1,3-Dipolarna cikloadicija

L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio):
Trokomponentne Cu(I) katalizirane
klik-reakcije
499
DOI: 10.15255/KUI.2014.019
KUI-30/2015
Pregledni rad
Prispjelo 8. srpnja 2014.
Prihvaćeno 2. rujna 2014.
L. Krstulović,a* D. Saftić,b J. Matić,c M. Bajić,a i B. Žinić b
Zavod za kemiju i biokemiju, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu,
Heinzelova 55, 10 000 Zagreb
b
Laboratorij za supramolekularnu i nukleozidnu kemiju, Zavod za organsku kemiju i
biokemiju, Institut Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, 10 000 Zagreb
c
Laboratorij za studij interakcija biomakromolekula, Zavod za organsku kemiju i
biokemiju,Institut Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, 10 000 Zagreb
a
Sažetak
Cu(I) kataliziranim reakcijama sulfonil- odnosno fosforil-azida i terminalnih alkina nastaje intermedijar ketenimin
koji reagira s nukleofilima kao što su voda, alkoholi, amini, piroli ili indoli, pri čemu nastaju odgovarajući amidi,
imidati, amidini i supstituirani heterocikli, u jednom reakcijskom koraku. Te selektivne reakcije zbivaju se pri
blagim reakcijskim uvjetima (sobna temperatura, prisustvo zraka i vode), bez steričkog i elektronskog utjecaja
supstituenata na ishod reakcije.
Ključne riječi
Alkin, azid, klik-kemija, bakar, trokomponentna reakcija
Uvod
Pojam klik-kemija uveli su 2001. godine Sharpless, Kolb
i Finn,1 a podrazumijeva kemijske reakcije u kojima nastaju veze ugljikovih atoma s heteroatomima i u kojima
se brzo i pouzdano dolazi do produkata spajanjem više
manjih jedinica. Sharpless i sur. definirali su niz uvjeta koje
reakcija treba zadovoljiti da bi se smatrala klik-reakcijom:
široki raspon primjene, neškodljivi i lako uklonjivi nusprodukti, stereospecifičnost (ne nužno i enantioselektivnost),
jednostavni reakcijski uvjeti, neosjetljivost na vodu i kisik,
uporaba pristupačnih reagenasa i lako uklonjivih neškodljivih otapala, te nastanak stabilnog produkta u velikom
iskorištenju uz jednostavnu izolaciju metodama kao što su
kristalizacija i filtracija. Iako je teško navesti reakciju koja
zadovoljava baš sve navedene, gotovo idealne uvjete, u
posljednjih deset godina raste broj poznatih klik-reakcija.
Meldal i Sharpless 2001. godine u reakciju 1,3-dipolarne
cikloadicije azida 1 i terminalnih alkina 2 uvode bakar(I)
1
2
kao katalizator.2 Cu(I) katalizirana 1,3-dipolarna cikloadicija je mnogo brža od nekatalizirane Huisgenove3 cikloadicije, a odvija se pri temperaturama od 0 do 25 °C. Sterička i elektronska svojstva supstituenata ne utječu bitno
na tijek katalizirane reakcije. Reakcijom regioselektivno
nastaju 1,4-disupstituirani 1,2,3-triazoli 3 (shema 1) koji
su stabilni u hidrolitičkim i oksidoredukcijskim uvjetima te
pri visokim temperaturama. Cu(I) katalizirana 1,3-dipolarna cikloadicija azida i alkina (krat. CuAAC engl. Copper (I)
Catalysed Azide-Alkyne Cycloaddition) najzastupljenija je i
najpoznatija klik-reakcija čiju primjenu, osim u sintetskoj
organskoj kemiji, nalazimo i u medicinskoj kemiji4 i kemiji
materijala.5
Sudjelovanjem sulfonil- ili fosforil-azida u Cu(I) kataliziranim klik-reakcijama nastaje reaktivni intermedijar ketenimin koji može reagirati s različitim nukleofilima dajući imidate, amide, amidine i supstituirane heterocikle. Ovaj rad
daje uvid u mehanizam i raznovrsnost trokomponentnih
Cu(I) kataliziranih klik-reakcija.
3
Shema 1 – Cu(I) katalizirana azid-alkinska cikloadicija
Scheme 1 – Cu(I) catalysed azide-alkyne cycloaddition
*
Autor za dopisivanje: Dr. sc. Luka Krstulović
e-pošta: [email protected]
500
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
Mehanizam trokomponentnih
Cu(I) kataliziranih reakcija
Chang i sur. su 2005. godine prvi put objavili saznanja o
trokomponentnim Cu(I) kataliziranim reakcijama.6 Studijama koje su uslijedile, utvrdili su da se ovaj tip reakcija najvjerojatnije zbiva preko ketenimina nastalog in situ
reakcijom sulfonil-azida 4 i terminalnog alkina 2. Nastali
ketenimin podložan je adiciji različitih nukleofila kao što
su amini, voda, alkoholi ili heterociklički spojevi pri čemu
nastaju amidini 6, amidi 7, imidati 8 i heterociklički adukti
9 (shema 2).7 Međutim, ovisno o vrsti baze i temperaturi,
u trokomponentnim Cu(I) kataliziranim reakcijama sulfonil-azida 4 i terminalnih alkina 2 mogu nastati i 1,4-disupstituirani-1,2,3-triazoli 5.
Vrsta produkta koji nastaje u Cu(I) kataliziranoj azid-alkinskoj cikloadiciji ovisi o tipu azida koji sudjeluje u reakciji.7a
U reakcijama benzil- ili fenil-azida 1 s 1-alkinima 2 u prisutnosti diizopropilamina 10 dobiveni su očekivani 1,4-disupstituirani-1,2,3-triazoli 3, dok upotrebom N-sulfonil-azida pretežno nastaju amidini 11 (shema 3).
5
6
2
4
7
8
9
Shema 2 – Trokomponentne Cu(I) katalizirane reakcije
Scheme 2 – Three-component Cu(I) catalysed reactions
3
1
2
10
11
Shema 3 – Sinteza 1,4-disupstituiranih 1,2,3-triazola i N-sulfonilamidina Cu(I) kataliziranim
klik-reakcijama
Scheme 3 – Synthesis of 1,4-disubstituted 1,2,3-triazoles and N-sulfonylamidines with Cu(I)
catalysed reactions
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
U trokomponentnim klik-reakcijama u kojima su alkoholi
upotrijebljeni kao nukleofili primijećen je isti tip selektivnosti (shema 4). Reakcijom etinilbenzena 12 s benzil-azidom
1 čak i u prisutnosti benzilnog alkohola 13 gotovo u potpunosti nastaje odgovarajući triazol 14, dok sulfonil-azid 4
u istim uvjetima daje imidatni produkt 15 (shema 4).7b Za
dobivanje imidata u zadovoljavajućim iskorištenjima potrebno je prisustvo baze. pKa upotrijebljene baze kod reak-
12
1
13
501
cije sa sulfonil-azidima ima značajan utjecaj na selektivnost
reakcije. Nastajanje triazola 14 favorizirano je slabijim bazama, dok nastanku imidata 15 pogoduju jače baze. Temperatura također ima značajan utjecaj na ishod reakcije sa
sulfonil-azidima. Na niskim temperaturama (npr. –25 °C)
nastaje triazolni produkt 14, čak i u prisutnosti baze, ali
u niskom iskorištenju. Međutim povišenjem temperature
prevladava imidatni produkt 15 u većem iskorištenju.7b
14
15
Shema 4 – Trokomponentna Cu(I) katalizirana reakcija alkina, azida i benzilnog alkohola
Scheme 4 – Three-component Cu(I) catalysed reaction of alkyne, azide and benzyl alcohol
Iako je nastajanje imidata entropijski povoljnije, podešavanjem reakcijskih uvjeta kojima se olakšava protoniranje
bakar-triazolilnog intermedijara i snižavanjem temperature, moguće je izolirati N-sulfonil-1,2,3-triazole (shema
5).7a U reakciji etinilbenzena 12 s p-toluensulfonil-azidom
(TsN3) 16 testiran je utjecaj temperature, vrste bakrovog
katalizatora i baze te otapala na tijek reakcije. Najbolji rezultati dobiveni su na 0 °C, u prisutnosti 2,6-lutidina i CuI
kao katalizatora, u kloroformu, pri čemu nastaje 4-fenil-1(N-tosil)-1,2,3-triazol 17 u visokom iskorištenju od 80 %
(shema 5). 2,6-lutidin se pokazao kao najbolji izbor među
brojnim organskim i anorganskim bazama, dok je CuI pokazao najveću katalitičku aktivnost u bezvodnim uvjetima
i nepolarnom otapalu kao što je kloroform.7a
12
16
17
Shema 5 – Sinteza N-sulfonil-1,2,3-triazola
Scheme 5 – Synthesis of N-sulfonyl-1,2,3-triazole
U trokomponentnim klik-reakcijama voda reagira kao treća komponenta dajući N-sulfonamide 7,8 dok u reakciji pirola kao nukleofila regioselektivno nastaje adukt 9 s novom
vezom C–C u položaju C2 pirolnog prstena (shema 2).9
N-karbonil- i fosforil-azidi reagiraju na analogan način te
nastaju odgovarajući amidini, imidati i amidi, mada su se
sulfonil-azidi pokazali najreaktivnijima u ispitivanim reakcijama.
Na shemi 6 prikazan je najvjerojatniji mehanistički tijek Cu(I) katalizirane trokomponentne reakcije alkina,
sulfonil-azida i nukleofila. Iako je vjerojatno da u katalizi
sudjeluje više bakrovih atoma,10 prikazane su, radi jednostavnosti, specije koje sadržavaju jedan bakrov atom.
Pretpostavljeno je da su početni stupnjevi (koraci 1, 2 i 3) u
cikloadiciji terminalnog alkina i sulfonil-azida isti kao i kod
bakrom katalizirane azid-alkinske 1,3-dipolarne cikloadicije koja uključuje aril- ili alkil-azide.11 Baza asocira proton
s terminalnog alkina 2 i nastaje bakrov acetilid A (korak 1).
Reakcijom bakrovog acetilida A sa sulfonil-azidom nastaje
bakrov intermedijar B (korak 2). On ciklizira i daje šesteročlani Cu-prsten C (korak 3) i zatim pregradnjom nastaje
peteročlani triazolil D (korak 4), gdje je bakar vezan na
C5-položaju prstena. N-sulfoniltriazoli i N-fosforiltriazoli u
ovim su uvjetima stabilni, pa se pretpostavlja da je intermedijar baš triazolilni D, a ne triazolni oblik E. Intermedijar D podliježe pregradnji i otvaranju prstena, što vodi
do nastajanja keteniminskog intermedijara F i otpuštanja
molekule dušika (korak 5). Energija aktivacije za otvaranje
prstena je za 84 kJ mol–1 manja kod N-sulfoniltriazolila u
odnosu na N-alkiltriazolil. Nakon toga slijedi adicija nukleofila kao što su amini, alkoholi, voda ili heterocikli te
nastaju odgovarajući amidini, imidati, amidi odnosno novi
heterociklički spojevi.
Treba napomenuti da je bakrov triazolil D ključni intermedijar iz kojega, ovisno o vrsti baze i temperaturi reakcije,
može protoniranjem nastati triazolni adukt E ili nastaje keteniminski intermedijar F koji reagira s nukleofilima dajući
odgovarajuće produkte G.
Mehanizam Cu(I) kataliziranih trokomponentnih reakcija sulfonil-azida, terminalnih alkina i nukleofila detaljno
je opisan na temelju mehanističkih studija7 koje su pokazale da kod ovih reakcija zaista nastaje intermedijarni ketenimin F (strukturni derivat ketena opće formule
R1R2C = C = NR3), za kojeg je poznato da reagira s različitim nukleofilima, elektrofilima ili radikalima.12 Uz pomoć
kompeticijske studije vođene u uvjetima u kojima nastaju
amidini utvrđeno je da elektron-odvlačeći supstituenti na
reaktantima ubrzavaju reakciju i to manje ako se nalaze na
alkinu odnosno više ako su na azidu, u stupnju koji određuje brzinu reakcije.7 Računalne metode (DFT, engl. density functional theory) također su poduprle eksperimentalne
dokaze za stvaranje i raspad triazolilnog intermedijara D
502
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
G
2
A
F
1
E
B
D
C
Shema 6 – Mehanizam Cu(I) katalizirane trokomponentne reakcije
Scheme 6 – Mechanistic pathway for the Cu(I) catalysed three-component reaction
(shema 6), te dokazale da zbog nižih energijskih barijera
prijelaznih stanja sulfonil-azidi lakše reagiraju s bakrovim
acetilidima nego alkil-azidi.11
nentnih klik-reakcija.7c Neočekivano, kod reakcija nastajanja amidina i imidata, nije uočena razlika u iskorištenjima
primjenom Cu(II) katalizatora ili Cu(I) katalizatora. Kod reakcija nastajanja amida uočena su znatno veća iskorištenja
uz Cu(I) katalizator.
Cu katalizatori trokomponentnih klik-reakcija
Utjecaj liganada bakra na ishod trokomponentnih klik-reakcija ispitan je usporednim reakcijama bez liganada i uz
ligande (slika 1).
U studiji iz 2008. godine uspoređen je utjecaj različitih
liganada i oksidacijskih stanja bakra na ishod trokompoO
MeO
O
t-Bu
t-Bu
L1
N
N
N
N
L2
OMe
N
L3
Bn
N
L4
N
N
N
N
N
N
N
L5
N
NBn
N
N
L6
Slika 1 – Testirani ligandi Cu katalizatora
Fig. 1 – Tested Cu catalyst ligands
BnN
N
N
N
L7
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
Utvrđeno je da svi ligandi osim tris[(1-benzil-1H-1,2,3-triazol-4-il)metil]amina (TBTA) (slika 1, L7) u određenoj mjeri
inhibiraju reakcije nastajanja N-sulfonilamidina, N-sulfoni-
503
lamida i N-sulfonilimidata. Reakcije uz ligand TBTA imale su nešto veća iskorištenja u slučaju N-sulfonilamidina i
N-sulfonilimidata (slika 2).
iskorištenje ⁄ %
yield ⁄ %
bez liganda
bez liganda
no ligand
100 bez liganda
no ligand
no ligand
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
amid
amidin
imidat
amide
amidine
imidate
Slika 2 – Usporedba djelovanja liganada na iskorištenje Cu katalizirane reakcije7c
Fig. 2 – Comparison of the ligands influence on the yield of the Cu catalysed reaction7c
Trokomponentne Cu(I) katalizirane reakcije
Sinteza N-sulfonilamidina
Amidini su spojevi široko zastupljeni u organskoj sintezi
kao intermedijari i građevne jedinice kod sinteze heterocikličkih spojeva i metalnih kompleksa13 te kao farmakofori i strukturne komponente biološki aktivnih spojeva.14
Opisane su mnoge metode sinteze amidina, a najčešće se
sintetiziraju iz amida,15 karboksilnih kiselina16 i nitrila.17 Sve
navedene reakcije provode se u više stupnjeva, zahtijevaju
bezvodne uvjete i često podrazumijevaju rad s opasnim reagensima uz složene postupke izolacije. Trokomponentna
Cu(I) katalizirana sinteza sulfonilamidina 6 provodi se na
2
4
18
sobnoj temperaturi 1 do 6 sati (shema 7), a u reakcijama
sudjeluju aromatski i alifatski alkini 2 i sulfonil-azidi 4 te
aromatski, primarni, sekundarni i ciklički amini 18.6
N-nesupstituirani N-sulfonilamidini 20 nastaju reakcijom
terminalnog alkina 2, sulfonil-azida 16 i amonijevog klorida
ili amonijevog hidroksida, uz bazu trietilamin, katalizator
CuI, u diklormetanu i pri sobnoj temperaturi (shema 8). U
reakcijama s amonijevim kloridom ili amonijevim hidroksidom i p-toluensulfonil-azidom 16 sudjeluju aromatski ili
alifatski terminalni alkini 2. Voda u amonijevom hidroksidu
ne utječe na tijek reakcije te su iskorištenja reakcija nešto
bolja uz upotrebu amonijeva hidroksida umjesto amonijeva klorida (shema 8).18
6
Shema 7 – Sinteza N-sulfonilamidina Cu(I) kataliziranom klik-reakcijom
Scheme 7 – Cu(I) catalysed synthesis of N-sulfonylamidines
2
16
19
20
Shema 8 – Sinteza N-nesupstituiranih N-sulfonilamidina Cu(I) kataliziranom
klik-reakcijom uz amonijev klorid ili amonijev hidroksid
Scheme 8 – Cu(I) catalysed synthesis of N-nonsubstitued N-sulfonylamidines
with ammonium chloride or ammonium hydroxide
504
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
Trokomponentna reakcija s amonijevim kloridom 19
primijenjena je kod sinteze 2H-1,2,4-benzotiadizin-1,1-dioksida 23 koji je dobiven intramolekularnim
N-ariliranjem N-nesupstituiranog N-sulfonilamidina 22
(shema 9).
Trokomponentnom Cu(I) kataliziranom reakcijom p-toluensulfonil-azida 16, etinilbenzena 12 i soli optički
aktivnog estera 24, uz bazu trietilamin nastaje optički
2
21
19
aktivan N-sulfonilamidin 25 u visokom iskorištenju bez
naznaka racemizacije (shema 10).6
Mandal i sur. sintetizirali su glikozidne N-sulfonilamidine 27 trokompentnom reakcijom glikozidnog alkina 26,
sulfonil-azida 4 i amina 18 (shema 11).19 Uvjeti reakcije
ispitani su s različitim alkinima, azidima i aminima. Najbolja iskorištenja dobivena su u reakcijama uz CuI kao
katalizator i u smjesi otapala THF/H2O 4 : 1.
22
23
Shema 9 – Sinteza 2H-1,2,4-benzotiadizin-1,1-dioksida
Scheme 9 – Synthesis of 2H-1,2,4-benzothiadizine-1,1-dioxide
12
16
24
25
Shema 10 – Sinteza optički aktivnog N-sulfonilamidina
Scheme 10 – Synthesis of optically active N-sulfonylamidine
26
4
18
Shema 11 – Sinteza glikozidnih N-sulfonilamidina
Scheme 11 – Synthesis of glycosylated N-sulfonylamidines
27
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
U trokomponentnim reakcijama upotrebljavaju se tercijarni
amini kao dodatne baze, no Li i sur. opisali su Cu(I) kataliziranu reakciju dobivanja N-sulfonilformamidina 29 reakcijom aromatskih sulfonil-azida 4 s tercijarnim aminima 28
4
uz tetraklorugljik koji ima dvojnu ulogu reagensa i otapala.
Iskorištenja reakcija su visoka bez obzira na elektronsku prirodu supstituenta na aromatskim sulfonil-azidima, a reakcija se odvija i s cikličkim tercijarnim aminima (shema 12).20
28
29
Shema 12 – Sinteza N-sulfonilformamidina
Scheme 12 – Synthesis of N-sulfonylformamidines
staje N-sulfonilformamidin 33.
Pretpostavljeni mehanizam reakcije prikazan je na shemi 13. Inicijalno u reakciji nastaje amonijeva sol A iz koje
anion CCl3− uzima proton, pri čemu nastaje kloroform, a
oslobođeni kloridni ion nukleofilnom adicijom na međuprodukt B daje 1-klor-N,N-dietiletanamin 31. Uz pomoć
još jedne molekule trietilamina eliminacijom se uklanja
HCl i nastaje enamin 32. Mehanizmom 1,3-dipolarne
cikloadicije između nastalog enamina i sulfonil-azida na-
Yavari i sur. opisali su trokomponentnu reakciju dobivanja N-sulfonilamidina 6, u kojoj uz tercijarni amin 34
sudjeluju sulfonil-azidi 4, terminalni alkini 2 i CuI katalizator (shema 14).21 Reakcija se odvija na povišenoj
temperaturi, a aromatski alkini daju bolja iskorištenja od
alifatskih.
30
A
33
32
B
31
Shema 13 – Mehanizam dobivanja N-sulfonilformamidina
Scheme 13 – Mechanistic pathway for the synthesis of N-sulfonylformamidines
2
505
4
34
6
Shema 14 – Sinteza N-sulfonilamidina reakcijom alkina, sulfonil-azida i tercijarnih amina
Scheme 14 – Synthesis of N-sulfonylamidines, with reaction of alkynes, sulfonyl azides and tertiary amines
506
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
Pretpostavljeni mehanizam te reakcije prikazan je na
shemi 15. Prvi dio reakcije slijedi prethodno prikazani
mehanizam trokomponentne Cu(I)-katalizirane reakcije
(shema 2), gdje cikloadicijom bakrovog acetilida i sulfo-
12
nil-azida 4 nastaje triazolil A, koji se pregrađuje u ketenimin B. Trialkilamin reagira s nastalim keteniminom B dajući zwitterion C koji vjerojatno utjecajem vlage daje sol
D. Dealkiliranjem soli D uz trialkilamin nastaje amidin 35.
4
A
B
D
35
C
Shema 15 – Mehanizam dobivanja N-sulfonilamidina reakcijom alkina, sulfonil-azida i
tercijarnih amina
Scheme 15 – Mechanistic pathway for the synthesis of N-sulfonylamidines in the reaction
of alkynes, sulfonyl azides and tertiary amines
Sinteza N-fosforilamidina
U trokomponentnim reakcijama nastajanja N-fosforilamidina 37, s terminalnim alkinom 2 i aminom 10 reagira fosforil-azid 36 (shema 16).22
2
36
10
Pretpostavljen je identični mehanizam reakcije kao i kod
sulfonil-azida. Cikloadicijom azida 36 i alkina 2 nastaje
triazolil koji se oslobađanjem dušika pregrađuje u ketenimin, a on podliježe nukleofilnoj adiciji amina, pri čemu
nastaje N-fosforilamidin 37. U reakcijama dobivanja N-fo-
37
Shema 16 – Sinteza N-fosforilamidina
Scheme 16 – Synthesis of N-phosphorylamidines
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
sforilamidina upotrijebljeni su terminalni alkini s različitim
alifatskim, aromatskim, heterocikličkim i sterički zaklanjajućim supstituentima, a produkti nastaju u vrlo dobrim
odnosno odličnim iskorištenjima. Nije uočen utjecaj sup-
12
38
507
stituenta terminalnog alkina na ishod reakcije, a u reakcijama jednako uspješno sudjeluju alifatski, ciklički i optički
aktivni amini. Utjecaj supstituenata na fosforil-azidu 38 na
iskorištenja reakcija prikazan je na shemi 17.
10
39
Shema 17 – Reaktivnost fosforil-azida u trokomponentnim Cu(I) kataliziranim reakcijama22
Scheme 17 – Reactivity of phoshporyl azides in three-component Cu(I) catalysed reactions22
Trokomponentnom Cu(I) kataliziranom reakcijom sulfonil-azida ili fosforil-azida 1, amina 18 i inamida kao alkina
40, nastaju α-amino-N-sulfonilamidini tj. α-amino-N-fosforilamidini 41 (shema 18).23 U reakciji sudjeluju aromat-
1
40
18
ski ili alkil-azidi te primarni ili sekundarni amini. Chang
i sur. testirali su niz Cu katalizatora i otapala, a najbolja
iskorištenja dobivena su s katalizatorima CuI i CuCN u kloroformu.
41
Shema 18 – Sinteza α-amino-N-sulfonilamidina i α-amino-N-fosforilamidina
Scheme 18 – Synthesis of α-amino N-sulfonylamidines and α-amino N-phosphorylamidines
508
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
Sinteza N-sulfonilimidata
Imidati (karboksiimidati, imido esteri) su poznati farmakofori i sintetske građevne jedinice.24 Imidati se najčešće
sintetiziraju Pinnerovom reakcijom nitrila i alkohola u kiselim uvjetima.17a,b N-sulfonilimidati 8 nastaju trokomponentnom Cu(I) kataliziranom reakcijom sulfonil-azida 4,
terminalnog alkina 2 i alkohola 42, uz bazu trietilamin u
kloroformu (shema 19). Bez dodatka baze ne dolazi do reakcije. U reakciji sudjeluju primarni i sekundarni alkoholi,
2
4
supstituirani fenoli i dioli (daju 1,3-bisimidatne produkte)
te alifatski i aromatski terminalni alkini i sulfonil-azidi.25
Metilni N-sulfonilimidat 43 reakcijom s cikličkim aminom 44, uz NaCN kao katalizator, daje N-sulfonilamidin 45 (shema 20).26 Reakcija se odvija u metanolu pri
50 °C.
Trokomponentnom Cu(I) kataliziranom reakcijom inamida
46, p-toluensulfonil-azida 16 i metanola dobiva se α-amino-N-sulfonilimidat 47 (shema 21).
42
8
Shema 19 – Priprava N-sulfonilimidata
Scheme 19 – Synthesis of N-sulfonylimidates
43
44
45
Shema 20 – Sinteza N-sulfonilamidina iz N-sulfonilimidata
Scheme 20 – Synthesis of N-sulfonylamidines from N-sulfonylimidates
46
16
47
Shema 21 – Sinteza α-amino-N-sulfonilimidata
Scheme 21 – Synthesis of α-amino N-sulfonylimidates
Sinteza N-sulfonilamida
Amidna skupina jedna je od ključnih struktura u kemiji i
biologiji.26 N-sulfonilamidi 7 nastaju trokomponentnom
Cu(I) kataliziranom reakcijom sulfonil-azida 4, 1-alkina
2
4
2 i vode (shema 22).8a,b,d Utvrđeno je da do reakcije ne
dolazi bez dodatka baze, a najbolja iskorištenja dobivena
su s trietilaminom. U reakciji sudjeluju aromatski i alifatski
alkini i sulfonil-azidi, dajući dobra iskorištenja neovisno o
različitim elektronskim i steričkim svojstvima supstituenata.
7
Shema 22 – Sinteza N-sulfonilamida
Scheme 22 – Synthesis of N-sulfonylamides
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
Stvaranje veze ugljik-ugljik
Sudjelovanjem pirola 48 kao ugljikovog nukleofila uz terminalni alkin 2 i p-toluensulfonil-azid 16 u trokomponentnim Cu kataliziranim reakcijama dolazi do stvaranje veze
C–C i supstitucije pirola 49 u položaju C2. Nije uočen
utjecaj elektronske prirode N-supstituenata kao ni utjecaj supstituenata na ostalim položajima pirola. U reakciji
2
16
48
509
uz p-toluensulfonil-azid 16 jednako uspješno sudjeluju i
alifatski i aromatski alkini 2. Kada su uz terminalni alkin
2 i p-toluensulfonil-azid 16 u reakcijama upotrebljavani
drugi heterocikli poput furana, tiofena ili imidazola, ne
nastaju odgovarajući produkti, što navodi na zaključak da
se pirolni dušik koordinira na bakar u keteniminskom intermedijaru A i tako omogućava stvaranje produkta (shema 23).9
A
49
Shema 23 – Sinteza 2-supstituiranih pirola trokomponentnom Cu kataliziranom reakcijom
Scheme 23 – Synthesis of 2-substituted pyrrole with three-component Cu catalysed reaction
U trokomponentnim Cu kataliziranim reakcijama uz sulfonil-azid 4 i alkin 2 sudjeluje i indol 50 (shema 24). Kod
tih reakcija dolazi do supstitucije u položaju C3 indolnog
prstena. Za uspješnu reakciju presudno je da se u položaju C2 indola nalazi supstituent koji nije elektronodvlačeće
prirode, jer u protivnom ne dolazi do trokomponentne re-
akcije. Nije uočen utjecaj N-supstituenta na indolu 50 kao
ni utjecaj supstituenata na terminalnom alkinu 2 i sulfonil-azidu 4. Kada se reakcija odvija uz prisustvo kisika, dolazi do oksidacije i nastanka produkta 51. Produkt 52, koji
nastaje u inertnoj atmosferi argona, moguće je oksidirati u
produkt 51, ali samo uz prisutnost Cu katalizatora.27
51
2
4
50
52
Shema 24 – Sinteza 3-supstituiranih indola trokomponentnom Cu kataliziranom reakcijom
Scheme 24 – Synthesis of 3-substituted indoles with three-component Cu catalysed reaction
510
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
Benzensulfonilna skupina se upotrebljava kao jedna od
stabilnijih zaštitnih skupina dušika koji je vezan na alifatski
lanac ili je dio heterocikličkog sustava. Skupina se uvodi
reakcijom odgovarajućeg benzensulfonil-klorida i HN-spoja uz bazu kao što je piridin ili trietilamin. Postoji velik broj
poznatih metoda uklanjanja sulfonilne skupine: natrijevim
naftalenidom u 1,2-dimetoksietanu (DME),28 magnezijem
u metanolu,29 tetrabutilamonijevim fluoridom (TBAF) u
THF-u.30 Chang i sur. objavili su radove u kojima opisuju uspješno uklanjanje p-toluensulfonilne skupine kod
N-sulfonilamida 538a i N-sulfonilamidina 5525 s natrijevim
naftalenidom u DME-u (shema 25).
53
54
55
56
Shema 25 – Uklanjanje p-toluensulfonilne skupine s natrijevim naftalenidom kod N-sulfonilamida i N-sulfonilamidina
Scheme 25 – Removal of the p-toluenesulfonyl group in N-sulfonylamides and N-sulfonylamidines with sodium naphthalenide
Zaključak
Bakrom katalizirana cikloadicija 1-alkina i azida kojom
nastaju 1,4-disupstituirani-1,2,3-triazoli, najpoznatija je
klik-reakcija sa širokim rasponom primjene. Upotrebom
sulfonil- odnosno fosforil-azida i terminalnih alkina, ovisno
o uvjetima i trećoj nukleofilnoj komponenti koja sudjeluje
u reakciji, nastaju odgovarajući amidi, imidati, amidini ili
supstituirani heterocikli. Mehanizam reakcije podrazumijeva otvaranje bakar-triazolnog intermedijara i nastanak
ketenimina podložnog reakcijama nukleofilne adicije. Ove
svestrane trokomponentne reakcije omogućavaju lagani
pristup nizu produkata pogodnih za biološka ispitivanja,
čija priprava inače podrazumijeva višestupnjevitu i složenu
sintezu.
Popis kratica
List of abbreviations
BOC
– tert-butiloksikarbonil
– tert-butyloxycarbonyl
CuAAC – bakrom(I) katalizirana azid-alkinska cikloadicija
– copper (I) catalysed azide-alkyne cycloaddition
DFT
– teorija funkcionalne gustoće
– density functional theory
DME – 1,2-dimetoksietan
– 1,2-dimethoxyethane
Et3N – trietilamin
– triethylamine
TBAF
TBS
TBTA
THF
– tetrabutilamonijev fluorid
– tetrabutylammonium fluoride
– tert-butildimetilsilil
– tert-butyldimethylsilyl
– tris[(1-benzil-1H-1,2,3-triazol-4-il)metil]amin
– tris[(1-benzyl-1H-1,2,3-triazol-4-yl)methyl]amine
– tetrahidrofuran
– tetrahydrofurane
Literatura
References
1. H. C. Kolb, M. G. Finn, K. B. Sharpless, Click chemistry: Diverse chemical function from a few good reactions, Angew.
Chem. Int. Ed. 40 (2001) 2004–2021, doi: http://dx.doi.
org/10.1002/1521-3773(20010601)40:11<2004::AIDANIE2004>3.3.CO;2-X.
2. a) V. V. Rostovtsev, L. G. Green, V. V. Fokin, K. B. Sharpless, A stepwise Huisgen cycloaddition process: Copper(I)-catalyzed regioselective ligation of azides and
terminal alkynes, Angew. Chem. Int. Ed. 41 (2002)
2596–2599,
doi:
http://dx.doi.org/10.1002/15213773(20020715)41:14<2596::AID -ANIE2596>3.0.
CO;2-4; b) C. W. Tornře, C. Christensen, M. Meldal, Peptidotriazoles on solid phase: [1,2,3]-Triazoles by regiospecific
copper(I)-catalyzed 1,3-dipolar cycloadditions of terminal
alkynes to azides, J. Org. Chem. 67 (2002) 3057–3064,
doi: http://dx.doi.org/10.1021/jo011148j.
3. R. Huisgen, 1,3-Dipolar cycloaddition chemistry – introduction, survey, mechanism u A. Padwa (ur.), 1,3-Dipolar Cy-
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
4.
5.
6.
7.
8.
cloaddition Chemistry Vol 1, John Wiley & sons, New York,
1984, str. 1–176.
a) W. G. Lewis, L. G. Green, F. Grynszpan, Z. Radić, P. R.
Carlier, P. Taylor, M. G. Finn, K. B. Sharpless, Click chemistry in situ: Acetylcholinesterase as a reaction vessel for
the selective assembly of a femtomolar inhibitor from
an array of building blocks, Angew. Chem. Int. Ed. 41
(2002) 1053–1057, doi: http://dx.doi.org/10.1002/15213773(20020315)41:6%3C1053::AID-ANIE1053%3E3.0.
CO;2-4; b) Q. Wang, T. R. Chan, R. Hilgraf, V. V. Fokin, K. B.
Sharpless, M. G. Finn, Bioconjugation by copper(I)-catalyzed azide-alkyne [3 + 2] cycloaddition, J. Am. Chem. Soc.
125 (2003) 3192–3193, doi: http://dx.doi.org/10.1021/
ja021381e; c) A. D. Moorhouse, A. M. Santos, M. Gunaratnam, M. Moore, S. Neidle, J. E. Moses, Stabilization
of G-quadruplex DNA by highly selective ligands via click
chemistry, J. Am. Chem. Soc. 128 (2006) 15972–15973,
doi: http://dx.doi.org/10.1021/ja021381e; d) F. Amblard, J.
H. Cho i R. F. Schinazi, Cu(I)-catalyzed Huisgen azide-alkyne
1,3-dipolar cycloaddition reaction in nucleoside, nucleotide, and oligonucleotide chemistry, Chem. Rev. 109 (2009)
4207–4220, doi: http://dx.doi.org/10.1021/cr9001462;
e) A. H. El-Sagheer, T. Brown, Click chemistry with DNA,
Chem. Soc. Rev. 39 (2010) 1388–1405, doi: http://dx.doi.
org/10.1039/b901971p; f) P. Thirumurugan, D. Matosiuk,
K. Jozwiak, Click chemistry for drug development and diverse chemical-biology applications, Chem. Rev. 113 (2013)
4905–4979, doi: http://dx.doi.org/10.1021/cr200409f.
a) P. Wu, A. K. Feldman, A. K. Nugent, C. J. Hawker, A. Scheel,
B. Voit, J. Pyun, J. M. J. Frechet, K. B. Sharpless, V. V. Fokin,
Efficiency and fidelity in a click-chemistry route to triazole
dendrimers by the copper(I)-catalyzed ligation of azides and
alkynes, Angew. Chem. Int. Ed. 43 (2004) 3928–3932, doi:
http://dx.doi.org/10.1002/anie.200454078; b) P. Wu, M.
Malkoch, J. N. Hunt, R. Vestberg, E. Kaltgrad, M. G. Finn,V.
V. Fokin, K. B. Sharpless, C. J. Hawker, Multivalent, bifunctional dendrimers prepared by click chemistry, Chem. Commun. (2005) 5775–5777, doi: http://dx.doi.org/10.1039/
b512021g; c) B. A. Laurent, S. M. Grayson, An efficient route
to well-defined macrocyclic polymers via “click” cyclization,
J. Am. Chem. Soc. 128 (2006) 4238–4239, doi: http://dx.
doi.org/10.1021/ja0585836.
I. Bae, H Han, S. Chang, Highly efficient one-pot synthesis
of N-sulfonylamidines by Cu-catalyzed three-component
coupling of sulfonyl azide, alkyne, and amine, J. Am. Chem.
Soc. 127 (2005) 2038–2039, doi: http://dx.doi.org/10.1021/
ja0432968.
a) E. J. Yoo, M. Ahlquist, S. H. Kim, I. Bae, V. V. Fokin, K. B.
Sharpless, S. Chang, Copper-catalyzed synthesis of N-Sulfonyl-1,2,3-triazoles: Controlling selectivity, Angew. Chem. Int.
Ed. 46 (2007) 1730–1733, doi: http://dx.doi.org/10.1002/
anie.200604241; b) E. J. Yoo, M. Ahlquist, I. Bae, K. B.
Sharpless, V. V. Fokin, S. Chang, Mechanistic studies on the
Cu-catalyzed three-component reactions of sulfonyl azides,
1-alkynes and amines, alcholos or water: Dichotomy via a
common pathway, J. Org. Chem. 73 (2008) 5520–5528,
doi: http://dx.doi.org/10.1021/jo800733p; c) S. J. Hwang, S.
H. Cho, S. Chang, Evaluation of catalytic activity of copper
salts and their removal processes in the three-component
reactions, Pure Appl. Chem. 80 (2008) 873–879, doi: http://
dx.doi.org/10.1351/pac200880050873.
a) S. H. Cho, E. J. Yoo, I. Bae, S. Chang, Copper-catalyzed
hydrative amide synthesis with terminalkyne, sulfonyl azide
and water, J. Am. Chem. Soc. 127 (2005) 16046–16047,
doi: http://dx.doi.org/10.1021/ja056399e; b) M. P. Cassidy,
J. Raushel,V. V. Fokin, Practical synthesis of amides from in
situ generated copper(I) acetylides and sulfonyl azides. Angew. Chem., Int Ed. 45 (2006) 3154–3157, doi: http://dx-
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
511
.doi.org/10.1002/anie.200503805; c) S. H. Cho, S. Chang,
Rate accelerated nonconventional amide synthesis in water: A practical catalytic aldol-surrogate reaction, Angew.
Chem., Int. Ed. 46 (2007) 1897–1900, doi: http://dx.doi.
org/10.1002/anie.200604358; d) S. H. Cho, S. J. Hwang,
S. Chang, Copper-catalyzed three component reaction of
1-alkynes, sulfonyl azides and water: N-(4-acetamidosulfony)-2-phenylacetamide, Org. Synth. 85 (2008) 131–137,
doi: http://dx.doi.org/10.15227/orgsyn.085.0131.
S. H. Cho, S. Chang, Room temperature copper-catalyzed
2-functionalization of pyrrole rings by a three-component
coupling reaction, Angew. Chem., Int. Ed. 47 (2008) 2836–
2839, doi: http://dx.doi.org/10.1002/anie.200705940.
a) V. O. Rodionov, V. V. Fokin, M. G. Finn, Mechanism of the ligand-free Cu-catalyzed azide-alkyne cycloaddition reaction,
Angew. Chem. Int. Ed. 44 (2005) 2210–2215, doi: http://
dx.doi.org/10.1002/anie.200461496; b) M. Ahlquist, V. V.
Fokin, Enhanced reactivity of dinuclear copper(I) acetylides
in dipolar cycloadditions, Organometallics 26 (2007) 4389–
4891, doi: http://dx.doi.org/10.1021/om700669v.
F. Himo, T. Lovell, R. Hilgraf, V. V. Rostovtsev, L. Noodleman,
K. B. Sharpless, V. V. Fokin, Copper(I)-catalyzed synthesis of
azoles. DFT Study predicts unprecedented reactivity and intermediates, J. Am. Chem. Soc. 127 (2005) 210–216, doi:
http://dx.doi.org/10.1021/ja0471525.
a) C. Fromont, S. Masson, Reactivity of N-phenyl silylated
ketenimines with electrophilic reagents, Tetrahedron 55
(1999) 5405–5408, doi: http://dx.doi.org/10.1016/S00404020(99)00219-7; b) F. P. Cossio. A. Arrieta, B. Leccea, M.
Alajarin, A. Vidal, F. Tovar, Highly efficient induction of chirality in intermolecular [2 + 2] cycloadditions between ketenimines and imines, J. Org. Chem. 65 (2000) 3633–3643, doi:
http://dx.doi.org/10.1021/jo991826q; c) A. Vidal, M. Alajarin, M. –M. Ortin, First radical addition onto ketenimines.
A novel synthesis of indoles, Tetrahedron Lett. 44 (2003)
3027–3030, doi: http://dx.doi.org/10.1021/ja0471525.
J. Barker, M. Kilner, The coordination chemistry of the amidine ligand, Coord. Chem. Rev. 133 (1994) 219–300, doi:
http://dx.doi.org/10.1016/0010-8545(94)80059-6.
P. Sienkiewicz, K. Bielawski, A. Bielawska, J. Pałka, Inhibition
of collagen and DNA biosynthesis by a novel amidine analogue of chlorambucil is accompanied by deregulation of
beta1-integrin and IGF-I receptor signaling in MDA-MB 231
cells, Environ. Toxicol. Pharmacol. 20 (2005) 118–124, doi:
http://dx.doi.org/10.1016/j.etap.2004.11.001.
a) M. W. Partridge, A. Smith, Cyclic amidines. Part XXIV. Cyclisation of N-allyl-N′-arylacetamidines to imidazolines, dihydroquinazolines, and dihydrobenzodiazepines,J. Chem.
Soc., Perkin Trans. 1 (1973) 453–456, doi: http://dx.doi.
org/10.1039/p19730000453; b) A. J. Hill, J. V. Johnston,
Amidines derived from ethylendiamine, I. diamidines, J.
Am. Chem. Soc. 76 (1954) 920–922, doi: http://dx.doi.
org/10.1021/ja01632a092; (c) H. G. Mandel, A. J. Hill, The
conversion of formamides into formamidines, J. Am. Chem.
Soc. 76 (1954) 3978–3982, doi: http://dx.doi.org/10.1021/
ja01644a034.
A. A. Aly, A. M. Nour El-Din, Functionality of amidines and
amidrazones, Arkivoc 1 (2008) 153–194, doi: http://dx.doi.
org/10.3998/ark.5550190.0009.106.
a) R. Roger, D. G. Neilson, The chemistry of imidates, Chem.
Rev. 61 (1961) 179–211, doi: http://dx.doi.org/10.1021/
cr60210a003; b) F. C. Schaefer, G. A. Peters, Base catalyzed reactions of nitriles with alcohols. A convenient route to
imidates and amidine salts, J. Org. Chem. 26 (1961) 412–
418, doi: http://dx.doi.org/10.1021/jo01061a034; c) R. S.
Garigipati, An efficient conversion of nitriles to amidines,
Tetrahedron Lett. 31 (1990) 1969–1972, doi: http://dx.doi.
512
18.
19.
20.
21.
22.
23.
L. KRSTULOVIĆ et al.: 1,3-Dipolarna cikloadicija (II. dio): Trokomponentne Cu(I)…, Kem. Ind. 64 (9-10) (2015) 499−512
org/10.1016/S0040-4039(00)88891-7; d) R. A. Moss, W.
Ma, D. C. Merrer, S. Xue, Conversion of „obstinate“ nitriles
to amidines with Garigipati’s reaction, Tetrahedron Lett. 36
(1995) 8761–8764, doi: http://dx.doi.org/10.1016/00404039(95)01925-8.
J. Kim, S. Y. Lee, Y. Dou, S. Chang, Synthetic utility of ammonium salts in a Cu-catalyzed three component reaction as a
facile coupling partner, J. Org. Chem. 73 (2008) 9454–9457,
doi: http://dx.doi.org/10.1021/jo802014g.
S. Mandal, H. M. Gauniyal, K. Pramanik i B. Mukhopadhyay,
Glycosylated N-sulfonylamidines: Highly efficient copper-catalyzed multicomponent reaction with sugar alkynes,
sulfonyl azides, and amines, J. Org. Chem. 72 (2007) 9753–
9756, doi: http://dx.doi.org/10.1021/jo701565m.
X. Xu, Z. Ge, D. Cheng, L. Me, C. Lu, Q. Zhang, N. Yao, X. Li,
CuCl/CCl4-promoted convenient synthesis of sulfonyl amidines from tertiary amines and sulfonyl azides, Org. Lett. 12
(2010) 897–899, doi: http://dx.doi.org/10.1021/ol1000236.
I. Yavari, S. Ahmadian, M. Ghazanfarpur-Darjani, Y. Solgi,
Formation of sulfonylamidines by copper-catalyzed coupling of sulfonyl azides, terminal alkynes, and trialkylamines,
Tetrahedron Lett. 52 (2011) 668–670, doi: http://dx.doi.
org/10.1016/j.tetlet.2010.11.135.
S. H. Kim, D. Y. Jung, S. Chang, Phosphoryl azides as versatile
new reaction partners in the Cu-catalyzed three-component
couplings, J. Org. Chem. 72 (2007) 9769–9771, doi: http://
dx.doi.org/10.1021/jo7016247.
Y. J. Kim, S. H. Kim, S. Chang, Highly efficient synthesis of
α-amino amidines from ynamides by the Cu-catalyzed
three-component coupling reactions, Tetrahedron. Lett.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
49 (2008) 1745–1749, doi: http://dx.doi.org/10.1016/j.tetlet.2008.01.073.
D. G. Neilson, Imidates including cyclic imidates u S. Patai
(ur.), The chemistry of Amidines and Imidates, Vol. 1, John
Wiley & sons, London, 1975, str. 385–489.
E. J. Yoo, I. Bae, S. H. Cho, H. Han, S. Chang, A facile access to N-sulfonylimidates and their synthetic utility for the
transformation to amidines and amides, Org. Lett. 8 (2006)
1347–1350, doi: http://dx.doi.org/10.1021/ol060056j.
J. M. Huphrey, A. R. Chamberlin, Chemical synthesis of natural product peptides: coupling methods for the incorporation of noncoded amino acids into peptides, Chem. Rev. 97
(1997) 2243–2266.
J. Wang, J. Wang, Y. Zhu, P. Lu, Y.Wang, Copper-cascade catalysis: synthesis of 3-functionalized indoles, Chem. Commun. 47 (2011) 3275–3277, doi: http://dx.doi.org/10.1039/
c0cc04922k.
S. J. Li, L. B. Gortler, A. Wiring, A. Battisti, S. Bank, W. D. Closson, Cleavage of sulfonamides with sodium naphthalene, J.
Am. Chem. Soc. 89 (1967) 5311–5312, doi: http://dx.doi.
org/10.1021/ja00996a055.
U. K. Nadir, R. V. Krishna, Facile cleavage of N-arylsulfonyl
bond of N-arylsulfonyl imidazolidinone with magnesium in
methanol, J. Heterocyclic Chem. 41 (2004) 737–739, doi:
http://dx.doi.org/10.1002/jhet.5570410514.
A. Yasuhara, T. Sakamoto, Deprotection of N-sulfonyl nitrogen-heteroaromatics with tetrabutylammonium fluoride,
Tetrahedron Lett. 39 (1998) 595–596, doi: http://dx.doi.
org/10.1016/S0040-4039(97)10653-0.
SUMMARY
1,3-Dipolar Cycloaddition (Part II):
Three-Component Cu(I) Catalysed Click Reactions
Luka Krstulović,a* Dijana Saftić,b Josipa Matić,c Miroslav Bajić,a and Biserka Žinić b
The Cu(I) catalysed reaction of sulfonyl or phosphoryl azide and terminal alkyne obtains a ketenimine intermediate that reacts with nucleophiles like water, alcohols, amines, imines, pyrroles
or indoles producing corresponding amides, imidates, amidines and substituted heterocycles, in
one reaction step. These selective reactions are characterised by mild reaction conditions (room
temperature, presence of air and water), without steric or electron influence of substituents on the
reaction outcome.
Keywords
Alkyne, azide, click chemistry, copper, three-component reaction
Department of Chemistry and Biochemistry,
Faculty of Veterinary Medicine, University
of Zagreb, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb,
Croatia
b
Laboratory of Supramolecular and Nucleoside
Chemistry, Division of Organic Chemistry
and Biochemistry, Ruđer Bošković Institute,
Bijenička cesta 54, 10 000 Zagreb, Croatia
c
Laboratory for the study of interactions of
biomacromolecules, Division of Organic
Chemistry and Biochemistry, Ruđer Bošković
Institute, Bijenička cesta 54, 10 000 Zagreb,
Croatia
a
Review
Received July 8, 2014
Accepted September 2, 2014