstvom.
Uz redovitu službu i dalje je studirao, pa je 1942.g. diplomirao na
Građevinskom odsjeku Tehničkoga f a k u l t e t a u Zagrebu. Za vrijeme I I . svjetskog r a t a radio je kao
građevinski inženjer na poslovima
regulacije Save i na aerodromskim
o b j e k t i m a h r v a t s k o g a zrakoplovstva.
Po završetku rata, kao domobranski časnik, prošao je mukotrpan "križni put" od Bjelovara do
VrSca u B a n a t u .
Najveći dio svog radnog vijeka, od 1940. pa do u m i r o v l j e n j a
1978.g„ a i kasnije, proveo je na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
na kojem je bio isprva asistent,
nakon habilitacije 1958. - docent,
od 1960, izvanredni profesor, a od
1964. redovni sveučilišni profesor.
D o k t o r a t biotehničkih znanosti postigao je 1977.g. s disertacijom "Mogućnost p r i m j e n e centralnog izvlačenja kod p l a n i r a n j a Sumskih t r a n s p o r t n i h sustava".
Od 1960. do 1978.g. bio je
predstojnik Zavoda za Šumsko građevinarstvo i komunikacije, odnosno k a s n i j e K a t e d r e za Šumska
t r a n s p o r t n a sredstva na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Redovno je predavao kolegije: Šumske komunikacije,
mostovi,
Šumarsko
i
drvno
industrijsko
građevinarstvo, honorarno tehničku mehaniku i uređivanje bujica, a na poslijediplomskoj nastavi iz "Iskoriscivanja Suma" kolegij projektiranje Sumskih prometnica.
U svom 40-godiSnjem predanom nastavno - pedagoškom r a d u
bavi se i stručnim i znanstvenim
temama i zadacima u svezi s izradom elaborata, t r a s i r a n j a i izgradnje Sumskih cesta, željeznica i
mostova; zatim r a d i na projektir a n j u i statističkim proračunima
gospodarskih i i n d u s t r i j s k i h zgrada, crpnih stanica i t r a f o s t a n i c a te
na izradi f i n a n c i j s k i h i investicijskih programa.
Bio je vrlo angažiran oko
gradnje novih f a k u l t e t s k i h zgrada
u Maksimiru i Nastavno-pokusnih
školskih objekata na terenu. Izradio je mnoge elaborate, p r o j e k t e
i financijsko-investicijske programe, vec t a d a uvažavajući ekološke
standarde.
S referatima i koreferatima
sudjelovao je na mnogim domaćim
i stranim kongresima, simpozijima
i s a v j e t o v a n j i m a : Z a g r e b (1955.,
1969., 1971.), Zvolen (1973.), Vinkovci (1974.), Cavtat (1977., 1989.), Portorož, Gospić i Zadar - Plitvice
(1979.), Poreč (1981.), O p a t i j a (1982.,
55
1983.), Sarajevo (1982., 1984.), Bled
(1986.) i dr.
Izradio je mnoge stručne recenzije rukopisa, knjiga i projekata, mnoge ekspertize i p r o j e k t e te
oko osamdesetak znanstvenih, stručnih i stručno popularnih studija i
članaka u časopisima i publikacijama: u "Malom Šumarskom priručniku", 'Šumsko-tehnickom priručniku", "Šumarskoj enciklopediji", "Šumarskom listu", "Drvnoj industriji", "Mehanizaciji Sumarstva",
"Tehničkom pregledu", "Glasniku
za Šumske pokuse" Šum. f a k u l t e t a
u Zagrebu, u "Radovima" Šum. fak u l t e t a i i n s t i t u t a u Sarajevu" i
drugdje.
Za svoj r a d prof. dr. sc. Ninoslav LovriC dobio je Z l a t n u
plaketu i povelju Saveza I T Š D I u
povodu 130. obljetnice osnutka
Hrvatsko-slavonskoga Šumarskoga
d r u š t v a (1976.); primio je i počasnu
diplomu Šumarskoga f a k u l t e t a u
Zagrebu prigodom 125. obljetnice
Šumarske nastave u H r v a t s k o j "u
znak p r i z n a n j a i zahvalnosti za
doprinose razvoju ŠF u Zagrebu,
za ostvarenje uloge f a k u l t e t a u
obrazovanju visoko stručnih kadrova i znanstvenih radnika, za uspjehe postignute u znanstvenom
radu, za doprinose razvoju svest r a n e s u r a d n j e i ugleda ŠF u našoj
zemlji i inozemstvu, za doprinose
razvoju Sumarstva i p r e r a d e drva,"
(1985.).
BADOVI
Komparativna
ispitivanja
nekih
padomjera, (sa Z. TomasegoviCem). Sum. list
7,1948., s. 230-238.
Opći
pojmovi
mehanike:
Zgradarstvo,
Sumsko-prometna
sredstva,
Drveni
mostovi,
Novije konstrukcije nosača,
Propusti.
M a l i s u m a r s k i p r i r u č n i k , Z a g r e b 1949., s.
671-804, 817-822.
Naprave za utovar u sumi, (sa S.
FlOglom). T e h n i č k i pregled I, 1, Z a g r e b
1949., s. 30-31.
Vrijeme u radnom procesu. Sum. list
9-10, 1950., s. 369-383; T e h n i č k i pregled 6,
Z a g r e b 1950., s. 418-426.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Neka
dizala
kod
primjene
skidera.
Sum. list 1950., s. 487-498.
Šumski
transport
i
motorna
vozila.
D r v n a i n d u s t r i j a , Z a g r e b 1951., s. 21- 23.
Upotreba
skidera za privlačenje
oblovine, (sa B. BeniCem). D r v n a i n d u s t r i j a
I I I , 10-12, Z a g r e b 1952., s. 1-11.
Srednja
daljina
i
obračun
troškova
transporta, ( h a b i l i t a c i j s k i r a d ) . Sum. list 7,
1954., s. 301-316.
Nastavni program i
tehnički predmeti
na
Poljoprivredno-sumarskom
fakultetu
u
Zagrebu, ( r e f e r a t na s a v j e t o v a n j u š u m a r s k i h i n ž e n j e r a g r a đ e v i n a r a , 21.III.1950.),
Z a g r e b 1955.
Sumarski
inženjeri
i
tehničari
kao
projektanti
i
izvođači
građevinskih
objekata. Sum. list 5-6,1955., s. 191-194.
Mehanizacija
izgradnje
sumskih
putova, (habilitacijsko predavanje). D r v n a ind u s t r i j a , Z a g r e b 1959., s. 20-21.
Vremenski plan rada. Sum. list., 8-9,
1959., s. 291-299.
Flogl
Stanko,
Orađenje,
Građevne
konstrukcije,
Građevni
materijali.
Sum.
e n c i k l o p e d i j a I, Z a g r e b 1959., s. 477-484,
486-497, 497-507.
Šumarsko građevinarstvo, (skripta, rukopis), Z a g r e b 1960.
Plantaže suma. K n j i g a r a d o s t i I I , Zagreb 1960., s. 101-102.
Zadaci iz
tehničke mehanike, ( r u k o pis). Z a g r e b 1961.
Smjernice
za
izračunavanje
srednjeg
nagiba
terena za potrebe analize privlačenja. Sum. list 9-10,1963., s. 354- 363.
Određivanje
srednje
daljine
prijenosa
kod
centralnog privlačenja pomoću
težišta.
Sum. list 11-12,1964., s 496-506.
Točnost
određivanja
centrickih
kutova izmjerom duljina kod trasiranja sumskih putova, (sa N. N e i d h a r d t o m ) . Sum.
list 7-8,1965., s. 277-283.
Građevinarstvo. Š u m a r s k o - t e h n i č k i
p r i r u č n i k , Z a g r e b 1966., s. 543-568.
Termička
izolacija
zidanih
komornih
sušionica za drvenu građu, (sa Đ. H a mmom). Drvna industrija 8-9, Zagreb 1967.,
s. 115-142.
O nekim
tipovima
vibracijskih
nabijača s vise ploča koji služe pri izgradnji i
održavanju sumskih putova. Sum. list 1-2,
1968., s. 50-59.
Dimenzioniranje
kolničkih
konstrukcija sumskih puteva. Sum. list 7-8, 1970., s.
221-228.
Parionice
za
bukovu
piljenu
građu,
(sa Đ. H a m m o m ) . D r v n a i n d u s t r i j a 9-10,
11-12, Z a g r e b 1971.
Dimenzioniranje
kolničkih
konstrukcija sumskih puteva. S u v r e m e n a i z g r a d n j a
i o d r ž a v a n j e p r o m e t n i h p o v r š i n a na pilanskom p r o s t o r u . M a t e r i j a l i D r v a r s k o g a sim-
56
pozija prigodom 300-godisnjice Sveučilišta
i 50-godisnjice sumarske f a k u l t e t s k e nastave u Zagrebu, Zagreb 1971., s. 17-21, 68-74.
Bacionalna izgradnja transportne mreže
na
otvorenim
površinama
pilanskog
prostora, ( r e f e r a t na I n t e r n a c . simpoziju u
Zvolenu, 11-14.9.72.). D r v n a i n d u s t r i j a 3-4,
Zagreb 1973.
Planiranje mreže sumskih puteva
u
okviru
nastavnog programa
Zagrebačkoga
sumarskoga fakulteta. Sum. list 3-4, 1973.,
s. 132-136.
Die Anwendung der befesstigten Erde
in Forstwegebau. Zbornik r e f e r a t o v vedecke Zvolen 1973., s. 132-148.
Zum
Ausbau
eines innenbetrieblichen
Transportnentzes
in
Schnittholzbetrieben.
H o l z i n d u s t r i e 5, Leipzig 1973., s. 141-142.
Primjena stabilizacijskih materijala
u
izgradnji
sumskih
putova
na
području
Šumskoga
gospodarstva
>Mojica
Birta<
Bjelovar. M a t e r i j a l i Simpozija o mehanizaciji tehnoloških procesa u suvremenim
procesima gospodarenja u sumama (29.-31.
X. 74.), Bjelovar 1974., s. 1-11.
Dosadašnja
izgradenost i
perspektiva
izgradnje mreže sumskih putova na području jugoistočne Slavonije. Centar za znanstveni r a d J A Z U , 1, Vinkovci 1954., s. 159184.
Nova metoda gradnje kolničkog zastora i mogućnost njene primjene u jugoistočnoj Slavoniji. Centar za znanstveni r a d
J A Z U , 2,1975., s. 389- 401.
Prof. Ing. Stanko FlOgel - in memoriam. Sum. list 7-10,1975., s. 395-396.
Armirano tlo u izgradnji sumske putne mreže. Mehanizacija sumarstva 1-2,
Zagreb 1976.
Sumsko-građevinska
tehnika
i
transport. Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976. kroz stranice Sum. lista, Zagreb 1976.,
s. 267-286.
Racionalna
izgradnja
kolničkih
konstrukcija
sumskih putova
u suvremenom
gospodarenju sumama ( r e f e r a t na proslavi
25. godišnjice r a d a Šumarskog f a k u l t e t a
Univ. u Sarajevu, 23.X.74). Badovi Šumarskog f a k u l t e t a i I n s t i t u t a za sumarstvo
Sarajevo, S a r a j e v o 1976.
Primjena
lijepljenoga
prenapregnutog
drvnog materijala
u
izgradnji
građevinskih objekata. D r v n a i n d u s t r i j a 11-12, Zagreb 1977.
Savjetovanje o stabilizaciji vapnom u
niskogradnji. Mehanizacija sumarstva 3-4,
Zagreb 1977.
Izgradnja
sumskih
transportnih
sustava primjenom stabilizacije tla
vapnom.
Sum. list 10-12,1977., s. 488-496.
Problematika
primjene
konstrukcionog drva
u izgradnji objekata sumskih
transportnih sistema. M a t e r i j a l i simpozija
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
D r v e n e inženjerske k o n s t r u k c i j e i njihova
sigurnost ", B 9-6, Cavtat 1977., s. 1-10.
Prilog problematici planiranja
i
izgradnje sumskih
transportnih sistema (ref e r a t na X. kongresu Saveza d r u š t a v a za
p u t e v e Jugoslavije, Aranđelovac 19.-21.X.
78.). Mehanizacija sumarstva 11-12, Zagreb
1978.
Prikaz izgradnje sumske putne mreže
na području Like. Zbornik radova I I . znanstvenoga simpozija, Centar >Nikola Tesla",
13, Gospić 1979., s. 5-11.
Prostorno planiranje
sumskih
prometnica s aspekta zaštite Čovjekove
okoline.
Z b o r n i k radova I I . kongresa ekologa Jugoslavije ( Z a d a r - P l i t v i c e 1979.), Zagreb
1979., s. 253-259.
Primjena konstrukcionog drva
u izgradnji objekata sumskih
transportnih sistema. Sum. list 1-2,1980., s. 17-24.
Kameni materijali u izgradnji sumske
putne mreže, ( r e f e r a t na simpoziju o primjeni k a m e n i h m a t e r i j a l a u kolovoznim
k o n s t r u k c i j a m a , P o r t o r o ž 1979.). Mehanizacija sumarstva 3-4, Zagreb 1980.
Flogl Stanko. Sum. enciklopedija 1,
Zagreb 1980., s. 398.
Određivanje
i
mogućnosti
primjene
srednje
daljine
centralnoga
linijskog izvlačenja. Z b o r n i k m a t e r i j a l a sekcije iskoriscivanja suma Z a j e d n i c e s u m a r s k i h fak u l t e t a i I n s t i t u t a za sumarstvo i d r v n u
i n d u s t r i j u S F B J , Bgd 1981., s. 11-20.
Neka rješenja izgradnje sumske cestovne mreže u nizinskim sumama poplavnog područja; Obnova i održavanje sumske
cestovne mreže. Mehanizacija sumarstva
3-4, Zagreb 1981., s. 85-96, 97-106.
Sigurnost izgradnje i
odvijanja prometa
sumskih
transportnih
sistema
izvlačenja i prijevoza. Mehanizacija sumarstva 11-12, Zagreb 1981., s. 343-349.
Teorijska razmatranja o primjeni plastične netlon mreže u cestogradnji nizinskih sumskih sustava. Mehanizacija sumarstva 3-4, Zagreb 1982., s. 62-74.
Klasifikacija
sumskih
terena
s
aspekta novih propisa građenja sumskih cestovnih transportnih sustava. Mehanizacija
s u m a r s t v a 9-10, Zagreb 1982., s. 237-247.
Mogućnosti
primjene
ekolosko-bioloskih stajališta u izgradnji sumskih transportnih sistema, ( r e f e r a t na I. kongresu
biologa Hrvatske, Poreč 21.-26.IX.81.). Sum.
list 9-10,1982., s. 392-402.
Ocjena kvalitete kolničke vozne površine
sumskih
kamionskih
cestovnih
prometnica; Utjecaj motornih vozila na gradnju i održavanje sumskih cestovnih transportnih sustava. Z b o r n i k radova savjetov a n j a Mehanizacija sumarstva u t e o r i j i i
praksi, O p a t i j a 1983., s. 433-438, 439-447.
Primjena
logistike
kod
otvaranja
sumskih
predjela
cestovnim
prometnica-
57
ma. Mehanizacija sumarstva 9-10, Zagreb
1983., s. 254-260.
Konstrukcijska
i
prometna
sigurnost
sumskih prometnica. D r v n a i n d u s t r i j a 910, Zagreb 1983., s. 217-274.
Mogućnost primjene
centralnog izvlačenja kod planiranja i projektiranja šumskih
transportnih
sustava,
(disertacija).
Glas. za sum. pokuse, X X I , Zagreb 1983., s.
79-120.
Građenje. Most. Sum. enciklopedija 2.,
Zagreb 1983., s. 1-18, 427-428.
Gradnja
sumskih
cestovnih prometnica za transport drvne mase, odnosno sitnog
drva, s aspekta potrošnje energije. Mehanizacija s u m a r s t v a 9-10, Zagreb 1984., s. 196200.
Utjecaj građenja sumske cestovne mreže, odnosno cestovnih pravaca, na ekološke
sustave okoline. K n j i g a r e f e r a t a I I I . kongresa ekologa Jugoslavije, 1, S a r a j e v o 1984.,
s. 447-450.
Analiza transportnih cestovnih i gospodarskih
sustava
u
procesu
planiranja
otvorenosti
sumskih
predjela.
Mehanizacija s u m a r s t v a 9-10, Zagreb 1985., s. 225227.
Izvedba
drvenih
konstrukcija lijepljenim
prednapregnutim
materijalom.
Građevinar 8, Zagreb 1986., s. 319-323.; D r v n a
i n d u s t r i j a 7-8, Zagreb 1986., s. 175-180.
Problematika
planiranja
i
projektiranja
sumskih
cestovnih
prometnica
sa
stajališta zaštite Čovjekove okoline. Mehanizacija s u m a r s t v a 9-10, Zagreb 1986., s.
137-160.
Razvojna iskustva
u izgradnji
sumskih
cestovnih
prometnica
nizinskih
i
brdskih
predjela
primjenom
građevinske
opreme u razdoblju od 1945. do 1985. godine. Mehanizacija sumarstva 9-10, Zagreb
1987., s. 135-140.
Put sumski, trasiranje. Sum. enciklopedija 3, Zagreb 1987., s. 105-115., 529-531.
Metoda
planiranja
otvorenosti
sumskih predjela i cestovne infrastrukture za
potrebe prorjeđivanja
sastojina
u
nizinskim poplavnim područjima.
Sum. list 3-4,
1987., s. 125
Građenje mostova na sumskim cestovnim
prometnicama primjenom
lameliranog
drva. Zbornik simpozija - Cavtat ll.-13.X.
1989.
LITEBATUBA
BorosiC, J.: SIS, s. 7, 40,115.
*** SL: 1937., s. 614, 696; 1940., s. 181, 560.
*** SN, S. 178, 179, 280, 306, 350, 383,
384, 456-457..
P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 2,143, 280, 374, 417.
***SE 2,1983., s. 372.
BertoviC, S.: In memoriam - P r o f . Dr.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Ninoslav LovriC (1907-1990). SL 3-5/91., s.
233-237.
LovrekoviC, M.: Organizacija i korišt e n j e izvora s u m a r s k i h i n f o r m a c i j a , S.F.
Zagreb 1997., s. 12.
*** H S D 1846-1996., s. 242, 248, 249,
253, 285, 295.
LOVRIĆ, Tihoraj, vid. 5. knjiga.
L O Z J A N I N , Milorad, iz Grka,
D e r v e n t a , B i H , r. 10.XI.1897., dipl.
ing. Sumarstva, Sumarski s a v j e t n i k .
Š u m a r s t v o je započeo studir a t i 1918. na c e t v o r o g o d i s n j o j Šum a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu, koja je 1919./20. skol. g. prerasla u Gospodarsko-Sumarski f a k u l t e t Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je na
Š u m a r s k o m odsjeku skol. g. 1921.22., a d i p l o m i r a o 8.VI.1923.
U Šumarskoj s t r u c i zaposlio
se 29.YII.1923. P o s t a v l j e n je za
Šumarskog inženjerskog a s i s t e n t a
u p r i v r e m e n o m s t a n j u kod Direkcije Suma u S a r a j e v u . Godine 1924.
p r e m j e š t e n je u istom svojstvu Direkciji Suma P e t r o v a r a d i n s k e imovne općine u Mitrovici, a z a t i m kotarskoj Šumariji u Klenku. Nakon
odrađenoga p r i p r a v n i č k o g staža
položio je u Beogradu (1926.) državni ispit.
U s l i j e d i l o je p r o m a k n u ć e za
Sum. i n ž e n j e r a (1927.) i p r e m j e š t e n
je iz K l e n k a Š u m a r i j i B o s u t u
MoroviCu ( S r i j e m ) . U istom svojstvu služi 1928. u Š u m a r i j a m a Pet r o v a r a d i n s k e imovne općine: Klenak i K u p i n o v o . I s t e je godine
p r e m j e š t e n za u p r a v i t e l j a B r o d s k e
imovne općine T r n j a n i . Šlijedi prem j e š t a j (1930.) za Šumarskoga n a d inženjera i upravitelja Šumarije
B o s u t u MoroviCu. D a n a l . V I I I .
1932. kao Sumarski visi p r i s t a v prom a k n u t je za Šumarskog savjetnika i u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e J a m e n ska MoroviC, D i r e k c i j a Suma Vinkovci. Godine 1935. p r e m j e š t e n je u
Š u m a r i j u Sv. Rok, pa iste godine
K o t a r s k o m nacelstvu u I l o k i Dir e k c i j i Suma u Skopju, u svojstvu
58
Sum. s a v j e t n i k a , gdje se nalazi i
1937. godine.
O d a l j n j e m k r e t a n j u u službi
nismo pronašli p o d a t k e .
Bio je elan Jugosl. Sum. u d r u ž e n j a od 1924. i o d b o r n i k podružnice u S k o p j u (1937.).
LITEBATUBA
*** SL: 1923., s. 569; 1924., s. 370, 435;
1925., s 210; 1927., s. 154, 490; 1928., s. 59, 104,
158; 1930., s. 201; 1932., s. 641; 1935., s. 233,
280,480, 533; 1938./31.
Borosić, J:. SIS, s. 5, 45, 95.
*** Sum. nastava, s. 354.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije, Vinkovci-Slav.
Brod 1974., s. 538, 541, 546, 552.
LUC, r. V U K I ć , Danica, (Selci,
Samobor, 17.X.1952.), dipl. ing. Sum.
K c i I l i j e i Zore r. Delivuk.
H r v a t i c a , r i m o k a t o l i č k e vjere. Pot j e č e iz z e m l j o r a d n i č k e obitelji.
Školovala se u Samoboru: osnovnu je
školu završila 1967., a gimnaziju 1971.
Šumarstvo je studirala na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. D i p l o m i r a l a je 1978.g.
N a k o n d i p l o m i r a n j a bila j e
zaposlena na COUO "Rade Koncar"
Slav. B r o d od 1978. do 1992. T a d a
je p o s t a v l j e n a za Šumarskog i lovnog i n s p e k t o r a Općine Nova Gradiška, a od 1993. je Sumarski i
lovni ispektor B r o d s k o - p o s a v s k e
županije sa sjedištem u Slav. Brodu,
(vid. V U K I C , 5. knjiga).
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 55.
LUC, Miroslav, (Slavonski Brod,
26. IX.1953.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin F r a n j e , po z a n i m a n j u
a u t o m e h a n i č a r a i N e d e l j k e r. Ostojic, t r g o v k i n j e . H r v a t s k e narodnosti, r i m o k a t o l i k . Školovao se u
Slav. B r o d u : osnovnu je Školu završio 1968., a na G i m n a z i j i "Zlatko
Š n a j d e r " m a t u r i r a o je 1972. godine.
Š u m a r s t v o je upisao skol. g.
1972.-73. na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je na ŠG
odjelu 8.V.1978. godine.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se 1978. kao p r i p r a v n i k u T v o r n i c i
f u r n i r a D l "Slavonija", a n a r e d n e
godine otišao je na odsluženje vojnog roka. God. 1980. nastavio je
r a d i t i kao p r i p r a v n i k u ŠG "Josip
Kozarac" Nova G r a d i š k a - Šumar i j a Nova K a p e l a . P o s l i j e odrađenoga p r i p r a v n i č k o g staža ostao je
r a d i t i u i s t o j Šumariji na r a d n o m e
m j e s t u r e f e r e n t a za iskoriscivanje
Suma. Od 1985. r a d i kao rukovodit e l j RJ za uzgoj Suma N o v a Kapela, a od 1990. u p r a v i t e l j je Šum a r i j e Nova K a p e l a J P " H r v a t s k e
Sume" p.o. Zagreb, UŠ Požega. God.
1993. p o s t a v l j e n je za stručnog sur a d n i k a za z a š t i t u Suma i ekologiju u P r o i z v o d n o m o d j e l u UP Požega, a od 1995. na m j e s t u je stručnog s u r a d n i k a za mehanizaciju UŠ
Nova G r a d i š k a . Od početka 1998.
s t r u č n i je s u r a d n i k za iskoriscivan j e Suma UŠ Nova G r a d i š k a .
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 60.
Tomić, I.: Čamcima do sjecine. Časopis
"Hrvatske sume" 57-57,1996., Zagreb, s. 24-25.
L U C A R l C , Tomo, (Retkovci, Vinkovci, 1915. - 16.VII.1990.), dipl.
ing. Sumarstva.
Osnovnu Školu polazio je u
R e t k o v c i m a , a m a t u r i r a o je na
gimnaziji u Vinkovcima.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . Apsolvirao je Skol. g.
1936.-37., a d i p l o m i r a o 10.X.1938.
Počeo je r a d i t i u D r ž a v n o j
d i r e k c i j i Suma u V i n k o v c i m a na
poslovima t a k s a t o r a (1939.), a zat i m kao u p r a v i t e l j Š u m a r i j e Otok
(1942.). D r ž a v n i s t r u č n i ispit položio je 1943.g. P o s l i j e r a t a bio je
u p r a v i t e l j m a n i p u l a c i j e "Spacva"
(1947.), a n a r e d n e godine t e h n i č k i
je direktor D I P - a Novoselec (1948.).
59
N a k o n toga r a d i kao t a k s a t o r u
ŠG "Spacva" (1953.), te kao Sumarski
inspektor općine Vinkovci (1954.)
Dugi niz godina bio je glavni taksator, odnosno d i r e k t o r Službe za
u r e đ i v a n j e Suma u Š P I K - u "Spacva" (1960.), u SG "Hrast" Vinkovci
(1969.) i u Š P P "Slavonska Suma"
(1971.-1976.), kada odlazi u mirovinu.
"Bio je Šokac, z a l j u b l j e n i k u
slavonsku Sumu k o j a mu je bila
n a j d r a ž i r a d n i k a b i n e t . Z a sobom
ostavio je neizbrisivi trag ljudskosti i stručnosti," (M. Andrasek, 1990.).
LITEBATUBA
*** SL: 1940., s. 184, 268; 1941., s. 402;
1943., s. 23, 332; 1944., s. 75.
*** SN, S. 359.
Zbornik o stotoj oblj. sumarstva,
Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 546, 551.
P o v i j e s t sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 148, 374, 417.
Tonković, D.: N a k o n 50 godina ponovo
na okupu. SL 3-5,1989., s. 215-223.
Andrasek, M.: Nekrolog - LucariC, Tomo - Toso, dipl. inž. sumarstva (1915-1990),
SL. 9-10/90., s. 435-436.
*** H S D 1846-1996., s. 436.
L U C I ć , Drago, (Požega, 17.V.1965.),
dipl. ing. Sumarstva.
Sin Josipa, po z a n i m a n j u zeml j o r a d n i k a i m a j k e radnice. H r v a t ske je narodnosti. S r e d n j u Š u m a r sku Školu završio je u K a r l o v c u
1984. godine. Š u m a r s t v o je studirao na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na Šum. odjelu 30.III.1992.g. iz p o d r u č j a ekonomike Šumarstva. N a p i s a o je i
o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Način p r o m j e n e d j e l a t n o s t i
gospodarenja Sumama hipotetickog većeg Šumarskog posjeda".
LITEBATUBA
*** Sum. škola Karlovac, (Monografija), Karlovac 1997., s. 103,130.
L U C K M A N , Ferdinand, iz Murskog SrediSća, M e đ i m u r j e , dipl. ing.
Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u
Zagrebu. Aplsolvirao je Šumarstvo
Skol. g. 1942.-43., a d i p l o m i r a o 20.
III.1944.
Dipl. ing. F. L u c k m a n poginuo je 1944. kod Virovitice, n a k o n
sto je diplomirao.
LITEBATUBA
*** SL: 1943., s. 25.
*** SN. s. 336, 361.
L U C E N C I Ć , Tomislav, ( P e t r i j e v ci, Valpovo, 8.X.1949.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Matije, po zanimanju služb e n i k a . H r v a t s k e narodnosti. U
D e l n i c a m a završio je S r e d n j u Šum a r s k u školu 1968. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 20.VI.1975.
K a k o nam n i j e dostavio pod a t k e o k r e t a n j u u službi, poznato
nam je samo da je 1995. bio zaposlen u " E x p o r t d r v u " d.d. Z a g r e b kao
r u k o v o d i t e l j odjela.
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 71.
L U č l ć , Frano, (Aržano, I m o t s k i ,
7.1. 1943.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a t e i M a t i j e r. Knezovic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . P o t j e č e iz
r a d n i c k o - s e l j a c k e obitelji. Osnovnu je školu završio u A r ž a n u 1957.,
a Šumarsku u S p l i t u 1961. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je 16.11.1967.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se kao p r i p r a v n i k na m j e s t u samostalnog r e f e r e n t a , a z a t i m r a d i
kao samostalni r e f e r e n t u Trgovačkom d.d. "Šuma" Zagreb. Potom,
r a d i o je kao pomoćnik u p r a v i t e l j a
skladišta, a onda kao u p r a v i t e l j
skladišta. U n a p r i j e đ e n je za komercijalnog d i r e k t o r a , a sada (1997.)
d i r e k t o r je istog p o d u z e ć a u Zagrebu.
60
L U K A C , Đorđe, ( P e t r i n j a , 13.11.
1965.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Đ u r e . S r p s k e je narodnosti. Odrastao je u obitelji prosvjetnih djelatnika. Srednju je
školu završio 1982. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu,
gdje je i d i p l o m i r a o na ŠG o d j e l u
22.XI.1987.
L U K A C E V I Ć , Fadil, (Podgorica,
Crna Gora, 9.XI.1924.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Halila. U f a k u l t e t s k o j dok u m e n t a c i j i stoji da je crnogorske
narodnosti i državljanstva. Realnu
gimnaziju završio je u t a d a š n j e m
Titogradu.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u kao
stipendist Ministarstva prosvjete
NR Crne Gore. D i p l o m i r a o je na
ŠG o d j e l u 12.XI.1951. godine.
0 k r e t a n j u u službi nemamo
podatke.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je 11.11.
1935. godine.
Za Šumarskog vježbenika kod
D r ž a v n e Šumarije u K a r l o v c u pos t a v l j e n je t e k 1940., a n a r e d n e
godine p r e m j e š t e n je u istom svojstvu za upravitelja Š u m a r i j e Slunjske imovne općine u K a r l o v c u . God i n e 1943. imenovan je za Šumarskog p r i s t a v a . I s t e godine premješten je iz Š u m a r i j e K a r l o v a c za
k o t a r s k o g a Šumara kod k o t a r s k e
oblasti u I v a n c u , ali i vraćen u
Š u m a r i j u Karlovac.
Po z a v r š e t k u r a t a odlazi iz
domovine. N a k o n kraćeg b o r a v k a
u A r g e n t i n i odlazi u SAD, gdje je
proživio ostali dio života i u m r o
1974. godine.
Bio je r e d o v i t i elan H Š D .
LITEBATUBA
BorosiC, J.: SIS, s. 8.
*** SL 1940., s. 183, 268; 1941., s. 404; 1943.,
s. 23, 95,128.
*** SN., S. 357 (pogrešno: L u k a r i ć ) .
Perić, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i
1882-1995. Impressum, K a r l o v a c 1995., s. 25,
202.
L U K A C l Ć , P e t a r , ( M a l a Svarca,
K a r l o v a c , 1908. - Cleveland, Ohio,
S A D 2.IV.1974.), dipl. ing. Šumarstva.
Sin S t j e p a n a i D o r e r. Busije.
H r v a t , rimokatolik, h r v a t s k o g a državljanstva. R o d i t e l j i su mu bili
poljodjelci. Osnovnu je Školu završio na T u r n j u (Karlovac), a r e a l n u
gimnaziju u K a r l o v c u 1928.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
L U K A C l Ć , Radovan, (Novi Vinodolski, 23.1.1936.). dipl. ing. Sum.
Sin I v a n a i Ž i v k e r. Dorcic.
H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjeroispovijesti. Otac mu je bio v e t e r i n a r , a
m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu
završio u Crikvenici 1946., a sredn j u u N o v o j Gradiški, m a t u r i r a v š i
na r e a l n o j gimnaziji 1954. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je na
upravo osamostaljenom Šumarskom
f a k u l t e t u na ŠG odjelu 18.VII.1960.
N a k o n odsluženja vojnog roka prvo zaposlenje dobiva u I s t r i ,
u ŠG Buzet, 15.X.1961. u svojstvu
r e f e r e n t a za plan i analizu. Na t i m
poslovima r a d i gotovo osam godina, k a d 1.IV.1969. biva p r e m j e š t e n
61
u Pulu, n a j p r i j e na mjesto zamjenika upravitelja, a od 1.VIII.1969.
za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Pula. Poslije tragične smrti d i r e k t o r a ŠG
"Istra" Buzet dipl. ing. Ivice Kisiceka, dipl. ing. Radovan Lukacić
postavljen je 15.VIII.1990. za v.d.
d i r e k t o r a ŠG "Istra" Buzet, a ustanovljenjem JP "Hrvatske Sume",
od 6.XII.1990. opunomoćenik je za
UŠ Buzet. Konsolidacijom UŠ Buzet, 1.XI.1991. imenovan je rukovoditeljem Odjela za proizvodnju i
plan, na k o j o j dužnosti ostaje do
31.III.1997., kad preuzima radno
mjesto rukovoditelja Odjela za
ekologiju s dislokacijom u Šumar i j i Pula.
Za vrijeme r a d a u I s t r i vodio je poSumljavanje goleti (1969.1975.) i podizanje k u l t u r a primorskih borova na području Kamen j a k a ( P r e m a n t u r s k i poluotok) na
oko 150 ha, vodio je h o r t i k u l t u r n a
uređenja hotelskoga kompleksa Medulin, uslužno poSumljavanje odraslim stablasicama za AC "Kažela",
u r e đ e n j e TN "Barbariga", Dječjeg
rekreacijskog centra i dr., te ostale
stručne poslove koje su zahtijevale
okolnosti.
Sudjelovao je na vise savjetovanja u zemlji.
Član je H Š D . Živi u Puli.
BADOVI
Kratak prikaz o šumarstvu Istre od
osnivanja sumskog gospodarstva do danas.
SL 1-2,1970., s. 57-62.
Šumarstvo u Buzestini, (sa Kisicek I.).
I s t a r s k i mozaik 3, 1967., s. 146-150.
LITEBATUBA
*** P o v i j e s t sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 174, 417.
*** H S D 1846-1996., s. 331, 337.
L U K A č l ć , Stjepan, (Mala Švarca,
Karlovac, 15.1.1929.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i Bare, r. Graho.
H r v a t , rimokatolik. Otac mu je
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
bio službenik, a m a j k a kućanica.
Osnovnu i srednju Školu završio je
u Karlovcu: pučku 1940., a osmogodišnju gimnaziju 1948.g.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.
1951.-52., a diplomirao je 5.II.1953.
Nakon odsluženoga vojnog roka zaposlio se u Š u m a r i j i Karlovac
I I , koja je gospodarila Sumama na
području Netretića, Ribnika, Ozlja i Radatovića. Bio je pomoćnik
upravitelja i vodio r e f e r a d u privatnih Suma.
Stručni ispit položio je 1957.
u Zagrebu, a 1.IV.1959. postavljen
je za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Duga
Resa. Glavni poslovi bili su mu podizanje, njega i zaštita Suma. Posađeno je oko 2500 ha crnogoricnih
k u l t u r a . Radio je i na u n a p r e đ e n j u
p r i v a t n i h Suma kojih je na tom
području bilo oko 9400 ha. D a n a
1.II.1992. premješten je u UŠ Karlovac na radno mjesto savjetnika
za uzgoj i zaštitu Suma. Na tom je
mjestu ostao do u m i r o v l j e n j a 30.
IX.1994. godine.
Umirovljeničke dane provodi u svom rodnome gradu Karlovcu.
Član je H Š D , koje mu je
1997. dodijelilo pismeno p r i z n a n j e
i S r e b r n j a k K r a l j Tomislav za višegodišnji r a d na dobrobit Šumarske struke, (ŠL 1997., s. 322.).
62
Bio je i p r e d s j e d n i k Š u m a r skoga k l u b a u K a r l o v c u .
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 366.
Perić, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i
1882-1995, Impressum, Karlovac 1995, s. 40, 202.
L U K E T I Ć , Miroslav, (Ogulin, 12.
X.1968.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin S t j e p a n a i N a d e r. Špoljar. H r v a t , r i m o k a t o l i k . P o t j e č e
iz Šumarske obitelji. I otac i m a j k a
su mu diplomirani inženjeri Sumarstva. Osnovnu školu p o h a đ a o je i
završio u Ogulinu 1983., a na Zrak o p l o v n o j s r e d n j o j v o j n o j Školi u
M o s t a r u m a t u r i r a o je 1987. godine.
OdbacivSi vojni poziv, opred j e l j u j e se za Sumarstvo. S t u d i j je
upisao na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je iz oblasti
đenđrologije 1994.g.
napisavSi
i
obranivši diplomski rad o rodu
Berberis.
P r v o zaposlenje u struci dobiva u JP "Hrvatske Sume", u UŠ
Ogulin. N a k o n p r i p r a v n i č k o g staža
na r a d n o m je m j e s t u stručnog sur a d n i k a za iskoriscivanje Suma.
Za zasluge u Domovinskom
r a t u odlikovan je Spomenicom i
M e d a l j o m "Oluja".
L U K E T I ć , S t j e p a n , (Ogulin, 2.IV.
1930.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J o s i p a i K a t a r i n e r. J u rasic. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjeroH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
ispovijesti. Otac mu je bio službenik, a m a j k a domaćica. Osnovnu
školu završio je u Ogulinu 1946., a
s r e d n j u u K a r l o v c u . M a t u r i r a o je
na Š u m a r s k o j Školi K a r l o v a c 1950.
Do upisa na P o l j o p r i v r e d n o Sumarski f a k u l t e t skol. g. 1954.-55.
r a d i o je kao Sumarski t e h n i č a r . U
tom svojstvu prvo zaposlenje dobiva 1.VII.1950. u ŠG Visevica' Rijeka, odakle odlazi na odsluženje
vojnog roka. Od 1952. do jeseni
1954. zaposlen je u Sekciji za uređivanje Suma ŠG "Javornica" Ogulin.
Na P o l j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Z a g r e b u
apsolvirao je skol. g. 1957.-58., a diplomirao je na ŠG o d j e l u vec
o s a m o s t a l j e n o g a Š u m a r s k o g a fak u l t e t a 22.XI.1960.g.
I kao d i p l o m i r a n i i n ž e n j e r
Sumarstva n a s t a v l j a r a d u novo osnovanom ŠG Ogulin (1.XII.1960.),
radeći u prvo v r i j e m e na poslovima i s k o r i s c i v a n j a i u r e đ i v a n j a Suma, a zatim, duži niz godina (1962.1984.) kao u p r a v i t e l j pogona za
građevinarstvo, odnosno pogona za
m e h a n i z a c i j u u sastavu ŠG Ogulin.
T i h godina uspješno s u r a đ u j e s
K a t e d r o m za Šumsku mehanizacij u Š u m a r s k o g a f a k u l t e t a (prof. dr.
S. Sever), o b n a š a j u ć i članstvo u
K o m i s i j i za Šumsku m e h a n i z a c i j u
OpCeg u d r u ž e n j a Sumarstva i drvne industrije Hrvatske.
63
Osnivanjem Goransko-primorskoga ŠG Delnice i ukinućem r a d a
ŠG Ogulin dipl. ing. S t j e p a n Luketic imenovan je direktorom Sektora za proizvodnju i na tom radnome mjestu ostaje pet godina (19851990.).
Početkom Domovinskog r a t a
i osnivanjem JP "Hrvatske Sume"
povjerena mu je dužnost opunomoćenika d i r e k t o r a UŠ Ogulin, a zatim, od 15.XI.1991., savjetnika pri
istoj upravi.
Umirovljen je 30.IY.1995.
BADOVI
Gradnja sumskih prometnica, (s Nežic, P.). P r i r o d a i sumarstvo ogulinskog
k r a j a (pretisak iz Sum. lista 7-9, 1987., s.
508-516).
LITEBATUBA
*** SN, s. 371.
*** SL 1-2/1995., s. 66.
*** SL 3-4,1997., s. 186.
*** Sum. škola Karlovac, (Monografija), Karlovac 1997., s. 79,130.
L U K E T I Ć , S P O L J A R , Nada,
(Oroslavje, D o n j a Stubica, 6.II.
1936.), dipl. ing. Sumarstva.
Kci Mije i Zlate r. Šuk. H r v a tica rimokatoličke vjere. P o t j e č e
iz radničke obitelji. Osnovnu Školu
završila je u Zagrebu 1950. Matur i r a l a je na I X . mješovitoj gimnaziji 1955.g.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Šumarstvo je studirala na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1959.60., a diplomirala na Šumarskom
odsjeku 7.IV.1962.g.
P r v o zaposlenje dobiva u ŠG
Ogulin, gdje se u d a j e za dipl. ing.
S t j e p a n a L u k e t i c a i t r a j n o nastan j u j e . N a k o n jednogodišnjeg pripravničkog staža o p r e d l j e l j u j e se
za rad u Odjelu za u r e đ i v a n j e
Suma, gdje kao t a k s a t o r provodi 23
godine. Nakon toga, 1987. preuzima
poslove uzgajanja Suma, a osnivanjem JP "Hrvatske Sume" u Upravi Suma Ogulin stručni je suradnik
za ekologiju i zaštitu Suma. Na
tom se mjestu nalazila i prigodom
sastavljanja njezinog životopisa
(1997.). Članica je H Š D , (vid. ŠPOL J A R , 4. knjiga).
LITEBATUBA
*** SN, s. 373.
*** SL 1-2/95., s. 66.
L U K I Ć , Nikola, (Osijek, 2.XII.
1948.), dr. sc„ dipl. ing. Sumarstva,
izv. prof. na Šumarskom f a k u l t e t u
u Zagrebu.
Sin M a t i j e i K a t a r i n e r. Beran. H r v a t s k e narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je
bio službenik, a m a j k a domaćica.
Osnovnu je školu završio u Osijeku
1963., a "VI. gimnaziju (Gornjogradsku) u Zagrebu 1968. godine.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1975., a poslijediplomski s t u d i j završio je na istom
f a k u l t e t u iz uređivanja Suma područje d e n d r o m e t r i j e 20.VII.1983.
Napisao je i obranio magistarski
rad pod naslovom "Izmjera jednodobnih sastojina primjenom uzoraka promjenljive vjerojatnosti
selekcije". D o k t o r a t znanosti postigao je 11.VII.1990. na Šumarskom
f a k u l t e t u u Zagrebu u znanstvenom području biotehničkih zna-
64
nosti, znanstvenom polju Sumarstvo, z n a n s t v e n a grana u r e đ i v a n j e
Suma, z n a n s t v e n i o g r a n a k dendrometrija, Šumarska biometrika, dendrokronologija, rast i p r i r a s t , obranivši d i s e r t a c i j u pod n a s l o v o m
"Utjecaj s t r u k t u r n i h p r o m j e n a jedn o d o b n i h b o r o v i h sastojina na visinski i d e b l j i n s k i prirast".
Član je H r v a t s k o g a Šumarskog d r u š t v a , H r v a t s k o g ekološkog
društva, Hrvatskoga biometrijskoga d r u š t v a i H r v a t s k e Šumarske
akademije.
H Š D dodijelilo mu je pismeno p r i z n a n j e i S r e b r n j a k K r a l j
Tomislav za višegodišnji r a d na dob r o b i t Šumarske struke, ( Š L 1997.,
s. 322).
BADOVI
Od l.X.1977. zaposlen je na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu u
K a t e d r i za d e n d r o m e t r i j u . Započeo je r a d i t i na m j e s t u asistenta, a
n a k o n postignutog m a g i s t e r i j a na
m j e s t u višeg asistenta. S t e k a v š i
d o k t o r a t Šumarskih znanosti, izab r a n je za docenta 3.XII.1991., a
10.VI.1993. za izvanrednog profesora iz p r e d m e t a dendrometrija. U
t i j e k u je njegov reizbor za redovnog sveučilišnoga p r o f e s o r a .
S u d j e l o v a o je na većem broju kongresa i s t r u č n i h skupova u
zemlji i inozemstvu: I U F R O Sekcija S.04.-01. (Bec 1984.), K o l o k v i j
o b u k v i ( V e l i k a 1984.), na simpoz i j i m a ( B r i j u n i i R a b 1985.), na
X V I I I I U F R O kongresu ( L j u b l j a n a 1986.), S a v j e t o v a n j u o sušen j u ( Z a g r e b 1987.), S a v j e t o v a n j u o
ekologiji (Makarska 1988.), Simpoziju na B r i j u n i m a (1992.), na I U F R O
kongresu u T a m p e r e - u (1995.), na
I U F R O konferenciji u Kopenhagenu (1996.) i na I U F R O konfer e n c i j i u P o r t u g a l u (1997.).
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Daljinska
istraživanja
u
suborbitalnim i orbitalnim snimcima. Zagreb 1978.,
Sum. list 11-12, s. 532-534.
Zloutekova
elektronska
promjerka.
Zagreb 1978., Sum. list 11-12, s. 535-536.
Karta gospodarske jedinice "Vinica KobiljaCa. Zagreb 1980., k a r t a veličine
1800 x 1050 mm u m j e r i l u 1:10000, prilog
Osnovi gospodarenja gosp. jed. "Vinica KobiljaCa - Šumar. Pokupsko. US Sisak.
Ispitivanje
pouzdanosti
fotointerpretacijske inventure drvnih masa suma jele
u odnosu na listu podataka dobivenu mjernom foto - interpretacijom. Zagreb 1981.,
Sum. list 3-4, s. 133-145.
Zohrer F.: Forstinventur,
Fin
Leitfaden filr Studium
und Praxis. Zagreb
1984., Sum. list 5-6, s. 251-252.
Izmjera
jednodobnih
satojina
primjenom
uzoraka promjenljive
vrijednosti selekcije. Zagreb 1984., Glasnik za sum.
pokuse 22, s. 5-377.
O visinomjeru SUUNTO. Zagreb 1985.,
Sum. list 1-2, s. 80-83.
Primjena
racunara
kod
izjednjacavanja sastojinske
visinske krivulje. Zagreb
1986., K o l o k v i j o bukvi, Sum. f a k u l t e t , s.
73-76.
Sistem
"Digitalpositiometar"
nova
mogućnost očitavanja godova. Zagreb 1986.,
Sum. list 1-2, s. 69-73.
P r o s l a v a 125 godina s u m a r s k e nastave
i znanstvene nagrade u SB H r v a t s k o j .
Zagreb 1986., Sum. list 3-4, s. 105-119.
Jan Jenih: Vel'ki obrazovy atlas lesa.
Zagreb 1986., Sum. list 3-4, s. 147-148.
Oblicni broj i dvoulazne tablice volumena crnike (Quercus ilex I <.). Zagreb
1986., Glasnik za sum. pokuse, Posebno izd.
2, s. 169-177.
Doprinos pripadnika narodnosti u razvoju sumarskih društvenih organizacija i
obrazovnih ustanova u Hrvatskoj. Zagreb
1987., Sum. list 3-4, s. 149-157.
Lipovljanski susreti 86. Zagreb 1987.,
Sum. list 3-4, s. 167-170.
Prof. dr. Ana Pranjić: Šumarska biometrika. Zagreb 1987., Sum. list 3-4, s. 171-172.
65
Izmjera sastojina
sa
uzorcima promjenljive
vjerojatnosti
selekcije.
Sarajevo
1987., S u m a r s t v o i p r e r a d a d r v e t a 7-9, s.
227-288.
Praćenje razvoja sastojina hrasta lužnjaka tehnikom simuliranja. Zagreb 1988.,
Glasnik za sum. pokuse 24, s. 133-149.
Udaljenosti
između
dominantnih
stabala obične bukve (Fagus silvatica IJ.) U
jednodobnim
sastojinama.
Zagreb
1988.,
Sum. list 3-4, s. 115-124.
Prirast stabala
hrasta lužnjaka
kao
indikator stanisnih promjena. Zagreb 1989.,
Glasnik za sum. pokuse 25, s. 79-94.
Savjetovanje
"Sume Hrvatske
u današnjim
ekološkim
i gospodarskim
uvjetima" Drvenik. Zagreb 1989., Sum. list 1-2,
s. 75-76.
Razvoj stabala crnog bora i hrasta
medunca istarskog područja. Zagreb 1990.,
Glasnik za sum. pokuse 26, s. 433-446.
Utjecaj
strukturnih
promjena
jednodobnih
bukovih sastojina na
visinski i
debljinski
prirast,
(disertacija).
Zagreb
1992., Glasnik za sum. pokuse 28, s. 1-48.
Prirast obične bukve
u panonskom
dijelu Hrvatske (Utjecaj emisije ili Čovjekovog rada). Zagreb 1992., Sum. list 3-5, s.
113-121.
Jos nešto o jubilarnoj Oospodarskosumarskoj izložbi 1891. u Zagrebu. Zagreb
1992., Sum. list 6-8, s. 327-330.
Razvoj obične bukve (Fagus silvatica
IJ.) na trajnoj plohi Medvjeđak. Zagreb
1992., Sum. list 11-12, s. 501-513.
Primjena
LevakoviCeve formule rasta
u dendrokronologiji. Vinkovci 1992., Zbornik Centra H A Z U , s. 117-123.
Sumarski i lovački
muzeji. Zagreb
1992. M o n o g r a f i j a "Sume u Hrvatskoj", s.
295-296.
Inventarizacija suma u sklopu višenamjenskog korištenja suma. Zagreb 1993.,
Glasnik za sum. pokuse, Posebno izd. 4, s.
133-138.
The
increment
of Black
alder
as
monitoring forest conditions in
the
Turopoljski lug forest. Proceedings of t h e
16th I n t e r n a t i o n a l Conference on I n f o r mation Technology I n t e r f aces, p. 435-440.
Primjena
LevakoviCeve formule rasta
u dendrokronologiji. Z b o r n i k radova o
A n t u n u LevakoviCu, s. 117-123. H A Z U
Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci 1992.
Dendroloska
istraživanja
dvostruke
bijeli na hrastovim stablima, (sa PranjiC,
A., Kružić, T i BabiC, S.). Zagreb 1994.,
Glasnik za sum. pokuse, Posebno izd. 3., s.
415-437.
Procjena
distribucije
visine
obične
bukve (Fagus silvatica IJ.) pomoCu Markovljevih lanaca, (sa SegotiC, K. i Kružić,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
T.). Z b o r n i k radova 1 "Unapređenje proizvodnje biomase sumskih ekosustava",
Sum. f a k u l t e t Zagreb i Sum. i n s t i t u t Jastrebarsko, Zagreb 1996., s. 125-131.
Procjena biomase obične bukve (Fagus silvatica
IJ.)
U panonskom
dijelu
Hrvatske, (s Kružić, T.). Zbornik radova 1
U n a p r e đ e n j e proizvodnje biomase sumskih ekosustava", Sum. f a k u l t e t Zagreb i
Sum. i n s t i t u t J a s t r e b a r s k o , Zagreb 1996., s.
131-137.
Dendrokronoloska
istraživanja
dvostruke bijeli na hrastovim stablima, (sa
Kružić, T. i BabiC, S.). Z b o r n i k radova 2
"Zaštita suma i p r i d o b i v a n j e drva", Sum.
f a k u l t e t Zagreb i Sum. i n s t i t u t Jastrebarsko, Zagreb 1996., s. 135-142.
Utjecaj kolebanja podzemnih i površinskih
voda
na
promjenljivost
širine
godova i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus
robur IJ.) U Varoskom lugu, Česmi i BolCanskom lugu, (s Mayer, B. i BusiC, G.).
Zbornik radova 2 "Zaštita suma i prid o b i v a n j e drva", Sum. f a k u l t e t Zagreb i
Sum. i n s t i t u t . J a s r e b a r s k o , Zagreb 1996., s.
191-210.
LITEBATUBA
Klepac, D.: P r o f . dr. A n t u n LevakoviC,
u t e m e l j i t e l j moderne d e n d r o m e t r i j e . Zbornik o A n t u n u LevakoviCu, H A Z U Centar
za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci 1992.,
s. 5-22.
Raus, Z:. Značenje i uloga Glasnika za
sum. pokuse tijekom 66 godina (1926.-1992.)
u Zagrebu. Zagreb 1993., Glasnik za sum.
pokuse, Posebno i z d a n j e 4, s. 410.
*** H r a s t lužnjak u Hrvatskoj. H A Z U ,
Centar za znanstveni rad Vinkovci i J.P.
"Hrvatske sume". Vinkovci - Zagreb 1996.,
s. 522.
*** H r v a t s k o sumarsko d r u š t v o 1846.1996., s. 321, 382-384.
*** SL 3-4,1997., s. 181,185-186.
L U K I ć , Petar, iz P a k l a r e v a , Travnik, dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsovirao je
skol. g. 1942.-43., a d i p l o m i r a o poslije r a t a 25.XI.1946. godine.
LITEBATUBA
*** SN, s. 361.
L U K I ć , Stanislav, (Đakovo, 4.V.
1936.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a t i j e i K a t a r i n e r. Beran. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac m u
66
je po z a n i m a n j u službenik, a majka domaćica. Osnovnu i s r e d n j u
n a o b r a z b u stekao je u Osijeku: osnovnu je školu završio 1951., a realnu gimnaziju 1956.
p r e m j e š t e n za stručnog s u r a d n i k a
za u z g a j a n j e Suma u P r o i z v o d n o m
odjelu U p r a v e Suma Gospić.
Član je H Š D .
LITEBATUBA
*** Š N , s. 373.
*** SL 1 - 2 , 1 9 9 5 . , s. 68.
L U K O M S K I , Đorđe, r. u B r e k o m
( B i H ) , 26.11.1940., dipl. ing. Sum.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima,
s t u d i r a o je na Poljoprivredno-Sum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu, gdje je i d i p l o m i r a o na
ŠG odjelu. ( D a t u m d i p l o m i r a n j a u
d o k u m e n t a c i j i nije čitljiv.)
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.
1959.-60., a d i p l o m i r a o 24.IX.1962.
Od 1.III.1963. do 20.111.1964.
r a d i o je kao p r i p r a v n i k u Š I P - u
K o z a r a u B o s a n s k o j D u b i c i . Preostali dio p r i p r a v n i č k o g staža (20.
III.-10.YI.1964.) o d r a d i o je u Šum a r i j i V r h o v i n e , ŠG Gospić, a nakon toga od 10.YI.1964. do 10.XII.
1968. bio je r e f e r e n t za uzgoj u
Š u m a r i j i Otočac.
P o odluci organa u p r a v l j a n j a
bio je prisilni u p r a v i t e l j u tadašn j o j Š u m a r i j i T i t o v a K o r e n i c a (10.
XII.1968.-30.IY.1969.), a z a t i m ponovno r e f e r e n t za uzgoj Suma u
Š u m a r i j i Otočac sve do 31.XII.
1984. D a n a 1.1.1985. p o s t a v l j e n je
za redovnog u p r a v i t e l j a iste Šumar i j e te k a s n i j e O O U R - a Uzgoja u
v r i j e m e f u n k c i o n a l n e organizacije
Sumarstva u H r v a t s k o j sve do 31.
XII.1990. godine.
N a k o n o r g a n i z i r a n j a J P "Hrv a t s k e Sume" ponovno je u p r a v i t e l j
Š u m a r i j e Otočac od 1.1.1991. do 1.
IX.1992.g. k a d je p o s t a v l j e n za rev i r n i k a u i s t o j Š u m a r i j i i na t o m e
m j e s t u o s t a j e do 2.XI.1994. k a d a je
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
L U L I ć , Stjepan, iz PeruSica u Lici, rod. ll.X.1908., dipl. ing. Sumarstva, k o t a r s k i Šumar.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je na
Š u m a r s k o m o d j e l u skol. g. 1930.31., a d i p l o m i r a o 10.X.1932.
D a n a 7.XII.1932. p o s t a v l j e n
je za činovničkog p r i p r a v n i k a kod
O d j e l j e n j a za Sumarstvo Ministarstva Suma i r u d n i k a u Beogradu, a
1933. p r e m j e š t e n je, u istom svojstvu, u Š u m a r i j u Gospić, D i r e k c i j e
Suma na Sušaku. Godine 1936. post a v l j e n je za Šumarskoga p r i s t a v a
kod K o t a r s k o g a nacelstva u Zlat a r u i p r e m j e š t e n K o t a r s k o m nacelstvu u Ivanec, kod V a r a ž d i n a ,
gdje je 1939. u n a p r i j e đ e n za višega
Šumarskoga p r i s t a v a . K a o k o t a r s k i
Šumar, 1941. p r e m j e š t e n je iz Ivanca u istom svojstvu K o t a r s k o m
nacelstvu u V e l i k u Goricu, a 1943.
Ravnateljstvu Suma u t a d a š n j u H r v a t s k u Mitrovicu. P r e m a nepotpunim podacima bio je 1952. djelatnik ŠG Zagreb.
U t i j e k u radnog v i j e k a bio je
r e d o v i t i elan H Š D , a 1955. i z a b r a n
je za društvenoga tajnika I I . Na
godišnjoj s k u p š t i n i d r u š t v a 1959.
p o d n o s i i z v j e š ć e N a d z o r n o g odbora.
67
LITEBATUBA
*** SL: 1933., s. 155, 210; 1936., s. 503,
704; 1939., s. 596; 1940., 268, 281; 1941., 154;
1943., s. 23,128,188; 1952., s. 75.
Borosić, J.: SIS, s. 8, 42,116.
*** H S D 1846-1996., s. 262, 269.
L U N A C E K , Valdemar (Vladimir),
r. u P e t r i n j i , 26.X.1893., p r o f e s o r
na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu, dr. sc., p r a v n i k .
U t i j e k u I I . svjetskog r a t a
p r e d a v a o je od 1942. do 1945. političku
ekonomiju, naslijedivši na
tom p r e d m e t u dr. V. BeloSevića,
dr. J. B e l o b r k a i neposredno dr. S.
IvSića.
LITEBATUBA
*** SN, s. 232, 382, 457.
L U N I C , Renata, (Drniš, 14.11.
1968.), dipl. ing. Sumarstva.
K c i Dušana, po z a n i m a n j u zid a r a . S r p s k e narodnosti, h r v a t s k o ga d r ž a v l j a n s t v a . S r e d n j u školu za-
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
vršila je u CUO - pedagoški s m j e r
u D r n i š u 1985.
N a Š u m a r s k i f a k u l t e t upisala se skol. g. 1986.-87. D i p l o m i r a l a
je na ŠG o d j e l u 21.111.1994. godine.
N a p i s a l a je i o b r a n i l a d i p l o m s k i
r a d pod naslovom "Administrativne i t e h n i č k e z a š t i t n e m j e r e na
o č u v a n j u Suma R e p u b l i k e H r v a t ske kroz povijest Sumarstva".
L Y P O L D , Herman, u č i t e l j tehničke s t r u k e na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a .
R a d i o je na K r . gospodarskoSumarskom učilištu od 1860. do
1870. godine. P r e d a v a o je aritmetiku,
algebru,
mehaniku,
strojarstvo i risanje.
LITEBATUBA
*** SN, s. 24, 25, 27, 42.
Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i
sumarsko učilište u Križevcima, MH Križevci 1995., s. 63-64.
68
L J E V A K , Stjepan, (Ravno, B i H ,
22. XII.1927.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin P e r e i S t a n e r. Matijić.
H r v a t , hrvatskoga državljanstva,
r i m o k a t o l i k . Otac mu je bio lugar,
a m a j k a domaćica. Osnovnu je
Školu završio u R a v n o m 1938., a
osmogodišnju r e a l n u gimnaziju u
D u b r o v n i k u 1947.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
skol. g. 1950.-51., a d i p l o m i r a o 1952.
Nakon diplomiranja radio je
godinu d a n a u d r v n o j i n d u s t r i j i
"Vrbas" B a n j a L u k a na poslovima
p l a n i r a n j a proizvodnje. P o č e t k o m
1954. preselio se u S a r a j e v o i oko
pet godina r a d i o u s a r a j e v s k o j taksaciji, koja je u to v r i j e m e bila
s r e d i š n j a r e p u b l i č k a ustanova.
Tu je brzo izučio posao takH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
satora, pa je nakon godinu i pol
d a n a p o s t a v l j e n za samostalnoga
t a k s a t o r a i sefa sekcije.
P o č e t k o m 1959.g. prelazi u
Sekciju za u r e đ i v a n j e Suma Zagreb, koja je obavljala poslove gotovo po cijeloj H r v a t s k o g . Ing. Ljevak od 1959. do 1975.g. r a d i u sekciji kao samostalni t a k s a t o r , a tada je i z a b r a n za njenog sefa. Na
tom je poslu ostao sve do p r e r a n o g
u m i r o v l j e n j a 1990. ( r a d i a m p u t a cije noge).
Osim u r e đ i v a n j a d r u š t v e n i h
Suma Sekcija Z a g r e b i z r a đ i v a l a je
p r o g r a m e za p r i v a t n e Sume. P r v i
p r o g r a m u H r v a t s k o j sekcija je
i z r a d i l a 1969.g. po m e t o d i k o j u je
r a z r a d i o ing. S t j e p a n L j e v a k za
GJ "Gornje Međimurje". Zagrebačka t a k s a c i j a se bavila i izračunav a n j e m v r i j e d n o s t i Suma na p a n j u .
Te poslove dugi niz godina obavljao je ing. L j e v a k po cijeloj H r v a t skoj (i sire), naročito r a d i izgradn j e cesta, dalekovoda i n a f t o v o d a ,
pa je tom prigodom izradio vlastitu metodologiju koja se dugo primjenjivala.
U t i j e k u radnog v i j e k a sudjelovao je na nekoliko Šumarskih
i jednom kongresu ekologa te većem b r o j u simpozija i r a z n i h stručnih skupova u zemlji i inozemstvu.
Član je H Š D .
69
LITEBATUBA
*** §N, s. 365.
L J O K A J , Miftar, (Prelec, Decane,
Kosovo, 27.XI.1954.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin S a h i t a , z e m l j o r a d n i k a .
Po n a r o d n o s t i je Albanac. Zavrsivsi gimnaziju, upisao se na Šum a r s k i f a k u l t e t u S a r a j e v u , ali
skol. g. 1975.-76. prelazi na Š u m a r ski f a k u l t e t u Zagreb, gdje diplom i r a na ŠG o d j e l u 13.IX.1978.
zaposlivši se u ŠG Sisak kao uprav i t e l j Š u m a r i j e Glina. N a t o j dužnosti o s t a j e do 1987.g. Slijedeće
četiri godine (1987.-1991.) radi u drvn o j i n d u s t r i j i i to cijelo v r i j e m e
kao d i r e k t o r D I P - a Glina. NapustivSi d r v n u i n d u s t r i j u , vraCa se na
staro r a d n o m j e s t o u p r a v i t e l j a Šum a r i j e Glina. P o č e t k o m Domovinskog r a t a 26.VI.1991. p r e s t a j e mu
r a d n i odnos, a 10.III.1996. odlazi u
mirovinu.
Od vise p r i z n a n j a , k o j a je dobio za doprinos Šumarskoj struci,
n a j d r a ž a mu je p l a k e t a njegove
m a t i č n e organizacije ŠG Sisak.
Bio je dugogodišnji elan S I T - a
Sumarstva i drvne industrije i
SKH.
Kao umirovljenik živi u Glini.
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 371.
*** Spomen-knjiga S r e d n j e sumarske
škole Plaski. Zagreb, 1991., s. 76.
L J U B I C I Ć , Branko, (Oblaj, Glina,
8.IX.1932.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin UroSa i S t a n e r. L j u b i c i c .
Srbin, pravoslavne vjere. R o d i t e l j i
su mu bili zemljoradnici. Osnovnu
je školu završio u Glini 1948., a
S r e d n j u Šumarsku Školu u P l a s k o m
1951.g.
R a d e ć i p u n e t r i godine kao
Sumarski tehničar, u jesen 1954. upisuje se na P o l j o p r i v r e d n o - S u m a r ski f a k u l t e t u Z a g r e b u . Apsolvirao
je skol. g. 1957.-58., a d i p l o m i r a o je
na ŠG o d j e l u osamostaljenoga Šumarskog f a k u l t e t a 1960. godine.
U d r ž a v n u službu s t u p a odm a h po okončanju studija, zaposlivši se u Lovno-Sumskoj u p r a v i Zrnajevac u B a r a n j i , gdje u svojstvu
zamjenika upravitelja u p r a v e ostaje d v i j e godine. N a k o n toga, 1962.
vraCa se u svoju r o d n u B a n i j u ,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LJUBICIĆ, Mile, (Brnjavac, Gvozd,
23.YIII.1949.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin ToSe, po z a n i m a n j u zem l j o r a d n i k a . M a j k a mu je bila domaćica. U dokumentaciji n i j e naveo
nacionalnost. S r e d n j u Š u m a r s k u
Školu završio je u K a r l o v c u 1968.
godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 20.XI.1974.g. na ŠG odjelu. P r e m a n a š o j evidencije 1995.
n i j e r a d i o u h r v a t s k o m Šumarstvu.
L J U B I Š I Ć , Vlaho, (Lisac, Dubrovnik, 28.YIII.1929.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin A n t u n o v , h r v a t s k e je narodnosti. Gimnaziju je polazio u Dub r o v n i k u , gdje je i m a t u r i r a o 1949.
godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je na ŠG odjelu 8.X.1959.
O k r e t a n j u u službi nemamo
podataka.
70
L J U L J K A , Boris, (Takovo, l.V.
1937.), dr. sc„ dipl. ing. drvne tehnologije, redovni prof. i dekan Bum.
f a k u l t e t a u Zagrebu. Redoviti je
elan Hrv. akademije tehničkih znanosti i Akademije Šumarskih znanosti.
Osnovnu Školu pohađao je u
P e t r i n j i , a gimnaziju u Sisku. Diplomirao je na Drvno - industrijskom odjelu Bum. f a k u l t e t a u Zagrebu 1960.
Godine 1961. zaposlio se u D I P
"Brezovica" u Sisku, gdje je radio
na poslovima Sefa p r i p r e m e r a d a i
u p r a v i t e l j a pogona za proizvodnju
namještaja.
Od 1963. asistent je na Sum.
f a k u l t e t u u Zagrebu iz p r e d m e t a
proizvodnja n a m j e š t a j a . Magistrirao je na istom Fakultetu 1970.g„
obranivši temu pod naslovom "Otpornost sistema lak - drvo prema
u t j e c a j u svjetla".
D o k t o r i r a o je 1974. također
na Bum. fakultetu u Zagrebu, obranivši temu pod naslovom "Utjecaj
drva i njegove vlažnosti na obradu
poliuretanskim lakovima". U zvanje docenta izabran je 1975., u zvanje izvanrednoga profesora 1979.,
te u zvanje redovitoga profesora
1983. godine, a 1991. pozitivno mu
je ocijenjen petogodišnji r a d i ponovno je b i r a n u isto zvanje.
Godine 1997. izabran je, odlukom Sveučilišnog senata, u t r a j n o
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
zvanje redoviti sveučilišni profesor.
Kao asistent na Sum. fakult e t u pohađao je u skol. g. 1964./65.
na Arhitektonskom f a k u l t e t u u
Zagrebu p r e d a v a n j a iz p r e d m e t a
interieur i arhitektura novog doba.
Bio je na nekoliko s t u d i j s k i h
boravaka: kao D A A D stipendist u
SR N j e m a č k o j - I n s t i t u t ftir Holzforsehung Mtinchen (1965./66.), godinu dana; u D D R na Technische
U n i v e r s i t a t Dresden (1971.), tri mjeseca i u Norveškoj - Statens teknologiske i n s t i t u t Oslo (1974.), t r i
mjeseca. U okviru međuuniverzitetske s u r a d n j e Zagreb - Mtinchen
Sest p u t a proveo je j e d n o t j e d n i
studijski boravak u I n s t i t u t ftir
Holzforschung u Mtinchenu.
Obnašao je velik b r o j f u n k c i j a
i obavljao mnoge znanstvene i
stručne aktivnosti. Bio je t a j n i k
Z I D I (1970.-1972.) i njegov predstojnik (1979.-1983.). Od 1984. do
1986. bio je dekan Šumarskoga fakulteta, a zatim (1986.-1988.) prodekan DT odjela.
Kao elan delegacije bivSe
S F R J i zamjenik "glavnog opunomoćenog" za z n a n s t v e n i p r o j e k t
Kompleksno koriSCenje drvne sirovine pri S E V u razdoblju 1968.1972. sudjelovao je na sastancima u
Berlinu, Moskvi, Beogradu, Zagrebu i Herceg-Novom.
Od 1975. p r o j e k t i r a , suosniva
i vodi razvoj L a b o r a t o r i j a za isp i t i v a n j e n a m j e š t a j a pri I n s t i t u t u
za drvo - Zagreb. Sudjelovao je u
r a d u Komisije za n a m j e š t a j i u
ISO TC-136 na zasjedanjima u Kopenhagenu i Kolnu. Bio je elan
Tehničkog odbora za n a m j e š t a j pri
asocijaciji drvne i n d u s t r i j e H r v a t ske.
Godine 1980. osnovao je na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu
K a t e d r u za f i n a l n u obradu drva.
Od 1982. u interdisciplinarnoj
s u r a d n j i s I n s t i t u t o m za spavanje
71
kliničke bolnice Vrapce, razvija
istraživanje optimalnih konstrukcija ležaja na temelju somnoloskih,
psiholoških i mehaničkih ispitivanja spavaća i ležaja te osniva
l a b o r a t o r i j za ispitivanje kreveta
na Bum. f a k u l t e t u u Zagrebu.
Golema r a d n a energija prof.
dr. sc. Borisa L j u l j k e ogleda se i u
narednim aktivnostima: bio je vod i t e l j sedam p r o j e k a t a / podprojek a t a i glavni istraživač dva znanstveno - istraživačka projekta; bio
je predsjednik organizacijskog odbora četiri znanstvena skupa i elan
organizacijskog odbora 12 skupova.
U I U F R O na 18. kongresu u Ljub l j a n i jugosl. je koordinator (18th
I U F R O W o r l d Congress, Division
5 - Forest produets); elan je Matičnog povjerenstva za biotehničke
znanosti od 1982. do 1985. i od 1987.
godine do danas; elan je Znanstvenonastavnoga vijeća A r h i t e k . fakult e t a za s t u d i j dizajna i elan Koordinacijskog odbora za t a j studij;
bio je predsjednik Izdavačkog savjeta časopisa "Drvna industrija"
(1992.-1996.), a od 1996. elan je izdavačkog savjeta; vise od dvadeset
godina (1974.-1997.) elan je Uredničkog odbora toga časopisa; bio je
dugogodišnji elan Uređivačkog odbora i časopisa "Bilten" Z I D I (19711989.), elan je P r o s u d b e n e skupine
za ocjenu znanstvenih p r o j e k a t a u
području biotehničkih znanosti.
Dobio je Zahvalnicu saveznog zavoda za standardizaciju za
suradnju u izradi nacionalnih stand a r d a (1978.)
Godine 1994. izabran je za
redovitoga elana H r v a t s k e akademije t e h n i č k i h znanosti, a 1997. za
redovitoga elana Akademije Šumarskih znanosti.
Od 1996. elan je europske
asocijacije ispitivača i istraživača
n a m j e š t a j a E U R I F I , a od 1997.
predsjednik je Tehničkog odbora
za n a m j e š t a j pri Državnom zavodu
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
za normizaciju i mjeriteljstvo.
U ZNANSTVENOM RADU
u području površinske obrade bavi
se interakcijom sustava lak - drvo,
činiteljima koji utječu na t r a j n o s t
sustava i njegove estetske karakteristike. Isto tako i s t r a ž u j e područje tehnologije površinske obrade
drva, kvalitet površinske obrade i
metode ispitivanja. U području tehnologije f i n a l n i h proizvoda bavi
se problemima l i j e p l j e n j a masivnog drva, taljivim ljepilima, t r a j nošću slijepljenih spojeva i nekim
teorijskim aspektima lijepljenja.
U istom području bavi se problemima b r u š e n j a ploča, problemima
razvoja proizvoda, razvoja tehnologije i tehnoloških sustava, te kvalitetom n a m j e š t a j a .
Objavio je vise od 70 znanstvenih i 85 stručnih radova. U
časopisima izvan zemlje objavio je
pet znanstvenih radova, a u zbornicima radova izvan zemlje t r i
rada. Izradio je osnove za nekoliko
jugosl. s t a n d a r d a za ispitivanje
kvalitete namještaja, koji su kasnije preuzeti kao h r v a t s k e norme.
Izradio je osnovu i za norveški
s t a n d a r d za ispitivanje otpornosti
površine n a m j e š t a j a na ogrebotine.
Objavio je 11 znanstvenih i
stručnih knjiga i 4 poglavlja u
enciklopediji.
Njegova P E D A G O Š K A I
N A S T A V N A A K T I V N O S T također je na visokoj razini. P r e d a j e
t r i p r e d m e t a dodiplomske i t r i
p r e d m e t a poslijediplomske nastave na Bum. f a k u l t e t u , jedan predmet dodiplomske nastave na Stud i j u dizajna u Zagrebu i jedan
predmet na poslijediplomskoj nastavi Biotehničkog f a k u l t e t a u
L j u b l j a n i . Dugi je niz godina vod i t e l j poslijediplomske nastave na
području tehnologije f i n a l n i h proizvoda.
Bio je mentor u 160 diplomskih radova, 9 magistarskih rado-
72
va i 7 disertacija o b r a n j e n i h na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
P o v r h toga bio je i elan velikoga
b r o j a komisija za obranu magistarskih radova i disertacija na
Biotehničkom fakultetu u L j u b l j a ni te na Građevinskom i Ekonomskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
VAŽNIJI BADOVI
Ispitivanje
obrade pločastih
elemenata na cilindričnoj brusilici. D r v n a indust r i j a 16, 5-6, Zagreb 1965., s. 66-74.
Utjecaj strukturne naravnosti drva i
laka na glatkoću površine. D r v n a industrija 17,11-12, Zagreb 1966., s. 180-186.
Ispitivanje postojanosti lakova i boja.
Simpozij povodom 50-godisnjice f a k u l t e t ske nastave i nauke, Z b o r n i k radova, Zagreb 1969., s. 67-80.
Wplyw czasu suzsenia
blon lakierowych na ich wytrzymaloSC i elasticznoSC,
(sa K. Nowak). Boczniki wyzszej szkoly
rolniczej w Poznanie, 39,1968., p. 141-150.
BezraCno Štrcanje. D r v n a i n d u s t r i j a
21, 7-8, Zagreb 1970., s 127-134.
Der Einfluss von Licht a uf lackierte
Holzoberflšchen. H o l z als B o h - u . W e r k stoff 29,1971., s. 224-231.
Einfluss
der Anfangsfeuchtigkeit
von
Buchenholz
a uf
die
Haftfestigkeit
von
Polyurethanlack. F a r b e + Lack 77, 8, 1971.,
s. 776-778.
Povrsinska obrada drva i drvnih materijala, (skripta). Zagreb 1975., s. 1-239.
Lakkerte
platers
ripefasthet,
(s
E.
Baknes). T r e og mObler 7, 6, 1975., p. 199202.
Utjecaj atmosferilija na lakom zaštićeno drvo. D r v n a i n d u s t r i j a 26, 9-10, Zagreb 1975., s. 229-230.
Namještaj za
sjedenje, neka njegova
svojstva i metode ispitivanja. D r v n a ind u s t r i j a 27,1-2, Zagreb 1976., s. 13-20.
Ispitivanje CvrstoCe i trajnosti naslonjača (fotelja) i pocivaljki (sofa i kauceva). D r v n a i n d u s t r i j a 27, 1-2, Zagreb 1976.,
s. 21-25.
Tehnologija
proizvodnje
namještaja,
(skripta). Zagreb 1977., s. 1-257.
Lakkerte
platers
ripefasthet,
(s
E.
Baknes). T r e og mebler 9, 7, 1977., p.
271-275.
Suvremeni procesi i strojevi u proizvodnji namještaja. B I A M 78, Zbornik radova, Zagreb 1978., s. 201-212.
Faktori kvalitete naslonjača i visesjeda, (sa B. Sinković). D r v n a i n d u s t r i j a 29,
1-2, Zagreb 1978., s. 5-12.
Lijepljenje u tehnologiji finalnih proH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
izvoda, (udžbenik). Zagreb 1978., s. 1-219.
Prilog ispitivanju
kvalitete
korpusnog
namještaja, (sa D. BiondiC i B. Sinković).
D r v n a i n d u s t r i j a 29, 11-12, Zagreb 1978., s.
297-308.
Faktori
kvalitete
namještaja.
Drvna
i n d u s t r i j a 29,11-12, Zagreb 1978., s. 309-312.
Izrada shema krojenja ploča pomoCu
elektronskog računala, (sa V. H i t r e c i dr.).
"Bilten" Z I D I 6,1, Zagreb 1978., s. 1-21.
Faktori kvalitete stolova, (sa B. Sinković i dr.). D r v n a i n d u s t r i j a 30, 11-12,
Zagreb 1979., s. 391-395.
Karakteristike
suvremene
proizvodnje namještaja u Jugoslaviji i tendencije
njenog razvoja. "30. Kongres E v r o p s k e unije za namještaj", Z b o r n i k radova, Dubrovnik 1979., s. 1-22.
Uroven
razvitija
mebeljnoj promišljenosti kak garantija kaCestva mebelji. Simpozij U N O - Tehnički i ekonomski razvoj
i n d u s t r i j e n a m j e š t a j a , Poznan 1979., p. 1-3.
Postojanost
spojeva
sljepljenih
PVA
ljepilima u vanjskim uvjetima, (sa Z. Šonje). D r v n a i n d u s t r i j a 30, 4, Zagreb 1979., s.
104-104.
I s p i t i v a n j e otpornosti površina namještaja na udar, (sa B. Spol jarom). Zbornik
radova, Virovitica 1980., s. 1-38.
Planierung
und
Entwicklung
der
Holzverarbeitung und Bearbeitung in
SB
Kroatien. X V I I I U F B O Kongres, K y o t o
1981., p. 1-6.
Komparativno istraživanje
CvrstoCe
i
trajnosti sljepljenih
spojeva
u proizvodima za građevinarstvo, (s A. Bogner, I. Grbac i Z. P u g a r ) . D r v n a i n d u s t r i j a 32, 7-8,
Zagreb 1981., s. 183-190.
Zahteve o visji kvaliteti pohistva za
pridobivanje
kvalitetnega
znaka,
(sa
V.
Mihevc i dr.). Znanstvena studija, Biotehnički f a k u l t e t L j u b l j a n a 1982., s. 1-355.
Razvoj tehnologije. "Bilten
Z I D I 11,
6, Zagreb 1983., s. 1-11.
Utjecaj drva i njegove vlažnosti na
obradu poliuretanskim lakovima. Glas. za
sum. pokuse 21, Zagreb 1983., s. 121-127.
Optimizacija procesa
lijepljenja ploča
iz masivnog drva u proizvodnji namještaja,
(s A. Bogner, I. grbac i V. Kostal). "Bilten"
Z I D I 12, 4, Zagreb 1984., s. 1-50.
Akruelle
Probleme
der
Ausbildung
von
Ingenierien
fuer die
Jugoslawische
(Kroatische) Holzindustrie.
VI
Holztechnologisches Kolloquium, Technische Universitat Dresden 1985., p. 1-13.
Interakcija Čovjek - ležaj, (s I. Grbac).
"Bilten" Z I D I 13, 6, Zagreb 1985., s. 51-90.
Lijepljenje
bukovine i jelovine aktiviranjem površine sljubnica natrij hidroksidom uz primjenu punila na bazi lignina, (s.
A. Bogner i dr.). D r v n a i n d u s t r i j a 38, 3-4,
Zagreb 1987., s. 51-58.
73
Ispitivanje mogućnosti primjene
VF struje za plastifikaciju
i
savijanje masivnog drva, (s A. Bogner i dr.). Znanstvena
studija. Sum. f a k u l t e t , Zagreb 1986., s. 1-63.
Utrjevanje
povrsinskih
premazov
v
proizvodnji pohistva, (sa V. Mihevcom i
dr.). Znanstvena studija, L j u b l j a n a 1988., s.
1-64.
Studij parametrov ki vplivajo na sušenje in
utrjevanje pohistvenih lakov, (sa
V. Mihevcom i dr.). Znanstvena s t u d i j a ,
L j u b l j a n a 1989., s. 1-46.
Lamelirana građevinska
stolarija,
(sa
H . T u r k u l i n o m ) . Monografija, Sum. fakultet, Zagreb 1989., s. 1-182.
Povrsinska obrada drva, (sveuc. udžbenik). Zagreb 1990., s. 1-450.
Istraživanje
tehnoloških
i
mehaničkih
osobina
reaktivnih
poliuretanskih
taljivih
ljepila, (sa Z. Sunje), D r v n a i n d u s t r i j a 41,
9-10, Zagreb 1990., s. 163-169.
Identifikacija
perspektivnih
tehnologija u proizvodnji namještaja, (znanstvena
monografija). "Proizvodni sustavi u drvn.
ind.", Sum. f a k u l t e t , Zagreb 1992., s. 75-81.
Otpornost na promjenu
temperature i
trajnost taljivih ljepila, (sa Z. Šonje). Drvna i n d u s t r i j a 45,1, Zagreb 1994., s. 11-15.
čvrstoća spoja različitih materijala i
ljepila za oblaganje rubova, (sa Z. Šonje),
d r v n a i n d u s t r i j a 45, 2, Zagreb 1994., s. 5963.
Vodeni lakovi, (sa V. Jirous). D r v n a
i n d u s t r i j a 45,1, Zagreb 1994., s. 20-26.
Zapaljivost
ojastucenog namještaja,
(s
I. Grbac). D r v n a i n d u s t r i j a 45, 1, Zagreb
1994., s. 27-33.
Kut kvašenja i adhezija, (s A. Bogner
i H. T u r k u l i n ) . 13. D a n i plasticara i gumaraca, Zbornik radova, Zagreb 1995., s.
206-210.
Metode ispitivanja
otpornosti
taljivih
ljepila na
temperature i klimatske promjene, (s A. Bogner). "Uporaba drva" - sav j e t o v a n j e u povodu 150. obljetnice Sum.
društva, Z b o r n i k radova, Zagreb 1996., s.
87-97.
pH površine drva, (sa V. J i r o u s i V.
SertiC). "Uporaba drva", s a v j e t o v a n j e u
povodu 150. obljetnice Sum. d r u š t v a . Zbornik radova, Zagreb 1996., s. 65-77.
Improving the
Olued Joint Strength
by Modifying the Beechwood (Fagus sylvatica L.^) with Oamma Says, (s A. Bogner
i I. Grbac). D r v n a i n d u s t r i j a 47, 2, Zagreb
1996., s. 68-73.
Methods for Testing the Besistance of
Wood Hotmelt Adhesives
to
Temperature
Changes and Weathering, s A. Bogner i
dr.). D r v n a i n d u s t r i j a 47, 3, Zagreb 1996., s.
108-113.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
L J U S T I N A , Mihajlo, r. 24.IV.
1883., Sum. inženjer, Sum. nadsavjetnik.
Šumarstvo je apsolvirao 1906.
na V i s o k o j Šumarskoj i r u d a r s k o j
školi u B a n s k o j S t i a v n i c i (Slovačka).
U Šumarskoj je službi od 30.
X.1906. D r ž a v n i ispit za samostalno v o đ e n j e Šumskoga gospodarstva
položio je 1908. u B u d i m p e š t i . K a o
Sumarski v j e ž b e n i k NadSumarskog
u r e d a u V i n k o v c i m a (1908.-1909.),
imenovan je godine 1909. Sumarskoinženjerskim kandidatom.
P r e m a nepotpunim podacima,
1920. u G l a v n o j Šumarskoj direkciji M i n i s t a r s t v a Suma i r u d n i k a
imenovan je t a j n i k o m prvog razreda, 1923. p o s t a v l j e n je za Šumarskoga savjetnika kod D i r e k c i j e Suma u S a r a j e v u , a 1925. za Šumarskog n a d s a v j e t n i k a kod D i r e k c i j e
Suma u Z a g r e b u . I s t e je godine
u m i r o v l j e n , ali se ponovno vraCa u
službu za i n s p e k t o r a G e n e r a l n e
d i r e k c i j e Suma u Beogradu. God.
1926. d i r e k t o r je D i r e k c i j e Suma u
Skopju, z a t i m je d i r e k t o r Direkcije Suma u Otočcu u Lici, odakle
je 1928. p r e m j e š t e n u Aleksinac u
S r b i j u . N a r e d n e godine (1929.) pos t a v l j e n je za sefa Odsjeka za Šum a r s t v o p r i B a n s k o j u p r a v i Novi
Sad, gdje se nalazio i 1933. godine.
Bio je o d b o r n i k (1926.-1930.)
i dugogodišnji elan Jugosl. Sum.
udruženja.
Odlikovan je (1923.) Ordenom
Sv. Save 4. reda.
LITEBATUBA
*** SL: 1909., s. 152; 1920., s. 29; 1923., s.
252, 383; 1925., s. 135, 136, 697; 1926., s. 70;
1927., s. 105; 1928., s. 388.
*** I z v j e š t a j Jugosl. sum. u d r u ž e n j a :
1926./27., s. 3, 28; 1929./30., s. 3.
Borosić, J.: SIS, s. 25, 60, 82.
Zbornik o 100. obljetnici sumarstva jugostoene Slavonije, Vinkovci - Slav.
Brod 1974., s. 546.
74
MACEK, Stjepan, (Zagreb, 29.IX.
1912. - Zagreb, 1962.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Stjepana. H r v a t , rimokatoličke vjeroispovijesti. Osnovnu i
srednju školu završio je u Zagrebu.
Sumarstvo je studirao na Poljoprivredno - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je
skol. g. 1934.-35., a diplomirao 5.X.
1936. godine.
P r e m a nepotpunim podacima,
državni stručni ispit položio je 1940.
N a r e d n e godine radio je kao Sumarski pristav kod Odjela za Sumarstvo Banovine H r v a t s k e u Zagrebu, a zatim kao u p r a v i t e l j Šum a r i j e u Zvorniku ( B i H ) i kao kot a r s k i Šumar u Dugom Selu. Poslije I I . svj. r a t a prvo zaposlenje
dobio je u Istri, u Š u m a r i j i Poreč
Početkom 1954. prelazi u SG "ViSevica" Rijeka, dobivši radno mjesto u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e S k r a d
(13.1.1954.). Tu je dočekao i prvu
z n a č a j n i j u r e o r g a n i z a c i j u Sumarstva, osnivanje ŠG Delnice, u kojem i dalje vodi Š u m a r i j u Skrad.
Posjed te Šumarije (7600 ha) ne
samo da se vertikalno protezao od
kanjona r i j e k e K u p e (190 mnm) do
Skradskog v r h a (1044 mnm), nego
je bio p r e p u n enklava i poluenklava te rascjepkan, sto je dodatno
otežavalo normalno gospodarenje.
K a k o je uz to bio i slabo otvoren,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
p r v a b r i g a dipl. ing. S t j e p a n a Mač e t a bila je njegovo otvaranje Šumskim cestama. Mnoge degradirane
sastojine uspješnim meliorativnim
zahvatima postupno su prevođene
u visoko vrijedne četinjače (Zavrsje).
S k r h a n teškom bolešću, 31.V.
1962. napušta Gorski kotar, zaposlivši se u Velikoj Gorici. Ne dočekavši mirovinu, k r a j e m iste godine umire. S a h r a n j e n je na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Bio je aktivan elan H Š D .
LITEBATUBA
Borosić, J.: 8IS, s. 9 ( I I . god.)
SL: 1940., s. 20; 1941., s. 20, 112, 403, 503;
1952., s. 74.
*** ŠN, s. 358.
*** H S D 1846-1996., s. 241.
MAČEŠIĆ, Božidar, (Johnstown,
SAD, 1917. - Zagreb, 17.1.1993.), dipl.
ing. Sumarstva.
U n a j r a n i j o j mladosti ostao
je bez roditelja. Godine 1935. završio je gimnaziju u Karlovcu.
S t u d i r a o je Sumarstvo na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u
Z a g r e b u . A p s o l v i r a o je Skol. g.
1938.-39., a diplomirao 1940.
Nakon d i p l o m i r a n j a pa sve
do u m i r o v l j e n j a 1980. godine radio
je u struci po čitavoj H r v a t s k o j i
dijelu Bosne, obavljajući stručne i
rukovodne poslove. P r e t e ž i t o je ra-
75
dio u p r i m a r n o j p r e r a d i d r v e t a i
f i n a l n o j d r v n o j p r o i z v o d n j i i bio
p r i z n a t kao e m i n e n t n i s t r u č n j a k i
e k s p e r t u zemlji i inozemstvu.
Od 1958. do 1964. r a d i kao samostalni savjetnik u Republičkom
s e k r e t a r i j a t u za i n d u s t r i j u , a od
1965. do 1969. zaposlen je kao ekspert F A O u T a n z a n i j i u A f r i c i .
D o k r a j a aktivnoga djelovan j a bio je p r e d s t a v n i k Poslovne
zajednice drvne industrije i Exportdrva na Filipinima i New Y o r k u , a
p o s l j e d n j i posao b i o mu je na znač a j n o j r u k o v o d n o j f u n k c i j i u "Exportdrvu".
LITEBATUBA
*** SN, s. 360, 595.
m P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 174, 262, 384, 388, 417.
Živković, V.: In memoriam - MaCesić,
Božidar, Božo, dipl. inž. s u m a r s t v a (19171993.), SL 3-5/93., s. 220.
Perić, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i .
Impressum, K a r l o v a c 1995., s. 31, 202.
*** H S D 1848-1996., s. 271, 276, 277, 283.
M A Đ A R E V I Ć , M A J E R , Srećko,
( V u k o v a r , 19.XI.1880. - 1941.) ing.
Sumarstva, Sumarski nadzornik, novinar.
M a t u r i r a o je na osječkoj gimnaziji. Š u m a r s t v o je apsolvirao
na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu 1902., u t r a j a n j u od Sest semestara.
K a o p r i v r e m e n i asistent na
Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu,
imenovan je 1906. p r i v r e m e n i m Šum a r s k i m v j e ž b e n i k o m kod Zemaljske vlade, odjel za u n u t r a š n j e poslove u Z a g r e b u . Asistent je geodezije na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i od
1909. do 1912. godine.
Kao Sumarski vježbenik, 1911.
imenovan je k o t a r s k i m Šumarom
kod K o t a r s k e oblasti u K u t i n i .
I s t e je godine p r e m j e š t e n kao kot a r s k i Šumar K o t a r s k o j oblasti u
Čabar, a 1917., u istom svojstvu,
K o t a r s k o j oblasti u K r i ž e v c i m a .
P o s l i j e r a t a 1919. imenovan je ŠuH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
m a r s k i m n a d p o v j e r e n i k o m i premješten iz K r i ž e v a c a u P o v j e r e n s t v o
za n a r o d n o gospodarstvo. U statusu Šumarskoga činovnika kod političke uprave, 1920. je Sumarski
n a d z o r n i k kod Š u m a r s k o g odsjeka
M i n i s t a r s t v a Suma i r u d n i k a u Zagrebu, kod kojeg je 1923. odlikovan
Ordenom Sv. Save 4. r e d a i iste godine umirovljen.
N a k o n u m i r o v l j e n j a obavljao je s t r u č n e Šumarske poslove
kod v e l i k i h Sumovlasnika. Bio je i
p r v i u p r a v i t e l j S r e d i š n j i c e za ogrjev, a smrt ga je 1941. z a t e k l a na
d u ž n o s t i t a j n i k a Saveza veleobrtn i k a i trgovaca Šumskim proizvodima.
Osim r a d a u d r ž a v n o j Šum a r s k o j službi z a n i m a l i su ga i
opCi gospodarski problemi. Bavio
se i novinarstvom. Osnovao je gospodarski dnevnik H r v a t s k i Lloyd",
bio je n a k l a d n i k časopisa "Narodno gospodarstvo", "Narodno bogatstvo" i "Nase Sume". Bio je suradnik u časopisima " H r v a t s k a smotra" i "Trgovački glasnik", a pokrenuo je i s a t i r i č k i list "CauS".
U Šum. listu j a v l j a se 1908. i
1919. Godine 1932. izdao je k n j i g u
"Nase Sume", bogato o p r e m l j e n u
slikama i k a r t a m a , sa svrhom da
p r i k a ž e značenje naših Suma, njihov uzgoj i iskoriscivanje sa Šumarskog, i n d u s t r i j s k o g i trgovačkog aspekta, s obzirom na t a d a š n j u
ekonomsku k r i z u . P r i k a z k n j i g e
dao je A. P a n o v ( Š L 1933.) s primj e d b a m a na općenite p r i k a z e Suma
i na pojmove, s t a t i s t i č k e podatke,
stil, t e r m i n e i metode o b r a d e prob l e m a t i k e u Šumarstvu.
Godine 1936. i z d a j e sadržajno originalno djelo "Svjetska kriza,
k a k o je n a s t a l a i k a k o se razvija",
k o j e je djelo pobudilo pozornost
h r v a t s k e javnosti, posebno zbog jasnoće p r o s u đ i v a n j a t a d a š n j e gospod a r s k e krize.
Bio je dugogodišnji elan H Š D ,
76
d r u š t v e n i t a j n i k (1919.-1920.) i odb o r n i k (1920.-1921.), a k a o elan
J u g . Sum. u d r u ž e n j a bio je preds j e d n i k Odsjeka za p r o p a g a n d u i
f i n a n c i j e (1926.). Na skupštini 1928.
u Beogradu sudjeluje u poznatoj
raspravi o (loSem) gospodarenju Sumama.
BADOVI
Pitanje koza u Lici. ( N a r o d n o gosp.
r a z m a t r a n j a ) - Zagreb 1907.
Tehnika u sumarstvu. Sum. list 1908.,
s. 99-118.
Reorganizacija
šumarstva.
Sum.
list
1919., s. 26-35.
Agrarna reforma i nase sume. Sum.
list 1919., s. 44-54.
Država
kao
poduzetnik
u
sumskoj
privredi. P.S.S., Zagreb 1926., s. 511-518.
Nase sume. Zagreb 1932., s. 1-292.
LITEBATUBA
*** SL: 1906., s. 498; 1911., 294; 1917., s
188; 1919., s. 55, 118, 188; 1920., s. 159, 238,
292; 1921., s. 90; 1923., s. 253, 571; 1926., s. 661;
1940., s. 38, 268, (Majer, Mayer, Mađarević).
BorosiC, J.: SIS, s. 3, (Majer).
Panov: Mađarević, S.: Nase sume. Zagreb 1932. - SL 1933., s. 147-152.
L.: Mađarević S.: Svjetska kriza, kako
je nastala i kako se razvija. Zagreb 1936.,
SL 1936., s. 364.
M.I.: Nasi pokojnici u 1941. godini. Uspomeni pok. ing. SreCka MađareviCa. SL 3,
1942., s. 90-91.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s.
105,138,144,169, 211, 249, 262.
*** SN, s. 99 (Mađarević), 102 (Mayer).
*** Povijest sum. H r v a t s k e 1846-1976,
s. 271, 314, 339, 409, ( M a j e r , Mađarević).
M A D E R , Ignac, iz N o v i g r a d a Podravskoga, dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveučilišta u Z a g r e b u . Apsolvirao je skol. g. 1945.-46., a diplomirao
21.YIII.1947.
r a d n i č k e obitelji. Osnovno obrazov a n j e završila je u Đ u r đ e v c u 1983.,
a s r e d n j e u B j e l o v a r u 1987. godine.
Šumarstvo je s t u d i r a l a na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Dip l o m i r a l a je 1992. iz p o d r u č j a parkiranje i oblikovanje prostora, napisavSi i o b r a n i v š i d i p l o m s k i r a d
pod naslovom "Parkovi Đ u r đ e v c a i
n j i h o v a obnova".
K a o p r i p r a v n i c a zaposlila se
u O d j e l u za u r e đ i v a n j e UŠ Bjelovar, gdje i d a n a s (1997.) o b a v l j a poslove t a k s a t o r a .
M A G D I ć , Nikola, (Slunj, 7.III.
1967.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i Ane r. Pavlicic.
H r v a t , katolik. Otac mu je bio radnik, sada (1997.) u m i r o v l j e n i k , a
p o k o j n a m a j k a - domaćica. Osnovnu je Školu završio u R a k o v i c i
1982., a s r e d n j u Š u m a r s k u školu u
K a r l o v c u 1986. god.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 18.XI.1993. godine iz
p o d r u č j a ekologije. N a p i s a o je i
o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Općekorisne f u n k c i j e Suma
okoliša Medvedgrada".
N a k o n d i p l o m i r a n j a prvo zaposlenje d o b i v a 4.V.1994. godine u
Š u m a r i j i K r a s n o P o l j e U Š Senj.
Po z a v r š e t k u j e d n o g o d i š n j e g pripravničkog staža imenovan je zamjenikom u p r a v i t e l j a Šumarije. Osl o b a đ a n j e m P l i t v i c a i oživljavan j e m r a d a NP P l i t v i č k a jezera, 12.
Y.1997. prelazi na r a d u U p r a v u
p a r k a u S e k t o r za z a š t i t u i upravl j a n j e nacionalnim p a r k o m .
LITEBATUBA
*** SN, s. 362
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 68.
*** Sum. škola Karlovac, Monografija,
Karlovac 1997., s. 106,107,131.
M A G D I ć , Marica, ( K o p r i v n i c a ,
18.YIII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.
K c i I v a n a i B a r b a r e r. Bukovcan. H r v a t i c a . Potječe iz zemljo-
MAGDIĆ, Vilim, (Ogulin, 1 5 Y I I I .
1957.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin V l a d i m i r a i Monike r.
Zbiljski. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
77
mu je službenik, a m a j k a medicinska sestra. Osnovnu i s r e d n j u naob r a z b u postigao je u Ogulinu: osnovnu školu završio je 1972., a Gim n a z i j u 1976. godine.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1982. iz p o d r u č j a uređivanje Suma. N a p i s a o je i o b r a n i o
diplomski r a d pod naslovom "Štete
od ledoloma na M e d v e d n i c i 1981.
godine".
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se 1982. u Ogulinu u Sekciji za uređ i v a n j e Suma. Godine 1984. r a d i u
ŠG Vrbovsko, a 1985. u p r a v i t e l j je
radilišta Šumarije Gomirje. U H r v a t s k i m Sumama" zaposlio se 1991.
na m j e s t u Sefa P r o i z v o d n o - t e h n i ckog o d j e l a UŠ Ogulin. P o t k r a j godine p o s t a v l j e n je za u p r a v i t e l j a
U Š Ogulin. N a t o m e m j e s t u o s t a j e
sve do 24.111.1995. godine, kada,
n a k o n kraćeg r a d a u O d j e l u za
u r e đ i v a n j e Suma, n a p u š t a d r ž a v n u
službu i odlazi u p r i v a t n i k e . K r a jem 1997. obnaša dužnost dogradonacelnika grada Ogulina.
Član je H Š D i H D Z .
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2/95., s. 66.
Posl. izvješće 1995., "HS", s. 63.
M A G J A R E V I C , Ivan, Sumarnik.
Podaci o Školovanju nisu nam
poznati.
P r e m a d o s t u p n i m podacima
u m r o je 18.VIII.1919. u Z a g r e b u u
88-oj godini života, kao d r ž a v n i
Sumarnik u miru. Bio je elan H r v . slavonskog Š u m a r s k o g a d r u š t v a .
P r e m a iskazu članova za 1908. godinu, t a d a je vec bio u mirovini.
LITEBATUBA
*** MagjareviC, Ivan, (iskaz članova).
SL 1890., 1897., 1908., 1915.
*** U m r o u Zagrebu MagjareviC, Ivan,
državni s u m a r n i k u m. SL 1919., s. 245.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M A G L I č l ć , Antun, iz Zvecaja,
D u g a Resa, dipl. ing. Sumarstva.
G i m n a z i j u je završio u K a r lovcu 1943. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.
1948.-49., a d i p l o m i r a o 11.111.1950.
LITEBATUBA
*** SN, s. 363, 595.
Perić, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i .
Impressum, K a r l o v a c 1995., s. 36, 203.
M A H O V L I Ć , Josip, iz Gornjeg
Ostrca, rođ. 5.VII.1902., dipl. ing. Sum a r s t v a , Sumarski nadzornik,
Š u m a r s t v o je apsolvirao skol.
g. 1924.-25, a diplomirao 25.VI.1928.
na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-Sumarskoga f a k u l t e t a Sveuc. u
Zagrebu.
Zaposlio se 23.V.1929. godine.
Kod Šumarije Petrovaradinske
imovne općine MoroviC nalazio se
1933. kao Sumarski pristav. Od 1933.
do 1939. u službi je kod B r o d s k e
imovne općine kao u p r a v i t e l j Šumarije u Mikanovcima i Pleternici. P r e m a dostupnim podacima, kao
Sumarski visi p r i s t a v nalazio se
1940. kod R a v n a t e l j s t v a banovinskih Suma na Sušaku. Godine 1941.
Sumarski je n a d z o r n i k kod O d j e l a
za Sumarstvo M i n i s t a r s t v a Suma i
r u d a u Zagrebu, a z a t i m r a v n a t e l j
R a v n a t e l j s t v a d r ž a v n i h Suma u
Gospiću gdje se nalazio i 1943.
Bio je elan H Š D .
LITEBATUBA
Borosić, J.: SIS, s. 6, 67,106.
*** SL: 1935., s. 279, 533; 1940., s. 327;
1941., s. 327, 406; 1942., s. 220.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 538, 543.
M A I E R ( M A J E R ) , Bela, ( F e r i čanci, Našice, 1874. - Osijek, 28.111.
1930.), ing. Sumarstva, vlastelinski
Sum. s a v j e t n i k .
Šumarstvo je apsolvirao 1895.
78
na V i s o k o j Šumarskoj i r u d a r s k o j
školi u B a n s k o j Š t i a v n i c i (Slovačka).
P r e m a p r o n a đ e n i m podacima 1899. imenovan je, kao Sumarski v j e ž b e n i k kod Š u m a r s k o g ravn a t e l j s t v a u Zagrebu, Šumarskim
k a n d i d a t o m . Od 1908. do 1917. kao
d r ž a v n i Šumar služi kod Š u m a r i j e
R a j i ć , D i r e k c i j e Suma u Vinkovcima, a 1909. imenovan je Šumarskim
inženjerom.
Umirovljen je 1917. godine kao
Sum. n a d i n ž e n j e r i imenovan Sum a r n i k o m V l a s t e l i n s t v a donjomiholjackog. K o n a č n o u m i r o v i n u odlazi 1923. nakon sto je vlastelinstvo
prešlo u r u k e "Podravine" d.d. K a o
umirovljenik živio je u Donjem Miholjcu. U m r o je u Osijeku 1930., a
sahranjen je u rodnim Fericancima.
Bio je elan H r v a t s k o - s l a v o n skoga Šumarskoga d r u š t v a .
LITEBATUBA
*** SL: 1899., s. 375; 1900., s. 481; 1909.,
s. 152; 1917., s. 395; 1918., s. 47, (Maier Bela).
Krisković, L.: U m r l i . Bela Maier, sum.
savjetnik. SL 5,1930., s. 261.
BorosiC, J.: SIS, s. 25, ( M a j e r Bela).
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci-Slav.
Brod 1974., s. 546, 550, (Maier).
M A J C E N , Zoran, (Zagreb, 18.V.
1940.), d i p l ing. Sumarstva, dr. sc„
znanstveni suradnik.
Sin A n t u n a i J o s i p e r. P r e secki. H r v a t s k e narodnosti, h r v a t skoga i kanadskoga d r ž a v l j a n s t v a ,
r i m o k a t o l i k . Otac mu je bio profesor h r v a t s k o g a jezika i književnosti, a m a j k a domaćica. Školovao se
u Zagrebu: osnovnu je Školu završio 1950., a m a t u r i r a o je na Klasičnoj gimnaziji 1958. godine.
S t u d i r a o je Sumarstvo na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 28.1.1964.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se u Š u m a r i j i Delnice. P o s l i j e pripravničkog staža, odlazi u vojsku i
vraća se u istu Šumariju, gdje r a d i
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
do r u j n a 1967. godine. T a d a prelazi
u Šumarski institut Zagreb i radi
u n j e m u do l i s t o p a d a 1968. k a d a
odlazi u K a n a d u . U K a n a d i r a d i u
f i r m i G a u t h i e r , Poulin, T h e r i a u l t
I t e e od s i j e č n j a 1969. godine do
prosinca 1973. uz p r e k i d j e d n e god i n e k a d je bio asistent iz ekologije na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Quebecu. I s t o d o b n o završio je i poslijediplomski s t u d i j 1972.-73. na Univ e r s i t e Laval Quebec i postigao stup a n j m a g i s t r a iz ekologije (Mr. sc.).
Od prosinca 1973. do d a n a s
(1997.) radi u Ministere des ressources naturelles, D i r e c t i o n de la Recherce f o r e s t i e r e ( M i n i s t a r t v o p r i r o d n i h bogatstava, U p r a v a za Šum a r s k a i s t r a ž i v a n j a u Quebecu).
U m e đ u v r e m e n u 1979. postigao je d o k t o r a t znanosti iz područja ekologije i dendrometrije ( P h .
D.) na U n i v e r s i t e L a v a l Quebec.
K a o z n a n s t v e n i d j e l a t n i k postigao je s t u p a n j "znanstveni suradnik", (Charge de recherche). God i n e 1989. i 1990. bio je h o n o r a r n i
p r o f e s o r uzgoja listaca na Šumarskom f a k u l t e t u u Quebecu (Universite Laval, Facultee de foresterie), a
p o s l j e d n j i h deset godina pridruženi je p r o f e s o r t e r e n s k e n a s t a v e uzgoja p r e b o r n i h Suma na istom fakultetu.
BADOVI
Objavio je od 1971. do 1998. na f r a n cuskom jeziku veCi b r o j znanstvenih i stručnih radova s p o d r u č j a ekologije, dendrom e t r i j e i prebornog gopsodarenja listacama. Od toga su 24 p u b l i k a c i j e i 18 s t r u č n i h
r a p o r t a kojima t r e b a p r i b r o j i t i magistarski rad i d o k t o r s k u disertaciju.
LITEBATUBA
Klepac, D.: Z. Majcen, Y. B i c h a r d et
M. Menard: Ekologie et d e n d r o m e t r i e dans
le sud-ouest du Quebec, 1984., p. 335, (recenzija). SL 5-6,1986., s. 239.
Klepac, D.: Z. Majcen, Y. B i c h a r d et
M. Menard: Conposition, s t r u e t u r e et rendment des erablieres dans cinq secteurs de
la region de 1' outauvais, Quebec, 1985., p.
129, (recenzija). SL 5-6,1986., s. 239-240.
79
M A J E R , Dragutin, (Virovitica, 12.
X.1908. - R i j e k a , 26.VI.2000.,), dipl.
ing. Sumarstva, prof. Šumarske Škole, Sum. s a v j e t n i k .
Sin I v a n a i M a r i j e r. B a u g u t .
H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu je
bio o d v j e t n i k solicitator, a m a j k a
domaćica. Osnovnu je Školu polazio i završio u Virovitici 1916., a I I I .
r e a l n u gimnaziju u Z a g r e b u 1928.
S t u d i r a o je Sumarstvo na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o
je 1932.
R a d u Šumarskoj s t r u c i otpočeo je vec kao teh. d n e v n i c a r 16.
VII.1931. Ni nakon z a v r š e t k a stud i j a n i j e dobio stalno zaposlenje:
od 4.1. do 4.IX.1934.g. bio je službeni dnevnicar u zagrebačkoj ispostavi Ministarstva Suma i ruda Beograd.
Tek 5.IX.1934. dobiva mjesto
p r i p r a v n i k a u Š u m s k o j u p r a v i Rujevac. R a d i o je na e k s p l o a t a c i j i Suma i Šumskih p r o m e t n i h sredstava u Bosanskom Novom do 7 . V I I I .
1937. godine k a d a je p r e m j e š t e n u
V o j n i ć za Sefa Sumske manipulacije e k s p l o a t a c i j e Suma.
Godine 1936., položio je državni s t r u č n i ispit u Beogradu. Napisao je r a d pod naslovom "Šumskouzgojne osobine bukve, h r a s t a i kestena u m j e š o v i t i m s a s t o j i n a m a s
analizom p r i m j e r n o g stabla (visin a - v o l u m e n ) n a p o d r u č j u Šumarije Rujevac".
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
D a n a 16.V.1940. biva premješten u Š u m s k u u p r a v u GareSnica, na mjesto sefa u p r a v e za uzgoj
i e k s p l o a t a c i j u Suma.
Od 23.1.1943. do 27.VIII.1944.
radio je u Ravnateljstvu Suma Bjelovar. Bio je r e f e r e n t Odsjeka za
r e ž i j u i Odsjeka za građevinarstvo
u zvanju višeg Šumarskog p r i s t a v a .
Od 28.VIII.1944. do 1.V.1945.
u D o m o b r a n s k o j je d o k n a d n o j bojni u Bjelovaru. Kao p r i č u v n i pješad i j s k i p o r u č n i k bio je na g r a đ e n j u
f o r t i f i k a c i j s k i h o b j e k a t a obrane.
D a n a 13.V.1945. poslan je za
v.d. u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e "Štorgina
greda" P i t o m a c a - u svojstvu pristava. B r i n u o se za uzgoj i eksploataciju na području Podravine. Tu
se zadržao d v i j e godine - do l . V I I .
1947. k a d je p r e m j e š t e n u ŠG Bjelovar, gdje je t r i mjeseca bio r e f e r ent P r o i z v o d n o g odsjeka.
Čitavu 1948. godinu bio je
t e h n i č k i d i r e t o r za e k s p l o a t a c i j u
Suma P o d u z e ć a za iskoriscivanje
Suma K a r l o v a c . Godinu i po bio je
t e h n i č k i d i r e k t o r u D l "Petrova
Gora" K a r l o v a c (1.1.1949. - 14.VI.
1950.). N e k o l i k o je mjeseci bio sef
manipulacije i iskoriscivanja na rad i l i š t u D r a g a n i c u istom poduzeću,
pa na r a d i l i š t u Sošice.
Od 1.II.1951. do 31.111.1954.
bio je p r o f e s o r na s r e d n j o j Šum a r s k o j Školi u K a r l o v c u . P r e d a vao je veći b r o j s t r u č n i h p r e d m e t a :
iskoriscivanje Suma, Šumsko građevinarstvo i pomoćna sredstva, organizacija
Sumarstva,
dendrometrija.
N a p u s t i o je p r o s v j e t n u struku i postao direktor K a r l o v a č k e ind u s t r i j e drva (1.IV.1954.-3.X.1956.).
N a k o n sto je mjesec d a n a bio na
mjestu zamjenika sefa u p r a v e D I P
Karlovac, prelazi u Š u m a r i j u K a r lovac I za režijskog r e f e r e n t a sa
k o m e r c i j a l n o m s l u ž b o m Sumskih
proizvoda (16.X.1956. - 31.1.1959.)
K o n a č n o prelazi u S e k c i j u za
u r e đ i v a n j e Suma Zagreb, gdje je
80
n a j p r i j e visi r e f e r e n t za uređivan j e Suma, a od 1.XII.1959. sef sekcije i s a v j e t n i k do u m i r o v l j e n j a 31.
V.1975. godine.
Bio je na specijalizaciji u
Austriji na teret F A O iz područja
e k s p l o a t a c i j e i t r a n s p o r t a u Šumarstvu.
I a k o je dipl. ing. D r a g u t i n
M a j e r bio cesto p r e m j e š t a n i mij e n j a o r a d n a mjesta, on je svagdje
gdje je r a d i o ostavio trag. Uz neposredan r a d u s t r u c i on je dao
golem doprinos h r v a t s k o m Šumarstvu izradivSi od 1959. do 1975. na
d e s e t k e gospodarskih osnova od
I s t r e do Našica.
Bio je s u r a d n i k "Bum. lista" i
"Šumarskih novina", u k o j i m a je
objavio desetak članaka. N a p i s a o
je i p e t n a e s t a k r e f e r a t a i r a z n i h
priopćenja.
S u d j e l o v a o je u r a d u r a z n i h
k o m i s i j a za i z r a d u p r a v i l n i k a , normi, s i s t e m a t i z a c i j e za p o d r u č j e
u r e đ i v a n j a Suma. Osnivač je i tajnik Š u m a r s k o g a k l u b a K a r l o v a c
(1952.-54.), elan S a v j e t a za komunalne poslove NO grada K a r l o v c a ,
p r e d s j e d n i k školskog o d b o r a sredn j e Š u m a r s k e Škole K a r l o v a c , prisegnuti v j e š t a k K o t a r s k o g suda
Karlovac, elan U p r a v n o g o d b o r a
Saveza Šumarskih d r u š t a v a Zagr e b i elan S a v j e t a za k o m u n a l n e
poslove NO grada Karlovca. Sudjelovao je u r a d u mnogih k o m i s i j a
d r ž a v n i h organa, Sumarstva i drvne i n d u s t r i j e grada i k o t a r a Karlovac.
Godine 1976. prigodom 130.
obljetnice osnutka Hrvatsko-slavonskoga Šumarskoga d r u š t v a dod i j e l j e n a mu je povelja.
BADOVI
Mjesto sum. tehničara u privredi
sumarstva. Sum. list 12,1952., s. 474-480.
IzluCenje zelenog pojasa
oko grada
Karlovca, (s Berlekovićem), (prijedlog) NO
grada, Karlovac 1953.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Sumarstvo na području kotara Karlovac, (s Berlekovićem), r e f e r a t za NO kotara, Karlovac 1955.
Privredno-ekonomska
geografija
Aus
tri je s osvrtom na Sumarstvo i drvnu industriju, Izvješće za S e k r e t a r i j a t za indust r i j u N B H - za F A O Zagreb i p r e d a v a n j e
u Sum. k l u b u Karlovac, 1957.
Pojednostavljenje
i
smanjenje
obima
ured. elaborata. - O obilježbi i doznaci
(konsignaciji) stabala za sječu. Sum. list
1-2,1964.
Da li revizija ili obnova sum. priv. osnova. Sum. list 3-4,1964.
Primjena
ručne prese kod punjenja
stabala - izvrtaka. Sum. list 5-6, 1964.
Sto su pokazale prve revizije sum.
privr. osnova. Sum. list 1-2,1965., s. 79-82.
O 20-god.
službe
uređivanja suma.
Sum. list 11-12,1965., s. 518-522.
Uređivanje
Suma,
transporta
sum.
proizvoda, sredstava transporta i uređenje
stovarista. S k r i p t a za o b r a z o v a n j e sumskih r a d n i k a , Posl. udruženje, Zagreb 1967.
Pravilnik o izradi sum. privr. osnova
gospodarenja i programa za unapređivanje
suma ( N N . br. 47/68) - sa suradnicima. Poslovno udruženje, Zagreb 1968.
Cilj i smjernice gospodarenja u sumama Medvednice. Bilten Posl. u d r u ž e n j a ,
Zagreb 1969.
Analiza sumskog fonda revidiranih osnova gospodarenja
u
Sum. gospodarstvu
Zagreb. Bilten Posl. u d r u ž e n j a , Zagreb
1970.
Program za unapređenje suma - Pionirski grad. (Za "Inžinjering" Zagreb), Zagreb 1971.
Osnova gospodarenja za OJ "Slatinske
podravske sume". SG "Papuk", P o d r a v s k a
Slatina 1971.
Sirovinska baza za stadij projekta o
novoj tvornici celuloze "Savacel - Dravacel". Ekonomski i n s t i t u t , Zagreb 1976.
Zelene površine grada Zagreba. Zavod
za z a š t i t u p r i r o d e i Sekcija za u r e đ e n j e suma, Zagreb 1977.
Park prirode - Medvednica, ( s t u d i j a
za z a š t i t u prirode). B e p u b . zavod za zaštitu prirode, Zagreb 1978.-79.
Provjera podataka sumarstva SS Hrvatske za kompjutersku obradu sa korekcijama i dopunama. B e p u b l i c k i zavod za statistiku, Zagreb 1979.
Uredajna osnova NP "Mljet" sa prostornim planom i zaštitom objekata. NP
"Mljet", Govedari 1980.
Sume
Medvednice
kao
rekreacijsko
područje grada Zagreba. Sum. list 7-8,
1980.
Uredajne osnove za sume Nacionalnog parka "Mljet". Sum. list 1-2, 1983.
Sumskogospodarska osnova za Prigor-
81
sko - zagorko sumskogospodarsko područje
1986-1995. Š u m a r i j a Zagreb 1986.
Sume Maceljske gore prema gospodarskim osnovama od 1888-1986. Sum. list 3-5,
1992., s. 141-149.
LITEBATUBA
BorosiC, J.: SIS, s. 8.
*** SL: 1934., s. 453; 1937., s 615; 1938., s.
45; 1940., s. 327; 1941., s. 502; 1943., s. 268.
*** SN, S. 357, 550.
*** Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 386, 387, 417.
*** SL 3-4/97., s. 186
*** H S D 1846-1996., s. 262, 331.
M A J E R , Milan, (Mirko), (Zagreb,
1873. - Zagreb, 2.VI.1930.), Sumarski n a d s a v j e t n i k .
U Z a g r e b u je polazio osnovnu školu i niže r a z r e d e velike realne gimnazije.
Š u m a r s t v o je apsolvirao 1891.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a .
Š u m a r s k u službu započeo je
1891. kao Sumarski v j e ž b e n i k kod
K r i ž e v a c k e imovne općine u Bjelovaru, kod k o j e je službovao neprekidno do 1925. U tom r a z d o b l j u
1902. imenovan je k o t a r s k i m Sum a r n i k o m , r a d i o je u Š u m a r i j i Sv.
I v a n Žabno, bio je u p r a v i t e l j Šumarija u Bjelovaru i Klostar-Ivanicu, a 1910. p r e m j e š t e n je u Bjelovar i imenovan t a k s a t o r o m . God.
1917. imenovan je Sumarnikom, a
1921. n a d s u m a r n i k o m .
Za Šumarskog s a v j e t n i k a pos t a v l j e n je 1924., a 1925. p r o m a k n u t
je za Šumarskoga n a d s a v j e t n i k a
kod Gospodarstvenog u r e d a Križevacke imovne općine u B j e l o v a r u .
I s t e je godine p o s t a v l j e n za direkt o r a D i r e k c i j e Suma Đ u r đ e v a č k e
imovne općine u B j e l o v a r u , ali je i
p r e m j e š t e n kao Sumarski nadsavj e t n i k za Šumarskog r e f e r e n t a Kotarskom poglavarstvu u Zagreb, kod
kojeg je u m i r o v l j e n 1926., nakon 35
godina službovanja. G. 1923. odlikovan je Ordenom Sv. Save 4. reda.
Bio je dugogodišnji elan H r vatsko-slavonskog Šumarskog druH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
štva, k a s n i j e Jug. Sum. u d r u ž e n j a ,
a b i r a n je i za o d b o r n i k a .
LITEBATUBA
*** SL: 1902., s. 120; 1909., s. 184; 1917., s.
347; 1921., s. 93; 1923., s. 253; 1925., s. 53, 402,
554, 698; 1927, s. 265 ( M a j e r Mirko).
Ferencić, S.: M a j e r Mirko. In memoriam. SL 7,1930., s. 357.
BorosiC, J.: SIS, s. 19 ( M a j e r Milan).
*** SN, S. 52 ( M a j e r Milan).
M A J E R , Srećko, vid. M A D A B E V l ć , M A J E R , s. 75.
M A J E R A , Miroslav, ( B a č k i P e t rovac, Vojvodina. 23.IV.1931. - Osijek, 18.X.1993.), dipl. ing. Sum., dr. sc.
Sin M i h a j l a i Z u z a n e r. Vida.
Slovak, h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n s t v a ,
evangelik. Otac mu je bio trgovac,
a m a j k a službenica. Osnovnu je
školu završio u K u p l i n u 1942., a
Slovačku r e a l n u g i m n a z i j u u Bačkom P e t r o v c u , na k o j o j je m a t u r i rao 1950. godine.
S t u d i j Sumarstva upisao je
na Šumarskom f a k u l t e t u u Beogradu. D i p l o m i r a o je 1955. Na istom
f a k u l t e t u pohađao je poslijediplomski s t u d i j . M a g i s t r i r a o je 1966. i
d o k t o r i r a o 1982. iz oblasti ekonomije i organizacije Šumarstva.
Š u m a r s k u k a r i j e r u započinje
u L o v n o - Šumskom gospodarstvu
"Jelen" 1.II.1957., n a j p r i j e u Šumar i j i Zmajevac, a potom ( t i j e k o m
1959.) u Lovno-Sumskoj u p r a v i Tikves u svojstvu z a m j e n i k a upravi-
82
telja. Od 1959. do 1964. obnaša dužnost u p r a v i t e l j a Lovno - Šumske
uprave Kopacevo, od kada, pa do
zaključno 1971.g„ radi u Operativnonaucnom i n s t i t u t u "Dr. I. Đuricic".
Od 1972. do 1991. tehnički je direktor r a d n e organizacije i elan Poslovodnog odbora L Š G "Jelen".
Osnivanjem JP "Hrvatske Sume" imenovan je rukovoditeljem
Razvojno-planskog odjela UŠ Osijek, na k o j o j dužnosti ostaje sve do
smrti.
Napisao je velik b r o j znanstvenih i stručnih radova.
"Svi njegovi uspjesi u stručnom i znanstvenom r a d u prije svega mogu se pripisati osobinama
u k o r j e n j e n i m a u njegovu karakteru: znatiželji, spremnosti za sur a d n j u i d o b r o j organizaciji posla,
a prije svega u visokoj s t r u č n o j
svijesti" (J. Brna, 1993.).
VAŽNIJI BADOVI
Majera, M.: Usklađivanje plana seca s
kalendarskom godinom. Bilten L S F "Jelen"
br. 21, Bgd 1964.
Majera, M.: Planiranje u našoj organizaciji. Bilten L S G "Jelen" br. 24, Bgd 1965.
Majera, M.: Činioci proizvodnje i njihov utjecaj na rezultate poslovanja Lovno-sumskog gospodarstva
"Košutnjak" Bilje od 1952.-1963. godine, (magistarski rad),
SF Beograd 1966., s. 1-160.
Majera, M.: Organizacija i ekonomika
proizvodnje mekih lisCara i značaj ove
proizvodnje za Sumarstvo i drvnu industriju SFBJ, (disertacija). SF Beograd 1981., s.
1-475.
Majera, M.: Gajenje sadnica 2/3 cv.
Populus robusta
i
uticaj navodnjavanja.
Bilten J N K T "Topola" br. 20-21, Bgd 1961.
TepsiC, 8., Majera, M.: Sume Baranje uloga i značaj. "Tri stoljeća Belja", Osijek,
J A Z U , Zavod za znanstveni rad. Posebno
i z d a n j e 1986.
Brna, J., NikolandiC, Đ., Majera, M.:
Juvenilan i subadultan razvoj jelenciča (C.
elaphus IJ.) u ograđenom uzgajalištu. "Znanost i praksa u p o l j o p r i v r e d i i p r e h r a m b e n o j tehnologiji" 19/1-2, Osijek 1989.
Majera, M., Brna, J., NikolandiC, Đ.:
Biološka, tržišna i ekonomska opravdanost
intenzivnog uzgoja divljih svinja. P r i v r e d a
5-6, Osijek 1990.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Cvetic, Lj., Majera, M., K a l i n k a , M.:
Proučavanje odnosa idealnog i realnog prirasta prasadi (Sus scrofa IJ.) U baranjskobackom
lovno-sumskom području.
Veterin a r s k i glasnik br. 45 (2), Beograd 1991.
ManojloviC, L., Brna, J., M a j e r a . M.:
Utjecaj prihranjivanja
na
porast
težine
prasadi s posebnim osvrtom na kasno rođenu prasad (Sus scrofa). Sum. list 9-10,
1992.
Brna, J., NikolandiC, Đ., Majera, M.:
Prilog poznavanju
reproduktivnih
svojstava jelena (C. elaphus) u farmskom uzgoju
divljaci. Znanost i praksa u p o l j o p r i v r e d i i
p r e h r a m b e n o j tehnologiji, 22 (1), Osijek,
1992.
Majera, M., ManojloviC, L., Brna, J.:
Prilog izučavanju
gospodarske
opravdanosti farmskog uzgoja lopatara (Dama dama
IJ.). Sum. list 1-2,1994.
LITEBATUBA
*** In memoriam, Miroslav Majera, dipl.
ing. sumarstva (1931-1993.). Glasilo "Hrvatske sume" 20.X.1993., s. 12.
*** SL 3-4,1997., s. 186.
M A J I ć , Ivan, (Kongora, Tomislav-grad, B i H , 14.YII.1963.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin Ante, umirovljenika. H r vatske je nacionalnosti, B i H državljanstva. M a t u r i r a o je 1983. godine.
Šumarstvo je diplomirao na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu
23.XII.1991. god. iz znanstvenog područja uređivanje Suma s temom
diplomskog r a d a "Groblja u području zapadne Hercegovine".
MAJNARIĆ, Dario, (Rijeka, 7.1.
1957.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a r i j a i Zlate r. Pleše.
H r v a t , rimokatolik. Otac mu je ekonomist, a m a j k a službenica. Osnovnu i srednju školu pohađao je u
Delnicama. M a t u r i r a o je na Gimnaziji "Ilonka Golik" 1975. godine.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Na ŠG odjelu diplomirao je
1985. iz područja Šumske komunikacije. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Gospodarska opravdanost izgradnje Sumskih
prometnica".
83
P r v o zaposlenje dobiva u ŠG
Delnice, u odjelu za u r e đ i v a n j e Suma (1.VII.1985.), u kojem, n a k o n
jednogodišnjeg p r i p r a v n i č k o g staža, r a d i kao samostalni t a k s a t o r
punili deset godina. U to v r i j e m e
izuzetno je d o b r o upoznao probl e m a t i k u p r e b o r n i h Suma Gorskoga k o t a r a , ugradivSi u u r e đ a j n e
e l a b o r a t e vise k o r i s n i h n a p u t a k a
za o d r ž a v a n j e n j i h o v e proizvodnosti i zaštite.
K a o p a s i o n i r a n i lovac, u veljači 1994. p o p u n j a v a i s p r a ž n j e n o
mjesto stručnog s u r a d n i k a za lovstvo u P r o i z v o d n o m odjelu UŠ
Delnice, da bi novom organizacijom " H r v a t s k i h Suma" 1.VII.1995.
bio p o s t a v l j e n na r a d n o m j e s t o ruk o v o d i t e l j a O d j e l a za lovstvo p r i
U Š Delnice.
T i j e k o m p r o t e k l e č e t i r i godine r a d a u lovstvu dipl. ing. Dario M a j n a r i ć izradio je vise lovnogospodarskih osnova, a 18.XII.1996.
p r e d ispitnom komisijom H L S položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.
Član je H Š D , o g r a n a k Delnice.
LITEBATUBA
*** ŠL 1 - 2 / 9 5 . , s. 66.
M A J N A R I Ć , Josip, (Delnice, 26.
VIII.1872. - Zagreb, 1.IX.1944.), ist a k n u t i goranski Sumarski stručn j a k , ž u p a n i j s k i Sum. n a d z o r n i k .
Š u m a r s t v o je apsolvirao na
Gospodarsko - Šumarskom učilištu
u K r i ž e v c i m a 1889. godine. Državni s t r u č n i ispit položio je 1893.
Od 1891. do 1912. službovao je
na p o d r u č j u k o t a r a Sušak i Delnice kao kotarski Šumar (Čavle, Sušak, F u ž i n e , Delnice).
Šumarskim povjerenikom imenovan je 1912. kod K o t a r s k e oblasti u Delnicama, a 1917., kod iste oblasti, ž u p a n i j s k i m Šumarskim nadzornikom. I s t e je godine premješH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
t e n O d j e l u za n a r o d n o gospodarstvo, K r . zemaljske vlade.
K a o Sumarski nadzornik, u
s t a t u s u a g r a r n i h činovnika, imenovan je 1920. u p r a v i t e l j e m Ž u p a n i j skog agrarnog u r e d a u Ogulinu, u
svojstvu agrarnog i n s p e k t o r a , gdje
radi na agrarnim pitanjima.
Godine 1932. nalazio se na dužnosti i n s p e k t o r a za a g r a r n u r e f o r mu i p r e d s j e d n i k a p r i v r e m e n e državne uprave ekspropriranih Suma.
Bio je d o b a r poznavalac Suma Gorskoga k o t a r a . Sastavio je
gospodarske osnove za zemljišne
zajednice. U svoje je v r i j e m e bio
n a j b o l j i p o z n a v a t e l j p r i r a s t a preb o r n i h Suma, u t v r đ u j u ć i p r i r a s t
po H u f n a g l o v o j metodi. Bavio se i
poSumljavanjem krSa. P o k r e n u o je
problem segregacije i r a d i o na njezinoj reviziji (veliki posjedi T h u r n T a x i s i Ghyczy).
Mnogi r e z u l t a t i njegovoga
r a d a na u r e đ i v a n j u p r e b o r n i h Suma Gorskoga k o t a r a nalazili su se
zaboravljeni u starim gospodarskim
osnovama, ali d o b r i m su dijelom
sačuvani za Šumarsku javnost, jer
ih je objavio Ž. Miletic 1957. godine.
"Njegov r a d na u r e đ i v a n j u
p r e b i r n i h Suma navedenog podr u č j a o b u h v a t a , p r e m a našem pregledu stvari, p u n i h 27 godina. Iz
M a j n a r i c e v i h r u k u proizišlo je vise d o b r i h e l a b o r a t a . On je u j e d n o
84
j e d a n od n a j s t a r i j i h i n a j p l o d n i j i h
u r e đ i v a c a p r e b i r n e Sume po metodu normale. M a j n a r i ć je bio u mogućnosti da i z r a đ u j e u r e đ a j n e elab o r a t e k a k o za j e d n o s t a v n e t a k o i
za zamršene sastojinske p r i v r e d n e
prilike Suma Gorskoga Kotara", (Miletic, 1957.).
Bio je s u r a d n i k Bum. lista od
1891. do 1914. O b u h v a t i o je t e m e iz
p o d r u č j a d e n d r o m e t r i j e , uređivan j a Suma, p o S u m l j a v a n j a krsa, Šum a r s k e p o l i t i k e i u p r a v e te Sum a r s t v a s t r a n i h zemalja. Bio je
elan H S Š D od 1890., a b i r a n je i za
odbornika.
BADOVI
Distancijalni
hypsometar.
Sum.
list
1893., s. 180-185.
Kulturno-historički
odnosaji,
te nacrt
ekonomične osnove grobničkog krasa. I b i d .
s. 169-178.
Kulture na Grobničkom polju. Ibid.,
1897., s. 534-536.
Šumarska služba kod političke uprave
nakon provedene
organizacije i lugarsko
pitanje zemlj. zajednica. Sum. list 1903., s.
410-445, 673-683.
Prilog k procjeni naših jelovih i bukovih sastojina. Ibid., 1904., s. 28-41.
Crtice o sumama tropskih krajeva i o
nekim inim
osobitim inozemnim drvećem.
Sum. list 1907., s 438-459.
Pravilnici zemljišnih
zajednica. Ibid.,
1910., s. 84-111.
Obnova segregacije. Zagreb 1920.
Na obranu naših narodnih suma. Ogulin 1926.
LITEBATUBA
*** SL: 1893., s. 537; 1895., s. 502; 1899.,
s. 268; 1900., s 369; 1912., s. 451; 1917., s. 127,
271; 1919., s. 54, 56; 1920., s. 238.
*** SL: Iskaz članova H S S D 1891.1908.
Majnarić, J.\ Obnova segregacije, 1920.
SL 1921., s. 47, (recenzija).
BorosiC, J.: SIS, s. 18.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 66,
117,124,142,143,169, 200.
Miletić, Ž.: Metod normale u r e đ i v a n j a
p r e b i r n e sume na krsu. Anali za eksperimentalno sumarstvo J A Z U , vol. I I , Zagreb
1957., s. 61-247.
Klepac, D.: U r e đ i v a n j e suma. Zagreb
1965., s. 272.
P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
s 27, 122, 131, 150, 165, 193, 194, 305, 315, 337,
368, 408.
*** SE 2,1983., s. 388.
Franciskovic, S.: V e l i k a n i nase povijesti i k u l t u r e - Josip Majnarić, Gorski kotar, monografija. Delnice 1981., s. 838-841.
*** H S D 1846-1996., s. 77,119.
Klepac, D.: Iz s u m a r s k e povijesti Gorskoga k o t a r a ..., Zagreb 1997., s. 9, 47, 48-52,
117,118,121,140, 207, 229.
M A J N A R I Ć , Marijan, iz R a v n e
Gore, Gorski k o t a r , rođ. 9 . V I I I .
1890., ing. Sumarstva, Sum. savjetnik.
Š u m a r s t v o je apsolvirao na
cetvorogodisnjoj Š u m a r s k o j akadem i j i u Z a g r e b u 1914.
Š u m a r s k u je službu započeo
13.XII.1917., kao Sumarski vježbenik, kod Đ u r đ e v a č k e imovne općine u B j e l o v a r u . K a o Sumarski
i n ž e n j e r s k i p r i s t a v 1919. u p r a v i t e l j
je Š u m a r i j e R a v n a Gora, Šumarskog r a v n a t e l j s t v a Zagreb.
N a k o n položenog državnog
stručnog i s p i t a 1920. imenovan je
Šumarskim inženjerom. Godine 1929.
kao Sumarski s a v j e t n i k jos u v i j e k
se nalazi na m j e s t u u p r a v i t e l j a Šum a r i j e u R a v n o j Gori. U svojstvu
s a v j e t n i k a 1934. nalazi se kod Dir e k c i j e Suma, a 1943. kod Ravnat e l j s t v a Suma u Zagrebu.
Bio je elan ispitnog povjer e n s t v a p r i d r ž a v n i m s t r u č n i m isp i t i m a (1940.) i dugogodišnji elan
Jug. Sum. u d r u ž e n j a , k a s n i j e H Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1917., s. 348; 1919., s. 55, 116;
1920., s. 163; 1929., s. 303; 1934., s 530; 1940., s
181, 268, 322; 1943., s. 23, 267.
BorosiC, J.: SIS, s. 4, 39, 88.
*** SN, S. 104.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 207, 229.
MAJNARIĆ,
Milivoj,
(Lokve,
Gorski k o t a r 7.VII.1911. - Lokve,
15.11.1978.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin L j u d e v i t a i E m i l i j e r. Radosevic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac
mu je bio poštanski činovnik, a
m a j k a domaćica. Osnovnu Školu za-
85
vršio je u L o k v a m a 1922., a gimnaziju na Sušaku, m a t u r i r a v š i na
D r ž a v n o j r e a l n o j gimnaziji 1930.g.
U jesen 1930. upisao je Sumarstvo na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu.
Za vrijeme studija bio je na praksi
kao volonter kod P r i v r e m e n e državne uprave e k s p r o p r i r a n i h Suma
Delnice, pretežito kod Šumske uprave u Lokvama. Apsolvirao je Skol.
g. 1933.-34., a diplomirao na Šumarskom odjelu u studenome 1935. Državni Sumarski ispit položio je 1940.
ProvevSi u vojsci (Bileća) samo t r i mjeseca, prvo zaposlenje u
državnoj službi dobiva kao honor a r n i tehnički dnevnicar kod vec
spomenute Priv. državne u p r a v e u
Delnicama svibnja 1936., pretežno
radeći na u t v r đ i v a n j u drvnog fonda i na drugim taksacijskim poslovima. Nakon dvije godine (IX./
1938.) premješten je za zamjenika
Sefa e k s p r o p r i r a n i h Suma u Čavle
kod Rijeke, gdje, uz ostale poslove,
r a d i na izgradnji nove lugarnice
na P l a t k u (stara je izgorjela). Rješenjem Ministarstva Suma i r u d n i ka 29.IV.1939. premješten je u Direkciju Suma Sušak, gdje u okviru
građevnog odjeljka, a kao Sumarski vježbenik, r a d i na t r a s i r a n j u
cesta Crna R i j e k a - Plitvički Ljeskovac, K a m e n i t i v r h - Rudopolje
i Široka draga - MoSune. Od 16.V.
1940. do 20.IX.1944. u p r a v i t e l j je
Š u m a r i j e Fužine, pa Sum. r e f e r e n t
NO F u ž i n e (21.IX.1944. - 5.V.1945.)
i upravitelj Šumarije M r k o p a l j (15.
VIII.1945. - 10.IY.1947.). Slijedi služba u novo ustanovljenom ŠG "Gorski kotar" Delnice na mjestu refer e n t a za uzgoj i Čuvanje Suma.
Od 16.11.1948. pa sve do 31.
XII.1954. zaposlen je u D I P - u Delnice, n a j p r i j e kao sef Šumske manipulacije u L o k v a m a pa kao planer u pogonima V r a t a , M r k o p a l j i
Lokve. Osnivanjem Š u m a r i j e Lokve, kao ustanove sa samostalnim
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
f i n a n c i r a n j e m , 1.1.1955. imenovan
je njenim prvim upraviteljem. Novom r e o r g a n i z a c H o m Sumarstva,
kad biva u k i n u t a Š u m a r i j a Lokve
(30.YI.1960.) i osnovano ŠG Delnice, 1.VII.1960. prelazi u RZ Zajedničke službe na poslove refer e n t a eksploatacije Suma. Do umirovljenja 1972. najviše je radio na
kategorizaciji Sumskih sjecina i
godišnjim inventurama d r v n i h sortimenata.
Za svoga službovanja u Lokvama dipl. ing. Milivoj M a j n a r i c
zaslužan je sto je Šumski predjel
Golubinjak proglašen park-Sumom,
a spilja L o k v a r k a uređena i otvorena za javnost. Trasirao je i izgradio mnoge ceste i mostove na širem
području Lokvarskog jezera, osnovao Šumski rasadnik u H o m e r u i
podigao v r i j e d n e k u l t u r e uz K r i ž potok. Savjestan u službi uživao je
simpatije svojih kolega i mještana.
LITEBATUBA
BorosiC, J.: 8IS, s. 8 ( I I I . god.).
*** SL: 1940., s. 322, 326; 1942., s. 334.
*** ŠN, s. 358.
Lončar, D.: In memoriam, Milivoj Majnaric, dipl. ing., Drvosječa 84, 1978., s. 24.
Klepac, D.: Iz s u m a r s k e povijesti Gorskoga kotara, Zagreb 1997., s. 207.
MAJNARIC, Vjeran, (Zagreb, 16.
I I . 1973.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Ivice, dipl. ing. strojarstva i majke, zanimanjem polj. tehničarke. H r v a t s k e je nacionalnosti
i državljanstva. S r e d n j u Školu završio je 1991. godine.
Šumarstvo je diplomirao na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu
26.IX.1996. s diplomskim radom
pod naslovom "Štetnici cesera obične jele ( A b i e s alba Mili.) na pod r u č j u Gorskog kotara", znanstvenog područja zaštita Suma.
MAJSTOROVIĆ, Ivan, Sum. nad
savjetnik.
Rođen je u Lici. Podaci o školovanju nisu poznati. P r e m a do-
86
s t u p n i m podacima, 22 godine r a d i o
je na p o d r u č j u Otočke imovne općine i to p r e t e ž n o u Š u m a r i j i Zavalje. Godine 1908. bio je Sumarski
pristav, 1910. imenovan je Šumarom, z a t i m je kao k o t a r s k i Šumar
1918. imenovan nadsumarom, a 1922.
p o s t a v l j e n je za Sumarnika.
U m r o je kao Sumarski nadsav j e t n i k Otočke imovne općine 23.
V.1930. u Zagrebu, u 52. godini života.
Bio je elan Hrv.-slavonskog
Sum. d r u š t v a , k a s n i j e Jugosl. Sum.
udruženja.
LITEBATUBA
*** SL: 1910., s. 195; 1918., s. 138; 1922., s. 38.
*** I z v j e š t a j Jug. šumar, u d r u ž e n j a
1926/27., s. 29.
*** Ivan Majstorović. In memoriam. SL
8,1930., s. 391.
MAJSTOROVIĆ, Marko, ( D o b r a
Voda, Modrica, B i H , 30.VIII.1960.),
dipl. ing. Sumarstva.
Sin L u k e i R u ž e r. M a r t i c .
H r v a t s k e narodnosti i državljanstva, katolik. Osnovnu je školu polazio u Šiskovci-Cerna i završio ju
je 1975., a s r e d n j u u CUO Vinkovci
1979. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 11.VI.1984. godine.
Nakon diplomiranja pripravnički staž obavio je u Š u m a r i j i
Vinkovci od 1.VIII.1985. do l . V I I I .
1986.g. U stalni r a d n i odnos primljen je u Š u m a r i j i Cerna kao stručni s u r a d n i k na iskoriSCivanju Suma i na t o m e m j e s t u o s t a j e do
1.II.1991. k a d je p r e m j e š t e n za rev i r n i k a u GJ "Banov dol". Od l . I I .
1993. u p r a v i t e l j je Š u m a r i j e Cerna
i na tom se m j e s t u nalazio i 1997.
godine.
Član j e D I T , odnosno H Š D .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 58.
*** Poslovno izvješće "HS" za 1995., s. 59.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
MAJSTOROVIĆ, Svetozar, (Som
bor, Vojvodina, 11.V.1959.), dipl. ing.
Sumarstva, mr. sc.
Sin Dušana, djelatnika S U P - a
i m a j k e radnice, srpske nacionalnosti.
ZavrSivSi gimnaziju Skol. g.
1977.-78., upisao se na Š u m a r s k i fak u l t e t u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je
14.XII.1981., nakon sto je napisao i
o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Retrospektivna i perspektivna sjeća Suma u S R H , S F R J " . Na
istom f a k u l t e t u s t u d i r a o je i poslij e d i p l o m s k i s t u d i j iz znanstvene
organizacije
i
ekonomike
Sumarstva. Magistarski rad obranio je 28.
V.1991.
U h r v a t s k o m Šumarstvu n i j e
zaposlen (1995.).
MAJSTOROVIĆ, Vladimir, iz Duv
n j a k a , rod. 11.1.1896., dipl. ing. Sum a r s t v a , Sumarski s a v j e t n i k .
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o 6.
IV.1922. na Š u m a r s k o m odjelu Gospodarsko - Šumarskoga f a k u l t e t a
Sveuc. u Z a g r e b u .
Š u m a r s k u službu započeo je
25.IX.1922. god. kod Gospodarstvenog u r e d a I I . B a n s k e imovne općine u P e t r i n j i , odakle je p r e m j e š t e n
u Novu G r a d i š k u . D r ž a v n i s t r u č n i
ispit položio je 1924., a 1926., kao
Sumarski i n ž e n j e r dobiva stalnost
p r i D i r e k c i j i Suma G r a d i š k e imovne općine u N o v o j Gradiški. Od
1929. god. u p r a v i t e l j je u Š u m a r i j i
Okucani, iste imovne općine, gdje
je 1932. p o s t a v l j e n za Šumarskog
savjetnika. Od 1935. do 1938. vršilac
je dužnosti direktora Direkcije Suma Slunjske imovne općine u K a r lovcu, z a t i m je p r e m j e š t e n u istom
svojstvu u Novu G r a d i š k u , a 1940.,
kao Sumarski s a v j e t n i k k D i r e k c i j i
Suma P e t r o v a r a d i n s k e imovne općine u Srem. Mitrovici.
Godine 1941. p r e m j e š t e n je za
Šumarskoga n a d z o r n i k a R a v n a t e l j -
87
stvu Suma K r i ž e v a c k e imovne općine u B j e l o v a r u , pa iste godine otp u š t e n iz d r ž a v n e službe.
Bio je elan J u g . Sum. u d r u ženja.
LITEBATUBA
*** SL: 1922., s. 776; 1924., s. 383; 1925., s.
345; 1926., s. 556; 1927., s. 432; 1929., s. 303;
1932., s. 406; 1935., s. 121; 1938., s. 46, 47, 299,
595; 1940., s. 251, 421; 1941., s. 405, 459.
BorosiC, J:. SIS, s. 5, 71, 94.
*** ŠN, s. 353.
M A K A J , Milan, ( V a r a ž d i n , 18.X.
1954.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin S t a n k a , H r v a t . P o t j e č e
iz radničke obitelji. H r v a t , hrvatskoga d r ž a v l j a n s t v a . R i m o k a t o l i k .
Osnovnu Školu završio je u Sv. Iliji 1968., a gimnaziju u Varaždinu
1972. S t u d i r a o je Sumarstvo na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na Šumskogospodarskom odsjeku 26.VI.1978.
U d r ž a v n u službu s t u p a odm a h n a k o n d i p l o m i r a n j a , zaposlivši se u v a r a ž d i n s k o m "Mundus-u",
gdje u b r z o p o s t a j e r u k o v o d i l a c R J
"Primarna prerada". N a k o n deset
godina (1988.) prelazi u "Drvozateks" dd V a r a ž d i n na r a d n o mjesto
rukovodioca "Tehničke pripreme".
Godine 1994. prelazi u JP "Hrvatske Sume" - UŠ Koprivnica za revirn i k a u Š u m a r i j i L u d b r e g , da bi
1996. prešao u S t r u č n e službe upH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
r a v e za r u k o v o d i t e l j a K o m e r c i j a l nog ocHela UŠ K o p r i v n i c a .
Član je H Š D . Živi u Varaždinu
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 63.
M A K A R , Mirko, (Sigetec, L u d breg, 19.VIII.1959.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a r k a i Ane r. M a t i j a Sec. H r v a t , r i m o k a t o l i k . P o t j e č e iz
r a d n i č k e obitelji. Osnovnu je školu
završio 1973. u L u d b r e g u , a Geot e h n i c k u školu u V a r a ž d i n u 1978.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 1988. na Š u m a r s k o m
odjelu iz u r e đ i v a n j a Suma. Napisao je i o b r a n i o diplomski r a d naslova "Sušenje jele i smreke u GJ
>TrakoSCan<".
Od 1.VIII.1988. zaposlen je u
O d j e l u t a k s a c i j e ŠG V a r a ž d i n , a
od 9.XII.1991. radi u Š u m a r i j i L u d breg, UŠ Koprivnica, kao r e v i r n i k .
Od strukovnih udruga elan je
H Š D , a od političkih elan je H D Z ,
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 63.
MAKIC, Srećko, (Bos. Brod, 21.
VIII.1960.), dipl. ing. Sumarstva.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima,
s t u d i r a o je na Š u m a r s k o m f a k u l t e tu u Zagrebu. Diplomirao je 11.XII.
1986. na ŠG odjelu. Nismo pronašli
p o d a t a k da je r a d i o u H r v a t s k o j .
MAKIR, Ivica, (Đakovo, 28.1.1951.),
dipl. ing. Sumarstva.
Sin Dragutina i Anke r. Medvedarovic. H r v a t , ateista. P o struci otac mu je bio p r a v n i k , a m a j k a
daktilografkinja.
Školovao se u Zagrebu. Osnovnu je školu završio 1966., I V . gimnaziju 1970., a Šumarski f a k u l t e t 1977.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se u Š u m a r i j i Đakovo na m j e s t u
88
r e f e r e n t a za u z g a j a n j e i z a š t i t u Suma. Godine 1985. imenovan je za
v.d. rukovoditelja PJ Š u m a r i j e Đakovo OOUR za uzgajanje Suma Osijek, a n a r e d n e godine p o s t a v l j e n je
za stručnog s u r a d n i k a za uzgoj Suma u PJ Š u m a r i j a Đakovo. Od 1.1.
1992. r e v i r n i k je u Š u m a r i j i Đakovo, a 1.VIII.1992. p o s t a v l j e n je za
pomoćnika u p r a v i t e l j a iste Šumarije. Od 1.1.1994. radi na mjestu stručnog s u r a d n i k a za u z g a j a n j e Suma
u JP H r v a t s k e Sume" UŠ Osijek.
Godine 1993. bio je na stručnom s k u p u u Sloveniji.
LITEBATUBA
*** ŠL 1 - 2 / 9 5 . , s. 59.
M A K J A N I C , Berislav, (Zagreb,
25.XI.1922. - Split, 9.X.1988.), geof i z i c a r i meteorolog, dr. sc., sveučilišni profesor.
R o đ e n je u o b i t e l j i porijeklom s otoka H v a r a . Godine 1940.
završio je klasičnu gimnaziju u Splitu. Od 1945. do 1947. r a d i o je u Meteorološkom odsjeku H i d r o g r a f s k o g
instituta ratne mornarice u Splitu
i kao m o t r i t e l j na B r i j u n i m a .
K a k o 1947. godine d i p l o m i r a
teorijsku matematiku, slijedećih 11
godina r a d i u U p r a v i hidrometeoroloske službe u Z a g r e b u na dužnostima načelnika sektora i pomoćnika d i r e k t o r a .
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
D o k t o r s k u d i s e r t a c i j u obranio je 1958.g. na P M F - u u Z a g r e b u
s temom "Obalni sistem c i r k u l a c i j e
u dnevnom p e r i o d u - prilog matem a t i č k o j t e o r i j i i analizi pojava na
p r i m o r j u Jugoslavije". Vec od 1950.
p r e d a v a o je na Geofizičkom zavodu, a 1958. godine na P M F - u izab r a n je za asistenta, 1961. za docenta, 1966. za izvanrednog p r o f e s o r a ,
a 1971. za redovnoga p r o f e s o r a geofizike s meteorologijom. P r e d a v a o
je klimatologiju, meteorološku statistiku, uvod u geofiziku i meteorologiju, a od 1966. sva č e t i r i t e č a j a
dinamičku
meteorologiju.
P r e d a v a o je i na poslijediplomskom s t u d i j u . Vodio je 15. diplomskih, 11 m a g i s t a r s k i h i 6 dokt o r s k i h radova.
Od 1966. do 1972. bio je predavač i na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u
Z a g r e b u iz p r e d m e t a meteorologija s klimatologijom. Njegovom je
podrškom doSlo do t r a n s f o r m a c i j e
s a d r ž a j a n a s t a v e i u v o đ e n j a novog
predmeta
fitoloska
bioklimatologija na Šum. f a k u l t e t u .
Od 1955. do 1956. bio je na
studijskim putovanjima u Francuskoj, Engleskoj, SR N j e m a č k o j ,
1961. i 1962. u Los Angelesu, a 1967./
68. u B o u l d e r u (SAD).
Od 1967.g. bio je p r e d s t o j n i k
Geofizičkog zavoda, 1970. predsjednik je fakultetskog savjeta, 1970.-72.
dekan, a 1979.-81. direktor OOUR-a
prirodoslovni o d j e l i n a P M F - u .
Umirovljen je 1984.
Obnašao je mnoge d u ž n o s t i i
obavljao r a z n e funkcije. Bio je potp r e d s j e d n i k Saveza meteoroloških
društava S F R J (1966.), d i r e k t o r Instituta za fiziku atmosfere J A Z U
(1966.-1974.), p o t p r e d s j e d n i k Nacionalnoga k o m i t e t a za geodeziju
i g e o f i z i k u S F R J (1969.), p r e d sjednik interfakultetskog odbora
n a s t a v n i k a m e t e o r o l o g i j e jugoslav e n s k i h s v e u č i l i š t a (1969.-1971.),
i z v a n r e d n i elan J A Z U (od 1977.),
89
p r e d s j e d n i k S a v j e t a za d a l j i n s k a
istraživanja i fotointerpretaciju
J A Z U ; u nekoliko m a n d a t a elan je
U p r a v n o g o d b o r a D r u š t v a matem a t i č a r a i f i z i č a r a , elan D r u š t v a
za p r o u č a v a n j e pomorstva, urednik je za meteorološku s t r u k u u
P o m o r s k o j enciklopediji, u r e d n i k
K l i m a t o l o g i j e Saveza hidrometeoroloskih zavoda, elan u r e d n i š t v a
časopisa G e o f i z i k a i s u r a d n i k istraživačkoga p r o g r a m a A L P E X .
Godine 1972. za z n a n s t v e n i
r a d n a g r a đ e n je nagradom "Ruđer
Boskovic", 1977. i 1987. dobio je priz n a n j a i n a g r a d e od R e p u b l i č k o g a
hidrometeoroloskog zavoda u Zagrebu, a 1983.g. od Z a j e d n i c e za seizmologiju S F R J z a h v a l n i c u s Plaketom "Andrija Mohorovicić".
O b j a v i o je oko šezdesetak
znanstvenih i stručnih radova, udžbenika i skripata.
LITEBATUBA
Dekanić, I.: S. Bertović. SL 7-8, 1972.,
s. 293.
Poje, D.: In memoriam - P r o f . dr. Berislav Makjanić. V i j e s t i iz hidrometeorol.
službe S B H , br. 4, Zagreb 1988., (sa popisom publ. radova).
Bertović, SIn memoriam - P r o f . dr
Berislav Makjanić. SL 9-10/89., s. 540-543,
(s izborom iz bibliografije).
MAKSIC, Branko, (Zagreb, 16.X.
1909. - Zagreb, 20.IX.1966.), sveuc.
prof., dr. sc.
U Zagrebu je završio osnovnu
Školu, r e a l n u gimnaziju i diplomirao na Filozofskom f a k u l t e t u (1933.)
iz g r u p e p r e d m e t a : teorijska matematika, racionalna mehanika,
teorijska fizika i eksperimentalna fizika.
Z a d o k t o r a f i z i č k i h znanosti
p r o m o v i r a n je 1952. godine. Obranio je disertaciju "Atmosferska vlaga u specijalnim u v j e t i m a i n j e n o
mjerenje".
N a j p r i j e je osam godina bio
u službi kao srednjoškolski profesor matematike i fizike u gimnaziH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
ji u Visokom (Bosna) i B i t o l a (Mak e d o n i j a ) . Od 1941. asistent je Geofizičkog zavoda u Zagrebu, a od
1954. docent. Od 1956. i z v a n r e d n i
je profesor, a od 1961. r e d o v n i prof e s o r geofizike n a P M F - u .
Od skol. g. 1953./54. p r e d a j e
meteorologiju i klimatologiju na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-Sumarskog, odnosno Šumarskoga, fak u l t e t a Sveučilišta u Zagrebu. I s t i
p r e d m e t h o n o r a r n o je p r e d a v a o i
s t u d e n t i m a geodezije na Tehničkom, odnosno A r h i t e k t o n s k o - građevinsko - geodetskom f a k u l t e t u u
Zagrebu.
Bio je i z v r s t a n s u r a d n i k Zavoda za u z g a j a n j e Suma Šum. fakulteta.
K a o n a s t a v n i k na Šum. fak u l t e t u znatno je pridonio izobrazbi naših s t u d e n a t a iz oblasti meteorologije i klimatologije. P r e r a n a
s m r t onemogućila je njegova nastoj a n j a da se p r o š i r e m i k r o k l i m a t ska i s t r a ž i v a n j a i u našim Sumama;
p r e k i n u l a je planove da se zajedničkim snagama o r g a n i z i r a j u mik r o k l i m a t s k e stanice i otpočnu u
n j i m a s a k u p l j a t i podaci iz naših
Suma.
Godine 1955. postaje predstojnik Geofizičkog zavoda, a 1960. izab r a n je za v.d. d i r e k t o r a Geofizičkog i n s t i t u t a P M F - a . Od 1959. dir e k t o r je I n s t i t u t a za f i z i k u atmos f e r e i kozmičku fiziku J A Z U . Izab r a n je za dopisnog elana Akademije. Bio je u r e d n i k časopisa "Rasprave" O d j e l a za m a t e m a t i č k e , fizičke i t e h n i č k e znanosti. Bio je i
predsjednik Društva matematičara i f i z i č a r a N R H 1957. i 1958. godine.
P r o f . Maksic napisao je velik
b r o j z n a n s t v e n i h i s t r u č n i h radova. Oni su o b j a v l j e n i u domaćim i
stranim publikacijama. H r v a t s k o j
j a v n o s t i poznat je kao a u t o r sredn j o š k o l s k i h u d ž b e n i k a iz fizike.
K a o s u r a d n i k Šum. e n c i k l o p e d i j e
90
napisao je v r i j e d a n članak "Klima
Krša" ( S E 2,1963.).
LITEBATUBA
*** SN, s. 161,197, 383, 457-459.
Penzar, I.: P r o f . dr. B r a n k o Maksić
(1909.-1966.), V i j e s t i iz H i d r o m e t . službe
S B H , br. 9-10,1966, Zagreb, s. 51-55.
Kasumović, M.: B r a n k o Maksić - 16.
X.1909- 20.IX.1966., s. 277-279.
Anić, M.: Dr. B r a n k o Maksić - in memoriam. SL 7-8/67., s. 346-347, (s pregledom
važnijih radova).
*** Branko Maksić. Ljetopis J A Z U , 73,
Zagreb 1969.
M A K S I ć , Ratislav, iz U d b i n e , Lika, Sumarski n a d p o v j e r e n i k .
Šumarstvo je apsolvirao 1892.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a .
Kao vlastelinski Sumarski pristav u Valpovu, položio je 1894. državni ispit za samostalno v o đ e n j e
Šumskoga gospodarstva. God. 1897,
kao k o t a r s k i Šumar kod K o t a r s k e
oblasti u Požegi, p r e m j e š t e n je
K o t a r s k o j oblasti u K o p r i v n i c i . U
istom svojstvu p r e m j e š t e n je 1903.
K o t a r s k o j oblasti u Jastrebarskom,
gdje se nalazio do 1908., k a d je
p r e m j e š t e n Ž u p a n i j s k o j oblasti u
Bjelovar, a 1911. K o t a r s k o j oblasti
u Velikoj Gorici. Tu je 1916. imenovan p o v j e r e n i k o m , a 1919. županijskim Šumarskim n a d z o r n i k o m . Godine 1923. p o s t a v l j e n je za Šumarskog n a d z o r n i k a kod Ž u p a n i j s k e
oblasti u B j e l o v a r u . S m r t ga je zat e k l a 1925. na m j e s t u Šumarskog
n a d p o v j e r e n i k a kod K o t a r s k e oblasti u V e l i k o j Gorici.
Godine 1893. učlanio se u H r vatsko - slavonsko Šumarsko društvo i ostao njegov dugogodišnji elan.
LITEBATUBA
*** SL: 1894., s. 544; 1895., s. 502; 1897., s.
36; 1902., s. 682; 1903., s. 288; 1905., s. 462;
1907., s. 239; 1908., s. 351; 1911., s 294; 1916., s.
187; 1917., s. 127; 1919., s. 54; 1923., s. 188.
*** U m r l i . U m r o B a t i s l a v Maksić. SL
1925., s. 266.
BorosiC, J:. SIS, s. 19.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M A K S I M O V I Ć , Vladimir, iz Rusije, rođen 7.XII.1891„ dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Gospodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u
Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je
skol. g. 1926.-27., a d i p l o m i r a o 10.X.
1928.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se kao p r i p r a v n i k kod Sreskoga
nacelstva u G o s t i v a r u (Makedonija) d a n a 23.V.1929. i na tome mjestu r a d i do 2.X.1931. S t r u č n i državni ispit položio je u B e o g r a d u
1932. P r e m a n e p o t p u n i m podacima, k a d je položio d r ž a v n i ispit,
n a k o n pauze od godinu dana, ponovno je dobio mjesto u Šumarskoj
s t r u c i 20.XI.1932. godine te se 1933.
kao p r i p r a v n i k nalazi u Gostivaru.
BADOVI
N a r o d n o p o s u m l j a v a n j e na t e r i t o r i j i
Pologa. Sum. list 1934., s. 231-237.
LITEBATUBA
BorosiC, J:. SIS, s. 7, 63,112.
Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 194.
*** SN, S. 355.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 412.
M A L B O H A N , Eduard, (Golden
stein, Šleska, 8.XI.1844.-Karlovac,
27.1.1931.), Sumarski s t r u č n j a k .
Otac mu je bio Sumarnik
kneza L i h t e n s t e i n a . R e a l n u gimna-
91
ziju završio je 1862. u T r o p p a - u , a
Šumarske znanosti u Š u m a r s k o m
učilištu u Ausseeu ( N j e m a č k a ) s odličnim uspjehom.
N a k o n završenog Školovanja
d v i j e je godine u službi kneza Lih t e n s t e i n a , z a t i m kod f r a n c u s k o g
d r u š t v a za iskoriscivanje Suma, koje je r a d i l o u slavonskim Sumama
kod P a k r a c a .
Godine 1871. stupio je u državnu Šumarsku službu, gdje r a d i
vise godina kao t a k s a t o r u Sumama V o j n e k r a j i n e i na poSumljav a n j u krSa.
U S e n j u je r a d i o od 1874., i
njegovom je zaslugom 1875. osnovan r a s a d n i k u Sv. Mihovilu. Od
1878.g. u p r a v i t e l j je netom osnovanog N a d z o r n i s t v a za poSumljavan j e krSa u S e n j u . I z r a d i o je p r v e
osnove za poSumljavanje krSa, k o j e
se provodilo sustavno po u p u t s t v i ma uglednog Šumarskog s t r u č n j a ka toga doba Josipa Weselyja. Malb o h a n je i n z i s t i r a o na donošenju
zakona o krSu. God. 1879. prisust v u j e , kao n a d s u m a r i u p r a v i t e l j
Nadzornistva, Velikoj kraškoj skupštini ( R i j e k a , Senj), na k o j o j je jed a n od govornika. Š u m a r n i k o m je
imenovan 1886. godine.
Od 1893. do 1899. p r e d s t o j n i k
je Š u m a r s k o g u r e d a u Otočcu u Lici, k a d a je u m i r o v l j e n i n a s t a n i o se
u K a r l o v c u , gdje u m i r e 1931. godine. S a h r a n j e n je na k a r l o v a č k o m
g r o b l j u na D u b o v c u .
Bavio se i lovom i bio d o b a r
poznavalac lova.
O b j a v i o je nekoliko r a d o v a
kod nas i u s v i j e t u o poSumljavan j u krSa. U r a d u "PoSumljavanje
h r v a t s k o g krasa" govori o Sumskouzgojnim r a d o v i m a na ozelenjavan j u krSa, p o d i z a n j u ograda, s a d n j i
dvogodišnjih četinjača i jednogodišnjih listaca i zonama poSumljavanja.
S u r a đ i v a o je u Š u m a r s k o m
listu (1885. - 1896)., a bio je i elan
Jugosl. Sum. u d r u ž e n j a .
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
BADOVI
Der Karst in dem ehemaligen Militargrenz-Litorale
und
dessen
Aufforstung.
C e n t r a l b l a t t fiir das gesamte Forstwesen,
1885., s. 358-364.
PoSumljavanje
hrvatskog krasa.
Sum.
list, 1885., s. 403-410.
Karstaufforstung. Centralblatt fiir das
gesamte Forstwesen, 1886., s. 343-344.
Hrvatsko-primorski
kras
i
posumljenje istoga u području Vojne krajine. Sum.
list, 1892., str. 211-220.
Poslovanje kr. nadzornistva za posumljenje primorskoga krasa u Senju tečajem
godine 1894. Ibid., 1896., s. 86-95.
LITEBATUBA:
*** SL: 1879., s. 156, 173-176; 1886., s. 47;
1891., s. 278; 1893., s. 70; 1895., s. 254; 1896.,
496; 1986., s. 337., 1992., s. 328.
Hradil, D.: E d u a r d Malbohan. In memoriam. SL 5,1931., s. 252-253.
Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 66.
Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976, s. 123, 321, 408.
IvanCeviC, V.: Stota obljetnica osnivan j a i r a d a N a d z o r n i s t v a za poSumljavanje
primorskog krasa. SL 1-3,1979., s. 31-46.
*** SE 2,1983., s. 397.
*** H S D 1846-1996., s. 44, 69.
MALCIĆ, Mladen, (Zagreb, l l . X .
1957.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Ivanov. U Z a g r e b u je završio osnovnu i s r e d n j u t e h n i č k u
školu (1977.) i upisao se na Šumarski f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu.
Diplomirao je 21.XII.1982. nakon sto je napisao i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Zelene
površine sportsko-rekreacijskog cent r a >Jarun< s prijedlogom k o n k r e t nog rješenja".
O k r e t a n j u u službi, nismo
pronašli p o d a t k e .
M A L E K , Adolf, (Končanica, Dar u v a r , 1.XII.1944. - Zagreb, 18.1.
1997.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin A d o l f a i Z d e n k e r. Zakora. Ceske nacionalnosti, hrvatskoga d r ž a v l j a n s t v a , katolik. Osnovnu
školu polazio je i završio 1959. u
Končanici. S r e d n j u Š u m a r s k u Školu u K a r l o v c u završio je 1963. I s t e
godine započeo je r a d u s t r u c i kao
92
Šumarski r e v i r n i k u Š u m a r i j i Daruvar.
S t u d i j Sumarstva n a Š u m a r skom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu započeo je 1964., gdje je 1969.
p r o m o v i r a n u diplomiranog inžen j e r a Sumarstva.
R a d n i vijek nastavio je u Šum a r i j i Sirac Š G Bjelovar, n a j p r i j e
kao v o d i t e l j poslova u u z g a j a n j u
Suma (1970.-1971.), a z a t i m kao vod i t e l j poslova i s k o r i s c i v a n j a Suma
(1971.-1977.). R a d n a s t a v l j a kao referent transporta u RJ Transport
Š u m a r i j e Bjelovar (1977.-1983.), odnosno kao u p r a v i t e l j R J T r a n s p o r t
(1983.-1991.).
Svoj rad, kao zaposlenik Dir e k c i j e JP H r v a t s k e Sume" u Zagrebu započeo je kao s t r u č n i sur a d n i k za r a z v o j gospodarskog sust a v a (1991.-1995.), a nastavio kao
rukovoditelj plansko - analitičke
službe D i r e k c i j e (1995.-1997.). Izn e n a d n a s m r t z a t e k l a ga je na tom
radnom mjestu.
"Za sve v r i j e m e Sumarnickoga posla Ado n i j e bio samo zaposlenik; bio je i d j e l a t n i k i promic a t e l j s t r u k e . Tako su nakon njega
ostale p o š u m l j e n e i njegovane Sumske p a p u c k e površine, uzorno vođeni poslovi Šumarske žetve iskorišt a v a n j a Suma, pa i d a n a s p r i m j e r na b j e l o v a r s k a jedinica za promet a n j e d r v o m u >Hrvatskim SumaH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
ma<. Z a t o je postala učilištem Šumarskoga f a k u l t e t a , m j e s t o m pokaza r a z n o v r s n o s t i i odgovornosti
posla, neodvojive sastavnice Šumarske djelatnosti" (B.T. i S.S.).
Svoja i s k u s t v a iz p o d r u č j a
Sumske m e h a n i z a c i j e učinio je dost u p n i m , pisuci i o b j a v l j u j u ć i članke u časopisu "Mehanizacija Šumarstva". Gospodarski t a j n i k toga časopisa postao je 1991., a potom je
postao t a j n i k i elan u r e đ i v a č k o g
vijeća časopisa.
Godine 1986. N a r o d n a tehnika H r v a t s k e proglasila ga je istaknutim inventivnim djelatnikom
Hrvatske na temu "Unapređivanje
tehnologije i organizacije r a d a Šumskog transporta".
"... Njegovom strpljivošću i
domisljatoscu i z b j e l o v a r s k e R J
>Transport< p o t e k l a je spoznaja o
stvarnom opterećenju kamionskih
h i d r a u l i č k i h dizalica. O tome je
svjedočio na domaćim i međunarod n i m skupovima, bilo onim u Vinkovcima i S p l i t u 1988. ili u d a l e k o j
Š v e d s k o j 1993." (B.T. i S.S.).
U 1994. d o d i j e l j e n a mu je god i š n j a nagrada tehničke k u l t u r e
"Faust Vrancic" JP " H r v a t s k e Sume", a u tu n a g r a d u u g r a đ e n je njegov p r o m i c a t e l j s k i rad.
Na svom r a d n o m e m j e s t u ostavio je izratke desetak n a c r t a pret v o r b i neSumarskih r a d n i h jedinica i u s u s t a v l j e n o p l a n i r a n j e i anal i t i k u JP " H r v a t s k e Sume", u okviru z a d a n i h okolnosti.
Bio je usko vezan uz natjec a n j a Sumskih r a d n i k a H r v a t s k e
( v o d i t e l j momčadi, k a s n i j e organizator n a t j e c a n j a ) , a s t i m u svezi, i
sa ustrojem D a n a hrvatskoga Sumarstva 1994. i 1995. godine.
Bio je elan H Š D .
U m r o je u 52. godini života i
s a h r a n j e n je u r o d n o j Končanici.
"Ado je bio Ceh. Te je korijene svjedočio na mnogi način. Ali,
domovinu je H r v a t s k u Štovao i
93
služio joj. O b i t e l j mu je bila temelj i poticaj za mnogi napor. Sa
suprugom Radmilom svojstvenom je
brižnoSću podizao i H r v a t s k o j podario, danas dvoje intelektualaca kćer V l a t k u i sina Jaroslava, koji
kreću očevim stazama Šumarske i
drvodjelske struke", (B.T. i S.S.).
BADOVI
Poluprikolica (šleper) za prijevoz prostornog drva. Mehanizacija s u m a r s t v a 5,
1980., s. 47-49.
Analiza rada i troškova kod prijevoza
drvnih sortimenata u SO "Mojica Birta"
Bjelovar. Zbornik s a v j e t o v a n j a Mehanizacije sumarstva u t e o r i j i i praksi, O p a t i j a
1993., s. 203-212.
F r e k v e n c i j a h i d r a u l i č n i h operacija jedan od p o k a z a t e l j a opterećenja i trajnosti elemenata hidrostatskog prijenosa energije, (sa D. H o r v a t o m i S. Severom). I X .
s a v j e t o v a n j e m e h a n i z a t o r a Slavonije i Bar a n j e 1987., s. 91-102.
LITEBATUBA
B.T. i S.S.: In memoriam - Adolf Ado
Malek, 1944.-1997. Meh. šumar. 21(1996) 4, s.
243-244.
i n memoriam - Adolf Malek, Časopis H r v a t s k e sume 1/2,1997., s. 32.
***SL 1-2,1995., s. 57.
*** Sum. škola Karlovac, Monografija.
K a r l o v a c 1997., s. 83,131.
MALEK, Ivan, ( B j e l o v a r , 12.1.
1930. - Bjelovar, 1983.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin S t j e p a n a i P a u l e r. Dijebalo. H r v a t , rimokatolik. Roditelji su mu bili obrtnici. CetvorogodiSnju pučku Školu i osmogodišnju
D r ž a v n u realnu gimnaziju završio
je u Bjelovaru.
Sumarstvo je studirao na Poljoprivredno - Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1952.-53., a diplomirao 1.IV.1955. na Šumsko - uzgojnom odsjeku, Šumarskoga odjela.
Od 1955. do 1960. radio je u
Š u m a r i j i Bjelovar, a od 1960. do
1964. u SG Bjelovar. Od 1964. rukovodilac je OOUR-a Transport i mehanizacija, ŠG Bjelovar, u BjeloH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
varu. Na t o j je dužnosti ostao do
svoje prerane smrti 1983. godine.
Posebno se bavio primjenom
mehanizacije u Šumarstvu (motorne pile, t r a k t o r i , utovar).
Za n a t j e c a n j a Sumskih radnika pripremao je reprezentacije ŠG
Bjelovar, H r v a t s k e i biv. Jugoslavije. I. svjetsko natjecanje održano
je 1974. u D a r u v a r u .
Za rad na razvoju n a t j e c a n j a
Sumskih r a d n i k a primio je odlikovanje N a r o d n e t e h n i k e Zagreb, a
1974. i Zlatnu plaketu ŠG "Mojica
Birta" Bjelovar za zasluge na razvoju i p r i m j e n i mehanizacije u Šumarstvu.
Bio je elan, a jedno vrijeme i
predsjednik, H Š D u Bjelovaru.
LITEBATUBA
*** SN, s. 367.
*** Sto godina sumarstva Bilogorskopodravske regije. Bjelovar 1974., s. 417, 465.
MALENICA, Zeljko, (Nova Gradiška, 10.V.1962.), dipl. ing. Sum.
Sin Ivana, H r v a t po nacionalnosti i državljanstvu. SŠC "I. L.
Ribar" završio je u Novoj Gradiški
godine 1981.
Diplomirao je Sumarstvo na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu
27.IX.1989. s naslovom diplomskog
r a d a "Poslovni r e z u l t a t i Šumskog
gospodarstva >Josip Kozarac< Nova Gradiška prije i poslije donošenja Zakona o Sumama (1983.) s
posebnim osvrtom na izvoz i uvoz",
znanstvenoga područja ekonomika
Sumarstva.
G. 1994. nalazio se na radnome mjestu revirnika RJ Mehanizacija i građevinarstvo, UŠ Požega.
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 61.
MALETIĆ, Joco, ( P a k r a n i , Daruvar, 31.VIII.1945.), dipl. ing. Sum.
Sin Petrov. R o d i t e l j i su mu
bili službenici. Osnovnu je Školu
94
završio u K u t j e v u , a gimnaziju u
Požegi.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1971. godine. Na istom
f a k u l t e t u s t u d i r a o je i poslijediplomski s t u d i j iz p o d r u č j a iskoriscivanje Suma.
Položio je sve ispite ali n i j e
dovršio m a g i s t a r s k i rad.
K a o p r i p r a v n i k počeo je rad i t i u Š u m a r i j i Velika, z a t i m kao
r e f e r e n t u taksaciji, r e f e r e n t za
p r i p r e m u r a d a u uzgoju Suma i ref e r e n t za p r i p r e m u r a d a u iskoriSCivanju Suma. Bio je u p r a v i t e l j
Šumarije, r e f e r e n t i s k o r i s c i v a n j a
Suma u O O U R - u , r u k o v o d i t e l j proizvodnog o d j e l a u s t r u č n i m služb a m a u "Slavonskoj Sumi", Sef Proizvodnog o d j e l a u U Š Požega, J P
"Hrvatske Sume" gdje i danas (1997.)
r a d i kao r u k o v o d i t e l j R a z v o j n o planskog odjela.
U t i j e k u r a d n o g v i j e k a sudjelovao je na mnogim stručnim skupovima, a bio je i dva mjeseca na
s t r u č n o j p r a k s i u F i n s k o j (1970.).
Član je H Š D .
M A L E T I C , Milan, ( P a k r a n i , Dar u v a r , 29.V.1959.), dipl. ing. Sum.
Sin Mirka, z a n i m a n j e m radnika. S r e d n j u Školu završio je u
CUO D a r u v a r . M a t u r i r a o je skol.
g. 1978.-79. i o d m a h se upisao na
Š u m a r s k i f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 29.IV.1983.g.
U JP " H r v a t s k e Sume" n i j e
zaposlen (1995.).
M A L E Z , Vladimir, (Vrsac, Vojvodina, 10.VII.1939.), dipl. ing. Sum.
Sin A d a m a i Milke r. Vrcek.
H r v a t , hrvatskoga državljanstva,
r i m o k a t o l i č k e vjere. Otac mu je
p r o f e s o r glazbe, a m a j k a domaćica.
Osnovnu i s r e d n j u n a o b r a z b u stekao je u V a r a ž d i n u : osnovnu Školu
završio je 1954., a na gimnaziji u
V a r a ž d i n u m a t u r i r a o je 1958.g.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 1963. godine.
Od 1964. zaposlen je u ŠG Varaždin, Š u m a r i j a V a r a ž d i n , u svojstvu revirnika (GJ V a r a ž d i n s k e pod r a v s k e Sume, GJ Zelendvor, GJ
Vinica-breg, R a s a d n i k Zelendvor).
Od 1977. i n s p e k t o r je za Sumarstvo,
lovstvo i z a š t i t u prirode, a od 1981.
d i r e k t o r je k o m u n a l n e r a d n e organ i z a c i j e "Parkovi" V a r a ž d i n . O d
1986. samostalni je t a k s a t o r u ŠG
Varaždin, a zatim, u istom svojstvu
radi od 1991. godine u UŠ Koprivnica, Odjel za uređivanje Suma Varaždin (do pisanja ovih redaka 1997.).
LITEBATUBA
* * * S L 1 - 2 / 9 5 . , s. 63.
M A L L I N , pl. Ivo, (Zagreb, 17.IV.
1853. - Zagreb, 21.11.1907.), d o k t o r
prava, b a n s k i s a v j e t n i k .
Od 1896. do 1907. godine bio
je P r e d s t o j n i k Narodno-gospodarskog odsjeka H r v a t s k e z e m a l j s k e
vlade u Zagrebu. Z a l a g a n j e m dr.
I v e Mallina i F r a n a K e s t e r c a n e k a
s a v l a d a n e su sve p r e p r e k e sa strane ugarske vlade oko p r i h v a ć a n j a
visokoškolske Šumarske n a s t a v e u
H r v a t s k o j , pa je 1898. u Z a g r e b u
osnovana Kraljevska Šumarska akad e m i j a p r i Mudroslovnom f a k u l t e tu. Zaslužan je i za o s i g u r a n j e nastavničkog k a d r a (Nenadic, P e t r a cic, UgrenoviC). Njegovom je zaslugom 1897.g. k u p l j e n o u znanstvenon a s t a v n e svrhe d o b r o B o ž j a k o v i n a
kod Zagreba, koje je, pored poljop r i v r e d n o g a zemljišta, imalo i Sumu i Šumsko - b o t a n i č k i v r t sa domaćim i s t r a n i m v r s t a m a drveća.
K r i ž e v a c k o Gospodarsko-Sumarsko učilište podigao je na stup a n j višega gospodarskog učilišta,
otvorio je v i n o g r a d a r s k e i voćarske škole u I l o k u i P e t r i n j i , Gospod a r s k u p o s t a j u u Gospiću, a teca-
95
jeve u Božjakovini. Zaslužan je za
podizanje stočarstva, a razvio je djelatnost i na p o d r u č j u agrarnoga zak o n o d a v s t v a (1906.).
K a o zemaljski p o v j e r e n i k zaslužan je za r e a l i z a c i j u izložbi, na
k o j i m a je bilo z a s t u p l j e n o i Sumarstvo ( Z a g r e b 1891., Bec 1894., Bud i m p e š t a 1896., P a r i z 1900.), pa je
1896. odlikovan Redom željezne krune, f r a n c u s k a ga je v l a d a odlikovala 1900. Časničkim k r i ž e m počasne legije, a carskim r j e š e n j e m od 9.
1.1907. odlikovan je d o d j e l j e n j e m
plemstva. U m r o je u Z a g r e b u 1907.
i s a h r a n j e n je na Mirogoju.
Z e m a l j s k a vlada je na skupš t i n u H r v a t s k o - s l a v . Sum. d r u š t v a
1898. u Zagrebu, po p r v i p u t a uopće, izaslala svoga p r e d s t a v n i k a , i to
dr. I v u Mallina, p o k a z u j u ć i t i m e
da p r a t i i odobrava rad društva kao
zalog razvoja hrvatskoga Sumarstva.
LITEBATUBA:
*** Osobne viesti. Dr Ivo pl. Mallin. In
memoriam. SL 3,1907., s. 115.
*** Dr Ivo pl. Mallin. In memoriam.
L B V 3,1907., s. 36.
J. Silović: Dr Ivo Mallin, Mjesečnik
pravničkog društva, br. 3, Zagreb 1907., s.
232-233.
*** Spomenica o 50. god. p o s t o j a n j u Višeg Gospodarskog učilišta i r a t a r n i c e u
Križevcu. Križevac 1910., s. 67.
Kauders, A.: Sum. bibliograf. I, s. 262.
*** SN, S. 59.
*** SE 2,1983., s. 397-398.
Ljuljka, B.: 125 godina sumarske nastave i znanstvenog r a d a u SB H r v a t s k o j .
SL 3-4,1986., s. 96.
Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i
sumarsko učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s 29,102.
*** H S D 1846-1996., s. 95, 96, 98, 99,104,
105.
Lukić, N.: Z n a č e n j e prof. dr. A. LevakoviCa u p r e v o đ e n j u S u m a r s k e a k a d e m i j e
u Gospodarsko-sumarski f a k u l t e t Sveučilišta u Zagrebu. SL 1-2,1997., s. 49.
M A L L I N , Virgil, (Semeljci, Slavonija, 23.X.1837. - Zagreb, 19.111.
1905.), u p r a v i t e l j gospodarstvenog
ureda.
G i m n a z i j u je z a v r š i o u VinH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
kovcima 1859., a Sumarstvo na Šumarskoj akademiji u Mariabrunnu
( A u s t r i j a ) . N a k o n toga polazi jos
dva semestra na Sveučilištu i Politehnici u Pragu.
D r ž a v n i ispit položio je u Zagrebu. Počeo je službovati 1.1.1865.
kod vlastelinstva Đakovačke biskupije kao Sumarski pristav, zatim kao
a r h i v a r i kao o k r u ž n i Šumar u Vuki (kod O s i j e k a ) do 1871.
Od 1871. do 1874. u službi je
kod K a p t o l a zagrebačkog kao nadSumar. N a k o n toga je kao v j e š t a k i
elan centralnog p o v j e r e n s t v a u Zagrebu sudjelovao kod segregacije u
d r ž a v n i m k r a j i š k i m Sumama. T a d a
dolazi do osnivanja krajiških imovn i h o p ć i n a , pa je 1874. i m e n o v a n
n a d S u m a r o m - u p r a v i t e l j e m Gospodarstvenog ureda Đurđevačke imovne općine u B j e l o v a r u i na t o j dužnosti o s t a j e do 1886.g. K a s n i j e , sve
do smrti 1905., bio je u p r a v i t e l j Šum a r i j e u R a c i kod B j e l o v a r a .
S a h r a n j e n je na Mirogoju.
Bio je počasni g r a đ a n i n grada Bjelovara, gdje je njegovom zaslugom osnovano D o b r o v o l j n o vatrogasno d r u š t v o . Član H r v a t s k o slav. Sum. d r u š t v a bio je od njegove obnove 1876.g„ te je za društvo
"stekao velike i n e p r o l a z n e zasluge.
I g r a o je veliku ulogu kod osnivanja, kao j e d a n od p r v a k a , a k a s n i j e
je bio j e d a n od onih koji su najživlje z a s t u p a l i interese domaćeg
Sumarstva i p r i p a d n i k a Šumarskog
staleža sto svjedoče mnogi prijedlozi sadržani u starijim društvenim
zapisima", (ŠL 1905.). Na prvoj druš t v e n o j s k u p š t i n i 1876. i z a b r a n je
za d r u š t v e n o g poslovođu; na t r e ć o j
1878. r e f e r e n t je o problematici segr e g i r a n i h Suma; na V e l i k o j k r a š k o j
s k u p š t i n i 1879. j e d i n i je govornik
na h r v a t s k o m jeziku; na vinkovack o j godišnjoj s k u p š t i n i 1880. sudjeluje u strukovnoj raspravi; na krap i n s k o j 1881. r e f e r e n t je s temom
"O preustrojstvu gospodarenja i up-
96
r a v e naših obćinskih Suma"; na zag r e b a č k o j s k u p š t i n i 1882. p r i h v a ćen je njegov prijedlog za ustrojstvo
Sumarstva, a 1883. pokreće osnivanje pripomoCne "KOrOskonyijeve zaklade", koja je te godine i osnovana.
BADOVI
K r a l j e v i n a H r v a t s k a , I m o v n a obćina
gjurgjevacka, Iskaz p i r o v n i h stabala posađenih 24.IV.1879. Sum. list 1, 1880., s. 34-35.
LITEBATUBA
*** SL: 1879., s. 156; 1882., s. 226, 234;
1890., s. 374., 1900., s. 51.
*** Osobne viesti. Virgil Mallin. In memoriam. Si. 4,1905., s. 190-192.
*** Sto godina sumarstva Bilogorskopodravske regije. Bjelovar 1974., s. 70, 406.
P o v i j e s t s u m a r s t v a h r v a t s k e 1846 1976, s. 408.
*** H S D 1846-1996., s. 32, 43, 45, 48, 49, 52.
M A L N A R , Franjo, (Srem. Mitrovica 30.VIII.1956.), dipl. ing. Sum.
P r e m a nepotpunim podacima,
Sumarstvo je s t u d i r a o na Š u m a r skom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu.
D i p l o m i r a o je 24.111.1982. godine
na Š u m a r s k o m odjelu.
M A L N A R , Ivan, (Crni Lug, Gorski k o t a r , 23.XI.1946.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin B r a n k a i V i l k e r. Štimac.
H r v a t . Otac mu je bio r a d n i k , a
m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u Crnom Lugu 1962., a sredn j u Š u m a r s k u školu u D e l n i c a m a
1966. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na Š u m s k o gospodarskom odsjeku 21.VI.1972.g.
U d r ž a v n u službu stupio je 1.
VIII.1972. P r i p r a v n i č k i staž odradio je u mjesnoj Š u m a r i j i Crni Lug
ŠG Delnice, gdje je k r a ć e v r i j e m e
r a d i o i kao Sumarski t e h n i č a r . Nakon položenog stručnog Šumarskog
i s p i t a iz p o d r u č j a u z g a j a n j a Suma,
u i s t o j Š u m a r i j i r a d i na poslovima
r e f e r e n t a uzgajanja Suma i referenH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
ta p r i p r e m e proizvodnje. "Po potr e b i službe" 13.11.1979. imenovan je
upraviteljem Šumarije Fužine, na
kojoj dužnosti ostaje do 15.IV.1980.g.
Na svoju današnju dužnost rav n a t e l j a U p r a v e N P "Risnjak" s a
sjedištem u Crnom L u g u dolazi 16.
IV.1980., koju dužnost uspješno obav l j a vec sedamnaest godina. Za njegova m a n d a t a , ponovno aktualizir a n o p r o š i r e n j e N P n a masiv h r vatskoga S n j e ž n i k a i izvorišnog dijela r i j e k e K u p e , u povodu proslave 40. godišnjice NP R i s n j a k , 1993.
konačno je u r o d i l o plodom. Zakonom o i z m j e n a m a Z a k o n a o proglašenju Sume R i s n j a k nacionalnim
p a r k o m od 24.1.1997. "prostor plan i n s k i h masiva R i s n j a k a i Snježnika te izvoriSno p o d r u č j e K u p e i
sljevno p o d r u č j e potoka Krasicevica, kao p o d r u č j e osobitih prirodn i h v r i j e d n o s t i i znanstvenoga značaja, u površini od 6400 ha, proglaSuje se nacionalnim parkom" (Nar o d n e novine 13,1997.).
Dipl. ing. I v a n M a l n a r ima
položen ispit za ocjenjivača lovačk i h t r o f e j a . Član je Izvrsnog odbor a L S P r i m o r s k o - g o r a n s k e županije i Hrvatskoga Šumarskog društva.
BADOVI
Nacionalni park
"Bisnjak" 1953-1993.
Z b o r n i k radova 40 godina NP Bisnjak"
Crni Lug, 1994., s. 13-16.
Jelenska divljač u Nacionalnom parku "Bisnjak" (s Baguž, D.). Zbornik "40 godina NP Bisnjak". Crni Lug 1994., s. 103-105.
Prijedlog proširenja
Nacionalnog parka "Bisnjak" na izvorišni dio rijeke Kupe i
masiv hrvatskog Snježnika (s Frković, A.,
Safar, N. i Stahan, Z.). Zbornik radova "40 godina NP Bisnjak", Crni Lug 1994., s. 145- 149.
Vodič "Nacionalni park Bisnjak (s Božicević, S., Frković, A. i Stahan, Z.) Nakladnik NP B i s n j a k i J I V T O U B , Zagreb 1993.,
s. 1-48.
M A L N A R , Josip, n a j s t a r i j i , vlastelinski Šumar.
Podaci o Školovanju nisu nam
poznati. P r e m a iskazu članova H r v -
97
slav. Sum. d r u š t v a od 1880. do 1882.
radio je kao pomoćni Šumar u Klani ( H r v . primorje), gdje se 1885.
nalazi kao vlastelinski Šumar. Od
1886. do 1897. obnaša dužnost Šumara Vlastelinstva Čabar plem.
obitelji Ghyczy u Policama, a od
1898. u istom svojstvu r a d i u VrSicama sve do svoje smrti 6.IX.1899.
Bio je redoviti elan H S Š
d r u š t v a od 1879. godine.
ispovijesti. Otac mu je bio lovocuvar, a m a j k a domaćica. Osnovnu je
školu završio u TrSCu 1969., a srednju Šumarsko-tehnicku školu u Delnicama 1974. godine.
LITEBATUBA
*** SL: Iskaz članova H S S D 1880.-1899.
*** Osobne viesti: U m r o M a l n a r Josip,
vlastelinski šumar. SL 10-11,1899, 584.
*** Iskaz p r e m i n u l i h članova H S S D
1876.-1900. SL 1,1901, s. 48 (Molnar).
M A L N A R , Josip, stariji, iz Gerova, Gorski kotar, županijski nadsumar.
Otac Josip bio mu je Šumar
Vlastelinstva Čabar plem. obitelji
Ghyczy u Polici. Šumarstvo je apsolvirao na Gospodarsko - Šumarskom učilištu u Križevcima 1882.
Neko vrijeme radio je u Dalmaciji. P r e m a dostupnim podacima, od 1885. do 1888. kao k o t a r s k i
Šumar u Ivancu zastupao je službu
varaždinskoga županijskoga nadsumara, kad je (1888.) imenovan županijskim nadSumarom u Varaždinu i tu je dužnost obnašao do
svoje smrti (4.VIII.1890.).
Bio je elan H S Š D od 1885.g.
LITEBATUBA
*** SL: Iskaz članova H S S D 1886-1890.
*** Osobne viesti. U m r l i . M a l n a r Josip, n a d s u m a r Ž u p a n i j e varaždinske. SL
9-10,1890., s. 467.
*** Iskaz p r e m i n u l i h članova H S S D
od 1876. do 1900. U m r o Molnar Josip. SL 1,
1901., s. 48.
BorosiC, J.: SIS, s. 17.
Klepac, D.: Iz s u m a r s k e proslosti Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 207, 229.
M A L N A R , Josip, ml. (Selo, Čabar,
21.1.1956.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Josipa i M a r i j e r. H u dolin. H r v a t , rimokatoličke vjeroH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
S t u d i j Sumarstva pohađao je
na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u
Zagrebu. Diplomirao je na SG odjelu 1.III.1983.
Kao mladi Sumarnik prvo zaposlenje dobiva u SG Delnice, Šum a r i j a Gerovo, 14.111.1983. Nakon
jednogodišnjeg pripravničkog staža, od 1984. do 1985. tehnički je rukovodilac Š u m a r i j e Gerovo, a osnivanjem Goransko-primorskog ŠG
D e l n i c e pomoćnik je d i r e k t o r a
O O U R - a za i s k o r i s c i v a n j e Suma
TrSCe (1985.-1990.).
Novom reorganizacijom Sumarstva i uspostavom JP "Hrvatske Sume" u UŠ Delnice, n a j p r i j e je
u p r a v i t e l j Š u m a r i j e P r e z i d (1990.1991.), a od 1.1.1992. u p r a v i t e l j je
Š u m a r i j e Gerovo, na k o j o j se dužnosti nalazio i u vrijeme izrade
ovoga životopisa ( k r a j 1997.).
P r e d povjerenstvom H L S 14.
VII.1983. položio je ispit za ocjenjivača trofeja divljaci, a 17.X.1983.
stručni Sumarski ispit. Završio je
poslijediplomski studij iz znanstvenoga područja lovstvo i 1998. obranio je magistarski rad pod naslovom "Istraživanje stojbinskih uvj e t a za n a s e l j a v a n j e malog t e t r i -
98
jeba ( L y r i i r n s tetrix L.) na području Gorskog kotara".
K a o p a s i o n i r a n i lovac, elan
je, a neko vrijeme bio je i elan predsjedništva, L D "Tetrijeb" Gerovo,
elan p r e d s j e d n i š t v a L S Ž u p a n i j e
primorsko-goranske, elan skupštine
L S H i ovlašteni dužnosnik za obav l j a n j e poslova s t r u č n e službe za
p r o v e d b u lovnogospodarske osnove
za lovište "Snježnik" koncesionara
t v r t k e F i n v e s t Corporation" d.d.
Čabar. Izradio je sam ili u koautorstvu vise lovnogospodarskih osnova i programa uzgoja divljaci. U posljednje četiri godine redovno se javlja u s t r u č n i m lovačkim glasilima.
Član je H Š D , ogranak Delnice.
Živi u TrSCu.
BADOVI
Raste
uzgajalište divljih svinja Lividraga. LV 1-2,1995., s. 19.
Medvjed kao prva lasta. LV 5,1996, s. 41.
Zlatni srnjak u "Snježniku". Lovac 6,
1996., s. 17.
Kako štititi vuka. LV 6,1996., s. 21.
Jelen i medvjed kao zaštitni znakovi.
LV 6,1996., s. 34-35.
Čabar pun zlata. LV 11,1996., s. 16-17.
Ponovno u Hrvatskoj (alpski kozorog). LV 12,1996., s. 16.
Zimske neprilike i vuk. Lovac 2-3,
1997., s. 20.
Nerazumna
odluka
(o zaštiti
vuka).
LV 3,1997., s. 15.
Uporni sretnik (iz LD "Tetrijeb" Gerovo). LV 3,1997., s. 38.
Redoviti
odstrjel
jelena.
Lovac
9,
1997., s. 19-21.
Životinjski svijet Gorskog kotara. Iz
sumarske proslosti Gorskoga k o t a r a u sadašnjost ( a u t o r a D. Klepca). Zagreb 1997.,
s. 177-199.
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2/95., s. 67.
*** Posl. izvješće 1995., "H§", s. 64.
Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gorskoga kotara... Zagreb 1997., s. 8, 10, 75, 76,
102, 113, 126, 177, 187, 194-196, 198, 189-199,
207, 223, 229.
M A L N A R , Ljudevit, iz Čabra,
Gorski k o t a r , ing. Sumarstva, kot a r s k i Šumar.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Š u m a r s t v o je apsolvirao 1917.
na cetvorogodisnjoj Šumarskoj akad e m i j i u Zagrebu.
K o d Ž u p a n i j s k e oblasti u
Ogulinu imenovan je 1917. Šumarskim vježbenikom, a 1919. privremenim Šumarskim p o v j e r e n i k o m .
N a k o n položenog državnog
stručnog ispita u službi je kod Šum a r i j e B r o d s k e imovne općine u
T r n j a n i m a (1920.-1923.), kada je kao
k o t a r s k i Šumar u m i r o v l j e n .
LITEBATUBA
*** SL: 1917., s. 395; 1918., s. 191; 1919., s.
55; 1923., s. 118.
*** Zbornik o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 538.
Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gorskoga k o t a r a u sadasnjost, Zagreb 1997., s.
207, 229.
M A L N A R , Marijan, (Selo, Trsce,
Gorski kotar, 12.11.1958.), dipl. ing. Sum.
Sin J o s i p a i M a r i j e r. H u d o lin. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjeroispovijesti. Otac mu je bio lovocuvar, a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu je pohađao i završio u TrSCu 1973.,
a S r e d n j u Šumarsku školu u Delnicama 1977. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1983. iz lovstva.
N a p i s a o je i o b r a n i o d i p l o m s k i r a d
pod naslovom "Jelen obični na pod r u č j u uzgojnog lovišta >Snježnik<".
99
P r i p r a v n i č k i staž je obavio u
ŠG Delnice - Š u m a r i j a TrSCe, stupivSi u r a d n i odnos 1.IV.1983. Osniv a n j e m G o r a n s k o - p r i m o r s k o g a ŠG
Delnice, tehničkim rukovoditeljem
u O O U R za uzgoj i z a š t i t u Suma
imenovan je 1.1.1985., a nakon godinu dana (1.1.1986.) primio je dužnost
upravitelja RJ Prezid OOUR-a za
iskoriscivanje Suma TrSCe. Osnivanjem JP " H r v a t s k e Sume od 1.1.
1991. n a j p r i j e o b a v l j a posao revirnika u Šumariji TrSCe, a od 15.1.1992.
upravitelj je Šumarije Prezid UŠ
Delnice, na k o j o j se dužnosti nalazio i 1997. godine.
Dipl. ing. Marijan M a l n a r dop r e d s j e d n i k je Gradskog o d b o r a
H D Z - a Čabar i elan H Š D . Kao angažirani lovac zalaže se za osnivan j e ograđenog zimovališta za jelensku divljač u lovištu 'Smrekova draga", cime bi se spriječile pojačane
zimske migracije ove i druge divljaci u t u đ a lovišta. Za njegova rukovođenja Šumarijom P r e z i d Republika Slovenija ponovno je aktualizirala spor oko vlasništva granične
parcele (60 ha) između dviju država.
U o k v i r u stručnog osposobljav a n j a d j e l a t n i k a " H r v a t s k i h Suma"
10.XII.1997.g. p r e d p o v j e r e n s t v o m
H L S položio je ispit za ocjenjivača lovačkih t r o f e j a .
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2/95., s. 67.
*** Poslovno izvješće 1995., "H§", s. 65.
Vuković, M.: N i k a d a toliko medvjeda,
(razgovor s u p r a v i t e l j e m Š u m a r i j e P r e z i d
dipl. ing. Marijanom Malnarom). Lovac 1996.,
4, s. 47-49.
M A L J K O V I Ć , Mirko, ( Ž u p a n j o l ,
Otočac, Lika, 13.111.1949.), dipl. ing.
Sumarstva.
Sin N i k o l e i Milosave r. Rajacic. S r p s k e je narodnosti, slovenskoga d r ž a v l j a n s t v a , pravoslavne
vjeroispovijesti. P o t j e č e iz poljod j e l s k e obitelji. Osnovnu je školu
polazio i završio u B r i n j u u L i c i
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
1963., a m a t u r i r a o je na X. gimnaziji u Z a g r e b u 1967.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 19.IY.1974. na Š u m s k o gospodarskom odjelu.
N a k o n d i p l o m i r a n j a (1974.)
zaposlio se u Sloveniji u GG Brežice, gdje r a d i č e t i r i godine kao
t a k s a t o r p r o j e k t a n t . Od 1978. do
1988. u p r a v i t e l j je Š u m a r i j e Sevnica, a od 1988. do danas (1997.) direktor je t v r t k e " H o r t i k u l t u r a , plantaže in gradnja" Brežice, Gornji Lenart u Brežicama.
M A L J K O , Sergej, iz Rusije, dipl.
ing. Sumarstva.
Šumarstvo je apsolvirao 1926.27. na Šumarskom odjelu Gospodarsko-Sumarskoga f a k u l t e t a Sveuc. u
Zagrebu, a d i p l o m i r a o je 10.X.1930.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
godine 1937., kao Sumarski pristav,
p r e m j e š t e n je od Š u m a r i j e Draganec k D i r e k c i j i Suma u M o s t a r u .
Godine 1940. unaprijeđen je za Sum.
višeg pristava kod R a v n a t e l j s t v a banovinskih Suma u Mostaru i premješten za upravitelja Šumske uprave u
K a r l o b a g u , gdje se nalazio i 1943.g.
P r o n a š l i smo i p o d a t a k da je
1952. r a d i o u ŠG Bjelovar. Bio je
r e d o v i t i elan Jug. Sum. u d r u ž e n j a ,
a k a s n i j e H Š D , od 1938.
100
LITEBATUBA
*** SL: 1937., s. 547; 1938., s. 288; 1940., s.
561, 610; 1943., s. 268; 1952., s. 73.
g. 1953.-54., a d i p l o m i r a o 1.IX.1954.
na Š u m a r s k o m odjelu, biološki odsjek.
LITEBATUBA
*** SN, s. 368.
M A M I C ( B A L A Š K O ) , Inga, (Zagreb, 8.VII.1966.), dipl. ing. Sum.
K c i F r a n j e i V e r i c e r. F i k e t .
H r v a t i c a , r i m o k a t o l i č k e vjere. Pot j e č e iz o b r t n i č k e obitelji: otac j o j
je k o v i n o t o k a r , a m a j k a krojacica.
Školovala se u Zagrebu: osnovnu je
školu z a v r š i l a 1981., a s r e d n j u u
Pedagoškom obrazovnom centru
"Bogdan Ogrizovic" 1985.g.
Šumarstvo je studirala na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a l a je 1990. godine.
P r v o radno mjesto, gdje je položila i p r i p r a v n i č k i ispit, bilo j o j
je u Š u m a r s k o m i n s t i t u t u J a s t r e barsko, u O d j e l u za tipologiju Suma. Nakon pripravničkog staža prelazi na r a d u Š u m a r i j u Z a g r e b na
mjesto r e v i r n i k a te u K o m e r c i j a l n i odjel U Š Z a g r e b n a m j e s t u stručnog s u r a d n i k a za p r o d a j u , (vid.
B A L A Š K O , 1. knjiga).
M A M U L A , Veljko, (Beka, Koprivnica, 27.VIII.1937.), dipl. ing. Sum.
Sin M i l a n a i D e s a n k e r. Kekic. S r b i n , h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n stva i pravoslavne vjere. Otac mu
je bio službenik na željeznici, a
m a j k a domaćica. Osnovnu Školu
završio je u rodnom selu 1948., a realnu gimnaziju u K o p r i v n i c i 1957.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je na ŠG odjelu 21.1.1974.
P r v o zaposlenje u s t r u c i dob i v a 15.1.1976. u ŠG K o p r i v n i c a .
N a k o n n e p o t p u n o g jednogodišnjeg
staža, 1.XI.1976. p r e m j e š t e n je u
Š u m a r i j u Sokolovac na r a d n o mjesto r e f e r e n t a za uzgoj i z a š t i t u Suma. Deset godina k a s n i j e (1985.),
ukinućem Šumarije Sokolovac, prelazi u Š u m a r i j u K o p r i v n i c a , radeći na istim poslovima. K a d je ustanovljeno JP " H r v a t s k e Sume" p.o.
Zagreb i uspostavljena Šumarija
Sokolovac, v r a ć a se u svoju s t a r u
sredinu, sada na r a d n o m j e s t o revirnika.
Tijekom svog 20-godiSnjeg rada u Šumarstvu prisustvovao je velikom b r o j u s t r u č n i h skupova, obogaćujući svoja praktična z n a n j a novim dostignućima Sumarske znanosti i s t r u k e .
Član je H Š D , ogranak Koprivnica.
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 65.
LITEBATUBA
*** S L 1-2, s. 63.
M A M U L A , Dragomir iz H r v . Kostajnice, dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no - Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je Skol.
MANC, Eduard iz B l a t n i c a , dipl.
ing. Sumarstva.
Šumarstvo je apsolvirao 1933.34. na Šumarskom odjelu P o l j o p r i v vredno-Sum. f a k u l t e t a Sveuc. u Zagrebu, a d i p l o m i r a o je 22.X.1934.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
101
D r ž a v n i s t r u č n i ispit položio
je 1940. i p o s t a v l j e n je za Šumarskoga p r i s t a v a kod R a v n a t e l j s t v a
b a n o v i n s k i h Suma na Sušaku. Zat i m je 1941. p r e m j e š t e n R a v n a t e l j stvu Suma u Gospiću, a 1942. Odjelu za Sumarstvo M i n i s t a r s t v a Suma i r u d a u Z a g r e b u . I s t e je godine p r o m a k n u t za Sum. višeg pristava kod Glavnog r a v n a t e l j s t v a za
Sumarstvo u Z a g r e b u . Godine 1943.
nalazio se u Gospiću.
Bio je elan H Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1938., s. 340; 1940., s. 268, 322,
609; 1941., s. 329; 1942., s. 219, 333; 1943., s. 24.
Borosić, J:. SIS, s. 8 ( I I I . god.)
*** SN, S. 358.
M A N D E K I Ć , Vinko, dr. p r o f .
Na Š u m a r s k o m odjelu novootvorenoga Gospodarsko - Sum. fak u l t e t a Sveuc. u Z a g r e b u p r e d a v a o
je 1919./20. enciklopediju gospodarstva kao p r e p o r u č e n i p r e d m e t , a
na Gospodarskom o d j e l u dodijeljena mu je s u p l e n t u r a 1919. iz gajenja bilja, livadarstva i bolesti bilja.
LITEBATUBA
*** SL: 1919., s. 315, 358.
*** SN. s. 119, 385.
Sin M i l a n a i A n đ e l i je r. Nokovic. Srpske narodnosti, hrvatskoga d r ž a v l j a n s t v a . Otac mu je bio
kriminalistički tehničar, a majka
domaćica. Osnovnu i s r e d n j u naob r a z b u stekao je u Našicama: osnovnu je školu završio 1977., a sredn j u u COUO "August Cesarec", mat e m a t i c k o - i n f o r m a t i c k i smjer, 1981.
godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . God i n e 1985. n a g r a đ e n je na prijedlog
d e k a n a Šumarskoga f a k u l t e t a Rektorovom sveučilišnom nagradom
Sveuc. u Z a g r e b u kao n a j b o l j i stud e n t na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u . Diplomirao je 1987. iz p o d r u č j a iskoriscivanje
Suma.
N a p i s a o je i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Primjena
žicare U r u s t i p M i n i n a privlačen j e drvnog m a t e r i j a l a u p r o r e d n i m
sječama".
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i o je
na p o d r u č j u UŠ Našice u O O U R - u
za e k s p l o a t a c i j u Suma. P r v o zaposl e n j e kao i n ž e n j e r o p e r a t i v e dobio
je u RJ T r a n s p o r t i m e h a n i z a c i j a
Zoljani. K r a t k o v r i j e m e r a d i o j e
kao r e f e r e n t za e k s p l o a t a c i j u p r i
Š u m a r i j i S l a t i n s k i Drenovac. Od
1992.g. s t r u č n i je s u r a d n i k za meh a n i z a c i j u p r i UŠ Našice u stručnim službama.
Član je H Š D .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 60.
M A N D I Ć , Branko, (Velim irovac,
Našice, 27.VIII.1962.), dipl. ing. Sumarstva.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M A N O J L O V I Ć , Branko, ( N o v i
Slankamen, Srijem, 21.1.1891. - Zagreb, V.1976.), ing. S u m a r s t v a , visi
Sum. s a v j e t n i k .
G i m n a z i j u Je završio u Novom S a d u 1909. Š u m a r s t v o je stud i r a o na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u
B a n s k o j Š t i a v n i c i (Slovačka), a diplomirao na cetvorogodiSnjoj Šum.
a k a d e m i j i u Z a g r e b u 1913. godine.
102
U Šumarstvu je radio od 1914.
k k k d o 1952. Od 25.11.1914. do 1919.
r a d i o je u Sisku kao Sumarski vježbenik, a z a t i m kao k o t a r s k i Sum a r s k i r e f e r e n t . Od 1919. do 1926.
r a d i kao Sumarski n a d p o v j e r e n i k
kod P o v j e r e n s t v a za M e đ i m u r j e u
Čakovcu, gdje je 1923. p o s t a v l j e n
za Sum. n a d z o r n i k a . D r ž a v n i stručni ispit položio je 1922. u Zagrebu.
K a o Sumarski n a d i n ž e n j e r
p r e m j e š t e n je 1926. iz Čakovca u
P i s a r o v i n u . I s t e je godine postavljen za u p r a v i t e l j a d r ž a v n e Šumar i j e u J a s e n k u kod Ogulina, gdje
se nalazi do 1938.g. U međuvremenu unaprijeđen je 1929. za Sum. savj e t n i k a , a 1930. za Sum. n a d s a v j e t nika. K a o visi Sum. savjetnik, od
1938. do 1945. nalazi se kod Dir e k c i j e Suma u Zagrebu, a od 1946.
do u m i r o v l j e n j a (1952.) u istom
svojstvu kod M i n i s t a r s t v a Sumarstva u Z a g r e b u .
Bio je poznat kao vrstan, vrij e d a n i pošten Sumarski s t r u č n j a k .
N a s t o j a o je organizacijski, ali i
racionalnim gospodarenjem Suma ma,
u n a p r i j e d i t i h r v a t s k o Sumarstvo.
Već kao gimnazijalac suprots t a v l j a o se p r o t u n a r o d n i m postupcima M a đ a r a koji su t a d a gušili
nacionalne slobode i p r a v a H r v a t a
u Vojvodini. Bio je uspješan društ v e n i r a d n i k , elan je H S D od 1919.
pa sve do smrti. B i r a n je za odbornika, p o t p r e d s j e d n i k a i tehničkoga
t a j n i k a d r u š t v a . U r e d i o j e društ v e n u k n j i ž n i c u i vodio d r u š t v e n e
č e t v r t k e . K a o kozer, pjevač i recit a t o r unosio je raspoloženje i vedrinu, čineći d r u š t v e n i r a d sadržajn i j i m i p r i v l a c n i j i m . Bio je i elan
kulturnih, kulturno-umjetnickih i
sportskih društava.
LITEBATUBA
*** SL: 1914., s. 150; 1918., s. 47; 1919., s.
55; 1920., s. 26, 239; 1922., s. 688; 1923., s. 188,
189; 1926., s. 145, 400; 1927., s 263; 1929., s.
303; 1930., s. 197; 1934., s. 530; 1938., s. 657;
1940., s. 181; 1945., s. 78; 1946., s. 182.
BorosiC, J.: SIS, s. 4, 42, 88,133.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
*** In memoriam. B r a n k o ManojloviC,
dipl. ing. sum. (1891-1976.). SL 10-12, 1976.,
s. 567-568.
*** H S D 1886-1996, s. 189, 236, 241, 242,
248, 249.
M A N O J L O V I C , Petar, (Čemerni
ca, Gvozd, 13.XII.1881. - Zagreb, 1.
XII.1945.), ing. Sumarstva, Sum. nadsavjetnik.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu, u
t r a j a n j u od Sest semestara. Apsolvirao je 1904. godine.
U Šumarsku službu stupio je
23.X.1905. kod vlastelinstva Turkovic u K u t j e v u . N a k o n toga r a d i o
je u S r b i j i , i to 1906. kao Šumar u
K r a l j e v u , a 1908. kao o k r u ž n i Šum a r u P r o k u p l j u kod NiSa. Državni s t r u č n i ispit položio je 1907. u
Zagrebu, a 1908. imenovan je Šumarskim p r i s t a v o m kod Otočke imovne općine u Otočcu gdje je, kao
t a k s a t o r , u r e đ i v a o p r e b o r n e Sume
na K a p e l i i V e l e b i t u .
Godine 1910. prelazi P e t r o v a r a d i n s k o j i m o v n o j općini u Srem.
Mitrovici, gdje r a đ i kao u p r a v i t e l j
Š u m a r i j e Morović, a k a s n i j e kao
n a d s u m a r - t a k s a t o r r a d i o je na
u r e đ i v a n j u s t a r i h h r a s t o v i h sastoj i n a i l i k v i d a c i j i t a d a štetnog Šumsko - poljskoga gospodarenja. K a o
p r o t i v n i k čistih h r a s t o v i h sastojina, provodi p r i r o d n o pomlađivan j e m j e š o v i t i h h r a s t o v i h , jaseno-
103
vih i b r i j e s t o v i h sastojina, o cemu
je pisao u Š u m a r s k o m listu.
U t i j e k u I. svj. r a t a premješten j e I I . B a n s k o j i m o v n o j općini
u P e t r i n j i . Po z a v r š e t k u r a t a postaje upraviteljem Petrovaradinske imovne općine, a 1921. imenovan je Sumarnikom. I s t e je godine,
kao Sumarski nadzornik, imenovan
Šumarskim s a v j e t n i k o m kod državnog Š u m a r s k o g u r e d a u Vinkovcima, a zatim Šumarskim nadsavj e t n i k o m i p r e d s t o j n i k o m tog ureda. God. 1924. p o s t a v l j e n je za dir e k t o r a D i r e k c i j e Suma u Vinkovcima. K a o d i r e k t o r d i r e k c i j e Suma
službovao je 1925. u Cacku (Srbija), nakon toga u Zagrebu, a 1930.
u S a r a j e v u ( B i H ) . Godine 1934. ins p e k t o r je O d j e l j e n j a za Sumarstvo
M i n i s t a r s t v a Suma i r u d n i k a u Beogradu. Od 1935. ponovno je direktor Suma u Zagrebu, gdje je umir o v l j e n 1937. godine.
Na t i m položajima dolaze do
i z r a ž a j a njegova n a s t o j a n j a da se
z a u s t a v i t a d a neracionalno i lose
gospodarenje i u p r a v a d r ž a v n i m
Sumama, posebno na i z v a n r e d n o j
s k u p š t i n i Jugosl. Sum. u d r u ž e n j a u
Beogradu 1928. (zajedno sa prof. dr.
Đ. Nenadicem).
God. 1922. elan je ispitnog
p o v j e r e n s t v a Šumarskih d r ž a v n i h
ispita, a 1923. odlikovan je Ordenom Sv. Save 3. reda.
U Šum. listu s u r a đ i v a o je od
1906. do 1933., o b u h v a t i v š i problem a t i k u z a š t i t e Suma, u r e đ i v a n j a
Suma, Sumarske p o l i t i k e i uprave,
te geodezije. God. 1924. i n a r e d n i h
godina u p o z o r a v a na u z r o k e sušen j a h r a s t a l u ž n j a k a (pepelnica, gubar).
Bio je dugogodišnji i a k t i v a n
elan Jugosl. Šumar, u d r u ž e n j a .
D v a d e s e t i h godina bio je b i r a n za
o d b o r n i k a , a 1927. za d r u š t v e n o g a
dopredsjednika. Na skupštinama
u d r u ž e n j a 1924. ( S a r a j e v o ) i 1926.
( Z a g r e b ) održao je r e f e r a t o suSeH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
VAŽNIJI BADOVI
Beambulacija
međa
šumskog posjeda.
Sum. list., 1906., s. 471-473.
Imovne općine. Sum. glasnik, 1909., br.
1., Beograd.
Uređenje preborne sume. Sum. list,
1909., s. 175-184.
U
gospodarstvu
razdijeljene
brdske
sume. Ibid., 1909., s. 401-412.
Sumske štete u gosp. osnovama za preborne sume. Ibid., 1910., s. 24-27, 41-52.
Šumsko gazdinstvo
i
budžetsko rješavanje. Ibid., 1922., s. 203-209.
Sušenje hrastovih suma. Ibid., 1924., s.
502-505.
Sadašnje stanje hrastovih suma u Slavoniji. Pola stoljeća sumarstva, 1926., s.
372-385.
Uništenje gubara i Trombidiidae. Sum.
list 1926., s. 608-609. (Cir.)
Sušenje posavskih hrastika. Ibid., 1927.,
s. 7-16 (Cir).
Uzroci sušenja naših hrastovih suma.
Sum. list 1927., s. 231-238.
LITEBATUBA
*** SL: 1906., s 350; 1908., s. 351; 1910., s.
28; 1911., s. 147; 1917., s. 348; 1920., s. 309-310;
1921., s. 93, 148, 208; 1922., s. 784; 1923., s. 253;
1924., s. 614; 1925., s. 210, 556; 1929., s. 302;
1930., s. 92; 1934., s. 415; 1935., s. 170;
1937., s. 614; 1939., s. 50.
Skorić: Manojlović, P.: Sušenje posavskih h r a s t o v i h suma. Ministarstvo suma i
r u d n i k a , Beograd 1927. - SL 1928., s. 55.
BorosiC, J.: SIS, s. 3, 45, 81.
Nenadić £).: Ing. P e t a r Manojlović, SL
1-2,1946., s. 53-54.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 82,
124,131,143,169, 249, 262.
*** SN, s. 102.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - Slav.
Brod 1974., s. 546, 549.
Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 110,112,115,190, 408.
*** SE 2,1983., s. 399.
*** H S D 1846-1996., s. 168, 171, 173, 175,
177,182,187.
M A N O J L O V I Ć , Sinisa, (Sisak, 13.
VII.1966.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Sime, h r v a t s k o g je držav l j a n s t v a . P o t j e č e iz službeničke
obitelji. S r e d n j u školu završio je
1985. godine.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
8.VII.1997. s naslovom diplomskog
r a d a "Ispitivanje s t a t i č k e sigurnos-
104
ti stabala platana u ulici Tuskanac", znanstvenoga područja uređivanje Suma.
M A R A D I N , Josip, (Vinski Vrh,
Duga Resa, 5.II.1951.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Stjepana, zanimanjem tesara i majke domaćice. H r v a t . Sredn j u Šumarsku školu polazio je i završio u Karlovcu 1970. godine. Na
Šumarski f a k u l t e t upisao se skol.
g. 1970.-71., a diplomirao je na ŠG
odjelu 11.VI.1975.
P r i p r a v n i č k i staž odradio je u
ŠG Karlovac, gdje nekoliko godina
r a d i u odjelu za u r e đ i v a n j e Suma.
Uzgojem i zaštitom bavio se u Šum a r i j i Duga Resa
Zaposlen je u JP "Hrvatske
Sume", UŠ Karlovac, na mjestu upravitelja (1998.).
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 65.
*** Posl. izvješće "HS" 1995., s. 63.
*** Sum. škola Karlovac, Monografija.
Karlovac 1997., s. 86,131.
MARAKOVIC, Rudolf, iz K o š t a j
nice, Sum. savjetnik.
Šumarstvo je apsolvirao 1896.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u Križevcima.
P r e m a dostupnim podacima,
bio je u službi kod Vlastelinstva
B i s k u p i j e đakovačke, gdje je 1906.
imenovan nadsumarom, 1918. bio je
Sumarnik, ali i zamjenik odbornika u "Zemaljskom gospodarskom povjerenstvu za Šumske proizvode" u
Zagrebu, 1920. imenovan je nadsumarnikom, a 1921. Šumarskim savjetnikom kod istog vlastelinstva.
Godine 1923. odlikovan je Ordenom Sv. Save 4. reda. Bio je elan
H S Š D , a 1918. bio je odbornik.
LITEBATUBA
*** SL: 1906., s. 70; 1918., s. 47; 1920., s.
369; 1921., s. 93; 1923., s. 253.
BorosiC, J.: SIS, s. 20.
*** H S D 1846-1996., s. 150.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
MARAS, Antun, (Vocin, 5.1.1938.),
dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 13.VI.1968. na Šumskogospodarskom odjelu.
MARAVIĆ, Dragan, (Ljubosina,
V r b o v s k o , G o r s k i kotar, 26.IV.
1933.), dipl. ing. drvne tehnologije.
Sin Josipa i Milke r. ManojloviC. Srpske narodnosti, hrvatskoga državljanstva, pravoslavne vjere. R o d i t e l j i su mu bili zemljoradnici. Školovao se u Ogulinu: osnovnu je školu završio 1949., a gimnaziju 1954. god.
S t u d i r a o je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao
je drvno - i n d u s t r i j s k i smjer 1961.,
ali bio je zaposlen u Šumarstvu.
P r i p r a v n i č k i staž odradio je
u ŠG Ogulin (1961.-1962.). U istom
gospodarstvu bio je i r e f e r e n t za
mehanizaciju (1964.-1968.), a zatim
dugi niz godina (1969.-1988.) bio je
r e f e r e n t za građevinarstvo i investicije u ŠG Ogulin.
U godini 1989. i 1990. bio je u
Goransko-primorskom ŠG Delnice
r e f e r e n t za vanjsku trgovinu, a od
1991. stručni je suradnik za mehanizaciju UŠ Ogulin. Na tom je radnom mjestu bio i prilikom prikup l j a n j a podataka (1997.).
Član je H Š D . Zivi u Ogulinu.
105
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 66.
Klepac, D.: Iz sum. proslosti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 207, 229.
M A R A V I Ć , Nedjeljko, (Drežnica,
Ogulin, 6.V.1944.), dipl. ing. Sum.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu
28.IV.1969.
Zaposlen je kao revirnik u Šumariji Drežnica, UŠ Ogulin (1995.).
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 66.
M A R A V I Ć , Nikola, dipl. ing. Sum.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima,
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu
19.IX.1952.
M A R A V I Ć , Mihajlo, (Ogulin, 3.II.
1950.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M i l a n a i S a r e r. Tatalovic. Srbin, pravoslavne vjere. Otac
mu je bio r a d n i k , a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu p o h a đ a o i
završio u Drežnici, a S r e d n j u Šum a r s k u školu u Delnicama, matur i r a v š i 1969. godine.
K a o Sumarski t e h n i č a r neko
je v r i j e m e r a d i o u Š u m a r i j i Drežnica SG Ogulin (1969.-1970.). U jesen 1970. upisao je s t u d i j Sumarstva na Šum. f a k u l t e t u u Beogradu. NapisavSi i o b r a n i v š i diplomski r a d iz p o d r u č j a uzgajanja Suma
pod naslovom "Značaj i f u n k c i j a
Suma gosp. jedinice Bojcin", diplom i r a o je 1976. godine.
Po završetku studija zapošljava se kao r e f e r e n t p r i p r e m e r a d a u
Š u m a r i j i Gomirje ŠG Ogulin (1977.1978.), a od 1979., v r a t i v š i se u Šum a r i j u Drežnica, n a j p r i j e r a d i kao
z a m j e n i k u p r a v i t e l j a Šumarije, a
od 1986. do 1990. kao u p r a v i t e l j Šum a r i j e (za uzgoj i z a š t i t u Suma).
Osnivanjem JP H r v a t s k e Sume", 1991. r a s p o r e đ e n je na poslove
r e v i r n i k a , na k o j o j se d u ž n o s t i nalazi i k r a j e m 1997. godine.
Živi u Drežnici.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M A R A V I Ć , Simo, (Drežnica, Ogulin, 16.VII.1932.), dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu 26.XII.1967.
M A R C I U S , Adela iz Zagreba, dipl.
ing. Sumarstva.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, Sumarstvo je s t u d i r a l a na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . A p s o l v i r a l a je skol.
g. 1951.-52., a diplomirala 28.IX.1953.
LITEBATUBA
*** SN, s. 366.
M A R C I N J A Š , Julije, dipl. ing. Sumarstva.
P r e m a Šturim podacima (njegovo ime ne nalazimo ni u k n j i z i
"Šum. nastava") d i p l o m i r a o je na
Poljoprivredno-Sumarskom fakult e t u Sveučilišta u Zagrebu, na Šum a r s k o m o d j e l u 7.III.1951. godine.
M A R č E C , Branko, (Vel. Easinica,
K o p r i v n i c a , 3.XI.1937.), dipl. ing.
Sumarstva i dipl. oec., mr. sc. i dr. sc.
Sin I z i d o r a i E m i l i j e r. Mlinaric. Otac mu je bio kovacki obrt-
106
nik, m a j k a domaćica, a bavili su se
i poljodjelstvom. Osnovnu je Školu
završio u Dugoj Rijeci 1949.g„ a
srednju Šumarsku Školu u Karlovcu 1963. god.
ravnog odjela za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije, a u novije vrijeme obavlja
dužnost savjetnika za gospodarstvo u Upravnom odjelu za gospodarski razvoj i poljoprivredu Županije varaždinske.
Imenovan je visim znanstvenim suradnikom Ekonomskoga fak u l t e t a Sveučilišta u Zagrebu.
Iz oblasti Sumarstva objavio
je 2 znanstvena r a d a (1 sa prof. dr.
H. K r a m e r o m ) i Sest znanstvenih
radova iz područja ekonomije, a na
području stručnih radova objavio
je 60-ak radova iz oblasti makroekonomije.
Član je H r v a t s k o g a d r u š t v a
ekonomista.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 16.11.1970. godine. Ekonomski s t u d i j započeo je na E k o nomskom f a k u l t e t u Zagreb - Cent a r za ekonomske studije u Varaždinu, a diplomirao je na F a k u l t e t u
za komercijalne i organizacijske
znanosti u M a r i b o r u - U n i v e r z i t e t
Maribor, R e p u b l i k a Slovenija.
Poslijediplomski s t u d i j završio je 1976. na Ekonomskom fakult e t u u Zagrebu i magistrirao iz
područja ekonomike poduzeća, a
1982. postigao je na istom fakult e t u d o k t o r a t znanosti iz područja
regionalna
ekonomija.
Bio je na specijalističkoj praksi u H a n . Mtindenu, U n i v e r z i t e t
Gottingen, N j e m a č k a i na Šumarskoj akademiji u L e n j i n g r a d u , Rusija.
U t i j e k u radnoga vijeka bio
je n a j p r i j e stručni r e f e r e n t za Sumarstvo i u p r a v i t e l j Sumskog revira, a zatim bio je pomoćnik dir e k t o r a u d r v n o j industriji, rukovoditelj stručne službe za u p r a v n e
poslove i društveno p l a n i r a n j e na
razini općine i regije, d i r e k t o r industrijskog poduzeća, pročelnik Up-
LITEBATUBA
*** Š u m a r s k a škola Karlovac, 1997., s.
83,131.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
MARClĆ, Josip, iz Zadra, rod. 12.
IX.1886., Sum. inspektor.
Šumarstvo je apsolvirao na
Visokoj školi za k u l t u r u tla u Beču 1922.
P r e m a dostupnim podacima,
počeo je r a d i t i prije apsolviranja
(14.IV.1919.) uz priznavanje prethodne službe nešto vise od pet i
pol godina.
Kao Sumarski inženjer premješten je iz Makarske 1925. za pomoćnog oblasnog Šumarskog refer e n t a u Split, a 1926. u Dubrovnik.
Godine 1930. nalazi se na dužnosti
Sum. n a d s a v j e t n i k a i oblasnog Šumarskog r e f e r e n t a kod Oblasnog
velikog župana u D u b r o v n i k u . I s t e
godine postavljen je za višeg Sum.
savjetnika kod Banske uprave, Odsjek za Sumarstvo, P r i m o r s k e banovine u Splitu.
Za Sum. inspektora imenovan
je 1937. kod istog odsjeka u Splitu,
gdje se nalazio i 1940. godine. Od
1942. do 1943. nalazio se na mjestu
Šumarskog u p r a v i t e l j a Ravnateljstva Suma u D u b r o v n i k u .
107
Godine 1936. odlikovan je Ordenom Sv. Save 4. reda.
U Bum. listu surađivao je s
temama iz područja krsa. Bio je
redoviti elan Jug. Sum. udruženja,
kasnije H Š D , a b i r a n je i za odbornika (1939., 1940.). Na društvenoj skupštini 1935. u Splitu održao
je p r e d a v a n j e "BivSe sadanje i buduće Sume na dalmatinskom krSu".
BADOVI
Bivše, sadanje i buduće sume na Dalmatinskom krsu.Bum. list 1935., s. 564-571.
Sume na
dalmatinskom
krsu. Glas.
P r i m o r s k e banovine br. 1, Split 1938.
Dubrovački perivoji i vrtovi. P r i r o d a
9,1954., s. 356-359, 3 si.
Sredozemni Cetinjari na dalmatinskom
krsu. Sum. list 1-2,1955, s. 30-36, 2. si.
Sredozemna
makija
na
dalmatinskom
krsu. I b i d . 3-4, s. 118-123,1 si.
Lazine u južnoj Dalmaciji. I b i d . 9-10,
s. 348-349.
LITEBATUBA
*** SL: 1925., s. 630; 1930., s. 155; 1933.,
215; 1936., s. 586; 1937., s. 213, 612; 1939.,
506; 1940., s. 168, 268; 1941., s. 262; 1942.,
220, 333; 1943., s. 24.
BorosiC, J.: SIS, s. 24, 61, 87.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I,
s.
s.
s.
s.
66, 211.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I I , s.
44, 61,185, 268.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 28, 83, 85, 89, 97, 127, 183, 195, 197, 198,
320, 412.
*** H S D 1846-1996., s. 205.
MAREClĆ, Mario, (Marecici, Pazin, Istra, 11.IX.1942.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Josipa i M a r i j e r. Šaina.
H r v a t s k e narodnosti i državljanstva. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu i srednju naobrazbu
postigao je u Pazinu: osnovnu Školu završio je 1957., a na Gimnaziji
"O. KerSovani" m a t u r i r a o je 1961.
godine.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1969.g.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Nakon d i p l o m i r a n j a od 1970.
do 1972. bio je p r i p r a v n i k u ŠG
Buzet, Š u m a r i j a Buzet. Od 1973.
do 1974. u p r a v i t e l j je Š u m a r i j e Buzet, a nakon toga do 1989. postavljen je za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Pazin, ŠG "Istra" Buzet.
Godine 1990. i 1991. bio je pomoćnik d i r e k t o r a istog Šumskoga
gospodarstva, a nakon toga sef je komercijalnog odjela "HŠ" UŠ Buzet.
Član je H Š D .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 68.
MARENIĆ, Josip, (KoSutarice, Nova Gradiška, 9.III.1929. - 4.XI.
1962.) dipl. ing. Sumarstva.
Sin Ivanov, H r v a t .
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1951.-52., a diplomirao 28.1.1954. na Šumsko-uzgojnom odsjeku.
Radio je u Š u m a r i j i Sirac
kod D a r u v a r a . K a o u p r a v i t e l j Šum a r i j e stradao je u s a o b r a ć a j n o j
nesreći 4.XI.1962. godine.
Bio je elan D I T Š D I , odnosno
H Š D , a u Šumarskom k l u b u Dar u v a r obnašao je dužnost t a j n i k a
(1958.-1961.).
LITEBATUBA
*** H S D 1846-1996., s. 394.
108
živio u Divaći 1958, godine i dug o t r a j n e bolesti, u dobi od 43- godine.
U n a t o č kratkom, ali i vri jodnom životu, dipl. ing. F. M&renzi
t r a j n o se ubilježio kao p r i j a t e l j
krasa i "krasevaca", kao čovjek
visokih l j u d s k i h i d o m o l j u b n i h
vrednota, a Šumarstvu kao priznati s t r u č n j a k ,
LITERATURA
**« SN, a. 364.
Klnđler, V.: V. apomiu ing. Ferdinan-
M A R E N Z I , Ferdinand, (Odolina
kod M a t e r i j o , Kozina, Slovenija,
95.V.103O. - Koper, 14.V.1963.),
dipl. ing. Šumarstva.
Sin R i h a r d a i L j u d m i l e r,
Debenjak, Slovenske narodnosti,
rimokatoličke vjere. Otac mu je bi«
službenik, a m a j k a uciteljica. Osnovnu je Š k o l u z f t v r S i o u selu Mat e r i j i 1097. godine. N a k o n toga upisao se na P o l j o p r i v r e d n u školu u
P a z i n u u I s t r i i završio ju je 1935.
godine. Po z a v r š e t k u škole u Pazinu prešao je na visu g i m n a z i j u u
T r s t u , ali je nije dovr&io jer je bio
pozvan u t a l i j a n s k u vojsku. I p a k ,
m a t u r i r a o je na gimnaziji u Caserti ( I t a l i j a ) 1941. u v r i j e m e služ e n j a vojnoga roka. N a k o n k a p i t u lacije I t a l i j e , i n t e r n i r a n je u njemački logor.
Po z a v r š e t k u r a t a radio je u
policiji (1946.-1947.),
š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu, Apsolvirao je na S u m s k o uzgojnom odsjeku skol. g. 1949.-50.,
a d i p l o m i r a o 1953. godine.
du Marenziju. Gozd V, 7-8, 1SJ64., Ljubljana-, b. aai-aaa.
Afsrcnzj, E.. sestra: usmeni izvori.
M A R E T l C , Mirko iz K u p i n e kod
J a s t r e b a r s k o ga, dipl. ing. sum.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc, u Z a g r e b u . Apsolvirao je
na Šumarskom odjelu skol. g. 1837.38., a d i p l o m i r a o je 14.VI.1947.
Bio je zaposlen, kao nastavnik, u Drvo p r e r a d i vackoj tehničkoj Bkoli u Zagrebu.
LITERATURA
**<• 9K", s. 859, 587.
Nakon d i p l o m i r a n j a zaposlio
se u Sekciji za gospodarenje krasom u Sezani (1958.-1958.), zatim u
Upravi za šumarstvo Koper (1959.1961.).
Njegovo posljednje radno mjesto bik) je na Š u m a r s k o j Školi u
P o s t o j n i (1901.-1963.), k a d a u m i r e
/.bog p r o m e t n e nesreće koju je doH r v a t s k i š u m a r s k i Jtivotop^Ul Ink^iknu
M A R G A L E T I Ć , Josip, (Gorn ji
Varoš, Nova G r a d i š k a . 1.II.1967.),
dipl. ing. sumarstva, mr. se., asistent.
Sin Stjepana i Marije r. Pa-
vic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac; mu
109
je p r a v n i k , a m a j k a ekonomistica.
Osnovnu je Školu završio u S t a r o j
G r a d i š k i 1982., a s r e d n j u u SŠC
"Enver Šiljak" Bosanska G r a d i š k a
1986. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1992. godine iz
područja
Sumske
komunikacije.
T e m a diplomskog r a d a nosi naslov
"Raspored p l a n i r a n i h Sumskih cesta i n j i h o v a veza s planom sjeća u
GJ >MarkuSevacka gora< Š u m a r i j e
Zagreb".
N a k o n d i p l o m i r a n j a , od l . I I .
1993. do 30.IY.1994. godine bio je
zaposlen u " E x p o r t d r v u " d.d. Zagreb, a od 1.Y.1994. r a d i na Šumarskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u u svojstvu mlađeg asistenta, pa a s i s t e n t a
u Z a v o d u za z a š t i t u Suma i lovstvo.
Godine 1997. završio je poslijediplomski s t u d i j iz p o d r u č j a zaštite Suma o b r a n i v š i m a g i s t a r s k i
rad pod naslovom "MiSoliki glodavci i n j i h o v a Štetnost u Turopoljskom lugu i Sumama H r v a t s k e " i
t a k o stekao a k a d e m s k i naslov magistra znanosti u p o d r u č j u biotehn i č k i h znanosti znanstveno polje
Sumarstvo.
U p i s a n je u registar istraživača M i n i s t a r s t v a znanosti i tehnologije R e p u b l i k e H r v a t s k e pod
b r o j e m 209 741.
U p r o t e k l o m r a z d o b l j u surađivao je na vise i s t r a ž i v a č k i h proj e k a t a JP " H r v a t s k e Sume". U okv i r u z n a n s t v e n o - i s t r a ž i v a c k o g rada u k l j u č e n je u p r o j e k t "Zaštita i
obnova ekosustava" p r i Ministarstvu znanosti i tehnologije.
Do sada je sudjelovao na vise
domaćih i međunarodnih znanstven i h i s t r u č n i h skupova: X X W o r l d
Congress ( T a m p e r e , F i n s k a , 1995.);
S i m p o z i j u počast Z d r a v k a Lorkovica (Zagreb, 1995.); I I I I n t e r n a t i o n a l e Conference on D o r m i c e
(Moscenicka Draga, 1996.); ObiljeH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
ž a v a n j e 150. o b l j e t n i c e H Š D 1846.1996., značajnog č i m b e n i k a u razvoju h r v a t s k o g a Sumarstva (Zagreb, 1996.); Simpozij u čast 50 godina postojanja i rada Šumarskog instituta Slovenije (Ljubljana, 1997.);
I n t e r n a t i o n a l S c i e n t i f i c Conference F o r e s t - W o o d - E n v i r o n m e n t
97 (Zvolen, Slovačka, 1997.).
U o k v i r u n a s t a v n e aktivnosti s u d j e l u j e u izvođenju v j e ž b i iz
p r e d m e t a Šumarska entomologija i
dijelom zaštite Suma. Na t i m predm e t i m a s u d j e l u j e i u izvođenju terenske nastave.
Do sada je objavio samostalno i u s u r a d n j i sa d r u g i m autorima osam z n a n s t v e n i h r a d o v a i pet
sažetaka p o s t e r s k i h izlaganja na
s k u p o v i m a u zemlji i inozemstvu.
BADOVI
Hrasovec, B., Margaletić, J., 1995.:
Seed Pests and Their Impact on Beforestation Efforts in Croatia. P o s t e r Abstracts,
I U F B O XX Congress, 6-12. August 1995.,
p. 87., Tampere, F i n l a n d .
Margaletić, J., 1995.: Štetni utjecaj misolikih glodavaca u nizinskim sumama Hrvatske. Simpozij u Čast Z d r a v k a LorkoviCa. Z b o r n i k sažetaka priopćenja, p. 130131, Zagreb.
Hrasovec, B., Margaletić, J., 1996.: Štetnici sjemena i njihov utjecaj na obnovu
suma u Hrvatskoj. Sum. list 3-4, s. 101-106.
Hrasovec, B., Glavaš, M., DiminiC, D.,
Margaletić, J., 1996.: Štetnici i bolesti sjemena hrasta, obične jele, smreke i crnog
bora. Z a š t i t a suma i p r i d o b i v a n j e drveta,
430 s. 35-44, H S D Zagreb.
DiminiC, D., Glavaš, M., Hrasovec, B.,
Margaletić, J., 1996.: Štetni biotski cimbenici na običnoj jeli i smreci u Gorskom
kotaru. Z a š t i t a i p r i d o b i v a n j e drva, 430, s.
1-6, H S D , Zagreb.
Glavaš, M., Hrasovec, B., DiminiC, D.,
Margaletić, J., 1996.: Bolesti i štetnici u
sumskim rasadnicima. Z a š t i t a suma i prid o b i v a n j e drva, 430, s. 45-52, H S D , Zagreb.
Glavaš, M., DiminiC, D., Hrasovec, B.,
Margaletić, J., 1996.: Istraživanje štetnika i
uzročnika bolesti topola na valpovackom i
osječkom području. Z a š t i t a suma i pridobiv a n j e drva, 340, s. 59-68, H S D , Zagreb.
Glavaš, M., Margaletić, J., Hrasovec,
B., DiminiC, D., 1996.: Misoliki glodavci,
štete i suzbijanje u nizinskim sumama. Za-
110
štita i p r i d o b i v a n j e drva, 430, s. 7-10, H Š D ,
Zagreb.
Margaletić, J., Frković, A., 1996.: Dormice injuries in Croatian forestry. I I I Int e r n a t i o n a l e Conference on Dormice. Book
of abstract, p. 17, Zagreb.
TvrtkoviC, N., BaltiC, M., VukoviC, M.,
GrubesiC, M., Margaletić, J., 1996.: Ecology
of Myoxus glis in Lividraga (Croatia) - a
preliminary data. I I I International Conference on Dormice. Book of abstract, p. 45, Zagreb.
TvrtkoviC, N., Margaletić, J., VukoviC,
M„ BaltiC, M„ 1996.: High densities of Muscardinus
avellnarius
and
Dryomyes intedula in certain type Abieti-fagetum. I I I
International Conference on Dormice. Book
of abstracts, p. 46, Zagreb.
Glavaš, M., DiminiC, D., Hrasovec, B.,
Margaletić, J., 1997.: Pests and diseases in
Croatian forest nurseries in 1996. Z n a n j e
za gozd, Z b o r n i k ob 50. obletnici obstoja in
delovanja Gozdarskega i n s t i t u t a Slovenije,
Voli. 1, s. 245-252, L j u b l j a n a .
Glavaš, M., Hrasovec, B., DiminiC, D.,
Margaletić J., 1997.: Some biotic agents
causing damage on seed of major forest
tree species in Croatia. International Scient i f i c Conference F o r e s t - Wood - Environment 97. Zbornik, 235, Zvolene.
LITEBATUBA
***SL 1-2/95., s. 56.
MARGALETIĆ, r. CONAR Marina,
vid. 1. knjiga.
MARGETIC, Đuro, iz Bjelovara,
dipl. ing. Sumarstva.
Šumarstvo je apsolvirao 1933.34., a diplomirao 21.YI.1939. god. na
Šumarskom odjelu P o l j o p r i v r e d n o Sum. fakulteta Sveuc. u Zagrebu.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
počeo je r a d i t i u s t r u c i kao Sumarski v j e ž b e n i k kod K o t a r s k o g a nacelstva u P a k r a c u , odakle je 1940.
p r e m j e š t e n , u istom svojstvu, Šumskoj u p r a v i u K o s i n j ( L i k a ) , a zat i m je p o s t a v l j e n za Šumarskoga
p r i s t a v a i u p r a v i t e l j a te Šumarije.
Godine 1941. o t p u š t e n je iz državne službe, a nakon toga i u b i j e n u
K o s i n j u kao ž r t v a r a t a .
LITEBATUBA
*** SL: 1940., s. 190, 325; 1941., s. 43., 114,
276; 1941., s. 128; 1947., s. 172.
*** SN, s. 335, 336, 358.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
MARGETIC, Franjo, (Zagreb, 25.
X I . 1905. - Zagreb, 15.YI.1990.)
Osnovnu je Školu polazio u Čakovcu, a gimnaziju na Sušaku. God i n e 1926. u p i s u j e S t r o j a r s k i fak u l t e t u Beču. Iz novčanih razloga
p r e k i d a t a j s t u d i j i u p i s u j e se na
F i l o z o f s k i f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu, gdje d i p l o m i r a 13.X.1933.g.
kao p r v i s t r u č n i p r e d m e t fiziku,
kao d r u g i racionalnu mehaniku i
teorijsku fiziku i kao pomoCni
s t r u č n i p r e d m e t osnove vise matematike.
Godine 1930. zaposlen je u Geofizičkom zavodu u Zagrebu, gdje
mu je povjerena, p r i j e svega, briga
i nadzor nad o m b r o m e t r i j s k o m službom. T a j posao bio je p r e t e ž i t o terenski. U stalnom d o d i r u s prirodom istraživao je i p r a t i o s t a n j e
atmosfere kako bi otkrio način djel o v a n j a i o d v i j a n j a f i z i k a l n i h procesa Sto dovode do p r o m j e n a tog
stanja. Razvio se u v r h u n s k o g struč n j a k a za meteorološke i n s t r u m e n te i izvanrednog p o z n a v a t e l j a njihova d o m e t a i razvoja.
Prigodom polaganja profesorskog i s p i t a izradio je zapaženi
r a d iz p o d r u č j a p r o u č a v a n j a oborina.
Zajedno s drugim stručnjacima Geofizičkog zavoda surađivao je na p r i p r e m a n j u p o d a t a k a za
d o tada n a j d e t a l j n i j u k l i m u H r v a t ske.
Osnivanjem Uprave hidrometeoroloske službe H r v a t s k e (1.1.
1948.), prof. Margetic p o s t a j e njezin p r v i načelnik. Na tom je mjestu ostao 10 godine. U to je v r i j e m e
uložio velik t r u d u o r g a n i z i r a n j u
mreže meteoroloških i hidroloSkih
stanica, u p o v e z i v a n j u s d r u g i m
službama u zemlji i školovanju
k a d r o v a . Uveo je p r v a m j e r e n j a
slobodne a t m o s f e r e r a d i o s o n d a m a ,
u Z a g r e b u 1955. i u S p l i t u 1956.
U v e d e n a su i pilot - balonska mjer e n j a n a r a z n i m lokacijama.
111
P o k r e n u o je i z d a v a n j e Vijesti h i d r o m e t e o r o l o s k e službe H r vatske". U to v r i j e m e p r e d a j e stud e n t i m a g e o g r a f i j e meteorologiju,
a s t u d e n t i m a geofizike kolegij meteorološki instrumenti. U s t r o j i o je
meteorološki l a b o r a t o r i j i radionicu.
N a k o n 1958. prof. Margetić
r a d i u svojstvu s a v j e t n i k a zavoda i
posebno je a k t i v a n u s t u d i j s k i m i
i s t r a ž i v a č k i m poslovima. I n t e n z i v no s u r a đ u j e i sa L e k s i k o g r a f s k i m
zavodom u Z a g r e b u i pise članke
za e n c i k l o p e d i j s k a i z d a n j a . O v d j e
naglašavamo da je o b r a d i o desetak
t e m a za Bum. e n c i k l o p e d i j u i da je
s u r a đ i v a o sa Šumarskim znanstvenicima i s t r u č n j a c i m a . Mnoga njegova znanja koristila su hrvatskom
Šumarstvu.
P r o f . MargetiC odlazi u mirovinu 1966., ali o s t a j e i d a l j e aktivan na p o d r u č j u meteorologije. U
t o v r i j e m e r a d i n a u s t r o j u protugradne zaštite i obnovi i restauraciji instrumenata Geofizičkoga zavoda.
O b j a v i o je č e t r d e s e t a k ponajviše s a m o s t a l n i h radova.
Za svoj dugogodišnji i predani r a d dobio je veći b r o j p r i z n a n j a :
P o h v a l n i c u S i n d i k a t a (1949.), Diplomu Jugosl. d r u š t v a za hidrologiju kao zaslužan elan (1976.), Zahvalnicu sa p l a k e t o m Geofizičkoga
zavoda H r v a t s k e (1977.) i O r d e n
r a d a sa z l a t n i m vijencem (1977.).
M A R I A N Y I , Ivan, ing. Sumarstva,
Sum. n a d s a v j e t n i k .
Šumarstvo je apsolvirao 1888.
na V i s o k o j Šumarskoj i r u d a r s k o j
školi u B a n s k o j Š t i a v n i c i (Slovačka).
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
godine 1894. imenovan je Šumarom,
a 1899.g. n a d s u m a r o m p r i Šumarskom r a v n a t e l j s t v u u Zagrebu. Nakon toga neko v r i j e m e r a d i kod
ministarstva u Budimpešti. Kao
Sumarski n a d s a v j e t n i k , 1910. prem j e š t e n je na Sušak za predstojn i k a Š u m a r s k o g u r e d a . Od 1915.g.
bio je p r e d s t o j n i k NadSumarskog
u r e d a u Vinkovcima, gdje je 1918.
odriješen iz službe.
Bio je elan H r v a t s k o - s l a v o n skoga Šumarskoga d r u š t v a od 1896.
i d r u š t v e n i o d b o r n i k (1916., 1917.).
BADOVI
T a m a n j e n j e miševa pomoCju seruma,
(u "Erdeszeti lapok-u" priopćio G. Craus, preveo I. Marianyi). Sum. list 6, 1899., s. 321325.
LITEBATUBA
SL: 1894., s. 430; 1895., s. 502; 1898., s.
354; 1899., s. 325; 1901., s. 426; 1910., s. 281;
1915., s. 263; 1917., s. 40, 272; 1918., s. 348.
BorosiC, iT.: SIS, s. 25 ( M a r i j a n j i Janos).
### P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846.-1976.,
s. 408.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije, Vinkovci - SI.
Brod 1974., s. 547-549.
B A D O V I u SUM. E N C I K L O P E D I J I
Klima i klimatologije. Sum. enciklopedija 2, Zagreb 1983., s. 260-262.
Meteorologija. Ibid., s. 410-412.
Oblaci i magla. Ibid., s. 518.
Temperatura. Sum. enciklopedija 3, Zagreb 1987., s. 459-461.
Vjetar. Ibid., s 579.
Voda. Ibid., s. 582-584.
Zračni elektricitet. Ibid., s. 643-644.
Zrak. Ibid., s. 644-645.
LITEBATUBA
MargetiC, F r a n j o i dr., Geofizika,
Vol. 3, Zagreb 1986., s. 1-134.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M A R l C E V I Ć , Ivan, ( S r e d n j i Lipovac, Nova Kapela, 29.VIII.1929.),
dipl. ing. Sumarstva.
Sin Slavka, zanimanjem obrtn i k a i m a j k e K a t e r. Fickovic, domaćice. H r v a t , r i m o k a t o l i k . P u č k u
školu završio je 1940. u S r e d n j e m
Lipovcu, a r e a l n u gimnaziju u Novoj Gradiški, gdje je m a t u r i r a o 1948.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u - na Šumsko-uzgoj-
112
nom odsjeku. Apsolvirao je Skol. g.
1951.-52., a diplomirao 20.YI.1953.
Godine 1966. upisao je poslijediplomski s t u d i j iz organizacije i
ekonomike Šumarstva i drvne industrije na Šumarskom f a k u l t e t u
u Zagrebu, ali nije branio magist a r s k i rad.
Nakon d i p l o m i r a n j a zaposlen je kao p r i p r a v n i k za uređivanje suma (1.VIII.1954. - 31.111.
1955.) u Bum. inspektoratu Nova
Gradiška, a zatim r a d i (1.IV.1955. 31.1.1957.) kao r e f e r e n t u Š u m a r i j i
Požega. Uskoro je u n a p r i j e đ e n za
u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Kamenska,
gdje r a d i od 1.II.1957. do 31.111.
1960., kada prelazi za tehničkoga
d i r e k t o r a D I P "Lipa" u Požegi (do
listopada 1961.), zatim je d i r e k t o r i
pomoćnik d i r e k t o r a do 31.1.1969.g.
N a r e d n i h desetak godina (1.
11.1969. - 8.V.1980.) zaposlen je u
strukovnom sindikatu, na mjestu
stručnog s u r a d n i k a u Republičkom odboru S i n d i k a t a r a d n i k a ind u s t r i j e i r u d a r s t v a H r v a t s k e , odnosno S i n d i k a t a r a d n i k a Šumarstva i drvne i n d u s t r i j e H r v a t s k e .
Od 9.V.1980. do 31.X.1982. godine obnašao je dužnost generalnoga direktora, a nakon toga do
k r a j a 1983. pomoćnik je gen. direktora D I K u Novoj Gradiški.
Dipl. ing. I v a n Maricevic bio
je n a r e d n i h desetak godina (1.1.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
1984.-31.XII.1994.) poslovni t a j n i k
H Š D i tehnički urednik Šumarskoga lista (1986.-1994.), a 1.1.1995.
odlazi u mirovinu.
P r v a stručna iskustva stjecao je dipl. ing. I v a n Maricevic u
Šumarstvu uz neposrednu suradn j u i pomoć naših Šumarskih struč n j a k a (K. Yucetic, Y. Špoljaric,
B. Hruska...). To je vrijeme kad se
osniva ŠG Požega od Sest Šumarija
(Caglin, Kamenska, K u t j e v o , Pleternica, Velika i Požega i jedne
uprave sa stručnim službama). Šum a r i j a Kamenska ima d o d a t n a opterećenja - preuzima, uz ostalo, Šumsku željeznicu. I m a i povećanu obvezu za sječu i u k l a n j a n j e breze,
kao m a n j e v r i j e d n e vrste, i drugih,
po tadašnjem kriteriju, manje vrednijih vrsta drveća, r a d i unošenja
v r i j e d n i h vrsta drveća (bukva, jela, hrast).
Šezdesetih godina dipl. ing.
I v a n Maricevic zasniva r a d n i odnos sa D I P "Lipa" u Požegi.
Dosljedan i temeljit u radu,
poslove tehničkog d i r e k t o r a i dir e k t o r a poduzeća obavljao je uz
otvorenu i k o r e k t n u s u r a d n j u sa
vanjskim suradnicima i suradnicima u poduzeću. Imao je intenzivnu s u r a d n j u s I n s t i t u t o m za
drvo u Zagrebu (M. Gjaic, T. Barisic, D. Kirasic, Z. Etinger i dr.),
sa ŠG Požega, E x p o r t d r v o m Zagreb, kao i drugim važnim poslovnim p a r t n e r i m a i organizacijama.
R e z u l t a t i poslovanja u p r v i h pet
godina bili su dobri, a u 1964. ost v a r e n i su natprosječni u okviru
drvne i n d u s t r i j e Slavonije i H r vatske.
Kao vanjski suradnik Instit u t a za drvo, radio je na vise proj e k t n i h zadataka. P r o g r a m e za ind u s t r i j s k u p r e r a d u t a n k e oblovine u Velikoj, P l e t e r n i c i i Novoj
Kapeli izradio je sa suradnicima.
U 1963. i slijedećim godinama P r i v r e d n a komora Osijek, na
113
temelju prijedloga Ekonomskog ins t i t u t a Osijek, nastojala je nametn u t i poduzećima drvne i n d u s t r i j e
da se pilanska oblovina proizvedena u Sumama Slavonije i B a r a n j e
p r e r a đ u j e u Đurđenovcu i Slav.
Brodu, a u ostalim poduzećima da
se programira osposobljavanje pogona za f i n a l n u proizvodnju. T a j
prijedlog dipl. ing. I. Maricevic nije prihvatio, jer nije bio utemeljen
na iskustvima suvremene prakse
ni u zemlji ni u inozemstvu. U
1967. i 1968. godini poslovni rezult a t i nisu bili zadovoljavajući iz
o b j e k t i v n i h razloga. P o r e m e ć e n i
m e đ u l j u d s k i odnosi prouzročili su
razlaz stručnih kadrova.
Godine 1969. dipl. ing. I. Maricevic primljen je na radno mjesto stručnog s u r a d n i k a u Sindikatu r a d n i k a i n d u s t r i j e i r u d a r s t v a
H r v a t s k e u Zagrebu. Uz biografiju priložio je s t u d i j u pod naslovom
"Racionalizacija p r i m a r n e p r e r a d e
drva počinje u Sumi k r o j e n j e m i
izradom Sumskih sortimenata". Uz
redovne poslove radio je u radnim
grupama na izradbi p o t r e b n i h mat e r i j a l a - uvodnih izlaganja, referata, k r i t e r i j a raspodjele, primjene Z U R - a , Zakona o Sumama, Zakona o radnim odnosima i drugim
a k t u a l n i m temama i problemima.
Godine 1980. dipl. ing. I. Maricevic se k a n d i d i r a o za generalnog d i r e k t o r a D I K - a "Stjepan Sekulic - Jucko" u Novoj Gradiški.
Vjerovao je da ce probleme u komb i n a t u moći r i j e š i t i uz osiguranje
pozajmica i k r e d i t a . Naime, 2200
uposlenika, bez p o t r e b n i h financijskih sredstava za reprodukciju,
n i j e moglo p o p r a v i t i s t a n j e u
OOUR-ima. Bila je potrebna intervencija izvana. I p a k je zasnovao r a d n i odnos, v j e r u j u ć i da ce sa
suradnicima riješiti probleme, ali
to se nije dogodilo.
U n a t o č svim poteškoćama,
1982. P r i v r e d n a komora H r v a t s k e
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
d o d j e l j u j e "Zlatni globus" Tvornici
n a m j e š t a j a za najveći izvoz u 1981.
godini.
Godine 1982. tadašnji Privredni sud u Slav. Brodu k a ž n j a v a 11
d i r e k t o r a sa zabranom o b a v l j a n j a
te dužnosti. I a k o nije bio kažnjen,
dipl. ing. I. Maricevic podnosi neopozivu ostavku i zbog solidarnosti
sa kažnjenim direktorima.
Od 1984. do 1994. n a j p l o d n i j e
je razdoblje dip. ing. I. Maricevica
na literarnom planu. Naime, kao
poslovni t a j n i k H Š D vodio je sve
zapisnike, pisao mnoga izvješća,
pripremao i pisao razne informacije i velik b r o j n j i h objavljivao u
Bum. listu. Objavio je vise od 60
naslova, a čitava d o k u m e n t a c i j a
čuva se u pismohrani H S D U Zagrebu.
U 1996. godini objavljena je
knjiga pod naslovom "Hrvatsko
Šumarsko društvo 1846 - 1996." Bivši t a j n i k H Š D dipl. ing. I. Maricevic, bio je suradnik pri pisanju te
knjige i p r i k u p l j a n j u m a t e r i j a l a
za nju, a kao autor pripremio je
rukopis od 293. do 383. stranice.
U 1997.g. u Bum. listu b r o j
3-4 (s. 179-194) objavljen je njegov
članak sa naslovom "Kazalo a u t o r a
i s t r u k t u r a sadržaja Šumarskoga
lista 1976. - 1995." koji ima veliku
bibliografsku i leksičku vrijednost.
Upravo spomenuta đva r a d a
koristili su i urednici ovoga "Leksikona" i cesto citrali njihovog autora, pa je dipl. ing. I. Maricevic
posredno i nas suradnik.
P r i p o m e n u t i je da zapisi iz
njegovoga "Dnevnika rada", neki
rukopisi o zbivanjima u Šumarstvu
i d r v n o j i n d u s t r i j i i veći b r o j
d o k u m e n a t a iz različitih područja
iz razdoblja 1954.-1994. b i t i ce ponuđeni A r h i v u H Š D , da ih se sačuva kao svjedočanstva o povijesnoj istini na našem prostoru.
Cijelo radno razdoblje, osim
u struci, djelovao je u raznim
114
tijelima, komisijama i odborima
na r a z i n i od općine do R e p u b l i k e .
Za s t r u č n a postignuća dobio
je vise pohvala i p r i z n a n j a : Poslovnog u d r u ž e n j a Sumarstva i N a r o d ne t e h n i k e , D r v n e i n d u s t r i j e , Sind i k a t a r a d n i k a Sumarstva i d r v n e
i n d u s t r i j e H r v a t s k e i Jugosl., Saveza p r o n a l a z a č a I N O V A YU 74,
H Š D i dr.
K a o u m i r o v l j e n i k živi u Zagr e b u i elan je H Š D .
Hrvatsko gumarsko društvo 1846 - 1992.
Sume u H r v a t s k o j , Zagreb 1992., s. 291-294.
Kazalo
autora
i
struktura
sadržaja
Šumarskog lista 1976.-1995. Sum. list 3-4,
1997., s. 179-194.
gao je u Vinkovcima: osnovnu je
školu završio 1981., a s r e d n j u u
CUO M. A. Reljkovic" 1985.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 1994. godine.
N a k o n završenog s t u d i j a Sumarstva dobio je posao u f i r m i "Exportdrvo" d.d. Zagreb, kao p r i p r a v nik u Šumskom odjelu k o j i se b a v i
p r o d a j o m t r u p a c a za inozemstvo.
N a k o n sto je završio p r i p r a v n i č k i
staž r a d i na m j e s t u k o m e r c i j a l n o g
r e f e r e n t a u istom odjelu. I a k o o v a j
posao n i j e tipično "Sumarski", zbog
p r i r o d e posla ostao je u k o n t a k t u
sa Šumarima, a n a r o č i t o sa komerc i j a l n i m službama " H r v a t s k i h Suma".
LITEBATUBA
*** SN, s. 366.
*** SIB, s. 25, 67.
*** H S D 1846-1996., s. 310, 315-318, 321,
322, 324-329, 331-336, 338-359, 362, 364-366,
368-370, 372-377, 379, 381-386, 421.
*** SL 3-4,1997., s. 186
*** Sume u Hrvatskoj. Zagreb 1992., s.
291.
*** SL, godišta 1984.-1994. i 1997., s.
179-194.
M A R i C l Ć , Dušan, (Vrelo, 5.VI.
1940.), dipl. ing. Sumarstva.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, s t u d i r a o je Sumarstvo na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu 13.VII.1970.
Zivi u K a n a d i .
BADOVI
M A R I J A N , BoSko, (Livno, B i H ,
16.XII.1970.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Markov, h r v a t s k e nacionalnosti i hrvatskoga državljanstva.
S r e d n j u školu završio je god. 1991.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
6.III.1997. s naslovom diplomskog
r a d a "Razvoj m e t o d a s t a b i l i z a c i j e
t l a p r i i z g r a d n j i Sumskih prometnica", znanstvenog p o d r u č j a Šumske kom unikacije.
Škol. god. 1996./97. upisao je
poslijediplomski s t u d i j na Ekonomskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u .
M A R i C l Ć , Damir, (Vinkovci, 23.1.
1967.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i D u b r a v k e r. Šarcevic. H r v a t , katolik. Otac mu je
službenik, a m a j k a nastavnica. Osnovnu i s r e d n j u n a o b r a z b u posti
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M A R I J A N , Petar, iz P o t h u m a ,
Otočac, Lika, ing. Sumarstva, kotarski Šumar.
Šumarstvo je apsolvirao 1910.
na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu, u t r a j a n j u 8 semestara.
115
Godine 1910. imenovan je priv r e m e n i m Šumarskim v j e ž b e n i k o m
Otočke imovne općine, kod koje je
r a d i o do svoje p r e r a n e s m r t i 1918.
Š u m a r s k i m p r i s t a v o m imenovan je
1914., k o t a r s k i m Šumarom 1917, a u
m e đ u v r e m e n u od 1915. do 1917. nalazio se na r a t i š t u . Godine 1918.
imenovan je Šumarskim inženjerom kod U p r a v e d r ž a v n i h Suma u
H r v a t s k o j i Slavoniji.
U m r o je u Sincu kod Otočca
2.XI.1918. godine.
Na istom f a k u l t e t u upisao je
i poslijediplomski s t u d i j iz silvikulture.
Bio je 1985. i 1986. na stručnoj p r a k s i u P o l j s k o j .
Nakon diplomiranja radio je
u Š u m a r i j i Caglin od 1989. do 1992.
kao r e v i r n i k , a nakon toga u Šumar i j i P l e t e r n i c a od 1992. do 1995.g.
na istom r a d n o m m j e s t u , a od 1995.
u p r a v i t e l j je Šumarije.
Gradski je vijećnik grada Pleternice.
LITEBATUBA
*** SL: 1910., s. 388; 1914., s. 320; 1917., s.
39, 276; 1918., s. 241; 1919., s. 314.
*** U m r o k o t a r s k i šumar M a r i j a n Petar. SL 11-12,1918., s. 349-350.
BorosiC, J.: SIS, s. 4.
Kauders, A.: Sum. bibliografija I, s. 262.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 61.
*** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 101,138.
M A R I N A C , Tomica, ( D j e d i n a Rijeka, Požega, 3.1.1966.). dipl. ing. Sum.
Sin A n t u n a i M a r i j e r. B u t u rac. H r v a t , katolik. P o t j e č e iz Sum a r s k e obitelji: otac mu je Sumarski t e h n i č a r , a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu završio u P l e t e r n i c i
1979., a s r e d n j u Š u m a r s k u školu u
K a r l o v c u 1983. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1987. iz p o d r u č j a ekologije. Napisao je i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Intenzitet
sušenja hrasta k i t n j a k a na području Š u m a r i j e Kutjevo".
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
M A R I N K O V I Ć , B r a n i m i r , (Sv.
F i l i p - J a k o v , Biograd, 9.IX.1911.),
dipl. ing. Sumarstva, p r o f . s r e d n j e
Sumarske škole.
Sin N i k o l e i A n k e r. K r e m e nic. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio
učitelj, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u Sv. F i l i p - J a kovu 1923., a Veliku realku u Splitu 1929.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z e m u n u . D i p l o m i r a o je 1934.
Zaposlio se 1936. n a j p r i j e kao
d n e v n i c a r u "Šipadu" (3 mjeseca),
z a t i m u D i r e k c i j i Suma Sušak (5
mjeseci). N a k o n toga bio je pri-
116
p r a v n i k u O d s j e k u za b u j i c a r s t v o
Banovine Hrvatske.
Godine 1941. doselio se u Mak a r s k u i r a d i o u O d j e l u za b u j i carstvo, a 1943. preselio se u Split i
zaposlio u O d j e l u za b u j i c a r s t v o i
Sumarstvo.
P o s l i j e r a t a r a d i o je na inventarizaciji Suma u Dalmaciji. Godine 1948. r a d i u Š u m a r i j i M l j e t N a c i o n a l n i park, a 1948. premješten je na K o r č u l u gdje o b a v l j a poslove općinskog r e f e r e n t a za Sumarstvo. N a k o n toga 1951. p r e m j e š t e n
je na otok Brac, gdje je n a j p r i j e
u p r a v i t e l j Šumarije, a zatim refer e n t za Sumarstvo u K o t a r u Brac.
Od 1951. do 1955. obavljao je,
uz ostalo, s m o l a r e n j e na B r a c u , a
od 1955. do 1965. godine p r o f e s o r je
S r e d n j e Sumarske škole za krs u
Splitu.
U Š u m a r s k o j školi u S p l i t u
obavljao je p r a k t i č n i r a d s učenicima u r a s a d n i k u , a r b o r e t u m u i na
p o S u m l j a v a n j u (u Splitu, na otoku
Visu i dr.).
P e t godina bio je v o d i t e l j arb o r e t u m a S r e d n j e Sumarske škole
za k r s u Splitu.
Nakon ukinuća Šumarske škole u Splitu (1965.), profesor je ugost i t e l j s k e škole i p r e d a v a č biologije
na m e d i c i n s k o j školi u Splitu. Godine 1969. imenovan je sudskim vještakom za Sumarstvo splitske općine.
U m i r o v l j e n je na v l a s t i t i zah t j e v 1973. godine.
Sudjelovao je na seminaru za
z a š t i t u Suma u Z a g r e b u .
S u r a đ i v a o je s pisanim člancima u Sasopisu "Priroda", "Šumarski list" (1950.-1987.), " H o r t i k u l t u ra" i u dnevnom listu "Slobodna
Dalmacija". Od 1974. do 1982., stalni je s u r a d n i k časopisa "Hortikultura" u Z a g r e b u .
Za svoje učenike i slušače
napisao je nekoliko s k r i p a t a : za
z v a n j e l u g a r a dvoja, za s r e d n j u SuH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
marsku
školu za predmet zaštita
Suma dvoja i za u g o s t i t e l j s k u školu
dvoja skripta.
U m i r o v l j e n i č k e d a n e provodi u Splitu.
BADOVI
Nekoliko mišljenja i prijedloga k pitanju amelioracije devastiranih makija
u
Dalmaciji. Sum. list 5, 1950., s. 177-187 i br.
6, s. 259-267.
Problem propadanja Česmine (Quercus
ilex IJ.) U Dalmaciji. Sum. list 10-11. 1952.,
s. 403-408.
Upotreba drva u brodograđevnom obrtu. D r v n a i n d u s t r i j a 7-8, Zagreb 1953., s
1-7.
Nešto o smolarenju na otoku Bracu,
(Odgovor na članak ing. M. SimiCa). Sum.
list. 12,1953., s. 527-530.
Mnogostruka
upotreba
bagremovog
drveta. D r v a r s k i glasnik 15, 1955., s. 6-7
(M.M.M.).
Prilog poznavanju
biljke Opuntia Ficus indica Mili. Sum. list 1-2,1955., s. 42-44.
LITEBATUBA
*** SL: 1941., s. 20, 57, 459, 538; 1942., s.
218; 1952., s. 74; 1954., s. 530.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a II., s.
44, 62, 76,110,128, 427.
*** SN, s. 562, 570.
*** P o v i j e s t sumarstva H r v a t s k e
1846-1976., s. 28, 84, 86, 97, 116, 118, 119, 127,
330, 417.
*** SL. 3-4,1997., s. 182,186.
M A R I N O V I Ć , Josip, iz Gline, Banovina, kotarski Šumar i p r o t u s t a v nik.
Šumarstvo je apsolvirao 1885.
godine na Gospođarsko-Sumarskom
učilištu u K r i ž e v c i m a .
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, kao k o t a r s k i Šumar bio je u
službi kod I. B a n s k e imovne općine u Glini od 1886. do 1889., a kao
protustavnik nalazio se kod I I . Banske imovne općine u P e t r i n j i od
1890. do 1893. god.
Bio je elan H S Š D .
LITEBATUBA
*** SL: Iskaz članova H S S D od 1886.
do 1893.
BorosiC, J:. SIS, s. 18.
117
M A R I N O V I Ć , Milan, (Trnava, Đakovo, 3.IX.1887. - Zagreb, 5 . V I I I .
1951.), dipl. ing. Sumarstva, dr sc.,
r e d o v n i sveuc. profesor.
P o t j e č e iz Sumarske obitelji:
bio je sin vlastelinskog Šumara. Djet i n j s t v o je proživio kod djeda, umirovljenog n a d l u g a r a u MoroviCu u
S r i j e m u . N a k o n gimnazije, s t u d i r a
na V i s o k o j Šumarskoj i r u d a r s k o j
Školi u B a n s k o j Š t i a v n i c i u Slovačk o j gdje 1910. god. završava školov a n j e na Š u m a r s k o m odsjeku.
P r v i h osam godina s l u ž b u j e
na K a r p a t i m a , T a t r a m a i B u d i m pešti (1911.-1919.), a nakon r a t a prelazi u H r v a t s k u za u p r a v i t e l j a Šum a r i j e F u ž i n e . Godine 1922. prelazi u Z a g r e b za t a j n i k a Jugoslavenskoga Šumarskoga d r u š t v a i uredn i k a "Šumarskoga lista", ali se 1924.
seli u Beograd i r a d i u M i n i s t a r stvu Suma i r u d n i k a u Odsjeku za
t r g o v i n u i i n d u s t r i j u d r v e t o m te
istodobno predaje šumsko-privrednu politiku, upravu Suma i trgovinu drvetom na Š u m a r s k o m f a k u l tetu u Zemunu.
G o d i n e 1926. u B r n u stječe
z n a n s t v e n i s t u p a n j d o k t o r a agrarn i h znanosti. N a k o n toga 1928. posve se posvećuje sveučilišnoj nastavi: i z v a n r e d n i je p r o f e s o r Š u m a r skoga f a k u l t e t a u Beogradu. Godine 1941. prelazi u Z a g r e b kao refer e n t za t r g o v i n u i Šumarsku polit i k u . N a k o n r a t a (1945.) imenovan
je i z v a n r e d n i m , a ubrzo zatim i redovnim p r o f e s o r o m na Ekonomskom f a k u l t e t u u Zagrebu, gdje pred a j e Šumarsku geografiju, Sum. politiku i trgovinu drvetom, a n a k o n
reorganizacije nastave predaje predmet
ekonomika Sumarstva.
Njegovo o p r e d j e l j e n j e znanosti počinje već 1918.g„ istodobno
s t u d i r a i statistiku te u domaćim i
stranim publikacijama objavljuje
vise od 360 radova. Osim s t r u č n i h i
z n a n s t v e n i h radova, objavio je velik b r o j novinskih članaka u beog r a d s k o j "Politici".
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
N a p i s a o je i objavio "Šumsko
p r i v r e d n u geografiju" 1934. godine,
jedno od p r v i h djela u svijetu, tada
mlade znanosti. Djelo je zapaženo
u inozemstvu. Ostala je neobjavl j e n a građa za k n j i g u "Povijest Sum a r s t v a Jugoslavije" i d r u g i radovi.
Stručno, znanstveno i publicistički djelovao je na t r i područja: Šumska, d r v n o i n d u s t r i j s k a i drvnotrgovinska politika, z a t i m Sums k o p r i v r e d n a i l o v n o p r i v r e d n a stat i s t i k a i p r o p a g a n d a Sumarstva.
N a j i s t a k n u t i j i su mu radovi o svjetskoj r a z m j e n i Sumskih i drvnoindustrijskih proizvoda. K o d Lige naroda u Ženevi surađivao je na prob l e m i m a međunarodne trgovine drvom.
Bio je poznat kao lovni struč n j a k i l j u b i t e l j lova. Održao je r e f e r a t e n a sastancima M e đ u n a r o d nog lovačkoga s a v j e t a ( P a r i z , VarSava, P r a g , B e r l i n ) . I z r a d i o je zoogeografsku k a r t u bivSe J u g o s l a v i j e
izloženu na vise lovačkih izložbi.
S u d j e l o v a o je na nekoliko lovačkih
izložbi i bio s u r a d n i k Lovacko-ribarskoga vjesnika. Od 1931.g. dr. M.
M a r i n o v i c elan je stalnog jugosl.
p o v j e r e n s t v a u M e đ u n a r o d n o m sav j e t u za lovstvo (CIC), na čijem je
redovnom z a s j e d a n j u 1934. u VarSavi n a s t u p i o s r e f e r a t o m "Pitanje
lovne zoogeografije".
Odlikovan je O r d e n o m Sv.
Save 3. i 4. r e d a i M e r i t e Agricole
(officiers).
VAŽNIJI BADOVI
Sumski pokusi u Mađarskoj. Sum, list
1911.
Evolucija našeg šumarstva. Sum. list
1919.
Načela sumske organizacije u našoj
državi. Sum. list 1922.
Sumarstvo nase države. Sum. list 1923.
Iskoriscivanje suma
u
vlastitoj režiji.
Wiener Allgemeine Forst und Jagdzeitung.
Studija sumarstva u našoj državi. Ekonomist, Bgd 1924.
Kriza u sumarskoj trgovini i industri-
118
ji. Ekonomist, Bgd 1925.
Sume u SHS - prva statistika naših
suma. S t a t i s t i č k i godišnjak 1926.
Prilog proučavanju
izvoza
i
uvoza
sumskih proizvoda. S t a t i s t i č k i godišnjak
1926.
Državne sume. Ekonomist, B G D 1927.
Die
FOrderung
des
Oenossenschaftswesens und der Forstwirtschaft. II intern.
kongres, B u d a p e s t 1936., I I . Vol., s. 298-309.
Kratak pregled nase vanjske trgovine
sumskim proizvodima. Statistički god. 1928.
Nasa izvozna trgovina drvetom i njene potrebe. I b i d . 1929.
Osnovi nauke o upravi sumama. I. knj.:
Organizacija uprave, Bgd 1939.
Privredni značaj lova
u
Jugoslaviji.
Bgd 1930.
Olovu u Cehoslovackoj. Bgd 1935.
Da li je razvitak lova u suprotnosti sa
razvitkom poljoprivrede i sumarstva. Bgd
1939.
Šumsko gospodarstvo, (skripta). Stručni odsjek N.S.O-e Zagreb, sveučilišta, Zagreb 1948., s. 1-249, 62 si.
Je li razvitak lova u suprotnosti s razvitkom poljoprivrede i sumarstva. LV 11,
1939., s. 523-530.
Pitanje lovne zoogeografije. LV 10,
1934., s. 445-451.
Život sume. LV 2,1936., s. 49-56.
Faktori
od kojih
ovisi opstanak i
rasirenje divljaci. LV 11-12, 1951., 2. 207218.
Nasa najvažnija
s. 16-18.
staništa.
LV 1, 1952.,
LITEBATUBA
*** SL: 1919., s. 116; 1920., 31, 159, 367;
1921., 90, 208, 213; 1922., s. 615, 686, 784; 1923.,
s. 175, 253; 1926., 384, 401, 166; 1927., s. 262;
1928., s. 493; 1930., s. 431; 1932., s. 470, 537,
679, 735; 1935., s. 113; 1936., s. 193, 346; 1937.,
s. 600, 601; 1938., s. 593; 1940., s. 89, 369; 1943.,
s. 24.
Zoricic, M.: P r i v r e d n i značaj lova u
Jugoslaviji (prikaz knjige M. MarinoviCa).
LV 8,1930., s. 378-380.
BorosiC, J.: SIS, s. 9, 26,135.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 57,
105, 106, 117, 135, 138, 143, 144, 155, 159, 169,
181,194, 200, 211, 226, 238, 249, 250.
Z.P.: Nekrolog - MarinoviC, Milan (18871951), SL 12,1951., s. 424-425.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I I , s.
185,186, 298, 427.
*** Povijest sum. H r v . 1846-1976, s. 10,
63, 70, 95,133,174,190, 248, 251, 274, 275, 291,
295, 297-300, 306, 308, 312, 314, 315, 337, 375,
376, 388, 409.
***SE 2,1983., s. 399-400.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , ZagH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
r e b 1993., s. 179,198, 300, 308, 376, 423.
*** H S D 1846-1996., s. 157,158,161,167169,177, 228, 233, 241.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 179, 229.
MARINOVIC, Stjepan, iz S t a r e
Gradiške, vlastelinski Šumar.
Šumarstvo je apsolvirao 1882.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u Križevcima. P r e m a dostupnim podacima, bio je Šumar kod đakovačkog vlastelinstva u Trnavi.
Vrlo mlad smrtno je stradao na
službenoj dužnosti 14.111.1888.
Bio je elan H S Š D od 1886.
LITEBATUBA
*** SL: Iskaz članova H S S D 1886. -
1888.
*** Osobne viesti. U m r l i . S t j e p a n MarinoviC. SL 5,1888., s. 223.
*** Iskaz p r e m i n u l i h članova H S S D
1876-1900. U m r o S t j e p a n MarinoviC, šumar
Vlastelinstva đakovačkog. SL 1,1901., s. 48.
BorosiC, J.: SIS, s. 17.
MARK, Antun, iz Bjelovara, Sumarski savjetnik.
Šumarstvo je apsolvirao 1887.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u Križevcima.
P r e m a dostupnim podacima,
1891. - kao Sumarski pristav Križevacke imovne općine u Bjelovaru,
položio je državni stručni ispit.
I s t e je godine imenovan kotarskim
Šumarom u Čazmi, a 1900.g. imenovan je nadSumarom i procjeniteljem kod Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru. Godine 1903. imenovan je Sumarnikom i upraviteljem Gospodarstvenog u r e d a Križevacke imovne općine u Bjelovaru i na t o j dužnosti ostaje do 3.1.
1923. U međuvremenu imenovan je
n a d s u m a r n i k o m (1909.) i Šumarskim savjetnikom (1921.).
Godine 1923. postavljen je kao
Sumarski savjetnik kod Šumarskog
odsjeka Ministarstva Suma i rudnika u Zagrebu (u likvidaciji), a
zatim iste godine za izvjestitelja
119
Ž u p a n i j s k e oblasti u Gospiću, gdje
je kao Sum. s a v j e t n i k u m i r o v l j e n
1925. godine.
U svom č l a n k u "Poučno putov a n j e na Deliblatske pjeskulje" ( Š L
1902., s. 721-733) između ostalog piše k a k o je Đ u r đ e v a č k e peske kupila Đ u r đ e v a č k a imovna općina, k o j i
su n a k o n r a z v o j a č e n j a V o j n e krajine ostali d r ž a v n o vlasništvo i kako se r a d i na p o S u m l j a v a n j u t i h pijesaka od 1899.g.
Bio je elan H S Š D od 1888.
LITEBATUBA
SL: 1891., s. 239, 457; 1895., s. 325, 502;
1900., s. 51; 1902, s. 721; 1903., s. 82; 1905., s.
462; 1909., s. 109; 1921., s. 51; 1922., s. 848;
1923., s. 629; 1925., s. 136.
BorosiC, J.: SIS, s. 18.
Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 66.
*** Sto godina sumarstva Bilogorskopodravske regije. Bjelovar 1974., s. 71, 237,
239, 250, 406.
P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 409.
M A R K A L J E V I Ć , Danijela, ( B r c
ko, B i H , 12.V.1969.), dipl. ing. Sumarstva.
Kćer Marijana, zanimanjem
u p r a v n i k a kooperacije. H r v a t i c a je
po nacionalnosti i d r ž a v l j a n s t v u .
S r e d n j u Š u m a r s k u Školu završila
je u K a r l o v c u godine 1988.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a l a na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
9.1.1996. s naslovom diplomskog rada "Vegetacija sire okolice svetišta
Šumanovci i p r i j e d l o g za z a š t i t u
prirode", znanstvenoga p o d r u č j a Šumarska
fitocenologija.
M A R K O V I C , Luka, (Ličko Lesce,
Gospić, 18.X.1939.), dipl. ing. Sum.
Sin F r a n j i n , H r v a t . Gimnaziju je završio u K a r l o v c u Skol. g.
1969.-70. O b i t e l j mu je u v r i j e m e
s t u d i j a živjela u VoCinu: otac mu je
bio penzioner, a m a j k a domaćica.
S t u d i r a o je Sumarstvo na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1.VII.1982. god.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
MARKANOVIC,
Mato,
(Trenkovo, Požega, 1932. - Lipovljani, 3.IV. 1975.), dipl. ing. Sumarstva.
G i m n a z i j u je završio u Požegi 1951. I s t e godine u p i s u j e se na
Poljoprivredno-Sumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Š u m a r s k i
odjel, na kojem je apsolvirao skol.
g. 1955.-56. i d i p l o m i r a o 31.X.1957.
Službovao je u Š u m a r i j i Garesnica i ŠG GareSnica, a z a t i m
prelazi u Š u m a r i j u L i p o v l j a n i na
mjesto z a m j e n i k a u p r a v i t e l j a . Od
1961. do svoje p r e r a n e s m r t i uprav i t e l j je Š u m a r i j e L i p o v l j a n i , ŠG
"Josip Kozarac" Nova G r a d i š k a .
"Svoju ljubav prema Sumi, koja je izvirala iz svakog njegovog
postupka, t e m e l j i o je na n j e n o m izvanrednom poznavanju. Koristio
je svaku p r i l i k u da proširi svoje
z n a n j e o p r i r o d i Sume i n j e n o m
životu, a kao d o b a r organizator i
ekonomista znao je r a z u m n i m post u p c i m a izuzetno d o b r o v o d i t i svoj
kolektiv. U t j e c a j energičnog i kreativnog d u h a ing. M a t e MarkanoviCa osjećao se u čitavom Šumskom
gospodarstvu >Josip Kozarac<.
Ing. M a t o M a r k a n o v i c posvećivao je veliku p a ž n j u t e ž n j a m a
Sumarske znanosti za u n a p r e đ i v a n j e n i z i n s k i h i p r i g o r s k i h Suma. U
t o m e smislu bio je i z v r s t a n suradnik Š u m a r s k o g f a k u l t e t a Sveučilišta u Zagrebu. Z a h v a l j u j u ć i upravo n j e m u , u p o d r u č j u k o j i m je rukovodio o s t v a r e n i su b r o j n i n a u č n i
radovi, čijim r e z u l t a t i m a se obilno
služio", (B. P r p i c , 1975.).
Bio je elan R e d a k c i j s k o g odb o r a "Šumarskoga lista" i predsjednik D r u š t v a I T Š D I Nova Gradiška. Zalagao se za o b j e d i n j e n j e Sumarstva i drvne industrije.
Odlikovan je O r d e n o m r a d a
sa s r e b r n i m vijencem.
130
LITEBATUBA
*** SN, s. 369.
Prpić, B.: In memoriam - Ing. Mato
MarkanoviC. SL 7-10,1975., s. 397-398.
MARKIĆ, Mihovil, (Split, l l . X I I .
1886. - Zagreb, 28.X.1961.), ing. Sum a r s t v a , Sum. inspektor.
U S p l i t u je završio osnovnu
školu i veliku r e a l k u .
Šumarstvo je studirao na Šum a r s k o j a k a d e m i j i u Z a g r e b u i Visokoj školi za k u l t u r u t l a u Beču.
Apsolvirao je 1906. na t r o g o d i š n j o j
Šum. a k a d e m i j i u Zagrebu.
U Šumarstvu radi od 15.VIII.
1906. god., n a j p r i j e kod G r a d i š k e
imovne općine kao t e h n i č k i dnevnicar, a z a t i m kod Š u m a r i j e Slunjske imovne općine u Valis-selu (Cet i n g r a d ) kao p r i v r e m e n i Sumarski
vježbenik. K o d te imovne općine
o s t a j e u službi do k r a j a 1922. Državni s t r u č n i ispit položio je vec
1909. u Zagrebu. Š u m a r s k i m pristavom imenovan je 1910., k o t a r s k i m
Šumarom 1911., nadSumarom 1917.,
a Sumarnikom 1921. godine.
Kao upravitelj Šumarije
S l u n j s k e imovne općine u K a r l o v cu, imenovan je 1923. Sum. nadinžen j e r o m kod Gospodarstvenog ureda B r o d s k e imovne općine u Vinkovcima, gdje o s t a j e do 1925.g. P r i
S l u n j s k o j i B r o d s k o j i m o v n o j općini r a d i o je pretežno kao t a k s a t o r .
U V i n k o v c i m a je nastojao uvesti
vise r e d a u uzgoju, u r e đ i v a n j u i iskoriSCivanju Suma i r i j e š i t i problem i s k o r i s c i v a n j a s t a r i h hrast o v i h sastojina. Godine 1925. premješten je za i n s p e k t o r a p r i Gener a l n o j d i r e k c i j i Suma u Beogradu.
Od t a d a pa do 1932. i od 1933. d a l j e
obnaša dužnost sefa Taksacijskog
odsjeka i načelnika d r u g i h odsjeka
p r i M i n i s t a r s t v u Suma i r u d n i k a u
Beogradu. Od 1932. do 1933. bio je
generalni d i r e k t o r Š I P A D - a u Sar a j e v u , gdje je nastojao iskorisciH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
v a n j e Suma u s m j e r i t i t a k o da se sač u v a j u bosanske Sume.
Po p o v r a t k u u M i n i s t a r s t v o
u B e o g r a d bavio se p r o b l e m a t i k o m
k r a j i š k i h i m o v n i h općina. Godine
1937. izdao je d o b r o d o k u m e n t i r a nu m o n o g r a f i j u "Krajiške imovne
općine", gdje je p r i k a z a o gospodarski i f i n a n c i j s k i r a z v i t a k , s t v a r n o
stanje, ali i zabrinjavajuću perspekt i v u imovnih općina.
Nakon stvaranja Banovine
H r v a t s k e 1939., p r e m j e š t e n je Odjelu za Sumarstvo B a n s k e vlasti u
Z a g r e b u kao sef za t a k s a c i j u . Za
v r i j e m e I I . svj. r a t a bio je Pročelnik O d j e l a za uzgoj i u r e đ i v a n j e
Suma kod Glavnog r a v n a t e l j s t v a za
Sumarstvo u Zagrebu, a bio je i
p r e d s j e d n i k ispitnog p o v j e r e n s t v a
za polaganje d r ž a v n i h struc. ispita.
P o z a v r š e t k u r a t a bio j e r e f e r e n t
u O d j e l u za u r e đ i v a n j e Suma, a zat i m r e f e r e n t u O d j e l u za plansku
privredu.
Od 1946. do 1949. r a d i u Ins t i t u tu za Šumarska i lovna istraž i v a n j a u Z a g r e b u u svojstvu referenta za problematiku uređivanja
Suma, gdje je 1949. u m i r o v l j e n . Nakon u m i r o v l j e n j a nastavio je r a d
na uređivanju Suma kod općina Jas t r e b a r s k o i L u d b r e g , a zatim kod
ŠG Sisak.
U t i j e k u radnog v i j e k a ing.
Mihovil M a r k i c bavio se problem a t i k o m u r e đ i v a n j a Suma. P r e m a
navodu D. K l e p c a (1997.) p r i j e I I .
svj. r a t a izradio je vise gospodarskih osnova p r e m a načelima kont r o l n e m e t o d e za u r e đ i v a n j e preb o r n i h Suma ( p r e m a i n s t r u k c i j i iz
1931., ali k a s n i j e n i j e uspio tom
metodom, a m o d i f i c i r a o je naput a k za sastavak gospodarskih osnova iz 1903. koji se p r i m j e n j i v a o na
Sume pod osobitim javnim nadzorom. N a k o n r a t a izradio je m e t o d u
za s e k c i o n i r a n j e s t a b a l a u svrhu
p r i k u p l j a n j a podataka za izradu na-
131
sih d r v n o - g r o m a d n i h tablica. Za
d j e d n o s Emrović, B. i Špiranec, M.
objavio je tablice d r v n i h masa za
h r a s t l u ž n j a k , kao j e d i n s t v e n e dvoulazne t a b l i c e i k o r i s t a n p r i r u č n i k
za Sumarske i d r v a r s k e s t r u č n j a k e .
Odlikovan je Ordenom Sv.
Save 5. r e d a i O r d e n o m Belog orla
5. reda. Bio je s u r a d n i k Bum. lista
i dugogodišnji i vrlo a k t i v a n elan
H Š D t e d r u š t v e n i o d b o r n i k (1918.,
1919., 1940.-1945.).
BADOVI
Agrarna reforma
obzirom na prilike
Gornje krajine. Sum. list 1919., s. 217-233.
Doprinosi
Biđ-Bosutske
vodne zadruge sa strane Brodske i Petrovaradinske
imovne općine i državnog erara. Sum. list
1937., s. 253-286.
O krajiškim imovnim općinama. Zagreb 1937., s. 1-81.
Tablice drvnih masa za hrast lužnjak
u SpaCvanskom bazenu, (sa Spiranec, M. i
EmroviC, B.) - Iz I n s t i t u t a za sum. lovna
istraživanja. Sum. list 4-5,1959., s. 91-105.
Tablice drvnih masa za hrast lužnjak
u NS Hrvatskoj, (sa Spiranec, M. i EmroviC, B.), Savez sum. d r u š t a v a H r v a t s k e .
Zagreb 1961., s. 1-20.
LITEBATUBA
*** SL: 1907., s. 116; 1909., s. 485; 1910., s.
155; 1911., s. 198; 1917., s. 348; 1919., s. 189;
1921., s. 93; 1923., s. 62, 253; 1925., s. 698;
1926., s. 71, 145, 614; 1930., s. 50; 1934., s. 73;
1940., s. 261, 268, 515; 1941., s. 267, 325; 1943.,
s. 24, 38,128; 1944., s. 75.
BorosiC, J:. SIS, s. 3, 30, 82.
Kauders, A.: Sum. bibliografija I., s. 144,
250.
Pere, L.: Ing. M. MarkiC, Ing. M. Spirali- ec i dr. B. EmroviC Tablice d r v n i h masa
za h r a s t l u ž n j a k u NB Hrvatskoj". SL 7-8,
1961., s. 324-325.
*** Ing. Mihovil MarkiC. Nekrolog. SL
9-10,1961., s. 402-403.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - SI.
Brod 1974., s. 538.
*** P o v i j e s t sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 158,159, 200, 412.
*** SE 2,1983., s. 400.
*** SIM, s. 93,118,151,178.
*** H S D 1846-1996., s. 150, 160, 186, 221223, 227, 232, 233, 235.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 120,122, 229.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M A R K O J A , Đuro, ( F e r d i n a n d o vac, Đ u r đ e v a c , 10.IY.1939.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin u č i t e l j a S t a n i s l a v a i učit e l j i c e M a r i j e r. Pavić. H r v a t , katolik. Osnovnu je Školu završio u
Nedeliscu u M e đ i m u r j u 1950., a gimn a z i j u u B j e l o v a r u 1958. godine.
Š u m a r s t v o je počeo s t u d i r a t i
na P o l j o p r i v r e d n o - S u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu, a diplom i r a o je na o s a m o s t a l j e n o m Šum a r s k o m f a k u l t e t u , na ŠG odjelu,
28.1.1964. godine.
Od z a v r š e t k a s t u d i j a pa sve
do danas (1997.) r a d i u struci na
p r o j e k t a n t s k i m poslovima, na izvođ e n j u r a d o v a vezanih za u r b a n o
Sumarstvo ( h o r t i k u l t u r u ) i rasadnicku p r o i z v o d n j u . B a d o v e je obavljao u zemlji i inozemstvu (Slovenija, I t a l i j a ) . N a j v i š e je učinio za
I s t r u . D o k u m e n t a c i j u j e sastavio
za šezdesetak o b j e k a t a , za 16 obj e k a t a sačinio je u r b a n i s t i č k u dok u m e n t a c i j u , a sudjelovao je u izv o đ e n j u r a d o v a na pedesetak objek a t a . B a d o v e j e obavljao d i r e k t n o
sa i n v e s t i t o r o m preko a u t o r s k i h
agencija Z a g r e b i L j u b l j a n a i proj e k t n i h b i r o a ( B r i j u n i , Zavod za
o č u v a n j e p r i r o d e Zagreb, A B H
Zagreb, Studio u Izoli, K o p a r , L j u b l j a n a , P u l a , Nova Gorica, Postojna, B o v i n j ) .
Na p o d r u č j u I s t r e i otoka izr a d i o je nekoliko d e s e t a k a proje-
122
k a t a okoliša stambenih objekata,
vikendica, terasa, i n t e r i j e r a i balkona. Na B r i j u n i m a je 17 godina
imao p a t r o n a t nad stručnom hort i k u l t u r n o m i rasadnickom proizvodnjom i dao je niz r j e š e n j a koja
su dio nacionalnog parka.
Od većih radova u inozemstvu p r i p o m e n u t ćemo u I t a l i j i
Golf igralište "Venecija" na 28 ha i
u K u v a j t u okoliš i i n t e r i j e r bolnice Physical medicine and Rehabilitation center project.
Pedologiju za sve projekte,
r e c e p t u r u za poboljšanje tala te
probleme ishrane radio je sam i u
s u r a d n j i sa Šumarskim institutom
J a s t r e b a r s k o (dr. sc. N. Komlenovic i dr. sc. P. Rastovski).
Zbog uvođenja i savladavan j a raznih novih t e h n i k a iz hort i k u l t u r e i rasadnicarstva te proj e k t i r a n j a bio je u nekoliko navrata 10-15 dana na praksi u I t a l i j i
("Sgaravatti" Saonara i 'Vivai asocciati" P a d o v a i "Bardella" Vivai,
San Michele al Tagliamento Venezia) i F i n s k o j ("Lanen t e h t a t oy"
Iso Vima).
Član je H Š D , a bio je i elan
predsjedništva Saveza I T Š D I H .
Zaposlen je na mjestu upravitelja Š u m a r i j e Buje.
Živi u Umagu.
BADOVI
Legenda: D - d o k u m e n t a c i j a
U - urbanistička dokumentacija
B - izvedbeni radovi
a) Bepublika Hrvatska
Autokamp "Borozija", (DB).
Tvornica cementa, ( D B ) .
Umag naselje "Kanegra", (DB).
Umag IKB - upravna zgrada, ( D U B ) .
KATOBO - "Polynezia", ( D U B ) ; Shoping-centar, ( D U B ) ; hoteli "Koral" i "Aurora", (DUB); "Zabavni centar", ( D U B ) ; Kompleks "Istra" (hoteli depandanse), "St. Mariš" - Tenis centar - "Bungalovi" I, I I , III
faza (D).
"Punta" - hoteli "Umag", (DB); "Sipar"
(DUB); i
"Adriatic" (B); ACY Marina
(DUB).
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
UMAG - Bobna kuća, (DB); PUP Punta, (D); UP "Servisno - komunalna zona,
(D); PUP "Moela", (D); PUP "Centar", (D);
PUP "Komunela", (D); PUP "Obala", (D);
sportska zona (nogom, igralište, (DB); PUP
"J. Bakovac", (U); škola "Marija i Lina",
(D); dječji vrtić, (DB); park na obali, (D);
autobusna
stanica, (D).
NOVIGBAD - naselje "Mareda", (D);
hrvatska i talijanska osnovna škola, (DB);
dom umirovljenika, (D).
BUJE - Stanica, (U); Školsko brdo Srednjoškolski centar, (U); hotel, dječji vrtić, (DB); sportska zona (nogom, i tenis),
(DB).
NOVA VAS - Dom Talijana, (DB).
POBEC - naselje "Cervar", (B); gradski hotel, robna kuća, autobusna stanica,
(DB); hotel "Mediteran", (B).
VBSAB - Hacijenda Đamonja; (B).
PULA - "Tehnomont" (okoliš tvornice), (DB); hotel "Brioni", (B); "Duga Uvala"
( a p a r t m a n i , hotel, sportska zona), (DB).
MEDULIN
Medulinska
rivijera,
(hoteli, bungalovi, autokamp), ( D B ) .
LABIN
Bekonstrukcija
gradskih
parkova, (DB), brana "Letaj" - okoliš, (DB).
BABAC - Turistička naselja
"Girandela", "Hedera, sportska zona, ( D B ) .
SELCE - hotel Varaždin, (DB),
LOŠINJ - "Sunčana uvala" - "Cikat",
(DB).
BUZET - Dom
zdravlja,
(DB).
b) B e p u b l i k a Slovenija
ANKABAN - Bolnica
- rekonstrukcija parka, (D).
LIPICA - zelenilo golf-terena, (D).
KOPEB
"Markovac"
osmogodišnja
škola, (DB); "Markovac" stambeno naselje
od 1.000 stanova, (DB): "Istra-benz", benzinske
crpke:
Tar,
Plovanija,
Savudrija,
Novigrad,
Umag,
(DB);
Željeznicko-autobusna stanica, (D).
IZOLA - Nova bolnica, (B); Naselje industrijska zona, (B); Naselje - hotel Belveder, (DB); ekološka studija farma "Belvedur", (D).
POBTOBOŽ - okoliš "Splosne plovbe",
(B); hotel
Bernardin", američki projekt,
(B); Marina, parking, restoran i sportska
zona, (DB); gradski parkovi, (B); hotel
"Metropol" Casino, (B); Aerodrom SeCovlje,
(DB); Bobni magazin - diskont "Lucija",
(DB).
POSTO JNA
Osmogodišnja
škola,
(B); Autokamp "Jama", (B).
CBNI KAL - Treći pas (hortikultura) autoput, (D).
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 68.
133
### Posl. izvješće 1995., "HS", s. 65.
*** S l M , s. 149,150,178.
*** H S D 1846-1996., s. 299, 306.
MARKOTIĆ, Stjepan, iz Grabovnika, Ljubuski, BiH, dipl. ing. Sum.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, s t u d i r a o je Sumarstvo na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveučilišta u Z a g r e b u . Apsolvirao je skol. g. 1950.-51., a diplomirao na Š u m a r s k o m odjelu 28.11.
1953.
LITEBATUBA
*** SN, 365.
BorosiC, J:. SIS, s. 5, 70, 95.
*** Prilog SL br. 12,1946., s. 25.
M A R K O V I Ć , Jovan iz Rume, Vojvodina, dipl. ing. Sumarstva, mr. sc.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Poljoprivredno-Sumarskom fakultetu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
skol. g. 1950.-51., a d i p l o m i r a o 19.
VI.1952. na Š u m a r s k o m odjelu. Na
istom je f a k u l t e t u upisao i poslijed i p l o m s k i s t u d i j i m a g i s t r i r a o 18.
XI.1970. godine iz p o d r u č j a mehanizacija i racionalizacija rada
u
Šumarstvu.
BADOVI
M A R K O V I Ć , Ivan, iz Burne, Srijem, dipl. ing. Sumarstva, Sum. savjetnik.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o 17.
11.1922. na Šumarskom o d j e l u Gospodarsko-Sum. fakulteta u Zagrebu.
U Šumarstvu je počeo r a d i t i
30.IV.1922. godine. P r e m a dostupnim podacima, 1923. p o s t a v l j e n je
za Sum. inženjerskog p r i s t a v a kod
Gospodarstvenog u r e d a Križevacke imovne općine u B j e l o v a r u , a
zatim d o d i j e l j e n Šumariji GareSnica iste imovne općine kod koje se
nalazio i 1933. godine. U međuvremenu u n a p r i j e đ e n je za Sum. inžen j e r a i upravitelja Šumarije (1926.),
za Sum. n a d i n ž e n j e r a (1930. ) te za
Sum. s a v j e t n i k a (1933.)
Godine 1939. nalazio se kod
Š u m a r s k o g odsjeka B a n s k e u p r a v e
na C e t i n j u (Crna Gora), kao Sum a r s k i savjetnik, a 1941. premješten je za Sum. n a d z o r n i k a kod Rav n a t e l j s t v a Suma G r a d i š k e imovne općine u N o v o j Gradiški, gdje
se nalazi i 1943.
Bio je elan H Š D . P r i b i l j e ž e no je da je prisustvovao društven o j s k u p š t i n i 1946.g. u Zagrebu.
LITEBATUBA
*** SL: 1923., s. 119, 382; 1926., s. 145;
1930., s. 309; 1933., s. 285; 1939., s. 326; 1941., s.
501; 1943., s. 267.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Pojava oštećenja sadnica topola od niskih temperatura. Osvrt na članak dr. M.
VasiCa (sa Zivanov, N.). Sum. list 5-6, 1968.,
s. 199-214.
Iskoriscivanje drveta
topola i
vrba
malih dimenzija primenom sistema iveranja u sumi, (sa ĐokoviC, P. i M. Zeremski).
Mehanizacija sumarstva, Zagreb 1986., s. 69.
Mehanizacija radova u zasadima topola i vrba, (sa ĐokoviC, P.). Zbornik Opatija, s. 591.
LITEBATUBA
Povijest šumar. H r v a t s k e 18461976., s. 118, 417.
*** SN, S. 365.
LovrekoviC, M.: Organizacija i korišten j e izvora s u m a r s k i h i n f o r m a c i j a , Zagreb
1997., s. 12.
M A R K O V I Ć , Milan, (Osijek, 29.
VI.1945.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M i l a n a i T e r e z i j e r. Zager. H r v a t , k a t o l i k . Otac mu je bio
V K V b r a v a r , a m a j k a domaćica.
Školovao se u Osijeku: osnovnu je
školu završio 1960., a na G i m n a z i j i
"Sara Bertić" m a t u r i r a o je 1964. godine.
S t u d i r a o je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u u Beogradu. D i p l o m i r a o
je na Šumarskom s m j e r u 1968.
N a k o n d i p l o m i r a n j a počeo je
r a d i t i 1970. na O R A "Zeleni pojas
Đerdapa". Od 1971. r a d i o je u taksaciji u Š I P "Južni K u c a j " - Zajecar ( S r b i j a ) . Od 1972. zaposlen je
124
n a m j e s t u r u k o v o d i t e l j a projekt a n t s k o g b i r o a u istom poduzeću.
R a d i o je na u r e đ i v a n j u Suma po
m e t o d i grupimicnoga gospodarenja, a u t o r a p r o f . d r a MlinSeka sa
Fakulteta u Ljubljani.
Godine 1976. došao je u Valpovo na mjesto t e h n i č a r a - poslovođe r a d i l i š t a . Od 1977. do 1983. radi kao r e f e r e n t za iskoriscivanje
Suma u Š u m a r i j i Valpovo, a n a k o n
toga kao r e f e r e n t za u z g a j a n j e Suma. Od 1986. do 1991. na m j e s t u je
u p r a v i t e l j a PJ Uzgoja Suma u Šum a r i j i Valpovo, a n a k o n toga je rev i r n i k u i s t o j Šumariji.
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2,1995., s. 59.
m a h po o k o n č a n j u s t u d i j a , zaposlivši se (1955.) u Š u m a r i j i J a b l a nac. N a k o n skraćenoga p r i p r a v n i čkog staža u b r z o p o s t a j e zamjenikom u p r a v i t e l j a Šumarije, r a d e ć i
p r e t e ž n o na poslovima u z g a j a n j a i
u r e đ i v a n j a Suma. Godine 1957. pos t a v l j e n je za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e
K r a s n o Polje, t a d a pod nazivom
Š u m a r i j a J e l o v a c (po nazivu jednog ovećeg Šumskog kompleksa na
p o d r u č j u Sjevernog V e l e b i t a ) , a
1959., na v l a s t i t i z a h t j e v , imenovan
je z a m j e n i k o m Š u m a r i j e Senj. Reorganizacijom Sumarstva i osnivan j e m posebnih Sumskih gospodarstava, 1960. postavljen je za upravit e l j a Š u m a r i j e S e n j u sastavu ŠG
Senj. Na t o j d u ž n o s t i o s t a j e do
u m i r o v l j e n j a 1985., savjesno i s marom dobroga gospodara o b a v l j a j u ći sve poslove u o k v i r u ovlasti za
to r a d n o mjesto.
U m r o je u S e n j u u 69. godini
života.
LITEBATUBA
*** SN, s. 364.
M A R K O V I Ć , Petar, (Mariolana,
Vrsac, S r b i j a , 26.IX.1926. - Senj,
1995.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin L u k e i R u ž e r. P f e i f e r .
H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere. Otac
mu je bio h r v a t s k i časnik, a m a j k a
domaćica. Osnovnu Školu završio
je u B e o g r a d u 1941., a r e a l n u gimn a z i j u u S e n j u 1945. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
skol. g. 1949.-50., a d i p l o m i r a o je na
Šumsko - gospodarskom o d j e l u 27.
V.1955. god.
U d r ž a v n u službu s t u p a odH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M A R K O V I C , Stevan, ( V u k o v a r ,
6.II.1896. - 26.XI.1971.), dipl. ing.
Sumarstva, visi Sum. s a v j e t n i k .
Srednjoškolsku naobrazbu stekao je u V u k o v a r u . Š u m a r s t v o je
apsolvirao 1920.-21., a d i p l o m i r a o
1.III.1926. godine na GospodarskoSum. f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu.
U Šumarsku službu stupio je
30.III.1926. kao Sumarski inženjerski asistent kod D i r e k c i j e Suma
B r o d s k e imovne općine u Vinkovcima, gdje o s t a j e u službi do 1941.
godine: 1926.-1927. bio je u p r a v i t e l j
Š u m a r i j e T r n j a n i , od 1928. do 1930.
p r o c j e n i t e l j - t a k s a t o r , a od 1931. do
1941. r a d i kao u p r a v i t e l j Š u m a r i j e
S i r a c - P i l j e n i c e i D a r u v a r , i to od
1937. u svojstvu Sum. s a v j e t n i k a .
Godine 1941. p r e m j e š t e n je za
Šumarskog n a d z o r n i k a i u p r a v i t e lja Suma Križevacke imovne općine
135
u B j e l o v a r u , o d m a h zatim O d j e l u
za Sumarstvo pri M i n i s t a r s t v u Suma i r u d a u Zagrebu, a 1943. premješten je za r a v n a t e l j a Suma u
Ogulin.
U r a z d o b l j u p r i j e I I . svj. rata p r i s t u p i o je organizaciji vlastite Šumske režije, provodio intenzivne uzgojne zahvate, te introd u k c i j o m č e t i n j a č a nastojao povećati v r i j e d n o s t Suma.
N a k o n I I . svj. r a t a r a d i o j e
kod Zemaljskog Sum. poduzeća, jedinica u K a r l o v c u . K a d su osnovane sekcije za u r e đ i v a n j e Suma u
H r v a t s k o j , postavljen je za rukovodioca Sekcije u S p l i t u i duže
v r i j e m e djeluje u D a l m a c i j i na uređ i v a n j u Suma. R e z u l t a t tog r a d a
m n o g o b r o j n i su Šumsko - u r e d a j n i
e l a b o r a t i i n v e n t a r i z a c i j e širokog
p o d r u č j a od K n i n a i Z a d r a do Dub r o v n i k a , kao i r a d o v i na rješavan j u u z u r p a c i j a . Iz S p l i t a odlazi u
Z a g r e b i p r e u z i m a Sekciju za uređ i v a n j e Suma i n a k o n nekoliko god i n a r a d a odlazi u mirovinu.
Bio je elan Jugosl. Sum. udr u ž e n j a , k a s n i j e H Š D od 1938. godine.
LITEBATUBA
*** SL: 1926., s. 340, 614; 1929., s. 421;
1932., s. 60; 1937., s. 103; 1938., s. 526; 1940., s.
610; 1941., s. 17, 325; 1943., s. 244; 1952., s. 74;
1954., s. 255.
BorosiC, J:. SIS, s. 5, 66, 99.
*** SN, s. 363.
Strineka, M.: Ing. Stevo MarkoviC. In
memoriam. SL 11-12,1971., s. 483-484.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije, Vinkovci-Slav.
Brod 1974., s. 538, 541,543.
M A R K O V I Ć , Vladimir, iz Lacavka, Slavonija, Sum. inspektor.
Šumarstvo je apsolvirao 1892.
na Gospodarsko - Sum. učilištu u
K r i ž e v c i m a . P r o n a š l i smo p o d a t a k
da je 1923. bio i n s p e k t o r u Minist a r s t v u Suma i r u d n i k a p r i gener a l n o j d i r e k c i j i Suma u B e o g r a d u .
I s t e je godine odlikovan Ordenom Sv. Save 4. reda i umirovljen.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
LITEBATUBA
*** SL: 1923., s. 252, 571.
BorosiC, J.: SIS, s. 19.
*** SN, S. 52.
M A R K O V I Ć , Trifun, iz Usca, Sr
bija, rođ. 24.1.1904., dipl. ing. Sum a r s t v a , Sum. s a v j e t n i k .
Šumarstvo je diplomirao 1930.
na Šum. odjelu P o l j o p r i v r e d n o Sum. f a k u l t e t a u Z e m u n u .
U službi je od 7V.1930.g. Državni ispit položio je 1932. K a o
Sum. p r i s t a v nalazio se 1933. p r i
Odsjeku za Sumarstvo B a n s k e uprave u Nisu. Godine 1934. p r e m j e š t e n
je za kotarskoga Šumarskoga refer e n t a u A n d r i j e v i c u (Crna Gora) i
k D i r e k c i j i Suma u B a n j a L u k u .
Od 1936. do 1938. nalazi se u Direkciji Suma u Vinkovcima kao Sumarski visi pristav, a 1939. kod Šumarije u B e o g r a d u kao Sum. s a v j e t n i k .
P o s l i j e r a t a , od 1.IX.1948. do
31.1.1952.g. stalni je n a s t a v n i k na
Šum. Školi za krS u Splitu. P r e d a vao je: botaniku, biologiju bilja,
zoologiju,
uzgajanje Suma, zaštitu
Suma, lovstvo, tehničko crtanje i
osnove hidrotehnike. Ostali podaci
o kretanju u službi nisu nam poznati.
LITEBATUBA
*** SL: 1932., s. 565; 1934., s. 531, 589;
1936., s. 578; 1938., s. 104; 1939., s. 265.
BorosiC, J.: SIS, s. 11, 61,111.
*** SN, s. 563.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 547.
MARKOVINOVIĆ,
O P A L I C K I , S. 309.
Katica, vid.
M A R K U N O V I Ć , Josip, iz R a d i ć a
B r d a , dipl. ing. Sumarstva.
Šumarstvo je apsolvirao 193233., a d i p l o m i r a o 11.11.1935. god. na
Šumarskom odjelu Poljoprivredno-Sum. fakulteta Sveuc. u Zagrebu.
P r e m a p r o n a đ e n i m podacima, nalazio se 1939., kao činovnički
p r i p r a v n i k , kod D i r e k c i j e Suma u
136
S a r a j e v u . I s t e je godine položio državni struc. ispit, a 1941., premješten je Š u m s k o j u p r a v i u T u r b e t u ,
a z a t i m u F o j n i c u . I s t e je godine
postavljen, kao Sumarski pristav,
za upravitelja Šumarije Gradiške
imovne općine Šumetlica-Begovica
sa sjedištem u N o v o j Gradiški. God i n e 1942. u n a p r i j e đ e n je za Sum.
višeg p r i s t a v a kod iste Šumarije,
gdje je bio u službi i 1943. godine.
Bio je elan J u g . Sum. udruženja, k a s n i j e H Š D , od 1939.
LITEBATUBA
*** SL: 1939., s. 256, 410; 1941., s. 17, 18,
406; 1942., s. 31.
BorosiC, J.: SIS, s. 8. ( I V . god.).
*** SN, S. 357.
M A R M A N , Željko, st., (Slatina, 5.
IV.1929.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M i j e i Magdalene r. J u sic. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjeroispovijesti. P o t j e č e iz o b r t n i č k e obitelji: otac mu je bio mlinar, a majka domaćica. Osnovnu je Školu završio u N a š i c a m a 1940., a r e a l n u
gimnaziju u Osijeku, gdje je matur i r a o 1949. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o
je na ŠG odjelu 30.V.1954.
P r v o zaposlenje u d r ž a v n o j
službi dobio je u I n s p e k t o r a t u za
Sumarstvo Nova G r a d i š k a , u SekciH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
ji za u r e đ i v a n j e Suma (10.VII.
1954.). N a k o n odsluženoga vojnog
roka, l.X.1955. n a s t a v l j a r a d u i s t o j
sekciji da bi 1.V.1957. bio premješten u Š u m a r i j u O k u c a n i i postavljen na r a d n o mjesto r e f e r e n t a za
uzgoj i z a š t i t u Suma. P o k a z a v š i
posebno z a n i m a n j e za lovstvo, osn i v a n j e m ŠG Nova G r a d i š k a , 1.1.
1960 biva imenovan r e f e r e n t o m za
uzgoj i z a š t i t u Suma te lovstvo p r i
RZ Zajedničkih službi u Novoj Gradiški. Zbog sve većih z a d a t a k a na
p l a n u lovne p r i v r e d e postupno biva oslobođen poslova na uzgoju i
zaštiti Suma, da bi, počevši od 1965.
godine, p r e t e ž i t o r a d i o na uzgoju,
zaštiti i k o r i s c e n j u divljaci. K a d je
osnovano JP "Hrvatske Sume", 1.1.
1991. imenovan je s t r u č n i m suradnikom za lovstvo, na k o j o j dužnosti o s t a j e do u m i r o v l j e n j a 1.V.1994.
godine.
T i j e k o m svoje bogate lovne
a k t i v n o s t i dipl. ing., Ž e l j k o Marman st. bio je dugogodišnji revnosni elan komisije za lovstvo i komisije za z a š t i t u Suma OpCeg udružen j a Sumarstva i d r v n e i n d u s t r i j e ,
elan skupštine i r a d n i h t i j e l a H L S .
Od nekad z a p u š t e n i h državno-uzgojnih lovišta "Radinje", "Međustrugovi" i P s u n j stvorio je, u odnosu
na b r o j i t r o f e j n u v r i j e d n o s t divljaci, čuvena lovišta za jelensku,
m u f l o n s k u i srneCu divljač. Izgradio je nekoliko "uzgajališta za divlje svinje" (gatera), stvorivši d o b r e
u v j e t e za lov d i v l j i h svinja p u t e m
lovnog t u r i z m a . I m a položen ispit
za ocjenjivača lovačkih t r o f e j a i
ovlašteni je sastavljač lovnogospod a r s k i h osnova i p r o g r a m a uzgoja
divljaci.
Za s a m o p r i j e g o r a n r a d na
u n a p r e đ e n j u lovnoga gospodarstva,
posebice lovnog turizma, d o b i t n i k je
zlatnog odličja LS H r v a t s k e i Srebrnog ordena LS biv. Jugoslavije.
Dugogodišnji je elan H Š D i
H L S . Živi u N o v o j Gradiški.
137
M A R M A N , Zeljko, ml. (Orahovica, 6.XI.1960.), dipl. ing. Sumarstva,
mr. sc.
Sin Zlatka i E l i z a b e t e r. Bencak. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Osnovnu i
s r e d n j u školu završio je u Našicama. M a t u r i r a v š i n a SŠC Našice
1979. stekao je z v a n j e s u r a d n i k a u
odgojno-obrazovnom procesu.
S t u d i j Sumarstva p o h a đ a o j e
na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u
Z a g r e b u . O b r a n i v š i diplomski r a d
iz p o d r u č j a lovstva, d i p l o m i r a o je
na ŠG o d j e l u 27.XII.1984. Poslijediplomski s t u d i j polazio je na istom f a k u l t e t u i uspješno ga okončao o b r a n o m r a d a pod naslovom
"Trofejna s t r u k t u r a p o p u l a c i j e jelena običnog ( C e r v u s elaphus L.) i
n j e n a ovisnost o izboru odstrjela"
(30.YI.1995.).
Nakon odsluženoga vojnog roka kao m l a d i Sumarnik prvo zaposlenje u d r ž a v n o j službi dobiva 1.
Y1.1986. u B O Š "Slavonska Suma"
Vinkovci. O O U R za uzgoj i z a š t i t u
Suma "Krndija", n a j p r i j e kao prip r a v n i k , a od 1.VI.1987. kao rukov o d i t e l j o b r a č u n s k e jedinice D o n j i
Miholjac. Od 1.IX.1989. p r e m j e š t e n
je na r a d u Š u m a r i j u Koska, a k a d
je u s t a n o v l j e n o JP " H r v a t s k e Sume" p.o. Zagreb, 1991. bio je postavljen na r a d n o mjesto stručnog sur a d n i k a za lovstvo p r i S t r u č n i m
službama UŠ Našice. Od l.VII.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
1995. r u k o v o d i t e l j je O d j e l a za lovstvo iste uprave, na k o j o j je dužnosti bio i u v r i j e m e p i s a n j a životopisa (1997.).
Lovstvu, kao s t r u č n o m opred j e l j e n j u , posvećuje sve svoje radne i intelektualne sposobnosti. Kao
elan K o m i s i j e za u s t a n o v l j e n j e drž a v n i h lovišta p r i M i n i s t a r s t v u pol j o p r i v r e d e i Sumarstva izradio je
vise p r i j e d l o g a za u s t a n o v l j e n j e lovišta za p o d r u č j e Ž u p a n i j e viroviticko-podravske i osjecko-baranjske. P o s e b n o težište u s t r u č n o m
r a d u s t a v l j a na obnovu i z a š t i t u
p o s l i j e r a t n i m d j e l o v a n j i m a uništenoga f o n d a jelenske d i v l j a c i u pod r u č j u lovišta U Š Našice.
Neposredno prije priprema
za Izložbu h r v a t s k o g a lovstva Zagreb '96 dipl ing. Z e l j k o M a r m a n
ulaže n a p o r e da se p r o n a đ e i v r a t i
u zemlju k a p i t a l n o rogovlje jelena
običnog, p o z n a t i j e kao "Kosmack
H i r s c h " stečeno u lovištu "Đurđenica" 1894. god. (253,30 CIC točaka). P o s e b n o se zanima za povijest
lovstva i lovačke organizacije nasickoga k r a j a , prikupivSi vise vrijednih dokumenata.
Uz položen ispit za ocjenjivača lovačkih t r o f e j a , u p o s l j e d n j e
v r i j e m e izradio je 17 lovnogospod a r s k i h osnova k a k o za d r ž a v n a
t a k o i za z a j e d n i č k a lovišta područnih lovačkih d r u š t a v a .
Predsjednik je Šumarskoga
d r u š t v a Našice.
BADOVI
Jelen na lio stranica,. LV 7-8, 1993., s.
29.
Kosmackov jelen nad jelenima. LV 3,
1994., s. 33.
In
memoriam,
Vladimir DimitrijeviC,
dipl. inž. sumarstva (1930.-1996.). SL 11-12,
1996., s. 547.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 60.
*** HS br. 31,1999., s. 17.
128
Nakon obavl jenog pripravničkog staža, uposlenik je radio na
određeno vri jeme od '2(1. v. do 30.XI,
1997. pri UŠ Našice, Šumarija VoCin, kao Sumski radnik. Od l.XTT.
1997. je nezaposlen.
Član je HDZ, Živi u Slatini.
HAnovi
Odnos prirasti!vu"ju
stabala
NPSO 'Sljeme", (su Cavlovlc, .).)•
!|-10, 1997., (i. 47B-47S.
MAROVIĆ, Tihomir, (Slatina, 25,
V.1963.), dipl. ing, Šumarstva.
Sin Vladimira i Kate r. Jelio. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je
bio drvni tehničar, a majka kvalificirana radnica. U Slatini je 1978.
završio osnovnu Školu i 1982. OpCu
srednju školu elektrotehničkog usmjerenja.
Šumarstvo Je studirao na Šumarskom odjelu Šumarskoga fakulteta Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao
je 1996, iz znanstvenoga područja
uređivanje suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom
"Usporedba prirasta jele na donjem
i srednjem položaju u GJ >Sljeme<
- NPSO Zagreb".
Kao pripravnik, zaposlen je
na, određeno vrijeme (9.IV.1996. 20.V.1897.) pri US Našice. Pripravnički staž obavljao je u Šumarijama Slatina, Orahovica i Đurđenovac. Za vrijeme pripravničkog staza od 10.V. do 31,VI,1996. sudjelovao je u taksaci jskim terenskim radovima (primjerne pruge) potrebnim za sastav osnove gospodarenja
1997.-3007. ("Slatinske podravske
sume ), a od 10.X.1996. do 31.111,
1997. obavljao je potrebna mjerenja i prikupl janje podataka za istraživanje udjela drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva rio
7 em promjera /a hrast lužnjak,
hrast kitnjak i poljski jasen - suši
ti p,
Hrvatski šumarski ži Votopisrii Ink^iknu
jute
»u
Sum, list
LITERATURA
Btefaneie, A.: Udio drvnih aortimenatu li volumenu krupmtg drvu do 7 Cm promjera /ti hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen - suai tip. SL 9-10,1997., s. 490,
MARTINCEVIĆ, Dražen, (Đurđevac, 17.11.1970.), dipl. ing sum.
Sin Mirka, hrvatske nacionalnosti i državljanstva. Potječe iz
zemljoradničke obitelji, Srednju
školu završio je u Đurđevcu 1990.g.
Diplomirao je Šumarstvo na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
4.XIT.1995. s naslovom diplomskog
rada Usporedba taksacijskili elemenata dobivenih sustavnim uzorkom kvadratienih ploha te uzorkom primjernih pruga u GJ >Mokrice-Lug<",
MARTINClC, Branko, (BakovCice, Koprivnica, 4.VII,1956.), dipl,
ing. sumarstva.
Sin Mirka i Marije r, MandiC.
139
H r v a t , k a t o l i k . Otac mu je po zan i m a n j u bio Sumarski t e h n i č a r , a
m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu
polazio i završio u Koprivnici 1971.,
a s r e d n j u Š u m a r s k u Školu završio
je u K a r l o v c u 1975. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 15.XII.1981.
K a k o se nije uspio zaposliti
u Šumarstvu, počeo je r a d i t i kao
tehnolog u p r o i z v o d n j i u p i l a n i i
d o r a d i u Dl K o p r i v n i c a (1982.1987.), zatim je tehnolog za r a z v o j
u S O U R - u "Bilokalnik" u K o p r i v nici do 1989., a n a k o n toga postavljen je za u p r a v i t e l j a P i l a n e - 'Bil o k a l n i k - H o l d i n g " K o p r i v n i c a . Godine 1993. u n a p r i j e đ e n je za pomoćnika d i r e k t o r a istoga poduzeća, a
od 1997. direktor je RJ P i l a n a - Dorada Bilokalnik-Drvo Koprivnica.
LITEBATUBA
Sum. škola Karlovac 1947 - 1997.,
(monografija). Karlovac 1997., s. 89.
M A R T I N I Ć , Ivan, (Zabok, 22.IV.
1960.), dr. sc„ dipl. ing. Sumarstva,
docent na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu.
Osnovnu je Školu završio u
Sv. K r i ž u Z a c r e t j e . Tu je kod likovnog pedagoga I. V u k a usvojio
t e m e l j n e estetske i stilisticke standarde. U to je vrijeme vise p u t a nag r a đ i v a n za likovne i l i t e r a r n e radove. Završio je dva r a z r e d a zabocke gimnazije, a potom dvogodišn j e pedagoško - n a s t a v n o usmjeren j e u Zaboku. Za maturski r a d "Prim j e n a i n t e r n e televizije u nastavi"
snimio je (zajedno sa D. CandrliCem i T. G o l u b a n o m ) polsatni nastavni video-film.
S t u d i j Sumarstva upisao je
1979. na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. T i j e k o m studir a n j a n a g r a đ e n je R e k t o r o v o m nagradom. Diplomirao je 1983. godine.
Od 1984. zaposlen je u K a t e d r i za organizaciju p r o i z v o d n j e u
Šumarstvu Šum. f a k u l t e t a u ZagreH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
bu kao s t r u č n i s u r a d n i k , asistent i
visi asistent. Završio je poslijediplomski s t u d i j iz p o d r u č j a znanstvena organizacija i ekonomika Sumarstva. M a g i s t r i r a o je 1990., a dok t o r i r a o 1996. iz istoga znanstvenoga p o d r u č j a . Godine 1997. izab r a n je za docenta u Z a v o d u za organizaciju i ekonomiku na Šumarskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u .
U Šumarskoj n a s t a v i je među
prvima primijenio videotehnike.
Bio je v o d i t e l j i i s t r a ž i v a c - s u r a d nik u vise i s t r a ž i v a č k i h z a d a t a k a
iz područja iskoriSćivanja Suma, Sumarske
ekonomike,
Sumarske politike,
organizacije proizvodnje, znanosti o radu, ergonomije i informatike.
Vise je p u t a boravio u inozemstvu (Njemačka, Švedska, F r a n cuska, A u s t r i j a , Ceska, T u r s k a ) na
s t u d i j s k i m boravcima, kongresima,
znanstvenim skupovima, radionicama i s t r u k o v n i m izložbama.
K a o a u t o r ili s u a u t o r objavio je s e d a m d e s e t a k z n a n s t v e n i h
radova te vise stručnih prikaza, prijevoda, novinskih č l a n a k a i bibliografija.
U r e d i o je i g r a f i č k i oblikovao vise knjiga, p u b l i k a c i j a i časopisa. Od 1991. godine je tehnički,
a od 1994. odgovorni u r e d n i k časopisa "Mehanizacija Sumarstva". Član
je U r e đ i v a č k o g o d b o r a "Šumarskoga lista" i s u r a d n i k "Bibliografskoga leksikona" LZ Miroslav K r l e ž a
te elan vise s t r u k o v n i h , k u l t u r n i h
i Sportskih u d r u g a .
VAŽNIJI BADOVI
MartiniC, I., 1988.: Utjecaj snijega na
sječu i izradu drva u sumama Gorskog kotara. Sum. list 112 (11-12), s. 497-506.
MartiniC, I., 1990.: Interakcija metoda
rada, radnih uvjeta i proizvodnosti rada
pri sjeći i izradi drva u proredama sastojina, (magist. rad). Glas. za sum. pokuse 28,
Zagreb, s. 133-178.
MartiniC, I., 1991.: OsteCivanje sastojina pri obaranju stabala, izradi i privlačenju drva. Sum. list 115 (1-2), s. 33-47.
130
MartiniC, I., 1994.: Fizičko opterećenje
radnika pri radu
uređajem za
busenje
Stihl BT 308 i motornim čistačem Stihl
FS360. Meh. šumar. 19 (4), Zagreb, s. 179189.
MartiniC, I., 1994.: Ocjena fizičkog opterećenja
radnika
na
privlačenju
drva.
Meh. sum. 19 (3), Zagreb, s. 151-160.
MartiniC, I., 1995.: Prilog proučavanju
opterećenja radnika
bukom pri mehaniziranom privlačenju drva. Meh. sum. 20(1),
Zagreb, s. 11-16.
MartiniC, I. i M. StojiC, 1996.: Analiza
pulsa sumarskih radnika obradom podataka EKO-a. Meh. sum. 21 (3), Zagreb, s. 129138.
MartiniC, I., 1996.: Ekonomski i organizacijski kriteriji za
oblikovanje sumskih
radova, (disertacija). Glas. sum. pokuse 33,
Zagreb, s. 215-299.
MartiniC, I., 1997.: Vegetacijski pokrov
i parkovna baština Bedekovcine. U k n j i z i
Bedekovcina, s t a r a i plemenita , s. 39-50.
MartiniC., I., 1988.: Stanje i razvoj nezavisnih izvođača sumskih radova u Hrvatskoj. Meh. sum. 23(1), Zagreb, s. 3-10.
MartiniC, I.: 1998.: Hrvatski proizvod
za svjetsku upotrebu, (prikaz knjige "Cytogenetic studies of f o r e s t trees species).
Časopis H r v . sume 13/14, s. 34-35.
LITEBATUBA
*** Meh. sum.: (1987.), s. 85; (1989.), s. 3,
11,19, 65,165; (1992.), s. 3,15, 75; (1993.), s. 17,
29, 135, 142, 168, 179, 191, 216, 224; (1994.), s.
73, 81, 149,151, 290; (1995.), s. 11, 59,156, 182,
197.
*** SL 1-2,1995., s. 56., 1998., s. 570-571.
Jakovac, H.: Novi doktori s u m a r s k i h
zanosti - I v a n MartiniC. Sum. list 7-8,1996.,
s. 375-376.
*** H S D 1846-1996., s. 382.
LovrekoviC, M.: Organiz. i k o r i š t e n j e
izvora sum. i n f o r m a c i j a , Zagreb 1997., s. 12.
*** H S D 1846-1996., s. 382.
na Š u m a r s k i f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 12.111.1979.
N i j e zaposlen u J P "Hrvatske Sume" (1995.).
M A R T I N O V I Ć , Jakob, ( D u b r o v
nik, 9.VII.1929.), dr. sc„ dipl. ing.
Sumarstva, pedolog, z n a n s t v e n i savjetnik.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je na Š u m a r s k o m
odjelu skol. g. 1953.-54., d i p l o m i r a o
15.1.1955. Na istom f a k u l t e t u upisao je p o s l i j e d i p l o m s k i s t u d i j iz
pedologije i magistrirao 2.VII.1964.
godine.
D o k t o r i r a o je 1972. godine na
Šumarskom fakultetu u Sarajevu.
B a d i o je u Š u m a r i j a m a Lipovljani i Banova J a r u g a (1955.-1959.),
a od 1.III.1961. do u m i r o v l j e n j a u
Šumarskom institutu J a s t r e b a r s k o .
B a v i o se i s t r a ž i v a n j i m a međ u s o b n i h odnosa Sumskih zajednica i tala, pedološkom k a r t o g r a f i jom i i z r a d b o m pedoloških k a r a t a .
P o s e b n u pozornost posvećuje organskoj materiji Sumskih tala, utvrđivanju proizvodnog redoslijeda
t a l a za glavne v r s t e Šumskoga drveća (jela, b u k v a , h r a s t l u ž n j a k ,
h r a s t k i t n j a k ) i u t j e c a j u Sumskogospodarskih z a h v a t a na plodnost
tla. Objavio je samostalno i u sur a d n j i vise od sto z n a n s t v e n i h i
s t r u č n i h radova.
VAŽNIJI BADOVI
MARTINOVIĆ, Antun, (Tivat, Boka kotorska, 20.YIII.1939.), dipl.
ing. Sumarstva.
Studirao je na Šumarskom fak u l t e t u Sveuc. u Z a g r e b u . Diplom i r a o je na ŠG odjelu 1.IV.1970. g.
M A R T I N O V I Ć , Ivan, (Ilok, Vukovar, 3.XI.1952.), dipl. ing. Sum.
Sin M i r k a , z a n i m a n j e m službenika. H r v a t . ZavrSivSi gimnaziju skol. godine 1973.-74., upisao se
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Utjecaj tla na uspijevanje borovca (P.
strobus L.) u kulturi
Bucice
u Hrv.
Zagorju. Sum. list 5-6,1965.
Prilog poznavanju
proizvodnih
mogućnosti tala u sumskim kulturama Bosiljeva. Sum. list 3-4,1967.
Prilog
poznavanju
proizvodnih
mogućnosti tala u Hrv. primorju, (u suradnji). Zemljište i b i l j k a 1-3, Zagreb 1967.
Prilog izboru
tala
i
agrotehničkih
mjera pri intenzivnom uzgoju CetinjaCa na
Kordunu, (u s u r a d n j i ) . Zemljište i biljka,
Beograd 1967.
Neke pedološke značajke sumskih fi-
131
tocenoza u području Visevice i Velike JaVornice. Sum. list 9-10,1968.
Prilog poznavanju
promjena
plodnosti
tla pod utjecajem sumskog drveCa. Sum.
list 7-8,1969.
Istraživanje tipova suma na području
SB Hrvatske, (u s u r a d n j i ) . Bilten 11, Zagreb 1969.
Savjetovanje
o
tipološkim
istraživanjima u SB Hrvatskoj, (u s u r a d n j i ) . Badovi 16, Zagreb 1970., s. 1-63.
Kvalitativna
i
kvantitativna
produkcija bukovih suma u zapadnom dijelu Hrvatske, (u s u r a d n j i ) . Badovi 18, Zagreb
1971., s. 48.
Istraživanje tipova suma u SB Hrvatskoj, (u s u r a d n j i ) . Simpozij "Aktuelni
problemi sumarstva, d r v n e i n d u s t r i j e i
hortikulture", Sum. fakultet, Beograd 1972.,
s. 211-218.
Ekolosko-vegetacijske
značajke
Senjske drage i okolice, (u s u r a d n j i ) . Badovi 20,
Zagreb 1972., s. 175.
Utjecaj tla i reljefa na omjer vrsta
drveCa u sumi bukve i jele na krsu zapadne Hrvatske. Sum. list 9-10,1973.
Tipološke značajke suma u g.j. Brod
na Kupi, (u s u r a d n j i ) . B a d o v i 21, Zagreb
1974., s. 119.
Tla sekcije Ogulin 1, Tumač. Osnovna
pedološka k a r t a S F B J , Zagreb 1974.
Ekolosko-gospodarski
tipovi
suma
u
NP Plitvička jezera, (u s u r a d n j i ) . P l i t vička jezera: Čovjek i priroda. 1974., s. 61-66.
Energija nakupljanja
bioelemenata
u
Uscu sumskog drveCa u Istri. A N U B i H ,
izd. X X I I , knj. 5,1975.
Prilog poznavanju
zemljišnih
kombinata vanjskih Dinarida, (s A. Čolak). A N U
B i H . izd. X X V I I , knj. 6., 1975.
Neke karakteristike
oblikovanja
korijenovog sistema četinjača u ilimeriziranom
akricnom (vristinskom) tlu, (sa N. KomlenoviCem). Zemljište i biljka, Beograd 1975.
Analiza
korelacije
između
proizvodnosti jele (Abies Alba Mili.) i nekih svojstava tala na krsu zapadne Hrvatske, (u
s u r a d n j i ) . Simpozij o problemima istraživanja sumskih zemljišta, A N U B i H , Sarajevo 1975.
Tipološke značajke suma u gospodarskoj jedinici Crni lug, (u s u r a d n j i ) . Badovi
26, Zagreb 1976., s. 1-101.
Ekolosko-gospodarski
tipovi
suma na
području NP Plitvička jezera, (u suradnji). B a d o v i 28, Zagreb 1976., s. 1-87.
O terenskim i laboratorijskim radovima pri izradi pedološke karte Jugoslavije,
(u s u r a d n j i ) . Trudovi, Skopje 1976.
Tla
sumskih
ekosistema
Slavonije i
Baranje, (u s u r a d n j i ) . Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977.
Istraživanje
ekološko
gospodarskih
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
tipova suma eumediteranskog i sub mediteranskog područja, (u s u r a d n j i ) . Sum. list
3-4,1977., s. 168-170.
Tipološke značajke suma
na profilu
Babica - Visocica - Divoselo, (u s u r a d n j i ) .
Badovi 32, Zagreb 1977., s. 1-130.
Tla
sumskih
ekosistema
Slavonije i
Baranje, (u s u r a d n j i ) . P r o j e k t n i savjet pedološke k a r t e SB H r v a t s k e , posebno izd.,
Zagreb 1977., s. 129-160.
Antropogeni
utjecaj na fizikalna svojstva tala u NP Plitvička jezera, (sa Burlica, C.). Sum. list 11-12,1978., s. 465-476.
Tipološke značajke suma na profilu
Stirovaca-Lesce, (u s u r a d n j i ) . B a d o v i 33,
Zagreb 1978., s. 1-103.
Ekološko
- gospodarski
tipovi suma
okoliša Zavižana, (u s u r a d n j i ) . B a d o v i 34,
Zagreb 1978., s. 1-110.
Tipološka istraživanja kao osnov za
suvremeno gospodarenje sumama, (u suradnji). Glas. Sum. f a k u l t e t a Beograd, 1979.,
posebno izd. 4, s. 63-65.
Tipološke značajke suma
Slavonskoga
gorja, (u s u r a d n j i ) . B a d o v i 39, Zagreb 1979.,
s. 1-213.
Primjena daljinskih istraživanja i fotointerpretacije u pedologiji, (u s u r a d n j i ) .
Savjet za daljinska i s t r a ž i v a n j a i fotoint e r p r e t a c i j u J A Z U , Bilten 2, Zagreb 1980.
Ekolosko-gospodarski
tipovi
suma na
području Moslavačke gore, (u s u r a d n j i ) .
Badovi 41, Zagreb 1981.
Ekološko
- gospodarski
tipovi suma
gorja Hrv. zagorja, (u s u r a d n j i ) . B a d o v i 48,
Zagreb 1982.
Prirodni
sumski
rezervat
Medveđak,
(u s u r a d n j i ) . Badovi 50, Zagreb 1982., s.
1-76.
Ekološko - gospodarska osnova prostora općine Delnice, (sažetak), (u s u r a d n j i ) .
Goranski list 122, poseb. izd., Zagreb 1982.
Prirodni
sumski
rezervat
Corkova
uvala-Cudinka, (u s u r a d n j i ) . B a d o v i 53,
Zagreb 1983., s. 1-44.
Tipovi nizinskih suma zapadne Posavine, (u s u r a d n j i ) . Badovi 54, Zagreb 1983.,
s. 1-111.
Ekolosko-gospodarski
tipovi suma područja Bilogore, (u s u r a d n j i ) . B a d o v i 57,
Zagreb 1983., s. 1-96.
Prirodni
sumski
rezervat Kik-Visibaba, (u s u r a d n j i ) . B a d o v i 58, Zagreb 1984., s.
1-40.
Prirodni sumski rezervat Bjecica - Javornik, (u s u r a d n j i ) . B a d o v i 58, Zagreb
1984., s. 41-76.
OsteCenje zemljišta i problemi njegove
zaštite, (u s u r a d n j i ) . Zemljište i biljka, Beograd 1984.
Prikaz
dosadašnjih
istraživanja
na
problematici
biološke sanacije erozije na
području izvorišta Une i na području Is-
132
tre, (u s u r a d n j i ) . Vodoprivreda, Zagreb
1984., s. 1-23.
Oštećenje šumskog zemljišta i
uslovi
njegove zaštite, (sa Burlica, C.). Stručno
znanstveni skup na temu "Prostorno uređ e n j e i zaštita r i j e k e Sane i Une", Bos.
Novi 1985., Vol. 1, s. 90-99.
Tipovi nizinskih suma sliva Česme i
Ilove, (u suradnji). Badovi 64, Zagreb 1985.,
s. 1-85.
Tipološke značajke nizinskih suma Slavonije, (u s u r a d n j i ) . B a d o v i 21 (68), S l J ,
Zagreb 1986., s. 1-80.
Uputstva za izradu
karte
ekoloskogospodarskih
tipova gorskog područja ( I )
SB Hrvatske, (u s u r a d n j i ) . Badovi, izvanredno izd. 4, Si J, Zagreb 1986., s. 1-125.
Tlo. Sum. enciklopedija 3, Zagreb 1987.,
s. 476-497.
Šumska tla. Sum. list 7-9, 1987., s. 391402.
Einfluss von Tourismus und der Freizeitwirtschaft a uf den Boden der Jugoslawischen Adriaregion. Bayerisches Ataa d s m i n i s t e r i u m fiir L a n d e s e n t w i c k l u n g
und U m w e l t f r a g e n . Kongress bodenschutz
13. und 14. Oktober 1987,171-191. Miinchen.
Pedološki aspekt erozije tla u NP Plitvička jezera. "Erozija" (16) - strucno-inf.
bilten, Beograd 1988., s. 133-144.
Novi nalazi o imisijskom opterećenju
tala Komolacke kotline. B a d o v i 23 (75),
Si J, Zagreb 1988., s. 183-187.
Tipovi lužnjakovih suma, (u s u r a d n j i ) .
Badovi 23 (75), S l J , Zagreb 1988., s. 167176.
Oeneza i svojstva zemljišnog pokrivača na karstu, (u s u r a d n j i ) . V I I I . kongres
Jug. d r u š t v a za p r o u č a v a n j e zemljišta,
Zbornik radova, Cetinje 1988., s. 13-29
Uputstvo za izradu
karte
ekoloskogospodarskih
tipova
brdskog i
nizinskog
područja ( I I ) SB Hrvatske, (u s u r a d n j i ) .
Badovi 24 (79), S i J , Zagreb 1989., s. 1-119.
Kulturne
i
tehnogenetske
promjene
stanja sumskih
tala zagrebačkog područja.
Badovi 28 (1/2), S l J , Zagreb 1993., s. 105113.
Periodična
karakterizacija
acidifikacije sumskih tala na krsu Hrvatske. Agronomski glasnik 1/2, Zagreb 1994., s. 121-130.
LITEBATUBA
*** SN, s. 368.
Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 1, 40, 47, 52, 53, 54, 55, 56, 77,119,165,
417.
***SE 2, s. 401.
*** S l M , s. 32, 43, 44, 46, 49, 50, 52, 54,
56, 59, 88, 91, 118, 131, 133, 135, 136, 137, 138,
139,148,151,152, 153,158,159,170,173,178.
***SL 1-2,1995., s. 56.
*** SIB, s. 3, 5, 6, 27, 30, 32, 33, 43, 51, 54,
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
56, 67.
*** H S D 1846-1996., s. 285.
*** SL 3-4,1997., s. 181,186.
M A R T I N O V I C , Nenad, (Sisak, 2.
X1.1970.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M i l u t i n a , srpske nacionalnosti, h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n s t v a .
S r e d n j u Školu prirodoslovno-matematickog u s m j e r e n j a završio je
1989.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
d a n a 1.VII.1997. s naslovom diplomskog r a d a "Dendroloska analiza p r i r a s t a m e d u n c a i cera u G.J.
D u b r a v a - Istra", znanstvenog područja
dendrometrija.
MARTON, Đuro, Sum. s a v j e t n i k .
Šumarstvo je apsolvirao 1889.
V i s o k o j Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u B a n s k o j Š t i a v n i c i (Slovačka).
P r e m a pronađenim podacima,
1893. imenovan je Šumarskim kand i d a t o m , 1898. u službi je kao Šum a r p r i Šum. r a v n a t e l j s t v u u Zagrebu, gdje je 1901. imenovan nadSumarom, 1909. Šumarskim nadinženjerom, a 1912. Sum. s a v j e t n i k o m .
P r i istom ravnateljstvu i u istom
svojstvu nalazi se i n a k o n I. svj. rata 1919. godine.
Bio je elan H S Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1893., s. 70; 1898., s. 354; 1901., s.
426; 1909., s. 151; 1912., s. 194; 1919, s. 116.
Borosić, J.: SIS, s. 25.
M A R U Š I Ć , Dunja, (Zagreb, 16.X.
1965.), dipl. ing. Sumarstva.
Kćer Drage, zanimanjem prav n i k a i m a j k e nastavnice. H r v a t i ca po nacionalnosti i d r ž a v i j a n s t u .
S r e d n j u Školu, jezično u s m j e r e n j e ,
m a t u r i r a l a je 1984. u S a m o b o r u .
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a l a na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
12.VII.1990. s naslovom diplomskog
r a d a "Utjecaj p r o m j e n e vodnog režima na povećanje s a n i t a r n i h sjeća
u Sumi T u r o p o l j s k i lug".
133
M A R U Z Z I , Ivan, iz K u ž e l j a , Delnice, rođ. 5.1.1888., ing. Sumarstva,
Sum. inspektor.
Š u m a r s t v o je apsolvirao 1911.
na c e t v o r o g o d i s n j o j Šum. akademiji u Z a g r e b u .
U Šumarskoj službi nalazi se
od 12.11.1913. kao p r i v r e m e n i Sum.
v j e ž b e n i k kod Ogulinske imovne
općine. I s t e je godine položio i državni s t r u č n i ispit. Cesto je premještan: 1915. r a d i o je kao k o t a r s k i
Šumar u Ogulinu, 1919., kao Šumar,
p o s t a v l j e n je za Šumarskog inženjerskog p r i s t a v a i imenovan Sum.
inženjerom, a 1921., kao u p r a v i t e l j
d r ž a v n e Šumarije u Otočcu, unap r i j e đ e n je za Sum. n a d i n ž e n j e r a .
Godine 1925., kao Sumarski
r e f e r e n t , p r e m j e š t e n je iz B e r a n a
(Crna Gora), u istom svojstvu, Kot a r s k o m poglavarstvu u Split, zat i m u Biograd, da bi iste godine
bio p r e m j e š t e n G e n e r a l n o j direkciji Suma u Beograd kao Sum. inspektor. Vec 1926. u p r a v i t e l j je Šumske u p r a v e u K u m a n o v u (Makedonija). Z a t i m je r a d i o na Sušaku,
pa kao Sum. n a d s a v j e t n i k 1928. kod
P r i m o r s k o - k r a j i S k e oblasti u K a r lovcu, 1930. kao Sum. i n s p e k t o r kod
O d j e l j e n j a za Sumarstvo Ministarstva Suma i r u d n i k a u Beogradu, a
n a k o n toga, kao visi Sumarski savjetnik, kod Šum. odsjeka B a n s k e
uprave na Cetinju. Vec je 1932. prem j e š t e n u S a r a j e v o k Šum. odsjeku
B a n s k e uprave, gdje je 1933. r a d i o
kao Sef odsjeka i Sum. inspektor.
I s t e je godine p r e m j e š t e n za višeg
Sum. savjetnika i Šumarskog inspekt o r a p r i m i n i s t a r s t v u u Beogradu.
Godine 1937. postavljen je za dir e k t o r a D i r e k c i j e Suma na Sušaku.
U m i r o v l j e n je 1940.g„ u svojstvu
Sum. s a v j e t n i k a i r a v n a t e l j a Ravn a t e l j s t v a Suma na Sušaku.
Odlikovan je bugarskim Ordenom Sv. A l e k s a n d r a 4. r e d a (1937.).
Bio je elan H S Š D , k a s n i j e
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
LITEBATUBA
*** SL: 1913., s. 119; 1919., s. 314, 357;
1921., s. 208; 1925., s. 226, 403, 555, 698; 1926.,
s. 71, 266, 340, 518; 1928., s. 455; 1930., s 50;
1932., s. 563; 1933., s. 744; 1934., s. 417; 1936.,
585; 1937., 222, 695; 1940., 252, 268.
BorosiC, J.: SIS, s. 4, 64, 82.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara... Zagreb 1997., s. 207, 229.
M A S L E K , Mile, (Sjenicak, Gvozd,
8.VIII.1853. - P u r k e r s d o r f , Bec, 23.
VII.1916.), ing. Sumarstva, nadsumarnik.
ViSu r e a l k u završio je u K a r lovcu 1873., a Sumarstvo 1876. na
V i s o k o j školi za k u l t u r u tla u Beču s vrlo d o b r i m uspjehom.
D a n a 2.IX.1976. imenovan je
p r i v r e m e n i m Šumarskim vježbenikom kod Š u m a r s k o g u r e d a u Otočcu, a nakon toga Šumarskim vježb e n i k o m u Gospiću. D r ž a v n i stručni ispit položio je u Beču 1879.
I s t e godine imenovan je Šumarom
u N o v o j Gradiški, a odatle je prem j e š t e n u R a j i c , gdje se kao državni Šumar nalazio i 1890. Godine
1892. imenovan je n a d s u m a r o m
kod NadSumarskog u r e d a u Vinkovcima, a 1897. prelazi u službu
kod Brodske imovne općine za kontrolnog nadSumara u V i n k o v c i m a
gdje u s p o s t a v l j a u r e d n u l u g a r s k u
službu. Šumarnikom i u p r a v i t e l j e m
Gospodarstvenog ureda Brodske
imovne općine u V i n k o v c i m a imenovan je 1904., a 1907. n a d s u m a r n i kom. D u ž n o s t u p r a v i t e l j a obnašao
je do 1915. godine.
Uveo je sustavnu sječu s t a r i h
sastojina i n j i h o v o p o m l a đ i v a n j e .
U srednjodobnim sastojinama
uzgojnim je z a h v a t i m a povećavao
kvantitativni i kvalitativni prirast,
povećavajući n a t a j način b u d u ć u
vrijednost Suma u korist imovne općine.
God. 1907. imenovan je ispitnim p o v j e r e n i k o m za d r ž a v n i stručni ispit, a 1911. u Srem. M i t r o v i c i
izdao je (s Metlas J.) d v i j e b r o š u r e
o k r a j i š k i m imov. općinama.
134
Bio je elan H S Š D od 1887. i
d r u š t v e n i o d b o r n i k 1909. godine.
BADOVI
Savremena opomena, (Historijat i gosp.
im. opC.), (sa Metlasem). Mitrovica 1911.
Krajiške imovne općine, (s Metlas, J.).
Mitrovica 1911.
LITEBATUBA
*** SL: 1900., s. 610; 1905., s. 41; 1907., s.
387; 1911., s. 116; 1913., s. 73.
Iskaz članova H S S D za 1908. i 1915.,
(MastiC, Masztics).
Borosić, J.: SIS, s. 25.
LITEBATUBA
*** SL: 1890., s. 375; 1904., s. 342; 1905.,
462; 1907., s. 425; 1908. (Iskaz članova); 1909.,
s. 329.
Maslek - Metlas: K r a j i š k e imovne općine. Sa vremena opomena. Mitrovica 1911.,
(recenzija). SL 1911., s. 199-200.
Fischbach, S.: Mile Maslek. In memoriam. SL 9-10,1916., s. 309-310.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s.
144, 250, 262.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije. Vinkovci - Slav.
Brod 1974., s. 538, 540.
M A S L O V S K Y , Mihajlo, iz Poljske, dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no - Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u . Apsolvirao je na
Šumarskom odjelu skol. g. 1928.-29.,
a d i p l o m i r a o 10.X.1930.
P r e m a d o s t u p n o j evidenciji
n i j e r a d i o u našim k r a j e v i m a .
LITEBATUBA
Borosić, J.: SIS, s. 7, (Maslovskij).
*** SN, S. 356, (Maslovskij).
M A S T I ć , Gustav, ing. Sumarstva.
Šumarstvo je apsolvirao 1900.
na V i s o k o j Šumarskoj i r u d a r s k o j
školi u B a n s k o j Š t i a v n i c i (Slovačka).
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
godine 1900. imenovan je Šumarskim vježbenikom na području Šum.
r a v n a t e l j s t v a u Zagrebu, 1905. Šum a r s k i m k a n d i d a t o m , a 1907. Šumarom. K a o d r ž a v n i Šumar nalazio se u R a v n o j Gori, odakle je
1911., kao Sum. i n ž e n j e r s k i p r i s t a v
p r e m j e š t e n u I v a n s k u , gdje je 1913.
imenovan Šumarskim i n ž e n j e r o m i
gdje se nalazio i 1915. godine.
Bio je elan H S Š D .
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
MASA, ( M A S C H A ) , Robert, (Ga
resnica, 2.IV.1911. - Mostar, 31.VIII.
1943.), dipl. ing. Sumarstva, visi Sum.
pristav.
I s p i t z r e l o s t i položio je u
Slav. B r o d u . Š u m a r s t v o je studirao na P o l j o p r i v r e d n o - S u m a r s k o m
f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Apsolvirao
je skol. g. 1932.-33., a d i p l o m i r a o
22.X.1934. na Š u m a r s k o m odjelu.
Počeo je r a d i t i u struci (1934.)
kao b e s p l a t n i v j e ž b e n i k u O d j e l u
za u r e đ i v a n j e Suma R a v n a t e l j s t v a
Suma u Zagrebu, gdje n a s t a v l j a rad i t i kao n a d n i č a r , zatim kao Sum a r s k i vježbenik, Sumarski prist a v i kao Sumarski visi pristav, do
odlaska u vojsku u s v i b n j u 1943.
I s t e godine ranjen je nesretnim slučajem i u m r o u bolnici u M o s t a r u .
D r ž a v n i s t r u č n i ispit položio
je 1939.g. R a d e ć i devet godina u
O d j e l u za u r e đ i v a n j e Suma usavršio se u r a d o v i m a oko sastava i revizije gospodarskih osnova, te je kao
vođa taksacijske sekcije rukovodio
terenskim taksacijskim radovima.
Od 1939. bio je r e d o v i t i elan
Jugosl. Šumar, udruženja, a od 1940.
HŠD.
135
LITEBATUBA
*** SL: 1939., s. 257; 1940., s. 268, 321;
1942., s. 31; 1943., s. 24, 268, (Masa, Mascha).
Borosić, J:. SIS, s. 8 ( I V . g. - Masa).
*** SN, s. 357, (Masa).
MajnariC, M.: Ing. B o b e r t Masa. In
memoriam. SL 10-12,1943., s. 325.
M A Š I ć , Krunoslav, (Đurđenovac,
Našice, 27.IY.1953.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Miroslava i Mirjane. H r vat, rimokatolik. Otac mu je službenik, a m a j k a domaćica. Školovao
se u Našicama. Osnovnu je školu
završio 1968., a gimnaziju 1972. godine.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 27.XI.1979.
Nakon odsluženoga vojnoga
roka pripravnički staž obavio je u
ŠG "Krndija" Našice. Od 1981. zapošljava se u Š u m a r i j i Našice u
kojoj r a d i gotovo na svim poslovima, a ponajviše na iskoriscivanju
Suma. Osnivanjem J P "Hrvatske
Sume", imenovan je revirnikom Šum a r i j e Našice, na k o j o j se dužnosti
nalazi i k r a j e m 1997. god.
Član je H Š D .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 60.
MAŠIĆ, Nikola, (Otočac, 1852. - Zagreb, 1902.), akademski slikar, nastavnik na Š u m a r s k o j akademiji.
Slikarstvo je ucio u bečkoj i
mtinchenskoj akademiji te u Parizu. N a j v r e d n i j a djela ostvario je u
s t u d i j a m a i skicama, rađenim neposredno u prirodi. Te su skice ingeniozno zahvaćeni motivi iz Posavine i Like, (potleusice, bare, int e r i j e r i ) i likovi domaćih životinja, nabačeni olovkom ili predočeni s nekoliko poteza kista, svježi u
tonu, prožeti iskrenim osjećajem
za prirodu. Takvi su i njegovi motivi iz Caprija i Venecije. Glavna
su mu djela žanr-kompozicije GuH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
scarica na Savi, L j e t n a idila i Časa vode.
Od 1894. r a v n a t e l j je Strossmayerove galerije u Zagrebu, a od
1898. do 1902. god. predavao je
prostoručno risanje na netom osnovanoj Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu.
Zadesila ga najveća nesreća
koja se može dogoditi slikaru - potk r a j života izgubio je vid.
LITEBATUBA
*** SN, s. 100.
*** Enciklop. Leksikografskog zavoda
4, Zagreb 1968., s. 263-264.
MATAN, Stjepan, (Novaki, Karlovac, 8.VIII.1929.), dipl. ing. Šumarstva. P r e d a v a č na Bum. školi u
Karlovcu.
Sin P e t r a i K a t e r. Volaric.
H r v a t , rimokatoličke vjere. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu je Školu završio u HrnetiCu
1940., a realnu gimnaziju u Karlovcu 1948. godine.
Odmah je upisao Šumarstvo
na Poljoprivredno-Sumarskom fak u l t e t u u Zagrebu. Nakon odslusana četiri semestra prekida s t u d i j
iz m a t e r i j a l n i h razloga.
Zaposlio se u k o t a r s k o j Šum a r i j i Karlovac u svojstvu Šumarskog tehničara i (1957.) položio stručni ispit. Radio je pretežito na
poslovima u z g a j a n j a Suma i rasad-
136
nicarstvu. Godine 1973. prelazi na
Š u m a r s k u Školu Karlovac, gdje je
vodio t e r e n s k e v j e ž b e ( r a d o v i u
školskom rasadniku, poSumljavanje).
Uz r a d na Š u m a r s k o j Školi u
K a r l o v c u , 1974. n a s t a v l j a s t u d i j
Sumarstva na Š u m a r s k o m f a k u l t e tu u Z a g r e b u i d i p l o m i r a u siječn j u 1979.g. Vec kao apsolvent Sum a r s t v a p r e d a v a o je od 1977. uzgajanje Suma i p o v r e m e n o p r a t e ć e
p r e d m e t e klimatologiju i pedologiju. P r e d a v a o je i parkove, koji su
bili u p r o g r a m u 1981.-1991.
T e r e n s k u nastavu, u sklopu
predmeta uzgajanje Suma održavao
je na p o d r u č j u ŠG K a r l o v a c i Gorskoga k o t a r a , t a k o da su učenici
upoznali Sume i n j i h o v u uzgojnu
p r o b l e m a t i k u od n i z i n s k i h vlažnih
Suma i b r d s k i h Suma do p r e b o r n i h
Suma Gorskoga k o t a r a . T e r e n s k a
n a s t a v a o b u h v a ć a l a je i poSumljavanje, pa je pošumljeno vise od tisuću h e k t a r a zemljišta i to četin j a č a m a na č i s t i n a m a i i n t r o d u k cijom četinjača u Sume bukve (Žumb e r a k ) , o b a v l j e n a je p r i p r e m a staništa za p r i r o d n u obnovu Suma,
r e k o n s t r u k c i j a Suma - k o n v e r z i j a
te njega m l a d i k a i ciscenje gustika
s ciljem stvaranja buduće sastojine.
Svoje t e o r i j s k o i p r a k t i č n o
z n a n j e dipl. ing. S. M a t a n nesebično je prenosio učenicima i dao
im Čvrstu osnovu za n j i h o v r a d u
struci.
Na Š u m a r s k o j Školi u K a r lovcu r a d i o je 18 godina - do umir o v l j e n j a 1991. godine. Živi u K a r lovcu i b a v i se u z g a j a n j e m hortik u l t u r n i h v r s t a u m a n j e m vlastitom r a s a d n i k u .
LITEBATUBA
Perić, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i
1882-1995. Impressum, Karlovac 1995., s. 40.
*** Sum. škola Karlovac 1947 - 1997.,
(monografija), Karlovac 1997., s. 35, 62-67,
70, 71.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
M A T A N , Zoltan, (Zagreb, 27.XI.
1920.), dipl. ing. Sumarstva.
H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac Koloman bio je željeznički službenik,
a m a j k a Gizela r. H a l m i ( k ć e r k a
zagrebačkog u č i t e l j a A l e k s a n d r a
H a l m i j a ) domaćica. U Z a g r e b u je
p o h a đ a o i završio: osnovnu Školu,
I I I . muSku r e a l n u gimnaziju, na
k o j o j je m a t u r i r a o 1940. i Šumarski f a k u l t e t Sveučilišta, gdje je diplomirao 31.V.1950.
U gimnazijskim d a n i m a bavio se zrakoplovstvom i završio pilotsku j e d r i l i c a r s k u školu u Zagrebu i na Z l a t i b o r u . Za v r i j e m e r a t a
služio je r e d o v i t i vojni rok u Var a ž d i n u , a z a t i m u p o s t r o j b i "Brzi
zdrug" H r v a t s k o g a d o m o b r a n s t v a .
Zbog toga je po d o v r š e t k u r a t a bio
z a t v a r a n , a u jeseni 1945., n a k o n
a m n e s t i j e u b j e l o v a r s k o m zarobljeničkom t a b o r u , oslobođen pa nas t a v l j a započeti s t u d i j Sumarstva.
U ekipi M i n i s t a r s t v a Sumarstva N E H s u d j e l u j e (sa S . Bertovicem, D. BOhmom, Z. Pelcerom i
J. P r i b e t i c e m ) godine 1947. u terensko - u r e d s k i m poslovima inv e n t a r i z a c i j e Suma u oslobođenoj
I s t r i , pod vodstvom Šumarskih sav j e t n i k a Z v o n i m i r a P e r c a i Stjepana Franciskovica. U razdoblju
1948.-1952. j e d a n je između glavnih
suradnika botaničara Ive Horvata
na i s t r a ž i v a n j u i k a r t i r a n j u veget a c i j e u Gorskom k o t a r u i H r v a t -
137
skom p r i m o r j u , koje je radove financirao ondašnji P r i v r e d n i savjet Vlade F N R J . Sa prof. dr. I.
H o r v a t o m i S. Bertovićem sudjelovao je kasnije i u p r i p r e m a m a za
osnutak NP "Bisnjak".
U jeseni 1952. nastupa stalnu
službu i počinje radom u t e r e n s k o j
ekipi zagrebačkog poduzeća V i a dukt", s u d j e l u j u ć i u izradi i provedbi p r o j e k t a r e k o n s t r u k c i j e dijela ceste Zagreb-Rijeka, obavljanu uz v r i j e d n u pomoć Geodetskog
f a k u l t e t a Sveučilišta u Zagrebu
(prof. dr. S. Macarol). Po dovršetku t i h poslova, u t r a v n j u 1954.,
zapošljava se kao p r o j e k t a n t - pripravnik u poduzeću "Projekt" u Zagrebu, koje se specijalno bavilo izradom tehničke dokumentacije u
području niskogradnji i hidrotehnickih zahvata. U tom poduzeću i
na tom poslu ostaje do 1971. godine.
Otad - na temelju mnogih i
pouzdanih radova - usavršava se,
postupno n a p r e d u j e u službi i stječe zvanje odgovornog p r o j e k t a n t a
i odjelnog rukovoditelja u tadašn j o j D i r e k c i j i za Savu u Zagrebu,
u k o j o j ostaje sve do u m i r o v l j e n j a
1984. godine.
Dipl. ing. Z. Matan bio je
vanjski suradnik u novoosnovanom I n s t i t u t u za b o t a n i k u Sveučilišta u Zagrebu, na službeno započetoj izradi Vegetacijske k a r t e H r vatske te u zagrebačkom Šumarskom i n s t i t u t u u nekim tipološkim
i s t r a ž i v a n j i m a sa S. Bertovićem i
J. MartinoviCem.
P r o f . dr. ing. E l i m i r Svetlicic sa K a t e d r e za h i d r o t e h n i k u
Građevinskog f a k u l t e t a u Zagrebu
predložio je Z. M a t a n a za predavača iz vodoprivredne problematike na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, Sto iz nepoznatih razloga nije prihvaćeno.
Tijekom rada dipl. ing. Matan
izradio je mnoge stručne elaborate,
studije, geodetske izmjere, iskolH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
cenja cestovnih trasa (npr. Karlovac-TuSilovic) i projekt objekta za
n a v o d n j a v a n j e Konavoskog polja.
Bio je jedan od pobornika i predlagaca za osnutak tzv. mikroakumulacija i r e t a r d a c i j a u H r v a t skoj. Dragovoljno je vodio obnovu
planinarskog doma "Crveni križ"
na medvednickom Sljemenu.
Dipl. ing. Matan bio je elan
D I T - a , a k t i v a n športaš te dugogodišnji elan planinarskih d r u š t a v a
"Velebit" i "Grafičar". K a o l j u b i t e l j
i pobornik zaštite prirode primio
je P r i z n a n j e sa srebrnom plaketom za doprinos na u n a p r e đ e n j u i
razvoju NP "Bisnjak", u povodu tridesete obljetnice postojanja (Crni
Lug, 1983.).
Od u m i r o v l j e n j a (1984.) živi
u B i j e l o j Vodici, nedaleko od risnjackoga nacionalnoga parka, a povremeno i u Zagrebu.
ZNAČAJNIJI BADOVI
Vegetacijska i ostala kartiranja
Planinarska karta Bisnjak - Snježnik;
Prilog planinarskoj karti Bisnjak - Snježnik, (sa S. Bertovićem i dr.). P l a n i n a r s k i
savez H r v a t s k e , Zagreb 1952.
Karta
biljnih
zajednica jugozapadne
Hrvatske, sekcija Sušak 2a, (kao glavni
suradnik I. Horvata). Privredni savjet Vlade F N B J, Zagreb 1954.
Karta biljnih zajednica narodnog parka Bisnjak, (kao glavni suradnik I. Horvata). S e k r e t a r i j a t za poslove narodne privrede N B H , Zagreb 1954.
Karta
biljnih
zajednica jugozapadne
Hrvatske, sekcija Sušak 2c, (kao glavni
suradnik I. H o r v a t a ) . I n s t i t u t za sumarska i lovna istraživanja N B H , Zagreb 1955.
Karta
biljnih
zajednica jugozapadne
Hrvatske, sekcija Sušak lb, (kao glavni
suradnik I H o r v a t a ) . Ibid., Zagreb 1957.
Projekti i tehnička dokumentacija iz područja niskogradnje
Projekt rekonstrukcije ceste Zagreb Bijeka (dionica Vukova Gorica - BrodMoravice, 1952./53.). Pismohrana Poduzeća
"Viadukt" Zagreb.
Begulacija potoka Velicanka kod Požege (1954.), glavni projekt. Pismohrana
PoduzeCa P r o j e k t , Zagreb.
Prva vodoprivredna osnova rijeke Save, u s u r a d n j i s radnom skupinom Geodet-
138
skog f a k u l t e t a (prof. dr. D. SrebrenoviC).
P i s m o h r a n a Poduzeća P r o j e k t i Direkcije za Savu", Zagreb.
Vodoprivredna osnova, sliva rijeke Mirne, ibid.
Regulacija donjeg toka rijeke Mirne,
glavni projekt, ibid.
Regulacija
vodotoka
Oomjenica
kod
Prijedora, i d e j n i projekt, ibid.
Nekoliko manjih projekata
sliva HE
Tribalj; Projekt nizvodnog pokosa
brane
"Lokve", ibid.
Ribnjak
Lipovljani.
(Investitor
Sumarstvo E H , Š u m a r i j a Lipovljani), idejni
i glavni projekt, p r o j e k t a n t s k i nadzor izvedbe, ibid.
Mikroakumulacija
Novska, glavni projekt i novo definiranje specifičnih dotoka
brdskih slivova u srednjoj Posavini, ibid.
Vukomericke gorice, studija
vodoprivredne problematike, ibid.
Nacionalni park Plitvička jezera: projektna dokumentacija za sedam mikroakumulacija;
projekt
mreže
hidrometeoroloskih smjernih postaja u području nac. parka; Cujića Krčevina, glavni projekt mikroakumulacije,
ibid.
HE Oojak, sanacija ponora rijeke Dobre od Vrbovskoga do Ogulina, istražni radovi i izvedbeni projekti, ibid.
Spomen - područje Kumrovec: obrana
od brdskih voda i odvodnja; Mikroakumulacija Kumrovec. D o k u m e n t a c i j a na razini
glavnog p r o j e k t a , ibid.
Regulacija rijeke Sutle kroz Kumrovecko polje od Zelen jaka do usć a Bistrice,
glavni projekt, ibid.
Retardacije na Sljemenu, potoci Bidrovec, Vidovec, glavni projekt, eksperiment a l n i r a d u s u r a d n j i sa dr. E. Svetlicicem,
Građevinski f a k u l t e t Sveučilišta, Zagreb.
Potok
Toplica,
regulacija
graničnog
vodotoka
između
Republike
Hrvatske
i
Mađarske, u s u r a d n j i s I n s t i t u t o m za vodoprivredu V I T U K I , Budimpešta.
Rekreacijski
objekt
Prepustovec,
glavni projekt zaštite od brdskih voda. Pism o h r a n a PoduzeCa P r o j e k t i D i r e k c i j e
za Savu".
Potok Kasina, idejni p r o j e k t uređenja, ibid.
Potok Subocka, regulacija vodotoka
na dionici km 5+951 do 6+900, glavni projekt, ibid.
Uređenje i korištenje voda slivova vodotoka između rijeka Pakre i Sloboštine,
i d e j n i projekt, ibid.
Rajić Rijeka, retencijski objekt, glavni projekt, ibid.
Akumulacija
Miletinac,
ekonomska
opravdanost izgradnje brane na rijeci Ilovi, studija, ibid.
Uređenje i korištenje voda potoka Pet-
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
rinjcice, i d e j n i projekt, ibid.
Prijedlog
za
rekonstrukciju
obostranih savskih nasipa od Palanjka do Prevlake, i d e j n i projekt, ibid.
Lateralni kanal i dvije kazete na području novske vodoprivrede, glavni projekt,
ibid.
Odvodnja područja od Ilove do Sloboštine, i d e j n i projekt, ibid.
Uređenje sliva iznad sistema obrane
Autoceste Zagreb-Lipovac od
brdskih
voda, na sektoru od Ivanje Reke do Ilove,
i d e j n i projekt, ibid.
Autocesta Zagreb - Lipovac, dionica
Novska-Lipovac: obrana i odvodnja, definiranost svih mostova i niveleta tijela Autoceste, idejni i glavni projekt (1980.-1984.),
ibid.
LITEBATUBA
Horvat, I.: I s t r a ž i v a n j e i k a r t i r a n j e
vegetacije... Sum. list 3-4, 1950., s. 97-119;
ibid. 1951., 6, s. 221-236; ibid. 1955, 11-12, s.
412-422.
Horvat, X: Vegetacija planina zapadne H r v a t s k e sa 4 k a r t e b i l j n i h zajednica
sekcije Sušak, Zagreb 1962, Acta biologica
I I , Prirodoslovna i s t r a ž i v a n j a J A Z U , 30, s.
1-179 i posebni ovitak sa 4 vegetacijske
k a r t e sekcije Sušak (u boji).
*** SN, s. 362
Findrik, M.: Zavod za hranidbu... (Zavod za b o t a n i k u Vet. f a k u l t e t a ) , Zagreb
1969., 50 godina V e t e r i n a r s k o g f a k u l t e t a
1919-1969., s. 413-430.
Bohm, D.: Proslava 30-godisnjice Nacionalnog p a r k a 'Bisnjak', Sum. list 1984., s.
176.
Bertović, S.: Vegetacijska k a r t i r a n j a u
H r v a t s k o j , s osobitim obzirom na Nacionalni p a r k "Bisnjak" i Gorski kotar, Crni
Lug 1994., Zbornik radova - 40 godina nacionalnog p a r k a "Bisnjak , 1953.-1993., s. 1126.
*** S l M , s. 55.
MATANCIĆ, Josip, (Vel. Trapinska, Virovitica, 12.IX.1965.), dipl. ing.
Sumarstva.
Sin Josipa i Mare r. Grman.
H r v a t . P o t j e č e iz radničke obitelji. Osnovnu je Školu polazio i završio u Suhopolju 1979., a srednju
Šumarsku Školu završio je u Karlovcu 1983. godine.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je 1988. iz znanstvenoga područja parkiranje i pro-
139
storno oblikovanje. N a p i s a o je i
obranio diplomski rad pod naslovom
"Revitalizacija p a r k a Suhopolje".
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i o je
u Š u m a r i j i Suhopolje, gdje je i
1997. zaposlen kao r e v i r n i k .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 62.
*** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 99,
100,131.
MATASOVIĆ, Antun, (Gundinci,
Slavonija, 29.11.1944.), dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u .
Diplomirao je na ŠG o d j e l u 25.VII.
1967. godine.
I
*
I
M A T E K , Tomislav, (Orahovica, 11.
11.1963.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M i l a n a i I r e n e r. Maruna. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu je
V K V stolar, a m a j k a domaćica. Osnovnu školu završio je u Orahovici
1977., a s r e d n j u Š u m a r s k u školu u
K a r l o v c u 1981. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 1994. iz p o d r u č j a uzgajanja Suma. N a p i s a o je i o b r a n i o
diplomski r a d pod naslovom "Načini obnove o p o ž a r e n i h l u ž n j a k o v i h
sastojina u razvojnom s t a d i j u poml a t k a i m l a d i k a ".
U s t r u c i je otpočeo r a d i t i
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
kao p r i p r a v n i k t e h n i č a r u Šumariji O r a h o v i c a 1981. godine, a 1985.
započeo je i z v a n r e d n i s t u d i j na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u S a r a j e v u , ali
1991. p r e k i d a s t u d i j u S a r a j e v u i
skol. g. 1992.-93. u p i s u j e se kao redovan s t u d e n t n a Š u m a r s k i f a k u l t e t u Zagrebu. N a k o n diplomiran j a ponovno se zapošljava u Šumar i j i Orahovica, ali sada na m j e s t u
revirnika.
Član j e D I T , odnosno H Š D .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 60.
*** H S D 1846-1996., s. 414.
*** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 95, 96,
131.
MATEŠIĆ, Marinko, (Karlovac, 6.
11.1967.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J o s i p a i Ane r. F u r d e k .
H r v a t , rimokatolik. Otac mu je službenik, a m a j k a r a d n i c a . Školovao
se u K a r l o v c u : osnovnu je Školu
završio 1981., a s r e d n j u Š u m a r s k u
školu 1985.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 1994. iz p o d r u č j a Šumske komunikacije. Napisao je i obranio d i p l o m s k i r a d pod naslovom
"Plan i z g r a d n j e Sumskih cesta u
svezi s godišnjim planom sjeća u
Š u m a r i j i Krasic".
N a k o n d i p l o m i r a n j a , 15.VI.
1994. zaposlio se kao p r i p r a v n i k na
O d j e l u za u r e đ i v a n j e Suma UŠ
K a r l o v a c i u Š u m a r i j i D u g a Resa.
Od 15.VI.1995. dobiva stalno zaposlenje u svojstvu r e v i r n i k a u Šum a r i j i Duga Resa, ali nakon vojnor e d a r s t v e n e akcije "Oluja", zbog kad r o v s k i h p o t r e b a , postavHen je 5.
VIII.1995. za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e
Gvozd u bivSem V r g i n m o s t u , UŠ
Karlovac.
JoS u t i j e k u s t u d i j a sudjelovao je kao dragovoljac u Domovinskom r a t u od 2.IX.1991. do l . I X .
1992. godine.
Član je H Š D .
140
LITERATURA
SL l-0/1995„ b, 65,
Posl. izv jiscc 1993., "TlS", s. 63.
Sum, školu Karlovac, 1997., s, 104,
105,131,
MATEŠIC. Mati ja, ( K a m e n i c a ,
Ogulin, 29,1X1930. - Požega, 10.IX.
1993,), dipl, ing, šumarstva.
Sin M a t e i M a r i j e r. Sertic,
H r v a t , rimokatolik. Roditelji su
mu bili zemljoradnici. Osnovnu je
Školu završio u T o u n j u 1941., a gimnaziju u Ogulinu 1950. godine
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao jc Skol. g,
1953.-54,, a diplomirao 1955. godine.
Nakon d i p l o m i r a n j a zaposlio
se u SG Lika' Gospić, Š u m a r i j a
S r b u k o j o j je od 1,X,1956, do l.XI.
1958. bio upraviteljem. P o s l i j e toga premješten je za u p r a v i t e l j a Šumarije Donji Lapac i na tomu mjestu zadržao se do 1.VIII.1964. kada
prelazi na mjesto u p r a v i t e l j a D I K
Gospića - pogon Otočac. D a n a 1,
I I I . 1906. n a p u š t a L i k u i prelazi u
ŠG Požega za u p r a v i t e l j a Šumarije Velika. Na tom je mjestu radio do
1,111,1963,, kad prelazi u komercijalu ŠG Požega u Požegi gd je radi
u svojstvu s t r u č n o g s u r a d n i k a za
prodaju, koju dužnost obnaša sve do
31.X 11.1991. kad odlazi u mirovinu.
Nije dugo uživao u zaslužen o j mirovini, jer je 10.IX.1993. preH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
minuo nakon duge i podmukle bolesti,
I s t a k a o se na području uzgajanja suma i o t v a r a n j a neprohodnih papuekih Šumskih predjela. Iza
njega su ostale mnoge pošumljene
površine, osobito četinjačama, koje
i danas krase zelene krajolike Papuka. Suradnici i prijatelji pamte
ga kao vještog organizatora proizvodnje i agilnog predsjednika Šumarskoga d r u š t v a i voditelja uspjeSno organiziranih ekskurzija.
Svoje znanje nesebično jc prenosio
na mlade suradnike. Ostaje u tra jnoj uspomeni kao radišan, staložen
i nadasve pošten Čovjek.
LITBBATURA
<W*SN. a. 36«.
"** In memoriam - Mati ja Mateslc,
dipl. iiiz. sumarstva (1930-1998). Glasilo
'II.9" od IU.IX.1993., s. 12.
Maurin, Z.i Mati ja MutnfliC, dipl. ing.
sumarstva (1930-1993). SL 11-18, 1998., s.
581.
M A T E Z I C , Mijo, (Mihovil, Mi ka),
(Kutjevo, Požega. 17.IV.1918.), dipl.
ing. sumarstva.
Sin M a r k a i Mando r, Vranić. H r v a t , rimokatolik, Roditelji
su mu bili poljodjelci. Osnovnu je
školu završio u K u t j e v u 1930., a
Nadbiskupsku klasičnu gimnazi ju
u Zagrebu 1938, godine.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - sumarskom i'akulte-
141
tu u Z a g r e b u . Apsolvirao je Skol. g.
1941.-42., a d i p l o m i r a o 10.IX.1943.
P o z a v r š e t k u s t u d i j a d o kraja r a t a bio je u H r v a t s k o m domob r a n s t v u . K a o p r i p a d n i k Samovozne škole - Ilica 207, Z a g r e b prijavio se 18.Y.1945. K o m a n d i grada
Zagreba.
Zaposlio se nakon I I . svjetskog r a t a . N a j p r i j e bio je volonter
u Š u m a r i j i K u t j e v o (1.VIII.1945. 31.1.1946.), a z a t i m p r i p r a v n i k u ist o j š u m a r i j i ( l . I I . do 12.111.1946.)
U b r z o b i v a p o s t a v l j e n za u p r a v i telja Šumarije K u t j e v o (13.111.194621.YIII.1946.), a z a t i m je premješten za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Strosinci (22.YIII.1946. - 31.111.1947.)
K r a t k o Je vrijeme zamjenik uprav i t e l j a Š u m a r i j e "Debrinja" u MoroviCu (bivSa Š u m a r i j a Strosinci),
a od 1.YII.1947. do 15.Y.1949. bio je
u p r a v i t e l j te Šumarije, kada je premješten za upravitelja Šumarije
Lipovac. Bio je p r v i u p r a v i t e l j nove Š u m a r i j e Strosinci 1946.g. i p r v i
u p r a v i t e l j Š u m a r i j e L i p o v a c 1949.
Na tome m j e s t u zadržao se do 24.
YI.1949„ kada je premješten na mjesto r e f e r e n t a u Povjereništvo za Sum a r s t v o Oblasnog NO Osijek, gdje
se zadržao do 3.IX.1950. Nešto dulje zadržao se na m j e s t u u p r a v i t e lja Š u m a r i j e Našice (4.IX.1950. 20.X.1955.). N a k o n toga Sumarski
je i n s p e k t o r N O K - a Našice (21.X.
1955.-30.YI.1956.), ali se ubrzo vraća na mjesto u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e
Našice i na tom se m j e s t u zadržao
do 30.YI.1960. Te je godine bio suosnivač ŠG "Krndija" Našice i njegov p r v i d i r e k t o r . Godine 1970. bio
je suosnivač Š P P "Slavonska Suma"
Vinkovci.
P o l a radnoga vijeka bio je direktor ŠG "Krndija" Našice ( 1 V I I .
1960. - 30.YI.1983.)
Ing. Matezic, kao s t i p e n d i s t
FAO, bio je mjesec d a n a na stručnoj p r a k s i u I t a l i j i (IX.-X.1960.)
U dva n a v r a t a bio je elan ViH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
jeća proizvođača S k u p š t i n e općine
Našice (1953./54. i 1963./64.) bivšeg
N O K - a Našice.
H Š D dodijelilo mu je 1997. pismeno p r i z n a n j e i s r e b r n j a k K r a l j
Tomislav za višegodišnji r a d na
d o b r o b i t Sumarske s t r u k e .
Od 1960. do 1983. bio je predsjednik Šahovskog d r u š t v a "Slavonac" Našice. Sa s u r a d n i c i m a napisao je povijest toga d r u š t v a pod
naslovom "Šahovsko d r u š t v o >Slavonac< Našice 1945-1985."
B a v i se i l i t e r a r n i m radom.
Ogranak MH u N a š i c a m a objavio
mu je 1994.g. "Priče bez naslova".
P r e d s j e d n i k je i n i c i j a t i v n o g odbora i suosnivač d r u š t v a " H r v a t s k i
domobran" u Našicama.
Odlikovan je ordenom rada
1981. godine.
LITEBATUBA
*** SN, s. 361.
Piskorić, O.: K n j i g e i Časopisi - Mijo
MateziC: P r i č e bez naslova, (prikaz knjige),
Našice, 1994. SL 7-8/97., s. 439-440.
*** H S D 1996., s. 277, 296, 299, 306, 413.
*** SL 1997., s. 322.
MATICA, Vladimir, iz K o p r i v n i ce, dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u . Apsolvirao je Skol.
g. 1953.-54., a d i p l o m i r a o na biološkom odsjeku Šumarskog o d j e l a 29.
XII.1956.
LITEBATUBA
*** SN, s. 368.
MATIC, Branko, ( D o n j i Vuckovici, Gorski k o t a r , 1916. - Zagreb, 8.
XII.1978.), dipl. ing. Sumarstva.
S i n M i h a j l a . S r b i n , pravoslavne vjere. P o t j e č e iz n a p r e d n e i
b r o j n e goranske obitelji. Osnovnu
školu završio je u Moravicama, a
r e a l n u gimnaziju na S u š a k u 1936.
U jesen iste godine upisao se
na Poljoprivredno - Sumarski fakul-
142
t e t Sveuc. u Z a g r e b u . Tu se u k l j u č u j e u r a d studentskog revolucionarnog p o k r e t a , apsolvira skol. g.
1940.-41., a 1942. odlazi u p a r t i z a n e .
D e m o b i l i z i r a n kao r e z e r v n i pukovnik o d m a h po o k o n č a n j u I I . svjetskog r a t a odlazi na r a z n e odgovorne dužnosti, d i p l o m i r a v š i na
Š u m a r s k o m odjelu 25.VI.1948.g.
T i j e k o m svoje Sumarske kar i j e r e bio je na d u ž n o s t i m i n i s t r a
Sumarstva Hrvatske, direktora Glavne u p r a v e za Sumarstvo H r v a t ske, direktora "Exportdrva" Zagreb
i na d r u g i m visokim f u n k c i j a m a .
N o s i t e l j je P a r t i z a n s k e spomenice 1941.g. Odlikovan je sa vise
visokih r a t n i h i m i r n o d o p s k i h odlikovanja.
U m r o je u Z a g r e b u u 62. godini života.
LITEBATUBA
*** SL 1952., s. 129.
*** SN, s. 360.
RajnoviC, N.: Učesnici N O B - a s područja općine Vrbovsko. MatiC Mihajlo Branko. M o n o g r a f i j a OpCina Vrbovsko, n j e n a
proslost, njena sadasnjost. SK Zagreb 1984.,
s. 126-127.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 229.
MATIC, Cedomir, ( K u r j a k , U d b i na 3.IV. 1959.), dipl. ing. Sum.
Studirao je na Šumarskom fak u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u . Diplomirao je na ŠG odjelu 27.XII.
1984.
M A T I ć , Jovan, (Ivan), (Srem. Karlovci, 1872. - Beograd, 21.X.1930.),
Sum. n a d s a v j e t n i k .
Š u m a r s t v o je a p s o l v i r a o na
Gospodarsko - Šumarskom učilištu
u K r i ž e v c i m a 1892. godine.
K a o Sumarski v j e ž b e n i k Pet r o v a r a d i n s k e imovne općine u
Srem. M i t r o v i c i položio je 1894. državni ispit za samostalno v o đ e n j e
Šumskoga gospodarstva, i čitav rad n i vijek bio je u službi kod te
imovne općine, od čega 20 godina
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
kao u p r a v i t e l j Š u m a r i j e u MoroviCu, k o j u je uzorno vodio. K a o Sum a r s k i p r i s t a v imenovan je 1902.
k o t a r s k i m Šumarom, a z a t i m nadSumarom 1909., Sumarnikom 1918. i
n a d s u m a r n i k o m 1922. godine.
K a o u p r a v i t e l j k o t a r s k e Šum a r i j e u MoroviCu, p o s t a v l j e n je
1923. za Šumarskoga s a v j e t n i k a kod
Gospodarstvenog u r e d a iste imovne općine, a 1925. p r e m j e š t e n je iz
MoroviCa i p r o m a k n u t za Šumarskog n a d s a v j e t n i k a i u p r a v i t e l j a u
Srem. Mitrovici. U m i r o v l j e n je kao
n a d s a v j e t n i k (1927.), ali 1928. ponovno je p o s t a v l j e n u istom svojstvu kod D i r e k c i j e Suma iste imovne općine, a 9.X.1929. bio je konačno u m i r o v l j e n .
P o g i n u o je 1930. u automob i l s k o j nesreći u B e o g r a d u u 58.
godini života,
Bio je i z v r s t a n p r a k t i č a r i
d o b r o je poznavao p r o b l e m a t i k u
i s k o r i s c i v a n j a i p o d i z a n j a slavonskih h r a s t i k a , bilo imovno - općinskih, i n v e s t i c i j s k i h ili d r ž a v n i h .
Njegove procjene d r v n i h masa hrastovih sjecina bile su vrlo pouzdane. Postigao je zapažene r e z u l t a t e
na p o S u m l j a v a n j u i p o d i z a n j u novih h r a s t o v i h sastojina na području Š u m a r i j e MoroviC.
S u r a đ i v a o je sa Šum. listom
(1910., 1926.), u kojem je objavio radove iz p o d r u č j a zaštite Suma i
Šumske u p r a v e . Vec 1910. uočio je
sušenje h r a s t o v i h sastojina, a za
glavnog u z r o č n i k a s m a t r a o je pepelnicu ( m e d l j i k u ) .
Bio je dugogodišnji elan H r vatsko-slavonskog Šumarskoga društva, odnosno J u g . Sum. u d r u ž e n j a .
BADOVI
Posljedice
hrastove
medljike.
Sum.
list 1910., s. 241-244.
Sušenje hrastovih sastojina. SL 1926.,
s. 446-448 (Cir.).
Autonomija ili podržavljenje im. općina. Sum. list 1926., s. 17-21 (Cir.).
143
LITEBATUBA
*** SL: 1894., s. 544; 1902., s. 160; 1909., s.
184; 1918., s. 47; 1922., s. 38; 1923., s. 255, 381;
125., s. 210, 402; 1926., s. 144; 1927., s. 546;
1928., s. 386., 1929., s. 514, (Matic Jovan, Matić Ivan).
Metlas, iT.: J o v a n Matić, sum. nadsavjetnik u p. In memoriam. SL 1, 1931., s. 3940.
BorosiC, J.: SIS, s. 19, (Matić Jovan).
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 50,
82,169.
*** Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 107, 409.
M A T I ć , M a r i j a n , (Požega, 31.VII.
1967.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J u r a j a i N a d e r. Đ u r đ e vic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Osnovnu
je školu završio u Požegi 1981., a
s r e d n j u Š u m a r s k u Školu u K a r lovcu 1985.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1992.g. iz p o d r u č j a ekonomike Šumarstva. N a p i s a o je i
o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Pregled i analiza Sumarske
politike Njemačke, F r a n c u s k e i Švicftrs I? 0"
Od 19.IY.1993. do 24.X.1994.
r a d i u UŠ Požega u RJ Mehanizacija i građevinarstvo, a n a k o n toga u Ž u p a n i j i požesko-slavonskoj
p o s t a v l j e n je za Sumsko-lovnog inspektora, na kojem m j e s t u r a d i i
1997. godine.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 55.
*** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 100,
105,131.
M A T I Ć , Slavko, (Livno, B i H , 20.1.
1938.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc„
r e d o v i t i prof. Šum. f a k u l t e t a u
Zagrebu.
H r v a t s k e je nacionalnosti i
d r ž a v l j a n s t v a . P u č k u školu pohađao je u K n i n u . M a t u r i r a o je na
k n i n s k o j gimnaziji.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1959.H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
60., a d i p l o m i r a o 24.1.1962. Na istom je f a k u l t e t u m a g i s t r i r a o 20.
XII.1972. i d o k t o r i r a o 1980. godine.
U r o k u od pet godina n a k o n
p o s t i z a n j a d o k t o r a t a (1985.) b i r a n
je za redovitog p r o f e s o r a na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu, cime se ne može p o h v a l i t i ni j e d a n
r e d o v a n p r o f e s o r toga f a k u l t e t a .
T r i p u t a je obnašao dužnost prod e k a n a i dva p u t a dužnost d e k a n a .
"Područje njegova b a v l j e n j a
z n a n s t v e n i m r a d o m je u z g a j a n j e
p r i r o d n i h Suma, Šumske k u l t u r e i
plantaže, Šumsko s j e m e n a r s t v o i
r a s a d n i c a r s k a i Šumska politika.
Originalno je riješio način i intenzitet p r o r i j e d a u r e g u l a r n i m Sumama, a f i r m i r a o u Šumarskoj s t r u c i
t r a j n o o p r e d i j e l j e n j e za p r i r o d n o
p o m l a đ i v a n j e i p r i r o d a n sastav Sume. P r e d l o ž i o je nov p r i s t u p u gos p o d a r e n j u nizinskim Sumama i def i n i r a o ulogu p i o n i r s k i h v r s t a listaca i č e t i n j a č a kod p o v r a t k a prir o d n i h Suma na d e g r a d i r a n e stojbine.
Profesor Matic razradio je
p r i j e d l o g k o n t e j n e r s k e proizvodn j e h r a s t o v i h sadnica s posebnim
naglaskom na vrstu k o n t e j n e r a , sups t r a t i v r i j e m e s a d n j e te odredio
o p t i m a l a n b r o j b i l j a k a i količinu
sjemena za p r i r o d n u i u m j e t n u obnovu sastojine. Uveo je nov prist u p u gospodarenje r i t s k i m Suma-
144
ma P o d u n a v l j a i P o d r a v i n e i dao
izvorno r j e š e n j e za p o s t u p a k izluč i v a n j a s j e m e n s k i h sastojina i sjem e n a r s k e p o l i t i k e kod glavnih vrsta drveća", ( P r p i c , B„ 1996.).
U znanstvenoistraživačkom
r a d u u v i j e k je bio n a j o p t e r e c e n i j i
z n a n s t v e n i k - bio je v o d i t e l j projekata, p o d p r o j e k a t a i pet do deset
i s t r a ž i v a č k i h t e m a i z a d a t a k a istodobno.
Uz velik angažman na vođen j u i u p r a v l j a n j u Š u m a r s k i m fak u l t e t o m , bio je v o d i t e l j N P Š O
Zagreb, p r e d s t o j n i k Z l Š - a i K a t e d r e za u z g a j a n j e Suma. Objavio je
vise od s t o t i n u z n a n s t v e n i h i stručnih r a d o v a u domaćim i s t r a n i m
časopisima, s u r a d n i k je na č e t i r i
monografije iz područja Sumarstva.
Cijenio je t i m s k i rad, t a k o da je
napisao veći b r o j r a d o v a u suradn j i sa d r u g i m istraživačima. Izradio je i veći b r o j s t u d i j a za pot r e b e Sumarstva, vodoprivrede i dr.
S u d j e l o v a o je na kongresima
I U F R O i svim z n a č a j n i m znanstvenim s k u p o v i m a iz p o d r u č j a Sum a r s t v a kod nas i u svijetu.
Z a s l u ž u j e pozornost i njegov
n a s t a v n i rad: v o d i t e l j je nekoliko
kolegija dodiplomskog i poslijediplomskoga s t u d i j a , ali glavni mu je
p r e d m e t uzgajanje Suma.
Bio je m e n t o r većeg b r o j a dis e r t a c i j a i m a g i s t e r i j a te elan povj e r e n s t a v a za o b r a n u doktorskoga
i magistarskoga r a d a kod nas i u
inozemstvu. U vise je m a d a t a elan
M a t i č n e komisije za izbor i reizbor n a s t a v n i k a .
Od 1980. do d a n a s n i j e priređen n i j e d a n z n a č a j n i j i z n a n s t v e n i
s k u p u R. H r v a t s k o j iz p o d r u č j a
Sumarstva, a da prof. dr. sc. Slavko
Matic ne bi bio i n i c i j a t o r , organizator ili b a r e m elan organizacijskog o d b o r a skupa.
Bio je elan U p r a v n o g o d b o r a
JP " H r v a t s k e Sume" i njegov dop r e d s j e d n i k , te većeg b r o j a znanH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
stvenih i s t r u č n i h u d r u g a .
J e d a n je od osnivača H r v a t skog ekološkog d r u š t v a i predsjednik je H Š D . U r a d u Saveza I T S D I
a k t i v a n je kao elan od 1976. godine.
P o v j e r e n i k je za nizinske Sume u
I U F R O - u , predsjednik Savjeta za
p o l j o p r i v r e d u i Sumarstvo H A Z U
i predsjednik novoosnovane Akademije Šumarskih znanosti u Zagrebu.
Osim r a n i j i h p r i z n a n j a prof.
dr. sc. Slavko Matic odlikovan je
28.V.1996. sa dva odličja predsjedn i k a R e p u b l i k e H r v a t s k e dr. F r a n j e Tuđmana: Odličjem r e d a Danice H r v a t s k e s likom Blaža Lorkovica za osobite zasluge u gospodarstvu i Odličjem r e d a D a n i c e H r v a t s k e s likom R u đ e r a Boskovica
za osobite zasluge u znanosti.
VAŽNIJI BADOVI
Šumarska genetika; Sjemenarstvo,
rasadnicarska
proizvodnja,
kulture
i
plantaže; Melioracija krsa i ostalih devastiranih sumskih terena. "Povijest sumarstva
H r v a t s k e 1846-1976 kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb 1976., s. 43-45, 59-77, 121128.
Posljedice
narušavanja
ekološke
ravnoteže
nizinskih
sumskih
ekosistema
hidromelioracijskim
zahvatima
u
površine
buduće retencije Kupcina, (sa P r p i c , B. i
Baus, Đ.). Sum. list 5-7 1977., s. 312-319.
Rezervati sumske vegetacije Prasnik i
Muški bunar, (sa suradnicima). S t u d i j a
ekolosko-uzgojnih osobina SG Josip Kozarac Nova Gradiška. Sum. f a k . u Zagrebu,
Zagreb 1979., s. 1-131.
Ekolosko-uzgojne
osobine
specijalnih
rezervata
sumske
vegetacije
Prasnik
i
Muški bunar u Slavoniji, (u s u r a d n j i ) .
"Drugi kongres ekologa Jugoslavije , knj. I.:
Zagreb 1979., s. 767-823.
Uzgojni radovi u sumama hrasta lužnjaka Slavonije i Baranje kao mjera povećanja
kvalitete
drvne
mase.
Zbornik
radova "Istraživanje, r a z v o j i k v a l i t e t a
proizvoda u p r e r a d i drva Osijek 1984., s.
167-177.
Sume hrasta lužnjaka i njihova prirodna obnova. Bilten Društva ekologa B i H ,
knj. I., S a r a j e v o 1984., s. 211-217.
Uzgoj i zaštita suma. "Sume i p r e r a d a
drva Jugoslavije", Bgd 1986., s. 177-194.
Stanje i problemi na podizanju i uzgajanju suma, Struktura i proizvodne mo-
145
gućnosti suma, i sumskog zemljišta.
Tehnologija i razvoj", Bgd 1988., s. 869-879.
Utjecaj
različitih
načina
pripreme
staništa na pomlađivanje naših regularnih
sastojina, (u s u r a d n j i ) . Zbornik p l e n a r n i h
r e f e r a t a i sažetaka priopćenja savjetovanja "Sume H r v a t s k e u d a n a š n j i m ekološkim i gospodarskim uvjetima", Zagreb 1988.,
s. 191.
Uzgojne mjere u sastojinama narušenim sušenjem hrasta lužnjaka. Glasnik za
sum. pokuse 25, Zagreb 1989., s. 67-77.
Intenzitet prorede i njegov utjecaj na
stabilnost,
proizvodnost
i
pomlađivanje
sastojina hrasta lužnjaka. Glasnik za sum.
pokuse 25, Zagreb 1989., s. 261-278.
Uzgojni radovi u prirodnim sastojinama i mogućnost njihovog normiran ja. Šum.
list 1-2,1989., s. 39-53.
Sume i sumarstvo Hrvatske - jučer,
danas, sutra. Glasnik za sum. pokuse 26,
Zagreb 1990., s. 33-56.
Njega sastojina proredom
u mladim,
srednjedobnim i starijim sastojinama hrasta lužnjaka u SpaCvanskom bazenu. Seminar o p r o r e d a m a u lužnjakovim sumama,
Zagreb 1990., s. 1-43.
Njega suma proredom. Sum. f a k u l t e t
Zagreb - JP " H r v a t s k e sume i US Koprivnica, Zagreb 1991., s. 1-45.
Uzgajanje suma, (sa SkenderoviC, J.).
"Sume u Hrvatskoj", Zagreb 1992., s. 81-95.
Šumsko sjemenarstvo. Ibid., s. 97-99.
Sumski rasadnici, (u s u r a d n j i ) . Monog r a f i j a Sume u H r v a t s k o j , Zagreb 1992., s.
101-104.
Šumske kulture i plantaže, (u suradnji). I b i d . s. 105-108.
Unapređenje proizvodnje biomase sumskih
ekosustava
Hrvatske.
Glasnik
za
sum. pokuse, Posebno i z d a n j e 4, Zagreb
1993., s. 1-6.
Brojnost pomlatka
glavne
vrste
drveCa kao temeljni preduvjet kvalitetne obnove, podizanja i njege suma. Ibid., s. 365379.
Studija
biološkog i gospodarskog rješenja sume Turopoljski lug ugrožene propadanjem, (uzgojna i s t r a ž i v a n j a sa SkenderoviC, J.). Glasnik za sum. pokuse 29, Zagreb 1993., s. 295-334.
Basadnicka proizvodnja listaca i njen
utjecaj na kvalitetu sumskih kultura, (s
OrsaniC, M.). Izvješće o znanstvenoistraživačkom r a d u za 1992. Sum. i n s t i t u t J a s t r e barsko i Sum. f a k u l t e t Zagreb. J P H r v a t ske sume, Zagreb 1993., s. 159-161.
Obnova suma hrasta lužnjaka u SO
Sisak, (grupa autora). Glasnik za sum. pokuse 30, Zagreb 1994., s. 299-355.
Prilog poznavanju broja biljaka i količine sjemena za kvalitetno pomlađivanje
i poSumljavanje. Sum. list 3-4,1994., s. 71-79.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Utjecaj ekoloških i gospodarskih cinilaca na sušenje hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje SO Sisak, (grupa autora). Glasnik za sum. pokuse 30, Zagreb
1994., s. 361-419.
Sumski sjemenski rajoni
u Hrvatskoj,
(grupni rad, rukopis p r e d a n u JP "HS"),
Zagreb 1995., s. 1-111.
Urod žira
u prirodnim sastojinama
hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, (s OrsaniC,
M. i AniC, I.). U n a p r e đ e n j e proizvodnje biomase sumskih ekosustava, knj. 1, H S D , Zagreb 1996., s. 105-112.
Bukove sume Hrvatske i njihovo mjesto u kompleksu suma središnje i jugoistočne Europe, (sa OrsaniC, M. i AniC, I.).
I b i d . s., 113-124.
Prilog
poznavanju
nekih
sumsko-uzgojnih
svojstava
pionirskih
listopadnih
vrsta drveCa, (s AniC, I. i OrsaniC, M.).
Ibid., s. 179-186.
Prirodne sastojine topola i vrba u današnjim ekološkim i gospodarskim
uvjetima H r v a t s k e , (s OrsaniC, M. i AniC, I.).
Ibid., s. 217-228.
Kontejnerska proizvodnja sadnica hrasta lužnjaka i njen utjecaj na kvalitetu
sumskih kultura, (s OrsaniC, M i AniC, I.).
Ibid., s. 307-312.
Uzgojni
zahvati
u
submediteranskim
sumama hrasta medunca, (s AniC, I. i OrsaniC, M.). I b i d . s. 343-354.
LITEBATUBA
*** SN, s. 373.
*** SL 1-2/95., s. 55.
PrpiC, P.: Odlikovani sumarski strucnjaci - P r o f . dr. sc. Slavko Matic, dipl. inž.
sumarstva. Sum. list 9-10,1996., s. 435.
*** H S D 1846-1996, s. 282, 285, 287, 288,
293-295, 299-301, 304, 307, 308, 337, 355, 356,
361, 369-377, 379-389, 392, 391, 413, 424, 436.
*** H r a s t l u ž n j a k u H r v a t s k o j , s. 504,
507, 423, 524, 531, 523, 533, 534, 535.
*** SIB, s. 6, 34, 67.
Povijest šumar. H r v a t s k e 1846 1976., s. 1, 23, 37, 53, 92, 417.
*** SL 3-4,1997., s. 182,186.
Klepac, D.: Iz sum. pov. Gorskoga...,
Zagreb 1997., s. 57,114,153,166, 216.
M A T I ć , Vasilije, (Moravice, Gorski kotar, 12.IV. 1906. - Sarajevo,
20.YIII.1981.), dipl. ing. Sumarstva,
redovni sveuc. profesor.
Nakon završene gimnazije u
Ogulinu 1926.g„ s t u d i r a Sumarstvo
na Gospodarsko-Sumarskom fakult e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol.
g. 1929.-1930., a d i p l o m i r a o 10.X.
1930.
146
D a n a 12.V.1932. zaposlio se u
D i r e k c i j i Suma na S u š a k u na poslovima u r e đ i v a n j a , 1933.g. prelazi
u D i r e k c i j u Suma Sarajevo, r a d i
p r u ž a n j a pomoći prigodom uvođen j a s u v r e m e n i h m e t o d a uređivan j a Suma, a 1937. prelazi u Direkciju Suma u Tuzli.
prodekan i dekan PoljoprivrednoSumarskog te dekan osamostaljenoga
Šumarskoga f a k u l t e t a u Sarajevu.
Bio j e a k t i v a n elan S I T Š I D
SR B i H i jedno je v r i j e m e bio
p r e d s j e d n i k tog saveza.
Za svoj doprinos znanstvenom r a d u i o b r a z o v a n j u k a d r o v a
dobio je n a g r a d u "27. juli" i nagradu "Veselin Maslesa", a za doprinos
r a z v o j u p r i v r e d e i d r u š t v a odlikovan je Ordenom r a d a sa z l a t n i m
vijencem i O r d e n o m zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom.
Školovao je od 1951. do odlaska u m i r o v i n u 1972. godine 22. gen e r a c i j e Šumarskih s t r u č n j a k a , ali
je i d a l j e h o n o r a r n o r a d i o na fak u l t e t u do k r a j a života.
Objavio je veći b r o j knjiga,
z n a n s t v e n i h radova, s t u d i j a i drugih p u b l i k a c i j a .
P o s l i j e uspješno obavljenoga
posla, 1938.g. v r a ć a se u Sušak i preuzima dužnost r u k o v o d i t e l j a Šumske u p r a v e u J a s e n k u u Gorskom
k o t a r u , gdje r a d i d o početka I I .
svjetskog rata, koje je vrijeme
(1941.-1945.) proveo kao r a t n i zarobljenik u Njemačkoj.
P o p o v r a t k u p r e u z i m a rukovođenje poslovima Sumarstva u Okr u ž n o m NO u Delnicama. Na traženje vlade N E B i H , 1946. godine
p r e m j e š t e n je u S a r a j e v o u Ministarstvo Sumarstva i d r v n e indust r i j e gdje je r u k o v o d i o poslovima
p l a n i r a n j a , n a j p r i j e kao načelnik
O d j e l j e n j a (1946.-1947.), a z a t i m kao
pomoćnik ministra (1947.-1949.). Početkom 1950. i z a b r a n je za izvanrednoga, a 1958. za redovnoga prof e s o r a na P o l j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e t u u S a r a j e v u za pred m e t uređivanje Suma gdje je svo
v r i j e m e bio r u k o v o d i t e l j k a t e d r e .
VrSio je i dužnost sefa zavoda za
u r e đ i v a n j e Suma, odnosno Odjeljen j a za u r e đ i v a n j e Suma I n s t i t u t a
za Sumarstvo u S a r a j e v u , a bio je
VAŽNIJI BADOVI
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Normalno stanje u jelovim i smrCevim
sumama. B a d o v i P § f a k u l t e t a , S a r a j e v o
1956, B I / l .
Eine angewandte Methode zur Zuwachbestimmung
Tannen-Fichten-und
BuchenPlenterwšlder in Jugoslawien. I U F B O Kongres, O x f o r d 1956.
Taksacioni
elementi
prebornih
suma
jele, smrce i bukve na području Bosne.
Badovi §F i Inat. za sumaratvo, S a r a j e v o
1959, IV/4.
Ertragstafeln
der
Tannen-Fichen-und
Buchen - Plenterwšlder. I U F B O kongrea,
Bec 1963.
Osnovi i metod utvrđivanja normalnog sastava za preborne sastojine jele, smrce, bukve i hrasta kitnjaka na
području
Bosne. B a d o v i ŠF i I n a t i t . za sumaratvo,
S a r a j e v o 1963., V I I I / 8 .
Metod inventure suma za velike površine I., II. i I I I . dio. S a r a j e v o 1964.
Uređivanje suma I i II dio. S a r a j e v o
1968. i 1969.
Osnovne
smjernice gazdovanja
sumama u Bosni i Hercegovini, ( sa suradnicima). S a r a j e v o 1969.
Stanje suma u SB BiH prema inventuri suma na velikim površinama u 19641968. godini, (sa suradnicima). Sarajevo 1971.
Prirast i prinos suma. S a r a j e v o 1979.
Tablice taksacionih elemenata
visokih
i izdanackih suma u SB BiH, (sa suradnicima). S a r a j e v o 1980.
147
LITEBATUBA
BorosiC, J.: SIS, s. 7, 42,115.
*** SL: 1935., s. 478; 1936., s. 206; 1937., s.
43; 1939., s. 54.
*** SN, s. 356, 593.
Drinić, P.: In memoriam - Vasilije
Matic - V a j o (1906-1981). SL 4-5/82., s. 203204.
*** SE 2,1983., s. 403.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 229.
M A T I ć , Vlajko, ( S l a t i n a , 26.V.
1965.), dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na Šumarskom
f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu.
D i p l o m i r a o je Sumarstvo na Šumarskom odjelu 17.VI.1991.
MATIJAŠEVIĆ, Marijan, (Aljmas, E r d u t , 8.V.1910. - Rakov Potok, Zagreb, 8/9.VI.1945.), dipl. ing.
Sumarstva i književnik.
P r e m a nepotpunim podacima, osnovnu Školu polazio je u rodnom AljmaSu. Gimnaziju završava
u Osijeku, gdje je m a t u r i r a o 1929.
godine.
Šumarstvo s t u d i r a na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u
Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1932.33., a diplomirao 11.X.1933. Školovao se uz pomoC H r v a t s k o g kulturnog d r u š t v a "Napredak".
R a d n i vijek započinje 1933.g.
na pilani u D r v a r u B i H . Odatle
prelazi Šumskoj u p r a v i državnih
Suma u Donjem Kosinju na Velebitu, radeći na Šumskim radilištima (pilanama) u Kosinju, Štirovaci i Jasenku. Godine 1940. premješten je za kotarskoga Šumara u
Samobor, a 1941. prelazi u diplomatsku službu kao t a j n i k Poslanstva N D H u B r a t i s l a v i (Slovačka). Godine 1943. vraća se u Zagreb, u Ministarstvo Suma i r u d a i
tu je dočekao k r a j rata, ali i svoga
života.
Nove vlasti osudile su ga za
"kolaboraciju", proglašen je "narodnim neprijateljem" i u lipnju 1945.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
biva uhićen i s t r i j e l j a n u Rakovom
Potoku, nedaleko od Zagreba.
Uz nekoliko stručnih napisa
koje je objavio u staleskom glasilu
"Šumarski list" (od 1933.) dipl. ing.
M a r i j a n Matijasevic ogledao se i u
književnom stvaralaštvu, kao pjesnik, novelist i d r a m a t i k . Vec kao
gimnazijalac napisao je pripovijest
"Aljmaska gospa". Pjesme, poput "Lirika šestorice" (u s u r a d n j i 1930.), "I
licu gnjevnom" (1936.), "Nemir samoće" (1941.) objavljivao je u "Hrvatskoj reviji" i drugim časopisima.
Za d r a m u "U brodolomu", koja je
1944. izvedena u H N K u Zagrebu
dobio je prestižnu Demetrovu nagradu (1944.).
Velika inspiracija u njegovom književnom r a d u bile su Sume i priroda, pa su mu mnoge pjesme posvećene t o j problematici.
Sve su njegove pjesme i novele objavljene u 22 zbornika, časopisa i
novina. Objavio je i dvije zbirke u
v l a s t i t o j nakladi.
BADOVI IZ STBUKE
Suma i umjetnost. Sum. list 4,1933.
Obračunavanje ležišta
(visine) prizme
kod prerade drva na pilanama. Sum. list
10,1936.
Industrijalizacija
i
mentalne
dispozicije. Sum. list 2,1939.
Oospodarsko-politicke
mjere za
obranu suma. Sum. list 4,1940.
Kroz tvornicu celuloze u Drvaru. Osijecki H r v a t s k i list, br. 24,1934.
O posumljavanju i poljepsavanju aljmoskih cotova. I b i d . br. 90,1934.
Oospodarsko-politicke
mjere za
obranu suma. Savremenik, knj. I., br. 11, Bgd
1940.
Nase nizinske sume i gospodarstvo Najsolidnija podloga gospodarskog uravnoteženja. Spremnost br. 111-112, Zagreb 1944.
LITEBATUBA
BorosiC, J:. SIS, s. 8, ( I V . god.).
*** SL: 1936., s. 64; 1938., s. 594; 1939., s.
245; 1940., s. 190; 1943., s. 96.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s.
117,194.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 250, 325, 412.
148
*** SE 2,1983., s. 403.
Piskorić, O.: P o r t r e t i - M a r i j a n Matijasevic, dipl. inž. sum. i književnik (1910.1945.), SL 5-6/95., s. 211-214.
Spoljarić, V.: 50 godina od tragične
s m r t i - M a r i j a n MatijaseviC, dipl. ing. sumarstva i književnik, glasilo " H r v a t s k e
sume", Zagreb 1995., br. 47-48.
Krmpotič, M.: Životopisi i djela hrvatskih k n j i ž e v n i k a šumara. Katalog izložbe
slika, kipova i k n j i ž e v n i h radova. Etnografski muzej, Zagreb 1996.
M A T I J A Š I Ć , Nives, (Ogulin, 15.
III.1969.), dipl. ing. Sumarstva.
K ć e r Josipa, saobraćajnog tehničara, h r v a t s k e nacionalnosti i
d r ž a v l j a n s t v a . S r e d n j u matematick o - i n f o r m a t i c k u školu završila je
1988. god.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a l a na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
13.X.1993. god. iz znanstvenoga pod r u č j a uređivanje Suma s naslovom diplomskog r a d a "Revitalizacija starog p a r k a u Ogulinu", (vid.
S A L O P E K , MATIJAŠIĆ, 4. knjiga).
M A T I J A Š I Ć , Vladimir, (Ogulin 6.
X.1908.-Zagreb, 1979.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i M a r i j e r. Cindric.
H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjeroispovijesti. R o d i t e l j i su mu bili ugostitelji. Osnovnu i s r e d n j u Školu polazio je i završio u Ogulinu, matur i r a v š i na R e a l n o j gimnaziji Ogulin 1927. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je
skol. g. 1930.-31., a d i p l o m i r a o je na
Š u m a r s k o m o d j e l u 12.X.1931.
P r e m a nepotpunim podacima,
prvo zaposlenje, kao p r i p r a v n i k ,
dobiva 16.1.1932. u R u d o p o l j u , Dir e k c i j a Suma Sušak. N a k o n obavljenog pripravničkog staža, 1934. polaže s t r u č n i d r ž a v n i ispit za samostalno v o đ e n j e Šumskoga gospodarstva. O d m a h je dobio mjesto u p r a vitelja Šumarije R u d o p o l j e (1935.),
a z a t i m u V r h o v i n a m a (1937.)
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Početkom I I . svj. r a t a premješten je R a v n a t e l j s t v u d r ž a v n i h Suma u Gospić (1941.), a z a t i m u Ogulin (1942.), radeći u Šumarskoj struci. P o r a t n e d v i j e godine (1945.1946.) ponovno je sa službom u Lici (Gospić), da bi se 1947. d e f i n i tivno preselio u Gorski k o t a r . Od
1947. do 1952. u p r a v i t e l j je Šumarije Gerovo, a od 1953. u p r a v i t e l j Šum a r i j e Delnice. U novo osnovanom
ŠG Delnice n a j p r i j e r a d i na poslovima interne kontrole, da bi pod
k r a j svoje Sumarske k a r i j e r e bio
imenovan pomoćnikom d i r e k t o r a
gospodarstva. U m i r o v l j e n je 1969.g.
V r s n i poznavalac problemat i k e gospodarenja p r e b o r n i m Sum a m a na visokom krSu, dipl. ing.
V l a d i m i r M a t i j a s i c svoje je z n a n j e
r a d o prenosio na mlađe kolege, zah t i j e v a j u ć i od n j i h rigoroznu prov e d b u svih z a d a t a k a k o j i su proizlazili iz Sumsko-gospodarskih osnova i godišnjih planova gospodarenja.
LITEBATUBA
Borosić, J.: SIS, s. 8, 42,114.
*** SL: 1933., s. 283; 1935., s. 112, 233;
1937., s. 495; 1941., s. 329, 540; 1942., s. 93.
*** SN, S. 357.
M A T I J E V I Ć , Ante, iz Davora, Slavonija, ing. Sumarstva.
Šumarstvo je apsolvirao 1901.
u p r v o j generaciji s t u d e n a t a trogod i š n j e Šum. a k a d e m i j e u Z a g r e b u .
P r e m a pronađenim podacima,
1901. imenovan je Sum. vježbenikom kod B r o d s k e imovne općine u
Vinkovcima, gdje je službovao do
1910. u Š u m a r i j a m a Otok i Cerna, s
t i m e sto je 1907.g. imenovan Sum.
pristavom. Bio je elan H S Š D .
LITEBATUBA
*** SL; 1901., s. 504; 1907., s. 39; 1908.
Iskaz članova H S S D ( A n t u n ) .
Borosić, J.: SIS., s. 3 (Ante).
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije, Vinkovci-Slav.
Brod 1974., s. 538 (Antun).
149
M A T I J E V I ć , Blaženka, (Bjelovar, 3.III.1969.), dipl. ing. Sum.
K ć e r J o s i p a iz P r e d a v c a , sela k r a j Bjelovara. Hrvatskoga državljanstva. S r e d n j u školu završila
je u CUO - u s m j e r e n j e za k u l t u r u i
u m j e t n o s t - u B j e l o v a r u 1989.g.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a l a na
Šumarskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u 11.
VII.1994. iz znanstvenoga područja Šumske melioracije krSa, (vid.
K U L I C , M A T I J E V I C , 2. knjiga).
M A T I J E V I ć , Ivan, ( K a n i ž a , Gospić, 19.11.1950.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n k i n , z a n i m a n j e m službenice. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere. Školovao se u Gospiću. Osnovn j u školu završio je 1965., a gimnaziju 1969. god.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu 20.XII.1973.
P r v o zaposlenje dobiva u D I P
Ogulin 1.II.1974. S l i j e d i služenje
vojnog r o k a i n a s t a v a k r a d a u istom poduzeću. Do 1.II.1976. vodit e l j je r a d i l i š t a za p o t r e b e investicija, a nakon toga u n a p r i j e đ e n je
za tehničkog u p r a v i t e l j a d o r a d n e
pilane. Od 15.VIII.1978. do l . V I I I .
1988.g. t e h n i č k i je v o d i t e l j tvornice m o n t a ž n i h k u c a i rukovodit e l j gradilišta. NapustivSi Ogulin,
nešto vise od godinu d a n a ( l . V I I I .
1988. - 15.XI.1989.) r a d i u D o n j o j
S t u b i c i u H r v . z a g o r j u na m j e s t u
v.d. d i r e k t o r a poduzeća "Stolar ", da
bi n a r e d n e t r i godine bio "slobodni
radnik", radeći n a j r a z l i c i t i j e poslove. N a k o n o s n i v a n j a J P " H r v a t s k e
Sume", l.X.1992. p r i m l j e n je u stalni r a d n i odnos u UŠ Gospić u Proizvodni odjel, na radno mjesto stručnog s u r a d n i k a za iskoriscivanje
Suma, gdje se nalazio i krajem 1997.g.
T i j e k o m s l u ž b o v a n j a u drvn o j i n d u s t r i j i bio je nazočan većem b r o j u s t r u č n i h skupova, a poH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
glavito onih iz domene i z g r a d n j e
montažnih objekata.
Član je H Š D . Živi u r o d n o j
K a n i ž i kod Gospića.
LITEBATUBA
*** SL, 1-2,1995., s. 68.
M A T I J E V I C , Marija, (Otočac, 1.
IV.1941.), dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a l a je na vec osamostaljenom Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. D i p l o m i r a l a je
na ŠG odjelu 14.X.1966.
M A T I Š E V I Ć (MATICEVIĆ), Makso, (Slav. Brod, 1872. - Zagreb, 30.
1.1917.), n a d s u m a r .
Šumarstvo je apsolvirao 1891.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a .
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
1908. r a d i o je kao k o t a r s k i Šumar
kod P e t r o v a r a d i n s k e imovne općine u Srem. Mitrovici, a 1910. imenovan je, kao k o t a r s k i Šumar, nadSumarom kod iste imovne općine,
gdje se, u istom svojstvu, nalazio i
1917. godine.
U m r o je na l i j e č e n j u u Zagrebu u 45. godini života.
LITEBATUBA
*** SL: 1908. (iskaz članova); 1910., s.
155 (Maticevic).
*** Umro Makso Maticevic. SL. 1917., s.
40.
BorosiC, J.: SIS, s. 19 (MatiseviC).
*** SN, S. 52 (MatiseviC).
MATIZOVIĆ, Dragutin, iz Tovarnika, ing. Sumarstva, Sum. savjetnik.
Š u m a r s t v o je apsolvirao na
V i s o k o j školi za k u l t u r u tla u Beču 1893. godine.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
kao k o t a r s k i Šumar, p r e m j e š t e n je
1904. iz V u k o v a r a Ž u p a n i j s k o j oblasti u Ogulin, gdje je 1906. imenovan ž u p a n i j s k i m Šumarskim nadzornikom i gdje se nalazio i 1915.g.
T a d a je u istom svojstvu vraćen u
150
V u k o v a r . Z e m a l j s k i m Šumarskim
s a v j e t n i k o m imenovan je 1920. kod
Šumarskog odsjeka Ministarstva
Suma i r u d n i k a u Zagrebu, gdje je
u m i r o v l j e n 1923. godine.
U službu se vraća 1925. k a d a
je postavljen za d i r e k t o r a Direkcije Suma u Zagrebu, i u tom svojstvu definitivno je u m i r o v l j e n 1926.
U m r o je 1946. god.
P r e m a D. Klepcu (1965.) Dragutin Matizovic p r i p a d a o je g r u p i
s t a r i h t a k s a t o r a k o j i su služili u
Sumama Gorskoga k o t a r a , a pozn a t i su po t o m e Sto su k o n s t r u i r a l i
n o r m a l u gotovo za svaku Sumu koju su u r e đ i v a l i i te se n o r m a l e za
bivSe zemljišne zajednice Gorskoga k o t a r a mogu naci u gospod. osnovama iz toga vremena.
P r o n a š l i smo i p o d a t a k da je
u L o v a c k o - r i b a r s k o m v j e s n i k u polemizirao sa Z. T u r k a l j o m .
Bio je elan H S S D , k a s n i j e i
H Š D , od početka stoljeća do svoje
smrti, a sudjelovao je u r a d u društ v e n i h s k u p š t i n a (1919.)
BADOVI
Zabrana lova vrebanjem na srnjake u
Županiji modrusko - riječkoj, (Odgovor Z.
T u r k a l j u ) . L B V 1910., X I X , 8, s. 87-88; 12,
s. 135-139.
LITEBATUBA
*** SL: 1904., s. 644; 1905., s. 462; 1906., s.
39; 1910., s. 76; 1917., s. 273; 1919., s. 54; 1920.,
s. 163; 1923., s. 627; 1925., s. 697; 1926., s. 557;
1939., s. 50; 1940., s. 38; 1946., s. 64.
*** SL: Iskaz članova H S D (1908., 1915.,
1926./27., 1940., 1943.).
BorosiC, J.: SIS, s. 22.
Klepac, D.: U r e đ i v a n j e suma, Zagreb
1965., s. 272.
Frkovič, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V 18921991., Zagreb 1993., s. 123, 424.
*** H S D 1846-1996., s. 154.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 117, 229.
MATKOVIC, Petar, (Kučine, Solin, Split, 6.IX.1913. - Split, 20.XII.
1988.), dipl. ing. Sumarstva, profesor.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
P o t j e č e iz težačke obitelji.
P u č k u školu polazi u selu Mravinci, a gimnaziju u S p l i t u .
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.
1936.-37., a d i p l o m i r a o 6.II.1939.
P r v o zaposlenje dobiva iste
godine u Općini grada Splita, a
1941., r a d i pod t a l i j a n s k o m u p r a vom u R a v n a t e l j s t v u Suma u Makarskoj. Zatim radi u Ravnateljstvu Suma u S e n j u (1942.) i OmiSu
(1943.). D r ž a v n i s t r u č n i ispit položio je 1942. Godine 1944. vraća se u
S p l i t , g d j e 1947. b i v a p o s t a v l j e n
u p r a v i t e l j e m U p r a v e za poSumljav a n j e i m e l i o r a c i j u krSa. Polovinom 1948.g. postaje direktorom Sred n j e Sumarske škole za krs u S p l i t u
i n a s t a v n i k iz p r e d m e t a : geologija,
polit, ekonomija i ekonomika krša.
U l i p n j u 1951. i z a b r a n je za
p r o f e s o r a botanike Vise pedagoške
škole u Splitu, na k o j o j d u ž n o s t i
o s t a j e do odlaska u m i r o v i n u 1978.
Od 1956. do 1960 bio je i d i r e k t o r
t e vise škole. J e d n o j e v r i j e m e
obavljao i dužnost načelnika Odjela za p r o s v j e t u NO grada Splita.
Uz zasluge za organizaciju Upr a v e za p o S u m l j a v a n j e krSa i Sredn j e Sum. škole za k r s u S p l i t u ist a k a o se osnivanjem r a d n i h organizacija, kao npr. osnivanjem ras a d n i k a (MuC, K n i n ) i botaničkog
v r t a na M a r j a n u (1951.), a kao profesor poznat je po z a h t j e v n o s t i poz n a v a n j a f l o r e kraškoga p o d r u č j a
- predočene u v l a s t i t o m h e r b a r i j u .
Slovio je kao strog, ali u v i đ a v a n i
pravedan direktor i nastavnik.
Bio je višegodišnji t a j n i k , a
do k r a j a života i elan u p r a v e druš t v a "Marjan", k o j e j e o d r ž a v a l o
park-Sumu M a r j a n .
Z n a č a j a n je i njegov spisat e l j s k i rad. I z d a o je nekoliko sam o s t a l n i h p u b l i k a c i j a - knjiga.
Od 1963. do 1977. glavni je i
odgovorni u r e d n i k časopisa "Hor-
151
t i k u l t u r a " za k o j i pise i mnoge
priloge. Svoje r a d o v e o b j a v l j i v a o
je i u d r u g i m časopisima i publ i k a c i j a m a : u s p l i t s k i m "Mogućnostima" (1967., 1971.), u "Arhitekt u r i i u r b a n i z m u " (Beograd 1969.)
u z b o r n i k u F l o r i k u l t u r a Jugoslavije" ( M o s t a r 1970.) u "Zborniku
P e t r a H e k t o r o v i c a " ( Z a g r e b 1970.),
u "Periodicum biologorum" (Zagreb
1970.), u Z b o r n i k u simpozija "Hvar
u p r i r o d n i m znanostima" (1977.) i u
"Zborniku B o b e r t a V i s i a n i j a Šibencanina" (Šibenik 1983.).
Bio je a k t i v a n elan H Š D i
društveni odbornik.
KNJIGE
Vegetacija Marjana. Znanstvena biblioteka Matice h r v a t s k e u Splitu, 1959., s.
1-133.
Biljka-Covjek-prostor.
Ukrasne
biljke jugosl. obale. P o d o d b o r MH u Splitu,
1970., s. 1-333.
Bobert
Visiani
SibenCanin.
Izdanje
"Arto", Zagreb 1977.
LITEBATUBA
*** SL: 1940., s. 182, 261, 268, 515; 1941.,
s. 267, 459; 1942., s. 218, 219; 1943., s. 24, 32, 95.
*** SN, s. 359, 563
PiskoriC, O.: P r o f . P e t a r MatkoviC,
dipl. inž. sum. (1913-1988). SL 9-10, 1989., s.
554-556.
TonkoviC, D.: N a k o n pedeset godina
ponovo na okupu. SL 1989., s. 215-223.
*** H S D 1846-1996., s. 221, 223, 228, 235,
236, 295.
MATOC, Ivica, ( S i s a k , 1 3 . V I I I .
1965.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin F r a n j e i Milice Milicevic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . P o t j e č e iz
visokoobrazovane obitelji: otac mu
je l i j e č n i k , a m a j k a p r o f e s o r i c a .
Obrazovao se u Sisku. Osnovnu je
školu završio 1979., a s r e d n j u ekonomsku 1984.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 1992. iz p o d r u č j a iskoriSćivanja Suma s temom diplomskog r a d a "Privlačenje d e b a l a hrasta l u ž n j a k a L K T 81".
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i o je
u UŠ Sisak, pa se zaposlio u Šumar i j i Jastrebarsko u svojstvu pomoćnika revirnika (1995.). Nakon toga
p r e m j e š t e n je za r e v i r n i k a u Šumariju Pisarovana. Sada (1997.) je revirnik u BJ PleSivica, UŠ Karlovac.
LITEBATUBA
***SL 1-2/95., s. 66.
MATOCEC, Petar, ( Đ u r đ e v a c , 16.
1.1948. - Đ u r đ e v a c , 1992.), dipl. ing.
Sumarstva.
Sin F r a n j e , z a n i m a n j e m zeml j o r a d n i k a . H r v a t s k e nacionalnosti. Školovao se n a j p r i j e u r o d n o m
Đ u r đ e v c u , a s t u d i r a o je u Zagrebu.
U Đurđevcu je završio osnovnu Školu (1963.), a m a t u r i r a o je na Gimn a z i j i "Vilim Galjer" 1967. godine.
S t u d i r a o je Sumarstvo na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. Teško se školovao, pa je neko vrijeme radio kao čuvar (BTZ).
D i p l o m i r a o je 30.YII.1979. godine.
N a k o n d i p l o m i r a n j a i odsluženog vojnog r o k a n i j e o d m a h dobio posao u Šumarskoj struci, te se
zaposlio u Dl "Česma" u B j e l o v a r u
i p u t o v a o svakodnevno na posao iz
r o d i t e l j s k e kuCe u Đ u r đ e v c u . Tek
n a k o n vise od godinu d a n a takvog
r a d a zaposlio se u Šumarstvu. Oženio se i dobio dvoje djece, pa je udvostručio n a p o r e da svoju o b i t e l j
m a t e r i j a l n o zbrine, i jos je vise radio, ali...
Zbog neodgovornosti lokalnog
liječnika, k o j i je k o n s t a t i r a o da izraslina na v r a t u dipl. ing. P e r e
Matoceca n i j e maligna, i n a r u č i o
ga na k o n t r o l u za godinu dana, stigao je na pregled u Z a g r e b prekasno, t a k o da ga ni o p e r a c i j a ni kemoterapija nisu uspjele spasiti. Umro je nedugo iza proslave svoje 25.
o b l j e t n i c e m a t u r e , ne v j e r u j u ć i da
ce mu se dogoditi najgore. Naime,
u nimalo lakom životu bio je nep o p r a v l j i v i optimist.
152
M A T O K A N O V I Ć , Helena, (Bosanska Gradiška, 5.VIII.1968.), dipl.
ing. Sumarstva.
K ć e r Đ u r e , z a n i m a n j e m stolara. S r e d n j u d r v n o p r e r a đ i v a c k u
školu završila je 1987. godine
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a l a na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
1.XII.1993. s naslovom diplomskog
r a d a "Važnije gljive na alepskom
(Pinus halepensis)
i
brucijskom
boru (Pinus brutia) u Istri", znanstvenoga p o d r u č j a Šumarska fitopatologija, (vid. P R E V O Z N I K , 4. knjiga),
M A T O L N I K , Ivan, iz B u d i m a c a ,
Našice, Slavonija, Sumarnik.
Sin je S t j e p a n a Matolnika,
vlastelinskoga nadSumara. Š u m a r stvo je apsolvirao na GospodarskoSum. učilištu u K r i ž e v c i m a 1893.g.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
1898. r a d i o je kao Šumar Vlastelinstva d o n j o m i h o l j a c k o g a sa sjedištem u P o d r a v s k o j Moslavini, gdje
r a d i i 1908. Godine 1915., r a d i o je u
svojstvu vlastelinskoga Šumara u
Zagrebu, a 1917., kao u p r a v i t e l j Suma prvostolnoga Kaptola zagrebačkog, imenovan je Sumarnikom. U
Z a g r e b u je živio i 1927. god.
Bio je elan H S Š D , k a s n i j e
Jugosl. Sum. u d r u ž e n j a
BADOVI
I opet lija na stablu. L B V 1898, V I I ,
6, s. 72-73.
LITEBATUBA
*** SL: 1898., s. 407; 1907., s. 116, 388;
1917., s. 39.
Borosić, J.: SIS, s. 19.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , Zagreb 1993., s. 333.
M A T O L N I K , Stjepan, vlastelinski nadSumar.
R o đ e n je 1844. godine, ali mjesto r o đ e n j a n i j e poznato. Nismo
pronašli ni p o d a t k e o školovanju.
Bio je u službi kod vlastelinstva u D o n j e m Miholjcu, gdje je
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
u m r o 14.VIII.1907. u 64. godini života kao nadSumar.
Za mnogogodišnje službovanje, a posebno za r a z v o j lovstva na
v l a s t e l i n s t v u odlikovan je 1901.g.
Z l a t n i m križem.
Bio je elan H r v a t s k o - slav.
Sum. d r u š t v a .
LITEBATUBA
*** SL: 1901., s. 614; 1907., s. 118.
Osobne viesti. Umrli. Matolnik Stjepan. SL 9-10,1907., s. 388.
MATOSEVIĆ, Damir, (Nova G r a
diska, 23.IX.1964.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Josipa, z a n i m a n j e m profesora. Srednjoškolski odgojno-obrazovni c e n t a r završio je god. 1983.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu 19.V.1989. s naslovom diplomskog r a d a " I n t r o d u k c i j a m u f l o n a u
južnom i zapadnom Psunju" iz predm e t a lovstvo.
Godine 1995. r a d i o je na mjestu r e v i r n i k a u Š u m a r i j i Nova Kapela, UŠ Požega (od 1.X.1995. UŠ
Nova Gradiška), a 1996., kao stručni s u r a d n i k za lovstvo, i z a b r a n je
za p r e d s j e d n i k a Šum. d r u š t v a Nova G r a d i š k a .
P r e d p o v j e r e n s t v o m H L S 23.
X.1996. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih t r o f e j a .
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 61.
*** H S D 1846-1996., s. 414.
MATOSEVIĆ, Dinka, (Zagreb, 1.
VIII.1966.), dipl. ing. Sumarstva.
K c i V l a d i m i r a i V e l j k e r.
Car. H r v a t i c a , r i m o k a t o l i č k e vjere. Otac j o j je dipl. ing. a r h i t e k t u r e , a m a j k a p r o f e s o r i c a njemačkoga jezika. Školovala se u Zagrebu: osnovnu je školu završila 1982,
a s r e d n j u u Obrazovnom c e n t r u za
jezike 1985. godine.
153
Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
D i p l o m i r a l a je 16.V.1990. iz podr u č j a đenđrologije. N a p i s a l a je i
o b r a n i l a diplomski r a d pod naslovom "Značaj r o d o d e n d r o n a kao ukrasnog bilja".
Od 1991.g. zaposlena je u Šumarskom institutu Jastrebarsko.
R a d i u O d j e l u za z a š t i t u i uzgajan j e Suma, p o d r u č j e entomologije.
BADOVI
Gracan, J., Matosević, D., 1993.: Common Beech (Fagusta sylvatica IJ.) forest in
Croatia, ( B u k o v e sume u H r v a t s k o j ) . Proceedings of an EC W o r k s h o p , A h r e n s b u r g
1-2 July, 1993.: 39-52.
MatoseviC, D., 1993.: Pojava i stetnost
hrastovih osa siskarica u našim sumama,
(Occurrence of gall wasps in our oak forests). Badovi 28 (1/2), S l J , s. 235-246.
Novak Agbaba, S., LioviC, B., MatoseviC, D., 1994.: Novi fungicidi u suzbijanju
pepelnice na hrastovom podmlatku, (New
fungicides in oak mildew control on young
oak crop). B a d o v i 29 (1), Si J, s. 37-47.
Saveznog o d b o r a za n a t j e c a n j e sjekača. Od 1966. godine, bio je sudac
na r e p u b l i č k i m , saveznim i međun a r o d n i m p r v e n s t v i m a od 1965. te
15 p u t a t r e n e r ekipe za S R H .
Osam p u t a bio je vođa savezne
ekipe na m e đ u n a r o d n i m natjecan j i m a , p r e d a v a č na s e m i n a r i m a za
n a t j e c a n j e sjekača i elan k o m i s i j a
za i z r a d b u p r a v i l n i k a za proizvodna n a t j e c a n j a sjekača. Bio je i elan
t i m a za o b r a z o v a n j e r a d n i k a uz
r a d na t e č a j e v i m a sjekača, dizaličara, t r a k t o r i s t a i ostalih specijalnosti.
Za zapaženu a k t i v n o s t odlikovan je O r d e n o m rada, p r i m i o je
visoka o d l i k o v a n j a "Narodne tehnike" H r v a t s k e i Z l a t n u p l a k e t u
20. o b l j e t n i c e R O Š "Slavonska Suma" Vinkovci i dr.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 56.
*** SIB, s. 11, 34, 44, 67.
LITEBATUBA
SarCević, S.: In memoriam - MatoseviC, I v a n - K u m , dipl. inž. s u m a r s t v a (19331990.), SL 9-10/90., s 433-434.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije. Vinkovci - Slav.
Brod 1974., s. 644.
MATOSEVIĆ, Ivan, (Ilaca, Vinkovci 23.XII.1933. - 1990.), dipl.
ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je
skol. g. 1956.-57., a d i p l o m i r a o 1960.
na veC osamostaljenom Š u m a r s k o m
fakultetu.
Odmah nakon diplomiranja
počeo je r a d i t i u Š P I K "Spacva"
Vinkovci. Od 1963. uspješno obavlja poslove u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e
G u n j a . Od 1970. u ŠG "Hrast" vodi
poslove glavnog i n ž e n j e r a za eksp l o a t a c i j u Suma.
Školovao je deset generacija
u č e n i k a za m a j s t o r e - s j e k a c e u Poljoprivredno-Sumarskom centru u
V i n k o v c i m a . U n a p r e d i o je z v a n j e
sjekača i uzdigao ga svojom aktivnošću. Bio je elan R e p u b l i č k o g i
MATOSEVIĆ, Ratko, (Nova G r a
diska, 5.VIII.1964.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Milana, h r v a t s k e nacionalnosti i d r ž a v l j a n s t v a . P o t j e č e iz
službeničke obitelji. Osnovnu i sredn j u školu polazio je i završio u Zagrebu. M a t u r i r a o je u OC "Nikola
Tesla" 1983.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
1.IX.1990. iz znanstvenoga područja đenđrologija. Tema njegovoga diplomskog r a d a nosi naslov "Japanski u k r a s n i javor ".
P r v o zaposlenje dobiva u Šum a r s k o j inspekciji grada Z a g r e b a
1.VII.1992. godine, gdje i o b a v l j a
p r i p r a v n i č k i staž. K a o specijalist
za i n f o r m a t i č k u o b u k u i alate,
15.XII.1993. prelazi u Direkciju "Hrv a t s k i h Suma", u I n f o r m a t i č k u slu-
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
154
žbu, gdje je r a d i o i p o t k r a j 1997.
godine.
Osim nekoliko s t r u č n i h članaka, o b j a v l j e n i h u časopisu "Hrv a t s k e Sume", t i j e k o m r a d a u Direkciji HŠ izvršio je g r a f i č k u obradu vise p u b l i k a c i j a i knjiga, od koj i h bilježimo: Poslovno izvješće HŠ
za 1993., 1994., 1995. i 1996. godine;
R. Sabadi: Švicarsko Sumarstvo i
p r e r a d a d r v e t a ; D. Klepac: Novi
sistem u r e đ i v a n j a Suma i L e x i c o n
silvestre.
Član je H Š D . Živi u Z a g r e b u .
LITEBATUBA
*** SL 1 - 2 , 1 9 9 5 . , s. 57.
MATOTA, Ivo, ( N o v i g r a d P o d r a v ski, Koprivnica, 2.V.1916.), dipl. ing.
Sumarstva.
Sin J o s i p a i B a r b a r e r. ljevak. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere.
R o d i t e l j i su mu bili poljodjelci.
Osnovnu Školu polazio je i završio
u N o v i g r a d u P o d r a v s k o m 1927., a
s r e d n j u je polazio u K o p r i v n i c i i u
Zagrebu, gdje je i m a t u r i r a o na I I .
m u š k o j r e a l n o j gimnaziji.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Zagrebu, gdje je apsolvirao skol. g. 1945.-46., a diplomirao 21.V.1947. godine.
S a k t i v n o m Šumarskom službom započeo je kao Sumarski vježH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
b e n i k - r e f e r e n t u Š u m a r i j i Novigrad (1941.-1943.). Zatim radi kao
r e f e r e n t e k s p l o a t a c i j e Suma u Goli
( R e p a s ) 1944. U t o k u r a t n i h god i n a (1941.-1945.) bio je povremeno
u vojsci i u n j e m a č k o m r a t n o m zarobljeništvu.
Godine 1945. p o s t a v l j e n je za
r e f e r e n t a u O d j e l u Sumarstva u
K o t a r s k o m NO i Š u m a r i j i K o p r i v nica, a 1946. prelazi za u p r a v i t e l j a
Šumske m a n i p u l a c i j e u U p r a v i Kop r i v n i č k i h ugljenokopa.
U 1947. godini odlazi iz r o d n e
P o d r a v i n e n a mjesto u p r a v i t e l j a
građevne u p r a v e Glina n a g r a d n j u
Šumske pruge. N a r e d n e 1948. pos t a v l j e n je za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e
Glina, a 1949. godine za u p r a v i t e l j a
Š u m a r i j e D v o r n a Uni. U s l i j e d i l a
su r a d n a m j e s t a sefa Planskog odjela u ŠG H r v . K o s t a j n i c a (1949.1950.) i m j e s t o u p r a v i t e l j a Šumar i j e H r v . D u b i c a (1950.-1951.) u nizinskim posavskim Sumama hrasta, b r i j e s t a i jasena. Bilo je to
d o b a sušenja i n e s t a j a n j a b r i j e s t a
kao v r s t e đ r v e t a u nizinskim Sumama.
P o s l i j e takvog dinamičnog
r a z d o b l j a s t a l n i h i čestih premještaja, n a s t u p i l o je m i r n i j e doba za
Sumarske s t r u č n j a k e . Š u m a r i j e su
p o s t a j a l e p r i v r e d n e organizacije,
r a d n a m j e s t a d o b i v a l a su se i popunjavala javnim natječajem, pa
je dipl. ing. M a t o t a od 1952.-1960.
bio u p r a v i t e l j Š u m a r i j e V r b o v s k o
u Gorskom k o t a r u , a nakon toga do
1969. godine bio je k o m e r c i j a l n i
d i r e k t o r ŠG Delnice (početnu god i n u d a n a i tehničkog sektora).
Općenito su se poboljšale mogućnosti stručnog r a d a u Šumarstvu zbog d u l j e s t a b i l n o s t i na radnim m j e s t i m a , pa je dipl. ing. Mat o t a n e p r e k i d n o r a d i o u Gorskom
k o t a r u u p r e b o r n i m Sumama četin a r a i liscara blizu 20 godina (1952.1969.). U Š u m a r i j i V r b o v s k o naslijedio je Sume bivših z e m l j i š n i h za-
155
jednica (podržavljene 1951.g.). Uslijedilo je o t v a r a n j e m n o g o b r o j n i h
Sumskih p r e d j e l a novim Šumskim
cestama (i prvom Sumarijskom zgradom). T r e b a s p o m e n u t i i p r a v i l n i k
t a d a jos postojećeg SG "Visevica"
R i j e k a , po kojem je u p r a v i t e l j Šum a r i j e osobno konsignirao (vrSio
o d a b i r a n j e stabala za sječu) u svim
sjecinama godišnjeg e t a t a , smatrajući to visoko s t r u č n i m poslom u
uzgoju Suma (sve do r a s f o r m i r a n j a
ŠG "Visevica" 1954. god.). Počelo je
i sušenje p o j e d i n a č n i h s t a b a l a cet i n j a r a - po zakonu o z a š t i t i Suma
otpočele su s a n i t a r n e sječe pojedin a č n i h stabala, svake n a r e d n e godine u većim količinama.
Prelaskom u novoosnovano
ŠG Delnice, 1960. godine sudjelovao je u s t r u č n o j organizaciji velikog Šumskoga p o d r u č j a Gorskoga
k o t a r a i dijelom Šumarija k v a r n e r skog p r i m o r j a i otoka (veliki b r o j
Šumarija i pogona). Aktivni r a d dulji niz godina (do 1969.) u t a k o vel i k o j p r i v r e d n o j organizaciji i staln o j operativnoj suradnji sa velikom
područnom drvnom i n d u s t r i j o m zah t i j e v a o je izuzetno velike s t r u č n e
i f i z i č k e napore.
Od 1969. godine po odlasku iz
ŠG Delnice do 1979. godine zaposlen je u p r e d s t a v n i š t v u "Jadran"
e x p o r t - i m p o r t a u Z a g r e b u kao sef
o d j e l a za izvoz i uvoz d r v e t a . U
1979. sa n a v r š e n i h 40 godina radnoga staža odlazi u mirovinu i sve
vrijeme živi u Zagrebu, gdje je elan
Matice umirovljenika i H S D .
Dipl. ing. Sumarstva I v o Mat o t a u Šumarskoj struci r a d i o je na
svim poslovima: uzgoju, zaštiti, eksploataciji drveta, u r e đ i v a n j u Suma,
Šumarskom g r a đ e v i n a r s t v u (Šumska p r u g a Popov g a j - g r a d n j a i
t r a s i r a n j e Sumske ceste Cetin i Lipov vrh) i na k r a j u na izvozno-uvoznim poslovima drveta i Sumske mehanizacije. U lovnoj oblasti također je dao svoj doprinos, k a d a je
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
po odluci R e p u b l i č k o g s e k r e t a r i j a t a za Sumarstvo i lovstvo, organizirao u V r b o v s k o m i vodio jednomjesečni t e č a j lovoeuvara državn i h lovišta iz cijele H r v a t s k e sa
završnim ispitima.
U vise n a v r a t a bio je elan
u p r a v n i h o d b o r a r e p u b l i č k i h Šum a r s k i h s t r u č n i h u d r u ž e n j a u Zagrebu i saveznih u Beogradu. Organizirao je i vodio višegodišnju stručnu s u r a d n j u između Sumskih gosp o d a r s t a v a Ž i l i n a ( C S S R ) i Delnica, p r i cemu je bilo mnogo pojed i n a č n i h i g r u p n i h s t r u č n i h putov a n j a u oba s m j e r a između H r v a t s k e i CSSR. Bio je i sam na
s t r u č n i m p u t o v a n j i m a u zemlji i
inozemstvu. Sudjelovao je u duljim
g r u p n i m obilascima Suma Švedske
i P o l j s k e i u S S S R - u Suma u Sib i r u . U 1975. bio je poslan u posjet
M i n i s t a r s t v u Sumarstva u O t t a w i
u Canadi. Iz obilaska f o t o g r a m e t r i j s k i s n i m l j e n i h Suma u provinc i j a m a O n t a r i o i Quebec donio je
mnogo s p e c i j a l i s t i č k i h s n i m a k a ,
a p a r a t a za č i t a n j e s n i m a k a i stručnog m a t e r i j a l a ( k n j i g a i k a r a t a )
našim specijalistima - Šumarima u
t o j oblasti.
K a o u m i r o v l j e n i k , svu svoju
s t r u č n u l i t e r a t u r u (domaCu i stran u ) s t j e c a n u kroz život u Šumarskoj p r a k s i ( s t r u č n e knjige, brošure, časopise, Sumarske listove, stručne Sumarske p r e d m e t e ) d a r o v a o
je Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu i Š u m a r s k o m d r u š t v u - knjižnici U p r a v e Suma K a r l o v a c na
k o r i s n u u p o t r e b u m l a đ i m , budućim Šumarskim generacijama.
LITEBATUBA
*** S N , s. 362.
*** P o v i j e s t s u m . H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 417.
M A T R A K O V , Ciril, iz P r i l e p a ,
( M a k e d o n i j a ) , dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e -
156
tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
na Šumarskom odjelu skol. g. 1943.44., a d i p l o m i r a o 29.YII.1946.
LITEBATUBA
*** SN, s. 362.
M A T T H E R N Y , R o b e r t , Sumarski
i n ž e n j e r s k i pristav.
Podaci o Školovanju nisu nam
poznati. P r e m a d o s t u p n i m podacima, 1906.g. p r i d r ž a v n o j Šumskoj
u p r a v i Š u m a r s k o g u r e d a u Vinkovcima imenovan je Šumarskim
vježbenikom, a 1908. imenovalo ga
je d r ž a v n o Šumsko r a v n a t e l j s t v o u
Z a g r e b u Šumarskim k a n d i d a t o m
kod NadSumarskog u r e d a u Vinkovcima, gdje je služio do 1910.
godine. U svojstvu Šumarskoga inženjerskoga p r i s t a v a p r e m j e š t e n je
1911. iz V i n k o v a c a u Glinu.
K a o p r i č u v n i p o r u č n i k 54.
p j e š a d i j s k e p u k o v n i j e poginuo je
20.XI.1914. na sjevernom r a t i š t u .
LITEBATUBA
*** SL: 1906., s. 39; 1908., s. 156; 1911., s.
116.
*** Poginuo Mattherny Bobert, kr. sum.
inž. pristav. SL 1-2,1915., s. 49.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - Slav.
Brod 1974., s. 547.
MATUZOVIĆ, Robert, iz Nove
Gradiške, dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je apsolvirao skol.
g. 1937.-38, a d i p l o m i r a o 19.VI.1939.
na Šum. odjelu PoljoprivrednoSum. f a k u l t e t a u Z a g r e b u .
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
kao d n e v n i c a r R a v n a t e l j s t v a Suma
na Sušaku, p r e m j e š t e n je 1941. k
O d j e l j e n j u za Sumarstvo B a n s k e
vlasti u Zagrebu. I s t e je godine
nekoliko p u t a p r e m j e š t e n , n a j p r i j e
kao Sum. v j e ž b e n i k R a v n a t e l j s t v u
b a n o v i n s k i h Suma u Sušaku, z a t i m
je postavljen za u p r a v i t e l j a državne Š u m a r i j e u Sv. R o k u u L i c i i
p r e m j e š t e n u R a v n a t e l j s t v o državn i h Suma u Gospić. Godine 1943.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
p r e m j e š t e n je k R a v n a t e l j s t v u Suma u T r a v n i k ( B i H ) .
Bio je elan H Š D .
Ostali podaci nisu nam poznati.
LITEBATUBA
*** SL: 1941., s. 42,112, 328, 538; 1943., s. 96.
M A U R I N , Zlatko, (Vrsac, Vojvodina, 5.II.1928.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Đ u r e i Z d e n k e r. K r s n i k .
H r v a t s k e narodnosti i državljanstva, r i m o t a t o l i k . Otac mu je bio
željezničar, a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu završio u TurcevicP o l j u 1939., a osmogodišnju i V. mušku realnu gimnaziju u Zagrebu 1947.
godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.
1950.-51., a d i p l o m i r a o 1952.
N a k o n d i p l o m i r a n j a 1952. radio je u Š u m a r i j i H r v a t s k a K o s t a j nica, a od 1953. do 1955. u Š u m a r i j i
S t a r i Mikanovci. P r e o s t a l i dio staža odradio je u Požegi: od 12.V.1955.
do 28.11.1982. u Šumariji, a od l . I I I .
1982. do 31.XII.1991. u SG Slavonska
Požega, k a d a odlazi u m i r o v i n u .
U t i j e k u r a d a u Šumarstvu
posebno se bavio u z g a j a n j e m Suma.
Njegovo najveće postignuće je uzgoj n a s a d a topola u T r a p a r i m a .
Osim p r a k t i č n o g r a d a u struci, bavio se i n o v i n a r s k i m radom.
157
Bio je u r e d n i k "Vjesnika" d j e l a t n i ka Sumarstva Požege od 1973. do
1990.g. k a d se list ukinuo. Za Bum.
list prigodom stote o b l j e t n i c e njegovog neprestanog izlaženja napisao je članak pod naslovom "Nasade topola u Troparima". N a p i s a o je
i četiri nekrologa (1985., 1990., 1993.,
1995.).
U povodu 130. o b l j e t n i c e osn u t k a H r v a t s k o - slavonskoga Šumarskog društva 1976. p r i m i o je priz n a n j e za p r i m j e r n e zasluge u radu H S D . Godine 1978. p r i m a Povel j u od Saveza i n ž e n j e r a i tehničara H r v a t s k e kao zaslužan elan.
R a d n i č k i savjet SG Požega u 1983.
d o d j e l j u j e mu p r i z n a n j e za uređivački r a d na listu SG "Vjesnik" za
10. o b l j e t n i c u njegovoga izlaženja.
Godine 1997. H S D dodijelilo mu
je, kao svome dugogodišnjem elanu, P i s m e n o p r i z n a n j e i s r e b r n j a k
K r a l j Tomislav z a višegodišnji r a d
na d o b r o b i t Sumarske s t r u k e .
K a o u m i r o v l j e n i k živi u Požegi.
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 365.
*** SL 3-4,1997., s 181,186.
*** SL 5-6,1997., s. 322.
M A V R A C l Ć , Ladislav, dipl. ing.
Sumarstva.
P r e m a pronađenim podacima,
Sumarstvo je d i p l o m i r a o 15.VII.
1958. na Š u m a r s k o m o d j e l u Poljop r i v r e d n o - Šumarskoga f a k u l t e t a
Sveuc. u Z a g r e b u .
Samo smo jos pronašli podat a k da je 6.VI.1995. prisustvovao
proslavi 50. o b l j e t n i c e upisa na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu, pa
se može p r e t p o s t a v i t i da se upisao
na s t u d i j o d m a h poslije I I . svj. rata. (1945.).
LITEBATUBA
Stojković, M.: Proslava 50. godišnjice
upisa na Sum. f a k u l t e t . SL 11-12, 1995., s.
436.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
M A V R E K , Stanko, iz Žarovnica,
Ivanec, dipl. ing. Sumarstva.
Sumarstvo je apsolvirao 193940., a diplomirao 14.11.1945. na Sum.
odjelu P o l j o p r i v r e d n o - S u m . f a k u l t e t a Sveučilišta u Z a g r e b u .
M A Y E R , Branimir, (Zagreb, 4.1.
1938. - Malovan, Gračac, 10.11.1998.),
dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., znanstveni s a v j e t n i k , i z v a n r e d n i elan
A k a d e m i j e Šumarskih znanosti.
Sin Marcela, dr. ekonomskih
znanosti i apsolventa p r a v a te Cvij e t e r. P e t r u n i c , nastavnice vise
s t r u č n e Škole. H r v a t s k e narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Školovao se u Z a g r e b u . Sedmogodišnju
osnovnu školu završio je 1951., a na
X I . (KrižaniCevoj) gimnaziji mat u r i r a o je 1956.g.
S u m a r s t v o je počeo s t u d i r a t i
na P o l j o p r i v r e d n o - S u m a r s k o m fak u l t e t u Sveuc. u Zagrebu, a diplom i r a o je 1962. godine na vec osamostaljenom Š u m a r s k o m f a k u l t e t u .
Za v r i j e m e s t u d i j a č e t i r i je godine
bio d e m o n s t r a t o r u Z a v o d u za botaniku.
Nakon diplomiranja prvo stalno zaposlenje dobio je u SG Karlovac na poslovima e k s p l o a t a c i j e Suma (1963.-1964.). P o s l i j e toga d v i j e
godine r a d i u I n s t i t u t u za pedologiju i t e h n o l o g i j u t l a P o l j o p r i v rednog f a k u l t e t a u Z a g r e b u na pe-
158
doloSkom k a r t i r a n j u za i z r a d u Osnovne pedološke k a r t e R e p u b l i k e
Hrvatske.
Od 1966. - vise od t r i d e s e t godina, r a d i u Š u m a r s k o m i n s t i t u t u
J a s t r e b a r s k o , na m j e s t u pedologa
u O d j e l u za ekologiju. K a o znanstvenik čitav r a d n i vijek nastojao
je na svojem u s a v r š a v a n j u i postiz a n j u novih z n a n j a . Godine 1966.
završio je t e č a j iz fotogrametrije i
fotointerpretacije
na
Šumarskom
f a k u l t e t u u Z a g r e b u (kod prof. dr.
sc. Z. Tomasegovica).
Godine 1974. izabran je u zvan j e stručnog s a v j e t n i k a , a 1976. postigao je a k a d e m s k i s t u p a n j magist r a znanosti n a Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu, o b r a n i v š i r a d pod
naslovom "Režim vlažnosti pseudogleja pod r a z n i m n a č i n i m a Sumskog g o s p o d a r e n j a " . P o s l i j e toga
(1977.) izabran je u zvanje znanstveni asistent.
Godine 1989. o b r a n i o je disertaciju na Šumarskom fakultetu
u Z a g r e b u pod naslovom "Ekološki
z n a č a j režima p o d z e m n i h i površinskih voda za nizinske Sume Pokupskog bazena". U znanstveno-istraživacko zvanje znanstveni suradnik promaknut je 1989., u znanstveno - istraživačko z v a n j e visi znanstveni s u r a d n i k 1991., a u z v a n j e
znanstvenog s a v j e t n i k a 1998. godine. Za izvanrednog elana Akadem i j e Sumarskih znanosti u Zagrebu i z a b r a n je 1997.
Od 1992. glavni je u r e d n i k časopisa "Radovi" Š u m a r s k o g institut a J a s t r e b a r s k o , u r e d n i k znanstvene k n j i g e "Unapređenje proizvodn j e biomase Sumskih ekosustava"
(1996.), u r e d n i k i s u r a d n i k monog r a f i j e "Nizinske Sume P o k u p s k o g
bazena" (1996.), te u r e d n i k i suradnik "Bibliografije Š u m a r s k o g ins t i t u t a J a s t r e b a r s k o 1986.-1995."
T r i d e s e t a k godina v o d i t e l j je
tematskoga zadatka "Pedološka, uzgojna i b i l j n o - h r a n i d b e n a istražiH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
v a n j a s t o j b i n a sa svrhom unapređ e n j a Šumske proizvodnje". I z r a đ e no je vise od 320 e l a b o r a t a , s t u d i j a
i e k s p e r t i z a za vise od 35.000 ha
površina - od primorskoga krSa,
preko z a p a d n e H r v a t s k e do Slavonije. U o k v i r u t i h i s t r a ž i v a n j a
o d r e đ i v a n a je proizvodnost t a l a u
odnosu na p o j e d i n e Šumske vrste.
Pedološkim istraživanjima za
r a s a d n i c a r s k u p r o i z v o d n j u u okviru k o n t r o l e plodnosti tla bavio se
s e d a m d e s e t i h godina.
Od 1973. godine do danas kont i n u i r a n o se b a v i i s t r a ž i v a n j i m a
ekološkoga z n a č e n j a vodnog režima za nizinske Sume i Šumske kult u r e u p r o m i j e n j e n i m hidropedoloSkim u v j e t i m a n a k o n opsežnih
v o d o t e h n i c k i h z a h v a t a . Iz toga pod r u č j a izradio je m a g i s t a r s k i r a d i
d i s e r t a c i j u , k o j i se t e m e l j e na pod a c i m a t r a j n o g m o t r e n j a (monitoringa) podzemne i površinske vode
i d r u g i h e l e m e n a t a vodnog režima
iz nekoliko nizinskih Sumskih bazena.
U ta i s t r a ž i v a n j a dr. sc. Bran i m i r Mayer u k l j u č i o je kompjutorsku tehnologiju s programima
o r i j e n t i r a n i m a na G e o g r a f s k i inf o r m a c i j s k i sustav (GIS), p u t e m
k o j i h se provodi o r g a n i z i r a n j e opsežne baze p o d a t a k a te je osnivač
H i d r o p e d o l o s k o g sustava H r v a t skih Suma. U tijeku je akcija uključivanja interpretacije satelitskih
s n i m a k a za p o t r e b e t i h istraživanja, kao i za i s t r a ž i v a n j a proizvodnosti Sumskih tala.
V a l j a p r i p o m e n u t i da je u tij e k u jednog i pol desetljeća stjecao
d o p u n s k a z n a n j a iz z a š t i t e voda
putem aktivnosti u Hrvatskom
d r u š t v u za z a š t i t u voda i mora,
osobito u svezi unosa t e š k i h kovina oneciscenim poplavnim v o d a m a
u nizinske Sume.
Od 1964. do 1986. godine veliki dio raspoloživih r a d n i h kapacit e t a uložio je u p r o j e k t "Osnovne
159
pedološke k a r t e R e p u b l i k e H r v a t ske" m j e r i l a 1:50.000. U k u p n o je izr a d i o ili sudjelovao u i z r a d i 22
lista te k a r t e ; od toga samostalno
11 listova s t u m a č i m a i 5 t u m a č a u
s u r a d n j i . T a k o đ e r je bio k o a u t o r i
urednik pedološke k a r t e I s t r e , mjerila 1:150.000, u m o n o g r a f i j i "Tla
Istre". Osobitu je pozornost posvetio i s t r a ž i v a n j u s t r u k t u r e zemljišnog pokrova. Za uspješan r a d na
t o j k a r t i 1986. p r i m i o je diplomu
S k u p š t i n e R e p u b l i č k e zajednice za
znanstveni rad Hrvatske.
Od 1995. godine v o d i t e l j je
projektnoga zadatka Ministarstva
znanosti R e p u b l i k e H r v a t s k e o hid r o p e d o l o s k o j p r o b l e m a t i c i nizinskih Suma H r v a t s k e .
R e z u l t a t opsežnog znanstvenog r a d a je oko 50 z n a n s t v e n i h
radova, t r i s t r u č n a rada, oko 15
s t u d i j a (u a u t o r s t v u i koautors t v u ) i vise od 350 e l a b o r a t a i ekspertiza.
Rezultate istraživanja prezent i r a o je i na mnogim s t r u č n i m skupovima, kongresima i ekskurzijama u zemlji i inozemstvu.
Član je nekoliko s t r u k o v n i h
udruga: H S D , Hrvatskoga društva
za p r o u č a v a n j e tla, H r v a t s k o g a
d r u š t v a za z a š t i t u voda i m o r a te
H r v a t s k o g ekološkog d r u š t v a .
Na žalost njegov je životni
p u t završen: samo nekoliko d a n a
k a k o nam je dao i m p r i m a t u r na
ovaj životopis, smrtno je s t r a d a o sa
joS petoricom hrvatskih Šumarskih
znanstvenika i vrhunskih stručnjaka u s a o b r a ć a j n o j nesreći kod Malovana (Gračac), 10.11.1998. godine.
BADOVI
Mayer, B„ 1964.-1966.: Suradnja na 9
objavljenih listova Osnovne pedološke karte Hrvatske. I n s t i t u t za pedologiju i tehnologiju tla P o l j o p . f a k u l t e t a u Zagrebu.
Listovi: Vinkovci 3 i 4, 81. Brod 3 i 4, Požega 3 i 4, P a k r a c 4, Zagreb 1 i Samobor 2.
Mayer, B., 1969.: Neki aspekti pedoloških istraživanja tala u vezi podizanja kulH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
tura četinjača u Hrvatskoj. Sum. list 9-10,
s. 323-331.
Mayer, B., 1971.: Prilog klasifikaciji pošumljenih Đurđevačkih pijesaka. Sum. list
5-6, s. 158-161.
Mayer, B., KomlenoviC, N., OrliC, S., 1973.:
Istraživanje
produktivnosti
vristinsko-bujadicnih tala pod mladim kulturama običnog bora na području SO Karlovac. Sum.
list 1-2, s. 22-38.
OrliC, S., H a r a p i n , M., H a l a m b e k , M.,
Mayer, B., 1973: Sušenje američkog borovca
(P. strobus IJ.) U kulturama. Sum. list 9-10,
s. 375-385.
Mayer, B„ Basic, F„ 1973.: Tla sekcije
Karlovac 1. T u m a č i pedološka k a r t a . Projektni savjet za i z r a d u Osnovne pedološke
k a r t e SB H r v a t s k e , 1-88, Zagreb.
Mrva, F., Mayer, B., H a j d i n , Z., 1975.:
Prilog rješavanju nekih uzgojnih i selekcijskih pitanja na osnovi stanisnih uvjeta
u SG jedinici Bosiljevo. Sum. list 7-10, s.
289-303.
Mayer, B., 1976.: Neki problemi interpretacije elemenata vodnog režima na humoznom
amfiglejnom
tlu.
Vodoprivreda
39, Bgd, s. 16-20.
Mayer, B.: 1976.: Režim vlažnosti pseudogleja pod raznim načinima sumskog gospodarenja, (magistarski rad), Sum. f a k u l tet Zagreb, s. 1-60. B a d o v i 40, S l J , 1980, s.
1-56.
Mayer, B., 1977.: Tla sekcije Pazin 4 i
Pula 2. Tumač i pedološka k a r t a . P r o j e k t ni savjet za i z r a d u Osnovne ped. k a r t e H r vatske, Zagreb, s. 1-75.
Mayer, B., 1979.: Utjecaj kultura ti I epskog i brucijskog bora na tlo primorskih
kamenjara izloženih zasol javan ju kod Rapca. Zemljište i biljka, Vol. 28, No. 1-2,
Bgd, s. 99-106.
Mayer, B„ 1979.: Tla sekcije Sušak 1.
Tumač i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i savjet
za i z r a d u Osnovne pedol. k a r t e SB H r vatske, 1-40, Zagreb.
Mayer, B„ 1980.: Tla sekcije Ogulin 3.
Tumač i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i savjet
za i z r a d u Osn. ped. k a r t e S B H , 1-59, Zagreb.
Mayer, B., 1981.: Tla sekcije Karlovac
4. Tumač i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i savjet za izađu Osn. ped. k a r t e S B H , 1-53, Zagreb.
Mayer, B., KomlenoviC, N., Bastovski,
P., 1981.: Rekultivacije sljuncarama oštećenih sumskih površina kod Zagreba. Zbornik gozdar. in lesarstva, L. 19, st. 1, s. 205214, L j u b l j a n a .
Mayer, B., Basic, F., BogunoviC, M.,
1981.: Tla sekcije Karlovac 2. Tumač i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i savjet za i z r a d u
Osn. ped. k a r t e S B H , 1-92, Zagreb.
Mayer, B., Bastovski, P., 1982.: Testira-
160
tiranje
teorije o strukturi zemljišnog pokrova u okviru dijela rada na Osnovnoj
pedološkoj karti SB Hrvatske. P o s e b n a izdanja A N U B i H , knj. L X I I , Sarajevo, s.
27-38.
K o m l e n o v i ć , N., M a y e r , B., 1982.: Istraživanja rasta i stanja ishrane mladih kultura obične smreke (P. abies K a r s t . ) na
glavnim
tipovima
tala
Gorskog
kotara.
Sum. list 1-3, s. 3-10.
M a r t i n o v i ć , J., M a y e r , B., 1982.: Opis
tala parka Maksimir.
M o n o g r a f i j a "Maksimir", U r b a n i s t i č k i i n s t i t u t S B H , Z a g r e b ,
s. 190-191.
M a y e r , B., 1982.: Tla sekcije Karlovac
3. T u m a č i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i savjet z a i z r a d u Osn. ped. k a r t e S B H , Z a g r e b ,
s. 1-44.
SkoriC, A., M a y e r , B., VrankoviC, A.,
Basic, F., 1983.: Pedološka karta Istre mjerila 1:150.000. P r o j e k t n i s a v j e t za i z r a d u
Osn. ped. k a r t e S B H , Z a g r e b . U r e d n i k B .
Mayer.
Mayer., B., K o m l e n o v i ć , N., 1984.: Odraz promjena
fizikalnih
svojstava
pseudogleja
na
sušenje
američkog
borovca
(P.
strobus IJ.). B e f e r a t na s i m p o z i j u "Suvrem e n i r a z v o j f i z i k e z e m l j i š t a u s v e t u i kod
nas", S a ž e t a k , s. 77-80, Cacak.
M a y e r , B., Komlenović, N., 1984.: Pozitivan
utjecaj hidromelioracija
na
suzbijanje sušenja američkog borovca
(P. strobus
L.J). u kulturi Odra. Sum. list 9-10, s. 383390.
M a y e r , B., 1984.: Pedološka karakterizacija istraženih kultura četinjača na području SG Bjelovar. B a d o v i 65, S I J , s. 7-10.
M a y e r , B., 1984.: Tla sekcije Samobor 1
i 3, Novo Mesto 3 i 4, (dijelovi SBH). Tumač i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i s a v j e t za
i z r a d u Osnovne ped. k a r t e S B H , Z a g r e b , s.
1-70.
M a y e r , B., 1984.: Tla sekcije Ogulin 4.
T u m a č i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i s a v j e t
z a i z r a d u Osnov. ped. k a r t e S B H , Z a g r e b ,
s. 1-49.
M a y e r , B., 1984.: Pedološka istraživanja površina predviđenih za osnivanje šumskih kultura. B a d o v i , I z v a n r e d n o izd. 2,
S I J , s. 57-61.
M a y e r , B., 1985.: Tla sekcije BihaC 3
(dio SBH). T u m a č i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i s a v j e t za i z r a d u Osn. ped. k a r t e
S B H , Z a g r e b , s. 1-45.
M a r t i n o v i ć , J., VidaCek., Z., M a y e r , B.,
1986.:
Pedološka
karta
SBH
mjerila
1:300.000. P r o s t o r n i p l a n S B H , U r b a n i s t i č ki institut S B H , Zagreb.
M a y e r , B., 1986.: Forest Soils. P o s t e r
i n t e r p r e t i r a n na 18. svjetskom I U F B O kongresu, L j u b l j a n a , na 18. e k s k u r z i j i s t a j a l i šte J a s t r e b a r s k o .
M a y e r , B., 1986.: Dostignuća u zaštiti
H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s r i i inksikoti
okoline preko zaštite voda, primjena
mulja iz uređaja za prociscavanje voda u sumarstvu Nizozemske s osvrtom na stanje u
nas. Sum. list 11-12, s. 519-527.
M a y e r , B., 1987.: Bezultati prvih istraživanja sadržaja olova, kadmija, sumpora i
fluora u tlu nizinskih suma bazena Kupcine. Sum. list 1-2, s. 19-27.
M a y e r , B., 1987.: Utjecaj povrsinskih i
podzemnih
voda na nizinske sume Kupcine. P o s t e r i n t e r p r e t i r a n na S i m p o z i j u o
r i j e c i Savi, Z a g r e b .
M a y e r , B., 1987.: Proizvodnost sumskih
tala. Sum. e n c i k l o p e d i j a 3, Z a g r e b , s. 492493.
M a y e r , B., 1987.: Proizvodnost sumskih
tala u odnosu na sumske kulture. Sum. enc i k l o p e d i j a 3, Z a g r e b , s. 492-493.
M a y e r , B., 1987.: Karakteriziranje heterogenih
pedokartografskih
jedinica
Istre na osnovi teorije o strukturi zemljišnog
pokrova. M o n o g r a f i j a " P e d o s f e r a Istre".
P r o j e k t n i s a v j e t za i z r a d u Osnovne ped.
k a r t e S B H , Z a g r e b , s. 161-168.
M a y e r , B., 1988.: Procjena intenziteta
erozije na glavnim pedosekvencama u žumberacko-pljesivickom
dijelu
sliva
Kupcine.
E r o z i j a 16, Bgd, s. 91-97.
M a y e r , B., 1988.: Hidropedoloski stacionari
- neohodnost pri rješavanju problema
ugroženosti
naših
nizinskih
suma
s
primjerom bazena Kupcine. Badovi 75, S I J ,
s. 7-32.
M a y e r , B., 1989.: Utjecaj oneciscenih
poplavnih voda na sumska tla. P o s t e r int e r p r e t i r a n n a k o n f e r e n c i j i "Zaštita voda
89", B o v i n j .
M a y e r , B., 1989.: Ekološki značaj režima podzemnih i povrsinskih
voda za nizinske sume Pokupskog bazena, ( d i s e r t a c i ja). Sum. f a k u l t e t Z a g r e b , s. 1-317.
M a y e r , B., P e z d i r c , N., 1990.: Teški
metali (Pb, Zn, Cu) u tlima nizinskih suma
sjeverozapadne Hrvatske. Sum. list 6-8, s.
251-259.
K o m l e n o v i ć , N., M a y e r , B., B a s t o v s k i ,
P., 1990.: Opterećenost kultura crnog bora
(P. nigra A r n . ) na području Istre sumporom i teškim metalima. Sum. list 11-12, s.
451-461.
M a y e r , B., 1990.: Immision of Heavy
Metals Pb,
Cu, Zn into flooded Forest
Soils. X I X I U F B O W o r l d Congress, Mont r e a l , No 2, p o s t e r 241, s. 565.
K o m l e n o v i ć , N., M a y e r , B., B a s t o v s k i ,
P.:, 1990.: Die-back of Austrian
Pine in Istria. X I X I U F B O W o r l d Congress, Mont r e a l , No 2, p o s t e r 228, s. 558.
M a y e r , B., 1990.: Tla otoka Lošinja,
Unija i Suska. T u m a č i ped. k a r t a p r o j e k t a
Osnovne ped. k a r t e H r v a t s k e , s. 1-28.
M a y e r , B., 1991.: Važnost prociscavanja otpadnih
voda
u sprečavanju ekotok-
161
sicnosti posebno za
tla nizinskih
suma
sjeverne Hrvatske. Badovi, Vol. 26, br. 1,
SI J, s. 95-104.
KomlenoviC, N., Mayer, B., Bastovski,
P., 1991.: Unos teških metala onečišćenim
poplavnim vodama u tla nizinskih suma istočne Slavonije. Sum. list 3-5, s. 131-149.
Mayer, B., 1991.: Uspostava kriterija
za
sumskoproizvodno
vrednovanje
površina
Varaždinskih podravskih suma oštećenih
izgradnjom
hidroelektrana.
Badovi,
Vol. 26, br. 2, Si J, s. 255-266.
Mayer, B., 1992.: Šumska tla Republike Hrvatske pri kraju XX stoljeća. Sume
u H r v a t s k o j . Sum. f a k u l t e t Zagreb - JP
"HS", Zagreb, s. 19-32.
Mayer, B., 1992.: Naplavine Ormoskog
akumulacijskog jezera
teret budućnosti.
Badovi, Vol. 27, br. 2, S i J , s. 123-132.
Mayer, B„ JalusiC, B„ 1992.: Freatofilne sumske vrste ugrožene padom razine
podzemne
vode
u
okolini hidroelektrane
"Varaždin". Badovi, Vol. 27, br. 1, S l J , s.
43-53.
KomlenoviC, N., Bastovski, P., Mayer,
B., 1992.: Suzbijanje erozije na flisu Istre
uzgojem
alepskog
bora
(P.
halepensis
Mili.) i brnistre (Spartium junceum IJ.).
Badovi, Vol. 27, br. 1, S i J , s. 5-14.
Mayer, B., 1993.: Proces osnivanja šumskog
hidropedoloskog
informacijskog
sustava (SHPIS) na osnovi monitoringa podzemnih i povrsinskih voda u Kupcini, Varoskom lugu, Česmi
i Turopoljskom lugu.
Badovi, Vol. 28, br. 1-2, S i J , s. 171-184.
Mayer, B„ BusiC, G„ 1993.: Hidropedoloska
istraživanja
kao potpora
izboru
vrsta
sumskog
drveća
za
posumljivanje
plavljene zavale krskog polja Mali Lug u
Gorskom kotaru. Badovi, Vol. 28, br. 1-2,
Si J, s. 157-169.
Mayer, B., 1993.: Međunarodna konferencija Hydro-GIS 93. H r v a t s k e vode, br.
1, Zagreb, s. 205-206.
KomlenoviC, N., Bastovski, P, Mayer,
B., 1993.: Sanierung Flyscherosion Istriens
durch Anbauen von Alepokiefer und Besenginster. Bodenerosion und S t r u k t u r v e r a n d e r u n g (ur. G r u b e r Alois), E x p e r t e n t a gung der gemeinsamen A r b e i t s g r u p p e Bodenschutz, A l p e n - A d r i a , Zagreb, 07.10.1992
- 08.10.1992., Miinchen, s. 76-83.
VidaCek, S., Bacz, Z., Basic, F. (Coordinators) and Cooperation and Contribution:
BogunoviC, M., BiCaniC, V., Grbavac, V.,
Jelić-Miick, V., Mayer, B., MikuliC, N., Novak, N., Saler, A., VrankoviC, A., Vancina,
F., 1993.: The State Current Activities and
Future Plans for Soil Monitoring System
in Croatia. W o r k s h o p presentation on
H a r m o n i z a t i o n of Soil Conservation Monitoring Systems, September 14-17, 1993, Budapest, s. 1-10.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Mayer, B., KomlenoviC, N., Bastovski,
P., 1993.: Ergebnise der
untersuchungen
der Schwermetalle (Pb, Zn, Cu) in den
AuenwS,ldern
Nord-kroatiens.
Stoffbelastung des Bodens. E x p e r t e n t a g u n g der gemeinsamen A r b e i t s g r u p p e Bodenschutz,
A B G E - A L P , 11-12.11.1993., Linz, s. 97-107.
Mayer, B., KomlenoviC, N., Bastovski,
P., 1994.: Teški metali (Pb, Zn, Zu) u nizinskim sumama sjeverne Hrvatske. Metali u
h r a n i i okolišu. Znanstveni skup H r v a t skoga farmaceutskoga društva 1.-3.VI.1994.,
Z b o r n i k radova, S t u b i c k e Toplice, s. 233236.
Mayer, B., 1994.: Utjecaj dinamike vlažnosti tla, podzemne vode, oborina i defolijacije
na
sezonsku
dinamiku
radi jalnog
prirasta i sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Varoskom lugu, Česmi i
Turopoljskom lugu. Badovi, Vol. 29, br. 1,
S l J , s. 83-102.
Mayer, B., BusiC, G., 1994.: Detaljna pedoekoloska
karta
sumsko-gospodarske
jedinice
"Varaždinske podravske
sume" sa
stanjem
dvadeset godina nakon izgradnje
HC Varaždin. Badovi, Vol. 29, br. 2, S l J , s.
161-170.
Mayer, B., 1995: Opseg i značenje monitoringa podzemnih i povrsinskih
voda za
nizinske sume Hrvatske. I.
h r v a t s k a konf e r e n c i j a o vodama, Z b o r n i k radova, K n j .
2, D u b r o v n i k , s. 189-197.
Mayer, B., 1995.; Podzemne i površinske vode u nizinskoj sumi Turopoljski lug
u razdoblju 1989.-1993. godine. Badovi 30
(1), Si J, s. 47-73.
Mayer, B., 1995.: Influence of Ground
Water Time Series on Growth of Common
Oak in Northwestern Croatia. XX I U F B O
W o r l d Congress, P o s t e r A b s t r a c t , Division
1 (33): 22-23, Tampere, F i n l a n d .
Mayer, B., 1995.: Soil Cover Structure
on Dolomites of Samobor and Žumberak
Hiels. Acta Botanica 54, Zagreb.
KomlenoviC, N., Mayer, B., 1995.: Uspijevanje mladih
borovih kultura osnovanih
na kamenjari otoka Paga. B a d o v i 30 (1),
S l J , s. 23-26.
Mayer, B.: 1996.: Hidropedoloski odnosi na području nizinskih suma Pokupskog
bazena. Badovi 31 (1-2), S l J , s. 37-89.
Mayer, B„ BusiC, G„ 1996.: Problemi
utvrđivanja
pedoekoloskih
sumskoproizvodnih
kategorija
na
aluvijalnim
tlima
srednje i istočne Podravine. H S D : U n a p r e đenje proizvodnje biomase sumskih ekosustava, K n j . 1., Zagreb, s. 313-326.
Mayer, B., LukiC, N., BusiC, G., 1996.:
Utjecaj kolebanja
podzemnih
i
povrsinskih voda na promjenljivost širine godova
i sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur
I..) u Varoskom lugu, Česmi i Bolcanskom
lugu. H S D : Z a š t i t a suma i p r i d o b i v a n j e
162
drva, K n j . 2, Zagreb 191-210.
Mayer, B., 1996.: Hidroloska problematika osobito s gledišta povrsinskog dijela krovine. M o n o g r a f i j a H r a s t l u ž n j a k
(Quercus robur L.) u H r v a t s k o j , Zagreb, s.
55-71.
Mayer, B., Ocvirek, M., PeriC, Z., 1996.:
Bibliografija 1986-1995, Š I J , s. 1-177.
Mayer, B., Novosel, D., BusiC, G., 1997.:
Opterećenost sumskih
aluvijalnih
tala
i
sedimenata
vodnih
akumulacija
teškim
kovinama
u
Varaždinskoj Podravini. VI.
kongres biologa H r v a t s k e , Zbornik sažetaka, Zagreb, s. 385-386.
Mayer, B., Novosel. D., BusiC, G., 1997.:
Teške kovine u sedimentima vodne akumulacije
hidroelektrane
Dubrava
i
šumskom fluvisolu uz akumulaciju. Badovi 32
(1), Š I J , s. 97-105.
Perić, Z., Mayer, B., 1997.: Utjecaj mikrostanista na uspijevanje i urod sjemena
europskog ariša. Badovi 32 (1), Š I J , s. 4353.
Mayer, B., BusiC, G., 1997.: Informacija
o uspostavi hidropedoloskog
sustava "Hrvatskih suma". Savjetovanje, 4. sjednica BZ
P o d u n a v s k i h zemalja Z a š t i t a tla , Osijek.
Martinović, J., VrankoviC, A., Mayer,
B., Dolenec, S., 1997.: Novi poticaji poznavanju kakvoće hrvatskih tala. Savjetovan j e 4. sjednica BZ P o d u n a v s k i h zemalja
"Zaštita tla" Osijek.
LITEBATUBA
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 53, 55, 417.
*** ŠL 1-2/95., s. 56.
*** ŠIB, 1996., s. 23, 24, 25, 26, 33, 34-38,
54, 55, 67.
*** ŠIM, s. 32, 43, 50, 52, 54, 91,116,118,
122,149,153-155,157,170,178.
*** H Š D 1846-1996., s. 377, 398, 441.
*** H r a s t l u ž n j a k u H r v a t s k o j , s. 517,
525, 552.
Maricevic, I.: Kazalo a u t o r a i s t r u k t u ra s a d r ž a j a Šum. lista 1976-1995. ŠL 3-4,
1997., s. 186.
M A Z A N E K , Josip, (Orasje, B i H ,
17.YII.1912.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J o s i p a i Ane r. J a n d a .
H r v a t s k e narodnosti i državljanstva, r i m o k a t o l i k . Otac mu je bio
agronom, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u N o v o j Gradiški 1923., a r e a l n u gimnaziju u
S a r a j e v u 1932. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . Apsolvirao je Skol. g.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
1935.-36., a d i p l o m i r a o 1937.
N a k o n d i p l o m i r a n j a uspio se
zaposliti tek l.I.1940.g. u D i r e k c i j i
Suma Vinkovci kao Sumarski vježbenik na poslovima u r e đ i v a n j a
Suma, gdje o s t a j e do 15.V.1945. U
to je v r i j e m e obavljao poslove odv o d n j a v a n j a p o p l a v l j e n i h područja p r o j e k t i r a n j e m k a n a l a za r u č n e
izvedbe.
P o s l i j e V i n k o v a c a prelazi u
Oblasni odbor u Osijek, a z a t i m u
O k r u ž n i odbor. Nedugo z a t i m pos t a j e u p r a v i t e l j Šumske manipulacije u Našicama, a istodobno preuzima i p r o j e k t i r a n j e i g r a đ e n j e
Sumskih pruga na p o d r u č j u Šum a r i j e Orahovica. N a k o n toga prelazi u P r o j e k t n i b i r o za Sumarstvo u Zagreb, ali u b r z o odlazi u
Sušak i o n d j e p r o j e k t i r a Šumske
ceste u Gorskom k o t a r u .
Zbog p o m a n j k a n j a stručnih
k a d r o v a u B i H 1947.g„ na prijedlog
Saveznog m i n i s t a r s t v a za Sumarstvo u Beogradu, prelazi u Minist a r s t v o Suma u S a r a j e v o . Tu je
proveo glavninu svoga r a d n o g vijeka na p r o j e k t i r a n j u , g r a d n j i i nadzoru Sumskih k o m u n i k a c i j a : cesta,
pruga, k o t u r a c a , mostova, pa i tunela. U S a r a j e v u je 1950. osnovan
b i r o "Šumaprojekt" i u n j e m u je
ing. J o s i p Mazanek r a d i o sve do
1970. k a d a je na t r a ž e n j e poduzeća
"Slavonska Suma" Vinkovci prešao
163
u Osijek i preuzeo b i r o za projekt i r a n j e . Tu je ostao sve do odlaska
u m i r o v i n u 1.1.1980., ali i nakon toga k o n t a k t i r a sa s t r u č n j a c i m a iz
P r o j e k t n o g biroa.
G. 1959. bio je na specijalizaciji u Njemačkoj i Austriji, sto mu je
pripomoglo da bude vrstan stručnjak. Kao umirovljenik živi u Osijeku.
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 359.
M A S N I C A , Slavko, r. 30.IY.1938.,
dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je započeo studir a t i na Poljoprivredno - Šumarskom
f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu, a
d i p l o m i r a o je na SG odjelu t a d a
već osamostaljenoga Šumarskoga fak u l t e t a 27.XI.1962. godine.
M A Z N I K , Josip, ( T r n a v a , 13.111.
1937.), dipl. ing. Sumarstva.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. Diplomirao je na SG odjelu 13.YII.1970. godine.
K a k o nam podatke o k r e t a n j u
u službi n i j e dostavio, imamo samo
podatak da je zaposlen u UŠ Vinkovci, kao stručni suradnik pri H A Z U , u
Razvojno - planskom odjelu (1995.).
LITEBATUBA
***SL 1-2,1995., s. 58.
M A Z U L , Stanislav, (Zenica, B i H ,
28.XII.1927.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin A n t e i J a n j e r. Š a f r a d i n .
H r v a t , hrvatskoga državljanstva,
r i m o k a t o l i k . Otac mu je bio strojovođa, a m a j k a domaćica. Osnovnu
je školu završio u Zenici 1938., a
S r e d n j u Šumarsku Školu u S a r a j e vu 1948. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u u S a r a j e v u . Diplomirao je 1955.
Od 1955. do 1962. bio je zaposlen u "Šumaprojektu" S a r a j e v o .
R a d i o je na p r o j e k t i r a n j u Sumskih
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
p r o m e t n i c a . Od 1962. do 1969. r a d i o
je u ŠG Osijek. P r v e d v i j e godine
bio je u p r a v i t e l j p o l j o p r i v r e d n o g
pogona, a od 1964. do 1969. r e f e r e n t
za iskoriscivanje Suma. Od 1969. do
1991. bio je zaposlen u R a z v o j n o j
službi ROŠ "Slavonska Suma". I ovd j e je dugi niz godina radio na poslovima projektiranja i gradnje Sumskih
p r o m e t n i c a . Posebno se zalagao za
u n a p r e đ e n j e tehnologije izgradnje.
U vise m a n d a t a bio je predsjednik povjerenstva za Šumsko građevinarstvo pri Poslovnom udružen j u S u m s k o - p r i v r e d n i h organizacija Hrvatske.
Surađivao je i objavljivao svoje radove u "Mehanizaciji Sumarstva"
i bio dugogodišnji elan u r e d n i š t v a .
Živi u Osijeku kao umirovljenik. Dugogodišnji je elan D I T , odnosno H Š D .
BADOVI
Meh. u s u m a r s t v u (1977.), s. 12, 158;
(1978.), s. 16; (1980.), s. 166; (1983.), s. 332,
335;
Zbornik Opatija, s. 455.
M A Z U R A N , Hrvoje, (Zagreb, 11.
VII.1961.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Mile i I v k e r. F r k o v i c .
H r v a t , rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji: otac mu je autoelekt r i c a r , a m a j k a t r g o v k i n j a . Školovao se u Gospiću: osnovnu je Školu
završio 1975., a s r e d n j u u CUO "Nikola Tesla" 1979.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1986. iz uređivanja Suma. N a p i s a o je i o b r a n i o diplomski r a d " U t j e c a j v j e t r o l o m a i
v j e t r o i z v a l a na r e a l i z a c i j u e t a t a u
GJ >Konjska D r a g a - Begovaca<".
Od 1986. god. r a d i o je u RJ
ŠG "Lika" u O d j e l u u r e đ i v a n j a Suma, a od 1.1.1992. r a d i kao upravitelj Šumarije Karlobag.
P r e d p o v j e r e n s t v o m H r v . lovačkog saveza 10.XII.1997. položio je
ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.
164
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 68.
Poslovno izvješće 1995., "HS", s. 65.
M E A N D 2 I J A , Borislav, (Glina,
30.XI.1949.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin P e t r o v , srpske nacionalnosti. Otac mu je bio službenik, a
m a j k a domaćica. U Glini je završio
osnovnu školu i gimnaziju (1969.).
Š u m a r s t v o je upisao skol. g.
1969.-70. na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u
u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je 24.XI.
1975. godine. U h r v a t s k o m Šumarstvu n i j e zaposlen (1995.).
M E D A K O V I Ć , Mirko, rod. u Pe
t r i n j i , 23.YIII.1888., Sum. ing., visi
Sumarski s a v j e t n i k .
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskoj akademiji u Zagrebu u
t r a j a n j u od osam semestara. Apsolvirao je 1912. god. U struci je zaposlen od 31.X.1912. D r ž a v n i stručni ispit položio je u Z a g r e b u 1915.
K a o k o t a r s k i Šumar r a d i o je 1915.
kod K o t a r s k e oblasti u Zagrebu, a
1918. premješten je Ž u p a n i j s k o j oblasti u Z a g r e b u .
P r i Šumarskom ravnateljstvu
u Z a g r e b u imenovan je Sum. inžen j e r o m 1919., Šumarskim savjetnikom 1925., a Sum. n a d s a v j e t n i k o m
1929. kod D i r e k c i j e Suma Zagreb.
God. 1930. postavljen je za Šumarskog i n s p e k t o r a kod Odjeljen j a za Sumarstvo p r i M i n i s t a r s t v u
Suma i r u d n i k a , a 1933. r a d i o je
kao visi Sumarski savjetnik p r i Odsjeku za Sumarstvo B a n s k e u p r a v e
u Zagrebu, gdje se u istom svojstvu
nalazio i 1935. Godine 1940. r a d i o
je u O d j e l u za Sumarstvo B a n o v i n e
H r v a t s k e , u Z a g r e b u . Bio je aktivan elan H Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1915., s. 222, 263; 1917, 395; 1918.,
238; 1919., s. 55, 116; 1925., s. 554; 1929., s. 302;
1930, s. 50; 1935, s. 31; 1940., s. 269; 1943., s. 24.
BorosiC, J.: SIS, s. 4, 57, 85.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
*** SN, s. 103.
*** H S D 1846-1996., s. 221, 235, 237.
M E D A R I Ć, Ivica, dipl. ing. Sum.
Šumarstvo je studirao na ŠF
u zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.
1996./97., a d i p l o m i r a o 1999.
Zaposlen je u UŠ Senj. Živi u
Senju.
M E D E N I C A , Rado je, (Kolasin, Crna Gora, 26.YII.1962.), dipl. ing. Sum.
Sin S v e t o z a r a i D r a g e r. Đokic. Crnogorac h r v a t s k o g a državljanstva, pravoslavne vjere. P o t j e če iz r a d n i č k e obitelji. Obrazovao
se u KolaSinu: osnovnu je Školu
završio 1977., a s r e d n j u školu drvno industrijskog usmjerenja 1981.g.
Studirao je na Šumarskom fak u l t e t u u B e o g r a d u , gdje je diplom i r a o 12.XII.1989. godine, napisavsi i o b r a n i v š i diplomski r a d iz
znanstvenog p o d r u č j a lovstvo pod
naslovom "Pregled s t a n j a f o n d a divljaci u NP »Biogradska gora<".
N a k o n d i p l o m i r a n j a prvo zaposlenje dobiva u UŠ Našice - Šum a r i j a D o n j i M i h o l j a c 15.X.1990.
N a k o n jednogodišnjeg p r i p r a v n i č kog staža, u i s t o j Šumariji nastavlja s dužnoSCu r e v i r n i k a . Po potrebi službe 1.XII.1997. r a s p o r e đ e n je
na r a d n o m j e s t o r e v i r n i k a u Šum a r i j i S l a t i n s k i D r e n o v a c sa sjedištem u Orahovici.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 60.
M E D I C , Josip, ( B i r c n a Yas, Novo
Mesto, Slovenija, 19.11.1899. - L j u b l j a n a , 20.1.1992.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Ivana i Franciske r. Knafeljc. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. P o t j e č e iz
mnogobrojne seoske obitelji. Školovao se u Novom Mestu: osnovnu je
školu završio 1909., a m a t u r i r a o na
r e a l n o j gimnaziji 1917. godine.
165
Š u m a r s t v o je započeo studir a t i na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu, a nastavio na novoosnovanom Gospodarsko - Šumarskom fak u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je
Skol. g. 1921.-22., a d i p l o m i r a o 14.
XII.1923.
K a k o u Sloveniji t a d a n i j e
bilo moguće zaposliti se u Sumarstvu, ne želeći otići od kuce, n a k on
d i p l o m i r a n j a n i j e r a d i o u Šumarskoj struci, nego se zaposlio kod
svoga b r a t a I v a n a Medica - vlasnika I n d u s t r i j e p e r i l a u Novom Mestu - kao v o d i t e l j f i n a n c i j s k o g a poslovanja. U v r i j e m e I I . svj. r a t a
bio je i n t e r n i r a n u t a l i j a n s k i konc e n t r a c i j s k i logor na otoku R a b u .
P o s l i j e r a t a , od 1945. r a d i u Trgovačkom poduzeću Rog Novo Mesto, k a s n i j e M e r c a t o r S t a n d a r d , odnosno M e r c a t o r Dolenjske, kao računovođa.
U m i r o v i n u je otišao 1963.
god. U m r o je 20.1.1992. u 93. godini
života.
( P o d a t k e smo dobili od njegovoga sina Medic, S a n o t a iz Novog Mesta.)
LITEBATUBA
Borosić, J:. S I S , s. 5.
*** Š N , s. 354.
M E D V E D O V I Ć , Juraj, ( P r i z r e n ,
Kosovo, 21.111.1935.), dipl. ing. Šumarstva., dr. sc., visi z n a n s t v e n i suradnik.
Sin I v a n a l i j e č n i k a i m a j k e
Vjekoslave, nastavnice, r. M a t a j i c .
H r v a t s k e nacionalnosti i d r ž a v l j a n stva. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je školu završio 1950., a mat u r i r a o je na V. m u š k o j gimnaziji
1955. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1964.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se u I n s t i t u t u za Šumarska istraživanja, (kasnije Šumarski institut
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
J a s t r e b a r s k o ) , u O d j e l u za tipologiju Suma Zagreb, gdje je r a d i o i
1997. godine.
Specijalizirao je Šumarsku fitocenologiju (1972.) na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u u B u d i m p e š t i . Poslijed i p l o m s k i s t u d i j upisao je 1975. u
Sveučilišnom postdiplomskom cent r u u Zagrebu, a m a g i s t r i r a o je
(1983.) o b r a n o m magistarskog r a d a
pod naslovom "Istraživanje vodnog
režima s t a n i š t a u poplavnim Sumama između Česme i L o n j e u Posavini". D o k t o r a t znanosti stekao
je (1991.) na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u
u Zagrebu, o b r a n o m d i s e r t a c i j e s
naslovom "Sinekologija z a j e d n i c a
obične jele ( A b i e s alba Mili.) u
sjevernoj H r v a t s k o j i floristički
p a r a m e t r i važni za gospodarenje
b u k o v o - j e l o v i m Sumama".
G l a v n i d o p r i n o s Šumarskoj
znanosti dr. sc. J. Medvedovica je
s u r a d n j a u timskom r a d u na i z r a d i
m o n o g r a f i j e "Šume u H r v a t s k o j " u
poglavlju "Biljni svijet h r v a t s k i h
Suma" s k a r t o m Sumskih z a j e d n i c a
u m j e r i l u 1:500.000, z a t i m monog r a f i j e "Hrast l u ž n j a k u H r v a t skoj", u poglavlju "Šumske zajednice i sinekoloski u v j e t i h r a s t a
lužnjaka", te na i z r a d i znanstvene
k n j i g e "Skrb za h r v a t s k e Sume od
1846. do 1996.", k n j i g a 1 "Unapređ e n j e p r o i z v o d n j e b i o m a s e Sumskih ekosustava".
166
Daljnji doprinos je također
s u r a d n j a na t i m s k o m r a đ u u i z r a d i
K a r t e Šumskih z a j e d n i c a H r v a t ske u m j e r i l u 1:100.000 i k a r a t a pojedinih područja detaljnijih mjerila. F i t o c e n o l o s k a k a r t i r a n j a su poslužila kao j e d n a od k o m p o n e n a t a
za d e f i n i c i j u i u t v r đ i v a n j e rasprostranjenosti ekoloSko-gospodarskih
tipova Suma u H r v a t s k o j .
Glavni njegov d o p r i n o s u samostalnom r a đ u j e i z r a d a K a r t e
p l u v i o t e r m i c k i h indeksa povoljnosti klime za Šumsku vegetaciju H r vatske. K a r t u je izradio na temelju p o d a t a k a meteoroloških postaja Državnog hidrometeoroloSkoga
zavoda i A t l a s a k l i m e H r v a t s k e .
Svrha izrade karte je utvrđivanje
u t j e c a j a klime na Šumsku vegetaciju. U istu svrhu je proveo mikrok l i m a t s k a i s t r a ž i v a n j a u mnogim
Šumskim z a j e d n i c a m a nizinskog i
brdskog pojasa sjeverne H r v a t s k e .
Š u m a r s k u fitocenologiju je
p r i m i j e n i o i u u t v r đ i v a n j u preh r a m b e n i h p o t e n c i j a l a za d i v l j a č
p r i m j e n o m m e t o d e fitocenoloSkih
uzoraka veličine 1 m 3 (prema Đ. Rausu 1991.).
Sinekoloska i s t r a ž i v a n j a su
mu, osim z n a n s t v e n i h postignuća,
omogućila, a i navela ga, da napise
k n j i g u o solarnom u r e đ a j u i opravd a n o s t i k o r i š t e n j a solarne energije, koja među ostalim počiva na fenomenu vremenskog r a z m a k a između d u l j i n e t r a j a n j a insolacije i
nastupa ekstremnih temperatura.
I s t r a ž i v a n j a mikroklime Sumskih s t a n i š t a su ga navela da kons t r u i r a i i z r a d i p r o t o t i p novog term o g r a f a ( t i p J M T - 9 0 ) , k o j e je bolje prilagođen za i s t r a ž i v a n j a u
Šumarstvu u u s p o r e d b i s m j e r n i m
i n s t r u m e n t i m a koji su n a m i j e n j e n i
za m j e r e n j a na neSumskim staništima.
P r i m j e n a aerofotointerpretacije u Šumarskom institutu na kart i r a n j u Sumskih z a j e d n i c a pobudiH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
la mu je i d e j u za k o n s t r u k c i j u i
i z r a d u osobnog u r e đ a j a za aerofot o s n i m a n j e , k o j i m se može brzo i
pod povoljnim u v j e t i m a d o b i v a t i
f o t o g r a f i j e d e t a l j a v r s n i h dijelova
k r o š a n j a stabala.
U s l i j e d i o je jos j e d a n izum
k o j i m se p r o š i r u j e p r i m j e n a solarne energije.
Do sada je t r i svoja izuma
p r i j a v i o D r ž a v n o m u r e d u za intel e k t u a l n o vlasništvo H r v a t s k e . Izlagao je na d v i j e m e đ u n a r o d n e izložbe izuma, a na izložbi I N O V A
97 dobio je s r e b r n u p l a k e t u .
Član je vise d r u š t a v a , od koj i h je jedno m e đ u n a r o d n o , a među
n j i m a elan je i H Š D , u n u t a r kojeg
je njegovom i n i c i j a t i v o m osnovan
K l u b i z u m i t e l j a , ciji je predsjednik.
U s p j e š n i znanstveni, s t r u č n i
i i n v e n t i v n i r a d dr. sc. J. Medvedovica proizlazi iz biolosko-tehnicke izobrazbe na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu, u Š u m a r s k o m ins t i t u t u J a s t r e b a r s k o i osobnom zalaganju.
BADOVI
Baus, Đ., JovanoviC, B., Pelcer, Z., MedvedoviC, J., 1977.: Vegetacijska karta Slavonije i Baranje u djelu SkoriC, A. "Tla
Slavonije i Baranje". P r o j e k t n i savjet pedološke k a r t e H r v a t s k e , Zagreb.
MedvedoviC, J., Orec, M., B u k a v i n a ,
M., 1979.: Prikaz tala, sumskih zajednica i
ekolosko-gospodarskih tipova suma na profilima Slavonskoga gorja. S u r a d n i k na karti u djelu: Cestar, D., H r e n , V., KovaCeviC,
Z., Martinović, J., Pelcer, Z.: "Tipološke
značajke suma Slavonskoga gorja". B a d o v i
39, S I J Zagreb iza s. 147.
H r u s k a , K., MedvedoviC, J., P a l f i , T.,
1981.: Prikaz ekolosko-gospodarskih
tipova
suma, sumskih zajednica i tala na profilima Moslavačke gore, (sa suradnicima: Cestar, D., H r e n , V., KovaCeviC, Z., Martinović, J., Pelcer, Z.: "Ekolosko-gospodarski tipovi suma na p o d r u č j u Moslavačke gore.
Badovi 41, S i J Zagreb iz s. 70.
MedvedoviC, J., Orec, M., 1982.: Prikaz
ekolosko-gospodarskih
tipova
suma,
sumskih zajednica i tala na profilima Hrvatskog zagorja.
167
Cestar, D, Hren, V., KovaCeviC, Z., MartinoviC, J., Pelcer, Z.: Ekolosko-gospodarski tipovi suma, na gorju Hrvatskog zagorja. B a d o v i 48, Si J Zagreb iza s. 105.
Cestar, D., H r e n , V., MartinoviC, J.,
KovaCeviC, Z., Pelcer, Z., Krejci, V., Krznar, A., LindiC, V., MedvedoviC. J., Vrbek,
B., 1983.: Prirodni sumski rezervat
Corkova uvala - čudinka Nacionalnog parka Plitvička jezera. Badovi 53, SlJ, Zagreb, s. 1-53.
MedvedoviC, J., 1983.: Pluviotermijska
karta "Kartica", sekcije Podravska Slatina vegetacijske karte Hrvatske. Mjerilo 1:100.000.
MedvedoviC, J., 1983.: Prikaz ekoloskogospodarskih
tipova suma, sumskih zajednica i tala na profilima Zapadne Posavine.
S u r a d n i c i na k a r t i u djelu: Cestar, D.,
H r e n , V., KovaCeviC, Z., MartinoviC, J.,
Pelcer, Z.: "Tipovi nizinskih suma Z a p a d n e
Posavine . B a d o v i 54, S l J Zagreb, iza s. 100
MedvedoviC, J., P a l f i , T., 1983.: Prikaz
ekolosko-gospodarskih
tipova
suma,
sumskih zajednica i tala na profilima Bilogore. S u r a d n i c i na k a r t i u djelu: Cestar, D.,
H r e n , V., KovaCeviC, Z., MartinoviC, J.,
Pelcer, Z.: 'Ekolosko-gospodarski tipovi
suma p o d r u č j a Bilogore . B a d o v i 57, S l J
Zagreb, iza s. 88.
Gaži - Baskova, V., PlavsiC - GojkoviC,
N., Dubravac, K, H u l i n a , N., Pelcer, Z.,
MedvedoviC, J., 1983.: Vegetacijska karta
SB Hrvatske,
sekcija
Podravska
Slatina.
Mjerilo 1:100.000, Bgd.
Cestar, D., H r e n , V., MartinoviC, J.,
KovaCeviC, Z., Pelcer, Z., Krejci, V., Krznar, A., LindiC, V., MedvedoviC, J., Vrbek,
B., 1984.: Prirodni sumski rezervat "KikVisibaba" i
"Bijecica-Javornik" nacionalnog parka Plitvička jezera. Badovi 58, S l J
Zagreb, s. 1-76.
MedvedoviC, J., 1984.: Istraživanje vodnog režima staništa u poplavnim
sumama
između Česme i Lonje u Posavini, (magist a r s k i rad). Badovi 62, S l J Zagreb, s. 1-72.
MedvedoviC, J., 1986.: Tipologija suma
u Hrvatskoj Poster na ekskurziji 18 I U F B O
Kongresa, L j u b l j a n a , o d r ž a n o j u S l J .
Pelcer, Z., MedvedoviC, J., 1988.: Kriterien
filr die zonierung der Subalpinen
Buchenwalder
im
Dinarischen
Oebirge
Kroatiens. S A U T E B I A 4, Osten-AlpenDinariscshen Section filr Forschungen der
Vegetation, Salzburg, s. 21-32.
MedvedoviC, J.: Intensišt des Tannenabsterbens
unter
verschiedenen
Okologischen Bedingungen Nordkroatiens. Zvolen,
5. I U F B O - Tannen-symposium, Zvolen, s.
343-353.
MedvedoviC, J., 1989.: Metoda utvrđivanja prehrambenih potencijala za divljač.
Badovi 80, S l J Zagreb, s. 7-12.
MedvedoviC, J., 1989.: Moj solarni uređaj. S I T S D I , Zagreb, s. 1-42.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
ZeliC, J., MedvedoviC, J., 1990.: Istraživanje
najpovoljnijeg
intenziteta
prorjeđivanja sastojina i ekoloških prilika staništa.
Badovi, Vol. 25, br. 2., S l J Zagreb, s. 419439.
P r p i c , B., MedvedoviC, J., 1991.: Novi
instrument
Termograf JMT-90 za
mikroklimatska istraživanja
u sumarstvu. Sum.
list 1-2, s. 41-56.
MedvedoviC, J., 1991.: Sinekologija zajednica obične jele (Abies Alba) u sjevernoj Hrvatskoj i floristički parametri
važni za gospodarenje bukovo-jelovim sumama, (disertacija). Sum. fakultet Zagreb 1991.,
s. 1-126 (1. dio) i prilozi 1-24 (2. dio).
MedvedoviC, J., 1991.: Microclimatic
research using new methods and new measure instrument. 10. Svjetski kongres sumarstva, P a r i z 1991., Badovi, Vol. 26, br. 2.,
Si J, Zagreb, s. 241-254.
MedvedoviC, J., 1991.: Possibilities for
application
of
Termograph
JMT-90
intended for microclimatic research in forestry. Poster, 10. Svjetski kongres sumarstva, P a r i z .
MedvedoviC, J., 1992.: Primjena brojnosti
biljaka
u
ekološkim istraživanjima.
Badovi, Vol. 27, br. 1, S l J Zagreb, s. 29-42.
MedvedoviC, J., 1992.: Pluviotermicki
indeksi povoljnosti klime za sumsku vegetaciju. Badovi, Vol. 27, br. 1, S l J Zagreb, s
77-89.
MedvedoviC, J., 1992.: Karta pluviotermickih indeksa povoljnosti klime za sumsku vegetaciju Hrvatske. Badovi, Vol. 27,
br.l, Si J Zagreb, iza s. 89.
MedvedoviC, J, 1992.: Belativne vrijednosti
pluviotermickih
indeksa
povoljnosti
klime za sumsku vegetaciju. Sum. list 9-10,
s. 415-419.
MedvedoviC, J., PetriC, I., 1992.: Osnivačka
skupština
Kluba
izumitelja
Hrvatskog sumarskog društva. Sum. list 6-8, s.
290.
Baus, Đ., TrinajstiC, I., VukeliC, J., MedvedoviC, J., 1992.: Biljni svijet hrvatskih
suma. Baus, Đ. (ur.). U m o n o g r a f i j i "Sume
u Hrvatskoj", Zagreb, s. 33-78.
TrinajstiC, I., Baus, Đ., VukeliC, J., MedvedoviC, J., 1992.: Vegetacijska karta sumskih zajednica Hrvatske. Baus, Đ. (ur.). U
m o n o g r a f i j i "Sume u H r v a t s k o j , K a r t o grafski odsjek L Z H "M. Krleža", G Z H , Zagreb, s. 79-80 i u omotu iza s. 340.
MedvedoviC, J., 1993.: Primjena pluviotermickih
indeksa
povoljnosti
klime
za
sumsku vegetaciju. Sum. list 6-8, s. 253-258.
LindiC, V., V r b e k , B., MedvedoviC, J.,
1993.: Ekološko - gospodarski tipovi suma
srednje Podravine. B e f e r a t održan na Simpoziju povodom 100-godisnjice rođenja akademika I. Pevaleka, 20.-22. svibnja 1993. u
Koprivnici, Sum. list 11-12, s. 533.
168
MedvedoviC, J., 1993.: The application
of climathological
data
in
determination
of climate favourableness for forest vegetation of Croatia. H r v a t s k i meteorološki
časopis, br. 28, Zagreb, s. 73-79.
MedvedoviC, J., 1993.: Chart of pluviothermal indices
of climate favourableness
fot the forest vegetation of Croatia. H r vatski meteorološki Časopis br. 28, Zagreb.,
s. 28.
MedvedoviC, J., LindiC, V., 1993.: Istraživanje
vegetacije i klime sjeverozapadne
Hrvatske. B e f e r a t na s a v j e t o v a n j u Š I J ,
S t u b i c k e toplice, 3.-5.XI. 1993.
MedvedoviC, J., K r a u t h a k e r , H., 1993.:
StruCno-znanstvena
ekskurzija na
Medvednici. Sum. list 9-10, s. 446-447.
MedvedoviC, J., 1994.: Prehrambeni potencijal za divljač u sumama hrasta lužnjaka i graba sjeverne Hrvatske. Kadovi, Vol.
29, br. 1, S I J , Zagreb, s. 123-136.
MedvedoviC, J., 1994.: Šumska klima i
fitomasa prizemnog sloja suma na dijelu
Samogorskoga gorja. Sum. list 11-12., s. 349356.
MedvedoviC, J., 1996.: Uređaj za aerofotosnimanje detalja iz malih visina.
Bilten" VijeCa za d a l j i n s k a i s t r a ž i v a n j a i fot o i n t e r p r e t a c i j u H A Z U , s. 79-87, Zagreb.
MedvedoviC, J.: 1996.: Izrada vremenskih nizova za mikroklimu sumskih staništa. Znanstvena knjiga "Skrb za h r v a t s k e
sume 1846-1996., knj. 1. U n a p r e đ e n j e proizvodnje biomase sumskih ekosustava", s. 257262, Zagreb.
MedvedoviC, J., K n e p r , J., 1996.: Prehrambeni potencijal za divljač u lovištima
Žabljacki lug - Česma" i "Pisanicka Bilogora". Znanstvena knjiga "Skrb za h r v a t s k e
sume 1846-1996.", knjiga 1. "Unapređenje
proizvodnje biomase sumskih ekosustava",
s. 209-216, Zagreb.
MEĐUNARODNE IZLOŽBE
EKSPONATA
OSOBNIH
MedvedoviC, J., 1991.: Moj solarni uređaj. "Interliber", međunarodna izložba knjiga, Zagreb.
MedvedoviC, J., 1993.: Karte der pluviothermischen
Indizes
der
Klima
gilnstigkeiten fiir die Vegetation Kroatiens. "Holz
K l a g e n f u r t 1993. I n n o v a t i o n s p r e i s fiir
F o r s t w i r t s c h a f t 1993., K l a g e n f u r t . Međun a r o d n i s a j a m sumarstva i d r v n e industrije u K l a g e n f u r t u , Izložba izuma. Sum. list
11-12, s. 568-569.
MedvedoviC, J., 1993.: Thermograph
JMT-90. "Holz K l a g e n f u r t 1993." Innovationspreis fiir F o r s t w i r t s c h a f t 1993., Klag e n f u r t . M e đ u n a r o d n i sajam sumarstva i
d r v n e i n d u s t r i j e u K l a g e n f u r t u , Izložba
izuma. Sum. list 11-12, s. 568-569.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
MedvedoviC, J., 1997.: A k u m u l a t o r s k a
kosilica za t r a v u . 26. M e đ u n a r o d n a izložba
izuma I N O V A 97., Zagreb.
LITEBATUBA
DomoviC, M.. Izložba s u m a r s k i h izuma. Glasilo " H r v a t s k e sume br. 29, Zagreb
1993., s. 15.
Filipi, M.: Sunce pod krovom. "Sam"
br. 6, Zagreb 1991., s. 15-18.
Oeorgieva-PetriC, M.: I z m e đ u sunca i
zemlje. "Nas dom" br. 6, M a r i b o r 1991., s.
35-37.
MilkoviC, J.\ Novi tip termografa J M T 90. V i j e s t i br. 1., Bepub. hidrometeoroloski zavod H r v a t s k e , Zagreb 1991., s. 41-44.
Sabadi, S. (ur.): Beview of f o r e s t r y
and f o r e s t industries sector in B e p u b l i c of
Croatia. Ministarstvo poljopr. i sumarstva
BH i "HS", Zagreb 1994., s. 1-120.
Sabadi, S. (ur.): Pregled s u m a r s t v a i
drvnoprerađivackog sektora u B H . Ministarstvo poljop. i sumarstva BH i "HS", Zagreb 1994., s. 1-120.
Uredništvo: Osvrt na struCno-znanstveni sastanak na Bilogori. SL 3-5/93., s. 184193.
*** SL 1-2/95., s. 56.
*** SL 9-10/97., s. 538; 2000., s. 340.
*** SIM, s. 32, 55, 59, 116, 118, 137, 138,
141,155,178.
*** SIB, s. 30, 38-40, 51, 53, 55, 60, 67.
Maricevic, I.: SL 3-4,1997., s. 186.
*** H S D 1846-1996., s. 346, 371.
MEDVEDOVIC, Mato, ( V r b a n j a ,
Vinkovci, 1872.-1944.), Sum. savjetnik.
Šumarstvo je ucio na Gospodarsko-Sum. učilištu u Križevcima
i završio ga 1893. godine. Nakon toga posvetio se r a d u u Šumarstvu.
Najveći dio svoga radnoga vijeka
bio je na stručnim poslovima u Sumama Brodske imovne općine.
P o v r h r a d a u struci, zaslužan
je za osnivanje Gradskog muzeja u
Vinkovcima. A u t o r je grba grada
Vinkovaca. Bavio se i književnim
radom. Napisao je nekoliko pjesama, od kojih su neke uglazbljene
("Samo pogled").
J e d a n je od i s t a k n u t i j i h slavonskih Šumara. Odlikovan je Ordenom Sv. Save 5. reda (1923.) i Ordenom Jugosl. k r u n e 5. reda (1933.)
kao Sum. savjetnik u mirovini.
169
LITEBATUBA
*** SL: 1898., s. 73; 1899., s. 584; 1905., s.
462; 1918., s. 138; 1922., s. 39; 1923., s. 254;
1925., s. 136, 343, 402, 630; 1927., s. 106; 1928.,
s. 387; 1933., s. 210.
BorosiC, J.: SIS, s. 19.
*** SN. S. 52.
Svagelj, D.: Mato MedvedoviC, Godišn j a k P o d o d b o r a MH 3, Vinkovci 1964. s.
165-166.
Segedi, N., TonkoviC, D.: Životopisi ist a k n u t i h š u m a r a VinkovCana. Godišnjak
Ogranka M H , 12, Vinkovci 1995., s. 315-328.
Klepac, D.: Sumarski znanstvenici iz
Vinkovaca i vinkovacke okolice. H A Z U ,
Centar za znanstveni rad, Vinkovci 1996., s.
8, 20, 34.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 534, 538.
M E Đ E R A L , Mladen, (Karlovac,
18.YII.1967.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin F a b i j a n a . P o t j e č e iz službeničke obitelji. H r v a t po nacionalnosti i h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n stva. Srednju Šumarsku Školu završio je u K a r l o v c u 1986. godine.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
6.XI.1995. s naslovom diplomskog
r a d a "Analiza p r i h o d a od p r o d a j e
drveta na tržištu", znanstvenoga područja
ekonomika Sumarstva.
M E Đ U G O R A C , Krešimir, (Klobuk, L j u b u s k i , B i H , 9.IX.1941.),
dipl. ing. Sumarstva.
Sin B l a ž a i A n d r e r. P e t r o v i ć .
H r v a t s k e narodnosti i državljanstva, k a t o l i k . P o t j e č e iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu je školu
završio u rodnom K l o b u k u 1956., a
I I I . gimnaziju u S a r a j e v u 1960.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1970. godine.
N a k o n d i p l o m i r a n j a , od 1970.
do 1971. bio je na r a d u u p i l a n i i
tvornici namještaja u Radecem u
Sloveniji kao t e h n i č k i rukovoditelj. Od 1971. do 1984. bio je tehnolog i r u k o v o d i t e l j r a d n e organizacije u "Slavoniji D l " Slavonski
Brod.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Godine 1983. dobiva zaposlen j e u Šumarstvu u Požegi. U UŠ
Požega r a d i i 1997. na poslovima
stručnog s u r a d n i k a s t u d i j a r a d a i
vremena.
Član j e D I T , odnosno H Š D .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 60.
M E D 2 I D I , Azir (Aziz), dipl. ing.
Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je na Š u m a r s t v u 14.
III.1942. godine.
M E H M E D O V I Ć , Rasim, (Vranić,
K o t o r - Varoš, B i H , 18.XI.1957.),
dipl. ing. Sumarstva.
Sin M e h m e d a l i j e i T e h v i d e r.
Dedic. B o š n j a k , m u s l i m a n s k e vjeroispovijesti. Otac mu je bio cvjećar, a m a j k a domaćica. Osnovnu
Školu završio je u K o t o r - V a r o S u
1973., a s r e d n j u u Zagrebu. M a t u r i rao je u SŠC "Ruđer Boskovic" 1977.
godine.
Šumarstvo je studirao na Šum.
f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu.
D i p l o m i r a o je na ŠG o d j e l u 17.VI.
1982. iz znanstvenoga p o d r u č j a Sum.
fitopatologija, izradivSi i obranivši diplomski rad pod naslovom "Mik r o f l o r a k o r e b u k v e N P Š O Duboka".
N a k o n d i p l o m i r a n j a prvo zaposlenje dobiva u Š P P "Vrbanja"
Kotor-VaroS. Pripravnički staž obavlja u sektoru tehničke pripreme
proizvodnje, radeći na poslovima
doznake, na p r o j e k t i r a n j u p u t o v a i
dr. S l i j e d i r a d n o m j e s t o v o d i t e l j a
S e k t o r a za i s k o r i s c i v a n j e Suma
(1984.-1988.) pri istom poduzeću,
k o j e na površini od 22.000 ha kor i s t i e t a t od gotovo 100.000 k u b n i h
m e t a r a d r v n e mase jele i bukve.
N a r e d n e č e t i r i godine (1989.-1992.)
vodi sektor uzgoja i z a š t i t e Suma,
170
p r e t e ž n o se posvetivSi organizaciji
Sumarske službe, p r a ć e n j u zdravstvenog s t a n j a Suma po jedinstven o j e u r o p s k o j metodi, poSumljav a n j i m a (godišnje oko 150 h a ) i
lovstvu. U s t a n o v l j e n j e m privrednog lovišta u sklopu gospodarstva,
učinio je mnogo na lovno-tehnick o j o p r e m l j e n o s t i lovišta, podizanju fonda divljaci i sudjelujući
p r i k o n c i p i r a n j u i i z r a d i lovnogospodarske osnove.
Razbuktavanjem rata u B i H ,
9.VI.1992. prognali su ga srpski teroristi, pa je ing. Mehmedovic našao p r i v r e m e n o utočište u Zagrebu. K r a j e m 1993. odlazi na privremeni r a d u Lozano (Švicarska), a
2.XII.1996. v r a t i o se u oslobođeni
Bihać, r a d e ć i kao pomoćnik uprav i t e l j a Š u m a r i j e Bihać. O d l . I X .
1997. ponovno živi u Zagrebu, bez
stalnog zaposlenja.
M E L C S I C Z K Y , Pavao, sum. nadinženjer.
Sumarstvo je apsolvirao 1890.
na V i s o k o j Šumarskoj i r u d a r s k o j
školi u B a n s k o j Š t i a v n i c i (Slovačka).
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, 1902. p r e m j e š t e n je od Nadsumarskog u r e d a u V i n k o v c i m a Šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu
i, kao Šumaru, p o v j e r e n a mu je
u p r a v a Š u m a r i j e u V r a n o v i n i . God i n e 1906. p r e m j e š t e n je u K r a s n o
Polje, 1907. imenovan je d r ž a v n i m
n a d s u m a r o m , a 1909. p r e m j e š t e n je
u Sv. R o k u svojstvu Sum. inženjera. Šum. n a d i n ž e n j e r o m imenovan
je 1914.g. kod Š u m a r s k o g u r e d a na
Sušaku, Š u m a r i j a Sv. Rok, gdje se
nalazio i 1915. godine.
Bio je elan H S Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1902., s. 160; 1906., s. 406; 1907., s.
387; 1909., s. 329; 1914., s. 108; 2000., s. 708.
*** I s k a z č l a n o v a H S S D : SL 1908.,
1915.
Borosić, J:. SIS, s. 25 (Melcicki).
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 547.
M E N l C A N I N , Ljuban, ( R u j e v a c ,
D v o r na Uni, 4.VIII.1948.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin Milanov. S r p s k e nacionalnosti. ZavrSivSi gimnaziju Skol.
g. 1967.-68. upisao se na Š u m a r s k i
f a k u l t e t u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je
Sumarstvo 21.VI.1972. godine.
U JP " H r v a t s k e Sume" n i j e
zaposlen (1995.).
M E N l C A N I N , Stevo, ( R u j e v a c ,
D v o r na Uni, l . I I . 1962.), dipl. ing.
Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu, gdje je d i p l o m i r a o na Šum a r s k o m odjelu.
M E R C U N , Dagmar, vid. F A J D I GA ( k n j i g a 1., s. 301.).
M E R D A r. PODNAR Zrinka, (Zagreb, 5 . I I I . 1965.), dipl. ing. Sum.
S t u d i r a l a je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Diplom i r a l a je na Š u m a r s k o m o d j e l u 17.
IX.1990.g.
M E R L E , Mihajlo, (Slatina, 25.IX.
1941.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin D r a g u t i n a i M a r i j e r.
S t r n a d . H r v a t . Otac mu je bio slu-
171
žbenik na željeznici, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u
r o d n o m e m j e s t u 1956., a s r e d n j u u
Virovitici, m a t u r i r a v š i n a r e a l n o j
gimnaziji 1960.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu 22.IX.1965. godine.
Nakon diplomiranja najprije
odlazi na odsluženje vojnog roka.
P r v o zaposlenje dobiva u S r e d n j o j
Šumarskoj školi u D e l n i c a m a 15.
IX.1966., gdje kao n a s t a v n i k predaje nekoliko stručnih predmeta:
iskoriscivanje Suma, tehnologiju drveta, Šumsko strojarstvo, geodeziju
i dr. P o s l i j e d v i j e godine provedene u školi, 1.XI.1969. prelazi u
ŠG Delnice, u Š u m a r i j u Crni Lug,
na r a d n o mjesto r e f e r e n t a za uzgaj a n j e Suma. Godine 1971. prelazi u
R Z Z a j e d n i č k e službe z a r e f e r e n t a
mehanizacije, a 1974. v r a ć a se u Crni Lug, preuzevši m j e s t o u p r a v i t e lja Šumarije. Tu dužnost o b a v l j a
deset godina. Slijedi p o v r a t a k u
Delnice u RZ, gdje r a d i na poslovima r e f e r e n t a za u z g a j a n j e Suma.
U s p o r e d o s reorganizacijom
Sumarstva 1.V.1985. dipl. ing. Mih a j l o Merle n a p u š t a Gorski k o t a r i
ŠG Delnice te prelazi u ŠG "Istra"
Buzet, dobivši r a d n o m j e s t o zamj e n i k a u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Opatija. Na t o j d u n o s t i o s t a j e do 1993.,
k a d p r e u z i m a mjesto u p r a v i t e l j a
Šumarije. U jesen 1995. imenovan
je s t r u č n i m s u r a d n i k o m za iskor i s c i v a n j e Suma, a u ljeto 1997.
p r e u z i m a r a d n o m j e s t o rukovodit e l j a p l a n a U Š Buzet.
Član je H Š D . Živi u Viskovu
kod R i j e k e .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 69.
*** Posl. izvješće 1995., "HS", s. 65.
M E S A R O V , Inoslav, dipl. ing.
šumarstva.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je
na Šumarskom odjelu 29.XII.1956.g.
M E S I Ć , Darko, (Nova G r a d i š k a , 5.
VII.1965.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Milanov. Otac mu je zan i m a n j e m e l e k t r i č a r , a m a j k a domaćica. S r e d n j u školu završio je
1984. godine.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
10.VI.1993. s naslovom diplomskog
r a d a "Vrste drveća u G.j. Dotrscina, N P Š O Zagreb", znanstvenoga
p o d r u č j a uređivanje Suma.
MESIC, Milan, (Sisak, 4.VI.1941.),
dipl. ing. Sumarstva.
Sin M i l a n a i Milke r. P e r k o vic. H r v a t , h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n stva, katoličke vjeroispovijesti. Otac
mu je bio r a d n i k , a m a j k a domaćica. I osnovnu i s r e d n j u Školu završio je u Sisku. M a t u r i r a o je na
R e a l n o j gimnaziji V l a d i m i r Majder" 1961. godine.
S t u d i r a o je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u u Zagrebu. D i p l o m i r a o
je na ŠG odjelu 5.III.1970.
P r v o zaposlenje u d r ž a v n o j
službi dobio je u ŠG Z a g r e b - Šum a r i j a Samobor (6.VIII.1970.). Nakon jednogodišnjeg p r i p r a v n i č k o g
staža imenovan je r e f e r e n t o m za
u z g a j a n j e Suma p r i i s t o j Šumariji.
K a d je provedena reorganizacija
Sumarstva 1988., p r e m j e š t e n je u
O O U R za u z g a j a n j e Suma Z a g r e b
na r a d n o m j e s t o tehničkog rukovoditelja. Osnivanjem JP "Hrvatske
Sume" - UŠ Zagreb, vraća se na
r a d n o mjesto u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e
Samobor, na k o j o j se d u ž n o s t i nalazio i početkom 1998. godine.
Član je H Š D . Živi u Samoboru.
LITEBATUBA
Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samobora. Zagreb 1992., s. 6,17,18.
172
*** ŠL 1-2,1995., s. 64.
Poslovno izvješće 1995., "H§", s. 62.
MESIC, Stjepan, (Musaluk, Gospić, 31.YIII.1933.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i J o s i p e r. Dasovic.
H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere. Otac
mu je bio službenik, a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u
rodnom MuSaluku 1946., a r e a l n u
gimnaziju u Gospiću 1954. godine.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u na Š u m a r s k o m odjelu. Apsolvirao je skol. g. 1958.-59.,
a d i p l o m i r a o je na vec osamostaljenom Š u m a r s k o m f a k u l t e t u 27.V.
1961. godine.
Cijeli svoj r a d n i vijek proveo
je u Lici, u SG Gospić, odnosno UŠ
Gospić i p o d r u č n i m Šumarijama.
P r v o zaposlenje dobiva u O d j e l u
za u r e đ i v a n j e Suma ŠG Gospić 20.
YI.1961.g. N a k o n nešto skraćenog
p r i p r a v n i č k o g staža imenovan je
pomoćnikom taksatora. N a j d u ž e radi u Š u m a r i j i Otočac, n a j p r i j e kao
r e f e r e n t za uzgoj Suma (25.111.196220.Y.1963.), a z a t i m kao u p r a v i t e l j
š u m a r i j e (21.Y.1963.-31.XII.1984.).
R e o r g a n i z a c i j o m Sumarstva i
osnivanjem ŠG "Lika" Gospić najp r i j e r a d i u O O U R za iskorisciv a n j e Suma Y r h o v i n e , kao i n t e r n i
k o n t r o l o r (1.I.1985.-30.IX.1985.), a
zatim u RZ Z a j e d n i č k e službe kao
r u k o v o d i t e l j za Sumske prometnice (1.X.1985.-20.YIII.1990.).
O s n i v a n j e J P "Hrvatske Sume" - UŠ Gospić dipl. ing. Stjep a n a Mesica zatjece na r a d n o m e
m j e s t u internoga k o n t r o l o r a s k o j e
dužnosti 1.1.1991. prima m j e s t o opunomoćenika za UŠ Gospić. K a d je
imenovan d i r e k t o r uprave, l . X I .
1991. v r a ć a se na dužnost u p r a v i t e lja Š u m a r i j e Otočac, vrseci u j e d n o
i dužnost s a v j e t n i k a u u p r a v i Suma. Od 1.YIII.1992. oslobođen je
dužnosti upravitelja Šumarije obavH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
l j a j u ć i samo poslove s a v j e t n i k a
u p r a v i t e l j a UŠ Gospić, na k o j o j se
d u ž n o s t i nalazio i početkom 1998.
Za svoj s a m o p r i j e g o r a n r a d
p r i m i o je vise p r i z n a n j a i nagrada,
mahom na razini radne organizacije.
P o s l j e d n j i h godina b a v i se i
lovstvom. Za p o t r e b e UŠ Gospić
izradio je p r v u lovnogospodarsku
osnovu za d r ž a v n o lovište "Srednji
Velebit" (1995./96.-2004./05.).
Bio je s u r a d n i k Šum. lista i
Lov. vjesnika.
Član je H Š D . Živi u Otočcu.
MEŠTRIĆ, Branko, ( D o n j i Marinkovac, Vrbovec, 21.IX.1961.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin A l b e r t a i T e r e z i j e r. Ralinovski. H r v a t , h r v a t s k o g a državljanstva. Otac mu je Sum. t e h n i č a r ,
a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu završio u N o v o j K a p e l i 1976., a
s r e d n j u Školu p o h a đ a o je u Vrbovcu i Karlovcu. M a t u r i r a o je na sred n j o j Š u m a r s k o j Školi u K a r l o v c u .
Nakon odsluženoga vojnog roka, 1981.-82. upisao se na s t u d i j Sumarstva na Šumarski f a k u l t e t Sveučilišta u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je
na ŠG odjelu 27.XII.1985. iz znanstvenoga p o d r u č j a organizacija rada. N a p i s a o je o b r a n i o d i p l o m s k i
r a d pod naslovom "Organizacija rada na u n o š e n j u p o d a t a k a u m i k r o računalo".
P r v o zaposlenje dobiva u Gor a n s k o - p r i m o r s k o m ŠG Delnice
17.III.1986. - u S e k t o r u za razvoj.
N a k o n kraćeg p r i p r a v n i č k o g staža
s t r u č n i je s u r a d n i k za i n f o r m a t i k u . O s n i v a n j e m J P " H r v a t s k e Sume" - UŠ Delnice, imenovan je sef o m I n f o r m a t i č k o g odjela, a l . X I .
1991. godine premješten je u Direkciju "HŠ" u Zagreb, dobivši mjesto
v o d i t e l j a I n f o r m a t i č k e službe. N a
t o j se d u ž n o s t i nalazio i početkom
1998. godine. Dipl. ing. B r a n k o Mestric zaslužan je za u s t r o j i r a d ove
173
nove i vrlo z n a k o v i t e službe.
Član je H Š D . Živi u Z a g r e b u .
BADOVI
Vondra, V., Mestrić, B. (1985.): Istraživanje trajanja rada pri sječi i izradi visemetarskog industrijskog drva graba i bukve, (studija). Sum. f a k u l t e t Zagreb. Slatina, s. 1-11.
Kraljić, B., Mestrić, B. (1988.): Kako
omogućiti jeftiniju, a objektivniju, procjenu asortimana drvne zalihe SOUB-a
u
svrhu
bilanciranja
uspjeha
sumsko-bioloske reprodukcije drva? Sum. list 1-2, s. 5-24.
Vondra, V., MartiniC, I., Mestrić, B.
(1988.): "Prilika "/ Dozlika" - Priprema rada
u iskorištavanju suma. S o f t v e r s k i paketi.
Sektor za r a z v o j GPSG Delnice - Sum.
f a k u l t e t Sveučilišta Zagreb.
Ecimovic, T., Mestrić, B. (1989.): Projektiranje
sumskih
kamionskih
cesta
korištenjem osobnog računala. Mehanizacija
sumarstva 14 (1), s. 33-38.
TomaniC, S., Mestrić, B., MartiniC, I.
(1996.): Informatički izazov razvoju sumarstva. Znanstvena knjiga "Zaštita suma i
pridobivanje drva", Knj. 2, H S D - SF - S I J ,
Zagreb, s. 397-409.
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 57.
Lovreković, M.: O r g a n i z a m a i korišt e n j e izvora sum. i n f o r m a c i j a , SF, Zagreb
1997., s. 13.
M E S T R I Ć , Z d r a v k a , ( D o n j i Mar i n k o v a c , V r b o v e c , 13.XII.1967.),
dipl. ing. Sumarstva.
K c i A l b e r t a i T e r e z i j e r. Ralinovski. M l a đ a sestra dipl. ing.
B r a n k a Mestrica. H r v a t i c a , h r v a t skoga d r ž a v l j a n s t v a . Osnovnu Školu pohađala je u Novoj K a p e l i i
D u b r a v i . Srednjoškolski CUO "Vlad i m i r Nazor" završila je u Vrbovskom 1985. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a l a je na ŠG odjelu 6.X.1993. iz đenđrometrije. Obranila je diplomski r a d pod naslovom
"Odnos tečajnog visinskog i debljinskog prirasta u n u t a r p o j e d i n i h stab a l a običnog bora".
P r i p r a v n i č k i staž obavila je
u UŠ Bjelovar - Š u m a r i j a Vrbovec,
ali n i j e dobila stalni r a d n i odnos.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
MEŠTROVIĆ, B E Z A K , Ljubica,
(Tišina K a p t o l s k a , Sisak, 29.IX.
1934.), dipl. ing. Sumarstva.
K c i M i r k a i M a r i j e r. Caomo.
H r v a t i c a , r i m o k a t o l i č k e vjere. Osnovnu i s r e d n j u školu završila je u
Sisku. M a t u r i r a l a je na gimnaziji
"M. M a j d a k " 1953.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta
u Zagrebu. D i p l o m i r a l a 1959.g.
B i l a je zaposlena od 1959. do
1961. u Sekciji za u r e đ i v a n j e Suma
P e t r i n j a , a z a t i m 1961./62. u Šum.
i n s t i t u t u Z a g r e b te u P o s l o v n o j zajednici Šumsko - p r i v r e d n i h organizacija H r v a t s k e Z a g r e b (1963.1964.). N a k o n toga nezaposlena je
do 1967. k a d a r a d i do 1969. u Dir e k c i j i za Sume Tunis. Od 1972. do
1983. zaposlena je u poduzeću "Unikum", k a s n i j e h o r t i k u l t u r n o m poduzeću "Zrinjevac", a od 1.IV.1983.
u ŠG Zagreb, Š u m a r i j a Remetinec.
Osnivanjem JP " H r v a t s k e Sume", od 1.1.1990. r a d i l a je u UŠ Zagreb, a od 1.IV.1992. u UŠ Buzet.
D a n a 1.IV.1994. odlazi u mirovinu.
Živi u Z a g r e b u .
BADOVI
Plan d
amenagement Forets dominiale de Taborska, serie III eme, (u suradnji).
Direction des F o r e t s Tunis, 1968. p. 1-85.
Plan d amenagement, F.d. de Tegma
III eme serie, (u s u r a d n j i ) . Direction des
F o r e t s . Tunis 1968., p. 1-85.
174
Plan d' amenagement, F.d. de Ain Draham I ere serie, (u s u r a d n j i ) . Direction des
Forets, Tunis 1968., p. 1-98.
Program gospodarenja za privatne sume Šumarije Bemetinec. Zagreb, 1986., s.
1-175.
LITEBATUBA
*** SN, s. 370.
*** S l M , s. 118.
*** ŠL 1-2,1995., s. 68.
M E Š T R O V I Ć , R u d o l f , dipl. ing.
Sumarstva.
Š u m a r s t v o je apsolvirao 1935./
36. na Šum. odsjeku P Š F u Zem u n u . P o d a t a k o godini diplomir a n j a nismo pronašli.
God. 1952. r a d i o je u ŠG Split.
Škol. g. 1957./58. bio je h o n o r a r n i
n a s t a v n i k na Šum. Školi za krS u
S p l i t u iz iskoriSćivanja Suma, a od
l.X.1958., bio je stalni n a s t a v n i k iz
predmeta
iskoriscivanje
Suma,
kraški pašnjaci i lovstvo. Objavljivao je r a d o v e uglavnom iz područja s m o l a r e n j a .
M E Š T R O V I Ć , Šime, ( D r v e n i k Veli, Trogir, 15.V.1933.), dr. sc., dipl.
ing. Sumarstva, redovni sveuc. profesor, znanstveni savjetnik, elan Šum a r s k e a k a d e m i j e , d e k a n Šumarskoga f a k u l t e t a .
Godine 1952.-1953. r a d i o je u
ŠG Split, a z a t i m je posao na studij. N a Šumsko-uzgojnom odsjeku
Poljoprivredno-Sumarskoga fakulH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
t e t a apsolvirao je skol. g. 1956.-57.,
a d i p l o m i r a o je 3.III.1959. godine.
N a k o n diplomiranja o s t a j e na
f a k u l t e t u , zaposlivši se l.IV.1959.g.
u Z a v o d u za u r e đ i v a n j e Suma na
m j e s t u stručnog s u r a d n i k a , a od 1.
1.1960. radi kao asistent. Vec tada je
njegovo glavno područje zanimanja
bilo uređivanje Suma u mediteranskom i submediteranskom području.
B i o je na s p e c i j a l i z a c i j i u
N a n c y j u u F r a n c u s k o j (1962./63.)
iz p o d r u č j a gospodarenja u mediteranskim Sumama. R a d i o je kao
e k s p e r t m e đ u n a r o d n e t e h n i č k e sur a d n j e u Tunisu (1967.-69.). Na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u upisao je i poslijediplomski s t u d i j na
kojem je m a g i s t r i r a o 29.VI.1971. i
d o k t o r i r a o 25.X.1976. godine.
Od 1976. n a s t a v n i k je kolegija parkiranje i ozelenjavanje u zvan j u docenta, a od 1981. i z v a n r e d n i
je p r o f e s o r iz p o d r u č j a uređivanja
Suma. Od 1985. u z v a n j u je sveuc.
p r o f e s o r a , odnosno redovnog sveučilišnog p r o f e s o r a i znanstvenoga
savjetnika, u kojem svojstvu od 1987.
vodi n a s t a v u iz uređivanja Suma.
U m e đ u v r e m e n u bio je tajnik Z l Š - a (1975.-1979.) i v o d i t e l j
r a d n e g r u p e "PoSumljivanje aridn i h i s e m i a r i d n i h područja" u
I U F R O (od 1976.-1981.). Od 1982.
do 1987.g. d i r e k t o r je R e p u b l i č k o g
zavoda za z a š t i t u prirode, a n a k o n
Domovinskog r a t a (1992.) d i r e k t o r
j e N P "Brijuni".
Bio je p r o d e k a n (1988.-90.) i
d e k a n (1990.-92.) Šumarskoga fakulteta, predstojnik K a t e d r e za uređ i v a n j e Suma (1987.) i (1997.) Zavoda za u r e đ i v a n j e Suma.
Sudionik je velikog broja
I U F R O kongresa, simpozija i savj e t o v a n j a u zemlji i inozemstvu,
kao i s t r u č n i h e k s k u r z i j a . Od 1985.
stalni je p r e d s t a v n i k u F A O komit e t u Silva M e d i t e r a n e a , a 1989.1991. i potpredsjednik komiteta. Učesnik je svjetskih i europskih konferencija za Sume F A O .
175
P r o č e l n i k je i p r e d a v a č na
poslijediplomskom s t u d i j u iz uređ i v a n j a Suma.
R a d i o je na p r o j e k t i m a uređiv a n j a Suma u L i b i j i (1974.) i u Alžiru (1978.).
Objavio je velik b r o j znanstvenih i s t r u č n i h r a d o v a te skrip a t a i u d ž b e n i k a za s t u d e n t e .
A k t i v a n je elan H Š D , Šumarskog ekološkog d r u š t v a i drugih s t r u k o v n i h u d r u g a . Za svoj r a d
dobio je vise o d l i k o v a n j a i priznanja, među k o j i m a O r d e n r a d a sa
z l a t n i m vijencem.
VAŽNIJI BADOVI
Primjena mehaničke
obrade
tla pri
podizanju
suma
u
oblasti
Mediterana.
Sum. list 3-4,1964.
Turistička renta kao funkcija sumskih sastojina uz Jadransko more i magistralu, (u surad.). SL 11-12,1966.
Plan d
amenagement, Foret domaniale d' ain Draham, (u surad.). Tunis 1968.
Plan d
amenagement, Foret domaniale de Tegma, (u surad.). Tunis 1968.
Algan
- Schaefferove, Schaefferove i
Coklove
tarife prilagođene za automatsko
obračunavanje. Sum. list 1-2,1972.
Uspijevanje primorskog bora (P. pinaster Ait.) u kulturama SB Hrvatske. Sum.
list 5-6,1972.
Oefora project
(idejni projekt plantaža eukaliptusa za Libiju). Zagreb 1973.
ZnaCaj sumskih
kultura
u
primorskom području krs a. Sum. list 8-9,1977.
Prilog
poznavanju
utjecaja
fluorida
(kao industrijskog zagađivača) na
vegetaciju. II kongres ekologa Jugoslavije, 1979.
Utjecaj borovih
kultura
na
cistocu
zraka u Klisko-solinskom bazenu, (disertacija). Glasnik za sum. pokuse 20, Zagreb 1980.
Josip Kozarac i zaštita suma hrasta
lužnjaka. Zbornik radova "Josip Kozarac"
književnik i šumar". J A Z U , Centar za
znanstveni r a d Vinkovci 1988., s. 165-173.
Uređivanje suma hrasta lužnjaka zahvaćenih sušenjem. Glasnik za sum. pokuse 25,
Zagreb 1989., s. 101-110.
Uređivanje suma, (u surad.). Monograf i j a "Sume u Hrvatskoj", Zagreb 1992., s.
131-152.
Zaštićeni prirodni
objekti
u
hrvatskim sumama, (u surad.). "Sume u H r v a t skoj", Zagreb 1992., s. 197-222.
Obnova suma hrasta lužnjaka u Šum-
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
skom gospodarstvu Sisak, (u surad.). Glasnik za sum. pokuse 30, Zagreb 1994., s. 299335.
Utjecaj ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u OJ Kalje
SO Sisak, (u surad.). Glasnik za sum. pokuse 30, Zagreb 1994., s. 361-419.
Priručnik za uređivanje suma, (sa Fabijanic, G.). " H r v a t s k e sume", M i n i s t a r s t v o
poljopr. i sumarstva, Zagreb 1995., s. 416.
LITEBATUBA
*** SN, s. 168, 370, 459.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 55, 77,127,135, 418.
*** SE 2,1983., s. 410.
*** SL 1-2,1995., s. 55.
*** H S D 1846-1996., s. 295,345,355,356,381.
*** H r a s t lužnjak u H r v a t s k o j , H A Z U
Vinkovci-Zagreb 1996., s. 524, 526, 532, 535,
552.
*** SIB, s. 41, 67.
Maricevic, I.: Kazalo a u t o r a i s t r u k t u ra s a d r ž a j a Sum. lista 1976-1995., s. SL 3-4,
1997., s. 181,186
Klepac, D.: Iz sumarske proslosti Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 73, 135, 149,
154,162, 217, 229.
M E S T R O V I Ć , Tomislav, (Zagreb,
17.YII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin redovitoga sveuc. profesora Š u m a r s k o g a f a k u l t e t a u Zagrebu Šime Mestrovica i m a j k e
L j u b i c e Mestrovic, r. Bezak, dipl.
ing. Sumarstva. H r v a t , rimokatolik. Osnovnu i s r e d n j u Školu završio je u Zagrebu. M a t u r i r a o je u
Poljoprivredno-drvarskom centru
Z a g r e b 1986. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šu
176
m a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Z a g r e b u . K a o s t u d e n t r a d i o je na
u r e đ i v a n j u Suma u Lici. Diplomirao je na Š u m a r s k o m o d j e l u 5.XI.
1996. godine iz znanstvenoga pod r u č j a uređivanje Suma. N a p i s a o
je i o b r a n i o diplomski r a d pod
naslovom "Način izmjere, o b r a d a
p o d a t a k a i opis sastojina za GJ
>Zapadna Mazinska planina<".
P o z a v r š e t k u s t u d i j a prvo
zaposlenje dobiva u US Z a g r e b (1.
XII.1996.). N a k o n jednogodišnjeg
p r i p r a v n i č k o g staža, kojeg je proveo u taksaciji, p r e m j e š t e n je u US
Zagreb, z a t i m u Š u m a r i j u V e l i k a
Gorica, gdje r a d i kao r e v i r n i k .
M E T E L K A , Milan, dr. sc., prof. na
Sum. a k a d e m i j i od 1908. do 1919.
Školske godine 1911./12. bio je
pročelnik S u m a r s k e a k a d e m i j e u
Z a g r e b u . Od 27.IX.1908. p r i m l j e n
je u stalni r a d n i odnos i do 1919.
p r e d a v a o je s t u d e n t i m a Sum. akad e m i j e Šumarsku kemijsku
tehnologiju i opću organsku i anorgansku kemiju, a agrikulturnu i analitičku kemiju p r e d a v a o je od 1909.
do 1915.
LITEBATUBA
*** SL 1912., s. 347.
*** SN, s. 67, 98, 99,105,107.
M E T L A Š , Jovan, ing. Sumarstva,
ministarski savjetnik.
R o đ e n je u Jasenovcu. Sum a r s t v o je završio 1893. na Visok o j školi za k u l t u r u t l a u Beču.
Počeo je r a d i t i kao l u g a r s k i
pomoćnik, a 1894. imenovan je Šum a r s k i m v j e ž b e n i k o m kod I I . Banske imovne općine i ostao u službi
kod k r a j i š k i h imovnih općina dugi
niz godina.
Od 1921. do 1923.g. r a d i o je
kao načelnik kod M i n i s t a r s t v a Suma i r u d n i k a u B e o g r a d u i bio vrlo a k t i v a n kao r e f e r e n t za imovne
općine. Od 1923., kao m i n i s t a r s k i
savjetnik, obnašao je dužnost diH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
r e k t o r a D i r e k c i j e Suma u Z a g r e b u
do u m i r o v l j e n j a 1925.g.
U m r o je 1940.g. u Z a g r e b u .
Vise p u t a imenovan je ispitnim p o v j e r e n i k o m d r ž a v n i h stručnih ispita, (1907-1923.).
Godine 1916. odlikovan je Viteškim k r i ž e m r e d a F r a n j e Josipa,
a 1923. O r d e n o m Sv. Save 3. reda.
O b j a v l j i v a o je s t r u č n e radove. U Sum. listu s u r a đ u j e od 1898.
do 1935. O k r a j i š k i m imovnim općinama i z d a j e (s Maslek, M.) d v i j e
b r o š u r e 1911.g. V r i j e d a n je i njegov
r a d o s t a r i m slavonskim Sumama,
gdje pise i o e k s p l o a t a c i j i krajišk i h Suma (1926.), a pisao je i nekrologe i recenzije.
U H r v a t s k o - s l a v . Sum. društvo učlanio se 1896. Bio je društ v e n i o d b o r n i k (1913.-1918.), a zab i l j e ž e n a je i njegova a k t i v n o s t na
društvenim skupštinama i nakon
u m i r o v l j e n j a (1926., 1933.). Bio je i
p r e d s j e d n i k d r u š t v e n o g Odsjeka
za Sumsku politiku, zakonodavstvo
i u p r a v u (1926.).
LITEBATUBA
Maslek-Metlas: K r a j i š k e imovne
općine. Sa vremena opomena. Mitrovica 1911.,
SL 1911., s. 199-200.
BorosiC, J.: SIS, s. 22.
*** SL: 1894., s. 364; 1896., s. 152, 372;
1901., s. 316; 1905., s. 462; 1907., s. 425; 1908., s.
118; 1909., s. 184, 478; 1913., s. 439; 1914., s. 46;
1915., s. 221, 293, 297; 1916., s. 130; 1917., s.
347, 397; 1918., s. 47; 1922., s 784; 1923., s. 252,
308; 1925., s. 54, 699; 1926., s. 661; 1927., s. 51;
1940., s. 317; 1935., s. 528.
Ugrenović, A.: Uspomeni ing. J o v a n a
Metlasa. SL 11,1940., s. 558-560.
Kauders, A.: Sum. b i l i o g r a f i j a I: s. 36,
57,106,144,181, 211, 250, 255, 261, 262.
*** Povijest šumar. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 82, 94,105, 204, 367, 409.
*** H S D 1846-1996., s. 149,150,178, 200.
METZ, Dražen, (Vinkovci, 8.V.
1968.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin V l a d i m i r a i I r e n e r. Miklos. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i državljanstva, r i m o k a t o l i k . Otac mu je
dipl. v e t e r i n a r , a p o k o j n a m a j k a
(1931.-1994.) bila je profesorica gla-
177
zbe. Osnovnu i s r e d n j u n a o b r a z b u
stekao je u r o d n i m Vinkovcima:
osnovnu je školu završio 1982., a
SC ' R u đ e r Boskovic" - g r a đ e v i n s k i
s m j e r - 1986. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1996. iz podr c j a lovstva. N a p i s a o je i o b r a n i o
diplomski r a d pod naslovom "Usp o r e d b a d v i j u m e t o d a ocjenjivan j a rogovlja srnjaka".
U t i j e k u s t u d i j a bio je d v i j e
godine d e m o n s t r a t o r na kolegiju
lovstvo, a kao p r e d s t a v n i k studen a t a Sumarstva H r v a t s k e osvojio
je prvo m j e s t o u g a đ a n j u glinenih
golubova na m e đ u n a r o d n o m natjec a n j u "Kupa dekana" ( n a t j e c a n j e
s t u d e n a t a Sumarstva E u r o p e ) u Brnu (1996.). Bio je i aktivan sudionik
prve akcije hvatanja d a b r a (Castor
fiber L.) u Bavarskoj i ponovnog unošenja u porjecja Hrvatske (1996.) pod
vodstvom dr. sc. M. Grubesića.
Sudionik je m e đ u n a r o d n i h izložbi lovačkih t r o f e j a u Z a g r e b u
(1995.) i B u d i m p e š t i (1996.). Ovlašteni je ocjenjivač lovačkih t r o f e j a
i p r e đ a v a c - i s p i t i v a c (na lovačkim
s e m i n a r i m a ) H L S iz biologije divljaci, povijesti lovstva i lovnoga
zakonodavstva.
Zaposlen je kao p r i p r a v n i k r e v i r n i k u Š u m a r i j i V r b a n j a , UŠ
Vinkovci.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Član je H Š D i H L S .
LITEBATUBA
Grubesić, M.: Metz - prvi s t u d e n t strijelac. LV 5,1996., Zagreb, s. 43.
Grubesić, M.: D a b a r se v r a t i o u H r vatsku. LV 6,1996., Zagreb, s. 17-19.
M E Z A K , Zlatko, (Našice, 16.IV.
1971.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin F r a n j e , z a n i m a n j e m meh a n i č a r a i m a j k e domaćice. Sredn j u školu završio je godine 1990.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
30.X.1996., o b r a n i v š i diplomski r a d
s naslovom " K r e t a n j e d r v n i h zaliha p r i r a s t a i e t a t a u Š u m a r i j i Našice t i j e k o m p o s l j e d n j i h 30 godina", iz znanstvenoga p o d r u č j a uređivanje Suma.
M l C E T I Ć , Gracija, (Praputnjak,
B a k a r , 9.III.1942.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin V i k t o r a i J a c i n t e r. B r a j kovic. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere.
Otac mu je s t r u č n i n a s t a v n i k , a
m a j k a domaćica. Osnovnu Školu poh a đ a o je u P r a p u t n j a k u i Rijeci, a
s r e d n j u u Splitu, m a t u r i r a v š i na
S r e d n j o j Šumarskoj Školi za krS
1961. godine.
R a d e ć i m a n j e od godine d a n a
kao Sumarski t e h n i č a r u T v o r n i c i
u k o č e n o g d r v a i f u r n i r a "Rade
178
Supic" u Rijeci, upisao se skol. g.
1962./63. na s t u d i j Sumarstva na
Bum. f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu.
D i p l o m i r a o je na SG odjelu 19.11.
1969. godine.
ZavrSivSi studij, prvo r a d n o
mjesto kao p r i p r a v n i k dobiva u
SG Delnice - Š u m a r i j a F u ž i n e 1.
V.1970. Ne okončavši do k r a j a prip r a v n i č k i staž, početkom 1971. prem j e š t e n je u Š u m a r i j u Delnice na
r a d n o mjesto tehničkog rukovodioca, na k o j o j je d u ž n o s t i do 31.
III.1974. godine. Na k r a t k o se vraCa u svoju s t a r u t v r t k u D I P "Rade
Supic", da bi 16.IX.1974. d e f i n i t i v no n a p u s t i o Sumarstvo i d r v n u ind u s t r i j u i prešao u OpCe vodoprivredno poduzeće R i j e k a u p r o j e k t ni odsjek za odgovornog p r o j e k t a n ta za b u j i c e odnosno, nešto kasnije,
za r u k o v o d i o c a O O U R - a . Sredinom l i p n j a 1980., pa n a r e d n i h deset godina t v r t k a nosi ime RO "Vodoprivreda" R i j e k a , a od 1.1.1990.
J a v n o v o d o p r i v r e d n o poduzeće Rijeka, odnosno H r v a t s k a vodoprivr e d a Zagreb, u k o j o j dipl. ing.
G r a c i j a Micetic ima r a d n o mjesto
samostalnog r e f e r e n t a za z a š t i t u od
štetnoga d j e l o v a n j a voda.
Tijekom minule 23 godine, od
k a d a r a d i u v o d o p r i v r e d n o m poduzeću, a u t o r je m n o g o b r o j n i h izv e d b e n i h p r o j e k a t a za u r e đ i v a n j e
b u j i c a na vodnom p o d r u č j u primorskih, ličkih, g o r a n s k i h i istarskih slivova, s t u d i j a z a š t i t e od erozija i b u j i c a a k u m u l a c i j e B a z i n j e i
L e p e n i c a te slivova L i k e i Gacke
(s k a r t o m ) .
A k t i v a n je sudionik Međunarodnog simpozija "Strategija održivog r a z v o j a h r v a t s k i h otoka" u
H v a r u 1994. i simpozija "Hidrotehnicko-inženjerska istraživanja"
u G d a n s k u ( P o l j s k a ) 1995. godine.
Član je i t a j n i k LD "Srndac"
H r e l j i n te ovlašteni s t r u č n i ocjen j i v a č lovačkih t r o f e j a .
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
BADOVI
Vodna erozija u Republici Hrvatskoj
i aktuelni problemi struke. B i j e k a 1992.
Erozija na otoku Susku. B i j e k a 1994.
Erozija tla na istarskom poluotoku u
Hrvatskoj, (koautorstvo). B i j e k a 1995.
Karta erozije spaljenih površina u zaleđu Senja. B i j e k a 1996.
M I H A J L O V , Ilija, (Veliko Trnovo,
B u g a r s k a , 29.V.1907. - Beograd, 15.
VIII.1973.), dr. sc., sveuc. profesor.
S u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Poljoprivredno-Sumarskom fakult e t u u S o f i j i 1930. Po z a v r š e t k u
s t u d i j a r a d i o je u D i r e k c i j i Suma i
lova u Sofiji, a 1933. i z a b r a n je za
a s i s t e n t a na P o l j o p r i v r e d n o - Sum.
f a k u l t e t u u Sofiji.
D o k t o r i r a o je iz Šumarskih
znanosti na Poljoprivredno-Sum. fak u l t e t u u Zagrebu 16.XII.1939. Obranio je d i s e r t a c i j u pod naslovom
"Numeričko b o n i t i r a n j e Sumskih
sastojina".
U t i j e k u i nekoliko godina
poslije I I . svj. r a t a r a d i o je u Sofiji, a n a k o n o t v a r a n j a P o l j o p r i v . Sum. f a k u l t e t a u Skopju (1947.), izab r a n je za izvanrednoga p r o f e s o r a
dendrometrije i
uređivanja
Suma.
Na istom je f a k u l t e t u 1951. i z a b r a n
za redovitoga p r o f e s o r a .
U svjetskim r a z m j e r i m a pozn a t z n a n s t v e n i d j e l a t n i k , posebno
na p o d r u č j u d e n d r o m e t r i j e . Objavio je vise od 60 radova. Odlikovan
je Ordenom r a d a .
179
LITEBATUBA
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s.
117,155.
*** SL 1940., s. 49.
*** SN, s. 301, 302, 593.
I l i j a Mihajlov, nekrolog. Sum.
pregled 1973., 3-4.
*** SE 2,1983., s. 412-413, (s radovima).
M I H A L C I Ć , Nikola, (1857. - Za
greb, 23.11.1903.), Sumarnik.
P o d a c i o Školovanju nisu nam
poznati. P r e m a d o s t u p n i m podacima, 1890. bio je d r ž a v n i Šumar u
Jasenovcu, 1901.g. kao n a d s u m a r
imenovan je Sumarnikom kod Šumarskog u r e d a u Otočcu, a u m r o
je 1903. kao Sumarnik kod Š u m a r skoga r a v n a t e l j s t v a u Z a g r e b u u
46. godini života. S a h r a n j e n je na
Mirogoju u Z a g r e b u .
U Šum. listu javio se 1887.g.
k r a ć i m prilogom iz z a š t i t e Suma.
Bio je elan H S Š D od 1887. godine.
LITEBATUBA
*** SL: 1890., s. 375; 1901., s. 426; 1902., 626.
*** Osobne viesti. U m r l i . Mihalcic Nikola. SL 3,1903., s. 131.
Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., Zagreb 1976., s. 409.
M I H A L D I N E C , Krešimir, (Koprivnica, 3.1.1965.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a r t i n a i Vesne r. Rasan. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i državl j a n s t v a . P o t j e č e iz o b i t e l j i prosv j e t n i h d j e l a t n i k a , ali d j e d mu je
bio Šumar i r a z v i j a o kod u n u k a
l j u b a v za Sumu i p r i r o d u .
Osnovnu je Školu polazio i
završio u V i r j u 1980., a s r e d n j u Šum a r s k u školu u K a r l o v c u 1984.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 10.XI.1992. iz
lovstva. N a p i s a o je i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Mogućnosti p o b o l j š a n j a b o n i t e t a staništa u lovištu LD >Fazan< Virje".
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se kao p r i p r a v n i k u Š u m a r i j i Repas, UŠ K o p r i v n i c a . OdradivSi priH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
p r a v n i č k i staž, 14.1.1993. prelazi na
r a d n o m j e s t o pomoćnika r e v i r n i k a
u Š u m a r i j u Đ u r đ e v a c , gdje i sada
(1997.) r a d i kao r e v i r n i k .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 63.
*** Sum. škola Karlovac, Karlovac 1997.,
s. 101,103,132.
M I H A L D 2 I Ć , BoSko, iz B a r a n j e ,
Sumarski n a d i n ž e n j e r .
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu, u
t r a j a n j u od osam semestara. Apsolvirao je 1914. godine, a 1918. imenovan je Sum. p r i s t a v o m . Vec 1923.
p r i v r e m e n o je u m i r o v l j e n kao tajnik p r i Š u m a r s k o m i n s p e k t o r a t u u
Skopju. I s t e je godine p o s t a v l j e n
za Sum. n a d i n ž e n j e r a kod Direkcije Suma u S a r a j e v u , z a t i m 1924. za
t a j n i k a G e n e r a l n e d i r e k c i j e Suma
u Beogradu, odakle je 1926, kao Sum.
n a d i n ž e n j e r , p r e m j e š t e n k Direkciji Suma u Apatin (Vojvodina). God.
1927. ponovo obnaša dužnost t a j n i ka p r i G e n e r a l n o j d i r e k c i j i Suma u
Beogradu, gdje je iste godine umirovljen.
LITEBATUBA
*** SL: 1918., s. 138; 1923., s. 308, 382;
1924., s. 372; 1926., s. 614; 1927., s. 105, 264.
BorosiC, J.: SIS, s. 4.
*** SN, S. 104.
M I H A L D 2 I Ć , Vidoje, rođ. u Ja
senovcu 9.XII.1890., Sum. inženjer,
Sum. s a v j e t n i k .
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o j a k a d e m i j i Z a g r e b u traj a n j u osam semestara. S t u d i j je
završio 1914. godine. U v o j n o j službi proveo je vise od pet godina.
Zaposlio se u s t r u c i tek poslije I. sv. rata. 14.V.1919. N a r e d n e god i n e položio je u Z a g r e b u s t r u č n i
ispit. I m e n o v a n je Sum. i n ž e n j e r o m
i upraviteljem Šumarije Županja,
odakle je 1922. p r e m j e š t e n za uprav i t e l j a Š u m a r i j e Novska. Z a t i m j e
r a d i o u RajiCu, gdje je 1925. imeno-
180
van Sum. n a d i n ž e n j e r o m , 1926. prem j e š t e n je K o t a r s k o m poglavarstvu u K r a p i n i , 1927. za u p r a v i t e lja Š u m a r i j e GareSnica, D i r e k c i j e
Suma Zagreb, gdje je 1929.g. imenovan Sum. savjetnikom. Godine 1938.
p r e m j e š t e n je iz GareSnice za dir e k t o r a Direkcije Suma u Nisu (Srbija), gdje se nalazio i 1939.
Odlikovan je ordenom Sv. Save 5. reda (1923.) i O r d e n o m Jugosl.
k r i ž a 4. r e d a (1939.).
Tiskao je u B j e l o v a r u "Tablice za o b r a č u n a v a n j e n j e m a č k e bacv a r s k e robe" (1929.), k o j e su pobudile pozornost.
LITEBATUBA
*** SL: 1917., s. 188; 1919., s. 187; 1920., s.
163; 1922., s. 200; 1923., s. 253; 1925., s. 499,
699; 1926., 220; 1927., s. 263, 320; 1929., s. 303;
1932., s. 645; 1938., s. 460, 461; 1940., s. 50.
J.P.J.: Mihaldžić, V: Tablice za
o b r a č u n a v a n j e njemačke bacvarske građe.
SL 1929., s. 189.
Borosić, J.: SIS, s. 4, 40, 91.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s.
106, 250.
*** SN, S. 104.
*** H S D 1846-1996., s. 135.
M I H A L I C E K , Nikola, rod. 5 X1.
1902., u Žlijebu kod Visegrada, BiH.,
dipl. ing. Sumarstva, Sum. nadzornik.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Gospodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u
Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
skol. g. 1924.-25, a d i p l o m i r a o 17.
VI.1925. godine.
U s t r u c i se zaposlio 15.VII.
1925. i r a d i do 6.XI.1925. p r i Taksacijskom odsjeku D i r e k c i j e Suma
u S a r a j e v u . N a k o n pauze n a s t a v l j a
r a d 6.VII.1926. p r i Sum. u p r a v i u
Beogradu. S t r u č n i je ispit položio
1928. u Beogradu. Godine 1929. prem j e š t e n je kao Sum. i n ž e n j e r Gener a l n o j d i r e k c i j i Suma u Beogradu,
a 1932. imenovan je Šumarskim visim pristavom pri O d j e l j e n j u za Sum a r s t v o M i n i s t a r s t v a Suma i rudnika te iste godine premješten Sum.
odsjeku B a n s k e u p r a v e u SarajeH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
vu. U D i r e k c i j u Suma S a r a j e v o
p r e m j e š t e n je 1934. i tu je 1935.g.
u n a p r i j e đ e n za Sum. s a v j e t n i k a .
Godine 1939. p r e m j e š t e n je u Prom e t n u u p r a v u D r ž a v n i h Sumskih
željeznica u Zavidovice ( B i H ) , a
1941. u n a p r i j e đ e n je za Sum. nadzornika. U Odjel za Sumarstvo Min i s t a r s t v a Suma i r u d a u Z a g r e b u
p r e m j e š t e n je 1942. godine.
Odlikovan je Ordenom Jugosl.
k r u n e 5. r e d a (1939.)
BADOVI
Velika ekskurzija slušača
VIII semestra zagrebačkog sumarskog fakulteta. SL
1925., s. 443-444, 481-488.
LITEBATUBA
*** SL: 1925., s. 553, 768; 1926., 615; 1928.,
385: 1929., 301; 1932., s. 643; 1933., s. 83; 1934.,
s. 416, 532; 1935., s. 416, 479, 533; 1938., s. 656;
1939., 265; 1940., s. 50; 1941., s. 539; 1942., s.
128.
Borosić, J.: SIS, s. 6, 64, 98.
Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 181.
*** SN, s. 355.
Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 412.
M I H A L I ć , Marijana, ( K u t i n a , 11.
V.1965.), dipl. ing Sumarstva.
K ć e r Josipa, H r v a t i c a po nacionalnosti, h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n stva. Otac j o j je z a n i m a n j e m strojar, a m a j k a daktilografkinja. Sredn j u školu završila je 1984. godine.
D i p l o m i r a l a je Sumarstvo na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
13.XI.1989. s naslovom diplomskog
r a d a "Sadašnje s t a n j e d e n d r o f l o r e
p o r u b a i okolnih s t a m b e n i h objekata na KlariCevom vijencu", znanstvenog p o d r u č j a uređivanje Suma.
M I H A L I ć , Stjepan, ( P e t r i n j a , 15.
VIII.1905. - Dubrovnik, 20.111.1987.)
dipl. ing. Sumarstva.
G i m n a z i j u je z a v r š i o u P e t rinji.
181
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum a r s k o m odjelu skol. g. 1927.-28., a
d i p l o m i r a o 13.11.1930. godine.
P r e m a BoroSiCu, zaposlio se
7.V.1930., kao p r i p r a v n i k , u Direkciji Suma L j u b l j a n a , gdje r a d i do
1933. god. P o t o m je p r e m j e š t e n u
Gorski k o t a r : od 1933. do 1940. r a d i
kao Sum. r e f e r e n t u Č a b r u i Delnicama. Od 1940. do 1941. zaposlen je u
S u m a r n i P e t r i n j a , zatim kao uprav i t e l j Š u m a r i j e Ogulin do 1942., a
nakon toga do 1947. u Š u m a r i j i Pleternica, k a d a prelazi u D I P Nova
G r a d i š k a i tu o s t a j e do 1960.g.
Iz S B H odlazi u Šum. gazdinstvo Sarajevo, a zatim u D I P
"Romanija" u Šokolcu kod S a r a j e v a .
U m i r o v i n u odlazi 1965. i sve
do s m r t i 20.III.1987.g. živi u Dubrovniku.
"Živio je i r a d i o u s t r u c i na
r a z n i m poslovima i zadacima gdje
je stjecao svestrano iskustvo. N a j d u l j e se zadržao u N o v o j Gradiški,
gdje su došle do i z r a ž a j a njegove
sklonosti za uzgoj i o č u v a n j e Suma.
Odnosi s t r u č n j a k a između Sumarstva i p r e r a d e d r v a bili su, njegovom zaslugom, u v i j e k vrlo korektni; polazio je u svom r a d u sa pozicije uzgajivača, p r i r o d n j a k a i zal j u b l j e n i k a u Sumu", (PetroviC, F.,
1988.).
LITEBATUBA
BorosiC, J.: SIS, s. 7, 56,112.
*** SL: 1934., s. 365; 1938., s. 594, 595;
1940., s. 253; 1941., s. 404, 540; 1942., s. 93;
1943., s. 268.
*** SN, S. 355.
PetroviC, F.: In memoriam - S t j e p a n
MiheliC, dipl. inž. sum. (1905.-1987.), SL
3-4,1988., s. 185.
M I H A L I Ć , Vlatka, (Sisak, 20.X.
1968.), dipl. ing. Sumarstva.
Kćer Vladimira, zanimanjem
p r a v n i k a . H r v a t i c a po nacionalnosti, hrvatskoga državljanstva. Sredn j u Šumarsku školu završila je god.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
1987. u K a r l o v c u .
D i p l o m i r a l a je Sumarstvo na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
6.II.1995. s naslovom diplomskog
r a d a "Oblici otvaranja Sumskih privr e d n i h p o d r u č j a Šumskim prometnicama na p o d r u č j u U p r a v e Suma
Sisak", znanstvenoga područja Šumske kom unikacije.
M I H A L I K , Albert, iz S i m i n H a na, B i H , dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Poljoprivredno-Sumarskom fakultetu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
skol. g. 1941.-1942., a d i p l o m i r a o 5.
X.1943. godine.
LITEBATUBA
*** SN, s. 361.
M I H A L J E V I Ć , Bartol, iz T r e b i
nja, B i H , dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
na Šumarskom odjelu skol. g. 1935.36., a d i p l o m i r a o 10.X.1938.
P r o n a š l i smo samo p o d a t a k
da je prema odluci Ministarstva narodnoga gospodarstva, Glavnog ravn a t e l j s t v a za Sumarstvo u Z a g r e b u
bio ovlašteni i n ž e n j e r za obavljan j e slobodne i n ž e n j e r s k e p r a k s e iz
Sumarske struke na području N D H
sa sjedištem u K a r l o v c u (1943.).
Bio je elan Jug. Sum. u d r u ženja, kasnije H Š D , od 1939. godine.
LITEBATUBA
*** SL: 1939, s. 257; 1943., s. 164.
*** SN, s. 359.
MIHALJEVIĆ,
Jerko,
(Grab,
L j u b u s k i , B i H , 14.1.1936.), dipl. ing.
Sumarstva.
Sin S t j e p a n a i M a r e r. Nosić.
H r v a t , r i m o k a t o l i k . P o t j e č e iz seoske obitelji. Osnovnu je školu završio u G r a b u 1955., a S r e d n j u Šum a r s k u školu za krs u S p l i t u 1959.
P o z a v r š e t k u s r e d n j e škole
182
radio je u B a r a n j i kao tehničar
sve do 1966. godine. Tada je otišao
na studij,
službenica. Osnovnu fikolu pohađao
je u E r d u t u i Dalju, a maturirao je
u CUO Braca KadiC" u Osijeku 1979.
š u m a r s t v o je s t u d i r a o u Beogradu. Diplomirao je 1075. godine.
Nakon završetka s t u d i j a vraća se u B a r a n j u gdje je obnašao razne dužnosti: bio je r u k o v o d i t e l j
sektora, u p r a v i t e l j š u m a r i j e Tikvoš u B a r a n j i i stručni suradnik za
uzgoj i zaštitu suma. Godine 1976.
upisao je poslijediplomski s t u d i j u
Osijeku na Poljoprivrednom fakultetu iz područja lovstva i zaštite
prirode, koji je apsolvirao.
ltat ga zatice u Baranji, gdje
je i stanovao u liilju. Kao prognanik živio je u Osijeku, Od 36.VIIT,
1991, do 30.V,1994, bio je u HV kao
časnik. Tada se zaposlio u J l 1 "Hrvatske sume" TS Osijek, gdje obnaša
dužnost upravitelja Šumarije Darda.
Od strukovnih udružen ja elan
je H Š D i Hrvatskog lovačkog društva, a od političkih elan je H D Z i
H r v a t s k o g časničkoga zbora, č l a n
je i općinskog vijeća općine Bilje.
Šumarstvo je diplomirao na
Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu 18.XII.
LITERATUHA
*»» &L 1-9/95., s. i)9.
M I H A L J E V I Ć , Zlatan, (Osijek, 6.
X,19fi0.), dipl. ing, šumarstva,
Sin Mate i Katice r, Cupec.
Hrvat, katoličke vjeroispovijesti, Potjece iz S u m a r s k e obitelji, Otac; mu
jc s u m a r s k i t e h n i č a r , a m a j k a
H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s r i i inksikoti
1984.
iz
šumarske
fitocenologijo,
obranivši diplomski rad "Flora i
vegetacija Šumskog predjela >Vuckovica< - na području Š u m a r i j e
Osijek'.
U Š u m a r i j i Osijek, počeo je
raditi 1.1.1985. kao pripravnik, a
zatim prelazi u Š u m a r i j u Valpovo
na r a d n o mjesto stručnog suradnika za iskoriscivanje suma. Godinu dana kasnije vraća se u Osi jek
u Službu za u r e đ i v a n j e Suma, gdje
je proveo gotovo deset godina. Kao
t a k s a t o r radio je na uređivanju nizinskih i kraških suma (Split 1994.)
Oslobađanjem B a r a n j e i Pod u n a v l j a 1.VII.1997, imenovan je
upraviteljem Š u m a r i j e TikveS L'S
Osijek.
član je H Š D . Zivi u Osijeku.
LITERATURA
»** SL 1-8,199i>., (i. 59.
183
*** H S D 1846-1996., s. 317.
*** SL 1997., s. 322.
M I H A N I C , Mate, (Josipdol, Ogulin, 30.YII.1933.), dipl. ing. Sum.
Sin V a l e n t i n a i M a r i j e r. Bokulic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . P o t j e č e
iz s e l j a c k o - r a d n i c k e obitelji. Osnovnu školu završio je u J o s i p d o l u
1945., a s r e d n j u Š u m a r s k u u K a r lovcu 1953. god.
S t u d i r a o je Sumarstvo na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 1962. godine.
Od 1.IX.1953. do 30.IX.1957.
r a d i o je kao Sumarski t e h n i č a r u
Š u m a r i j a m a Josipdol, G o m i r j e i
Ogulin. N a k o n toga r e d o v a n je stud e n t na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u
Zagrebu od 1.X.1957. do 30.VI.1962.g.
Nakon diplomiranja l.VIII.
1962. zaposlio se u ŠG Ogulin na
poslovima upravitelja Š u m a r i j e J a senak i Josipdol, a od 1.XI.1967. do
31.XII.1973. na m j e s t u je sefa Tehničkog o d j e l a ŠG Ogulin. Od 1.1.
1974. do 15.X.1977. savjetnik je u Priv r e d n o j k o m o r i Zagreb, a od 15.X.
1977. do 1990. glavni je d i r e k t o r ŠG
Zagreb. Od 1.1.1991. u p r a v i t e l j je
UŠ Zagreb. D a n o m 1.1.1997. odlazi
u mirovinu.
Član je H Š D k o j e mu je 1997.
dodijelilo Pismeno priznanje i Sreb r n j a k K r a l j Tomislav za višegodišnji rad na dobrobit Sumarske
struke.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 64.
*** Poslovno izvješće 1995., "HS", s. 6
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
M I H E L C l Ć , Bogomir, (Delnice,
13.1.1928.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Josipa i Jelice r. Cop. H r vat, r i m o k a t o l i k . Otac mu je bio
trgovac, a m a j k a domaćica. Osnovnu i g r a đ a n s k u s r e d n j u školu polazio je u Delnicama, a gimnaziju
u Senju, m a t u r i r a v š i 1947. godine.
S t u d i j Sumarstva upisao je na
Poljoprivredno - Šumarskom fakult e t u . Apsolvirao je skol. g. 1950.51, a diplomirao na Šumarskom odjelu - biološkoga s m j e r a 26.V.1952.
P r v o zaposlenje u d r ž a v n o j
službi dobiva o d m a h n a k o n diplom i r a n j a u ŠG "Visevica" B i j e k a .
T i j e k o m 1952. k r a ć e je v r i j e m e radio u Š u m a r i j i Delnice, potom u
Š u m a r i j i Gerovo (1953.) i u Šumar i j i Vrbovsko (1953.-1955.). Od 1955.
do 1960. u p r a v i t e l j je Š u m a r i j e
J a b l a n a c , cije su se površine pros t i r a l e od mora, od pojasa submed i t e r a n s k e vegetacije, do subalpske b u k v e i b u j n i h smrekovih Suma vrsne zone V e l e b i t a .
R e o r g a n i z a c i j o m Sumarstva i
osnivanjem ŠG Senj, n a r e d n i h 20
godina proveo je u S e n j u (1960.1980.). U RZ Zajedničke službe najp r i j e je sef O d j e l a za iskoriscivan j e Suma, pa sef O d j e l a za uzgajan j e Suma i konačno, i n a j d u ž e , radio je u O d j e l u za plan i analizu.
P o s l j e d n j e t r i godine (1977. - 1980.)
rukovodio je u Senju komercijalnim
poslovima gospodarstva.
Po v l a s t i t o m h t i j e n j u 1980.g.
sa službom prelazi u ŠG Z a g r e b na
dužnost d i r e k t o r a O O U R - a "Hort i k u l t u r a " , baveći se o d r ž a v a n j e m
g r a d s k i h zelenih površina (parkova) i izvođenjem h o r t i k u l t u r n i h
r a d o v a za p o t r e b e grada Zagreba.
P o s l j e d n j u godinu a k t i v n e službe
(1987.) u r e d n i k je internog informativnoga glasila gospodarstva. Sa
n a v r š e n i h 60 godina života 1988.
odlazi u mirovinu.
184
Bio je a k t i v a n elan Saveza
D I T , odnosno H Š D .
JoS od s t u d e n t s k i h d a n a akt i v a n je p l a n i n a r i j e d a n od utemeljitelja Planinarskoga društva Sveučilišta "Velebit" u Z a g r e b u . U slobodno vrijeme aktivne službe bavio
se p l a n i n a r s t v o m . ZavoljevSi Senj,
j e d a n dio godine provodi na moru,
a d r u g i u Z a g r e b u . Cesto p u t u j e u
SAD, odsjedavSi kod r o d b i n e u Seattlu.
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 365.
*** H S D 1846-1996., s. 279.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., s. 208, 229.
M I H E L C I Ć , Z d r a v k o , ( R a v n a Gora, Gorski k o t a r , 10.11.1947.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin je I v a n a i M a r i j e r. Krivac. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu
je bio t a p e t a r , a m a j k a domaćica.
Osnovnu je Školu završio u Vrbovskom 1962., a gimnaziju u Ogulinu
1966. godine.
O d m a h po m a t u r i r a n j u upisuje se na Šumarski f a k u l t e t Sveuc.
u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na biološkom odjelu 1971.g.
Prvo radno mjesto dobiva
1971. u ŠG Ogulin, Š u m a r i j a Vrbovsko. Nakon pripravničkog staža imenovan je r e f e r e n t o m p r i p r e m e rada, k o j u dužnost je obavljao i u novo osnovanom ŠG V r b o v s k o (1973.1985.). K a d j e osnovano G o r a n s k o p r i m o r s k o ŠG Delnice 1985, imenovan je d i r e k t o r o m O O U R - a za
iskoriscivanje Suma Vrbovsko, a
pet godina kasnije, osnivanjem J P
" H r v a t s k e Sume" UŠ Delnice, dobiva r a d n o m j e s t o u p r a v i t e l j a Šumar i j e Vrbovsko. Godine 1993. premješten je u Delnice na r a d n o mjesto sefa komercijalnog o d j e l a UŠ
Delnice.
Poslije t r i godine napušta "Hrv a t s k e Sume" i odlazi n a j p r i j e za
k o m e r c i j a l i s t u u t v r t k u TntercoH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
mmerce" U m a g (1996.-1997.), a zat i m u t v r t k u "Bijeli medvjed" Rijeka.
Član je H Š D i H r v a t s k e soc i j a l n o - l i b e r a l n e s t r a n k e , podružnica Vrbovsko. Bio je suradnik Šum.
lista, (1967., 1973., 1978.).
LITEBATUBA
*** Pov. s u m a r s t v a H r v a t s k e 18461976., s. 418.
*** SL 1-2/95., s. 67.
*** H S D 1846-1996., s. 303, 405.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., s. 208, 229.
Maricevic, I.: SL 3-4,1997., s. 182.
M I H E V C , Jo2e, ( D o l e n j i Logatec,
Slovenija, 8.1.1899. - D r v a r , B i H ,
10.VII.1933.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i A n t o n i j e r. Oblak. Slovenske narodnosti, rimokatolik. P o t j e č e iz seoske obitelji. Osnovnu je školu završio u D o l e n j e m
L o g a t e c u 1910, a s r e d n j u 1918. u
Š e n t v i d u nad L j u b l j a n o m , u Knezo-Skofijskoj p r i v a t n o j gimnaziji.
P r v i h Sest semestara studirao je Sumarstvo na GospodarskoSumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. U zimskom semestru 1921.22. skol. g. s t u d i r a o je u Beču, ali
je u l j e t n o m semestru nastavio stud i r a n j e u Zagrebu. Sve ispite položio je u Zagrebu i diplomirao 1923.g.
Vec kao apsolvent (1922.) zaposlio se kao asistent p r i "Destilaciji drva" u Teslicu u Bosni. Nakon d i p l o m i r a n j a r a d i kao samos-
185
talni u p r a v i t e l j toga poduzeća (4.
XII.1923. - 1.1.1930.). Godine 1930.
prelazi na radno mjesto zamjenika
d i r e k t o r a pilane u Šumsko industrijskom poduzeću a.d. ( Š I P A D ) u
D o b r l j i n u . Od s i j e č n j a 1932.g. do
smrti 10.YII.1933. bio je d i r e k t o r
"Šipadove" pilane u D r v a r u , gdje
ga je zadesila tragična smrt (ubio
ga je otpušteni r a d n i k alkoholičar)
u 34. godini života.
Na polju racionalizacije u drvnoj i n d u s t r i j i postigao je zapažene
rezultate, posebno na povećanju postotka iskoriscenja oblovine u pilani, koji je - prema M. Marinovicu (ŠL 1933.), služeći se znanstvenim metodama "nauke o radu",
povećao sa 54 na 61 posto (maksimum 64%). Iz tog je područja pripremao s t u d i j u za Šum. list, u kojemu je (1931,) prikazao novi sustav kočnice na drvenim tocilima,
njegove konstrukcije. Objavljen mu
je članak "O regulaciji t r e n j a kod
otpreme deblovine i t r u p a c a u drvenom tocilu" (ŠL 1931., s. 11-16).
U lošim prilikama ustrojio je
dobro poduzeće, b r i n u o se o radnicima, dovozeci im cak i brašno u
kriznom vremenu u kojem su živjeli.
Energičan, marljiv i inteligentan, našao je vremena i za doktorsku
disertaciju koju nije uspio dovršiti.
Bio je i elan U d r u ž e n j a jugosl. inženjera i tehničara.
( P o d a t k e smo dobili ljubaznoSCu njegove kćeri P r o f . dr. sc.
E r i k e Mihevc-Gabrovec, međunarodno priznate znanstvenice klasic.
grčkoga jezika.)
LITEBATUBA
*** SL: 1924., s. 100
BorosiC, J.: SIS, s. 5 (Mihevc, Josip), 77
(Mihevc, Jo2e).
Marinović, M.: Ing. Jo2e Mihevc. In
memoriam. SL 9,1933., s. 558.
Kauders, A.: Sum. bibliografija I, s. 101.
*** Tragedija r a v n a t e l j a inž. J o ž e t a
Mihevca. J u t r o , st. 163,15.VII.1933.
*** Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 275, 278, 412.
*** SN, S. 354.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
M I H I Ć , Drago, (Ilici, Mostar, B i H ,
28.XI.1932.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin A n d r i j e i Marice r. Barkic. H r v a t , rimokatolik. P o t j e č e iz
radničke obitelji. Osnovnu je školu
polazio u Mostaru i završio je 1940.,
a S r e d n j u Šumarsku Školu za krS u
Splitu, gdje je m a t u r i r a o 1952.g.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1959.-60., a diplomirao je 1961. godine.
U struci je počeo r a d i t i kao
Sumarski tehničar u B i H - u Šumskim u p r a v a m a Livno, Tomislavgrad i Široki Brijeg. Tu je proveo
t r i godine.
Nakon diplomiranja, kao dipl.
ing. Sumarstva radio je t r i godine
na mjestu upravitelja Šumarije Prozor, zatim kao r e f e r e n t u J a b l a n i c i
i D i r e k c i j i Suma Mostar do 1968.
Tada prelazi u H r v a t s k u : od 1968.
r a d i u Š u m a r i j i Đulovac, bivSe Miokovicevo, kao r e f e r e n t , a zatim i
u p r a v i t e l j Šumarije od 1.VIII.1985.
do 1990. godine.
Nakon reorganizacije Sumarstva, r a d i u JP "Hrvatske Sume"
UŠ Bjelovar u svojstvu upravitelja
Šumarije D a r u v a r .
Od 1979. do 1985. radio je i
kao Sumarski i lovni inspektor za
općine D a r u v a r i P a k r a c . Radio je
volonterski i kao predsjednik Lovačkog saveza D a r u v a r i predavao
lovačkim p r i p r a v n i c i m a predmet
186
Gospodarenje lovištem p r i j e
g a n j a lovačkog ispita.
pola-
LITEBATUBA
*** SN, s. 373, 567.
*** SL 1-2/95., s. 62.
p o s i . izvješće 1995., "HS", s. 61.
M I H I Ć , Josip, (Gospić, 17.VII.
1901. - Zagreb, 8.1.1967.), dipl. ing.
Sumarstva.
Sin Mate, h r v a t s k e narodnosti i d r ž a v l j a n s t v a , r i m o k a t o l i k . Osnovnu Školu i gimnaziju završio je
u r o d n o m Gospiću.
N a k o n toga godinu je d a n a
bio učitelj, a z a t i m je s t u d i r a o rud a r s t v o u Ceskoj. Iz m a t e r i j a l n i h
razloga p r e k i d a t a j s t u d i j i upisuje se na Šumarski odjel Poljoprivredno - Sum. f a k u l t e t a u Zagrebu,
gdje apsolvira 1924.-25., a diplomira 25.YI.1929. god.
Vec kao s t u d e n t bio je u službi kod K o t a r s k e u p r a v e u Našicama. N a k o n d i p l o m i r a n j a r a d i o je
od 13.XII.1929. u D i r e k c i j i Suma u
B a n j a Luci.
K a o činovnički p r i p r a v n i k ,
r a d i o je u Š u m a r i j i L u d b r e g do
1932., k a d a je p r e m j e š t e n u istom
svojstvu za kotarskoga Sum. refer e n t a kod K o t a r s k o g a nacelstva,
B a n s k e u p r a v e Zagreb, sa sjedištem u L u d b r e g u . D r ž a v n i s t r u č n i
ispit položio je 1933. god.
K a o Sum. p r i s t a v p r e m j e š t e n
je 1935. K o t a r s k o m nacelstvu u
D o n j u Stubicu, 1936. vraćen je u
L u d b r e g , a 1938. p r e m j e š t e n je najp r i j e K o t a r s k o m nacelstvu u Sv.
I v a n u Zelini, zatim K o t a r s k o m nacelstvu u K o p r i v n i c u , gdje je 1939.
u n a p r i j e đ e n za višega Sum. pristava. Godine 1942. postavljen je za
kotarskoga Šumara. U K o p r i v n i c i
o s t a j e jos neko vrijeme, a zatim radi ponovo u L u d b r e g u do 1947. godine. R a d e ć i u L u d b r e g u , uspio je
sačuvati i u n a p r i j e d i t i Sume zeml j i š n i h zajednica. Unosio je četiH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
n j a č e u malo v r i j e d n e Sume listaca
na o b r o n c i m a K a l n i k a .
Od 1947. do s m r t i (1967.) službovao je kao u p r a v i t e l j Š u m a r i j e
u I v a n c u , s p r e k i d o m od godinu
dana, k a d a je obnašao dužnost tehničkoga d i r e k t o r a u ŠG V a r a ž d i n .
N a tom p o d r u č j u t a k o đ e r unosi
č e t i n j a č e na I v a n č i c i i R a v n o j Gori. P o s e b n u je pozornost o b r a t i o
na g r a d n j u Sumskih cesta. Zaslužan je za i z g r a d n j u Šumske ceste
TrakoSCan-Cemernica, k o j a je trebala biti povezana na Zagorsku magistralu kod Macelja. PoSumljavan j e m K a l n i k a , Ivančice, R a v n e Gore, a posebno p o d r u č j a oko TrakoSCana (danas p a r k - S u m a ) z n a č a j n o
je p r i d o n i o p o v e ć a n j u gospodarske
i t u r i s t i č k e uloge t i h Suma.
Bio je 1956. j e d a n od osnivača i p r v i p r e d s j e d n i k (do 1960.)
Šum. k l u b a V a r a ž d i n (od 1961. ŠD
"Zagorje" V a r a ž d i n ) , k o j e je okupljalo Šumare t a d a š n j i h k o t a r a Varaždin, Čakovec i K r a p i n a . Vodio
je i p r i m a o m n o g o b r o j n e s t r u č n e
ekskurzije.
LITEBATUBA
*** SL: 1932., s. 759; 1933., s. 492; 1935., s.
279; 1936., s. 456; 1938., s. 462, 534; 1939., s. 52;
1942., s. 333; 1943., s 331; 1952., s 75.
BorosiC, J.: SIS, s. 6, 58,111.
*** SN, S. 355.
Žukina, I.: Ing. Josip MihiC. Nekrolog.
SL 1-2,1967., s. 80-81.
*** H S D 1846-1996., s. 431, 432.
M I H I ć , Kazimir, (Vinkovci, 3 . I I I .
1969.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Mije, h r v a t s k e nacionalnosti i d r ž a v l j a n s t v a . R o d i t e l j i su
m u službenici. S r e d n j u Š u m a r s k u
Školu završio je u K a r l o v c u 1987.
godine.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
6.XI.1996. s naslovom diplomskog
r a d a "Obnova i o d r ž a v a n j e p a r k a u
NuStru", iz znanstvenoga područja
uređivanje
Suma.
187
M I H O L I Ć , Marilena, (Novska, 26.
IX.1966.), dipl. ing. Sumarstva.
K ć e r I v a n a , h r v a t s k e nacionalnosti i d r ž a v l j a n s t v a . Otac j o j
je z a n i m a n j e m e l e k t r o m o n t e r , a
m a j k a domaćica. S r e d n j u školu završila je godine 1984.
S u m a r s t v o je d i p l o m i r a l a na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
18.IX.1989. god. s naslovom diplomskog r a d a "Zoocecidije u p a r k Sumi
Maksimir", znanstvenoga p o d r u č j a
zaštita suma, (vid. I D Ž O J T l C , 2.
knjiga).
M I J I ć , Ante, iz Metkovića, dipl.
ing. Sumarstva.
Sumarstvo je apsolvirao 1938.39., a d i p l o m i r a o 19.YI.1940. na Šum a r s k o m odjelu P o l j o p r i v r e d n o Sumarskoga f a k u l t e t a Sveuc. u Zagrebu.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
p o s t a v l j e n je 1940.g. za Sum. vježb e n i k a kod I s p o s t a v e B a n s k e vlasti, P o d o d s j e k za Sumarstvo u Splitu, a 1941. p r e m j e š t e n je kao Sum.
vježbenik Kotarskom nacelstvu u
H v a r u , zatim za u p r a v i t e l j a Državne Šumarije u Žepću, pa je 1942.
p r e m j e š t e n r a v n a t e l j s t v u Suma u
Travnik. Ostali podaci o njemu nisu
nam poznati.
Bio je elan H S D .
LITEBATUBA
*** SL: 1941., s. 16,113, 404; 1942., s. 270.
*** SN, s. 360.
MIKAC, Vjekoslav, iz Zagreba, Sum a r s k i inženjer.
Sumarstvo je studirao na Kral j e v s k o j Šumarskoj a k a d e m i j i prisl o n j e n o j uz M u d r o s l o v n i f a k u l t e t
u Z a g r e b u u t r a j a n j u od osam semestara. Apsolvirao je skol. g. 19111912.
LITEBATUBA
BorosiC, J.: SIS, s. 4
*** SN, s. 103.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
M I K A N , Josip, (Draganić, Karlovac, 19.111.1945. - 18.IX.2001.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin P e t r a i B a r b a r e r. Fok.
H r v a t , katolik. P o t j e č e iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u DraganiCu 1960., a s r e d n j u
Š u m a r s k u Školu u K a r l o v c u 1964.
godine.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom fakultetu. Diplomirao je
1969. godine.
Od 1970. do 1972. bio je zaposlen u SG K a r l o v a c , a n a k o n toga
r a d i o je do 1979. u Š u m a r s k o m ins t i t u t u J a s t r e b a r s k o . T a d a prelazi
za u p r a v i t e l j a Šumarija K r a s i ć - J a s t r e b a r s k o i na t o m e m j e s t u o s t a j e
do 1990.g. T a d a je r a s p o r e đ e n na
r a d n o mjesto r e f e r e n t a za uzgoj u
J P " H r v a t s k e Sume" U S Karlovac,
a nakon toga r a d i kao s t r u č n i sur a d n i k za g r a đ e v i n a r s t v o i investicije u P r o i z v o d n o m o d j e l u iste upr a v e Suma.
Sudjelovao je na kongresu
I U F R O i na vise s t r u č n i h skupova
u zemlji i inozemstvu.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 65.
*** S l M , s. 118.
*** Sum. škola Karlovac, K a r l o v a c 1997.,
s. 84,132.
188
M I K E Š , Jože, ( L j u b l j a n a , Slovenija, 9.IX.1927.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J o s i p a i M a r i j e r. M a t e k .
Slovenske n a r o d n o s t i i d r ž a v l j a n stva, r i m o k a t o l i k . R o d i t e l j i su mu
bili poduzetnici. Školovao se u Ljubljani: osnovnu je školu završio 1938,
a s r e d n j u na I I . d r ž a v n o j gimnaziji. M a t u r i r a o je 1948. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1951.52, a d i p l o m i r a o 1952.
R a d n i vijek proveo je u Šum a r s t v u , n a političkim f u n k c i j a m a
i u gospodarstvu izvan Sumarstva.
U Šumarskoj s t r u c i zaposlio
se kao Šumar 1.1.1953. u Šumskoj
u p r a v i R a d o v l j i c a kod K r a n j a u
službi za p r i v a t n e Sume. Od l.V.
1956. do 31.XII.1962. r a d i o je u zad r u ž n o m s e k t o r u Sumarstva kao
d i r e k t o r Poslovnog saveza za Šumsko i d r v n o gospodarstvo R a d o v l j i ca. Od 1.1.1963. do 31.V.1963. bio je
r e f e r e n t za p r i v a t n e Sume na GG
Bled.
Od 1.VI.1963. do 30.XI.1965.
bio je p o t p r e d s j e d n i k općine Radovljica, zadužen za gospodarstvo.
Sa te f u n k c i j e n i j e se v r a t i o u Sum a r s t v o jer je na n a t j e č a j u za dir e k t o r a GG Bled o d b i j e n a njegova
molba.
Povezao je veći b r o j turist i č k i h i t r g o v a č k i h poduzeća na
G o r e n j s k o m i ustanovio je TurisH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
tičko poslovno u d r u ž e n j e "Turistprogres" sa sjedištem u Radovljici.
Bio je d i r e k t o r toga poduzeća do
31.XII.1968. U o k v i r u toga poduzeća osnovao je jedinicu 'Engineering" za v o đ e n j e investicija k o j e se
osamostalilo i d i r e k t o r mu je bio
dipl. ing. J o ž e Mikes do k r a j a 1979.
godine. To poduzeće se preoblikovalo u "Planum" - investicijski r a z vojni c e n t a r R a d o v l j i c a k o j e m u je
bio d i r e k t o r od početka 1980. do
30.YI.1989. godine. K a k o je poduzeće preraslo u "Planum" T O Z D Inženjering Radovljica, obnašao je dužnost d i r e k t o r a toga poduzeća do
u m i r o v l j e n j a 26.YI.1990. godine.
Posao izvan Sumarstva otvorio mu je Širok prostor d j e l o v a n j a ,
pa je sa s u r a d n i c i m a r e a l i z i r a o
mnoge projekte kao Sto su: Golf hotel i P a r k hotel na Bledu, a p a r t m a n i Razor u K r a n j s k o j Gori, Skijaški centar Kobla u Bohinju, apartmansko naselje Zoisova plana u Boh i n j s k o j Bistrici, a p a r t m a n s k o naselje C r t e n j e u K r a n j s k o j Gori, Trgovinsko turistički centar B l e d i dr.
LITEBATUBA
*** S N , s. 366.
M I K I ć , Adam, iz Lađevca, Sum. ing.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o j a k a d e m i j i u Z a g r e b u . Apsolvirao je skol. g. 1915.-1916.
Šum. v j e ž b e n i k o m imenovan
je 1918. kod Ogulinske imovne općine, z a t i m (1919.) r a d i kao vlastelinski Sum. p r i s t a v i Sum. inženjerski p r i s t a v . Od 1919. do 1921. uprav i t e l j je Š u m a r i j e Nijemci, gdje je
1920. imenovan Šumarskim inžen j e r o m . Godine 1923. u p r a v i t e l j je
Š u m a r i j e R u j e v a c . I s t e godine pos t a v l j e n je za u p r a v i t e l j a K o t a r ske Šumarije I b a n s k e imovne općine u Gvozdu ( t a d a Yrginmost),
ali i o d m a h p r e m j e š t e n za upravit e l j a Šumske u p r a v e u Ž u p a n j i .
God. 1927. p r e m j e š t e n je D i r e k c i j i
189
Suma Vinkovci, gdje se nalazio i
1928. godine.
Bio je elan J S U .
Ostali podaci nisu nam poznati.
LITEBATUBA
*** SL: 1918., s. 95; 1919., s. 55; 1920., s.
163; 1922., s. 761; 1923., s. 256, 312, 569; 1927.,
s. 266, 545; 1928., s. 455.
BorosiC, J.: SIS, s. 4.
*** SN, S. 104.
*** Zbornik o stotoj obljetnici sum. jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974.,
s. 547, 551.
MIKIĆ, Branimir, (Požega, 28.IV.
1964.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.
Sin S t a n k a i D a r i n k e (Amalije) r. Zaric. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e
vjere. Otac mu je n a s t a v n i k , a majka visa medicinska sestra. Osnovnu i s r e d n j u školu polazio je i završio u Požegi. M a t u r i r a o je u CUO
Požega, i n f o r m a t i č k o u s m j e r e n j e ,
1983. godine.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 6.X.1989.g. iz
područja Sumske komunikacije. Napisao je i o b r a n i o d i p l o m s k i r a d
pod naslovom "Površinska odvodn j a kod Sumskih k o m u n i k a c i j a na
p o d r u č j u sjeverne B a b j e gore". Na
istom je f a k u l t e t u završio i poslijediplomski studij.
S p r i p r a v n i č k i m stažem otpočeo je o d m a h nakon diplomiran j a u O d j e l u za u r e đ i v a n j e Suma
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
R O S "Slavonska Suma" V i n k o v c i O O U R za iskoriscivanje Suma Požega. K a k o n i j e dobio stalno zaposlenje u Šumarskoj struci, na godinu d a n a prelazi u CUO Požega,
radeći kao n a s t a v n i k iz vise stručnih p r e d m e t a d r v a r s k e s t r u k e .
K r a j e m 1991. godine zasniva r a d n i
odnos sa Sum. f a k u l t e t o m u Zagrebu, dobivši r a d n o m j e s t o pomoćnika u p r a v i t e l j a N P S O "Duboka" u
Velikoj. Tu dužnost o b a v l j a do
svibnja 1993., kad prelazi u JP "Hrv a t s k e Sume" p.o Z a g r e b - US Požega, radeći kao s t r u č n i s u r a d n i k
za p r o j e k t i r a n j e i graditeljstvo. Prema p o t r e b i službe 1.IX.1997. prim a dužnost u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e
D o n j i L a p a c U S Gospić.
T i j e k o m svoga s t r u č n o g i
znanstvenog rada, a u o k v i r u poslijediplomskoga s t u d i j a , mr. sc. Bran i m i r Mikic p r v i je na p o d r u č j u
US Požega izradio k a t a s t a r Sumskih cesta, k o j e su na t e r e n u izmjerene, opisane i k a t a l o g i z i r a n e prema važećim propisima. Z n a č a j a n
d o p r i n o s Šumarskoj s t r u c i dao je
kao vođa stručnoga t i m a na proj e k t i r a n j u p r o t u p o ž a r n i h Sumskih
cesta na p o d r u č j u US Split u sklopu F A O p r o g r a m a z a š t i t e i obnove
spaljenih i devastiranih područja
D a l m a c i j e , k o j i se k r e d i t i r a f i n a n cijskim s r e d s t v i m a S v j e t s k e b a n k e
za obnovu i razvoj.
P r e d p o v j e r e n s t v o m H L S 10.
XII.1997. položio je ispit za ocjen j i v a č a lovačkih t r o f e j a .
Član je H S D .
BADOVI
Planiranje
i
projektiranje
sumskih
prometnica
primjenom
osobnog
računala,
(s Picman, D. i P e n t e k , T.). Sum. list 11-12,
1997., s. 609-616.
LITEBATUBA
*** SL, 1-2,1995., s. 61.
190
MIKIĆ, Slobodan, ( P u l a , 2.1.1960.),
dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom
odjelu 28.11.1984. godine.
P r e m a nepotpunim podacima,
od prvog d a n a zaposlenja (l.VI.
1985.), k a d je p r i m l j e n u ŠG "Istra"
Buzet, r a d i na poslovima uređivan j a Suma. N a k o n p r i p r a v n i č k o g
staža pomoćnik je u r e đ i v a c a Suma,
a od o s n i v a n j a JP " H r v a t s k e Sume"
Z a g r e b - UŠ Buzet, samostalni je
t a k s a t o r u O d j e l u za u r e đ i v a n j e
Suma, na k o j o j se dužnosti nalazio
i početkom 1998. godine.
Član je H Š D .
goja i z a š t i t e Suma, te u p r a v i t e l j a
J U R "Gradnja". S u d i o n i k je Domovinskog r a t a , t i j e k o m kojega je obnašao niz odgovornih dužnosti, a
kao n a j z n a č a j n i j u spominjemo dužnost z a p o v j e d n i k a Treće b o j n e 17.
Domobranske pukovnije Sunja. Po
cinu je p o r u č n i k pješaštva. Za svoj
r a d vise je p u t a p o h v a l j i v a n .
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 68.
M I K I ć , Vjekoslav, iz Slatine, dipl.
ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Zagrebu, gdje je apsolvirao
skol. g. 1959.-60. D i p l o m i r a o je na
Š u m a r s k o m odjelu t a d a vec osamostaljenog Š u m a r s k o g a f a k u l t e t a 9.V.1962.
LITEBATUBA
*** SN, s. 373.
MIKIĆ, Zeljko, (Bos. D u b i c a , 4.
IX.1961.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J u r a j a i Ankice. H r v a t ske n a r o d n o s t i i d r ž a v l j a n s t v a . Osnovnu je Školu p o h a đ a o u H r v a t skoj Dubici, a gimnaziju u Bosanskoj Dubici, na kojoj m a t u r i r a
1980. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Diplomira na Š u m a r s k o m odjelu 23.YI.1986. godine.
Nakon diplomiranja zapošljava se u BO 'Šipad - Kozara OOUR
Š u m a r s t v o Bos. D u b i c a , n a j p r i j e
kao p r i p r a v n i k , a z a t i m na r a z n i m
poslovima, sve do rukovoditelja UzH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
U Šumarskoj s t r u c i ponovno
se zaposlio u UŠ Sisak, u Š u m a r i j i
H r v . K o s t a j n i c a , n a r a d n o m e mjestu revirnika.
N o s i t e l j je Spomenice Domovinskog r a t a 1990.-1992. i M e d a l j e
"Oluja 95". P r e d s j e d n i k R e p u b l i k e
H r v a t s k e Dr. F r a n j o Tuđman, u povodu D a n a državnosti, odlikovao
ga je "Redom h r v a t s k o g a pletera".
LITEBATUBA
Sožić, Z.: Odlikovani sumarski stručnjaci - Zeljko MikiC. Sum. list 11-12, 1996.,
s. 539.
M I K I N A C , Ivan, st. ( K a m e n s k a ,
P a k r a c , 20.XII.1935.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I l i j e i M a r i c e r. M a j n a ric. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Osnovnu
je školu završio u V e l i k o j kod Požege, a gimnaziju u Ogulinu.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u i diplomirao 1962. godine.
Zaposlio se 1963. u ŠG "Garjevica" K u t i n a . N a k o n d v i j e godi-
191
M I K I N A C , Ivan, ml., (Vinkovci,
17.12.1964.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin A n t u n a . H r v a t s k e nacionalnosti i d r ž a v l j a n s t v a . P o t j e č e
iz zemljoradničke obitelji. Na Sredn j o j Š u m a r s k o j Školi u K a r l o v c u
m a t u r i r a o je 1985. god.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
24.VIII.1992. godine iz znanstvenoga p o d r u č j a Šumarska entomologija s naslovom diplomskog r a d a
"Gustoća p o p u l a c i j e g u b a r a glavon j e ( L y m a n t r i a dispar)".
Sumskoga tipa, a zatim sa k r a š k o m
problematikom. Kratko vrijeme
bio je p r e m j e š t e n u Nis ( S r b i j a ) ,
ali je 1930. došao u Sloveniju, najp r i j e u M u r s k u Sobotu, a k a s n i j e u
Maribor, gdje je ostao do 1941.g. Tu
je uočio problem m a l i h Sumovlasnika i o tome napisao knjigu "Kmecko
gozdarstvo" (1933.). U Mariboru je
bio profesor na Šumarskoj Školi.
Godine 1941. bio je iseljen u
Aranđelovac u Srbiju. Poslije rata
bio je na r a z n i m službenim dužnos t i m a u Beogradu, M a r i b o r u , Celju, Ribnici, Novom Mestu i na
kraju u Ljubljani.
B a v i o se k a r t i r a n j e m , uvodio
u j e t n e m o n o k u l t u r e , o b n a v l j a o degradirane Sume, a elaboratom "Šumsko - m e l i o r a c i j s k i p r o j e k t za K r a s
Slovenskoga p r i m o r j a " postavio je
čvrst t e m e l j za r a z v o j cijele j e d n e
d j e l a t n o s t i na krasu.
Njegovo n a j p l o d n i j e razdoblje bilo je u Š u m a r s k o m i n s t i t u t u
u L j u b l j a n i od 1950. do njegove
bolesti i s m r t i (1968.). Osnovao je
(1956.) i n s t i t u t s k o eksperimentalno u z g a j a l i š t e topola u Z a d o b r a v i .
Načinio je plan u n o š e n j a topola u
Sloveniju. Posebno se b r i n u o za obr a z o v a n j e r a d n i k a i m l a d i h inžin j e r a u praksi. Objavio je nekoliko
stručnih i znanstvenih članaka u
"Gozdarskom vestniku", te veći b r o j
elaborata u institutu.
Za uspješan rad i doprinos Šumarskoj struci dobio je Orden rada.
Bio je elan J Š U od 1926.g.
M I K L A V 2 I Ć , Jože, ( L j u b l j a n a , 1.
VI.1901.-Ljubljana, 2.IV.1968.), dipl.
ing. Sumarstva, znanstveni savjetnik.
Nakon položene m a t u r e 1920.,
upisao se na Gospodarsko-Sumarski f a k u l t e t u Z a g r e b u . Diplomirao je na Š u m a r s k o m odsjeku 15.
XII.1924. god.
N a j p r i j e je zaposlen u H r vatskoj, (Direkcija Suma Sušak, Prim o r s k o - k r a j i s k a oblast Karlovac),
gdje se upoznao sa Sumama pra-
LITEBATUBA
*** SL: 1925., s. 52., 1926., s. 285, 339,
555; 1930., s. 94, 198; 1933., s. 744; 1934., s. 533;
1937., s. 696.
Borosić, J:. SIS, s. 6, 59,101.
Kauders, A.: Sum. bibliografija I, s. 211.
Klepac, D.: U r e đ i v a n j e suma. Zagreb
1965., s. 272.
*** SE, s. 120, I. izd.; knj. 2., 1983. s.
413, II izdanje.
Žagar, B.: Inž. Jožetu Miklavžicu v spomin, GV 1968., s. 313.
ne p r o v e d e n e u u p r a v i i Š u m a r i j i
K u t i n a , 12,5 godina r a d i o je kao
upravitelj Mehanizacije Kutina.
N a k o n toga r a d i kao r e f e r e n t za
e k s p l o a t a c i j u Suma u ŠG "Josip
Kozarac" u N o v o j Gradiški. Osniv a n j e m O U B - a r a d i na istom radnome m j e s t u u O O U R - u Iskorisciv a n j e Suma Novska, sve do 1.1.1991.
k a d je postavljen na mjesto u p r a v i v i t e l j a Š u m a r i j e K u t i n a . D a n a 16.
1.1992. raspoređen je na mjesto stručnog s u r a d n i k a u UŠ Zagreb, gdje
o s t a j e do l.VII.1993.g. k a d a je postavljeni za savjetnika u uredu upravitelja UŠ Zagreb, na kojem se mjestu nalazi i u v r i j e m e b i l j e ž e n j a
p o d a t a k a (1997.).
Za r a d na t a k m i č e n j u Šumara sjekača dobio je p r i z n a n j e Narodne tehnike Hrvatske.
LITEBATUBA
***SL 1-2/95., s. 64.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
192
M I K L I Ć , Boris, ( R i j e k a , 12.X.
1950.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Cvetka i M a r i j e r. GaSparovic. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjeroispovijesti. Otac mu je bio elekt r o t e h n i č a r , a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu polazio i završio u
T r i b l j u 1965., a s r e d n j u Š u m a r s k u
školu u D e l n i c a m a 1969. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na Šumsko-bioloskom o d j e l u 21.IY.1976.
N a k o n d i p l o m i r a n j a prvo zaposlenje dobio je 1.VI.1976. u ŠG
Senj, u O d j e l u za u r e đ i v a n j e Suma.
P o z a v r š e t k u p r i p r a v n i č k o g a staža
i o d s l u ž e n j u vojnog r o k a n a s t a v l j a
r a d na u r e đ i v a n j u Suma sve do
31.III.1984.g. K a d je osnovano Goransko-primorsko ŠG Delnice, l . I V .
1984. imenovan je pomoćnikom dir e k t o r a O O U R - a za iskoriscivanje
Suma Novi Vinodolski, a osnivan j e m J P " H r v a t s k e Sume" p o s t a j e
u p r a v i t e ^ e m Š u m a r i j e Novi Vinodolski UŠ Senj. Na t o j se d u ž n o s t i
nalazio i početkom 1998. godine.
Uz članstvo u H Š D - u , ogranak Senj, p r e d s j e d n i k je LD "Medviđak" D r i v e n i k i elan Izvrsnog
o d b o r a Lovačkog saveza Ž u p a n i j e
p r i m o r s k o - g o r a n s k e . P r e d komisijom H L S 11.XII.1996. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih t r o f e j a .
LITEBATUBA
*** ŠL. 1-2/95., s. 68.
*** Poslovno izvješće 1995., "HŠ", s. 64.
M I K L O Š , Ivan, ( L i p o v l j a n i , 12.1.
1926.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva,
dipl. ing. biologije, redovni sveučilišni p r o f e s o r Š u m a r s k o g a f a k u l teta u Zagrebu.
Sin Đ u r e i M a r i j e r. K a l a j .
Busin, h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n s t v a ,
grkokatolik. Otac mu je bio svećenik, m a j k a domaćica.
Osnovnu je Školu završio u
R u s k o m K r s t u r u (Bačka), a realH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
nu gimnaziju u Vinkovcima, gdje
je m a t u r i r a o 1944. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je 12.1.
1952. god. Bio je na specijalizaciji
iz Šumarske entomologije u Zavodu za entomologiju istog f a k u l t e t a .
D i p l o m i r a o je i na P M F - u u Zagrebu, (Odsjek za biologiju) 1972.g.
D o k t o r i r a o je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u u Zagrebu 1961., obranivši d i s e r t a c i j u pod naslovom "Pygaera anastomosis L. (Topolin čupavi prelac), biološka studija". H a b i l i t i r a o je 1970. na istom f a k u l t e t u
u Z a g r e b u na t e m e l j u h a b i l i t a c i j skog r a d a "Kvaliteta h r a n e kao jed a n od u z r o k a masovnih p o j a v a
topolina cupavog prelca ( P y g a e r a
anastomosis L.) u n a s a d i m a euroa m e r i c k i h topola". Za docenta iz
Sumarske entomologije i z a b r a n je
1973., za i z v a n r e d n o g a p r o f e s o r a
1978., za redovnoga p r o f e s o r a 1984.
godine. Od 1986.g. do odlaska u mir o v i n u (1991.) bio je p r e d s t o j n i k
K a t e d r e za z a š t i t u Suma na Šum.
f a k u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u .
Škol. g. 1977.-78. p r e d a v a o je
zoologiju, koja Je t a d a u v e d e n a u
n a s t a v n i plan Šum. f a k u l t e t a , ali
je t a j p r e d m e t , nažalost, vec iduće
skol. godine u k i n u t .
Na dodiplomskoj nastavi predavao
je
Šumarsku
entomologiju.
193
Bio je voditelj poslijediplomske nastave iz područja zaštita Suma. Predavao je p r e d m e t e : zoologija (specijalna poglavlja), biologija, fiziologija i ekologija insekata, sistematika insekata i Šumska higijena.
K a o u m i r o v l j e n i k , 1995. god.
bio je h o n o r a r n i n a s t a v n i k iz predm e t a zaštita Suma na Š u m a r s k o m
odjelu Biotehničkog fakulteta u
Ljubljani.
Od l i p n j a do kolovoza 1957.
boravio je na u s a v r š a v a n j u iz entomologije i zaštite Suma u Nizozemskoj. Za to v r i j e m e bio je u
Zoološkom l a b o r a t o r i j u Sveučilišta u L e i d e n u , u E n t o m o l o š k o m
l a b o r a t o r i j u u W a g e n i n g e n u , Biološkom i s n t i t u t u u A r n h e m u i
I n s t u t u t u za Šumarska istraživan j a u W a g e n i n g e n u . God. 1965.
proveo je č e t i r i mjeseca u Z a v o d u
za Šumarsku entomologiju Visoke
poljopr. Škole u V o l l e b e k k u u Norveškoj.
Na studijskim putovanjima
bio je u Mađarskoj, Slovačkoj, Njemačkoj, F r a n c u s k o j , Španjolskoj,
P o r t u g a l u , Grčkoj, K u b i i K i n i .
S u d j e l o v a o je na 6. svjetskom
Sum. kongresu u M a d r i d u , 13. svjetskom entomološkom kongresu u
Moskvi (1970.), na 6. sjednici Međ u n a r o d n e komisije za topolu u
B u k u r e š t u (1971.), na I U F R O kongresima u Oslu (1976.) i u L j u b l j a n i (1986.). Na l j u b l j a n s k o m je
kongresu bio j e d a n od v o d i t e l j a
simpozija o g u b a r u i v o d i t e l j
s t r u č n e e k s k u r z i j e br. 10. Na poziv
Šum. f a k u l t e t a Sveučilišta u Solunu 27.IX.1988. održao je predav a n j e o zaštiti Suma u biv. Jugoslaviji.
R a d i o je na mnogim znanstvenim projektima, istražujući
p o n a j v i š e š t e t n i k e u našim nizinskim Sumama i u n a s a d i m a euroa m e r i c k i h topola i vrba.
U m i r o v l j e n j e 1991. godine.
Član je H Š D i H r v a t s k o g
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
entomološkog d r u š t v a . Član je uređivačkog o d b o r a časopisa "Entomologia croatica". N e k o je v r i j e m e
bio lektor za s t r a n e jezike i prevod i t e l j sažetaka u "Šumarskom listu".
BADOVI
Jasenova pipa (Stereonychus f r a x i n i
Degeer). Sum. list 1, 1954., s. 11-21.
Pojava cvrčka Ceresa bubalus F a b r .
na topolama u NB Hrvatskoj. Topola I I ,
1958., s. 455-461.
Einfluss
verschienderer
Nahrungsarten a uf die Populationsdynamik des pappelsch&dlings Pygaera anastomosis L. Međ u n a r o d n i sastanak grupe I U F B O Dinamika populacije insekata" u Zagrebu, 1-7.
IX.1958.
Zapažanja o pojavi i stetnosti nekih
insekata na crniki
u Hrv. primorju i
Dalmaciji. Sum. list 6-7,1959, s. 159.
Prilog poznavanju štetnih insekata na
topolama u NB Hrvatskoj. Badovi na ist r a ž i v a n j u topola 2,1960.
Pygaera anastomosis L. - Novi štetnik
na topolama. Sum. list 11-12, 1960., s. 368370.
Vremenske
i prostorne promjene
u
gustoći populacije topolina Cupavog prelca
(Pygaera anastomosis L.). Savjetovanje sum.
s t r u č n j a k a u povodu 100. obljetnice sum.
nastave u H r v a t s k o j , 19.XI.1960.
Pygaera anastomosis L. (Topolin Čupavi prelac). Biološka s t u d i j a , Zagreb 1961.
Entomofaunisticka
istraživanja
u
nasadima euroamerickih
topola
u Jugoslaviji. I n t e r n a c i o n a l n i kolokvij o proučavan j u f a u n e na p o l j o p r i v r e d n i m k u l t u r a m a i
u sumama, te f a u n a tla. Zagreb 9.-14.
IX.1963. B a d I n s t i t u t a za z a š t i t u bilja
P o l j o p r . f a k . u Zagrebu.
Štetni insekti na topolama i njihovo
suzbijanje. B i l j n a zaštita 7,1964.
Himera pennaria L. - novi štetnik na
topolama. Sum. list 1-2,1965.
Drugi prilog poznavanju štetnih insekata na topolama u SB Hrvatskoj. "Topola", 1965.
Monima incerta H i f i n . - novi štetnik
na topolama. Sum. list 9-10,1966.
Vrbina
muha
siskarica
(Helicomyia
saliciperda D u f . ) i njena stetnost u plantažama vrba. Sum. list 1-2,1967.
Prilog
poznavanju
predatorske
entomofaune na
topolama
u SB Hrvatskoj.
Sum. list 5-6, 1967.
Ekonomski važniji štetnici hrasta, jasena, brijesta, javora i johe. M a t e r i j a l za
seminar "Zaštita suma od š t e t n i h insekata
i bolesti". Beograd 1970. I z d a n j e Jugosl.
Poljopriv.-sumarskog centra.
194
Kvaliteta hrane kao jedan od uzroka
masovnih pojava topolina Cupavoga prelca
(Pygaera anastomosis L.) u nasadima euroamerickih topola. Sum. list 3-4,1971.
Influence of the food on development
and fecundity of Pygaera anastomosis L.
on poplars. Šesta sjednica m e đ u n a r o d n e
komisije za topolu. B u k u r e š t , 28.-29.IX.
1971.
Uzroci sušenja jasena u nizinskim sumama. U: "Prethodni r e z u l t a t i timskog
i s t r a ž i v a n j a uzroka sušenja h r a s t a u slavonskim sumama". Posebna ed., knj. I I ,
Centar za znanstveni rad Vinkovci. Zagreb
1975., s. 70-71.
Stereonychus fraxini
Degeer
(Curculionidae, Col.) and the dying-back of Field
Ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) in lowland mixed forests of Pedunculate Oak in
Yugoslavia. X V I . kongres I U F B O , Oslo, 20.
VI-2.VII.1976.
Upute za kontrolu nekih značajnijih
sumskih
štetnika
u
dijagnosticko-prognosticke svrhe na području
SB Hrvatske.
Jasenova pipa (Stereonychus f r a x i n i Degeer). B a d o v i 31, J a s t r e b a r s k o 1977.
O nazivima generacija polivoltinih vrsta insekata. Sum. list 3-4,1977.
Zaštita suma i zaštita prirode. Sum.
list 8-9,1977.
Ocjena oštećenja na hrastovim parketnim daščicama, (s Bađun, S.). Bilten Z I D I
1-2, SF Zagreb, 1977.
Jasenov
stitasti
moljac
(Siphoninus
phillyreae H a l i d a y ) . Sum. list 4-5, 1978., s.
149-154.
Mogućnosti
kratkoročnog
prognoziranja
pojave
jasenove
pipe
(Stereonychus
fraxini Degeer) u nizinskim sumama hrasta lužnjaka. Sum. list 4-6,1979., s. 139-144.
Primijenjena
entomologija između zaštite bilja i zaštite prirode. Acta entomologica jugoslavica 1-2,1980., s. 137-143.
Biologija, (sa Vouk, V.): Sum. enciklopedija 1,1980., s. 99-101.
Biotski utjecaji. I b i d . s. 103-105.
Prvi pokusi suzbijanja jasenove pipe
(Stereonychus fraxini
Degeer)
Dimilinom,
(s I. SpaiCem). Jug. savetovanje o p r i m e n i
pesticida. O p a t i j a 7-ll.XII.1981. Zbornik
radova. Savez d r u š t a v a za zaštitu bilja Jugosl. sv. 3, s. 473- 477.
Priručnik
izvestajne
i
dijagnostickoprognozne službe zaštite suma, (u suradnji). Beograd 1981.
Sume i sumarstvo Kube, (u s u r a d n j i ) .
Sum. list 8-9,1981., s. 381-392.
Jasenova lisna
buha (Psyllopsis fraxini L.) - štetnik jasena u nizinskim sumama. D r u g i kongres zaštite bilja Jugoslavije, V r n j a c k a B a n j a ( S r b i j a ) 1982. Zbornik radova, sv. 4.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
O parazitima jasenove pipe Stereonychus fraxini Degeer. Acta entomologica
jugoslavica, vol. 19, num. 1,1983., s. 91-96.
Sumarske
bilješke sa studijskog boravka u Kini, (sa suradnicima). Sum. list
7-8,1983., s. 361-379.
Štetnici jasena. Sum. enciklopedija 2,
1983., s. 176.
Štetnici javora. Ibid., s. 186.
Jasenova i lisna muha (Psyllopsis fraxini L.). Sum. list 1-2,1984., s. 9-15.
O Cipru i sumarstvu na njemu. Sum.
list 9-10,1984., s. 457-470.
Ekonomska
opravdanost
suzbijanja
sumskih štetnika aviometodom, (sa
Kraljić, B.). Sum. list 5-6,1987., s. 209-219.
O nekim jasenovim
defolijatorima i
posljedicama defolijacije. Glasnik za
sum.
pokuse. Poseb. izd. 3, Zagreb 1987., s. 277286.
Bani sumski štetnici i njihovo značenje za zaštitu suma. Sum. list 9-10, 1988.,
s. 405-422.
Šumarska razglednica sa Bodosa. Sum.
list 11-12,1988., s. 541-553.
Da li sume "umiru"? Sum. list 6-8,1989.,
s. 345-362.
Šumarska razglednica sa Kube. Sum.
list 11-12,1990., s. 527-542.
Šumarska
razglednica
sa
Kanarskih
otoka. Sum. list 6-9, 1991., s. 365-380
OneCisCenje zraka i urod žira u našim
sumama hrasta lužnjaka. Sum. list 3-5,
1991., s. 151-162.
Stručni izrazi "nove vrste". Sum. list 35,1992., s. 123-130.
Šumarska razglednica iz Maroka. Sum.
list 9-10,1992., s. 457-471.
Šumarska razglednica iz Alžira. Sum.
list 3-5,1993., s. 147-161.
Jesu li defolijatori primarni ili sekundarni sumski štetnici. Glasilo H r v a t s k e sume 42,1994.
Treba li zabraniti upotrebu pesticida
u sumama? Glasilo H r v a t s k e sume 45, 46,
47, 48,1995.
LITEBATUBA
*** SN, s. 170, 304, 364, 459, 593.
*** Povijest šumar. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 116,117,118, 418.
*** SE 2,1983., s. 413.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a LBV., s. 189,
425.
*** H S D 1846-1996., s. 364, 424, 441.
Maricevic, I.: Kazalo a u t o r a i s t r u k t u ra s a d r ž a j a Sum. lista 1976.-1995., SL 3-4,
1997., s. 181 (br.95)., s. 186 (br. 184).
IvanCeviC, V.: Velebitski botanički vrt.
S e n j 1997., s. 22.
195
M I H S I N , Khalaf, Mahmud, mr.
sc., dipl. ing. Sumarstva.
Na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u s t u d i r a o je poslijediplomski s t u d i j iz p o d r u č j a
oblikovanje parkovnih
i prirodnorekreacijskih objekata. S t u p a n j magistra Šumarskih znanosti postigao
je 15.IY.1981. godine.
M I K S A , Stjepan, rod. 16.IX.1897.
u Glini, dipl. ing. Sumarstva, Sum.
savjetnik.
Š u m a r s t v o je započeo studir a t i na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu, ali k a k o je ona p r e r a s l a nakon I. sv. r a t a u Gospodarsko-Sum a r s k i f a k u l t e t , apsolvirao je na
Š u m a r s k o m odjelu novoga f a k u l t e t a skol. g. 1920.-21. D i p l o m i r a o je
8.VI.1923. godine.
U v o j n o j službi bio je nešto
m a n j e od d v i j e i pol godine.
P r v o zaposlenje dobiva 29.
VII.1923.g. kod gospodarstvenoga
u r e d a Ogulinske imovne općine u
Ogulinu. P o s l i j e toga r a d i o je 1925.
u Senju, pa je p r e m j e š t e n u B r i n j e .
D r ž a v n i s t r u č n i ispit položio je u
B e o g r a d u 1926. god.
I s t e je godine p o s t a v l j e n za
u p r a v i t e l j a Š u m s k e u p r a v e u Jasenovcu, p r e m j e š t e n za k o t a r s k o g a
Šumarskog r e f e r e n t a u V r b o v s k o m
i kao Sumarski n a d i n ž e n j e r postavljen je za upravitelja Šumske u p r a v e
Jamena u MoroviCu, Direkcija Suma
Vinkovci, gdje je r a d i o do 1932.g.
P r e m a p r o n a đ e n i m podacima, godine 1933. r a d i o je kao Sum a r s k i s a v j e t n i k i u p r a v i t e l j Šumske u p r a v e u Ilidži, D i r e k c i j a Suma S a r a j e v o . Od 1937. do 1941. radio je kao Sumarski s a v j e t n i k kod
D i r e k c i j e Suma u Tuzli ( B i H ) . Tada je premješten za u p r a v i t e l j a Šum a r i j e "Česma" K r i ž e v a c k e imovne
općine u B j e l o v a r u , a 1942., u svojstvu Sum. n a d z o r n i k a R a v n a t e l j stvu Suma u B j e l o v a r u , gdje se nalazio i 1943. godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Bio je elan J Š U , kasnije H Š D ,
a zabilježena je njegova p r i s u t n o s t
društvenoj skupštini u Zagrebu
1946. godine.
Odlikovan je Ordenom Sv. Save 4. r e d a (1939.)
LITEBATUBA
*** SL: 1923., s. 570; 1924., s. 100; 1925., s.
266; 1926., s. 615, 666; 1937., s. 42, 269; 1940., s
50, 328; 1941., 404; 1942., s. 335; 1943., s. 24.
BorosiC, J.: SIS, s. 5, 46, 96.
*** SN, S. 353.
*** Zbornik o stotoj obljetnici sum.
jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 547, 552.
MIKSIĆ, Mirjana, (Vrbovec, 5.VII.
1966.), dipl. ing. Sumarstva.
K c i M a t e i Ankice r. H u n dric. Hrvatica, katoličke vjere. Otac
j o j je a u t o p r i j e v o z n i k , a m a j k a domaćica. Osnovnu i srednju naobrazbu postigla je u V r b o v c u : osnovnu
je školu završila 1981., a ekonomsku 1985.
Šumarstvo je s t u d i r a l a na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a l a je 1995. godine.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlila se kao p r i p r a v n i c a u RJ H o r t i k u l t u r a U Š Zagreb.
MIKSIĆ, Vladimir, rođ. 4.II.1878.
u K a r l o v c u , Sum. ing., visi Sum. savjetnik.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na netom o t v o r e n o j Š u m a r s k o j akadem i j i u Zagrebu, koja je bila u sastavu Mudroslovnog f a k u l t e t a i
t r a j a l a Sest semestara. Apsolvirao
je 1901. godine. U hrvatskom Šumarstvu je r a d i o od 13.VII.1902. Stručni ispit za samostalno v o đ e n j e
Šumskoga gospodarstva položio je
u Z a g r e b u 1904. godine.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, 1912. imenovan je n a d s u m a r o m
i u p r a v i t e l j e m Suma u K o t a r s k o m
uredu u Gradaceu (BiH), 1923. prem j e š t e n je, kao u p r a v i t e l j Šumar i j e S l u n j s k e imovne općine u K a r -
196
lovcu, za sum. nadzornika kod
K o t a r s k e oblasti u Karlovcu, Tate
je godine premješten za upravitelja Š u m a r i j e Đurđevačke imovne
općine u Pitomaci. Za sum. nadeavj e t n i k a u n a p r i j e đ e n je 1925.
Godine 1931. premješten je,
kao kotarski Sumarski r e f e r e n t u
Samoboru, za upravitelja Šumar i j e Križevacke imovne općine u
K l o š t a r - I v a n i ć u , gdje se nalazi
kao visi Sum. savjetnik i u p r a v i t e l j
šumarije do umirovljenja 1938.g,
LITERATUBA
*** ŠL; 1 9 1 8 . 341; 1033., i, 187. 881;
1935., a. 343; 1931., s. 146; 1938., s. 403.
Boroiiti, J.; 919, s. 3, 70, 06.
*** SN, s. 101.
MIKUC, Stjepan, (Vodostaj, Karlovac, 3.111.1930.), dipl. ing. sumarstva.
Sin S t j e p a n a i Ane T. OkiCiC.
H r v a t , katolik. Seljačkog je porijekla. Osnovnu je školu završio u
Vodostaju 1941., a llealnu inuSku
gimnaziju u Karlovcu 1949. godine.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - sumarskom fakultetu u Zagrebu, Apsolvirao je skol, g,
1953,-54., a diplomirao 1955,
Nakon d i p l o m i r a n j a zaposlio
se 1956.g. u D r v n o j i n d u s t r i j i Karlovac na poslovima iskorisčivanja
Suma. Godine 1960. počeo je r a d i t i
u ŠG Karlovac na poslovima komercijalnog direktora. Na tom ae
H r v a t s k i š u m a r s k i J£ivotopi&Ql Ink^iknu
m j e s t u zadržao do I985,g. kada je
prešao na mjesto potpredsjednika
S O U R - a sumarstva i drvne indust r i j e Karlovac. Godine 1990, vraća
se u ŠG Karlovac na mjesto savjetnika. a 1991. obnaša dužnost sefa
proizvodnje. Od 1992. nalazi se na
mjestu pomoćnika u p r a v i t e l j a UŠ
Karlovac.
Član je HŠD, koje mu je
dodijelilo l'ismeno priznan je i Sreb r n j a k K r a l j Tomislav za višegodišnji rad na dobrobit šumarske
struke.
LITEBATUBA
*** SN, s. 868.
*"* SL 1-3/05., s. 85.
Parić,
Hvi rukovucki m a t u r a n t i
1889-1995., Karlovac 1995., s. 40, 307.
« * S L 1997.. 8.339.
M I K U L E T I t , Vitomir, ( R a d i j e
ob Dravi, Slovenija, 9,X.1925.), dipl.
ing. Sumarstva,
Sin B e r n a r d a i Ivane r. Wolbart. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. P o t j e č e iz
činovničke obitelji. Osnovnu je Školu polazio i završio u Celju 1935,, a
m a t u r i r a o je na I. m u š k o j r e a l n o j
gimnazi ji u L j u b l j a n i 1943. godine.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g.
1949.-50., a diplomirao u ožujku
1951. godine.
197
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se 1.VI. 1951. kao pomoćnik u p r a v i t e l j a Gozdne u p r a v e Trnovo p r i
Gorici. D a n a 1.III.1953. p o s t a v l j e n
je za v o d i t e l j a O d j e l a za uređivan j e i u z g a j a n j e Suma p r i GG Most
na Soci, a 1.VI.1954. p r e m j e š t e n je
na mjesto v o d i t e l j a O d j e l a za uređ i v a n j e Suma p r i Soskom GG Tolmin. Na tom je m j e s t u ostao do
u m i r o v l j e n j a 31.V.1987. godine.
Osim operativnog r a d a u
s t r u c i ing. M i k u l e t i c napisao je i
k n j i g u pod naslovom "Gozdne kure" ( Š u m s k e k o k e ) u i z d a n j u Lovske zveze Slovenije (1984.) u zbirci
'Zlatorogova knjižnica" na 195 stranica. S u d j e l o v a o je i s t r u č n i m
člancima u s t r u č n i m r e v i j a m a : Gozdarski vestnik, Lovec, Gozdarstvo,
S o s k i gozdar, P i r s c h , D e u t s c h e
Jager - Zeitung, Jager i Slovenski
porocevalec.
B a v i se slikarstvom. Živi u
N o v o j Gorici.
LITEBATUBA
*** SN, s. 364.
Pov. sumarstva Hrvatske 1846-1976.,
s. 418.
M I L A D I N O V I Ć , Mirko, ( K o r i t
na, Đakovo, 5.X.1941.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i P a v k e r. Bomac.
H r v a t , r i m o k a t o l i k . P o t j e č e iz pol j o d j e l s k e obitelji. Osnovnu je
školu završio u Semeljcima 1956., a
srednju Šumarsku Školu u Karlovcu.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1966.g. iz pod r u č j a Sumske k o m u n i k a c i j e .
N a k o n završenog f a k u l t e t a ,
zaposlio se kao i n ž e n j e r p r i p r a v nik na Ž u m b e r k u u ŠG Karlovac,
Š u m a r i j a Krasic. P o s l i j e d v i j e godine p r i p r a v n i č k o g staža bio je pet
godina poslovođa, a zatim sedam
godina u p r a v i t e l j Š u m a r i j e K r a sic. P o s l i j e toga pet je godina r a d i o
u P r i v r e d n o j k o m o r i K a r l o v a c kao
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
t a j n i k grupacijskog vijeća Sumarstva i d r v n e i n d u s t r i j e . Sedam
godina r a d i o je u d r v n o j i n d u s t r i j i
- I m p r e g n a c i j a Mahicno Karlovac.
N a k o n r e o r g a n i z a c i j e Sumarstva, 1991. v r a t i o se u UŠ K a r l o v a c
gdje je r a d i o i 1997. kao komercijalist p r o d a j e i nabave.
Za doprinos r a z v o j u Sumarstva dobio je vise p r i z n a n j a i nagrada u općini J a s t r e b a r s k o .
K a o sudionik Domovinskog
r a t a , p r i m i o je spomenicu.
Član je H Š D .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 66.
*** Sum. škola Karlovac, K a r l o v a c
1997., s. 82,132.
MILANOVIĆ,
Ilija,
(Gomirje,
Gorski k o t a r , 23.YIII.1946.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin I l i j e . S r p s k e nacionalnosti. Završio je Š u m a r s k u Školu u
K a r l o v c u 1965. godine. S t u d i r a o je
na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u i d i p l o m i r a o 16.VI.
1971. na ŠG odjelu.
LITEBATUBA
*** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 84,132.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 230.
M I L A R D I Ć , Josip, (Zavidovici,
B i H , 6.IV.1968.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Markov, h r v a t s k e nacionalnosti i d r ž a v l j a n s t v a .
Godine 1992. prelazi sa Sarajevskog sveučilišta da bi 24.III.
1995. d i p l o m i r a o Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu s
naslovom diplomskog r a d a "Organizacija z a š t i t e na r a d u na p o d r u č j u
U p r a v e Suma Zagreb", znanstvenoga p o d r u č j a organizacija proizvodnje u Šumarstvu.
M I L A S , Branko, rođ. u B a n j a Luci, B I H , 19.V.1904., dipl. ing. Sumarstva, r e p u b l i č k i Sum. inspektor.
198
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1928.-29.
na Š u m a r s k o m odjelu, a diplomirao 13.11.1930.
K a o činovnički p r i p r a v n i k ,
zaposlen je 7.'V.1930. u D i r e k c i j i
Suma Zagreb. P r i j e I I . svj. r a t a
službovao je i u Š u m a r i j i Vranovina, kao u p r a v i t e l j Šumarije, u
K o t a r u Crikvenica kao Sumarski
r e f e r e n t , te za r a t a u Š u m a r i j a m a
F u ž i n e i S k r a d kao u p r a v i t e l j pa
kao k o t a r s k i Šumar u Delnicama.
Od 1945. dugi niz godina r a d i o je u
R i j e c i kao sef odsjeka za Sumarstvo Okružnog NO za H r v . primorje, zatim je r a d i o kao sef Odsjeka za uzgoj Suma kod SG R i j e k a
i kao općinski, k o t a r s k i i r e p u b l i čki Sum. inspektor.
Bavio se s t u d i j e m i problematikom gospodarenja prebornim
Sumama na p o d r u č j u Gorskoga kot a r a i H r v . p r i m o r j a . N a p i s a o je i
objavio velik b r o j s t r u č n i h radova.
S u d j e l o v a o je na vise s a v j e t o v a n j a
i simpozija i na n j i m a priopćio ref e r a t e u k o j i m a je o b r a đ i v a o prob l e m a t i k u operative.
VAŽNIJI BADOVI
O uzgojnim radovima u prebornoj Sumi obzirom na proizvodni zadatak.
Sum.
list 1,1948.
Razvoj prebornih
suma
i
smjernice
rada na njihovoj obnovi i njezi. I b i d . 8-9,
1949.
Posumljavanje u prebornoj sumi. I b i d .
5,1950.
Dinamika gospodarenja prebornim
sumama. I b i d . 4,1954.
Gospodarenje sumama primorske
bukve. B e f e r a t na god. skupštini Sum. d r u š t v a
H r v a t s k e 8.II.1958. I b i d . 3-4, 1958.
Gospodarenje pojedinim
vrstama drveća u prebornoj sumi. I b i d . 1-3,1959.
Analiza procjene drvnih masa na panju za prodaju drvnoj industriji. Bilten
Poljopr.-sum. komore N B H 2,1958.
Prijedlog za izmjenu
cjenika glavnih
sumskih proizvoda. I b i d . 6,1958.
Gospodarenje prebornim sumama Gorskog kotara. B e f e r a t na s e m i n a r u o prebornom gospodarenju, I n s t i t u t za sum. i
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
lovna i s t r a ž i v a n j a N B H , Delnice 12.-15.
X1.1958. I b i d . 1,1959.
Gospodarenje primorskom sumom
bukve u vezi sa ulogom jele u njoj. Sum. list
11-12,1961.
Provedba doznake i nadzor nad tim
radovima u prebornoj sumi. Bilten Poljopr. sum komore N B H 10,1961.
Regeneracija prebornih suma. B e f e r a t
na Simpoziju o problemima d a l j n j e g načina gospodarenja p r e b o r n i m sumama, Platak, 7.-8.VI.1962.
LITEBATUBA
*** SL: 1935., s. 31; 1939., s. 52; 1940., s.
252; 1942., s. 270, 333; 1943., s. 267.
Borosić, J.: SIS, s. 7, 40,111.
*** S N , . 356.
Frković, A.: 40. godina u službi sumarstva ( B r a n k o Milas). Drvosječa 45-46,
1974., s. 8.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 76, 84, 91, 96, 98, 418.
*** SE 2,1983., s. 417.
*** H S D 1846-1996., s. 279.
M I L E R , Boris, ( P o ž e g a , 22.VI.
1965.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin K r e š i m i r a i V e r e r. Arfadžic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac
mu je g r a f i č a r , a m a j k a službenica.
Osnovnu je Školu završio u Požegi,
a Šumarsku Školu u Karlovcu 1984.g.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je početkom 1993.
O d m a h 19.IY.1993. počeo je
r a d i t i kao p r i p r a v n i k u O d j e l u za
u r e đ i v a n j e Suma US Požega. Zbog
p o t r e b e posla p r e m j e š t e n je l.X.
1994. u Š u m a r i j u K a m e n s k a . Položivši pripravnički ispit (19.IY.1994.),
obnovljen mu je ugovor, pa je nastavio r a d i t i kao r e v i r n i k u Šumar i j i K a m e n s k a U S Požega.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 61.
*** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 103, 132.
M I L E R , Nenad, (Zagreb, 28.1.
1964.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Drage. H r v a t . I otac i
m a j k a su mu inženjeri. Žive u Zagrebu. S r e d n j u Školu završio je u
Z a g r e b u skol. g. 1982.-83. i o d m a h
199
se upisao na Š u m a r s k i f a k u l t e t
Sveučilišta u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o
je 16.III.1988. n a k o n sto je napisao
i o b r a n i o d i p l o m s k i r a d pod naslovom "Morfološke k a r a k t e r i s t i k e
n e k i h v r s t a ariša i mogućnosti vegetativnog razmnožavanja".
U h r v a t s k o m Šumarstvu n i j e
zaposlen (1995.).
BADOVI
Sto se može dogoditi?, (sa suradnicima). Sum. list 7-8,1988., s. 367-371.
Beplika na članak dipl. ing. D. Bedžule "Vrijeme za eksperimente je isteklo", (sa
suradnicima). Sum. list 9-10, 1989., s. 488492.
Općekorisne funkcije suma i problem
njihova
vrednovanja
u razvoju narodnog
gospodarstva. I z l a g a n j e na S a v j e t o v a n j u u
D r v e n i k u , Glasnik za sum. pokuse 26,1990.,
Zagreb, s. 461-470.
Proceedings of IUFBO 1990, 8:3:04
Subject Area, ( u s u r a d n j i ) . X I X W o r l d
Congress, 190-197, Montreal 1990.
LITEBATUBA
*** SIB, s. 53, 54, 67.
M I L E T I Ć , Josip, ( P r v c a , Nova
G r a d i š k a , 7.II.1926. - Zagreb, 31.
XII.1997.), dipl. ing. Sumarstva.
H r v a t , rimokatolik. Potječe
iz o b i t e l j i poljodjelaca. G i m n a z i j u
je završio u N o v o j Gradiški.
Šumarstvo je studirao na
Poljoprivredno-Sumarskom fakult e t u Sveučilišta u Z a g r e b u . Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol.
g. 1948.-49., a d i p l o m i r a o 2 X 1 1 .
1952. god. na Šumsko-gospodarskom
odjelu.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, prvo zaposlenje dobiva u novog r a d i s k o j t a k s a c i j i . S l i j e d i službovanje u Šumariji Pleternica, a
n a k o n o s n i v a n j a ŠG Slavonska Požega, p r e m j e š t e n je u u p r a v u gospodarstva, n a j p r i j e na poslove
r e f e r e n t a za uzgoj i z a š t i t u Suma,
a potom za r u k o v o d i t e l j a O d j e l a
za uzgoj i z a š t i t u Suma. Na t o m e
r a d n o m e m j e s t u dočekao je i mir o v i n u 1983.g.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Specijalizirajući zaštitu Suma
na poslijediplomskom studiju u Zagrebu, posebno se bavio štetnom
e n t o m o f a u n o m Požestine. "Bio je
v r s t a n dijagnosticar, a posebice
p o z n a v a t e l j s v i j e t a insekata. Prep a r i r a i opisuje n a j z n a č a j n i j e Šumske i n s e k t e ovog k r a j a , a osniva i
entomološku zbirku... S t e k a v š i glas
uglednog Šumarskog s t r u č n j a k a svojom marljivoSCu, pedantnoSCu i
l j u b a v l j u za Sumarstvo, postao je
uzor m l a đ i m i s t a r i j i m kolegama",
(I. Tomic, 1998.).
O b j a v i o je nekoliko s t r u č n i h
i p o p u l a r n i h č l a n a k a u "Vjesniku"
ŠG Slavonska Požega. K a o a m a t e r
bavio se f o t o g r a f i j o m i glazbom,
redovno p r a t e ć i Požeški t a m b u r a ški festival. U slobodno v r i j e m e
bavio se i pčelarstvom.
U m r o je u Z a g r e b u na Silvestrovo 1997. - u 72. godini života.
P o k o p a n je na zagrebačkom grob l j u MiroSevac. Bio je dugogodišnji elan H Š D .
LITEBATUBA
*** SN, s. 363.
Tomic, I.: In memoriam. Josip MiletiC,
dipl. ing. sum. (1926.-1997.). SL 1-2, 1998., s.
126-127.
M I L E T I ć , Marija, (Vidovac, Gospić, 27.1.1952.), dipl. ing. Sumarstva.
K c i M a r t i n a , H r v a t i c a . Pot j e č e iz službeničke obitelji. ZavrSivSi gimnaziju u Gospiću Skol. g.
1971.-72., u p i s a l a se na Š u m a r s k i
f a k u l t e t Sveuc. u Z a g r e b u . Diplom i r a l a je 1977. godina.
P o d a c i o zaposlenju nisu nam
poznati.
M I L E T I Ć , Sime, iz B i j e l j i n e ,
B i H , dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Sumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
na Šumarskom odjelu skol. g. 1929.30., a d i p l o m i r a o 22.VI.1932.g.
200
P r e m a p r o n a đ e n i m podacima, 1939. postavljen je za Sum. pristava kod Bum. u p r a v e Cajnice
( B i H ) . Vec 1940. p r e m j e š t e n je k
R a v n a t e l j s t v u b a n o v i n s k i h Suma
na Sušaku, 1941. za Šumarskog ravn a t e l j a kod R a v n a t e l j s t v a Suma
Otočke imovne općine u Otočcu,
1942. za Sum. višeg p r i s t a v a kod
R a v n a t e l j s t v a Suma u Gospiću, pa
iste godine za u p r a v i t e l j a Šumar i j e "Dubrava" u Otočcu, gdje se
nalazio i 1943. godine.
P r o n a š l i smo i p o d a t a k da je
1952. r a d i o u SG Osijek.
Bio je elan H S D .
LITEBATUBA
*** SL: 1939., s. 396; 1940., s. 610; 1941., s.
326; 1942., s. 218, 270; 1943., s. 24; 1952., s. 74.
BorosiC, J.: SIS, s. 7.
*** SN, S. 356.
M I L E T I ć , Vladimir, iz S a r a j e v a ,
dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je na
Š u m a r s k o m o d j e l u skol. g. 1953.1954., a d i p l o m i r a o 6.V.1959.g.
LITEBATUBA
*** SN, s. 368.
M I L E T I ć , Žarko, (Sisak, 31.111.
1891. - Beograd, 10.XI.1968.), dr.
Šumarskih znanosti, redovni sveuc.
profesor.
ZavrSivSi gimnaziju u Zagrebu, s t u d i r a o je na c e t v o r o g o d i s n j o j
Sum. akademiji. Apsolvirao je 1913.
Od 1913. do 1918. god. službovao je u M a đ a r s k o j ( L i p t o - Ujvar - T a t r a ) . D r ž a v n i ispit položio je u B u d i m p e š t i . Od 1919. do
1921. god. bio je u p r a v i t e l j Šum a r i j e u D r a g a n c i m a k r a j Bjelovara. Od 1921. do 1927. god. r a d i o je
kao sef t a k s a c i j e kod D i r e k c i j e Suma u Z a g r e b u .
Godine 1927. p o s t a j e d o k t o r
Šumarskih znanosti. Od 1927. do
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
1939. r a d i kao i n s p e k t o r i načelnik
u M i n i s t a r s t v u Suma i r u d n i k a , s
p r e k i d o m od d v i j e godine (1931.1933.) k a d a je obavljao dužnost ins p e k t o r a p r i Š u m a r s k o m odsjeku
B a n s k e u p r a v e u Nisu, a od 1939.
do 1945. godine pomoćnik je ministra. Od 1951. redovni je p r o f e s o r
na Šumarskom fakultetu u Beogradu.
Godine 1925. bio je e k s p e r t
Reparacijske komisije u Parizu, a
1935. e k s p e r t p r i Mješovitom izabranom sudu u Neuchatelu, u Švicarskoj ( s e k v e s t r a c i j a Suma veleposjeda Thurn i Taxis u Gorskom kotaru).
Dopisni je elan J A Z U (1951.).
Bio je odličan s t r u č n j a k i
znanstveni radnik na p o d r u č j u uređ i v a n j a Suma. Odlikovan je Ordenom Sv. Save 5. r e d a (1923.), Ordenom Belog orla 5. r e d a (1934.) i
b u g a r s k i m O r d e n o m Sv. Aleksand r a 3. r e d a (1937.).
BADOVI
Ideja potrajnosti
u nauci
uređivanja
suma. Sum. list, 1922., s. 314-323, 384-392.
Uređivanje državnih suma. Ibid., 1924.,
s. 163-179, 247-256, 293-301, 345-357, 443-464,
483-501, 568-592, 622-627.
Dinamika pokreta i razvoja
dobnih
razreda pravilne visoke sume. Pola stoljeća sumarstva, Zagreb 1926.
O
kontrolnim
metodama
uređivanja
preborne sume. Sum. list, 1926., s. 167-187.
Suma visokog krs a. Ibid., 1928., s. 329339.
La Foret du Karst boise. Le K a r s t
Yougoslave, Zagreb, 1928., s. 74-84.
Istraživanja o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume. Sum. list, 1930., s.
2-9, 58-78,105-125, 313-339, 400-407.
Smrekova prašuma
binomske
strukture na Velikoj Vitrozi. Ibid., 1931., s. 305308.
Kvalifikacija drveta. Ibid., 1931., s. 178185, 205-230.
Osnovi uređivanja prebirne sume, knj.
I i I I , Beograd, 1950. i 1951.
Ophodnja i podmladno razdoblje kod
postepene (oplodne) sece. Glasnik Šumarskog f a k u l t e t a u Beogradu, 1952., br. 5.
Daljnja istraživanja prenosne snage i
teorijske normalne prebirne sastojine. Ibid.,
1953., br. 6.
Struktura i prinos teoretske normalne
prebirne sume, B a d J A Z U , 1952., knj. 289.
301
Uređivanje suma, knj. I i I I , Beograd,
1954. i 1958.
Analiza nekih metoda za određivanje
zapreminskog
prirasta
prebirne
sastojine.
Glas. Sum. f a k u l t e t a u Bgdu, 1959., br. 16.
Prilog metodici ocene zrelosti za secu
stabala u prebirnoj sumi. Ibid., 1961., br.
25.
Uticaj precnika secive zrelosti na prirast (proizvodnju) prebirne sastojine. Ibid.,
1968., br. 34.
LITEBATUBA:
*** SL: 1914., s. 44; 1918., s. 138; 1919., s.
116, 134; 1920., s. 292; 1921., s. 208; 1923., s.
175, 253; 1925., s. 266, 342; 1926., s. 341; 1927.,
s. 433; 1928., s. 47, 157; 1930., s. 154; 1931., s.
149; 1933., s. 83, 283; 1934., s. 73, 414, 417, 453;
1936., s. 211, 503; 1937., s. 695; 1938., s. 532;
1939., s. 325; 1952., s. 338-340.
BorosiC, J:. SIS, s. 4, 30, 82.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 57.
66. 87,124,125,138,144,170, 200, 211, 250.
*** SN, s. 103,160, 301, 593.
Klepac, D.: U r e đ i v a n j e suma. Zagreb
1965., s. 21, 22, 35, 119, 125,150, 202, 248, 306,
307, 327.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 32, 50, 83, 95, 150, 155-158, 190, 191, 247,
275, 306, 323, 341, 376, 388, 413.
*** SE 2,1983., s. 417.
*** H S D 1846-1996., s. 169,173, 179, 186,
205, 395.
Klepac, D.: Iz s u m a r s k e povijesti Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 9, 117, 120, 121,
124, 214, 217, 230.
M I L E T I Ć - S K R O B E , Maja, vid.
P L E Š E , M I L E T I ć - Š K R O B E , 4.
knjiga.
MILICEVIĆ, Ante, (Kutjevo, Požega, 3.III.1951.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Šimunov, H r v a t . Otac mu
je bio lugar, a m a j k a domaćica.
S r e d n j u Š u m a r s k u Školu završio je
u K a r l o v c u 1970. godine i o d m a h se
upisao na s t u d i j Sumarstva na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je 7.VII.1975.
godine.
Zaposlen je u UŠ Požega, u
O d j e l u za u r e đ i v a n j e Suma, kojemu je r u k o v o d i t e l j (1995.).
M I L I Ć , DuSko, (Karlovac, 20.V.
1963.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Zeljka i Margarete r. Turk.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
H r v a t , r i m o k a t o l i č k e v j e r e i hrvatskoga d r ž a v l j a n s t v a . P o t j e č e iz
Sumarske obitelji: otac mu je Sum.
t e h n i č a r , a m a j k a službenica. Osnovnu i s r e d n j u školu završio je u
K a r l o v c u : osnovnu 1978., a u CUO pedagoški smjer m a t u r i r a o je 1982.
S t u d i r a o je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu.
D i p l o m i r a o na Š u m a r s k o m odjelu
1991. N a p i s a o je i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom 'Sušenje hrasta l u ž n j a k a u P o k u p s k o m bazenu".
N i j e se zaposlio u Šumarskoj
struci. K a k o je vec kao s t u d e n t
igrao k o š a r k u u Z a g r e b u i K a r lovcu, od kolovoza 1991. počeo je u
N j e m a č k o j profesionalno i g r a t i košarku. N a k o n d v i j e godine i g r a n j a
imao je t e š k u ozljedu k o l j e n a pa je
morao p r e s t a t i a k t i v n o igrati. To
ga je prisililo da se v r a t i struci:
vise od godinu d a n a r a d i o je u priv a t n o j f i r m i koja se b a v i l a uređen j e m v r t n i h površina. I p a k , od
1994. godine p o s t a j e p r o f e s i o n a l n i
k o š a r k a š k i t r e n e r i postiže zapažene r e z u l t a t e : s j u n i o r i m a B r a n d H a g e n a v i š e s t r u k i je p r v a k Zap a d n e N j e m a č k e , zatim v i c e - p r v a k
N j e m a č k e s istim timom, p r v a k
Z a p a d n e N j e m a č k e sa s t a r i j i m juniorima, treći u L u f t h a n z a cupu,
vice-prvak kupa Nordheim-Westf a l e n , a r a d i i sa ženskim t i m o m
BSC H a g e n . Bio je t r e n e r i n e k i h
202
d r u g i h timova, a postigao je zapažen u s p j e h sa djecom od 10 do
12. godina.
Položio je t r e n e r s k e ispite u
N j e m a č k o j i p o s j e d u j e B-licencu,
sto znaci da je k v a l i f i c i r a n i t r e n e r
za 2. N j e m a č k u ligu.
Osim m a t e r i n j e g h r v a t s k o g
jezika govori, cita i pise n j e m a č k i i
engleski.
Član je H r v a t s k e u d r u g e hrvatskih košarkaških trenera, i u
p o s l j e d n j i h 4-5. godina uspio je pet
p u t a h r v a t s k e m l a d e momčadi dovesti na t u r n i r e u N j e m a č k u , posl j e d n j i p u t k a d e t s k u Sekciju Grada Zagreba. U stalnim je k o n t a k tu sa h r v a t s k o m k o š a r k o m i hrvatskim košarkašima.
I a k o se morao odreci plodova
mukotrpnog r a d a sa s t u d i j a Sumarstva, v j e r u j e da ce se Šumarskoj
s t r u c i jednom ipak v r a t i t i .
M I L I ć , Đuro, rod. u K a r l o v c u
30.IX.1894., dipl. ing. Sumarstva,
Sumarski s a v j e t n i k .
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na
Sum. a k a d e m i j i u Z a g r e b u u traj a n j u osam semestara. Apsolvirao
je 1919., u p o s l j e d n j o j a k a d e m s k o j
generaciji, a d i p l o m i r a o je 17.11.
1921. god. na novom GospodarskoSumarskom fakultetu, u koji je prerasla a k a d e m i j a .
Zaposlen je u d r ž a v n o j službi
6.Y.1921. P r e t h o d n o je vise od t r i
godine proveo u vojnoj službi. Stručni ispit položio je u Zagrebu 1922.g.
P r e m a nepotpunim podacima
od 1922. do 1933. r a d i o je na pod r u č j u D i r e k c i j e Suma u A p a t i n u
(Vojvodina): 1922. kao Sum. inžen j e r s k i pristav postavljen je za Sum.
inženjera; 1923. za upravitelja Sumske u p r a v e u B a č k o j P a l a n c i , gdje
je 1926. u n a p r i j e đ e n za Sum. nadinženjera, a 1933. za Sum. savjetnika.
Odlikovan je O r d e n o m Sv.
Save 5. r e d a (1923.), a bio je i elan
JSU.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LITEBATUBA
*** SL: 1922., s. 688, 850; 1923., s. 254,
568; 1925., s. 140; 1926., s. 614.
Borosić, J.: SIS, s. 5, 55, 92.
*** SN, S. 104.
M I L I ć , Gajo, rođ. u CremuSini
kod D v o r a 30.XII.1896., dipl. ing.
Sumarstva, Sum. s a v j e t n i k .
S u m a r s t v o je započeo studir a t i na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu, koja je t a d a t r a j a l a osam
semestara. Apsolvirao je skol. g.
1920.-21. na Gospodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u u k o j i je p r e r a s l a
a k a d e m i j a . D i p l o m i r a o je na Šum a r s k o m o d j e l u 24.VII.1922.
Zaposlio se u struci 29.1.1923.
godine. U v o j n o j službi proveo je
t r i i pol godine, a nekoliko mjeseci
r a d i o je izvan s t r u k e . S t r u č n i ispit
za samostalno v o đ e n j e Sum. gospod a r s t v a položio je 1924. godine u
Beogradu.
P r e m a p r o n a đ e n i m podacima, 1923. p o s t a v l j e n je za Šumarskog i n ž e n j e r s k o g p r i s t a v a kod
Gospodarstvenog ureda I. Banske
imovne općine u Glini, zatim kod
t a k s a c i j e Gospodarstvenog u r e d a
S l u n j s k o - b a n s k i h imovnih općina
u P e t r i n j i , odakle je 1925. premješten u Dvor, pa ponovo u P e t r i n j u .
Godine 1926. unaprijeđen je za Sum.
inženjera, a 1927. p r e m j e š t e n k Dir e k c i j i Suma S l u n j s k e imovne općine u K a r l o v c u .
N a k o n toga 1932. p o s t a v l j e n
je za Šumarskoga kotarskoga refer e n t a kod K o t a r s k o g a nacelstva u
K r a p i n i , a 1935. p r e m j e š t e n je za
v.d. d i r e k t o r a I I . B a n s k e imovne
općine u P e t r i n j i . Zatim, 1937. prem j e š t e n je k O d j e l u za Sumarstvo
B a n s k e u p r a v e u Zagrebu, a 1940.
k O d s j e k u za v r h o v n i Sumarski
nadzor p r i M i n i s t a r s t v u Suma i rud n i k a u Beogradu. Od 1955. do 1957.
r a d i o je u I n s t i t u t u za Sum. i lovna
i s t r a ž i v a n j a u Zagrebu.
Odlikovan je O r d e n o m Sv.
Save 4. r e d a (1937.).
303
LITEBATUBA
*** SL: 1923., s. 188, 312; 1924., s. 383;
1925., s. 630, 767; 1926., s. 517; 1927., s. 205;
1932., s. 632; 1935., s. 534; 1937., s. 495, 694;
1939., s. 376; 1940., s. 187.
BorosiC, J.: SIS, s. 5, 58, 95.
*** SN, S. 353.
*** S l M , s. 118.
M I L I ć , Žarko, iz K o p r i v n i c e , dipl.
ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je na Š u m a r s k o m
o d j e l u skol. g. 1933.-34., a diplomirao 5.X.1937.
P r e m a p r o n a đ e n i m podacima, 1940. p r e m j e š t e n je kao Sum.
v j e ž b e n i k od Sum. u p r a v e I I . banske imovne općine u P e t r i n j i k
Sum. u p r a v i u D v o r u iste imovne
općine za u p r a v i t e l j a . N a k o n toga,
1941. p r e m j e š t e n je iz D v o r a k Ravnateljstvu Suma Đurđevačke imovne općine u B j e l o v a r u , gdje se nalazio i 1943. godine.
D r ž a v n i s t r u č n i ispit položio
je 1942. godine. Bio je elan H S D
od 1940.
LITEBATUBA
*** SL: 1940., s. 38, 161, 565; 1941., s. 31;
1943., s. 24, 32.
BorosiC, J.: SIS, s. 8., ( I I I . god.).
*** SN, S. 358.
M I L I N K O V I Ć , Ivan, iz Gospića,
dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je na Sum. odjelu
skol. g. 1932.-33., a d i p l o m i r a o 10.
III.1936.
D r ž a v n i s t r u č n i ispit položio
je 1939. pa je kao Sum. v j e ž b e n i k
p r e m j e š t e n od D i r e k c i j e Suma na
S u š a k u k Š u m a r i j i P l i t v i č k i Ljeskovac, gdje je 1940. p o s t a v l j e n za
Sum. p r i s t a v a i u p r a v i t e l j a Šumarije. God. 1941. p r e m j e š t e n je Ravn a t e l j s t v u drž. Suma u Gospiću, a
1942. p o s t a v l j e n je za u p r a v i t e l j a
Š u m a r i j e u Gospiću i p r e m j e š t e n
r a v n a t e l j s t v u Suma u B j e l o v a r u
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
svojstvu Sum. p r i s t a v a . U 1944. ponovo je u službi p r i R a v n a t e l j s t v u
Suma u Gospiću.
Ostali podaci nisu nam poznati.
Bio je elan H S D .
LITEBATUBA
*** SL: 1939., s. 410, 714; 1941., s. 153,
329; 1942., s. 219, 269; 1944., s. 76.
*** SN, S. 357.
M I L I N K O V I Ć , Leon, (Karlovac,
12.1.1966.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin A n t u n a i Ane r. VukoviC.
H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu je
agronom, a m a j k a medicinska sestra. Osnovnu je Školu završio u Mahienom 1980., a Š u m a r s k u školu
1984. godine u K a r l o v c u .
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 2.X.1992. iz p o d r u č j a
uzgajanje Suma. N a p i s a o je i obranio d i p l o m s k i r a d pod naslovom
"Problematika p o m l a đ i v a n j a hrast o v i h sastojina u p o k u p s k o m bazenu".
Nakon diplomiranja pripravnički staž o d r a d i o je u Š u m a r i j i
Ozalj, zaposlivši se stalno 12.X.1992.
godine. S l i j e d i p r e m j e š t a j u US
K a r l o v a c u O d j e l za u r e đ i v a n j e Suma na poslove pomoćnoga taksatora. Uskoro se v r a t i o se u Š u m a r i j u
Ozalj za r e v i r n i k a . Do i m e n o v a n j a
upraviteljem Šumarije Ozalj (4.XI.
1994.) neko je vrijeme r a d i o na ure-
204
đ i v a n j u Suma UŠ S p l i t u sastavu
k a r l o v a č k e taksacije.
LITEBATUBA
***SL 1-2, s. 65.
Posl. izvješće "HS" 1995., s. 63.
*** Sum. škola Karlovac, 1997, s. 101,
103,133.
M I L I N K O V I Ć , Petar, (Vinkovci,
2.1.1956.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a r t i n a i B a r b a r e r. Rukavina. H r v a t , k a t o l i k . P o t j e č e iz
obitelji KV radnika: majka mu je
k u h a r i c a , a otac b r a v a r . Školovao
se u Gospiću: osnovnu je Školu završio 1970, a m a t u r i r a o na gimnaziji
u Gospiću 1974.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1979. godine.
R a d u struci započeo je u Gospiću kao samostalni t a k s a t o r . U
ŠG "Lika" radio je od 1979. do 1982,
a 1983, prelazi u RO "Šumarstvo na
krsu" Gospić i u p r a v i t e l j je Šumarije Gospić. U s l i j e d i l o je r a d n o mjesto s e f a O d j e l a za u r e đ i v a n j e Suma (1984.) i t e h n i č k o g d i r e k t o r a
OOUR-a za i s k o r i s c i v a n j e Suma
Gospić (1985.). Od 1986. do 1990. bio
je stručni suradnik pripreme rada
u ŠG "Lika" Gospić.
N a k o n r e o r g a n i z a c i j e Sumarstva, od 1991. do 1993. r a d i o je u JP
"Hrvatske Sume" u svojstvu rukovoditelja Proizvodnog odjela UŠ
Gospić. Od 1993. r a d i u D i r e k c i j i
"HŠ" Z a g r e b na m j e s t u stručnoga
s u r a d n i k a Službe za p r o i z v o d n j u .
Od 1.VII.1995. r u k o v o d i t e l j je Kom e r c i j a l n e službe D i r e k c i j e .
Član je H Š D , ogranak Gospić.
Živi u Zagrebu.
LITEBATUBA
***SL 1-2/95., s. 57.
Posl. izvješće "HS" 1995, s. 5.
M I L I N O V I Ć , Dražen, (Požega, 8.
VIII.1969.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin B r a n k a , z a n i m a n j e m stolara. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i državH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
ljanstva. ZavrSivSi s r e d n j u d r v a r sku školu 1987. godine, upisao se na
Š u m a r s k i f a k u l t e t Sveučilišta u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je na Šumarskom odjelu 28.IV.1997. iz iskorisćivanja Suma, napisavSi i o b r a n i v š i
d i p l o m s k i r a d pod naslovom "Analiza t r o š k o v a e k s p l o a t a c i j e Suma."
M I L I N O V I Ć , Petar, (Zagreb, l.X.
1955.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a t e i Tereze r. Kordic.
H r v a t s k e narodnosti i državljanstva. R o d i t e l j i su mu po z a n i m a n j u
bili službenici. Školovao se u Zag r e b u : o s n o v n u je Školu završio
1971., a X I V . g i m n a z i j u "25. maj"
1975. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1988.
Radi na mjestu revirnika
(1997.) u Š u m a r i j i Dugo Selo, UŠ
Zagreb. S o b i t e l j i živi u Sv. I v a n u
Zelini kod Zagreba.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 64.
M I L K O V I Ć , Dragan, (Gospić, 29.
X.1972.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Bože, h r v a t s k o g je državljanstva. Roditelji su mu službenici.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
26.VIII.1996. god. s naslovom diplomskog r a d a "Štetnici cesera obične jele (Abies alba Mili.) na pod r u č j u Like", znanstvenog područja zaštita Suma.
M I L K O V I Ć , Ivan, iz PeruSica, Sumarski nadsavjetnik.
Šumarstvo je apsolvirao 1899.
na Gosp.-Sumarskom učilištu u Križevcima. P r e m a p r o n a đ e n i m podacima, kao Sum. t e h n i č k i d n e v n i c a r
imenovan je 1901. Sum. vježbenikom kod Otočke imovne općine.
N a k o n položenog državnog
ispita, od 1902. pa do 1926. r a d i o je
na p o d r u č j u Đ u r đ e v a č k e imovne
305
općine, n a j p r i j e kao Sum. t e h n i č k i
dnevnicar, a 1903. imenovan je Šum a r s k i m vježbenikom, z a t i m 1904.
Sum. pristavom, 1906. k o t a r s k i m Šum a r o m u Đ u r đ e v c u , pa nadsumarom, 1920. Sumarnikom, a 1925.g.
u m i r o v l j e n je kao Sumarnik u Bjelovaru. I s t e godine ponovno je u
službi, u svojstvu Sumarnika, u Bjelovaru. K a o k o t a r s k i Šumar, 1926.
p r o m a k n u t je za Sum. n a d s a v j e t n i ka i premješten za upravitelja Šumske u p r a v e u D e l i b l a t u , D i r e k c i j e
Suma A p a t i n ( V o j v o d i n a ) .
Bio je elan H S Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1901., s. 614., s. 1902., s. 299; 1903.,
s. 83; 1904., s. 92; 1906., s. 69; 1920., s. 369;
1925., s. 136, 697; 1926., s. 71, 519.
Borosić, J.: SIS, s. 20.
*** HSD 1846-1996., s. 160.
M I L K O V I Ć , Ivica, (Trnovac, Gospić, 15.11.1962.), mr. sc., d i p l . ing.
Sumarstva.
Sin L u k i n . H r v a t . P o t j e č e iz
z e m l j o r a d n i č k e obitelji. S r e d n j u
školu završio je u Gospiću skol. g.
1980.-81. i o d m a h se upisao na Šum a r s k i f a k u l t e t u Zagrebu.
D i p l o m i r a o je Sumarstvo 1.
IV.1986. godine. Na istom f a k u l t e tu s t u d i r a o je i poslijediplomski
studij iz znanstvenoga područja
uređivanje
Suma.
Zaposlen je u Službi za uređ i v a n j e Suma JP " H r v a t s k e Sume"
p.o. Z a g r e b na m j e s t u struc. suradn i k a za k a t a s t a r Suma (1995.).
M I L K O V I Ć , Marijana, (Gospić,
25.V.1963.), dipl. ing. Sumarstva.
Kćer Antina, H r v a t i c a po nacionalnosti i d r ž a v l j a n s t v u . P o t j e če iz z e m l j o r a d n i č k e obitelji. Sredn j u školu završila je 1982. godine.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a l a na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
6.XII.1993. s naslovom diplomskog
r a d a V r i j e m e p r i j e l a z a za sastojinu kao cijelinu, kao p o k a z a t e l j
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
za sjecne z a h v a t e u odsjeku 82 G.j.
J a d o v n o - J azbine".
M I L K O V I Ć , Simo, (Slunj, 1927.),
dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Sumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
na Š u m a r s k o m odjelu, Sumsko-gospodarskom s m j e r u skol. g. 1953.54., a d i p l o m i r a o 29.VII.1954.g.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, prvo zaposlenje dobio je u ŠG
"Javornica" Ogulin (od 1960. ŠG
Ogulin), radeći p r e t e ž n o na poslovima uzgoja, z a š t i t e i u r e đ i v a n j a
Suma. U povodu 100. o b l j e t n i c e organiziranoga Sumarstva na ogulinskom p o d r u č j u j e d a n je od organiz a t o r a uspješnog s a v j e t o v a n j a na
t e m u g o s p o d a r e n j a Sumama prebornog p o d r u č j a u Ogulinu - u lis t o p a d u 1979. Godine 1973. n a p u š t a
o p e r a t i v u i odlazi u Šumarsku inspekciju, n a j p r i j e u R e p u b l i č k i komitet za poljoprivredu i Sumarstvo
(1973.-1980.), pa u Z a j e d n i c u općina R i j e k a (1981.-1990.) i na k r a j u u
Ministarstvo poljoprivrede i Sumarstva kao Sumarski i lovni inspektor.
Bio je a k t i v a n elan Saveza
Sumarskih d r u š t a v a H r v a t s k e i sur a d n i k Š u m a r s k o g a lista.
U m i r o v l j e n je 1995.g. Živi u
Rijeci.
BADOVI
Prilog sumsko - proizvodnom
vrednovanju tala na ogulinskom području, (s Ma-
rtinović, J.). Sum. list 7-8, 1966., s. 361-374.
Sezonske promjene sadržaja
vlage u
tlu i mineralnih hraniva iglica u kulturi
običnog bora (P. silvestris L.) i američkog
borovca (P. strobus L.) kraj Ogulina, (s
Martinović, J, Komlenović, N.). Sum. list
3- 4,1967., s. 111-121.
Kloroza obične smreke u mladim kulturama na području vristina, (sa Komlenović, N., Martinović, J.). Sum. list 3-4, 1969.,
s. 92-103.
Oospodarski postupci u državnim prebornim
sumama
ogulinskog područja
u
svjetlu propisa osnove gospodarenja. Sum.
206
list 11-12,1979., s. 561-567.
Gospodarske jedinice "Veljun",
Tržicka šikara" i "Zalije". Ekolosko-gospodarski
tipovi i meliorativni zahvati, (s. Pelcer, Z.,
Cestar, D„ KaliniC, M.). Badovi 1, 1996.,
Si J, s. 1-59.
LITEBATUBA
*** SN, s. 368.
*** Pov. sumarstva Hrvatske 1846.-1976.,
s. 25, 56,118, 418.
*** S l M , s. 44,134,148,152,153,178.
*** H S D 1846-1996., s. 279.
M I L K O V I Ć , rođ. B R I Š K I , Izabela, vid. 1. k n j i g u ( A - F ) , str. 159.
M I L O B A R , F„ dr. sc., prof. na Bum.
akademiji.
P r e d a v a o je od 1914. do 1916.
n a Š u m a r s k o j a k a d e m i j i prislonjen o j uz M u d r o s l o v n i f a k u l t e t u Zagrebu kolegij pod nazivom narodno gospodarstvo i financijska znanost.
LITEBATUBA
*** SN, S. 98.
M I L O B A R A , Damir, ( P a k r a c , 27.
VI.1968.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin L o v r e i MiluSke r. Novak. H r v a t , katolik. Otac mu je računovođa, a m a j k a r a d n i c a . Osnovnu i s r e d n j u n a o b r a z b u stekao je u
D a r u v a r u . I s p i t zrelosti položio je
1987. u CUO, a Sumarstvo je studirao na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u .
D i p l o m i r a o je 1993. godine.
Nakon diplomiranja radio je
u OpCim poslovima kao r e v i r n i k
p r i p r a v n i k . R e v i r n i k je u Š u m a r i j i
Daruvar, US Bjelovar (1995.).
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 62.
MILOŠ, Božica, (Micetinac, Đ u r đevac, 25.XII.1966.), dipl. ing. Sumarstva.
Kćer Stjepana, potječe iz zeml j o r a d n i č k e obitelji. H r v a t s k e j e
nacionalnosti i državljanstva. SredH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
n j u Školu, odgojno obrazovnog usm j e r e n j a m a t u r i r a l a je godine 1986.
k a d a i u p i s u j e Sumarstvo.
Diplomirala je na Šumarskom
f a k u l t e t u u Z a g r e b u 17.XI.1993.
god. sa naslovom diplomskog r a d a
"Ostecenost Šumskog drveća u različitim s a s t o j i n a m a G J Đ u r đ e v a čke nizinske Sume", znanstvenoga
p o d r u č j a ekologija Suma.
M I L O Š E V I Ć , Denis, (Požega, 27.
VII.1971.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin L u k e i A n k e r. Tesari.
H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere. P o t j e če iz Sumarske obitelji: otac mu je
dipl. ing. Sumarstva, a m a j k a profesorica. Osnovnu i s r e d n j u naob r a z b u postigao je u r o d n o j Požegi. M a t u r i r a o je na S r e d n j o j elekt r o t e h n i č k o j školi 1990.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu
17.1.1997. iz znanstvenog p o d r u č j a
uređivanje Suma. Napisao je i obranio d i p l o m s k i r a d pod naslovom
"Usporedba p r i r a s t a b u k v e na sil i k a t u i dolomitu". P r o m o v i r a n je
u zvanje dipl. ing. Sumarstva 24.IV.
1997. god.
U d r ž a v n u službu s t u p a l . I V .
1997., r a d e ć i kao p r i p r a v n i k na poslovima p r o j e k t i r a n j a Sumskih cesta u UŠ Požega. Zbog p o t r e b e za
s t r u č n i m Šumarskim k a d r o v i m a u
Lici, 1 5 . V I I I . 1997. prelazi u UŠ
Gospić, p r i m i v š i r a d n o m j e s t o rev i r n i k a u obnovljenoj Š u m a r i j i Donji Lapac.
P r e d p o v j e r e n s t v o m H L S 10.
XII.1997. godine položio je ispit za
ocjenjivača lovačkih t r o f e j a .
M I L O Š E V I Ć , Josip, (Ledenice,
Novi Vinodolski, 2.IV.1945.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin P e t r a i Dragice r. B u t k o vic. H r v a t , rimokatoličke vjere. Otac
mu je bio Sumski r a d n i k , a m a j k a
domaćica. Osnovnu je Školu zavr-
307
sio u Novom Vinodolskom 1960., a
S r e d n j u Šumarsku Školu u Delnicama 1964.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagr e b u . D i p l o m i r a o je na ŠG odsjeku
1973. godine.
P r v o zaposlenje dobiva u drvn o j i n d u s t r i j i . P r i p r a v n i č k i staž
započeo je 1.IV.1974. u p i l a n i RO
Dl "Milan M a t a i j a " u Novom Vinodolskom, r a d e ć i na m j e s t u poslovođe u smjeni. Od 1976. do 1984. u
istom je poduzeću d i r e k t o r općeg i
kadrovskog sektora, a n a k o n toga
do 1986. t e h n i č k i je r u k o v o d i t e l j u
t v o r n i c i "Novokal".
Osnivanjem Goransko-primorskoga ŠG Delnice, prelazi u Šumarsku s t r u k u i 1.V.1986. p o s t a j e rukov o d i t e l j Sekcije za u r e đ i v a n j e Suma u Senju, a t i j e k o m 1991. i 1992.
s t r u č n i je s u r a d n i k za analizu poslovanja O d j e l a za plan UŠ S e n j
JP H r v a t s k e Sume . Od 1.II.1992.
s t r u č n i je s u r a d n i k za iskoriscivan j e Suma O d j e l a za p r o i z v o d n j u
UŠ Senj, s t a c i o n i r a n u Novom Vinodolskom.
Od s t r u k o v n i h u d r u g a dugogodišnji je elan H Š D , a od polit i č k i h SK (od 1961.), d a n a s S D P - a .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/1995., s. 67.
M I L O Š E V I Ć , Luka, (Mijaci, Požega, 7.III.1941.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M i l a n a i Milke r. MiloSevic. H r v a t , h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n stva. P o t j e č e iz r a d n i č k e obitelji.
Osnovnu je Školu završio u B u c j u
1959, a S r e d n j u Šumarsku za k r s u
S p l i t u 1964. god.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG o d j e l u
Šumarskoga f a k u l t e t a 25.XII.1969.g.
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i o je
u ŠG Požega, u o d j e l u za uređivan j e Suma, zaposlivši se 19.1.1970.g.
Slijedi r a d n o m j e s t o t a k s a t o r a , a
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
od 1977. do 1990. obnaša dužnost
v o d i t e l j a Službe za u r e đ i v a n j e Sum a Š G Požega. O s n i v a n j e m J P
" H r v a t s k e Sume" - UŠ Požega, 1991.
imenovan j e n a j p r i j e u p r a v i t e l j e m
Š u m a r i j e K a m e n s k a , a od 1992.g.
s t r u č n i m s u r a d n i k o m za u z g a j a n j e
Suma p r i UŠ Požega, na kojem se
m j e s t u nalazio i prigodom bilježenja ovih podataka, početkom
1998. godine.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 60.
M I L O Š E V I Ć , Slavko, (Lic, Delnice, 31.X.1940.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin je Mate i Antonije r. Starcevic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu
je bio r a d n i k , a m a j k a domaćica.
Osnovnu je školu p o h a đ a o u L i c u
(6 r a z r e d a ) i Rijeci, okončavši je
1955.g. Završio je s r e d n j u Šumarsku školu u K a r l o v c u 1959. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu, gdje je d i p l o m i r a o na Šum a r s k o m o d j e l u 17.VI.1964.
Š u m a r s k u k a r i j e r u započeo
je u ŠG. Delnice - Š u m a r i j a F u žine 1.XII.1965. N a k o n p r i p r a v n i čkog staža, 18.IV.1966.g. prelazi u
Poslovno u d r u ž e n j e "Drvo" R i j e k a ,
gdje p u n i h osam godina r a d i na
poslovima u r e đ i v a n j a u t a d a š n j o j
Sekciji za u r e đ i v a n j e Suma.
308
K a d se r a s f o r m i r a l a Sekcija
za u r e đ i v a n j e Suma 1974.g„ u istom
u d r u ž e n j u , k a s n i j e "Drvo" R i j e k a
i m p o r t - e x p o r t , prelazi na poslove
trgovine i to n a j p r i j e kao sef poslovnice (1974.-1990.), a zatim u
svojstvu d i r e k t o r a sektora.
Od l.I.1997.g„ k a d većinski
vlasnik "Drva" p o s t a j e t v r t k a Finvest C o r p o r a t i o n d.d. Čabar, imenovan je v o d i t e l j e m s e k t o r a drvn i h proizvoda, na kojem se radnome m j e s t u nalazio do p i s a n j a ovih
redaka.
Živi u Rijeci.
LITEBATUBA
*** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 82,132.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 230.
M I L O Š E V I Ć , Ilija, ( D o n j i Lapac,
L i k a , 4.VII.1937.), dipl. ing. Sum.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je na
vec osamostaljenom Šumarskom fak u l t e t u , na Š u m a r s k o m o d j e l u 2.X.
1962. godine.
M I L U T I N O V I Ć , Dušan, dipl. ing.
Sumarstva.
Š u m a r s t v o je počeo s t u d i r a t i
u Z e m u n u . Iz ŠL saznajemo (1940.,
s. 183.) da je "Ing. DuSan Milutinovic, diplomirani inženjer Sumarstva, postavljen za Šumarskog vježb e n i k a kod Šumske u p r a v e u Glini
- D i r e k c i j a Suma Zagreb". P r e m a
spo- menici "Šumarska n a s t a v a u
H r v a t s k o j 1860-1960" (s. 335-336)
s a z n a j e m o da je poginuo u I I . svj.
r a t u kao ž r t v a f a š i z m a .
M I L U T I N O V I Ć , Sava, iz BelegiSa, S r i j e m , Sum. n a d s a v j e t n i k .
Sumarstvo je apsolvirao 1892.
na Gosp.-Sumarskom učilištu u Križevcima. D r ž a v n i ispit položio je
1898. godine.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
od 1899. do 1930. r a d i o je kod PeH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
S r e m s k o j Mitrovici. K a o Sum. vježbenik, p r e m j e š t e n je 1899. od Kot a r s k e Šumarije u K l e n k u Gospod a r s t v e n o m u r e d u imovne općine,
1901 imenovan je Sum. pristavom,
1905. r a d i o je kao Šumar u Šumariji Bosut, a 1910.g. imenovan je nadSumarom. Godine 1921., kao n a d s u m a r n i k , obnašao je dužnost upravitelja Gospodarstvenog ureda
imovne općine, a 1923. imenovan je
Sum. n a d s a v j e t n i k o m . Od 1926. do
1930. d i r e k t o r je D i r e k c i j e Suma u
Srem. Mitrovici.
Odlikovan je Ordenom Sv. Save 4. r e d a (1923.).
Bio je elan H S Š D , k a s n i j e
BADOVI
Postanak i napredovanje sumsko - poljskog gospodarstva, napose kod imovne općine petrovaradinske. Sum. list 1901., s. 281287.
Sumarske viesti o sibirskoj Busiji. Sum.
list 1902., s. 443-450.
LITEBATUBA
*** SL: 1898., s. 462; 1899., s. 147; 1901., s
316; 1905., s. 462; 1910., s. 155; 1921., s. 148;
1923., s. 185, 253; 1926., s. 71; 1930., s. 97.
Borosić, J.: SIS, s. 19.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 57,
200.
Pov. sumarstva H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 89, 409.
M I L J A N I Ć , Miho, (Uskoplje, Konavle, 28.1.1942.) dipl. ing. Sumarstva.
Sin Đ u r e i S t a n e r. V l a h u t i n .
H r v a t s k e narodnosti. R o d i t e l j i su
mu bili zemljoradnici. Osnovnu Školu završio je u U s k o p l j u 1952., a
K l a s i č n u gimnaziju u D u b r o v n i k u ,
m a t u r i r a v š i 1960. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu
1965. godine.
Od siječnja 1968. radi u Rezerv a t u "Lokrum" D u b r o v n i k , n a j p r i je u svojstvu referenta, a z a t i m kao
209
direktor. Od svibnja 1972. pa slijedećih pet godina voditelj je Odjela za zaštitu prirode Zavoda za
zaštitu spomenika k u l t u r e i prirode Dubrovnik, da bi se u kolovozu 1977. ponovno vratio u Rezervat 'Lokrum', u kojem razdoblju
od 1982. do 1986. obnaša dužnost
direktora. Istodobno je i d i r e k t o r
Uprave NP "Mljet" (1975.-1979.). Tijekom slijedeće dvije godine (1986.1988.) na dužnosti je t a j n i k a za narodnu obranu, ujedno i elan Izvrsnoga vijeća SO Dubrovnik.
Kolovoza 1988.g. dipl. ing. Miho MiljaniC imenovan je direktorom Republičkoga zavoda za zaštitu prirode RH u Zagrebu, na k o j o j
dužnosti, ovisno o statusu službe
zaštite, ostaje do k r a j a 1997. Tako
je neko vrijeme zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu kult u r n e i prirodne baštine, dok sada
(1997.) obnaša dužnost načelnika
Odjela za opCu p r o b l e m a t i k u zaštite prirode u U p r a v i za zaštitu kulturne i prirodne baštine u Ministarstvu k u l t u r e . U dva m a n d a t a bio
je elan Savjeta za zaštitu prirode
H r v a t s k e i elan Stručne službe za
zaštitu prirode R S I Z A - a u oblasti
kulture.
Osim operativnim zadaćama
cijeli r a d n i vijek bavio se organizacijom djelatnosti zaštite prirode, posebice u izradi nacrta i donoH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
šenju Z a k o n a o z a š t i t i prirode
(1994.) te ostalih provedbenih propisa koji iz njega proizlaze, kao i
provedbi t i h propisa.
Mnogo pažnje i t r u d a posvećivao je znanstvenoj i s t r u č n o j promidžbi zaštićenih dijelova prirode,
bilo pri izradi (kao autor ili suradnik) stručnih vodica ili TV-filmova. Od potonjih se ističe: Otok Lokrum, E l a f i t i , N P Mljet, N P Risnjak, NP Paklenica, NP Kornati
i dr.
Organizator je vise znanstvenih skupova, posebice onih prigodom obljetnica ustanovljenja pojedinih nacionalnih parkova. P o v r h
toga dipl. ing. Miho MiljaniC zaslužan je za pisanje i o b j a v l j i v a n j e
v r i j e d n i h knjiga poput knjige "Nacionalni parkovi Hrvatske", "Crvena knjiga zaštićenih i ugroženih
b i l j n i h vrsta Hrvatske", "Prirodna
baština Hrvatske" i dr.
Član je H S D i H r v a t s k o g
ekološkog društva.
Živi u Zagrebu.
LITEBATUBA
Frkovič, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , 1993.,
s. 190, 426.
*** SL 1-2/1995., s. 55.
M I L J E V I Ć , Milan, (Sisak, 22.XI.
1964.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Steve i Zorke r. Miljevic.
Srbin, pravoslavne vjere. R o d i t e l j i
su mu bili poljodjelci. Osnovnu je
Školu završio u P e t r i n j i , a srednju
Šumarsku Školu u Karlovcu 1983.
godine.
Sumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 23.IY.1990. godine.
Po završetku s t u d i j a prvo
zaposlenje dobiva pri US Sisak Šumarija Petrinja. Ne okončavši ni
pripravnički staž, pred početak Domovinskog rata napušta službu, odselivSi se u SR Jugoslaviju.
310
M I L J O V S K I , Pavle, (Resen, Makedonija, 17.YII.1940.), dipl. ing.
Sumarstva.
Sin H r i s t e i V a s i l k e P a t r c e ve. M a k e d o n s k e nacionalnosti, hrvatskoga d r ž a v l j a n s t v a , pravoslavne vjere. R o d i t e l j i su mu bili službenici. Osnovnu je Školu završio u
Resenu 1955, a na S r e d n e m Sumarskom učilištu u K a v a d a r c i m a mat u r i r a o je 1959. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1974. godine.
K a o Sumarski t e h n i č a r r a d i o
je godinu d a n a u M a k e d o n i j i , a
n a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio se na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu u
svojstvu stručnog s u r a d n i k a u Katedri, odnosno Z a v o d u za uzgajan j e Suma, na kojem se m j e s t u nalazi i prigodom b i l j e ž e n j a ovih pod a t a k a (1997.).
Časnik je ( p o r u č n i k ) Domovinskog r a t a u H r v a t s k o j vojsci.
Član je H r v a t s k o g ekološkog
društva i HŠD.
LITEBATUBA
***SL 1-2,1995., s. 55.
M I L J U Š , Nikola, rod. 6.II.1886. u
S r b u , L i k a , Sum. ing, Sum. inspektor.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskoj akademiji u Zagrebu u
t r a j a n j u od osam semestara. Apsolvirao je 1910. godine. N a k o n sto je
odslužio vojni rok, u t r a j a n j u od
godinu dana, zaposlio se 1.1.1912. u
Šumarskoj struci. S t r u č n i je ispit
položio 1915.g. u Z a g r e b u .
P r e m a nepotpunim podacima,
cesto je p r e m j e š t a n za v r i j e m e službe. Godine 1922. Sumarski je nadi n ž e n j e r Šum. odsjeka u S a r a j e v u ,
zatim je 1923. t a j n i k G e n e r a l n e dir e k c i j e Suma u Beogradu, Sumarski s a v j e t n i k D i r e k c i j e Suma u Sar a j e v u i iste je godine vraćen u istom svojstvu u Beograd. Godine
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
1926. nalazio se kao Sum. nadsavj e t n i k kod D i r e k c i j e Suma u Sarajevu, z a t i m u Šum. u p r a v i u Bosanskoj Dubici; 1927. p r e m j e š t e n je u
Sarajevo, a zatim u A p a t i n (Vojvodina).
Od 1928. do 1929. ponovo r a d i
u S a r a j e v u . S l i j e d e novi premješt a j i : kao visi Sum. savjetnik, r a d i o
je 1931. kod B a n s k e u p r a v e u Splitu, 1932. u O d j e l j e n j u za Sumarstvo
M i n i s t a r s t v a Suma i r u d n i k a u Beogradu; 1935. r a d i u B a n j a L u c i
kod D i r e k c i j e Suma, a 1937.g. kod
B a n s k e u p r a v e u S a r a j e v u . God.
1938. bio je Sum. i n s p e k t o r na Cetin j u (Crna Gora).
Od 1939. do 1940. d i r e k t o r je
D i r e k c i j e Suma u B a n j a Luci, a
1940, kao Sumarski inspektor, prem j e š t e n je opet M i n i s t a r s t v u Suma
i r u d n i k a , O d j e l j e n j e za u p r a v u drž a v n i h Suma, u B e o g r a d u .
Odlikovan je Ordenom Jugosl.
k r i ž a 4. r e d a (1939.).
LITEBATUBA
*** SL: 1915., s. 222; 1922., s. 115; 1923., s.
235, 383, 569; 1926., s. 343, 556; 1927., s. 106,
490; 1928., s. 157; 1929., s. 302; 1931., s. 388;
1932., s. 487, 563; 1935., s. 599; 1937., s. 271;
1938., s. 534; 1939., s. 714, 715; 1940., s. 50;
1941., s. 18.
BorosiC, J.: SIS, s. 4, 30, 83.
*** SN, s. 103.
M I L J U Š , Rade, (Omsica, Gračac,
29.XI.1950.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Nikole i A n đ e r. Jaksic.
S r p s k e narodnosti, h r v a t s k o g a državljanstva, pravoslavne vjeroispovijesti. P o t j e č e iz z e m l j o r a d n i č k e
obitelji. Osnovnu je školu završio
u Omsici 1966. M a t u r i r a o je u Gračacu 1970. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1979. godine.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se u trgovačkom poduzeću "Visocica" Gospić, p r e d s t a v n i š t v o Zagreb.
P o s l i j e toga r a d i o je kao r e f e r e n t
za p r o j e k t i r a n j e , nadzor i investi-
311
cije ŠG Sisak, z a t i m r a d i o je na
m j e s t u r e v i r n i k a u Š u m a r i j i Pokupsko. P o t o m , k a d se reorganiziralo h r v a t s k o Sumarstvo, zaposlen
je u JP " H r v a t s k e Sume" kao stručni s u r a d n i k za z a š t i t u na r a d u
UŠ Sisak. S a d a je (1997.) s t r u č n i
s u r a d n i k za investicije UŠ Sisak.
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2/95., s. 65.
Godine 1965. odlazi u F r a n cusku gdje u mjestu Argenteuil k r a j
P a r i z a radi u poduzeću S I T A B (ind u s t r i j s k a s t o l a r i j a ) do 1971, najprije dvije godine kao sef proizvodnje, a zatim kao "agent de planning".
U Z a g r e b u je 1971. položio
ispit za v a n j s k u trgovinu, pa je bio
p r e d s t a v n i k "Exportdrva" Z a g r e b
za F r a n c u s k u (1971.-1977.). Od 1977.
do 1993. r a d i o je samostalno na poslovima uvoza i izvoza H r v a t s k a F r a n c u s k a . Umirovljen je 1993. i živi u M i m i c a m a kod Omiša, a povremeno u Parizu.
Član je Saveza h r v a t s k i h društava u P a r i z u .
B a v i se k n j i ž e v n i m radom.
K n j i ž e v n i k r u g Split objavio m u
je 1993. na 320 s t r a n i c a r o m a n "Bez
predaha".
LITEBATUBA
*** SN, s. 369.
MIMICA, Ante, Brat, (Mimice, Omis, 25.IY.1928.), dipl. ing. Šumarstva.
Sin B r a n i m i r a i M a r i j e r. Mimica. H r v a t , r i m o k a t o l i k , h r v a t skoga i f r a n c u s k o g a d r ž a v l j a n s t v a .
P o t j e č e iz obitelji, po t r a d i c i j i , pol j o d j e l a c a i pomoraca. Osnovnu je
školu završio u M i m i c a m a 1939., a
r e a l n u gimnaziju u S p l i t u 1947.
D i p l o m i r a o je 2.IV.1959. godine na Š u m a r s k o m odjelu, ŠG odsjek, P o l j o p r i v r e d n o - Šumarskoga
f a k u l t e t a Sveučilišta u Z a g r e b u .
N a k o n d i p l o m i r a n j a nije se
zaposlio u Šumarskoj struci, nego
(1959.) u Dl poduzeću "Brezovica"
Sisak kao r u k o v o d i t e l j i z g r a d n j e i
razvoja. Od 1961. do 1965. r a d i u
P r i v r e d n o j komori u Splitu na mjestu Sefa Odsjeka za Šumarstvo i
d r v n u i n d u s t r i j u . P o v r e m e n o je u
Š u m a r s k o j školi za krs u Splitu predavao h o n o r a r n o uzgajanje Suma i
lovstvo (1961.-1965.).
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M I N D O R F E R , Ljudevit, iz L u d
brega, dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i j Sumarstva započeo je
na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu, a dovršio ga na GospodarskoSumarskom f a k u l t e t u u koji je prerasla akademija. Apsolvirao je skol.
g. 1920.-21, a d i p l o m i r a o 16.1.1922.g.
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 353.
M I N G A Z Z I , Ljudevit, (Timisoara, R u m u n j s k a , 1815. - Ogulin, 20.
X.1888.), n a d s u m a r .
Š u m a r s t v o je ucio i završio u
Š u m a r s k o m učilištu u M a r i a b r u n n u ( A u s t r i j a ) . Od 1841. bio je u
K r a j i š k o j Šumarskoj službi, kao
Šumar kod Ogulinske pukovnije,
gdje je 1844. god. p r o m a k n u t u cin
"waldbereitera", a 1859, prigodom
organizacije Sumarstva u K r a j i n i ,
imenovan je nadSumarom. Godine
1871, pri reorganizaciji, premješt e n je u svojstvu n a d s u m a r a I. razreda iz Ogulina k B r o d s k o j k r a j i -
212
Skoj p u k o v n i j i u Vinkovce.
Zbog bolesti iste je godine
umirovljen. Živio je u Ogulinu, gdje
je i u m r o u 74. godini života.
(1937.) i kao d i r e k t o r a D i r e k c i j e
Suma u Novom S a d u (1937.).
Bio j e elan H S S D , k a s n i j e
LITEBATUBA
*** Osobne viesti. U m r o L j u d e v i t Mingazzi, n a d s u m a r u m. SL 11,1888., s. 509.
*** Iskaz p r e m i n u l i h članova H S S D
od 1876. do 1900. SL 1,1901., s. 48.
LITEBATUBA
*** SL: 1911., s. 438; 1916., s. 130,187; 1917.,
s. 276; 1921., s. 93; 1922., s. 849; 1937., s. 545;
1939., s. 52.
Borosić, J.: SIS, s. 4, 32, 85.
*** SN, s. 103.
MIOCIĆ, Denis, ( R i j e k a , 13.111.
1968.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Vaska, H r v a t . S r e d n j u
Školu d r v a r s k o g u s m j e r e n j a završio je u Z a d r u 1989. godine.
S u m a r s t v o je upisao skol. g.
1989.-90. D i p l o m i r a o je na Š u m a r skom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu 25.VII.1996., napisavSi i obranivši d i p l o m s k i r a d pod naslovom
"Strukturne osobine meduncevih
Suma u toplom p o d r u č j u submediterana".
MIODRAGOVIĆ, Dušan, mr. sc.,
dipl. ing. Sumarstva.
Poslijediplomski s t u d i j studirao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. M a g i s t r i r a o je
12.VII.1991.g. iz znanstvenoga podr u č j a iskoriscivanje Suma. P r e m a
d o s t u p n i m nam podacima, n i j e diplomirao na Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu, n i t i je zaposlen u R. H r vatskoj.
M I O D R A G O V I Ć , Bogoljub, iz
Obrenovca, S r b i j a , rod. 20.X.1887„
Sum. ing., visi Sum. s a v j e t n i k .
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskoj akademiji u Zagrebu u
t r a j a n j u od osam semestara. Apsolvirao je 1910. godine. U d r ž a v n u
službu je stupio 1.III.1911. S t r u č n i
je ispit položio 1916. godine u Zagrebu.
Započeo je r a d i t i kao Sum.
v j e ž b e n i k kod P e t r o v a r a d i n s k e
imovne općine u Srem. Mitrovici,
kod koje o s t a j e u službi duže vrijeme. N a k o n položenog stručnog
ispita, imenovan je k o t a r s k i m Šumarom. Godine 1917. nalazio se na
bojišnici. N a d S u m a r o m je imenovan 1921., a 1922. god. p r e m j e š t e n je
iz Š u m a r i j e K l e n a k i p o s t a v l j e n za
Sum. n a d i n ž e n j e r a i u p r a v i t e l j a
Š u m a r i j e P e t r o v a r a d i n s k e imovne
općine u Surcinu, gdje je r a d i o i
1926. godine.
Od 1930., visi je s a v j e t n i k i
v.d. d i r e k t o r a D i r e k c i j e Suma u
Aleksincu, pa ga nalazimo u Nisu
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M I R I ć , Đuro, ( D o n j a D u b r a v a ,
Ogulin, 23.IV.1932.), dipl. ing. Sum a r s t v a , specijalist zaštite Suma.
Sin T a d i j e i M a r i j e r. Zatezalo. H r v a t , h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n stva i pravoslavne vjere. R o d i t e l j i
su mu bili radnici. I osnovnu i
srednju naobrazbu stekao je u K a r lovcu. M a t u r i r a o je na s r e d n j o j Šum a r s k o j školi u K a r l o v c u 1953.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Zagrebu, a d i p l o m i r a o
je na SG odjelu osamostaljenoga
Šumarskoga f a k u l t e t a u Zagrebu
5.III.1962. godine. Na istom je fak u l t e t u 20.XI.1990. godine završio
specijalizacijski s t u d i j iz p o d r u č j a
zaštita Suma.
P r v o r a d n o mjesto dobio je u
Š u m a r i j i G e n e r a l s k i stol ŠG K a r lovac, gdje r a d i kao Sumski tehničar od 14.IX.1955. do 29.11.1956.
N a k o n toga zaposlen je u Š u m a r i j i
P i s a r o v i n a (1.III.1956. - 1.XI.1957.)
Od 1.XI.1957. do 2.III.1963. nalazi
se na s t u d i j u . S l i j e d i r a d u ŠG
Ogulin (16.IV.1962.-31.I.1965.), gdje
313
neko v r i j e m e r a d i u Š u m a r i j i Gom i r j e te u Općini Ogulin i Vrbovsko (1.II.1965.-14.V.1970.).
N e k o l i k o godina nalazi se izvan Sumarske s t r u k e (15.V.1970. 31.III.1974.), a onda dobiva mjesto
u ŠG Zagreb, O O U R Š u m a r i j a Zagreb, gdje se zadržao vise od deset
godina (1.IV.1974.-31.III.1985.), kada u istom gospodarstvu prelazi u
O O U R za Uzgoj i z a š t i t u Suma, ali
tu se zadržao samo do k r a j a godine
(1985.), kada prelazi u R a d n u zajednicu, Z a j e d n i č k e službe (1.1.1986. 31.XII.1990.).
Osnivanjem Javnog poduzeća
" H r v a t s k e Sume" - UŠ Zagreb, 1.1.
1991., kao specijalista za z a š t i t u Suma, imenovan je s t r u č n i m suradnikom za zaštitu suma, s kojeg radnog mjesta 23IV1997. odlazi u m i r o v i n u .
U m i r o v l j e n i č k e d a n e provodi u Z a g r e b u . Član je H r v a t s k o g a
Šumarskoga d r u š t v a .
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 175.
***SL 1-2,1995., s. 64.
M I R K O V I Ć , Milan, (Emil), (Ogar,
Slavonija, 1862. - Irig, 1912.), k o t a r ski Šumar.
Šumarstvo je apsolvirao 1885.
godine na Gospodarsko-Sumarskom
učilištu u K r i ž e v c i m a .
Službu je započeo kod O d j e l a
za u n u t a r n j e poslove Z e m a l j s k e
vlade u Zagrebu, a nastavio kod
Š u m a r i j e P e t r o v a r a d i n s k e imovne
općine u MoroviCu. D r ž a v n i stručni ispit položio je 1891. kao k o t a r ski Sum. p r i s t a v u Sv. I v a n u Zelini,
gdje se nalazio i 1895. u z v a n j u kot a r s k i Šumar. Godine 1896. premješten je u istom svojstvu u Irig,
gdje r a d i do s m r t i 1912. god.
Bio je elan H r v a t s k o - slav.
Sum. d r u š t v a od 1886.
LITEBATUBA
*** ŠL: 1890, s. 375; 1891., s. 239; 1895., s. 325.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
*** Osob. viesti. U m r o Milan Mirković,
k o t a r s k i šumar. ŠL 2,1912., s. 69.
BorosiC, J.: ŠIS, s. 18, (Mirkovic Emil).
M I R T H , Karlo, (Otočac, L i k a , 15.
VII.1917.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin K a r l a i A n t o n i j e r. Certalić. Završio je p u č k u školu u Otočcu, a visu gimnaziju u S e n j u .
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Sumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . Apsolvirao je Skol. g.
1939.-40. na Š u m a r s k o m odjelu, a
d i p l o m i r a o Sumarstvo 20.X.1942.g.
S t u d i j n o v i n a r s t v a završio je u Rimu 1947., Španjolskog jezika i k u l t u r e
u M a d r i d u 1951, a završio je i poslijediplomski studij iz bibliotekarstva i informativnih znanosti na Columbia University u New Yorku 1962.
Bio je izdavač i u r e d n i k novinske službe i časopisa C r o a t i a
P r e s s (1947.-1980.), predsjednik H r vatske akademije u Americi (1958.1968.) i u r e d n i k n j e z i n a glasila
J o u r n a l of C r o a t i a Studies. Bavio
se životom i d j e l o m I v a n a Mestrovića, pa je o njemu napisao dva rada.
N a k o n skoro 40. godina života
u New Y o r k u preselio s e k r a j e m
1993. u Columbiu (South C a r o l i n a )
BADOVI
Apsolventska
ekskurzija
studenata
sumarstva Poljoprivredno - šumarskoga fakulteta u Zagrebu mjeseca srpnja 1940. godine, (sa B. Cividini). Šum. list br. 5, 1941,
s. 187-203 i br. 6, s. 248-264.
Iz uspomena na MestroviCa. Buenos
Aires 1962.
MestroviC u Americi. New Y o r k 1985.
LITEBATUBA
*** ŠL 1939, s. 110; 2000., s. 537.
Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 179.
*** ŠN, s. 360.
*** Povijest sum. H r v . 1846.-1976., s. 413.
M I Š E T I Ć , Berto, (Grabovnica, Čazma, 1.1.1935.), dipl. ing. Sumarstva.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, d i p l o m i r a o je na ŠG odjelu Šumarskoga f a k u l t e t a Sveučilišta u
Z a g r e b u 27.IX.1968. godine.
214
MIŠETIĆ, Ilija, (Nijemci, Vinkovci, 28.VIII.1963.), dipl. ing. Sumarstva,
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 3.VI.1993.g.
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i o je
u UŠ Vinkovci 1994.-95. godine.
LITEBATUBA
***SL 1-2,1995., s. 59.
MIŠIĆ, Zvonimir, (Vinkovci, 17.
VIII.1960.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M i h a e l a i N e v e n k e r.
Šarcevic. H r v a t , katolik. R o d i t e l j i
su mu službenici. Školovao se u
Vinkovcima: osnovnu je Školu završio 1975., a gimnaziju 1979.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 12.VI.1985. iz
p o d r u č j a uzgajanja Suma. N a p i s a o
je i o b r a n i o diplomski r a d pod
naslovom "Prirodna obnova h r a s t a
l u ž n j a k a u z a j e d n i c i h r a s t a lužnjaka i običnoga graba na p o d r u č j u
spacvanskog bazena".
N a k o n d i p l o m i r a n j a prvo zaposlenje dobiva u ŠG "Slavonska
Suma" O O U R za iskoriscivanje Suma - Š u m a r i j a Gunja (1.VIII.1985.).
N a k o n jednogodišnjeg p r i p r a v n i čkog staža, p r i i s t o j Šumariji r a d i
kao s t r u č n i s u r a d n i k za iskorisciv a n j e suma (1986.-1990.). Od 1990.
do 1992. bio je u p r a v i t e l j Š u m a r i j e
G u n j a . S tog radnog m j e s t a premješten je u UŠ Vinkovce na r a d n o
mjesto k o m e r c i j a l i s t e p r o d a j e i nabave (1993.-1995.), z a t i m stručnog
s u r a d n i k a za iskoriscivanje Suma
(1996.) i konačno od k r a j a 1996. pa
do b i l j e ž e n j a ovih p o d a t a k a (počet a k 1998.) sef je K o m e r c i j a l n o g odjela pri UŠ Vinkovci.
U m e đ u v r e m e n u od 1987. do
1992. bio je i p r e d a v a č na S r e d n j o j
Šumarskoj Školi u Vinkovcima; predavao je predmet iskoriscivanje Suma.
Član je H Š D i H D Z .
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 59.
M I Š K I ć , Marijan,
(Slavonski
B r o d , 23.VII.1967.), dipl. ing. Sum.
Sin D r a g u t i n a , l i j e č n i k a , i
majke, zanimanjem službenice. H r v a t s k e je nacionalnosti i državljanstva. S r e d n j u m a t e m a t i c k o - i n f o r m a t i c k u školu završio je 1986.g.
D i p l o m i r a o je Sumarstvo na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu 8.XII.1994. s naslovom diplomskog r a d a "Dinamika sušenja
Suma, s a d a š n j e s t a n j e u GJ I l i j a m ska-Jelas", znanstvenoga p o d r u č j a
ekologija Suma.
M I Š K U L I N , Damir, ( R i j e k a , 31.1.
1968.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a r k a , z a n i m a n j e m ugos t i t e l j a i Anice, službenice. H r v a t ske je nacionalnosti i h r v a t s k o g a
državljanstva. Srednju kemijsku
školu završio je god. 1986. u Rijeci.
D i p l o m i r a o je Sumarstvo na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
21.VII.1994. s naslovom diplomskog r a d a "Šumski požari u Republici H r v a t s k o j 1992.-1993. godine",
znanstvenoga područja zaštita Suma.
M L A D E N O V , VanCo, iz K u l e , Bugarska, Sum. ing.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu, koja je t a d a t r a j a l a Sest semestara.
Apsolvirao je 1906. godine.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
r a d i o je u B u g a r s k o j kao Šumar u
m j e s t i m a Sevlievo (1908.), P e h t e r a
(1915.) i S o f i j a (1926.). Od 1908. do
1926. bio je elan H S Š D , odnosno
JŠU.
LITEBATUBA
*** SL 1917., s. 276 (Mladenoff BanCo).
*** Iskaz članova H S S D : SL 1908., s. 7;
1915., s. 6 (Mladenoff B.).
*** Izvještaj J S U za 1926.-12., s. 29 (Mladenoff B.).
Borosić, J.: SIS, s. 3.
315
M L I N A C , M a t i j a , (Ogulin, 9.II.
1932.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin je Z v o n k a i F r a n c i k e r.
JuraSić. Po nacionalnosti je H r vat, rimokatoličke vjeroispovijesti.
Otac mu je bio vlakovođa, a m a j k a
kućanica. Osnovnu Školu završio je
u Ogulinu 1948., a s r e d n j u Šumarsku školu 1954. u K a r l o v c u .
S u m a r s t v o je upisao na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u 1955.g. U č l a n j e n j e m
u P l a n i n a r s k o d r u š t v o Sveučilišta
"Velebit" u Z a g r e b u p o s t a j e planin a r s k i m vodičem, a l p i n i s t i č k i m ins t r u k t o r o m i i n s t r u k t o r o m Gorske
službe spašavanja. Sve ga te dužnosti, kao i p o v r e m e n a zaposlenja,
odvlače od s t u d i j a . I p a k , diplomirao je na Š u m a r s k o m odsjeku osamostaljenoga Š u m a r s k o g a f a k u l t e ta 1978. godine.
Da bi osigurao u v j e t e za život, vec kao student, od 1962. do
1969.g. r a d i u k u c i "Vjesnik" u Red a k c i j i "Arene" kao f o t o r e p o r t e r .
Stalno zaposlenje dobiva prije okončanja studija u Željeznicko-transp o r t n o m poduzeću ( Ž T P ) Z a g r e b
1970.g., kojem o s t a j e v j e r a n cio svoj
r a d n i vijek. N a j v i š e je r a d i o u
R a s a d n i k u Ž T P - a , k o r i s t e ć i uzgojene Sumske sadnice za sanaciju
p r u ž n i h klizišta, s p r e č a v a n j e erozije, p o d i z a n j u z a š t i t n i h pojaseva
od b u r e i snijega. M e đ u najučink o v i t i j e t a k v e r a d o v e s m a t r a j u se
H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s r i i inksikoti
oni uz r i j e k u Z r m a n j u u L i c i i
K u n o v a c - R a s i n j a kod K o p r i v n i ce. U novonastalim gradskim četv r t i m a Z a g r e b a (Botinec, P r e č k o )
r a d i na o s n i v a n j u i u r e đ e n j u zelen i h površina. K a o r e f e r e n t za biolosko-tehnicko o d r ž a v a n j e pruga,
u Ž T P se n a j v i š e bavio k e m i j s k i m
s u z b i j a n j e m korova i d r u g i h nepoželjnih vrsta na protupožarnim
p r u g a m a u n u t a r pružnog pojasa.
Na t i m poslovima postigao je najb o l j e r e z u l t a t e , s u r a đ u j u ć i i razmjenjujući iskustva s upravama
vise d r ž a v n i h željeznica E u r o p e .
K a o sto smo spomenuli, dipl.
ing. M a t i j a Mlinac i s t a k n u t i je hrv a t s k i p l a n i n a r i alpinist. K a o
elan, a k a s n i j e i i n s t r u k t o r Gorske
službe spašavanja, 1964. za v r i j e m e
k a t a s t r o f a l n e poplave u Z a g r e b u i
z e m l j o t r e s a u B a n j a L u c i sudjeluje u a k c i j a m a s p a š a v a n j a l j u d i i
imovine. Njegov je velik d o p r i n o s
na obnovi i i z g r a d n j i p l a n i n a r s k i h
k u c a i skloništa ( B i j e l e i S a m a r s k e
stijene, Bjelolasica, R a v n i D a b a r ) .
Njegovom zaslugom u zavičajnom
m u z e j u u Ogulinu osnovana je jedna od u nas r i j e t k i h a l p i n i s t i č k i h
zbirki, a u Gračacu p o d i g n u t spomenik N i k o l i T u r k a l j u (1996.), velikom h r v a t s k o m r o d o l j u b u , pjesn i k u i graditelju ličke pruge, otkrivaču Ceroveckih pećina.
U svojoj 60. godini života bio
je dragovoljac Domovinskog r a t a .
U P l a n i n a r s k o m savezu H r v a t s k e
pročelnik je komisije za povijest
planinarstva.
Ostavši, k a k o je to sam znao
reci, "mali ali sretan čovjek" Sumarnik ("goroljub"), M a t i j a Mlinac primio je m n o g o b r o j n a p r i z n a n j a za
p l a n i n a r s k e zaluge, od k o j i h mu je
n a j d r a ž i "Zlatni znak" H r v a t s k o g a
p l a n i n a r s k o g a saveza, odnosno Planinarskoga saveza Jugoslavije.
LITEBATUBA
Medarić - Tomljenović, A.: I n g . M a t i j a
Mlinac, i s t a k n u t i planinar i alpinist. Vila
V e l e b i t a 33,1995., s. 15.
*** S u m . škola K a r l o v a c , 1997., s. 8 0 , 1 3 2 .
316
niku (1960.-1970.) i Šoskom gozdaru (1970.-1986.)
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 365.
M L I N A R , Janez, (Žiri, Slovenija,
8.II.1926.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin F r a n c a i Ane r. Mlinar.
Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. P o t j e č e iz obrtničke obitelji. Petogodišnju osnovnu Školu završio je u rodnome mjestu 1937., a I I I . državnu realnu gimnaziju u L j u b l j a n i 1947. godine.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1950.-51., a diplomirao 18.VI.1952. Biološki smjer.
Nakon diplomiranja bio je ref e r e n t za uzgoj Suma u GG Slovenj-Gradec (1952.-1953.), a zatim
prelazi na mjesto r e v i r n i k a u Upravi za gozdarstvo K r a n j (1953.1960.). Od 1960. do 1965. bio je tehnički d i r e k t o r Poslovnog saveza
Sumarstva K r a n j , a zatim do 1970.
r a d i kao r e f e r e n t za Sumarstvo u
Gospodarskoj zbornici K r a n j . Od
1970. do 1986. radio je na mjestu
voditelja komercijale u SGG Tolmin, kada odlazi u mirovinu. Živi
u Mostu na Soci u Sloveniji.
U t i j e k u radnog vijeka najviše je postigao u organizaciji Šumarstva u privatnom sektoru u
Sloveniji, na melioracijskim radovima i poSumljavanju šikara u
Selskoj dolini i na području organ i z i r a n j a Sumarstva i drvne ind u s t r i j e u Sloveniji.
Napisao je i objavio vise stručnih radova u Gozdarskom vestH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
MLINARIĆ, pl. Elzear, (Eleazar,
Lazar), (Zagreb 1858. - Zagreb, 21.
X.1934.), Sumarski savjetnik.
Sin je imućnih građanskih
roditelja. U Zagrebu je završio Sest
razreda realke. Šumarsku i gospodarsku s t r u k u ucio je na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u Križevcima, gdje je apsolvirao 1882.g.
U početku službovanja bio je
neko vrijeme kod Namjesnistva u
Z a d r u i D a l m a t i n s k o j provinciji,
gdje je radio na podizanju Sumskih
k u l t u r a na krSu.
Kao općinski Šumar u Vrliki,
1888. imenovan je kotarskim Šumarskim pristavom u Vel. Gorici,
a 1889. prelazi u službu kod Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru, gdje se 1891. nalazi na dužnosti kotarskoga Šumara i upravitelja Š u m a r i j e Bjelovar. Ondje r a d i
na podizanju k u l t u r a listaca, a enklave popunjava crnogoricom. Godine 1903. imenovan je nadsumarom kod iste imovne općine.
Prema nepotpunim podacima,
1908. vodi se kao nadsumar u mirovini sa prebivalištem u Zagrebu,
gdje je i umro 1934.g. u zvanju Šumarskog savjetnika u miru.
Na Gospodarsko - Sumarskom
učilištu u Križevcima za vrijeme
školovanja, kao elan D r u š t v a slušatelja "Plug", održao je nekoliko
predavanja, a bio je dopredsjednik
i predsjednik toga društva, koje je
i kao umirovljenik 1924.g. i novčano pomagao.
Bio je elan Hrvatsko-slavon.
Sum. d r u š t v a od 1883. godine.
LITEBATUBA
Borosić, J:. ŠIS, s. 17, (Mlinaric Lazar).
Drnić: Eleazar Mlinaric. In memoriam. ŠL 1,1935., s. 30.
317
*** ŠL: 1883., s. 42; 1886., s. 226; 1888., s.
307; 1889., s. 512; 1890., s. 375; 1891., s. 88., s.
1895., s. 325; 1903., s. 83, (Mlinaric Eleazar).
Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i
sumarsko učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 78, 91, 94, 103, 104, (Mlinaric
Elzear i Eleazar).
M L I N A R I C , Franjo, (Sigetec,
L u d b r e g , 4.V.1937.), dipl ing. Sum.
Sin M i j e i M a r i j e r. Novota.
H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere. P o t j e če iz r a d n i č k e obitelji. Osnovnu je
školu završio u L u d b r e g u 1951., a
gimnaziju u V a r a ž d i n u 1957.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1962. godine.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se u struci: od 15.IX.1962. do 19.IX.
1963. bio je r e f e r e n t za p r i v a t n e
Sume u općini L u d b r e g . J e d a n je
od r i j e t k i h h r v a t s k i h dipl. ing. Šum a r s t v a k o j i j e čitav r a d n i vijek
proveo na jednom r a d n o m m j e s t u .
Naime, od 22.X.1964. god. do danas
(1997.) zaposlen je u Š u m a r i j i L u d breg; od toga dugi niz godina kao
njezin u p r a v i t e l j .
N a j v e ć i njegov doprinos Šum a r s t v u je sto je poSumio oko 750
ha p a n j a c a i p r e t v o r i o ih u regul a r n e Sume. Bio je elan koordinacijskog o d b o r a za lovstvo i predsjednik općinskog lovačkog saveza,
a bavio se i p r o b l e m a t i k o m privatn i h Suma.
Član je H Š D .
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2/95., s. 63.
*** Posl. izvješće 1995, "HŠ", s. 61.
M L I N A R I C , Stanka, ( D u b r o v n i k ,
16.III.1965.), dipl. ing. Sumarstva.
K ć e r I v a n a , z a n i m a n j e m pomorca i m a j k e liječnice. H r v a t i c a ,
hrvatskoga državljanstva. Srednju
Školu, k u l t u r n o - u m j e t n i č k o g usm j e r e n j a , završila je u D u b r o v n i ku 1983.g.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a l a na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
8.III.1995. s naslovom diplomskog
r a d a "Bat - čimbenik u n i š t e n j a Suma D u b r o v a c k o - n e r e t v a n s k e županije", z n a n s t v e n o g a p o d r u č j a Šumarska
entomologija.
M L I N S E K , Dušan, (Velenje, Slov e n i j a 30.IX.1925.), dr. sc, r e d o v n i
sveučilišni profesor, dipl. ing. Sum.
D i p l o m i r a o je 1950. na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u
Zagrebu, na ŠG odjelu. D o k t o r a t
t e h n i č k i h znanosti stekao je na
E T H (Eidgenossische Technische
H o c h s c h u l e ) u Ztirichu 1958.g.
K a o Šumar - p r a k t i č a r r a d i o
je od 1950. do 1960. godine - na
m j e s t u v o d i t e l j a u r e đ i v a n j a Suma
i kao u p r a v i t e l j Š u m a r i j e na GG
Novo Mesto, u M u r s k o j Soboti i
Slovenj-Gradcu.
I z a b r a n je za docenta na B T F
u L j u b l j a n i . N a p r e d o v a o je u zvan j e izvanrednoga i 1971. redovnoga
p r o f e s o r a za uzgoj Suma i ekologiju krajolika. U tom p o d r u č j u akt i v n o s t i r a d i o je na p r o d u b l j a v a n j u s t u d i j a prašuma; r e g e n e r a c i j i
Sume na đ e g r a d i r a n i m staništima;
s t u d i j u Sumskog ekosustava; na planinskim Šumskim ekosustavima;
na u s a v r š a v a n j u njege Suma; studiju p r i r o d n i h p o p u l a c i j a i i n f o r m a t i k e u Šumskom ekosistemu.
U pedagoškoj s f e r i naročito
je razradio slijedeće: Sumarstvo kao
jezgra a k t i v n e z a š t i t e prirode; raz-
318
v i j a n j e holističkog s h v a ć a n j a prir o d e i njezine Sume na osnovama
kognitivnoga k r e i r a n j a znanosti o
njezi Sume kao p r e d u v j e t sa >prirodi p r i j a z n o m k o n t a k t i r a n j u < sa Sumom. Na tu t e m u organizirao je
vise od 135 w o r k s h o p a (nacionaln i h i i n t e r n a c i o n a l n i h ) i sličnih
a k t i v n o s t i kao sto su posebni oblici Sumsko-uzgojnog p l a n i r a n j a ; interparcelarno gospodarenje Sumom;
Sumsko-seminarska pedagogija i si.
Zalagao se za njegu Suma kao
organski sastavni dio k u l t u r e čovjeka; njegu Suma kao s r e d i š n j i dio
njege krajolika; za prenošenje principa njege Suma - kao p a r a d i g m e na ostala p o d r u č j a čovjekove akt i v n o s t i i t i m e za nove t r e n d o v e u
Šumarstvu b u d u ć n o s t i .
Posebna je aktivnost prof. dr.
sc. D u š a n a MlinSeka, osim znanstvenog i redovnoga pedagoškog rada, povezivanje pedagoškog r a d a i
znanstvenog r a d a sa praksom i sa
javnoSCu (npr. o r g a n i z i r a n j e "Šumarskog okruglog stola" i njegovo
redovno p r o v o đ e n j e - od 1989. u radu sa javnoSCu).
Međunarodna aktivnost prof.
dr. MlinSeka je velika: osim velikog b r o j a m e đ u n a r o d n i h seminara,
30 godina aktivnog r a d a u I U F R O ;
10 godina je rukovoditelj znanstven o - i s t r a ž i v a c k i h grupa; 10 godina
r u k o v o d i l a c je divizije za uzgoj Suma i z a š t i t u prirode; 10 godina bio
je p r e d s j e d n i k i d o p r e d s j e d n i k
I U F R O . O r g a n i z a t o r je 18. svjetskog I U F R O kongresa u L j u b l j a n i
(1986.). Osnivač je M e đ u n a r o d n e
s e k c i j e p r o f e s o r a za u z g o j Suma
(1985.). Osnivač je m e đ u n a r o d n o g
saveza P R O S I L V A za ekološki i
ekonomski usklađeno gospodarenje
Sumom ( L j u b l j a n a 1989.) i dr.
O b j a v i o je vise od 290. znanstvenih i s t r u č n i h radova, od toga
160 na slovenackom, a ostalo na
s t r a n i m jezicima; od toga objavio
je sedam s a m o s t a l n i h p u b l i k a c i j a .
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Dopisni je elan A k a d e m i j e
Šumarskih znanosti u F i r e n z i ; Počasni je elan organizacije I U F R O ;
znanstveni ambasador Republike
Slovenije; odlikovan je sa H e i n r i c h
K o t t a m e d a l j o m ( D D R ) ; odlikovan je Z l a t n o m m e d a l j o m za zasluge u r a z v o j u Sumarstva K a r l
G a y e r a ( S R N J ) ; izaslanik j e m i r a
UN (zajedno sa I U F R O 1986.); zaslužni je p r o f e s o r U n i v e r z i t e t a u
L j u b l j a n i ; počasni je d o k t o r Univerze AS u N o r v e š k o j 1987. godine.
NOVIJI BADOVI
Untersuchungen
ilber
den
Zustand
und die Pflege der BauernwS,lder in Pohorsko Podravje. Ziirich 1959.
Bdeci bor v vzhodni Sloveniji. L j u b l j a n a 1965.
Sproscena tehnika gojenja gozdov na
osnovi nege. L j u b . - B e o g r a d 1968.
Development
and
Technology
Transfer in Forestry (v. I n t e r n a t i o n a l F o r e s t
Congress, Quebec 1984.).
The
future
of Forest
Management
Based on Research Besults from
Virgin
Forests (v. 19 W o r l d Congress Science in
F o r e s t r y I, M o n t r e a l 1990.).
Die naturmaehe
Waldwirtschaft - ein
Oebot und eine Herausforderung zugleich
(v. Der Dauerwald, Bentweinsdorf 1991.).
Waldentwicklung in der Jugend
und
die Kernfragen der Waldpflege (v. SZF,
Ziirich 1992.).
Pragozd v nasi krajini. L j u b . 1992.
Was
ist
naturnahe
Waldwirtschaft?
(v. Okologische Waldwirtschaft, Heidelberg
1993.).
Življenski prostor
"Nizki Kras", primer
clovekove
destruktivnosti,
enegije
življenja, upanja v cloveka in trajen raziskovalni laboratorij (v. GV Ljubljana 1993.).
Der Naturnahe Waldbau - Sein kognitiver
Weg - Eine Herausforderung (v.
Der D a u e r n w a l d , Bentweinsdorf 1994.).
Forest Information
Systems
throughout History and in the Future (v. 20
W o r l d Congress - Besearch in a Changing
W o r l d , T a m p e r e 1995.).
Silviculture in Slovenia is based on
"Biodiversity" (v. Proceedings of I n t . Biodiversity seminar, Gozd M a r t u l j e k 1995.).
How can we maintain healthy mountainous forests?, V. Proceedings F o r e s t r y
in t h e context of r u r a l developement: Fut u r e research needs - COST, Vienna 1966.
319
LITEBATUBA
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I I , Zagreb 1958., s. 159.
*** SN, s. 363.
*** Povijest sum. H r v a t s k e 1846.-1976,
s. 418.
*** SE 2,1983, s. 422.
*** Maricevic, I.: SL 3-4,1997, s. 186.
M O C N A J , D r a g u t i n , iz H r v . Kostajnice, tehnički inspektor.
Šumarstvo je apsolvirao 1886.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u Križevcima.
P r e m a dostupnim podacima,
kao k o t a r s k i Šumar P e t r o v a r a d i n ske imovne općine, imenovan je
1900. Sumarnikom Ogulinske imovne općine, gdje se nalazio i 1905.
godine, a 1908. vodi se kao Sumarnik u mirovini u Zagrebu, sve do
1920, kad je imenovan Šumarskim
nadzornikom R a v n a t e l j s t v a Suma
u Zagrebu, ali Je i ponovo umirovljen 1923. kod Šum. odsjeka Minist a r s t v a Suma i r u d n i k a u Zagrebu.
Ali i po treći put se vraća u
službu i kao Sumarski savjetnik
premješten je iz Jastrebarskog 1926.
D i r e k c i j i Suma, a 1927. Kotarskom
poglavarstvu u Zagreb.
Godine 1931, u svojstvu višega Šumara, postavljen je za kotarskoga Šumarskog r e f e r e n t a u Mostaru ( B i H ) , a 1932. u n a p r i j e đ e n je
za tehničkog inspektora. I s t e je godine premješten Šumarskom odsjeku Banske uprave u Banja Luci
(BiH), gdje je konačno umirovljen
1933. godine.
Bio je a k t i v a n elan H S Š D i
pročelnik kluba Šumara u Ogulinu.
BADOVI
Uzrok i uztuk sumskim
marski list 1904, s. 621-630.
štetama.
Su-
LITEBATUBA
*** SL: 1900, s. 51; 1905, s. 462; 1920, s.
190; 1923., s. 571-572; 1926., s. 220; 1927, s. 154;
1931, s. 148; 1932, s. 59, 563; 1933, s. 355.
BorosiC, J.: SIS, s. 18.
Kauders, A.: Sum. bibliografija I, s. 170.
*** H S D 1846-1996, s. 118,119,121.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
MOĆAN, D a m i r , (Delnice, 5.II.
1943.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin F r a n j e i Otilije r. Mance.
H r v a t , rimokatoličke vjeroispovijesti. P o t j e č e iz Sumarske obitelji.
Otac mu je bio dipl. ing. Sumarstva.
Osnovnu i srednju Školu završio je
u Delnicama. M a t u r i r a o je na Realnoj gimnaziji Delnice 1961. god.
S t u d i j Sumarstva upisao je
na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na
Šumsko-gospodarskom odsjeku 16.V.
1971. godine.
Kao mladi Sumarnik, prvo zaposlenje dobiva u ŠG Delnice - Šum a r i j a M r k o p a l j (1971.). Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža,
postaje r e f e r e n t o m za uzgoj Suma.
Godine 1974. premješten je u RZ
Zajedničke službe, radeći n a j p r i j e
kao t a k s a t o r u Odjelu za uređivanje Suma (1974. - 1978.), a potom u
Odjelu za razvoj (1978.-1983.). T r i
godine na dužnosti je u p r a v i t e l j a
Šumarije Ravna Gora (1983.-1985.),
a reorganizacijom Sumarstva i osnivanjem
Goransko-primorskoga
ŠG Delnice (1985.) postavljen je za
zamjenika d i r e k t o r a OOUR-a za
uzgoj i zaštitu Suma Delnice, a od
1987. do 1989. bio je njegov direktor.
Pokazavši posebnu sklonost
prema problematici uzgoja i zaštite Suma u netom osnovanom Odjelu za proizvodnju vodi upravo
poslove zaštite, a kad je ustanov-
330
ljen poseban Odjel za ekologiju, postao je njegovim r u k o v o d i t e l j e m .
Od 28.XII.1995. god. elan je
U p r a v n o g o d b o r a J P "Hrvatske
Sume".
Odlukom Upravnog odbora
JP "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb krajem 1996. dipl. ing. D a m i r MoCan
p r e m j e š t e n je u D i r e k c i j u u Zagreb na m j e s t o z a m j e n i k a direktora poduzeća.
Uz posebno velik d o p r i n o s
na p r a ć e n j u i i z u č a v a n j u problem a t i k e zdravstvenog s t a n j a Suma
Gorskoga k o t a r a , zasluga je dipl.
ing. D a m i r a MoCana sto je n a k o n
poduže s t a n k e o v a j k r a j dobio jedno novo v r i j e d n o djelo, k n j i g u akad e m i k a D u š a n a K l e p c a "Iz Sumarske povijesti Gorskoga k o t a r a u
sadašnjost", ( Z a g r e b 1997.), kojom
je, kako je to u predgovoru knjige istakao dipl. ing. MoCan, autor ukazao
da su njegovi demografski i ekološki
p r o b l e m i mnogo veći od Sumskih.
Član je H r v a t s k o g a Šumarskoga d r u š t v a i H r v a t s k e demokratske zajednice te predsjednik
Gradskog o d b o r a H D Z Delnice.
BADOVI
Društvo inženjera i tehničara sumarstva i drvne industrije Delnice. Zbornik
"Šumsko gospodarstvo Delnice 1960-1980".
Delnice 1981., s. 306-307.
Pripremni radovi za proizvodnju u sumarstvu. Zbornik radova s a v j e t o v a n j a Mehanizacija s u m a r s t v a u t e o r i j i i praksi.
O p a t i j a 1983., s. 251-257.
Otvorenost
suma
Šumskog gospodarstva Delnice. Ibid., s. 259-162.
Predgovor. U k n j i z i D. Klepca " Iz sumarske povijesti Gorskoga k o t a r a u sadašnjost", Zagreb 1997., s. 7-8.
LITEBATUBA
*** H S D 1846-1996., s. 337, 345.
Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gorskoga k o t a r a ..., s. 7, 8,10, 20, 75, 77, 208, 230.
MOĆAN, Franjo, ( G o r n j a D o b r a ,
Gorski k o t a r , 10.1.1905. - Delnice,
1984.), dipl ing. Sumarstva, Sumarski s a v j e t n i k .
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Sin J a k o v a i Veronike r. B r a j dic. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjeroispovijesti. P o t j e č e iz ugledne trgovačke obitelji. P u č k u školu završio
je u B r o d - M o r a v i c a m a 1916., a realnu g i m n a z i j u na S u š a k u na k o j o j
je m a t u r i r a o 1924.g.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
skol. g. 1931.-32., a d i p l o m i r a o na
Šumarskom odjelu 22.VI.1933.g. Na
njegovo o p r e d j e l j e n j e da upise stud i j Sumarstva utjecao je njegov stric,
k o j i je Sumarske znanosti okončao
jos na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a (aps. 1884.).
Š u m a r s k u k a r i j e r u počeo je
1934.g. k a d je p o s t a v l j e n za Šumarskog činovničkog p r i p r a v n i k a Državne uprave e k s p r o p r i r a n i h Suma
u D e l n i c a m a - p o d r u č n i k o t a r Čab a r . U b r z o n a p r e d u j e u službi, pa
b i v a postavljen n a j p r i j e za sefa
u p r a v e u Čabru, potom u L o k v a m a
i Delnicama. Na t o j d u ž n o s t i ostaje i t i j e k o m drugog svjetskog r a t a .
O s n i v a n j e m SG "Visevica" Sušak
imenovan je u p r a v i t e l j e m Šumarije Delnice, a 1948. t e h n i č k i m direktorom S l P - a Mrkopalj. Godine 1957.
i pored toga sto je bio n e p o ć u d a n
t a d a š n j e m r e ž i m u dipl. ing. F r a n j o
MoCan imenovan je t e h n i č k i m dir e k t o r o m D I P - a Delnice.
K a o v r s t a n s t r u č n j a k i staložen o r g a n i z a t o r uživao je simp a t i j e svih svojih kolega Sumarnika, ostavši na d u ž n o s t i tehničkog
d i r e k t o r a sve do u m i r o v l j e n j a 1969.
U m r o je u D e l n i c a m a 1984. i
s a h r a n j e n je na gradskom groblju.
Bio je elan J S U , k a s n i j e H S D
od 1936. godine.
LITEBATUBA
*** SL: 1936., s. 206; 1938., s. 595.
*** SN, S. 357.
Klepac, D.: Iz s u m a r s k e povijesti Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 52, 208, 230.
321
M O Ć A N , Mato, (Dobra, Gorski
k o t a r , 1866. - B r i n j e , L i k a , 23.11.
1909.), nadSumar.
Šumarstvo je apsolvirao 1884.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a .
P r e m a podacima o p r o m j e n a ma u službi iz Š u m a r s k o g lista,
službu je započeo kod Ogulinske
imovne općine kao Sumarski vježbenik i kod te je imovne općine radio sve do svoje smrti. Naime, prema d o s t u p n i m podacima, 1892. radio je tu u svojstvu Šumarskog
p r i s t a v a . U m e đ u v r e m e n u položio
je d r ž a v n i ispit i bio zaposlen kao
u p r a v i t e l j Š u m a r i j e Rakovica, a
odatle je 1895. p r e m j e š t e n za uprav i t e l j a Š u m a r i j e Plaski, koja j e
obuhvaćala vrlo veliku površinu od
24.000 ha imovne Sume. Godine
1908. nalazio se na d u ž n o s t i uprav i t e l j a K o t a r s k e Šumarije u Brinju, gdje ga je u 44. godini života
z a t e k l a smrt.
B i o je elan H r v a t s k o - slav.
Sum. d r u š t v a od 1888. godine.
LITEBATUBA
*** SL: 1892., s. 279; 1895., s. 463; 1897.,
s. 569: 1905., s. 462; 1907., s. 198; 1908., Iskaz
članova (MoCan M.).
*** Osobne viesti: U m r o Mato MoCan,
n a d s u m a r . SL 3,1909., s. 111.
BorosiC, J.: SIS, s. 17 (MoCan Mato).
Klepac, D.: Iz s u m a r s k e proslosti Gorskoga kotara... Zagreb 1997., s. 208, 230.
M O D R I Ć , B r a n k o , (Senj, 6.V.
1925.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Nikole i K a t i c e r. Tomljanovic. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere. P o t j e č e iz ugledne senjske trgovačke obitelji. I p u č k u i s r e d n j u
školu p o h a đ a o je i završio u S e n j u .
M a t u r i r a o je na r e a l n o j gimnaziji
1946. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveučilišta u Z a g r e b u od 1946.
do 1952. godine. D i p l o m i r a o je na
Š u m a r s k o m odjelu 12.VII.1952. godine.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Nakon odsluženoga vojnog roka zapošljava se u ŠG "Visevica"
R i j e k a - Šumarija Senj. Po završenom pripravničkom stažu imenovan
je r e f e r e n t o m za uzgoj Suma i rasadnicarstvo. P r o v o d e ć i intenzivna poSumljavanja, Šumarija je tada imala t r i r a s a d n i k a , jednog u
gradu, drugog u S e n j s k o j d r a g i i
trećeg - najvećeg - na M a j o r i j i . Nakon t r i godine r a d a u Šumarstvu,
1956. n a p u š t a S e n j i odlazi u K a r lovac, zaposlivši se u "Impregnacijadrvu". N a j p r i j e je sef proizvodnje, a z a t i m t e h n i č k i d i r e k t o r , na
k o j o j d u ž n o s t i o s t a j e 18 godina
(1956.-1974.). U tom r a z d o b l j u od
r e l a t i v n o malog pogona, namijenjenog i m p r e g n a c i j i d r v e t a , smještenog u samom gradu, t v r t k a seli
u Mahicno, p r e r a s t a j u ć i u pravoga
giganta, koji od p o č e t n i h 14.000
k u b n i h m e t a r a i m p r e g n i r a n i h žel j e z n i č k i h pragova, e l e k t r o v o d n i h
stupova i s k r e t n i c k e građe dostiže
k a p a c i t e t od 42.000 k u b n i h met a r a godišnje. K a o t e h n i č k i direktor, dipl. ing. B r a n k o Modric uspijeva da građa za i m p r e g n a c i j u pristiže ne samo iz H r v a t s k e nego iz
Slovenije t e B i H .
Zbog narušenog zdravlja 1974.
odlazi u i n v a l i d s k u mirovinu, preselivši se na svoje i m a n j e u senjsku
Ž r n o v n i c u i posvetivSi se poljoprivredi i turizmu (kampiranje). Pod
pritiskom t a d a š n j i h vlasti 1987. na-
222
p u s t a imanje i seli se u Rijeku, gdje
provodi u m i r o v l j e n i č k e dane.
Bio je dugogodišnji elan D I T
Sumarstva i d r v n e i n d u s t r i j e .
LITEBATUBA
*** SN, s. 364.
M O D R U S A N , Miroslav, ( K a r l o
vac, 4.IX.1966.), dipl. ing. Sumarstva.
Otac mu Jožica z a n i m a n j e m
je nastavnik, a m a j k a službenica.
H r v a t po nacionalnosti, h r v a t s k o ga državljansta. S r e d n j u Š u m a r s k u
Školu završio je u K a r l o v c u 1985.g.
Š u m a r s t v o je d i p l o m i r a o na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
23.YII.1993. god. s naslovom diplomskog r a d a " S t r u k t u r n i odnosi
b r o j a s t a b a l a i d r v n i h masa u GJ
Dotrscina".
LITEBATUBA
*** Sum. škola Karlovac, 1997, s. 104,
105,132.
M O H A C E K , Marko, (Delovi k r a j
Novigrada Podravskog 29.111.1888. Zagreb, 22.IX.1962.), dr. f i l o z o f i j e ,
izv. prof. na P o l j o p r i v r e d n o - Sumarskom fakultetu.
K e m i j u je d i p l o m i r a o (1913.)
i d o k t o r i r a o (1920.) na Mudroslovnom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu.
Bio je n a j p r i j e (1913. - 1919.)
p r o f e s o r Yisega gospodarskog učilišta, a od 1920. do 1930. d i r e k t o r
S r e d n j e p o l j o p r i v r e d n e škole u
Križevcima, zatim poljoprivredni
i n s p e k t o r i d i r e k t o r Ogledne i kont r o l n e stanice u Z a g r e b u . Godinu
d a n a (1919.) b o r a v i o je u P r a g u na
specijalizaciji iz agrikulturne kemije. K a o i z v a n r e d n i p r o f e s o r predavao na P o l j o p r i v r e d n o - Sumarskom f a k u l t e t u kemiju (1941.-1952.),
agrikiilturnu kemiju (1941.-1947.) i
Šumarsku
kemijsku
tehnologiju
(1941.-1950.).
Od 1941. do 1952. bio je predstojnik Z a v o d a za a g r i k u l t u r n u
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
kemiju Poljoprivredno-Sumarskoga f a k u l t e t a .
O b j a v i o je veći b r o j s t r u č n i h
č l a n a k a iz svoga p o d r u č j a , a od
1930. do 1950. godine napisao je udžbenike za s t u d e n t e iz "Agrikult u r n e kemije"' (I, I I ) (1930.-31.), "Osnove opće i a g r i k u l t u r n e kemije"
(1935.), "Organske kemije" (1950.) i
"Opće biokemije" (1950.). Z n a t n o je
u t j e c a o na r a z v o j k e m i j e u H r v a t skoj.
U m i r o v l j e n je 1952, a u m r o u
Z a g r e b u 1962. godine.
LITEBATUBA
*** SN, s. 122,184,191, 382-384, 460-461.
Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i
sumarsko učilište u Križevcima. MH Križevci 1995, s. 47, 48, 56, 63, 85,103-105,115.
M O H A R , Mladen, (Bjelovar, 27.V.
1956.), dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu.
D i p l o m i r a o je 2.III.1982. godine.
MOHOROVICIĆ, Andrija, (Yolosko, O p a t i j a 27.1.1857. - Zagreb, 18.
XII.1936.), geofizicar, dr. sc, prof.
na Šumarskoj akademiji u Z a g r e b u .
G i m n a z i j u je završio u Rijeci, a s t u d i j m a t e m a t i k e i f i z i k e u
P r a g u (1879.). Bio je đ a k glasovitoga f i z i č a r a E r n s t a Macha. Doktor i r a o je na Sveučilištu u Z a g r e b u
(1893.) temom "O o p a ž a n j u oblaka,
te o dnevnom i godišnjem p e r i o d u
323
oblaka u Bakru". Za p r i v a t n o g a
docenta se h a b i l i t i r a o 1897., a naslovni izvanredni p r o f e s o r postao je
1910. godine
N a Mudroslovnom f a k u l t e t u
u Z a g r e b u p r e d a j e meteorološke
predmete od 1893., klimatologiju za
Šumare od 1898. do 1919., a seizmologiju od 1910. do umirovljenja 1921.
Službovao je i na g i m n a z i j a m a u
Z a g r e b u i Osijeku te na P o m o r s k o j
školi u B a k r u .
Bio je dopisni elan A k a d e m i j e
od 1893., a r e d o v i t i od 1898. Bio je
i tajnik Akademijinog Matematičko - prirodoslovnog r a z r e d a (1918.1922.).
Bio je u p r a v i t e l j Meteorološkog o p s e r v a t o r i j a u Zagrebu. Djelatnost te ustanove je proširio i
u n a p r i j e d i o t a k o da je postupno
p r e r a s l a u d a n a š n j i Geofizički zavod.
O t k r i o je na d u b i n i od oko
55 km nagli porast b r z i n e seizmičkih valova, koji n a s t a j u zbog pov e ć a n j a gustoće Zemlje. T a j t a n a k
sloj nazvan je Mohorovicicev disk o n t i n u i t e t (Moho), zakon o porastu b r z i n e seizmičkog vala s dubinom prozvan je Mohorovicicev zakon, a p r o j e k t b u s e n j a Z e m l j i n e
kore je poznat kao Mohole. Mohorovicicevo ime nosi i j e d a n k r a t e r na
Mjesecu, j e d n a ulica u Zagrebu, istraživački brod i Geofizički zavod.
D e v e t a generalna s k u p š t i n a
M e đ u n a r o d n e u n i j e za geodeziju i
geofiziku u T o r o n t u d o n i j e l a je
1957. rezoluciju o b u s e n j u zemljine
k o r e do Mohoroviciceve plohe diskontinuiteta, koja b u s e n j a su obavljena u S A D i biv. S S S B - u .
I a k o je imao sve u v j e t e , n i j e
bio predložen za Nobelovu n a g r a d u .
Objavio je 21 z n a n s t v e n i r a d
iz meteorologije i seizmologije.
VAŽNIJI BADOVI
Klima grada Zagreba. B a d J A Z U 131,
1897.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Djelovanje potresa na zgrade. V i j e s t i
hrv. d r u š t v a inž i a r h , Zagreb 1911.
Potres od 8.X.1909. God. izvješće Zagrebačkog meteorološkog o p s e r v a t o r i j a za
1909, Zagreb 1910.
Hodograf
der
ersten
longitudinalen
Wellen eunes Bebens (ermesio u n d a r u m
p r i m a r u m ) . Buli. des t r a v a u x de 1 Academie Yougoslave des Scien. et des B e a u x arts, 2, Zagreb 1915.
LITEBATUBA
Skreb, &.: P r o f . dr A n d r i j a Mohorovicic. N a s t a v n i vjesnik, X L V , 2-4, 1936./37.
i Geofizika 3,1986., s. 107.
Skreb, S.: Dr. A. Mohorovicic. P r i r o d a
27, 5-6,1937. i Geofizika 3,1986., s. 108.
Kauders, A.: Sum. bibliograf. I, s. 26.
*** SN, s. 100.
*** E n c i k l o p e d i j a LZ 4, Zagreb 1968,
s. 385.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976,
s. 20
*** SIM, s. 9.
Skoko, D.: A n d r i j a Mohorovicic u znanosti i vremenu. B a d o v i LZ "M. K r l e ž a br.
3, Zagreb 1993, s. 77.
Bertović, S.: O nekim prirodoznanstvenim i p r i r o d o z a s t i t n i m događajima iz hrvatske proslosti. SL 9-10,1993, s. 432-434.
*** H r v a t s k i velikani prirodoslovlja (10):
Dr A n d r i j a Mohorovicic. P r i r o d a 87, 1997,
s. 835.
I. P.: Dr. Andrija Mohorovicic (nas slavni geofizicar). P r i r o d a 2, Zagreb 1997, s. 9.
M O H R (MOR), Dragutin, iz Pe
t r i n j e , Sum. ing, Sum. inspektor.
Šumarstvo je završio na Šum.
a k a d e m i j i u Zagrebu 1903.
Radio je u Bilju (1922.) i Zrnajevcu (1926.).
LITEBATUBA
BorosiC, J.: SIS, s. 3.
*** SN, s. 102.
M O L N A R , Ladislav, (Križevci, 5.
VII.1922.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin F r a n j e i P a u l e r. Vrstosek. H r v a t , rimokatolik. Otac mu
je bio željezničar. Osnovnu je Školu završio u K r i ž e v c i m a , m a t u r i rao je u D r ž a v n o j r e a l n o j gimnaziji u K o p r i v n i c i 1942. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1948.-49,
a d i p l o m i r a o 1952.
324
Nakon diplomiranja radio je
u SG "Psunj" Nova G r a d i š k a (1.
y - l . Y I I I . 1 9 5 2 . ) , a z a t i m do 28.11.
1970. u Š u m a r i j i P a k r a c , gdje je
niz godina bio u p r a v i t e l j . Od 1.
III.1970. bio je zaposlen na m j e s t u
s a v j e t n i k a za z a š t i t u Suma i sjemen a r s t v o u R a d n o j z a j e d n i c i Zajedn i č k i h s t r u č n i h službi SG 'Mojica
Birta" Bjelovar. D a n a 1.1.1988. odlazi u mirovinu.
SG "Mojica B i r t a " B j e l o v a r
od 1972. do 1990.g. imalo je svoje
novine "Sumarski vjesnik". Ing. L.
M o l n a r bio je sve v r i j e m e elan
uređivačkog o d b o r a i sa ostalim
članovima u r e đ i v a o je list. Napisao je i objavio vrlo mnogo č l a n a k a
- većinom o s t r u č n i m t e m a m a iz
raznog p o d r u č j u gospodarstva.
K a k o se bavio i a m a t e r s k o m
f o t o g r a f i j o m , snimio je mnoge f a z e
r a d a i mnoge z n a č a j n i j e događaje,
pa t a k o skupio veliku f o t o - d o k u mentaciju.
S u r a đ i v a o je i u Sum. listu.
SG B j e l o v a r dodijelilo mu je
1974. godine Z l a t n u p l a k e t u kao
svom zaslužnom d j e l a t n i k u .
BADOVI
Životne i radne prilike sumskih radnika. Zbornik "Sto godina s u m a r s t v a Bilogorsko-podravske regije , Bjelovar 1974., s.
363-370.
Životni i radni uvjeti sumskih radnika. Sum. list 1977., s. 334.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
Uzroci i posljedice s analizom povreda
na radu sumskih radnika. Sum. list, 1987., s.
69.
Đuro Soos, dipl. inž. sum. - In memoriam. Sum. list 1977., s. 23.
LITEBATUBA
*** SN, s. 363.
*** Zbornik "Sto godina s u m a r s t v a Bilogorsko-podravske regije , Bjelovar 1974.,
s. 417, 490.
Stojković, M.: Proslava 50. godišnjice
upisa na Sumarski f a k u l t e t . Sum. list 1112,1995., s. 436.
Maricević, I.: Kazalo a u t o r a suradnika, SL 3-4/97., s. 182 i 186.
M O M C I L O V I Ć , Bogdan, (Plaski,
2.X.1930.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin V u j e i J e k e . S r b i n , ateist. R o d i t e l j i su mu bili zemljoradnici. Osnovnu je Školu p o h a đ a o u
P l a v c a - D r a g i i Plaskom, a s r e d n j u
Šumarsku Školu u P l a s k o m i K a r lovcu. M a t u r i r a o je u s r e d n j o j Šum a r s k o j školi K a r l o v a c 1951.g.
K a o Sumarski t e h n i č a r prvo
zaposlenje dobiva u SG "Visevica"
R i j e k a 1951. Nakon odsluženoga vojnog r o k a zapošljava se u SG Ogulin, kojem o s t a j e v j e r a n cio svoj
r a d n i vijek. R a d i o je u Š u m a r i j i
ModruS, Plaski, Ogulin, Josipdol,
Gomirje...
U m e đ u v r e m e n u upisao se na
S u m a r s k i f a k u l t e t u Z a g r e b u . Na
SG o d j e l u d i p l o m i r a o je 3.XI.1969.
godine.
K a o diplomirani Sumarski inž i n j e r n a j v i š e je r a d i o u R a d n o j
z a j e d n i c i Z a j e d n i č k e službe U Š
Ogulin, s p e c i j a l i z i r a j u ć i se za poslove na u z g a j a n j u Suma. Na savjet o v a n j u o g o s p o d a r e n j u Sumama
prebornog područja, koje je u povodu proslave 100. o b l j e t n i c e organiziranoga d j e l o v a n j a ogulinskog
Sumarstva održano u Ogulinu 19.
X.1979„ n a s t u p i o je s r e f e r a t o m
pod naslovom "Gospodarenje preb o r n i m Sumama ogulinskog područja d a n a s i sutra".
Ostali podaci o kretanju u
službi nisu nam poznati.
225
Bio je a k t i v a n elan H Š D i
Bum. d r u š t v a u Ogulinu.
LITEBATUBA
Bogdan Momcilović. Šumarska škola u Plaskom, Zagreb 1991., s. 80.
*** H S D 1846-1996., s. 303, 315, 337,
338, 347, 415.
*** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 80, 132.
MOMCILOVIĆ, Milan, (Plaski, Ogulin, 13.IX.1961.), dipl. ing. Sum.
Sin B r a n k a , z a n i m a n j e m ref e r e n t a i m a j k e domaćice, k o j i su u
v r i j e m e s t u d i j a živjeli u Plaskom.
ZavrSivSi s r e d n j u ekonomsku Školu (1980.-81.), upisao se na Š u m a r ski f a k u l t e t u Zagrebu. D i p l o m i r a o
je 19.V.1987. godine.
U J P . " H r v a t s k e Sume" n i j e
zaposlen (1995.).
MOMCILOVIĆ, Petar, dipl. ing.
Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Sumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o
je na vec osamostaljenom Š u m a r s k o m f a k u l t e t u 21.111.1961. godine.
MOMCILOVIĆ, Zeljko, (Ogulin,
14.11.1963.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Milanov, srpske nacionalnosti, h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n s t v a .
Otac mu je r a d n i k , a m a j k a domaćica. S r e d n j u Š u m a r s k u Školu završio je u K a r l o v c u 1983. godine.
D i p l o m i r a o je Sumarstvo na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
21.1X1989. god. s naslovom diplomskog r a d a "Organizacija poslovanja
O O U R - a za uzgoj i z a š t i t u Suma
Ogulin", znanstvenoga p o d r u č j a organizacija proizvodnje u Šumarstvu.
MOMCINOVIĆ, Tomislav, (Zag
reb, 21.IX.1966.), dipl. ing. Sum.
Sin H r v o j a , z a n i m a n j e m sudca i Vesne, profesorice. H r v a t po
nacionalnosti i d r ž a v l j a n s t v u . Srednjoškolski M I O C završio je u Zagrebu 1985. godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
D i p l o m i r a o je Sumarstvo na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
31.1.1994. god. s naslovom diplomskog r a d a "Optimalizacija gustoće
Sumskih t r a k t o r s k i h v l a k a podrškom računala u G.j. Belevine", znanstvenoga p o d r u č j a Šumske komunikacije. Zaposlio se u "Exportdrvu"
Z a g r e b 1994. godine.
MONTECUCCOLI, Mavro, Sumarnik.
P o t o m a k je s t a r e plemićke
loze g r o f a Montecuccolija. "Pohađao je Š u m a r s k u a k a d e m i j u u Zagrebu u kojem je gradu položio i
d r ž a v n i ispit za samostalno vođen j e Šumskoga gospodarstva", (Veselja, 1924.). P o d a c i o godini diplomir a n j a nisu nam poznati.
U Bosni je služio 25 godina,
n a j p r i j e kao Sumarski i z v j e s t i t e l j
kod k o t a r s k i h poglavarstava, a od
1912.g. kao u p r a v i t e l j Šumarija u Nemili, H a n P i j e s k u i Olovu. Iz Olova p r e m j e š t e n je 1923. i p o s t a v l j e n
u z v a n j u Sumarnika za u p r a v i t e l j a
Šumarije Fojnica.
Objavio je znanstveni rad
"Skrižaljke masa za bukovinu"
(1923.), k o r i s t a n za praksu, ali je
t i m r a d o m u t i r a o i p u t Šumarskoj
znanosti, koristeći podatke iz bosanskih Suma. B a z u p o d a t a k a činilo je
11.711 b u k o v i h stabala. Tablice donose količinu deblovine i n j e n udjel u u k u p n o j d r v n o j masi stabala.
P o d a t k e je o b r a d i o u 30 bonitetn i h r a z r e d a . Te t a b l i c e k o r i s t i l a su
velika Šumska poduzeća u Begovu
H a n u i Zavidovicima, sto dokazuje n j i h o v u korisnost.
Bio je elan J u g . Šumarskog
u d r u ž e n j a od 1923. godine.
BADOVI
Skrižaljke
1923.
masa
za
bukvu.
Sarajevo
LITEBATUBA
*** SL: 1908., s. 252; 1923., s. 567, 691.
Vesely, D.: U m r o Mavro Montecuccoli,
336
sumarnik. SL 6,1924., s. 319-321.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s.
117.
Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samobora. Zagreb 1992., s. 22.
M O R T I G J I J A , Mato, (Zagreb, 4.
VI.1942.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a t e i V i n k e r. B e r t a pelle. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu
je bio profesor, a m a j k a učiteljica.
Školovao se u Zagrebu; osnovnu je
školu završio 1951, a I I . gimnaziju
1959.g.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1967. godine.
R a d i izvan ciste Sumarske
s t r u k e . B a v i se h o r t i k u l t u r o m i zaštitom, (vid. 5. knjiga).
MOSTECAK, Mladen, (Zagreb, 24.
11.1950.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Slavka, u v r i j e m e s t u d i j a
penzionera, i m a j k e domaćice k o j i
su živjeli u Z a g r e b u . H r v a t . Osnovnu Školu i gimnaziju završio je
u Z a g r e b u (1969.) i o d m a h se upisao na S u m a r s k i f a k u l t e t Sveuc. u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je Sumarstvo
24.XI.1976. godine.
P o d a t k e o s l u ž b o v a n j u nismo
pronašli.
M O Š K U N , Zeljko, (Karlovac, 30.
XII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i N e v e n k e r. Tropcic. H r v a t , katolik. R o d i t e l j i su
mu k v a l i f i c i r a n i radnici. Osnovnu
i s r e d n j u n a o b r a z b u postigao je u
K a r l o v c u : osnovnu je Školu završio
1983., a s r e d n j u Š u m a r s k u školu
1987. godine.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je l.X.1993.g. iz p o d r u č j a
zaštite Suma. N a p i s a o je i o b r a n i o
diplomski r a d pod naslovom "Sad a š n j e s t a n j e zaraze pitomog kestena gljivom C r y p h o n e c t r i a parasitica".
N a k o n d i p l o m i r a n j a bio j e
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
p r i p r a v n i k u US K a r l o v a c od 15.
X.1993.g. U stalni r a d n i odnos na
mjesto r e v i r n i k a stupio je 14.X.
1994. u Š u m a r i j i Karlovac. N a k o n
a k c i j e "Oluja 1995." od 5.VIII.1995.
u p r a v i t e l j je Š u m a r i j e Topusko,
US Karlovac.
Član je H S D . Živi u Karlovcu.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 66.
*** Posl. izvješće "HS" 1995., s. 63.
*** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 107,
108,133.
MOTAL, Zdravko, (Bjelovar, 10.
IV.1927.), mr. sc., dipl. ing.
Sin J o s i p a i M a r i j e r. Slavujevic. H r v a t s k o g a d r ž a v l j a n s t v a ,
ateist. Otac mu je bio strojovođa, a
m a j k a domaćica. I osnovnu i sredn j u Školu p o h a đ a o je u B j e l o v a r u .
M a t u r i r a o je na r e a l n o j gimnaziji
1946. godine.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je 24.V.1952.
godine na T - o d s j e k u . Na Šumarskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u studirao je poslijediplomski s t u d i j i postigao m a g i s t e r i j 1973. na SG odjelu iz zaštite Suma. O b r a n i o je
m a g i s t a r s k i r a d pod naslovom "Gospodarsko-zastitne mjere koje omog u ć u j u z a š t i t u b r i j e s t a od izumiranja".
Cijeli r a d n i vijek proveo je u
Šumarstvu. P r v o zaposlenje u držav-
327
n o j službi dobio je u Š u m a r i j i Kut i n a 1.III.1952. S l i j e d i p r e m j e š t a j
i k r a ć e služenje u ŠG "Garjevica"
B j e l o v a r (1.1. - 1.V.1954.), a o s t a t a k
radnog v i j e k a - od 1.V.1954. do
umirovljenja 31.XII.1992., dakle, 38
godina proveo je na radnome mjestu
upravitelja Šumarije Vrbovec.
Uz z a š t i t u Suma mr. sc. Zdravko Motal p r e t e ž i t o se bavio prob l e m a t i k o m i z g r a d n j e Šumskih kom u n i k a c i j a . Iz te oblasti napisao
je i v r i j e d a n rad. Bio je elan Uredništva z b o r n i k a "Sto godina Sumarstva Bilogorsko - p o d r a v s k e regije" (1974.).
Mr. sc. Z d r a v k o Motal je čitav život proveo radeći i to vrijedno, a istovremeno i g n o r i r a j u ć i priznanja, m e d a l j e i fešte. Ž i v o t n i
moto bio mu je: red, r a d i znanje.
Za inovacije u i z g r a d n j i Sumskih k o m u n i k a c i j a sa u p o t r e b o m
s t a b i l i z a c i j e t e r e n a p r i m i o je diplomu i posebno p r i z n a n j e Šumsko
g o s p o d a r s t v o "Mojica B i r t a " Bjelovar 1983. i D I T - a J u g o s l a v i j e
1984. godine.
Član je H Š D . Umirovljeničke d a n e provodi u V r b o v c u , učestalo s v r a ć a j u ć i kolegama u Šumar i j u , u k o j o j je proveo gotovo čet i r i desetljeća kao u p r a v i t e l j .
BADOVI
Oospodarsko-zastitne mjere koje
omogućuju zaštitu brijesta od izumiranja, (magistarski rad). Sum. f a k u l t e t Zagreb 1973.
Mjere koje bi trebalo poduzimati da
se spriječi
masovno propadanje
brijesta.
Sto godina s u m a r s t v a Bilogorsko-podravske regije, Bjelovar 1974., s. 213-227.
Primjena stabilizacije
terena kod izgradnje
sumskih
komunikacija.
Bjelovar
1982.
LITEBATUBA
*** SN, S. 365.
*** Sto godina šumar. Bilogorsko-podravske regije, Bjelovar 1974, s. 455.
MOTT, Rafael, (Tuzla, B i H , 15.1.
1904. - Zagreb, 6.VIII.1977.), dipl.
ing. Sumarstva, Sum. s a v j e t n i k .
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Sumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . Apsolvirao je Skol. g.
1928.-29, a d i p l o m i r a o 12.X.1931.g.
Zbog t e š k i h m a t e r i j a l n i h p r i l i k a
školovao se uz p o v r e m e n i rad. U
s t u d e n t s k o j se organizaciji b o r i za
b o l j e u v j e t e života i s t u d i j a i pos t a j e elanom K P (1926.). P r o v e o j e
neko v r i j e m e i u zatvoru.
Nakon diplomiranja radi u
B a n j a Luci, z a t i m u V i n k o v c i m a i
B a j e v o m selu (1934.-1940.), a od
1941. u Tuzli. Politički aktivan, 1943.
odlazi u N O B . P o s l i j e r a t a refer e n t je za Sumarstvo u ONO Tuzla,
d i r e k t o r ŠG Tuzla, d i r e k t o r Sredn j e Sumarske škole i ŠG "Drinjaca", odakle odlazi za s a v j e t n i k a
u S e k r e t a r i j a t za Sumarstvo SB
H r v a t s k e u Zagreb, gdje r a d i do
odlaska u mirovinu.
K a o v r s t a n s t r u č n j a k i drustveno-politicki a k t i v a n odlikovan
je Ordenom zasluga za n a r o d sa
s r e b r n i m zracima, Ordenom Repub l i k e sa b r o n č a n i m vijencem, a od
Saveza I T Š I D H r v a t s k e zlatnom
plaketom.
LITEBATUBA
Borosić, J.: SIS, s. 7.
*** SL: 1933, s. 82; 1934, s. 453; 1937, s.
270; 1938, s. 288; 1940, s. 560; 1941, s. 17, 407.
*** SN, s. 356.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - Slav.
Brod 1974, s. 538, 542.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976,
s. 385, 386, 388, 418.
*** SE 2,1983, s. 428-429.
*** H S D 1846-1996, s. 276, 277-279.
MOVCAN, Josip, (Čakovec, 9.II.
1925.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin A l e k s a n d r a i M a r i j e r.
Balogh. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere. P o t j e č e iz trgovačke obitelji.
Osnovnu Školu završio je u Ivanovcu kod Čakovca 1935, a gimnaziju
je p o h a đ a o u V a r a ž d i n u , Szekesfehervaru (Mađarska) i Zagrebu.
M a t u r i r a o je na I I I . r e a l n o j gimn a z i j i u Z a g r e b u 1945. godine.
338
Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Sopronu (Mađarska). Poslije trećeg semestra
napušta s t u d i j zbog odlaska u mađarsku vojsku, ali nakon t r i mjeseca prelazi u partizansku jedinicu.
Poslije r a t a (1945.) ponovno
polaže m a t u r u na I I I . realnoj gimnaziji i upisuje se na Šumarski fak u l t e t u Zagrebu. Zbog teškog materijalnog stanja roditelja sam se
uzdržava. Upoznavši na vlastitoj
koži sve mane tadašnjeg poretka,
odlazi - kao apsolvent - sa suprugom učiteljicom u Gorski kotar ne
diplomiravši.
Ipak, diplomira 30.YII.1955.
i upošljava se u Š u m a r i j i F u ž i n e
uz u p r a v i t e l j a dipl. ing. D. Bolima.
Kao mladi stručnjak, posebno se
bavi iznalaženjem stimulativnih
u v j e t a r a d a Šumskih radnika, Sumsko-uzgojnim radovima te pohađa
specijalizaciju, u Urbanističkom
i n s t u t u t u H r v a t s k e , iz uređenja
pejzaža i u zagrebačkim park-Sumama.
Početkom ljeta 1958. postavljen je za upravitelja Šumarije Mrkopalj, ali početkom jeseni, na poziv
ministra Šumarstva, odlazi na Plitvička jezera. Tada je položio i
stručni ispit iz pejzažne djelatnosti s odličnim uspjehom.
U 33 godine r a d a u NP Plitvička jezera, ing. Josip Movcan
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
d e f i n i r a svoj odnos i stavove prema pojedinim ključnim problemima u N P i to:
- U okviru prirodne baštine,
biodinamički proces tvorbe sedrenih tvorevina smatra temeljnim
fenomenom parka, kojeg u o k v i r u j e
kompleks p r i r o d n i h Suma i tradicionalno njegovanih t r a v n j a k a , kakvi u s r e d n j o j E u r o p i na takvom
prostranstvu vise ne postoje. Sva
t r i fenomena smatra ugroženim i
zahtjevnim specijalne brige i umjesne stručne intervencije.
- K o n t i n u i r a n o je suorganizator i stručni suradnik Prostornog plana sa temama zaštite prirode, u r e đ e n j a pejzaža, prometnorazvojnoga koncepta, u r e đ e n j a i
dimenzioniranja sustava posjećiv a n j a i pokretač izrade kvalitetne
kartografije.
- Kođ izrade Sumsko-uređajnih osnova bio je protiv "sječe na
krugove" i tzv. neophodnosti t r a j nih ljuskih intervencija u Sumama
NP Plitvička jezera. S a n i t a r n u sječu u NP smatrao je nepoželjnom,
jer u k l a n j a stara stabla koja svojim o d u m i r a n j e m p r e d s t a v l j a j u izvor života m i l i j u n i m a organizama.
J e d i n o opravdanim smatrao je korekturne zahvate degradiranih Sumskih površina.
- S m a t r a o je potrebitim izradu osnove u r e đ e n j a pejsaža i njegovanja t r a v n j a k a , s posebnim osvrtom na ekološki temeljeno uređenje k o n t a k t n i h površina t r a v n j a k a
prema Sumi.
- U prometnom konceptu zalagao se za i z d v a j a n j e javnih prometnica izvan područja parka, izg r a d n j u specijalnog sustava zaštitnih i sa pejsažom usklađenih pješačkih prometnica, kao i za uspostavu organiziranog prijevoza posj e t i t e l j a NP na kopnu i vodi, po
cemu su mnoga njegova r j e š e n j a postala poznata u svjetskim stručnim
krugovima.
339
Nosilac je koncepta suvremeno organiziranog "sustava posjećivanja", koji razvija na Plitvičkim
jezerima. T a j sustav, osim zaštitne,
prometne i estetske komponente,
nosi u sebi čimbenik moguće kontrole i dimenzioniranja dopuštenog b r o j a posjetitelja kao i ekonomske valorizacije rente atraktivnosti i položajne vrijednosti NP,
kao i rente koja proizlazi iz stupnja
kvalitete organizacije posjećivanja.
Nosilac je izrade investicijskoga programa zaštite parkovne i
komunalno-tehnicke i n f r a s t r u k t u re koji su tek pred r a t ozbiljno
shvatile tadašnje republičke vlasti.
Njegov odnos prema procesu
integracije sa turisticko-hotelijerskom djelatnosti donekle je specifičan, jer smatra da je integracija
nužna u procesu akcijskoga djelovanja na p o d u h v a t i m a od zajedničkog interesa, ali nepoželjna kao
fizička integracija. Zalaže se da
NP ima potpunu samostalnost. Politički n a m e t n u t a integracija prisilila je u p r a v i t e l j a BOhma da
ode u Republički zavod za zaštitu
prirode, a dipl. ing. J. Movcan ostaje b r a n i t i NP od orijentacije na
hotelijerstvo i ugostiteljstvo.
- T r a j n o se zalaže za aktivnu
i k r e a t i v n u zaštitu koja služi dob r o b i t i zaštićenog prostora, ali i
čovjeka, vezanog za život sa tim
prostorom.
Energično se opire motoriziranom t u r i z m u u NP, k r e i r a svoje
"mostice", početne zamisli elektrobrodova i panoramskih vlakova i
r a d i na preseljenju t u r i s t i č k i h sad r ž a j a preko Korane. Akademik
prof. dr. sc. Ivo Pevalek podržavao
je njegova nastojanja.
Dipl. ing. Josip Movcan isto
tako intenzivno s u d j e l u j e u međunarodnim zbivanjima: dva p u t a je
organizator E u r o p s k e konferencije nacionalnih parkova na Plitvičkim jezerima; u t r i m a n d a t a elan
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
je predsjedništva E u r o p s k e federacije nacionalnih parkova, jednom i potpredsjednik; u dva je mand a t a elan Svjetske komisije za nacionalne parkove ( C N P P A - I U C N ) .
Na svim europskim i svjetskim susretima zalaže se za "prirodi bliski turizam" u obliku organiziranog sustava posjećivanja. Na
svjetskom kongresu u Bali-u izlažu njegov r e f e r a t i tiska ga Royal swedish academy of science u
Ambiu. I na simpoziju Alpen-Adria u H e i l i genblutu (1988.) ima
glavni referat. Aktivan je i na mnogim domaćim susretima i stručnim
seminarima.
U NP svo vrijeme do progonstva i u m i r o v l j e n j a (1991.) snosi
dužnost prvog Čovjeka z a š t i t e i
uređenja.
Odlaskom u mirovinu dipl.
ing. Josip Movcan nije prestao b i t i
aktivan. Svoju životnu temu: "Organizirani sustav posjećivanja prirodne i kulturne baštine", kao kompleks uzajamno povezane zaštite,
istraživanja i u r e đ e n j a prostora sa
moguCom t u r i s t i č k o m valorizacijom nastavlja i dalje - od 1992. do
1994. u NP H o h e T a u e r n u Austriji, a nakog toga se vraća domaćem
tlu, d j e l u j u ć i putem stručnog tiska, a zatim u svojoj r o d n o j Županiji međimurskoj.
Kao zapažena ličnost u svijetu nacionalnih parkova, primio je
slijedeća međunarodna priznanja:
- Van - Tienhovenovu europsku
nagradu (Bonn 1983.); F r e d M. Packard I n t e r n a t i o n a l parks merit
Award, od Međunarodne u n i j e za
zaštitu prirode I U C N (Morges, Švicarska 1987.); Global 500 (Rio de
J a n e i r o 1992.); P r i m u l a d' oro (Uomo & N a t u r a Napoli, I t a l i a 1995.).
U z e m l j i p r i m i o je godišnju H r v a t s k u turističku nagradu
"Antun S t i f a n c i c " - 1994. (Zagreb
1995.).
330
BADOVI
Utjecaj sadašnjosti, vrednovanje i međusobni odnosi prostora Nacionalnog parka Plitvička jezera. P l i t v i č k a jezera, Čovjek i priroda, Z a d r u ž n a štampa, Zagreb
1974., s. 209-233.
Development and Economics in Plitvice Nationalpark. Boyal Swedish Academi of science, Ambio 1982., s. 282-285.
Plitvička jezera - Nacionalni park Svjetska prirodna
baština, (u s u r a d n j i ) .
G Z H 1985., s. 5-8 i 29-51.
Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvička jezera, (sa suradnicima). U r b a n i s tički i n s t i t u t H r v a t s k e i NP P l i t v i c e 1986.,
(50% teksta).
Biebelrither-Schreiber:
Die
National
parke Europas (J. Movcan: Die Nationalparke Jugoslawiens). P r o n a t u r , F r a n k f u r t Miinchen 1989., s. 155-166.
Orossglockner Hochalpenstrassen - Das
neue Verkers und Besucher Transport System, (und M i t a r b e i t e r ) . Salzburg 1993., 85
d v o s t r u k i h stranica (A-3) + grafički i kart o g r a f s k i prilozi.
Nationalpark Hohe Tauern, (und Mit
a r b e i t e r ) . Salzburger A n t e i l - Managementplan, Salzburg 1994., 55 d v o s t r u k i h
stranica (A-3) + g r a f i č k i i k a r t o g r a f s k i
prikazi.
Nacionalni parkovi - Ishodišta prometnog koncepta posjećivanja prirodne i kulturne baštine Hrvatske. T u r i z a m 11-12,
Zagreb 1994., s. 193-202.
Vizija razvoja turizma i ekološke stabilizacije Međimurja. T u r i z a m 1-2, Zagreb
1995., s. 15-21.
Mogućnosti
organizacije
sustava
posjećivanja Županije karlovačke, (Za studiju razvoja turizma). I n s t i t u t za t u r i z a m
1996., s. 1-36
Sustav posjećivanja u nacionalnim parkovima i p a r k o v i m a prirode. Sustavi korisCenja NP i p a r k o v a prirode. E C O P L A N
d.o.o. i grupa suautora, Zagreb 1996., s. 27-54.
Županija međimurska - Projekt "Međimurje malo", ( S t u d i j a ekološki usklađenog razvoja turizma). Čakovec 1997., s.
1-44 d v o s t r u k e str. (A-3) + k a r t o g r a f s k i
prilozi.
LITEBATUBA
*** SN, s. 363.
P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 418.
MOZETIC, Krsto, iz M i r e n a (Slovenija), rođ. 24.YII.1897., dipl. ing.
Sumarstva, Sum. s a v j e t n i k .
S u m a r s t v o je započeo studir a t i na Sum. a k a d e m i j i u Z a g r e b u
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
u t r a j a n j u od osam semestara. Apsolvirao je 1921.-22. na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagr e b u u koji je p r e r a s l a a k a d e m i j a .
D i p l o m i r a o je na Sum. o d j e l u 14.
XII.1923.
Počeo je r a d i t i 14.XI.1924, uz
p r i z n a n j e vojne službe od d v i j e i
pol godine, kao p r i v r e m e n i Sumarski i n ž e n j e r s k i asistent p r i K o t a r skom poglavarstvu u K o t o r u (Crna
Gora), a 1925. p r e m j e š t e n je k Dir e k c i j i Suma u L j u b l j a n i . N a k o n
položenog državnog stručnog ispita
(Beograd, 1927.), p r i i s t o j D i r e k c i j i
u n a p r i j e đ e n je 1929. za Šumarskog
inženjera.
Godine 1932. p r e m j e š t e n je
za kotarskog Sum. r e f e r e n t a p r i
K o t a r s k o m nacelstvu u Sinju, gdje
je 1935. u n a p r i j e đ e n za Sum. savjetnika, a 1938. p r e m j e š t e n je Sum.
odsjeku b a n s k e u p r a v e u Splitu,
gdje je kao Sumarski s a v j e t n i k i
u m i r o v l j e n 1939.g.
Odlikovan je Ordenom Sv. Save 5. r e d a (1937.).
Bio je elan J S U .
LITEBATUBA
*** SL: 1925., s. 56, 211; 1929., s. 140;
1932., s. 643; 1935., s. 533; 1937., s. 695; 1938., s.
105, 594; 1938., s. 398. (MozetiC i MožetiC).
Borosić, J.: SIS, s. 5, 61, 98.
*** SN, S. 354. (MozetiC).
M O Z l N A , Ivan, ( L j u b l j a n a , 8 . I I I .
1912. - L j u b l j a n a , 18.X.1979.), dr.
sc., dipl. ing. Sumarstva, sveuc. profesor.
G i m n a z i j u je završio u Celju.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1933.-34.,
a d i p l o m i r a o na Š u m a r , o d j e l u 24.
Y I . 1935.g.
S t r u č n i i s p i t iz Sumarske
s t r u k e položio je u r u j n u 1939.g. u
Beogradu.
N a k o n o d s l u ž e n o g a vojnog
roka bio je na službi godinu d a n a
u D i r e k c i j i d r ž a v n i h Suma u L j u -
331
bljani, a zatim od 1937. do 1941. radio je u Šumskoj u p r a v i u N a z a r j u
pri Mozirju. U vrijeme r a t a je kao
pričuvni časnik pao u njemačko
zarobljeništvo, ali se 1942. vratio u
L j u b l j a n u , gdje je za kraće vrijeme dobio honorarno zaposlenje
pri D i r e k c i j i Suma.
Od svibnja 1945. do svibnja
1947. bio je namješten kod povjerenstva P N O O za Slovensko primorje, gdje je obavljao posao Šumara na području Gorice, upravitelja Šumske uprave u I l i r s k o j Bistrici i Sefa Odjela za d r v n u ind u s t r i j u u Postojni. Odatle bio je
premješten u Ministarstvo za Sumarstvo i drvnu i n d u s t r i j u u Ljubljani. Godine 1949. imenovan je
za predstojnika Drvarskoga odjela
na Tehničkoj s r e d n j o j školi u Ljubljani. Tako se postupno osposobljavao za teoretičara i pedagoga na
području p r e r a d e drva. Ubrzo bio
je p r i p r e m l j e n da osnuje prvu drvarsku visokoškolsku ustanovu u
Sloveniji, na Šumarskom odjelu tadašnjeg F a k u l t e t a za agronomiju i
Sumarstvo.
Godine 1950. izabran je za
docenta za a n a t o m i j u i tehnologiju
drva i mehaničku p r e r a d u drva.
D o k t o r i r a o je na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1959. godine., 1960. izabran
je za i z v a n r e d n o g a profesora, a
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
1965.g. za redovnoga profesora iz
p r e d m e t a a n a t o m i j a i tehnologija
drva.
S t u d i j "drvarstva" u okviru
Šumarskog odjela Biotehn. fakult e t u sve vise se diferencirao, pa je
1962, ustanovljen n a j p r i j e drvarski smjer studija, a 1968. D r v a r s k i
odsjek.
Njegova se b i b l i o g r a f i j a sastoji od Sest samostalnih publikacija, 14 opsežnih p r o j e k a t a i ekspertiza (u opsegu od 20 do 80 stranica) i vise od 60 kraćih stručnih nap u t a k a i mišljenja za potrebe Sumskih i d r v o p r e r a đ i v a c k i h organizacija. Objavljene rasprave imale
su odjek u domaćem i stranom stručnom tisku.
P r o f . dr. sc. I v a n Možina bio
je 1955. i 1958. na specijalizaciji u
t a d a š n j o j Z a p a d n o j Njemačkoj, u
F r a n c u s k o j i Švicarskoj.
Za svoj uspješan rad bio je
1968. odlikovan Ordenom r a d a sa
zlatnim vijencem, a kao osnivač visoko-skolskog s t u d i j a d r v a r s t v a u
Sloveniji i uspješan pedagog primio je u jesen 1970. Kidricevu nagradu. Prigodom 30. obljetnice Biotehničkog fakulteta primio je plaketu L j u b l j a n s k o g a sveučilišta.
LITEBATUBA
*** SL: 1939, s. 591; 1940, s. 40.
*** SN, s. 174, 303, 358.
*** Biograf, in bibl. univ. prof. Univ. u
L j u b l j a n i , 1957, s. 184; 1969, s. 550; 1976.
*** SE, 2. s. 136, I. izd.; S E 2, 1983, s.
429, I I . izd.
*** GV 1972, s. 190
L.F.: U m r i je prof. I v a n Možina, GV
1980, s. 37.
*** Spominski zbornik 47, L j u b l j a n a
1982, s. 88, 146, 189, 264 (ob smrti); 47-77, s.
228.
M R A V U N A C , Davor, (Zagreb, 9.1.
1955.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Josipa, po struci veterinara. Hrvatske nacionalnosti. Gimnaziju je polazio u Bjelovaru. Mat u r i r a o je skol. g. 1974.-75. I s t e godine u jesen upisao se na Šumarski
232
f a k u l t e t u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je
22.XII.1980. godine.
Zaposlen je u P r o i z v o d n o m
o d j e l u UŠ B j e l o v a r (1995.), a zatim
kao v o d i t e l j P l a n s k o - analitičkog
odjela.
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 61.
*** Posl. izvješće "HS" 1995., s. 61.
M R A Z E K , Marko, (Zagreb, 22.IV.
1965.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Milana, h r v a t s k e nacionalnosti i d r ž a v l j a n s t v a . P o t j e č e iz
službeničke obitelji. S r e d n j u školu
d r v a r s k o g s m j e r a završio je u Zagrebu 1984. godine.
D i p l o m i r a o je Sumarstvo na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
28.XI.1995. s naslovom diplomskog
r a d a "Ostecenost s t a b a l a u Sumi
T u r o p o l j s k i lug d j e l o v a n j e m biotskih i a b i o t s k i h faktora", znanstvenoga područja ekologija Suma. Mentor mu je bio prof. dr. Z. Seletkovic.
MRAZOVIĆ, Nada iz V a r a ž d i n a ,
dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Poljoprivredno-Sumarskom fakult e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirala
je na Š u m a r s k o m odjelu skol. g.
1952.-53., a d i p l o m i r a l a 6.IX.1954.g.
LITEBATUBA
*** SN, s. 367.
MRĐENOVIĆ, Stevo, (Donji H r a stovac, Sisak, 1933. - 16.XII.2000.)
mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
skol. g. 1956.-57., na Š u m a r s k o m odjelu, a d i p l o m i r a o 2.III.1959.g.
U p i s a o je i poslijediplomski
s t u d i j na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u
Zagrebu. Magistrirao je 10.VII.1984.
iz p o d r u č j a iskoriscivanje Suma.
P r e m a n e p o t p u n i m podaciH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
ma, r a d i o je na p o d r u č j u Banovine. P r v o zaposlenje u d r ž a v n o j
službi dobio je u ŠG "Šamarica"
D v o r 1959. Do p r e l a s k a u ŠG Sisak
dugogodišnji je u p r a v i t e l j Šumarije R u j e v a c . U ŠG Sisak imenovan
je Sefom O d j e l a za iskoriscivanje
Suma, u j e d n o o b a v l j a j u ć i dužnost
upravitelja RZ Zajedničkih službi.
Bio je a k t i v a n elan Saveza
D I T Š D I i elan njegovog predsjedništva. Posebno se istakao u r a d u
Š u m a r s k o g a d r u š t v a Sisak, a 1974.
i z a b r a n je za njegovoga predsjednika.
U m i r o v l j e n je 1991. godine.
LITEBATUBA
*** SN, s. 370.
*** H S D 1846-1996., s. 315, 337, 347,
351-353, 428.
MRKONIC, Ratko, ( R a s t u s a , Teslic, B i H , 24.XI.1963.), dipl. ing. Sumarstva.
Otac mu K o j o z a n i m a n j e m je
r a d n i k . S r p s k e nacionalnosti, B i H
d r ž a v l j a n s t v a . S r e d n j u Školu završio je god. 1983. i upisao Sumarstvo.
Diplomirao je na Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u u Z a g r e b u 16.VI.1993.g.
iz znanstvenoga p o d r u č j a ekonomika Sumarstva s naslovom diplomskog r a d a "Komparacija Šumarskih
p o l i t i k a R e p u b l i k e A u s t r i j e i Savezne R e p u b l i k e Njemačke".
M R V A , Franc, (Franjo), (Šemnik,
Z a g o r j e ob Savi, 18.1.1929.), dr. sc.,
dipl. ing. Sumarstva.
Sin oca Ignaca, stolara u rudniku, i m a j k e P a v l e r. Sajovic, domaćice. R o đ e n je u mnogoelanoj
slovenskoj obitelji. P o n a r o d n o s t i
je Slovenac, h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n stva i r i m o k a t o l i č k e vjere.
K a d je imao Sest mjeseci, uzima ga u Z a g r e b očev b r a t A n t u n sa
suprugom F r a n c i s k o m i o d r a s t a u
o b r t n i č k o j obitelji. U Z a g r e b u zav r š a v a p u č k u školu (1939.), I I . m u -
233
Sku r e a l n u gimnaziju (1947.) i Pol j o p r i v r e d n o - Sumarski f a k u l t e t ,
gdje je d i p l o m i r a o 1953. god. na Šumarskom odsjeku biološkog s m j e r a .
P o o d s l u ž e n j u vojnog r o k a
r a d i č e t i r i mjeseca kao p r a k t i k a n t
u t a k s a c i j i u Ogulinu (1955.), a zat i m se vraća u Zagreb, gdje se zapošljava u R a s a d n i k u ukrasnog bilja Mirkovec, pogon Borongaj, na
m j e s t u p r o j e k t a n t a i kao izvođač
za p a r k o v e (1956.). U tom razdoblju projektira i izvodi nekoliko man j i h p a r k o v a u Z a g r e b u i izvan.
Rad u hortikulturi nastavlja
1957. c e t i r i m j e s e c n o m specijalizacijom na oblikovanju parkova u Arb o r e t u m u "Voleji potok" u Sloven i j i kod čuvenog s t r u č n j a k a za pejsažnu d e n d r o l o g i j u i o b l i k o v a n j e
p a r k o v a prof. Cirila Jeglica. Nakon toga r a d i od 1957. do 1962. u
Sloveniji, u S u m s k o - p r i v r e d n o j organizaciji za gospodarenje p r i v a t nim Sumama, n a j p r i j e kao rukovod i t e l j Gozdarskog okoliša općine
Z a g o r j e ob Savi, a z a t i m kao sef
Odjela za uzgoj, njegu, zaštitu Suma
i rasadnicarstvo u upravi Šumarskoga poslovnog saveza u Sevnici.
U tom r a z d o b l j u r a d i na plan i r a n j u i r e a l i z a c i j i poSumljavanja, njezi i z a š t i t i Suma; r u k o v o d i
rasadnickom proizvodnjom, reorganizacijom r a s a d n i c k e p r o i z v o d n j e
i d o k u m e n t a c i j i ; r a d i na doznakaH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
ma s t a b a l a za sječu u p r i v a t n i m
Sumama; radi na problematici kompleksnoga g o s p o d a r e n j a u Sumama
p r i v a t n o g sektora; osnovao je vrtl a r i j u u Sevnici.
Za v r i j e m e r a d a u Sloveniji
s u d j e l u j e na s e m i n a r u o individua l n o j selekciji s u p e r i o r n i h s t a b a l a
Sumskog drveCa (Dobrna), pod vodstvom dr. sc. M. B r i n a r a i na semin a r u iz Šumskoga p l a n i r a n j a k o j i
se odnosio na sve Sumsko-uzgojne
zahvate, pod vodstvom dr. sc. D.
Mlinseka.
N a k o n u k i n u ć a Sumarskih
poslovnih saveza u Sloveniji, nast a v l j a r a d o s n i v a j u ć i u Ševnici
(1962.) m e đ u o p c i n s k u r e f e r a d u za
h o r t i k u l t u r u i "zelene pojaseve" za općine Sevnicu, V i d e m - K r s k o i
Brežice, u k o j o j r e f e r a d i r a d i kao
p r o j e k t a n t i izvođač p a r k o v a i
p a r k - n a s a d a . U r a z d o b l j u od devet
mjeseci izradio je 12 h o r t i k u l t u r nih rješenja.
U 1963. godini započinje sur a đ i v a t i sa prof. dr. M. Vidakovicem u J a s t r e b a r s k o m , u tadašn j e m Z a v o d u za k u l t u r u četinjača,
k o j i u b r z o m i j e n j a naziv u Jugosl.
i n s t i t u t za četinjače, a od 1974.g.
Šum. i n s t i t u t J a s t r e b a r s k o , u kojem r a d i sve do u m i r o v l j e n j a 1995.
godine.
U r a z d o b l j u od 1966. do 1970.
bio je sef Odsjeka za genetiku i selekciju u kojem v r e m e n u preuzima, uz ostale znanstveno - istraživačke zadatke, i r a d na a m e r i č k o m
K o n t r a p a r t p r o j e k t u kao glavni istraživač. Od 1982. do u m i r o v l j e n j a
rukovoditelj je Odjela za oplemenjivan j e Sumskog drveća i sjemenarstvo.
Njegov z n a n s t v e n i i s t r u č n i
r a d u Šum. i n s t i t u t u J a s t r e b a r s k o
o b u h v a ć a dva p o d r u č j a ; genetiku i
o p l e m e n j i v a n j e Šumskoga drveća
te p r o i z v o d n j u ukrasnog bilja, poglavito četinjača, a u m a n j e m opsegu i povremeno r a d na oblikov a n j u parkova.
234
Dolaskom u i n s t i t u t (l.IV.
1963.) dr. sc. F r a n c M r v a započinje
r a d o m kao asistent na oplemenjivanju Šumskoga drveća. U jesen iste godine iz toga znanstvenog područja upisuje poslijediplomski studij.
D a n a 26.11.1974. i z a b r a n je u
z v a n j e stručnog s a v j e t n i k a . Recenzent a k a d e m i k prof. dr. Alois Tavcar u svojoj je recenziji napisao:
"Kandidat je pokazao široko znan j e i stručno iskustvo u biološkom
kompleksu Šumarskih disciplina, a
posebno na problematici genetičkog
o p l e m e n j i v a n j a Šumskog drveća."
A d r u g i recenzent, z n a n s t v e n i savj e t n i k dipl. ing. J o s i p S a f a r u svoj o j r e c e n z i j i pise: "Franc Mrva, po
s t r u č n o m i znanstvenom r a z v i t k u i
p r o f i l u spada u r e d i s t a k n u t i h Šum a r s k i h r a d n i k a , sto je dokazao
r a d o v i m a biološko - gospodarskog
značenja i radovima genetičkog značenja. N a r o č i t o se istakao u poslovima Šumskog r a s a d n i c a r s t v a , mel i o r a c i j a d e g r a d i r a n i h Suma, parkovne a r h i t e k t u r e i h o r t i k u l t u r e te
u oplemenjivanju Šumskog drveća..."
D a n a 29.V.1981.g. o b r a n i o je
m a g i s t a r s k i r a d pod naslovom "Utj e c a j genotipa i m a j č i n s k e provenijencije n a e f e k a t r a s t a F l - h i b r i d a
ariša ( L a r i x decidua Mili. x Larix
leptolepis /Sieb et Zucc./Gordon)"' i
time je postigao akademski s t u p a n j
m a g i s t r a b i o t e h n i č k i h znanosti iz
područja Sumarstva - oplemenjivan j e Šumskoga d r v e ć a . P o t o m j e
(1984.) i z a b r a n u z v a n j e znanstvenog a s i s t e n t a u Bum. i n s t i t u t u Jastrebarsko.
Disertaciju pod naslovom "Utj e c a j o r t e t a i a k t i v n o s t i podloga
na p r e ž i v l j a v a n j e i r a s t r a m e t a u
obične smreke (Pićea abies /L./
Karst.), Panciceve omorike ( P i ć e a
omorika / P a n c i c / P u r k y n e ) i bod l j i k a v e smreke (Picea pungens
Engelm.)" o b r a n i o je na B i o t e h n i čkom f a k u l t e t u u L j u b l j a n i 22.XII.
1987. godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
U v r e m e n u od 1963. do 1988.
dr. sc. F r a n c M r v a sudjelovao je u
zemlji i inozemstvu na mnogim
skupovima, sastancima, seminarima, s a v j e t o v a n j i m a i s t u d i j s k i m
p u t o v a n j i m a . Od s e m i n a r s k i h programa u n a š o j zemlji ističemo teč a j iz Sumarske genetike p r i K a t e d r i za Šumarsku d e n d r o l o g i j u i
genetiku Sum. f a k u l t e t a u Zagrebu (1972.). S v r h a mu je bila upozn a v a n j e sa m o d e r n i m m e t o d a m a
Sumarske genetike ( p r e d a v a č ugledni a m e r i č k i genetičar iz S A D
dr. H o w a r d K r i e b e l ) .
K a o glavni istraživač na Američkom K o n t r a p a r t p r o j e k t u sudj e l u j e n a I I . S v j e t s k o m savjetovan j u iz o p l e m e n j i v a n j a Šumskog drveća u S A D ( W a s h i n g t o n 7.-16.IX.
1969.) i p o s l i j e k o n f e r e n c i j s k o j t u r i
u "VVisconsinu i M i n n e s o t i (17.-23.
IX.1969.), koje je organizirao F A O .
S u d j e l o v a o je i na S a s t a n k u
e u r o p s k i h o p l e m e n j i v a c a Šumskoga drveća (1983.) u D a n s k o j i Švedskoj, koji j e organizirao I U F R O
(dr. M. W e r n e r ) , a 1986. s u d j e l u j e s
referatom na I U F R O svjetskoj
k o n f e r e n c i j i , s a s t a n k u r a d n i h grupa za T e o r i j u o p l e m e n j i v a n j a , sjemenske p l a n t a ž e i t e s t i r a n j e pot o m s t v a - o d r ž a n o j od 13.-17.X.
1986. u W i l l i a m s b u r g u ( S A D ) i na
p o s l i j e k o n f e r e n c i j s k o j t u r i kroz
V i r g i n i j u , S j e v e r n u i J u ž n u Karolinu (17.-22.X.1986.)
Z n a k o v i t je njegov r a d na
pripremi, obradi podataka i demons t r a c i j i r e z u l t a t a za M e đ u n a r o d n i
s a s t a n a k o p l e m e n j i v a c a Šumskoga
drveća članova I U F R O Sekcije 22,
održanom u Z a g r e b u i J a s t r e b a r skom sa t e r e n s k i m t u r a m a u Sloveniji, H r v a t s k o j i B i H , te pripremi, o b r a d i p o d a t a k a i demonstracija za e k s k u r z i j u o p l e m e n j i v a c a
na Govicu za I U F R O X V I I I . Svjetski kongres u L j u b l j a n i (7.-21.IX.
1986.). Na tom kongresu p r e d s t a v i o
se r e f e r a t o m . Na m e đ u n a r o d n i m
335
skupovima održao je jos r e f e r a t na
I U F R O Svetskoj k o n f e r e n c i j i u
Wiliamsburgu (1986.), a na I U F R O
Meetingu u Finskoj (1991.) predstavio se r e f e r a t o m i posterom.
Dr. sc. F r a n c Mrva sudjelovao je na svim sastancima genetičara i oplemenjivaca Sumskog drveća na području bivSe Jugoslavije, a od 1966. bio je r u k o v o d i t e l j
Odsjeka za genetiku p r e u z i m a j u ć i
obveze kao r u k o v o d i t e l j istraživačkih tema i zadataka, koji su
ugovoreni sa fondovima i Sumarskom operativom i na n j i m a r a d i
do umirovljenja. Vec kao suradnik
akademika prof. dr. sc. M. Vidakovica (od 1963.) u Odsjeku za genet i k u i selekciju r a d i na godišnjim
planovima istraživanja na temi Saveznog f o n d a za naučni r a d koja je
obuhvaćala problematiku selekcije plus stabala, vegetativno razmnožavanje, osnivanje sjemenskih plantaža, arhivu klonova i hibridizaciju. Neposredno je angažiran na programu individualne selekcije oko
400 plus stabala domaćih i s t r a n i h
vrsta četinjača, cijepljenju, osnutku p r v i h sjemenskih plantaža u
H r v a t s k o j , arhivu te osnivanju pokusnih ploha na lokalitetu Govic.
Ta se problematika proširila i na
druge bivSe republike.
U t i j e k u radnog vijeka radio
je na 12 istraživačkih tema, zadat a k a i projekata. Na većini od n j i h
bio je voditelj, a u ostalima istraživač. P o v r h toga radio je na
velikom b r o j u z a d a t a k a koji su
bili izravno ugovoreni sa Šumskom
privredom i drugim interesentima,
a koji se odnose na osnivanje sjemenskih plantaža, pokuse hibrida,
pokusnih nasada oraha, osnivanje
d e n d r a r i j a i parkovnih nasada.
Dr. sc. F r a n c Mrva zanimao
se i bavio i h o r t i k u l t u r o m . Od samoga početka r a d a u Bum. institutu J a s t r e b a r s k o započinje i razvija u n u t a r Odsjeka za genetiku i seH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
lekciju h o r t i k u l t u r n u djelatnost:
r a d i na razmnožavanju poznatih
omiljenih k u l t i v a r a ukrasnoga drveća i grmlja i provodi ispitivanje
hortikulturne vrijednosti nekih novih k u l t i v a r a i njihovo uvođenje u
razmnožavanje kao Sto je stupolika jela ( A b i e s alba v. columnaris),
viseća smreka (Pićea abies, penđu7a), jednoga k u l t i v a r a andaluzijske
jele i vise od 30 klonova bodljikave, srebrne smreke (P. pungens).
Cijepljenjem je proizveo nekoliko
tisuća p r i m j e r a k a srebrne (bodljikave) smreke i drugih vrsta.
Ispitivao je prikladnost različitih metoda cijepljenja za praktične potrebe. Proveo je fenotipsku selekciju vise od 40 stabala P.
pungens na području H r v a t s k e koja su u 20 godina r a d a cijepljenjem
razmnožavana za hortikulturne potrebe. F i k s i r a o je 25 klonova u sjemenskoj plantaži u I n s t i t u t u .
Radio je također i na oblikov a n j u parkovnih nasada (nacrti i
nadzor nad izvedbom) i na rješav a n j u problema sanacije i revitalizacije nekih parkova. V a l j a pripomenuti i njegov p r o j e k t i v n i i izvedbeni rađ na novom t i p u institutskoga klijalista za znanstvene i
h o r t i k u l t u r n e potrebe i njegov savjetodavni r a d na izboru ukrasnog
bilja, tehnologiji sadnje i dr. cime
je znatno podignuta razina hortik u l t u r e . U 25-godiSnjoj aktivnosti
na tom području obogaćeni su mnogi kuCni vrtovi, javni parkovi i vikendaska naselja. Tim radom je dr.
Franc Mrva proveo racionalizaciju
stalno zaposlenoga stručnog kadra.
U svezi s tim valja pripomen u t i da je u t i j e k u radnoga vijeka
izradio četrdesetak h o r t i k u l t u r n i h
planova, elaborata i izvedbenih
elaborata za parkove i razne objekte u Sloveniji i H r v a t s k o j .
Da bi se zadržao u vrhu novih znanstvenih dostignuća svoga
znanstvenoga područja, dr. F r a n c
236
Mrva bio je na velikom broju studijskih putovanja, stručnih posjeta i r a z m j e n a m a stručnjaka: u Italiji (1965. i 1967.), u M a đ a r s k o j
(1966.), u D a n s k o j (1978.), SE Njemačkoj (1978. i 1980.), u bivSoj Cehoslovačkoj (1979. i 1988.), i u Švedskoj (1979.). Sa t i h stručnih studijskih p u t o v a n j a napisao je desetak
izvješća i priopćio ih naSoj Šumarskoj javnosti.
R e z u l t a t e istraživanja i svoga teorijskog i praktičnog r a d a dr.
F r a n c Mrva priopćio je u godišnjim i periodičnim izvješćima, a
poglavito samostalno i u s u r a d n j i
u vise od 40 znanstvenih i stručnih
radova i u desetak r e f e r a t a .
Kao glavni istraživač na američkom Kontrapart projektu (1967.1972.): E-30-FS-8, dobiva sa suradnicima od Ministarstva za poljop r i v r e d u američke vlade p r i z n a n j e
(Certificate of Appreciation) za
znanstvene napore i uspješan rad
na završavanju projekta: 'Hibridizacija vrsta četinjača različitih
provenijencija". U posebnom pismu, koje se odnosi na to priznanje,
pomoćnik voditelja za strane istraživačke programe, Ray E. Ely,
ističe da se p r i z n a n j e d o d j e l j u j e za
vrlo f i n o vođen rad glavnog istraživača na projektu.
Iz opsežnoga programa međuvrsnih i u n u t a r v r s n i h hibridizacija u n u t a r rodova Larix, Picea
i Pinus onovani su značajni poljski
pokusi koji su koristan izvor inf o r m a c i j a za rast i ponašanje hibr i d a u našim ekološkim uvjetima.
Značajan je povrh toga rad i
u d j e l dr. sc. F. Mrve na individualnoj f e n o t i p s k o j selekciji domaćih i
s t r a n i h vrsta četinjača sa ciljem
da se stvori početni m a t e r i j a l za
oplemenjivanje i prve sjemenske
plantaže. U razdoblju 1961.-1965.
izabrano je u sjemenskim sastojinama (prirodne populacije i kulture) 331 stablo različitih vrsta, od
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
kojih u H r v a t s k o j 210, a u drugim
t a d a š n j i m r e p u b l i k a m a (Slovenija,
B i H i Crna Gora) 125 plus stabala.
U blažem opsegu rad na selekciji
nastavljen je do 1970. godine i u
tom razdoblju izabrano je jos 40
stabala. Za selekciju je u p o r a b i j e n
k r i t e r i j većeg b r o j a kvantitativnih i k v a l i t a t i v n i h svojstava u odnosu na s u s j e d n a s t a b l a (Check
tree method).
Za osnivanje sjemenskih plantaža cijepljenja su izvođena u rasadnickim uvjetima, a za hortikult u r n e potrebe u u v j e t i m a staklenika. U seriji p r a k t i č n i h pokusa ispitivano je 7 različitih metoda cijepljenja. U razdoblju od gotovo
25 godina r a d a cijepljeno je oko 50
tisuća podloga sa plemkama od 20
različitih vrsta četinjača i dviju
vrsta listaca.
Značajan je pretežan njegov
udjel na osnivanju p r v i h sjemenskih plantaža u H r v a t s k o j . U razdoblju od 1965. do 1972. godine podignuto je na sedam različitih lok a l i t e t a 23,20 ha sjemenskih plantaža sa pet različitih vrsta četinjača. Do 1997.g. održalo se na Sest
lokaliteta 14,7 ha sjemenskih plantaža četinjača.
Kao voditelj p r o j e k t a izrazito p r i o r i t e t n i h istraživanja podiže
na lokaciji živog a r h i v a u Šum. ins t i t u t u J a s t r e b a r s k o (1983. - 84.)
dvije m a n j e sjemenske plantaže,
jednu od bodljikave (srebrne) smreke sa 25 klonova i 272 b i l j k e i drugu od Panciceve omorike sa 15 klonova i 192 biljke. Klonski materijal za te dvije sjemenske plantaže
dobiven je prethodnom selekcijom
stabala u kućnim vrtovima, parkovima (srebrna smreka) te selekcijama u prirodnim populacijama.
(Selekcionirana stabla vegetativno
su r a z m n o ž e n a c i j e l j e n j e m i fiksirana u sjemenskim plantažama.)
337
Obje plantaže plodonose, a za sreb r n u smreku se može naglasiti da
d a j e veći postotak b i l j a k a plave i
srebrne boje nego sjeme komercijalnih uzoraka iz SAD.
Najveća je zasluga dr. sc. F.
Mrve sto je očuvan n a j k v a l i t e t n i j i
genofond četinjača u H r v a t s k o j ,
zatim osnivanje živog arhiva na zemljišnom posjedu Bum. i n s t i t u t a u
J a s t r e b a r s k o m . U t a j arhiv posađeni su klonovi dobiveni cijepljenjem superiornih fenotipova domaćih i s t r a n i h vrsta četinjača, selekcionirani u prirodnim populacijama i k u l t u r a m a u H r v a t s k o j ,
Sloveniji i B i H . U a r h i v u je fiksirano 287 klonova od 9 različitih
vrsta sa ukupno 1847 biljaka. Osim
toga u sklopu arhiva u z g a j a j u se
23 generativna potomstva sa 399
genotipova koja potječu od selekcioniranih stabala običnog oraha u
Hrvatskoj.
Za postavljanje znanstvenih
pokusa kao sto su testovi potomstva selekcioniranih roditelja, provenijencni pokusi te za potrebe hort i k u l t u r e k o n s t r u i r a o je suvremeni tip klijalista u kojima je u cijelosti otklonjena opasnost od štetnih životinja i insekata u tlu te
ostecivanja b i l j a k a u k l i j a n j u od
ptica.
Za znanstvene pokuse sjetve
k o n s t r u i r a o je dvije sjetvene letve
sa većim i manjim razmacima. Za
n j i h se zanimao i pokazao naklonost poznati američki genetičar
dr. H o w a r d K r i e b e l prigodom posjeta Sum. i n s t i t u t u J a s t r e b a r s k o .
O novom tipu klijalista pohvalno
se izrazio poznati Švedski genetičar i s t r u č n j a k za k u l t u r u tkiva
Chris H . Bohrnman.
I na k r a j u pripomenimo da
je dr. sc. F. Mrva bio a k t i v a n elan
H S D , a posebice D r u š t v a genetičara H r v a t s k e .
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
OBJAVLJENI BADOVI
Mrva, F, 1971.: Varijabilnost i nasljednost visina hibridnih potomaka Larix x
eurolepis. I. Jugoslavenski simpozij iz genetike, Herceg-novi, 24.- 28.V.1971.
Mrva, F, 1967.-72.: Hybridization of
conifer
species
from
different
provenacees, ( H i b r i d i z a c i j a vrsta četinjača različitih provenijencija). P r o j e c t n u m b e r : E-30FS-8. F i n a l technical report. Inst. of forestry, J a s t r e b a r s k o .
Komlenović, N . GraCan, J , Mrva, F ,
1975.: Istraživanje utjecaja mineralnih gnojiva na urod sjemena američkog borovca u
kulturi Zelendvor. Sum. list 4-6, s. 149-160.
Mrva, F., Mayer, B., H a j d i n , Z., 1975.:
Prilog rješavanju nekih uzgojnih i selekcijskih pitanja na osnovi stanisnih uvjeta
u SG jedinici Bosiljevo. Sum. list 7-10, s.
289-303.
Mrva, F, 1977.: Kvantitativne znacilnosti cvetenja in donosa storžev klonov
evropskega macesna
v semenski plantaži.
Gozd. vestnik 35, St. 6, L j u b l j a n a , s. 237253.
Mrva, F, 1980.: Utjecaj genotipa i majčinske provenijencije na efekat rasta F1 hibrida ariša (Larix decidua
Mili. x Larix leptolepis /Sieb. et Zucc./Gordon i recipročno)
u ranim
testovima potomstva,
(magistarski rad). Sum. f a k u l t e t Sveuc. u
Zagrebu, s. 1-68.
Mrva, F, 1981.: Ocjena rasta i ekološke
adaptivnosti
vjestackih
hibrida
između
alpske rase evropskog ariša i japanskog ariša (L. decidua Mili. x L. leptolepis /Sieb.
et Zucc./Gordon). P o l j o p r i v r e d a i sumarstvo, X X V I I , 3, Titograd, s. 45-60.
Mrva, F, 1984.: Sjemenske plantaže četinjača u Hrvatskoj. Sumarski pregled 1-2
i 3-4, Skopje, s. 65-77.
Mrva, F, 1984.: Mogućnosti proširenja
uzgoja domaCeg oraha. Agronomski glasnik
5, Zagreb, s. 621-633.
Mrva, F, 1984.: Proučavanje proizvodnje i genetička verifikacija sjemena u sjemenskim plantažama četinjača. Badovi 2,
izv. izd., S I J , s. 35-41.
Mrva, F, 1984.: Istraživanje selekcija
običnog oraha (Juglans regia L.^) u klonskim nasadima i testovima potomstva s
nekim aspektima uzgoja biljaka. B a d o v i 2,
izv. izd., S I J , s. 43-50.
Mrva, F., 1986.: The development of genetics and forest tree breeding in
the institute, ( B a z v i t a k genetike i oplemenjivan j a sumskoga drveCa u I n s t i t u t u ) . Monog r a f i j a S I J 1945-1985., Zagreb, s. 67-74.
Mrva, F, 1986.: Productivity of clones
in flowering and cone crop in seed orehards, ( P r o d u k t i v n o s t klonova u c v a t n j i i
u r o d u Cesera u sjemenskim plantažama).
338
Pozivni r e f e r a t na 18. I U F K O Kongresu u
L j u b l j a n i , 7.-21.IX.1986.
Mrva, F., 1987.: Cycle periodicity variation of cone yield in a seed orchand of
Austrian pine (Pinus nigra Arn.), (Promjenljivost ciklusa periodičnosti u u r o d u
Cesera u j e d n o j sjemenskoj plantaži crnog
bora ( P i n u s nigra Arnold). Zbornik sa
I U F B O konferencije, zajedničkog sastanka r a d n i h grupa za t e o r i j u oplemenjivanja,
t e s t i r a n j e potomstava i sjemenske plantaže. W i l l i a m s b u r g , Virginia 1986., pp. 634644.
Mrva, F., 1987.: Utjecaj orteta i aktivnosti podloga na preživljavanje i rast rameta u obične smreke (Picea abies L.
Karst.), Pancićeve omorike (Picea omorika
/Pancic/ P u r k j n e ) i bodljikave smreke
(Picea pungens Engelm.), (doktorska disertacija). Biotehniska f a k u l t e t a L j u b l j a na, s. 1-130.
Mrva, F., 1988.: Istraživanja u sjemenskim plantažama
četinjača. B e z u l t a t i i
p r o b l e m a t i k a . Badovi 75. Z b o r n i k radova,
I I . s a v j e t o v a n j a o naučno - istraživačkom
r a d u Si J, s. 91-101
Mrva, F„ L i t t v a y , T„ 1988.: Oplemenjivanje običnog oraha ( W a l n u t t r e e breeding). Badovi 75. Zbornik radova I I . savjet o v a n j a o naucno-istraživackom r a d u S l J ,
s. 103-107
Mrva, F., 1989.: Olatki prijelom inkompatibilnog cijepa
u
18-godisnjoj sjemenskoj
plantaži
vajmutovog
bora
(Pinus
strobus L.> B a d o v i 24 (80), S l J , Zagreb, s.
209-216.
Mrva, F„ L i t t v a y , T„ 1990.: Teškoće u
selekciji plus stabala obične smreke u populacijama oštećenim
od zračnog zagađivanja. B a d o v i 25 (2), S l J , Zagreb, s. 103107.
Mrva, F., 1990.: Produktivnost klonova
u cvatnji i urodu Cesera u sjemenskim plantažama. Badovi 25 (2), S l J , Zagreb, s. 261-275.
Mrva, F., 1991.: Promjenljivost ciklusa
periodičnosti
uroda Cesera
u sjemenskoj
plantaži crnog bora (Pinus nigra Arn).
B a d o v i 26 (1), S i J , Zagreb, s. 61-75.
Mrva, F., 1992.: Appearance of delayed
graft incompatibility in some older seed
orchards, ( P o j a v a odgođene inkompatibilnosti cjepova u nekim s t a r i j i m sjemenskim
plantažama). I U F B O Meeting, Finska, Pos t e r a b s t r a c t . MetsanjatostussaatiOn Tiedonantoja, 5, H e l s i n k i , pp. 41-41.
Mrva, F., 1992.: Flowering in t h e sees
o r c h a r d of A u s t r i a n pine, ( C v a t n j a u sjemenskoj p l a n t a ž i crnog bora). I U F B O
Meeting, Finska. Ibid., s. 32-35.
Mrva, F., 1993.: Pojava odgođene inkompatibilnosti cjepova u nekim starijim sjemenskim plantažama. B a d o v i 28 (1-2), S l J ,
Zagreb, s. 299-310.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Mrva, F., 1994.: Urod Cesera, klijavost
sjemena i rast sadnica europskog ariša iz
klonskog arhiva. Badovi 29 (1), S l J , s. 1-15.
Mrva, F., 1994.: Značajklonskih arhiva
u
očuvanju
genofonda
i
oplemenjivanju
sumskog drveća. Sum. list 7-8, s. 203-220.
Mrva, F., 1995.: Model oplemenjivanja
običnog oraha (Junglans regia L.). N e k i
r e z u l t a t i i smjernice i s t r a ž i v a n j a . Sum. list
1-2, s. 15-25.
Mrva, F., PeriC, Z., 1995.: Klijavost i
sadržaj vlage klonskih
uzoraka
sjemena
europskog ariša u različitim uvjetima Čuvanja. Sum. list 4, s. 133-138.
Mrva, F., 1997.: Basadnicki test potomstava polusrodnika
vajmutovog bora
(Pinus strobus L.) i klonskih sjemenskih plantaža. Sa posebnim obzirom na specifične
težine sjemena, klijavost i d o r m a n t n o s t
sjemena. Badovi, ( p r e d a n o u tisak).
LITEBATUBA
*** SN, s. 366.
Povijest sumarstva H r v a t s k e 18461976., s. 418.
*** SlM, s. 31, 32, 46, 67,118,149,155,178.
*** U S A - C B O A T I A , scientific Cooperation, Biotechnical Sciences, Scientific
projects, by V l a d i m i r P a a r , Školska knjiga
Zagreb, 1995., s. 384.
C A B I N T E B N A T I O N A L ( B e f e r . žurn.)
F O B E S T B Y A B S T B A C T S ( B e f e r . žurn.)
*** Conc crop, seed germinability and
seedling growth of E u r o p e a n larch progenies f r o m a clonal arhive, ( U r o d Cesera,
klijavost sjemena i rast sadnica potomstava europskog ariša iz klonskog arhiva).
Badovi, S l J 29:1, 1994., s. 1-15.
*** G e r m i n a b i l i t y and moisture content of clonal samples of E u r o p e a n larch
in d i f f e r e n t storage conditions, (Klijavost
i s a d r ž a j vlade klonskih uzoraka sjemena
europskog ariša u različitim u v j e t i m a Čuvanja). SL 4.1995., s. 133-138.
Breeding model of P e r s i a n walnut
( J u g l a n s regia) some results and research
trends, (Model oplemenjivanja običnog oraha /Juglans regia L./ - neki rezultati i
smjernice istraživanja. SL 1-2,1995., s. 15-25.
Significance of clonal archive in
gene pool conservation and f o r e s t t r e e
breeding, ( Z n a č a j klonskih a r h i v a u očuv a n j u genofonda i o p l e m e n j i v a n j u sumskog drveća). SL 7-8,1994., s. 203-220.
*** A p p c a r a n e e of delayed g r a f t inc o m p a t i b i l i t y in some older seed orhards,
( P o j a v a odgođene i n k o m p a t i b i l n o s t i cjepova u nekim s t a r i j i m sjemenskim plantažama). B a d o v i 28:1-2,1993., S l J s. 299-310.
Komlenović, N., OraCan, J., Mrva, F.:
Investigations on t h e e f f e c t mineral f e r t i -
339
lizers on t h e seed yield of P i n u s strobus in
t h e Zelendvor plantation, (Istraživanje efekta m i n e r a l n i h gnojiva na prinos sjemena
P i n u s strobus u p l a n t a ž i Zelendvor). SL
1975., 4-6, s. 149-160.
*** SL 1-2/95., s. 56.
*** S I B 1996., s. 28, 41-43, 67.
Maricevic, I.: SL 3-4,1997., s. 186.
MRVOŠ, Gavrilo, iz Delnica, dipl.
ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u
Zagrebu. Apsolvirao je na Š u m a r skom o d j e l u skol. g. 1934.-35., a diplomirao 6.II.1939. godine.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, 1940. godine p o s t a v l j e n je za
Sum. v j e ž b e n i k a kod R a v n a t e l j s t v a
Suma na Sušaku. U istom svojstvu
premješten je 1941. k Š u m s k o j u p r a vi u J a s e n a k i iste godine o t p u š t e n
iz službe.
LITEBATUBA
*** SL: 1940., s. 185; 1941., s. 113, 407.
*** SN, S. 358.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 230.
MRZLJAK, Ivan, ( L e v k u s j e , Ozalj,
8.XI.1929.), m r . sc., d i p l . ing. Sumarstva.
Sin L a d i s l a v a i K a t a r i n e r.
Š t r u c e l j . H r v a t , r i m o k a t o l i k . Osnovnu je Školu završio u Malom
E r j a v c u ( k r a j Ozlja) 1940., a realnu gimnaziju u K a r l o v c u 1948.g.
Šumarstvo je studirao na
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Šumsko-uzgojnom odsjeku Poljoprivredno-Sumarskoga f a k u l t e t a u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1953.
U struci se zaposlio u siječn j u 1954. godine - u Š u m a r i j i K a r lovac I, n a j p r i j e kao p r i p r a v n i k , a
zatim kao pomoćnik u p r a v i t e l j a
do 1960. U ŠG K a r l o v a c , osnovanom 1960., r a d i o je od 1960. do 1991.
kao r e f e r e n t u O d j e l u za u z g a j a n j e
Suma, z a t i m kao r u k o v o d i t e l j Odjela za u z g a j a n j e Suma, rukovodit e l j P r o i z v o d n e službe i kao rukov o d i t e l j R a z v o j n e službe.
Na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u
Z a g r e b u upisao je poslijediplomski s t u d i j iz silvikulture. Završio ga
je 1977., obranivši m a g i s t a r s k i r a d
pod naslovom: "Uspijevanje običnog b o r a ( P i n u s sylvestris, L.), crnog b o r a ( P i n u s nigra, Arn.) i američkog b o r a ( P i n u s strobus, L.) na
bujadnicama i vristinama Korduna".
Od 1991.g. zaposlen je u JP
" H r v a t s k e Sume" Z a g r e b - UŠ K a r lovac, n a j p r i j e kao opunomoćenik
d i r e k t o r a JP "Hrvatske Sume", a
od 1.1. do 15.XII.1992. kao upravit e l j UŠ Karlovac. Od 15.XII.1992.
do 31.XII.1995. pomoćnik je direkt o r a JP " H r v a t s k e Sume", a sa 1.1
1996. odlazi u mirovinu.
Tokom r a d n o g v i j e k a bavio
se prvenstveno u z g a j a n j e m Suma
( p o d i z a n j e k u l t u r a č e t i n j a č a i gospodarenje prirodnim sastojinama).
S u d j e l o v a o je na K o n g r e s u
ekologa bivSe J u g o s l a v i j e (1979.),
na S v j e t s k o m kongresu I U F R O u
L j u b l j a n i (1986.) i Tampereu (1995.).
Bio je t a j n i k i p r e d s j e d n i k
Šum. d r u š t v a Karlovac, a vise god i n a elan je U r e đ i v a č k o g o d b o r a
Šum. lista (do k r a j a 1993.) za znans t v e n o - s t r u e n o područje: njega Suma, Šumske k u l t u r e i plantaže, sjem e n a r s t v o i r a s a d n i c a r s t v o te poSumljavanje.
Za d o p r i n o s uspješnom poslovanju i u n a p r e đ e n j u Sumarstva
240
p r i m i o je P o v e l j u i Z l a t n u p l a k e t u
Saveza I T S D I H r v a t s k e u povodu
130. o b l j e t n i c e r a d a d r u š t v a i 100.
obljetnice izlaženja Sum. lista
(1976.). P r i m i o je i p r i z n a n j e H S D
Z a g r e b za višegodišnji r a d na dob r o b i t Sumarske s t r u k e i priznan j e za rad u SG Karlovac u povodu
20. obljetnice gospodarstva (1980.). I
N a r o d n a t e h n i k a H r v a t s k e , Zagreb, d o d i j e l i l a mu je p r i z n a n j e i
Z l a t n u p l a k e t u za i n v e n t i v n i rad.
K a o u m i r o v l j e n i k živi u Zagrebu.
ljanstva, r i m o k a t o l i č k e vjere. Otac
j o j je bio službenik, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završila
u G r a d i š t u ( k r a j Ž u p a n j e ) 1942., a
gimnaziju u V i n k o v c i m a 1950.g.
BADOVI
Lik i mjesto šumarskog tehničara u
sumskoj privredi. Sum. list 5-6, 1957., s.
230-233.
Uzgoj suma, (skripta). SC za sumarstvo i d r v o p r e r a đ i v a c k u d j e l a t n o s t Karlovac i S I Z sumarstva Zagreb, 1977., s. 1-228.
Akcija posumljavanja na području SO
Karlovac 1981, (sa BonCeviC, S.). Sum. list
1981., s. 477-480.
Uspijevanje običnog bora (P. sylvestris, L.), crnog bora (P. nigra Arn.) i američkog borovca (P. strobus, L.) na bujadnicama i vristinama Korduna. Glasnik za
sum. pokuse 25, Sum. f a k u l t e t Zagreb 1989.,
s. 235-259.
Ivo Sertić, dipl. ing. sumarstva (1913 1993.). In memoriam. Sum. list 11-12, 1993.,
s. 582-583.
Sume Pokupskog bazena - povijesne i
gospodarske prilike, (s PaveliC, D. i Maradin, J.). Nizinske sume Pokupskog bazena.
Badovi, Vol. 31, br. 1-2, S i J 1996., s. 1-15.
LITEBATUBA
*** SN, s. 366.
*** Povijest šumar. H r v a t s k e 18461976., s. 418.
Perić, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i
1882-1995. Impres. Karlovac, 1995., s. 40.
*** H S D 1846-1996., s. 303, 409.
*** SL 1-2/1995., s. 57; 3-4/1997., s. 186;
5-6,1997., s. 322.
*** Sum. škola K a r l o v a c 1947-1997.,
1997., s. 2, 52.
M R Z L J A K , r . B A B l C , Anica,
( D u b o v i k , Slavonski Brod, 29.V.
1931.), dipl. ing. Sumarstva, prof. na
Sum. školi Karlovac.
K c i J o s i p a i J a n j e r. Samukic. H r v a t i c a , h r v a t s k o g a državH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
S u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Sumsko-uzgojnom odsjeku Poljop r i v r e d n o - Šumarskoga f a k u l t e t a
Sveuc. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a l a je
1955. godine.
D a n a 1.V.1955. zapošljava se
na Š u m a r s k o j Školi u K a r l o v c u
kao p r o f e s o r Sumarstva i u tom
svojstvu r a d i n e p r e k i d n o vise od
38 godina, sve do 31.VIII.1993. kada odlazi u mirovinu.
S t r u č n i ispit za z v a n j e profesora s r e d n j e s t r u č n e škole položila
je 1958. na F i l o z o f s k o m f a k u l t e t u
Sveuc. u Zagrebu. Kao glavne predm e t a na školi p r e d a v a l a je dendrologiju i zaštitu Suma, a uz to i
botaniku, kemiju i ekonomiku. Pred a v a l a je i u školi za o b r a z o v a n j e
odraslih. P r o f e s o r je Sumarstva s
n a j d u ž i m stažom na Š u m a r s k o j Školi. Osnovala je i u p o t p u n j a v a l a zbirke p r e d l o ž a k a iz dendrologije i zaštite Suma.
P o v r h toga bila je dugogodišn j i v o d i t e l j g r u p e "Tribina mladih", a n j e n i m odlaskom g r u p a je
p r e s t a l a d j e l o v a t i . "Grupa je okup l j a l a velik b r o j učenika, k o j i su s
velikim interesom i pozornošću
p r i s u s t v o v a l i svake godine nada-
341
sve edukativnim i z a n i m l j i v i m pred a v a n j i m a i s u s r e t i m a . Godišnje je
bilo organizirano 10-15 t a k v i h druženja, a gosti su najčešće bili ist a k n u t i s t r u č n j a c i iz r a z l i č i t i h pod r u č j a , kao Sto su: medicina, Sumarstvo, povijest, glazbena k u l t u ra, z a t i m poznati k a r l o v a č k i alpinisti, kao i stručnjaci iz škole," (Kork u t , M.: M o n o g r a f i j a Bum. Škole
K a r l o v a c , 1997., s. 30).
O d g a j a l a je i obrazovala 39
generacija učenika, b u d u ć i h Sumarskih tehničara, i time dala
z n a č a j a n d o p r i n o s h r v a t s k o m Šumarstvu. Živi u Karlovcu, (vid. BAB l C , 1. knjiga).
a 1941. p r e m j e š t e n je za u p r a v i t e lja D r ž a v n e Šumarije u B o s a n s k o j
Gradiški, gdje se nalazio i 1943.g.
P r o n a š l i smo i p o d a t a k da je
1952. bio d j e l a t n i k SG Gospić.
Bio je elan H Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1940, s. 182, 269; 1941, s. 403;
1943, s. 24; 1952, s. 73.
*** SN, S. 359.
BADOVI
Zaštita suma, ( s k r i p t a za I I I . razred).
Sum. škola Karlovac, s. 1-137.
Zaštita suma, ( s k r i p t a za I V . razred).
Sum. škola Karlovac.
Orada i život biljke, klima i poznavanje tla, ( s k r i p t a za I. s t u p a n j stručnog
obrazovanja s u m a r s k i h r a d n i k a ) . Poslovno
u d r u ž e n j e s u m s k o - p r i v r e d n i h organizacija, Zagreb 1973., s. 1-24.
Zaštita suma, ( s k r i p t a za I I I . razred,
I I . p r e r a đ e n o izdanje). Skol. centar za sumarstvo i d r v o p r e r a đ i v a c k u d j e l a t n o s t
K a r l o v a c i Poslovno udruž. sumsko - priv r e d n i h organizacija, Zagreb 1976, s. 1-53.
Zaštita suma, ( s k r i p t a za I V . razred,
I I . p r e r a đ e n o izdanje). I b i d , 1976, s. 1-63.
Perivoji i parkovi Karlovca u nastavi
dendrologije. Sum. škola Karlovac 19471997, ( M o n o g r a f i j a ) . Karlov. 1997. s. 49-51.
LITEBATUBA
*** SN, s. 368 (Babic), 550, 551.
*** Sum. škola K a r l o v a c 1947-1997,
( M o n o g r a f i j a ) . Karlovac 1997, s. 30, 49, 52,
60-67, 70.
M R Z L J A K , Mladen, iz Draganici,
K a r l o v a c , 1916-1999, dipl. ing. Sum.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je na Š u m a r s k o m
o d j e l u skol. g. 1937.-38, a diplomirao 10.X.1938. godine.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
1940. p o s t a v l j e n je za Sum. vježb e n i k a kod R a v n a t e l j s t v a Križevacke imovne općine u B j e l o v a r u ,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M U Č A L O , V i t o m i r , (Pazin, I s t r a ,
28.YI.1912. - R i j e k a , 17.IY.1987.),
dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i j Sumarstva započeo je
na P o l j o l j o p r i v r e d n o - Sumarskom
f a k u l t e t u u Z e m u n u , a završio na
Poljoprivredno-Sumarskom fakult e t u u Z a g r e b u . Apsolvirao je Skol.
g. 1940.-41. i d i p l o m i r a o 12.11.1943.
na Š u m a r s k o m odjelu.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlen
je u M i n i s t a r s t v u Sumarstva (Odjel za u r e đ i v a n j e Suma) u Zagrebu.
Po z a v r š e t k u I I . svj. r a t a odlazi u I s t r u , gdje je p o s t a v l j e n za
upravitelja Šumarije Labin. Uz
ostale poslove posebno je r a d i o na
p o S u m l j a v a n j u krSa i m e l i o r a c i j i
m a k i j a i š i k a r a u I s t r i . "I t a k o na
o b a l a m a I s t r e i po k a m e n j a r i m a
Cresa i L o š i n j a ostadoše za našim
Y i t o m živi spomenici njegova djela - b u j n e k r o š n j e borova i visoke
zimzelene makije", (Pelcer, Z„ 1988.).
Godine 1954. dolazi u Instit u t za Šumarska i lovna istraživa-
242
n j a N E H , r a d i n a k a r t i r a n j u Šumske vegetacije u I s t r i , a zatim prelazi u Zavod za k o t r o l u Šumskoga
sjemena u Rijeci. I u znanstvenoistraživačkom r a d u o s t a j e v j e r a n
p o S u m l j a v a n j u krSa - b a v i se pitan j i m a uzgoja pucaline, sibike i drugoga grmlja, k a k o bi se poboljšan j e m pedoloških p r i l i k a omogućilo
u s p j e š n i j e poSumljavanje krSa. Ist r a ž u j e mogućnost uzgoja v e p r i n e
u rasadniku i bavi se pokusima unošenja r a z l i č i t i h v r s t a borova u degradirane sastojine autohtonih Suma.
Za u s p j e š a n i p r e d a n r a d u
p o d r u č j u Šumskoga s j e m e n a r s t v a
primio je P r v o m a j s k u nagradu grada R i j e k e i Spomen - p l a k e t u Šumarskog i n s t i t u t a J a s t r e b a r s k o .
BADOVI
Ubrzanje klijanja i povećanje energije
klijavosti
sjemena pucaline
(Colutea
arborescens L.). Obavijesti 7, S l J , Zagreb
1959., s. 1-6.
Mogućnost i način konzerviranja sjemena obične jele (Abies alba L.), (sa Begent, B.). Posl. u d r u ž e n j e sum.-privr. organizacija, Zagreb 1964.
Stimuliranje klijavosti i energije klijanja sjemena obične jele i zelene duglazije
prethodnim
tretiranjem, (sa Begent, B.).
D o k u m e n t a c i j a za tehnologiju i t e h n i k u u
s u m a r s t v u 54, Beograd 1966.
Ispitivanje
o
mogućnosti
vitaliteta
sjemena Fraxinus spp i Acer spp metodom
sposobnosti rastenja
eksplantiranih
embriona, (sa Begent, B.) Poslov. u d r u ž e n j e sumsko-privr. organizacija, Zagreb 1967., s. 1-24.
Prilog poznavanju
čistoće,
apsolutne
težine i metoda za određivanje klijavosti
sjemena zelene duglazije, lijeske,
crnoga
graba i obična judina drva, (sa Begent, B.).
Poslov. u d r u ž e n j e sum.-privr. organizacija,
Zagreb 1968.
Kvalitativna
svojstva
sjemena
obične
jele u odnosu na sušenje. I s t r a ž i v a n j e uzroka i posljedica sušenja p r i r o d n i h jelovih
suma u S B H , (sa Begent, B.). B a d o v i 23,
Zagreb 1975., s. 115-125.
Ispitivanje o mogućnostima i ispravnosti
upotrebe
biokemijskih
metoda
(tetrazol, indigokarmin) za određivanje vitaliteta
sjemena
obične jele
(Abies alba
Mili.) i himalajskog cedra (Cedrus deodara
Laws.), (sa Begent, B.). Poslov. u d r u ž e n j e
sumsko-privr. organizacija, Zagreb 1968., s.
1-29.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
O d r e đ i v a n j e v i t a l i t e t a sjemena nekih
vrsta četinjača topografskim metodama
(alepski, b r u c i j s k i i crni bor, američki
borovac, obična smreka), (sa Begent, B.).
Posl. u d r u ž e n j e sumsko-privr. organizacija, Zagreb 1968., s. 1-23.
LITEBATUBA
*** SN, s. 360.
*** S l M , s. 55, 65,118,155,161,178.
Pelcer, Z.: In memoriam - V i t o m i r
Mucalo dipl. inž. sum. (1912.-1987.). SL 3-4,
1988., s. 184.
M U D R I N I ć , Petar, nam jesni učit e l j na Gospodarsko - Šumarskom
učilištu u K r i ž e v c i m a .
Bio je u službi j e d n u školsku
godinu - od studenoga 1873. do kolovoza 1874. P i t o m c i m a je predavao
fiziku, mineralogiju, geologiju,
tloznanstvo,
botaniku
i
klimatologijuLITEBATUBA
*** SN, S. 42.
Husinec, B, Delić, P.: Gospodarsko i
sum. učilište u Križevcima, MH Križevci
1995., s. 49.
MUDROVCIĆ, Ante, (Otočac, 1925.Zagreb, 1992.), dipl. ing. Sumarstva.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . Apsolvirao je Skol. g.
1948.-49., a d i p l o m i r a o 6.IV.1950.g.
P r v o zaposlenje bilo mu je u
ličkom Sumarstvu, a z a t i m r a d i
kao u p r a v i t e l j Š u m a r i j e Samobor.
U b r z o (1957.) prelazi u R e p u b l i č k i
s e k r e t a r i j a t za Sumarstvo, gdje se
zadržao do 1960. k a d a je imenovan
d i r e k t o r o m SG Zagreb. Posebnu pozornost posvećivao je z a š t i t n i m Sum a m a i Sumama s posebnom namjenom. To se odnosi i na Zagrebačku goru. N a k o n dugogodišnjeg rada na tom m j e s t u prelazi u Udr u ž e n j e Sumarstva i d r v n e indust r i j e pri P r i v r e d n o j komori H r v a t ske, gdje r a d i u svojstvu t a j n i k a
g r u p a c i j e Sumarstva. Godine 1985.
imenovan je t a j n i k o m S l Z - a Sum a r s t v a H r v a t s k e , a n a k o n reorganizacije hrvatskoga Sumarstva, 1990.
243
imenovan je v.d. d i r e k t o r a novoosnovanog J P H r v a t s k e Sume" gdje
r a d i do l.X.1991.g„ k a d a odlazi u
mirovinu.
Dipl. ing. A n t e M u d r o v c i ć
dugogodišnji je elan D I T , odnosno
H Š D . Obnašao je r a z n e dužnosti.
Na 85. r e d o v i t o j s k u p š t i n i (20.VI.
1969.) i z a b r a n je za p r e d s j e d n i k a
Saveza, a 9.VI. 1972. za predsjednik a nadzornog o d b o r a S I T Š D I H r v a t s k e . B i o je i elan I z v r s n o g odbora. I z a b r a n je i za počasnoga elana
Saveza I T Š D I Jugoslavije (1982.).
U m r o je u Z a g r e b u 1992. god.
LITEBATUBA
***SN, 8. 363.
P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976,
s. 385, 388.
*** In memoriam - A n t e Mudrovcić,
dipl. inž. sumarstva (1925 - 1992), SL 9-10/
92, s. 491-92.
*** H S D 1846-1996, s. 264, 266, 278,
281-283, 289, 291, 292, 294, 299, 302, 304, 307,
322, 324, 325, 329, 349, 441.
Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samobora, Zagreb 1992, s. 6,17,18.
Maricevic, I.: SL 3-4,1997, s. 182,186.
MUDROVCIĆ, Emil, (Otočac, 4.
XI.1967.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin N i k o l e i Dragice r. Rogic. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu
je a u t o m e h a n i č a r , a m a j k a ekonomistica. Osnovnu i s r e d n j u Školu
p o h a đ a o je i završio u r o d n o m
Otočcu. M a t u r i r a o je na S r e d n j o j
e k o n o m s k o j školi 1986. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 25.111.1994.
iz z a š t i t e p r i r o d e . N a p i s a o je i
o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Zaštita t o k a r i j e k e Gacke i
gospodarenje r i j e k o m Gackom".
P r v o zaposlenje u s t r u c i dobiva u U Š Gospić, J P " H r v a t s k e
Sume" 1.IX.1994. P r i p r a v n i č k i staž
obavio je u O d j e l u za u r e đ i v a n j e
Suma. N a k o n a k c i j e "Oluja", l.X.
1995. imenovan je u p r a v i t e l j e m Šum a r i j e V r h o v i n e iste UŠ, na k o j o j
se dužnosti nalazio i 1997. godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Član je H Š D . Živi u Otočcu.
LITEBATUBA
*** SL. 1-2/95, s. 68.
Poslovno izvješće 1995, "HS", s. 65.
M U F I Ć , Dražen, (Senjsko, Vrbovsko, 11.11.1963.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin B r a n k a i A n đ e l k e r. Štef a n a c . H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac
mu je s t r o j o b r a v a r , a m a j k a radnica. Osnovnu Školu završio je u Vrbovskom 1977. S r e d n j u školu poh a đ a o je u Ogulinu i Delnicama,
maturiravši na S r e d n j o j Šumarskoj
školi u D e l n i c a m a 1981. god.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je na Š u m a r s k o m odjelu
30.VI.1987. iz p o d r u č j a iskoriscivanje Suma. N a p i s a o je i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Komparativno istraživanje rada trakt o r a L K T 81 i Silva 101". Godine
1988. upisao je poslijediplomski stud i j iz i s k o r i s c i v a n j a Suma.
Od 16.VII.1987. zaposlen je u
G o r a n s k o - p r i m o r s k o m ŠG Delnice,
O O U R za I s k o r i s c i v a n j e Suma Vrbovsko, r a d e ć i na poslovima prip r e m e r a d a te svim poslovima uzgoja i iskoriscivanja. U t r a j a n j u
p r i p r a v n i č k o g a staža r a d i o je na
poslovima u r e đ i v a n j a Suma - izr a d b i gosp. osnova, te s t u d i j u r a d a
i vremena, na n o r m a t i v i m a sječe i
i z r a d b e t e n o r m a t i v i m a izvlačenja
za t r a k t o r e S-101 proizvedene u mehaničkoj radionici ŠG Vrbovsko.
Na p r o j e k t u " U m i r a n j e Suma" a k t i v n o je sudjelovao od 1988.
godine.
Osnivanjem JP " H r v a t s k e Sume" dipl. ing. D r a ž e n M u f i c imenovan je r e v i r n i k o m u Š u m a r i j i Vrbovsko, s t i m e da je t i j e k o m 1996.
neko v r i j e m e vrSio dužnost upravit e l j a Šumarije. Od 1.1.1997. premješten je u UŠ Delnice na r a d n o
mjesto rukovoditelja Komercijalnih
poslova.
344
skom.
Član je H Š D . Živi u Vrbov-
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2/95., s. 67.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 75, 77, 208, 230.
M U F T I Ć , H a l i d , iz Žepca, B i H ,
dipl. ing. Sumarstva, Sum. s a v j e t n i k .
S t u d i r a o je na GospodarskoSumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
Apsolvirao je na Š u m a r s k o m odjelu skol. g. 1928.-29., a d i p l o m i r a o
6.III.1933. godine.
P r e m a pronađenim podacima,
1938.-1940. nalazio se u službi kod
B a n s k e u p r a v e u Zagrebu, a 1941.
p r o m a k n u t je za Sum. s a v j e t n i k a i
p o s t a v l j e n za t a j n i k a U r e d a minist r a Suma i r u d a u Z a g r e b u . Godine
1943. premješten je od Ministarstva
narodnoga gospodarstva u Minist a r s t v o s k r b i za p o s t r a d a l e k r a j e ve na mjesto pročelnika O d j e l a za
gospodarsku obnovu, a 1944. imenovan je Sum. s a v j e t n i k o m kod
Glavnog ravnateljstva za Sumarstvo
Ministarstva Sumarstva i r u d a r s t v a
u Zagrebu.
Ostali podaci o k r e t a n j u u
službi nisu nam poznati.
Bio je elan J Š U od 1938., a za
v r i j e m e N D H elan H Š D i zamjenik pročelnika N a d z o r n o g odbora.
LITEBATUBA
*** SL: 1938., s. 340; 1940., s. 269, 330;
1941., s. 324; 1943., s. 24, 267; 1944., s. 114.
BorosiC, J:. SIS, s. 7.
*** ŠN, s. 356.
*** H S D 1846-1996., s. 221, 235.
M U F T I ć , Zuheira, iz Foče, B i H ,
dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a l a je Sumarstvo na Poljoprivredno-Sumarskom fakultetu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirala
je skol. g. 1949.-50. na Š u m a r s k o m
odjelu, a d i p l o m i r a l a je 29.VI.1950.
LITEBATUBA
*** SN, s. 364.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M U H V I Ć , Antun, iz Plesca kod
Č a b r a u Gorskom k o t a r u , Sum. ing,
Sum. s a v j e t n i k .
Studirao je Sumarstvo na Šum.
a k a d e m i j i u Z a g r e b u u t r a j a n j u od
Sest semestara. P r i p a d a o je zajedno sa Đ. N e n a d i ć e m i A. P e t r a cićem p r v o j generaciji z a g r e b a č k i h
Sumarskih a k a d e m a c a . Apsolvirao
je 1901. godine.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
1902. imenovan je Sum. vježbenikom kod Otočke imovne općine. Od
1907. do 1925. r a d i o je na p o d r u č j u
K r i ž e v a c k e imovne općine, n a j p r i je kao Sum. pristav, a zatim kao Šum a r (1910.), n a d s u m a r (1918.), Sum a r n i k kod Gospodarstvenog ureda u B j e l o v a r u (1922.), u p r a v i t e l j
K o t a r s k e Šumarije u GareSnici
(1923.) i na k r a j u kao Sum. savjetnik kod Š u m a r i j e Čazma (1925.).
Ostali podaci o n j e m u nisu
nam poznati.
LITEBATUBA
*** SL: 1902, s. 295; 1907, s. 116; 1910, s.
195; 1918, s. 138; 1922, s. 38; 1923, s. 381;
1925, s. 343, 698.
BorosiC, J.: SIS, s. 3.
*** SN, S. 101.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara.., Zagreb 1997, s. 208, 230.
M t v H L S T E I N , Josip, iz S k r a d a ,
Gorski k o t a r , dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je na Š u m a r s k o m
odjelu skol .g. 1938.-39, a diplomirao 29.V.1941.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
1941. imenovan je Sum. vježbenikom kod R a v n a t e l j s t v a d r ž a v n i h
Suma u Gospiću, ali se 1942. zahvalio na d r ž a v n o j službi. Godine
1942. u p i s a n je u m a t i č n u k n j i g u za
p r i p r a v n i k a ovlaštenog i n ž e n j e r a
Sum. s t r u k e . D r ž a v n i s t r u č n i ispit
položio je 1944. godine.
Ostali podaci nisu nam poznati.
345
LITEBATUBA
*** SL: 1941., s. 323; 1942., s. 156; 1943., s.
164; 1944., s. 114.
*** SN, S. 360.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 230.
MUJAGIĆ, Almaz, (Orahovica, 26.
V.1937.), dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Zagrebu, a d i p l o m i r a o
na ŠG o d j e l u osamostaljenoga Šumarskoga f a k u l t e t a u Z a g r e b u 11.
VII.1964. godine.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, cijeli d o s a d a š n j i r a d n i vijek
proveo je na p o d r u č j u Sisacko-moslavacke ž u p a n i j e . Dugogodišnji je
upravitelj Šumarije Lekenik, a u
v r i j e m e f u n k c i o n a l n e organizacije
Sumarstva obnašao je dužnost dir e k t o r a O O U R - a za iskoriscivanje
Suma Š G Sisak. N a k o n o s n u t k a J P
" H r v a t s k e Sume" - UŠ Sisak - 1991.
imenovan je r e v i r n i k o m Š u m a r i j e
L e k e n i k , na k o j o j se d u ž n o s t i nalazio i početkom 1998. godine.
Živi u V e l i k o j Gorici.
LITERATURA
*** ŠL 1-2,1995., s. 65.
M U J D R I C A , Mihajlo, (Zagreb,
30.1.1894. - Z a g r e b , 10.XI.1956.),
dipl. ing. Sumarstva, visi Sum. savjetnik.
M a t u r i r a o je u Z a g r e b u 1912.
i započeo s t u d i j S u m a r s t v a na
Šum. a k a d e m i j i u Z a g r e b u . Zbog
poziva u vojsku (1914.) p r e k i d a stud i j do k r a j a I. svj. r a t a . U t o k u rata 1916. iz r o d o l j u b n i h p o b u d a prelazi u R u s i j u i očevidac je Oktob a r s k e revolucije.
U H r v a t s k u vraća se 1918. i
n a s t a v l j a s t u d i j Summarstva, k o j i
završava na novom GospodarskoSum. f a k u l t e t u u Z a g r e b u 17.III.
1922. godine.
Od 1921. do 1923. god. r a d i o je
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
kod R a v n a t e l j s t v a Suma u Zagrebu, od 1923. do 1940. god. na režijskoj m a n i p u l a c i j i u M a j u r u (Kost a j n i c a ) . "Najbolji svjedoci njegovog ispravnog stručnog r a d a na
tom p o d r u č j u su sastojine, koje je
ostavio iza sebe, k o j e i d a n a s mogu
služiti kao uzor novim generacijama..", (Šerbetic, 1957.). U v r i j e m e
I I . svj. r a t a (1941.-1945.) bio je u
M i n i s t a r s t v u Suma i r u d a u Zagrebu. N a k o n r a t a , r a d e ć i u Ministarstvu Suma do k r a j a 1949., glavni je
organizator e k s p l o a t a c i j e Suma na
području NR Hrvatske. Kasnije
r a d i u M i n i s t a r s t v u d r v n e indust r i j e , zatim u I n s t i t u t u za d r v n o i n d u s t r i j s k a i s t r a ž i v a n j a . Umirovljen je 15.VIII.1952.
Bio je veliki zagovarač iskor i s c i v a n j a Suma u v l a s t i t o j režiji,
odličan uzgajivač, t e h n i č a r i Sum a r s k i ekonomist. S u r a đ i v a o je u
s t r u č n i m listovima.
Odlikovan je O r d e n o m Belog
orla 5. r e d a (1934.).
Bio je elan J Š U , kasnije H Š D ,
b i r a n u N a d z o r n i odbor (1940.1945.) i o d b o r n i k (1945., 1950.-52.)
BADOVI
Suvremeni
problemi
režijskog
rada
kod Ravnateljstva državnih suma u
Vinkovcima. Sum. list, 1942., s. 3-8.
Kontrola kvalitete proizvoda u drvnoj
industriji. Ibid., 1950., s. 65-68.
Kako da organiziramo zimsku sječu?
D r v n a i n d u s t r i j a , 1950., br. 1. s. 7-10.
Sanjkanje s jednim konjem
umjesto
iznošenja ogrijeva samarima. Ibid., 1951.,
br. 1, s. 15-17.
Prikrajanje i klasifikacija drveta. Ibid.,
1951., br. 2, s. 1-6, br. 3, s. 14-19, br. 4, s. 4-7,
br. 5, s. 14-16, br. 6, s. 12-15.
Kako možemo smanjiti otpadke u drvnoj proizvodnji. Ibid., 1952., br. 4, s. 1-11.
LITEBATUBA
*** SL: 1922., s. 341, 424; 1923., s. 570,
631; 1925., s. 455; 1929., s. 95; 1933., s. 285;
1934., s. 73; 1937., s. 613; 1940., s. 189; 1941., s.
327; 1943., 267; 1945., 78; 1952., s. 78.
Serbetić A.: Ing. M i h a j l o Mudrica, SL
1957. s. 45-46.
Borosić, J:. SIS, s. 5, 41, 92.
246
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I s.
106, 226.
*** SN, S. 353.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976,
s. 190, 248, 249, 261, 413.
*** SE 2,1983, s. 430.
*** H S D 1846-1996, s. 221, 231, 235, 236,
241, 253.
MUJIĆ, Nerfid, iz Mostara, dipl.
ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Poljoprivredno-Sumarskom fakultetu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je
na Šumarskom odjelu skol. g. 1949.50, a d i p l o m i r a o 1.IX.1951.g.
LITEBATUBA
*** SN, s. 364.
M U K , (MUCK), Valter, rod. ll.V.
1895, dipl. ing. Sum, Sum. savjetnik.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, Sumarstvo je s t u d i r a o u Beču
na Visokoj školi za k u l t u r u tla, gdje
je apsolvirao 1922. godine.
Zaposlivši se u H r v a t s k o j 29.
1.1923, s t r u č n i d r ž a v n i ispit položio je u B e o g r a d u 1924. god.
Od 1923. do 1940. r a d i o je na
p o d r u č j u D i r e k c i j e Suma Otočke
imovne općine ( L i k a ) ; 1932. imenovan je Sum. s a v j e t n i k o m i upravit e l j e m Šum. u p r a v e u Otočcu, a za
v.d. d i r e k t o r a D i r e k c i j e u Otočcu
p o s t a v l j e n je 1937.
Godine 1943. nalazio se u tad a š n j o j H r v . Mitrovici. Bio j e elan
J Š U od 1923, k a s n i j e elan H S D .
LITEBATUBA
*** SL: 1923, s. 695; 1926, s. 517; 1929, s.
50; 1935, s. 477; 1937, s. 334; 1938, s. 298;
1940, s. 269; 1943, s. 24 (Muk, Muck).
Borosić, J.: SIS, s. 24, 73, 94.
*** I z v j e š t a j J S U 1926./27, s. 29.
M t v L E R , Đuro, iz Virovitice, dipl.
ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je na Š u m a r s k o m
odjelu skol. g. 1931.-32, a diplomirao 21.VI.1934. godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
1939. nalazio se u V i r o v i t i c i .
Godine 1941. p r o m a k n u t je za
Sum. p r i s t a v a kod Š u m a r i j e Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru, a 1943. r a d i o je u Š u m a r i j i
"Bilo" u B j e l o v a r u .
Bio je elan J Š U od 1939, kasn i j e H Š D . Ostali podaci nisu nam
poznati.
LITEBATUBA
*** SL: 1939, s. 257; 1940, s. 269; 1942, s.
31; 1943, 24, 268.
Borosić, J.: SIS, s. 8.
*** SN, s. 357.
M t v L L E R , Vilim, (1834. - Virovitica, 2.IX.1906.), Sumarski savjetnik.
P o d a c i o Školovanju nisu nam
poznati.
U p r a v l j a o je vlastelinskim Sum a m a kneza S c h a u m b u r g - L i p p e - a
na području tadašnjih kotareva
V i r o v i t i c a i Slatina. Zaslužan je za
p o d i z a n j e v e l i k i h Sumskih k u l t u ra, pa mu je, kao Sumarskom nadz o r n i k u tog vlastelinstva, za stečene zasluge d o d i j e l j e n Z l a t n i križ
sa k r u n o m .
U kneževskoj Šumarskoj službi njegovom je i n i c i j a t i v o m zaposleno nekoliko Šumara H r v a t a , a
o b j a v l j i v a o je i r a d o v e u Šum. listu. God. 1891. i 1896. pise o uređivan j u Suma i s t a n j u Šumskoga gospodarstva na virovitičkom vlastelinstvu.
Bio je elan H r v a t s k o - s l a v .
Sum. d r u š t v a od 1885.g, i a k t i v n o
je djelovao u d r u š t v e n o m r a d u . Na
d r u š t v e n o j s k u p š t i n i 1895. u Slatini, j e d a n je od o r g a n i z a t o r a r a d a
s k u p š t i n e i z a s t u p n i k vlastelinske
uprave kneza S c h a u m b u r g - L i p p e - a .
BADOVI
Uzgoj hrasta u slavonskih bukvicih. V. z. g. i s. I - I V , Križevci 1887, s. 85-96.
Odgovor Milllerov na članak "Milllerov
međutimni prevrsni sjek za gojidbu hrastika". S L 1896, s. 96.
Uređenje
virovitičkih
brdskih
suma
kneza Schaumburg-Lippea. SL 1896, s. 42- 61.
347
Opažaji o nekih sumskih
gospostini
Virovitica
kneza
Lipea. SL 1891., s. 442-451.
prilikah na
Schaumburg-
LITEBATUBA
*** SL: 1890., s. 375; 1907., s. 118.
*** Osobne vijesti. U m r o Vilim Miiller,
sum. savjetnik. SL 10,1906., s. 404-405.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 57,
125, 212.
*** P o v i j e s t šumar. H r v a t s k e 18461976., s. 409.
*** H S D 1846-1996., s. 80, 81.
MUNČIĆ, Nenad, dipl. ing. sum.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na ŠF
u Zagrebu. Apsolvirao je Skol.g.
1979./80., a d i p l o m i r a o 1982.
M U N D O R F E R , Ljudevit, iz L u d
brega, dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je započeo studir a t i na Šum. a k a d e m i j i u zagrebu,
koja je 1919. p r e r a s l a u Gospodarsko-Sum. f a k u l t e t . Apsolvirao je
na Š u m a r s k o m o d j e l u toga f a k u l teta, a d i p l o m i r a o 16.1.1922.
P r o n a š l i smo samo p o d a t a k
da je u m r o 1938. o b n a š a j u ć i dužnost d i r e k t o r a "Šipada" u S a r a j e v u
(ŠL.1938., s. 603.). Bio je elan J S U .
BADOVI
Trgovačko
ustanovljenje
sopstvenih
troškova za okruglo drvo i rezanu robu.
Sum. list 1934., s. 429-434.
LITEBATUBA
Borosić, J:. SIS, s. 5.
Kauders, A.: Sum. bibliograf. I, s. 106.
*** SN, S. 353.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846.-1976.,
s. 413.
M U N D W E I L , Vladimir, (Križevci, 19.XII.1944.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J o s i p a i Olge r. Š t a n d a renko. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i državljanstva. Otac mu je p r o f . agronomije, a m a j k a profesorica. Osnovnu je Školu završio u Vinkovcima
1959., a gimnaziju u Osijeku 1963.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 11.1.1971. godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
P r i p r a v n i č k i staž započeo je
1.IV.1971. u VoCinu. Nakon obavljenog pripravničkog staža radio je do
1977. u Š u m a r i j i S l a t i n a kao refer e n t uzgoja Suma. Od 1978. do 1990.
r a d i o je u R a d n o j z a j e d n i c i CZS
"Slavonske Sume" u O s i j e k u na poslovima v o d i t e l j a stručnog ospos o b l j a v a n j a r a d n i k a sjekača. Od 1.
I. do 1.XI.1991. bio je u p r a v i t e l j Šumarije Tikves UŠ Osijek, a od 1992.
vodi samostalnu r a d n j u za sječu i
p r o m e t d r v e t a 'Munchveil Vladimir" u Osijeku.
Bio je dva mjeseca na stručn o j p r a k s i u Norveškoj.
M U N I 2 A B A , Milan, (Gračac, 7.X.
1947.), dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu
7.XII.1972. godine.
M U N I 2 A B A , Svetozar, r. 1920., iz
Belog M a n a s t i r a , dipl. ing. Sum.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
na Šum. odjelu skol. g. 1951.-52., a
d i p l o m i r a o 31.III.1955. godine.
God. 1974. nalazio se u ŠG
"Hrast" Vinkovci na r a d n o m e mjestu i n ž i n j e r a za g r a đ e v i n a r s t v o .
LITEBATUBA
*** SN, s. 366.
248
M U N J A S , Lazo, (Ogulin, l . I X .
1955.), dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu.
Diplomirao je na Š u m a r s k o m
o d j e l u 21.XII.1973. godine.
M U N T E A N U , Amadeus, ing. Sum a r s t v a , Sum. n a d i n ž e n j e r .
Šumarstvo je apsolvirao 1898.
na V i s o k o j Šumarskoj i r u d a r s k o j
školi u B a n s k o j Š t i a v n i c i (Slovačka).
Od 1900. u službi je kod NadSumarskog u r e d a u Vinkovcima,
gdje je 1905., u s t a t u s u činovnika
drž. Sum. uprave, imenovan Šumarnikom.
Kao upravitelj premješten je
1906. iz Vinkovaca k Š u m a r i j i Šum.
r a v n a t e l j s t v a Z a g r e b u K a l j u . Godine 1910. imenovan je Šumarskim
inženjerom, a 1911. p r e m j e š t e n je u
Mrkopalj.
Godine 1919. nalazio se p r i
R a v n a t e l j s t v u Suma u Z a g r e b u u
svojstvu Sum. n a d i n ž e n j e r a .
Ostali podaci o k r e t a n j u u
službi nisu nam poznati.
LITEBATUBA
*** SL: 1905., s. 41, 462; 1906., 406; 1910.,
281; 1911., s. 350; 1919., s. 116.
BorosiC, J:. SIS, s. 25.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 547.
M U R A V I ć , Ivan, visi Sum. savjetnik.
P o d a c i o Školovanju nisu poznati, a p r e m a d o s t u p n i m podacima o k r e t a n j u u službi od 1898. do
1930. r a d i o je na p o d r u č j u B r o d s k e
imovne općine, k o j a je imala sjedište u Vinkovcima, i to u Šumarij a m a Otok, T r n j a n i , Slav. B r o d
( u p r a v i t e l j 1918.-1922.), te kod Gospodarstvenog u r e d a u V i n k o v c i m a
kao Sum. n a d i n ž e n j e r .
U m i r o v l j e n je kao visi Sum.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
s a v j e t n i k kod D i r e k c i j e Suma u
Vinkovcima.
Bio je elan J Š U .
LITEBATUBA
*** SL: 1917., s. 348; 1921., s. 148; 1926., s.
144; 1932., s. 759.
*** I z v j e š t a j J S U 1926./27., s. 29.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva u jugoist. Slavoniji. Vinkovci-Slav.
Brod 1974., s. 538, 542.
MURGIĆ, Ivan, (Crikvenica, 1885K l e n o v n i k , H r v a t s k o zagorje, l . I V .
1931.), ing. Sumarstva, Sum. nadsavjetnik.
G i m n a z i j u je završio u S e n j u
1903.g„ a Š u m a r s k u a k a d e m i j u , u
t r a j a n j u od Sest semestara, u Zagrebu 1906. N a r e d n e godine zapošljava se kao v j e ž b e n i k kod Gospodarstvenog u r e d a S l u n j s k e imovne
imovne općine u K a r l o v c u , a 1908.
p r e m j e š t e n je za u p r a v i t e l j a Kot a r s k e Šumarije u C e t i n g r a d u .
Godine 1909. polaže d r ž a v n i
ispit za samostalno v o đ e n j e Šumskoga gospodarstva. P e t godina nakon I. svjetskog r a t a (1923.) dolazi u G o s p o d a r s t v e n i u r e d Križevacke imovne općine u B j e l o v a r u ,
a 1929. prelazi na m j e s t o d i r e k t o r a
Suma B r o d s k e imovne općine u
Vinkovcima. N a p o d r u č j u Slunjske imovne općine r e a m b u l a c i j o m ,
a r o n d a c i j o m i lokalnom komasacijom r a s p l i t a o je zamršene posjedovne odnose, r a d e ć i usporedo i na
u r e đ e n j u Suma, u z g a j a n j u i podiz a n j u sastojina. Osim r a d a u struci, s u r a đ i v a o je na p o d i z a n j u prosvjete i gospodarstva po siromašnim selima toga p o d r u č j a .
Kao direktor u Vinkovcima
r a d i o je na p o b o l j š a n j u ekonomskoga s t a n j a imovne općine, mijen j a j u ć i d o t a d a š n j e načine gospod a r e n j a i uvodeći š t e d n j u .
U m r o je u Klenovniku, u bolnici, oboljevSi od t u b e r k u l o z e . U
v r i j e m e b o r a v k a u bolnici dobio je
p r e m j e š t a j u Ogulin, ali smrt je bi-
249
la brža. S a h r a n j e n je u Zagrebu.
Bio je elan J S U .
LITEBATUBA
*** SL: 1911., s. 31; 1912., s. 157; 1917., s.
276; 1919., s. 357; 1922., s. 38; 1923., s. 63, 187;
1925., s. 343; 1929., s. 302; 1930., s. 50; 1931., s.
149, 253.
Borosić, J.: SIS, s. 3.
*** SN, s. 102.
Markić, M.: I v a n MurgiC, d i r e k t o r suma brodske imovne općine. SL 6/1931., s.
298-299.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 538, 540.
*** Sto godina sumarstva Bilogorskopodravske regije. Bjelovar 1974., s. 71.
*** H S D 1846-1996., s. 160.
M U R K , Josip, dipl. ing. Sumarstva.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na SG odjelu
13.X.1969. godine.
Zaposlen je (1995.) u Proizvodnom odjelu UŠ B u z e t kao stručni s u r a d n i k za u z g a j a n j e , z a š t i t u i
iskoriscivanje Suma.
LITEBATUBA
***SL 1-2,1995., s. 68.
M U R Š l C , Mijo, iz V a r a ž d i n a , dipl.
ing. Sumarstva, Sum. s a v j e t n i k .
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
na Š u m a r s k o m odjelu SG smjer
skol. g. 1956.-57., a d i p l o m i r a o 15.
1.1959.
Zaposlen je (1995.) u u r e d u
u p r a v i t e l j a US Našice u svojstvu
savjetnika.
LITEBATUBA
*** SN, s. 370.
*** SL 1-2,1995., s. 59.
MUSA, Dario, ( K a k a n j , B i H , 22.
XII.1967.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Mirka, z a n i m a n j e m Šumarskog t e h n i č a r a . H r v a t po nacionalnosti. Srednju matematicko-inf o r m a t i c k u školu završio je 1986.g.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
D i p l o m i r a o je Sumarstvo na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
6.IX.1994. s naslovom diplomskog
r a d a "Tragovi d i v l j a c i kao odraz
gustoće p o p u l a c i j e u lovištu", predm e t a lovstvo.
Nakon diplomiranja radio je
u US Vinkovci kao p r i p r a v n i k .
M U S A P , Leander, (Mostar, 9.1.
1935.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.
S u m a r s t v o je započeo studir a t i na Poljoprivredno-Sumarskom
f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu, a diplomirao je na osamostaljenom Šum a r s k o m f a k u l t e t u 7.VII.1962. godine. Na istom je f a k u l t e t u upisao
i poslijediplomski s t u d i j . Magister i j je postigao 22.XII.1977. iz pod r u č j a iskoriSćivanja Suma.
MUSTAĆ, Goran, (Bjelovar, 8.IV.
1966.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Miroslava i Ane r. Gelo.
H r v a t , katolik. Otac mu je saob r a ć a j n i inženjer, a m a j k a nastavnica. Osnovnu je školu završio 1980.,
a s r e d n j u u COUO, D r v n o - t e h n o loski s m j e r 1984., obje u B j e l o v a r u .
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 13.IV.1992. godine iz
p o d r u č j a ekologije. N a p i s a o je i
o b r a n i o d i p l o m s k i r a d pod naslovom "Podzemne vode".
Godine 1993. počeo je r a d i t i
u JP " H r v a t s k e Sume" UŠ Bjelovar kao p r i p r a v n i k u Š u m a r i j i Grđevac. N a k o n jednogodišnjeg pripravničkog staža primljen je u stalni r a d n i odnos u i s t o j Šumariji
kao pomoćnik r e v i r n i k a . Do l i p n j a
1996. godine r a d i o je na svim poslovima n e p o s r e d n e p r o i z v o d n j e same Š u m a r i j e , a t a d a je prešao na
r a d u Š u m a r i j u Bjelovar, gdje se
nalazi na m j e s t u r e f e r e n t a mehanizacije i nabave.
Od s t r u k o v n i h u d r u g a elan
je H Š D , a od p o l i t i č k i h H r v a t s k e
d e m o k r a t s k e zajednice.
350
M U S U L I N , Damir, (Ogulin, 20.V.
1962.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin R a d e i Savke r. S u d a r .
Srbin, hrvatskoga državljanstva. I
osnovnu (1976.) i s r e d n j u Školu završio je u Ogulinu. M a t u r i r a o je u
COUO, m a t e m a t i c k o - i n f o r m a t i c k o
u s m j e r e n j e 1980. godine.
S t u d i j Sumarstva upisao je
na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u
Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je 12.YI.1988.
iz p o d r u č j a zaštite Suma. N a p i s a o
je i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Vegetacijska i s t r a ž i v a n j a
i v a l o r i z a c i j a gorske Sume smreke".
U službu je n a s t u p i o 16.VI.
1988. god. u t a d a n j e m Goranskop r i m o r s k o m ŠG Delnice u Š u m a r i ji J a s e n a k . N a k o n jednogodišnjeg
p r i p r a v n i č k o g staža, u i s t o j je Šum a r i j i r a d i o kao r e f e r e n t p r i p r e me r a d a .
Osnivanjem JP "Hrvatske Sume" i UŠ Ogulin, p r e m j e š t e n je u
Š u m a r i j u Ogulin na r a d n o mjesto
r e v i r n i k a za GJ "Klek" i "Josipovac". Godine 1993. prelazi u UŠ
Ogulin u O d j e l za u r e đ i v a n j e Suma, gdje n a j p r i j e r a d i kao taksator, a od l.VIII.1996. kao rukovod i t e l j odjela. Na tom se m j e s t u nalazio i 1997. godine.
Član je H r v a t s k o g a Šumarskoga d r u š t v a . Živi u Ogulinu.
LITEBATUBA
***SL 1-2/95., s. 66.
M U S U L I N , Nikola, (Bjelsko, Ogulin, 1.III.1950.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Mane, srpske nacionalnosti. U v r i j e m e s t u d i j a otac mu je
bio penzioner sa stalnim boravkom u Ogulinu. N i k o l a je završio
1968.-69. Š u m a r s k u školu u Delnicama.
S t u d i r a o je Sumarstvo na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 4.IV.1973. godine.
U JP " H r v a t s k e Sume" n i j e
zaposlen (1995.).
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M U T A K , Vladimir, (Ogulin, 2.
XII.1912. - Zagreb, 28.IV.1975.),
dipl. ing. Sum., glazbeni u r e d n i k .
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sum. f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Apsolvirao je na Š u m a r s k o m odjelu
skol.g. 1937.-38., a d i p l o m i r a o 30.X
.1941. godine. S t u d i j glazbe završio
je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Godine 1942. imenovan je za
v j e ž b e n i k a kod R a v n a t e l j s t v a drž a v n i h Suma u Z a g r e b u . N a k o n
toga posvetio se glazbi. Bio je elan
o r k e s t r a R a d i o - Z a g r e b a i Zagreb a č k e opere do 1964. Od t a d a do
s m r t i bio je u r e d n i k n a r o d n e glazbe u glazb. p r o d u k c i j i Radio-Zagreba. Bio je i h o n o r a r n i docent na
M u z i č k o j a k a d e m i j i u Zagrebu.
LITEBATUBA
*** ŠN, s. 359.
*** SL: 1942., s. 156.; 1975., s. 505.
M U T A V D 2 I Ć , Milan, ( R i j e k a , 29.
VI.1953.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Milana, dipl. ing. Sumarstva. S r p s k e nacionalnosti. Gimaziju je završio u Z a g r e b u skol. g.
1972.-73. i upisao se na Š u m a r s k i
f a k u l t e t u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je
na Š u m a r s k o m o d j e l u 8.III.1978.g.
M U T N J A K O V I Ć , Marina, (Gornji
Varoš, Stara Gradiška, 5.VII.1968.),
dipl. ing. Sumarstva.
K ć e r M a r k a , z a n i m a n j e m tesara. H r v a t s k e nacionalnosti i državljanstva. S r e d n j u d r v n o p r e r a đ i v a c k u školu završila je 1987.g.
D i p l o m i r a l a je Sumarstvo na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu 20.VII.1994. s naslovom diplomskog r a d a "Opterećenje radnika b u k o m p r i Šumskim radovima",
znanstvenoga p o d r u č j a organizacija Šumsko privrednih
organizacija.
M U 2 D E K A , Damjan, rođ. 5.X.
1886., Sum. ing., visi Sum. s a v j e t n i k .
351
Šumarstvo je apsolvirao 1908.
na V i s o k o j Šumarskoj i r u d a r s k o j
školi u Banskoj Štiavnici (Slovačka).
Zaposlio se u h r v a t s k o m Sum a r s t v u 10.XII.1908., a 1913. god.
položio je d r ž a v n i ispit u B u d i m pešti. I s t e je godine imenovan Šumarskim inženjerskim pristavom
kod Šum. u r e d a na Sušaku. N a k o n
toga r a d i o je u Šumarskoj službi u
M a đ a r s k o j . U H r v a t s k u se v r a t i o
1919. i u n a p r i j e đ e n je za Šumarskog n a d i n ž e n j e r a u s t a t u s u državn i h Šumarskih činovnika p r i Šum a r i j i R a j i c kod Okucana, Direkcija Suma Vinkovci. Od 1922. do
1940. radio je u Direkciji Suma Vinkovci, gdje je 12.VIII.1932. postavljen za višega Šumarskoga savjetnika. G. 1940. p r e m j e š t e n je, u istom
svojstvu, Direkciji Suma u Novom Sadu (Vojvodina). Bio je elan J Š U .
LITEBATUBA
*** SL: 1913., s. 360; 1919., s. 116, 314;
1922., s. 200; 1925., s. 342; 1926., s. 399; 1929., s.
302; 1932., 645; 1937., s. 545; 1940., s. 53.
Borosić, J.: SIS, s. 26, 44, 84.
Zbornik o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije. Vinkovci-Slav.
Brod 1974., s. 547, 550.
M U Ž I N I Ć , Mirko, ( L a b i n , I s t r a ,
20.11.1904. - Osijek, 30.X.1986.), dipl.
ing. Sumarstva, r e p u b l i č k i Sumarski inspektor.
P o t j e č e iz Sumarske obitelji.
Otac M i l a n r a d i o je u I s t r i na
uređenju bujica.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z e m u n u . D i p l o m i r a o je 1929.
U B e o g r a d u je položio d r ž a v n i
s t r u č n i ispit za samostalno vođen j e Šumskoga gospodarstva (1932.).
R a d n i vijek započeo je k r a j e m
1929. u D i r e k c i j i Suma imovne općine u B j e l o v a r u , z a t i m je premješten kod P e t r o v a r a d i n s k e imovne općine u svojstvu p r i s t a v a gdje
je bio r u k o v o d i t e l j Šumske u p r a v e
K l e n a k . N a k o n toga p r e m j e š t e n je
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
1934. u Šumarije B r o d s k e imovne
općine u Vinkovce i u S t a r e Mikanovce, 1938.g. K o t a r s k o m nacelstvu u Split, z a t i m u Đakovo, te
1940. god. u Š u m s k u u p r a v u P o t o c i
( B i H ) . Godine 1941. p r e m j e š t e n je
za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e V r h o v i n e ,
zatim u Omis te 1942. za kotarskoga Šumara u Požegu, gdje odlazi u
N O B u Slavoniju. Tamo je 27.IX.
1944.g. postavljen za p o v j e r e n i k a
nad Šumskim posjedom u K u t j e v u ,
a 15.IV.1945. imenovan je za izaslanika Oblasnog NOO za Slavoniju u u p r a v i Š u m s k o - i n d u s t r i j s k o g
poduzeća i D i r e k c i j i Suma u Vinkovcima. O d a t l e odlazi u Minist a r s t v o Sumarstva u Zagreb, gdje
je do 1946. r u k o v o d i t e l j u Zemaljskom Šumarskom poduzeću, a zat i m s a v j e t n i k u istom ministarstvu. O d a t l e odlazi za u p r a v i t e l j a
U p r a v e za poSumljavanje i melior a c i j u krSa u Split, a poslije likvid a c i j e te u p r a v e imenovan je za dir e k t o r a ŠG "Dalmacija" u Splitu.
Godine 1952. p o s t a v l j e n je za dir e k t o r a L Š G "Košutnjak" u B i l j u .
Svoj radni vijek završava umir o v l j e n j e m na d u ž n o s t i republičkog Šumarskog i n s p e k t o r a .
Odgojio je niz Šumarskih i
lovnih stručnjaka. Dao je veliki doprinos u n a p r e đ e n j u lovstva i gosp o d a r e n j u s divljaci. Zaslužan je
za u z o r n u organizaciju lovišta i lovaca na p o d r u č j u L Š P G "Košutnjak". Svojim d j e l o v a n j e m u Sum a r s t v u i lovstvu dao je d o p r i n o s i
zaštiti p r i r o d e . Bio je p r v i t a j n i k
Lovačkoga saveza H r v a t s k e n a k o n
I I . svj. r a t a . L o v a č k i savez dodijelio mu je 1985. posebno P r i z n a n j e sa
zlatnom medaljom za osobite zasluge
u r a z v o j u i u n a p r e đ e n j u lovstva.
BADOVI
Uzgojno
uzgajalište divljaci Kunjevci.
L B V 1947., L V I , br. 7, s. 5-7.
O prehrani fazana i ostale divljaci.
L B V 1947., L V I , br. 8, s. 2.
252
LITEBATUBA
*** SL: 1933., s. 159, 285; 1935., s. 32, 233;
1936., s. 365; 1938., s. 105; 1939., s. 266; 1940.,
s. 328; 1941., s. 404, 538; 1942., s. 219; 1952., s.
74.
BorosiC, J.: SIS, s. 11, 67,107.
*** Zbornik o s t o t o j obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 538, 542, 543.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
KalajdžiC, E.: P r i z n a n j e prvom tajniku Lovačkog saveza H r v a t s k e . LV, br. 6,
1986., s. 6.
KalajdžiC, E.: In memoriam - MužiniC,
Mirko, B a r b a , dipl. inž. sumarstva (19041986), SL 10-12/87., s. 700.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , s. 211,
284, 427.
» » L V br. 5,1999., s. 12.
253
N A D L E R , F e r d i n a n d , (Hrovaca,
Ribnica, Slovenija, 4.XII.1926.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin J a n e z a i F r a n c k e r. Jacelj. Slovenske narodnosti i državljanstva. P o t j e č e iz seoske obitelji.
Osnovnu je Školu završio u Ribnici
1938., a I I I . državnu realnu gimnaziju Bežigrad u L j u b l j a n i 1948.g.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - Sumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je
skol. g. 1951.-52., a diplomirao 30.
VII.1953.
Nakon d i p l o m i r a n j a sve je
vrijeme radio u slovenskom Šumarstvu. U službi je redovno napredovao na području iskoriscivanja, njege i uzgoja Suma. Radio je u taksaciji GG Kocevje, pa je bio uprav i t e l j Šumske uprave Grcanice, zatim d i r e k t o r OOUR (TOZD) RibH r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
nica za državne i privatne Sme
(10.000 ha).
Godine 1959. za stručni ispit
napisao je t a d a a k t u a l a n r a d "Ribnicka suha roba i njen d a l j n j i prijelaz u galanteriju te velika potreba i nužnost razvoja drvne industrije".
Mnogo je vremena i t r u d a
uložio u u r e đ e n j e Muzeja suhe robe i loncarstva u Ribnici.
Sudjelovao je u vise stručnih
ekskurzija u t i j e k u radnog vijeka.
K a o umirovljenik živi u Ribnici.
LITEBATUBA
*** S N , s. 366.
N A G L A V , J u r a j , (Osijek, 17.VIII.
1942.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin S t a n k a i Vilme r. Flacer.
H r v a t s k e narodnosti i državljanstva, rimokatolik. R o d i t e l j i su mu
bili službenici. Školovao se u Osijeku. Osnovnu je školu završio 1957,
a na Gimnaziji "I.L.Ribar" maturirao je 1961. godine.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 31.VII.1972. godine.
U Š u m a r i j i Osijek počeo je
r a d i t i 1973.g. Nakon pripravničkog
staža i položenog stručnog ispita
dobio je mjesto r e f e r e n t a za rasadnicku proizvodnju. Zatim, nekoliko godina radio je na mjestu stru-
354
cnog s u r a d n i k a za uzgoj i z a š t i t u
Suma u UŠ Osijek.
Od 1985. je invalid sa skraćenim r a d n i m vremenom od 4 sata.
S a d a je r e v i r n i k u Š u m a r i j i
Osijek (1997).
LITEBATUBA
***SL 1-2/95., s. 59.
N A G L I Ć , Vjekoslav iz Gline, dipl.
ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u
Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom o d j e l u skol. g. 1932.-33., a diplomirao 5.X.1936. godine.
P r o n a š l i smo samo p o d a t a k
da je 1938. bio zaposlen kod Direkcije Suma u B a n j a Luci. I s t e godine p r i m l j e n je za elana Jug. Sum.
udruženja.
LITEBATUBA
BorosiC, Jr. 8IS, s. 8 ( I V . god.).
***SL 1938., s. 340.
*** ŠN, s. 358.
N A G Y , Vinko, ( D a r u v a r , 25.XI.
1860,-Budimpesta, 27.111.1915.), ing.
Sumarstva, m i n i s t a r s k i s a v j e t n i k .
Osnovnu i s r e d n j u Školu polazio je u D a r u v a r u , B j e l o v a r u ,
K a r l o v c u , Z a g r e b u i Osijeku. Šum a r s k u n a o b r a z b u stekao je na Visokoj školi za k u l t u t u tla u Beču i
Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u B a n s k o j Š t i a v n i c i (Slovačka).
Š u m a r s k u je p r a k s u proveo
kod n a d s u m a r s k o g u r e d a u L i p p i ,
kod Š u m a r i j e Begovo R a z d o l j e i u
Ogulinu. D r ž a v n i s t r u č n i ispit položio je 1890. s izvrsnim u s p j e h o m
pa mu je p o v j e r e n a u p r a v a Šumar i j e J a s e n a k . God. 1891. imenovan
je pomoćnim t a k s a t o r o m kod Sum.
u r e d a u Otočcu, gdje je provodio
r e v i z i j u gospodarskih osnova. Nakon toga, 1893.g. pozvan je u Bud i m p e š t u na službu kod ugarskog
Ministarstva za poljoprivredu, gdje
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
je 1894. imenovan n a d s u m a r o m , a
1897. Sumarnikom.
P o č e t k o m s r p n j a 1898. v r a ć a
se u H r v a t s k u na mjesto predstojn i k a Šum. u r e d a u Otočcu, gdje je
1900.g. imenovan nadSumarnikom.
Za v r i j e m e s l u ž b o v a n j a u Otočcu
i z g r a d n j o m Sumskih cesta i p u t o v a
p r i d o n i o je r a c i o n a l n i j e m iskorisCivanju Suma.
Godine 1905. vraćen je u Ministarstvo poljoprivrede u Budimpeštu, gdje mu je p o v j e r e n a u p r a v a
Odsjeka » A d m i n i s t r a c i j a d r ž a v n i h
Suma u H r v a t s k o j i S l a v o n i j R
Carskim r j e š e n j e m od 16.VII.1906.
d o d i j e l j e n mu je naslov Sum. nads a v j e t n i k a , 8.VIII.1907. imenovan
je Sum. r a v n a t e l j e m , a 6.X.1913.
m i n i s t a r s k i m s a v j e t n i k o m u statusu činovnika U p r a v e hrvatsko-slavonskih d r ž a v n i h Suma. P r i j e njega, od h r v a t s k i h Sum. službenika,
t a k o visok položaj stekao je jedino
J. H a v a s (1909.).
God. 1899. boravio je u I t a l i j i
r a d i u p o z n a v a n j a trgovine drvom.
Osim članstva u H S Š D bio je
p r e d s j e d n i k podružnice Gospodarskog d r u š t v a u Otočcu, elan župan i j s k e s k u p š t i n e i U p r a v n o g odbor a Ž u p a n i j e licko-krbavske.
Bio je i s p i t n i p o v j e r e n i k za
d r ž a v n i s t r u č n i ispit (1899.) i zem a l j s k i k u l t u r n i vijećnik za k o t a r
Otočac (1904.).
Dobio je pismeno p r i z n a n j e
M i n i s t a r s t v a za p o l j o p r i v r e d u za
d j e l o v a n j e na polju narodnoga gos p o d a r s t v a i j a v n e u p r a v e , ali hrvatska mu je javnost z a m j e r i l a ( Š L
1915.) sto je u t j e c a o na premješ t a n j e Šum. u r e d a iz Otočca na
Sušak i n e p r i m a n j e a p s o l v e n a t a
Šum. a k a d e m i j e zagrebačke u državnu službu. N a p o m i n j e m o da je
t e k 1913. p r i m l j e n p r v i apsolvent
te a k a d e m i j e u d r ž a v n u službu
(Pavlic, Ante).
Godine 1894. objavio je j e d a n
pisani r a d na m a đ a r s k o m jeziku
355
( E r d e s z e t i L a p o k 33, s. 337-361).
LITEBATUBA
*** SL: 1891., s. 88; 1895., s. 503; 1897., s.
390; 1899., s. 268; 1901., 97; 1902., 626; 1906., s.
69; 1913., s. 479.
*** Vinko Nagy, kralj, ministarski sa
vjetnik. SL 2,1914., s. 65-68.
*** Bazlicite vijesti. U m r o Vinko Kagy, kr. ministarski savjetnik. SL 3-4, 1915,
s. 112.
Kauders, A.: Sum. bibliografija I, s. 181.
*** H S D 1846-1996, s. 99,111,113.
N A J H A J Z L E R , Franjo, (Garesnica 2.VIII.1942.), dipl. ing. Sum.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu
10.1.1969. godine.
N A J H O L D , ( N E U H O L D ) , Božid a r , iz Zagreba, r. 14.IX.1887., ing.
Sumastva, visi Sum. s a v j e t n i k .
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na cet v o r o g o d i s n j o j Š u m a r s k o j akadem i j i u Z a g r e b u . Apsolvirao je 1912.
godine.
Zaposlio se u struci 9.IX.
1912. kod Ogulinske imovne općine,
n a j p r i j e kao Sum. vježbenik, z a t i m
kao k o t a r s k i Šumar (1918.), nadsum a r (1921.) te kao Sum. nadinžen j e r i u p r a v i t e l j K o t a r s k e Šumar i j e u M o d r u s u (1923.).
U m e đ u v r e m e n u položio je
d r ž a v n i s t r u č n i ispit u Z a g r e b u
1915. god.
Godine 1923. p r e m j e š t e n je
Gospodarstvenom u r e d u G r a d i š k e
imovne općine u N o v o j Gradiški,
1925.g. u Vinkovce, zatim K o t a r skom poglavarstvu u Čabar, a 1926.
p r e m j e š t e n je za kotarskog Sum.
r e f e r e n t a u P i s a r o v i n i , gdje je 21.
III.1927. u m i r o v l j e n kao Sumarski
savjetnik.
Od 17.VI.1927. ponovno je u
službi. P r e m a d o s t u p n i m podacima, 1933. p r e m j e š t e n je kao Sum.
s a v j e t n i k D i r e k c i j e Suma B r o d s k e
imovne općine u V i n k o v c i m a u
istom svojstvu k P e t r o v a r a d i n s k o j
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
i m o v n o j općini u Srem. Mitrovici,
gdje je 1935. u n a p r i j e đ e n za višeg
Sum. s a v j e t n i k a , ali i p r e m j e š t e n
D i r e k c i j i Suma K r i ž e v a c k e imovne
općine u B j e l o v a r u . S l i j e d i premj e š t a j u Vinkovce i p o v r a t a k u
B j e l o v a r (1939.), a 1941. god. r a d i o
je kao Sum. n a d z o r n i k kod Direkcije Suma u Tuzli ( B i H ) i premješten D i r e k c i j i Suma u Vinkovce.
Ostali podaci o k r e t a n j u u službi
nisu nam poznati.
Bio je elan H S Š D , k a s n i j e
JŠU.
LITEBATUBA
*** SL: 1913, s. 119; 1918, s. 95; 1921, s.
148; 1922, 761; 1923, s. 382, 629; 1925, s. 499,
629; 1926, s. 518; 1927, s 265; 1993, s. 158;
1935, s. 281, 416; 1939, s. 265; 1941, s. 113
(Neuhold, N a j h o l d ) .
BorosiC, J.: SIS, s. 4, 67, 87.
*** SN, s. 103.
N A J V I R T , Zeljko, (Požega, 9 . X I I .
1962.), mr. sc, dipl. ing. Sumarstva.
Sin Tomislava i Ane r. Trcka. H r v a t , rimokatoličke vjere. Rod i t e l j i su mu službenici. Školovao
se u Požegi: osnovnu je Školu završio 1977, a s r e d n j u u COUO 1981.
godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 17.XI.1987. iz
p o d r u č j a uređivanje Suma. Napisao je i o b r a n i o diplomski r a d pod
naslovom "Gospodarenje Sumama
h r a s t a lužnjaka".
Godine 1992. upisao je na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u poslijediplomski s t u d i j iz u r e đ i v a n j a
Suma. Položivši sve ispite, o b r a n i o
je 25.III.1997. m a g i s t a r s k i r a d pod
naslovom "Gospodarenje Sumama
h r a s t a m e d u n c a ( Q u e r c u s pubescens Wild.) u Slavonskom gorju".
M e n t o r mu je bio prof. dr. sc. Šime
Mestrović.
R a d u s t r u c i započeo je kao
p r i p r a v n i k u O d j e l u za u r e đ i v a n j e
Suma Požega. Od 1989.g. r a d i kao
356
fitocenolog-tipolog. Na t o m e mjestu o s t a j e do 1991. k a d p o s t a j e
t a k s a t o r . Od 1992.g. r a d i na m j e s t u
samostalnoga t a k s a t o r a p r i U S Požega. Godine 1995. imenovan je vod i t e l j e m O d j e l a za u r e đ i v a n j e Suma iste u p r a v e .
Na znanstvenom savjetovan j u o novim dostignućima u uređ i v a n j u Suma, održanom u Đ u r đevcu (2.-6.III.1998.) n a s t u p i o je s
r e f e r a t o m "Praktični p r o b l e m i p r i
sastavku u r e d a inih zapisnika ".
Član je H Š D .
LITEBATIBA
***SL 1-2/95., s. 60.
«**Posl. izvješće 1995, "HS", s. 60.
N A J 2 E R , Ladislav, (Kozje, Maribor, Slovenija, 30.IY.1910. - Celje, 1979.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a t i j e i M a r i j e r. Skerbec. Slovenske n a r o d n o s t i i državljanstva, r i m o k a t o l i k . P o t j e č e iz
službeničke obitelji. Školovao se u
M a r i b o r u , gdje je završio osnovnu
Školu i r e a l n u gimnaziju.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Zagrebu, gdje je apsolvirao
skol. g. 1938.-39., a d i p l o m i r a o 12.
V.1944.
Nakon diplomiranja radio je
u Sloveniji: bio je Sef Š u m a r i j e
Ruse, GG M a r i b o r , a zatim dugi
niz godina r a d i u "Marlesu" u L j u b l j a n i i na k r a j u bio je d i r e k t o r
L e s n e i n d u s t r i j e "Bohor" S e n t j u r .
LITEBATUBA
*** SN, s. 360.
N A K O V - K U R T A S O V , Anton, iz
K o m o s t i c e (Bugarska), dipl. ing.
Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no- Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u
Z a g r e b u . Apsolvirao je na Š u m a r skom o d j e l u 1940.-41., a d i p l o m i r a o
23.YIII.1948. godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LITEBATUBA
*** SN, s. 360.
N A L B A N T , Avdo, iz Vlasenice
( B i H ) , dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u
Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 194950., a d i p l o m i r a o na Š u m a r s k o m
odjelu, Šumsko - uzgojni smjer, 16.
III.1951. godine.
LITEBATUBA
*** SN, s. 364.
N A N I C I N I , Dragutin, ( K a r l o b a g ,
10.IY.1856. - Đakovo, 3.XI.1905.),
vlastelinski Sumarnik.
R e a l k u je polazio u Gospiću,
a završio u Z a g r e b u . S u m a r s t v o je
apsolvirao na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a 1879.
godine.
Š u m a r s k u službu započeo je
u Otočcu, a nastavio kod I. i I I .
B a n s k e imovne općine u Glini i
P e t r i n j i , kao i kod grada P e t r i n j e
kao k o t a r s k i Šumar.
God. 1889. stupio je u službu
kod nasickog vlastelinstva u svojstvu nadsumara, a 1893. kao Sumarnik kod vlastelinstva B i s k u p i j e đakovačke, gdje je u službi do svoje
p r e r a n e s m r t i 1905. u 50-oj godini
života. Sahranjen je u Đakovu. Oporučno je ostavio 40 tisuća k r u n a za
o s n u t a k z a k l a d e za i z o b r a z b u hrv.
o b r t n i k a i trgovaca.
Težio je n a p r e t k u hrvatskoga Sumarstva i H r v a t s k e pa je u
tom smislu djelovao i pisao. Bio je
s u r a d n i k Sum. lista (1880.-1903.) s
t e m a m a iz p o d r u č j a dendrologije,
u z g a j a n j a Suma, p o S u m l j a v a n j a krSa, d e n d r o m e t r i j e te Sumarske pol i t i k e i uprave, a javio se i u L R Y .
I z d a o je (1898.) i samostalnu stud i j u o imovnim općinama.
Bio je elan H S S D i H r v . društva za g a j e n j e lova i r i b a r s t v a . Jed a n je od n a j s t a r i j i h (od 1880.) i po
r a z v o j H S S D vrlo zaslužan elan,
257
a k t i v a n na d r u š t v e n i m skupštinama. N a v i n k o v a c k o j s k u p š t i n i
(1880.) sudjelovao je s r e f e r a t o m
"Da li se p r e p o r u č u j e u n a j n o v i j e
d o b a mah preotimljujuće u v a đ a n j e
č e t i n j a č a Suma u H r v a t s k o j i Slavoniji..", u p o z o r a v a j u ć i da četinjače ne v a l j a u n o s i t i u h r a s t o v e Sume.
BADOVI
Da li se preporučuje umjetno uzgajanje cetinjackih suma u Hrvatskoj. Sum.
list 1880., s. 202-208.
K pošumljen ju Krasa. Sum. list 1881,
s. 140-143.
Eukaliptus. Sum. list 1882, s. 77.
Oplodnja sjeća u sumah imovnih i urbari jalnih obcina u Hrvatskoj. Sum. list
1887, s. 365-372.
Imovne općine u bivšoj Vojnoj Krajini. Zagreb 1898.
Premjerba drva za gorivo. Sum. list
1889, s. 94-102.
Da li šljuke kod nas prezirnu ju. L B V
1898, V I I , 4, s. 47.
Obskrba privatnih činovnika u starosti. Sum. list 1900, s. 393-399.
LITEBATUBA
*** S L 1879, s. 156; 1882, s. 226, 234;
1886, s. 227; 1890, s. 375; 1893, s. 534; 1895, s.
325; 1905, s. 462.
*** D r u š t v e n e viesti. U m r o n a d s u m a r
D r a g u t i n Nanicini. SL 12,1905, s. 566-567.
*** U m r o s u m a r n i k D r a g u t i n Nanicini. L B V 12,1905, s. 141.
BorosiC, J:. SIS, s. 16.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s.
44, 57, 66,117,144,170.
*** Povijest šumar. H r v a t s k e 18461976, s. 27, 72, 80, 88,122, 245, 357, 360, 409.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , s. 155,
427.
Husinec, S., DeliC, P.: Gospodarsko i
sum. učilište u Križevcima. MH K r i ž e v c i ,
s. 91.
*** H S D 1846-1996., s. 65, 76, 78, 85, 96,
104.
N A S I C , Vladimir, (Lovrec, 12.IX.
1938.), dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu.
D i p l o m i r a o je na Šumsko-uzgojnom o d j e l u 14.VII.1965. godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
N A S T R A N , Zvonimir, Anton, (Subotica, Vojvodina, 26.XII.1928. L j u b l j a n a , 5.VII.1992.), dipl. ing.
Sumarstva, r e p u b l i č k i s a v j e t n i k za
Sumarstvo Slovenije.
Sin M a t i j e i M a r i j e r. Pavlic.
Osnovnu školu polazio je u Solcavi
(Slovenija), a gimnaziju u Celju,
gdje je m a t u r i r a o 1947. godine.
S t u d i r a o je Sumarstvo na Pol j o p r i v r e d n o - Sumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . Apsolvirao je Skol. g.
1952.-53, a d i p l o m i r a o 25.1.1954.
N a k o n diplomiranja, 1954. započinje r a d o m kod GG S l o v e n j
G r a d e c kao t a k s a t o r u Sekciji za
u r e đ i v a n j e Suma, gdje o s t a j e do
u k l j u c n o 1960.g. Od 1960. do 1969.
zaposlen je kod GG P o s t o j n a u
svojstvu r u k o v o d i t e l j a Sekcije za
u r e đ i v a n j e Suma. U to d o b a pred a j e na S r e d n j o j Šumarskoj Školi u
P o s t o j n i p r e d m e t e uređivanje Suma, uzgajanje Suma i lovstvo. Od
1974. do 1976. postavljen je za dir e k t o r a Pogona za kooperaciju kod
GG P o s t o j n a , a n a k o n toga do 1982.
p r e d s j e d n i k j e S k u p š t i n e općine
Postojna.
Od 1982. do 1986.g. bio je u
Ljubljani republički podsekretar
u R e p u b l i č k o m k o m i t e t u za poljop r i v r e d u , Sumarstvo i p r e h r a n u .
Z a d u ž e n je za p o d r u č j e Sumarstva
i lovstva Slovenije, gdje, uz ostalo,
s u r a đ u j e na i z r a d i novoga zakona
o Sumama. Godine 1986. p o s t a v l j e n
358
je za republičkog s a v j e t n i k a kod
R e p u b l i č k o g a k o m i t e t a za poljop r i v r e d u , Sumarstvo i p r e h r a n u u
L j u b l j a n i . Na tom je m j e s t u ostao
do odlaska u m i r o v i n u 1989.g.
U t i j e k u radnog v i j e k a stručno se usavršavao na Š u m a r s k o m
o d j e l j e n j u E T H (Eidgenossische
Technische Hochschule) u Ztirichu,
a 1986. r a d i o je intenzivno na prip r e m a m a za 18. svjetski I U F R O
kongres u L j u b l j a n i . Posebno valja istaci da je dipl. ing. Z v o n i m i r
N a s t r a n naglašeno s u r a đ i v a o na
usavršavanju >prirodi prijaznog< uzgoja, odnosno na g o s p o d a r e n j u Sum a m a u Sloveniji.
Ne samo za Sumarstvo, dipl.
ing. Z v o n i m i r N a s t r a n zaslužan je
i za lovstvo. N e p r e s t a n o je a k t i v n o
nastojao, i uvelike uspijevao, na
p o b o l j š a n j u odnosa p r e m a d i v l j a c i
i r a z v o j u lovačke etike. Posebno je
zaslužan za u s t r o j n o t r a n j s k o g a
lovnouzgojnog p o d r u č j a za jelensku divljač.
Za svoj r a d p r i m i o je vise
d r ž a v n i h o d l i k o v a n j a na različit i m p o d r u č j i m a , a m e đ u kolegama
i s u r a d n i c i m a bio je o b l j u b l j e n .
A u t o r je m n o g o b r o j n i h stručnih č l a n a k a u Gozdarskom vestniku Slovenije i u listu Gozdni gospodar u P o s t o jni.
Bio je a k t i v a n elan D I T , pa
je posebno zaslužan za o s n i v a n j e
Šumarskog muzeja u Ravnama u
Koruškoj.
LITEBATUBA
*** SN, s. 367.
*** Lovec, L X X V I , st. 1,1993.
N A V A R A , Antun, ( H n e ž e v i Vin o h r a d i , Prag, Ceska, 1846. - Virovitica, 1921.), k o t a r s k i nadSumar.
P o d a c i o njegovom Školovan j u nisu nam poznati.
P r e m a p r o n a đ e n i m podacima, čitavo v r i j e m e r a d i o je u Virovitici; i to od 1882. kao općinski
Šumar, a od 1890. do u m i r o v l j e n j a
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
1909.g. kao k o t a r s k i Šumar, i na
k r a j u kao nadSumar kod K o t a r s k e
oblasti.
U m r o je 10.X.1921.g. u Virovitici - u 76. godini života.
Bio je elan H S Š D od 1882.g.
LITEBATUBA
*** SL 1882., s. 226; 1890., s. 375; 1897.,
389; 1909., s. 329.
*** U m r o A n t u n N a v a r a , kot. šumar.
SL 10-12,1921., s. 211.
N A V R A C I Ć , Ivan, (Karlovac, 4.
VIII.1906. - 1941.), dipl. ing. Sum.
Š u m a r s t v o je apsolvirao skol.
g. 1928.-29., a d i p l o m i r a o na Šum.
odjelu P o l j o p r i v r e d n o - S u m . f a k u l t e t a Sveuc. u Z a g r e b u 12.X.1931.g.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
3.II.1933. p o s t a v l j e n je za činovničkog p r i p r a v n i k a i v. d. u p r a v i t e l j a
Šumske u p r a v e Cetingrad, Direkcije Suma S l u n j s k e imovne općine
u K a r l o v c u , gdje je 1937. imenovan
Sum. p r i s t a v o m . God. 1938. premješten je n a j p r i j e za v. d. u p r a v i t e l j a
Šumske u p r a v e Đ u r đ e v a č k e imovne općine u Đ u r đ e v c u , a o d m a h
zatim p r e m j e š t e n k D i r e k c i j i Suma
iste imovne općine u Bjelovar. Za
Sum. višeg p r i s t a v a u n a p r i j e đ e n je
1940. kod R a v n a t e l j s t v a Suma Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru. U m r o je u 35. godini života.
Iz L R V (1941.) saznajemo da
se bavio lovom na p o d r u č j u Gla-
359
vice, Begovca i V e l i k e KladuSe.
Bio je elan H Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1933., s. 285; 1937., s. 223; 1938., s.
657; 1940., s. 269, 560.
BorosiC, J.: SIS., s. 7, 76,116.
Ivo: In memoriam. Ing. I v a n NavraCiC.
L B V 5,1941., s. 239-240.
H S D . Nasi pokojnici u 1941. Ing.
Ivo NavraCić. SL 1942., s. 90.
N A V R A T I L , Ivo, ( V i r j e , P o d r a vina, 7.X.1906. - B i j e k a , 2.XI.1986.),
dipl. ing. Sumarstva, s t r u č n j a k za
u r e đ i v a n j e Suma.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u
Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1928.29., a d i p l o m i r a o 20VI.1930.g„ na
t a d a vec preimenovanom Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
Počeo je r a d i t i u svojstvu
p r i p r a v n i k a 16.1.1932. u t a k s a c i j i
D i r e k c i j e Suma u Zagrebu. Državni s t r u č n i ispit položio je 1934.g.
Godine 1938. p r e m j e š t e n je K o t a r skom nacelstvu u J a s t r e b a r s k o ,
1941. za taksatora pri ravnateljstvu
Suma u S a r a j e v u , zatim u istom
svojstvu ravnateljstvu Suma P e t r o v a r a d i n s k e imovne općine u tadašn j o j H r v a t s k o j Mitrovici, 1943. u
Travnik, a odatle R a v n a t e l j s t v u Suma u B j e l o v a r .
P o s l i j e I I . svj. r a t a r a d i o je s
t i m o m s t r u č n j a k a (RadoSević, J.,
Pere, Z„ Klepac, D. i dr.) p r i službi
za u r e đ i v a n j e Suma M i n i s t a r s t v a
Sumarstva N R H r v a t s k e n a invent a r i z a c i j i Suma u H r v a t s k o j ( Š L 3,
1947.). Z a t i m je gotovo č e t v r t stoljeća r a d i o u Rijeci, gdje je n a k o n
decentralizacije službe uređivan j a Suma, osnovao sekciju za uređ i v a n j e Suma (1950.) za p o d r u č j e
ŠG Visevica" R i j e k a , a k o j e je
o b u h v a ć a l o veći dio p r e b o r n i h
gorskih Suma i dio p r i m o r s k i h i
o t o č n i h Suma. U p r v o m desetgod i s n j e m r a z d o b l j u (1951.-1960.) t a
je Sekcija obavila t e r e n s k e radoH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
ve i i z r a d i l a 27 gospodarskih osnova za 65.568 ha, sto je iznosilo
gotovo 89% u k u p n e površine gospodarstva.
"Kao Sef t a k s a c i j e na R i j e c i
ing. I v o N a v r a t i l skupio j e oko
sebe velik b r o j Šumara (Škopac,
L a k i ć , Tomac, Cop, S u š a n j i dr. ) s
k o j i m a je izradio velik b r o j gospod a r s k i h osnova za p o d r u č j e Suma
Gorskog kotara... Svojim iskustvom,
kojeg je stekao, svoj posao obavljao je vrlo d o b r o i toćno, t a k o da
su njegovi t a k s a c i j s k i podaci bili
u v i j e k pouzdani. Z a d n j e njegovo
stručno djelo je gospodarska osnova Nacionalnog p a r k a >Risnjak<,
(D. Klepac, 1986.).
I n a k o n u m i r o v l j e n j a svojim
z n a n j e m i iskustvom pomaže mladim kolegama.
S u d j e l o v a o je na s e m i n a r i m a
u organizaciji Šum. f a k u l t e t a Zagreb iz oblasti u r e đ i v a n j a Suma,
f o t o g r a m e t r i j e i Sumarske ekonomike, a n a d o p u n j a v a o je svoja
z n a n j a iz p o d r u č j a fitocenologije i
pedologije.
Bio je elan H Š D .
U m r o je u R i j e c i 2. studenoga 1986. godine.
BADOVI
Razvitak
sumarstva
i
sumsko-gospodarske organizacije
u
oslobođenoj zemlji
(od godine 1945. do 1960.). E d i c i j a "Šumsko
gospodarstvo Delnice 1960-1980". Delnice
1981., s. 97-127.
Prinosne mogućnosti suma. Gorski kotar. Monografija, Delnice 1981., s. 514-517.
LITEBATUBA
*** SL: 1935., s. 112, 233, 480, 599; 1938.,
s. 46; 1939., s. 52; 1940., s. 269; 1941., s. 327,
405; 1943., s. 24, 188, 331; 1952., s. 74; 1954., s.
255.
BorosiC, J.: SIS, s. 7, 40,114.
*** SN, S. 356.
*** Povijest šumar. Hrvatske 1846-1976.,
s. 162.
Klepac, D.: In memoriam - N a v r a t i l
Ivo, dipl. inž. sumarstva (1906-1986.), SL
11-12/86., s. 583-584.
Klepac, D.: D i n a m i k a k r e t a n j a d r v n e
zalihe na p a n j u u sumama Gorskoga ko-
260
t a r a t i j e k o m 40 godina (1950-1990). SL lila, 1995., s. 359-360.
*** H S D 1846-1996., s. 241.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 9, 68, 69,138, 230.
N E D E L J K O , Damir, ( K r i s t a n o vec, 13.V.1964.), dipl. ing. Sum.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu.
Diplomirao je na Šumarskom
o d j e l u 7.II.1992. godine.
N E D E L J K O V I Ć , Petar, iz Šasi
naca, Srijem, rod. 9.XI.1900., dipl.
ing. Sumarstva, Sumarski s a v j e t n i k .
S t u d i r a o je na GospodarskoSumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1924.25., a d i p l o m i r a o 12.X.1925. na Šum a r s k o m o d j e l u toga f a k u l t e t a .
U d r ž a v n u službu p r i m l j e n
je 20.XI.1926. godine, a 1928. r a d i o
je kao p o d s u m a r u Skopju. S t r u č n i
ispit položio je u B e o g r a d u 1929.
D a n a 3.III.1930. primljen je u svojstvu Sum. p r i s t a v a u Š u m s k u upr a v u Boljevac, Aleksinac ( S r b i j a ) ,
gdje se nalazio i 1933. Godine 1935.
p r e m j e š t e n je iz Šum. u p r a v e K r a ljevo za u p r a v i t e l j a Šum. u p r a v e
P a r a c i n , 1937.g. u n a p r i j e đ e n je za
Šumarskoga s a v j e t n i k a kod Direkcije Suma u Cacku, a 1939., u istom
svojstvu, p r e m j e š t e n je u P a r a c i n .
Podaci o daljnjem kretanju
u službi nisu nam poznati.
Bio je elan J u g . Sum. u d r u ženja.
LITEBATUBA
*** SL: 1929., s. 51; 1930., s. 261; 1935., s.
352; 1937., s. 613; 1939., s. 265.
BorosiC, J.: SIS, s. 6, 32,101,147.
*** SN, S. 355.
N E D E V - V O L E R , Lazar, iz P r o
vadije, B u g a r s k a , dipl. ing. Sum.
S t u d i r a o je Sumarstvo na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta
u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je 20.1.1942.
godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
N E D I C , Andrija, (Dalj, Osijek, 24.
XI.1931.), dipl ing. Sumarstva.
Sin A n d r i j e i M a r i j e r. Anasic - Tarczai. H r v a t s k e n a r o d n o s t i
i d r ž a v l j a n s t v a , r i m o k a t o l i k . Otac
mu je bio željeznički službenik, a
m a j k a domaćica. CetvorogodiSnju
p u č k u Školu završio je u Ž u p a n j i
1942., a g r a đ a n s k u nižu gimnaziju
1946.g. S r e d n j u Š u m a r s k u školu
završio je u K a r l o v c u 1950.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u u Sarajevu, gdje
je d i p l o m i r a o 1960.godine.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se u struci i od 27.111.1960. do 30.
VI.1966. bio je u p r a v i t e l j Š u m a r i j e
V r b a n j a (Spacva). P o t o m je bio
s t r u č n i s u r a d n i k za s t u d i j i organizaciju r a d a - sve do u m i r o v l j e n j a
24.XI.1991. godine.
Bio je sudionik i organizator
mnogih s t r u č n i h e k s k u r z i j a , elan
r a z n i h k o m i s i j a i o d b o r a na r a z i n i
r e p u b l i k e te dugogodišnji elan u
organima S l Z - a u s m j e r e n o g obrazovanja u Sumarstvu i p r e r a d i drveta.
S u d j e l o v a o je na kongresima
I U F R O u Mtinchenu 1974., i L j u b l j a n i 1986. godine.
Član je H r v a t s k o g lovačkoga
saveza i H r v a t s k o g a d r u š t v a za
g a j e n j e lova i r i b a r s t v a .
LITEBATUBA
*** H S D 1846-1996., s. 436.
*** Sum. škola Karlovac. Monografija,
Karlovac 1997., s. 79,133.
N E F E R O V I Ć , Franjo, iz Zagreba,
r. 7.XII.1875., Sum. nadsavjet- nik.
Šumarstvo je apsolvirao 1895.
na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u K r i ž e v c i m a .
U službi je od 7.IX.1895. kod
Gospodarstvenog u r e d a G r a d i š k e
imovne općine u N o v o j Gradiški,
gdje je n e p r e k i d n o r a d i o do 1923.g.
D r ž a v n i s t r u č n i ispit položio
je 1902. kao Sum. v j e ž b e n i k u Novskoj, a 1908. bio je p r o t u s t a v n i k u
361
N o v o j Gradiški. God. 1912. imenovan je k o t a r s k i m Šumarom, 1922.,
kao u p r a v i t e l j Š u m a r i j e Oriovac,
imenovan je s a v j e t n i k o m , a 1923.
p o s t a v l j e n je za u p r a v i t e l j a K o t a r ske Šumarije u N o v o j Gradiški.
I s t e je godine p r e m j e š t e n za
u p r a v i t e l j a Šumarije Brodske imovne općine u Slav. B r o d u , 1925., kao
Sum. savjetnik, p r e m j e š t e n je k
D i r e k c i j i Suma Ogulinske imovne
općine u Ogulin, a 1928., u istom
svojstvu, p r e m j e š t e n je u Novu
G r a d i š k u , gdje je kao Sum. nadsavj e t n i k u m i r o v l j e n 6.1.1932.
Od 22.XII.1932. ponovno je u
službi kao Sum. s a v j e t n i k kod Dir e k c i j e Suma imovne općine u Novoj Gradiški, a 1935. vodio se kao
Sum. s a v j e t n i k u m i r o v i n i sa preb i v a l i š t e m u N o v o j Gradiški.
U L B V (br. 7, 1912.) objavio
je napis: "Otrovan vuk u Oriovcu".
Bio je elan H S Š D , k a s n i j e
JŠU.
LITEBATUBA
*** SL: 1897., s. 232; 1900., 324; 1902.,
299; 1904., s. 342; 1912., s. 156, 489; 1920., s.
369; 1922., s. 776; 1923., s. 307, 381, 568; 1925.,
s. 556; 1926., s. 340; 1928., s. 388; 1929., s. 302;
1933., s. 159., s. 1935., s. 234.
BorosiC, J.: SIS., s. 20, 71, 88,147.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 533, 542.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , Zagreb 1993., s. 335, 427.
N E F F , Milan, vid. 5. knjiga.
N E G A S H , Mamo, (Adis Abeba,
E t i o p i j a , 13.VII.1955.), dipl. ing.
Sumarstva.
Sin oca Mamo. E t i o p l j a n i n .
Osnovnu i s r e d n j u n a o b r a z b u postigao je u rodnom gradu u Etiopiji. M a t u r i r a o je skol. g. 1981.-82.,
pa se iste godine u jesen upisao na
Šumarski fakultet Sveuc. u Zagrebu.
N a u č i o je h r v a t s k i jezik i
uspješno s t u d i r a o Sumarstvo. Diplomirao je na ŠG O d j e l u 29.1.1988.,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
napisavSi i o b r a n i v š i d i p l o m s k i
r a d pod naslovom "Određivanje starosti p r i b l i ž n o p o d j e d n a k i h sastoj i n a u e k v a t o r i j a l n o j zoni".
N a k o n diplomiranja otišao je
iz H r v a t s k e .
N E I D H A R D T , Nikola, (Zagreb,
6.XII.1902. - Zagreb, 7.II.1983.), redovni sveuc. prof. na P o l j o p r i v r e d no-Sum., odnosno Šum. f a k u l t e t u u
Zagrebu, dr. sc., dipl. ing. Sumarstva, d e k a n Poljopriv.-Šumarskoga
i Šumarskoga fakulteta.
U Z a g r e b u je svršio I I . klasičnu gimnaziju 1921. godine unatoč t e š k o j bolesti pluća. Njegove
z d r a v s t v e n e poteškoće u s m j e r i l e
su ga na s t u d i j Sumarstva. Diplom i r a o je na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u 22.VI.
1926. s odličnim uspjehom. Na ist o m e f a k u l t e t u d o k t o r i r a o je 1927.
godine d i s e r t a c i j o m "O e f e k t u t r u pljenja".
Od 1928. pa sve do umirovljen j a 1974. godine r a d i o je na Pol j o p r i v r e d n o - Sumarskom f a k u l t e tu u Zagrebu, k a s n i j e Š u m a r s k o m
f a k u l t e t u - n a j p r i j e kao asistent u
Z a v o d u za Šumske pokuse od 1928.,
zatim kao docent od 1930., izvanr e d n i p r o f e s o r od 1940. i r e d o v n i
p r o f e s o r od 1946. godine. Dakle, vise od pola stoljeća r a d i o je na polju Sumarstva, od čega 44 godine
262
(1930.-1974.) kao n a s t a v n i k geodezije. 'Doduše bio je p r o f e s o r geodezije, ali se n i j e o d v a j a o od Sum a r s t v a , jer je to bio r a d na Šum a r s k o m f a k u l t e t u ne samo nast a v n i č k i nego i organizacijski, r a d
na rješavanju pojedinih problema
F a k u l t e t a ali i Šumarskih stručn j a k a . O tome, uz ostalo svjedoče i
njegovi članci o b j a v l j e n i u Šum a r s k o m listu između 1934. i 1954.
godine", (O. Piskoric. ŠL 1983.).
Bio je p r e d s t o j n i k Z a v o d a za geodeziju i p r o f e s o r geodezije i tehničkog crtanja, a bio je i d e k a n Pol j o p r ivredno-Sumarskoga f a k u l t e ta skol. god. 1946./47. i Š u m a r s k o g a
f a k u l t e t a 1964.-66.
S u r a đ i v a o je sa p r o f e s o r i m a
Geodetskog odsjeka Tehničkoga
f a k u l t e t a u Z a g r e b u na t e r e n s k i m
radovima, a uz pomoć P o l j o p r . Sum. f a k u l t e t a organizira i ucvrsCuje t a d a n j i K a b i n e t za geodeziju.
K a o n a s t a v n i k , b r i n u o se za
r a z v o j f a k u l t e t a , p r o b l e m e nast a v e i s t u d i j a . Bio je p o ž r t v o v a n i
o m i l j e n n a s t a v n i k i pedagog. Za
svoje s t u d e n t e napisao je d v a n a e s t
u d ž b e n i k a . P o t i c a o ih je na samostalan rad, d a j u ć i im p o t i c a j vlastitim p r i m j e r o m . Svoju l j u b a v za
u m j e t n o s t prenosio je na mlade.
"U z n a n s t v e n i m r a d o v i m a s
p o d r u č j a geodezije bavio se geodetskim instrumentima, m e t o d a m a
rada i geodetsko - matematičkim
p r o b l e m i m a . Na p o d r u č j u Šumarskih znanosti bavio se d e n d r o m e t r i j o m i i n v e n t u r o m Suma.
Objavio je vise od 400 znanstvenih i s t r u č n i h radova. U Geodetskom listu objavio je 25 znanstvenih i s t r u č n i h članaka, 89 terminoloških priloga, 10 priloga u
r u b r i c i V i j e s t i i 184 p r i k a z a knjiga i časopisa. S u k u p n o 308 naslova n a j p l o d n i j i je a u t o r Geodetskog
lista (1947-1995.). Posebno mjesto
u njegovom publicističkom r a d u
zauzima s p o m e n u t i h 89 terminoloH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
ških č l a n a k a u k o j i m a je pokazao
oStroumnost, iskustvo, Širinu i tol e r a n c i j u tražeći i b r a n e ć i ono sto
je jezično lijepo, ali i t e r m i n o l o š k i
n a j o p r a v d a n i j e " (M. L a p a i n e i N.
F r a n c u l a , 1996.).
P r o f . dr. sc. Nikola N e i d h a r d t
bio je a k t i v a n u organima f a k u l tetske uprave, aktivan strucno-drustveni d j e l a t n i k . K a d su se projekt i r a l e i gradile nove zgrade Poljoprivredno-Sum. f a k u l t e t a u Maksimiru, on svakodnevno s u r a đ u j e u
dogovaranjima, savjetovanjima i
posredovanjima.
S u d j e l o v a o je u organiziran j u I. Kongresa geodetskih inžen j e r a i g e o m e t a r a Jugoslavije, k o j i
se održavao u Z a g r e b u (1953.). Dugogodišnji je t a j n i k J Š U (1928.1936.). Bio je godinu dana (1929./30.)
poslovni t a j n i k , a Sest godina tajnik U p r a v n o g o d b o r a J Š U i tajnik Švedsko-jugosl. d r u š t v a (1931.41.). Djelatnost strukovnog udružen j a bila je velika, a a k t i v n o s t je u
mnogome zavisila od t a j n i k a jer
p r e d s j e d n i c i obično nisu bili iz Zagreba.
K a o posebno z n a č a j n o v a l j a
s p o m e n u t i organiziranje Šumarskoga d i j e l a P o k r e t n e p o l j o p r i v r e d n e
izložbe. Organiziralo ju je Minist a r s t v o s a o b r a ć a j a , a t i j e k o m 1932.
i 1933. obišla je cijelu v e r s a j s k u J u goslaviju.
Odlučno je ustao p r o t i v prijedloga da se J Š U p r e t v o r i u u d r u ženje Sum. i n ž e n j e r a . S m a t r a o je
da bi to bila "crna nezahvalnost
prema pionirima našega Sumarstva".
Do svoje s m r t i p r a t i o je r a d Šumarskoga d r u š t v a . Bio je i pred-
263
sjednik Z a j e d n i c e Sumarskih fak u l t e t a d r u g e J u g o s l a v i j e i suradnik J A Z U .
Sa prof. dr. sc. Milanom Androićem u r e d i o j e v r i j e d n u k n j i g u
"Šumarska n a s t a v a u H r v a t s k o j
1860-1960", u k o j o j je sačuvano
obilje p o d a t a k a o h r v a t s k o m Šum a r s t v u i h r v a t s k i m Šumarskim
intelektualcima - inžinjerima, dipl.
i n ž e n j e r i m a i n j i h o v i m profesorima - od p r v i h p o č e t a k a do stote
o b l j e t n i c e Sumarske n a s t a v e u H r vatskoj (1960.). I za Uredništvo ovog
leksikona ta je k n j i g a n e p r o c j e n j i v
izvor p o d a t a k a , pa smo z a h v a l n i
prof. dr. sc. N. N e i d h a r d t u na t r u du k o j i je uložio i k o j i n i j e uzaludan. S m a t r a m o ga j e d n i m od naših
n a j b o l j i h i n a j p o u z d a n i j i h suradn i k a i svagdje gdje stoji skraćenica
ŠN ("Šumarska nastava") t r e b a l o bi
s t a j a t i njegovo ime.
U m i r o v i n u je otišao 1.1.1974.
godine, ali to n i j e bio k r a j njegove
aktivnosti. U n a t o č bolesti, do smrti ostao je s u r a d n i k Šum. lista i
elan u r e đ i v a č k o g o d b o r a Geodetskog lista.
"Bio je velike p r i r o d n e inteligencije, velike erudicije, nenametljiv, ljubazan... Teško je naići
na čovjeka ovako bogatog ž i v l j e n j a
i to ne za sebe vec izričito za l j u d e
i s r e d i n u u k o j o j živi i radi", (Z.
Tomasegovic, 1983.).
Za takav samoprijegoran rad
odlikovan je vise u inozemstvu
nego kod kuce. Godine 1936. odlikovan je francuskim ordenom
"Croix d' o f f i c i e r du m e r i t e agricole", 1937. O f i c i r s k i m križem bugarskog o r d e n a Sv. A l e k s a n d r a , a
1938. Švedskim Ordenom k r a l j a Gustava, I. s t u p n j a .
P r i g o d o m proslave 130. obljetnice o s n i v a n j a H S Š D i 100. obljetnice Šum. lista Savez I T Š D I
dodijelio mu je Z l a t n u m e d a l j u s
poveljom.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
VAŽNIJI BADOVI
Analiza stabla. Sum. list, 1926.
O efektu trupljenja. Ibid., 1928.
Količina otpatka pri obdjelavanju oblovine u merkantilne grede. Ibid., 1929.
Trokut najboljeg oblika kod osnovnih
triangulacija. Ibid., 1934.
Nomografija
i
prizmiranje
trupaca.
Ibid., 1935.
Srednja
transverzalna
odstupanja
u
ispruženim
busolnim poligonskim
vlacima
pod uplivom neizbježivih pogrešaka. Ibid.,
1937.
Upliv
varijacija
magnetske
deklinacije na ispružene busolne vlakove. Ibid., 1939.
Izravnan je ispruženih
busolnih
vlakova. Ibid., 1940.
Računanje koordinatnih razlika u poligonskim vlacima kao i nekih drugih izraza logaritmickim računalom. Ibid., 1941.
Povećanje
točnosti
busolnih
vlakova.
Ibid., 1941.
Aproksimacija
dozvoljenih
odstupanja kod izravnog mjerenja duljina poligonskih stranica. Geodetski list, 1941.
Prilozi
poznavanju
tromosti
busole.
Glasnik za sum. pokuse, 1942.
Prilog
teoriji
logaritmickog računala.
Ibid., 1942.
Magnetska deklinacija i njeno kolebanje. H r v a t s k a državna izmjera, 1942.
Aproksimativne
formule
za
srednja
transverzalna
odstupanja
ispruženih
poligonskih vlakova. A g r a r n e operacije, 1944.
Osnovi geodezije I-III. Zagreb, 1946.,
1947., 1950.
Repetitorij niže geodezije. Zagreb, 1946.
Ispitivanje
optičkog centriran ja. Geodetski glasnik, 1946.
Teodoliti
s
dvostrukim
krugovima.
Geodetski list, 1947.
Logaritmi i logaritmar. Ibid., 1947.
Nove metode nivelacije. Ibid., 1947.
Optičko
mjerenje
visine
instrumenta
kod tahimetrije. Ibid., 1948.
Prilog poznavanju girusne metode. Geodetski list, Zagreb 1948., s. 197-207.
Geodetski priručnik I. - Terenski instrumenti, (sa suradnicima). N Z H , Zagreb
1948., s. 1-304.
Od računanja na prste do strojeva za
računanje. Geodetski list, Zagreb 1949., s.
93-109.
Terminologija. Ibid., s. 167-172.
Kut smjera. Ibid., s. 305-306.
Naziv struke. I b i d . 1950., s. 72-76.
Pogreške. Ibid., s. 199-203.
Oko naslova jedne stare knjige. Ibid.,
s. 337-341.
Rektifikacija. Ibid., s. 341.
Gigantski strojevi za računanje. Ibid.,
s. 93-117.
264
Osnovi geodezije I I I . - Trigonometricka, poligonska i linijska mreža te snimanje detalja. K Z H , Zagreb 1950., s. 1-240.
Točnost
određivanja
površina
planimetrom s polarnom pločom, ( P r i j e v o d r a d a
s nizozemskog prof. K. Koelofsa). Geodetski list, Zagreb 1951., s. 250-268.
Metar. Ibid., s. 286-293.
Izohipse. Ibid., s. 66-69.
Nonius ili Vernier. Ibid., s. 185-187.
Brojni brojevni termini. I b i d . 1952., s.
81-84.
Intermezzo. Ibid., s. 187.
Instrumenti. I b i d . 1953., s. 240-242.
Triangulacija. Ibid., s. 234-246.
Lanac. I b i d . 1954., s. 197-198.
Zemljomerstvo od Petrovića. Ibid., s.
288-290.
Knjiga iz 1869. Ibid., s. 78-81.
Durbin. I b i d . 1955., s. 62-65.
Teodolit. Ibid., s. 305-309.
Dr. A. Levaković. Sveuc. vjesnik, Zagreb 1955., s. 117-120 i Sum. list 1955., s. 153155.
Apsolventi
sumarstva
u
Hrvatskoj
1860-1955. Sum. list 1955., s. 541-548.
Cetinje 1890. Geodetski list, Zagreb
1956., s. 228-229.
Prilog pitanju
strukture geodetske literature. Ibid., s. 31-35.
Razmatranje
povodom
jednog
novog
instrumenta. I b i d . 1957., s. 21-25.
Otometar. Ibid., s. 113-114.
Tahimetar Wild T16. Ibid., s. 212-213.
Dužina stranice i dužina pomoćne baze u paralakticnoj poligonometriji. Ibid., s.
138-143.
Poseban način
ustanovljivanja ekscentričnosti znaCaka za preciznu poligonometriju. Ibid., s. 253-257.
Polarni planimetri. Ibid., s. 294-296.
Papir - hartija. I b i d . s. 74-75.
Instrumenti Saimoraghi. I b i d . 1958., s.
76-79.
Prilog poznavanju
eliminacije
runkorekcije
optičkog mikrometra
u
paralakticnoj poligonometriji. Ibid., s. 315-323.
Prilog poznavanju
procjenjivanja
dijela intervala. Ibid., s. 61-63.
Geodezija. Sum. enciklopedija, Zagreb
1959., s. 418-419.
Instrumenti geodetski.
Sum. enciklopedija, Zagreb 1959., s. 605-626.
Izmjera geodetska. Sum. enciklopedija, Zagreb 1959., s. 640-654.
Nova bazična letva. Geodetski list, Zagreb 1959., s. 232-236.
Slownik Geodezyjny. I b i d . 1960., s. 6263.
Čitanje preko srednje niti kod Reichenbachovog
optičkog
mjerenja
dužina.
Ibid., s. 287-291.
Optički klin iz tekućine. Ibid., s. 208211.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Ekskurzija
geodetskog
odjela
AGGfakulteta. Ibid., s. 81-85.
Aproksimacija
formula
za
dozvoljena
odstupanja kod
običnog direktnog mjerenja dužina poligonskih stranica. Ibid., 1961.,
s. 296-300.
Maslov: Načini i točnost određivanja
površina. I b i d . 1962., s. 123-124.
Poligonski
vlak s eksternim
kutnim
priključkom. Ibid., s. 181-182.
Dozvoljena
odstupanja
kod
optičkog
mjerenja dužine poligonskih stranica običnim tahimetrom. Geodetski list, Zagreb
1962., s. 54-56.
Srednje pogreške kategorizacije. Ibid.,
s. 57-58.
Geodezija u sumarstvu, (Udžbenik, sa
Z. TomasegoviCem). Zagreb 1962., s. 1-300.
Poligonski
vlak s eksternim
kutnim
priključkom. Ibid., 1962., br. 4/6.
Šumarska nastava
u Hrvatskoj 18601960., (uredio zajedno sa M. AndroiCem),
Zagreb 1963., s. 1-618.
Točnost
određivanja
centricnih
kutova izmjerom daljina kod trasiranja sumskih putova, (sa N. LovriCem). Sum. list
1965., s. 256-283.
Izmjera - Premjer. Terminologija. Geodetski list, Zagreb 1966., s. 256-257.
Tahimetricke
tablice i kutna ekstrapolacija. Ibid., 1967., br. 7/9.
Prilog
pitanju
postotka
sumovitosti
Jugoslavije, (sa M. Skokom). Sum. list 3-4,
1967., s. 122-132.
Topografija - topograf - topografski.
Term. geodetski list, Zagreb 1967., s. 30-32.
Mjerilo, razmjera, razmjer. Term. Geodetski list, Zagreb 1967., s. 104.
Tahimetricke
tablice i kutna ekstrapolacija. Ibid., s. 121-127.
Kote. Term. Ibid., s. 205.
Okomice, uspravne. Ter. Ibid., s. 205206.
Date točke. Term. Ibid., 1968., s. 41.
Mikrometar. Term. Ibid., s. 41-42.
Kartiranje geodetskih točaka kod promjene dimenzija crtaće podloge. Ibid., s.
73-77.
Geodetski laboratorij. Term. Ibid., s. 94.
Nivelman pješice i motorizirani. Term.
Ibid., s. 94-95.
Busola, kompas. Term., Ibid., s. 95-97.
Elektronski
racunar,
mozak.
Term.
Ibid., s. 97-98.
Nivelacija, nivelman. Term. Ibid., s.
98-99.
Reichenbachov daljinomjer. Term. Ibid.,
s. 99.
Komasacija. Term. Ibid., s. 158-159.
Trasirke, z n a č k e . Term. Ibid., s .
159-160.
Kartiranje, kartografiranje. Term., (sa
P. LovriCem). Ibid., s. 160-162.
365
Daljinomjer - daljinar. Term. Ibid., s.
204-205.
Naputak - Pravilnik. Term. Ibid., s.
205-206.
Trigonometricka
triangulacija.
Term.
Ibid., s. 206-207.
Snimanje detalja. Term. Ibid., s. 207.
Oeodimetar - tellurometar. Term. Ibid.,
s. 207-208.
Geodetski tečaj. Term. Ibid., 1969., s.
62-63.
Slomljeni durbin. Term. Ibid., s. 63-64.
Matrice. Term. Ibid., s. 65.
Magnet. Term. Ibid., s. 65.
Dvadesetgodisnjica
terminologije. Ibid.,
s. 137-138.
Dioptar,
diopter,
dioptrirati.
Term.
Ibid., s. 139-140.
Paralaksa. Term. Ibid., s. 141.
Jos o noniusu. Ibid., s. 141-142.
T-optika. Term, (sa S. Macarolom).
Ibid., s. 223-224.
Pogreška, odstupanje, popravak. Term.
Ibid., s. 224
Fokus, žiža, žarište. Term. Ibid., s.
224-225.
Trigonometričke ili
triangulacione
točke. Ibid., s. 225-226.
Limb. Ibid., s. 226-227.
Stativ, nogari, tronog. Term. Ibid., s.
227-228.
Tačka, stajalište, stajne tačke. Term.
Ibid., s. 228.
Hibridne poligone mreže. Term. Ibid.,
s. 228-229.
Skica. Term. Ibid., s. 230-231.
Severzija. Term. Ibid., s. 232.
Podatak-nonius. Term. Ibid., s. 232.
Podjela - podjeljenje. Term. Ibid., s.
232-233.
Aproksimacija
smjernjaka
kod
računanja koordinatnih razlika
u poligonskim
vlakovima. Ibid., 1970., s. 29-39.
Relativna
pogreška
Heronove
formule ( B e l a t i v e r F e h l e r der H e r o n i s c h e n Formel). Ibid., 1969., Ibid., 1970., s. 133-134.
Laser - Podmorska geodezija - Lunarna geodezija - Radargrametrija WildKolimacija - Geo nauke. Term. Ibid., s. 4449.
Katastar - Sistematizacija teodolita i
nomenklatura (SSSR) - Osnove za rad na
terminologiji za strojarstvo i
brodogradnju. Term. Ibid., s. 93-97.
Logaritmi - Nomografija. Term. Ibid.,
s. 176-177.
Prognoziranje. Sum. list 1971., s. 312316.
Izravnavanje - izjednačenje, Girus polugirus. Term. Geodetski list, Zagreb 1971.,
s. 57.
Kontrolno računanje koordinatnih razlika u poligonskim vlacima. Ibid., br. 4/6,
1972., s. 59-63.
Geodezija u sumarstvu, (Udžbenik, lit.,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
sa Z. TomasegoviCem). Zagreb 1979., s. 1-214.
Geodezija. Sum. enciklopedija 1, 1980.,
s. 639-650 i 655.
Višejezični geodetski rječnik, (sa M.
StefanoviCem i N. BadoseviCem). Savez geodetskih inženjera i geometara Jugosl.,
Beograd 1980.
LITEBATUBA
*** SL: 1928., s. 47; 1931., s. 40; 1932., s.
54; 1933., s. 135; 1936., s. 455; 1937., s. 695.
BorosiC, J.: SIS, s. 1, 6,133.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s. 91,
117,131,132,181,194, 200, 250-251.
*** SN, s. V I , V I I I , I X , X I , X I I , 121,
122, 182,188, 157, 203, 204, 240, 280, 301, 302,
306, 348-350, 383, 384, 461-466, 539.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 133, 141, 142, 143, 188, 244, 248, 249, 250,
280, 309, 311, 325, 332, 337, 377, 378, 388,
413.
TomasegoviC, Z.: B i b l i o g r a f i j a radova
prof. dr. N. N e i d h a r d t a za 1962-1982. SL
11- 12,1982., s 515-517.
TomasegoviC, Z.: In memoriam. Nikola
N e i d h a r t d t . Geodetski list 4-6,1983., s. 125128.
*** SE 2,1983., s. 494.
PiskoriC, O.: Prof. dr. Nikola Neidhardt.
Sum. list 3-4,1983., s. 113-115.
*** Zbornik o A n t u n u LevakoviCu.
H A Z U . Centar za znanstveni r a d Vinkovci, 1992., s. 8.
Lapaine, M. i N. Frančula: 50. obljetnica Geodetskog lista. Geodetski list 2,
1996., Zagreb, s. 115-131.
*** H S D 1846-1996, s. 193,198, 208, 212,
237, 241, 248.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 202, 230.
N E K I C , Branko, (Moslavački K r cenik, D o n j i Miholjac, 4.XI.1944.),
dipl. ing. Sumarstva.
266
Sin N i k o l e i K a t e r. Baricevic. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i državljanstva, r i m o k a t o l i k . R o d i t e l j i su
mu bili poljodjelci. Osnovnu i sred n j u n a o b r a z b u stekao je u K a r lovcu: osnovnu je školu završio 1959.,
a Š u m a r s k u t e h n i č k u školu 1963.
godine.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u u S a r a j e v u . Diplomirao je 1969. godine.
Nakon sto je odradio p r i p r a v nički staž i položio s t r u č n i ispit,
zaposlen je od 1.IX.1969. kao stručni s u r a d n i k za iskoriscivanje Suma u Š u m a r i j i D o n j i Miholjac.
Na tom se m j e s t u zadržao do
19.IV.1990. godine k a d a osniva svoje poduzeće.
NEMCIĆ, pl. Slavoljub (Eduard),
iz Novog M a r o f a , Sumarnik.
Sumarstvo je apsolvirao 1865.
na Gospodarsko-Sum. učilištu u Križevcima. P r e m a d o s t u p n i m podacima, od 1882. do 1903. r a d i o je u
B r o d s k o j imovnoj općini u Vinkovcima kao Sumarnik i p r e d s t o j n i k
Gospodarstvenog u r e d a .
Bio je aktivan elan H S S D od
njegove obnove (1876.) i z a s t u p n i k
društva u središnjem odboru Jub i l a r n e gospodarsko - Sum. izložbe
u Z a g r e b u (1891.).
LITEBATUBA
*** SL: 1882., s. 226; 1890., s. 375; 1891., s.
454; 1895., s. 325; 1896., s. 563 (Nemcić, E d o i
Slavoljub).
Borosić, J.: SIS, s. 15 (Niemcić).
P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 360 (Nemcić).
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod
1974., s. 538, 540 (Nemcić).
*** H S D 1846-1996., s. 66 (Nemcić, Eduard).
N E K V A P I L , Nenad, (Bjelovar,
30.XI.1964.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin J o s i p a i E m i l i j e r. Bjelovarac. H r v a t . P o t j e č e iz radničke obitelji. Osnovnu Školu završio
je u B j e l o v a r u 1979., a s r e d n j u ŠuH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
m a r s k u školu u K a r l o v c u 1983.g.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1996. godine iz znanstvenoga p o d r u č j a uređivanje Suma, napisavSi i obranivši diplomski rad pod naslovom "Promjene taksacijskih elemenata u
GJ "Svibovica".
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i o je
u Š u m a r i j i Đulovac, US Bjelovar,
po z a v r š e t k u kojeg o b a v l j a poslove
r e v i r n i k a u i s t o j Šumariji.
Godine 1996. upisao je poslij e d i p l o m s k i s t u d i j iz znanstvenoga
p o d r u č j a uzgajanje Suma.
S u r a đ u j e u Š u m a r s k o m listu,
u kojem je objavio s t r u č n i članak
pod naslovom "Gospodarenje Sumama gospodarske jedinice >Bastajske Sume - K r i v a j a - Klisa<" ( S L
5-6/97., s. 291-299).
Položio je ispit za ocjenjivača lovačkih t r o f e j a u L o v a č k o j
k u c i >Radinje< (Nova G r a d i š k a ) 23.
X.1996.
U slobodno v r i j e m e b a v i se
lovom i p l a n i n a r e n j e m .
N E M E C , Dragutin, iz T r a v n i k a ,
rođ. 5.VIII.1895., dipl. ing. Sumarstva.
Apsolvirao je na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagr e b u skol. god. 1920.-21., a diplom i r a o na Sum. o d j e l u 15.XI.1924.
U d r ž a v n o j službi počeo je r a d i t i
1.VII.1925., a 1926. r a d i u Jasenovcu. Godine 1929. položio je u Beogradu s t r u č n i d r ž a v n i ispit. Od
10.1.1933. radi, kao Sum. p r i s t a v i
u p r a v i t e l j , u Sum. u p r a v i Krasno,
D i r e k c i j e Suma na Sušaku. Naredne godine (1934.) p r e m j e š t e n je za
u p r a v i t e l j a Sum. u p r a v e J a g o d i n a ,
D i r e k c i j e Suma Aleksinac ( S r b i j a ) ,
gdje je 1938. u n a p r i j e đ e n za Sum.
višeg p r i s t a v a i gdje se nalazio i
1940. I s t e je godine odlikovan Ordenom Sv. Save 5. reda. Ostali podaci nisu nam poznati.
367
Z a b i l j e ž e n o je jos jedino da
je u d r u š t v e n o j godini 1926./27. radio kao elan J S U s p r e b i v a l i š t e m
u Jasenovcu, a 5.X.1946. prisustvovao je s k u p š t i n i Š u m a r s k e sekcije
D I T N E Hrvatske.
LITEBATUBA
*** SL: 1925., s. 52; 1933., s. 214; 1934., s.
531; 1938., s. 44; 1940., s. 51.
***Izvještaj J S U za 1926./27., s. 29.
Borisič, J.: SIS, s. 5, 43,107,147.
*** SN, S. 353.
N E M C A N I N , Josip, iz B a p s k e
Vuke, Šid, Srijem, dipl. ing. Sum.
Š u m a r s t v o je apsolvirao na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
skol. g. 1941.-42., a d i p l o m i r a o 15.
VI.1943. godine.
LITEBATUBA
*** SN, s. 361.
N E N A D , Bogoljub, mr. sc., dipl.
ing. Sumarstva.
P o s l i j e d i p l o m s k i s t u d i j iz
znanstvenoga p o d r u č j a iskoriscivanje Suma z a v r š i o je na Š u m a r skom f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Magist a r s k i r a d o b r a n i o je 8.X.1979. godine.
N E N A D I C , Đuro, ( B u d o p o l j e , Lika, 24.IY.1876. - Zagreb, 16.VII.
1966.), ing. Sumarstva, dr. oeconomiae publicae, r e d o v n i sveuc. profesor, r e k t o r Zagrebačkog sveučilišta, nestor h r v a t s k o g a Sumarstva.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
P o t e k a o je iz siromašne sel j a c k o - r a d n i c k e ličke obitelji.
ZavrSivSi r e a l n u gimnaziju u
Z a g r e b u 1898., s t u d i r a o je Sumarstvo na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Zagrebu, u p r v o j generaciji. Apsolvirao je 1901. godine.
P o z a v r š e t k u s t u d i j a postavljen je za Sum. v j e ž b e n i k a kod Pet r o v a r a d i n s k e i m o v n e općine u
Srem. Mitrovici, a već 1902. premješten je Šum. odsjeku Z e m a l j s k e
vlade u Z a g r e b u .
Godine 1905. i z a b i r e Zemaljska vlada dva n a j s p o s o b n i j a diplom a n t a Šum. a k a d e m i j e - Đ u r u Nenadića i A n d r i j u P e t r a c i ć a - i šalje ih na dvogodišnji Sumarski stud i j na B a v a r s k o sveučilište u Mtinchen. N e n a d i c je poslan sa zadatkom da se t e o r i j s k i usavrši u predmetima: uređivanje Suma i računanje vrijednosti Suma sa Šumskom
statikom, i da postigne d o k t o r a t iz
svoje s t r u k e .
P r o f . dr. ing. Đ u r o N e n a d i c
d o k t o r i r a o je na B a v a r s k o m sveučilištu u Mtinchenu 1907., postigavši t i t u l u "doktora oeconomiae publicae", o b r a n i v š i d i s e r t a c i j u o rent a b i l i t e t u gospodarenja u hrastovim Sumama visokog i niskog uzgojnog oblika u H r v a t s k o j i Slavoniji.
Po završetku studija vratio
se Š u m a r s k o m odsjeku H r v a t s k e
zemaljske vlade u Zagrebu. Istodobno sa dužnoSCu Sum. p r i s t a v a i,
kasnije, Sum. p o v j e r e n i k a , postavljen je 1910. za s u p l e n t a na Šum.
a k a d e m i j i , a 1912. imenovan je profesorom Š u m a r s k e a k a d e m i j e , gdje
p r e d a j e kolegije uređivanje Suma i
računanje
vrijednosti
Suma.
Predavao je neko v r i j e m e i povijest
Sumarstva,
upravu
Suma,
Šumarsku politiku, dendrometriju i trgovinu drvom. Od 1911. do 1919. bio je
p r e d s t o j n i k K a b i n e t a za Sumskou r e đ a j n u skupinu predmeta, a 1913./
14. i 1916./17. bio je pročelnik Šum.
akademije.
268
B o r i se za samostalnost visoko-skolske Sum. nastave. Sa prof.
P e t r a c i ć e m osnivač je Gospodarsko-Sumarskoga f a k u l t e t a u Zagrebu 1919. godine. Od 1920. do 1945.
redovni je p r o f e s o r za uređivanje
Suma na Gospodarsko-Sumarskom,
odnosno P o l j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Na novoosnovanom f a k u l t e t u od 1919.g.
p r e d a j e uređivanje Suma i računanje vrijednosti Suma sa Šumskom
statikom.
"Prof. Đ. N e n a d i c stalno je
održavao vezu sa Šumarskom oper a t i v o m . Njegova s u r a d n j a sa Šum a r s k i m u s t a n o v a m a b i l a je obilata i uspješna. Dokaz je činjenica
da je u d e c e m b r u 1919. bio postavljen za sefa Š u m a r s k o g odsjeka u
Zagrebu, ali se n i j e p r i h v a t i o te
d u ž n o s t i zbog poslova na F a k u l t e tu. Od m a r t a do n o v e m b r a 1921. g.
bio je pomoćnik m i n i s t r a Suma i
r u d a u Beogradu. Zbog poteškoća
u r a d u dao je ostavku", (M. Anic,
1966).
"Nenadic se okušao i u praktičnom u r e đ i v a n j u Suma. I z r a d i o
je d v i j e gospodarske osnove: j e d n u
za Sumu Lepoglavske kaznionice,
gospodarsku jedinicu >Ocura< i drugu za Sumu P r v o s t o l n o g a K a p t o l a
Zagrebačkoga, gospodarsku jedinicu >MarkuSevacka Gora<. Ova druga usla je u Š u m a r s k u enciklopediju 3, Z a g r e b 1987., str. 551, kao prim j e r u r e đ e n j a Sume po k o m b i n i r a nom rasestarenju, kakvo je bilo propisano po N a p u t k u iz 1903.", (D.
Klepac, 1996.).
Godine 1922.-23. bio je r e k t o r
Zagrebačkog sveučilišta, a god. 192728. d e k a n P o l j o p r i v r e d n o - S u m . fak u l t e t a . Na d u ž n o s t i r e k t o r a i dek a n a i s t a k a o se osobitim organizacijskim sposobnostima.
Na f a k u l t e t u osnovao je Zavod za u r e đ i v a n j e Suma, u kojem
je sredio zbirke, b i b l i o t e k u i druga pomagala, te stvorio u v j e t e za
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
d o b a r n a s t a v n i i znanstveno-istraživacki rad.
K a o sveučilišni p r o f e s o r "davao je mnogo i t r a ž i o je mnogo.
R e z u l t a t n i j e izostao. N e n a d i c e v i
đaci postali su vrlo d o b r i Šumari u
zemlji i u svijetu, mnogi od n j i h
bili su odlični t a k s a t o r i k o j i m a se
i d a n a s dići nase Sumarstvo". Nenadicev p o s t u l a t bio je načelo pot r a j n o s t i . On ga je zvao željeznim
zakonom u Sumarstvu", (D. Klepac,
1996.).
P r o f e s o r s k u dužnost obavljao je p r o f . N e n a d i c do 17.X.1941.
k a d su ga nove vlasti u m i r o v i l e i
otpremile u logor Jasenovac. Uz zalaganje prof. dr. M. G r a c a n a oslobođen je iz logora.
N a k o n r a t a r e h a b i l i t i r a n je i
i z a b r a n za redovnog sveuc. profesora i p r e d s t o j n i k a Z a v o d a za uređ i v a n j e Suma, gdje je ostao do umir o v l j e n j a 1946. godine. Ali i n a k o n
u m i r o v l j e n j a bio je a k t i v a n i sur a đ i v a o sa f a k u l t e t o m i svojom
strukom.
O b j a v i o je velik b r o j stručn i h i z n a n s t v e n i h radova, ponajviše u "Šumarskom listu" i "Glasn i k u za Sumske pokuse", ali i samostalne p u b l i k a c i j e i udžbenike.
S u r a đ i v a o je sa L e k s i k o g r a f s k i m
zavodom kod izrade Sum. enciklopedije.
Od m l a d o s t i zanimao se za
lovstvo i lovačku p r o b l e m a t i k u .
Objavio je nekoliko č l a n a k a iz
lovstva, a poglavito v a l j a pripomen u t i da je bio 32 godine u r e d n i k i
nakladnik "Sumarsko-lovackoga kalendara" (1909.-1941.).
Odlikovan je O r d e n o m Sv.
Save 3. reda (1925.) i 2. reda (1926.).
Bio je dugogodišnji i vrlo akt i v a n elan H S S D i H S D . Od 1911.
do 1920. bio je odbornik, 1940. primljen je kao elan utemeljitelj H S D ,
a 1945.g. b i r a n je za p r e d s j e d n i k a .
Godine 1961. proglašen je za počasnog elana S S D H r v a t s k e .
269
VAŽNIJI BADOVI
Kratki pregled razvitka sumarstva
u
Japanu. Sum. list 1905.
Važnost sumarske statistike. Sum. list,
1905., s. 164-174.
Šumarska nastava u Bavarskoj. I b i d .
1906.
Izložba Bavarske u Nilrnbergu gledom
na šumarstvo. Ibid., 1906.
Sa izložbe rogovlja i lovačkih trofeja
u Munchenu. L B V 1907, X V I , 1, 6-7.
Za vrijeme parenja jelena u bavarskim
Alpama. L B V 1907., XVI., 11, 125-127.
O uzgoju suma gledom na r e n t a b i l i t e t
drva i uzgoja. Sum. list, 1908., s. 184-194.
O cijenama hrastovog d r v e t a . Ibid.,
1908., s. 343-349.
Uber
die
Rentabilit&t
der
Eichen
Hoch- und Niedervaldwirtschaft in
Kroti tien und Slawonien. Miinchen, 1908.
O porezu na sume. Sum. list, 1909., s.
121-134.
O uzgoju suma gledom na rentabilitet
vrsta drveća i uzgoja. I b i d . 1909.
Skrižaljke prihoda i prirasta za hrastove visoke sume od prof. dra C. Wimmenauera. Ibid., 1909.
Obračunavanje šteta učinjenih po divljaci u sumi. Ibid., 1911., s 19-30, 41-55,
169-177.
Naučni rad prof. F. Z. KesterCaneka.
Zalobni broj, Sum. list 1915.
Carinski savez središnjih
vlasti obzirom na sumsko gospodarstvo. Ibid., 1917., s.
2-11, 49-64.
Važnost Suma u narodnom gospodarstvu. H r v . N j i v a I I .
Uredovna
zbirka
sumarskih
propisa.
Sum. list 1918.
Zadaća i ciljevi našeg sumskog gospodarstva poslije rata. Ibid., 1918., s. 254-278.
Otvorenje
Oosp.-šumarskog
fakulteta
na sveučilištu u Zagrebu. Ibid., 1919.
Računanje vrijednosti suma i sumska
statika. Zagreb, 1922., s. 1-422.
Zakonski projekt o neposrednim porezima... Sum. list, 1922., s. 788-797.
Osnovi sumarstva. Zagreb, 1924.
Nepotrosive sumske glavnice. Sum. list
1926., s. 299-312.
Drvena građa
za
kolonisticke
kuće.
Ibid., s. 253-257.
Aeroplan u službi šumarstva. Sum. list
1926., s. 660-661.
Problemi uređivanja suma. Pola stoljeća sumarstva, Zagreb, 1926., s. 531-568.
O produktivnim faktorima i rentabilitetu
sumskog
gospodarstva.
Godišnjak
Sveuc. K r a l j . Jugoslavije, 1929., s. 722-737.
Uređivanje suma. Zagreb, 1929.
Zabrana
izvoza
hrastovih
pragova.
Sum. list 1929., s. 1-16.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Dioba zemljišnih zajednica. Sum. list,
1930., s. 437-445.
O produktivnim faktorima i rentabilitetu sumskog gospodarenja. Ibid., s. 209225.
Pasa koza u sumama. Ibid., s 503-506.
O suštini krize
u
trgovini drvom.
Ibid., 1931., s. 45-58.
Napomena pravilniku o odštetama za
eksproprisane sume. Ibid., s. 353-358.
Istraživanja
prirasta
hrasta
lužnjaka
u sumi Žutici. Glasnik za sum. pokuse, 1931.,
s. 1-27.
Uputstva za
uređivanje
drž.
suma.
Sum. list 1932., s. 528-537.
O prirastu niskih suma. Glasnik za
sum. pokuse, 1935., s. 1-22.
Austrijska kameralna taksa i njen 150godisnji jubilej. Sum. list, 1939., s. 484-489.
O posljedicama sušenja hrastovih suma Gradiške imovne općine. Glasnik za
sum. pokuse, 1940., 1-29.
Sumsko gospodarenje i drvna industrija Like - perspektive kojima treba težiti. Problemi, 1957., br. 13-14, s. 32-36.
Investiciona
zaklada,
Krajiška.
Sum.
enciklopedija 2, Zagreb 1983., s. 137-138.
LITEBATUBA
*** SL: 1901., s. 567; 1902., s. 450; 1907., s.
239, 464; 1908., s. 119, 446; 1911., s. 197; 1912.,
s. 34; 1913., s. 31, 439; 1914., s. 46, 488; 1916., s.
312; 1917., s. 271, 272, 351; 1918., s. 189; 1919.,
s. 188, 315; 1920., s. 26, 27; 1921., s. 89, 208;
1922., s. 847; 1925., s. 52; 1926., 144, 661; 1938., s.
457; 1940., s. 566.
Borosić, J.: SIS, s. 1, 3,136,147.
Lične vijesti. P r o f . dr. Đ u r o Nenadic 60-godisnjak. SL 5-7,1936., s. 364.
Kauders, A.: Sum. b i b l i o g r a f i j a I, s.
106, 117, 125, 144, 155, 159, 170, 181, 182, 200,
212, 223, 251, 262.
*** SN, s. 67, 98, 99, 105, 107, 111, 116,
118-125, 157, 166, 167, 180, 203, 226, 227, 230,
233, 300, 301, 310, 383-385, 446-447.
Eić, N.: In memoriam prof. dr. Nenadicu. SL 7-8,1966., s. 397.
Anić, M.: P r o f . dr. ing. Đ u r o Nenadic.
Nekrolog. SL 11-12, 1966., s. 554-557.
*** Povijest sum. H r v a t s k e 1846-1976,
s. 131, 138, 148, 151, 152, 155, 181, 186, 187,
200, 244, 247, 248, 249, 251, 253, 319, 320, 321,
335, 342, 368, 376, 378, 380, 384, 388, 405,
409.
*** SE 2,1983., s. 496.
Obljetnice. 80-godisnjica p r v i h doktora s u m a r s k i h znanosti, /prof. dr. Đ. Nenadic, prof. dr. A. PetraCiC, prof. dr. A.
UgrenoviC). SL 10-12,1987., s. 668-678.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , s. 270,
297, 427.
Raus, Đ.: Popis a u t o r a u "Glasniku za
sum. pokuse (1926-1992.). Glas. za sum.
370
pokuse, pos. izd. 4, Zagreb 1993., s. 405-423.
Klepac, D.: Obljetnice - P r v i profesori
u r e đ i v a n j a suma u H r v a t s k o j . SL 3-4,
1996., s. 211-212.
*** H S D 1846-1996., s. 132,136, 137,140,
143, 146, 149-152, 155, 158, 162, 171, 178, 181,
182,184-186,189,193, 216, 229, 234, 236, 237,
241, 242, 274, 275.
Klepac, D.: P r v i p r o f e s o r i u r e đ i v a n j a
suma u H r v a t s k o j . SL 3-4,1996., s. 213-214.
*** H r a s t l u ž n j a k u H r v a t s k o j , Vinkovci-Zagreb 1996., s. 527, 552.
Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga
kotara..., Zagreb 1997., s. 108, 114, 120, 147,
217, 230.
N E N I N , Petar, prof. na Gospodarsko-Sumarskom učilištu u Križevcima.
Na križevackom učilištu bio
je n a s t a v n i k od l i s t o p a d a 1891. do
k r a j a kolovoza 1893.g. P r e d a v a o je
aritmetiku
i
algebru,
geometriju,
trigonometriju,
analitičku
geometriju, deskriptivnu geometriju i prostoručno
risanje.
Voncina. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i
d r ž a v l j a n s t v a , katolik. Otac mu je
bio Sumski r a d n i k , a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u
S i r a c u 1968., a gimnaziju u D a r u varu.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 1978. Upisao
se i na poslijediplomski s t u d i j na
istom f a k u l t e t u .
Odmah nakon diplomiranja
zaposlio se kao p r i p r a v n i k u Šum a r i j i Sirac (1978.). P o s t o je odslužio vojsku r a s p o r e đ e n je na poslove r e f e r e n t a uzgoja Suma u i s t o j
Šumariji. Tu je r a d i o do 1986., kada je zbog r e o r g a n i z a c i j e Sumarstva r a s p o r e đ e n u t a d a š n j u Šumar i j u Miokovicevo (Đulovac), kao
tehnolog uzgoja i z a š t i t e Suma. T a j
posao obavljao je do 1991.g„ k a d je
imenovan u p r a v i t e l j e m Š u m a r i j e
Sirac, na kojem se m j e s t u nalazio i
p r i l i k o m b i l j e ž e n j a ovih p o d a t a k a
(1997.).
Član je H Š D . Živi u D a r u varu.
LITEBATUBA
*** SN, S. 42.
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 62.
*** Posl. izvješće 1995., "HS", s. 61.
N E R V O , Vlado, (Barica, Sirac,
D a r u v a r , 11.IX.1953.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin L j u d e v i t a i I v a n k e r.
N E S T O R O V I Ć , Svetozar, iz Opa
tovca, rođ. 19.XI.1900., dipl. ing. Sum a r s t v a , Sum. s a v j e t n i k .
S t u d i r a o je na GospodarskoSumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
Apsolvirao je na Š u m a r s k o m odjelu skol. g. 1923.-24., a d i p l o m i r a o
10.X.1927. Zaposlen je u d r ž a v n o j
službi 4.VII.1928. godine.
D r ž a v n i ispit položio je 1930.
u Beogradu. Na m j e s t o Sum. prist a v a u D i r e k c i j i Suma Ogulinske
imovne općine Ogulin p o s t a v l j e n
je 25.XI.1931. god. K o d iste imovne
općine 1938. postavljen je za Sum.
savjetnika.
S u r a đ i v a o je u Šum. listu.
Uspostavom N D H , t a d a š n j e
Bavnateljstvo Suma Ogulinske imov-
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
371
ne o p ć i n e o t p u s t a ga iz službe.
G o d i n e 1948. n a l a z i o se u Beogradu.
Ostali podaci nisu nam poznati.
BADOVI
Jos nešto o zemljišnim zajednicama.
Sum. list 10,1932., s. 592-601.
Lipa u šumskoj privredi. Sum. list 12,
1948., s. 413-421.
LITEBATUBA
BorosiC, J.: SIS, s. 6, 72,104,147.
*** SL: 1937., s. 614, 615; 1938., s. 299;
1941., s. 408.
Kauders, A.: Sum. bibl. I, s. 144.
*** SN, S. 354.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 84, 413.
N E S K O V I Ć , Borivoj, iz Zemuna,
Sumarski n a d s a v j e t n i k .
Š u m a r s t v o je apsolvirao na
Gospodarsko-Sum. učilištu u K r i ževcima 1894. godine.
P r e m a d o s t u p n i m podacima,
godine 1898. položio je d r ž a v n i ispit. Od 1902. do 1926. r a d i o je p r i
D i r e k c i j i Suma P e t r o v a r a d i n s k e
imovne općine u Srem. Mitrovici,
gdje je 1922. imenovan Sum. savjetnikom, a 1926. u n a p r i j e đ e n za Sum.
nadsavjetnika.
Odlikovan je O r d e n o m Sv.
Save 5. r e d a (1923.).
Bio je elan J Š U .
LITEBATUBA
*** SL: 1898., s. 462; 1902., s. 294; 1907., s.
426; 1913., s. 163; 1921., s. 51; 1922., s. 776;
1923., s. 253; 1926., s. 518.
Borosić, J.: SIS, s. 19.
N E U G E B A U E R , Viktor, rođ. u
Usatovi, R u s i j a , 21.VI.1897., ing.
agronomije, i z v a n r e d n i p r o f . na
P o l j o p r i v r e d n o - Sum. f a k u l t e t u u
Zagrebu, dr. sc., pedolog.
Agronomiju je studirao na Visokoj Školi za p o l j o p r i v r e d u i Sum a r s t v o u H a r k o v u , d i p l o m i r a na
P o l j o p r i v r e d n o - Sum. f a k u l t e t u u
B e o g r a d u 1924. godine.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Zaposlen je n a j p r i j e u Generalnoj direkciji carina u Beogradu
(1924.-1925.), z a t i m je asistent kod
p r i v r e d n e k o n t r o l n e stanice u Topcideru. Godine 1933. d o k t o r i r a na
Poljoprivredno-Sum. f a k u l t e t u u
Z e m u n u . Od 1925. do 1942. na položaju je sefa Pedološkog odsjeka
i višeg s a v j e t n i k a P o l j o p r i v r e d n e
pokusne stanice u T o p c i d e r u . Od
1942. do 1943. na specijalizaciji je
iz f i z i k e zemljišta u I n s t i t u t u za
pedologiju u L a n d s b e r g u (Njemačka). Od 1943 do 1945. r a d i u Zavodu za i s p i t i v a n j e zemljišta u Pet r o v g r a d u ( Z r e n j a n i n ) u z v a n j u višeg p o l j o p r i v r e d n o g s a v j e t n i k a , a
1945. u Novom je S a d u u službi
P o k r a j i n s k o g zavoda za pedologiju. Od 1945. s u d j e l u j e kao pedolog
na mnogim znanstveno istraživačkim ekspedicijama.
Od 1954. do 1959. godine predstojnik je Z a v o d a za pedologiju i
profesor pedologije na Poljoprivredno-Sum. f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu.
U to je v r i j e m e bio p r e d a v a č i
na P o l j o p r i v r e d n o m f a k u l t e t u u
Novom Sadu, na koji f a k u l t e t se i
preselio. U n a t o č n a s t a v n i m obvezama u to je v r i j e m e proveo nekoliko i s t r a ž i v a n j a s p o d r u č j a geneze
i d i n a m i k e h r v a t s k i h tala. Spomena su v r i j e d n a i s t r a ž i v a n j a na pod r u č j u Gorskoga k o t a r a , u okolici
Z a g r e b a te posavskih Suma područja L i p o v l j a n a , jer su ona pomogla
r a s v j e t l j i v a n j u p r o b l e m a zastupljenosti p o d z o l i r a n i h t a l a na području Hrvatske.
S u d j e l o v a o je na m e đ u n a r o d nom kongresu pedologa u P a r i z u , u
r a d u I. Jugosl. kongresa u P o r t o rožu i na M e đ u n a r o d n o j k o n f e r e n ciji 1958. u Z a g r e b u i Beogradu.
O b j a v i o je z n a t a n b r o j znanstvenih i s t r u č n i h r a d o v a iz pedologije, ali malo ih se odnosi na H r v a t s k u , a jos m a n j e na h r v a t s k o
Sumarstvo.
272
LITEBATUBA
Kauders, A.: Sum. bibliograf. I, s. 19.
*** SN, s. 185,186,198, 382, 472-474.
N E U H O L D , Rikard, iz Karlovca,
dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na GospodarskoSumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
Apsolvirao je na Bum. odjelu skol.
g. 1929.-30., a diplomirao 13.II.1931.g.
Godine 1934. p o s t a v l j e n je za
činovničkog p r i p r a v n i k a kod Bum.
u p r a v e Otočke imovne općine u
PeruSiću, gdje je 1938. p o s t a v l j e n
za Šumarskog p r i s t a v a i v. d. upravitelja. I s t e je godine p r e m j e š t e n
za v. d. u p r a v i t e l j a Sum. u p r a v e
Ogulinske imovne općine u Ogulinu, a zatim p r e m j e š t e n za kotarskoga Sum. r e f e r e n t a u Čabar,
gdje je 1941. o t p u š t e n iz d r ž a v n e
službe. Godine 1945. nalazio se u
Delnicama, a 1952. r a d i o je u Šum a r i j i Bjelovar, ŠG Bjelovar.
Bio je elan H Š D , 1945. b i r a n
je za o d b o r n i k a , a 1946. prisustvovao je s k u p š t i n i Bum. sekcije D I T
NBH.
LITEBATUBA
*** SL: 1934., s. 453; 1938., s. 45, 461, 538;
1940., s. 269; 1941., s. 330; 1945., s. 78: 1952., s.
73 (Neuhold, Neihold, N a j h o l d ) .
BorosiC, J.: SIS, s. 7 ( N a j h o l d ) .
*** SN, S. 356.
*** H S D 1846.-1996., s. 236. ( N a j h o l d ) .
N E V A J D I Ć , Nenad, (Zagreb, 27.
XII.1962.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Đ u r e , po struci p r a v n i k a
i m a j k e liječnice. H r v a t s k e nacionalnosti. Žive u Zagrebu. Školovao
se u Zagrebu, gdje je i m a t u r i r a o
1981.-82. i o d m a h se upisao na Sum a r s k i f a k u l t e t . D i p l o m i r a o je na
ŠG O d j e l u 29.YII.1988. godine.
O k r e t a n j u u službi nismo
pronašli podatke.
N E 2 I Ć , Ljubomir, ( D o n j a Beka,
J a s t r e b a r s k o , 28.1.1913.), dipl. ing.
Sumarstva.
Sin Blaža i Vjekoslave r. MraH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
kužić. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjere.
B o d i t e l j i su mu bili zemljoradnic i - v i n o g r a d a r i . Osnovnu je Školu
p o h a đ a o u Požegi. Tu je završio i
s r e d n j u Školu, položivši m a t u r u na
D r ž a v n o j r e a l n o j gimnaziji 1933.g.
Š u m a r s t v o je upisao na Pol j o p r i v r e d n o - Sumarskom f a k u l t e tu u Zagrebu. T e m a diplomskog
r a d a bila su mu Šumska p r o m e t a l a
- m o s t o g r a d n j a . Apsolvirao je Skol.
g. 1936.-37., a d i p l o m i r a o 6.II.1939.
U d r ž a v n u službu s t u p a kao
d n e v n i c a r kod r e f e r e n t a za Sumarstvo u K o t a r s k o m nacelstvu Sušak
(8.Y.1939.). Na k r a t k o je d n e v n i c a r
i u D i r e k c i j i Suma Mostar, odnosno D i r e k c i j i Suma imovne općine
đurđevačke u Bjelovaru, radeći u
t a k s a c i j i . Tu ga z a t j e c e i početak
drugog svjetskog r a t a t i j e k o m kojeg, uz veće ili m a n j e prekide, r a d i
kao v.d. u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Novigrad P o d r a v s k i (1.III.1941. - 31.
XII.1944.) odnosno kao r e f e r e n t za
t a k s a c i j u Okružnog NOO B j e l o v a r
(13.YI.1945.- 31.YII.1946.).
Osnivanjem Z E Š U M P O H - a
Nova G r a d i š k a od l.YIII.1946.g.
u p r a v i t e l j je m a n i p u l a c i j e u Velikoj, zatim pomoćnik Sefa eksp l o a t a c i j e Suma Nove Gradiške, te
pomoćnik u p r a v i t e l j a manipulacije Okucani. Š e f o m planskog sektora Dl "Slavonija" Slav. B r o d imenovan je 1.1.1949., ali n a k o n t r i
373
mjeseca p r e m j e š t e n je u Ministarstvo d r v n e i n d u s t r i j e - Glavna dir e k c i j a za južni bazen Zagreb, za
r e f e r e n t a mehanizacije u Sumarstvu.
K a k o mu je u p r a v o mehanizacija u Sumarstvu bila u nekoliko uža specijalnost, dipl. ing. L j .
Nežic 1.IX.1950. odlazi sa službom
u Gorski k o t a r , zaposlivši se kao
r e f e r e n t za m e h a n i z a c i j u u Eksp l o a t a c i j i Suma D I P - a Delnice, u
kojem Ce poduzeću, s p r e k i d o m od
d v i j e godine (1953.-1955.) k a d je
bio u p r a v i t e l j F a k u l t e t s k e Šumarije Zalesina, r a d i t i 16 godina.
U U p r a v i D I P - a Delnice neko je v r i j e m e bio t e h n i č k i r e f e r e n t
pogona Lučice, a p o s l j e d n j i h deset
godina (1956.-1966.) sef biroa za unap r e đ e n j e proizvodnje. U tom svojstvu, a u organizaciji I C A (američka
tehnička pomoć), dva je mjeseca boravio u Š v e d s k o j na specijalizaciji.
O s n i v a n j e m Poslovnog u d r u ž e n j a Sumarstva i d r v n e i n d u s t r i j e
"Drvo" R i j e k a 16.IV.1966. dobiva
mjesto s a v j e t n i k a za u n a p r e đ e n j e
proizvodnje. Na t o j d u ž n o s t i ostaje sve do u m i r o v l j e n j a 1.VII.1977.g.
Za svoj s a v j e s t a n s t r u č n i r a d
na polju u n a p r e đ e n j a proizvodnje,
posebice u v o đ e n j a m e h a n i z a c i j e u
e k s p l o a t a c i j u Suma, p r i m i o je vise
j a v n i h p r i z n a n j a i pohvala. Suradnik je u i z r a d i nekoliko investicijskih p r o g r a m a D I P - a Delnice i jed a n od a u t o r a poglavlja "Mehanizacija u e k s p l o a t a c i j i Suma" mon o g r a f i j e Šumarstvo i d r v n a indust r i j a Jugoslavije.
LITEBATUBA
*** SL: 1941., s. 112.
*** SN, S. 359.
Tonković, D.: N a k o n 50 godina ponovo
na okupu. SL 3-5,1989., s. 215-223.
N E 2 I Ć , Petar, ( D o n j a Reka, Jast r e b a r s k o , 12.X.1921.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin D r a g u t i n a i V e r o n i k e r.
Budinscak. H r v a t , rimokatolik. PoH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
tječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu p o h a đ a o je i završio u
Jastrebarskom 1932., a srednju u Zagrebu, maturiravši na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji 1940.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu Sveuc. u Z a g r e b u . Apsolvirao je
skol. g. 1945.-46., a d i p l o m i r a o na
ŠG odsjeku 31.1.1948.
P r v o zaposlenje u svojstvu
p r i p r a v n i k a dobiva u M i n i s t a r s t v u
Sumarstva N R H l.II.1948.g. Zbog
velike p o t r a ž n j e za s t r u č n i m kadr o v i m a vec 15.IV.1948. b i v a imenovan u p r a v i t e l j e m Š u m a r i j e Mrkopalj, a zatim (1.VI.1949.) rukovodit e l j e m planske službe ŠG "Bitoraj"
Delnice. O s n i v a n j e m ŠG "Visevica"
R i j e k a , od 1.VI.1950. do 8 . V I I I .
1952. u p r a v i t e l j je Š u m a r i j e Delnice, a od 9.VIII.1952. do 31.111.
1958. u p r a v i t e l j Š u m a r i j e Ogulin.
U p r a v o p r e m j e š t a j e m u ŠG
Ogulin za dipl. ing. P e t r a Nežica
počinje iznimno plodonosan r a d na
p l a n u u r e đ i v a n j a Suma (taksatora). U svojstvu r u k o v o d i t e l j a sekcije, k a s n i j e O d j e l a za u r e đ i v a n j e
suma ŠG Ogulin (1.IV.1958. - 31.1.
1975.), pa i k a s n i j e kao Sumarski
savjetnik, uspio je - bez obzira na
službeni stav - ciste b u k o v e sastojine ogulinskoga p o d r u č j a , primjenom f r a n c u s k e m e t o d e "plavog odjeljka", te njezinim uvođenjem u go-
374
spodarske osnove, p r i p r e m i t i za gos p o d a r e n j e oplodnim sječama (sast o j i n s k o gospodarenje). O t o j prvor a z r e d n o j novini u r e đ i v a n j a do
t a d "prebornih" Suma, njezi i pror e d i b u k o v i h l e t v i k a k a s n i j e je objavio vise s t r u č n i h priloga u informativnom listu Sumarstva i d r v n e
i n d u s t r i j e "Drvo" i " Š u m a r s k o m
listu".
K a o iskusan p r a k t i č a r , staložen i nadasve m a r l j i v , od l . I V .
1977. do 31.XII.1982. r u k o v o d i t e l j
je Planskog o d j e l a ŠG Ogulin, a od
1.1.1983., pa sve do odlaska u mir o v i n u (30.VI.1986.), s a v j e t n i k u
O O U R - u za iskoriscivanje Suma
Ogulin G o r a n s k o - p r i m o r s k o g a ŠG
Delnice.
Dipl. ing. P e t a r Nežić "kao
dugogodišnji i zapaženi s t r u č n j a k
ovog p o d r u č j a u m a r l j i v o m sakupl j a n j u p o d a t a k a i m a t e r i j a l a te
o k u p l j a n j u a u t o r a za p o j e d i n e oblasti Šumarstva" ( L j . G r b a ) najzaslužniji je za uspješno o r g a z i r a n j e
stručno - znanstvenoga savjetovan j a o g o s p o d a r e n j u Sumama prebornoga p o d r u č j a održanog u Ogulinu 19.X.1979.g. u povodu 100. obl j e t n i c e organiziranoga Sumarstva
ogulinskoga k r a j a . Dio p r i o p ć e n j a
toga savjetovanja, obogaćenoga mnogobrojnim novim prilozima iz pod r u č j a p r i r o d n e i k u l t u r n e baštine, p r i r o d o z n a n s t v e n i h k a r a k t e r i s t i k a k r a j a i dr., t i s k a n je u posebnom t r o b r o j u Š u m a r s k o g a lista (79/1987.) pod naslovom "Priroda i
Sumarstvo Ogulinskog kraja". P r i godom te proslave snimljen je f i l m
o ŠG Ogulin za koji je dipl. ing. P.
Nežic napisao scenarij.
Član je H Š D i r e d o v i t posj e t i t e l j "Šumarskoga četvrtka" u Šum a r s k o m domu u Zagrebu.
Živi u Z a g r e b u .
BADOVI
Održavanje i njega suma, glavni zadatak. Drvo 3,1976., Bijeka., s. 11-12.
Predstavljamo
Vam
Šumsko
gospoH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
darstvo Ogulin. D r v o 7,1976., Bijeka, s. 2-5.
nacionalizacija
prorede
bukovih
letvika reduciranjem stvarne površine. D r v o
8, 1976., B i j e k a , s. 17-18.
Zemlja visokog standarda (dojmovi s
p u t a po Švedskoj). Drvo 23,1977., Bijeka., s.
9-11.
Uređenje državnih suma u Švedskoj.
D r v o 26,1978., Bijeka., s. 8-11.
Mjesto i značaj prebornih suma, a posebno
onih
ogulinskog sumsko-privrednog
područja, u sumarstvu SB Hrvatske. Sum.
list 11-12,1979., s. 35-42.
Rasprava i izbor komisije za zaključke. Sum. list 11-12, 1979., s. 85-88.
Uspješno
završena
poslovna
godina
(Sum. gospodarstvo Ogulin). D r v o 40, 1979.,
Bijeka, s. 3-4.
Proslava
stogodišnjice
organiziranog
djelovanja ogulinskog sumarstva. D r v o 42,
1979., s. 6-7.
Položaj i povijesni pregled ogulinskog
kraja. Sum. list 7-9,1987., s. 316-346.
Načela
gospodarenja
sumama.
Sum.
list 7-9,1987., s. 446-456.
Zaštita suma. Sum. list 7-9, 1987., s.
462-469.
Uređivanje suma. Sum. list 7-9, 1987., s.
470-492.
Iskoriscivanje suma, (s Božan, J.). Sum.
list 7-9,1987., s. 493-504.
G r a d n j a sumskih prometnica, (s L u ketic, S.). Sum. list 7-9,1987., s. 508-516.
Lovstvo, (sa Salopek, M.). Sum. list 7-9,
1987., s. 532-544.
LITEBATUBA
*** SL: 1952., s. 74.
*** SN, s. 362.
Povijest šumar. H r v a t s k e 18461976., s. 418.
*** H S D 1846-1996., s. 302.
Maricevic, I.: Kazalo autora... SL 3-4,
1997., s. 182,186.
N I K C E V l C , Dragan, (Kicevo, Mak e d o n i j a , 22.X.1938.), dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. D i p l o m i r a o je na osamostaljenom Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu, na Šumsko-uzgojnom odjelu
10.X.1963. godine.
N I K O L A N D I C , Đuro, (Šljivosevci, D o n j i Miholjac, 11.IV.1929.), mr.
sc., dipl. ing. Sumarstva.
Sin J o s i p a i I l o n e r. B a l t a .
H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu je
275
bio Sumski radnik, a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u
Lacicima 1940., nižu gimnaziju u
Osijeku 1946., a S r e d n j u Šumarsku
školu pohađao je u K r a l j e v u (Srbija), m a t u r i r a v š i 1949. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na
Šum. f a k u l t e t u u Zemunu i diplomirao 1956. godine. Napisao je i
obranio diplomski r a d iz znanstvenoga područja uređivanje Suma pod
naslovom "Istraživanje elemenata
s t r u k t u r e i p r i r a s t a kanadske topole u Belju".
Poslijediplomski s t u d i j pohađao je na P M F - u u Beogradu. Stup a n j magistra znanosti postigao je
iz ekologije divljaci 1973., obranivši r a d pod naslovom "Teritorijalno ponašanje srna u Sumi H a l j e vo u Baranji".
N a k o n d i p l o m i r a n j a prvo
zaposlenje kao p r i p r a v n i k dobiva
1956.g. u Š u m a r i j i Tikves, radeći
pretežito na poslovima uzgoja i zaštite Suma. Nakon pripravničkog
staža, početkom 1957., premješten
je u Bilje, gdje je postavljen za
zamjenika u p r a v i t e l j a Šumarije.
Tu, uz poslove uzgoja, zaštite i iskoriscivanja Suma otpočinje i sa
zadacima u lovstvu, koje je postalo
njegovo osnovno životno opredjeljenje. K r a j e m iste godine (1957.)
seli se u Jagodnjak, gdje preuzima
dužnost upravitelja Šumarije. U t o j
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
je Šumariji radio tijekom 1958. i
1959., pa i kasnije, kad je sjedište
Šumarije preseljeno u Belisce. Godine 1958. uspješno polaže stručni
državni ispit, n a s t a v l j a j u ć i r a d u
Š u m a r i j i Belisce, t a d a u sastavu
Lovno-Sumskog gospodarstva "Košutnjak" Bilje.
K a k o je pokazivao posebno
zanimanje za lovstvo i ekologiju
divljaci, sredinom 1964. mr. sc. Đuro NikolandiC biva premješten u
Operativno - znanstveni centar Bilje, gdje sve do sredine 1972. r a d i
na operativnim zadacima Sektora
za lovstvo i s u d j e l u j e u p r o j e k t i m a
znanstvenih istraživanja biologije
i ekologije srneće i jelenske divljaci te divljih svinja. Zbog sudjelovanja u "Hrvatskom proljeću",
1972. prisiljen je n a p u s t i t i istraživački centar u Bilju i zaposliti se,
putem javnoga natječaja, na radno
mjesto u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Belisce O O U R - a L S G "Jelen" Bilje.
Na t o j dužnosti ostaje dvije godine
i sredinom 1974. vratio se u Bilje,
gdje u BZ Z a j e d n i č k i h službi L S G
"Jelen" Bilje r a d i kao rukovodilac
Sektora lovstva i poljoprivrede.
K a d je reorganizirano hrvatsko Sumarstvo i osnovano JP "Hrvatske Sume", od 1.1.1991. formalno
prelazi u UŠ Osijek, gdje r a d i u
stručnoj grupi na organizaciji i koordinaciji lovstva u n u t a r "Hrvatskih Suma". U mirovinu je stupio
k r a j e m 1991. godine.
Kao vrstan lovni s t r u č n j a k i
znanstvenik mr. sc. Đ u r o NikolandiC vec je puna četiri desetljeća
nezaobilazno ime u svim značajnijim događanjima lovstva u H r v a t skoj. Dugogodišnji je elan stalne
komisije za ocjenjivanje lovačkih
t r o f e j a H L S - a na vise državnih i
međunarodnih lovačkih izložbi, ekspert je CIC-a za k r u p n u divljač i
lovačke t r o f e j e i drugo.
Sudjelovao je na nekoliko kongresa i stručnih skupova u zemlji i
376
inozemstvu, od kojih bilježimo: VII.,
V I I I . i I X . m e đ u n a r o d n i kongres
biologa divljaci održanih u Beogradu i L j u b l j a n i 1965., H e l s i n k i j u
1967. i Moskvi 1969., I I I . kongresu
biologa u L j u b l j a n i , međunarodnom savjetovanju o uzgoju srneće
divljaci u B u d i m p e š t i 1976, simpozijima lovstva održanima na Brijunima 1989. i 1991. godine i dr.
Za samoprijegoran r a d u Sumarstvu i lovstvu primio je mnoga
p r i z n a n j a i nagrade. Godine 1981.,
u povodu 100. obljetnice organiziranog lovstva u H r v a t s k o j H L S
dodijelio mu je plaketu za osobite
zasluge na razvoju i u n a p r e đ e n j u
lovstva, a P r v o hrvatsko društvo
za gajenje lova i r i b a r s t v a spomendiplomu. Za izuzetan doprinos na
organizaciji Izložbe hrvatskoga lovstva Zagreb '96 H L S dodijelio mu
je posebno priznanje, a ranije, Komisija za topole posebnu povelju
(1975.).
Član je H S D i H L S .
Živi u Osijeku.
BADOVI
Istraživanje
elemenata
strukture
i
prirasta sastojina kanadske topole na "Belju", (dipl. rad). Zemun, 1956.
Neka zapažanja o srnećoj divljaci u
LSUBelisće. Bilten "Jelen" br. 3/60, s. 1-3.
Odstrijel srndaća. I b i d . 5/60, s. 1-5.
Odstrijel srna i lanadi. I b i d . 6/60, s.
7-10.
Neka zapažanja o ishrani srneće divljaci. Ibid., 8/61, s. 5-8.
Sume Podravlja i mogućnost uzgoja
srneće divljaci. I b i d . 7/61., s. 8-16.
Ishrana srneće divljaci. I b i d . 12 i 13, s.
8-9 i 12-13.
Zdravstveno
stanje
srneće
divljaci.
I b i d . 17/63., s. 28-30.
Prebrojavanje i izrada plana
uzgoja
srneće divljaci. Ibid., 23/65., s. 11-12.
Kasno parenje srna. Lovački vjesnik,
Zagreb 1965.
Uzgoj divljih svinja. Bilten "Jelen" br.
24/65., s. 16-18.
Osnovne
karakteristike
jelenske
rike
u 1966. godini. Ibid., 29/66., s. 16-21.
Kako srnjaci obilježavaju svoje teritorije. Ibid., 28/66., s. 12-14.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
O selekcijskom odstrjelu srna i lanadi.
Ibid., 26/66., s. 4-12.
Sezonska prebivališta
srneće
divljaci.
Ibid., 32/67., s. 8-10.
O pojavi nekih krda srna. Ibid., 33/67.,
s. 15-17.
O embrionalnoj dijapauzi
kod
srna.
Lovac, Novi Sad 1967., s. 27-29.
Srneća divljač u zaštićenom i poplavnom području. Bilten "Jelen" br. 30/67., s.
12-14.
Ekološke
karakteristike
populacije
srna na "Belju". Ibid., poseb. izd., br. 7/68., s.
73-95.
Srneća divljač
u poljskim lovištima.
Lovački glasnik, Bgd 1968.
Značaj biotehničkih mjera u otklanjanju uzroka oštećenja od divljaci. Bilten
"Jelen" br 39/69., s. 9-12.
Usmjeravanje
dinamike
i
strukture
populacije jelena na "Belju", (sa Brna, J. i
MunkaCeviC, V.). Ibid., poseb. izd. br. 8/68,
1965-1968., s. 61-68.
Juvenilan i subadultan razvoj jelencića (C. elaphus) u određenom uzgajalištu, (s
Brna, J. i Majera, M.). Znan. prak. poljopr.
tehnol. 19(1-2) s. 1-24, Osijek 1969.
Hvatanje srna u mreže. Bilten "Jelen"
br. 41/70, s. 10-12.
Bez znanstveno-struCnog rada na
uzgoju divljaci lovni turizam nema perspektive. Ibid., 42/70., s. 7-10.
Teritorijalno
ponašanje
srne
(Capreolus capreolus L.) u sumi Haljevo (Belje),
(magistarski rad), P M F u Beogradu, 1972.,
s. 1-90.
Neki problemi o zaštiti lovne faune u
Slavoniji i Baranji. P r i r o d a br. 2, 1972., Zagreb, s. 12-15.
Istraživanje
mogućnosti
uzgoja
muflonske i lopatarske divljaci i divljih svinja
u ograđenom lovištu Dubasnica. E l a b o r a t ,
1973.
Karakteristike
prostornog
rasporeda
srna u ravničarskim sumama Baranje. Saopćenje na M e đ u n a r o d n o m simpoziju lovstva, B u d i m p e š t a 1976.
Uzgoj srneće divljaci
u suvremenim
ekološkim
uvjetima Panonske nizine. Lovačke novine 1980.
Projekt uzgoja divljih svinja u ograđenom lovištu Koha. L S G "Jelen", Zajed.
službe, B i l j e 1981.
Neka zapažanja o uzrocima uginuća
srneće divljaci u Baranji, (s B i c h t e r , S.).
Lov. vjesnik, br. 12, Zagreb 1982., s. 321-313.
Značaj ekologije
životinja
u
lovnoj
praksi. I b i d . br. 4, Zagreb 1982., s. 31-33.
Značaj soli u ishrani divljaci. Ibid.,
7-8, Zagreb 1982., s. 35-37.
Lovnoprivredna
osnova
Podunavskog
lovišta "Plavna", (sa Brna, J. i NovakoviC,
V.). LSG "Jelen". Zajed. službe, B i l j e 1982.
377
Mogućnost intenzivnog
uzgoja
srneće
divljači na području Slavonije i Baranje.
Lov. vjesnik br. 2, Zagreb 1984., s. 81-83.
Uzgoj divljih svinja u ograđenim lovištima. Zbornik Zajednice privrednog lovstva Jugosl. 1984.
Program razvoja i unapređenja divljači i njihovih staništa za period 1986.-1990.
godine LSG "Jelen", (sa Brna, J. i Novakovic, V.). Zajed. službe, B i l j e 1985.
Sto treba znati o ishrani srna. Lov.
vjesnik 1986., Zagreb, s. 10-13.
Biološka
i
ekonomsko-financijska
osnova razvoja lovstva na Petrovoj gori i
Orlovi. Karlovac 1989.
Projekt uzgajanja divljih svinja Goričanci. Bos. P e t r o v a c 1990.
Uticaj nekih
gospodarskih
mjera
i
ekoloških čimbenika na težinu divlje prasadi (Sus scrofa L.), (sa Brna, J. i Cvetic,
Lj.). Znan. prak. poljopr. tehnol. 20(1-2), s.
48-68, Osijek 1991.
Program zajedničkog ulaganja u ograđeno lovište Kozarac. Osijek 1991.
Lovnogospodarska
osnova
za
lovište
"Garjevica" 1991-2001.
Prilog poznavanju
produktivnih
svojstava jelena (C. elaphus) u farmskom uzgoju divljači, (sa Brna, J. i Majera, M.). Znan.
prak. poljopr. tehnol. 22(1), s. 25-32, Osijek
1992.
Veličina, sastav i ponašanje u čoporima divljih svinja (Sus scrofa L.) kod hranilista u ljetnom prihranjivanju. Sum. list
6-8,1992., s. 295-300.
Lovnogospodarska
osnova
za
lovište
"Garjevica" br. VII/4 za razdoblje 1995.2005.
Porast trofejne vrijednosti rogova jelena u ograđenim uzgajalištima, (sa Brna,
J. i UroseviC, B.). SL 3-5,1993., s. 109-121.
LITEBATUBA
Pavel, H.: Srna, (monografija), B r a t i slava 1979., s. 39 i 57.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V 18921991., s. 147,198, 211, 220, 263, 427.
*** SL 3-4/1997., s. 187.
N I K O L I C , Đ u r o , ( D o n j e Novo Selo, Vinkovci, 10.IV.1930.), dipl ing.
Sumarstva.
Sin S t j e p a n a i L u c i j e r. Žigic. H r v a t , rimokatoličke vjere. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu Školu završio je u D o n j e m
Novom Selu 1941., a s r e d n j u u Vinkovcima, m a t u r i r a v š i n a r e a l n o j
gimnaziji 1949. godine.
H r v a t s k i š u m a r s k i životopisrii inksikoti
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Šumarskom f a k u l t e tu u Z a g r e b u . Apsolvirao je Skol. g.
1952.-53., a diplomirao na SG odsjeku 27.XI.1954. godine.
P r e m a nepotpunim podacima,
prvo zaposlenje u d r ž a v n o j službi
dobiva n a k o n d i p l o m i r a n j a u SG
Vinkovci - Š u m a r i j a StroSinci. Neko v r i j e m e r a d i u Bosni, n a j p r i j e u
SG Tuzla - Š u m a r i j a Breko, a zat i m u SG P r i j e d o r i SG Bosanska
G r a d i š k a . V r a t i v š i se iz Bosne, zapošljava se u Lici, u SG Gospić,
p r e t e ž n o r a d e ć i na poslovima uzgoja i zaštite.
K a d j e osnovano J P "Hrvatske Sume", dolazi u US Ogulin, na
r a d n o mjesto stručnog s u r a d n i k a
za u z g a j a n j e Suma. P o d k r a j aktivne službe dodijeljeno mu je i lovstvo. I z r a d i o je novu lovnogospod a r s k u osnovu za lovište "Kapela".
P o v r e m e n o se j a v l j a ponekim stručnim člankom u "Lovačkom vjesniku". U m i r o v l j e n je 1995. godine.
BADOVI
Trovanje
divljaci.
LBV
1967./68.,
L X X V I , 10, s. 270-271.
Usklađivanje lovnoprivrednih
sa
sumsko-privrednim
osnovama. L B V 1968./69.,
L X X V I I , 4, s. 95.
Godišnji
plan
gospodarenja
lovištem.
LV 1968./69., L X X V I I , 5,135-136.
Uspjesi lovaca općine
Vrbovec. LV
1968./69., L X X V I I . 10, s. 282-285.
378
Lovna privreda SO "Lika" Oospić. LV
1979., L X X X V I I I , 11, s. 327
I to se događa - Šumariji Otocac oduzeto lovište. LV 1979., L X X X V I I I , 12, s.
394.
Štete od divljaci. L B V 1980, L X X X I X ,
1-2, s. 19.
Mogućnost uzgoja divokoza u Lici. LV
1980., L X X X I X ; 6, s. 143-144.
Upoznajmo lovišta SB Bosne i Hercegovine. LV 1981., XC, 1-2, s. 7.
Provođenje
lovnogospodarske
osnove.
L V 1981, XC, 9., s. 202.
LITEBATUBA
*** SN, s. 367.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , s. 85,
124,171,199, 207, 213, 284, 288, 428.
N I K O L I ć , Ivica, (Smrcevice, Gorn j i V a k u f , B i H , 2 X 1 1 . 1962.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin I v a n a i D o m e r. Jozinovic. H r v a t s k e n a r o d n o s t i i državljanstva, katolik. P o t j e č e iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu je
školu završio u S t a r i m Mikanovcima u S l a v o n i j i 1977., a s r e d n j u Šum a r s k u školu u K a r l o v c u 1981.g.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 12.XI.1990. iz p o d r u č j a
ekologije. N a p i s a o je i o b r a n i o diplomski r a d pod naslovom "Utjecaj
k l i m a t s k i h p r i l i k a na sušenje hrasta k i t n j a k a u Slavoniji".
P r i p r a v n i č k i staž o d r a d i o je
u UŠ Vinkovci - Š u m a r i j a Otok,
gdje se zapošljava l.IV.1991. Po pov r a t k u iz Domovinskog r a t a , u kojem u č e s t v u j e od 28.VI.1991. do 16.
IX.1992., prelazi u Š u m a r i j u Strizivojna, n a j p r i j e na poslove revirnika, a od l i s t o p a d a 1996.g. na radno mjesto u p r a v i t e l j a Šumarije.
Član j e H D Z .
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 58.
*** Sum. škola Karlovac. Monografija,
Karlovac 1997., s. 96,133.
N I K O L I Ć , Nenad, iz Zagreba,
dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1937.-38.,
a d i p l o m i r a o na Š u m a r s k o m odjelu 30.X.1941. godine.
P r o n a š l i smo samo p o d a t a k
da je 1952. r a d i o u ŠG Gospić, a
1957. i z a b r a n je za t a j n i k a Šumarskoga k l u b a Gospić.
LITEBATUBA
*** SL: 1938., s. 35; 1940., s. 38, 465;
1952., s. 73.
*** SN, S. 359.
*** H S D 1946-1996., s. 406.
N I K O L I ć , Stevan, iz Z v o r n i k a ,
B i H , dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1950.-51.,
a d i p l o m i r a o na Šum. o d j e l u 26.
VI.1952. godine.
LITEBATUBA
*** SN, s. 365.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , 1993.,
s. 190, 428.
N I K O L I Ć , Stjepan, ( D o n j e Novo
Selo, Vinkovci, 4.VII.1954.), dipl.
ing. Sumarstva.
Sin S t j e p a n a i M a r i j e , r. Nikolic. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjeroispovijesti. P o t j e č e iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu je školu
polazio u D o n j e m Novom Selu i
N i j e m c i m a , a s r e d n j u u Vinkovcima. M a t u r i r a o je na G i m n a z i j i
"M.A. Reljkovic" 1971. godine.
Š u m a r s t v o je upisao skol. g.
1973.-74. na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u
Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je
skol. g. 1976.-77., a d i p l o m i r a o na
ŠG o d j e l u 17.IX.1980. godine.
P r v o zaposlenje u d r ž a v n o j
službi dobio je u ŠG "Hrast" Vinkovci - Š u m a r i j a G u n j a 27.X.1980.
N a k o n jednogodišnjeg p r i p r a v n i č kog staža, r a d i kao i n ž e n j e r operative, potom kao r e f e r e n t za eksp l o a t a c i j u Suma, a 1.1.1985. imenovan je u p r a v i t e l j e m Šumarije. Od
1.1.1987.g. nalazi se na m j e s t u po-
379
moćnika d i r e k t o r a S t r u č n i h službi
O O U R za uzgoj i z a š t i t u Suma
H r a s t " Vinkovci. O s n i v a n j e m J P
" H r v a t s k e Sume", dipl. ing. S t j e p a n
Nikolic imenovan je u p r a v i t e l j e m
Š u m a r i j e Vinkovci, a 10.XI.1992.
godine r u k o v o d i t e l j e m Proizvodnog o d j e l a UŠ Vinkovci. Od l . V I I .
1995. s t r u č n i je s u r a d n i k za uzgaj a n j e Suma, a od 1.IV.1998. upravit e l j Š u m a r i j e Cerna.
Član je H Š D . Živi u Vinkovcima.
BADOVI
Prilog strategiji gospodarenja tlom u
širem zagrebačkom području, (sa Martinović, J.). Znanstveni skup: P o l j o p r i v r e d a
i gospodarenje vodama, Z b o r n i k priopćenja. Bizovacke toplice, 1994., s. 249-261.
LITEBATUBA
*** ŠL 1-2,1995., s. 58.
Poslov. izvjes. "HŠ" 1995., s. 59.
*** ŠIB, s. 43, 67.
N I K O L I C , Tomislav, ( D o n j i Music, 19.111.1934.), dipl. ing. Sum.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu 26.IX.1969. godine.
N I K Š I ć , Borislav, iz K a r l o b a g a ,
dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1946.-47.,
a d i p l o m i r a o na Š u m a r s k o m odjelu 24.V.1950. godine.
P r e m a n e p o t p u n i m podacima, 1952. r a d i o je u ŠG Split, Šum a r i j a K n i n , a od 1.XI.1956. do
15.V.1959. bio je zaposlen u Šumarskom i n s t i t u t u u Z a g r e b u .
BADOVI
Saopćenja. J e d n a stogodišnjica (Pravdoje Belija). ŠL 12,1953., s. 527.
LITEBATUBA
ŠL 1952., s. 74 ( B o r i v o j )
*** ŠN, s. 362, (kao Borislav).
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846.-1976.,
s. 418.
*** ŠIM, s. 118, (Borislav).
N I K Š I ć , Stjepan, iz Sv. J u r j a ,
Senj, rod. 26.XII.1888., ing. Sumarstva, Sum. s a v j e t n i k .
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na cet v o r o g o d i s n j o j Š u m a r s k o j akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1918.,
zaposlio se 22.VIII.1919., a s t r u č n i
je ispit položio 1920. u Zagrebu.
I s t e je godine imenovan Šum a r s k i m inženjerom, a 1926. nalazio se p r i D i r e k c i j i Suma imovne
općine u Ogulinu. Od 1926. do 1929.
radi, kao Sum. s a v j e t n i k i upravitelj, p r i Šum. u p r a v i u K a r l o b a g u ,
a z a t i m 1929.-1933. kao u p r a v i t e l j
Šum. u p r a v e u N o v o j Gradiški, Dir e k c i j e Suma Vinkovci.
Od 1933. do 1941. kao Sum. sav j e t n i k bio je u p r a v i t e l j , a z a t i m
Sum. n a d z o r n i k p r i Šum. u p r a v i
Gospić, D i r e k c i j e Suma na Sušaku.
Godine 1941. obnašao je dužnost
k o t a r s k o g Šumara p r i K o t a r s k o m
nacelstvu u Gospiću. P o d a c i o njegovom d a l j n j e m životu nisu nam
poznati. Bio je elan J Š U i H Š D .
LITEBATUBA
*** ŠL: 1919., s. 314; 1920., s. 190; 1926., s.
555; 1929., s. 303; 1932., s. 639; 1933., s. 156;
1938., s. 533; 1940., s. 269; 1941., s. 154, 539.
BorosiC, J.: ŠIS, s. 4, 42, 91,147.
*** Z b o r n i k o stotoj obljetnici sumarstva jugoist. Slavonije, Vinkovci - Slav. Brod
1974., s. 547, 551.
N I N K O V I Ć , Milan, (Plaski, Ogulin, 3.II.1952.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Rade, z a n i m a n j e m službenika, iz Plaskog. S r p s k e nacionalnosti.
ZavrSivSi gimnaziju Skol. g.
1974.-75., iste se godine u p i s u j e na
Š u m a r s k i f a k u l t e t u Z a g r e b u . Dip l o m i r a o je na ŠG o d j e l u 27.V.
1981. godine.
U JP " H r v a t s k e Sume" n i j e
zaposlen (1995.).
380
gradskih naselja i d j e č j i h vrtića i
na realizaciji t i h planova.
LITEBATUBA
*** SN, s. 366.
N I T S C H E , Branka, (Zagreb, 16.
III.1930.), dipl. ing. Šumarstva.
Kci Vilima i M a r i j e r. Stefanec. H r v a t i c a , hrvatskoga državljanstva, rimokatoličke vjere. Otac
Vilim bio joj je sveuc. profesor, a
m a j k a domaćica. Rođena Zagrepčanka, Školovala se u Zagrebu. Osnovnu je školu z a v r š i l a 1939., a
"VIII. žensku gimnaziju 1948.g.
Šumarstvo je studirala na
Poljoprivredno-Sumarskom fakult e t u Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1951.-52., a diplomirala 23.XII.1954. godine.
Kao p r i p r a v n i k volonter u
t i j e k u 1955.-56. kod prof. dr. Anica
radila je na sređivanju podataka o
uzgoju topola.
Zaposlila se 1957.g. u "Ustanovi Sljeme", gdje ostaje do 1960.,
kada prelazi u SG Zagreb. Tu je
provela gotovo čitav r a d n i vijek od 1960. do 1991. Poslije najnovije
reorganizacije hrvatskoga Šumarstva, u "Hrvatskim Sumama" radila
je samo pola godine - do 1.VI.1991.,
kada odlazi u mirovinu.
U t i j e k u radnoga vijeka radila je na održavanju park-Suma
grada Zagreba, na održavanju i uređ e n j u Medvednice (puteva, staza,
drvenih objekata, izvora, livada) i
na izgradnji Šumskih vlaka i staza.
I z r a đ i v a l a je ponudbene troškovnike za u r e đ e n j e i ozelenjavanje
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
NODILO, Jakov, (Dubrovnik, 3.
III.1958.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Nikole i Mare r. Dabelic.
H r v a t , katolik. P o t j e č e iz radničke obitelji: otac mu je bio radnik,
a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu završio u Babinom Polju na Mljetu 1973., a opCu gimnaziju u Dubrovniku 1977. godine.
Šumarstvo je studirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 28.1.1982. godine iz područja Šumarska fitocenologija. Napisao je i obranio diplomski rad pod
naslovom "Sinekoloski u v j e t i i vegetacija Nacionalnog parka >Mljet<".
Nakon d i p l o m i r a n j a zaposlen je u NP "Mljet" 22.111.1982. Radio je n a j p r i j e kao pripravnik, pa
tehnički ruvoditelj, d i r e k t o r i sada (1997.) kao voditelj tehničke
službe i pomoćnik ravnatelja.
Bio je suorganizator i sudionik simpozija "Prirodne značajke
i društvena valorizacija otoka Mljeta", Mljet 1995.g. U svom r a d u
posebnu je pozornost posvetio problematici Sumskih požara u priobalju i na našim otocima. Napisao
je i objavio vise stručnih radova.
Od strukovnih udruga elan
je H Š D , a od političkih HSLS-a.
Učesnik je Domovinskog rata.
BADOVI
Neke naznake o važnosti zaštite i očuvanja suma otoka Mljeta. Zbornik otoka
Mljeta", D u b r o v n i k 1989., s. 323-327.
Mediteranske sume - samoniklost i postojanost sumskih sastojina. Ekološki glasnik 7-8,1991.-92., Zagreb, s. 30-31.
Želimo li sačuvati Mljet od sumskih
požara? Ekološki glasnik 7-8, 1991.-92., Zagreb, s. 32-35
Autohtono nalazište pinja
(Pinus pinea IJ.) i njegove kulture - priznate izabrane sjemenske sastojine u Hrvatskoj, (sa
381
Gradecki, M. i P o š t e n j a k , K.). Simpozij
P r i r o d n e značajke i d r u š t v e n a valorizacija otoka Mljeta, Ekološke m o n o g r a f i j e 6,
Zagreb 1995., s. 337-343.
P o ž a r i vegetacije na Mljetu, (s Bilandžija, J.). Ekološke m o n o g r a f i j e 6, Zagreb
1995., s. 366-670.
LITEBATUBA
*** S l B , s. 43, 68.
N O D I L O , K O L A R E V I Ć , Marija,
(Nova PloSCica, GareSnica, 24.IX.
1958.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.
K c i S t j e p a n a i K a t a r i n e r.
P a v l e k . H r v a t i c a , k a t o l i č k e vjere.
P o t j e č e iz r a d n i č k e obitelji. Školovala se u Zagrebu: osnovnu je Školu završila 1973., a X V I I . (jezičnu)
gimnaziju 1977. godinu.
S u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a l a je 1982. iz podr u č j a Sumarske fitocenologije. Napisala je i o b r a n i l a diplomski r a d
pod naslovom F l o r a i s t r u k t u r a
Sumskih sastojina Nacionalnog parka >Mljet<".
Poslijediplomski s t u d i j upisala je na istom f a k u l t e t u i magist r i r a l a 4.X.1996. iz p o d r u č j a oblikovanje parkova. Izradila je i obranila m a g i s t a r s k i r a d pod naslovom
"Vrtovi s a k r a l n i h o b j e k a t a dubrovačkog područja".
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlila se 22.III.1982., kao p r i p r a v n i c a ,
u j a v n o j u s t a n o v i NP "Mljet", a zat i m je r a d i l a na m j e s t u r e f e r e n t a
za t u r i z a m i z a š t i t u Suma. Godine
1995. p r e i m e n o v a n a je za r e f e r e n t a
za p r i r o d n u b a š t i n u .
Sve je v r i j e m e bez p r e k i d a
r a d i l a u i s t o j u s t a n o v i osim sto je
od 25.11.1995. do 8.1.1996. k o r i s t i l a
neplaćeni p o r o d i l j s k i dopust.
Članica je H r v a t s k o g a hortikulturnoga društva.
BADOVI
Poznajete li Nacionalni park "Mljet".
Ekološki glasnik 7-8, 1991.-92., Zagreb, s.
14-17.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
Vrt u Samostanu Sr. Marije, sadašnje
stanje, mogućnosti uređenja. Simpozij Prir o d n e značajke i d r u š t v e n a valorizacija
otoka Mljeta , Ekološke m o n o g r a f i j e 6, Zagreb 1995., s. 279-284.
Vrtovi
sakralnih
objekata
dubrovačkog područja, (magistarski rad). Sum. fak u l t e t Zagreb 1996., s. 1-62.
Vrt benediktinskog samostana na otočiću Sv. Marije na Mljetu. Sum. list 1-2,
1998., s. 9-17.
N O G I ć , Ivan, iz Gline, dipl. ing.
Sumarstva.
S t u d i r a o je na P o l j o p r i v r e d no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol. g. 1933.-34., a
d i p l o m i r a o 5.X.1937. godine.
Za Sum. v j e ž b e n i k a postavljen je 1940. kod D i r e k c i j e Suma u
Z a g r e b u i p r e m j e š t e n O d j e l u za Sumarstvo Banovine Hrvatske. Kao
Sum. v j e ž b e n i k postavljen je 1942.
za u p r a v i t e l j a D r ž a v n e Šumarije
"Maja" u Glini, gdje je 1943. imenovan Sum. pristavom.
Ostali podaci nisu nam poznati.
Bio je elan H S D .
LITEBATUBA
*** SL: 1940., s. 182, 253, 269; 1942., s. 93;
1943., s. 24, 95.
*** SN, S. 358.
NOVAK, Aleksandar, (Bjelovar, 20.
V.1903.-1962.), dipl. ing. Sumarstva.
G i m n a z i j u je završio u Zagrebu 1921. godine. S u m a r s t v o je
studirao na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Apsolvirao je skol. g. 1924.-25., a diplomirao 21.VI.1927. godine.
Z a p o s l e n j e u s t r u c i dobio je
22.VIII.1928. Radio je u Sumarstvu
P e t r i n j e , Gvozda, Gline, Jasenovca, Lipovljana, Bol jara, Velike, Pakraca, B j e l o v a r a , I v a n i c - g r a d a i
Nove Gradiške. S t r u č n i d r ž a v n i
ispit položio je u B e o g r a d u 1930.g.
Bio je na r a z n i m d u ž n o s t i m a
i f u n k c i j a m a , a ponajviše je obnašao dužnost u p r a v i t e l j a Šumarije.
282
Bio je d o b a r p o z n a v a t e l j zakona i
propisa iz Sumarske s t r u k e . Školovao je Sest generacija lugara na
t e č a j u za lugare, a uspješno je obavljao k o m e r c i j a l n e i p l a n e r s k e poslove.
Bio je elan H Š D .
LITEBATUBA
*** SN, s. 233, 382, 472.
LITEBATUBA
*** SL: 1935., s. 480, 533; 1938., s. 345;
1940., s. 608, 269; 1941., s. 540; 1942., s. 93, 127;
1943., s. 24; 1952., s. 73.
Borosić, J:. SIS, s. 6, 75,104.
Petrović, F.: SL 9-10/1988., s. 484.
N O V A K , Dragica, (Vratisinec, Čakovec, 6.IX.1944.), dipl. ing. Sumarstva.
K c i Mije, H r v a t i c a . P o t j e č e
iz z e m l j o r a d n i č k e obitelji. Gimnaziju je završila u V a r a ž d i n u . Diplom i r a l a je skol. g. 1963.-64. i o d m a h
se u p i s a l a na Š u m a r s k i f a k u l t e t
Sveuc. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a l a je
19.X.1976. godine.
O k r e t a n j u u službi nemamo
podataka.
N O V A K , Karmen, (Zagreb, 12.1.
1964.), dipl. ing. Sumarstva, Sum.lovni ispektor.
Šumarstvo je studirala na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a l a je na Š u m a r skom odjelu 22.XI.1988. godine.
Zaposlena je kao Sumarskolovni i n s p e k t o r K o p r i v n i č k o - križevacke ž u p a n i j e .
LITEBATUBA
*** SL, 1-2,1995., s. 55.
N O V A K , Mijo, (Trogir, 26.VII.
1922.), dipl. ekonomist.
Diplomirao je na Ekonomskom f a k u l t e t u Sveuc. u Z a g r e b u
1948. godine. Na istom f a k u l t e t u je
ostao r a d i t i kao asistent i predavač političke ekonomije do 1956., a
n a k o n toga otišao je u o p e r a t i v u .
Na P o l j o p r i v r e d n o - Sum. fak u l t e t u u Z a g r e b u p r e d a v a o je političku ekonomiju od 1953. do 1955.g.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
N O V A K , Ninoslav, (Osijek, 16.IV.
1943.), doc. dr. sc., dipl. ing. Sum.
Osnovno i gimnazijsko obrazovanje (1961.) završio je u Osijeku.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. I s t o d o b n o je, kao redoviti student, odsluSao i d v i j e godine
na Agronomskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom
f a k u l t e t u , na ŠG odjelu, 26.VI.1969.g.
M a g i s t a r s k i r a d iz i n f o r m a c i j s k i h i bioloških znanosti pod
nazivom " K o m p j u t o r i z i r a n i inform a c i j s k i sustav r a d n e organizacije
u Šumarstvu" obranio je 15.VI.1988.
p r i R e f e r a l n o m c e n t r u Sveuc. u
Zagrebu.
Na F a k u l t e t u organizacije i
informatike u Varaždinu obranio
je 1996. godine d i s e r t a c i j u pod naslovom " K o m p j u t o r i z i r a n i inform a c i j s k i sustav u f u n k c i j i r a z v o j a
Sumarske d j e l a t n o s t i - s t r a t e š k i
pristup". Na istom f a k u l t e t u održao je h a b i l i t a c i j s k o p r e d a v a n j e za
z v a n j e docenta (24.IV.1998.)
Profesionalna, stručna, znanstvena
i nastavna djelatnost
U osječkom C e n t r u za automatsku obradu podataka radi
(1970.-1977.) na svim i n f o r m a t i č kim r a d n i m m j e s t i m a - od operato-
383
ra sustava, p r o g r a m e r a , sistemskog
p r o g r a m e r a , sistemskog analitičara do projektanta informacijskih
sustava i r u k o v o d i t e l j a službe programiranja.
U tom r a z d o b l j u stjecao je
i n f o r m a t i č k a z n a n j a u obrazovnom C e n t r u I B M B a d o v i j i c a (Slov e n i j a ) te upoznao vise programskih jezika (Assembler 360, Fort r a n I V , Cobol i P L / I ) i operativn i h sustava (DOS 360, D O S 370).
Tu je razvio ili sudjelovao u razvoju velikog b r o j a k o m p j u t o r s k i h
a p l i k a c i j a na p o d r u č j u Sumarske i
p o l j o p r i v r e d n e d j e l a t n o s t i , državne i lokalne uprave, proizvodnje, usluga, t r a n s p o r t a , p l a n i r a n j a poslovanja, u knjigovodstvu, f i n a n c i j a ma, a posebno u k o m p j u t o r s k o j
primjeni statističkih istraživanja.
Od 1977. do 1990.g. d j e l u j e
kao d i r e k t o r Službe za i n f o r m a c i j ski sustav i a u t o m a t s k u o b r a d u
p o d a t a k a u B P P "Slavonska Suma"
u Vinkovcima. Tijekom tog razdoblja o b r a z u j e se za r a d i o p e r a t i v n o
radi na opremi Digital Equipment
Corporation (DEC) i proširuje
z n a n j a iz p r o g r a m i r a n j a , dizajnir a n j a i p r o j e k t i r a n j a baza p o d a t a ka, z e m l j o p i s n i h i z e m l j i š n i h inf o r m a c i j s k i h sustava i k o m p j u t o r skih k o m u n i k a c i j a .
U tom r a z d o b l j u obavio je
p i o n i r s k u ulogu d i s e m i n a c i j e i d e j e
0 p o t r e b i i nužnosti koriSćenja suv r e m e n e i n f o r m a t i č k e tehnologije
u svim Šumarskim d j e l a t n o s t i m a
( P r o j e k t I N F O - S U M 1977). Bazvio
je i izravno p r i d o n i o u č i n k o v i t o m
r a z v o j u z n a č a j n i h poslovnih i proizvodnih i n f o r m a t i č k i h sustava u
Šumarstvu Slavonsko - B a r a n j s k e
regije i ostalim d j e l a t n o s t i m a . Izr a d i o je p r o j e k t n u , organizacijsku
1 p r o g r a m s k u osnovicu r a z n i h int e r a k t i v n i h a p l i k a c i j a u komunikacijskom o k r u ž e n j u .
Na tom je p o d r u č j u 1977. godine izradio model za k o m p j u t o r H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
sku i z r a d u planova sjeća p o d r ž a n u
p r v i m s o r t i m e n t n i m t a b l i c a m a za
vise od deset gospodarski interes a n t n i h v r s t a drveCa. A l g o r i t m e za
model izrade i tablice s o r t i m e n t n e
s t r u k t u r e n i j e posebno objavio u
pogrešnom u v j e r e n j u d a r a d i svoj
svakodnevni stručni posao, a ne posebno znakovit pionirski rad. Ulazne
p o d a t k e za i z r a d u s o r t i m e n t n e
s t r u k t u r e dobio je u K a t e d r i za organizaciju Bum. f a k u l t e t a u Zagrebu, koji su korišteni i za izradu normi
i n o r m a t i v a sječe i i z r a d e drva.
Kao predavač i konzultant
doc. dr. sc. Ninoslav Novak održavao je s e m i n a r e i k o n z u l t a c i j e iz
područja informacijskih znanja i
v j e š t i n a za s u d i o n i k e gotovo svih
uzrasta i različitih područja rada
- od gospodarstva, uprave, znanosti, o b r a z o v a n j a , javnog z d r a v s t v a
do i n f o r m i r a n j a i o č u v a n j a okoliša.
N a k o n o s a m o s t a l j i v a n j a B.
H r v a t s k e , pozvan je 1990. god. u
D i r e k c i j u novoosnovanog J P H r v a t s k e Sume u Z a g r e b u da o s n u j e
Službu i osmisli način r a z v i t k a i
p r i m j e n e i n f o r m a c i j s k e tehnologije u proizvodnoj, poslovnoj i upravnoj funkciji.
Od 1991., na poziv Ministarstva p o l j o p r i v r e d e i Sumarstva,
dolazi na m j e s t o načelnika i višeg
s a v j e t n i k a - sefa i odgovorne osobe r a z v o j a upravnog, nadzornog,
k o o r d i n a t i v n o g i poslovnog informacijskog sustava u M i n i s t a r s t v u
p o l j o p r i v r e d e i Sumarstva te svih
d j e l a t n o s t i koje se iz njega izravno
koordiniraju i upravljaju.
Godine 1996. ponuđeno mu je
d a p r e u z m e r u k o v o đ e n j e razvitkom d r ž a v n e i n f o r m a c i j s k e i n f r a s t r u k t u r e koja se provodi i usklađ u j e iz M i n i s t a r s t v a znanosti i
tehnologije B. H r v a t s k e , sto je prihvatio.
Od 1971. godine a k t i v n o sudj e l u j e u r a d u velikog b r o j a do-
284
maćih i s t r a n i h skupova i projekata. Z n a n j a iz i n f o r m a t i k e stjecao
je u H r v a t s k o j , Sloveniji, A u s t r i j i
i Belgiji, iz svih p o d r u č j a p r i m j e n e i n f o r m a t i k e . D o b r o poznaje i
služi se raznim o p e r a t i v n i m sust a v i m a ( M S / D O S , W i n d o w s , LINOX), razvojnim ( P o w e r B u i l d e r ,
StarDesigner, Visual Basic) i apl i k a t i v n i m a l a t i m a ( P a r a d o x , MS
Office, S t a t i s t i c a ) t e p r i s t u p n i m
metodama bazama podataka ( W a t com SQL, SyBase).
Sudjelovao je na vise međun a r o d n i h s t r u č n i h i znanstvenih
skupova i radionica u zemlji i inozemstvu. Na m e đ u n a r o d n i m skupovima, sudjelovao je s r a d o v i m a
dva puta, a na domaćim vise od 40
puta. U vise ustanova i t v r t k i pripremio je i izvodio razne oblike
o b r a z o v a n j a za različite skupine
d j e l a t n i k a : rukovoditelje, organizatore, analitičare, programere, nastavnike, knjižničare, d j e l a t n i k e u
n a k l a d n i č k o j d j e l a t n o s t i i za druge d j e l a t n i k e . K a o i l u s t r a c i j u prip o m e n u t ćemo kako je u s u r a d n j i s
I N A Informatikom u Z a g r e b u održao vise seminara iz suvremene inf o r m a c i j s k e tehnologije i koriSćenja naprednih informatičkih alata
na osobnim računalima.
A k t i v n o je sudjelovao na vise m e đ u n a r o d n i h z n a n s t v e n i h i
s t r u č n i h skupova u svezi razvoja i
p r i m j e n e daljinskih i s t r a ž i v a n j a te
i m p l e m e n t i r a n ja zemljopisnih i zem l j i š n i h i n f o r m a c i j s k i h sustava u
p o l j o p r i v r e d i i Šumarstvu (Edingburg, Strassbourg, Enschede, Eger,
H o u s t o n , Seattle).
U t i j e k u svog radnoga vijeka
doc. dr. sc. Ninoslav Novak bavio se
i nastavnim radom. Na Ekonomskom f a k u l t e t u u Osijeku i Gospod a r s k o j komori Slavonije i Baran j e u Osijeku predavao je t i j e k o m
vise godina (1971.-1988.), na semin a r i m a za o b r a z o v a n j e uz rad, inf o r m a t i č k e kolegije: uvod u auH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
tomatsku obradu podataka, osnove
programiranja,
programski
jezik
Fortran IV, programski jezik PL/I,
projektiranje
informacijskih
sustava i dr.
Godine 1975. b i r a n je u zvanje predavača i n f o r m a t i č k i h predm e t a na ViSoj g r a đ e v i n s k o j školi
(kasnije Građevinskom f a k u l t e t u )
u Osijeku.
Nastavno-pedagoSki r a d nastavio je kao predavač iz p o d r u č j a
i n f o r m a c i j s k i h znanosti za studente završne godine Bum. f a k u l t e t a u
Zagrebu, u skladu s p r e p o r u k a m a
da se podrži i u n a p r i j e d i n a s t a v n i
plan i program Šumarskog s t u d i j a
vezano za p r i m j e n u novih tehnologija.
Od 1996. predaje informacijske znanosti na P r e h r a m b e n o - tehnološkom f a k u l t e t u Sveučilišta J.J.
S t r o s s m a y e r u O s i j e k u : na p r v o j
godini s t u d i j a osnove računarstva,
a na d r u g o j programiranje i programski jezici. Pomagao je mentor i m a kod nekoliko diplomskih radova i a k t i v n o sudjelovao u komp j u t o r s k o j p r i p r e m i i o b r a d i vise
m a g i s t a r s k i h i d o k t o r s k i h radova.
U p o s l j e d n j e v r i j e m e b a v i se
zemljopisnim i zemljišnim (prost o r n i m ) i k o m u n i k a c i j s k i m sustavima za podršku odlučivanju u državn o j upravi, posebice poljodjelstvu.
Znanstvena društva i funkcije
Doc. dr. sc. Ninoslav Novak
elan je d r u š t v a i n ž e n j e r a i tehničar a H r v a t s k e , I n f o r m a t i č k e zajednice H r v a t s k e , stručne G I S udruge p r i I n f o r m a t i č k o j zajednici H r v a t s k e i elan U d r u ž e n j a pronalazača u grupi za informacijske sustave.
Od 1977. do 1987. bio je predsjednik P r o j e k t n o g savjeta za razvoj i n f o r m a t i k e u Šumarstvu, ciji
je j e d a n od glavnih z a d a t a k a bio
evaluacija i p r o m i c a n j e ideje o
primjeni kompjutorskih metoda u
Šumarstvu R e p u b l i k e H r v a t s k e .
385
Bio je p r e d s j e d n i k organizacijskog i programskog o d b o r a
simpozija pod nazivom "Standardizacija i n f o r m a c i j s k o g sustava za
Šumarsku djelatnost Republike
H r v a t s k e , (Vinkovci, 1990.). Zatim,
bio je p r e d s j e d n i k I n f o r m a t i č k e
zajednice H r v a t s k e i I n f o r m a t i č ke zajednice Slavonije i B a r a n j e .
Član je H r v a t s k o g a poslovnog savj e t a za održivi razvoj.
D o b i t n i k je druStveno-strucnog priznanja "Informatika" u 1985.
godini za osobni doprinos r a z v o j u i
p r i m j e n i informacijske tehnologije.
Znanstveno - istraživački i stručni
rad
Njegov veliki r a d u i n f o r m a t i č k o j s t r u c i možemo p r i k a z a t i samo u k r a t k i m c r t a m a . Z n a n s t v e n o
i s t r a ž i v a č k u d j e l a t n o s t na Sveučilištu u Osijeku započeo je 1988. godine, k a d a je i u p i s a n u z n a n s t v e n i
Registar znanstvenih djelatnika
(157901).
Od 1991. do 1994. bio je suradnik na znanstvenom projektu
G I Z I S . I s t o d o b n o od 1992. do 1994.
s u r a đ i v a o je na istraživačkom proj e k t u "Prostorno u r e đ i v a n j e Suma"
Sum. i n s t i t u t a u Zagrebu. K a o nacionalni e k s p e r t za i n f o r m a t i k u i
s t a t i s t i k u sudjelovao je, na poziv
FAO, u radu međunarodnog tima
za i z r a d u s t r a t e g i j e r a z v i t k a hrv a t s k e p o l j o p r i v r e d e u 1994. i 1995.
godini. P o v r h toga vodio je, proj e k t i r a o i/ili sudjelovao u izgradn j i na vise od 20 znanstveno-ist r a ž i v a c k i h p r o j e k a t a , sto je pretočio u znanstvene i s t r u č n e radove pa r e z u l t a t e svoga r a d a učinio d o s t u p n i m javnosti.
Knjige, udžbenici i priručnici
Samostalno je objavio č e t i r i
knjige, a sadržajno, g r a f i č k i i tehnički sudjelovao u mnogim izdavačkim p o d u h v a t i m a (Osijek, Zagreb, Vinkovci, Čakovec, H A Z U ,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
M i n i s t a r s t v o p o l j o p r i v r e d e i Sum a r s t v a i dr.)
Za p o t r e b e r a z v o j a i obrazov a n j a d j e l a t n i k a u Sumarstvu objavio je i samostalno izdao k n j i g u
" I n f o r m a t i k a u Šumarstvu" (1988.).
R a d i p o t r e b e brzog i učinkovitog i n f o r m i r a n j a svjetske i domaće s t r u č n e j a v n o s t i u r e d i o je i
p r i p r e m i o "Pregled p o l j o p r i v r e d e ,
Sumarstva i v o d o p r i v r e d e H r v a t ske", a za p o t r e b e p e r m a n e n t n o g
i n f o r m a t i č k o g o b r a z o v a n j a službenika, d j e l a t n i k a i d u ž n o s n i k a u državnoj u p r a v i objavio je k n j i g u o
k o r i s c e n j u osobnog r a č u n a l a kod
p r i p r e m e t e k s t a W o r d 5.0" u izdanju Ministarstva poljoprivrede i
Sumarstva.
T e h n i č k i i g r a f i č k i oblikovao je skupno a u t o r s k o i z d a n j e
" H r v a t s k i f a r m e r " (1992.). K a o sua u t o r i s u u r e d n i k sudjelovao je u
p r i p r e m i i t e h n i č k i u r e d i o "Prir u č n i k o s r e d s t v i m a za z a š t i t u bilja u R. H r v a t s k o j " (1993.), a kao
e k s p e r t za i n f o r m a c i j s k e sustave i
s t a t i s t i č k u o b r a d u p o d a t a k a sudjelovao je u p r i p r e m i i i z r a d i proj e k t a "Strategija r a z v o j a h r v a t s k e
poljoprivrede" (1994.-1995.).
BADOVI
Novak N., 1971.; Priručnik za operatore
elektroničkog računala
IBM 360/30,
(u surad.). Osijek, s. 86-120.
Novak, N. 1975.: Osnove programskog
jezika FORTRAN IV, (rukopis). P r e d a v a n j a na Višoj građevinskoj školi, Osijek.
Novak, N., 1976. Predavanja iz uvoda
u automatsku obradu podataka i osnova
informatike, (rukopis). Specijalistička škola AOP, Ekonomski f a k u l t e t Osijek.
Novak, N., 1978.: Mogućnosti elektroničke obrade podataka u podizanju produktivnosti rada u SSOO Slavonska suma
- Vinkovci. S a v j e t o v a n j e "Produktivnost
r a d a u našim u v j e t i m a p r i v r e đ i v a n j a ,
S t r u č n i i n f o r m a t o r 1, P o d r . Slatina, s.
81-86.
Novak, N., 1980.: Idejni i izvedbeni
projekt
izgradnje
integralnog
informacijskog sustava SSOO Slavonska suma
- podržanom
automatskom
obradom podataka.
286
I n t e r n i struc. akt, br. 01-168/5-1980, Osijek.
Novak, N., 1980.: Katalog realiziranih
projekata i programskih rješenja korisnika AOP Slavonije i Baranje. P r i v r e d a ,
X X I V , (11), Osijek, s. 1-72.
Novak, N., 1981.: Početna iskustva s
područja vlastitog razvoja i izgradnje integralnog
informacijskog
sustava
podržanog
automatskom obradom podataka
u složenoj organizaciji sumarske djelatnosti. Savj e t o v a n j e "Bazvoj i n f o r m a c i o n i h sistema ,
D r u š t v o za i n f o r m a t i k u .
Novak, N., 1983.: Koncepcija stvaranja
baze podataka
u
složenoj sumsko-gospodarskoj organizaciji Slavonska suma. Zbornik radova, I. s a v j e t o v a n j e S I T H o informacijskim sustavima u tehnološkom razvoju: "Stvaranje, procesiranje i r a z m j e n a tehnoloških i n f o r m a c i j a u privredi, Split, s.
97-110.
Novak, N, 1984.: Distribuirana obrada
podataka pomoCu opreme PDT 150 - Kopa
1500, (rukopis). S a v j e t o v a n j e "Godišnje
srecanje u p o r a b n i k o v 84", T O Z D K o p a
terminali, Slovenj Gradec.
Novak, N., 1984. Stanje i razvoj informacijskog
sustava
podržanog
automatskom
obradom
podataka
u
sumarstvu
istočne
Slavonije. Z b o r n i k radova "Dohodovni odnosi u sumarstvu, p r e r a d i drva i p r o m e t u
d r v n i m proizvodima". Z a j e d n i c a f a k u l t e t a
i i n s t i t u t a S l P drva, Sekcija za organizaciju i ekonomiku sumarstva i p r e r a d e drva,
Split, s. 129-148.
Novak, N., 1985.: Interaktivan način
izrade
osnova
gospodarenja
na
strojnoj
opremi
DELTA
u
funkciji
unapređenja
sumske proizvodnje i formiranja
baze podataka o sumama, (rukopis). S a v j e t o v a n j e
"Iskušenje uporabnikov", L e t n a sola ISK B A - D E L T A , C a n k a r j e v dom, L j u b l j a n a ,
30.V.1985.
Novak, N., 1987.: Proizvodni informatički sustav u sumarstvu. Zbornik radova
IV. savjetovanja S I T H o informacijskim
sistavima u tehnološkom razvoju "Programska oprema", Cavtat, s. 57-75.
Novak, N., 1987. Povećanje gospodarske
efikasnosti
korištenjem
informacijskih sustava podržanih automatskom obradom podataka u sumarstvu. Privreda X X X I ,
4, Osijek, s. 55-58.
Novak, N, Falica, M., Bokun, J., 1987.:
Priprema i izrada osnove gospodarenja pomoCu
elektroničkog
računala
(UBSUM).
Glasnik za sum. pokuse, poseb. izd. 3, "Uzgoj i iskoriscivanje suma i sumskog bogatstva S B H , Zagreb, s. 195-229.
TomaniC, S., Novak, N., 1988.: Standardizacija
sadržajnog
jedinstva
informacijskog sistema šumarstva. S a v j e t o v a n j e društva IT, Novi Sad 1988.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
TomaniC, S., Novak, N., s. 1988.: Development
of the Information
System
in
Forestry,
Systems
Approach
to
Forest
Operations Planning and Control, Forestry
Commision. Bulletin 82, Symposium held
a t H e r i o t W a t t University, E d i n b u r g h ,
25-29 J u l y 1988.
Novak, N., 1988.: Kompjutorizirani in
formacijski sustav radne organizacije u sumarstvu, (magistarski rad). Sum. f a k u l t e t
Sveuc. u Zagrebu, 1988.
Novak, N., 1989.: Informatičko jučer,
danas i sutra istočne Slavonije. Savjetov a n j e i okrugli stol "Sumarstvo danas",
Vinkovci 1989.
Novak, N, 1990.: Prikaz dijela izvedbenog rješenja primjene informacijske
tehnologije za pripremu i tisak dnevnih novina. "Tehnologija suvremenog komuniciranja", Savez I T H r v a t s k e , Opatija.
Novak, N, 1992.: Pregled poljoprivrede, sumarstva i
vodoprivrede Hrvatske.
B e v i j a 92, Spec. i z d a n j e M i n i s t a r s t v a poljopriv. i sumarstva.
Novak, N, 1993.: Projekcija i perspektiva razvoja, izgradnje i korisCenja informacijskog podsustava za zaštitu
bilja
IPZB. Okrugli stol "Zaštita bilja u B. H r vatskoj", Ministarstvo p o l j o p r i v r e d e i sumarstva, Zavod za z a š t i t u bilja i Agronomski f a k u l t e t Zagreb, (rukopis), Zagreb
1993.
Novak N, Topolovec, V., NevajdiC, M.,
1993.: Prototip
informacijskog
sustava
za
rukovoditelje u dijelu državne uprave. I V .
m e đ u n a r . simpozij "Informacijske i komunikacijske tehnologije u uredskom poslovanju, 93". Z b o r n i k sažetaka. V a r a ž d i n
28-29.X.1993„ s. H:5-8.
Novak, N., H a m e l , D., 1994.: Kompjutozirani
informacijski
sustav
u
funkciji
zaštite
uskladištenih
poljoprivrednih
proizvoda - sačuvati vise, bolje i sigurni jekovi Vinodolski 9-11. I I I . 1994., s. 232-242.
Novak, N, 1994.: Informacijski sustav
sjemenarstva Hrvatske, (priopćenje). Međ u n a r o d n o s a v j e t o v a n j e "Sjemenom i kultivarom u Europu". S t u b i c k e Toplice.
H a m e l , D., Novak, N, VignjeviC, P.,
1994.: Priručnik o sredstvima za zaštitu
bilja
Republike
Hrvatske.
Ministarstvo
poljoprivrede i sumarstva, Znanstveno stručna studija, Timanon, Zagreb, s. 850.
Novak, N., H a m e l , D., Topolovec, V.,
1994.: Organizacijska podrška razvoju, izgradnji i
uporabi informacijskog sustava
za zaštitu bilja u državnoj upravi. V.
m e đ u n a r o d n i simpozij "Informacijski sustavi ,94", Zbornik radova, V a r a ž d i n 12-13.
X I I . 1994., sekcija 2, s. VI:l-9.
Novak, N., Topolovec, V., 1995.: Infor
macijski sustavi za rukovoditelje
u sumarstvu - strateški pristup. V I .
međuna-
387
rodni simpozij I n f o r m a c i j s k i sustavi ,95 ,
sažetak.
Novak, N., 1995.: Pregled stanja i strategija
razvitka
poljoprivrede
Republike
Hrvatske. M i n i s t a r s t v o p o l j o p r i v r e d e i sumarstva, "Poljoprivredna s t a t i s t i k a i inform a t i k a ESS).
Novak, N., 1995.: Kompjutorizirani informacijski sustav u funkciji razvoja sumarske djelatnosti - strateški pristup, (disertacija), B e f e r a l n i centar Zagreb.
Novak, N., 1995.: Topolovec, V.: Intelligent integrated
office information
systems, (recenzija). I n f o r m a t o l o g i j a , Vol. 27,
Br. 1-2, Zagreb., s. 31-40.
Novak, N., H a m e l , D., 1996.: Kompjutorizirani
informacijski
sustav
u
funkciji
unapređivanja
dezinsekcije i
deratizacije.
I N F O D D D , Glasilo odjela z a D D D H r vatske v e t e r i n a r s k e komore, Zagreb
Novak, N., H a m e l , D., 1996.: Informatičko inženjerstvo
u funkciji
unapređivanja javnog zdravstva
Inf'oSvs DDD,
C A S E 8. Zbornik sa s a v j e t o v a n j a o metodama i a l a t i m a za projektil 1 , i n f o r m a c i j skih sustava. Opatija 3-7.VI.1996., s. 341-350.
Novak, N., 1997.: Nacionalna informatička struktura i infrastruktura u funkciji
razvoja
poljodjelstva
strateški
pristup.
S a v j e t o v a n j e "Zeleni dani 97", Z b o r n i k sažetaka, Z a d a r .
Novak, N., 1997.: Prototip informacijskog sustava za upravljanje, koordinaciju i
nadzor u stočarskoj djelatnosti Hrvatske strateški
pristup
i
operativna
razina.
X X X I I I . znanstveni skup h r v a t s k i h agronoma, Zbornik sažetaka, Pula 25-28.11. 1997.,
s. 165-166.
LITEBATUBA
*** S l B , s. 43, 55, 68.
Maricević, I.: Kazalo a u t o r a Sum. lista
1976.-1995. SL 3-4,1997., s. 187.
N O V A K , Vilim, iz Zagreba, dipl.
ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je započeo studir a t i na cetvorogodiSnjoj Š u m a r skoj a k a d e m i j i u Z a g r e b u . Apsolvirao je skol. g. 1920.-21. na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u koji je p r e r a s l a a k a d e m i j a . Diplomirao je 28.XI.1921. godine.
LITEBATUBA
Borosić, J:. SIS, s. 5.
*** SN, S. 353.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
N O V A K , Zdravko-Dragotin, (Metlika, Slovenija, 10.IV.1920. - 9.VII.
2000.), dipl. ing. Sum., Sum. savjetnik.
Sin V a l e n t i n a - Z d r a v k a i Karoline r. Wiedenig. Slovenac, rimokatolik, h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n s t v a .
Otac mu je bio porezni o k r u ž n i inspektor. Osnovnu je Školu završio
u M e t l i k i 1931., a D r ž a v n u r e a l n u
gimnaziju 1939.g. u Novom Mestu
(Slovenija).
Šumarstvo je apsolvirao 194243. na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u , a diplomirao 24.VIII.1946. na Poljoprivredno - Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Z a g r e b u .
Počeo je r a d i t i kao p r i p r a v nik d n e v n i c a r p r i P o l j o p r i v r e d n o Sumarskom o d j e l u Okružnog NOO
K a r l o v a c 1.IX.1946. i do 9.IV.1948.
proveo je na i n v e n t a r i z a c i j i priv a t n i h Suma na p o d r u č j u k o t a r a
Karlovac, S l u n j i Vojnić.
N a k o n toga r a d i o je u Šumar i j i Delnice, n a j p r i j e kao p r i p r a v nik, a od 16.VIII.1948. do 2.VI.
1949. kao u p r a v i t e l j Šumarije. Tu
je stekao osnovnu p r a k s u na poslovima doznake i p o S u m l j a v a n j a
pa se u t i m poslovima osamostalio.
Od 2.VI.1949. n a r e d n u godinu d a n a r a d i o je u novoosnovanom
ŠG "Bitoraj" Delnice. K a o r e f e r e n t
za u z g a j a n j e Suma r u k o v o d i o je i
n a d z i r a o r a d o v e u rasadnicima, na
poSumljavanju, melioracijama i doznakama na području gospodarstva.
388
S a s t a v l j a o je planove poSumljavanja, melioracija, zaštite Suma i prijedloge sjeća.
Likvidacijom SG "Bitoraj" Sume su p r i p o j e n e ŠG "Visevica" u
Bijeci, gdje je od 2.VI.1950. do 1.
VIII.1952. r a d i o u O d j e l u za uređ i v a n j e Suma te se osposobio za
sve t e r e n s k e i u r e d s k e radove. Državni s t r u č n i ispit položio je u Zagrebu 27.XII.1950. godine.
Od 1.VIII.1952. do 15.XII.
1959., kao u p r a v i t e l j Š u m a r i j e Vrhovine s r e đ u j e n a j p r i j e administ r a t i v n o poslovanje, a zatim r a d i na
t e r e n u . Zbog opsežnosti poslova na
uzgoju i iskoriSCivanju Suma r a d i o
je na u s a v r š a v a n j u i p o v e ć a n j u
b r o j a stručnog osoblja. U pomanjk a n j u d o b r i h gospodarskih osnova,
a i zbog netočnih p o d a t a k a iz prethodne "inventarizacije Suma", Sto
je otežavalo n o r m a l n o poslovanje,
obavio je s osobljem Šumarije od
1954. do 1957. r a d o v e na uređivan j u p o d r u č n i h Suma. Dio radova,
k o j i su preostali, dovršila je Sekcija za u r e đ i v a n j e Suma Gospić. Da
bi sebi olakšao rad, sastavio je 1954.
osnovne s m j e r n i c e pod naslovom
"Stanje Sumskog f o n d a s problematikom" za p o t r e b e Š u m a r i j e Vrhovine i ličkih Šumarija. Osim toga
1955. sastavio je "Osnovu smolaren j a za GJ Komarnica" koja je poslužila za sastav gospodarske osnove.
P r e m a navodu dipl. ing. Z d r a v k a
Novaka, s m o l a r e n j e do t a d a n i j e
bilo o b r a đ e n o u gospodarskim osnovama.
Od 16.XII.1959.g. r a d i o je u
Sekciji za u r e đ i v a n j e Suma k o t a r a
Karlovac, koja je t a d a o b a v l j a l a
uređajne radove na području Šum a r i j e Cetingrad. Ta sekcija kasn i j e d j e l u j e u s a s t a v u ŠG K a r l o vac (osnovano 1.1.1960.), kao O d j e l
za u r e đ i v a n j e Suma. D u ž n o s t Sefa
o d j e l a obnašao je do 1977. Rukovodio je r a d o v i m a na u r e đ i v a n j u Suma za 40 g o s p o d a r s k i h j e d i n i c a
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
(73.000 ha) za razdoblje 1960.-1969.,
dok su za t r i gosp. jedinice (6.000
h a ) gospodarske osnove vec bile sastavljene.
S r e d i n o m 1977. p r e u z i m a poslove s a v j e t n i k a - r e v i z o r a . K a o revizor, imenovan je za p o d r u č j e Okružnoga suda u K a r l o v c u za stalnog sudskog v j e š t a k a za Sumarstvo.
U Z a j e d n i c i Sumarstva, prer a d e d r v a i p r o m e t a d r v n i m proizvodima i p a p i r o m u Z a g r e b u bio
je elan r a d n e grupe za granu Sum a r s t v a , koja je r a z m a t r a l a prijedloge zakona, p r a v i l n i k a i uputstava. Godine 1981. u t v r đ e n a je prva "Metodologija u t v r đ i v a n j a nakn a d a za o d u z e t a i ograničena prava u pogledu Suma i Sumskih zemljišta", za k o j u je p r i p r e m i o tekst.
U m i r o v l j e n j e 1983. godine.
Živi u K a r l o v c u . Član je H Š D .
L j e t i 1957. bio je na stručnom p u t o v a n j u u P o l j s k o j . I s t e god i n e prisustvovao je "Tečaju iz uređ i v a n j a Suma" na P o l j o p r i v r e d n o Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu, te je, koristeći s t r u č n u l i t e r a t u r u , sastavio
pregled p r e d a v a n j a , k o r i s t a n za Šum a r s k u p r a k s u . U prosincu 1965.
bio je na specijalizaciji u biv. Cehoslovackoj na t e m e l j u znanstven o - t e h n i c k e s u r a d n j e i na prijedlog ŠG K a r l o v a c . Upoznao je organizaciju službe za u r e đ i v a n j e Suma
i r a d o v e k o j e o b a v l j a u Cehoslovackoj. B o r a v i o je na p o d r u č j u Češke ( B r a n d y s , D a b l i c e ) i Slovačke
(Zvolen). O t o m e je sastavio izvješt a j "Primjena a e r o f o t o g r a m e t r i j e
u u r e đ i v a n j u Suma CSSR".
LITEBATUBA
*** SL 1952., s. 73.
*** SN, s. 361.
*** H S D 1846-1996., s. 279.
N O V A K , Zeljko, ( K r a p i n a , 5 . I I I .
1965.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin S t j e p a n a i I v k e r. Vesligaj. H r v a t , katolik. P o t j e č e iz radničke obitelji. Niže r a z r e d e osnov-
289
ne škole p o h a đ a o je u selu H r o mec, gdje su mu živjeli r o d i t e l j i , a
vise u D u r m a n c u . Osnovno Školov a n j e završio je 1980., a s r e d n j e
1984. godine u COUO - odgojnoobrazovno u s m j e r e n j e u K r a p i n i .
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 6.III.1992. iz
p o d r u č j a organizacije rada. Napisao je i o b r a n i o d i p l o m s k i r a d pod
naslovom "Utjecaj organizacije rada na odnos proizvodnosti r a d a i
n a p r e z a n j e r a d n i k a pri sjeći i izradi drva".
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se 1992.g. kao p r i p r a v n i k u O d j e l u
za u r e đ i v a n j e Suma - t a k s a c i j a , u
UŠ Zagreb. Tu se zadržao d v i j e godine, a 1994. zaposlio se u Š u m a r i j i
Z l a t a r n a r a d n o m e m j e s t u revirnika, na kojem se m j e s t u nalazio i
1997. godine.
Od 1993. godine elan je Saveza i n ž e n j e r a i t e h n i č a r a Sumarstva
i d r v n e i n d u s t r i j e , odnosno H Š D .
BADOVI
Djelatnost rada radnika
u proredama
srednjodobnih
nizinskih
sastojina.
Meh.
sumarstva 17, br. 1-2,1992., Zagreb, s. 3-4.
LITEBATUBA
Vondra, V.: Podloga za objektivnije
kalkulacije cijene rada motorne pile. Meh.
sumarstva 18,1993., Zagreb, s 53.
Lovreković, M.: Organizacija i korištenje izvora sum. informacija, SF Zagreb,
1997., s. 13.
N O V A K , A G B A B A , Sanja, (Zag
reb, 30.1.1960.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.
K c i Z v o n i m i r a i L i a n e r.
Mirkovic. H r v a t i c a , k a t o l i č k e vjere. Otac j o j je s a o b r a ć a j n i tehničar, a m a j k a prof. književnosti.
Školovala se u Z a g r e b u . Osnovnu
je školu završila 1974., a s r e d n j u u
I I . gimnaziji "Braca Ribar" 1978.
godine, kad je položila ispit zrelosti.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na
Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
D i p l o m i r a l a je 10.VII.1985. godine.
Od mjeseca s r p n j a 1985. do
s r p n j a 1987. bila je zaposlena na
Šum. f a k u l t e t u u Z a g r e b u na Kat e d r i za pedologiju u svojstvu stručnog s u r a d n i k a . Od početka 1988.
zaposlila se u Š u m a r s k o m institutu J a s t r e b a r s k o na O d j e l u za uzgoj
i zaštitu, gdje r a d i i 1997., obavljajući poslove f i t o p a t o l o g a .
Na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu s t u d i r a l a je i poslijediplomski
iz p o d r u č j a silvikulture vezano uz
z a š t i t u Suma. M a g i s t r i r a l a je 4.II.
1997., o b r a n i v š i m a g i s t a r s k i r a d
pod naslovom "Utjecaj a b i o t s k i h i
biotskih čimbenika na uspijevanje
sjevernoamerickih vrsta četinjača
u središnjoj Hrvatskoj".
Sudjelovala je na nekoliko
s t r u č n i h skupova.
Članica je H r v a t s k o g ekološkog d r u š t v a .
BADOVI
H a l a m b e k , M., Novak, Agbaba, S.,
1989.:
Istraživanje
mogućnosti
suzbijanja
raka kore pitomog kestena pomoCu hipovirulentnih
sojeva
Endithia
parasitica.
Jugoslavensko s a v j e t o v a n j e o p r i m j e n i pesticida. Z b o r n i k radova. Sveska 11, Opatija,
s. 241-252.
Novak, Agbaba, S., H a l a m b e k , M.,
1993.:
Značenje
pepelnice
(Microsphaera
alphitoides, Grif. et. Manbl.^ u procesu
sušenja hrastovih suma i
njeno suzbijanje.
Badovi, Š I J , Vol. 28, br. 1-2, s. 13-24.
LITEBATUBA
*** SL 1-2,1995., s. 56.
*** SIB, s. 15,16, 43, 44, 68.
N O V A K O VIC, Bojan, (Nova Kape
la Batrina, Nova Gradiška, 26.IV.1942.Zagreb, 28.XI.2000.), dipl. ing. Sum.
Sin M l a d e n a i L j i l j a n e r. Tamindžic. H r v a t , r i m o k a t o l i č k e vjeroispovijesti. P o t j e č e iz Sumarske
obitelji. Otac mu je bio dipl. ing.
Sumarstva, a m a j k a učiteljica. I osnovnu i s r e d n j u školu završio je u
Zagrebu, m a t u r i r a v š i na V. r e a l n o j
gimnaziji "Bogdan Ogrizovic" 1960.
290
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je na ŠG odjelu 25.IY.1967. Na istom f a k u l t e tu p o h a đ a o je i poslijediplomski
s t u d i j iz znanstvenoga p o d r u č j a
m e h a n i z a c i j a u Sumarstvu, ali ga
n i j e završio.
P r v o zaposlenje dobiva na
K a t e d r i za u z g a j a n j e Suma Š u m a r skoga f a k u l t e t a u Z a g r e b u l . V I I I .
1967., kao v a n j s k i s u r a d n i k . Asist e n t o m na u r e đ i v a n j u Suma Instit u t a za Šumarska i s t r a ž i v a n j a u
Z a g r e b u p o s t a j e 7.X.1968„ a vec 17.
III.1969. otišao je na r a d u ŠG Požega - Š u m a r i j a P l e t e r n i c a . U oper a t i v i o s t a j e nešto vise od t r i godine, k a d na duže v r i j e m e odlazi u
inspekcijske službe: 1.Y.1972. u SO
Novska za međuopCinskog Šumarskog i lovnog i n s p e k t o r a za općine
Novska, K u t i n a i I v a n i c - g r a d , a
25.XII.1974. u R e p u b l i č k i sekretar i j a t za p o l j o p r i v r e d u , p r e h r a m b e nu i n d u s t r i j u i Sumarstvo ( k a s n i j e
R e p u b l . k o m i t e t za p o l j o p r i v r e d u i
Sumarstvo) na dužnost n a j p r i j e lovnog, a z a t i m Šumarskog i lovnog inspektora.
K a o iskusan Sumarnik, k o j i
je t i j e k o m dosadašnjeg r a d a stekao
i solidno z n a n j e iz lovstva, 16.IY.
1981. zapošljava se u Lovačkom savezu H r v a t s k e , n a j p r i j e kao t a j nik, a potom kao s a v j e t n i k za k r u H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
p n u divljač. U v r i j e m e o b n a š a n j a
t i h d u ž n o s t i L S H organizirao j e
M e đ u n a r o d n u izložbu lovstva u
Z a g r e b u (1981.) te bio domaćin 30
Generalne skupštine Međunarodnog s a v j e t a za lovstvo (CIC) u Dub r o v n i k u (1983.). Uz a n g a ž i r a n j e
na organizaciji t i h p r i r e d a b a dipl.
ing. B o j a n Novakovic osobno sudj e l u j e na k o n c i p i r a n j u n a c r t a novoga Z a k o n a o lovstvu, i z r a d i krit e r i j a za b o n i t i r a n j e lovišta i sad r ž a j u lovnogospodarskih osnova,
o ž i v l j a v a n j u izdavačke d j e l a t n o s t i
L S H i dr., objavivSi vise s t r u č n i h
priloga u "Lovačkom vjesniku".
N a k o n Sest i pol godina r a d a
u L S H , 1.IX.1987. v r a ć a se na staru dužnost r e p u b l i č k o g a Šumarskog i lovnog inspektora, k o j u vrsi
i u novom M i n i s t a r s t v u poljopriv r e d e i Sumarstva R H . Agresijom
na H r v a t s k u , z a j e d n o sa sinovima
Goranom i Mladenom javio se u
dobrovoljce s u d j e l u j u ć i u jedinicama narodne zaštite. N a k o n posljedn j i h pet godina r a d a u Ministarstvu, 1.VIII.1992. odlazi u privatnike, osnovavši vlastitu t v r t k u "Bomag" d.o.o. Zagreb.
Nosilac je spomenice Dom o v i n s k o g r a t a . Član j e H Š D i
H D Z . Živi u Z a g r e b u .
BADOVI
Situacija u lovstvu Hrvatske s osvrtom na mjere sanacije. LV 10, 1976., s. 272276.
Provođenje
postupka
za
utvrđivanje
brojnog stanja divljaci. LV 1/2, 1977., s.
19-21.
Metodologija za izradu godišnjeg plana gospodarenja lovištima. LV 3, 1977., s.
47-49.
Značaj
lovnogospodarske
osnove,
(s
Kljaic, M.). LV 6,1979., s. 164-166.
Zašto izmjene i dopune Zakona o lovstvu? LV 4,1981., s. 67.
Predložene mnoge novosti u Zakonu o
lovstvu. LV 6,1982., s. 131-133.
Naši
odnosi prema lovnom
turizmu.
LV 9,1982., s. 215.
Remize u lovištu. LV 4,1982., s. 70-71.
Utvrđivanje
brojnog
stanja
divljaci.
LV 3,1982., s. 44-45.
391
Lovnim turizmom do deviza. LV 9,
1983., s 195.
Planiranje u lovstvu. LV 3,1983., s. 35.
X X X . generalna skupština CIC-a u
Dubrovniku, (s KovaCeviC, T. i Sojat, A.).
LV 6,1983., s. 131-135.
Velesajam u Oracu. LV 7/8, 1984., s.
218-219.
Entuzijazmom
do rezultata
(Lovište
Scedro). LV 11, 1984., s. 376.
Ponuda i potražnja umjetno uzgojene
pernate divljaci. LV 3,1986., s. 64.
Repelenti i njihova upotreba u lovstvu. LV 9,1986., s. 351.
Neprekidno praćenje i
obavješćivanje,
( r a d i o a k t i v n a zagađenost divljaci u H r vatskoj). LV 7/8,1986., s. 251.
Životne
navike
i
nedostaci
staništa.
LV 10,1986., s. 354-355; 11, s. 392- 393; 12, s.
440-441.
okrug Varaždin",
1937. godine.
LITEBATUBA
*** ŠIM, s. 118.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V , s. 428.
*** ŠIM, s. 118.
U d r ž a v n u službu s t u p a kao
volonter 1939. u K o t a r s k o j Šumarskoj r e f e r a d i V a r a ž d i n . I s t e je god i n e p r e m j e š t e n u D i r e k c i j u Suma
Mostar, a 1941. imenovan je uprav i t e l j e m Š u m a r i j e Nova K a p e l a .
T i j e k o m 1943. i 1944. nalazi se u
logoru u S t a r o j G r a d i š k i i Jasenovcu, a 1945. godinu provodi na
l i j e č e n j u u v a r a ž d i n s k o j bolnici.
P o z a v r š e t k u I I . svjetskog
r a t a n a j p r i j e r a d i kao Sumarski ref e r e n t k o t a r a , a potom grada Var a ž d i n a (1945.-1947.). Od 1947. do
1949. načelnik je u G l a v n o j u p r a v i
za poSumljavanje i b u j i c a r s t v o Ministarstva Sumarstva Hrvatske.
Godine 1949. posebnim je dekretom imenovan načelnikom s e k t o r a
za u z g a j a n j e Suma M i n i s t a r s t v a Sum a r s t v a F N R J u Beogradu, a nakon d v i j e godine, na v l a s t i t i zah t j e v bio je p o s t a v l j e n za načelnika u M i n i s t a r s t v u Sumarstva H r v a t s k e u Z a g r e b u (1951.-1952.).
Godine 1952. dipl. ing. Mladen Novakovic p o s t a j e t e h n i č k i dir e k t o r ŠG "Šamarica", a 1954. rukov o d i t e l j Šumarskog i n s p e k t o r a t a u
Zagrebu. O s n i v a n j e m stručnog udr u ž e n j a S u m s k o - p r i v r e d n i h organizacija, 1956.g. p o s t a j e njegovim
t a j n i k o m , a 1958. godine t a j n i k o m
Š u m a r s k e sekcije P o l j o p r i v r e d n o -
N O V A K O V I Ć , Dragan, ( R u j a n i n ,
22.X.1967.), dipl. ing. Sumarstva.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu.
D i p l o m i r a o je na Š u m a r s k o m
o d j e l u 23.XII.1993. godine.
N O V A K O V I Ć , Milan, mr. sc., dipl.
ing. Sumarstva.
Na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u
Z a g r e b u s t u d i r a o je poslijediplomski s t u d i j iz silvikulture. Magis t r i r a o je 11.111.1982. godine.
N O V A K O V I Ć , Mladen, (Varaždin, 23.IX.1912. - Zagreb, 12.V.1990.),
dipl. ing. Sumarstva.
Sin S t j e p a n a i M a r i j e r. Vukmanić. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac
mu je bio dipl. p r a v n i k , a m a j k a
domaćica. Osnovnu i s r e d n j u Školu
završio je u r o d n o m V a r a ž d i n u ,
m a t u r i r a v š i n a r e a l n o j gimnaziji
1930. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Pol j o p r i v r e d n o - Sumarskom f a k u l t e tu u Z e m u n u . NapisavSi i obranivši diplomski r a d pod naslovom
"Šumsko - p r i v r e d n a g e o g r a f i j a za
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
diplomirao
je
292
Šumarske k o m o r e N E H . Od 1964.
do u m i r o v l j e n j a (1977.) d i r e k t o r je
U d r u ž e n j a Sumsko-privred. organizacija H r v a t s k e , koje k a s n i j e mij e n j a ime u Poslovno u d r u ž e n j e
S u m s k o - p r i v r e d n i h organizacija.
Tijekom službovanja posebno
se mnogo bavio gospodarskim prob l e m i m a Sumarstva i djelovao na
njihovu razrješenju.
Bio je a k t i v a n elan Šumarskoga d r u š t v a u Zagrebu, 1952. izab r a n je za o d b o r n i k a , a 1955. godine za d r u š t v e n o g a t a j n i k a .
LITEBATUBA
Borosić, J:. S I S , s. 9 ( I I . god. 1932./33.)
*** SL: 1940., s. 184, 269; 1941., s. 406;
1943., s. 24, 269; 1952., s. 75,132; 1958., s. 219-220.
*** SN, S. 594.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846.-1976.,
s. 374, 383, 388, 418.
*** SE 2,1983., s. 510.
*** H S D 1846-1996, s. 262, 263.
N a k o n d i p l o m i r a n j a zaposlio
se 1983. u Š u m a r i j i L i p i k . Zavrsivsi p r i p r a v n i č k i staž stalno se
zapošljava u i s t o j Šumariji na poslovima uzgoja Suma. Želeći se usav r š i t i u struci, u p i s u j e se na poslij e d i p l o m s k i s t u d i j iz p o d r u č j a uzgajanja Suma na Šum. f a k u l t e t u u
Zagrebu, ali ga n i j e uspio dovršiti.
U Domovinskom ratu, kao pričuvni poručnik, u k l j u č u j e se u obr a n u domovine i p o s t a j e načelnik
76. samostalnog b a t a l j u n a H r v a t ske vojske.
Zbog p o t r e b e u s t r o j a civilne
vlasti, raspoređen je na mjesto uprav i t e l j a Š u m a r i j e L i p i k . Č e t i r i dana p r i j e p r e u z i m a n j a te dužnosti,
poginuo je u r o d n o m P a k r a c u 25.
11.1992. godine.
P o s m r t n o je odlikovan Ordenom Zrinskog i F r a n k o p a n a , te
Spomenicom domovinskog r a t a
1990.-92. i činom b o j n i k a H V .
N O V I N C , Damir, ( P a k r a c , 27.IX.
1959. - Pakrac, 25.11.1992.), dipl. ing.
Sumarstva.
Sin V i n k a i A g a t e r. Skender. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Osnovnu i
s r e d n j u n a o b r a z b u stekao je u Pakracu: osnovnu je Školu završio
1974., a gimaziju 1978. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. Diplomirao je 30.XII.1982.
iz p o d r u č j a uzgajanja Suma.
N O V K O V I Ć , Dušan, iz L a k t a š a ,
B i H , rođ. l.X.1894„ dipl. ing. Sum a r s t v a , Sumarski s a v j e t n i k .
S t u d i r a o je na Gospodarsko Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu.
Apsolvirao je skol. g. 1922.-23.,
a d i p l o m i r a o na Š u m a r s k o m odjelu 24.VII.1924. I s t e se godine (10.
X.1924.) zaposlio u d r ž a v n o j službi.
Čitavo v r i j e m e r a d i o je na podr u č j u B i H . Godine 1926. premje-
BADOVI
Suradnja
struke s Narodnim frontom
u
izvršenju planova podizanja i
obnove
suma. S u m a r s t v o 2, Bgd 1949.
Povodom
osnutka
Stručnog
udruženja
sumsko-privrednih
organizacija
Hrvatske.
Sum. list 1-2,1956., s. 44-48.
Privredna politika na kraškom području Hrvatske. B i l t e n 7,1958.
Organizacija
i
ekonomika
proizvodnje
u sumarstvu. E k o n o m s k i p r e g l e d 7,1970.
Uredba o organizaciji sumarstva. Sum.
list 5,1961.
Novi privredni sistem i njegova primjena
u sumarstvu Hrvatske. B i l t e n 5,
1961.
Nova
organizacija i smjer gospodarenja u sumarstvu. B i l t e n 7,1961.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
393
sten je iz H a n P i j e s k a u S a r a j e v o .
D r ž a v n i ispit položio je u
B e o g r a d u 1928. Od 15.1.1933. zaposlen je kao visi Sum. p r i s t a v u Kot a r s k o m nacelstvu u B i j e l j i n i . U
v o j n o j službi proveo je nešto vise
od t r i godine, Sto mu je p r i z n a t o u
r a d n i staž.
Godine 1937. u n a p r i j e đ e n je
za Sum. s a v j e t n i k a kod Bum. uprave S r e d n j e , D i r e k c i j e Suma Sarajevo, a 1939. u istom svojstvu
p r e m j e š t e n je D i r e k c i j i Suma u
B a n j a L u k u , gdje se nalazio i 1943.
Ostali podaci nisu nam poznati.
Godine 1940. odlikovan je Ordenom Sv. Save 5. reda.
Bio je elan J Š U i H Š D (1943.)
i s u r a d n i k Š u m a r s k o g lista.
BADOVI
G d j e t r e b a t r a ž i t i uzročnike sušenja
Cetinjastih suma u Bosni. Sum. list 1931., s.
59-63.
LITEBATUBA
*** SL: 1926., s. 457; 1937., s. 269; 1939., s.
595; 1940., s. 51; 1942., s. 333; 1943., s. 24.
Borosić, J:. SIS, s. 6, 48,100,147.
Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 82.
*** SN, S. 354.
*** P o v i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,
s. 413.
t a r s k o g nacelstva u Zagrebu, Banske u p r a v e Zagreb. Godine 1934.
u n a p r i j e đ e n je za Sum. p r i s t a v a i
p r e m j e š t e n za k o t a r s k o g a Sum. ref e r e n t a u Čakovcu, gdje je 1939.
u n a p r i j e đ e n za višeg Sum. p r i s t a v a .
Godine 1941., u svojstvu kotarskoga Šumara, p r e m j e š t e n je K o t a r skoj oblasti u Slatinu, gdje se nalazio i 1943. godine.
P o s l i j e r a t a (1952.) n a l a z i o
se u Š u m a r i j i J a s t r e b a r s k o , ŠG
Zagreb. N a k o n toga bio je zaposlen
u Šum. i n s t i t u t u J a s t r e b a r s k o od
1.1.1962. do 13.X.1965. godine. Sudjelovao je u i s t r a ž i v a n j i m a o uspij e v a n j u č e t i n j a č a u p l a n t a ž n o j proizvodnji č e t i n j a č a i p r o b l e m a proširivanja brzorastucih četinjača u
Hrvatskoj.
Bio je elan H Š D .
LITEBATUBA
*** SL: 1934., s. 417, 589; 1939., s. 326;
1940., s. 269; 1941., s. 458; 1943., s. 24., 331;
1952., s. 75.
Borosić, J.: SIS, s. 7, 57,113, 147.
*** SN, s. 356.
*** SIM, s. 88,118.
N O V K O V I Ć , Marko, (Jorgic, Slatina, 1.IX.1942.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M a r k a . S r p s k e nacionalnosti. Srednju Šumarsku Školu završio je u K a r l o v c u 1963. S t u d i r a o je
Sumarstvo na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 7.
III.1976. godine.
N O V O S E L E C , Franjo, iz Novi
grada Podravskog, rođ. 19.YI.1905.,
dipl. ing. Sumarstva.
S t u d i r a o je na GospodarskoSumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.
Apsolvirao je skol. g. 1928.-29., a diplomirao 10.X.1930. na Š u m a r s k o m
odjelu.
U službi je od 13.1.1931. K a o
p r i p r a v n i k r a d i o je 1933. kod KoH r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
N O Y O T N Y , Vladimir, (Sisak, 22.
IV.1963.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin Stjepana i M a r i j e r. K r a l .
Ceske narodnosti, h r v a t s k o g a državljanstva, r i m o k a t o l i k . P o t j e č e
iz o b r t n i č k e obitelji: otac mu je
bio s t r o j o b r a v a r , a m a j k a domaćica. Školovao se u Sisku. Osnovnu
294
je školu završio 1978., a S r e d n j u
ekonomsku školu 1982. godine.
S t u d i j Sumarstva upisao je
n a Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. D i p l o m i r a o je 18.
IV.1988. godine.
Nakon d i p l o m i r a n j a l.VI.
1988.g. zaposlio se u Sum. i n s t i t u t u
J a s t r e b a r s k o , u O d j e l u za tipologiju Suma, na poslovima uređivan j a Suma, gdje i 1997. r a d i u svojstvu stručnog s u r a d n i k a .
S u d j e l o v a o je na V. s m o t r i
m l a d i h z n a n s t v e n i h r a d n i k a iz
p o d r u č j a b i o t e h n i k e (Osijek 1993.)
i na s a v j e t o v a n j u "Znanstvenoist r a ž i v a č k i r a d i r a z v o j Sumarstva
H r v a t s k e " u S t u b i c k i m toplicama
1993. godine.
R a d e ć i kao a k t i v a n istraživač, napisao je i objavio, sam i u
s u r a d n j i , nekoliko r a d o v a iz svoga
područja.
Član je H S D .
BADOVI
a) Znanstveni i stručni radovi
Novotny, V., 1990.: Preliminarne dvoulazne tablice alepskog bora i njihova usporedba sa
talijanskim dvoulaznim
tablicama za alepski bor. Badovi S l J , Vol. 25, br.
2, s. 441-460.
Novotny, V., 1990.: Primjena IUFRO
klasifikacije na različitim
tipovima oštećenja sume Kalje. B a d o v i Š I J , Vol. 25, br. 2,
s. 461-466.
Dubravac, T„ Novotny, V., 1992.: Metodologija
tematskog područja
uzgajanja
Suma - rast i prirast ( p r i m j e n j e n a u multidisciplinarnom p r o j e k t u Ekološko - ekonomske valencije tipova suma"). B a d o v i
Si J, Vol. 27, br. 2, s. 157-166.
Novotny, V., Krejci, V., Benko, M., Dubravac, T., 1994.: Utjecaj horizontalne projekcije širine krošanja hrasta lužnjaka na
debljinski prirast. B a d o v i Š I J , Vol. 29, br.
1., s. 137-150.
Benko, M., Szirovicza, L., Novotny, V.,
1995.:
Neki
strukturni
elementi
alepskog
bora. Badovi S i J , Vol. 30, br. 1., s. 75-87.
b) P r o g r a m i gospodarenja ( s u r a d n i k )
OJ "Corkova uvala" - Kapela, 19881997.
GJ "Brguske sume" 1989.-1998.
GJ
"Kik-Visibaba" 1990.-1999.
GJ "Veprinacke sume" 1992-2001.
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 56.
*** SIB, s. 2, 7, 44, 68.
N U I Ć , Damir, (Požega, 29.V.1966.),
dipl. ing. Sumarstva.
Sin Svetislava i Slavke r.
PandžiC. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac
mu je vozač, a m a j k a domaćica.
Školovao se u Požegi: osnovnu je
školu završio 1980., a srednju u CUO
"Zvonko Brkic" - m a t e m a t i c k o - i n formaticko usmjerenje 1984. godine.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, gdje
je i d i p l o m i r a o 22.VII.1992. godine.
P o s l i j e d i p l o m i r a n j a zaposlio
se 1992. kao p r i p r a v n i k u Š u m a r i j i
Velika. P o isteku p r i p r a v n i č k o g
staža p r e u z i m a r e v i r "Gosted" GJ
J u ž n i P a p u k , Š u m a r i j e Velika, U S
Požega. K a o r e v i r n i k r a d i o je i u
v r i j e m e p r i k u p l j a n j a ovih podataka (1997.).
LITEBATUBA
*** SL 1-2/95., s. 61.
N U K I Ć , Ilija, (Mecencani, H r v .
K o s t a j n i c a , 3 . V I I I . 1940.), dipl. ing.
Sumarstva.
S u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u Sveučilišta u
Zagrebu. D i p l o m i r a o je 14.VI.1967.
godine.
N Y I T R A Y , Oton (Otto), ing. Sum a r s t v a , k r a l j e v s k i Sum. s a v j e t n i k .
Sumarstvo je apsolvirao 1890.
na V i s o k o j Šumarskoj i r u d a r s k o j
školi u B a n s k o j S t i a v n i c i (Slovačka).
P r e m a p r o n a đ e n i m podacima, r a d i o je kod Sum. r a v n a t e l j stva u Zagrebu. Od 1898. do 1918.
godine bio je u p r a v i t e l j Nadzornistva za p o S u m l j a v a n j e krSa u Sen j u . Tu je 1902. imenovan nadsumarom, a 1909.g. imenovan je Sum.
nadinženjerom. Kao upravitelj Kr.
Nadzornistva za poSumljavanje krasa u Senju, p o d i j e l j e n mu je 1913.
395
naslov k r a l j e v s k i Sum. savjetnik, a
1918., kao Sum. s a v j e t n i k , o d r i j e š e n
je iz službe.
Bio je elan H S Š D .
BADOVI
K životoslovlju srna. L B V 1897., VI.,
8, s. 96.
A karsztrol. E r d e s z e t i L a p o k 40, 1901.,
s. 496-497.
LITEBATUBA
*** SL: 1898., s. 130; 1901., s. 567; 1902., s.
507; 1909., s. 151; 1913., s. 31; 1915., s. 151;
1918., s. 348; 1998., s. 555.
*** Iskaz članova H S S D 1908., 1915.
BorosiC, J:. SIS, s. 25 ( N j i t r a i Oto).
Kauders, A.: Sum. Bibliogr. I., s. 66.
IvanCeviC, V.: Stota obljetnica Nadzornistva za poSumljavanje krsa u Senju. SL
1979., s. 31-46.
Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a LBV., Zagreb 1993., s. 147, 428.
N J E G O V A N , Vladimir, rod. u Z a grebu, 28.IV.1884., dr. t e h n i č k i h
znanosti, p r o f e s o r kemije.
M a t u r i r a o je na r e a l n o j gim n a z i j i u Z a g r e b u 1903. Best sem e s t a r a s t u d i r a o je na Filozofskom f a k u l t e t u u Zagrebu, a pos l j e d n j a dva na T e h n i č k o j visokoj
školi u Beču.
U jesen 1907. dobio je mjesto
a s i s t e n t a na A g r i k u l t u r n o - k e m i j skom zavodu u K r i ž e v c i m a . Nar e d n e godine polaže p r o f e s o r s k i
ispit, pa odlazi na specijalizaciju
na Visoku tehn. Školu u Ztirich ( t r i
mjeseca.).
Godine 1912. p r o m o v i r a n je
za d o k t o r a t e h n i č k i h znanosti na
V i s o k o j t e h n i č k o j školi u Beču.
Godine 1913. p r e m j e š t e n je na I.
r e a l n u gimnaziju u Zagrebu, a
1915. m o b i l i z i r a n je u vojsku. Nakon demobilizacije, 1918. vraćen je
na s r e d n j u školu, a 1919. imenovan
je r e d o v n i m p r o f e s o r o m novoosnovane T e h n i č k e visoke škole u Zagrebu ( k a s n i j e Tehn. f a k u l t e t a ) .
Na t o j je d u ž n o s t i ostao dugi niz
godina - do početka 1943., k a d a je
smijenjen, ali je 1945. r e a k t i v i r a n ,
H r v a t s k i šumarski životopisni leksikon
a početkom 1946. penzioniran. Od
jeseni 1944. do k r a j a 1949. bio je
znanstveni suradnik u Tvornici
P l i v a u Zagrebu.
N a Gospodarsko-Sumarskom
f a k u l t e t u u Z a g r e b u p r e d a v a o je
h o n o r a r n o kemiju od 1919. do 1923.
godine.
Osnivač je J u g . kemijskog
d r u š t v a (1926.) i p o k r e t a č te sed a m godina u r e d n i k A r h i v a za kemiju i farmaciju.
Napisao je i objavio veći b r o j
r a d o v a u domaćim i s t r a n i m edicijama.
LITEBATUBA
*** SL: 1919., s. 358.
*** SN, s. 118,191, 382, 467-472.
NJEGOVEC,
Zlatko,
(Šiptari,
Bjelovar, 3.1.1957.), dipl. ing. Sumarstva.
Sin M i l a n a i D o r e r. Fiskus.
H r v a t , r i m o k a t o l i k . Osnovnu j e
školu završio u K a p e l i kod Bjelov a r a 1972., a gimnaziju u B j e l o v a r u
1976. godine.
Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Diplomirao je 26.V.1982. godine.
P r i p r a v n i č k i staž završio je
1983.g. u BJ A u t o t r a n s p o r t ŠG
"Mojica Birta" Bjelovar. N a k o n
toga r a d i o je kao r e f e r e n t transporta i zamjenik upravitelja u
i s t o j BJ sve do 1991.g„ k a d a prelazi u Š u m a r i j u B j e l o v a r na mjesto tehnologa, a z a t i m r e v i r n i k a .
O b a v l j a sve poslove na r e v i r u II
bjelovarske Bilogore i 1997. godine.
Učesnik je Domovinskog rata 1991. godine na r a t i š t u z a p a d n e
Slavonije. Otac je dva sina ( M a r k a
i I v a n a ) - u č e n i k a osnovne škole.
Zivi u B j e l o v a r u u b r a

Similar documents

Puni tekst:

Puni tekst: Grana kartografije koja proučava načine preslikavanja zakrivljene površine Zemlje i ostalih nebeskih tijela na ravninu često se naziva matematičkom kartografijom. Budući da danas matematika s...

More information

PDF - HŠD

PDF - HŠD UDK 630* 114.2 + 231 (Abies alba Mill.) (001) U g a r k o v i ć , D., I. T i k v i ć , Z. S e l e t k o v i ć , M. O r š a n i ć , I. S e l e t k o v i ć , M. B l a ž i n k o v, M. M r k o n j i ć ...

More information