kapaciteti organske proizvodnje slavonije i baranje

Transcription

kapaciteti organske proizvodnje slavonije i baranje
KAPACITETI
ORGANSKE
PROIZVODNJE
SLAVONIJE I
BARANJE
Project Organica.net
is funded by European Union.
Projekt Organica.net
financirala je Europska unija.
Ovaj projekt sufinancira:
Republika Hrvatska
Ured za udruge
SADRŽAJ
0. Uvod
1. Zakonodavni okvir
2. Stanje ekološke poljoprivrede u RH
3. Strateški okvir za razvoj ekološke
proizvodnje Slavonije i Baranje
4. Registrirani proizvođači
5. Ključni dionici
6. Akcijski plan razvoja ekološke
poljoprivrede u Republici Hrvatskoj
za razdoblje 2011.-2016.
7. Analiza ključnih proizvođača
8. Ključni kanali distribucije
9. Osnovni problemi, te moguća rješenja
i preporuke za daljnji razvoje
ogranske proizvodnje u Slavoniji
4
5
8
15
18
23
27
32
41
43
0
UVOD
0
UVOD
UČINITI ORGANSKE
POLJOPRIVREDINKE
KONKURENTNIJIMA
Cilj projekta je otvoriti
nove prilike zapošljavanja i samozapošljavanja u sektoru
organske proizvodnje
hrane, kroz stvaranje
programa podrške
i mrežu prekogranične suradnje koja
će učiniti organske
poljoprivrednike u pograničnom području
konkurentnijima na
tržištu Europske unije.
Projekt Organica.net je nastavak Slapovih aktivnosti na području organske
poljoprivrede kao područja u kojemu je moguće ostvariti samozapošljavanje
u ruralnim krajevima. Projekt se provodi u suradnji s udruženjem TERRA’S iz
Subotice.
Cilj projekta je otvoriti nove prilike zapošljavanja i samozapošljavanja u
sektoru organske proizvodnje hrane, kroz stvaranje programa podrške i
mrežu prekogranične suradnje koja će učiniti organske poljoprivrednike u
pograničnom području konkurentnijima na tržištu Europske unije.
Projekt je namijenjen organskim proizvođačima i prerađivačima s hrvatske i
srpske strane, organizacijama i pojedincima koji se bave ruralnim turizmom,
predstavnicima različitih segmenata potrošača - vlasnicima prodavaonica,
distributerima hrane, vlasnicima malih restorana i ugostiteljskih objekata,
kuharima, koji namjeravaju u svoju ponudu uvrstiti organske proizvode.
Rezultati istraživanja prikupljeni u ovoj publikaciji koristit će kao baza za
daljnju izgradnju kapaciteta ekopoduzetnika te kao temelj za stvaranje tržišta
za organske proizvode, kako na području Hrvatske, tako i prekograničnom
području Srbije.
4
1
ZAKONODAVNI
OKVIR
ZAKONODAVNI OKVIR
OBNOVLJIVIM
RESURSIMA DO
RAVNOTEŽE
Ekološka proizvodnja
isključuje prekomjerno korištenje neobnovljivih resursa iz
prirode i sve mjere
koje trajno štete
prirodnim procesima
i ravnoteži, kao što su
uporaba raznih kemijskih supstanca te, za
razliku od industrijske
poljoprivrede, ne
onečišćuje okoliš.
1
Kako bi proizvod bio ekološki, mora biti proizveden prema propisanim pravilima, posebno deklariran, označen, pakiran i skladišten. Osim toga, prelazak
na ekološku proizvodnju nije lak i kratkotrajan proces jer za status ekološkog
proizvođača u poljoprivredi moraju biti ispunjeni uvjeti, kao što je prijelazno
razdoblje u ekološkoj proizvodnji, odnosno nekoliko godina potrebnih da se
tlo, ako se na njemu proizvodilo na konvencionalan način, odmori i očisti od
pesticida. U ekološkoj proizvodnji propisana je i uporaba gnojiva, kao i nadzor
proizvodnje i analize tla, sirovina i proizvoda koji moraju ispunjavati temeljne
zahtjeve za ekološke proizvode.
Osnovne odrednice ekološke proizvodnje u Hrvatskoj definirane su Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i
Pravilnikom o preradi u ekološkoj proizvodnji.
„Sustav ekološke poljoprivrede je relativno mlad, nov, strogo specifičan,
tehnološki proces koji se odvija prema striktno propisanim ili prihvaćenim
uzancama, potpuno ili dobrim dijelom odbacuje uporabu agrokemikalija
(mineralna gnojiva, sintetske kemijske preparate u zaštiti bilja i životinja), s
osnovnim ciljem proizvodnje „zdrave hrane“ i zaštite okoliša, tla, voda, zraka i
krajobraza.“1
Ekološka (organska ili biološka) proizvodnja određuje se kao poseban sustav
održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja
i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda. Uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane
proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći
plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka pomoću prirodnih sila i zakona,
uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sve sukladno međunarodnim normama i načelima. Ekološka proizvodnja isključuje
prekomjerno korištenje neobnovljivih resursa iz prirode i sve mjere koje trajno
štete prirodnim procesima i ravnoteži, kao što su uporaba raznih kemijskih
supstanca te, za razliku od industrijske poljoprivrede, ne onečišćuje okoliš.
Ekološka proizvodnja u Republici Hrvatskoj zakonski je uređena sljedećim
zakonima i pravilnicima:
Opći zakoni o ekološkoj poljoprivredi
•
Zakon o ekološkoj porizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN
139/10)
•
Ispravak Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda (NN 14/01)
•
Izmjene i dopune Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda (NN 79/07)
•
Pravilnik o stručnoj kontroli u ekološkoj proizvodnji (NN 68/11)
•
Pravilnik o uvjetima i načinu upisu u Upisnik subjekata u ekološkoj
proizvodnji (NN 39/11)
Grupa autora; EC_CARDS Project: „Program za održivi razvoj obiteljskih
gospodarstava u Baranji“, BIOPA, Osijek, veljača 2006. str. 76
1
6
•
Pravilnik o označavanju hrane i hrane za životinje u ekološkoj
proizvodnji (NN 25/11)
•
Pravilnik o preradi, pakiranju, prijevozu i skaldištenju ekoloških
proizvoda (NN 129/09)
•
Pravilnik o vođenju baze podataka za poljoprivredni reprodukcijski
materijal iz ekološke proizvodnje (NN 89/08)
Ekološki uzgoj životinja
•
Pravilnik o ekološkoj porizvodnji životinjskih proizvoda (NN 13/02)
•
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ekološkoj porizvodnji
životinjskih porizvoda (NN 10/07)
Ekološka biljna proizvodnja
•
Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih
proizvoda (NN 91/01)
•
Pravilnik o izmjena i dopunama Pravilnika o ekološkoj proizvodnji u
uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 10/07)
Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda
Odredbe ovoga Zakona odnose se na:
•
prerađene poljoprivredne proizvode koji se koriste kao hrana;
•
žive ili ne prerađene poljoprivredne proizvode;
•
proizvode akvakulture;
•
hranu za životinje;
•
poljoprivredni reprodukcijski materijal;
•
kvasce koji se koriste za hranu i hranu za životinje.
7
2
STANJE EKOLOŠKE
POLJOPRIVREDE U RH
2
STANJE EKOLOŠKE
POLJOPRIVREDE U RH
Uredbe Europske unije
1. Uredba vijeća (EZ-a)broj: 834/2007. (ekološka proizvodnja i
označavanje ekoloških proizvoda i opoziv Uredbe (EEZ-a) br.
2092/91.)
2. Uredba Europske komisije (EZ-a) broj: 889/2008. od 05.09.’08.
3. Uredba Europske komisije (EZ-a) broj: 967/2008. od 29.09.’08.
4. Uredba Europske komisije (EZ-a) broj: 1235/2008. od 8.12.’08.
5. Uredba Europske komisije (EZ) BROJ: 710/2009 od 5.8.2009.
1200
1000
800
600
400
200
0
2002
2003
UPISNIK PROIZVOĐAČA U
EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
IZVOR: MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA
I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL
EKOLOŠKE I INTEGRIRANE
POLJOPRIVREDE
9
25000
20000
15000
10000
5000
0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
Površine pod ekološkom proizvodnjom
POVRŠINE POD EKOLOŠKOM
POLJOPRIVREDOM
IZVOR: MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA
I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL
EKOLOŠKE I INTEGRIRANE
POLJOPRIVREDE
18000
16000
14000
12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
oranice 17066
ljekovito bilje 388
STRUKTURA POVRŠINA
U 2010. - 23282 ha
vinogradi 400
maslinici 322
livade i pašnjaci 2452
šume 444
ugar 156
IZVOR: MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA
I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL
EKOLOŠKE I INTEGRIRANE
POLJOPRIVREDE
10
PROIZVEDENO VOĆE
UMJERENE KLIME
U 2010. GODINI
IZVOR: MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA
I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL
EKOLOŠKE I INTEGRIRANE
POLJOPRIVREDE
3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
pšenica 3116
kukuruz 3300
zob 443
ostale itarice 90
PROIZVEDENE ŽITARICE
U 2010. GODINI
IZVOR: MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA
I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL
EKOLOŠKE I INTEGRIRANE
POLJOPRIVREDE
11
400
350
300
250
200
150
100
50
0
suncokret 76
soja 389
uljana repica 231
mahunarke 1
krumpir 60
ostalo korjenasto bilje 84
PROIZVEDENE ULJARICE,
KORJENASTO BILJE I
MAHUNARKE U 2010. GODINI
IZVOR: MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA
I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL
EKOLOŠKE I INTEGRIRANE
POLJOPRIVREDE
60
50
40
30
20
10
0
grah 16
PROIZVEDENE ULJARICE,
KORJENASTO BILJE I
MAHUNARKE U 2010. GODINI
krastavci 14
mrkva 58
jagode 6
kupus 17
crveni luk 56
IZVOR: MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA
I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL
EKOLOŠKE I INTEGRIRANE
POLJOPRIVREDE
12
GODINA/
VRSTA STOKE
2005./
kom
2006./
kom.
2007./
kom.
2008./
kom.
2009./
kom.
2010./
kom.
GOVEDA
315
345
2749
5813
6144
9796
KOPITARI
45
19
134
417
484
452
OVCE
4 520
3 952
6326
10501
9688
9349
KOZE
2 226
1 938
3517
2780
1492
1545
SVINJE
181
184
473
336
1299
130
PERAD
5 717
1 180
2885
3598
1612
1137
PČELE/KOŠNICE 671
822
2710
2780
2121
2381
KUNIĆI
11
81
50
50
0
ŠKOLJKE (t)
30t
STOČARSKA
PROIZVODNJA
20t
4,85t
IZVOR: MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA
I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL
EKOLOŠKE I INTEGRIRANE
POLJOPRIVREDE
KONVENCIONALNA
ha/GODINE
EKOLOŠKA
ha
UDIO EKOLOŠKE U
UKUPNOM %
2007/ 1.109.558,00
7.577,29
0,68
2008/ 1.085,919,48
10.010,00
0,92
2009/ 1.100,000,00
14.193,17
1,29
2010/cca1.100,000,00
23 282,00
2.10
UDIO EKOLOŠKIH POVRŠINA U
ODNOSU NA UKUPNE OBRADIVE
POVRŠINE
IZVOR: MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA
I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL
EKOLOŠKE I INTEGRIRANE
POLJOPRIVREDE
13
8000
7000
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
Brodsko-posavska 2364
Po eško-slavonska 1324
Grad Zagreb 967
Zadarska 1003,68
Vukovarsko-srijemska 867
Istarska 173
BILJNA PROIZVODNJA PO
ŽUPANIJAMA ZA 2010. GODINU
IZVOR: MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA
I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL
EKOLOŠKE I INTEGRIRANE
POLJOPRIVREDE
Poticaji u ekološkoj poljoprivredi za 2011. godinu
Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10)
Osnovno plaćanje po površini:
•
livade i pašnjaci 702,00 kn
Osnovno plaćanje po površini:
•
ostale vrste korištenja 2.055,00 kn
Ekološka:
•
povrće i višegodišnje nasade - 2.894,00 kn
•
oranice -2.394,00 kn
•
livade i pašnjaci - 1.548,00 kn
Integrirana:
•
povrće - 1.000,00 kn
•
oranice i višegodišnji nasadi - 800,00 kn
Način i uvjeti potpora za ekološku i integriranu proizvodnju propisani su
Pravilnikom (NN 28/11).
14
3
STRATEŠKI OKVIR ZA
RAZVOJ EKOLOŠKE
PROIZVODNJE
SLAVONIJE I BARANJE
3
STRATEŠKI OKVIR ZA RAZVOJ
EKOLOŠKE PROIZVODNJE
SLAVONIJE I BARANJE
STIMULACIJE
ZA EKOLOŠKE
PROIZVOĐAČE
U Regionalnom operativnom programu
Osječko-baranjske županije u dijelu Ciljevi
dugoročnog razvoja
navode se, „razvoj
ekološki prihvatljive
visokotehnološke
industrije“ zatim
„razvoj na principima
održivog razvoja i
zaštite okoliša“ i „revitalizacija tradicionalne
industrije prema ekološkim standardima“,
što znači da će se
u razvojnim programima podržati i
stimulirati proizvođači
ekoloških proizvoda.
Strateški okvir za razvoj ekološke proizvodnje postavljen je u regionalnim
operativnim programima analiziranih županija.
U viziji Brodsko–posavske županije ugrađeni su principi održivog razvoja, a
postoji i poseban prioritet koji se direktno odnosi na pitanja zaštite okoliša
i održivog razvoja. To je prioritet 8 pod nazivom „Zaštita okoliša“2 , a njemu
pridružena mjera, između ostalih, je i poticanje ekološke poljoprivredne
proizvodnje.
U Regionalnom operativnom programu Vukovarsko-srijemske županije3 s
ciljem stvaranja pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva
uz zaštitu okoliša utvrđen je prioritet poštivanja postulata održivog razvoja, bolja iskorištenost potencijala prirodnih resursa uz razvijanje svijesti o
ekologiji i zaštiti okoliša. U Strategiji razvoja Vukovarsko-srijemske županije4
posebno je obrađeno poglavlje „Proizvodnja visokokvalitetne i sigurne hrane
(higijenski ispravne), dok je na Okruglom stolu o prijedlogu strategije detaljno
obrađen postupak „proizvodnje visoko kvalitetne i sigurne hrane“.5
Razvojne opcije Virovitičko-podravske županije u okviru Županijske razvojne
strategije6 su stvorili ponudu svih vidova netradicionalnih poljoprivrednih
proizvoda, posebice proizvoda iz ekološke proizvodnje. Stoga se srednjoročni
razvoj Županije temelji na poljoprivredi i, između ostalog, ekološkoj proizvodnji. Kao jedan od prioriteta navodi se stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede
gdje je jedna od mjera i promicanje ekološke poljoprivredne proizvodnje.
Požeško-slavonska županija ima za cilj razvoj ekološke poljoprivrede na
području Županije i pripremu obiteljskih gospodarstava za prijelaz s konvencionalnog na ekološki način proizvodnje hrane. U svom Regionalnom operativnom programu 2005. – 2012.7 pod Prioritetom 4. Restruktuiranje poljoprivrede nalazi se Mjera 3. Poticanje razvoja svih oblika poljoprivrede.
U Regionalnom operativnom programu Osječko-baranjske županije8 u
dijelu Ciljevi dugoročnog razvoja navode se, „razvoj ekološki prihvatljive
visokotehnološke industrije“ zatim „razvoj na principima održivog razvoja
i zaštite okoliša“ i „revitalizacija tradicionalne industrije prema ekološkim
standardima“, što znači da će se u razvojnim programima podržati i stimulirati proizvođači ekoloških proizvoda.
Brodsko–posavska županija, Regionalni operativni program 2005. - 2012.
Regionalni operativni program za Vukovarsko–srijemsku županiju 2004. - 2010.,
Vinkovci, srpanj 2004.
4
Prof. dr. sc. Anka Mašek, Strategija razvoja Vukovarsko-srijemske županije, Vukovar, 2005., str.46
5
Prof. dr. sc. Anka Mašek, Okrugli stol Strategija razvoja Vukovarsko-srijemske
županije, Vukovar, 2004., Prof. dr. sc. Vlasta Piložota akademik „Proizvodnja
visokokvalitetne i zdrave hrane“ str. 25.
6
Virovitičko–podravska županija: Županijska razvojna strategija 2007. - 2013.
7
Požeško–slavonska županija. Regionalni operativni program 2005. - 2012., ožujak
2006.
8
Regionalni operativni program Osječko–baranjske županije 2006. – 2013.
2
3
16
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Odjel ekološke i integrirane poljoprivrede
Stanje ekološke poljoprivrede u Osječko–baranjskoj županiji s 31. 10. 2010.
•
Ukupan broj subjekata: 290
•
Ukupna površina: 7.911 ha
•
U ekološkom statusu: 1.872 ha
•
U konverziji: 6.039 ha
•
Broj grla goveda: 3781
•
Proizvodnja mliječnih proizvoda: 1400 tona
Žitarice: 3.835 ha
•
pšenica: 2.098 ha
•
kukuruz: 1.017 ha
•
ječam: 523 ha
•
zob: 147 ha
•
ostale: 48 ha
Trajni nasadi: 356 ha
•
jabuke: 47 ha
•
trešnje: 146 ha
•
kruške: 14 ha
•
breskve i kajsije: 11 ha
•
šljive: 33 ha
Stočarska proizvodnja
•
goveda: 3781 grlo
•
ovce: 940 grla
•
koze: 209 grla
•
ostale vrste u manjem broju
Prerada
Mogućnosti razvoja:
•
mliječna industrija
•
prerada voća
•
mlinsko-pekarska
•
ljekovito bilje (kamilica)
17
4
REGISTRIRANI
PROIZVOĐAČI
4
REGISTRIRANI PROIZVOĐAČI
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
IME
PREZIME
PRAVNI
SUBJEKT
LOKACIJA
Željko
Horvat
OPG*
Mandićevac
Leonard
Kovač
Europlantaže
d.d.
Brođanci
Josip
Tomičić
Matricia
d.o.o.**
Široko Polje
Zlatko
Grladinović
OPG
Dalibor
Delić
Barica
TELEFON
KULTURA
095 923 4978
vinogradarstvo,
stolno grožđe
098 308 120
orah,
kamilica
091 571 6905
kamilica
Cret, Čeminac
091 682 196
lijeska
OPG**
Našice
091 731 4442
šljiva
Sabo
OPG**
Vladislavci
091 517 3517
višnja,
ratarstvo
Ivan
Tonkovac
OPG**
Čepin
091 177 7905
ratarstvo,
šljiva
Ninoslav
Studen
ANST d.o.o.**
Šodolovci
098 184 2315
jabuka,
kruška
Siniša
Barišić
PZ Eko
Fructus*
Đakovo
095 913 5153
kupina
Tomislav
Leko
**
Čepin
091 552 9048
višnja
Mijo
Rončević
Rončević i
dr.j.t.d
Petrijevci
091 5763 575
kupina
Anđelko
Kasun
OPG
Razbojište
098 223 503
šljiva
Miroslav
Klepo
OPG**
Đakovo
091 422 4002
lijeska
Ivo
Brzica
Krndija d.o.o.**
Krndija
091 286 1432
ratarstvo
Mirko
Roguljić
Višnjici d.o.o.
Majške Međe
099 214 4084
višnja
Darko
Dorkić
OPG**
Marijanci
091 727 9899
kupina
Marica
Jug
OPG
Niza
091 597 0062
jabuka,
šljiva
Ana
Koprivčić
OPG
Stipanovci
091 561 9501
kupina
Ivan
Pelin
OPG
Petrijevci
092 231 4874
jabuka,
breskva
Ksenija
Županić
OPG*
Kneževi
Vinogradi
091 890 6366
kajsija
Božica
Jaman
OPG
Đakovo
091 760 6489
kupina
Dario
Kuna
PZ Cerine
Topolje
091 300 0999
kupina
Vera
Trampus
OPG
Belišće
098 666 704
lavanda,
ljekovito bilje
Ivan
Cvenić
031 651 150
lavanda
Valpovo
19
IME
PREZIME
Ljubica
Pleli
Marica
Završki
Vjenceslav
Mužević
PRAVNI
SUBJEKT
OPG
LOKACIJA
TELEFON
KULTURA
Kućanci
031 300 586
kupina
Darda
091 160 3816
kupina
Majške Međe
091 550 0676
voćnjaci
091 225 5886
kruška, kupina,
povrtlarstvo,
ratarstvo,
stočarstvo
098 438 388
jabuka,
ratarstvo
031 755 241
breskva,
povrtlarstvo
098 733 349
kupina
091 250 3994
kajsija,
šljiva
Goran
Gusak
OPG
Bilje
Mato
Pipunić
OPG**
Lug
Ivan
Delibos
OPG
Grabovac
Radica
Petrović
OPG
Đakovo
Tomislav
Sahula
OPG
Dalj Planina
Snježana
Čondić
OPG
Petrijevci
031 351 996
jabuka
Milka
Babić
OPG
Gat
031 202 586
kupina
Goran
Kumrić
obrt Kumris
Niza
031 680 212
jabuka
Ilija
Perić
098 204 185
ratarstvo,
mliječne krave
Darko
Kolar
OPG
Valpovo
091 450 0180
ratarstvo
Slađa
Kruljac
OPG
Vladislavci
091 391 2621
ratarstvo
Nikola
Grgić
OPG*
Koritna
098 544 033
ratarstvo
Domagoj
Cestar
OPG**
Mrzović
099 216 5333
ratarstvo
Marko
Bitunjac
091 123 3202
ratarstvo,
krava - tele
Marko
Pitinac
OPG**
Viškovci
091 525 9781
ratarstvo,
šljiva
Vladimir
Aubrecht
OPG**
Kopačevo
095 8378 798
ratarstvo
Stanko
Gradištanac
OPG**
Koritna
098 188 7278
ratarstvo
Zlatko
Bokun
P.O. BOKUN
Vuka
099 684 9202
ratarstvo
Dani
Varga
**
Bilje
091 750 825
ratarstvo
Ante
Ursić
OPG
Zlatna Greda
099 474 8094
ratarstvo,
ovčarstvo
Davor
Fekete
OPG
Viljevo
098 445 024
ratarstvo
Jozo
Topić
0brt Joker*
Đurđanci
099 383 4017
ratarstvo
Stjepan
Hanulak
OPG*
Đakovo
091 959 5688
ratarstvo,
višnja
Ivica
Matić
OPG**
Đakovo
091 152 6412
ratarstvo
Ivan
Jazbec
Eko Jazo d.o.o
Ivanovac
031 396 175
ratarstvo
Tihomir
Kutijevac
Valpovo
031 650 172
ratarstvo
Franjo
Lehki
095 875 0677
ratarstvo,
kozarstvo
Dražen
Šagi
098 338 877
ratarstvo
Slavko
Sičaja
031 859 097
ratarstvo,
ovčarstvo
Viškovci
Đakovo
OPG
Gat
Valpovo
OPG
Gašinci
20
IME
PREZIME
PRAVNI
SUBJEKT
LOKACIJA
TELEFON
KULTURA
Jozo
Raić
Satnica Milk
d.o.o
Đakovačka
Satnica
091 109 5014
ratarstvo
Ergela Đakovo
Đakovo Ivandvor
091 554 4578
ratarstvo
Miroslav
Novaković
OPG**
Gašinci
099 220 7232
ratarstvo
Tihomir
Horvat
Krnjak d.o.o.*
Krnjak
099 317 4563
ratarstvo
Romi
Suk-Barić
PP Orahovica*
Orahovica
091 436 6543
ratarstvo,
lijeska
Branko
Kokić
OPG**
Marjančaci
098 636 041
ratarstvo
Risto
Pajčin
OPG**
Šumarina
095 813 6975
ratarstvo
Mladen
Loina
*
Donji Miholjac
098 830 471
orah
Branko
Tolušić
Điđo obrt**
Đakovo
098 437 183
ratarstvo
Mario
Milušić
OPG**
Piškorevci
098 914 6329
ratarstvo
Jugoslav
Barković
OPG**
Čepin
092 285 3405
ratarstvo
Josip
Gazić
OPG**
Vuka
099 804 7286
ratarstvo
Ljubica
Sušac
Erdut
091 183 4483
lavanda
Laslo
Bozsik
OPG**
Majške Međe
091 540 2817
ratarstvo,
ovčarstvo
Josip
Tonkovac
OPG*
Čepin
091 777 905
ratarstvo
Zvonimir
Golinac
OPG*
Doni Miholjac
092 269 7061
ratarstvo
Ivana
Huber
OPG*
Ivanovac
031 396 071
ratarstvo
Samir
Nađ
Kronos d.o.o.**
Batina
098 982 9973
vinogradarstvo
Božana
Marić
OPG**
Bilje
098 612 568
ratarstvo
Marija
Pašalić
OPG
Osijek
099 253 1300
ratarstvo
Tomislav
Marinović
Čepin
091 113 9850
ratarstvo
Dijana
Rado
OPG
Bilje
098 861 976
orah
Srđan
Gostović
OPG
Osijek
091 145 1005
lavanda
Danijel
Laslo
OPG
Đakovačka
Satnica
098 242 086
ratarstvo
Goran
Kovačević
OPG
Osijek
095 869 6722
orah
Đula
Toth
obrt za polj.
proizv.
Našice
099 606 0982
višnja
Vjeran
Kosić
OPG*
Donji Miholjac
091 514 6983
šljiva
Jozo
Topić
obrt za polj.
proizv.*
Đurđanci
099 383 4087
ratarstvo
Ilija
Perić
Zookovica
d.o.o
Viškovci
098 204 185
ratarstvo
Siniša
Čmelak
OPG
D.Miholjac
098 617 433
kruška
Napomena:
(*) Oznaka za prvu godinu prijelaznog razdoblja
(**) Oznaka za drugu godinu prijelaznog razdoblja
21
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
IME
PREZIME
PRAVNI
SUBJEKT
LOKACIJA
TELEFON
KULTURA
Marija
Crljen
OPG
Soljani
032 205 427
Šljiva, Ratarstvo
Rajka
Mudnić
OPG
Čakovci
098 456 711
Lijeska, Šljiva,
Kajsija, Višnja,
Ratarstvo
Vlado
Bićanić
**
Opatovac
098 983 6702
Vinograd
Ante
Banović
Cerić
098 475 656
Šljiva,
Mirko
Švigir
Vinka d.d.**
Borinci
099 218 8315
Jabuka
Andrija
Kovačić
OPG
Račinovci
098 789 029
Jabuka, Šljiva,
Ratarstvo
Mato
Orkić
OPG
Bošnjaci
091 254 0975
Šljiva
Mirko
Švigir
OPG
Cerna
099 218 8315
Ratarstvo,
krava - tele,
kozarstvo
Adam
Kovač
OPG
Cerna
091 844 003
Šljiva
Vladimir
Mitrović
OPG
Berak
032 536 112
Ratarstvo
Antun
Trbuk
OPG
Vođinci
098 163 6908
Mješovito,
voćarstvo,
povrće,
ratarstvo
Andrijana
Osmanović
OPG**
Mirkovci
098 968 7569
Mješovito
Stanislav
Jurić
OPG
Vinkovci
091 503 3274
Jabuka
Ivica
Gluhak
OPG
Jarmina
032 215 320
Kamilica,
Menta
Vedran
Lešić
Agro Lov
Obrt*
Županja
098 263 952
Ratarstvo
Napomena:
(*) Oznaka za prvu godinu prijelaznog razdoblja
(**) Oznaka za drugu godinu prijelaznog razdoblja
22
5
KLJUČNI
DIONICI
5
KLJUČNI
DIONICI
Pod ključnim dionicima podrazumijevamo institucije koje su direktno
uključene u programe potpore i nadzora, te provedbe analiza i edukacija.
Programi finacijske potpore
1. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
2. Hrvatska banka za obnovu i razvoj
3. Županije
Popis kontrolnih tijela
1. AGRIBIOCERT, zadruga za obavljanje stručnog nadzora i ugovornu
kontrolu robe, Veli dvor 11, Omišalj
2. PRVA EKOLOŠKA STANICA, Kuraltova 8, Zagreb,
3. »BIOTECHNICON«, poduzetnički centar d.o.o., Hrvat-skih iseljenika
30, Split
4. »HRVATSKE ŠUME« d.o.o. Ljudevita Farkaša Vukotinovića, Zagreb
5. BIOINSPEKT d.o.o., Đakovština 2, Osijek
6. PRVA EKOLOŠKA STANICA, Kuraltova 8, Zagreb
7. TRGO-INVEST d.o.o., D. Rakovca bb, Bukovlje
8. “OMEGA-CERT “ d.o.o. – Rebar 131, Zagreb
Ovlašteni laboratoriji (HRN EN ISO/IEC 17025)
1. Croatiakontrola, Zagreb;
2. Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreb;
3. Šumarski institut, Jastrebarsko;
4. Agronomski fakultet Sveučilište u Zagrebu: Zavod za melioracije,
Zavod za ishranu bilja,
5. Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zagreb;
6. Zavod za tlo, Osijek;
7. Inspecto d.o.o., Đakovo;
8. Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Centar za kontrolu namirnica,
Zagreb
Programi edukacije
1. Poljoprivredni fakulteti,
24
2. Poljoprivredni institut Osijek,
3. Prehrambeno-tehnološki fakulteti,
4. Hrvatska poljoprivredna komora
5. GTZ – Njemačko društvo za tehničku suradnju, Zagreb,
6. Udruga za kreativni razvoj SLAP, Osijek
Iz prikazanih dionika vidljivo je da se provode značajne aktivnosti na području
provođenja i uvođenja ekološke poljoprivrede u Slavoniji, ali i Republici Hrvatskoj.
Udruga za kreativni razvoj SLAP, Osijek9
Udruga za kreativni razvoj SLAP osnovana je 2000. godine sa svrhom poticanja socijalnog poduzetništva, međusektorske suradnje i društveno odgovornog poslovanja.
U okviru tih djelatnosti SLAP je 2005. godine pokrenuo projekt „Eko poduzetnik“ u partnerstvu sa BIOPA-om i Eko centrom Mavrović iz Sloboštine. U
razdoblju od četiri godine, do kraja 2009. godine educirano je preko 120 korisnika s područja općina Lovas, Erdut, Brestovac te gradova, Belišće, Osijek,
Našice i Orahovica za ekološku poljoprivredu i poduzetništvo.
Edukacija se odvijala po modulima opće i specijalizirane tehnologije ekološke
proizvodnje, osnove poduzetništva, marketinga i poslovnog planiranja, ekoforumi, dvodnevni seminari, besplatne konzultacije, studijska putovanja po
uspješnim i razvijenim ekološkim imanjima Slavonije i Baranje te zadrugama
Like i Dalmacije.
U okviru projekta SLAP je osigurao i financijska sredstva od stranog donatora za mikrokreditiranje uspješnih ekoloških projekata u ukupnom iznosu
od 250.000 €, a koje je 26 korisnika dobilo po povoljnijim uvjetima nego na
bankarskom tržištu.
SLAP je ujedno jedan od glavnih čimbenika poticanja međusobnog
umrežavanja ekoloških proizvođača te povezivanja sa različitim institucijama i
poslovnim subjektima kako bi se doprinjelo razvoju tržišta za eko proizvode i
osigurala konkurentnost na domaćem i stranom tržištu. U sklopu tih aktivnosti pokrenut je i web shop s ekološkim proizvodima različitih proizvođača
s područja Slavonije i Baranje te se organiziralo studijsko putovanje u Belgiju kako bi se usvojila flamanska iskustva s područja proizvodnje, prerade,
brendiranja, distribucije i prodaje ekoloških proizvoda.
Jedan od rezultata SLAP-ovih aktivnosti je i Zadruga za biodinamički uzgoj
i ekološku proizvodnju BIO IZVOR iz Darde koju su osnovala četiri ekološka
proizvođača, korisnika cjelokupne SLAP-ove edukacije i mikrokreditiranja.
SLAP trenutno radi na međunarodnom povezivanju svojih korisnika sa
stranim prerađivačima i distributerima kako bi osnažio domaće proizvođače i
omogućio im lakši plasman proizvoda na već sigurna i provjerena tržišta EU.
Početkom 2011. godine Udruga SLAP u partnerstvu s Udruđenjem TERRA’s iz
Subotice započela je s provođenjem projekta Organica.net koji ima za glavni
cilj umrežavanje ekoloških proizvođača iz Srbije i Hrvatske. Partneri na projektu su i Centar za predškolski odgoj iz Osijeka, kao i Naša radost iz Subotice,
koji se se uključili u projekt kako bi promovirali dobrobiti korištenja ekoloških
proizvoda u predškolskoj dobi djece.
9
Udruga za kreativni razvoj SLAP |adresa: L. Jaegera 6/3, 31000 Osijek
tel: 031/213-556 | e-mail: [email protected] | www.pomakonline.com
25
Primjer umrežavanja
Zadruga za biodinamički uzgoj i ekološku proizvodnju BIO IZVOR, Darda10
Zadrugu Bio izvor osnovale su u ožujku 2008.godine tri zadrugarke (tri aktivne članice u svojim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima) s ciljem
razvoja ekološke poljoprivrede na lokalnom području, organiziranja tržišta
i rasta ekološke proizvodnje: voća, povrća, meda i prerađevina od istog. U
međuvremenu se priključio još jedan član, pčelar, koji uzgaja pčele također
prema ekološkim standardima. Svi zadrugari su dugogodišnji uzgajivači, te
posjeduju znatno iskustvo u proizvodnji voća, meda i prerađevina od voća i
meda.
Zadruga je osnovana sa svrhom povećanja količine proizvoda, standardiziranja kvalitete, brendirannje proizvoda, edukacije potrošača i budućih
proizvođača, ostvarivanja konkurentnosti te organiziranog izlaska na domaće
i strano tržište.
Zadrugari se trenutno još uvijek oslanjaju na njima već poznato i uhodano
tržište na osječkoj zelenoj tržnici te mnogobrojnim sajmovima diljem Hrvatske
na kojima je veliki broj kupaca prepoznao kvalitetu njihovih proizvoda.
10
Zadruga za biodinamički uzgoj i ekološku proizvodnju BIO IZVOR, Ilirska 53,
31326 Darda | tel: 031/308-200 | e-mail: [email protected]
26
6
AKCIJSKI PLAN
RAZVOJA EKOLOŠKE
POLJOPRIVREDE U RH
ZA RAZDOBLJE
2011.-2016.
6
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA
EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE U
RH ZA RAZDOBLJE 2011.-2016.
SVIJEŽ POČETAK
ZA EKOLOŠKU
POLJOPRIVREDU
Ekološka poljoprivreda također je dio politike ruralnog razvoja
te će kroz egro-okolišne mjere još više
dobiti na značenju u
financijskoj perspektivi EU nakon 2013.
godine kroz predviđeno „ozelenjivanje“
Zajedničke poljoprivredne politike EU.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja prepoznalo je ekološku
poljoprivredu kao bitan poduzetnički koncept koji je ujedno u suglasju sa
zaštitom prirode i okoliša. Kako bi se donijele konkretne mjere, u veljači 2011.
godine donesen je Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici
Hrvatskoj.
Donošenju plana prethodile su radionice na kojima je vršena analiza trenutnog stanja ekološke poljoprivrede, uz pripremu stručnih podloga za izradu
Akcijskog plana za panonsku Hrvatsku održana je 11. svibnja 2010. U Iloku.
Sudjelovali su dionici svih pet pripadajućih županija (Virovitičko–podravska,
Požeško–slavonska, Brodsko–posavska, Osječko–baranjska i Vukovarsko–srijemska).
Osnovni cilj je do 2016. godine povećati udio površina pod ekološkom poljoprivrednom u odnosu na ukupne poljoprivredne površine u iznosu od – 8
%. Akcijski plan obuhvaća ekološku biljnu i stočarsku proizvodnju, uključujući
akvakulturu te preradu hrane.
Kako bi se ispostavio ozbiljan i dugoročan rast sektora ekološke poljoprivrede
donesen je niz akcija, odnosno mjera koje će imati za cilj:
•
educirati i informirati ekološke proizvođače za stjecanje
potrebnih znanja i informacija nužnih za uspješno poslovanje na
gospodarstvima;
•
potaknuti sve sudionike u lancu ekološke proizvodnje u stvaranju
partnerskog odnosa (privatno–javno partnerstvo, lokalna uprava škole, vrtići);
•
održati i potaknuti povjerenje i svijest potrošača o ekološkim
proizvodima, točnim informacijama o načinima i ciljevima ekološke
proizvodnje, značaju i kvaliteti ekološkog proizvoda te njihovom
označavanju;
•
potaknuti preradu ekološke hrane uključivanjem velikih gospodarskih
subjekata u cilju dobivanja visokovrijednih proizvoda s dodanom
vrijednošću te povećanja konkurentnosti
•
ekoloških proizvoda;
•
uspostaviti sinergiju s turističkim sektorom osobito u plasmanu
ekoloških proizvoda;
•
potaknuti stručnu i znanstvenu javnost da istraživačkim i znanstvenim
radom verificiraju značaj i prednosti ekološke poljoprivrede.
Ekološka poljoprivreda također je dio politike ruralnog razvoja te će kroz
egro-okolišne mjere još više dobiti na značenju u financijskoj perspektivi
EU nakon 2013. godine kroz predviđeno „ozelenjivanje“ Zajedničke poljoprivredne politike EU.
28
8
6
5
4
3
2
1
1
2
1
PROJEKCIJA UDJELA EP U UPP
HRVATSKE 2007.-2015. (%)
6000
100000
88,748
90000
POVRŠINE (ha)
80000
68,268
70000
52,514
60000
50000
40,395
40000
4000
3000
31,073
2000
30000
23,902
18,386
20000
10000
5000
7,577
10,010
14,143
1000
0
0
PROJEKCIJA RAZVOJA EKOLOŠKE
POLJOPRIVREDE U HRVATSKOJ OD
2007.-2016. GODINE
Uz navedeno, Akcijski plan ima i nekoliko specifičnih streteških ciljeva:
•
razvijanje stabilnog i dobro informiranog nacionalnog tržišta za
certificirane ekološke poljoprivredne i prehrambene proizvode,
uključujući turizam i ugostiteljstvo te olakšavanje pristupa hrvatskim
ekološkim proizvodima na tržište EU i druga izvozna tržišta kroz
poboljšanje sigurnosti i kvalitete certificiranih proizvoda i povećanje
količine proizvoda;
•
promoviranje održivog ruralnog razvoja putem diverzifikacije
poljoprivrednih aktivnosti, povećanja produktivnosti, rasta ruralne
zaposlenosti i prihoda te smanjenje ruralne depopulacije;
•
očuvanje i poboljšanje prirodnih resursa koji se koriste u poljoprivredi
s ciljem smanjenja onečišćenja nitratima, fosfatima i pesticidima te
očuvanje biološke raznolikosti i ekosustava.
Akcije
1. Osnivanje i rad nacionalnog međusektorskog Povjerenstva za
provedbu Akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede
29
MPRRR je 2002. godine je osnovalo Povjerentsvo, ali se kao loša praksa
pokazala činjenica da je u dosadašnjoj praksi predsjednik Povjerenstva bila
osoba iz MPRRR-a. Stoga je tijekom izrade Akcijskog plana dan prijedlog da
se imenuje novo Povjerenstvo koje za presdjenika neće imati odgovornuosobu
iz MPRRR-a, a članovi će biti osobe koje su se aktivnošću i stručnošću istakle
tijekom izrade Akcijskog plana.
1. Osnivanje i rad regionalne Koordinacije za provedbu Akcijskog plana
razvoja ekološke poljoprivede
Regionalna Koordinacija osniva se kako bi se potaknula bolja institucionalna
suradnja između središnjih tijela državne uprave i županijskih tijela. Osnovna
zadaća bit će uklanjanje postojećeg nesrazmjera u regionalnom pristupu potporama ekološkoj poljoprivredi, a s ciljem izjednačavanja. Članovi Koordinacije
bit će stručne osobe iz svih hrvatskih županija i Grada Zagreba, a predsjedat
će joj predstavnici županija koji će se mijenjati svakih 6 mjeseci.
2. Usklađivanje hrvatskog pravnog okvira za ekološku poljoprivredu s
pravnom stečevinom EU
U razdoblju 2011.-2012. Godine MPRRR će na temelju Zakona o ekološkoj
proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/2010) izraditi
šprovedbene porpise koji će biti u skladu s odgovarajućim propisima pravne
stečevine EU.
3. Nadzor rada ovlaštenih i akreditiranih nadzornih i certifikacijskih tijela
za ekološku poljoprivredu
MPRRR će u suradnji s Hrvatsko makreditacijskom agencijom objavljivati
godišnje izviješće o nadgledanju rada ovlaštenih nadzornih i certifikacijskih
tijela, a koje će uključiti satistiku vrsta i broja uočenih nepravilnosti.
4. Osiguranje novčanih potpora ekološkoj poljoprivredi do ulaska
Hrvatske u EU
U 2011. Godini osnovno novčano plaćanje po površini iznosit će do 2.055,00
kn/ha za obradivo zemljište i 702,00 kn/ha za livade i pašnjake. Posebna dodatna plačanja iznosit će do 2.894,00 kn/ha za povrće i višegodišnje nasade,
2,394,00 kn/ha za oranice, 1.584,00 kn/ha za livade i pašnjake.
5. Stvaranje sustava banke gena autohtonih sorata poljoprivrednih
biljaka i zaštićenih pasmina životinja
MPRRR će u 2012. godini pokrenuti nacionalni pokret stvaranja sustava banke
gena autohtonih sorata poljoprivrednih biljaka i zaštićenih pasmina životinja.
6. Pokretanje nacionalnog programa certificiranog ekološkog skupljanja
samoniklog bilja i šumskih plodova
U suradni s Hrvatskim šumama d.o.o., tijekom 2011. godine bit će izrađen nacionalni program u svezi sa sakupljanjem ekološkog samoniklog bilja i šumskih
plodova za potrebe hrvatske prehrambene, farmaceutske i kozmetičke industrije.
7. Program potpore korištenja obnovljivih izvora energije u ekološkoj
poljoprivredi
U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, drugim
relevantnim ministarstvima i županijama MPRRR će inicirati i pokrenuti nacionalni program poticanja korištenja obnovljivih izvora energije u ekološkoj
poljoprivredi.
8. Program stručno–znanstvenih istraživanja u ekološkoj poljoprivredi
U EU postoji zajednički centar za istraživanje (Joint Research Centre) u čiji
rad se naše stručno–znanstvene ustanove mogu neformalno prijaviti. Osim
toga MPRRR, u suradnji s MZOŠ žele dodatno potaknuti stručno–znanstvena
istraživanja u ekološkoj poljoprivredi – npr. otpornost sorata i pasmina, organska gnojiva i poboljšivače tla, zaštitna sredstva, veterinarske pripravke i
sl. Prijeldog je da se na istraživanja u ekološkoj poljoprivredi izdvoji 10% od
ukupnih sredstava namijenjenih poljoprivrednim istraživanjima.
30
9. Osiguranje zadovoljavajućeg broja savjetnika za ekološku
poljoprivredu u okviru Hrvatske poljoprivredne komore (Javna
poljoprivredna savjetodavna služba)
Sedam hrvatskih županija trenutno nema na raspolaganju stručnog savjetnika za ekološku poljoprivredu. Stoga će MPRRR do kraja 2011. godine od
postojećeg broja zaposlenika u HPK osigurati po jednog stručnog savjetnika
za ekološku poljoprivredu.
10. Potpora djelovanju udruga za ekološku poljoprivredu
Prioritet pri dodjeli redovnih sredstava iz državnog i županijskog proračuna
će biti dan projektima i programima udruga koje se bave obukom, praktičnim
istraživanjima i savjetodavnim radom u ekološkoj poljoprivredi.
Tržište i promocija
11. Informativno–promotivna kampanja o prednostima ekološke
poljoprivrede
Uz pomoć web stranica potrošačima će biti dostupne informacije o potporama i mjerama, registriranim ekološkim porizvođačima; stručni savjeti; informacije o štetnosti uporabe kemijskih sredstava; popis prodajnih mjesta i
turističko–ugostiteljskih objekata koji u ponudi imaju ekološku hranu; podaci o
projektima udruga kojima su namijenjena sredstva iz proračuna.
12. Organizacija sajmova ekološke poljoprivrede
Po uzoru na EKO-FEST, a s ciljem edukacije potrošača, udruge ekoloških
porizvođača će od 2011. Organizirati minimalno jednu godišnju edukativno–
prodajnu izložbu na odabranom gradskom trgu u svim županijama.
13. Sudjelovanje ekoloških proizvođača na ostalim sajmovima i
manifestacijama
Organizatori sajmova moraju osigurati odvojene izlagačke prostore ekološkim
proizvođačima koji će biti jasno označeni hrvatskim znakom „ekoproizvoda“.
14. Izrada i primjena hrvatskih standarda za eko-trgovine, eko-restorane,
eko-agroturizme i/ili eko-hotele
Tijekom 2011. godine bit će inicirano pokretanje projekta izrade i primjene
hrvatskih standarda za eko-trgovine, eko-restorane, eko-agroturizme i/ili
eko-hotele na temelju kojih će se isti nadzirati i certificirati s pravom uporabe
jedinstvenog nacionalnog eko-turističkog znaka.
15. Poticanje institucijske kupovine ekoloških proizvoda za potrebe
javnih kuhinja
U suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, MPRRR će potaknuti
gradove i općine na institucijsku kupovinu ekoloških proizvoda putem javnih
kuhinja u vrtićima i osnovnim školama.
31
7
ANALIZA KLJUČNIH
PROIZVOĐAČA
7
ANALIZA KLJUČNIH
PROIZVOĐAČA
U prikazanoj analizi obrađeni su ključni eko-proizvođači s kratkim opisom
djelovanja, vrstom proizvodnje, površinama, brojem uposlenih, proizvedenim
količinama i ekonomskim indikatorima.
Studije slučaja ključnih proizvođača
Ekološko gospodarstvo „Orlov put“, Bilje
VLASNIK: Goran Gusak
ADRESA: Biljska šuma 1 , Kopačevo, 31327 Bilje
TELEFON: 091/22-55-886; 031/750-498
Ekološko gospodarstvo Orlov put, poduzetnika Gorana Guska dipl. ing.
agronomije, registrirano je kao ekološki proizvođač 2001. godine. Gospodarstvo raspolaže s cca 35 ha ekoloških poljoprivrednih površina od čega
se cca 4,5 ha odnosi na proizvodnju voća, a 1,5 ha na proizvodnju povrća. Na
gospodarstvu se voće i povrće prerađuje u 30-tak gotovih proizvoda: sok
rajčice, sok jabuke, sirup jabuke, kompot jabuke, sok cikle, ocat jabuke, đem
kupine, kiseline (krastavci, cikla, paprika) i sl. Uz navedeno, ekogospodarstvo
Orlov put ima 4 ha mladih nasada jabuka, te 20 ha lucerne koja se koristi u
prehrani raznih vrsta domaćih životinja prisutnih na imanju (perad, vijetnamske svinje, ovce, koze, krave i konji).
Vizija ovog ekološkog gospodarstva je razvoj poslovanja u smjeru agroekoturizma pa na gospodarstvo tijekom sezone dolaze brojne grupe, od školske i
predškolske djece do raznih interesnih skupina.
Kuća u kojoj živi poduzetnik je od drvenih trupaca iz šuma gdje nema
zagađenja, a s obzirom da u njoj nema niti jednog željeznog čavla, smatra
se ekokućom. Prostor u kojemu dočekuje posjetitelje je također napravljen
od trupaca, stolovi i stolice su isključivo od prirodnog materijala što daje
posjetitelju posebni ugođaj. U 2008. godini dobio je priznanje za „najboljeg
poljoprivrednog proizvođača godine“.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kolar, Valpovo
VLASNIK: Darko Kolar
ADRESA: Lj. Gaja 95c, 31550 Valpovo
Ekološko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kolar djeluje više od 30 godina. Ekološku poljoprivrednu proizvodnju započelo je provoditi 1998. godine
od kada je i registrirano u Upisniku ekoloških poljoprivrednih proizvođača.
Na 150 ha ukupne površine zasađene su slijedeće kulture: 45 ha ekološke
pšenice, 20 ha ječma, 15 ha kukuruza tvrdunca, 15 ha kukuruza, 30 ha soje,
10 ha zobi i 11 ha raži. Gospodarstvo raspolaže s 55 t silosnog kapaciteta i
400 t podnog skladišta. Vizija razvoja odnosi se na investicije u sustav na-
33
vodnjavanja 5 ha površine, nabavak sušare i povećanje skladišnih kapaciteta.
Konačni cilj gospodarstva je započeti i sa stočarskom ekološkom proizvodnjom, što bi omogućilo zatvaranje proizvodnog ciklusa.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Koprivčić, Stipanovci
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Koprivčić registrirano je kao ekološki
proizvođač poljoprivrednih proizvoda od 2000. godine. Osnovna djelatnost
je proizvodnja kupinovog vina. U tu svrhu gospodarstvo raspolaže s 0,80 ha
nasada kupina s oko 2.200 sadnica. Na tržištu se može naći kupinovo vino
koje proizvodi gospodarstvo pod nazivom Eubatus. Trenutno se proizvodnja
odvija tako da se na 1.000 sadnica proizvede cca 2.000 kg voća. Proizvode i
povrće, ali samo za vlastite potrebe. Namjera gospodarstva je uključiti vlastiti
podrum na vinsku kartu županije te cjelokupnu ekološku proizvodnju staviti u
funkciju agroturističke ponude.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Lehki, Gat
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Lehki osnovano je 1993. godine, te
je odmah započelo s ekološkom proizvodnjom. Gospodarstvo je smješteno
na području grada Belišća u naselju Gat. Osnovna djelatnost gospodarstva je
stočarstvo, za koje vlasnik posjeduje 6 ha ekoloških površina. Na gospodarstvu se uzgaja 30 komada mliječnih koza, sorte francuskih alpina, od čijeg se
mlijeka godišnje proizvede 1.000 do 1.500 kg sira. Kako im je proizvodnja za
tržište glavna djelatnost, na gospodarstvu se može kupiti kvalitetni polutvrdi dimljeni sir s okusom paprike. Pored matičnog stada koje se koristi za
proizvodnju sira, ostatak se koristi za proizvodnju i prodaju mesa. Osim toga,
gospodarstvo proizvodi i ostale mliječne proizvode. Svi navedeni proizvodi
plasiraju se na tržište koje čine tržnice i sajmovi na lokalnom području kao i
na priobalju.
Obiteljsko poljoprivredo gospodarstvo Pelin d.o.o., Petrijevci
VLASNIK: Ivan Pelin
ADRESA: Petrijevci
TELEFON: 098/ 939-4618
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pelin d.o.o. (registrirano 2000. godine kao ekološki proizvođač) čiji je vlasnik Ivan Pelin obuhvaća jedan hektar
voćnjaka u kojem su zasađene kulture: jabuke (0,5 ha) i breskve (0,5 ha).
Nositelji su znaka „Ekološki proizvod Hrvatske“. Kanali prodaje obuhvaćaju
od zelene tržnice, specijaliziranih proizvođača (Eko Sever, Zagreb) ekoloških
sajmova do velikih trgovačkih lanaca. Godišnja količina proizvodnje iznosi:
20.000 kg jabuka, 10.000 kg bresaka i 7.000 litara jabučnog octa, a procjenjeni godišnji prihod iznosi 245.300,00 kuna i to od: prodaje jabuka 60.000,00
kuna, prodaje bresaka 80.000,00 kuna i prodaje octa 105.000,00 kuna. U
tijeku su izrade i odobrenja švicarskog certifikata ekološke proizvodnje, što je
dodatna garancija u plasman proizvoda i na europsko tržište.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ursić, Kneževi Vinogradi
VLASNIK: Ante Uršić
ADRESA: Kneževi Vinogradi
TELEFON: 099/ 474-8094
Gospodarstvo je registrirano 2005. godine, a osnovna djelatnost je uzgojno selekcijski rad u ovčarstvu i ratarska proizvodnja krmnog bilja. Postojeći
stočni fond poduzetnika broji dvije pasmine od 155 komada janjenica pasmine
njemački merino, od čega je 30 komada janjadi. Ratarska proizvodnja krmnog
34
bilja odvija se na ukupnim površinama od 90 ha, dok se prroizvodnja ječma
odvija na 14 ha i zobi na 9 ha. Ukupni godišnji prinosi su cca 3 tone ječma,
2,5 tona zobi i 6,5 tona krmnog bilja. Ratarske proizvode koristi uglavnom za
vlastite potrebe, dok dio prodaje obližnjem poljoprivrednom gospodarstvu
i to godišnje cca 75 tona krmnog bilja, čija je cijena po kilogramu 0,70 kuna.
Planirana godišnja prodaja janjadi u 2010. godini iznosi cca 100 komada,
dok je ostalo predviđeno za reprodukciju. Janje namjenjeno prodaji teži od
30-40 kg, a njegova tržišna cijena iznosi 20,00kn/ kg (PDV uključen). Na
gospodarstvu radi dvoje članova obitelji. Osnovna vizija poduzetnika i njegove obitelji je konstantni razvoj poslovanja i prilagođavanje svim pozitivnom
propisima koje za ovu vrstu proizvodnje zahtijeva skori ulazak Hrvatske u
Europsku uniju. U planu je izgradnja farme za proizvodnju mlijeka i mliječnih
proizvoda, a u svrhu razvoja turističke ponude vezane uz ekološku proizvodnju poduzetnik planira izgraditi apartmane za prihvat turista.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tobijas, Erdut
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tobijas osnovano je 2000. godine.
Vlasnik gospodarstva je Stanislav Tobijas koji se bavi ekološkim voćarstvom
na površini od 1 ha. Gospodarstvo se bavi i kalemljenjem starih sorti krušaka
kojih ima preko 40 vrsta. Namjera vlasnika je očuvati stare sorte koje su ipak
otporne na većinu bolesti koje se pojavljuju u današnje vrijeme i u tu svrhu
posjeduje 200 stabala krušaka. Osim toga, OPG Tobijas se bavi i vinogradarstvom te ima zasađeno 100 trsova vinograda. Komercijalne sorte koje
proizvođač plasira na tržište su kajsije (200 stabala), kruške (200 stabala),
šljive, breskve vinogradarke, ogrozd, ribizla, josta, dunja, mušmula, višnja,
trešnja (sve zajedno 200 stabala) i vinograd (100 trsova). Gospodarstvo bavi
i proizvodnjom rakije (kruška, jabuka i šljiva). Osnovna namjera vlasnika gospodarstva je povećanje postojeće proizvodne površine za još 1 do 1,50 ha te
očuvanje starih sorti krušaka.
Obiteljsko poljoprivredo gospodarstvo Trampus, Belišće
VLASNIK: Vera Trampus
ADRESA: Vladimira Nazora 49, 315511 Belišće
TELEFON: 098/ 666-704
WEB: www.lavandavera.com
Nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Trampus je Vera Trampus.
Djelatnost je vezana za ekološku proizvodnju i preradu lavande na površini
od 2 ha te ostalo ljekovito bilje na 0,5 ha. Na gospodarstvu su dva stalno
zaposlena djelatnika te tri djelatnika s povremenim angažmanima. Na 1 ha
može se posaditi i do 10 tisuća sadnica. Od jednog razvijenog grma lavande
dobije se 1 - 1,5 kg svježeg cvijeta, čija je iskoristivost u proizvodnji lavandinog
ulja 1 - 2%. Znači za 1 litru ulja potrebno je oko 50 kg svježeg cvijeta. Lava­n­
dino ulje dobiveno ekološkim uzgojem i preradom skuplje je oko 30% tako
da cijena iznosi oko 580 kuna u veleprodaji. Cijena hidrolata (mirisne vodice)
je oko 7 kuna za 1 litru. Od 100 kg svježeg cvijeta, dobije se 20 kg suhog
cvijeta. Prodaja se vrši kroz direktnu prodaju na obiteljskom gospodarstvu i
isporukom prema kupcima, i isto tako prodaja i preko posrednika (trgovina i
trgovački lanci). Godišnji prihod od prodaje proizvoda od lavande procjenjuje
se na 150.00,00 kuna.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Marica Završki
VLASNIK: Marica Zavški
ADRESA: Ilirska 53, 31326 Darda
TELEFON: 098/ 132-2077
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Marica Završki osnovano je 2003.
35
godine. Na površini od 1 ha zasadili su 2.700 sadnica kupina, te na oranici
površine 500 m2 zasađeno je 1.400 sadnica ekoloških jagoda. Godišnja
količina proizvodnje iznosi 3 tone svježih kupina, 1.200 litara vina od kupina i
500 litara soka od kupina, te jedna tona jagoda. Proizvodnju kupinovog vina
započeli su 2005. godine koje je 2009. Godine primilo nagradu za kvalitetu
na gastro sajmu u Splitu.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Žarko Lazić, Slatina (Vraneševci)
VLASNIK: Žarko Lazić
ADRESA: Brune Bušića 37, 33520 Slatina
TELEFON: 033/ 551-927; 095/ 530-5015
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Žarka Lazića bavi se proizvodnjom i doradom žitarica za makrobiotičku prehranu te proizvodnjom ljekovitog bilja. Kulture
koje se uzgajaju su: zob, raž i ječam. Godišnja količina proizvodnje zobi iznosi 30
tona, raži 30 tona i ječma 30 tona. Plasman proizvoda ostvaruju putem direktne
prodaje na već uhodanom tržištu (postojećim kupcima). Procjenjeni godišnji prihodi od proizvodnje po pojedinim ratarskim kulturama iznosi: 60.000,00 kuna za
zob, 75.0000,00 kuna - raž i 90.000,00 kuna - ječam. Na gospodarstvu su zaposlena tri sezonska radnika u poljoprivredi i predradi žitarica.
OPG Lazić trenutno je največi proizvođač ekološke kamilice na području RH,
proizvodeći je na 23 ha. Na žalost, potražnja za ljekovitim biljem sa ekološkim
znakom u Hrvatskoj je još na niskoj razini svijesti, tako da gospodin Lazić kamilicu prodaje po konvencionalnim cijenama koje su 30-50% niže od standarda za proizvode s „eko” znakom. Također, pokrenuo je i proizvodnju kameline
(Camellina sativa) na 4-5 ha od čijih se sjemenki hladnim prešanjem dobiva
kvalitetno ulje sa puno nezasićenih masnih kiselina koje se može koristiti kao
dodatak prehrani te ljekoviti pripravak za podizanje imuniteta te različite
kožne bolesti.
Gospodarstvo je također pokrenulo zahtjev za dobivanje švicarskog IMO certifikata kako bi moglo samostalno nastupiti na EU tržištu.
Ekološko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Rosipal, Brestovac
VLASNIK: Damir Rosipal
ADRESA: Deževci 44, 34322 Brestovac
TELEFON: 034/ 243-190
Ekološko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Rosipal bavi se isključivo
ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom različitih žitarica (pšenica, kukuruz, ječam, zob, soja, raž), voća (jabuke, šljive, breskve, marelice), povrća
(krumpir, luk, rajčica, paprika, patliđan, tikvice, mrkva) i djetelinsko travne
smjese, te uzgojem životinja (ovce, svinje, krave, kokoši). Ekološko OPG nalazi
se u naselju Deževci, na području Općine Brestovac u Požeško-slavonskoj
županiji te raspolaže s ukupno 95 ha vlastitog zemljišta (63 ha oranice, 11 ha
voćnjaci, 11 ha šume i 10 ha livade). Krajnji proizvodi koje OPG trenutno plasira
na tržište su brašno, upakirane žitarice (pšenica, kukuruz, ječam, zob, soja,
raž), svježe voće (jabuke, šljive, breskve, marelice) i svježe povrće (krumpir, luk, rajčica, paprika, patliđan, tikvice, mrkva). U planu je plasman novih
proizvoda – upakirani krumpir i luk. Proizvodi se plasiraju na slijedeći način:
žitarice – veleprodajne trgovačke kuće (Advent Pula, Repro Eko Jastrebarsko,
Biovega Zagreb, Bio&Bio Zagreb), voće i povrće – tržnica (Požeška tržnica),
klaster (Prvi ekološki klaster Osijek). Od jeseni ove godine planira se i plasman putem trgovačkih lanaca (Merkator, Getro). Na OPG-u radi ukupno 9
ljudi. Od toga su 3 člana obitelji, 2 stalna zaposlenika, 4 sezonca. Procjenjena
godišnja količina proizvodnje iznosi: za povrće 150.000 kg, voće 40.000 kg i
žitarice 50.000 kg. Procjenjeni godišnji prihod iznosi: od proizvodnje povrća
600.000,00 kuna, voća 150.000,00 kuna i žitarica 80.000,00 kuna.
36
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Jazbec
VLASNIK: Ivan Jazbec
ADRESA: Crkvena 16, 31216 Ivanovac
TELEFON: 031/ 301-259
WEB: www.jazbec.hr
Obitelj Jazbec je u ekološkoj proizvodnji od samih početaka od prije 12-13 godina. Proizvodnju su pokrenuli na 48 ha pod ratarskim kulturama te prošrivali
vremenom na stočarstvo, uzgoj mliječnih goveda, 20-25 konja Lipicanaca te
povrtlarstvo.
Unazad dvije godine, obitelj Jazbec suzila je proizvodnju na proizvodnju
žitarica i soje, te su izgradili pogon za skladištenje sa silosima kapaciteta 180
t i ambarima 120 t, linijama za doradu, preradu i pakiranje žitarica. U vlastitom
pogonu prerađuju oko 30-tak proizvoda poput pahuljica od žitarica, integralna brašna, te ekspandirane i dražirane žitarice.
Soju dorađuju te ju dalje plasiraju Anapurni iz Sv. Nedjelje i Anyo-u iz Pazina
koji je prerađuju u tofu i ostale proizvode od soje za hrvatsko tržište.
Tržište za svoje proizvode su pronašli kroz Geu i Garden iz Zagreba te manje
specijalizirane trgovine u Dubrovniku, Zadru, Splitu i Varaždinu. Također, na
svojoj web stranice otvorili su web shop preko kojeg se direktno sa imanja
mogu naručiti ekološki proizvodi.
Obiteljsko gospodarstvo Marica Jug, Niza
VLASNIK: Marica Jug
ADRESA: Kolodvorska 27, 31224 Niza, Koška
TELEFON: 031/680-181
WEB: www.opgjug.hr
Marica Jug iz Nize jedna je od prvih koja je spoznala komparativne prednosti ekološke proizvodnje i pokrenula vlastitu proizvodnju voćaka na 6,5 ha.
Najveći udio u proizvodnji na 4,7 ha su jabuke i to otporne sorte, prilagodljive
ekološkoj proizvodnji, poput: Torine, Topaza, Gold Rusha, Slavonske srčike i
dr., dok se proizvodnja šljiva prevladavaju čačanske sorte: Rana, Ljepotica,
Rodna, Ljepotica te Valjevka i Wagenhaimer. Uz navedeno proizvode se i na
oko nekoliko stotina stabala kruška Vilijamovka i marelice te kupine.
Proizvedeno voće 1. klase prodaje se uglavnom na zagrebačko tržište, dok se
druga i treća klasa prerađuju u različite sokove, ocat i džemove na vlastitom
imanju.
Osim linije za preradu voća i povrća kapaciteta 700l/h, u sklopu imanja se
nalazi i cisterna za proizvodnju octa 20.000 l te hladnjača zapremine 1000
m3.
OPG Jug radi uslužno preradu voća i povrća i ostalim ekološkim
proizvođačima npr. Rosipalu, Delibosu, Gejeru i ostalima.
Svoje finalne proizvode, a i voće u svježem stanju, Marica Jug plasira
uglavnom putem Biovege iz Zagreba s kojima ima ugovorenu proizvodnju i
preradu.
Zajedničke osobitosti ekoloških poljoprivrednih proizvođača
Prilikom analize ključnih eko proizvođača utvrđene su određene zajedničke
karakteristike koje se odnose na:
•
postojeće kupce: Tržnica, prijatelji, kućna prodaja, specijalizirane
trgovine eko proizvoda, Mercator, Konzum, Diona, DM, Kerum itd.
•
proizvode/usluge: voće, sokovi, ocat, ljekovito bilje, žitarice, povrće
•
tržište: lokalno, regionalno, RH
37
•
ekonomske ciljeve: razvoj gospodarstva, profitabilno poslovanje,je
radnih mjesta za obitelj i mještane, proizvodnja za vlastite potrebe i
tržište, prerada proizvoda i pakiranje
•
komparativnu prednost: proizvodnja za zdravu prehranu, povezanost
s proizvođačima
•
korist od bavljenja eko proizvodnjom: vlastito zadovoljstvo,
zadovoljstvo kupaca, materijalna korist (dobit)
•
dugoročno zacrtane ciljeve: kontinuirana proizvodnja, povećanje
proizvodnje, potaknuti ostale na sličnu proizvodnju.
SNAGE
SLABOSTI
•
Kvaliteta proizvoda,
•
Distribucija,
•
Velike površine plodnog tla
pod ugarom spremne za
ekološku poljoprivredu
•
Zaposlenici,
•
Marketing,
•
Profitabilnost,
•
Produktivnost,
•
Kapital,
•
Dodatne usluge,
•
Upravljanje financijama
•
Presporo razminiravenje
velikih površina plodnog
tla
•
Struktura i iznos kapitala,
•
Sadašnji i potencijalni kupci,
•
Dosadašnji ugled,
•
Vlastiti kapital,
•
Proizvodnja,
•
Produktivnost,
•
Profitabilnost,
•
Zaposlenici,
•
Neumreženost
•
Pomoć obitelji,
•
•
Dodatne usluge,
Nedovoljno služenje IC
tehnologijama
•
Upravljanje resursima,
•
•
Proizvodnja,
Slaba pokrivenost
stručnom literaturom
•
Savjetovanja.
•
Nedovoljan broj
stručnjaka u
savjetodavnim službama
•
Nedostatak dozvoljenih
zaštitnih sredstava i
gnojiva
PRILIKE
PRIJETNJE
•
Ulazak u EU,
•
•
Povećanje svijesti ljudi o
zdravoj prehrani,
Zagađenost tla, voda i
zraka,
•
•
Internizacija.
Zarazne bolesti biljaka,
životinja i ljudi,
•
Projekti prekogranične
suradnje
•
•
IPA-RD
Jačanje institucija
koje nameću GMO
proizvodnje hrane,
•
Pojava Codex
Alimentarius koji štiti
GMO proizvođače
SWOT ANALIZA PROIZVOĐAČA
EKOLOŠKIH PROIZVODA
38
Kao najznačajnija snaga kod više proizvođača prepoznata je kvaliteta proizvoda,
zatim struktura i iznos kapitala, te sadašnji i potencijalni kupci. Svi proizvođači
vjeruju u svoj rad i kvalitetu svojih proizvoda. Koriste mogućnosti savjetovanja
i podrške koju im pružaju postojeće relevanantne institucije i udruge. Vrlo im
je značajna pomoć obitelji i sveukupno upravljanje proizvodnim resursima
gospodarstva. Kao slabosti, proizvođači navode prije svega distribuciju, zaposlenike (pri tome podraumjevaju nedostatak radne snage zbog sezonskog
karaktera proizvodnje, ali i nedovoljne osposobljenosti za određene specifične
poslove). Marketing i pokazatelji uspješnosti proizvodnje su definirani kao slabosti. Najznačajnije snage i najveće slabosti potrebno je pretvoriti u strateške
ciljeve dugoročnog razvoja ekološke proizvodnje čija je realizacija povezana sa
donošenjem odluka i plana aktivnosti kako bi se prepoznati ciljevi realizirali.
Kod plasmana svježih proizvoda uočen je problem u predugom vremenu naplate. Budući da se radi o malim obiteljskim gospodarstvima koja se pretežito
bave poljoprivrednom proizvodnjom, to je veliki problem. Kako bi ga ublažili,
potrebno je pronaći više različitih kupaca i ne koncentrirati plasman na manji
broj kupaca. Polažeći od činjenice da postoji veliko potencijalno tržište ekoloških
proizvoda, te da je potražnja veća od ponude, a problem plasmana je i tehničke
prirode, ispitani su stavovi proizvođača o motivima i razlozima kupnje njihovih
proizvoda.
Oni smatraju da su najčešći razlozi:
•
sigurnost u proizvode,
•
biološke i prehrambene potrebe što uključuje brigu za zdravlje i svijest
kupaca o vrijednostima proizvoda, ali i
•
znatiželja,
•
isticanje svoje potrošačke različitosti, te
•
društveni status.
Ekološke proizvođače i poslovanje njihovih gospodarstava ne ugrožavaju eksterni – vanjski činitelji kao što su na primjer prisutnost konkurencije istovrsnih
proizvođača na domaćem tržištu svježeg voća i povrća.
Zaključci koji se temelje na radionici s temom o poduzetničkom upravljanju i
planiranju tržišta povezani su sa:
A) Prepoznavanje strateških ciljeva u razvitku ekološke proizvodnje koji su redoslijedom prioriteta utvrđeni kao:
1. Kontinuitet u unapređenju kvalitete ekoloških proizvoda;
2. Isticanje posebnog društvenog statusa i značenja ekoloških
proizvođača;
3. Prepoznavanje značenja zapošljavanja u ekološkoj proizvodnji (članova
obitelji i ostalih zaposlenika);
4. Ciljevi dugoročnog razvitka prepoznati su i kroz diverzifikaciju
poslovanja na na način da se obavljaju dodatne usluge – dopunski
prihodi gospodarstva;
5. Primjena marketinških aktivnosti tekođer je jedna od smjernica u
dugoročnoj strategiji razvitka gospodarstva koja se primarno bave
ekološkom proizvodnjom.
B) Prepoznati su rizici pri realizaciji strateških ciljeva u razvitku ekološke proizvodnje:
1. Distribucija ekoloških proizvoda
2. Nedostatak znanja, vještina i sposobnosti u primjeni marketinških
aktivnosti
3. Nedostatak znanja o upravljanju proizvodnim resursima gospodarstva
4. Nedostatak znanja o upravljanju kapitalom – financijsko poslovanje
39
gospodarstva.
„Analizom postojeće ponude empririjski su prepoznate prednosti vlasnika ekoloških gospodarstava i konkurentske prednosti ostalih istovrsnih
proizvođača na tržištu.
Ove konkurentske razlike temelje se na:
1. Razlici u kontinuiranoj kvaliteti primarnih i/ili prerađenih proizvoda,
2. Razlikama u cijenama ekoloških proizvoda (posebno uvoznih
ekoloških proizvoda)
3. Teškoće u prepoznavanju deklaracije ekoloških proizvoda što je
posebno istaknuto kada na tržištu postoji širok asortiman raznovrsnih
proizvoda.
Ove uočene razlike potrebno je pretvoriti u konkurentske prednosti ekoloških
proizvođača sa područja Slavonije na način da se standardiziraju proizvodi i
tehnološki procesi u preradi ekoloških proizvoda. Stvaranjem prepoznatljivog
„brenda“ proizvoda licenciranih proizvođača moguće je osigurati prepoznatljivost ove grupe proizvoda što će dugoročno utjecati na cijene realizacije koje variraju o ovisnosti od razlika ponude i potražnje.“21
15
Prepričano iz Deže, J.; Ranogajec Lj.; Lončarić, R.: Studija: Tržište ekološkog voća,
povrća i ljekovitog bilja na području Slavonije i Baranje, Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, str. 10.-16.
40
8
KLJUČNI KANALI
DISTRIBUCIJE
8
KLJUČNI KANALI DISTRIBUCIJE
BIOVEGA D.O.O.
Primjer uspješnog
društva je poduzeće
Biovega d.o.o. iz
Zagreba surađuje
sa 27 inozemnih
poduzeća koja su
pioniri organske
proizvodnje u
svijetu, te nude
cca 2.000 vrsta
proizvoda s ekološkim
certifikatom.
Kada je riječ o stanju ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj istraživanja
su pokazala da su glavni limitirajući faktori: nedovoljno organizirano tržište,
slabo raširena distribucijska mreža i nedovoljna informiranost potrošača.
Premda je nedovoljna razvijenost kanala distribucije, oni postoje i djeluju više
ili manje uspješno, a odnose se na:
•
gradske tržnice,
•
prijatelje,
•
dostava na kućna vrata i internet prodaja,
•
specijalizirane trgovine eko proizvoda (primjerice; Bio & Bio,
Haromonija u Osijeku,)
•
Trgovačke lance (primjerice Mercator, DM, Diona, Getro itd.);
Tome treba još pridodati i:
•
Hrvatsku smotru ekološke poljoprivrede (u organizaciji udruge Živa
zemlja održava se u prosincu),
•
Eko fest (u organizaciji Udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača
Hrvatske održava se u rujnu),
•
Varaždinski sajmeni dani (održava se u lipnju, a cjelodnevni program
posvećen je zdravoj hrani),
•
Međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnih područja Eko Etno
Hrvatska (u organizaciji društva Hrvatski farmer d.d. održava se u
listopadu).
•
Lokalni sajmovi: Eko-etno Bilje, Vinkovačke jeseni, Sajam antikvtiteta
u Osijeku, Ribarski dani u Kopačevu, Dani jabuka u Đakovu i sl.
Primjer uspješnog društva je poduzeće Biovega d.o.o. iz Zagreba surađuje
sa 27 inozemnih poduzeća koja su pioniri organske proizvodnje u svijetu, te
nude cca 2.000 vrsta proizvoda s ekološkim certifikatom.
42
9
OSNOVNI PROBLEMI,
TE MOGUĆA RJEŠENJA
I PREPORUKE ZA
DALJNJI RAZVOJE
OGRANSKE
PROIZVODNJE U
SLAVONIJI I BARANJI
OSNOVNI PROBLEMI, TE MOGUĆA
RJEŠENJA I PREPORUKE ZA DALJNJI
RAZVOJE OGRANSKE PROIZVODNJE
U SLAVONIJI I BARANJI
OSIGURAN PLASMAN
S obzirom na dobar
geografski položaj,
blizinu razvijenih
srednjoeuropskih i
zapadnoeuropskih
zemlja, tj. tržišta
na kojem su ovakvi
proizvodi iznimno
traženi, plasman
ekoloških proizvoda
bio bi osiguran.
9
Osnovni problemi u ekološkoj proizvodnji odnose se na:
1. nedovoljnu umreženost proizvođača ekoloških proizvoda, malu
količina proizvodnje i ponude,
2. vremenski dugotrajan proces prelaska s konvencionalne na ekološku
proizvodnju koji iziskuje znatna financijska sredstva,
3. nestručnost i neiskustvo proizvođača,
4. činjenicu da ekološka proizvodnja zahtijeva svojevrsnu izolaciju od
područja konvencionalne proizvodnje
5. visoke standarde u pogledu prerade ekoloških poljoprivredenih
proizvoda,
6. tržište ekoloških proizvoda koje je nedovoljno razvijeno,
7. nedostatak navike potrošača za kupnju ekoloških proizvoda,
8. višu cijenu ekoloških u odnosu na „obične“ proizvode,
9. nedovoljan marketing ekoloških proizvoda,
10. dugotrajan i skup proces dobivanja certifikata „eko-proizvod“ i
11. nezadovoljavanje narudžbi u pogledu količine, primjerice trgovačkih
centara.
Kako bi se naša mlada i još nedovoljno razvijena ekološka proizvodnja razvila
potrebno je:
•
stvarati i razvijati navike potrošača, ali i osigurati kontinuiranu
opskrbu prodavaonica eko proizvodima,
•
odrediti najpovoljnija područja za takvu proizvodnju,
•
stvarati brend,
•
educirati proizvođače i potrošače,
•
pojedini mali proizvođači trebali bi se, kako bi opstali na tržištu,
udruživati u klastere.
Kako bi ekološki proizvodi lakše pronalazili put do kupaca, potreban im je:
•
bolji marketing,
•
bolje povezivanje s turizmom gdje je moguće plasirati, posebice u
hotelima, brojne ekološke prehrambene i druge proizvode - od pića,
hrane, slastica do ukrasnih predmeta ili kozmetike.
Prirodni geografski uvjeti za bavljenje ekološkom poljoprivredom u Republici
Hrvatskoj su iznimno povoljni. S obzirom na dobar geografski položaj, blizinu
razvijenih srednjoeuropskih i zapadnoeuropskih zemlja, tj. tržišta na kojem su
ovakvi proizvodi iznimno traženi, plasman ekoloških proizvoda bio bi osiguran.
44