Kanfanarski list

Comments

Transcription

Kanfanarski list
www.cel.hr/kanfanar
br. 34 • Siječanj 2013 • Godina XIV
PRVI PUT OTKAD POSJEĆUJE DJECU
Djed Božićnjak u Kanfanar
stigao padobranom
UPORABNA DOZVOLA ZA KANALIZACIJU
Priključenja na sustav odvodnje
PRIJATELJSTVO SA SLAVONIJOM
Zbratimljene općine Kanfanar i Rešetari
DAMIR BURIĆ, ZLATNI OLIMPIJAC
Div iz bajke o vaterpolu
NAKON 20 GODINA
Obnovljena Marićanska fešta
DVOSTRUKO SLAVLJE DVD-a KANFANAR
Vatrogasni dom za 10. obljetnicu
VIJESTI
Na području cijele Općine riješeno
zbrinjavanje građevinskog otpada
N
apokon je osigurana mogućnost
odlaganja građevinskog otpada na
području cijele Općine Kanfanar. Odlagalište
Maklavun na području Sošića je napokon
sanirano, sada slijedi ishođenje akata i
rješenje imovinsko-pravnih odnosa te konačno
uređenje; podnijet je zahtjev za lokacijsku
dozvolu odlagališta Maklavun.
Sanirano odlagalište Maklavun
Riješeno je i odlagalište građevinskog otpada
za naselja Prikodrage. S Kamenolomom Pazin
je dogovoreno da se besplatno može odvoziti
građevinski otpad u kamenolom Korenići, na
za to predviđenu lokaciju. Dovoz je potrebno
dogovoriti s djelatnicima Kamena Pazin koji
je moguć u radno vrijeme ali u dogovoru s
njima i van radnog vremena. Na taj način na
području cijele općine je riješeno zbrinjavanje
građevinskog otpada.
KRATKE KOMUNALNE FOTO-VIJESTI
Asfaltirane ceste i uređena groblja
Općini Kanfanar
Sanitarni čvor na groblju Brajkovići
U
programu
asfaltiranja
lokalnih
prometnica uređene su ceste u Kurilima,
Pilkovićima, Putinima i Baratu. Vrijednost
radova asfaltiranja bila je 560 tisuća kuna.
U sklopu programa izgradnje objekata i
uređaja komunalne infrastrukture Općina
Kanfanar izgrađen je sanitarni čvor na groblju
Brajkovići, a značajan dio radova napravljen
je i na proširenju groblja Kanfanar. Program
rekonstrukcije i modernizacije javne rasvjete
obuhvatio je naselja Kanfanar, Barat i Šorići.
Vrijednost radova je 183.000 kuna.
Asfaltirana cesta u Pilkovićima
Proširenje groblja u Kanfanaru
Srednjoškolci
Prikodrage
kombijem do
Kanfanara
U
čenici srednjih škola s
prebivalištem u općini Kanfanar
od listopada putuju besplatno u svoje
škole redovnim linijskim prijevozom,
autobusnim ili željezničkim. Općina
Kanfanar je kao prva u Istri donijela
odluku o sufinanciranju razlike putnih
troškova srednjoškolcima u ovoj godini
kada je država preuzela 75 posto
financiranja - tako da su putne karte
za učenike srednjih škola s područja
Općine Kanfanar besplatne. Općina Kanfanar je pronašla i
rješenje za muke mladih mještana
Prikodrage koji pohađaju srednju
školu u Puli, Pazinu ili Rovnju.
Obzirom da na području Prikodrage
nema redovitih autobusnih linija,
što je uvelike otežavalo problem
prijevoza srednjoškolaca do svojih
odredišta, Općina Kanfanar je zajedno
s roditeljima srednjoškolaca dogovorila
uvođenje posebne linije i u tu svrhu
angažirala Agenciju Birikina. Njihovim
će kombijem devetoro učenika svaki
dan biti preveženo do Kanfanara, gdje
onda presjedaju na autobuse ili vlak.
Troškove prijevoza popola dijele Općina
i roditelji.
ISSN 1332-9324 • Izlazi 3 puta godišnje • Broj 34 • Siječanj 2013. • Godina XlV • Izdavač: Općina Kanfanar • www.kanfanar.hr
Za izdavača: Sandro Jurman • Urednik: Dragan Ogurlić • Surađivali u ovom broju: David Meden, Dalibor Bastijančić, Luana Marić, Rino Čekić,
Edi Mišan, Boris Vidulin, Emanuel Červar • Grafičko oblikovanje: Ivica Oreb, Studio oblik, Rijeka • Tisak: Zambelli, Rijeka • Naklada: 900
2
KANFANARSKI LIST
Osnovana Udruga umirovljenika
Općine Kanfanar
Velik interes za rad novoosnovane Udruge
vidi se i u činjenici da je osnivačkoj skupštini
prisustvovalo 43-oje umirovljenika iz naše
Općine. Za predsjednika Udruge izabran je
Miroslav Marić, za potpredsjednicu Marija
Sošić, za tajnicu Dragica Živolić, za rizničarku
Aliče Jelenić, a u Izvršni odbor su još izabrani
Anton Marić, Natalija Boljunčić, Gverino
Okret i Blaženka Štiković. U Nadzorni odbor
izabrani su Amedea Marić, Kristina Sošić i
Marinela Marić.
U
četvrtak 17. siječnja 2013. u Kanfanaru
je osnovana Udruga umirovljenika
Općine Kanfanar, na inicijativu grupe
umirovljenika te uz potporu Općine Kanfanar.
Ciljevi osnivanja ove Udruge jesu uspješno
ostvarivanje društvenih i materijalnih interesa
umirovljenika, stalno poboljšanje i zaštita
njihovog materijalnog položaja u skladu s
njihovim pravom na udruživanje rezultata
minulog rada, te međusobna suradnja i pomoć.
Na osnivačkoj skupštini usvojen je i opširan
Program rada koji obuhvaća mnoge aktivnosti
od interesa i značaja za umirovljeničku
populaciju. Osnivačkoj skupštini prisustvovao
je i Općinski načelnik Sandro Jurman koji
je umirovljeničkoj udruzi obećao pomoć u
administrativnim poslovima, osiguravanje
prostora za aktivnosti Udruge te financijsku
potporu njihovom radu. Pozivaju se svi
umirovljenici koji nisu prisustvovali Osnivačkoj
skupštini a zainteresirani su za djelovanje
unutar udruge da se jave članovima Izvršnog
odbora te učlane u udrugu.
Foto vijest
U Kanfanaru postavljena
Google street u
automatska meteorološka postaja Kanfanaru
U
nedjelju 23. prosinca 2012. u
Kanfanaru je postavljena automatska meteorološka postaja. Postaja, čije je
postavljanje financirala Općina Kanfanar,
sastoji se od vanjskih jedinica: anemometar, kišomjer, senzor za mjerenje temperature/vlage zraka te unutarnje (kućne)
konzole te mjeri različite parametre: temperaturu, vlagu zraka, tlak, oborine te brzinu i smjer vjetra.
Meteorološki uređaj na
zgradi Općine
G
oogle street view stigao u Općinu
Kanfanar! Uz snimljene gradove i naselja
cijele Hrvatske našli su se i Kanfanar,
Maružini, Marići, Sošići, Barat i mnoga druga
mjesta u općini.
Postavljanjem automatske meteorološke
postaje rješava se problem informiranja
javnosti u vezi meteoroloških podataka te
se meteorologija kao znanost prezentira
direktno na dlan korisnicima. Dobiva se
Foto vijest
Konačno na meteorološkoj karti - aktualni
podaci služe i za pravovremeno reagiranje u
raznim situacijama
velika arhiva meteoroloških podataka koja
se može koristiti u više korisnih svrha, pa
čak i za znanstvena istraživanja. Pošto
su podaci aktualni, mogu se koristiti i za
pravovremeno reagiranje u raznim situacijama uvjetovanim vremenskim prilikama.
Projekt je realiziran zajedničkom suradnjom Općine Kanfanar i IstraMet-a.
Meteorološke podatke za Kanfanar od
sada se mogu pogledati na www.istramet.
com, kao i na web stranicama Općine
Kanfanar.
Postavljeno
Torinsko platno
K
opija Torinskog platna dugačka 4,5
metra trajno je postavljena u župnoj
crkvi Sv. Silvestra u bočnoj kapelici iznad
Gospe lurdske. Platno je osvijetljeno a okvir je
donirala tvrtka “Esel” iz Kurili.
KANFANARSKI LIST
3
DOGAĐAJI
Glazbena Božićna bajka u Kanfanaru
T
radicionalni božićno novogodišnji
koncert u organizaciji Udruge Dvegrajci
uz pokroviteljstvo Općine Kanfanar, koncem
prošle godine bio je upriličn 29. prosinca u
župnoj crkvi Svetog Silvestra u Kanfanaru.
U programu pod nazivom “Glazbena božićna
bajka u Kanfanaru” brojni su posjetitelji
ovog tradicionalnog koncerta imali prilike
čuti najljepše svjetske i hrvatske božićne
pjesme (Tiha noć, White Christmas, O Holy
Night, Adeste fideles…) u izvedbi poznatog
riječko-opatijskog dvojca Vivien Galletta i
Voljena Grbca.
Voljen Grbac, solist Opere i dramski
Voljen uz mlade snage: Anna Puhar
i Antonio Krištofić
tenor HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, i
njegova životna i umjetnička družica Vivian
Galletta, također članica članica opernog
ansambla riječkog Kazališta, doveli su sa
sobom i goste, mlade ali već afirmirane
pjevače Antonia Krištofića i Lorenzu Annu
Puhar iz Rovinja koja je porijeklom iz naše
Općine. Uz glazbenu pratnju prof. Vladimira
Babina izvođači su priredili sjajnu izvedbu a
koncert je opravdao očekivanje kako će biti
prava glazbena bajka, što se u crkvi Svetog
Silvestra i dogodilo. Koncert je bio pun
pogodak a Crkva ispunjena do posljednjeg
mjesta.
Dupkom napunjena Crkva
Voljen Grbac i Vivien
Galletta, poznati
umjetnički dvojac
Za dobro raspoloženje pobrinuli
su se i “limenjaci” iz Bala
Badnjak u
Kanfanaru
Č
etvrtu godinu zaredom Općina Kanfanar organizirala je
blagdansko druženje za sve žitelje Općine pod nazivom
“Badnjak u Kanfanaru”. Tradicionalno, na badnjak, u Domu
mladih u Kanfanaru, brojni su se mještani simbolično
oprostili s godinom na izmaku i zajednički podijelili radost
Božića. Druženje svih žitelja Općine Kanfanar obogaćeno je,
kao i uvijek, tradicionalnim bakalarom, pasuticama, zeljem i
maneštrom sa slancom te uz piće koje ide uz nemrsnu hranu.
Za dobro raspoloženje ispred Doma mladih pobrinuli su se
i glazbeni gosti iz Bala Limena glazba Mon Perin, a ovo je
druženje bila prava uvertira za doček Nove 2013. godine.
4
KANFANARSKI LIST
Posjet štićenicima
Doma za starije i
nemoćne
Fešta
mladih u
Kanfanaru
Obilježena
68. godišnjica
smrti Joakima
Rakovca
O
pćinski načelnik Sandro Jurman i
načelnikov savjetnik za zdravstvo i
socijalnu skrb Vilim Kremenić posjetili su
uoči božićnih i novogodišnjih blagdana
Dom za starije i nemoćne osobe Domenico
Pergolis u Rovinju. Predstavnike Općine
primila je najprije ravnateljica Doma
Mirjana Banko Filipaj, te ih upoznala s
problematikom rada ustanove te uvjetima
smještaja u Domu. Nakon toga su svi
zajedno posjetili štićenike Doma sa područja
Općine Kanfanar, kojih je trenutno šestero.
Naši sumještani dočekali su predstavnike
Općine okupljeni u prostoru za druženje,
a u razgovoru s načelnikom raspitivali su
se za novosti u našoj Općini, prisjetili se
brojnih dogodovština iz svojih mlađih dana,
te izrazili zadovoljstvo što ih predstavnici
Općine Kanfanar nisu zaboravili. Načelnik
je svima uručio prigodne poklone i zaželio
lijepe nadolazeće blagdane, te nadasve što
više zdravlja.
O
ve se godine Fešta mladih u
Kanfanaru održavala u zimsko doba,
u subotu 1. prosinca 2012., za razliku
od dosadašnja dva izdanja. Ali, razlozi i
ciljevi ove fešte ostali su isti: druženje i
zabava mladih i svih koji se tako osjećaju,
iz cijele Općine Kanfanar i okolnih
krajeva.
Feštu je posjetilo stotinjak mladih i ljudi
dobre volje. Okupljanje je bilo u Domu
mladih, nakon čega slijede prijateljski
sportski susreti, a po završetku sportskih
događanja, ponovno u Domu mladih,
uslijedila je zakuska za sve sudionike.
Fešta i druženje nastavljeni su uz
nastup rovinjske grupe “THELINK20”
(Delinkventi) i no name benda (Bakić
bend).
Komemoracija P
strijeljanima
16. rujna 1943.
redstavnici Općine Kanfanar
i Udruge antifašističkih boraca i antifašista Rovinjštine su
polaganjem vijenaca i minutom
šutnje odali počast mještanima s
područja Kanfanarštine ubijenim
bez povoda od strane nacista
16. rujna 1943. godine. Vijenci
su položeni na mjestu strijeljanja u Ulici 16. rujna, te na
zajedničku grobnicu na mjesnom
groblju. Godine 1943. 16. rujna
njemačka je vojska iz Pule preko
Svetvinčenta došla u Kanfanar,
uhitila nasumce 26-oro ljudi
te ih sve strijeljala. Na mjestu
streljanja je postavljenja ploča
sa imenima streljanih 1970.
godine. Općinski načelnik
Sandro Jurman podsjetio je
da Općina Kanfanar održava
brojne spomenike na svojem
području i surađuje sa UABom u obilježavanju značajnih
obljetnica.
N
a Križnjaku, kao i svake godine,
na mjestu gdje je nakon
ranjavanja u selu Korenići 18. siječnja
1945. preminuo narodni heroj Joakim
Rakovac, u petak 18. siječnja 2013.
održana je komemoracija. Vijenci
su položeni i u Korenići te Juralu,
a druženje je uslijedilo u Baratu.
Prisutni su bili predsjednici gradskih
UABA diljem Istre, predstavnici ratnih
vojnih invalida te udruga proisteklih iz
Domovinskog rata, predstavnici Grada
Rovinja i Društva “Josip Broz Tito”.
Za organizaciju ovogodišnje
komemoracije zaslužna je Udruga
antifašističkih boraca i antifašista
Rovinjštine, a domaćin je bila Općina
Kanfanar.
Blagdanski
pokloni
O
pćina
Kanfanar
je
povodom
božićno novogodišnjih blagdana
dodijelila poklon pakete i poklon bonove
svim umirovljenicima, nezaposlenima
s evidencije Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje,
članovima
seoskih
poljoprivrednih domaćinstvima (osobe
starije od 69 godina bez mirovine) i
korisnicima socijalnih prava. Za realizaciju
navedenih blagdanskih poklona Općina
je osigurala 80 tisuća kuna. Uz novčani
bonove od 150 i 100 kuna svi su korisnici
dobili
poklon
paket
prehrambenih
proizvoda. Općina Kanfanar jedna je od
rijetkih jedinica lokalne samouprave koja
je i u ovim teškim gospodarskim uvjetima
sačuvala ovu lijepu tradiciju.
KANFANARSKI LIST
5
OPĆINA
DOBIVENA UPORABNA DOZVOLA ZA KANALIZACIJU NASELJA KANFANAR
Priključenje domaćinstava na
sustav odvodnje
Naknada za priključak može se plaćati i u ratama, najviše do šest jednakih mjesečnih
obroka
onih koje će se tek izgraditi na području
općine, dužni su priključiti svoju građevinu
na sustav javne odvodnje i to u roku od šest
mjeseci za već izgrađene zgrade ili u roku
od tri mjeseca na novogradnju.
Naknada za priključenje na sustav odvodnje ovisi o veličini zgrade, stana ili poslovnog prostora, a iznosi uglavnom 25 ili 45
posto mjesečne bruto plaće u RH za stambene građevine, a najviše, što se odnosi
na velike poslovne prostore, do dvije cijele
prosječne mjesečne bruto plaće u Hrvatskoj
za prethodnu godinu, a ona je lani iznosila nešto više od 7 tisuća kuna. Naknada
za priključak može se plaćati i u ratama,
najviše do šest jednakih mjesečnih obroka.
Sjećanje na obimne radove - još prošle godine na raskopanoj Placi
N
ajvažnija
komunalna
vijest
u
Kanfanaru je da su dobivene uporabne dozvole za cijeli sustav kanalizacije naselja Kanfanar i za crpnu stanicu
sa tlačnim cjevovodom. Time su zapravo
stvoreni uvjeti za korištenje cijelog sustava,
a obavještavanje o postupku priključenja na
sustav javne odvodnje je također iza nas.
Temeljem Odluke Općinskog vijeća Općine
Kanfanar o priključenju građevina i drugih
nekretnina na sustav javne odvodnje općine
Kanfanar, vlasnici postojećih građevina ili
Obnovljena
komunska šterna u
Marići
S
tara komunska šterna sagrađena je 1880-ih godina za vladavine Austro-ugarske monarhije. Korištena je od mještana
za opskrbu pitke vode, ali je tijekom godina, bez odgovarajućeg
održavanja, ista od ‘80-ih godina prošlog stoljeća, tj. nakon
stotinu godina prestala služiti prvobitnoj funkciji. Nakon izražene
želje sa strane mještana sela Marići, šterna je obnovljena 2012.
godine pomoću sredstava koje je osigurala Općina Kanfanar.
6
KANFANARSKI LIST
Tijekom zaprimanja zahtjeva građana za
priključenje domaćinstava na kanalizaciju,
nakon čega se rade očevidi na terenu, dobivena je pravomoćna lokacijska dozvola i
za kanalizaciju Burići-Marići-Maružini, a
već su ishodovane potvrde glavnog projekta
za naselja Burići i Marići. To je dobra vijest
za sve mještane ovih naselja, jer ona znači
da će sustav javne odvodnje profunkcionirati i ovdje.
Šterna je stara više od
130 godina
INVESTICIJA OD 2 MILIJUNA EURA
Sunčana elektrana Kanfanar I
pred otvaranjem
Petrokov u Kanfanaru planira investirati još 1,5 milijuna
eura u solarnu elektranu iste veličine i snage
Radovi na gradilištu
privode se kraju
P
rva solarna elektrana u Istri, ujedno
i najveća u Hrvatskoj, Sunčana elektrana Kanfanar I završena je i nalazi se
u probnom radu. Na ulazu u Kanfanar s
južne strane, na na 21 tisuću četvornih
metara zemljišta, svoje pogone razvija
elektrana jakosti jednog megavata, koja
će godišnje davati 1,25 milijuna kilovat
sati struje, dovoljno za opskrbu teritorija veličine Kanfanarštine odnosno 350
kućanstava. Proizvedenu električnu energiju preuzimat će trafostanica pokraj kanfanarskog groblja, odakle će se isporučivati
U SAMOM CENTRU KANFANARA
HEP-ovom elektroenergetskom sustavu.
Elektranu gradi zagrebačka tvrtka
Sunčane elektrane Petrokov, a sunčanu
energiju će preuzimati i u struju pretvarati 4.000 fotonaponskih modula poznate
japanske kompanije Sharp. Petrokov u
Kanfanaru planira investirati još 1,5 milijuna eura u solarnu elektranu iste veličine
i snage, i to na zemljištu odmah do već
izgrađene. Za to je u pripremi projektna
dokumentacija dogovori s Općinom Kanfanar.
Banka i pošta na meti
pljačkaša
N
Zaštitar na
ulazu u OTP
banku
akon prethodne pljačke
pošte, početkom
rujna 2012. opljačkana je
i poslovnica OTP banke u
Kanfanaru. Pljačkaši su
za pljačku iskoristili kišu
i nevrijeme, a vjerojatno i
nestanak struje u gluho doba
noći. Oglasio se i alarm, na
kojeg se gotovo nitko i ne
obazire budući da se često
oglašava za vrijeme grmljavina.
Obzirom da su poslovnice
pošte i banke u centru Kanfanara postale
“mušterije” za pljačkaše,
postavlja se pitanje boljeg
nadzora nad poslovnicama.
A institucije sistema neka
odrade svoj dio posla.
Sunčane elektrane Petrokov će HEP-u
isporučivati struju idućih 12 godina, a nakon isteka ugovora struju će moći prodavati
na slobodnom tržištu.
U izgradnju elektrane uloženo je dva milijuna eura, a investitore je u Općinu Kanfanar između ostalog privukla izuzetno stimulativna cijena komunalnog doprinosa.
Otvaranje elektrane očekuje se već u
veljači 2013. godine a na svečano otvaranje prema najavama trebao bi doći cijeli
državni vrh.
Matohanci pod snijegom
I ove zime je područje Općine zabijelio snijeg u subotu 8.
prosinca na radost mališana a na muku komunalnih službi. No
zimska služba je i ove godine brzo i efikasno počistila općinske
ceste i učinila ih prohodnim.
Očevid nakon pljačke
KANFANARSKI LIST
7
DJECA
MALI KANFANARCI NA ZIMOVANJU U SLAVONIJI
U prvom zimskom
kampu 17 osnovaca
Grupa od 17-oro djece u pratnji voditelja provela je šest
nezaboravnih dana ispunjenih igrom, zabavom i druženjem,
ali i mnogobrojnim posjetima i izletima koje su nam osigurali
naši domaćini iz Rešetara
Na farmi krava obiteljskog gospodarstva Bjelić
O
pćina Kanfanar i Društvo “Naša djeca”
Kanfanar, u suradnji sa Općinom
Rešetari, organizirali su šestodnevni “zimski
kamp” u Slavoniji za djecu osnovnoškolskog
uzrasta. Djeca su u Slavoniji boravila šest
dana, od 7. do 12. siječnja ove godine u
mjestu Cernička Šagovina (Općina Cernik, u
blizini prijateljske općine Rešetari).
Ovo je praktički bio uzvratni posjet naše
djece, s obzirom da je naša Općina bila
domaćin mladima iz Općine Rešetari za njihovog boravka na moru u Balama u ljetnim
mjesecima. Ova je “razmjena” za djecu
iz sada dvije prijateljske Općine dokaz da
međuopćinska suradnja rezultira konkretnim
rezultatima ali i lijepim prijateljstvima.
Grupa od 17-oro djece u pratnji voditelja
provela je šest nezaboravnih dana ispunjenih
igrom, zabavom i druženjem, ali i mnogobrojnim posjetima i izletima koje su nam
osigurali naši domaćini iz Rešetara. Upoznali
smo općinu Rešetari i općinu Cernik i njihove
znamenitosti, kao i Novu Gradišku i općinu
Davor.
Pravo mlijeko
U srcu Slavonije jedna od prvih stvari bio je
posjet farmama magaraca, svinja i krava; u
Lazama smo vidjeli kako izgleda uzgoj svinja
za potrebe velikog tržišta, a potom smo na
Na klizanju u Novoj Gradiški
imanju gospodina Grganića također u Lazama
mogli vidjeti kako su nekada u prošlosti svinje
živjele u prostranstvima slavonskih šuma
uvaljane u velike količine blata. Iz Laza zaputili smo se prema Zapolju i farmi krava na
obiteljskom gospodarstvu Bjelić. Mališanima
su domaćini pripremili stazu od slame koja
ih je dovela do štale, u štali su mogli hraniti
krave i telad, a na izlasku iz štale dočekalo
ih je pravo svježe kravlje mlijeko. Djeca su
odmah primijetila veliku razliku od onoga
Farma magaraca u Lazama
Nezaboravan boravak osnovaca u Slavoniji - uz
otvorenu vatru
koje im je svakodnevno dostupno u velikim
trgovačkim lancima.
Put nas je dalje vodio prema Savi, državnoj
granici s Bosnom i Hercegovinom i selom
našeg proslavljenog nogometaša Ivice Olića.
U Davoru smo se osim na Savi zadržali na
sportsko rekreacijskim terenima za koje je
zaslužan sam nogometaš. Dakako, dječaci su
odmah iskoristili priliku te zaigrali nogomet.
Posjet Vukovaru
Trećeg dana, u srijedu je uslijedio obilazak
Nove Gradiške. Veselju nije bilo kraja kad
smo ugledali ledeno klizalište. Nakon dva
8
KANFANARSKI LIST
Kraj križa na Dunavu koji je izrađen upravo od kanfanarskog kamena
Spomen-tenk u Lazama
sata klizanja obišli smo na Korzo i gradsku
Suvenirnicu gdje su djeca čula najzanimljivije
crtice iz prošlosti novogradiškog kraja. Večer u
Cerničkoj Šagovini bila je iznimno zanimljiva.
Na dvorištu kompleksa gdje su bili smješteni
kuhao se vojnički grah, a oni sami su pekli
kobasice na štapovima.
Posljednja tri dana kampu u Slavoniji
pridružila se i delegacija Općine Kanfanar s
načelnikom Sandrom Jurmanom. Svi zajedno
posjetili smo grad Vukovar. Na putu prema
Vukovaru zastali smo u Đakovu na Ergeli lipicanaca i prošetali stajama u kojima žive lipicanci. U Vukovaru obilazak je započeo od
bolnice. U kojoj smo prošetali hodnicima u
kojima su tijekom strašnog razaranja grada
1991. godine bili smješteni ranjenici.
Dalje nas je put vodio prema Crkvi sv. Filipa i Jakova. Tamo smo gledali film o ratnim
stradanjima i obišli samu crkvu koja je pretrpila strašna razaranja. Zatim smo krenuli prema
vojarni koja je Memorijalni centar i u kojoj je
stalni postav raznog naoružanja. Posjetili smo
i Memorijalno groblje te se tamo upisali u Knjigu dojmova i paljenjem svijeća odali počast
žrtvama Domovinskog rata. Nakon ručka uslijedila je šetanja gradom i obilazak križa na
Dunavu za kojega smo ponosno istaknuli kako
je izrađen upravo od kanfanarskog kamena.
Fritule i tamburaši
Petak je bio rezerviran za nogometni susret
između dječaka Općine Kanfanar i dječaka
Općine Rešetari. U nogometnom nadmetanju
kanfanarska momčad pokazala se kao daleko
iskusnija i naposljetku uspješnija, a završila je
rezultatom 27:1 u korist naših nogometaša.
Posljednju večer boravka u Slavoniji naša je
ekspedicija u Cerničkoj Šagovini ugostila svoje domaćine na tradicionalnoj istarskoj večeri.
Pripremili smo razne domaće specijalitete:
maneštru, fuže, istarsku kobasicu i fritule, a
uslijedilo je druženje uz tamburaše. Povratak kući protekao je u dobrom raspoloženju
sa puno lijepih dojmova i željom da ovakvih
aktivnosti bude i ubuduće.
Posjet Vukovaru urezao se u sjećanje
U nogometnom nadmetanju najmlađih kanfanarska momčad
pokazala se uspješnijom
Posljednja tri dana kampu u Slavoniji pridružila se i
delegacija Općine Kanfanar. Svi zajedno posjetili smo grad
Vukovar. Kod križa na Dunavu ponosno smo istaknuli kako je
izrađen upravo od kanfanarskog kamena
I na kraju - hvala
na svemu
KANFANARSKI LIST
9
DAN OPĆINE
SADRŽAJNO I RAZNOVRSNO ZA DAN OPĆINE
Osmodnevna sveč
Program “za svakoga ponešto” otvorila je Marijada, a zatvorili Gustafi osam dana kasnije
O
vogodišnji Dan Općine Kanfanar
obilježen je bogatim i raznovrsnim programom, koji je trajao osam dana. Počelo je
u subotu 22. rujna, kad je održan tradicionalni susret pjesnikinja Marijada u Maružnima
i promovirana zbirka pjesama Kolana besid
4, sve do nedjelje 30. rujna, za kada je bilo
zakazano svečano otvorenje Vatrogasnog
doma u Kanfanaru.
Tijekom toga tjedna održana je 4. MTB
biciklijada, organiziran znanstveni skup
“Crtice iz povijesti Kanfanarštine” na kojem su predavanja o Kanfanaru, Dvigradu i
Limskom kanalu imali Marko Jelenić, Martina Barada, dr. Ante Matan, Anton Meden
i Željko Bistrović. Utorak je bio u potpunosti
posvećen djeci koja su se s animatorima iz
Čarobnog šeširića zabavljala na željezničkoj
stanici, gdje je organizirana i vožnja kartingom.
Prvi Dani KUD-a Dvigrad održani su na
rukometnom igralištu
nom igralištu prvim folklornim susretom Dani
KUD-a Dvigrad. Uz domaćine kanfanarski
KUD sudjelovali i KUD Stjepan Žiža iz Rovinjskog sela, KUD Rešetari i gosti iz Italije folklorna grupa Santa Gorizia. Po završetku
folklora, Gustafi i žminjski Prijatelji priredili
su popularnu “štalu”.
U nedjelju 30. rujna, na sam Dan Općine,
na streljani u Sošićima bio je zakazan susret
lovaca i gađenje letećih meta, Sveta misa
u Kanfanaru i nastup limene glazbe nakon
Vožnja kartingom za najmlađe
U Galeriji Malenica otvorena je izložba fotografija i vatrogasne opreme pod nazivom
Vatrogastvo u Kanfanaru, na kojoj se mogao
vidjeti razvoj vatrogastva od 1950. godine
do danas. Rukometni klub Kanfanar-Marići
organizirao je i Prvi mwmorijalni turnir veterana na kojem su nastupile četiri ekipe.
Svečana sjednica Općinskog vijeća imala
je u protokolu i jednu posebnu svečanost,
a to je potpisivanje Sporazuma o suradnji
i prijateljstvu s Općinom Rešetari, s kojom
Općina Kanfanar već godinama surađuje.
Blagdanska subota je bila začinjena
tradicionalnim teniskim turnirom parova u
Sošićima i Marićima, a večer rezervirana za
dobru zabavu, koja je započela na rukometSudionici 4. MTB biciklijade
čega je svečano otvoren novoizgrađeni Vatrogasni dom na Pinkolici.
Cijeli program realiziran je uz pomoć i sudjelovanje brojnih udruga i pojedinaca koji su
dali svoj doprinos da se Dan Općine obilježi
svečanim i zanimljivim sadržajima.
Točka na “i” osmodnevne manifestacije
bio je nastup Gustafa
10
KANFANARSKI LIST
čanost
Zabava uz animatore
na željezničkoj stanici
Pobjednici turnira parova i ove godine Ivan Parčić i David Meden
NAGLASCI SA SVEČANE SJEDNICE OPĆINSKOG VIJEĆA
Veliki pomaci vidljivi i u godinu dana
U 19 godina postojanja naša je Općina kao mala jedinica
lokalne samouprave opravdala svoje postojanje. Ostvarila
je razvoj i stvorila uvjete za kvalitetno življenje na ovim
prostorima, rekao je načelnik Jurman
Odjeknule su riječi Josipa Antončića da se zbog
napretka Općine iz ovog kraja više ne odlazi već
dolazi živjeti
Nastup Klape Motovun
Sjednica Općinskog vijeća održana je u Domu mladih
S
večana sjednica Općinskog vijeća
u Domu mladih kojim je obilježen
Dan općine Kanfanar i blagdan sv. Sofije,
zaštitnice Dvigrada, bila je po mnogočemu
posebna i drugačija od prethodnih, jer Kanfanar dobio svog prvog pobratima. Načelnici
općine Kanfanar i Rešetari iz Brodskoposavske županije Sandro Jurman i Zlatko
Aga potpisali su povelju o bratimljenju.
U nazočnosti brojnih uzvanika iz javnog
života Kanfanara, susjednih općina, Grada
Rovinja i Istarske županije, Općinski načelnik
Sandro Jurman u svom je govoru podsjetio
da u Općini s 22 naselja i 1.500 stanovnika
djeluju brojni poduzetnici, a u industrijskoj
zoni i velika poduzeća, te da postoji daljnje
zanimanje za ulaganje o čemu govori i gradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj.
Načelnik je podsjetio samo su neke od projekata koji su obilježili razdoblje između dva
KANFANARSKI LIST
11
KONCERTI
Zbratimljeni
Kanfanar i
Rešetari
Ispred Doma mladih
nastupio je tamburaški
sastav Satir iz Davora
Sporazum o suradnji i prijateljstvu s
Općinom Rešetari iz Brodsko-posavske
županije, ujedno i prvi takav sporazum
od formiranja Općine Kanfanar, potpisali
su načelnici Sandro Jurman i Zlatko
Aga. Poveljom o bratimljenju nastavit će
se već uspostavljena suradnja u kulturi i
sportu započeta prije dvije godine, čime
je Kanfanar dobio svog prvog pobratima.
Dana Općine. Završena izgradnja kanalizacije Kanfanar, uz koju su rekonstruirani vodoopskrbni i energetski sustav te županijska
cesta koja prolazi kroz ovo mjesto, a uskoro
bi trebala započeti gradnja kanalizacije za
Buriće, Mariće i Maružine. Modernizirane
su prometnice u Kurilima, Pilkovićime,
Putinima, Sošićima i Baratu, sanirano divlje odlagalište otpada Maklavun za prihvat
krupnog otpada, a riješeno je i odlagalište
građevinskog otpada za Prikodragu. Uz Dan
općine dovršena je izgradnja Vatrogasnog
doma, a nakon dugih priprema krenulo se u
proširenje groblja Kanfanar.
Ono na čemu je i sam mnogo inzistirao,
načelnik je podvukao i posebno istakao kulturni i društveni život Kanfanara, koji je uz
Jakovlju, Dvigrad festival i Susret istrijanskih
kantadura bio domaćin brojnim događanjima,
posebno u Domu mladih i galeriji Malenica.
Župna crkva je dobila Sveto platno, jednu od
Općinska
priznanja
četiri kopija najvažnije relikvije kršćanstva
izvan Torina, gdje se čuva original. Župna
crkva će uskoro dobiva i nove orgulje.
- U 19 godina postojanja naša je Općina
kao mala jedinica lokalne samouprave
opravdala svoje postojanje. Ostvarila je razvoj i stvorila uvjete za kvalitetno življenje na
ovim prostorima, zaključio je svoje izlaganje
Sandro Jurman.
Vijećnicima i brojnim uzvanicima obratio se i predsjednik Općinskog vijeća Josip
Antončić, istaknuvši da je Općina ostvarila
značajan napredak, zbog čega se iz ovog
kraja više ne odlazi već dolazi živjeti. U ime
Županije žiteljima Općine Kanfanar je njihov
praznik čestitala zamjenica župana Viviana
Benussi. Za blagdanski ugođaj pobrinula
se klapa Motovun, a na kraju je na igralištu
ispred Doma mladih zasvirao i tamburaški
sastav Satir iz Davora kao poklon Općine
Rešetari.
Uz Dan Općine dodijeljena su i ovogodišnja
općinska priznanja. Alojzije Prosoli iz Zagreba dobio
je plaketu za osnivanje i vođenje Dvigrad festivala,
naše najpoznatije smotre ranovjekovne glazbe, koja
je ove godine održana deseti put, čime se javnost
senzibilizirana za spašavanje drevnog Dvigrada.
Logičan je ovo slijed u odnosima
ovih dviju Općina koje su dosad
uspostavile suradnju ne samo između
tijela lokalne samouprave već i na
društvenom, kulturnom i sportskom
planu, između kulturno-umjetničkih
društava, sportskih klubova, dobrovoljnih
vatrogasnih društava te društava Naša
djeca, a planirani su i izravni kontakti
gospodarstvenika. Sporazum između općina, koje
intenzivno već surađuju nekoliko
godina potpisan je sa ciljem trajne
međusobne suradnje i prijateljstva na
području kulture, turizma, gospodarstva,
znanosti, prosvjete i sporta i na ostalim
područjima za koja se pokaže zajednički
interes ili potreba.
Predstavljajući općinu Rešetari Aga
je rekao da u sedam naselja ima pet
tisuća stanovnika i čak 32 udruge.
Uz tamburaški sastav Satir koji je
Predsjedniku Mariju Mariću uručena je plaketa za
Boćarski klub Marići, koje je u 35 godina postojanja
nositelj ne samo sportskih nego i društvenih
aktivnosti u mjestu. Predsjednik dobrovoljnog
vatrogasnog društva Kanfanar Zoran Živolić primio
je plaketu uz 10. obljetnicu osnivanje ove udruge.
Nagrađeni Zoran Živolić i Mario Marić
sa Sandrom Jurmanom
12
KANFANARSKI LIST
Kulturna
suradnja
Kanfanara i
Rešetara
predstavljao poklon Općine Rešetari
kojim je uveličan Dan Općine Kanfanar,
Kanfanarcima se na Danima KUD-a
Dvigrad predstavio i gostujući KUD
Rešetari s poznatim slavonskim plesovima i
pjesmama te folklornim običajima.
Povelju o bratimljenju potpisali su
načelnici Zlatko Aga i Sandro Jurman
N
ovozbratimljene općine Kanfanara
i Rešetara pokrenut će suradnju
i na kulturnom planu. Prvi će u goste
Kanfanaru doći Književno likovno
društvo “Rešetari” koji će u Galeriji
Malenica prirediti izložbu likovnih
radova svojih članova i Kolonije Petrović.
Bit će tu i nastup Pjevačke skupine
“Slavča”, a planira se i organizacija
pjesničke večeri Književne sekcije
KLD Rešetara. Kulturne manifestacije
planirane su za sredinu ožujka, dok bi
izložba trajala do svibnja. Kanfanarski bi
umjetnici nakon toga uzvratili kulturnu
suradnju organiziranjem svojih izložbi i
nastupa u Općini Rešetari.
O PRIJATELJSKOJ OPĆINI REŠETARI
Na koridorima važnih prometnica
Grb Rešetara čine sedam zlatnih šesterokrakih zvijezda (tri-tri-jedna) te u zaglavlju
zlatna otvorena kraljevska kruna s plavom podlogom. Sedam zvijezda simbolizira sedam sela koje sačinjavaju općinu, dok kruna podsjeća na to da je s ovih
područja potekao hrvatsko-ugarski kralj Ivan Zapolja (mađarski Zápolya János,
vladao 1527-1540). Njega su slavonski i mađarski plemići izabrali za kralja, dok su
hrvatski plemići izabrali Ferdinanda Habsburškog u Cetingradu. Zastava je plava s
bijelo obrubljenim grbom u sredini.
S
mještena je u zapadnom dijelu
Brodsko-posavske županije, Općina
Rešetari zauzima površinu od 60 četvornih
kilometara, i zauzima nešto manje od 3
posto površine županije. Prema posljednjem popisu stanovništva općina broji 5090
stanovnika. Općinu Rešetari čini sedam
naselja: Rešetari, Adžamovci, Brđani, Zapolje, Bukovica, Drežnik i Gunjavci.
S prometno-zemljopisnog gledišta Općina
Rešetari ima vrlo povoljan položaj, jer se
nalazi se na koridorima važne prometne
infrastrukture državnih i županijskih cesta
i magistralne željezničke pruge. Ovakvim
položajem, uz vrlo kvalitetne i brze prometne pravce, prostor općine prelazi u
sferu utjecaja Zagreba kao središnje točke
RH s jedne strane, županijskog središta
Slavonskog Broda s druge strane te relativno ograničenog utjecaja teže dostupnog
regionalnog centra Grada Osijeka.
Na području općine djeluju dvije župske
zajednice u Rešetarima i Zapolju. Također
djeluju i dvije matične osnovne škole u
Rešetarima i Adžamovcima. Od udruga u
općini djeluje nekoliko sportskih udruga,
dva kulturno umjetnička društva i dvije
lovačke udruge. KUD “Rešetari” u suradnji
Načelnik Općine Rešetari Zlatko Aga
s općinom i posredstvom Hrvatske matice
iseljenika njeguje izuzetno dobre odnose s
Hrvatima u inozemstvu. U općini djeluju tri
vatrogasna društva, a nositelj vatrogasnih
aktivnosti je DVD Rešetari, osnovano 1930.
godine.
Nositelji privrednih aktivnosti su privatna
poduzeća i niz obrtničkih, ugostiteljskih,
prijevozničkih i trgovačkih radnji. U
Rešetarima se nalazi Tvornica kože “Psunj”
koja je počela s radom 80-tih godina prošlog
stoljeća. Od ukupno 5500 ha poljoprivrednog zemljišta, obradivo je 3018 ha.
Stanovnici Općine Rešetari dali su svoj
obol pobjedi u Domovinskom ratu, nažalost
uz velike žrtve, jer su brojni mještani
položili živote na oltar Domovine. Nakon
velikosrpske agresije, dolazi do velikih migracija stanovništva uzrokovanih ratnim prilikama. Nakon završetka Domovinskog rata,
područje Općine Rešetari našlo se na putu
oporavka, kako u gospodarskom tako i socijalnom smislu.
U tijeku 15 godina od ustroja općine
izgrađena je školska sportska dvorana u
Rešetarima, dograđena je i adaptirana
zgrada osnovne škole u Adžamovcima, obnovljena je mreža javne rasvjete u naselji-
ma, izgrađena su četiri repetitora za prijem programa HRT-a, uređena groblja na
području općine, izgrađena je zgrada za
potrebe vrtića i ambulante u Rešetarima,
obnovljena je telefonska mreža i izgrađene
su tri telefonske centrale (Rešetari, Zapolje, Gunjavci), i mnogo drugoga.
U budućnosti najvažniji zadaci su: formiranje stambeno-poslovne zone i zone male
privrede, razvijanje industrije u pojasu
uz autocestu, izgradnja sustava odvoda
otpadnih voda, vodoopskrbnog sustava i
plinifikacije općine. Sve to je preduvjet za
razvoj gospodarstva na području općine,
a samim time i otvaranje radnih mjesta
čime bi se smanjio odlazak mladih izvan
Hrvatske, ali i Općine Rešetari koja bilježi
smanjenje broja stanovnika između dva
posljednja popisa.
KANFANARSKI LIST
13
DOGAĐAJI
DVD KANFANAR USELIO U SVOJE PRO
Kanfanar
S pokazne vježbe kanfanarskih
vatrogasaca
DVD Kanfanar je ponovno je
osnovan 2002. godine i već
desetljeće “kuburi” s prostorom
za djelovanje. Nakon nekoliko
priručnih prostora, odlučeno je
da se vatrogasni dom izgradi na
posve novoj lokaciji, što je sada i
realizirano
Z
adnjeg dana proslave Dana općine
Kanfanar otvoren je na Pinkolici
novi vatrogasni dom, izgrađen za potrebe
Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kanfanar.
Otvorili su ga zapovjednik DVD-a Danijel
Bastijančić i općinski načelnik Sandro
Jurman koji je tom prigodom vatrogascima
predao novu opremu, dar Općine.
Otvaranju je prethodila svečanost i
mimohod vatrogasaca od središnjeg Trga
Marca Zelca do Pinkolice, predvođen
svirkom limene glazbe Mon Perin iz Bala
i najmlađim članovima KUD-a Dvigrad.
Kanfanarski vatrogasci su za ovu prigodu
izveli nekoliko pokaznih vježbi. Događaju
od velikog značaja prisustvovao je i velik
broj građana Kanfanarštine, i njihovi gosti:
predstavnici Javne vatrogasne postrojbe
iz Rovinja i okolnih društava te DVD-a
Adžamovci iz prijateljske općine Rešetari.
Povorka prema
Pinkolici
Kako se gradio vatrogasni Dom
P
rojektant vatrogasnog doma je inž.
Zvonimir Vojnić iz “Nezactium” d.o.o.
iz Pule. Dom se gradio duže vrijeme, a sve
zbog problema s ishodovanjem dozvola sjeća se tajnik DVD-a Dalibor Bastijančić. Prvo je bio problem u prostornom planu jer
je pisalo da svaka društvena prostorija mora
imati i sklonište. To je uklonjeno time da je
Općina dala autentično mišljenje da objektu
ne treba sklonište, pa smo dobili lokacijsku
dozvolu i potvrdu projekta. Nakon što
smo počeli graditi vidjeli smo da nemamo
dovoljno financijskih sredstava za cijeli
projekat, jer on stoji ukupno 2,5 milijuna
kuna. Tada smo tražili izmjenu lokacijske
14
KANFANARSKI LIST
dozvole odnosno potvrde glavnog projekta
na tri faze, tako da za svaku možemo dobiti
uporabnu dozvolu. Sada smo dakle završili
prvu fazu, izgradnju tri garaže, kotlovnice i
sanitarnih prostorija. Za prvu fazu nam je to
dovoljno. Iznos koji smo uložili je oko 800
tisuća kuna, a to su prvenstveno sredstva
ušteđena od prijenosa sa strane Područne
vatrogasne zajednice Rovinj i dio od Općine
Kanfanar. Trenutno prikupljamo ateste i
dokumentaciju za uporabnu dozvolu, koja bi
trebala stići do kraja prvog tromjesečja ove
godine. Uoči sezone objekt će biti u funkciji
a mi spremni za sve intervencije.
Predsjednik DVD-a Zoran Živolić je ovom
prigodom rekao da je izgradnjom doma
riješen najveći problem ove udruge koja je
do sada djelovala u skučenom i dislociranom
prostoru za smještaj vozila i ostale opreme,
što je dovodilo u pitanje kvalitetu i sigurnost
djelovanja. On je ukratko opisao put do
izgradnje doma i zahvalio donatorima
Kamenu Pazin, Bouyguesu i TDR-u.
Vatrogasni
dom
po
najmodernijim
standardima sa svom popratnom infrastrukturom raspolaže korisnim pro-storom
od 160 kvadrata, u kojemu su garaža za
smještaj vozila i opreme, uredi, kuhinja,
sanitarni čvor i kotlovnica. Za njegovu
gradnju do sada je utrošeno 800 tisuća
kuna, a izgradila ga je zadruga Gramont iz
Pule.
DVD Kanfanar je ponovno je osnovan
Događaju je prisustvovao je velik broj građana
Kanfanarštine
OSTORIJE NA PINKOLICI
dobio Vatrogasni dom
Svečano je bilo na otvorenju
vatrogasnog doma
2002. godine i već desetljeće “kuburi” s
prostorom za djelovanje. Nakon nekoliko
priručnih prostora, odlučeno je da se
vatrogasni dom izgradi na posve novoj
lokaciji, što je sada i realizirano.
- Danas DVD ima opremljenih 20-ak
članova, školovana, zdravstveno sposobna
i operativna, a cijeli DVD broji ukupno oko
50-ak članova. Uz vatrogasne dočasnike
imamo bolničare, tehničare za dišne
aparate i tehničke intervencije, ronioce
i tri voditelja intervencija s položenim
javnim ovlastima. Trenutno imamo još 8-9
novih zainteresiranih budućih članova, koji
će ići na polaganje ispita za vatrogasce,
tako da uskoro očekujemo nove članove,
a u dogovoru sa Školom osnovat ćemo i
vatrogasnu mladež - rekao nam je Dalibor
Bastijančić.
IZLOŽBA O VATROGASTVU U GALERIJI MALENICA
Povijest DVD-a s prekidima
P
ovodom 10. obljetnice formiranja
kanfanarskog DVD-a, uz Dan općine
u galeriji Malenica otvorena je izložba
“Vatrogastvo
u
Kanfanaru”.
Povod
izložbi bila je 10. obljetnica formiranja
kanfanarskog DVD-a, koji je nakon stanke
od 34 godine ponovno osnovan 2002.
godine. Draž izložbi dale su stare fotografije
prvobitnog vatrogasnog društva osnovanog
1950., koje je u kontinuitetu djelovalo do
1968. godine. Većim dijelom sačuvao ih je
Mario Jelovac, kojemu su na izložbi uručili
prigodnu plaketu.
Do osnivanja vatrogasnog društva došlo je
nakon velikog požara u kojem je 1947. uz
današnji Trg Marca Zelca nestala velika
zgrada Locanda. Pod dojmom tog požara osnovano je vatrogasno društvo koje je okupilo
velik broj Kanfanaraca.
Na izloženoj fotografiji u Malenici nalazi se
70 članova društva, od kojih neki nisu ni
identificirani. Među prepoznatima je i prvi
komandir kanfanarskih vatrogasaca Tone
Križman, zatim tajnik tadašnje Općine
Kanfanar Tone Brščić, koji je odradio
tehnički dio osnivanja društva.
U potrazi za poznatima
sa starih fotografija
Kanfanarski
DVD je nakon
stanke od 34
godine ponovno
osnovan 2002.
Prvobitno
vatrogasno
društvo
osnovano nakon
velikog požara
1947. godine
Otvorenje izložbe o
vatrogastvu u Malenici
Prema sjećanjima Marija Jelovca, oprema
tadašnjih vatrogasaca bila je skromna, a
najviše se gasilo priručnim sredstvima.
Ipak, puno se vježbalo, pa se iz izloženih
požutjelih fotografija može vidjeti kako su
se vatrogasci spretno penjali na krovove
kuća i spašavali ugrožene. Izložena je
i sačuvana oprema starog vatrogasnog
društva, uključujući i veliku ručnu pumpu,
koja se čuva u sjedištu Javne vatrogasne
postrojbe u Rovinju.
KANFANARSKI LIST
15
D O G A Đ A J I
NAKON 20 GODINA MIROVANJA INICIJATIVOM MJEŠTANA MARIĆA
Obnovljena Marićanska fešta
Skupina mladih Marićana, uz pomoć prijatelja iz Kanfanara i okolice organizirali su cjelodnevni program,
bogat sportskim sadržajima isto kao i gastro ponudom uz pokroviteljstvo Općine Kanfanar
M
arići su selo malo puno dice ali svi
mladići, tu se vajka ilo, pilo, tu se
vajka i kantalo i hodilo doma pijano....”
tako počinje Marićanska himna, i napokon,
nakon 20 godina “pauziranja”, 21.7.2012.
godine su mladi Marićani opet organizirali
Marićansku feštu di se “...ilo, pilo, kantalo
i (u ranim jutarnjim satima) došlo doma
pijano”.
Najmlađi došli na svoje natjecali su se u raznim igrama
Skupina mladih Marićana, uz pomoć
prijatelja iz Kanfanara i okolice organizirali
su cjelodnevni program, bogat sportskim
sadržajima isto kao i gastro ponudom uz
pokroviteljstvo Općine Kanfanar.
Ideja je nastala u kumpaniji mladih
Marićana, čiji je član, ujedno i vijećnik
Općine Kanfanar, Sebastijan Marić predložio
načelniku Sandru Jurmanu da se oživi
stara tradicija Marićanske fešte. Nakon
načelnikovog pozitivnog prihvaćanja ideje,
kumpanija je angažirala sve svoje sumještane
i prijatelje kako bi organizirali feštu koja je
“mirovala” 20 godina.
Službeno otvaranje
Uslijedilo je puno sastanaka, na sreću
mladih koji su se na istima okupljali (svi
znamo da je svaka škuža dobra za druženje),
na kojima se dogovaralo oko sportskih
sadržaja, te gastro ponude, trebalo je pronaći
i sponzore, te band koji će se pobrinuti za
dobar štimung.
Sve je napokon dogovoreno, sponzori su
pronađeni te je odlučeno da će se snimiti
reklama za taj događaj. Ovim se putem želimo
zahvaliti dragom prijatelju Ediju Maružinu
– Gustafu, za odlično snimljenu reklamu
“FEŠTA DE FEŠTA” kojom smo pozvali sve
ljude voljne zabave da nam se pridruže.
Nažalost početkom tjedna su vremenske
prognoze malo pokvarile entuzijazam, ali
se organizatori nisu dali smesti. Osvanula
je i subota, nažalost oblačna. Od rana jutra
Marićani su nakon dvadeset godina
svoju obnovljenu tradiciju proslavili do
ranih jutarnjih sati
16
KANFANARSKI LIST
su svi bili u akciji oko dovršavanja zadnjih
sitnica.
Čast “službenog otvaranja” fešte u 14:00
sati pripala je boćarima igrom “Trojke”.
Sudjelovale su ekipe Marići, Ladići, Sošići,
Šorići-Putini, Kanfanar i Funtana.
U 15:30 sati su najmlađi došli na svoje.
Natjecali su se u raznim tradicionalnim
igrama, poput “Utrka s jajem (svježim)
u žlici”, te “Skakanje u šakucu (vreći)”
i najboljima su podijeljene medalje. U
18:00 sati je krenula biciklistička utrka,
(u isto je vrijeme, nažalost, krenula i kiša),
u organizaciji biciklističkog kluba “AXA”
Kanfanar – Bale-Valle – Svetvinčenat. U
19:00 sati su veterani rukometnih ekipa
Marića i Kanfanara sportske aktivnosti priveli
kraju.
Bez jela s roštilja
U 20:30 sati, nakon pozdrava načelnika
Sandra Jurmana, uslijedila su priznanja i
podjela pehara i medalja svim sportašima
koji su iste zaslužili.
Prvo su nagrađeni biciklisti, koji su
vozili kružnom stazom obližnjim poljskim
putevima te kroz selo Marići. Vozili su sedam
krugova ukupne dužine 21 km. U muškoj
kategoriji prvo je mjesto pripalo Riječaninu
Ivici Biondić iz BBK “Kvarner”, drugo
Mariu Pustijanac iz KBBXS “Adrenalina” iz
Pule, dok treće Simonu Krizmaniću članu
MTB “ISTRA PAZIN”. U ženskoj kategoriji
prvo je mjesto osvojila Nataša Despinić
BK-CC “AXA”, drugo Gracijela Hrastić BKCC “AXA”, a treće Samanta Memedović iz
Rovinja.
Uslijedila je podjela plaketa rukometnim
klubovima. Plaketa za RK “Marići”
dodijeljena je veteranu Mariju Mariću-Čiku,
a za RK “Kanfanar” veteranu Branku Vicelu.
Zadnji, ali ne manje važni, bili su boćari
kojima su podijeljeni pehari. Prvo je mjesto
pripalo ekipi Funtane, drugo Ladićima, treće
Sošićima i četvrto Kanfanaru. Za najboljeg
izbijača proglašen je Neven Laković iz
Funtane, dok za najboljeg koštadura Marino
Franinović iz Kanfanara, bolje poznat kao
Šinjor.
Dok su se djelili pehari i plakete svi su mogli
uživati u odličnim gastro specijalitetima
za koje su se pobrinuli glavni kuhari Drago
i Nikola Marić (Pašta “Klara”). Treba
napomenuti da je to jedna od rijetkih, ako ne
i jedina fešta u Istri na kojoj nisu ponuđena
jela s roštilja. Mogli su se kušati fuži s
tartufima, pljukanci s rokulom i pancetom,
pasutice s bakalajem te njoki s boškarinom i
sve po simboličnim cijenama.
Sponzori
Pokrovitelj Marićanske fešte bila je Općina
Kanfanar a glavni sponzor bila je Klara Marić,
koja nas je opskrbila odličnom paštom za bogatu
gastro ponudu. Drugi sponzori su bili Alden –
Baderna (bakalaj), Pisinium (panceta), Jamnica
Veterani rukometnih ekipa
Marića i Kanfanara
i Velepromet (pića), Grafika Režanci (plakati,
cjenici, zahvalnice, graviranje na pehare i
medalje). Zahvale idu i Wats-u (električni
radovi), te obrtu Jero – Rovinj koji je izradio
majice za sve dečke koji su bili zaposleni na
štandovima ića i pića a oni su: Anton Modesto,
Manuel Marić, Kristijan Marić, Toni Marić, Ivan
Červar, Roman Filić, Marko Marić, Danijel Vičić,
Igor Marić, Nikola Marić, Mate Matijaš, Aron
Černja, Ivan Marić i Sebastijan Marić.
Za štimung i ples mnogobrojnih posjetitelja
(s obzirom na vremenske (ne)prilike) pobrinuli
su se članovi Rekonstrukcija Banda koje je
nažalost prekinuka kiša. Ista međutim, nije
smela vesele Marićane koji su nakon dvadeset
godina svoju obnovljenu tradiciju proslavili do
ranih jutarnjih sati.
Luana MARIĆ
STRELJAČKI KLUB SAGITAR I NOVA STRELJANA U SOŠIĆIMA
Druga legalizirana streljana u Istri, šesta u Hrvatskoj
Streljana za gađanje letećih
meta u Sošićima tako je postala
druga u Istri i šesta u Hrvatskoj
koja ima rješenje Ministarstva
unutrašnjih poslova
Radna akcija članova kluba na krčenju šume
Članovi su kluba “SAGITAR” osvojili su razna odličja na takmičenjima diljem Istarske županije
U
Za legalizaciju streljane bilo je potrebno istu
ograditi mrežom visine 2 metra i postaviti tabele
upozorenja
svibnju 2012 god. Streljački klub
“SAGITAR” iz Kanfanara poslao je na
adresu MUP-a zahtjev za legalizaciju streljane za leteće mete, koja se nalazi blizu
mjesta Sošići. Streljana je opremljena novim
automatskim strojem za izbacivanje letećih
meta koji je montiran u travnju 2012. godine. Za legalizaciju streljane bilo je potrebno
istu ograditi mrežom visine 2 metra i postaviti tabele upozorenja. Radove smo izvodili
sami i uz pomoć sponzora koji su pomogli
u nabavi stupova i žičanog pletiva. Tako da
je već u kolovozu streljana bila pregledana
od komisije MUP-a te smo uskoro dobili i
rješenje za “civilno strelište” i odobrenje za
voditelje istoga.
Streljana za gađanje letećih meta u
Sošićima je tako postala druga u Istri i šesta
u Hrvatskoj koja ima rješenje Ministarstva
unutrašnjih poslova. Time je Općina Kanfanar bogatija za još jedan legalizirani športski
objekt.
Članovi su kluba “SAGITAR” bili aktivni
te su osvojili razna odličja na takmičenjima
diljem Istarske županije. U planu aktivnosti
za 2013. godinu je izrada nastrešnice za
strijelce, uređenje okoliša, parkinga te organiziranje treninga i takmičenja. Cilj nam
je da nam se u 2013. godini jedan senior i
jedan junior plasiraju na državno prvenstvo.
Rino ČEKIĆ
KANFANARSKI LIST
17
SPORT
PRVI MEMORIJALNI TURNIR LEGENDI
U sjećanje na Šimu, Armanda,
Sinišu i Serđa
Na prvom Memorijalnom turniru
sudjelovale su četiri ekipe
U rujnu je odigran prvi Memorijalni
rukometni turnir veterana pod
nazivom Memorijal Legendi. Namjera
je i želja da turnir bude jednom
godišnje i tradicionalan
Lijepim riječima i pozdravima obitelji
i svim nazočnima obratio se i Sandro
Jurman načelnik Općine koja je ujedno
i pokrovitelj turnira. Uputio je riječi
pohvale organizatorima i naglasio kako je
Općina uvijek stajala i stajati će iza takvih
karakternih priredbi.
Fotografije četvorice nekadašnjih
igrača koji su nas napustili u ranoj
fazi svojih života
N
akon više od 20 godina lani se po
prvi puta nije održao tradicionalni
rukometni turnir veterana u sklopu programa
Jakovlje. Nije se međutim odustalo od
turnira, nego je Odbor rukometnog kluba
Kanfanar- Marići donio odluku da se turnir
održi van programa Jakovlje. Razlog tomu
je što se u znak sjećanja i zahvale prerano
umrlih članova kluba željelo da turnir
postane Memorijalni.
Tragom te inicijative u rujnu prošle godine
odigran je prvi Memorijalni rukometni turnir
veterana pod nazivom Memorijal Legendi.
Namjera je i želja da turnir bude jednom
godišnje i tradicionalan.
Turnir se igrao u večernjim satima, a
sudionici su bili veterani iz Buja, Kaštelira,
Rovinja te domaćin Kanfanar-Marići.
Krenuvši sa centra dat je znak za minutu
šutnje na sjećanje i zahvalu svim preminulim
članovima matičnog kluba.
Po završetku odigranih utakmica, domaćin
je u Domu mladih za sve sudionike turnira
BOĆARSKI TURNIR “ŠISTOVA 2012.”
i goste organizirao večeru, a ono što treba
istaknuti je da su na turniru bili nazočni
članovi obitelji preminulih rukometaša te da su
pomogli u kompletnoj realizaciji.
Kroz sve godine preminulo je više članova
kluba, a u prostorijama Doma mladih izložene
su slike četvorice njih koji su nas napustili u
ranoj fazi svojih života.
Šime Marić 1955.-2006.
Armando Červar 1955.-2008.
Siniša Banko 1965.-2010.
Serđo Meden 1951.-2011.
Nakon večere predsjednik kluba domaćina
Edi Mišan pozdravio je sve goste, a posebno
članove obitelji. Naglasio je kako je naša
općina premala da bi u tako kratkom vremenu
mogla izgubiti tako veliki broj ljudi u ranoj
životnoj dobi što zbog iznenadnih bolesti, što
zbog saobraćajnih stradanja. Za svakog od njih
posebno, opisao je njihov životni put i njihovu
sportsku karijeru. Na kraju naglasio je kako je
svatko od njih na svoj način upravo Legenda,
kako za mjesto tako i za rukometni klub.
povodu tradicionalne pučke fešte u
Baratu je odigran tradicionalni, peti
po redu, boćarski turnir “Šistova 2012.”.
Turnir je, pod pokroviteljstvo Općine
Kanfanar, odlično organizirao domaći BK
Barat. Kako su prijavljena rekordna 52 para,
među kojima je bio i dobar broj prvoligaških
igrača iz istarskih klubova, turnir se, osim
u Baratu gdje je održana završnica, igrao
KANFANARSKI LIST
Nakon podijeljenih nagrada i upućenih
riječi druženje sudionika, kako to i priliči,
nastavljeno je do kasno u noć.
Edi MIŠAN
U ime pokrovitelja prisutne je pozdravio načelnik
Općine
Nastupila rekordna 52 para
U
18
Na kraju, domaćin se pobrinuo i za
nagrade sudionicima turnira. Pehare
po osvojenim mjestima dobile su sve
ekipe, a veliki prijelazni pehar na prvom
Memorijalnom turniru Legendi pripao je
domaćinu, veteranima Kanfanar-Marića.
Najbolji golman bio je Valter Agarinis iz
Buja, a najbolji igrač turnira je bio iz redova
pobjednika Denis Radović.
i na boćalištima u Sv. Lovreču, Ladićima,
Selini, Marićima, Sošićima i Vidulinima.
U finalnom dvoboju koji se od početka do
kraja igrao “punat za punat” i koji je odlučen
doslovno u zadnjem bacanju pobijedio je par
porečke Istre, Nikola Hrelja i Elvis Smolica.
Oni su sa 9:7 svladali Marina Krizmanića
iz Trio-Usluge i Sandra Jurmana iz Sošića.
Boris VIDULIN
Svaki dan s vama
Kanfanar, Burići 3 • Tel. 052/825-101 • Tel/fax 052/825-351
KANFANARSKI LIST
19
OP O
S
ĆR
I NT A
RAZGOVOR: DAMIR BURIĆ, HRVATSKI VATERPOLO REPREZENTATIVAC, ZLATNI OLIMPIJAC I NAJISTAKNUTIJI SPORTAŠ PORIJEKLOM S
PODRUČJA OPĆINE KANFANAR
Div iz bajke
o vaterpolu
Relativno sam se kasno počeo baviti vaterpolom a tek sa 17
godina počeo ozbiljno trenirati. Odlučio sam se za taj put i
ispalo je puno bolje nego što sam očekivao.
O
svojio sam s reprezentacijom Europsko zlato i srebro, Svjetsko zlato i dvije
bronce i Olimpijsko zlato, Svjetsku ligu i srebro u Svjetskom kupu. Što se tiče klubova,
prvenstvo i Kup Hrvatske s Mladosti, dvaput
prvak Europe i osvajač Superkupa Europe
s Pro Reccom, kaže na početku razgovora u
dvije rečenice Damir Burić, nadimkom Bura,
hrvatski vaterpolo reprezentativac, olimpijac
i najistaknutiji sportaš porijeklom s područja
Općine Kanfanar. Div sa 205 centimetara i
118 kilograma. Barakuda za najzahtjevnije zadatke. Najbolji vaterpolo bek na svijetu.
- Ja sam 1980. godište, a vaterpolom sam
se počeo baviti relativno kasno, sa 14 godina
u rodnoj Puli, i to sasvim slučajno. U početku
sam trenirao rukomet, ali sam zbog povrede
ruke krenuo na terapiju plivanja, baš u vrijeme
osnivanja vaterpolo kluba, i tako je sve počelo.
S tim da je do moje 17-te godine to bilo dosta
rekreativno treniranje, jer preko zime nema
bazena u Istri i Puli. “Klik” se dogodio kad
sam u trećem srednje boravio preko ljeta u Rijeci i tamo trenirao s “Primorjem”. Opazio me
trener Tonković i pozvao me da se priključim
Riječanima, i ja sam tako tek sa 17 godina
počeo ozbiljno trenirati. Ali je zato napredak
bio strelovit. Već sa 18 godina igrao sam u prvoj momčadi “Primorja”.
Odlučio sam se za taj put, da si dadem šansu
u tom sportu. I ispalo je puno bolje nego što
sam očekivao. Već 2003. bio sam pozvan u
reprezentaciju gdje smo osvojili europsko srebro u Kranju.
20
KANFANARSKI LIST
Podrška roditelja?
- Ona je zaista najbitnija, sa 17 godina nisam
mogao sam odlučiti hoću li ići u Rijeku i nastaviti s tim sportom.
Planiram se vratiti u Prikodragu
Koliko si klubova promijenio?
- Pa nisam baš puno. Počeo sam tu u Puli,
pa sam igrao sedam godina u Primorju, četiri
godine u Mladosti, tri godine u Pro Reccu u
Italiji i sada igram za Radnički iz Kragujevca.
Odlučio sam to nakon što je najbolji svjetski
klub Pro Recco ostao bez glavnog sponzora i
istupio iz Eurolige. Procijenio sam Radnički
kao ambiciozan klub, iza njih je stao grad,
imaju novi bazen i poznajem igrače jer sam s
nekima već igrao u istoj ekipi.
Burići su iz Barata? Planiraš se na neki način
vratiti, ulagati?
- Da, planiram se vratiti u Prikodragu i ovdje
osigurati egzistenciju. Od ovog sporta se ne
može zaraditi dovoljno za cijeli život, ali ono
što sam uspio staviti sa strane želio bih uložiti
u selo gdje su moj nono i nova rođeni. Želio
bih se baviti seoskim turizmom, i na taj način
zadovoljavam dvije-tri stvari. Vraćam se mjestu gdje su potekli moji nonići, ostajemo tamo
odakle jesmo na način da si pokušam osigurati
budućnost, da bih mogao normalno živjeti nakon karijere.
Obiteljska situacija?
- Dakle, imam sina od pet meseci, pa supruga i ja najviše vremena posvećujemo njemu.
Moja karijera može još trajati Damir Burić
Tražio sam predah od reprezentacije
Koliko još može trajati tvoja karijera?
- Pa vjerojatno nekih pet-šest godina. Karijera vaterpolo igrača može trajati do 35-36
godina a ima iznimaka koji traju i duže, ali to
su rijetki primjeri. U vaterpolu je strašno bitan
voljni moment, jer se tu trenira puno više nego
u drugim sportovima, dvaput na dan cijele
sezone, a trebaš imati i sreće da te mimoiđu
ozljede.
Za tebe se može reći da si jedan od najboljih
ako ne i najbolji svjetski bek?
U izboru Večernjeg lista Damir
Burić proglašen je najboljim
hrvatskim vaterpolistom u
2010. godini
Damir s ocem Steliom i načelnikom Sandrom
Jurmanom
napraviti u životu, recimo završiti fakultet.
Naravno da ne možeš. Mislim, imam ja i Višu
trenersku školu, ali neozbiljno je na to računati
u Istri koja nema zimskog bazena.
O Ratku Rudiću
Želio bih se baviti seoskim turizmom, uložiti u selo gdje su moj
nono i nova rođeni, i na taj način pokušati osigurati budućnost,
da bih mogao normalno živjeti nakon sportske karijere
- Tako govore. Činjenica je da sam igrao u
najboljim svjetskim ekipama, u trofejnoj reprezentaciji, upravo na toj poziciji.
Ti i reprezentacija. Jesi li nakon Olimpijskog
zlata u Londonu “zamrznuo” svoje sudjelovanje u reprezentativnim akcijama?
- Pa, tražio sam razgovor s novim izbornikom,
kao i Miho Bošković, da mi se omogući godinu dana pauze zbog obaveza, ponajviše
završavanja fakulteta koje se produžilo na sto
godina studiranja - na Ekonomiji mi je ostalo još par ispita i ne mogu više otezati sa
završetkom studija. Mislim da zapravo ovu
godinu neću igrati za reprezentaciju, Svjetsko
prvenstvo je na ljeto, a dalje ne znam što će
biti. Takvih primjera pauziranja bilo je puno,
recimo Tamas Kasas koji je igrao sa mnom, nakon Olimpijade 2008. nije nastupao tri godine
za Mađarsku, pa je igrao na Olimpijadi u Londonu. Čovjek se jednostavno zasitio... Onaj tko
kaže: “A, ne želi igrati za reprezentaciju” taj
ne zna da su to dva mjeseca krvavih priprema,
s dva treninga dnevno. To pomnožite sa deset
godina pa vidite koje je to mentalno i fizičko
trošenje i da li imaš mogućnosti još nešto
Osvojio si valjda sve što se moglo. Često pitaju sportaše što im je najdraže?
- Pa ovo zadnje, u svakom slučaju,Olimpijske
igre u Londonu. Olimpijske igre su najveća
moguća stvar koja se može osvojiti u bilo kojem sportu, pa i u vaterpolu.
Ratko Rudić. Atila Bič božji. Kako ga
doživljavaš, pa i sada kada je odlučio povući
se s klupe reprezentacije?
- Zahtjevan trener. U početku nije baš išao taj
odnos s reprezentacijom. Dok se malo-pomalo
nismo navikli na taj njegov način razmišljanja
i rada, i dok i on nije malo promijenio svoje
stavove. I kasnije kada smo se ukomponirali,
bilo je zadovoljstvo raditi.
Tko se trebao više prilagoditi, Rudić igračima
ili vi njemu?
- Mislim da je to bilo obostrano. Veličina
jednog trenera je da se uspije prilagoditi ekipi
koju ima, i njegova najveća pozitivna strana
psihološka priprema ekipe za vrijeme treninga
i za vrijeme utakmica, kao i njegova mirnoća
za vrijeme natjecanja, što mnogi treneri nemaju. Tu mirnoću je prenio na ekipu.
Burić: Mislim
da ovu godinu
neću igrati za
reprezentaciju
Svaka reprezentativna akcija su zapravo dva mjeseca krvavih
priprema, s dva treninga dnevno. To pomnožite sa deset
godina pa vidite koje je to mentalno i fizičko trošenje
KANFANARSKI LIST
21
KULTURA
16. SUSRET KANTADURA “ZAKANTAJMO ISTRIJANSKE KANTE”
Atmosfera u
Baratu
Istarska tradicija
Na susretu u Baratu je nastupilo pedesetak ljubitelja i
njegovatelja istrijanske kante na tanko i debelo
T
radicionalni 16. susret istrijanskih kantadura “Zakantajmo
istrijanske kante” održan je u subotu 8. rujna 1012. Devetu
godinu zaredom ova manifestacija održava se u Baratu pod pokroviteljstvom Općine Kanfanar. Jedina je to manifestacija koja okuplja
sve istarske narodne pjevače “na tanko i debelo”, s ciljem očuvanja
i njegovanja istarskog tradicijskog pjevanja.
Na susretu je nastupilo pedesetak ljubitelja i njegovatelja istrijanske kante na tanko i debelo, a koja je - kao dvoglasje tijesnih intervala 2010. godine u Abu Dhabiju upisana i na UNESCO-vu svjetsku listu nematerijalne kulturne baštine. Sandro Jurman, načelnik
općine Kanfanar, koji je otvorio susret, naglasio je da je pjevanje
ZNANSTVENI SKUP U GALERIJI MALENICA
Crtice iz povijesti
Kanfanarštine
C
rtice iz povijesti Kanfanarštine,
bio je naslov znanstvenog skupa
u organizaciji udruge Dvegrajci, koji se
održao u sklopu Dana općine Kanfanar.
O zanimljivoj prošlosti ovog područja u
galeriji Malenica u Kanfanaru govorili su
Ante Matan, Anton Meden, Marko Jelenić
i Martina Barada, a pročitan je i rad Željka
Bistrovića.
Marko Jelenić, profesor povijesti, govorio
je o Kanfanarštini 1811.godine kada se
zbog velike hladnoće i nedostatka hrane
u Europi, pa tako i ovdje, dogodila kriza
velikih razmjera.
O Limskom kanalu, odnosno porijeklu
njegovog naziva, govorio je Ante Matan,
22
KANFANARSKI LIST
Najmlađa sudionica
sedmogodišnja Emili Radović zakantala je u pratnji brata Danijela
na roženici
vjerojatno jedna od najugroženijih istarskih tradicija, a ovaj susret
koji se udomaćio u Baratu devetu godinu za redom, pokazuje kako
se u i Istri tradicija vrednuje te da će se kanat zahvaljujući ovom
susretu i održati.
Program susreta obogatili su popratnim sadržajima među kojima
izdvajamo nastup najmlađe skupine KUD-a Dvigrad iz Kanfanara
koji su zaplesali balun i sette passi.
Martina
Barada
predstavila
je povijest
obnove
Dvigrada
profesor latinskog jezika, koji je zaključio
da se gotovo sa sigurnošću može reći da
porijeklo nema veze s latinskom riječi
limes (granica). Najvjerojatnije je stoga da
porijeklo imena zapravo dolazi od limus što,
između ostalog, znači i blato, pa bi naziv
Portus Lemi značio zapravo blatni porat.
Martina Barada, iz Konzervatorskog
odjela u Puli, je u kratkim crticama
predstavila povijest obnove Dvigrada, koja
se sustavno počela događati od 1999.
godine. Najznačajnije su se intervencije
dogodile u crkvi svete Sofije, koja je i
popločana, a arheolozima je bio zanimljiv
i objekt u neposrednoj blizini crkve koji je
najvjerojatnije bio gradska palača.
Predavači Ante Matan, Martina Barada, Anton
Meden i Marko Jelenić
MARIJA DO MARIJE U MARUŽINIMA
Poli Marije počini
dušo moja
Č
etvrta zbirka pjesama “Kolana besid 4” s podnaslovom Marija do Marije predstavljena je na Marijadi u Maružinima, pod obnovljenom strehom društvenog
doma, čime su zapravo i započela zbivanja povodom dana Općine. Zbirku u izdanju
udruge Dvegrajci uredila je Marija Maretić, pogovor je napisao kanfanarski župnik
Antun Nižetić, naslovnicu s crkvom svete Marije od Sniga u Maružinima uredio je
David Meden a fotografije snimio Anton Meden, dok je recenzentica Milica Kranjčić
na skupu predstavila zbirku i svih devet Marija koje su zastupljene u zbirci.
Marijadu je prigodnim stihovima “Poli Marije počini dušo moja” otvorila Davorka
Flego. Za glazbeni dio bile su zadužene članice skupine Veteranke iz Pazina, a
novopridružena Marija - Marija Rojnić je zasvirala na mih.
Na skupu su svoje stihove predstavile Marija Kovač, Marija Maretić, Marija Palaziol, Marija Peruško, Marija Ribarić, Marija Rojnić i Marija Sošić, koja je ujedno bila
i moderatorica skupa, a u zbirci su zastupljene i Marija Banko te Marija Pogorilić.
Marijada - pod obnovljenom strehom društvenog doma
Naslovnica
“Kolana besid 4”
KONCERTI U DOMU MLADIH
Večer šansone i Klapa Motovun
N
ova sezona događanja u Domu mladih
započela je 8. studenog, gostovanjem
riječkog pjevača, skladatelja i književnika
Srđana Depola. U sklopu programa pod
nazivom “Večer šansone” izveo je šansone
Y. Montanda, Ch. Treneta, S. Reggiania,
G.Becauda, J. Brela u vlastitom hrvatskom
prepjevu i francuskom originalu, te vlastite
skladbe, za koje je napisao stihove, glazbu
i orkestraciju.
Mjesec dana kasnije 7. prosinca večernjim
koncertom predstavila se klapa Motovun,
jedna je od ponajboljih istarskih klapa, koja
je svoj nastup zabilježila i za Dan Općine.
Klapa se ovoga puta predstavila izvedbama
klasične dalmatinske klapske pjesme, obradom popularnih pjesama, te pjesmama
prilagođenima istarskoj pentatonici Dom
mladih bio je ispunjen do posljednjeg mjes-
KUD Dvigrad na
smotri u Vodnjanu
Klapa Motovun
ta i publika je doista uživala u izvedbama
ove popularne klape a veći dio koncerta i
zajedno sa njima pjevala.
U organizaciji Zajednice Talijana iz Vodnjana
i Talijanske Unije, pod pokroviteljstvom Grada
Vodnjana i Istarske županije, na dvanaestom
po redu Leron Međunarodnom festivalu
folklora među deset folklornih skupina
nastupio je iu KUD Dvigrad iz Kanfanara.
Festival je održan na vodnjanskoj placi.
KANFANARSKI LIST
23
JAKOVLJA
FOTO-STORY JAKOVLJA by DAVID MEDEN
To više nije samo Smotra
Događanja oko Jakovlje
trajala su čak četiri dana
Tko kaže da one ne
mogu orati
Utrka na
kronometar
N
ije se još dogodilo da u Kanfanarskom listu preskočimo događaj Jakovlje, tradicionalnu feštu Kanfanara i
Kanfanarštine, pa tako ni ovoga oputa
nećemo iznevjeriti tradiciju, premda je od
22. po redu Jakovlje prošlo pola godine.
Podsjetit ćemo vas na ta događanja, koja su
trajala čak četiri dana, okom kamere Davida
Medena.
U četvrtak 26. srpnja održano je finale
teniskog turnira Jakovlja open. U petak na
nogometnom igralištu ogledali su se veterani i seniori. U galeriji Malenica otvorena
je izložba lokalnih slikara Jelisavete Banko,
Ines Šabanović, Marka i Dušana Puhara.
U zabavnom dijelu programa nastupila je
riječka grupa Belfast Food.
Subotnji program 28. srpnja započeo je
biciklijadom, gađanjem glinenih golubova i
svetom misom. Na kanfanarskoj placi je uz
brojne štandove, na kojima su se nudila i
tradicionalna jela sa mesom istarskog goveda, organizirana prodajna izložba istarskih
suvenira. Na 22. po redu Smotre istarskih
volova sudjelovalo ih je 17, a četverogodišnji
Boškarin Marija Katarinčića iz Hriba
proglašen je najljepšim. Najteži je pak vol
desetgodišnji Boškarin Antuna Antunovića
iz Čabrunići kojem je izmjereno 1.150 kilograma, a najposlušniji trogodišnji Boškarin
Marija Udovičića iz Gospodi.
Nakon smotre su uz izvlačenja dobitnika
nagradne igre Glasa Istre najprije nastupili
KUD Dvigrad i njihovi gosti, a potom gost
večeri Goran Karan i Rekonstrukcija Band.
Tradicionalno, u ponoć Kanfanar je obasjao
vatromet.
U nedjelju je na rasporedu bila auto-utrka
na kronometar - 5. Nagrada Kanfanara.
Sudionici teniskog turnira Jakovlja open
24
KANFANARSKI LIST
U galeriji Malenica otvorena je
izložba lokalnih
slikara
volova
Oko javne vage
Mažoretkinje
KUD-a Dvigrad
Detalj s biciklijade
Belfast Food - momci u suknjicama
KANFANARSKI LIST
25
DJECA I MLADI
PROMOCIJA KNJIGE “BIŽI, BIŽI MAGLINA”
Sačuvani običaji
Kanfanarštine i
Žminjštine
Knjiga “Biži, biži
maglina” ima više od
200 stranica zapisa
Ova je knjiga nastala kao plod marljivog rada, radoznalosti i upornosti kanfanarskih đaka i
njihovih učiteljica
Nastup najmlađih folkloraša
KUD-a Dvigrad
Velik interes u Domu mladih
U
Domu mladih 23. studenog 2012.
pred
mnogobrojnom
publikom
predstavljena je knjiga “Biži, biži maglina”
čiji su autori učenici nižih razreda OŠ
Petra Studenca Kanfanar i učiteljice Melita
Damijanić i Ondina Kranjčić. Knjiga je to
zapisa o običajima, legendama i pjesmama
našeg kraja (Kanfanarštine i Žminjštine),
a upotpunjena je prigodnim ilustracijama
učenika škole. Prikupljena vrijedna građa
prikazuje dio tradicije Istre i posebno našeg
okruženja, a zapisi iz knjige sakupljani su
usmenom predajom i zapisani originalnim
jezikom govornika (najčešće nona i nonića),
pa knjiga sadrži i priređeni kanfanarsko –
žminjski rječnik s prijevodima na književni
jezik. Svoje su mjesto u knjizi pronašle i
nabrajalice (brojalice), potom uganalice
(zagonetke) i poslovice, kao i molitvice.
“Prvotna nakana da se tek zabilježi djelić
kanfanarske i žminjske prošlosti prerasla
je u knjigu formata “male bilježnice”
koja će se zasigurno nadopunjavati novim
spoznajama, rekla je recenzentica knjige
Pomoć za nabavku udžbenika
i školskog pribora
O
pćina Kanfanar i je ove godine
sufinancirala nabavku udžbenika i
školskog pribora za sve učenika OŠ Petra
Studenca Kanfanar. U školskoj godini
2012/13. naša osnovna škola ima 131
učenika. Odlukom Općinskog načelnika
učenicima nižih razreda dodijeljeni su
novčani bonovi u vrijednosti od 300 kuna,
a učenicima viših razreda u vrijednosti 400
kuna. Bonovi kupnju udžbenika i školskog
pribora realizirani su u prodavaonicama
Istarskih Knjižara u Puli Rovinju i Poreču
i te knjižara Libar u Poreč, u Žminju i
Rovinju.
26
KANFANARSKI LIST
dr.sc. Lina Pliško, dodavši da ova knjiga,
nastala kao plod marljivog rada, radoznalosti
i upornosti kanfanarskih đaka i njihovih
učiteljica, predstavlja i vrijedan projekt u
očuvanju lokalne tradicije te primjer kako i
najmlađi mogu tome doprinijeti.
Ovaj su događaj svojim nastupom obogatili
članovi školskog zbora, kao i najmlađi
folkloraši KUD-a Dvigrad. Knjiga je tiskana
u nakladi od 300 primjeraka, za što je
sredstva osigurala Općina Kanfanar.
Sufinanciranje
smještaja u
učeničkim
domovima
VREMEPLOV
PRVI PUT OTKAD POSJEĆUJE DJECU
Djed Božićnjak u Kanfanar stigao
padobranom
Iskočio je iz aviona...
...i doskočio s vrećom punom slatkiša
Z
a razliku od svih prijašnjih godina,
Općina je proteklog prosinca pristala na
molbu Djeda Mraza koji je želio u Kanfanari
sletjeti padobranom i darivati mališane. No,
na livadi ispred osnovne škole najprije je
djeci stigla obavijest da Djedica neće stići
do njih kako su se dogovorili jer ima pune
ruke posla, a kada je došao u Kanfanar prvi
put nije ih mogao naći, jer je očito došao
prerano.
Kad je već nestrpljenje bilo na vrhuncu
iz zraka je iskočilo nekoliko padobranaca
- tri su “promašila” označenu metu, a
posljednji je bio upravo Djed Božićnjak koji
je doskočio je s punom vrećom slatkiša.
Mališani su se u trenu okupili oko njega
i zgrabili bombone, a potom je uslijedilo
druženje u blagdanskom ozračju i podjela
paketa u školskoj dvorani.
O
pćina Kanfanar će počevši
od siječnja 2013. do kraja
školske godine sufinancirati 1/3
mjesečne opskrbnine učenicima
srednjih škola iz Općine Kanfanar,
a koji su smješteni u učeničkim
domovima. Kako je Općina
Kanfanar zajedno sa državom i
županijom i do sada sufinancirala
putne karte srednjoškolcima koji
putuju svakodnevno u mjesto
školovanja, ovom odlukom
Općinskog načelnika osigurana je
pomoć i onim učenicima srednjih
škola koji privremeno borave
u mjestu školovanja. Zamolbe
je potrebno dostaviti do kraja
siječnja 2013.
na radost brojnih mališana...
foto vijest
...glavna fešta bila je u školskoj dvorani
Druženje i igra povodom Dječjeg tjedna
Općina
Kanfanar i
Društvo „Naša
djeca“ Kanfanar
obilježili su
Dječji tjedan
u listopadu
organizirajući
druženje i igru
pod nazivom
„Kako su se
igrali naši
nonići, none,
didi i babe“.
Namjera je
bila upoznati
djecu s igrama
iz djetinjstva
njihovih djedova
i baka.
KANFANARSKI LIST
27