PRILOG UZ RRiF br. 2/13.

Transcription

PRILOG UZ RRiF br. 2/13.
Računovodstvo
Revizija i
Financije
Tiskano izdanje
POSLOVANJE PRORAČUNA
I PRORAČUNSKIH KORISNIKA
SADRŽAJ
RAČUNOVODSTVO
Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl. oec.; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.
Knjigovodstvene evidencije nekih prihoda županijskih uprava za ceste.................................................................................................. 3
Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl. oec.; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.
Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru............................................................................................................ 6
Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev. i ovl. rač.
Završne provjere i knjiženja u proračunskom računovodstvu za 2012.................................................................................................... 10
Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl.oec.
Financijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika za 2012. ........................................................................................................... 17
POREZI
Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Knjiženje pretporeza u nekim okolnostima u proračunskom sustavu...................................................................................................... 20
JAVNE FINANCIJE
Mladenka KARAČIĆ, dipl. oec.
Naplata proračunskih i javnih prihoda...................................................................................................................................................................... 22
JAVNA NABAVA
Pripremila: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev. i ovl. rač.
Pregled nekih rokova u sustavu javne nabave..................................................................................................................................................... 25
Davor MIKAC, dipl. oec.
Odgovori na pitanja u području javne nabave ...................................................................................................................................................... 28
Ante LOBOJA, dipl. iur.
Sadržaj, način izrade i postupanje s ponudama u postupcima javne nabave....................................................................................... 35
OSIGURANJA
Željko JANEŠ, dipl. iur.
Mirovinsko osiguranje stranaca kojima je odobren privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja....................... 42
FINANCIJSKI I OSTALI NADZOR
Davor KOZINA, dipl. oec.
Aktualnosti u sustavu unutarnjih financijskih kontrola.................................................................................................................................... 45
UPRAVNO PRAVO
Anita MARKIĆ, dipl. iur.
Novosti Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi................................................................................................................. 49
RADNO PRAVO
Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.
Diskriminacija pri zapošljavanju................................................................................................................................................................................... 59
Pravo na dnevnicu državnih i javnih službenika i namještenika te državnih dužnosnika.............................................................. 63
Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama.......................................................................... 66
Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike .......................................................................... 71
2
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2013.
VELJAČA
CONTENTS
ACCOUNTING
Andreja MILIĆ, BSEc; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEc
Records on Some Revenue of County Road Administrations.............................................................................................................. 3
Andreja MILIĆ, BSEc; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEc
Compensation for Keeping Illegally Constructed Building in Area................................................................................................... 6
Mr. sc. Nada DREMEL, BSc, CPA, CA.
Final Controls and Recordings in Budgetary Accounting for 2012................................................................................................... 10
Andreja MILIĆ, MSc
Financial Reports of Budget and Budget Beneficiaries for 2012..................................................................................................... 17
TAXES
Nada DREMEL, MSc, CA, CPA
Recording of Pre-Tax under Certain Circumstances in Budgetary System............................................................................... 20
PUBLIC FINANCE
Mladenka KARAČIĆ, BSEc
Collection of Budget and Public Revenues.................................................................................................................................................. 22
PUBLIC PROCUREMENT
Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA
Overview of Deadlines in Public Procurement System......................................................................................................................... 25
Davor MIKAC, BSEc
Replies to Frequently Asked Questions on Public Procurement...................................................................................................... 28
Ante LOBOJA, LLB
Content, Preparation and Treatment of Public Procurement Bids................................................................................................. 35
INSURANCE
Željko JANEŠ, LLB
Pension Insurance of Foreign Residents with Temporary
Residence Permit for Purpose of Scientific Research.......................................................................................................................... 42
FINANCIAL AND OTHER CONTROLLING
Davor KOZINA, BSc
Current Issues in System of Internal Financial Control........................................................................................................................ 45
ADMINISTRATIVE LAW
Anita Markić, LLB
Amendments to Act on Local and Regional Self-Government........................................................................................................... 49
LABOUR LAW
Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB
Discrimination upon Recruitment..................................................................................................................................................................... 59
Right to Daily Allowance for Civil Servants, Public Servants and Employees and State Officials.................................. 63
Mirela GLAVOTA, BSc, CPA, CA
New Basic Collective Agreement for Servants and Employees in Public Services............................................................... 66
Mirela GLAVOTA, BSc, CPA; CA
Interpretation of Provisions of Collective Agreement for Civil Servants and Employees.................................................. 71
SUMMARIES .................................................................................................................................................................................. 81
FINANCIJSKO POSLOVANJE I PREDSTEČAJNE NAGODBE
Knjiga sadrži tekstove propisa koji su bitni za financijsko poslovanje poduzetnika te
kratke komentare u vezi Zakona o financijskom poslovanju i predstečjanoj nagodbi.
Riječ je o rokovima ispunjenja novčanih obveza, ugovaranju kupoprodaja sukladno
uređenju iz novog Zakona i Zakona o obveznim odnosima, te definiranju rokova
plaćanja u pojedinim poslovnim situacijama. U izvatku iz Stečajnog zakona daju se
one odredbe kada se u slučaju neuspjeha predstečajne nagodbe pokreće stečaj.
Opseg priručnika: 208 str. Cijena: 170,00 kn
VELJAČA
3
RAČUNOVODSTVO
Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl. oec.
Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.
UDK 657.2
Knjigovodstvene evidencije nekih
prihoda županijskih uprava za ceste
P
osebni propisi i sustav evidentiranje prihoda unutar
opće države poneki put zahtijevaju usklađenja knjigovodstvenih evidencija. U ovom članku daje se prijedlog
knjiženja godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se
plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila te naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta koji
je u skladu s naputkom koji je dalo Ministarstvo financija.
1. UVOD
Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2005.godine
(Nar. nov., br. 129/05.) gradovima s više od 35.000
stanovnika, te gradovima koji su sjedišta županija (u daljnjem tekstu: veliki gradovi) povjeravaju
se poslovi koji se odnose na održavanje javnih cesta. Međutim, Zakon o javnim cestama (Nar. nov.,
br.180/04. do 73/10.) nije omogućio odgovarajuću
provedbu decentralizacije upravljanja javnim cestama. Navedeno je omogućeno Zakonom o cestama iz
2011. godine (Nar. nov., br. 84/11.).
Decentralizacija upravljanja cestovnom infrastrukturom provodi se na način da se velikim gradovima u nadležnost prepušta građenje i održavanje
županijskih i lokalnih cesta na njihovom području,
koje prestaju biti javne i postaju nerazvrstane ceste
u vlasništvu grada. Nerazvrstana cesta se ne može
otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave
niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi izgradnje građevina sukladno odluci njezinog predstavničkog tijela,
pod uvjetom da se time ne dira u nesmetano odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.
Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Nar.
nov., br. 26/03 – pročišćeni tekst do 90/11.) velikim
gradovima i sjedištima županija povjereno je održavanje nerazvrstanih cesta na njihovim područjima te su utvrđeni prihodi za financiranje navedene
komunalne djelatnosti. U travnju 2012. stupila je na
snagu Odluka ministra pomorstva, prometa i infrastrukture o cestama na području velikih gradova
koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (Nar. nov.,
br. 44/12.) kojom su velikim gradovima i sjedištima
županija povjerene dotadašnje javne ceste na njihovim područjima. U skladu s tim, prema čl. 108. st.
2. Zakona, za građenje, rekonstrukciju i održavanje
navedenih cesta pripada im i dio prihoda od godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća
pri registraciji vozila (dalje u tekstu: godišnja naknada) i od naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, koja se u državnom proračunu pla-
nira za Hrvatske ceste d.o.o. (dalje u tekstu: naknada
za financiranje građenja i održavanja). Kao kriterij
rasporeda sredstava određen je udio duljine nerazvrstanih cesta koje su do stupanja na snagu navedene Odluke bile državne, županijske i lokalne ceste
u ukupnoj duljini državnih, županijskih i lokalnih
cesta razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (Nar.
nov., br. 54/08. do 17/10.).
Temeljem kriterija rasporeda, u Tablici 1. Pravilnika o naplati godišnje naknade za uporabu javnih
cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (Nar. nov., br. 130/12.) utvrđeni su udjeli
velikih gradova u godišnjoj naknadi. Ovim se Pravilnikom utvrđuje način naplate, postupak uplate
sredstava godišnje naknade na račun županijske
uprave za ceste, izdvajanje sredstava godišnje naknade za ceste koje su preuzeli veliki gradovi, vođenje evidencije i ovlast za provođenje kontrole nad
postupkom naplate.
Udjeli velikih gradova u sredstvima naknade za
financiranje građenja i održavanja koja pripadaju
županijskim upravama za ceste utvrđeni su Pravilnikom o rasporedu sredstava za financiranje građenja i
održavanja javnih cesta županijskim upravama za ceste u 2012 godini (Nar. nov., br. 58/12. i 122/12.). S obzirom na to da su ovi udjeli utvrđeni korištenjem istih
kriterija rasporeda kao kod godišnje naknade, udjeli
pojedinog velikog grada u obje naknade su jednaki.
2. G
ODIŠNJA NAKNADA ZA UPORABU JAVNIH
CESTA KOJA SE PLAĆA PRI REGISTRACIJI
MOTORNIH I PRIKLJUČNIH VOZILA
2.1. DEFINICIJA NAKNADE
Sukladno čl. 86. st. 1. toč. 1. Zakona o cestama, jedan od izvora sredstava za financiranje javnih cesta
razvrstanih u županijske i lokalne ceste, koje su u
nadležnosti županijskih uprava za ceste, je godišnja
naknada.
Godišnja naknada koristi se za financiranje županijskih i lokalnih cesta kojima upravljaju županijske
uprave za ceste i za financiranje nerazvrstanih cesta kojima upravljaju veliki gradovi, a sastoji se od
iznosa koji naplaćuju stanice za tehnički pregled pri
registraciji vozila, kojeg zatim uplaćuju na račun županijske uprave za ceste, i nadoknađenih sredstva
zbog neostvarene godišnje naknade od osoba s invaliditetom sukladno odredbama čl. 88. Zakona.
Nadzor nad postupkom naplate godišnje naknade obavlja Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.
4
2.2. OBVEZNICI PLAĆANJA NAKNADE I NAČIN
UPLATE
Obveznici plaćanja godišnje naknade su vlasnici
motornih i priključnih vozila registriranih u Republici Hrvatskoj. Godišnja naknada prihod je županijske uprave za ceste pojedine županije na čijem
području obveznik plaćanja godišnje naknade ima
prebivalište odnosno sjedište. Kao što je već navedeno, iz sredstava godišnje naknade izdvaja se dio
sredstava velikim gradovima za nerazvrstane ceste,
a sukladno Tablici 1. koja je sastavni dio Pravilnika
o naplati godišnje naknade za uporabu javnih cesta
što se plaća pri registraciji motornih i priključnih
vozila. Iznimno, godišnja naknada je prihod proračuna Grada Zagreba ako obveznik plaćanja ima
prebivalište odnosno sjedište na području Grada
Zagreba.
Godišnja naknada može se platiti u stanicama
za tehnički pregled vozila pri registraciji motornog
vozila ili se uplaćuje izravno na račun županijske
uprave za ceste odnosno u proračun Grada Zagreba. Osim dijela koji se plaća pri registraciji, godišnju
naknadu čine i oslobođenja od plaćanja naknade na
temelju rješenja koje u upravnom postupku donosi
Ministarstvo mora prometa i infrastrukture na zahtjev osobe s invaliditetom temeljem čl. 88. Zakona,
a koja se nadoknađuju iz sredstava državnog proračuna sukladno čl. 90. Zakona.
3. NAKNADA ZA FINANCIRANJE GRAĐENJA I
ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA
Sukladno čl. 91. Zakona o cestama naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta uplaćuje se iz državnog proračuna na energente (određene motorne benzine i plinska ulja koja se koriste kao
pogonska goriva). Naknada se uplaćuje se po litri naplaćene trošarine na energente, i to u iznosu od 0,60
kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o. i 0,60 kuna
na račun Hrvatskih cesta d.o.o. Sredstvima naknade
Republika Hrvatska financira izvlaštenje nekretnina, građenje i održavanje javnih cesta, povrat kredita kojima se financira građenje autocesta i državnih
cesta te dokapitalizaciju Hrvatskih autocesta d.o.o. i
Hrvatskih cesta d.o.o., sukladno programu građenja
i održavanja javnih cesta.
3.2. RASPORED SREDSTAVA NAKNADE
S obzirom da se navedena sredstva koriste i za
održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i
lokalnih cesta (odnosno cesta kojima upravljaju županijske uprave za ceste) ministar nadležan za promet raspoređuje ih, iz sredstava koja Hrvatske ceste
d.o.o. ostvaruju temeljem članka 91., Zakona, na
županijske uprave za ceste sukladno mjerilima kao
što su – veličina mreže županijskih i lokalnih cesta,
stupanj njene izgrađenosti i druga propisana člankom 92. stavkom 1. Zakona. Korištenjem mjerila,
sredstva naknade za 2012. raspoređena su u Tablici 1. Pravilnika o rasporedu sredstava za financiranje građenja i održavanja javnih cesta županijskim
upravama za ceste u 2012 godini (Nar. nov., br. 58/12
i 122/12). Pravilnikom je također utvrđeno da su, radi
osiguravanja sredstava za građenje, rekonstrukciju i
VELJAČA
održavanje nerazvrstanih cesta danih na upravljanje velikim gradovima, županijske uprave za ceste
od ukupno dobivenih sredstava iz Tablice 1. ovoga
Pravilnika, dužne dio sredstava doznačiti velikim
gradovima. Udjeli velikih gradova u prihodima od
naknade za financiranje gradnje i održavanja županijske uprave za ceste od koje su preuzeli upravljanje cestama na svom području dani su u Tablici 2.
Pravilnika.
Sukladno članku 2. Pravilnika, sredstva naknade
za financiranje građenja i održavanja županijskih i
lokalnih cesta doznačavaju se županijskim upravama za ceste mjesečno u visini 1/12 iznosa utvrđenog za 2012. Županijske uprave za ceste pripadajuća
sredstva doznačit će velikim gradovima mjesečno,
sukladno priljevu sredstava iz čl. 2. Pravilnika.
4. K
NJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE U
ŽUPANIJSKIM UPRAVAMA ZA CESTE I VELIKIM
GRADOVIMA
4.1. K
NJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE GODIŠNJE
NAKNADE
Sukladno čl. 4. Pravilnika o naplati godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, godišnja naknada prihod je županijske uprave za ceste pojedine
županije na čijem području obveznik plaćanja godišnje naknade ima prebivalište odnosno sjedište.
Naknada se trenutkom naplate evidentira na osnovnom računu 64241 Godišnja naknada za uporabu
javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i
priključnih vozila (Tablica A. tek. br..1.). Županijske
uprave za ceste i veliki gradovi zajedno sudjeluju,
razmjerno udjelu u prihodu od godišnje naknade, u
iznosu vraćenog dijela godišnje naknade vlasnicima
odjavljenih vozila. Naime, vlasnici motornih ili priključnih vozila koji odjave svoja vozila, imaju pravo
na povrat dijela plaćenog iznosa godišnje naknade
razmjerno razdoblju u kojem je, računajući od dana
odjave vozila, prestala uporaba javnih cesta.
Dio naplaćenih sredstava godišnje naknade, a sukladno Tablici 1. iz Pravilnika, županijske uprave za
ceste dužne su doznačiti velikom gradu do 15. u mjesecu za prethodni mjesec što evidentiraju kao ostale
obveze na osnovnom računu 23954 uz istovremeno
evidentiranje odgođenih rashoda na osnovnom računu 19111 Rashodi budućih razdoblja (Tablica A.
tek. br. 2.).
Sukladno čl. 8. Pravilnika, županijske uprave za
ceste i veliki gradovi snose troškove izdataka za rad
stanica za tehnički pregled razmjerno udjelu u prihodu od godišnje naknade danom u Tablici 1. Pravilnika.
Račun za obavljenu uslugu dolazi u županijsku
upravu za ceste te ga ona evidentira kao obvezu u
ukupnom iznosu dok kao rashod priznaje samo razmjerni dio koji se odnosi na nju uz istovremeno evidentiranje potraživanja od velikoga grada za njegov
dio učešća u trošku (Tablica A. tek. br. 3.). Plaćanjem
računa stanici za tehnički pregled zatvara se obveza
u ukupnom iznosu (Tablica A. tek. br. 4.).
Kako je Pravilnikom propisano da se sredstva godišnje naknade koje je županijska uprava za ceste
prikupila na svom računu umanjuju za iznos izda-
VELJAČA
taka za rad stanica za tehnički pregled koji se odnosi
na veliki grad, županijska uprava za ceste će velikom
gradu poslati samo dio sredstava naknade (Tablica
A. tek. br. 6.) gdje će u trenutku slanja novca zatvoriti obvezu uz istovremeno priznavanje rashoda na
osnovnom računu 36315 Tekuće pomoći gradskim
proračunima (Tablica A. tek. br. 7.). Ostatak obveza
(u visini obračunatih rashoda za uslugu stanice za
tehnički pregled) smanjuje se uz istovremeno smanjenje potraživanja na osnovnom računu 12911 Potraživanja za naknade koje se refundiraju (Tablica
A. tek. br. 5.), a terete se rashodi na osnovnom računu 36315 Tekuće pomoći gradskim proračunima uz
istovremeno smanjenje osnovnog računa 19111 Rashodi budućih razdoblja (Tablica A. tek. br. 7.).
99 Tablica A. Evidencije kod županijskih uprava
za ceste
Tek.
br.
OPIS
Iznos
Konto
Duguje
Potražuje
I. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji
motornih i priključnih vozila (ukupan prihod 100.000 kn)
1. Naplaćen prihod od godišnje
naknade u mjesecu X koji uključuje
· godišnju naknadu koju
županijskoj upravi za ceste uplate
stanice za tehnički pregled,
· uplate koje vlasnici vozila
uplaćuju izravno na račun i
· nadoknađena sredstva zbog
neostvarene godišnje naknade
od osoba s invaliditetom,
umanjeno za iznose vraćene
vlasnicima vozila
100.000
11121
64241
2. Knjiženje na početku mjeseca za
prethodni mjesec (X)
Obveza za dio sredstava koji pripada
velikom gradu sukladno članku 4.
stavku 2. Pravilnika
Udio velikog grada utvrđen je
Tablicom 1. Pravilnika
Izračun: indeks udjela velikog grada
(npr. 5%) x naplaćeni prihod u
mjesecu X
Za evidentiranje obveze kod velikog
grada županijska uprava za ceste
mu dostavlja Obavijest o knjiženju,
kojoj je podloga analitička kartica
osnovnog računa 64241 iz Glavne
knjige županijske uprave za ceste
5.000
19111
23954
II. Evidentiranje plaćanja usluge stanicama za tehnički pregled za obavljene
poslove obračuna godišnje naknade i potraživanje za dio usluga koji snose
veliki gradovi
3. Usluga stanice za tehnički pregled
za obavljene poslove obračuna
3.600-5%
godišnje naknade – primljeni račun
= 3.450
stanice za obavljenu uslugu u iznosu
od 3.600 kn
Potraživanje za dio obavljenih
usluga stanice za tehnički pregled
koje snose veliki gradovi sukladno
članku 8. Pravilnika (knjiženje
primitkom računa stanice za tehnički
pregled)
Izračun: iznos računa usluge stanice 3.600x5%
za tehnički pregled x indeks udjela
= 150
velikog grada (5%)
Županijska uprava za ceste izrađuje
Obavijest o knjiženju za velike
gradove – podloga za knjiženje
fotokopija računa stanice za tehnički
pregled
4. Plaćena usluga stanici za tehnički
pregled
3.600
32399
23239
12911
Tek.
br.
OPIS
11121
Konto
Duguje
Potražuje
III. Zatvaranje obveza i potraživanja (županijska uprava za ceste – veliki
grad)
5. Zatvaranje obveza za umanjeni dio
prihoda velikom gradu i potraživanja
za obveze prema stanici za tehnički
pregled
6. Doznaka prihoda od godišnje
naknade koji pripadaju velikom
gradu sukladno članku 8. stavku
2. Pravilnika i zatvaranje obveze
iz članka 4. stavka 2. Pravilnika
(preostali iznos)
7. Priznavanje rashoda
150
23954
12911
5.000-150
= 4.850
23954
11121
5.000
36315
19111
Temeljem Obavijesti o knjiženju koju mu dostavlja županijska uprava za ceste, veliki grad evidentira
potraživanje za dio sredstava godišnje naknade u
iznosu koji mu pripada u skladu s indeksom udjela velikoga grada i ostvarenim ukupnim prihodom
godišnje naknade u mjesecu X na način da se uz
potraživanje na osnovnom računu 12921 Ostala
nespomenuta potraživanja evidentiraju i odgođeni
prihodi na osnovnom računu 29221 Odgođeno priznavanje prihoda. (Tablica B. tek. br. 1.). Uplatom
sredstava županijske uprave za ceste, zatvara se dio
potraživanje u iznosu godišnje naknade umanjene za udio velikog grada u trošku usluge stanice za
tehnički pregled i istovremeno iskazuje prihod od
pomoći u istom iznosu na osnovnom računu 63416
Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna (Tablica
B. tek. br. 2.). Županijska uprava za ceste obavještava
veliki grad o primitku računa za uslugu stanice za
tehnički pregled i o udjelu velikog grada u podmirivanju toga troška, pa veliki grad evidentira obvezu
za dio troškova prema stanici za tehnički pregled
(Tablica B. tek. br. 3.). Zatvaranjem ove obveze zatvara se preostali dio potraživanja godišnje naknade (Tablica B. tek. br. 4.) te se za isti iznos priznaje
prihod na osnovnom računu 63416 Tekuće pomoći
od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna1 (Tablica B. tek. br. 5.).
99 Tablica B. Evidencije kod velikih gradova
Tek.
br.
OPIS
Iznos
Konto
Duguje
Potražuje
I. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji
motornih i priključnih vozila i evidentiranje rashoda za dio usluga za obavljene
poslove obračuna godišnje naknade (ukupni prihod 5.000 kn)
1. Obračunata pomoć županijske
uprave za ceste – potraživanje
godišnje naknade od županijske
uprave za ceste na temelju
Obavijesti o knjiženju
5.000
2. Doznaka od županijske uprave za
ceste dijela naplaćenog prihoda
od godišnje naknade (godišnja
naknada umanjena za troškove iz
članka 8. Pravilnika)
4.850
3. Obveze za dio troškova prema
stanici za tehnički pregled temeljem
Obavijesti o knjiženju s fotokopijom
računa stanice za tehnički pregled
23239
Iznos
5
150
12921
29221
11121
12921
29221
63416
32399
23239
1
Sredstva od godišnje naknade kao i sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta planiraju se u izvoru financiranja 5 POMOĆI.
6
Tek.
br.
OPIS
Iznos
Konto
Duguje
Potražuje
4. Zatvaranje obveze za trošak stanice
za tehnički pregled i potraživanja za
godišnju naknadu
150
23239
12921
5. Prihod od godišnje naknade ostatak
150
29221
63416
4.2. KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE SREDSTAVA
ZA FINANCIRANJE GRAĐENJA I ODRŽAVANJA
Županijska uprava za ceste dio sredstava naknade za financiranje građenja i održavanja, na koji ima
pravo sukladno iznosima iz Tablice 1. Pravilnika o
rasporedu sredstava za financiranje građenja i održavanja javnih cesta županijskim upravama za ceste
u 2012 godini, evidentira kao prihod od pomoći od
izvanproračunskih korisnika državnog proračuna
(Tablica A. tek. br. 1.). Udio velikoga grada u sredstvima za financiranje održavanja i građenja županijska
uprava za ceste evidentira kao obvezu i rashod budućeg razdoblja (Tablica A. tek. br. 2.). Ova obveza
zatvara se doznakom pripadajućeg dijela sredstava
velikom gradu uz istovremeno priznavanje rashoda
za pomoć gradskom proračunu
99 Tablica A. Evidencije kod županijskih uprava
za ceste
I. Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta
(mjesečni iznos (1/12) prihoda koji pripada županijskoj upravi za ceste 50.000 kn)
1. Naplaćena sredstva za održavanje,
rekonstrukciju i građenje županijskih
i lokalnih cesta – doznaka Hrvatskih
cesta
50.000
11121
63415
Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl. oec.
Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.
VELJAČA
2. Obveza za dio sredstava primljenih
od Hrvatskih cesta koji županijska
uprava za ceste prosljeđuje velikom
gradu (npr. 5%) sukladno članku 6a. i
6b. Pravilnika
2.500
19111
23954
2a. Doznaka sredstava velikom gradu
2.500
23954
19111
2.500
36315
11121
Priznavanje rashoda
Temeljem Obavijesti o knjiženju koju dostavlja
županijska uprava za ceste, veliki grad evidentira
potraživanje za dio sredstava za financiranje građenja i održavanja koji mu pripada uz istovremeno
evidentiranje odgođenog prihoda na osnovnom
računu 29221 Odgođeno priznavanje prihoda. (Tablica B. tek. br. 1.). Doznakom sredstava od strane
županijske uprave za ceste zatvara se potraživanje
i odgođeni prihod, uz istovremeno priznavanje prihoda od pomoći od izvanproračunskih korisnika na
računu 63413 Tekuće pomoći od izvanproračunskih
korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna (Tablica B. tek. br. 2.).
99 Tablica B. Evidencije kod velikog grada
I. Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta
(udio u mjesečni iznos (1/12) prihoda koji pripada županijskoj upravi za ceste
2.500 kn)
1. Obračun potraživanja sredstava
za održavanje, rekonstrukciju i
građenje županijskih i lokalnih cesta
od Hrvatskih cesta
2.500
2. Doznaka županijske uprave
za ceste velikom gradu dijela
naplaćenih sredstava za održavanje,
rekonstrukciju i građenje županijskih
i lokalnih cesta i priznavanje prihoda
2.500
12921
29221
29221
12921
11121
63416
UDK 657.2
Naknada za zadržavanje nezakonito
izgrađene zgrade u prostoru
T
ijekom nekoliko proteklih godina mijenjala se pripadnost prihoda od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Time se mijenjao i
način knjigovodstvene evidencije koja se dijeli između odgovarajućih proračuna.
1. UVOD
Kako primjenom odredaba Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07. do 50/12.)
nije bilo moguće „legalizirati“ značajan broj zgrada
izgrađenih bez, odnosno protivno aktu nadležnog
tijela na temelju kojega se može pristupiti građenju,
Vlada Republike Hrvatske predložila je usvajanje
Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11., dalje u tekstu: Zakon iz
2011.).
Navedenim Zakonom iz 2011, (stupio na snagu 10.
kolovoza 2011.), uređuju se uvjeti, postupak i pravne
posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito
izgrađenih zgrada uvažavanjem prostornih, socijalnih, gospodarskih i tehničkih zahtjeva. U odnosu na
Zakon o prostornom uređenju i gradnji povećan je
broj zgrada koje se mogu ozakoniti („legalizirati“) te
je pojednostavljen i olakšan postupak njihova ozakonjenja.
Međutim, praćenjem primjene ovoga Zakona uočeni su nedostaci koji su značajno otežavali njegovu
provedbu. Stoga je Hrvatski sabor na sjednici održanoj 13. srpnja usvojio Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 86/12.,
dalje u tekstu: Zakon).
2. N
AKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO
IZGRAĐENE ZGRADE U PROSTORU U ODNOSU
NA ODREDBE ZAKONA IZ 2011.
Među novostima koje je donijela primjena Zakona je i promjena pripadnosti dijela prihoda od na-
VELJAČA
knade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade
u prostoru (dalje u tekstu: naknada).
Naime, čl. 6. Zakona iz 2011. propisano je da se
nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje donošenjem rješenja o izvedenom stanju od upravnog tijela jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne
samouprave koje prema posebnom zakonu obavlja
poslove izdavanja akata za provođenje dokumenata
prostornog uređenja i građenje (dalje u tekstu: nadležno upravno tijelo).
Navedene su poslove od 1. siječnja 2008. županije,
veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzeli
zajedno sa službenicima, uredskom i drugom opremom te arhivom ureda državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje tih poslova. U
skladu s čl. 16. Zakona iz 2011. nadležno upravno tijelo je po službenoj dužnosti, nakon što je u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju utvrdilo
da su ispunjeni drugi propisani uvjeti, donosilo i
rješenje o naknadi.
Naknada se utvrđuje prema ocjeni utjecaja nezakonito izgrađene zgrade na prostor i uz primjenu
općih korektivnih koeficijenata kojima se uzima u
obzir odnos prema aktu kojim se odobrava građenje,
usklađenosti s prostornim planom i svrsi građenja te
zgrade i uz primjenu jediničnog iznosa za pripadajuću položajnu zonu u kojoj se nezakonito izgrađena
zgrada nalazi.
Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito
izgrađene zgrade u prostoru (Nar. nov., br. 101/11.)
određeni su način obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, pokazatelji s vrijednostima bodova i koeficijenata na
temelju kriterija za ocjenjivanje utjecaja nezakonito izgrađene zgrade na prostor, vrijednosti općih
korektivnih koeficijenata i dopunskih korektivnih
koeficijenata za umanjenje iznosa naknade, te najmanja i najveća vrijednost jediničnih iznosa za položajne zone.
Člankom 21. Zakona iz 2011. bilo je propisano da
su sredstva naknade zajednički prihod proračuna
jedinice lokalne samouprave na čijem se području nezakonito izgrađena zgrada nalazi i državnoga
proračuna Republike Hrvatske u jednakim omjerima. Istim člankom propisana je i namjena korištenja (dijela) prihoda od naknade na lokalnoj razini za
poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih i/ili neopremljenih naselja prema programu koji
donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
Dijelu prihoda koji je pripao državnom proračunu
također je propisana namjena te se koristio u svrhu
uspostave katastra nekretnina u funkciji racionalnog upravljanja zemljištem, povećanja energetske
učinkovitosti zgrada i za sanaciju područja koje nije
obuhvaćeno ozakonjenjem prema izvanrednom
programu, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na
prijedlog Državne geodetske uprave i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog
uređenja i graditeljstva.
Podnositelj zahtjeva za „legalizaciju“ nezakonito izgrađene zgrade dužan prije izdavanja rješenja
7
o izvedenom stanju platiti naknadu, odnosno prvi
obrok naknade u slučaju obročne otplate.
2.2. UPLATA NAKNADE
Za uplatu naknade otvoren je račun zajedničkih
prihoda 1001005-1700029633 što je objavljeno u Naredbi o izmjeni i dopuni Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te
prihoda za financiranje drugih javnih potreba u
2011. (Nar. nov., broj 137/11.), te u Naredbi o načinu
uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba
u 2012. (Nar. nov., broj 37/12.).
U Naredbi je također navedeno da obveznici
uplate naknade u polje »model« upisuju broj modela
»05«, a u polje »poziv na broj odobrenja« kao podatak
prvi šifru jedinice lokalne samouprave (grada odnosno općine) s kontrolnim brojem čime je osigurano
praćenje naplate po gradu/općini na čijem području
se nalazi nezakonito izgrađena zgrada.
Kao podatak drugi upisuje se OIB, koji je uplatitelju
dodijelilo Ministarstvo financija – Porezna uprava,
što znači da jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave mogu od Financijske agencije (dalje u
tekstu: Fina) dobiti analitiku po uplatiteljima.
Model »05« dopušta i treći podatak (maksimalno
5 znamenaka, bez kosih crta i slovnih oznaka) gdje
je radi lakšeg praćenja omogućeno upisivanje broja
rješenja o naknadi. Naime, sukladno članku 27. Zakona iz 2011. nadležno upravno tijelo moralo je voditi evidenciju o donesenim rješenjima o izvedenom
stanju i odbijenim zahtjevima te o naplati naknade
(s obzirom da je nadležno upravno tijelo donosilo i
rješenja o naknadi).
Navedena evidencija obvezno sadrži podatke o
podnositelju zahtjeva, odnosno investitoru zgrade (ime, prezime, uvjerenje o prebivalištu, osobni
identifikacijski broj, matični broj, rješenje o upisu u
sudski registar), klasi, urudžbenom broju i datumu
izdavanja rješenja, zgradi (k.č.br. k.o., građevinska
(bruto) površina, etažnost, iznos i način plaćanja
naknade) te o naplati naknade.
3. N
AKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO
IZGRAĐENE ZGRADE U PROSTORU U ODNOSU
NA ODREDBE ZAKONA
Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim
zgradama, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2012.,
omogućeno je prenošenje nadležnosti za donošenje
rješenja o izvedenom stanju sa županije i na druge
jedinice lokalne samouprave uz velike gradove i gradove sjedišta županija. Također smanjuje se broj kriterija za obračun iznosa naknade, smanjuje se iznos
naknade te se pojednostavljuje postupak izračuna
naknade.
Novost je i prenošenje nadležnosti za donošenje
rješenja o naknadi koje po službenoj dužnosti donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave
nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na
čijem se području nalazi zgrada za koju se donosi
rješenje o izvedenom stanju.
Nakon što utvrdi da su ispunjeni svi drugi uvjeti
propisani za donošenje rješenja o izvedenom stanju, nadležno upravno tijelo, koje donosi navedeno
8
rješenje, dužno je upravnom tijelu jedinice lokalne
samouprave dostaviti podatke potrebne za obračun
iznosa naknade. Sukladno članku 18. Zakona nadležno upravno tijelo može donijeti rješenje o izvedenom stanju ako je plaćena naknada, odnosno prvi
obrok naknade u slučaju obročne otplate iste.
3.1. RASPORED I NAMJENA NAKNADE
Sukladno odredbama čl. 31. Zakona naknada je
postala zajednički prihod proračuna jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije
upravno tijelo donosi rješenje o izvedenom stanju
(dvadeset posto), proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području nezakonito izgrađena
zgrada nalazi (trideset posto) i državnoga proračuna
(pedeset posto).
Dakle, u slučaju kada rješenje o izvedenom stanju izdaje jedinica lokalne samouprave (veliki grad,
sjedište županije i drugi grad na koji je jedinica područne (regionalne) samouprave prenijela nadležnost za donošenje rješenja) za nezakonito izgrađenu
zgradu na području te jedinice, njenom proračunu
pripada pedeset posto prihoda od naknade.
Jedinicama područne (regionalne) samouprave
pripada dvadeset posto prihoda od naknade po rješenju o izvedenom stanju koje izdaju pri „legalizaciji“ nezakonito izgrađenih zgrada na područjima
ostalih jedinica lokalne samouprave.
Sukladno pripadnosti dijela prihoda od naknade
propisana im je i namjena. Dvadeset posto sredstava naknade koristi se za rad upravnih tijela jedinica
lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja donose rješenja o izvedenom stanju. Trideset posto sredstava naknade koristi se namjenski
za izradu prostornih planova kojima se propisuju
uvjeti i kriteriji za urbanu obnovu i sanaciju područja zahvaćenih nezakonitom gradnjom te za poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih i/ili
neopremljenih naselja prema programu koji donosi
predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave
na čijem se području nezakonito izgrađena zgrada
nalazi.
Pedeset posto sredstava naknade, a koji pripada
državnom proračunu, koristi se za provedbu Zakona, uklanjanje zgrada izgrađenih bez akta za građenje, za uspostavu i održavanje informacijskog
sustava izdavanja akata za provedbu dokumenata
prostornog uređenja, građenje i uporabu građevina
te za uspostavu i održavanje katastra nekretnina.
3.2. UPLATA I KNJIGOVODSTVENO
EVIDENTIRANJE NAKNADE
S obzirom da su račun i uplatne šifre ostale iste1
i nakon stupanja na snagu odredbi Zakona pojavili su se problemi u provedbi rasporeda prihoda od
naknade.
Naime, iz podataka koji se unose u polje »poziv na
broj odobrenja« pri uplati naknade moguće je prepoznati na području koje jedince lokalne samouprave se nezakonito izgrađena zgrada nalazi kao i OIB
uplatitelja, odnosno podnositelja zahtjeva za „legalizaciju“ nezakonito izgrađene zgrade.
Vidi poglavlje 2.2. Uplata naknade
1
VELJAČA
Kao treći podatak bilo je moguće unositi broj rješenja temeljem kojega se plaćala naknada, ali iz svih
navedenih podataka Fina, koja vrši raspored prihoda u skladu s njihovom pripadnosti, nije mogla
prepoznati koja je jedinica izdala rješenje o izvedbi,
odnosno pripada li dvadeset posto naknade jedinici lokalne samouprave na čijem području se i nalazi
nezakonito izgrađena zgrada, ili jedinici područne
(regionalne) samouprave.
Stoga je nastavljen jedini mogući raspored sredstava i to tako da je Fina pedeset posto sredstava
naknade uplaćivala na račun proračuna jedinice
lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada, a koju je prepoznala iz
»poziva na broj odobrenja«, a pedeset posto na račun državnog proračuna.
Upravna tijela za financije jedinica lokalne samouprave za koje rješenja o izvedenom stanju izdaje
nadležna jedinica područne (regionalne) samouprave i upravna tijela tih jedinica područne (regionalne) samouprave trebala su dogovoriti način na
koji će četrdeset posto sredstava naknade uplaćene na račun jedinice lokalne samouprave (dakle,
dvadeset posto ukupnog prihoda od naknade) biti
uplaćeno na račun jedince područne (regionalne)
samouprave kojoj taj dio naknade pripada u skladu
s odredbama Zakona.
Temeljem ovakvih saznanja Ministarstvo financija dalo je u Okružnici o predaji financijskih izvještaja
proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1.
siječnja do 30. rujna 2012. godine način evidentiranja
naknade kod jedinica lokalne samouprave koje prate
naplatu naknade. 2
Tek.
Br.
OPIS
Iznos
1
2
Račun
Duguje
Potražuje
3
4
5
100
16429
96429
Izdavanje rješenja o naknadi
1. Stranci je izdano rješenje o naknadi
Evidentiranje uplaćenih sredstava od naknade – zatvaranje potraživanja
temeljem izvatka računa 1001005-1700029633
2. Naknada je plaćena
100
96429
16429
Evidentiranje prihoda i obveza za uplatu tuđeg prihoda - evidencije temeljem
izvatka računa za redovno poslovanje jedinice lokalne samouprave
3. Prihod proračuna jedinice lokalne
samouprave na čijem području se
zgrada nalazi i koje donosi rješenje
o naknadi
4. Obveza za uplatu 40 % naplaćenih
prihoda u proračun jedinice
područne (regionalne) samouprave
(županije) čije upravno tijelo donosi
rješenje o izvedenom stanju
30
64299
11121
20
23955
Raspored 40 % sredstava u proračun jedinice područne (regionalne)
samouprave (županije) čije upravno tijelo donosi rješenje o izvedenom stanju
5. Uplata 40% sredstava
20
23955
11121
Navedeni raspored sredstava jedinici lokalne samouprave na čiji račun Fina raspoređuje sredstva
stvara dodatni posao i troškove. Istovremeno jedinica područne (regionalne) samouprave čije uprav2
Na ovakav se način evidentiraju sve naknade koje su obračunate i
naplaćene do trenutka donošenja nove Naredbe odnosno primjene novog dogovora s Finom
VELJAČA
no tijelo donosi rješenje o izvedenom stanju svoj dio
sredstava prima sa zakašnjenjem.
Isto tako, u Izvještaju o uplati i rasporedu zajedničkih prihoda proračuna, određenih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske
te prihoda za druge javne potrebe (izvještaj P2) dio
prihoda koji bi se trebao podijeliti između proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne)
samouprave bit će iskazan kao prihod samo proračuna jedinica lokalne samouprave za koje nadležna
jedinica područne (regionalne) samouprave izdaje
rješenja o izvedenom stanju, pa neće biti moguće
utvrditi iznos sredstava koji je prihod proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave.
Iako je Izmjenama i dopunama Naredbe pri uplati naknade u polje »poziv na broj odobrenja« uz šifru
jedinice lokalne samouprave na čijem se području
nalazi nezakonito izgrađena zgrada i OIB uplatitelja, obvezan podatak postao i broj rješenja temeljem
kojega se uplaćuje naknada, Fina niti pomoću toga
podatka ne bi bila u mogućnosti prepoznati koja je
jedinica izdavatelj rješenja, kojoj pripada dvadeset
posto naknade.
Kako bi Fini pružilo potrebne podatke za potpuni
raspored prihoda od naknade Ministarstvo financija je od jedinica područne (regionalne) samouprave
zatražilo podatke o jedinicama lokalne samouprave s
njihovog područja čija su upravna tijela ovlaštena donositi rješenja o izvedenom stanju sukladno Zakonu.
Upravna tijela jedinica područne (regionalne) samouprave koja su ovlaštena donositi rješenja o izvedenom stanju izdaju navedena rješenja za sve jedinice lokalne samouprave sa svoga područja osim za
jedinice lokalne samouprave navedene u Tablici 1.
99 Tablica 1.
1. Zagrebačka županija
2. Krapinsko-zagorska županija
3. Sisačko-moslavačka županija
4. Karlovačka županija
5. Varaždinska županija
6. Koprivničko-križevačka županija
7. Bjelovarsko-bilogorska županija
8. Primorsko-goranska županija
9. Virovitičko-podravska županija
10. Brodsko-posavska županija
11. Zadarska županija
12. Osječko-baranjska županija
13. Šibensko-kninska županija
14. Vukovarsko-srijemska županija
15. Splitsko-dalmatinska županija
16. Istarska županija
17. Dubrovačko-neretvanska županija
18. Međimurska županija
Grad Velika Gorica
Grad Samobor
Grad Krapina
Grad Sisak
Grad Kutina
Grad Petrinja
Grad Karlovac
Grad Varaždin
Grad Koprivnica
Grad Bjelovar
Grad Rijeka
Grad Virovitica
Grad Slavonski Brod
Grad Zadar
Grad Osijek
Grad Šibenik
Grad Vukovar
Grad Vinkovci
Grad Split
Grad Kaštela
Grad Makarska
Grad Trogir
Grad Pula
Grad Pazin
Grad Labin
Grad Novigrad
Grad Poreč
Grad Rovinj
Grad Vodnjan
Grad Umag
Grad Dubrovnik
Grad Čakovec
9
Upravna tijela Požeško-slavonske županije i Ličko-senjske županije ovlaštena su donositi rješenja
o izvedenom stanju za sve jedinice lokalne samouprave sa svoga područja, što znači da iste sudjeluju
u rasporedu svih prihoda od predmetne naknade
utvrđene temeljem rješenja o izvedenom stanju za
sve nezakonito izgrađene zgrade na području te jedinice područne (regionalne) samouprave.
Fina će ove podatke primijeniti na način da, pri
rasporedu sredstava naknade za „legalizaciju“ nezakonito izgrađene zgrade koja se nalazi na području
jedinice lokalne samouprave s popisa (prvi podatak
polja »poziv na broj odobrenja«), na račun proračuna
te jedinice lokalne samouprave uplati pedeset posto
iznosa naknade (dvadeset posto jer je njeno nadležno upravno tijelo donijelo rješenje o izvedenom
stanju i trideset posto jer se na njenom području
nalazi nezakonito izgrađena zgrada za koju se plaća
naknada).
Za raspored sredstava naknade za zadržavanje
zgrada koje se nalaze na područjima svih ostalih
jedinica lokalne samouprave, na račun proračuna
jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada uplaćuje se
trideset posto sredstava naknade, a dvadeset posto
izravno na račun proračuna nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave koja je izdala rješenje o izvedenom stanju.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja
dalo je uputu da se svi prihodi od uplata naknade
(u cijelosti ili obroka) dijele u skladu s odredbama
Zakona iz 2012., neovisno o tome jesu li rješenja o
naknadi donesena u skladu s tim Zakonom ili sa
Zakonom iz 2011. Tako su Izmjenama i dopunama
Naredbe omogućene uplate po starim računima ali
prema ključevima sukladno novom Zakonu i to bez
obzira kad je izdano rješenje o naknadi.
Dakle, upravna tijela jedinica lokalne samouprave nadležna za poslove komunalnog gospodarstva
na čijem se području nalazi zgrada u postupku „legalizacije“ s primjenom Zakona preuzela su poslove
donošenja rješenja o naknadi, a temeljem podataka
koje im dostavlja nadležno upravno tijelo koje donosi rješenje o izvedenom stanju.
Člankom 37. Zakona iz 2012. na upravno tijelo
jedinice lokalne samouprave prenesena je između
ostalog i obveza vođenja evidencija o naplati naknade. Kako bi nadležna upravna tijela mogla pratiti uplatu sredstava potrebno je od FINE zatražiti
izvatke s podacima o uplatitelju. Obrazac Zahtjeva
za preuzimanjem izvatka može se n dobiti u FINI.
Korisnici mogu popunjeni i ovjereni obrazac dostaviti na fax: 01/6127-381, dok se original obrasca dostavlja na sljedeću adresu:
Financijska agencija
Sektor usluga za javni sektor,
Centar za podršku sustavu riznice
Vrtni put 3
10 000 ZAGREB U nastavku se daju knjigovodstvene evidencije
sukladno rasporedu sredstva naknade temeljem
Zakona.
1.Jedinica područne (regionalne) samouprave izdaje rješenje o izvedenom stanji za nezakonito
10
2.Jedinica lokalne samouprave iz Tablice 1. izdaje rješenje o izvedenom stanju za nezakonito
izgrađene zgrade sa svoga područja i rješenje o
naknadi
izgrađene zgrade s područja jedinice lokalne
samouprave (upravno tijelo jedinice lokalne samouprave izdaje rješenje o naknadi)
Tek.
Br.
OPIS
Iznos
1
2
3
Račun
Duguje
Potražuje
4
5
Izdavanje rješenja o naknadi – upravno tijelo jedinice lokalne samouprave
1. Stranci je izdano rješenje o
naknadi
30
70
16429
96429
23955
2.
Naknada je plaćena
30
96429
70
23955
16429
Evidentiranje prihoda - evidencije temeljem izvatka računa za redovno
poslovanje jedinice lokalne samouprave čijem se području nalazi
nezakonito izgrađena zgrada i jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave koja je izdala rješenje o izvedenom stanju
samouprave na čijem području
se nalazi nezakonito izgrađena
zgrada
30
11121
64299
3a. Prihod proračuna jedinice
područne (regionalne)
samouprave koja je izdala
rješenje o izvedenom stanju
20
11121
64299
VELJAČA
Tek.
Br.
OPIS
Iznos
1
2
3
Račun
Duguje
Potražuje
4
5
Izdavanje rješenja o naknadi – upravno tijelo jedinice lokalne samouprave
1.
Stranci je izdano rješenje o naknadi
30+20
50
16429
96429
23955
2.
Naknada je plaćena
30+20
96429
50
23955
16429
Evidentiranje prihoda - evidencije temeljem izvatka računa za redovno
poslovanje jedinice lokalne samouprave navedene u Tablici 1.
samouprave na čijem području se
zgrada nalazi i koja donosi rješenje
o naknadi
Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev. i ovl. rač.
30+20
11121
64299
UDK 657.2
Završne provjere i knjiženja u
proračunskom računovodstvu za 2012.
U 2012. nisu mijenjane odredbe računovodstva koji koriste proračuni i proračunski korisnici. S obzirom na ovu
okolnost, završne provjere knjiženja za 2012. i knjiženja
pri utvrđivanju rezultata ne razlikuju se od onih za 2011.
Na njih se podsjeća ovim člankom.
Opširno je o knjigovodstvenim i računovodstvenim postupcima u proračunskom računovodstvu pisano u prilogu
časopisu RRiF, br. 12/12., Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika.
1. ZAVRŠNE PROVJERE
Prije no što se pristupi utvrđivanju rezultata poslovanja potrebno je provesti odgovarajuće postupke koji neizostavno uključuju i provjeru prometa
odnosno stanja osnovnih računa. Na neke od njih,
koje se ne smije izostaviti, upozoravamo. One se temelje na načelima koja su propisana Pravilnikom o
proračunskom računovodstvu i računskom planu
(Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. - ispr.) i Pravilniku o
financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 38/11.).
Obveznik primjene proračunskog računovodstva
treba provjeriti:
qjesu li pravilno otvorena početna stanja,
q jesu li proknjiženi svi knjigovodstveni dokumenti koji se odnose na poslovne događaje izvještajnog obračunskog razdoblja,
q jesu li usklađene kartice prometno značajnijih kupaca i dobavljača,
q odgovaraju
li podatci o stanju kredita, odnosno zajmova s izvodima kreditora odnosno davateljima zajmova,
q jesu li na ujednačen način knjiženi svi istovrsni poslovni događaji,
q jesu li istovrsni poslovni događaji knjiženi
na istim osnovnim računima,
q odgovaraju li knjigovodstvena stanja na računima novčanih sredstava stanjima koja
su iskazani na odgovarajućim izvodima
stanja računa odnosno popisu,
qodgovaraju li podatci (i prometno i u stanju) iskazani u analitičkim knjigovodstvima (ako su ona ustrojena) podatcima koji
su iskazani na odgovarajućim sintetičkim
računima,
q jesu li usklađene pomoćne evidencije s istovrsnim promjenama iskazanim u poslovnim knjigama,
q jesu li odgovarajuće provedena knjiženja u
vezi s likvidiranjem popisnih razlika, a u
skladu s odlukama popisnog povjerenstva,
q jesu li provedena knjiženja tečajnih razlika,
odnosno razlika zbog primjene valutne klauzule
q je li obračunan i proknjižen otpis dugotrajne nefinancijske imovine,
q jesu li pravilno razdvojeni rashodi investicijskog i tekućeg održavanje od dodatnih
ulaganja,
VELJAČA
q postoje
li možebitno pasivna stanja aktivnih računa, odnosno pasivna stanja aktivnih računa,
q odgovaraju li podatci o stanjima njihovim
stvarnim vrijednostima,
q odgovaraju li podatci o mogućem obračunu PDV-a (prometno i u stanju) podatcima
iskazanim u godišnjem obračunu PDV-a,
q odgovaraju li stanja na računima vremenskih razgraničenja stvarnim stanjima,
q je li napravljena probna bilanca koja u pravilu upućuje na grube greške u knjigovodstvenom iskazivanju poslovnih događaja,
q jesu li se napravile odgovarajuće pripreme
za što lakše i točnije iskazivanje poslovnih
događaja u vezi sa sredstvima svakog od financijera zbog potreba za iskazivanjem njima pripadajućim podatcima u vezi s konsolidacijom financijskih izvještaja,
qjesu li provedeni određeni kontrolni postupci. Na neke od njih upozoravamo
Ø
Odgovara li potražni promet skupine računa 23
dugovnom prometu odgovarajućih računa razreda 3?
On će u pravilu odgovarati. Kad postoji razlika, treba istražiti izvor njezina nastanka. Jedan od podataka
što ga se uzima u kontrolu jest podatak o stanju na računima podskupine 191 – Rashodi budućeg razdoblja.
Na kraju svakog obračunskog razdoblja treba provjeriti odgovara li stanje računa podskupine 191 rashodima budućeg razdoblja ili su na ovoj podskupini
iskazani možda i rashodi tekućeg odnosno prethodnih obračunskih razdoblja, odnosno jesu li razduženi računi podskupine 191 za sve one rashode koji su
bili iskazani kao rashodi budućeg razdoblja. U slučaju da podskupina nije razdužena, tada bi rezultat
poslovanja bio neutemeljeno, radi knjigovodstvene
pogreške, veći.
Treba upozoriti na to da računi vremenskih razgraničenja nisu računi kojima se ukalkuliraju rashodi poslovanja odnosno nisu računu koji služe za
rezervaciju troškova tekućeg izvještajnog razdoblja.
Ovo nisu računi što služe za usklađenju izdataka
što ih iskazuju proračunski korisnici s njima pripadajućim rashodima što su iskazani u proračunu.
No ne treba se uvijek knjiženje rashoda jedne proračunske (izvještajne) godine na knjigovodstvenom
računu skupine 191 u sljedećoj proračunskoj godini
svesti na nulu. Ono se neće svoditi u tekućoj godini
na nulu, odnosno postojat će stanje toga knjiženja
onda kada je razgraničen rashod ili dio rashoda koji
se odnosi na razdoblja koja su iza tekuće godine.
Osnovni račun 19111 – Rashodi budućih razdoblja
su, prema odredbi Pravilnika o proračunskom računovodstvu, unaprijed plaćeni rashodi koji se ne odnose na izvještajno razdoblje.
Naime, iako je trošak nastao, ako se on ne odnosi
na izvještajno obračunsko razdoblje, iskazuje se ne
odjeljku 1911. To ne mora biti samo unaprijed plaćeni rashod, već može biti i neplaćeni rashod. Bitno je
da se događaj koji ima obilježje rashoda odnosi na
različita obračunska razdoblja.
99
11
Primjer:
Proračunski je korisnik platio na ime osiguranja
imovine premiju police osiguranja imovine u svoti od
6.000,00 kn. Račun za policu je izdan u srpnju 2012.
Račun je plaćan obročno. Obroci koji su plaćeni u
2012. iznose ukupno 800,00 kn, a preostala je svota
računa (5.200,00 kuna) plaćena tijekom 2013. Obroci
od 800,00 kn plaćeni su u dva navrata, i to u svotama od 500,00 i 300,00 kn. Polica osiguranja osigurava
imovinu od kolovoza 2012. do zaključno srpnja 2013.
99 Knjiženje: Unaprijed plaćena polica osiguranja za dva obračunska razdoblja
2012.
Tek.
br.
OPIS
1. Rashodi budućih razdoblja
Premije osiguranja ostale imovine
Premije osiguranja
Za primljena račun za policu osiguranja
Račun
Svota
Duguje Potražuje
19111 3.500,00
32922 2.500,00
23292
2. Premije osiguranja
23292
Novac na žiro-računu kod tuzemnih
poslovnih banaka
11121
Za plaćanje dijela obroka premije osiguranja
500,00
3. Premije osiguranja
23292
poslovnih banaka
11121
Za plaćanje dijela obroka premije osiguranja
300,00
6.000,00
500,00
300,00
2013.
Tek.
br.
OPIS
1. Premije osiguranja ostale imovine
Rashodi budućih razdoblja
Za uključivanje odgođenih rashoda
u rashode izvještajnog obračunskog
razdoblja
Račun
Svota
Duguje Potražuje
32922 3.500,00
19111
3.500,00
Rashodi koji nastaju kontinuirano i obračunavaju se za kalendarska razdoblja tijekom proračunske
godine (u pravilu mjesečno) kao što su: rashodi za
zaposlene, komunalne usluge, opskrba energentima, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, naknade građanima i kućanstvima na temelju
osiguranja i druge naknade i sl., uključuju se u rashode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se
izvještaji sastavljaju. Takav način iskazivanju kontinuiranih rashoda uređen je čl. 51. Pravilnika o proračunskom računovodstvu.
Ti kontinuirani rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao aktivna
vremenska razgraničenja – rashodi budućih razdoblja. Ova se odredba može i ne mora primjenjivati.
Njezina primjena odnosno isključenje njezine primjene ovisi za proračunske korisnike o financijskim
mogućnostima nadležnog proračuna, a kod proračuna ovisi o njegovim financijskim mogućnostima
odnosno o mogućnosti uključivanja ove vrste rashoda u proračun obračunske godine.
Na računima skupine 19 – Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja) iskazat će se i nerealizirane tečajne razlike, odnosno nerealizirane razlike
koje su nastale zbog primjene valutne klauzule.
12
Pravilnik o proračunskom računovodstvu ne pojašnjava postupak knjiženja nerealizirane razlike
valutne klauzule (dalje: valutna klauzula) odnosno
tečajne razlike. On pojašnjava način knjiženja realizirane valutne klauzule i tečajne razlike.
Prema odredbi čl. 53. Pravilnika, (realizirana) tečajna razlika nastaje kada dođe do promjene u valutnom tečaju između datuma transakcije i datuma
podmirenja stavaka proizašlih iz transakcije. (Realizirana) tečajna razlika je i razlika nastala zbog primjene valutne klauzule. Pozitivna tečajna razlika
evidentira se kao prihod, a negativna kao rashod.
S obzirom na to da Pravilnik o proračunskom računovodstvu ne uređuje pitanje nerealiziranih tečajnih razlika i razlika nastalih zbog primjene valutne
klauzule, samo računovodstvenim politikama proračunskog računovodstva moglo bi se odrediti kako se
treba ponašati prema obvezama čija je svota promjenjiva s obzirom na ugovorenu valutnu klauzulu.
Ako bi se računovodstvenim politikama odredilo da se kod obveza knjiži razlika valutne klauzule,
bilo bi primjereno da se one knjiže i pri obvezama za
primljene kredite.
Pri knjiženju nerealizirane valutne klauzule treba
uvažiti postavku da se ne smije iskazati prihod/rashod razdoblja. Knjiženje razlike valutne klauzule ne
smije remetiti ravnotežu viška/manjka financijske
imovine, odnosno kada se obveze namire, ne smije
postojati stanje viška/manjka financijske imovine. S
obzirom na takav zahtjev može postojati niz načina
knjiženja.
99 Primjer:
Općina Budućnost primila je 7.200,00 kn dugoročnog kredita od domaće poslovne banke izvan javnog
sektora. Kredit je odobren 15. listopada 2012. Pri odobrenju kredita ugovorena je valutna klauzula vezana
uz euro.
Tečaj eura u trenutku odobrenja kredita je 7,20 kn,
a tečaj eura 31. prosinca 2012. je 7,50 kn.
99 Knjiženje: Nerealizirana razlika zbog primjene
valutne klauzule kod primljenih zajmova
Tek.
br.
OPIS
1.a Novac na žiro-računu kod tuzemnih
poslovnih banaka
Primljeni krediti od tuzemnih
kreditnih institucija izvan javnog
sektora – dugoročni
1.b Ispravak izvora vlasništva iz
proračuna za obveze
Obveze za kredite od tuzemnih
sektora – dugoročne
Za primljeni kredit
2.a Nedospjela naplata prihoda
Primljeni krediti od tuzemnih
sektora – dugoročni
2.b Ispravak izvora vlasništva iz proračuna za obveze
Obveze za kredite od tuzemnih
sektora – dugoročne
Za nerealiziranu razliku zbog
primjene valutne klauzule
Račun
11121
Svota
Duguje
7.200,00
84432
91211
7.200,00
7.200,00
26432
19211
7.200,00
300,00
84432
91211
26432
Potražuje
300,00
300,00
300,00
VELJAČA
Prethodno knjiženje uvažilo je da se stanje obveze za primljene zajmove svodi na svotu novčanog tijeka ako bi se obveza namirila dana na koji se knjiži
nerealizirana razlika valutne klauzule. Ta svota bi
bila i svota koja bi se knjižila u razredu 5 u trenutku
otplate kredita.
S obzirom na to da su ta knjiženja potrebna samo
zbog bilanciranja i da se ne može odrediti koji bi se
dio budućih prihoda preveo u prihode, knjiženja
vezana za knjiženje nerealizirane valutne klauzule
treba stornirati.
Kada će se iskazivati razlika valutne klauzule u
sljedećem obračunskom razdoblju ona će odražavati promjenu na stanju primljenog, a neotplaćenog
kredita u odnosu na izvorni tečaj koji je korišten pri
ugovaranju valutne klauzule.
Nerealizirana razlika valutne klauzule može se
knjižiti i drukčije. Tako, knjiženjem nastale razlike
zbog primjene valutne klauzule odobrenjem računa
23439 – Obveze za negativne tečajne razlike i razlike
zbog primjene valutne klauzule umjesto odobrenja
računa 84432 – Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročni
primitci od zaduživanja i budući izdatci od otplate
duga svode se na temeljni valutni tečaj. Dakle, novčani tijek ne prati svote koje se iskazuju na računima
zaduženja.
Uz ove načine knjiženja možda postoje i drugi načini knjiženja. Svaki obveznik primjene proračunskog računovodstva sam će odrediti način knjiženja
razlika valutnih klauzula. Prije toga u svojim politikama mora odrediti hoće li ili neće knjižiti razliku
valutne klauzule. U prethodnim knjiženjima poštovano je i načelo pouzdanosti odnosno „podnačelo“
razboritosti, odnosno obveze na dan bilanciranja
nisu podcijenjene.
Nerealiziranu tečajnu razliku treba knjižiti zbog
odredaba Zakona o deviznom poslovanju. tečaj koji
se primjenjuje pri njezinu knjiženju je srednji tečaj
Hrvatske narodne banke. Nju se mora iskazati na
skupini 19, ako je riječ o negativnim nerealiziranim
tečajnim razlikama, odnosno na skupini 29, ako je
riječ o pozitivnim tečajnim razlikama.
Zbog usklađenosti evidencija proračuna i proračunskih korisnika potrebno je da se kod proračunskih korisnika kao prihodi izvještajne godine priznaju sredstva koja im usmjere (prenesu) proračuni
31. prosinca izvještajnog razdoblja, a koja oni zbog
tehnike platnog prometa prime na svoj račun prvih
dana sljedećeg poreznog razdoblja.
Dakle, tu se odstupa od temeljnog načela koje je
propisano za priznavanje prihoda u proračunskom
sustavu: kao prihod izvještajnog razdoblja priznaju
se i neprimljena novčana sredstva. To je potrebno
radi provedbe konsolidacije i usporedivosti planova
s njihovim izvršenjem.
99 Primjer:
Općina je za potrebe poslovanja svom proračunskom korisniku – školi doznačila 31. prosinca 2012.
9.000,00 kn. Sredstva će se rabiti za usluge investicijskog održavanja građevinskog objekta.
Za doznačena sredstva odobren je poslovni račun
škole 2. siječnja 2013.
VELJAČA
99 Knjiženje: Prijenos sredstva iz nadležnog proračuna njegovom proračunskom korisniku 31.
prosinca izvještajne godine
2012.
PRORAČUN
Tek.
br.
OPIS
1. Usluge tekućeg i investicijskog
održavanja građevinskih objekata
poslovnih banaka
Za prijenos proračunskom korisniku (školi)
- izvod od 31. prosinca 2012.
Račun
Svota
Duguje Potražuje
32321 9.000,00
11121
9.000,00
PRORAČUNSKI KORISNIK
Tek.
br.
OPIS
1. Nedospjela naplata prihoda
Prihodi za financiranje rashoda
poslovanja
Za usmjerena sredstva iz nadležnog
proračuna 31. prosinca 2012.
Račun
Svota
Duguje Potražuje
19211 9.000,00
67111
9.000,00
2013.
PRORAČUNSKI KORISNIK
Tek.
br.
OPIS
Račun
Svota
Duguje Potražuje
poslovnih banaka
11121 9.000,00
Nedospjela naplata prihoda
19211
Za primljeni novac koji je poslan iz
nadležnog proračuna - izvod od 2. siječnja
2013.
9.000,00
Računi skupine 19 – Rashodi budućih razdoblja i
nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja) rabit će se i u svim drugim okolnostima
kada se knjigovodstveno bilježi poslovni događaj koji
se mora bilježiti u dva različita obračunska razdoblja.
Tada se u jednom od njih ne može iskazati prema svojoj prirodnoj vrsti i tada se umjesto prirodne vrste računa rabe navedeni računi u skupini 19.
Jednako će se tako potražni promet računa skupine 23 razlikovati od dugovnoga prometa razreda
3 zbog rashoda za koje nije dobiven „imenovani“
račun, odnosno koje nije isporučitelj knjižio kao
potraživanje od primatelja, već kao isporuku neimenovanom kupcu. U ovu skupinu razlika između
potražnog prometa skupine 23 i dugovnoga prometa razreda 3 ne moraju pripadati svi računi koji su
gotovinski plaćeni. Naime, i „imenovani“ računi
mogu, ako ne postoje neke druga ograničenja, biti
plaćeni gotovinom.
Ø
Odgovora li potražni promet skupine 24 prometu iskazanom na računima razredu 4?
Razlika od navedenoga pravila može biti u slučaju
da za isporučenu dugotrajnu nefinancijsku nije dobiven račun, a ona je preuzeta i treba biti iskazana
na razredu 0. Skupina računa koja će povezati dvije proračunske godine je račun 29111 – Obračunani
rashodi koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje, ako je račun dobiven u 2012., odnosno odgova-
13
rajući račun skupine 24, ako račun nije dobiven te se
vrijednost imovine treba iskazati po procijenjenoj
vrijednosti. Ako se imovina dobije na dar, tada su
knjiženja drukčija.
Usporedni podatci na razredu 0 i skupini 24 neće
postojati kod proračuna ako je riječ o sredstvima
koje je proračun dao svom proračunskom korisniku
za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine.
Ø
Jesu li proračun i proračunski korisnici uskladili usporedive podatke?
Problem usklađenje podataka između proračuna i proračunskog korisnika je u tome što proračun,
prema odredbi čl. 53. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, ne bi smio rashode
proračunskog korisnika knjižiti na temelju nastanka
poslovnog događaja, već samo na temelju novčanog
tijeka, pri prijenosu novčanih sredstava proračunskom korisniku. A poznato je da je temeljna odredba
proračunskog računovodstva ta da se rashodi, načelno, uz neke iznimke, priznaju prema načelu nastanka poslovnog događaja.
Prema temeljnim načelima poslovanja u proračunskom sustavu, proračuni ne bi smjeli prisiljavati
svoje proračunske korisnike da rashode koje financiraju izravno iz proračunskih sredstava iskazuju
primitkom sredstava iz proračuna, neovisno o tome
je li rashod nastao, odnosno da kao rashode iskazuje
samo one koji su i plaćeni.
Proračuni bi pri konsolidaciji trebali kao svoje
rashode iskazati i nepodmirene obveze svojih proračunskih korisnika.
Ø
Treba li kod proračunskog korisnika račun
23954, ako mu je proračun doznačio više prihoda no što je trebao, biti zatvoren?
Ako kod proračunskog korisnika bude zadnjeg
dana obračunskog razdoblja više doznačenih sredstava, račun 23954 na toj osnovi treba imati stanje.
Ø
Nije li se u imovinske bilančne pozicije zaboravilo uključiti i imovinu kojom raspolažemo,
i koja se bilančno iskazuje imovinom, iako za
nju još nije dobiven račun?
Knjižna protustavka će biti iskazana u okviru skupine 24, 23 ili 29. Pretpostavka je da se nabava ove
imovine treba platiti. Dakle, ne dobiva ju se na dar.
Ø
Treba li zaračunane kamate što se ne odnose
na obračunsko razdoblje iskazati na računima
skupine 29 ili 23?
Zaračunane kamate, stoga što je obveza zaračunana i utvrđena u izvještajnom obračunskom razdoblju, treba iskazati obvezom u skupini 23, a ne kao
odgođeno plaćanje rashoda u skupini 29.
Ø
Jesu li proračunski korisnici neutrošena sredstva primljena iz nadležnog proračuna iskazali
kao obvezu za povrat, ako povrat novca zahtijeva taj proračun?
Državni proračun od svojih proračunskih korisnika zahtijeva povrat neutrošenih sredstava doznačenih iz Državnog proračuna do 31. prosinca
2012. Nakon podmirenja svih svojih obveza za isporučenu robu i obavljene usluge iskazanih u bilanci
na dan 31. prosinca 2012. proračunski korisnici trebaju preostala novčana sredstva, uključujući i sredstva ostvarena na tržištu od obavljanja osnovnih i
ostalih poslova vlastite djelatnosti (vlastiti prihodi)
14
koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskazane obveze u bilanci na dan 31. prosinca 2012., vratiti u proračun.
Ta sredstva će u bilanci na dan 31. prosinca 2012.,
u načelu, korisnici državnog proračuna iskazati kao
stanje, odnosno dio stanja na računu 23954 Ostale
nespomenute obveze. Ako će možda obveza za povrat
biti posljedica nevraćenih sredstava iz prethodnih
obračunskih razdoblja, tada će se obveza formirati
zaduženjem odgovarajućih računa razreda 9.
poslovanje
3... Rashodi
Promet
39111 Raspored
Narudžbenica na kraju časopisa RRiF
JAVNA NABAVA
Izdanje: Zagreb, 2012.
pravni okvir sustava javne nabave
od 2012. s uputama za primjenu
- s CD-om Urednica:
mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec.
Opseg: 250 str.
Cijena: 190 kn
www.rrif.hr
92211 Višak
92111 Obračun
6... Prihodi
Promet
69111 Raspored
92221 Manjak
Stanje –
Stanje – dugovno
potražno
Ostali proračuni takav povrat mogu zahtijevati,
ali ni ne trebaju.
q
Kako se proveo ispravak knjiženja u tekućem
obračunskom razdoblju u vezi s pogreškama iz
prethodnih obračunskih razdoblja?
U računovodstvenim propisima proračunskog
računovodstva nije utvrđeno kako se pogreška
ispravlja.
Ispravak pogreške može se obaviti na različite
načine.
Koji će način koristiti obveznik primjene proračunskog računovodstva, odlučit će svaki od njih samostalno. Bez obzira na to koja će se od navedenih
mogućnosti koristiti, iziskivat će obrazloženje u bilješkama uz financijske izvještaje.
Pri završnim knjiženjima, pri utvrđivanju rezultata poslovanja, treba u svakom koraku utvrđivanja viška/manjka prihoda provjeravati stanja
razreda odnosno odgovarajućih računa. Stoga je
potrebno utvrditi:
q je li nakon knjiženja zatvaranja osnovnih računa poslovanja (računa razreda 3, 4, 5 odnosno
6, 7 i 8) njihovo stanje nula odnosno je li stanje
tih razreda jednako zbroju prometa po tim osnovnim računima,
q je li nakon prijenosa stanja prethodno navedenih razreda na račune obračuna prihoda o rashoda njihovo stanje nula,
qje li nakon utvrđivanja viška/manjka prihoda
stanje odjeljka 921 nula,
Višak/manjak prihoda utvrđuje se za svaku od
triju grupa temeljnih proračunskih aktivnosti (poslovanje, nefinancijska imovina, financijska imovina). Stoga se mogu usporedno, ovisno o području
poslovanja, u istom obračunskom razdoblju, ostvariti viškovi i manjkovi.
VELJAČA
nefinancijsku imovinu
4... Rashodi
Promet
49111 Raspored
92212 Višak
92121 Obračun
7... Prihodi
Promet
79111 Raspored
92222 Manjak
Stanje –
Stanje – dugovno
potražno
financijsku imovinu
5... Izdatci
Promet
59111 Raspored
92213 Višak
92131 Obračun
8... Primitci
Promet
89111 Raspored
92223 Manjak
Stanje –
Stanje – dugovno
potražno
Odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu nije propisano kako postupati s viškovima
i manjkovima prihoda svakog osnovnog računa iz
prethodnog obračunskog razdoblja u tekućem razdoblju. Treba li višak ili manjak svakog od osnovnih
računa viška ili manjka prenositi u izvore vlasništva, treba li ih kumulirati kroz obračunska razdoblja, treba li ih prebijati u sljedećem obračunskom
razdoblju, odnosno može li se u kumulativu iskazati ili samo višak ili manjak prihoda odgovarajućeg
osnovnog računa viška ili manjka prihoda?
Smatramo da ih, s obzirom na to da to izrijekom
nije propisano, ne treba prenositi u izvore vlasništva. Treba ih prikupljati (kumulirati) na odgovarajućim osnovnim računima odnosno da se u kumulativu može iskazati ili samo višak, ili samo manjak
prihoda odgovarajućeg osnovnog računa. Dakle, ne
može usporedno postojati i višak i prihod, na primjer, poslovanja.
K tomu se može zaključiti da vlastiti izvori (razred
9) mogu imati i dugovno stanje. Kako to stanje evidentirati? U pravilu to će biti sastavni dio podatka
iskazanog u odjeljku 9222 – Manjak prihoda. Smatramo da bi se negativno stanje vlastitih izvora trebalo iskazati na analitičkom računu odjeljka 9222.
VELJAČA
Smatramo da činjenica da računovodstveni propisi, što im ni ne priliči, ne propisuju za što se koristi
višak prihoda nije od značenja za primjenu posebnih propisa koje trebaju uvažavati obveznici primjene proračunskog računovodstva. Prema odlukama
o korištenju viška prihoda odnosno o načinu naknade manjka prihoda provest će se i računovodstvena
evidencija tih događaja.
Osnivač bi trebao odrediti kako će se ovaj manjak
vlastitih izvora nadoknaditi.
Treba upozoriti i na to da provedbenim propisima
proračunskog računovodstva nije predviđeno da se
kao prihodi tekućeg obračunskog razdoblja iskazuju sredstva kojima se plaćaju računi, a koja su bila
sastavni dio viška prihoda prethodnog obračunskog
razdoblja.
Smatramo i to da se sredstva između ovih grupa
poslovanja mogu prenamijeniti, ali samo po odluci ovlaštenih osoba ili tijela, pri čemu treba osobitu
pozornost posvetiti ogradama u njihovu korištenju
koje su posredno dane odredbama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.). Knjiženja „raspodjele“ viškova/manjkova mogu biti u godini u kojoj su donesene odluke o tome, dakle u godini koja
slijedi izvještajnu obračunsku proračunsku godinu.
Ø
Jesu li se viškovi/manjkovi poslovanja, nakon
što je napravljen obračun poslovanja, ispravili
za promete iskazane na nekim od računa skupine računa 63 i 66 te račun 67121?
Rezultat (višak/manjak prihoda/primitaka) utvrđeni na navedeni način nije konačno utvrđeni rezultat izvještajnog razdoblja. Potrebno je nakon ovih
knjiženja (ali nema zapreke da se to obavi i prije
ovih knjiženja) provesti korektivna knjiženja u vezi
s utvrđivanjem rezultata poslovanja. Ona su propisana, a njima se na poseban način ispravlja rezultat
poslovanja odnosno nefinancijske imovine jer je za
nabavu nefinancijske imovine koja se iskazuje terećenjem rashoda razreda 4 – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvor iskazan u razredu 6 – Prihodi od poslovanja.
Prema odredbi čl. 84. Pravilnika o proračunskom
računovodstvu za svote (promete) koje su iskazani
na računima:
63121 – Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU
63122 – Kapitalne pomoći od inozemnih vlada
izvan EU
63221 – Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija
63241 – Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU
6332 – Kapitalne pomoći iz proračuna
6334 – Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU
6342 – Kapitalne pomoći od ostalih subjekata
unutar općeg proračuna
6352 – Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije
6632 – Kapitalne donacije
67121 – Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine
15
koji su utrošeni za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka
prihoda od nefinancijske imovine. Na taj se način
postupa bez obzira na izvorno utvrđene rezultate
od poslovanja odnosno od nefinancijske imovine.
Ako je „kapitalni“ prihod od poslovanja veći od viška poslovanja, pri obveznom korektivnom knjiženju
pojavljuje se manjak prihoda od poslovanja.
99 Shema 1. Zaduživanje rezultata od poslovanja
i odobravanje rezultata od nefinancijske imovine (ako je „kapitalni“ prihod od poslovanja veći
od viška od poslovanja)
Poslovanje Nefinancijska
imovina
Prihodi
80,00
Od toga kapitalne
pomoći (663)
70,00
0,00
Rashodi
50,00
0,00
Višak/manjak
30,00
0,00
92211 - Višak PP
30,00 30,00 St.
92211 - Manjak PP
40,00
92212 - Višak NI
70,00
Osim navedenog, postoji i suprotni ispravak: iz rezultata nefinancijske imovine u rezultat poslovanja.
Riječ je o svoti prihoda od prodaje i zamjene nefinancijske imovine koja je tijekom godine utrošena
za financiranje kapitalnih rashoda poslovanja koji
se njima smatraju prema odredbi čl. 70. st. 2. Zakona
o proračunu. Za te se svote zadužuje račun viška ili
manjka prihoda od nefinancijske imovine, a odobrava račun viška ili manjka prihoda poslovanja.
Kapitalnim se rashodima smatraju, prema odredbi
čl. 70. st. 2. Zakona o proračunu, rashodi za nabavu
nefinancijske imovine, rashodi za održavanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoći koje se daju
trgovačkim društvima u kojima država odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu .
99 Shema 2. Zaduživanje rezultata od nefinancijske imovine i odobravanje rezultata od poslovanja (ako je kapitalni rashod manji od viška od
nefinancijske imovine)
Poslovanje Nefinancijska
imovina
Prihodi
0,00
100,00
Rashodi
50,00
0,00
Od toga kapitalni rashodi
(npr. održavanje 3232)
30,00
Višak/manjak
50,00
92212 - Višak NI
30,00
100,00 St.
92211 - Manjak PP
0,00
St. 50,00
30,00
Ove (obje) preinake izvorno utvrđenog viška/
manjka poslovanja na temelju podataka o prihodima/primitcima i rashodima/izdatcima mogu se
obaviti i jedinstvenim knjiženjem. No smatramo da
bi se i u toj okolnosti trebali knjižiti prometi (i zaduženje viškova i odobrenje viškova poslovanja).
Prema svemu što je navedeno izvjesno je da se
mogu usporedno, ovisno o uspješnosti poslovanja,
u istom obračunskom razdoblju ostvariti viškovi i
manjkovi. Dakle, može se javiti npr. višak od poslovanja, manjak od nefinancijske imovine, višak od fi-
16
nancijske imovine ili npr. višak od poslovanja, višak
od nefinancijske imovine, manjak od financijske
imovine i dr. Stoga je pri sagledavanju viška/manjka potrebno osim ukupnog viška/manjka sagledati
i višak/manjak poslovanja, nefinancijske imovine
i financijske imovine. Smatramo da je potrebno,
iako to ne zahtijevaju računovodstveni propisi, višak/manjak pratiti i po izvorima financiranja. Samo
tako se može osigurati namjensko trošenje sredstava prema izvorima.
Ø
Jesu li proknjižena u izvještajnoj proračunskoj
godini, ako o tome postoje odluke nadležnih
tijela, odnosno upravljačkih organa, pokrića
manjka prihoda prethodne/prethodnih proračunskih godina?
Manjak prihoda poslovanja/nefinancijske imovine/financijske imovine može se, osim namirenja
izvan pravne osobe, namiriti iz odgovarajućih kategorija poslovanja.
Pitamo se može li se viškom prethodnih godina iz
jednog područja poslovanja (npr., poslovanja), „spriječiti“ manjak drugog područja poslovanja (npr. nefinancijske imovine) izvještajne obračunske godine?
Smatramo da se i onda kada je donesena odluka
o tome da će se mogući manjak u vezi s nabavom, u
ovom slučaju nefinancijske imovine, pokriti viškom
poslovanja, ne bi zbog transparentnosti poslovanja
tekuće godine mogao „spriječiti“ terećenjem viška
poslovanja i odobrenjem manjka nefinancijske imovine u tijeku izvještajne proračunske godine. Ovako se prikriva rezultat poslovanja. No smatramo da
nema zapreke rezervirati dio viška određene grupe
za namjene pokrića manjka druge grupe.
Ø
Jesu li na odgovarajući način korišteni namjenski prihodi, odnosno jesu li za neiskorištene svote iskazana rezerviranja viška prihoda?
Prijenosi između određenih kategorija moraju
uvažavati odredbe posebnih zakona.
U svoti prihoda koji imaju utvrđenu namjenu
korištenja, u slučaju da je u vezi s tim prihodima
iskazan višak, prihod mora biti u svom neiskorištenom dijelu zadržan za dopuštenu upotrebu, u višku.
Višak koji je posljedica namjenski neiskorištenog
prihoda ne bi se smjelo koristiti za nedopuštene
namjene. Naime, ograničavajuće odredbe Zakona
o proračunu ne odnose se samo na korištenje tih
prihoda u proračunskoj godini u kojoj su i ostvareni. Treba li to učiniti prepoznatljivim na računima
glavne knjige i kako to učiniti prepoznatljivim?
To nije obvezno. Smatramo da bi se mogla o tome
donijeti odluka. U toj bi se odluci trebalo odrediti
VELJAČA
hoće li to biti vidljivo na podanalitičkim računima
glavne knjige ili će se za iste namjene rabiti račun
skupine 98 – Rezerviranja viška prihoda.
No potrebno je voditi brigu o tome da svaki izdatak, pri čemu se cjelokupno postojanje pravne osobe promatra kao jedinstveno obračunsko razdoblje,
koji ima obilježje rashoda, mora biti jednom iskazan
kao rashod, odnosno svaki primitak koji ima obilježje prihoda mora jednom biti iskazan kao prihod.
Dakle, troškovi koji se financiraju iz tih izvora moraju se iskazati kao rashodi razdoblja.
Ø
Treba li i kako iskazati proračunsku zalihu?
Prema odredbi Zakona o proračunu, u proračunu
se utvrđuju sredstva za proračunsku zalihu.
Sredstva proračunske zalihe (i tekuće i kapitalne)
mogu se koristiti za nepredviđene namjene ili za namjene za koje se nisu predvidjela dostatna sredstva jer
ih nije bilo moguće predvidjeti u trenutku planiranja.
Utrošak tako planiranih rashoda knjigovodstveno se iskazuje na računima prirodne vrste stvarnog
troška. Proračunski korisnik ne može planirati proračunsku zalihu.
Ø
Je li proveden popis i jesu li provedena odgovarajuća knjiženja na pozicijama izvanbilančnih
zapisa?
U ovoj skupini računa mogla bi se, uz ono za što
je predviđena prema odredbi čl. 87. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, iskazivati i stanja sve nefinancijske imovine za koju ne
postoji obveza iskazivanja imovinskih stavaka.
Na ovim pozicijama treba iskazati i tuđu imovinu
dobivenu na korištenje (npr. stvari koje se nalaze u
najmu, operativnom leasingu i sl.).
Upozoravamo na to da bi sva imovina koja je iskazana u ovim stavkama trebala biti predmet popisa.
Ova se imovina treba popisivati na zasebnim popisnim listama od onih na kojima se popisuje imovina
koja se iskazuje u bilančnim stavkama.
2. ZAKLJUČAK
Obveznici primjene proračunskog računovodstva
i ove godine utvrđuju višak/manjak prihoda na način kako su to radili i protekle godine.
Prije no što utvrde viškove/manjkove, trebaju
provesti matematičke i logične kontrole prometa i
stanja po usporedivim računima. Osim toga, osobitu pozornost trebaju posvetiti i pravilnom razgraničenju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka
između obračunskih razdoblja, odnosno proračunskih godina.
pretplatite se na novo internet izdanje Vaših omiljenih stručnih časopisa.
više na www.rrif.hr
VELJAČA
Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl.oec.
Financijski izvještaji proračuna
i proračunskih korisnika za 2012.
F
inancijski izvještaji se u sustavu računovodstva proračuna i proračunskih korisnika sastavljaju osim za
tromjesečna razdoblja tijekom godine i za proračunsku
godinu.
Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom
računovodstvu nije mijenjan u odnosu na 2012. pa se stoga nije mijenjala vrsta, rokovi i sadržaj seta financijskih izvještaja što ih za (proračunsku godinu) 2012. dostavljaju
proračuni i proračunski korisnici.
Ovim člankom se uz opće napomene pri sastavljanju
financijskih izvještaja u sustavu proračunskog računovodstva za 2012. daju i neke posebnosti koje se susreću pri financijskom izvještavanju.
1. OBVEZA I ROKOVI PREDAJE GODIŠNJIH
FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Sukladno odredbama Pravilnika o izvještavanu u
proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11.)
obveznici sastavljanja i predaje ovih financijskih
izvještaja su proračuni, proračunski korisnici te
izvanproračunski korisnici. Navedeni obveznici za
razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. sastavljaju i predaju sljedeće financijske izvještaje:
Financijski izvještaji
Razdjeli i ostali
proračunski korisnici
državnog proračuna
qBilanca,
qIzvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,
qIzvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i
qBilješke
Proračunski korisnici
jedinica lokalne i
samouprave
UDK 657.2
- Bilanca na Obrascu BIL
- Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i
izdacima na Obrascu PR-RAS,
- Izvještaj o novčanim tijekovima na Obrascu NT,
- Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji na Obrascu RAS- funkcijski,
- Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu
imovine i obveza na Obrascu P-VRIO ,
- Izvještaj o obvezama na Obrascu OBVEZE,
-Bilješke.
Rokovi za predaju financijskih izvještaja jesu:
- za proračunske korisnike državnog proračuna
i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 15. veljače
2013. ,
- za proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike 28. veljače 2013.
Rok za predaju konsolidiranih financijskih izvještaja 2. travnja 2013. za :
- za razdjele državnog proračuna i
- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Obveznik
Razdjeli
17
Konsolidirani izvještaji:
qBilanca,
qIzvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,
qIzvještaj o rashodima po funkcijskoj klasifikaciji i
qBilješke
qBilanca,
qIzvještaj o obvezama i
qBilješke
Jedinice lokalne i
samouprave
qBilanca,
qIzvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji,
qIzvještaj o novčanim tijekovima,
qBilješke
Jedinice lokalne i
samouprave
Konsolidirani izvještaji:
qBilanca,
qBilješke
Izvanproračunski
korisnici državnog
proračuna
qBilanca,
qIzvještaj o novčanim tijekovima,
qBilješke
Rok predaje
Predaja
do 15. veljače
q
razdjelu
q
nadležnom područnom uredu Državnog
ureda za reviziju
q
područnom uredu FINE (Obrazac: BIL,
Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)
do 2. travnja
do 15. veljače
do 28. veljače
q
Obrazac: PR-RAS , Obrazac: RAS-funkcijski,
Obrazac: P-VRIO)
q
jedinici lokalne i područne (regionalne)
samouprave čiji su proračunski korisnici
q
ureda za reviziju
q
Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)
q
ureda za reviziju
q
Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski,
Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac:
OBVEZE)
q
Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)
do 2. travnja
do 28. veljače
q
ureda za reviziju
q
Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac:
OBVEZE)
18
Obveznik
Izvanproračunski
korisnici jedinica lokalne
i područne (regionalne)
samouprave (ŽUC-evi)
Financijski izvještaji
qBilanca,
qBilješke
*Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski
zavod za zapošljavanje ne sastavljaju Izvještaj o
novčanim tijekovima kao dio seta godišnjih financijskih izvještaja.
Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave,
te vijeća nacionalnih manjina financijske izvještaje za razdoblje 01. siječnja do 31. prosinca 2012.g. ne
dostavljaju FINI već isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole.
Zakon o proračunu određuje „vijeća manjinske
samouprave“ kao proračunske korisnike koji se
uključuju u Registar korisnika proračuna. Sukladno
tome vijeća su obvezna voditi proračunsko računovodstvo prema odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar.
nov., br. 114/10. i ispr. 31/11.) i sukladno Okružnici
o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna i korisnika proračuna sastavljati i predavati financijske izvještaje nadležnoj jedinici lokalne
i područne (regionalne) samouprave za potrebe
konsolidacije i kontrole.
2. PRORAČUNSKI KORISNICI KOJI OBAVLJAJU
POSLOVE U SKLOPU FUNKCIJA KOJE SE
DECENTRALIZIRAJU
Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su procesom decentralizacije prešli s državne na lokalnu razinu
financijske izvještaje za proračunsku godinu 2012.
dostavljaju nadležnoj jedinici lokalne i područne
(regionalne) samouprave, Državnom uredu za reviziju, FINI, ali i ministarstvu koje je za njih bilo nadležno prije procesa decentralizacije.
I. Osnovne i srednje škole, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, učenički domovi,
javne vatrogasne postrojbe
Financijske izvještaje za razdoblje 1. siječnja do
31. prosinca 2012. s oznakom razine 31 dostavljaju:
1. nadležnoj JLP(R)S:
q Bilancu,
q Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i
izdacima,
q Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu
imovine i obveza,
q Izvještaj o obvezama i
q Bilješke.
Konsolidacija:
q Javne vatrogasne postrojbe: Nadležne jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave
konsolidiraju sve financijske izvještaje javnih
vatrogasnih postrojbi.
q Osnovne i srednje škole: Nadležni lokalni proračun konsolidira sve financijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-
VELJAČA
Rok predaje
Predaja
do 28. veljače
q
nadležnoj jedinici lokalne i područne
(regionalne) samouprave
q
ureda za reviziju
q
Obrazac: PR-RAS , Obrazac: P-VRIO i
Obrazac: OBVEZE)
micima i izdacima, Izvještaj o promjenama u
vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Izvještaj
o obvezama. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima lokalna jedinica
konsolidira cjelokupan Izvještaj izuzev dijela
doznačenog iz nadležnog ministarstva.
Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola
lokalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio
obveza za zaposlene financiran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno ministarstvo te će se konsolidacijom središnje i
lokalne države dobiti ukupni podaci za opću državu.
q Domovi za starije i nemoćne: Nadležni lokalni
proračun konsolidira sve godišnje financijske
izvještaje domova za starije i nemoćne.
q Centri za socijalnu skrb: Nadležni lokalni proračun pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i
rashodima, primicima i izdacima konsolidira
samo dio koji su centri za socijalnu skrb ostvarili
iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvještaj o obvezama. Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nema obvezu
konsolidacije Bilance i Izvještaja o promjenama
u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.
Ministarstvo socijalne politike i mladih konsolidira sve financijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj
o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Izvještaj o obvezama. Pri konsolidaciji Izvještaja
o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koristi dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja
središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi».
2.FINI:
q Bilancu,
izdacima,
imovine i obveza,
3.Nadležnim ministarstvima:
q Javne vatrogasne postrojbe dostavljaju financijske izvještaje i:
Ministarstvu unutarnjih poslova: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,
Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke.
q Osnovne i srednje škole dostavljaju financijske
izvještaje i:
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti
i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i
Bilješke.
q Domovi za starije i nemoćne dostavljaju financijske izvještaje i:
VELJAČA
Ministarstvu socijalne politike i mladih: Bilancu,
Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu
imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke.
q Centri za socijalnu skrb dostavljaju financijske
izvještaje i:
Ministarstvu socijalne politike i mladih: Bilancu,
Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima,
primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi»,
Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Bilješke.
II.Ustanove u zdravstvu (decentralizirane)
1. nadležnoj JLP(R)S:
q Bilancu,
izdacima,
imovine i obveza,
q Bilješke
2.FINI:
q Bilancu,
izdacima,
imovine i obveza,
3.HZZO-u
q Dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi»,
q Bilješke.
Konsolidacija: Nadležni lokalni proračun konsolidira sljedeće financijske izvještaja: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,
Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama. Kod Izvještaja o
prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila
od nadležnog lokalnog proračuna.
HZZO za potrebe konsolidacije koristi samo dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima
i izdacima s naznakom: „Izvor financiranja središnji
proračun, vlastiti i ostali prihodi“.
3. NAČIN PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Financijski izvještaji mogu se predati FINI u elektroničkom i papirnatom obliku ili samo papirnatom
obliku. Proračuni i korisnici proračuna koji FINI
predaju financijske izvještaje u elektroničkom i papirnatom obliku (samo Referentna stranica), koriste
obrasce za elektroničku predaju objavljene na internetskim stranicama Ministarstva financija (www.
mfin.hr  Državna riznica  Računovodstvo  Proračunsko računovodstvo) i FINE. Ažurirani obrasci
za elektroničku predaju bit će objavljeni na Internet
stranicama najkasnije 15 dana prije prvog roka za
predaju financijskih izvještaja (oko 1. veljače 2013.).
Ako proračuni i korisnici proračuna FINI predaju
financijske izvještaje isključivo u papirnatom obliku, koriste obrasce Narodnih novina.
19
Financijske izvještaje mogu predati isključivo
proračunski i izvanproračunski korisnici državnog
proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru
korisnika proračuna za 2012. (Nar. nov., br.59/12.) i
oni koji su nakon objave Podataka iz Registra dobili
RKP broj uz suglasnost Ministarstva financija.
4. P
OVRAT NEUTROŠENIH NOVČANIH SREDSTAVA
NA JEDINSTVENI RAČUN DRŽAVNE RIZNICE –
UPUTA ZA KORISNIKE DRŽAVNOG PRORAČUNA
Svi korisnici državnog proračuna dužni su iz
sredstava doznačenih iz državnog proračuna do 31.
prosinca 2012., podmiriti svoje obveze za isporučenu robu i obavljene usluge iskazane u bilanci na dan
31. prosinca 2012.
Sva preostala sredstva uključujući i sredstva
ostvarena na tržištu od obavljanja osnovnih i ostalih poslova vlastite djelatnosti (vlastiti prihodi) koja
su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskazane
obveze u bilanci na dan 31. prosinca 2012., potrebno
je do kraja siječnja 2013. vratiti na račun Državnog
proračuna 1001005-1863000160 s modelom: 64 i pozivom na broj: 7196-RKP-2012.
U bilanci na dan 31. prosinca 2012. korisnici državnog proračuna iskazuju više doznačena sredstva
u 2012., prije povrata u državnu riznicu, odobrenjem
na računu 23954 Ostale nespomenute obveze. Kod
povrata tih sredstava u proračun (u 2013.) zatvara se
račun obveza.
Tek.
br.
OPIS
1
2
Račun
Duguje
Potražuje
3
4
1. Knjiženje u 2012.
23954
671
2. Knjiženje u 2013.
23954
11121
5. P
RIZNAVANJE PRIHODA ZA RAZDOBLJE
SIJEČANJ - PROSINAC 2012.
Zbog usklađenosti evidencija proračuna i proračunskih korisnika potrebno je da se kao prihodi
2012. priznaju sredstva koja proračuni uključivo sa
31. prosinca 2012. doznače svojim proračunskim korisnicima, a ista su korisnicima zbog tehnike platnog
prometa raspoloživa početkom 2013. Uz priznavanje
odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski
korisnici navedena sredstva u 2012. evidentiraju kao
aktivna vremenska razgraničenja. U 2013., temeljem primljenih dokumenta institucija ovlaštenih za
platni promet razgraničenja se zatvaraju.
Tek.
br.
OPIS
1
2
Račun
1. Evidencija u izvještajnoj godini (2012.)
- aktivno vremensko razgraničenje
2
Evidencija u sljedećoj godini (2013.)
- zatvaranje vremenskog razgraničenja
NSKI
TELEFOETI
SAVJ
Duguje
Potražuje
3
4
19211
671
11121
19211
(uz vaš PIN):
01/ 46 99 111
20
VELJAČA
POREZI
Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
UDK 657.2
Knjiženje pretporeza
u nekim okolnostima u
proračunskom sustavu
K
ada je datum računa kojim je zaračunana primljena
isporuka iz razdoblja koje je kasnije od razdoblja
u kojem je ona primljena, osobitu pozornost zahtijevaju knjiženja takvih računa zbog uključivanja pretporeza
u odgovarajuće obračunsko razdoblje. Mora se uvažiti i
okolnosti kada je R-2 račun plaćen iza razdoblja u kojem
je primljena isporuka i primljen račun za tu isporuku. Obje
ove okolnosti se u ovom članku promatraju sa motrišta konačnog obračuna PDV-a za 2012.
1. UVOD
Pretporez je svota poreza na dodanu vrijednost
(dalje: PDV) iskazana na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku u poduzetničke svrhe, PDV koji
je carinarnica obračunala te PDV po čl. 19. st. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br.
47/95. – 136/12., dalje: Zakon).
Pretporez se može priznati ako su ispunjeni
uvjeti propisani čl. 20. Zakona. Među njima su navedeni i sljedeći uvjeti: da računi za primljena dobra ili obavljene usluge sadržavaju sve podatke propisane Zakonom, da je isporuka dobara ili usluga
primljena od drugog obveznika poreza na dodanu
vrijednost, da je isporuka obavljena poduzetniku u
poduzetničke svrhe, R-2 račun na temelju kojeg se
odbija pretporez mora biti plaćen.
Pri oporezivanju prema izdanim računima, što ga
primjenjuju i pravne osobe iz proračunskog sustava, pretporez se odbija u obračunskom razdoblju u
kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun sa svim podatcima.
Ako je primitak računa iza razdoblja na koje se
promet iz toga računa odnosi, knjiženje toga računa
i pretporeza koji se može/ne može priznati moraju
pratiti te okolnosti. Različita su knjiženja ako je riječ
o različitostima tijekom godine i u vezi s godišnjim
obračunom PDV-a.
Osim o okolnosti obračunskog razdoblja, ona ovise
i o tome je li obveznik PDV-a primio R-1 ili R-2 račun.
U nastavku se daju knjiženja u navedenim okolnostima ako je riječ o mjesečnom obvezniku PDVa, ako se zaračunani PDV može priznati u ukupnoj
svoti kao pretporez i ako je riječ o rashodima iz razreda 3.
U primjerima koji su dani za konačni obračun
PDV-a za 2012. pretpostavilo se da su računi primljeni i plaćeni prije podnošenja konačnog obračuna PDV-a.
Sve prethodno navedene pretpostavke u članku
se nazivaju općim pretpostavkama.
U opće pretpostavke uključuju se i sljedeće vrijednosti primljene isporuke.
Opis
Vrijednost
Naknada (rashod)
100,00
PDV (pretporez)
25,00
Ukupno vrijednost primljenog računa
125,00
O posebitosti koje porezni obveznici moraju poštovati pri konačnom obračunu PDV-a pisano je u
RRiF-u br. 1/13., Markota, Lj.: Konačni obračun PDVa za 2012. kod korisnika proračuna i u neprofitnim
organizacijama, str. 256.
2. PRIMLJENI R-1 RAČUNI
Različita su knjiženja u vezi s pretporezom ako je
R-1 račun primljen u obračunskom razdoblju koje
slijedi obračunsko razdoblje tijekom godine za koju
se podnosi konačni obračuna PDV-a od onih kada je
on primljen iza godine za koju se podnosi konačni
obračun.
U nastavku se daje primjer knjiženja uz godišnji
obračun. O knjiženjima tijekom godine pisano je u
časopisu RRiF br. 2/11., str. 126.
Uz opće pretpostavke, navode se i posebne pretpostavke za sljedeću grupu knjiženja.
Posebne pretpostavke za knjiženje:
Opis
Obilježja
Nadnevak primljenog računa
1. veljače 2013.
Primitak isporuke koja je zaračunana
na računu
31. kolovoza 2012.
Plaćanje računa
-
a)Knjiženja u 2012.
razred 1
12421- Pretporez se
MOŽE priznati
(1) 25,00
razred 2
29111- Obračunani rashodi
koji nisu fakturirani
125,00 (1)
razred 3
32... - Rashodi
(1) 100,00
Pojašnjenje knjižnih oznaka:
(1) Za primljenu isporuku u kolovozu 2012. koja je zaračunana u veljači 2013.
VELJAČA
b)Knjiženja u 2013.
b) Knjiženja u 2013.
razred 1
razred 2
23... - Obveze
125,00 (1)
(1) 125,00
3. PRIMLJENI R-2 RAČUNI
Različita su knjiženja u vezi s pretporezom ako je
R-2 račun primljen u obračunskom razdoblju koji
slijedi obračunsko razdoblje tijekom godine za koju
se podnosi konačni obračuna PDV-a od onih kada je
on primljen poslije godine za koju se podnosi konačni obračun. Uz to je bitno i kada je R-2 račun plaćen.
U nastavku se daje primjer knjiženja uz godišnji
obračun. O knjiženjima tijekom godine pisano je u
časopisu RRiF br. 2/11., str. 128.
Posebne pretpostavke za sljedeću grupu knjiženja su:
Obilježja
13. veljače 2013.
Primitak isporuke koja je zaračunana na računu
Plaćanje obveze
(1) 25,00
1. siječnja 2013.
125,00 (1)
(1) 125,00
125,00 St
Opis
Obilježja
13. kolovoza 2012.
Primitak isporuke koja je zaračunana na računu
31. kolovoza 2012.
Plaćanje obveze
1. siječnja 2013.
a) Knjiženje u 2012.
razred 1
razred 2
12421- Pretporez se NE
može priznati
(1) 25,00
razred 3
23… - Obveze
25,00 (2)
32... - Rashodi
(1) 100,00
125,00 (1)
12421- Pretporez se
MOŽE priznati
(1) Za isporuku u 2012. za koju je račun primljen u
2013.
(2) Za priznavanje pretporeza
razred 3
32... - Rashodi
125,00 (1)
(2) 125,00
U 2013. se za istu svotu zadužuje račun u skupini
29 i odobrava odgovarajući račun u skupini 23.
Ako će i račun i isporuka biti primljeni u istom
obračunskom razdoblju, a plaćanje će biti u godini
koja slijedi godinu iz obračunskog razdoblja, knjiženja su nešto drukčija.
(2) 25,00
razred 2
25,00 (2)
125,00 (2)
31. kolovoza 2012.
a) Knjiženje u 2012.
12421- Pretporez se NE
može priznati
23… - Obveze
11121 - Novci
Za stanje
(1) Za primljeni račun
(2) Za plaćanje računa
Iz prethodnih knjiženja uočava se da je pretporez
priznat u 2012., iako je račun za primljenu isporuku
u 2012. bio primljen u 2013. prije dana podnošenja
konačnog obračuna PDV-a za 2012.
Opis
razred 2
125,00 St
Za stanje
(1) Za primljeni račun
razred 1
21
(1) 100,00
U danim knjiženjima primjećuje se da se ne rabi
račun skupine 29 jer je račun primljen u godini u kojoj je i primljena isporuka odnosno u kojoj je nastao
rashod.
b) Knjiženja u 2013.
12421- Pretporez se
MOŽE priznati
(2) 25,00
razred 1
(1) Za isporuku u 2012. za koju je račun primljen u
2013.
(2) Za priznati pretporez
S obzirom na to da se pretporez može priznati u navedenim okolnostima (plaćanje R-2 računa
do dana podnošenja konačnog obračuna PDV-a za
2012.), priznavanje treba i knjižiti.
Za dokup minuta 01/46 99 760
ili internetski
TELEFON
S
SAVJETI KI
razred 2
23… - Obveze
11121 - Novci
125,00 (1)
(1) 125,00
125,00 St
Za stanje
(1) Za plaćanje računa
U 2013. knjižen je samo novčani tijek koji je povezan s podmirenjem obveze prema dobavljaču jer
su sva prethodna knjiženja povezana s pretporezom
već obavljena u 2012. prema pravilima koja su utvr-
22
VELJAČA
JAVNE FINANCIJE
Mladenka KARAČIĆ, dipl. oec.
Naplata
proračunskih i javnih prihoda
O
bjavljena je Naredba o načinu uplaćivanja prihoda
proračuna, obveznih doprinosa, te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini. Njome je uređeno uplaćivanje, evidentiranje i praćenje prihoda proračuna i drugih prihoda za financiranje javnih potreba u 2013.
U članku se daje naglasak na odredbe ove naredbe koje
se odnose na osobe koje naplatama na računima koji su
propisani naredbom ostvaruju prihode. Stoga se obrađuju
vrste prihoda, otvaranje računa za financiranje javnih potreba, polja „model“ i „poziv na broj“, povrat i preknjiženje
javnih prihoda te evidencija o naplaćenim prihodima i rasporedu zajedničkih prihoda.
1. UVOD
Prikupljanje prihoda proračuna, obveznih doprinosa, te prihoda za financiranje drugih javnih
potreba temelji se na zakonima ili drugim propisima donesenim temeljem zakona. Računi na koje se
uplaćuju navedeni prihodi, način uplaćivanja tih
prihoda, izvještavanja njihovih korisnika o uplati
te povrata pogrešno ili više uplaćenih prihoda propisuju se naredbom o načinu uplaćivanja prihoda
proračuna, obveznih doprinosa, te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koju svake godine, temeljem Zakona o izvršavanju Državnog proračuna, donosi ministar financija. Za 2013. donesena
je Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa, te prihoda za financiranje
drugih javnih potreba u 2013. godini (Nar. nov., br.
2/13., dalje u tekstu: Naredba)
2. VRSTE PRIHODA ZA FINANCIRANJE JAVNIH
POTREBA
Prihodi za financiranje javnih potreba dijele se na:
• vlastite prihode proračuna,
• zajedničke prihode,
• sredstva doprinosa za mirovinsko osiguranje za
starost na temelju individualne kapitalizirane
štednje,
• prihode ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu RH i
• ostale prihode za javne potrebe.
2.1.VLASTITI PRIHODI PRORAČUNA
Vlastiti prihodi proračuna uplaćuju se na račun
za redovno poslovanje proračuna. Izuzetak je porez
na dobit koji je, prema Zakonu o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 132/06.), prihod
državnog proračuna. Međutim, kako bi se osiguralo
praćenje prikupljenog poreza na dobit po jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne dr-
UDK 336.12
žavne skrbi i brdsko-planinskim područjima kojima
pripada pomoć iz državnog proračuna u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na tom području, ovaj
prihod se i dalje uplaćuje na uplatne račune jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u
tekstu JLP(R)S).
Računi su izvedeni u skladu s Odlukom o načinu
otvaranja transakcijskih računa (Nar. nov., br. 3/11.
do 56/12.). U skladu s tom Odlukom od 1. lipnja 2012.
može se koristiti IBAN konstrukcija transakcijskih
računa i za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija dok se od 1. lipnja 2013. IBAN konstrukcija transakcijskih računa koristi za izvršavanje svih platnih
transakcija. Zato su u Naredbi svi računi objavljeni i
po IBAN konstrukciji. Kreditne institucije dužne su
zaprimati naloge za plaćanje u kojim transakcijski
račun primatelja plaćanja nije naveden u skladu s
IBAN konstrukcijom i provoditi njihovu obradu do
1. lipnja 2014.
Računi za redovno poslovanje proračuna formiraju se od dva dijela: prvi dio je vodeći broj banke, dok
drugi dio počinje znamenkama „18“ iza kojih dolaze tri znamenke koje su oznaka grada/općine koju
određuje Državna geodetska uprava za JLP(R)S. Kod
računa županija te tri znamenke su „000“, a kod računa državnog proračuna „630“. Po IBAN konstrukciji
račun se sastoji od sljedećih dijelova: HR – dvoslovna
oznaka za Republiku Hrvatsku, xx - dvoznamenkasti
kontrolni broj koji se računa prema međunarodnoj
normi ISO 7064, MOD 97-10, sedmeroznamenkasti
vodeći broj kreditne institucije i deseteroznamenkasti broj (partija) transakcijskog računa u kreditnoj
instituciji. U elektroničkom nalogu za plaćanje IBAN
konstrukcija transakcijskog računa ne smije sadržavati prazna polja niti druge znakove dok se u nalogu
za plaćanje na papirnom obrascu IBAN konstrukcija transakcijskog računa upisuje tako da svaka četiri
znaka budu odvojena praznim poljem.
Račun državnog proračuna otvoren je kod Hrvatske narodne banke, dok JLP(R)S otvaraju račune u komercijalnim bankama po svom izboru. Pri
promjeni banke mijenja se samo vodeći broj banke,
dok sadržaj drugog dijela računa ostaje isti. Svaku
promjenu računa banka treba odmah dojaviti FINI,
Sektor usluga za javni sektor, Centar za podršku
sustavu riznice, Vrtni put 3, 10000 Zagreb. Sukladno čl. 60. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08.
i 136/12.), JLP(R)S može imati samo jedan račun za
redovno poslovanje.
Popis računa za redovno poslovanje proračuna
županija i gradova/općina po županijama dan je u
Prilogu 1 Naredbe.
Vlastiti prihodi državnog proračuna su: opći prihodi i primici (porez na promet, porez na dodanu
vrijednost, posebni porezi i trošarine, igre na sre-
VELJAČA
ću, pristojbe i naknade, novčane kazne i troškovi
postupka te ostali prihodi državnog proračuna). Na
račun državnog proračuna uplaćuju se i doprinosi
za obvezna osiguranja (doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinos
za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja
na radu i doprinos za obvezno osiguranje u slučaju
nezaposlenosti) te prihodi koje proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti
prihodi), pomoći, donacije, prihodi od prodaje nefinancijske imovine, prisilna naplata koju provodi
Porezna uprava i prihodi po posebnim propisima).
Carina i posebne uvozne pristojbe uplaćuju se na
račune carinarnica (računi čiji drugi dio počinje
znamenkama „17845“) kojih ima sedam. Sredstva
uplaćena na te račune se, po naredbi mjerodavne
carinarnice, raspoređuju na račun državnog proračuna na brojčane oznake 1201 Porez na dodanu vrijednost pri uvozu za uplate preko računa carinarnice, 4006 Carina ili 4014 Carinska pristojba.
Županijski prihodi su: županijski porezi, županijske pristojbe i naknade, županijske novčane kazne, ostali županijski prihodi, pomoći županijama
te prisilna naplata koju provodi Porezna uprava.
Prihodi gradskih i općinskih proračuna su: gradski i općinski porezi, gradske i općinske pristojbe i
naknade, gradske i općinske novčane kazne, ostali
prihodi gradskih i općinskih proračuna, pomoći gradovima i općinama te prisilna naplata koju provodi
Porezna uprava.
Prihodi mjesne samouprave uplaćuju se u korist
redovnog računa mjerodavnog proračuna lokalne
samouprave uz oznaku modela propisanog za brojčanu oznaku vrste prihoda 7900 – Prihodi za mjesnu
samoupravu po posebnim ugovorima.
2.2. ZAJEDNIČKI PRIHODI
Zajednički prihodi uplaćuju se na račune otvorene kod Hrvatske narodne banke, a raspoređuju
se korisnicima na zakonom utvrđeni način. Računi
za zajedničke prihode formiraju se tako da se drugi
dio računa sastoji od deset (10) znamenaka od kojih
prve dvije imaju oznaku «17», iduće su tri znamenke
oznaka grada/općine, slijede četiri znamenke koje
predstavljaju brojčanu oznaku vrste prihoda, dok
je posljednja znamenka kontrolni broj prethodnih
devet izračunan po međunarodnoj normi ISO 7064
«Modul 11, 10». Po IBAN konstrukciji računi za zajedničke prihode sastoje se od sljedećih dijelova:
HR – dvoslovna oznaka za Republiku Hrvatsku, xx
- dvoznamenkasti kontrolni broj koji se računa prema međunarodnoj normi ISO 7064, MOD 97-10 sedmeroznamenkasti vodeći broja kreditne institucije
i deseteroznamenkasti broj (partija) transakcijskog
računa u kreditnoj instituciji. Vodeći broj kreditne
institucije je 1001005 – Hrvatska narodna banka.
Izuzetak su računi za prihod od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru,
prihod od naknade za dugogodišnji zakup za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države sukladno posebnoj odluci Vlade RH te prihod od
zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države sukladno posebnoj odluci Vlade RH. Ova dva
posljednja prihoda prikupljaju se sukladno Odluci
23
Vlade o otpisu djela zakupnine, naknade za dugogodišnji zakup, naknade za dugogodišnji zakup za
ribnjake i naknade za koncesiju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske (Nar.
nov., br. 106/12.). Za svaki od ovih prihoda otvoren je
samo po jedan račun koji u drugom dijelu iza oznake „17“ umjesto oznake grada/općine ima tri nule.
Praćenje uplate ovih prihoda osigurava se tako što
se oznaka grada/općine s kontrolnim brojem unosi
kao podatak prvi u pozivu na broj. Popis brojčanih
oznaka gradova/općina s kontrolnim brojem dan je
u prilogu 6. Naredbe.
Zajednički prihodi državnoga i županijskih proračuna su: lovozakupnina, naknada za koncesiju
prava lova, naknada za koncesiju za gospodarsko
korištenje voda te naknada za vodu za ribnjake.
Zajednički prihodi državnoga, gradskih i općinskih proračuna su: spomenička renta, naknada za
koncesiju za crpljenje mineralnih i termalnih voda,
naknada za koncesiju za zahvaćanje vode za javnu
vodoopskrbu, naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište,
naknada za koncesiju za korištenje poljoprivrednog
zemljišta u vlasništvu države, naknada za koncesiju
za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu
države sukladno posebnoj odluci Vlade Republike
Hrvatske, porez na promet nekretnina, naknada
za koncesiju za osnivanje slobodne zone, naknada za dugogodišnji zakup za ribnjake, naknada za
dugogodišnji zakup za korištenje poljoprivrednog
zemljišta u vlasništvu države, naknada za dugogodišnji zakup za korištenje poljoprivrednog zemljišta
u vlasništvu države sukladno posebnoj odluci Vlade Republike Hrvatske te naknada za koncesiju za
zahvaćanje pitke vode i prodaje na tržištu u bocama
i drugoj ambalaži.
Zajednički prihod državnoga, županijskih, gradskih i općinskih proračuna su: porez na dohodak i
prirez porezu na dohodak, prihod od pristojbi ostvaren prodajom državnih biljega, prihod od zakupa
poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, prihod od zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države sukladno posebnoj odluci Vlade Republike Hrvatske, prihod od prodaje poljoprivrednog
zemljišta u vlasništvu države, naknada za koncesiju
na pomorskom dobru, naknada za otkopanu količinu neenergetskih mineralnih sirovina, naknada za
istraživanje mineralnih sirovina, naknada za pridobivenu količinu energetskih mineralnih sirovina za
plin, naknada za pridobivenu količinu energetskih
mineralnih sirovina za naftu i kondenzat, naknada
za koncesiju za turističko zemljište u kampovima,
naknada za koncesiju za turističko zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja, naknada
za procjenu i prodaju turističkog zemljišta te naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade
u prostoru.
Zajednički prihod županijskih, gradskih i općinskih proračuna je naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina.
2.3. SREDSTVA DOPRINOSA ZA MIROVINSKO
OSIGURANJE ZA STAROST NA TEMELJU
INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE
Doprinos za mirovinsko osiguranje za starost na
temelju individualne kapitalizirane štednje upla-
24
ćuje se na račun 1001005-1700036001 odnosno po
IBAN konstrukciji HR7610010051700036001.
2.4. PRIHODI USTANOVA I TRGOVAČKIH
DRUŠTAVA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE
HRVATSKE
Prihodi Hrvatskih voda su: naknada za korištenje
voda, naknada za zaštitu voda, naknada za vađenje pijeska i šljunka te vodni doprinos. Svaki od tih prihoda
uplaćuje se na odgovarajući račun vrste „17“. Naknada
za uređenje voda uplaćuje se na račune vrste „17“ otvorene za gradove Osijek, Rijeka, Split i Zagreb.
Prihodi Hrvatskih šuma uplaćuju se na račun:
1001005-1700055099 odnosno po IBAN konstrukciji
HR8210010051700055099 Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma.
Prihodi županijskih uprava za ceste uplaćuju se
u korist računa otvorenih na razini županija odnosno Grada Zagreba. To su sljedeći prihodi: godišnja
naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, naknada za
izvanredni prijevoz, naknada za prekomjernu uporabu javne ceste, naknada za korištenje cestovnog
zemljišta, naknada za obavljanje pratećih djelatnosti.
2.5. OSTALI PRIHODI ZA JAVNE POTREBE
Prihodi turističkih zajednica su: članarina turističkim zajednicama, boravišna pristojba i boravišna pristojba za noćenje na plovnom objektu. Prva
dva prihoda uplaćuju se u korist računa grada/općine, odnosno turističkog mjesta u kojem je sjedište
turističke zajednice pri čemu je četveroznamenkasta oznaka vrste prihoda sastavni dio broja računa.
Boravišna pristojba za noćenje na plovnom objektu
uplaćuje se na račun 1001005-1700048002, odnosno
po IBAN konstrukciji HR2910010051700048002.
Prihodi obrtničkih komora su: komorski doprinos u paušalnom iznosu i komorski doprinos od dohotka, dobiti ili plaće.
Prihodi Hrvatske gospodarske komore uplaćuju
se na račune: članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori i doprinos za obavljanje javnih ovlasti Hrvatske gospodarske komore.
3. OTVARANJE RAČUNA ZA FINANCIRANJE
JAVNIH POTREBA
Računi su izvedeni u skladu s Odlukom o načinu
otvaranja transakcijskih računa što je pojašnjeno u
prethodnoj t. 2.1. Vlastiti prihodi proračuna.
4. POLJA „MODEL“ I „POZIV NA BROJ“
Pri uplati prihoda proračuna i drugih javnih prihoda obvezatno je unošenje podataka u polja „model“ i „poziv na broj odobrenja“, iz kojih se utvrđuje
vrsta prihoda koji se plaća, uplatitelj odnosno proračunski korisnik koji taj prihod prikuplja.
Broj osnovnog modela upisuje se u polje „model“,
i to slovna oznaka „HR“ i dvoznamenkasti model
kontrole poziva na broj. Ako ispred broja modela
nije ništa upisano, pretpostavlja se da piše „HR“.
Modeli određuju sadržaj polja „poziv na broj“ koji
može biti upisan s jednim, dva, tri ili četiri podatka.
Duljina jednog podatka ograničena je na dvanaest
VELJAČA
znamenaka, osim u modelu „24“ u kojem podatak
treći može, ali ne mora imati trinaest znamenaka.
Ukupna duljina svih podataka ograničena je u modelima s tri podatka na 20 znamenaka odnosno u
modelima s četiri podatka na 19 znamenaka. Podaci
se odvajaju crticom (-), a ukupan broj svih podataka
i crtica koje ih odvajaju ne smije prijeći 22 znaka. U
polje „poziv na broj“ mogu se upisivati samo brojke i
crtice (-). Nisu dopušteni nikakvi drugi znakovi niti
slovne oznake.
Brojčana oznaka vrste prihoda sastoji se od 4 znamenke od kojih je zadnja kontrolni broj.
Popis osnovnih modela s opisom sadržaja polja
«poziv na broj», objašnjenjem za njihovu primjenu
te načinom izračuna kontrolnog broja dan je u Prilogu 2. Popis brojčanih oznaka vrsta vlastitih prihoda s pripadajućim dopuštenim modelima dan je
u Prilogu 3 Naredbe, dok se u Prilogu 4 daje popis
dopuštenih modela za zajedničke prihode proračuna i druge prihode za financiranje javnih potreba.
5. POVRAT I PREKNJIŽENJE JAVNIH PRIHODA
Pogrešno ili više uplaćeni prihodi vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Zahtjev za povrat dostavlja se tijelu koje nalaže i prati određenu uplatu.
Poreznoj upravi dostavljaju se zahtjevi za povrat
prihoda o kojima vodi analitičku evidenciju (popis
brojčanih oznaka vrsta prihoda nalazi se u glavi
Zajedničke odredbe pod točkom 9.3.). Zahtjevi za
povrat carine, carinske pristojbe, poreza na dodanu vrijednost pri uvozu te posebnih poreza i trošarina dostavljaju se nadležnoj carinarnici. Ako je
riječ o pogrešnoj uplati, zahtjevi za povrat podnose
se Ministarstvu financija, Sektoru za izvršavanje
državnog proračuna, Katančićeva 5, 10000 Zagreb.
Zahtjevi za povrat više uplaćenih i za preknjiženje
pogrešno uplaćenih prihoda županijskih te gradskih/općinskih proračuna podnose se mjerodavnim proračunima (osim za poreze i druge javne prihode za koje evidenciju o uplatama i zaduženjima
vodi Porezna uprava). Zahtjevi za povrat više uplaćenih i preknjiženje pogrešno uplaćenih prihoda trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske
podnose se trgovačkim društvima u korist kojih su
sredstva uplaćena.
6. E
VIDENCIJA O NAPLAĆENIM PRIHODIMA I
RASPOREDU ZAJEDNIČKIH PRIHODA
FINA osigurava evidenciju po vrstama prihoda
uplaćenih u korist računa proračuna kao i o raspoređenim zajedničkim prihodima proračuna, prihodima ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu
Republike Hrvatske te ostalim prihodima za javne
potrebe. O naplaćenim prihodima izvještava nadležna tijela i JLP(R)S putem obrazaca Izvještaj o vlastitim prihodima i primicima državnog, županijskog i gradskog/općinskog proračuna (Obrazac P-1)
te Izvještaj o uplati i rasporedu zajedničkih prihoda proračuna te prihoda za financiranje drugih
javnih potreba (Obrazac P-2). Također, temeljem
njihovog zahtjeva, izvještava proračunske korisnike
državnog proračuna o namjenskim, vlastitim i ostalim prihodima iz njihove nadležnosti uplaćenim na
račun državnog proračuna.
VELJAČA
25
JAVNA NABAVA
UDK 331.2
Pregled nekih rokova
u sustavu javne nabave
1
U1sustavu javne nabave postoji niz rokova koji se
moraju poštivati kako bi se ostalo u okvirima pravilne primjene Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br.
90/11.). U nastavku se daje pregled pretežitih vrsta
rokova koji su razvrstani prema „općim“ rokovima,
vrstama postupaka javne nabave, u okviru okvirnog
sporazume te za javne usluge iz Dodatka II B. Oni
su još, ako su posebno propisani, razvrstani i prema
vrijednosti nabave.
1. BEZ OBZIRA NA VRSTU POSTUPKA
Vrsta roka
Objava plana nabave.
Trajanje roka u odnosu na vrijednost nabave
Bez obzira na
Mala vrijednost
Velika vrijednost
vrijednost
60 dana
Od dana donošenja proračuna,
odnosno financijskog plana.
Najkasnije 48 dana Od dana sklapanja ugovora o javnoj
nabavi ili okvirnog sporazuma.
Do 5 dana
Od dana pristanka javnog naručitelja
na promjenu podizvoditelja nakon
sklapanja ugovora o javnoj nabavi.
Od 5 do 10 dana
Od dana dostave zahtjeva javnog
naručitelja.
Obavijest o sklopljenom ugovoru o javnoj nabavi ili
okvirni sporazum.
Dostava podataka o novom podizvoditelju prema čl.
86. St. 4. Zakona.
Pojašnjenje ili upotpunjenje dokumenata
o razlozima isključenja i uvjeta sposobnosti
natjecatelja ili ponuditelja.
Pisano pojašnjenje ponude ako ponuda sadrži
nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koje javni
naručitelj smatra uklonjivim.
Prihvat ispravka računske pogreške od strane
ponuditelja.
Dostava izvornika ili ovjerenih preslika svih onih
dokumenata (potvrde, isprave, izvodi, ovlaštenja i sl.)
Koji su bili traženi radi dokazivanja pravne i poslovne
sposobnosti, odnosno financijske sposobnosti
te tehničke i stručne sposobnosti, a koje izdaju
nadležna tijela.
Rok za donošenje odluka o odabiru.
Rok mirovanja osim u nekim postupcima u kojima je
sudjelovao jedan ponuditelj.
Početak računanja roka
Od 5 do 10 dana
Od dana dostave zahtjeva javnog
naručitelja za pisano pojašnjenje.
Do 5 dana
Od dana kojeg javni naručitelj traži
prihvat ispravka računske pogreške.
Od dana kojeg javni naručitelj
zahtjeva dostavu dokumenta.
Od 5 do 10 dana
Primjeren, a ako
nije naveden u
dokumentaciji za
nadmetanje onda
je 30 dana od dana
od dana isteka
roka za dostavu
ponude.
10 dana
15 dana
Od prvoga sljedećeg dana nakon
dana dostave odluke o odabiru.
2. OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVE
Vrsta roka
Zahtjev za dodatne informacije i objašnjenja vezana
uz dokumentaciju za nadmetanje koje postavlja
gospodarski subjekt.
Posljednje dodatne informacije i objašnjenja vezana
uz dokumentaciju za nadmetanje.
Rok za dostavu ponuda gospodarskog subjekta
(redovni, izvorni – bez promjena u skladu sa
Zakonom).
1 Priredila: mr. sc. Nada Dremel
Bez obzira na
Velika vrijednost
Mala vrijednost
vrijednost
Za vrijeme trajanja Početak roka za dostavu ponuda.
roka za dostavu
ponuda.
Najkasnije 6 dana. Najkasnije 4 dana.
Prije krajnjeg roka za dostavu
ponuda u postupku.
Najmanje 40 dana. Najmanje 20 dana. Više prema odluci Od dana slanja poziva na
javnog naručitelja nadmetanje.
uz uvažavanje
složenosti
predmeta nabave
i vrijeme potrebno
za izradu ponuda.
26
Vrsta roka
Rok (promijenjeni) za dostavu ponuda ako:
- Dokumentacija za nadmetanje i moguća dodatna
dokumentacija nisu stavljeni na raspolaganje od
dana objave poziva na nadmetanje;
- Dodatne informacije i objašnjenja, iako su
pravodobno zatražena, nisu stavljene na
raspolaganje u roku šest/četiri dana prije krajnjeg
roka za dostavu ponuda
- Se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta
gradilištu ili nakon neposrednog pregleda
dokumenata koji potkrepljuju dokumentaciju za
nadmetanje.
Rok za dostavu ponuda ako se za vrijeme roka za
dostavu ponuda mijenja dokumentaciju.
Rok za dostavu ponuda ako je javni naručitelj
objavio prethodnu (informacijsku) obavijest.
Bez obzira na
Velika vrijednost
Mala vrijednost
vrijednost
Rok koji
omogućava
dostavu
ponuda svim
zainteresiranim
gospodarskim
subjektima.
15 dana.
10 dana.
VELJAČA
ponuda u postupku od dana
izmjena.
Od dana slanja poziva na
nadmetanje.
Od 22 do 36 dana.
3. OGRANIČENI POSTUPAK
Vrsta roka
Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje.
Bez obzira na
Velika vrijednost
Mala vrijednost
vrijednost
Najkasnije 6 dana, Najkasnije 4 dana.
odnosno 4 dana u
postupku žurnosti.
Najmanje 30 dana. Najmanje 20 dana.
Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje zbog
žurnosti.
Rok za dostavu ponuda natjecatelja (redovni,
izvorni).
nadmetanje.
nadmetanje.
Najmanje 15 dana. Od slanja poziva na dostavu
ponuda.
Od 22 do 36 dana.
Rok za dostavu ponuda natjecatelja (skraćeni, pri
korištenju elektroničkih sredstava).
Najmanje 35 dana,
Ako je javni naručitelj od dana objave
poziva na nadmetanje dokumentaciju za nadmetanje
i svu dodatnu dokumentaciju koja
se odnosi na postupak javne na
bave
neograničeno i u cijelosti elektronički
stavio na raspolaganje u EOJN.
(inicijalnih) ponuda.
Najmanje 15 dana. Od dana slanja poziva na
nadmetanje
Rok za dostavu ponuda zbog žurnosti.
Se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta
nadmetanje.
Od dana slanja poziva na dostavu
ponuda.
Najmanje 15 dana,
Ako je javni naručitelj od dana objave
poziva na nadmetanje dokumentaciju za nadmetanje
i svu dodatnu dokumentaciju koja
se odnosi na postupak javne nabave
neograničeno i u
cijelosti elektronički stavio na raspolaganje u EOJN.
nadmetanje, ako je u pozivu na
nadmetanja naveo internetske
stranice na kojima je dokumentacija
dostupna.
Rok koji omogućava dostavu
ponuda svim zainteresiranim
gospodarskim subjektima.
15 dana.
Od 22 do 36 dana.
10 dana.
izmjena.
Od dana slanja poziva na dostavu
ponuda.
VELJAČA
27
4. PREGOVARAČKI POSTUPAK S PRETHODNOM OBJAVOM
Vrsta roka
Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje.
Bez obzira na
Velika vrijednost
Mala vrijednost
vrijednost
Najkasnije 6 dana. Najkasnije 4 dana.
(inicijalnih) ponuda.
nadmetanje.
Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje zbog
žurnosti.
Najmanje 15 dana
nadmetanje.
Rok za dostavu ponuda natjecatelja (redovni,
izvorni).
Najmanje 40 dana. Najmanje 20 dana. Više prema odluci
javnog naručitelja
nadmetanje.
Se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta
nadmetanje.
Rok koji omogućava dostavu ponuda
svim zainteresiranim gospodarskim
subjektima.
15 dana.
10 dana.
izmjena.
5. PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ PRETHODNE OBJAVE
Vrsta roka
Rok mirovanja.
Bez obzira na
Velika vrijednost
Mala vrijednost
vrijednost
15 dana.
10 dana.
Od dana objave prethodne
obavijesti o namjeri sklapanja
ugovora.
6.OKVIRNI SPORAZUM SKLOPLJEN S VIŠE GOSPODARSKIH SUBJEKATA I U NJEMU SU ODREĐENI SVI
UVJETI ZA SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI
Vrsta roka
Odluka o sklapanju ugovora o javnoj nabavi (svim
gospodarskim subjektima iz okvirnog sporazuma).
Bez obzira na
Velika vrijednost
Mala vrijednost
vrijednost
7 dana.
Od dana sklapanja ugovora.
7. OKVIRNI SPORAZUM SKLOPLJEN S VIŠE GOSPODARSKIH SUBJEKATA I U NJEMU NISU ODREĐENI SVI
UVJETI ZA SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI
Vrsta roka
Odluka o sklapanju ugovora o javnoj nabavi (svim
gospodarskim subjektima koji su na temelju
ponovljenog poziva dostavili ponudu).
Bez obzira na
Velika vrijednost
Mala vrijednost
vrijednost
7 dana.
Od dana sklapanja ugovora.
8. JAVNE USLUGE IZ DODATKA II. B ZAKONA O JAVNOJ NABAVI
Vrsta roka
Dostupnost zahtjeva za prikupljanje ponuda na
internetskim stranicama.
Bez obzira na
Velika vrijednost
Mala vrijednost
vrijednost
60 dana.
Rok za dostavu ponuda.
Rok mirovanja.
Najmanje 15 dana
15 dana.
10 dana.
Od dana objave zahtjeva za
prikupljanjem ponuda.
Od dana upućivanja zahtjeva za
prikupljanje ponuda odnosno
objavljivanja zahtjeva za
prikupljanje ponuda.
Od dana objave prethodne
obavijesti o namjeri sklapanja
ugovora.
28
Davor MIKAC, dipl. oec.
Odgovori na pitanja
u području javne nabave
P
VELJAČA
UDK 331.2
Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., dalje u
tekstu: Zakon) u čl. 105. st. 2. propisuje da ugovorne
strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s
uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, a u st. 4. istog članka da
se izmjene ugovora za vrijeme njegova trajanja smatraju novim ugovorom za koji je obvezno provesti
novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne
u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora.
Mišljenja smo da se u slučaju izmjene roka za
izvođenje radova iz opravdanih razloga i uz suglasnost nadzornog inženjera ne bi radilo o bitnoj izmjeni ugovora koja bi zahtijevala provođenje novog
postupka javne nabave.
Osim toga, Zakon u čl. 105. st. 6. propisuje da se na
odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza
iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima, a spomenuti Zakon čl. 369. stavkom 1. propisuje da ako bi
zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja
ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme
sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati
da se ugovor izmjeni ili čak i raskine.
se raskidom jednog ugovora/narudžbenice smatra
da je s njim raskinut i okvirni sporazum?
Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata
neobvezujući je za sve njegove potpisnike. Sukladno
čl. 39. st. 1. Zakona, samo okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom u kojemu
su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj
nabavi obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma.
Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma sklapa se i izvršava u skladu s uvjetima iz
okvirnog sporazuma, i sukladno čl. 38. st. 10. Zakona strane ne smiju mijenjati bitne uvjete tog okvirnog sporazuma.
Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata i u njemu su određeni svi uvjeti
za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, a najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti
predmet, grupu ili dio predmeta nabave, ugovor o
javnoj nabavi može se, sukladno čl. 39. st. 3. Zakona,
sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim
gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum.
Iako je u ovom slučaju najpovoljniji gospodarski
subjekt iz okvirnog sporazuma odbio izvršiti ugovor/
narudžbenicu po uvjetima iz okvirnog sporazuma,
Zakon ne predviđa mogućnost raskida okvirnog sporazuma s tim gospodarskim subjektom odnosno, on i
dalje ima status jedne od strana okvirnog sporazuma.
Mišljenja smo da naručitelj može, prije ugovaranja novih nabava temeljem okvirnog sporazuma, od
gospodarskog subjekta koji je prethodno odbio izvršiti predmet nabave zatražiti očitovanje može li ispuniti sljedeći ugovor pod zadanim uvjetima ili ne.
Ukoliko se gospodarski subjekt očituje da i dalje nije
u stanju izvršiti ugovor naručitelj mu ga nije obavezan ponuditi.
Odluku o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na
temelju okvirnog sporazuma naručitelj je, u roku
sedam dana od dana sklapanja ugovora, obvezan
dostaviti svim gospodarskim subjektima iz okvirnog sporazuma.
2.Naručitelj je sklopio okvirni sporazum s dva
gospodarska subjekta. Gospodarski subjekt koji
je dostavio povoljniju ponudu i kojem je poslan/a
ugovor/narudžbenica, prije no što je započeo izvršavati obveze iz ugovora dostavlja naručitelju dopis
u kojem ističe da nije u stanju izvršiti ugovor na zadani način i predlaže izmjene odredbi iz okvirnog
sporazuma, zbog čega je naručitelj poslani ugovor/narudžbenicu i poništio, a novi izdao sljedeće
rangiranom gospodarskom subjektu iz okvirnog
sporazuma. Ima li gospodarski subjekt s kojim je
raskinut ugovor i dalje status potpisnika okvirnog
sporazuma, pa se prilikom sklapanja novog ugovora/narudžbenice isti prvo mora ponuditi njemu ili
3.Može li se sklopiti ugovor o javnoj nabavi odmah nakon zaprimanja rješenja Državne komisije
za kontrolu postupaka javne nabave kojim se žalba
odbija kao neosnovana ili se sa sklapanjem ugovora
mora čekati istek osmog dana od dana objave?
Javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj
nabavi odnosno okvirni sporazum niti pristupiti
njegovu izvršenju prije izvršnosti odluke o odabiru. Člankom 99. stavkom 5. Zakona propisano je da
ako je izjavljena žalba protiv odluke o odabiru, ona
postaje izvršna danom dostave odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojom se
žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak. Sukladno čl. 171. st. 5. Zakona dostava od-
ri provođenju Zakona o javnoj nabavi obveznici njegove primjene imaju pitanja na koja ne znaju odgovoriti ili traže provjeru svojih odgovora. U ovom članku
daje se odgovor na niz različitih pitanja iz područja javne
nabave.
Ovo je šesta grupa odgovora na pitanja iz provedbe sustava javne nabave. Prethodne grupe odgovora objavljene
su u časopisima RRiF br. 5/12. i 11/12. te u prilozima Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika uz br. 4/12., 7/12.
te 12/12.
1. Može li se produljiti rok za izvođenje radova koji
je definiran u ugovoru zaključenom 2012. g. temeljem okvirnog sporazuma sklopljenog 2011. godine?
VELJAČA
luke smatra se obavljenom istekom osmoga dana od
dana javne objave.
Odluka Državne komisije je izvršna, no protiv nje
nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor
pred nadležnim upravnim sudom, što ne zaustavlja
sklapanje ugovora. Trenutak u kojem se odluka Državne komisije smatra dostavljenom bitan je samo
zbog rokova u slučaju pokretanja upravnog spora.
Imajući u vidu prethodno iznesene odredbe Zakona, mišljenja smo da naručitelj iz formalnih razloga ipak ne može sklopiti ugovor o javnoj nabavi odmah po javnoj objavi odluke Državne komisije već
tek po isteku osmog dana od dana objave.
4.Na koji je rok naručitelj obvezan čuvati dokumentaciju vezanu uz postupak javne nabave ako
postupak završava sklapanjem okvirnog sporazuma, a imajući u vidu činjenicu da izvršenje pojedinih ugovora može trajati i duže od razdoblja na koje
je sklopljen okvirni sporazum?
Člankom 104. Zakona propisano je da je javni naručitelj obvezan svu dokumentaciju o svakom postupku javne nabave čuvati najmanje četiri godine
od završetka postupka javne nabave, osim ponuda
i zahtjeva za sudjelovanje gospodarskih subjekata u
slučaju poništenja postupka javne nabave iz čl. 100.
st. 1. ovoga Zakona, a sukladno čl. 103. istog Zakona
postupak javne nabave završava danom izvršnosti
odluke o odabiru ili odluke o poništenju.
Zakon dakle obvezuje naručitelja na minimalan
rok u kojem mora čuvati dokumentaciju postupka
javne nabave bez obzira završava li postupak sklapanjem ugovora o javnoj nabavi ili sklapanjem okvirnog
sporazuma. Međutim, s tim u vezi, mišljenja smo da
naručitelj mora voditi računa i o odredbama Zakona
koje ga obvezuju da kontrolira je li izvršenje ugovora
o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.
Drugim riječima, ako se izvršenje ugovora odnosno okvirnog sporazuma proteže na razdoblje duže
od onog predviđenog čl. 104. Zakona, naručitelj bi
morao sačuvati najmanje onaj dio dokumentacije
koji mu omogućava kontrolu izvršenja ugovora o
javnoj nabavi.
5. U slučaju da na izjavi o nekažnjavanju nedostaje jedno od kaznenih djela taksativno navedenih
u čl. 67. st. 1. točki 1. Zakona, smatra li se takav propust uklonjivim nedostatkom, odnosno može li se
u tom slučaju ponuditelja pozvati da upotpuni tu
izjavu sukladno čl. 92. Zakona?
Članak 92. Zakona daje dvije mogućnosti. Prva je
traženje pojašnjenja ili upotpunjavanja dokumenata
koje su gospodarski subjekti predali sukladno
člancima 67. do 74. Zakona (st. 1. – 4.), a druga je traženje pojašnjenja ponude (stavak 5.). U konkretnom
se slučaju, ne bi radilo o pojašnjenju i/ili upotpunjavanju ponude već o pojašnjenju ili upotpunjavanju
dokumenata koje su gospodarski subjekti predali
sukladno člancima 67. do 74. Zakona.
Mišljenja smo da je mogućnost traženja pojašnjenja ili upotpunjavanja primjenjiva mogućnost.
Naime, kako se radi o dokazu iz čl. 67. Zakona naručitelj može u postupku pregleda i ocjene ponuda
29
u primjerenom roku, koji ne smije biti kraći od pet
niti duži od deset dana od dana dostave zahtjeva,
pozvati gospodarske subjekte da pojasne ili upotpune dokumente koje su predali. Međutim treba voditi
računa o ostalim uvjetima koji trebaju biti ispunjeni
sukladno čl. 92. Zakona.
Općenito govoreći, traženje pojašnjenja ili upotpunjavanja znači da naručitelj može zahtijevati
dodatne informacije o predanim dokumentima
ili upotpunjavanje predanih dokumenata. Kako
bi omogućio procjenu dostavljenih dokumenata i
utvrdio ispunjavaju li gospodarski subjekti postavljene uvjete, naručitelj može zatražiti od gospodarskih subjekata da pojasne ili upotpune predane
dokumente. Međutim, takva traženja, pojašnjenja
ili upotpunjeni dokumenti moraju biti povezani s
predanim dokumentima i pripadajućim uvjetima
koji su određeni. Pojašnjenje ili upotpunjavanje
dokumenata smije se odnositi samo na nejasnoće,
manje nedostatke ili pogreške koji su uklonjivi. To
je primjer kada dostavljeni dokumenti sadrže nedosljedne ili kontradiktorne informacije, nisu jasni, iz
njih su izostavljene pojedinosti i slično.
U opisanom slučaju, naručitelj može opravdano
sumnjati u to da gospodarski subjekt (i/ili osoba
ovlaštena po zakonu za zastupanje pravne osobe
gospodarskog subjekta) nije pravomoćno osuđen
za kazneno djelo budući da jedno kazneno djelo nedostaje na popisu. S druge strane, može se raditi o
nenamjernoj pogrešci ili nedostatku u dostavljenoj
izjavi. U tom smislu, mišljenja smo da se izostanak
jednog od kaznenih djela navedenih u čl. 67. st. 1.
točki 1. Zakona može kvalificirati kao manji nedostatak ili pogreška koji su uklonjivi. Kao što je već
navedeno, pojašnjenje ili upotpunjavanje dokumenata smije se odnositi samo na nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koji su uklonjivi. To je primjer
kada su iz dostavljenog dokumenta izostavljene pojedinosti, a takav nedostatak je uklonjiv.
Procjena danih upotpunjenih dokumenata mora
biti relevantna isključivo za odluku naručitelja o
tome jesu li zadovoljeni uvjeti koji su postavljeni, u
konkretnom slučaju da nisu stečeni razlozi isključenja iz čl. 67. st. 1. točke 1. Zakona.
Radi li se o uklonjivom nedostatku ili pogrešci ili
je gospodarski subjekt (i/ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta) zaista pravomoćno osuđen za kazneno djelo
koje nedostaje na popisu naručitelj će moći utvrditi
tek po dostavljenom upotpunjenju.
Ističemo da se sukladno čl. 67. st. 6. u slučaju postojanja sumnje u istinitost podataka u priloženim
dokumentima ili izjavama gospodarskih subjekata
naručitelj može obratiti nadležnim tijelima radi dobivanja informacija o situaciji tih subjekata. Stoga
ako se u konkretnom slučaju radi o gospodarskom
subjektu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili osobi ovlaštenoj po zakonu za zastupanje pravne osobe
gospodarskog subjekta koja je hrvatski državljanin,
naručitelj se može obratiti Ministarstvu pravosuđa
koje vodi kaznenu evidenciju. U slučaju da se radi o
gospodarskom subjektu sa sjedištem u drugoj državi
naručitelj može zatražiti suradnju nadležnih vlasti.
30
6.Na koji način ponuditelj može upotpuniti navedenu izjavu s obzirom na to da sukladno čl. 92 st.
3. Zakona pojašnjenje ili upotpunjavanje ne smije
rezultirati naknadnom zamjenom ili naknadnom
dostavom traženih dokumenata, nego samo upotpunjavanjem već priloženih dokumenata?
Pojašnjenje ili upotpunjavanje dokumenata koje
su gospodarski subjekti predali sukladno člancima
67. do 74. Zakona o javnoj nabavi ne smije rezultirati naknadnom zamjenom ili naknadnom dostavom
traženih dokumenata, nego samo upotpunjavanjem
već priloženih dokumenata.
Ovo znači da nije dopušteno tražiti od ponuditelja da naknadno dostave dokaze koji u cijelosti nedostaju, odnosno koji uopće nisu predani u ponudi,
primjerice, naknadno traženje dokaza o nekažnjavanju koji uopće nije bio dostavljen, ili da zamjene
nevažeće dokaze važećim, primjerice naknadna
zamjena potvrde porezne uprave na kojoj je iskazan
dug potvrdom na kojoj nije iskazan dug. Dakle, smiju se upotpunjavati samo već priloženi dokumenti.
Navedeno će nesumnjivo kao rezultat imati prilaganje novog dokumenta uz onaj koji je već predan
u ponudi. Oba dokumenta čine cjelinu koja naručitelju treba biti valjan temelj za procjenu ispunjenja
uvjeta koje je odredio, u konkretnom slučaju da ne
postoje obvezni razlozi isključenja iz čl. 67. st. 1. točke 1. Zakona.
Mišljenja smo da ponuditelj može, po traženju,
upotpuniti izjavu na način da se u novoj izjavi kojom se upotpunjava već priložena izjava izrijekom
uputi na priloženu izjavu, navede svrha izjave, tekst
kojim se upotpunjava i sl. Također smo mišljenja da
izjava mora biti dana ispred istog javnog bilježnika
kao i osnovna.
7. U slučaju da je naknadna dostava dokaza moguća, hoće li isti biti prihvatljiv s obzirom da će datum davanja upotpunjene izjave biti nakon datuma
otvaranja ponuda?
Činjenica što bi datum davanja upotpunjene izjave bio nakon datuma otvaranja ponuda nije relevantna za ocjenu prihvatljivosti ovog dokaza. Zakon u
čl. 92. st. 1. daje naručitelju mogućnost da prihvati
dokumente dostavljene i nakon otvaranja ponuda.
Naručitelja upućujemo na čl. 67. stavak 3. Zakona
koji određuje da izjava ne smije biti starija od šest
mjeseci računajući od dana početka postupka javne
nabave.
8.U slučaju da se izvod iz kaznene evidencije ili
izjava kojim se dokazuje nekažnjavanost odnose
na osobu za koju naručitelj ne može sa sigurnošću
utvrditi je li ona po zakonu ovlaštena za zastupanje
gospodarskog subjekta (nije navedena u izvodu iz
sudskog registra ili drugog odgovarajućeg registra,
a radi se o inozemnom ponuditelju), je li takav dokaz prihvatljiv kao dokaz da ne postoji ovaj obvezni
razlog isključenja te je li u ovom slučaju primjenjiva
mogućnost pojašnjenja i/ili upotpunjavanja ponude sukladno čl. 92. Zakona?
Ako naručitelj sumnja da je osoba na koju se odnosi izvod iz kaznene evidencije ili izjava kojim se
dokazuje nekažnjavanost po zakonu zemlje sjedišta
VELJAČA
gospodarskog subjekta osoba koja je ovlaštena za
zastupanje gospodarskog subjekta, mišljenja smo
da naručitelj, prije odluke o tome treba li ponuditelja
isključiti iz postupka javne nabave ili ne, može primijeniti institut traženja pojašnjenja dokumenata
sukladno čl. 92. Zakona.
9.Na koji način javni naručitelj može provjeriti
dokumente koje je ponuditelj sa sjedištem izvan RH
dostavio u svrhu dokazivanja okolnosti iz članaka
67. i 68. Zakona te ostalih uvjeta sposobnosti?
Odredbe čl. 67. st. 6. Zakona omogućuju javnom
naručitelju da se, u slučaju postojanja sumnje u
istinitost podataka u priloženim dokumentima ili
izjavama gospodarskih subjekata iz čl. 67. Zakona,
obrati nadležnim tijelima radi dobivanja informacija o situaciji tih subjekata. Ako se radi o gospodarskom subjektu sa sjedištem u drugoj državi javni
naručitelj može zatražiti suradnju nadležnih vlasti,
primjerice od ministarstva nadležnog za poslove
pravosuđa ili od tijela nadležnog za sustav javne nabave u stranoj državi.
Također, skrećemo pozornost na postojanje baze
podataka e-CERTIS ustrojene od strane Europske
komisije koja naručiteljima i gospodarskim subjektima pruža relevantne informacije vezane uz dokumente i certifikate koji se zahtijevaju u državama
članicama EU pri provođenju postupaka javne nabave. Baza podataka e-CERTIS se obnavlja i verificira na dobrovoljnoj osnovi od strane nacionalnih
vlasti, a dostupna je na internetskoj stranici: http://
ec.europa.eu/markt/ecertis/login.do
Osim toga, relevantne informacije o pravnoj regulativi u području javne nabave u Europskoj uniji kao i u državama članicama možete pronaći na
internetskoj stranici: http://europa.eu/youreurope/
business/profiting-from-eu-market/benefiting-frompublic-contracts/index_en.htm
10.
Može li odvjetničko društvo sa sjedištem
izvan RH sudjelovati kao ponuditelj u postupcima
javne nabave? Na koji način to društvo dokazuje
svoju pravnu i poslovnu sposobnost odnosno moraju li i oni dostaviti ovlaštenje za obavljanje odvjetničke djelatnosti na području RH? Može li se domaće odvjetničko društvo za dokazivanje financijske
sposobnosti osloniti na kapacitete stranog društva
i čime se dokazuje da će te kapacitete stvarno imati
na raspolaganju?
Člankom 3. stavkom 1. Zakona propisano je da
su naručitelji, prilikom provođenja postupaka iz
Zakona, obvezni u odnosu na sve gospodarske
subjekte poštovati načelo slobode kretanja robe,
načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode
pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao
što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog
tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo
uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i
načelo transparentnosti.
Iz navedene zakonske odredbe nedvojbeno proizlazi obveza naručitelja da prema svim gospodarskim subjektima poštuju gore navedena načela.
Naime, naručitelji bi povrijedili načelo zabrane
diskriminacije ako bi činili razliku između stranih
VELJAČA
i domaćih gospodarskih subjekata koji sudjeluju u
postupcima javne nabave. Dakle, Zakon o javnoj
nabavi ni na koji način ne ograničava sudjelovanje
stranih gospodarskih subjekata u postupcima javne
nabave u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, iz odredbi čl. 70. st. 1. Zakona te čl. 3. st.
1. t. 4. podt. 1. Uredbe o načinu izrade i postupanju
s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama proizlazi da Zakon ne definira niti određuje uvjete za
stjecanje pravne i poslovne sposobnosti jer je isto
propisano odredbama posebnih propisa.
S obzirom da Zakon ne definira pravnu i poslovnu sposobnost, mišljenja smo da inozemno odvjetničko društvo može sudjelovati kao ponuditelj
u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj
s time da će se njegova pravna i poslovna sposobnost u svakom pojedinom slučaju prosuđivati prema odredbama Zakona o odvjetništvu (Nar. nov., br.
9/94. do 18/11.) te ovisno o predmetu nabave. Naime, mišljenja smo da su u praksi mogući slučajevi
nabave pravnih usluga gdje inozemni odvjetnici ili
odvjetnička društva mogu dokazati svoju pravnu i
poslovnu sposobnost, neovisno o tome što sukladno
posebnom propisu nisu ovlašteni za obavljanje odvjetničke djelatnosti na području Republike Hrvatske, primjerice u slučaju nabave pravnog zastupanja
u nekoj stranoj državi. S druge strane, mišljenja smo
da, inozemni odvjetnici ili odvjetnička društva ne
bi mogli valjano dokazati svoju pravnu i poslovnu
sposobnost u postupcima javne nabave čiji su predmeti nabave pravne usluge, usluge pravnih savjeta
i zastupanja i sl., primjerice pred sudovima u Republici Hrvatskoj, jer sukladno posebnom propisu
nisu ovlašteni za obavljanje odvjetničke djelatnosti
na području Republike Hrvatske.
Vezano za dokazivanje financijske sposobnosti,
mišljenja smo da se, sukladno čl. 71. st. 2. Zakona,
odvjetnik ili odvjetničko društvo iz Republike Hrvatske, po potrebi za određene ugovore, može osloniti na sposobnost drugog subjekta pa tako i inozemnog odvjetnika ili odvjetničkog društva bez obzira
na pravnu prirodu njihova međusobna odnosa, s
time da mora dokazati naručitelju da će imati na
raspolaganju nužne resurse, primjerice prihvaćanjem obveze drugih subjekata u tu svrhu. Nastavno
na navedeno, skrećemo vam pozornost na praksu
Suda Europske unije o ovom pitanju u predmetima: Ballast Nedam I (Case C-389/92, Ballast Nedam
Groep NV v The State (“Ballast Nedam”) (1994) ECR
I-1289), Ballast Nedam II (Case C-5/97, Ballast Nedam Groep NV v The State (1997) ECR I-75), Holst
Italia (Case C-176/98, Holst Italia v Ruhrwasser AG
International Water Management (1999) ECR I-8607)
i Siemens (Case C-314/01, Siemens AG Osterreich v
Hauptverband der Hterreichischen Sozialverischerungstrger (2004) ECR I-2549).
Ovisno o konkretnom predmetu nabave i uvjetima propisanim u dokumentaciji za nadmetanje,
mišljenja smo da se kao dokaz o raspolaganju kapacitetima drugog gospodarskog subjekta korištenima
pri dokazivanju financijske sposobnosti može koristiti izjava gospodarskog subjekta da je s ponuditeljem sklopio ugovor o poslovnoj suradnji te da će mu
na temelju tog ugovora staviti na raspolaganje svoje
resurse ukoliko bude odabran kao najpovoljniji po-
31
nuditelj na javnom nadmetanju te ako sklopi ugovor
o javnoj nabavi s naručiteljem.
11.Koje su posljedice za naručitelja, odgovornu
osobu naručitelja i ovlaštene predstavnike naručitelja u slučaju da Državna komisija za kontrolu
postupaka javne nabave, u slučaju žalbe, poništi
odluku naručitelja, a osobito u pogledu troškova
postupka?
Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome koji bi žalbeni navodi bili istaknuti u žalbi, ima li žalitelj pravo
na žalbu (čl. 141. Zakona) te je li žalitelj do donošenja
odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave postavio i odredio zahtjev za naknadom
troškova žalbenog postupka, itd.
Ako Državna komisija za kontrolu postupaka
javne nabave poništi odluku naručitelja, to u praksi za naručitelja znači da će vratiti postupak javne
nabave u fazu pregleda i ocjene ponuda pri čemu će
naručitelj trebati, uvažavajući obrazloženje odluke
Državne komisije, izvršiti ponovni pregled i ocjenu
ponuda i donijeti novu odluku.
Vezano za pitanje troškova žalbenog postupka
upućujemo na čl. 170. Zakona o javnoj nabavi, a posebice na stavak 3. koji propisuje da je stranka na
čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji
su joj nastali sudjelovanjem u žalbenom postupku.
Mišljenja smo da pitanje opravdanosti troškova
ocjenjuje Državna komisija za kontrolu postupaka
javne nabave uzimajući u obzir okolnosti svakog
slučaja posebno.
12.Mora li gospodarski subjekt koji je obveznik
primjene Zakona o javnoj nabavi, a koji je ujedno
registriran i za obavljanje komercijalne djelatnosti
na tržištu, primjenjivati taj Zakon i kada nabavlja
robu, radove ili usluge ta potrebe obavljanja te komercijalne djelatnosti?
Zakon u čl. 10. st. 1. točki 12. propisuje da se do
pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ovaj
Zakon ne primjenjuje na ugovore u svrhu daljnje
prodaje ili davanja u najam ili zakup trećima, pod
uvjetom da javnom naručitelju ne pripada posebno
ili isključivo pravo na prodaju, najam ili zakup tih
predmeta ugovora, pa ih drugi subjekti mogu slobodno prodati, iznajmiti ili dati u zakup pod istim
uvjetima kao i javni naručitelj.
Isto izuzeće vrijedi i za sektorske naručitelje,
osim što ono nije ograničeno datumom pristupanja
Republike Hrvatske Europskoj uniji (čl. 10. st. 2. t. 9.
Zakona).
13. Mora li se za nabavu usluga distribucije električne energije i opskrbe pitkom vodom provesti
postupak javne nabave ili je ista izuzeta od primjene Zakona o javnoj nabavi?
Mišljenja smo da se, temeljem čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi, prilikom nabave usluga opskrbe pitkom vodom ne mora primjenjivati Zakon o
javnoj nabavi, pod uvjetom da isporučitelj tih usluga obavlja djelatnost javne vodoopskrbe u skladu s
odredbama Zakona o vodama, odnosno ako je ono u
smislu toga Zakona javni isporučitelj vodnih usluga.
32
Člankom 10. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi
propisano je da se taj Zakon ne primjenjuje na ugovore
o uslugama koje javni naručitelj sklapa s javnim
naručiteljem ili udruženjem naručitelja koji tu uslugu
pruža na temelju isključivog prava utemeljenog na
objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom
aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju
Europske unije.
Zakon o vodama (Nar. nov., br. 153/09. i 130/11.) čl.
1. uređuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina te između ostalog uređuje i djelatnost
javne vodoopskrbe i javne odvodnje kao i uvjete za
obavljanje tih djelatnosti. Člankom 196. Zakona o
vodama propisano je da se djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju kao javna služba
te da je djelatnost javne vodoopskrbe od interesa za
jedinice lokalne samouprave na uslužnom području. Članak 201. istog Zakona propisuje da djelatnost
javne vodoopskrbe obavljaju javni isporučitelji vodne usluge. Javni isporučitelj vodnih usluga javne
vodoopskrbe je trgovačko društvo ili ustanova u kojem udjele odnosno dionice u temeljnom kapitalu,
odnosno osnivačko pravo imaju isključivo jedinice
lokalne samouprave. Članak 202. Zakona o vodama propisuje da javni isporučitelj vodnih usluga ne
može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje.
Zakon o tržištu električne energije (Nar. nov.,
br. 177/04, 76/07, 152/08, 14/11, 59/12) u čl. 2. st. 2.
propisuje da pojam distribucije električne energije
podrazumijeva razvod električne energije visokonaponskom, srednjenaponskom i niskonaponskom
distribucijskom mrežom radi njene isporuke kupcima, ali ne uključuje opskrbu. Sukladno članku 3.
istog Zakona, distribucija električne energije je regulirana energetska djelatnost koja se obavlja kao
javna usluga, a djelatnost distribucije električne
energije obavlja Operator distribucijskog sustava.
Istim je Zakonom HEP – operatoru distribucijskog
sustava d.o.o. dano isključivo pravo na obavljanje
regulirane djelatnosti organiziranja tržišta električne energije kao javne usluge.
Primjenjujući iste kriterije kao kod opskrbe pitkom vodom, mišljenja smo da se i na nabavu usluga distribucije električne energije može primijeniti
izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi iz čl. 10.
st. 1. t. 3. tog Zakona, odnosno da se ugovor može
zaključiti s HEP – operatorom distribucijskog sustava, kao jedinim energetskim subjektom koji obavlja
javnu uslugu distribucije električne energije.
14.Mora li javni naručitelj za nabavu toplinske
energije provesti postupak javne nabave?
Člankom 26. stavkom 1. Zakona o proizvodnji,
distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (Nar.
nov., br. 42/05, 20/10) propisano je da pravo obavljanja energetske djelatnosti opskrbe toplinskom energijom tarifnih kupaca ima onaj energetski subjekt
kojem je dana koncesija za distribuciju toplinske
energije ili koncesija za izgradnju energetskih objekata za distribuciju toplinske energije, pod uvjetom
da je od Agencije prethodno dobio dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe toplinskom
energijom. Sukladno čl. 13. istog Zakona za područ-
VELJAČA
je ili dio područja jedinice lokalne samouprave gdje
postoje energetski objekti za distribuciju toplinske
energije, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave temeljem provedenog natječaja daje koncesiju za distribuciju toplinske energije.
Sukladno čl. 4. istog Zakona samo se distribucija
toplinske energije obavlja kao javna usluga, dok se
opskrba toplinskom energijom tarifnih kupaca (naručitelja koji prema čl. 19. tog Zakona ne ispunjavaju uvjete za povlaštene kupce) obavlja na regulirani
način ili prema pravilima kojima se uređuju tržišni
odnosi, odnosno ne definira se kao javna usluga.
Slijedom toga, mišljenja smo da se pružatelji usluge
opskrbe toplinskom energijom ne smatraju javnim
pružateljima usluga, zbog čega se prilikom nabave
tih usluga ne može primijeniti izuzeće od primjene
Zakona o javnoj nabavi iz čl. 10. st. 1. t. 3. tog Zakona,
iz razloga što se subjekt koji obavlja djelatnost opskrbe toplinskom energijom ne može smatrati javnim naručiteljem iz tog članka Zakona.
Naime, čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi
propisuje da se taj Zakon ne primjenjuje na ugovore
o uslugama koje javni naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udruženjem naručitelja koji tu uslugu
pruža na temelju isključivog prava utemeljenog na
objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom
aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju
Europske unije.
Iz odredbi Zakona o proizvodnji, distribuciji i
opskrbi toplinskom energijom razvidno je da tarifni kupac toplinsku energiju može nabaviti isključivo od gospodarskog subjekta koji ima koncesiju za
obavljanje djelatnosti distribucije toplinske energije
za određeno područje i koji ima važeću dozvolu za
obavljanje energetske djelatnosti opskrbe toplinskom energijom koju izdaje Hrvatska energetska regulatorna agencija.
Iz razloga što se opskrba toplinskom energijom
obavlja prema tržišnim principima naručitelj prilikom ugovaranja ne može primijeniti izuzeće od
primjene Zakona o javnoj nabavi, no mišljenja smo
da naručitelj može koristiti pregovarački postupak
javne nabave bez prethodne objave jer ugovor može
sklopiti samo s gospodarskim subjektom koji ima
koncesiju za obavljanje djelatnosti distribucije toplinske energije za određeno područje.
15.Može li naručitelj nakon provedenog postupka
javne nabave sklopiti ugovor o kreditu (namijenjen
financiranju građevinskog projekta) na manji iznos
od iznosa traženog u postupku javne nabave iz razloga što je naknadno utvrđeno (odabrana ponuda
čija je vrijednost dosta niža od planirane) da je za realizaciju projekta potreban manji iznos kredita?
Sukladno čl. 99. st. 2. Zakona izvršnošću odluke o
odabiru nastaje ugovor o javnoj nabavi. U konkretnom slučaju izvršnošću odluke o odabiru ponude
poslovne banke nastao je ugovor o kreditu, između
naručitelja kao korisnika kredita i poslovne banke
kao kreditora.
Člankom 105. stavkom 1. Zakona propisano je da
„ugovor o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazum
mora biti u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom“.
VELJAČA
Stavak 2. istoga članka propisuje da ugovorne strane
izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i
odabranom ponudom. Stavkom 3. propisano je da
je javni naručitelj obvezan kontrolirati je li izvršenje
ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom
ponudom.
Zahtjev za odobravanje manjeg iznosa kredita od traženog iznosa u postupku javne nabave,
upućen poslovnoj banci, predstavlja zahtjev za izmjenom ugovora o javnoj nabavi kredita. Člankom
105. stavkom 4. Zakona propisano je da se „izmjene
ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja
smatraju novim ugovorom za koji je javni naručitelj
obvezan provesti novi postupak javne nabave ako
su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog
ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da
ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora“.
Članak 105. stavak 5. Zakona propisuje u kojim
slučajevima će se raditi o bitnim izmjenama ugovora
o javnoj nabavi, a to su izmjene koje:
1. uvode uvjete koji bi, da su bili dio osnovnog postupka javne nabave, omogućili podnošenje drugačijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom
postupku, ili bi omogućili odabir drugačije ponude
od ponude odabrane u osnovnom postupku, ili
2. znatno proširuju predmet nabave na robu, radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili
3. mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora u korist ponuditelja na način koji nije bio predviđen u
uvjetima osnovnog ugovora o javnoj nabavi.
S obzirom na to da u konkretnom slučaju izmjene
ugovora o javnoj nabavi kredita na manji iznos od
traženog u postupku javne nabave ne bi mijenjale
ekonomsku ravnotežu ugovora u korist ponuditelja, niti bi bile protivne ostalim uvjetima iz čl. 105.
st. 5. Zakona, ukoliko novi iznos kredita ne bi uvodio neke druge uvjete koji nisu bili dio osnovnog
postupka javne nabave, mišljenja smo da naručitelj
može sklopiti ugovor o kreditu na manji iznos od
traženog iznosa kredita u postupku javne nabave. U
tom smislu mišljenja smo da naručitelj, uz osnovni
ugovor (koji je identičan uvjetima iz ponude i DZN)
može istodobno sklopiti dodatak ugovoru kojim se
ugovara manji iznos.
16.Možemo li prihvatiti ponudu uz koju je priložena izjava ponuditelja da „sukladno Zakonu o povjerljivosti podataka i svojim internim aktima smatra povjerljivima i nedostupnima javnosti sljedeće
dokumente koji su sastavni dijelovi ponude: SOL 2,
popis uredno izvršenih radova te potvrde o uredno
izvršenom ugovoru druge ugovorne strane iz ugovora“, a ponuditelj je na naš zahtjev i dostavio svoj
interni akt (Pravilnik o tajnosti podataka)?
Zakon o javnoj nabavi u čl. 16. st. 2. propisuje da
ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi navesti pravnu osnovu na temelju koje su ti podaci tajni. Stavkom 3. istog članka Zakona propisani su
podaci koje gospodarski subjekti ne smiju označiti
tajnima: podatke o jediničnim cijenama, iznosima
33
pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude
u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.
Mišljenja smo da je ponuditelj u predmetnom slučaju određene dokumente iz ponude označio tajnima u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi.
Naime, ponuditelj je naveo pravnu osnovu i akt temeljem kojega je mogao određene dokumente proglasiti povjerljivima, s time da ti podaci nisu oni iz
st. 3. čl. 16. Zakona koji ne smiju biti označeni tajnima. Zaključno ističemo da Zakon o povjerljivosti
podataka pod tim nazivom u Republici Hrvatskoj ne
postoji.
17.Možemo li na temelju izrađene studije ostvarivosti i provedivosti istraživanja, sukladno čl. 28.
Zakona o javnoj nabavi, putem pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave sklopiti ugovor o provedbi usluge istraživanja s određenim gospodarskim subjektom budući da navedenu
uslugu iz tehničkih razloga može izvršiti samo jedan gospodarski subjekt?
Odabir postupka javne nabave za određeni predmet nabave vrši naručitelj. U tom smislu, sukladno
odredbi čl. 25. Zakona, naručitelj slobodno bira između otvorenog i ograničenog postupka javne nabave. U posebnim slučajevima i okolnostima navedenima u odredbama članaka 26., 27. i 28. Zakona,
naručitelj smije koristiti pregovarački postupak s
prethodnom objavom ili bez prethodne objave.
Navodite da je sukladno tehničkim i znanstvenim
parametrima postavljenima u studiji ostvarivosti i
provedivosti istraživanja koje mora zadovoljavati
nacionalno istraživanje javnih troškova na području suzbijanja problematike droga, određeni javni
znanstveni institut jedini u mogućnosti zadovoljiti
tražene parametre istraživanja. Temeljem tog navoda proveli bi pregovarački postupak bez prethodne
objave sukladno čl. 28. st. 2. točki 2. Zakona.
Člankom 28. stavkom 2. točkom 2. Zakona određeno je da se ugovori o javnim uslugama mogu sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez
prethodne objave kada zbog tehničkih ili umjetničkih razloga ili razloga povezanih sa zaštitom isključivih prava ugovor može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt.
Ako se naručitelj odluči za provedbu pregovaračkog postupka bez prethodne objave iz razloga što
zbog tehničkih razloga ugovor može izvršiti samo
određeni gospodarski subjekt na njemu je teret dokaza da okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju
primjenu predmetnog postupka javne nabave.
Tehnički razlozi zbog kojih je samo jedan gospodarski subjekt u mogućnosti izvršiti ugovor trebaju
biti opravdani na temelju svakog pojedinačnog slučaja. Međutim, tehnički razlozi koje koristi naručitelj za primjenu pregovaračkog postupka ne smiju
ograničiti tržišnu utakmicu ako i neki drugi gospodarski subjekt/i mogu navedenu uslugu pružiti
sukladno tehničkim i znanstvenim parametrima
postavljenima u studiji ostvarivosti i provedivosti
istraživanja na način da traženi parametri istraživanja budu zadovoljeni.
34
Prema tome, ako sam naručitelj ocijeni da postoje okolnosti koje upućuju na primjenu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave
jer zbog tehničkih razloga ugovor može izvršiti
samo određeni gospodarski subjekt, tada u prethodnoj obavijesti o namjeri sklapanja ugovora te u
obavijesti o sklopljenom ugovoru, mora obrazložiti
posebne slučajeve i okolnosti koje opravdavaju njegovu primjenu.
Naručitelj u eventualnom postupku pravne zaštite pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka
javne nabave, mora dokazati postojanje činjenica i
okolnosti temeljem kojih je proveo navedeni postupak javne nabave, odnosno u konkretnom slučaju,
činjenicu da navedenu uslugu sukladno tehničkim
i znanstvenim parametrima postavljenima u studiji
ostvarivosti i provedivosti istraživanja može izvršiti
samo određeni gospodarski subjekt.
Naručitelj za ovu vrstu nabave može primijeniti
pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave samo ako su ispunjeni rečeni uvjeti propisani u čl. 28. st. 2. točki 2. Zakona. U protivnom,
naručitelj mora provesti jedan od postupaka javne
nabave sukladno čl. 25. st. 1. Zakona.
18. Na koji način zajednica ponuditelja fakturira
izvršene radove odnosno može li jedan član zajednice ponuditelja u ime ostalih članova zajednice
ispostavljati sve račune odnosno situacije ili svaki
član zajednice ispostavlja račune (situacije) samo
za one radove koje je sam izvršio?
Zakon ne propisuje način ispostavljanja računa
za izvršene radove, što znači da je to prepušteno dogovoru između naručitelja i odabranog ponuditelja
(bilo da je riječ o ponuditelju pojedincu ili o zajednici ponuditelja). Uobičajeno je da je način ispostavljanja računa za izvršene radove ili usluge, te isporučenu robu reguliran ugovorom o javnoj nabavi.
Zakon propisuje da ugovor o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazum mora biti u skladu s uvjetima
određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Navod o načinu ispostavljanja računa i situacija naručitelj može unaprijed definirati
u dokumentaciji za nadmetanje (ostale odredbe), a te
odredbe unose se kasnije i u ugovor o javnoj nabavi.
19.Može li se sukladno Zakonu o obveznim odnosima, okvirni sporazum koji je temeljem provedenog postupka javne nabave sklopio grad, ugovorom o prijenosu prenijeti na komunalno društvo u
vlasništvu grada? Postupak za sklapanje okvirnog
sporazuma proveden je sukladno Zakonu o javnoj
nabavi (Nar. nov., br. 110/07 i 125/08).
Ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum mora biti u skladu s uvjetima određenima u
dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, kako je to propisano čl. 89. stavkom 5. Zakona
o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07 i 125/08; dalje u
tekstu: ZJN)
ZJN je „lex specialis“ u odnosu na Zakon o obveznim odnosima. Kako je u konkretnom postupku
javne nabave naručitelj grad mišljenja smo da opisani način prijenosa okvirnog sporazuma sukladno
VELJAČA
odredbi čl. 127. Zakona o obveznim odnosima nije
sukladan ZJN-u, odnosno suprotan je odredbi čl. 89.
st. 5. ZJN-a jer se više ne radi o istom naručitelju.
S obzirom da se u opisanom slučaju radi o okvirnom sporazumu, također podsjećamo na odredbu
čl. 102. st. 2. ZJN-a kojom je propisano da se ugovori o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma
sklapaju samo u postupcima između onog odnosno onih javnih naručitelja i onog odnosno onih
gospodarskih subjekata koji su strane okvirnog
sporazuma.
Kako bi se ova situacija u budućim provođenjima postupaka javne nabave izbjegla upućujemo na
odredbu čl. 8. Zakona o javnoj nabavi. Naime, čl. 8.
stavkom 4. tog Zakona propisano je da naručitelj
može ovlastiti drugog naručitelja za provedbu postupka javne nabave. U tom slučaju ovlašteni naručitelj koji provodi određeni postupak javne nabave
smatra se središnjim tijelom za javnu nabavu. Međutim, ti odnosi moraju biti poznati, definirani i regulirani prije početka postupka javne nabave i jasno
naznačeni u dokumentaciji za nadmetanje.
Ista mogućnost za naručitelje postojala je i sukladno Zakonu o javnoj nabavi temeljem kojeg ste
proveli postupak javne nabave za sklapanje predmetnog okvirnog sporazuma. Dakle, ZJN nije priječio da grad u ime i za račun svog komunalnog društva provede postupak javne nabave i da komunalno
društvo bude strana okvirnog sporazuma kao naručitelj, ali je nametao obvezu da se to učini na način
predviđen Zakonom.
20. Mogu li pravne osobe koje pružaju usluge socijalne skrbi, s obzirom na odredbu čl. 113. Zakona
o socijalnoj skrbi izravno nabavljati plin, električnu energiju i druge energente od dosadašnjih dobavljača?
Ustanove koje pružaju usluge socijalne skrbi kao
pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe
radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, su
javni naručitelji u smislu čl. 5. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., dalje u tekstu: Zakon). U
tom smislu, kada nabavljaju robu, usluge ili radove,
obvezne su primjenjivati Zakon o javnoj nabavi.
Međutim, čl. 113. Zakona o socijalnoj skrbi (Nar.
nov., br. 33/12.) propisuje da su „domovi socijalne
skrbi i druge pravne osobe koje pružaju socijalne usluge te fizičke osobe koje profesionalno obavljaju djelatnost socijalne skrbi, izjednačene s kućanstvima u
plaćanju cijene po povlaštenim uvjetima za korištenja električne energije, plina i drugih energenata, vodoopskrbe i odvodnje i drugih komunalnih usluga te
plaćanje naknade za RTV pristojbu“.
Budući su, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi,
pravne osobe koje pružaju uslugu socijalne skrbi
izjednačene s kućanstvima u plaćanju cijene po povlaštenim uvjetima, a povlaštene uvjete mogu dobiti od energetskog subjekta koji temeljem zakona ima
obvezu pružanja javne usluge opskrbe energentima,
mišljenja smo da su ustanove socijalne skrbi sukladno čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona prilikom ugovaranja opskrbe električnom energijom i drugim energentima
po povlaštenim uvjetima izuzete od obveze primjene Zakona.
VELJAČA
Ante LOBOJA, dipl. iur.
Sadržaj, način izrade
i postupanje s ponudama u
postupcima javne nabave
P
onuda je u sustavu javne nabave pisana izjava volje
ponuditelja da isporuči robu, pruži usluge ili izvede
radove sukladno uvjetima i zahtjevima navedenima u dokumentaciji za nadmetanje. Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama
uređuje između ostaloga njezin sadržaj, način izrade, način
dostave, njezine izmjene i/ili dopune te odustajanje od nje.
Ova uredba uređuje i postupak njezina javnog otvaranja,
postupak pregleda i ocjene. O svim prethodno navedenim
institutima pisano je u ovom članku pri čemu se daje i niz
primjera iz prakse.
1. UVOD
Pojam „ponuda“ definiran je odredbom čl. 10. st.
1. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br.
10/12., dalje u tekstu: Uredba). Uredba je provedbeni
propis Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.,
dalje u tekstu: Zakon), kojom se, osim sadržaja, načina izrade i postupanja s dokumentacijom za nadmetanje, također uređuje način izrade i postupanje s
ponudama, postupak zaprimanja ponuda, postupak
javnog otvaranja ponuda i sadržaj zapisnika o j avnom otvaranju ponuda, postupak pregleda i ocjene
ponuda i sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni inicijalnih
i/ili konačnih ponuda u pregovaračkom postupku
javne nabave bez prethodne objave te pojedinosti
vezane za elektronički prijenos i dostavu ponuda,
zahtjeva za sudjelovanje, planova i projekata
Ponuda je prema navedenoj definiciji, pisana izjava volje ponuditelja da će isporučiti robu, pružiti usluge ili izvesti radove sukladno uvjetima i zahtjevima
navedenima u dokumentaciji za nadmetanje. Sadržaj ponude propisan je člankom 10. Uredbe.
2. OPĆE ODREDBE O PONUDI
Dokumentacija za nadmetanje, kao podloga za
izradu ponuda u postupku javne nabave podrazumijeva dokumentaciju kojom naručitelj opisuje predmet nabave, određuje vrstu postupka javne
nabave kojeg će provesti radi odabira najpovoljnije
ponude, određuje razloge isključenja i uvjete sposobnosti, određuje dokumente koje su gospodarski
subjekti obvezni dostaviti u ponudi radi dokazivanja
da ne postoje razlozi isključenja i dokumenti kojima
se dokazuje sposobnost izvršenja predmeta nabave,
određuje uvjete u vezi s oblikom ponude, rok valjanosti ponude, te ostale podatke potrebne za izradu
ponuda i izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Sadržaj
dokumentacije za nadmetanje propisan je člankom
3. stavkom 1. Uredbe.
35
UDK 331.2
Stoga je temeljno pravilo kojeg se ponuditelji
prilikom izrade ponuda u postupku javne nabave
moraju pridržavati je, poštivanje zahtjeva i uvjeta
naručitelja iz dokumentacije za nadmetanje. U tom
smislu vrlo je važno za ponuditelje da pažljivo prouče zahtjeve i uvjete koje im naručitelj postavlja u dokumentaciji, a koji se odnose na razloge isključenja
gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave,
uvjete sposobnosti koje ponuditelji moraju ispuniti
da bi dokazali da mogu izvršiti ugovor, opis i značajke predmeta nabave, uvjete u vezi s oblikom ponude, ugovorne uvjete, i sl.
Ako u dokumentaciji za nadmetanje nije izričito
drugačije određeno, ponuda se zajedno s pripadajućom dokumentacijom izrađuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a cijena ponude izražava
se u kunama. Pri izradi ponude ponuditelj ne smije
mijenjati i nadopunjavati tekst dokumentacije za
nadmetanje. U roku za dostavu ponude ponuditelj
može izmijeniti svoju ponudu, nadopuniti je ili od
nje odustati.
3. SADRŽAJ PONUDE
Sadržaj ponude propisan je člankom 10. stavkom
2. Uredbe. U tom smislu ponuda sadrži:
1. popunjeni ponudbeni list,
2. jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo,
3. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne
postoje obvezni razlozi isključenja, sukladno članku
67. stavku 1. Zakona,
4. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne
postoje ostali razlozi isključenja, ako ih je naručitelj
odredio u dokumentaciji za nadmetanje, sukladno
članku 68. Zakona,
5. tražene dokaze sposobnosti (pravne i poslovne;
financijske; tehničke i stručne),
6. popunjeni troškovnik,
7. potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ako je sastavni dio dokumentacije za nadmetanje,
8. ostalo traženo u dokumentaciji za nadmetanje
(uzorci, katalozi, tehnička dokumentacija, fotografije, skice, izjave, itd.).
Opseg podataka sadržanih u dokumentaciji za
nadmetanje a time i sadržaj ponude, ovisi o vrsti
postupka javne nabave koji se provodi, vrsti i složenosti predmeta nabave, kriteriju odabira, okolnosti
sklapa li se ugovor ili okvirni sporazum, provodi li
se elektronička dražba, te ostalim promjenjivim podacima ovisno o konkretnom slučaju.
Ponudbeni list (obrazac ponude), kao sastavni dio
ponude, minimalno treba sadržavati:
1. naziv i sjedište naručitelja,
2. naziv i sjedište ponuditelja, adresa, OIB (ili na-
36
cionalni identifikacijski broj prema zemlji sjedišta
gospodarskog subjekta, ako je primjenjivo), broj računa, navod o tome je li ponuditelj u sustavu PDVa, adresa za dostavu pošte, adresa e-pošte, kontakt
osoba ponuditelja, broj telefona, broj faksa,
3. predmet nabave,
4. podatke o podizvoditeljima i podatke o dijelu
ugovora o javnoj nabavi, ako se dio ugovora o javnoj
nabavi daje u podugovor,
5. cijenu ponude bez PDV-a,
6. iznos PDV-a,
7. cijenu ponude s PDV-om,
8. rok valjanosti ponude,
9. datum i potpis ponuditelja.
Ako je ponuditelj zajednica ponuditelja, ponudbeni list za svakog ponuditelja sadrži podatke: naziv
i sjedište ponuditelja, adresa, OIB, broj računa, navod o tome je li pojedini ponuditelj u sustavu PDVa, adresa za dostavu pošte, adresa e-pošte, kontakt
osoba, broj telefona, broj faksa, za svakog člana zajednice ponuditelja, uz obveznu naznaku člana zajednice ponuditelja koji je ovlašten za komunikaciju
s naručiteljem.
Ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a ili je predmet
nabave oslobođen PDV-a, u ponudbenom listu, na
mjesto predviđeno za upis cijene ponude s PDV-om,
upisuje se isti iznos kao što je upisan na mjestu predviđenom za upis cijene ponude bez PDV-a, a mjesto
predviđeno za upis iznosa PDV-a ostavlja se prazno.
Primjer iz prakse: Naručitelj je odbio ponudu žalitelja jer u ponudbenom listu nije naveden datum
ponude
Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: rekonstrukcija i prenamjena objekta
tiskare. U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj navodi
da je njegova ponuda neosnovano odbijena. Priznaje
da u ponudi nije naveden datum ponude, ali navodi
da je to manji, formalni i uklonjiv nedostatak koji ne
utječe na valjanost ponude, te da isti nedostatak nije
obuhvaćen člankom 93. Zakona (koji propisuje razloge odbijanja ponude). Navodi da je datum ponude
vidljiv iz Upisnika o zaprimanju ponuda, te da se taj
datum može smatrati datumom ponude. Predlaže da
se izvrši ponovni pregled i ocjena ponuda, te da se njegova ponuda odabere kao najpovoljnija.
U odgovoru naručitelja na žalbu navodi se da se
datum predaje ponude iz Upisnika o zaprimanju
ponuda ne može smatrati datumom ponude, te da
je dokumentacijom za nadmetanje propisano da ponudbeni list mora sadržavati datum ponude.
Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda Državna komisija je utvrdila je sljedeće. Na str. 9/11 Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda navodi se da se ponuda žalitelja odbija iz razloga jer na ponudi nema
datuma ponude. Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje utvrđeno je da je t. 19.7. Dokumentacije propisano da ponuda mora sadržavati ponudbeni list,
koji obvezno između ostaloga sadrži i datum i potpis
ponuditelja. Iz Upisnika o zaprimanju ponuda razvidno je da je ponuda žalitelja zaprimljena 9. listopada 2012., dakle, unutar roka za dostavu ponuda.
Uvidom u ponudu žalitelja, odnosno u priloženi
ponudbeni list, utvrđeno je da na istome nije naveden datum, a što je bilo traženo dokumentacijom za
VELJAČA
nadmetanje. Člankom 93. stavkom 4. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je naručitelj obvezan na
osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiti ponudu koja je suprotna odredbama dokumentacije za
nadmetanje. Međutim, sukladno odredbi čl. 92. st. 5.
istoga Zakona propisano je da naručitelj može u primjerenom roku koji ne smije biti kraći od pet niti duži
od deset dana od dana dostave zahtjeva zatražiti pisano pojašnjenje ponude ako ponuda sadrži nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koje javni naručitelj
smatra uklonjivim. Takvo pojašnjenje ne smije rezultirati izmjenom ponude niti izmjenom u rangiranju
ponuda prema kriteriju odabira.
Temeljem navedenoga, uzimajući u obzir činjenicu da je ponuda žalitelja zaprimljena unutar roka za
dostavu ponuda, da je rok važenja ponude određen
sukladno traženju iz dokumentacije za nadmetanje,
Državna komisija je ocijenila da se u konkretnom slučaju propuštanja navođenja datuma ponude u ponudbenom listu radi o manjem nedostatku ponude
koji ne predstavlja razlog za odbijanje ponude. Stoga
je žalbeni navod žalitelja osnovan.
4. NAČIN IZRADE PONUDE
Ponuda se izrađuje na način da čini cjelinu. Ako
zbog opsega ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena na način da čini cjelinu,
onda se izrađuje u dva ili više dijelova. Ponuda se
uvezuje na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Ako je ponuda izrađena
u dva ili više dijelova, svaki dio se uvezuje na način
da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Dijelove ponude kao što su uzorci, katalozi,
mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu
biti uvezani ponuditelj obilježava nazivom i navodi
u sadržaju ponude kao dio ponude. Ako je ponuda
izrađena od više dijelova ponuditelj mora u sadržaju
ponude navesti od koliko se dijelova ponuda sastoji.
Stranice ponude označavaju se brojem na način
da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stranica ponude. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju na način da svaki slijedeći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja
na redni broj stranice kojim završava prethodni dio.
Ako je dio ponude izvorno numeriran (primjerice
katalozi), ponuditelj ne mora taj dio ponude ponovno numerirati.
Ako naručitelj od ponuditelja zahtjeva i presliku
ponude, ona se dostavlja zajedno s izvornikom ponude. U tom slučaju se jasno naznačuje »izvornik« i »preslika« ponude. U slučaju razlika između izvornika i
preslika ponude, vjerodostojan je izvornik ponude.
Ako naručitelj od ponuditelja zahtjeva i dostavu
ponude na mediju za pohranjivanje podataka, on se
dostavlja zajedno s izvornikom ponude. U tom slučaju ponuda dostavljena na mediju za pohranjivanje
podataka smatra se preslikom ponude.
Ponude se pišu neizbrisivom tintom. Ispravci u
ponudi moraju biti izrađeni na način da su vidljivi.
Ispravci moraju uz navod datuma ispravka biti potvrđeni potpisom ponuditelja.
NSKI
TELEFOETI
J
V
SA
(uz vaš PIN):
01/ 46 99 111
VELJAČA
5. NAČIN DOSTAVE PONUDE
Ponuda se u zatvorenoj omotnici dostavlja na
adresu naručitelja navedenu u dokumentaciji za
nadmetanje. Na omotnici ponude mora biti naznačeno: naziv i adresa naručitelja; naziv i adresa ponuditelja; evidencijski broj nabave; naziv predmeta
nabave, odnosno grupe predmeta nabave na koju se
ponuda odnosi; naznaka »ne otvaraj«.
Kada ponuda sadrži uzorke oni se dostavljaju uz
ponudu, ako naručitelj nije drugačije odredio u dokumentaciji za nadmetanje. Ako je dopuštena alternativna ponuda ponuditelj može uz alternativnu
ponudu dostaviti i osnovnu ponudu.
6. NAČIN DOSTAVE DOKUMENATA KOJI SU
ZAJEDNIČKI ZA VIŠE GRUPA PREDMETA
NABAVE
Kada je predmet nabave podijeljen na grupe, ponuditelj koji dostavlja ponude za više grupa, može
dokumente kojima dokazuje da ne postoje razlozi za
isključenje i dokaze sposobnosti koji su zajednički
za više grupa, dostaviti u:
– jednoj od ponuda, zasebnoj omotnici, ili svakoj
ponudi za grupu.
Ostali traženi dokumenti i dokazi koji se podnose
za pojedinu grupu moraju se dostaviti u ponudi za
tu grupu predmeta nabave.
7. IZMJENA I/ILI DOPUNA PONUDE I
ODUSTAJANJE OD PONUDE
Ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponuda dostaviti izmjenu i/ili dopunu ponude. Izmjena
i/ili dopuna ponude dostavlja se na isti način kao i
osnovna ponuda s obveznom naznakom da se radi o
izmjeni i/ili dopuni ponude.
Također, ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponude pisanom izjavom odustati od svoje dostavljene ponude. Pisana izjava se dostavlja na isti
način kao i ponuda s obveznom naznakom da se
radi o odustajanju od ponude. U tom slučaju neotvorena ponuda se vraća ponuditelju.
8. CIJENA PONUDE
Ponuditelj izražava cijenu ponude u kunama, a u
drugoj valuti samo ako je naručitelj to izričito odredio u dokumentaciji za nadmetanje. Cijena ponude
piše se brojkama.
U cijenu ponude bez poreza na dodanu vrijednost
moraju biti uračunati svi troškovi i popusti.
9. NAKNADA ZA IZRADU PONUDA
Ponude se izrađuju bez posebne naknade, ali naručitelj može predvidjeti naknadu troškova izrade
uzoraka ili posebnih uradaka ako ih zahtijeva. Naknada je moguća samo ako je dostavljeni uzorak ili
uradak u skladu s predmetom nabave. Kalkulacija i
sve za to potrebne predradnje, izrada troškovnika i
izrada alternativnih ponuda ne smatraju se posebnim uradcima. Nakon završetka postupka javne nabave naručitelj mora bez odgađanja ponuditelju čija
ponuda nije odabrana vratiti one uzorke i uratke za
koje nije predviđena naknada, a koji ispitivanjem ili
pregledom nisu izgubili svoju funkciju.
37
10. OTVARANJE PONUDA
Ponude otvaraju ovlašteni predstavnika naručitelja. Javnom otvaranju ponuda smiju prisustvovati ovlašteni predstavnici ponuditelja i druge osobe.
Pravo aktivnog sudjelovanja na javnom otvaranju
ponuda imaju samo ovlašteni predstavnici naručitelja i ovlašteni predstavnici ponuditelja. Obvezno
se sastavlja zapisnik o javnom otvaranju ponuda,
koji se odmah uručuje svim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja nazočnima na javnom otvaranju
ponuda, a ostalima na pisani zahtjev.
Postupak javnog otvaranja ponuda propisan je
člankom 18. Uredbe. Na početku javnog otvaranja
ponuda navodi se predmet nabave, ime i prezime
nazočnih ovlaštenih predstavnika naručitelja, te
ime i prezime nazočnih ovlaštenih predstavnika ponuditelja. Ponude se otvaraju prema rednom broju iz
upisnika o zaprimanju ponuda. Kada je dostavljena
izmjena i/ili dopuna ponude, prvo se otvara izmjena
i/ili dopuna ponude te potom osnovna ponuda. Za
svaku otvorenu ponudu utvrđuje se je li potpisana
te od koliko je dijelova izrađena.
Iz svake otvorene ponude obvezno se naglas čita:
– naziv i sjedište ponuditelja, a u slučaju zajednice
ponuditelja naziv i sjedište svakog člana zajednice
ponuditelja,
– naziv grupe predmeta nabave na koju se ponuda odnosi ako je omogućeno podnošenje ponuda za
grupe predmeta nabave,
– cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost i
cijena ponude s porezom na dodanu vrijednost, osim
u slučaju ekonomski najpovoljnije ponude kada cijena nije jedan od kriterija za odabir.
Nakon čitanja podataka iz svake pojedine ponude, naručitelj mora omogućiti ovlaštenim predstavnicima ponuditelja uvid u ponudbeni list te ponude.
Također, ovlaštenim predstavnicima ponuditelja
mora se omogućiti davanje primjedbi na postupak
javnog otvaranja ponuda.
Zapisnik o javnom otvaranju ponuda se odmah
stavlja na uvid, provjeru sadržaja i potpis nazočnim
ovlaštenim predstavnicima ponuditelja.
Ako netko od nazočnih ovlaštenih predstavnika
ponuditelja odbije potpisati zapisnik o javnom otvaranju ponuda, naručitelj će o tome sastaviti bilješku
koja se prilaže zapisniku.
U potpisanom i zaključenom zapisniku o javnom
otvaranju ponuda ne smije se ništa dodavati niti
mijenjati. Dopuna u već zaključeni zapisnik unosi
se kao dodatak zapisniku koji potpisuju ovlašteni
predstavnici naručitelja i osoba na prijedlog koje
je dopuna unesena. Dodatak zapisniku o javnom
otvaranju ponuda bez odgode se uručuje na isti način kao i zapisnik.
Primjer iz prakse: Zaštitarske usluge
Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, radi nabave zaštitarskih usluga. Na odluku o odabiru izjavljena je žalba
u kojoj žalitelj u bitnome navodi da je u postupku
javnog otvaranja ponuda sudjelovao samo jedan
ovlašteni predstavnik naručitelja. Prema odredbi čl.
146. st. 1. č. 3. Zakona, u otvorenom postupku javne
nabave male vrijednosti žalba se izjavljuje u roku pet
dana od dana otvaranja ponuda u odnosu na postupak otvaranja ponuda.
38
„S obzirom na to da je u konkretnom slučaju javno
otvaranje ponuda održano 10. svibnja 2012., i da je
predmetni postupak javne nabave male vrijednosti,
rok za izjavljivanje žalbe na postupak otvaranja ponuda je istekao 15. svibnja 2012. Budući da je žalitelj
žalbi izjavio 8. lipnja 2012., odnosno po proteku zakonom utvrđenog roka, žalbeni navod koji se odnosi na postupak otvaranja ponuda je nepravodoban.
Osim toga, žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u
određenoj fazi otvorenog postupka javne nabave
sukladno odredbi st. 1. ovoga članka nema pravo na
žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu, te
je žalitelj izgubio pravo tražiti ispitivanje zakonitosti otvaranja ponuda u fazi nakon donošenja odluke
o odabiru“.
11. NAČIN PROVEDBE PREGLEDA I OCJENE
PONUDA
Nakon otvaranja ponuda naručitelj pregledava
i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz
dokumentacije za nadmetanje. Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke javnog naručitelja. U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj
može tražiti od ponuditelja pojašnjenje ili upotpunjavanje dostavljenih dokumenata i ponude, te zatražiti objašnjenje razloga zbog kojih je cijena ponude ili pojedina jedinična cijena, neuobičajeno niska.
12. OBJAŠNJENJE ILI UPOTPUNJAVANJE
DOSTAVLJENIH DOKUMENATA
U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj
može u primjerenom roku, koji ne smije biti kraći
od pet niti duži od deset dana od dana dostave zahtjeva, pozvati gospodarske subjekte da pojasne ili
upotpune dokumente koje su predali radi dokazivanja sposobnosti izvršenja ugovora. Pojašnjenje
ili upotpunjavanje dostavljenih dokumenata smije
se odnositi samo na nejasnoće, manje nedostatke ili
pogreške koji su uklonjivi, te ne smije rezultirati naknadnom zamjenom ili naknadnom dostavom traženih dokumenata, nego samo upotpunjavanjem
već priloženih dokumenata.
Ova zakonsko rješenje odnosi se na situacije, kada
je naručitelj prema prije važećem Zakonu, bio obvezan isključiti ponuditelja iz postupka javne nabave
u slučaju postojanja manjih nedostataka, nejasnoća
ili pogrešaka u dostavljenim dokazima sposobnosti
koji su uklonjivi, a zbog formalizma samog postupka
javne nabave naručitelj nije smio omogućiti ponuditeljima odnosno natjecateljima uklanjanje utvrđenog nedostatka. Primjerice, ako je u dostavljenom
izvodu iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajućeg
registra, kojim ponuditelj dokazuje da je registriran
za obavljanje određene djelatnosti, a koji se sastoji od
više listova, nedostajao jedan list, dokaz je bio nevaljan, a naručitelj je, zbog nemogućnosti otklanjanja
takvoga nedostatka bio obvezan takvu ponudu isključiti iz postupka javne nabave, kao neprihvatljivu.
Također, naručitelj može u primjerenom roku zatražiti pisano pojašnjenje ponude, ako ponuda sadrži
nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koje javni
naručitelj smatra uklonjivim. Takvo pojašnjenje ne
smije rezultirati izmjenom ponude niti izmjenom u
rangiranju ponuda prema kriteriju za odabir ponude.
VELJAČA
Traženje pojašnjenja ili upotpunjavanja dostavljenih dokumenata odnosno ponude, ne smije imati
učinak diskriminacije, nejednakog tretmana gospodarskih subjekata ili pogodovanja pojedinom gospodarskom subjektu u postupku javne nabave.
13. NEUOBIČAJENO NISKA CIJENA
Važeći Zakon, u odredbi čl. 91. st. 1., propisuje da
„ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska cijena
ponude ili neuobičajeno niska pojedina jedinična cijena što dovodi u sumnju mogućnost isporuke robe,
izvođenja radova ili pružanja usluga koji su predmet
nabave, javni naručitelj može odbiti takvu ponudu“.
Dakle naručitelj, ako sumnja u mogućnost izvršenja ugovora po ponuđenoj cijeni, može odbiti takvu
ponudu ako je u pitanju neuobičajeno niska cijena
ponude ali i ako je neuobičajeno niska pojedina jedinična cijena. Prije odbijanja takve ponude naručitelj mora pisanim putem od ponuditelja zatražiti
objašnjenje ponude.
14. NAČIN PREGLEDA I OCJENE PONUDA
U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj:
1.) najprije isključuje ponuditelja ili natjecatelja
kod kojeg su stečeni razlozi za isključenje u skladu
s čl. 67. i 68. Zakona (kažnjavanost; ako gospodarski
subjekt nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza; ako je gospodarski subjekt dostavio lažne podatke; te ako je to naručitelj odredio u dokumentaciji: stečaj; likvidacija i sl.),
2.) zatim odbija ponudu ponuditelja koji nije dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude ako je traženo,
odnosno ako dostavljeno jamstvo nije valjano,
3.) u ponudama koje su preostale nakon isključenja ponuditelja ili natjecatelja i odbijanja ponude
ponuditelja koji nije dostavio jamstvo za ozbiljnost
ponude ako je traženo naručitelj u skladu s uvjetima
i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje sljedećim redoslijedom provjerava:
a) oblik, sadržaj i cjelovitost ponude, b) ispunjenje
uvjeta sposobnosti, c) ispunjenje zahtjeva vezanih
za opis predmeta nabave i tehničke specifikacije, d)
računsku ispravnost ponude, e) ispunjenje ostalih
uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje.
4.) Ako javni naručitelj tijekom pregleda ponude
utvrdi računsku pogrešku, obvezan je od ponuditelja zatražiti prihvat ispravka računske pogreške, a
ponuditelj je dužan odgovoriti u roku ne duljem od
pet dana.
Nakon provjere ponuda na navedeni način naručitelj će odbiti ponude ako postoje ostali razlozi za
odbijanje ponuda iz čl. 93. Zakona (ponudu ponuditelja koji nije dokazao svoju sposobnost; ponudu
koja nije cjelovita; ponudu koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje; ponudu u kojoj
cijena nije iskazana u apsolutnom iznosu; ponudu
koja sadrži pogreške, nedostatke odnosno nejasnoće ako pogreške, nedostaci odnosno nejasnoće nisu
uklonjive, i sl.).
5.) Nakon pregleda i ocjene ponuda članku valjane ponude rangiraju se prema kriteriju za odabir
ponude.
Primjer iz prakse: Kupnja i prodaja robe, kao širi
pojam, obuhvaća i kupnju i prodaju motornih vozila,
VELJAČA
kao uži pojam, pa naručitelj nije smio odbiti ponudu
žalitelja navodeći da isti nije registriran za obavljanje djelatnosti prodaje motornih vozila, odnosno da
nije dokazao pravnu i poslovnu sposobnost
Naručitelj, Dom zdravlja, objavio je u EOJN RH poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave vozila za sanitetski prijevoz. Na Odluku o odabiru
izjavljena je žalba u kojoj žalitelj osporava odbijanje
svoje ponude te zahtijeva izmjenu iste Odluke. Navodi da je njegova žalba uredna i prihvatljiva, te da u
skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima Društvo
ima registriranu djelatnost kupnja i prodaja robe, u
što ulazi i prodaja motornih vozila. U prilogu žalbe
žalitelj je dostavio Mišljenje javne bilježnice R.S iz
V.G. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da su žalbeni navodi neosnovani jer žalitelj nije dokazao poslovnu sposobnost, odnosno nije dokazao da je registriran za djelatnost prodaje motornoh vozila, u skladu sa
zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje.
Provjeravajući ovaj žalbeni navod Državna komisija je utvrdila da je naručitelj u toč. 4.1.1. Dokumentacije za nadmetanje, u dijelu koji se odnosi na
pravnu i poslovnu sposobnost ponuditelja, propisa da
sukladno članku 70. Zakona o javnoj nabavi svaki ponuditelj mora u postupku javne nabave dokazati svoj
upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući
registar države sjedišta gospodarskog subjekta. Upis u
registar dokazuje se odgovarajućim izvodom, a ako se
oni ne izdaju u državi sjedišta gospodarskog subjekta,
gospodarski subjekt može dostaviti izjavu s ovjerom
potpisa kod nadležnog tijela. Izvod ili izjava ne smije
biti starija od tri mjeseca računajući od dana početka
postupka javne nabave. Izdavatelj dokaza: Trgovački sud, odnosno upravno ili drugo tijelo nadležno za
vođenje obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg
registra. U t. 4.2.2. Dokumentacije naručitelj je naveo
da u postupku javne nabave mogu sudjelovati samo
ponuditelji koji su registrirani za djelatnost prodaje
motornih vozila, te im je isto navedeno u Izvatku iz
registra.
Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda
utvrđeno je da je naručitelj odbio ponudu žalitelja
kao nevaljanu navodeći da isti nije dokazao poslovnu
sposobnost (nije registriran za djelatnost prodaje motornih vozila) u skladu s dokumentacijom za nadmetanje. Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je da je isti
dostavio Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda
u Zagrebu od 13. kolovoza 2012. (str. 8/100 do 11/100
ponude). U dijelu Izvatka Predmet poslovanja, navedene su djelatnosti za čije obavljanje je žalitelj registriran, među kojima je navedena i kupnja i prodaja
robe. Žalitelj je u prilogu žalbe dostavio i dostavio Mišljenje javne bilježnice R.S iz V.G., u kojem se navodi
da je Zakon o trgovini lex specialis te da je njegovim
odredbama propisano što obuhvaća djelatnost trgovine. U tom smislu djelatnost kupnja i prodaja robe
obuhvaća i trgovinu motornim vozilima, slijedom
čega se žalitelj (trgovačko društvo) koje je registrirano
za obavljanje djelatnosti kupnja i prodaja robe, može
u okviru registrirane djelatnosti baviti i kupnjom i
prodajom svih vrsta motornih vozila. U Mišljenju se
također navodi da niti jedan sudski registar pri trgovačkim sudovima više ne dozvoljava upis trgovine na
način kako je to bilo upisano u Odluci o jedinstvenoj
39
klasifikaciji djelatnosti iz 2007., već isključivo kako je
to propisano Zakonom o trgovini.
Budući da je žalitelj postupio sukladno toč. 4.1.1.
Dokumentacije za nadmetanje i dokazao svoju pravnu i poslovnu sposobnost dostavljanjem Izvatka iz
sudskog registra, naručitelj nije smio odbiti njegovu
ponudu. Također, žalbeno tijelo ističe da, s obzirom
da kupnja i prodaja robe, kao širi pojam, obuhvaća i
kupnju i prodaju motornih vozila, kao uži pojam, netočno je utvrđenje naručitelja u Zapisniku o pregledu
i ocjeni ponuda da žalitelj nema registriranu djelatnost prodaje motornih vozila. Slijedom navedenoga
žalbeni navod žalitelja je osnovan.
Primjer iz prakse: Ponuditelj nije dostavio traženi
uzorak, a naručitelj je propustio odbiti njegovu ponudu kao nevaljanu
Naručitelj je objavio otvoreni postupak javne nabave za predmet nabave: prijenosna vertikalna prometna signalizacija. Na Odluku o odabiru najpovoljnije
ponude žalbu je izjavio žalitelj X. U žalbi se navodi
da je naručitelj pogrešno ocijenio dostavljene uzorke
odnosno nije utvrdio da isti nije dostavio traženi uzorak. Navodi da je odabrani ponuditelj dostavio samo
naljepnicu koja se lijepi na zastavicu a budući da nije
dostavio zastavicu žalitelj ističe da nije dokazao da
nudi opremu koju naručitelj može montirati na postojeća postolja. Uz to navodi da odabrani ponuditelj
nije dostavio traženi uzorak zastavice. Predlaže poništenje Odluke o odabiru.
U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je nakon
zaprimanja žalbe žalitelja uočio da je u fazi pregleda i
ocjene ponuda učinjen previd jer je odabrani ponuditelj u ponudi priložio uzorak naljepnice za zastavice,
što nije u skladu s dokumentacijom za nadmetanje.
Točka 2.2. Dokumentacije za nadmetanje propisano je da ponuditelji trebaju uz ponudu dostaviti uzorak zastavice koju nude, kako bi bilo sigurno da ista
odgovara za montažu na postojeća postolja.
Uvidom u Upisnik o zaprimanju ponuda utvrđeno
je da u istome nije evidentirano da je odabrani ponuditelj dostavio traženi uzorak zastavice, jer je isti
dostavljen u zatvorenoj koverti ponude, pa djelatnica
na urudžbenom zapisniku nije niti mogla znati da se
u zatvorenoj kuverti ponude nalazi nekakav uzorak.
U Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda navedeno je
da se ponuda odabranog ponuditelja sastoji od sljedećih dijelova: jedan omot, izvornik i 1 uzorak. Ovlašteni predstavnik žalitelja potpisao je takav Zapisnik
bez primjedbi. Međutim, budući da iz cijelog spisa
predmeta proizlazi da je odabrani ponuditelj dostavio samo uzorak naljepnice za zastavice a ne i uzorak zastavice koji je tražen toč. 2.2. Dokumentacije,
isti nije dokazao da nudi opremu koji naručitelj može
montirati na postojeća postolja. Temeljem navedenoga žalbeni navod je osnovan.
15. PROVJERA PONUDITELJA
Nakon rangiranja ponuda prema kriteriju za odabir ponude, od najpovoljnijeg ponuditelja s kojim
namjerava sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili jednog
ili više gospodarskih subjekata s kojima namjerava
sklopiti okvirni sporazum, naručitelj je obvezan, u
primjerenom roku, zatražiti dostavu izvornika ili
ovjerenih preslika dostavljenih dokumenata koji
40
se odnose na sposobnost gospodarskog subjekta
(potvrde, isprave, izvodi, ovlaštenja i sl.) koji su bili
traženi, a koje izdaju nadležna tijela (provjera ponuditelja). Ako je gospodarski subjekt već u zahtjevu
za sudjelovanje ili ponudi dostavio određene dokumente u izvorniku ili ovjerenoj preslici, nije ih dužan ponovo dostavljati.
Ako najpovoljniji gospodarski subjekt u ostavljenom roku ne dostavi sve tražene izvornike ili ovjerene preslike dokumenata, i/ili ne dokaže da i dalje
ispunjava uvjete, naručitelj će isključiti takvog ponuditelja odnosno odbiti njegovu ponudu, te ponovo
izvršiti rangiranje ponuda prema kriteriju za odabir
ne uzimajući u obzir ponudu ponuditelja kojeg je isključio odnosno ponuditelja čiju je ponudu odbio. U
tom slučaju naručitelj će pozvati novog najpovoljnijeg ponuditelja da dostavi izvornike ili ovjerene preslike dostavljenih dokumenata.
Zakon dopušta naručitelju, da ne zahtijeva izvornike ili ovjerene preslike dokumenata dostavljenih
u neovjerenoj preslici, ako su isti već dostavljeni u
drugom postupku javne nabave kod istog naručitelja i udovoljavaju postavljenim uvjetima.
Dakle, propisani način obavljanja pregleda i ocjene ponuda ima za cilj olakšati naručiteljima provedbu tog dijela postupka javne nabave, te ubrzati provedbu cijelog postupka. U tom smislu, za razliku od
prije važećeg Zakona o javnoj nabavi, naručitelj nije
obvezan raditi pregled i ocjenu određene ponude ako
postoje razlozi za isključenje ponuditelja ili natjecatelj, ili ako ponuditelj nije dostavio (valjano) jamstvo
za ozbiljnost ponude.
Primjer iz prakse: Računska pogreška
Naručitelj je objavio otvoreni postupak javne nabave za predmet nabave: kemijsko čišćenje izmjenjivača
topline i konzerviranje kotlova. U žalbi na Odluku o
odabiru žalitelj ističe nepravilnost (žalbeni navod) u
postupku pregleda i ocjene i odabira ponuda naručitelja, koja se sastoji u tome da postoji nesklad između
prihvaćanja računske pogreške i završetka postupka
pregleda i ocjene ponuda, budući da je iz potvrde telefaksa razvidno da je prihvat računske pogreške izvršen 9. svibnja 2012. godine u 12:51 sati, a u Zapisniku
o pregledu i ocjeni ponuda stoji da je postupak pregleda i ocjene ponuda završen u istoga dana u 12:00 sati.
U odgovoru naručitelja na žalbu navodi se da je u
Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda pogreškom naručitelja navedeno da je postupak pregleda i ocjene
ponuda završen u 12:00 sati umjesto u 13:00 sati.
Uvidom u dokumentaciju iz postupka javne nabave žalbeno tijelo je utvrdilo da je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda navedeno da je postupak pregleda
i ocjene ponuda započeo 9. svibnja 2012. godine u 9:30
sati, a da je završen istoga dana u 12:00 sati. Kao prilog Zapisniku priloženi su: Zahtjev za prihvat ispravka računske pogreške i Potvrda o prihvaćanju računske pogreške. Iz navedenih priloga razvidno je da je
naručitelj od ponuditelja X zatražio prihvat ispravka
računske pogreške, 9. svibnja 2012., s obzirom na to da
je u troškovniku iskazan pogrešan umnožak količine
i jedinične cijene. Iz Potvrde o prihvaćanju ispravka
računske pogreške razvidno je da je ponuditelj X istoga dana prihvatio ispravak računske pogreške, te je
potvrda o prihvatu dostavljena naručitelju 9. svibnja
VELJAČA
2012. u 12:51 sati. Žalitelju je sporna činjenica da je
u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naveden podatak da je pregled i ocjena ponuda završen u 12:00
sati, a prema vremenu naznačenom na telefaks poruci proizlazi da je prihvat ispravka računske pogreške
dostavljen nakon 12:00 sati. Odredbom čl. 94. st. 4.
Zakona o javnoj nabavi, propisano je da „ako javni
naručitelj tijekom pregleda ponude utvrdi računsku
pogrešku, obvezan je od ponuditelja zatražiti prihvat
ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovoriti u roku ne duljem od pet dana“.
U konkretnom slučaju naručitelj je postupio sukladno citiranoj odredbi Zakona a ponuditelj je isti
dan potvrdio prihvat ispravka računske pogreške.
Budući da je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda
navedeno da je prilog Zapisnika Potvrda o prihvaćanju ispravka računske pogreške, žalbeno tijelo je ocijenilo da je pregled i ocjena ponuda završen nakon
dostave navedene Potvrde, te da se zaista radi o omašci naručitelja prilikom upisivanja vremena završetka
pregleda i ocjene ponuda. Uz to, niti Uredna o načinu
izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12.), u članku 23.
ne propisuje da je naručitelj obvezan u Zapisniku o
pregledu i ocjeni ponuda, naznačiti točno vrijeme završetka pregleda i ocjene ponuda, već samo mora navesti datum završetka pregleda i ocjene ponuda, što je
naručitelj i učinio.
Temeljem navedenoga Državna komisija je zaključila da nepravilnosti koje žalitelj navodi u žalbi nisu
utjecale na zakonitost Odluke o odabiru, budući da
je u Odluci navedena cijena ponude odabranog ponuditelja koja je utvrđena nakon ispravka računske
pogreške, a sama Odluka o odabiru donesena je 10.
svibnja 2012., dakle nakon što je odabrani ponuditelj
prihvatio ispravak računske pogreške.
16. UVID U PONUDE
Zakon dopušta ponuditeljima uvid u ponude drugih ponuditelja u vremenu između dostave odluke o
odabiru ili poništenju do isteka roka za izjavljivanje
žalbe Državnoj komisiji. Uvid u ponude dozvoljen
je i u one naknadno dostavljene dokumente u svrhu
pojašnjenja ili upotpunjavanja dokaza sposobnosti
i ponude
Uvid nije dozvoljen u podatke, dokumente i dijelove ponude koje su ponuditelji označili poslovnom
tajnom sukladno posebnom propisu, uz navođenje
pravne osnove na temelju koje su ti podaci tajni.
Pravo uvida u ponude drugih ponuditelja je vrlo
značajno pravo koje imaju ponuditelji u postupku
javne nabave, bilo da se uvid u ponude ostvaruje kod
naručitelja ili pred Državnom komisijom. Uvidom
se mogu saznati podatci koje se odnose na postupak
pregleda, ocjene i odabira ponude odnosno koje se
odnose na razloge poništenja postupka, koji su tajni do donošenja odluke, a koji mogu biti značajni za
iznošenje žalbenih navoda u izjavljenoj žalbi na odluku naručitelja.
Zakon propisuje koji podatci u ponudi ne mogu
biti označeni poslovnom tajnom. Tako ponuditelji
ne smiju označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude te
podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.
VELJAČA
Zakon pobliže određuje način obavljanja uvida u
ponude. Prilikom obavljanja uvida u ponude drugih
ponuditelja, bilo kod naručitelja ili pred Državnom
komisijom, ponuditelji ne smiju kopirati, umnažati, reproducirati, fotografirati ili snimati podatke iz
ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji smiju samo
ručno bilježiti podatke iz ponuda drugih ponuditelja.
Primjer iz prakse: Naručitelj nije dokazao da je
žalitelju omogućio uvid u ponude drugih ponuditelja, sukladno članku 102. Zakona o javnoj nabavi.
Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet
nabave: servis, popravak i nabava rezervnih dijelova.
Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba Državnoj komisiji. Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da je oštećen
u svojim zakonskim pravima jer mu do isteka roka za
izjavljivanje žalbe nije omogućen uvid u ponude, sukladno odredbi čl. 102. Zakona o javnoj nabavi. Predlaže poništenje Odluke o odabiru.
U odgovoru na žalbu naručitelj osporava navode
žalitelja, te ističe da je ovlašteni predstavnik naručitelja dana 24. svibnja 2012. telefonskim putem kontaktirao žalitelja te ga pozvao da pristupi uvidu u ponude prema zahtjevu.
Ocjenjujući ovaj žalbeni navod utvrđeno je sljedeće. Člankom 102. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi
propisano je da „nakon dostave odluke o odabiru ili
odluke o poništenju Zakona do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan je ponuditelju
na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu
uključujući i naknadno dostavljene dokumente sukladno članku 95. Zakona te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno članku 92. Zakona, osim u one
podatke koje su ponuditelji označili tajnima sukladno članku 16. Zakona“.
Uvidom u dokaze koje je žalitelj predao uz žalbu
utvrđeno je da je isti telefaksom, dana 22. svibnja
2012. poslao naručitelju zahtjev za uvid u ponudbenu dokumentaciju. Nadalje, identičan zahtjev žalitelj je predao naručitelju i osobno dana 23. svibnja
2012., što je utvrđeno uvidom u predmetni zahtjev na
kojem se nalazi prijemni štambilj naručitelja. Vezano za navedeno naručitelj u svome odgovoru ističe da
je ovlašteni predstavnik naručitelja dana 24. svibnja
telefonskim putem kontaktirao žalitelja te ga pozvao
da pristupi pregledu ponuda prema zahtjevu. Nadalje navodi da se na telefonski poziv javila službenica
koja je odgovorila da za sada nema nikoga od odgovornih te da će ih obavijestiti čim se jave u prostorije.
Članak 143. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi propisuje da je naručitelj obvezan dokazati postojanje
činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te
proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka. Kako naručitelj u predmetnom postupku nije
dokazao da je žalitelju do isteka roka za izjavljivanje
žalbe omogućio uvid u ponude, odnosno nije dokazao da je postupio sukladno članku 102. Zakona o
javnoj nabavi, žalbeni navod ocijenjen je kao osnovan. Slijedom navedenoga proizlazi da je žalitelj u
konkretnom postupku javne nabave onemogućen u
ostvarivanju odgovarajuće pravne zaštite jer nije mogao ispitati postoje li povrede postupka i/ili materijalnog prava koje su na štetu žalitelja.
41
17. D
OSTAVA ODLUKE O ODABIRU ILI
PONIŠTENJU
Dok je prije važećim Zakonom o javnoj nabavi
propisano da naručitelj odluku o odabiru ili poništenju s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, mora dostaviti svakom ponuditelju, bez odgode, dostaviti preporučenom poštom s povratnicom
ili na drugi dokaziv način, novi Zakon navodi kao
načine dostave i dokaze o uspješnoj dostavi odluke
i sljedeće dokaze: dostavnica, povratnica, izvješće o
uspješnom slanju telefaksom i elektronička isprava.
18. ROK MIROVANJA
Rok mirovanja je rok u kojem naručitelj ne smije
sklopiti ugovor ili okvirni sporazum, odnosno pokrenuti novi postupak javne nabave za isti ili sličan
predmet nabave (u slučaju poništenja postupka iz
razloga jer „nema niti jednog sposobnog natjecatelja“
ili kada „nakon isključenja ponuditelja i/ili odbijanja
ponuda ne preostane nijedna valjana ponuda“).
Naručitelj je obvezan primijeniti rok mirovanja
koji iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednosti
od dana dostave odluke o odabiru ili poništenju (u
određenim slučajevima poništenja), kao i prema prije
važećem Zakonu o javnoj nabavi. Kod nabave male
vrijednosti rok mirovanja je deset dana od dana dostave odluke o odabiru ili poništenju (u određenim
slučajevima poništenja), u odnosu na pet dana koliko je bilo propisano prije važećim Zakonom.
Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana dostave odluke. Odluka o
odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja. Izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovor o
javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum.
Rok mirovanja ne primjenjuje se ako je u otvorenom postupku sudjelovao samo jedan ponuditelj
čija je ponuda ujedno i odabrana. U navedenom
slučaju odluka o odabiru postaje izvršna, te nastaje
ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum,
dostavom odluke ponuditelju.
Primjerice, ako je u otvorenom postupku javne nabave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda
ujedno i odabrana, u trenutku dostave odluke odabranom ponuditelju na dokaziv način (npr. izravnim
uručenjem, telefaksom, preporučenom poštanskom
pošiljkom, i sl.) neće se primijeniti rok mirovanja,
već će u trenutku izvršene dostave nastati ugovor ili
okvirni sporazum.
Primjer iz prakse: Naručitelj je propustio dati
objašnjenje dokumentacije za nadmetanje, iako mu
je zahtjev za pojašnjenjem dokumentacije žalitelj
uputio nekoliko puta. Žalitelj ističe da je na taj način
onemogućen u sastavljanju valjane ponude.
Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma na dvije godine s
jednim gospodarskim subjektom, za nabavu usluga
mobilne telefonije.
Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji
izjavio žalitelj X. Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da
je naručitelj u predmetnom postupku javne nabave
propustio postupiti sukladno zakonskoj obvezi iz čl.
31. stavak 3. Zakona jer je žalitelju i drugim gospodarskim subjektima propustio dati objašnjenje do-
42
kumentacije za nadmetanje, iako mu je zahtjev za
pojašnjenjem dokumentacije žalitelj uputio nekoliko
puta. Smatra da je na taj način naručitelj onemogućio žalitelja u sastavljanju adekvatne ponude te da je
postupio protivno temeljnim načelima javne nabave.
Predlaže poništiti Odluku o odabiru odnosno predmetni postupak javne nabave.
Državna komisija je predmetnu žalbu ocijenila
nepravodobnom. U obrazloženju rješenja Državne komisije navodi se da se žalbeni navodi u žalbi
odnose na propuste naručitelja da žalitelju i drugim gospodarskim subjektima stavi na raspolaganje
objašnjenja određenih nejasnoća dokumentacije za
nadmetanje, te da je žalbu trebalo izjaviti u roku za
izjavljivanje žalbe u odnosu na sadržaj dokumentacije. Prema odredbi čl. 146. st. 1. toč. 1. Zakona u
VELJAČA
otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti
žalba se izjavljuje u roku od deset dana a u otvorenom
postupku javne nabave male vrijednosti u roku od
pet dana i to od dana objave poziva na nadmetanje
u odnosu na sadržaj dokumentacije za nadmetanje i
dodatne dokumentacije, ako postoji.
U predmetnom postupku, poziv na nadmetanje s
dokumentacijom za nadmetanje za objavljen je 25.
srpnja 2012., budući da je zadnji dan roka za ulaganje žalbe u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje
i dokumentacije za nadmetanje bio 30. srpnja 2012.,
a žalitelj je izjavio žalbu 9. listopada 2012., dakle nakon proteka roka od pet dana od dana objave poziva
na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje, pa je
žalba žalitelja ocijenjena nepravodobnom.
OSIGURANJA
Željko JANEŠ, dipl. iur.
UDK 368.4
Mirovinsko osiguranje
stranaca kojima je odobren
privremeni boravak u svrhu
znanstvenog istraživanja
U
nekim okolnostima se radi znanstvenog istraživanja
mogu angažirati i stranci kojima je odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj u svrhu znanstvenog
istraživanja. S obzirom na to da oni poslove istraživanja
mogu raditi u različitim okolnostima, oni imaju i različiti
sustav u mirovinskom osiguranju. O statusu mirovinskog
osiguranja tih stranaca piše se u ovom članku.
1. UVOD
Privremeni boravak stranaca u svrhu znanstvenog istraživanja uređuje Zakon o strancima (Nar.
nov. , br. 130/11. - u daljnjem tekstu: ZS) i Pravilnik
o načinu utvrđivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenog istraživanja (Nar. nov., br. 92/12. - u daljnjem tekstu: Pravilnik) koji je stupio na snagu 16. kolovoza 2012.
Člankom 2. Pravilnika propisano je da se njime
normativno uređuje način utvrđivanja uvjeta za
odobrenje privremenog boravka strancima (osoba
koja nije hrvatski državljanin) za razdoblje duže od
tri mjeseca u svrhu provođenja znanstvenog istraživanja (izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za
stjecanje novih znanstvenih i tehničkih spoznaja)
na osnovi ugovora o gostovanju sa znanstvenim organizacijama.
2. PRIVREMENI BORAVAK DUŽI OD TRI MJESECA
Člankom 64. stavkom 1. i 2. ZS-a propisano je
da će se privremeni boravak u svrhu znanstvenog
istraživanja odobriti strancu, ako ima ugovor o gostovanju i ispunjava uvjete iz čl. 54. ZS-a, osim dokaza o zdravstvenom osiguranju i da se odobrenje za
privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja izdaje s rokom važenja do godine dana.
Člankom 4. Pravilnika pobliže su navedeni uvjeti
za odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenog istraživanja i to:
1. Odobrenje pravnoj osobi koja obavlja znanstvenu djelatnost (znanstvena organizacija upisana
u Upisnik znanstvenih organizacija sukladno
Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju te druga pravna osoba koja obavlja
znanstvenu djelatnost) za ugošćavanjem istraživača (stručnjak koji se bavi osmišljavanjem ili
stjecanjem novog znanja, proizvoda, procesa,
metoda i sustava te vođenjem projekata vezanih
uz takve aktivnosti) i akreditacija pravne osobe
za postupka ugošćavanja.
2. Zaključivanje ugovora o gostovanju.
3.Stranac ispunjava sljedeće uvjete iz čl. 54. st. 1.
(osim uvjeta iz točke 4.):
• da ima valjanu putnu ispravu
• da ima sredstava za uzdržavanje
• da nema zabranu ulaska i boravka u Republiku Hrvatsku
• da ne predstavlja opasnost za javni poredak,
nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.
Pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost zahtjev za izdavanje odobrenja za ugošćavanje
istraživača ili zahtjev za izdavanje akreditacije za
VELJAČA
ugošćavanje istraživača podnosi Ministru znanosti,
obrazovanja i sporta.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta (u daljnjem tekstu: ministar) imenuje stručno povjerenstvo koje je dužno dati mišljenje o zahtjevu u roku
od trideset dana od dana zaprimanja zahtjeva i potrebne dokumentacije.
Ministar izdaje odobrenje za ugošćavanje istraživača u roku od petnaest dana od dana zaprimanja
mišljenja stručnog povjerenstva i odobrenje se izdaje za provođenje projekata čije je trajanje najmanje
tri mjeseca.
Ministar izdaje također i akreditaciju za ugošćavanje istraživača u roku od petnaest dana od dana
zaprimanja mišljenja stručnog povjerenstva i to na
razdoblje od pet godina. Akreditacija za ugošćavanje istraživača može se izdati pravnoj osobi koja
obavlja znanstvenu djelatnost, a koja namjerava
učestalo ugošćavati strane istraživače ili namjerava
ugostiti veći broj stranih istraživača.
Nakon što je izdano odobrenje za ugošćavanje
istraživača ili akreditaciju za ugošćavanje istraživača pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost
obvezna je s istraživačem zaključiti ugovor o gostovanju.
2.1. UGOVOR IMA UČINAK UGOVORA O RADU
Člankom 14. Pravilnika propisano je da ugovor
o gostovanju ima učinak ugovora o radu ako sadrži sve uglavke koje obvezno sadrži ugovor o radu u
smislu čl. 13. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09. i
61/11.) kojim je propisano koje bitne uglavke mora
sadržavati ugovor o radu u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu.
Člankom 21. st. 1. t. 2. Pravilnika propisano je da je
istraživač kojim je odobren ulazak i boravak na teritoriju Republike Hrvatske izjednačen s državljanima Republike Hrvatske u pogledu radnih uvjeta, uključujući
plaću (jedan od bitnih uglavaka ugovora o radu pa u
skladu s time i ugovora o gostovanju) i otkaz.
Stavkom 2. istoga čl. Pravilnika propisano je da
istraživač ostvaruje pravo sukladno propisima Republike Hrvatske kojima se uređuju pojedina područja iz st. 1. ovoga članka.
Obveza je istraživača da nakon ugovora o gostovanju sa pravnom osobom ishodi od ministra odobrenje za privremeni boravak u svrhu znanstvenog
istraživanja.
Odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenog istraživanja unosi se u putnu ispravu stranca u obliku naljepnice, na osnovi čl. 20. st. 2.
Pravilnika o strancima i radu stranaca u Republici
Hrvatskoj (Nar. nov., br. 52/12.).
Dakle, ako je pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost zaključila sa istraživačem ugovor o
gostovanju koji sadrži bitne uglavke koje mora sadržavati ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku navedenim u članku 13. Zakona o radu, tada se takva
osoba - istraživač obvezno osigurava na mirovinsko
osiguranje na temelju čl. 10. st. 1. t. 5. (strani državljanin i osobe bez državljanstva, koji su zaposleni na
teritoriju Republike Hrvatske, ako međunarodnim
ugovorom nije drugačije određeno) Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98., 127/00.,
43
59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 95/05.,
43/07. - Odluka USRH, 79/07., 35/08., 40/10. - Odluka USRH, 121/10., 130/10. - pročišćeni tekst, 61/11.,
114/11. i 76/12. - u daljnjem tekstu. ZOMO).
Obveza je pravne osoba koja obavlja znanstvenu
djelatnost da kao poslodavac pravna osoba uspostavi
Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - u daljnjem tekstu: Zavod, nadležnoj područnoj ustrojstvenoj jedinici prijavu o početku osiguranja (tiskanica
M-1P) u roku od 8 dana od dana početka rada (podatak o danu početka rada mora biti naveden u ugovoru
o gostovanju) i da priloži ugovor o gostovanju te radnu knjižicu osobe - istraživača i odobrenje privremenog boravka u smislu čl. 101. st. 1. t. 2. ZOMO-a.
Pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost
obvezna je uz tiskanicu M-1P priložiti i ugovor o
gostovanju, dokaz o odobrenju privremenog boravka istraživaču i radnu knjižicu osobe - istraživača,
u skladu s čl. 15. Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
(Nar. nov., br. 98/05., 35/06., 148/09. i 142/10.).
Člankom 13. st. 1. t. 1. Pravilnika o radnoj knjižici (Nar. nov., br. 14/96.) propisano je da poslodavac
pravna osoba upisuje u radnu knjižicu radnika podatak o početku i prestanku rada radnika o ovjerava
ga potpisom odgovorne osobe poslodavca i pečatom
poslodavca.
Naime, čl. 299. st. 1. Zakona o radu propisano je
da tek danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaju važiti odredbe čl. 291. Zakona o radu koji normativno uređuje materiju radne
knjižice. Isto tako, članak 2. stavak 6. Zakona o radu
propisuje da će se Pravilnik o radnoj knjižici primjenjivati do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Istraživaču kao stranoj fizičkoj osobi mora biti dodijeljen i osobni identifikacijski broj (OIB) u smislu
odredaba čl. 5. t. 1. i čl. 8. Zakona o osobnom identifikacijskom broju (Nar. nov., broj: 60/08.) te čl. 4., čl.
5. t. 4. i čl. 6. t. 3. Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (Nar. nov., br. 1/09. i 117/10.), jer je podatak o osobnom identifikacijskom broju obvezan
podatak na prijavi o početku osiguranja (tiskanica
M-1P) koju Zavodu podnosi pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost za osobu - istraživača.
Ugovor o gostovanju smatrati će se nevažećim
ako istraživaču nije omogućen ulazak ili odobren
privremeni boravak u Republici Hrvatskoj ili ako je
prestao pravni odnos između istraživača i pravne
osobe koja obavlja znanstvenu djelatnost.
Dan prestanka poslovnog odnosa između istraživača i pravne osobe koja obavlja znanstvenu djelatnost, odnosno dan završetka istraživanja na znanstvenom projektu osnova je za prestanak svojstva
osiguranika - istraživača u smislu čl. 109. ZOMO-a
i obveza je poslodavca pravne osobe koja obavlja
znanstvenu djelatnost da Zavodu za osobu istraživača uspostavi prijavu o prestanku osiguranja (tiskanica M-2P) i upiše datum prestanka rada u radnu
knjižicu osobe - istraživača.
2.2.UGOVOR NEMA UČINAK UGOVORA O RADU
Ako ugovor o gostovanju ne sadrži sve uglavke koje obvezno sadržava ugovor o radu, tada se
44
ne može smatrati da su pravna osoba koja obavlja
znanstvenu djelatnost i istraživač sklopili ugovor o
radu te, shodno tome, ne postoji niti pravna osnova
da se istraživaču prizna svojstvo osiguranika na osnovi čl. 11. st. 1. t. 5. ZOMO-a.
Pravilnik ne sadrži pobliže normativno određenje u slučaju ako ugovor o gostovanju ne sadrži sve
uglavke koje obvezno sadrži ugovor o radu. Naime,
čl. 3. t. 4. Pravilnika propisano je da je ugovor o gostovanju ugovor između pravne osobe koja obavlja
znanstvenu djelatnost i istraživača, kojim se istraživač obvezuje dovršiti znanstveno istraživanje, a
pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost se
obvezuje da će u tu svrhu ugostiti istraživača.
Ako će pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost isplatiti istraživaču naknadu (primitak) za
vrijeme znanstvenog istraživanja, tada smatram da
se ugovor o gostovanju može smatrati ugovorom o
djelu kao konsenzualnim, dvostranoobveznim i naplatnim ugovorom na osnovi čl. 590. Zakona o obveznim doprinosima (Nar. nov., br. 35/05.), a isplaćena
naknada-primitak smatrat će se drugim dohotkom,
u smislu čl. 32. st. 2. (ostali posebno ne navedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne
ili fizičke osobe i drugi isplatitelji i davatelji) Zakona
o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 80/10.,
114/11. i 22/12.).
Obveza plaćanja doprinosa prema primicima od
kojih se utvrđuje drugi dohodak, a isplaćena strancu
- istraživaču ovisila bi o činjenici da li stranac dolazi
iz države s kojom Republika Hrvatska nije sklopila
ugovor o socijalnom osiguranju ili iz države s kojom
je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom
osiguranju, u smislu odredaba čl. 238. i 239. Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09., 9/09.-ispravak, 97/09., 25/11. i 61/12.).
Ako stranac dolazi iz države s kojom Republike Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju
tada postoji obveza plaćanja doprinosa (doprinos za
mirovinsko osiguranje po stopi od 20% - I. stup 15%
i II. stup 5%, te doprinosi za zdravstveno osiguranje
po stopi od 13% na osnovicu - primitak) na primitak
od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. U tom slučaju
postoji i obveza na mirovinsko osiguranje na temelju čl. 16.a ZOMO-a koji propisuje da su obvezno osigurane osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema
propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje prema propisima
o doprinosima za obvezna osiguranja, bez obveze
isplatitelja primitka (konkretno pravne osobe koje
obavljaju znanstvenu djelatnost) da za istraživača
uspostavlja Zavodu prijavno-odjavne podatke.
Naime, takvim osobama se u staž osiguranja računa i razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci
i za koje je Središnji registar osiguranika (REGOS)
dostavio Zavodu podatak s uparenim uplatama za
obvezne doprinose, a sukladno članku 27.a ZOMOa, s tim da staž osiguranja po svim osnovama osiguranja može iznositi najviše 12 mjeseci u jednoj
kalendarskoj godini na osnovu čl. 27.b ZOMO-a.
Ako stranac dolazi iz države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju obveza doprinosa prema principima od kojih se
VELJAČA
utvrđuje drugi dohodak ovisi o radnom i/ili socijalnom statusu primatelja (istraživača) u obveznom
osiguranju te države i u skladu s odredbama tog
ugovora.
3. PRIVREMENI BORAVAK KRAĆI OD TRI MJESECA
Ako će znanstveno istraživanje u Republici Hrvatskoj trajati kraće od 3 mjeseca, tada smatram da
se na rad takvog stranca primjenjuju odredbe čl. 82.
st. 1. t. 3., čl. 84. i čl. 85. ZS-a.
Naime, čl. 82. st. 1. t. 3. ZS-a propisano je da na
temelju potvrde o prijavi rada, do 90 dana godišnje,
mogu raditi znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici-predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih
za Republiku Hrvatsku.
Člankom 84. st. 1. ZS-a propisano je da su stranac
iz čl. 82. st. 1. t. 3. ZS-a koji će raditi do 90 dana ili
pravna osoba koja će se koristiti njegovim uslugama, dužni prije početka rada od nadležne policijske
uprave ili policijske postaje pribaviti potvrdu o prijavi rada.
Pravna osoba koja koristi usluge stranca iz čl. 82.
st. 1. t. 3. ZS-a mora imati sa strancem - istraživačem
sklopljen odgovarajući ugovor (može biti i ugovor o
radu) i druge dokaze o izvršenju posla sa strancem.
Upućujem također i na odredbu čl. 10. t. 5. Pravilnika koji propisuje da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta može odbiti odobriti ili odlučiti
ukinuti odobrenje za ugošćavanje istraživača, odnosno akreditacije za ugošćavanje istraživača, ako se
utvrdi da istraživač radi bez potvrde o prijavi rada.
Smatram da u slučaju ako će znanstveno istraživanje u Republici Hrvatskoj trajati kraće od tri
mjeseca, postoji također obveza pravne osobe koja
obavlja znanstvenu djelatnost da ishodi odobrenje
za ugošćavanje istraživača. Pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost također bi na osnovi čl. 84.
st. 1. ZS-a bila u obvezi pribaviti potvrdu o prijavi
rada za stranca - istraživača od nadležne policijske
uprave, odnosno policijske postaje.
Članak 85. stavak 1. ZS-a nije izričito potpisao
koju vrstu ugovora sklapa pravna osoba sa strancem iz čl. 82. ZS-a, pa su moguće sljedeće situacije
u odnosu na obvezu priznanja svojstva osiguranika
u Zavodu:
1.Ako je pravna osoba koja obavlja znanstvenu
djelatnost sklopila sa strancem - istraživačem
ugovor o radu ili ugovor o gostovanju koji obvezno sadržavaju sve uglavke u smislu čl. 13. Zakona o radu (bitan je sadržaj ugovora, a ne njegov
naziv), tada se takva osoba obvezno osigurava
na mirovinsko osiguranje na temelju čl. 10. st. 1.
t. 5. ZOMO-a.
Obveza je pravne osobe koja obavlja znanstvenu djelatnost da kao poslodavac pravna osoba
uspostavi Zavodu - nadležnoj područnoj ustrojstvenoj jedinici, prijavu o početku osiguranja
(tiskanica M-1P) u roku od 8 dana od dana početka rada.
Pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost obvezna je uz tiskanicu M-1P priložiti
ugovor o radu ili ugovor o gostovanju, potvrdu
VELJAČA
o prijavi rada i radnu knjižicu osobe - istraživača, a istraživaču - stranoj fizičkoj osobi mora biti
dodijeljen i OIB.
djelatnost sklopila s istraživačem - stranom fizičkom osobom ugovor o djelu, tada se u vezi s
obvezom na mirovinsko osiguranje i plaćanjem
obveznih doprinosa primjenjuje sve ono što je
prethodno objašnjeno u točki II u odnosu na tu
vrstu ugovora.
djelatnost sklopila s istraživačem - stranom fizičkom osobom prividan ugovor u smislu čl.
45
285. Zakona o obveznim doprinosima kao primjer svjesnog nesklada između očitovanja i prave volje ugovornih stranaka, tada će se, u skladu
sa st. 2. čl. 285. Zakona o obveznim doprinosima, smatrati da je sklopljen neki drugi ugovor
(npr. ugovor o radu, ugovor o gostovanju, ugovor o djelu), ako je udovoljeno pretpostavkama
za njegovu pravnu valjanost. Ovisno o tome koji
se drugi ugovor prikriva, odnosno koji drugi
ugovor vrijedi, postojat će i obveza na obvezno
mirovinsko osiguranje u skladu s prethodno navedenim.
FINANCIJSKI I OSTALI NADZOR
Davor KOZINA, dipl. oec.
UDK 657.6/651
Aktualnosti u sustavu
unutarnjih financijskih kontrola
U
z postojeća obvezna izvješćivanja u sustavu unutarnjih financijskih kontrola, sustav unutarnjih financijskih kontrola je u Republici Hrvatskoj materija koja
se sustavno razvija i prilagođava novom zakonodavnom
okviru. Taj zakonodavni okvir nije nužno izravno povezan
sa ovom materijom.
U sustavu interne revizije predviđaju se promjene u postojećem zakonodavnom okviru.
Sve prethodno navedene teme predmet su ovog članka.
1. UVOD
Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 2. kolovoza 2012. Akcijski plan razvoja sustava
unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru
Republike Hrvatske za razdoblje 2012.-2013.1
Aktivnosti sadržane u ovom Akcijskom planu nastavak su dosadašnjih aktivnosti i usmjerene su na
daljnju realizaciju dugoročnih ciljeva razvoja postavljenih Strategijom razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2011.
Temeljni cilj navedene Strategije bio je uskladiti
i integrirati razvoj sustava unutarnjih financijskih
kontrola s razvojem u proračunskom sustavu kako bi
isti bio potpora provođenju proračunskih reformi pokrenutih Zakonom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08.)
iz 2008. godine.
Posljednje tri godine intenzivno se radilo na povezivanju sustava unutarnjih financijskih kontrola i
proračunskog sustava, što je rezultiralo stvaranjem
regulatorne osnove koja je osigurala čvrste temelje za
takav usklađen razvoj.
Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br.
139/10.), usvojen u studenome 2010. povezao je od
1 Zaključak Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 470-03/12-01/01,
URBROJ: 5030120-12-1) i novi Akcijski plan dostupni su na: http://www.
mfin.hr/hr/pifc-1-2
redbe Zakona o proračunu i Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Nar.
nov. br., 141/06.) i time jasno ukazao na mjesto i ulogu
sustava financijskog upravljanja i kontrola te unutarnje revizije u proračunskom sustavu, osobito u cilju
osiguranja fiskalne odgovornosti.
Regulatorni i metodološki okvir za provedbu sustava unutarnjih financijskih kontrola dodatno je
unaprjeđen novom provedbenom regulativom koja je
donesena u proteklom razdoblju, kao što su primjerice, novi Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja
i kontrola u javnom sektoru (Nar. nov., br. 130/11.),
Priručnik za unutarnju reviziju i Priručnik za financijsko upravljanje i kontrole u javnom sektoru te dodatne upute i smjernice.
Takva unaprjeđena regulativa i metodologija rada
stvara dobre temelje za sustavni razvoj upravljanja u
javnom sektoru namećući obvezu korisnicima proračuna da strateški planiraju, upravljaju rizicima,
uređuju ovlasti i odgovornosti za realizaciju ciljeva
i upravljanje proračunskim sredstvima, razvijaju
sustave evidencija i izvješćivanja, provode samoprocjene sustava financijskog upravljanja i kontrola (putem Izjave o fiskalnoj odgovornosti, Upitnika
za samoprocjenu sustava financijskog upravljanja
i kontrola), koriste se radom unutarnje revizije na
način da provode preporuke i time na vrijeme riješe
uočene slabosti i nedostatke u sustavima financijskog upravljanja i kontrola.
U praktičnoj provedbi pomaci u smjeru kvalitetnijih sustava financijskog upravljanja i kontrola u
proteklom razdoblju ostvareni su kroz:
§povezivanje strateškog i proračunskog planiranja na državnoj razini, uključujući i redefiniranje programske klasifikacije
§uvođenje strateškog planiranja na lokalnoj razini donošenjem županijskih razvojnih strategija
§uvođenje pokazatelja uspješnosti i sustava praćenja rezultata
46
§ugradnju
upravljanja rizicima u procese planiranja, osobito na državnoj razini
§detaljnije uređivanje ovlasti i odgovornosti za
realizaciju ciljeva i za upravljanje proračunskim sredstvima
§izradu internih procedura rada osobito za procese iz proračunskog ciklusa
§unapređenje sustava evidencija i izvješćivanja,
osobito u dijelu evidencije ugovorenih obveza i
integracije sustava riznice te uvođenja izvješćivanja o ciljevima i rezultatima
§uvođenje Izjave o fiskalnoj odgovornosti i unapređenje načina procjenjivanja sustava financijskog upravljanja i kontrola od strane samih
institucija
Pokrenute su i aktivnosti u smjeru veće povezanosti i koordiniranog pristupa u razvoju financijskog
upravljanja i kontrola između proračunskih korisnika prve i druge/treće razine, odnosno ministarstava
i agencija te jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i njihovih proračunskih korisnika.
Unutarnja revizija, čiji su kapaciteti dodatno ojačani u protekle tri godine, dala je svoj doprinos razvoju sustava financijskog upravljanja i kontrola na
način da je svojim preporukama potaknula izradu
internih procedura i jačanje kontrolnih mehanizama ondje gdje su uočene njihove slabosti. Metodologija rada unutarnje revizije dodatno je unaprjeđena,
osobito u dijelu strateškog planiranja i povezivanja
strateških planova unutarnje revizije sa strateškim
planovima institucije.
Iako su vidljivi pomaci u razvoju cjelokupnog
sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom
sektoru, valja istaknuti da je riječ o složenim procesima koji zahtijevaju, odnosno uvode značajne promjene u načine upravljanja i u praksi se nailazi na
određene poteškoće koje usporavaju potpunu provedbu i postizanje učinaka koji se očekuju, a ujedno
i ukazuju na područja koja je potrebno dalje unaprjeđivati.
2. DALJNJI RAZVOJ FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA
I KONTROLA
Upravo iz navedenog razloga u Akcijskom planu
razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola
u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje
2012.-2013. u dijelu financijskog upravljanja i kontrola naglasak se stavlja na detaljnije analize praktične primjene regulative i metodologije rada vezane uz sustav financijskog upravljanja i kontrola kako
bi se utvrdile poteškoće u primjeni te pronašla odgovarajuća rješenja.
To je potrebno zbog daljnjeg razvoja strateškog
planiranja na način da se osigura bolja povezanost
između strateškog i operativnog planiranja kako bi
svakodnevno poslovanje bilo u potpori realizacije
postavljenih strateških ciljeva kao i zbog daljnjeg
razvoja upravljačke odgovornosti, odnosno sagledavanja potrebnih preduvjeta koji za to trebaju biti
osigurani, kao što su primjerice, adekvatna organizacijska struktura, uključenost rukovoditelja u
procese planiranja i izvršavanja proračuna, način
strukturiranja financijskih planova i slično.
VELJAČA
Takav razvoj financijskog upravljanja i kontrola
zahtijeva i razvoj ustrojstvenih jedinica za financije od „klasičnih kontrolora“ u savjetnike i potporu
rukovoditeljima za preuzimanje upravljačke odgovornosti.
Razvoj upravljačke odgovornosti i savjetodavne
uloge ustrojstvenih jedinica za financije dugotrajan
je i složen proces i namjera je u narednom razdoblju
analizirati kako se taj odnos razvija u praksi te na
koji način ustrojstvene jedinice provode svoju koordinacijsku ulogu za razvoj financijskog upravljanja i
kontrola koja se od njih zahtijeva, sukladno odredbama čl. 6. i 7. Pravilnika za provedbu financijskog
upravljanja i kontrola u javnom sektoru.
U tu svrhu Središnja harmonizacijska jedinica u
suradnji s Državnom riznicom odabrala je pet pilot
institucija za provedbu analize sustava financijskog
upravljanja i kontrola:
- Ministarstvo socijalne politike i mladih
- Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
- Primorsko-goransku županiju
- Varaždinsku županiju
- Grad Karlovac.
Pilot institucije izabrane su iz redova ministarstava, županija i gradova, na način da su zastupljene institucije koje imaju značajna proračunska
sredstva, imaju velik broj proračunskih korisnika
u sastavu i/ili trgovačkih društava u svojoj nadležnosti s ciljem da se mogu provesti analize odnosa
i načina suradnje s proračunskim korisnicima i/ili
trgovačkim društvima i predložiti adekvatan model
financijskog upravljanja i kontrola između povezanih institucija. Pored toga izabrane pilot institucije,
osobito iz redova ministarstava u značajnoj su mjeri
uključene u korištenje sredstava iz fondova EU. Pilot
institucije također su u značajnoj mjeri pridonijele
stvaranju baze podataka internih procedura koje
prikuplja Središnja harmonizacijska jedinica, ustupajući vlastite interne procedure iz određenog segmenta poslovanja.
Analiza financijskog upravljanja i kontrola u pilot
institucijama obuhvaća sljedeće:
- adekvatnost organizacijske strukture na način da podupire realizaciju ciljeva iz strateških
planova i programa utvrđenih proračunom
- način povezivanja strateških i operativnih planova
- način utvrđivanja rizika i njihovo povezivanje s
ciljevima sadržanim u planskim dokumentima
- način izrade financijskog plana/proračuna s
naglaskom na uključenost rukovoditelja, utvrđivanje potreba i odlučivanje o prioritetima
- realizaciju financijskog plana/proračuna i odgovornost rukovoditelja u kontroli troškova i
prihoda, stvaranju obveza i sl.
- interni sustav izvješćivanja o realizaciji ciljeva
i utrošenim proračunskim sredstvima
- odnos i način suradnje s proračunskim korisnicima u sastavu odnosno s trgovačkim društvima za koje su nadležne, a vezano uz koordinaciju aktivnosti u provedbi financijskog
upravljanja i kontrola.
Analizu financijskog upravljanja i kontrola u pilot
institucijama operativno provode djelatnici Središ-
VELJAČA
nje harmonizacijske jedinice, uz aktivnu uključenost predstavnika izabranih pilot institucija, uključujući voditelja za financijsko upravljanje i kontrole,
rukovoditelje ustrojstvenih jedinica (pomoćnike
ministara, načelnike sektora, pročelnike upravnih i
gradskih tijela) te predstavnike proračunskih korisnika, odnosno trgovačkih društava u sastavu. Sukladno potrebama u analizu će biti uključeni i djelatnici Državne riznice.
Provođenje analiza u pilot institucijama ima, između ostalog za cilj pokazati samim korisnicima
proračuna kako na praktičan način, razvijajući pojedine elemente unutar sustava financijskog upravljanja i kontrola mogu poboljšati vlastito upravljanje, bolje koristiti raspoloživa sredstva te izbjeći
rizike u poslovanju. Takav pristup daljnjem razvoju
financijskog upravljanja i kontrola potreban je kako
bi korisnici proračuna zaista shvatili da je razvoj
ovog sustava prvenstveno u svrhu unaprjeđenja njihova vlastitog upravljanja, a ne da predstavlja tek
formalno ispunjavanje zahtjeva prema Ministarstvu financija.
Iskustvo stečeno kroz analize u pilot institucijama ugradit će se u smjernice i upute koje pripremaju
Središnja harmonizacijska jedinica i Državna riznica i na taj način pomoći ostalim institucijama u javnom sektoru u lakšoj primjeni metodološkog okvira
za funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i
kontrola u praksi.
Iako se u ovom Akcijskom planu ne navode kao
nositelji provedbe pojedinih aktivnosti, svi korisnici
proračuna na državnoj i lokalnoj razini u obvezi su
provoditi aktivnosti na razvoju sustava unutarnjih
financijskih kontrola u skladu s postojećom regulativom, smjernicama i uputama, uvažavajući pri
tome svoje specifičnosti u poslovanju.
S tim u vezi ističemo provedbu aktivnosti sadržanih u Planovima otklanjanja slabosti i nepravilnosti
uočenih pri izradi Izjave o fiskalnoj odgovornosti, a
za korisnike proračuna navedene u čl. 6. st. 2. Pravilnika o provedbi financijskog upravljanja i kontrola
u javnom sektoru i provedbu aktivnosti sadržanih u
Planovima uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola koje planiraju poduzeti u cilju rješavanja:
- uočenih nedostataka prilikom izrade Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola
- nalaza i preporuka unutarnje revizije
- uočenih nedostataka prilikom izrade Izjave o
fiskalnoj odgovornosti
- nalaza i preporuka Državnog ureda za reviziju te
- drugih mjera predviđenih za daljnji razvoj financijskog upravljanja i kontrola.
3. AKTIVNOSTI VEZANE UZ RAZVOJ UNUTARNJE
REVIZIJE
U dijelu unutarnje revizije, u narednom razdoblju, donijet će se novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna kojim će se redefinirati postojeći kriteriji uspostave unutarnje revizije
s ciljem racionalne uspostave unutarnje revizije
kod proračunskih korisnika koji su razina glava u
razdjelima i proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
47
Poseban naglasak stavit će se na provjeru kvalitete rada unutarnje revizije i načine na koji se unutarnja revizija koristi od strane upravljačke strukture, ali i nastaviti dosadašnje aktivnosti vezano uz
osiguranje potrebnog broja unutarnjih revizora i
njihove stručnosti.
Polazeći od trenutno važećih kriterija za uspostavljanje unutarnje revizije kod korisnika proračuna obvezu uspostavljanja unutarnje revizije imalo
je ukupno 296 korisnika proračuna, odnosno po 148
obveznika na državnoj i lokalnoj razini. Do kraja
2011. ukupno su 152 korisnika proračuna uspostavili
unutarnju reviziju, od čega na državnoj razini 79 korisnika proračuna, a na lokalnoj razini 73 korisnika
proračuna.
Korisnici proračuna koji nisu normativno uspostavili unutarnju reviziju uglavnom su pravosudna
tijela, ustanove i zavodi iz sustava znanosti i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture koji su
sukladno zakonskoj regulativi obveznici uspostave
unutarnje revizije.
Budući da se uglavnom radi o proračunskim korisnicima druge i treće razine koji su vezani s nadležnim proračunom, u cilju realizacije racionalnije
uspostave unutarnje revizije kod malih korisnika
proračuna, Središnja harmonizacija jedinica provela je analizu međusobne povezanosti korisnika proračuna u smislu nadležnosti i načina financiranja te
postojećih načina uspostave unutarnje revizije i kriterija definiranih Pravilnikom o unutarnjoj reviziji
korisnika proračuna (Nar. nov., br. 35/08.).
Na temelju provedene analize Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija priprema
Nacrt novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna koji će se tijekom siječnja 2013. uputiti
na mišljenje relevantnim institucijama.
Ključne promjene koje se predlažu u odnosu na
postojeći Pravilnik, između ostalih su sljedeće:
- jedinice za unutarnju reviziju u ministarstvima,
županijama i gradovima obavljat će unutarnju
reviziju i za proračunske korisnike u sastavu, odnosno drugu i treću razinu proračunskih korisnika, s izuzetkom onih proračunskih korisnika
s druge i treće razine koji će ispuniti određene
kriterije (visina proračunskih sredstava, broj zaposlenih, specifičnosti u poslovanju i sl.) za uspostavu vlastite jedinice za unutarnju reviziju.
- jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika proračuna koji su obvezni ustrojiti jedinicu moraju
imati najmanje tri unutarnja revizora, uključujući voditelja jedinice za unutarnju reviziju
- razmatra se mogućnost uspostave zajedničke
jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više
korisnika proračuna, što će posebno biti zanimljivo zdravstvenim ustanovama
- također se razmatra uspostava unutarnje revizije na fakultetima zaključivanjem sporazuma
o obavljanju unutarnje revizije s nadležnim sveučilištem koje će ustrojiti jedinicu za unutarnju
reviziju.
Sukladno Akcijskom planu razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2012.-2013. Središnja
harmonizacijska jedinica započet će s vanjskom
48
povremenom provjerom kvalitete obavljanja unutarnje revizije kod korisnika proračuna u drugoj polovici 2013. U svrhu provedbe navedene aktivnosti
Središnja harmonizacijska jedinica izradila je nacrt Metodoloških smjernica za vanjsku povremenu
provjeru kvalitete obavljanja unutarnje revizije kod
korisnika proračuna. Regulatorni okvir kojim je definirana uloga Središnje harmonizacijske jedinice
Ministarstva financija u obavljanju provjere kvalitete unutarnje revizije u cilju prikupljanja informacija
za poboljšanje metodologije i standarda rada dan
je čl. 35. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih
kontrola u javnom sektoru i Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna.
4. IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PRORAČUNU
U KONTEKSTU RAZVOJA FINANCIJSKOG
UPRAVLJANJA I KONTROLA
Razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola
ne predstavlja izoliranu aktivnost, naprotiv zahtijeva se koordiniran pristup s razvojem u proračunskom sustavu i sustavu javne uprave. Stoga pored
aktivnosti sadržanih u ovom Akcijskom planu, na
razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola
utjecat će i aktivnosti i mjere koje proizlaze iz razvoja proračunskog sustava, reformi na području javne
uprave, daljnjih aktivnosti u smjeru provedbe antikorupcijskih mjera i sl.
Skrećemo pozornost da su izmjenama i dopunama
Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 136/12.) unesene i
određene promjene koje su vrlo bitne u kontekstu razvoja financijskog upravljanja i kontrole, osobito na
lokalnoj razini. Naime, Plan razvojnih programa koji
je sastavni dio financijskog plana jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave doživio je promjene kako u sadržaju tako i u načinu izrade.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o
proračunu Plan razvojnih programa izmijenjen je
na način da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna, odnosno Plan
razvojnih programa sada predstavlja dobru pretpostavku za povezivanje strateških dokumenata s
proračunskim planiranjem. To ne znači da svaka
općina ili grad mora izraditi svoj strateški dokument
jer ukoliko nemaju svoj strateški dokument razvoja, uvijek mogu svoja financijska sredstva povezati
s ciljevima i prioritetima iz županijskih razvojnih
strategija koje se donose sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Nar. nov., br.
153/09.).
Ističemo da je odredbom čl. 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu propisano
da će ministar financija, uz suglasnost ministra
nadležnog za regionalni razvoj, pravilnikom propisati sadržaj i metodologiju izrade plana razvojnih
programa te sustav praćenja provedbe razvojnih
programa. Rok za donošenje navedenog pravilnika
je 120 dana od dana stupanja na snagu Zakona, pa je
za očekivati da će se pravilnik donijeti najkasnije do
sredine travnja 2013.
Važno je istaknuti da sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, prora-
VELJAČA
čunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave više nisu u obvezi izrađivati
planove razvojnih programa, ali su upravna tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna pri izradi plana razvojnih programa
uključiti proračunske i izvanproračunske korisnike
iz svoje nadležnosti. Također je vrlo bitno naglasiti
da korisnici proračuna jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave svoje financijske planove
dostavljaju nadležnom upravnom tijelu, a ne upravnom tijelu za financije kako je to bilo do sada. Time
se postiže veće uključivanje upravnih tijela nadležnih za proračunske korisnike (primjerice, odjel
za predškolski odgoj i školstvo, odjel za komunalne
djelatnosti, odjel za urbanizam i prostorno uređenje, odjel za socijalnu skrb, odjel za kulturu i sport)
u sve proračunske procese, od pripreme do praćenja
izvršavanja financijskih planova korisnika, što je do
sada bilo isključivo na upravnom tijelu nadležnom
za proračun i financije.
Vrlo je bitna i izmjena čl. 32. Zakona o proračunu
kojom je naglašena koordinativna uloga upravnog
tijela za financije u jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave. Naime, jasno je propisano
da je upravno tijelo za financije isključivo koordinator s kojim druga upravna tijela na temelju strateških dokumenata namijenjenih razvoju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuju
Plan razvojnih programa, odnosno upravno tijelo
za financije nije tijelo koje samostalno izrađuje Plan
razvojnih programa.
Novi planovi razvojnih programa su važni i zbog
priprema jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave za korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda Europske unije iz razloga što programi
i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih
fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima
i prioritetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima.
Također skrećemo pozornost da je Zakonom o
izmjenama i dopunama Zakona o proračunu proširen sadržaj strateškog plana za korisnike državnog
proračuna na način da strateški planovi uz misiju i
viziju sadrže i vezu strateških ciljeva i način ispunjavanja istih s organizacijskom i programskom klasifikacijom državnog proračuna.
5. O
BVEZE PRORAČUNSKIH KORISNIKA VEZANE
UZ GODIŠNJE IZVJEŠĆIVANJE O SUSTAVU
UNUTARNJIH FINANCIJSKIH KONTROLA
Podsjećamo na obveze korisnika proračuna u vezi
izvješćivanja o financijskom upravljanju i kontroli.
Korisnici proračuna o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola izvještavaju putem:
• podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornosti
• podnošenja Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK).
Svi korisnici proračuna izvješćuju o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola podnošenjem Izjave o fiskalnoj odgovornosti sukladno
Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila
(Nar. nov., br. 78/11. i 106/12.).
VELJAČA
Međutim, Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK) u
obvezi su izraditi središnja tijela državne uprave,
izvanproračunski korisnici državnog proračuna,
županije, županijska središta, Grad Zagreb i veliki
gradovi iznad 35 000 stanovnika. Godišnje izvješće
o sustavu financijskog upravljanja i kontrola dostavlja se Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija do 31. siječnja tekuće za prethodnu
godinu. Oblik, sadržaj, postupci i rokovi predaje Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i
kontrola uređeni su Naputkom za izradu godišnjeg
izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola
u javnom sektoru (Nar. nov., br. 132/11.).
Također ističemo da je u okviru projekta IPA 2008
„Podizanje javne svijesti o važnosti sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Repu-
49
blike Hrvatske“ kojemu je svrha bila promoviranje
važnosti sustava unutarnjih financijskih kontrola
kao i odgovornosti rukovodeće strukture za njihovo učinkovito funkcioniranje, između ostaloga,
preoblikovana Internet stranica Središnje harmonizacijske jedinice s ciljem omogućavanja njenim
trenutnim i budućim korisnicima s državne i lokalne razine jednostavnost pristupa informacijama.
Pristup stranici sada je moguć izravno preko početne stranice Ministarstva financija - poseban izbornik „Središnja harmonizacij. jedinica“ ili na http://
www.mfin.hr/hr/pifc.
Skrećemo pozornost na izbornik „Česta pitanja i
odgovori“ te preporučamo njegovo korištenje kako
za potrebe postavljanja pitanja tako i za pronalaženje odgovora na pitanja iz područja sustava unutarnjih financijskih kontrola.
UPRAVNO PRAVO
Anita MARKIĆ, dipl. iur.
UDK 330.5/331.2
Novosti Zakona o lokalnoj područnoj
(regionalnoj) samoupravi
Z
akon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi objavljen je u
Nar. nov., br. 144/12. i stupio je na snagu 29. prosinca 2012.
Izmjenama i dopunama Zakona otklanjaju se određene
nejasnoće koje su nastale u praksi zbog nedorečenosti i
manjkavosti pojedinih odredaba. Jednako tako, Zakon
se usklađuje s Zakonom o općem upravnom postupku i
odredbama za koje se smatra da će osigurati bolje i učinkovitiji funkcioniranje tijela jedinice i područne regionalne
samouprave.
1. UVOD
Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) uređen je
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 - 150/11., dalje: dosadašnji Zakon).
Tim Zakonom uređene su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S),
njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih
tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom. Zakonom su utvrđene ovlasti i nadležnosti tijela lokalnih
jedinica, njihovi međusobni odnosi i odgovornosti.
Uvođenjem sustava neposrednog izbora izvršnog
tijela Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona
o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz
2007. uspostavljena je ravnoteža između predstavničkog tijela i nositelja izvršnih ovlasti, čime je zapravo osigurana i stabilnost njihova međusobnog
funkcioniranja.
Međutim, od zadnjih redovnih lokalnih izbora
održanih u svibnju 2009. uočeni su određeni pro-
blemi, proizašli upravo iz činjenice da izvršne ovlasti, koje su ranije bile pod kontrolom predstavničkog
tijela kroz ovlast biranja i razrješavanja općinskog
načelnika, gradonačelnika odnosno župana, sada u
isključivoj nadležnosti neposredno izabranoga općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, bez dovoljne suradnje između predstavničkog i
izvršnog tijela, mogu dovesti do takvih podjela koje
u konačnici rezultiraju raspuštanjem predstavničkog tijela.
Utvrđujući svoju strategiju djelovanja Vlada Republike Hrvatske (dalje: Vlada), između ostalog, kao
jedan od strateških ciljeva utvrdila je reformu sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave.
S tim je ciljem bilo potrebno urediti pojedina pitanja kojima se osigurava jača politička stabilnost u
odnosima između predstavničkog i izvršnog tijela,
veća učinkovitost u obavljanju poslova tih dvaju tijela i jasnije utvrđivanje njihovih prava, obveza i odgovornosti.
Pojedine odredbe dosadašnjeg Zakona koje su
bile nedorečene i manjkave bilo je potrebno detaljnije urediti, naročito u dijelu opoziva općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, nadzora
nad radom i općim aktima predstavničkih tijela te
uvođenjem nadzora nad pojedinačnim neupravnim
aktima.
Jednako tako, dosadašnji Zakon nije bio usklađen sa Zakonom o općem upravnom postupku (Nar.
nov., br. 47/09.) i Zakonom o upravnim sporovima
(Nar., nov., br. 20/10.) te je bilo nužno izvršiti potrebna usklađenja.
Stoga je Hrvatski sabor 14. prosinca 2012. donio
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i
50
područnoj (regionalnoj) samoupravi (dalje: novi Zakon), koji je objavljen u Nar. nov., br. 144. od 21. prosinca 2012., a stupio je na snagu 29. prosinca 2012.
2. CILJ NOVOG ZAKONA
Najznačajnije promjene učinjene novim Zakonom
odnose se na obnašanje dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju prijevremenog
prestanka njihove dužnosti, uvođenje instituta istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno
župana, uvođenje nadzora nad pojedinačnim neupravnim aktima te detaljnije propisivanje nadzora
nad radom predstavničkog tijela i općim aktima.
U dosadašnjem uređenju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave postojeća zakonska rješenja na određeni su se način pokazala kao zapreka
za bolje i učinkovitije funkcioniranje tijela JLP(R)S i
boljeg obavljanja usluga prema građanima RH.
Stoga se pojavila potreba za drukčijim uređenjem
odnosa iz kojeg će proizaći utvrđivanje jače međuovisnosti predstavničkog i izvršnog tijela te s tim u
vezi i drukčije propisivanje razloga za raspuštanje
predstavničkog tijela te uvođenje instituta istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, a sve s ciljem boljeg osiguravanja ostvarivanja
prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu)
samoupravu utvrđenog Ustavom Republike Hrvatske (dalje: Ustav).
Unatoč činjenici da je dosadašnji Zakon od svog
donošenja mijenjan i dopunjavan već pet puta, nije
se prišlo izradi cjelovitoga novog Zakona jer se sam
sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojoj biti ne mijenja. Naime, novim Zakonom
nisu mijenjane vrste JLP(R)S, njihova obilježja ni samoupravni djelokrug niti vrste njihovih tijela.
U nastavku se daje prikaz izmjena i dopuna proizašlih iz novog Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi prema poglavljima iz osnovnog Zakona, pri
čemu se napominje da se pri navođenju brojčanih
oznaka odredaba Zakona koriste oznake važećeg,
cjelovitog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a ne brojčane oznake odredaba
Zakona o izmjenama i dopunama (kojima se interveniralo u tekst osnovnog Zakona.).
3. OPĆE ODREDBE
U postupku izdavanja odobrenja grba i zastave
JLP(R)S-a, dosadašnjim Zakonom nije bilo propisano
kojim aktom odlučuje središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Stoga je u čl. 10. st. 2. i 3. novog Zakona
propisano da središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu
donosi rješenje kojim se odobrava grb i zastava JLP(R)
S-a te da protiv rješenja kojim se odlučuje o odobrenju grba i zastave JLP(R)S nije dopuštena žalba, ali se
može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Time je ujedno osigurana i pravna zaštita protiv akta nadležnoga središnjeg tijela državne
uprave kojim se rješava o pravu JLP(R)S-a.
VELJAČA
4. N
EPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U
ODLUČIVANJU
U dijelu neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, odredba dosadašnjeg Zakona o raspisivanju referenduma bila je nedovoljno definirana i u
primjeni izazivala brojne dvojbe.
Stoga se u čl. 24.a st. 2. novog Zakona detaljnije
razrađuju slučajevi raspisivanja lokalnog referenduma, razlikovanje predlagatelja ovlaštenih za predlaganje raspisivanja referenduma te utvrđivanje
obveznosti raspisivanja referenduma kada to predloži 20% od ukupnog broja birača u jedinici. Sada je
jasno propisano da se u slučajevima kada raspisivanje referenduma predloži najmanje trećina članova predstavničkog tijela, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan te većina vijeća mjesnih odbora
odnosno gradskih četvrti ili kotareva na području
općine, grada i Grada Zagreba, predstavničko je tijelo obvezno izjasniti se o podnesenom prijedlogu te
ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja
prijedloga. Takvom odredbom osigurava se zaštita
prava manjine u predstavničkom tijelu te ostalih navedenih ovlaštenih predlagatelja da se o njihovom
prijedlogu raspravlja, odnosno da se predstavničko
tijelo o prijedlogu izjasni pa ako prijedlog bude prihvaćen, i raspiše referendum. Propisivanjem roka
u kojem je predstavničko tijelo obvezno postupiti izbjegava se dosadašnja mogućnost oglušivanja
predstavničkog tijela na podnošenje prijedloga za
raspisivanje referenduma. Ujedno, propisivanjem
većine potrebne za donošenje odluke o raspisivanju
referenduma (većina glasova svih članova) otklanja
se prijepor o tom pitanju i različitost uređenja istog.
Istodobno, propisivanjem nadležnosti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i
područnu (regionalnu) samoupravu za utvrđivanje
ispravnosti prijedloga za raspisivanje referenduma
podnesenog od 20% ukupnog broja birača u jedinici, odnosno utvrđivanje je li prijedlog podnesen od
potrebnog broja birača te je li referendumsko pitanje
sukladno zakonu, popunjava se dosadašnja praznina proizašla iz činjenice da Ustavni sud nije nadležan za nadzor ustavnosti i zakonitosti lokalnog referenduma. Stoga je bilo potrebno utvrditi nadležno
tijelo za utvrđivanje dopustivosti referendumskog
pitanja i formalne ispravnosti podnesenog prijedloga, stoga je ispravno rješenje da to bude središnje
tijelo državne uprave koje je nadležno za lokalnu i
područnu (regionalnu) samoupravu u cjelini.
Propisano je i da pri utvrđivanju ispravnosti prijedloga birača za raspisivanje referenduma, središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i
područnu (regionalnu) samoupravu donosi odluku
o istom, protiv koje je osigurana pravna zaštita mogućnošću pokretanja upravnog spora pred Visokim
upravnim sudom Republike Hrvatske kada nadležno tijelo utvrdi da prijedlog nije ispravan. No, ako se
utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo
raspisuje referendum, odnosno obvezno ga je raspisati, pod prijetnjom raspuštanja. Time je, za razliku od dosadašnjeg rješenja, jasno propisano da je
predstavničko tijelo obvezno poštovati volju birača
kada oni podnesu zakonit prijedlog za raspisivanje
VELJAČA
referenduma, bez mogućnosti ignoriranja takva prijedloga.
Ujedno se propisuje i mogućnost raspisivanja
savjetodavnog referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga predstavničkog tijela.
Jasnim propisivanjem neobvezatnosti mišljenja
dobivenog od mjesnih zborova građana za općinsko
odnosno gradsko vijeće također se otklanja dvojba
u vezi s tim pitanjem, što proizlazi iz činjenice da se
zborovi građana sazivaju za dio područja mjesnog
odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.). Isto je rješenje sadržano i u važećem
Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog
sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne
i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br.
33/96., 92/01., 58/06. (Odluka USRH), 69/07. (Odluka
USRH) i 38/09., dalje: Zakon o referendumu) i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim je propisano da je odluka donijeta na
zboru građana obvezatna za mjesni odbor, odnosno
odbor gradske četvrti, ali ne obvezuje predstavničko tijelo grada ili općine.
5. TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I
PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
5.1. PREDSTAVNIČKO TIJELO
Broj članova predstavničkog tijela dosadašnjim
je Zakonom bio propisan u rasponima, ovisno o
broju stanovnika jedinice, uz razlikovanje šest kategorija prema veličini odnosno vrsti jedinica, s tim
da je svaka jedinica svojim statutom određivala točan broj članova predstavničkog tijela. U skladu s čl.
28., novim se Zakonom propisuje točan broj članova
predstavničkog tijela, uz detaljniju razradu skale po
kojoj su jedinice razvrstane prema broju stanovnika. Takvo će uređenje omogućiti ujednačenost broja
članova predstavničkih tijela u jedinicama približno iste veličine, a istodobno će broj članova predstavničkih tijela biti poznat u svakom trenutku, bez
potrebe uvida u statut svake pojedine jedinice.
Dopunom čl. 30. propisano je da član predstavničkog tijela ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način zbog glasovanja,
izjava ili iznesenih mišljenja i stajališta na sjednicama predstavničkog tijela. Do sada je odredba o
„imunitetu“ članova predstavničkog tijela bila sadržana u izbornom zakonu te je bilo propisano da član
ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi niti za glasovanje u radu
predstavničkog tijela. Novim je uređenjem proširen
opseg zaštite prava članova predstavničkog tijela, i
to u okviru sustavnog propisa kojim je propisano i
da članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući
mandat i nisu opozivi. Novim je Zakonom, u čl. 31.,
propisano da član predstavničkog tijela ima pravo
na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela, a ne, kao do sada, pravo na naknadu troškova,
što je izazivalo nejasnoće i neujednačenost u lokalnoj regulativi.
Propisano je i pravo članova predstavničkog tijela na uvid u registar birača za vrijeme obavljanja
dužnosti.
Novim Zakonom unošenjem instruktivne odredbe u čl. 34., slijedom koje se potpredsjednici pred-
51
stavničkog tijela, ako ih ima dva, biraju, u pravilu,
tako da se jedan bira iz reda predstavničke većine,
a drugi iz reda predstavničke manjine, i to na njihov
prijedlog, otvara se mogućnost sudjelovanja oporbe
u podjeli dužnosti na lokalnoj razini.
Sazivanje sjednica predstavničkog tijela na zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela na način kako je bilo propisano do sada,
u praksi je često izazivalo dvojbe zbog nedovoljno
naznačenog načina postupanja u toj situaciji.
Stoga se u skladu s čl. 34. a novog Zakona detaljnije propisuju ovlasti predsjednika predstavničkog tijela, općinskog načelnika, gradonačelnika ili
župana te čelnika središnjeg tijela državne uprave
nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu za sazivanje sjednice na zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela.
Rok u kojem će sjednicu sazvati općinski načelnik,
gradonačelnik ili župan (ako ju ne sazove predsjednik predstavničkog tijela) skraćen je s petnaest na
osam dana. Propisan je i rok od 15 dana u kojem
se ovako sazvana sjednica (na traženje najmanje
trećine vijećnika) mora i održati, a taj rok do sada
uopće nije bio propisan te se često događalo da
sjednica bude sazvana u zakonom propisanim rokovima, ali za neko buduće vrijeme, s velikim vremenskim odmakom.
Ujedno je propisano i da će se sjednica, ako ne
bude sazvana na propisani način, smatrati nezakonitom, a doneseni akti ništavim.
U dijelu propisivanja poslova koje obavlja predstavničko tijelo, dosadašnja odredba kojom je bilo
propisano da predstavničko tijelo osniva i bira članove radnih tijela vijeća odnosno skupštine te imenuje i razrješuje druge osobe određene zakonom,
drugim propisom ili statutom, jezično je dorađena
te je sada u čl. 35. novog Zakona propisano da predstavničko tijelo osniva radna tijela i bira i razrješuje članove tih tijela te da bira, imenuje i razrješuje
i druge osobe određene zakonom, drugih propisom
ili statutom.
Dio odredbe dosadašnjeg Zakona kojim je bilo
propisano da se sjednice predstavničkog tijela
mogu održavati putem videoveze (videokonferencija) novim je Zakonom u čl. 37. st. 4. brisan zato što
takav način rada u praksi nije zaživio, a opstojnost
takve odredbe bila je upitna i s obzirom na to da je
Zakonom propisano da predstavničkog tijelo donosi
odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna
većina članova predstavničkog tijela.
5.2. IZVRŠNO TIJELO
Kada je riječ o institutu izvršnog tijela, dosadašnjim je Zakonom bilo propisano da je izvršno tijelo
JLP(R)S u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan te da izvršne poslove
obavlja u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan.
U čl. 39. novim je Zakonom propisano da je izvršno tijelo iznimno i zamjenik koji obnaša dužnost
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana te se definira da je zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno
župana onaj zamjenik koji je izabran na neposred-
52
nim izborima zajedno s općinskim načelnikom,
gradonačelnikom odnosno županom, a dužnost
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana obnaša ako je općinskom načelniku, gradonačelniku odnosno županu mandat prestao nakon
više od dvije godine mandata u toj jedinici lokalne,
odnosno područne (regionalne) samouprave. Takvim rješenjem osigurava se kontinuitet u obnašanju dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika
odnosno župana kada je proteklo više od pola mandata te je ostavljena mogućnost obnašanja dužnosti
od strane zamjenika koji je izabran zajedno i istodobno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom
odnosno županom. Ujedno se omogućava i otklanjanje nejasnoća, suštinske i praktične naravi, vezano za obnašanje dužnosti izvršnog tijela i obavljanja
izvršnih poslova u situaciji kada općinskom načelniku, gradonačelniku odnosno županu prestane
mandat, ali uz uvjet da je trajao više od dvije godine.
U tom slučaju, s obzirom na to da se neće raspisivati
prijevremeni izbori, zamjenik koji obnaša dužnost
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana postaje izvršno tijelo te obavlja izvršne poslove
u jedinici, odnosno ima sva prava i dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana.
To znači da ako zamjenik počne obnašati dužnost
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, on preuzima i sve poslove istoga, kao što su:
zastupanje općine, grada odnosno županije, obavljanje izvršnih poslova, predlaganje općih akata
(među kojima i proračuna), izvršavanje ili osiguravanje izvršavanja općih akata predstavničkog tijela,
sklapanje ugovora, usmjeravanje rada upravnih tijela i nadzor njihova rada te druge poslove utvrđene
statutom općine, grada odnosno županije u skladu
sa zakonom.
5.2.1. Slučajevi prestanka mandata
Dosadašnjim Zakonom bili su propisani slučajevi
prestanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovih zamjenika po
sili zakona. Kako je riječ o odredbi koja je po svojoj
naravi predmet izbornog a ne sustavnog propisa, ta
materija je izostavljena iz ovog i prepuštena regulativi izbornog zakona (Zakona o lokalnim izborima
koji je donesen isto kada i novi Zakon te je također
objavljen u Nar. nov., br. 144/12.).
Na temelju čl. 40.a. novim se Zakonom upućuje
na poseban zakon za slučajeve prestanka mandata
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona, a ujedno
se definira ovlast pročelnika upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose da u takvim slučajevima
obavijesti Vladu. Do sada je obveza obavješćivanja
Vlade bila propisana za predstavničko tijelo, što je
također u praksi izazivalo određene probleme –
može li sam predsjednik predstavničkog tijela uputiti takvu obavijest ili treba sazvati sjednicu kako bi
se predstavničko tijelo izjasnilo o upućivanju obavijesti o prestanku mandata općinskog načelnika,
gradonačelnika odnosno župana i sl.
Vezano za razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika, dosadašnjim je Zakonom bilo propisano da se
VELJAČA
oni mogu razriješiti putem referenduma, a prijedlog
za raspisivanje referenduma za razrješenje mogla je
podnijeti najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela ako krše ili ne izvršavaju odluke predstavničkog tijela te kada svojim radom prouzroče
jedinici znatnu materijalnu štetu. Bilo je propisano
i da prijedlog za raspisivanje referenduma mogu
podnijeti birači, bez detaljnijeg određenja o tom prijedlogu, uz upućivanje na odgovarajuću primjenu
odredaba Zakona o referendumu.
Takvo uređenje nije se pokazalo dovoljno dobrim stoga što razlozi zbog kojih predstavničko tijelo može raspisati referendum za razrješenje nisu
dovoljno određeni, a upitan je i način njihovog utvrđivanja. Nadalje, nije bila jasno propisana situacija
kada birači predlažu raspisivanje referenduma, a
upućivanje na važeći Zakon o referendumu, slijedom kojeg je za uspjeh referenduma potrebna izlaznost većine ukupnog broja birača u jedinici, pokazalo se ograničavajućim faktorom.
Novim se Zakonom u čl. 40.b propisuje mogućnost opoziva općinskog načelnika, gradonačelnika
odnosno župana i njihovog zamjenika putem referenduma, ali samo na prijedlog 20% ukupnog broja
birača u jedinici. Ispravnost podnesenog prijedloga,
u smislu potpisa dovoljnog broja birača, utvrđivat
će središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a ako
je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisuje
referendum za opoziv (pod prijetnjom raspuštanja).
Na temelju čl. 40.c novog Zakona općinski načelnik,
gradonačelnik odnosno župan i njihov zamjenik bit
će opozvani ako se za opoziv izjasni većina birača uz
uvjet da ta većina čini najmanje 1/3 ukupnog broja
birača upisanih u popis birača u jedinici. U slučaju
utvrđivanja neispravnosti prijedloga, protiv odluke
središnjeg tijela može se pokrenuti upravni spor pred
Visokim upravnim sudom. Opozivom općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana opozvani
su i njihovi zamjenici koji su izabrani zajedno s njima, osim zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih
manjina koji nije opozvan. U toj će se jedinici raspisati prijevremeni izbori za novoga općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihove zamjenike, a zamjenik iz reda pripadnika nacionalnih
manjina nastavlja s obavljanjem dužnosti, odnosno
on nije opozvan zajedno s općinskim načelnikom,
gradonačelnikom odnosno županom.
Propisana su i ograničenja vezana za referendum
za opoziv tako da se referendum za opoziv ne može
raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora ni od ranije održanog referenduma za
opoziv niti u godini redovitih izbora.
Dakle, slijedom činjenice da su neposredno izabrani, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno
župan i njihov zamjenik mogu biti opozvani samo
na prijedlog građana i od građana koji su ih izabrali.
U pitanju opoziva, sudbina izvršnog tijela više nije u
rukama predstavničkog tijela. Predstavničko je tijelo, sukladno prethodno opisanom, obvezno poštovati volju građana i raspisati referendum za opoziv.
Dosadašnjim je Zakonom bilo propisano da ako
je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba
VELJAČA
nastupio zbog izbora ili imenovanja na nespojivu
dužnost, a nakon najmanje dvije godine mandata,
u toj jedinici neće se raspisati i održati prijevremeni izbori, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba
do kraja mandata obnašat će njihov zamjenik kojeg
odredi osoba čiji mandat prestaje.
Na temelju dodanog čl. 40.d novim se Zakonom
detaljno propisuje pitanje obnašanja dužnosti kada
prije isteka redovitog mandata prestane mandat
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno
župana, i to neovisno o razlogu prestanka njegova
mandata.
Propisano je da ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio
prije isteka dvije godine mandata, u tom će se JLP(R)
S-u raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihova
zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno
župana obnašat će njegov zamjenik, a ako je mandat
prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika
odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade.
Jednako tako, ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio
nakon isteka dvije godine mandata, u tom se JLP(R)
S-u neće raspisati i održati prijevremeni izbori za
izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika
i župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.
Nadalje, ako općinski načelnik, gradonačelnik
odnosno župan ima više zamjenika, dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana,
obnašat će zamjenik koji je na kandidaturi za izbor
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana bio prvi naveden iza kandidata za općinskog
načelnika, gradonačelnika odnosno župana.
Propisano je i da ako za vrijeme trajanja mandata
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana prestane mandat samo njegovom zamjeniku,
neće se raspisivati prijevremeni izbori, osim ako
prestane mandat zamjeniku općinskog načelnika,
gradonačelnika odnosno župana izabranom iz reda
pripadnika nacionalnih manjina, kada će se raspisati prijevremeni izbori za zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina.
Jednako se tako propisuje da ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana (jer je općinskom načelniku, gradonačelniku odnosno županu prestao
mandat), u toj će se jedinici raspisati prijevremeni
izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika, a do provedbe
prijevremenih izbora dužnost izvršnog tijela obnašat će povjerenik Vlade. Intencija je novoga Zakona
da u jedinicama u kojima zamjenik obnaša dužnost
općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, a riječ je o tome da u jedinici općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima dva zamjenika, drugi
zamjenik ne može početi obnašati dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana kada onom
zamjeniku koji tu dužnost obnaša prestane mandat.
U tom će se slučaju raspisati prijevremeni izbori jer
53
dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana može biti preuzeta od strane zamjenika samo
jednom tijekom mandata.
Utvrđeno je i da će se u slučaju nastupanja prestanka mandata izvršnog tijela opozivom, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave
raspisati prijevremeni izbori za novog općinskog
načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika, do čijeg će izbora dužnost u toj jedinici obnašati povjerenik Vlade.
Propisuje se i da je o svim promjenama tijekom
mandata općinskog načelnika, gradonačelnika
odnosno župana i njihovih zamjenika, pročelnik
upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u
JLP(R)S-u obvezan bez odgode obavijestiti središnje
tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
5.2.2. Institut zamjenika pripadnika nacionalnih
manjina
Institut zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina novim je Zakonom uređen zasebnom
odredbom.
Na temelju dodanog čl. 41.a novog Zakona propisano je da u JLP(R)S-ima u kojima se pravo na zastupljenost pripadnika nacionalne manjine u izvršnom
tijelu treba osigurati sukladno Ustavnom zakonu o
pravima nacionalnih manjina, jedan zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana bira se iz reda pripadnika nacionalnih manjina
na način određen zakonom kojim se uređuje izbor
izvršnog tijela. Izabrani je zamjenik predstavnik nacionalne manjine u izvršnom tijelu.
Jedan zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira se i u JLP(R)S-ima u kojima je,
neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina
u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno
župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina
propisano statutom jedinice.
U jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici neke od nacionalnih manjina čine većinu stanovništva, pripadnici hrvatskog naroda imaju pravo
na zastupljenost u izvršnom tijelu pod uvjetima kako
je to propisano za nacionalne manjine. Jedan zamjenik općinskog načelnika odnosno gradonačelnika
bira se iz reda pripadnika hrvatskog naroda.
Nadalje, kao i u dosadašnjem Zakonu, propisano je da se u JLP(R)S-ima u kojima se bira zamjenik
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ili iz
reda hrvatskog naroda, sukladno zakonu kojim se
uređuje izbor izvršnog tijela, broj zamjenika povećava za jednoga.
Novost je da se u JLP(R)S-ima u kojima više od jedne nacionalne manjine ostvaruje pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno
župana, bira zamjenik iz reda pripadnika svake od
tih nacionalnih manjina, a tada se broj zamjenika
povećava za po jednog zamjenika iz reda svake od
tih nacionalnih manjina koje ostvaruju pravo na zamjenika.
54
VELJAČA
Za razliku od rješenja iz dosadašnjeg Zakona, novosti koje su propisane novim određuju da se pravo
na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih
manjina osigurava sukladno Ustavnom zakonu o
pravima nacionalnih manjina, neovisno o tome je li
to pravo propisano statutom jedinice. No, jednako
je tako propisano i pravo na zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina ako je ono propisano
statutom jedinice, a neovisno o udjelu pripadnika
nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu te
jedinice. Nadalje, propisana je i situacija kada više
od jedne manjine ostvaruje pravo na zamjenika, što
do sada nije bilo propisano.
Novim je Zakonom također propisano da će se, u
slučaju da tom zamjeniku prestane mandat, raspisati prijevremeni izbori, iznimno od općeg pravila
da se u slučaju ako samo zamjeniku prestane mandat, prijevremeni izbori neće raspisati.
Iz duha ovog Zakona jasno proizlazi da zamjenik
iz reda pripadnika nacionalne manjine koji je izabran samo od pripadnika te nacionalne manjine, a
ne od svih birača u pojedinoj jedinici ne može „slijediti sudbinu“ općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika koji je
izabran zajedno s njima, tako da taj zamjenik neće
biti opozvan u slučaju opoziva općinskog načelnika,
gradonačelnika odnosno župana putem referenduma, niti će mu prestati mandat ako bude istodobno
raspušteno predstavničko tijelo i razriješen općinski
načelnik, gradonačelnik odnosno župan.
zakon ili drugi propis, u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. Dosadašnjim Zakonom taj rok
nije bio propisan. Općinski načelnik, gradonačelnik
odnosno župan ima pravo zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke
o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu.
Nadalje, rok u kojem predstavničko tijelo može otkloniti uočene nedostatke skraćen je s 15 na 8 dana.
Nastavno, ako predstavničko tijelo ne otkloni uočene nedostatke, općinski načelnik, gradonačelnik
odnosno župan obvezan je bez odgode o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji i
dostaviti mu svoju odluku o obustavi općeg akta.
Predstojnik ureda državne uprave će u roku od 8
dana od zaprimanja ocijeniti osnovanost odluke općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta. Rok u kojem
je predstojnik obvezan ocijeniti odluku općinskog
načelnika, gradonačelnika odnosno župana o obustavi do sada nije bio propisan, kao ni daljnji postupak kada općinski načelnik, gradonačelnik odnosno
župan obustavi opći akt od primjene.
Dosadašnjim je Zakonom bilo propisano da izvršne poslove obavlja u općini općinski načelnik, u
gradu gradonačelnik, a u županiji župan.
S obzirom na to da je novim Zakonom propisano
da je izvršno tijelo iznimno i zamjenik koji obnaša
dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučajevima propisanim Zakonom, čl. 44.
novog Zakona propisano je da taj zamjenik obavlja
i izvršne poslove.
5.2.3. Obustava od primjene općeg akta
U vezi s dosadašnjim Zakonom, propisanu ovlast
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana da u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je
tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, čl. 42.
novog Zakona preciznije se uređuje postupak koji
slijedi donošenju odluke općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta te zaključno sam prestanak njegove
obustave ako ista ne bude ocijenjena osnovanom.
Do sada je pitanje trajanja obustave bilo nedorečeno i izazivalo je brojne prijepore vezano za važenje
općeg akta kada predstavničko tijelo nije smatralo
potrebnim ukloniti nedostatke radi kojih je općinski
načelnik, gradonačelnik odnosno župan obustavio
opći akt od primjene, a predstojnik ureda državne
uprave u postupku nadzora nije utvrdio nezakonitost takvoga općeg akta. Iako je novim uređenjem,
zapravo, uveden još jedan stupanj u postupanju pri
nadzoru zakonitosti općeg akta, bilo je nužno povezati nadzor od strane izvršnog tijela s nadzorom od
strane tijela državne uprave u jednu cjelinu.
Stoga su novim Zakonom propisana odgovarajuća rješenja za postupanje u navedenim situacijama.
Propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik
odnosno župan u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada odnosno županije ima
pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen
5.2.4. Ovlasti izvršnog tijela
U okviru ovlasti predstavničkog i izvršnog tijela
propisanih važećim Zakonom znatne kontroverze
izazivao je nedostatak detaljne regulative vezano za
ovlast za imenovanje i razrješenje predstavnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i
drugih pravnih osoba koje jedinica osniva za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od svog interesa.
Stoga se čl. 48. novog Zakona za imenovanje i razrješenje tih predstavnika jedinice propisuje ovlast
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, čime se jača i njegova odgovornost za obavljanje izvršnih poslova. S ciljem transparentnosti
postupanja općinskog načelnika, gradonačelnika
odnosno župana pri odlučivanju o ovom vrlo bitnom pitanju, propisano je i da je odluku o imenovanju odnosno razrješenju predstavnika jedinice
obvezan dostaviti predstavničkom tijelu u roku od
osam dana od donošenja te istu objaviti i u službenom glasilu jedinice.
Ovlasti općinskog načelnika, gradonačelnika i
župana propisane dosadašnjim Zakonom, u dijelu
koji se odnosi na stjecanje i otuđivanje nekretnina
i pokretnina, nisu bile u dovoljnoj mjeri razgraničene od ovlasti predstavničkog tijela.
Novim se Zakonom jasnije razgraničavaju te
ovlasti i, osim odlučivanja o stjecanju i otuđivanju
nekretnina i pokretnina jedinice, propisuje se i odlučivanje o raspolaganju imovinom jedinice, a u
skladu s ovim Zakonom, statutom jedinice i poseb-
VELJAČA
nim propisima. Naime, ovim je Zakonom propisano da sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju jedinici lokalne, odnosno
područne (regionalne) samouprave čine njezinu
imovinu. U tom kontekstu raspolaganje imovinom
jedinice obuhvaća i raspolaganje imovinskim pravima, a u kontekstu raspolaganja nekretninama, osim
stjecanja i otuđivanja nekretnina, obuhvaća i opterećivanje nekretnina, primjerice založnim pravom,
pravom građenja ili nekim drugim teretom. Jednako tako, priznavanje određenih tužbenih zahtjeva u
sudskom sporu, povlačenje tužbi, sklapanje nagodbi ili drugoga pravnog posla koji se ne može izravno podvesti pod stjecanje ili otuđenje nekretnina
obuhvaćeno je ovim općim pojmom „raspolaganje
imovinom jedinice“.
Nadalje, vezano za ograničenja u odlučivanju, na
temelju čl. 48. novog Zakona jasno se naznačuje da
ukoliko je visina pojedinačne vrijednosti manja od
0,5% svote prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje, utoliko
je općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan
ovlašten odlučivati do te svote. Ako je ta svota veća
od milijun kuna, tada je ovlašten odlučivati najviše
do milijun kuna, a ako je ta svota manja od 70.000,00
kuna, tada je ovlašten odlučivati do 70.000,00 kuna.
Takvo se uređenje pokazalo kao nužnost radi problema uočenih u praksi. Naime, u velikom broju slučajeva zanemarivan je limit od 0,5% svote prihoda
bez primitaka te se kao cenzus do kojeg je općinski
načelnik, gradonačelnik odnosno župan ovlašten
raspolagati koristila svota od milijun kuna, neovisno o veličini proračuna, odnosno izračuna 0,5%
svote prihoda bez primitaka. Stoga je bilo nužno dosadašnju odredbu detaljnije razraditi, a uz to je uvedena i donja granica od 70.000,00 kuna za jedinice u
kojima je proračun mali pa je svota od 0,5% prihoda
bez primitaka manja od 70.000,00 kuna.
5.3. UPRAVNI ODJELI I SLUŽBE JLP(R)S-A
Dosadašnji Zakon propisuje mogućnost organiziranja zajedničkog obavljanja poslova dviju ili više
jedinica lokalne samouprave ustrojavanjem zajedničkog upravnog tijela, međutim sam način ustrojavanja toga tijela nije bio propisan. Stoga je dodanim čl. 54. novog Zakona propisano da o osnivanju,
ustrojstvu i djelokrugu zajedničkoga upravnog tijela
odlučuju predstavnička tijela jedinica, a na temelju odluke predstavničkih tijela općinski načelnici
i gradonačelnici sklopit će sporazum kojim se propisuje financiranje, način upravljanja, odgovornost,
statusna pitanja službenika i namještenika te druga
pitanja značajna za to tijelo.
5.4. MJESNA SAMOUPRAVA
Kada je riječ o nedostatnosti važeće regulative o
uređivanju pitanja vezanih za izbore za tijela mjesnih odbora i obavljanju dužnosti članova njihovih
vijeća, u skladu s čl. 61. izmijenjenim novim Zakonom propisano je da se ta pitanja uređuju statutom,
odnosno drugim općim aktom općine ili grada, uz
odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se
uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Također je propisano da za
55
člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području
mjesnog odbora čije se vijeće bira, odnosno pasivno
biračko pravo, što do sada nije bilo decidirano propisano.
Na temelju čl. 61.a i 61.b. dodanim novim Zakonom propisana je i obveza provođenja izbora za članove vijeća mjesnih odbora ako su mjesni odbori
osnovani te ovlast predstavničkog tijela za raspisivanje tih izbora i osnovne odredbe o postupku zaštite prava u postupku kandidiranja i izbora članova
vijeća. Kao tijelo drugog stupnja, u zaštiti izbornog
prava za odlučivanje o žalbi protiv rješenja nadležnoga izbornog povjerenstva određen je ured državne uprave odnosno nadležni gradski ured Grada
Zagreba. Ta pitanja do sada nisu bila propisana te
je praksa bila vrlo neujednačena. U nekim je jedinicama ovlast za raspisivanje izbora za mjesne odbore
bila u nadležnosti izvršnog tijela, u drugima pak u
nadležnosti predstavničkog, a postupak zaštite izbornog prava bio je, u pravilu, nedovoljno definiran.
Postupak izbora predsjednika vijeća mjesnog odbora sada je propisan tako da vijeće mjesnog odbora
bira predsjednika iz svog sastava većinom glasova
svih članova vijeća, a sam način glasovanja (tajno ili
javno) prepušta se regulativi svake pojedine jedinice. Do sada je bilo propisano da se predsjednik bira
tajnim glasovanjem, dok većina potrebna za njegov
izbor nije bila propisana.
6. IMOVINA I FINANCIRANJE JLP(R)S-A
U dijelu financiranja JLP(R)S-a odredbe dosadašnjeg Zakona nisu bile usklađene sa Zakonom o
proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12. ), a ujedno
su bile nedorečene u dijelu postupka koji prethodi
donošenju proračuna i odluke o privremenom financiranju.
Na temelju čl. 69. novog Zakona propisano je da
donošenje proračuna, koji je temeljni financijski
akt svake jedinice, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan kao jedini ovlašteni predlagatelj
predlaže predstavničkom tijelu te da podneseni prijedlog proračuna može povući i nakon glasovanja
o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u
cjelini. Takvo uređenje proizašlo je iz prakse jer se
nerijetko događa da prijedlog proračuna podnesen
od općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno
župana kao jedinoga ovlaštenog predlagatelja, predstavničko tijelo amandmanima izmijeni u znatnoj
mjeri i na način da ga općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, koji je ujedno odgovoran i za
njegovo izvršenje, nije u mogućnosti izvršiti.
Propisano je i da odluku o privremenom financiranju na temelju čl. 70. novog Zakona, koja je akt tehničke naravi čije su odrednice propisane posebnim
zakonom, može predložiti svaki ovlašteni predlagatelj općeg akta, sukladno odredbama poslovnika
predstavničkog tijela, a ne samo općinski načelnik,
gradonačelnik odnosno župan.
Ako u jedinici nije donesen proračun, donošenje
odluke o privremenom financiranju još je jedna mogućnost za „spašavanje“ sustava. Stoga se olakšavanjem načina donošenja te odluke otvara mogućnost
za dodatno preispitivanje odnosa između predstav-
56
ničkog i izvršnog tijela i, možebitno, donošenje proračuna u razdoblju od dodatna tri mjeseca.
Ujedno je propisano i da se, ako se prije početka
naredne godine ne donese ni odluka o privremenom
financiranju, financiranje obavlja izvršavanjem redovitih i nužnih izdataka u skladu s posebnim zakonom.
6.1. AKTI JLP(R)S-A
6.1.1. Pojedinačni akti
Važećim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nije bio propisan nadzor zakonitosti nad pojedinačnim neupravnim aktima koje
u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička
i izvršna tijela. S obzirom na to da ti akti do sada, u
pravilu, nisu bili podložni nadzoru zakonitosti, prema odredbama čl. 77.b. dodanim novimZakonom
propisan je nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata predstavničkog i izvršnog tijela od
strane nadležnih središnjih tijela državne uprave u
okviru njihovoga zakonom propisanog djelokruga.
Također je propisano da će u provedbi nadzora
nadležno tijelo oglasiti pojedinačni neupravni akt
ništavim ako je akt donijelo neovlašteno tijelo, ako
je u postupku donošenja akta povrijeđen zakon, statut ili drugi opći akt jedinice, ako se akt odnosi na
pitanje koje nije u djelokrugu JLP(R)S-a te ako je nepravilno primijenjen zakon ili drugi propis odnosno
opći akt. U navedenim slučajevima ovlašteno tijelo
može donijeti rješenje u roku od godinu dana od donošenja pojedinačnog akta, a protiv rješenja kojim
se pojedinačni neupravni akt proglašava ništavim
nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni
spor pred nadležnim upravnim sudom.
7. DRŽAVNI NADZOR I ZAŠTITA LOKALNE I
PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
7.1. NADZOR ZAKONITOSTI RADA I OPĆIH AKATA
Dio državnog nadzora i zaštita lokalne i područne (regionalne) samouprave u dosadašnjem Zakonu
nije detaljno propisivao postupak nadzora zakonitosti rada predstavničkog tijela te se čl. 78.a. dodanim novim Zakonom propisuje da nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela obavlja središnje
tijelo državne uprave nadležno za sustav lokalne i
područne (regionalne) samouprave koje će, kada
utvrdi nepravilnosti u radu, donijeti odluku kojom
će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici
proglasiti ništavim. Protiv odluke središnjeg tijela
propisana je i odgovarajuća pravna zaštita (pokretanje upravnog spora). Takvo određenje predstavlja izravnu pravnu osnovu za postupanje u slučaju
uočenih nepravilnosti u radu predstavničkih tijela,
bilo u vezi sa sazivanjem sjednice, prekidom i održavanja nastavka sjednice, nepropisnim sastavom tijela ili nedostatkom kvoruma, a što je u praksi česta
pojava. Do sada je nadzor zakonitosti rada obavljan
odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim
se uređuje sustav državne uprave.
Propisivanje nadzora zakonitosti nad pojedinačnim neupravnim aktima i nadzora zakonitosti rada
predstavničkog tijela bitna je novost u odnosu na dosadašnju regulativu i značajan iskorak u kontekstu
VELJAČA
državnog nadzora i zaštite lokalne i područne (regionalne) samouprave.
7.1.1. Nadzor zakonitosti općih akata
Što se tiče nadzora zakonitosti općih akata propisanog odredbama dosadašnjeg Zakona, iste je bilo
potrebno prije svega uskladiti s važećim Zakonom o
upravnim sporovima (Nar, nov., br. 20/10.), a u vezi s
Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj:
U-II-5157/2005 i dr., od 5. ožujka 2012. (Nar. nov.,
br. 41/12.) kojim je Ustavni sud Republike Hrvatske
ustupio na rješavanje nadležnom Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske neriješene predmete
na Ustavnom sudu Republike Hrvatske u kojima se
osporava zakonitost općih akata iz čl. 3. st. 2. u vezi
s čl. 12. st. 3. t. 2. Zakona o upravnim sporovima. U
Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske navedeno je da do stupanja na snagu Zakona o upravnim sporovima 1. siječnja 2012. u RH nije postojalo
sudsko tijelo nadležno za kontrolu zakonitosti općih akata tijela JLP(R)S-a, zbog čega je Ustavni sud
Republike Hrvatske u svojoj praksi opće akte javnopravnih tijela podvodio pod određenje „drugog
propisa“ u smislu čl. 125. al. 2. Ustava Republike
Hrvatske. Stupanjem na snagu Zakona o upravnim
sporovima 1. siječnja 2012. ocjena zakonitosti općih
akata JLP(R)S-a u nadležnosti je Visokog upravnog
suda Republike Hrvatske.
Iznimka od pravila da se „drugim propisima“, u
smislu čl. 125. al. 2. Ustava Republike Hrvatske, ne
smatraju eksterni i interni opći akti koje donose tijela JLP(R)S-a jesu statuti JLP(R)S-a. Zbog njihove
važnosti za ostvarenje Ustavom Republike Hrvatske
zajamčenog prava građana na lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu (čl. 4. st. 1. i glava VI. Ustava Republike Hrvatske), kontrola zakonitosti statuta
JLP(R)S-a mora biti izuzeta iz nadležnosti Visokog
upravnog suda Republike Hrvatske, u smislu čl. 3. st.
2. Zakona o upravnim sporovima, i neposredno provedena u okviru kontrole ustavnosti i zakonitosti iz
čl. 125. al. 2. Ustava Republike Hrvatske.
Slijedom navedenog, u slučaju obustave od primjene općeg akta, odnosno potvrde obustave predstojnika ureda državne uprave od strane nadležnoga središnjeg tijela državne uprave bilo je potrebno
propisati da, u skladu s odredbom čl. 83. Zakona o
upravnim sporovima, a u vezi s prethodno navedenim Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske,
nadležno središnje tijelo državne uprave podnosi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev
za ocjenu zakonitosti općeg akta. Stoga je ovim Zakonom, izmjenom čl. 80. postupak ocjene općih akata detaljnije uređen, a naročito u dijelu postupanja
predstojnika ureda državne uprave za koji je propisano da predstavničkom tijelu, kada ocijeni da je opći
akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili da su u postupku donošenja počinjene nepravilnosti, bez odgode dostavi uputu za otklanjanje nedostataka, a ako
predstavničko tijelo ne postupi po uputi, predstojnik
donosi odluku o obustavi primjene općega akta.
Nastavno na ovlast općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana da obustavi od izvršenja opći akt predstavničkog tijela, dodanim čl. 80.a,
novim Zakonom propisano je da predstojnik, ocje-
VELJAČA
njujući odluku općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana o obustavi osnovanom, donosi
odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana o obustavi općeg akta
od primjene, a ako ne donese odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno
župana, obustava od primjene općeg akta prestaje.
Jednako tako, slijedom čl. 82. izmijenjenog novim Zakonom, kada nadležno središnje tijelo državne uprave neposredno obustavi od primjene opći
akt, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi
odnosno potvrdi obustave od primjene općeg akta
ocijeni osnovanom, to će tijelo podnijeti Visokom
upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta.
Dosadašnjim Zakonom bio je propisan jedinstveni postupak nadzora zakonitosti svih općih akata,
a vezano za spomenuto usklađivanje s odredbama
Zakona o upravnim sporovima i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, postupak nadzora
statuta bilo je potrebno odvojiti od nadzora ostalih
općih akata, što je ovim Zakonom i učinjeno.
Kao što je prethodno navedeno, ocjena zakonitosti općih akata u nadležnosti je Visokog upravnog
suda Republike Hrvatske, dok je nadzor zakonitosti
statuta (temeljnoga općeg akta) i nadalje u nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Ako je riječ o nadzoru zakonitosti statuta jedinice, prema odredbama čl. 82.a. izmijenjenoga novog
Zakona na postupak nadzora upućuje se na primjenu odredaba (toga Zakona) o nadzoru općih akata,
a kada središnje tijelo državne uprave nadležno za
lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu neposredno obustavi od primjene statut jedinice, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi odnosno
potvrdi obustave od primjene statuta ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi da pokrene
postupak za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s
Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
Posebno je bitno naglasiti da su, osim za nadzor
zakonitosti općih akata, kao i do sada, slijedom novoga Zakona i za nadzor pojedinačnih neupravnih
akata nadležna sva središnja tijela državne uprave
u okviru svoga zakonom utvrđenog djelokruga. Sva
središnja tijela državne uprave, u provedbi nadzora
nad primjenom zakona iz svoga djelokruga, obvezna su obavljati nadzor nad općim aktima i pojedinačnim neupravnim aktima, sukladno odredbama
ovoga Zakona.
Istodobno, središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu obavljat će, kao i do sada, nadzor nad zakonitošću rada predstavničkog tijela te nadzor zakonitosti
statuta – temeljnoga općeg akta.
7.2. RASPUŠTANJE PREDSTAVNIČKOG TIJELA I
ZAŠTITA PRAVA NA LOKALNU I PODRUČNU
(REGIONALNU) SAMOUPRAVU
Na temelju čl. 84. izmijenjenoga novog Zakona.a
nedonošenje proračuna i odluke o privremenom
financiranju više nije razlog za raspuštanje (samo)
predstavničkog tijela.
Istodobno, kao novi razlog za raspuštanje samoga
predstavničkog tijela propisano je raspuštanje ako
57
predstavničko tijelo ne raspiše referendum na prijedlog 20% od ukupnog broja birača u jedinici, a s
obzirom na to da se ovim Zakonom propisuje obligatornost raspisivanja referenduma kada to predloži 20% birača u jedinici, pod uvjetom da je prijedlog
ispravan odnosno podnesen od potrebnog broja birača te da je referendumsko pitanje u skladu sa zakonom. Isto se odnosi i na obvezatnost raspisivanja
referenduma za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika,
pod uvjetom da je prijedlog podnesen od potrebnog
broja birača u jedinici.
7.3. ISTODOBNO RASPUŠTANJE
PREDSTAVNIČKOG TIJELA I RAZRJEŠENJE
OPĆINSKOG NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA
ODNOSNO ŽUPANA I NJIHOVOG ZAMJENIKA
Uz institut raspuštanja predstavničkog tijela uređen dosadašnjim Zakonom, novim se Zakonom, kao
jedna od značajnijih novosti, prema odredbama čl.
85.a, 85b. i 85.c dodanim novim Zakonom uvodi i institut istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela
i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika
odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran
zajedno s njima. U navedenom slučaju, razrješenjem
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana razriješeni su i njihovi zamjenici koji su izabrani
zajedno s njima, osim zamjenika iz reda pripadnika
nacionalnih manjina koji nije razriješen.
Takvim rješenjem pridonosi se usuglašavanju
političke volje u najznačajnijim pitanjima od interesa za JLP(R)S. Propisivanjem istodobnog „odlaska
s dužnosti“ obaju tijela jedinice u slučaju nedonošenja proračuna odnosno odluke o privremenom
financiranju želi se postići jačanje odgovornosti
obaju tijela. Međuovisnost predstavničkog i izvršnog tijela primarno je sadržana u njihovim temeljnim ulogama. Općinski načelnik, gradonačelnik
odnosno župan, kao izvršno tijelo, priprema prijedloge općih akata koje donosi predstavničko tijelo te
izvršava ili osigurava izvršavanje tih općih akata, a
ujedno je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna. U
funkcioniranju tog sustava, postavljenog kao kružni proces, neophodno je da oba tijela postupaju sukladno propisima, u okviru svojih nadležnosti te da
istodobno i odgovaraju za svoje postupanje u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice.
S obzirom na to da je proračun temeljni financijski
opći akt u kojem je sadržana cjelokupna politika pojedine jedinice, propisano je da Vlada, na prijedlog
središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu kada predstavničko i izvršno tijelo ne mogu postići konsenzus
o tom pitanju, istodobno raspusti predstavničko i
razriješi izvršno tijelo.
Slijedom instituta istodobnog raspuštanja predstavničkog i razrješenja izvršnog tijela, ovim se Zakonom redefiniraju i razlozi za raspuštanje samoga
predstavničkog tijela tako da nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju,
što je bio razlog za raspuštanje predstavničkog tijela, postaje razlogom za istodobno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela.
58
8. POVJERENICI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Odredbe o povjerenicima Vlade usklađene su
s novim institutima iz ovoga Zakona, a ono što je
naročito značajno jest propisivanje nadležnosti povjerenika za donošenje odluke o privremenom financiranju kada u jedinici nije donesen proračun
niti odluka o privremenom financiranju. Naime,
takva mogućnost do sada nije bila uređena, pa su
se povjerenici koje je Vlada imenovala da osiguraju
ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici do uspostave njezinih tijela, redovito
nalazili u situaciji nemogućnosti osiguravanja tih
prava i obveza. Nepostojanje akta na temelju kojeg
se može obavljati nužno financiranje potreba i obveza jedinice značilo je zapravo blokadu bilo kakvih
aktivnosti, pa i zadovoljavanja osnovnih potreba. U
skladu s čl. 88. izmijenjenoga novog Zakona, propisivanjem ove nadležnosti stvara se temelj za lakše
funkcioniranje jedinice do uspostave novih tijela
kada predstavničko tijelo ne donese ni proračun niti
odluku o privremenom financiranju, što je do sada
bio razlog za raspuštanje predstavničkog, a sada je
razlog za istodobno raspuštanje predstavničkog i
razrješenje izvršnog tijela.
Primjena instituta istodobnog raspuštanja predstavničkog i razrješenja izvršnog tijela odgođena
je do stupanja na snagu odluke o raspisivanju sljedećih redovitih lokalnih izbora koji slijede u 2013.,
kada će u slučaju nastupa ovakve situacije biti imenovan jedan povjerenik Vlade za obavljanje poslova
iz nadležnosti predstavničkog i izvršnog tijela.
Do tada, primjenom važećih odredaba dosadašnjeg Zakona, u slučaju nedonošenja proračuna i
odluke o privremenom financiranju, raspušta se
predstavničko tijelo i imenuje povjerenik Vlade za
obavljanje poslova iz nadležnosti predstavničkog
tijela koji će donijeti odluku o privremenom financiranju, a izvršavat će ju općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan u okviru svoje nadležnosti.
9. PRAVA OSOBA IZABRANIH ODNOSNO
IMENOVANIH NA ODREĐENE DUŽNOSTI
U JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE
U vezi s načinom obnašanja dužnosti općinskog
načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, dosadašnjim je Zakonom bilo propisano
da u jedinicama koje imaju do 10.000 stanovnika
općinski načelnik, gradonačelnik i njihov zamjenik
mogu odlučiti hoće li dužnost na koju su izabrani
obavljati profesionalno. U jedinicama koje imaju
više od 10.000 stanovnika, velikim gradovima, gradovima sjedištima županija odnosno županijama,
općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužnost
obavljaju profesionalno, a njihovi zamjenici odlučit će hoće li dužnost obavljati profesionalno. Osobe koje profesionalno obavljaju dužnost ostvaruju
prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme
od 180 dana po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti, i to u visini prosječne plaće koja im je
isplaćivana za vrijeme 12 mjeseci koji su prethodili
donošenju odluke o prestanku dužnosti.
Novim Zakonom, izmijenjenim čl. 90. propisano
je da neovisno o kakvoj je jedinici riječ, općinski
VELJAČA
načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici
mogu odlučiti hoće li dužnost na koju su izabrani
obavljati profesionalno, a propisuje se i mogućnost
promjene načina obavljanja dužnosti tijekom mandata. Člancima 90.a, 90.b i 90.c dodanim novom
Zakonu propisuju se prava općinskog načelnika,
gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika za vrijeme i nakon prestanka profesionalnog obavljanja
dužnosti.
Ujedno je propisano i da osobe koje su dužnost
obavljale profesionalno zadnjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci
po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti, i
to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za
vrijeme zadnjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja
dužnosti. Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od 6 mjeseci prije prestanka obavljanja
dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja
dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž
osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti koliko su
dužnost obavljali profesionalno, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti. Ujedno
je decidirano propisano da osobe koje dužnost nisu
obavljale profesionalno nemaju pravo na naknadu
po prestanku obavljanja dužnosti.
U vezi s uređenjem statusa općinskog načelnika,
gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika, nakon prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti
propisano je da po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti općinski načelnik, gradonačelnik,
župan i njihov zamjenik koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pravo rasporeda odnosno povratka na rad odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuju
obveze i prava državnih dužnosnika.
Zbog čestih dvojbi u postupanju koji se odnose na
donošenje pojedinačnih akata o statusnim pitanjima općinskog načelnika, gradonačelnika, župana
i njihovih zamjenika, ovim je Zakonom propisano
da je pročelnik upravnog tijela JLP(R)S-a nadležnog
za službeničke odnose ovlašten za donošenje deklaratornih odluka o početku, načinu te prestanku
obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovih zamjenika te pojedinačnih rješenja o visini plaće utvrđene sukladno odredbama posebnog zakona.
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
S obzirom na to da sporovi bivših općina još nisu
završeni, novim je Zakonom propisano da postupke
pokrenute nakon stupanja na snagu Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar.
nov., br. 33/01.) glede preuzimanja nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza
bivših općina, prema odredbama Zakona o lokalnoj
upravi i samoupravi (Nar. nov., br. 90/92.), te kasnije
pokrenute postupke, a koji nisu dovršeni, nastavlja
voditi povjerenstvo Vlade.
JLP(R)S-i su obvezni uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od
VELJAČA
tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu, što znači
najkasnije do 29. ožujka 2013.
Završnom odredbom Zakona ovlašten je Odbor za
zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda
pročišćeni tekst Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. S obzirom na broj dosadašnjih
izmjena i dopuna te opseg zadnjih, nužno je što je
prije moguće sastaviti pročišćeni tekst Zakona, čime
će primjena samog Zakona biti znatno olakšana.
Primjena svih odredaba novoga Zakona, koje su
od utjecaja na međusobne odnose predstavničkog i
izvršnog tijela, odnosno odredaba koje su vezane za
mandat koji je u tijeku, odgođena je do stupanja na
snagu odluke o raspisivanju redovitih izbora.
Tako je odgođena primjena čl. 17. kojim su iz
odredbe o zamjenicima općinskih načelnika, gradonačelnika odnosno župana brisane odredbe o zamjeniku iz reda pripadnika nacionalnih manjina te
čl. 18. kojim se, kao zasebnom odredbom, u cijelosti
uređuje ostvarivanje prava na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u izvršnom tijelu.
Odgođena je i primjena čl. 21. kojim je izmijenjena odredba o poslovima koje obavlja općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.
Nadalje, odgođena je primjena čl. 44. kojim je
mijenjana odredba o raspuštanju predstavničkog
tijela, kao i čl. 46. kojim je propisan novi institut
istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika te čl. 47. kojim je
mijenjana odredba o povjerenicima Vlade.
Zaključno, odgođena je i primjena odredaba
čl. 50., 51. i 52. kojima su mijenjane i dopunjavane
59
odredbe vezane za način obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih
zamjenika te njihova prava na osnovi obnašanja
dužnosti.
Ujedno, s obzirom na to da je institut prestanka
mandata općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona
izuzet iz ovoga Zakona i ugrađen u novi Zakon o lokalnim izborima, odgođena je i primjena čl. 13. ovoga Zakona do stupanja na snagu Zakona o lokalnim
izborima (a koji je također objavljen u Nar. nov., br.
144/12. i stupio je na snagu 29. prosinca 2012. ).
11. ZAKLJUČAK
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sustavni je propis koji uređuje lokalnu i
područnu (regionalnu) samoupravu u Republici Hrvatskoj, utemeljenu 1992.
Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je temelj demokracije svakog društva, od
svojih početaka prolazio je znatne promjene, više ili
manje značajne. Ovim se Zakonom sam sustav ne
mijenja u svojoj biti, ali se zasigurno bitno poboljšava uvođenjem pojedinih novih instituta koji će pridonijeti boljoj suradnji i jačanju odgovornosti predstavničkog i izvršnog tijela. Jednako tako, nedostaci
uočeni u primjeni dosadašnjeg Zakona ovim će se
Zakonom u velikoj mjeri ukloniti, a sam će Zakon,
usklađen s drugim važećim propisima, pridonijeti
unaprjeđenju hrvatskoga pravnog sustava u cjelini.
RADNO PRAVO
UDK 330.5/331.2
Diskriminacija pri zapošljavanju
N
ajčešće prisutna diskriminacija u praksi je diskriminacija na području zapošljavanja i rada. Načela
jednakosti i nediskriminacije čine osnovu ljudskih prava.
Stoga je nužno da svaki poslodavac osigura uvjete rada i
radno okruženje slobodno od diskriminacije te da primjenjuje propise hrvatskog pozitivnog prava koji zabranjuje
diskriminaciju pri zapošljavanju i radu. Jednako tako, bitno
je da svi radnici/ce razumiju i podupiru mjere za sprječavanje diskriminacije na radnom mjestu.
1. UVOD
Diskriminacija i kršenje načela ravnopravnosti
građana pojavljuje se u bilo kojoj sferi života. Jedna
od najčešće prisutne diskriminacije u praksi je diskriminacija na području zapošljavanja i rada. Diskriminacija pri zapošljavanju javlja se kada većina
zaposlenih pripada manjinskim grupama ili temeljem spola odnosno kada se diskriminiraju manjinske grupe različitih rasa, vjerskog uvjerenja, spola,
dobi, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, društve-
nog položaja, spolne orijentacije, invaliditeta, političkog ili drugog uvjerenja i sl. Jedno od temeljnih
načela u svakom demokratskom društvu jest načelo
jednakosti odnosno da su svi ljudi jednaki u pravima i vrijedni jednakog, dostojanstvenog tretiranja,
neovisno o njihovim međusobnim razlikama na temelju urođenih ili stečenih osobnih svojstava. Načelo jednakosti u mogućnostima i postupanju čini
sastavni dio prava na rad u širem smislu. Pravo na
slobodu od diskriminacije je u Republici Hrvatskoj
(dalje: RH) ustavna kategorija te je tako čl. 3. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 85/10. – proč.
tekst, dalje: Ustav) propisano, između ostalog, da
su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i
ravnopravnost spolova najviše vrednote ustavnog
poretka RH. Također u čl. 14. Ustava zabranjuje se
diskriminacija po osnovi rase, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom opredjeljenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini , rođenju
i dr. U odnosu na pravo na jednako zapošljavanje
i rad svih građana RH, čl. 44. Ustava propisuje se
da svaki državljanin RH ima pravo, pod jednakim
60
uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i
biti primljen u javne službe, dok je čl. 55. st. 2. Ustava
određeno da svako slobodno bira poziv i zaposlenje
i da je svakomu pod jednakim uvjetima dostupno
svako radno mjesto i dužnost. Zabranu diskriminacije utvrđuju i brojni međunarodni dokumenti kao
što su dokumenti Ujedinjenih naroda i Međunarodne organizacije rada1, kojih je RH stranka potpisnica
i koji su u skladu s Ustavom dio pravnog poretka RH i
po pravnoj snazi su iznad zakona. Dokumenti Vijeća
Europe također zabranjuju diskriminaciju te je na području zabrane diskriminacije pri zapošljavanju najznačajnija Direktiva Vijeća 200/78/EC od 27. 11. 2000.
o općem okviru za jednako postupanje pri zapošljavanju i odabiru zvanja u pogledu rasnog ili etničkog
podrijetla prilikom pristupa stručnom osposobljavanju i usavršavanju, rada i radnih uvjeta te članstva i
djelovanja u organizacijama radnika ili poslodavaca.
2. ZAKONODAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE
I ZABRANA DISKRIMINACIJE PRI
ZAPOŠLJAVANJU I RADU
U Republici Hrvatskoj postoji niz zakona kojima
se regulira zabrana i zaštita diskriminacije pri zapošljavanju i radu. Prvenstveno to su: Ustavni zakon o
pravima nacionalnih manjina
Nar. nov., br. 47/10. - Odluka USRH br. 1029/2007,
80/10. i 93/11. - Odluke USRH br. 3597/2010 i 3786/2010),
Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 60/11.), Zakon o
ravnopravnosti spolova (Nar. nov., br. 82/08.), Zakon
o istospolnim zajednicama (Nar. nov., br. 116/03.),
Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05.
- 34/12.), Zakon o suzbijanju diskriminacije (Nar.
nov., br. 85/08. - 112/12.) te Kazneni zakon (Nar. nov.,
br. 110/97. - 57/11.). Novi Kazneni zakon (Nar. nov., br.
125/11.) primjenjuje se od 1. siječnja 2013. Pored navedenih zakona i brojni drugi zakoni, kolektivni ugovori
i etički kodeksi imaju antidiskriminacijske odredbe.
Zakon o radu je do 2008. bio glavni zakon koji je štitio
radnike/-ce od diskriminacije na radnom mjestu, no
nakon donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije, te donošenjem novog Zakona o radu (Nar. nov., br.
149/09. i 61/11.), situacija na području zapošljavanja
odnosno zabrani i zaštiti od diskriminacije je puno
šira (propisan je veći broj diskriminacijskih osnova i
na širem području) i učinkovitija, obzirom da je teret dokazivanja u sudskom postupku o postojanju ili
ne postojanju diskriminacije s diskriminirane osobe
prebačen na „navodnog“ diskriminatora.
2.1. USTAVNI ZAKON O PRAVIMA NACIONALNIH
MANJINA
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina
koji je stupio na snagu u prosincu 2002. jamči pravo
na slobodno izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini te ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina. Donošenjem
Ustavnog zakona stvoren je sveobuhvatni pravni
okvir za zaštitu prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina u RH te je ispunjena jedna od međunarodnih obveza koju je RH prihvatila članstvom
u Vijeću Europe. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina propisuje i opću zaštitu pripadnika
nacionalnih manjina od diskriminacije temeljene
VELJAČA
na pripadnosti nacionalnoj manjini 2 Ustavnim zakonom propisane su i pozitivne mjere (pozitivna
diskriminacija) kako bi se postigla ravnopravnost
pri zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina.
2.2. ZAKON O RADU
Važeći Zakon o radu, za razliku od Zakona o radu
koji je važio do 1. siječnja 2010., drukčije i uže regulira diskriminaciju i zabranu diskriminacije te se u
Zakonu o radu na svega nekoliko mjesta spominje
zabrana diskriminacije.
Tako je prema čl. 5. st. 4. i 5. Zakonu o radu u RH
zabranjena izravna ili neizravna diskriminacija na
području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije
za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju,
profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima. Također se propisuje da je
poslodavac dužan zaštititi dostojanstvo radnika za
vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih,
suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi
u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo
postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim
zakonima. Pored navedenih odredaba, diskriminacija je zabranjena i u pogledu jednakosti plaća;3 otkaza Ugovora o radu te prava članstva i djelovanja
u udrugama radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj
drugoj profesionalnoj organizaciji, uključujući povlastice koje proizlaze iz toga članstva.4
Dakle, sada se odredbe Zakona o radu o zabrani
diskriminacije pozivaju na „posebne zakone“, za
koje je pretpostaviti da su već spomenuti Zakon o
suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti
spolova.
Međutim, potrebno je naglasiti da u praksi Zakon
o radu štiti uglavnom one koji su prijavljeni, a ne oni
radnici/ce koji/e rade na crno ili nisu prijavljeni/e.
Zato uvijek treba tražiti da Ugovor o radu bude sklopljen u pisanoj formi.
2.3. ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA
Zakonom o ravnopravnosti spolova utvrđuju se
opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka
RH, te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranja jednakih mogućnosti za žene i muškarce. Zakonom se zabranjuje
izravna i neizravna diskriminacija, uznemiravanje
i spolno uznemiravanje, diskriminacija na temelju
bračnog i obiteljskog statusa te diskriminacija na temelju spolne orijentacije.
Na području zapošljavanja i rada zabranjena je
diskriminacija u javnom i privatnom sektoru, uključujući državna tijela, i to u odnosu na:
1. uvjete za zapošljavanje, samozapošljavanje ili
obavljanje zanimanja, uključujući kriterije i uvjete
za izbor kandidata/tkinja za radna mjesta, u bilo kojoj grani djelatnosti i na svim razinama profesionalne hijerarhije,
2. napredovanje na poslu,
3. pristup svim vrstama i stupnjevima školovanja,
profesionalne orijentacije, stručnog usavršavanja i
osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije,
VELJAČA
4. uvjete zaposlenja i rada, sva prava iz rada i na
temelju rada, uključujući jednakost plaća za jednaki
rad i rad jednake vrijednosti,
5. članstvo i djelovanje u udrugama radnika ili
poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj profesionalnoj
organizaciji, uključujući povlastice koje proizlaze iz
tog članstva,
6. usklađivanje profesionalnog i privatnog života,
7. trudnoću, porod, roditeljstvo i sve oblike skrbništva.
Zakonom je također izričito propisano da prilikom oglašavanja potrebe za zapošljavanjem u oglasu odnosno natječaju mora biti jasno istaknuto da
se za oglašeno radno mjesto mogu javiti osobe oba
spola. Iznimno, u natječaju ne mora biti istaknuto
da se za oglašeno radno mjesto mogu javiti osobe
oba spola jedino u odnosu na određeni posao kada
je priroda posla takva da karakteristike povezane
s nekom od osnova diskriminacije iz toga Zakona
predstavlja stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla pod uvjetom da je svrha koja se time želi postići
opravdana.
Nadalje, pri oglašavanju nije dozvoljeno koristiti
izričaje koji uzrokuju ili bi mogli uzrokovati diskriminaciju na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa i spolne orijentacije, a kod donošenja rješenja o
rasporedu na radno mjesto i drugih rješenja o pravima i obvezama državnih službenika/ca koristi se
naziv radnog mjesta u muškom i ženskom rodu.
2.4. ZAKON O ISTOSPOLNIM ZAJEDNICIMA
Zakonom o istospolnim zajednicama zabranjuje
se svaka diskriminacija, izravna i neizravna na osnovi istospolne zajednice kao i činjenice homoseksualne orijentacije.
2.5. ZAKON O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA
Zakonom o državnim službenicima propisano je
da državni službenici u svojem postupanju ne smiju diskriminirati i povlašćivati građane po osnovi
dobi, nacionalnosti, etničke i teritorijalne pripadnosti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih
uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja,
socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog
statusa, spolne orijentacije ili nekih drugih razloga
suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima
i slobodama.
Pri tome, treba naglasiti da je i Etičkim kodeksom
državnih službenika (Nar. nov., br. 40/11. i 13/12.)
uređen način ponašanja državnih službenika prema građanima te se istim propisuje da je državni
službenik dužan u okviru svojih nadležnosti osigurati ostvarivanje prava, poštivanje integriteta i dostojanstva građanina i drugih državnih službenika
bez diskriminacije ili povlašćivanja na osnovi dobi,
nacionalnosti, etničke ili socijalne pripadnosti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih
uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja,
socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog
statusa, spolne orijentacije ili na bilo kojoj drugoj
osnovi. Također, državni službenik ima pravo na zaštitu od uznemiravanja te spolnog uznemiravanja
odnosno ponašanja koje predstavlja verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi, a koje
61
ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko,
ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
2.6. KAZNENI ZAKON
Kaznenim zakonom propisana su kaznena djela
protiv slobode i prava čovjeka i građanina te se zabranjuje zločin iz mržnje, povreda ravnopravnosti
građana te povreda slobode izražavanja nacionalne
pripadnosti. Prema čl. 106. Kaznenog zakona kaznit
će se svatko tko na temelju razlike u rasi, boji kože,
spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju,
nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim
osobinama, ili zbog pripadnosti etničkoj i nacionalnoj zajednici ili manjini u RH, uskrati ili ograniči slobodu ili pravo čovjeka i građanina utvrđeno
Ustavom, zakonom ili drugim propisom, ili koji na
temelju te razlike ili pripadnosti daje građanima
povlastice i pogodnosti. Člankom 174. određuje se
kažnjavanje onog tko na temelju razlike u rasi, vjeri, jeziku, političkom ili drugom uvjerenju, imovini,
rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim
osobinama, spolu, boji kože, nacionalnosti ili etničkom podrijetlu, krši temeljna ljudska prava i slobode
priznate od međunarodne zajednice.
3. P
OZITIVNA DISKRIMINACIJA ILI POZITIVNA
DJELOVANJA PRI ZAPOŠLJAVANJU
Iako je diskriminacija u svim svojim pojavnim
oblicima zabranjena, u borbi protiv diskriminacije
iznimno je dopušteno i nužno provođenje pozitivnih mjera u cilju ispravljanja položaja pripadnika
ciljane podzastupljene društvene skupine u jednom
ili više aspekata društvenog života kako bi se postigla njihova ravnopravnost. Na taj se način nastoji
osigurati materijalna jednakost pripadnika određenih skupina ljudi u pojedinim područjima društvenog života, između ostalih i u području zasnivanja
radnog odnosa s pripadnicima dominantnih skupina. Pri tome treba naglasiti da pozitivna diskriminacija odnosno pozitivna djelovanja u odnosu na
pripadnike dominantnih skupina građana ne sužava ili ograničava prava pripadnika drugih društvenih skupina građana, odnosno ista ne predstavlja
negativnu diskriminaciju u odnosu na pripadnike
drugih društvenih skupina građana. U praksi se pozitivno djelovanje provodi temeljem zakona, podzakonskog propisa, programa, mjera ili odluka u cilju
poboljšanja položaja drugih manjina ili drugih skupina građana diskriminiranih po osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.
U hrvatskom zakonodavstvu postoji niz zakona,
mjera i programa koja svojim pozitivnim mjerama
nastoje pripadnike podzastupljenih skupina obavijestiti o dostupnom slobodnom radnom mjestu,
pravu prednosti pri zapošljavanju uz jednake uvjete, a sve u cilju povećanja sposobnosti pripadnika
podzastupljenih skupina da se ravnopravno natječu
za radna mjesta s pripadnicima ostalih skupina.
3.1. PRAVO PREDNOSTI PRI ZAPOŠLJAVANJU
Tijela državne uprave, pravosudna tijela i upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
62
samouprave javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu RH i pravne osobe
u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave dužni su u postupcima
zapošljavanja voditi računa o odredbama posebnih
zakona kojima se propisuje pravo prednosti određenih osoba pri zapošljavanju i to:
1.) Prema odredbi čl. 22. st. 2. i 3. Ustavnog zakona
o pravima nacionalnih manjina pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost:
- u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima sukladno odredbama posebnog zakona i
drugih akata o politici zapošljavanja u tim tijelima, vodeći računa o sudjelovanju pripadnika
nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu
na razini na kojoj je ustrojeno tijelo državne
uprave ili pravosudno tijelo i stečenim pravima,
- u tijelima uprave jedinica samouprave sukladno
odredbama posebnog zakona kojim se uređuje
lokalna i područna (regionalna) samouprava i
drugih akata o politici zapošljavanja u tim tijelima i sukladno stečenim pravima.
Sukladno navedenim odredbama Ustavnog zakona, posebnim zakonima uređeno je pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina te je tako
čl. 9. Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br.
150/11.) propisano da u središnjim tijelima državne
uprave pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo
na zastupljenost razmjerno njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu RH, a u uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave
razmjerno njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu jedinice područne (regionalne) samouprave te
da se prilikom prijave na natječaj za prijam u službu,
imaju pravo pozvati se na ostvarivanje prava koja im
pripadaju sukladno Ustavnom zakonu.
Zakonom o državnim službenicima propisano
je da se planom prijama u državnu službu utvrđuje i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu
pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika
pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja
zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu i zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave. Također
je čl. 50.a istog Zakona propisano da kandidat koji
ima pravo prednosti kod prijma u državnu službu
prema posebnom zakonu dužan je prijaviti se na
javni natječaj, pozvati se na to pravo i ima prednosti
u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim
uvjetima.
Također se pripadnicima nacionalnih manjina
koji sukladno odredbama čl. 20. Ustavnog zakona o
pravima nacionalnih manjina, imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
propisuje pravo na zastupljenost u izvršnim i upravnim tijelima tih jedinica, sukladno čl. 56.a. Zakona o
lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar.
nov., br. 33/01. - 36/09.) .
2.) Prema odredbi čl. 35. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji (Nar. nov., br. 174/04, 92/05., 2/07.
- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, br.
VELJAČA
U-I-4585/2005,U-I-4799/2005, U-I-2446/2006, U-I3502/2006 od 20. prosinca 2006., 107/07., 65/09.,
137/09., 146/10. - Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske br. U-I-4042/2005. i dr. od 15. prosinca 2010.
i 55/11.) tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te
druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne
ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi,
pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu
Republike Hrvatske i pravne osobe u vlasništvu ili
pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave obvezna su prilikom zapošljavanja službenika i namještenika dati prednost
nezaposlenom hrvatskom branitelju odnosno članu
njegove obitelji ukoliko ispunjava tražene uvjete iz
natječaja prema sljedećem redoslijedu:
- djetetu smrtno stradaloga hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata bez obaju roditelja,
- HRVI iz Domovinskog rata,
- članu obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
- dragovoljcu iz Domovinskog rata,
- hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata.
Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju,
osoba koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na natječaj
priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta,
kao i rješenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto
pravo te dokaz da je nezaposlena.
3.) Prema odredbi čl. 10. Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom,
(Nar. nov., br. 143/02. i 33/05.) tijela državne uprave,
tijela sudbene vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvan
proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu
ili u pretežitom vlasništvu RH i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave dužni su na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru,
u primjerenim radnim uvjetima imati zaposleno:
– do 31. prosinca 2005. najmanje jednu zaposlenu
osobu s invaliditetom na svakih 50 zaposlenih,
– do 31. prosinca 2017. i nadalje najmanje jednu
zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 20
zaposlenih.
Međutim, navedena obveza se ipak ne odnosi na
sve poslodavce. Tako poslodavci koji zapošljavaju manje od 20 radnika, bilo da je riječ o pravnim
osobama ili fizičkim osobama, nemaju tu obvezu.
Pri tome treba naglasiti da su poslodavci dužni dati
prednost pri zapošljavanju osobi s invaliditetom
samo pod uvjetom da ista zadovoljava sve tražene
uvjete propisane oglasom ili natječajem. U slučaju
da poslodavac prilikom zapošljavanja ne da prednost osobi s invaliditetom počinio je prekršaj koji je
kažnjiv novčanom kaznom. Novčana kazna iznosi
od 3.000,00 do 30.000,00 kuna ako je riječ o poslo-
VELJAČA
davcu pravnoj osobi, a ako je riječ o poslodavcu fizičkoj osobi tada novčana kazna može iznositi od
1.000,00 do 5.000,00 kuna. Istim iznosom kaznit će
se i odgovorna osoba pravne osobe.
4.) Prema odredbi čl. 48.f Zakona o zaštiti civilnih
i vojnih invalida rata (Nar. nov., br. 33/92. - 103/03.),
utvrđena je obveza da tijela državne uprave, tijela
sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela lokalne i
područne (regionalne) samouprave, javne službe, te
pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu
Republike Hrvatske daju prednosti pri zapošljavanju: djeci osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod
okolnostima iz čl. 6., 7. i 8. toga Zakona, mirnodopskim vojnim i civilnim invalidima rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz čl. 6., 7. i
8. toga Zakona i bračnom drugu i roditeljima osoba
poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz
čl. 6., 7. i 8. toga Zakona. Prednost pri zapošljavanju ostvaruje se navedenim redoslijedom, s time da
nema kandidata koji imaju prednost pred zapošljavanjem prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Pri tome treba istači da prednost pri zapošljavanju mogu ostvariti samo jednokratno, osim u slučajevima zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, međutim, prednost ne mogu ostvarivati osobe
kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika/ce, otkazom radnika/
ce ili sporazumom. Provedbu odredaba kojima se
uređuje prednost pri zapošljavanju nadzire inspekcija rada odnosno upravna inspekcija. Postupanje
63
protivno odredbi kojom se uređuje i određuje prednost pri zapošljavanju kvalificirano je kao prekršaj
za koji se kažnjava novčanom kaznom od 2.000,00
do 100.000,00 kuna pravna osoba, a novčanom kaznom od 300,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba
u pravnoj osobi ili čelnik tijela.
Da bi osoba, koja prema posebnom zakonu ima
prednost pri zapošljavanju, ostvarila prednost pri
zapošljavanju, dužna je u prijavi na natječaj odnosno oglas pozvati se na to pravo, priložiti zakonom
propisane dokaze o statusu (osim pripadnika nacionalnih manjina) i ispunjavati uvjete za oglašeno
radno mjesto.
4. ZAKLJUČAK
Načela jednakosti i nediskriminacije čine osnovu
ljudskih prava. Propisivanje formalne jednakosti ili
propisivanje jednakog postupanja prema svima često nije dovoljno da se uklone sve poteškoće s kojima
se u svakodnevnom životu susreću pojedine skupine društva, te je na području zabrane diskriminacije, osim zakonske zabrane, potrebno poduzimati
i druge afirmativne akcije, posebno na području
rada i zapošljavanja, u kojem je najviše prisutna diskriminacija. Pri tome je nužno da svaki poslodavac
osigura uvjete rada i radno okruženje slobodno od
diskriminacije te da primjenjuje propise hrvatskog
pozitivnog prava koje zabranjuje diskriminaciju pri
zapošljavanju i radu. Također je bitno da svi radnici/
ce razumiju i podupiru mjere za sprječavanje diskriminacije na radnom mjestu.
UDK 330.5/331.2
Pravo na dnevnicu državnih i
javnih službenika i namještenika te
državnih dužnosnika
S
obzirom na to da su radni odnosi službenika i namještenika u državnim službama, službenika i namještenika u javnim službama i državnih dužnosnika bitno različiti od ostalih radnih odnosa, stoga se pri uređenju njihova
radnopravnog statusa, osim Zakona o radu kao osnovnog
propisa iz područja radnih odnosa, primjenjuju i posebni
zakoni. Zbog raznih specifičnosti koji propis primijeniti
pri određivanju pravo na dnevnicu državnih službenika i
namještenika, javnih službenika i namještenika i državnih
dužnosnika na te i slične dvojbe pokušat ćemo odgovoriti
u nastavku članka.
1. UVOD
Materijalna prava državnih službenika i namještenika na službenom putovanju, između ostalog
i pravo na isplatu dnevnice za vrijeme službenog
putovanja, utvrđena su čl. 55. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike(Nar. nov.,
br. 89/12., dalje: Kolektivni ugovor) koji je zaključen
dana 02. kolovoza 2012. između Vlade Republike
Hrvatske (dalje: Vlade) kao poslodavca i sindikata
državnih službi na vrijeme od četiri godine. Osim
Kolektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih
službenika i namještenika istog dana zaključili su
i dva dodataka: Dodatak I. Kolektivnom ugovoru
(Nar. nov., br. 89/12.), te Sporazum o izmjenama i
dopunama Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u državnim službama od 23. ožujka 2009.(Nar.
nov., br. 89/12.) Obzirom da Kolektivni ugovor obvezuje njegove potpisnike, te kako se sukladno čl.
3. Kolektivnog ugovora odredbe u vezi ostvarivanja
navedenih prava primjenjuju neposredno (osim
u slučajevima kada su ta prava za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima
ili općim aktom), službenicima i namještenicima
zajamčeno je ostvarenje prava, kao što su puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje, za vrijeme
službenog putovanja pod uvjetima propisanim čl.
55. Kolektivnog ugovora.
64
VELJAČA
Prava javnih službenika na službenom putovanju
i pravo na dnevnicu utvrđena su čl. 64. Temeljnog
kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., dalje:
Temeljni kolektivni ugovor) koji je zaključen 12.
prosinca 2012. između Vlade i šest sindikata javnih
službi (Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Nezavisni sindikat
zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju,
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske), te istog dana sklopljenom
Dodatku I Temeljnom kolektivnom ugovoru za
službenike i namještenike u javnim službama (Nar.
nov., br. 141/12.)
Prava i obveze državnih dužnosnika u tijelima
državne vlasti uređuje Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 101/98.
– 150/11.). no, taj zakon ne uređuje u kojoj je svoti
utvrđeno pravo na dnevnicu za državne dužnosnike. Jednako tako, Zakon o plaćama sudaca i drugih
pravosudnih dužnosnika (Nar. nov., br. 10/99. –
12/12.) uređuje plaću predsjednika i sudaca svih sudova, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika ali
ne i visinu dnevnice za službeno putovanje u zemlji
pravosudnih dužnosnika.
Njihova materijalna prava za vrijeme njihovog
službenog putovanja također nisu uređena ni Kolektivnim ugovorom stoga se na njih ne primjenjuje
taj Kolektivni ugovor. te na njih u odnosu na ostale
zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog
proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim
ugovorima, primjenjuje Odluka o visini dnevnice za
službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena
kolektivnim ugovorima, (Nar. nov., br. 117/12., dalje:
Odluka).
porezivim primitkom smatraju dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu koja se isplaćuju
za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz
mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo
mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili
uobičajeno boravište), a udaljenosti je najmanje 30
kilometara.
U odnosu na službeno putovanje službenika i namještenika, obzirom da čl. 55. Kolektivnog ugovora nije propisana minimalna udaljenost od mjesta
rada i mjesta prebivališta službenika i namještenika
i mjesta na koji je upućen na rad, te kako se odredbe
Kolektivnog ugovora primjenjuju neposredno (osim
u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima) službenik ili namještenik koji je od strane
poslodavca upućen na službeno putovanje u drugo
mjesto ima pravo na dnevnicu neovisno o udaljenosti tog mjesta od mjesta njegova stalnog rada.
Međutim, u odnosu na službeno putovanje državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika situacija je drugačija, obzirom da se na njih
ne primjenjuje Kolektivni ugovor, već Odluka Vlade
RH o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji
i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge
pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se
financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija
prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. Prema
toj Odluci određuje se visina dnevnice za službeno
putovanje u zemlji i visina naknada koje se prema
propisima mogu isplaćivati državnim dužnosnicima, sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima,
te ostalim zaposlenicima koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena
kolektivnim ugovorima, pa je za zaključiti da se kod
njihovog upućivanja na službeno putovanje primjenjuje kriterij udaljenosti od najmanje 30 kilometara
od mjesta rada ili prebivališta (ili uobičajenog boravišta), propisan Pravilnikom o porezu na dohodak.
2. ŠTO SE PODRAZUMJEVA POD SLUŽBENIM
PUTOVANJEM
Za ostvarenje materijalnih prava na službenom
putu potrebno je da se ispune određeni uvjeti, a
jedan od prvih uvjeta je da je službenik odnosno
dužnosnik upućen na službeno putovanje. Pri tome
treba odrediti što se podrazumijeva pod službenim
putem.
Pod službenim putem podrazumijeva se upućivanje službenika i namještenika ili dužnosnika iz
mjesta njegovog stalnog rada u drugo mjesto, koje
je različito od mjesta njegova stalnog rada i različito
od njegova prebivališta odnosno uobičajenog boravišta, radi obavljanja po nalogu za službeno putovanje određenih poslova koji su samo dio poslova
njegova radnog mjesta, a u svezi su s djelatnošću
poslodavca.
U praksi postoje dvojbe oko određivanja pojma
službenog putovanja, obzirom na udaljenost mjesta
rada i mjesta prebivališta službenika i namještenika ili dužnosnika i mjesta na koje je upućen na rad.
Naime, čl. 13. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 95/05. - 61/12.) propisano je da se neo-
3. S
LUŽBENO PUTOVANJE I PRAVO NA DNEVNICU
U DRŽAVNIM SLUŽBAMA
Prema čl. 55. Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike kada je službenik ili namještenik upućen na službeno putovanje, ima pravo
na punu naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i
naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Visina dnevnice za službena putovanja u RH
iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini
propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno
putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna (Nar. nov.,
br. 8/06., dalje: Odluka o visini dnevnice). Međutim,
prema članku 3. Dodatka I. Kolektivnom ugovoru,
visina dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj
iz čl. 55. st. 2. Kolektivnog ugovora u 2012. i 2013.
iznosi 150,00 kuna. Državnom službeniku i namješteniku mora se izdati nalog za službeno putovanje
najmanje 24 sata prije putovanja, u kojem mora biti
naznačeno odobreno prijevozno sredstvo.
www.rrif.hr
VELJAČA
3.1. UMANJENJE VISINE DENVNICE ZA SLUŽBENO
PUTOVANJE U TUZEMSTVU
Dnevnica je naknada za pokriće troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je službenik ili
namještenik upućen na službeni put. Kada se iznos
dnevnice umanjuje?
Članak 55. st. 3. Kolektivnog ugovora propisano
je da ukoliko je službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana isplatit će mu se
60% iznosa dnevnice (za razliku od čl. 55. prethodno važećeg Kolektivnog ugovora, prema kojem se u
tom slučaju iznos dnevnice umanjivao za 50%). Pri
tome treba napomenuti da se pod odgovarajućom
dnevnom prehranom za službeno putovanje koje je
trajalo do 12 sati podrazumijeva se da je službeniku
ili namješteniku osiguran barem jedan topli obrok,
a za službeno putovanje koje je trajalo preko 12 sati
podrazumijeva se da su službeniku ili namješteniku
osigurana tri obroka, od kojih barem jedan mora biti
topli obrok.
Visina dnevnice također ovisi i o trajanju službenog puta, pa je tako čl. 55. st. 8. Kolektivnog ugovora
propisano da službenik i namještenik ima pravo na
pola dnevnice ako službeno putovanje traje između
8 i 12 sati, a ukoliko službeno putovanje traje između 12 i 24 sata ima pravo na punu dnevnicu.
Pri tome se nameće jedno od pitanja, a to je: Koliko se obzirom na trajanje službenog putovanja
umanjuje visina dnevnice u slučaju kada je službeniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana?
Dakle, jednostavnom računicom, a obzirom
na umanjenje dnevnice iz st. 3. čl. 55. Kolektivnog
ugovora za 60% (kada je osigurana odgovarajuća
prehrana) proizlazi da u slučaju ako je službeno
putovanje trajalo između 12 i 24 sata, službenik ili
namještenik kojem je državno tijelo osiguralo odgovarajuću dnevnu prehranu na službenom putu, ima
pravo na 40% iznosa dnevnice iz čl. 55. st.. 2. Kolektivnog ugovora, a ako je službeno putovanje trajalo
više od 8, a manje od 12 sati, službenik ili namještenik kojem je državno tijelo osiguralo odgovarajuću
dnevnu prehranu na službenom putu, ima pravo na
20% iznosa dnevnice čl. 55. st. 2. Kolektivnog ugovora. Za službeni put koji je trajao kraće od 8 sati,
službenik ili namještenik nema pravo na dnevnicu
odnosno dio dnevnice, neovisno o tome je li mu je
državno tijelo osiguralo odgovarajuću dnevnu prehranu na službenom putu.
3.2. UMANJENJE VISINE DNEVNICE ZA SLUŽBENO
PUTOVANJE U INOZEMSTVO
Odredbama Kolektivnog ugovora uređeno je i pitanje visine i umanjenja visine dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo. Prema čl. 55. st. 2. Kolektivnog ugovora, za službena putovanja u inozemstvu
dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o
visini dnevnice Umanjenje dnevnice iz čl. 55. st. 3.
Kolektivnog ugovora (ako je službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana) odnosi
se na sve dnevnice iz st. 2. istoga članka, dakle i na
dnevnice za službena putovanja u RH i na dnevnice
za službena putovanja u inozemstvu.
Naime, umanjenje dnevnice za službena putovanja u inozemstvo nije propisano ni odlukom Vlade
65
ni uredbom. Odluka o visini dnevnice, a Uredba o
izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji
se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove(Nar. nov., br. 50/92. i 73/93., dalje:
Uredba) prestala je važiti u odnosu na državne službenike i namještenike stupanjem na snagu Zakona o
državnim službenicima i namještenicima i o plaćama
nositelja pravosudnih dužnosti(Nar. nov., br. 74/94.,
86/94. i 7/95.), kad je prestao važiti i Zakon o upravi iz 1978. godine, na temelju koje je ta Uredba bila
donesena (čl. 192. Zakona o državnim službenicima
i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih
dužnosti: „Početkom primjene ovoga Zakona u odnosu na državne službenike i namještenike prestaju
vrijediti odredbe Zakona o upravi (“Narodne novine”,
br. 16/78., 50/78., 29/85. 48/85.,17/86., 41/90., 47/90. i
53A/91.), kojima se ureduju radni odnosi u organima
uprave i na temelju njih donijeti propisi.“).
4. S
LUŽBENA PUTOVANJA I PRAVO NA DNEVNICU
U JAVNIM SLUŽBAMA
Prema čl. 64. Temeljnog kolektivnog ugovora,
službenik i namještenik kada je upućen na službeno putovanje u zemlji, ima pravo na punu naknadu
troškova prijevoza, dnevnicu i naknadu punog iznosa troškova smještaja sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske. Visina dnevnice za službena putovanja u RH iznosi 170,00 kuna po danu. Međutim, kao
i za državne službenike čl. 3. Dodatka I Temeljnom
kolektivnom ugovoru utvrđeno je da visina dnevnice u 2012. i 2013. iznosi150,00 kuna.
PUTOVANJE U TUZEMSTVU
U odnosu na trajanje službenog putovanja zaposlenik u javnoj službi ima pravo na punu dnevnicu
ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12
sati. Ako zaposlenik ima plaćen smještaj tj. spavanje
i prehranu, pripada mu 30% od dnevnice.
PUTOVANJE U INOZEMSTVU
Prema čl. 64. Temeljnog kolektivnog ugovora
dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada zaposlenima u
državnoj upravi, što znači na isti način kao i državnim službenicima i namještenicima temeljem njihovog Kolektivnog ugovora.
5. S
LUŽBENO PUTOVANJE I PRAVO NA DNEVNICU
DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, SUDACA I DRUGIH
PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA
Odlukom Vlada je odredila proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima iz čl. 2. st.
2. Zakona o proračunu ( Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.)
koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a kojima se ti troškovi priznaju u materijalne
troškove, visinu dnevnice za službeno putovanje
u zemlji i visinu naknada koje se prema propisima
mogu isplaćivati državnim dužnosnicima, sucima i
drugim pravosudnim dužnosnicima, te ostalim zaposlenima koji se financiraju iz sredstava državnog
66
proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim
ugovorima.
Radi usklađivanja visine dnevnice u zemlji Vlada je navedenom Odlukom odredila da dnevnica za
službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna te da
se troškovi noćenja, prema priloženom računu, priznaju u punom iznosu.
5.1. UMANJENJE VISINE DENVNICE ZA SLUŽBENO
PUTOVANJE DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA U
TUZEMSTVU
Navedenom Odlukom nisu propisana umanjenja dnevnice, kao što je to Kolektivnim ugovorom
uređeno, pa se postavlja pitanje: Koji propisi se pri-
Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
VELJAČA
mjenjuju na pitanje umanjenja dnevnica za vrijeme
službenog putovanja dužnosnika u zemlji? Kao odgovor na to pitanje može se reći da se primjenjuju
propisi koji reguliraju pravo na naknade za ostale
korisnike državnog proračuna. Međutim, konkretan i jedinstven propis koji bi regulirao to pitanje ne
postoji, ali neovisno o tome, prema našem mišljenju
obzirom da je dnevnica naknada koja služi za pokriće troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje
je osoba upućena na službeni put, svota dnevnice za
vrijeme službenog puta dužnosnika u tuzemstvu
mogla bi se umanjivati pod istim uvjetima i na način
kao i za državne službenike i namještenike.
UDK 331.1
Novi Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim
službama
V
lada Republike Hrvatske i neki sindikati javnih službi zaključili su 12. prosinca 2012. Temeljni kolektivni
ugovor za službenike i namještenike u javnim službama na
rok od četiri godine. Jednako tako, istog je dana sklopljen i
Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike
i namještenike u javnim službama kojim se ograničavaju
određena materijalna prava zaposlenih u javnim službama
u 2012. i 2013.
1. UVOD
Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike
i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br.
141/12, dalje: Temeljni kolektivni ugovor ) zaključen
je 12. prosinca 2012. između Vlade Republike Hrvatske (dalje: Vlada) i nekih sindikata javih službi (Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Sindikata
zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,
Hrvatskog liječničkog sindikata, Nezavisni sindikat
zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranja,
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske. Jednako tako, istoga je dana
zaključen i Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.; dalje: Dodatak I.) kojim se
uređuje način isplate iznimnih rješenja u isplatama
određenih materijalnih prava u 2012. i 2013. što je dodatno uređeno i Zakonom o uskrati isplate pojedinih
materijalnih prava zaposlenima u javnim službama
(Nar. nov., br., 143/12., dalje: Zakon o uskrati). Neovisno o tome što nisu svi sindikati iz javnih službi
koji su vodili pregovore s Vladom i zaključili Temeljni kolektivni ugovor, zaključeni Temeljni kolektivni
ugovor se primjenjuje prema odredbama čl. 1.Temeljnog kolektivnog ugovora na sve zaposlene u javnim
službama Republike Hrvatske na koje se primjenjuje
Zakon o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br.
27/01.). Ovaj Temeljni kolektivni ugovor nisu potpisali svi sindikati javnih službi koji su bili potpisnici
istovrsnog Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br.
115/10., dalje: prethodni Temeljni kolektivni ugovor)
koji je prestao važiti i to: Sindikatu hrvatskih učitelja,
Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja i Strukovnom sindikat medicinskih
sestara.
Na temelju Zakona o kriterijima za sudjelovanje
u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (Nar. nov., br. 82/12. i 88/12. ispr., dalje: Zakona o reprezentativnosti) prije pregovora o zaključivanju Temeljnog kolektivnog ugovora
proveden je postupak utvrđivanja reprezentativnosti onih sindikata koji su iskazali zainteresiranost i
koji mogu u skladu sa čl. 12. Zakona o reprezentativnosti pregovarati o zaključivanju Temeljnog kolektivnog ugovora. Novi Temeljni kolektivni ugovor
u pretežitom broju svojih odredaba ne razlikuje od
prethodnog Temeljnog kolektivnog ugovora. Najznačajnije novine u Temeljnom kolektivnom ugovoru i Dodatku I u odnosu na prava uređena u prethodnom Temeljnom kolektivnom ugovoru odnose
se na izmijenjene uvjete za utvrđivanje visine otpremnine onom zaposleniku koji je već ranije ostvario
pravo na otpremninu, pravo na pomoć za rođenje
djeteta, od 12. prosinca 2012. i cijelu 2013., smanjene
svote dnevnice i terenskog dodatka u zemlji, pravo
na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao
i odlazak s posla. Uz to, privremeno je smanjena
osnovica za isplatu jubilarnih nagradu, privremenoj
uskrati prava na božićnicu i regres.
2. NAJPOVOLJNIJE PRAVO
Temeljni kolektivni ugovor i Dodatak I stupili su
na snagu danom potpisa odnosno 12. prosinca 2012.
VELJAČA
Vrijeme važenja Temeljnog kolektivnog ugovora je
do 12. prosinca 2016. Stupanjem na snagu Temeljnog kolektivnog ugovora prestaje važiti prethodni
Temeljni kolektivni ugovor . Iznimno, odredbe čl.
67. prethodnog Temeljnog kolektivnog ugovora a kojim je bilo uređeno pravo zaposlenika na naknadu
za trošak prijevoza primjenjivala su se do 31. siječnja
2012. U skladu sa čl. 91. i 92. Temeljnog kolektivnog
ugovora uređeno je da ta prava ne mogu biti predmet
uređenja granskih kolektivnih ugovora. Na taj način
ugovorene strane imaju namjeru naknadu troškova
za prijevoz za dolazaka na posao i odlazaka s posla
urediti kao pravo koje se može ugovarati jedino u
Temeljnom kolektivnim ugovoru. S obzirom na to da
neki granski kolektivni ugovori za pojedine djelatnosti imaju ugovornu odredbu o naknadi troškova
za dolazak na posao i odlazak na posao te da je riječ o granskim kolektivnim ugovorima zaključenim
prije zaključivanja Temeljnog kolektivnog ugovora
odnosno prije 12. prosinca 2012., mišljenja smo da
se ti granski kolektivni ugovori i dalje primjenjuju
ako je to pravo za zaposlenika povoljnije uređeno
u granskom kolektivnom ugovoru u odnosu na Temeljni kolektivni ugovor. To znači, da zaposleni u
javnim službama kojima je pravo na naknadu troškova prijevoza povoljnije uređeno u granskom kolektivnom u odnosu na Temeljni kolektivni ugovor,
pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na
posao i odlazak s posla ostvaruju sve dok su ti posebni kolektivni ugovori na snazi, ako im je to pravo
povoljnije. Odredbe o zabrani ugovaranja prava na
naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i
odlazak s posla u granskim kolektivnim ugovorima
prema našem mišljenju odnose se na posebne ugovore koji će se zaključiti nakon 12. prosinca 2012.
Posebni (granski) kolektivni ugovori koji su zaključeni prije 12. prosinca 2012. odnosno prije stupanja na snagu novog Temeljnog kolektivnog ugovora, za pojedine djelatnosti javnih službi:
- Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (Nar. nov., br. 142/10.),
- Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 7/11.);
- Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 66/11.);
- Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i
zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 126/11.);
- Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi
(Nar. nov., br. 133/11.);
- Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u
ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (Nar. nov., br. 146/11.).
Vlada i sindikati javnih službi u Dodatku I preuzeli su obvezu usklađivanje svih kolektivnih ugovori
koji su zaključeni slijedom Temeljnog kolektivnog
ugovora, s Dodatkom I odnosno s novim Temeljnim
kolektivnim ugovorom, i to u roku od 30 dana od
dana njegovog potpisivanja.
U skladu sa čl. 6. st. 2. Dodatka i radi uvažavanja
zahtjeva sindikata glede istovjetnosti prava u javnim službama, Vlada je priznala utuživost tih prava
i drugim službenicima i namještenicima u javnim
službama ako pojedino materijalno pravo postane
utuživo na temelju nekog posebno (granskog) kolek-
67
tivnog ugovora, u opsegu i visini materijalnih prava
sadržanih u tim kolektivnim ugovorima.
3. OTPREMNINE
U skladu sa čl. 47. st. 2. Temeljnog kolektivnog
ugovora zadržano je pravo na povlaštenu otpremninu zaposleniku s 30 i više godina radnog staža
u javnim službama u svoti od 65% prosječne bruto plaće isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije
prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada u javnim službama. Ovo pravo u skladu
sa čl. 48. Temeljnog kolektivnog ugovora ne odnosi
se na ravnatelje. Na temelju čl. 49. st. 2. Temeljnog
kolektivnog ugovora kod zaposlenika koji je tijekom
rada u javnoj službi i prestanka radnog odnosa već
ostvario pravo na otpremninu, u neprekinuti staž
neće biti uračunato razdoblje za koje je otpremninu
prethodno ostvario. Zaposlenik koji odlazi u mirovinu i dalje ima pravo na otpremninu u svoti od 3
proračunske osnovice. Na temelju čl. 20. Zakona o
izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (Nar. nov., br. 139/12.) osnovica
za obračun naknada i drugih primanja na temelju
posebnih propisa i dalje je utvrđena u svoti 3.326,00
kuna (tzv. proračunska osnovica).
4. REGRES
U skladu sa čl. 60. Temeljnog kolektivnog ugovora
zaposlenik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora. O visini regresa Vlada i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku
donošenja Prijedloga Državnog proračuna, a ako se
dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja
proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata. No, s obzirom da je u Dodatku I ugovoreno da
se čl.60. Temeljnog kolektivnog ugovora u kojem je
uređeno pravo na regres u 2013 . neće primjenjivati,
to znači da u 2013. neće biti isplate regresa. Pravo na
isplatu regres zaposleni u javnim službama imaju za
2014. i ako se dogovor o visini regresa ne postigne
regres će iznositi1.250,00 kn.
To znači da pravo na regres nije ukinuto nego je
samo Dodatkom I određeno da se to pravo neće primijeniti u 2013.
5. DNEVNICA
Člankom 64. Temeljnog kolektivnog ugovora
ugovorena je visina dnevnice u svoti od 170,00 kn,
no prema Dodatku I dnevnica je utvrđena u svoti
od 150,00 kn za razdoblje od 12. prosinca 2012. i cijelu 2013. Iako je u skladu s navedenim dnevnica
za pojedine grane djelatnosti u javnim službama
utvrđena u svoti od 150,00 kn, prema našem mišljenju. zaposleni u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama i dalje imaju pravo na dnevnicu u svoti od 170,00 kn jer im je to pravo uređeno
na temelju granskih kolektivnih ugovora koji su još
uvijek na snazi i u kojima je to pravo uređeno na
povoljniji način. Riječ je o Kolektivnom ugovoru za
zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama i Kolektivnom ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama
68
VELJAČA
99 Dnevnice prema odredbama Temeljnoga kolektivnog ugovora i posebnih kolektivnih ugovora za određene djelatnosti u javnim službama
Kriterij za isplatu dnevnice Kriterij za
vremensko trajanje
isplatu dnevnice Broj i visina dnevnice
putovanja
udaljenost mjesta
Tek.
Kolektivni ugovor
br.
1.
Temeljni kolektivni ugovor za
- više od 8, manje od 12 sati
službenike i namještenike u
- više od 12 sati
javnim službama (dalje: TKU) (Nar.
nov., br. 141/12.) i Dodatak I (Nar.
nov., br. 141/12.)
2.
Kolektivni ugovor za zaposlenike
u srednjoškolskim ustanovama
(Nar. nov., br. 7/11.)
- više od 8, manje od 12 sati - nije propisan
- više od 12 sati
Kolektivni ugovor za zaposlenike
u osnovnoškolskim ustanovama
(Nar. nov., br. 66/11.)
- od 8 do 12 sati
- više od 12 sati
- nije propisan
Kolektivni ugovor za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog
osiguranja (Nar. nov., br. 126/11.)
Kolektivni ugovor za djelatnost
socijalne skrbi (Nar. nov., br.
133/11.)
- primjenjuju se odredbe
TKU-a (tek. br. 1.)
- primjenjuju se
odredbe TKU-a
(tek. br. 1.)
- nije propisan
6.
Kolektivni ugovor za znanost i
visoko obrazovanje (Nar. nov., br.
142/10.)
TKU-a (tek. br. 1.)
- primjenjuju se
odredbe TKU-a
(tek. br. 1.)
7.
Granski kolektivni ugovor za
zaposlenike u ustanovama
TKU-a (tek. br. 1.)
kulture koje se financiraju iz
državnog proračuna (Nar. nov., br.
141/12.)
- primjenjuju se
odredbe TKU-a
(tek. br. 1.)
3.
4.
5.
- nije propisan
Način utvrđivanja dnevnice
½ – 85,00 kn
do 11.12.2012., 1 - 170,00 kn
od 12.12.2012., do 31.12.2013., 1 - 150,00 kn
od 1.01.2014., 1 – 170,00 kn
- ako je plaćeno spavanje i
prehrana, 30% dnevnice
- službeno putovanje s
učenicima u trajanju najmanje
8 sati – svota pune dnevnice
½ – 85,00
1 – 170,00
½ – 85,00
1 – 170,00
- više od 8, manje od 12 sati
- više od 12 sati
6. JUBILARNA NAGRADA
Pravo na jubilarnu nagradu uređeno je u čl. 69.
Temeljnog kolektivnog ugovora, no Dodatkom I to
pravo je privremeno smanjeno na način da u 2013.
osnovica za jubilarnu nagradu neće biti 1.800,00 kn
kako je to i uređeno Temeljnim kolektivnim ugovorom nego će osnovica iznositi 500,00 kn.
Zaposlenik i dalje ostvaruje pravo na isplatu jubilarne nagrade za 5, 10, 15, 20, 25, 20, 35, 40 i 45 navršenih godina rada u javnim službama. Prema čl. 49.
Temeljnog kolektivnog ugovora kao staž kod istog
poslodavac računa se staž u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavac. Ako zaposlenik do
kraja 2012. ostvari pravo na isplatu jubilarne nagrade, prema našem mišljenu ima pravo na ugovorenu
svotu jubilarne nagrade u skladu s čl. 69. Temeljnog
kolektivnog ugovora odnosno na osnovicu za isplatu
jubilarne nagrade u svoti od 1.800,00 kn.
Neprekidni staž u
javnim službama bez
obzira na promjenu
poslodavca
Pravo za 2012. i od
1. 1. 2014.
Visina osnovice
1.800,00 kn
Pravo za 2013.
5 godina
1 osnovica
(1.800,00 kn)
1 osnovica
(500,00 kn)
10 godina
1,25 osnovice
(2.250,00 kn)
1,25 osnovice
(625,00 kn )
15 godina
1,5 osnovice
(2.700,00 kn)
1,5 osnovice
(750,00 kn)
20 godina
1,75 osnovice
(3.150,00 kn)
1,75 osnovice
(985,00 kn )
25 godina
2 osnovice
(3.600,00 kn)
2 osnovice
(1.000,00 kn)
Visina osnovice
500,00 kn
- primjenjuju se odredbe KU-a (tek. br. 1.)
učenicima u trajanju najmanje
8 sati ili izvanučionička
nastava izvan sjedišta škole
– svota pune dnevnice, bez
obzira na osiguranu prehranu
TKU-a (tek. br. 1.)
½ – 85,00
korisnicima koje traje
1 – 170,00
najmanje 8 sati – svota pune
dnevnice
- primjenjuju se odredbe TKU-a (tek. br. 1.) - primjenjuju se odredbe
TKU-a (tek. br. 1.)
- primjenjuju se odredbe TKU-a (tek. br. 1.) - primjenjuju se odredbe
TKU-a (tek. br. 1.)
Neprekidni staž u
javnim službama bez
obzira na promjenu
poslodavca
Pravo za 2012. i od
1. 1. 2014.
Visina osnovice
1.800,00 kn
Pravo za 2013.
30 godina
2,5 osnovice
(4.500,00 kn)
2,5 osnovice
(1.250,00 kn)
35 godina
3 osnovice
(5.400,00 kn)
3 osnovice
(1.500,00 kn )
40 godina
4 osnovice n
(7.200,00)
4 osnovice
(2.000,00)
45 godina
5 osnovica
(9.000,00 kn)
5 osnovica
(2.500,00 kn)
Visina osnovice
500,00 kn
7. BOŽIĆNICA
U skladu sa čl. 71. Temeljnog kolektivnog ugovora i Dodatkom I., božićnica kao ugovoreno pravo
neće se primjenjivati u 2012. i 2013. Iako je u većini
granskih (posebnih) kolektivnih ugovora ugovoreno pravo na božićnicu to pravo kao povoljnije pravo
za zaposlene u javnim službama neće se primijeniti
iz razloga što pitanje uskrate navedenih pravo nije
riješeno samo Temeljnim kolektivnim ugovorom
i Dodatkom I već i Zakonom o uskrati. Tim Zakonom se za 2012. i 2013. uskraćuje se isplata pojedinih
materijalnih prava, koja su za zaposlene u javnim
službama ugovorena u granskim kolektivnim ugovorima. Tako je u čl. 2. Zakona o uskrati uređeno da
se zaposlenima u javnim službama uskraćuje pravo
na isplatu božićnice za 2012. i 2013. iz razloga što se
kolektivni pregovori o izmjeni granskih kolektivnih
ugovora djelatnosti na način kako je uređeno u čl.
6. st. 1. Dodatka I neće moći dovršiti prije obveze
VELJAČA
isplate božićnice za 2012. To znači da neovisno o
važenju posebnih (granskih) kolektivnih ugovora
za pojedine djelatnost, pravo na božićnicu za 2012.
i 2013., kao i pravo na regres za 2013. se ukida, te se
na zaposlene u javnim službama ne može primijeniti povoljnije pravo na način kako je uređeno u čl. 7.
Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.). Ako je
neko drugo pravo, osim prava na božićnici za 2012.
i 2013. i regresa za 2013., povoljnije uređeno posebnim (granskim) kolektivnim ugovorom u odnosu na
Temeljni kolektivni ugovor primijenit će se povoljnije pravo za zaposlene u javnim službama u skladu sa
čl. 7. Zakona o radu. sve dok su ti granski kolektivni
ugovori na snazi.
8. PRAVO NA POMOĆ ZA ROĐENJE DIJETETA
Na temelju čl. 63. Temeljnog kolektivnog ugovora
uvedeno je novo pravo zaposlenika na pomoć u slučaju rođenja djeteta u visini od 50% jedne proračunske osnovice. S obzirom na to da roditelj zaposlen u
javnoj službi ostvaruje pravo na pomoć za rođenje
djeteta u svoti od 1.663, 00 kn (3.326,00 x0,5). To pravo je uređeno za svakog zaposlenika pa ako su u javnoj službi zaposlena oba roditelja, svaki roditelj ima
pravo na pomoć za rođenje djeteta.
9. TERENSKI DODATAK
U skladu sa čl. 65. Temeljnog kolektivnog ugovora zaposlenik za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavac i izvan mjesta njegova stalnog boravka ima
pravo na terenski dodatak. Uređeno je da se puni
iznos terenskog dodatka isplaćuje na način kako je
utvrđeno za državna tijela. S obzirom na to da je terenski dodatak za državna tijela od 2. kolovoza 2012.
privremeno smanjen na svotu od 150,00 kn dnevno, proizlazi da je zaposlenima u javnim službama
pravo na puni iznos terenskog dodataka utvrđeno u
svoti od 150,00 kn dnevno i primjenjuje se do kraja
2013. Pravo na terenski dodatak do 1. kolovoza 2012.
bio je utvrđen u svoti od 170,00 kn dnevno. Ako je
osigurana prehrana zaposlenik ima pravo na 50%
terenskog dodataka.
10. NAKNADA ZA PRIJEVOZ ZA DOLAZAK NA
POSAO I ODLAZAK S POSLA
U skladu sa čl. 67. Temeljnog kolektivnog ugovora
značajno su se izmijenila prava zaposlenika na nadoknađivanje troškova prijevoza za dolazak na posao i
povratak s posla. Ove odredbe primjenjuju se od 1.
siječnja 2013., na način da će se, prema našem mišljenju izmijenjena pravila primijeniti pri isplati naknade za siječanj 2013. Jedna od značajnih promjena u
svezi isplate naknade troškova prijevoza, prema našem mišljenju je ta da se isplaćuje naknada troškova
prijevoza za tekući mjesec do 15. u mjesecu.
Ako je riječ o zaposlenima u javnim službama koji
ostvaruju pravo na naknadu za dolazak na posao i
odlazak s posla po prijeđenom kilometru, poslodavac ima obvezu do 15. u mjesecu isplatiti akontaciju
u visini 50% utvrđene mjesečne naknade troškova
prijevoza. Zaposlenik ima pravo na isplatu razlike
do punog iznosa troška za dolazak na posao i odlazak s posla nakon predaje mjesečnog formulara.
69
prijevoza za zaposlene u javnim službama za dolazak na posao i povratak s posla povoljnije uređeno
u posebnim (granskim) kolektivnim ugovorima to
pravo se može i nadalje primijeniti kao povoljnije
pravo. Smatramo da zaposleni u javnim službama
pravo na nadoknadu troškova prijevoza za dolazak
na posao i povratak s posla za prosinac 2012. ostvaruju na temelju prethodnog Temeljnog kolektivnog
ugovora koji je bio na snazi prije stupanja na snagu
novog Temeljnog kolektivnog ugovora.
10.1. PRAVO NA MJESNI PRIJEVOZ
Ako je organiziran mjesni javni prijevoz i zaposlenik koristi taj organizirani mjesni javni prijevoz,
troškovi prijevoza nadoknađuju mu se u cijelosti za
dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji
mu omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla ako zaposlenik od adrese stanovanja do
adrese rada ima najmanje 2 km Zaposlenik ima mogućnost izabrati da mu poslodavac kupuje mjesečnu
ili godišnju kartu javnog prijevoza ili da mu u novcu nadoknađuje stvarno nastale izdatke za prijevoz
prema stvarno predočenim prijevoznim kartama
i računima za prijevoz, o čemu se zaposlenik mora
izjasniti na početku godine.
Ako zaposlenik za dolazak na posao i povratak s
posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz
mu omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza nadoknadit
će mu se na način da se mjesečna naknada u skladu
odredbama čl. 67. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora umanji za 25%, uz uvjet da je udaljenost od adrese
stanovanja do adrese rada najmanje 2 km.
Ako mjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redoviti dolazak na posao i povratak s posla, nije organiziran, zaposleniku se nadoknađuju
troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene
mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u
kojem je taj prijevoz organiziran odnosno isplaćuje
se naknada po prijeđenom kilometru, ako je za poslodavca to povoljnije.
No, ako je riječ o mjestu u kojem nije organiziran
mjesni javni prijevoz, zaposlenik ima pravo na nadoknadu troškova mjesnog javnog prijevoza u visini
cijene mjesečne karte najbližeg mjesta u kojem je taj
prijevoz organiziran ili u visini 0,75 kn po prijeđenom kilometru.
Smatramo da o visini za poslodavca najpovoljnijeg troška mjesnog javnog prijevoza koji zaposleniku omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s
posla ako nije organiziran mjesni javni prijevoz odlučuje poslodavac. Zaposlenik kojem se nadoknađuje a prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla na
temelju prijeđenih kilometra, a poslodavcu je takav
način nadoknade troška prijevoza povoljniji, ostvaruje pravo na nadoknadu troškova prijevoza na temelju predanog, ispunjenog i potpisanog formulara
u kojem evidentira podatke o dolascima na posao
osobnim automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom. Tako popunjen formular je potrebito dostaviti poslodavcu do 3. dana u mjesecu za prethodni
mjesec, iznimno u slučaju spriječenosti, kada ga
zaposlenik dostavlja nakon prestanka razloga spri-
70
ječenosti. S obzirom da Temeljnim kolektivnim ugovorom nije propisao niti oblik, niti sadržaj formulara svaki ga poslodavac može sastaviti u skladu sa
svojim potrebama. Jednako tako, nema zapreke da
VELJAČA
se koristi formular koji je propisan za državne službenike i namještenike i koji je prilog Kolektivnom
ugovoru za državne službenike i namještenike (Nar.
nov., br. 89/12.) koji je dan u ovom članku.
IZVJEŠĆE O PRIJEĐENOJ UDALJENOSTI PRI DOLASKU NA POSAO I ODLASKU S POSLA
IVA N GA ŠPA R
Ime i prezime službenika/namještenika: _______________________________________________________________________________________
G R G U R A NINSKOG 2, 10 000 Z AGR EB
Adresa rada: ______________________________________________________________________________________________________________
JAKO VA GOTOV C A 5, 10 360 SESV E TE
Adresa stanovanja: ________________________________________________________________________________________________________
Datum
Broj prijeđenih kilometara pri dolasku
Broj prijeđenih kilometara pri odlasku
Prijevozno sredstvo
Potpis
02. 01. 2013.
11
11
osobni automobil
03. 01. 2013.
11
11
osobni automobil
04. 01. 2013.
11
11
osobni automobil
07. 01. 2013.
11
11
osobni automobil
UKUPNO:
44
44
88
Za točnost i istinitost podataka iz ovog izvješća službenik i namještenik jamči potpisom pod punom krivičnom i materijalnom odgovornosti.
31. 01. 2013.
DATUM PODNOŠENJA IZVJEŠĆA: _____________________________
66,00
Na ime naknade troška prijevoza potražujem: __________________
kn
10.2. PRAVO NA MEĐUMJESNI PRIJEVOZ
Zaposlenik koji od adrese stanovanja do adrese
rada mora koristiti organizirani međumjesni javni
prijevoz koji mu omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla, uz uvjet da je adresa stanovanja udaljena do 100 km od adrese rada ima pravo na
nadoknadu troškova organiziranog međumjesnog
prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni
mjesečne, odnosno pojedinačne karte. Stvarno korištenje organiziranog međumjesnog prijevoza potrebito je dokazati kupljenom kartom ili računom.
Ako međumjesni javni prijevoz nije organiziran
ili ako zaposlenik kojem organizirani međumjesni prijevoz omogućava redoviti dolazak na posao
i povratak s posla umjesto mjesnog i međumjesnog
prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, ima pravo na naknadu u visini od 0,75
kn po prijeđenom kilometru ako je za poslodavca
to povoljnije odnosno o povoljnosti odlučuje poslodavac.
Ako je udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta
rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza
na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim
prijevozom utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom km.
Dakle, ako zaposlenik između adrese stanovanja
i adrese rada ima određenu međumjesnu udaljenost
može mu se isplatiti novčanu naknadu za dolazak
na posao i odlazak s posla u visini od 0,75 kn po prijeđenom ako zaposlenik ima mogućnost korištenje
organiziranog međumjesnog prijevoza, ali tu mogućnost iz bilo kojeg razloga ne koristi već koristi
osobni automobil ili bilo koje drugo prijevozno
sredstvo i ako na određenoj međumjesnoj relaciji
nije organiziran javni međumjesni prijevoz koji mu
omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s
posla.
Zaposlenik koji za dolazak na posao i odlazak s
posla koristi naknadu po prijeđenom kilometru, visina te naknade ovisi o kretanju maloprodajne cijene MB Eurosuper BS 95. Naime, ako se cijena benzina promijeni za više od 15% od dana stupanja na
snagu ovoga Ugovora, naknada troškova prijevoza
po prijeđenom kilometru automatski će se uvećat
iznos povećanja cijene benzina u odgovarajućem
postotku od prvog dana sljedećeg mjeseca
10.3. KORIŠTENJE MJESNOG I MEĐUMJESNOG
PRIJAVOZA ISTODOBNO
Zaposlenik koji za dolazak na posao i odlazak s
posla mora koristi i mjesni i međumjesni prijevoz,
ti mu se troškovi zbrajaju i nadoknađuju u visini
stvarnih troškova ako je udaljenost koju prelazi u
mjestu stanovanja odnosno u mjestu rada, najmanje 2 kilometra. U navedenom slučaju zaposlenik bi
imao pravo na stvarne izdatke koji se utvrđuju se u
visini zbroja troškova naknade mjesnog prijevoza
u mjestu stanovanja, ako mu je adresa stanovanja
veća od 2 km od najbliže stanice javnog prijevoznika, naknade za međumjesni prijevoz i naknade za
mjesni prijevoz u mjestu rada, ako je adresa na kojoj
radi više od 2 km udaljena od stanice javnog prijevoznika. Iznimno, ako mjesni javni prijevoz obuhvaća
i međumjesni prijevoz (tzv. prijevozne zone) zaposlenik nema pravo na naknadu troškova za dolazak
na posao i odlazak s posla u visini zbrojnog troška
naknade za mjesni i međumjesni prijevoz.
10.4. UDALJENOST OD ADRESE STANOVANJA DO
ADRESE RADA
Člankom 67. st. 13. Temeljnog kolektivnog ugovora uređen je način određivanja udaljenosti od adrese
stanovanja do adrese rada zaposlenika na način da
se utvrđuje prema planeru putovanja Hrvatskog au-
VELJAČA
tokluba (dostupno na: http://map.hak.hr/), pri čemu
se isključuju neasfaltirane ceste i ceste na kojima se
naplaćuje cestarina, a koristi se za određivanje mjesne udaljenosti i međumjesne udaljenosti. Pri određivanju udaljenosti do 2 km kao najkraća ruta na
relacijama u mjestu stanovanja odnosno rada, promatra se najkraća ruta uz korekciju za jednosmjerne
ulice, uređene pješačke nathodnike i pothodnike.
U skladu sa čl. 67. st. 6. Temeljnog kolektivnog
ugovora na temelju posebne odluke nadležnog Zaposlenik koji stvarno koristi mjesni i međumjesni
prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla, a na
istoj relaciji prometuje više prijevoznika različite
vrste (autobus, vlak i sl.) ili više javnih prijevoznika
iste vrste, nadoknađuju mu se troškovi prijevoza s
posla međumjesnim odnosno mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni godišnje, odnosno mjesečne karte onog prijevoznika
koji je najpovoljniji za poslodavca. Uvjet je da vozni
red tog prijevoznika omogućuje redovit dolazak na
posao i povratak s posla zaposleniku. Odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora određuju što se podrazumijeva pod redovitim dolaskom na posao i
povratku s posla. U skladu s navedenim smatra se
da je osiguran redoviti dolazak na posao i povratak
s posla ako vrijeme čekanja do početka posla odnosno nakon završetka posla ne prelazi 45 minuta.
Zaposlenik koji mora presjedati, vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže
od 30 minuta.
Na troškove mjesnog prijevoza nemaju pravo zaposlenici čija je adresa stanovanja na udaljenosti do
71
2 km od mjesta rada. Iznimno, pravo na naknadu
troškova prijevoza neovisno o udaljenosti ostvaruju
zaposlenici s tjelesnim oštećenjem donjih ekstremiteta i slijepe osobe.
Jednako tako, pravo na naknadu troškova prijevoza nemaju oni zaposlenici koji za dolazak na posao
mogu koristiti prijevoz koji je poslodavac organizirao isključivo za njih. Ako organizirani prijevoz od
strane poslodavaca za navedene zaposlenike nije
organiziran za cijelu relaciji već samo za dio relacije, za ostatak relacije zaposlenici ostvaruju pravo na
naknadu troškova za dolazak na posao i odlazak s
posla
10.5. KADA ZAPOSLENIK NE OSTVARUJE PRAVO
NA NAKNADU TROŠKOVA PRIJEVOZA
Na temelju čl. 67. st. 14. Temeljnog kolektivnog
ugovora zaposlenik nema pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla
za dane kada je na godišnjem odmoru, za vrijeme
rodiljnog dopusta, za vrijeme privremen spriječenosti za rad (bolovanje) i za druge dane u koje ne radi
(slobodni dani, državni praznik i dr.) i kada zaposlenik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao. Dakle, ako zaposlenik izostane s posla
više od dva dana mjesečna naknada umanjit će mu
se za toliko dana koliko je izostao. Smatramo da se
ova odredba ne bi mogla primijeniti ako je poslodavac zaposleniku kupio mjesečnu ili godišnju kartu
ili ako mu nadoknađuje stvarne troškove prema predočenim računima odnosno kupljenim mjesečnim
ili godišnjim prijevoznim kartama.
UDK 331.1
Tumačenja odredaba Kolektivnog
ugovora za državne službenike i
namještenike
V
lada Republike Hrvatske i sindikati državnih službenika i namještenika zaključili su 2. kolovoza 2012.
Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike
na rok od četiri godine. Prema odredbama toga ugovora,
ugovorene strane imenovale su Zajedničku komisiju za
tumačenje odredaba i praćenje primjene sklopljenoga Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. U
nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komisije sa sjednica održanih u 11., 23., i 31. listopada, 12., 20. i 30. studenoga i 18. prosinca 2012.1
1. UVOD1
Vlada RH i sindikati državnih služba (Sindikat
državnih i lokalnih službenika i namještenika RH,
1 Tumačenja Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike preuzeta s mrežnih stranica Ministarstva
uprave (http:// http://www.uprava.hr/default.aspx? id=13668) 14. siječnja 2013.
Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, Sindikat
djelatnika u vojsci i državnim službama, Carinski
sindikat Hrvatske, Sindikat Porezne uprave Hrvatske, Samostalni sindikat djelatnika u zrakoplovstvu,
Sindikat zaposlenih u pravosuđu, Sindikat pravosudne policije, Sindikat zaposlenika zatvorskog sustava, Nezavisni sindikat carinika Hrvatske i Nezavisni sindikat policijskih službenika i namještenika
RH) zaključili su 2. kolovoza 2012. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike. Osim Kolektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih službenika i namještenika zaključili su i dva dodataka:
Dodatak I. Kolektivnom ugovoru kojim se uređuje
način isplate iznimnih rješenja u isplatama određenih materijalnih prava u 2012. i 2013. te Sporazum o izmjenama i dopunama Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u državnim službama od
23. ožujka 2009. kojim se uređuje način povećanja
osnovice za plaće ovisno o ostvarivanju gospodar-
72
skog rasta. Na temelju odredaba čl. 120. Kolektivnog
ugovora, za tumačenje odredaba i praćenje primjene toga ugovora ugovorne su strane imenovale Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje
primjene Kolektivnog ugovora (dalje: Zajednička komisija). Ugovorne strane obvezne su pridržavati se
danog tumačenja Zajedničke komisije.
Upiti vezani za tumačenja Kolektivnog ugovora dostavljaju se Komisiji na adresu: Ministarstvo
uprave, Maksimirska 63, 10000 Zagreb te putem
elektroničke pošte: [email protected]
U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komisije sa sjednica održanih 11., 23., 31. listopada, 12.,
20., 30. studenoga i 18. prosinca 2012.
Svrha postojanja Zajedničke komisije je da svojim
tumačenjima olakša ugovornim stranama primjenu
odredaba zaključenoga Kolektivnog ugovora i osigura pravilno i jednako postupanje u vezi s otvorenim
pitanjima ostvarivanja ugovorenih prava državnih
službenika i namještenika.
2. TUMAČENJA ZAJEDNIČKE KOMISIJE
2.1. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
Članak 31. st. 1. al. 10. Kolektivnog ugovora
Tumačenje br. 1/31 od 20. studenoga 2012.
Odredba članka 31. stavka 1. alineja 10. Kolektivnog ugovora odnosi se na službenike i namještenike
bez obzira na članstvo u sindikatima. Za sudjelovanje na prosvjedu koji organizira sindikat službenik i
namještenik nema pravo na plaćeni dopust u smislu
članka 31. stavka 1. alineje 10. Kolektivnog ugovora.
Članak 32. st. 1. Kolektivnog ugovora
U plaćeni dopust za pripremu polaganja državnog
stručnog ispita uračunavaju se dani u koje bi službenik trebao raditi po tjednom rasporedu radnog vremena. U plaćeni dopust uračunava se i dan polaganja državnog stručnog ispita ako je taj dan službenik
trebao raditi prema tjednom rasporedu radnog vremena. Ako se državni stručni ispit polaže više dana,
u plaćeni dopust uračunavaju se svi dani polaganja
ispita ako je službenik u te dane trebao raditi.
Članak 33. st. 1. i 2. Kolektivnog ugovora
Člankom 33. stavcima 1. i 2. Kolektivnog ugovora propisano je pravo službenika i namještenika na
plaćeni dopust „za svaki ispit po predmetu“ (u slučaju stavka iz 1. na dva dana, a u slučaju iz stavka
2. na jedan dan plaćenog dopusta). Obzirom da je
u navedenom članku jasno navedeno „za svaki ispit po predmetu“, u konkretnom slučaju službenik i
namještenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju
od dva puta po jedan dan, tj. na dva dana plaćenog
dopusta bez obzira što je dan polaganja dva različita
ispita bio isti kalendarski dan.
www.rrif.hr
VELJAČA
2.2. PLAĆA I DODATCI NA PLAĆU
Radni staž u smislu odredbe članka 41. stavka 2.
Kolektivnog ugovora je vrijeme provedeno u državnoj službi, službi u jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave, radnom odnosu te vrijeme samostalnog obavljanja profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima, koje se računa u
mirovinski staž kao staž osiguranja.
Ad 1) Vrijeme provedeno u Domovinskom ratu
Odredbom članka 33. Zakona o pravima hrvatskih
branitelja i članova njihovih obitelji (Nar. nov., br.
174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/19.
i 55/11.) propisano je da hrvatskim braniteljima iz
Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u
Domovinskom ratu bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računa po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao
staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a hrvatskim
braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu zaposleni
ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi,
vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se
kao poseban staž u dvostrukom trajanju, sukladno
propisima o obrani. Zakonom o pravima hrvatskih
branitelja i članova njihovih obitelji je propisano da
na pitanja u svezi s pravima iz mirovinskog osiguranja koja nisu uređena Zakonom primjenjuje se Zakon o mirovinskom osiguranju. Prema odredbama
Zakona o mirovinskom osiguranju poseban staž je
vrijeme koje je osiguranik proveo pod određenim
okolnostima, a koji se računa u mirovinski staž kao
poseban staž, ali ne i u radni staž, jer je to vrijeme
koje osoba nije provela u radnom odnosu i za koje
razdoblje nisu uplaćivani doprinosi.
U smislu odredbe članka 41. stavka 2. Kolektivnog
ugovora:
a) Ako je hrvatski branitelj u vrijeme sudjelovanja
u Domovinskom ratu bio zaposlen, prilikom utvrđivanja radnog staža treba mu se uračunati i vrijeme
sudjelovanja u Domovinskom ratu i to u stvarnom
vremenu trajanja staža osiguranja (a ne u dvostrukom trajanju ). b) Ako hrvatski branitelj u vrijeme
sudjelovanja u Domovinskom ratu nije bio zaposlen
vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se
kao poseban staž u dvostrukom trajanju, ali se ne
uračunava se u radni staž.
Ad 2) Radni staž ostvaren u bivšim republikama
SFRJ
Radni staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ
uračunava se u radni staž državnih službenika i namještenika samo do 8.10.1991., a radni staž ostvaren
nakon navedenog datuma ne uračunava se u radni
staž državnih službenika i namještenika, jer se radi
o radnom stažu ostvarenom u drugim državama,
dakle, u inozemstvu. Naime, 8. listopada 1991. donijeta je i stupila je na snagu Odluka da Republika
Hrvatska raskida državno – pravne sveze na temelju
kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ (Nar. nov., br. 53/91.)
Ad 3) Inozemni radni staž
Inozemni staž ne uračunava se u radni staž državnih službenika i namještenika. Prema odred-
VELJAČA
bama Zakona o mirovinskom osiguranju inozemni
radni staž je radni staž ostvaren u drugoj državi i ne
računa se u mirovinski staž u Republici Hrvatskoj,
pa se obzirom na navedeno ne može niti uračunati u
radni staž državnih službenika i namještenika.
Ad 4) Dokupljeni staž i produženo osiguranje
Dokupljeni staž i produženo osiguranje ne može
se uračunati u radni staž državnih službenika i namještenika. Sukladno odredbi čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98., 127/00.,
59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05.,
43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10., 130/10. – proč.
tekst, 61/11., 114/11., 76/12.) produljeno osiguranje i
dokupljeni radni staž ulaze u mirovinski staž, ali to
vrijeme ne obuhvaća vrijeme provedeno u državnoj
službi, službi u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, radnom odnosu te vrijeme
samostalnog obavljanja profesionalne djelatnosti u
skladu s posebnim propisima, koje se računa u mirovinski staž kao staž osiguranja, pa se stoga niti ne
može uračunati u radni staž državnih službenika i
namještenika.
Ad 5) Poljoprivredni staž
Poljoprivredni staž ne uračunava se u radni staž
državnih službenika i namještenika. Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju vrijeme provedeno
u osiguranju u svojstvu poljoprivrednika računa se
u mirovinski staž kao staž osiguranja ali ne obuhvaća vrijeme provedeno u državnoj službi, službi
u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, radnom odnosu te vrijeme samostalnog
obavljanja profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima pa se stoga niti ne može uračunati u radni staž državnih službenika i namještenika.
Članak 44. Kolektivnog ugovora
Uvećanje osnovne plaće za 8% iz članka 44. stavka 5. podstavka 1. Kolektivnog ugovora izrijekom se
odnosi samo na znanstveni stupanj magistra znanosti. Komisija nije ovlaštena mijenjati odnosno
proširivati odredbe Kolektivnog ugovora.
Tumačenje br. 2/44 od 18. prosinca 2012.
Dnevnica i terenski dodatak nisu naknade za rad,
niti zamjena za plaću, nego služe za pokriće povećanih troškova na putu (terenu) izvan stalnog mjesta
rada i izvan mjesta stalnog boravka.
Dnevnica i terenski dodatak ne isključuju pravo
na dodatak za prekovremeni rad.
Stoga, ako je državni službenik i namještenik za
vrijeme službenog putovanja i terenskog rada stvarno prekovremeno radio (prekovremeno obavljao
poslove zbog kojih je upućen na službeno putovanje
ili rad na terenu), u skladu s odredbama članka 44.
stavka 9. – 14. Kolektivnog ugovora, ima pravo na
uvećanje osnovne plaće sukladno članku 44. stavku
1. podstavku 2. Kolektivnog ugovora, za svaki stvarno odrađeni sat prekovremenog rada.
Prema članku 44. stavku 1. podstavku 2. Kolektivnog ugovora, državnom službeniku i namješteniku
osnovna plaća uvećat će se za svaki sat prekovremenog rada 50%.
Vezano uz konkretno pitanje ne postojanje pouzdane evidencije stvarno odrađenih sati prekovre-
73
menog rada tijekom službenog putovanja i rada na
terenu Komisija upućuje da je način vođenja evidencije o radnom vremenu i prisutnosti na radu u nadležnosti poslodavca sukladno posebnim propisima
odnosno općim propisima o radu.
Prema članku 44. stavku 15. Kolektivnog ugovora,
umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, državni službenik i namještenik može
koristiti slobodne dane prema ostvarenim satima
prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada.
O izboru između uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada ili korištenja slobodnih
dana odlučuje isključivo državni službenik odnosno
namještenik.
Članak 46. Kolektivnog ugovora propisuje pravo
na plaću službenika i namještenika koji po nalogu
obavlja poslove više složenosti. Ako službenik obavlja poslove više složenosti ima pravo na plaću radnog
mjesta više složenosti čije poslove obavlja po nalogu
samo za one radne sate koje je stvarno proveo na
njima. Komisija nije ovlaštena tumačiti odredbe posebnih propisa kojima su propisani uvjeti za obavljanje poslova pojedinih radnih mjesta.
U smislu odredbe članka 46. Kolektivnog ugovora
vremensko razdoblje od 7 do 30 dana odnosi se na
najkraće odnosno najduže trajanje pojedinog naloga u kontinuitetu.
Kolektivnim ugovorom nije ograničen broj naloga iz članka 46. u određenom razdoblju (mjesecu,
godini).
Bez obzira na koliko dana je izdan nalog službeniku i namješteniku se sukladno stavku 3. članka 46.
Kolektivnog ugovora isplaćuje plaća više složenosti
samo za one rade sate koje je stvarno na njima proveo. Poslove više složenosti službenik ne smije obavljati bez pisanog naloga.
2.3. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I
NAMJEŠTENIKA
Članak 55. st. 6. i 8. Kolektivnog ugovora
Službeniku upućenom od strane poslodavca na
školovanje, edukaciju, seminar i sl. pripada pravo
na dnevnicu i ostala prava iz članka 55. Kolektivnog
ugovora, pod istim uvjetima kao da je upućen na
službeno putovanje.
Polaganje državnog stručnog ispita ne smatra se
upućivanjem na školovanje, edukaciju, seminar i sl.
u smislu odredbe članka 55. stavka 6. Kolektivnog
ugovora, pa stoga službenicima koji dolaze u mjesto polaganja državnog stručnog ispita ne pripadaju
prava iz članka 55. Kolektivnog ugovora. Podnositelja zahtjeva upućuje se da je pitanje troškova polaganja državnog stručnog ispita uređeno odredbom
članka 59. Zakona o državnim službenicima.
74
Službenik i namještenik koji je od strane poslodavca upućen na edukaciju, tečaj, seminar i sl., s
kojim je u konkretnom slučaju zaključen „ugovor o
upućivanju na temeljni policijski tečaj“ u kojem je
službeniku utvrđena obveza rada kod poslodavca
u određenom trajanju nakon edukacije, ima pravo
na dnevnicu i druga prava iz članka 55. Kolektivnog
ugovora. Ako je pri tome službeniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, iznos dnevnice umanjit će mu se za 60%.
Pod odgovarajućom dnevnom prehranom u smislu članka 55. stavka 3. Kolektivnog ugovora podrazumijeva se najmanje tri obroka tijekom dana od
kojih je barem jedan topli obrok. Umanjenje dnevnica iz članka 55. stavka 3. primjenjuje se samo ako
je službenik na službenom putu duže od 12 sati.
Upućivanje kuhara slastičara i osobnih vozača
državnih dužnosnika u drugo mjesto koje je različito od mjesta rada i mjesta njegovog stalnog boravka radi obavljanja poslova radnog mjesta smatra se
terenskim radom iz članka 56. Kolektivnog ugovora.
Kod upućivanja službenika na rad izvan stalnog
mjesta rada i izvan mjesta njegova stalnog boravka
radi obavljanja (po nalogu) poslova u ispostavi, koji
su sadržajno isti kao poslovi radnog mjesta na koje
je službenik raspoređen u sjedištu državnog tijela,
primjenjuju se odredbe 56. Kolektivnog ugovora.
Tumačenje br. 1/59 od 11. listopada 2012.
Pod mjestom stanovanja podrazumijeva se naselje u kojem službenik stanuje a koje je izričito utvrđeno u Zakonu o područjima županija, gradova i
općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 86/06.,
125/06. – ispr., 16/07. – ispr., 95/08. – Odluka USRH,
46/10. – ispr. i 145/10.).
Pod „adresa stanovanja“ podrazumijeva se adresa s koje službenik i namještenik redovito dolazi na
posao i s posla, odnosno adresa na kojoj ima prebivalište ili boravište. U slučaju da službenik ima
u mjestu rada prebivalište, ali isti ima i prijavljeno
boravište u mjestu izvan mjesta rada, pravo na naknadu troškova prijevoza utvrđuje se prema adresi s
koje službenik i namještenik redovito dolazi na posao i s posla.
Službeniku koji stanuje izvan Republike Hrvatske
i dolazi na posao u Republiku Hrvatsku isplatit će
se naknada troškova prijevoza prema kriterijima za
mjesni i međumjesni prijevoz iz članka 59. Kolektivnog ugovora.
Poslodavac službeniku nadoknađuje najpovoljniji trošak javnog prijevoza koji službeniku omogućuje redoviti dolazak na posao i odlazak s posla.
Ako službenik ne koristi taj javni prijevoz nego
neku drugu vrstu javnog prijevoza, službenik je du-
VELJAČA
žan predočiti dokaz o kupljenoj karti sukladno stavku 11. članka 59., a naknada troškova isplatit će mu se
u visini cijene karte najpovoljnijeg javnog prijevoza.
Ako službenik ne koristi javni prijevoz nego osobni automobil Komisija upućuje na stavak 2., 3., 6. i 8.
članka 59. Kolektivnog ugovora.
Službenik i namještenik ima pravo na naknadu
troškova prijevoza za svaki dolazak i odlazak s posla.
Poslodavac isplaćuje naknadu troškova prijevoza sukladno članku 59. Kolektivnog ugovora prema
pravilima za mjesni i međumjesni prijevoz.
(pitanje u vezi kojega je dano ovo tumačenje mogu li se prema načelu pravednosti isplaćivati naknade troškova prijevoza osobama koje ne koriste
javni prijevoz).
Prema članku 59. Kolektivnog ugovora službeniku i namješteniku se nadoknađuju troškovi prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla. Stoga se
u udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada,
u smislu članka 59. Kolektivnog ugovora, ne može
se uračunati (pribrojiti) udaljenost koju službenik
svakodnevno prelazi prije dolaska na posao, odnosno nakon odlaska s posla, zbog prijevoza djeteta
u predškolsku ili školsku ustanovu, neovisno o posebnim okolnostima odnosno posebnostima konkretnog slučaja (npr. dijete s posebnim potrebama).
Troškove prijevoza djeteta u predškolsku ili školsku
ustanovu snosi sam državni službenik odnosno namještenik, ako mu se ti troškovi ne nadoknađuju
prema posebnim propisima.
Članak 59. Kolektivnog ugovora odnosi se na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, a ne na
troškove prijevoza u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta na koje su službenici i namještenici raspoređeni. Navedeni troškovi su troškovi poslovanja
državnog tijela.
Ako službenik dobiva naknadu troškova prijevoza na posao i s posla sukladno članku 59. stavku 2.
Kolektivnog ugovora, poslodavac je sukladno posebnim propisima dužan službeniku nadoknaditi i
troškove prijevoza u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta, ako ih je imao.
Međutim, ako službenik dobiva novčanu naknadu za kupljenu godišnju ili mjesečnu kartu mjesnog
javnog prijevoza u mjestu rada prema predočenom
računu ili ako mu takvu kartu kupuje poslodavac,
tada nema pravo još i na naknadu troškova prijevoza
u mjestu rada nastalih u obavljanju službe ako mu
kupljena karta pokriva i taj prijevoz.
Sukladno članku 59. stavku 11. Kolektivnog ugovora, službenik i namještenik se izjašnjava na početku godine da li će mu poslodavac kupiti godišnju ili
mjesečne karte ili nadoknađivati stvarne troškove
prijevoza prema predočenim računima odnosno
kupljenim prijevoznim kartama. Prema stavku 1.
članka 59. nadoknađuju se troškovi u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza
VELJAČA
koji službeniku i namješteniku omogućuje redovit
dolazak na posao i povratak s posla te se u slučaju
mogućnosti kupnje godišnje karte nadoknađuju
troškovi prema cijeni godišnje karte, a ako nema
mogućnosti kupnje godišnje karte nadoknađuju se
troškovi mjesečne karte.
Tumačenje br. 10/59 od 11. listopada 2012. Mjesni
prijevoz je prijevoz u mjestu stanovanja, odnosno
mjestu rada. Međumjesni prijevoz je prijevoz od
mjesta stanovanja do mjesta rada. O međumjesnom
prijevozu radi se u slučaju kada je mjesto stanovanja
različito od mjesta rada. U vezi pitanja što se smatra
mjestom stanovanja odnosno mjestom rada, Komisija upućuje na Tumačenje br. 1/12.
Visina naknade iz članka 59. stavka 2. Kolektivnog ugovora utvrđuje se prema cijeni mjesečne karte umanjene za 25%, a ako nema mjesečne karte u
visini dnevne odnosno ako nema dnevne, u visini
povratne odnosno pojedinačne karte.
U slučaju kada je poslodavac za svoje službenike i namještenike s prijevoznikom ugovorio mjesni i međumjesni prijevoz na redovnim linijama
po povoljnijim uvjetima, a službenik i namještenik
taj prijevoz ne koristi, naknada troškova prijevoza
obračunava se prema cijeni mjesečne karte javnog
prijevoza za građane prema kriterijima za mjesni i
međumjesni prijevoz.
Sukladno članku 59. stavku 2. Kolektivnog ugovora,
mjesečna naknada ne može se utvrđivati prema cijeni
godišnje karte nego prema cijeni mjesečne karte.
Ako od adrese stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza ima više od 2 km, a u mjestu stanovanja nema organiziranog mjesnog javnog prijevoza,
službeniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji
se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog
prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Poslodavac može pribaviti dokaz o visini
cijene karte mjesnog javnog prijevoza u najbližem
mjestu u kojem je prijevoz organiziran, na način koji
sam odabere (npr. cjenik na Internetu, potvrda prijevoznika i sl).
Odredba članka 59. stavka 3. Kolektivnog ugovora ne predviđa umanjenje za 25% naknade troškova
mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u
kojem je taj prijevoz organiziran.
Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji
omogućava službeniku i namješteniku redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova
prijevoza isplaćuje se prema cijeni mjesečne karte
javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Odredba se odnosi na službenike i namještenike koji imaju 2 ili više kilometra od
mjesta stanovanja do mjesta rada. Kolektivnim ugovorom nije utvrđena obveza i način dokumentiranja
troškova prijevoza.
75
Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz, službeniku i namješteniku se nadoknađuju troškovi
prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne
karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je
taj prijevoz organiziran. Obzirom da odredbom
članka 59. stavka 3. Kolektivnog ugovora nije propisana naknada u visini cijene dnevne (pojedinačne)
karte, troškove prijevoza treba utvrditi u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta
u kojem je taj prijevoz organiziran i za koji postoji
mogućnost kupnje mjesečne karte.
Ako je mjesni javni prijevoz u gradu (mjestu rada)
organiziran i moguće je kupiti mjesečnu kartu, ali
on ne omogućuje službenicima i namještenicima
redovit dolazak na posao i odlazak s posla (neorganizirani prijevoz prema stavku 18. članka 59.),
troškove prijevoza treba nadoknaditi u visini cijene
mjesečne karte tog mjesta u punom iznosu, sukladno stavku 3. članka 59. Kolektivnog ugovora.
Ako je udaljenost od adrese stanovanja do adrese
rada u jednom smjeru veća od 2 km, a u drugom manja od 2 km, službenik i namještenik ima pravo na
naknadu troškova prijevoza ako
ne može kao pješak koristiti rutu kraću od 2 km
prema uređenom pješačkom putu (ulice s uređenim pločnikom, pješačke zone, stepenice, pješački
pothodnici i nathodnici, pješački prijelazi) između
adrese rada i mjesta stanovanja. U tom slučaju službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova
prijevoza u oba smjera.
Udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada
iz članka 59. stavaka 4., 5. i 8. Kolektivnog ugovora,
računa se u jednom smjeru a naknada se isplaćuje
za oba smjera.
Mjesni prijevoz je prijevoz u mjestu stanovanja,
odnosno mjestu rada. Međumjesni prijevoz je prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta rada. O međumjesnom prijevozu radi se u slučaju kada je mjesto
stanovanja različito od mjesta rada. U vezi pitanja
što se smatra mjestom stanovanja odnosno mjestom
rada, Komisija upućuje na Tumačenje br. 1/12.
Pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza nije uvjetovano udaljenošću od adrese stanovanja do adrese rada.
U slučaju kada je poslodavac za svoje službenike i namještenike s prijevoznikom ugovorio mjesni i međumjesni prijevoz na redovnim linijama
po povoljnijim uvjetima, a službenik i namještenik
taj prijevoz ne koristi, naknada troškova prijevoza
obračunava se prema cijeni mjesečne karte javnog
prijevoza za građane prema kriterijima za mjesni i
međumjesni prijevoz.
76
Kolektivni ugovor ne predviđa mogućnost naknade troškova međumjesnog prijevoza u visini mjesečne karte umanjene za 25%.
a) Ako službenik koristi međumjesni javni prijevoz uz presjedanje a taj prijevoz ispunjava kriterije
iz stavka 18. članka 59. Kolektivnog ugovora, smatra
se da ima organizirani javni prijevoz te će mu se naknada troškova međumjesnog prijevoza isplatiti u
visini zbroja cijena karata za cijelu relaciju.
b) Ako službenik ne koristi međumjesni javni prijevoz uz presjedanje a taj prijevoz ispunjava kriterije
iz stavka 18. članka 59. Kolektivnog ugovora, naknada troškova međumjesnog prijevoza isplatit će se u
visini zbroja cijena karata, odnosno 0,75 kn/km ako
je to za poslodavca povoljnije.
za oba smjera.
Način i visina naknade troškova međumjesnog
prijevoza ovisi o tome da li postoji organiziran međumjesni javni prijevoz, a ako postoji, da li službenik
za dolazak na posao koristi javni prijevoz ili osobni
automobil odnosno drugo prijevozno sredstvo.
Ako ima organiziran međumjesni javni prijevoz
od mjesta stanovanja do mjesta rada, službenik koji
za dolazak na posao koristi međumjesni javni prijevoz, ima pravo na naknadu troškova međumjesnog
javnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema
cijeni mjesečne karte, odnosno pojedinačne karte.
Visina stvarnih izdataka mora se dokumentirati na
način propisan u čl. 59. st. 11. Kolektivnog ugovora.
Pored toga, navedeni službenik, uz ispunjenje uvjeta iz čl. 59. st. 4. Kolektivnog ugovora (udaljenost od
2 km i više) ima pravo i na naknadu troškova mjesnog prijevoza.
Ako ima organiziran međumjesni javni prijevoz,
koji službenik ne koristi za odlazak na posao i odlazak s posla, jer koristi osobni automobil ili drugo
prijevozno sredstvo, poslodavac službeniku može,
ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu u visini od
0,75 kn po prijeđenom kilometru. Navedena povoljnost (izraz: „ako mu je to povoljnije“) odnosi se na
poslodavca.
Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz
od mjesta stanovanja do mjesta rada, poslodavac će
službeniku isplatiti naknadu u visini od 0,75 kn po
prijeđenom kilometru.
Komisija je dana 12. studenoga 2012. donijela slijedeći zaključak:
Povoljnost iz članka 59. stavka 6. Kolektivnog
ugovora („ako mu je to povoljnije“) odnosi se na
poslodavca.
Na sjednici održanoj 30. studenoga 2012. dano je
i tumačenje br. 45/59 koje glasi:
Formulacija „ako mu je to povoljnije“ iz stavka
6. članka 59. Kolektivnog ugovora odnosi se na poslodavca.
VELJAČA
Službenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u smislu članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora i ako prijevozno sredstvo koje koristi nije u njegovom vlasništvu.
Prijevoznim sredstvom u smislu odredbe članka
59. Kolektivnog ugovora smatra se svako vozilo iz
članka 2. stavka 1. točke 28. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 67/08., 48/10. i 74/11.),
odnosno svako prijevozno sredstvo namijenjeno za
kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se
pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg
hoda. Prema tome, i bicikl je prijevozno sredstvo u
smislu članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora.
Naknada troškova službenicima koji zbog mjesta
stanovanja koriste mjesni i međumjesni prijevoz
isplatit će se u visini od 0,75 kn po kilometru za cijelu udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada,
pod uvjetom da je to povoljnije za poslodavca u odnosu na organizirani prijevoz.
Odredba članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora ne predviđa mogućnost kombiniranja naknade
troškova javnog prijevoza i naknade po prijeđenom
kilometru.
Na sjednici održanoj dana 30. studenoga 2012.
godine, Komisija je dala sljedeće pojašnjenje ovog
tumačenja:
Tumačenje broj 9/59 od 11. listopada 2012. ne
odnosi se na službenika i namještenika koji koristi
organizirani međumjesni javni prijevoz za dolazak
na posao i odlazak s posla, jer se tom službeniku i
namješteniku naknada troškova prijevoza isplaćuje
sukladno članku 59. stavku 5. Kolektivnog ugovora
(u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne
odnosno pojedinačne karte, ako je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada).
Ako osoba koristi vlastiti prijevoz u smislu članka
59. stavaka 6. i 8. Kolektivnog ugovora, poslodavac
će isplatiti naknadu prema utvrđenoj udaljenosti
od mjesta stanovanja do mjesta rada prema planeru
putovanja Hrvatskog autokluba.
Ako službenik traži da mu se za međumjesni prijevoz isplaćuje naknada sukladno odredbama članka
59.st. 6. Kolektivnog ugovora (0,75 kn/km), odnosno
ne želi da mu se plaća karta za organizirani prijevoz,
a to je nepovoljnije za poslodavca, naknada troškova
prijevoza isplatit će mu se u visini cijene karte najpovoljnijeg organiziranog javnog prijevoza.
Službeniku i namješteniku koji nije u mogućnosti
izbjeći naplatu cestarina, mostarina ili trajekta prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, a na istoj
relaciji ne postoji javni prijevoz koji je povoljniji za
poslodavca, pripada naknada od 0,75 kn po prijeđenom kilometru i naknada stvarnih troškova mostarine, cestarine i trajekta koje dokazuje predočenjem
računa odnosno drugog dokaza o trošku. Udaljenost
između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se
prema planeru Hrvatskog autokluba.
VELJAČA
U slučaju kada nije organiziran međumjesni javni
prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku
redovit dolazak na posao i povratak s posla (stavak
18.), službenik i namještenik ima pravo na naknadu
troškova u visini od 0,75 kn/km.
U slučaju kada službenik koristi međumjesni prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla, a u mjestu
stanovanja nema stanice međumjesnog prijevoza
(npr. stanica međumjesnog prijevoza je u obližnjem
mjestu), smatra se da nije organiziran međumjesni
prijevoz te se službeniku isplaćuje naknada u visini
0,75 kn/km za cijelu udaljenost. Odredba članka 59.
stavka 6. Kolektivnog ugovora ne predviđa mogućnost kombiniranja naknade troškova javnog prijevoza i naknade po prijeđenom kilometru.
a) Ako službenik koristi međumjesni javni prijevoz uz presjedanje a taj prijevoz ispunjava kriterije
iz stavka 18. članka 59. Kolektivnog ugovora, smatra
se da ima organizirani javni prijevoz te će mu se naknada troškova međumjesnog prijevoza isplatiti u
visini zbroja cijena karata za cijelu relaciju.
b) Ako službenik ne koristi međumjesni javni prijevoz uz presjedanje a taj prijevoz ispunjava kriterije
iz stavka 18. članka 59. Kolektivnog ugovora, naknada troškova međumjesnog prijevoza isplatit će se u
visini zbroja cijena karata, odnosno 0,75 kn/km ako
je to za poslodavca povoljnije.
Službeniku ili namješteniku će se isplatiti naknada u visini 0,75 kuna po prijeđenom kilometru
sukladno odredbi članka 59. stavka 6. Kolektivnog
ugovora ukoliko je to za poslodavca povoljnije u
odnosu na zbroj troškova mjesnog i međumjesnog
javnog prijevoza. Troškovi mjesnog i međumjesnog
javnog prijevoza utvrđuju se tako da se cijeni karte
za međumjesni prijevoz pribroji iznos cijene karte
za mjesni prijevoz.
Ukoliko državni službenik ili namještenik koji
ima organizirani mjesni i međumjesni javni prijevoz koji mu osigurava redovit dolazak i odlazak s
posla, traži da mu se isplaćuje naknada u visini 0,75
kuna po prijeđenom kilometru sukladno odredbi
članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora, a to je nepovoljnije za poslodavca, naknada troškova prijevoza isplatit će mu se u visini zbroja cijene karte za
međumjesni javni prijevoz u punom iznosu i cijene
karte za mjesni javni prijevoz umanjene za 25%.
Kod utvrđivanja povoljnosti naknade troškova
prijevoza iz stavka 6. članka 59. Kolektivnog ugovora
uzima se u obzir cijena karte najpovoljnijeg prijevoznika za određenu relaciju koji osigurava službeniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla. U
tom slučaju kod utvrđivanja udaljenosti do stanice
međumjesnog prijevoza (stavak 4. članka 59.) u obzir se uzima adresa stanice međumjesnog prijevoza
tog (najpovoljnijeg) prijevoznika.
Poslodavac prilikom utvrđivanja povoljnosti iz
stavka 6. članka 59. Kolektivnog ugovora uzima u
obzir ukupni iznos naknade troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza od adrese stanovanja do adre-
77
se rada u odnosu na iznos naknade u visini 0,75 kn/
km za cijelu relaciju sukladno stavku 13. članka 59.
Kolektivnog ugovora.
Poslodavac može provjeriti postojanje više prijevoznika na istoj relaciji. stavak 8.
Ako osoba koristi vlastiti prijevoz u smislu članka
59. stavaka 6. i 8. Kolektivnog ugovora, poslodavac
će isplatiti naknadu prema utvrđenoj udaljenosti
od mjesta stanovanja do mjesta rada prema planeru
putovanja Hrvatskog autokluba.
Tumačenje br. 23/59 od 31. listopada 2012. Nadležnim ministrom za donošenje posebne odluke iz
članka 59. stavaka 8. i 16. Kolektivnog ugovora smatra se pojedini resorni ministar za službenike i namještenike zaposlene u ministarstvima, a za službenike i namještenike drugih državnih tijela čelnik tog
državnog tijela.
za oba smjera.
Tumačenje br. 52/59 od 18. prosinca 2012. (tko je
dužan ishoditi odluku nadležnog ministra)
U svim slučajevima kada su ostvarene pretpostavke iz članka 59. stavka 8. Kolektivnog ugovora,
čelnik državnog tijela donijet će odluku o naknadi
troškova prijevoza državnom službeniku ili namješteniku.
Sukladno članku 59. stavku 10. Kolektivnog ugovora, ako službenik ostvaruje pravo na mjesni i međumjesni prijevoz, ima pravo na naknadu troškova
mjesnog prijevoza ako mu je udaljenost od stajališta
međumjesnog prijevoza do mjesta rada odnosno do
adrese stanovanja veća od 2 km.
U slučaju kada međumjesni prijevoz obuhvaća i
mjesni (prijevozne zone), a službenik i namještenik
ne koristi tu vrstu prijevoza, a taj mu prijevoz omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla,
ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini
cijene mjesečne karte za prijevozne zone odnosno
u visini od 0,75 kn/km ako je to za poslodavca povoljnije.
Ako službenik koji koristi međumjesni javni prijevoz, u mjestu stanovanja ili mjestu rada ima preko
2 km udaljenosti do prve stanice organiziranog međumjesnog javnog prijevoza, ima pravo na naknadu
troškova mjesnog prijevoza u tom mjestu, prema
odredbama stavka 1. -3. članka 59. Kolektivnog ugovora za to mjesto (mjesto stanovanja ili mjesto rada).
Također, Komisija upućuje na odredbe stavka 7.
članka 59. Kolektivnog ugovora. U slučaju kada na
istoj relaciji mjesnog ili međumjesnog prijevoza prometuje više prijevoznika koji omogućavaju redoviti
78
dolazak na posao i povratak s posla, službeniku i namješteniku koji stvarno koristi međumjesni ili mjesni javni prijevoz nadoknađuju se troškovi prijevoza
u visini izdataka onog prijevoznika koji je najpovoljniji za poslodavca (mjesnog i/ili međumjesnog prijevoza).
Ako službenik koristi osobni automobil ili drugo
prijevozno sredstvo za dolazak iz mjesta stanovanja
u mjesto rada, Komisija upućuje na odredbu članka
59. stavka 6. Kolektivnog ugovora.
Tumačenje broj 9/59 od 11. listopada 2012. ne
odnosi se na službenika i namještenika koji koristi
organizirani međumjesni javni prijevoz za dolazak
na posao i odlazak s posla, jer se tom službeniku i
namješteniku naknada troškova prijevoza isplaćuje
sukladno članku 59. stavku 5. Kolektivnog ugovora
(u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne
odnosno pojedinačne karte, ako je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada).
Službenik koji se izjasnio da koristi javni prijevoz i
rješenjem mu je utvrđeno pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, dužan je priložiti kupljenu kartu
ili dokaze o kupljenoj karti (račune ili dr.), sukladno
članku 59. stavku 11. Kolektivnog ugovora. Ukoliko
službenik ne priloži kartu ili dokaze o kupljenoj karti (račune ili dr.) neće mu se isplatiti naknada.
godine Komisija je dala sljedeće pojašnjenje:
Potvrda o visini mjesečne karte nije dokaz iz stavka 11. članka 59. Kolektivnog ugovora
Tumačenje br. 3/59 od 11. listopada 2012. Službeniku koji se izjasnio da će koristiti osobni automobil
i rješenjem mu je utvrđeno pravo na naknadu troškova dolaska na posao i odlaska s posla automobilom, dužan je najkasnije do 3. u mjesecu predati
ispunjeni i potpisani formular, sukladno članku
59. stavku 12. Kolektivnog ugovora, osim u slučaju spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon
prestanka razloga spriječenosti. Ukoliko službenik
ne preda ispunjen i potpisan formular neće mu se
isplatiti naknada troškova prijevoza.
Službenik može tijekom kalendarske godine promijeniti način dolaska na posao i odlaska s posla, ali
je o istome dužan unaprijed obavijestiti poslodavca.
Pod računom u smislu članka 59. stavka 11. Kolektivnog ugovora, podrazumijeva se bilo koji dokaz
o kupljenoj karti. Za ostvarenje prava na naknadu
stvarnih troškova prijevoza iz stavka 11. nije dovoljna potvrda o cijeni karte za određenu relaciju.
godine Komisija je dala sljedeće pojašnjenje:
Potvrda o visini mjesečne karte nije dokaz iz stavka 11. članka 59. Kolektivnog ugovora.
Sukladno članku 59. stavku 11. Kolektivnog ugovora, službenici i namještenici se na početku godine
izjašnjavaju o tome žele li da im poslodavac kupuje
kartu ili da im nadoknađuje stvarne troškove prema
predočenim računima, odnosno kupljenim kartama.
VELJAČA
Novo rješenje o naknadi troškova prijevoza donosi
se samo za službenika i namještenika koji se na početku godine izjasni o drugačijem načinu naknade
troškova prijevoza u odnosu na prethodnu godinu.
Sukladno članku 59. stavku 11. Kolektivnog ugovora službenici i namještenici se na početku godine
izjašnjavaju o tome žele li da im poslodavac kupuje
(godišnju) kartu ili da im nadoknađuje stvarne troškove prema predočenim računima, odnosno kupljenoj karti.
Poslodavac odlučuje o načinu naknade troškova
prijevoza rješenjem vodeći računa o izjavi službenika i najpovoljnijem trošku javnog prijevoza sukladno članku 59. stavku 1. Kolektivnog ugovora.
U slučaju da je službenik ili namještenik sukladno rješenju o naknadi troškova prijevoza sam kupio
godišnju kartu, poslodavac mu je dužan isplatiti cjelokupni trošak godišnje karte po predanom računu,
odnosno karti.
Obveza ispunjavanja obrasca izvješća o prijeđenoj udaljenosti propisana je odredbom članka 59.
stavka 12. Kolektivnog ugovora, a obrazac izvješća
o prijeđenoj udaljenosti pri dolasku na posao i odlasku s posla je sastavni dio Kolektivnog ugovora.
Službenik i namještenik dužan je unijeti stvarno
prijeđene kilometre u izvješće o prijeđenoj udaljenosti pri dolasku na posao i odlasku s posla. Isplata se
vrši prema HAK-ovom planeru u nespornim slučajevima. U slučaju da se osporava udaljenost, korekciju
je moguće izvršiti sporazumom između službenika
ili namještenika i poslodavca, a ako sporazum nije
moguće postići, stvarna udaljenost utvrdit će se izmjerom na terenu. Korekciju je moguće vršiti osim
u slučaju spora oko udaljenosti stalnom (redovnom)
rutom i u slučajevima dužih nemogućnosti prometovanja određenim prometnicama zbog npr. radova
na cesti u dužem trajanju (više dana), nemogućnosti
prometovanja cestom u dužem razdoblju zbog elementarne nepogode ili zbog zatvorenosti određenih
prometnica tijekom zimskih uvjeta.
Pravo na naknadu troškova mjesnog javnog prijevoza za dolazak i odlazak s posla nema osoba koja
ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese
rada, odnosno manje od 2 km od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja (članak 59. stavak 4. Kolektivnog ugovora).
Odredba stavka 13. (primjena planera putovanja
Hrvatskog autokluba uz odgovarajuću korekciju)
primjenjuje se kao pomoćno sredstvo samo u slučaju kada nije nesporno ili notorno da službenik ili namještenik prelazi udaljenost manju od 2 km prema
uređenom najbližem pješačkom putu (ulice s uređenim pločnikom, pješačke zone, stepenice, pješački
pothodnici i nathodnici, pješački prijelaz).
Ako se koristi planer putovanja Hrvatskog autokluba, korekcije udaljenosti od adrese stanovanja do
VELJAČA
adrese rada za uređene pješačke nathodnike i pothodnike potrebno je izvršiti sporazumom službenika i poslodavca, a ako nije moguć sporazum korekcije će se izvršiti stvarnom izmjerom na terenu. Ovo
tumačenje ne primjenjuje se na osobe iz članka 59.
stavka 17. Kolektivnog ugovora.
Pojašnjenje tumačenja br. 6/59 od 12. studenoga
2012.
Pod izrazom „prelazi udaljenost manju od 2 km
prema uređenom najbližem pješačkom putu“ podrazumijeva se da službenik može prijeći navedenu
udaljenost prema uređenom pješačkom putu. Stoga
službenik koji može prijeći pješke navedenu udaljenost prema uređenom pješačkom putu ali za dolazak i odlazak s posla koristi javni prijevoz ili osobni
automobil, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza.
Ukoliko korištenjem planera putovanja Hrvatskog
autokluba nije moguće utvrditi kilometražu jer planer ne prepoznaje adresu, udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada utvrdit će se sporazumom
službenika i poslodavca, a ako sporazum nije moguć
udaljenost će se utvrditi stvarnom izmjerom na terenu. Udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada
se sukladno odredbi članka 59. stavka 13. Kolektivnog ugovora utvrđuje kao najkraća ruta bez naplate
sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom).
Nepronalaženje ulice u kojoj državni službenik
stanuje na HAK-ovoj interaktivnoj karti nije razlog
za nepriznavanje prava na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla, jer
se udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada
može utvrditi i na druge načine, u skladu s dogovorom čelnika tijela i službenika, odnosno stvarnom
izmjerom na terenu.
se sukladno odredbi članka 59. stavka 13. Kolektivnog ugovora utvrđuje se prema planeru putovanja
Hrvatskog autokluba. Navedeni planer putovanja se
koristi na način da se od adrese stanovanja do adrese rada utvrdi najkraća ruta koju državni službenik
i namještenik može koristiti bez potrebe plaćanja
novčane naknade i koja ima suvremeni kolnički zastor (asfalt).
Ako je službenik kupio mjesečnu kartu (za mjesni
i/ili međumjesni prijevoz) prije razloga spriječenosti za dolazak na posao, naknada troškova kupljene
karte neće se umanjivati za dane spriječenosti dolaska na posao. Ako službenik ostvaruje pravo na
naknadu troškova mjesnog prijevoza iz članka 59.
stavka 2. i 3. Kolektivnog ugovora, a službenik nije
dolazio na posao sve radne dane u mjesecu (iz razloga navedenih u članku 59. stavku 14. Kolektivnog
ugovora), naknada troškova prijevoza obračunat će
se na način da se ukupna mjesečna naknada koju
bi ostvario da je dolazio na posao sve radne dane
u mjesecu podijeli s brojem radnih dana u mjesecu i dobiveni iznos pomnoži s brojem dolazaka na
79
posao. Ako službenik ostvaruje pravo na naknadu
troškova međumjesnog prijevoza iz članka 59. stavka 6. i 8. Kolektivnog ugovora, naknada troškova će
se obračunati s obzirom na broj dolazaka na posao.
U slučaju kupnje godišnje karte poslodavac ne
može od službenika i namještenika potraživati namirenje razmjernog dijela troškova te karte za dane
godišnjeg odmora, privremene spriječenosti za rad
i za druge dane kada službenik i namještenik nije u
obvezi dolaska na posao. U slučaju predvidljive duže
odsutnosti službenika (npr. u slučaju korištenja rodiljinog dopusta, dugotrajnog bolovanja, dužeg plaćenog dopusta), poslodavac treba tražiti da službenik i namještenik vrati godišnju kartu.
U slučaju da službeniku tijekom godine prestane
državna služba, a poslodavac mu je kupio godišnju
kartu, poslodavac treba od službenika tražiti da po
prestanku službe vrati godišnju kartu.
Poslodavac ne može od plaće za posljednji mjesec rada u državnom tijelu odbiti dio cijene godišnje
karte razmjeran broju mjeseci od prestanka službe
do isteka važenja godišnje karte.
Ne smatra se prijevozom organiziranim od strane poslodavca ako poslodavac ima sklopljen ugovor
s javnim prijevoznikom na redovnim prijevoznim
linijama, bez obzira što bi vozni red bio prilagođen
radnom vremenu zaposlenih i omogućavao im redovit dolazak na posao i odlazak s posla ako bi taj
prijevoz mogli koristiti i drugi korisnici.
Nadležnim ministrom za donošenje posebne odluke iz članka 59. stavaka 8. i 16. Kolektivnog ugovora smatra se pojedini resorni ministar za službenike i namještenike zaposlene u ministarstvima, a
za službenike i namještenike drugih državnih tijela
čelnik tog državnog tijela.
Komisija upućuje da se jedina iznimka propisana
za osobe s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremiteta (utvrđenim općim propisima) nalazi u odredbi članka 59. stavka 17. Kolektivnog ugovora. Za sva
ostala pitanja vezana uz naknadu troškova prijevoza na navedene osobe primjenjuju se pravila naknade troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza kao
za ostale službenike i namještenike.
Službenik koji ima tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta utvrđeno rješenjem Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje, ima pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza neovisno o udaljenosti od
adrese stanovanja do adrese rada sukladno stavku
17. članka 59. Kolektivnog ugovora, neovisno o postotku tjelesnog oštećenja te činjenici da li ima pravo na naknadu za tjelesno oštećenje.
80
Odredba članka 59. stavka 17. Kolektivnog ugovora ne može se primijeniti na službenika i namještenika koji je slijep jer se navedena odredba odnosi na
službenika i namještenika s tjelesnim oštećenjima
donjih ekstremiteta utvrđenih općim propisima.
Komisija će izvijestiti ugovorne strane o potrebi razmatranja navedene odredbe odnosno eventualnog
proširenja primjene odredbe na određene službenike i namještenike koji imaju poteškoće u kretanju.
Kriterij najpovoljnijeg troška za poslodavca primjenjuje se pod uvjetom da javni prijevoz omogućava službeniku redovit dolazak na posao i povratak s
posla u smislu članka 59. stavka
18. Kolektivnog ugovora. Ako navedeni uvjet nije
ispunjen, odnosno ako vrijeme čekanja od dolaska u
mjesto rada do početka radnog vremena te vrijeme
čekanja od završetka radnog vremena do polaska
redovite linije prelazi ograničenja utvrđena u članku 59. stavku 18. Kolektivnog ugovora, neće se primijeniti kriterij najpovoljnijeg troška za poslodavca
jer se smatra da nije organiziran javni prijevoz koji
osigurava službeniku redovit dolazak na posao i povratak s posla.
Ukoliko je uvjet iz članka 59. stavka 18. Kolektivnog ugovora ispunjen, odnosno ako javni prijevoz
omogućava službeniku redovit dolazak na posao i
povratak s posla, primjenjuje se kriteriji povoljnijeg
troška za poslodavca. U konkretnom slučaju, službeniku će se kupiti godišnja/mjesečna karta za ZET
a ne za ZET -HŽ.
U slučaju kada nije organiziran međumjesni javni
prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku
redovit dolazak na posao i povratak s posla (stavak
18.), službenik i namještenik ima pravo na naknadu
troškova u visini od 0,75 kn/km.
Ako postoji organizirani međumjesni prijevoz, ali
isti sukladno čl. 59. stavku 18. Kolektivnog ugovora
službeniku i namješteniku ne omogućava redoviti dolazak na posao, smatra se da nije organiziran
javni prijevoz koji osigurava službeniku redovit dolazak na posao i povratak s posla te se u tom slučaju
neće primijeniti kriterij najpovoljnijeg troška za poslodavca.
U tom slučaju službeniku i namješteniku isplatit
će se naknada u visini 0,75 kn po prijeđenom kilometru te sukladno stavku 12. članka 59. službenik i
namještenik naknadu troškova prijevoza ostvaruje
predajom ispunjenog i potpisanog formulara na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim
automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom te
prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak
s posla.
Odredba članka 59. stavka 19. Kolektivnog ugovora ne odnosi se na kupnju godišnje karte.
VELJAČA
Odredba članka 59. stavka 19. Kolektivnog ugovora odnosi se na isplatu naknade troškova prijevoza a
ne na kupnju godišnje ili mjesečne karte od strane
poslodavca. Stoga, u slučaju da poslodavac službeniku kupuje godišnju ili mjesečnu kartu sukladno
izjavi službenika, ne primjenjuje se odredba članka
59. stavak 19. Kolektivnog ugovora jer se u tom slučaju službeniku ne isplaćuje naknada troškova prijevoza nego mu se daje karta.
2.4. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 76. Kolektivnog ugovora odnosi se na osobe kod kojih postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti a ne osobe koje već imaju utvrđenu invalidnost.
Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku
prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na
drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja
(članak 174. stavak 3. točke 2. – 4. Zakona o mirovinskom osiguranju), pripada pravo na razliku između
plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen i zbroja invalidske
mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno
vrijeme samo ako je pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu
za vrijeme zaposlenja stekao zbog ozljede na radu
ili profesionalne bolesti prema propisima do 31. 12.
1998. godine. Stoga, službeniku i namješteniku kojem je pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom
i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja utvrđeno zbog bolesti ne pripada pravo na razliku plaće iz članka 77. Kolektivnog ugovora.
Pri utvrđivanju razlike plaće iz članka 77. Kolektivnog ugovora službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim
vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za
vrijeme zaposlenja (članak 174. stavak 3. točke 2.-4.
Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je to pravo
stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
prema propisima do 31.12.1998. godine, pojam plaće
podrazumijeva plaću u bruto iznosu a pojam invalidske mirovine iznos mirovine prije oporezivanja
sukladno posebnim propisima.
Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i
ovl. rev.
JESTE LI SE PRETPLATILI
NA RRiF ZA 2013.
OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM
I NARUDŽBAMA:
01/4699-760 ili www.rrif.hr
VELJAČA
81
SUMMARIES
Andreja MILIĆ, BSEc
Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEc
RECORDS ON SOME REVENUE OF COUNTY ROAD
ADMINISTRATIONS
The specific regulations and the system of recording the
revenue within the general state sometimes require the adjustments of the book-keeping records between the persons of the
general state. The article presents the example of recording the
annual compensation for the use of public roads, which is paid
upon the registration of the motor vehicles and trailers, as well
as the compensation for financing of construction and maintenance of public roads according to the instructions provided by
the Ministry of Finance.
Keywords: budgetary accounting, revenues, county road
administrations.
Page 3
  
Andreja MILIĆ, BSEc
Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEc
COMPENSATION FOR KEEPING ILLEGALLY
CONSTRUCTED BUILDING IN AREA
In the past few years the position of the income realized from
the compensation for keeping an illegally constructed building
in the specific area has been changed. This also comprised the
way of recording such an income, which is shared among the
corresponding budgets.
Keywords: budgetary accounting, common income, illegally
constructed buildings.
Page 6
  
Mr. sc. Nada DREMEL, BSc, CPA, CA.
FINAL CONTROLS AND RECORDINGS IN BUDGETARY
ACCOUNTING FOR 2012
The accounting regulations applied by the budgets and the
budget beneficiaries were not changed in 2012. Accordingly,
the final controls of recordings for 2012 and determination of
results do not refer from those applied in 2011. The book-keeping and accounting procedures in budgetary accounting were
presented in details in the RRiF issue no. 12/12 – Operations
of Budget and Budget Beneficiaries.
Keywords: budgetary accounting, determination of results.
Page 10
  
Andreja MILIĆ, MSc
FINANCIAL REPORTS OF BUDGET AND BUDGET
BENEFICIARIES FOR 2012
The financial reports within the system of budgetary accounting and budget beneficiaries are to be prepared every three
months during the year and for the entire budget year.
The Rulebook on Financial Reporting in Budgetary Accounting has not been changed compared to the year of 2012.
Accordingly, the type, the deadlines and the content of the financial reports which have to be delivered by the budget and
budget beneficiaries for the budget year of 2012 have remained
the same.
Besides some general instructions for preparation of the financial reports in the system of budgetary accounting for 2012,
the article presents some specifics in the financial reporting.
Keywords: accounting of budget and budget beneficiaries,
financial reports for budget year of 2012.
Page 17
  
Nada DREMEL, MSc, CA, CPA
RECORDING OF PRE-TAX UNDER CERTAIN
CIRCUMSTANCES IN BUDGETARY SYSTEM
When the date on the invoice in which the received delivery
is charged is from the period later than the period in which the
delivery was received, a special attention should be paid to the
recording of such invoices due to the fact that a pre-tax should
be included in the corresponding accounting period. It is also
important to record the fact when the R-2 invoice was paid after
the period in which the delivery and the invoice for such a delivery were received. The article analyzes both circumstances
from the point of view of the final VAT account for 2012 within
the system of budgetary accounting and budget beneficiaries.
Keywords: budgetary accounting, value added tax, final VAT
account.
Page 20
  
Mladenka KARAČIĆ, BSEc
COLLECTION OF BUDGET AND PUBLIC REVENUES
The Directive on the ways of paying the budget revenue, the
obligatory contributions and the public revenues for 2013 has
been published. Such a Directive determines the payment, recording and monitoring of the budget revenue and other revenues used for financing of public needs in the year of 2013.
The article stresses the provisions of the Directive which refer to the persons who realize their income through collection
of the payments determine in it. The article presents the types
of income, opening of the account for financing of the public
needs, the entries model and reference number, return and
overbooking of the public revenues and the records on the collected revenues and the distribution of the common revenues.
Keywords: budget revenue, public revenue, overbooking
and return on public revenues.
Page 22
  
Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA
OVERVIEW OF DEADLINES IN PUBLIC PROCUREMENT
SYSTEM
The public procurement system comprises a number of
deadlines which have to be respected in order to operate properly and according to the Act on Public Procurement (Official
Gazette no. 90/11). The article presents an overview of the
significant deadlines, which are classified according to the general deadlines, types and procedures of the public procurement
within the framework agreement for public services from the Annex II B. They can also be classified according to the procurement value.
Keywords: public procurement, deadlines.
Page 25
  
Davor MIKAC, BSEc
REPLIES TO FREQUENTLY ASKED QUESTIONS ON
PUBLIC PROCUREMENT
The persons obliged to apply the Act on Public Procurement
have a lot of questions to which they do not know the reply or require the check-up of their replies. This article provides a number of replies to the questions in the field of public procurement.
This is the sixth group of replies to the questions referring to
the realization of the public procurement system. The previous
two ones were published in the RRiF issues 5/12 and 11/12
and the Supplements Operations of Budget and Budget Beneficiaries, issues 4/12, 7/12 and 12/12.
Keywords: public procurement, questions, replies.
Page 28
  
82
VELJAČA
Ante LOBOJA, LLB
CONTENT, PREPARATION AND TREATMENT OF PUBLIC
PROCUREMENT BIDS
In the public procurement system a bid represents the expression of willingness of a bidder to deliver the goods, to
provide the services or to carry out the works according to the
conditions and requirements stated in the bidding documentation. The Directive on the preparation and treatment of the bidding documentation and bids determines their content, the way
of preparation, delivery, the changes and/or amendments and
the cancellation. Such a Directive also defines the procedure
of opening the bidding documents, review and estimation. Besides the above stated issues, the article presents a number of
examples from the practice.
Keywords: public procurement, bid, minutes on public
opening of bids.
Page 35
  
DISCRIMINATION UPON RECRUITMENT
The most frequent discrimination in practice refers to the
discrimination upon recruitment and at work. The principles of
equality and non-discrimination make up the basis of human
rights. Therefore, each employer should ensure the working
conditions and the working environment free of discrimination
and apply the regulations of the Croatian positive law which forbids discrimination upon recruitment and work. Equally, all the
workers should understand and support the measures for prevention of discrimination at work.
Keywords: principle of equality, social position, sexual orientation, disability, political orientation.
Page 59
  
Željko JANEŠ, LLB
PENSION INSURANCE OF FOREIGN RESIDENTS WITH
TEMPORARY RESIDENCE PERMIT FOR PURPOSE OF
SCIENTIFIC RESEARCH
The foreign residents can be engaged for scientific research,
in which case they obtain a temporary residence permit in the
Republic of Croatia for the purpose of the scientific research.
Due to the fact that the research operations may be carried out
under various circumstance, they have a different status within
the pension insurance, which is the topic of this article.
Keywords: foreign residents in Republic of Croatia, pension
insurance, temporary residence.
Page 42
  
RIGHT TO DAILY ALLOWANCE FOR CIVIL SERVANTS,
PUBLIC SERVANTS AND EMPLOYEES AND STATE
OFFICIALS
Due to the fact that the working relations of the civil servants and employees, the public servants and employees and
the state officials are significantly different, the determination of
their working and legal status requires the application of the Labour Act as the basic regulation in the field of working relations
and a number of specific acts. The article provides the answers
to some specific questions regarding the regulations to be applied upon determining the right to a daily allowance for the civil
servants and employees, the public servants and employees
and the state officials.
Keywords: civil servant, public servant, state official, collective agreement, basic collective agreement.
Page 63
  
Davor KOZINA, BSc
CURRENT ISSUES IN SYSTEM OF INTERNAL FINANCIAL
CONTROL
Besides the existing obligatory reporting in the system of internal financial control, the system of the internal financial control in the Republic of Croatia is the issue which is constantly
being developed and complied with the new legislative framework. Such a legislative framework is not necessarily directly
connected with this issue.
Mirela GLAVOTA, BSc, CPA, CA
Some changes are expected in the existing legislation regarding the system of internal audit, too.
The article analyzes the above stated issues.
Keywords: budgetary system, internal controls, internal audit, reporting.
Page 45
  
NEW BASIC COLLECTIVE AGREEMENT FOR SERVANTS
AND EMPLOYEES IN PUBLIC SERVICES
The Government of the Republic of Croatia and the trade
unions representing public services signed on 12 December
2012 the Basic Collective Agreement for Servants and Employees in Public Services for the period of four years. The Annex
I to the Agreement was signed on the same date. The Basic
Collective Agreement for Servants and Employees in Public Services temporarily limits certain substantive rights of the persons
employed in public services in 2012 and 2013.
Keywords: public services, Christmas bonus, holiday bonus, transportation to and from work, jubilee award, branch collective agreements, severance payment.
Page 66
  
Anita Markić, LLB
Mirela GLAVOTA, BSc, CPA; CA
AMENDMENTS TO ACT ON LOCAL AND REGIONAL
SELF-GOVERNMENT
The Act on Amendments to the Act on Local and Regional Self-Government was published in the Official Gazette no.
144/12 and became effective on 29 December 2012. The
Amendments have settled certain issues which appeared in the
practice due to some incomplete and vague provisions. The Act
has also been complied with the Act on General Administrative
Procedure and the provisions, which are expected to provide a
better and more efficient functioning of the units of the local and
regional self-government.
Keywords: municipality head, mayor, county head, representative body, budget, financing, immunity, general enactment.
Page 49
  
INTERPRETATION OF PROVISIONS OF COLLECTIVE
AGREEMENT FOR CIVIL SERVANTS AND EMPLOYEES
The Government of the Republic of Croatia and the trade unions representing the civil servants and employees signed on 2
August 2012 the new Collective Agreement for Civil Servants
and Employees for the period of four years. According to the
provisions of this Agreement both parties appointed the Common Commission which will interpret the provisions and supervise the application of the Collective Agreement for Civil Servants and Employees. The article presents the interpretations of
the Common Commission made at the meetings held on the
11th, 23rd and 31st October, the 12th, 20th and 30th November and the 18th December 2012.
Keywords: working time, break, holiday, salary, salary bonuses, substantive rights, transportation.
Page 71
RRiF izdanja od sada dostupna svugdje...
...bilo kada, bilo gdje, na bilo kojem uređaju
pretplatite se na novo internet izdanje Vaših
omiljenih stručnih časopisa.
više na www.rrif.hr
Pretplatom e-pretplate+Internet izdanja dobivate:
- 12 brojeva časopisa sa svim prilozima, u elektroničkom obliku izravno na svoj uređaj, uz mogućnost pretraživanja i ispisa,
- do 40 minuta telefonskih savjeta godišnje uz mogućnost dokupa minuta,
- za uplate pretplate do 31.12.12. dodjeljujemo dodatnih 20 minuta uz mogućnost korištenja odmah,
- mogućnost pretraživanja, čitanja i ispisivanja članaka na našem portalu www.rrif.hr u PDF formatu svih časopisa od 2001. do
posljednjeg objavljenog broja, te pristup sadržaju vijesti i stručnim informacijama, propisima, mišljenjima i odgovorima na pitanja na
našem portalu. Za internetski pristup časopisu dodjeljujemo Vam korisničko ime i lozinku.
www.rrif.hr
Računovodstvo
proračuna i proračunskih
korisnika
III. Izdanje: Zagreb, ožujak 2011.
Ova knjiga daje uz računovodstvene motrište proračunskog sustava koji ima svoje
temeljne sastavnice i svoje posebitosti i
njihova pojašnjenja. Stoga se u knjizi uz
pregršt knjigovodstvenih primjera pojašnjavaju i temeljne sastavnice proračunskog sustava: sustav proračuna, proračunske klasifikacije i planiranje te posebitosti
u poreznom okruženju i radno-pravni položaj osoba u javnom sektoru. U računovodstvenom dijelu se uz posebitosti evidentiranja određenih poslovnih događaja
daju i temeljne postavke računovodstvenog sustava te popis imovine, čuvanje
knjigovodstvene dokumentacije i poslovnih knjiga te financijsko izvještavanje. Uz
sve to knjiga sadrži i temeljni pravni okvir
proračunskog sustava. Sastavni dio knjige je i zasebno otisnut računski plan.
Opseg: 752 str.
Cijena: 580,00 kn
Narudžbe na tel.: 01/ 4699 -760, faks: 01/ 4699-766,
Narudžbu možete poslati i putem naše internetske stranice: www.rrif.hr

PRILOG UZ RRiF br. 2/13.

Transcription

Similar documents

obavestenje_o_zakljucenom_ugovoru ( 3MB)

Reforma sistema finansiranja lokalne samouprave u

овде

cjenik optima telekom usluga

Ugovori FIDIC u našoj praksi

Godina XI/III Ponedjeqak, 10. 12. 2007. godine Broj/Broj Godina XI

POLITIČKA PARTICIPACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI Sarajevo

Reforme poreza na imovinu u Srbiji