prostorni plan kantona sarajevo - Zavod za planiranje razvoja

prostorni plan kantona sarajevo - Zavod za planiranje razvoja

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
PROSTORNI PLAN KANTONA SARAJEVO
ZA PERIOD OD 2003. DO 2023. GODINE
1. Ciljevi prostornog razvoja
2. Projekcija prostornog razvoja i prostorni sistemi
3. Odluka o provođenju prostornog plana
Nosilac pripreme:
VLADA KANTONA SARAJEVO
Nosilac izrade:
ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO
Sarajevo, avgust/kolovoz 2006. godine
.
A
Tekstualni dio Plana
2
.
Na osnovu člana 12. stav 1. tačka f) i l), člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo
(„Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i
člana 47. stav 1. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj
7/05), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 31.08. 2006. godine, donijela je
Prostorni plan
Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine
1.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
1.1.
OPĆI CILJEVI
• Humani razvoj – osnovna orjentacija
Koncept ciljeva u punoj mjeri je komplementaran i naslanja se na koncepciju humanog
razvoja, kao holističkog pristupa razvoju koji u prvi plan stavlja čovjeka, sa njegovim
sposobnostima, napredak u blagostanju stanovništva, održavanje ravnoteže u prirodnoj
sredini, kao i proces modernizacije institucija te društveno političkih odnosa. To je razvoj
koji uključuje sve aspekte (prostorni, ekonomski, okolinski, društveni i socijalni) i sve aktere
razvoja (javni sektor, privatni sektor, civilno društvo, lokalnu zajednicu, pojedinca); to je
stalan proces širenja izbora i mogućnosti ljudi da dostignu određeni nivo blagostanja.
• Poštivanje ljudskih prava
Univerzalna ljudska prava trebaju se ostvariti na harmonično organizovanom prostoru u
sveukupnom razvojnom procesu demokratije koja se u društvu poima kao sloboda.
• Promoviranje posebnosti kvaliteta okoline i očuvanje prepoznatljivog ambijenta
Štititi i valorizirati vrijednosti prirodnih resursa, prirodnog i kulturnog nasljeđa. U tom smislu
promovirati aktivnosti koje su bliske prirodi i čovjeku. Kroz prostorni plan afirmirati
posebnost pejzaža, krajolika, tradicije, običaja, kulturni identitet, kao značajne faktore
razvoja.
• Dostupnost materijalnim sredstavima i energiji
Obezbijediti svakom stanovniku dostupnost svim izvorima materijalnih dobara, potrebnih za
dostojan standard života (zaposlenost i drugo) bez ugrožavanja okoline, a energetsku
infrastrukturu pouzdanu, bezbjednu, obnovljenu i dostupnu novim (alternativnim) izvorima,
uključujući infrastrukturne sisteme za snabdijevanje vodom, energijom i dr.
• Dostupnost kulturi, obrazovanju, znanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti
Svakom stanovniku, kao i stanovniku sa posebnim potrebama, obezbjediti pristup i korištenje
društvene infrastrukture (kvaliteno obrazovanje, naučno-istraživački i stručni rad,
zdravstvenu, socijalanu zaštitu itd.).
• Uključivanje stanovnika u proces planiranja
Podsticanje incijativa i inventivnosti pojedinaca od strane autoriteta, borbu za ostvarenje
sloboda i prava u participaciji i odlučivanju tokom procesa planiranja i provođenja planova
razvoja; obavezu uključivanja nevladinih organizacija i stručnjaka, koji žive i rade u
okruženju, kako bi dali doprinos razvoju.
• Formiranje novog pristupa strukturi potrošnje
Neophodno je vršiti edukaciju građana putem informiranja, upotrebom javnih medija i drugih
oblika uticaja na preoblikovanje društvene i pojedinačne svijesti kako bi se promjenio odnos
pojedinaca i društva prema masovnoj potrošnji. Na taj način uticati na transformaciju načina
3
.
razmišljanja svakog pojedinca, odnosno na formiranje novog pristupa strukturi potrošnje u
smislu njenog doprinosa rješavanju okolinskih problema.
• Profiliranje prostora Kantona Sarajevo kao ambijenta unosnog (održivog i
visokoprofitabilnog) poslovanja
Rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove kao i dinamiziranje ekonomskog razvoja i
povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva u cilju stvaranja preduslova za: održivu i
profitabilnu ekonomiju, kvalitetniju fiskalnu politiku i politiku ekonomike građevinskog
zemljišta (tržišni sistem korištenja gradskog zemljišta) i jačanje produktivnih sektora i
djelatnosti. Posebno mjesto treba dati nauci – kao generatoru razvoja – koja treba da bude
predhodnica euroatlanskih integracija BiH, kao i razvoju naučne infrastrukture u mreži
evropske naučne infrastrukture.
U cilju obezbjeđenja povećanja životnog standarda stanovništva, bržeg zapošljavanja,
održivog i humanog razvoja potrebno je aktivnije restruktuiranje i jačanje ekonomske osnove,
podizanje njene konkurentnosti, dinamiziranje ekonomskog razvoja, povećanje ukupnog
domaćeg proizvoda i povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva. Razvijati ekonomiju na
bazi prihvatljivih i specifičnih mogućnosti privrednih grana zasnovanih na nauci (parkovi
znanja), visokim tehnologijama u proizvodnji hrane, turizmu, na malim i srednjim
preduzećima.
• Stvaranje ambijenta ugodnog življenja
Stvarati ambijent u kome će građani Kantona Sarajevo živjeti humano, zdravo i kreativno
podizanjem kvaliteta i standarda: pravnog sistema (usaglašavanjem i donošenjem adekvatne
pravne legislative), načina i nivoa stanovanja, vodosnabdijevanja, tehnološki kontrolisanim
načinom odvoda i tretmana otpadnih voda, snabdijevanja energentima, saobraćajne
dostupnosti i povezanosti, urbanog zelenila, zaštite okoline, socijalne sigurnosti, obrazovanja,
zdravstva, kulture i sporta.
• Profiliranje Kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole
Obezbjediti kvalitetnu komunikacionu povezanost sa Evropom, regionom jugoistočne Evrope
i svijetom. Jačati postojeće i formirati nove institucije (nauka, obrazovanje, kultura), a time i
funkcije metropole. Sredinu učiniti atraktivnom i privlačnom za međunarodni kapital. Učiniti
ambijent privlačnim za mlade stručnjake i njihov ostanak u zemlji. Razvijati visokonaučne
institucije i istraživačke aktivnosti kao strateški faktor razvoja. Uzeti u obzir i saobraćajni
aspekt: avio saobraćaj (postojeći aerodrom i njegove mogućnosti), autoput (koridor na
teritoriji Kantona), autobusku stanicu (kapacitet i lokacija), željeznički saobraćaj
(osavremenjavanje i njegova uloga u lokalnim i međunarodnim vezama), elektronske
komunikacije i dr.
Potrebno je razvijati i šire regionalne i evropske funkcije Kantona Sarajevo i u tom smislu
prilagođavati njegovu prostornu organizaciju.
• Unapređenje razvojnih i integrativnih funkcija Kantona Sarajevo
Kanton Sarajevo središte metropolitanskog područja, u kome se nalazi glavni grad države
BiH Sarajevo, treba da vrši uticaj na ukupan razvoj države, integrišući bosanskohercegovački
prostor u funkcionalnu cjelinu sa kulturološkom i etničkom prepoznatljivošću. Integrativne
funkcije Sarajeva uskladiti sa decentralizovanom politikom i političkom organizacijom BiH.
• Predpostavljanje ubrzanijeg demografskog, kulturno-ekonomskog i socijalnog
razvoja ovoga metropolitanskog područja u odnosu na BiH u cjelini
Uloga Sarajeva kao regionalne i evropske metropole, te revitalizacija njenih razvojnih i
integrativnih funkcija u BiH, pretpostavljaju jačanje urbanih, proizvodnih i uslužnih funkcija
u njemu. Nadprosječan opći razvoj stvara put za ostvarivanje tog cilja.
Ovaj cilj se može definisati i kao težnja Kantona Sarajevo da dostigne današnji nivo
razvijenosti mjeren GDP/pc u prosjeku Evropske Unije.
4
.
Usklađivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom
strukture djelatnosti
Pod uticajem buduće uloge metropolitanskog područja, djelovanja slobodnog tržišta i stranih
ulaganja, doći do izmjene strukture djelatnosti i to u pravcu povećanja udjela produktivnijih
sektora i grana. Iz tog razloga je potrebno politiku racionalnog korištenja prostora zasnovati i
uskladiti prema navedenim očekivanjima.
• Održivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog, kulturnosocijalnog i prostornog aspekta
Postići ujednačen i održiv prostorni razvoj usmjeravajući ekonomsku, kulturnu i socijalnu
politiku usaglašenu sa mogućnostima, potrebama čovjeka, interesima sadašnjih i budućih
stanovnika i drugih korisnika. Za ovo je potrebna odgovarajuća okolinska svijest građana i
odgovornost sadašnjih prema budućim generacijama.
• Reduciranje nepovoljnih uticaja u okolišu
Reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagađenu industrijom, saobraćajem i drugim
djelatnostima i dejstvima koja su imala direktan uticaj na neposrednu okolinu, u urbanom i
vanurbanim područjima: ratnim razaranjima, devastacijama i destrukcijama na fizičkoj
strukturi (objektima) i zemljištu, posebno nakon miniranja, granatiranja, stavljanja pod
kontrolu postojećih klizišta i saniranje područja u cilju sprečavanja dalje erozije, itd.
•
1.2.
POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
Demografski razvoj
•
•
•
Demografsku veličinu Metropolitanskog područja uravnotežiti s ulogom koju Sarajevo
ima kao glavni grad i osnovni razvojni centar;
Pokloniti potrebnu pažnju obnavljanju stanovništva Metropolitanskog područja i
stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa;
Obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku
revitalizaciju.
Održivi prostorni razvoj i uređenje
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Optimalna i racionalna organizacija, korištenje i zaštita prostora;
Bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj;
Policentrični sistem razvoja Kantona (disperzna koncentracija);
Obezbijediti uslove za kontrolisanu, plansku izgradnju, a ispitati mogućnosti saniranja
bespravne i neregulisane izgradnje i utvrđivanja mjera za njeno spriječavanje;
Racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture;
Prilagođavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejsažnog i autentičnog
arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz
fizičke strukture u Kantonu;
Rekonstrukcija, unapređenje i razvoj transportne, energetske, vodoprivredne i
telekomunikacione infrastrukture;
Očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru Kantona;
Ekonomski efikasnije korištenje zemljišta;
Razvoj energetskih resursa u skladu sa zaštitom okoline;
Racionalno korištenje i eksploatacija voda, zaštita izvorišta, podzemnih i otvorenih
vodnih tokova;
Smanjiti štetene uticaje na prirodnu sredinu, na urbanim i vanurbanim područjima
Kantona Sarajevo;
5
.
•
•
•
•
Zaštita i uređenje graditeljskog i prirodnog naslijeđa i njegovo uključivanje u razvoj
Kantona;
Spriječavati disponiranje industrijskog otpada bez njegovog predhodnog zaštitnog
tretmana;
Voditi aktivnosti na nivou Kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih
resursa;
Zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda.
Održivi ekonomski razvoj
•
•
•
•
Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju;
Profiliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije;
Uvođenje tržišnog sistema korištenja zemljišta;
Definisanje ekonomske kulture kao historijskog atributa samoodrživosti zajednice.
Upravljanje
• Odrediće se osnovni pokazatelji (indikatori) društveno-ekonomskog razvoja i kvaliteta
okoline, kako bi se moglo pratiti konvergiranje razvoja Kantona ka održivom,
odnosno, provjeravati efikasnost katonalne uprave;
• Uspostaviti sistem upravljanja razvojem Kantona koji će, na bazi zatečenog pravnopolitičkog sistema, omogućiti da vlast ostvaruje istinske interese građana, razvijajući
pri tome zajedničko opredjeljenje da se razvoj mora zasnivati na primjeni nauke,
znanja i informacija.
6
.
2.
PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA I PROSTORNI
SISTEMI
2.1.
PRIRODNI IZVORI I USLOVI
Geografski položaj
Kanton Sarajevo je smješten u planinskom masivu Dinarida, na kontaktu dviju velikih
prirodno-geografskih cjelina: Podunavlja i Jadranskog mora. Zauzima površinu od 1.268,5
km2 što čini 2,5% teritorije BiH.
U saobraćajno-geografskom smislu ovakav položaj ima poseban značaj, presjecaju ga vitalne
komunikacijske veze, prije svih pravac sjever-jug. Tim pravcem, koji ide dolinama rijeka
Bosne i Neretve, Kanton je povezan sa srednjeevropskom i mediteranskom makroregijom.
Kanton Sarajevo se nalazi između 43035' i 4407' sjeverne geografske širine, te između 1800' i
18038' istočne geografske dužine sa centrom Kantona (u blizini aerodroma) čije su tačne
geografske koordinate 43049'55''s.g.š. i 18020'04'' i.g.d. Rastojanje između najsjevernije tačke
Kantona i najjužnije iznosi 62 km, a između zapadne i istočne tačke dužina je 52,5 km.
Ukupna dužina granice Kantona Sarajevo je 303,5 km.
Karakteristike reljefa
Sa geomorfološkog aspekta Kanton Sarajevo predstavlja izrazitu planinsku oblast gdje se
78% prostora nalazi u rejonu iznad 700 m n.v., brdskom rejonu od 550 do 700 m pripada
13%, dok nizijskom rejonu pripada svega 9% teritorije.
Analizom karte nagiba terena, 24% prostora Kantona otpada na nagibe preko 45% što
predstavlja limitirajući faktor za izgradnju. Najpovoljniji tereni, sa aspekta nagiba, nalaze se u
općinama Novo Sarajevo, Novi grad i Ilidža dok se najveći dio teritorija sa nagibima preko
45% nalazi u općinama Vogošća, Centar i Trnovo.
Tereni sa nagibom do 10%, zazimaju 15% teritorija Kantona i najviše ih se nalazi u općini
Novo Sarajevo (40,7%), a najmanje u općini Stari grad (7,0%). U općini Centar tereni ovog
nagiba zauzimaju 12,7%, u Hadžićima 11,1%, na Ilidži 37,4%, u Ilijašu 14,6%, u Novom
gradu 36,5%, u Trnovu 8,1% i Vogošći 9,6% od ukupne površine općine.
Teren Kantona orijentisan prema sjeveru u procentu od 34,1%, a prema jugu 32,7%. Prema
istoku je okrenuto 12,5%, a prema zapadu 11,9% terena. Ravni dijelovi Kantona zauzimaju
8,8% površine.
Najpovoljnije južne orijentacije ima: općina Centar sa 41,7% teritorija, Vogošća sa 41,3%,
Stari grad 40,7%, Novi grad 39,4%, Trnovo 37,4%, Novo Sarajevo 32,4%, Ilijaš 31,6%,
Hadžići 27,4% i Ilidža 22,1% od ukupne površine općine.
Klimatske karakteristike
Prostor Kantona Sarajevo karakteriše dva klimatska tipa. Do 600 m nadmorske visine
zastupljena je kontinentalna klima, dok se iznad te visine izdvaja kontinentalno-planinski tip i
alpski tip klime.
7
.
Unutar klimatske valorizacije pojedini dijelovi Kantona su pogodni za određene aktivnosti,
npr. planinski dijelovi zimsku rekreaciju ili nizijski predjeli za ljetnu rekreaciju, gradsko
jezgro za stanovanje, južne ekspozicije za saobraćaj i proizvodnju hrane itd.
Osnovni meteorološki parametri kontinentalnog tipa klime su da se srednja godišnja
temperatura zraka kreće od 8,60C (Hadžići) do 9,80C (Bjelave). Srednja godišnja temperatura
u nekim dijelovima grada se povećava zbog uticaja toplotnog otoka tako da se kreće i do
10,50C (Koševo, Stari Grad, Kovači). Zbog uticaja jezera hladnog zraka i inverzija
temperature na prostoru Ilidže, Butmira i Hrasnice srednja godišnja temperatura se kreće oko
9,10C. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom godišnjom temperaturom od –1,40C (Bjelave)
do –2,10C (Ilidža), dok je najtopliji mjesec juli sa srednjom godišnjom temperaturom od
19,60C (Bjelave) do 17,80C (Hadžići). Apsolutna maksimalna temperatura je izmjerena
26.07.1946. na Bjelavama i iznosila je 40,00C dok je maksimala minimalna temperatura u
ovom klimatskom tipu izmjerena na Ilidži i iznosila je –31,70C (25.01.1963.).
Raspodjela zračnih strujanja je u velikoj mjeri uvjetovana reljefom, pa tako na Bjelavama
preovladavaju vjetrovi iz istočnog i zapadnog kvadranta, dok se u Butmiru smjer
preovladavajućih vjetrova mjenja na sjeverozapadni, zapadni i jugoistočni, što je svakako u
vezi sa orijentacijom Sarajevskog polja u smjeru sjever-jug. Vrlo jaki vjetrovi su rijetka
pojava, a prosječna brzina vjetra se kreće od 3,0 m/sec iz sjeveroistočnog pravca na
Bjelavama do 2,2 m/sec iz južnog i sjeverozapadnog pravca u Butmiru.
Planinsko područje se, zbog svoje nadmorske visine, odlikuje planinskom klimom-alpskog
tipa. Osnovne karakteristike ove klime su oštre zime (apsolutne minimalne temperature od –
24,00C do –34,00C) dok su ljeta topla (apsolutna maksimalna temperatura od 30,00C do
36,00C). Prosječna godišnja količina padavina je od 1.000 do 1.200 l/m2. Sniježne padavine su
obilne, pogotovo na višim kotama.
Osnovni meteorološki parametri za planinsko-alpski tip klime mjereni na stanicama
Bjelašnica koja se nalazi na 2.067 m.n.v. i Igman-Veliko polje (1.190 m.n.v.) su: srednja
godišnja temperatura 1,20C-Bjelašnica i 5,20C-Igman; apsolutna maksimalna temperatura.na
Bjelašnici je 24,00C, a na Igmanu je 32,10C: apsolutna minimalna temperatura na Bjelašnici je
–29,20C, a na Igmanu je –33,20C; srednja godišnja relativna vlažnost na Bjelašnici je 85%, a
na Igmanu 84%; srednja godišnja suma padavina na Bjelašnici je 967 l/m2 , a na Igmanu
1.645 l/m2. Ostali meteorološki parametri se odnose na stanicu Bjelašnica: srednji broj dana
sa kišom 98; srednji broj dana sa snijegom je 104; srednji broj vedrih dana je 60; srednji broj
oblačnih dana je 159; srednji broj dana sa maglom je 263, srednji broj dana sa sniježnim
pokrivačem preko 10 cm je 191; srednji broj dana sa minimalnom temperaturom je 198, a
maksimalna visina sniježnog pokrivača iznosi 303 cm.
Geološke karakteristike
Prostor Kantona Sarajevo je brdsko-planinskog karaktera, što stvara prirodne uslove za pojave
i razvoj savremenih egzogenih pojava kao što su nestabilnost terena i pojava klizišta.
Formiranje klizišta i nestabilnih terena uzrokuje, pored konfiguracije terena, najvećim dijelom
neplanska gradnja objekata na uslovno stabilnom i nestabilnom terenu i podzemne vode.
Na prostoru Kantona ima 771 klizište od kojih je 497 aktivno. Ona su se formirala uglavnom
u eluvijalno-deluvijalnom pokrivaču na padinskim dijelovima grada gdje je bila i
najintenzivnija neplanska gradnja objekata. Najveći broj klizišta se nalazi u općini Vogošća
(192), Novi grad (165), Stari grad (119), Centar (115), Novo Sarajevo (109), Ilijaš (50), Ilidža
(14), Trnovo (5) i Hadžići (2).
8
.
Veća klizišta se nalaze na lokalitetima Buća potoka, Huma, Velešića, Hambine Carine,
Trebevičke ul., Gradačačke ul., Gatačke ul., ul. Vladimira Preloga, Hotela Grand, Betanije,
Novopazarske ul., naselja Svrake, Reljevo, Dobroševići, Bioča, Koševo-Breka, Tihovići itd.
Sa aspekta stabilnosti terena prostor Kantona je kategorisan u tri osnovne kategorije:
Stabilni tereni su najviše zastupljeni, 89,3%. U pogledu pogodnosti za građenje ovi
tereni imaju najpovoljnije uvjete, te se na njima stambeni objekti, saobraćajnice i sl.
mogu graditi bez ikakvih ograničenja.
Uslovno stabilni tereni zauzimaju 8,6% tertorija i najvećim dijelom su locirani na
padinskim dijelovima.
Nestabilni tereni, mada su procentualno najmanje zastupljeni, 2,1%, ipak zahvataju
značajne površine unutar prostora za potencijalnu izgradnju.
Na osnovu seizmotektonske karte BiH područje Sarajeva izdvojeno je pod VIIoMCS. Ova
vrijednost je računata za srednje uslove tla, što znači da bi trebalo obratiti pažnju na prirast
seizmičkog intenziteta u lošim sredinama. Seizmično najstabilniji prostor u Kantonu Sarajevo
je područje Čemerske planine koji je izdvojen pod VIoMCS, a najtrusniji prostor je planina
Treskavica (odakle joj je i naziv) koji je izdvojen pod VIIIoMCS.
Mineralna nalazišta
Područje Kantona Sarajevo je poznato po nekim prirodnim mineralnim sirovinama i njihovom
iskorištavanju još iz predrimskih vremena. Najviše su se koristili prirodni građevinski
materijal (šljunak, pijesak, glina, dolomit, krečnjak, kvarcni pješčari), a manjim dijelom
mangan, živa, te pitke i mineralne vode za piće i termomineralne vode u banjske svrhe.
Sada su u fazi eksploatacije samo ležišta krečnjaka, dolomita i gline koja u narednom
planskom periodu treba ograničiti na prostore koji su definisani kao »Perspektivna nalazišta
mineralnih sirovina« i na ekološki najpovoljnijim lokalitetima. Bez toga, buduća povećana
proizvodnja karbonatnih sirovina, posebno u vezi sa izgradnjom autoputeva, može osjetno
pogoršati sadašnje stanje okoliša.
Na području Kantona Sarajevo trenutno egzistira 13 kamenoloma koji eksploatišu mineralne
sirovine krečnjak i dolomit, jedna eksploatacija gline kod Rapajla (općina Ilidža).
Od metaličnih mineralnih sirovina izvjestan ekonomski značaj mogu imati ležišta mangana
između Čevljanovića i Ozrena, zatim ležište žive Draževići i pojave ruda olova i cinka u
području Maine-Kitoševići. Međutim, bez dodatnih istraživanja i kompleksne ekonomske
evaluacije, za ova ležišta i pojave nije moguće dati kompetentnu ocjenu.
Na desnoj obali rijeke Bosne, sjeverno od Ilijaša i Podlugova, izdvojene su naslage povlatnog
ugljenog sloja kojeg eksploatiše Rudnik mrkog uglja Breza.
Najvažniji i najvrijedniji prirodni resurs Kantona Sarajevo predstavljaju vode za piće
Sarajevskog polja. Drugi po vrijednosti su termomineralne vode Ilidže i Blažuja i termalne
vode Butmira, koje treba koristiti bez ugrožavanja njihovog kvaliteta. U istom smislu treba
koristiti i pitke podzemne vode, vodeći računa o uticaju na termomineralne vode i obratno.
Pored izvorišta pitkih voda u Sarajevskom polju, utvrđeno je 25 pojava izvora pitke vode koji
mogu predstavljti značajan potencijal i osnovu za planiranje vodosnabdijevanja pojedinih
gradova i naselja u Kantonu Sarajevo. Ukupan potencijal ovih izvora, u odnosu na njihovu
prosječnu izdašnost, iznosi 7.989 l/s i treba naglasiti da je iskorišten manje od 10%.
9
.
Područja perspektivna za istraživanje pitke vode su na prostorima Sarajevskog polja, rijeke
Zujevine od D.Hadžića do Mostarskog Raskršća; rijeke Zujevine i Krupe između naselja
Hadžići i Zovik do naselja Lokve i Kasatići; Faletići – Biosko; Nadgaj-Podlipnik-Četojevići u
Općini Ilijaš.
Mineralne vode su utvrđene kod Blažuja, Srednjeg i Jošanica-Vogošća. Kod Blažuja se nalaze
4 pojave kiseljaka gdje je moguće zahvatiti 10-15 l/s mineralne vode odličnog kvaliteta.
Trenutno se eksploatiše 1-3 l/s mineralne vode pod komercijalnim nazivom «Ilidžanski
dijamant». Kiseljaci kod Srednjeg su utvrđeni na dva lokaliteta, male su izdašnosti i odličnog
kvaliteta, ali minimalno istraženi. Mineralna voda kod Jošanice se ne koristi, ali i nema
značajniju ekonomsku vrijednost.
Termalne vode su utvrđene na tri lokaliteta, u Podlipniku kod Srednjeg, Butmiru i Sokolović
Koloniji na Ilidži. Termalne vode Podlipnika imaju izdašnost 5-7 l/s, odličnog su kvaliteta,
nedovoljno istražene i trenutno se ne koriste. Ukupne rezerve termalnih voda Ilidže, utvrđene
na bušotinama, iznose 15-20 l/s i trenutno se neadekvatno ili vrlo malo koriste.
Termomineralne vode su utvrđene samo na Ilidži, a ukupna izdašnost bušotina se kreće oko
270 l/s vode temperature 26 – 58oC. Trenutno se koristi samo 10 l/s ovih izuzetno ljekovitih
voda i to u funkciji zagrijavanja hotela.
Spektar korištenja ovih voda je velik u zavisnosti od njene temperature i kemijskog sastava.
Tako one imaju primjenu u medicini, balneo-terapeutici, rekreaciji, sportu, turizmu,
prehrambenoj industriji, u proizvodnji hrane pod kontrolisanim uslovima, u hemijskoj
industriji, kao komunalna topla voda, kao toplotna energija za zagrijavanje naselja itd.
Područja perspektivna za istraživanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda je prije
svega Sarajevsko polje oko rijeke Željeznice, širi prostor naselja Buhotina kod Kobiljače i
Podlipnik.
2.2.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
2.2.1.
Stanovništvo
U projekciji stanovništva do 2023. godine pošlo se od sljedećeg:
-
broj stanovnika Kantona Sarajevo će usporeno rasti u odnosu na 2003. godinu,
broj stanovnika 2023. godine neće dostići broj iz 1991. godine,
usporeniji rast prirodnog priraštaja,
stopa mortaliteta će se povećavati,
nastaviće se proces starenja stanovništva,
udio mladog stanovništa u ukupnom stanovništvu će se postepeno smanjivati,
izrazito usporeno doseljavanje na područje Kantona Sarajevo.
Na području Kantona Sarajevo, na površini od 1.268,5 km2, u 2023. godini planira se 442.000
stanovnika.
Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0,5%, i povećaće se za oko 40.000 u
odnosu na 2003. godinu.
10
.
Posmatrajući po općinama blagi porast stanovništva se planira u gradskim općinama (Stari
grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi grad), dok će u ostalim općinama Kantona Sarajevo
porast stanovništva biti intenzivniji, posebno u općinama Trnovo, Ilidža, Ilijaš i Hadžići, s
obzirom na raspoložive prostorne mogućnosti i pravce razvoja: Vogošća-Ilijaš prema
Visokom, te Hadžići-Pazarić-Tarčin prema Mostaru.
Najveća koncentracija stanovništva će i dalje ostati u opštini Novi grad, u kojoj će živjeti oko
28,3% stanovništva Kantona Sarajevo. Druga, po broju stanovnika, je opština Novo Sarajevo
sa 17,4% ukupnog stanovništva Kantona Sarajevo. Trnovo je opština sa najmanjim brojem
stanovnika, 0,7% od ukupnog stanovništva Kantona, ali sa najvećim porastom stanovništva,
6,6% prosječno godišnje.
U gradu Sarajevu će živjeti 70,8% stanovništva Kantona Sarajevo.
Tabela 1. Broj stanovnika i gustina naseljenosti 2023.
Opština
Površina
km2
Stari grad
Centar
Novo Sarajevo
Novi grad
Grad Sarajevo
Ilidža
Vogošća
Hadžići
Ilijaš
Trnovo
Kanton Sarajevo
49,7
32,9
9,2
47,3
139,1
136,8
71,7
272,8
308,6
339,5
1.268,5
Broj stanovnika
2023
2003
broj
38.211
40.000
68.067
71.000
74.402
77.000
116.832
125.000
297.512
313.000
47.924
60.000
19.966
23.000
20.133
24.000
15.325
19.000
836
3.000
401.696
442.000
%
9,0
16,1
17,4
28,3
70,8
13,6
5,2
5,4
4,3
0,7
100,0
Gustina
naseljenosti
(st/km2)
804,8
2.158,1
8.369,6
2.642,7
2.250,2
438,6
320,8
88,0
61,6
8,8
348,4
Stopa rasta
2003-2023
(%)
0,2
0,2
0,2
0,3
0,3
1,2
0,7
0,9
1,1
6,6
0,5
Prema projekcijama broja stanovnika u 2023. godini prosječna gustina naseljenosti na
području Kantona Sarajevo će iznositi 348,4 stanovnika po km2.
Najgušće je naseljena opština Novo Sarajevo sa 8.369,6 stanovnika po km2 što je oko 24 puta
više od prosječne gustine stanovanja u Kantonu Sarajevo. Najmanja gustina naseljenosti je u
opštini Trnovo, 8,8 st/km2.
Gustina naseljenosti u gradu Sarajevu će biti preko 6 puta veća od gustine naseljenosti u
Kantonu Sarajevo.
S obzirom na značaj Sarajeva kao glavnog grada Države, u kome su smještene brojne
ambasade, konzulati, predstavništva, OHR, NATO, EUPIM, Svjetska banka, Evropska banka
za obnovu i razvoj, ostale inostrane banke, i brojne druge organizacije, evidentna će biti
prisutnost privremenih stanovnika.
11
.
Tabela 2. Starosna struktura stanovništva 2023.
Stari grad
Centar
Novo Sarajevo
Novi grad
Sarajevo
Ilidža
Vogošća
Hadžići
Ilijaš
Trnovo
Kanton Sarajevo
ukupno
40.000
71.000
77.000
125.000
313.000
60.000
23.000
24.000
19.000
3.000
442.000
0-14
Broj
7.400
12.709
12.956
22.219
55.284
12.141
4.523
4.699
3.809
571
81.027
%
18,5
17,9
16,8
17,8
17,7
20,2
19,7
19,6
20,0
19,0
18,3
15-64
broj
24.520
42.600
46.225
76.932
190.277
36.726
14.143
15.168
11.865
1.793
269.972
%
61,3
60,0
60,0
71,5
60,8
61,2
61,5
63,2
62,4
59,8
61,1
65+
broj
8.080
15.691
17.819
25.849
67.439
11.133
4.333
4.134
3.326
636
91.001
%
20,2
22,1
23,1
20,7
21,5
18,6
18,8
17,2
17,5
21,2
20,6
Očekuje se da će u Kantonu Sarajevo u 2023. godini živjeti 18,3% stanovništva od 0-14
godina starosti, 61,1% stanovništva od 15-64 godine starosti (radni kontingent) i 20,6%
stanovništva starijeg od 65 godina.
Najmlađe stanovništvo će živjeti na Ilidži, Ilijašu, Vogošći i Hadžićima, a najveće učešće
stanovništva starijeg od 65 godina će biti u općinama Novo Sarajevo, Centar, Trnovo, Novi
grad i Stari grad. Učešće te grupacije stanovništva u ovim općinama je preko 20%.
Za potrebe planiranja kapaciteta društvene infrastrukture takođe su značajne starosne grupe
djece predškolskog i školskog uzrasta.
Tabela 3. Starosna struktura mladog stanovništva (0-14 godina) 2023.
0-14
Stari grad
Centar
Novo Sarajevo
Novi grad
Sarajevo
Ilidža
Vogošća
Hadžići
Ilijaš
Trnovo
Kanton Sarajevo
2.2.2.
7.400
12.709
12.956
22.219
55.284
12.141
4.523
4.699
3.809
571
81.027
0–1
broj
992
1.589
1.615
2.635
6.831
1.511
495
592
478
66
9.973
%
13,4
12,5
12,5
11,9
12,4
12,4
11,0
12,6
12,5
11,5
12,3
2–3
Broj
992
1.614
1.623
2.661
6.890
1.550
521
604
489
66
10.120
%
13,4
12,7
12,5
12,0
12,5
12,8
11,5
12,8
12,8
11,5
12,5
4-6
broj
1.458
2.478
2.452
4.160
10.548
2.424
860
933
753
109
15.627
%
19,7
19,5
18,9
18,7
19,1
20,0
19,0
19,9
19,8
19,1
19,3
0-6
broj
3.442
5.681
5.690
9.456
24.269
5.485
1.876
2.129
1.720
241
35.720
%
46,6
44,6
43,9
42,6
43,9
45,2
41,5
45,3
45,2
42,0
44,1
7 – 14
broj
%
3.958 53,4
7.028 55,4
7.266 56,1
12.763 57,4
31.015 56,1
6.656 54,8
2.647 58,5
2.570 54,7
2.089 54,8
330 58,0
45.307 55,9
Mreža i sistem naselja
Na osnovu ispoljenih tendencija u dosadašnjem razvoju može se zaključiti da je u planinskoj
zoni naseljavanja nastavljen proces usitnjavanja naselja uz istovremeno smanjenje broja
stanovnika, suprotno procesu u dolinskoj zoni naseljavanja gdje uz jake saobraćajne tokove
raste koncentracija stanovništva. Prema ukupnoj naseobinskoj strukturi nedostaju naselja
veličine 20.000 stanovnika koja bi predstavljala potencijalne polove razvoja urbanog sistema,
što bi moglo biti značajno ograničenje u budućem razvoju.
12
.
U 2023. godini, prema procjenama, na području Kantona Sarajevo od ukupnog broja
stanovnika 96,8% je gradsko, urbano stanovništvo, 5,3% ruralno, vanurbano stanovništvo.
Tabela 4. Gradsko i prigradsko stanovništvo 2023.
Općina
gradsko
Stari grad
Centar
Novo Sarajevo
Novi grad
Grad Sarajevo
Ilidža
Vogošća
Hadžići
Ilijaš
Trnovo
Kanton Sarajevo
39.600
70.100
77.000
125.000
311.700
59.670
21.400
19.710
13.700
1.690
427.870
prigradsko
400
900
0
0
1.300
330
1.600
4.290
5.300
1.310
14.130
ukupno
40.000
71.000
77.000
125.000
313.000
60.000
23.000
24.000
19.000
3.000
442.000
Od ukupnog broja stanovnika 2023. godine na području Kantona Sarajevo u naseljima preko
50.000 stanovnika (Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža) će živjeti 75% stanovništva, u
naseljima od 20.000-50.000 (Stari grad, Vogošća) živi 13,8% stanovništva. U naseljima od
10.000-20.000 (Hadžići, Ilijaš) živjeće 7,6% stanovništva. Nema ni jednog naselja od 5.00010.000 stanovnika. U naselju od 1.000-5.000 stanovnika (Trnovo) živjeće 0,4% stanovnika, u
naseljima od 500-1.000 stanovnika (6 naselja) živjeće 0,8% stanovništva, u naseljima od 100500 stanovnika (40 naselja) živjeće 1,9% stanovništva i u naseljima ispod 100 stanovnika (98
naselja) živjeće 0,5% stanovništva Kantona Sarajevo.
Tabela 5. Naselja po veličinskim grupama 2023.
Veličinske
grupe
>50.000
20.000-50.000
10.000-20.000
5.000-10.000
1.000-5.000
500-1.000
100-500
<100
Ukupno
naselja
4
2
2
1
6
40
98
153
Broj
stanovnika
331.570
61.080
33.410
0
1.690
3.650
8.530
2.070
442.000
U okviru sistema naselja na području Kantona Sarajevo predviđena su primarna gradska
naselja, opštinski centri, sekundarna naselja, centri zajednice sela, seoska naselja i ostala
ruralna naselja.
Ukupno ima 153 naselja, od čega primarnih 9 (četiri gradska i 5 općinskih centara), 5
sekundarnih naselja, 9 centara zajednice sela, 90 seoskih naselja i 40 ostalih ruralnih naselja.
Primarno gradsko naselje:
Sarajevo, državni, regionalni, pa i evropski centar, koga čine
urbana područja, gradska naselja općina Stari grad sa 39.600
stanovnika, Centar sa 70.100, Novo Sarajevo sa 77.000 i Novi
13
.
grad sa 125.000 stanovnika. Sarajevo bi imalo 311.700
stanovnika 2023. godine.
Funkcije centraliteta najvišeg reda (funkcije centraliteta glavnog grada Države, regionalnog
centra jugoistočne Evrope, centra metropolitanskog područja i Kantona Sarajevo) nalaze se na
području četiri gradske općine, u Sarajevu i u urbanom području Ilidže, a u perspektivi i u
urbanom području Vogošće.
Općinski centri su:
Ilidža sa 59.670 stanovnika,
Vogošća sa 21.400,
Hadžići sa 19.710,
Ilijaš sa 13.700 i
Trnovo sa 1.690 stanovnika.
Općinski centri imaju funkcije centraliteta nižeg reda i njima gravitiraju sekundarna naselja.
Sekundarna naselja su:
u općini Centar: Nahorevo sa 700 stanovnika,
u općini Ilijaš: Srednje sa 500, Ivančići sa 400 i Kamenica sa 750 stanovnika,
u općini Trnovo: Dejčići sa 400 stanovnika.
Nivo sekundarnih naselja obezbjeđuje funkcije centraliteta koje zadovoljavaju osnovne,
svakodnevne potrebe stanujućeg i gravitirajućeg stanovništva iz centara zajednice sela,
seoskih i ostalih naselja. Moraju biti povezani lokalnim putevima sa naseljima koja im
gravitiraju.
Centri zajednice sela su:
u općini Vogošća: Tihovići sa 400 i Gora sa 500 stanovnika,
u općini Hadžići: Drozgometva sa 500 i Raštelica donja sa 500 stanovnika,
u općini Ilijaš: Ljubina sa 200, Vukasovići sa 150 i Sudići sa 250 stanovnika,
u općini Trnovo: Pomenovići sa 160 i Šabići sa 160 stanovnika.
Centri zajednice sela imaju nivo ponude povremenih funkcija centraliteta koje, u pravilu, nisu
locirane u njima (neke od njih mogu biti), nego se obezbjeđuju putem školskog minibusa,
zdravstvenog kombibusa, pokretne biblioteke, dolaskom veterinara, agronoma i sl. Gravitiraju
sekundarnim naseljima gdje stanovništvo zadovoljava ostale svakodnevne potrebe.
Seoska naselja su:
u općini Stari grad: Barice sa 100, Donje Biosko sa 100, Močioci sa 50 i Gornje
Biosko sa 150 stanovnika,
u općini Centar: Mrkovići sa 200 stanovnika,
u općini Ilidža: Jasen sa 30, Zenik sa 150, Vlakovo sa 100, i Vela sa 50 stanovnika,
u općini Vogošća: Kremeš sa 200, Garež sa 80, Budišići sa 20, Vrapče sa 50 i
Kamenica sa 350 stanovnika,
u općini Hadžići: Bare sa 150, Buturovići sa 90, Grivići sa 700, Korča sa 400,
Lihovci sa 60, Ljubovčići sa 300, Medvjedice sa 10, Odžak sa 70, Orahovica sa 50,
Trzanj sa 400, Vrančići sa 400, Buturevići sa 110, Košćan sa 30, Mokrine sa 200,
Gornja Raštelica sa 130 i Vukovići sa 190 stanovnika,
u općini Ilijaš: Banjer sa 10, Gornja Bipča sa 300, Popovići sa 120, Korita sa 200,
Luka kod Stublina sa 20, Medojevići sa 220, Visojevica sa 60, Bokšići sa 60,
Stomorine sa 60, Lađevići sa 70, Gojanovići sa 60, Moševići sa 70, Doni
Čevljanovići sa 60, Šabanci sa 40, Hadžići sa 30, Krivajevići sa 100, Duševine sa
20, Nišići sa 150, Krčevine sa 30, Zlotege sa 10, Buljetovina sa 40, Solakovići sa
200, Kožlje sa 20, Taračin do sa 40, Vidotina sa 40, Višnjica sa 10, Han šići sa 30,
14
.
Homar sa 100, Lipnik sa 30, Vilić sa 30, Vrutci sa 90, Gornji Čevljanovići sa 100,
Donje selo sa 150, Dragoradi sa 220, Gajine sa 120, Vladajevići sa 100, Četojevići
sa 20 i Rakova noga sa 20 stanovnika,
u općini Trnovo: Godinja sa 20, Trebečaj sa 60, Gračanica sa 30, Bašci sa 20,
Govedovići sa 20, Slavljevići sa 10, Boljanovići sa 10, Delijaš sa 90, Karovići sa
30, Sjeverovići sa 10, Hamzići sa 20, Durakovići sa 10, Donja Presjenica sa 40,
Ostojići sa 10, Dujmovići sa 50, Ledići sa 20, Mijanovići sa 20, Umoljani sa 20,
Brda sa 20, Lukavac sa 20, Rakitnica sa 20, Kramari sa 20 i Tušila sa 50
stanovnika,
Stanovništvo seoskih naselja gravitira centrima zajednice sela i sekundarnim naseljima gdje
zadovoljava svakodnevne potrebe, i moraju biti dobro povezana lokalnim putevima.
Ostala ruralna naselja, koja su danas nenaseljena, ali imaju određeni građevinski fond,
područja na kojima će se odvijati ruralni razvoj, koja treba da pretrpe transformaciju u vikend
naselja, turistička naselja, naselja značajna za razvoj poljoprivrede, stočarstva, etnozanatstva i
td.:
u općini Centar: Vića
u općini Ilidža: Zoranovići,
u općini Vogošća: Perca,
u općini Hadžići: Crepljani,
u općini Ilijaš: Čemernica, Draževići, Duboki potok, Gajevi, Han karaula, Košare,
Kunosići, Ozren, Podlipnik, Rudnik Čevljanovići, Stubline, Velika njiva i
Zakutnica,
u općini Trnovo: Balbašići, Bistročaj, Bobovica, Brutusi, Čeružići, Česina strana,
Čunčići, Divčići, Gornja Presjenica (dio), Ilovice, Jelačići, Krsmanići, Lisovići,
Madžari, Milje, Obla brda, Prečani, Rijeka, Šabanci, Šišići, Umčani, Zagor i
Zabojska.
2.3.
PRIVREDA
2.3.1.
Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja
Privredni razvoj Kantona Sarajevo baziraće se na više kvalitativnih elemenata koji će uticati
na rast i razvoj uz optimalno korištenje resursa koji stvaraju novu vrijednost, omogućavaju
visoku produktivnost, veću elastičnost ekonomije, veću efikasnost, veći profit i veće
bogatstvo uz uvođenje tržišnog sistema korištenja zemljišta i standarda zaštite okoline.
Strateška opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo su:
• Sarajevo metropola i značajan centar jugoistočne Evrope
• Sarajevo ambijent unosnog poslovanja
• Sarajevo ambijent ugodnog življenja
Ambijent, unosnog, odnosno visoko profitabilnog poslovanja podrazumijeva:
• rekonstrukciju i jačanje ekonomske osnove,
• dinamiziranje ekonomskog razvoja,
• optimalnu valorizaciju kompetitivnih pogodnosti Kantona Sarajevo,
• ekonomsku valorizaciju znanja,
• nadprosječnu profitabilnost po osnovu korištenja ekonomije obima, ekonomije
prostora,
15
.
•
•
•
•
•
•
razvoj poslovnih inkubatora i tehnoloških parkova,
značajna ulaganja u nove tehnologije, njihovo instaliranje u postojeće okvire
(modernizacija potojećih kapaciteta),
otvorenost prema razvoju novih grana privrede koje će postati novi generatori razvoja
i finansijskih tokova,
uvođenje tržišnog sistema korištenja zemljišta,
povećanje ukupnog nacionalnog bogatstva,
povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva.
Osnovni faktori razvoja su:
• stanovništvo
• prirodni resursi
• stvoreni kapital
• znanje, informacija i tehnologije
Najvažniji faktor razvoja jedne zemlje je stanovništvo sa svim karakteristikama:
demografskim, ekonomskim, obrazovnim, socijalnim, vitalnim i drugim. Upravo između
stanovništva i ekonomskog razvoja postoji korelacioni odnos obzirom da je stanovništvo
određenih karakteristika predpostavka ekonomskog razvoja, a isto tako ekonomski razvoj
utiče na kretanje i strukturu stanovništva.
U Kantonu Sarajevo može se računati na mlade obrazovane stručnjake, a obrazovani ljudi
predstavljaju temelj razvoja.
Nauka treba da postane temelj nacionalnog bogatstva i da se bazira na izvrsnosti, što je jedan
od principa nove ekonomije.
Današnji pristupi razvoju stavljaju akcenat na ljudski faktor i promovišu čovjeka sa svim
njegovim sposobnostima (permanentno obrazovanje, motivacija) posebno ističući tehnologiju
i znanje.
Tehnologija ima presudan značaj za ekonomski razvoj, gdje naročito dolazi do izražaja brzina
primjene naučnih dostignuća. Ona donosi nova znanja, nauku, tehniku, unaprijeđuje
menadžement, poduzetništvo itd. Uz ograničene, obnovljive i neobnovljive prirodne resurse,
čovjek sa unapređenjem tehnologije predstavlja najbitniji faktor razvoja, resurs za koji ne
postoje granice mogućnosti.
U novoj ekonomiji baziranoj na znanju podrazumjeva se optimalno korištenje svih resursa
koji stvaraju vrijednost. Između ostalog nova ekonomija bazira se na otvorenosti,
prilagodljivosti, poticaju inovativnog razmišljanja i primjeni savremene tehnologije.
Razvoj Kantona Sarajevo, kao metropole, grada unosnog poslovanja i ugodnog življenja
bazira se, između ostalog, na prirodnim potencijalima i mineralnim resursima.
Prirodno bogatstvo određuje ekonomsku strukturu i utiče na brzinu ekonomskog razvoja
svakog područja. Kanton Sarajevo obiluje bogatstvom kulturno-istorijskih i prirodnih
vrijednosti: graditeljskim nasljeđem, istorijskim urbanim cjelinama, šumama i visoravnima,
florom, faunom i vodama.
Potrebno je istaći da je voda (pitka, mineralna, termalna i termomineralna) najznačajniji
prirodni resurs Kantona Sarajevo.
Poljoprivredna zemljišta na području Kantona Sarajevo pružaju mogućnost za razvoj
intenzivne i poluintenzivne poljoprivredne proizvodnje zavisno od boniteta zemljišta, kao i za
razvoj stočarstva, posebno na brdsko-planinskom području u okviru razvoja seoskog eko
turizma.
16
.
Integralni pristup razvoju ruralnih područja treba da bude u sklopu napora bržeg razvoja
ukupne poljoprivredne proizvodnje, turističke ponude i zaštite životne sredine, kroz donošenje
mjera ekonomske politike kojima će se podsticati brže aktiviranje prirodnih i ljudskih resursa.
Šumske površine su značajne, odnosno najveće u ukupnoj površini Kantona. Omogućavaju
razvoj šumarstva uz racionalno korištenje, ekonomske funkcije, razvoj polivalentnih funkcija
šuma, razvoja seoskog eko turizma, prikupljanje ljekobilja i šumskih plodova, te korištenja
biomase za proizvodnju energije, a posebno za razvoj sporta i rekreacije.
Bogatstvo kulturno-istorijske i prirodne baštine, te kružni zeleni pojas oko Sarajeva upućuju
na moguće pravce razvoja Kantona Sarajevo: turizam, sport i rekreacija, proizvodnja zdrave
hrane na bazi biotehnologija, nove tehnologije itd.
Razvoj turizma uslovljen je i razvojem saobraćajne infrastrukture, a posebno izgradnjom
koridora Vc. Prostor Kantona Sarajevo ima dobre predispozicije za razvoj svih vidova
turizma, a posebno kulturnog, zimskog, zdravstvenog, seoskog, banjskog turizma.
Kanton Sarajevo raspolaže sa značajnim stvorenim kapitalom, kako u infrastrukturi tako i
suprastrukturi, odnosno sistemima za kontinuirano snabdjevanje energijom, vodom,
značajnim stambenim fondom, izgrađen je prvi dio autoputa Vc, kao i druge saobraćajnice na
području Kantona (dužina cesta iznosi 2.938,78 km), uređena je sanitarna deponija
komunalnog i građevinskog otpada itd.
Ukupna vrijednost imovine (tekuća i stalna sredstva) po područjima djelatnosti za pravna lica
koja knjigovodstvo vode po kontnom planu preduzeća na području Kantona Sarajevo u 2005.
godini iznosi oko 20 milijardi KM, a od toga ukupna vrijednost imovine kantonalnih javnih
komunalnih preduzeća za 2005. godinu je preko 1,4 milijarde KM. Takođe, Kanton Sarajevo
je i veliki investitor koji ulaže u svoj razvoj. Investicije se odnose na sva područja djelatnosti
od obrazovanja, infra i suprastrukture do socijalne sigurnosti.
Prema Programu javnih investicija u Kantonu Sarajevo u periodu 2006-2008. godine treba da
se realizuje 140 projekata-investicija (tekućih 56, kandidovanih 84) sa ukupnom vrijednosti
697,1 milion KM.
Osnovne projekcije društvenog bruto proizvoda (GDP)
U profiliranju privrednog razvoja važno je kreirati i razvijati privredne djelatnosti koje će
koristiti postojeće lokalne potencijale i predstavljati komparativne i kompetativne prednosti.
Na temelju sagledavanja ukupnih kretanja predviđa se da će ukupan GDP Kantona Sarajevo u
2023. godini iznosti 8.398 miliona KM.
Prema planiranom broju stanovnika, GDP/pc iznosiće 19.772 KM, ili 11.406 USD prema
kursu USD 2003. godine, odnosno 12.537 USD prema kursu 2004.godine.
Tabela 6. Projekcije GDP
Pokazatelji
2003
401.696
Stanovništvo
Procjena na temelju trenda, R2=0.966
2004
2010
2015
2023
indeks
2023/2003
Prosječna
stopa rasta
2003-2023 (%)
402.166
415.185
420.082
442.000
1,1003
0,5
5,4
2.930.406
3.171.107
4.892.956
6.241.166
8.398.301
2,8659
GDP/pc u KM
7.295
7.885
11.787
14.857
19.772
2,7103
5,1
GDP/pc u USD*
4.208
5.005
5.570
8.570
11.406
2,7105
5,1
GDP/pc u USD*
4.208
5.005
5.728
7.937
12.167
2,8913
5,5
GDP u hilj KM
*Vrijednost u USD data na temelju tečaja u 2003, a za 2004. na temelju tečaja za istu godinu.
17
.
Ova Procjena je urađena na temelju linearnog trenda, sa dijagramom rasturanja R2 = 0,966, što
upućuje na pouzdanost ove projekcije. Prema dosadašnjim tendencijama prosječna godišnja
stopa rasta će iznositi 5.4%. To je i u skladu sa međunarodnim predviđanjima za Bosnu i
Hercegovinu.
Predpostavlja se da će u narednom periodu indikator GDP biti zamijenjen sa Indeksom
humanog razvoja, koji sa po jednom trećinom vrednuje GDP, očekivanu dužinu života i
obučenost stanovništva, te da će Sarajevo imati visok rang po ovom indeksu.
Procjena zaposlenosti, nezaposlenosti i radne snage
U sagledavanju realnih i mogućih kretanja i uz dato ostvarivanje GDP-a, koji prema modelu
razvoja treba generirati zaposlenost, broj zaposlenih 2023. godine iznosiće 140.000, te će
zaposlenost rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,5% do 2023.godine.
Ova projekcija je urađena na temelju trenda, sa dijagramom rasturanja podataka R2= 0,788,
što upućuje na relativnu pouzdanost ove projekcije. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva
će iznositi 31,7%. (Puna zaposlenost cijeni se danas na oko 40-42%, što je nerealno dostići.)
Uz ovakvo kretanje procjenjuje se da će broj nezaposlenih lica iznositi 32.000, odnosno, da će
nezaposlenost opadati prosječno po stopi od 3,1%. To će rezultirati stepenom nezaposlenosti
stanovništva od 7,2% i stopom nezaposlenosti od 18,6%, što se takođe smatra realnom
procjenom.
Tabela 7. Projekcije zaposlenosti i radne snage
Pokazatelji
2003
2004
415.185
420.082
442.000
Prosječna
stopa rasta
2003-2023 (%)
1,1003
0,5
2010
401.696
402.166
Stanovništvo
2
Procjena na temelju trenda, R =0.788
2015
indeks
2023/2003
2023
Zaposleni
nezaposleni
86.175
59.791
92.470
63.711
104.953
55.000
115.299
44.900
140.000
32.000
1,6304
0,5352
2,5
-3,1
radna snaga
145.966
156.181
159.953
160.199
172.000
1,1784
0,8
Tabela 8. Projekcije stepena zaposlenosti, nezaposlenosti i stope nezaposlenosti
Pokazatelji
Stepen zaposlenosti stanovništva
Stepen nezaposlenosti stanovništva
stopa nezaposlenosti radne snage
2003
21,3
21,2
41,0
2004
23,0
22,6
40,8
2010
25,3
13,2
34,4
2015
27,4
10,7
28,0
2023
31,7
7,2
18,6
Prosječna
stopa rasta
2003-2023 (%)
1,4871
2,0
0,3396
-4,5
0,4538
-3,6
indeks
2023/2003
Novim zapošljavanjem se direktno utiče na ostvarivnje ciljeva ugodnosti rada i ugodnosti
življenja. Predpostavka budućeg privrednog razvoja vezana je za smanjenje nezaposlenosti
kroz kreiranje i komercijalizaciju poduzetničkih inicijativa. Mala i srednja preduzeća treba da
postanu nosioci privrednog rasta i zapošljavanja.
Sektori koji pružaju mogućnosti za razvoj su:
• obrazovanje - Univerzitet kao generator razvoja i permanentne edukacije,
• naučno-istraživačka i istraživačko-razvojna djelatnost
18
.
•
•
•
•
•
•
2.3.2.
razvoj malih i srednjih preduzeća, posebno u područjima koja su ekonomski i
okolinski prihvatljiva (farmaceutska, prehrambena, elektronska, optička,
nekonvencionalna proizvodnja hrane, itd.), te eko biznis (poslovi vezani za
poboljšanje resursne efikasnosti, okolinskog monitoringa itd.),
bankarstvo, finansijske, projektantske, konsalting i druge slične usluge,
trgovina,
turizam i komplementarne usluge (sajamski, kongresni, zimski, banjski, sportski,
urbani, kulturni, avanturistički, međunarodni politički samiti, sesije JIE i Zapadnog
Balkana),
zdravstvo – visokodiferencirane zdravstvene usluge,
kultura, sport, rekreacija – profitabilno atraktivne manifestacije.
Prostorni razmještaj
Prostorni razmještaj privrede bazira se na:
racionalnom korištenju prostora,
postulatima održivog razvoja,
minimiziranju nepovoljnog uticaja na okoliš,
proširenju lokaliteta na kojima su se razvili jači nukleusi perspektivnih privrednih
djelatnosti potrebnih za razvoj Kantona Sarajevo,
izmještanju sa postojećih lokaliteta u Gradu onih grana privrede kod kojih su znaci
nepovoljnosti postojeće lokacije već izraženi ili se procjenjuje da će biti izraženi u
narednom periodu,
korištenju rezervi terena u okviru lokaliteta na kojima se nalaze postojeće industrijskoprostorne jedinice,
transformaciji namjene postojećih proizvodnih zona, lociranih unutar centralnih
dijelova urbanog područja, u kojima se obavljaju djelatnosti sa negativnim uticajem
na okolno urbano tkivo, u komercijalne zone ili se preseljavanjem na drugu lokaciju,
potencijalima nalazišta mineralnih sirovina,
površinama posebne namjene – nove površine koje se u ovom trenutku ne mogu
koristiti iz razloga nedefinisanog vlasništva ili neizvjesnosti dekontaminizacije
kontaminiranih površina, a predstavljaju površine sa postojećom infrastrukturnom
opremljenošću i na koje treba računati za ovaj ili postplanski period.
Predloženi razmještaj privrednih zona na području Kantona Sarajevo postavljen je:
na osnovu najpovoljnijeg odnosa lokacijskih zahtjeva pojedinih grana privrede i
prostornih mogućnosti lokacija,
na bazi povoljnih prostornih mogućnosti lokacije kroz povezanost sa osnovnom
saobraćajnom i drugom infrastrukturom,
usmjeravanjem razmještaja pojedinih grana privrede na lokalitete koji po svojim
lokacijskim karakteristikama pružaju povoljne uslove za smještaj i razvoj,
na lokalitetima koji pružaju mogućnost lociranja više grana privrede gdje prednost
imaju grane sa najvećim lokacijskim zahtjevima, odnosno koje imaju najmanje
mogućnosti da biraju pogodne lokalitete,
na osnovu interesa i ciljeva pojedinih vrsta industrije i firmi,
na osnovu kontinuiteta dosadašnjeg prostornog razvoja privrede.
19
.
Industrija
Prostorna osnova razvoja industrije bazira se na:
planiranom povećanju proizvodnih zona na području Sarajevskog polja (ReljevoRajlovac-Briješće), u dolini rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje), u
dolini rijeke Bosne (Ilijaš) kao i manje izdvojenim površinama u blizini naselja
Vogošća i Semizovac, a u skladu sa opredjeljenjima da se budući lokaliteti nalaze uz
primarne saobraćajne tokove, da su komunalno opremljeni ili da postoji mogućnost
priključka na infrastrukturne sisteme,
postepenoj, funkcionalnoj i prostornoj transformaciji postojećih proizvodnih zona
(Vaso Miskin Crni, Energoinvest, Famos, Željezara Ilijaš i dr.), u zone sa okolinski
prihvatljivim tehnologijama i zone za poslovne djelatnosti, centralne sadržaje,
prilagođavanju veličine i strukture industrije prema stvarnim potrebama tržišta sa
težištem na prestruktuiranju u manje funkcionalne proizvodne kapacitete, odnosno
izgradnju malih i srednjih preduzeća u disperziji, posebno u gradskim i prigradskim
naseljima,
korištenju rezervi terena u okviru lokaliteta na kojima se nalaze postojeće industrijskoprostorne jedinice ili u okviru postojećih industrijskih zona,
uključivanje površina koje su pripadale bivšem nosiocu vojne industrije „Tehničkom
remontnom zavodu Hadžići“ i preduzeću UNIS-Pretis Vogošća.
Građevinarstvo
Građevinarstvo je značajan korisnik prostora. Imajući u vidu specifičnosti građevinarstva
(betonske, asfaltne baze, obimna mehanizacija, skladišta građevinskog materijala itd.)
sadašnji razmještaj u prostoru, kao i buduće potrebe, smještaj kapaciteta se usmjerava na
prostore novih proizvodnih zona vodeći računa o tehnološkoj i saobraćajnoj povezanosti sa
pogonima industrije građevinskog materijala.
Smještaj proizvodnih kapaciteta građevinarstva, zbog nivoa ekološkog opterećenja, se
usmjerava na ivične prostore novih proizvodnih zona, a u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša.
Skladišta
Za očekivani razvoj robnih, robno-transportnih i distributivnih centara predviđene su nove
lokacije unutar proizvodnih zona sa lokacionim prednostima i dobrim saobraćajnim vezama.
Predviđa se izmjena postojeće strukture ka novim tehnologijama, što podrazumijeva
maksimalnu opremljenost saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom.
Mineralna nalazišta
Područje Kantona Sarajevo raspolaže sa sljedećim mineralnim nalazištima:
Kamenolomi:
Glina:
Mangan i kvarcit:
Živa:
Olovo i cink:
Mrki ugalj:
Hadžići-Dupovci, Duboki do, Pukovik, Zobov dol, Rudnik »Vinjage«,
rijeka Rača-Visojevići, M.Pandurice- Ormanj
Rapajla, Zenik i Kobiljača
Čevljanovići
Draževići
Maine-Kitoševići
„Breza“, područje Ilijaša
20
.
Vode:
Pitke vode: Sarajevsko polje, rijeka Zujevina od D.Hadžića do
Mostarskog Raskršća; rijeka Zujevina i Krupa između naselja Hadžići i
Zovik do naselja Lokve i Kasatići; Faletići-Biosko; Nadgaj-PodlipnikČetojevići u općini Ilijaš.
Mineralne vode: Blažuj, Srednje
Tremalne vode: Podlipnik, Butmir i Sokolovići
Termomineralne vode: Ilidža
Uz dodatna istraživanja i kompleksnu ekonomsku evaluaciju, vršiće se odobravanje
eksploatacije.
Svi kamenolomi koji imaju urednu dokumentaciju za rad mogu nastaviti rad do završetka
izgradnje autoputa Vc.
Privredne zone
Ukupna planirana površina privrednih zona iznosi 1.558 ha.
Tabela 9. Planirane površine privrednih zona 2023.g.
Općina
Stari grad
Centar
Novo Sarajevo
Novi grad
Grad Sarajevo
Ilidža
Vogošća
Hadžići
Ilijaš
Trnovo
Kanton Sarajevo
Površina (ha)
Proizvodne zone
Privredne zone
2,6
9,3
12,4
443,8
468,1
471,4
43,4
116,7
169,4
5,6
119,0
124,6
72,0
92,4
1.269,0
289,0
Planirano povećanje za privredne zone ima usmjeravajući, a ne plansko obavezujući karakter i
treba ga uzeti kao mogućnost raznovrsne ponude lokacija na različitim lokalitetima i vitalnim
saobraćajnim pravcima.
Unutar pomenute namjene izdvajaju se:
-
proizvodne zone – industrija, građevinarstvo, skladišta i proizvodno zanatstvo
privredne zone – prodajna skladišta robe, građevinskog materijala, robni
terminali, robno-transportni centri, veliki kompleksi trgovine, posebne vrste
tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja, velikom posjetom,
znatnijim opterećenjem, zatim tehnološki parkovi, naučno-istraživački
kompleksi, slobodne zone. Osim navedenih namjena, tu mogu biti uključene i
površine predviđene za sajmišta.
U okviru privrednih zona predviđa se tehnološki park, namjenjen istraživanju i razvoju
primjerenih tehnologija, sa sjedištem istraživačkih instituta koji su u funkciji povezivanja i
prenosa znanja i tehnologija između instituta međusobno, između instituta i poduzetništva i
privrednih subjekata. (Nastajanje, djelovanje i razvoj tehnološkog (hi-tech) poduzetništva,
21
.
koncentracija djelatnosti koje zapošljavaju visokokvalifikovane kadrove, za što su
zainteresirani svi nosioci razvoja).
Ovaj tehnološki park bi privlačio institute i poduzetnike iz metroplitanskog područja, države, i
šire.
Poseban podsticaj ukupnom, a posebno, industrijskom razvoju daju slobodne carinske zone.
2.4.
STANOVANJE I STAMBENA IZGRADNJA
Projekcija prostornog razvoja funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje, zasnovana
je na opredjeljenju da se:
- Ostvari kontinuitet u ovoj oblasti i to prvenstveno u segmentima koji su rezultirali
pozitivnim efektima na kvalitet življenja, racionalno korištenje zemljišta i očuvanje
okoline;
- Unaprijeđenje sistema održavanja postojećeg stambenog fonda kroz unaprijeđenje
zakonske regulative i edukacije svih učesnika u tom procesu;
- Intenzivnija izgradnja stanova usmjeri na zacrtane osnovne pravce prostornog razvoja,
a u skladu sa prihvaćenom distribucijom očekivanog broja stanovnika 2023. godine u
prostoru;
- Potrebne površine građevinskog zemljišta utvrde na osnovu prostornih mogućnosti, pri
čemu treba uvažavati prirodne karakteristike pojedinih lokaliteta i prostora u cjelini,
elemente zaštite, očuvanja okoline, potrebe drugih djelatnosti za prostorom kao i
mogućnosti racionalnog opremanja ovog zemljišta saobraćajnim površinama, te
komunalnom infrastrukturom;
- Što racionalnije iskoriste površine građevinskog zemljišta koje je već angažovano za
potrebe stanovanja i stambene izgradnje;
- Angažovanje novih površina zemljišta za potrebe stanovanja i stambene izgradnje
svede na najmanju mjeru, odnosno važeća provedbena prostorno-planska
dokumentacija revidira i aktuelizira u skladu sa potrebama broja stanovnika pojedinih
općina do 2023. godine;
- Rezidencijalno stanovanje;
- Vikend objekti, turistička naselja i svi drugi objekti u funkciji turizma i rekreacije
usmjere na površine „pasivnih građevinskih zemljišta“,
- Poduzmu učinkovite mjere za spriječavanje dalje bespravne izgradnje.
Budući razvoj stanovanja ne podrazumjeva prostorno širenje, nego razvoj u smislu podizanja
kvaliteta stanovanja u svim segmentima i to kako zatečenog stambenog fonda, tako i
pojedinih naselja u cjelini.
Na području Grada osnovu za razvoj funkcije stanovanja čine aktivnosti na sanaciji,
rekonstrukciji i revitalizaciji najvećeg broja postojećih naselja, te podizanja kvaliteta
građevinskog fonda, kako u pogledu opremljenosti, prostornog standarda, zamjene neuslovnih
stambenih jedinica te stanova iz nužde, tako i u pogledu poboljšanja termičkih, zvučnih i
drugih karakteristika. U okviru centralne gradske zone moguće je očekivati i postupke
transformacije stambenih prostora u korist društvene infrastrukture.
Već danas vrlo atraktivna zona gradskog jezgra, sa podizanjem kvaliteta stambenog fonda, će
i u narednom periodu predstavljati fokus interesa privremenih stanovnika Grada da
iznajmljuju ili kupuju stanove i poslovne prostore za svoje potrebe.
22
.
Manji dijelovi općine Novi grad i područje općine Ilidža su danas izloženi najintenzivnijoj
izgradnji. Nepovratno se, za potrebe stambenih objekata, uzurpira najkvalitetnije
poljoprivredno zemljište, zaštitne zone pitke vode, postojeće i potencijalne zone eksploatacije
termo i termo-mineralnih voda, područja prirodnog i graditeljskog nasljeđa, trase vitalnih
saobraćajnih pravaca i slično. Bez obzira na današnje trendove i očekivani porast broja
stanovnika na Ilidži za potrebe stambene izgradnje ne predviđa se angažovanje novog
zemljišta, već se angažuju slobodne postojeće površine unutar već oformljenih prostornih
cjelina – naselja.
Područja bespravne stambene izgradnje treba sanirati i rekonstruisati, u saglasnosti sa
odredbama Kantonalne odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, te posebnim
planovima i programima sanacije.
Predviđa se intenzivnije korištenje zemljišta za stambenu izgradnju na području Hadžića,
uključujući Tarčin i Pazarić kao dijelove jedinstvenog urbanog područja općine Hadžići.
Projekcija stanovanja na urbanom području Ilijaša data u Izmjenama i dopunama
Urbanističkog plana za urbano područje Ilijaša, a ovim Planom se predviđaju minimalne
izmjene u smislu prostornog obuhvata i dodatnih površina stanovanja.
Područje općine Vogošća raspolaže sa značajnim površinama koje se mogu koristiti za
potrebe stanogradnje. Dio ovih površina je angažovan, uređen i opremljen na osnovu
donesene odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije, a dio je rezultat stihijskog i
bespravnog korištenja zemljišta. Ove površine je također potrebno rekonstruisati i sanirati.
Unutar postojećeg građevinskog zemljišta u Vogošći postoje rezerve koje omogućuju
zadovoljenje stambenih potreba današnjih i budućih stanovnika.
U općini Trnovo, u urbanom području, predviđa se izgradnja stambenih kapaciteta prema
potrebama planiranog broja stanovnika,
Distribucija stanovništva u prostoru ukazuje da će do 2023. godine određeni broj naselja:
biti u stagnaciji,
ostati na zatečenom nivou razvoja,
imati intenzivniji razvoj.
Bez obzira na tendencije u razvoju pojedinih naselja, građevinsko zemljište, na kome je do
danas stanovništvo zadovoljavalo svoje potrebe se zadržava u punom obimu. Na taj način se
osiguravaju uslovi da se predviđeni stepen razvoja stambene izgradnje ostvari.
Najintenzivnija izgradnja u cilju obezbjeđenja stambenog prostora se očekuje u okviru
urbanih područja.
Povećanje građevinskog zemljišta izvršeno je sa ciljem:
objedinjavanja manjih grupacija objekata u jednu prostornu cjelinu,
obezbjeđenje površina za izgradnju stambenih objekata u naseljima gdje se očekuje
razvoj prema demografskim pokazateljima,
da se omogući smještaj manjih privrednih kapaciteta za finalnu preradu produkata sa
poljoprivrednog i šumskog zemljišta,
da se obezbjedi zemljište za opremanje područja društvenom infrastrukturom
potrebnom za zadovoljenje potreba seoskog stanovništva,
da se obezbijede mogućnosti za lociranje objekata u funkciji razvoja raznih vidova
turizma i rekreacije,
23
.
-
usmjeravanje izgradnje i koncentracije vikend objekata na područja koja će biti u
određenom stepenu opremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom,
omogućavanja formiranja građevinske parcele u skladu sa potrebama seoskog
domaćinstva i drugih dodatnim djelatnostima porodice – turizam, ugostiteljstvo,
rekreacija, mala privreda i sl.
Izgradnja vikend naselja, turističkih naselja, kapaciteta male privrede i sl. se usmjerava na
„pasivna građevinska zemljišta“.
S jedne strane „pasivno građevinsko zemljište“ prelazi u aktivno građevinsko zemljište,
omogućava relativno kvalitetno opremanje ovih površina komunalnom infrastrukturom, a
vlasnicima obezbjeđuje ekonomsku dobit i aktivan odnos prema tim površinama. S druge
strane izbjegava se uzurpiranje negrađevinskih zemljišta koja u pravilu predstavljaju prirodne
vrijednosti ili su zaštićena područja.
Prostorni razvoj funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje podrazumjeva najveći
obim aktivnosti usmjeren na uređenje, sanaciju, rekonstrukciju i revitalizaciju zatečenih
vrijednosti.
Tabela 10. Bruto površine građevinskog zemljišta namjenjene stambenoj izgradnji, 2023. godine
Ruralno područje
Općina
Stari grad
Centar
Novo Sarajevo
Novi grad
Grad Sarajevo
Ilidža
Vogošća
Hadžići
Ilijaš
Trnovo
Kanton Sarajevo
2.5.
Urbano područje
ha
474,94
499,78
356,07
1.317,25
2.648,04
1.724,73
651,95
1.157,28
776,0
29,71
6.987,71
st / ha
85,48
142,26
216,25
94,89
118,46
34,65
32,94
16,81
18,11
9,76
61,36
Aktivna zemljišta
Ha
70,17
120,98
----191,15
55,98
158,72
330,28
1231,32
261,96
2.229,41
st / ha
5,7
7,43
----6,8
4,1
9,57
13,74
4,01
10,34
5,94
Pasivna
zemljišta
ha
--2,23
----2,23
4,54
8,95
3,46
209,4
44,84
273,42
Ukupno
aktivna zemljišta
(urbana + ruralna)
ha
545,11
620,76
356,07
1.317,25
2.839,19
1.780,71
810,67
1.487,56
2.007,32
291,67
9.217,12
st / ha
75,21
115,98
216,25
94,89
110,94
33,7
28,4
16,13
9,46
10,28
47,95
DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA
Društvena infrastruktura obrađena je u dva osnovna segmenta: društvene djelatnosti i
komercijalne djelatnosti. U oblasti društvenih djelatnosti obrađuje se: predškolsko
obrazovanje i vaspitanje, osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje, više i visoko
obrazovanje, naučno istraživačka djelatnost, kultura, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita i
javna uprava. U oblasti komercijalnih djelatnosti obrađuje se: trgovina na malo, ugostiteljstvo,
uslužno zanatstvo i finansijske, tehničke, poslovne i druge usluge.
Polazeći od realnih materijalnih mogućnosti, sagledanog nivoa razvijenosti društvene
infrastrukture i potreba za daljim razvojem, dugoročna orijentacija u izgradnji i distribuciji
ovih kapaciteta planira:
razvoj urbanih sistema kao neophodnu osnovu za potpuniji razvoj komercijalnih i
društvenih djelatnosti,
24
.
-
-
-
-
2.5.1.
uravnotežen razvoj na čitavom prostoru Kantona podržavanjem procesa
decentralizacije poslovnog prostora daljim razvojem gradskih centara,
uspostavljanje optimalnog standarda opremljenosti sadržajima društvene infrastrukture
uz optimalno korištenje postojećih kapaciteta i korigovanje dosadašnjih disproporcija
u razvoju i razmještaju pojedinih kapaciteta na području Kantona. Ovo naročito u
prvoj etapi planskog perioda i to prije svega u društvenim djelatnostima,
korištenje rezervi u kapacitetima društvene infrastrukture koje prevazilaze potrebe
stanovništva Kantona Sarajevo, i stvaranja mogućnosti pružanja usluga stanovništvu u
regiji i šire (zdravstvo, više i visoko obrazovanje),
usklađivanje razvoja društvenih djelatnosti sa potrebama i realnim mogućnostima uz
intenzivniji razvoj djelatnosti od prioritetnog značaja za Kanton, kao što su:
obrazovanje; nauka; finansijske, poslovne i druge usluge; trgovina; ugostiteljstvo u
funkciji turizma; visokodiferencirana zdravstvena zaštita i kultura,
stvaranje uslova za rekonstrukciju i revitalizaciju starog gradskog tkiva, podstičući
proces izmještanja neadekvatnih sadržaja iz gradskog jezgra,
razvijati urbane centre na prioritetnim pravcima razvoja Kantona (prema Hadžićima –
jugozapadni i prema Ilijašu – sjeverozapadni pravac) i time olakšati plansko
usmjerenje razvoja stanovanja i radnih zona,
razvoj i distribuciju sadržaja društvene infrastrukture u kontinuitetu duž
longitudinalnog pravca razvoja grada, kao i na transverzalnim saobraćajnim pravcima,
uz postepenu transformaciju određenih radnih zona u poslovne zone,
usmjeravati kapacitete urbane opreme prema centrima (Stupu, Ilidži, Hadžićima,
Ilijašu) i time stvarati osnovu za razvoj urbanog sistema koji će omogućiti rasterećenje
centralne zone i uticati na smanjenje društvenih troškova izgradnje i funkcionisanja
Grada i Kantona.
u sekundarnim centrima i centrima zajednice sela obezbjediti neophodan obim
opremljenosti sadržajima za svakodnevne potrebe stanujućeg i gravitirajućeg
stanovništva: trgovine, zanatstva, ugostiteljstva, finansija, osnovnog obrazovanja,
kulture, primarne zdravstvene zaštite, političkih i vjerskih organizacija.
Društvene djelatnosti
Društvene djelatnosti i nivo zadovoljavanja potreba stanovništva zahtjeva njihov dalji razvoj
u skladu sa materijalnim mogućnostima.
Najizrazitije potrebe su za kapacitetima pojedinih kategorija kao što su mreža objekata
kulture, nauke i određenih vidova socijalne zaštite, zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja i
drugog. Prema tome, u razvoju Kantona posvetiti će se puna pažnja izgradnji ovih objekata,
kako u naseljima deficitarnim ovim sadržajima, prostorima sporta i rekreacije, tako i u novim
naseljima gdje stambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadržaja.
Dječija zaštita
Potrebno je povećati obuhvat djece predškolskog uzrasta dječijom zaštitom, obezbijediti
prostorne kapacitete u novoizgrađenim naseljima deficitarnim ovim sadržajima, u kojima se
nalazi najviši procenat mladog stanovništva, a time i djece predškolskog uzrasta.
Posebnu pažnju posvetiti drugim „vaninstitucionalnim“ oblicima sa skraćenim radnim
vremenom na programu vaspitanja i obrazovanja predškolske djece.
Otvaranje privatnih vrtića jedna je od mogućnosti proširenja obuhvata djece oblicima
predškolskog odgoja i obrazovanja.
25
.
Od ukupno 35.728 djece predškolskog uzrasta 2023. godine na Kantonu Sarajevo, 40% ili
14.280 djece će biti obuhvaćeno neposrednom zaštitom i vaspitanjem. Uz standard 4,5-5,5 m2
po djetetu u 2023. godini treba obezbijediti 71.400 m2 prostornih kapaciteta dječije zaštite.
Osnovno obrazovanje
Mreža osnovnih škola ravnomjerno će pokrivati cjelokupnu teritoriju Kantona sa ciljem
optimalnog zadovoljenja potreba stanovništva i ujednačavanja veličine gravitacionog
područja škola po broju stanovnika i teritorijalnom obuhvatu.
Osnovne škole će se koristiti i za društveni život, kulturu i zabavu djece, omladine i odraslih
na nivou mjesne zajednice. U skladu sa ovim polazištima i uvođenjem devetogodišnjeg
obrazovanja, uz pretpostavku rada škola u jednoj smjeni, u planskom periodu je potrebno
izvršiti izmjene na konceptu organizovanja i odvijanja svih budućih aktivnosti u školama. U
cilju poboljšanja nastavnog rada, uz izgradnju novih i proširenje postojećih škola, gdje
prostorni uslovi dozvoljavaju, vršiće se opremanje prostora i nabavka savremene opreme i
učila.
Za planirani broj od 45.299 učenika u 2023. godini potrebno je obezbjediti 249.146 m2
korisnog prostora uz povećan standard od 5,5 m2 po učeniku i sa radom škola u jednoj smjeni.
Srednje obrazovanje
Uz izgradnju novih kapaciteta srednjeg obrazovanja vršiće se rekonstrukcija i proširenje
postojećih i nabavka savremenije opreme za izvođenje kvalitetnije nastave. U uslovima brzih
promjena u tehničko-tehnološkom razvoju srednje obrazovanje treba da bude usmjereno na
proces udruživanja i racionalizaciju, tj. integraciju srednjih škola sa jednakim ili sličnim
programskim sadržajima, i bolje opremanje radionica i kabineta za praktičnu nastavu
savremenom naučno-istraživačkom i edukacionom opremom.
U 2023. godini procjenjuje se da će 5,5 % djece ili 24.310 djece biti obuhvaćeno srednjim
obrazovanjem.
U oblasti srednje usmjerenog obrazovanja do 2023. godine povećaće se standard na 0,30
m2/stanovniku, što znači da će biti 145.700 m2 korisnog prostora za potrebe ove obrazovne
djelatnosti. U odnosu na postojeću površinu danas, prostor treba povećati za 33.508 m2 uz
normativ od 6 m2 bruto građevinske površine po jednom učeniku i sa radom škola u jednoj
smjeni.
Đački domovi
Prema planiranom prostornom standardu od 0,05 m2 po 1 stanovniku korisnog prostora
đačkih domova u 2023. godini biće potrebno obezbjediti ukupno 22.100 m2 prostora za tu
namjenu. To znači, da će se svi postojeći prostorni kapaciteti (ukupno pet đačkih domova)
ukupne korisne površine od 21.572 m2, kroz rekonstrukciju, adaptaciju i dogradnju osposobiti
za smještaj učenika. Usvajajući prostorni standard od 15 m2 po 1 korisniku u 2023. godini u
đačkim domovima će biti obezbjeđeno mjesta za 1.473 učenika.
Više i visoko obrazovanje
U oblasti višeg i visokog obrazovanja, nastaviće se proces prestruktuiranja i usklađivanja
obima i strukture studija sa potrebama društva, a u skladu sa Bolonjskim procesom koji će
imati implikacije i na prostor.
26
.
U ovom planskom periodu izvršiće se funkcionalna racionalizacija, integracija srodnih
visokoškolskih organizacija i obezbijediti proširenje kapaciteta.
Univerzitet u Sarajevu će riješiti problem dislokacije objekata izgradnjom Kampusa ukupne
zemljišne površine 28,4 ha. Za objekte koji će se nalaziti van Kampusa, odgovarajućim
građevinskim i saobraćajnim zahvatima će se preurediti u skup od četiri ili pet prepoznatljivih
policentričnih cjelina: tehničke nauke, medicinske, biotehničke, društvene i umjetničke.
Neophodno je u planskom periodu fakultete opremiti savremenom naučno-istraživačkom i
edukacionom opremom, koja bi omogučila studentima organizovan sistematski naučnoistraživački rad i veće sticanje stručno-praktičnih znanja i iskustava.
Predviđeno je da se površina prostora visoko školskih ustanova po stanovniku poveća na 0,5
m2, te bi ukupna površina visokoškolskih ustanova iznosila 221.000 m2, odnosno za 56.395
m2 više nego 2003. godine.
Studentski domovi
U planskom periodu neophodno će biti angažovati sve postojeće kapacitete studentskih
domova (39.214 m2), tako da bi se sa standardom od 12,0 m2 po 1 korisniku obezbjedio
smještaj za oko 3.270 studenata.
Naučno istraživačka djelatnost
Pri sagledavanju osnovnih faktora uslova i mogućnosti razvoja naučno–istraživačke
djelatnosti u narednom periodu trebalo bi, uspostavljanjem novih društveno-ekonomskih
odnosa, obezbijediti da se nauka ne posmatra kao elemenat društvene potrošnje, već kao
proizvodna snaga i bitan faktor razvoja.
Inkubatori razvoja nauke i obrazovanja formiraju se u okviru kapaciteta visokog obrazovanja
na lokalitetima: (1) Marijin Dvor – Univerzitetski kampus (bivša kasarna M. Tito), Mašinski
fakultet i Prirodno-matematski fakultet, i Filozofski fakultet (2) Koševo-Klinički centar,
Medicinski i Stomatološki fakultet, Arhitektonski i Građevinski fakultet.
Podržati formiranje tehnoloških parkova.
Kultura
Institucije kulture će podržati razvoj Sarajeva kao metropole. Pored toga, razvijaće se
institucije kulture od značaja za federalni i državni nivo i deficitarni sadržaji općinskog i
lokalnog nivoa. Buduća izgradnja i razvoj prostornih kapaciteta kulture zasnivaće se i na
podmirenju postojećih deficita, naročito u novim naseljima, na adaptaciji i rekonstrukciji
postojećih dotrajalih objekata, kako bi se dostigao odgovarajući nivo usluga, te na vraćanju
funkcije kulture prostorima koji su je izgubili iz bilo kojih razloga.
Do kraja 2023. godine treba dati prioritet objektima u kojima bi se odvijao društveno-vaspitni,
obrazovni i kulturno-zabavni život mlađe populacije stanovništva, kao i razvoju mreže
kulturnih institucija višeg nivoa (galerije, pozorišta, muzeja i sl.).
Na prostoru Jagomir I previđen je prostor za smještaj Filmskog grada.
Zdravstvena zaštita
Strateški ciljevi razvoja zdravstvene zaštite na Kantonu Sarajevo su: (1) Jednakost u
zdravstvu, (2) Očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva, (3) Poboljšanje i očuvanje
uslova života, (4) Multisektorski pristup i odgovornost za unapređenje zdravlja, (5)
Obezbjeđenje kvaliteta zdravstvenih usluga, (6) Reforma i integracija zdravstvenog sektora,
27
.
(7) Finansiranje i alokacija sredstava u sektoru zdravstva, (8) Unapređenje ljudskih resursa:
edukacija kadrova i naučno istraživački rad, (9) Informaciono komunikacioni sistemi, (10)
Stvaranje partnerskog odnosa između zdravstvenog sektora i građana.
U skladu s tim, u Kantonu Sarajevu će se dati prioritet primarnoj zdravstvenoj zaštiti
stanovništva, posebno segmentu porodične medicine. Uz optimalan razmještaj mreže
vanbolničkih kapaciteta ostvariće se i veći stepen zadovoljenja potreba stanovništva za ovim
oblikom zdravstvene zaštite.
U pogledu stacionarne zdravstvene zaštite Sarajevo je važan centar, kako za regiju, tako i za
cijelu Državu. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu pružati će bolničku i kliničko-bolničku
zdravstvenu zaštitu iz svih disciplina na nivou sekundarne i tercijarne zaštite građanima
Kantona Sarajevo, te građanima regije i Federacije BiH koji gravitiraju ovoj zdravstvenoj
ustanovi.
Pored izgradnje CMB-a, postojeći devastirani stacionarni kapaciteti zdravstvene zaštite
staviti će se u funkciju osnovne djelatnosti. Određeni kapaciteti će se prestruktuirati prema
patologiji, te rekonstruisati, adaptirati i opremiti nabavkom savremenije medicinske opreme i
dovesti do odgovarajućeg zdravstvenog standarda. Uz podizanje konfora bolesničke postelje
dostići će se normativ 4 kreveta na 1000 stanovnika.
Ukupna površina kapaciteta zdravstvene zaštite će iznositi 274.000 m2, ili 0,62 m2/1.000
stanovnika.
Obaveza je da sve općine imaju svoje domove zdravlja koji obezbjeđuju kompletnu
zdravstvenu zaštitu stanovništva. Obezbijediće se prostorni kapaciteti domova zdravlja u
općinama deficitarnim ovim sadržajima kao i adekvatni prostori domova zdravlja gdje
postojeći kapaciteti neće moći zadovoljiti narasle potrebe stanovništva.
S obzirom na koncentraciju stanovništva, na cijelom području Kantona ravnomjerno će se
razvijati ogranci domova zdravlja i apoteka, čija izgradnja treba i vremenski da prati izgradnju
stambenih naselja.
Prioritet će se dati razvoju mreže ambulanti porodične/obiteljske medicine u cilju osiguranja
građanima jednakih uvjeta, odnosno mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga primarnog
nivoa zdravstvene zaštite. Prosječna maksimalna udaljenost mjesta stanovanja korisnika od
ambulante porodične medicine u urbanim područjima se kreće od 1-3 kilometra, a u ruralnim,
zavisno od konfiguracije terena i gustine stanovanja 5-8 kilometara.
Socijalna zaštita
S obzirom na potrebu intenzivnijeg razvoja socijalne zaštite, zbog povećanog broja kategorija
socijalno ugroženog stanovništva, te pojave novih kategorija u poslijeratnom periodu,
iskazana je potreba za proširenje aktivnosti u osnovnoj djelatnosti socijalne zaštite. U skladu s
tim, potrebno je proširenjem i novom dogradnjom obezbjediti stacionarne kapacitete ustanova
socijalne zaštite, i to prije svega objekte za: stara lica, djecu bez roditeljskog staranja,
edukaciju i smještaj retardiranih lica, maloljetna lica sa društveno negativnim ponašanjem
(disciplinski centar za maloljetnike i dr.), te prihvatilišta za lica bez smještaja i socijalne
pomoći (beskućnici), prihvatilišta za majke i djecu-žrtve porodičnog nasilja, ustanove za
rehabilitaciju ovisnika, objekte za smještaj žena žrtava trafikinga, objekte za smještaj izbjeglih
i raseljenih lica i kapacitete za ostale ugrožene kategorije građana. Pored razvoja prostornih
kapaciteta za rad općinskih i kantonalnih službi za socijalnu zaštitu, obezbijediti i prostorne
kapacitete na nivou Kantona za rad porodičnih savjetovališta.
28
.
Najveće potrebe su u obezbjeđenju smještaja starih lica, obzirom da će na Kantonu Sarajevo
do 2023. godine biti 90.000 lica starijih od 65 godina. Od ovog broja starih lica, za 3% ili 270
starih lica potrebno je u stacionarnim institucijama obezbjediti smještaj.
Javna uprava
Djelatnost Javne uprave čine: javna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje, ostale
javne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti i eksteritorijalne organizacije i tijela.
Obzirom na promjenu statusa Sarajeva, kao glavnog grada Države, u oblasti javne uprave
iskazale su se nove potrebe za smještaj kapaciteta državnog, federalnog i kantonalnog nivoa,
kao i potrebe za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništava (eksteritorijalne
organizacije i tijela) i predstavništava stranih institucija i agencija. U tom smislu planira se
izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih kapaciteta.
Ostale javne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti
U okviru Ostalih javnih, društvenih, socijalnih i ličnih uslužnih djelatnosti su djelatnosti:
poslovnih udruženja i udruženja poslodavaca, strukovnih udruženja, sindikata, vjerskih i
političkih i ostalih članskih organizacija. Predviđa se proširenje nedostajućih kapaciteta.
2.5.2.
Komercijalne djelatnosti
Komercijalne djelatnosti kao najvitalnije urbane funkcije, prilagođavaće se potrebama, te kao
takve pratiti prostornu distribuciju i koncentraciju stanovništva.
Intenzivirati će se razvoj komercijalnih djelatnosti, a naročito u naseljima deficitarnim
elementarnim sadržajima, što će doprinijeti povećanju stepena zadovoljavanja potreba
stanovništva i razvijanju polifunkcionalnih urbanih struktura, koje će omogućiti racionalniju
organizaciju naselja.
Trgovina na malo
Razvoj trgovine na malo kretaće se u skladu sa potrebama stanovništva. Stvaranje jakog
trgovinsko-poslovnog i sportsko-turističkog centra međunarodnog značaja, zahtijeva
obezbjeđivanje kvalitetnih objekata trgovine na malo i savremeni sistem prodaje.
Optimalnim razmještajem i racionalnom izgradnjom trgovinskih kapaciteta na području
Kantona obezbjediće se povoljnija organizacija prometa robe i veći stepen zadovoljavanja
potreba stanovništva. Očekuju se bitne promjene u strukturi lične potrošnje, pa samim tim i
kvalitetne promjene u strukturi trgovine.
Sve značajnije mjesto u strukturi lične potrošnje zauzimaće proizvodi visokog standarda, te će
veću ulogu imati specijalizirana trgovina. Takođe se očekuje najsavremeniji način prodaje i
razvoj velikih trgovačkih centara na ulaznim pravcima grada i zonama velike koncentracije
stanovništva.
Izgradnjom odgovarjaućih kapaciteta trgovine na malo u sportsko-rekreacionim područjima,
izletištima i atraktivnim turističkim mjestima, povezaće se trgovinska mreža koja će potpunije
zadovoljiti zahtjeve ponude i potražnje.
29
.
Mreža trgovine na malo razvijaće se i širiti, kako u novim naseljima, tako i u postojećim
stambenim zonama deficitarnim ovim sadržajima, gdje će se zahtjevati rekonstrukciju i
modernizaciju postojećih kapaciteta.
Ugostiteljstvo
Planirana distribucija ugostiteljskih kapaciteta i usklađivanja njihove strukture sa fizičkom
strukturom i prostornim karakteristikama Kantona, polazi sa stanovišta:
- smještajne kapacitete treba koncentrisati u poslovno-trgovačkim centrima, zatim
zonama saobraćajnih terminala i sportsko-rekreativnim područjima,
- izbor i struktuiranje ugostiteljskih sadržaja treba prvenstveno uskladiti sa lokacionim
uslovima, kulturno-historijskim i ambijentalnim vrijednostima, kao bitan preduslov za
pravilno usmjeravanje razvoja i racionalnu organizaciju prostora,
- za potrebe omladinskog turizma i rekreacije, treba odabrati lokalitete koji sadrže
kompleksnu ponudu sportsko-rekreativnog sadržaja,
- koristeći prirodne resurse razvijati banjski turizam – termalne i vazdušne banje (Ilidža,
Suhodol i Podlipnik),
- restoranske kapacitete treba smještati u zonama koncentracije stanovništva i
posjetilaca kao što su opšti gradski i specijalizirani centri, zatim u turističkim zonama,
te u kontaktnim zonama sporta i rekreacije,
Prostorni razmještaj kapaciteta ugostiteljstva, rezultat je koncepcije koja polazi od
povezivanja što većeg broja jedinica u prostorne cjeline gdje je koncentracija turističkih
vrijednosti..
Pansioni su vrlo pogodan tip smještajnog objekta i predviđeno je da se razvijaju bržim
tempom. U okviru razvoja seoskog eko turizma predviđa se izgradnja, adaptacija i
rekonstrukcija malih smještajnih kapaciteta.
Značajno povećanje predviđeno je za kampove naročito na prilazima gradu, na saobraćajnim
koridorima, kao vrlo tražen tip sezonskih objekata.
Pored izgradnje novih objekata, izvršiće se i rekonstrukcija, adaptacija ili proširenje
postojećih kapaciteta.
Uslužno zanatstvo
Uslužno zanatstvo će se razvijati u skladu sa privrednim kretanjima, potrebama stanovništva i
turističke privrede. Razvoj uslužnog zanatstva u narednom periodu treba da bude znatno brži.
Planiranje razvoja zanatstva biće uslovljeno potrebama za zanatskim uslugama, kako po
vrstama, tako i po obimu.
Posebna pažnja biće usmjerena na očuvanje i razvoj tradicionalnih zanata.
Finansijske, poslovne i tehničke i druge usluge
Finansijske, poslovne i tehničke i druge usluge biće uslovljene razvojem privrede, a posebno
tercijarnog sektora i potrebama stanovništva za uslugama ove vrste. Distribucija kapaciteta
ove djelatnosti, manje uslovljena lokacionom povezanosti sa stanovništvom, će se
prvenstveno usklađivati sa lokacionim zahtjevima ovih djelatnosti i lokacionim uslovima
30
.
prostora. Smještaj ovih sadržaja usmjerit će se u poslovne zone sa dobrom saobraćajnom
povezanošću, kao što su poslovne zone na longitudinalnom pravcu prema Ilidži.
2.6.
POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA
Po osnovu proizvodnih vrijednosti i izvršene kategorizacije zemljišta ukupne površine su
36.414,96 ha, unutar namjene „poljoprivredno zemljište“, razvrstane u sedam bonitetnih
kategorija (I-VII). Sa aspekta prostorne distribucije karakteriše ih različita rasprostranjenost i
zastupljenost po pojedinim općinama na području Kantona Sarajevo.
Tabela 11. Bilans poljoprivrednog zemljišta
po upotrebnoj vrijednosti na
području Kantona Sarajevo
Bonitetna
Površina
kategorija
u ha
i
87,98
II
276,45
III
1.203,62
IV
7.934,64
V
13.436,90
VI
9.752,31
VII
3.723,06
Ukupno
36.414,96
Sa aspekta prikladnosti za kultiviranje, zemljišta se grupišu u:
zemljišta prikladna za kultiviranje – poljoprivredna proizvodna tla (I, II, III, IVa, IVb
kategotija), ukupne površine 9673,85 ha, najviše skoncentrisana uz doline rijeka,
zemljišta neprikladna za kultiviranje – zemljišta ograničena u upotrebi (V, VI, VII
kategorija), ukupne površine 27.253,68 ha.
Bonitetne vrijednosti zemljišta grupisane, ne samo po osnovu proizvodnih potencijala
zemljišta, nego i po osnovu uslova proizvodnje i načina korištenja, daju novi kvalitet po
osnovu kojeg se zemljišta grupišu u tri agrozone i to:
•
I agrozona – uključuje prve četiri bonitetne kategorije i sa aspekta zemljišnih
potencijala ova zona se smatra kao najvrijednije područje Kantona. Zauzima površinu
od 9.455,75 ha. Ovo je zona intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Zastupljena je u
nizijskom području, odnosno riječnim dolinama sa mogućnostima potpunog uređenja
poljoprivrednog zemljišta uključujući izgradnju irigacionog sistema na cijeloj
površini. Sa tehničkim mjerama produktivnost zemljišta se može znatno povećati i uz
odgovarajuće agrotehničke i hidrotehničke zahvate neki prinosi se mogu udvostručiti u
odnosu na sadašnje stanje. U nizijskom području Kantona, u području I agrozone,
dominira ratarsko-povrtlarska proizvodnja, koja se uglavnom nalazi u riječnim
dolinama i u blizini većih naselja. Upravo su to i glavni razlozi koji, osim
potencijalnih mogućnosti samog zemljišta, opredjeljuju ovaj vid proizvodnje koja
zahtijeva intenzivnu obradu i savremenu agrotehniku uz mogućnost navodnjavanja.
Na drugom mjestu je proizvodnja mlijeka i mesa odnosno krme i sijena, a tek na
trećem mjestu je proizvodnja voća. Zbog ratnih dejstava, odnosno miniranosti terena,
raseljenosti stanovništva i neadekvatnog tretmana, procijenjuje se da oko 10%
zemljišta ove agrozone ostaje neiskorišteno. Ovakav oblik proizvodnje osim prirodnih
31
.
pogodnosti diktira i blizina tržišta, te izgrađenost komunikacija i mogućnost transporta
osjetljivih kultura.
•
II agrozona – uključuje zemljišta osrednjih potencijala, koja posjeduju ograničenja i
uglavnom su manje prikladna za kultiviranje. Zauzima površinu od 23.176,59 ha.
Mogu se koristiti kao oranična tla, a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci. Ova
zona uključuje zemljišta V i VI bonitetne kategorije. Područje II zone karakteriše se
heterogenošću zemljišnog pokrivača, gdje su uticaji erozionih procesa izraženiji nego
na području I zone. Ovo je zona poluintenzivne poljoprivrede. Zemljišta su
zastupljena na nagibima na kojima se u sistemu proizvodnje mogu smjenjivati oranice,
voćnjaci i travnjaci. Postoji mogućnost korištenja i irigacionog sistema za neke vrste
konjukturnih proizvoda, inače je pretežno zona suhog ratarenja i voćarstva. Ova zona
zastupljena je u skoro svim općinama Kantona. Glavni ograničavajući faktori njihovog
intenzivnijeg korištenja u ratarskoj proizvodnji su: mala dubina soluma, jak nagib
terena i otežano korištenje mehanizacije. Prirodni uslovi i tradicionalan oblik
proizvodnje hrane favorizuju strukturu proizvodnje u ovoj agrozoni. U ovoj agrozoni
najviše su zastupljene proizvodnja mesa i mlijeka, dakle, korištenje zemljišta kao
livade i pašnjaci, zatim proizvodnja strnih žita, krompira, povrća i voća. Potrebno je
istaći da se zbog proteklog rata, značajan dio površina, oko 15%, ne koriste adekvatno
u što spadaju i površine pod minskim poljima.
•
III agrozona – uključuje zemljišta najslabijih bonitetnih kategorija (VII bonitet), i
zauzima površinu od 3.782,62 ha. Sa aspekta zemljišnih potencijala ona predstavljaju
najslabije područje Kantona. Zemljišta u okviru ove zone karakterišu se vrlo izraženim
ograničenjem za šire korištenje u poljoprivredi. To su u prvom redu zemljišta velike
inkliniranosti terena, vrlo male dubine, viših nadmorskih visina i nepovoljnih
klimatskih prilika. U ovoj zoni dominiraju površine slabijih pašnjaka. Kod površina
ove agrozone, u planinskom dijelu Kantona, koje se nalaze na takvim formama reljefa
sa jako inkliniranim i stjenovitim terenima, teško se može očekivati njihova promjena
i poboljšanje stanja. Prema načinu korištenja uglavnom su pod pašnjacima. Ekstremni
uslovi planinskog područja, te veoma slab kvalitet zemljišta, izražen kroz plitkoću i
nagnutost terena, odredili su oblik proizvodnje hrane u ovom području. Zbog
nepovoljnih prirodnih uslova planinskog područja, struktura proizvodnje u ovoj
agrozoni se uglavnom bazira na proizvodnji sijena i krme odnosno proizvodnji ovčijeg
i goveđeg mesa i mlijeka. Ujedno bi se trebala iskoristiti i potencijalna mogućnost
proizvodnje ljekobilja zbog čistoće područja. Potencijalno postoji mogućnost da
zemljišta ove agrozone, a VII bonitetne kategorije, koja predstavljaju vrlo loše
pašnjake smještene u planinskom rejonu (vrlo oštra klima, česti vjetrovi, zemljišta na
gornjoj granici šume) pružaju mogućnost povećanja-proširenja površina u namjeni
šume i šumskih zemljišta. Smanjenim antropogenim uticajem na tim površinama može
doći do širenja vegetacije šumskog tipa, a koja bi zbog ukupnih orografsko-edafskih
uslova i vegetacijskih karakteristika imala karakter prirodne vrijednosti.
Planom utvrđena područja vrijednih tala treba u potpunosti zaštititi od neracionalnog
iskorištavanja i korištenja u nepoljoprivredne svrhe (izgradnja van planom utvrđenih
građevinskih područja).
Sve poljoprivredne površine (posebno vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, te ostala
obradiva tla) predstavljaju resurs za proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda (zdrave
hrane) u cilju poboljšanja opskrbe lokalnog stanovništva, ali i za razvoj poljoprivrede kao
privredne djelatnosti. Pri tom treba imati u vidu njihovu važnost za održavanje ekološke
32
.
ravnoteže, krajobrazne, te biološke raznolikosti i održivog razvitka prostora. Odabirom kultura i
primjenom tehnologija očuvati i oplemenjivati pejsaž poljoprivrednog i ukupnog prostora.
Razviti programe kojima se uspostavlja ravnoteža između proizvodnih usmjerenja (očuvanje
zemljišta kao resursa), demografskih promjena i interesa lokalnog stanovništva i metoda
(načina) proizvodnje usklađene sa ambijentom (ukupnim ekosistemom), slivnim područjem,
planiranjem krajolika.
2.7.
ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA
Površine u namjeni „šume i šumska zemljišta“ iskazuju se kao najzastupljenija namjena,
59.725,68 ha u Kantonu. Kategorizacijom površina zemljišta po osnovu proizvodnih
vrijednosti unutar ove namjene utvrđeno je pet bonitetnih kategorija. Zavisno od geološke
podloge i čitavog spektra fizičko-hemijsko-bioloških svojstava, pedokartografskih jedinica
kao i prisustva pojedinih ograničavajućih faktora-nagib, kamenitost, dubina, klizišta, erozioni
procesi šumska zemljišta su kategorisana od III do VII bonitetne kategorije. Prostorna
rasprostranjenost i zastupljenost pojedinih bonitetnih kategorija na području Kantona je
različita a što se iskazuje i kroz spektar vegetacijskih jedinica koje se javljaju na ovim
prostorima sa dijapazonom vrijednosti koji se, kao biološki kriteriji i parametri, koriste za
uspostavu konzervacijskih prioriteta (bogatstvo, rijetkost, reprezentativnost, ugroženost,
endemičnost, funkcija) i zaštite bilo pojedinačnih vrijednosti ili integralno iskazanih
osobenosti određenog područja.
Tabela 12. Bilans kategorija šumskog zemljišta
po upotrebnoj vrijednosti na
području Kantona Sarajevo
Bonitetna
Površina
kategorija
u ha
III
144,03
IV
5.279,96
V
20.714,29
VI
20.737,84
VII
12.433,26
Ukupno
59.309,40
Površine šuma i šumskog zemljišta privatnog sektora i drugih fizičkih i pravnih lica treba
posmatrati isključivo kao sastavni dio ukupnih površina šuma i šumskog zemljišta na koje će
se odnositi i sva regulativa za gospodarenje šumama.
Jačati koristi šuma koje nisu tržne-jačanje brige o krajoliku, očuvanje prirode, isticanje i
jačanje značaja šume kao zaštitnika genofonda, biološke raznolikosti, povoljnog uticaja na
„učinak staklenika atmosfere“ i sl.. Bogatstvo i kompaktnost prirodnog resursa pruža velike
mogučnosti i potencijal i razvoju turizma, lova, ribolova, rekreacije, korištenja i plasmana
sporednih šumskih proizvoda.
Površine šuma mogu biti:
a)
šume sa posebnom namjenom - površine šuma u zoni prirodnog nasljeđa
unutar koje se iskazuju kao spektar pojedinačnih vrijednosti, manjih grupacija
bioloških, denroloških vrijednosti i/ili kao integralno iskazana vrijednost u
kombinaciji sa geološkim, geomorfološkim i sl. vrijednosti kao i vrijednosti
istaknute u osnovama određenog područja; površine šuma neposredno uz
33
.
objekte i komplekse kojima upravljaju organizacije kojima pripadaju ti objekti
i kompleksi a s ciljem ostvarenja funkcija zaštite tih objekata i kompleksa.
b)
zaštitne šume - površine šuma neposredno uz objekte i komplekse kojima
upravljaju organizacije kojima pripadaju ti objekti i kompleksi; šume urbanih
područja-imaju značaj u pejsažnom oblikovanju urbanih područja, unapređenja
ambijenta življenja a istovremeno predstavljaju biološku vezu sa površinama
vanurbanog dijela Kantona; ostale zaštitne šume-površine izdvojene na
terenima specifičnih orografsko-edafskih uslova, te zaštitna uloga im je
izuzetno velika (sprečavaju erozione procese naročito klizišta i doprinose
stabiliziranju terena i sl.),
c)
gospodarske šume (šume sa pretežno privrednom funkcijom).
Niskoproduktivne (razni oblici degradiranosti) površine šuma i šumskog zemljišta treba u
skladu sa stanišnim potencijalima prevesti u stadij stabilne sastojine.
Neproduktivne površine šumskih goleti, kao do sada neiskorišten zemljišni resurs, treba
staviti u funkciju unapređenja i zaštite okoliša (zaštita voda, sprečavanje gubitka zemljišta,
zaustavljanje erozije, i sl.) kao i ukupnog povećanja površina u namjeni „šume i šumska
zemljišta“.
Treba težiti da se stjenovite pašnjačke površine slabe produktivne vrijednosti (poljoprivredna
zemljišta VII bonitetne kategorije) „prevedu“ u šumska zemljišta, tako da i njihova
“iskorištenost“ bude puno bolja i efikasnija.
2.8.
POSEBNO ZAŠTIĆENI PROSTORI
2.8.1. Zaštićena prirodna područja
Područje Sarajevskog kantona ima bogato i vrijedno prirodno nasljeđe koje se kontinuirano
istražuje i evidentira, zasebno ili za potrebe ciljane prostorno-planske dokumentacije, a sve u
cilju njegove efikasnije i cjelishodnije zaštite i očuvanja.
Prirodno nasljeđe čine prirodni predjeli i prirodne vrijednosti kao dijelovi prirode od
posebnog naučnog, obrazovno-vaspitnog, kulturnog i ambijentalnog, zaštitnog, rekreacionog i
drugog društvenog značaja, koji kao dobra od opšteg interesa uživaju posebnu zaštitu.
Aktuelni Federalni zakon o kategorizaciji prirodnih vrijednosti poznaje 4 kategorije, ukratko
definirane kao: zaštićena prirodna područja, nacionalni spomenik, spomenik prirode i
zaštićeni pejsaž.
Za nekoliko prirodnih cjelina rađena je ažurna valorizacija u cilju utvrđivanja adekvatne
kategorije i donošenja pravnog akta o proglašenju područja zaštićenim. To su cjeline izrazitih
prirodnih ljepota za koje je postojao naglašeni interes i položajne pogodnosti da se stave u
službu kontroliranog korišćenja, odnosno odgovarajuće zaštite. Radi se o području Skakavca
(valorizacija prirodnih vrijednosti rađena 2000.g.), Bentbaše (1999.g.), Bijambara (2001.g.),
Vrela Bosne (Separat zaštite za RP rađen 2005.g.), gdje su prema utvrđenim kategorijama
urađeni ili su u toku ili u pripremi prostorni planovi posebnih područja. Valorizacija prostora
Igmana i Bjelašnice (rađena 1998/1999.g.) sa nominovanom II kategorijom vrijednosti
(nacionalni park) nije rezultirala aktom zaštite, nego donošenjem Odluke o utvrđivanju
34
.
Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona Rakitnice (Visočica) područjem posebnih obilježja
od značaja za Federaciju BiH, što se u okviru puno šire teritorije bez utvrđene kategorije
vrijednosti kandiduje za dalja ciljana istraživanja i prostorno-plansku dokumentaciju.
Za druge prirodne cjeline urađena je prekategorizacija na osnovu postojećih evidencija bez
nove valorizacije, u vidu prijedloga, dok će konačnu odluku o kategorijama vrijednosti
utvrditi Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo uz učešće stručne
komisije, tj. u sklopu utvrđenog postupka i zakonski regulisane procedure.
Istovremeno je neophodno kategorizaciju dobara prirodne vrijednosti uraditi na osnovu
IUCN kategorizacije (Međunarodne unije za zaštitu prirode) kao opće prihvaćene
kategorizacije u Evropi i svijetu (kao jedan od uslova za ulazak u Evropsku uniju), a sa čime
postojeći Federalni Zakon o zaštiti prirode nije tematski usklađen.
Prijedlog u okviru ovog dokumenta je revidovao ranije utvrđene granice (date prošlim
Prostornim planom) uvažavajući evidentne promjene u prostoru i razvojne pravce drugih
namjena, te zbirno obuhvatio i klasificirao evidentirana pojedinačna prirodna dobra u okviru
velikih cjelina.
Uz date ograde i rezervu u pitanju vrednovanja šumskih područja koja su entitetskom linijom
podijeljena (Ozren i Jahorina) predlaže se pripadnost navedenih i poznatih prirodnih cjelina
sljedećim kategorijama:
Zaštićeno prirodno područje:
Spomenik prirode:
Zaštićeni pejsaž:
Bez kategorije:
Rakitnica
Skakavac,Vrelo Bosne
Bentbaša, Bijambare, Čemerska planina, Podlipnik,
Debelo brdo, dio Zvijezde, dio Trebevića, dio Jahorine,
Misoča
Igman-Bjelašnica, Treskavica, Visočica.
Pojedinačni spomenici prirode su evidentirani kao: geomorfološki, hidrološki, dendrološki,
vrtni, odnosno hortikulturni itd. Oni će se registrovati kao „specifične prirodne vrijednosti“ i
prema utvrđenoj vrsti dati zbirno unutar, odnosno izvan datih prirodnih cjelina. Takođe je
bitno naglasiti da je registracija, vrednovanje i evidencija pojedinačnih dobara stalan i
kontinuiran proces, te je konačni zbir promjenjiva veličina vezana za nova saznanja,
pronalaženje novih vrijednosti, prijavu i evidentiranje prema zakonski utvrđenoj proceduri.
Područje posebnih obilježja od značaja za Kanton Sarajevo obuhvata područje Igmana,
Bjelašnice, Treskavice i kanjona Rakitnice (Visočica) u ukupnoj površini od 1.200 km2 koja
se prostire na više kantona i na oba entiteta gdje je unutar Federacije cca 900 km2, a unutar
Kantona Sarajevo površina zahvata cca 425 km2. Obuhvaćeni teritorij pokriva evidentirane
priodne cjeline Bjelašnicu i Treskavicu (ranije kategorisane kao nacionalni park), Rakitnicu
(prirodni rezervat), Visočicu kao park prirode i novi prostor općine Trnovo dolinom rijeke
Željeznice, duž puta ka Trnovu. Unutar nove površine nalazi se Memorijalni park Proskok
koji je u datoj površini od cca 400 ha unesen u ovaj Plan.
Prirodna cjelina BJELAŠNICA, površine 25.411 ha, zauzima područja općina Hadžići,
Ilidža i Trnovo, kategorija utvrđena na osnovu valorizacije urađene nakon rata. Obuhvat se
sada manjim dijelom koriguje duž zapadne i sjeverne granice prilagođavajući se
novoutvrđenim granicama zaštićenog područja Vrela Bosne i proširenim naseljima u
podnožju Igmana (Kovači, Pogledine). Unutar date cjeline egzistiraju: sportsko-rekreaciono
područje, ubicirana naselja, hidrološki i geomorfološki spomenici. Istovremeno najveće
35
.
površine šumskog i drugog zemljišta ostaju u prostornom smislu nedefinisane kako u pogledu
resursa za sportsko-rekreativnu namjenu tako i za zaštitarsko-ekološku funkciju. To se odnosi
na obim i veličinu naselja, potrebnu i moguću saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu što će
bliže istražiti najavljena Studija izvodljivosti, a definirati buduća izrada Prostornog plana
posebnog područja.
Na osnovu postojećih evidencija zasupljene su sljedeće specifične prirodne vrijednosti:
geomorfološki:
9 lokaliteta (pećina Hrid, Crepljani, Matića jama, pećina Ledenica,
Megara-Kuvija), Klokočevica, pećina Greda, jama Ponor, Garava jama
(pećina na vrelu Željeznice,Vilina pećina, Kozarica pećina)
hidrološki:
9 lokaliteta (jezera Lokve, vrela Hrasnički stan, Obješenjak, Kovačica,
Zoranjske vode, vrelo i stijena Vao, Studeni potok, Kradenik, Hrasnica,
Lasica)
Prirodna cjelina TRESKAVICA, površine 3.764 ha, općina Trnovo, kategorija utvrđena
predhodnom zaštitom, nema novih istraživanja, prema postojećoj evidenciji zastupljene
sljedeće specifične prirodne vrijednosti:
paleontološki:
1 spomenik (Pašina pećina/planina)
hidrološki:
12 lokaliteta (Zacina vrela, vrelo Godinjskog potoka, izvor
Željeznice/Godinja, Crno jezero, Ilijaška vrela, Veliko jezero, Ušljiva
vrela, Bijelo jezero, Platno jezero, Konjska vrela)
NOVI TERITORIJ od značaja za Kanton Sarajevo, nema kategoriju, površina 8.563 ha,
općina Trnovo, sadrži sljedeće prirodne vrijednosti:
paleontološki:
1 lokalitet (pećina Ostojići)
hidrološki:
3 lokaliteta (kanjon Bijele Rijeke, vrelo Ledičkog potoka sa slapom,
vrela Husremovac, vrelo Senabot)
Prirodna cjelina RAKITNICA, rezervat prirode, površina 1.988 ha, dio unutar kantona
Sarajevo i općine Trnovo; evidencija predhodne zaštite sadrži sljedeće prirodne vrijednosti:
paleontološki:
pećina Ledenica,
hidrološki:
vrela Bobovica.
Prirodna cjelina OZREN, površine 6.958 ha pokriva općine Ilijaš, Stari grad, Centar i
Vogošću, predhodnom zaštitom i postojećom evidencijom kategorisana kao park prirode.
Područje većim dijelom šumskog zemljišta je cca 1/3 površine van Kantona na teritoriji
drugog entiteta. Novoregistrovani teritorij u površini 8.560 ha sadrži manju prirodnu cjelinu
valorizovanu kao Spomenik prirode Skakavac, dok se ostatak područja preimenuje u
kategoriju „zaštičeni pejsaž“, odnosno kategoriju koju će definitivno odrediti buduća Studija
Kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo. Unutar Ozrena evidentirane su
sljedeće specifične prirodne vrijednosti:
geomorfološke:
3 lokaliteta (Kečina pećina-Crepoljsko, pećina Visojevica, pećina
Uževica)
hidrološke:
10 lokaliteta (vodopad Skakavac, vrelo potoka Skakavac, Perački
potok, vrela Volujska stijena, Vrela ispod Uževice, vrelo Sokoline,
vrela Orničkog potoka, vrela Orlova glava, vrela Lužice, Močioci,
Uroševo vrelo-Radava)
SKAKAVAC, spomenik prirode. U skladu sa datom kategorijom i utvrđenim mjerama
zaštite, odnosno sa analiziranim prostornim mogućnostima planirana razvojna projekcija
36
.
potencira zaštitarsko-ekološki aspekt ispred turističko-komercijalnog koji se daje u okvirima
kontrolisanih namjena i kapaciteta. Urađena Prostorna osnova predviđa sljedeće površine:
šuma i šumska zemljišta
1.161,17 ha
poljoprivredna zemljišta
315,90 ha
rekreacinone površine
112,08 ha
građevinska zemljišta
14,67 ha
vodene površine (bez vodozaštitnih zona) 5,57 ha
saobraćajne površine
11,05 ha
VRELO BOSNE, spomenik prirode, površine 603 ha. Tretira se kao jedinstveni kompleks
„integralne baštine“. Sadrži površine graditeljske baštine sa prisutnim kulturno-historijskim
dobrima različitih vrsta i vrijednosti (vrela-izvori, banja, hoteli, most, parkovi, arheološke
iskopine itd.). Specifične prirodne vrijednosti:
hidrološke:
3 spomenika (Vrelo Bosne, Vrelo Stojčevac, Sumporna banja Ilidža)
hortikulturne:
2 spomenika (Velika aleja, Banjski park Ilidža)
Prirodna cjelina ZVIJEZDA, zaštićeni pejsaž, površina 3.050 m2 je dio istoimene planine
susjednog kantona. Područje evidentirano predhodnom zaštitom kao park prirode. Obuhvata
sjeverni dio Nišićke visoravni (u odnosu na magistralni put) sa nekoliko vrijednih ruralnih
naselja sada pretežno destruiranih i napuštenih. Područje obuhvata evidentiranu prirodnu
cjelinu Bijambare sa izraženim hidrološkim i geomorfološkim vrijednostima, a koja manjim
dijelom preko saobraćajnice izlazi van obuhvata date prirodne cjeline.
BIJAMBARE, zaštićeni pejsaž, obuhvat 370 ha. Obuhvat u datoj kategoriji je rekreaciono
prodručje gdje su utvrđene namjene: šumsko zemljište, građevinsko zemljište, otvorene
rekreacione površine, saobraćajne i vodene površine. Postojeći sadržaji i površine specijalne,
odnosno vojne namjene se prenominuju u omladinski kamp specijalizirane obrazovnorekreativne namjene. Poljoprivredno zemljište u datoj kategoriji se koristi za rekreaciju na
otvorenom sa mogućim sadržajima igrališta, skijaških, sankaških i drugih terena za zimsko
korišćenje, te piknik površinama za okupljanje i posjetu u obimu i uvjetima definisanim
Prostornim planom. Sportska namjena nije primjerena datim prostornim niti zaštitarskim
uvjetima, ona je zastupljena u susjednim područjima zajedno sa sportsko-turističkim
aerodromom, pripadajućim, ali i specifičnim sadržajima unapređenja postojećih ruralnih
naselja. Prisutna ideja da se prirodni potencijal valoriziranog područja iskoristi za izgradnju
smještajnih kapaciteta u službi etno turizma se podržava u sadržaju i obimu koji neće narušiti
karakteristike područja kao što su vode i šuma. Evidentirane prirodne vrijednosti su:
geomorfološki spomenici: 5 pećina (Gornja, Srednja, Donja, Đurićina, Dimšina), ponor
Bjelila
speleološki lokalitet:
Bijambarske pećine
Prirodna cjelina DEBELO BRDO, zaštićen pejsaž, površine 1.768 ha, u odnosu na obuhvat
prošle evidencije reducira se po južnim i istočnim granicama ostavljajući šire okruženje
naselja Blagovac, Tihovići, Ljubina za širenje i slobodan razvoj.
Evidentirane prirodne vrijednosti su:
hidrološki:
Popino vrelo i vrelo Zmajevac na brdu Kremeš, Jošanički potok,Gornja
Jošanica.
Slabo naseljeno i neistraženo područje štiti se prevashodno po osnovu šumskog zemljišta.
Prirodna cjelina TREBEVIĆ, JAHORINA su dijelovi istoimenih većih cjelina manjeg
entiteta reducirani Dejtonskom granicom. Postojeći obuhvat je za Trebević potrebno korigirati
37
.
duž sjeverne granice (prema padinskim naseljima Čolina kapa, Begovac), te prilagoditi
proširenoj granici urbanog područja. Unutar datog obuhvata, a van urbanog područja potrebno
je ubicirati i evidentirati lokalitet (kotu) vatrenu tačku iz perioda opsade grada kao
pojedinačni historijsko – memorijalni spomenik, a prema posebnom Programu valoriziranja
događaja i mjesta iz prošlog rata. Sada evidentirani lokaliteti su :
hidrološki (Jahorina):
izvor Košuta, izvor Crne rijeke, izvor Gučina, pečina u Delijašu
Prirodna cjelina PODLIPNIK, zaštićen pejsaž, površine 1.328 ha, sadrži evidentirane
sljedeće prirodne vrijednosti:
geomorfološki:
2 pećine (Blatnice i Rakova noga)
hidrološki:
3 vrela (Blatnice, Bjelave, vrelo Sirovinske rijeke na lokalitetu Rakova
Noga)
Prirodna cjelina ČEMERSKA PLANINA, zaštićen pejsaž, površine 1.673 ha, pretežno
šumsko područje slabo naseljeno i loše dostupno. Evidentirana prirodna vrijednost je:
geomorfološka:
jama Ledenica
Izvan navedenih prirodnih cjelina evidentiran je manji broj specifičnih prirodnih vrijednosti
registrovanih zbirno kao 33 spomenika prirodne baštine.
2.8.2. Područja kulturno-historijskog nasljeđa
Gradsko jezgro je najznačajnije kulturno-historijsko područje i najveća cjelina graditeljskog
nasljeđa. Centralno gradsko jezgro je bitan prostorno-sadržajni potencijal za Kanton Sarajevo
i šire. Unutar ukupnog obuhvata su definirane 3 zone hronološko-kulturološke pripadnosti iz
kojih proizilaze mjere i uvjeti korišćenja prostora tj. ograničavajući i poticajni elementi zaštite
i potencijali razvoja.
Historijsko područje - površine 250,5 ha obuhvata prostor između Vratničkog bedema na
Zmajevcu i Bijeloj tabiji do Marijin dvora po pravcu istok-zapad i od područja Koševskih
parkova, Čekaluše i Vrbanjuše do Alifakovca i Skenderije po pravcu jug-sjever. Uključuje
ambijentalne cjeline, arheološke lokalitete i pojedinačne spomenike različitih vremenskih
epoha, prisutne i relativno očuvane u pogledu ulične regulacije, osnovne namjene i
prepoznatljivog stilskog određenja.
Historijsko jezgro - površine 129,4 ha obuhvata prostor od kapija na Kovačima do crkve na
Marijin dvoru, u drugom pravcu uži pojas između poteza ulica Džidžikovc, Mejtaš, Čemerline
do poteza ulica H.Kreševljakovića i Franjevačka s duge strane Miljacke. Prostor sadrži
sedimentaciju kulturnih slojeva prošlosti svih epoha, koncentraciju sakralnih građevina svih
religija, ambijentalne cjeline i pojedinačne spomenike kulture sa izraženim karakteristikama
prisutne graditeljske matrice.
Staro historijsko jezgro - površine 54 ha, obuhvata područje Baščaršije sa kontaktnim
zonama mahala Logavina, Kovači, Nadmlini, Alifakovac i Podbistrik. Prostor je evidentiran
kao graditeljska baština najveće vrijednosti pretežno osmanskog kulturno-historijskog koda.
Današnja izgradnja i razvoj se prilagođavaju sačuvanoj originalnoj matrici, unapređujući
prostor u vrlo ograničenim i kontrolisanim okvirima u pogledu namjena, kapaciteta, gabarita,
i svih sadržajnih i vizuelnih intervencija koje se poduzimaju.
38
.
Zastupljenost prema vrsti kulturnog dobra slijedi kategorizaciju iz Liste evidentiranih
spomenika Kantonalnog zavoda. Evidentirana dobra unutar pojedinih zona nisu promijenjena
u odnosu na anlizu postojećeg stanja i data su zbirno za ukupan obuhvat historijskog
područja. Historijsko-memorijalni spomenici obuhvataju spomen ploče i obilježja dok se neke
cjeline iz najnovije istorije grada nisu još stručno-naučno valorizirale. Zbirni podaci pokazuju
zastupljenost i koncentraciju svih kulturnih dobara na području Historijske jezgre iz čega je
proizišao zaključak i opredjelenje dato kroz donešeni dokument Program razvoja gradskog
jezgra. Sve intervencije i izgradnja koja mijenja nasljeđenu uličnu regulaciju u gabaritnom,
sadržajnom ili stilskom pogledu mogu se odobravati na osnovu urađenih Urbanističkih
projekata pojedinih zona ili kvadranata.
Historijsko-memorijalni kompleks Žuč, nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar
ranije registrirane kategorije „park-šuma Žuč“ obuhvata 1.039 ha. Područje je značajno po
događajima iz perioda odbrane grada, definisano na osnovu raspoloživih saznanja i prostornih
mogućnosti terena. Obuhvata karakteristične lokalitete-utvrđenja, kote, bitke, pogibije iz
perioda opsade grada koji se trebaju objediniti, zaštititi i urediti kao Memorijalni park.
Ukupna teritorija postojeće prirodne cjeline Žuč je kandidirana za izradu „Prostornog plana
posebnih obilježja“. Ovaj obuhvat sadrži, uz rubna proširenja, naselja Sokolje, Briješće,
Zabrđe, Boljakov potok, Hum, Velešići, sanitarne deponije, takođe i velika neistražena
područja središnjeg dijela, a za suženi obuhvat memorijalnog parka je dato područje viših
zona Orlića i Žuči, orjentisanog na urbane zone grada.
Osim ovog velikog kompleksa koji se ne može realizirati bez prostorne, a poslije i
odgovarajuće provedbene dokumentacije, postoje unutar Kantona više različitih projekata,
odnosno lokaliteta koje je potrebno prostorno-planski odrediti u skladu sa prihvaćenim i
navedenim ciljevima. Oni su dati kroz Program „Opsada i odbrana Sarajeva“ i odnosi se na
podprojekte: „Spomen obilježje svim braniteljima“ (Trg Alije Izetbegovića), „Spomen
obilježje poginuloj djeci Sarajeva“, „Igmanski put spasa“, „Vatrene tačke oko Sarajeva“ i
„Mjesta većih stradanja“, „Tunel Dobrinja-Butmir“.
Graditeljsko nasljeđe izvan Gradskog jezgra evidentirano je kao pojedinačna dobra,
ubicirana predhodnom zaštitom i prikazana zbirno prema vrstama i općinskoj pripadnosti u
datoj analizi stanja. Veći dio obuhvaćenih dobara se nalazi unutar granica evidentiranih
prirodnih cjelina što pojačava kvalitet prostora, a prisutne vrijednosti se u uzajamnoj relaciji
dopunjuju. Objedinjavanje i prikaz ukupnog nasljeđa na datoj valoriziranoj cjelini omogućuje
kompletniji uvid u vrijednosti područja u cilju njegove cjelishodnije zaštite, a istovremeno i
ciljanog uređenja i sadržajnijeg korišćenja.
Prirodna cjelina BJELAŠNICA, površine 25.411 ha, unutar koje su zasupljene sljedeće
graditeljske vrijednosti:
ambijentalne cjeline:
8 naselja (Milišići, Rašenovići, Lukavac, Ivanovo polje,
Umoljani, Gradina, Kramari)
nekropole i groblja:
10 lokaliteta stećaka Umoljani, Močioci, Lukavac, Šabići,
Klanac, Dubić, Orašak, Glepčine, Kasice), 1 muslimansko
groblje (Mrazište)
arheološki lokaliteti:
5 cjelina (tumuli-Grkarica, crkvina-Umoljani, gradina-Umoljani,
Ilirska gradina-Stanari, tumuli gradina-Crepljani)
historijsko-memorijalni:
1 spomen ploča ( Šabići)
Prirodna cjelina TRESKAVICA, nacionalni park, površine 3.764 ha, unutar koje su
zastupljene sljedeće graditeljske vrijednosti:
39
.
ambijentalna cjelina:
arheološki lokaliteti:
2 naselja (Dujmovići, Godinja), nekropole-1 lokalitet Dujmovići
2 lokaliteta (tumuli Godinja, gradina Godinja)
Prirodna cjelina RAKITNICA, rezervat prirode, površine 1.988 ha dio unutar Kantona
Sarajevo i općine Trnovo; evidencija zaštite sadrži sljedeće graditeljske vrijednosti:
ambijentalna cjelina: Bobovica
Prirodna cjelina VISOČICA, bez Rakitnice. Evidentirane sljedeće graditeljske vrijednosti:
ambijentalne cjeline: 3 naselja (Čaklić, Jelenjača, Tušila)
arheološki lokalitet: 1 (Gromile/Donja Tušila), 1 nekropola stećaka (Pervizi/Donja Tušila)
NOVI TERITORIJ od značaja za Kanton Sarajevo, nema kategoriju, površine 8.563 ha,
općina Trnovo, sadrži slijedeće kulturno-historijske vrijednosti:
ambijentalna cjelina:
5 naselja (Zoranovići, Močevići, Presjenica, Šabanci, Ledići)
nekropole i groblja:
15 lokaliteta (stećci, nišani, pravoslavno groblje – Zoranovići,
Dolovi, G.Presjenica, D.Presjenica, Prečani, Šabanci, Dejčići,
Ledići, Pomol-Trebečaj, kamenjara - Trebečaj, uvrat-Trebečaj,
Kauraši-Trebečaj, nišani Trebečaj, Pendičići)
arheološki lokaliteti:
6 lokaliteta, (gradina Prečani, gradac Umčani, Tumuli-Ostojići,
gradina Miljanovići, utvrđenje Brutusi, tumuli Trebačaj,
historijsko-memorijalni:
spomen ploče - Proskok, Dževadu Hanjaliću, Dejčići, Ledići,
kuća Miovčića-Ledići, Trebečaj, Nijazu Šahinoviću-Brutusi
Prirodna cjelina OZREN, površine 6.958 ha pokriva općine Ilijaš, Stari grad, Centar i
Vogošća. Unutar Ozrena evidentirane su sljedeće graditeljske vrijednosti:
nekropole/groblja:
stećaka - 8 lokaliteta, (Vidotina, Mandra-Visojevica, MramorjeKlek,Veliko Mramorje, Bandijera, itd., nekropole nišana - 2
lokaliteta, 3 muslimanska groblja (Kokorevac, Gradac
Nahorevo, Gradina Nahorevo), 1 pravoslavno groblje (Vrapče),1
grčko groblje (Donji Močioci), 1 šehidsko groblje
arheološki lokaliteti:
pet - gradina Vidotina, grad Luka, gradac Nahorevo, gradina
Mrkovići, gradina Kokorevac
historijsko-memorijalni:
Spomen obilježje Sokolina
VRELO BOSNE, spomenik prirode. Evidentirane su sljedeće graditeljske vrijednosti:
arheološki lokaliteti: 3 cjeline (neselje Ilidža, Crkva nekropola Vrutci, Crkvište -Plandište
nekropole i groblja: stećci-3 cjeline (hotel Austrija, Glavogodina,Vrutci), 1 cjelina nišana
(Glavogodina)
pojedinačni objekti: most na Plandištu
Prirodna cjelina ZVIJEZDA, zaštićeni pejsaž, površina 3.050 m2 je dio istoimene planine
susjednog kantona. Evidentirane kulturno-historijske vrijednosti su:
ambijentalne cjeline: 4 naselja (Nanići, Zlotege, Elezovići, Šehovići)
arheološki lokaliteti: 1 lokalitet (gradina Nanići)
nekropole/groblja: 2 lokaliteta stećaka (Nanići, Kamenica), 4 lokaliteta nišana (Nanići,
Krivajevići, Odžak, Elezovići), 1 pravoslavno groblje Nišići
pojedinačni objekti: 3 lokaliteta (pravoslavna crkva Nišići, Sefer pašino turbe-Nanići,
spomen česma Crna rijeka
40
.
BIJAMBARE/ zaštićeni pejsaž, obuhvat 370 ha. Evidentirana kulturno-historijska vrijednost
je:
arheološki lokalitet:
nekropola stećaka Mramorje
Prirodna cjelina DEBELO BRDO, zaštićen pejsaž, površine 1.768 ha, u odnosu na obuhvat
prošle evidencije reducira se po južnim i istočnim granicama ostavljajući šire okruženje
naselja Blagovac, Tihovići, Ljubina za širenje i slobodan razvoj.
Evidentirane kulturno-historijske vrijednosti su:
arheološki lokalitet:
nekropola nišana Kremeš, Pravoslavno groblje Kremeš
Prirodna cjelina PODLIPNIK, zaštićen pejsaž, sadrži evidentirane sljedeće kulturnohistorijske vrijednosti:
nekropole stećaka: 3 lokaliteta (Vrutci-Sudići, Široka Luka-Podlipnik, Mrezga-Rakova
Noga)
nekropole nišana:
2 groblja (Vrutci, Rakova Noga), 1 pravoslavno groblje Rakova Noga
Prirodna cjelina MISOČA, površine 535 ha, obuhvata kanjon rijeke Misoče uz zapadnu
granicu kantona sa dijelovima naselja između Donje i Gornje Misoče. Evidentirane kulturnohistorijske vrijednosti su:
arheološki lokalitet: grad Dubrovnik Kopošić
nekropola stećaka:
Misoča
spomen mezarje:
Gornja Misoča
Izvan navedenih graditeljskih i prirodnih cjelina prisutan je takođe određen broj spomenika
graditeljskog nasljeđa evidentiranih prema vrstama zbirno u slijedećem obimu:
historijsko-memorijalni (pojedinačna spomen obilježja)
49 lokaliteta
ambijentalne cjeline
20 lokaliteta
arheološki lokaliteti
57 lokaliteta
pojedinačni graditeljski spomenici(stambeni, javni, privredni, vojni)
131 lokalitet
nekropole/groblja
160 lokaliteta
41
.
Tabela 13. Pojedinačne vrijednosti prirodne i kulturno-historijske baštine unutar većih cjelina
Evidentirana
prirodna cijelina
Površ.
Obim
ha
km
Rezervati prirode:
MISOČA
535
RAKITNICA *
1.988
Nacinalni park:
IGMAN,
25.411
BJELAŠNICA*
TRESKAVICA*
3.764
bez kategorije
VISOČICA*
4.703
NOVI TERITORIJ
8.563
(PROSKOK)*
Ukupno područja
42.446
posebnih obilježja
Spomenici prirode:
1.620
SKAKAVAC **
625
VRELO BOSNE
Zaštićeni pejsaž:
148
BENTBAŠA
6.958
OZREN
373
BIJAMBARE **
2.703
ZVIJEZDA
ČEMERSKA PL. 1.673
1.328
PODLIPNIK
DEBELO BRDO 1.768
367
TREBEVIĆ
1.478
JAHORINA
Ukupno
60.029
Geom. Hidrol. Hortik.
lok.
lok.
lok.
22
29
1
1
1
105
5
9
31
1
12
HistorijskoAmbijetal.
memorjalni
Arheološk Nekropole
cjeline
spomenici
lok.
obiležja
lokalitet.
lokalitet.
lokalitet.
Arhitekt.
Ukupno
objekti
lokalitet.
2
1
1
26
3
8
5
10
2
2
3
1
1
3
41
17
5
48
1
3
1
7
5
6
15
1
39
140
8
25
1
8
19
14
26
4
105
21
12
1
5
3
1
3
4
1
7
15
10
68
12
35
21
16
20
9
21
386
2
3
5
1
5
1
1
16
1
7
2
2
5
1
1
1
1
2
4
3
2
23
1
4
27
8
15
1
11
4
3
1
201
2
6
2
44
2
1
2
2
14
23
26
1
63
8
* Prirodne cjeline u sastavu područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju
** Prirodne cjeline Skakavac i Bijambare su unutar veće prirodne cjeline pa se za ukupan zbir ne dodaju
Prirodne cjeline za koje je donesen pravni akt zaštite
Tabela 14. Kulturno-historijska cjelina Gradsko jezgro
ha
GRADSKO
JEZGRO
250
km
11
Hist.
memo
12
Ambij. Arheolo Vojna
cjeline lokalit. arhit.
9
5
6
Stamb.
arhit.
117
Javna
arhit.
67
Privred Sakralni Nekropole Pojedine
Ukupno
arhit. objekti groblja
prirod.vr.
17
42
9
7
291
2.8.3. Područja za turizam, rekreaciju, klimatska i banjska lječilišta
Turističke destinacije Sarajeva treba razvijati policentrično. Veće zone turizma planiraju se
na planinama Bjelašnica i Igman, lokacijama izvora termalnih voda (Ilidža), u predjelima
izrazitih prirodnih vrijednosti (Bijambare, Crnoriječka visoravan, Skakavac, Bjelašnica).
S obzirom na vrste, turističke destinacije su:
• urbane sredine,
• turističke zone - zone namijenjene razvoju turističkih, ugostiteljskih i rekreacijskih
sadržaja,
• turistički punktovi - izdvojeni kompleksi turističko-ugostiteljsko-rekreacijske
namjene,
• turistički koridori - pravci učestalih kretanja turista,
• turizam u ruralnim sredinama, seoski eko turizam,
• zimski sportsko - rekreacijski centri - centri vezani za planine: Bjelašnica, Igman i
Jahorina,
42
.
•
•
•
•
banjski turizam,
avaturistički turizam (paraglading, spleologija, planinarenje, penjanje, brdski
biciklizam, rafting, jumping),
kulturni turizam,
ostali vidovi turizma: speleolški, ekoturizam, obrazovni turizam, dječiji i omladinski
turizam, rekreativni i izletnički turizam, lovni, gastroturizam, tranzitni, stacionarni.
2.8.4. Ugrožena područja (klizišta, minska polja)
Minska polja će se deminirati, a preostali dio obilježiti. Ukupna sumnjiva površina (rizična
površina detaljnog istraživanja) na području Kantona iznosi 146.765.091 m2 što iznosi
12,15% u odnosu na ukupnu površinu Kantona.
Sumnjiva površina I kategorije (naselje i prostor uz naselje) iznosi 7.435.094 m2,
Sumnjiva površina II kategorije (livadske površine) iznosi 32.379.078 m2
Sumnjiva površina III kategorije (šumski kompleksi) iznosi 106.950.919 m2.
Na prostoru Kantona ima 771 klizište od kojih je 497 aktivno. Ona su se formirala uglavnom
u eluvijalno-deluvijalnom pokrivaču na padinskim dijelovima grada gdje je bila i
najintenzivnija neplanska gradnja objekata. Najveći broj klizišta se nalazi u općini Vogošća
(192), Novi Grad (165), Stari Grad (119), Centar (115), Novo Sarajevo (109), Ilijaš (50),
Ilidža (14), Trnovo (5) i Hadžići (2).
Veća klizišta se nalaze na lokalitetima Buća potoka, Huma, Velešića, Hambine Carine,
Trebevičke ul., Gradačačke ul., Gatačke ul., ul. Vladimira Preloga, Hotela Grand, Betanije,
Novopazarske ul., naselja Svrake, Reljevo, Dobroševići, Bioča, Koševo-Breka, Tihovići itd.
Sa aspekta stabilnosti terena prostor Kantona je kategorisan u tri osnovne kategorije:
Stabilni tereni su najviše zastupljeni (89,3%). U pogledu pogodnosti za građenje ovi
tereni imaju najpovoljnije uvjete, te se na njima stambeni objekti, saobraćajnice i sl.
mogu graditi bez ikakvih ograničenja.
Uslovno stabilni tereni zauzimaju 8,6% tertorija i najvećim dijelom su locirani na
padinskim dijelovima urbanih.
Nestabilni tereni, mada su procentualno najmanje zastupljeni (2,1%), ipak zahvataju
značajne površine unutar prostora za potencijalnu izgradnju.
2.8.5. Područja posebne namjene i područja planirana za daljnji razvoj (rezervisana
područja)
Ukupna površina objekata vojne namjene (uglavnom bivše JNA) iznosi 1.515,4 ha. Dio ovih
površina imaće sljedeće namjene:
dio za potrebe Vojske BiH,
dio koji dobija novu namjenu (Maršalka, Viktor Bubanj, Halilovići, Semizovac,....), i
dio za potrebe daljnjeg razvoja.
2.9.
TURIZAM, SPORT I REKREACIJA
2.9.1. Turizam
Turizam danas, kao najveća privredna djelatnost u svijetu, postaje generator ukupnog razvoja.
Prožima se sa svim elementima čovjekovog života i djelovanja. Efekti turizma su višestruki -
43
.
rast zaposlenosti, rast prihoda, promocija države i nacionalnog identiteta, opći rast standarda i
kvaliteta života i urbanog i ruralnog stanovništva.
Na taj način turizam postaje sredstvo valorizacije prirodnih i stvorenih vrijednosti i kulturno historijske baštine, valorizacije krajolika i osobensoati pejzaža, odnosno valorizacije
komparativnih i kompetativnih prednosti prirodnih i stvorenih vrijednosti.
Područje Sarajevskog kantona zauzima središnji polažaj u Bosni i Hercegovini. To je prostor
u kojem se susreću Istok i Zapad, Sjever i Jug, prelama slojevitost istorije i raznolikosti
kultura. To je prostor koji obiluje bogatstvom kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti:
bogatim graditeljskim nasljeđem, istorijskim urbanima cjelinama, šumama i visoravnima,
florom i faunom, vodama. Tu se nalaze sportsko zimski rekreativni centri, banjska lječilišta
itd. Posebno obilježje prostoru daje Sarajevo, glavni grad države Bosne i Hercegovine u
kojem su sjedišta ambasada, brojnih diplomatsko konzularnih predstavništava, sjedišta
međunarodnih organizacija, državnih institucija, predstavništva privrednih organizacija,
sjedište kulturnih i sportskih događaja svjetskog nivoa itd. Sarajevo je mjesto olimpijskog
nasljeđa u graditeljskom smislu i stečenog olimpijskog imidža i duha u Evropi i svijetu.
Kanton Sarajevo je izabran za Evropski Region 2006. godine, što ga promoviše u svim
evropskim zemljama.
Bogatstvo kulturno-istorijske baštine i prirodne baštine, kružni zeleni prsten oko Sarajeva
(ruralni razvoj, posebno razvoj zimskog i ljetnog turizma) pružaju široku lepezu turističke
ponude tokom cijele godine.
Razvoj turizma, obzirom da podrazumjeva kretanje, uvjetovan je razvojem transportne mreže.
U tom smislu poseban značaj ima Koridor Vc kao glavni faktor integracije Kantona Sarajevo i
Bosne i Hercegovine u evropske saobraćajne puteve na sjeveru i sa morem na jugu.
Prostor Kantona Sarajevo ima dobre predispozicije za daleko veći razvoj turizma nego do
sada, pa je turizam jedan od glavnih odrednica razvoja u Prostornom planu.
Takva koncepcija zahtijeva primjereno uređenje cjelokupnog okoliša, javnih površina i
objekata, saobraćajne, komunalne i urbane infrastrukture.
Turizam treba transformirati u smislu povećavanja kvaliteta i kapaciteta. U tom smislu treba:
postupno uvoditi međunarodne standarde kvaliteta ponude smještaja i usluga (npr. kod
kategorizacije ugostiteljskih objekata, ekološkim standardima, praćenjem savremenih
tendencija u vrstama turističke ponude),
modernizirati objekte i sadržaje turističke ponude i podizati nivo i kategorije
turističkih usluga,
uvoditi ekološke standarde,
restrukturirati ponudu s orijentacijom na korištenje i promociju lokalnih prednosti i
kvalitetnije oblike i više kategorije ponude,
poticati poduzetništvo u turizmu i agroturizam u ruralnim sredinama (porodična mala i
srednja poduzeća),
razvijati specifične i selektivne oblike turizma vezane na kulturnu, prirodnu i
etnološku baštinu, lovstvo, zdravstvo, religiju, tradiciju, običaje i način života, te razne
oblike rekreacije i sporta,
valorizirati i zaštititi resursne potencijale prostora,
minimizirati ili eliminirati konflikte turizma i drugih aktivnosti (posebno snabdijevanja
vodom).
44
.
Prostorni aspekt turizma
U skladu sa osnovnim usmjerenjem na razvoj održivog turizma, temeljni prioritet su mjere i
akcije na području zaštite i upravljanja prirodnim i izgrađenim resursima. Koncept održivosti
(ekonomske, ekološke, tehnološke i socijalne održivosti) se pretpostavlja poslovnom interesu
turističke djelatnosti.
Turistička ponuda se oslanja na:
očuvan i atraktivan prirodni ambijent,
na bogatu kulturnu baštinu (graditeljsku, arheološku, etnološku, memorijalnu i dr),
blizinu drugih turistički atraktivnih destinacija (Jadransko more, središta vjerskog
turizma, ..),
platežno sposobno stanovništvo.
Turističke destinacije Sarajeva treba razvijati policentrično. Veće zone turizma planiraju se
na planinama Bjelašnica i Igman, lokacijama izvora termalnih voda (Ilidža), u predjelima
izrazitih prirodnih vrijednosti (Bijambare, Crnoriječka visoravan, Skakavac, Bjelašnica).
S obzirom na vrste, turističke destinacije su:
•
Urbane sredine - turistički kapaciteti namijenjeni uglavnom tranzitnim turistima te
onima čiji je razlog boravka poslovne naravi, a locirani su unutar urbanog tkiva;
•
Turističke zone - zone namijenjene razvoju turističkih, ugostiteljskih i rekreacijskih
sadržaja koji uključuju smještajne kapacitete – hotele, odmarališta, kampove i dr.;
•
Turistički punktovi - izdvojeni kompleksi turističko-ugostiteljsko-rekreacijske namjene
koji predstavljaju zatvorene tehnološke cjeline. To su turistička odredišta posebnih
ambijentalnih ili drugih vrijednosti zbog objekata i okruženja ili imaju uvjete za razvoj
alternativnih i selektivnih vrsta turizma (selektivni, usmjeren na pojedine dobne ili
interesne skupine, kao izletnički, avanturistički - speleološki, paraglajding, penjanje,
rafting, brdski biciklizam, zdravstveni, planinarski, lovni, znanstveni, banjski,
omladinski, rekreacijski, kulturni, vjerski i dr.);
•
Turistički koridori - pravci učestalih kretanja turista, odnosno tranzitni turistički pravci
koji povezuju razne turistički atraktivne kulturne, spomeničke i druge cjeline, te
turističke punktove. Tu spadaju biciklističke staze, planinarski putovi, meditativne
(molitivene) staze, jahačke staze, staze za penjanje, i sl. Uz takve koridore mogu se
graditi prateći sadržaji ugostiteljske i turističke namjene koji će promovirati tradicijske
vrijednosti;
•
Agroturizam – turističke usluge na seoskom gospodarstvu (kao obiteljsko turističko
poduzetništvo na seoskom gospodarstvu). Agrikulturnu turističku ponudu treba
osmisliti, kategorizirati i razvijati u interakciji s ostalim aktivnostima ruralne sredine, u
okviru ukupnog ruralnog razvoja. Kapacitete agroturizma treba smjestiti unutar
postojećih struktura naselja;
•
Turizam u ruralnim sredinama, kao segment ruralnog razvoja, na postojećim
gazdinstvima, podržava se kao ekološki najprihvatljiviji, primjeren raspoloživim
prostornim mogućnostima (postojeći građevinski fond), a poklapa se s potrebom
privrednog restrukturiranja depopuliziranih tradicionalnih ruralnih sredina i s trendom
turističke potražnje, očuvanje ili rekonstrukcija tradicionalnog načina gradnje,
organizacije života itd.,
•
Zimski sportsko - rekreacijski centri - centri vezani za planine: Bjelašnica, Igman i
Jahorina;
45
.
•
•
•
•
Banjski turizam - bogatstvo temomineralnih voda, izgrađeni kapaciteti i duga tradicija,
posebno u općini Ilidža. Na području općine Hadžići planiran je razvoj banjskorekreativnog turizma na lokalitetu Suhodola, na području općine Ilijaš planiran je razvoj
banjsko-zdravstveno-rekreativnog turizma na lokalitetu Podlipnik, tako da se sa banjsko
- rekreativnom zonom Terme Čatež na Ilidži se upotpunjuje ponuda banjsko rekreataivnog turizma,
avaturistički turizam (paraglajding, speleologija, planinarenje, penjanje, brdski
biciklizam, jumping);
Kulturni turizam (temeljen na manifestacija Sarajevo film festival, Jazz fest, Teatar fest,
Sarajevska zima, MESS, … i uspjesima reditelja, slikara, glumaca, umjetnika koji žive i
rade u Sarajevu);
Ostali vidovi turizma: speleološki, ekoturizam, obrazovni turizam, dječiji i omladinski
turizam, rekreativni i izletnički turizam, lovni, gastroturizam, tranzitni, stacionarni,
(pećina Bijambare).
U funkciji razvoja turizma je bolja infrastrukturna opremljenost naselja, te unapređenje općeg
standarda življenja u tim naseljima. Nužno je uspostaviti stabilan odnos turizma i okoline, što
uključuje prevenciju, zaštitu i monitoring. Pritom je prioritet rješenje otpadnih voda naselja s
potpunim biološkim tretmanom i izgradnja okolinski prihvatljivih sanitarnih odlagališta
otpada.
Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam, je osim u građevinskim područjima naselja,
iznimno predviđena i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja.
Baza prirodne i kulturno-istorijske baštine pruža mogućnost za razvoj sljedećih vidova
turizma:
• kulturni turizam - Razvoju kulturnog turizma doprinosi bogatstvo kulturnohistorijskog nasljeđa i održavanje brojnih kulturnih i umjetničkih manifestacija
svjetskog i evropskog ranga,
• zimski turizam - Igman i Bjelašnica su okosnica razvoja sa ostalim planinama,
Treskavica, Ozren, Zvijezda, Jahorina Trebević, Crnoriječka visoravan,
• seoski eko turizam – će se temeljiti na postojećim gospodarstvima sa poljoprivrednom
tradicijom (Crnoriječka visoravan, Podbjelašnička sela: Dejčići, Lukomir, Šabići,
Tarčin, Pazarić, Trnovo, Lokve), obzirom da ove zone omogućuju razvoj turizma bez
dodatnog zauzimanja prostora za značajniju izgradnju. Pored seoskog turizma u
projekciji se daje mogućnost i za razvoj etno turizma posebno na području
Podbjelašničkih sela Dejčići, Lukomir, Šabići, Umoljani. Područje Šavnika je
povezano sa područjem Vlahinje i Hranisave kao zone turizma sa rekrativnim
površinama.
2.9.2.
Sport i rekreacija
Planom se predviđa obezbjeđivanje sportskih objekata i prostora za masovnije uključivanje
stanovnika i njihova ravnomjernija distribucija u prostoru.
U prostoru se razlikuje:
a)
izgrađene strukture koje dominiraju u gradskom tkivu - sportski objekti, sportska
igrališta, fitnes centri, sale teretane i prostori za rekreaciju, obučavanje, treninge i sl.
Mogu biti otvoreni, zatvoreni, u okviru sportsko – rekreativnih centara ili drugih
namjena (stanovanje, razne djelatnosti). Sportsko – rekreativni centri su u funkciji
46
.
b)
sporstkih aktivnosti građana, nastave fizičkog obrazovanja, i imaju javni ili klupski
režim korištenja.
U zavisnosti od potreba potencijalnih korisnika, moguće je sportske terene i objekte
realizirati i u okviru komercijalnih zona, radnih zona ili kompleksa, turističkih
objekata i kompleksa i sl.
U UP-u i provedbenim planovima ustanoviti normative ovih površina.
komplekse u kojima dominira zelenilo i koji uglavnom služe za rekreaciju.
Rekreativne površine ovim planom se uglavnom zadržavaju i ne iziskuju posebno
izgrađene i opremljene površine i objekte. Ove aktivnosti se odvijaju u okviru javnih
zelenih površina, parkova, šuma, rezervata prirode, izletišta itd. Potrebno je
obezbijediti razvoj dnevne i poludnevne rekreacije najvećeg broja stanovništva
gradskih naselja, kroz rekreacione zone za cjelogodišnje korištenje kao što su područja
na Ilidži, Stojčevcu, Bentbaši, Vrelo Bosne, Betanija, Barice - Čavljak, Skakavactreća zona i sl. Za potencijalne korisnike stepen atraktivnosti kvaliteno se uvećava
pažljivo odabranim sadržajima koji bi se inkorporirali sa zatečenim prirodnim
potencijalom koji bi se lako činili dostupnim (pješačke staze, vidikovci, kaptirani
izvori, ljekovite vode, historijska i etnografska mjesta, spomenici prirode, trim staze,
staze za rekreativni biciklizam, uređeni kampovi i sl.)
Za rekreativne aktivnosti posebno su značajni šumski kompleksi. Od gradskih šuma to su
Park šuma Trebević, Park šuma Sedrenik, Park šuma Hum, Park šuma Žuč, Park šuma
Mojmilo, Šuma park Debelo brdo, zatim parkovi Gradski park Betanija, i spomenici prirode
Park prirode Ozren, Park prirode Treskvica, Spomenik prirode Skakavac, zaštićeni pejsaž
Bijambare, kao i svi oblici zaštitnog zelenila.
U okviru Park šuma Hum i Žuč planira se, između ostalog, kompleks golf terena, a na
Pašinom brdu Kantonalno strelište.
Ukupna površina parkova i zaštitnog zelenila na području Kantona Sarajevo iznosi 468,71 ha.
Tu su i veliki prostori zelenila (Bjelašnica, Igman, Trebević, Treskavica) koji predstavljaju i
prostor za rekreaciju i kategoriju specijalizovanih prostora planiranih za takmičarske sportove,
koji imaju gradski, regionalni i međunarodni karakter.
Reakreacija i sport se mogu u prostornom smislu posmatrati sa urbanog i vanurbanog aspekta.
U tom smislu su usko povezani i za razvoj turizma.
U urbanom području Kantona postojeći sportski objekti i kompleksi se zadržavaju, uz
mogućnost rekonstrukcije i povećanja tehničke i prostorne opremljenosti u skladu sa
međunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata. Planskim
rješnjem formira se mreža sportsko rekreativnih objekta i centara (Skenderija, Zetra, Otoka,
Ilidža), koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju Kantona i omogućavaju
omasovljavanje rekretaivnog, sportskog i školskog sporta. Ovi objekti i centri predstavljaju
kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta (ledena dvorana, atletski kompleks,
hipodrom, dvorana za male sportove) koji imaju gradski i državni značaj i mogućnost razvoja
takmičarskog sporta.
Vanurbano područje Grada predstavlja drugi, ali i najznačajniji kompleks formiranja i
turističke i rekreacione ponude. Sportsko – rekretavine zone na olimpijskim planinama imaju
svoj kontinuitet u smislu razvoja sporta kako rekreativnog tako i takmičarskog.
47
.
Bjelašnica širi svoje prostorne mogućnosti za razvoj vertiklanog transporta na područje
Grkarice i otvara nove skijaške staze na tom lokalitetu, povećava broj smješajnih kapaciteta.
Rekonstrukcijom inrfasturkture i izgradnjom nove sa ciljem očuvanja prirodnih specifičnosti
ove planine i vodiće se računa o minimiziranju konflikata razvoja turizma i drugih
aktivnosti sa snadbjevanjem vodom. Na području općine Trnovo se planira na lokalitetu
Prečkog polja i Trebečajskog potoka sportsko- rekreativna zona, kao i na lokalitetu Šakota.
Na lokalitetu Jahorine se planira rekreativna zona kao kontinuitet sportsko rekreativnog
područja Igman, Bjelašnica Jahorina.
Trebević je sankaški centar jugoistočne Evrope, uz rekonstrukciju postojeće infrastukture i
obnavljanje bob staze.
Planira se razvoj zimskog sportskog i rekretaivnog područja u općini Hadžići loklitet Tukova
- Lokve, sa mogućnošću uspostavljanja vertikalnog transporta, odnosno razvoja manjeg
skijaškog centra kao i sjeverna padina Bjelašnice sa lokalitetom Šavnika, Vlahinje i Hranisave
sa mogučnošću postavljanja skijaških staza, odnosno vertiklanog transporta. Lokaliteti Zovik i
Orahovica pružaju mogućnost za razvoj sportsko - rekreativnih zona.
Na Crnoriječkoj visoravni se predviđa sportsko - letački aeorodrom sa pratećim
rekreativnim površinama, koje se naslanjaju na „Zaštićeni pejsaž Bijambare“, te mogućnost
izgradnje golf terena - Šabanovac. Ovo područe pruža mogućnost za razvoja sportsko rekretaivne zone kako u ljetnom tako i u zimskom periodu. Na lokalitetu Duševina se
predviđa razvoj turizma i sporta. Lokalitet Crnoriječke visoravni otvara mogućnost i za razvoj
seoskog eko i etno turizma.
Lokaliteti za rekreaciju:
Stari grad:
Barice površine 169,66 ha i Bentbaša 114,14ha,
Centar:
Barice površine 69,44 ha,
Novi grad, Vogošća: Žuč površine 936,18 ha
Ilidža:
Stojčevac površine 16,61ha, Terme Čatež 18,63 ha, Vrelo Bosne
19,14 ha
Hadžići:
Orahovica površine 67,97ha, Suhodol 365,76 ha,
Ilijaš:
Bijambare površine 239,52 ha, Nišići 257,61 ha, Podlipnik 251,61 ha,
Sportski aerodrom Nišići 7,20 ha,
Trnovo:
Trebečaj površine 238,62 ha
Stari grad, Centar
Park-šuma Sedrenik površine 200,73 ha
Stari grad, Centar,
Vogošća, Ilijaš:
Skakavac površine 209,00 ha
Ukupna površina lokaliteta za rekreaciju u Kantonu Sarajevo iznosi 3.181,82 ha.
Lokaliteti za sport i rekreaciju:
Stari grad:
Centar:
Novo Sarajevo:
Novi grad:
Ilidža:
Vogošća:
Trebević površine 358,25 ha, Bentbaša biciklistička staza, Strelište
Pašino brdo
Biciklistička i trim staza površine 25,04 ha, Golf Betanija 38,65 ha,
Pionirska dolina 8,69 ha, Skenderija 5,05 ha, Zetra 28,26 ha
Hum površine 152,41 ha, SRC Grbavica 6,49 ha,
Otoka površine 6,96 ha, Žuč – golf tereni
Akvatorij Butmir površine 98,46 ha, Igralište 6,28 ha, Park sportova
20,27 ha, Park sportova 6,20 ha, Stadion Hrasnica 4,75 ha
Centar Vogošća površine 3,49 ha, Hum 0,69 ha, Hum 0,33 ha i
Crveni križ
48
.
Hadžići:
Karaosmanovići površine 5,52 ha, V.Vlahinja 2.076,88 ha, Zovik
3,84 ha
Ilijaš:
Igralište površine 3,70 ha, Sportski aerodrom Nišići DuševineŠabanci 650,59 ha
Trnovo:
Divčići površine 1.200,14 ha
Hadžići, Trnovo, Ilidža: Igman, Bjelašnica, Grkarica površine 806,14 ha
Hadžići, Trnovo, Ilidža: Igman, Bjelašnica, Grkarica površine 4.358,16 ha
Ukupna površina lokaliteta za sport rekreaciju u Kantonu Sarajevo iznosi 9.882,24 ha.
Turističke zone (seoski eko turizam):
Hadžići:
Ilijaš:
Trnovo:
Lokve površine 83,57 ha, Ljubovčići 78,55 ha,
Bioča površine 723,67 ha, Kamenice 452,97 ha, Misoča 668,45 ha,
Nišići 762,72 ha, Taračin do 1.381,99 ha, Vrutci 779,38 ha,
Ledići, Dujmovići, Dejčići površine 310,97 ha, Sinanovići, Tušila
128,21 ha, Umoljani, Šabići 786,51ha,
Ukupna površina lokaliteta za seoski eko turizam u Kantonu Sarajevo iznosi 6.156,99 ha.
2.10.
SAOBRAĆAJ I VEZE
Prognoze rasta saobraćajnih veličina bazirane su na rezultatima Studije saobraćaja Kantona
Sarajevo urađene 2005. godine. Procjena povećanja mobilnosti je po stopi od oko 7%
prosječno godišnje za period od 2003. do 2010. godine. U periodu od 2010-2020. godine
mobilnost će rasti sa 1,6% prosječno godišnje.
Stopa rasta broja putničkih vozila se procjenjuje (na osnovu rasta motorizacije i mobilnosti)
na 3,5-4,5% godišnje u periodu do 2010. godine i 3,5-4,0% u periodu od 2010. do 2020.
godine. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnog
elasticiteta i kretat će se od 6-7% godišnje u periodu do 2010. i 4,5-6 % u periodu od 2010. do
2020. godine. Stepen rasta međunarodnog saobraćaja u periodu 2000. do 2020. godine
procjenjuje se na 3-4% godišnje.
Vrijednosti stepena motorizacije Kantona prognozirana su dva moguća rasta, niski sa 230
vozila/1.000 stanovnika na 340 vozila/1000 stanovnika i visoki sa 230 vozila/1000 stanovnika
na 380 vozila/1.000 stanovnika.
Prognoza raspodjele korištenja sredstva prevoza do kraja planskog perioda je 70% putovanja
sredstvima javnog prevoza putnika i 30% putničkim automobilom.
2.10.1. Mreža cesta i ulica
Koncepcija razvoja cestovne mreže na području Kantona proizašla je iz: analize postojećeg
stanja cestovne i ulične mreže, koncepcije razvoja prostorne organizacije Kantona, rasta
planiranog obima saobraćaja u planskom periodu, i nasljeđene mreže saobraćajnica na
području Kantona.
Planirana mreža cesta i ulica je kategorizirana na:
- autoceste,
- magistralne ceste,
- regionalne ceste,
- lokalne ceste,
- nekategorisane ceste i ulice.
49
.
Mreža primarnih cesta i ulica na području Kantona Sarajevo planirana je u potpunosti,
saglasno definiranim urbanim pravcima razvoja Kantona. Kako su osnovni urbani razvojni
pravci Kantona doline rijeka: Miljacka, Zujevina i Bosna, to su i primarni saobraćajni koridori
cestovnog i željezničkog saobraćaja podudarni ovim pravcima. To su praktično planirane
dionice autoceste i željezničke pruge (svakako tu će biti i drugi infrastrukturni koridori) na
koridoru Vc. Ovaj pravac je upravo podudaran međunarodnom cestovnom pravcu E73.
Na pravcu istok - zapad, longitudinalnom razvojnom pravcu Grada, (međunarodnom
cestovnom pravcu E761) od planiranih primarnih saobraćajnica treba naglasiti Gradsku
autocestu: Butila – Briješće - Boljakov potok - Buća potok - Pofalići - Velešići - Ciglane Bantbaša, pri čemu je gabarit na tunelskom dijelu od Koševske doline do Bentbaše
jednokolovozni, Južnu longitudinalu: petlja Ilidža - Nedžarići - Mojmilo - Alpašino polje Hrasno - Grbavica - Skenderija - Vijećnica, i Sjeverna longitudinalu: Željeznička stanica
Sarajevo - Pofalići - Čengić vila - Halilovići - Telalovo polje.
Glavna gradska magistrala po kapacitetima i gabaritima dostigla je svoj maksimum.
Ograničena mogućnost poboljšanja uslova odvijanja saobraćaja jeste uređenje sistema
upravljanja saobraćajem i neke manje intervencije na raskrsnicama.
Nastavak ove saobraćajnice je Zapadni prilaz gradu koji je u fazi izgradnje od Blažuja do
Mostarskog raskršća. Međutim, za opsluživanje planinskog masiva Igmana i Bjelašnice i
razvoj pravca od Blažuja prema Trčinu planira se udvostručenje kolovoza i na dionici
Mostarsko raskršće - Hadžići.
Na transverzalnom pravcu od primarnih planiranih saobraćajnica treba izdvojiti Prvu
transverzalu: Grbavica - Željeznička stanica Sarajevo - Bare - Hotonj - Vogošća - Jošanica,
sa za postplanski period planiranim tunelom ispod Vraca za Lukavicu (kao i po Drugoj
transverzali), Šestu transverzalu: Kobilja glava - Buća potok - Otoka - Aneks sa za
postplanski period planiranim tunelom ispod Vraca za Lukavicu, Dvanaestu transverzalu
(planirana rekonstrukcija i dogradnja drugog kolovoza): Briješće - Stupska petlja - Aerodrom
- Granica Kantona u pravcu Trnova (dionica od Stupske petlje prema Trnovu je podudarna
međunarodnom cestovnom pravcu E762), te „A“ transverzalu: Aerodrom - Dobrinja Mojmilo, kao i detaljno ispitivanje mogućnosti produžetka IX transverzale od ulice Dž.
Bijedića do veze na naseljsku uličnu mrežu u Boljakovom potoku kroz dalje faze izrade
planske dokumentacije.
Stari dio grada od Baščaršije do Marijin Dvora specifičan je po nizu karakteristika. To je
istorijsko područje izgrađeno na padinama i dolinskim dijelom širine nekoliko stotina metara.
Na ovom području koncentrisan je znatan broj stanovnika, a posebno radnih mjesta. Mreža
saobraćajnica ovdje je uglavnom nasljeđena iz ranijih perioda.
Rješenje za razvoj ovog dijela Grada koji će biti usklađen sa njegovim nasljeđem i ulozi u
funkciji Grada može se obezbijediti uz neophodnu izgradnju primarnih saobraćajnica, a to je
Južna longitudinala i Gradska autocesta, koji bi trebali da preuzmu glavni dio motornog
saobraćaja, a Titovu ulicu, Mula Mustafe Bašeskije, Telale i Obalu Kulina bana treba
dominantno namjeniti javnom prevozu putnika, servisima i pješacima.
Na lijevoj obali Miljacke saobraćajnica po trasi nekadašnje pruge uz rekonstrukciju padinskih
saobraćajnica trebalo bi da opsluži ovo područje.
Na desnoj obali Miljacke pored Gradske autoceste sjevernije na padini trebalo bi razviti jednu
saobraćajnicu kao pandan saobraćajnici po po trasi nekadašnje pruge na lijevoj obali. Ovim bi
se stvorili uslovi da se, uz rekonstrukciju poprečnih saobraćajnica, stvori prihvatljiva mreža
saobraćajnica koja bi omogućila rekonstrukciju mahala, odnosno život na ovim padinama
saglasno savremenim zahtjevima.
50
.
U svakom slučaju kroz izradu izmjena postojećeg ili novog Urbanističkog plana će se
definitivno moći na osnovu detaljnijih analiza donijeti relevantne odluke o navadenim
saobraćajnicama.
Od regionalnih cesta treba izdvojiti planiranu dijelom rekonstrukciju i dijelom gradnju na
novoj trasi regionalne ceste Grkarica - Dejčići - Brda - Pendičići - Delijaš - Grebak, gdje će
biti neophodno izmještanje trase postojeće ceste radi realizacije planirane hidroakumulacije
„Crna rijeka“.
Razvoj Sarajeva kao regionalnog grada, shodno prostornoj koncepciji razvoja, odvijat će se i
u pravcu Kiseljaka što nameće potrebu rekonstrukcije postojeće regionalne ceste R 442
Mostarsko raskršće - Kobiljača, što će se obzirom na uključivanje ovoga prostora u urbani dio
Kantona kroz dalji rad na Urbanističkom planu detaljnije obraditi.
2.10.2.
Javni prevoz putnika
Globalni pravci razvoja Kantona Sarajevo u periodu do 2023. godine sadrže i osnovne
elemente obnove i razvoja saobraćaja, globalnu strategiju razvoja javnog prevoza putnika kao
njegovog značajnog segmenta i imaju kao konačan cilj kvalitetan, komforan, siguran i
pouzdan prevoz, maksimalno prilagođen zahtjevima putnika.
Zadovoljavanje potreba korisnika je imperativ, te je u transformaciji javnog gradskog prevoza
potrebno obezbijediti korisnicima atraktivan, konforan, brz i sa aspekta cijene prihvatljiv
javni prevoz, uz što manja investiciona ulaganja i niže troškove eksploatacije. Planirani razvoj
sistema javnog prevoza putnika će se bazirati na uključenju željeznice u sistem javnog
prevoza putnika, kao i transformaciju postojećeg tramvajskog u sistem lahko šinskog prevoza
putnika (LŠP). Osnovni pravac koji prati rijeku Miljacku i Sarajevsku kotlinu od Vijećnice do
Ilidže i dalje put Hadžića, kao i pravac doline rijeke Bosne do Ilijaša i dalje, postaće u
saobraćajnom smislu, ključni za budući razvoj i njihova propusna moć, kao i brzina te
kapaciteti javnog prevoza putnika na njima najbitniji faktor kvaliteta ukupnog sistema javnog
prevoza putnika u Kantonu, ali i na regionalnom nivou.
Planirana su rješenja za zadovoljenje potreba građana u javnom prevozu putnika kojima se
predviđa:
- uvođenje željeznice u sistem javnog prevoza putnika na navedenim primarnim pravcima
razvoja Kantona,
- proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice, sa planiranim vezama za povezivanje
preko Lukavice do Marijin dvora,
- znatno proširenje trolejbuskih linija, kao i uvođenje na padinskim dijelovima gdje je to
moguće, i
- uvođenje autobuskih i minibuskih linija na preostalim područjima Kantona adekvatno
iskazanim potrebama.
Terminali
Na osnovu iskazanih potreba i sagledanih prostornih mogućnosti razvoja definisane su
lokacije putničkih terminala: „Saobraćajni centar“- prostor sadašnje Željezničke stanice
Sarajevo, Autobuske stanice i sadašnjeg Centra pošta, koji je planiran kao centralni terminal
za sve vidove javnog masovnog prevoza putnika (gradskog, prigradskog, međumjesnog i
međunarodnog), kako cestovnog tako i željezničkog. Osim ovoga, najznačajnijeg, planiraju se
i terminali na Ilidži, Hrasnici, Dobrinji, Čengić Vili, Austrijskom trgu, Halilovićima (depo
51
.
trolejbusa, autobusa i minibusa), Rajlovcu, Jezeru, Vogošći, Stupu, Hadžićima i Ilijašu.
Postojeći depo trolejbusa će se koristiti do stticanja potrebnih preduslova za izmještanje na
novu lokaciju.
Teretni terminali i lokacije za skladišno-pretovarnu djelatnost, kako zbog znatne složenosti u
Sarajevu, tako i zbog trenutnog stanja željezničkog saobraćaja, će u daljim fazama izrade
razvojne i provedbene planske dokumentacije zahtjevati izradu posebne studije.
2.10.3.
Željeznički saobraćaj
U prevozu roba željeznica će biti dominantni prevoznik masovnih tereta, kako u domaćem
tako i u međunarodnom saobraćaju. Za ovaj vid saobraćaja posebno je značajno razvijanje
intermodalnih terminala, odnosno kombinacija različitih transportnih modova.
U prevozu putnika, Sarajevo treba da se poveže vozovima većih brzina sa glavnim gradovima
država u okruženju: Beograd, Zagreb, Ljubljana, i dalje sa Budimpeštom i Bečom, ali i
regionalnim i ostalim centrima u BiH i šire: Banja Luka, Bihać, Tuzla, Doboj, Mostar, Ploče.
Poseban značaj ima razvoj „regionalnog metroa“ u području urbanih regija. Stoga je za razvoj
Sarajeva kao urbane regije jako važno razviti lahkošinski sistem na relaciji Visoko-SarajevoPazarić, koji bi se vezao sa istim sistemom na užem urbanom području.
Razvoj lahkošinskog sistema prevoza bi se stoga trebao provesti u tri etape.
Prva etapa bi trajala do 2010. godine i u okviru nje potrebno je izvršiti poboljšanje postojeće
pruge slijedećima radovima: automatskim upravljanjem putnim prelazima, izgradnjom novih
stajališta, zamjenom starih ručnih skretnica automatskim skretnicama, remontom gornjeg
stroja na pojedinim dionicama i uvođenjem automatskog sistema signalizacije. U ovoj prvoj
etapi na ovim dionicama bi saobraćao elektromotorni voz.
U drugoj etapi bi se nastavilo sa poboljšanjem postojeće mreže (remont), pristupilo nabavci
novih, savremenih lahko - šinskih vozila, te realiziralo novu dionicu pruge od stanice
Sarajevo preko Bara i Hotonja do Vogošće, sa vezom na postojeću prugu Sarajevo Semizovac. Izgradnjom nove dionice pruge kroz općinu Vogošća, ostvarila bi se kvalitetnija
veza tog naselja sa užim gradskim područjem i sa susjednom općinom Ilijaš, kao i dalje.
Jedan od prijedloga, koji se odnosi na racionalizaciju željezničkog čvora Sarajevo je
funkcionalno poboljšanje stanice Sarajevo Putnička njenim pretvaranjem u prolaznu stanicu,
što će se postići izgradnjom navedene dionice pruge ka Vogošći. Tim rješenjem bi se postigli
višestruki pozitivni efekti. Jedan od tih pozitivnih efekata se ogleda u povećanju transportnog
kapaciteta, a ovakva veza je izuzetno važna i za uvođenje brze prigradske željeznice.
Uvođenjem brze prigradske željeznice koristila bi se isključivo moderna željeznička vozila sa
elektrovučom, imali bi povećanje brzina i smanjenje vremena putovanja i negativnih uticaja
na okolinu.
U trećoj, završnoj fazi, nakon 2015.godine, potrebno je analizirati poboljšanja izvršena u
prethodne dvije i iskorištenost kapaciteta vozila i infrastrukture, te utvrditi potrebu nabavke
dodatnih vozila i izgradnju drugog kolosijeka pruge. Uvođenjem lahkošinskog sistema
očekuje se znatno veći broj putnika, tako se pretpostavlja da će on do 2015. godine iznositi
oko 20.000, što je jednako maksimalnom tehničkom kapacitetu te će doći do potrebe za
povećanjem propusne moći i kapaciteta postojećih pruga Sarajevskog željezničkog čvora.
Ovo se može postići sa modernizacijom stanica i izgradnjom novih dionica. Kao dio rješenja
ovoga problema nameće se izgradnja novoplaniranog kolosijeka pruge od Rajlovca preko
52
.
Butila do Blažuja, kao i planirano izmještanje „ispravljanje“ željezničke pruge od Dvora do
Priboja.
U skladu sa razvojnim planovima Željeznica Federacije BiH i aktelnom razvojnom planskom
dokumentacijom za postplanski period se planira realizacije željezničke pruge od stanice
Sarajevo ka istoku, sa vezom na željezničku prugu Beograd - Bar.
2.10.4.
Vazdušni saobraćaj
Prognoze koje se daju baziraju se na Studiji saobraćaja Kantona Sarajevo, Separat zračni
saobraćaj i Master planu Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Vazdušni saobraćaj ima mogućnost realizacije nesmetanih eksploatacionih uslova i iza 2023.
godine. Prihvat porasta saobraćaja do 2023. godine pretpostavlja obezbjeđenje visokih
tehničkih standarda za savremeni aerodrom adekvatnog kapaciteta, u skladu sa domaćim,
svjetskim i evropskim propisima i standardima, uz punu i potpunu sigurnost obavljanja avio
operacija i letenja.
Na bazi izrađenih prognoza date su tri varijante: pesimistička, optimistička i referentna i može
se očekivati da prevoz putnika 2023 godine bude između 1.550.000 uz porast od 9,9% i
2.300.000 putnika/godišnje uz porast od 12%, što je u direktnoj ovisnosti od općeg privrednog
razvoja a posebno od razvoja turističke privrede. Ovaj nivo je iznad planiranog evropskog
prosjeka koji iznosi oko 6% godišnje.
Kod prevoza roba su urađene optimističke, pesimističke i realne (srednje) vrijednosti
prognoza. Obzirom na nizak start u prevozu roba i dinamičan razvoj privrede koji se očekuje
do 2020. godine, procjenjene su znatne stope rasta robnog (cargo) transporta od 27,4%
prosječno godišnje. Prema ovoj stopi rasta prevoz roba bi se povećao sa 9.600 tona u 2005.
godini na 66.000 tona godišnje u 2020. godini.
U smislu broja operacija na sarajevskom aerodromu uspostavljena je korelacija sa obimom
putničkog i teretnog saobraćaja. Tako prema prognozi očekuje se oko 11.000 - 13.000 letova
godišnje u 2008. godini i oko 19.000 do 23.600 godišnje u 2023. godini.
Tokom izrade studije je konstatovano da bi izgradnjom by-pass izlaza (rulnice) i upotrebom
grupnih operacija došlo do povećanja kapaciteta poletno-slijetne staze, koji bi bio dovoljan za
predviđenu situaciju vršnog dana u 2020. godini. To takođe osigurava dovoljan kapacitet za
zadovoljenje saobraćajnih potreba u standardnim uslovima funkcionisanja aerodroma u
budućnosti. Ukupan potreban broj mjesta na stajanki bi bio 8 za 2008. godinu i 12 za 2020.
godinu.
Za realizaciju postavljenih razvojnih ciljeva, a posebno za transportno povezivanje u sistem
zračnog prometa prema potrebama Sarajeva kao regionalne i evropske metropole, i uključenje
Aerodroma Sarajevo u Pan-evropski tansportni koridor IV, kao i da bi osigurali dovoljne
kapacitete za prihvat očekivanog saobraćaja, sa visokim nivoom usluga kakav je već danas
postignut, te da bi obezbijedili visoke standarde sigurnosti avio operacija i letenja,
obezbijedili prateću adekvatnu infrastrukturu, objekte i tehnološku opremljenost aerodroma,
neophodno je izvršiti otkup zemljišta u okviru planski predviđenog obuhvata i izgraditi: brzu
i mimoilaznu rulnicu, platformu za min 16 a/c, osnovnu stazu (safety strip), tehničke objekte,
garažne i magacinske prostore, produžiti rulnicu A do thr.12, izgraditi novi depo goriva, novu
vatrogasnu zgradu, novi cargo terminal, zgradu carinske, veterinarske, sanitarne kontrole i
53
.
špedicija sa expres poštama i sa pratećim komunikacijama i manipulacionim prostorima,
izgraditi novu upravnu zgradu, proširiti putnički terminal čim se obim P/O približi 900.000
putnika, proširiti rulnice B i C i izgraditi adekvatne fillete, ramena uz RWY i TWY-s,
produžiti PSS, izgraditi energetska postrojenja, potrebne instalacije i ostalu neophodnu
infrastrukturu, nabaviti mobilna sredstva i opremu P/O zrakoplova i održavanja manevarskih
površina i infrastrukturnih sistema.
Obezbjeđen je prostor Master Planom Aerodroma za izgradnju i razvoj tehničke baze domaće
aviokompanije (BH Airlines), sa mogućnošću proširenja u daljoj budućnosti (upravna zgrada,
servisna platforma za 4 a/c, hangari, radionice i magacini).
Posebnu pažnju trebaće posvetiti činjenici da dalja nekontrolirana izgradnja u zoni oko
aerodroma može dovesti do smanjenja upotrebljivosti aerodroma. Isto tako je ugrožena
mogućnost daljeg razvoja aerodroma kao i mogućnost uvođenja novih tehnologija. Treba
imati u vidu da će izuzetno brzi razvoj novih tehnologija, posebno satelitske navigacije, biti
obavezan za primjenu. Omogućiće povećanje prilazne propusnost što će, uz ostale neophodne
zahvate na aerodromu, doprinijeti značajnom povećanju ukupnog kapaciteta aerodroma i uz
pretpostavku zaštićenog prostora obezbijediti povećanu sigurnost letenja i izvođenje
zemaljskih operacija.
Svi zahvati na relizaciji plana razvoja realiziraće se u skladu sa domaćim važećim zakonima,
međunarodnim propisima, standardima u avijaciji i uobičajenom tehničkom praksom i
preporukama.
Prema Master planu Međunarodnog aerodroma Sarajevo i prema Urbanističkom planu,
planirano je i proširenje aerodroma u pravcu juga do magistralnog puta M18 (produženje
PSS), ali taj dio je izvan područja Kantona Sarajevo.
2.10.5.
Pješački i biciklistički saobraćaj
Iako je pješački i biciklistički saobraćaj problem koji se rješava u okviru Urbanističkog i
provedbenih planova, neophodno je ukazati na neka bitna konceptualna rješenja. Naime,
danas se u svijetu sve više naglašava korištenje alternativnih vrsta prevoza (umjesto
motornog), a to su pješačenje i biciklizam.
U posljednjim decenijama prošlog stoljeća motorna vozila protjerivala su pješaka sa ulica, pa
čak i trotoara. U to vrijeme mnoge pješačke staze i trotoari svedeni su na nužne prolaze,
prostor je ustupljen motornim vozilima u kretanju i mirovanju. To je i danas nažalost slika
najužeg centra Sarajeva, ali i većeg dijela ostalih gusto naseljenih područja Kantona.
Sarajevo treba da razvije sistem pješačkih i biciklističkih saobraćajnica na području Grada i
Kantona gdje je to moguće, a posebno na glavnim pješačkim tokovima. Sadašnja parcijalna
rješenja (Vilsonovo šetalište, obala Miljacke na Grbavici i Obala Maka Dizdara) i intenzitet
njihovog korištenja pokazuju koliko građani žele da imaju ovakvih šetnica.
2.10.6.
Veze
Pošta
Budući razvoj poštanskog saobraćaja na području Kantona Sarajevo će prioritetno biti
usmjeren na:
54
.
-
povećanje dostupnosti kapacitetima poštanske mreže, naročito u gradskim područjima,
izgradnjom i otvaranjem novih jedinica poštanske mreže, čime bi se obezbjedili uslovi da
se broj stanovnika koje opslužuje jedna jedinica poštanske mreže na području Kantona
Sarajevo sa 10.856 do 2010. godine smanji na ispod 5.000,
- u općinskim mjestima, pored poštanskih jedinica univerzalnog tipa, gdje postoje
opravdani zahtijevi korisnika, otvoriti šalterske pošte i izdvojene šaltere,
- u mjestima u kojima ne postoji jedinica poštanske mreže, a postoji ekonomski interes,
otvoriti pomoćne pošte ili mobilne pošte,
- postojeće jedinice poštanske mreže koje ne mogu pokrivati osnovne troškove postojanja
moraju se transformisati u nove racionalne organizacione oblike – ugovorna pošta ili
ugovorni šalter,
- u cilju pobiljšanja kvaliteta dostave poštanskih pošiljaka uvesti motorizovanu dostavu u
ruralnim dijelovima Kantona i povećati broj obilazka dostavnih rejona,
- omogućiti uvođenje i eksploataciju najsavremenijih mašina i uređaja za rad na šalterima
jedinica poštanske mreže,
- završiti rekonstrukciju Glavnog poštanskog centra Sarajevo uz ugradnju neophodne
opreme za mehanizaciju i automatizaciju svih procesa rada i izgradnju prilazne
saobraćajnice za isti,
- uvesti nove racionalne oblike transporta poštanskih pošiljaka, čime se neposredno utječe
na podizanje ukupnog nivoa kvaliteta usluga i skraćenja vremena prijenosa i uručenja
poštanskih pošiljaka, kao i novih oblika (transport novca i vrijednosnica, transport roba i
usluga za treća lica),
- završiti potpunu adaptaciju, tipizaciju i standardizaciju svih poslovnih prostora Kantona u
kojima se obavlja poštanska dijelatnost,
- okončati izgradnju mrežne infrastukture na svim organizacionim jedinicama – poštama i
instalaciju novog aplikativnog softvera šalterskog poslovanja za pružanje poštanskih
usluga na bazi novih informacionih tehnologija,
- završiti otkup svih poslovnih prostora za koje Pošta ima iskazan interes, a koji su u
vlasništvu općina.
Prioritetni projekti iz oblasti poštanskog saobraćaja na području Kantona
Sarajevo za realizaciju do 2010. godine su izgradnja pošta: na Vratniku (općina Stari grad), u
Boljakovom Potoku (općina Novi grad), u Rajlovacu (općina Novi grad), na Bistriku (općina
Stari grad), na Soukbunaru (općina Stari grad), u Bačičkom polju (općina Ilidža), i na Otesu
(općina Ilidža).
Telekomunikacije
Razvoj telekomunikacija na Kantonu Sarajevo će biti u ovom planskom periodu vrlo
dinamičan. Javljanje konkurencije u svim domenima ove djelatnosti će usloviti da operatori
koji djeluju na području Kantona, svakako i šire, moraju imati vrlo izražene razvojne politike
koje će rezultirati velikim pogodnostima za građane. Očekuje se jak uticaj regulatora na
politiku cijena, te će, obzirom na liberalizacija tržišta telekomunikacija u Bosni i Hercegovini,
doći do velikog iskoraka u ovoj oblasti u više pravaca.
Iz oblasti fiksne telefonije koja je najrazvijenija na Kantonu Sarajevo u odnosu na druge, doći
će do primjene novih tehnologija u pristupnim mrežama. Prije svega to će biti optički kablovi,
a i novi bežični sistemi koji će sa širokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme
komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svim njegovim servisima. Telekom
operatori će se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na područjima koje ovi
nisu ili neće pokrivati sa svojom infrastrukturom. Pri tome će biti izražena problematika
55
.
rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i pribavljanja potrebnih saglasnosti i dozvola koja bi
usporavati izgradnju pristupnih žičnih i radio mreža.
Procjenjuje sa da će sa sadašnjih 170.000 pretplatnika broj porasti na oko 200.000 na kraju
2010. godine što će predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100 stanovnika, a
što je još uvijek nedovoljno i predstavlja donju granicu na listi srednjerazvijenih zemalja
Evrope.
U narednom periodu razvojem privrede i potreba fizičkih lica za globalnim komunikacijama,
pored usluga govorne telefonije, sve više će biti izražena potreba za širokopojasnim
pristupom i uslugama na bazi prenosa podataka. Ovakva projekcija budućnosti u oblasti
telekomunikacija otvara značajne razvojne mogućnosti u okviru mreže i usluga na bazi
prenosa podataka, te zahtijeva posvećivanje znatno više pažnje ovom segmentu usluga.
U mobilnoj telefoniji očekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika sa sadašnjih
200.000 korisnika na oko 300.000 što će biti približan stepen razvoja kao što je prosječno
danas u EU. Veliki iskoraci se očekuju na ponudi novih servisa kojima se otvaraju nove
poslovne mogućnosti za zapošljavanje, a posebno na korištenju tzv. LBS servisa koji koriste
aplikacije na bazi lokacije korisnika. Značajni iskoraci se očekuju na pružanju usluga
elektronskog plaćanja i poslovanja i u razvojnim planovima operatora ove aktivnosti imaju
značajne uloge. Uvoditi će se nove generacije mobilne telefonije, kako „treće“ tako i
„četrvrte“ generacije na pojedinim mjestima u gradu (aerodrom, hoteli i sl). Posebna će pažnja
biti posvećena izgradnji novih baznih stanica i proširenju kapaciteta postojećih. Značajne
probleme će predstavljati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, jer se očekuje izgradnja samo
za potrebe BH telekoma sa sadašnjih 70 za još 50 baznih stanica.
Posebna pažnja će biti usmjerena na preces internetizacije i uvođenja Bosne i Hercegovine u
informaciono društvo. Sa sadašnjih skromnih oko 20.000 internet korisnika očekuje se
povećenje na oko 40.000 korisnika interneta kroz razne tehnologije i putem raznih operatora.
Planira se masovnija upotreba ADSL tehnologije koja osim prenosa glasa omogućava prenos
više kanala slike kao i brzi pristup internetu. Na području Sarajevskog kantonu predviđa se
oko 30.000 korisnika ADSL priključaka do 2010. godine.
Očekuje se otvaranje telekom šopova koji će u velikoj mjeri poboljšati raspoložive servise i
kroz odgovarajuću konkurenciju obezbijediti povoljnije telekomunikacione usluge građanima
Kantona.
Posebna pažnja će biti poklonjena izgradnji telekomunikacione infrastrukture kroz projekat
izgradnje transportnog koridira Vc, jer on predstavlja i vrlo bitan koridor u
telekomunikacionom smislu. U planiranoj realizaciji je i projekat izgradnje
telekomunikacionog sistema na infrastrukturi željeznice.
Radio i televizija
Prema Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH u BiH će se razvijati tri programske cjeline u
sferi radio televizije radi pokrivanja cijele teritorije BiH: od kojih su dva locirana u Sarajevu
RTV FBiH i BHTV1.
Prioriteti u ovoj oblasti su:
- proširenje postojećih kapaciteta za narasle potrebe javnih emitera,
- prelazak sa analognih na digitalne sisteme procesiranja RTV signala, što je povezano sa
novim ulaganjima,
- Kanton će podržavati razvoj privatnih emitera.
56
.
2.11.
VODE,VODNE POVRŠINE I VODNA INFRASTRUKTURA
2.11.1.
Snabdijevanje vodom za piće
Razvoj sistema za snabdijevanje vodom za piće, kao i svih ostalih gradskih infrastrukturnih
sistema, predstavlja jedan od osnovnih zahtjeva izgradnje i prostornog uređenja na području
grada. Uz zahtjev da se u budućem planskom perodu omogući organizovano i kontinuirano
snabdijevanje vodom za piće svih potrošača na području Kantona, neophodno je razvoju
sistema za snabdijevanje vodom dati prioritetno mjesto. Ograničenost prirodnih resursa vode
na području grada Sarajeva i potreba da se ti resursi optimalno koriste u Kantonu nameće
potrebu da se raspoložive količine vode na području Kantona koriste ekonomično i
racionalno. Poseban značaj ovog stava je u zaštiti vode od dalje degradacije kvaliteta. To je
moguće postići jedino uz odgovarajuću funkcionalnu organizaciju sadržaja u prostoru i
njihovu adekvatnu prostornu distribuciju.
Za potrebe obezbijeđenja potrebnih količina vode u regionalnom sistemu vodosnabdijevanja
Gornja Bosna utvrđuje se rezervacija prostora za vještačku akumulaciju Bijela Rijeka.
Snabdijevanje vodom potrošača na području Kantona, zavisno od vrste i položaja u prostoru,
vršiće se preko: centralnog gradskog vodovodnog sistema, nezavisnih sistema opština Hadžići
Ilijaš i Trnovo, lokalnih i seoskih vodovoda, s tim da će pojedini industrijski potrošači
obezbjeđivati vodu putem vlastitih sistema.
Topografske karakteristike terena uslovljavaju da se i dalje određeni broj stanovnika
snabdijeva vodom individualno, putem manjih vrela, bunara i slično.
Dugoročno rješenje vodosnabdijevanja Kantona Sarajevo osiguraće se kroz budući razvoj
vodovodnih sistema, što će biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije do tri
godine); druga, do 2023. godine i postplanski period koji će biti u funkciji zaštite koridora.
Smanjenje gubitaka
Gubici vode se smatraju kao jedan od najvećih problema u postojećem vodovodnom sistemu
Sarajeva. Ovaj je problem znatno povećan u ratnom periodu, zbog velikih oštećenja koja je
pretrpio vodovodni sistem. Procjenjeno je da je vodovodni sistem u Kantonu Sarajevo imao
30-40% gubitaka od vode proizvedene prije rata, a poslije rata gubici su dostigli 65% od
ukupno proizvedene vode. Cilj je smanjenje gubitaka na 40% u planskom periodu a u
postplanskom periodu na 25%.
Gubici u nezavisnim sistemima u Hadžićima i Ilijašu su takođe veoma visoki zbog oštećenja i
pogoršavanja stanja tokom rata, kao i nedostatka odgovarajućih materijalnih sredstava za
pogon i održavanje.
Ozbiljna razmatranja velikih projekata dolaze u obzir tek nakon što se iscrpe sve mogućnosti
smanjenja gubitaka.
Program smanjenja gubitaka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mreže i to:
zamjena cjevovoda radi dotrajalosti, radi nedostatnih profila, neadekvatnog cijevnog
materijala kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova. Sljedeći korak je racionalizacija
svih vidova potrošnje vode za piće.
57
.
Vodozahvat Konaci
Budući da je projekat Crna Rijeka velik i složen projekat, za čije će projektovanje i izgradnju
biti potrebno najmanje 6 godina uz velika materijalna sredstva, to se projekat Zahvat na rijeci
Bosni, prema Master Planu, pokazao kao povoljno prelazno rješenje za osiguranje dodatnih
količina vode do izgradnje Crne Rijeke. Radi zaštite okoliša, kao i ekološki prihvatljivog
protoka rijeke Bosne, limitiran je kapacitet vodozahvata na 600 l/s .
Vodozahvat je lociran približno 2 km nizvodno od izvorišta Vrelo Bosne, blizu postojećeg
zahvata za infiltraciju, a oko 300 m uzvodno od Rimskog mosta. Planirano je sa ovog
lokaliteta ukupno zahvatiti količinu vode od 600 l/s. Ranije realiziranim aktivnostima sa
„Vodozahvata Bosne I“, preko PS „Konaci I“ i rezervoara „Bačevo“ u gradski vodovodni
sistem dostavlja se 200 l/s sa ovog izvorišta.
U prvoj fazi realizacije Prostornog plana nastaviće se se izgradnja novih objekata, uređaja i
prateće infrastrukture neophodne za uključenje novih 2 x 200 l/s vode iz rijeke Bosne (Konaci
II i III).
Akumulacija Crna Rijeka
Akumulacija Crna Rijeka, sa branom i pretećim objektima, kao i ostali objekti infrastrukture
koji osiguravaju višenamjensko korištenje voda, čine jednu cjelinu i u tehničkom i
funkcionalnom smislu predstavljaju višenamjenski vodoprivredni sistem. Cilj izgradnje ovog
podsistema je prvenstveno da zadovolji narastajuće potrebe za vodom u Kantona Sarajevo na
optimalan način.
Koncept tehničkog rješenja utemeljen na Master planu i Studiji izvodljivosti o dugoročnom
rješavanju vodosnabdijevanja i odvodnje u Kantonu Sarajevo u vidu tri varijante, te stručnih
analiza sa aspekta investicionih i pogonskih troškova proizilazi da je najoptimalnije rješenje
sadržano u varijanti I. Ova varijanta podrazumijeva, pored akvatorije, izgradnju lučne brane,
uređaja za prečišćavanje neposredno ispod brane, te odvodnju sanitarno čiste vode putem
cjevovoda do gradskog sistema vodosnabdijevanja pitkom vodom. Kroz daljnja istraživanja i
projektovanja i dalje će se analizirati sve mogućnosti kako bi se dobilo najracionalnije
ekonomsko, tehničko-tehnološko i sanitarno najpovoljnije rješenje na duži rok korištenja
ovog kapaciteta.
U cilju stvaranja uslova za izradnju ovog podsistema neophodno je, već u prvoj fazi
realizacije Prostornog plana, izvršiti rezervaciju i zaštitu prostora, te nastaviti sa istražnim
radovima i izradi istražno projektne dokumentacije.
Osiguranje dodatnih količina vode za potrošače
vododovodnih sistema: Hadžići, Trnovo i Ilijaš
na
područjima
nezavisnih
Za naselje Hadžići je značajno postojanje izvjesnih količina podzemne vode sadržane u
aluvijalnom nanosu rijeke Zujevine, ali preciznije ocjene mogućnosti eksploatacije nisu do
sada rađene. U Ilijašu, regulacijom uzvodno od zahvata rijeke Misoče stvoriće se uslovi za
kaptiranje postojećih izvora i realizaciju prijeratne ideje gravitacione dopreme vode na
postrojenje filter stanice. U Trnovu, u narednom periodu, mora se posebna pažnja posvetiti
upravljanju i održavanju rekonstruisanih vodovoda kao i kontroli kvaliteta vode za piće. Za
konačno rješenje vodosnabdijevanja sportsko - rekreacionog centra „Igman-Bjelašnica“ iz
58
.
lokalnih vrela potrebno je provođenje hidrogeoloških istražinih radova i praćenja kapaciteta
odabranih izvorišta, te izrada potrebne projektne dokumentacije u skladu sa zakonskom
regulativom.
Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema
U skladu sa pravcima urbanog razvoja, za naselja u do sada neurbaniziranim područjima kao i
imajući u vidu potrebe budućih privrednih subjekata, potrebno je izgraditi primarne objekte u
sistemu vodosnabdijevanja, a to podrazumjeva izgradnju novih rezervoara, pumpnih stanica te
transportnih cjevovoda između novih pumpnih stanica i rezervoara. Osnovni pravci urbanog
razvoja i povećanje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i
Gladno Polje), dolina rijeke Bosne (Ilijaš) i područje Sarajevskog polja (Reljevo, Rajlovac,
Briješće). U prvoj fazi realizacije Prostornog plana neophodno je izvršiti rezervaciju i zaštitu
prostora trasa glavnih transportnih cjevovoda kao i potrebnog rezervoarskog prostora.
Proširenje distributivne vodovodne mreže
Za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih
rezervoara mogla dovesti do potrošača. Uključenje bespravno priključenih potrošača na
vodovodni sistem vršiće se nakon definiranja statusa objekata.
Provođenje mjera zaštite
Postojeća izorišta pitke vode potrebno je zaštititi u skladu sa važećom regulativom budući da
osiguranje dodatnih količina pitke vode, ne samo da ne isključuje iz sistema ni jedno od
postojećih izvorišta nego, šta više, potencira značaj očuvanja zaštitnih zona izvorišta u
Sarajevskom polju. Također, neophodno je izvršiti rezervaciju prostora za uspostavljanje zona
sanitarne zaštite na izvorištima koja se već koriste, ili se planiraju koristiti, za snabdijevanje
pitkom vodom.
2.11.2.
Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
Stavljanje u funkciju centralnog gradskog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet
od najvećeg značaja, jer Sarajevo ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem
toku rijeke Bosne, predstavlja najveći pojedinačni zagađivač u slivnom području rijeke Save.
U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema nastaviti
radove na razdvajanju mješovitog sistema (u starijim urbanim dijelovima) i izgradnji
separatne kanalizacione mreže, kao što je to urađeno u novijim dijelovima urbanog područja.
Pošto je ovo složen i dugoročan zadatak, a neće se ni ,,fizički“ moći provesti u najužem
urbanom području preporuka je izgradnja kišnih preliva na najznačajnijim potezima
postojećeg mješovitog sistema u četiri gradske općine.
U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i
proširenje kanalizacine mreže u skladu sa pravcima urbanog razvoja. Pri ovome uvažavati
činjenicu da bi prioritet u realizaciji trebali imati kolektori u novoizgrađenim jugozapadnim
dijelovima Kantona. Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnu potencijalnu opasnost za
resurse podzemne vode za piće.
59
.
Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog
lošeg izvođenja i neodržavanja funkcionalno ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (Hadžički,
Blažujski, Rajlovački).
Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mreže za urbana područja Kantona koja su
neovisna od centralnog kanalizacionog sistema treba biti nastavljena, a u skladu sa
konkretnim uslovima.
Neophodno je separatnom kanalizacionom mrežom opremiti područja na kojim će biti
izvršena legalizacija bespravne gradnje.
Neophodno je započeti izgradnju lokalnih uređaja za tretman otpadnih voda, prvenstveno za
područje Vogošće i Ilijaša koji sada ispuštaju svoje neprečišćene vode u rijeku Bosnu. Zbog
pomanjkanja prostora za smještaj samostalnog uređaja u Vogošći, kao i zbog priključenja
usputnih potrošača, predložen je zajednički uređaj za tretman otpadnih voda Vogošće i Ilijaša.
Također bi, imajući u vidu realnu situaciju na terenu, bilo neophodno izgraditi lokalni uređej
za prečišćavanje na lokalitetu Dvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice
koja je, otpadne vode stanovnika smještenih nizvodno, trebala pumpanjem ,,vraćati“ na
centralni uređaj za prečišćavanje.
Situacija na području Kantona ne može se bitno popraviti dok se ne izgradi, još prije rata
planirani uređaj, za tretman otpadnih voda na Palama, odnosno dok se ne pusti u rad, pred rat,
izgrađeni uređaj za tretman otpadnih voda u Trnovu koji je upravo u fazi osposobljavanja
Izgradnja ostalih lokalnih uređaja za tretman otpadnih voda za područje Tarčina, te ostalih
naselja u skladu sa urbanim razvojem bi bila poželjna.
Za sve dijelove urbanog područja koja se položajno ne mogu priključiti na centralni uređaj
predvidjeti lokalne uređaje za prečišćavanje otpadnih voda u skladu sa konkretnim lokalnim
uslovima.
U narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih
voda, posebno na padinskim dijelovima Kantona, kako zbog dostizanja nivoa opremanja
primjerenog urbanom području, tako i u svrhu saniranja postojećih i spriječavanja pojave
novih klizišta, koja predstavljaju jedan od najvećih problema Kantona.Treba posvetiti pažnju
(biološkim i tehničkim mjerama) sprječavanju erozije zemljišta jer to ima višestruko
negativne posljedice.
Također, neophodno je da se područja koja se planom predviđaju za izgradnju novih
privrednih, turističkih i ostalih kapaciteta adekvatno i blagovremeno opreme odgovarajućom
hidrotehničkom infrastrukturom.
Kao kontinuiran zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mreže u čijoj je
realizaciji (zbog rata) došlo do značajnog zaostatka.
Konačni cilj na urbanom području Kantona u oblasti odvodnje je dostizanje takvog nivoa
da prostorna pokrivenost kanalizacionom mrežom odgovara pokrivenosti vodovodnom
mrežom, u čemu je sada prisutna disproporcija.
60
.
U ovoj oblasti, osim izgradnje sekundarne kanalizacione mreže i eventualno nekoliko kišnih
preliva u prvoj fazi, sve ostale aktivnosti na realizaciji se odnose na planski i eventualno
postplanski period
2.11.3.
Uređenje vodotoka i zaštita kvaliteta i kvantiteta površinskih voda
U svrhu spriječavanja plavljenja urbanog područja, te stvaranja preduslova za korištenje
dodatnih značajnih površina u urbanom području koje su sada izložene plavljenju,
neophodno je izvoditi regulacije i uređenje vodotoka. Ovo se manjim dijelom odnosi na
gradske općine, a najvećim dijelom na područje općina Novi grad i Ilidža, gdje su negativni
efekti najizraženiji (regulacija rijeke Bosne od Rajlovca do Reljeva, regulacija rijeke
Željeznice od Ilidže do granice Kantona, rijeke Dobrinje, rijeke Zujevine i ostalih manjih
vodotoka). Izvođenje regulacija po već urađenim projektima obezbjediće zaštitu urbanog
područja od stogodišnjih velikih voda (regulacije vodotoka rijeke Zujevine kroz Hadžiće i od
Binježeva do ušća rijeke Misoče kroz urbano područje Ilijaša, rijeke Vogošće kroz urbano
područje do ušća u rijeku Bosnu).
Neophodno je dovesti do poboljšanja kvaliteta i kvantiteta površinskih voda na području
Kantona, a tome će doprinijeti sve prethodno pobrojane aktivnosti u oblasti prikupljanja i
tretmana otpadnih voda, kao i spriječavanje nekontrolisane sječe šuma u slivnom području,
deponovanje kabastog i ostalog otpada u vodotoke itd. Na karakterističnim mjestima potrebno
je uvesti monitoring kvaliteta vodotoka.
Posebnu pažnju u pogledu kvaliteta voda treba posvetiti onim vodotocima na kojim se
planiraju akumulacije.
2.11.4.
Iskorištenje vodnih snaga
Sve planirane akumulacije su višenamjenske i nakon vodosnabdijevanja koje je primarno, te
izravnanja proticaja, značajna namjena je i iskorištenje hidroenergetskog potencijala.
Takođe će na drugim vodotocima u zavisnosti od interesa biti predmet istraživanja i izgradnje
niza mini hidroelektrana.
Za sve segmente treba da bude zajedničko jačanje institucionalnog ustroja i dosljedno
sveobuhvatno provođenje zakonske regulative u sektoru voda, kako zbog samog sektora, tako
i zbog zaštite okoliša u kojem su vode izuzetno značajan činilac.
2.12.
ENERGETIKA – PROIZVODNJA I PRIJENOS ENERGIJE
U planskom periodu Kanton Sarajevo će zadržati dosadašnji osnovni koncept snabdijevanja
energijom i energentima, preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije:
elektroenergetskog i gasnog, kao i preko pojedinačnih isporuka tečnog naftnog gasa, tečnih i
čvrstih goriva i drveta, putem cestovnog saobraćaja ili željeznice i odgovarajućih skladišta.
Pravci razvoja su definisani sljedećim aktivnostima:
-
uvođenjem savremenih sistema upravljanja energetskim sistemima, posebno kroz
promjenu filozofije – prodavati učinke energije, a ne energente,
61
.
-
-
-
-
-
uspostavljanjem sistema upravljanja energijom na području Kantona Sarajevo i
unaprijeđenje metoda upravljanja energetskim sistemima,
maksimalnim korištenjem energetskih resursa – stepenasto korištenje toplotne energije
za više namjena, te maksimalnim korištenjem otpadne energije i sirovina,
korištenjem svih vidova obnovljivih izvora energije (solarna, geotermalna, bio-masa,
energija vjetra, energije iz otpadaka – spaljivanje smeća, gas, te ostalih
nekonvencionalnih vidova energije,
sistematsko informisanje i educiranje potrošača, upućivanjem na načine i mogućnosti
spriječavanja rasipanja energije, racionalnog korištenja i štednje, te uvođenje
stimulativnih mjera,
ulaganjima u smanjenje potrošnje enegrije,
postizanje specifičnog utroška energije po jedinici proizvoda i kod potrošača,
korištenjem svih raspoloživih i novih načina i tehnologija, koje vode ka smanjenju
energijskih gubitaka i efikasnijim i racionalnijim postupcima u svim fazama dobave,
transporta, transformacije, distribucije i potrošnje energije,
donošenje propisa u oblasti građenja objekata u cilju smanjenja toplotnih gubitaka,
odnosno dovođenja specifičnog toplotnog opterećenja na nivo europskog prosjeka
(manje od 100 kWh/m2 godišnje),
uvođenjem energetski manje intenzivnih proizvodnih tehnologija, pri izgradnji novih
ili rekonstrukciji postojećih kapaciteta,
korištenje savremenih naučnih metoda dugoročnog planiranja energijskih potreba i
tokova, te metoda optimizacije rješenja, na bazi tehnoekonomskih analiza i naučnog
programiranja, korištenja opreme i energenata, uzimajući u obzir planska predviđanja
razvoja svih drugih, energijski zavisnih segmenata društva,
uspostavljanje i izgradnja jedinstvene baze podataka komunalne infrastrukture i
podataka komunalnih usluga,
uvođenjem mjerenja i kontrole energije na mjestu potrošnje,
harmonizacija zakonske i tehničke legislative u BiH, u okviru aktivnosti zemalja
jugoistočne Europe, kroz energetsku zajednicu (liberalizacija energijskog tržišta u
okviru Energetske zajednice zemalja JIE, kojoj je pristupila i BiH),
donošenje odgovarajućih normativnih i zakonskih akata, kojima će se obezbjediti
sprovođenje planirane energetske politike, posebno u obaveznoj primjeni i kontroli
mjera racionalizacije,
aktivnom i selektivnom tarifnom politikom usmjeravati energetske tokove, u skladu sa
zacrtanim ciljevima i raspoloživim resursima,
ostvarenje kompromisa između tri osnovna postulata snabdijevanja energijom:
sigurnost, ekonomičnost i okolinska prihvatljivost, što zahtijeva diverzifikaciju izvora,
dobru organizaciju i efikasno korištenje energije; kako je neopravdanim širenjem
gasne mreže smanjena sigurnost u snabdijevanju, potrebno je uvoditi druge izvore
energije, uključujući i alternativne (biomasa, solarna energija...),
usmjeravanje i praćenje razvoja centralnog toplifikacionog sistema, kojim gazduje
KJKP „Toplane“, kao najvećeg potrošača energije u Kantona Sarajevo, mora biti
kontinuiran proces, putem opsežnih istraživanja, koja bi uzela u obzir sve osobenosti
Kantona Sarajevo i šire regije, ekološke uslove, fizičke karakteristike prostora,
postojeća rješenja u oblasti opskrbe toplotnom energijom – snabdijevanja gasom,
mogućnost sistema za korištenje različitih oblika energije, racionalizaciju korištenja
postojećeg sistema,
dovođenje skladišnih kapaciteta za tečna goriva, na zadovoljavajući nivo,
Definisanje i uspostava tarifne politike cijena energije i energenata, za sve energente i
kategorije potrošača,
62
.
-
2.12.1.
povećanje energijske efikasnosti, na svim nivoima se može postići primjenom sistema
upravljanja razvojem Kantona Sarajevo, preciznim definisanjem nadležnosti
ministarstava, uloge komunalnih organizacija, politike cijena itd. Donošenje odluka u
sferi gospodarenja energijom mora biti u skladu sa realnim interesima Kantona
Sarajevo. Navedeno se može ostvariti kroz osiguranje stalne saradnje sa
odgovarajućim institucijama, u kreiranju i sprovođenju jedinstvene energetske
strategije na nivou Kantona, Federacije BiH i države BiH.
Energetske potrebe i nivoi potrošnje
U skladu sa projekcijom demografskog rasta i prostornog razvoja Kantona Sarajevo, a uz
uvažavanje postojećeg energetskog bilansa, mogućnosti energetskih sistema, utvrđenih mjera
racionalizacije potrošnje energije, potreba za dalja istraživanja, po pitanju dugoročnog
usmjeravanja energije, procjenjene su globalne potrebe pojedinih oblika energije.
Procjena potreba u energiji i energentima je data na bazi sljedećih, planiranih trendova:
- povećanje broja stanovnika za 10%
- povećanje broja motornih vozila za 48%,
- očekivanih efekata mjera racionalizacije i mjera štednje,
- očekivanog porasta standarda stanovništva,
- porasta udjela motornih vozila sa manjom specifičnom potrošnjom goriva,
- planirano smanjenje potrošnje gasa kod KJKP „Toplane“ sa 57,195 x 106 Nm3 u 2003.
godini, na 49,7 x 106 Nm3 u 2013. godini, što iznosi cca 15%,
- porast specifične potrošnje energije i energenata (sa 8.774 kWh/stanovniku u 1990.
godini, na 9.372 kWh/stanovniku u 2003. godini) je iznosio 7%,
- Prostorni plan predviđa značajno pomijeranje akcenta sa proizvodnog na uslužni
sektor.
Na osnovu naprijed navedenog pretpostavljeni su sljedeći trendovi potrošnje u odnosu na
2003. godinu :
- čvrsta goriva : + 10 %,
- tečna goriva : + 30%
- zemni gas : + 25 %
- električna energija: + 25 %
Rezultati Studije treba da potvrde ili koriguju naprijed navedene trendove potrošnje energije i
energenata.
Tabela 15. Pregled potrošnje energenata
Finalna energija
GWh
Čvrsta goriva
%
Tx103
GWh
Tečna goriva
%
T
GWh
Zemni gas
%
Nm3x106
GWh
Električna energija
%
Ukupno GWh
Broj stanovnika
Index potrošnje MWh/st
i projekcija za 2023.
2003
2023
173
190,3
4,6
4,0
75
82
1.322
1.718,6
35,1
36,2
114.956 140.000
1.294
1.617,5
34,4
34,1
129,4
161,75
975
1.218,7
25,9
25,7
3.764
4.745,1
401.969 442.000
9,372
10,7
63
.
Tabela 16. Struktura potrošnje u bilansu energetskih potreba (%)
Finalna energija
Čvrsta goriva
Tečna goriva
Zemni gas
Električna energija
2003
4,6
35,1
34,4
25,9
2023
4,0
36,2
34,1
25,7
Tabela 17. Struktura potrošnje po stanovniku (MWh/st)
Finalna energija
Čvrsta goriva
Tečna goriva
Zemni gas
Električna energija
2003
0,43
3,28
3,24
2,42
2023
0,43
3,88
3,66
2,75
Osnovni pravci energetske opskrbe Kantona Sarajevo:
elektroenergetski sistem, preko 400/220/110 kV dalekovoda i primarnih napojnih
tačaka TS SARAJEVO 10 - RELJEVO 400/220/110 kV, 2x300 MVA i TS
SARAJEVO 1-BALŽUJ 110/10(20) kV, 63 MVA,
gasni sistem, preko magistralnog gasovoda p=50 bar iz pravca Zvornika i primarnih
napojnih tačaka Butila, Hum i Ilijaš-Misoča.
Za ove sisteme nema potrebe izdvajati značajnije nove površine u Kantonu Sarajevo.
2.12.2.
Razvoj elektroenergetskog sistema
Razvoj elektroenergetskog sistema odvijaće se u cilju dovođenja pogonske spremnosti i
pouzdanosti na zadovoljavajući nivo, povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenja
gubitaka), povećanja instalisane snage, za potrebe priključenih i novih potrošača i povećanju
kvaliteta u isporuci električne energije, a kroz sljedeće aktivnosti:
1.
intenziviranje aktivnosti na smanjenju gubitaka u distribuciji električne energije,
2.
proširenje postojećih kapaciteta transformatorskih stanica:
TS 110/35/10 kV – Sarajevo 2-Velešići
TS 110/35/10 kV – Sarajevo 1-Blažuj
TS 110/ 20/10 kV – Ilijaš – Izgradnja transformacije 110/20/10 kV – 20 MVA
TS 400/110 kV – Sarajevo 10 - Izgradnja transformacije 110/20/10 kV – 31,5
MVA
3.
izgradnju novih 110/x kapaciteta TS:
TS 110/10 (20) kV – 2 x 31,5 MVA – Sarajevo 11-Vijećnica
TS 110/10 (20) kV – 2 x 31,5 MVA – Grbavica
TS 110/10 (20) kV –31,5 MVA – Sarajevo 6-Betanija
4.
uvođenje SCADA sistema (sistema daljinskog upravljanja), u svim prenosnim
objektima, izgradnja novog centra upravljanja i modernizacija telekomunikacionog
sistema. Radi se o savremenim sistemima upravljanja elektroenergetskim objektima,
njihovom uvezivanju u regionalne i državni centar upravljanja, a sve u svrhu
pouzdanog rada i povećanja efikasnosti prenosa električne energije,
5.
uvezivanje TS Lukavica preko postojećih, saniranih 110 kV veza, što će dodatno
povećati nivo sigurnosti i pouzdanosti snabdijevanja električnom energijom,
64
.
6.
7.
2.12.3.
zamjenu postojećih srednjenaponskih nadzemnih elektroenergetskih mreža
univerzalnim kablom, zbog jednostavnijeg vođenja, postizanja veće pouzdanosti,
manjih troškova održavanja i manjih tehničkih gubitaka. Neophodno je izvršiti
zamjenu cca 500 km srednjenaponskih podzemnih mreža, a bilo bi preporučljivo, da se
zajedno sa ostalim instalacijama kablovi polažu kroz zajedničke kanale.
Srednjenaponsku nadzemnu mrežu 10 kV zamijeniti univerzalnim kablom.
Kod niskonaponskih nadzemnih mreža zamijeniti i obnoviti 25% istih, odnosno cca
600 km,
razvijati organizaciju i sposobnosti menadžmenta, u skladu sa europskim trendovima.
Razvoj gasnog sistema
Razvoj gasnog sistema odvijaće se u cilju obezbjeđenja sigurnog efikasnog snabdijevanja
zemnim gasom, kroz dalji razvoj gasnog sistema, a kroz slijedeće aktivnosti:
iniciranje aktivnosti na iznalaženju optimalnog rješenja snabdijevanja zemnim gasom
iz drugih izvora, u cilju povećanja sigurnosti snabdijevanja i obezbijeđenja potrebnih
količina gasa,
razvijati i implementirati projekte izravnanja godišnje potrošnje zennog gasa, u cilju
povećanja ekonomičnosti transporta, a time i smanjenja cijena za krajnje potrošače
preispitati potrebu za formirajnem podzemnog skladišta zemnog gasa što bi koristilo u
pokrivanju vršnih opterećenja, i doprinjelo sigurnijem snabdijevanju ovim energentom
(napuštena rudnička okna-Tuzla, Zenica),
uključivanje GMRS ILIJAŠ – Misoča 50/8 (14,5) bar u funkciju snabdijevanja
zemnim gasom područja Semizovca, Vogošće i Ilijaša. Značajno je riješiti veliki
problem je napajanje zemnim gasom Vogošće, koja ima izgrađenu mrežu srednjeg i
niskog pritiska, ali nema dovoljne količine zemnog gasa, zbog nedovoljnih kapaciteta
primara, a time se omogućava snabdijevanje zemnim gasom glavnog gasnog prstena
Kantona Sarajevo iz drugog pravca
uvezivanje gasovoda Hrasnica-Igman-Hadžići,
realizaciju gasnog prstena p = 3 (4) bar na lokalitetima Blažuj-Hadžići-Rakovica,
podržavanje razvoja novih privrednih kapaciteta, koji koriste zemni gas u proizvodnji,
definisanje zemnog gasa kao "ekološkog goriva" u energetskoj strategiji Kantona
Sarajevo,
modernizaciju sistema očitanja ugradnjom i upotrebom uređaja za daljinsko očitanje
utroška zemnog gasa,
uspostavu sistema upravljanja procesom mjerenja protoka gasa putem državnog
mjeriteljskog nadzora nad količinama gasa, koje su u prometu u BiH,
Studija „Optimizacije opskrbe i korištenja energije u Kantonu Sarajevo“ treba da
uputi na organizacione i tehničke aspekte racionalnog korištenja energije.
2.12.4.
Razvoj centralnog toplifikacionog sistema
Razvoj centralnog toplifikacionog sistema definisan je kroz aktivnosti neophodne za
postizanje globalnih ciljeva, koji omogućavaju da se osiguraju pretpostavke za organizovanje
pouzdanog, modernog, efikasnog i profitabilnog sistema, u obezbjeđenju funkcije javnog
gradskog grijanja.
Osnovni zadatak pretpostavlja:
efektivnu i pouzdanu proizvodnju, distribuciju i transformaciju toplotne energije,
efikasnu i pravovremenu isporuku toplotne energije,
racionalno i komforno korištenje toplotne energije,
65
.
-
ostarivanje usluge najvišeg kvaliteta,
ispunjavanje pozitivnih očekivanja korisnika,
zaštitu okoline,
održavanje stabilnog energetskog sistema Kantona Sarajevo,
organizaciju i sposobnosti menadžmenta, u skladu sa europskim trendovima,
preostali dio raspoloživih kapaciteta centralnih toplifikacionih sistema će se koristiti
za snabdijevanje toplotnom energijom planiranih objekata, gdje za to postoje tehničke
pretpostavke i gdje je to ekonomski opravdano.
Sprovođenjem razvojnih planova (mjerenje utroška toplote, kao element upravljanja
energijskim sistemom Toplana, zamjena konvektora radijatorima, zamjena ručnih ventila
termostatskim, kompletiranje daljinskog upravljanja i kontrole, izgradnja kogeneracijskog
postrojenja itd.) očekuje se postizanje značajnih ušteda u potrebama energenata.
Veoma je važno napomenuti da kotlovska postrojenja centralnog toplifikacionog sistema,
predstavljaju tzv. prekidne potrošače zemnog gasa i da kao takva omogućavaju supstituciju
zemnog gasa tečnim gorivima. Ovo je značajno u periodima kada dolazi do značajnog
smanjenja dotoka zemnog gasa ili u periodima ekstremno niskih vanjskih temperatura, kada je
moguće usmjeriti raspoložive količine gasa ka potrošačima koji nemaju mogućnost
supstitucije goriva.
2.12.5.
Tečna goriva
Prema razvojnim opredjeljenjima očekuje se porast broja motornih vozila za 48% (sa 92.062
u 2003. na 136.250 u 2023.) i porast udjela motornih vozila sa manjom specifičnom
potrošnjom goriva.
Značajan potrošač tečnih goriva, osim saobraćaja, je sistem KJKP Toplane, u periodima kada
dolazi do značajnog smanjenja dotoka zemnog gasa ili u periodima ekstremno niskih vanjskih
temperatura, kada je moguće usmjeriti raspoložive količine gasa ka potrošačima koji nemaju
mogućnost supstitucije goriva.
Očekuje se porast potrošnje tečnih goriva za cca 30%, pa će se učešće ovih goriva u ukupnom
energetskom bilansu kretati od 35,1 % do 36,2%.
Neophodno je dovesti skladišne kapacitete za tečna goriva, na zadovoljavajući nivo, prema
europskim normama, za ovu vrstu objekata.
2.12.6.
Čvrsta goriva
Trend značajnog smanjenja učešća čvrstih goriva, kao posljedice širenja distributivnih gasnih
mreža i supstitucije zemnim gasom, nastaviće se i planskom periodu (4,6% u 2003.godini na
4,0% u 2023. godini).
Zahvaljujući poblematici klimatskih promjena i činjenici da je bio masa staklenički neutralan
energent, došlo je do značajnog razvoja tehnologija korištenja bio mase (veoma niske emisije
u atmosferu), te je moguće u ruralnim područjima korištenje drveta (najčešće u formi briketa
i paleta), što će biti racionalnije od korištenja zemnog gasa, a ujedno će doći do smanjenja
uvoza energije.
66
.
2.13.
ZAŠTITA I UNAPRIJEĐENJE OKOLIŠA
Spriječavanje nepovoljnog uticaja na okoliš i unaprijeđenje stanja okoliša kao aktivnosti:
-
-
Implementiranje zakononske regulative za okoliš koja je donešena na nivou entiteta;
Uspostavljanje Fonda za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo;
Uspostavljanje odgovarajućeg monitoring okoliša kao dijela sistema za upravljanje
uticajima na okoliš;
Ojačavanje, uvezivanje i izgradnju kapaciteta institucija nadležnih za upravljane
okolinom;
Uvodjenje ekonomskih poticaja tj. stimulativnih i destimulativnih mjera u svim
područjima gdje je to moguće;
Izbor i uvodjenje indikatora održivog razvoja koji su u korelaciji sa monitoringom;
Izradu katastra emisije zraka, te rješavanje problema zagađenosti zraka usljed
pogoršanja nastalog zbog značajnog povećanja saobraćaja, odnosno povećanja broja
motornih vozila, pogoršanja uslova (režima) vožnje i propusta u kontroli emisije iz
vozila;
Razvijanje, osavremenjavanje (modernizaciju) i jačanje javnog gradskog prevoza;
Unaprijeđivanje stanja kvaliteta površinskih voda, korita rijeka i očuvanje kvaliteta
podzemnih voda i izvorišta;
Smanjivanje nivoa zagađenja koje dolazi iz Istočnog Sarajeva i Pala rijekama
Miljackom, Dobrinjom, Kasindolskim potokom i Željeznicom;
Uvođenje predtretmana industrijskih otpadnih voda naročito onih koje se izljevaju u
rijeku Miljacku i Bosnu;
Obnova centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Butilama;
Proširenje i utvrđivanje zaštitnog pojasa oko deponije Smiljevići;
Ugradnja prečistača za tretman otpadne vode iz deponije Smiljevići;
Uvodjenje reciklaže komunalnog otpada sa ciljem izbjegavanja i smanjenja otpada;
Riješavanje problema inertnog i posebnog otpada, te otpada životinjskog porijekla;
Očuvanje neizgrađenog tla (posebno poljoprivrednog i šumsokg), a time i biološke
raznolikosti, očuvanje pejsažne vrijednosti, te ukupnog kvaliteta okoliša Kantona
Sarajevo i šire, preduprijeđivanje nastajanja erozije i klizišta;
Očuvanje biodiverziteta;
Inventarizaciju i valorizaciju flore i faune Kantona Sarajevo;
Izradu karte buke; zaštita od buke ostvariće se mjerama spriječavanja nastajanja buke,
utvrđivanjem i praćenjem nivoa buke, otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopušteni
nivo;
Deminiranju svih minskih polja u Kantonu Sarajevo kao i utvrđivanju da li ih još ima i
uklanjanju ostataka municije sa osiromašenim uranijumom na području „Tehničkoremontnog zavoda“ u Hadžićima;
Edukaciju stanovništva.
2.14.
ZAŠTITA STANOVNIŠTVA I DOBARA
2.14.1.
Minska polja
a)
Područja sanacije
Ukupna površina Kantona (parametri kod deminiranja) iznosi 1.268,5 km2.
67
.
b)
2.14.2.
Ukupna sumnjiva površina (rizična površina detaljnog istraživanja) na
području Kantona iznosi 146.765.091 m2 što iznosi 12,15% u odnosu na
ukupnu površinu Kantona.
Sumnjiva površina I kategorije (naselje i prostor uz naselje) iznosi 7.435.094
m2,
Sumnjiva površina II kategorije (livadske površine) iznosi 32.379.078 m2
Sumnjiva površina III kategorije (šumski kompleksi) iznosi 106.950.919 m2.
Etape realizacije deminiranja
Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6.000.000 m2. Procjene su da bi
do 2010.god. bila očiščena sumnjiva površina I kategorije, ukoliko bi se sve odvijalo
dosadašnjom dinamikom. Ostale dvije kategorije (II i III) se obilježavaju u cilju
smanjenja rizika od mina dok se ne steknu uslovi za njihovo deminiranje.
Ugroženost područja
Procjena ugroženosti područja od ratnih dejstava, elementarnih nepogoda i tehničkih
katastrofa do kraja planskog perioda:
a)
Ugroženost područja Kantona Sarajevo od ratnih dejstava
S obzirom na političko-bezbjedonosnu situaciju u regionu i prisustvo međunarodnog faktora
ne očekuju se nikakva ratna dejstva, pa po tom osnovu ni ugroženost područja Kantona.
Kontaminirana područja izazvana proteklim ratom, upotrebom municije sa osiromašenim
uranijom se nalaze na području Kantona Sarajevo, na području općine Hadžići.
Područje Kantona Sarajevo je kontaminirano i drugim vrstama kontaminacije te je potrebno
izvršiti istraživanja radi poduzimanja mjera sanacije.
Na području Kantona Sarajevo je evidentirano ukupno 241 sklonište, površine 41.674.85 m2,
kapaciteta 37.660 osoba.
b)
Ugroženost područja Kantona Sarajevo od elementarnih nepogoda i tehničkih
katastrofa
Prirodne nepogode su: klizišta, poplave, zemljotresi, lavine, šumski požari i dr. kao i neke
vještački izazvane katastrofe (požari, eksplozije, kontaminacije, industrijski akcidenti i dr.).
Na osnovu seizmotektonske karte BiH područje Sarajeva izdvojeno je pod VII° MCS. Ova
vrijednost je računata za srednje uslove tla, što znači da bi trebalo obratiti pažnju na prirast
seizmičkog intenziteta u lošim sredinama.
Ovo je relativno visoka ocjena seimičnosti kojoj treba posvetiti posebnu pažnju pri urbanom
planiranju i projektovanju.
Potrebe zaštita od poplava zahtijevaju sinhronizovanu i ubrzanu akciju na sprovođenju
preventivnih planskih mjera uređenja slivnih područja rijeka na teritoriji Kantona i to: rijeke
Bosne, Miljacke, Zujevine, Željeznice, Dobrinje, Tilave.
Na području Kantona Sarajevo je locirano oko 767 klizišta od čega je oko 402 aktivna i 365
neaktivnih. Od ukupne površine teritorija Kantona 2,1% je nestabilan teren, a posebno su
ugrožene zone individualne stambene izgradnje, u pravilu, bespravno izgrađene.
68
.
Uzroci požara su veoma različiti, a javljaju se u naseljima, industrijskim zonama i šumskim
kompleksima.
Ostale elementarne nepogode: vjetrovi, lavine, nanosi snijega, eksplozije, kontaminacije,
industrijski akcidenti (prosipanje kemikalija, požar i izgaranje sirovina koje nisu okolinski
opasne, ali u slučaju požara nastaju otrovni gasovi) i sl. vezane su ili za klimatske uslove
pojedinih područja, ili su efekti slični kao u uslovima rata, pa se zaštita od njih obezbjeđuje
kroz usklađivanje planskih rješenja sa potrebama zaštite od ratnih dejstava.
2.15.
KOMUNALNI OBJEKTI I POVRŠINE
2.15.1.
Komunalna higijena (Prikupljanje, uklanjanje, deponovanje i upravljanje
otpadom)
Planirana površina obuhvata je proširenje deponije sa sadašnjih 52,5 ha na 94,5 ha sa
zaštitnim pojasom, a što bi zadovoljilo potrebe za odlaganjem otpada do 2023. godine. To
proširenje obuhvata prostor današnjeg zaštitnog zelenog pojasa, čija granica će se korigovati u
odnosu na predloženo proširenje. Na toj površini unutar granica sanitarne deponije je
potrebno planirati lokaciju stočnog groblja-jama, za odlaganje leševa uginulih životinja.
Za potrebe djelatnosti izgradnje i rekonstrukcije saobraćajnica koju obavlja KJKP „Rad“
potrebno je izgrađeni objekat - asfaltnu bazu, na lokalitetu Rajlovac, ukupne površine 9.000
m2 privremenog karaktera, pretvoriti u trajni. Zadržava se postojeći lokalitet (Paromlinska) za
potrebe administracije, garaže, parkinga, servis radionice za vozila, a sve prilagođeno okolini,
kao savremene građevine primjerene ambijentu.
2.15.2.
Pijace i tržnice (snabdijevanje)
Snabdijevanje građana na području Kantona Sarajevo će se obezbijediti:
- izgradnjom tržno-snabdjevačkog centra Stup sa pratećim sadržajima,
- izgradnjom pijace na veliko na Mostarskom raskršću,
- sanacijom i modernizacijom pijaca koje se zadržavaju na postojećim lokalitetima,
- iznalaženjem novih lokacija i izgradnjom pijaca ili zatvorenih tržnica na njima.
Za dugoročne potrebe trebalo bi obezbjediti 0,27 m2/st. (ili 145.200 m2) tržno-pijačnih
prostora.
2.15.3.
Groblja (sahranjivanje)
Za potrebe sahranjivanja povećaće se kapaciteti:
uređenjem novih parcela na groblju Vlakovo (povećanje kapaciteta groblja sa
sadašnjih 15.500 grobnih mjesta (12 grobnih polja) na 70.400 grobna mjesta (48
grobnih polja (površina od 77,0 ha),
proširenjem groblja Bare (do 2.000 grobnih mjesta),
proširenjem groblja-mezarja Faletići (površine oko 7,3 ha), prvenstveno za članove
Bakija,
te rezervacijom za postplanski period za eventualno novo groblje Gornji Dolac.
69
.
Pored toga, urediće se (infrastrukturno, hortikulturno, izgradnjom ili rekonstrukcijom objekata
kapela) i održavati (čišćenje) aktivna i zatvorena groblja. (Groblja: Obad, Bare, Lav, Stadion,
Sv.Josip, Sv.Marko, te groblja “Haluge” u Ilijašu, groblja u Hadžićima…).
2.16.
BILANS POVRŠINA
Tabela 18. Pregled bilansa površina
Površine
Namjena površina
ha
Građevinsko zemljište
Vode i vodne površine
Šumsko zemljište
Poljoprivredno zemljište
%
25.726,64
5.398,74
59.309,40
36.414,96
20,28
4,26
46,76
28,71
UKUPNA POVRŠINA
126.849,74
100,00
Od čega posebno zaštićeni prostori
62.970,60
49,64
70
.
3.
ODLUKA O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA
Na osnovu člana 12. stav 1. tačka f) i l), člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo
(„Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i
člana 47. stav 1. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj
7/05), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 31.08. 2006. godine, donijela je
ODLUKU O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA KANTONA
SARAJEVO ZA PERIOD 2003. DO 2023. GODINE
Uvod
Član 1.
Ovom Odlukom se uređuje provođenje Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003.
do 2023. godine (u daljem tekstu: Prostorni plan) i sastavni je dio Prostornog plana.
Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i na taj
način obezbijeđuje se realizacija Prostornog plana.
Odlukom se obuhvataju:
•
Program mjera prostornog uređenja i aktivnosti za provođenje Prostornog plana, kroz
koje se razrađuju mjere ekonomske politike, mjere zemljišne politike, investiciona i poreska
politika,obaveze u pogledu detaljnijeg uređenja prostora, te obaveze izrade izvještaja o stanju
u prostoru u dvogodišnjim periodima.
•
Detaljna uputstva kojima se osigurava usklađivanje prostorno planske
dokumentacije.
Član 2.
Prostorni plan sadrži prostornu i privrednu strukturu Kantona Sarajevo, sistem naselja, sistem
razvojne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, prostornih mjerila i smjernice
za privredni razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti,
mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, te druge elemente od važnosti za Kanton Sarajevo
kao što su svrsishodno korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i
drugog zemljišta.
Ovom Odlukom naročito se uređuje granica obuhvata Prostornog plana, granice urbanih
područja, granice građevinskog zemljišta van urbanih područja sa namjenama i opisom,
uslovi građenja vezani za uređenje građevinskog zemljišta i važeće dokumenate prostornog
uređenja, urbanističko-tehnički i drugi uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti na
područjima za koja nije predviđena obaveza donošenja detaljnih planova, utvrđivanje odnosa
za građevine od značaja za državu BiH, Federaciju i Kanton, uslove smještaja privrednih
sadržaja u prostoru, uslove smještaja društvenih djelatnosti u prostoru, uslove korištenja
prostora na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zonama i zaštićenim područjima, mjere
očuvanja kulturno-historijskog nasljeđa, mjere očuvanja zaštićenih područja prirodnih
vrijednosti, mjere za prostorno uređenje, očuvanje i unapređenje područja posebnih obilježja
Kantona (Federacije), postupanje sa otpadom, uslovi za lociranje i korištenje deponija
komunalnih otpada, mjere spriječavanja nepovoljnih uticaja na okoliš, mjere zaštite prava
lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima
za spriječavanje stvaranja svih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, mjere
zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih
71
.
nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja i mjere provedbe: obavezu izrade drugih prostornoplanskih dokumenata za uža područja unutar područja Prostornog plana, područja na kojima
se primjenjuju posebne razvojne i druge mjere, područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje
pojava i procesa u prostoru.
Član 3.
U provođenju Prostornog plana obavezno se primjenjuju važeći propisi Bosne i Hercegovine,
Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo iz oblasti prostornog uređenja, građenja,
zaštite okoliša, zaštite prirode, zaštite voda, zaštite šuma i šumskog zemljišta, zaštite
poljoprivrednog zemljišta, cesta, željezničkog saobraćaja, vazdušnog saobraćaja,
elektroenergetike, zaštite vazduha, zaštite od buke i svi drugi propisi koji na bilo koji način
uređuju odnose u oblasti uređenja prostora i zaštite životne sredine.
Navedeni prospisi u prethodnom stavu primjenjuju se na području obuhvata Prostornog plana
samo u obimu koji je u nadležnosti Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i
Hercegovine.
Član 4.
Poslovi provođenja Prostornog plana koji nisu uređeni propisima iz prethodnog člana,
obavljaće se u skladu sa najšire prihvaćenim stručnim standardima.
U slučaju spora koji se stručni standardi moraju primijeniti odluku će donijeti nadležno
ministarstvo Kantona Sarajevo na prijedlog Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
3.1.
Granice
3.1.1.
Granice obuhvata Prostornog plana
Član 5.
Granica obuhvata Kantona Sarajevo počinje sa kote 2070 zvanoj “Pašina planina” ide na
sjeverozapad grebenom na kotu 2088 zvanom “Đokin Toranj” koji se nalazi na tromeđi
naseljenih mjesta Dujmovići, Vrhovine i Zelumići ide dalje granicom naseljenih mjesta
Dujmovići i Zelumići grebenom na Bezimenu kotu 1954 gdje je tromeđa naseljenih mjesta
Dujmovići, Zelumići i Ljuta, nastavlja granicom naseljenih mjesta Dujmovići i Ljuta u pravcu
sjeverozapada sa lijeve strane kote 1613 “Poljice” preko “Šljemena” i dolazi na kotu 1457
“Mlakve” gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Rakitnica, Ledići, Dujmovići i Ljuta,
nastavlja granicom naseljenih mjesta Rakitnica i Ljuta jugozapadno iznad k.č. 2596/1 putem i
dolazi na parcelu k.č. 2511 zvana “Lokvanj” te dolazi iznad parcele k.č. 2514 na mjesto zvano
“Mlakva”, penje se na “Janjetu Glavicu”, skreće na put i dolazi na “Lugov Rad” kota 1491
gdje je tromeđa naseljenih mjesta Tušila, Rakitnica i Ljuta, ide dalje granicom naseljenih
mjesta Tušila i Ljuta, skreće prema jugozapadu na kotu 1321 te sa nje na kotu 1467,
produžava u istom smjeru pravom linijom na kotu 1534, lomi se pod uglom od 270° i izlazi na
kotu 1774 zvana “Puzin” gdje je tromeđa naseljenih mjesta Tušila, Ljuta i Grabljevina
odnosno tromeđa opština Kalinovik, Konjic i Trnovo. Granica obuhvata produžava na
jugoistok idući kroz državnu šumu te dolazi sa sjeverne strane “Puzimskog groblja”, ide na
sjeverozapad preko poteza zvanog “Jelenača” granicom naseljenih mjesta Tušila i Gradiljina
te dolazi do kote “Ploča” iznad “Bjelovka”, ide na jugozapad do kote “Struga”, lomi se idući
na sjeverozapad preko “Oble glavice” te dolazi na “Visoku Glavicu”, produžava preko
“Glavice”, “Velikog Stubara” i “Malog Stubara” i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta
Bobovica, Tušila i Luka, ide u pravcu juga preko kote “Kaoče” 1893,1 i dolazi do tromeđe
72
.
naseljenih mjesta Luka, Bobovica i Lukomir odnosno kote “Streha”, produžava na
sjeverozapad idući nizvodno potokom Medžeđa i dolazi do njegovog ušća u rijeku Rakitnicu,
produžava uzvodno rijekom Rakitnicom te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Lukomir,
Umoljani i Bobovica koja je udaljena 400 m uzvodno od ušća potoka koji dolazi od
“Bukovog dola”. Granica obuhvata produžava na sjeverozapad te dolazi do sjeveroistočnog
ugla parcele “Bešlića klanca” vlasništvo Čomor Begana i Alije iz Lukomira, nastavlja na
sjeverozapad idući međom između parcela k.č. 1721 i 1720/1 zvane “Samograd”, nastavlja na
sjeverozapad idući preko kota “Ogranj” i “Kobilica” te “Marića Gvozda”, te preko kote 1906
zvana “Vaganj” dolazi do kote “Krvavac” 2063,4 koja se nalazi na tromeđi opština Trnovo,
Konjic i Hadžići, produžava na sjeverozapad preko kote “Okruglo” te dolazi do kote “Krnja
jela” 1724 koja se nalazi na tromeđi naseljenih mjesta Ljubovčići, Gornja Bioča i Lukomir,
produžava u pravcu juga idući preko kote “Krnja jela” i dolazi do kote “Javorak” 1742, ide na
jugozapad do kote 1661 “Visin”, skreće na sjeverozapad idući preko kote “Medena glava” te
dolazi do kote “Mali Visin” 1576, lomi se idući na jugozapad te dolazi do kote 1246 zvanoj
“Vukovo polje”, skreće na sjeverozapad do kote 1341, produžava na sjeveroistok i dolazi na
kotu 1388 sa koje nastavlja na sjeverozapad presijecajući put Džepi – Korča i dolazi na kotu
1577 zvana “Klek”, nastavlja na sjeverozapad idući sa jugozapadne strane kote “Pleševac”
1604 i dolazi do kote “Crni Vrh”, produžava na sjever te dolazi sa južne strane “Mijatove
pečine” ide grebenom na istok i dolazi na kotu 1460 “Volujak”, ide u pravcu sjevera preko
“Obera šuma” i kote “Lise” te dolazi do kote “Veliki čair”, produžava u pravcu zapada
krivudajući te dolazi na kotu “Lukavice”, nastavlja na sjeverozapad do kote “Padovani”,
nastavlja u istom pravcu idući preko mjesta “Karaula” presjecajući put Sarajevo-Mostar idući
granicom K.O. Korča i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Bradina, Donja Raštelica i
Vukovići, produžava na sjeverozapad idući preko kota “Stjenica” i “Plane kose” te
sjeveroistočnom stranom šume “Palike kosa” te dolazi do kote “Raskerčić kose” nastavlja
preko državne šume “Ivan” i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Gornja Raštelica,
Bradina, Repovci i Tuhobići odnosno kote “Veliko šljeme” 1534, produžava na sjeverozapad
i dolazi do Crne rijeke odnosno mjesta koje je 150 m udaljeno nizvodno od ušća Vrtljanskog
potoka i potoka Babin do odnosno tromeđe opština Kreševo, Hadžići i Konjic, nastavlja na
sjeveroistok idući sredinom Crne rijeke i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Vidasovci, Grab
i Gornja Raštelica ide uzvodno sredinom Crne rijeke i dolazi do ušća u istu Česmen potoka,
nastavlja uzvodno sredinom Crne rijeke te kroz državnu šumu “Tmor” dolazi do kote “Tmor”
1315, produžava na istok i dolazi do kote “Vis” 968, produžava na istok i dolazi na južni rub
parcele k.č. 1263 odnosno na Bijelu rijeku ide na sjever nizvodno Bijelom rijekom i dolazi do
ušća Bijele rijeke u Lepenicu na mjestu “Sastavci”, granica ide nizvodno sredinom rijeke
Lepenica do mjesta “Stjenice”, skreće na istok izlomljenom linijom granicom K.O. Pazarić
preko kote “Sevit kosa” 868 do međe parcela k.č. 616 i 593/1 gdje se nalazi tromeđa
naseljenih mjesta Medvjedica, Toplice i Zabrđe, produžava u pravcu jugoistoka granicom
K.O. Pazarić do mjesta gdje južni dio parcele 636 dolazi do granice K.O. Drozgometva gdje
se nalazi četveromeđa naseljenih mjesta Medvjedica, Zabrđe, Mokrine i Korijen, nastavlja
granicom K.O. Drozgometva i Bukovica do mjesta gdje međa istočnog dijela parcele k.č. 591
K.O. Bukovica izlazi na rijeku Lepenicu, ide nizvodno sredinom rijeke do ušća rijeke Toplice
gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Mokrine, Zabrđe i Bukovica, produžava nizvodno
sredinom rijeke Lepenice do tačke gdje zapadni dio parcele k.č. 745 K.O. Bukovica dolazi do
rijeke i granicom K.O. Drozgometva i Bukovica dolazi do tromeđe naseljenih mjesta
Mokrine, Bukovica i Košćan, skreče u pravcu jugozapada do tromeđe naseljenih mjesta
Košćan, Bukovica i Solakovići, ide u pravcu jugoistoka do mjesta na kome put od zaseoka
Brda dolazi do granice K.O. Drozgometva, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Košćan,
Solakovići i Buturevići, nastavlja granicom K.O. Drozgometva Kulješ do međe parcele 209/2
i 302/6 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Buturevići, Solakovići i Gojakovac, dalje ide
73
.
granicom K.O. Drozgometva i Kulješ do kote “Međeđa Lokva” gdje je četveromeđa
naseljenih mjesta Buturevići, Gojakovac, Tulica i Drozgometva, produžava u pravcu
sjeveroistoka preko kote “Oštrik” izbija na kotu “Plješevac” gdje se nalazi tromeđa naseljenih
mjesta Drozgometva, Tulica i Rudnik a ujedno i tromeđa opština Hadžići, Kiseljak i Ilidža.
Od opisane tromeđe granica ide u pravcu sjevera do potoka koji se ulijeva u rijeku Lepenicu
što čini tromeđu naseljenih mjesta Rudnik, Tulica i Azapovići, nastavlja prema sjeveru u
krivoj liniji granicom K.O. Rakovica i K.O. Kuliješ do ceste Sarajevo-Kiseljak gdje je
tromeđa naseljenih mjesta Rudnik, Azapovići i Buhotina, produžava cestom prema Kiseljaku
do kote 625 na kojoj je tromeđa naseljenih mjesta Buhotina, Azapovići i Grahovci, ide dalje
prema sjeverozapadu granicom katastarskih opština Rakovica i Kuliješ do puta koji izbija
ispod naseljenog mjesta Vela na granici katastarskih općina Rakovica i Kuliješ kod k.č.
128/132 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Vela, Buhotina i Grahovci, nastavlja u krivoj liniji
prema sjeveru i zapadu granicom katastarskih općina Rakovica i Kuliješ do tromeđe
naseljenih mjesta Vela, Grahovica i Draževići, produžava do tromeđe općina Ilidža, Kiseljak i
Visoko koja se nalazi na tromeđi katastarskih općina Rakovica, Palež i Goduša, nastavlja na
jugoistok te istok idući međama parcela 1095/1, 1096, 560/61, 560/246, 560/248, 560/55 i
560/56, nastavlja na jugoistok idući južnim dijelom parcele k.č. 560/63 te dolazi do tromeđe
naseljenih mjesta Vidovići, Goduša i Vela produžava putem do tromeđe naseljenih mjesta
Vela, Zenik i Vidovići, produžava putem Goduša-Gornja Bioča te južnom stranom parcela
k.č. 1105/189, 1105/180, 1105/181, 1105/191 i 1105/190 te dolazi do tromeđe općina Ilijaš,
Visoko i Ilidža, produžava u pravcu sjevera idući krivom linijom između parcela 1105/173,
1105/85, 1105/143, 1105/138 i 1105/1 i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Gornja
Bioča, Čatići, Čifluk i Donja Bioča, produžava u pravcu sjevera granicom katastarskih općina
Crnotina i Kralupi krivom linijom između parcela 16 i 36 preko kote “Višegrad” pa istočnom
stranom parcela 1105/121, 1105/116, 359/197, 359/48 i 359/194 i dolazi do tromeđe
naseljenih mjesta Donja Bioča, Čifluk i Luka, podužava na sjever do južnog dijela parcele
359/38 ide između parcela ostavljajući sa lijeve strane parcele 359/47, 359/46 i 359/193 zatim
istočnom stranom parcele 359/8 produžava putem Zbilje-Čatići do tromeđe naseljenih mjesta
Luka, Čifluk i Kadarići dalje ide sjeveroistočnom stranom parcele 359/8 do tromeđe
naseljenih mjesta Kadarići, Čifluk i Balibegovići koja se nalazi na najistočnijem dijelu parcele
359/8, skreće u pravcu sjeverozapada istočnom stranom parcela 359/8, 359/37 i 359/414
izbija na put Zbilje-Čatići ide tim putem do četveromeđe naseljenih mjesta Balibegovići,
Čifluk, Vlajčići i Ljubnići koja se nalazi na najsjevernijem dijelu parcele k.č. 359/414,
nastavlja u pravcu sjeverozapada istočnom stranom parcela k.č. 359/412, 359/179, 359/29,
359/76, 1589/3 i 359/53 K.O. Kralupi, produžava putem Zbilje-Čatići do četveromeđe
naseljenih mjesta Ljubnići, Vlajčići, Zbilje i Banjer koja se nalazi na trigonometrijskog tački
“Dobrovo”, dalje ide seoskim putem Čekrčići-Zbilje-Kralupi do tromeđe naseljenih mjesta
Banjer, Zbilje i Vrelo koje se nalazi na najjugoistočnijem dijelu parcele broj 259, skreće na
sjever putem Čekrčići-Zbilje do tromeđe naseljenih mjesta Dalipolje, Banjer i Vrela koja se
nalazi na raskršću puteva iz Čekrčića i Dalipolja, produžava u pravcu sjevera krivudavim
odvojkom seoskog puta koji vodi iz Dalipolja, ide zatim seoskim putem Čekrčići-Banjer do
tromeđe naseljenih mjesta Banjer, Dalipolje i Čekrčići koja se nalazi na mjestu gdje se seoski
put ukršta sa potokom Čekrčići, nastavlja međom parcele 255/1 i izlazi na seoski put
Dalipolje-Zbilje, nastavlja zapadnim dijelom parcele 123/1 pa između parcela k.č. 46/4, 46/5 i
46/1 dolazi na tromeđu naseljenih mjesta Banjer, Čekrčići i Odžak, produžava nizvodno
rijekom Bosnom do tromeđe naseljenih mjesta Odžak, Čekrčići i Donja Vratnica koja leži na
sredini rijeke Bosne u visini k.č. 615 K.O. Vratnica, dalje granica ide na sjever pored parcele
614/3 na trigonometar “Golubnjak” presjeca prugu Sarajevo-Zenica ide pored parcela 596/3 i
596/8 južnom stranom posjeda Balorda Joke udove Milana i dr., obuhvata parcelu k.č. 1/1 i
izlazi na tromeđu naseljenih mjesta Odžak, Donja Vratnica i Potkraj koja se nalazi na koti na
74
.
sastavu parcela 1/1 K.O. Odžak i 64/1 K.O. Potkraj gdje je ujedno i tromeđa opština Ilijaš,
Visoko i Breza, produžava na sjeveroistok i dolazi na trigonometar zvani “Jasike” koji je
tromeđa naseljenih mjesta Potkraj, Lješevo i Odžak, ide u pravcu juga granicom katastarskih
opština Potkraj i Elešehovići te Podgora i Elešehovići te dolazi preko trigonometra zvanog
“Jame” do tromeđe naseljenih mjesta Vrbovik, Lješevo i Potkraj ide na jug granicom
katastarskih opština Vrbovik i Elešehovići te dolazi do zapadnog dijela parcele k.č. 23/3,
nastavlja u pravcu juga idući putem za naselje Vrbovik i izlazi na rijeku Stavnju prolazeći
pored parcela k.č. 95/2, 93/1, 95/1 i 93/5 K.O. Vrbovik, ide uzvodno rijekom Stavnjom i
dolazi do tromeđe naseljenih mejsta Župča, Podlugovi i Vrbovik ide na istok međama između
parcela k.č. 796 i 882, prelazi put Podlugovi-Vareš te nastavlja uzvodno Bezimenim potokom
do njegovog izvora odnosno mjesta gdje put iz Dolica dolazi do izvora Bezimenog potoka ide
na istok međama parcela k.č. 829, 833/2, 846/1, 838/3, 837 i 834 K.O. Podgora i dolazi do
puta Mrakovo-Župča kojim produžava na istok i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Župča,
Mrakovo i Sovrle kod muslimanskog groblja ide na istok putem ostavljajući parcele 1196/1,
1199/2, 1199/1, 1201/2 i 1201 u naselju Župča te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Župča,
Popovići i Mrakovo, produžava u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1205/2, 483/5,
1204, 1205/2, 483/5 i 383/4 koje ostaju u naselju Župča te dolazi do tromeđe naseljenih
mjesta Podgora, Župča i Popovići odnosno mjesta gdje Bezimeni potok presjeca put
Mrakovo-Župča, ide na istok Bezimenim potokom koji prolazi između parcela k.č. 1205,
445/1, 443/3, 480, 446, 78/1 i 55/1 te dolazi do izvora Bezimenog potoka kod parcele
2242/144 gdje je i troomeđa naseljenih mjesta Podgora, Popovići i Očevlje ide putem na istok
ostavljajući parcelu 2242/1 jednim dijelom u naselju Popovići a drugim dijelom u naselju
Očevlje ide putem Misoča Donja-Očevlje te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Očevlje,
Misoča Donja i Popovići odnosno do mjesta u blizini kote “Crveno brdo”. Granica obuhvata
nastavlja u pravcu istoka putem Taračin Do-Popovići te kod južnog dijela parcele 2241/1
izlazi na rijeku Misoču odnosno tromeđu naseljenih mjesta Očevlje, Tarčin Do i Misoča ide u
pravcu sjevera sredinom rijeke Misoče te dolazi do sjeveroistočnog ugla parcele 2518
odnosno tromeđe naseljenih mjesta Očevlje, Taračin Do i Slivno, ide uzvodno rijekom
Misočom ostavljajući sa desne strane parcelu k.č. 82/1 te dolazi do ušća potoka Bujačin u
rijeku Misoču, nastavlja uzvodno potokom Bujačin i dolazi do puta Slivno-Nasići, produžava
pored parcela 759, 773, 774 i 781 K.O. Trtorići koje pripadaju naseljenom mjestu Nasići i
dolazi do trigonometra koji leži na južnom dijelu parcele 781 produžava pored parcela 797,
799, 800 i 816 koje pripadaju naseljenom mjestu Nasići i dolazi do četveromeđe naseljenih
mjesta Nasići, Čemernica, Višnica i Taračin Do odnosno do kote “Kruševine” koja se nalazi
na jugozapadnoj strani parcele 817/2 gdje je ujedno i tromeđa opština Breza, Ilijaš i Vareš, ide
u pravcu sjevera preko mjesta zvanog “Ždrijelo”, ide potokom koji cijepa parcelu k.č. 60/5
vlasništvo Đurić Riste nastavlja putem preko potesa “Radina” te dolazi do mjesta gdje Ilijaški
potok presjeca put koji vodi iz naselja Nasići, produžava uzvodno Ilijaškim potokom i dolazi
do tromeđe naseljenih mjesta Čemernica, Mahmutovića Rijeka i Nasići ide potokom uzvodno
i dolazi do mjesta zvanog Bregovi odnosno mjesta gdje izvire Ilijaški potok, produžava na
sjeverozapad istočnim međama parcela 527/1 i 527/2 te preko kose “Markatovac” dolazi na
sjeveroistočni rub parcele k.č. 60/1, gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Mahmutovića Rijeka,
Čemerno i Orahovo, produžava na sjeverozapad te dolazi do mjesta gdje se u rijeku Misoču
ulijeva potok Selište gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Orahovo, Zakutnica i Čemerno, ide
uzvodno rijekom Misočom te dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 75/1 K.O. Trtorići gdje
je ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Zakutnica, Seoci i Orahovo, odnosno tromeđa opština
Ilijaš, Breza i Vareš. Granica obuhvata ide uzvodno rijekom Misočom do ušća potoka
Šumarak u istu, produžava na istok potokom Šumarak u dužini od 30 m do mjesta gdje ovaj
presjeca željezničku prugu, produžava na sjeveroistok idući prugom do naselja Kunosići gdje
je tromeđa naseljenih mjesta Kunosići, Zakutnica i Seoci, produžava izlomljenom linijom u
75
.
pravcu sjeveroistoka željezničkom prugom za Okruglicu do tromeđe naseljenih mjesta
Kunosići, Seoce i Okruglica koja se nalazi na ušću Pržuljskog potoka u rijeku Blažu na mjestu
“Duga Luka”, ide u pravcu jugoistoka uzvodno Pržuljskim potokom do tromeđe naseljenih
mjesta Kunosići, Okruglica i Kunosići opština Vareš koja se nalazi na ušću potoka Jele u
Pržuljski potok, produžava uzvodno Pržuljskim potokom do tromeđe parcela 115/18, 115/26 i
115/130 K.O. Kunosići, skreče u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela k.č. 115/18, 115/13 i
115/27 K.O. Kunosići, ide zatim preko mjesta “Jela”, skreće na jug i ide sredinom puta od
Kunosića za Han Karaulu i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Zakutnica i
Kunosići općina Vareš, produžava u pravcu jugoistoka siječe Kunosički potok i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 126/1, 126/11 i 126/122, presjeca željezničku prugu pa izbija na mjesto
“Alina bašča” na sjeverozapadnom uglu parcele k.č. 441 K.O. Stomorine gdje je tromeđa
naseljenih mjesta Lađevići, Zakutnica i Kunosići, produžava na istok sijekući put iz Lađevića
za Kunosiće, skreće pod pravim uglom prema sjeveru ostavljajući sa desne strane k.č. 436/4
K.O. Stomorine i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Buljetovina, Lađevići i Kunosići,
produžava u pravcu sjevera krivudavim putem ka “Željezničkoj kosi” gdje se nalazi tromeđa
naseljenih mjesta Hadžići, Buljetovina i Kunosići, skreće u pravcu sjeverozapada granicom
katastarskih općina Hadžići, Crna Rijeka i Kunosići kroz državnu šumu i dolazi do ušća
potoka Kosica u potok Morina Voda gdje je ujedno četveromeđa naseljenih mjesta Hadžići,
Kunosići, Čeče i Toljenak, dalje putem ide preko trigonometra na potesu “Hanište” gdje je
tromeđa naseljenih mjesta Kamenica, Hadžići i Toljenak, produžava u pravcu sjeveroistoka
desnom stranom puta za Toljenak i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kamenica, Toljenak i
Ravne koja se nalazi na mjestu “Brci” kraj trigonometrijske tačke, nastavlja na sjeveroistok
ostavljajući sa lijeve strane k.č. 1361 K.O. Blaža i dolazi do trigonometra koji se nalazi na
potesu “Šuplji kamen”, produžava u istom pravcu do izvora potoka Gnionica ide nizvodno
potokom do njegovog ušća sa potokom Studenac na mjestu zvanom “Ravne Ploče”gdje je
ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Kamenica, Ravne i Musići odnosno tromeđa općina Vareš,
Ilijaš i Olovo, produžava u pravoj liniji na jugozapad do kote “Velika obla glava”, skreće u
pravcu jugoistoka do kote zvana “Mala obla glava” ide do kote “Lilice” te do kote “Pečena”
skreće u pravoj liniji na istok i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Kamenica i
Musići, koja se nalazi na koti “Debelo brdo” dalje ide potokom Potočani do kote “Katkina
korita”, produžava na jug do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Musići i Ajdinovići,
nastavlja u pravcu juga do potoka Malinovica, ide u izlomljenoj liniji sjevernom granicom
k.č. 622/3 K.O. Hadžići do puta te putem do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Sudići i
Ajdinovići, nastavlja putem na jugoistok do tromeđe koju čine k.č. 640/17 K.O. Dragoradi,
740/23 K.O. Sudići i 237/5 K.O. Kruševo, skreće u pravcu jugoistoka idući krivudavom
linijom ostavljajući sa desne strane k.č. 640/17, 640/1, 640/16, 640/21, 637, 636, 129, 126/1,
142/2, 144, 142/1, 145, 150/1, 147/3, 147/1, 147/2, 150/3, 150/4, 150/2, 151, 149/1, 149/2,
130/8, 140/2, 140/3, 140/4, 139, 138/3, 138/2, 138/1, 108, 152/1 i 154 K.O. Dragoradi i k.č.
237/5, 237/2, 237/6, 361/3, 361/2, 361/4, 361/1, 361/7, 359/4, 359/3, 359/2, 337/8 i 264/1
K.O. Kruševo te dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Dragoradi, Gajine, Ajdinovići i
Kruševo, produžava na jugoistok granicom katastarskih općina Dragoradi i Kruševo do mjesta
zvanog Kutić gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Vladojevići, Dragoradi i Kruševo,
nastavlja na jugoistok u pravoj liniji do mjesta “Rudina voda” putem između katastarskih
općina Dragoradi i Kruševo ostavljajući sa desne strane k.č. 661/1 K.O. Dragoradi a sa lijeve
strane k.č. 381 K.O. Kruševo i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Banja Lučica, Dragoradi i
Kruševo, ide na jugoistok preko potesa zvanog “Grabik” ostavljajući sa desne strane
katastarske parcele k.č. 1/1 i 2 K.O. Banja Lučica i sa lijeve strane k.č. 381 K.O. Kruševo i
dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kruševo, Banja Lučica i Vladojevići, produžava na
jugoistok idući granicom naseljenih mjesta Vladojevići i Banja Lučica preko potesa “Hrastov
gaj” i dolazi do granice između Entiteta utvrđene “Dejtonskim mirovnim sporazumom – Anex
76
.
2” Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan
21.11.1995.god. sastavni dio su karte R = 1:50.000 gdje je ucrtana granica između Entiteta,
produžava na jugozapad idući granicom između Entiteta utvrđene u Dejtonu koja je ucrtana
na kartama R = 1:50.000 i dolazi do mjesta gdje naprijed navedena granica presjeca
Lukavičku cestu u tački broj 37 utvrđenoj “Arbitražnom odlukom za naselja Dobrinja I i IV
objavljenoj u Službenom glasniku BiH 11/2001.god. produžava na jugozapad idući tačkama
br. 36, 35, 34, 33, 32, 31, 30, 29, 28, 27, 26, 25, 24, 23, 22, 21, 20, 19, 18, 17, 16, 15, 14, 13,
12, 11, 10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 i dolazi do tačke broj 1 koja se nalazi na Aerodromskoj ulici
(sastavni dio Arbitražne odluke za naselje Dobrinja I i IV objavljenoj u Službenom glasniku
BiH 11/2001. su koordinate tačka od 1-37 kao i linija razgraničenja povučena na listovima
(R=1:1.000). Granica obuhvata Kantona Sarajevo produžava na jugozapad te jugoistok idući
granicom između Entiteta utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom – Anex 2” Sporazum
o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god.
(Sastavni dio Sporazuma su karte R = 1:50.000 na kojoj su ucrtane granice između Entiteta) i
dolazi do tačke koja se nalazi 400 m jugozapadno od kote “Trijeska”, a na granici naseljenih
mjesta Zagor i Janići, produžava na jugozapad u pravoj liniji i dolazi na greben “Golica”,
nastavlja u istom pravcu kroz državnu šumu i dolazi do raskršća puteva na grebenu “Kučišta”,
nastavlja šumskim putem u pravcu juga i dolazi do grebena “Dolci” gdje je četveromeđa
naseljenih mjesta Zagor, Zbič, Kozarovići i Janići, nastavlja u pravcu jugozapada kosom
preko grebena “Busel” i dolazi na raskršće puteva na koti “Vlahinja” gdje je i tromeđa
naseljenih mjesta Zbič, Grebak i Zagor nastavlja na jugozapad idući putem preko “Talova
brda” i dolazi do grebena “Kereša” gdje je tromeđa naseljenih mjesta Grebak, Balbešići i
Zagor, produžava u istom pravcu idući preko grebena “Mataljka” i izlazi na “Kozji brijeg” sa
kojeg produžava na jugozapad idući nizvodno Dubokim potokom i dolazi do tromeđe
naseljenih mjeta Grebak, Mazlina i Balbašići, produžava do mjesta zvanog “Stara Karaula” te
nizvodno Dubokim potokom i dolazi na kotu “Husov do” odnosno “Nadmandra” gdje je i
tromeđa naseljenih mjesta Mazlina, Dragomlići i Balbašići odnosno tromeđa općina Trnovo,
Ustikolina i Kalinovik. Granica obuhvata produžava na zapad granicom naseljenih mjesta
Balbašići i Dragomlići, skreće prema sjeverozapadu do mjesta zvanog “Nikolić Brezje” gdje
je tromeđa naseljenih mjesta Krsmanići, Balbašići i Dragomlići, ide na zapad granicom
naseljenih mjesta Krsmanići i Dragomlići iznad “Rude Glave” gdje obilazi k.č. 3921 sa lijeve
strane kote 1249 “Oštri Vrh” kreće kosom na mjesto zvano “Poprdljivi do” gdje je tromeđa
naseljenih mjesta Krsmanići, Sjeverovići i Dragomlići, nastavlja granicom naseljenih mjesta
Sjeverovići i Dragomlići na zapad putem iznad “Jasika” do mjesta zvanog “Lice” iznad k.č.
3964 zvane “Rupe” odakle se odvaja put za “Šišiče”, ide do potesa “Igrište” kota 1451 iznad
k.č. 3943, nastavlja na zapad do mjesta zvanog “Borovača” na putu koji dolazi od
“Lijeskovog dola” iznad “Vaganja” odnosno posjeda Golijanin Relje, produžava granicom
naseljenih mjesta Česina strana i Unkovići iznad k.č. 3899/2 i puta do “Ljeskovog dola” do
“Vaganja”, zatim putem iznad k.č. 3948 zvani “Borovci” i dolazi iznad k.č. 3855 na mjestu
zvano “Vareška strana” gdje se nalazi put koji vodi iz Unkovića za Češinu stranu gdje je i
četveromeđa naseljenih mjesta Bašci, Češina strana, Unkovići i Varizi ide naprijed
pomenutim putem na jugozapad u dužini od 800 m i izlazi nagranicu između Entiteta
utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2 “Sporazum o međuentitetskoj liniji
razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. (Sastavni dio potpisanog
Sporazuma su i karte R = 1:50.000 na kojima je povučena linija razgraničenja između
Entiteta) i dolazi do potesa “Krojačice Klanac” na kome je i tromeđa naseljenih mjesta Kozja
Luka, Godinja i Gvozno, produžava na jugozapad idući granicom između naseljenih mjesta
Godinja i Gvozno te dolazi do kote 2070 zvane “Pašina planina” odnosno mjesta odakle je
opis granice Kantona Sarajevo i počeo.
77
.
Ukupna površina Kantona Sarajevo u granicama opisanim u prethodnom stavu iznosi
1.268,50 km2.
3.1.2.
Granice urbanih područja
Urbano područje Sarajevo
(Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća)
Član 6.
Granica urbanog područja Sarajeva (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i
Vogošća) počinje od tromeđe općina Ilidža, Hadžići i Kiseljak i ide u pravcu sjeveroistoka i
sjevera granicom općina Ilidža i Kiseljak sve do tačke sa koordinatama y = 6514314 i x =
4861878 koja se nalazi na granici općina Ilidža i Kiseljak kč. 546 K.O. Kobiljača gdje se lomi
i nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcelu k.č. 546, 578, 579, 580, 646, 645 K.O.
Kobiljača dolazi do trigonometra 1408 produžava do trigonometra 785 sijekući parcele k.č.
601, 645, 644, 605, 1359 (put), 616, 633, 624, 625, 1360 (put), 287, 288, 289 i 294 K.O.
Kobiljača tu se lomi i nastavlja u pravcu jugoistoka do tačke sa koordinatama y = 6515943 i x
= 4861890 (granica K.O. Kobiljača i K.O. Rakovica) sijekući parcele k.č. 294, 282 i 271 K.O.
Kobiljača, te nastavlja istočno, sjeverno i sjeveroistočno granicom K.O. Kobiljača i K.O.
Rakovica do tromeđe K.O. Kobiljača, Rakovica i Zenik zatim nastavlja istočno i jugoistočno
granicom K.O. Zenik i K.O. Rakovica do tromeđe K.O. Gladno Polje, Rakovica i Zenik zatim
nastavlja istočno i sjeveroistočno granicom K.O. Zenik i K.O. Gladno Polje do tromeđe K.O.
Gladno Polje, Vlakovo i Zenik zatim nastavlja jugoistočno granicom K.O. Vlakovo i K.O.
Gladno Polje do tačke sa koordinatama do tačke sa koordinatama y = 6519349 i x = 4859373
presijeca put i dolazi na četveromeđu patcela k.č. 316, 317/4, 317/3 i 411 (put) K.O.Vlakovo.
Granica dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka međama parcela k.č. 316, 323/2, 318/1, 308,
309, 318/2, 310/1 i 311 (obuhvata ih) te dolazi na tromeđu parcela k.č. 319, 311 i 313/2 K.O.
Vlakovo. Granica dalje nastavlja u pravcu istoka putem k.č. 319, zatim skreće na sjever
međama parcela k.č. 235/3, 235/2, 242, 241, 243 i 240/2 K.O. Vlakovo (obuhvata ih), lomi se
zatim na sjeveroistok idući parcelama k.č. 240/2, 240/1 i 252 (obuhvata ih), pa produžava na
istok sjevernom međom parcele k.č. 253 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 254, 253 i 211 sa
koje skreće u pravcu juga idući međama parcela k.č. 253, 251, 254, 248/2, 288/10 i 288/4
(obuhvata ih) te dolazi na tromeđu parcela k.č. 288/4, 256 i 288/1 K.O. Vlakovo. Granica
dalje nastavlja na istok, idući međama parcela k.č. 288/1, 282/5, 282/1, 28, 255, 263, 268,
270, 180 i 184 K.O. Vlakovo (obuhvata ih) i na tromeđu parcela k.č. 191, 190 i 184 K.O.
Vlakovo. Sa naprijed opisane tromeđe granica nastavlja u pravcu sjevera idući međama
parcela k.č. 190, 189/2, 186 i 194 K.O. Vlakovo (obuhvata ih) pa skreće na sjeveroistok
međama parcela k.č.195, 196 i 197 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1592, kojim produžava na
sjeverozapad i dolazi na tromeđu parcela k.č. 43, 45 i 1592 (put). Granica dalje nastavlja na
istok, idući međama parcela k.č. 45, 46, 54, 55, 56, 57 koje obuhvata, te skreće na jug idući
međama parcela k.č. 57, 59, 61, 123, 125, 126, 127, 128, 171/2, 595, 596, 597, 598, 93, 92,
90, 619, 618, 617, i 616 K.O. Vlakovo (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 1592 kojim produžava
na jugoistok i sjeveroistok do puta k.č. 636 kojim nastavlja na sjever do tromeđe parcela k.č.
636 (put) K.O. Vlakovo općina Ilidža, 484 i 515 K.O. Bojnik općina Novi grad. Sa ove
tromeđe parcela granica nastavlja na sjeverozapad granicom K.O. Vlakovo i K.O. Bojnik sve
do tromeđe općina Novi grad, Ilidža i Ilijaš odnosno tromeđe K.O. Vlakovo, Bojnik i Bioča.
Granica dalje nastavlja na istok, sjeveroistog, jugoistok granicom općina Novi grad i Ilijaš,
odnosno granicom K.O. Bojnik i Bioča, sve do tromeđe K.O. Bioča (Ilijaš), Bojnik i Reljevo
(Novi grad), nastavlja na sjever i sjeveroistok granicom općina Novi grad i Ilijaš, odnosno
granicom K.O. Reljevo i Bioča, (put k.č. 2933 i 1) do tromeđe K.O. Reljevo, Bioča i
78
.
Vogošća, te nastavlja na jugoistok do tromeđe općina Novi Grad, Ilijaš i Vogošća, odnosno
granicom K.O. Reljevo, Vogošća i Svrake (međni kamen br. 3). Od pomenute tromeđe
granica nastavlja na sjeverozapad i sjeveroistok granicom općina Ilijaš i Vogošća, odnosno
granicom K.O. Vogošća i Svrake, sve do tromeđe K.O. Vogošća, Svrake i Semizovac (rijeka
Bosna y = 6524797 i x = 4864642). Granica dalje nastavlja sjeverno rijekom Bosnom,
odnosno granicom općina Ilijaš i Vogošća (granicom K.O. Vogošća i Semizovac), te dolazi na
tromeđu K.O. Vogošća, Podgora II i Semizovac odakle nastavlja na sjeveroistok, istok i
jugoistok granicom općina Ilijaš i Vogošća (granicom K.O. Podgora II i Semizovac), te dolazi
na tromeđu K.O. Podgora II, Gora i Semizovac. Od ove tromeđe granica nastavlja na jug i
jugozapad granicom K.O. Gora i Semizovac do međnog kamena br. 4 y = 6526269 i x =
1865757 odakle nastavlja u pravoj liniji do sjeverne međe parcela k.č. 188 i 191 K.O.
Semizovac sijekući parcelu k.č. 188 tu se lomi i ide u pravcu jugozapada međama parcela k.č.
191, 189, 339, 879 i 850 (ne obuhvata ih) dolazi do tromeđe parcela k.č. 850, 865 i 778 (put)
odagle ide na jug sijekući parcelu 850 do istočne međne parcela k.č. 850 i 802 nastavlja
jugozapadno međom parcela 802, 836, 837, 839, 841 i 845 (obuhvata ih) te dolazi na
četveromeđu parcela k.č. 845, 847, 849 i 850 KO Semizovac nastavlja jugoistočnom međom
parcele k.č. 849, te sjevernom međama parcele 1057, 1056, 1050 i 1051 koje obuhvata i izlazi
na put k.č. 1028, kojim nastavljana sjeveroistok do njegovog raskršća sa putem k.č. 1674,
presijeca put k.č. 1674 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 236/3, 882 i 1674 (put). Sa naprijed
navedene tromeđe granica se lomi na jugoistok idući međom parcele k.č. 882 K.O. Semizovac
koju obuhvata te u istom pravcu nastavlja na jugoistok presijecajući stari put ua Srednje k.č.
1675 i dolazi na novi put Sarajevo-Olovo k.č. 891 koji presijeca kao i parcelu k.č. 893 te
dolazi do tačke sa koordinatama y = 6526414 i x = 4864638 koja se nalazi u sredini rijeke
Ljubina k.č. 1705 te nastavlja u pravcu sjevera i sjeveroistoka uzvodno uz rijeku Ljubinu sve
do tromeđe K.O. Semizovac, Kremeš i Gora.
Sa naprijed navedene tromeđe granica se lomi na jugoistok, jugozapad idući granicom K.O.
Semizovac i Kremeš sve do tromeđe K.O. Semizovac i Kremeš i Vogošća (općina Vogošća),
odnosno međno drvo br. 5. Od ove tromeđe granica dalje nastavlja u pravcu istoka, sjevera i
sjeveroistoka granicom K.O. Kremeš i Vogošća sve do tromeđe K.O. Kremeš, Vogošća i
Tihovići te nastavlja granicom K.O. Vogošća i Tihovići odnosno uzvodno Malim dubokim
potokom u pravcu jugoistoka, te sjeveroistoka do međnog drveta br. 1 koji se nalazi na međi
između parcela k.č. 2769/1 K.O. Vogošća i 1171 K.O. Tihovići. Sa navedenog mjesta granica
produžava u pravcu juga međama parcela k.č. 1171, 1389 (put), 1332, 1336, 1337, 1338,
1340, 1341, 1394 i 1382 (ne obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 386, 2751 KO
Vogošća i k.č. 1382 K.O. Tihovići odnosno na međni kamen br. 9. Od međnog kamena br. 9,
odnosno naprijed navedene tromeđe, granica produžava na sjeveroistok idući međom između
parcela k.č. 1382 K.O. Tihovići sa lijeve i 2751 K.O. Vogošća sa desne strane te dolazi do
tačke sa koordinatama y = 6530071 i x = 4862618 koja se nalazi na međi između naprijed
navedenih parcela. Od ove tačke granica se lomi na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcelu
k.č. 2751 te dolazi na tromeđu parcela k.č. 752, 795/3 K.O. Hotonj i 2751 K.O. Vogošća.
Dalje granica nastavlja na sjeveroistok granicom K.O. Vogošća sa lijeve i K.O. Hotonj sa
desne strane međama parcela k.č. 795/3, 795/2, 795/1, 794/2, 796, 797 (put) i 822 (obuhvata
ih) KO Hotonj te izlazi na potok Driječina kojim utvodno nastavlja na sjeveroistok do
tromeđe K.O. Vogošća, Hotonj (općina Vogošća) i K.O. Poljine (općina Centar Sarajevo),
odnosno četveromeđu parcela k.č. 1099, 822 K.O. Hotonj i k.č. 427 i 426 K.O. Poljine. Od
navedene četveromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada i sjeveroistoka granicom
općina Vogošća sa lijeve i Centar sa desne strane, odnosno granicom K.O. Vogošća i Poljine
sve do tromeđe K.O. Vogošća, Poljine i Nahorevo, te nastavlja u pravcu jugoistoka granicom
K.O. Poljine sa lijeve i K.O. Nahorevo sa desne strane sve do međnog kamena broj 7 koji se
nalazi na tromeđi parcela k.č. 834 K.O. Poljine, 1938 (put) i 1551 K.O. Nahorevo. Od
79
.
navedene tromeđe granica produžava na sjeveroistok idući putevima k.č. 1938 i 1935, te
dolazi na tromeđu parcela k.č. 1614, 1613 i 1551 (put) sa koje nastavlja na istok idući
sjevernom međom parcele k.č. 1613 (obuhvata je) presijeca put k.č. 1597 i nastavlja na istok
idući sjevernim međama parcela k.č. 1641/2 i 1840/2 K.O. Nahorevo izlazi na potok Koševski
k.č. 1940 kojim uzvodno nastavlja na sjever do tromeđe parcela k.č. 1935, 1064 i 1940
(Koševski potok). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjevera presijecajući
prethodno put k.č. 1934, međom parcele k.č. l080 (obuhvata je), te u pravcu istoka takođe
međom parcele k.č. 1080, te dolazi do tačke koja se nalazi na međi između parcela k.č. 851 i
1080 udaljenoj od jugoistočnog ishodišta lisla R = 1:2500 Srednje 85 po y = 7,7 m i po x =
716,6 m. Sa ove tačke granica nastavlja u pravoj liniji na jugoistok sijekući parcelu k.č. 851,
te dolazi do tačke koja se nalazi na međi izmedu parcela k.č. 851 i 1085 udaljenoj od
jugozapadnog ishodišta lista R = 1:2500 Srednje 86 po y = 67.3 m, a po x = 689 m. Granica
dalje naslavlja u pravcu istoka međama parcela k.č. 1085, 1087, 1086 i 896 (ohuhvala ih), te
dolazi na tačku koja se nalazi na međi između parcela k.č. 896 i 851 udaljenoj
odujugozapadnog ishodišta lisla R = 1:2500 Srednje-86 po y = 335,6 m, a po x = 680 m. Sa
ove tačke granica produžava u pravcu juga te jugoistoka idući stazom koja ide preko parcela
k.č. 896 i 851 K.O. Nahorevo i dolazi na put k.č. 1212 K.O. Mrkovići kojim produžava na
jugoistok do tromeđe parcela k.č. 567, 569 i 1212 (put) K.O. Mrkovici. Sa navedene tromeđe
granica se lomi na jug sijekući u pravoj liniji put k.č. 1212 K.O. Mrkovići te pacele k.č. 897 i
899 K.O. Nahorevo i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1902 (put), 897 K.O. Nahorevo i k.č. 842
K.O. Mrkovići. Od navedene tromeđe granica produžava najugoistok idući međama parcela
k.č. 842, 840, 839 i 836 (obuhvata ih) K.O. Mrkovići, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 618,
619 i 836 K.O. Mrkovići. Dalje granica nastavlja najugoistok u pravoj liniji sijekući parcele
k.č. 619, 621 i 622 K.O. Mrkovići te dolazi na tromeđu parcela k.č. 622, 621 i 823 K.O.
Mrkovići.
Dalje granica nastavlja. na jugoistok u pravoj liniji sijekući parcele k.č. 823 i 824 i 908 te
dolazi na tromeđu parcela k.č. 908, 911 i 909 K.O. Mrkovići. Sa pomenute tromeđe granica
produžava u pravcu juga idući krivudavim međama parcela k.č. 909, 910, 923/4, 92315,
923/6, 922, 912/2, 912/3 i 913 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 921, 934 i 913
K.O. Mrkovići. Dalje granica nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 934 i izlazi
na tromeđu parcela k.č. 1213 (put), 933 i 934. Sa naprijed opisane tromede granica u pravoj
liniji nastavlja na jugoistok slijekući porcele k.č. 2113 (put), 936, 937, 945 i 943/1 K.O.
Mrkovići i izlazi na tromeđu parcele k.č. 945, 1157 i 1158 K.O. Mrkovići. Granica dalje
nastavlja u pravcu juga idući međom parcele k.č. 1158 (obuhvata je), te dolazi na tromeđu
parcel. k.č. 1158, 1159 i 1162/1 sa koje nastavlja na jug u pravoj liniji sijekući parcelu k.č.
1162/1 K.O. Mrkovići, te dalazi na tromeđu parcela k.č. 1163, 1162/1 1215 (Brekin potok)
odnosno na granicu izmedu K.O. Sarajevo V i Mrkovići. Granica dalje nastavlja na istok
granicom izmedu K.O. Mrkovići sa lijeve strane i Sarajevo V sa desne strane te dolazi na
međni kamen broj 13 koji se nalazi na granici naprijed navedenih katastarskih općina, sa
kojeg se lomi u pravcu juga idući granicom između naprijed navedenih kastarskih općina te
dolazi na granicu između općina Centar Sarajevo i Stari grad Sarajevo, kojom nastavlja na
sjeveroistok i dolazi do međnog kmena broj 15 koji se nalazi na granici izmedu općina Centar
Sarajevo sa lijeve i općine Stari grad Sarajevo sa desne strane. Sa međnog kamena broj 15
granica nastavlja u pravcu istoka idući putem k.č. 962 i sjevernom međom parcele k.č. 1827
K.O. Vasin Han (obuhvata je) i dolazi na tromedu parcela k.č. 963, 969 i 1817 sa koje
nastavlja u pravcu sjevera, te sjeveroistoka idući krivudavim međama parcea k.č. 969, 968,
981, presijeca put k.č. 979 i nastavlja međama parcela 992, 1829, 1037 i 1035 (obuhvata ih)
pa dolazi na tromeđu parcela k.č. 604 K.O. Donje Biosko, 1035 i 1038 K.O. Vasin Han.
Od opisane tromeđe granica produžava na istok te jug granicom katastarskih općina Donje
Biosko sa lijeve i Vasin Han sa desne strane i dolazi do tromeđe parcela k.č. 633 K.O. Donje
80
.
Biosko. 1046 i 1045 K.O. Vasin Han, sa koje nastavlja na jugoistok granicom naprijed
navedenih karastarskih općina te dolazi do međnog kamena broj 2 koji se nalazi na granici
naprijed navedenih katastarskih općina odnosno na putu Vasin Han - Faletići. Putem Vasin
Han-Faletici k.č. 746 granica produžava na sjeveroistok, te dolazi do međnog kamena broj 12
koji se nalazi na tromeđi parcela k.č. 742, 746 K.O. Donje Biosko i k.č. 703 K.O. Faletići, sa
kojeg produžava u pravcu sjeveroistoka granicom K.O. Faletići sa desne i K.O. Donje Biosko
sa lijeve strane sve do granice međuentitetske linije utvrđene po mirovnom sporazumu iz
Dejtona kojom nastavlja na jugoistok i jugozapad (obuhvata cijelu K.O. Faletići) i dolazi do
tačke sa koordinatama y = 6538362 i x = 4859069 koja se nalazi na međi parcela k.č. 530
K.O. Faletići i 997 (put) K.O. Hreša, te nastavlja u pravcu zapada i jugozapada granicom K.O.
Faletići, odnosno međom parcele k.č. 997 (put) K.O. Hreša (ne obuhvata ga) te dolazi do
tromeđe katastarskih općina Vasin Han, Faletići i Hreša. Od naprijed navedene tromeđe
katastarskih općina nastavlja na jugozapad, te jug granicom između katastarskih općina Hreša
sa lijeve, te Vasin Han sa desne strane i dolazi na tromeđu parcela k.č. 773/1, 773/3 K.O.
Hreša i 952 (put) K.O. Vasin Han. Od opisane tromeđe granica nastavlja u pravcu istoka idući
krivudavim međama parcela k.č. 773/3, 783, 781, 782, 784, 786, 791, 792, 818 i 805/1 (put)
(obuhvata ih) K.O. Hreša te dolazi na tromeđu parcela k.č. 805/1 (put),820 i 827/1 K.O.
Hreša. Sa navedene tromeđe granica produžava u pravcu istoka idući sjevernom međom
parcele k.č. 820 (obuhvata je) i dolazi do tačke sa koordinatama y = 6537870 i x = 4856804
koja se nalazi na međi između parcela k.č. 820 i 827/1, te se granica nastavlja na jugoistok u
pravoj liniji sijekući parcele k.č. 827/1 i 1005/1 (put) K.O. Hreša te dolazi na tromeđu parcela
k.č. 1005/1 (put) K.O. Hreša, 1392/5 i 1392/2 K.O. Bulozi.
Dalje granica nastavlja na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 1392/2, 1392/3 i 1392/4
K.O. Bulozi (obuhvata ih) te izlazi na potok Lapišnica k.č. 1411 K.O. Bulozi, nastavlja
nizvodno potokom Lapišnica u pravcu jugozapada do tromeđe parcela k.č. 1386/1, 1411
(potok Lapišnica) i 101 K.O. Bulozi. Sa navedene tromeđe granica nastavlja u pravcu juga
idući međama parcela k.č. 1386/1, 1386/2, 1387/4, 1390/5, 1390/3,1 390/2 i 1390/1 K.O.
Bulozi (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 1401 kojim nastavlja na jugoistok, te dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1401, 1371 i 1370 K.O. Bulozi. Dalje granica nastavlja na jugozapad
idući međom parcele k.č. 1371 (obuhvata je) te u pravoj liniji siječe parcele k.č. 1369,1409
(rijeka Miljacka) KO Bulozi, 554 rijeka Miljacka), 6 i 548 (trasa napuštene pruge uzanog
kolosijeka Sarajevo-Višegrad) K.O. Dovlići te dolazi na tačku sa koordinatama y = 6537674 i
x = 4855818 koja se nalazi na parceli k.č. 548. Sa navedene tačke granica se lomi na
sjeverozapad idući trasom napuštene pruge k.č. 548, te dolazi do međnog kamena broj 2 koji
se nalazi na granici između katastarskih općina Jarčedoli i Dovlići. Sa međnog kamena broj 2
granica produžava u pravcu juga te zapada granicom između katastarskih općina Jarčedoli,
Sarajevo IX i Sarajevo XIII sa desne strane i katastarskih općina Dovlići i Trebević sa lijeve
strane te dolazi do granice međuentitetske linije utvrđene po mirovnom sporazumu iz Dejtona
kojom nastavlja na zapad, jugozapad te jug i izlazi na međni kamen broj 18 koji se nalazi na
granici između katastarskih općina Hrasnica i Vojkovići, od koje produžava na sjeverozapad
idući granicom između pomenutih katastarskih općina i dolazi do međnog kamena broj 20
koji se nalazi na četveromrđi parcela k.č. 1813, 3263 K.O. Hrasnica, 1242 i 1240 K.O.
Vojkovići. Sa navedenog mjesta granica produžava sjeverozapad idući međama parcela k.č.
3263 i 3252 K.O. Hrasnica koje ne obuhvata te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3252, 3262 i
1108, nastavlja na sjeverozapad međama parcela k.č. 3266, 978, 973, 970 i 967 (obuhvata ih)
dolazi na tromeđu parcela k.č. 2372 (put), 967 i 3252 K.O. Hrasnica. Dalje nastavlja u pravoj
liniji na sjeverozapad međama parcela k.č. 3252, 3264, 3263, 3262 i 3261 (ne obuhvata ih) te
izlazi na put k.č. 3418 kojim nastavlja na sjeverozapad do mađnog kamena broj 9 koji se
nalazi na granici K.O. Vrelo Bosne i Hrasnica odnosno tromeđi parcela k.č. 3215/1 K.O.
Hrasnica, 1679 i 1780 K.O. Vrelo Bosne. Dalje granica nastavlja na zapad i sjeverozapad
81
.
međama parcela k.č. 1679, 1678/1 koje obuhvata i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1678/1,
1678/2 i 3215/1 te nastavlja međom parcele 3215/1 koju ne obuhvata (obuhvata rezervoar), te
dolazi na tačku sa koordinatama y = 6523796 i x = 4851295 koja se nalazi na međi parcela
3215/1 i 1677/1. Granica nastavlja dalje Na sjeverozapad granicom prve vodozaštitne zone
izvorišta Ilidža-Konaci-Vrelo Bosne (obuhvata ga) sve do međmog kamena broj 21, odnosno
međe parcela k.č. 604 (put) i 610 K.O. Vrelo Bosne. Dalje nastavlja u pravcu sjevera i
sjeverozapada granicom katastarskih općina Hrasnica i Vrelo Bosne sve do tromeđe
katastarskih općina Hrasnica, Vrelo Bosne i Blažuj. Granica dalje nastavlja na zapad, sjever i
jugozapad granicom K.O. Hrasnica sa lijeve i K.O. Blažuj sa desne strane te dolazi na
tromeđu K.O. Hrasnica, Blažuj i Donji Hažići, odnosno na granicu općina Ilidža i Hadžići.
Granica dalje nastavlja na sjeverozapad, sjever i jugozapad granicom općina Ilidža sa desne i
Hadžići sa lijeve strane sve do tromeđe općina Ilidža, Hadžići i Kiseljak, odnosno mjesto
odakle je opis urbanog područja i počeo.
Urbano područje Hadžići
Član 7.
Granica urbanog područja Hadžići počinje od tromeđe katastarskih općina Rakovica (1685),
Binježevo (2238) i Drozgometva (1719) i ide u pravcu sjeveroistoka granicom K.O. Rakovica
i Binježevo do tromeđe K.O. Rakovica, Gladno Polje i Binježevo. Od tromeđe nastavlja
granicom K.O. Gladno Polje i Binježevo u smjeru jugoistoka do tromeđe katastarskih općina
Gladno Polje, Blažuj i Binježevo i produžava u istom smjeru granicom K.O. Binježevo i
Blažuj, zatim se lomi i nastavlja u pravcu juga istom granicom do tromeđe K.O. Binježevo,
Blažuj i Donji Hadžići. Dalje ide granicom K.O. Donji Hadžići i Blažuj do tromeđe K.O.
Blažuj, Hrasnica i Donji Hadžići i nastavlja u smjeru jugoistoka granicom K.O. Donji Hadžići
i Hrasnica do trigonometra 1263. Od trigonometra granica obuhvata se lomi i nastavlja u
blagom luku u pravcu zapada sijekući parcelu 1340 lomeći se u tačkama sa koordinatama:
1) y = 6520352, x = 4852272
2) y = 6520042, x = 4851956
3) y = 6519465, x = 4851802
4) y = 6518963, x = 4851775
i produžava u istom pravcu sijekući parcele k.č. 1443 i 1336 i dolazi do tačke br. 5 sa
koordinatama y = 6518040 i x = 4851948, tu se lomi i nastavlja u pravcu jugozapada sijekući
parcele k.č. 1340 i 1445 (put), i dolazi u tačku bnroj 6 sa koordinatama y = 6517731 i x =
4851856, lomi se u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1340, 2146 (put), 1570, 1568 i
dolazi u tačku broj 7 sa koordinatama y = 6517669 i x = 4851741, nastavlja u pravcu juga i
jugoistoka sijekući parcele k.č. 1567, 2405/1 i dolazi u tačku br. 8 sa koordinatama y =
6518436 i x = 4851061 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2387, 2405/1, nastavlja u
pravcu juga te istoka međom parcele k.č. 2387 (obuhvata je) i dolazi u tačku broj 9 sa
koordinatama y = 6518893 i x = 4850498 koja se nalazi na južnoj međi parcele k.č. 2387.
Granica nastavlja na jug u pravoj liniji sijekući parcele k.č. 2405/7, 2391 i dolazi na istočni
rub parcele k.č. 2380, nastavlja idući međama parcela k.č. 2389, 2405, 2388 (ne obuhvata ih) i
dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 2387, zatim nastavlja u pravcu zapada idući pomenutom
parcelom i dolazi na njen jugozapadni rub (obuhvata je), nastavlja u pravcu zapada sijekući
parcele 2423 (put), 2386 i 2405 i dolazi u tačku br. 10 sa koordinatama y = 6517756 i x =
4849754 koja se nalazi na parceli 2405, skreče prema sjeveru sijekući u pravoj liniji parcelu
k.č. 2405 i izlazi na put k.č. 2423, dalje produžava pomenutim putem i dolazi do tačke br. 11
sa koordinatama y = 6517428 i x = 4849912 koja se nlaazi na zajedničkoj granici katastarskih
općina K.O. Žunovnica i K.O. Lokve, nastavlja na jug pomenutom zajedničkom granicom i
dolazi u tačku broj 12 sa koordinatama y = 6517372 i x = 4849853 koja se nalazi na istočnoj
međi parcele k.č. 2315. Nastavlja u pravcu zapada sijekući parcele k.č. 2315, 2314, 2313,
82
.
2311, 2310, 2309, 2304 i dolazi do trigonometra br. 303/9 koji se nalazi na zajedničkoj
granici katastarskih općina K.O. Žunovnica i K.O. Lokve. Granica nastavlja pomenutom
granicom i dolazi do tačke br. 13 sa koordinatama y = 6516330 i x = 4850152 (dalekovod),
nastavlja u pravcu jugozapada i sjeverozapada sijekući parcele k.č. 525, 526, 488, 487, 486,
485, 480, 484, 453, 452 i dolazi u tačku sa koordinatama y = 6515640 i x = 4850735,
produžava na sjeveroistok, te sjever u blagom luku sijekući parcele k.č. 452, 451, 166 i dolazi
u tačku br. 14 koja ima koordinate y = 6515441 i x = 4851177, koja se nalazi na željezničkoj
pruzi k.č. 903/2 (pruga Ploče – Sarajevo). Granica urbanog područja Hadžići nastavlja na jug
pomenutom željezničkom prugom i dolazi do tačke br. 15 sa koordinatama y = 6515054 i x =
4849933 koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Zovik i K.O. Lokve, i
dolazi na tačku br. 16 sa koordinatama y = 6514851 i x = 4849018 koja se nalazi na
željezničkoj pruzi Ploče - Sarajevo, dalje nastavlja u pravcu zapada pomenutom prugom,
skreće u pravcu juga putem k.č. 44 te nastavlja u istom pravcu idući putevima k.č. 619 i 896
(obuhvata ih) i dolazi do tromeđe k.č. 896 (put), 641 i 900/1, nastavlja u pravcu istoka te juga
međama parcela k.č. 641, 640/1, 639, 638, 637 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 16 sa
koordinatama y = 6514688 i x = 4848090, nastavlja ka jugu sijekući u pravoj liniji parcelu
k.č. 900/1, dolazi na istočni rub parcele k.č. 685, nastavlja južnim međama parcela k.č. 686,
687, 688, 690, 692 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 692. Granica dalje nastavlja
u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 693, 695, 696, 697/2, 697/1, 698/2, 698/1,
910, 849, 848, 847, 794 i dolazi u tačku br. 17 sa koordinatama y = 6514208 i x = 4847815,
produžava na sjever, te zapad međama parcela k.č. 794, 792, 795, 791, 790, 801 (obuhvata
ih), potom skreče na jug međama parcela k.č. 800, 799, 798, 797/3, 797/5, 797/4 (obuhvata
ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 797/5. Nastavlja u pravcu zapda sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 797/6, 909, 818/5, 817, 815/2, 815/1, 814 i dolazi u tačku br. 18 sa
koordinatama y = 6513795 i x = 4847618 koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih
općina K.O. Dub i K.O. Zovik.
Granica produžava na jug pomenutih općina i dolazi u tačku br. 19 sa koordinatama y =
6513714 i x = 4847213 koja se nalazi na pomenutoj granici, zatim se lomi u pravcu zapada
sijekući parcele k.č. 1101, 1097, 1098, 546, 551, 552, 553, 554, 557, 559, 1127, 601, 602,
603, 604, 605, 606, 608, 609/2 i dolazi u tačku br. 20 sa koordinatama y = 6512806 i x =
4847419 koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Pazarić i K.O. Dub.
Ide u pravcu juga pomenutom granicom katastarskih općina i dolazi u tačku br. 21, sa
koordinatama y = 6512574 i x = 4846792, koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih
općina K.O. Pazarić i K.O. Dub. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj
liniji parcelu k.č. 2215/1 i izlazi na put k.č. 2248 kojim produžava u pravcu sjevera i dolazi do
južnog ruba parcele k.č. 2124. Granica se lomi u pravcu sjeverozapada sijekući parcele u
pravoj liniji k.č. 2127, 2128, 2129, 2101/1, 2101/2, 2102, 2103, 2104, 2105, 2106, 2108,
2072, 2070, 2069 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2066, 2067 i 2069, odatle nastavlja u
pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2067, 2064, 270, 269, 268, 2004, 2003,
2002, 2001, 2000/1, 2000/2, 1977, 1976, 1979/1, 1971, 1970, 1968, 1966, 2247 (put) i dolazi
do tačke br. 22 sa koordinatama y = 6511205 i x = 4848611 koja se nalazi na zajedničkoj
granici katastarskih općina K.O. Resnik i K.O. Pazarić. Granica dalje nastavlja pomenutom
zajedničkom granicom katastarskih općina i dolazi u tačku br. 23 sa koordinatama y =
6510167 i x = 4847897, koja se nalazi na tromeđi zajedničke granice katastarskih općina K.O.
Pazarić, K.O. Resnik i K.O. Budmolići. Granica urbanog područja dalje nastavlja u pravcu
juga zajedničkom granicom između K.O. Budmolići i K.O. Pazarić i dolazi u tačku br. 24 koji
se nalazi na granici između katastarskih općina K.O. Budmolići i K.O. Pazarić, a ima
koordinate y = 6510674 i x = 4846987. Zatim se lomi na zapad sijekući u pravoj liniji parcele
k.č. 692/1, 99, 869, 870, 872, 873, 874/1, 876, 877, 878, 879 i dolazi na tromeđu parcela k.č.
886, 885 i 1722 (put). Granica produžava u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 886,
83
.
905/3, 906 i 97 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 25 sa koordinatama y = 6509248 i x =
4846891, koja se nalazi na međi parcele k.č. 908. Granica obuhvata nastavlja na zapad
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 908, 907, 909, 910, 301, 458 (put), 933, 931, 930/1, 929,
928, 953, 952, 1707 (put), 1007, 1005/1, 1006, 1718 (put), 1360 i 1365 i dolazi nat romeđu
parcela k.č. 1353, 1352 i 1365, zatim nastavlja na sjeverozapad sijekući parcele (u pravoj
liniji) k.č. 1352, 1343, 1344, 1350 (put), 1349, 1348, 1346, 1345/2, 1271/1, 1272/2, 1273,
1274, 1275, 1310, 1311, 1312, 1313, 1314, 1305, 1304, 1303, 1301, 1716 (put) , 1404, 1405
(put), 1406 (put) i dolazi u tačku br. 26 sa koordinatama y = 6508334 i x = 4847173, koja se
nalazi na granici između katastarskih općina K.O. Duranovići i K.O. Budmolići, produžava na
zapad te sjever zajedničkom granicom pomenutih katastarskih općina i dolazi u tačku br. 27
sa koordinatama y = 6508181 i x = 4847195, koja se nalazi na granici između pomenutih
katastarskih općina, zatim nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 1101, 1100,
1098, 1092, 1089, 1109/2, 1132, 1135, 1136, 1082, 1081, 1139, 1141, 1144, 1150, 1149,
2299, 1015, 1020, 1006, 935, 934, 931, 930, 929, 2236, 595/5, 595/3, 595/2, 596 i dolazi do
tačke br. 28 sa koordinatama y = 6507120 i x = 4847755 koja se nalazi na granici između
K.O. Tarčin i Duranovići, zatim ide u pravcu sjevera pomenutom zajendičkom granicom i
dolazi u tačku br. 29 sa koordinatama y = 6506709 i x = 4848248 nastavlja u istom pravcu
zajedničkom granicom K.O. Tarčin i Raštelica u tačku 30, y = 6506364 i x = 4849542 i
nastavlja u pravcu sjevera željezničkom prugom Ploče – Sarajevo i dolazi u tačku 31. y =
6507984 i x = 4850624 koja se nalazi na trasi željezničke pruge. Granica se lomi idući u
pravcu sjevera sijekući parcelu 1847/2 K.O. Tarčin i 678/1 K.O. Luke i dolazi u tačku 32. y =
6508062 i x = 4851665, koja se nalzai na parclei 678/1, skreče na isotk u pravoj liniji i izlazi
na put k.č. 1436 kojim produžava u pravcu istoka i dolazi u tačku 33 y = 6508703 i x =
4851754 koja se nalazi na pomenutom putu, zatim produžava na sjeveroistok u blagom luku
preko parcela k.č. 889, 890, 893, 892, 815, 1433, 810, 808, 811, 807, 804, 806, 773/1, 746,
747 i dolazi u tačku 34 y = 6510410 i x = 4852838, koja se nalazi na zajedničkoj granici K.O.
Luke i Mokrine, nastavlja na istok idući pomenutom zajedničkom granicom i dolazi do tačke
35. sa koordinatama y = 6510778 i x = 4852843 koja se nalazi na tromeđi K.O. Mokrine,
Osenik i Luke. Granica nastavlja u pravcu juga idući zajedničkom granicom K.O. Luke i
Osenik i dolazi do međnog kamena br. 7, dalje nastavlja u pravcu juga i ju goistoka putevima
k.č. 462 i 333, zatim u pravoj liniji siječe parcele k.č. 64 i 65 i dolazi do međnog kamena broj
11 koji se nalazi na zajedničkoj granici K.O. Osenik i K.O. Resnik. Granica ide pomenutom
zajedničkom granicom K.O. u pravcu sjeveroistoka i dolazi do tačke br. 36 sa koordinatama y
= 6512064 i x = 4851925 koja se nalazi na četveromeđi katastarskih općina: Osenik, Resnik,
Pazarić i Drozgometva, zatim nastavlja u pravcu istoka granicom K.O. Drozgometva i Pazarić
i dolazi u tačku br. 37 sa koordinatama y = 6514295 i x = 4852195 koja se nalazi na
četveromeđi K.O. Pazarić, Drozgometva, Zovik i Hadžići. Granica dalje produžava u pravcu
sjevera idući zajedničkom granicom K.O. Hadžići i Drozgometva i dolazi u tačku br. 38, y =
6516826 i x = 4854858 koja se nlaazi na tromeđi K.O. Drozgometva, Hadžići i Binježevo.
Granica produžava u pravcu sjevera idući zajedničkom granicom K.O. Binježevo i
Drozgometva i dolazi do mjesta odakle je opis urbanog područja Hadžići i počeo.
Urbano područje Ilijaš
Član 8.
Granica urbanog područja Ilijaš počinje od tromeđe parcela k.č. 2069, 2067 i 14, koja se
nalazi na granici između općina Ilijaš i Vogošća. Odatle granica nastavlja na sjever, te zapad
međama parcela k.č. 2065, 2071, 2070, 2081, 2080, 2076/3, 2076/1, 2076/2, 2075, 2116,
2117/1, 2118, 2119, 2121, 2122, 2014, 2015, 1985, 1986, 2170, 2171/1 (obuhvata ih) i izlazi
na put k.č. 1981 kojim produžava na sjever i dolazi do tromeđe parcela 1981 (put), 1972 i
84
.
1953. Granica dalje nastavlja na sjeveroistok međama parcela k.č. 1953, 1954, 1955, 1860/2,
1860/1, 1859, 1843 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1843, 1842, 2482 (put).
Zatim presjeca put k.č. 2482 i dalje nastavlja na sjeveroistok pa na jugoistok putevima k.č.
1313 i 1340 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1340 (put), 1719 i 1367. Granica urbanog
područja Ilijaš nastavlja na istok, jugoistok, te sjever međama parcela k.č. 1367, 1382, 1383,
1388, 1386 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 2480 i produžava na sjever putevima k.č. 2480,
2479 i 1131 i dolazi do trigonometra broj 156. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera
sijekući parcele k.č. 711/1, 711/2, 713 (put) i 714 i izlazi na rijeku Misoču. Nastavlja u istom
pravcu uzvodno rijekom Misočom k.č. 2476 i dolazi do mjesta gdje se spaja sa zajedničkom
granicom katastarskih općina K.O. Podgora I i K.O. Podgora II, lomi se i ide na zapad
zajedničkom granicom dviju katastarskih općina Podgora I i Podgora II i dolazi do raskršća
puteva k.č. 750, 1771 i 1755. Nastavlja na sjever idući putem k.č. 1753 i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 1755 (put), 1758/2 i 1764, produžava u istom pravcu idući međama parcela k.č.
1757 i 1756/2 (obuhvata ih), zatim se lomi na istok u pravoj liniji i dolazi na sjeverni rub
parcele k.č. 1532. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1532,
1529, 1528 (ne obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6523981 i x =
4869558. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1534 i
izlazi na put k.č. 1535, produžava idući u pravcu sjeverozapada putem k.č. 1535, zatim
nastavlja putem k.č. 3269 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3969 (put), 1594 i 1595, dalje
nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1594, 1591/1, 1598, presjeca potok
Vreoca k.č. 3234 i dolazi na južnu među parcele k.č. 1135. Granica nastavlja na sjever
međama parcela k.č. 1135, 1136, 1143, 1155, 1159, 1160, 1164, 1165, 1169, 1173 (obuhvata
ih), zatim produžava u istom smjeru sijekući parcele k.č. 1174, 1175 i 1176 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1176, 1177/3 i 1177/4. Nastavlja na sjever, te zapad međama pacela k.č.
1177, 1181/1, 1182, 1192, 1186, 1187/2 i dolazi do mjesta gdje se spaja sa granicom političke
općine Ilijaš. Granica produžava idući političkom općinom Ilijaš i dolazi u tačku broj 2 sa
koordinatama y = 6518397 i x = 4871396, zatim ide u pravcu jugoistoka međama parcela k.č.
21, 20, 19, 18, 46, 47, 48, 53, 54, 57, 58, 59 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 60, kojim
produžava u pravcu juga, te se lomi na jugoistok idući putem k.č. 72 i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 217, 218, 72 (put). Zatim idući ka jugu u pravoj liniji siječe parcele k.č. 218, 226,
227, 228, 332, 320 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 320, 321, 317, nastavlja u istom pravcu
sijekući parcele k.č. 317, 692/1, 486, 493, 698 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 698, 700 i 702.
Nastavlja u istom smjeru idući granicama parcela k.č. 700 i 701 (obuhvata ih), produžava u
pravcu juga sijekući parcele k.č. 1711 (put), 782, 781, 783, 796 i dolazi na sjeverni rub
parcele k.č. 799. Granica dalje ide na jug međama parcela k.č. 799, 802, 806, 807/1, 809, 808,
833 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 833, 814 i 832. Zatim nastavlja u pravcu
juga idući međama parcela k.č. 832, 829 i 823 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 1716 i nastavlja
u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 861 i 860 (obuhvata ih), sječe put k.č. 1717 i
produžava međama parcela 864, 876, 875/1, 874/1, 893, 895, 896 i 897 (obuhvata ih).
Granica urbanog područja izlazi na put k.č. 1101 ide u pravcu istoka u dužini od 50 m i dolazi
u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6519948 i x = 4869048. Granica nastavlja na jugoistok
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1093, 1099 (put), 1075, 1076, 1043 i dolazi do mjesta gdje
se spaja sa granicom između K.O. Kadarići i K.O. Ljubnići, produžava u pravcu juga
pomenutom granicom, i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1048, 1049 (K.O. Ljubnići) i 718
(K.O. Kadarići). Granica nastavlja u pravcu istoka sijekući parcele k.č. 718 i 753 i izlazi na
put k.č. 754, nastavlja na jug putem k.č. 754 i dolazi do tačke br. 4 sa koordinatama y =
6520540 i x = 4868267, koja se nalazi na pomenutom putu, lomi se idući na jug sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 283/1, 283/2, 289, 290, 295, 307 i dolazi u tačku br. 5 sa
koordinatama y = 6520515 i x = 4868000. Nastavlja na jugozapad sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 307, 309, 308, 757, 758, 759, 760, 761, 763, 764, 765, 768, 771 i dolazi na
85
.
tromeđu parcela k.č. 772, 774 i 771, lomi se u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č.
772, 785, 788, 787 i izlazi na put k.č. 791 kojim produžava na jug i dolazi na raskršće puteva
k.č. 791 i 625. Granica produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 626, 627/1, 628,
634/3, 635, 636, 638, 829, 863, 866, 867, 868, 869, 870, 871, 872, 874, 875, 876, 878, 879,
880, 901, 904 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 6 sa koordinatama y = 6520511 i x =
4866703. Granica urbanog područja Ilijaš nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcelu k.č.
718 i dolazi na zajedničku graničnu liniju K.O. Kadarići i K.O. Bioča, produžava u pravcu
zapada idući njihovom zajedničkom granicom i dolazi do mjesta gdje se ista spaja sa
granicom političke općine Ilijaš. Granica produžava u pravcu juga političkom općinom Ilijaš i
dolazi do tačke br. 7, koja se nalazi na ivici puta 1380, a ima koordinate y = 6520013 i x =
4864463, zatim skreče na sjeveroistok, te jug idući granicama parcela k.č. 582, 443, 596, 434,
433 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1384, produžava u pravcu juga idući pomenutim putem i
dolazi do tačke br. 8 sa koordinatama y = 6520723 i x = 4864198, koja se nalazi na putu k.č.
1384, zatim skreće na istok sijekući parcele k.č. 384 i 1385 (put) i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 757, 758 i 1385 (put). Granica dalje nastavlja na sjever, pa na istok idući međama parcela
k.č. 1385 (put), 382 (obuhvata ih) i izlazi na Biočki potok k.č. 1378 i ide uzvodno potokom te
dolazi na južni rub parcele k.č. 349, zatim produžava na istok te sjever međama parcela k.č.
349, 350, 346, 334/1, 335/2 i 336 i izlazi na put k.č. 1386 kojim produžava u pravcu sjevera i
dolazi do tačke br. 9 sa koordinatama y = 6521289 i x = 4864917 koja se nalazi na
zajedničkoj granici K.O. Bioča i K.O. Vogošća. Granica nastavlja idući u pravcu juga
zajedničkom granicom K.O. Bioča i K.O. Vogošća i dolazi do tačke br. 10 sa koordinatama y
= 6523078 i x = 4863444 koja se nalazi na spoju katastarskih općina (K.O. Bioča i K.O.
Vogošća) i političke općine Ilijaš. Granica produžava u pravcu juga te sjevera idući
zajedničkom granicom političkih općina Ilijaš, Novi grad i Vogošća, i dolazi do mjesta odakle
je opis granice urbanog područja Ilijaš i počeo.
Urbano područje Trnovo
Član 9.
Granica urbanog područja Trnovo počinje od tromeđe parcela k.č. 1783 (put), 1775 i 1776/1,
produžava u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1796, 1795, 1793, 1792 i dolazi
na južni rub parcele k.č. 1791. Skreće na sjever idući međama parcela k.č. 1791 i 1813
(obuhvata ih), zatim siječe u pravoj liniji parcelu k.č. 1815 i dolazi u tačku broj 1, sa
koordinatama y = 6537266 i x = 4836678, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1814 i
1815. Granica produžava na sjever, te zapad idući međama parcela k.č. 1814, 1807, 1806,
1805, 1759, 1760, 1765, 94, 88, 85, 83, 82, 81, 3, 1 (obuhvata ih). Zatim izlazi na rijeku
Željeznicu k.č. 2391 kojom ide nizvodno i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6536276 i
x = 4837527, koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Ilovice i K.O.
Trnovo, produžava u pravcu zapada idući granicom između pomenutih katastarskih općina i
dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6536097 i x = 4837468, skreće na sjever idući
zajedničkom granicom katastarskih općina Ilovice i Trebečaj i dolazi u tačku br. 4 sa
koordinatama y = 6534815 i x = 4838138 koja se nalazi na putu k.č. 3216. Granica dalje
nastavlja u pravcu juga idući putevima k.č. 3216, 3217 i dolazi u tačku broj 5 koja se nalazi
na putu k.č. 3217 i ima koordinate y = 6535081 i x = 4837775, lomi se na jugozapad sijekući
u pravoj liniji parcelu k.č. 578/1 i izlazi na put k.č. 3218 kojim nastavlja na zapad te sjever i
dolazi u tačku br. 6 koja se nalazi na pomenutom putu, a ima koordinate y = 6534133 i x =
4837947. Granica se lomi na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 434, 436/1, 433, 589/1,
589/2, 589/4, 589/5, 604, 602, 590/4, 590/5, 591/1, 591/2, 593 i izlazi na put k.č. 3215. Dalje
nastavlja na sjeverozapad idući putem k.č. 3215 i dolazi do tromeđe k.č. 3215 (put), 387 i
388, nastavlja u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 387, 386, 385, 384, 383,
86
.
382, 381, 363, 362, 368, 369, 358, 336, 335 i dolazi do trigonometra 395, potom se lomi na
jug sijekući parcele k.č. 335, 334, 337, 357/2, 357/4, 354, 353, 352, 342/1, 345, 342/2, 391/1,
1737, 1732/2, 1008, 1438, 1439, 1440, 1443, 1444, 1418, 1417, 1392, 1391/1, 1385, 1390,
1387, 1105, 1586, 1339, 1364, 1363, 1362, 1360, 1359, 1345/1, 1342, 1340 i dolazi u tačku
broj 7 sa koordinatama y = 6534135 i x = 4835577 koja se nalazi na sjevernoj međi parcele
k.č. 2939. Granica obuhvata ide u pravcu istoka sjevernim međama parcela k.č. 2939, 2940,
2942, 2957, 2965, 2971, 2972, 1977/1, 2977/2, 2978 i 2984 (ne obuhvata ih) i dolazi u tačku
br. 8 sa koordinatama y = 6534453 i x = 4835516, koja se nalazi na granici političke općine
Trnovo koja je ujedno i međuentitetska linija razgraničenja. Dalje nastavlja političkom
granicom u pravcu istoka i dolazi do tačke br. 9 sa koordinatama y = 6537121 i x = 4836456
koja se nalazi na zapadnoj međi parcela k.č. 1776/4, lomi se u pravcu sjevera idući istočnim
međama parcela k.č. 1941/1, 1774 i 1715 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis
urbanog područja Trnovo i počeo.
3.2.
Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja
Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja općine Stari grad
Član 10.
Donji Močioci
Granica obuhvata počinje od četveromeđe parcela k.č. 1114, 1120, 1123, 583 i ide u smjeru
istoka međama parcela k.č. 583, 574, 583 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č.
580, s kojeg produžava sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 583 i dolazi na tromeđu parcela k.č.
583, 631 i 652 (put). Produžava međama parcela u smjeru istoka, a zatim u smjeru juga k.č.
652, 595, 590, 595, 591, 595 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 598. S
ruba parcele granica obuhvata ide u smjeru zapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 595,
nastavlja međama parcela k.č. 627, 628 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 628,
652 (put) i 595. Sjeće parcelu k.č. 652 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 652 (put), 635,
633/1 i produžava zajedničkom granicom parcela k.č. 635 i 633/1 do jugozapadnog ruba
parcele k.č. 635. Zatim, presjeca parcelu k.č. 633/1 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č.
634, te nastavlja u smjeru zapada međama parcela k.č. 634, 633/1, 1049, 1047, 1048, 1051,
1053, 1052, 2063 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1061, 1062 i 1063. S tromeđe
nastavlja u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1063, 1098, 1099/1, 1100, 1109 i
dolazi na tačku 1. sa koordinatama y = 6535998, x = 4864641 koja se nalazi na zajedničkoj
međi parcela k.č. 1109 i 1100. Iz tačke 1. produžava međama parcela u smjeru zapada i
sjeveroistoka k.č. 1109, 1103, 1106, 583 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu sa koje je opis
obuhvata i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Močioci– Stari grad.
Ukupna površina iznosi 12,8 ha.
Močioci
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. pristupni put bb, 741, 762 i ide u smjeru
juga međama parcela k.č. 741, 744, 715, 714, 711, 710 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 710, 755, 1197 (put). Sječe put k.č. 1197 i nastavlja u smjeru jugozapada i sjevera
međama parcela k.č. 844, 843, 844, 845, 797 (put), 853, 860, 1197 (put), obuhvata ih i dolazi
na tromeđu parcela k.č. 1197 (put), 861 i 859. Sječe put k.č. 1197 i nastavlja međama parcela
k.č. 678, 674, 675, 676, 661 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 662, 661, 664,
657. S četveromeđe nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 657 i dolazi
87
.
na trigonometar koji se nalazi na međi parcela k.č. 667 i 660, te nastavlja međama parcela k.č.
660, pristupni put bb, 624, 623, 617 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 617, 614,
620. Lomi se i ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 617, 616, 515 (obuhvata ih) i dolazi
do jugoističnog ruba parcele s kojeg produžava sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 515, 518 i
pristupni put bb i dolazi na tromeđu parcela k.č. pristupni put bb, 741 i 762 sa koje je opis
obuhvata i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Močioci - Stari grad.
Ukupna površina iznosi 20,6 ha.
Gornji Močioci
Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 422, 420 i 194 (put) produžava u pravcu jugozapada
idući međama parcela k.č. 420, 419, 417/1 (sječe je granicom kulture), 417/2, obuhvata ih i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 792, 417/2, 417/1. Produžava u pravcu zapada sjekući u pravoj
liniji parcele k.č. 792 i 784 i nastavlja međama parcela k.č. 782, 783 (obuhvata ih), sječe put
k.č. 1195 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6537827, x = 4865276 koja se nalazi na
međi parcela k.č. 1195 (put) i 489 i ide putem (ne obuhvata ga) do tromeđe parcela k.č. 1195
(put), 490, 489. Lomi se u smjeru sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 490 i
dolazi na najjužniji ćošak parcele k.č. 466 i produžava u istom smjeru međama parcela k.č.
466, 467 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 467, 485, 474, 472 , granica
produžava u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcelu k.č.472 i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 472, 458 i 3, nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 472, 460 (put) i 165
(obuhvata ih), skreće u pravcu juga idući međama parcela k.č. 443 i 165 (obuhvata ih) i dolazi
do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Močioci - Stari grad.
Ukupna površina iznosi 8,5 ha.
Kravajčevica
Granica obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6536359, x = 4862364 koja se
nalazi na granici političkih općina Stari grad i Centar i ide u smjeru istoka međom parcele k.č.
1478 (obuhvata je) i produžava granicom kulture presjecajući parcelu k.č. 1474, te nastavlja
granicom parcele k.č. 1486 (obuhvata je). Na tromeđi se lomi i ide u smjeru juga i zapada
međama parcela k.č. 1486, 1487, 1486, 1484, 1483 (obuhvata ih) i dolazi na granicu
političkih općina Stari grad i Centar kojom ide u smjeru sjevera i dolazi na tačku 1. sa koje je
opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gornje Biosko - Stari grad.
Ukupna površina iznosi 2,7 ha.
Barice
Opis obuhvata počinje od tačke 1. sa koordinatama y = 6535889, x = 4860947 koja se nalazi
na zajedničkoj granici političkih općina Centar i Stari grad i ide u smjeru istoka sjekući u
pravoj liniji parcelu k.č. 1214 (put) i ide u smjeru istoka i juga međama parcela k.č. 1077,
1076, 1075, 1086, 1089/3, 1084 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1084, 1089/1,
1097/1. S tromeđe skreće u smjeru istoka i ide međama parcela k.č. 1097/1, 1092, 1097/1,
1091/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1091/1, 106 i 49. Sječe parcelu k.č. 49 i
granicu K.O. Mrkovići i Donje Biosko i produžava u smjeru istoka i sjevera međama parcela
k.č. 45/2, 45/1, 101, 96, 95, 94, 93, 73, 72 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 66,
72 i 76. Skreće u smjeru juga i ide međama parcela k.č. 76, 77, 78, 79, 75, 93, 90, 100
88
.
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 100, 89, 114 i produžava u istom smjeru sjekući
u pravoj liniji parcelu k.č. 114 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 107. Granica
obuhvata nastavlja u smjeru istoka i jugozapada međama parcela k.č. 107 i 591 (obuhvata ih)
i dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 110 kW i produžava uz zaštitni pojas
koridora dalekovoda 110 kW u pravcu sjeverozapada i zapada i dolazi na tačku 2. sa
koordinatama y = 6555737, x = 4860683 koja se nalazi na međi parcela k.č. 969 i 977. Iz te
tačke ide u smjeru sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 978, 1015, 1018/2 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1018/1, 1018/2, 1019 (granica političkih općina Stari grad i Centar). S
tromeđe produžava granicom političkih općina Stari grad i Centar u smjeru sjevera i dolazi do
tačke 1. sa koje je opis obuhvata počeo.
Navedene parcele se nalaze u K.O. Mrkovići i Donje Biosko - Stari grad.
Ukupna površina iznosi 15,5 ha.
Ravan
Opis obuhvata počinje od četveromeđe parcela k.č. 10, 11, 13/1, nekategorisan pristupni put
bb i ide u smjeru sjeverozapada međama parcela k.č. 13/1, 13/2, 13/3, 13/1 (obuhvata ih) i
dolazi na granicu K.O. Mrkovići i Donje Biosko kojom produžava u smjeru sjevera do
zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 110 kW. Nastavlja uz zaštitni pojas koridora
dalekovoda u smjeru jugoistoka i dolazi do tačke br. 1. sa koordinatama y = 6536498, x =
4860346 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 611 i 603. Iz tačke 1. ide u smjeru
juga i zapada međama parcela k.č. 608, 607, 608, 610, 609, 600 (obuhvata ih) i dolazi na
jugozapadni rub parcele k.č. 600, te produžava u smjeru zapada sjekući u pravoj liniji parcele
k.č. 601 i nekategorisani pristupni put bb i dolazi u tačku br. 2. sa koordinatama y = 6536291,
x = 4860365 koja se nalazi na nekategorisanom pristupnom putu bb (ne obuhvata ga). Iz ove
tačke ide u smjeru jugozapada pomenutim putem i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 10, 11,
13/1, nekategorisani pristupni put sa koje je opis obuhvata počeo.
Navedene parcele se nalaze u K.O. Donje Biosko - Stari grad.
Ukupna površina iznosi 5,3 ha.
Metaljka
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1474, 1478, 1479 (put) i ide u smjeru
sjevera međama parcela k.č. 1478, 1477, 1464 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č.
1464, 1465, 1463. Lomi se i ide u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1463, 1454
i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6537308, x = 4859755 koja se nalazi na zaštitnom
pojasu koridora dalekovoda 110 kW (parcela k.č. 1454) i ide uz zaštitni pojas koridora
dalekovoda 110 kW u smjeru jugoistoka i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6537389, x
= 4859575 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1447 i 1495 (put). Skreće u smjeru
zapada i ide međama parcela k.č. 1449, 1451, 1450, 1451, 1454, 1478 (obuhvata ih) i dolazi
na tromeđu parcela k.č. 1474, 1478, 1479 (put) sa koje je opis obuhvata počeo.
Navedene parcele se nalaze u K.O. Donje Biosko - Stari grad.
Ukupna površina iznosi 4,0 ha.
Crnjel
Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1445, 1453, 1454 i ide u smjeru istoka sjekući
u pravoj liniji parcelu k.č. 1445 i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6537457, x =
4859723 koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č. 1445 i 1444. S tromeđe ide u
smjeru juga i jugozapada međama parcela k.č. 1445, 1447 (obuhvata ih) i dolazi na zaštitni
89
.
pojas koridora dalekovoda 110 kW kojim produžava u smjeru sjeverozapada do tačke 2. sa
koordinatama y = 6537396, x = 4859684 koja se nalazi na međi parcela k.č. 1454 i 1445. Iz
ove tačke granica obuhvata produžava pomenutom međom parcela u smjeru sjevera i dolazi
do tromeđe k.č. 1445, 1453, 1454 sa koje je o pis obuhvata počeo.
Navedene parcele se nalaze u K.O. Donje Biosko - Stari grad.
Ukupna površina iznosi 0,5 ha.
Borija
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 704/1, 713, 715 i ide u smjeru istoka
sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 713, 717, 715, 725, 727/4, 727/6 i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 727/6, 727/3, 722/2 i produžava u istom smjeru zajedničkom međom parcela k.č.
727/3, 722/2 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 727/3, 722/2 i 737. S tromeđe ide u smjeru juga i
istoka međama parcela k.č. 722/2, 722/1, 721/1, 741, 1004 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 746, 827/1, 1004 (put). Lomi se i ide u smjeru jugozapada sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 752/2, 752/3, 752/4 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6537444, x = 4857530
koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 752/4 i 756. Iz ove tačke ide u smjeru
sjeverozapada međama parcela k.č. 752/4, 752/5, 752/6, 752/8 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 752/7, 752/8, 1004 (put) i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj
liniji parcele k.č. 1004 (put) i 721/1 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 720, 721/1, 721/4,
717. S četveromeđe ide u smjeru zapada i sjevera međama parcela k.č. 717, 713, 715
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 704/1, 713, 715 sa koje je opis obuhvata počeo.
Navedene parcele se nalaze u K.O. Hreša - Stari grad.
Ukupna površina iznosi 6,1 ha.
Vidikovac
Opis obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6535171, x = 4855681 koja se nalazi
na granici K.O. Trebević i Sarajevo IX i ide u smjeru sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji
parcelu k.č. 142 i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6535275, x = 4855831 koja se nalazi
na granici pomenutih K.O. i produžava u istom smjeru granicom pomenutih K.O. i dolazi na
tromeđu K.O. Sarajevo IX, Jarčedoli i Trebević. S tromeđe ide zajedničkom granicom K.O.
Jarčedoli i Trebević u smjeru jugoistoka i istoka i dolazi do međnog kamena br. 7 s kojeg
produžava u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 155 (K.O. Trebević) i k.č. 8
(K.O. Dovlići) i dolazi do tačke br. 3. sa koordinatama y = 6537567, x = 4855892 koja se
nalazi na međi parcela k.č. 8 i 548 (put). Iz tačke br. 3. ide međom pomenutih parcela u
pravcu jugoistoka i dolazi na granicu međuentitetske linije utvrđene po mirovnom sporazumu
u Dejtonu i nastavlja granicom u smjeru juga i sjeverozapada do Bistričkog potoka k.č. 1164.
Produžava potokom u smjeru sjevera i dolazi do tačke br. 1. sa koje je opis obuhvata počeo.
Obuhvat se nalai u K.O. Trebević i Dovlići.
Ukupna površina iznosi 372,7 ha.
Iz ovog obuhvata se izuzima površina zaštitnog koridora regionalnog puta, P = 8,6 ha.
Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja Općine Centar
Član 11.
Viča
Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 2045, 2048, 2047 i 2016, ide u pravcu
sjeverozapada te sjevera međama parcela k.č. 2045, 2044, 2052, 2054, 2056, 2055, 2080,
90
.
2089, 2090 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 2075 (put), 2090 i 2088, skreće u
pravcu istoka, juga te zapada idući međama parcela k.č. 2088, 2091, 2092, 2110, 2072, 2070,
2071, 2072, 2064, 2063, 2048 (obuhvata ih), te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nahorevo, općina Centar.
Ukupna površina iznosi P = 16,2 ha.
Nahorevo
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 3335, 3326 i 3327, ide u pravcu juga međama parcela
k.č. 3326, 3324, 3325, 3323, 3322, 3471, 3472, 3473, 3466, 3474, 3476, 3499, 3498, 3500
(obuhvata ih), dolazi do četveromeđe parcela k.č. 3458, 3456, 3500 i 3501, skreće u pravcu
zapada te juga idući međama parcela k.č. 3456, 3454, 3449, 3451, 574, 1930 (put), 397, 398,
565, 562, 563, 564, 567, 554, 546, 551, 550, 532, 533 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 534, 533 i 508/1. Skreće u pravcu istoka te jugoistoka idući međama parcela k.č.
533, 531, 532, 3750, 3753, 3754, 3755, 3758, 3757, 3763, 3958 (put), 3950 (put), 3936, 3934,
1336, 1311, 1312 (obuhvata ih), izlazi na Jarčev potok te njime nastavlja u pravcu istoka i
dolazi do tromeđe parcela k.č. 1178, 1179 i 1176 (Koševski potok). Nastavlja u pravcu juga te
sjeveroistoka međama parcela k.č. 1101, 1100, 3682, 3671, 3681, 3672, 3680, 3678, 3675,
3677, 3676, 3660, 3620, 3619, 3618, 3617, 3957 (put), 3610, 3613 (obuhvata ih) i dolazi na
sjeverni rub parcele k.č. 3613, skreće na zapad idući međama parcela k.č. 3613, 3612, 3611,
3608, 3615, 3607, 3592, 806 (put), 731, 730, 732, 3579/2 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 3579/1, 3579/2 i 3578. Granica skreće u pravcu sjeverozapada idući međama
parcela k.č. 3578, 746/2, 741, 742/1, 772, 771, 3550, 3549, 3551, 3537, 3536, 3534, 3532
(obuhvata ih), dolazi do četveromeđe parcela k.č. 3532, 200, 176 i 199, nastavlja dalje u
pravcu istoka, sjevera te zapada idući međama parcela k.č. 199, 198, 190/1, 187, 186, 191,
192, 193, 194, 196, 173, 1940 (Koševski potok) (obuhvata ih), dolazi na dvomeđu parcela k.č.
3301 i 3305. Nastavlja u pravcu sjeveroistoka te juga međama parcela k.č. 3305, 3953 (put),
3298, 3297, 3286, 3285, 3287, 3953 (put), 152 (put), 110/3, 110/1, 109, 108 (obuhvata ih),
dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 3273, skreće na sjeverozapad te jugozapad međama
parcela k.č. 3271, 3270, 3263, 124/1, 70, 71, 77, 76, 75, 60 (obuhvata ih), dolazi na dvomeđu
parcela k.č. 60 i 62, skreće u pravcu zapada, sjeverozapada te juga idući međama parcela k.č.
56, 1941 (potok Hendek), 346, 335, 336, 333, 359, 360, 357, 362, 361, 373, 3390, 3389,
3395, 3397, 3396, 3400, 377, 385, 377 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 377, 386
i 1929 (put). Granica dalje nastavlja u pravcu istoka te sjeveroistoka idući međama parcela
k.č. 377, 392, 393, 1930 (put), 289, 3428, 3426, 3424, 3425, 3405, 3402, 3380, 3381, 3382
(obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 3382, 3376 i 3378, skreće na istok te jug
međama parcela k.č. 3376, 3375, 3374, 3371, 3362, 3360, 3341, 3335 (obuhvata ih), te dolazi
do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nahorevo, općina Centar.
Ukupna površina iznosi P = 120,7 ha.
Mačak
Opis počinje od međne betonske biljege br.3 koja se nalazi na granici između dvije
katastarske općine K.O.Poljine i K.O. Nahorevo, ide u pravcu jugoistoka putem k.č. 1937
(obuhvata ga), dolazi do tromeđe parcela k.č. 1367, 1349 I 1937 (put), skreće na jugozapad,
jug te jugoistok idući međama parcela k.č. 1457, 1456, 1459, 1469, 1472, 1482, 1483, 1489,
1492, 1504 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6533180 i x = 4861928,
koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1504 i 1515. Granica nastavlja u pravcu zapada
idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW, dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y =
91
.
6532835 i x = 4861961, koja se nalazi na ivici puta k.č. 1938, odnosno, na granici između
dvije katastarske općine K.O. Poljine i K.O. Nahorevo, skreće na sjeverozapad idući
zajedničkom granicom između gore pomenutih katastarskih općina i dolazi do mjesta odakle
je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nahorevo, općina Centar.
Ukupna površina iznosi P = 21,7 ha.
Kokorovac
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1299, 1300, 1936 (put), ide na sjeveroistok te jugoistok
idući međama parcela k.č. 1300, 1306, 1308, 1305 (obuhvata ih), dolazi do puta k.č. 1935
skreće na jug idući putevima k.č. 1935 i 1597 (obuhvata ih) dolazi u tačku br. 1 sa
koordinatama y = 6533438 x = 4861907 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1241 i
1597 (put). Skreće u pravcu zapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110kw i
dolazi u tačku broj 2 sa koordianatama y = 6533325, x = 4861916, koja se nalazi na međi
između parcela k.č. 1267 i 1936 (put), nastavlja dalje u pravcu sjeverozapada međama parcela
k.č. 1267, 1266, 1276, 1275, 1277, 1278, 1286, 1284, 1287, 1263, 1292, 1293, 1294, 1295,
1298, 1300, (obuhvata ih ) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nahorevo, općina Centar.
Ukupna površina iznosi P = 10,5 ha.
Vroce
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1520, 1521 i 1525, ide u pravcu juga međama parcela
k.č. 1525, 1526, 1524 (obuhvata ih), dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6533051 i x =
4861569, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1524 I 1938 (put), skreće na
sjeverozapad idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW i dolazi u tačku br.2 sa
koordinatama y = 6532789 i x = 4861658, koja se nalazi na zajedničkoj granici između dvije
katastarske općine K.O. Poljine i K.O.Nahorevo, nastavlja u pravcu sjeverozapada, istoka te
sjevera idući pomenutom granicom između dvije katastarske općine K.O. Poljine i
K.O.Nahorevo, dolazi u tačku br.3 sa koordinatama y = 6532831 i x = 4861911, koja se nalazi
na zajedničkoj granici između dvije katastarske općine K.O. Poljine i K.O.Nahorevo, skreće
na istok idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW, dolazi u tačku br.4 sa
koordinatama y = 6533100 i x = 4861884, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1542 i
1515, skreće u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 1542, 1543, 1530, 1525
(obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nahorevo, općina Centar.
Ukupna površina iznosi P = 9,6 ha.
Tovarište
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 103, 104 i 1211 (put), ide u pravcu sjeverozapada
sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1211 (put) i 148, dolazi na tromeđu parcela k.č. 148, 151 i
152, nastavlja u pravcu zapada, juga te zapada idući međama parcela k.č. 152, 174, 176, 180,
438 (obuhvata ih), dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 438, nastavlja dalje u istom pravcu
sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 445, 451, 455, 456 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 453, 456
i 419. Nastavlja dalje u pravcu juga idući međama parcela k.č. 419, 421, 469, 465, 466
(obuhvata ih), dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6535656 i x = 4861518, koja se nalazi
na međi između parcela k.č. 466 i 462, skreće u pravcu zapada idući uz zaštitni pojas koridora
dalekovoda 110 Kw i dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6535431 i x = 4861571, koja se
92
.
nalazi na međi između parcela k.č. 474 i 477. Granica nastavlja u pravcu sjevera idući
međama parcela k.č. 474, 472, 414, 413, 426, 430, 429 (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 1210
kojim nastavlja u pravcu sjevera te sjeveroistoka (obuhvata ga), dolazi u tačku br.3 sa
koordinatama y = 6536226 i x = 4862160 koja se nalazi na ivici puta k.č. 1210, nastavlja na
sjever sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 86, dolazi u tačku br.4 sa koordinatama y = 6536288
i x = 4862317, koja se nalazi na zajedničkoj granici između općina Centar i Stari grad,
nastavlja na jug idući zajedničkom granicom između gore pomenutih općina, dolazi u tačku
br.5 sa koordinatama y = 6536308 i x = 4862129, koja se nalazi na zajedničkoj granici između
pomenutih općina, siječe put k.č. 1208, te nastavlja u pravcu jugozapada idući međama
parcela k.č. 98, 97, 99, 96, 90, 1211 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i
počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Mrkovići, općina Centar.
Ukupna površina iznosi P = 27,8 ha.
Mrkovići
Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 1419, 1416, 1417 i 1421, ide u pravcu jugozapada
međama parcela k.č. 1417, 1416, 1410, 1406/2, 1485, 1484, 1483, 1482, 1604, 1603/2
(obuhvata ih), dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6535410 i x = 4860733, koja se nalazi
na međi između parcela k.č. 1603/2 i 1615, nastavlja u pravcu zapada idući uz zaštitni pojas
koridora dalekovoda 110 Kw, dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6535280 i x =
4860752, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1644 i 1632, skreće u pravcu
sjeverozapada te zapada idući međama parcela k.č. 1632 (put), 1648 (put Mrkovići –
Sarajevo), 1548, 1547, 1549, 1550, 1551, 1552, 1647 (obuhvata ih), dolazi na četveromeđu
parcela k.č. 1647, 1563, 1564 i 1545, skreće na sjever, zapad te sjeveroistok međama parcela
k.č. 1545, 1527, 1541, 1540, 1537, 1535, 1533, 1534, 1528, 1651 (put), 1360, 1359 (obuhvata
ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1359. Granica skreće na istok sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 1358, 1357, 1361 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1361, 1363 i 1356, nastavlja u
pravcu jugoistoka te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 1363, 1372, 1355, 1342, 1340,
1353, 1351, 1352, 1343, 1346, 1329, 1326, 1325 (obuhvata ih), dolazi na tromeđu parcela k.č.
1325, 1647 (put) i 564, nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1647 (put),
1217, 499, dolazi na četveromeđu parcela k.č. 499, 498, 497 i 484, skreće u pravcu jugoistoka
te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 498, 489, 1222, 1225, 1228, 1229, 1648 (put
Sarajevo – Gornji Mrkovići), dolazi u tačku br.3 sa koordinatama y = 6535591 i x = 4861480,
koja se nalazi na ivici puta k.č. 1648, nastvalja dalje u pravcu istoka idući uz zaštitni pojas
koridora dalekovoda 110 Kw i dolazi u tačku br.4 sa koordinatama y = 6535665 i x =
4861465, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1239 i 139. Granica nastavlja u pravcu
juga te zapada idući međama parcela k.č. 1239, 1240, 1649 (put), 1249, 1435/1, 1434, 1433,
1432, 1462, 1419 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Mrkovići, općina Centar.
Ukupna površina iznosi P = 32,1 ha.
Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja općine Ilidža
Član12.
Vela
Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 407, 388, 389 i ide u smjeru sjevera međama
parcela k.č. 388, 390 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 307, 390, 391, 406.
Produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 406 i dolazi u tačku 1. sa
93
.
koordinatama y = 6515289, x = 4862702 koja se nalazi na međi parcela k.č. 406 i 402 i ide
međom parcele k.č. 406 (obuhvata je) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 406, 401, 403,
404. Lomi se i ide u smjeru zapada međama parcela k.č. 404, 394, 400, 395 (obuhvata ih),
sjeće parcelu k.č. 436 (put) i nastavlja međama parcela k.č. 443, 442, 453 (obuhvata ih) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 433, 453, 457. S tromeđe produžava u istom smjeru sjekući u
pravoj liniji parcele k.č. 433, 1358 (put), 459 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 459, 465, 469 s
koje produžava međama parcela k.č. 469, 468, 477/1, 475, 476/2, 476/1, 480, 482, 485
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 492/2, 485, 472/1 (put). Siječe put k.č. 472/1 i
produžava međom parcele k.č. 507 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 507, 509,
505/1. S tromeđe ide u smjeru sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 509, 516, 75,
76, 87 i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6514719, x = 4862952. Iz tačke 2. ide u smjeru
istoka međama parcela k.č. 7, 86, 85, 83, 472/1 (obuhvata ih) i dolazi u tačku 3. sa
koordinatama y = 6514852, x = 4862931 koja se nalazi na međi parcela k.č. 472/1 (put) i 122
i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 122, 121, 122, 113, 111, 112 i
dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 124 i nastavlja međama parcela k.č. 124, 123, 128,
130, 131, 1358 (put), 162, 161, 158, 157, 165 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č.
1358 (put), 165, 166. Skreće u smjeru juga i ide međama parcela k.č. 165, 167 (obuhvat aih),
sjeće put k.č. 163/2 i produžava međama parcela u smjeru juga i istoka k.č. 193/1, 178, 182,
183, 184 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 184. Granica obuhvata dalje ide u smjeru
sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 192, te međama parcela k.č. 185, 186, 187,
188 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 188, 189/2, 216. S tromeđe produžava u
istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 216, 217, 218, 220, 221, 223, 219 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 228, 219, 229. Lomi se i ide u smjeru jugoistoka sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 229, 231, 1358 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1358 (put) , 363, 364. Zatim,
u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 363, 365, 374, 375, 380, 381 (obuhvata ih),
presjeca parcelu k.č. 383 i produžava međama parcela k.č. 384, 1359 (put), obuhvata ih i
dolazi do tačke 4. sa koordinatama y = 6515303, x = 4862605 koja se nalazi na zajedničkoj
međi parcela k.č. 1351 (put) i 387. Sječe put k.č. 1359 i ide međom parcele k.č. 388 (obuhvata
je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 407, 388, 389 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kobiljača - Ilidža.
Ukupna površina iznosi 12,5 ha.
Debelo brdo
Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1359 (put), 335, 340 i ide u smjeru istoka
međama parcela k.č. 335, 1360 (put), obuhvata ih i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1359 (put),
331, 330. Siječe put k.č. 1359 i ide u pravcu juga međama parcela k.č. 296, 297, 298, 299,
1359 (obuhvata ih) i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6515416, x = 4862175 koja se
nalazi na međi parcela k.č. 1359 (put) i 287. Iz tačke br. 1. presjeca put k.č. 1359 i ide u
smjeru zapada i sjevera međama parcela k.č. 623, 618, 333, 337, 335 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1359 (put), 333, 340 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kobiljača - Ilidža.
Ukupna površina o iznosi 4,1 ha.
Crnjel
Opis obuhvata počinje sa tromeđe parcela k.č. 482, 479, 357 (put) i ide u smjeru jugoistoka
međama parcela k.č. 357 (put), 383 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 382, 383, 386 s koje
produžava u istom smjeru sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 582, 580 i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 380, 377, 375. Nastavlja zajedničkom međom parcela k.č. 377 i 373 i dolazi do
94
.
tačke 1. sa koordinatama y = 6517860, x = 4861652 koja se nalazi na pomenutoj međi,
odnosno na zaštitnom pojasu koridora dalekovoda 110 kW. Iz tačke br. 1. granica obuhvata
ide uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW u smjeru zapada i dolazi do tačke 2. sa
koordinatama y = 6517710, x = 4861665 koja se nalazi na međi parcela k.č. 482 i 485. Iz
tačke br. 2. ide u smjeru jugozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 484, 482, 481, 482 i
dolazi do tačke 3. sa koordinatama y = 6517546, x = 4861836 koja se nalzai na međi parcela
k.č. 482 i 479 i nastavlja u smjeru istoka međom parcele k.č. 482 i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 482, 479, 357 (put) sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Zenik - Ilidža.
Ukupna površina iznosi 2,9 ha.
Bara
Granica obuhvata počinje sa četveromeđe parcela k.č. 374, 375, 386, 387 i ide u smjeru
sjeveroistoka međom parcele k.č. 374 (obuhvata je) i produžava u istom smjeru sjekući
zenički potok k.č. 631 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6517995, x = 4861758 koja se
nalazi na granici parcela k.č. 399 i 631 (zenički potok). Lomi se i ide u smjeru jugoistoka
međama parcela k.č. 631, 398, 316 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y =
6318109, x = 4861628 koja se nalazi na međi parcela k.č. 316 i 317, odnosno na zaštitnom
pojasu koridora dalekovoda 110 kW. Produžava uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110
kW u smjeru zapada i dolazi do tačke 3. sa koordinatama y = 6517931, x = 4861646 koja se
nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 375 i 374. Iz ove tačke ide u smjeru sjevera međom
parcele k.č. 374 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 374, 375, 386, 387 sa koje je opis
obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kobiljača - Ilidža.
Ukupna površina iznosi 1,6 ha.
Brđani
Opis obuhvata počinje sa tromeđe parcela k.č. 628 (put), 79, 78 i ide u smjeru istoka međama
parcela k.č. 79, 80 (obuhvata ih) i dolazi na granicu K.O. Zenik kojom produžava (obuhvata
je) u istom smjeru do tromeđe parcela k.č. 84, 87, bb. S tromeđe ide u smjeru jugoistoka
međama parcela k.č. 84, 85, 86, 81, 628 (put), 93 (obuhvat aih), siječe put k.č. 100 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 100, 153/2, 154. Produžava u smjeru sjeveroistoka i juga međama
parcela k.č. 154, 155, 155/2, 217/1, 218/1, 214, 219 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 1. sa
koordinatama y = 6518734, x = 4861568 koja se nalazi na granici parcela k.č. 219 i 213,
odnosno na zaštitnom pojasu koridora dalekovoda 110 kW. Ide uz zaštitni pojas koridora
dalekovoda 110 kW u smjeru zapada i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6518551, x =
4861586 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 298 i 297. Iz ove tačke ide u pravcu
sjevera međama parcela k.č. 297, 303 (obuhvata ih), sjeće parcelu k.č. 628 i dolazi na
petomeđu parcela k.č. 628 (put), 304, 303, 307/1, 306/2 i produžava u istom smjeru međama
parcela k.č. 305, 306/2, 306/1, 139/5, 139/4, 139/6, 139/3, 139/7, 140/1, 139/2, 147/2, 147/1 i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 148, 147/1, 144. S tromeđe ide u smjeru sjeverozapada sijekući
u pravoj liniji parcele k.č. 144, 142, 143, 128, 125 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 125, 104,
105 i produžava u smjeru istoka i juga međama parcela k.č. 105, 109, 107, 108, 628 (put),
405/1 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 116, 118, 402/1, 405/1, s koje
produžava u smjeru zapada i sjevera međama parcela k.č. 405/1, 405/2, 405/1, 406/1, 406/2,
405/5, 408, 411/1, 411/2, 410 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 410, 412/1, 628
(put). S tromeđe ide zajedničkom međom parcela k.č. 410 i 628 (put) u smjeru jugoistoka i
95
.
dolazi na tromeđu parcela k.č. 628 (put), 408, 410, sjeće put k.č. 628 i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 628 (put), 79, 78, sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Zenik – Ilidža.
Ukupna površina iznosi 21,4 ha.
Voloder
Opis obuhvata počinje sa tromeđe parcela k.č. 630 (put), 199, 197 i ide u smjeru jugoistoka i
jugozapada međama parcela k.č. 199, 198, 200, siječe put k.č. 201, 192, 191, 188, 182
(obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6519112, x = 4861532 koja se nalazi na
međi parcela k.č. 187 i 179, odnosno na zaštitnom pojasu koridora dalekovoda 110 kW. Ide
uz zaštitni pojas koridora dalekovoda u smjeru zapada i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y
= 6518962, x = 4861546 koja se nalazi na međi parcela k.č. 229 i 181. Iz ove tačke ide u
smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 181, 186, 208, 207, 206, 200, 199 (obuhvata ih) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 630 (put), 199, 197 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Zenik – Ilidža.
Ukupna površina iznosi 5,5 ha.
Zenik
Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 548, 541, 542 (put) i ide u smjeru sjevera i
sjeverozapada međama parcela k.č. 542 (put), 537/1, 537/2, 532, 631 (zenički potok), 576,
367 (put), 508, 507, 506, 504 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 505, 504, 500. Produžava u
smjeru sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 500 i nastavlja međama parcela k.č.
391, 485 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6517727, x = 4861614 koja se
nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 486 i 485, odnosno na zaštitnom pojasu koridora
dalekovoda 110 kW. Iz ove tačke ide u pravcu istoka uz zaštitni pojas koridora dalekovoda
110 kW i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6518120, x = 4861577 koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 337 i 317. Silazi sa koridora dalekovoda i ide u polukružnom
luku u istom smjeru međama parcela k.č. 337, 335, 334, 326, 325/2, 323 (obuhvata ih) i
dolazi ponovo na zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW u tačku 3. sa koordinatama y =
6518339, x = 4861556 koja se nalazi na međi parcela k.č. 322 i 323. Produžava uz zaštitni
pojas koridora dalekovoda 110 kW u smjeru istoka i dolazi do tačke 4. sa koordinatama y =
6518594, x = 4861531 koja se nalazi na tromeđi parcela k.č. 222, 223, 221. Lomi se i ide u
smjeru juga međama parcela k.č. 222, 224, 226 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č.
223, 226, 228. S tromeđe sjeće parcelu k.č. 228 (put) i ide međama parcela k.č. 228, 237,
235/8, 235/9, 233/10, 235/7, 236 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 238, 236,
235/2 s koje nastavlja sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 238 i 239 i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 293 (put), 239, 244. Granica obuhvata ide u smjeru juga, te istoka međama parcela k.č.
293 (put), 245, 246, 260, 259, 258, 256, 601 (put), 605 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 605, 606/2, 607. Skreće u smjeru zapada i ide međama parcela k.č. 606/2, 606/1,
609/2, 610, 612, 616, 615, 595 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 395 (put), 180,
621. Zatim, u smjeru sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 595 (put), 567 i
produžava međom parcela k.č. 585 i 574 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 585, 574, 584/1.
Ponovo se lomi i ide u smjeru sjeveroistoka i sjeverozapada međama parcela k.č. 584/1, 576,
578, 577 (ne obuhvata ih), sjeće parcelu k.č. 593/1 i dolazi na rub parcele k.č. 580 i ide m
eđom do tromeđe parcela k.č. 5l80, 591/3, 593/1. S tromeđe ide u smjeru juga međama
parcela k.č. 591/3, 591/2, 591/1, zenički potok k.č. 631 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 631, 563, 562/1. Lomi se u smjeru jugoistoka međama parcela k.č. 561/1, 561,
565/3 (obuhvata ih) te ponovo u pravcu juga k.č. 565/3, 558/2, 558/1, 557 (obuhvata ih) i
96
.
dolazi na četveromeđu parcela k.č. 554, 557, 595 (put), 180. S četveromeđe ide u pravcu
sjeverozapada međama parcela k.č. 557, 540/7 (obuhvata ih), sjeće put k.č. 542 i dolazi na
tromeđu k.č. 542, 548, 541 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Zenik – Ilidža.
Ukupna površina iznosi 29,9 ha.
Zoranovići
Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1419, 1416, 1413 i ide u smjeru sjeverozapada
i sjevera međama parcela k.č. 1419, 1418, 1431, 1432, 1433, 1434, 1445/2, 1446, 1447, 1449,
1450, 1451, 1490 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6527181, x =
4845247 koja se nalazi na međi parcela k.č. 1809 (put), 1490 odnosno na zaštitnom pojasu
regionalnog puta i produžava uz zaštitni pojas regionalnog putau smjeru sjeveroistoka i dolazi
do tačke br. 2. sa koordinatama y = 6527335, x = 4845342 koja se nalazi na međi parcela k.č.
1469, 1470. Iz ove tačke granica obuhvata ide međom parcele k.č. 1469 (obuhvata je) i dolazi
na četveromeđu parcela k.č. 1461, 1460, 1470, 1468 s koje produžava u pravcu istoka sjekući
u pravoj liniji parcele k.č. 1461, 1467 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1467, 1466, 519. S
tromeđe ide u smjeru juga međama parcela k.č. 1467, 1464, 1463, 1426, 1424, 1422, 1421,
1420, 1419 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1419, 1416, 1413 sa koje je opis
obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Krupac– Ilidža.
Ukupna površina iznosi 4,5 ha.
Jasen
Opis obuhvata počinje sa tromeđe parcela k.č. 1130, 1139, 1123 i ide u smjeru sjeverozapada
i sjevera međama parcela k.č. 1130, 1129, 1127, 1128, 1144/1, 1145, 1146, 1148, 1187, 1186,
1185, 1194, 1197, 1811 (put), obuhvata ih i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1811 (put), 1231,
1229. Sjeće put k.č. 1811 i ide u smjeru juga međama parcela k.č. 1225, 1219, 1218, 1217,
1216 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1811 (put), 1215, 1216. Presjeca put k.č.
1066 i nastavlja međama parcela u istom smjeru k.č. 1057, 1053 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1052, 1058, 1061. S tromeđe ide u smjeru jugozapada sjekući u pravoj
liniji parcele k.č. 1061, 1060, 1051, 1050, 1051, 1061, 1070 i dolazi na tromeđu parcela k.č.
1043, 1079, 1070. Nastavlja u smjeru sjeverozapada i juga međama parcela k.č. 1079, 1078,
1077, 1066 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6528591, x = 4846077 koja
se nalazi na međi parcela k.č. 1066 (put), 1092. Presjeca parcele k.č. 1066, 1819 i ide međom
parcele k.č. 1130 (obuhvata je) u smjeru zapada i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1130, 1139,
1123 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Krupac– Ilidža.
Ukupna površina iznosi 8,9 ha.
Lasički stan
Opis obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6521284, x = 4847584 koja se nalazi u
tački u kojoj zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW siječe granicu K.O. Lokve i Hrasnica
i ide u smjeru jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 3229, 3421 (put) i dolazi do tačke
2. sa koordinatama y = 6522380, x = 4846498 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3421
(put), 3370. Iz ove tačke ide putevima u smjeru jugozapada k.č. 3421 i jugoistoka k.č. 3423 i
3426/1 (obuhvata ih) i dolazi u tačku 3. sa koordinatama y = 6524179, x = 4844516 koja se
nalazi na međi parcela k.č. 3426/1 (put), 3378. Lomi se i ide u smjeru juga sjekući u pravoj
97
.
liniji parcele k.č. 3426/1 (put), 3358 i dolazi u tačku 4. sa koordinatama y = 6524159, x =
4844202 koja se nalazi na granici političkih općina Trnovo i Ilidža. Iz ove tačke ide u smjeru
zapada granicom pomenutih političkih općina i dolazi do tačke br. 5. sa koordinatama y =
6522629, x = 4844506 koja se nalazi na zaštitnom pojasu regionalnog puta kod međnog
kamena br. 2. i ide uz zaštitni pojas regionalnog puta do tačke br. 6. sa koordinatama y =
6522293, x = 4844859, tj. mjesta na kojem regionalni put sjeće granicu K.O. Lokve i
Hrasnica. Produžava granicom K.O. Lokve (Hadžići) i K.O. Hrasnica (Ilidža) u smjeru
sjevera i dolazi do tačke br. 1. sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Hrasnica-Ilidža.
Ukupna površina iznosi 217,0ha.
Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja općine Vogošća
Član 13.
Krivače 1
Granica obuhvata počinje od četveromeđe parcela k.č. 368, 369, 372, 383 i ide u smjeru
jugoistoka i istoka međama parcela k.č. 369, 367, 366, 370 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 370, 331, 365. Od tromeđe nastavlja u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č.
331, 341, 342, 343, 354, 353, 140, 142 (obuhvata ih) do tromeđe parcela k.č. 142, 138, 139.
Tu se lomi i nastavlja u smjeru juga međama parcela k.č. 142, 151, 145, 146, 147, 160, 159,
156, 155, 154, 153, 151, 172, 171, 175, 173, 183 (obuhvata ih) i dolazi do koridora gasovoda
u tački 1 sa koordinatama y = 6529858, x = 4869501 i produžava zaštitnim koridorom
gasovoda u smjeru jugozapada do tačke 2 sa koordinatama y = 6529743, x = 4869370 koja se
nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č. 192, 196. Iz te tačke granica obuhvata nastavlja u
pravcu sjevera međama parcela k.č. 196, 190, 189, 188, 187 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č.
151 kojim produžava u istom smjeru (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 151, 251,
348. Od tromeđe nastavlja u smjeru jugozapada i juga međama parcela k.č. 348 (put), 253,
252, 259 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 250, 255, 258 i produžava sjekući parcelu k.č. 258
do tromeđe parcela k.č. 258, 261, 260. S tromeđe granica obuhvata nastavlja međama parcela
k.č. 261, 262 (obuhvata ih) i nastavlja zajedničkom granicom parcela k.č. 260, 266 do tačke 3
sa koordinatama y = 6529267, x = 4869479 koja se nalazi na pomenutoj međi. Iz te tačke
produžava u smjeru juga sjekući parcele k.č. 266, 273, 275 i dolazi do tromeđe parcela k.č.
275, 237, 232 tu se lomi i nastavlja u polukružnom luku u pravcu sjeverozapada međama
parcela k.č. 275, 236, 235 (obuhvata ih), sječ put k.č. 265 i dolazi na tromeđu parcela k.č.
265, 277, 291. S tromeđe ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 277, 278, 270, 283, 327
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 327, 325, 326. Tu se lomi i nastavlja u smjeru
sjeverozapada zajedničkom granicom k.č. 325, 326 i produžava u istom smjeru sjekući u
pravoj liniji parcele k.č. 324, 322, 321 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 321, 320, 370 (put),
lomi se i ide u pravcu sjeveroistoka zajedničkom granicom parcela k.č. 369, 372 do
četveromeđe parcela k.č. 368, 369, 372, 383 od koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća.
Ukupna površina je 13,8 ha.
Krivače 2
Granica obuhvata počinje od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6529905, x = 4869465 koja se
nalazi na putu k.č. 951 nastavlja u pravcu jugozapada te sjevera idući granicom političke
općine Vogošća te uz zaštitni pojas magistralnog puta M-18 i uz zaštitni koridor magistralnog
gasovoda te dolazi u tačku 1. tj. na mjesto odakle je navedeni opis i počeo.
98
.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća.
Ukupna površina iznosi 1,3 ha.
Selište
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 2595, 2596, 2622 i ide u smjeru jugozapada
međama parcela k.č. 2595, 2600, 2592, 2602 (obuhvata ih), produžava u istom smjetru
sjekući pravolinijski parcelu k.č. 2604 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2604, 2609, 2610. S
tromeđe nastavlja zajedničkom granicom parcela k.č. 2604, 2609 do tačke 1 sa koordinatama
y = 6529584, x = 4869003 i produžava pravolinijski sjekući parcele k.č. 2609, 2608 i dolazi
do zaštitnog pojasa magistralnog puta M-18 u tačku 2 sa koordinatama y = 6529567, x =
4869016. Iz te tačke ide zaštitnim pojasom magistralnog puta M-18 u smjeru sjeveroistoka do
granice političke općine Vogošća kojim nastavlja u smjeru jugoistoka do tačke 3sa
koordinatama y = 6529798, x = 4869115 tu se lomi i sječ parcelu k.č. 2622 i dolazi na
tromeđu k.č. 2595, 2596, 2622 odakle je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća.
Ukupna površina iznosi 1,9 ha.
Ljetovik
Granica obuhvata počinje sa četveromeđe parcela k.č. 511, 513, 512, 495 i ide u smjeru istoka
međama parcela k.č. 511, 510, 505, 504, 497, 498, 499 (obuhvata ih), i siječe parcelu k.č.
2573 (put) i dolazi na tačku 1 sa koordinatama y = 6 528 967, x = 4 869 558 koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 2573 (put), 313. U toj tački se lomi i ide putem k.č. 2573
(obuhvata ga) u pravcu juga i zapada do tromeđe parcela k.č. 2573 (put), 621, 625. S tromeđe
nastavlja u smjeru juga zajedničkom međom parcela k.č. 621 i 625 do tačke 2 sa
koordinatama y = 6528647, x = 4869380 koja se nalazi na pomenutoj međi, zatim sječe
parcelu 625 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 625, 626, 634 i produžava međama parcela k.č.
626, 628, 636/2 (obuhvata ih) do tačke 3 sa koordinatama y = 6528604, x = 4869259 koja se
nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 636/1, 636/2. Iz te tačke nastavlja u istom smjeru
sjekući pravolinijski parcelu k.č. 636/1 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 636/1, 635, 637 i
produžava zajedničkom granicom parcela k.č. 635, 637 do tromeđe parcela k.č. 636/1, 637,
642. S tromeđe produžava sjekući parcele k.č. 642 i 648 do tačke 4 sa koordinatama y = 6 528
578, x = 4 869 150 koja se nalazi na međi parcela k.č. 644 i 648 i nastavlja međama prcela
k.č. 644, 646, 447, 670, 664, 665, 666, 684, 690, 692, 733, 732, 727, 726, 722, 721, 716, 720,
719, 716, 714, 715, 716, 712, 711 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 713, 711,
2573. Tu se lomi i ide u smjeru jugozapada sjekući put k.č. 2573 i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 1993, 1694/2, 2573 s koje produžava međama parcela k.č. 1693, 1697/2, 1693, 1692 i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 1697/1, 1692, 1687. Na tromeđi se lomi i ide u smjeru
sjeverozapada sjekući parcelu k.č. 1687 i ide do tačke 5 sa koordinatama y = 6528789, x =
4868708 na međi parcela k.č. 2573 (put) i 1687 i produžava u istom smjeru pomenutim putem
(obuhvata ga) do tromeđe parcela k.č. 2573 (put), 733, 736. Od tromeđe nastavlja u smjeru
zapada međama parcela k.č. 735, 734 (obuhvata ih) do tromeđe parcela k.č. 734, 736, 740 i
produžava u pravoj liniji sjekući parcelu k.č. 740 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 741, 742,
740. S tromeđe se spušta u smjeru juga zajedničkom granicom parcela k.č. 741, 742, do
tromeđe k.č. 741, 742, 744 tu se ponovo lomi i ide u smjeru zapada sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 741, 740, 1374 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1374, 1373, 1376. Zatim se
ponovo lomi i nastavlja u smjeru juga međama parcela k.č. 1373, 1364, 1371, 1370, 1397,
1378, 1412, 1413, 1414, 1415/1, 1415/2, 1405, 1404, 1403, 1454, 1433, 1442, 1441, 1446
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1446, 1445/1, 1445/2. Granica obuhvata
99
.
nastavlja u smjeru istoka sjekući parcele k.č. 1445/2, 1448, 1400 i dolzai na tromeđu parcela
k.č. 1400, 1396, 1397 i produžava u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 1396, 1393,
1392, 1394, 1391, 1389, 1390 (obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 1639 (put) i dolazi u tačku 6
sa koordinatama y = 6528746, x = 4868404. Iz te tačke se spušta u smjeru juga međama
parcela k.č. 1639, 1640 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1637, 1640, 1646 s koje
produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1637, 1635, 1631, 1630/1 i dolazi
na tromeđu parcela k.č. 1630/1, 1630/4, 1630/3. S tromeđe nastavlja međama parcela k.č.
1630/4, 1629/2, 1625, 1626/2, 1602/2, 1624 (obuhvata ih) i dolazi na zaštitni koridor
gasovoda kojim ide u pravcu jugozapada do tačke 7 sa koordinatama y = 6528669, x =
4868062 na parceli k.č. 1608/2. Tu se lomi i nastavlja u smjeru sjeverozapada sjekući parcelu
k.č. 1608/2, produžava međama parcela k.č. 1605, 1601/2 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 1601/1, 1601/2, 1602. Zatim sječe parcelu k.č. 1602 (put) i nastavlja u istom
smjeru međama parcela k.č. 1456, 1453, 1455, 1460, 1461 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 1457, 1461, 1463. S tromeđe granica obuhvata ide u istom smjeru sjekući parcelu
k.č. 1463, a zatim zajedničkom međom parcela k.č. 1475, 1470 do tromeđe k.č. 1471, 1470,
1475. Nastavlja zajedničkom granicom parcela k.č. 1471, 1470, siječe parcelu k.č. 1477 (put)
i dolazi u tačku 8 sa koordinatama y = 6528217, x = 4868236 na zajedničkoj granici parcela
k.č. 1485 i 1477 i produžava međama parcela k.č. 1485, 1478, 1485, 1479, 1477 (obuhvata ih)
i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1534, 1477, 1577. Zatim siječe put k.č. 1577 i nastavlja u
smjeru sjevera međama parcela k.č. 1338, 1337, 1341, 1342/1, 1342/2 (obuhvata ih) i dolazi
na tromeđu parcela k.č. 1443/2, 1442/2, 1344 i produžava sjekući u pravoj liniji parcele k.č.
1345, 2577 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1474, 1428, 2577. Granica produžava u
pravcu istoka idući međama parcela k.č. 1428, 1416, 1417, 1431, 1430, 1409 (obuhvata ih) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 1409, 1407, 1410, s koje produžava u pravcu sjevera sjekući u
pravoj liniji parcele k.č. 1410, 1415/1 i nastavlja u smjeru sjeverozapada međama parcela k.č.
1413, 1422, 1423, 1424 (obuhvata ih) do tromeđe parcela k.č. 1425, 1424, 2577. S tromeđe
nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 2577 (put), 1367 (ne obuhvat aih) do tačke 9
sa koordinatama y = 6528265, x = 4868899 koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č.
1365/1, 1367. Lomi se i nastavlja u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1367 i
produžava međama parcela k.č. 740, 741, 747 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 741, 750, 751.
Nastavlja u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 741, 743, 740 i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 740, 733, 734. Lomi se i ide u pravcu sjevera međama parcela k.č. 734, 2573
(put), 605, 606, 602, 615, 517, 618, 619 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 619,
594, 521. Tu se lomi u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 521, 519, 506 i dolazi
do tačke 10 sa koordinatama y = 6528844, x = 4869449 koja se nalazi na zajedničkoj međi
parcela k.č. 506 i 503. Iz te tačke ide u pravcu sjevera i zapada međama parcela k.č. 503, 504,
505, 510, 511 (obuhvata ih) i dolazi do četveromeđe k.č. 511, 513, 512, 495 sa koje je opis
obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća.
Ukupna površina iznosi 31,7 ha.
Kremeš
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1687, 1698, 1699 i ide u pravcu
sjeveroistoka međama parcela k.č. 1699, 1700, 1701, 1686, 1684 (obuhvata ih) i dolazi do
zaštitnog koridora gasovoda uz koji produžava do tačke 1 sa koordinatama y = 6529330, x =
4868751 koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č. 216, 218. U toj tački se lomi i
nastavlja u pravcu jugozapada međom pomenutih parcela do tačke 2. sa koordinatama y =
6529283, x = 4868718 i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 216,
1708, 1686 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1705, 1707, 1686. S tromeđe nastavlja u smjeru
100
.
sjeverozapada, a zatim juga međama parcela k.č. 1707, 1703, 1699 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1687, 1698, 1699 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća.
Ukupna površina iznosi 1,9 ha.
Luka
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 2584, 1757, 1758/8 i ide u smjeru
jugozapada međom parcele k.č. 2584 (ne obuhvata je) do tačke 1 sa koordinatama y =
6528427, x = 4867602 koja se nalazi na zaštitnom pojasu magistralnog puta M-18, na međi
parcela k.č. 2584, 2576. Od tačke ide uz zaštitni pojas magistralnog puta u smjeru
sjeveroistoka i dolazi do tačke 2 sa koordinatama y = 6529516, x = 4868951 koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 2608, 2584 (rijeka Ljubina). Iz te tačke granica obuhvata ide
pomenutom rijekom (obuhvata je) u smjeru juga do tromeđe parcela k.č. 2584, 2616, 2622.
Od tromeđe nastavlja međama parcela k.č. 1216, 1619 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 2619, 2621, 2584. Od tromeđe ponovo ide rijekom (obuhvata je) u pravcu
jugozapada i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2584, 2666, 2670 i nastavlja međama parcela k.č.
2670, 2672/4, 2672/5, 2672/6, 2672/7, 2672/9 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub
parcele k.č. 2672/9 s kojeg produžava sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2676, 2622, 2584 i
dolazi na tromeđu k.č. 2584, 1757, 1758/8 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća.
Ukupna površina iznosi 12,3 ha.
Gaj
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1489, 1477, 1468 i ide u smjeru jugoistoka
zajedničkom granicom parcela k.č. 1468, 1477 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1498,
1468, 1477, 1602, produžava u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1602 (put),
1600 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1598. S ruba parcele nastavlja međama parcela k.č.
1598, 1593 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog koridora gasovoda na zajedničkoj međi parcela
k.č. 1593, 1608/2. Nastavlja uz zaštitni koridor gasovoda u smjeru jugozapada i dolazi do
tačke 1. sa koordinatama y = 6528098, x = 4867426 koja se nalazi na međi parcela k.č.
1984/2, 1781. Iz te tačke ide u smjeru sjeverozapada i sjeveroistoka međama parcela k.č.
1781, 1780, 1776 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1765/6, 1776, 1766/3,
produžava u smjeru sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1766/3 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1766/1, 1766/2, 1766/3. S tromeđe ide u smjeru istoka i sjeverozapada
međama parcela k.č. 1766/2, 1765/2, 1765/8, 1765/7, 1765/1 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1765/11, 1765/1, 1552. Lomi se i ide u smjeru sjevera međama parcela
k.č. 1765/1, 1765/10, 1764/6, 1559, 1558, 1563, 1565, 1508, 1501, 1500, 1498, 1497, 1468,
1496, 1495 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1496, 1495, 1492, 1490. S
četveromeđe sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1490, 1489 i dolazi na tromeđu parcela k.č.
1489, 1477, 1468 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća.
Ukupna površina iznosi 10,3 ha.
Gora
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1003, 1009, 1008 i ide u pravcu istoka
međama parcela k.č. 1008, 1006, 1005, 1057, 1058, 1059, 1060 (obuhvata ih), siječe u pravoj
liniji parcele k.č. 1040, 1047, 1046 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1046, 1042, 1044/1. S
101
.
tromeđe produžava u istom smjeru zajedničkom međom parcela k.č. 1042, 1044/1, sjeće put
k.č. 2578 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2578 (put), 1179, 1180. Lomi se i ide putem k.č.
2572 u pravcu sjevera (ne obuhvata ga) do tromeđe parcela k.č. 2578, 1190, 1187. Ponovo se
lomi i spušta se u smjeru juga međama parcela k.č. 1187, 1182/1, 1176, 1172, 1171, 1169,
1161, 1163, 1133 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1133, 1145, 1146, s koje se
ponovo lomi i ide u pravcu sjevera međama parcela k.č. 1145, 1142, 1143, 1153, 1154, 1155
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1155, 1156, 1201. Produžava u istom smjeru
sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1201, 1202 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1202, 1209,
1210. S tromeđe ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 1209, 2577 (put) (obuhvata ih) i
dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6527888, x = 4868014 koja se nalazi na zajedničkoj
međi parcela k.č. 2577 (put), 1210. Siječe put 2577 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2577,
1595, 1546 i ide u smjeru juga međama parcela k.č. 1546, 1548 (obuhvata ih) i dolazi u tačku
2 sa koordinatama y = 6527919, x = 4867882 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č.
1548, 1547. Iz tačke 2 produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1548 i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 1548, 1837, 1836. S tromeđe nastavlja međama parcela u
smjeru jugozapada i zapada k.č. 1836, 1835, 1844, 1848, 1858, 1867/1, 1868, 1865, 1875,
1911, 1910, 1909, 1908 (obuhvata ih), sječe parcelu k.č. 1885 i dolazi na tromeđu parcela k.č.
1885, 1886, 1906. Produžava međama parcela k.č. 1886, 1887, 1888, 1889, 1890, 1896
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1976, 1897, 1896. Granica obuhvata nastavlja
međama parcela k.č. 1976, 1967, 1965, 1963, 1960, 1958, 1942, 1941 (obuhvata ih) i dolazi
na četveromeđu parcela k.č. 1941, 1940, 1936, 1937. Lomi se i ide u smjeru zapada međama
parcela k.č. 1941, 1945, 1952 (obuhvata ih) sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1983 (put), 1997 i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 1996, 1997, 1998. S tromeđe ide u smjeru sjeverozapada
međama parcela k.č. 1996, 1994, 1183, 1984, 1979 (put), 2578 (put), obuhvata ih i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1985, 1986, 2578 (put). Lomi se i ide u smjeru juga zajedničkom međom
parcela k.č. 1985, 1986 i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1986,
1988, 1998, 2001, 2002, 1998 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2003, 2004, 1998. Nastavlja u
istom smjeru zajedničkom međom parcela k.č. 2003, 2004 do tromeđe parcela k.č. 2003,
2004, 2582 (put), na tromeđi se lomi i ide u smjeru jugoistoka i istoka međama parcela k.č.
2582 (put), 2006, 2097/4, 2008 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2008, 2010,
2098 (put). Lomi se i ide u pravcu juga sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2098 (put), 2144,
2143 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 2142, 2143, 2140, 2139 i produžava međama
parcela k.č. 2139, 2115, 2117, 2118, 2120, 2121 (obuhvata ih). Sječe parcele k.č. 2363, 2364 i
dolazi na četveromeđu parcela k.č. 2362, 2364, 2361/1, 2361/2. S četveromeđe nastavlja u
istom smjeru međama parcela k.č. 2361/2, 2360/2, 2359, 2356, 2355, 2376, 2360/1, 2349,
2336, 2340, 2339, 2338, 2582 (put), obuhvata ih dolazi na tromeđu parcela k.č. 2582 (put),
2331, 2330. Sjeće put k.č. 2582 i nastavlja međama parcela k.č. 2301, 2583 (put), 2306, 2583
(put), 2310, 2311, 2314 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 2313, 2314, 2316/2, 2316/3.
Lomi se i ide u pravcu sjeveroistoka i jugozapada obuhvatajući parcele k.č. 2316/2, 2316/1,
2317, 2316/1, 2316/2, 2316/3, 2315, presjeca put k.č. 2583 i dolazi do tačke 3. sa
koordinatama y = 6527253, x = 4866276 koja se nalazi na međi puta k.č. 2583. Iz ove tačke
ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 2583 (put), 2282, 2290 (obuhvata ih), sječe parcele
k.č. 2270, 2295/1 i dolazi na rub parcele k.č. 2296. Produžava u istom smjeru međama parcela
k.č. 2296, 2298, 2297, 2299, 2235, 2234 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2234,
2233, 2237. S tromeđe nastavlja u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 2233, 2232, 2227,
2226, 2225, 2224, 2201, 2248 (obuhvata ih), sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 2247 i dolazi na
sjeveroistočni rub parcele k.č. 2253. Nastavlja međama parcela k.č. 2253, 2254 (obuhvata ih)
i presjeca put k.č. 2480 i dolazi u tačku 4. sa koordinatama y = 6527166, x = 4866801 koja se
nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2480 (put), 2482. Lomi se i ide u pravcu
sjeverozapada međama parcela k.č. 2480 (put), 2200, 2198, 2196, 2194, 2183 (obuhvata ih) i
102
.
dolazi na tromeđu parcela k.č. 2182, 2183, 860. S tromeđe se lomi u smjeru istoka sjekući u
pravoj liniji parcele k.č. 2183, 2184, 2185 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2184, 2186, 2187 i
produžava u smjeru istoka i sjevera obuhvatajući parcele k.č. 2187, 2194, 2195, 2168, 2169,
885 (put), 865, 884, 882, 884 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 881, 884, 886. Siječe u pravoj
liniji parcele k.č. 886, 885 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 888. Produžava u smjeru
sjevera i istoka međama parcela k.č. 2578, 946/3, 949, 1101, 1098, 1103/1, 1107, 1110, 1109,
1179 (put) (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1578 (put), 1117, 1118. S tromeđe
ide u pravcu sjeverozapada međama parcela k.č. 1118, 1092, 1080, 1081 (obuhvata ih) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 1079, 1076, 1081 s koje produžava sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 1082, 1083, 1084 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1083, 1084, 1086. Nastavlja u
pravcu zapada i sjevera međama parcela k.č. 1086, 1087, 1060, 1064, 1063, 1003 (put), 965,
966, 971, 972, 971, 973, 982/1, 975, 974, 980, 979 (obuhvata ih) sječe put k.č. 1003 i dolazi
na tromeđu k.č. 1003, 1008, 1009 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća.
Ukupna površina iznosi 42,0 ha.
Ravan
Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 2038/3, 2585 (potok Sutmaj), 2584 (rijeka
Ljubina) i ide rijekom Ljubinom k.č. 2584 (ne obuhvata je) u smjeru juga do zaštitnog pojasa
magistralnog puta M-18 do tačke 1 sa koordinatama y = 6527840, x = 4866837 na zajedničkoj
međi parcela k.č. 2047 i 2584. U toj tački se lomi i ide u smjeru sjeveroistoka uz zaštitni pojas
magistralnog puta M-18 i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6528123, x = 4867292 koja
se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2038/1 i 2584 (rijeka Ljubina). Iz tačke 2 ide u
smjeru juga rijekom Ljubinom k.č. 2584 (ne obuhvata je) i dolazi do mjesta gdje se potok
Sutmaj k.č. 2585 ulijeva u rijeku Ljubinu k.č. 2584, tj. do tromeđe parcela k.č. 2088/3, 2585,
2584 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća.
Ukupna površina iznosi 1,9 ha.
Serdaž
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 2583 (put), 2463, 2464 i ide u smjeru istoka
međama parcela k.č. 2464, 2583 (put) (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2583
(put), 2463, 2460. Sjeće put k.č. 2583 i produžava u istom smjeru međama parcela k.č. 2526,
2525/2, 2525/1, 2525/5 (ne obuhvata ih). Lomi se i ide u smjeru juga sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 2536, 2544/1 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2544/1, 2541, 2571 i produžava
međama parcela k.č. 2571, 2569 (obuhvata ih) do tromeđe parcela k.č. 2569, 2541, 2544/2. S
tromeđe ide u pravcu sjeveroistoka, a zatim i jugoistoka obuhvatajući parcelu k.č. 2544/2 i
dolazi do zaštitnog koridora gasovoda u tačku 1. sa koordinatama y = 6527182, x = 4865542
koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č. 2544/2 i 2543. Nastavlja uz zaštitni koridor
gasovoda u smjeru juga i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6527120, x = 4865393 koja
se nalazi na međi parcela k.č. 2571/1, 2571/2. Iz te tačke ide u smjeru sjeverozapada sjekući u
pravoj liniji parcele k.č. 2566/2, 2571/2 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 2567 i
produžava međom parcele k.č. 2567 (obuhvata je) i dolzai na tromeđu parcela k.č. 2571/2,
2567, 2557. S tromeđe ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 2557, 2556, 2557 (ne
obuhvata ih) i dolazi do tačke 3. a koordinatama y = 6526901, x = 4865513 koja se nalazi na
sjeveroistočnom rubu parcele k.č. 2557. Iz te tačke produžava u istom smjeru sjekući u
pravoj liniji parcelu k.č. 2554 i dolazi na jućni rub parcele k.č. 2555 u tačku 4. sa
koordinatama y = 6526882, x = 4865561 i produžava međom parcele k.č. 2555 (Obuhvata je)
103
.
i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2555, 2515, 1518. S tromeđe nastavlja u smjeru sjevera
sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2518 i 2583 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2583
(put), 2463, 2464 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora - Vogošća.
Ukupna površina iznosi 6,1 ha.
Divljača
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1674 (put), 331, 330 i ide u smjeru
jugozapada međama parcela k.č. 331, 332, 333, 334 (obuhvata ih), sjeće put k.č. 1674 i dolazi
u tačku 1. sa koordinatama y = 6526189, x = 4865143 koja se nalazi na zajedničkoj međi
parcela k.č. 1674 (put) i 873. Tu se lomi i ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 1674
(put), 337, 339 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 338, 339, 343/1. S tromeđe ide u
smjeru istoka zajedničkom granicom parcela k.č. 339 i 343/1 do istočnog ruba parcele k.č.
343/1 i produžava ui stom smjeru granicom kulture sjekući parcelu k.č. 339 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 335, 339, 1674 (put), Sjeće u pravoj liniji put k.č. 1674 i produžava
međom parcela k.č. 1674 (put), 331 do tromeđe parcela k.č. 1674 (put), 331, 330 sa koje je
opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Semizovac – Vogošća.
Ukupna površina iznosi 1,0 ha.
Garež
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 67, 68, 1/6 i ide u smjeru juga međama
parcela k.č. 68, 69, 70, 72, 83, 85 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 83, 81, 101. S
tromeđe produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 101, 105, 86 (put) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 34, 88, 86 (put), zatim nastavlja u pravcu juga, sjevera, te
zapada idući međama parcela k.č. 34, 35, 86 (put), 43, 44, 46, 26/2 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 23, 25, 26/2. Tu se lomi i ide u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č.
26/2, 47, 46, 50, 49, 56, 58, 57, 60, 61, 71, 68 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č.
67, 68, 116 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš – Vogošća.
Ukupna površina iznosi 6,1 ha.
Podkućnice
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 152 (put), 169, 172 i ide u pravcu juga
međom parcele k.č. 169 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 169, 170, 156 s koje
produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 156 i 155 i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 155, 159, 160. S tromeđe ide u smjeru juga i jugozapada međama parcela k.č.
159, 893 (put), obuhvat aih i dolazi na tromeđu parcela k.č. 893, 165, 163, sjeće put k.č. 893 i
produžava međama parcela k.č. 404, 403, 402, 397, 389 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 389, 391, 185. Nastavlja u smjeru jugozapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č.
385 i produžava međom parcele k.č. 387 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 387,
384, 380 i nastavlja sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 380, 374, 375 i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 375, 365, 361. S tromeđe ide u smjeru juga zatim sjevera međama parcela k.č.
365, 363, 365, 415, 437, 436, 431, 429, 430, 415, 427, 426, 428, 426 (obuhvat aih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 422, 426, 424. Sjeće u pravoj liniji parcelu k.č. 424 i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 424, 413 (put), 893 (put). Produžava u pravcu sjevera granicom parcele k.č. 893
(obuhvata je) do tromeđe parcela k.č. 893 (put), 418, 419. Siječe u pravoj liniji parcele k.č.
104
.
893, 151, 150, 152 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 152 (put), 169, 172 odakle je opis
obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš – Vogošća.
Ukupna površina iznosi 7,0 ha.
Dubravica
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 543, 516, 515 i ide u pravcu istoka međama
parcela k.č. 543, 561, 513, 570 (put), 568 (obuhvat aih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 568,
502, 501, te se lomi i ide u smjeru sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 501, 496 i
dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6528162, x = 4864988 koja se nalazi na zajedničkoj
međi parcela k.č. 497 i 496. Produžava međama parcela k.č. 497, 498 (obuhvata ih), zatim
sjeće parcelu k.č. 894 (put) i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6528211, x = 4865010
koja se nalazi na zajedničkom međi parcela k.č. 894 (put) i 118. Iz tačke 2. ide u smjeru juga,
sjeveroistoka i ponovo juga međama parcela k.č. 894 (put), 474, 478, 479, 478, 477, 474, 475
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 474, 475, 476. Sjeće u pravoj liniji parcelu k .č.
474 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 474, 467, 118 i ide u smjeru jugozapada zajedničkom
granicom parcela k.č. 474 i 118 do ruba parcele i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj
liniji parcele k.č. 118 i 894 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 571, 572 i 894. Zatim
nastavlja međama parcela k.č. 571, 570, 577 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č.
577, 575 i 587. S tromeđe produžava u smjeru sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcelu
k.č. 581 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 581, 587, 585. Nastavlja u smjeru sjeverozapada,
zapada i sjeveroistoka međama parcela k.č. 583, 583, 584, 556, 551, 544, 542, 543 (obuhvata
ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 543, 516, 515 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš – Vogošća.
Ukupna površina iznosi 6,7 ha.
Kremeš
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 765, 766, 767 i ide u smjeru sjevera međom
parcele k.č. 767 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 766, 767 i 755, te produžava u
istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 755 i 746 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 746,
749 i 745. S tromeđe ide u smjeru zapada međama parcela k.č. 749, 711, 713, 721, 720, 715,
718, 716, 718, 700, 686 (obuhvata ih) i dolazi na put k.č. 682 kojim produžava u smjeru
sjevera (ne obuhvata ga) i nastavlja u smjeru istoka međam parcela k.č. 669 i 727 (ne
obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6527704, x = 4864343 koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 725 i 727. Lomi se i ide u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 727 (put) i 664 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 664, 665/1, 665/3 od koje
produžava u pravcu sjevera te istoka međama parcela k.č. 665/3, 656, 655 (obuhvata ih) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 655, 653 i 660 (put). Produžava u smjeru istoka sjekući parcele
k.č. 660 (put) i 634, te produžava međama parcela k.č. 625/1, 631, 630, 628 (obuhvata ih) i
dolazi na četveromeđu parcela k.č. 628, 627, 597 i 596. S četveromeđe ide u smjeru juga i
istoka međama parcela k.č. 628, 631, 607, 606 (obuhvata ih), siječe put k.č. 731 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 731, 732, 733/1. Nastavlja putem k.č. 131 (ne obuhvata ga) u smjeru
sjeveroistoka, te ide nazad putem k.č. 894 (ne obuhvata ga) u smjeru juga i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 894 (put), 734 i 733 /2. Sjeće put k.č. 894 i produžava u smjeru istoka i juga
međama parcela k.č. 814, 815, 813, 810, 809 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela
k.č. 800, 808, 809 i 805. Granica obuhvata dalje ide u smjeru zapada sjekući u pravoj liniji
parcelu k.č. 800 i ide u smjeru zapada i juga međama parcela k.č. 770, 771, 797 (ne obuhvata
ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 796, 797, 773. Sjeće u pravoj liniji parcelu k.č. 773 i
105
.
produžava u smjeru juga međama parcela k.č. 774, 775, 781, 786, 787/1, 787/2, 787/3, 787/4
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 787/4, 792 i 894 (put). Presjeca put k.č. 894 i
dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6527715, x = 4863322 i produžava u smjeru zapada
međama parcela k.č. 855, 852, 862 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. l861, 862 i
863. S tromeđe ide u smjeru sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 862 i 855 te
nastavlja zajedničkom međom parcela k.č. 856 i 857 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 856, 857
i 894 (put). Produžava putem k.č. 894 u smjeru sjevera (obuhvata ga) i dolazi do granice UP
kojom ide u istom smjeru do tromeđe parcela k.č. 760, 756/1 i 1632 (put). Od tromeđe ide u
smjeru istoka međama parcela k.č. 760, 761, 759, 894 (put), obuhvata ih i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 894 (put), 762 i 764. S tromeđe ide u smjeru sjevera te istoka međama parcela k.č.
762 i 763 (ne obuhvata ih) i dolazi na rub parcele k.č. 763 s kojeg produžava u smjeru istoka
sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 764 i 765 i dolazi na rub parcele k.č. 766 i nastavlja
zajedničkom granicom parcela k.č. 766 i 765 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 765, 766 i 767
sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš - Vogošća.
Ukupna površina iznosi 32,4 ha.
Iz ove namjene izuzima se površina pod šumskim zemljištem. Njezin opis glasi:
Opis šumskog zemljišta počinje od tromeđe parcela k.č. 728/1, 729 i 731 i ide u smjeru
zapada međama parcela k.č. 728/1, 726, 722 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č.
712, 721 i 722. S tromeđe ide u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 722 i dolazi
u tačku 1. sa koordinatama y = 6527555, x = 4864321 koja se nalazi na zajedničkoj međi
parcela k.č. 722 i 723. Iz ove tačke ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 723, 724, 725,
728/2 (ne obuhvata ih) i spušta se u smjeru juga međom parcele k.č. 728/1 (obuhvata je) i
dolazi na tromeđu k.č. 728/1, 729 i 731 (put) sa koje je opis obuhvata i počeo.
Ukupna površina šumskog zemljišta iznosi 1,9 ha.
Kadiluk
Ovaj obuhvat obuhvata dvije katastarske parcele k.č. 883 i 884.
Navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš - Vogošća.
Ukupna površina iznosi 0,8 ha.
Jezero
Granica obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6527711, x = 4862960 koja se
nalazi na granici K.O. Kremeš i Vogošća i ide u smjeru sjevera sjekući u pravoj liniji parcele
k.č. 118 i 894 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 894 (put), 880 i 871. S tromeđe ide u
smjeru zapada, sjevera i ponovo zapada međama parcela k.č. 880, 878, 877 (obuhvata ih) i
dolazi do tromeđe parcela k.č. 876, 877 i 880 i spušta se u smjeru juga međama parcela k.č.
877 i 879 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 879 u tačku 2. sa koordinatama y =
6527582, x = 4862993. Iz tačke 1. ide u smjeru jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č.
894 (put), 880 i dolazi u tačku 3. sa koordinatama y = 6527684, x = 4862925 koja se nalazi na
granici K.O. Kremeš i Vogošća i produžava granicom pomenutih K.O. u smjeru sjeveroistoka
i dolazi do tačke 1. od koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš - Vogošća.
Ukupna površina iznosi 1,5 ha.
106
.
Kadijina Ravan
Granica obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6528611, x = 4863418 koja se
nalazi na granici K.O. Kremeš i Vogošća i ide u smjeru sjevera, jugozapada te juga međama
parcela k.č. 830, 839, 836 i 839 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 839, 841 i 842
(put). Sjeće put k.č. 842 i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6528539, x = 4863320 koja se
nalazi na granici K.O. Kremeš i Vogošća. Iz ove tačke ide granicom pomenutih K.O. u smjeru
sjeveroistoka i dolazi do tačke 1. od koje je opid obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš - Vogošća.
Ukupna površina iznosi 5,4 ha.
Klakiše
Opis obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6533758, x = 4867933 koja se nalazi
na granici političkih općina Ilijaš i Vogošća i ide u smjeru jugoistoka i istoka međama parcela
k.č. 625 i 629 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6533817, x = 4867949
koja se nalazi na najsjevernijem rubu parcele k.č. 629 i produžava ka istoku sjekući u pravoj
liniji parcele k.č. 631 i 630 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 631, 634 i 648. S tromeđe
nastavlja u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 648, 647, 649, 683 (obuhvata ih) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 641, 683 i 636/4. Sjeće put k.č. 683 i produžava međom
parcele k.č. 712 (obuhvata je) do tromeđe parcela k.č. 712, 718/1 i 719/1, lomi se i ide u
smjeru jugoistoka i zapada međama parcela k.č. 712, 711, 703, 704 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 704, 696 i 699. Produžava u smjeru zapada sjekući u pravoj liniji parcele
k.č. 696 i 698 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 698, 685 i 686, te nastavlja međama parcela
k.č. 685, 679 i 687 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 687, 681, 678 i 688. S
četveromeđe ide u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 681 i 678 i nastavlja
međama parcela k.č. 676 i 675/2 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 674, 675/1 i
675/2. Granica obuhvata produžava ka z apadu sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 674 i dolazi
na tromeđu parcela k.č. 674, 633 i 632 i nastavlja međama parcela k.č. 632, 609, 576, 577,
579, 580, 581, 582, 584, 589, 598, 601, 600 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č.
600, 599 i 607. S tromeđe produžava sjekući parcele k.č. 607 i put k.č. 609 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 609 (put), 619 i 620 i nastavlja međama parcela k.č. 619, 615, 614, 613,
612 (obuhvata ih), sjeće put k.č. 1391 i dolazi u tačku 3. sa koordinatama y = 6533497, x =
4867860 koja se nalazi na granici političkih opština Vogošća i Ilijaš. Iz tačke 3. ide u smjeru
sjeveroistoka granicom pomenutih političkih opština i dolazi u tačku 1. s koje jeo pis
obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići – Vogošća.
Ukupna površina iznosi 12,9 ha.
Vrapce
Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1391 (put), 346 i 347 i ide u smjeru sjevera i
zapada međama parcela k.č. 347, 349, 355, 356, 339, 336 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 1390 (put), 287 i 336. Sjeće put k.č. 1390 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y =
6532313, x = 4866599 i produžava u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 1390 (put),
331 i 333/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 323, 322, 332. S tromeđe ide u
smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 322, 1391 (put) i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 1391 (put), 486 i 467 i produžava međama parcela k.č. 467, 461, 460, 458 (obuhvata ih),
sjeće put k.č. 1392 i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6532726, x = 4866688 koja se
nalazi na međi parcela k.č. 1392 (put) i 451. Iz ove tačke ide međama parcela u smjeru
107
.
jugozapada i juga k.č. 1392 (put), 451, 1392, 412, 410, 363, 362, 361, 360, 1391 (put), 366,
369, 373/2, 374/2, 373/1 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 373/1, 368, 1391
(put), 501 (put). S četveromeđe ide parcelom k.č. 1391 (put), obuhvata je i dolazi u tačku 3. sa
koordinatama y = 6532549, x = 4866375 koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č.
1391 (put) i 863. Siječe put k.č. 1391 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1391 (put), 346 i 347, s
koje je opis obuhvata i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići – Vogošća.
Ukupna površina iznosi 5,3 ha.
Budišići
Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 900, 932, 2751 i ide u smjeru zapada i
sjeveroistoka međama parcela k.č. 900, 935, 939, 938, 947, 962, 963, 962 (obuhvata ih) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 962, 964, 914 i produžava sjekući u pravoj liniji parcelu k.č.
914 i nastavlja u smjeru sjeveroistoka te istoka međama parcela k.č. 97, 901, 877/1 (obuhvata
ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 900 (put), 899/2 i 899/1. Siječe u pravoj liniji parcelu k.č.
900 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 900 (put), 501 i 885, produžava u smjeru
sjeveroistoka te jugoistoka međama parcela k.č. 885 i 900 (obuhvata ih) i dolazi na granicu
K.O. Tihovići i Vogošća.i ide pomenutom zajedničkom granicom do tromeđe parcela k.č.
900, 932 i 2751 sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići – Vogošća.
Ukupna površina iznosi 8,6 ha.
Morski brijeg
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1028, 1029, 1033 (put) i ide u smjeru
sjeverozapada i sjevera međama parcela k.č. 1029, 1023, 1030, 1031/1 (obuhvata ih) i dolazi
na tromeđu parcela k.č. 1015 (put), 1031/1 i 1030. Tu se lomi i ide zajedničkom granicom
parcela k.č. 1030 i 1031/1 u smjeru istoka do tačke 1. sa koordinatama y = 6530988, x =
4864556, koja se nalazi na pomenutoj granici i ide u smjeru juga sjekući u pravoj liniji
parcelu k.č. 1030 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1023. Produžava u pravcu juga međama
parcela k.č. 1023 i 1029 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1029, 1028 i 1033 (put)
sa koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići – Vogošća.
Ukupna površina iznosi 0,3 ha.
Grab
Granica obuhvat apočinje od tromeđe parcela k.č. 258 (put), 63, 64 i ide u smjeru juga
međama parcela k.č. 63, 71, 74, 75, 61, 59, 58, 57, 53 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 46, 53, 258 (put). Sjeće put k.č. 258 i nastavlja međama parcela k.č. 23, 14/3, 14/2
(obuhvata ih) u smjeru zapada i sjeveroistoka i dolazi na tromeđu parcela k.č. 14/2, 13 i 12.
Lomi se i ide u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 12 i 9 i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 9, 1222 i 1223. S tromeđe nastavlja u smjeru jugozapada i sjeverozapada međama
parcela k.č. 1223, 1224 (obuhvata ih), siječe put k.č. 1191 i dolazi na tromeđu parcela k.č.
1191, 1212 i 13. Granica obuhvata produžava u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 13,
1217, 1221, 1220, 4, 3, 2, 258 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 258 (put), 63, 64 sa koje
je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići.
Ukupna površina iznosi 4,8 ha.
108
.
Tihovići
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 235, 237, 238/2 i ide u pravcu sjevera
međama parcela k.č. 237, 244, 246, 249, 250, 251, 256, 257 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 257, 1251 i 258 (put). Sjeće put k.č. 258 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 258
(put), 33/1, 33/2 koje produžava u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 33/1, 34, 36, 96
(put), 94, 85, 92, 91, 89, 96 (put), 1061 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1061,
2037, 1391 (put), Na tromeđi se lomi i ide u smjeru juga međama parcela k.č. 1061, 1060
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1057, 1058, 1060. S tromeđe ide u smjeru
jugoistoka sjekući u praovj liniji parcele k.č. 1057 i 1052 i dolazi na jugozapadni rub parcele
k.č. 1053 u tačku 1. sa koordinatama y = 6530815, x 4864159, te nastavlja međama parcela
k.č. 1049, 1051, 100, 98, 102 i produžava sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 104 i dolazi na
sjeveroistočni rub parcele k.č. 130 u tačku 2. sa koordinatama y = 6530697, x = 4864110 i ide
međom parcele k.č. 130 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 127, 129 i 130. Sjeće
put k.č. 127 i nastavlja međama parcela k.č. 134, 125 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 122, 125, 120. S tromeđe produžava u smjeru juga sjekući u pravoj liniji parcelu
k.č. 122 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 184 i produžava međom parcele k.č. 184
(obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 118, 183 i 184. Granica obuhvata produžava u
smjeru jugozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 184, 176, 188, 187, 193 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 193, 194 i 195. Produžava međama parcela k.č. 194 i 197 (put) i dolazi
do tačke 3. sa koordinatama y = 6530657, x = 4863746 koja se nalazi na zajendičkoj međi
parcela k.č. 196 i 197. Iz tačke 3. produžava u smjeru jugozapada sjekući put k.č. 197 te
nastavlja međama parcela k.č. 200 i 202 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 202,
203 i 207. S tromeđe produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 207, 208,
212, 216, 214 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 214, 1366/1, 1367, te nastavlja u istom smjeru
sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1367, 1365, 1364, 1363 i dolazi na tromeđu parcela k.č.
1363, 1357 i 1358. S tromeđe nastavlja međama parcela u smjeru jugozapada te sjevera k.č.
1357, 1356, 1355, 1353 (obuhvata ih), sijećč put k.č. 1394 i nastavlja međama parcela k.č.
1326, 1303, 1302, 1301, 1300, 1296 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1296,
1297, 1394 (put). Granica obuhvata produžava na sj everozapad i istok sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 1394 (put), 1312, 1311, te međama parcela k.č. 1313, 1314, 1290 (obuhvat aih) i
dolazi na tormeđu parcela k.č. 1290, 1276 i 1283. Produžava u smjeru istoka sjekući u praovj
liniji parcelu k.č. 1283, te nastavlja zajedničkom granicom parcela k.č. 1286 i 1287 do tačke
4. sa koordinatama y = 6530412, x = 4863671 koja se nalazi na istočnom rubu parcele k.č.
12l86. Zatim, sjeće u pravoj liniji parcelu k.č. 1289 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1289,
1288, 232 s koje produžava međama parcela u smjeru istoka k.č. 232, 235 (obuhvata ih) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 235, 237, 238/2 od koje je opis obuhvata počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići – Vogošća.
Ukupna površina iznosi 23,7 ha.
Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja Općine Hadžići
Član 14.
Milavke
Granica opisa počinje sa četveromeđe parcela k.č. 1774/8, 1774/7, 1773/3 i 1773/4, ide u
pravcu zapada međama parcela k.č. 1774/7, 1773/2, 1773/6, 1773/1, 1769, 1768/2, 1763,
1762 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1762. Odatle granica nastavlja u
pravcu jugozapada granicama parcela k.č. 1762, 1760/2 (obuhvata ih), dolazi na
sjeverozapadni rub parcele k.č. 1760/2. Nastavlja na sjeverozapad idući međama parcela k.č.
109
.
1759, 1758/1, 1758/2 (koje obuhvata), sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 1756/1, nastavlja u
istom pravcu međama parcela k.č. 1756/1, 1756/2 (obuhvata ih), ide na jug zapadnom
stranom parcele k.č. 1756/2 (koju obuhvata), zatim južnom stranom pomenute parcele, te
nastavlja na sjeveroistok međama parcela k.č. 1756/3, 1760/2, 1761, 1768/1, 1769, 1774/9,
1774/10, 1774/3, 1774/4, 1774/5, 1775/2, 1775/3, (obuhvata ih), te skreće na sjeveroistok
međama parcela k.č. 1775/3, 1775/2, 1774/5, 1774/4, 1774/3, 1774/2, 1774/6, 1774/7 i dolazi
do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 5,8 ha.
Stanojevići
Granica opisa počinje sa tromeđe parcela k.č. 1954, 1955/1 i 4194 (put), ide na sjeverozapad
međama parcela k.č. 1955/1, 1956/2, 1956/1, 1952, 1953 (obuhvata ih), nastavlja na jug
međama parcela k.č. 1953, 1959, 1965/1, 1966, 1972/2, 1972/1 i dolazi na jugozapadni dio
parcele k.č. 1972/1.Odatle granica ide na sjeveroistok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1973,
1974, 1975, 1976, 1980, 1981, 1982, 1983, 1986, 1989, 1988, 4193 (put), 1848, 1849/1, 1850,
1851, 1852, 1854, 1855, 1856, 1857, 1861, 1860 i dolazi do dvomeđe parcela k.č. 1860, 1859,
presjeca put k.č. 1795 te njime nastavlja na sjeverozapad (obuhvata ga), presjeca put k.č. 4193
kojim ide u istom pravcu i izlazi na put k.č. 4194 (obuhvata ga) i dolazi do mjetsa odakle je
opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 5,7 ha.
Krčevine
Opis počinje sa četveromeđe parcela k.č. 1800, 1801, 1802, 1799/1, ide na zapad međama
parcela k.č. 1802, 1804/1, zatim na jug međama parcela k.č. 1804/1 i 1803/1 (obuhvata ih),
skreće na zapad sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1806, odatle nastavlja međama parcela k.č.
1807, 1812, 1813, 1817, 1819, 1818, 2092 (put) ( obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 1836, 2092 (put) i 1834 (put). Nastavlja na sjeveroistok putem k.č. 1834 (kojeg
obuhvata), skreće na zapad sjekući put k.č. 1834 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1834 (put),
1835/2 i 1835/3. Nastavlja na sjeverozapad te jug međama parcela k.č. 1835/3, 1835/1,
1837/4, 1837/7, 1837/5, 1837/1, 2092 (put), 2091, 2093/1, 2107, 2108, 2109, 2110, 2111,
2112, 2113, 2114, 2115, 2085/3, 2085/2, 2085/1, 2075/3, 2075/2, 2075/1, 2116 (put), 2075/4,
2076, 2082/1, 2083/1 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 2116 i dolazi na jugozapadni rub parcele
k.č. 2112. Odatle nastavlja na istok međama parcela k.č. 2112, 2111, 2110, 2109, 2108, 2107,
2106, 2105, 2104, 2103/1, 2103/2, 2102, 2101, 2100, 2099, 2092, 1807, 1806, 1803/3,
1803/2, 1803/1, 1803/4, 1798/3, 1798/1, 1797, 1798/2, 1799/4, 1799/2, 1802 i dolazi do
mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 8,3 ha.
Bare
Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 4195 (put), 2225, 2223 i 1710, nastavlja na zapad
međama parcela k.č. 2225, 2226 (obuhvata ih), skreće na jug međom parcele k.č. 2226
(obuhvata je), sječe parcele k.č. 2227 i 2202, nastavlja na jug međama parcela k.č. 2199/1,
2202 ,2191, 2190, 2180, 2162, 2157, 2154, 2153, 2152, 2150, 2147/1 (obuhvata ih) i izlazi na
put k.č. 4196. Odatle skreće na sjeverozapad putem k.č. 4196 (kojeg obuhvata) i izlazi na put
110
.
k.č. 4197, zatim skreće na jugoistok međama parcela k.č. 2138, 2142, 2145, 4196 (put).
Presjeca parcele k.č. 4196 (put), 2081 i 2080, nastavlja na sjeverozapad parcelama k.č.
2079/1, 2079/2, 2063, 2061, 2059, 2058, 2057, 2053, 2054, 2039, 2040, 2037/1, 2037/2,
2029, 2030, 1938, 1937, 1936/2, 1932, 1031, 1920 (obuhvata ih), presjeca u pravoj liniji
parcele k.č. 1915 i 4195 (put) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 10,4 ha.
Turuntaši
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 4197 (put), 2433 i 2434, ide u pravcu zapada međama
parcela k.č. 4197 (put), 2518 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 4197, obuhvata parcelu k.č.
2404, te dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 400 kW, produžava u pravcu sjevera
idući uz pomenuti koridor i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2419 (put), 2411 i 2394. Nastavlja
na sjeveroistok te jug međama parcela k.č. 2411, 2412/1, 2415, 2416, 2417, 2418/3, 2418/2,
2203, 4196 (obuhvata ih), siječe put k.č. 4196, te nastavlja međama parcela k.č. 2424 i 2423
koje obuhvata, te sjekući put k.č. 4197 dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 2,5 ha.
Krčevina
Opis granice počinje od tromeđe parcela k.č. 2274/5 (put), 2274/9 i 2273, ide u pravcu zapada
međama parcela k.č. 2274/9, 2274/8 i 2274/7 (obuhvata ih), dolazi na južni rub parcele k.č.
2274/7, nastavlja u pravcu juga sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2273, 2274/2, 2277, 2279,
2278, 2281, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2281, 2217 i 4916 (put), nastavlja u istom
pravcu putem k.č. 4196 (obuhvata ga) te dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 400
kW. Produžava na jugozapad uz pomenuti koridor i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2390/1,
2391/1 i 2388/1. Nastavlja u pravcu juga te sjevera međama parcela k.č. 2388/1, 2387/1,
2386, 2385/5, 2384, 2389/6, 2292, 2291, 2290, 2289, 2288/2, 2288/1, 2283, 2282, 1667, 1656
(obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1656, 1657 i 4191 (put), presjeca put k.č. 4191
te njime nastavlja do tromeđe parcela k.č.1682/2,1682/3 i 4196. Nastavlja na istok te jug
međama parcela k.č. 1682/3,1681/2,
1681/3,1681/4,1681/5,1680,1678,1676(obuhvata ih),sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1672/3,
1672/1, 1671 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1671, 1703/2, 1703/3 i 7670. Skreće na
istok međama parcela k.č. 2274/3, 2274/13, 2274/12, 2274/10 (obuhvata ih), presjeca put k.č.
2274/5 te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 12,6 ha.
Buturovići, Drozgometva
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1006/1, 1006/2 i 1002, ide u pravcu istoka međama
parcela k.č. 1002, 1004, 1005, 1008, 1029/2, 1030/1, 1024/1, 1020, 4199 (put) (obuhvata ih),
dolazi do tromeđe parcela k.č. 1071, 1072 i 4199 (put), skreće u pravcu sjevera te istoka
međama parcela k.č. 1072, 1066, 1067, 1079, 1087, 1088 (obuhvata ih), sječe parcelu k.č.
4187, te u istom pravcu nastavlja međama parcela k.č. 1122, 1126, 1127/4, 1125, 1133,
1137/1, 1185/1 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1185/1, 1185/2 i 1184. Granica
nastavlja u pravcu juga te istoka idući međama parcela k.č. 1185/1, 1137/1, 1147, 1151, 1136,
1155/1, 1154, 1293 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 1293 te u istom pravcu nastavlja međama
111
.
parcela k.č. 1499, 1500, 1505, 1502 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1504,
1502, 1528 i 1532 (put). Nastavlja u pravcu sjevera te jugoistoka idući međama parcela k.č.
1532, 1529/1, 1529/3, 1529/2, 1530/2, 1531/1, 1478, 1469, 1539 (put), 1489 (put) (obuhvata
ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 4189 (put), 1544 i 1549. Ide u pravcu jugoistoka,
presjeca put k.č. 4189, obuhvata parcelu k.č. 2572, siječe put k.č. 4191, obuhvata parcele k.č.
2327, 2326, 2324, 2322, presjeca put k.č. 4191, te njime dolazi do tromeđe parcela k.č. 4191,
2311/1 i 2311/2. Dalje nastavlja putem k.č. 2316 (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela
k.č. 2316, 2349 i 2335, nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 2349, 2354, 2355, 2356,
2359/1, 2358, 2364/1, 2365/1, 2366, 2370/1, 2370/2, 2396 (obuhvata ih) te dolazi do zaštitnog
koridora dalekovoda 400 kW. Produžava na jug uz pomenuti koridor i dolazi u tačku br. 1 sa
koordinatama y = 6514552 i x = 4854400 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2790 i
2793. Skreće u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 2790, 2789, 2788, 2779,
2780, 2775, 2635, 2637, 2640, 2641, 2642 ,2622, 2619, 2614, 2612, 2610, 2609, 2607, 2606,
2596/2, 2596/3, 2596/4, 2596/5, 2596/6, 2596/8, 2594/3, 2596/7, 3204, 3203 (obuhvata ih),
sječe put k.č. 3225, te dalje nastavlja međama parcela k.č. 3232, 3228, 3237, 3238/2
(obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3238/2, 3238/1 i 3248 (put). Granica presjeca
put k.č. 3248 te u pravcu juga te jugozapada nastavlja idući međama parcela k.č. 3250,
3253/3, 3253/1, 3253/2, 3291, 3319, 3315, 3322 (obuhvata ih), dolazi do četveromeđe parcela
k.č. 3310, 3322, 3327 i 3328, skreće u pravcu juga, sjevera te zapada idući međama parcela
k.č. 3328, 3307, 3302, 3304, 3305, 3299, 3298, 3297, 3296, 3295, 3294, 3293, 3292/1,
3292/2, 3292/3 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3292/3, 3335 i 3499. Nastavlja
u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 4199, 911, 912, 913, 914, 915, 917, 916 (obuhvata
ih), skreće na istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 919, 998 i obuhvatajući parcelu k.č.
1002 dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 63,1 ha.
Grivići
Opis granice počinje od tromeđe parcela k.č. 2898/3, 2890 i 3038 (Vranički potok), ide na
zapad međama parcela k.č. 2898/3, 2898/2, 2898/1 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 1 sa
koordinatama y = 6514319 i x = 4854055 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2989/1 i
3083 (Vranički potok). Odatle skreće na sjeveroistok idući uz zaštitni pojas koridora
dalekovoda 400 kW te dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6514430 i x = 4854141, koja
se nalazi na međi između parcela k.č. 2874 i 2875, nastavlja u pravcu istoka te sjevera
međama parcela k.č. 2875, 2882, 2883, 2884/2, 2/1, 5/2, 2870, 2867 (obuhvata ih) i dolazi u
tačku br. 3 sa koordinatama y = 6514572 i x = 4854264 koja se nalazi na međi između parcela
k.č. 2795 i 2867. Skreće u pravcu sjeveroistoka idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda
400 kW te dolazi u tačku br. 4 sa koordinatama y = 6514611 i x = 4854313 koja se nalazi na
međi između parcela k.č. 2792/2 i 2864, sječe u pravoj liniji parcele k.č. 4183, 4198, 2493 i
dolazi do tromeđe parcela k.č. 2494/3, 2495 i 2494/2. Nastavlja u pravcu juga idući međama
parcela k.č. 2494/2, 2492/1, 2488, 2487/1, 2497/2, 2486, 2484/1, 2484/2, 2477/1, 2476/1,
2466/1, 2467/1, 2468/1, 388, 389, 391, 392 (obuhvata ih), skreće u pravcu sjevera te
sjeveroistoka međama parcela k.č. 393, 397, 400/1 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 717, te u
istom pravcu nastavlja idući međama parcela k.č. 429, 432/2, 432/1, 434, 436/3, 436/1
(obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 436/1, 428 i 445. Nastavlja u pravcu jugoistoka
te juga međama parcela k.č. 436/1, 436/2 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 716 te idući međama
parcela k.č. 517/2, 517/1, 520/2 i 518 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 518,
526/1 i 519. Skreće u pravcu sjeveroistoka te jugozapada idući međama parcela k.č. 526/1,
526/2, 527/3, 527/1, 525, 549, 548 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 548, 538 i
112
.
539/1. Nastavlja na istok idući međama parcela k.č. 539/1, 539/2 i 540 (obuhvata ih) i dolazi
do granice između dvije katastarske općine K.O. Drozgometva i K.O. Hadžići, produžava na
jug te jugoistok granicom između gore navedenih katastarskih općina te dolazi do tromeđe
parcela k.č. 1175, 3989 i 3988. Skreće na sjeverozapad te zapad idući međama parcela k.č.
3988, 3987, 3980/1, 3980/2, 3980/3, 688, 691, 690, 684/1 (obuhvata ih), presjeca put k.č.
684/2 te njime nastavlja u istom pravcu (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 684/2,
671 i 3990. Dalje nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 671, 670, 669, 668, 667,
666, 665, 713 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 713, 266/2 i 3990. Skreće u
pravcu jugozapada međama parcela k.č. 266/2, 265, 264, 262, 261, 259, 255, 254, 240
(obuhvata ih) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 240, 236/1 i 3970. Nastavlja dalje u pravcu
sjevera te sjeverozapada idući međama parcela k.č. 240, 235, 241, 233 (obuhvata ih), sječe
put k.č. 708 te u istom pravcu nastavlja međama parcela k.č. 231, 229, 228, 227, 226, 213,
198, 199, 193/2, 194/1, 194/2, 129/2, 129/1, 124/2, 99/1, 102, 104, sječe put k.č. 710, 105,
3927, 3929/3, 3929/4 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 3929/4. Nastavlja
u pravcu sjevera te istoka idući međama parcela k.č. 3929/4, 3929/1, 3929/2, 3931, 3928,
3923/2, 708 (Potok Čivaševac), 85, 84, 83/1, 81, 80, 79, 80, 81, 83/3, 61 (obuhvata ih) i dolazi
na jugoistočni rub parcele k.č. 62. Skreće u pravcu sjeverozapada te zapada idući međama
parcela k.č. 62, 63/2, 63/1, 64, 65/1, 65/2, 74, 73, 71, 55, 10, 9, 7, 4202, 2891, 2892/2, 2892/1,
2896, 2898/3 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 56,3 ha.
Vrančići
Opis granice počinje sa četveromeđe parcela k.č. 3168, 3180, 3169 i 3173, ide u pravcu istoka
međama parcela k.č. 3173, 3172, 3176, 2717, 2719, 2720, 2721, 2723, 2724, 2741/2, 2729,
2733, 2735/1, 2736, 2738, 2739, 2813, 2814, 2815, 2840, 2832, 2831, 2856 (obuhvata ih) i
dolazi do tromeđe parcela k.č. 2830, 2856 i 2859. Nastavlja na jugozapad zaštitnim pojasom
koridora dalekovoda 400 kW i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6513986 i x =
4853925 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2962 i 2957. Granica skreće na
sjeverozapad međama parcela k.č. 2962, 2960, 2966, 2965, 2988, 2989, 2990, 2991, 3062,
3060, 3059, 3049, 3058 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 3049, 3048 i 4185
(Vranički potok). Odatle ide na zapad Vraničkim potokom k.č. 4185 (obuhvata ga) i dolazi do
tromeđe parcela k.č. 4185 (potok), 3133 i 3132, presjeca pomenuti potok i put k.č. 4202,
skreće na sjever međom parcele k.č. 3173/1 (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis i
počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 7,7 ha.
Ravna Brda
Opis granice počinje od tromeđe parcela k.č. 491, 494 i 433/3, ide na zapad međama parcela
k.č. 491, 492, 493, 489 (obuhvata ih), dolazi do četveromeđe parcela k.č. 497, 508/1, 508/2 i
489, skreće u pravcu sjevera te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 489, 498/2, 498/1,
499, 500, 501, 503/2, 503/1, 476, 474/2, 468, 715 (put), 479 (obuhvata ih), presjeca put k.č.
714 te njime ide do granice između dvije katastarske općine K.O. Drozgometva i K.O.
Hadžići, skreće u pravcu jugozapada te jugoistoka idući granicom između katastarskih općina
i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 4,8 ha.
113
.
Jezerine
Opis granice počinje od tromeđe parcela k.č. 3872, 3874 i 3875/2, ide na zapad obuhvatajući
parcele k.č. 3875/2 i 4203 (put) i dolazi do tačke br. 1 sa koordinatama y = 6513724 i x =
4853601 koja se nalazi na tromeđi parcela k.č. 3720, 3723 i 4203 (put). Nastavlja u pravcu
sjeveroistoka idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 400 kW te dolazi do tačke br. 2 sa
koordinatama y = 6514062 i x = 4853858 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2954 i
2956, skreće na sjeveroistok te jugoistok međama parcela k.č. 2954, 2946, 2947/1 (obuhvata
ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2945/2, 2947/1 i 2940. Nastavlja dalje u pravcu
jugozapada idući međama parcela k.č. 2947/1, 2948/1, 2949/1, 1949/8, 2949/6, 2949/5,
2949/4, presjeca put k.č. 4203, te nastavlja međama parcela 3877, 3878, 3879, 3874
(obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 5,2 ha.
Popratine
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 3086, 3083 i 3073, ide u pravcu sjeveroistoka međom
parcele k.č. 3083 (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6513862 i x =
4853892 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 3073 i 3083, presjeca parcelu k.č. 3083 i
dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 3075 (obuhvata je) i dolazi do tačke br. 2 sa
koordinatama y = 6513910 i x = 4853868 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 3074 i
3075. Skreće u pravcu jugozapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 400 kW te
dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6513548 i x = 4853591 koja se nalazi na međi
između parcela k.č. 3718 i 3719. Nastavlja u pravcu sjeveroistoka idući međama parcela k.č.
3718, 3724, 3717/1, 3087, 3086 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 3,8 ha.
Košćan
Opis granice počinje od tromeđe parcela k.č. 887, 3542 i 3543, skreće na jugoistok te jug
međama parcela k.č. 3543, 3568/2, 3568/3, 3529, 3528, 3524, 3523, presjeca put k.č. 4199,
nastavlja dalje međama parcela k.č. 3480, 3481, 3485 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 3485, 3486/1 i 3486/2. Granica nastavlja u pravcu zapada te jugozapada idući
međama parcela k.č. 3485, 3482, 3484 (obuhvata ih), presjeca parcelu k.č. 3472, nastavlja u
istom pravcu međama parcela k.č. 3575, 3576, 3578, 3579, 3580, 3587 (obuhvata ih) i dolazi
do dvomeđe parcela k.č. 3472 i 3587. Nastavlja granicom kulture preko parcele k.č. 3472,
presjeca parcelu k.č. 851 (put), te nastavlja međama parcela k.č. 167, 169, 170 (obuhvata ih),
skreće na sjeverozapad međama parcela k.č. 171/2, 159/2 (obuhvata ih) i dolazi do granice
katastarske općine te političke općine, odakle skreće u pravcu istoka te sjeveroistoka idući
pomenutim granicama (katastarska općina i politička granica), dolazi do dvomeđe parcela k.č.
3551/1 i 884, skreće na istok međama parcela k.č. 3551/1, 3552/3, 3548, 3547, 3544, 3543
(obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Mokrine i K.O. Drozgometva, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 10,5 ha.
114
.
Mokrine
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 54/1, 55 i 57, skreće na jugozapad te jug međama
parcela k.č. 57, 56, 53, 48/1, 48/2, 40, 41/2, 41/1 (obuhvata ih), skreće na jugoistok te jug
međama parcela k.č. 45/2, 42/1, 68, 88 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 87, 88 i
250/1. Nastavlja u pravcu sjeverozapada te juga međama parcela k.č. 88, 251, 252, 255, 256
(obuhvata ih), presjeca put k.č. 847 i u istom pravcu nastavlja međama parcela k.č. 847 (put),
284, 286/1, 289/3, 289/1, 304/2, 304/1, 303, 302 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela
k.č. 301, 302 i 308. Granica nastavlja u pravcu istoka te juga međama parcela k.č. 308, 276,
275 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 847 te obuhvatajući ga dolazi do četveromeđe parcela k.č.
249, 247, 245/2 i 847 (put), produžava dalje međama parcela k.č. 247, 246, 244, 243/1, 240,
236, 235, 233, 232 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 220 kW.
Nastavlja na jugozapad idući uz pomenuti koridor i dolazi do tromeđe parcela k.č. 499,500 i
501/1. Skreće u pravcu sjevera međama parcela k.č. 500, 488, 480, 479, 475, 472, 471, 466,
470, 468, 463, 462, 847 (obuhvata ih), sječe put k.č. 848 i nastavlja u istom pravcu međama
parcela k.č. 264, 261, 262, 260, 269/2, 275, 274 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č.
269/1, 274 i 336. Presjeca u pravoj liniji parcelu k.č. 336 i u pravcu juga nastavlja međom
parcele k.č. 335/2, siječe put k.č. 337, izlazi na put k.č. 848 te njime nastavlja u istom pravcu
(obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 848, 443 i 439. Skreće na jugozapad te sjever
idući međama parcela k.č. 443, 440/2, 441, 412/2, 412/3, 412/4, 411, 449, 450, 459, 456, 349,
348, 346, 347, 344, 343, 356, 358, 359, 362, 361, 368, 364, 363, 308 (obuhvata ih), presjeca
put k.č. 308, obuhvata parcelu k.č. 311, izlazi na put k.č. 309, te njime nastavlja u pravcu
sjevera (obuhvata ga), dolazi do raskršća sa putem k.č. 847 kojim produžava do političke
granice te granice katastarske općine (obuhvata ga). Skreće na jugoistok granicom političke
općine, obuhvata parcele k.č. 59/1, 59/2, 58, 57 te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Mokrine, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 15,9 ha.
Lanište
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 690/2, 685 i 1431 (put), skreće na jugozapad te istok
međama parcela k.č. 690/2, 687/2, 686, 687/1, 688, 689/1 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 1
sa koordinatama y = 6508566 i x = 4852229 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 691 i
692. Nastavlja u pravcu sjeveroistoka idući međama parcela k.č, 692, 706, 678/3, 698, 699,
700, 706, 701, 702, 703, 707, 708, 709, 710 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č.
710. Sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 678, dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 711,
obuhvata parcelu k.č. 712 i presjecajući put k.č. 867 dolazi do tačke br. 2 sa koordinatama y =
6 508 813 i x = 4 852 405 koja se nalazi na međi parcele k.č. 858, nastavlja dalje u pravcu
juga idući međama parcela k.č. 865, 863 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 865 i dolazi do tačke
br. 3 sa koordinatama y = 6508900 i x = 4852271 koja se nalazi na međi između parcela k.č.
865 i 871. Skreće na jugozapad idući međama parcela k.č. 865, 869/1, 868/8, 868/7, 868/5,
868/2 (obuhvata ih), presjeca parcele k.č. 871 i 1431 (put), te obuhvatajući parcelu k.č. 690/2
dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Luke, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 5,2 ha.
Orahovica
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 767/2, 769 i 760, skreće u pravcu zapada međama
parcela k.č. 770, 771/3, 778/3, 778/2, 778/1, 774, 778/5, 776, 641, 643, 644, 645 (obuhvata
115
.
ih), dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 645, nastavlja u pravcu sjevera obuhvatajući
parcele k.č. 645 i 619 i dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 220 kW, nastavlja
pomenutim koridorom u pravcu sjeveroistoka i dolazi do tačke br. 1 sa koordinatama y = 6
504 478 i x = 4 848 961 koja se nlaazi na međi između parcela k.č. 582 i 2290, skreće na
sjeveroistok međama parcela k.č. 582, 581, 2291 (potok Orahovica), 580/2, nastavlja na
jugoistok te jugozapad međama parcela k.č. 784/2, 784/1, 779, 787, 786, 770 (obuhvata ih) te
dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 3,6 ha.
Gornja Raštelica
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 123, 124 i 129, ide na sjever te jugoistok međama
parcela k.č. 129, 125, 122, 113, 118, 110, 109 (obuhvata ih), skreće u pravcu sjevera međama
parcela k.č. 107/2, 104, 103, 101, 80, 81, 83, 84, 86, 88, 89, 90, 93, 7, 5/4, 5/5, 5/6, 41/2
(obuhvata ih), skreće na istok međama parcela k.č. 11, 12, 13, 14, 35, 33, 32, 37, 31, 29, 27,
23 (obuhvata ih) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 21, 22 i 23. Odatle granica skreće na jug te
jugozapad idući međama parcela k.č. 23, 61, 62, 66, 67, 68, 69, 70, 74, 73/1, 72, 172/4, 172/5,
188/1, 186, 184, 182 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 182, 190/1 i 471 (put).
Dalje nastavlja na jug međama parcela k.č. 471, 217, 218, 220, 213, 207 (obuhvata ih),
presjeca parcelu k.č. 206 i dolazi do koridora željezničke pruge Ploče – Sarajevo, te
spomenutim koridorom produžava u pravcu jugozapada i dolazi do tačke br. 1 sa
koordinatama y = 6504777 i x = 4847723. Skreće na sjeverozapad sjekući parcele k.č. 472,
471 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 203. Dalje u istom pravcu nastavlja međama
parcela k.č. 203, 202, 201, 196, 197, 199, 151, 150, 149 (obuhvata ih), skreće na sjever idući
međama parcela k.č. 149, 147/2, 146, 144, 145, 144, 143, 139, 132, 129 (obuhvata ih) i dolazi
do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 10,3 ha.
Raštelica
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 241, 244 i 410, ide u pravcu juga obuhvatajući parcelu
k.č. 244 i dolazi do tačke br. 1 sa koordinatama y = 6505229 i x = 4848801 koja se nalazi na
međi između parcela k.č. 410 i 244, skreće u pravcu jugozapada te juga idući koridorom
magistralnog puta M-17 i dolazi do tačke br. 2 sa koordinatama y = 6504997 i x = 4847133
koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1446 i 464/1, skreće na sjeverozapad međama
parcela k.č. 464/1, 464/2, 466 (obuhvata ih), izlazi na potok Kalašnica te s njime u istom
pravcu nastavlja dalje do puta k.č. 380. Obuhvata dio puta k.č. 380 i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 380, 365 i 369. Dalje ide parcelama k.č. 365, 370, presjeca u pravoj liniji put k.č.
474 (Donja Raštelica – Bradina), nastavlja dalje međama parcela k.č. 377, 379, 283/2 (put),
skreće na jugozapad međama parcela k.č. 303, 309, 308, 319, 317 i 316 (obuhvata ih), skreće
na sjeveroistok sjekući potok Karašnica k.č. 470 te nastavlja međama parcela k.č. 373, 372,
337, 336/2, 342/2, 342/1, 342/6, 344 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 474, te obuhvatajući
parcele k.č. 362/2, 363 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 364, 363 i 366. Dalje nastavlja na
jugozapad te zapad međama parcela k.č. 363, 359, 358, 1451, 1450/3, 356, 355, 474, 1513
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1515, 1513 i 354. Ide dalje u pravcu sjevera
međama parcela k.č. 354, 353, 351, 350, 335, 333, 332, 470 (potok), 330, 325/1, 325/2, 328,
323 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 3 sa koordinatama y = 6504511 i x = 4847351, skreće
na sjeveroistok idući uz koridor željezničke pruge Ploče – Sarajevo i dolazi u tačku br. 4 sa
116
.
koordinatama y = 6 504 601 i x = 4 847 468 koja se nalazi na parceli k.č. 472. Skreće na istok
te sjeveroistok sjekući parcelu k.č. 472, obuhvata parcele k.č. 321, 322/1, presjeca put k.č.
322/2, te nastavlja idući međama parcela k.č. 304/1, 300, 301, 299, 298, 225, 227/1, 224,
1110, 1109 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1110, 1112, 1113. Skreće u pravcu
istoka te juga idući međama parcela k.č. 1113, 239/1, 239/2, 244 (obuhvata ih) te dolazi do
mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 25,9 ha.
Donja Raštelica
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 437/1, 447/1 i 1232/1, ide u pravcu jugozapada idući
međama parcela k.č. 437/1, 446, 453, 451, 452, 1242, 453, 1244, 1245 (obuhvata ih) i dolazi
u tačku broj 1 sa kooridinatama y = 6505023 i x = 4847389 koja se nalazi na međi između
parcela k.č. 1247 i 1245, nastavlja u pravcu sjeveroistoka idući uz koridor magistralnog puta
M-17, dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6505445 i x = 4847842 koja se nalazi na međi
između parcela k.č. 471/1 i 422, skreće na jug te zapad međama parcela k.č. 421/1, 424, 431,
434, 437/1 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 3,7 ha.
Džanići I
Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 1362/1, 1362/2, 1376 i 1378/1, ide u pravcu juga
obuhvatajući parcelu k.č. 1378/1, dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6 505 165 i x = 4
846 518 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1378/1 i 1378/2, skreće u pravcu
sjeverozapada idući uz koridor magistralnog puta M-17 i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama
y = 6 505 154 i x = 4 846 817 koja se nalazi na parceli k.č. 1261/1, skreće na istok te jug idući
međama parcela k.č. 1261/1, 1263, 1269, 1270 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 2300 i dolazi
do tromeđe parcela k.č. 2300, 1315 i 1324. Nastavlja u pravcu jugoistoka idući međama
parcela k.č. 1315, 1320, 1321, 2300 (obuhvata ih) te dolazi u tačku br. 3. sa koordinatama y =
6505317 i x = 4846636 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2300 i 1324. Skreće u
pravcu jugozapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 KW i dolazi u tačku br. 4
sa koordinatama y = 6505244 i x = 4846533 koja se nalazi na međi između parcela k.č.
1362/2 i 1363, skreće na zapad idući južnom međom parcele k.č. 1362/2 koju obuhvata te
dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 2,3 ha.
Džanići II
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1408, 1411 i 1412, ide u pravcu sjeveroistoka idući
međama parcela k.č. 1412, 1413, 1415, 1389, 1418, 1420, 1389, 1422, 1424 (obuhvata ih) i
dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6505155 i x = 4846666 koja se nalazi na međi
između parcela k.č. 1424 i 1425/1, skreće u pravcu jugozapada idući uz koridor magistralnog
puta M-17 te dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6504993 i x = 4846308 koja se nalazi
na međi između parcela k.č. 1841 i 1379/1. Nastavlja u pravcu sjeverozapada te sjevera idući
međama parcela k.č. 1319/1, 1393, 1394, 1395, 1394, 1392, 1390, 1391, 1414, 1412
(obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići.
117
.
Ukupna površina iznosi P = 2,4 ha.
Vukovići
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1993, 1994 i 1976, ide u pravcu sjevera te zapada idući
međama parcela k.č. 1976, 1974, 1968, 1969 (obuhvata ih), dolazi u tačku br. 1 sa
koordinatama y = 6504375 i x = 4845702 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1972 i
1970. Nastavlja u pravcu sjevera idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW, dolazi u
tačku br. 2 sa koordinatama y = 6504468 i x = 4854911 koja se nalazi na međi između parcela
k.č. 1783 i 1793/1, skreće u pravcu istoka te jugoistoka idući međama parcela k.č. 1783, 1790,
1857, 1856, 1855, 1860, 1861, 1862, 1873, 1865, 1868 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 3 sa
koordinatama y = 6504622 i x = 4845944, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1868 i
1867. Nastavlja u pravcu juga te jugozapada idući uz koridor magistralnog puta M-17 te
dolazi u tačku br. 4 sa koordinatama y = 6504442 i x = 4845506 koja se nalazi na međi
između parcela k.č. 1990/1 i 1988/1. Skreće u pravcu sjevera idući međama parcela k.č.
1988/1, 1985, 1984, 1978, 1977, 1976 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 6,0 ha.
Čelebuje
Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 78/1, 78/2, 112 i 114/1, ide u pravcu zapada te
sjevera idući međama parcela k.č. 78/2, 75, 60, 61, 53, 52, 51, 40/2, 40/1, 37, 33, 2233/1
(obuhvata ih), dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6506383 i x = 4848290 koja se nalazi
na međi između parcela k.č. 2233/1 i 5, skreće u pravcu sjeveroistoka idući uz zaštitni pojas
koridora dalekovoda 110 kW i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6506450 i x =
4849378 koja se nalazi na parceli k.č. 1183/1. Nastavlja u pravcu jugoistoka te juga sjekući u
pravoj liniji parcelu k.č. 1183/1 te dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1182, nastavlja u istom
pravcu obuhvatajući parcelu k.č. 1182 te dolazi do granice između dvije katastarske općine
K.O. Tarčin i K.O. Duranovići, nastavlja dalje pomenutom granicom i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 24, 16 i 2246. Skreće na sjeverozapad te jug idući međama parcela k.č. 2246, 15,
14, 6, 8/1, 9, 10, 11/2, 11/1, 27, 2233/1, 384/2, 384/1, 380 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 380, 381 i 379, skreće na zapad međama parcela k.č. 380, 77/2, 78/1 (obuhvata
ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica i K.O. Duranovići, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 9,9 ha.
Trzanj
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 234, 235 i 236, ide u pravcu sjeverozapada te sjevera
idući međama parcela k.č. 236, 206, 210/2, 210/1, 215, 217, 227, 186, 229, 2293/2, 153, 150,
151, 142, 141, 140, 163/1, 163/2, 137/1, 2233/1, 348, 349, 353, 352, 375 (obuhvata ih) i
dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6506668 i x = 4847337 koja se nalazi na međi
između parcela k.č. 375 i 376, nastavlja u pravcu sjeveroistoka idući uz zaštitni pojas koridora
dalekovoda 110 kW te dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6506745 i x = 4847364 koja
se nalazi na međi između parcela k.č. 497 i 499. Nastavlja u pravcu jugoistoka idući međama
parcela k.č. 499, 500, 502, 505, 511, 509, 512, 513, 517, 525, 475, 542, 536, 543/3, 543/1,
546, 549, 551, 552/2, 552/1, 544, 2236 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y
= 6507045 i x = 4847112 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 955 i 2236. Skreće u
pravcu jugozapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 400 kW, dolazi u tačku br. 4 sa
118
.
koordinatama y = 6506690 i x = 4846906 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 235 i
236, obuhvata parcelu k.č. 236 te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Duranovići, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 11,9 ha.
Odžak
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 974, 973/1 i 976, ide u pravcu sjevera te sjeveroistoka
međama parcela k.č. 976, 978, 986, 989, 990, 999, 995/3, 996/1, 996/2, 1001, 1002, 1003,
1159/2, (obuhvata ih), skreće u pravcu jugozapada te juga međama parcela k.č. 1159/1, 1173,
1175, 1180, 1187/1, 1193, 1192, 1190, 1183/2, 1257/2, 1257/1, 1256, 1251, 1250, 1249, 1247
(obuhvata ih), nastavlja u pravcu jugozapada te sjevera međama parcela k.č. 1247, 1248,
1246, 1265, 1264, 1263, 1261, 1270, 1269, 1286/1, 1287, 1286/2, 1285, 1284, 1283, 976
(obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Duranovići, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 10,6 ha.
Korča
Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 2096, 2097, 2098 i 2099, ide u pravcu juga,
sjeverozapada te sjevera idući međama parcela k.č. 2897, 2110, 2109, 2102, 2238, 1975,
1979, 1975, 2244, 1937, 1938, 1945/1, 1947, 1948/2, 1948/1, 1704, 1710/2 (obuhvata ih),
skreće na istok te sjever idući međama parcela k.č. 1700, 1701, 1696, 1694, 1692, 1691, 1662,
1658, 1657, 1655, 1654, 2026, 1513, 1517, 1518, 523/3, 1521, 1520, 1535, 1537/2, 1537/1,
1536/1, 2240, 1622, 1619, 1616, 1614, 1613, 1540, 1545, 1615, 1546, 1548, 1564, 1579,
1578, 1576, 1573, 1570, 1370, 1371, 1372/1, 1372/2, 1318, 1316/1, 1316/2, 1313, 1312/5,
1312/1, 1307/2, 1306, 1304, 1302, 1300 (obuhvata ih) i dolazi do četveromeđe parcela k.č.
1300, 281, 289 i 280. Skreće u pravcu istoka te juga međama parcela k.č. 1300, 1299/2, 2240,
2238, 1394, 1396/2, 1397, 1398, 1417, 1421, 1422, 1424/3, 1424/1, 1424/2, 1443, 1442,
1444, 1445, 1448, 1449/2, 1450/1, 1455/1, 1463/2, 1463/1, 1465, 1464, 1466, 7518, 1528,
1527, 523/3, 1506, 1508, 1510, 2241, 2068, 2070, 2071, 2077, 2076, 2075 (obuhvata ih),
sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 2074/1 i obuhvatajući parcelu k.č. 2096 dolazi do mjesta
odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Duranovići, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 39,3 ha.
Mehina Luka
Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 857, 1634, 1631 i 1635, ide u pravcu jugoistoka te
jugozapada međama parcela k.č. 1635, 1636, 1637, 1645, 1648, 1649, 1650, 1651, 1652,
1724, 1611, 1610, 1609, 1606/2, 1708 (obuhvata ih), skreće na zapad te sjeveroistok idući
međama parcela k.č. 1582/1, 1581, 1585, 1586, 1587, 1588, 1589, 1592, 1593, 1594, 1595,
1596, 1597, 1723, 1628, 1629, 1630, 1632 (obuhvata ih), skreće u pravcu istoka međama
parcela k.č. 1632, 1631 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Budmolići, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 15,7 ha.
119
.
Lihovci I
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 2061/1, 2058 i 2062, ide u pravcu sjevera te jugozapada
idući međama parcela k.č. 2062, 2063, 2065, 2067, 2069, 2071/1, 2071/2, 2089, 2090, 2091,
2092, 2093, 2107, 2094, 2089 (obuhvata ih), dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y =
6511876 i x = 4848418 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2089 i 2087, skreće u
pravcu zapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW i dolazi u tačku br. 2 sa
koordinatama y = 6511662 i x = 4848446 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2244 i
2007, nastavlja u pravcu sjevera te istoka međama parcela k.č. 2244, 2247, 2060, 2059, 2058
(obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Pazarić, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 2,7 ha.
Lihovci II
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 2009, 2011 i 2015, ide na istok te sjever međama parcela
k.č. 2015, 2244 i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6 511 655 i
x = 4 848 396 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2244 i 2008, skreće u pravcu istoka
idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y =
6 511 925 i x = 4 848 361 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2087 i 2095. Nastavlja u
pravcu juga te jugozapada idući međama parcela k.č. 2087, 2130/2, 2130/1, 2132, 2134, 2141,
2142, 2150, 2151, 2152, 2153, 2162/1, 2160 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č.
2160, 2163 i 2165. Skreće u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2156,
2245, 2232, 2039, 2244, 2019, 2020/1, 2020/2, 2021, 2022 i dolazi na jugozapadni rub
parcele k.č. 2016/4, nastavlja dalje idući međama parcela k.č.2016/4, 2016/3, 2016/2, 2016/1,
2015, te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Pazarić, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 8,5 ha.
Ljubovčići
Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 1041, 1042, 1043/1 i 1043/2, ide u pravcu zapada te
jugozapada međama parcela k.č. 1043/2, 948, 1015/2, 1013, 1014 (obuhvata ih), skreće u
pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1130, 964, 965, 962, 961, 960/1, 960/2, 960/3, 959,
1130, 913, 911, 910, 908, 909, 906, 904, 672, 673, 685, 665/2, 1128, 593, 594, 600, 601
(obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 601, 602, 603, skreće na istok obuhvatajući
parcelu k.č. 601, sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1127, 559, 557, 553, 552, 546 i dolazi u
tačku br.1 sa koordinatama y = 6 513 215 i x = 4 847 329 koja se nalazi na međi između
parcela k.č. 546 i 1101. Nastavlja u pravcu juga te jugoistoka idući međama parcela k.č. 547,
549/1, 549/2, 773, 771, 770, 769, 764, 762, 761, 759, 757, 751, 739, 801, 803 (obuhvata ih),
skreće na jug međama parcela k.č. 803, 806, 822, 867, 864, 863, 862/1, 862/2, 862/3, 861
(obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 861, 860 i 862/4, skreće u pravcu istoka sjekući
u pravoj liniji parcele k.č. 856, 855, 851/1, 849, 845, dolazi do tromeđe parcela k.č. 845, 847 i
848. Nastavlja dalje u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 848 i 851/1 (obuhvata
ih), dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 851/1, ide u istom pravcu sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 1129, 1077, 1071, 1068, 1073 i dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 513 530
i x = 4 846 304 koja se nalazi na parceli k.č. 1101, skreće u pravcu sjeverozapada sjekući u
pravoj liniji parcele k.č. 1101, 1065, 1066, 1062, 1061/2, dolazi do dvomeđe parcela k.č.
1061/2 i 1051/2, nastavlja u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1051/2, 1051/1, 1046,
1044, 1043/1 (obuhvata ih), te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
120
.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Dub, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 36,1 ha.
Lokve I
Opis počinje od četveromeđe parcela k.č.935/2, 936/2, 938/2 i 938/1, ide u pravcu sjevera te
sjeveroistoka međama parcela k.č. 938/2, 908/1, 905/1, 903, 1669, 899/1, 1669, 895, 894,
893, 892/1, 891 (obuhvata ih) i dolazi do dvomeđe parcela k.č. 891 i 889. Skreće u pravcu
jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 889, 888, 883, 882, 881/1, 880, 879, 877, 876,
875, 874/1, 872 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č.871, skreće u pravcu istoka sjekući u
pravoj liniji parcele k.č. 869, 868, 867, 866, 864, 863, 862, 1208, 1210, 1211/4, 1211/1, 1212,
1217, 1218, 1668, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 813, 812 i 1668. Nastavlja u pravcu
jugoistoka putem k.č. 1668 (obuhvata ga), dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 110
kW, odnosno, u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 516 114 i x = 4 849 177 koja se nalazi na
međi između parcela k.č.1268 i 1668(put), skreće u pravcu juga te jugozapada idući uz
pomenuti koridor i dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6 515 936 i x = 4 484 931.
Granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1203, 1204, 1205,
1206,1207, 1085, 1084, 1083, 1082, 1081, 1080, 1079, 1077, 1076, 1073/2, 1072/3, 1071,
1070, 1069, 1068, 1067, 1066, 1059, 1056, 1055, 1054, 1053, 1051, 1048, 1047, 1045, 1043,
1041, 1040, 1037, 1036, 1035, 1032/1, 1032/2, 1031/2, 1030, 1027, 974, 975, 976, 977 i
dolazi do tromeđe parcela k.č. 952, 978 i 977. Nastavlja u istom pravcu idući međama parcela
k.č. 952, 951/1, skreće na jug idući međama parcela k.č. 950, 948/2, 948/4, 948/5, 948/1,
948/3 (obuhvata ih), skreće na zapad, sjever te zapad idući međama parcela k.č. 948/3, 947/2,
946/2, 945/2, 944/2, 944/1, 940/2, 939/2, 938/2 (obuhvata ih), te dolazi do mjesta odakle je
opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Lokve, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 29,4 ha.
Lokve II
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1391, 1392 i 172/1, ide u pravcu zapada te
sjeverozapada međama parcela k.č. 172/1, 173, 318, 317, 316, 315, 313, 308, 286, 285, 319,
282, 284, 278, 279, 269, 267, 268, 266, 1414 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č.
1414, 1417 i 1446/1, sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 1446/1,dolazi na jugoistočni rub parcele
k.č. 1141, nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 1141, 1106, 1107 (obuhvata ih) i
dolazi do tromeđe parcela k.č. 1710,1108/2 i 1113. Nastavlja u pravcu jugoistoka te
sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 1108/2, 1108/1, 671, 1143, 1144/1, 261, 260/4,
260/3, 260/2, 260/1, 257, 256, 77 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 77, 74 i 1162.
Skreće u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 74, 71, 70, 69, 68, 66, 65, 64, 62,
61, 59, 58, 57, 56, 55, 54/1, 51, 50, 49, 47, 46, 44 (obuhvata ih), dolazi na tromeđu parcela
k.č. 44, 1466 i 1167, nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1167, 1168/1,
1169, 1170/3, 1171, 1172, 1174, 1175, 1176, 1179, 1180, 1181/1, 1182/1, 1186, 1187, 1188,
1190/4, 1190/5, 1191, 1192/1, 1193/1, 1194, 1195, 1196, 1197, 1198 i dolazi do zaštitnog
pojasa koridora dalekovoda 110 kW, nastavlja u pravcu sjeveroistoka te sjevera idući uz
pomenuti koridor i dolazi do tačke br.1 sa koordinatama y = 6 516 160 i x = 4 849 154 koja se
nalazi na međi između parcela k.č.1258 i 1259. Skreće u pravcu istoka obuhvatajući parcelu
k.č. 1258,sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1305, 1306, 1307, 1308, 1311, 1312/1 i dolazi na
sjeverozapadni rub parcele k.č. 1313. Dalje granica nastavlja u pravcu juga,jugoistoka te juga
idući međama parcela k.č.1313, 320, 107/1, 108, 110, 134, 128, 131, 132, 133, 167, 168, 169,
321, 170, 171/1, 172/2, 172/1 (obuhvata ih), te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
121
.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Lokve, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 31,0 ha.
Crepljani
Opis počinje od tromeđe parcela k.č.570, 571 i 598, ide u pravcu juga međama parcela
k.č.571, 572, 573, 575, 576, 577, 578, 580, 581, 591/1, 592, 593, 594, 651 (obuhvata ih),
dolazi do tromeđe parcela k.č. 651, 652 i 649, skreće na zapad sjekući u pravoj liniji parcele
k.č.654, 655, 656, 660, 661, 662, 663, 664, 665, 666, 667, 668, 669, i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 679, 669 i 670. Nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 679, 678, 677
(obuhvata ih), sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1670, 698, 702, 704, 706, 708, 709 i dolazi na
jugoistočni rub parcele k.č. 710. Skreće u pravcu sjevera te sjeveroistoka idući međama
parcela k.č. 709, 703, 538, 539, 545, 544, 546 (obuhvata ih),dolazi do tromeđe parcela k.č.
546, 547 i 532, skreće u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 547, 548, 550, 553,
554, 559, 560, 564, 1167, obuhvata parcelu k.č. 571, te dolazi do mjesta odakle je opis i
počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Lokve, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 7,4 ha.
Nadmeđa
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 17/1, 469 i 452/1, ide u pravcu sjeveroistoka međama
parcela k.č. 17/1, 12, 11, 10, 9, 8, 7, 1 (obuhvata ih), dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č.
1, skreće na jugoistok te jug međama parcela k.č. 1, 3, 34, 36, 35, 37, 39, 48, 49, 50, 57, 58,
59, 60, 63 (obuhvata ih), dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 63, odnosno, na granicu
između dvije katastarske općine K.O. Osenik i K.O. Resnik, nastavlja na zapad idući
granicom između pomenutih katastarkih općina, dolazi na međnu betonsku biljegu br.11,
skreće na jugozapad te sjeverozapad sjekući parcele k.č. 65, 64, 57, 55, 56, 333 (put), 104,
dolazi na među između dvije parcele k.č. 104 i 462 (put), nastavlja u pravcu sjevera idući
međama parcela k.č. 18/1, 17/2, 17/1 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Osenik, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi P = 3,3 ha.
Šavnici
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1129, 851/1 i 1101, ide u pravcu jugoistoka idući
međama parcela k.č. 1129, 1078/2, 1079/1, 1080, 1083, 1084, 1087, 1090, 1091 (obuhvata ih)
i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1091.Odatle granica skreće u pravcu sjeveroistoka
sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1101 i dolazi do trigonometra br.705/1 sa koordinatama y =
6 514 376 x = 4 846 533 koji se nalazi na granici između dvije katastarske općine K.O. Dub i
K.O. Zovik. Nastavlja u pravcu jugoistoka idući granicom između pomenutih katastarskih
općina, te dolazi do trigonometra sa koordinatama y = 6514726 i x = 4845268, koji se nalazi
na tromeđi katastarskih općina K.O.Dub, K.O. Zovik i K.O. Lokve.Nastavlja na istok idući
zajedničkom granicom katastarskih općina K.O.Zovik i K.O.Lokve,dolazi u tačku broj 1 sa
koordinatama y = 6515472 i x = 4845309,koja se nalazi na zajedničkoj granici pomenutih
katastarskih općina, odnosno, na ivici puta k.č.1672 (put Hadžići – Bjelašnica), skreće u
pravcu jugozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1672 (put Hadžići – Bjelašnica), 1646,
1656, dolazi do trigonometra br. 1302 sa koordinatama y = 6514929 i x = 4843738, koji se
nalazi na granici između dvije katastarske općine K.O.Dub i K.O.Lokve.Granica dalje
nastavlja u pravcu jugoistoka idući zajedničkom granicom između dvije katastarske općine
122
.
K.O.Dub i K.O.Lokve,dolazi do trigonometra br.1307/1 sa koordinatama y = 6 515 806 i x =
4 842 812 ,koji se nalazi na granici između gore pomenute dvije katastarske općine,skreće na
zapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1122, 1117, 1116, 1113 i dolazi do trigonometra
br.1309 sa koordinatama y = 6 512 876 i x = 4 842 567,koji se nalazi na parceli k.č.
1122,nastavlja u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1122, 1110, 1111,
1704/1, 1704/2 i dolazi do trigonometra br. 53/2 sa koordinatama y = 6 511 871 i x = 4 843
318,koji se nalazi na granici između dvije katastarske općine K.O.Budmolići i
K.O.Dub,nastavlja na sjever idući granicom između pomenutih katastarskih općina,te dolazi
do tromeđe katastarskih općina K.O. Pazarić, K.O.Dub i K.O. Budmolići.Granica nastavlja u
pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2251 i 2228, dolazi do tromeđe
parcela k.č. 2228, 2227 (put) i 2245, nastavlja na sjeveroistok idući putem k.č. 2245 (ne
obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2221, 2245 (put) i 2223 (put),nastavlja dalje u
istom pravcu idući zapadnom međom parcele k.č. 2221 (obuhvata ga), izlazi na put k.č. 2245
te obuhvatajući ga dolazi do raskršća puteva k.č. 2223, 2246, 2245 i 2246. Skreće u pravcu
juga te jugoistoka idući putevima k.č. 2246, 2247 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela
k.č. 2215, 2247 (put) i 985. Nastavlja na sjever idući zajedničkom granicom između dvije
katastarske općine K.O.Pazarić i K.O.Dub, te dolazi do međne betonske biljege br.3 koja se
nalazi na granici između gore pomenutih katastarskih općina,skreće na jugoistok sjekući u
pravoj liniji parcele k.č. 645 (put),643, 642, 641, 640/1, 639/2, 638, 637/1, 637/2, 652, 654,
656, 1128, 657, 658, 659, 660, 968, 967, 966 i dolazi na zapadni rub parcele k.č. 961. Dalje
granica nastavlja u pravcu juga te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 966, 1130
(put),1015/1, 1005, 1038/1, 1038/2, 1038/3, 1039/1, 1041, 1042, 1101, 1050/1, 1061/2, dolazi
do dvomeđe parcela k.č. 1061/2 i 1051/2, skreće na jugoistok sjekući u pravoj liniji parcele
k.č. 1061/2, 1062, 1066, 1065, 1101, dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 513 530 i x =
4 846 304 koja se nalazi na parceli k.č. 1101, skreće na istok sjekući u pravoj liniji parcele
k.č. 1073, 1068, 1071, 1077,1129, te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O.Pazarić, K.O.Dub, K.O.Lokve, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi 1216,9 ha.
Lokve
Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1646, 1483 i 1482, ide u pravcu jugozapada južnom
stranom parcele k.č. 1646 i dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 516 147 i x = 4 846 348,
koja se nalazi na tromeđi parcela k.č. 1646, 1483 i 1672 (put Lokve – Salihagina bajta),
skreće na sjeverozapad idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW i dolazi u tačku
br.2 sa koordinatama y = 6 515 720 i x = 4 846 657,koja se nalazi na zajedničkoj granici
između dvije katastarske općine K.O.Zovik i K.O.Lokve, odnosno, na ivici puta k.č. 1672
(put Lokve - Salihagina bajta), nastavlja u istom pravcu idući putem k.č. 1672 (obuhvata ga) i
dolazi u tačku br.3 sa koordinatama y = 6 515 612 i x = 4 846 844, koja se nalazi na
zajedničkoj granici između dvije katastarske općine K.O.Zovik i K.O.Lokve, odnosno, na
ivici puta k.č. 1672 (put Lokve - Salihagina bajta).Granica ide u pravcu sjevera sjekući u
pravoj liniji parcelu k.č. 1446,dolazi na zapadni rub parcele k.č. 1441, presjeca parcelu k.č.
1446 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1444 (obuhvata je), siječe parcelu k.č. 1446, te
dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1442. Nastavlja dalje u pravcu sjevera te istoka idući
međama parcela k.č. 1442, 1441, 1440, 1439, 1441, 1442, 1456, 1455, 1457, 1458, 1461
(obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1446, 1461 i 1462,skreće na sjever te
sjeveroistok međama parcela k.č. 1462, 1463, 1464, 1672/1, 1429 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1429, 1427 i 1446/1.Nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji
parcelu k.č. 1446/1, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1446/1, 1405 i 1398, ide dalje međama
parcela k.č. 1398, 1399, 1440/1, 1447, 1446/1 (obuhvata ih) i dolazi do dvomeđe parcela k.č.
123
.
318 i 1646/1.Granica dalje ide u pravcu jugozapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1646/1,
te nestavlja idući međama parcela k.č. 1395, 1872 (put Prutače – Lokve), 1465, 1467, 1468,
1471, 1472 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1475, skreće na jug te jugoistok
idući međama parcela k.č. 1475, 1476, 1477, 1478, 1480, 1481 (obuhvata ih), dolazi na južni
rub parcele k.č. 1481, sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 1646, te dolazi do mjesta odakle je opis
i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Lokve, općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi 60,3 ha.
Malo Polje, Veliko Polje, Kabalovo
Opis počinje od trigonometra broj 3/317 sa koordinatama y = 6 518 700 i x = 4 848 531 koji
se nalazi na granici između dvije katastarske općine K.O.Žunovnica i K.O.Lokve, ide u
pravcu sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2405/1, 2398 i dolazi na južni rub
parcele k.č. 2405/5, nastavlja u istom pravcu idući međom parcele k.č. 2405/5 (obuhvata je),
sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 2405/1 te dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 519 424 i
x = 4 850 285, koja se nalazi na parceli k.č.2405/1, skreće u pravcu sjevera, istoka, juga te
jugoistoka idući uz koridor regionalnog puta, dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6 522
262 i x = 4 844 840, koja se nalazi na zajedničkoj granici između općina Hadžići i Trnovo,
nastavlja u pravcu zapada pomenutom granicom između općina Hadžići i Trnovo, te dolazi u
tačku br.3 sa koordinatama y = 6 520 756 i x = 4 844 655, koja se nalazi na pomenutoj granici
između općina Hadžići i Trnovo.Granica nastavlja u pravcu sjeverozapada idući putevima k.č.
1677, 1678 (put Rajčevica - Matine kolibe),1679, 1673 (put Veliki Omar – Brdlo) (obuhvata
ih), dolazi do kraja puta k.č. 1673, sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 1646/1 i dolazi do mjesta
odakle je opis i počeo.
Ukupna površina iznosi 578,7 ha.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Žunovnica, K.O. Lokve, općina Hadžići.
Iz ovog obuhvata izuzima se površina zaštitnih koridora 35 kW i 110 kW dalekovoda koja
iznosi 4,3 ha.
Tabla, Matine kolibe
Opis počinje od međne betonske biljege br.2 sa koordinatama y = 6 522 173 i x = 4 846 310,
koja se nalazi na zajedničkoj granici između dvije političke općine Hadžići i Ilidža, skreće u
pravcu juga idući pomenutom granicom, dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 522 293 i
x = 4 844 860, koja se nalazi na pomenutoj granici političkih općina, nastavlja u pravcu
sjevera idući uz koridor regionalnog puta, dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6 520 487 i
x = 4 850 153, koja se nalazi na granici između općina Hadžići i Ilidža, skreće na jugoistok
pomenutom granicom i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Ukupna površina iznosi 436,0 ha.
Iz ovog obuhvata izuzima se površina zaštitnih koridora 35 kW i 110 kW dalekovoda koja
iznosi 9,2 ha.
Kamenolom „Ormanj“
Opis počinje od tačke br.1 sa koordinatama y = 6 510 997 i x = 4 852 504, koja se nalazi na
parceli k.č. 347, skreće u pravcu sjevera u dužini od 500 m, dolazi u tačku br.2 sa
koordinatama y = 6 510 997 i y = 4 853 003, koja se nalazi na parceli k.č. 834, skreće u
pravcu istoka u dužini od 1005 m, dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6 512 000 i x =
4853003, koja se nalazi na parceli k.č. 3796, skreće u pravcu juga u dužini od 500 m, dolazi u
124
.
tačku br.4 sa koordinatama y = 6 512 000 i x = 4 852 504, koja se nalazi na parceli k.č. 3796,
skreće u pravcu zapada u dužini od 1005 m i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Mokrine, K.O. Drozgometva i K.O. Osenik,
općina Hadžići.
Ukupna površina iznosi 50,1 ha.
Granice van urbanih područja općine Ilijaš
Član 15.
Rosulje, Šehovići, Elezovići i Kamenica
Granica počinje od međnog kamena broj 10 koji se nalazi na raskrsnici puteva k.č. 2177 i
2172/1, ide na sjeverozapad putem k.č. 2172/1 (obuhvata ga), skreće u pravcu istoka idući
međama parcela k.č. 572, 573, 574, 575 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele
k.č. 575, produžava na sjeveroistok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 567, 578, 576, 580,
586/1, 588, 530, 526, 523, 522, 513 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 506. Granica
nastavlja na istok sjevernom međom parcele k.č. 506, izlazi na put k.č. 510 kojim produžava
na jug (obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y= 6537584 i x=4884368, koja se
nalazi na pomenutom putu. Granica se dalje lomi na istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č.
499, 495, 493, 492, 491, 490, i dolazi u tačku br. 2. sa koordinatama y= 6537741, x=4884350
koja se nalazi na međi između parcela k.č. 490 i 488, dalje nastavlja na jugoistok sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 488, 487, 485, 483, 630 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 620, 623 i
630. Nastavlja u pravcu istoka te jugoistoka idući međama parcela k.č. 623, 625, (obuhvata
ih) i izlazi na put k.č. 2172/1 kojim nastavlja u pravcu jugoistoka (obuhvata ga) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 2172/1 (put), 640 i 642, skreće na istok sijekući u pravoj liniji parcele
k.č. 642, 643, 644, 645, 646, 654, 2173 (put) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 2173 (put),
668, 666, 667, nastavlja u pravcu sjevera, te istoka, idući međama parcela, k.č. 667, 671/2,
671/1 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 2175 kojim produžava na jug (obuhvata ga) i dolazi do
četveromeđe parcela k.č. 1535, 1508 (put), 1473 (put) i 2180 (put), nastavlja na jug međama
parcela k.č. 1508 (put), 1474, 1477, 1476, 1533, 1512, 1511 (obuhvata ih) i dolazi na zapadni
rub parcele k.č. 1511. Nastavlja u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1508, 1503,
1484/2, 1485, 1488, 1500/2, 1500/1, 1490, 1473, 1466, 1465, 2181 (put), i dolazi na istočni
rub parcele k.č. 1463/1. Granica produžava u pravcu juga, te sjevera idući međama parcela
k.č. 1463/1, 1463/2, 1462 (put), 1402, (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele
k.č. 1402, te nastavlja na sjever sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1399, 1398, 1397, 1395,
1391, 1392, 1393/2 i dolazi na zapadni rub parcele k.č. 1390, nastavlja u pravcu sjevera
međama parcela k.č. 1390, 1389, 1381 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1517 kojim produžava
u pravcu sjevera (obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 3 sa koordinatima y = 6538350 i x =
4883471, koja se nalazi na pomenutom putu. Granica se dalje lomi na istok sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 1367, 1366, 1358, 1354, 1353 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1353, 1352 i
1524 (put), produžava u pravcu sjevera međama parcela k.č. 1352, 1347 (obuhvata ih) i izlazi
na put k.č. 732/2 kojim produžava u pravcu sjeverozapada (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 1337, 1338 i 732/2 (put), nastavlja na jug, te sjever međama parcela k.č. 1337,
1342, 1284 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1336 kojim produžava u pravcu sjevera i dolazi
do tromeđe parcela k.č. 1335, 1333 i 1336 (put). Granicu dalje produžava u pravcu zapada
idući južnom međom parcele k.č. 1333 i dolazi u tačku br. 4 sa koordinatama y = 6538245 i x
= 4883809, koja se nalazi južnoj međi pomenute parcele, nastavlja u pravcu sjeverozapada
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1333, 1331, 1327, 1326, 1324, 1325, 1323 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1320, 1322, 1323, lomi se u pravoj liniji u pravcu juga sijekući parcele
k.č. 1323, 1325, 1316, 1315, 1305, 1301, 1295 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1295, 1294 i
125
.
1292, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1294, 1291, 1290, 1289, 1274
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1274, 1275 i 18, nastavlja na jug sijekući
parcele k.č. 18, 22 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 22, 24 i 25, ide u istom smijeru međama
parcela k.č. 24, 28 (obuhvata ih), produžava na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 29, 30,
31, 34, 35, 37, 39, 98, 97, 102, 104, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 104, 109 i 110. Granica
dalje produžava na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č 110, 134, 136, 138, 139,
142/1, 142/2, 143/2 i dolazi na tromeđu parcela 143/2, 16 i 1429, zatim skreće na jug, te
zapad idući međama parcela k.č. 143/2, 146, 149, 147, 172, 389, 2183 (obuhvata ih) i dolazi
na tromeđu parcela 2183 (put), 1432, 1437, zatim ide na sjever međom parcele k.č. 1437 i
dolazi u tačku br. 5 y = 6538300 i x = 4882707 koja se nalazi na pomenutoj parceli, nastavlja
u pravcu istoka sjekući parcele k.č. 1437, 1442, 1445 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č.
1447, lomi se u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 1447 i 1443 (obuhvata ih),
produžava u pravcu istoka sijekući parcelu k.č. 1604 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1607
nastavlja u istom pravcu idući sjevernom međom parcela k.č. 1602 i 1606 (put) i dolazi do
tromeđe parcela k.č. 1606 (put), 1608 i 1611. Granica se lomi na jug sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 1611, 1613, 1628, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1628, 1616, 2182, granica
dalje produžava putem k.č. 2182, na istok (obuhvata ga), nastavlja u istom pravcu idući
međama parcela k.č. 1620, 1657, 1656, 1655, 1654, 1653, 1652/2, 1652/1, 1651, 1661/3,
1662, 1663, 1664, 1665, 1667 (obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu idući putem k.č. 1685
(obuhvata ga) produžava u pravcu juga, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1686, 1687,
1688, 1690, 1689 (obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu sijekući parcelu k.č. 1694 i izlazi na
put k.č. 1685 kojim produžava u pravcu jugozapada (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 1685 (put), 1692 i 1693. Granica dalje nastavlja u pravcu istoka, te jugozapada idući
međama parcela k.č. 1692, 2182, 1711, 1710, 1718, 1719, 1721, 1781, 1795/4, 1795/5 i dolazi
na tromeđu parcela k.č. 1795/2, 1795/4 i 1794. Granica produžava u pravcu sjeverozapada
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1794, 1802, 1803, 1807, 1806, i dolazi do tromeđe parcela
k.č. 1812, 1815 i 1806, nastavlja u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1812, 1813,
1814, 1820, potom u pravoj liniji sijeće parcele k.č. 1818, i 1825 i dolazi na zapadni rub
parcele 1825, produžava u pravcu zapada međama parcela k.č. 1825, 1830, 1844, 1843
(obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 2182, produžava u pravcu juga pomenutim putem (obuhvata
ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1638, 2182 (put) i 1841, nastavlja na istok, jug, te zapad
idući međama parcela k.č. 1838, 1837, 1836 (obuhvata ih), granica produžava na sjever idući
međama parcela 2182 (put), 1866, 1865, 1864, 1863, (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 1860, 1863, 1869. Granica nastavlja na sjever sijekući parcele k.č. 1860, 1859,
1858, 1857, 1855, 1854, i dolazi na zapadni rub parcele k.č. 1853, lomi se na zapad sijekući
parcele k.č. 1870, 1871, 1872, 1873, 1874, 1891, 1892 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č.
1893, nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 2179 (put) 391 (put), 250, 253, 255,
263, 287 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 6 sa koordinatama y = 6537708, x = 4882388.
Granica produžava na jugoistok, sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 289, 290, 283 i dolazi u
tačku br. 7 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 283 i 282, a ima koordinate y =
6537825 i x = 4882188, potom se lomi na zapad u pravoj liniji sijekući parcele k.č. 283, 391,
378, 377, 376, 375, 374, 373, 371, 365, 366, 362 i dolazi na istočni rub parcele k.č. 355, ide
sjevernom stranom parcele k.č. 355 i lomi se na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 354,
348, 349, 323, 321, 322, 318, 392 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 392, 316 i 315, zatim
produžava na sjever međama parcela k.č. 315, 314, 313, 312, 392 (put), 307, 216, 215, 211,
(obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 210, 211, 217, nastavlja na sjeveroistok sijekući
u pravoj liniji parcele k.č. 217, 204 i dolazi na najsjeverniji rub parcele k.č. 204. Granica
nastavlja u pravcu sjevera te istoka idući međama parcela k.č. 203, 211, 229, 230, 231
(obuhvata ih), zatim presjeca put k.č. 2178/2 i nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č.
1103, 1108 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1108, 1109 i 187, granica
126
.
produžava na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 187, 185, 183, 184, 68, 66/1, 58, i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 58, 60 i 62, nastavlja u istom smjeru međama parcela k.č. 62,
61, 53, 52, 51, 47/1, 47/2, 44, 43, 40 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 40, 3 i
1175. Granica ide na sjever preko parcela k.č. 3, 2, 4, 9, 10, i dolazi do tromeđe parcela k.č.
10, 12, 16, zatim nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 12, 1272 i 1267 (obuhvata
ih) i dolazi na sjeverni rub parcele 1267, produžava u pravoj liniji na sjever sijekući parcele
k.č. 1265, 1262, 1260, 1258, 1253, 1252, 1247, 1243, 1244 i dolazi na sjeverni rub parcele
k.č. 1244, nastavlja u pravcu zapada idući putem k.č. 2176 (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 2176, 800 i 796. Granica dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada, te sjevera idući
međama parcela k.č. 796, 797, 818, 819, 821/1, 824, 825, 826, 827, 828, 833, 840, 844
(obuhvata ih) i izlazi na put 2172/1 kojim produžava na zapad i dolazi do međnog kamena br.
10, a koji se nalazi na pomenutom putu, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Kamenica, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 113,0 ha
Hadžići
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1901 (put), 1902 (put), i 208, ide na jug putem k.č.
1902 (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1902 (put), 206 i 203/2, skreće na
jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1902 (put), 308, 312, 313 i dolazi na istočni rub
parcele k.č. 317, produžava na jug te zapad idući međama parcela k.č. 317, 313, 303
(obuhvata ih), presjeca put k.č. 222, nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 224/1,
227, 228 (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 1901 kojim produžava na jugoistok (obuhvata ga) i
dolazi do tromeđe parcela k.č. 1901 (put), 217, 73, granica dalje nastavlja u pravcu istoka, te
juga idući međama parcela k.č. 217, 216, 218, 221 (obuhvata ih), zatim presjeca put k.č. 1901
i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš
Ukupna površina iznosi P = 4,4 ha.
Buljetovina
Granica počinje od tačke br. 1 sa koordinatama y = 6536267, x = 4881608, koja se nalazi na
međi između parcela k.č. 200 i 1902 (put), produžava na jug idući putem k.č. 1902 (obuhvata
ga) i dolazi do sjevernog ruba parcele k.č. 470, lomi se na jugoistok sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 471, 473, 474, 475, 489, 488, 491, 494, 495, 1902 (put) i 597 i dolazi na istočni
rub parcele k.č. 597, odatle granica nastavlja na jug idući međama parcela k.č. 597, 598, 599,
600 (obuhvata ih), presjeca parcelu k.č. 602 i nastavlja u istom pravcu međom parcele k.č.
601 (obuhvata je), potom presjeca put k.č. 1904 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 613, 614 i
1904 (put). Granica produžava na jug te istok idući međama parcela k.č. 613, 608, 610/1, 415,
416, 404, 418, 419, 421, 423, 424 (obuhvata ih) i dolazi na najsjeverniji rub parcele k.č. 424,
nastavlja na sjever sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 425 i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi
na međi između parcela k.č. 425 i 1902 (put), a ima koordinate, y = 6536436 i x = 4881269.
Granica skreće na zapad idući putem k.č. 1902 (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č.
426, 425 i 1902 (put), produžava na jug međama parcela k.č. 426, 395, 396 (obuhvata ih),
zatim nastavlja na zapad sijekući u blagom luku parcele k.č. 398, 389, 383, 381, 380 i dolazi
na tromeđu parcela k.č. 380, 374, 383. Granica dalje produžava na sjever sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 374, 377, 378 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 356, 345 i 1903 (put),
nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 345, 347, 346, (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 347, 349/1 i 349/2. Granica produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj
127
.
liniji parcele k.č. 349/1, 349/2, 342, 341, 340, 338, 339, 337 i 1902 (put) i dolazi u tačku br 1.
odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 19,6 ha.
Iz ovog opisa se izuzima površina koja se nalazi u namjeni poljoprivrednog zemljišta koja ima
sljedeći opis: Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 343, 1903 (put), 344, ide u pravcu
sjevera idući putem k.č. 343 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 452, skreće na jugoistok idući
međama parcela k.č. 452, 444 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 444,
produžava u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1903 (put), 448, 449, 344 i
dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Površina izuzetog dijela iznosi P = 1,8 ha.
Krčevine
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 555, 554 i 1908 (put), ide prema jugoistoku sijekući u
pravoj liniji put k.č. 1908, zatim nastavlja na jugozapad pomenutim putem (obuhvata ga),
potom se lomi na jugozapad idući međama parcela k.č. 730, 731, 732, 733, 734/1, 735,
(obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 735. Granica nastavlja na jug sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 736, 742, 738, 739, i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 740, nastavlja
u istom pravcu idući putem k.č. 1242 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1242 (put), 1247 i 1250,
produžava u pravcu juga, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1247, 1248, 1249
(obuhvata ih), granica izlazi na put k.č. 1908, skreće u pravcu sjevera idući putevima k.č.
1908, 723/2 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 555, zatim se lomi na zapad, te
sjever idući međom parcele k.č. 555 (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišiči, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 4,2 ha.
Zlotege
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1153/2 (put), 1909 (put) i 1155, produžava na istok,
te jug idući međama parcela k.č. 1153/2 (put), 1157 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele
k.č. 1157. Nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1159, 1160, 1164, 1112, 1168,
1177, 1178, 1179/1, 1909(put) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 753, nastavlja u pravcu
istoka te sjevera idući međama parcela k.č. 753, 754 (obuhvata ih), nastavlja u istom smjeru
sijekući parcele k.č. 755, 748, 746 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 746, 758 i 745, produžava
u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 758, 769 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub
parcele k.č. 768, potom skreče na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 769, 773, 1909
(put) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nišići općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 9,1 ha.
Borak I
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1033/2, 1911 (put) i 1031, lomi se idući na
sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1911, 861, 862, 863 i dolazi na sjeverni rub
parcele k.č. 869, nastavlja na istok, te sjever idući međama parcela k.č. 869, 868, 870, 872
(obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 874, zatim produžava na jug, sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 872, 905/2 i 908/1 i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y =
6540339, x = 4882152 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela 908/1 i 907/1. Granica
128
.
dalje nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 908/1, 909, 911 (obuhvata ih) i dolazi
do tromeđe parcela k.č. 910, 911 i 912, produžava na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č.
912, 914 i 915 i izlazi na koridor magistralnog puta M18 (Sarajevo-Tuzla), produžava na
jugozapad idući uz pomenuti kooridor i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na zajedničkoj međi
parcela k.č. 975 i 982 a ima koordinate y = 6540148, x = 4880619, zatim se lomi idući na
sjever međama parcela k.č. 976, 977, 978, 979, 981 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1911
kojim produžava u istom pravcu (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1911 (put),
1024 i 1030. Granica nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 1030, 1031 (obuhvata ih) i
dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 8,2 ha.
Borak II
Granica namjene počinje od tačke broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 920 i
922, a ima koordinate y=6540482 i x= 4880786, granica nastavlja u pravcu jugozapada idući
međama parcela k.č. 922, 923, 924, 925, 944/2, 943, 942, 941, 940, 939 (obuhvata ih),
nastavlja u istom pravcu sjekući parcelu k.č. 944/1, potom produžava na jug idući međama
parcela k.č. 938, 937, 936 i 935 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog koridora magistralnog
gasovoda, produžava u pravcu sjeveroistoka idući uz pomenuti koridor i dolazi do mjesta
odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 1,5 ha.
Nišići I
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1112, 1133 i 1111, nastavlja u pravcu sjevera idući
međama parcela k.č. 1111, 1134 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1134, 1135 i
1051, nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1051 i 1053 i dolazi na
jugozapadni rub parcele kč.1055. Granica produžava u pravcu sjevera, te juga idući međama
parcela k.č. 1055, 1056, 1075/3 (put), 1013, 1012, 1058, 1059 i 1062 (obuhvata ih) i dolazi na
sjeveroistočni rub parcele k.č. 1062, produžava na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č.
1064, 1066, 1068 i 1011/2 i dolazi na jugozapadni rub parcele 1003, nastavlja u pravcu
sjevera, te juga idući međama parcela k.č. 1003, 998, 997, 996, 995, 994, 993, 992, 991, 988,
984/3, 972, 973 (obuhvata ih) i izlazi na kooridor magistralnog puta M18 (Sarajevo-Tuzla)
kojim produžava u pravcu zapada i dolazi u tačku br. 1 sa koordinate y = 6539526, x =
4880334, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1073 i 1074. Granica sijeće put k.č.
1075/1 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1087, produžava u pravcu sjevera idući
međama parcela k.č. 1087, 1086, 1085, 1084, 1083 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1111,
kojim produžava na zapad (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1105, 1106 i 1111
(put) produžava na jug te sjever idući međama parcela k.č. 1106, 1103, 1099, 1100/3, 1100/2,
1098, 1110, 1113, 1112 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1112, 1133 i 1111 put,
odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 13,0 ha.
Nišići II
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1432, 1416, 1456 (put), ide u pravcu sjevera idući
međama parcela k.č. 1432, 1431, 1430 , 1427, 1426, 1425, 1417 (obuhvata ih) i dolazi
129
.
koridora magistralnog puta M18 (Sarajevo-Tuzla), potom nastavlja u pravcu istoka idući uz
pomenuti koridor, zatim se lomi u pravcu jugozapada idući uz zaštitni koridor magistralnog
gasovoda, presjeca put k.č. 1456 i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 1,9 ha.
Nišići III
Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 1955, 1956/1 i 1443, produžava u pravcu
sjevera idući međama parcela k.č. 1443 i 1454 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog koridora
magistralnog gasovoda, uz koji produžava u pravcu sjeveroistoka, i dolazi u tačku broj 1 koja
se nalazi na istočnoj međi parcele k.č. 963, a ima koordinate y = 6539792 i x = 4880258.
Granica nastavlja u pravcu juga, te jugozapada idući međama parcela k.č. 963, 962, 961,
1442, 1444, 1443 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 1,7 ha.
Gornji Ivančići
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1653, 1654, 1657, produžava u pravcu zapada idući
međama parcela k.č. 1654, 1666, 1662, 1660/1 (obuhvata ih) i dolazi jugozapadni rub parcele
k.č. 1660/1, zatim se lomi na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1672, 1677, 1679,
1684, 1691, 1694, 1695, 1697 i dolazi u tačku br. 1 koja se nalazi na međi između parcela
k.č. 1697 i 1701/2, a ima koordinate y = 6538329 i x = 4878822. Granica produžava u
pravcu istoka idući zajedničkom međom pomenutih parcela i izlazi na put k.č. 1975 kojim ide
u pravcu sjevera (obuhvata ga), nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1709,
1708, 1707, 1706, 1915 (put), 1731, 1733, 1734, 1736, 1743, 1746/2, 1746/1 (obuhvata ih), i
izlazi na put k.č. 1914, kojim produžava u pravcu zapada i dolazi u tačku br. 2 sa
koordinatama y = 6538422, x = 4879301, koja se nalazi na pomenutom putu. Produžava u
pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1348 i dolazi na jugozapadni rub parcele
k.č. 1349 kojom produžava u pravcu sjevera te juga (obuhvata je) i dolazi na istočni rub
parcele k.č. 1349. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č.
1350, 1351, 1357, 1354, 1355, 1372, 1210 i izlazi na put k.č. 1910, kojim produžava u pravcu
sjevera obuhvatajući ga i dolazi do tromeđe parcela, k.č. 1910 (put), 1204/1 i 1204/2,
produžava u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela 1204/2 i 1202 (obuhvata ih) i
dolazi u tačku br. 3. sa koordinatama y = 6538797, x = 4870144, koja se nalazi na zajedničkoj
međi parcela k.č. 1197/1 i 1202, potom presjeca u pravoj liniji parcelu k.č. 1202 i dolazi u
tačku br. 4 sa koordinatama y = 6538826, x = 4880316, koja se nalazi na južnoj međi parcele
k.č. 1193/1. Granica namjene dalje produžava u pravcu sjevera, te istoka idući međama
parcela k.č. 1193/1, 1192 (obuhvata ih), produžava u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 1910 (put) i 1129 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1128. Nastavlja u
pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 1128, 1119, 1120, 1094, 1092, 1409, 1411,
1412, 1410 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1409, nastavlja u pravcu zapada pomenutim
putem (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1409, 1408/1 i 1126. Granica produžava
na jug te istok idući međama parcela k.č. 1126, 1408/2, 1387/3, 1387/1, 1386, 1385, 1382,
1391, 1399, 1398, 1401 (obuhvata ih) i dolazi do kooridora magistralnog puta M18,
produžava u pravcu juga uz pomenuti koridor i dolazi u tačku br. 5 y = 6538480, x =
4878503, koja se nalazi na putu k.č. 1653, kojim produžava u pravcu zapada (obuhvata ga) i
dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš,
130
.
Ukupna površina iznosi P = 34,7 ha.
Dolina I
Granica počinje od tačke broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1480 i 1481,
sa koordinatama y = 6539038 i x = 4879794, produžava u pravcu juga idući međom parcele
k.č. 1481 (obuhvata je), nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1478 i
dolazi do zaštitnog koridora magistralnog gasovoda. Granica produžava na jugozapad idući uz
pomenuti koridor, zatim skreće u pravcu sjevera idući uz koridor magistralnog puta M18 i
dolazi do tačke br. 1, odnosno mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 1,8 ha.
Dolina II
Granica namjene počinje od četveromeđe parcela k.č. 1510, 1511, 1515 i 1520, produžava u
pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1511, 1512, 1513 (obuhvata ih) i dolazi do
kooridora magistralnog gasovoda, uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi u tačku broj 1
koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1492/1 i 1491/2, sa koordinatima y = 6539049
i x = 4879606. Granica produžava u pravcu jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č.
1495, 1500, 1502, 1503 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1500, granica se lomi na jug
idući međama parcela k.č. 1500, 1499, 1509, 1520 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub
parcele k.č. 1522. Granica se potom lomi na sjever sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1520, i
dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6538877 i x = 4879322 koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 1520 i 1517, produžava u pravcu istoka idući pomenutom
zajedničkom međom parcela k.č. 1517 i 1520 i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i
počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 6,3 ha.
Liješće
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1914 (put), 1319/2 i 1316, produžava u pravcu
zapada idući međama parcela k.č. 1316, 1315, 1311, 1306 (obuhvata ih). Granica nastavlja u
pavcu sjevera te juga idući međama parcela k.č. 1306, 1307, 1308, 1309, 1313, 1314, 1318,
1319/1, 1316 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nišići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 2,7 ha.
Laze
Granica opisa počinje od tačke br. 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1837 i
1836, a ima koordinate y = 6537764, x = 4878445, produžava u pravcu sjevera idući međama
parcela k.č. 1836, 1832, 1831, 1830, 1835, 1829, 1825, 1824, 1823 (obuhvata ih) i dolazi do
kooridora magistralnog puta M18 (Sarajevo-Tuzla), kojim produžava u pravcu juga i dolazi u
tačku br. 1., odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 2,3 ha.
131
.
Vrtaće
Granica počinje od tačke br. 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 583/1, 583/2, sa
koordinatama y = 6537660, x = 4877869, te produžava u pravcu sjevera idući zaštitnim
pojasom magistralnog puta M18, i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6537941, x =
4878720, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1865 i 1867, produžava idući
sjevernom međom parcele k.č. 1865 i dolazi na njen krajnji rub. Granica se lomi u pravcu
juga sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1867 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1867, 575 i
1919/2, produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 575, 576/2, 577, 578, 579,
582/1, 582/2 i 583/1 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići i K.O. Čevljanovići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 8,4 ha.
Krivajevići I
Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 1604 (put) 528, 530, nastavlja u pravcu
sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1604 (put), 547, 550, 548, 535, 538, 539, 540, 541,
1603 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1603 (put) , 277, 279 (put), produžava na istok
idući međama parcela k.č. 1603 (put), 180, 282/1, 282/2, 300, 299, 298, 297, 358, 359, 356/1,
351/2, 368, 369/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 369/1, 373 i 372. Granica
produžava u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 372, 456, 455, 441 i dolazi do
koridora magistralnog gasovoda, uz koji produžava u pravcu zapada, nastavlja u istom pravcu
idući uz koridor magistralnog puta M18 i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6542130 i
x = 4881933, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 526 i 515. Granica nastavlja u
pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 515, 516, 514/1, 513, 529, 530 (obuhvata ih) i
dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 17,1 ha.
Krivajevići II
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1603 (put), 422 i 423, zatim ide u pravcu
sjeverozapada uz kooridor magistralnog puta, te se lomi na istok idući uz koridor
magistralnog gasovoda i dolazi do tačke br. 1, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 439
i 441, a ima koordinate y = 6542546 i x = 4882080. Granica nastavlja u pravcu istoka idući
međama parcela k.č. 439, 1605 (put), 445, 447 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 1605 i
nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 408/2, 415/2, 415/1, 414, 1603 (put),
(obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 8,1 ha.
Prijeka njiva
Granica opisa počinje od tačke broj 1, sa koordinatama y = 6542500, x = 4881793, koja se
nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 658 i 659, skreće na zapad, te sjever idući međama
parcela k.č. 658, 657, 656, 655, 654 (obuhvata ih) i dolazi do kooridora magistralnog
gasovoda uz koji produžava u pravcu sjeveroistoka, granica se lomi na jug idući uz koridor
magistralnog puta M18 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 3,5 ha.
132
.
Malinovca
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 795, 808 i 1607 (put) nastavlja u pravcu juga sijekući
put k.č. 1607, potom produžava na istok te jug idući međama parcela k.č. 838, 837, 839,
840/1, 841, 846, 847, 850, 851, 849, 848 (obuhvata ih), te nastavlja u pravcu sjevera idući
međama parcela k.č. 856, 859, 841, 869, 868, 867, 875, 877, 878, 879 (obuhvata ih), granica
se potom lomi u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 864, 863, 862, 1234, 1235,
1236, 1229, 1225 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1241. Granica nastavlja u pravcu
jugozapada, idući međama parcela k.č. 1225, 1227 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1608,
kojom produžava na sjever (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1608 (put) 714,
717, lomi se na sjever idući međama parcela k.č. 717, 716, 718, 720, 724 (obuhvata ih) i
dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 724. Granica opisa nastavlja u istom pravcu sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 726 i 727 i dolazi južnu među parcele k.č. 729, nastavlja u pravcu
sjevera idući međama parcela k.č. 729, 736, 735 (obuhvata ih), i dolazi do zaštitnog pojasa
magistralnog puta M18, kojom produžava u pravcu istoka i dolazi na istočnu među parcele
kč.739. Produžava na jug idući međama parcela k.č. 739, 1607, 753, 754, 755, 759, 758
(obuhvata ih) presjeca put k.č. 765 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 765 (put), 766 i 774,
produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 766, 767, 768/1, 769, 770, 771 (obuhvata
ih), granica se lomi u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 772, 777, 778, 782, 783
i dolazi na tromeđu parcela k.č. 783, 797 i 796, skreće na jug idući međama parcela k.č. 783,
785, 788, 789, 790, 792, 793, 794, 795 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 795, 808
i 1607 (put), odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijembare općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 37,8 ha.
Iz ovog opisa izuzima se površina namjenjena za poljoprivredno zemljište. Granica počinje od
tromeđe parcela k.č. 872, 891 i 1607 (put), produžava na jug, zapad, te sjever, idući međama
parcela k.č. 891, 890, 889, 876, 887 (obuhvata ih), i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Površina izuzetog dijela iz namjene iznosi P = 2,4 ha.
Duševine
Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 968, 684, 682, nastavlja u pravcu istoka, te
juga idući međama parcel ak.č. 955, 965, 964, 963, 961, 960, 959, 951, 950, 942, 929, 928,
1106 (obuhvata ih), pesjeca put k.č. 1607, nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č.
922, 917, 916, 915 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1608, presjeca ga i dolazi u tačku br. 1,
koja se nalazi na ivici pomenutog puta sa koordinatama y = 6542188, x = 4880501. Granica
produžava na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1200 i dolazi sjeveroistočni rub
parcele k.č. 1204, nastavlja na sjeverozapad idući međama parcela k.č. 1204, 1208 (obuhvata
ih) i izlazi na put k.č. 1609, presjeca pomenuti put i nastavlja u pravcu zapada, te sjevera idući
međama parcela k.č. 1609, 1160, 1161, 1163, 1159 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 1159, 1156 i 1169, te nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1169 i
dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1172. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera idući
međama parcela k.č. 1172, 1171, 1176, 1182, 1192, 1190 (obuhvata ih) i dolazi na
sjeveroistočni rub parcele k.č. 1190, te produžava u istom pravcu sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 1188, 930, 940, 943, 946, 956, 955, 968 i dolazi na južni rub parcele k.č. 970,
produžava u pravcu sjevera idući međom parcele kč. 968 (obuhvata je) i dolazi do tromeđe,
odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P=26,7 ha.
133
.
Bijambare
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 31, 34 i 36 (put), produžava u pravcu juga idući
putevima k.č. 36 i 120 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1020,
nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1020, 1019, 1018, 1612 (put), 995, 994,
993 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 993, potom skreće na sjeverozapad
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1612 (put) i 1024 i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y
= 6541163 i x = 4881023, koja se nalazi na istočnoj međi parcele k.č. 1030. Granica
produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1024 i 1022 (obuhvata ih) i dolazi na
sjeverozapadni rub parcele k.č. 1022, nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele
k.č. 1021, 1034, 1035, i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 81. Granica produžava u
pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 81, 80, 82, 83, 84, 69, 75, 76, 74, 78, 63, 62
(obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18, uz koji produžava u pravcu
sjevera i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6541298 i x = 4881631 koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 31 i 33, nastavlja u pravcu jugoistoka idući međom parcele k.č.
31 (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 6,5 ha.
Sabanci
Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 1375/1 (put), 1384 (put) i 1385, produžava u
pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 1384 (put), 1380, 1379, 1378, (obuhvata ih),
nastavlja u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 1612 (put), 1446, 1448, 1449,
1451, 1454, 1461, 1460, 1545, 1544 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1542, 1544 i
1541. Granica nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1542, 1534, 1532 i dolazi na
istočni rub parcele k.č. 1530, produžava u pravcu juga, te sjevera idući međama parcela k.č.
1530, 1615 (put), 1566, 1563, 1562, 1561, 1546, 1548, 1549, 1550, 1551 (obuhvata
ih).Granica dalje produžava u istom pravcu idući putem kč. 1615 (obuhvata ga ), skreće na
istok , te sjever idući međama parcela kč.1370, 1360, 1362, 1359, 1358, 1357, 1346, 1347,
1351, 1352, 1353, 1066 (put), 1062, 1068, 1098, 1097, 1100, 1095, 1102, 1113, 1115, 1116,
1118, 1275 (obuhvata ih).
Granica potom presjeca put kč. 1611, skreće na zapad idući pomenutim putem , te međama
parcela kč. 1327, 1612(put), 1328, 1329, 1615(put) (obuhvata ih), lomi se idući na jug putem
kč. 1339 (obuhvata ga), zatim presjeca put kč. 1375/1 i dolazi do mjesta odakle je opis
namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 21,0 ha.
Nadgaj
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1127 (put), 172, 152, produžava u pravcu juga idući
međama parcela k.č. 172, 168, 167 (obuhvata ih), izlazi na put 1128, kojim produžava u istom
smjeru i dolazi u tačku br. 1. sa koordinatama y = 6544535, x = 4878324, koja se nalazi na
pomenutom putu, granica produžava u pravcu zapada te
sjevera idući međama parcela k.č. 185, 144, 143, 442/2, 215, 216, 220, 230, 232, 233, 251,
253, 257, 258, 265, 270, 271, 283, 284, 389, 387, 291, 304 (obuhvata ih). Granica izlazi na
put k.č. 1129/1, produžava u pravcu sjevera idući pomenutim putem, te parcelama k.č. 9, 10,
8, 7, 6, 3, 2, 1, 5 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 18, te nastavlja u pravcu istoka idući
pomenutim putem i međama parcela k.č. 1129/1 (put), 14, 54, 53, 51, 50, 64, 65, 66, 68, 91,
134
.
90, 94, 95, 99, 108, 109, 110, 128, 129, 132, 134, 133, 144, 141 (obuhvata ih), te izlazi na put
k.č. 1127 kojim produžava na zapad, obuhvata ga i dolazi do tromeđe, odnosno do mjesta
odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K .O. Podlipnik, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 52,2 ha.
Podlipnik
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1261, 1133 i 622, produžava u pravcu sjevera te juga
idući međama parcela k.č. 622, 624, 620, 1132 (put), 598, 590, 662, 661, 660, 659, 658, 657,
656, izlazi na put k.č. 1133 kojim produžava u pravcu juga i dolazi do tromeđe k.č. 1133
(put), 632, 633. Granica produžava u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 632, 631/2,
636, 637, 638, 639, 640, 643, 644, 645, 646, 647, 648, 679/2, 682, 686, 690, 724, 725, 727,
728 (obuhvata ih), te nastavlja u pravcu istoka, te juga idući putem k.č. 1134 i 1135/2
(obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 762. Granica nastavlja u pravcu juga
idući međama parcela k.č. 762, 766/1, 772 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele
k.č. 772, nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 774, 775 i dolazi do
tromeđe parcela k.č. 775, 778 i 777. Granica nastavlja u pravcu istoka, te juga idući međama
parcela k.č. 781, 782, 783, 795, 789, 791, 794, 799 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1135/2.
Produžava u pravcu juga idući pomenutim putem (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela
k.č. 1135/2, 1050, 1051, nastavlja u pravcu istoka, te jugozapada idući međama parcela k.č.
1050, 1065, 1066, 1067, 1079, 1081, 1080, 1084, 1090, 1111, 1100, 1101, 1075, 1076, 1069,
1068 (obuhvata ih), zatim presjeca put k.č. 1136/2 i nastavlja u pravcu sjeverozapada, te
sjevera idući međama parcela k.č. 1047, 1046, 1049, 825, 826, 827/1, 831, 1036, 1037,
1135/1 (put), 895, 896, 894, 897, 887/2, 881, 885, 834, 833, 829, 830, 839, 842, 843, 844, 846
(obuhvata ih), potom presjeca parcelu k.č. 853 i nastavlja na jug idući međama parcela k.č.
875, 864, 867, 868, 873, 870, 928, 929, 923, 912 (obuhvata ih), granica dalje produžava na
zapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1136/2 (put), 1016 i 1133 i dolazi na jugoistočni rub
parcele k.č. 948. Zatim produžava na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 948, 951,
946, 947, 932, 931, 934, 930/1, 930/2 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1133, kojim nastavlja
na sjever obuhvatajući ga i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K .O. Podlipnik, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 58,3 ha.
Dragoradi (Palanka)
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 185, 186, 2233 (put), ide na istok, putem k.č. 2233
(obuhvata ga), lomi se idući na jug međama parcela k.č. 834 i 833 (obuhvata ih) i dolazi na
jugozapadni rub parcele k.č. 833, produžava na jug sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 826,
827, 825 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 824. Granica produžava u pravcu zapada,
sjevera te juga idući međama parcela k.č. 824, 819, 286, 287/1, 303, 315, 310, 312, 326, 327,
329, 330, 347, 354, 355, 356, 2228 (put), 518, 517, 516, 535, 543, 549, 548, 556, 554, 557,
558, 559, 561, 542 (obuhvata ih), i izlazi na put k.č. 2235 kojim produžava u pravcu juga
(obuhvata ga) i dolazi do tromeđe k.č. 2235 (put), 775 i 777. Granica namjene nastavlja u
pravcu jugoistoka i jugozapada idući međama parcela k.č. 775, 771, 770, 1014, 1015, 1025,
1027, 1136, 1137, 1138, 1143, 1144, 1161, 1169, 1170, 1172, 1174, 1177, 1179, 1180, 1181,
1182, 1184, 1199, 1197, 1198, 1418, 1411, 1412, 1467, 1466, 1465, 1464, 1461, 1503, 1527,
1528, 1522, 1521, 1520, 1517, 1544, 1545, 1549, 1550, 1338, 1337, 1335, 1334, 1333, 1331,
1330, 1326, 1348, 1325, 1322, 1319, 1318, 1316, 1315, 1314, 1306, 1304, 1300/2, 1295, 1298
(obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 2238 i nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 2238
135
.
(put), 1283, 1272, 1269, 1268, 1266, 1267, 1263, 1260, 1259, 1258, 1235/2, 1233, 1218,
1217, 1216, 1215, 1214, 712, 711 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 711, 715,
716 i 721. Granica produžava na jugozapad te sjever idući međama parcela k.č. 721, 722/1,
725, 731, 729, 1219, 649, 647, 648, 633, 2236, 625, 609, 614, 611, 612, 654, 661, 662, 663,
686, 687, 688, 655, 694, 696, 697, 568, 564, 563, 560, 574, 575, 576, 577, 578 (obuhvata ih),
zatim presjeca put k.č. 2228, i nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 505, 504, 509,
511, 513, 370, 368, 366, 357, 360, 361, 359, 160, 168, 169, 165, 175, 178, 180, 182, 183, 184,
185 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K .O. Dragoradi, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 143,3 ha.
Vladojevići
Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 2266, 2076 i 2240 (put), ide u pravcu sjevera
međama parcela k.č. 2076, 2073/1, 2071/1, 1071/2, 2070, 2067 (obuhvata ih) i dolazi na
jugozapadni rub parcele k.č. 2065, istim presjeca put k.č. 2240 i dolazi na južni rub parcele
k.č. 2044, nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 2044, 2051, 2052, 2048, 2049,
2053, 2045, 2025 (put), 2023, 1942, 1939, 1937 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 1. sa
koordinatama y = 6547177, x = 4877891, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1937
i 1938. Granica produžava na istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1937, 1936, 1932, 2240
(put) i dolazi u tačku br. 2. koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2240 (put) i 1930 , a
ima koordinate y = 6547335, x = 4877888, zatim produžava na jug putem k.č. 2240 (obuhvata
ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2240 (put), 1910/1 i 1910/2. Granica nastavlja na istok,
sjever, te jugozapad idući međama parcela k.č. 1910/1, 2141, 1896, 1908, 1907, 1905, 1904,
1903 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 1903, odatle granica nastavlja na
jugozapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2141, 2140 i dolazi u tačku br. 3. sa
koordinatama y = 6547528, x = 4877625, a nalazi se na međi između parcela k.č. 2141 i 2119.
Granica nastavlja na istok, te jugozapad i zapad idući međama parcela k.č. 2119, 2117, 2144,
2143, 2209/1, 2208, 2204, 2201, 2203, 2209/2, 2214, 2218, 2222, 2223, 2217/1, 2217/2,
2104, 2105, 2069, 2102, 2103 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 4. sa koordinatama y =
6547436, x = 4877190, koja se nalazi na tromeđi parcela k.č. 2102, 2089 i 2088, odatle
produžava na sjever sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2088, 2089, 2109, 2111, 2110 i dolazi
na sjeveroistočni rub parcele k.č. 2110, lomi se na sjeverozapad sjekući u pravoj liniji parcele
k.č. 2114, 2116, 2124 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2124, 2125/2 i 2061, produžava na jug,
te zapad idući međama parcela k.č. 2061, 2062, 2080, 2084, 2081, 2082, 2079, 2078, 2077,
2076 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe, odnosno mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Dragoradi, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 32,3 ha.
Krčevine
Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 381, 43/1 i 39, produžava na sjeverozapad idući
međom parcele k.č. 42 (obuhvata je) i dolazi na njen sjeveroistočni rub, zatim produžava na
sjever sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 39, 38 i 37/3 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele
kč. 36. Granica produžava u pravcu sjevera, juga te zapada idući međama parcela k.č. 36, 34,
25, 26, 27, 28, 48, 45, 44, 50, 52, 51 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 381, kojim produžava u
pravcu sjevera te dolazi do tromeđe parcela, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čemerno, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 6,2 ha.
136
.
Zakutnica
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 380 (put), 104/1 i 104/2, nastavlja u pravcu sjevera
idući međama parcela k.č. 104/1, 105, 107, 106, 382, 92, 89, 82, 80, 79 (obuhvata ih) i dolazi
do tormeđe parcela k.č. 382 (put), 79 i 80, nastavlja na istok sjekući u pravoj liniji parcelu k.č.
15, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 11/6, 10/1, 11/2, produžava u pravcu istoka, te juga idući
međama parcela k.č. 11/2, 380 (put), 132/2, 132/1, 131/3, 130/1, 125, 123 (obuhvata ih) i
presjeca put kč. 380 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čemerno, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 6,9 ha.
Trifkovići
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1272 (put), 1263 i 1310, produžava u pravcu zapada
idući međama parcela k.č. 1263 i 1262 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 1. sa koordinatama y
= 6530109, x = 4875996, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1310 i 1262. Granica
nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1310, 1305 i 1523 i dolazi na
jugoistočni rub parcele k.č. 1299, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č.
1299, 1289, 1288, 1291, 1293, 1282, 1285, 1519 (put), 1007, 1005, 1002, 997, 994, 998, 986,
978, 977, 976, 975, 974, 972, 971, 970, 967, 966, 965, 960, 961, 957, 955, 956, 767 (obuhvata
ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 767. Granica nastavlja u pravcu istoka sjekući u
pravoj liniji parcele k.č. 760, 1519 (put), 793, 798, te dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č.
799, produžava u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 799, 800, 1521(put), 832,
833, 841, 1522 (put), 932/2, 932/1, 945, 1015, 1035, 1029, 1028, 1027, 1025/1, 1025/2, 1031
(obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1519 kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi
do tromeđe parcela k.č. 1519 (put), 1051 i 1093. Granica nastavlja u pravcu juga, te zapada
idući međama parcela k.č. 1093, 1094, 1523 (put), 1097, 1110, 1111, 1252, 1258, 1259, 1260,
1266, 1268, 1267, 1263 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čemerno, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 52,7 ha.
Vujadinovići
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 300, 303 i 294 (put), produžava u pravcu sjevera
idući međama parcela k.č. 294 (put), 293, 286, 287, 285 (obuhvata ih) i dolazi na
sjeveroistočni rub parcele k.č. 285, lomi se u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č.
287 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 270, 283 i 287, granica produžava u istom pravcu idući
međom parcele k.č. 270 (obuhvata je) i dolazi na njen sjeveroistočni rub, lomi se u pravcu
sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 275 i 271 i dolazi na sjeverozapadni rub
parcele k.č. 267, produžava na sjever idući međama parcela k.č. 267 i 243 (obuhvata ih) i
dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 243. Nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 240, 244, 247, 253, 250 i dolazi u tačku br. 1. sa koordinatama y = 6532672, x =
4878069, koja se nalazi na sjevernoj međi parcele k.č. 250. Granica produžava u pravcu
istoka idući pomenutom parcelom (obuhvata je), te izlazi na put k.č. 386, kojim produžava u
pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 386 (put), 266 i 264/1. Granica
produžava u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 264/1, 264/2, 263, 336, 337/2,
344, 345, 334, 333, 325, 330, 332 i 303 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i
počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čemerno, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 46,1 ha.
137
.
Čemernica
Granica počinje od četveromeđe parcela k.č. 530, 528, 445 i 446, ide u pravcu zapada, e
sjevera idući međama parcela k.č. 446, 451, 455, 454, 453, 469, 468, 484, 489, 490 (obuhvata
ih) i izlazi na granicu političke općine Ilijaš, kojom produžava u pravcu sjevera i dolazi na
sjeverozapadni rub parcele k.č. 407, nastavlja na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 407 i
406 (obuhvata ih), lomi se u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 419, 420, 437/2,
i izlazi na put k.č. 553, kojim produžava u pravcu sjevera (obuhvata ga), skreće u pravcu
istoka, te juga idući međama parcela k.č. 438, 439, 440, 448, 446 (obuhvata ih) i dolazi do
mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čemerno, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 11,4 ha.
Tretebina
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1413 (put), 810 i 811, nastavlja u pravcu sjevera te
juga idući međama parcela k.č. 811, 815/2, 816, 742, 740, 739, 738, 737, 735, 731, 732, 635,
633, 632, 631, 652/1, 652/2, 653, 650, 649, 646, 647, 674, 37, 39, 42, 44, 43, 532, 530, 538,
539 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 539. Granica nastavlja u istom
pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1413 i 1503 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 546,
545 i 1503, produžava u pravcu zapada, te juga idući međama parcela k.č. 545, 550, 551, 552,
588, 605, 610, 615, 616, 618, 623, 625/2, 602, 598, 595, 558, 749, 755/2, 758, 764, 765, 767
(obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1417 kojim produžava na sjever (obuhvata ga) i dolazi do
mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 24,1 ha.
Višnjica
Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 1075 (put), 1073, 1074, zatim produžava u
pravcu sjevera, te sjeverozapada idući međama parcela k.č. 1073, 1070, 1069, 1044, 1045,
1041, 1030, 1024, 1021, 1016 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. l013, 1014 i
1016, nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1014, 1008, 1009, 1408
(put) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1408 (put). Granica nastavlja u pravcu
jugoistoka, te sjeveroistoka idući putevima k.č. 1408 i 980 (obuhvata ih) i dolazi na
jugozapadni rub parcele k.č. 979, nastavlja u pravcu sjevera, te istoka idući međama parcela
k.č. 979, 978/2, 943, 944, 945, 1123, 1124, 1125, 1126, 1130 (obuhvata ih), lomi se idući na
jug međama parcela k.č. 1132, 1131, 1136, 1119, 1097, 1098, 1100, 1102, 1093 (obuhvata
ih). Granica produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1093, 1091, 1090, 1089,
1086, 1409, 1064, 1065, 1073 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 48,1 ha.
Korita
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1413, 235 i 242, zatim produžava u pravcu sjevera
idući putem k.č. 1413 (obuhvata ga), presjeca pomenuti put, nastavlja u pravcu sjevera idući
međama parcela k.č. 348, 249, 253, 344, 342, 361, 362, 366, 370 (obuhvata ih) i dolazi na
sjeverozapadni rub parcele k.č. 370, potom idući u istom pravcu presjeca parcelu k.č. 1501 i
dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 525. Granica nastavlja u pravcu sjevera, istoka te juga
138
.
idući međama parcela k.č. 525, 526, 1413, 524, 522, 521, 1414, 452, 438, 437, 436, 432, 374,
414, 413, 412, 404, 403, 402, 401, 400, 385, 393, 325, 326, 327, 322, 321/2, 317, 315, 145,
146, 147, 193/1, 1415 (put), 196, 198 (obuhvata ih). Granica nastavlja u pravcu jugozapada,
te sjevera, idući međama parcela k.č. 1415 (put), 215, 214, 219, 220, 222, 230, 229/2, 237,
236, 235 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe odnosno mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 31,1 ha.
Kruzi
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1814 (put), 1548, 1549, produžava u pravcu sjevera,
istoka, juga idući međama pacela k.č. 1814 (put), 1560, 1561, 1569, 1571, 1570, 1568, 1567,
1565, 1536, 1541 (obuhvata ih), skreče na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 1541,
1540, 1539, 1538, 1548 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 4,2 ha.
Taračin do
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1419, 1327 i 1328, produžava na sjever idući
međama parcela k.č. 1328, 1325, 1321, 1322, 1318, 1317, 1316, 1314, 1309, 1310, 1311,
1306, 1302, 1301, 1300, 1299, 1297 (put), 1298 (obuhvata ih), lomi se idući na istok međama
parcela k.č. 1297 (put), 1290, 1291, 1292 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č.
1292. Granica nastavlja u pravcu juga sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1413, 1288, 1419 i
1365 i dolazi na tačku br. 1. sa koordinatama y = 6529541, x = 4871971, granica produžava u
pravcu juga idući međama parcela k.č. 1362, 1359, 1358, 1357, 1355, 1353, 1352, 1343,
1345/1, 1336, 1339, 1338, 1332, 1383, 1384, 1386, 1387 (obuhvata ih), zatim izlazi na put
k.č. 1419 kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis i
počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 14,7 ha.
Tisovik
Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 1717, 1720, 1718, produžava u pravcu
sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1720 i 1724 i dolazi na sjeverozapadni rub
parcele k.č. 1726. Granica nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 1726, 1727,
1732, 1733, 1734, 1737, 1744, 1745, 1742, 1755, 1757, 1758 (obuhvata ih) i dolazi do
tromeđe parcela k.č. 1757, 1758 i 1759, granica se potom lomi na zapad idući međama
parcela k.č. 1755, 1746, 1747, 1749, 1735, 1729, 1731, 1727, 1726 i 1720 (obuhvata ih) i
dolazi do tromeđe parcela k.č. 1717, 1720, 1718, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 6,7 ha.
Lađevići
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1314 (put), 36 i 38, ide na sjever međom parcela k.č.
36, 34, 31, 33, 36 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 36, 37 i 40, nastavlja na
jugozapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 40 i 37 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č.
65. Granica produžava na jug međama parcela k.č. 65, 67, 68/2, 70, 73, 77, 78 (obuhvata ih) i
139
.
dolazi u tačku br. 1. koja se nalazi na međi između parcela k.č. 78 i 79, a ima koordinate y =
6535729, x = 4880045, nastavlja na jug sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 79, 81, 96, 95, 93,
106, 112, 119 i izlazi na put k.č. 130, nastavlja putem u pravcu juga i dolazi do tačke br. 2
koja se nalazi na putu sa koordinatama y = 6535649, x = 4879585, lomi se na istok sjekući
parcele k.č. 131, 133, 134, 135, 136, 137 i dolazi n zapadni rub parcele k.č. 142, produžava na
sjever idući međama parcela k.č. 142, 141, 140, 138, 139, 153, 152, 151, 150 (obuhvata ih) i
izlazi na put k.č. 1314 kojim produžava na jug i dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y =
6536076, x = 487943, lomi se na jugoistok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 227, 228, 229 i
izlazi na put k.č. 1315 kojim produžava na zapad (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 1315 (put), 398 i 406. Granica nastavlja na jug, te zapad idući međama parcela k.č. 406,
410 (obuhvata ih), zatim produžava u pravcu sjevera te zapada idući putevima k.č. 1318 i
1315 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1315 (put), 458 i 459, nastavlja na
jugoistok, te jugozapad međama parcela k.č. 458, 456, 453, 449, 450, 442, 1319 (put), 647,
646, 632, 633, a potom na sjever te istok međama parcela k.č. 623, 622, 621, 615, 614, 613,
612, 611, 603, 609, 610, 607, 604 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 604,
odatke produžava na istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 598, 595 i dolazi na istočni rub
parcele k.č. 594. Granica nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 592, 579, 582
(obuhvata ih), lomi se na sjeverozapad idući putem k.č. 1320 (obuhvata ga) i dolazi u tčaku
br. 4. sa koordinatama y = 6535022, x = 4879201 koja se nalazi na međi između parcela k.č.
1320 (put) i 569. Granica se lomi na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 560, 561, 555,
554, 551, 548, 1520 (put), 129, 128, 130 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 5 sa koordinatama
y = 6535613, x = 4879534, lomi se idući na sjever sjekući parcele k.č. 126, 124, 125, 122, 120
i dolazi na tromeđu parcela k.č. 120, 121, 116. Granica produžava na sjeveroistok idući
međama parcela k.č. 116, 115, 99, 98, 94, 78, 77, 75, 74, 70, 68/1, 67, 65, 40, 36 (obuhvata
ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš.
Ukupna površina izuzetog dijela namjene iznosi P = 65,6 ha
Iz ovog opisa izuzima se površina namjenjena za poljoprivredno zemljište a koja ima sljedeći
opis: Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 514, 516, 518, nastavlja u pravcu sjevera
sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 516, 507, 495, 494 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 493,
produžava na istok međama parcela k.č. 493, 490, 492, 473, 468, 467, 466 (obuhvata ih) i
dolazi do tačke br. 1. koja se nalazi na međi između parcela k.č. 466 i 464 a ima koordinate y
= 6536002, x = 4879364, lomi se na zapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 466, 467, 471,
472, 477 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 477, 478, 479, produžava u pravcu juga idući
međama parcela k.č. 479, 488, 487, 496, 515, 516, 517, 518 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta
odakle je opis i počeo.
Površina izuzetog dijela iznosi P = 8,0 ha.
Duboki potok
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1316 (put), 250 i 242, sječe put k.č. 1316 i nastavlja u
pravcu sjevera, te juga idući međama parcela k.č. 252, 251, 296, 299, 300, 301, 355 (obuhvata
ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 358 (put), 356, 354, zatim presjeca put k.č. 358 i dolazi na
jugozapadni rub parcele k.č. 365, nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č.
365, 364, 363, 245, 246 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 246, nastavlja u istom pravcu
idući međama parcela k.č. 246, 248, 250 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i
počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 3,4 ha.
140
.
Stomorine
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 883, 889 i 890 (put), produžava u pravcu
sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 889, 888, 887, 886, 885, 884, 890 (put), 868
(obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 868. Granica ide u istom pravcu
sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 869, 874, 873, 871, 1321 (put) i dolazi na jugozapadni rub
parcele k.č. 709, nastavlja na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 709, 718, 719, 724, 747,
746, 748, 749, 753 (put) (obuhvata ih). Granica produžava u pravcu istoka idući južnom
stranom parcele k.č. 766 (ne obuhvata je) i dolazi na njezin jugoistočni rub, nastavlja u istom
pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 767, 768, 771, 772 i dolazi na tromeđu parcela k.č.
772, 776 i 791. Granica opisa produžava u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č.
791, 790, 786, 787, 781, 783, 784, 786, 792, 798, 797, 735, 733, 732, 731, 730, 803, 807, 808
(obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1322 kojim produžava u pravcu juga presjeca ga i nastavlja u
pravcu jugozapada idući putem k.č. 1321 (obuhvata ga). Granica nastavlja u pravcu sjevera, te
zapada idući međama parcela k.č. 863, 852, 858, 859, 860 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č.
1321, kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga), lomi se idući na zapad sjekući u pravoj
liniji parcelu k.č. 914 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 906 i produžava u pravcu
jugozapada idući međama parcela k.č. 906, 905, 904, 903 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 903, 902 i 907, produžava u pravcu zapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 902,
898, 908 i izlazi na put k.č. 899. Granica nastavlja pomenutim putem na sjever (obuhvata ga),
zatim presjeca put k.č. 890 i dolazi na tromeđu odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 15,3 ha.
Donji Čevljanovići
Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 1041, 1042, 1044, ide u pravcu sjevera međama
parcele 1041 (obuhvata je) i izlazi na put k.č. 1323 kojim produžava na zapad zatim presjeca
pomenuti put i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1040, 1035 i 1323, produžava u pravcu sjevera
sjekući u pravoj liniji parcelu kč.1035 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1034. Granica
nastavlja idući u pravcu sjevera međama parcela k.č. 1034, 1031, 1028/1 (obuhvata ih),
produžava u istom pravcu idući uzvodno lijevom obalom potoka k.č. 1014 (obuhvata ga).
Granica dalje nastavlja idući u pravcu sjeverozapada, te sjevera idući međama parcela k.č.
1012, 1011, 1008 (obuhvata ih), zatim presjeca u pravoj liniji parcelu k.č. 1448, te nastavlja u
istom pravcu idući međama parcela k.č. 1420, 1421, 1417, 1416, 1415, 1439, 1438, 1437,
1436 (obuhvata ih). Granica produžava u pravcu juga idući putem k.č. 1599 (obuhvata ga) i
dolazi do zaštitnog pojasa magistrlanog puta M-18, uz koji produžava u pravcu jugozapada i
dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 12,8 ha.
Luke I
Granica opisa počinje od tačke br. 1. koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1070 i
1071 (put), a ima koordinate y = 6536557, x = 4876709, produžava na sjever međama parcela
k.č. 1070 i 1067 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 2 sa koordinatama y = 6536577, x =
4876863, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1067 i 1071. Granica nastavlja na
istok sjekući parcelu k.č. 1067 i dolazi na tromeđu parcela k.č.1067, 1060/2 i 1066,zatim
nastavlja u istom pravcu idući međema parcela kč.1057 , 1060/2, 1055, 1056, 1054 i 1052
141
.
(obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M-18 uz koji produžava u pravcu
jugozapada i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 2,0 ha.
Luke II
Granica počinje od tačke br. 1 sa koordinatama y = 6536996, x = 4876825, a nalazi se na
zajedničkoj međi parcela k.č. l739 (rijeka Ljubina) i 660, nastavlja u pravcu jugozapada te
juga idući međama parcela k.č. 739 (rijeka Ljubina), 686, 685 (put) i 752 (obuhvata ih),
produžava u pravcu zapada, te sjevera sjekući put k.č. 752 i potok Drina k.č. 741, te nastavlja
u istom pravcu idući međama parcela k.č. 704, 703, 702, 697, 698, 701 i 700 (obuhvata ih) i
dolazi do zaštitnog koridora magistrlanog gasovoda, uz koji produžava u pravcu sjeveroistoka
i dolazi do tačke br. 1. odnosno mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čevljanovići, općina Ilijaš.
Ukupna površina izuzetog dijela namjene iznosi P = 5,2 ha.
Moševići I
Granica obuhvata počinje od tačke broj 1. koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1303 i
1304, a ima koordinate y = 6535716, x = 4875690, produžava u pravcu sjevera idući međama
parcela k.č. 1303 i 1300 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele kč.1300. Granica
nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1299 i 1246 (potok Kotar) i dolazi
na tromeđu parcela k.č. 1246 (potok Kotar), 1233 i 1232, zatim nastavlja u pravcu
sjeveroistoka, te sjeverozapada idući međama parcela k.č. 1232, 1227, 1224, 1223, 1237,
1255 i 1254 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1254, 1256 i 1258. Granica nastavlja
u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1258, 1257 , 1260 i 1263 (put), i
dolazi do jugoistočnog ruba parcele k.č. 1266, nastavlja u istom pravcu obuhvatajući parcelu
k.č. 1265, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1265, 1266 i 1325 (put). Granica produžava u
pravcu istoka sjekući u pravoj liniji put k.č. 1325, te nastavlja u istom pravcu idući međama
parcela k.č. 1174, 1173, 1169 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1171,
zatim produžava u pravcu sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1169, 1168, 1160,
1159, 1186 i dolazi u tačku broj 2. sa koordinatama y = 6535953, x = 4876429, koja se nalazi
na ivici puta k.č. 1159. Granica produžava u pravcu sjeverozapada idući putem k.č. 1159
(obuhvata ga), zatim se lomi u pravcu sjevera sjekući pomenuti put i idući međama parcela
k.č. 1158, 1157, 919, 921/2, 926, 930, 932 (obuhvata ih), skreče u pravcu juga idući međama
parcela k.č. 932, 931, 927, 924, 1142, 1143, 1144, 1130, 1126, 1124, 1121, 1116, 1107, 1105,
1102, 1101, 1097, 1096, 1094, 1089 (obuhvata ih) i dolazi do koridora magistralnog
gasovoda, uz koji produžava u pravcu jugozapada, te juga i dolazi do tačke br. 1, odnosno
mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 32,8 ha.
Moševići II
Granica opisa namjene počinje od tačke broj 1 , sa koordinatama y= 6536074 i x= 4875967,
koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela kč. 27 i 28 , zatim presjeca rijeku Ljubinu i
nastavlja u pravcu juga idući lijevom obalom rijeke Ljubine kč. 33, te međama parcela kč. 25,
16, 15, 9 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog muta M18, uz koji
produžava u pravcu sjevera i dolazi do mjestaa odakle je opis i počeo.
142
.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Medojevići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 2,9 ha
Gojanovići
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 744, 160 i 829/2, nastavlja u pravcu zapada, te
sjevera idući međama parcela k.č. 160, 159, 157, 206, 205, 204/2, 210/2, 211, 199, 196, 128,
125, 124, 123 (obuhvata ih), skreče na sjeveroistok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 123,
121 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 120. Granica nastavlja u pravcu sjevera te juga
idući međama parcela k.č. 120, 121, 116, 114, 111, 113 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 744
kojim produžava u istom pravcu (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 744 (put), 55 i
59. Nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 59, 68, 66, 61, 73, 95, 44, 45 (obuhvata
ih), presjeca put k.č. 744 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čevljanovići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 11,6 ha.
Donji Ivančići
Granica počinje od četveromeđe parcela k.č. 468, 467, 394 i 426, produžava u pravcu zapada
te sjevera idući međama parcela k.č. 426, 425, 424, 474, 465, 462, 455, 441, 439, 433, 434,
437 (obuhvata ih), te skreče na jug idući međama parcela k.č. 444, 445, 453, 452, 449, 451
(obuhvata ih) i izlazi na put kč.750 kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga), skreče u
pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 513, 526/1, 522, 520, 515 (obuhvata ih) i dolazi
do tromeđe parcela k.č. 515, 511, 495, nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji
parcele k.č. 511 i 495, i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 497. Granica nastavlja u pravcu
juga idući međama parcela k.č. 497, 498, 499, 500, 501, 502, 503, 504, 506, 604, 606, 607,
608, 613 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 613. Granica obuhvata skreče
na jugozapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 616/2, 619, 623 i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 622, 623 i 625, produžava na zapad idući međama parcela k.č. 622 i 628 (obuhvata ih) i
dolazi do koridora magistrlanog gasovoda uz koji produžava u pravcu sjevera te istoka i
dolazi u tačku br. 1. koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1872/1 i 1873, a ima
koordinate y = 6538283, x = 4877948, zatim produžava na istok, te jugoistok idući međama
parcela k.č. 1872/1, 753/1 (put), 753/2 (rijeka Ljubina), 747 (put), 746 (put) (obuhvata ih) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 746 (put), 220 i 238, zatim se lomi u pravcu juga sjekući put
k.č. 736 i obuhvatajući parcelu k.č. 185, dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 185. Granica
obuhvata skreče a istok, sjekući u pravoj liniji parcele 747 (put), 741 i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 741, 361 (put) i 359, nastavlja u pravcu istoka te juga idući međama parcela k.č.
359, 360, 366, 368 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na zajedničkoj međi
parcela k.č. 367 i 368, a ima koordinate y = 6538394, x = 4877738, nastavlja u pravcu
jugozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 368, 370, 369, 415 i dolazi na jugoistočni rub
parcele k.č. 410. Granica namjena produžava na zapad, te jug idući međama parcela k.č. 410,
414, 394 (put) (obuhvata ih) i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 468, 467, 394 (put) i 426,
odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čevljanovići , općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 26,1 ha.
Laze
Granica opisa počinje od tormeđe parcela k.č. 751 (put), 830, 296, nastavlja u pravcu juga, te
zapada idući međama parcela k.č. 296, 298, 299, 302, 306, 307, 308, 309, 319, 320 (obuhvata
143
.
ih), zatim skreće u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 320, 328, 327, 324, 325, 337,
338, 340 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 340, 342, 343 i 344, nastavlja u
pravcu jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 344, 345, 346, 354 i dolazi na
jugozapadni rub parcele k.č. 264. Granica namjene nastavlja u pravcu sjevera idući međama
parcela k.č. 264, 259, 257, 256, 250 (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 1. koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 250 i 254, a ima koordinate y = 6538759, x = 4877368,
nastavlja u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 250, 249, 248 i 247, i dolazi na
sjeverozapadni rub parcele k.č. 281, granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka, te juga idući
međama parcela k.č. 270, 271, 273, 272, 278, 277, 751 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta
odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čevljanovići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 16,4 ha.
Stanovi I
Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 773, 774, 1022, ide u pravcu sjeveroistoka,
te juga idući međama parcela k.č. 774, 775, 776, 778, 781, 779 (obuhvata ih), te produžava u
pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 779, 781, 783, 784 (obuhvata ih), potom
presjeca put k.č. 1022 i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Medojevići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 4,7 ha.
Stanovi II
Granica namjene počinje od četveromeđe parcela k.č. 818/2, 836, 837, 831 (put), nastavlja na
sjever idući putem k.č. 831 (obuhvata ga) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 830, lomi se
u pravcu jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 829, 826, 821, 812/1 i dolazi na
sjeverozapadni rub parcele k.č. 812/2. Granica nastavlja u pravcu istoka, te jugozapada idući
međama parcela k.č. 812/2, 809, 804, 805, 803, 802, 801, 788, 799, 786, 787, 788, 789, 790,
791, 792, 793, 794, 795, 796 (obuhvata ih). Granica produžava u pravcu zapada idući
međama parcela k.č. 788, 808, 806, 807, 817, 846, 850, 839 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta
odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Medojevići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 21,6 ha.
Medojevići, Kitoševići, Boškovići
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 306, 311 i 770 (put), nastavlja u pravcu sjevera idući
međama parcela k.č. 311, 312, 313, 314, 293, 292, 290, 289, 285, 351, 349, 352, 386, 378,
377, 374 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 769, kojim produžava u pravcu istoka obuhvatajući
ga. Granica nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 197, 198, 195, 421 (put)
(obuhvata ih), skreče u pravcu juga idući putem k.č. 520 (obuhvata ga), lomi se na sjever,
zapad, te istok idući međama parcela k.č. 438, 437, 434, 433, 145, 146, 154, 155, 157, 159,
160, 161, 162, 152 , 174, 175, 182, 50, 51, 52, 57, 58, 59, 60 i 61 (obuhvata ih), nastavlja u
pravcu juga sjekući parcele k.č 81. (put) i 88 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 86.
Granica nastavlja idući na jug međama parcela k.č. 86, 142, 141, 137, 140, 131, 130, 126
(obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 118/1, kojim produžava na sjever (obuhvata ga) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 121, 120 i 118/1 (put). Granica produžava u pravcu juga idući međama
parcela k.č. 122, 467, 466, 465, 463, 461, 459, 458, 457, 456, 504 (obuhvata ih) i dolazi na
jugozapadni rub parcele k.č. 504, zatim produžava na zapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č.
144
.
505, 506, 507, 508, 729 (put) i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 727, 714, 715 i 713.
Granica produžava u pravcu juga, te zapada idući međama prcela k.č. 715, 716, 718, 717, 720,
723, 722, 721, 698, 697, 663, 696, 694, 695, 677, 675, 676, 679, 674, 673, 997, 1000, 998
(obuhvata ih). Granica namjene skreče na istok, te sjeverozapad idući međama parcela k.č.
998, 670, 667, 666, 663, 656, 654, 512, 524, 525, 623, 638, 639, 611, 609, 603, 582, 581
(obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 580, 581, 583. Granica produžava u pravcu
juga, te zapada idući međama parcela k.č. 580, 585, 586, 587, 326/2, 317, 318, 319, 316, 770
(put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Medojevići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P = 67,3 ha.
Donje Selo
Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 660, 662 i 670 (put), zatim produžava u pravcu
sjeverozapada idući međama parcela k.č. 660, 658, 657, 656, (obuhvata ih), i izlazi na put k.č.
1469. Granica nastavlja na zapad te jugozapad idući putevima k.č. 1469 i 1466 (obuhvata ih),
skreće u pravcu juga idući međama parcela k.č. 622, 623 (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 1
sa koordinatama y = 6541740, x = 4877347, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č.
623 i 627. Granica produžava u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 623,
610, 605, 1466 (put), 604, 1473 (put) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 608, kojom
produžava u pravcu jugozapada obuhvatajuči je, potom izlazi na put k.č. 1472 kojim
produžava u pravcu sjevera (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1472 (put), 1474
(put), i 388. Granica namjene produžava u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela
k.č. 388, 389, 390 i 391 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 391, granica
produžava u pravcu sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 388 i dolazi na
sjeverozapadni rub parcele k.č. 381. Granica produžava na istok, te sjever idući međama
parcela k.č. 381, 380, 379, 376, 378, 1472 (put), 1466 (put), 371 (obuhvata ih) i dolazi na
sjeverozapadni rub parcele 373. Nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcelu k.č.
371 i dolazi na zapadni rub parcele k.č. 358/2, produžava na sjever sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 353, 352, 1468 (put) i 248 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 238, 248, 249. Granica
opisa nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 248, 1468, 251, 252, 255, 261
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 259, 262, 263, granica produžava u pravcu
sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 263, 270, 269, i izlazi na put k.č. 233. Granica
namjene nastavlja u pravcu juga idući pomenutim putem k.č. 233 (obuhvata ga) i dolazi do
tromeđe parcela k.č. 233, 275 i 274, zatim produžava u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 274, 281, 1466, 221, 218, 216, 213, 214, 215 i izlazi na put k.č. 1469, kojim
produžava u pravcu sjevera obuhvatajući ga, i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1469 (put), 182 i
183. Granica nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 183, 178, 174, 173,
165, 1465, 8,9,7,4,338/1, i izlazi na put k.č. 1130, zatim produžava u pravcu sjevera te
jugoistoka idući putevima k.č. 1130 i 368 (obuhvata ih), skreće u pravcu juga, te zapada idući
međama parcela k.č. 365, 366, 362, 358, 354, 352, 348 (obuhvata ih), produžava u pravcu
juga međama parcela k.č. 340/3, 344, 338/6, 346, 14, 24, 23, 39, 43, 50, 57, 60, 59, 109 i 112
(obuhvata ih). Granica opisa produžava u pravcu zapada, te juga idući međama parcela k.č.
106, 104, 103, 95, 96, 75, 76, 133 (put), 79, 82, 83, 710/2, 705, 703 (obuhvata ih), produžava
u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 712, 713, 716, 686, 684 (obuhvata ih) i
dolazi do tromeđe parcela k.č. 684, 1469 (put) i 683 (put). Granica produžava u pravcu juga
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 683 (put), 682, 679 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele
k.č. 673, zatim nastavlja u pravcu jugozapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 673, 672,
669, 668, 667, 666, 670 (put) i dolazi do tromeđe, odnosno mjesta odakle je opis namjene i
počeo.
145
.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gajevi i K.O. Podlipnik, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P=59,6 ha.
Gornji Čevljanovići
Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 1475 (put), 489 i 487, zatim produžava u pravcu
sjevera idući međom parcele k.č. 487 (obuhvata je) i dolazi na sjeverozapadni rub, parcele k.č.
487. Granica obuhvata nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 478, 485,
486, 479, 472, 473, 1475 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1475 (put), 451, 450. Granica
produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 450 i 449 (obuhvata ih), i dolazi na
sjeveroistočni rub parcele k.č. 449, produžava u pravoj liniji parcele k.č. 447, 442, 436, 427,
419 i 418 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 418 (put), 417 i 412. Granica nastavlja na jug idući
međama parcela k.č. 412, 413, 410, 409, 406, 405, 402 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č.
1474 kojim produžava na sjeveroistok (obuhvata ga), skreće na jug sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 1474 (put), 591 i 593 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 584. Granica
produžava u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 584, 583, 532, 536, 547, 544,
548, (obuhvata ih), zatim produžava na sjeverozapad sijekući put k.č. 531 (put) i idući
međama parcela k.č. 517, 519, 516, 512 (obuhvata ih), lomi se u pravcu juga sijekući parcelu
k.č. 499 i dolazi sjeveroistočni rub parcele k.č. 496, i produžava u pravcu jugozapada idući
međama parcela k.č. 496 i 506 (obuhvata ih) i izlazi na put 1475 (put), kojim produžava u
pravcu sjevera (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gajevi općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P=12 ha.
Gajevi
Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 748, 755 i 1476 (put), zatim produžava na jug, te
jugozapad sijekući put k.č. 1476 i idući međama parcela k.č. 875, 871, 872, (obuhvata ih) i
izlazi na put k.č. 1477 kojim produžava u pravcu sjeverozapada (obuhvata ga), lomi se idući u
pravcu juga putem k.č. 818 (obuhvata ga). Granica nastavlja na zapad te sjever idući međama
parcela k.č. 818, 817, 816, 814, 813, 9, 8 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele
k.č. 8, zatim skreće na istok idući međama parcela k.č. 8, 813, 804 (obuhvata ih) i dolazi do
tromeđe parcela k.č. 790/2, 804 i 794. Granica namjene produžava na sjever sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 794, 791, 790/1, 789, 1476 (put) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č.
783. Granica zatim produžava na sjever idući zapadnom međom parcele k.č. 783 i dolazi na
njen sjeverozapadni rup. Granica produžava u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č.
764, 768, 765 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 765, 774, 764, nastavlja na sjever idući
međama parcela k.č. 774, 773, 772, 771, 770 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1466 kojim
produžava u pravcu juga (obuhvata ga), skreće na istok, te jug idući međama parcela k.č. 642,
634, 633, 638 (put), 749, 752, 754, 755 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice
i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gajevi i Homar.
Ukupna površina iznosi P=17,7 ha.
Junakovci
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 836, 839 i 840, nastavlja u pravcu
sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 836, 833, 830, 829 i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 826,827, 829. Granica produžava na sjeveroistok, te jug idući međama parcela k.č. 829,
830, 831, 838, 839, 843 (obuhvata ih), te nastavlja na zapad, te sjever idući međama parcela
146
.
k.č. 843, 844, 839 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe, odnosno mjesta odakle je opis granice i
počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gajevi, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P=4,4 ha.
Vrutci
Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 1282, 1283 i 1280, produžava u pravcu juga
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1280, 1321. Granica nastavlja u pravcu jugozapada idući
međama parcela k.č. 1324, 1325, 1331, 1338, 1333, 1343, 1402, 1394, 1396, 1395, 1378 i
1379 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 1476 kojim produžava u pravcu zapada obuhvata ga i
dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1780. Granica namjene produžava na zapad, te sjever
idući međama parcela k.č. 1780, 1781, 1782, 1769/2 (obuhvata ih), potom presjeca put k.č.
1476 i nastavlja idući na istok, te sjever međama parcela k.č. 1264, 1263, 1262, 1260, 1257,
1241, 1483 (put), 1187, 1189, 1159, 1179, 1151, 1150, 1143 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1150, 1143, 903. Granica produžava na sjever sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 903 i 902 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 908, nastavlja u pravcu
sjeveroistoka, te juga idući međama parcela k.č. 908, 932, 929, 928, 922, 923, 924, 933, 934,
1479 (put), 946, 943, 942, 1032, 1031, 1012, 1013, 1025, 1023, 1022, 1039, 1040, 1041,
1042, 1043 i 1044 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1046, 1044 i 1480. Granica
produžava u pravcu juga idući putem k.č. 1480, te međama parcela k.č. 1074, 1075, 1027,
1111, 1114, 1109, 1107, 1105, 1103, 1101, 1100, 1482, 1301, 1302, 1306, (obuhvata ih),
skreće u pravcu zapada, te juga idući međama parcela k.č. 1302, 1300, 1296, 1293, 1292,
1268, 1269, 1284, 1283 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gajevi, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P=58,5 ha.
Korlat
Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 142/2, 998 i 2, nastavlja u pravcu juga idući
putem k.č. 998, te međama parcela k.č. 130, 136, (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub
parcele k.č. 136, granica produžava u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č.
137, 135, 134, 5, i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 123 kojom produžava na jug
(obuhvata je) i dolazi na njen jugoistočni rub. Granica potom sijeće u pravoj liniji parcelu k.č.
115 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 109, nastavlja na jug, te sjever idući međama
parcela k.č. 109, 108, 110, (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 110.
Nastavlja na sjeverozapad sijekući parcele k.č. 111, 115 i 96 i izlazi na put k.č. 124 kojim
produžava u istom pravcu (obuhvata ga), skreće u pravcu juga idući međom parcele k.č. 99, te
putem k.č. 998 (obuhvata ih), zatim se lomi u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela
k.č. 229, 226 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 225, 226 i 999/1. Granica
produžava u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 191, 189, 190, 186, 185, 179 i
dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 145, nastavlja u pravcu sjeverozapada idući međama
parcela k.č. 145, 149 (obuhvata ih), te se lomi u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele
k.č. 173, 167, i dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6540039 i x = 4876072, koja se
nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 172 i 167. Iz pomenute tačke granica produžava u
pravcu sjevera sijekući parcele k.č. 172, 167, 168, 164, 160, 161, i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 150, 161 i 163. Granica produžava u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 163,
157, 156, 155, 154, 142/2 (put), 139, 138 (obuhvata ih) te izlazi na put k.č. 142/2 kojim
produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Homar, općina Ilijaš.
147
.
Ukupna površina iznosi P=27,1 ha.
Draževići
Granica počinje od tromeđa parcela k.č. 1110, 1111, 1108, nastavlja na jugozapad, te sjever
idući međama parcela k.č. 1111, 1115, 1134, 1124, 1125, 1028 (obuhvata ih) i dolazi u tačku
broj 1, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1028 i 1126, a ima koordinate y =
6539506, x = 4875009. Granica produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č.
1028 i izlazi na put k.č. 1264 kojim produžava u pravcu sjeveroistoka (obuhvata ga) i dolazi u
tačku br. 2. koja se nalazi na pomenutom putu sa koordinatama y = 6540180 i x = 4875324,
nastavlja na jugoistok sijekući parcele k.č. 1264 i 1029 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1029,
1038 i 1051. Granica produžava na jugoistok, te jugozapad idući međama parcela k.č. 1038,
1046 (obuhvata ih) i do tromeđe parcela k.č. 1046, 1053, 1070, nastavlja u pravcu zapada
sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1070 i izlazi na put k.č. 1265, kojom produžava u pravcu
juga (obuhvata ga), skreće u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1173, 1172, 1171,
1174, 1175, 1202 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1202. Granica
namjene nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1204, 1148 i 1147 i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 1147, 1149 i 1143, nastavlja u istom pravcu idući međama
parcela k.č. 1149, 1151, 1109 i 1108 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela, odnosno
mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Homar, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 35 ha.
Vukasovići
Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 998, 291 i 292, nastavlja u pravcu sjevera
idući međama parcela k.č. 292, 296, 295, 303, 304, 306, 302, 314, 315, 329, 328, 335, 336,
334, 1000 (put), 276, 275, 245/2, 245/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 245/1,
246 i 998 (put). Granica produžava u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji put k.č. 998, te
nastavlja u pravcu jugoistoka, te juga idući putevima k.č. 998 i 1004 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 53, 1004 (put) i 1001 (put). Granica produžava u pravcu jugoistoka
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1001 (put), 417, 420, 419, 414, 413, 415, 407, 406, 401,
402, 403, 392, te dolazi na četveromeđu parcela k.č. 392, 397, 394 i 387. Granica namjene
produžava u pravcu istoka i jugozapada, te zapada idući međama parcela k.č. 387, 386, 1003,
437, 438, 433, 432, 431, 429, (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 429.
Granica produžava na zapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 425, 423, 1008, 554 i dolazi
do tromeđe parcela k.č. 555, 554, 556, nastavlja u pravcu juga, zapada idući međama parcela
k.č. 556, 557, 558, 563 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 563, zatim
nastavlja u istom pravcu sijekući parcelu k.č. 566 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 566, 567 i
568. Granica produžava na jugozapad te sjeverozapad idući međama parcela k.č. 568, 570,
1004, 588, 589, 600, 602, 603, 605, (obuhvata ih) te nastavlja u pravcu juga idući međama
parcela k.č. 605, 607, 606, 625, 626 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 626, 634 i
635 (put). Granica produžava u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 635,
642, 652, 653, 654, 655 i dolazi jugozapadni rub parcele k.č. 655, zatim produžava u pravcu
sjevera idući međama parcela k.č. 655, 654, 651, 998 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta
odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Homar, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 29,7 ha.
148
.
Ravne
Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 693, 689, 688, produžava u pravcu istoka, te
juga idući putem k.č. 1005 (obuhvata ga), skreće na zapad te sjever idući međama parcela k.č.
758, 759, 750, 751, 749, 748, 747, 749, 742, 740, 739 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni
rub parcele k.č. 739. Granica namjene produžava u pravcu sjeveroistoka sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 738, 737, 728, 727, 726, 717, 716, 709, 697, 694, 693 i dolazi do mjesta
odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Homar, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 12,2 ha.
Homar
Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 881 (put), 824 i 823, zatim produžava u
pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 823, 818/1, (obuhvata ih), i izlazi na put
k.č. 1006, granica produžava u pravcu istoka, te sjevera idući pomenutim putem, te međama
parcela k.č. 540, 534, 532/1, 531, 528, 527/2, 527/1, 546, (obuhvata ih) i izlazi na put k.č.
1007. Granica nastavlja u pravcu juga pomenutim putem, skreće na istok, te sjever idući
međama parcela k.č. 502, 501, 500, 518 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 517,
518 i 520. Granica produžava u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 520, 522 i
523 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 523 i nastavlja u istom pravcu idući međama
parcela k.č. 448, 450 i 453. Granica nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele
k.č. 450, 453, 457, 456 i izlazi na put k.č. 1007, kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga),
zatim produžava u pravcu zapada, te jugoistoka idući međama parcela k.č. 462, 455, 454,
490/1, 519, 498, 495, 492, 491, 1006 i 914 (obuhvata ih). Granica namjene nastavlja u pravcu
juga te zapada idući putevima k.č. 1006, 1010 i 901 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 901 (put),
869, 900, zatim produžava u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 900, 899,
872, 889, 890, 882 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 881 kojim produžava u pravcu juga
(obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Homar, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 18,4 ha.
Rakova Noga
Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 445, 426 i 452, zatim nastavlja u pravcu
sjevera idući međama parcela k.č. 432, 430, 333, 445, 309, 310, 315, 317 (obuhvata ih), i
izlazi na put k.č. 444, kojim produžava u pravcu istoka (obuhvata ga). Granica nastavlja na
istok, te juga idući međama parcela k.č. 130, 131, 228, 229, 232, 255, 256, 257, 260, 266,
267, 271, 270 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 270. Granica produžava u
pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 275, 290, 279 i dolazi na istočni rub parcele
k.č. 289, zatim nastavlja u pravcu jugoistoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 289,
281, 282, 445 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Rakova Noga, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 10,7 ha.
Hasanovići
Granica namjene počinje od četveromeđe parcela k.č. 1088, 1039, 1040, 1041, nastavlja u
pravcu sjeveroistoka idući putem k.č. 1088 (obuhvata ga), te dolazi do sjeverozapadnog ruba
parcele k.č. 1037. Granica nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 1037, 1036/1,
149
.
(obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1032 i dolazi u
tačku broj 1, sa koordinatama y = 6544529, x = 4872264, koja se nalazi na zajedničkoj međi
parcela k.č. 1032 i 749. Granica produžava u pravcu sjevera, istoka, te sjeveroistoka idući
međama parcela k.č. 749, 750, 748, 747, 746, 756, 757, 758, 734, 735, 795 (put), 700, 794
(obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6545095 i x = 4872524 koja se
nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 702 i 794. Granica nastavlja u pravcu istoka sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 794 (put), 716/1 i 716/2 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 713, 714 i
716/1, granica nastavlja u pravcu juga idući međom parcele k.č. 716/1 (obuhvata je) i dolazi
do tačke broj 3. koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 716/1 i 714, a ima koordinate
y = 6545290 i x = 4872403, zatim produžava u pravcu jugozapada idući granicom političke
općine i dolazi u tačku broj 4. sa koordinatama y = 6545163, x = 487288, koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 722 i 720. Granica namjene nastavlja u pravcu sjevera, te
jugozapada idući međama parcela k.č. 720, 719, 718, 728, 727, 725, 724, 723, 761, 762, 753,
757, 756, 754, 755 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 755. Granica
produžava na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 750, 751, 1023, 1036/1, i dolazi do
tromeđe parcela k.č. 1034, 1035 i 1036/1. Granica potom nastavlja u pravcu zapada idući
međom parcela k.č. 1035 i 1039 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i
počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Rakova Noga, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 26,1 ha.
Solakovići
Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 67 (put), 69/2 (put), 64 i 68, nastavlja u pravcu
jugozapada, sjevera, te istoka idući međama parcela k.č. 64, 69/2 (put), 61/1, 61/2, 63, 69/1,
82, 83 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 931 kojim produžava na istok (obuhvata ga) i dolazi
do tromeđe parcela k.č. 931 (put), 127 i 1. Granica nastavlja u pravcu jugozapad, te jugoistok
idući međama parcela k.č. 127, 148, 129, 130, 128, 125, 135, 145, 146, 147, 937 (put), 153,
155, 211, 208, 206 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 214. Granica
nastavlja u pravcu juga, te sjevera idući međom parcela k.č. 219/2, 218, 215, 217 (obuhvata
ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 217, zatim se lomi na zapad sijekući parcele k.č.
228, 227, 240 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 233, 237 i 240, granica produžava u pravcu
jugozapada idući međama parcela k.č. 233, 234/2, 236, 254, 255, 257, 259, 266, 267/2, 267/1
(obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 931, kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 931, 360, 351. Granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 931 (put), 325, 327, 320, 328 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 329.
Granica nastavlja na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 329, 330, 331, 335, 336/1,
269 (put), 302(put), 304/2, 304/1, 303, 306, 305 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 302. Granica
namjene nastavlja u pravcu sjevera idući putevima k.č. 302 i 69/2 (obuhvata ih) i dolazi do
mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 33,1 ha.
Smreke
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 389, 390 i 393 (put), nastavlja u pravcu zapada idući
međama parcela k.č. 390, 389, 388 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 381, 387,
386/1, nastavlja u istom pravcu sijekući parcele k.č. 386/1, 939, 623/1, 623/2, 622/2, 940
(put), 928, 657/2, 657/1, 655, 653, 654 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 654, 655 i 314. Granica
produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 658, 647, 365/1, 931 (put), 371, 374,
150
.
246, 244 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 247, granica nastavlja u
istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 244, 243, 223, 220, 202, 195, 194, i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 193, 190, 194, granica produžava u pravcu istoka idući međama parcela
k.č. 190, 184, 178, 177, 176, (obuhvata ih), zatim skreće u pravcu juga sijekući u pravoj liniji
put k.č. 934 i potok Povoča k.č. 928. Granica produžava u pravcu juga idući nizvodno
pomenutim potokom (obuhvata ga), nastavlja u istom pravcu idući putem k.č. 939 (obuhvata
ga), skreće u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 381, 382, 386, 394, 396, 398,
397 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 19,0 ha.
Čepljaće
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 404, 405 i 935 (put), produžava u pravcu
istoka, te sjevera idući međama parcela k.č. 405, 406, 466, 425, 469, 470, 471, 472, 474, 473,
475, 476, 477, 475 (put) (obuhvata ih), potom se lomi u pravcu juga, te istoka idući međama
parcela k.č. 475, 484, 498, 494, 495, 492, 939 (put) (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog
koridora magistralnog gasovoda. Granica nastavlja na jugozapad idući uz pomenuti koridor i
dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6531260 i x = 4870322, koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 601 i 614. Granica produžava u pravcu sjevero zapada sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 614, 613, 611/2, 611/1, 607, 605, 939 (put) i 393 (put) i dolazi do
tromeđe parcela k.č. 993 (put), 411 i 415. Granica produžava na zapad, te sjever idući
međama parcela k.č. 411, 409, 408, 407, 405 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe, odnosno
mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 25,3 ha.
Srednje I
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 66 (put), 60, 55 i 54, nastavlja u pravcu
sjevera idući međom parcele k.č. 54 (obuhvata je) i dolazi do zaštitnog koridora magistralnog
gasovoda, uz koji produžava u pravcu jugozapada i dolazi u toku br. 1. koja se nalazi na
parceli k.č. 87, a ima koordinate y = 6535147 i x = 4874062. Granica nastavlja u pravcu
sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 87, 89 (put), 90, 91, 67 i 66 (put) i dolazi na
jugozapadni rub parcele k.č. 60. Granica podužava u istom pravcu idući međom parcele k.č.
60 (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 2,1 ha.
Srednje II
Granica polazi od tačke broj 1 sa koordinatama y= 6535408 i x= 4874123, koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 131, i 132, produžava u pravcu juga, istoka, te jugozapada idući
međama parcela k.č. 132, 134, 138, 137, 143, 141, 142, 143, 144, 145, 378, 376, 379/4, 380,
381, 411, 410, 407, 405, 391, 390, 389, 399 (put), 414 (put), 371, 370 i 466 (obuhvata ih) i
dolazi tromeđu parcela k.č. 466, 465 i 468. Granica produžava na jug sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 468 i 480 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 477. Granica nastavlja u pravcu
zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 477, 486, 488, 485, 331, 338, 342, 341, 340,
343/1, 234, 182, 181, 185, 171 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta
M18 uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
151
.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 26,5 ha.
Srednje III
Granica počinje od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6534891 i x = 4873638, koja se nalazi na
Lijevoj obali rijeke Ljubine, a ujedno na granici zaštitnog koridora magistralnog gasovoda.
Granica produžava na sjever sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 103/1, zatim nastavlja u istom
pravcu idući međama parcela k.č. 223, 229 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa
magistralnog puta M18. Granica nastavlja u pravcu juga idući uz zaštitni pojas pomenutog
puta, lomi se na sjever idući uz zaštitni koridor magistralnog gasovoda i dolazi do tačke br. 1
odnosno mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje.
Ukupna površina iznosi P= 3,0 ha.
Mlakve
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 452 (put) 453 i 469, nastavlja u pravcu istoka idući
međama parcela k.č. 453, 455, 456, 458, 452 (obuhvata ih), zatim skreće u pravcu juga idući
međama parcela k.č. 430, 431, 432, 434, 452 (put), 441 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni
rub parcele k.č. 441. Granica produžava u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 443, 444, 447 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 446. Granica zatim
produžava u pravcu sjevera idući međom parcele k.č. 446 (obuhvata je), zatim presjeca put
k.č. 452 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 3,9 ha.
Mera
Granica namjene počinje od tačke broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 587 i
589 (put), a ima koordinate y= 6534750 i x= 4872759, granica produžava u pravcu istoka, te
juga idući međama parcela k.č. 584, 578, 577, 590, 591, 594, 597, 1048 (rijeka Ljubina)
(obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18, uz koji produžava u pravcu
sjevera i dolazi do tačke broj 1, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 1,8 ha.
Stupe I
Granica polazi od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6534563 i x = 4872257, koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 652 i 677, zatim nastavlja u pravcu istoka, te juga idući međama
parcela k.č. 652, 651, 655, 656, 657, 672, 671 i 669 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa
magistralnog puta M18, uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi do tačke br. 1., odnosno
mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 2,4 ha.
152
.
Stupe II
Granica namjene polazi od tačke broj 1., koja se nalazi uz koridor magistralnog puta, odnosno
na parceli k.č. 850, a ima koordinate y = 6534207 i x = 4872000, produžava u pravcu juga
sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 850, 825, 848 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 825, 835/1,
834. Granica nastavlja u pravcu juga, te zapada obuhvatajući parcelu k.č. 834 i dolazi na njen
jugozapadni rub, zatim se lomi idući na zapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1057, 1049,
902, 904, i 906 i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta. Granica namjene produžava u
pravcu sjevera, te jugoistoka idući uz zaštitni pojas magistralnog puta M18 i dolazi do mjesta
odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 3,7 ha.
Njivice
Granica polazi od tačke broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 974 i 975,
odnosno uz zaštitni pojas magistralnog puta M18, a ima koordinate y = 6533486 i x =
4871161, zatim produžava u pravcu sjeveroistoka idući uz zaštitni pojas magistralnog puta
M18 i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 949 (put) i 1048
(rijeka Ljubina) a ima koordinate y = 6533832 i x = 4871375. Granica nastavlja u pravcu
jugoistoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 948, 944, 947, 934, 933, 932, 931
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 929, 931, 949 (put), granica se lomi idući u
pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 949 (put), 953/1, i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 955, 956, i 953/1. Granica namjene nastavlja u pravcu zapada, te juga idući
međama parcela k.č. 956, 959, (obuhvata ih) i dolazi jugoistočni rub parcele k.č. 963,
nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 963, 964, 967, 968, 971,
1048 (rijeka Ljubina) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 6,4 ha.
Dubrava
Granica namjene polazi od tačke broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1047 i
1048 (rijeka Ljubina), a ima koordinate y = 6532857 i x = 4870955, zatim nastavlja u pravcu
juga sijekući u pravoj liniji rijeku Ljubinu k.č. 1048 i kojom produžava u pravcu zapada
(obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1048 (rijeka Ljubina), 1037 i 1082. Granica
nastavlja u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1037, 1036, 1035, 1034 (obuhvata ih) i
dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1034. Granica produžava u istom pravcu sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 1048 (rijeka Ljubina) i 1082 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č.
518, zatim produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 518, 519, 525 (obuhvata ih)
i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18 (Sarajevo-Tuzla) uz koji produžava u
pravcu sjeveroistoka i dolazi do tačke br. 1, odnosno mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje i K.O. Ljubina.
Ukupna površina iznosi P= 4,7 ha.
Bokšići
Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 809, 808 i 1058 (put) produžava u pravcu sjevera te
istoka idući putem k.č. 1058 (obuhvata ga) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 700,
nastavlja u istom pravcu obuhvatajući parcelu k.č. 700 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 700,
153
.
703, i 1058. Granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 703, 704
(put), 710 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 710, 713 i 715, zatim se lomi idući na jug međama
parcela k.č. 710, 712, 720, 723 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 723.
Granica nastavlja u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1058 (put) 794, 793, 736,
735, 734, 732 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 732, 731, 743. Granica produžava na zapad, te
jugozapad idući putem k.č. 732 (obuhvata ga), te se lomi na sjeverozapad sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 756, 758, 764, i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 771. Granica namjene
produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 770, 769, 1058 (put) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1058, 784, 1049. Granica nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 1049 (Bokšički potok). 1057, 814, 815, 810, 809, i dolazi do mjesta odakle
je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 13,3 ha.
Jasenova ravan
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 1156/1, 1138 i 1139, produžava u pravcu
zapada, te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 1139, 1140, 1141, 1148 (obuhvata ih) i
dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1146. Granica nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj
liniji parcelu k.č. 1144 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1136, zatim produžava u
pravcu istoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1136, 1137 i 1138 (obuhvata ih) i
dolazi do mjest aodakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P=2,2 ha.
Milutovići
Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 757 (put), 763/1 i 731, granica produžava sjevera,
jugoistoka idući međama parcela k.č. 731, 746, 749 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 757
kojim produžava u pravcu jugozapada (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis granice
i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 0,9 ha.
Kožlje
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 901, 902, i 906/1, nastavlja u pravcu zapada
idući međom parcele k.č. 901 i dolazi do tačke broj 1 koja se nalazi na južnoj međi parcele
k.č. 901, a ima koordinate y= 6530991, x= 4869315. Granica nastavlja u pravcu juga sijekući
u pravoj liniji parcele k.č. 914 i 917, i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 918, zatim
produžava u pravcu juga, te sjevera idući međama parcela k.č. 917, 916, 913/2, 913/1, 897 i
dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 897. Granica produžava u pravcu sjeverozapada
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 880, 884/1 (put), 896, 882, 950/2 (put), 876, 852, 877, 821
i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 820, zatim nastavlja u pravcu sjeverozapada, te
jugozapada idući međama parcela k.č. 820, 819, 817, 947 (put) (obuhvata ih) i dolazi u tačku
broj 2 sa koordinatama, y = 6530279 i x = 4869636 koja se nalazi na pomenutom putu, skreće
na sjeverozapad sijekući parcelu k.č. 805, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č.
806, 809 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18, uz koji produžava
u pravcu sjeveroistoka i dolazi do tačke broj 3, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č.
723 i 726, a ima koordinate y = 6530404 i x = 4869913. Granica namjene produžava na
154
.
jugoistok idući međama parcela k.č. 723, 720 (put), 721, 930, 773, 772, 771, 770, 769, 758,
767, 766, 930 (potok), 765/2, 764 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 949 kojim produžava na
istok (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 949 (put), 763/1 i 760. Granica produžava
u pravcu juga sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 945 (put), 761, 930 (potok), 868 i dolazi na
sjeverozapadni rub parcele k.č. 867, granica produžava u istom pravcu idući međama parcela
k.č. 867, 891, 886, 892, 901 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 23,0 ha.
Velika Njiva
Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 1156/1, 1245 i 1392 (put), produžava u pravcu zapada,
te sjevera idući međama parcela k.č. 1245, 1242/1, 1242/2, 1241/1, 1241/2, 1240, 1230
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1238, 1237/1, 1232. Granica nastavlja u pravcu
sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1232, 1174/1, 1173 i dolazi u tačku broj 1 sa
koordinatama y = 6532763 i x = 4869322 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1173
i 1174/3. Granica nastavlja u pravcu jugoistoka, te jugozapada idući međama parcela k.č.
1173, 1172, 1167, 1168 i 1170, 1244 i 1245 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č.
1156/1, 1245 i 1392 (put) odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 7,7 ha.
Vidotina
Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 1047/6 (put), 1047/5 i 1043, zatim produžava u pravcu
jugoistoka, te juga idući međama parcela k.č. 1047/5, 1051, 1052, 1054, 1062 (obuhvata ih) i
dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1062. Granica nastavlja na zapad, te sjever idući
međama parcela k.č. 1054, 1039, 1041, 1030, 1031, 1028, 1024 (obuhvata ih) i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1024, 1025/1, 1018/2. Granica namjene produžava u pravcu
sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1018/2, 1018/1, 1043 (put) i dolazi do mjesta
odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 5,4 ha.
Visojevica, Kovačevići, Trifunovići
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 705 /put) 505 (put) i 503, produžava u pravcu
istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 705, 418, 417, 415, 389, te dolazi do
sjeverozapadnog ruba parcele k.č. 387. Granica nastavlja u pravcu juga idući međom parcela
k.č. 387, 386 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 705 kojim produžava na sjeveroistok (obuhvata
ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 705 (put), 259, 253. Granica namjene nastavlja u pravcu
sjeveroistoka te juga idući međama parcela k.č. 259, 256, 227, 226, 225, 272, 275, 277, 278,
284 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 284, granica nastavlja u pravcu juga
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 215, 216, 285, 287, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 287,
216, 289. Granica namjene produžava na jug idući međama parcela k.č. 289, 290, 291, 105
(put), 328, 327, 326, 295, 294 i 297 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 297, 292,
1335. Granica namjene produžava u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č.
297, 298 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 299, granica zatim nastavlja na jug idući
međama parcela k.č. 325, 321, 306 (obuhvata ih), zatim skreće na istok sijekući parcelu 305 i
dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6539156, x = 4870440 koja se nalazi na zajedničkoj
155
.
međi parcela k.č. 305 i 1335. Granica nastavlja idući na jug međama parcela k.č. 305, 309,
310, 312, 311, 706 (put) 708 (put), 673 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č.
673. Granica nastavlja u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 676 i 664 i dolazi u
tačku broj 2 sa koordinatama y = 6539507 i x = 4869867, koja se nalazi na zajedničkoj međi
parcela k.č. 664 i 708, skreće u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele 708 (put), 632 i
633 i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 633, 630, 634, 625. Granica produžava na zapad te
jugozapad idući međama parcela k.č. 625, 627, 628, 618 (put) obuhvata ih), te nastavlja na
sjever međama parcela k.č. 611, 612, 614, 602, (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 706 kojim
produžava na sjever (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 317, 321, 706 (put).
Granica nastavlja na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 321, 324, i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 324, 339 i 331 (put), produžava na sjever, te zapad idući međama parcela k.č.
331, 333, 356, 355, 354, 351 , 350/2 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 350/2, 353,
705 (put), granica produžava u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 353, 371,
372, i dolazi jugoistočni rub parcele k.č. 516. Granica produžava na zapad, te sjever idući
međama parcela k.č. 516, 515, 514, 504, 505 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je
granica i počela.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Visojevica, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 59,8 ha.
Iz ovog opisa izuzima se površina namjena za poljoprivredno zemljište, a njen opis je
sljedeći: Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 382, 383, 381/1, produžava u pravcu juga,
zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 381/1, 381/2, 379, 378, 377, 383 (obuhvata ih) i
dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 384. Granica nastavlja na sjeveroistok sijekući u pravoj
liniji parcelu k.č. 283 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Površina izuzetog dijela iznosi P= 4,7 ha.
Košare
Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1339, 1007 i 1006, produžava u pravcu juga sijekući
u pravoj liniji parcele k.č. 1339 (put), 999 i 1340 (put), skreće na zapad idući putem k.č. 1340
(obuhvata ga), te nastavlja na sjever i istok idući međama parcela k.č. 1003, 1001, 1339 (put),
1007 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Visojevica, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 1,3 ha.
Stublina
Granica namjene polazi od tačke broj 1 sa koordinatama yo= 6537544 i xo= 4869332, koja se
nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 913 i 901, produžava na sjeverozapad sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 901, 903, 908, 932, 864, 863, 860, 945 i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi
na jugoistočnom rubu parcele k.č. 962, a ima koordinate yo= 6536935, xo= 4869575. Granica
nastavlja na jugoistok idući međama parcel ak.č. 962, 953, 935, 859, 869, 870, 874, 875, 876,
877, 878, 900, 901 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Visojevica, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 10,6 ha.
Luka
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 1169, 1385(put) i 1174, produžava u pravcu
zapada idući međama parcela k.č. 1174, 1175, 1176, 1178, 1157, 1156, 1182, 1185, 1190,
156
.
1198, 1197, 1203, (obuhvata ih) skreće u pravcu sjevera , te istoka idući međama parcela k.č.
1203,1204,1202,1385 (put) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Visojevica, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 4,1 ha.
Vilić
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 319/1, 306 i 611, zatim rpdužava na zapad te
sjever idući međama parcela k.č. 306 i 307 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 311,
316 i 307. Granica nastavlja na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 307, 309, 301 i izlazi
na put k.č. 611 kojim produžava na sjever (obuhvata ga) granica nastavlja u istom pravcu
obuhvatajući parcelu k.č. 293 i dolazi na njen jugozapadni rub. Granica namjene skreće u
pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 293, 284, 286, i dolazi na tromeđu parcela
k.č. 611 (put), 355/1 i 609. Granica produžava u pravcu juga, te zapada idući međama parcela
k.č. 355/1, 355/10, 611 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ozren, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 7,1 ha.
Lopare
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 34, 39, 47, produžava na sjever idući međama
parcela k.č. 47, 49, 45, 50, 20 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 20, 22 i 16.
Granica produžava u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 16, 13 i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 13, 14 i 8/1, nastavlja u istom pravcu idući međom parcele k.č. 8/1 i
dolazi do tačke br. 1. sa koordinatama y = 6541931 i x = 4871904 koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 8/1 i 8/2. Granica skreće u pravcu sjeveroistoka sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 8/1, 9/1 i 10 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 12. Granica
produžava u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 12, 180 i 54 (obuhvata ih) i
dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 54, zatim produžava u pravcu jugoistoka sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 55, 57, 59, 76, 86, i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 81,
granica produžava u pravcu juga idući međom parcela k.č. 81 i izlazi na put k.č. 180, zatim se
lomi na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 180 (put), 46/1, 47 i dolazi domjesta
odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ozren, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 8,0 ha.
Hanšići
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 142 (put), 141 (put) i 119, produžava u
pravcu sjevera te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 142, 143, 148, 149, 155, (obuhvata
ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 155, 156, 166 i 168. Nastavlja na istok sijekući
parcele k.č. 155 i 156 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 139/1 kojom produžava u
pravcu istoka idući njenom sjevernom međom (obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č.
139/1, 188 i 159. Granica produžava u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 139/1,
138, 141, 152 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 141, 134/2 i 135, granica nastavlja u pravcu
juga, te zapada idući međama parcela k.č. 134/2, 132, 128, 131, 127 (obuhvata ih), presjeca
put k.č. 141 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ozren, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 12,8 ha.
157
.
Ozren
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 354/1, 388 i 387, produžava u pravcu
sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 387, 386, 376, 371, 373, 374, 365, 361 i
dolazi u četveromeđu parcela k.č. 361, 358, 354/4 i 354/1. Granica nastavlja u pravcu istoka
idući međom parcele k.č. 354/4 (obuhvata je) i izlazi na put k.č. 613, kojim produžava u
pravcu jugozapada (obuhvata ga) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 599. Granica
nastavlja u pravcu jugozapada, idući međama parcela k.č. 399, 403 i 409 (obuhvata ih) i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 408, 407 i 409, dalje nastavlja u pravcu istoka sjekući u pravoj
liniji parcele k.č. 408, 418, 415, 417 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 427. Granica
namjene produžava na jug idući međama parcela k.č. 427, 428, 429, 430, 432, 435, 438
(obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 438, zatim nastavlja u pravcu juga
sijekući parcelu k.č. 441, i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 441. Granica nastavlja u
pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 441, 354/7, 914 (put), 387 i 388
(obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ozren, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 19,0 ha.
Popovići
Granica namjene polazi od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6523915 i x= 4870827, koja se
nalazi na sjevernoj međi parcele k.č. 1307/1, dalje produžava u pravcu juga idući uz zaštitni
pojas dalekovoda 400 kW i dolazi u tačku broj 2 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela
k.č. 1357 i 1364, a ima koordinate y = 6523894 i x = 4870639. Granica produžava u pravcu
jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1365, 1364, 1378 (put) i dolazi na tromeđu
parcela k.č. 1378 (put), 1414 i 1416, nastavlja u pravcu zapada, te sjevera idući međama
parcela k.č. 1416, 1417, 1406, 1439, 1438, 1436 (put), 1442, 1248, 1247, 1246, 1245
(obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1245. Granica se potom lomi na istok
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1245, 1246, 1252, 1254, 1255, 1257/4, 1264, 1267, 1268,
1269, 1274, 1273, 1275, 1279, 1280, 1283, 1285 i 1286 i dolazi na zajedničku granicu
političkih općina Ilijaš i Breza, kojom produžava u pravcu istoka i dolazi do tačke broj 1,
odnosno mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Podgora I, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 15,8 ha.
Banjer
Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 1443, 1445/2, 1446/1, produžava na sjeverozapad
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1443, 1441/4, 1439, i dolazi jugozapadni rub parcele k.č.
1313. Granica nastavlja u pravcu sjevera obuhvatajući parcelu k.č. 1313 i izlazi na put k.č.
1712, kojom produžava u pravcu sjeverozapada (obuhvata ga) i dolazi u tačku broj 1 sa
koordinatama y = 6517678 i x = 4869930, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č.
1712 (put) i 1411/2, skreće u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1712, 1365/1 i
dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6517741 i x = 4870026, koja se nalazi na
zajedničkoj međi parcela k.č. 1365/1 i 1367. Granica nastavlja u pravcu sjevera, jugoistoka, te
juga idući međama parcela k.č. 1345/1, 1365/2, 1358, 1359, 1329, 1330/2, 1330/1 (obuhvata
ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1330/1, 1352 i 1331 (put), granica nastavlja u pravcu juga
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1331 (put), 1308, 1306, 1307, 1305, 1297, 1296/1, 1292,
1449 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1445/2. Granica nastavlja na jug idući
parcelom k.č. 1445/2 (obuhvata je) i dolazi domjesta odakle je opis namjene i počeo.
158
.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubinići, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 11,6 ha.
Gornja Bioča I
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 735/1, 735/2 i 1385 (put), produžava n ajug
idući međama parcela k.č. 735/2, 736, 717, 694, 700, (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 1 sa
koordinatama y = 6520816 i x = 4863828 koja se nalazi na zajedničkoj međama parcela k.č.
700 i 1385 (put), nastavlja u pravcu juga idući uz zaštitni koridor dalekovoda 110 kW i dolazi
do tačke broj 2, sa koordinatama y = 6520824 i x = 4863790, koja se nalazi na parceli k.č.
700. Granica produžava na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 700, 702/1, i dolazi na
tromeđu parcela k.č. 701, 702/1, 702/7, produžava u pravcu zapada idući međama parcel ak.č.
701, 703/1 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 717 kojim produžava u istom pravcu (obuhvata
ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 717 (put), 685 i 686. Granica nastavlja na sjeveroistok
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 717 (put), 716, 715, 713, 712, 709, 708, 704, 736, 735/2 i
dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bioča, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 3,4 ha.
Gornja Bioča II
Granica namjene počinje od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6520972 i x = 4863778,
produžava u pravcu sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 774/6, 775 (obuhvata ih) i dolazi
na tromeđu parcela k.č. 775, 774/1 i 1386. Granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 1386 (put), 782/7, 801, 799/2, 803, 799/1, 804, 805, 806, 797, 795, i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 795, 816 i 817. Granica nastavlja u pravcu juga idući međama
parcela k.č. 816, 821, 846, 845/3, 850 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č.
850, granica zatim produžava na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 838/2, 841,
842, 838/1 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 836. Granica produžava u pravcu zapada, te
sjevera idući međama parcela k.č. 836 i 834 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub
parcele k.č. 834, zatim produžava u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č.
830/1, 828, 830/4, 829, 825/1, 826/3, i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6521151 i x
= 4863430 koja se nalazi na sjevernoj međi parcele k.č. 826/3. Granica produžava u pravcu
sjevera idući uz kooridor dalekovoda 35 kW i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i
počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bioča, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 6,8 ha.
Gornja Bioča III
Granica polazi od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6521129 i x = 4863412 koja se nalazi
naputu k.č. 1390, produžava u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1390
(put), 1046, 1045, 1048, 1058, 1059, 1064/2, 1086, 1064/4 i dolazi do zaštitnog koridora 110
kW dalekovoda uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi na
parceli k.č. 691, sa koordinatama y = 6520512, x = 4863604. Granica se zatim lomi u pravcu
istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 691, 696, 695, 1391 i dolazi do zaštitnog koridora 35
kW dalekovoda uz koji produžava u pravcu juga i dolazi do tačke br. 1, odnosno mjesta
odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bioča, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 3,8 ha.
159
.
Gornja Bioča IV
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 665/2, 1375 (put) i 656/1, granica produžava
u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 665/2, 666/2, 661/1, 664/1, (obuhvata ih) i
dolazi do tromeđe parcela k.č. 664/1, 663 i 662/1. Granica produžava na sjever sijekući u
pravoj liniji parcele k.č. 663, 655, 657, 660, 659, 668, 675, 677 i dolazi do tačke broj 1 sa
koordinatama y = 6520878, x = 4863517, koja se nalazi na parceli k.č. 677, zatim produžava
u pravcu juga idući uz zaštitni koridor 110 kW dalekovoda i dolazi do mjesta odakle je opis i
počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bioča, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 2,9 ha.
Ključ
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 1392 (put), 1113 i 1102, produžava u pravcu,
sjevera, istoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1113, 1114, 1111, 1110, 1109,
1107/2, 1360, 1361, 1362/2 (obuhvata ih) i dolazi do jugozapadnog ruba parcele k.č. 1362/2.
Granica nastavlja na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1363/2, 1365 i dolazi na
jugozapadni rub parcele k.č. 1364, produžava u pravcu sjevera idući zapadnom međom
parcele k.č. 1364 (obuhvata je), zatim sjeće put k.č. 1392 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1392
(put), 1113, 1102, odnosno mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bioča, općina Ilijaš.
Ukupna površina iznosi P= 2,9 ha.
Kamenolom rijeka Rača -Visojevići
Granica polazi od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6538193 i x = 4873002, koja se nalazi na
parceli k.č. 139, granica potom produžava u pravcu sjevera u pravoj liniji u dužini od L= 298
m, i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6538193, x = 4873301, koja se nalazi na
parceli k.č. 1002. Granica nastavlja u pravcu istoka u pravoj liniji u dužini od L= 500 m, i
dolazi u tačku broj 3 sa koordinatama y = 6538692 i x = 4873299, koja se nalazi na parceli
k.č. 1016, granica se lomi pod pravim uglom na jug u dužini od L= 292 m. i dolazi u tačku
broj 4 koja se nalazi na parceli k.č. 139, a ima koordinate y = 6538692, x = 4873007. Granica
produžava u pravcu zapada idući u pravoj liniji u dužini L= 508 m. i dolazi u tačku broj 1,
odnosno do mjesta odakle je opis namjene i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Medojevići i K.O. Visojevica, općina Ilijaš.
Ukupna površina namjene iznosi P= 14,8 ha.
Nišići
Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 913, 918 i 920, nastavlja u pravcu jugozapada sijekući
u pravoj liniji parcele k.č. 913, 1608 (put), 1200, 1203, 1218/1, 1218/2, 1209, 1211 i dolazi na
četveromeđu parcela k.č. 1211, 1214, 1153, 1152. Granica produžava na jug idući međama
parcela k.č. 1152, 1151, 1612 (put) (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1612 (put),
1270 i 1271, skreće u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1271, 1272, 1273,
1276 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1276, 1277 i 1611 (put). Granica produžava na
jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1611 (put), 1326, 1325, 1324, 1323, 1304, 1612
(put) i izlazi na put k.č. 1375/1 kojim nastavlja u istom pravcu (obuhvata ga) i dolazi na
sjeveroistočni rub parcele k.č. 1385. Granica produžava u pravcu istoka idući međama parcela
k.č. 1385, 1384 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1612, kojim produžava u pravcu jugozapada
160
.
(obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1612 (put), 1616 (put) 1443, nastavlja na
jugozapad idući međama parcela k.č. 1413, 1444, 1445 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni
rub parcele k.č. 1445. Granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele
k.č. 1471, 1469, 1465, 1537, 1536 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1438, 1533 i 1536, granica
produžava na jugozapad idući međama parcela k.č. 1553, 1527, 1526, 1525, 1524 i dolazi
jugozapadni rub parcele k.č. 1524. Granica namjene produžava na zapad sjekući u pravoj
liniji parcele k.č. 1615 (put), 1670, 1665, 1664, 1670 i dolazi na lijevu obalu Ivanjskog potoka
kojim produžava na jugozapad (obuhvata ga) i dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y =
6538482 i x = 4878016, koja se nalazi na lijevoj obali Ivanjskog potoka. Granica produžava u
pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1898, 1897, 1918, 1867, 1912, 1671,
1669, 1668, 1665, 1663, 1664, 1674, 1672 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1672 (put),
1675, 1676 i 1677. Granica namjene produžava na sjever idući međama parcela k.č. 1677,
1678, 1680, 1683, 1692 (obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele
k.č. 1694, 1695, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1695, 1698 i 1699. Granica nastavlja u
pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1698, 1701/2, 1701/1, 1702 (obuhvata ih) i dolazi
na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1700/1, zatim ide u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji
parcele k.č. 1703, 1704, 1820, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1820, 1763 i 1151. Granica
potom produžava u pravcu sjeveroistoka, sjevera te sjeverozapada, idući međama parcel ak.č.
1151, 1754, 1762, 1757/2, 1757/1, 1758, 1759, 1760, 1771, 1773, 1774, 1779, 1780, 1294,
1295, 1328, 1331/1, 1330, 1332, 1322, 1341/4, 1346, 1358, 1360, 1361 (obuhvata ih) i dolazi
na jugoistočni rub parcele k.č. 1362. Granica namjene nastavlja na sjever sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 1368, 1367, 1212, 1909, 1206, 1205, 1197/1, 1202, 1206/2, i dolazi na
sjeverozapadni rub parcele k.č. 1206/2, zatim se lomi idući na istok, te sjeveoistok međama
parcela, k.č. 1193/2, 1191, 1190, 1189, 1186/2, 1187/2, 1129, 1118, 1115, 1132, 1133, 1136,
1135 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1135, 1137 i 1053. Granica nastavlja na
sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1053 i 1014 i dolazi na jugozapadni rub
parcele k.č. 1015, zatim produžava na sjever idući međama parcela k.č. 1015, 1017, 1019,
1022, 1033/2 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1033/2. Granica produžava na
sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1911 (put), 1042, 837/2, 856, 857, 855, 854,
852 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 852, 851 i 876, zatim se lomi na istok sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 876, 876, 875, 877, 874, 872, 873, 905/2 (put) i dolazi u tačku broj 2 sa
koordinatama y = 6540372 i x = 4881314 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č.
905/2 (put) i 905/1. Granica produžava na jug, te istok idući međama parcela k.č. 905/2,
908/2, 907/2, 907/1, 910, 917, (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 3 sa koordinatama y =
6540573 i x = 4881041, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 917 i 1038/1, granica
produžava na istok sjekući u pravoj liniji parcela k.č. 1038/1, 1613, 1640, 1035 i dolazi u
tačku broj 4 koja se nalazi na parceli k.č. 1035, a ima koordinate y= 6540841 i x= 4881107.
Granica namjene nastavlja u pravcu sjevera, te istoka uz zaštitni koridor magistralnog
gasovoda, granica potom produžava u pravcu juga idući putem k.č. 120 (obuhvata ga), i
dolazi na tromeđu parcela k.č. 120 (put), 88 i 87, zatim produžava u pravcu istoka, te
sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 88, 1013, 1012, 1011, 1009, 1008, 110, 109, 108, 107
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 106, 107 i 606. Granica produžava na jugoistok
sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 606, 607, 608, 609, 615, 617, 618, 979, 983, 978, 677, 676,
678, 682, 684, 690, 691, 696, 697/2, 701, 702 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 702, 705 i 926,
zatim skreće u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 926, 1609, 911, i dolazi na
sjeveroistočni rub parcele k.č. 921, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 921,
919, 918 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare, K.O. Nišići, općina Ilijaš.
Ukupna površina namjene iznosi P= 801,3 ha.
161
.
Iz ovog opisa se izuzima površina zaštitnih koridora magistralnog gasovoda površine
P=24,6 ha i magistralnog puta M18 površine P= 19,5 ha, te površine građevinskog zemljišta
namjenjenog za stanovanje P= 126,0 ha.
Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja Općine Trnovo
Član 16.
Gornje Selo
Granica vanurbanog područja Gornje Selo utvrđena Prostornim planom KS počinje od
tromeđe parcela k.č. 1475/2, 1478 i 3048 (rijeka Presjenica) K.O. Presjenica koja se nalazi na
jugoistočnoj strani Gornjeg Sela, dalje nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č.
1475/2, 1475/1, 1472/1, 1472/2, 1471, 1470/1, 1470/2, 1070, 1080, 1082 (obuhvata ih), siječe
parcele k.č. 1106, te dolazi do troromeđe parcela k.č. 1106, 1073 i 1082, te nastavlja u pravcu
sjevera međama parcela k.č. 1105, 1104, 1103, 1102, 1101, 1100 (obuhvata ih), nastavlja
uzvodno rijekom k.č. 3048 (rijeka Presjenica), siječe rijeka Presjenicu k.č. 3,048 te dolazi do
tromeđe parcela k.č. 3048, 1120 i 1121 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u
pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 1121, 1122, 1457, 1178, 1180, 1181, 1182, 1183,
1184, 1186 (obuhvata ih), dolazeći na tromeđu parcela k.č. 1187/2, 1201 i 1202, te nastavlja
u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 1202, 1203, 1204, 1219, 1220 (obuhvata ih) , te
izlazi na rijeku put k.č. 3065 kojim nastavlja u pravcu jugoistoka sve do tromeđe parcela k.č.
3065 (put), 1157 i 1150, te nastavlja granicom parcela k.č. 1157, 1156, 1154, 1152, 1151
(obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 1151, 1150 i 1147. Od pomenute tromeđe
granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 1147, 1148, 1147, 1273, 1276, te
dolazi do tromeđe parcela k.č. 1276, 1275i 1280, te nastavlja granicom parcela k.č. 1280,
1281, 1282,1283/1, 1284, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1475/2, 1478 i 3048 (rijeka
Presjenica) K.O. Presjenica odakle je granica vanurbanog područja Gornjeg Sela i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Presjenica, općina Trnovo
Ukupna površina namjene iznosi 6,70 ha.
Prečani
Granica vanurbanog područja Prečani utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 911, 1051/1 i 1050 K.O. Dejčići, koja se nalazi na sjeverozapadnoj strani Prečana,
dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 1051/1, 1055, 1056/1, 1056/2,
1056/3, 1057, 1060, 1061, 1062, 1063 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 911,
1063 i 1081, nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 1081 i 3733 (put) do tromeđe
parcela k.č. 3733 (put), 1086 i 1087. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu juga
granicom parcela k.č. 1087 (obuhvata je), siječe parcelu k.č. 1102 dolazi do tromeđe parcela
k.č. 1102, 1094 i 1101, zatim nastavlja granicom parcela k.č. 1102, 1093, siječe k.č. 1095/2,
1039 (obuhvata ih),, siječe k.č. 1037, 1035, 1034 (obuhvata ih), siječe k.č. 1033, siječe k.č.
1032, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 978, 985 i 1032, nastavlja granicom parcele 985
(obuhvata je) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 978, 984/2 i 980/1, nastavlja u pravcu
sjeverozapada sijekući parcele k.č. 980/1, 979 i 3733 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č.
3733 (put), 965 i 966, nastavlja granicom parcele 966 (obuhvata je) izlazi na put k.č. 3733
kojim nastavlja u pravcu sjeveroistoka (obuhvata ga) sve do tromeđe parcela k.č. 3733 (put),
1050 i 1051/1, nastavlja granicom parcele 1051/1 (obuhvata je , te dolazi do tromeđe parcela
k.č. 911, 1051/1 i 1050 K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog područja Prečani i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo
Ukupna površina namjene iznosi 1,97 ha.
162
.
Obla Brda
Granica vanurbanog područja Obla Brda utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 1811, 1781 i 1780 K.O. Dejčići, koja se nalazi na južnoj strani Oblih Brda, dalje
nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1780, 1778 i 1775 te dolazi do tačke sa
koordinatama y = 6528530, x = 4840129 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1775 i 1884,
nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcele k.č. 1775, 1776, 1772 (obuhvata ih), te
dolazi do četveromeđe parcela k.č. 3734 (put), 1885, 1772 i 1771. Od pomenute četveromeđe
granica nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 1772 (obuhvata je), siječe
parcelu k.č. 1771, dolazi do tromeđe parcela k.č. 1171, 1764 i 1763, zatim nastavlja granicom
parcela k.č. 1763 (obuhvata je), siječe k.č. 1767, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1752, 1751
i 1767, nastavlja granicom parcele 1752, 1753, 1754/2, 1754/1, 1755, 1758, 1759 (obuhvata
ih) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1733, 1796 i 1795, nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući
parcele k.č. 1795, 1794/2, 1794/1, 1793, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1793, 1791 i 1792,
nastavlja granicom parcele 1792, 1798 (obuhvata ih), nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući
parcele k.č. 1785 i 1784 te ide granicom parcele k.č. 1783 (obuhvata je), siječe put k.č. 1811
te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1811, 1781 i 1780 K.O. Dejčići, odakle je granica
vanurbanog područja Obla Brda i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 1,81 ha.
Umčani
Granica vanurbanog područja Umčani utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 3730 (put), 652 i 656 K.O. Dejčići, koja se nalazi na jugoistočnoj strani Umčana,
dalje nastavlja u pravcu zapada granicom parcela k.č. 652, 653, 654/1, 732, 714, 713, 712
(obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 711, dolazi do tromeđe parcela k.č. 721, 710 i 711, dalje
nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 721, 709, 708, 706, 705, 704, 702/1, 700,
699, 706, 722, 720, 719, 718, 717/2, 716, 715/2 (obuhvata ih), od sjeverozapadne međne
tačke parcele k.č. 715/2 granica ide u pravcu sjeverozapada te dolazi do tačke sa
koordinatama y = 6530887 i x = 4840495 koja se nalazi na granici parcela k.č. 732 i 3731
(lokalni put Ledići-Kijevo), dalje nastavlja na sjever lokalni put Ledići-Kijavo do tromeđe
parcela k.č. 3731 (put), 752 i 421, te nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č.
421 i 425 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 425, 453 i 3731 (put), te nastavlja
putem k.č. 3731, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3731 (put), 482 i 484. Od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 482 (obuhvata je), siječe
parcele k.č. 483 i 478, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 476, 478 i 475, nastavlja granicom
parcele k.č. 476, 461, 462, 566, 571 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 571, 583 i
556, granica dalje nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 583, 584, 585/2, 586,
587, 588, 592, 595, 594, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 594, 596 i 598. Od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcele k.č. 598 (obuhvata je), siječe
parcele k.č. 3730 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3730 (put), 652 i 656 K.O. Dejčići,
odakle je granica vanurbanog područja Umčani i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 5,33 ha.
Ukelići
Granica vanurbanog područja Ukelići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 3730 (put), 140 i 142 K.O. Dejčići, koja se nalazi na istočnoj strani Ukelića, dalje
163
.
nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 140, 138, 137, 138, 139 (obuhvata ih),
siječe parcelu k.č. 629, dalje nastavlja granicom parcele k.č. 625 (obuhvata je), dolazi do
tromeđe parcela k.č. 625, 624 i 620, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcelu
k.č. 620, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6531294, x = 4840786 koja se nalazi na
granici parcela k.č. 620 i 621, dalje nastavlja na sjever sijekući parcele k.č. 621, 3730 (put) do
tromeđe parcela k.č. 3730 (put), 169/2 i 169/3, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom
parcela k.č. 169/3, 164, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6531340 i x = 4840858 koja se
nalazi na granici parcela k.č. 167 i 165, dalje nastavljau pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č.
165 i 163, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 163, 162 i 161/1, nastavlja granicom parcele
161/1 (obuhvata je), nastavlja u pravcu istoka sijekući parcelu k.č. 3730 (put), te dolazi do
tromeđe parcela k.č. 3730 (put), 140 i 142 K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog
područja Ukelići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 1,05 ha.
Šabanci
Granica vanurbanog područja Šabanci utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 3735/1 (put), 2012/1 i 2016 K.O. Dejčići, koja se nalazi na istočnoj strani
Šabanaca, dalje nastavlja u pravcu jugozapada parcelom k.č. 3735/1 (put) dolazi do tromeđe
parcela k.č. 3735/1 (put), 3319 i 3320, dalje nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela
k.č. 3320, 3308, 3307/1, 3307/2, 3331, 3332, 3341 (obuhvata ih), siječe put k.č. 3735/1, te
nastavlja granicom parcela k.č. 3347, 3346, 3345/1, 3345/2, 3348, 3353 (obuhvata ih), te
dolazi do tromeđe parcela k.č. 3353, 3348 i 3395/4. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u
pravcu sjeverozapada siječkući parcele k.č. 3395/4, 3354, 3356, 3358, te dolazi do tromeđe
parcela k.č. 3358, 3359 i 3362, dalje nastavlja granicom parcela k.č. 3362, 3363 (obuhvata
ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3363, 3364 i 3395/2, granica dalje nastavlja u pravcu
sjevera sijekući parcele k.č. 3395/2, 3378, 3380/1, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3380/1,
3386/1 i 3385. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom
parcela k.č. 3386/1, 3386/2 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3386/2, 3387 i
3390, te nastavlja u pravcu istoka sijekući parcele k.č. 3390 i 3383 do tromeđe parcela k.č.
3383, 1998 i 1998/1, nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 3383, 1999/2 i 2000
(obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2000, 2002 i 1991/2. Od pomenute tromeđe
granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcelu k.č. 2002, te dolazi do tromeđe
parcela k.č. 2002, 2003 i 2005, te nastavlja granicom parcela k.č. 2005 i 2007 (obuhvata ih),
te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 2007, 2013, 2015 i 2012/1, te nastavlja u pravcu
jugoistoka do tromeđe parcela k.č. 3735/1 (put), 2012/1 i 2016 K.O. Dejčići, odakle je granica
vanurbanog područja Šabanci i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 4,70 ha.
Ostojići
Granica vanurbanog područja Ostojići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 3731/2 (put), 2128 i 2129 K.O. Dejčići, koja se nalazi na zapadnoj strani Ostojića,
dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 2129, 2130, 2132, 2131, 2140,
2141, 2142, 2144, 2145, 2146, 2147, 2169, 2179, 2194, 2195 (obuhvata ih), preesijeca put
k.č. 3731/2 (put), nastavlja granicom parcele k.č. 2618, 2623, 2629, 2628, 2627, 2631
(obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 2631, 2626 i 2624. Od pomenute tromeđe
granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcelu k.č. 2624, te dolazi do tromeđe parcela
164
.
k.č. 2624, 2716 i 2715, granica dalje nastavlja u pravcu zapada granicom parcela k.č. 2624,
2704, 2703, 2695, 2702, 2697, 2668 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2668,
2696 i 2689. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcelu
k.č. 2689 do tromeđe parcela k.č. 2689, 2685 i 2687, nastavlja u pravcu jugozapada granicom
parcela k.č. 2685, 2684, 2686 (obuhvata ih), presijeca put k.č. 3731/2 (put), i dolazi do
tromeđe parcela k.č. 3731/2 (put), 2128 i 2129 K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog
područja Ostojići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 16,42 ha.
Dejčići
Granica vanurbanog područja Dejčići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 3731/1 (put), 3293 i 3736/2 (put) K.O. Dejčići, koja se nalazi na sjeverozapadnoj
strani Dejčića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 3293 (obuhvata
je), preesijeca parcelu k.č. 3146, nastavlja granicom parcele k.č. 3147, 3142, 3169, 3167
(obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 3167, 3158 i 3168. Od pomenute tromeđe
granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 3168 i 3165, te dolazi do tačke
sa koordinatama y = 6527903 i x = 4838258 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3192 i 3183,
granica dalje nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 3183, 3125/2, 3114, 3107,
3106 (obuhvata ih), preesijeca parcelu k.č. 3116, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3116, 3117
i 3103/3. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č.
3117, 3102, 3097, 3096, 3095, 3024, 3025, 3026, 3027, 3028, 2923 (put) (obuhvata ih), izlazi
na put k.č. 3735/1 (obuhvata ga), nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 3620 i 3635/2
(put) (obuhvata ih) do zaštitnog koridora Regionalnog puta Trnovo-Goražde, nastavlja u
pravcu sjeverozapada gracicom zaštitnog koridora Regionalnog puta Trnovo-Goražde sve do
tromeđe parcela k.č. 3521, 3549 i 3548, nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela
k.č. 3548, 3549, 3547,3546, 3532/1, 3531, 3525, 3524, 3523, 3522/2, 3516, 3518 (obuhvata
ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 3506, 3519 i 3518. Od pomenute tromeđe granica nastavlja
u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 3506, 3500, 3499 sve do tromeđe parcela k.č.
3731/1 (put), 3293 i 3736/2 (put) K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog područja Dejčići
i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 9,39 ha.
Elezovići
Granica vanurbanog područja Elezovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 584, 582/2 i 585 K.O. Umoljani koja se nalazi na sjeveroistočnij strani Elezovića,
dalje nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 584, 589 (put), 588, 512, 521/2,
505, 507, 506 (obuhvata ih), sve do tromeđe parcela 504, 493 i 521/2. Od pomenute tromeđe
granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 493, 494, 490, 489, 488, te
dolazi do tačke sa koordinatama y = 6518587 i x =4836816, zatim nastavlja u pravcu
sjeveroistoka obuhvatajući parcele k.č. 524, 525, 527, 530, 531, 543, 544, 542, 543, 544, 542,
545, 550, 551, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6518769 i x =4836925 koja se nalazi na
granici parcela k.č. 581/2 i 581/1, te nastavlja u pravcu juga do tromeđe parcela k.č. 584,
582/2 i 585 KO Umoljani odakle je granica vanurbanog područja Elezovići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 1,78 ha.
165
.
Umoljani
Granica vanurbanog područja Umoljani utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 654, 645/2 i 645/1 K.O. Umoljani koja se nalazi na sjeveroistočnij strani
Umoljana, dalje nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 654, 773, 774, 772, 770, 766,
762,754, 755, 756 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 755, 756 i 759. Od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu juga sijekući parcele k.č. 759, 758 i 1256, te dolazi do
tromeđe parcela k.č. 1256, 1262 i 1263, te nastavlja granicom parcele k.č. 1263, 1264, 1280,
1279, 1281 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1281, 1276 i 1282. Od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1276, 1300, te dolazi do
četveromeđe parcela k.č. 1300, 1304, 1305 i 1269, te nastavlja u pravcu jugozapada granicom
parcela k.č. 1269, 1268/2, 1317, 1318, 1319, 1320, 1321, 1322, 1328, 1334, 1335, 1336,
1351, 1352/2 (obuhvata ih), te do tromeđe parcela k.č. 1353, 1352/1 i 1352/1, te nastavlja u
pravcu sjevera sijekući parcele k.č. 1353, 1354, 1357 i 1358, te dolazi do tromeđe parcela k.č.
1358, 1359 i 4718 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada
sijekući put k.č. 4718 te obuhvatajući parcele k.č. 451, 450, 607, 696, 694, 692, 691, 690,
689, 688, 686(obuhvata ih), te do tromeđe parcela k.č. 686, 657 i 661, te nastavlja sijekući
parcelu k.č. 657 do tromeđe parcela k.č. 654, 645/2 i 645/1 K.O. Umoljani odakle je granica
vanurbanog područja Umoljani i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 6,52 ha.
Bobovica
Granica vanurbanog područja Bobovica utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 2492, 2456 i 2415 K.O. Umoljani koja se nalazi na jugozapadnoj strani Bobovice,
dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 2456, 2462, 2337, 2338, 2339,
2340, 2334, 2318, 2317, 2315, 2313, 2312, 2310, 2304, 2277, 2276,2275, 2274, 2274, 2273,
2271, 2270, (obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 4723 (put), 2483 i 2487, (obuhvata ih), te dolazi
do tromeđe parcela k.č. 2486, 2490 i 2487. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu
jugozapada sijekući parcele 2490 i 2491 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2491, 2492 i 2493,
te nastavlja granicom parcela k.č. 2492, 2469, 2496 (obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 2500
(put) te dolazi na tromeđu parcela k.č. 2465, 2455 i 2500 (put), te nastavlja granicom parcele
k.č. 2456 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2492, 2456 i 2415 K.O. Umoljani odakle je
granica vanurbanog područja Bobovica i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 8,35 ha.
Žilići
Granica vanurbanog područja Žilići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 3091, 3095 i 3092 K.O. Umoljani koja se nalazi na sjevernoj strani Žilića, dalje
nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 3095, siječe parcelu k.č. 3093, 3094, 3279,
3274, 3273, 3272, 3267, 3268, 3265, 3279, 3130 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela
k.č. 3130, 3131 i 3129/2. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu zapada sijekući
parcele k.č. 3129/2, 3129/1 i 3127, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 3127, 3122 i 3121, te
nastavlja granicom parcela k.č. 3122, 3118/2, 3119, 3117, 3116 (obuhvata ih) te dolazi na
tromeđu parcela k.č. 3115, 3113 i 3096/1, od te tromeđe nastavlja u pravcu istoka sijekući
parcele 3096/1 i 3095 do tromeđe parcela k.č. 3091, 3095 i 3092 K.O. Umoljani odakle je
granica vanurbanog područja Žilića i počela.
166
.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 1,71 ha.
Ozimina
Granica vanurbanog područja Ozimine utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 3177, 3178 i 3170 K.O. Umoljani koja se nalazi na jugozapadnoj strani Ozimina,
dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 3177 (obuhvata je), siječe
parcelu k.č. 3168 , te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3168, 3169 i 3166. Od pomenute tromeđe
granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 3169, 3163 3162, 3161, 3160,
3159, 3157, 3155 (obuhvata ih), siječe parcelu 3154, te dolazi na četveromeđu parcela k.č.
3151, 3150, 3149 i 3154, te nastavlja granicom parcela k.č. 3151, 3152, (obuhvata ih), te
dolazi na tromeđu parcela k.č. 3152, 3135 i 4724 (put), od te tromeđe nastavlja u pravcu
jugoistoka sijekući parcele k.č. 4724 (put), 3262 i 3261, do tromeđe parcela k.č. 3259, 3258 i
3261, nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 3259, 3255, te dolazi na tačku sa
koordinatama y = 4520573 i x = 4832046 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3226 i 3225,
zatim nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcle k.č. 3218 i 3220 te dolazi do četveromeđe
parcela k.č. 3220, 3219, 4724 i 3255, nastavlja granicom parcele 4724, 3217, 3216 (obuhvata
ih), siječe parcelu k.č. 4724 te dolazi na tromeđu parcela k.č. 4724, 3172 i 3174 te nastavlja u
pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 3174, 3175, 3176 te dolazo na tromeđu parcela k.č.
3176, 3170 i 3179, te nastavlja do tromeđe parcela k.č. 3177, 3178 i 3170 K.O. Umoljani
odakle je granica vanurbanog područja Ozimina i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 2,06 ha.
Pervezi
Granica vanurbanog područja Pervezi utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 4167, 4164 i 4168 K.O. Umoljani koja se nalazi na jugozapadnoj strani Perveza,
dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 4168 (obuhvata je), siječe parcelu
k.č. 4164 (put), 3415 3416, 3419, 3420, 3433, 3432, 3430/2, 3430/1 (obuhvata ih), presijeca
put k.č. 3429, te nastavlja granicom parcela k.č. 3428, 3427, 3426, 3425, 3424, 3395, 3394
(obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3394, 3345 i 4190. Od pomenute tromeđe
granica nastavlja u pravcu juga zaštitnim pojasom lokalnog puta Bjelašnica-Šabići, sve do
tromeđe parcela k.č. 4184, 4190 i 4191, te nastavlja granicom parcela k.č. 4184, 4183, 4180,
4179, 4175, 4174, 4202, 4171, 4170, 4169 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č.
4167, 4164 i 4168 K.O. Umoljani odakle je granica vanurbanog područja Pervezi i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 3,72 ha.
Tušila
Granica vanurbanog područja Tušila utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 4217, 4369 (put) i 4709 (Tušilska rijeka) K.O. Umoljani koja se nalazi na
sjevernoj strani Tušila, dalje nastavlja u pravcu jugozapada granicom zaštitnog koridora
lokalnog puta Bjelašnica-Sinanovići sve do tromeđe parcela 4217, 4369 (put) i 4709 (Tušilska
rijeka) koja se nalazi na južnoj strani Tušila. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu
sjeveroistoka nizvodno Tušilskom rijekom odnosno granicom parcele 4217 (obuhvata je), te
dolazi do tromeđe parcela k.č. 4217, 4369 (put) i 4709 (Tušilska rijeka) K.O. Umoljani odakle
je granica vanurbanog područja Tušila i počela.
167
.
Granica obuhvata i parcelu k.č. 4127 K.O. Umoljani do granice zaštitnog koridora lokalnog
puta Bjelašnica-Sinanovići.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 8,37 ha.
Sinanovići
Granica vanurbanog područja Sinanovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 4393, 4352 i 4351 K.O. Umoljani koja se nalazi na sjevernoj strani Sinanovića,
dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka i jugoistoka granicom parcela k.č. 4351, 4332, 4331,
4329, 4328, presijeca put k.č. 4728, 4494, 4495, presijeca put k.č. 4728, 4318, 4317, 4314,
4298, 4299, 4300, 4301, 4302, 4343, 4344/1, 4344/2, 4346, 4345, 4354, 4356, 4358/3, 4361,
4352 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 4393, 4352 i 4351 K.O. Umoljani
odakle je granica vanurbanog područja Sinanovići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O .Umoljani, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 4,54 ha.
Šabići i Raketnica
Granica vanurbanog područja Šabići i Raketnica utvrđena Prostornim planom KS počinje od
tromeđe parcela k.č. 75, 2261 (put) i 3006 (rijeka Kolijevka) K.O. Šabići, odnono zaštitnog
koridora lokalnog puta Bjelašnica-Šabići, koja se nalazi na sjevernoj strani Šabića, dalje
nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 2261 (put), 2246, 2245, 2244 (obuhvata ih),
presijeca rijeku Kolijevka k.č. 3006, i nastavlja prema istoki putem k.č. 3017(obuhvata ga),
3017 (put), 2356 i 2355, te nastavlja u granicom parcela k.č. 2355, 2349/3, 2349/2, 2349/1, te
dolazi do tromeđe parcela k.č. 2353, 2343/2 i 2339 sijekući parcelu 2353. Od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 2343/2, 2343/1
(obuhvata ih), presijeca put k.č. 3018, 2511, 2507/1, 2507/2, 2503, 2515, 2516, 2517/1,
2517/2, 2520, 2523, 2524 (obuhvata ih), presijeca rijeku Bukota k.č. 3007,2764, 2762, 2763,
2765, 2769, 2778, 2780, 2781, 2782, 2783, 2784, 2876, 2875, 2874, 2875 (obuhvata ih), izlazi
na rijeku raketnicu na tromeđi parcela k.č. 2874, 2873 i 3009 (rijeka Raketnica), te nastavlja
nizvodno rijekom raketnicom k.č. 3009 sve do tromeđe parcela k.č. 3007, 2500 i 2502, te
nastavlja međama parcela k.č. 2502, 2489, 2477 (obuhvata ih), te nastavlja nizvodno rijekom
raketnicom k.č. 3009 sve do tromeđe parcela k.č. 3007, 2202 i 2201. Od pomenute tromeđe
granica nastavlja u pravcu sjeverozapada i sjeveroistoka granicom zaštitnog koridora lokalnog
puta Bjelašnica-Šabići do tromeđe parcela k.č. 75, 2261 (put) i 3006 (rijeka Kolijevka) K.O.
Šabići odakle je granica vanurbanog područja Šabića i Raketnice i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 12,29 ha.
Kramari
Granica vanurbanog područja Kramari utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 1853, 1856 i 1837 K.O. Šabići koja se nalazi na jugozapadnoj strani Kramara,
dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 1856, 1858, presijeca put k.č.
1866, 1868, 1898, 1899, 1965/4, 1958, 1950, 1957, 1959, 1960, 1961, 2038, 2039, 2037,
2036, 2031, 2024, 2041, 2044, presijeca put k.č. 2024, 2028, 2030, 2026/2, 2009, 2010, 2013,
2015, presijeca put k.č. 3016, 1854, 1853 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č.
1853, 1856 i 1837 K.O. Šabići odakle je granica vanurbanog područja Kramari i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo.
168
.
Ukupna površina namjene iznosi 7,99 ha.
Brda
Granica vanurbanog područja Brda utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 1330, 1391 i 3016 (put) K.O. Šabići koja se nalazi na jugozapadnoj strani Brda,
dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 1391, 1392, 1397, 1396, 1395,
1383, 1371, 1367/2, 1367/3, 1367/7, 1368, 1355/1, 1354, 1332, 1340, 1343, 1364, 1383,
1385, 1387, 1388, 1398, 1390 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1330, 1391 i
3016 (put) K.O. Šabići odakle je granica vanurbanog područja Brda i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 3,60 ha.
Milišići
Granica vanurbanog područja Milišići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 1399, 3016 i 1398 K.O. Šabići koja se nalazi na južnoj strani Milišića, dalje
nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 1399, 1452, 1624/1, 1625, 1626/2,
1626/1 (obuhvata ih), siječe parcele k.č. 1622, 1616 i 1615 obuhvatajući objekte na njima, te
dolazi do tromeđe parcela k.č. 1615, 1614/1 i 1452. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u
pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 1614/1, 1452, 1453/1, 1453/2, 1451, 1430, 1429,
1431, 1432 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1452, 1425 i dio942, te nastavlja
granicom parcela k.č. 1452, 1416/2, 1417, 1401, 1400 i 1399 (obuhvata ih), te dolazi do
tromeđe parcela k.č. 1399, 3016 i 1398 K.O. Šabići odakle je granica vanurbanog područja
Milišići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 2,95 ha.
Rašenovići
Granica vanurbanog područja Rašenovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 1579, 1577 i dio 942 K.O. Šabići koja se nalazi na jugozapadnoj strani
Rašenovića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. dio 942, 1574, 1477,
1478, 1479, 1483, 1482, 1481, 1480, 1474, 1473, 1469, 1468, 1467, 1466, 1465, 1464, 1460,
1461 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1579, 1577 i dio 942 K.O. Šabići odakle
je granica vanurbanog područja Rašenovići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 0,81 ha.
Lukavac
Granica vanurbanog područja Lukavac utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 912, 913 i 918 K.O. Šabići koja se nalazi na južnoj strani Lukavca, dalje nastavlja
u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 912, 910, 906, 905, 904, 902, 901 (obuhvata ih),
dolazi do tromeđe parcela k.č. 901, 900 i 897. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u
pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 897, 896, 895 i 894, te dolazi do tromeđe parcela k.č.
894, 888 i 890, te nastavlja granicom parcela k.č. 890, 889, 886, 881, 869/1, 874 (obuhvata
ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 874, 873 i 871. Od pomenute tromeđe granica nastavlja
u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 873, 872/1, 872/2 te dolazi do tromeđe parcela
k.č. 872/2, 868 i 861 (put), te nastavlja u pravcu sjeveroistoka putem parcela k.č. 861,
169
.
granicom parcela k.č. 859, 95, 81, 79, 96, 78, 103, 105, 102, 851, 788/2, 743, 752, 757, 758,
759, 760, 764, 765, presijeca put k.č. 3013, 912 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela
k.č. 912, 913 i 918 K.O. Šabići odakle je granica vanurbanog područja Lukavac i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 8,69 ha.
Godinja
Granica vanurbanog područja Godinja utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 1573, 1572 (put) i 1518 K.O. Turovi koja se nalazi na jugozapadnoj strani
Godinje, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada i granicom parcela k.č. 1572 (put) (obuhvata
je), siječe parcele k.č. 1582 i 1583 te dolazi do troromeđe parcela k.č. 1584, 1583 i 1591, te
nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 1584, 1589, 1598/2, 1598/1, 1600 (obuhvata
ih), siječe parcelu k.č. 1556 (put), 1614, 1616, 1627, 1630 (obuhvata ih), siječe rijeku
Željeznicu k.č. 2181, 1637, 1640, 1646, 1647, 1673, 1674, 1672, 1671, 1670, 1667, 1666,
1665, 1664, 1663, 1681, 1682 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1680,, 1682 i
2184 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka putem 2184 dolazi
do tromeđe parcela k.č. 2184 (put), 1737 i 1732, te nastavlja u pravcu juga granicom parcela
k.č. 1737, 1739, 1753, 1756/1, 1752/2, 1745, 1748 (obuhvata ih), dolazeći na tromeđu parcela
k.č. 1748, 1749 i 2186 (put) te nastavlja u pravcu sjeverozapada putem k.č. 2186 siječe rijeku
Željeznicu k.č. 2181 te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1556, 1533 i 1530 (potok), te nastavlja
granicom parcela k.č. 1556, 1557, 1536, 1534/1, 1535, 1529, 1528, 1572 (obuhvata ih), te
dolazi do tromeđe parcela k.č. 1573, 1572 (put) i 1518 K.O. Turovi odakle je granica
vanurbanog područja Godinja i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Turovi, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 5,75 ha.
Mađari
Granica vanurbanog područja Mađari utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 1248/2, 1256/2 i 1257/4 K.O. Ilovice koja se nalazi na južnoj strani Mađara, dalje
nastavlja u pravcu jugozapada do troromeđe parcela k.č. 1248/2, 1256/1 i 1257/3, te nastavlja
u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 1257/3, 1257/2, 1257/1, 1253/2 (obuhvata ih), te
dolazi do tromeđe parcela k.č. 1257/2, 1253/1 i 1361 (Boljevački potok). Od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu sjevera sijekući parcele k.č. 1361 (Boljevački potok) i
1266 do tačke sa koordinatama y = 6536177 i x = 4838660 koja se nalazi na granici parcela
k.č. 1266 i 1374 (put), te nastavlja putem k.č. 1374 do tromeđe parcela k.č. 1374 (put), 1272/1
i 1269, te nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 1272/1, 1272/3 (obuhvata ih),
izlazi na put k.č. 1276 kojim nastavlja u pravcu sjevera i jugozapada dolazeći na tromeđu
parcela k.č. 1276 (put), 460 i 459, te nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcelu k.č.
459 i 446, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 448, 446 i 447/1, te nastavlja granicom parcele
k.č. 447/1 (obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 147/1, 448 i 452. Od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 452 i 419, te dolazi do
tromeđe parcela k.č. 419, 499 i 500, te nastavlja granicom parcela k.č. 499, 497 (obuhvata ih),
presijeca put k.č. 496, te nastavlja granicom parcela k.č. 494, 495, 483, 1015/1, 1015/2, 1016
(obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1016, 1013 i 1017, te nastavlja u pravcu
jugoistoka sijekući parcelu k.č. 1017, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1017, 1022 i 1021, te
nastavlja granicom parcela k.č. 1021, 1019, 1033/1 (obuhvata ih), te dolazi do četveromeđe
parcela k.č. 1033/1, 1031, 1030/2 i 1024/2, te nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele
k.č.1031 i 1030/1 do tačke sa koordinatama y = 6536350 i x = 4838875 koja se nalazi na
170
.
parceli k.č. 1030/1, odnosno dolazi do granice zaštitnog koridora Magistralnog puta SarajevoBrod na Drini, te natavlja u pravcu jugozapada granicom zaštitnog koridora Magistralnog
puta Sarajevo-Brod na Drini do tromeđe parcela k.č. 1248/2, 1256/2 i 1257/4 na K.O. Ilovica
odakle je granica vanurbanog područja Mađari i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ilovice, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 19,30 ha.
Ilovice
Granica vanurbanog područja Ilovice utvrđena Prostornim planom KS počinje od peteromeđe
parcela k.č. 419, 555, 556, 557 i 554 K.O. Ilovice koja se nalazi na sjeverozapadnoj strani
Ilovica, dalje nastavlja u pravcu sjevero istoka međama parcela k.č. 554 (obuhvata je),
presijeca rijeku Željeznicu k.č. 1360, nastavlja međama parcela k.č. 601 i 600/1 (obuhvata ih),
presijeca put k.č. 1366 (M-18 Sarajevo-Brod na Drini), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1366
(put), 710 i 708. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom
parcela k.č. 408, 711, 712/1 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 712/1, 700 i 722,
te nastavlja u pravcu istoka sijekući parcelu k.č. 722, 698 i 727, te dolazi na tromeđu parcela
k.č. 727, 697 i 1368 (put), te nastavlja putem k.č. 1368 do dolazi do tromeđe parcela k.č. 1368
(put), 690 i 689. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući
parcele k.č. 689, 688, 1369 (put), 750, 757 (put), 749, 840, 841, 843 i 811, te dolazi do
tromeđe parcela k.č. 811, 810 i 1367 (put), te nastavlja putem k.č. 1367 do tromeđe parcela
k.č. 1367 (put), 801 i 802, te nastavlja granicom parcela k.č. 802, 798, 797, 806, 816, 815,
826, 830, 823, 777, 778, 779, 775, 774, 764, 766/1, 766/2, 1370 (put), 918, 911 (put), 913,
912, 944, 945, 946, 947, 942, 939, 935/2, 935/1, 934, 933 (put), 932/1, 932/2 (obuhvata ih),
presijeca put k.č. 1370, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1370 (put), 616 i 617, te nastavlja u
pravcu sjeverozapada sijekući parcelu k.č. 617, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 617, 616 i
621, te nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcelu k.č. 616, te dolazi na tromeđu parcela
k.č. 616, 1371 (put) i 1370 (put), te nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 1371
(put), 987, 988, 983, 981, 980, 977, 976, 975, 974, 1069, 1033 (obuhvata ih), izlazi na rijeku
Željeznicu k.č. 1360 kojom nastavlja uzvodno do tromeže parecla k.č. 1360, 1055 i 1054, te
nastavlja u pravcu zapada granicom parcele k.č. 1055 (obuhvata je), odnosno dolazi do
granice zaštitnog koridora Magistralnog puta Sarajevo-Brod na Drini, te natavlja u pravcu
sjeverozapada granicom zaštitnog koridora Magistralnog puta Sarajevo-Brod na Drini sve do
tromeđe parcela k.č. 1366 (put) 529/2 i 537/2, te nastavlja u pravcu jugozapada granicom
parcela k.č. 537/2, 537/1, 536/1, 538, 542, 543, 546, 547, 550, 551 i 554 (obuhvata ih), te
dolazi do peteromeđe parcela k.č. 419, 555, 556, 557 i 554 K.O. Ilovica odakle je granica
vanurbanog područja Ilovice i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ilovice, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 72,70 ha.
Trnovo
Granica vanurbanog područja Trnovo utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 2394 (put), 719 i 1/1 K.O. Trnovo koja se nalazi na sjevernoj strani Trnovo, dalje
nastavlja u pravcu jugoistoka međama parcela k.č. 1/1, 2, 4, 3/2, 81/2, 80, 5/1, 79, 81/4, 82
(obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 82, 81/3 i 719. Od pomenute tromeđe granica
nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 82 i 83, te dolazi na tromeđu parcela k.č.
83, 89 i 719, te nastavlja u pravcu granicom parcela k.č. 89, 94, 93, 92, 91, 90, 1639 (rijeka
Željeznica), 101, 102/2, 103/3, 107, 108, 109, 110/1, 110/2 (obuhvata ih), te dolazi do granice
međuentitetske linije utvrđene po mirovnom sporazumu iz Dejtona kojom nastavlja na
171
.
jugozapad sve do tačke sa koordinatama y = 6536392 i x = 4836264 koja se nalazi na granici
parcela k.č. 213 i 214, te nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 213, 212,
211/1, 210/1, 209, 208, 26, 34/2, 18, 19, 20, 15/7, 15/6, 15/4, 15/3, 15/2, 15/1, 17, 16
(obuhvata ih), odnosno dolazi do granice zaštitnog koridora Magistralnog puta Sarajevo-Foča,
te natavlja u pravcu sjeverozapada granicom zaštitnog koridora Magistralnog puta SarajevoFoča sve do tromeđe parcela k.č. 2394 (put), 719 i 1/1 K.O. Trnovo odakle je granica
vanurbanog područja Trnovo i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Trnovo, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 21,75 ha.
Vrbovik
Granica vanurbanog područja Vrbovik utvrđena Prostornim planom KS obuhvata parcele k.č.
1824, 1825, 1826, 1839/1, 1839/2, 1840, 1841, 1843, 1782, 1781, 1780, 1788, 1785, 1787,
1818, 1819, 1820, 1821/1/ 1821/2, 1822 i 1823 K.O. Trnovo.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Trnovo, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 1,10 ha.
Češina Strana
Granica vanurbanog područja Češina Strana utvrđena Prostornim planom KS počinje od
tromeđe parcela k.č. 560, 559 i 557 K.O. Bašci koja se nalazi na zapadnoj strani Češine
Strane, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 557, 556, siječe 1598
(put), 452, 451, 1598 (put), 450, 449,448, 447, 446 (obuhvata ih), presijeca put 1598 te dolazi
troromeđe parcela k.č. 1597 (put), 611 i 570, te nastavlja u pravcu jugoistoka međom parcela
570, 571, 581, 576, 577, presijeca put 1597, 569, 566, 563, 559, 564, 557, te dolazi do
tromeđe parcela k.č. 560, 559 i 557 K.O. Bašci odakle je granica vanurbanog područja Češina
Strana i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Bašci, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 1,22 ha.
Šišići
Granica vanurbanog područja Šišići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 1836, 1837 i 1838 K.O. Rijeka koja se nalazi na zapadnoj strani Šišića, dalje
nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom zaštitne zone planirane akumulacije Crna Rijeka do
tačke sa koordinatama y = 6541404 i x = 4837555 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1713 i
1715 odakle nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 1715, presijeca put 1735,
1712 (obuhvata ih), te dolazi troromeđe parcela k.č. 1712, 1711/1 i 1735 (put), te nastavlja u
pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 1782, 1783, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1780,
1781/1 i 1768. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu zapada granicom parcele k.č.
1781/1, 1742, 1743, 1744, 1745, 1746, 1747, 1750, 1751, 1752, 1756, 1757, 1758 (obuhvata
ih) presijeca parcelu k.č. 1930 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1820, 1819 i 1930 (put),
te nastavlja u pravcu zapada međama parcela k.č. 1820, 1821, 1826, 1828, 1830, 1831, 1832/1
i 1833/2 (obuhvata ih), dolazeći na tromeđu parcela k.č. 1833/2, 1833/1 i 1836. Od pomenute
tromeđe granica nastavlja do tromeđe parcela k.č. 1836, 1837 i 1838 K.O. Rijeka odakle je
granica vanurbanog područja Šišići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Rijeka, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 5,48 ha.
172
.
Slavljevići
Granica vanurbanog područja Slavljevići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 539, 570/1 i 1922 (put) K.O. Rijeka koja se nalazi na zapadnoj strani Slavljevića,
dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada i istoka granicom parcela k.č. 1922 (put), 569, 1922
(put), 662, 663, 664, 665, 666, 668, 669, 670, 677, 678, 681, 684, 688, 689/1, 691/1, 690, 692,
694, 698, 697, 700, 707/1, 706, 707/1, 702, 811/2, 811/1, 680, 812, 813, 815 (obuhvata ih), te
dolazi do troromeđe parcela k.č. 815, 814 i 816, te nastavlja u pravcu jugozapada sijekući
parcelu k.č. 816, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 816, 818 i 817. Od pomenute tromeđe
granica nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcele k.č. 817, 653, 645, 642, 632, 633,
638, 637, 635, 634, 872, 608, 609, 610, 611, 612, 606, 593, 592, 595, 597, 582, 581, 580 i 578
(obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 578, 579 i 577, te nastavlja u pravcu
sjeverozapada dolazeći na tromeđu parcela k.č. 539, 570/1 i 1922 (put) K.O. Rijeka odakle je
granica vanurbanog područja Slavljevići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Rijeka, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 9,35 ha.
Govedovići
Granica vanurbanog područja Govedovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od
tromeđe parcela k.č. 768, 774/1 i 774/2 K.O. Rijeka koja se nalazi na sjevernoj strani
Govedovića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcela k.č. 774/1 i 1920 (put),
(obuhvata ih), te nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 1920 (put) i 1919 (put),
te dolazi do troromeđe parcela k.č. 1919 (put), 443/2 i 444, te nastavlja u pravcu jugozapada
granicom parcela k.č. 443/2, 443/1, 441, 442/2, 435, 422/2, 423, 424 te dolazi planiranog
Regionalnog puta Trnovo-Goražde odnosno do tromeđe parcela k.č. 424, 426 i 425. Od
pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada do tromeđe parcela k.č. 1029, 1033
i 1031, te nastavlja granicom parcele k.č. 1029 (obuhvata je), te dolazi do granice zaštitne
zone planirane akumulacije Crna Rijeka odakle nastavlja u pravcu jugozapada sve do tromeđe
parcela k.č. 1011, 785 i 786, te nastavlja u pravcu sjeverozapada i sjevera sijekući parcele k.č.
786, 787, 788, 1920 (put) i 783/2 do tromeđe parcela parcele k.č. 789, 783/2 i 781, te
nastavlja u pravcu sjevera granicom parcele k.č. 789 (ne obuhvata je), te dolazi na tromeđu
parcela k.č. 768, 774/1 i 774/2 K.O. Rijeka odakle je granica vanurbanog područja
Govedovići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Rijeka, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 4,52 ha.
Divčići
Granica vanurbanog područja Divčići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 55, 51 i 50/1 K.O. Rijeka koja se nalazi na zapadnoj strani Divčića, dalje nastavlja
u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 50/1, 48 (obuhvata ih), izlazi na parcelu k.č.
1918 (put) kojim nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcele k.č. 11 i 10 (obuhvata ih),
te dolazi troromeđe parcela k.č. 10, 5 i 4, te nastavlja u pravcu jugozapada do tromeđe
parcela k.č. 83, 84 i 91, te nastavlja u pravcu zapada granicom parcela k.č. 83, i 81(obuhvata
ih) sve do tačke sa koordinatama y = 6541250 i x = 4840087 koja se nalazi na parceli k.č. 77
odakle nastavlja u pravcu sjeverozapada do tromeđe parcela k.č. 55, 51 i 50/1 K.O. Rijeka
odakle je granica vanurbanog područja Divčići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Rijeka, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 2,11 ha.
173
.
Duranovići
Granica vanurbanog područja Duranovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od
četveromeđe parcela k.č. 302, 301, 299/2 i 313 K.O. Rijeka koja se nalazi na zapadnoj strani
Duranovića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 301, 299/1, 297,
220, 216, 214, 213, 205 (obuhvata ih), izlazi na parcelu k.č. 1918 (put) kojim nastavlja u
pravcu jugoistoka, te dolazi troromeđe parcela k.č. 236, 235 i 1918 (put), te nastavlja u pravcu
jugoistoka međom parcele 235, 263/2, 263/1, 267, 269, 270, 272, 275 (obuhvata ih), te dolazi
do tačke sa koordinatama y = 6541975 i x = 4839096 koja se nalazi na granici zaštitne zone
planirane akumulacije Crna Rijeka odakle nastavlja u pravcu jugozapada sve do tromeđe
parcela k.č. 291, 293 i 294. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada
granicom parcele k.č. 294, 295, 298, 300 i 301 (obuhvata ih), te dolazi do četveromeđe
parcela k.č. 302, 301, 299/2 i 313 K.O. Rijeka odakle je granica vanurbanog područja
Duranovići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Rijeka, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 3,11 ha.
Boljanovići
Granica vanurbanog područja Boljanovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od
tromeđe parcela k.č. 125, 134 i 126 K.O. Delijaš koja se nalazi na južnoj strani Boljanovića,
dalje nastavlja u pravcu zapada granicom parcela k.č. 125 i 124 (obuhvata ih), te presijeca
parcelu k.č. 2967 (put) i nastavlja u pravcu sjevera granicom puta k.č. 2967 (obuhvata ga) sve
do tačke sa koordinatama y = 6542632 i x = 4839564 koja se nalazi na granici parcela k.č.
2967 (put) i 194, nastavlja u pravcu zapada do tromeđe parcela k.č. 186, 185 i 195, te
nastavlja u pravcu sjevera granicom parcela 195, 2967 (put), 199, 202 (obuhvata ih) presijeca
parcelu k.č. 2967 (put), te nastavlja granicom parcele k.č. 206 u pravcu sjeveroistoka sve do
tačke sa koordinatama y = 6542647 i x = 4839753 koja se nalazi na granici parcela k.č. 229 i
219, te granica nastavlja u pravcu jugoistoka sve do tačke sa koordinatama y = 6542673 i x =
4839719 koja se nalazi na granici parcela k.č. 219 i 217, te nastavlja u pravcu jugoistoka
granicom parcele k.č. 217, 216 i 215, dolazeći tako do tromeđe parcela k.č. 216, 212 i 214.
Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu juga do tromeđe parcela k.č. 121, 122 i 214
te nastavlja granicom parcela 122, 123 i 125 dolazeći tako do tromeđe parcela k.č. 125, 134 i
126 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Boljanovići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 1,88 ha.
Zabojska
Granica vanurbanog područja Zabojska utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 2963 (put), 536 i 538 K.O. Delijaš koja se nalazi na jugozapadnoj strani Zabojske,
dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka uzvodno potokom Gučina odnosno granicom parcela
k.č. 536, 535, 534, 531, 530, 540, 542, 543, 541 (obuhvata ih), te nastavlja parcelom k.č. 2962
(put) u pravcu jugoistoka sve do četveromeđe parcela k.č. 2962 (put), 611, 610 i 544, te
nastavlja u pravcu sjeveroistoka uzvodno potokom Gučina odnosno međom parcele 610
(obuhvata je), sve do tačke sa koordinatama y = 6544464 i x = 4839229 koja se nalazi na
granici parcela k.č. 606 i 544, te granica nastavlja u pravcu jugozapada sve do tačke sa
koordinatama y = 6544135 i x = 4839744 koja se nalazi na granici parcela k.č. 608 i 611, te
nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcele k.č. 608 dolazeći tako do tromeđe parcela
k.č. 608, 609 i 611. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući
174
.
parcele k.č. 611, 612 i 2962 (put) do tromeđe parcela k.č. 509, 510 i 2962 (put) te nastavlja u
pravcu juga granicom parcela 509, 508 i 505 (obuhvata ih) dolazeći tako do tromeđe parcela
k.č. 505, 506 i 489, te nastavlja u pravcu zapada sijekući parcelu k.č. 489 i dolazi do tačke sa
koordinatama y = 6543941 i x = 4839657 koja se nalazi na granici parcela k.č. 489 i 487, te
nastavlja u pravcu juga i sjevero zapada granicom parcele 487 (obuhvata je), te siječe parcelu
k.č. 2963 (put)te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2963 (put), 536 i 538 K.O. Delijaš odakle je
granica vanurbanog područja Zabojska i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 3,32 ha.
Delijaš
Granica vanurbanog područja Delijaš utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 1662, 1659 i 1654 K.O. Delijaš koja se nalazi na jugoistočnoj strani Delijaša,
dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada i jugozapada granicom zaštitne zone planirane
akumulacije Crna Rijeka sve do tačke sa koordinatama y = 6543367 i x = 4838253 koja se
nalazi na granici parcela k.č. 1482/1 i 1482/2 te nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom
parcela k.č. 1482/2, 1484/2, 1485, 1487, 1473, 1472, 1471/1, 1471/2, 1615, 1452/2, 1452/1,
1451 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1449, 1451 i 2965 (put), odavde
nastavlja granicom parcele k.č. 1449 u pravcu sjeverozapada sve do tačke sa koordinatama y
= 6543559 i x = 4838490 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1449 i 1450, te granica
nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcelu k.č. 1449 sve do tromeđe parcela k.č. 1449,
1423 i 1408 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom
parcele 1408 (put) (obuhvata ga), te dolazi tromeđe parcela k.č. 1425, 1424 i 1408 (put),
zatim nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 1408 (put), 1419, 1417, 1416,
1415 i 1412 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1412, 1411 i 2965 (put) te nastavlja u pravcu
jugoistoka sijekući parcelu k.č. 2965 (put) i 1392 i dolazi do tačke sa koordinatama y =
6543608 i x = 4838611 koja se nalazi na parceli k.č. 1392, te nastavlja u pravcu juga sijekući
parcele k.č. 1391, 1390, 1389, 1388 i 1387, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1387, 13856 i
1386. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcele k.č. 1386
(obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1386, 1382 i 1385 odakle ide u pravcu juga
sijekući parcelu 1382 do tromeđe parcela k.č. 1381, 1380/1 i 1370, te nastavlja granicom
parcele 1380/1 i 1371 (obuhvata ih), i dolazi do tačke sa koordinatama y = 6543690 i x =
4838427 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1370 i 1371, odatle ide u pravcu juga i dolazi
do tromeđe parcela k.č. 1621, 1620 i 1622, te nastavlja u pravcu jugoistoka do tromeđe
parcela k.č. 1665, 1659 i 1660, te nastavlja u pravcu juga granicom parcele k.č. 1659
(obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1662, 1659 i 1654 K.O. Delijaš odakle je
granica vanurbanog područja Delijaš i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 5,03 ha.
Čunčići
Granica vanurbanog područja Čunčići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 1163, 1164 i 1162 K.O. Delijaš koja se nalazi na jugozapadnoj strani Čunčića,
dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 1164, 1167, 1168, 1177/1 i 1178
(obuhvata ih), te presijeca parcelu k.č. 1180 i dolazi na tromeđu i dolazi od tromeđe parcela
k.č. 1180, 1182 i 1183, te nastavlja međom parcela 1183, 1182, 1182 (obuhvata ih), presijeca
parcelu k.č. 2960 (put), te nastavlja putem u pravcu sjeverozapada zatim međama parcela k.č.
175
.
1166, 1165 i 1164 dolazeći tako do tromeđe parcela k.č. 1163, 1164 i 1162 K.O. Delijaš
odakle je granica vanurbanog područja Čunčići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 0,50 ha.
Hamzići
Granica vanurbanog područja Hamzići utvrđena Prostornim planom počinje od četveromeđe
parcela k.č. 845, 10674, 843 i 844 K.O. Delijaš koja se nalazi na zapadnoj strani Hamzića,
dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 844, 839, 840 (obuhvata ih), te
dolazi na tromeđu parcela 840, 842 i 1075, nastavlja u pravcu sjeverozapada do tačke sa
koordinatama y = 6546042 i x = 4837922 koja se nalazi na parceli k.č. 1075, te nastavlja u
pravcu sjeveroistoka sijekući parcelu k.č. 1075 do tromeđe parcela k.č. 1075, 788 i 789, te
nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 789, 790, 791, 793, 792, 820 (obuhvata
ih) presijeca parcelu k.č. 818 i dolazi od tromeđe parcela k.č. 817, 818 i 916, od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcelu k.č. 916 te nastavlja granicama
parcela k.č. 816, 815, 814, 813, 812, 811, 810 (obuhvata ih), presijeca parcelu k.č. 2973 (put),
te nastavlja granicom parcele k.č. 913 (obuhvata je) do tačke sa koordinatama y = 6546379 i x
= 4837867 koja se nalazi na granici parcela k.č. 913 i 912 te nastavlja u pravcu jugozapada do
tačke sa koordinatama y = 6546359 i x = 4837831 koja se nalazi na granici parcela k.č. 896 i
900 (put), granica dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada do tromeđe parcela k.č. 893, 889 i
892, te nastavlja granicom parcela k.č. 892, 2973, 867, 858, 857, 856, 853, 850, 849
(obuhvata ih) presijeca parcelu k.č. 845, te nastavlja granicom parcele k.č. 844 do
četveromeđe parcela k.č. 845, 10674, 843 i 844 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog
područja Hamzići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 4,66 ha.
Mušići
Granica vanurbanog područja Mušići utvrđena Prostornim planom počinje od tromeđe parcela
k.č. 2668 (put), 2674 i 2669 K.O. Delijaš koja se nalazi na zapadnoj strani Mušića, dalje
nastavlja u pravcu sjeveroistoka (presijeca put) granicom parcela k.č. 2668 (put) i 2667
(obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela 2667, 2668 (put) i 2664, nastavlja u pravcu
jugoistoka do tačke sa koordinatama y = 6548404 i x = 4835951 koja se nalazi na parceli k.č.
2634, te nastavlja jugozapadno sijekući parcele k.č. 2634, 2668 (put) i 2671 do tačke sa
koordinatama y = 6548350 i x = 4835933 koja se nalazi na granici parcela k.č. 2671 i 2674, te
nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcelu 2674 do jugozapadne međne tačke parcele
2669, nastavlja granicom parcele k.č. 2669 (obuhvata je) i dolazi od tromeđe parcela k.č. 2668
(put), 2674 i 2669 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Mušići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 0,50 ha.
Zagor
Granica vanurbanog područja Zagor utvrđena Prostornim planom počinje od tromeđe parcela
k.č. 2715, 2718 i 2717 K.O. Delijaš koja se nalazi na zapadnoj strani Zagora, dalje nastavlja u
pravcu jugoistoka granicom parcele k.č. 2715 (obuhvata je), presijeca put k.č. 2971, te dolazi
na tromeđu parcela 2709, 2971 (put) i 2687, nastavlja u pravcu juga do tačke sa koordinatama
y = 6548120 i x = 4835953 koja se nalazi na granici parcela k.č. 2687 i 2709, te nastavlja
176
.
granicom parcela k.č. 2687 (obuhvata je) do tačke sa koordinatama y = 6548085 i x =
4835929 koja se nalazi na granici parcela k.č. 2687 i 2709, presijeca parcelu 2709, te izlazi na
put k.č. 2971 kojim nastavlja do tromeđe parcela k.č. 2971 (put), 2713 i 2714, te nastavlja u
pravcu sjeverozapada granicom parcele k.č. 2714 (obuhvata je), presijeca parcelu 2715 i
dolazi od tromeđe parcela k.č. 2715, 2718 i 2717 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog
područja Zagor i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 0,62 ha.
Balbašići
Granica vanurbanog područja Balbašići utvrđena Prostornim planom počinje od tromeđe
parcela k.č. 2808, 2807 i 2978 (put) K.O. Delijaš koja se nalazi na zapadnoj strani Balbašića,
dalje nastavlja u pravcu istoka do tromeđe parcela k.č. 2752, 2750 i 2978 (put), te nastavlja u
pravcu sjevera i jugoistoka granicom parcela k.č. 2752, presijeca parcelu 2759, 2753, 2754,
2755, 2756 (obuhvata ih) te izlazi na put k.č. 2978 kojim nastavlja do tromeđe parcela k.č.
2978 (put), 2798/1 i 2795/1, te nastavlja u pravcu zapada i sjevera granicom parcela k.č.
2798/1, 2797, 2978 (put), 2804, 2803, 2806, 2807 (obuhvata ih), te dolazi od tromeđe parcela
k.č. 2808, 2807 i 2978 (put) K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Balbašića i
počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 0,88 ha.
Krsmanići
Granica vanurbanog područja Krsmanići utvrđena Prostornim planom područja počinje od
tromeđe parcela k.č. 2898, 2897/1 i 2979 (put) K.O. Delijaš koja se nalazi na zapadnoj strani
Krsmanića, dalje nastavlja u pravcu istoka putem k.č. 2979 kojeg obuhvata sve do tromeđe
parcela k.č. 2979 (put), 2891 i 2892 te nastavlja u pravcu juga i zapada granicom parcela k.č.
2891, 2890, 2889, 2888, 2886, 2885, 2883, 2877, 2878 (obuhvata ih) te dolazi do tromeđe
parcela k.č. 2898, 2897/1 i 2979 (put) K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja
Krsmanići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 0,86 ha.
Luke
Granica vanurbanog područja Luke utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 2168/7 (put), 491 i 2174 (rijeka Kolijevka) K.O. Ledići, odnono zaštitnog
koridora Regionalnog puta Grkarica-Trnovo, koja se nalazi na istočnoj strani Luka, dalje
nastavlja u pravcu jugozapada granicom zaštitnog koridora Regionalnog puta GrkaricaTrnovo sve dopotoka Hušinovac k.č. 564 kojim nastavlja u pravcu jugozapada granicom
parcele k.č. 563, 567, 568, 574 (obuhvata ih), presijeca lokalni put Ledići-Kijevo k.č. 2166,
te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6528430, x = 4836865 koja se nalazi na granici parcela
k.č. 470 i 475, od spomenute tačke granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka do tačke sa
koordinatama y = 6528538, x = 4837016 koja se nalazi na parceli k.č. 487, od spomenute
tačke granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 487, 486, 485, 483, 482,
479, 412, 415 do tromeđe parcela k.č. 412, 415 i 416, te nastavlja do tromeđe parcela k.č. 418,
420 i 421. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č.
418 i 399 do tromeđe parcela k.č. 399, 400 i 403, zatim nastavlja granicom parcela k.č. 403
177
.
(obuhvata je), siječe parcele k.č. 404, 405 i 417, 408, 480, 481, 484, 488, 491(obuhvata ih), te
dolazi do tromeđe parcela k.č. 2168/7 (put), 491 i 2174 (rijeka Kolijevka) K.O. Ledići,
odnono zaštitnog koridora Regionalnog puta Grkarica-Trnovo odakle je granica vanurbanog
područja Luke i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ledići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 5,52 ha.
Ledići
Granica vanurbanog područja Ledići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe
parcela k.č. 2161 (put), 65 i 60/1 K.O. Ledići, koja se nalazi na zapadnoj strani Ledića, dalje
nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcele k.č. 60/1 (obuhvata je), zatim nastavlja
putem k.č. 2161 (put), sve do tromeđe parcela k.č. 2161 (put), 57 i 223, te nastavlja granicom
parcela k.č. 223, 224, 225, 226 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 226, 228 i
2161 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č.
2161 (put), 277, 281, 285/1, 285/2 do tromeđe parcela k.č. 285/2, 288 i 290, zatim nastavlja
granicom parcela k.č. 288, 289, 302 (obuhvata ih), siječe put k.č. 304, 305, 307, 308, 310,
311, 617/5 (put), 617/1, 617/2, 617/6, 618/3, 618/2, 618/1, siječe 615, 619 (obuhvata ih), te
dolazi do tromeđe parcela k.č. 615, 620 i 621 te nastavlja u pravcu jugozapada sijekući
parcele k.č. 620, 622, 621, 625, 628 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 628 (put), 651 i
652. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu juga granicom parcele k.č. 651
(obuhvata je) siječe parcelu k.č. 630, obuhvata parcelu k.č. 643 izlazi na put 2165 kojim
nastavlja u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela k.č. 2165 (put), 646 i 647, te nastavlja
granicom parcele 646 (obuhvata je), siječe parcelu 647 i dolazi do tačke sa koordinatama y =
6527620, x = 4836468 koja se nalazi na granici parcela k.č. 701 i 703, nastavlja u pravcu
sjeverozapada sijekući parcele k.č. 703, 2165 (put) i 707/1, te dolazi do tačke sa koordinatama
y = 6527596, x = 4836479 koja se nalazi na granici parcela k.č. 707/1 i 705, nastavlja
granicom parcele k.č. 707/1, 706, 157, 158, 159/1, 162, 164, 163, 162, 168, 162 (obuhvata ih),
izlazi na put k.č. 2165 kojim nastavlja u pravcu sjeverozapada do tromeđe parcela k.č. 2165
(put), 178 i 177. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada granicom
parcela k.č. 178, 181, 182 (obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 182, 183/2 i 177, te
nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 183/2, 183/1, 184, 146, 145, 144, 143,
141, 140/2, 138, 137, 136, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6527402, x = 4836738 koja
se nalazi na granici parcela k.č. 136 i 135/2, te nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući
parcele k.č. 135/2, 134/2, 133/2, 132, 131, 123 do tromeđe parcela k.č. 131, 122 i 123, zatim
nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 121 i 92/3 do tromeđe parcela k.č. 93/2,
95 i 112. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č.
95, 96, 98, 95, 94, 93, 92, 91, 100 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 2161 kojim nastavlja u
pravcu jugozapada sve do tromeđe parcela k.č. 2161 (put), 65 i 60/1 K.O. Ledići, odakle je
granica vanurbanog područja Ledići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ledići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 6,71 ha.
Dujmovići
Granica vanurbanog područja Dujmovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od
četveromeđe parcela k.č. 2028, 2010, 2033 i 2029 K.O. Ledići, koja se nalazi na jugozapadnoj
strani Dujmovića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 2033, 2036,
2038,2041, 2043, 2045, 2052, 2053, 2054, 2055 (obuhvata ih), presijeca put k.č. 2172, 1952,
1959, 1960, 1961, 1962, 1963, 1964 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 1964,
178
.
1958/2 i 2171 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjevera te dolazi do
tačke sa koordinatama y = 6528990, x = 4834909 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1515 i
1514, od spomenute tačke granica nastavlja u pravcu istoka, sijekući parcele k.č. 1515, 1516 i
1513/2, do tromeđe parcela k.č. 1513/1, 1513/2 i 1518, te nastavlja do tromeđe parcela k.č.
1518, 1513/2 i 1513/3. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka
sijekući parcelu k.č. 1518 do tromeđe parcela k.č. 1518, 1519/1 i 1519/2, zatim nastavlja
granicom parcela k.č. 1519 (obuhvata je), siječe parcele k.č. 1968 (put), te dolazi do tromeđe
parcela k.č. 1968 (put), 1469 i 1511/1, te nastavlja granicom parcela k.č. 1511/1, 1511/2,
1511/3, 1512, 1505, 1507, 1497, 1474, 1473, 1493, 1497, 1490, 1478, 1479 (obuhvata ih) te
dolazi do tromeđe parcela k.č. 1479, 1475/1 i 1472, zatim nastavlja u pravcu sjeveroistoka
sijekući parcele k.č. 1479, 1404, 1402, 1401, 1400, 1397, 1394, 1393, 1388, 1387, te dolazi
do tromeđe parcela k.č. 1387, 1379 i 1385, te nastavlja granicom parcela k.č. 1379, 1378,
1377, 1376, (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 1339 (obuhvata ga), te dolazi do tromeđe parcela
k.č. 1339 (put), 1357 i 1264, te nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 1357, 1356,
1355/3, 1354, 1349, 1348 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1348, 1347, i 1346,
granica nastavlja u istom pravcu sijekući parcele k.č. 1346, 1344, 1343/2, 1340, 1337, 1338,
1325, 1324, 1323 i 1322, do tromeđe parcela k.č. 1322, 1317 i 1318, granica dalje nsatavlja
međama parcela k.č. 1317, 1316, 1315/2, 1313, 1319, 1321, 1326, 1336, 1335, 1333, 1341,
1342 (obuhvata ih), pesijeca put k.č. 2170, 1272 (obuhvata je), pesijeca put k.č. 1274, 1278,
1279, 1280, 1281, 1282, 1286, 1285, 1287 (obuhvata ih), pesijeca put k.č. 2173, 2015, 2014,
2012, 2011, 2004, 2005/2, 2005/1, 2006, 2007, 2009, 2034 i 2033 (obuhvata ih), te dolazi do
četveromeđe parcela k.č. 2028, 2010, 2033 i 2029 K.O. Ledići odakle je granica vanurbanog
područja Dujmovići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ledići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 12,41 ha.
Gradina
Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 4718 (put), 73 i 72, produžava na istok
sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 72 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 78, nastavlja u
istom pravcu idući međama parcela k.č. 72, 28, 27, 26 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu
parcela k.č. 26, 4178 (put), 25. Granica namjene produžava na jugoistok sijekući u pravoj
liniji parcele k.č. 4178 (put), 367, 366, 364 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 364, 362 i 363,
nastavlja na jugoistok idući međom parcele k.č.363 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela
363, 350, 360. Granica nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 360, 347, 345, 343
i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 343, nastavlja na jugozapad, te jug idući međama
parcela k.č. 343, 337, 336 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 336, nastavlja
na zapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 290 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 290, 284,
291, zatim nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 284, 283, 282, 281,
279, 277 i dolazi na istočni rub parcele k.č. 251.
Granica namjene produžava na sjever idući međama parcela k.č. 251 i 249 (neobuhvata ih),
zatim idući u istom pravcu presjeca parcele k.č. 240 (put) i 174 , te dolazi na tromeđu parcela
k.č.174, 173, 156, granica produžava na sjever idući međom parcele k.č. 173 (obuhvata je), te
nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č.156, 155 i dolazi na jugoistočni
rub parcele k.č. 135. Granica namjene nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 138, 136
(obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 4718 kojim nastavlja u pravcu sjeverozapada obuhvatajući
ga, te skreće na sjever sijekući u pravoj liniji pomenuti put i dolazi do mjesta odakle je opis
granice i počeo .
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 12,4 ha.
179
.
Bjelašnica, Igman, Grkarica
Granica sporta i rekreacije Bjelašnica, Igman i Grkarica utvrđena Prostornim planom KS
počinje od tačke sa koordinatama y = 6537676, x = 4839170 koja se nalazi na granici općina
Ilidža i Trnovo, odnosno na granici parcela k.č. 3067 (put) i 724 K.O. Presjenica, koja se
nalazi na sjeveroistočnoj strani namjene sporta i rekreacije Bjelašnica, Igman i Grkarica, dalje
nastavlja u pravcu jugoistoka putem k.č. 3067 sve do tromeđe parcela k.č. 3067 (put), 688 i
689, te nastavlja granicom parcela k.č. 689, 686, 711, 710, 712/5, 712/4, 712/3, 713, 712/1,
704, 707, 717, 718, 716, 715, 839, 850, 853 (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 3708, Regionalni
put Kijevo-Bjelašnica, kojim nastavlja u pravcu sjeveroistoka sve do granice općina Ilidža i
Trnovo, te nastavlja granicom općina sve do tačke sa koordinatama y = 6526991, x =
4843895 koja se nalazi na granici općina Ilidža i Trnovo, odnosno na granici parcela k.č.
649/1 i 648. Granica dalje nastavlja u pravcu juga granicom parcele k.č. 649/1 (obuhvata je),
te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3048 (potok Presjenica), 1187/2 i 649/1, 1. Od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada uzvodno potokom Presjenica k.č. 3048 te
dolazi do tačke sa koordinatama y = 6525947, x = 4841126 koja se nalazi na potoku
Presjenica, na parceli k.č. 2889, od spomenute tačke granica nastavlja u pravcu istoka,
sijekući parcelu k.č. 2889, do tačke sa koordinatama y = 6526083, x = 4841114 koja se nalazi
na granici parcela k.č. 2889 i 2887, te nastavlja granicom parcele k.č. 2889 (obuhvata je), te
dolazi na raskrsnicu puteva k.č. 3075 i 2880. Od pomenute raskrsnice granica nastavlja u
pravcu sjeveroistoka putem k.č. 2880 do Regionalnog puta Grkarica-Trnovo, kojim nastavlja
sve do presjeka Regionalnog puta Grkarica-Trnovo sa putem k.č. 3077 kojim nastavlja u
pravcu jugoistoka sve do tromeđe parcela k.č. 2648, 2651 i 3077 (put). Od pomenute tromeđe
granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 2654, 2652, 2654, 2655, 5656
(obuhvata ih) do sjeverne međne tačka parcele k.č. 2656, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka
sijekući parcelu k.č. 2648 (K.O. Presjenica), 3735 (put) i 1274 (K.O. Dejčići), te dolazi na
tromeđu parcela k.č. 1274, 1273 i 930 (K.O. Dejčići), te nastavlja granicom parcela k.č. 1273,
931, 939/1, 939/2, 942, 941, 946, 947, 951, 950, 961/4, 961/1, 961/3 (obuhvata ih), te dolazi
do tačke sa koordinatama y = 6528322, x = 4840957 koja se nalazi na granici parcela k.č.
960 i 911, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka do tromeđe parcela k.č. 903, 904 i 911, te
nastavlja u pravcu istoka sijekući parcele k.č. 911, 3732 (put) i 888 do tromeđe parcela k.č.
888, 1132 i 1134. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom
parcela k.č. 1132, 1133, 1135, 883 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 3733 kojim nastavlja u
pravcu istoka do tačke sa koordinatama y = 6529330, x = 4840973 koja se nalazi na granici
parcela k.č. 808 i 3733 (put). Od pomenute tačke granica nastavlja u pravcu jugoistoka
sijekući parcele k.č. 808, 810, 812, 830 do tromeđe parcela k.č. 832, 830 i 811, te nastavlja
granicom parcela k.č. 832, 828, 1159, 1829, 1832, 1833, 1834, 1835/2, 1839, 1840, 1864,
1862, 1860 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1858, 1860 i 1859, nastavlja u
pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1858, 1924, 1925, 1926, 1921, 1919, 1920, te dolazi
na tromeđu parcela k.č. 1920, 1916 i 1915, te nastavlja granicom parcela k.č. 1915, 1900,
1902, 1903, 1904, 1906, 1907 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 3734 kojim nastavlja u
pravcu jugozapada, zatim putem k.č. 3735/1 u pravcu jugozapada do tromeđe parcela k.č.
3735/1 (put), 1982 i 1603. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada
granicom parcele k.č. 1603 (obuhvata je), presijeca Regionalni put Grkarica-Trnovo k.č.
3731/1, te nastavlja granicama parcela k.č. 1601/1, 3736/1, 3394/1 (obuhvata ih), izlazi na put
k.č. 3736/1 kojim nastavlja u pravcu juga do tačke sa koordinatama y = 6526456, x =
4838492 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3736/1 i 1423 te nastavlja u pravcu jugozapada
do tačke sa koordinatama y = 6525918, x = 4838280 koja se nalazi na parceli k.č. 1423, te
nastavlja u pravcu zapada do tačke sa koordinatama y = 6525402, x = 4838321 koja se nalazi
na granici parcela k.č. 1423 i 3431 (put). Granica dalje nastavlja u pravcu jugozapada putem
180
.
k.č. 3748 do do tačke sa koordinatama y = 6524969, x = 4838148 koja se nalazi na granici
parcela k.č. 3746 (put) i 3747, te nastavlja u pravcu juga preko kote 1433 do tačke sa
koordinatama y = 6525023, x = 4837874 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3749 (put) i
3747 (K.O. Dejčići), te do tačke sa koordinatama y = 6524676, x = 4837560, te do tačke sa
koordinatama y = 6524256, x = 4837536, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 3746, 320 i 330/2
(K.O. Šabići). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela
k.č. 330/2, 331/3, 331/2, 331/4, 332, 338/1, 338/2, 354 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe
parcela k.č. 354, 355 i 337/2, nastavlja u pravcu zapada sijekući parcele k.č. 355, 357/5,
357/4, 357/3, 357/2, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 357/2, 357/1 i 359, te nastavlja
granicom parcele 357/1 (obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 357/1, 360 i 359, te
nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele 360, 359 i 463, te dolazi do četveromeđe
parcela k.č. 463, 470, 468 i 469, te nstavlja granicom parcela k.č. 469, 472, 475 (obuhvata ih),
te dolazi do tromeđe parcela k.č. 475, 474 i 476, granica dalje nastavlja u pravcu jugozapada
sijekući parcele k.č. 476 i 478 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 478, 476 i 450/1, nastavlja
granicom parcele k.č. 450/1 (obuhvata je), te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 450/1, 478,
449/1 i 538. Od pomenute četveromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući
parcele k.č. 449/1, 446 i 447, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 447, 443, 548, te nastavlja
granicom parcela k.č. 443, 635, 636, 637, 646, 647/1, 647/2 (obuhvata ih), presijeca put k.č.
3006, te dolazi do zaštitnog koridora Lokalnog puta Bjelašnica-Sinanovići kojim nastavlja u
pravcu sjeveroistoka do tačke sa koordinatama y = 6522688, x = 4836741 koja se nalazi na
granici parcela k.č. 430 i 421, te nastavlja granicom parcela k.č. 421, 422, 423, 701/1, 700/2,
701/2, 702 (obuhvata ih), te te dolazi do tromeđe parcela k.č. 702, 705/1 i 703. Od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č.703, 704, 708, 709, 711,
718, 713, 714 do tromeđe parcela k.č. 714, 395 i 249, te nastavlja granicom parcela k.č. 395,
394, 263, 262 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 262, 270 i 297, te nastavlja u
pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 297, 311 i 312 do tromeđe parcela k.č.312, 314/1 i
316/2, te nastavlja do tromeđe parcela k.č. 316/8, 316/1 i 3050/5, te nastavlja granicom
parcela k.č. 316/1 i 3050/6 (obuhvata ih), te nastavlja granicom parcela k.č. 3050/5, 3050/1,
3050/4, 3050/4 (ne obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3050/3, 3050/2 i 3047/1
(K.O. Šabići). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u luku u pravcu sjeverozapada ispod
planinskog vrha Šiljak sijekući parcelu k.č. 3047/1 do tačke sa koordinatama y = 6522640, x
= 4838955 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3099 (put) i 3047/1, te nastavlja putem k.č.
3099 (K.O. Presjenica) sve do vrha Bjelašnice kojeg obuhvata, te nastavlja pored Kotlova do
tačke sa koordinatama Y= 6521333, X= 4840660 (kota 1780) koja se nalazi na parceli k.č.
3082/1, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka do trigonometra 1316 (kota 1594,3) koji se nalazi
na parceli k.č. 3082/1, te nstavlja u pravcu sjeverotapada do tačke sa koordinatama y =
6521259, x = 4842596 koja se nalazi na parceli k.č. 3082, te nstavlja u pravcu sjeveroistoka
stazom do puta k.č. 3096 kojim nastavlja u pravcu sjeveroistoka sve do njegovog kraja.
Granica dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada u pravoj liniji do početka puta k.č. 3095 kojim
nastavlja sve do do tačke sa koordinatama y = 6520760, x = 4844652 koja se nalazi na
granici općina Trnovo i Hadžići, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom općina TrnovoHadžići sve do tromeđe općina Trnovo, Hadžići i Ilidža. Granica dalje nastavlja u pravcu
jugoistoka granicom općina Trnovo-Ilidža sve do tačke sa koordinatama y = 6537676, x =
4839170 koja se nalazi na granici općina Ilidža i Trnovo, odnosno na granici parcela k.č. 3067
(put) i 724 K.O. Presjenica odakle je granica namjene i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Presjenica, K.O. Šabići i K.O. Dejčići, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 3176,48 ha.
181
.
Divčići
Granica sporta i rekreacije Divčići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tačke sa
koordinatama y = 6537676, x = 4839170 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1088 i 1112
K.O. Ilovica, koja se nalazi na jugozapadnoj strani namjene Divčića, dalje nastavlja u pravcu
sjeveroistoka granicom parcele k.č. 1112 (obuhvata je), izlazi na put k.č. 1367 kojim nastavlja
u pravcu jugoistoka, odnosno ide granicom razmjera geodetskih planova 1:2500 i 1:5000,
obuhvata parcele k.č. 1159, 1116, 1117, 1115, 1126, 1134, 1133, 1137, 1147, 1148 i 1149
(obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1149, 1150 i 1425 KO Ilovica . Od pomenute
tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2314, 2319
i 2315/1 K.O. Rijeka, zatim nastavlja granicom parcela k.č 2315/1, 2313, 2312, 2311, 2310,
2309, 2242 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2319, 2242 i 2241, te nastavlja u
pravcu jugozapada do tačke sa koordinatama y = 6538598, x = 4840168 koja se nalazi na
granici parcela k.č. 1941/1 i 2319, granica dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom
parcela k.č. 2319, 2235, 2240, 2230/2, 2230/1, 2232, 2214, 2212, 2209/1, 2214, 2216, 2217,
2209/2, 2206, 2205, 2196, 2199, 2000, 2191, 2190, 2188, 2179, 2177, 2176, 2175, 2102,
2101, 2100, 2099, 2098 (obuhvata ih) K.O. Rijeka, te dolazi do granice međuentitetske linije
utvrđene po mirovnom sporazumu iz Dejtona kojom nastavlja na istok sve do tromeđe parcela
k.č. 3222, 3223 i 4109 (put) K.O. Delijaš. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu
juga sijekući parcele k.č. 3323 i 3359, od tačke sa koordinatama y = 6543140, x = 4841205
koja se nalazi na granici parcela k.č. 3359 i 3366, te nastavlja granicom parcela k.č 3359,
3324, 3327, 3325, 3310, 3311 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3311, 3308 i
3307, granica dalje nastavlja u poluluku sijekući parcele k.č. 3303 i 3282/1 te dolazi do izvora
Boljačko i nastavlja potokom Boljačica, dolazi do ušća potoka Boljačice i Ridana nastavlja
uzvodno potokom Ridan sve do puta k.č. 2967, nastavlja u pravcu juga putem k.č. 2967 sve
do tromeđe parcela k.č. 2967 (put), 279 i 1908. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u
pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 279, 278, 277, 276 (obuhvata ih) K.O. Delijaš, te
dolazi do planiranog Regionalnog puta Trnovo-Goražde, kojim nastavlja u pravcu
sjeverozapada sve do tačke sa koordinatama y = 6541211, x = 4838850 koja se nalazi na
granici parcela k.č. 375 i 374 K.O. Rijeka, granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući
parcelu k.č. 375 do tromeđe parcela k.č. 375, 376 i 1920 (put), te nastavlja u pravcu zapada
sijekući parcelu k.č. 1920 (put) i 1442, do tromeđe parcela k.č. 1442, 1444 i 1445, granica
nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1445, 1447/1 i 1450 do tromeđe parcela
k.č. 1449, 1431 i 1450, te nastavlja granicama parcela k.č. 1431, 1037, 1036, 1035, 416, 426,
443/3, 444, 445, 448, 449 (obuhvata ih), te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6540097, x =
4839056 koja se nalazi na granici parcela k.č. 449 i 1920 (put), te nastavljau pravcu
jugozapada sijekući parcelu k.č. 774/1 do tromeđe parcela k.č. 774/1, 774/2 i 768, te nastavlja
u pravcu juga granicom parcela k.č. 768, 775, 789 (obuhvata ih), sve do tromeđe parcela k.č.
789, 1099 i 1098. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući
parcelu k.č. 789 sve do tromeđe parcela k.č. 789, 939 i 1137 (put), te nastavlja u pravcu
zapada sijekući parcele k.č. 936, 931, 930, 912 (put), 1206, 1209, 1210/1, 1211/1 i 1215, te
dolazi na tromeđu parcela k.č. 1215, 1217 i 1216, te nastavlja granicom parcela k.č. 1216,
894, 893, 892 (obuhvata ih) K.O. Rijeka, te dolazi do planiranog Regionalnog puta TrnovoGoražde, kojim nastavlja u pravcu jugozapada i sjeverozapada sve do tačke sa koordinatama
y = 6537676, x = 4839170 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1088 i 1112 K.O. Ilovica
odakle je granica namjene sporta i rekreacije Divčići i počela.
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ilovica, K.O. Rijeka i K.O. Delijaš, općina Trnovo.
Ukupna površina namjene iznosi 1195,56 ha.
182
.
3.3.
Urbanističko-tehnički i drugi uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti
na područjima za koja nije utvrđena obaveza donošenja provedbenih planova
3.3.1. Stabilnost terena
Član 17.
Prema utvrđenoj kategorizaciji:
Na stabilnim terenima koji imaju najpovoljnije uslove za građenje mogu se graditi sve
vrste građevina i izvoditi drugi zahvati u prostoru bez ograničenja,
Na uslovno stabilnim terenima, prije izvođenja građevinskih radova, obavezno se
sprovode detaljna ispitivanja fizičko-mehaničkih svojstava tla radi određivanja uslova
fundiranja, izgradnje građevina i izvođenja drugih zahvata u prostoru i preduzimanja
sanacionih mjera na registrovanim pojavama klizanja ili tonjenja terena,
Na nestabilnim terenima, koji su nepovoljni za građenje i izvođenje drugih zahvata,
moraju se izvršiti detaljna inženjerskogeološka i geotehnička istraživanja.
3.3.2. Režimi građenja
Član 18.
Na urbanim područjima definisanim ovim Prostornim planom propisana je obaveza donošenja
urbanističkih planova, utvrđuje se režim građenja prvog i drugog stepena.
Urbanističkim planovima i odlukama o njihovom provođenju bliže se propisuje građenje na
tim područjima.
Član 19.
Na van urbanim područjima namijenjenim za izgradnju sekundarnih naselja i centara
zajednice sela utvrđuje se režim građenja trećeg stepena.
Član 20.
Na van urbanim područjima, za seoska i ostala naselja utvrđuje se režim građenja četvrtog
stepena.
3.3.3. Odnos prema postojećim građevinama
Član 21.
Sve izgrađene građevine, koje nisu u skladu sa Prostornim planom, zadržavaju se do
privođenja zemljišta krajnjoj namjeni i na njima je moguće vršiti radove tekućeg održavanja i
sanacije od posljedica ratnog djelovanja.
3.3.4. Kuće za odmor i naselja za seoski turizam
Član 22.
Na ruralnim područjima, unutar građevinskih zemljišta, utvrđenih Prostornim planom, može
se izdati urbanistička saglasnost za izgradnju kuće za odmor (vikend kuća) na osnovu
Prostornog plana i ove Odluke.
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju kuća za odmor su sljedeći:
da se kuće za odmor grade od tvrdih materijala (zidani elementi, drvena
oblovina ili prefabrikovani elementi),
da korisna površina kuće za odmor ne prelazi 80 m²,
da spratnost kuće za odmor ne bude veća od P + 1,
da površina parcela bude od cca 300 do 1.000 m²
da se objekat uklapa u prirodnu okolinu,
183
.
-
da prikupljanje i dispzicija otpadnih voda bude u skladu da članom 36. Zakona
o vodama.
Član 23.
Na van urbanim područjima može se izdati urbanistička saglasnost za izgradnju zgrada
društvene infrastrukture, poslovnih i manjih proizvodnih kapaciteta.
Izuzetno, ovim planom na ruralnim područjima, unutar zajednice sela u funkciji seoskog
turizma (Ljubovčići i Lokve - Hadžići; Kamenice, Nišići, Vrutci, Taračin do, Misoča i Bioča Ilijaš; Umoljani, Šabići, Sinanovići, Tušila, Delijaš, Karovići, Miličevići, Čunčići, Hamzići,
Ledići, Dujmovići, Dejčići - Trnovo), van utvrđenog građevinskog zemljišta, općinsko vijeće,
uz saglasnost nadležnih kantonalnih ministarstava, a na prijedlog općinskog načelnika, mogu
utvrditi novo građevinsko zemljište za izgradnju građevina i površina u funkciji razvoja široke
ponude seoskog turizma.
Inicijativa načelnika općine sadrži, između ostalog, Program izgradnje sa namjenama i
kapacitetom građevina i neophodnom površinom građevinskog zemljišta.
Na ovim površinama utvrđuje se režim građenja III stepena.
3.3.5. Gospodarske i pomoćne građevine
Član 24.
Na ruralnom području, izvan utvrđenog građevinskog zemljišta, može se izdati urbanistička
saglasnost za izgradnju gospodarskih građevina za držanje, odnosno smještaj stoke, živine i
stočne hrane.
Za građevine iz stava 1. ovog člana urbanistička saglasnost se ne može izdati na zemljištima
koja su utvrđena kao zaštitne zone.
Član 25.
Na ruralnom području izgradnja gospodarskih građevina u sklopu domaćinstva može se, u
skladu sa uslovima utvrđenim ovom Odlukom, vršiti na građevinskim zemljištima
namijenjenim za individualnu stambenu izgradnju.
Pod građevinama iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se: građevine za držanje, odnosno
smještaj stoke i živine (štale, svinjci, kokošinjci, đubrišta i dr.) i građevine za smještaj stočne
hrane, poljoprivrednih proizvoda, alata i mašina.
Član 26.
Gospodarske građevine ne mogu se graditi uz stambene zgrade na rastojanju manjem od 15
m, kao ni između stambenih zgrada i puteva.
Rastojanje između stambenih i gospodarskih građevina može biti i manje od 15 m ako su time
obezbijeđeni higijensko-tehnički uslovi koji su propisani za tu vrstu građevina i ako je
obezbijeđena zaštita sredine i takvih građevina, s tim da od susjeda mora biti na rastojanju od
15 m.
Član 27.
Septičke jame i gospodarske građevine, koji mogu biti izvor zagađenja sredine, ne mogu se
graditi na rastojanju manjem od 20 m od lokalnih objekata za snabdijevanje vodom za piće.
Lokalne građevine za snabdijevanje vodom za piće (bunari, pumpe i sl.) ne mogu se graditi na
rastojanju manjem od 20 metara od gospodarskih građevina koji mogu biti izvor zagađenja
vode za piće.
184
.
Izuzetno, može se odobriti izgradnja lokalnih građevina za snabdijevanje vodom za piće i na
manjem rastojanju od propisanog u prethodnom stavu, samo ako te građevine ispunjavaju
higijensko-tehničke i druge uslove za zaštitu vode za piće u takvim uslovima.
Član 28.
Na područjima na kojima se snabdijevanje vodom za piće vrši iz podzemnih tokova putem
bunara, pumpi i slično, đubrišta i septičke jame moraju se graditi kao vodonepropusne
građevine.
Đubrišta i septičke jame moraju biti pokrivene i obezbijeđene od pristupa ljudi i životinja.
Član 29.
Građevine za smještaj i spremanje stočne hrane, koji se grade od tvrdog materijala, ne mogu
se graditi na rastojanju manjem od 15 metara od susjednih stambenih zgrada.
3.3.6. Uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje – režim
građenja trećeg i četvrtog stepena
Član 30.
Urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje na područjima namjenjenim za izgradnju
sekundarnih naselja i centara zajednica sela i njihovih dijelova izdaje se na osnovu Prostornog
plana, plana parcelacije i uslova utvrđenih u ovoj Odluci.
Na određenim područjima Bjelašnice, Treskavice i Doline Rakitnice, obilježenom na kartama
kao područje zaštite prirodnog i kulturnog nasljeđa, tradicionalna ruralna naselja (Gradina,
Umoljani, Šabići, Ledići, Dejčići i dr.) tretirat će se, svako pojedinačno, urbanističkim
projektom i elaboratom zaštite.
Izuzetno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje zgrade, urbanistička saglasnost i
odobrenje za građenje se izdaju i bez plana parcelacije, ako se radovi izvode na građevini
kojoj je određena parcela koja služi za njenu redovnu upotrebu.
Član 31.
Na područjima za koja je utvrđen režim građenja trećeg i četvrtog stepena mogu se graditi
individulane stambene građevine čija visina ne prelazi prizemlje i dvije etaže.
Građevinska parcela za individualne stambene građevine određuje se u pravilu veličine od cca
400-600 m², ne uključujući u ovu površinu i površinu koju zauzimaju gospodarske i pomoćne
građevine.
Izgradnja društvenih zgrada može biti sa većim gabaritima i većom spratnošću.
Član 32.
Građevine se lociraju tako da od njihovih vanjskih zidova leže plohe rastojanja na kojima nisu
izgrađene građevine. Ploha rastojanja mjeri se okomito na podužne vanjske zidove građevine
(dubina) i paralelno sa zidom (širina).
Dubina plohe rastojanja zavisna je od visine građevine, ali ne može biti manja od visine
građevine.
Visina zidova građevine mjeri se od prirodnog terena do gornje ivice stropa zadnjeg sprata
građevine.
Član 33.
Upotreba tipskih projekata za izgradnju građevina i izvođenje drugih radova može se
dozvoliti ako su ti projekti dopunjeni i prilagođeni terenu na kojem se gradi građevina,
odnosno izvode radovi.
185
.
Član 34.
Stambene, poslovne i privredne građevine mogu se graditi samo ukoliko je za iste moguće
obezbijediti kolski ili pješački pristup.
Ukoliko terenski uslovi neomogućavaju kolski pristup, građevine mogu imati samo pješački
pristup, ali ne duži od 50 metara i ne uži od 3 metra.
Član 35.
Izgradnja građevina mora biti u skladu sa okolinom i ispunjavati estetske uslove.
3.3.7. Utvrđivanje odnosa za građevine od značaja za državu BiH, Federaciju i Kanton
Član 36.
Građevine od značaja za državu BiH utvrđene su Odlukom o utvrđivanju kompleksa zgrada i
zemljišta za smještaj institucija Bosne i Hercegovine, o njihovom statusu, uvjetima i načinu
korištenja („Službeni glasnik BiH“ broj 12/99) i Odlukom o utvrđivanju statusa zgrade i
zemljišta u ul. Maršala Tita 25 i uvjetima i načinu za njihovo korištenje („Službeni glasnik
BiH“ broj 12/99), u vlasništvu su Bosne i Hercegovine, a pripadajuće zemljište opisano u
pomenutim odlukama je sastavni dio obuhvata Prostornog plana.
Član 37.
Građevine od značaja za državu BiH, pomenute u prethodnom članu, locirane su u urbanom
području grada Sarajeva i zadržavaju se kao građevine od značaja za državu BiH.
Član 38.
Odnos prema građevinama od značaja za državu BiH, definisaće se detaljnije Urbanističkim
planom za urbano područje grada Sarajeva (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad,
Ilidža i Vogošća) i provedbenim planovima prostornog uređenja.
Član 39.
Građevine od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i Kanton Sarajevo definisaće se
Urbanističkim planom za urbano područje grada Sarajeva (Stari Grad, Centar, Novo
Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) i provedbenim planovima prostornog uređenja.
3.3.8. Uslovi smještaja privrednih sadržaja u prostoru
Član 40.
Smještaj kapaciteta privredne infrastrukture usmjerava se u proizvodne i privredne zone.
Privredne djelatnosti trebaju da ispune sljedeće uslove:
da racionalno koriste prostor, bolje iskoriste i popunjavaju postojeće zone namijenjene
ovim djelatnostima, kako bi se spriječilo neopravdano zauzimanje novih površina,
da nisu energetski zahtjevne, te da su saobraćajno primjerene (saobraćajno ne
opterećuju lokaciju),
da zadovoljavaju propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, mirisa,
onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl).
u urbanim sredinama treba planirati intenzivnije korištenje poslovnog prostora i
prenamjenu postojećih prostora za tercijarne i kvartarne djelatnosti, kao i proizvodne
pogone koji ne umanjuju kvalitet stanovanja i ne ugožavaju okoliš,
u ruralnim sredinama treba predvidjeti kapacitete za preradu poljoprivrednih i
stočarskih proizvoda, kapacitete za razvoj etnozanatstva, seoskog turizma, i ostalih
186
.
programa koji su u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša i zaštite prirodne i kulturne
baštine. Posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivrednu i stočarsku
djelatnost.
Proizvodne zone
Član 41.
Smještaj kapaciteta industrije, građevinarstva, skladišta i proizvodnog zanatstva usmjerava se
u proizvodne zone.
Proizvodni pogoni, u okviru proizvodnih zona međusobno mogu, ali ne moraju biti tehnološki
povezani.
Prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta usmjeravati u već formirane velike industrijske
cjeline od značenja za privredu Kantona i šire, uz moguće uspostavljanje široke mreže manjih
i raznolikih proizvodnih jedinica.
Kod lociranja novih proizvodnih kapaciteta voditi računa da su u blizini sirovinskih baza koje
prerađuju.
Privredne zone
Član 42.
Smještaj kapaciteta kao što su: prodajna skladišta robe, građevinskog materijala, robni
terminali, robno-transportni centri, veliki kompleksi trgovine, posebne vrste tržnih i uslužnih
centara sa naglašenim obimom saobraćaja, velikom posjetom, znatnijim opterećenjem, zatim
tehnološki parkovi, naučno-istraživački kompleksi, slobodne zone usmjeravaju se u poslovnoproizvodne zone.
Član 43.
Tehnološki parkovi, slobodne zone, poduzetnički i drugi pretežno poslovni centri poslovnoproizvodnih zona moraju imati dobru saobraćajnu povezanost, posebno sa glavnim
međunarodnim saobraćajnim pravcima, a turističko-ugostiteljski centri unutar tih zona dobru
povezanost, posebno javnim prijevozom.
Obavezno je zadovoljenje saobraćaja u mirovanju na vlastitoj parceli.
Mineralna nalazišta
Član 44.
Ovim Prostornim planom utvrđuje se način korištenja prostora za eksploataciju mineralnih i
nemineralnih sirovina (kamenolomi, glina, mangan i kvarcit, živa, olovo, cink, mrki ugalj,
pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode):
- Neophodno je najstrožim mjerama spriječiti nekontrolisanu i nelegalnu eksploataciju
nemetalnih mineralnih sirovina,
- Izgraditi sisteme za odvodnju i uvesti sisteme za prečišćavanje otpadnih voda,
- Uraditi Studiju Pejsažnih vrijednositi i obezbijediti praćenje provedbe Studije, a
naročito ugroženosti pejsaža usljed trenutne i planirane eksploatacije prirodnih resursa
i način sanacije i rekultivacije tih područja.
- Poštovati utvrđene zone zaštite i kompatibilnost korišćenja prostora, te sa tog
stanovišta utvrditi mjere zaštite i uslove korišćenja površina u odnosu na podzemne
resurse,
- Uz dodatna istraživanja i kompleksnu ekonomsku evaluaciju, vršiće se odobravanje
eksploatacije.
- Napušteni objekti i eksploataciona polja (kamenolomi, šljunčare, glinokopi) mogu
promijeniti namjenu u skladu sa odrednicama ovoga Prostornoga plana,
187
.
-
Zagađivači okoliša moraju voditi aktivnosti na stalnom smanjenju zagađenja.
3.3.9. Uslovi smještaja društvene infrastrukture u prostoru
Član 45.
U Prostornom planu osigurani su prostorni uslovi smještaja i razvoja društvenih i
komercijalnih djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, viših i visoko
obrazovnih institucija, naučno-istraživačkih institucija, građevina kulture i sporta,
zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih građevina, te ostalih građevina javnog interesa
(uprava, pravosuđe, diplomatska predstavništva, udruženja građana, političke stranke i dr.).
Član 46.
Mreža građevina društvene infrastrukture na urbanom području utvrđuje se urbanističkim
planom.
Član 47.
Na ruralnom području Kantona Sarajevo, izgradnja građevina društvene infrastrukture
usmjerava se u sekundarna naselja.
U sekundarnim naseljima obavezno je obezbjediti površine za smještaj sadržaja osnovnog
obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, političkih i vjerskih organizacija,
trgovine, ugostiteljstva i uslužnog zanatstva za stanovništvo naselja i gravitirajuće
stanovništvo.
Centri zajednice sela imaju nivo ponude povremenih funkcija centraliteta koje, u pravilu, nisu
locirane u njima, a zadovoljavaće se organizovanjem dolaska davaoca usluga, a ostale
svakodnevne potrebe stanovništvo će zadovoljavati u sekundarnim naseljima kojima
gravitira.
Član 48.
Na ruralnom području, izgradnja građevina društvene infrastrukture može se odobriti unutar
građevinskog zemljišta u zavisnosti od zahtjeva djelatnosti i prostornih mogućnosti.
Urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje građevina društvene infrastrukture na
građevinskom zemljištu, u ruralnim područjima izdaje se na osnovu Prostornog plana, plana
parcelacije i uslova utvrđenih u ovoj Odluci.
Izuzetno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje građevine, urbanistička saglasnost i
odobrenje za građenje se izdaju i bez plana parcelacije, ako se radovi izvode na građevini
kojoj je određena parcela koja služi za njenu redovnu upotrebu.
Član 49.
Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) smjestiće se na način da se pokriju potrebe
određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitaciona područja za svaku
predškolsku ustanovu.
Potrebe za predškolskim ustanovama određuju se na temelju pretpostavljenog 8,1%, učešća
djece predškolskog uzrasta (od 0 do 6 godina) u ukupnom stanovništvu. U predškolskim
ustanovama se obezbjeđuje smještaj za 30-45 % ove populacije.
Korisna površina prostora po djetetu je 4,5-5,5 m2, a potrebna površina parcele kod nove
izgradnje je 20 m2 po djetetu.
Član 50.
Osnovne škole (centralne i područne) smjestiće se na način da se pokriju potrebe određenog
područja i da se stvore najprimjerenija gravitaciona područja za svaku školu.
188
.
Polazni kriterij je ujednačavanje veličine gravitacionog područja škola po broju stanovnika i
teritorijalnom obuhvatu.
Radijus kretanja za učenike od 6-11 godina je 600 m, a za učenike od 11-14 godina od 800
do 1.000 m.
Optimalna veličina škole je 12-to razredna sa radom škole u jednoj smjeni.
Postojeće škole rekonstrukcijom i adaptacijom prilagoditi zahtjevima devetogodišnjeg
obrazovanja.
Korisna površina prostora po učeniku je 5,5 m2. Površina parcele je 25 m2 po učeniku.
Za djecu sa udaljenih područja obezbjeđuje se organizovan prevoz.
Član 51.
Srednje škole lociraju se, u pravilu, u općinskim centrima u skladu sa brojnosti
srednjoškolske populacije i specifičnim programima za osposobljavanje učenika za rad.
Korisna površina prostora po učeniku je 5,5 – 6,0 m2 sa radom škole u jednoj smjeni.
Preporučeni standard veličine parcele od 25 - 30 m2/učeniku.
Član 52.
Više i visoko obrazovanje temeljit će se na funkcionalnoj racionalizaciji i integraciji srodnih
visokoškolskih organizacija, obezbijeđenju proširenja kapaciteta prema potrebama pojedinih
struka i privrede u skladu s njihovim razvojem, i otvaranjem novih visokoškolskih institucija
u krugu Kampusa Univerziteta u Sarajevu na Marijin Dvoru i drugih lokaliteta.
Član 53.
Izgradnja naučno-istraživačkih institucija vršiti će se, prema potrebi, unutar građevinskih
područja, uz visokoškolske institucije, privredne subjekte, u okviru tehnološkog parka i sl.
Član 54.
Građevine namijenjene kulturnim sadržajima gradiće se, prema potrebi, unutar
građevinskih područja, gdje je izražena koncentracija stanovništva.
Član 55.
Zdravstvena djelatnost organizirana je u Kantonu Sarajevo u sljedećim vrstama:
primarna zdravstvena zaštita,
specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita,
bolnička zdravstvena zaštita.
Član 56.
Primarna zdravstvena zaštita obavlja se u domu zdravlja za potrebe stanovništva općine i
specijaliziranim zdravstvenim ustanovama. Porodična/obiteljska medicina organizira se tako
da 1 TOM (tim porodične/obiteljske medicine) osigurava zdravstvenu zaštitu na 2.000
stanovnika u ambulantama porodične medicine raspoređenim po gravitirajućim mjesnim
zajednicama u općini.
U okviru primarne zdravstvene zaštite obezbjeđuje se i specijalističko-konsultativna
zdravstvena zaštita koja se odvija u sjedištima domova zdravlja, odnosno, u namjenski
izgrađenim objektima – poslovnim prostorima specijaliziranih zdravstvenih ustanova.
Član 57.
Bolnička zdravstvena zaštita organizirana je u okviru bolnica /klinika, gdje će se osigurati
standard od 4 postelje na 1.000 stanovnika.
189
.
Član 58.
Obaveza je da sve opštine imaju svoje domove zdravlja koji obezbjeđuju kompletnu
zdravstvenu zaštitu stanovništva opštine.
Ogranci domova zdravlja (ambulante) i apoteka, na cijelom području Kantona, razvijaće se
ravnomjerno, uvažavajući koncentraciju stanovništva koje im gravitira.
Član 59.
Planirani prostorni kapaciteti zdravstvene zaštite na 1.000 stanovnika iznose 0,62 m2, od
toga:
2
o bolničko-stacionarni 0,48 m ,
2
o vanbolnički ukupno 0,14 m , od toga:
- domovi zdravlja sa ambulantama 0,10 m2
- zavodi i instituti 0,03 m2
- apoteke 0,01 m2
Član 60.
Za ambulante porodične/obiteljske medicine prostorni kapaciteti će se obezbijediti na način i
u skladu sa Mrežom ambulanti porodične/obiteljske medicine u JU Dom zdravlja Kantona
Sarajevo, koje će se na cijelom području Kantona Sarajevo razvijati ravnomjerno uvažavajući
koncentraciju stanovništva koje im gravitira.
Član 61.
Izgradnja i proširenje građevina socijalne zaštite (cenri za socijalni rad, domovi socijalne
zaštite za stare i nemoćne osobe, domovi socijlane zaštite za djecu bez roditeljskog staranja,
ostale stacionarne ustanovame socijalne zaštite) vrši se u skladu sa potrebama.
Član 62.
Potrebno je obezbijediti prostor za lociranje vjerskih građevina kod planiranja izgradnje
novih naselja, kao i u naseljima deficitarnim ovim sadržajem.
Član 63.
Ostali sadržaji javnog interesa kao što su upravne funkcije, pravosuđe, udruženja građana,
političke stranke i druge organizacije, uključujući i strana diplomatska predstavništva, u
pravilu se grade unutar površina za javne i društvene namjene, ili unutar građevinskih
područja naselja, zavisno o veličini naselja i slobodnog prostora u naselju i
komplementarnosti s okolnim namjenama.
Član 64.
Kapaciteti komercijalnih djelatnosti (trgovina na malo, ugostiteljstvo, uslužno zanatstvo,
finansijsko poslovne usluge) gradiće se zavisno od specifičnih lokacionih zahtjeva pojedinih
djelatnosti i sadržaja u stambenim naseljima, stambeno-poslovnim, poslovnim, poslovnoproizvodnim i spotsko-rekreacionim zonama.
3.3.10.
Poljoprivredna zemljišta
Član 65.
Korištenje poljoprivrednog zemljišta, u zonama koje se koriste i štite pod posebnim uvjetima
mora se odvijati pod propisanim i kontrolisanim uslovima za to područje.
190
.
Proizvodnja se mora uskladiti sa spektrom vrijednosti koje treba očuvati, zaštititi i unaprijediti
tj. sa usvojenim mjerama zaštite za pojedine sisteme sa ciljem smanjenja negativnih uticaja na
druge segmente živog svijeta i okoliša.
Izbjegavati primjenu genetskih modifikovanog sadnog materijala, sjemena, stočne hrane, a
posebno u ekološki osjetljivim područjima.
Racionalno upotrebljavati zaštitina sredstva i primjenjivati metode integralne zaštite od
štetnika u cilju održavanja biološke ravnoteže u agroekološkom sistemu.
3.3.11.
Šume i šumska zemljišta
Član 66.
Šumama i šumskim dobrima treba gospodariti na principima trajnosti i održavanja
biodiverziteta.
Član 67.
U cilju kvalitetnog korištenje šuma i šumskog zemljišta potrebno je:
predvidjeti mjere i programe deminiranja,
vršiti kontrolu uticaja zagađivača,
vršiti kontrolu propadanja uspostavljanjem monitoringa,
vršiti kontrolu od požara,
vršiti kontrolu od nametnika i bolesti, pri čemu posebnu pažnju posvetiti korištenju
neškodljivih biopreparata,
vršiti kontrolu od drugih negativnih čovjekovih utjecaja (protivzakonito prisvajanje,
pustošenje, krčenje, mehaničko oštećenje, krivolov i dr.).
Član 68.
Korištenje šuma u zonama koje se koriste i štite pod posebnim uvjetima mora se odvijati pod
uslovima koji se utvrde u prostornim planovima područja posebnih obilježja i/ili odredbama
posebnih zakona.
3.3.12.
Mjere očuvanja zaštićenih područja i kulturno-historijskog nasljeđa
Član 69.
Obezbjeđivanjem Studije „Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe Kantona Sarajevo“
utvrdiće se nova kategorizacija i donošenje pravnih akata zaštite prirodnih cjelina i
pojedinačnih spomenika.
Član 70.
Dobra koja su evidentirana kao dobra kulturno-historijskog nasljeđa na području Kantona
Sarajevo uključiti u razvoj kulture i turizma.
Zaštita graditeljskog nasljeđa podrazumijeva djelovanje u skladu i u pravcu postavljenh
ciljeva:
Gradsko jezgro tretirati kao najznačajniju cjelinu graditeljskog nasljeđa, te prihvatiti i
ugraditi postavke usvojenog dokumenta Program razvoja gradskog jezgra Sarajevo,
Granice gradskog jezgra obuhvataju područje gradsko središta definirano u 3 zone
prema hronološko-kulturološkoj pripadnosti, odnosno stanju istraženosti, valoriziranoj
vrijednosti i stepenu zaštite. Gradsko jezgro, kao prostorna cjelina definirana i
191
.
obrađena pomenutim dokumentom nije identično cjelini kulturno-historijskog nasljeđa
ustanovljenoj takođe istim dokumenta.
„Historijsko područje“ kao najširi obuhvat, površine cca 250 ha (granice su od Vratničkog
bedema na Zmajevcu i Bijeloj tabiji niz Nevjestinu mahalu preko Miljacke obuhvataju
kupalište Bentbašu, Alifakovac, dijelove Podbistrika, kasarnu, Čobaniju, dijelove PodgajTekije bez današnje Skenderije, a preko Miljacke uključujući Muzeje, izostavlja nebodere
Unitic, uključuje cjelinu Magribija, područje ograničeno ulicama Ali-Pašina, Hadži Idrizova,
Koševo, Čekaluša, Mejtaš, Mehmed-paše Sokolovića, Potoklinica, Logavina, Vrbanjuša,
Sagrdžije, džamija Ulomljenica, preko Safet-bega Bašagića na Medrese, Sumbulušu i ponovo
Zmajevac).
Ovo područje obuhvata ambijentalne cjeline, arheološke lokalitete i pojedinačne spomenike,
čija se valorizacija i nivo intervencija obrađuje u okviru izrade privedbenih planova:
„Historijsko jezgro“ - površine 129,4 ha ima uže granice koje obuhvataju prostor od
Kapija na Kovačima i Alfakovca do Tršćanske ulice na Marijin dvoru i u drugom
pravcu bliže Miljacki duž ulica Džidžikovac, ispod Doma milicije, naselja sunca,
Mejtaša itd. uključuje ulicu sa Svrzinom kućom, a izostavlja potez uz Logavinu,
Medrese, Vratnik, Bentbašu, Skupštinu i Muzeje.
„Staro historijsko jezgro“ - površine 54 ha, obuhvata područje Baščaršije sa
kontaktnim zonama mahala (Logavina, Kovači, Nadmlini, Alifakovac i Podbistrik).
Mikrourbane cjeline izvan historijskog područja su pojedinačne ulice, trgovi i urbani
kompleksi dati u „Listi evidentiranih spomenika“. Pri izradi provedbene
dokumentacije prihvatiti i nastaviti nasljeđenu uličnu matricu, a arhitektonsko
oblikovanje prilagoditi dominantnom stilskom predlošku. Stepen moguće izmjene ne
smije promjeniti karakter prostora, a nivo intervencija određuje „Separat zaštite“
izrađen ili verifikovan od strane nadležne institucije.
Obezbijediti uslove za valorizaciju kulturno-historijskog nasljeđa XX vijeka, kao i narodnog
(venekularnog) nasljeđa.
Član 71.
Područja posebnih obilježja na teritoriji Kantona Sarajevo su lokaliteti i mjesta značajna po
događajima iz rata 1992-1995 god. i perioda opsade grada, a definirana kao historijskomemorijalni spomenici. Obuhvataju cjeline, lokalitete i mjesta definirana projektom „Opsada
i odbrana Sarajeva“.
Historijsko-memorijalni kompleks Žuč, nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar
ranije registrirane kategorije „park-šuma Žuč“ (1.039 ha). Područje obuhvata karakteristične
lokalitete, utvrđenja, kote, bitke, pogibije iz perioda opsade grada koji će se objediniti,
zaštititi i urediti kao Memorijalni park Žuč prema posebnom programu stručne komisije i
javnom natječaju.
„Spomen obilježje svim braniteljima“ i „Spomen obilježja djeci opkoljenog grada“ su
lokaliteti unutar gradskog jezgra za koje je potrebno uraditi Urbanistički projekat.
Projekti „Igmanski put spasa“, “Vatrene tačke oko Sarajeva“ i „Mjesta većih stradanja“, se
mogu realizirati na osnovu rješenja i urbanističke saglasnosti putem obrade lokacije i
Stručnog mišljenja.
Projekat „Tunel Dobrinja-Butmir“ će realizirati na osnovu regulacionog plana.
192
.
3.3.13.
Turizam
Član 72.
S obzirom na raspored, vrstu, kapacitet i veličinu, i ostale pokazatelje ugostiteljskoturističkih područja, prema karakteristikama prostora, treba:
izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih
dopuna postojeće i nove turističke ponude, saglasno ukupnom ruralnom razvoju,
prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju viših i visokih
kategorija,
gradnju novih građevina treba prostorno i oblikovno uklapati u oblike tradicionalne
gradnje lokalnog ambijenta,
koristiti resurse etnološke i kulturne baštine, npr. Vrijedne ruralne cjeline,
osigurati prostore za nove i atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje, kao npr. golf
igrališta i uvjete za razvoj zdravstveno-rakreacijskog i selektivnog turizma (jahanje,
biciklizam, lov, ribolov, spleologiju, planinarenje i sl.).
Član 73.
Određuju se sljedeća turistička područja:
Područje Igmana i Bjelašnice kao najperspektivnijih turističkih lokacija,
Područje Ilidže sa banjsko-rekreativnim kompleksom i vrelom Bosne,
Područje starog dijela grada Sarajeva sa ambijetalnim vrijednostima (Bašćaršija, Jajce
kasarna, Bijela tabija, Bentbaša, Alifakovac, Bistrik, i dr.)
•
Područje prirodnog nasljeđa Vodopad Skakavac,
•
Područje prirodnog nasljeđa Bijambare i banjsko-zdravstveno-rekreativnog turizma na
lokalitetu Podlipnik.
•
•
•
Član 74.
Smještaj ugostiteljsko-turističkih sadržaja prioritetno se usmjerava na građevinskom zemljištu u
turističkim područjima, poslovnim, stambeno-poslovnim i stambenim zonama, koje nije
utvrđeno kao zaštićeno područje po bilo kom osnovu.
Član 75.
Razvoj turističke privrede bazirati u okviru najsavremenijih trendova u turističkoj privredi, u
svijetu, ruralni razvoj, eko-turizam, uz obaveznu ponudu autohtonih turističkih sadržaja - seoski
eko turizam, lovni turzam, uz ponudu domaćih poljoprivrednih proizvoda, proizvoda domaće
radinosti i suvenira i dr.
3.3.14.
Uslovi korištenja prostora na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i
zonama i zaštićenim područjima
Putna infrastruktura
Član 76.
Putevi u Kantonu Sarajevo su kategorizirani u skladu sa Zakonom o cestama Federacije BiH
(„Službene novine Federacije BiH“ broj 6/02).
Kao putne saobraćajnice na području Kantona Sarajevo, Prostornim planom su utvrđene:
autoputevi,
magistralni putevi,
regionalni putevi,
•
•
•
193
.
•
•
lokalni putevi i
nekategorisani putevi i ulice.
Član 77.
Uz puteve i saobraćajnice utvrđene Prostornim planom utvrđuju se zaštitni pojasevi u kojima
se se ne smiju graditi, podizati ili postavljati poslovni, pomoćni, stambeni i slični objekti i
industrijski objekti koji ne zagađuju zrak i okoliš (čista industrija); i magistralni, regionalni i
lokalni dalekovodi, a koji iznose s obje strane puta računajući od putnog pojasa s obje strane
puta:
•
za autoput najmanje 40 m,
•
za magistralne puteve najmanje 20 m,
•
za regionalne puteve najmanje 15 m, i
•
za lokalne puteve najmanje 10 m.
Član 78.
Zaštitni pojas u kojem se ne smiju graditi i podizati željezare, tvornice cementa ili vapna, kao
i industrijski objekti koji zagađuju okolinu (nečista industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i
ljunkare) iznose s obje strane puta računajući od putnog pojasa:
•
za autoput najmanje 100 m,
•
za magistralne puteve najmanje 60 m,
•
za regionalne puteve najmanje 40 m,
•
za lokalne puteve najmanje 30 m.
Član 79.
Širina zaštitnog pojasa za autoput u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati nikakvi
objekti, postrojenja ili uređaji, dalekovodi, podzemni kablovi, cjevovodi niti drugi objekti,
postrojenja i uređaji iznosi 20 m.
Širina zaštitnog pojasa računa se od putnog pojasa s obje strane puta.
Član 80.
Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u zaštitnom putnom pojasu, a samo izuzetno i
u putnom pojasu, a mjesta ukrštanja sa željezničkom prugom, benzinske stanice i parkirališta
mogu se postavljati i graditi u zaštitnom i putnom pojasu javnog puta samo na način i pod
uvjetima utvrđenim u odobrenju, odnosno saglasnosti nadležnog organa.
Član 81.
U već izgrađenom naseljenom mjestu ili gradu može se dozvoliti građenje objekata na
građevinskoj liniji javnog puta, osim autoputa ukoliko je to predviđeno usvojenom
prostornom planskom dokumentacijom.
Ukoliko za naseljeno mjesto ili grad nije usvojena prostorno-planska dokumentacija, barem u
minimalnom obimu, odnosno ako nije riješeno plansko priključivanje novih objekata na
postojeće magistralne, regionalne i lokalne puteve, ne može se odobriti nikakva gradnja u
zaštitnom pojasu tih puteva.
Širine zaštitnih pojasa saobraćajnica se ne odnose na Gradsko jezgro, niti na mahale u kojima
se zadržava postojeća matrica i dimenzije saobraćajnica.
Član 82.
Na nivou plansko-usmjeravajućeg značenja, trase puteva i dispozicije raskršća određeni su
načelno, primjereno mjerilu kartografskog prikaza.
194
.
U cilju provedbe potrebno je:
u sljedećim fazama izrade prostorno – planske dokumentacije (urbanistički planovi i
provedbeni planovi) odrediti optimalne trase i širine koridora,
izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska usmjerenja o položaju
koridora.
Član 83.
U odnosu na planiranu putnu mrežu moguće su promjene u funkcionalnom smislu (promjena
kategorije), na osnovu odluke nadležnog ministarstva, a bez posebnih izmjena i dopuna Plana.
Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata puta, kao i
djelomično izmještanje trase, ne smatra se promjenom trase.
Do izgradnje planiranih puteva (paralelnih punih pravaca postojećim) postojeći putevi
zadržavaju sadašnju kategoriju.
Do izrade provedbene planske dokumentacije potrebno je osigurati prostorne koridore za
prolaz planiranih putnih pravaca prema trasama i širinama utvrđenim ovim Planom i sa
zaštitnim pojasevima određenim posebnim propisima iz oblasti punog saobraćaja.
Uz koridore javnih kategoriziranih puteva, unutar, kao i izvan građevinskih područja, moguće
je graditi sadržaje za pružanje usluga učesnicima u saobraćaju (benzinske stanice,
ugostiteljske objekte, motele i sl.).
Lokacije i uslove za ove sadržaje treba odrediti u sljedećim fazama izrade prostorno – planske
dokumentacije.
Član 84.
Na magistralne, regionalne i lokalne puteve mogu se priključiti javni nekategorisani i prilazni
putevi, ako se dobije saglasnost nadležnog ministarstva, koje upravlja putem na koji se traži
priključenje.
Priključak na magistralni, regionalni i lokalni put treba riješiti (gdje god je to moguće) preko
jedne interne, zajedničke saobraćajnice.
Željeznička infrastruktura
Član 85.
Željeznički saobraćajni pravci utvrđeni ovim Planom zadržavaju svoj položaj u prostoru, a
koridore je potrebno štititi u skladu s odredbama Zakona o Željeznicama, Zakona o sigurnosti
u željezničkom prometu i u skladu s odredbama iz ovog Plana.
Ovim Planom određeni su koridori koje je potrebno razraditi dokumentima prostornog
uređenja užeg područja uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor, te da
se zadrži na trasi postojeće pruge u što je moguće višoj mjeri. Uz trasu željezničke pruge treba
predvidjeti zaštitne pojaseve u širinama prema propisima iz oblasti željezničkog saobraćaja.
Zaštitni pružni pojas željezničke pruge je zemljini pojas sa obje strane pruge širine 200 m,
računajući od ose krajnjih kolosjeka.
Uslovi za građenje u zaštitnom pojasu pruge se definiraju kroz izradu provedbene planske
dokumentacije u toku čije izrade se pribavlja saglasnost nadležnog upravitelja željezničke
pruge.
Ukoliko ne postoji usvojena provedbena planska dokumentacija uslovi za građenje u
zaštitnom pojasu pruge se definiraju uz prethodnu saglasnost nadležnog upravitelja
željezničke pruge.
195
.
Član 86.
Na postojećim trasama željezničkih pruga mogu se vršiti rekonstrukcije dionica u svrhu
poboljšanja tehničkih elemenata, što se ne smatra promjenom trase.
Sva ukrštanja željezničkih pruga sa autoputem, magistralnim i regionalnim putevima trebaju
biti izvedena u dva nivoa. Pored toga, moguće je planovima nižeg reda planirati i denivelirane
prijelaze za ostale puteve.
Vazdušni saobraćaj
Član 87.
Zaštitna zona van ograde kompleksa Aerodroma paralelna sa osovinom poletno – sletne staze
nalazi se na udaljenosti od 375 m obostrano i dio je prelazne površine kojom se štiti zračni
prostor iznad aerodroma.
Na ivici i van ove linije mogu postojati ili se graditi objekti visine 17 m, s tim da se visina
može povećati za 1m na svakih 7 m povećanja udaljenosti od ove granice.
Član 88.
Mjere za realizaciju postavljenih ciljeva do 2023. godine, odnosno prvi korak do 2008.godine
u funkcionisanju vazdušnog saobraćaja:
ƒ
uključenje Aerodroma Sarajevo u mrežu aerodroma Pan-evropskog transportnog
koridora IV,
ƒ
transportno povezivanje u sistem zračnog prometa prema potrebama Sarajeva,
regionalne i evropske metropole,
ƒ
da Sarajevo kao evropska metropola stvori najpovoljnije uslove za povezivanje
ljudi istoka i zapada, da poveže njihove tokove kapitala roba i usluga,
ƒ
da Sarajevo postane značajno turističko središte,
ƒ
savremeni aerodrom velikog kapaciteta i prostora za prihvat helikoptera jer su
značajan segment u razvoju grada i države,
ƒ
obezbijediti sve tehničke preduslove za punu sigurnost i bezbjednost zemaljskih
avio operacija i letenja,
ƒ
uskladiti fizičke karakteristike aerodroma sa međunarodnim standardima,
preporukama i pravilima kao i sa domaćim propisima,
ƒ
stvoriti uslove za prihvatanje progresivnog razvoja saobraćaja obezbjeđenjem i
građenjem potrebnih aerodromskih infrastukturnih kapaciteta,
ƒ
obezbijediti zaštitu prostora od nelegalnog i legalnog nepropisnog građenja u
zonama zaštitnih ravnina u kojima se moraju trajno obezbjeđivati uslovi za sigurno
i bezbjedno izvođenje avio operacija i letenja,
ƒ
obezbijediti uslove za razvoj komercijalnih aktivnosti i parametara za uspješno
ekonomsko-financijsko poslovanje i stvaranje pretpostavki za investiranje u razvoj
Aerodroma (izgradnja savremenog aerodroma zadovoljavajućeg kapaciteta).
Veze
Član 89.
Razvoj poštanskog saobraćaja, telekomunikacija i radiotelevizije u dijelu koji se odnosi na
zgradnju poslovnih objekata usmjeren je na građevinska područja naselja i biće tretiran u
izradi sljedećih faza planske dokumentacije (urbanistički planovi i provedbeni planovi). Za
stubove mobilne telekomunikacijske mreže (GSM) mogu se osigurati parcele i izvan
građevinskih područja u skladu s načelom racionalnog korištenja i zaštite prostora.
196
.
Član 90.
Zaštitni pojasevi telefonsko-telegrafske (TT) vodove utvrđuje se posebnim propisima koji
rergulišu oblast TT komunikacija.
U urbanim područjima izgradnja TT vodova se vrši podzemno, a na ostalom građevinskom
zemljištu može i nadzemno.
Vode, vodne površine i vodna infrastruktura
Član 91.
Neophodno je dovesti do poboljšanja kvaliteta i kvantiteta površinskih voda na području
Kantona, a tome će doprinijetii aktivnosti u oblasti prikupljanja i tretmana otpadnih voda, kao
i spriječavanje nekontrolisane sječe šuma u slivnom području, deponovanje kabastog i ostalog
otpada u vodotoke itd.
Na karakterističnim mjestima potrebno je uvesti monitoring kvaliteta vodotoka.
Ranije rađena kategorizacija vodotoka je nevažeća, te se utvrđuje obaveza izrade nove
kategorizacije vodotoka kao pokazatelja kvaliteta vodotoka.
Utvrđuje se obaveza izrade katastra zagađivačaradi praćenja i reagovanja na negativne uticaje,
a posebno na ekscesne situacije.
Posebnu pažnju u pogledu kvaliteta voda treba posvetiti onim vodotocima na kojim se
planiraju akumulacije.
Član 92.
Vodne resurse na području Kantona neophodno je štititi zbog osiguranja dovoljnih količina
vode za piće, za potrebe privrede i tehnološke potrebe, za sport, rekreaciju i za sve druge
oblike korištenja (proizvodnja električne energije, balneološke potrebe, uzgoj riba i dr.)
posebno kad se radi o bespravnoj izgradnji, uticaju postojećih građevina, uticaju površina
sahranjivanja na vodozaštitnim i slivnim područjima, kao i drugim aktivnostima.
Član 93.
Nalazišta vode za piće štititi kontinuiranim uređenjem i održavanjem postojećih i planiranih
izvorišta, donošenjem odluka kojim se određuju sanitarne zone zaštite (I, II i III) što se
posebno odnosi na vodozahvat iz rijeke Misoče u Ilijašu i izvorišta gradskog vodovoda
Hadžići (Krupa, Jeleč, Ormanj I i II, Matići, i Malotina).
Odlukom se definišu načini postupanja u tim zonama i propisuju potrebne aktivnosti, a
naročito:
uspostaviti stalni monitoring kvaliteta i kvantiteta voda u vodozaštitnim područjima,
eksploatacija mineralnih sirovina u III vodozaštitnoj zoni može se dozvoliti izuzetno i
samo u slučaju da hidrogeološka ispitivanja potvrde da eksploatacija nema negativnog
uticaja na kvalitet i kvantitet vode. Skladištenje otpada i opasnih materija mora se
obezbijediti na području koje ne može štetno djelovati na vodne resurse,
poljoprivredne površine koristiti na način da se ne ugrožava kvalitet vodnih resursa,
za postojeće objekte u I i II vodozaštitnoj zoni čiji je status prethodno pravno reguliše
neophodno je izgraditi vodonepropusnu separatnu kanalizacionu mrežu i obezbijediti
sve ostale uslove zaštite voda,
sistem odvodnje mora imati pojačane mjere zaštite na cestama koje prolaze kroz ili u
neposrednoj blizini I i II zone sanitarne zaštite,
za zone sporta i rekreacije na vodozaštitnim područjima (akvatorij Butmir) uslovi i
uređenje prostora i dozvoljenih aktivnosti definisaće se na osnovu Odluke o zaštiti
ovih područja,
197
.
-
za svako područje čija je zaštita definisana Odlukom neophodno je donijeti i provoditi
Program provođenja sa definisanim nosiocima aktivnosti i načinom obezbjeđenja
finansijskih sredstava i rokovima realizacije.
Član 94.
Za otvorene vodotoke planirani kvalitet vode određuje se kategorizacijom, a kategorija vode
mora zadovoljiti uslove propisane Uredbom o kategorizaciji vodotoka.
Planirani kvalitet vode se osigurava izradom i provođenjem planskih osnova za upravljanje
vodama i provedbom mjera za zaštitu voda.
Član 95.
Osnovni preduslov za poboljšanje kvaliteta vodotoka je osposobljavanje centralnog gradskog
uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, te da se za sva urbana područja obezbijedi
pokrivenost separatnom kanalizacionom mrežom.
Za sva područja koja se položajno ne mogu priključiti na centralni uređaj predvidjeti lokalne
uređaje za prečišćavanje otpadnih voda u skladu sa konkretnim lokalnim uslovima.
Zabranjuje se direktno ispuštanje (bez predtretmana) fekalnih i tehnoloških otpadnih voda u
vodotoke bilo otvorene ili zacjevljene.
Član 96.
Obavezno je graditi uređaje za predtretman otpadnih voda za sva industrijska postrojenja čije
otpadne vode iz procesa proizvodnje ne zadovoljavaju propise za kvalitet dozvoljen za
upuštanje u javnu kanalizacionu mrežu.
Član 97.
Za vodotoke za koje se propiše I kategorija zabranjeno je ispuštanje otpadnih, tehnoloških i
oborinskih voda bez obzira na postignuti stepen prečišćavanja.
Za vodotoke za koje se propiše II kategorija ispuštanje otpadnih i oborinskih voda uslovljava
se prethodnim postizanjem propisanog stepena prečišćavanja.
Član 98.
Korištenje obala vrši se u skladu sa Zakonom o vodama Kantona Sarajevo i aktima koji se
donose za sprovođenje tog zakona, planovima razvoja poljoprivrede i planovima zaštite
vještačkih akumulacija i uslovima određenim i propisanim privrednim i vodoprivrednim
dozvolama.
Neuređena obala vodotoka je pojas zemljišta uz korito vodotoka, širine najmanje 10 m van
domašaja velike vode ranga pojave jednom u 50 godina, a služi za pristup i redovno
održavanje korita vodotoka, kupanje i rekreaciju.
Član 99.
Obala vještačke akumulacije čija je isključiva namjena snabdijevanje stanovništva i privrede
vodom za piće je pojas zemljišta van domašaja maksimalno projektovanog nivoa vode u
akumulaciji (kota maksimalnog uspora), širine najmanje 100 m, a služi za pristupanje
vještačkoj akumulaciji radi održavanja voda u toj akumulaciji.
Obala vještačke višenamjenske akumulacije koja se gradi za potrebe snabdijevanja vodom
privrede, elektroprivrede, sport, rekreaciju i ribolov je pojas zemljišta van domašaja
maksimalnog projektovanog nivoa vode te akumulacije (kota maksimalnog uspora), širine
najmanje 10 m, a služi za pristup vještačkoj višenamjenskoj akumulaciji radi korištenja voda i
održavanja voda te akumulacije u višenamjenske svrhe.
198
.
Član 100.
Zabranjeno je ograđivanje obala vodotoka i obala vještačkih akumulacija.
Energetska infrastruktura
Član 101.
Utvrđuje se obaveza svih konzumenata da izvrše zamjenu korištenja energenata sa energentima
sa prihvatljivim stepenom emisije štetnih tvari, odnosno okolinski prihvatljivim energentima.
Zamjenu energenata bazirati na rezultatima Studije “Snabdijevanje energetima i korištenje
energije u Kantonu Sarajevo”.
Izraditi i donijeti pravni akt, sa predviđenim finansijskim pokazateljima i dinamikom realizacije,
kojim će se urediti način i postupak zamjene korištenja energenata.
Elektroenergetska infrastruktura
Član 102.
Izgrađeni nadzemni dalekovodi nazivnog napona 400, 220, 110 i 35 kV zadržavaju se u
okviru postojećih koridora i to kako slijedi:
ƒ
dalekovod 400 kV – postojeća trasa sa zaštitnim koridorom širine 20 m sa obje
strane dalekovoda računajući od zadnjih vodića dalekovoda,
ƒ
dalekovod 220 kV – postojeća trasa sa zaštitnim koridorom širine 15 m sa obje
strane dalekovoda računajući od zadnjih vodića dalekovoda,
ƒ
dalekovod 110 kV – postojeća trasa sa zaštitnim koridorom širine 12,5 m sa
obje strane dalekovoda računajući od zadnjih vodića dalekovoda,
ƒ
dalekovod 35 kV – postojeća trasa sa zaštitnim koridorom širine 7,5 m sa obje
strane dalekovoda računajući od zadnjih vodića dalekovoda.
Za planirane prenosne i distribucijske dalekovode i trafostanice, vrijede isti uslovi zaštite
prostora i okoliša.
Član 103.
Pri određivanju trasa značajnih distribucijskih dalekovoda potrebno je zaobići postojeća i
planirana građevinska područja, šume i šumska zemljišta, te voditi računa o bonitetu
poljoprivrednog zemljišta radi smanjenja utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju.
Član 104.
Dalekovodi moraju u potpunosti zaobići zaštićena područja kulturno-historijske i prirodne
baštine, izuzev arheoloških lokaliteta izvan naselja, ali uz odgovarajuće mjere zaštite.
Član 105.
Planirane distribucijske dalekovode unutar granica građevinskog područja potrebno je izvoditi
u pravilu podzemnim kablovskim vodovima.
Član 106.
Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih objekata (dalekovodi i
transformatorske stanice) vršiće se prema rješenjima urbanističkih planova, odnosno
provedbenih planova prostornog uređenja naselja. Distributivni objekti će se graditi prema
Tehničkim uslovima EP BiH, a prenosni objekti prema Tehničkim uslovima Elektroprenosa
BiH i važećim propisima.
199
.
Član 107.
Pri prolasku elektroenergetski nadzemnih vodova preko građevina, odnosno približavanje
vodova grđevinama, građevine moraju biti udaljeni od vodova za minimalnu sigurnosnu
visinu i udaljenost utvrđenu u Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih
elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1kV do 400kV ("Službeni list SFRJ", broj
65/88).
Član 108.
Od planiranih transformatorskih stanica (TS) na naponskom nivou 110 kV treba osigurati
zaštitni koridor od 5 m od zaštitne ograde parcele na kojoj je planirana izgradnja TS.
Za postojeće TS neophodno je obezbjediti:
ƒ
TS 110/10(20) kV SARAJEVO 11 – izgradnja nove TS, sa koridorom
priključnih vodova,
ƒ
TS 110/35/10(20) kV SARAJEVO 1 – proširenje TS izgradnjom 20 kV
postrojenja, sa koridorom priključnih vodova,
ƒ
TS 110/10(20) kV GRBAVICA – izgradnja TS koja obuhvata izgradnju 110
kV postrojenja i rekonstrukciju postoječeg SN postrojenja u novo postrojenje
10(20) kV, sa koridorom priključnih vodova,
ƒ
TS 400/110 kV SARAJEVO 10 – proširenje TS izgradnjom transformacije
110/20/10 kV, sa koridorom priključnih vodova,
ƒ
TS 110/20 kV Ilijaš – proširenje TS izgradnjom transformacije 110/20 kV, sa
koridorom priključnih vodova
ƒ
TS Sarajevo 6 – Betanija, sa koridorom priključnih vodova,
Gasni sistem
Član 109.
Zaštitni koridor magistralnog gasovoda, maksimalnog pritiska, 50 bara, iznosi 10-40 metara,
ovisno od:
- prečnika gasovoda,
- kategorije lokacije,
- tipa izgradnje,
- kategorije tla.
Egzaktna udaljenost svih vrsta građevina od gasovoda utvrđuje se prema kriterijima iz stava
1. ovog člana i važećem standardu za čelične gasovode radnog pritiska iznad 1 bar (Standard
NEN 1091 i Pravilnik o tehničkim uslovima i normativima za bezbjedan transport tečnih i
gasovitih ugljovodonika magistralnim naftovodima i gasovodima, za međunarodni transport
(„Sl. list SFRJ“, br. 26/85).
Član 110.
Zaštitni koridor prstena gasa visokog pritiska, 8 (14,5) bar, iznosi 6 – 20 metara, zavisno od:
- prečnika gasovoda,
- kategorije lokacije,
- tipa izgradnje,
- kategorije tla.
Egzaktna udaljenost svih vrsta građevina od gasovoda utvrđuje se prema kriterijima iz stava
1. ovog člana i važećem standardu za čelične i polietilenske gasovode radnog pritiska iznad 1
bar (Standard NEN 1092 i NEN 1093) i Tehničkim uslovima, koje određuje distributer gasa.
200
.
Centralni toplifikacioni sistemi
Član 111.
Centralni toplifikacioni sistemi ne zahtijevaju posebne koridore, ali se ne smiju graditi u zoni
drvoreda ili na lokacijama gdje se predviđa izgradnja građevina (ne smiju biti ispod
građevina). Utvrđivanje uslova izgradnje mora biti u skladu sa Tehničkim i ostalim
zahtjevima za projektovanje, izgradnju i održavanje toplovoda (vrelovoda) – Interni
dokument distributera toplotne energije.
Član 112.
Rezervoari za tečna goriva, koji se nalaze uz kotlovnice moraju biti izgrađeni u skladu sa
Pravilnikom o smještaju i držanju ulja za loženje ( preuzet „Sl. list SFRJ“, 45/67).
3.3.15.
Komunalna higijena/prikupljanje, uklanjanje i deponovanje otpada
Član 113.
Postupanje sa otpadom i održavanje komunalne čistoće, kao aspekt zaštite životne sredine, u
cjelosti se mora obraditi posebnom propisom o održavanju čistoće u ljetnjim i zimskim
uvjetima i disponiranju komunalnim otpadom.
Član 114.
Zadovoljenje potreba za odlaganjem otpada, realiziraće se:
• smanjenjem količine ukupnog otpada,
• recikliranjem što veće količine otpada,
• integralnim zbrinjavanjem i ekonomskim iskorištavanjem svih organskih ostataka,
• uvođenjem sistema upravljanja otpadom kao dio sistema upravljanja okolinom u
skladu sa standardom ISO 14000 čiji je opći cilj podrška zaštiti okoline,
• formiranjem berze otpada kao modernog kompjuterski podržavanog poslovnog
sistema kao i elementa državne strategije upravljanja otpadom,
• pročišćavanjem vodotoka na području Kantona Sarajevo,
• preko projekta prikupljanja metalnog otpada (olupina),
• stvaranjem uvjeta za diferenciranje otpada po vrstama na nivou potrošačke jedinice
(domaćinstva, preduzeća), postavljanjem posuda za odlaganje smeća po vrstama i
stvaranjem tržišta otpada i recikliranog otpada,
• edukacijom stanovništva,
• uključivanjem na međunarodne berze otpada,
• urbanističkim i provedbenim planovima predvidjeti formiranje reciklažnih dvorišta u
svakoj općini i formiranjem pretovarne stanice i objekata – niša za smještaj posuda za
otpad u svakoj općini,
• izradom Programa izdvajanja bio-otpada iz domaćinstava u prvom koraku,
eksperimentalno, na određenim područjima (Mjesnim zajednicama) i stvaranjem
tržišta za ovu vrstu otpada,
• opremanje i ekipiranje ekološko-komunalne policije,
• obnavljanjem opreme JKP „RAD”,
• nastavkom realizacije glavnog projekta Sarajevskog odlagališta komunalnog otpada..
• planiranjem lokacija i zemljišta u poslovima upravljanja otpadom,
• pripremom i realizacijom Kantonalnog plana upravljanja otpadom,
• implementacijom Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u
Kantonu Sarajevo,
201
.
•
•
•
•
•
zabranom odlaganja pojedinih vrsta industrijskog otpada na Sarajevskom odlagalištu
komunalnog otpada,
uvođenjem savremenih tehnologija tretmana otpada (odlaganje, neutralizacija,
prerada, reciklaža, kompostiranje, spaljivanje itd.),
realizacijom projekta selektivnog prikupljanja otpada Kantona Sarajevo,
odvojenim skupljanjem opasnog otpada iz domaćinstva,
izgradnjom deponije građevinskog otpada.
Član 115.
Komunalni otpaci treba da se skupljaju u posude koje se mehanizovano mogu prazniti.
Lokacije ovih posuda treba odobriti tako da su na što manjoj udaljenosti od proizvođača
otpadaka i da su na pogodan način vizuelno zaklonjeni. Potrebno je obezbijediti posude za
sekundarne sirovine (papir, staklo i dr.) na pogodnim lokalitetima.
Član 116.
Postojeću sanitarnu deponiju proširiti na 94,5 ha.
Na sanitarnoj deponiji komunalnih otpadaka realizirati projekat putem kojeg će se obezbjediti
tehničko rješenje prostora za deponovanje otpadaka, prihvat i tretman filtrata i gasova, kao i
tehnologija odlaganja otpadaka i rekultivacije prostora.
Na površini unutar granica sanitarne deponije planirati lokaciju stočnog groblja-jama za
odlaganje leševa uginulih životinja.
Sanitarna deponija se ne može koristiti za odlaganje inertnog otpada (zemlje, građevinskog
šuta i sl.), osim u količinama potrebnim u tehnologiji odlaganja otpada na deponiji.
Pijace i tržnice (snabdjevanje)
Član 117.
Snabdijevanje građana na području Kantona Sarajevo će se vršiti u skladu sa Zakonom o
komunalnim djelatnostima i obezbijediće se:
- izgradnjom tržno-snabdjevačkog centra Stup sa pratećim sadržajima,
- izgradnjom pijace na veliko na Mostarskom raskršću,
- sanacijom i modernizacijom pijaca koje se zadržavaju na postojećim lokalitetima,
- iznalaženjem novih lokacija i izgradnjom pijaca ili zatvorenih tržnica na njima.
Član 118.
Prostornim planom se obezbjeđuje 0,27 m /st (ili 145.200 m2) tržno-pijačnih prostora.
2
Groblja (sahranjivanje)
Član 119.
Sahranjivanje umrlih će se vršiti u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, a na
grobljima koja su u Prostornom planu utvrđena mrežom grobalja.
Član 120.
Prostornim planom povećaće se kapaciteti grobalja:
proširenjem groblja Vlakovo za 77,0 ha (povećanje kapaciteta groblja sa sadašnjih
15.500 grobnih mjesta (12 grobnih polja) na 70.400 grobna mjesta (48 grobnih polja
(površina od 77,0 ha),
proširenjem groblja Bare (do 2.000 grobnih mjesta),
202
.
-
proširenjem groblja-mezarja Faletići (površine oko 7,3 ha), prvenstveno za članove
Bakija.
3.3.16.
Mjere spriječavanja nepovoljnih uticaja na okoliš
Opće mjere
Član 121.
U cilju spriječavanja nepovoljnih uticaja na okoliš utvrđuju se sljedeće mjere:
•
Uspostaviti Fond za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo.
•
Uspostaviti adekvatan i odgovarajući monitoring, kao elemenat upravljanja razvojem
Kantona.
•
Uspostaviti sistem automatskog dostavljanja podatka koje se tiču monitoringa i
praćenja stanja okoliša, obrade podataka, stvaranja jedinstvene baze podataka i jačanje
stručnih institucija nadležnih za planiranje, uređenje prostora i upravljanje okolišem.
•
Uspostaviti i pratiti indikatore održivog razvoja.
•
Provoditi edukaciju stanovništvo o okolišu, kroz uključivanje u realizaciju planova i
projekata vezanih za okoliš.
•
Primjena stimulativnih i destimulativnih mjera i poticaja kroz razne vidove aktivnosti i
djelatnosti na načina koji smanjuju trajno utjecaje na okoliš.
•
Preispitivanje korištenja i modela subvencija za potrošnju energenata.
Posebne mjere
Član 122.
U cilju poboljšanja kvaliteta zraka uvode se sljedeće aktivnosti i mjere:
•
Implementirati Odluku o mjerama za očuvanje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo,
•
Uspostaviti sistema stanica za monitoring,
•
Promovirati i stimulisati uvodjenje i korištenje gasa kao goriva za motorna vozila, kao
i drugih alternativnih goriva kao što je biodizel,
•
Uspostaviti efikasnu kontrolu tehničkog pregleda vozila i smanjenje emisije iz
motornih vozila, kao i kontrolu kvaliteta goriva,
•
Nastaviti sa procesom gasifikacije kako bi se ovaj energent koristio u najvećem
mogućem procentu,
•
Zabrana spaljivanja otpada prvenstveno plastike i gume.
U cilju poboljšanja kvaliteta vode uvode se sljedeće aktivnosti i mjere:
•
Uspostaviti sistem monitoringa kvaliteta površinskih vodotoka, te načiniti na temelju
toga novu kategorizaciju,
•
Smanjiti neracionalnu potrošnju pitke vode i tehnoloških gubitaka u distribuciji vode,
•
Tamo gdje su utvrđena nalazišta pitkih, mineralnih i termomineralnih voda potrebno je
utvrditi zone zaštite i kompatibilnost korišćenja prostora, te sa tog stanovišta utvrditi
mjere zaštite i uslove korišćenja,
•
Potrebno je utvrditi koncesije na ovaj prirodni resurs,
•
Sanacija ili izgradnja centralnog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda u Butilama,
•
Izgradnja manjih lokalnih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda,
•
Izgradnja uređaja za tretman otpadnih voda iz deponije otpada u Smiljevićima,
•
Uvoditi i nalagati predtretman industrijskih otpadnih voda, te smanjenja potrošnje
ovog resursa u industriji i drugim sektorima djelatnosti.
203
.
U cilju poboljšanja kvaliteta tla uvode se sljedeće aktivnosti i mjere:
•
Očuvanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta i njihovo pravilno korištenje,
•
Saniranje klizišta i trajna zabrana gradnje na područjima utvrđenim i registriranim kao
klizišta,
•
Pošumljavanje zemljišta izloženo eroziji i klizištima,
•
Prispitivanje korištenja zemljišta u poljoprivredne svrhe uz saobraćajnice sa jakom
emisijom zagađujućih polutanata,
•
Uvesti monitoring i kontrolu kvaliteta tla,
•
Smanjiti korištenje hemijskih i vještačkih đubriva, te stimulisati proizvodnju hrane na
principima tradicionalne, ekološki i okolinski prihvatljive proizvodnje, naročito u
područjima gdje je postoji mogućnost razvoja eko-turizma,
•
Uspostviti i organizovati deponiju za plodno tlo koje se skida usljed građevinskih i
drugih radova,
•
Načiniti akcioni plan kojim će se izvršiti detaljno terensko snimanje svih nelagalnih i
divljih deponija i način njihovog saniranja.
Prirodni resursi i biodiverzitet
U cilju poboljšanja kvaliteta prirodnih resursa i biodiverziteta uvode se sljedeće aktivnosti i
mjere:
•
Invertarizacija ugroženih vrsta flore, faune, fungija i ekosistema;
•
Revitalizacija u otvaranje novih botaničkih bašti;
•
Izrada crvene liste Kantona Sarajevo;
•
Izrada studije pejsažnih vrijednosti;
•
Uspostaviti efikasni sistem kontrole nad eksploatacijom resursa.
•
Ustanoviti monitoring buke načiniti kartu buke i mjere sanacije,
•
Prostornim planovima posebnih područja, urbanističkim planovima urbanih područja i
provedbenim planovima utvrditi mjere zaštite od buke.
Otpad
Otpad, kao bitan elemenat uticaja na okoliš, u cjelosti je regulisan u poglavlju 3.3.15.
Komunalna higijena/Prikupljanje, uklanjanje i deponovanje otpada ove Odluke.
Privreda
Industrija
za nove industrijske proizvodnje uspostaviti principe zaštite okoliša kroz poštivanje
graničnih vrijednosti emisije (zagađivanja) i primjena najboljih raspoloživih tehnika i
tehnologija,
za postojeću industrijsku proizvodnju do roka predviđnog u zakonskoj regulativi
ispoštovati principe: poštivanje graničnih vrijednosti emisije (zagađivanja) i primjena
najboljih raspoloživih tehnika i tehnologija,
u industrijskim i privrednim zonama koje čine jednu cjelinu, a na kojoj se nalazi više
subjekata koji utječu na okoliš ukupni (kumulativni) nivoi zagađenja se uzimaju kao
parametar za ocjenu neophodnosti izrade procjene utjecaja na okoliš
204
.
Privredne zone
Za sve privredne i industrijske zone kroz izradu planova nižeg reda odnosno regulacionim
planovima potrebno je predvidjeti izradu strategijske procjene utjecaja okoliša, te defnisati
mjere i uslove neophodne za zaštitu okoliša.
Kroz procjenu utjecaja na okoliš za privredne i industrijske zone definisati namjene
industrijskih i privrednih aktivnosti.
Za sve privredne i industrijske zone koje su postojale prije donošenja ovog plana nakon 2008.
godine načiniti strategijske procjene utjecaja okoliša u kojima ce biti defnisane mjere i uslovi
neophodni za zaštitu okoliša, neophodni za njihovo daljnje egzistiranje.
Za pretvaranje i prenamjenu privrednih i industrijskih zona u druge namjene (prvenstveno u
stambene i stambeno-poslovne) potrebno je uraditi procjenu uticaja na okoliš za te zone, sa
definisanim uslovima i mjerama zaštite okoliša i drugim mjerama koje su neophodne u svrhu
prenamjene.
Mineralna nalazišta
Mineralna nalazišta, odnosno eksploataciona polja mineralnih nalašta, kao elenemat uticaja na
okoliš u cjelosti su regulisana u poglavlju 3.3.8. Uslovi smještaja privrednih sadržaja u
prostoru.
3.3.17.
Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim
djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja
Minska polja
Član 123.
U cilju otklanjanja opasnosti od mina i minsko-eksplozivnih sredstava do 2010.god. biće
očišćena sumnjiva površina I kategorije.
Ostale kategorije (II i III) će se obilježiti u cilju smanjenja rizika od mina dok se ne steknu
uslovi za njihovo deminiranje.
Kontaminirane površine
Član 124.
Za kontaminirana područja izazvana proteklim ratom, upotrebom municije sa osiromašenim
uranijom, te i područja kontaminirana i drugim vrstama kontaminacije koja se nalaze na
području Kantona Sarajevo potrebno izvršiti istraživanja radi poduzimanja mjera sanacije.
Član 125.
Općine su dužne da označe područja na kojima je registrovana kontaminacija i da klasifikuju
područja po stepenima i vrstama kontaminacije u skladu sa važećim standardima.
Član 126.
Općine su dužne da izvrše dekontaminaciju svih područja na kojima je stepen kontaminacije
iznad, za ljude, dozvoljenog stepena kontaminacije.
205
.
Ostali oblici nepogoda i mjere zaštite
Član 127.
Svaka ljudska aktivnost koja može prouzrokovati štetu za život i zdravlje ljudi i štetu na
materijalnim dobrima mora se predvidjeti.
Zaštita prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, urbanističko-tehničkim
uvjetima i normativima za spriječavanje stvaranja svih barijera za lica sa umanjenim
tjelesnim sposobnostima
Član 128.
Prilikom izrade prostornih planova, urbanističkih planova, provedbenih planova prostornog
uređenja, u postupku odobrenja za građenje, odnosno u postupku donošenja urbanističke
saglasnosti i odobrenja za građenje, organi vlasni, u zavisnosti od nivoa, nadležnosti i
djelokruga rada, odnosno nadležne službe su dužne obezbijediti da se primjeni Uredba o
urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i
sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja
koriste tehnička i ortopedska pomagala („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 5/00).
Područja posebne namjene i područja planirana za daljnji razvoj
Član 129.
Područja rezervisana za daljnji razvoj su građevinska zemljišta koja se u ovom planskom periodu
koriste u postojećoj namjeni, a utvrđuju se kao potencijalna područja za daljnji razvoj u
postplanskom periodu.
Izuzetno, ukoliko se ukaže potreba i stvore uslovi, u postupku izmjene i dopune Prostornog
plana izvršiće se promjena namjene određenog lokaliteta i u ovom planskom periodu.
3.4.
Program mjera prostornog uređenja i aktivnosti za provođenje plana
3.4.1.
Mjere ekonomske politike
Član 130.
Normativno regulisanje odnosa u privrednom životu Kantona Sarajevo je određeno propisima
koji su u isključivoj nadležnosti države Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i
Hercegovine. Mali je broj propisa iz ove oblasti za čije donošenje je nadležan Kanton
Sarajevo što svakako utiče i na donošenje mjera ekonomske politike Kantona Sarajevo.
Međutim, Kanton ima vrlo važnu ulogu u stvaranju poslovnog ambijenta, te izgradnji
institucionalnog okvira. Takođe, Kanton iz svoje nadležnosti preduzima aktivnosti za
ostvarenje ciljeva iz Prostornog plana.
U domenu ekonomske politike nastaviće se:
•
•
Kontinuirano raditi na aktivnostima na stvaranju poslovnog ambijenta i stvaranju
uslova za uspješnije poslovanje i uspostavljanje partnerskog odnosa između Vlade i
poduzetnika;
S obzirom da su Strategijom Kantona Sarajevo do 2015. godine utvrđeni sektori
razvoja, potrebno je u narednom periodu donošenje sektorskih politika. Takođe
potrebno je podsticanje kretanje kapitala ka strateškim sektorima;
206
.
Iskoristiti mogućnosti za otvaranje inkubacionih centara, dati potporu u otvaranju
malih i srednjih preduzeća, razvoju usluga i formiranje mreže klastera, uz
izbjegavanje industrije koja zagađuje;
Otvoriti proces infrastrukturnog opremanja jednog broja lokacija za izgradnju malih i
srednjih preduzeća uz pružanje stručnih usluga ovim preduzećima, te smanjiti razliku
između ruralnih i urbanih područja Kantona;
Tržišno, tehnološko, kadrovsko i organizaciono restruktuiranje privrede i izvozno
orijentisano gospodarstvo uz promjenu tehnološke osnovice i nove investicije.
•
•
•
U politici zapošljavanja s obzirom na vrlo izražen problem nezaposlenosti potreban je:
proces prekvalifikacije, sticanje novih znanja, te permanentno obrazovanje,
program za samozapošljavanje,
mjere za podsticanje zaposlenosti, posebno u privatnom sektoru.
•
•
•
Za prvi srednjoročni peiod provođenja Prostornog plana Kantona Sarajevo za perod 2003. do
2023. godina Vlada Kantona Sarajevo je donijela Program javnih investicija za 2006-2008.
godinu. U narednom periodu će:
•
•
•
•
•
Kontinuirano raditi na stvaranju poslovnog ambijenta i povoljne investicione klime,
koja će jačati konkurentsku poziciju Kantona u regionalnom prostoru;
Osiguravati povezanost javnih investicija sa sektorskim politikama;
Pronalaziti nove izvore finansiranja razvojnih projekata-investicija;
Razviti novi vid privatnog investiranja u objekte društvene infrastrukture kroz JavnoPrivatno-Partnerstvo (JPP) gdje država propisuje standarde i pravila, kontroliše
kvalitet, daje koncesiju (BOT ili PFI model), garantira popunjenost kapaciteta.
Država plaća godišnju najamninu ili prepušta naplatu privatnom sektoru. Investicija je
privatna, ulaganje ne tereti budžet države, te budžeti postaju sposobni za ulagenje i u
sektore koji koji ne bi došli na red bez ovog pristupa. Važeći zakoni (građenje,
koncesija, najam objekata) omogućavaju primjenu ovog vida investiranja;
Poreskom politikom i mjerama stimulisati mobilinost privatnog kapitala.
Podržati efikasnost
oporezivanja.
poreskog sistema i finansijskog sektora reformom direktnog
U toku je proces usaglašavanja poreza na dobit, te ako se usvoji jedinstvena stopa od 15% bila
bi stimulativna (konkurentna) za inostrane ulagače. Podstakle bi se nove investicije koje bi
dovele do pozitivnog uticaja na razvoj privrede i rast zaposlenosti, s smanjilo bi se i učešće
sive ekonomije u bruto domaćem proizvodu. Strani ulagači imaju ista prava i obaveze kao i
rezidenti Bosne i Hercegovine.
3.4.2.
Mjere za provođenje zemljišne politike
Član 131.
Razvojni koncept novog sistema i zemljišne politike ima nekoliko osnovnih pravaca:
nužno je hitno pristupiti redefinisanju osnovnih postavki zemljišne politike i
promjenama zakonskih elemenata i općinskih politika i odluka pokušavajući izvući
maksimum pogodnosti i domaćinskog gazdovanja iz aktuelnih socio-ekonomskih,
pravno-zakonodavnih i tehničko-tehnoloških i kulturno-istorijskih uslova. Takođe je
potrebno povećati efikasnost poslovanja svih struktura od lokalne samouprave koju
207
.
-
-
čine politička vlast u okviru općina, ali i Kantona, potom stručne službe u okviru
Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo i struke usmjerene na izgradnju i održavanje
tehničke infrastrukture i izgrađenih fondova u okviru komunalnih preduzeća,
neophodno je odmah pristupiti pripremi tržišnih modela gazdovanja svim resursima
Kantona Sarajevo, posebno ukupnog prostora i građevinskog zemljišta koristeći
teorijsku pripremu, organizacionu, materijalnu, finansijsku, institucionalnu, pravnu i
svaku drugu, kako bi se što bezbolnije preorijentisali na novi tržišni sistem
razmišljanja i gazdovanja resursima, gdje će građevinsko zemljište i infrastruktura
postati stimulans razvoja općina i Kantona Sarajevo,
neophodno je preko svih masmedija i raznih oblika komunikacija razvijati svijest
građana o neophodnim promjenama proteklog društveno ekonomskog sistema ka
novom, tržišnom sistemu (npr. socijalne tržišne privrede nordijskog i
srednjoevropskog tipa) sa sinergijom održivog razvoja, javnog sektora i privatne
svojine, ali i zadružnim i drugim oblicima organizacije rada i menadžmenta. Cilj je
povećati kvalitet života i zadovoljenje ljudskih potreba.
Mjere za provođenje zemljišne politike su:
•
redefinisanje zemljišne politke,
•
uspostavljanje tržišnog koncepta i strategije gazdovanja građevinskim zemljištem,
•
upoznavanje stručnjaka i javnosti sa suštinom tržišnog gazdovanja građevinskim
zemljištem i tehničkom infrastrukturom, tj. nekretninama u cjelini,
•
mogućnost zasnivanja tržišta građevinskog zemljišta i tehničke infrastrukture,
•
utvrđivanje realne tržišne vrijednosti zemljišta, grupe lokacija, i samih parcela, čime
će se sve više afirmisati pravi tržišni odnos u ovoj značajnoj oblasti i afirmisati
optimalno uređivanje, raspodjela i eksploatacija građevinskog zemljišta,
•
afirmacijom tržišta građevinskog zemljišta, te realnih cijena svih instrumenata
zemljišne politike uspostaviće se u Kantonu veća pokretljivost sadržaja na parcelama,
posebno u centralnim dijelovima općina i u centru Grada, kao preduslov efikasne
urbane ekonomije,
•
izmještati necentralne sadržaje iz središta Sarajeva, te omogućaiti profitabilnim,
kvalitetnijim, uspješnijim sadržajima da oplemene centre svojom robom i uslugama,
•
promjene namjena tj. sadržaja u centrima osnovna je pretpostavka uspješnih
ekonomija, posebno kada se ima u vidu značaj Kantona Sarajevo za cijelu Bosnu i
Hercegovinu,
•
osnovni cilj svih planova, pa i Prostornog plana Kantona je da uvedu red u prostor,
obezbijede koridori za tehničku i prostori za socijalnu infrastrukturu, te da se utvrde
pravila građenja i korišćenja fiksnih fondova zemljišta, tehničke infrastrukture i
objekata,
•
nekretnine, tj. fiksni fondovi zemljišta, tehničke infrastrukture i objekata, kao najveće
izgrađeno nacionalno bogatstvo moraju biti zasnovane na efikasnim tržišnim
uslovima, sa svim elementima koje to tržište nemeće, ali ipak na osnovnim principima
ponude i tražnje,
•
karakteristike samog građevinskog zemljišta, tehničke infrastrukture i stambenih,
poslovnih i proizvodnih objekata nameću potrebe posebnih uslova za situiranje tržišta
u ovoj oblasti, što se reflektuje u neophodnosti državne intervencije, ali samo u
doziranom i posebnom obliku,
•
vrlo su bitne agencije za uređivanje nekretnina, koje najčešće začinje lokalna
samouprava, pa sa privatnim kapitalom uređuje pojedine dijelove naselja, te ih
postepeno prepušta efikasnijem, privatnom sektoru, kada prethodno obezbijedi planski
red u tom prostoru, te kada se formiraju realne cijene parcela i kada lokalna zajednica
208
.
•
•
povrati svoja uložena sredstva sa dijelom profita i rente. Na bazi tih oplemenjenih
sredstava lokalna samouprava pristupa uređenju drugih lokacija i opet sa privatnim
kapitalom i efikasnošću oplemenjuje ovaj prostor, koji se postepeno prepušta daljem
uređenju i izgradnji, da bi lokalna samouprava tj. njena opunomoćena preduzeća
začela novo uređivanje na uvijek nedovoljno uređenom gradskom prostoru,
afirmacija tržišta građevinskog zemljišta i uvođenje ekonomskih odnosa u oblast
zemljišta, nekretnina tj. fiksnih fondova u Kantonu Sarajevo biće stimulans i drugim
kantonima u Bosni i Hercegovini da ubrzanije primjenjuju tržišne principe u
poslovanju u ovoj oblasti,
izrada godišnjeg i višegodišnjeg Programa uređenja zemljišta i komunlne izgradnje,
doprinijeće da se u ovom, ali i drugim prostornim i urbanim planovima Program
afirmiše kao noseći instrument implementacije svih planskih akata, i to konkretno ne
samo na bazi realnih potreba, već na osnovu stvarnih materijalnih, finansijskih,
lokacionih, organizacionih i drugih mogućnosti, zapravo kao sinteza potreba i stvarnih
mogućnosti područja.
Renta je poseban stimulans svim učesnicima u planiranju, izgradnji i korištenju ljudskih
naselja da, rukovođeni mogućnostima zahvatanja dijela rente, traže i koriste najpovoljnije
lokacije tj. parcele za svoje djelatnosti. Tako, dio rente ne pripada samo vlasniku parcele, već
i svim onim koji tu grade, ili zakupljuju objekat ili dio objekta.
Takođe, jedan od bazičnih ekonomskih principa je da se jednom plaćena cijena za neku robu
ili uslugu, ne može ponovo naplaćivati. U ovom slučaju to je posebno bitno, pošto se renta
zahvata konkretnim instrumentima i to:
1. Apsolutna renta AR, koja se zahvata na bazi apsolutnog prava svojine na konkretnoj
parceli, naplaćuje se od investitora kroz naknadu za dodijeljeno gradsko građevinsko
zemljište, tj. novi instrument koji tržište afirmiše, a to je zakupna cijena dodijeljenog
zemljišta,
2. Diferencijalna renta DR-1a nastala na bazi prirodnih pogodnosti parcele za građenje
pripada samo konkretnoj parceli i naplaćuje se kroz naknadu za uređenje građevinskog
zemljišta, ali dijelom i ostale instrumente,
3. Diferencijalna renta DR-1b nastala na bazi položaja parcele u odnosu na gradski centar i
urbane sadržaje (položajna renta), kao najizraženiji oblik rente koji u sebi sadrži brojna
ulaganja od nastanka naselja, sadržana je i naplaćuje se djelimično prilikom dodjele
zemljišta kroz naknadu za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, tj. zakupnu cijenu
zemljišta, a kasnije prvenstveno kroz naknadu za korištenje ukupnog građevinskog
zemljišta,
4. Diferencijalna renta DR-2 nastala na bazi dodatnog ulaganja kapitala na uređenju
konkretne lokacije tj. parcele, sastavni je dio naknade za uređenje građevinskog zemljišta i
plaća je investitor prilikom dobijanja odobrenja za građenje,
5. Monopolska renta MR kao poseban instrument za eksluzivnost lokacije naplaćuje se, kao i
ostali oblici rente, naknadom za dodijeljeno zemljište, tj. kroz zakupnu cijenu zemljišta,
ali i kroz naknadu za korištenje ukupnog građevinskog zemljišta i navedene poreske
instrumente vezane za imovinu.
Renta se tako iskazuje kao vrlo složen, relativno skriven i mnogoznačan element tržišta
građevinskog zemljišta koja u sebi sadrži brojna vjekovna ulaganja u konkretno naselje, sa
svim njegovim prednostima i složenostima.
Pošto je grad, kao najveći domet ljudskog stvaralaštva, tako atraktivan da sve više privlači
stanovništvo i kapital sa šireg gravitacionog područja, tu se slivaju osim stanovnika i brojni
209
.
ekonomski i drugi razvojni tokovi, te se i renta multiplikuje sa svim tim dodajnim
elementima. Tako svi oblici rente oplemenjuju gradsko tkivo i čine ga sve privlačnijim za
čitavo široko razgranato gravitaciono područje.
Osnovni ekonomski principi – efikasnost (na bazi neprikosnovenog privatnog interesa) i
pravednost (na bazi, ne samo humanosti, već i efikasnosti i potrebe sigurnosti) upućuju da je
građevinsko zemljište sa tehničkom infrastrukturom, ali i objektima svih namjena, područje
gdje se sublimiraju svi oblici rente kroz cijenu lokacija, sve do pojedinačnih parcela.
Zato je neophodno, ne samo upoznati se sa svim pojavnim oblicima rente koji definišu cijenu
zemljišta, već i sa brojnim karakteristikama i elmentima nekretnina, koji utiču na ovo
najsloženije tržište i najinteresantniji dio ukupnog socio-ekonomskog života.
3.4.3.
Obaveze u pogledu planiranja uređenja prostora
I Prostorni plana Kantona Sarajevo
Član 132.
Određuje se etapnost Prostornog plana Kantona Sarajevo:
ƒ
I etapa je nakon izrade i verifikovanja preostalih studija za potrebe Prostornog plana
Kantona Sarajevo (Nova istraživanja koja će se finansirati iz sredstava Kredita Svjetske
banke: GIS prostornog planiranja: Izrada digitalnog modela terena Kantona Sarajevo;
Studija "Strategijska procjena okoliša"; Studija "Perspektive razvoja komunikacija i
veza na području Kantona Sarajevo"; GIS prostornog planiranja: Nabavka opreme,
softvera i edukacija; Studija "Stabilnost terena Kantona Sarajevo"; Studija "Optimizacija
energetske opskrbe Kantona Sarajevo"; Studija "Funkcije centraliteta glavnog grada
države" - II faza; Studija "Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe Kantona Sarajevo";
Studija privrednih djelatnosti - II faza, unutar koje će se uključiti ekspertize: Perspektive
razvoja poljoprivrede u Kantonu Sarajevo, Zaštita, korištenje i unaprijeđenje šuma i
šumskog zemljišta u Kantonu Sarajevo, Značaj vodnih potencijala (resursa) u Kantonu
Sarajevo i Uzgoj, zaštita i unaprijeđenje divljači u Kantonu Sarajevo; Studija stanovanja
i stambena izgradnja u Kantonu Sarajevo-sociološka studija; Studija ranjivosti prostora i
Monitoring urbanog razvoja,
ƒ
II etapa nakon objavljivanja zvaničnih rezultata Popisa stanovništva,
ƒ
povremene izmjene i dopune Prostornog plana u zavisnosti od rezultata iz Izvještaja
stanja u prostoru, i
ƒ
usklađivanje Prostornog plana sa Prostornim planom Federacije BiH.
II Područje posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine
Član 133.
Za područje prirodnih obilježja Igman, Bjelašnica, Treskavica i Rakitnica – uzeti učešće u
prcesu pripreme, izrade i donošenja Prostornog plana za ovo područje.
III Metropolitansko područje Sarajevo
Član 134.
U postupku pripreme i izrade prostorno-planskih dokumenata Federacije Bosne i
Hercegovine, susjednih kantona, susjednog područja manjeg entiteta uzeti učešće u cilju
osiguravanja metropolitanskog karaktera grada Sarajeva.
210
.
IV Područje posebnih obilježja Kantona Sarajevo
Član 135.
Za područja posebnih obilježja Kantona Sarajevo izraditi prostorne planove područja
posebnih obilježja:
- Spomenik prirode: Skakavac, Vrelo Bosne,
- Zaštićeni pejsaž: Bentbaša, Bijambare, Čemerska planina, Podlipnik, Debelo brdo, dio
Ozren, dio Zvijezda, dio Trebević, dio Jahorina,
- Prirodni rezervat: Rakitnica, Misoča,
- Posebna obilježja: Park šuma sa memorijalnim kompleksom Žuč,
- Područja posebnih namjena (Vojska BiH,....).
V Usklađivanje dokumenata prostornog uređenja
Član 136.
Za urbana područja potrebno je izraditi ili izvršiti reviziju sljedećih prostorno-planskih
dokumenata:
•
Urbanistički plan urbanog područja Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo,
Novi grad, Ilidža i Vogošća) radi usklađivanja sa Prostornim planom Kantona
Sarajevo,
•
Urbanistički plan za urbano područje Ilijaš radi usklađivanja sa Prostornim planom
Kantona Sarajevo,
•
Urbanistički plan za urbana područja Hadžići i Trnovo. Izrada novih urbanističkih
planova.
Donošenjem urbanističkih planova iz prethodnog stava utvrdiće se obaveza izrade i
usklađivanja provedbenih planova.
Provedbeni planovi
Član 137.
Na području Kantona Sarajevo potrebno je izvršiti:
- reviziju provedbenih planova radi usklađivanja sa Prostornim planom Kantona
Sarajevo, odnosno novoizrađenim ili revidovanim urbanističkim planovima,
- izradu novih provedbenih planova,
- po potrebi izradu planova za izgradnju i sanaciju.
- Donijeti podzakonske akte (pravilnike) o urbanom mobilijaru i aspekt materijala i boja
na fasadama građevina u Kantonu Sarajevo
3.4.4. Jačanje infrastrukture provođenja Prostornog plana
Član 138.
Provođenje Prostornog plana se vrši kroz faze:
ƒ
monitoring (sistem praćenja aktivnosti, kvaliteta života građana, uticaja na
okolinu),
ƒ
screening (ekspertske analize) i
ƒ
scoping (analize i odluke odgovornih tijela).
Monitoring vrše Zavod za planiranje razvoja Kantona i Zavod za statistiku Kantona.
211
.
Screening vrši takođe Zavod za planiranje razvoja Kantona uz podršku savjetodavnih radnih
tijela.
Na bazi podloga Zavoda za planiranje razvoja Kantona i ocjena i prijedloga Savjetodavnog
strateškog odbora, Scoping vrši Vlada Kantona
3.4.5.
Obaveza izrade izvještaja o stanju u prostoru
Član 139.
Izraditi će se izvještaji o stanju u prostoru na temalju monitoringa za najmanje dvogodišnji
period na osnovu kojeg će se izraditi i donijeti program mjera za unaprijeđenje stanja u
prostoru, a prije svega, potrebe izrade novih, odnosno izmjena i dopuna postojećih
dokumenata, novih istraživanja za pojedina područja i lokalitete, te primjenu posebnih
razvojnih i drugih mjera za ta područja Kantona Sarajevo, kao što su:
- preduprijeđivanje nezakonitog građenja,
- usaglašavanje ili izrada nove zakonske regulative relevantne za prostorno uređenje,
- uvođenje monitoringa o stanju prostornog uređenja radi praćenja pojava i procesa u
prostoru,
- izradu sanacionih programa.
Član 140.
Donošenjem ovog Prostornog plana prestaje važenje Prostornog plana grada Sarajeva za
period od 1986. do 2000. odnosno 2015. godine („Službene novine grada Sarajeva“, broj
7/86) i Izmjene i dopune ovog Plana („Službene novine grada Sarajeva“, broj 6/91).
Član 141.
Ova odluka stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Kantona
Sarajevo.
Broj:
Datum,
Predsjedavajuća
Skupštine Kantona Sarajevo
Meliha Alić
212
.
NOSILAC PRIPREME:
VLADA KANTONA SARAJEVO
PREMIJER :
Mr. Denis Zvizdić
MINISTARSTVA VLADE KANTONA:
MINISTRI
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša
Ministarstvo privrede
Ministarstvo prometa i komunikacija
Ministarstvo obrazovanja i nauke
Ministarstvo kulture i sporta
Ministarstvo zdravstva
Ministarstvo finansija
Ministarstvo stambenih poslova
Ministarstvo za boračka pitanja
Ministarstvo za rad, soc. politiku, raseljena lica i izbjeglice
Ministarstvo pravde i uprave
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Savjetnik Premijera
Zlatko Petrović
Mr. Abid Šarić
Ljiljana Sakić
Doc.dr. Emir Turkušić
Ivica Šarić
Prof.dr. Zehra Dizdarević
Aida Haverić
Samir Silajdžić
Mr. Hajriz Bečirović
Hajrudin Ibrahimović
Zlatko Mesić
Sulejman Bajrić
Čedomir Lukić, dipl.ing.arh.
SAVJET PROSTORNOG PLANA:
PREDSJEDNIK:
ČLANOVI SAVJETA:
Prof . dr. Muhamed Hamidović
Prof. Dr. Boris Tihi
Prof. Dr. Faruk Mekić
Prof. Dr. Vladimir Beus
Prof. Dr. Aleksandar Knežević
Prof. Dr. Šefkija Čekić
Prof. Dr. Zlatko Đikić
Prof .Dr. Miloš Trifković
Prof. Dr. Sead Dizdarević
Prof. Dr. Dragoljub Stojanov
Prof. Dr. Muhamed Zlatar
Prof. Dr. Vlasta-Jelena Žuljić
Prof. Dr. Midhat Aganović
Prof. Dr. Alija Lekić
Doc. Dr. Jasmina Osmanković
Igor Grozdanić, dipl. ing.arh.
Srebrenka Berberović, dipl.ing.arh.
Hasna Pašić, dipl.ing.arh.
Prof. Dr.Ilijas Bošnjović
Mr. Esad Bukalo
Akademik Božidar Matić
Edin Jenčiragić, dipl.ing.arh., sekretar
Mandžo Rešad , dipl. ing.arh. tehnički sekretar
213
.
NOSILAC IZRADE:
DIREKTOR:
VODITELJ PROSTORNOG PLANA:
IZRADA KONCEPTA I SINTEZE:
UŽI TIM:
ZAVOD ZA PLANIRANJE
RAZVOJA KANTONA SARAJEVO
Said Jamaković, dipl.ing.arh.
Veljko Galić, dipl.ing.arh.
Said Jamaković dipl.ing.arh.
Veljko Galić, dipl.ing.arh.
Mr. Maida Fetahagić
Gordana Memišević, dipl.ecc.
Zlatko Bursać, dipl.ing.arh.
Muhamed Čaršimamović , dipl. ing. građ.
Mr. Fahrudin Đuzo
Mr. Maida Fetahagić
Edin Jenčiragić, dipl.ing.arh.
Vlado Levašev, dipl.ing.arh.
Ema Ruždić dipl.ing.arh.
ŠIRI TIM, IZRADA PO OBLASTIMA:
PRIRODNI IZVORI I USLOVI:
Muhamed Đozić, prof.geografije
STANOVNIŠTVO I NASELJA:
Gordana Memišević, dipl.ecc.
Emina Kašmo, dipl.ecc.
Benin Lizde, IT
PRIVREDNI RAZVOJ:
Ljiljana Misirača, dipl.ecc.
Samira Zubović, dipl.ing.arh.
Ermina Ćatić,dip.ecc.
Azemina Bijedić, dipl.ing arh.
STANOVANJE I STAMBENA
IZGRADNJA:
Dubravka Šabić, dipl.ing.arh.
Zinaida Hrustić, dipl.ing.arh.
Nataša Pelja, dipl.ing arh.
KOMERCIJALNE I DRUŠTVENE
DJELATNOSTI:
Dubravka Šabić, dipl.ing.arh.
Azra Zečević, dipl.ing.arh.
Dženita Šehović, dipl.ing.arh.
POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO:
Hatidža Sirbubalo, dipl.biolog
KULTURNO-HISTORIJSKO I
PRIRODNO NASLIJEĐE:
TURIZAM, SPORT I REKREACIJA:
Emina Mulabegović, dipl.ing.arh.
Ismet Krzović, dipl.ing arh.
Aida Halilagić, dipl.ing.arh.
214
.
SAOBRAĆAJI VEZE:
Hajrudin Omerbegović, dipl.ing.saobr.
VODOSNABDIJEVANJE:
Branko Badovinac, dipl.ing.građ.
Nada Dusparić, dipl.ing.građ.
Đurđica Lonac- Mikulec, dipl.ing.građ.
Meliha Jerlagić, dipl.ing. građ.
ENERGETIKA:
Jasmina Ćatić, dipl. ing. maš.
Abdulah Kurspahic, dipl.ing.maš.
Ermin Šeta, dipl.ing.el.
Fadila Cviko, el.tehn.
OKOLIŠ I RANJIVOST PROSTORA:
Fikret Jakupović, dipl.ing.šum.
UGROŽENOST PODRUČJA,
KOMUNALNI OBJEKTI I POVRŠINE:
Midhat Zametica, dipl.ing.arh.
ODLUKA O PROVOĐENJU
PROSTORNOG PLANA:
KOMUNIKACIJE SA JAVNOŠĆU:
KOORDINACIJA SEKTORSKIH
NAMJENA POVRŠINA:
Asim Ajanović, dipl. pravnik
Emina Beho, dipl.ing.građ.
Adnan Šabeta, geod.tehn.
Arijana Zulčić, geod.tehn.
Mr. Fahrudin Đuzo
Mirna Kalamujić, dipl.psiholog
Rasim Mujkić, dipl.ecc.
ANALITIČKO-KARTOGRAFSKA
OBRADA:
KOORDINACIJA:
TIM:
Mr. Fahrudin Đuzo
Mr. Jasmin Taletović
Muhamed Đozić, prof.geografije
Adnan Šabeta, geod.tehn.
Arijana Zulčić, geod.tehn.
Gordana Memišević, dipl.ecc.
Hajrudin Omerbegović, dipl.ing.saobr.
Haris Heljić, dipl.ecc.
TEHNIČKA OBRADA I PRIPREMA:
TEKST:
LEKTOR:
Sedika Drinjak, stenodaktilograf
Hajrija Mehmedagić, dipl.prof.sociolog
Mirna Kalamujić, dipl.psiholog
215
.
ŠTAMPA:
Emir Hajdarević, el.tehn.
Edin Trgo, el.tehn.
Ibrahim Beganović, saobr.tehn.
216
.
Sadržaj
A
Tekstualni dio
1.
Ciljevi prostornog razvoja
1.1. Opći ciljevi
1.2. Posebni ciljevi
2
2
4
2.
Projekcija prostornog razvoja i prostorni sistemi
6
2.1.
2.2.
Prirodni izvori i uslovi
6
Stanovništvo i naselja
10
2.2.1. Stanovništvo
10
2.2.2. Mreža i sistem naselja
12
2.3. Privreda
15
2.3.1. Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja
15
2.3.2. Prostorni razmještaj
18
2.4. Stanovanje i stambena izgradnja
21
2.5. Društvena infrastruktura
24
2.5.1. Društvene djelatnosti
25
2.5.2. Komercijalne djelatnosti
29
2.6. Poljoprivredna zemljišta
30
2.7. Šume i šumska zemljišta
32
2.8. Posebno zaštićeni prostori
34
2.8.1. Zaštićena prirodna područja
34
2.8.2. Područja kulturno-historijskog nasljeđa
38
2.8.3. Područja za turizam, rekreaciju, klimatska i banjska lječilišta
42
2.8.4. Ugrožena područja (klizišta, minska polja)
42
2.8.5. Područja posebne namjene i područja planirana za daljnji razvoj 43
2.9. Turizam, sport i rekreacija
43
2.9.1. Turizam
43
2.9.2. Sport i rekreacija
46
2.10. Saobraćaj i veze
48
2.10.1. Mreža cesta i ulica
49
2.10.2. Javni prevoz putnika
50
2.10.3. Željeznički saobraćaj
51
2.10.4. Vazdušni saobraćaj
52
2.10.5. Pješački i biciklistički saobraćaj
54
2.10.6. Veze
54
2.11. Vode, vodne površine i vodna infrastruktura
56
2.11.1. Snabdijevanje vodom za piće
56
2.11.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
59
2.11.3. Uređenje vodotoka i zaštita kvaliteta i kvantiteta površinskih voda60
2.11.4. Iskorištenje vodnih snaga
61
2.12. Energetika – proizvodnja i prijenos energije
61
2.12.1. Energetske potrebe i nivoi potrošnje
62
2.12.2. Razvoj elektroenergetskog sistema
64
2.12.3. Razvoj gasnog sistema
64
2.12.4. Razvoj centralnog toplifikacionog sistema
65
2.12.5. Tečna goriva
66
217
.
3.
2.12.6. Čvrsta goriva
2.13. Zaštita i unaprijeđenje okoliša
2.14. Zaštita stanovništva i dobara
2.14.1. Minska polja
2.14.2. Ugroženost područja
2.15. Komunalni objekti i površine
2.15.1. Komunalna higijena
2.15.2. Pijace i tržnice
2.15.3. Groblja
2.16. Bilans površina
66
66
67
67
67
68
68
69
69
69
Odluka o provođenju Prostornog plana
70
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
Granice
71
3.1.1. Granice obuhvata Prostornog plana
71
3.1.2. Granice urbanih područja
77
Granice građevinskog zemljišta vanurbanih područja
86
Urbanističko-tehnički i drugi uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti
na područjima za koja nije utvrđena obaveza donošenja provedbenih
planova
181
3.3.1. Stabilnost terena
181
3.3.2. Režimi građenja
182
3.3.3. Odnos prema postojećim građevinama
182
3.3.4. Kuće za odmor i naselja za seoski turizam
182
3.3.5. Gospodarske i pomoćne građevine
183
3.3.6. Uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za
građenje – režim građenja trećeg i četvrtog stepena
184
3.3.7. Utvrđivanje osnosa za građevine od značaja za državu BiH,
Federaciju i Kanton
185
3.3.8. Uslovi smještaja privrednih sadržaja u prostoru
185
3.3.9. Uslovi smještaja društvene infrastrukture u prostoru
187
3.2.10. Poljoprivredna zemljišta
190
3.3.11. Šume i šumska zemljišta
190
3.3.12. Mjere očuvanja zaštićenih područja i kulturno-historijskog
nasljeđa
191
3.3.13. Turizam
192
3.3.14. Uslovi korištenja prostora na zaštitnim infrastrukturnim
pojasevima i zonama i zaštićenim područjima
193
3.3.15. Komunalna higijena/prikupljanje, uklanjanje i deponovanje
otpada
200
3.3.16. Mjere spriječavanja nepovoljnih uticaja na okoliš
202
3.3.17. Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih
i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih
djelovanja
205
Program mjera prostornog uređenja i aktivnosti za provođenje plana
206
3.4.1. Mjere ekonomske politike
206
3.4.2. Mjere za provođenje zemljišne politike
207
3.4.3. Obaveze u pogledu planiranja uređenja prostora
209
3.4.4. Jačanje infrastrukture provođenja Prostornog plana
211
3.4.5. Obaveza izrade izvještaja o stanju u prostoru
211
218
.
B
Grafički dio
220
01
02
Izvod iz važećeg Prostornog plana šireg područja
Sintezni prikaz stanja prostornog uređenja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Prirodni izvori i uslovi i mineralna nalazišta
Sistem i mreža naselja
Privreda – razmještaj zona rada
Stanovanje i stambena izgradnja
Društvene djelatnosti – infrastruktura
Poljoprivredna zemljišta
Šume i šumska zemljišta
Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe
Sport, turizam i rekreacija
Saobraćaj i veze
Vode, vodne površine i vodna infrastruktura
Energetika – proizvodnja i prijenos energije
Zaštita i unaprijeđenje okoliša
Zaštita stanovništva i dobara
Komunalni objekti i površine
Sintezna projekcija
Urbana područja, građevinska zemljišta urbanog i vanurbanog područja sa
oznakama režima građenja
219
.
B
Grafički dio
220
.
01
02
Izvod iz važećeg Prostornog plana šireg područja
Sintezni prikaz stanja prostornog uređenja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Prirodni izvori i uslovi i mineralna nalazišta
Sistem i mreža naselja
Privreda – razmještaj zona rada
Stanovanje i stambena izgradnja
Društvene djelatnosti – infrastruktura
Poljoprivredna zemljišta
Šume i šumska zemljišta
Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe
Sport, turizam i rekreacija
Saobraćaj i veze
Vode, vodne površine i vodna infrastruktura
Energetika – proizvodnja i prijenos energije
Zaštita i unaprijeđenje okoliša
Zaštita stanovništva i dobara
Komunalni objekti i površine
Sintezna projekcija
Urbana područja, građevinska zemljišta urbanog i vanurbanog područja sa
oznakama režima građenja
221