Tera Ana Reirei ni Koaua te Baibara?

Transcription

Tera Ana Reirei ni
Koaua te Baibara?
s
bh-GB
151125
Bubutii ibukin reiakinan te Baibara
ae aki kabooaki.
Tera Ana Reirei ni
Koaua te Baibara?
TE BOKI AEI BON ANA BOKI
Photo Credits: ˛ Iteraniba 24-25: WHO photo by Edouard Boubat
˛ Iteraniba 88-89: Explosion: Based on USAF photo;
child: Based on WHO photo by W. Cutting
˘ 2005, 2015
Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
TAANI BOREETI
Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Wallkill, New York, U.S.A.
E boreetiaki n Nobembwa 2015
E aki kaboonakoaki te boki aei. Ma e katauraoaki bwa kanoan te waaki n
angareirei n te Baibara ae karaoaki ni katobibia te aonnaba,
ae boutokaaki ni bwaintangira aika aki tebonaki.
Angiini kiibu n te boki aei a aanaki man
Te Baibara ae Tabu—te Rairai ae te Aonnaba ae Boou.
What Does the Bible Really Teach?
Kiribati (bh-GB)
Made in Japan
E karaoaki i Tiaban
KANOANA
MWAKORO
ITERANIBA
Aio Ana Kantaninga te Atua Ibukira? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 3
1. Baikara Reirei Aika Koaua Ibukin te Atua? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 8
2. Te Baibara Bon te Boki Mairoun te Atua 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 18
3. Tera Ana Kantaninga te Atua Ibukin te Aonnaba? 9 9 9 9 9 9 9 27
4. Antai Iesu Kristo? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 37
5. Te Kaboomwi ae Ana Bwaintangira te Atua ae
Moanibaan te Raoiroi 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 47
6. A Mena ia Maate? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 57
7. Te Kantaninga ni Koaua Ibukia Aomata Aika
Tangiraki Iroum Ake A Tia ni Mate 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 66
8. Tera Ana Tautaeka n Uea te Atua? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 76
9. Ti a Maeka Ngkai ni “Kabaneani Boong”? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 86
10. Anera Aika Raoiroi ao Aika Buakaka—Aron Rotakira Irouia 9 96
11. E Aera Ngkai E Tuai ni Katoka te Rawawata te Atua? 9 9 9 9 9 106
12. Maiuakina ae E Kukurei Iai te Atua 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 115
13. Iangoan te Maiu n Aron Iangoana Iroun te Atua 9 9 9 9 9 9 9 125
14. Aroni Karekean te Kakukurei n am Utu 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 134
15. Te Taromauri ae Boraoi ma Nanon te Atua 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 144
16. Teei Ibukin te Taromauri ae Koaua 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 154
17. Kaaniko Riki ma te Atua n te Tataro 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 164
18. Te Bwabetito ao Reitakim ma te Atua 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 174
19. Kateimatoa Tangiram Iroun te Atua 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 184
Bukinibaa 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 194
Aio Ana Kantaninga te Atua Ibukira?
WAREKI nuutibeeba n aekaia nako. Mataku n te TV, ke ongora n te rongorongo
ae nako man te rerio. A rangi ni bati
rongorongo aika taekina te mwakuri ni
kakeru, te buaka, ao te tiritiri mairouia
taani kakamaaka te aba! Iangoi naba kangaanga aika rotiko ake ko raraoma iai.
Tao ko karawawataaki n aorakin temanna ae tangiraki iroum ke tao matena.
Tao titeboo am namakin ma te aomata
are raoiroi ae Iobi, are e taku bwa e a
“kaonaki n te kamaamaeaki ma te karawawataaki.”—Iobi 10:15.
Titirakiniko ni kangai:
ˇ Aio ae e tangiria te Atua bwa e na riki
nakoiu ao nakon te botannaomata?
ˇ E na reke ia buokau ibukini kabebetean au kangaanga?
ˇ Iai te tai teuana ae ti nang nora iai te
rau i aon te aba?
Iai kaekaan titiraki aikai aika karaunano n te Baibara.
4
E REIREINIRA TE BAIBARA BWA TE
ATUA E NA KAREKEI KAKABWAIA
AIKAI NAKON TE AONNABA
“E na kaoa te rannimata ni kabane
mai mataia, ao e nang akea riki te mate, ke
te nanokawaki ke te tang ke te maraki.”
—Te Kaotioti 21:4.
“E na ewewe te
mwauku n aron te ria.”
—Itaia 35:6.
“A na kaureaki
mataia aomata
aika mataki.”
—Itaia 35:5.
“A na bane iai n
ongo bwanaana aomata ake
a mena i nanon taian
ruanimate ao a na otinako.”
—Ioane 5:28, 29.
“Akea te tia maeka
iai ae e na kangai: ‘I
aoraki.’ ”
—Itaia 33:24.
“E na bati te uita n te
aonnaba.”—Taian Areru 72:16.
6
KAREKEA KABWAIAM MAN ANA REIREI TE BAIBARA
Tai waekoa ni kakeai bongani baike a a tibwa taekinaki n iteraniba aika
imwaina, bwa aongkoa bon tii karioiango. E a tia ni berita te Atua bwa
e na boni kakoroi bukini baikai, ao e
kabwarabwaraaki n te Baibara aroni
karaoana irouna.
Ma e bati iteran nako bonganan te Baibara. E taekina
kiingini kakukureiam ni koaua n te tai ae imwaira, ao
ngkai naba. Iangoa moa
tabeaiangam ma am kangaanga nako. E kona ni
kaineti ma te kataumwane, kangaanga n te utu, te
aoraki ke maten temanna ae
tangiraki. E na buokiko te Baibara bwa ko na kona ni kaaitarai
kangaanga ni boong aikai, ao e na
anganiko te kabebeteaki mani karekeani kaekaan titiraki aikai:
ˇ Bukin tera ngkai ti rawawata?
ˇ Ti na kangaa n tokanikai i aoni katabeaiangan te maiu
aei?
ˇ Ti na kangaa ni kanakoraoa riki ara utu?
ˇ Tera ae e na riki nakoira ngkana ti mate?
ˇ Ti na manga kaitiboo ma raora aika tangiraki ake
a a tia ni mate?
ˇ Ti na kangaa ni kakoauaa bwa e na boni kakoroi bukin
ana berita te Atua nakon taai aika a na roko?
Aio Ana Kantaninga te Atua Ibukira?
7
Warekan te boki aei iroum, e kaotia bwa ko kan ataia bwa
baikara ana reirei te Baibara. E na boni buokiko te boki aei.
Taraia bwa ni barakirabe nako, iai titiraki aika kaineti raoi ma
ngaai aika mena i nano. A a tia aomata aika mirion ma mirion mwaitiia, n noria bwa te maroro n te Baibara ma Ana Tia
Kakoaua Iehova, e rangi ni kaunga ngkana e waakinaki ni kabonganai titiraki ma kaeka. Ti kantaningaia bwa ko na rangi n
unga naba iai. E bia mena i aom ana kakabwaia te Atua, ngkai
ko a tabe n reiakina ana reirei ni koaua te Baibara!
ATAA AM BAIBARA
BON iai booki ao reeta aika 66 n te Baibara. Ibukini kanakoraoan te wareware mai iai, a bwenauaaki nakoni mwakoro ao
kiibu. Ngkana iai te kibu ae kaotaki n te boki aei, te moan
nambwa imwin aran te boki e tei ibukini mwakoron te boki ke
te reta, ao te nambwa are imwina, e kaineti ma kibun te mwakoro anne. N te katoto, te kibu ae te “2 Timoteo 3:16,” e nanona te kauoua n reta nakon Timoteo, te mwakoro 3, ao te
kibu 16.
Ko na waekoa ni bwaati aroni kabonganaan te Baibara
ngkana ko kakaaei kiibu aika kaotaki n te boki aei. E aera ngkai
ko a aki naba moana am babaire ibukin warekan te Baibara ni
katoa bong? Ngkana ko wareka tenua nakon nimaua mwakoron te Baibara ni katoa bong, ao e na bane te Baibara iroum i
nanon teuana te ririki.
MWAKORO TEUANA
Baikara Reirei Aika Koaua Ibukin
te Atua?
E mutiakiniko te Atua?
Tera aroarona? Iai arana?
E kona n rangi ni kaan te reitaki ma te Atua?
KO A TIA n nonora aroia ataei n tabeki titiraki? A bati ake a a
boni moana naba aia titiraki man te tai are a moan rabakau iai
n taetae. A tararake n taraiko ma mataia ae tokatoka ma n tabeki
aia titiraki n aron ae, E aera ngkai e buruu karawa? A karaoaki
man tera taian itoi? Antai ae reireinia mannikiba n tangitang?
Ko bae n iangoa raoi arom ni kaeka, ma e aki bebete n taai nako
kaekaaia. Tao am kaeka ae te kabanea n tamaroa, e na
bae ni kairiia bwa a na manga titirakiniko kaua
ni kangai: Bwaau?
2 Tiaki tii ataei n tatabeki titiraki. N ara
tai n ikawairake, ao ti teimatoa naba n
titiraki. Ti karaoa aei bwa ti aonga ni kunea kawaira ae ti na toua ni maiura, ti na
reireinira aroni kamanoara man taiani kabuanibwai, ke ti boni kan atatai. Ma a bati
ake a a bwara nanoia ni kakaaea kaekaan
aia titiraki ao ai moarara riki titiraki
aika rangi ni kakawaki, ke a a katoka aia ukeuke ibukini kaekaan
aia titiraki.
3 Iangoa aron te titiraki ae mena
1, 2. Bukin tera ngkai e bongana tatabekan titiraki?
3. E aera ngkai a bati aika a aikoa kakaaei kaekaan titiraki aika rangi ni kakawaki?
Baikara Reirei Aika Koaua Ibukin te Atua?
9
i aoni kunin te boki aei, ke titiraki akana i moan te mwakoro
aei. Aikai titiraki tabeua aika rangi ni kakawaki. Ma a bati aomata aika bwara nanoia ni kakaaea kaekaan aia titiraki. Bukin tera?
Iai kaekaan titiraki akanne n te Baibara? A iangoia tabeman bwa
e boni kangaanga otaia n ana kaeka te Baibara. Tabemwaang
a tabeaianga n aia titiraki bwa tao a na kamaamaeaki ke a na
bwainrang iai. Ao tabeman a aki titiraki bwa a taku bwa tii mataniwi n Aaro ke taan reirei taani kaekai aeka n titiraki akanne.
Ma tera ngkoe am iango iai?
4 Ko bae n rangi n tatangiri kaekaan titiraki aika kakawaki aika irekereke ma te maiu aei. Akea te nanououa bwa ko na
bae ni kangai n tabetai: ‘Tera manenan te maiu aei? Ai bon aroarona naba aei? Tera raoi aroaron te Atua?’ E tamaroa tabekan
titiraki akanne, ao e kakawaki naba bwa ko na aki bwarannano
ni karokoa rekeni kaekaaia aika karaunano ao n tamaroa. E taku
te tia reirei ae rangi ni kinaaki ae Iesu Kristo: “Teimatoa ni bubutii ao kam na anganaki. Teimatoa n ukeuke ao kam na kunea.
Teimatoa ni karebwerebwe ao e na kaukaki nakoimi.”—Mataio
7:7.
5 Ngkana ko ‘teimatoa n ukoukori’ kaekaan titiraki aika kakawaki, ao ane ko na nora kakabwaiaan am ukeuke. (Taeka N
Rabakau 2:1-5) E ngae ngke a taku aomata tabeman bwa a aki
kona ni kaekaaki am titiraki, ma bon iai kaekaaia ake ko kona n
nori n te Baibara. E aki rangi ni kangaanga te ota ni kaekaaia.
Ma te bwai ae kakawaki riki, a kona ni karekea te kantaninga ae
raoiroi ao te kimwareirei. Ao a kona naba ni buokiko ni karekea
te kukurei i nanoni maium n taai aikai. Ti na maroroakina moa
te titiraki teuana ae katabeaiangaia aomata aika bati.
TE KOAUA BWA E AKI MUTIAKINIRA TE ATUA MA N
AKI NANOANGA?
6
A bati aomata aika iangoa kaekaan te titiraki anne, bwa eng.
A taku: ‘Ngkana e mutiakinira te Atua, ao tiaki e na kaokoro te
4, 5. Baikara titiraki tabeua aika rangi ni kakawaki ake ti kona n tabeki, ao bukin tera ngkai ti riai n ukeri kaekaaia?
6. E aera ngkai a bati ake a taku bwa e aki mutiakina rawawataia aomata te Atua?
10
aonnaba ma arona ae ngkai?’ Ti taratara nako ma n nora taabangakin te buaka, te riribai, ao te rawawata ae bati n te aonnaba.
Ti rotakibuaka n te aoraki, te karawawataaki, ao buaia raora
aika tangiraki n te mate. Ngaia are a a taku aomata aika bati,
‘Ngkana e mutiakinira te Atua ma ara kangaanga nako, tiaki e
na kaman tuki rikini baikai?’
7 Ma ae buakaka riki, a a tia taan reirei n Aaro ni kairiia aomata bwa a na iangoa te Atua bwa e aki nananoanga. N te aro
raa? N aroia n taku bwa bon ana katautau te Atua, rikini kabuanibwai ake a karina n riki nakoia. Titeboo ma a a bukina te
Atua taan reirei aikai bwa e karikii kabuanibwai. E koaua bwa e
karaoa anne te Atua? Tera ana reirei ni koaua te Baibara?
E kaekaaki n Iakobo 1:13 ni kangai: “Ngkana iai ae e rinanon
te kataaki ao e na aki kangai: ‘I kataaki iroun te Atua.’ Bwa e aki
kona ni kataaki te Atua ni baika bubuaka ao e aki kona naba ni
kataa temanna iai.” Ngaia are te Atua bon tiaki nibwani mwakuri aika bubuaka aika otabwaniniko n taai aikai. (Wareka Iobi
34:10-12.) E koaua bwa e aki katoki moa mwakuri aika bubuaka
aika kakaraoaki. Ma e rangi ni kaokoro aki katokan te mwakuri
teuana ma karikana.
8 Iangoa te katoto n rongorongon te karo ae wanawana ma n
tatangira, ae iai natina ae teimatoa n tiku n te mwenga e ngae
ngke e a ikawai. Ngke e a karitei te nati aei ma n iangoa kitanaia ana karo, ao e bon aki tukaki iroun tamana. E maiubuaka
te nati aei n te aro are e a boni karekea iai n te kangaanga. E na
bukinaki tamana bwa ngaia ae karika ana kangaanga natina? E
aki. (Ruka 15:11-13) N aron naba anne, e aki katokiia aomata te
Atua ngke a baireia bwa a na maiubuaka, ma bon tiaki ngaia ae
karika te kangaanga are a a rotaki iai imwina. E bon aki raoiroi
7. (a) A kangaa taan reirei n Aaro ni kairiia aomata aika bati bwa a
na iangoia ae e aki nananoanga te Atua? (b) Tera raoi oin te reirei n
te Baibara ni kaineti ma kataaki ake ti karawawataaki iai?
8, 9. (a) Ko na kangaa ni kabwarabwaraa te kaokoro i marenan aki
katokan te buakaka, ao karikana? (b) Bukin tera bwa e aki riai iroura bwa ti na kabuakakaa te Atua n ana babaire ibukini waakinakoan
te buakaka?
11
bwa ko na bukina te Atua n rikin aia kangaanga nako te botannaomata.
9 Iai bukina tabeua aika raoiroi are e tuai ni katoka iai waakinan te buakaka irouia aomata te Atua. Ngkai te tia Karikiriki
ngaia ae mwaaka, e aki tau bwa e na kabwarabwaraa bukina nakoira. Ma e boni karaoa aei ibukini batin ana tangira. Ko na
reiakina kabwarabwaraani bukina ni Mwakoro 11. Ma karaua
nanom, bwa bon tiaki te Atua ae riai ni bukinaki n rikini kangaanga aika ti kaaitarai. Ma boni ngaia ae e anganira te
kantaninga ae tii teuana ibukini katokan ara kangaanga!—Itaia
33:2.
10 Irarikina anne, e bon tabu te Atua. (Itaia 6:3) E nanonaki
iai bwa akea baarekana ao moan te itiaki. Bon akea baarekana
n itera nako. Ngaia are ti kona n onimakinna raoi. Anne ae e
aki kona n taekinaki ibukia aomata bwa a kona ni manga babakanikawai n tabetai. E nonoraki naba bwa akea mwaakan te
aomata ae te kabanea n raoiroi ana tautaeka ngkai, ni kona ni
manga kaitiaka mwin te urubwai ae a a tabe ngkai ni karaoia aomata aika buakaka. Ma bon akea tiani mwaakan te Atua. E kona
ni kaitiaka mwin te buakaka ae rotiia aomata, ao e na boni karaoa anne. E na karaoia te Atua n te aro are e a kamaunai naba
buakaka ni kabane n aki toki!—Wareka Taian Areru 37:9-11.
TERA ANA IANGO TE ATUA N AARO N RIBUAKA
AIKA TI KAAITARAI?
11 Ma ngkai ni karokoa te tai arei, tera ana iango te Atua ibukini baika riiriki n te aonnaba, ao ni maium? E reiakinaki n
te Baibara bwa “e tangira te kaetitaeka ae riai” te Atua. (Taian
Areru 37:28) Mangaia are e tabeakini baika karaoaki aika raraoi
ao aika bubuaka. E ribai aeka n ribuaka nako. E taekinaki n te
Baibara bwa “e nanokawaki” te Atua ngke e kabatiaaki te buakaka i aon te aba n taai ake rimoa. (Karikani Bwaai 6:5, 6) E
bon aki bibitaki te Atua. (Maraki 3:6) E teimatoa n rawa n nora
10. Bukin tera ngkai ti kona n onimakina te Atua bwa e na kaitiaka
mwin te buakaka ae rotiia aomata?
11. (a) Tera ana iango te Atua n aaro n ribuaka? (b) Tera ana iango
te Atua ngkana ko karawawataaki?
12
te rawawata ae e a taabangaki n te aonnaba. E rawa te Atua n
tarataraia aomata aika karawawataaki. E taekinaki n te Baibara
bwa “e mumutiakiningkami.”—Wareka 1 Betero 5:7.
12 Ti kangaa ni kakoauaa bwa e rawa te Atua n taraa te karawawataaki? Aio riki te bwai ni kakoaua. E reiakinaki n te Baibara
bwa e karaoaki te aomata ni katotongan te Atua. (Karikani
Bwaai 1:26) Ngaia are iai aroaro aika raraoi iroura ibukina bwa
iai aroaro aikai iroun te Atua. N te katoto, ko tabeaianga ngkana
ko noriia aomata aika raoiroi aika karawawataaki? Ngkana ko
mutiakinia akana rotaki n te aeka n ribuaka aei, ao kabebetea
nanom bwa e rangi n nanoangaiia riki te Atua.
13 Teuana te bwai ae rangi n tamaroa irouia aomata, bon
te konaa n tatangira. Anne aroia ni katotonga te Atua. E reiakinaki n te Baibara bwa “te Atua bon te
Ngkana ko kani
tangira.” (1 Ioane 4:8) Ti kaotiota te takinaaki iroun
ngira ibukina bwa e kaotiota te tangira
temanna, tiaki ko na
te Atua. Te koaua bwa e kona ni kairiko
kaota aram nakoina?
E kaota naba arana
te tangira bwa ko na katoka te karawawanakoira te Atua
taaki ao te ribuaka ae ko noria n te
rinanon te Baibara
aonnaba? Ngkana iai mwaakam ni karaoa anne, ko na katokia? Eng ko na boni
katokia! Ko kona ni kakoauaa naba bwa e
na boni katoka te karawawataaki te Atua
ao te ribuaka. Bon tiaki taiani karioiango
ke kantaninga aika akea nanoia taiani berita aika taekinaki ni moan rongorongon
te boki aei. A na boni koro bukin ana berita te Atua! Ngkana ko na onimakini, ko
riai n atai riki taekan te Atua are e a tia ni
karaoi berita aikai.
12, 13. (a) E aera ngkai iai iroura aroaro
aika raraoi n aron te tangira, ao tera aron rotakira iai ngkana ti taraa te aonnaba aei? (b) E
aera ngkai ko kakoauaa bwa e na karaoa te
bwai teuana te Atua ni kaineti ma kangaanga
aika riki n te aonnaba?
E reiakinaki n te Baibara bwa Iehova ae
tatangira bon te tia Kariki bwaai ni kabane
E TANGIRIKO TE ATUA BWA KO NA KINAA
14
Ngkana ko kani kinaaki iroun temanna, tera ae ko na karaoia? Tiaki ko na kaota aram nakoina? Iai aran te Atua? A bati
Aaro aika kaekaa anne n aranna bwa “te Atua” ke “te Uea,” ma
bon tiaki aara ni koaua aikai. Bon taian nakoa, n aron “te uea”
ao “te beretitenti.” E reiakinaki n te Baibara bwa a bati nakoan te Atua. Tabeua mai buakoia bon “te Atua” ao “te Uea.” Ao e
reiakinaki naba n te Baibara bwa iai aran te Atua bwa Iehova.
E taekinaki ni kangai n Taian Areru 83:18: “Ke a ataiko aomata
ae Iehova aram, bwa bon tii ngkoe Teuare Moan te Rietata n te
14. Antai aran te Atua, ao e aera ngkai ti riai ni kabongana?
14
aonnaba ni kabutaa.” Ngkana akea te ara anne n am Baibara,
ko riai n nora te Bukinibaa n iteraniba 195-197, n noria iai bwa
tera bukina. Ni koauana, e oti aran te Atua nga ma nga te tai
ni Baibaran rimoa. Ngaia are e tangiriko Iehova bwa ko na ataa
arana ao ni kabongana. E boni kabongana te Baibara ni kaota
iai arana nakoim.
15 E karekea arana te Atua ae rangi ni kakanoa nanona. Nanon
arana ae Iehova, bwa te Atua ae kona ni kakoroi bukin ana berita nako, ao e kona naba ni kakoroi bukin ana kantaninga ake e
iangoi.1 Moanibaan te okoro aran te Atua ma aara nako. E bon
onoti nakoina. E okoro naba Iehova n itera aika bati. N te aro
raa?
1 Iai riki kabwarabwaraan nanon aran te Atua ma aron atongana n
te Bukinibaa n iteraniba 195-197.
15. Tera nanon te ara ae Iehova?
Te tangira are e
namakinna te tama
ae raoiroi ibukia
natina, boni bannan
raoi tangirara ae
moan te bati iroun
Tamara are i karawa
15
16 Ti a tia n nora ae e taekinaki n Taian Areru 83:18 ibukin
Iehova: “Bon tii ngkoe Teuare Moan te Rietata.” N aron naba
anne, e aranaki Iehova bwa “Moan te Mwaaka.” E taekinaki
ae kangai n Te Kaotioti 15:3: “A kakannato am mwakuri ngkoe
Iehova ae te Atua ae Moan te Mwaaka ao a kamimi. A raraoi
kawaim ao a koaua, ngkoe ae te Uea n aki totoki.” E reireinira
nakoana ae “Moan te Mwaaka” bwa Iehova bon te kabanea
ni mwaakaroiroi. Akea kabotauani mwaakana, ae nanona bwa
bon akea i aona. Nakoana ngkanne ae “te Uea n aki totoki” e
kauringira okoron Iehova n te aro teuana. Bon tii ngaia ae aki
karikaki bwa e bon teimatoa ni maiu n taai nako. E taekinaki ae
kangai n Taian Areru 90:2: “Bon te Atua ngkoe ae akea moam
ma tokim.” E kamimi te taeka anne kee?
17 E bon okoro naba Iehova n te aro ae bon tii ngaia te tia
Karikiriki. Ti wareka ae kangai n Te Kaotioti 4:11: “Ko riai n
anganaki te neboaki ma te karineaki ma te mwaaka, ngkoe ae
Iehova ae Atuara, ibukina bwa ko karikii bwaai ni kabane, ao
ibukin nanom, ao a a riki baikai bwa ko karikii.” Bwaai ni kabane aika ko kona n iangoi ni moa mairouia anera i karawa, taian
itoi aika kaona karawa n te tairiki ni karokoa uaanikai aika rikirake n taian aroka, ao ai ikan taari ke te karaanga, a boni bane
n riki baikai ibukina bwa Iehova bon te tia Karikiriki!
KO KONA NI KAANIKO RIKI MA IEHOVA?
18
E kona ni kakamaakuia tabeman warekan taekan Iehova
aika rangi ni kamimi aikai. A maaka te kantaninga are e rangi ni
kakannato riki nakoia te Atua, n te aro are a bon aki kona ni kaania bwa a aki botau ma rietatana ao a aki kakawaki irouna. Ma
e koaua anne? Bon anne raoi kaitaraan ana reirei te Baibara. E
kangai taekan Iehova iai: “Ni koauana, e bon aki raroa mairoura
n tatabemanira nako.” (Mwakuri 17:27) E kaumakira te Baibara
16, 17. Tera reireiara ibukin Iehova ae kona n reke man nakoa aikai:
(a) “Moan te Mwaaka”? (b) “te Uea n aki totoki”? (c) “te tia Karikiriki”?
18. Bukin tera ngkai a namakinna aomata bwa a aki kona ni kaania
te Atua, ma tera ana reirei te Baibara iai?
16
ni kangai: “Kaania te Atua, ao ane e na kaaningkami.”—Iakobo
4:8.
19 Ko na kangaa ni kaaniko ma te Atua? Moana am waaki ni
kateimatoaani karaoan ae ko karaoia ngkai, ae reiakinan taekan te Atua. E taku Iesu: “Ibukini karekean te maiu are aki toki,
a riai n ataiko ae tii ngkoe te Atua ae koaua, ao n ataa naba
teuare ko kanakomaia ae Iesu Kristo.” (Ioane 17:3) Eng, e taekinaki n te Baibara bwa e kairiri nakon “te maiu are aki toki”
reiakinan taekan Iehova ao Iesu! N aron ae e a tia n taekinaki,
“te Atua bon te tangira.” (1 Ioane 4:16) A bati riki aroaron Iehova aika tamaroa ao n anainano. N te katoto, e taekinaki n te
Baibara bwa Iehova bon “te Atua ae nanoanga ao e atataiaomata, ae iremwe n un ao e bati irouna te tangira ae koaua ao e
bwabwaina te koaua.” (Te Otinako 34:6) E ‘raoiroi ao e tauraoi
ni kabwarabure.’ (Taian Areru 86:5) E taotaona nanona. (2 Betero 3:9) E kakaonimaki ni koaua. (Te Kaotioti 15:4) Ngkana ko
kabatiaa warekan te Baibara, ko na nori iai aron Iehova ni kaotiotia bwa bon iai aroaro aikai irouna, ao aroaro riki tabeua
aika anainano.
20 E koaua bwa ko aki kona n nora te Atua bwa bon te taamnei ae akea rabwatana. (Ioane 1:18; 4:24; 1 Timoteo 1:17) Ma
man reiakinan taekana rinanon te Baibara, ko a kona ni kinaa iai n aron te Aomata. N aron are e taku te tia areru, ko
kona n “nora tamaroan Iehova.” (Taian Areru 27:4; I-Rom 1:20)
Ngkana ko kabatiaa reiakinan taekan Iehova, ao ane ko na rangi
ni kinaa riki, ao ko na ririkirake riki n tangiria ao n namakinna
ae ko kaan ma ngaia.
21 Ko na tabe naba n ota bwa bukin tera ngkai e reiakinira te
Baibara bwa ti na taraa Iehova bwa Tamara. (Mataio 6:9) E aki
tii anganira maiura, ma e tangiria bwa e na nakoraoi naba, n
aroia taama aika tatangira ake a tangira natiia bwa e na nakoraoi maiuia. (Taian Areru 36:9) E reiakinaki naba n te Baibara
19. (a) Ti na kangaa ni moana kaanian te Atua, ao tera te kakabwaia
iai? (b) Baikara aroaron te Atua aika anaa nanom?
20-22. (a) Te koaua bwa arora n aki kona n nora te Atua, e na tukira
mani kaaniana? Kabwarabwaraa. (b) Tera ae a na kaumakiko bwa ko
na karaoia aomata aika taku bwa a buokiko, ma tera arom iai?
17
bwa a boni kona aomata n riki bwa raoraon Iehova. (Iakobo 2:
23) Iangoia bwa ngaia ko boni kona naba n riki bwa raoraon te
tia Kariki bwaai ni kabane!
22 Ngkai ko tabe n reiakina ae bati riki man te Baibara, ko na
bae ni kaumakaki irouia aomata aika taku bwa a buokiko, bwa
ko na katoka am reirei. Tao a raraoma iroum bwa mwina e bitaki am koaua. Ma tai kariaia bwa e na katokiko temanna mani
karekean am iraorao ae te kabanea n tamaroa ae ko kona ni karekea.
23 E koaua bwa iai bwaai tabeua ake ko na aki mataata iai n te
moantai. E kainnanoaki te nanorinano bwa ko aonga ni kona
ni bubutii buokam, ma tai kainabwabu ibukina bwa ko maamaa iai. E taku Iesu bwa e raoiroi te nanorinano n aron te tei ae
uarereke. (Mataio 18:2-4) Ao n aron ae ti ataia, a rangi kautitiraki ataei aika uarereke. E tangiriko te Atua bwa ko na kakaaei
kaekaaia. A kamoamoaaki n te Baibara aomata tabeman ake a
ingainga ni kan reiakina taekan te Atua. A tuoi raoi baike a taekinaki n te Baibara, bwa a aonga ni kakoauaa bwa bon te koaua
are a reiakinna.—Wareka Mwakuri 17:11.
24 Te kawai ae te kabanea n tamaroa ibukin reiakinan taekan
Iehova, boni man te ukeuke n te Baibara. E rangi ni kaokoro ma
booki ni kabane. N te aro raa? E na maroroakinaki taekan anne
n te mwakoro ae imwina.
23, 24. (a) E aera ngkai ko riai n teimatoa n titiraki i aoni baika ko
reiakin? (b) Tera ae e na maroroakinaki n te mwakoro are imwina?
ANA REIEI TE BAIBARA
ˇ E mutiakiniko te Atua.—1 Betero 5:7.
ˇ Aran te Atua bon Iehova.
—Taian Areru 83:18.
ˇ E kaoko Iehova bwa ko na kaania.—Iakobo
4:8.
ˇ E tatangira Iehova, ao n nanoanga.
—Te Otinako 34:6; 1 Ioane 4:8, 16.
MWAKORO UOUA
Te Baibara Bon te Boki Mairoun
te Atua
Baikara kaokoron te Baibara ma booki nako?
E na kangaa ni buokiko te Baibara n tokanikai i
aon am kangaanga?
Bukin tera bwa ko onimakini taetae ni burabeti
aika n te Baibara?
KO KONA n uringa te tai are ko anganaki iai te bwaintangira ae
raoiroi mairoun raoraom ae ko tatangiria? Tao ko aki tii ingainga n
te tai arei ma ko bon rangi ni kukurei naba. E oti man te bwaintangira anne bwa e teimatoa ni kakawaki ami itangitangiri iroun
raoraom. Ko boni kakaitau ibukin ana mwakuri raoraom n anga
bwaintangira.
2 Te Baibara bon te bwaintangira mairoun te Atua, ae ti riai n rangi ni kakaitau iai. A kabwarabwaraaki n te boki aei baika ti aki
kona n atai i bon iroura. N te katoto, e tuangira taekani karikan itoini karawa, te aonnaba, ao te moani mwaane ao n aine. Iai reirei n
te Baibara aika kona n onimakinaki aika a na buokira n tokanikai i
aon ara kangaanga ma raraomara. E kabwarabwaraa naba aron te
Atua ni kakoroa bukin ana kantaninga, ao ni katamaroaa te waaki
n te aonnaba. Ai kakimwareireira te bwaintangira ae te Baibara!
3 Te Baibara bon te bwaintangira naba ae ringa te nano bwa e
kaotiota aron te tia Anga, ae Iehova ae te Atua. E kakoauaaki ni katauraoan te boki aei irouna bwa e tangirira bwa ti na kinaa raoi. E
boni kona ni buokiko te Baibara bwa ko na kaania Iehova.
1, 2. N aaro raa ae e kakimwareirei iai ana bwaintangira te Atua ae
te Baibara?
3. Tera reireiara ibukin Iehova ni kaineti ma katauraoan te Baibara
irouna, ao bukin tera ngkai e ringaki nanora iai?
19
E kona n reke “Te Baibara ae Tabu—te Rairai
ae te Aonnaba ae Boou” n taetae aika bati
4
Ngkana iai am Baibara, ao tiaki tii ngkoe n iai. E a tia ni boreetiaki te Baibara ae bwanin ke mwakorona tabeua n taetae aika raka i
aon 2,600 mwaitiia, ngaia are e a kona ni warekaki ngkai irouia aomata aika e raka i aon 90 te katebubua mwaitiia mai buakoia kaain
te aonnaba. E katautauaki bwa e raka i aon te mirion mwaitin te
Baibara aika tibwatibwaaki ni katoa wiki! Birion ma birion mwaitini katoton te Baibara ae bwanin ke mwakorona ake tabeua, ake a a
tia ni boreetiaki ngkai. E koaua bwa bon akea riki te boki ae ai aron
te Baibara.
5 Irarikina, ‘e kairaki iroun te Atua korean’ te Baibara. (Wareka
2 Timoteo 3:16.) N te aro raa? E kaekaaki n te Baibara ni kangai: “A
taetae aomata mairoun te Atua ngke a kairaki n te taamnei ae raoiroi.” (2 Betero 1:21) E kangai kabwarabwaraana: Tao e koreaki ana
reta te tia bitineti, ao ana kaetieti. Kanoan te reta anne bon ana iango ma ana kaetieti te tia bitineti. Ngaia are, bon ana reta raoi, ao
tiaki ana reta te tia koroboki. N aron naba anne, kanoan te Baibara
bon ana rongorongo te Atua, tiaki aia rongorongo mwaane ake a
koreia. Ngkanne, bon “ana taeka te Atua” te Baibara ni kabane.—1
I-Tetaronike 2:13.
4. Tera ae kamimiko n aron tibwatibwaakin nako te Baibara?
5. N te aro raa ae ‘e kairaki iroun te Atua korean’ te Baibara?
20
E AKI KAUNTABA AO E ETI
6
E koreaki te Baibara n te maan ae raka i aon 1,600 te ririki. A
kakaokoro aia tai ni maiu taani koreia ao a kakaokoro naba aroia.
Tabemani boni burabeti, taani motikitaeka, ao ueea. Ao Ruka are
te tia korea te Euangkerio bon te taokita. E ngae ngke a kakaokoro
nako aroia taani korea te Baibara, ma e aki kauntaba ana rongorongo mai moana ni karokoa tokina.1
7 N te moani boki n te Baibara, ti tuangaki iai aroni moan rikini
kangaanga nakon te botannaomata. Ao te kabanea ni boki, e kaotia
ae e na manga riki ni bwaretaiti ke n onnaroka te aonnaba ni kabutaa. E karakin rongorongo te Baibara aika a riki i nanon ririki aika
nga ma nga mwaitiia, ao a bane n irekereke ma kabwarabwaraan ao
kakoroani bukin ana kantaninga te Atua. Bon te bwai n anainano
iangoan ae akea ana rongorongo te Baibara ae kauntaba, ao boni
ngaia anne ae ti kariaa n te boki ae mairoun te Atua.
8 A eti naba rongorongo aika n te Baibara ake a irekereke ma te
rabakau n aonnaba. E a kaman taekin rabakau tabeua ake a a tibwa
ota iai taan rabakau n te aonnaba imwin te tai ae rangi ni maan. N
te katoto, a taekinaki tuua nakoia I-Iteraera ngkoa n te boki ae Nakoaia Ibonga, ni kaineti ma te kakaitiaki, te marurung ao totokoan
ewewen te aoraki, ao n te tai anne bon akea otaia aomata nako i
aoni baikanne. E taekinaki naba n te Baibara bwa e mronron te aonnaba, ma a bati ake a kairua aia iango ni kaineti ma te iango aei n
te tai anne. (Itaia 40:22) E eti naba ana taeka te Baibara are e taku
bwa e tinetine aonnaba “i aon te akea.” (Iobi 26:7) Ma tiaki nanon
anne bwa te Baibara boni bokin te rabakau n aonnaba. Ma ngkana
e taekini baika reitaki ma te rabakau n aonnaba ao a na boni bane
n eti. Tiaki ngaia aei ae ti kantaningaia man te boki ae nako mairoun te Atua?
1 E ngae ngke iai tabeman ake a taku bwa a kauntaba ana rongorongo te Baibara tabeua, ma bon akea koauan taeka akanne. Nora
mwakoro 7 n te boki ae The Bible—God’s Word or Man’s? ae boreetiaki irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.
6, 7. Bukin tera ngkai e kakawaki ataakin ae a aki kauntaba ana rongorongo te Baibara?
8. Taekini katoto ake a na kaota etin te Baibara ni kaineti ma te rabakau n aonnaba.
Te Baibara Bon te Boki Mairoun te Atua
21
9 E eti naba rongorongon rimoa n te Baibara ao e kona n onimakinaki. A onoti rongorongona nakon taai ao taabo tabeua, ao e aki
tii kaota araia aomata, ma e taekina naba aia kateiriki tabeman.1 A
kaotiota naba te koaua taani korea te Baibara n aroia ni kaotiotii
kabwakaia ao kabwakaia aia botannaomata, n aki katotongia taani
korea rongorongon rimoa ake a aki bati ni kaokaota konaakia aia
aomata. N te katoto, ni bokin te Baibara ae Warekaia Iteraera ao e
boni kaota iai ana bure ae kakaiaki te tia korea te boki aei ae Mote,
are e a korakora naba iai boaakina. (Warekaia Iteraera 20:2-12) A
kangaanga kunean aeka ni kaotioti aika koaua aikai n rongorongon rimoa ni booki tabeua, ma e kuneaki n te Baibara ibukina
bwa bon ana boki te Atua.
TE BOKI AE MANENA
10
E “manena ibukin te angareirei, ao ibukini boaan te aomata, ibukini kaetani bwaai” ibukina bwa e kairaki koreana iroun te
Atua. (2 Timoteo 3:16) Eng, te Baibara bon te boki ae manena. E
kaotaki iai bwa te tia koreia e ataa raoi aroaroia aomata. E aki riai
ni mimi te aba iai ibukina bwa te tia koreia ae Iehova ae te Atua,
boni ngaia te tia Karikiriki! E ataa riki ara iango ao ara namakin ni
kabotauaki ma ae ti ataia. Irarikina, e atai naba baika ti kainnanoi
Iehova bwa ti aonga ni kukurei. E atai naba aroaro ake ti riai ni kararoaira ma ngaai.
11 Iangoa ana reirei Iesu are e aranaki bwa te Kabwarabwara i aon
te Maunga, ae e koreaki ni Mataio mwakoro 5 nakon 7. N te reirei
ae bane arona aei, e taekin iai reirei tabeua Iesu, n ikotaki naba ma
te kawai ibukini karekean te kukurei ni koaua, aroni manga kanakoraoan te itabarara, aron te tataro, ao ai aron taraakin te kaubwai
1 N te katoto, nora ana kateiriki Iesu n Ruka 3:23-38.
9. (a) N aaro raa ae e kaotia te Baibara bwa e eti ao e kona n onimakinaki ngkana e taekina rongorongon rimoa? (b) Tera ae e kona n
ataaki ibukin te Baibara man aroia taani koreia ni kakaonimaki ni
kaota te koaua iai?
10. Bukin tera bwa e aki kamimi manenan te Baibara?
11, 12. (a) Baikara ana reirei Iesu n ana Kabwarabwara i aon te Maunga? (b) Baikara riki baika manena aika taekinaki n te Baibara, ao
bukin tera ngkai a teimatoa ni kakawaki?
E a kaman taekina
bwakani Baburon te
tia korea te Baibara
are Itaia
n te aro ae riai. E teimatoa ni mwaaka ao ni manena ni boong aikai
ana taeka Iesu n aroia ngke e moan taekini ngkoa.
12 Booto n reirei n te Baibara tabeua a irekereke ma te maiu n utu,
te aro ni mwakuri, ao te reitaki ma aomata. E kaineti ana boto n reirei te Baibara nakoia aomata nako ao a manena n taai nako reirei
iai. E kabwarabwaraaki te rabakau are e kuneaki n te Baibara n taeka tabeua mairoun te Atua aika kaotaki iroun te burabeti ae Itaia ni
kangai: “Bon Iehova ngai ae Atuam, are Teuare reireiniko bwa ko
aonga ni kabwaia.”—Itaia 48:17.
23
TE BOKI AE TAEKINI TAETAE NI BURABETI
13
A bati taetae ni burabeti n te Baibara, ao a mwaiti mai iai ake a
a tia ni kakoroaki bukia. Iangoa te katoto aei. E taetae ni burabeti
Iehova rinanon te burabeti ae Itaia are maiu n te kawanua n tienture B.C.E., bwa e na kamaunaaki Baburon. (Itaia 13:19; 14:22, 23)
E kabwarabwaraaki raoi aroni kataenikaian te kaawa anne. A na kaoraa karaangani Baburon kaain te taanga ni buaka ake a na taua
Baburon, ao a na mwaati rake n rinnako n te kaawa n akea buakanaia. Tiaki tii ngaia, ma e a kaman taetae ni burabetiia aran te
uea Itaia, are e na kataenikaia Baburon, bwa Tairati.—Wareka Itaia
44:27–45:2.
14 N tairikin te bong ae Okitobwa 5/6 539 B.C.E, 200 tabun te ririki imwin te taetae ni burabeti arei, ao a katei maekaia n rianna
kaain te taanga ni buaka teuana i rarikini Baburon. Antai ae kairiri
iai? Ueani Botia ae Tairati. Ikai are e a kakoroaki iai bukin te taetae
ni burabeti ae kamimi aei. Ma te koaua bwa a na bon taua Baburon
kaain ana taanga ni buaka Tairati n akea buakanaia n aron are e a
kaman taekinaki?
15 N te tairiki anne ao a bukamaru kaaini Baburon ma te aki bwerengaki ibukin onimakinan nonon aia kaawa ae rangi ni bubura.
Ma n te tai anne e tabe ni kabongana wanawanana Tairati ni kaoraa
te karaanga are e otabwaninia te kaawa. N te tai ae waekoa ao e a tau
orana n te aro are a a kona n rinanon te karaanga ana tautia ni kaania nonon te kaawa. Ma a kangaa n ninia nononi Baburon kaain
ana taanga Tairati? E aki ataaki bukina, ma e bon aki in mataroan
te kaawa n te tairiki anne!
16 E taetae ni burabetinaki ae kangai ibukini Baburon: “E na
aki manga kaainaki neiei, ao e na aki manga riki bwa te tabo ni
maeka i nanon rooro ni kabane. Akea te I-Arabia ae e na katea ana
13. Baikara rongorongo ake e kaira te burabeti ae Itaia Iehova bwa e
na korei ibukini Baburon?
14, 15. A kangaa ni kakoroaki bukin ana taetae ni burabeti Itaia tabeua ni kaineti ma Baburon?
16. (a) Tera are e a kaman taekinna Itaia ibukin tokini Baburon? (b)
E kangaa ni kakoroaki bukin ana taetae ni burabeti Itaia ni kaineti
ma kamaroaeani Baburon?
24
umwanrianna ikanne, ao akea naba taani kawakintiibu aika a na
kamotirawaia aia nanai ikanne.” (Itaia 13:20) E bati ae taekinaki n
te taetae ni burabeti aei nakon are tii bwakan te kaawa. E kaotaki
iai bwa e na boni kamaroaeaki Baburon n aki toki. Ko kona n nora
kakoauaani kakoroani bukin aei bwa nneni Baburon ngkoa bon te
aba ae e a aki maekanaki ngkai, ae 80 te kiromita i maiakini Baghdad i Iraq. Aei kakoauaan naba kakoroani bukin ana taeka Iehova
rinanon Itaia are e kangai: “N na iaakinna n te kai n iaaki n urubwai.”—Itaia 14:22, 23.1
17 Tiaki te koaua bwa iangoan ae a kona n onimakinaki taetae ni
burabeti ake n te Baibara, boni kakorakoraan naba am onimaki? E
koaua bwa ngkana e a tia ni kakoroi bukin ana berita n taai aika
nako Iehova ae te Atua, ao anne bukina ae ti kona n onimakinna
bwa e na boni kakoroa naba ana berita ibukin te bwaretaiti n te aonnaba. (Wareka Warekaia Iteraera 23:19.) Eng bon iai iroura “te
1 Ibukin rongorongon riki taetae ni burabeti n te Baibara, nora te
boroutia ae A Book for All People n iteraniba 27-29, ae boreetiaki irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.
17. E kangaa ni kakorakoraa te onimaki kakoroani bukin te taetae ni
burabeti n te Baibara?
25
kantaninga ibukin te maiu are aki toki are e a kamani beritanna
mangkoangkoa, te Atua ae aki kona ni kewe.”—Tito 1:2.1
“E MAIU ANA TAEKA TE ATUA”
18
Ara maroro i aon te mwakoro aei, e katereterea nakoira bwa te
Baibara bon te boki ae akea n ai arona. E aki tii kakawaki ngkai a aki
kauntaba ana rongorongo ao a boraoi ma rabakaun te aonnaba ao
rongorongon rimoa, ma ibukina bwa iai reirei aika manena iai ao
taetae ni burabeti aika kona n onimakinaki i nanona. Bwa e korea
1 Teuana te katoto ibukini kakoroani bukin taetae ni burabeti n te
Baibara, bon uruakani Baburon. Katoto riki tabeua, a irekereke ma
uruakan Turo ao Ninewe. (Etekiera 26:1-5; Tebania 2:13-15) E taetae
ni burabetinna naba Taniera, taekaia tautaeka aika mwaaka riki n te
aonnaba aika a na kaoti imwini Baburon, teuana imwin teuana.
Kaaina naba boni Miria ma Botia, ao Kuriiti. (Taniera 8:5-7, 20-22)
Nora te Bukinibaa n iteraniba 199-201, ibukini kabwarabwaraan taetae ni burabeti aika bati ibukin te Mesia ake a kakoroaki bukia rinanon Iesu Kristo.
18. Tera te rongorongo ae mwaaka are e taekinna te abotoro Bauro
ni kaineti ma “ana taeka te Atua”?
Maerani Baburon
26
ae kangai te abotoro Bauro: “E maiu ana taeka te Atua ao e mwaaka
ao e kakang riki nakoni kabaang aika uaitera wia, ao e ewaewa ni
kaota kaokoron taraan te aomata ma are i nanona, ao taian toma n
ri ma kanoaia, ao e kona n atai baike e iangoi te nano ma baike e
kantaningai.”—Ebera 4:12.
19 E kona naba ni bitaki maiura ni warekan ana “taeka” ke ana
rongorongo te Atua n te Baibara. E kona ni buokira bwa ti na tuoi
aroarora n te aro ae okoro ma n raoiroi riki nakon tutuo ake ti a tia
ni karaoi ma imwaina. Ti kona n taku bwa ti tangira te Atua, ma
arora ni kamanenai reirei man ana Taeka ae kairaki koreana ae te
Baibara, e na kaota raoi ara iango ao nanora ni koaua.
20 Te Baibara bon te boki mairoun te Atua. Bon te boki ae riai
ni warekaki, n reiakinaki, ao n tatangiraki. Kaota am kakaitau n te
bwaintangira mairoun te Atua aei, n arom ni kateimatoa nenerana.
Ni karaoan anne ko na rikirake ni mataata riki n ana kantaninga
te Atua ibukin te botannaomata. E na kabwarabwaraaki bwa tera
te kantaninga anne, ao aroni kakoroani bukina, n te mwakoro ae
imwina.
19, 20. (a) E na kangaa ni buokiko te Baibara bwa ko na tuoa aroarom? (b) Ko na kangaa ni kaota am kakaitau n ana bwaintangira te
Atua ae okoro ae te Baibara?
ANA REIREI TE BAIBARA
ˇ E kairaki korean te Baibara iroun te Atua
ngaia are e eti raoi ao n onimakinaki.—2 Timoteo 3:16.
ˇ E manena te rongorongo ae n Ana Taeka
te Atua ibukini kairani maiura n taai nako.
—Itaia 48:17.
ˇ A koaua ao a na koro bukin ana berita te
Atua aika n te Baibara.—Warekaia Iteraera
23:19.
MWAKORO TENUA
Tera Ana Kantaninga te Atua
Ibukin te Aonnaba?
Tera ana kantaninga te Atua ibukia aomata?
Tera ae e bukinaki iai te Atua?
Aekakira aron te maiu n te aonnaba n te tai ae e
na roko?
MOAN te kamimi ana kantaninga te Atua ibukin te aonnaba.
E tangiria Iehova bwa e na kaonaki irouia aomata aika kukukurei ma ni marurung raoi. E taekinna te Baibara bwa “e
katauraoa te onnaroka i Eten . . . Iehova ae te Atua” ao e “karikirakei kaai nako . . . aika kan taraakia . . ., ao kaai aika raoiroi
ibukin te amwarake.” Imwini karikaia moan aomata aika Atam
ma Ewa iroun te Atua, ao e a katikuia n te mwenga are rangi n
tamaroa arei, ao e tuangia ni kangai: “Kam na kabatiaia ami
kariki ao kamwaitingkami, kaona te aonnaba ao taua arona.”
(Karikani Bwaai 1:28; 2:8, 9, 15) Ngaia are bon ana kantaninga
te Atua bwa a na kariki aomata, ni karababaa nako te mwenga
are te onnaroka arei, ao n taui aroia maan.
2 N am iango e na boni koro bukin ana kantaninga Iehova
ae te Atua are a na maeka aomata n te aonnaba ae bwaretaiti? E
taku te Atua, “I a tia n taekinna . . . ao N na boni kakoroa naba
bukina.” (Itaia 46:9-11; 55:11) Eng, e na boni karaoa te bwai
are e kantaningaia te Atua! E taku bwa “e aki karaoia bwa e na
matebuaka, ma e karaoia bwa e na maekanaki.” (Itaia 45:18)
Aekaki n aomata raa ake e kani kamaekaia i aon te aba te Atua?
Ao maanra are e tangiria bwa a na maeka iai? E kaeka ni kangai
1. Tera ana kantaninga te Atua ibukin te aonnaba?
2. (a) Ti kangaa n ataia bwa e na koro bukin ana kantaninga te Atua
ibukin te aonnaba? (b) Tera ana taeka te Baibara ni kaineti ma te
maiu are aki toki ibukia aomata?
28
te Baibara: “A na abana te aonnaba akana raoiroi, ao a na maeka i aona n aki toki.”—Taian Areru 37:29; Te Kaotioti 21:3, 4.
3 E teretere bwa e tuai koro bukin aei. Ni boong aikai a rotaki n te aoraki aomata ma te mate, ao a bon un naba ao n
ikamamate i marenaia. Iai te kangaanga ae riki ae karikii aaro
aikai. Bon tiaki ana kantaninga te Atua te waaki ae riiriki ngkai
n te aonnaba! Bwa tera ae riki? Bukin tera ngkai e tuai koro bukin ana kantaninga te Atua? Akea bokin rongorongon rimoa
ae koreaki irouia aomata ae kona ni kaekaira n anne, ibukina
bwa e moanaki rikin te kangaanga aei i karawa.
MOAN RIKIN TE TIA KAIRIRIBAI
4
E karakinaki te tia karitei nakon te Atua ni moani bokin te
Baibara bwa e kaoti n te onnaroka are i Eten. E aranaki bwa “te
naeta,” ma tiaki te man ni koaua ngaia. E kaotaki raoi ni kabaneani bokin te Baibara bwa “arana te Riaboro ao Tatan, are e
burebureiia kaain te aonnaba ni kabutaa.” E aranaki naba bwa
“te naeta nikawai.” (Karikani Bwaai 3:1; Te Kaotioti 12:9) E kabongana te naeta te anera ae rangi ni mwaaka aei, bwa e na
taetae nakon Nei Ewa, n aron ae e kona ni karaoia te aomata ae
rabakau n taetae n te aro ae aongkoa e aki taetae ma e taetae te
taore. E maiu te anera aei ngke e katauraoa te aonnaba te Atua
ibukia aomata.—Iobi 38:4, 7.
5 Kioina ngkai a bane ni kororaoi ana karikibwai Iehova,
antai ngkanne ae karaoa te “Riaboro” ke “Tatan”? Ni kauarerekeana, temanna mai buakoia natin te Atua aika anera aika
rangi ni mwaaka e a manga bitia i bon irouna n riki bwa te Riaboro. E kangaa ni kona ni karaoaki aei? N aron ae ngkana e riki
bwa te tia iraa te aomata ae raoiroi ma ni kakaonimaki ngkoa.
E na kangaa n riki anne? Ngkana e kariaia te aomata bwa e na
rikirake tangiran te bwai ae buakaka i nanona. E na bon rikira3. Baikara waaki aika karawawata aika nonoraki n te aonnaba n taai
aikai, ao baikara titiraki aika rio mai iai?
4, 5. (a) Antai are e kabongana te naeta n taetae nakon Nei Ewa?
(b) E na kangaa te aomata ae raoiroi ma ni kakaonimaki ngkoa n riki
bwa te tia iraa?
Tera Ana Kantaninga te Atua Ibukin te Aonnaba?
29
ke ni korakora kani karaoan ae buakaka ngkana e teimatoa n
iaiangoia. Imwina, ngkana e reke angana, tao e nang karaoa te
bwai ae buakaka are kanoan ana iango arei.—Wareka Iakobo
1:13-15.
6 Aei are e riki ni kaineti ma Tatan te Riaboro. E ongo are a
tuangaki Atam ma Nei Ewa iroun te Atua bwa a na kariki ni
kaona te aonnaba. (Karikani Bwaai 1:27, 28) E iango ni kangai
Tatan: ‘Ai angaraoira bwa a kona n taromauriai aomata aikai n
onea mwin are a na taromauria te Atua!’ Mangaia are e a rikirake irouna kani karaoan te bwai ae bure. N tokina ao e a
kewea Nei Ewa ngke e uaraoa te Atua nakoina. (Wareka Karikani Bwaai 3:1-5.) Mangaia are e a riki iai bwa te “Riaboro,” ae
nanona “te tia Uarao.” N te tai anne ao e riki naba bwa “Tatan,” ae nanona “te tia Kaaitara.”
7 E kabongana te kewe ao te mwamwanaa te aba Tatan te Riaboro bwa e aonga ni kairiia Atam ma Nei Ewa bwa a na aki
ongeaba iroun te Atua. (Karikani Bwaai 2:17; 3:6) N tokina ao
a a mate, n aron are e a tia n tuangia te Atua bwa e na riki
ngkana a aki ongeaba. (Karikani Bwaai 3:17-19) Kioina ngkai e
riki n aki kororaoi Atam ngke e bure, a a bane naba n ituaki iai
kanoana. (Wareka I-Rom 5:12.) Tao e na mataata n te kabotau
i aon te tiin ni kariki. Ngkana iai te mwano iai, tera aroni kariki
ake a karaoaki mai iai? A na boni mwano naba kariki akanne,
n akea teuana ae kororaoi. N aron naba anne, a bane n ituaki
n te “mwano” ae te aki kororaoi aomata nako mairoun Atam.
Anne bukin rikin te kara ao te mate nakoia aomata ni kabane.
—I-Rom 3:23.
8 Ngke e mwamwanaia Atam ao Nei Ewa Tatan bwa a na
bure nakon te Atua, e a karika te karitei iai. E bon rawa nakon
aron Iehova n tautaeka. Titeboo ngke e kangai Tatan: ‘Te tia
tautaeka ae buakaka te Atua. E bobokewe ao e taui baika raraoi
6. E kangaa n riki bwa Tatan te Riaboro, natin te Atua temanna ae
rangi ni mwaaka ae te anera?
7. (a) Bukin tera ngkai a mate Atam ma Nei Ewa? (b) Bukin tera
ngkai a bane ni kara ao ni mate kanoan Atam?
8, 9. (a) Tera te bukibuki are e karaoia Tatan? (b) Bukin tera ngkai
e aki waekoa te Atua ni kamateia taani karitei?
30
mairouia ana aomata. A aki kainnanoa te Atua aomata bwa e
na tautaekania. A kona ni boni baireia i bon irouia bwa tera ae
raoiroi ao ae buakaka. A na boni mweraoi riki i aan au kairiri.’
Tera ae e na karaoia te Atua ibukin te bukibuki ane e rangi ni
kaun anne? Tabeman a iangoia bwa e raoiroi riki ngke e a boni
kamateia naba taani karitei n te tai arei. Ma e na kaekaaki ana
bukibuki Tatan ngke arona bwa e karaoa anne te Atua? E na kakoauaaki iai bwa e bon eti aron te Atua n tautaeka?
E nang kangaa naba Tatan n anga
tautaekan nako te aonnaba ngkana
ngaia bwa tiaki ana bwai?
31
9
Aroaron Iehova teuana ae te kaetitaeka ae riai, e aki kariaia bwa e na kamateia taani karitei akekei n te tai naba arei. E
baireia bwa e kainnanoaki te tai ibukini kaekaan raoi ana bukibuki Tatan n te aro ae karaunano ao e na kakoauaaki iai bwa
te tia kewe ngaia. Mangaia are e baireia te Atua bwa e na kariaia
aomata bwa a na tautaekania i bon irouia i aan ana kairiri Tatan ibukin tabeua te tai. E na maroroakinaki ni Mwakoro 11
n te boki aei, bwa bukin tera ngkai e karaoa anne Iehova ao
bukin tera ngkai e kariaia te tai ae maan. Ma ti riai n iangoa ae kangai n te tai moa aei: E eti aia waaki Atam ma Nei
Ewa ni kakoauaa Tatan, are bon akea te bwai ae raoiroi ae e a
tia ni karaoia ibukia? E eti aroia ni kakoauaa Iehova are angangania bwaai ni kabane, bwa aongkoa ngaia te tia kewe ae
bangaomata? Ngke arona bwa ko mena ikekei ao tera ae ko na
karaoia?
10 E raoiroi iaiangoan titiraki aikai ibukina bwa ti bane ni kakaitiboo ma aeka ni motinnano akanne ni boong aikai. Eng,
e kona n reke am tai ni boutokaa ana itera Iehova ma ni kaekaa iai ana bukibuki Tatan. Ko kona ni kariaia Iehova bwa e na
riki bwa am tia Tautaeka, ao ni buoka kaotaraean are bon te
tia kewe Tatan. (Taian Areru 73:28; wareka Taeka N Rabakau
27:11.) E kananokawaki bwa tii tabeman mai buakoia aomata
aika birion ma birion mwaitiia, ake a karaoa anne. E rio te titiraki ae kakawaki mai iai ae, E koaua bwa e reirei te Baibara bwa
bon Tatan ae e tautaekana te waaki ae ngkai i aon te aba?
ANTAI AE TAUTAEKANA TE WAAKI AE NGKAI?
11
E aki nanououa Iesu bwa Tatan bon te tia tautaekana te
waaki ae ngkai i aon te aba. E a tia ngkoa ni kaotii nakon
Iesu “tautaeka n uea nako n te aonnaba ma tamaroaia” ngke
e karaoa te kakai. E berita Tatan nakon Iesu ni kangai: “N na
10. Ko na kangaa ni boutokaa ana itera Iehova ni kaekaa iai ana bukibuki Tatan?
11, 12. (a) E kangaa ni kaotaki ae Tatan bon uean te aonnaba ni kataakin Iesu? (b) Tera riki ae kakoauaaki iai bwa Tatan bon uean te
aonnaba?
32
anganiko baikai ni kabane ngkana ko katorobubua ni bobaraaki n taromauriai n tii teuana te tai.” (Mataio 4:8, 9; Ruka
4:5, 6) Iangoa aei. E kona ni kaririaki Iesu n anne ngke arona
bwa tiaki te tia tautaeka Tatan n taian tautaeka? E aki naba kakewea Iesu ae taian tautaeka nako n te aonnaba bon ana bwai
Tatan. E na boni kakewekewe Iesu ngke arona bwa tiaki Tatan
ae angania taian tautaeka mwaakaia.
12 Iehova bon te Atua ae Moan te Mwaaka, ae te tia Kariki
bwaai ni kabane. (Te Kaotioti 4:11) Ma e ngae n anne, e aki
taekinaki n te Baibara bwa Iehova ae te Atua ke Iesu Kristo,
ae a kaira te waaki ae ngkai i aon te aba. E taekina Tatan Iesu
bwa “te tia tautaeka i aoia kaain te aonnaba aei.” (Ioane 12:31;
14:30; 16:11) E taekinaki naba Tatan te Riaboro n te Baibara
bwa “atuan te waaki ae ngkai i aon te aba.” (2 I-Korinto 4:3, 4)
E korea ae kangai te abotoro Ioane ni kaineti ma te tia kaaitara
ke Tatan: “A bane kaain te aonnaba ni mena i aani mwaakan
teuare buakaka.”—1 Ioane 5:19.
ARONI KAMAUNAKIN ANA WAAKI TATAN
13
Ni katoa ririki ao e a ririkirake ni karuanikai te aonnaba.
E a kaonaki n taiani buaka, taan tautaeka aika babakanikawai,
mataniwin Aaro aika baka n raoiroi, ao taani kakeru. E a aki
kona ni manga kaetaki te waaki ae ngkai. E kaotia te Baibara
bwa e a kaan te tai are e nang kamauna iai te waaki ae buakaka
n te aonnaba te Atua n ana buaka ae Aremaketon. E na oneaki
mwin te waaki aei n te waaki ae boou ae raoiroi.—Te Kaotioti
16:14-16.
14 E rineaki Iesu Kristo bwa te tia Kairiri iroun Iehova ae
te Atua n Ana Tautaeka n Uea i karawa, ke n ana tautaeka. E
a kaman taekinaki ngkoa ae kangai n te Baibara: “E bungiaki
te teei nakoira, ti anganaki te nati te mwaane, ao e na mena i
aon angana te nakoa n tautaeka. E na aranaki bwa . . . te Nati13. Bukin tera ngkai e kainnanoaki te waaki ae boou i aon te aba?
14. Antai ae rineaki iroun te Atua bwa e na Kairiri n Ana Tautaeka n
Uea, ao e taetae ni burabetinaki n te aro raa?
33
nuea ae Karekea te Rau. E na akea tokin rikiraken ueana ao te
rau.” (Itaia 9:6, 7, te kabwarabwara mai nano) E reireinia taan
rimwina Iesu bwa a na tataro ni kaineti ma te tautaeka aei ni
kangai: “E bia roko am Tautaeka n Uea. E na kakororaoaki nanom i karawa ao n te aonnaba naba.” (Mataio 6:10) Rimwi
riki n te boki aei ao ti na noria bwa e nang kamaunai tautaeka ni kabane Ana Tautaeka n Uea te Atua, ao e na onei mwia.
(Wareka Taniera 2:44.) Imwina e nang karika te aonnaba Ana
Tautaeka n Uea te Atua bwa te bwaretaiti.
E A KAAN ROKO TE WAAKI AE BOOU!
15
E karaui nanora te Baibara ni kangai: “Ni kaineti ma ana
berita [te Atua], ti kariariaa karawa ae boou ao te aonnaba ae
boou, ae e na mena iai te raoiroi.” (2 Betero 3:13; Itaia 65:17)
Ngkana e taekina te “aonnaba” te Baibara ao n tabetai e nanonia iai aomata. Mangaia are te “aonnaba ae boou” bon te
koraki n aomata ake a karekea akoaia iroun te Atua.
16 E berita Iesu bwa ngkana e roko te waaki ae boou ao
a nang karekea iai te bwaintangira are “te maiu are aki toki”
te koraki ake a karekea akoaia iroun te Atua. (Mareko 10:30)
Taiaoka, kauka am Baibara nakon Ioane 3:16 ao 17:3, ao wareka iai ana taeka Iesu, ni kaineti ma te bwai ae ti riai ni karaoia
bwa ti aonga ni karekea iai te maiu are aki toki. Iangoi ngkai
kakabwaia aika a taekinaki n te Baibara ake a na reke irouia te
koraki ake a tau n anganaki ana bwaintangira te Atua ane e kakukurei anne, n te Bwaretaiti ae e na roko n te aonnaba.
17 E na mauna nako te buakaka, te buaka, mwakuri n iowawa, ao te tiritiri. “A nang akea aomata aika buakaka . . . Ma a na
abana te aonnaba akana nimamannei.” (Taian Areru 37:10, 11)
E na bon reke te rau ibukina bwa ‘e na katoki buaka ni kabutaa
15. Tera te “aonnaba ae boou”?
16. Tera te bwaintangira ae rangi ni kakawaki mairoun te Atua ibukia te koraki ake a karekea akoaia mairouna, ao tera ae ti riai ni karaoia
bwa ti aonga ni karekea iroura?
17, 18. Ti kangaa ni koaua bwa e na mweraoi te aba n te aonnaba ni
kabutaa?
34
te aonnaba te Atua.’ (Taian Areru 46:9; Itaia 2:4) Imwina “a na
maiureirei akana raoiroi n ana bong, ao e na bati te raoi ni karokoa ae ai akea namwakaina,” ae nanonaki n anne bwa te rau
n aki toki!—Taian Areru 72:7.
18 A nang mweraoi taan taromauria Iehova. A mweraoi tibun Iteraera n taai ake a karakinaki n te Baibara, tii ngkana
a ongeaba iroun te Atua. (Nakoaia Ibonga 25:18, 19) Ai kakimwareireira norakin te aeka ni mweraoi anne n te Bwaretaiti!
—Wareka Itaia 32:18; Mika 4:4.
19 E na aki tare te amwarake. E anene ni kangai te tia areru:
“E na bati te uita n te aonnaba, ao e na taonako i aon taubukini maunga.” (Taian Areru 72:16) E na kakabwaiaia ana toro
aika raoiroi Iehova ae te Atua, ao “e na anga uaana te aonnaba.”—Taian Areru 67:6.
20 E na riki bwa te bwaretaiti te aonnaba ni kabutaa. A na
katei mwenga ma onnaroka aika tamaroa n aaba ake a urui
ngkoa aomata aika bubure. (Wareka Itaia 65:21-24; Te Kaotioti 11:18) Teutana imwin teutana a na katamaroaaki taabo nako
ni karokoa ae e na tamaroa te aonnaba ni kabutaa ao ni maiureirei, n aron te onnaroka are i Eten ngkoa. E na aki katoka
arona te Atua ni kaurea baina, ma ni “kabaneia aomata ma
maan aika maiu, ni katoki nanoia ni baika a tangiri.”—Taian
Areru 145:16.
21 E na reke te rau i marenaia aomata ma maan. A na botaki
n amwarake maan aika moaanti ma aika manana. E nang aki
riai ni maakuia maan ake a kaakang ngkoa, te tei ae uarereke.
—Wareka Itaia 11:6-9; 65:25.
22 E na toki te aoraki. E nang katoki aoraki Iesu n te aro ae ko19. Bukin tera ngkai ti ataia bwa e na bati te amwarake n ana waaki
i aon te aba ae boou te Atua?
20. Bukin tera bwa ti kona ni kakoauaa bwa te aonnaba ni kabutaa
e na riki bwa te bwaretaiti?
21. Tera ae kaotia bwa e na reke te rau i marenaia aomata ma maan?
22. Tera ae e na riki nakon te aoraki?
36
rakora riki nakon are mai mwaina ngke e mena ngkoa i aon
te aba, kioina ngkai e a riki bwa te tia Kairiri n ana Tautaeka
n Uea te Atua i karawa. (Mataio 9:35; Mareko 1:40-42; Ioane
5:5-9) N te tai anne, “akea te tia maeka iai ae e na kangai: ‘I aoraki.’”—Itaia 33:24; 35:5, 6.
23 A na manga kautaki te koraki ake a a tia ni mate ma n
anganaki kantaningaan te maiu are aki totoki. A na bane ni
kautaki te koraki ake a a matu ngkai n te mate ake a mena n
ana ururing te Atua. Ni bon etina, “a na boni mangauti akana
raoiroi ma akana aki raoiroi.”—Mwakuri 24:15; wareka Ioane
5:28, 29.
24 Ai tamaroara kanoan taai aika a na roko ibukia te koraki
ake a rineia bwa a na reiakina taekan ara tia Karikiriki ae Iehova ae te Atua ma n toro irouna! Bon taekan te Bwaretaiti i
aon te aba ae e na roko are e nanonna naba Iesu ngke e berita
ngkoa nakon te tia kamwarua are e mate i rarikina ni kangai:
“Ko na mena ma ngai n te Bwaretaiti.” (Ruka 23:43) E kakawaki bwa ti na reiakina riki taekan Iesu Kristo, are ngaia ae a na
bane ni koro bukin taiani kakabwaia aikai rinanona.
23. Bukin tera bwa e na kakimwareireira te mangauti?
24. Tera am iango ni kaineti ma te maeka n te Bwaretaiti i aon te aba?
ˇ E na kakoroaki bukin ana kantaningaa te
Atua ibukin onean te aonnaba nakon te
bwaretaiti.—Itaia 45:18; 55:11.
ˇ E kaira te waaki ae ngkai i aon te aba Tatan.
—Ioane 12:31; 1 Ioane 5:19.
ˇ E na anga kakabwaia aika bati te Atua nakon
te botannaomata n te waaki ae boou ae nangi roko.—Taian Areru 37:10, 11, 29.
MWAKORO AUA
Antai Iesu Kristo?
Tera nakoan Iesu ae okoro?
E roko mai ia?
Te aeka n aomata raa ngaia?
A bati aomata aika tanoata taekaia n te aonnaba. Tabemwaang a rangi ni ataaki n aia tabo, n aia kaawa ke i abaia.
Tabemwaang a ataaki ni katobibia te aonnaba. Ma tiaki nanona bwa ngkana ko ataa aran te aomata ae kakannato ao ko
a kinaa naba raoi iai. E aki naba nanonaki n anne bwa ko a
ataa raoi rikiana ao aroarona ni koaua.
2 A ongongo naba taekan Iesu Kristo aomata ni katobibia
te aonnaba, e ngae ngke e maiu i aon te aba 2,000 tabun te
ririki n nako. Ma a boni bati naba aika nanououa bwa antai
raoi ngaia. A taku tabemwaang bwa bon tii te aomata ngaia ae
raoiroi. Tabemwaang a taku bwa titeboo kakannatona ma te
burabeti. Ma bon iai naba aika taku bwa Iesu bon te Atua ao
e riai n taromauriaki. E koaua anne?
3 E kakawaki bwa ko na ataa te koaua ibukin Iesu. Bukin
tera? Ibukina bwa e kangai te Baibara: “Ibukini karekean te
maiu are aki toki, a riai n ataiko ae tii ngkoe te Atua ae koaua, ao n ataa naba teuare ko kanakomaia ae Iesu Kristo.”
(Ioane 17:3) Eng, ataakin te koaua ibukin te Atua ao Iesu Kristo, e kona ni karekea te maiu are aki toki n te bwaretaiti n
te aonnaba. (Ioane 14:6) Irarikina, e a tia ni karaoa te banna
1, 2. (a) Bukin tera ngkai ataakin temanna ae tanoata taekana e aki
nanonaki iai bwa ko a kinaa raoi iai? (b) Tera te bwai ae a aki ota iai
aomata ibukin Iesu?
3. E aera ngkai e kakawaki ataakin Iehova ae te Atua ao Iesu Kristo
iroum?
ni katoto Iesu ni kaotiotan te aeka ni
maiu ae te kabanea n raoiroi ao te aroaro
ae riai nakoia aomata. (Ioane 13:34, 35) N te moani mwakoro n te boki aei ao ti maroroakina iai te koaua
ibukin te Atua. Ngkai ti na manga rinanon ana reirei ni koaua
te Baibara ibukin Iesu Kristo.
TE MESIA ARE BERITANAKI
N te tai ae maan imwaini bungiakin Iesu ao e taetae ni burabetinaki n te Baibara rokon te Mesia ke te Kristo mairoun te
Atua. Nakoa aika “Mesia” (man te taetae n Ebera) ao “Kristo” (man te taetae n Erene) titeboo nanoia bwa “Teuare
Kabiraki.” E na kabiraki te Aomata ae beritanaki kao4
4. Tera ae nanonaki n nakoa aika “Mesia” ao “Kristo”?
Ni bwabetitoakin Iesu, e a
riki iai bwa te Mesia ke te
Kristo
Antai Iesu Kristo?
39
tina aei, are nanona bwa e na anganaki nakoana ae okoro
iroun te Atua. Ni mwakoro ake imwina n te boki aei, ti na
reiakina riki iai taekani mwiokoan te Mesia ae kakawaki ni kakoroani bukin ana berita te Atua. Ti na reiakin naba taekani
kakabwaia ake e na karekei nakoira Iesu n taai aikai. Akea te
nanououa bwa a na bati aika iaiango ni kangai imwaini bungiakin Iesu, ‘Antai ae e na riki bwa te Mesia?’
5 N te moan tienture C.E., a rangi ni kakoauaa raoi taan rimwin Iesu are te I-Natareta, bwa bon te Mesia Iesu are e a
kaman taekinaki. (Ioane 1:41) E taku temanna te tia rimwini Kristo ae Timon Betero nakon Iesu: “Bon te Kristo ngkoe.”
(Mataio 16:16) A a kangaa naba n taekina aei taan rimwini
Kristo ao ti na kangaa ni koaua raoi iai bwa Iesu bon te Mesia
are beritanaki?
6 A bati rongorongon te Mesia ake a kaman taekinaki irouia ana burabeti te Atua ake a maiu imwain Iesu. A na buokaki
aomata n rongorongo aikai bwa a na kinaa teuaei. Tao ti na
kamataataa ni kangai: Iangoia bwa aongkoa ko butiiaki bwa
ko na nako n te kai ni bwati, ke te tabo n turein, ke te marae ni
wanikiba bwa ko na butimwaea temanna ae ko tuai nonoria
mai mwaina. Tiaki e na ibuobuoki ngkana iai ae e anganiko
moa kabwarabwaraan te aomata anne teutana? N aron naba
anne, e a tia Iehova ni kabwarabwaraa ana mwakuri te Mesia ao baike a na riki nakoina, rinanon taetae ni burabeti n
te Baibara. Kakoroani bukin taetae ni burabeti aika bati e na
buokiia aika kakaonimaki bwa a na kinaa raoi.
7 Iangoi katoto aika uoua. Te moan, e a kaman taekinna
te burabeti ae Mika 700 te ririki imwain rikin Iesu bwa e na
5. Tera te bwai ae a rangi ni koaua raoi iai iroun Iesu taan rimwina?
6. Kabwarabwaraa bwa e kangaa Iehova ni buokiia aika kakaonimaki bwa a na kinaa raoi te Mesia?
7. Baikara taetae ni burabeti ake uoua ake a kakoroaki bukia ni kaineti ma Iesu?
40
bungiaki Teuare beritanaki i Betereem ae kaawan Iuta ae uarereke. (Mika 5:2) E bungiaki ia Iesu? N te kaawa raoi arei!
(Mataio 2:1, 3-9) Te kauoua, e a kamani koteaki 29 C.E.1 bwa e
na kaoti iai te Mesia n te taetae ni burabeti are n Taniera 9:25,
ao e taekinaki aei bubua ma bubua te ririki. Kakoroan raoi
bukini baikai ao taetae ni burabeti riki tabeua, a kakoauaa ae
Iesu bon te Mesia are beritanaki.
8 Kakoaua riki tabeua bwa Iesu bon te Mesia, a a teretere
ngke e a uakaani banen 29 C.E. Anne te ririki are e roko iai
Iesu iroun Ioane te tia Bwabetito bwa e na bwabetitoaki n te
Karaanga ae Ioretan. E berita Iehova nakon Ioane bwa e na
anganna te kanikina teuana are e na boni kinaa iai te Mesia. N taini bwabetitoan Iesu ao e a nora te kanikina Ioane.
E kaota te bae riki te Baibara ni kangai: “Ngke e otirake naba
ngkekei Iesu man te ran imwini bwabetitoana, ao akea bwa
e a kaukaki karawa, ao Ioane e nora taamnein te Atua ae ruona Iesu n ai aron te taobe. Ao akea bwa e a kangai naba te
bwanaa mai karawa: ‘Bon Natiu ae I tangiria teuaei, ae I kakatonga irouna.’ ” (Mataio 3:16, 17) Ngke e a tia Ioane n ongo ao
n nora te baere riki ao e aki nanououa ngkanne bwa bon te
Atua ae kanakoa Iesu. (Ioane 1:32-34) N te tai naba anne ngke
e a kabwaroa taamneina te Atua ke mwaakana ae mwamwakuri i aon Iesu ao e a riki naba iai bwa te Mesia ke te Kristo ae
te aomata ae rineaki bwa e na Kairiri ke e na Uea.—Itaia 55:4.
9 Kakoroani bukin taetae ni burabeti n te Baibara ao oin
ana kaotioti Iehova ae te Atua, e a kateretereaki iai bwa Iesu
bon te Mesia are e beritanaki. Ma aikai riki uoua titiraki aika
kakawaki, aika e kaekai naba te Baibara ibukin Iesu Kristo: E
roko mai ia, ao te aeka n aomata raa ngaia?
1Ibukini kabwarabwaraan ana taetae ni burabeti Taniera ae kakoroaki bukina ni kaineti ma Iesu, nora te Bukinibaa ae mena n iteraniba 197-199.
8, 9. Tera te kakoaua are oti n taini bwabetitoakin Iesu, ae kaotia
bwa bon te Mesia ngaia?
Antai Iesu Kristo?
41
E ROKO MAI IA IESU?
10
E reiakinaki man te Baibara bwa e maeka Iesu i karawa
imwain rokona i aon te aba. E taekinaki n ana taetae ni burabeti Mika bwa e na bungiaki te Mesia i Betereem ma E a
kaman riki “man taai ake rimoa.” (Mika 5:2) A bati taai ake e
taekinna Iesu bwa e maeka i karawa ngkoa imwaini bungiakina bwa te aomata. (Wareka Ioane 3:13; 6:38, 62; 17:4, 5)
E rangi n rianako aron reitakina ma Iehova i karawa ngke te
taamnei ngkoa ngaia.
11 Iai bukina ae riai ngkai Iesu bon natin Iehova ae moan te
tangiraki irouna. E aranaki bwa “te moanibung i buakoni baika karikaki ni kabane.”1 (I-Korote 1:15) Iai riki te bwai teuana
ae rangi n okoro iai te Nati aei. Boni ngaia “Natina ae te rikitemanna.” (Ioane 3:16) Nanon aei bwa bon tii Iesu ae karikaki
iroun te Atua n akea temanna ae buokia. Imwini karikan Iesu
ao e a manga kabonganaaki iroun te Atua bwa e na buoka katiaan te karikibwai. (I-Korote 1:16) E aranaki naba Iesu bwa “te
Taeka.” (Ioane 1:14) Ti tuangaki n aei bwa e riki bwa te tia taetae ibukin te Atua, are e karorokoi rongorongo ao reirei irouia
natin te Tama ake tabemwaang, ake anera ao aomata.
12 E boraoi te Nati are te moani bung ma te Atua n aron ae
a kakoauaa tabemwaang? Tiaki ngaia anne ana reirei te Baibara. N aron ae taekinaki n te barakirabe are mai mwaina, e
boni karikaki te Nati. E oti n anne bwa iai moan rikina ma
akea moan rikin Iehova ae te Atua ao akea naba tokina. (Taian
1 E aranaki Iehova bwa te Tama ibukina bwa bon te tia Karikiriki.
(Itaia 64:8) E aranaki Iesu bwa Natin te Atua kioina ngkai e karikaki
iroun te Atua. N aron naba anne, a aranaki naba anera ao te aomata
are Atam, bwa natin te Atua.—Iobi 1:6; Ruka 3:38.
10. Tera ana reirei te Baibara n aroni maiun Iesu imwain rokona i
aon te aba?
11. E kangaa ni kaotia te Baibara bwa Iesu bon Natin Iehova ae moan
te tangiraki irouna?
12. Ti kangaa n ataia bwa e bon aki boraoi te Nati are te moanibung
ma te Atua?
42
Areru 90:2) E aki iangoia te nati ae te riki temanna aei bwa
e na kataia ni kaboraoia ma tamana. E teretere te reirei man
te Baibara bwa e kakannato riki te Tama nakon te Nati. (Wareka Ioane 14:28; 1 I-Korinto 11:3) Bon tii Iehova ae “Moan
te Mwaaka.” (Karikani Bwaai 17:1) Ai ngaia are bon akea n ai
arona.1
13 A maan n itamwaomwao i marenaia Iehova ao Natina
are te moanibung i nanoni birion ma birion te ririki, imwaini karikani karawa ae onrake n taian itoi, ao te aonnaba. A na
boni bae n rangi n tangiriia i marenaia! (Ioane 3:35; 14:31) E
katotonga raoi Tamana te Nati ae tangiraki aei. Anne bukina
ae e aranaki iai te Nati n te Baibara bwa “katotongan te Atua
ae aki nonoraki.” (I-Korote 1:15) Eng, e kona naba te aomata temanna ni katotonga raoi tamana n aaro tabeua, n aron
te Nati are i karawa are e katotonga raoi aroaron Tamana ma
anuana.
14 E kukurei Natin Iehova are ana rikitemanna ni kitana karawa ao n nako aon te aba ni maeka ma aomata. Ma ko kona
n iango ni kangai, ‘E na kangaa te taamnei are i karawa ni
bungiaki bwa te aomata?’ E boni karaoa te kakai Iehova ni
kaineti ma aei. E kamwainga maiun Natina are te moanibung
mai karawa nako nanoni biroton ainen Iutaia ae Maria, ae te
aine ae tuai ni boo ma te mwaane. Akea tamana ae te aomata
i aon te aba. E bungia natina ae kororaoi Maria ao e aranaki
bwa Iesu.—Ruka 1:30-35.
TE AEKA N AOMATA RAA IESU?
15
A buokira bwaai ake e taekin Iesu ao ake e karaoi ngke e
1 Ibukini kakoauaana riki bwa e aki boraoi te nati are te moanibung ma te Atua, nora te Bukinibaa ae mena n iteraniba 201- 204.
13. Tera ae nanonna te Baibara ngke e taekina te Nati bwa “katotongan te Atua ae aki nonoraki”?
14. E kangaa ni bungiaki bwa te aomata i aon te aba Natin Iehova
ae te rikitemanna?
15. Bukin tera bwa ti kona n taekinna bwa ti kinaa riki Iehova rinanon Iesu?
Antai Iesu Kristo?
43
mena i aon te aba, bwa ti na kinaa riki iai. Ma ae kakawaki
riki nakon anne, ti a kona naba ni kinaa raoi Iehova rinanon
Iesu. Bukin tera? Uringnga are boni katotongan raoi Tamana
ni koaua te Nati aei. Anne bukina are e tuanga iai temanna
te tia rimwina Iesu ni kangai: “Ane e a tia n norai ao e a tia
naba n nora te Tama.” (Ioane 14:9) E bati riki rongorongoni
maiun Iesu Kristo, ana mwakuri, ao anuana, aika taekinaki ni
bokin te Baibara aika aua ake a aranaki bwa Euangkerio, aika
Mataio, Mareko, Ruka, ao Ioane.
16 E rangi ni kinaaki Iesu bwa “te tia Reirei.” (Ioane 1:38;
13:13) Tera ana reirei? Oin raoi ana rongorongo bon “te rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea,” are taekan
Ana Tautaeka te Atua i karawa, are e na kairiri n te aonnaba ni
kabutaa ao e na karekei kakabwaia n aki toki nakoia aomata
aika ongeaba. (Mataio 4:23) Antai ana reirei aei? E taku Iesu:
“Te reirei ae I anga bon tiaki au bwai, ma bon ana bwai teuare kanakomaiai,” ae Iehova. (Ioane 7:16) E ataia Iesu bwa
Tamana e tangiriia aomata bwa a na ongora te rongorongo
ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea. Ni Mwakoro 8, ti na
reiakina riki taekan ana Tautaeka n Uea te Atua n ikotaki ma
baike e na karaoi.
17 E angareirei ia Iesu? N taabo nako ike e kuneia iai aomata, n te marenaua ke n taiani kaawa aika bubura ma aika
uarereke, n taabo ni boobwai, ao ni mwengaia. E aki kariaa
Iesu kawarana irouia aomata. Boni ngaia ae e nako ni kawariia. (Mareko 6:56; Ruka 19:5, 6) E aera ngkai e rangi ni
kakorakoraa Iesu ni karaoa anne, ao ni kabanea naba te tai
ae bati n uarongorongo ao n angareirei? Ibukina bwa anne
te bwai ae tangiria te Atua bwa e na karaoia. E kakaraoa nanon Tamana Iesu n taai nako. (Ioane 8:28, 29) Ma iai riki
bukin ana uarongorongo. E nanoangaiia te koraki ake a roko
ni kawaria. (Wareka Mataio 9:35, 36.) A aki kubaraki irouia
mataniwin Aaro, ake a riai n reireinia taekan te koaua ibukin
16. Tera raoi oin ana rongorongo Iesu ao mai ia ana reirei?
17. E angareirei ia Iesu ao bukin tera bwa e rangi ni kakorakoraa bwa
e na reireinia aomata?
E uarongorongo Iesu n taabo
ake e kuneia iai aomata
te Atua ao ana kantaninga. E ataia Iesu bwa e korakora nanoia
aomata ni kan ongora n rongorongon te Tautaeka n Uea.
18 Iesu bon te aomata ae tatangira ao e korakora ana namakin. Ma ngaia are a taku aomata bwa e momoaaomata ao e
akoi. A rangi ni kani memena naba i rarikina ataei. (Mareko
10:13-16) E aki naba inanonano Iesu. E riribaa te babakanikawai ao te ribuaka. (Mataio 21:12, 13) Ngke e maiu i aon te aba,
a kamangoraki aine, ma ngaia e karineia. (Ioane 4:9, 27) E nanorinano ni koaua naba Iesu. N te taina, ao e teboki waeia ana
abotoro, ae te mwakuri ae kakaraoaki iroun te toro ae rangi ni
mangori.
19 E rangi ni mutiakina naba kainnanoia aomata Iesu. E
teretere aei ni kabonganaani mwaakan taamnein te Atua irouna ni karaoi kakai ni kamarurungia aomata. (Mataio 14:14) N
te katoto, e kawara Iesu te mwaane ae rebera ao e taku: “Ko
kona ni kaitiakai ngkana ko kani karaoia.” E rotaki Iesu ni marakin teuaei ao rawawatana, ao e a kairia ana nanoanga bwa e
18. Tera aroaron Iesu ae e anaaki nanom iai?
19. Tera te katoto teuana ae e kaotia iai Iesu bwa e rangi ni mutiakina kainnanoia aomata?
45
na arora baina n ringa teuaei ao e taku: “I kani karaoia! Ko na
itiaki.” E a kamarurungaki naba teuare aoraki! (Mareko 1:4042) Ko kona n iangoa aron rotakin teuarei?
KAKAONIMAKI NI KAROKOA TE TOKI
20
E karaoa te banna ni katoto Iesu ae te kabanea n raoiroi ni
kaineti ma te kakaonimaki n ongeaba nakon te Atua. E teimatoa ni kakaonimaki nakon Tamana are i karawa n aki ongei
kangaanga n aekaia nako ao taian riribai ma karawawata. E
matoatoa Iesu ni kaaitarai ana kariri nako Tatan ao e tokanikai iai. (Mataio 4:1-11) N te taina, ao a aki kakoauaa Iesu ana
utu ma a a manga bon taku bwa “e a mino.” (Mareko 3:21)
Ma e aki kariaia Iesu bwa e na rotaki buaka irouia, ma e teimatoa naba ni karaoa ana mwakuri ibukin te Atua. E teimatoa n
taotaonakinnano Iesu n aki kariaia bwa a na ruanikai taani
kaitaraa, e ngae ngke e bati te kamarakinano ma te iowawa
nakoina.—1 Betero 2:21-23.
20, 21. E kangaa Iesu ni karaoa te banna ni katoto ibukin te kakaonimaki n ongeaba iroun te Atua?
46
21
E teimatoa Iesu ni kakaonimaki ni karokoa matena, ae
matena ae rangi ni kammaraki ni karaoakin ae iowawa nakoina irouia ana kairiribai. (Wareka I-Biribi 2:8.) Iangoi baika e
nanomwaaka iai n ana kabanea ni bong imwaini matena. E
tauaki ao e karaoaki te bukibuki ni kewe nakoina, e motikaki
taekana irouia taani moti aika babakanikawai, e bwainingareaki, ao e kammarakaki irouia tautia. E anaa kabanean ikena
ngke e bobitiaki i aon te kai ni kammaraki ao e takarua ni kangai: “E a tia!” (Ioane 19:30) Ma n ana katenua ni bong Iesu
imwini matena, e a kautaki iroun Tamana are i karawa nakon
te maiu n taamnei. (1 Betero 3:18) Tabeua te wiki imwina, e
a okira karawa. E “tekateka i angaatain te Atua” i karawa, ao
e tabe ni kantaningaa anganakina mwaakana n uea.—Ebera
10:12, 13
22 Tera ae e karekea Iesu ni kakaonimakina ni karokoa matena? Maten Iesu e karekea kantaningaan te maiu are aki toki
nakoira n te aonnaba ae te bwaretaiti, ni kaineti ma ana moani kantaninga Iehova. E na kabwarabwaraaki n te mwakoro
ae imwina bwa e kangaa maten Iesu ni karaoa anne.
22. Tera ae e karekea Iesu ni kakaonimakina ni karokoa matena?
ˇ E kakoauaaki Iesu bwa te Mesia ke te Kristo,
man taetae ni burabeti ake a kakoroaki bukia
irouna, ao n oin ana kaotioti te Atua.
—Mataio 16:16.
ˇ E a kamani maeka Iesu i karawa n rabwatana
n taamnei imwain rokona i aon te aba.
—Ioane 3:13.
ˇ Iesu bon te tia reirei, ao te aomata ae tatangira, ao te banna ni katoto ibukin
ongeabana ae kororaoi iroun te Atua.
—Mataio 9:35, 36.
MWAKORO NIMAUA
Te Kaboomwi ae Ana
Bwaintangira te Atua ae
Moanibaan te Raoiroi
Tera te kaboomwi?
E kangaa ni katauraoaki?
Tera nanona ibukim?
Ko na kangaa ni kaotiota am kakaitau iai?
TERA te bwaintangira ae moanibaan te raoiroi ae e a tia n
reke iroum? E aki kakawaki bobuakan te bwaintangira bwa ni
koauana, kakawakin raoi te bwaintangira e aki nako man te
kabanemwane i aona. Ngkana e kakukureiko te bwaintangira
ke bon te bwai ae ko rangi ni kainnanoia, nanona ngkanne
bwa e rangi ni kakawaki nakoim.
2 Mai buakoni bwaintangira ake ko kona ni karekei, iai teuana ae okoro ae kakawaki riki nakoni bwaintangira nako.
Bon ana bwaintangira te Atua nakon te botannaomata. E a tia
Iehova n anganira baika bati, ma te bwaintangira ae moanibaan te kakawaki riki bon ana karea ni kaboomwi Natina ae
Iesu Kristo. (Wareka Mataio 20:28.) N aron ae ti na noria n
te mwakoro aei, te kaboomwi bon te bwaintangira ae moanibaan te kakawaki ae kona n reke iroum, bwa e kona ni karekea
nakoim te kakukurei ae akea tokina ao e na katoki naba kainnanom nako. Te kaboomwi boni kaotan raoi ana tangira
Iehova ae rangi ni korakora ibukim.
1, 2. (a) Te aeka ni bwaintangira raa ae kakawaki bon nakoim?
(b) Bukin tera bwa e kona n taekinaki te kaboomwi, bwa te kabanea
ni kakawaki ni bwaintangira ae kona n reke iroum?
48
TERA TE KABOOMWI?
3
Te kaboomwi bon ana babaire Iehova ibukini kamaiuakia
aomata man te bure ao te mate. (I-Ebeto 1:7) Ibukini kaotaara
n ana reirei te Baibara, ti riai ni kaoka ara ururing nakoni
baika riki n te oo n aroka are i Eten. Ti na kona ni mataata ni kakawakin te bwaintangira ae te kaboomwi nakoira, tii
ngkana ti ataa raoi te bwai are e kabuaa Atam ngke e bure.
4 Ngke e karika Atam, ao e anganna te bwai ae rangi ni kakawaki ae maiuna ae kororaoi. Iangoia bwa tera nanon anne
ibukin Atam. E na bon aki kona n aoraki, ni kara, ke ni mate,
bwa e kororaoi rabwatana ao ana iango. E rangi ni korakora
ana itoman ma Iehova kioina ngkai te aomata ae kororaoi ngaia. E taekinaki n te Baibara bwa Atam bon “natin te
Atua.” (Ruka 3:38) Mangaia are e kukurei n reitaki ma Atam
Iehova ae te Atua n aron reitakin te nati ma tamana ae tatangira. E taetae Iehova ma Atam ae natina ae kaain te aba aei
n anganna mwiokoana aika raraoi ao ni kaongoa baike a kantaningaaki mairouna.—Karikani Bwaai 1:28-30; 2:16, 17.
5 E karaoaki Atam ni ‘katotonga’ te Atua. (Karikani Bwaai
1:27) Tiaki nanona bwa Atam bon aekan raoi te Atua. N aron
ae ti reiakinna ni Mwakoro 1, Iehova bon te taamnei ae aki
kona n noraki. (Ioane 4:24) Mangaia are akea rabwatan Iehova ae te iriko ma te raraa. Karaoan Atam ni katotongan te
Atua, nanona bwa e karikaki ma aroarona aika titeboo ma
aroaron te Atua, n aron te tangira, te wanawana, te kaetitaeka
ae riai, ao te mwaaka. E katotonga naba tamana Atam n te aro
ae kakawaki, n aron ae iai inaomatana n rinea ae e na karaoia. Mai ikai are e oti iai bwa tiaki aron te mitiin Atam are e tii
kona ni karaoa te bae baireaki ibukina. Ma e kona ni karaoa
ana motinnano ao n rinea ae eti ke ae kairua. Ngke arona bwa
3. Tera te kaboomwi ao tera ae ti riai n ota iai bwa ti aonga n ataa
kakawakin te bwaintangira aei?
4. Tera ae nanonaki n te maiu n rabwata ae kororaoi ibukin Atam?
5. Tera ae nanonaki n te Baibara ngke e taekina ae e karaoaki Atam
ni ‘katotonga’ te Atua?
Te Kaboomwi ae Ana Bwaintangira te Atua ae Moanibaan te Raoiroi
49
e rineia bwa e na ongeaba iroun te Atua ao e na boni maiu n
aki toki n te Bwaretaiti i aon te aba.
6 E teretere ngkanne bwa ngke e a aki ongeaba Atam iroun
te Atua ao e a katuuaaeaki n te mate, are nanona e a kabuaa iai
te bwai ae moan te kakawaki irouna. Uaan ana bure, e a bua
iai maiuna ae kororaoi, ma kakabwaia nako ake a na reke mai
iai. (Karikani Bwaai 3:17-19) E kananokawaki bwa e kabuaa te
maiu ae kakawaki aei Atam bon nakoina ao nakoia naba kanoana ake a na riki. E taku ana Taeka te Atua: “Aron rokon te
bure irouia kaain te aonnaba mairoun te mwaane ae tii temanna [ae Atam] ao rokon te mate n te bure, ao e a ituia aomata
ni kabane te mate ibukina bwa a bane ni bure.” (I-Rom 5:12)
Eng, ti bane n ituaki n te bure mairoun Atam. Mai ikai are
e a taekinna te Baibara bwa e “kabooaki nako” ma kanoana,
nakon te bure ao te mate. (I-Rom 7:14) Ai akea ngkai te kantaninga ibukia Atam ma Nei Ewa bwa bon nanoia n rineia bwa
a na aki ongeaba iroun te Atua. Ma tera aroia kanoaia n ikotaki ma ngaira?
7 E kamaiua te botannaomata Iehova rinanon te kaboomwi. Tera te kaboomwi? Iai baika uoua aika nanonaki n te
kaboomwi. Te moan, te kaboomwi bon te boo are kabwakaaki ibukini kamaiuan te aomata ke manga kabooan te bwai
are e a tia ni kabooakinako ngkoa. E kona ni kabotauaki ma
te mwane ae kabwakaaki ibukini kainaomataan te aomata ae
taenikai n te buaka. Te kauoua, te kaboomwi bon te boo ae
boraoi ma te bwai are kabooaki. Titeboo ma te mwaiti are e
kabwakaaki ibukini kabooani mwin te urubwai are karaoaki
iroun temanna. N te katoto, e riai ni kabwakaa te boo ae boraoi ma boon te bwai are uruaki te aomata temanna ngkana
e karika te kabuanibwai.
8 E na kangaa ni kabooaki mwin te bwai are e kabuaa Atam
are e rangi ni kakaiaki nakoira ni kabane, ao ni kainaomataira
6. Tera are kabuaa Atam ngke e aki ongeaba iroun te Atua ao tera
aron rotakia kanoana iai?
7, 8. Baikara baika uoua ake a nanonaki n te kaboomwi?
50
iai man te tautoronaki n te bure ao te mate? Ti na rinanon
ngkai te kaboomwi are e katauraoia Iehova, ao n noria bwa
tera ae nanonaki iai ibukira.
ARON IEHOVA NI KATAURAOA TE KABOOMWI
Akea te aomata ae aki kororaoi ae kona ni kabooa mwin
te maiu ae kororaoi are e bua. (Taian Areru 49:7, 8) Te bwai
ae kainnanoaki bon te kaboomwi ae boraoi kakawakina ma
are e bua. E boraoi aei ma te reirei ae kaota aron te kaetitaeka ae kororaoi ae kuneaki n ana Taeka te Atua ae kangai: “Te
maiu boona te maiu.” (Te Tua-Kaua 19:21) Mangaia are tera
ae e na kabooa mwin te maiu ae kororaoi are kabuaa Atam? E
tangiraki te maiu n aomata ae kororaoi naba bwa te “kaboomwi” ae boraoi raoi.—1 Timoteo 2:6.
10 E kangaa ni katauraoa te kaboomwi Iehova? E kanakoa
natina temanna ae te taamnei ae kororaoi arona nako aon te
aba. Ma e aki kanakoa temanna te anera n aki akaka Iehova.
E karaua n rinea ae te kabanea ni kakawaki irouna are bon
Natina ae te rikitemanna. (Wareka 1 Ioane 4:9, 10.) E kukurei te Nati aei ni kitana mwengana are karawa. (I-Biribi 2:7)
Ti reiakinna n te mwakoro are mai mwaina bwa e karaoa te
kakai Iehova ngke e kamwainga maiun te Nati aei nako nanon biroton Nei Maria. Rinanon ana mwakuri te taamnei ae
raoiroi mairoun te Atua, e a bungiaki Iesu bwa te aomata ae
kororaoi bwa e aki ituaki n uaan te bure.—Ruka 1:35.
11 E na kangaa ni kona n riki te aomata ae tii temanna bwa
te kaboomwi ibukia aomata aika mirion ma mirion? N aron
anne, a na kangaa ni kona n riki bwa taani bure aomata aika
mwaitikurikuri? Uringnga bwa e kabuaa Atam te bwai ae rangi ni kakawaki ae te maiu n aomata ae kororaoi n ana bure.
Mangaia are e a aki kona ni kabutaanako maiuna are kororaoi
arei nakoia kanoana, ma e a tii kona n angania te bure ao te
9
9. Te aeka ni kaboomwi raa ae tangiraki?
10. E kangaa ni katauraoa te kaboomwi Iehova?
11. E na kangaa ni kona n riki te aomata ae tii temanna bwa te kaboomwi ibukia aomata aika mirion ma mirion?
51
mate. E taekinaki Iesu n te Baibara bwa “Atam are te kabanea”
ae te aomata ae kororaoi maiuna ao e aki bure. (1 I-Korinto
15:45) Ai aron ae onea mwin Atam Iesu bwa e aonga ni kamaiuira. Aron Iesu n anga maiuna ae kororaoi bwa te karea
ao n teimatoa n ongeaba iroun te Atua, ai aron ae e a kabwakaa iai booni mwin ana bure Atam. Mangaia are e a karekea te
kantaninga ae raoiroi Iesu nakoia kanoan Atam.—I-Rom 5:19;
1 I-Korinto 15:21, 22.
12 E kabwarabwaraaki n te Baibara rawawatan Iesu are e rinanona imwaini matena. E kataereaki n te aro ae kakaiaki, e
tauraki n te aro ni bangaomata, ao e mate n te aro ae rangi ni
kammaraki i aon te kai ni kammaraki. (Ioane 19:1, 16-18, 30;
Te Bukinibaa ae mena n iteraniba 204-206) Bukin tera bwa
e kainnanoaki karawawataan Iesu n te aro ae kakaiaki? N te
mwakoro ae imwina riki, ao ti na noria iai bwa Tatan e a tia ni
karika te nanououa bwa a na iai ana toro Iehova aika aomata aika a na teimatoa ni kakaonimaki nakoina i aani kataakia
ke akea. Ibukin aron Iesu ni kakaonimaki n nanomwaaka i
aan te karawawataaki ae korakora, e anga te kaeka ae te kabanea n tamaroa nakon ana bukibuki ni kabuakaka Tatan aei. E
kakoauaaki man ana katoto Iesu bwa e kona te aomata ae kororaoi ni kakaonimaki nakon te Atua n aki ongeia bwa tera ae
karaoia nakoina te Riaboro. E boni bae ni kimwareirei Iehova
ibukin ana kakaonimaki Natina are rangi n tangiraki irouna!
—Taeka N Rabakau 27:11.
13 E kangaa ni kabwakaaki te kaboomwi? N te ka-14 ni
bongin aia namwakaina I-Iutaia ae Nitian 33 C.E., ao e kariaia Iehova bwa e na kamateaki Natina are kororaoi ao e aki
bure. E anga karea Iesu ni maiuna ae kororaoi “n tii te taina.” (Ebera 10:10) N te katenibong imwini matena, e a manga
kautaki iroun Iehova nakon te maiu n taamnei. Ngke e roko i
karawa, e a kaota kakawakini maiuna n aomata ae kororaoi
nakon te Atua are kareanna bwa te kaboomwi ibukia natin
12. Tera ae noraki koauana mani karawawataan Iesu?
13. E kangaa ni kabwakaaki te kaboomwi?
E anga natina ae te
rikitemanna Iehova
bwa te karea ni
kaboomwi ibukira
53
Atam. (Ebera 9:24) E butimwaea Iehova kakawakin ana karea
ni kaboomwi Iesu ae kainnanoaki ibukini kamaiuan te botannaomata man tautoronakia n te bure ao te mate.—Wareka
I-Rom 3:23, 24.
AE NANONAKI N TE KABOOMWI IBUKIM
E ngae ngke taani bure ngaira ma ti kona ni karekei kakabwaia aika rangi ni kakawaki man te kaboomwi. Ti na iangoi
ngkai kakabwaia tabeua ake a tia n reke nakoira ao ake a na
kona n reke nakoira nakon taai aika a na roko man ana bwaintangira te Atua ae moanibaan te raoiroi.
15 Kabwaraani bure. Ibukina bwa ti aki kororaoi, e kangaanga iroura kakaraoan ae riai. Ti bane ni bubure n ara taeka ao
n ara mwakuri. Ma ti kona ni karekea “kabwaraan ara bure.”
(I-Korote 1:13, 14) Ma karekeani kabwaraan ara bure e kainnanoa te raraoma ni koaua. Ti riai n nanorinano n onnon
i matan Iehova ni butiia kabwaraan ara bure ae boto man
onimakinan ana karea ni kaboomwi Natina iroura.—Wareka
1 Ioane 1:8, 9.
16 Mataniwin te nano ae itiaki i matan te Atua. Mataniwin
te nano ae aki rau ibukin buure ake a karaoaki iroura e kona
ni karekea te bwarannano ao namakinan ae akea uaara. E
ngae ngke ti aki kororaoi, ma e a tia n akoira Iehova ni katauira bwa ti na taromauria ma mataniwin nanora aika itiaki
rinanon te karea ni kaboomwi. (Ebera 9:13, 14) Ibukin aei,
ti a inaomata iai ni kona n taetae nakon Iehova n aki maaku. Mangaia are ti kona ni kawaria n te tataro n akea tukara
iai. (Ebera 4:14-16) Kateimatoaan itiakini mataniwin nanora e
karekea te raunnano, e boutokaira bwa ti na namakina ae iai
bongara, ao e karekea te kimwareirei.
14
14, 15. Tera ae ti riai ni karaoia bwa ti aonga ni karekea “kabwaraan
ara bure”?
16. Tera ae katauira bwa ti na taromauria te Atua ni mataniwin nanora aika itiaki, ao tera kakawakin te aeka ni mataniwinnano anne?
Te anga teuana
ae ko kaotia iai bwa
ko kakaitau n te
bwaintangira ae te
kaboomwi boni man
kabatiaan reiakinan
taekan Iehova
17
Kantaningaan te maiu are aki toki n te aonnaba ae te bwaretaiti. E taekinaki n I-Rom 6:23 bwa “boon te bure te mate.”
Ma e a a manga kangai riki te kibu anne: “Ma te bwaintituaraoi ae e anga te Atua, bon te maiu are aki toki rinanoni Kristo
Iesu ae ara Uea.” Ni mwakoro 3 ti maroroakin iai kakabwaia
aika mena n te Bwaretaiti ae e na roko n te aonnaba. (Te Kaotioti 21:3, 4) A na bane ni koro bukini kakabwaia akanne, n
ikotaki ma te maiu are aki toki ae kororaoi te marurung iai
ibukina bwa e a tia ni mate Iesu ibukira. Ngkana ti na karekei kakabwaia akanne, ti riai ni kaotiota ara kakaitau ibukin te
bwaintangira ae te kaboomwi.
KO NA KANGAA NI KAOTIOTA AM KAKAITAU?
E aera ngkai ti riai n rangi ni kakaitau nakon Iehova ibukin te kaboomwi? Eng, e rangi ni kakawaki te bwaintangira ae
reke iroura ngkana e kabanea korakorana te tia anga bwaintangira, ni kareana ana tai iai, korakorana, ke ana kataumwane.
Moan te rotaki nanora ngkai ti a ataia bwa te bwaintangira
aei boni kaotan tangirara ni koaua iroun te tia anganira. Te
kaboomwi bon te kabanea ni kakawaki ni bwaintangira, ibu18
17. Baikara kakabwaia aika kakoroaki bukia ni maten Iesu ibukira?
18. E aera ngkai ti riai n rangi ni kakaitau nakon Iehova ibukini katauraoan te kaboomwi irouna?
55
kina bwa ni karaoana ibukira e anga iai te Atua te bwai ae
moan te kakawaki irouna. E taku Ioane 3:16: “E rangi n tangiriia kaain te aonnaba te Atua, n te aro are e a anga Natina ae te
rikitemanna.” Te kaboomwi bon te aro ae rangi n rianako are e kaota iai tangirara Iehova. E oti naba iai ana tangira
Iesu ngkai e kukurei n anga maiuna ibukira. (Wareka Ioane
15:13.) Mangaia are te bwaintangira are te kaboomwi e riai ni
kakoauaa nakoira n tatabemanira nako bwa ti bon tangiraki
iroun Iehova ao Natina.—I-Karatia 2:20.
19 Ko na kangaa ni kaotia bwa ko kakaitau n ana bwaintangira te Atua ae te kaboomwi? Moana am waaki ni
kakorakorako ni karekea ataakin riki te tia Anga ae Kakannato ae Iehova. (Ioane 17:3) E na buokiko reiakinan te Baibara n
ikotaki ma ana ibuobuoki te boki aei ni karaoan anne.
Ngkana e a rikirake am atatai n taekan Iehova, ao e na rikirake ni korakora naba tangirana iroum. Imwina riki ao e nang
kairiko te tangira anne bwa ko na kani karaoa nanona ni kakukureia.—1 Ioane 5:3.
20 Kaotia bwa ko onimakina ana karea ni kaboomwi Iesu. E
taku Iesu: “Ane e onimakina te Nati ao e a reke irouna te maiu
are aki toki.” (Ioane 3:36) Ti na kangaa ni kaotia bwa ti onimakina Iesu? Te aeka n onimaki anne e aki tii kaotiotaki n
te taeka. E taku Iakobo 2:26: “Te onimaki . . . e mate ngkana
akea ana mwakuri.” Eng, e kakoauaaki te onimaki ni koaua n
te “mwakuri,” ae nanonaki iai ni baika ti karaoi. Te anga teuana ae ti kaotia iai bwa ti onimakina Iesu boni mani karaoan
ara kabanea n raoiroi ni katotongnga, ma tiaki tii n arora n
taetae ma n ara mwakuri naba.—Ioane 13:15.
21 Kaea kauringan Ana Katairiki te Uea ae katoa ririki. N tairikin Nitian 14 33 C.E., ao e karaoa te botaki ae okoro Iesu are
e aranaki n te Baibara bwa “Ana Katairiki te Uea.” (1 I-Korinto
19, 20. Baikara aanga aika ko kaotia iai bwa ko kakaitau n ana bwaintangira te Atua ae te kaboomwi?
21, 22. (a) Bukin tera ngkai ti riai ni kaea kauringan Ana Katairiki
te Uea ae katoa ririki? (b) Tera ae e na kabwarabwaraaki ni Mwakoro
6 ao 7?
56
11:20; Mataio 26:26-28) Te botaki aei e aranaki naba bwa
Kauringani mateni Kristo. E moana karaoana Iesu bwa e na
buokiia ana abotoro ao Kristian ni kabane ake imwia, bwa a
na ururingnga are ni matena e anga maiuna n aomata ae kororaoi bwa te kaboomwi. E tua Iesu ae kangai ni kaineti ma
te botaki aei: “Kakaraoa aei bwa kanuringau.” (Ruka 22:19)
Ti kauringaki ana tangira Iehova ao Iesu ae moan te bati ni
kaineti ma te kaboomwi ngkana ti kaea te Kauring. Ti kona
ni kaota ara kakaitau ibukin te kaboomwi ngkana ti kaakaea
Kauringani maten Iesu ni katoa ririki.1
22 Ni koauana, e bon rangi ni kakawaki te bwaintangira ae
te kaboomwi are e katauraoia Iehova. (2 I-Korinto 9:14, 15)
A kona naba ni kakabwaiaaki aomata ake a tia ni mate n te
bwaintangira ae moan te kakawaki aei. E na kabwarabwaraaki
bwa n te aro raa ni mwakoro 6 ao 7.
1 Ibukini kamatataan riki nanon Ana Katairiki te Uea, nora te Bukinibaa ae mena n iteraniba 206-208.
ˇ Te kaboomwi bon ana anga Iehova ni kamaiua
te botannaomata man te bure ao te mate.
—I-Ebeto 1:7.
ˇ E katauraoa te kaboomwi Iehova ngke e kanakoa Natina ae te rikitemanna nakon te
aonnaba bwa e na mate ibukira.—1 Ioane 4:
9, 10.
ˇ Rinanon te kaboomwi ao ti karekea iai kabwaraan ara bure, te mataniwinnano ae itiaki, ao
kantaningaan te maiu are aki toki.—1 Ioane 1:
8, 9.
ˇ Ti kaotia bwa ti kakaitau n te kaboomwi
ngkana ti kabatiaa riki reiakinan taekan Iehova, ti kaotiotia bwa ti onimakina ana karea ni
kaboomwi Iesu, ao ngkana ti kaakaea Ana Katairiki te Uea.—Ioane 3:16.
MWAKORO ONOUA
A Mena ia Maate?
Tera ae e na riki nakoira ngkana ti mate?
E aera ngkai ti mate?
E aera ngkai e karaunano ataakin te koaua ibukia
maate?
AIKAI titiraki aika rangi ni kakawaki irouia aomata i nanon nga
ma nga te ririki n nako. A kakawaki titiraki aikai. Ma kaekaaia
a kaineti nakoira n tatabemanira nako n aki ongeia bwa antai
ngaira ke ti maeka ia.
2 N te mwakoro are imwain aei ao ti maroroakina iai aron ana
karea ni kaboomwi Iesu Kristo ni kauka te kawai nakon te maiu
are aki toki. Ti reiakinna naba bwa e taetae ni burabetiia te tai teuana te Baibara, ike “e nang akea riki te mate.” (Te Kaotioti 21:4)
Ma ngkai ni karokoa te tai anne, ti bane moa ni mamate. E taku
te Uea ae wanawana ae Toromon: “A ataia akana maiu ae a na
boni mate.” (Te Minita 9:5) Ti tangiria bwa e na ananau maiura.
Ma ti bon tabennanoia naba bwa tera ae na riki nakoira ngkana
ti mate.
3 Ti nanokawaki ngkana a mate raora aika tangiraki iroura
ao ti kona ni kangai: Tera ngkanne ae e a riki nakoia? Te koaua bwa a kammarakaki? A norira ngkai? Ti kona ni buokiia?
Ti na manga noriia? A kakaokoro aia kaeka Aaro n te aonnaba
aei ni kaineti ma titiraki aikai. A reirei Aaro tabeua bwa ngkana
ko maiuakina ae raoiroi ao ko na nako karawa, ma ngkana ko
maiuakina ae buakaka ao ko na kabuekaki n te tabo ni kammaraki. Aia reirei Aaro ake tabeua riki, a kantaningaia bwa ngkana a
mate aomata ao a reita nako maiuia n te tabo teuana (bwa taamnei), are a na mena i rarikia aia bakatibu. Ake tabeua, a taku bwa
1-3. Baikara titiraki ake a tatabeki aomata ibukin te mate, ao tera aia
kaeka iai Aaro aika kakaokoro?
58
maate a nako moa n te tabo teuana are a motikaki taekaia iai, ao
imwina a a manga bungiaki nakon te aeka n rabwata teuana.
4 N aia reirei Aaro aikai a bane ni katiteuanaaki i aan te iango
are iai te bwai teuana i nanora ae maiu nako naba imwini maten
rabwatara. Angiin Aaro n taai aika a nako ao ngkai, a kakoauaa
bwa rinanon te anga teuana ke teuana, a a boni maiu naba aomata ma aia konabwai n noraaba, n ongo ao n iango. Ma e na
kangaa ni kona n riki anne? Bwa a bane ara namakin n ikotaki
ma ara iango n toma ma mwakurini kaburorora. Ngkana e mate
te aomata ao e toki naba mwakurini kaburorona. Imwini maten
ara kaburoro a aki teimatoa ni maiu ara ururing, nanora, ao ara
namakin n aron te aroboi, te noraaba, ao te kakauongo.
TERA RAOI AE RIKI N TE MATE?
Bon tiaki te miterio te bwai ae riki n te mate iroun Iehova are ngaia teuare te tia Karika te kaburoro. E ataa
te koaua ibukin aroia maate ao e kabwarabwaraaki raoi
taekan anne n ana Taeka ae te Baibara. E kangai kabwarabwaraana ae mataata: Ngkana e a mate te aomata ao e a
toki naba ikanne maiuna. Boni kaaibibitan raoi te maiu te
mate. A aki kona n noraaba maate ke n ongo ke n iango.
Bon akea te bwai teuana i nanora ae aki kona n noraki, ae
e na maiu nako naba ngkana e mate te rabwata. Akea te
bwai ae mena i nanora n aron te taamnei ae aki mamate.1
5
6
E korea ae kangai Toromon imwin ana taeka are kaotia bwa
a bon ataia aika maiu bwa a na boni mate: “Ma a bon aki ataa te
bwai teuana akana mate.” Imwina e a kamataataa riki te koaua
anne n taekinna bwa a aikoa kona n tangira ke n riribai maate ao
“bon akea te mwakuri ke te babaire ke te atatai ke te wanawana
i nanon te Ruanimate.” (Wareka Te Minita 9:5, 6, 10.) N aron
1 Ibukini kamatataan aei, taiaoka nora te Bukinibaa ae mena n iteraniba 208-211.
4. Tera te iango ni kaineti ma te mate are a katiteuanaaki iai Aaro
aika bati?
5, 6. Tera ana reirei te Baibara ni kaineti ma aroia maate?
A Mena ia Maate?
naba anne e taekinaki n Taian Areru 146:4 bwa
ngkana e mate te aomata ao e a “maunanako ana iango.” Ti na boni mate ao ti aki kona
ni maiu nako naba imwini maten rabwatara.
Te maiu ae ti kukurei iai ngkai kaanga ai aron
uran te nenea. Ngkana e tiringaki uran te nenea ao akea te tabo ae e na tiku iai te ura anne.
Ai bon akea.
ANA TAEKA IESU IBUKIN TE MATE
7 E taekina naba aroia ake a a tia ni mate Iesu
Kristo. E karaoa anne ni kaineti ma Rataro ae
te mwaane ae e rangi ni kinaa, are e a tibwa
mate. E tuangia taan rimwina ni kangai Iesu:
“E a matu raoraora are Rataro.” A aki ota raoi
taan rimwina bwa a taku bwa e nanonna Iesu
E nakea te
bwa e matu Rataro n rawea motirawana, bwa
ura?
e aonga ni manga marurung imwin te aoraki.
Ma tiaki anne ae e nanonna Iesu. E kabwarabwaraa ni kangai Iesu: “E a boni mate Rataro.” (Wareka Ioane
11:11-14.) Noria bwa e kabotaua ikai te mate Iesu ma te motirawa ke te matu. E bon aki mena i karawa Rataro ke i moone are
urarake. E aki kaitiboo ma anera ke ana bakatibu. E aki naba manga bungiaki bwa te aomata temanna. E a motirawa n te mate,
ae titeboo ma e mwanio nako ni matu n aki mii. Kiibu tabeua a
kaikonaka naba te mate ma te matu. N te katoto, ngke e karebanaaki te tia rimwini Kristo ae Tetebano ni karokoa matena, ao
e taekinaki n te Baibara bwa “e a matunako.” (Mwakuri 7:60) N
aron naba anne, e korea taekaia aomata tabemwaang te abotoro Bauro n ana bong bwa a “matunako n te mate.”—1 I-Korinto
15:6.
8 Te koaua bwa bon ana moani kantaninga te Atua bwa a na
mate aomata? Tiaki! E karikiia aomata Iehova bwa a na maiu
7. E kangaa Iesu ni kamataataa aron te mate?
8. Ti kangaa n ataia bwa tiaki ana kantaninga te Atua bwa a na mate
aomata?
60
n aki toki n te aonnaba. N aron ae ti reiakinna ni moan riki te
boki aei, ao e kamaekaa te moan taanga te Atua n te bwaretaiti
ae tikauarerei. E kakabwaiaia n angania te marurung ae kororaoi
bwa e tii tangiria Iehova bwa a na kabwaia. Iai te karo ae tatangira ae tangira natina bwa e na rinanoni kammarakin te kara ao te
mate? Akea! E tangiriia natina Iehova ao e tangiria bwa a na kukurei n aki toki n te aonnaba. E taekinaki ae kangai n te Baibara
ibukia aomata: “E karina naba [Iehova] i nanoia te iango ni kaineti ma te maiu n aki toki.” (Te Minita 3:11) E karikira te Atua ma
E karaoia aomata Iehova
bwa a na maiu n aki toki n
te aonnaba
A Mena ia Maate?
61
tangiran te maiu n aki toki. Ao e a tia naba ni katauraoa te kawai
ibukini karekean anne.
BUKINI MATEIA AOMATA
9
Bukin tera ngkanne ngkai a mate aomata? Ibukini kaekaan
anne ti riai moa n iangoa te bwai are riki ngke tii temanna te
mwaane ma te aine i aon te aba. E taekinaki ae kangai n te Baibara: “Ao e karikirakei kaai nako mai aontano aika kan taraakia
Iehova ae te Atua, ao kaai aika raoiroi ibukin te amwarake.” (Karikani Bwaai 2:9) Ma e kangai te tua are e tuangaki Atam iroun
Iehova: “Ko kona n amwarake ni kanuaiko mani kain nako te
onnaroka. Ma ko na tai amwarake man te kai n ataa te raoiroi ao
te buakaka, bwa n te bong are ko amwarake mai iai ao ko na boni
mate.” (Karikani Bwaai 2:16, 17) E aki kangaanga irakin nanon te
tua aei, bwa a rangi ni bati riki kaai ake a kona n amwarake mai
iai Atam ma Nei Ewa. Ma te tua aei e angania aia tai ni kaota aia
kakaitau nakon te Atua ae e a tia n angania bwaai ni kabane, n
ikotaki ma te maiu ae kororaoi. E na oti naba n aia ongeaba bwa
a karinea ana babaire Tamaia are i karawa ao a tangira ana kairiri ae tatangira.
10 E kananokawaki bwa a rineia te moan taanga aei bwa a na
aki ongeaba iroun Iehova. E titirakina Nei Ewa Tatan rinanon
te naeta ni kangai: “Te koaua ae e taku te Atua bwa kam na tai
amwarake mani kain nako te onnaroka aei?” E kaeka Ewa ni kangai: “Ti kona n amwarake man uaani kain te onnaroka aei. Ma
e taku te Atua ibukin uaan te kai are i nukan te onnaroka, ‘Kam
na tai amwarake man te kai anne ao tai ringnga naba, bwa kam
kaawa ni mate.’ ”—Karikani Bwaai 3:1-3.
11 E taku Tatan: “Kam na bon aki mate. Bwa e ataia te Atua bwa
n te bong are kam amwarake mai iai, ao a na kaureaki matami ao
kam na riki bwa ai aron te Atua n ataa te raoiroi ao te buakaka.”
(Karikani Bwaai 3:4, 5) E tangiria Tatan bwa e na kakoauaa Nei
9. Tera te tua are e kateia Iehova nakon Atam ao bukin tera ngkai e
aki kangaanga irakin nanona?
10, 11. (a) A kangaa n aki ongeaba te moan taanga iroun te Atua?
(b) E aera ngkai e rangi ni kakaiaki aia aki ongeaba Atam ma Nei Ewa?
62
Ewa are e na kakabwaiaaki ngkana e kana te uaanikai are tabuaki
arei. Nanon ana taeka Tatan, e kona neiei ni baireia i bon irouna
bwa tera ae raoiroi ibukina ao ae buakaka, ae nanona e kona ni
karaoa te bwai are e tangiria. E taekinna naba Tatan bwa e kewe
ana taeka Iehova are kaineti ma mwini kanakin te uaanikai arei.
E kakoauaa Tatan Nei Ewa ngaia are e a kinika te uaanikai arei ao
e kanna. Imwina e manga angani buuna ao e kanna naba. A aki
roo nanoia ni kaineti ma are a karaoia. A bon ataia raoi bwa a karaoa te bwai are e tuangia te Atua bwa a na aki karaoia. A aikoa
ongeaba n te tua are bebete ma ni manena arei ngke a kana te
uaanikai. A kaota te aki karinerine nakon Tamaia are i karawa ma
ana kairiri. A boni bure iai bwa akea bukin aia aki karinerine are
a karaoia nakon te tia Karikiriki!
E karikaki Atam man te tano
ao e a manga okira te tano
A Mena ia Maate?
63
12
E kangai kabwarabwaraana: Tera am iango ngkana ko kaikawaa mani mwamwannanoa natim ao e a manga aki ongeaba
iroum imwina riki n te aro are e kaotia bwa e aki karineko ke e
aki tangiriko? E na rangi ni maraki nanom iai! Iangoa ngkanne
marakin Iehova ngke a karitei nakoina Atam ma Nei Ewa.
13 Akea bukina ae e riai iai Iehova ni kateimatoai maiuia n aki
toki Atam ma Nei Ewa imwin aia aki ongeaba. A mate n aron
are e a tia n taekinna. Are nanona ai bon akea ngaiia. A aki kamwaingaki bwa a na maiu (bwa taamnei) n te tabo teuana. Ti
ataa aei ibukina bwa e kangai Iehova nakon Atam ngke e taekina tuuaana imwin ana aki ongeaba: “[Ko na okira] te tano bwa
ko bon anaaki mai iai. Bwa bon te tano ngkoe ao ko na manga
okira te tano.” (Karikani Bwaai 3:19) E a tia ni karaoa Atam te
Atua man te tano. (Karikani Bwaai 2:7) Imwain anne bon akea
Atam. Mangaia are ngke e taekinna Iehova bwa e na okira te tano
Atam, e nanonna ngkanne bwa e na manga okira te aro are akea
te maiu iai. E na manga katotonga te tano Atam n aki maiu, are
e moani karaoaki mai iai.
14 A na boni maiu Atam ma Ewa n te bong aei, ma aikoa bwa
a mate ibukina bwa a rineia bwa a na aki ongeaba iroun te Atua
ao a bure iai. Anne bukini matera bwa ti ewekaki n ana bure
Atam ao matena naba are a ituaki iai kanoana nako. (Wareka
I-Rom 5:12.) Te aeka ni bure anne ai aron te aoraki ae kakamaaku ae a ewekaki iai aomata mairouia aia bakatibu ni bungiakia,
ao akea ae kona ni birinako mai iai. Mwina nakoim bon te mate
ae te rekenikai. Te mate bon te kairiribai tiaki te rao ni koaua.
(1 I-Korinto 15:26) Ai kakaitaura ngaira ngkai e a tia ni katauraoa
te kaboomwi Iehova bwa ti aonga ni kamaiuaki man te kairiribai
ae rangi ni kamwara aei!
12. Tera ae e na buokira ni kamataataira n ana namakin Iehova ngke
a karitei nakoina Atam ma Nei Ewa?
13. Tera are e taekinna Iehova bwa e na riki nakon Atam ngkana e
mate, ao tera ae nanonaki iai?
14. E aera ngkai ti mate?
64
E MANENA ATAAKIN TE KOAUA IBUKIN TE ATUA
15 E karaunano ana reirei te Baibara ni kaineti ma taekaia maate. N aron ae ti a tia n noria, a aki kammarakaki maate ke n
rawawata nanoia. Akea bukina ae ti na maakuia iai, bwa a aki
kona ni kaikoakira. A aki kainnanoa ara ibuobuoki, ao a aki kona
ni buokira naba. Ti aki kona n taetae ma ngaiia, ao a aki kona n
taetae naba ma ngaira. A bati mataniwi n Aaro ake a kewenia aomata n taku bwa a kona ni buokiia te koraki ake a a tia ni mate,
ao aomata ake a onimakinia taani kairiri akanne a angania te
mwane. Ma ti kona ni kamanoaki mani mwamwanaakira irouia taan angareirei aika kewe ngkana ti a ataa te koaua ibukin te
mate.
16 E boraoi aia koaua angia Aaro ma ana reirei te Baibara ibukia
maate? Angia a aki. Bukin tera? Ibukina bwa e a tia ni kairaraangaki aia reirei iroun Tatan. E kabonganaia Aaro aika kewe
bwa a na kairiia aomata bwa a na onimakina ae ngkana e mate
rabwataia n aomata ao a na teimatoa ni maiu n te tabo teuana
(bwa taamnei). Aio te kewe ae reitia Tatan ma keewe riki tabeua
bwa a aonga n tannako iai aomata mairoun Iehova ae te Atua. N
te aro raa?
17 N aron are taekinaki mai mwaina, tabeua Aaro a reirei bwa
ngkana e maiubuaka te aomata, ao e na nakon te tabo ae ura te
ai iai ngkana e mate bwa e na kammarakaki n aki toki. E aki karinea te Atua te reirei aei. Iehova bon te Atua ae nibwan te tangira,
ao e na bon aki karawawataia aomata n te aro aei. (Wareka 1 Ioane 4:8.) Tera am iango iroun te aomata ae katuuaaea te tei ae aki
ongeaba n taua baina nako nanon te ai? Ko na karinea te mwaane anne? Ko na kan ikikina ma ngaia? Ko na bon aki! Ko na bae
n iangoia bwa e rangi n iowawa. Ma e ngae n anne, e tangiria Tatan bwa ti na kakoauaa ae e kammarakiia aomata Iehova n te ai
n aki toki, i nanon ririki aika birion ma birion!
15. E aera ngkai e karaunano ataakin te koaua ibukin te mate?
16. Antai ae kairaraangi aia reirei Aaro aika bati, ao n te aro raa?
17. E aera ngkai e aki karineaki Iehova n te reirei are te kammarakaki n aki toki?
A Mena ia Maate?
65
18 E kairiia Aaro tabeua Tatan bwa a na reirei bwa aongkoa
aomata ake a mate, a na manga riki bwa taamnei aika riai ni karineaki irouia aomata aika maiu. Ni kaineti ma te reirei aei, a kona
n riki taamneia maate, bwa raao ni koaua aika rangi ni mwaaka
ke taiani kairiribai aika kakamaaku. A bati aomata aika kakoauaa
te kewe aei. A maakuia maate ao a karineia ma n taromauria. E
rangi n okoro ana reirei te Baibara bwa e taekinaki iai bwa a matu
maate. E taekina naba ae ti riai n taromauria Iehova n tii ngaia,
ae te Atua ni koaua are e boni Karikira ao e Katauraoi bwaai nako
ibukira.—Te Kaotioti 4:11.
19 E kamanoko ataakini te koaua ibukia maate bwa ko na aki
mwamwanaaki n aia kewe Aaro. E buokiko naba bwa ko na mataata riki n ana reirei te Baibara ake tabeua. N te katoto, ngkana
ko a mataata raoi bwa a aki reitaanako maiuia aomata n te tabo
teuana (bwa taamnei) ao ngkana a mate e na bae ni mataata riki
iroum nanon te berita ibukin te maiu are aki toki n te aonnaba
ae te bwaretaiti.
20 E tabeka te titiraki ngkoa te aomata ae raoiroi ae Iobi ni kangai: “Ngkana e mate te aomata, e na manga maiu?” (Iobi 14:14)
E kona ni manga maiu te aomata ae matu n te mate? E rangi ni
karaunano ana reirei te Baibara i aon aei, ao e na kaotaki anne n
te mwakoro are imwina.
18. Tera aia kewe Aaro are e a boto mai iai taromauriaia maate?
19. E buokira ataakin te koaua ibukin te mate bwa ti na mataata riki
n ana reirei te Baibara raa?
20. Tera te titiraki ae e na rinanoaki n te mwakoro ae imwina?
ˇ A aki kona n noraaba maate ke n ongo ke n
iango.—Te Minita 9:5.
ˇ A a motirawa maate; a aki karawawataaki.
—Ioane 11:11.
ˇ Ti mate ibukina bwa ti ituaki n te bure mairoun Atam.—I-Rom 5:12.
MWAKORO ITIUA
Te Kantaninga ni Koaua Ibukia
Aomata Aika Tangiraki Iroum
Ake A Tia ni Mate
Ti na kangaa n ataia bwa a na boni mangauti
aomata?
Tera ana iango Iehova ni kaineti ma kautakia
maate?
Antai aika a na kautaki?
IANGOIA bwa aongkoa ko taeki waem ni birinako mairoun te
kairiribai ae rangi n iowawa. E rangi n aintoa ma ni birimwaaka
riki nakoim. Ko ataia bwa e aki rarakerake bwa ko a tia n noria
n tiringia raoraom. Ko ngae ni kabirimwaakako mairouna ma
ko a boni kaan reke naba irouna. E a taraa n ae ai bon akea am
anga. Ma e a karina naba ni kaoti i rarikim te tia kamaiuko ae
rangi ni korakora riki nakon am kairiribai arei ao e berita nakoim bwa e na buokiko. Ai karaunanora anne!
2 N aron naba anne, ko tabe ngkai ni kakioaki iroun te kairiribai. E bane n riki aei nakoira ni kabane. Ti reiakinna n te
mwakoro are mai mwaina, bwa e aranaki te mate n te Baibara
bwa te kairiribai. Akea ae kona ni kamanoa mai iai ke n tokanikai i aona. Angiina mai buakora a a tia n nora te kairiribai aei n
anai maiuia aomata aika tangiraki irouia. Ma e rangi ni mwaaka
riki Iehova nakon te mate. Boni ngaia te tia Kamaiu ae tatangira
are e a tia ni kaotia bwa e kona n tokanikai i aon te kairiribai aei.
E berita naba bwa e na kamauna te kairiribai aei n te aro ae e na
aki manga oki. E reirei ni kangai te Baibara: “E na boni kamaunaaki te tia kairiribai are te kabane, are te mate.” (1 I-Korinto
15:26) Ai raoiroira anne!
1-3. Tera te kairiribai ae kakioira ni kabane, ao bukin tera ngkai e na
kabebetei nanora iaiangoan raoi ana reirei te Baibara?
Te Kantaninga ni Koaua Ibukia . . . Ake A Tia ni Mate
67
3 Ti na iangoa ngkai aron rotakira ngkana e a niniaki te
aomata ae ti kinaa, n te kairiribai are te mate. Iaiangoan te kangaanga aei e na buokira ni kamataataira riki n te bwai ae ti na
kukurei iai, ibukina bwa e berita Iehova bwa a na manga maiu
maate. (Itaia 26:19) A na manga kaokaki maiuia. Anne raoi nanon te kantaninga ae te mangauti.
NGKANA E MATE AE TANGIRAKI IROUM
4
Iai te aomata ae tangiraki iroum ae e a tia ni motirawa
man te maiu aei? E kona n rangi ni korakora namakinan te rawawatannano, te nanokawaki, ao te bwarannano iai. Ngkana ti
namakina anne, ti riai ni wareware n Ana Taeka te Atua bwa
a aonga ni karauaki nanora iai. (Wareka 2 I-Korinto 1:3, 4.)
E buokira te Baibara ni kamataataira n aia namakin Iehova ao
Iesu ni kaineti ma te mate. E a tia naba Iesu are katotongan raoi
Tamana, n rinanon te rawawatannano ni buan temanna n te
mate. (Ioane 14:9) Ngke e mena ngkoa i Ierutarem Iesu, ao e kakawariia Rataro ma mwanena ake Maria ao Mareta, ake a maeka
n te kaawa ae uakaan ae Betania. E rangi ni bobo ma ngaiia. E
kangai te Baibara: “Ao Iesu e tatangiriia Mareta ma tarina, ao
Rataro.” (Ioane 11:5) N aron ae ti reiakinna n te mwakoro are
imwaina ao e boni mate Rataro.
5 Tera aron ana namakin Iesu ngke e a mate raoraona? E taekinaki n te rongorongo bwa e raonia naba kaain te utu, ma
raoraon nako Rataro n rawawata ni buan teuaei. Ngke e noriia
Iesu ao e rotaki naba nanona iai. “E ngirangira i nanona . . . ao
e rawawata nanona.” E reitaki ni kangai te rongorongo: “A tiinako rannimatan Iesu.” (Ioane 11:33, 35) Te koaua bwa tangina
e kaotia bwa akea ana kantaninga ibukin teuare e mate? Tiaki
ngaia anne. E ataia Iesu bwa iai te bwai ae kamimi ae e nang
riki. (Ioane 11:3, 4) Ma e bon rotaki naba n te rawawatannano
ao te nanokawaki are e riki n te mate.
4. (a) Bukin tera bwa aroaron Iesu ni maten temanna ae tangiraki
irouna e reireinira naba ana namakin Iehova iai? (b) Te iraorao raa
ae rangi ni kaan are e karikirakea Iesu?
5, 6. (a) Tera aron Iesu ngke e mena i buakoia ana utu Rataro ma
raoraona ake a rawawata? (b) E aera ngkai ti kaungaaki n nanokawakin Iesu?
68
6 A kaungaaki naba nanora n nanokawakin Iesu. E reke reireiara iai bwa a riribaa te mate Iesu ma Tamana ae Iehova. Ma e
kona ni buakana te kairiribai anne Iehova ae te Atua ma n tokanikai i aona! Ti na noria bwa tera ae kakorakoraaki iai Iesu
iroun te Atua bwa e na karaoia.
“RATARO, OTINAKO!”
7
E a tia n taunaki Rataro n te bwanganimatang mangaia are
e tua Iesu bwa e na kanakoaki mataroana ae te atibu. E totokoa
anne Mareta ibukina bwa ai ana kaabong ni mate Rataro ao e
nang moanna ngkanne ni buakaka rabwatana. (Ioane 11:39) N
aia iango aomata iai, ai bon akea te bwai ae a kona ni karaoia
ibukini buokan Rataro.
8 Ngke e a rabinonako atibuna, ao e a takarua naba Iesu ni kangai: “Rataro, otinako!” Tera ae riki? “E a otinako teuare mate.”
(Ioane 11:43, 44) Ko kona ni kabotaua aroni kimwareireia aomata ake a nora arei? E ngae ngke boni mwaneia Rataro, aia
koraki, raoraoia, ke kaain rarikia, ma te bwai are a ataia n te tai
arei bwa e a tia ni mate. Ma e a manga tei naba i buakoia raoia
are tangiraki arei. Kaanga e a bon aki kona ni kakoauaaki anne.
Akea te nanououa bwa a bati aika inga ma Rataro n te tai arei.
Ai akiakora te tokanikai aei i aon te mate!
9 E aki bukinna Iesu bwa e karaoa te kakai aei ni bon oin
korakorana. Ma e katereterea n ana tataro imwaini kaotinakoan
Rataro, bwa bon Iehova te tia Karekea te mangauti aei. (Wareka Ioane 11:41, 42.) Tiaki ai tibwa aei te tai ae e kabongana
iai mwaakana Iehova ni kauta te mate. Mangautin Rataro bon
teuana mai buakoni mangauti aika ruaiwa mwaitiia aika taekinaki n Ana Taeka te Atua.1 A kaunga warekan rongorongo aikai
1 Rongorongoia ake tabeman a kuneaki n te 1 Uea 17:17-24; 2 Uea
4:32-37; 13:20, 21; Mataio 28:5-7; Ruka 7:11-17; 8:40-56; Mwakuri 9:
36-42; ao Mwakuri 20:7-12.
7, 8. Bukin tera ngkai e na taraa n akea ae kona ni buoka Rataro n
aia iango aomata, ma tera are e karaoia Iesu?
9, 10. (a) E kangaa Iesu ni kaota Nibwani mwaakana ngke e kauta
Rataro? (b) Baikara kakabwaia tabeua mani warekan rongorongoni
mangautiia aomata n te Baibara?
E kauta natin te aine ae mate
buuna Eria.—1 Uea 17:17-24
E kauta te Kristian ae
Nei Toreka te abotoro
Betero.—Mwakuri 9:3642
E bati te kimwareirei ni
kautan Rataro.—Ioane 11:
38-44
70
ao reiakinaia. Ti reireiaki iai bwa e aki inanonano te Atua, bwa
naake a kautaki bon aomata aika kakaokoro, bwa ataei ke kaara,
mwaane ke aine, ao I-Iteraera ke botannaomata riki tabeua. Ai
kakimwareireira rongorongo aikai! N te katoto, ngke e kauta te
teinnaine ae uarereke Iesu man te mate, ao a boni mena ana
karo i rarikina “ao tiaki te bwai kukureia ana karo.” (Mareko
5:42) Eng e a tia ni karekea kimwareireia Iehova ae a bon aki
kona ni mwaninga.
10 A a manga boni mate naba te koraki ake a kautaki iroun
Iesu. Nanon aei bwa e kabanetai kautaia? E aki. A kamatoai riki
ara koaua aika kakawaki rongorongo man te Baibara aikai, ao
ara kantaninga ae raoiroi.
REIREIARA MAN RONGORONGON TE MANGAUTI
11 E reirei te Baibara bwa “a bon aki ataa te bwai teuana akana
mate.” (Te Minita 9:5) A bon aki maiu n te tabo teuana ao
akea aia namakin. E kakoauaaki raoi aei n rongorongon Rataro.
Ngke e uti Rataro, te koaua bwa e ingarakea karakinani karawa
nakoia aomata? Ke tao e kakamaakuia n rongorongon te urarake i moone? E bon aki. Akea rongorongo aikai mairoun Rataro
aika koreaki n te Baibara. E “bon aki ataa te bwai teuana” Rataro i nanon abong ngke e mate. E boni matu Rataro n te mate.
—Ioane 11:11.
12 E reke reireiara naba n rongorongon Rataro bwa bon te koaua te mangauti ao tiaki te karaki ni kawai ae oteaki. E kauta
Rataro Iesu i mataia aomata aika bati ake a a riki bwa taani kakoaua. A aki kona naba ni kakewea te kakai aei mataniwin Aaro
ake a riribaa Iesu. Ma a taku: “Tera ae ti na karaoia, bwa e a
karaoi mwakuri aika bati aika kamimi te aomata aei?” (Ioane
11:47) A bati aomata ake a nako n nora Rataro are e a mangauti
man te mate. N tokina ao e a bati riki ae onimakina Iesu. Ngke
a nora Rataro bwa e maiu, ao a ataia iai bwa boni ngaia te bwai
11. E kangaa rongorongoni mangautin Rataro ni kakoauaa are e taekinaki n Te Minita 9:5?
12. E aera ngkai ti kona ni kakoauaa bwa e boni kautaki Rataro?
71
ni kaotioti ae maiu, ae e na kakoauaa are e kanakoaki Iesu iroun
te Atua. Moan te korakora kakoauaan aei n te aro are a bairea tiringan Iesu ma Rataro, tabeman mataniwin te Aro n Iutaia ake
a nanomatoa.—Ioane 11:53; 12:9-11.
13 E taraa n aki koaua te mangauti? Tiaki ngaia, bwa e reirei
Iesu bwa n te taina, a na manga kautaki “aomata ake a mena i
nanon taian ruanimate.” (Ioane 5:28) Iehova bon te tia Karikii
bwaai aika maiu ni kabane. E na kangaanga ngkanne kakoauaan ae E kona ni manga kaoka te maiu? Ni koauana e boboto
anne i aon ana ururing Iehova. Te koaua bwa e kona n uringia
raora aika tangiraki ake a a tia ni mate? E kangaanga iroura warekan itoi aika mwaitikurikuri, ma te Atua e katoaia n arania n
tatabeua nako! (Itaia 40:28) Mangaia are e kona naba n uringi
raoi aroia ni kabane aomata aika tangiraki iroura ake a a tia ni
mate Iehova ae te Atua, ao e tauraoi ni manga kamaiuia.
14 Tera ana iango Iehova ni kaineti ma kautakia maate? E reiakinaki n te Baibara bwa e ingainga ni kani kautiia maate. E
titiraki ni kangai te aomata ae kakaonimaki ae Iobi: “Ngkana e
mate te aomata, e na manga maiu?” E taekina ikai ana tataninga n te ruanimate Iobi ni karokoa te tai are e na uringaki iai
iroun te Atua. E taku nakon Iehova: “Ko na wewete, ao N na kaekako Ane ko na kariariaa ana mwakuri baim.”—Iobi 14:13-15.
15 Iangoa ingaingan nanon Iehova ni kani kautiia maate! E
aki ngkanne karaunano ataakin ana iango Iehova anne? Ma
tera aron te mangauti ae imwaira aei? Antai aika a na kautaki ao
nakea?
“AOMATA AKE A MENA I NANON TAIAN
RUANIMATE”
16 E bati reireiara ibukin te mangauti ae imwaira, man rongorongoni mangautiia aomata ake n taai aika nako, ae mena n te
13. Tera raoi aani kakoauaan Iehova iroura bwa e kona ni kautiia
maate?
14, 15. Tera ana iango Iehova ni kaineti ma kautakia maate ae kamatataaki n ana taeka Iobi?
16. Aekakira te tabo ae a na kautaki maate bwa a na maeka iai?
72
Baibara. Aomata ake a kautaki ngkoa i aon te aba, a a manga
boni kaitiboo ma aia koraki ake a tangiraki irouia. Ai bon tii te
arona naba ma te mangauti ae imwaira, ma e na tamaroa riki. N
aron ae ti reiakinna ni Mwakoro 3, ana kantaninga te Atua bwa
e na onikaki te aonnaba ni kabutaa nakon te bwaretaiti. Mangaia are a na aki kautaki maate nakon te aonnaba ae onrake
n te buaka, te kakeru, ao te aoraki. A nang anganaki aia tai ni
maiu n aki toki n te aonnaba, ao e na rangi n rau ma ni kakukurei te waaki iai.
17 Antai aika a na kautaki? E taku Iesu bwa “a na bane iai n
ongo bwanaana aomata ake a mena i nanon taian ruanimate ao
a na otinako.” (Ioane 5:28, 29) N aron anne e taku naba Te Kaotioti 20:13: “Marawa, e anga maate ake i nanona, ao te mate ma
te Ruanimate a anga maate ake i nanoia.” (Nora te Bukinibaa n
iteraniba 212-213.) A nang akea kanoan ruanimate aikai. Aomata aika birion ma birion mwaitiia ake a motirawa iai a na manga
maiu. E taku te abotoro Bauro: “Iai ae I kantaningaia mairoun te
Atua, ae a kantaningaia naba te koraki aei, ae a na boni mangauti akana raoiroi ma akana aki raoiroi.” (Mwakuri 24:15) Tera ae
nanonaki n anne?
18 “Akana raoiroi,” a nanonaki naba iai aomata aika bati ake
ti wareki taekaia n te Baibara ake a maiu imwain rokon Iesu i
aon te aba. Tao ko ataa taekaia Noa, Aberaam, Taara, Mote, Ruta,
Etita, ao a a bati riki. E kabwarabwaraaki taekaia mwaane ma
aine aika rangi ni kakaonimaki nakon te Atua aikai n te ka-11 ni
mwakoro n te boki ae Ebera. Ma a mena naba i aan te taeka ae
“akana raoiroi,” ana toro Iehova ake a mate n ara bong aikai. Ti
a kona n inaomata man maakakin te mate ibukina bwa iai kantaningaan te mangauti iroura.—Ebera 2:15.
19 Ma tera aroia te koraki ake a aki toro iroun Iehova ke a aki
ongeaba irouna ibukina bwa a aki ataa taekana? Aomata aika
17. Tera aron taabangakin te mangauti?
18. Antai aika mena i buakoia “akana raoiroi” ake a na kautaki, ao
tera aron rotakim n te kantaninga aei?
19. Antai aika “aki raoiroi,” ao tera akoaia are a na anganaki iroun
Iehova?
73
“aki raoiroi” aika birion ma birion mwaitiia a na aki mwanuokinaki. A na kautaki naba ma n anganaki aia tai n reiakina
taekan te Atua ni koaua ao n toro irouna. I nanon te maan ae te
nga n ririki, a nang kautaki maate, ao a na anganaki aia tai bwa
a na kona n raonia naba aomata aika kakaonimaki n te aonnaba ake a beku ibukin Iehova. E na bon rangi ni kakukurei te tai
anne. Te tai anne are e aranna te Baibara bwa te Bongi ni Motikitaeka.1
20 Nanon aei bwa a na kautaki te koraki ake a a tia ni mate n
tatabemania nako? Tiaki ngaia anne. E taekinna te Baibara bwa
tabeman maate a mena i “Keenna.” (Ruka 12:5) E reke te ara
ae Keenna man te tabo ni maange are e mena ngkoa i tinanikun Ierutarem. A kakabuekaki iai rabwataia maate ao maange.
A iangoaki irouia I-Iutaia maate ake a karenakoaki iai, bwa a aki
tau aroia nakon te taunaki n te aro ae riai, ao te manga kautaki.
Mangaia are e bon tau raoi Keenna ni kabonganaaki bwa kaikonakan te kamaunanakoaki. E ngae ngke iai naba mwiokoan
Iesu ni motikan taekaia ake a maiu ao ake a mate, ma bon Iehova te tia Motikitaeka ni koaua iai. (Mwakuri 10:42) E na bon aki
kautiia te koraki ake a motikaki taekaia irouna bwa a buakaka
ao a rawa ni bitii maiuia.
TE MANGAUTI NAKO KARAWA
21
E kabwarabwaraaki n te Baibara te mangauti naba teuana
nakon te maiu n taamnei i karawa. Tii teuana te katoto ae taekinaki n te Baibara ni kaineti ma te aeka ni mangauti aei, bwa
kautan Iesu Kristo.
22 E aki kariaia Iehova bwa e na teimatoa n tiku Natina ae
kakaonimaki ae Iesu n te ruanimate imwini kamateana. (Taian
Areru 16:10; Mwakuri 13:34, 35) E kauta Iesu te Atua ma e aki
1 Taiaoka n nora te Bukinibaa n iteraniba 213-215 ni kaineti ma rongorongon riki te Bongi ni Motikitaeka ao aroni waakinan te motikitaeka iai.
20. Tera Keenna, ao antai aika a na nako iai?
21, 22. (a) Tera te aeka ni mangauti naba teuana? (b) Antai are moani karekea te mangauti nakon te maiu n taamnei?
74
kautia n te rabwata n aomata. E kabwarabwaraa taekani Kristo
te abotoro Betero bwa “e kamateaki n te rabwata ma e a manga
kamaiuaki n te rabwata n taamnei.” (1 Betero 3:18) Aio bon te
kakai ae rangi ni kamimi bwa e a manga maiu Iesu bwa te taamnei ae mwaaka! (Wareka 1 I-Korinto 15:3-6.) Te moan aomata
ni karekea te aeka ni mangauti ae mimitong aei bon Iesu. Ma
tiaki tii ngaia.—Ioane 3:13
23 Ngke e a ataia Iesu bwa e nang okira karawa, ao e a tuangia
taan rimwina ake a kakaonimaki bwa e na “katauraoa te tabo”
ibukia. (Ioane 14:2) E arania te koraki ake a na nako karawa Iesu
bwa te “nanai ae uarereke.” (Ruka 12:32) Mwaitira Kristian aika
kakaonimaki ake a na kaaina te kurubu ae uarereke aei? E taku
te abotoro Ioane n Te Kaotioti 14:1: “Ao akea bwa I a nora te Tiibutetei [ae Iesu Kristo] ae tei i aon te Maunga ae Tion, ao raona
144,000 ae e koreaki arana ma aran Tamana i aon ramwaia.”
24 Te koraki ni Kristian ae 144,000 mwaitiia ae kaainaki naba
irouia ana abotoro Iesu aika kakaonimaki, a kautaki nakon te
maiu i karawa. A kautaki n ningai? E koreia te abotoro Bauro
bwa e na riki anne i nanon ana tai Kristo ni mena ma aomata.
(1 I-Korinto 15:23) N aron ae ko na reiakinna ni Mwakoro 9,
ti a maeka ngkai n te tai anne. Mangaia are nikiraia kaain te
144,000 ake a mate n ara bong aikai, a a boni kautaki naba
n te tekan are a mate iai, nakon te maiu i karawa. (1 I-Korinto
15:51-55) Nikiraia te botannaomata aika rangi ni bati riki, a na
kantaningaa te mangauti nakon te tai ae na roko, n te Bwaretaiti
n te aonnaba.
25 Eng, e na tokanikai Iehova i aon ara kairiribai ae te mate,
ao e na boni mauna n aki toki! (Wareka Itaia 25:8.) Ma ko na
boni bae ni manga kangai, ‘Tera ae a na karaoia i karawa naake
a kautaki nako iai?’ A na kaaina te Tautaeka n Uea ae moan te
raoiroi i karawa. Ti na reiakina riki taekan te tautaeka anne n te
mwakoro ae imwina.
23, 24. Antai kaain ana “nanai ae uarereke” Iesu, ao iraman mwaitiia?
25. Tera ae e na maroroakinaki n te mwakoro ae imwina?
ˇ E karekea ara kantaninga ae nene rongorongon te mangauti n te Baibara.—Ioane 11:
39-44.
ˇ E ingainga nanon Iehova ni kani kautiia
maate.—Iobi 14:13-15.
ˇ A na kautaki aomata nako ake a mena i nanon taian ruanimate.—Ioane 5:28, 29.
Ngkana e roko te Bwaretaiti ao a nang
kautaki maate ao a na manga kaitiboo ma
aomata aika tangiraki irouia
75
MWAKORO WANUA
Tera Ana Tautaeka n Uea te
Atua?
Tera ae tuangira te Baibara ibukin Ana Tautaeka
n Uea te Atua?
Tera ae e na karaoia Ana Tautaeka n Uea te Atua?
E na kakoroa n ningai ana kantaninga te Atua n
te aonnaba Ana Tautaeka n Uea te Atua?
MIRION ma mirion aomata ni katobibia te aonnaba aika a taneiai ma te tataro are a aranna aomata aika bati bwa Tamara
are i karawa ke ana Tataro te Uea. Aara aikai a kaineti ma te
tataro ni katoto ae rangi n ataaki are e anga Iesu Kristo. A rangi ni kakawaki taeka ake a mwaneweaki iai, ao iaiangoan raoi
moani kibuntaeka ake tenua iai e kona ni buokiko bwa ko na
reiakina ana reirei ni koaua te Baibara.
2 E reireinia aomata Iesu ni kangai ni moan te tataro ni katoto anne: “Kam riai n tataro n aron aei: ‘Tamara are i karawa,
e bia katabuaki aram. E bia roko am Tautaeka n Uea. E na kakororaoaki nanom i karawa ao n te aonnaba naba.’ ” (Mataio
6:9-13) Baikara nanoni bubutii aika tenua akanne?
3 Ti a tia n reiakini baika bati ibukin aran te Atua ae Iehova.
Ti a tia ni mamaroroakina naba taekan ana kantaninga te Atua
ni kaineti ma baike e a tia ni karaoi ibukin te botannaomata ao
aika e na karaoi. Tera ae e nanonna Iesu ngke e tuangira bwa ti
na tataro ni kangai: “E bia roko am Tautaeka n Uea”? Tera Ana
Tautaeka n Uea te Atua? E na kangaa ni katabuaki aran te Atua
ke ni kaitiakaki n rokon Ana Tautaeka n Uea te Atua? Tera irekereken rokon Ana Tautaeka n Uea te Atua ma karaoan nanon
te Atua?
1. Tera te tataro ae rangi n ataaki ae e na rinanoaki ngkai?
2. Baikara baika tenua ake e reireinia taan rimwina Iesu bwa a na tataroi?
3. Tera ae ti kan ataia ibukin Ana Tautaeka n Uea te Atua?
Tera Ana Tautaeka n Uea te Atua?
77
KABWARABWARAAN ANA TAUTAEKA N UEA TE
ATUA
4 Ana Tautaeka n Uea te Atua bon te tautaeka ae kateaki
iroun Iehova ae te Atua, ao e kairaki iroun te Uea are rineaki
irouna. Antai te Uea n Ana Tautaeka n Uea te Atua? Bon Iesu
Kristo. E rangi ni kakannato riki te Uea ae Iesu nakoia taan tautaeka aika aomata ni kabane ao e aranaki bwa “aia Uea akana
tautaeka bwa ueea, ao aia Toka akana tautaeka bwa tooka.”
(1 Timoteo 6:15) Iai mwaakana ni karaoa ae rangi n raoiroi riki
nakon aia kabanea n raoiroi taan tautaeka aika aomata.
5 E na kairiri mai ia Ana Tautaeka n Uea te Atua? E mena ia
Iesu? Ko bae n uringnga are e tauraki ngkoa n te kai ni kammaraki, ao imwina e a kautaki naba. N te tai ae waekoa ao
e a waerake nako karawa. (Mwakuri 2:33) Mangaia are karawa
bon te tabo ae e mena iai Ana Tautaeka n Uea te Atua. Anne
bukina ae e aranna iai te Baibara bwa te “Tautaeka n Uea ae
bwaini karawa.” (2 Timoteo 4:18) E ngae ngke e mena i karawa Ana Tautaeka n Uea te Atua, ma e na kairiri i aon te aba.
—Wareka Te Kaotioti 11:15.
6 Tera ae karika Iesu bwa e na rianako i buakoia Uea? Bukina
teuana, e a aki kona ni manga mate. E aranaki Iesu n te Baibara bwa “tii ngaia ae aki mamate,” ni kabotauaki ma uea aika
aomata. (1 Timoteo 6:16) E nanonaki n aei bwa a na bane n
teimatoa ana mwakuri Iesu aika raraoi. Akea te nanououa bwa
e na boni karaoi mwakuri aika raoiroi ma ni kakannato ake a
na kakabwaiaaki iai ana aomata.
7 Iangoa te taetae ni burabeti man te Baibara ibukin Iesu ae
kangai: “Ao e na mena taamnein Iehova i aona. Anne bukina
ae e na wanawana, e na bati ana ataibwai, e na anganga te reirei ni kairiri ae raoiroi, e na korakora, e na bati ana atatai, ao
e na korakora maakakin Iehova irouna. Ao e na reke kimwareireina ni maakakin Iehova. E na aki motikitaeka n te baere
noria ni matana, ao e na aki naba boaa te aba tii ni kaineti ma
4. Tera Ana Tautaeka n Uea te Atua ao antai te Uea iai?
5. E na kairiri mai ia Ana Tautaeka n Uea te Atua, ao i aon tera?
6, 7. Tera ae karika Iesu bwa e na rianako i buakoia Uea?
78
te baere a ongo taningana. E na motiki taekaia akana mangori
n te aro ae riai, ao e na boaa te aba n te raoiroi ibukia akana nimamannei n te aonnaba.” (Itaia 11:2-4) A kaotaki n taeka aikai
bwa e na riki Iesu bwa te Uea ae raoiroi ae e na bwaina te nanoanga nakoia kaain te aonnaba. Ko tangira am tia kairiri ae
aekan aei?
8 E kangai naba te koaua teuana ibukin Ana Tautaeka n Uea
te Atua: Tiaki tii Iesu ae e na uea iai. Iai raona n uea. N te
katoto, e taku te abotoro Bauro nakon Timoteo: “Ngkana ti teimatoa n nanomwaaka ao ti na uaia naba n tautaeka ma ngaia
bwa ueea.” (2 Timoteo 2:12) Eng, a a tia n rineaki Bauro, Timoteo, ao raoia aika kakaonimaki ake tabemwaang iroun te Atua,
bwa a na kairiri ma Iesu n te Tautaeka n Uea i karawa. Iraman
aika a na karekea te kakabwaia aei?
9 N aron ae kaotaki ni Mwakoro 7, e anganaki te miitara te
abotoro Ioane are e nora iai “te Tiibutetei ae tei i aon te Maunga ae Tion, ao raona 144,000 ae e koreaki arana ma aran
Tamana i aon ramwaia.” Antai te koraki ane 144,000 akanne? E
tuangira Ioane ni kangai: “A teimatoa te koraki aei n ririmwin
te Tiibutetei n aki ongeia bwa taabo raa ike e nako iai. A kabooaki naakai mai buakoia aomata, bwa moan uaa nakon te Atua
ao nakon te Tiibutetei.” (Te Kaotioti 14:1, 4) Eng, taan rimwin
Iesu Kristo ngaiia aika kakaonimaki ake a rineaki bwa a na uea
ma ngaia i karawa. Imwini kautaia man te mate nakon te maiu
i karawa, “ao a na kairiri bwa ueea n tautaekana te aonnaba”
ma Iesu. (Te Kaotioti 5:10) E a tia n rineia Kristian aika kakaonimaki te Atua ni moa man aia tai abotoro bwa e aonga ni koro
te mwaiti ae 144,000.
10 Boni kaotan raoi te tangira te babaire are a na tautaeka
i aon te botannaomata Iesu ma raona ake 144,000 mwaitiia.
Bukina teuana bwa e a ataa aron te maiu n aomata Iesu ma
8. Antai aika a na tautaeka ma Iesu?
9. Iraman aika a na uea ma Iesu, ao e moana rineakia te Atua n ningai?
10. E aera ngkai e kaota raoi te tangira, te babaire are a na tautaeka
i aon te botannaomata, Iesu ma raona ake 144,000 mwaitiia?
79
karawawataana. E taku Bauro bwa Iesu bon “ara ibonga ae rietata bon tiaki teuae aki kona n nanoangaira ni mamaarara, ma
bon teuae e a tia ni kataaki ni bwaai ni kabane n ai arora, ma e
aki bure.” (Ebera 4:15; 5:8) A a tia naba ni karawawataaki raona n tautaeka ake aomata ao a nanomwaaka iai. Irarikina, a a
tia naba ni kekeiaki i buakon te aki kororaoi ao n nanomwaaka i buakon taian aoraki n aekaia nako. Ngaia are te koraki aei
a na rangi n atai kangaanga aika kaaitara ma te botannaomata!
TERA AE E NA KARAOIA ANA TAUTAEKA N UEA TE
ATUA?
11 Ngke e taekinna Iesu bwa a riai n tataro taan rimwina bwa
e na roko Ana Tautaeka n Uea te Atua, e taekinna iai bwa a
riai n tataro bwa e na kakororaoaki nanon te Atua “i karawa ao
n te aonnaba naba.” E mena i karawa te Atua ao e aki toki ni
kakaraoaki nanona iai irouia anera aika kakaonimaki. Ni Mwakoro 3 ao ti reiakina iai taekan te anera ae buakaka are e rawa ni
kakaraoa nanon te Atua ao e kairiia Atam ma Nei Ewa nakon te
bure. Ni Mwakoro 10, ao ti na reiakina riki iai ana reirei te Baibara ni kaineti ma te anera ae buakaka aei, ae ti ataia bwa Tatan
te Riaboro. A kariaiakaki n tiku i karawa i nanon tabeua te tai,
Tatan ma anera ake a baireia bwa a na katotongnga, ake a aranaki bwa taimonio. Mangaia are a aki karaoa nanon te Atua
kaaini karawa ni kabane n te tai arei. E na riki te bitaki anne
ngkana e moana ana kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua. E na
buakana Tatan Iesu Kristo ngkana e a riki bwa te Uea.—Wareka Te Kaotioti 12:7-9.
12 E kabwarabwaraa te bwai ae e na riki te taetae ni burabeti
aei: “Ao I ongo te bwanaa ae korakora i karawa ae kangai: ‘E a
roko ngkai te kamaiu mairoun Atuara ma mwaakana ao ana
Tautaeka n Uea, ao mwaakan ana Kristo, ibukina bwa e a tewenakoaki te tia bukinia tarira, are e bukinia i matan Atuara ni
11. E aera ngke e taekinna Iesu bwa a riai taan rimwina n tataro bwa
e na kakororaoaki nanon te Atua i karawa?
12. Baikara baika uoua aika kakawaki, ake a kabwarabwaraaki n Te
Kaotioti 12:10?
80
ngaina ao ni bong!’ ” (Te Kaotioti 12:10) Ko nori baika uoua
aika rangi ni kakawaki, ake a kabwarabwaraaki n te kibu anne?
Te moan, e a moana ana kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua ae
kairaki iroun Iesu Kristo. Te kauoua, e a karenakoaki Tatan mai
karawa nakon te aonnaba.
13 Baikara mwini bwaai akana uoua akanne? Ti wareka ae
kangai ni kaineti ma are e riki i karawa: “Mangaia ae kam na
kimwareirei n aei, ngkami aika taiani karawa ao ngkami aika
kam maeka iai!” (Te Kaotioti 12:12) Eng, a kimwareirei anera
aika kakaonimaki i karawa ibukina bwa a a tia ni karenakoaki
Tatan ma ana taimonio ao kaaini karawa ni kabane ngkai ai
bon tii te koraki ake a kakaonimaki iroun Iehova ae te Atua. Ai
akea tokin te raoi ma nakoraoin aia waaki iai. E a tabe ni karaoaki nanon te Atua i karawa.
14 Ma tera aron te aonnaba? E taku te Baibara: “E na reke
kain aon te aba ma marawa, ibukina bwa e a tia n ruo te
Riaboro nakoimi, ao e a korakora unna ngkai e ataia bwa e a kimototo ana tai.” (Te Kaotioti 12:12) E un Tatan ni karenakoana
mai karawa ao ngkai e a kimototo naba ana tai. Ibukin unna
ao e a karika te rawawata ke te ‘rekenikai’ i aon te aba. Ti na
maroroakina riki taekan te ‘rekenikai’ anne n te mwakoro are
imwina. Ma ni kaineti ma ana waaki Tatan anne, ti kona n titiraki ni kangai: E na kangaa te Tautaeka n Uea ni karekea te
anga ae e na kakororaoaki iai nanon te Atua i aon te aba?
15 Ko uringnga bwa tera ana kantaninga te Atua ibukin te
aonnaba? Ko reiakina anne ni Mwakoro 3. I Eten ngkoa ao e
kaota ana kantaninga te Atua ibukin te aonnaba bwa e na riki
bwa te bwaretaiti, ae e na on irouia aomata aika raraoi aika a na
aki mate. E kabwakaia Atam ma Nei Ewa n te bure Tatan, ao e
rotaki iai kakoroani bukin ana kantaninga te Atua ibukin te aonnaba. E teimatoa ni kantaningaia Iehova bwa “a na abana te
13. Tera mwini karenakoan Tatan mai karawa?
14. Tera ae riki imwini karenakoan Tatan nako aon te aba?
15. Tera ana kantaninga te Atua ibukin te aonnaba?
81
aonnaba akana raoiroi, ao a na maeka i aona n aki toki.” (Taian Areru 37:29) E na kakoroa nanon anne Ana Tautaeka n Uea
te Atua. N te aro raa?
16 Iangoa te taetae ni burabeti n Taniera 2:44. Ti wareka iai
ae kangai: “N aia bong ueea akanne ao e na katea te tautaeka
n uea teuana Atuani karawa ae e na bon aki kamaunaaki. Ao e
na bon aki kanakoaki te tautaeka n uea aei nakoia aomata riki
tabemwaang. E na urui tautaeka n uea aikai ni kabane ma ni
kamaunai, ao tii te tautaeka aei ae e na teimatoa n aki toki.”
Tera ae kaotaki n aei ni kaineti ma Ana Tautaeka n Uea te Atua?
17 Te moanibwai, e oti iai bwa e na kateaki Ana Tautaeka n
Uea te Atua “n aia bong ueea akanne,” ke i nanon aia tai ni kairiri tautaeka tabeua. Te kauoua, e oti iai bwa e na teimatoa n
aki toki te Tautaeka n Uea anne. Akea te tautaeka ae kona ni kataenikaia ke n onea mwina. Te katenua, ti noria bwa e na iai te
buaka i marenan Ana Tautaeka n Uea te Atua ma taian tautaeka n te aonnaba. E na tokanikai Ana Tautaeka n Uea te Atua. N
tokina ao e na taabangaki ana tautaeka i aon te botannaomata. N te tai anne ao a na rangi ni kimwareirei aomata n nora
aron te kairiri ae te kabanea n tamaroa ae a tuai n nonoria mai
mwaina.
18 E bati ana rongorongo te Baibara ni kaineti ma te kabanea ni buaka are e na karaoaki i marenan Ana Tautaeka n Uea
te Atua ao taian tautaeka n te aonnaba. N te katoto, ti reireiaki bwa ngkana e a kaan te toki ao a na kataabangaka aia kewe
taamnei aika buakaka ni mwamwanaia “ueea n te aonnaba ni
kabutaa.” Bwa tera aia kantaninga? “A na ikotiia [ueea] nakon
te buaka n te bong ae kakannato ae ana bong te Atua ae Moan
te Mwaaka.” A na bane n ikotaki ueea n te aonnaba “nakon
te tabo ae aranaki n te taetae n Ebera bwa Aremaketon.” (Te
Kaotioti 16:14, 16) Ni kaineti ma baika taekinaki ni kiibu akana
16, 17. Tera ae oti n Taniera 2:44 ni kaineti ma Ana Tautaeka n Uea
te Atua?
18. Tera aran te kabanea ni buaka are e na karaoaki i marenan Ana
Tautaeka n Uea te Atua ao taian tautaeka n te aonnaba?
82
uoua akanne, e aranaki ngkanne te kabanea ni buaka i marenaia tautaeka n aomata ma Ana Tautaeka n Uea te Atua, bwa
Aremaketon.
19 Tera ae e na karekea Ana Tautaeka n Uea te Atua n Aremaketon? Iangoa riki nanon te Atua ibukin te aonnaba. E
kantaningaia Iehova ae te Atua bwa e na kaonaki irouia aomata aika raoiroi ma ni kororaoi aika a na beku irouna n te
Bwaretaiti. Tera ae tuka rikin anne ngkai? Te moan, ti bubure,
ti aoraki, ao ti mate. Ti reiakinna ni Mwakoro 5, bwa e mate
Iesu ibukira bwa ti aonga ni karekea te maiu n aki toki. Ko bae
n uringa naba ngkoa are e koreaki n ana euangkerio Ioane are
kangai: “E rangi n tangiriia kaain te aonnaba te Atua, n te aro
are e a anga Natina ae te rikitemanna, bwa e aonga n aki kamaunaaki ane e onimakinna, ma e na reke irouna te maiu are
aki toki.”—Ioane 3:16.
20 Te kangaanga riki teuana bwa a bati aomata aika kakaraoi
mwakuri aika buakaka. A kewe, a babakanikawai, ao a wene ni
bure. A aki kani karaoa nanon te Atua. A na kamaunaaki aomata aika kakaraoi mwakuri aika buakaka aikai n ana buaka te
Atua ae Aremaketon. (Wareka Taian Areru 37:10.) Bukin naba
aki karaoan nanon te Atua i aon te aba ngkai, bwa a aki kaungaia aomata nako iai taian tautaeka. A bati tautaeka ake a
uarereke aia konabwai, a iowawa ke a babakanikawai. E taekina te koaua te Baibara ni kangai: “A tautaeka iai aomata i aoia
aomata, ni karekea rawawataia.”—Te Minita 8:9.
21 Imwin Aremaketon ao a nang bane botannaomata ni kairaki n te tautaeka ae tii teuana ae Ana Tautaeka n Uea te Atua.
E na karaoa nanon te Atua te Tautaeka n Uea anne, ao e na uotii naba kakabwaia aika kamimi. N te katoto, e na kamwaawaia
Tatan ma ana taimonio. (Te Kaotioti 20:1-3) E nang kamanenaaki ngkanne mwaakan ana karea ni kaboomwi Iesu, bwa a
19, 20. Tera ae tuka karaoakin nanon te Atua i aon te aba ngkai?
21. E na kangaa te Tautaeka n Uea aei ni karekea karaoan nanon te
Atua i aon te aba?
E uota te rekenikai nako aon te
aba karenakoan Tatan ma ana
taimonio mai karawa. A na
waekoa n toki kangaanga akanne
84
aonga n aki manga aoraki ma ni mate aomata aika kakaonimaki. A nang kona ni maiu n aki toki i aan te Tautaeka n Uea.
(Wareka Te Kaotioti 22:1-3.) E na onikaki te aonnaba nakon
te bwaretaiti. Mangaia are e na karekea te anga are e na karaoaki iai nanon te Atua i aon te aba te Tautaeka n Uea aei, ao
ni katabua naba aran te Atua. Tera ae nanonaki n aei? Nanona
bwa i aan ana kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua, e na roko te
tai are aomata ni kabane aika maiu a na karinea te ara ae Iehova.
E NA WAAKI N NINGAI ANA TAUTAEKA N UEA TE
ATUA?
22
Ngke e tuangia taan rimwina Iesu bwa a na tataroa ae “E
bia roko am Tautaeka n Uea,” e teretere iai bwa e tuai n roko
te Tautaeka n Uea n te tai anne. Ma e roko ngke e waerake Iesu nako karawa? E aki, bwa a taekinna Betero ao Bauro
bwa imwini mangautin Iesu, e a tibwa kakoroaki bukin te taetae ni burabeti n Taian Areru 110:1 are kangai: “E taekina ae
kangai Iehova nakon au Uea: ‘Tekateka i angaataiu ni karokoa
tiau ni kaakiia akana kairiribai nakoim, bwa nneni katokaani
waem.’ ” (Mwakuri 2:32-34; Ebera 10:12, 13) Bon iai te tai n tataninga.
23 Maanra te tai n tataninga? Tabeua te ririki imwain 1900,
ao a warebwaia taan reirei aika kan ataa nanon te Baibara, bwa
22. E aera ngkai ti ataia bwa e aki roko Ana Tautaeka n Uea te Atua,
ngke e mena Iesu i aon te aba, ke n te tai ae waekoa imwini kautana?
23. (a) E moana ana kairiri n ningai Ana Tautaeka n Uea te Atua?
(b) Tera ae e na maroroakinaki n te mwakoro ae imwina?
I aan ana kairiri te Tautaeka n Uea, e na
kakaraoaki nanon te Atua i aon te aonnaba
n ai aroni karaoana i karawa
85
ˇ Ana Tautaeka n Uea te Atua bon te Tautaeka
n Uea i karawa ae e Uea iai Iesu Kristo, ma
raona n tautaeka ake 144,000 mwaitiia ake a
nako mai buakon te botannaomata.—Te Kaotioti 14:1, 4.
ˇ E moana ana kairiri te Tautaeka n Uea n
1914, ao e karenakoaki Tatan mai karawa
nako aon te aba ike e a tiku iai ni karokoa
ngkai.—Te Kaotioti 12:9.
ˇ N te tai ae waekoa ao a nang kamaunaaki
tautaeka n aomata iroun Ana Tautaeka n
Uea te Atua, ao e nang riki te aonnaba bwa
te bwaretaiti.—Te Kaotioti 16:14, 16.
e na toki te tai n tataninga anne n 1914. (Nora te Bukinibaa ni
kaineti ma te ririki aei, n iteraniba 215-218.) Baika riki n te aonnaba ni moa man 1914, a kakoauaa aia warebwai taan reirei
n te Baibara aikai. E kaotaki mani kakoroani bukin taetae ni
burabeti n te Baibara, bwa n te ririki 1914 e a riki Kristo bwa te
Uea ao e a moana naba iai ana kairiri Ana Tautaeka n Uea te
Atua i karawa. Ti a maeka ngkai n te tai ae e a “kimototo [iai]
ana tai” Tatan. (Te Kaotioti 12:12; Taian Areru 110:2) Ti kona
naba n taekinna ma te koaua bwa e nang waaki Ana Tautaeka
n Uea te Atua ni kakororaoa nanon te Atua i aon te aba. E kakukurei iroum te rongorongo aei? Ko onimakinna bwa e boni
koaua? Ko na buokaki n te mwakoro ae imwina n noria bwa
bon ana reirei ni koaua te Baibara baikai.
MWAKORO RUAIWA
Ti a Maeka Ngkai ni “Kabaneani
Boong”?
Baikara baika riki n ara tai aikai aika a a kaman
taekinaki n te Baibara?
Tera ae taekinaki n Ana Taeka te Atua ni kaineti ma
aroia aomata ni “kabaneani boong”?
Baikara baika raraoi ake e a kaman taekin te
Baibara ni kaineti ma “kabaneani boong”?
KO A tia ni mataku n te rongorongo ae nonoraki n te terewitin ke
n ongora n rongorongon te aonnaba n te rerio, ao n iango ni kangai: ‘Akea ngaira, ai tera ngkanne aron taai aika a na roko?’ A
kai riki bwaai aika kananokawaki n te tai ae aki kantaningaaki, ao
akea te aomata ae kona n ataa kanoan te ingabong. (Iakobo 4:14)
Ma e atai kanoan taai aika a na roko Iehova. (Itaia 46:10) E a kaman taetae ni burabetini baika bubuaka aika riki n ara tai aikai
ana Taeka ae te Baibara, ao taekan naba baika kakukurei aika a na
riki n te tai ae imwaira.
2 E taekina Ana Tautaeka n Uea te Atua Iesu Kristo are e na katoka te buakaka, ao e na onika te aonnaba nakon te bwaretaiti.
(Ruka 4:43) A rangi ni kan ataia aomata bwa e na roko n ningai
te Tautaeka n Uea. Ni koauana, a titirakina Iesu taan rimwina ni
kangai: “Tera te kanikina ae e na kaotia bwa ko a oki ma n tiku,
ao kanikinaean tain tokin te waaki ae ngkai i aon te aba?” (Mataio 24:3) Ni kaekaaia ao e tuangia Iesu bwa bon tii Iehova ae te
Atua ae ataa raoi te tai are e na toki iai te waaki ae ngkai i aon te
aba. (Mataio 24:36) Ma e ngae n anne, e kaotii baike a na riki n te
aonnaba Iesu imwaini karokoan te rau ni koaua ma te mweraoi
1. Ti kona n reiakina ia taekan te tai ae imwaira?
2, 3. Tera te titiraki are e tuangaki Iesu irouia taan rimwina, ao tera
arona ni kaeka?
Ti a Maeka Ngkai ni “Kabaneani Boong”?
87
nakon te botannaomata, iroun te Tautaeka n Uea. A a kaoti ngkai
baike e a kaman taekini!
3 Imwain ae ti neneria bwa ti a boni mena raoi ngkai n “tain
tokin te waaki ae ngkai i aon te aba,” ti na iangoa moa taekan te
buaka are e aki noraki irouia aomata. E boo te buaka aei i karawa,
ao ti rotaki naba aei.
TE BOO NI BUAKA I KARAWA
4
E kabwarabwaraaki n te mwakoro are imwain aei bwa e riki
Iesu Kristo bwa te Uea i karawa n 1914. (Wareka Taniera 7:
13, 14.) N te tai ae waekoa imwin rekeni mwaakana, ao e a
waaki naba n aron ae taekinaki n te Baibara ni kangai: “E boo
te buaka i karawa. A buakana te rakon Mikaere [aran Iesu teuana] ma ana anera, ao te rakon [ae Tatan te Riaboro] ma ana anera
a buakania.”1 A konaaki n te buaka anne Tatan ma ana anera
aika buakaka, ake taimonio, ao a karenakoaki mai karawa nakon
te aonnaba. A kimwareirei ana anera te Atua aika kakaonimaki
ngke e a karenakoaki Tatan ma ana taimonio. Ma a na bon aki rotaki n te kimwareirei iai aomata. E taekina ae kangai te Baibara:
“E na reke kain aon te aba . . . ibukina bwa e a tia n ruo te Riaboro nakoimi, ao e a korakora unna ngkai e ataia bwa e a kimototo
ana tai.”—Te Kaotioti 12:7, 9, 12.
5 E kangai mwin te buaka are boo i karawa. Ibukin unin Tatan,
ao e a karekekai nakoia kaain te aonnaba. N aron ae ko na noria,
ti a maeka raoi ngkai n te tai ni karekekai anne. Ma e na aki teimaan bwa “e a kimototo ana tai.” E bon ataia naba Tatan ae e a
kaani bane ana tai. E taekinaki te tai aei n te Baibara bwa “kabaneani boong.” (2 Timoteo 3:1) Ai kimwareireira ngaira ngkai e
na boni waekoa te Atua ni kamauna ana kairiri te Riaboro ni kabutaa te aonnaba! Ti na rinanoni bwaai tabeua aika riki ngkai,
ake e a kaman taekini te Baibara. E kakoauaaki mani baikai bwa
ti a maeka ngkai ni kabaneani boong, ao e na waekoa ni karokoi
1 Nora te Bukinibaa ni kaineti ma Mikaere bwa bon aran Iesu Kristo teuana, iteraniba 218-219.
4, 5. (a) Tera ae riki i karawa n te tai ae waekoa imwini kaueaan
Iesu? (b) Tera mwin te buaka i karawa n aron ae taekinaki n Te Kaotioti 12:12?
88
kakabwaia aika akea tokia Ana Tautaeka n
Uea te Atua, nakoia te koraki ake a tangira
Iehova. Ma ti na neneri moa aua mwakoron te kanikina, are e taekinna Iesu bwa
e na kanikinaeaki iai te tai ae ti maeka iai
ngkai.
RIKINI BAIKA KAKAWAKI NI
KABANEANI BOONG
6
“E na teirake te natannaomata teuana ni buakana te natannaomata teuana,
ao te tautaeka n uea teuana ni buakana
te tautaeka n uea teuana.” (Mataio 24:7)
Mirion ma mirion mwaitiia aomata ake a
a tia ni mate n taiani buaka i nanon ririki aika tebubua aika tibwa nako. E korea
ae kangai te tia korea rongorongon rimoa
ae te I-Buritan: “E a rianako riki te katuturaraa i nanon te ka-20 n tienture nakon
ae ataaki n rongorongon aonnaba mai
mwaina. . . . Bon te tienture ae reitinako
te buaka iai, bwa ngkana e toki te buaka n te tabo teuana n te aonnaba, ao e na
manga bae ni boo n taabo tabeua, ao e
rangi ni karako te tai ae akea te buaka iai
n te aonnaba.” E kangai te ribooti man te
botaki ae te Worldwatch Institute: “Mwaitiia aomata ake a mate n te buaka [n te
ka-20] n tienture, bon tenua te tai okiokin mwaitiia aomata ake a mate n taiani
buaka ake a riki man te moan tienture
AD nakon 1899.” E a raka i aon 100 te
mirion mwaitiia aomata ake a a tia ni
6, 7. A kangaa ni kakoroaki ni boong aikai
nanon ana taeka Iesu ni kaineti ma taiani
buaka ao roongo?
89
mate, ibukin taiani buaka man 1914 ni
karokoa ngkai. Ngkana ti ataa aroni kauruakinanoni buan temanna ae tangiraki n
te buaka, ti kona ngkanne n iangoa aron
te rawawatannano ma te uruakinnano are
e a taonia nako aomata aika mirion ma
mirion mwaitiia.
7 “A na roko roongo.” (Mataio 24:7) A
taekinna taani kakaae bwa e a korakora te
rikirake ni mwaitin te amwarake ae kakaraoaki i nanon ririki aika 30 ake a a tibwa
nako. Ma e ngae n anne e teimatoa te
kangaanga ae taren te amwarake, ibukina
bwa a bati aomata aika aki tau aia mwane
ibukini boon kanaia ke abaia are a na ununiki i aona. N aaba aika aki bati n rikirake,
e raka riki i aon te birion mwaitiia aomata iai ake a maiu n te mwaiti ni mwane
ae kee i aan teuana te taraa n te bongina.
Angia mai buakoia a rotakibuaka n te baki.
E katautaua te World Health Organization
bwa a mamate ataei aika a bati riki nakon
nimaua te mirion ni katoa ririki ibukin reken te aoraki irouia ae te bakitaia.
8 “A na roko mwaeiein te aba aika kokorakora.” (Ruka 21:11) E taekinaki man te
U.S. Geological Survey, bwa iai mwaeiei
aika 19 mwaitiia aika kokorakora ake a katautauaki bwa a na riki ni katoa ririki. A
bon tau korakoraia ni kona n urui auti ao
ni katabwenaa aontano. Ao iai naba
mwaeiei ni katoa ririki ake a tau korakoraia ni kona n urubekei taiani kateitei aika
8, 9. Tera ae kaotia bwa a boni koro bukin
ana taeka Iesu ni kaineti ma taiani mwaeiei
ao aoraki aika kamamate?
90
matoatoa. E kaotaki man taian ribooti
bwa a a tia mwaeiei n anai maiuia aomata
aika raka i aon 2 te mirion, man 1900 ni
karokoa ngkai. E taekinaki ae kangai n te
rongorongo teuana: “E ngae ngke e a tia n
rikirake te rabakau, ma moan te uarereke
naba mwaitiia aomata ake a mano iai.”
9 “A na roko . . . aoraki aika kamamate.” (Ruka 21:11) E ngae ngke e rikirake
nakoraoin te bwainnaoraki ma a teimatoa aoraki ake a a kaman ataaki n ikotaki
ma aika boou, ni karekea te kabuanibwai
nakon te botannaomata. E taekinaki n te
ribooti teuana bwa a tabe n rikirake butin
aoraki aika rangi n ataaki aika 20 mwaitiia, n ikotaki ma te kangenge, te maraeria,
ao te korera, i nanon tatabebwi ririki aika
tibwa nako. Iai aeka n aoraki naba tabeua ake a a rikirake ni kangaanga tokia
ni bwainnaoraki. Ni koauana, te katautau bwa iai 30 riki aoraki aika boou aika a
a manga kaoti. Akea katokaia tabeua mai
buakoia ae ataaki, ao a kamamate.
AROIA AOMATA NI KABANEANI
BOONG
10 Irarikini kabwarabwaraani baika a na
riki n te aonnaba, e a kaman taekinaki n te
Baibara bwa e na kanikinaeaki kabaneani
boong ni bitakin aroni maiun te botannaomata. E kabwarabwaraa aroni maiuia
aomata te abotoro Bauro. Ti tuangaki ae
kangai: “A na roko taai aika okoro aika ka-
10. Baikara aroaro ake a a kaman taekinaki
n 2 Timoteo 3:1-5 ae ko noria irouia aomata
ni boong aikai?
91
ruanikai, ni kabaneani boong.” (Wareka
2 Timoteo 3:1-5.) E taku Bauro bwa a na
riki aomata bwa
ˇ taan tangiriia i bon irouia
ˇ taani bakimwane
ˇ taan aki ongeaba irouia aia karo
ˇ taan aki kakaonimaki nakoia raoia
ˇ taan aki tatangira
ˇ taan aki taubaang
ˇ taan iowawa
ˇ taan tangira riki kakukurein te rabwata nakon tangiran te Atua
ˇ a baka n tangira te Atua ma a kabwaka ni maiuakina tangirana
11
A a tia n rikirake aroaro aikai irouia
aomata n am tabo? Eng. Iai aomata n taabo ni kabane aika reke irouia aroaro akana
buakaka akanne. E kaotaki n aei bwa e
nang waekoa ni kaeta taekaia te Atua bwa
e kangai te Baibara: “Ngkana a bwebwerake akana buakaka n aron taian titania,
ao ngkana a bane ni maiureirei taani kakaraoa ae bure, ao bukin anne, bwa a na
boni kamaunanakoaki n aki toki.”—Taian
Areru 92:7.
RIKINI BAIKA RARAOI!
12
E boni koaua bwa e a bon rangi ni
bati te rekenikai ni kabaneani boong, n
11. E kangaa Taian Areru 92:7 ni kabwarabwaraa te bwai ae e na riki nakoia akana
buakaka?
12, 13. E kangaa “te atatai ae koaua” n rangi ni bati n “tain te toki” aei?
92
aron are e a kaman taekinaki n te Baibara. Ma iai naba baika raraoi aika riiriki nakoia taan taromauria Iehova, n te aonnaba ae
karuanikai aei.
13 E a kaman taekinaki ni bokin te Baibara ae Taniera bwa “e na
rangi ni bati te atatai ae koaua.” E na riki anne n ningai? N “tain
te toki.” (Taniera 12:4) E a moamoa riki man 1914, are e a buokiia
iai Iehova te koraki ake a kani beku irouna ni koaua, bwa e na rikirake otaia i aon te Baibara. E a rikirake aia atatai i aoni koaua
aika kakawaki ibukin aran te Atua ao ana kantaninga, ana karea
ni kaboomwi Iesu Kristo, aroia maate, ao te mangauti. Irarikin
anne, a reireiaki naba taan taromauria Iehova aroaroni maiuia
aika a na kakabwaiaaki iai, ao e na neboaki naba te Atua iai. E rikirake naba otaia ni kaineti ma taben Ana Tautaeka n Uea te Atua,
ao arona ni katoki kangaanga n te aonnaba. Tera ae a karaoia ma
te atatai aei? E kairira te titiraki anne nakon te taetae ni burabeti
teuana, are e tabe ni kakoroaki naba bukina ni kabaneani boong
aikai.
14 “E na tataekinaki te rongorongo ae raoiroi aei ae taekan te
Tautaeka n Uea, n te aonnaba ni kabutaa.” E taekina anne Iesu
Kristo n ana taetae ni burabeti ibukin “tain tokin te waaki ae
ngkai i aon te aba.” (Wareka Mataio 24:3, 14.) Ni katobibia te
aonnaba ao e tabe n tataekinaki n aaba aika raka i aon 230 mwaitiia ao n taetae aika bubua ma bubua mwaitiia, rongorongon te
Tautaeka n Uea, kabwarabwaraana bwa te Tautaeka raa, tera ae
e na karaoia, ao arora ni karekei kabwaiara mai iai. Mirion ma
mirion mwaitiia Ana tia Kakoaua Iehova aika ingainga nanoia n
tataekina ngkai rongorongon te Tautaeka n Uea. A nako mai buakoia “natannaomata ma baronga ma botannaomata ma taian
taetae.” (Te Kaotioti 7:9) A kairi reirei n te Baibara taani Kakoaua ni mwengaia te koraki ake a kan ataa ana reirei ni koaua te
Baibara, aika mirion ma mirion mwaitiia, n aki kabooaki. Ai tonura kakoroani bukin te taetae ni burabeti aei, kioina ngkai e a
kaman taekinna Iesu bwa a na “riribaaki irouia aomata ni kabane”!—Ruka 21:17.
14. Abwakira te mwakuri n tataekina te Tautaeka n Uea ni boong aikai, ao antai aika uarongorongoa taekana?
“E na tataekinaki te
rongorongo ae raoiroi ae
taekan te Tautaeka n Uea,
n te aonnaba ni kabutaa.”
—Mataio 24:14
94
TERA AE KO NA KARAOIA?
15
Kioina ngkai a a rangi ni bati taetae ni burabeti man te
Baibara aika kakoroaki bukia ni boong aikai, ko aki ngkanne kakoauaa bwa ti a maeka ngkai ni kabaneani boong? Ngkana e
a rau nanon Iehova bwa e a tau aron tataekinan te rongorongo
ae raoiroi, ao e a roko naba “te toki.” (Mataio 24:14) Ae nanonaki n “te toki,” bon te tai are e nang kamauna iai te buakaka te
Atua man te aonnaba. E na kabonganaaki Iesu ma anera ake a rangi ni mwaaka iroun Iehova, bwa a na kamaunaia te koraki ake
a karitei Nakoina. (2 I-Tetaronike 1:6-9) E nang aki manga mwamwanaia aomata Tatan ma ana taimonio. Imwin anne, e nang
kakabwaiaia te koraki ake a aantaeka nakon ana kairiri ae raoiroi,
Ana Tautaeka n Uea te Atua.—Te Kaotioti 20:1-3; 21:3-5.
16 Kioina ngkai e a kaan tokin ana waaki Tatan, ti riai n titirakinira ni kangai: ‘Tera ae I riai ni karaoia?’ E kaota te wanawana te
teimatoa n reiakina taekan Iehova ma bwaai ake e tangiri bwa ti
na karaoi. (Ioane 17:3) Kakaonimaki ni mutiakina raoi am ukeuke n reirei n te Baibara. Karekea bwa anuam te bobotaki n taai
nako ma te koraki ake a ukoukora karaoan nanon Iehova. (Wareka Ebera 10:24, 25.) Karikirakea rabakaum n te atatai are e a
tia ni katauraoia Iehova ae te Atua ibukia aomata nako, ao karaoi
naba bitaki ni maium bwa ko aonga ni karekea akoam.—Iakobo
4:8.
17 E a kaman taekinna Iesu bwa angia aomata a na aki kubara
ae ti a maeka ngkai ni kabaneani boong. E na karina n roko kamaunaaia aika buakaka n te tai ae aki kantaningaaki. A na bati
aomata aika a na ooaki iai ao a na kubanrou n aroni kakubanakon rokon te tia ira n te tairiki. (Wareka 1 I-Tetaronike 5:2.)
E kauring ni kangai Iesu: “Aron ana bong Noa, te tai are e a oki
15. (a) Ko kakoauaa ae ti a maeka ni kabaneani boong, ao bukin
tera? (b) Tera ae nanonaki n “te toki” nakoia te koraki ake a karitei
nakon Iehova, ao nakoia ake a aantaeka nakon ana kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua?
16. E oti bwa ko wanawana ngkana ko karaoa tera?
17. E aera ngkai a na bati aika a na ooa kamaunaaia aomata aika buakaka ma ni kubanrou iai?
Ti a Maeka Ngkai ni “Kabaneani Boong”?
95
ma n tiku iai Natin te aomata. Bwa aroaroia aomata ake a maiu
ni boong ake imwain te ieka, a amwamwarake ao a momoi, ao a
imaremare mwaane ma aine, ni karokoa te bong are e a rin iai
Noa i nanon te aake, ao a aki muti ni karokoa rokon te ieka n uotiia nako ni kabane, mangaia are anne naba aron te tai are e a oki
ma n tiku iai Natin te aomata.”—Mataio 24:37-39.
18 Mangaia are e tuangia taan ongora Iesu ni kangai: “Kawakiningkami bwa a na aki taonakinako nanomi n te buabeka
ma kabatiaan te nim kamanging ma raraomaeakinani bwain te
maiu aei, bwa e na rina n taoningkami nako te bong anne n ai
aron te bwai ni kamwane. Bwa e na bon roko anne i aoia aomata ni kabane ake a maeka i aon te aba ni kabutaa. Mangaia are
teimatoa n tantani, ao katoatai ni kakorakora n tataro ni bubutii
bwa kam aonga n tokanikai ni birinako mani baika a na riki aikai ni kabane, ma n tei i matan Natin te aomata.” (Ruka 21:3436) Boni kaotan te wanawana mutiakinan ana taeka Iesu aei. Bukin tera? Ibukina bwa te koraki ake a akoaki iroun Iehova ae te
Atua ma “Natin te aomata” ae taekan Iesu Kristo, a na karekea
irouia kantaningaan te kamaiuaki man tokin ana waaki Tatan, ao
te maiu are aki toki n te aonnaba ae tikauarerei, ae e a rangi ni
kaan rokona ngkai!—Ioane 3:16; 2 Betero 3:13.
18. Tera ana kauring Iesu ae ti riai ni mutiakinna raoi?
ˇ A kanikinaeaki kabaneani boong n taiani buaka,
roongo, mwaeiei, ao aoraki aika kamamate.
—Mataio 24:7; Ruka 21:11.
ˇ A bati aika tangiriia i bon irouia ni kabaneani
boong, a bakimwane, ao a tangira riki kakukurein te rabwata ao a aki tangira te Atua.
—2 Timoteo 3:1-5.
ˇ Ni kabaneani boong aikai ao e tabe n tataekinaki euangkerion Ana Tautaeka n Uea te Atua ni
katobibia te aonnaba.—Mataio 24:14.
MWAKORO TEBWINA
Anera Aika Raoiroi ao Aika
Buakaka—Aron Rotakira Irouia
A buokiia aomata anera?
Tera aron rotakia aomata irouia anera aika
buakaka?
E riai bwa ti na maakuia anera aika buakaka?
IBUKINI kani kinaakin te aomata, e kona n irekereke naba iai
ataakin ana utu. N aron anne, karekeani kinaakin Iehova ae te
Atua, e bae n irekereke naba iai ataakia anera ake a taekinaki bwa
kaain ana utu i karawa. A aranaki anera n te Baibara bwa “natin
te Atua.” (Iobi 38:7) Mangaia are tera tabeia are a anganaki iroun
te Atua? Iai mwiokoaia ni kaineti ma aomata n taai aika nako?
Iai rotakini maium irouia anera? Ngkana iai, ao n te aro raa?
2 E taekinia anera te Baibara n te mwaiti ae bubua ma bubua
te tai. Ti na neneri ngkai rongorongo tabeua mai iai ni karekei
reireiara riki i aon taekaia anera. A kangaa n riki anera? E koreaki ae kangai n I-Korote 1:16: “Nikirani bwaai ake i karawa ao i
aon te aba, a boni karikaki rinanon teuaei [ae Iesu Kristo].” Mangaia are a karikaki anera ni kabane iroun Iehova ae te Atua ma
n anganaki rabwataia n taamnei, rinanon Natina are te rikitemanna. Iraman anera? E taekinaki n te Baibara bwa mirion ma
mirion mwaitiia, ao a korakora mwaakaia.—Taian Areru 103:20.1
1 E taekinaki ae kangai n Te Kaotioti 5:11 ni kaineti ma anera aika
raoiroi: “Mwaitiia bon irabwi ma irabwi tenga,” ke “tatabebwi te nga
e kamwaitaki ma tatabebwi tenga.” (Te kabwarabwara mai nano)
Mangaia are e boni kaotaki n te Baibara bwa a boni karikaki anera
aika bubua ma bubua te mirion mwaitiia.
1. E aera ngkai ti riai ni kan reiakina taekaia anera?
2. A kangaa n riki anera ao iramani mwaitiia?
Anera Aika Raoiroi ao Aika Buakaka—Aron Rotakira Irouia
97
3 E kaotaki naba n Ana Taeka te Atua ae te Baibara bwa ngke
e moani karikaki te aonnaba, ao “a bane natin te Atua n tatakarua ni kakatonga.” (Iobi 38:4-7) Mangaia are a a kaman riki
anera rimoa imwaini karikaia aomata, ao imwain naba karikan
te aonnaba. E kaotaki naba n te rongorongo aei man te Baibara
bwa iai aia namakin anera, n aron taekaia are “a botaki n tatakarua ni kimwareirei.” Nora ae taekinaki ae ngaia “a bane natin
te Atua” ni botaki ni kukurei. N te tai anne ao a bane anera ni katiteuanaaki bwa te utu ae toro iroun Iehova ae te Atua.
AIA BOUTOKA ANERA MA AIA KAMANOMANO
4
Ngke a mataku anera ni karikaia moan aomata, ao a
kaotiia anera aika kakaonimaki i buakoia, bwa a tabeakina te
botannaomata ae rikirake i aon te aba, ao kakoroani bukin
ana kantaninga te Atua. (Taeka N Rabakau 8:30, 31; 1 Betero 1:
11, 12) Imwin te tai ae maan ao a a noria anera bwa angia
kaain te utu i aon te aba, a rawa n toro iroun aia tia Karikiriki ae tatangira. Akea te nanououa bwa a bae n nanokawaki n
aei anera aika kakaonimaki. Ma ngkana iai temanna naba te aomata ae okira Iehova, ao e “ueke te kimwareirei irouia anera.”
(Ruka 15:10) Kioina ngkai a rangi n tabeakinia te koraki ake a
toro iroun te Atua anera, e aki kamimi ngkanne ngkai e okioki
Iehova ni kabonganaia bwa a na kakorakoraia ao ni kamanoia
ana toro aika kakaonimaki i aon te aba. (Wareka Ebera 1:7, 14.)
Iangoi katoto tabeua.
5 Uoman anera ngkoa ake a buoka te aomata are raoiroi are
Rota ma natina aine bwa a aonga ni kamaiuaki, ni kaotinakoia
mani kaawa ake Totom ma Komora ake a na kamaunaaki ibukini buakakaia kaaia. (Karikani Bwaai 19:15, 16) Tabeua te tienture
imwina ao e karenakoaki Taniera nako te mwarua ae nneia raian, ma e aki ikoaki iai ao e taku: “E kanakoa ana anera Atuau ao
e kaini wia raian.” (Taniera 6:22) N te moan tienture C.E., ao e
3. Tera ae taekinaki n Iobi 38:4-7 ibukia anera?
4. E kangaa ni kaotia te Baibara bwa a rangi n tabeakini aia waaki aomata, anera aika kakaonimaki?
5. Baikara katoto ake a kaota aia boutoka anera, aika ti kunei n te
Baibara?
98
kainaomataaki te abotoro Betero man te karabuuti iroun naba
te anera. (Mwakuri 12:6-11) Irarikin anne, a boutokaa naba Iesu
anera ngke e moana ana mwakuri ni minita i aon te aba. (Mareko 1:13) Tabeua te tai imwaini maten Iesu, ao e kaoti te anera
nakoina ma “ni kakorakoraa.” (Ruka 22:43) Ai karaunanora aia
kaungaunga anera anne nakon Iesu i nanon taai ake a rangi ni
kakawaki riki ni maiuna i aon te aba!
6 Ni boong aikai ao a aikoa kaokaoti anera nakoia ana aomata te Atua i aon te aba. Ma e ngae ngke a aikoa kona n noraki,
ma a teimatoa ana anera te Atua aika korakora mwaakaia ni kamanoia ana aomata, moarara riki mani baike e na ruanikai iai
aia onimaki. E taku te Baibara: “E katea ana umwanrianna ana
anera Iehova n otabwaninia akana maaka te Atua, ao e kamaiuia.” (Taian Areru 34:7) E aera ngkai a rangi ni karaunano taeka
akanne nakoira? Ibukina bwa iai anera aika buakaka aika karuanikai aika a kan urui arora! Antai te koraki aikai? A kangaa n
riki? A kangaa ni kataia n urui arora? Ibukini kaekaan titiraki aikai ti na nenera taekan te bwai are riki rimoa.
ANERA AIKA KAIRIRIBAI NAKOIRA
7
N aron ae ti reiakinna ni Mwakoro 3, e karekea nanona temanna mai buakoia anera bwa e na kairiri i aoia tabemwaang,
mangaia are e a kaitaraa iai te Atua. Imwina riki e a aranaki te
anera aei bwa Tatan te Riaboro. (Te Kaotioti 12:9) I nanon 1,600
te ririki imwini mwamwanaan Nei Ewa iroun Tatan, e a manga
nakoraoi naba ana waaki ni katannakoia angia aomata mairoun
te Atua, ma iai ake a teimatoa ni kakaonimaki n aroia tabeman
mai buakoia, Abera, Enoka, ao Noa.—Ebera 11:4, 5, 7.
8 N ana tai Noa, ao iai tabeman anera ake a a manga karitei naba nakon Iehova. A kitana tibwangaia are kaain ana utu te
6. (a) A kangaa anera ni kamanoia ana aomata te Atua ni boong aikai? (b) Baikara titiraki aika ti na rinanoi?
7. Tera aron nakoraoi ana waaki Tatan ni katannakoia aomata mairoun te Atua?
8. (a) A kangaa n riki anera tabeman bwa taimonio? (b) Tera are a
karaoia taimonio ibukin raweani maiuia n tain te Ieka n ana bong
Noa?
99
Atua ngaiia i karawa, ao a ruo nakon te aonnaba ma ni karikii rabwataia n aomata. Bukin tera? Ti wareka ae kangai ni Karikani
Bwaai 6:2: “Ao natin te Atua ae koaua aika mwaane a noriia natiia aomata aika aine bwa a baaraoi. Mangaia are a karekeia bwa
buuia te koraki nako ake a rineiia.” Ma e aki kariaia Iehova ae te
Atua bwa e na reitinako aia waaki anera aikai ma te kamangaongao ake a karikii i buakon te botannaomata. E karokoa te ieka
n te aonnaba ni kabutaa are e a kamaunaia aomata aika buakaka ni kabane, ma e tii kamaiuia ana toro ake a kakaonimaki.
(Karikani Bwaai 7:17, 23) Mangaia are a kairoroaki anera aika karitei aikai ke taimonio, bwa a na kaaki rabwataia n aomata ao ni
“E kanakoa ana anera Atuau ao e
kaini wia raian.”
—Taniera 6:22
100
manga okira karawa ma rabwataia n taamnei. A boutokaa ana
itera te Riaboro, are e a riki bwa “aia tia tautaeka taimonio.”
—Mataio 9:34.
9 Ngke a okira karawa anera aika aki ongeaba aikai, a a katinanikuaki man ana botaki te Atua n aron aia mataniwi are Tatan.
(2 Betero 2:4) E ngae ngke a aikoa kona ngkai ni karikii rabwataia n aomata, ma a teimatoa naba ni kariria aomata nakon te
buakaka. Ni koauana e “burebureiia kaain te aonnaba ni kabutaa” Tatan, ao e buokaki irouia taimonio aikai. (Te Kaotioti 12:9;
1 Ioane 5:19) Ni kangaa? E boboto aia mwakuri taimonio ni kabonganaakini baika a na mwamwanaaki iai aomata. (Wareka
2 I-Korinto 2:11.) Ti na rinanoi tabeua mai buakoni baikai.
AROIA TAIMONIO NI MWAMWANAA TE ABA
10
A kabongana te tabunea taimonio ibukini mwamwanaakia
aomata. Te tabunea bon te reitaki ma taimonio ke te reitaki ma
ngaiia rinanon te ibonga. E kabuakakaa te tabunea te Baibara
ao e kauringira bwa ti na kararoai bwaai ni kabane ake a irekereke ma te tabunea. (I-Karatia 5:19-21) A kabongana te tabunea
taimonio bwa abeaia n aroia taan akawa ae iai naba abeaia. A
kakaokoro nako abeaia taan akawa ake a kakabonganai ibukini
kamwaneaia iika n aekaia nako. N aron naba anne, a kakabonganai aekaki n tabunea nako anera aika buakaka, bwa a aonga
n tau aroia aomata nako.
11 Te aeka n abea teuana ae a kakabongana taimonio, bon te
kaiwa. Tera te kaiwa? Boni kakaaean te bwai ae e na riki nakon
taai aika a na roko ke kakaaean te bwai teuana ae aki ataaki. Tabeua rinanin nako te kaiwa bon te kateimaro, te kabwarabwara
n te kaati ibukin norani kawaim bwa e na nakoraoi ke e na aki,
taraakin rainin te nanonibai, ao taiani mwakuri aika kawainaki.
E ngae ngke a bati aomata aika iangoa kakaraoan te kaiwa bwa
akea buakakana, ma e kaotia te Baibara bwa taan taekini kanoan
9. (a) Tera ae riki nakoia taimonio ngke a okira karawa? (b) Baikara
baika ti na rinanoi ni kaineti ma taimonio?
10. Tera te tabunea?
11. Tera te kaiwa, ao e aera ngkai ti riai ni kararoaa?
A kamanenai aaro aika mwaiti taimonio ni kewenia aomata iai
taai aika a na roko, a mwamwakuri ma taimonio. N te katoto, e
taekinaki ni Mwakuri 16:16-18 taekan “te taimonio ae kakaiwa”
are e a karika te aine temanna bwa te tia kaiwani kanoan taai
aika a na roko. Ma e bua te konabwai aei mairouna ngke e a kaotinakoaki mairouna te taimonio.
12 Te anga teuana are a mwamwanaa te aba naba iai taimonio,
boni kaungaakia aomata bwa a na taetae ma maate. Aomata
ake a rangi n rawawata ni mateia aia koraki aika tangiraki irouia, a mwamwanaaki n iango aika kairua ibukia te koraki ake a
mate. E kona n anga te rongorongo ae okoro te tia rorokoia taimonio, ke e kona ni bita bwanaana nakoni bwanaaia aomata
ake a a tia ni mate. N tokina, a bati aomata ake a kakoauaa bwa
a boni maiu maate, ao a na kabebeteaki rawawataia ngkana a
reitaki ma ngaiia. Ma a rangi ni kairua ma ni karuanikai waaki
aikai ake aongkoa waaki ni karaunano. Bukin tera? Ibukina bwa
a kona taimonio ni katotonga bwanaaia aomata ake a a tia ni
mate, ao ni kona naba n angan te tia rorokoia taimonio rongorongon te aomata are mate. (1 Tamuera 28:3-19) Ma n aron ae
12. E aera ngkai e karuanikai te kataia n taetae ma maate?
ARON TE RARAWA
NAKOIA ANERA
AIKA BUAKAKA
ˇ Kaaki bwaai nako
ake a irekereke ma
te tabunea
ˇ Reirei n te Baibara
ˇ Tataro nakon te Atua
103
ti reiakinna ni Mwakoro 6, a bon aki maiu maate. (Taian Areru
115:17) Mangaia are e a tia ni mwamwanaaki “te tia titirakinia
maate” irouia anera aika buakaka, ao e karaoa naba ae aki boraoi ma nanon te Atua. (Wareka Te Tua-Kaua 18:10, 11; Itaia 8:
19) Mangaia are taratara raoi bwa ko na rarawa nakon te abea ae
karuanikai aei ae a kakabongana taimonio.
13 A aki tii mwamwanaia aomata anera aika buakaka ma a
kakamaakuia naba. Ni boong aikai ao a ataia Tatan ma ana taimonio bwa e a ‘kimototo aia tai’ imwain ae e nang katokaki aia
mwakuri, ao a a rangi ni kaiowawaaia riki ngkai. (Te Kaotioti 12:
12, 17) Ma iai aomata aika nga ma nga mwaitiia ake a a tia ngkoa
ni mwane irouia anera aika buakaka aikai, ma a a tia n inaomata mai iai. A kangaa n inaomata? Tera te ibuobuoki ae kona n
reke irouia aomata aika a tabe ngkai n irekereke ma te tabunea?
ARON TE RARAWA NAKOIA ANERA AIKA BUAKAKA
14
Ti tuangaki n te Baibara aron te rarawa nakoia anera aika
buakaka ao aroni karekean te inaomata mairouia. Iangoa aia
katoto Kristian ake n te moan tienture n te kaawa ae Ebeto. Tabeman mai buakoia a kakabongana te tabunea imwain rikia bwa
Kristian. Tera ae a karaoia ngke a a iangoia bwa a nang katoka te tabunea? E taku te Baibara: “A mwaiti naba taan tabunea
ake a ikotii aia boki ao a kabueki i mataia te koraki ni kabane.”
(Mwakuri 19:19) Ni kabuekan aia boki n tabunea Kristian aika
boou aikai, a katea iai te banna ni katoto nakoia aomata ake a
kani manga rarawa nakoia anera aika buakaka ni boong aikai. A
riai ni kaaki bwaai ni kabane ake a irekereke ma te tabunea aomata ake a kan toro iroun Iehova. A irekereke naba iai booki,
maekatin, birim, korobanna, ao ai katangitang, ake a kaungaa
karaoan te tabunea, ma ni katerea bwa aongkoa e anainano ma
ni kaunga karaoana. Irarikin anne, a riai ni kaakaki naba bunna
ke bwaai ake a uouotii aomata bwa aongkoa katanaia mairouia taimonio.—1 I-Korinto 10:21.
13. Tera ae e a tia n riki nakoia aomata ake a mamaakuia ngkoa taimonio?
14. Ti na kangaa ni karekea te inaomata mairouia anera aika buakaka n aroia Kristian n te moan tienture ake i Ebeto?
104
15 Tabeua te ririki imwini kaakan aia boki n tabunea Kristian
ake i Ebeto, e a kororeta nakoia te abotoro Bauro ni kangai: “Ti
kabokorakora ma . . . taanga n taamnei aika buakaka.” (I-Ebeto
6:12) A aki bwara nanoia taimonio. A boni kekeiaki naba bwa a
na tokanikai. Mangaia are tera ae a kainnanoa karaoana Kristian
aikai? E taku Bauro: “Irarikini baikai ni kabane, taua te otanga ae
bubura ae te onimaki bwa kam aonga ni kona iai n tiringi kanoan nako ana kainikatebe aika uramwaaka teuare buakaka [ae
Tatan].” (I-Ebeto 6:16) E boboto rarawara nakoia anera aika buakaka mani korakoran ara otanga ae te onimaki.—Mataio 17:20.
16 Ti na kangaa ngkanne ni kakorakoraa ara onimaki? Boni
man te reirei n te Baibara. Matoan oon te auti e boboto i aoni
matoan aan te kateitei. N aron naba anne e boboto korakoran
ara onimaki mani korakoran aani karekeana, are boni karekean
te atatai ae eti man Ana Taeka te Atua ae te Baibara. Ngkana ti
wareware ma n ukeuke n reirei n te Baibara ni katoa bong, e na
korakora ngkanne iai ara onimaki. E na riki te aeka n onimaki
ane kaanga matoatoan oon te auti anne bwa otangara mairouia
anera aika buakaka.—1 Ioane 5:5.
17 Tera riki te mwaneka are a riai n toua Kristian ake i Ebeto?
A kainnanoi riki katanaia ibukina bwa a maeka n te kaawa ae
taabangaki iai kabonganaan te tabunea. Mangaia are e taku Bauro nakoia: “Kam na teimatoa naba n tataro . . . n aeka n tataro
nako ma te kakorakora n tataro ni bubutii.” (I-Ebeto 6:18) Kioina
ngkai ti maeka naba ngaira n te aonnaba ae bati ni kabonganaaki iai te tabunea, e rangi ni kakawaki bwa ti na kakaonimaki n
tataro nakon Iehova ni butiia kamanoara bwa ti na rarawa nakoia anera aika buakaka. Ti rangi ni kainnanoa kabonganaan te
ara ae Iehova n ara tataro. (Wareka Taeka N Rabakau 18:10.) Ai
ngaia are ti riai n teimatoa n tataro nakon te Atua ni kangai: “Kamaiuira mairoun teuare buakaka” ae Tatan te Riaboro. (Mataio
6:13) E na kaekai aeka n tataro ni kakorakora akanne Iehova.
15. Tera ae ti riai ni karaoia bwa ti aonga ni kona n rarawa nakoia
anera aika buakaka?
16. Ti na kangaa ni kakorakoraa ara onimaki?
17. Tera te mwaneka ae kainnanoaki ibukin te rarawa nakoia anera
aika buakaka?
105
18 A karuanikai anera aika buakaka, ma ti na bon aki maakuia
ngkana ti rarawa nakon te Riaboro ao ni kaania te Atua, n arora
ni karaoa Nanona. (Wareka Iakobo 4:7, 8.) Iai tiani mwaakaia
anera aika buakaka. A a tia ngkoa ni katuuaaeaki n ana bong
Noa, ao ngkai a a manga kaaitara ma kabaneani motikan taekaia n te tai ae imwaira. (Iuta 6) Uringnga are iai taani katanira
bwa ana anera Iehova ake a korakora mwaakaia. (2 Uea 6:15-17)
Anera akanne a rangi n nanonibwira ngkana a norira bwa ti a
tabe n tokanikai n rarawa nakoia anera aika buakaka. Ai aron ae
a ungari bwanaaia anera aika raoiroi ni kaungaira bwa ti na kateimatoaira. Mangaia are ti riai ni kaania Iehova ma ana utu aika
anera aika kakaonimaki irouna. Ti bia kararoai naba aeka n tabunea nako, ao n teimatoa ni maiuakina te reirei ae reke man
Ana Taeka te Atua. (1 Betero 5:6, 7; 2 Betero 2:9) Imwina ti kona
ni kakoauaa bwa ti na tokanikai n ara buaka ma anera aika buakaka.
19 Ma e aera te Atua ngkai e kariaia bwa a na teimatoa ni maiu
anera aika buakaka, n ikotaki ma te buakaka are e a tia n rangi ni
karawawataia aomata? E na kaekaaki te titiraki anne n te mwakoro ae imwina.
18, 19. (a) E aera ngkai ti kona ni kakoauaa bwa ti na tokanikai n
ara buaka ma anera aika buakaka? (b) Tera te titiraki ae e na kaekaaki
n te mwakoro ae imwina?
ˇ A buokaki aomata ake a toro iroun Iehova,
irouia anera aika kakaonimaki.—Ebera 1:7, 14.
ˇ A a tabe ngkai ni mwamwanaia aomata Tatan
ma ana taimonio, ao ni katannakoia mairoun
te Atua.
—Te Kaotioti 12:9.
ˇ Ngkana ko kakaraoa nanon te Atua ma n rarawa nakon te Riaboro, ao e na birinako
mairoum.—Iakobo 4:7, 8.
MWAKORO TEBWI MA TEUANA
E Aera Ngkai E Tuai ni Katoka te
Rawawata te Atua?
E karika te rawawata n te aonnaba te Atua?
Tera te titiraki are e tabekaki n te onnaroka are
Eten?
E na kangaa te Atua ni manga kaitiakii mwin
nako rawawataia aomata?
IMWIN te buaka ae rangi ni karuanikai are e karaoaki n te aba
teuana, ao a taunaki aomata aika nga ma nga mwaitiia n te
ruanimate ae moan te takabubura ae katobibiaki n taiani kaibangaki aika uarereke bwa kanikinaeana. E mwakoro ae kangai i
aoni kanikina aikai: “Bukin Tera?” N tabetai ao e a manga rangi
n urua te nano te titiraki anne. A tabeka te titiraki anne aomata
ma te nanokawaki ngkana iai aia koraki aika mate n te buaka, ni
kabuanibwai aika karina n riki, n te aoraki, ke n te kakeru e ngae
ngke a aki iowawa, ke a a uruakaki mwengaia iai ke a karawawataaki n aeka ni karawawata nako. A kan ataia bwa e aera ngkai a
rotaki n aekaki ni karawawata aikai.
2 E aera ngkai e tuai ni katoka te rawawata te Atua? Ngkana
ngaia bwa moan te mwaaka Iehova ae te Atua, e tatangira, e
wanawana, ao e kaetitaeka n ae riai, ao bukin tera ngkai e a
taabangaki te riribai ma te buakaka n te aonnaba? Ko a tia n iaiangoi baikai?
3 E bure iangoan ae ko na titiraki bwa e aera ngkai e tuai ni
katoka te rawawata te Atua? A taku tabemwaang bwa ngkana a
tabeka te aeka n titiraki anne, nanona ngkanne bwa e karako
aia onimaki ke a kaotiota iai te aki karinerine nakon te Atua. Ma
1, 2. Aeka n rawawata raa aika a kaaitara ma ngaai aomata ni boong
aikai, ao baikara titiraki aika wai mai iai?
3, 4. (a) Tera ae kaotia bwa e aki bure iangoan ae ko na titiraki bwa
e aera ngkai e tuai ni katoka te rawawata te Atua? (b) Tera ana iango
Iehova ni kaineti ma te buakaka ao te rawawata?
107
E na katoka te rawawata ni kabane Iehova
ngkana ko wareka te Baibara, ao ko na kunea bwa ngaia a tititiraki n aekakin anne aomata aika kakaonimaki ake a rangi ni
karinea te Atua rimoa. N te katoto, e titirakina Iehova te burabeti
ae Abakuka ni kangai: “Bukin tera bwa ko karaoai bwa N na nora
karaoan ae bure? Ao bukin tera bwa ko taona nanom nakon te
karawawataaki? Bukin tera ngkai a mena i matau te urubwai ma
te iowawa? Ao bukin tera ngkai e a bati te kauntaeka ma te itabarara?”—Abakuka 1:3.
4 E takua te burabeti ae Abakuka Iehova ngke e titiraki? E aki,
ma e a manga boni karini ana taeka teuaei n te Baibara are E
kaira koreana. E buokia te Atua bwa e na karekea ana atatai ae
mataata raoi ao ni kakorakoraa ana onimaki. E kani karaoa naba
aekakin aei nakoim Iehova. Uringnga are e reiakinaki n te Baibara bwa “e mumutiakiningkami.” (1 Betero 5:7) E korakora riki
ribaan te buakaka iroun te Atua ma te rawawata are e reke mai
iai, nakon ribaakini baikanne irouia aomata. (Itaia 55:8, 9) Ma e
aera ngkai e a rangi ni korakora te rawawata n te aonnaba?
E AERA NGKAI E RANGI NI KORAKORA TE
RAWAWATA?
5 A tititirakinia mataniwin aia Aaro aomata, bwa e aera ngkai
e a rangi ni korakora te rawawata. Ma a aki toki ni boo ma te
5. Tera ae taekinaki irouia aomata ae kabwarabwaraani bukin rawawataia aomata, ma tera ana reirei te Baibara iai?
108
kaeka ae bon nanon te Atua bwa e na riki te rawawata, bwa e a
kamani bairei bwaai ma ngkoa aika a a riki ngkai, n ikotaki ma
waaki aika kananokawaki. A bati aika tuangaki bwa a aki kona n
ataaki ana kawai nako te Atua ke e kona ni karokoa te mate i aoia
aomata ke ataei, ibukina bwa a aonga n roko i rarikina i karawa.
N aron ae ko reiakinna, e bon aki karikii baika bubuaka Iehova
ae te Atua. E taku te Baibara: “E bon aki kona te Atua ae koaua n
iangoa karaoan ae buakaka, ao Teuare Moan te Mwaaka bwa e
na karaoa ae kairua!”—Iobi 34:10.
6 Ko ataia bwa e aera ngkai a bukina te Atua aomata bwa
Ngaia ae e karikii rawawata n te aonnaba? N aanga aika bati ao
a bukina te Atua ae Moan te Mwaaka ibukina bwa a iangoia bwa
boni ngaia te tia tautaekana te aonnaba. A aki ataa te reirei teuana man te Baibara ae bebete ao e kakawaki. Ko a tia n reiakina
te koaua anne ni Mwakoro 3 n te boki aei. Te tia tautaekana te
aonnaba ngkai, bon Tatan te Riaboro.
7 E katereterea ae kangai te Baibara: “A bane kaain te aonnaba ni mena i aani mwaakan teuare buakaka.” (1 Ioane 5:19)
Ngkana ko iangoa anne, e aki ngkanne mataata? A kakairi kaain
te aonnaba n anuan te anera ae buakaka aei, are ngaia “are e
burebureiia kaain te aonnaba ni kabutaa.” (Te Kaotioti 12:9) E
rangi ni kairiribai Tatan, e mwamwanaa te aba ao e iowawa. Mangaia are e a onrake te aonnaba n te riribai, te mwamwanaa te
aba, ao te iowawa, ibukina bwa boni ngaia ae kairiri iai. Anne
bukina teuana ae e a rangi ni korakora iai te rawawata.
8 Bukina naba teuana, bwa n aron ae e kabwarabwaraaki ni
Mwakoro 3, a aki kororaoi aomata ao a bubure, man te tai are e
riki iai te karitei n te onnaroka are Eten. Ibukin aroia aomata n
aki kororaoi, a kaiangatoa ni kan taui aroia aomata tabemwaang, ao e a riki iai te buaka, te bwainikirinaki ao te rawawata. (Te
Minita 4:1; 8:9) Bukina are te katenua ae a karawawataaki naba
iai aomata, bon iai “te tai are a riki iai baika aki kantaningaaki.”
6. E aera ngkai a bati aomata aika a kairua ni bukina te Atua bwa e
karikii rawawata n te aonnaba?
7, 8. (a) A kangaa kaain te aonnaba ni kakairi n anuan te tia tautaekania? (b) E kangaa n reke te rawawata man aki kororaoia aomata ao
n rotakia n “te tai are a riki iai baika aki kantaningaaki”?
E Aera Ngkai E Tuai ni Katoka te Rawawata te Atua?
109
(Wareka Te Minita 9:11.) Kioina ngkai e aki butimwaeaki Iehova irouia aomata bwa te tia Tautaeka ae e na katania, a kona n
rotakibuaka ngkanne ni menaia n te tabo teuana ao n te tai ae e
riki iai te bwai ae e aki kantaningaaki.
9 E karaunano iroura ataakin ae ngaia e bon aki karika te
rawawata te Atua. Tiaki Ngaia ae karika te buaka, te kakeru, te
bwainikirinaki, ao taiani kabuanibwai ke urubwai aika riiriki n
te aonnaba, ake a karawawataia aomata. Ma e ngae n anne ti
boni kan ataia naba bwa e aera ngkai e tuai ni katoka te
rawawata aei Iehova? Ngkana boni ngaia ae Moan te Mwaaka,
nanona ngkanne bwa iai mwaakana ni katokia. E aera ngkai e
tautaua mwaakana? Kioina ngkai ti ataa Atuara bwa e tatangira,
ti kantaningaia ngkanne bwa iai bukina ae riai ae e tautaua iai
mwaakana.—1 Ioane 4:8.
TABEKAN TE TITIRAKI AE KAKAWAKI
10
Ni kakaaean bukin ae e tuai ni katoka te rawawata te Atua,
ti riai ni kaoka ara iango nakon te tai are e moan riki iai te rawawata. Iai te titiraki ae kakawaki ae wai ngke e kairaraangia ngkoa
Atam ma Nei Ewa Tatan bwa a na aki ongeaba iroun Iehova. E
aki kananououaa ikai mwaakan Iehova Tatan, bwa e ataia raoi
bwa akea tiani mwaakan Iehova. Ma e kananououaa riain Iehova n tautaeka. Ngke e arana te Atua Tatan bwa te tia kewe are e
taui kabwaiaia ana karikibwai, ao e bukina Iehova iai Tatan bwa
te tia tautaeka ae buakaka. (Wareka Karikani Bwaai 3:2-5.) E
nanonna naba Tatan bwa a na kabwaia riki aomata ngkana e aki
kairiri te Atua. Aio bon te karitei nakon riain Iehova n tautaeka.
11 A karitei Atam ao Nei Ewa nakon Iehova. Titeboo ngke a kangai: “Ti aki kainnanoa Iehova bwa e na tautaekanira. Ti kona
ni bairea ae eti ao ae kairua i bon iroura.” E na kangaa Iehova
ni kona ni katerea raoi bwa antai ae eti ao antai ae kairua iai?
E na kangaa n reireinia anera ao aomata aika wanawana ni kabane bwa a boni kairua taani karitei, ao ana kawai Ngaia bon
9. E aera ngkai ti kakoauaa bwa iai bukina ae riai, ae ngaia ae e tuai
ni katoka iai te rawawata Iehova?
10. E kananououaa tera Tatan, ao n te aro raa?
11. E aera ngkai e aki kamaunaia taani karitei Iehova i Eten?
Te koaua bwa e mwaatai riki ataein te reirei nakon te tia reirei?
te kabanea n tamaroa? Tao e na taku temanna bwa te anga iai,
boni kamaunaaia taani karitei ao manga moanan te waaki ae
boou. Ma e a tia n taekina ana kantaninga Iehova bwa e na on
te aonnaba ni kanoaia Atam ma Nei Ewa, ao a na maekana te
aonnaba ae bwaretaiti. (Karikani Bwaai 1:28) E kakakoroi bukin
ana kantaninga Iehova n taai nako. (Itaia 55:10, 11) Ma kamaunaaia taani karitei i Eten, e na aki kaeta te nanououa are
tabekaki ni kaineti ma riain Iehova n tautaeka.
12 Ti na maroroakina te kabotau teuana. Iangoia bwa aongkoa
te tia reirei e tuangia ataein te reirei aroni mwakurian te bwai
teuana ae matoatoa karaoana. E taku temanna te tei ae wanawana ma ni karitei, bwa e bure ana kawai te tia reirei ibukini
mwakurian te bwai arei. E imanono te tia karitei aei n taku bwa
e ataa aroni mwakuriana ae te kabanea n tamaroa ao e kaotia iai
bwa e iangoa te tia reirei bwa e babanga. Iai tabeman ataei ake a
kakoauaa bwa e eti, ao a a manga riki naba bwa taani karitei.
Tera ae riai ni karaoia te tia reirei? Ngkana e kaotinakoia taani
karitei man te umwanreirei, tera aron rotakia iai ataein te reirei
ake tabemwaang? Tiaki a na manga kakoauaia naba taani karitei
12, 13. Kabwarabwaraa bwa e aera Iehova ngkai e kariaia Tatan bwa
e na riki bwa te tia tautaekana te aonnaba, ao e aera ngkai e kariaia
aomata bwa a na tautaekania i bon irouia.
111
akekei? A kona ngkanne n aki karinerine ataein te reirei aikai nakon aia tia reirei, bwa a iangoia bwa te tia reirei ngaia ae riribaa
tiribureana. Ma iangoia bwa aongkoa e kariaia te tia reirei, bwa
e na kaota koauan ana bukibuki te tei are karitei arei nakoia raona n reirei i aon te baere matoatoa karaoana arei.
13 E karaoa naba Iehova aekakin are e karaoia te tia reirei arei.
Uringnga are tiaki tii taani karitei i Eten ake a irekereke iai. Iai
naba anera aika mirion ma mirion mwaitiia ake a mataku n te
tai arei. (Iobi 38:7; Taniera 7:10) Nanona bwa te bwai are e na
karaoia Iehova ni kaineti ma te karitei arei, e na rotiia anera aikai ni kabane ao imwina riki aomata nako. Mangaia are tera are
e karaoia Iehova? E kariaia bwa e na kaota arona Tatan, n tautaekana te botannaomata. E kariaia naba te Atua bwa a na bon
tautaekania aomata i bon irouia i aan ana kairiri Tatan.
14 E ataia te tia reirei are n te kabotau bwa e kairua ana itera te
tia karitei ao ataein te reirei ake a boutokaia. Ma e ataia naba bwa
a na kakabwaiaaki ataein te reirei ni kabane ngkana a kariaiakaki
taani karitei n anganaki aia tai ni kataia ni kaota koauan aia iango. Ngkana a aikoa kona ni mwakuria te kangaanga arei taani
karitei, a na ataia ngkanne ataein te reirei ake a raoiroi bwa bon
tii aia tia reirei ae mwaatai ni kairiri. A nang mataata ngkanne ni
kaotinakoaia taani karitei iroun te tia reirei. N aron naba anne,
e ataia Iehova bwa a na bane ni kakabwaiaaki anera ma aomata aika raoiroi nanoia, ngkana a noria bwa e a kabwaka Tatan
ni kairiri ma raona ni karitei, ao a aikoa kona naba aomata n
tautaekania i bon irouia. A na katotonga Ieremia ngkoa are e reiakina te koaua ae kakawaki ae kangai: “Iehova, I ataia raoi bwa
tiaki ana bwai te aomata bairean arona, ao tiaki naba ana bwai
te aomata kairani maiuna.”—Ieremia 10:23.
E AERA NGKAI E A RANGI NI MAAN?
15
E aera ngkai e a rangi ni kamaana te tai n rawawata Iehova?
Bukin tera ngkai e aki totokoi rikini baika bubuaka? Iangoi baika
14. Tera te kakabwaia ae e na reke man ana babaire Iehova ni kariaia aomata bwa a na tautaekania i bon irouia?
15, 16. (a) E aera ngkai e a rangi ni kamaana te tai n rawawata Iehova? (b) E aera Iehova ngkai e aki totokoi rikini mwakuri ni kakeru
aika rangi n riao iowawaaia?
112
uoua ake e aki kani karaoi te tia reirei are n ara kabotau. Te moanibwai, e aki katoka te tia karitei are ataein te reirei arei, man
kaotan ana iango. Te kauoua, e aki buoka te tia karitei ngke e
kataia ni kakoauaa bwa e koaua ana waaki. N aron naba anne, iangoi bwaai aika uoua ake e bairei Iehova bwa e na aki karaoi.
Te moan, e aki katokiia Tatan ma raona ake a kataia ni kaotia
bwa aongkoa e eti aia waaki. Kariaiakan abwabwakin te tai bon
te bwai ae kainnanoaki iai. I nanon ririki aika nga ma nga aika
nako, ao e a tia te botannaomata ni katai aeka ni kairiri nako ke
tautaeka ni kabane. E a tia naba n rikirake te rabakau n aonnaba
ao waaki riki tabeua, ma ai aron ae e a rikirake naba korakoran
te ribuaka, te baki, te kakeru, ao te buaka. E a otara iai bwa a boni
kabwaka ni kairiri aomata.
16 Te kauoua, e aki buoka Tatan Iehova n tautaekana te aonnaba. Ngkana e totokoi rikini mwakuri ni kakeru te Atua aika rangi
n riao iowawaaia, tiaki e boutokaa naba aia waaki taani karitei
iai? Tiaki e na kairi nanoia aomata te Atua iai bwa a na iangoia
bwa tao a boni kona n tautaekania i bon irouia, n akea te kamangaongao ae e na riki imwina? Ngkana e na karaoa anne Iehova
e a reitaki ngkanne iai ma te kewe. Ma, “e aki kona ni kewe . . .
te Atua.”—Ebera 6:18.
17 Ma tera aron te urubwai ae e a tia n riki i nanon te tai ni karitei ae maan aei nakon te Atua? E riai ngkana ti ururinga are
moan te mwaaka Iehova. Mangaia are e kona ni kaitiaka mwin
nako karawawataan te botannaomata, ao e na boni karaoia. N
aron ae ti a tia n reiakinna, e na kaitiaka mwin te urubwai ae korakora ae karaoaki nakon ara aonnaba aei, n te aro ae e na oneia
nakon te Bwaretaiti. E na maunanako uaan te bure rinanon onimakinan ana karea ni kaboomwi Iesu, ao e na oneaki mwin te
mate n te mangauti. Mangaia are e na kabongana Iesu te Atua
bwa e na “urui ana mwakuri te Riaboro.” (1 Ioane 3:8) E na kakoroi bukini baikai ni kabane Iehova n taina ae riai. Ti riai ni
17, 18. Tera ae e na karaoia Iehova ni kaineti ma te urubwai are uaan
aia waaki aomata n tautaekania i bon irouia, ao ana waaki ni kariri
Tatan?
113
kukurei ngkai e aki waekoa ni karaoa ana mwakuri, bwa e a kona
n reke iai ara tai n reiakina te koaua ao n toro irouna i nanon
ana tai n taotaonakinnano aei. (Wareka 2 Betero 3:9, 10.) Ma n
te tai moa aei, e a tia te Atua ni kakaaeia taan taromauria ma
nanoia ni koaua, ao e buokiia n nanomwaaka i buakon taiani
karawawata ake a taonaki iai n te aonnaba ae karuanikai aei.—Ioane 4:23; 1 I-Korinto 10:13.
18 A kona n iango tabeman n aron aei: ‘Tiaki a na boni kona
ni bane n totokoaki rawawata aikai, ngke arona bwa e karikiia
Atam ma Nei Ewa te Atua n te aro are a na aki kona ni karitei?’
Ni kaekaan te titiraki anne, ko riai n ururinga te bwaintangira ae
kakawaki are e a tia n anganiko Iehova.
KO NA KANGAA NI
KABONGANA TE BWAINTANGIRA
MAIROUN TE ATUA?
19
N aron are e taekinaki ni Mwakoro 5, a karikaki aomata
ma te inaomata n rinea are a na karaoia. Ko ataa kakawakin te
bwaintangira anne? E a tia ni karikiia maan aika mwaitikurikuri
te Atua ao a maiuakina aroaroia are e a kamani baireaki irouna.
(Taeka N Rabakau 30:24) A a tia naba aomata ni karaoi taian robot, aika mitiin aika akea aia iango ma a mwakuri n aron are e a
kamani baireaki ibukia. Ti na kukurei ngke arona bwa
e karaoira te Atua n aron te robot? Ti na bon aki,
bwa ti kukurei riki ngkana iai inaomatara ni kona
ni karaoira iai bwa aeka n aomata raa ngaira, aekara anuara, ao aekakira aron ara iraorao, ao a
a bati riki. Ti taatangira te inaomata, ao anne te
bwai ae kani kakukureira iai te Atua.
19. Tera te bwaintangira ae kakawaki are e a tia
n anganira Iehova, ao bukin
tera ngkai e riai ni kakawaki
iroura?
E na buokiko te Atua n
nanomwaaka i buakon
te rawawata
114
20 E aki anaaki nanon Iehova ni mwakuri aika karaoaki ibukina bwa iai ae e tua karaoaia. (2 I-Korinto 9:7) E kangai
kabwarabwaraana: Tera ae e na kakukureia riki te karo, ana taeka te tei ae kangai, “I tangiriko,” ibukina bwa e wiwinaki iroun
temanna bwa e na taetae n aron anne, ke are e taekinna ni bon
oin nanona? Mangaia are e kakawaki iangoan te titiraki aei: Ko
na kangaa ni kabongana te inaomata are e a tia n anganiko Iehova ni kaineti ma rinean ae ko na karaoia? A kabonganabuaka
inaomataia Tatan, Atam, ao Nei Ewa. A rawa nakon Iehova ae te
Atua. Ma tera ngkoe ae ko na karaoia?
21 Ko anganaki am tai ni kona ni kabongana raoi te bwaintangira ae kakawaki are inaomatam n rinea te kabanea n tamaroa.
Ko kona n iriia aomata aika mirion ma mirion mwaitiia ngkai,
ake a a tia n rineia bwa a na tei n ana itera Iehova. A kakukureia
te Atua te koraki aei ibukina bwa a kakaonimaki ni katerea koauan are bon te tia kewe Tatan, ao te tia kairiri ae buakaka ae
aki kona ni kanakoraoa ana waaki. (Taeka N Rabakau 27:11) Ko
kona naba ni karaoa anne ngkana ko rineia bwa ko na bwaina
te aroaro ni maiu ae raoiroi riki. E na kabwarabwaraaki aei n te
mwakoro ae imwina.
20, 21. Ti na kangaa ni kabongana te bwaintangira ae inaomatara n
rinea ae ti na karaoia, n te aro ae te kabanea n tamaroa, ao bukin tera
ngkai ti na kani karaoa anne?
ˇ E aki karikii waaki aika buakaka te Atua n te aonnaba.—Iobi 34:10.
ˇ Ngke e taekina te Atua Tatan bwa aongkoa e
kewe ma n taui baika raraoi mairouia ana aomata, e kananououaa iai rian Iehova n tautaeka.
—Karikani Bwaai 3:2-5.
ˇ E na kabongana Natina Iehova, ae te tia Kairiri
n te Tautaeka iroun te Mesia, bwa e na katoki rawawataia aomata ni kabane ao e na kakeaa naba
mwin te rawawata.—1 Ioane 3:8.
MWAKORO TEBWI MA UOUA
Maiuakina ae E Kukurei Iai te
Atua
Ko na kangaa n riki bwa raoraon te Atua?
N te aro raa ae ko irekereke iai ma ana bukibuki
Tatan?
Baikara mwakuri aika aki kakukureia Iehova?
Ko na kangaa ni maiuakina ae e kukurei iai te
Atua?
AEKAKIRA te aomata ae ko kan raoraonna? Tao ko na kan raoraona te aomata ae boo am ware ma ngaia, titeboo baike kam
nano iai ao aroni kakawakia iroumi. E na anaaki naba nanom
iroun te aomata ae raoiroi aroarona, n aron ae e bwabwaina te
koaua, ao e akoi.
2 N taai ake ngkoa ao e a tia naba n rineia raoraona te Atua
ake e rangi n tatangiriia mai buakoia aomata. N te katoto, e
arana Aberaam Iehova bwa raoraona. (Wareka Itaia 41:8; Iakobo 2:23) E taekina Tawita Iehova bwa ‘te mwaane ae kakukureia
nanona’ ibukina bwa te aeka n aomata ngaia are e tangiria.
(Mwakuri 13:22) E taraa naba te burabeti ae Taniera Iehova bwa
te aomata ae “rangi ni kakawaki” irouna.—Taniera 9:23.
3 E aera ngkai e arania Aberaam, Tawita, ao Taniera Iehova
bwa raoraona? E taku nakon Aberaam: “Ko ongo ni bwanaau.”
(Karikani Bwaai 22:18) Mangaia are e kaan riki Iehova ma te koraki ake a nanorinano ni karaoi baike e tua bwa a na karaoi. E
taku nakoia I-Iteraera ngkoa: “Ongo ni bwanaau, ao N na riki
1, 2. Kaotii katoto tabeua ni kaineti ma aomata ake e arania Iehova
bwa raoraona, ake e rangi n tatangiriia.
3. E aera ngkai e rineia tabeman aomata Iehova bwa a na riki bwa
raoraona?
116
bwa Atuami, ao ngkami kam na riki bwa au aomata.” (Ieremia
7:23) Ngkana ko ongeaba iroun Iehova, ko kona naba n riki bwa
raoraona!
E KAKORAKORAIA RAORAONA IEHOVA
4
Iangoia bwa tera ae nanonaki n te iraorao ma te Atua. E taku
te Baibara bwa e ukoukori aanga Iehova “bwa e na kaota korakorana ibukia te koraki ake a tabwanin raoi nanoia nakoina.”
(2 Rongorongo 16:9) E kangaa Iehova ni kaota korakorana ibukim? E kaotaki te anga teuana n Taian Areru 32:8, ike ti wareka
iai ae kangai: “N na anganiko te ataibwai [Ngai ae Iehova] ao N
na reireiniko te kawai ae ko riai n nako iai. N na anganiko taeka
n reirei ao e na memena naba matau i aom.”
5 Ai rotakira nanora n ana mwamwannano Iehova aei! E na
anganiko te kaetieti ae ko kainnanoia, ao e na kawakiniko
ngkana ko karaoa nanona. E kani buokiko te Atua bwa ko na
nanomwaaka i buakoni kataakim ma karawawataam. (Wareka
Taian Areru 55:22.) Mangaia are ngkana ko toro iroun Iehova
ma nanom ni kabanea, ko na boni kakoauaa naba are e taekinna te tia areru are kangai: “I kaaki Iehova i matau n taai nako.
N na bon aki kona ni kaingingaki kioina ngkai e mena i angaataiu.” (Taian Areru 16:8; 63:8) Eng, e kona ni buokiko Iehova
bwa ko na maiuakina ae e kukurei iai. Ma n aron ae ko ataia, iai
ana kairiribai te Atua are e kani kabwakako mani karaoan aei.
ANA BUKIBUKI TATAN
6
E kabwarabwaraaki ni Mwakoro 11 n te boki aei aron Tatan
te Riaboro ni kananououaa riain te Atua n tautaeka. E bukina te
Atua Tatan bwa e kewe ao nanon ana bukibuki aei bwa aongkoa
e aki raoiroi aron Iehova ngke e aki kariaia Atam ma Nei Ewa
bwa a na boni bairea ae eti ao ae kairua i bon irouia. Imwini bureia Atam ma Nei Ewa ngke e a tabe n rikirake mwaitiia natiia i
aon te aba, ao e kananououaa naba Tatan itiakin nanoia aomata
nako n toro iroun te Atua. E bukibuki ni kangai: ‘A aki toro iroun
te Atua aomata ibukina bwa a tangiria. Ngkana I anganaki au tai,
4, 5. E kangaa Iehova ni kaota korakorana ibukia ana aomata?
6. Tera ana bukibuki Tatan ibukia aomata?
Maiuakina ae E Kukurei Iai te Atua
117
ao I kona ni katannakoia aomata ni kabane mairoun te Atua.’ E
kakoauaaki bwa bon aei ana bukibuki Tatan n rongorongon te
mwaane are arana Iobi. Antai Iobi, ao e kangaa n irekereke ma
ana bukibuki Tatan?
7 E maiu Iobi tao 3,600 te ririki n nako. Bon te aomata ae raoiroi bwa e taku Iehova: “Bon akea n ai arona n te aonnaba. Bon
te mwaane ae raoiroi ao e eti arona, e mamaaka te Atua ao e rarawa nakon te bwai ae buakaka.” (Iobi 1:8) E kakukureia nanon
te Atua Iobi.
8 E kananououaa itiakin nanon Iobi n toro iroun te Atua Tatan ngke e kangai nakon Iehova: “Tiaki ko a tia ni katea te oo ni
kamanomano n otabwaninia [Iobi] ma ana auti ao ana bwai ni
kabane? Ko kakabwaiaa ana mwakuri baina, ao a a bati ana nanai ni man n te aba. Ma n oneani mwin anne, arora baim ao n
orei ana bwai nako, ao ane e na bon taetae nakoim ni kabuakakako.”—Iobi 1:10, 11.
9 Mangaia are e ngureakina ikai Tatan are e beku Iobi iroun
te Atua ibukini kabwaiana. E kamatoaa n taku te Riaboro bwa
ngkana e kataaki Iobi, ao e na tannako naba mairoun te Atua.
Tera aron Iehova nakon ana bukibuki Tatan? Kioina ngkai e
irekereke te bukibuki arei ma itiakin nanon Iobi, e kariaia Iehova
bwa e na kataaki Iobi iroun Tatan. N te aro aei ao e nang teretere
ngkanne bwa e korakora tangiran te Atua iroun Iobi ke e karako.
E A KATAAKI IOBI
10
E waekoa ni kataa Iobi Tatan n aaro tabeua aika kakaokoro.
A kimoaaki tabeman ana man lobi, ao a tiringaki ake nikiraia. A
kamateaki naba angia ana toro n te aro n iowawa. E karekea te
kangaanga aei ni kaineti ma te kataumwane. Te kananokawaki
riki are e a manga riki bwa a bane ni mate natin Iobi ake tengaun
n te angibuaka. E ngae ngke a rangi ni karawawata waaki aikai,
ma “e aki bure Iobi ao e aki bukina te Atua bwa e karaoa ae kairua.”—Iobi 1:22
7, 8. (a) Tera ae karika Iobi bwa e na rianako arona i buakoia aomata n ana tai? (b) E kangaa Tatan ni kananououaa itiakin nanon Iobi?
9. Tera aron Iehova nakon ana bukibuki Tatan, ao bukin tera?
10. Baikara kataaki ake a karawawataa Iobi, ao tera arona iai?
E kakabwaiaaki
Iobi ibukin ana
kakaonimaki
119
11 E aki bwara nanon Tatan. E bae n iangoia bwa e ngae ngke
e kona n nanomwaaka Iobi ni buan ana bwai, ana toro, ao natina, ma e na tannako mairoun te Atua ngkana e a aoraki. E
kariaia naba Iehova bwa e na kataa Iobi Tatan n te aoraki ae kananomwaraa, ma n rangi ni kammaraki. Ma e ngae n anne, e
bon aki naba bua onimakinan te Atua iroun Iobi. Ma e kamatoaa nanona n taku: “N na bon aki kakeaa etin arou ni karokoa ae
I mate”!—Iobi 27:5.
12 E aki ataia Iobi ae bon Tatan ae karikii ana kangaanga. Ibukina bwa e aki atai aron ana bukibuki te Riaboro ni kaineti ma
riain Iehova n tautaeka, e a iangoia bwa te Atua ae e karikii
ana kangaanga. (Iobi 6:4; 16:11-14) Ma e bon teimatoa naba ni
kakaonimaki nakon Iehova. Aroaron Iobi n teimatoa ni kakaonimaki, e kamataataa kairuan ana bukibuki Tatan are e toro iroun
te Atua Iobi tii ibukini kabwaiana!
13 E reke ana tai Iehova ni kaekaa ana bukibuki Tatan ae kamarakinano man ana kakaonimaki Iobi. Bon raoraon Iehova Iobi,
ao te Atua e kakabwaiaa Iobi ibukini kakaonimakina.—Iobi 42:
12-17.
IREKEREKEM IAI
14
E aki tii kaineti nakon Iobi te titiraki ibukin te kakaonimaki
nakon te Atua are e tabekaki iroun Tatan. Ko irekereke naba iai. E
kamatataaki n Taeka N Rabakau 27:11, ike e kangai iai Ana Taeka
Iehova: “Bwaina te wanawana natiu, ao kakimwareireia nanou,
bwa I aonga ni kaekaa teuare kakanikoai.” Taeka aikai, aika a koreaki bubua ma bubua te ririki imwini maten Iobi, a kaota ae
e teimatoa naba Tatan ni kakanikoa te Atua ma ni kabuakakaia
Ana toro. Ngkana ti maiuakina ae kukurei iai Iehova, ti buoka
naba iai kaotaraean ana bukibuki ni kewe Tatan, ao n arora anne
ti kakukureia iai nanon te Atua. Tera am namakin iai? E aki ka11. (a) Tera te kauoua ni bukibuki are e karaoia Tatan ibukin Iobi,
ao tera aron Iehova iai? (b) Tera aron Iobi ni kaineti ma aorakina are
rangi ni kammaraki?
12. E kangaa ni kaotaki kewen ana bukibuki te Riaboro iroun Iobi?
13. Tera mwini kakaonimakin Iobi nakon te Atua?
14, 15. E aera ngkai ti kona n taekinna bwa ana bukibuki Tatan nakon Iobi, a irekereke iai aomata ni kabane?
120
kukurei ngkana ngaia bwa e reke naba tibwangam ni kaekaan
ana bukibuki ni kewe te Riaboro, e ngae ngkana e na kainnanoaki iai bitakini maium tabeua?
15 E kangai naba Tatan: “E na anga ana bwai nako te aomata
ibukini kawakinani maiuna.” (Iobi 2:4) N taekinan “te aomata”
iroun Tatan, e teretere iai bwa ana bukibuki arei tiaki tii nakon
Iobi ma nakoia aomata ni kabane. Moan te kakawaki ataakin
anne. E a tia Tatan ni kananououaa am kakaonimaki nakon te
Atua. E tangiriko te Riaboro bwa ko na aki ongeaba iroun te
Atua, ao ni kitana te kawai ae eti ngkana a bati karawawataam. E
na kangaa Tatan ni kataia ni karaoa aei nakoim?
16 N aron are e a tia ni maroroakinaki ni Mwakoro 10, e bati
ana aanga Tatan ake e kabonganai ni kataia ni katannakoia iai
aomata mairoun te Atua. Ana aanga teuana, e kamwamwane
“ni bekorara n ai aron te raian, n ukoukora ae e na ongnga.”
(1 Betero 5:8) Mangaia are e kona n noraki ana waaki Tatan n
aei, ngkana iai raoraom, am koraki, ke tabemwaang riki ake a
ribaa am kakorakora n reirei n te Baibara, ao ni maiuakinan te
reirei iroum.1 (Ioane 15:19, 20) Are teuana riki, “e oninikia Tatan bwa te anera ae kaotiota te oota.” (2 I-Korinto 11:14) E kona
ni mwamwanaiko te Riaboro ni kabonganai aanga aika aki kai
noraki bwa e na anaa nanom mani maiuakinan ae e kukurei iai
te Atua. E kona naba ni kabongana te bwarannano, tao ni karekea iroum namakinan ae ko a aki tau ni kakukureia te Atua n
aroarom. (Taeka N Rabakau 24:10) E ngae ngke e “bekorara n ai
aron te raian” Tatan ke e riki bwa kangaa “te anera ae kaotiota te
oota,” ma bon akea te bitaki n ana bukibuki are kangai: Ngkana
1 E aki nanonaki n aei bwa te koraki ake a kaaitarako, a kairaki n
tatabemania nako iroun Tatan. Ma e koaua bwa Tatan bon atuan te
waaki ae ngkai i aon te aba, ao a bane kaain te aonnaba ni mena i
aani mwaakana. (2 I-Korinto 4:4; 1 Ioane 5:19) Mangaia are ti kona
ni kariaa bwa e na kangaanga maiuakinan ae tangiria te Atua, ao tabeman a na boni kaaitarako.
16. (a) Baikara aanga ake e kataia ni katannakoia aomata iai Tatan
mairoun te Atua? (b) Tao e na kangaa ni kabonganai aanga aikai te
Riaboro nakoim?
121
ko kaaitara ma te kataaki ke te kaririaki, e na uruaki iai arom n
toro iroun te Atua. Ko na kangaa ni kaekaa ana bukibuki anne
ao ni kakoauaa bwa ko boni kakaonimaki nakon te Atua n aron
Iobi?
ONGEABA N ANA TUA IEHOVA
17
Ko kona ni kaekaa ana bukibuki Tatan ngkana ko maiuakina ae kukurei iai te Atua. Tera ae irekereke ma aei? E kaeka ni
kangai te Baibara: “Kam riai n tangira Iehova ae Atuami ma nanomi ni kabane, maiumi ni kabane ao korakorami ni kabane.”
(Te Tua-Kaua 6:5) Ngkana e a rikirake tangiran te Atua i nanom,
ao ko nang kani karaoa ngkanne are e kantaningaia mairoum. E
korea ae kangai te abotoro Ioane: “Bon aei tangiran te Atua, ae ti
na kakairi n ana tua.” Ngkana ko tangira Iehova ma nanom ni
kabanea ao ko na kunea bwa “a aki rawawata ana tua.”—1 Ioane
5:3.
18 Baikara ana tua Iehova? Tabeua mai iai a irekereke ma mwakuri ake ti riai ni kararoai. N te katoto, nora te bwaoki ae atuna
“Ribai Baike E Ribai Iehova,” n iteraniba 122. Ko na kunei iai
mwakuri aika karinanaki ake a rangi ni kabuakakaaki n te Baibara. A kona n taraa n aki bati ni buakaka mwakuri aikai. Ma imwin
iaiangoan raoi kiibu ake a koreaki i rarikia, ao ko nang ota raoi
ngkanne ni wanawanan Iehova ni karaoi tua aikai. Tao karaoani
bitaki aikai i nanoni maium, bon te kabanea ni kangaanga ae ko
a tia ni kaaitara ma ngaia. Ma e ngae n anne, e karekea te nakoraoi ao te kimwareirei ae bati maiuakinan ae tangiria te Atua.
(Itaia 48:17, 18) E aki naba riaon am konaa karaoana. Ti kangaa
n ataa anne?
19 E aki kona ni kariaa ae riao riki nakon ara konaa Iehova. (Wareka Te Tua-Kaua 30:11-14.) E atai riki ara konabwai ao
baike a riaon ara konaa nakon ataakina iroura. (Taian Areru 103:14) Irarikina, e kona naba n anganira korakorara Iehova bwa ti
17. Tera raoi bukin te ongeaba n ana tua Iehova?
18, 19. (a) Baikara ana tua Iehova tabeua? (Nora te bwaoki n iteraniba 122.) (b) Ti kangaa n ataia bwa e aki riaon ara konaa baike e
tangiri te Atua mairoura?
122
na kona n ongeaba irouna. E korea ae kangai te abotoro Bauro:
“E kakaonimaki te Atua ao e na aki kariaia bwa kam na kaririaki n ae riaon ami konaa, ma e na karekea naba te anga ae kam
na buutakinako iai bwa kam aonga n nanomwaaka ngkana kam
kaririaki.” (1 I-Korinto 10:13) Ibukini buokam bwa ko aonga n
nanomwaaka, e kona n anganiko Iehova “te korakora ae riaoni
korakoraia aomata.” (2 I-Korinto 4:7) E a kona ni kangai Bauro imwin nanomwaakana i aan kataaki aika bati: “I konai bwaai
ni kabane ni karaoi iroun teuare anganai te korakora.”—I-Biribi
4:13.
RIBAI BAIKE E RIBAI IEHOVA
Te tiritiri.—Te Otinako 20:13;
21:22, 23.
Te wene ni bure.—Nakoaia
Ibonga 20:10, 13, 15, 16; I-Rom
1:24, 26, 27, 32; 1 I-Korinto 6:
9, 10.
Te buakaka.—Taian Areru 11:5;
Taeka N Rabakau 22:24, 25;
Maraki 2:16; I-Karatia 5:20.
Te taetae ae aki riai.—Nakoaia
Ibonga 19:16; I-Ebeto 5:4;
I-Korote 3:8.
Te tabunea.—Te Tua-Kaua 18:
9-13; 1 I-Korinto 10:21, 22;
I-Karatia 5:20, 21.
Kabonganaakin te raraa n te
aro ae aki riai.—Karikani Bwaai
9:4; Mwakuri 15:20, 28, 29.
Taromauriani boua.
—1 I-Korinto 10:14.
Te rawa ni katauraoi baika riai
ibukin te utu.—1 Timoteo 5:8.
Te mamanging.—1 I-Korinto
5:11.
Te irekereke ma te buaka ke
kauntaeka ni kaineti ma ana
waaki n tautaeka te aonnaba.
—Itaia 2:4; Ioane 6:15; 17:16.
Te iraa.—Nakoaia Ibonga 6:
2, 4; I-Ebeto 4:28.
Te kewe.—Taeka N Rabakau 6:
16, 19; I-Korote 3:9; Te Kaotioti
22:15.
Te mataai ni kanibwaibwai.
—1 I-Korinto 5:11.
Kabonganaan te baakee ke
bwaai ni kamanging ake a
aranaki bwa taian drugs.
—Mareko 15:23; 2 I-Korinto 7:1.
123
KARIKIRAKEAN AROARO AIKA KAKUKUREIA TE
ATUA
20 E bati riki ae tangiraki ni kakukureian Iehova nakon tii
ribaakini baike e ribai. Ko riai naba n tangiri baike e tangiri. (IRom 12:9) Tiaki e anaaki nanom irouia aomata ake e boo am
ware ma ngaiia, titeboo baika kam tatangiri ao kakawakia iroumi? Anne naba aron Iehova. Mangaia are reireiniko tangirani
baike e rangi n tatangiri Iehova. Tabeua mai buakoni baikai a
kabwarabwaraaki n Taian Areru 15, ti wareki iai anuaia te koraki
20. Baikara aroaro ake e tatangiri te Atua ake ko riai ni karikirakei,
ao bukin tera ngkai a kakawaki?
124
ake a aranaki iroun te Atua bwa raoraona. (Wareka Taian Areru
15:1-5.) A kaotiotii aroaro ake a taekinaki n te Baibara bwa “uaan
te taamnei,” raoraon Iehova. A irekereke iai aroaro aika “te tangira, te kimwareirei, te rau, te taotaonakinnano, te akoi, te raoiroi,
te onimaki, te nimamannei, ao te taubaang.”—I-Karatia 5:22, 23.
21 Ngkana ko wawareware n te Baibara ao n rereirei iai, e na
buokiko ngkanne ni karikirakei aroaro akana tangiraki iroun te
Atua akanne. Ngkana ko reiakini baike e tangiri te Atua ao e na
buokiko naba bwa ko na kona ni kaboraoa am iango ma Ngaia.
(Itaia 30:20, 21) Ngkana ko kakorakoraa riki tangiran Iehova, ao
e na korakora naba iroum kani kakukureiana.
22 E kainnanoaki te kakorakora bwa ko aonga ni maiuakina
ae kukurei iai Iehova. E kabotaua bitakini maium te Baibara ma
kakeaan aroarom rimoa ao manga karinakin aroarom ae boou.
(I-Korote 3:9, 10) E korea ae kangai te tia areru ni kaineti ma ana
tua Iehova: “Iai te kaniwanga ae bubura ngkana a kawakinaki.”
(Taian Areru 19:11) Ko kona naba ngkoe ni kunea bwa bon te kakabwaia maiuakinan ae kukurei iai te Atua. Ni karaoan anne, ko
kaekaa iai ana bukibuki Tatan ao ko kakukureia nanon Iehova!
21. Tera ae e na buokiko ni karikirakei aroaro aika tangiraki iroun te
Atua?
22. Tera uaani maiuakinan ae kukurei iai te Atua?
ˇ Ko kona n riki bwa raoraon te Atua n ongeabam irouna.—Iakobo 2:23.
ˇ E kabuakakai aia kakaonimaki aomata nako
Tatan.—Iobi 1:8, 10, 11; 2:4; Taeka N Rabakau 27:11.
ˇ Ti riai n rarawa nakon mwakuri ake a aki kakukureia te Atua.—1 I-Korinto 6:9, 10.
ˇ Ti kona ni kakukureia Iehova ngkana ti ribai
baike e ribai ao n tangiri baike e tangiri.
—I-Rom 12:9.
MWAKORO TEBWI MA TENIUA
Iangoan te Maiu n Aron
Iangoana Iroun te Atua
Tera ana iango te Atua ni kaineti ma te maiu?
Tera ana iango te Atua ibukini kabwakaan te tei
ae tuai ni bungiaki?
Ti na kangaa ni kaota karinean te maiu?
E TAKU Ieremia: “Bon te Atua ni koaua Iehova. Bon te Atua
ae maiu.” (Ieremia 10:10) Irarikin anne, Iehova ae te Atua bon
Teuare karikii baika maiu ni kabane. A taku anerani karawa nakoina: “Ko karikii bwaai ni kabane, ao ibukin nanom, ao a a riki
baikai bwa ko karikii.” (Te Kaotioti 4:11) E kangai te Uea ae Tawita n te anene n nebonebo nakon te Atua: “Ane iroum nibwan te
maiu.” (Taian Areru 36:9) Te maiu bon te bwaintangira mairoun
te Atua.
2 E kateimatoai naba maiura Iehova. (Mwakuri 17:28) E katauraoi amwarake ake ti kang, raan ake ti nim, ao te ea ae ti
ikeikenna, ma te aba ae ti maeka iai. (Wareka Mwakuri 14:1517.) E karaoi baikai Iehova n te aro ae e na kakukurei riki iai
maiura. Ma ti kainnanoa reiakinan ana tua te Atua ao te ongeaba iai bwa e aonga n rokoraoi kukureira.—Itaia 48:17, 18.
KAOTANI KARINEAN TE MAIU
3
E tangiria te Atua bwa ti na karinea maiura ao maiuia naba
aomata. Iai te katoto ngkoa n ana bong Atam ma Nei Ewa, ae
taekani Kain ngke e rangi n un irouni karimwina are Abera. E
kauringa Kain Iehova bwa unna arei e kona ni kairia nakoni karaoan te bure ae kakaiaki. E aki kubara te kauring anne Kain ao
n tokina e a “eweka Abera are tarina ao e kamatea.” (Karikani
1. Antai ae karikii baika maiu ni kabane?
2. Tera ae e karaoia te Atua ibukini kateimatoaani maiura?
3. Tera ana iango te Atua n tiringan Abera?
TI KAOTA KARINEAN TE MAIU
ˇ Ngkana ti aki kabwakaa te tei ae tuai ni
bungiaki
ˇ Ni katokani karaoani mwakuri aika
aki itiaki
ˇ Ni kakeaan ribaakin raora
mai nanora
Iangoan te Maiu n Aron Iangoana Iroun te Atua
127
Bwaai 4:3-8) E katuuaeaki Kain iroun Iehova ibukin tiringan tarina.—Karikani Bwaai 4:9-11.
4 Nga ma nga te ririki imwina, ao e angania I-Iteraera Iehova
taian tua ibukini buokaia bwa e aonga ni butiraoi aroia n toro
irouna. N tabetai a aranaki tuua aikai bwa te Tua Rinanoni Mote
ibukina bwa e anga te aba rinanon te burabeti anne. E taekinaki
ae kangai ni mwakoron teuana te Tua Rinanoni Mote: “Ko na tai
tiriaomata.” (Te Tua-Kaua 5:17) E kaotaki n aei nakoia I-Iteraera
bwa e kakawaki maiun te aomata iroun te Atua, ai ngaia are e riai
naba ni kakawaki maiuia aomata irouia raoia n aomata.
5 Ma tera aroni maiun te tei ae tuai ni bungiaki? Ni kaineti ma
te Tua Rinanoni Mote, e taekinaki iai bwa e kairua tiringan te tei
ae mena i nanoni biroton tinana. Eng, e rangi ni kakawaki naba
maiun te tei ae tuai ni bungiaki iroun Iehova. (WarekaTe Otinako 21:22, 23; Taian Areru 127:3.) Nanon aei bwa e tabuaki
kabwakaan te tei ae tuai ni bungiaki.
6 E irekereke karinean te maiu ma karineaia raora n aomata.
E taku te Baibara: “Ane e ribaa tarina ao bon te tia tiriaomata,
ao kam bon ataia bwa akea maiu are aki toki iroun te tia tiriaomata.” (1 Ioane 3:15) Ngkana ti kani maiu n aki toki, ti riai
ni kakeaa ribaakia raora n aomata mai nanora, ibukina bwa te
riribai boni wakaan te iowawa ae rangi ni buakaka. (1 Ioane 3:
11, 12) Moan te kakawaki bwa ti na reiakina karekean tangiran
temanna ma temanna.
7 Ma tera aroni karinean oin maiura? Akea te aomata ae kani
mate, ma tabeman a kani karaoi mwakuri ake a na kukurei iai
rabwataia, e ngae ngke a kamamate ao e kona ni kabuanibwai
maiuia iai. N te katoto, a bati aika kabongana te baakee, a bwaronriaa te betel nut ke a kabonganai taian drug aika korakora aika
4. E kangaa te Atua ni katuruturua kakawakin te maiu n te Tua Rinanoni Mote?
5. Tera ae ti riai n iangoia ni kaineti ma kabwakaan te tei ae tuai ni
bungiaki?
6. E aera ngkai ti aki riai n ribaia raora n aomata?
7. Baikara mwakuri tabeua ake a aki kaota karinean te maiu?
128
bita te iango, ibukini kakukureiaia. Bwaai aikai a urua te rabwata
ao a kona naba ni kabuai maiuia taani kabonganai. E aki iangoa
te maiu bwa e kakawaki te aomata are e kakabonganai baikai. A
bubuaka mwakuri aikai i matan te Atua. (Wareka I-Rom 6:19;
12:1; 2 I-Korinto 7:1.) Ti riai ni katoki baikai bwa ti aonga ni
kariaiakaki bwa ti na toro iroun te Atua. E ngae ngke e rangi ni
kangaanga katokana, ma e kona n anganira buokara Iehova ae ti
kainnanoia. Bon te bwai ae rangi n raoiroi irouna ara kakorakora
ni kaotia bwa ti iangoa maiura bwa ana bwaintangira nakoira ae
kakawaki.
8 Ngkana ti karinea te maiu, ti na ururingnga naba n tararuaa
maurira n taai nako. Ti na taratara raoi ngkana ti mwakuri, ao ti
na aki karaoi kaakibotu ake a na kona ni kurimaraa iai maiura ke
maiuia tabeman. Ti na kararoaa te aki tarabwai ngkana ti kabutikaa ao ni kararoai naba taian takaakaro ake a kona n ikoaki ke
ni mate iai aomata. (Taian Areru 11:5) E kangai ana tua te Atua
ibukia I-Iteraera ngkoa: “Ngkana ko katea am auti ae boou [ae
borababaua taubukina], ko riai ni karaoa oon taubukina [oona
ae rinano] bwa ko aonga n aki karokoa te bure ni katuturaraa i
aon am auti, ngkana e bwaka temanna mai iai.” (Te Tua-Kaua
22:8) Ni kaineti ma te boto n reirei ae oti n te tua anne, e raoiroi
naba ngkana ko tararuai bwaai n aron uaean te iti n am auti ke
oon am mwanibwa n te aro are akea ae kona n ikoaki kakaiaki ke
ni bwaka iai. Ngkana iai am kaa, taraia raoi bwa e na aki reke te
kabuanibwai ibukina bwa e aki mwakuri raoi bwaina. Tai kariaia
bwa e na kabuanibwai maium ke tabeman riki n am kaa ke n am
auti.
9 Ma tera aroni maiun te man? E tabu naba iroun te tia Karikiriki. E kariaia te Atua kamateaia maan ibukin te amwarake ao
te kunnikai, ke ibukini kamanoaia aomata man te kabuanibwai.
(Karikani Bwaai 3:21; 9:3; Te Otinako 21:28) Mangaia are e bure
te iowawa nakoia maan ke tiringaia ibukin te takaakaro, bwa e
kaotaki naba iai bwa ko kakeaa bongan tabun te maiu.—Taeka N
Rabakau 12:10.
8. E aera ngkai ti riai n ururinga tararuaani maurira n taai nako?
9. Tera arora nakoia maan ngkana ti karinea kakawakin te maiu?
129
KAOTANI KARINEAN TE RARAA
10
Imwin tiringan Abera iroun tarina are Kain, ao e tuangaki
Kain iroun Iehova ni kangai: “E tang raraan tarim nakoiu mai
aontano.” (Karikani Bwaai 4:10) Ngke e taekina raraan Abera te
Atua, e taekina iai maiun Abera. E riai ni katuuaaeaki Kain bwa
e a tia n anaa maiun Abera. N te aro ni kaikonaki e tang raraan
Abera nakon Iehova ibukin ana kaetitaeka iai. E a manga kaotaki naba irekereken te maiu ma te raraa imwin te Ieka n ana bong
Noa. Imwain te Ieka, ao kanaia aomata bon tii uaanikai, aroka
ake a oraoraaki n aron te kaabiti, ao ai koraan aroka. Imwin te
Ieka ao Iehova e tuangia Noa ma natina ni kangai: “I anganingkami maan nako aika mena n te aonnaba bwa kanami.” Ma e
katea te tua ae kangai te Atua: “Kam na tai kana irikon te man
ma raraana are maiuna.” (Karikani Bwaai 1:29; 9:3, 4) E teretere
bwa e kairekerekea te maiu ma te raraa Iehova.
11 Ti kaota karinean te raraa ngkana ti aki kanna. E taekina ae
kangai Iehova n ana Tua are e angania tibun Iteraera: “Ngkana
e kaeman te aomata temanna mai buakoia tibun Iteraera . . . ,
ao e reke konana te man ae moaanti ke te mannikiba ae kona
ni kanaki, e riai ni katutuaanako raraana ao n taunna n te tano.
. . . I taku nakoia tibun Iteraera: ‘Kam na tai kang raraani baika
maiu ni kabane.’ ” (Nakoaia Ibonga 17:13, 14) E oti iai bwa e teimatoa naba ana tua te Atua are e na aki kanaki raraan te man,
are e moan tuangaki ngkoa Noa 800 tabun te ririki mai mwaina.
E teretere ana kantaninga Iehova ae kangai: A kona ni kana irikon te man ana toro ma a aki kana raraana. A kabwaroa raraana
i aontano, are nanona bwa a kaoka maiun te man nakon te Atua.
12 Iai naba te tua ae ai aron anne ae riai n iraki nanona irouia
Kristian. A boowi abotoro ao unimwaane ake taani kairiri i buakoia taan rimwin Iesu ake a maiu n te moan tienture, bwa a na
iangoi tuua aika riai n iraki nanoia irouia kaain te ekaretia ni
10. E kangaa te Atua ni kaota irekereken te maiu ma te raraa?
11. E katabua kabonganaan te raraa n te aro raa te Atua, ni moa man
ana bong Noa?
12. Tera te tua n te moan tienture ibukin te raraa ae kairaki kateana
iroun te taamnei ae raoiroi, ao e teimatoa kabonganaana ni karokoa
ngkai?
130
Kristian. A katiteuanaaki i aan te iango ae kangai: “Ti motinnanoia ma te taamnei ae raoiroi bwa ti na aki katokaa te rawawata
riki teuana i aomi ma tii ni baika riai aikai: bwa kam na teimatoa n rawa nakoni baika kareanaki nakoia bouannanti, ao te
raraa, ao maan aika koonaki roroaia [“maan aika tiringaki n aki
katiinakoaki raraaia,” te kabwarabwara mai nano], ao te wene
ni bure.” (Mwakuri 15:28, 29; 21:25) Mangaia are ‘ti riai n rawa
nakon te raraa.’ Karaoan anne i matan te Atua, titeboo kakawakina ma kakawakini kararoaan taromaurian boua ma te wene ni
bure.
13 E irekereke te tua ae te rawa nakon te raraa ma te karinraraa? Eng. E kangai kabwarabwaraana: Iangoia bwa aongkoa e
tuangko te taokita bwa ko na katoka te moi manging. E nanonaki n anne bwa ko na aki riai ni moi manging, ma ko uki
ni karina te kamanging rinanon itinakin ian rabwatam? Tiaki
ngaia anne! N aron naba anne, te rawa nakon te raraa nanona
bwa ti na aki naba karinna i rabwatara n itera nako. Mangaia are
te tua ibukin te rawa nakon te raraa nanona bwa ti aki riai ni kariaia naba te karinraraa rinanon ian rabwatara.
14 Ma tera aron te Kristian ae kakaiaki ikoakina ke e kainnanoa
te korokoro ae bubura? Iangoia bwa aongkoa a tua taokita bwa e
riai ni karinraraa bwa mwina e mate. Ni koauana e aki kani mate
te Kristian. E na bae ni kakorakoraa ibukini karekeani maiuna ae
ana bwaintangira te Atua ae kakawaki, ni kariaia aeka ni bwainnaoraki tabeua ake a aki irekereke ma kabonganaan te raraa n te
aro ae aki riai. E na butimwaea te aeka n ibuobuoki are e tauraoi
mairouia taani kuakua, ao bwainnaoraki ake a na onea mwin te
karinraraa.
15 E na urua ana tua te Atua te Kristian bwa e aonga n ananau riki maiuna n te waaki ae ngkai? E taku Iesu: “Ane e
kani kawakina maiuna ao e na boni kabuaa, ma ane e kabuaa
maiuna ibukiu ao e na boni karekea.” (Mataio 16:25) Ti aki kani
mate. Ma ngkana ti kataia n reitaanako maiura ngkai n urua
13. Kabwarabwaraa bwa e kangaa n irekereke te tua ae te rawa nakon
te raraa ma te karinraraa.
14, 15. Ngkana e tuangaki te Kristian iroun te taokita bwa e riai ni
karinraraa, tera arona iai, ao bukin tera?
ana tua te Atua, ti na reke n te kangaanga bwa e na bua mairoura te maiu are
aki toki. Ti wanawana ngkana ti mwiokoa
raoiroin ana tua te Atua, ma n onimakinna ma nanora ni kabane bwa ngkana
ti mate, ao e na uringira ara tia Kamaiu n
tain te mangauti ao e na manga anganira
te bwaintituaraoi ae kakawaki ae te maiu.
—Ioane 5:28, 29; Ebera 11:6.
16 A kakaonimaki naba ana toro te Atua
ni boong aikai, ni kamatoaa nanoia bwa
a na ira ana kaetieti te Atua ni kaineti ma
te raraa. A na aki kanna naba teutana.
A na aki butimwaea naba te raraa ibukin
te bwainnaoraki.1 A kakoauaa bwa e ataa
riki ae moan te raoiroi ibukia, te tia Karika te raraa. Ko kakoauaa naba anne?
TE ANGA AE TII TEUANA AE
RIAI IBUKINI KABONGANAAN TE
RARAA
17
Ngkana e tuangko
am taokita bwa ko
na katoka te moi
manging, ko na
manga karina te
kamanging rinanon
ian rabwatam?
E kateretereaki te anga ae tii teuana ae riai ibukini kabonganaan te raraa
n te Tua Rinanoni Mote. E taku Iehova
ni kaineti ma te taromauri are e tangiria mairouia tibun I-Iteraera rimoa: “A
mena maiuni baika maiu i nanon te raraa, ao boni ngai ae
I baireia bwa e na mena i aon te baonikarea ibukini karekeani kabwaraan ami bure, bwa bon te raraa ae karekei kabwaraani
1Ibukin rongorongon riki bwainnaoraki ake a onea mwin te raraa,
nora iteraniba 13-17 n te boroutia ae How Can Blood Save Your Life?
ae boreetiaki irouia Ana tia Kakoaua Iehova.
16. Tera aia motinnano ana toro te Atua ae a matoatoa iai ni kaineti
ma te raraa?
17. Tera te anga ae tii teuana ae kariaiakaki iroun Iehova ae te Atua,
ibukini kabonganaan te raraa?
132
buure.” (Nakoaia Ibonga 17:11) Ngkana a bure I-Iteraera, a kona
ni karekea kabwaraan aia bure ngkana a anga aia karea ae te man
ao ngkana e katimwaki raraana teutana i aon te baonikarea n te
umwanrianna, ke rimwi riki n ana tembora te Atua. E kariaiakaki
kabonganaan te raraa tii ibukini karaoan taian angakarea.
18 A aikoa mena i aan te Tua Rinanoni Mote Kristian ni boong
aikai, mangaia are a aikoa naba angakarea n te man ao ni katimwa raraan te man i aon te baonikarea. (Ebera 10:1) Ma e ngae
n anne, kabonganaan te raraa i aon te baonikarea i Iteraera rimoa boni bannan te karea ae moan te kakawaki, are kareanakin
Natin te Atua ae Iesu Kristo. N aron ae ti reiakinna ni Mwakoro 5
n te boki aei, ao e anga iai maiuna n aomata Iesu ngke e kariaia
bwa e na kawawaeaki raraana bwa te karea. Imwina, e a waerake
nako karawa ike e a angan te Atua kakawakin raraana are e ka18. Tera te anga ae tii teuana ae kariaiakaki iroun Iehova ae te Atua,
ibukini kabonganaan te raraa?
Ko na kangaa ni kaota karinean te maiu ao te raraa?
133
wawaeaki, ae manena n aki toki. (Ebera 9:11, 12) E a riki anne
bwa aani kabwaraan ara bure ao e kauka naba te kawai nakoira
ni karekean te maiu are aki toki. (Mataio 20:28; Ioane 3:16) Ai
kakawakira kabonganaan te raraa aei! (1 Betero 1:18, 19) Ti kona
ni karekea iai te kamaiuaki, tii man onimakinani kakawakin raraan Iesu are e kawawaea.
19 Ti kona n rangi ni kakaitau nakon Iehova ae te Atua ibukin
ana tatangira ni katauraoan ana bwaintangira ae karekea nakoira te maiu! Ao tiaki e riai ni kairira naba anne bwa ti na kaongoia
aomata te anga ae a na kona ni karekea iai te maiu are aki toki,
are boto i aon onimakinan ana karea Iesu? Aron te Atua n tabeakini maiuia aomata e kairira bwa ti na ingainga ni karaoan
aei ma te nano n umaki. (Wareka Etekiera 3:17-21.) Ngkana ti
kakorakoraira ni kakororaoa tabera aei, ao ti kona naba n taekina are e taekinna ngkoa te abotoro Bauro are kangai: “I a itiaki
man raraaia aomata ni kabane, bwa I aki kerikaaki man tuangakimi ana reirei ni kairiri te Atua ni kabane.” (Mwakuri 20:26, 27)
Kaongoaia aomata taekan te Atua ma ana kantaninga, boni moanibaan te raoiroi ibukini kaotan ae ti rangi ni karinea te maiu
ao te raraa.
19. Tera ae ti riai ni karaoia bwa ti aonga n “itiaki man raraaia aomata ni kabane”?
ˇ Te maiu bon te bwaintangira mairoun te
Atua.—Taian Areru 36:9; Te Kaotioti 4:11.
ˇ E kairua kabwakaan te tei ae tuai ni bungiaki, ibukina bwa e rangi ni kakawaki maiuna
i matan te Atua.—Te Otinako 21:22, 23; Taian Areru 127:3.
ˇ Ti kaota karinean te maiu n arora ni kararoaira mani baika kona ni karika te
kabuanibwai nakoira, ao n aki kang raraa.
—Te Tua-Kaua 5:17; Mwakuri 15:28, 29.
MWAKORO TEBWI MA AUA
Aroni Karekean te Kakukurei n
Am Utu
Tera ae kainnanoaki bwa e aonga ni kakororaoa
mwiokoana te buu te mwaane?
E na kangaa ni kakororaoa mwiokoana
te buu te aine?
Tera ae tangiraki bwa e aonga n nakoraoi
taben te karo?
A na kangaa ataei ni buoka kanakoraoan te
kukurei n te utu?
E TANGIRA am utu Iehova ae te Atua bwa e na kakukurei. A katauraoaki kaetieti ibukia kaain te utu n tatabemania nako n Ana
Taeka ae te Baibara. E kabwarabwaraaki iai te mwioko ae tangiria
te Atua bwa e na karaoaki irouia kaain te utu n tatabemania nako.
Ngkana a karaoa raoi tabeia kaain te utu ni kaineti ma ana kaetieti te Atua, e na rangi n tamaroa mwina. E taku Iesu: “A a kukurei
riki te koraki ake a ongo ana taeka te Atua ma n toua mwina!”
—Ruka 11:28.
2 E boboto karekean te kakukurei n te utu man ataakin ae e
boni karikaki te utu iroun Iehova, are e aranna Iesu bwa “Tamara.” (Mataio 6:9) A riki utu nako n te aonnaba ibukin ana
mwakuri Tamara are i Karawa, ao boni ngaia naba ae atai waaki
ake a na karekea te kukurei n taian utu. (I-Ebeto 3:14, 15) Mangaia
are tera ana reirei te Baibara ni kaineti ma tabeia kaain te utu n tatabemania nako?
E MOANI KATEA TE UTU TE ATUA
3
E karikiia moan aomata Iehova ake Atam ma Nei Ewa, ao e
1. Tera kiingin te kakukurei n te utu?
2. E boboto karekean te kakukurei n te utu man ataakin tera?
3. E kangaa te Baibara ni kabwarabwaraa moan rikin te utu, ao bukin tera ngkai ti ataia bwa a koaua baike a taekinaki iai?
Aroni Karekean te Kakukurei n Am Utu
135
katiteuanaia bwa taanga. E kamaekaia n te mwenga ae te bwaretaiti ae tikauarerei n te aonnaba, are bon te onnaroka are Eten,
ao e tuangia bwa a na kariki. E taku Iehova: “Kam na kabatiaia
ami kariki ao kamwaitingkami, kaona te aonnaba ao taua arona.”
(Karikani Bwaai 1:26-28; 2:18, 21-24) Tiaki te karaki ae kewe ke te
karaki ni kawai ae oteaki, bwa e kaotia Iesu bwa e boni koaua moani katean te utu are e taekinaki ni Karikani Bwaai. (Mataio 19:
4, 5) Te maiu n taai aikai bon tiaki aron te maiu are e a kamani
kantaningaia te Atua ibukira bwa ti a kaaitara ngkai ma kangaanga aika bati, ma ti na noria bwa bukin tera ngkai e boni kona
naba n reke te kakukurei n te utu.
4 A kona ni buoka kakukureian oin aia utu aomata n tatabemania nako, ngkana a katotonga te Atua ni kaotiota te tangira.
(I-Ebeto 5:1, 2) Ti na kangaa ni katotonga te Atua ngkai ti aki
kona n noria? Ti kona n reiakina aron Iehova ni mwakuri ibukina bwa e a tia ni kanakoa Natina ae te karimoa mai karawa nako
aon te aba. (Ioane 1:14, 18) Ni menan te Nati ae Iesu Kristo i aon
te aba, ao e katotonga raoi Tamana are i karawa, mangaia are norakin Iesu ma te kakauongo raoi nakoina, ai bon titeboo naba ma
norakin Iehova ao te ongora Irouna. (Ioane 14:9) Mangaia are reiakinan ana tangira Iesu are kaotiotia ao touani mwin ana katoto
iroura n tatabemanira nako, ti kona ni buoka naba iai karekean
te kakukurei n te maiu n utu.
TE KATOTO IBUKIA BUUMWAANE
5
E taku te Baibara bwa a riai buumwaane ni katotonga anuan
Iesu nakoia taan rimwina, n anuaia nakoia buuia. Iangoa ana
kaetieti te Baibara aei: “Buumwaane, teimatoa n tangiriia buumi,
n aron naba te Kristo ngkai e tangira te ekaretia ao e anga boni
ngaia ibukina . . . N aron naba aei, a riai buumwaane n tangiriia buuia n aron tangiran oin rabwataia. Te mwaane ae tangira
4. (a) A na kangaa kaain te utu n tatabemania nako ni buoka karekean te kakukurei n te utu? (b) E aera ngkai e rangi ni kakawaki
reiakinani maiun Iesu ni kaineti ma karekean te kakukurei n te utu?
5, 6. (a) E kangaa Iesu ni katea te katoto nakoia buumwaane n
anuana nakoia kaain te ekaretia? (b) Tera ae riai ni karaoaki bwa e
aonga n reke kabwaraani buure?
136
buuna ao e tangiria naba i bon irouna, bwa akea te mwaane ae ribaa oin rabwatana, ma e wantongaia ma n nabeia, n aron naba
ae e karaoia te Kristo nakon te ekaretia.”—I-Ebeto 5:23, 25-29.
6 E katea te banna ni katoto ae moan te raoiroi Iesu ibukin
aron te buu te mwaane, n anuana nakoia kaain ana ekaretia ake
taan rimwina. “E tangiriia [Iesu] ni karokoa te toki,” ao e anga
maiuna ibukia e ngae ngke a aki kororaoi. (Ioane 13:1; 15:13) N
aron anne, a kaumakaki buumwaane ni kangai: “Teimatoa n tangiriia buumi ao e na aki korakora unimi nakoia.” (I-Korote 3:19)
Tera ae e na buoka te buu te mwaane bwa e na maiuakini kaetieti akanne, ai moarara riki ngkana e a karaoa ae aki wanawana
buuna n tabetai? E riai n uringnga are e kakairua naba ao te bwai
ae riai ni karaoia ibukini karekeani kabwaraan ana bure iroun te
Atua. Tera ae riai ni karaoia? E riai ni kabwaraa aia bure akana
bure nakoina, n ikotaki naba ma ana bure buuna. E riai ni karaoa naba anne te aine. (Wareka Mataio 6:12, 14, 15.) Ko a ataia
ngkanne bwa bukin tera ngkai a taku tabeman bwa te mare ae
nakoraoi e reke irouia taanga aika a tatauraoi n ikabwarabure i
marenaia?
7 A riai n ataia buumwaane bwa e mwamwannanoia n taai
nako taan rimwina Iesu. E tabeakina naba tian aia konabwai ao
kainnanon rabwataia. N te katoto, ngke a a kua ao e taku nakoia: “Kam na irai bwa ti na nako ni kaokoroira n te tabo ae
raroa ao kam na motirawa iai teutana.” (Mareko 6:30-32) A kainnanoa naba mwannanoakia buuaine. E kabwarabwaraa taekaia
buuaine te Baibara bwa “te mwangko ae mamaara riki,” ike a a
tuangaki iai buumwaane bwa a riai ni ‘karineia.’ Bukin tera? Ibukina bwa a uaia n ibuokanibwai buumwaane ao buuaine n “te
maiu are reke man ana akoi.” (1 Betero 3:7) A riai buumwaane n
ururingnga are te Atua e iangoia mwaane ao aine bwa a uaia ni
kakawaki ngkana a kakaonimaki irouna.—Taian Areru 101:6.
8 E taku te Baibara bwa te buu te mwaane ae “tangira buuna
ao e tangiria naba i bon irouna.” E riki aei ibukina bwa ai “tiaki
7. Tera are e tabeakinna Iesu, are e katea iai te banna ni katoto ibukia buumwaane?
8. (a) E kangaa te buu te mwaane n “tangira buuna ao e tangiria
naba i bon irouna”? (b) Tera nanon te riki n “tii te irikona” iroun te
buu te mwaane ao buuna?
137
ngkai uoman naakai, bwa ai tii te irikona,” n aron are e taekinna
Iesu. (Mataio 19:6) Mangaia are a na aki kariaia bwa a na manga
wene n taanga i tinanikun aia mare. (Taeka N Rabakau 5:15-21;
Ebera 13:4) E kona n nakoraoi aei irouia ngkana a kaotiota tabeakinani kainnanon temanna irouia. (1 I-Korinto 7:3-5) E kakawaki
te kauring ae kangai: “Akea te mwaane ae ribaa oin rabwatana,
ma e wantongaia ma n nabeia.” A riai buumwaane n tangiriia
buuia n aroia n tangiri oin rabwataia, ma n ururinga are a riai n
anga taekaia iai nakon aia tia kairiri ae Iesu Kristo.—I-Ebeto 5:29;
1 I-Korinto 11:3.
9 E taekina naba “te tangira are aekakin ana tangira Kristo Iesu”
te abotoro Bauro. (I-Biribi 1:8) Moan te kaunganano ana tangira
Iesu, ao e anaaki nanoia iai aine ake a a riki bwa taan rimwina.
(Ioane 20:1, 11-13, 16) A kantaningaa naba tangiraia buuaine
irouia kainnabaia.
TE KATOTO IBUKIA BUUAINE
10
Te utu kaanga ai aron te botaki teuana, ai ngaia are e kainnanoaki iai te mataniwi bwa e aonga ni waaki raoi. Iai naba
ana Mataniwi Iesu ae aantaeka irouna. “Atun te Kristo te Atua” n
ai aron naba ae “atun te aine te mwaane.” (1 I-Korinto 11:3) E
raoiroi ana katoto Iesu ae te aantaeka nakon te Atua are ana mataniwi, kioina ngkai ti bane naba n toa ma ara mataniwi ake ti
riai n aantaeka nakoia.
11 A aki kororaoi mwaane ao a aki toki ni kabwaka n rikia bwa
mataniwin aia utu. Mangaia are tera ae e riai ni karaoia te buu te
aine? E aki riai ni kamangori baike e karaoi buuna, ke ni kataia n
tokatokanako i aon ana kairiri buuna. E riai n uringnga te buu
te aine bwa e rangi ni kakawaki iroun te Atua bwa e na bwaina
te nanorinano ao te nimamannei. (1 Betero 3:4) Ni kaotiotan te
aroaro anne irouna, e na nora iai bebeten te aantaeka nakon ana
babaire te Atua, e ngae naba ngkana e a kaaitarai kataaki. Irarikin
anne e taku te Baibara: “E riai te buu te aine ni korakora kari9. Tera aroaron Iesu ae taekinaki n I-Biribi 1:8, ao bukin tera bwa a
riai ni kaotiota te aroaro aei buumwaane nakoia buuia?
10. E kangaa Iesu ni karaoa te katoto ibukia buuaine?
11. Tera te aroaro ae e riai ni kaotia te buu te aine nakon buuna, ao
tera mwina?
138
neani buuna irouna.” (I-Ebeto 5:33) Ma tera ae e na karaoia te
aine ngkana buuna, e aki kariaia kairana iroun Atuna ae Kristo?
E kaumakia buuaine te Baibara ni kangai: “Kam na aantaeka nakoia buumi, bwa ngkana a aki ongeaba buumi nakon te taeka, ao
a na anaaki nanoia n aroaromi, e ngae ngke kam aki taetae, ibukina bwa a nori aroaromi aika itiaki ae raonaki n te karinerine ae
bati.”—1 Betero 3:1, 2.
12 Ngkana e taetae n te aro ae riai te buu te aine ae karinea
buuna, e kona naba ni kaota ana iango ae okoro ma ana iango
buuna, e ngae ngkana tiaki kaain te onimaki buuna. E kona naba
n eti ana iango neiei ao a na bane ni kakabwaiaaki iai kaain te
utu ngkana e ongo irouna buuna. E ngae naba Aberaam ngke e
aki boraoi ana iango ma buuna are Nei Tara, ngke e taekina te
mwakuri neiei are e na karaoaki ibukini katokan aia kangaanga n
aia utu, ma e tuanga Aberaam te Atua ni kangai: “Ongo irouna.”
(Wareka Karikani Bwaai 21:9-12.) Ma ngkana e kaotinakoa ana
babaire te buu te mwaane ae aki bobuaka ma ana tua te Atua, e
riai ni kaota te aantaeka te buu te aine ni boutokaia.—Mwakuri
5:29; I-Ebeto 5:24.
13 E bati ae e kona ni karaoia te buu te aine bwa e aonga ni kakororaoa mwiokoana n tararuaan te utu. N te katoto, e kaotaki n
te Baibara bwa buuaine a riai n “tangiriia buuia, a na tangiriia
natiia, a na bwaina te iangoraoi, a na bwaina te aroaro ni maiu
ae riai, a na mwamwakuri ni bataia, a na raoiroi, a na aantaeka
irouia oini buuia.” (Tito 2:4, 5) Te buu te aine ao te tina are e kakaraoa aei, e na teimatoa n tangiraki ao ni karineaki irouia kaain
ana utu. (Wareka Taeka N Rabakau 31:10, 28.) A kona naba ni
manga riki kangaanga aika kakaiaki ibukina bwa a aki kororaoi
aomata ake a katiteuanaaki n te mare, ao e kona n reke te raure
ke te buu-raure iai. Iai kangaanga tabeua ake e kariaia te raure iai
te Baibara. Ma e aki riai n iangoaki bwa te bwai ae aki akaka te
raure anne ibukina bwa e reirei ni kangai te Baibara: “E aki riai ni
kitana buuna te aine . . . , ao e aki riai naba ni kitana buuna te
mwaane.” (1 I-Korinto 7:10, 11) Ma e tii kariaiakaki te buuraure n
12. E aera ngkai e aki kairua te buu te aine, ngkana e kabwarabwaraa raoi ana iango ma te karinerine?
13. (a) Tera ae a kaumakaki buuaine bwa a na karaoia n Tito 2:4, 5?
(b) Tera ae taekinaki n te Baibara ibukin te raure ao te buuraure?
Tera ana katoto ae raoiroi Taara ibukia buuaine?
te Baibara ngkana iai te rao temanna ae wene ni bure i tinanikun
te mare.—Mataio 19:9.
TE KATOTO AE KORORAOI IBUKIA KAARO
14
E kaota te katoto ae kororaoi Iesu ibukia kaaro n aroarona
nakoia ataei. Ngke a kataaki n tukaki ataei irouia tabemwaang
ngke a kaania ao e taku Iesu nakoia: “A aoriia ni kawarai ataei, tai
kataia n tukiia.” E taku te Baibara bwa imwina riki ao “e anaiia
ataei ni mwanokaiia, ao e kakabwaiaia ao e kaaki baina i aoia.”
(Mareko 10:13-16) Kioina ngkai e karekea ana tai Iesu ibukia
ataei, tiaki kam na kani karaoa naba aekakin anne nakoia aika
bon oin natimi? Tiaki nanona bwa e na uarereke am tai ma natim bwa a kainnanoa te tai ae moan te abwabwaki. Ko riai ni
karekea am tai ae bati ibukin reiakinaia, bwa anne ae reireinia
kaaro Iehova bwa a na karaoia.—Wareka Te Tua-Kaua 6:4-9.
15 Kioina ngkai e a rikirake ni buakaka te aonnaba aei, a kainnanoia aia karo ataei bwa a na kamanoia mairouia aomata aika
karuanikai, n aroia taan tautau. Iangoa aron Iesu ni kamanoia taan rimwina, ake e arania bwa “ataei aika uarereke.” Ngke e
tauaki Iesu bwa e nang tiringaki ao e karekea angaia taan ri14. Tera aroaron Iesu nakoia ataei, ao tera ae a kainnanoia ataei mairouia aia karo?
15. Tera ae a kona ni karaoia kaaro ibukini kamanoaia natiia?
140
mwina ni birinako. (Ioane 13:33; 18:7-9) Ngkai te karo ngkoe,
ko riai n tantani ni kawanawanako ni kaineti ma aanga aika kabonganaaki iroun te Riaboro ibukin raweaia natim. Ko riai ni
moantaai ni kaongoia natim taekani baike a kona n riki nakoia.1
(1 Betero 5:8) E a karuanikai riki taai aikai ibukia ataei ni kaineti
ma marurungin rabwataia, aia onimaki, ao te aroaro ni maiu ae
riai.
16 N te tairiki are imwaini maten Iesu, ao a kauntaeka taan rimwina bwa antai ae kakannato riki i buakoia. E aki un nakoia
1 Te ibuobuoki ibukini kamanoakia ataei, e kuneaki ni mwakoro 32
n te boki ae Learn From the Great Teacher, ae boreetiaki irouia Ana tia
Kakoaua Iehova..
16. Tera reireiaia kaaro man aron Iesu ni kaeta aki kororaoia taan rimwina?
Tera reireiaia kaaro ae kona n reke
man aron Iesu nakoia ataei?
141
Iesu ma e teimatoa ni kaotiota te tangira ni kataia n anai nanoia n
ana taeka ao n ana katoto. (Ruka 22:24-27; Ioane 13:3-8) Ngkana
te karo ngkoe, ko nora aroaron Iesu tabeua ake ko kona ni katotongi ngkana ko kaetiia natim? E koaua bwa a kainnanoa kaetakia
ma a riai n anganaki n “te mwaiti ae bon riai” ao tiaki n te un. Ko
na bae n aki kani bwarantiko n “ai aron te ewa n te kabaang.”
(Ieremia 30:11; Taeka N Rabakau 12:18) E riai ni boaaki natim n
te aro ae raoiroi bwa e aonga ni kona n nora riaina rimwi riki.
—I-Ebeto 6:4; Ebera 12:9-11.
TE KATOTO IBUKIA ATAEI
17
A kona ni karekea reireiaia ataei mairoun Iesu? Eng, a kona!
E kaotia Iesu n anuana bwa a riai ataei n ongeaba irouia aia karo.
E taku: “I taekini baike e reireinai te Tama.” E a manga taku riki:
“I kakaraoi baike a kakukurei nakoina.” (Ioane 8:28, 29) E ongeaba Iesu iroun Tamana are i karawa, ao a tuangaki ataei man te
Baibara bwa a riai n ongeaba irouia aia karo. (Wareka I-Ebeto 6:
1-3.) E ngae ngke e kororaoi ataein Iesu, ma e bon ongeaba naba
irouia ana karo i aon te aba, ake Ioteba ma Maria ake a aki kororaoi. A boni bae n rotaki n te kukurei kaain ana utu Iesu n
tatabemania nako n ongeabana!—Ruka 2:4, 5, 51, 52.
18 A kona ataei n nori aanga ake a na katotonga riki iai Iesu,
bwa a aonga ni kakukureiia aia karo? E koaua bwa n taai tabetai e
kona ni kangaanga irouia ataei bwa a na ongeaba irouia aia karo,
ma aio ae e tangiria te Atua bwa a na karaoia. (Taeka N Rabakau
1:8; 6:20) E teimatoa n ongeaba Iesu iroun Tamana are i karawa,
e ngae ngke e matoatoa karaoana i aani kangaanga tabeua. Iai te
tai teuana are e a kangaanga iai karaoan nanon te Atua iroun Iesu
ao e taku: “Anaa te mwangko aei [te bwai ae tangiraki bwa e na
karaoia] mairou.” Ma e ngae n anne, e boni karaoa te bwai are
tuangaki Iesu iroun te Atua, ibukina bwa e ataia bwa Tamana e
atai riki bwaai aika raraoi. (Ruka 22:42) Ngkana a reireinia ataei n
17. Baikara aanga ake e karaoi iai katoto Iesu aika kororaoi ibukia
ataei?
18. E aera Iesu ngkai e teimatoa n ongeaba iroun Tamana are i karawa, ao antai ae e na kukurei ngkana a ongeaba ataei irouia aia karo
ni boong aikai?
142
ongeaba, ao a na rangi ni kakukureia aia karo iai ao Tamaia naba
are i karawa.1—Taeka N Rabakau 23:22-25.
19 E a tia ni kataaki ngkoa Iesu iroun te Riaboro, mangaia
are ti kona naba ni kantaningaia bwa e na manga kataiia ataei
bwa a na karaoa ae bure. (Mataio 4:1-10) E kakabongana te kariri ae korakora Tatan te Riaboro mairouia tabonrorom, ae kona
ni kangaanga te tokanikai iai. Ai kakawakira ngkanne irouia ataei
bwa a na aki iraorao ma taani kakaraoa ae buakaka! (1 I-Korinto
15:33) E iraorao natin Iakoba are Nei Rina ma te koraki ake a
aki taromauria Iehova, ao e riki te kangaanga ae kakaiaki ibukin
aei. (Karikani Bwaai 34:1, 2) Iangoa aron rawawataia kaain te utu
ngkana iai temanna kaaina ae irekereke ma karaoan te wene ni
bure!—Taeka N Rabakau 17:21, 25.
KIINGIN TE KAKUKUREI N TE UTU
20
E kai tokanikai te aba ni kangaanga aika riki n te utu ngkana
a kamanenaaki reirei ake n te Baibara. Ni koauana, kamanenaan
reirei akanne boni ngaia kiingin te kakukurei n te utu. Mangaia
1 E na aki ongeaba te ataei ngkana e tuangaki iroun ana karo bwa
e na urua ana tua te Atua.—Mwakuri 5:29.
19. (a) E kangaa Tatan ni kataiia ataei? (b) Tera aron rotakia
kaaro ni karaoan ae aki riai irouia ataei?
20. Tera ae a riai ni karaoia kaain te utu n tatabemania
nako bwa e aonga n reke te kakukurei n aia utu?
Tera ae a riai
n iangoia ataei
ngkana a kataaki?
143
are buumwaane, kam riai n tangiriia buumi, ao katotonga aroaron Iesu nakoia kaain ana ekaretia n aroaromi nakoia. Buuaine,
aantaeka nakoia buumi ni kairan te utu irouia, ao katotonga ana
katoto te buu te aine ae riai are kabwarabwaraaki n Taeka N Rabakau 31:10-31. Kaaro, reireinia raoi natimi. (Taeka N Rabakau
22:6) Taama, ‘kairiia kaaini batami n te aro ae riai.’ (1 Timoteo
3:4, 5; 5:8) Ao ngkami ataei, ongeaba irouia ami karo. (I-Korote
3:20) Akea ae kororaoi irouia kaain te utu, bwa a bane ni karaoa
ae bure. Mangaia are bwaina te nanorinano, n ikaikabwarabure i
marenami.
21 Ni koauana, moan te bati taeka n reirei n te Baibara ao kairiri ni kaineti ma te maiu n utu. Irarikin anne ti reireiaki naba
iai taekan ana aonnaba te Atua ae boou ae te bwaretaiti, are e
na kaainaki irouia aomata aika taromauria Iehova, ao a na kukukurei iai. (Te Kaotioti 21:3, 4) Ai kakukureira te kantaninga ae
imwaira aei! Ma ti kona naba ni karekea te kakukurei ngkai n ara
utu ngkana ti kamanenai raoi ana kaetieti te Atua ake a kuneaki n
Ana Taeka ae te Baibara.
21. Tera te kantaninga ae kakukurei ae imwaira, ao ti na kangaa ni
karekea te kakukurei n ara utu ngkai?
ˇ A riai buumwaane n tangiriia buuia n aroia
n tangiri oin rabwataia.—I-Ebeto 5:25-29.
ˇ A riai buuaine n tangiriia kaain aia utu ao ni
karineia buuia.—Tito 2:4, 5.
ˇ A riai kaaro n tangiriia natiia, n reireinia, ao
ni kamanoia.—Te Tua-Kaua 6:4-9.
ˇ A riai naati n ongeaba irouia aia karo.
—I-Ebeto 6:1-3.
MWAKORO TEBWI MA NIMAUA
Te Taromauri ae E Boraoi ma
Nanon te Atua
A kakukureia te Atua Aaro nako?
Ti na kangaa ni kinaa te Aaro ae koaua?
Antai raoi taan taromauria te Atua n te aonnaba ni
boong aikai?
E RANGI n tabeakinira Iehova ae te Atua ao e tangirira bwa ti
na kakabwaiaaki n ana kairiri ae tatangira are e karaoia ibukini
buokara. Ngkana ti taromauria n te kawai ae eti, ti na kukurei iai
ao ti na mano mani kangaangan nako te maiu. E na boni kakabwaiaira naba ao e na buokira. (Itaia 48:17) Ma e ngae n anne, iai
bubua ma bubua Aaro ake a taku bwa a reirei te koaua ibukin te
Atua. Ma e bon rangi ni kaokoro aia reirei i aon taekan te Atua
bwa antai Ngaia, ao tera ana kantaninga ibukira.
2 Ko na kangaa n ataa te kawai ae eti ibukin taromaurian
Iehova? E aki kainnanoaki bwa ko na reireiniko aia koaua Aaro
aika bati ao ni kabotaui. Ko na tii reiakinna bwa tera ana reirei ni koaua te Baibara ibukin te taromauri ae koaua. Nora
aroni kabotauana: N aaba aika bati, ao iai te kangaanga ibukini
kabonganaakin te mwane ni kewe. Ngkana arona bwa ko a mwiokoaki bwa ko na kaokoroa te mwane ni kewe man are bon te
mwane ni koaua, ko na kangaa ni karaoia? Ko na kamatenikunai
moa mwaane ni kewe ni kabane? Tiaki ngaia anne. E na raoiroi
riki ngkana ko a tii kamatebwaia naba are bon te mwane ni koaua. Ngkana ko a kinaa raoi tein te mwane ni koaua, ko a kona
ni kinaa ngkanne te mwane ni kewe. N aron naba anne, ngkana
ti a ataa raoi te Aro ae koaua, ti a kona ngkanne ni kinai Aaro aika
kewe.
1. Tera kakabwaiaara ngkana ti taromauria te Atua n te kawai ae eti?
2. Ti na kangaa n reiakina te kawai ae eti ibukin taromaurian Iehova, ao tera te kabotau ae e na buokira ni kamataataira n aei?
Te Taromauri ae E Boraoi ma Nanon te Atua
145
3 E kakawaki bwa ti na taromauria Iehova n aron ae e boraoi
ma nanona. A bati aomata aika kakoauaa bwa a bane Aaro ni kakukureia te Atua, ma tiaki anne ana reirei te Baibara. E aki naba
tau tii atongan ae ngkoe te Kristian. E taku Iesu: “A na aki bane n
rin n te Tautaeka n Uea ae bwaini karawa akana kangai nakoiu,
‘Te Uea, te Uea,’ ma e na tii rin iai ane e kakaraoa nanon Tamau
are i karawa.” Ngkana ti kan akoaki iroun te Atua, ti riai n reiakina te bwai ae E tangiria mairoura ao ni karaoia. E arania Iesu
te koraki ake a aki karaoa nanon te Atua bwa “taani kakaraoa ae
buakaka.” (Mataio 7:21-23) Bon akea manenan te Aro ae kewe n
aron naba te mwane ni kewe. Ma ae riao riki buakakana bwa a
kona ni karuanikai aeka n Aro akanne.
4 E angania aomata nako Iehova aia tai ni kona ni karekea te
maiu are aki toki i aon te aba. Ma ngkana ti na karekea te maiu n
aki toki n te Bwaretaiti, ti riai n taromauria te Atua n te kawai
ae eti, ao ni maiuakina ae e boraoi ma nanona. E kananokawaki
bwa a bati aika rawa ni karaoa anne. Anne bukina are e kangai iai
Iesu: “Riin n te mataroa ae wariki, bwa e raababa te mataroa ma
ni mwawaawa te kawai ae tiki nakon te kamaunanakoaki, ao a
mwaiti aika rin iai. Ma e wariki te mataroa ao e reme te kawai ae
tiki nakon te maiu, ao a karako akana kunea.” (Mataio 7:13, 14)
E kairiri te Aro ae koaua nakon te maiu are aki toki. E kairiri te
Aro ae kewe nakon te kamaunanakoaki. E aki tangiriia aomata
Iehova bwa a na kamaunaaki, ao anne bukina ae e angania iai
aomata n taabo nako aia tai n reiakina taekana. (2 Betero 3:9)
Mangaia are reken te maiu ke te mate iroura e boboto i aon etin
ara taromauri.
ARONI KINAAKIN TE ARO AE KOAUA
5
E na kangaa ni kuneaki ‘te kawai nakon te maiu’? E taku
Iesu bwa e na ataaki te Aro ae koaua, man anuaia kaaina are a
maiuakinna. E taku: “Kam na kinaia n uaaia,” e reitia ni kangai:
“Kainnamwarake aika raraoi a karikii uaaia aika raraoi.” (Mataio
3. N aron are e taku Iesu, tera ae ti riai ni karaoia ngkana ti kan akoaki iroun te Atua?
4. Tera nanon ana taeka Iesu are taekani kawai aika uaai, ao a kairiri nakea?
5. Ti na kangaa ni kinaia kaain te Aro ae koaua?
146
7:16, 17) N taekana riki teuana, a kinaaki kaain te Aro ae koaua
man aia koaua ao aroaroni maiuia. E ngae ngke a aki kororaoi ao
a bubure taan taromauri ni koaua, ma a teimatoa n ukoukora karaoan nanon te Atua. Ti na maroroakini kanikina aika onoua ake
a kinaaki iai kaain te Aro ae koaua.
6 A kabotoa aia reirei ana toro te Atua i aon te Baibara. E taku te
Baibara: “E kairaki korean te Koroboki ae Tabu ni kabane iroun
te Atua ao e manena ibukin te angareirei, ao ibukini boaan te
aomata, ibukini kaetani bwaai, ao ibukin te reirei ni kaetieti ae
boraoi ma ana kaetieti te Atua, bwa e aonga n taubobonga iai ana
aomata te Atua, ma n tauraoi raoi nakoni mwakuri aika raraoi ni
kabane.” (2 Timoteo 3:16, 17) E korea ae kangai te abotoro Bauro nakoia raona ni Kristian: “Ngke kam butimwaea ana taeka are
kam ongoraeakinna mairoura, ao kam butimwaeia bwa ana taeka te Atua, ao tiaki aia taeka aomata, bwa bon ana taeka raoi te
Atua.” (1 I-Tetaronike 2:13) Mangaia are koaua ao mwakuri ake a
kakaraoaki n te Aro ae koaua, a aki boto i aon ana iango te aomata ke kateina. A nako raoi man Ana Taeka te Atua ae kairaki
koreana ae te Baibara.
7 E karaoa te katoto ae raoiroi Iesu Kristo ngke e kabotoa ana
reirei i aon Ana Taeka te Atua. E tataro ni kangai nakon Tamana
are i karawa: “Bon te koaua am taeka.” (Ioane 17:17) E kakoauaa
Ana Taeka te Atua Iesu ao a bane ni boraoi ma te Baibara ana reirei. E aki toki n tataekina ae kangai Iesu: “E koreaki ae kangai.”
(Mataio 4:4, 7, 10) Imwin anne e na bae Iesu n taekini kiibu man
te Baibara. N aron naba anne, a aki angareirei ana aomata te Atua
ni kaineti ma aia iango ni boong aikai. A kakoauaa bwa te Baibara bon Ana Taeka te Atua, ao a kabotoi aia reirei i aoni baike a
taekinaki iai.
8 A taromauria Iehova n tii ngaia kaain te Aro ae koaua, ao a
kaotiota arana. E taekina ae kangai Iesu: “Ko riai n taromauria
Iehova ae Atuam, ao ko riai n toro irouna n tii ngaia.” (Mataio
4:10) Mangaia are ana toro te Atua, a taromauria n tii ngaia. E
6, 7. Tera aron taraakin te Baibara irouia ana toro te Atua, ao tera ana
katoto Iesu iai?
8. Tera ae irekereke ma taromaurian Iehova?
TE KORAKI AKE A TAROMAURIA TE ATUA
AE KOAUA
ˇ
ˇ
ˇ
ˇ
ˇ
ˇ
a kabotoa aia reirei i aon te Baibara
a taromauria Iehova n tii ngaia ao a kaotiota arana
a kaotiota te itangitangiri ni koaua i marenaia
a kariaia ae Iesu bon aia tia kamaiu mairoun te Atua
a aki irekereke ma waakin te aba
a uarongorongoa Ana Tautaeka n Uea te Atua bwa tii
ngaia ae kona ni katoki aia kangaanga nako aomata
148
irekereke te taromauri aei ma kairaia aomata bwa a na ataa aran
te Atua ni koaua, ao aroarona. E taku Taian Areru 83:18: “Iehova
aram, bwa bon tii ngkoe Teuare Moan te Rietata n te aonnaba
ni kabutaa.” E karaoa te katoto Iesu ni buokaia aomata bwa a
na ataa te Atua, ngke e tataro ni kangai: “I a tia ni kaotiota aram
nakoia aomata ake ko anganai mai buakoia kaain te aonnaba.”
(Ioane 17:6) N aron naba anne, a reiakinia aomata taan taromauri ni koaua ni boong aikai, taekan aran te Atua, ana kantaninga
ao aroarona.
9 A kaotiota te itangitangiri ni koaua ana toro te Atua i marenaia. E taku Iesu: “Ane a na ataingkami aomata ni kabane bwa
bon taan rimwiu ngkami, n aei: ngkana kam itangitangiri.” (Ioane 13:35) A rangi n itangitangiri i marenaia Kristian ake n te
moan tienture. E kona ni katokanikaiia aomata te tangira are e
reireinira te Atua, i aon te kairiribai n te reeti, te aba, ao e katiteuanaia aomata nako bwa a na kaaina te botaki n itaritari ni
koaua ae aki kona n uruaki iai te itangitangiri. (Wareka I-Korote
3:14.) Akea te aeka n itangitangiri n tari aei irouia kaain Aaro ni
kewe. Ti kangaa n ataa anne? Ibukina bwa a bobo atiia n un ao n
tiritiri ibukini kakaokoron abaia ke aia katei. A aki kona n tabeki
bwaai n tiritiri Kristian ni koaua n tiringia iai tariia ni Kristian ke
te aomata temanna ae tiaki te Kristian. E taku te Baibara: “A kaotaraeaki natin nako te Atua ao natin nako te Riaboro, n aei: Ane
e aki kakaraoa ae raoiroi ao e aki nako mairoun te Atua, ao e aki
naba nako mairoun te Atua ane e aki tangira tarina. . . . Ti riai n
itangitangiri i marenara, tiaki n ai aroni Kain are nako mairoun
teuare buakaka are e kamatea tarina.”—1 Ioane 3:10-12; 4:20, 21.
10 Ni koauana, e bati riki ae nanonaki n te itangitangiri ni koaua, nakon ae te rawa ni kamatea te aomata. A kabongana raoi
aia tai Kristian ni koaua, korakoraia, ao kaubwaia, n ibuobuoki
ao n ikaungaunga i marenaia. (Ebera 10:24, 25) A buokiia tariia n taai ni karawawata, ao a bwabwaina naba te koaua nakoia
aomata. A maiuakina raoi te kaetieti are e taekinaki n te Baibara are e kangai: “Kakaraoa ae raoiroi nakoia aomata ni kabane.”
—I-Karatia 6:10.
9, 10. A kangaa Kristian ni koaua ni kaotiota te itangitangiri i marenaia?
149
11
A kariaia Kristian ni koaua ae Iesu Kristo, bon aia tia kamaiu
mairoun te Atua. E taku te Baibara: “Akea te kamaiu iroun te aomata riki temanna, bwa bon akea te ara riki teuana i aon te aba
ae a anganaki aomata, ae ti kona ni kamaiuaki iai.” (Mwakuri
4:12) N aron ae ti noria ni Mwakoro 5, e anga maiuna Iesu bwa
te kaboomwi ibukia aomata ake a ongeaba. (Mataio 20:28) Irarikin anne, e rineaki Iesu iroun te Atua bwa te Uea n te Tautaeka
i karawa, are e na tautaekana te aonnaba ni kabutaa. Ngkana ti
kani karekea te maiu are aki toki, e tangirira te Atua bwa ti na
ongeaba iroun Iesu ao ni maiuakin ana reirei. Anne bukina ae e
kangai iai te Baibara: “Ane e onimakina te Nati ao e a reke irouna te maiu are aki toki, ma ane e aki ira nanon te Nati, e na aki
reke irouna te maiu.”—Ioane 3:36.
12 A aki irekereke ma waakin te aba taan taromauri ni koaua. E
taku Iesu ngkoa ngke e baireaki taekana i matan te tia tautaeka
ae te I-Rom ae Birato: “Tiaki ana bwai te aba au Tautaeka n Uea.”
(Ioane 18:36) A bane ni mena i aan te Tautaeka n Uea are i karawa taan rimwin Iesu ni koaua, e ngae ngke a kakaokoro aaba
ake a maeka iai, ao a teimatoa n tei i nuka ni kaineti ma aia waaki tautaekan te aonnaba aei. Akea irekerekeia ma taiani buaka.
A aki naba kataia taan taromauria Iehova, n tukia aomata ake a
anga nanoia bwa a na kaaina te bwaatei n te tautaeka, ake a kan
rineaki bwa taan tautaeka, ke ake a kani karebwaoki n te rinerine. E ngae ngke a tei i nuka taan taromauria ni koaua te Atua
ni kaineti ma tautaeka nako, ma a ongeaba n tuan taian tautaeka. Bukin tera? Ibukina bwa e tuangia Ana Taeka te Atua bwa a
na “aantaeka” nakoia “ake a mwiokoaki n te mwaaka n tautaeka.” (I-Rom 13:1) Ngkana iai te kaokoro i marenan te bwai ae e
tangiria te Atua ma ae e tangiria te tautaeka, ao taan taromauri
ni koaua a ira aia katoto abotoro ngke a kangai: “E riai riki bwa
ti na ongeaba iroun te Atua bwa te tia tautaeka, nakon ae ti na
ongeaba irouia aomata.”—Mwakuri 5:29; Mareko 12:17.
11. E aera ngkai e kakawaki bwa ti na kariaia ae Iesu Kristo bon ara
tia kamaiu mairoun te Atua?
12. Tera ae nanonaki n te aki irekereke ma waakin te aba?
150
13 A uarongorongoa Ana Tautaeka n Uea te Atua taan rimwin
Iesu, bwa tii ngaia ae e kona ni katoki aia kangaanga nako aomata. E a kaman taekina ae kangai Iesu: “E na tataekinaki te
rongorongo ae raoiroi aei ae taekan te Tautaeka n Uea, n te aonnaba ni kabutaa bwa te bwai ni kaotioti nakoia botannaomata
ni kabane, ao ngkanne e a roko naba te toki.” (Mataio 24:14) A
aki kaungaaki aomata irouia taan rimwin Iesu Kristo ni koaua
13. Tera aia iango taan rimwin Iesu ni koaua n Ana Tautaeka n Uea
te Atua, mangaia are tera ae a karaoia?
Ngkana ko toro iroun Iehova i rarikia
ana aomata, ao ko na karekei baika bati riki ni
kabotauaki ma ake ko kabuai
151
bwa a na onimakini taian tautaeka i aon te aba bwa taani kaetii
aia kangaanga, ma a tataekina Ana Tautaeka n Uea te Atua are i
karawa, bwa tii ngaia ae kona ni katoki aia kangaanga nako aomata. (Taian Areru 146:3) E reireinira Iesu bwa ti na tataro ibukin
te tautaeka are kororaoi arei ngke e kangai: “E bia roko am Tautaeka n Uea. E na kakororaoaki nanom i karawa ao n te aonnaba
naba.” (Mataio 6:10) E a kaman taekinna Ana Taeka te Atua bwa
te Tautaeka n Uea mai karawa aei, “e na urui tautaeka n uea aikai
ni kabane [aika kaoti ngkai] ma ni kamaunai, ao tii te tautaeka
aei ae e na teimatoa n aki toki.”—Taniera 2:44; Te Kaotioti 16:14;
19:19-21.
14 Titirakiniko ni kaineti ma te bwai ae e a tibwa iangoaki ni
kangai: ‘Tera te Aro ae e kabotoi ana reirei ni kabane i aon te
Baibara ao ae kaotiota aran te Atua ae Iehova? Te botaki raa ae
maiuakina raoi te itangitangiri are e reireinira te Atua, e maiuakina onimakinan Iesu, e aki irekereke ma waakin te aba, ao ae
tataekina Ana Tautaeka n Uea te Atua bwa tii ngaia ae kona ni katoki kangaanga ni kabane ibukia te botannaomata? Mai buakoia
Aaro nako n te aonnaba, te Aro raa ae bane ni karaoi baikai?’ E
teretere te koaua iai bwa bon te Aro ae Ana tia Kakoaua Iehova.
—Wareka Itaia 43:10-12.
TERA AE KO NA KARAOIA?
15
Kakoauaan ae bon iai te Atua, e aki tau n tii ngaia ibukini kakukureian nanona. E taekinna te Baibara bwa a kakoauaa naba
taimonio ae bon iai te Atua. (Iakobo 2:19) Ma e teretere bwa a aki
karaoa nanon te Atua ao a aki akoaki naba irouna. Ngkana ti kan
akoaki iroun te Atua, e aki tau tii kakoauaana bwa bon iai, ma ti
riai ni karaoa naba nanona. Ti riai naba ni kaokoroira man Aaro
aika kewe ao ni butimwaea te taromauri ae koaua ma nanora ni
kabane.
16 E kaotia te abotoro Bauro bwa ti aki riai n irekereke ma te taromauri ae kewe. E koroboki ni kangai: “E taku Iehova, ‘Mangaia
14. Te Aro raa ae ko kakoauaa bwa e karaoi bwaai nako aika tangiraki ibukin te taromauri ae koaua?
15. Tera riki ae e tangiria te Atua i rarikini kakoauaan ae iai ngaia?
16. Tera ae riai ni karaoaki ni kaineti ma te irekereke ma te Aro ae
kewe?
152
ae kam na otinako mai buakoia, ao kaokoroingkami, ao katoka
ringakin te bwai ae kamwara,’ ” “ ‘ao N na butimwaeingkami.’ ”
(2 I-Korinto 6:17; Itaia 52:11) Mangaia are a kararoai baika irekereke ma te taromauri ae kewe Kristian ni koaua.
17 E kaotia te Baibara bwa Aaro aika kewe ni kabane boni mwakoron “Baburon ae Kakannato.”1 (Te Kaotioti 17:5) Ti kauringaki
n te ara anne, taekan te kaawa are Baburon ngkoa, ike e moan
aiwaeaki mai iai te Aro ae kewe imwin te Ieka n ana bong Noa.
Reirei ma katei aika bati ni bwabwainaki ngkai n Aaro aika kewe,
a a kamani kakaraoaki i Baburon rimoa. N te katoto, a taromauria te temanna n teniman ke atua aika teniman kaaini Baburon
rimoa. Ni boong aikai ao a boto aia reirei Aaro aika mwaiti i aon
te reirei ae te Temanna n teniman. Ma e teretere ana reirei te
Baibara bwa bon tii temanna te Atua ni koaua bwa Iehova, ao
Iesu Kristo bon Natina. (Ioane 17:3) A kakoauaa naba kaaini Baburon rimoa bwa iai taamneia aomata ae aki mamate ae maiu
nako naba imwini maten te aomata, ao e kona naba ni karawawataaki n te tabo ni kammarakaki. Ni boong aikai naba ao a
teimatoa angiin Aaro ni kakoauaa are iai te taamnei ae aki mamate ae kona ni kammarakaki n te ai ni moone.
18 Kioina ngke e butanako ngkoa n te aonnaba aron aia
taromauri kaaini Baburon rimoa, e kona naba Baburon ae Kakannato ae ngkai ni kinaaki bwa te botaki n Aro ae kewe ae
katobibia te aonnaba. E a kaman taekinna te Atua bwa te botaki
n Aro ae kewe ae katobibia te aonnaba aei, e na karina n toki.
(Te Kaotioti 18:8) Ko noria bwa bukin tera ngkai e kakawaki bwa
ko na kamwaawako mani bwaai ni kabane aika irekereke ma Baburon ae Kakannato? E tangiriko Iehova ae te Atua bwa ko na
“otinako mai nanona” ni kawaekoako ngkai ko teimatoa n anganaki am tai.—Wareka Te Kaotioti 18:4, 8.
1 Ibukin rongorongo riki tabeua ni kaineti ma bukin teini Baburon ae Kakannato bwa te botaki n Aro ae kewe ae katobibia te aonnaba, nora te Bukinibaa ae mena n iteraniba 219-220.
17, 18. Tera “Baburon ae Kakannato,” ao bukin tera bwa e kaumakaki te “otinako mai nanona”?
153
19 Imwin am motinnano bwa ko na kitana te Aro ae kewe ma
waakina nako, iai tabeman ake a na rawa ni manga irekereke ma
ngkoe. Ma ngkana ko toro iroun Iehova i rarikia ana aomata, ao
ko na karekei baika bati riki ni kabotauaki ma ake ko kabuai. N
aroia taan rimwin Iesu rimoa ake a kitani aia bwai ma n rimwina,
ko na manga karekeia iai tarim ao mwanem n te onimaki aika
bati. Ko na riki bwa kaain te botaki ae bubura ae katobibia te
aonnaba ae kaainaki irouia Kristian ni koaua aika mirion ma mirion mwaitiia, ake a kaotiota te itangitangiri ni koaua. E na reke
naba iroum kantaningaan te maiu are aki toki “n te waaki ae e
na roko i aon te aba.” (Wareka Mareko 10:28-30.) Tao n te taina, a na nora ana reirei te Baibara te koraki ake a kitaniko ngkoa
ibukin am onimaki, ao a na manga riki naba bwa taan taromauria Iehova.
20 E reirei te Baibara bwa e na waekoa te Atua ni karokoa tokin
te waaki ae ngkai ae buakaka n te aonnaba, ao n onea mwina n
te aonnaba ae boou ae raoiroi ae kairaki n Ana Tautaeka n Uea.
(2 Betero 3:9, 13) Ai bon tikauarereira ngkanne te aonnaba n te
tai anne! Tii teuana naba te Aro n te tai ane kakukurei anne, ae e
na waakinaki iai te taromauri ae koaua. Ko aki wanawana ngkanne ngkana ko a karaoa te mwaneka ae raonakia taan taromauri
ni koaua ngkai naba?
19. Tera ae e na reke iroum ngkana ko toro iroun Iehova?
20. Tera te kantaninga nakon taai aika a na roko ibukia kaain te Aro
ae koaua?
ˇ Tii teuana te Aro ae koaua.—Mataio 7:13, 14.
ˇ E kinaaki te Aro ae koaua n ana reirei ao n
ana waaki.—Mataio 7:16, 17.
ˇ A waakina te taromauri ae kakukureia nanon
te Atua Ana tia Kakoaua Iehova.—Itaia 43:10.
MWAKORO TEBWI MA ONOUA
Teei Ibukin te Taromauri ae
Koaua
Tera ana reirei te Baibara ibukini kamanenaani
katotongani bwaai?
Tera aia iango Kristian ni kaineti ma boongi n toa?
Ko na kangaa ni kabwarabwaraa am koaua nakoia
aomata n aki kaunia ke ni kamaamaeia?
IANGOIA bwa aongkoa ko a kunea bwa ngaia e kabarekaaki te
kaembwa are ko maeka iai. Iai ae karabaa ni kakarenakoa te boitin n ami tabo, ao ibukin anne e a rangi ni karuanikai te maiu iai.
Tera ae ko na karaoia? Akea te nanououa bwa ko na boni kitana
te tabo anne ngkana ko konaa. Ma ngkana ko a tia ni mwaing, ko
a manga kaaitara ngkanne ma te titiraki ae kakaiaki ae kangai, ‘I
a tia n rotaki n te boitin?’
2 Bon tii te aekakina anne ma te kangaanga ni kaineti ma Aaro
aika kewe. E reirei te Baibara bwa te aeka n taromauri anne e a tia
ni kabarekaaki n reirei ma mwakuri aika aki itiaki. (2 I-Korinto
6:17) Anne bukina ae kakawaki iai bwa ko na otinako mai “Baburon are Kakannato,” ae taekan te botaki n Aro ae kewe ae
katobibia te aonnaba. (Te Kaotioti 18:2, 4) Ko a tia ni kitanna?
Ngkana ko a tia, ko riai ni kamoamoaaki iai. Ma e bati riki ae tangiraki nakon ae tii kararoaan te Aro ae kewe ke butiaainam mai
iai. Imwina ko na manga titirakiniko ni kangai, ‘Iai iteran nako te
taromauri ae kewe ae I bon irekereke naba iai?’ Ti na rinanoni katoto tabeua.
1, 2. Tera are ko riai n titirakiniko iai ngkana ko a kitana te Aro ae
kewe, ao bukin tera ngkai ko iangoia bwa e kakawaki aei?
155
KABONGAANANI KATOTONGANI BWAAI N TE
TAROMAURI, AO TAROMAURIAIA BAKATIBU
3
Tabeman a taneiai ni kawakina katotongan te bwai teuana ae
tabu irouia, ke te nne n taromauri ni mwengaia. Iai iroum baikai?
Ngkana iai ao ko na bae n iangoia bwa e na kamimi ke e kairua,
ngkana ko a bon tataro naba nakon te Atua ao akea bwaai n ibuobuoki aika kona n noraki. Tao ko bae naba n rangi n tangiri am
bwai aikai. Ma bon te Atua ae riai n tua aron taromauriana, ao e
reirei te Baibara bwa e aki tangiria bwa ti na kabonganai katotongani bwaai. (Wareka Te Otinako 20:4, 5; Taian Areru 115:4-8;
Itaia 42:8; 1 Ioane 5:21) Mangaia are ko kona n tei ibukin te taromauri ae koaua ngkana ko kamaunai matan am bwai nako aika
reitaki ma te taromauri ae kewe. Ko na iangoi baikanne bwa bwaai
aika “riribaaki” n aron iangoaia iroun Iehova.—Te Tua-Kaua 27:15.
4 E rangi ni kakaraoaki naba taromauriaia bakatibu n Aaro aika
3. (a) Tera ae taekinaki n te Baibara ibukini kabonganaani katotongani bwaai n te taromauri, ao e aera ngkai e kangaanga irakin ana
iango te Atua i aon aei irouia tabemwaang? (b) Tera ae ko riai ni karaoia ma am bwai nako aika reitaki ma te taromauri ae kewe?
4. (a) Ti kangaa n ataia bwa e matebuaka taromauriaia bakatibu?
(b) E aera Iehova ngkai e tabunimateia ana aomata mani karaoan
aeka n tabunea nako?
156
kewe aika bati. Imwain reiakinan te Baibara irouia tabemwaang,
ao a kakoauaa bwa a boni maiu maate bwa taamnei n te tabo
teuana, ao a kona ni buokiia ke ni kaikoakiia aika maiu. Tao ko tataneiai ni kakorakorako n totokoa kaunaia am bakatibu ake a a tia
ni mate. Ma n aron ae ko reiakinna ni Mwakoro 6 n te boki aei, a
aki maiu maate n te tabo teuana. Mangaia are a matebuaka kakorakora nako ibukin te maroro ma ngaiia. Rongorongo nako ake a
taraa n roko mairoun te rao ae tangiraki are e a tia ni mate, a bon
roko mairouia taimonio. Mangaia are e tabunimateia tibun Iteraera Iehova man aroia ni kataia n taetae ni kawai ma maate ke ni
karaoi aeka n tabunea nako.—Wareka Te Tua-Kaua 18:10-12.
5 Tera ae ko na karaoia ngkana ko kakabonganai katotongani
bwaai n am taromauri ngkoa, ke ko taromauria am bakatibu n te
aro ae ko bubutii buokam nakoia n te tabunea? Wareka te rongorongo n te Baibara are e kaotaki iai aron te Atua n iangoi baikai, ao
iaiangoia. Tataro nakon Iehova ni katoa bong ni kaota nanom nakoina ni kan tei ibukin te taromauri ae koaua, ao butiia bwa e na
buokiko n iangoi bwaai n aron iangoaia irouna.—Itaia 55:9.
A AKI BUKAMARUA TE KIRITIMATI KRISTIAN RIMOA
6 E kona ni kabarekaaki ana taromauri te aomata ni boongi n
toa ao boong ni kauring ake a rangi n ataaki. N te katoto, iangoa
taekan te Kiritimati. E karaoaki te Kiritimati bwa aongkoa kauringani bungiakin Iesu Kristo, ao a kuri ni bane ni bukamarua aei
Aaro ake a taku bwa Kristian ngaiia. Ma bon akea kakoauaan ae a
bukamarua te bongi n toa aei taan rimwini Kristo n te moan tienture. E taku te boki ae te Sacred Origins of Profound Things: “I
nanon uabubua tabun te ririki imwini bungiakini Kristo, ao bon
akea naba ae ataa te tai are e bungiaki iai, ao e kuri n akea naba
aika a tabe iai.”
7 E ngae naba ngkana a ataa ana tai ni bungiaki Iesu taan rimwina, ma a bon aki kona ni bukamaruia. Bukin tera? Ibukina
bwa e taekinia Kristian rimoa te boki ae te World Book Encyclope-
5. Tera ae ko na karaoia ngkana ko kakabonganai katotongani bwaai
n am taromauri ngkoa, ke ko tataromauria am bakatibu?
6, 7. (a) E karaoaki te Kiritimati bwa aongkoa kauringan tera, ao a
kakaraoa anne taan rimwin Iesu n te moan tienture? (b) A irekereke
ma tera bukamaruan rekenibong, n aia tai taan rimwin Iesu rimoa?
Teei Ibukin te Taromauri ae Koaua
157
dia, ni kangai: “A iangoa bukamaruan ana rekenibong temanna
bwa te katei ni beekan.” Rekenibong ake a taekinaki n te Baibara
ake tii uoua, a kaineti nakoia uoman taani kairiri ake a aki taromauria Iehova. (Karikani Bwaai 40:20; Mareko 6:21) Bukamaruan
te rekenibong bon aia mwakuri ni karinerine beekan nakoia antia. N te katoto, a bubukamarua ana rekenibong atuaia te aine ae
Nei Diana kaain Rom rimoa ni Mei 24. N te bong are imwina ao a
a manga karaoa ana rekenibong atuaia are taai, ae Aboro arana.
Mai ikai are e a ota iai bwa bukamaruan taian rekenibong bon te
botaki ni beekan ao tiaki aia botaki Kristian.
8 Iai riki bukina are a aki bukamarua ana rekenibong iai Iesu,
Kristian n te moan tienture. A bae n ataia taan rimwina bwa a reitaki bukamaruan rekenibong ma katei aika boto i aoni maakakia
anti. N te katoto, a bati kaaini Kuriiti ao Rom n taai ake ngkoa
ake a kakoauaa bwa e iriraki bungiakia aomata nako iroun te anti,
are e a riki iai bwa antin te aomata anne ni kamanoa i nanon ana
tai ni maiu. E taku te boki ae te Lore of Birthdays: “Iai ana itoman
ae okoro te anti aei ma te atua temanna are bon ana rekenibong
naba te bong are e bungiaki iai te aomata.” E na bon aki kukurei Iehova ni katei aika kairekerekea Iesu ma maakakia taimonio.
(Itaia 65:11, 12) Mangaia are bukin tera ngkai a bukamarua te Kiritimati aomata aika bati?
MOAN RIKIN TE KIRITIMATI
9
E a tibwa waaki bukamaruan ana rekenibong Iesu n Ritembwa 25, bubua ma bubua te ririki imwini maiun Iesu i aon te
aba. Ma tiaki anne ana bong ni bung Iesu, bwa e bungiaki n Okitobwa.1 Ma e aera ngkai e rineaki Ritembwa 25? Tabeman aomata
rimwi riki ake a taku bwa aongkoa Kristian ngaiia, “a kaangaraoa
te bongi n namwakaina aei ma aia bukamaru beekan ake kaain
Rom ibukin ‘ana rekenibong [antia are] taai are a taku bwa akea
1 Nora te Bukinibaa n iteraniba 221-222.
8. Kabwarabwaraa irekerekeni bukamaruan te rekenibong ma katei
aika boto i aoni maakakia taimonio.
9. E a kangaa naba n rineaki Ritembwa 25 bwa te bong ibukini bukamaruan ana bong ni bung Iesu?
158
ae kona n tokanikai i aona.’ ” (The New Encyclopædia Britannica)
Ngkana e a taraa ni mamaara korakoran taai n tain te kamwaitoro,
ao a kakaraoa aia bukamaru beekan ibukin tangiran te kabuebue
ao te oota bwa aongkoa e na oki iai taai ni mwanangana man te
tabo ae rangi n raroa. E iangoaki Ritembwa 25 bwa te bong are e a
moana iai okina taai. Ibukina bwa a iangoa rairakia beekan mataniwin Aaro, a karina te toa aei i buakon aia waaki ao a karaoia bwa
aongkoa aia toa Kristian.1
10 E a bongata ataakin ae e riki te Kiritimati man aia botaki beekan. E a tia naba ni katabuakaki bukamaruan te Kiritimati
i Engiran ao te aono n Amerika ae tautaekanaki iroun Engiran
i nanon te ka-17 n tienture, ibukina bwa akea taekana n te Baibara. Ngkana iai ae tiku ni mwengana bwa e aki mwakuri n tain
te bong ni Kiritimati, ao e riai ni katuuaaeaki n te mwane. Ma
n te tai ae waekoa, ao e a manga tanoata naba okin te katei rimoa ni kaineti ma te Kiritimati ao a a manga raonaki ni katei aika
boou. E a manga riki naba te Kiritimati
Ko kona ni kana
bwa te bongi n toa ae kakawaki, ao e teimwakoron te kanre
ae uangingi ae
matoa ni karokoa ngkai waakinana n aaba
anaaki mai nanon te
aika bati. A aki bukamarua te Kiritimati te
bwai ni kawawaa?
koraki ake a kani kakukureia te Atua, ibukina bwa e reitaki ma Aaro aika kewe, ao ai
aron naba boongi n toa ke boong ni kauring tabeua ake a reke man te taromauri ni
beekan.2
1 Iai naba irekereken te bongi n toa ae te Saturnalia ma rinean Ritembwa 25. E bubukamaruaki te toa aei n Ritembwa 17-24, are e kakarineaki iai atuan te ununiki i Rom. E waakinaki
te amwamwarake, te kakukurei, ao ai te anga
bwaintangira n tain te toa ae te Saturnalia.
2Ibukini maroroakinan aia iango Kristian ni
koaua ni kaineti ma boongi n toa ake a rangi n
ataaki, nora te Bukinibaa n iteraniba 222-223.
10. Bukin tera bwa iai tabeman aomata ake
a aki bukamarua te Kiritimati n taai aika
nako?
159
TI RIAI N TABE MA MOAN RIKINI BOONGI N TOA?
11 A kariaia tabeman bwa boongi n toa n aron te Kiritimati a riki
mairouia beekan, ma a teimatoa n iangoia bwa e aki bure bukamaruaia. A taku bwa angia aomata a aki kaatuua aia iango i aon te
taromauri ae kewe ngkana a bukamarui boongi n toa. Botaki aikai
a kakarekei naba aia tai kaain te utu ni kaai n iraorao ni bukamaru. E boraoi aei ma am kantaninga? Ngkana e boraoi, nanona
ngkanne bwa tao tangiraia kaain am utu ma tiaki tangiran te Aro
ae kewe, ae tukiko bwa ko na aki tei ibukin te taromauri ae koaua.
Karaua nanom bwa Iehova are e moani karika te utu, e tangiriko
naba bwa ko na karekea te reitaki ae raoiroi ma am koraki. (I-Ebeto
3:14, 15) Ma ko kona ni karikirakei reitaki akanne n aanga ake e
kukurei iai te Atua. E korea te bwai ae rangi ni kakawaki ibukira te
abotoro Bauro ngke e kangai: “Teimatoa n tuoa bwa tera ae e kukurei iai te Uea”—I-Ebeto 5:10.
12 Tao ko na iangoia bwa e aki bati ni kakawaki moan rikin boongi n toa, ni kaineti ma bukamaruaia ni boong aikai. Ma ti riai n
tabe ma moan rikin boongi n toa aikai ke ti na aki? Ti riai! E kangai kabwarabwaraana: Iangoia bwa aongkoa ko nora mwakoron
te kanre ae mena i aontano irarikin te kawai. Ko na anaia ni kanrenna? E aki raoiroi! E baarekareka te kanre anne. A taraa naba ni
karewerewe boong ni kauring ao boongi n toa tabeua n aron te
kanre anne, ma a riki man taabo aika baarekareka. Ngkana ti na
tei ibukin te taromauri ae koaua, ti riai ni karekei ara iango n aron
te burabeti ae Itaia are e tuangia taan taromauri ni koaua ni kangai: “Tai ringa te bwai ae kamwara!”—Itaia 52:11.
TE ATAIBWAI N TE REITAKI MA TABEMWAANG
13
A kona n rio kangaanga ngkana ko rineia bwa ko na aki bukamarui boongi n toa. N te katoto, a na mimi raom ni mwakuri bwa
bukin tera ngkai ko aki irii botakin te bongi n toa n te tabo are ko
11. Bukin tera ngkai a bubukamarui boongi n toa tabeman aomata,
ma tera te bwai ae rangi ni kakawaki ibukira?
12. Kabwarabwaraa bwa e aera ngkai ti riai ni kararoai katei ma bukamaru ake a riki man taabo aika baarekareka.
13. Baikara kangaanga ake a kona n rio ngkana ko aki bukamarui
boongi n toa?
160
mwakuri iai. Tera am iango ngkana ko a anganaki naba te bwaintangira ibukin te Kiritimati? E kairua bwa ko na butimwaeia? Tera
arom ngkana e okoro am koaua ma ana koaua buum? Ko na kangaa n taraia bwa a na aki iangoia natim bwa e tauaki te bwai
ae raoiroi mairouia, ibukina bwa a aki iri bukamaruani boongi n
toa? A kona n rio kangaanga ngkana ko rineia bwa ko na aki bukamarui boongi n toa. N te katoto, a na mimi raom ni mwakuri bwa
bukin tera ngkai ko aki irii botakin te bongi n toa n te tabo are ko
mwakuri iai. Tera am iango ngkana ko a anganaki naba te bwaintangira ibukin te Kiritimati? E kairua bwa ko na butimwaeia? Tera
arom ngkana e okoro am koaua ma ana koaua buum? Ko na kangaa n taraia bwa a na aki iangoia natim bwa e tauaki te bwai
ae raoiroi mairouia, ibukina bwa a aki iri bukamaruani boongi n
toa?
14 E kainnanoaki te ataibwai n te aro ae riai ibukin bairean aroni kangaanga n tatabeua nako. Ngkana ko anganaki te kamauri ae
kaineti ma te bongi n toa iroun te aomata ae ko aki rangi ni kinaa, tao ko kona n tii karabwaa te aomata anne. Ma tao ngkana
e kamauriko te aomata ae ko aki toki ni bobo ma ngaia ke raom
ni mwakuri, ao ko kona n reita nako riki am taeka, ngkana e
angaraoi. N aki ongeia bwa antai ae kamauriko, katangiraoa am
kakarabakau n taai nako. E reireinira te Baibara ni kangai: “A na raonaki n taai nako ami taeka n te atataiaomata ao n taoronaki, bwa
kam aonga n ataa aromi ni kaeka ae riai nakoia aomata n tatabemania nako.” (I-Korote 4:6) Taratara raoi bwa ko riai n teimatoa
ni kaotiota te karinerine nakoia aomata. Kabwarabwaraa raoi am
koaua ma te akoi. Kamataataa raoi are ko aki ribaa te anga bwaintangira ao te botaki, ma ko kukurei ni karaoi n taai aika kaokoro
ma boongi n toa akanne.
15 Ma tera arom ngkana iai temanna ae kani bwaintangiraiko? E
na kaineti aei ma te bwai ae riki. Tao e kona ni kangai te tia anga:
“I ataia bwa ko aki bubukamarua te bongi n toa aei. Ma I boni
kan anganiko naba te baei.” Tao ko iangoia bwa butimwaean te
bwaintangira ni kaineti ma waaki aikai, tiaki titeboo ma te reitaki
ma te bongi n toa. Ngkana e aki ataa raoi am koaua te tia anga14, 15. Tao tera ae ko kona ni karaoia ngkana ko anganaki te
kamauri ae kaineti ma te bongi n toa, ke iai temanna ae kani bwaintangiraiko?
161
bwai, ko kona ni kaotia are ko aki irira bukamaruan te bongi n toa
arei. E na ibuobuoki aei ni katereterea bwa bukin tera ngkai ko butimwaea te bwaintangira, ma n aki anga bwaintangira n te tai ni
bukamaru anne. Ma n te itera are teuana, e raoiroi riki bwa ti na
aki butimwaea te bwaintangira ngkana ti na taraaki iai bwa ti a aki
ira nanon ara onimaki ke tao ti a kariaia ibukin te kanibwaibwai.
TERA AROM MA KAAIN AM UTU?
16
Tera arom ngkana e kaokoro am Aro ma kaain am utu?
Bwaina naba te akoi n am kakarabakau. Akea uaan te kauntaeka
ibukini katei ke bukamaru nako aika a kani karaoia am koraki. Tai
un ma karinea aia waaki, n aron ae ko tangiria bwa e na karineaki
naba am waaki. (Wareka Mataio 7:12.) Kararoai naba waaki ake a
irekereke ma bukamaruan te bongi n toa anne. Ma iango raoi, ao
karaoa ae ko kona, ni kaineti ma bwaai ake a aki reitaki ma bukamaruan te bongi n toa anne. Uringnga bwa ko riai ni karaoa te
bwai ae e na kukurei iai mataniwin nanom n taai nako.—Wareka
1 Timoteo 1:18, 19.
17 Tera ae ko na karaoia bwa a aonga n aki iangoia natim bwa
e tauaki te bwai ae raoiroi mairouia, ngkana a aki iri ni bukamaruan boongi n toa aika aki boraoi ma te Baibara? E boboto anne
ma ae ko kakaraoia ni boong tabeua n te ririki. Tabeman kaaro
a bairei taai n anga bwaintangira nakoia natiia i nanon te ririki. Teuana te bwaintangira ae moanibaan te raoiroi ae ko kona n
angania natim, boni kabanean riki am tai ma ngaiia ao kaotiotan
am tangira nakoia.
WAAKINA TE TAROMAURI AE KOAUA
18
Ibukini kakukureian te Atua, ko riai n rawa nakon te taromauri ae kewe ma n tei ibukin te taromauri ae koaua. Tera ae
irekereke ma aei? E taku te Baibara: “Ti na iaiangoira i marenara
16. Ko na kangaa ni bwaina te akoi n am kakarabakau ma aomata ni
kaineti ma boongi n toa?
17. Ko na kangaa ni buokiia natim bwa a na aki iangoia bwa e tauaki
te bwai ae raoiroi mairouia, ngkana a noriia aomata tabemwaang ni
bukamarui boongi n toa?
18. A kangaa kaeani bobotaki ni Kristian ni buokiko n tei ibukin te
taromauri ae koaua?
162
bwa ti aonga ni kaungaira nakon te tangira ma mwakuri aika raraoi, ao ti na aki kaaki arora ni bobotaki, n aron ae a taneiai iai
tabemwaang, ma ti na kaungaira i marenara, ni kakorakoraira riki
iai ngkai ti a nora te bong arei bwa e a kaan.” (Ebera 10:24, 25)
Bobotaki ni Kristian boni botaki ni kakukurei ake ko na taromauria te Atua iai n te aro ae boraoi ma nanona. (Taian Areru 22:22;
122:1) Iai te ‘ikaungaunga i marenaia’ Kristian aika kakaonimaki
ni bobotaki akanne.—I-Rom 1:12.
19 Te anga teuana ae ko kona n tei iai ibukin te taromauri ae
koaua, boni man tataekinan nako baike ko a tia n reiakin n te Baibara irouia Ana tia Kakoaua Iehova. A bati aomata aika “ikenrawa
ma ni ngirangira” ibukin te buakaka ae taonaanako ngkai te aonnaba. (Etekiera 9:4) Tao ko kinaia tabeman aomata ake a rotaki
buaka n anne. E aera ko aki maroroakina taekan am kantaninga
ma ngaiia, ibukin te tai ae e na roko ae boto i aon te Baibara?
Ngkai ko a tabe n reitaki ma Kristian ni koaua ao n tataekina rongorongon te koaua ae kamimi man te Baibara are ko a tia n
reiakinna, ko na kunea ngkanne bwa e nang tabe ni maunanako
tangirani katein te taromauri ae kewe are e tiku i nanom. Akea te
nanououa bwa ko na bon rangi ni kukurei ngkana ko tei ibukin te
taromauri ae koaua, ao e na bati naba kakabwaiaam iai.—Maraki
3:10.
19. E aera ngkai e kakawaki tataekinan nako baike ko a tia n reiakin
n te Baibara?
ˇ A aki riai ni kabonganaaki katotongani
bwaai n te taromauri, ao a aki riai naba n taromauriaki bakatibu.—Te Otinako 20:4, 5; Te
Tua-Kaua 18:10-12.
ˇ E kairua te reitaki ma bukamaru nako ake a
moan riki mairouia beekan.—I-Ebeto 5:10.
ˇ A riai Kristian ni koaua ni bwaina te akoi
ngkana a kabwarabwaraa aia koaua nakoia
aomata.—I-Korote 4:6.
E karekea te kakukurei te
taromauri ae koaua
MWAKORO TEBWI MA ITIUA
Kaaniko Riki ma te Atua n te
Tataro
E aera ngkai ti riai n tataro nakon te Atua?
Tera ae ti riai ni karaoia bwa e aonga n ongo
iroura te Atua?
Tera aron te Atua ni kaekai ara tataro?
NGKANA e kabotauaki te aonnaba aei ma totoakaein te iuniweeti, ao e rangi n uarereke te aonnaba iai. Ni koauana
taraakin te natannaomata iroun Iehova “ae te tia Karaoa karawa ma aonnaba,” kaanga te timtim ae tii te timna ae bingingi
man te bwaketi n ran. (Taian Areru 115:15; Itaia 40:15) Ma e
ngae n anne, e taku te Baibara: “E kaan Iehova nakoia akana
weteia ni kabane, ao nakoia akana weteia ni kabane n te
koaua. E kanuaiia akana maakua ni baika a tangiri. E ongo tangia ni kani buokaki ao e kamaiuia.” (Taian Areru 145:18, 19)
Iangoa ae nanonaki n anne! E na boni kaanira te tia Karikiriki
ae moan te mwaaka ao e na ongo iroura ngkana ti “weteia n
te koaua.” Ai kakabwaiara ngaira ngkai ti kona n tataro nakon
te Atua!
2 Mangaia are ngkana ti tangira Iehova bwa e na ongo n ara
tataro, ti riai n tataro nakoina n te aro ae boraoi ma nanona.
Ti kona ni karaoa aei tii ngkana ti a mataata n ana reirei te
Baibara are kaineti ma te tataro. Moan te kakawaki bwa ti na
ataa ae taekinaki n te Baibara ni kaineti ma te reirei aei, ibukina bwa e buokira te tataro ni kaanira ma Iehova.
1, 2. E aera ngkai ti riai n iangoa te tataro bwa te kakabwaia ae moan
te raoiroi, ao bukin tera bwa ti kainnanoa ataakin ana reirei te Baibara n aei?
165
E kukurei n ongoraei ara
tataro te “tia Karaoa
karawa ma aonnaba”
E AERA NGKAI TI RIAI N TATARO NAKON IEHOVA?
3 Teuana bukini kakawakin ae ti riai n tataro nakon Iehova bwa e kaungaira bwa ti na karaoa anne. E kaungaira Ana
Taeka ni kangai: “Tai raraomaeakina te bwai teuana, ma a na
kaotaki ami bubutii ni bwaai ni kabane nakon te Atua, n te
tataro ma te kakorakora n tataro ni bubutii n raonaki n te
katituaraoi, ao te rau are mairoun te Atua ae riaon aia iango
aomata, e na kawakin nanomi ma ami iango rinanoni Kristo
Iesu.” (I-Biribi 4:6, 7) Ti na bon aki kani katibanakoa te bwaintituaraoi ae nako mairoun te tia Tautaeka ae Moan te Rietata
i aon bwaai ni kabane!
4 Bukin naba riaira n tataro teuana, bwa te katoatai n tataro
nakon Iehova boni kakorakoraan reitakira ma ngaia. A aki tii
mamaroro aomata aika itangitangiri ni koaua, ngkana a kainnanoa te bwai teuana. Ma a teimatoa n reitaki i marenaia, ao
e ririkirake naba korakoran aia itangitangiri, ngkai a teimatoa
ni mamaroroakini aia iango, tabeaiangaia ao aia namakin. E
kuri n tii te arona aei ma reitakira ma Iehova ae te Atua. Ko
bae n tia n reiakini reirei aika bati man te Baibara aika ireke3. Tera teuana bukini kakawakin ae ti riai n tataro nakon Iehova?
4. E kangaa te katoatai n tataro nakon Iehova ni kakorakoraa reitakira ma ngaia?
166
reke ma aroaron Iehova ao ana kantaninga n ana ibuobuoki
te boki aei. Ibukin anne, ko a ataia bwa bon iai ngaia. E reke
am tai rinanon te tataro ni katereterea am iango ao nanom
nakon Tamam are i karawa. Ngkana ko karaoa anne, ko kaaniko riki iai ma Iehova.—Iakobo 4:8.
BAIKARA BWAAI AIKA TI RIAI NI KARAOI?
5
E ongoraei tataro ni kabane Iehova? Iangoa are E taekinna nakoia I-Iteraera ake a karitei n ana bong te burabeti are
Itaia: “E ngae ngke kam kabatiai ami tataro, ma I aki ongo,
bwa a on baimi n te raraa.” (Itaia 1:15) Mangaia are iai mwakuri ake a kona n totokoa ongoraean ara tataro iroun te Atua.
Ngkana e na ongoraeaki ara tataro iroun te Atua, iai bwaai
aika ti riai ni karaoi moa.
6 Moan te kakawaki bwa ti na kaotiota te onimaki ni koaua.
(Mareko 11:24) E korea ae kangai te abotoro Bauro: “Ngkana
akea te onimaki ao e aki kona ni kakukureiaki te Atua, bwa
ane e kawara te Atua ao e riai ni kakoauaa bwa bon iai ngaia
ao bon te tia karekei kaniwangaia te koraki ake a ingainga n
ukoukoria.” (Ebera 11:6) Bwainan te onimaki ni koaua e kainnanoa ae bati riki nakon ae tii ataakin te Atua bwa iai, ao
ataakin ae e ongoraei tataro ma ni kaekai. E kakoauaaki te
onimaki n ara mwakuri. Ti riai ni kaotiota kakoauaan ae iai
ara onimaki n aroarora ni katoa bong.—Iakobo 2:26.
7 E tangiria naba Iehova bwa a na tataro aomata ma te
nanorinano ao nanoia ni koaua. Tiaki e bon riai bwa ti na nanorinano ngkana ti taetae ma Iehova? Ngkana e reke aia tai
aomata n taetae ma te uea ke te beretitenti, a bae n taetae ma
te karinerine ae bati, ni karinea buburan nakoan te tia kairiri.
5. Tera ae oti iai bwa e aki ongoraei tataro ni kabane Iehova?
6. Tera ae moan te kakawaki bwa e aonga n ongoraei ara tataro te
Atua, ao ti na kangaa ni karaoa anne?
7. (a) E aera ngkai ti riai ni kabatiaa ara karinerine ngkana ti taetae
ma Iehova n te tataro? (b) Ngkana ti tataro nakon te Atua, ti na kangaa ni kaotia bwa ti nanorinano ao e nako raoi mai nanora?
Kaaniko Riki ma te Atua n te Tataro
167
Ai bati ra riki ngkanne ara karinerine ngkana ti a taetae ni kawai ma Iehova! (Taian Areru 138:6) Ni koauana, boni ngaia
“te Atua ae Moan te Mwaka.” (Karikani Bwaai 17:1) Ngkana ti
tataro nakon te Atua, ti riai ni bwaina te aroaro ae kaotia bwa
ti kananorinanoira ni koaua i matana. Te aeka n nanorinano
anne e na kairira naba bwa ti na tataro ma nanora ni koaua,
ao tiaki n ae ti a kaokioki naba taekan ara tataro, ke ti a kabwarabae naba n tataro.—Mataio 6:7, 8.
8 Te bwai naba ae tangiraki bwa e aonga n ongo n am tataro
te Atua, boni kaboraoan ara mwakuri ma ara tataro. E kantaningaira Iehova bwa ti na karaoa ara kabanea ni kona ni
kaboraoi ara mwakuri ma baike ti tataroi. N te katoto, ngkana
ti tataro ni kangai, “Anganira kanara ae ti a tau iai n te bong
aei,” ti riai ni mwakuri korakora ni kaineti ma te beku are ti
kona ni karaoia. (Mataio 6:11; 2 I-Tetaronike 3:10) Ngkana ti
tataroakina buokara ni mamaarara, ti riai n taratara raoi ni kararoai kangaanga ma aroaro ake ti kona ni kairaki iai nakon te
kaririaki. (I-Korote 3:5) N ikotaki ma baika kakawaki aikai, iai
naba titiraki i aon te tataro aika ti riai ni kaekai.
KAEKAN TITIRAKI TABEUA IBUKIN TE TATARO
Antai ae ti riai n tataro nakoina? E reireinia taan rimwina
Iesu bwa a na tataro nakon “Tamara are i karawa.” (Mataio
6:9) E riai ni kaineti ara tataro nakon Iehova ae te Atua n tii
ngaia. Ma e tangiria Iehova bwa ti na karinea naba nakoan
Natina ae te rikitemanna ae Iesu Kristo. N aron are ti reiakinna ni Mwakoro 5, e kanakoaki Iesu nako aon te aba bwa e
na riki bwa te kaboomwi ibukin kamaiuara man te bure ao
te mate. (Ioane 3:16; I-Rom 5:12) Boni ngaia naba Mataniwia
Ibonga ao te tia Motikitaeka. (Ioane 5:22; Ebera 6:20) Ibukin
anne e kairira te Baibara bwa ti na rinanon Iesu n ara tataro. E
taku Iesu: “Boni ngai te kawai ao te koaua ao te maiu. Akea ae
e na nakon te Tama ma tii ane e rirou.” (Ioane 14:6) Ngkana
9
8. Ti na kangaa ni kaboraoi ara mwakuri ma baike ti tataroi?
9. Antai ae ti riai n tataro nakoina, ao rinanon antai?
168
ti tangiria bwa e na ongo Iehova n ara tataro, ti riai n tataro
nakoina n tii ngaia rinanon Natina.
10 Ti riai ni karakaa tein rabwatara ngkana ti tataro? Ti aki.
E aki tangira teira ae karakaaki Iehova ke aroni baira ma rabwatara. E reirei te Baibara bwa e kariaiakaki aron tein te
aomata ae kakaokoro ngkana e tataro. E irekereke aei ma te
tekateka, te katorobubua, ao te tei. (1 Rongorongo 17:16; Neemia 8:6; Taniera 6:10; Mareko 11:25) E aki kakawaki aron tein
te rabwata ae karakaaki n tain te tataro are e kona n noraki
irouia aomata, ma e kakawaki ni koaua te nano ae raoiroi. Ti
kona n tataro n aki kanenei bwanaara ngkana iai waaki aika
ti kaaitara ma ngaai aika katawe, ke n ara tai ni karaoi tabera
ni katoa bong, n taabo ake ti mena iai. E ongoraei aeka n tataro aikai Iehova, e ngae ngke tao a aki ataia kaain rarikira.
—Neemia 2:1-6.
11 Tera ae ti na tataroia? E kabwarabwaraa ni kangai te Baibara: “Ngkana ti bubutiia te bwai teuana ae boraoi ma
nanona ao e bon ongo [Iehova] iroura.” (1 Ioane 5:14) Mangaia are ti kona n tataroi bwaai nako aika kaineti ma nanon
te Atua. E boraoi ma nanona bwa ti na tataroi baika katabeaiangaira? E boni boraoi! Te tataro nakon Iehova, kaanga ai
aron te taetae ni kawai ma raoraom ae ko rangi n rena ma
ngaia. Ti kona n taetae nakon te Atua n taai ake ti kani maroro
iai ma ngaia, ‘ni bunrii nanora.’ (Taian Areru 62:8) E riai butiakin te Atua bwa e na anganira te taamnei ae raoiroi, ae e na
buokira ni kakaraoa ae raoiroi. (Ruka 11:13) Ti kona naba ni
bubutii kairara ni karaoi motinnano ma te wanawana, ao ni
kakorakoraaki bwa ti aonga ni kona n nanomwaaka i buakoni
kangaanga. (Iakobo 1:5) Ngkana ti kairua, ti riai ni bubutii kabwaraan ara bure ni kaineti ma ana karea ni kaboomwi
Kristo. (I-Ebeto 1:3, 7) Ma e aki riai tii tataroakinan arora, ti
riai ni karababaa riki ara tataro ni bubutii ibukia aomata riki
10. E aera ngkai e aki tangiraki tein te rabwata ae karakaaki ngkana
ti tataro?
11. Baikara tabeaiangara aika ti kona n tataroi?
169
tabeman n aroia kaain ara utu ao raora n taromauri.—Mwakuri 12:5; I-Korote 4:12.
12 A riai ni moanibwaiaki n ara tataro bwaai aika irekereke
ma Iehova ae te Atua. E bati bukina ae ti riai ni kamoamoaa iai ma nanora ni koaua, ao ni kaitau nakoina naba ibukin
ana raoiroi ni kabane. (1 Rongorongo 29:10-13) E anganira
Iesu te tataro ni katoto are koreaki ni Mataio 6:9-13, are e
reireinira iai bwa ti na tataro bwa e na katabuaki aran te
Atua, ae nanona bwa e na rangi ni karineaki. (Warekia.) Are
imwina, mwaneweakin rokon Ana Tautaeka n Uea te Atua ao
tauan ana taeka i aon te aba n ai aron tauana i karawa. E tua
Iesu bwa imwini mwaneweani baika kakawaki aika irekereke
ma Iehova aikai, ao ti a kona ngkanne n tataro ibukin arora.
Ngkana ti moanibwaia ana kantaninga te Atua ni moan ara
tataro, ti kaotia iai bwa ti aki tii tabeakina oin nanora.
13 Maanra ara tataro? E aki tiatiana maanin ara tataro i bon
iroura te Baibara ke tataro ake a mwaneweaki i buakoia aomata. A bibitaki anaun taian tataro ni moa man te tataro ae
kimototo imwain te amwarake, ni karokoa are ai bon ara tataro i bon iroura ae abwabwaki, are ti a bunrii iai bwaai ake a
mena i nanora nakon Iehova. (1 Tamuera 1:12, 15) Ma e kabuakakaia aomata ake a baka n raoiroi Iesu ake a kaananaui
aia tataro bwa a aonga n atongaki irouia tabeman bwa aongkoa a raoiroi. (Ruka 20:46, 47) A aki kakukureia Iehova aeka n
tataro akanne. Te bwai ae kakawaki iai bwa ti na tataro mai
nanora. Mangaia are a kona ni bibitaki anaun taian tataro ake
a kona ni butimwaeaki, ni kaineti ma aroaroia taan tataro ao
kainnanoia.
14 N ningai ae ti riai n tataro iai? E kaungaira te Baibara bwa
12. Ti na kangaa ni kona ni moanibwai baika irekereke ma nanon
Tamara are i karawa n ara tataro?
13. Tera ae kaotaki n te Baibara ni kaineti ma anaun taian tataro ake
a kona ni butimwaeaki?
14. Tera ae nanonaki n te Baibara ngke e kaungaira bwa ti na “tatataro,” ao tera karaunanon aei?
170
ti na “tatataro,” ti na “botumwaaka n tataro,” ao ti na “tataro
n aki toki.” (Mataio 26:41; I-Rom 12:12; 1 I-Tetaronike 5:17)
E aki nanonaki n te kibuntaeka anne bwa ti riai n tataro nakon Iehova ni katoa miniti. Ma e kaumakira te Baibara bwa ti
na tataro ni katoatai, ni kakarabwaa Iehova ibukin ana tituaraoi nakoira, n ukoukora kairara mairouna, ana karaunano,
ao kakorakoraara. E aki ngkanne karaunano ataakin ae Iehova e aki tiatiana arora n taetae nakoina n te tataro bwa maanra
ke mwaitira? Ngkana ti boni kakaitau raoi ni kakabwaiaakira
ae te tataro, ti na bae ni kabatiaa ngkanne ara tai n tataro nakon Tamara are i karawa.
15 E aera ngkai ti riai n atonga “Amen” ni banen te tataro?
Nanon te taeka ae “amen,” boni “ngaia anne.” E kaotaki n taiani katoto n te Baibara bwa e riai atongan “Amen,” ni banen
ara tataro i bon iroura ao tataro ake a mwaneweaki i buakoia
aomata. (1 Rongorongo 16:36; Taian Areru 41:13) N atongan
“Amen” ni banen ara tataro i bon iroura, ti kamatoaa iai bwa
ti boni koaua raoi n ara tataro. Ngkana ti atonga “Amen” n
aki kabaibati bwanaara ke ni kabaibati ni banen te tataro ae
mwaneweaki i buakoia aomata, ti kaotia iai bwa ti inanoi ma
iango ake a tabekaki n te tataro arei.—1 I-Korinto 14:16.
ARON TE ATUA NI KAEKAI ARA TATARO
E boni kaekai tataro Iehova? Eng, e kaekai! Ti kona n
rangi ni kakoauaa raoi bwa e kaekai tataro te tia “ongo tataro,” aika tabekaki ma te nano ni koaua mairouia aomata aika
mirion ma mirion mwaitiia. (Taian Areru 65:2) E kaekai ara
tataro Iehova n aanga aika kakaokoro nako.
17 E kabonganaia ana anera Iehova ao ana toro i aon te aba
16
15. E aera ngkai ti riai n atonga “Amen” ni banen ara tataro i bon
iroura, ao tataro ake a mwaneweaki i buakoia aomata?
16. Tera ae ti rangi ni kakoauaa raoi ni kaineti ma te tataro?
17. E aera ngkai e kona n taekinaki bwa e kabonganaia ana anera te
Atua, ao ana toro i aon te aba bwa a na kaekai ara tataro?
171
ni kaekai iai tataro. (Ebera 1:13, 14) A rangi ni bati rongorongoia aomata ake a tatataro nakon te Atua ibukini buokaia
bwa a na ota n te Baibara, ao a a boni kawaraki naba n te tai ae
waekoa irouia ana toro Iehova. Aeka n rongorongo akanne a
kaota kakoauaan ae a kairiri anera n te mwakuri ae tataekinan
te Tautaeka n Uea. (Te Kaotioti 14:6) E kona ni kaungaia Kristian Iehova bwa a na roko ni buokira, ni kaineti ma kaekaan
ara tataro n te tai are ti rangi ni kainnanoia iai.—Taeka N Rabakau 12:25; Iakobo 2:16.
E kona n ongoraeaki am
tataro n taai nako
E kona Iehova ni kaekaa ara
tataro rinanoni kairan temanna
te Kristian bwa e na buokira
18
E kabongana naba Iehova ae te Atua ana
taamnei ae raoiroi ao Ana
Taeka ae te Baibara, ni
kaekai iai aia tataro ana
toro. E kona ni kaekai
ara tataro ibukin buokara
bwa ti na nanomwaaka n
te kataaki, n anganira te
kairiri ao te korakora rinanon taamneina ae raoiroi.
(2 I-Korinto 4:7) Ma n taai aika mwaiti a kaekaaki ara tataro
ni bubutii ibukin kairara man te Baibara, ike e a kawanawanaira iai Iehova n anganira motinnano aika raraoi. A kona
ni kuneaki kiibu aika ibuobuoki n ara tai n ukeuke n reirei
i bon iroura n te Baibara, ao ngkana ti wareki booki ni Kristian n aron naba te boki aei. A kona ni mwaneweaki kiibu ake
ti boni kainnanoi raoi ni kaineti ma ara kangaanga, n tain te
botaki ni Kristian, ke rinanon ana taeka te unimwaane n te
ekaretia ae tabeakinira.—I-Karatia 6:1.
19 Ngkana e taraa n iremwe kaekaan ara tataro iroun Iehova, tiaki nanon aei bwa e a aki kona ni kaekai ara tataro. Ma ti
riai n uringnga are e tii kaekai tataro Iehova n te aro ae boraoi
ma nanona, ao e kaekai n taina ae riai irouna. E atai kainnanora ao aron tabeakinaia riki nakon ataakina iroura. N taai
aika mwaiti e kona ni kariaia bwa ti na teimatoa ni ‘bubutii,
n ukeuke ao ni karebwerebwe.’ (Ruka 11:5-10) Aeka ni kako18. E kangaa Iehova ni kabongana taamneina ao Ana Taeka ni kaekai iai aia tataro ana toro?
19. Tera ae ti riai n uringnga ngkana e a taraa n aki kaekaaki ara tataro n tabetai?
173
rakora akanne a kaotia nakon te Atua bwa
e korakora nanora iai, ao e boni koaua raoi
ara onimaki. Irarikin anne, e kona naba ni
kaekai ara tataro Iehova n te aro ae aki kai
mataata iroura. N te katoto, e kona ni kaekaa ara tataro ni kaineti ma te kataaki
teuana, n aki katokia ma e anganira te korakora are ti na kona n nanomwaaka iai.
—Wareka I-Biribi 4:13.
20 Ai kakaitaura ngaira ngkai e kona ni
kaan te tia Karikii bwaai ni kabane, ma
te koraki ake a tataro nakoina ma nanoia
ni koaua! (Wareka Taian Areru 145:18.) Ti
riai ni kabongana raoi kakabwaiaakira ae te
kona n tataro ni katoa tai nakon Iehova.
Ngkana ti kakaraoa anne, ti na boni karekea te kimwareirei ae bati ni kaanian Iehova iroura, are te tia
Ongo tataro.
20. E aera ngkai ti riai ni kabongana raoi kakabwaiaakira ae te kona
n tataro?
ˇ E buokira ni kaanira ma Iehova, te katoa tai
n tataro nakoina.—Iakobo 4:8.
ˇ Ngkana e kan ongoraeaki ara tataro iroun
te Atua, ti riai n tataro ma nanora ni koaua,
ma te onimaki ao te nanorinano.—Mareko
11:24.
ˇ Ti riai n tataro nakon Iehova n tii ngaia rinanon Natina.—Mataio 6:9; Ioane 14:6.
ˇ Iehova are te tia “ongo tataro,” e kabonganaia ana anera, ana toro i aon te aba,
taamneina ao Ana Taeka, ni kaekai iai tataro.
MWAKORO TEBWI MA WANUA
Te Bwabetito ao Reitakim ma te
Atua
E kangaa aroni bwabetitoakin te Kristian?
Baikara mwaneka aika ko riai n toui bwa ko
aonga n tauraoi nakon te bwabetito?
E na kangaa ni katabua maiuna te aomata
nakon te Atua?
Tera bukina ae e kakawaki iai te bwabetito?
“NORIA! Ao aei te ran. Tera ae tukai man te bwabetito?” Anne
bon te titiraki are e tabekaki iroun te mataniwi temanna i aan
uean Itiobia n te moan tienture. E reireinaki iroun te Kristian
ae arana Biribo, are e kakoauaa nakoina bwa Iesu bon te Mesia
are e beritanaki. E ringaki nanon te I-Itiobia aei n reireiana n te
Baibara, ngaia are e a kammwakura ana onimaki i bon irouna.
E kaotia n ana mwakuri bwa e kani bwabetitoaki!—Mwakuri 8:
26-36.
1. E aera ngke e bubutii bwabetitoakina te I-Itiobia are te mataniwi?
Te Bwabetito ao Reitakim ma te Atua
175
2
Ngkana ko a tia ni karaua n reiakini mwakoron te boki aei
ake mai mwaina ma kaain Ana tia Kakoaua Iehova temanna,
ko na boni bae ni kan titiraki ni kangai, ‘Tera ae tukai man te
bwabetito?’ Ko a bae n tia n reiakina taekan ana berita te Baibara ibukin te maiu are aki toki n te Bwaretaiti. (Ruka 23:43; Te
Kaotioti 21:3, 4) Ko a tia n reiakina naba te koaua ni kaineti
ma aroia maate, ao te kantaninga ibukin te mangauti. (Te Minita 9:5; Ioane 5:28, 29) Tao ko a tia n ikoikotaki ma Ana Tia
Kakoaua Iehova n aia bobotaki n aia ekaretia, ao n nori naba
aroia ni waakina te taromauri ae koaua. (Ioane 13:35) Ma ae
kakawaki riki, ko a bae n tia ni moana karekean reitakim ma
Iehova ae te Atua.
3 Ko na kangaa ni kaotia bwa ko kan toro iroun te Atua?
E tuangia taan rimwina Iesu ni kangai: “Naako, reireinia aomata mai buakoia botannaomata nako bwa a na riki bwa taan
rimwiu ao bwabetitoiia.” (Mataio 28:19) E karaoa te banna ni
katoto Iesu ni bwabetitoana n te ran. E aki katimtimwaki te ran
i aona, ao e aki naba kabwaroaki te ran i aon atuna. (Mataio
3:16) Te taeka ae “bwabetito” e nako man te taetae ni Kuriiti ae
nanona “tebonako i aan te ran.” Mangaia are te bwabetito ni
Kristian, bon te tebonako i aan te ran.
4 A tangiraki aomata nako ake a kan reitaki ma Iehova ae te
Atua bwa a na bwabetitoaki n te ran. Te bwabetito e kaotia nakoia aomata bwa ko kan toro iroun te Atua. E kaotaki naba iai
bwa ko kukurei ni karaoa nanon Iehova. (Taian Areru 40:7, 8)
Iai mwaneka tabeua ake ko riai n toui bwa ko aonga n tau nakon te bwabetito.
E KAINNANOAKI TE ATATAI AO TE ONIMAKI
5
Ko a tia ngkai ni moana touan te moani mwaneka. N te aro
2. E aera ngkai ko riai ni kaiangomwaakako ibukini bwabetitoam?
3. (a) Tera are e tuangia taan rimwina Iesu bwa a na karaoia? (b) E
kangaa ni karaoaki te bwabetito n te ran?
4. Tera ae kaotaki n te bwabetito n te ran?
5. (a) Tera te moani mwaneka bwa ko aonga n tau nakon te bwabetito? (b) E aera ngkai a kakawaki bobotaki ni Kristian?
176
raa? Ni karekean ataakin Iehova ae te Atua ao Iesu Kristo, tao
rinanon te reirei n te Baibara ae baireaki raoi. (Wareka Ioane
17:3.) Ma a bati riki baika ti riai n reiakin. Kristian a kani “kaonaki n atatai ae eti ibukin ana kantaninga te Atua.” (I-Korote
1:9) E rangi n ibuobuoki n te itera aei, kaakaeani botaki nako
n aia ekaretia Ana Tia Kakoaua Iehova. E kakawaki bwa ti na
kaei aeka ni bobotaki aikai. (Ebera 10:24, 25) Rorokom ni katoatai ni botaki aikai e na buokiko ni karikirakea riki ataakin te
Atua iroum.
6 E aki tangiraki bwa ko na atai bwaai ni kabane n te
Baibara bwa ko aonga n tau nakon te bwabetito. Iai ana atatai teutana te I-Itiobia are te mataniwi arei, ma e kainnanoa te
ibuobuoki bwa e aonga ni mataata ni kanoan te Baibara ake
tabeua. (Mwakuri 8:30, 31) Ngkoe naba e bati riki ae ko riai n
reiakinna. E na bon aki kona n toki reiakinan taekan te Atua
iroum. (Te Minita 3:11) Mangaia are imwaini bwabetitoam, ko
riai n ataa ana boto n reirei te Baibara ao ni kakoauai. (Ebera
5:12) I buakon reirei akanne iai te koaua ibukin aroia maate,
kakawakin aran te Atua, ao ana Tautaeka n Uea.
7 E aki tau te atatai n tii ngaia bwa “ngkana akea te onimaki
ao e aki kona ni kakukureiaki te Atua.” (Ebera 11:6) E tuangira
te Baibara bwa ngke a ongo te rongorongo are tataekinaki tabeman kaain te kaawa are Korinto ngkoa, ao “a ongora, ao
a bwabetitoaki.” (Mwakuri 18:8) N aron naba anne, e riai ni
buokiko te reirei n te Baibara bwa ko na onimakina raoi te
Baibara. E na buokiko naba te reirei n te Baibara bwa ko na
onimakini ana berita nako te Atua, ao ni kakoauaa ae ko kona
ni kamaiuaki n ana karea ni kaboomwi Iesu.—Iotua 23:14;
Mwakuri 4:12; 2 Timoteo 3:16, 17.
TIBWAANAKO TE KOAUA MAN TE BAIBARA
8
Ngkana e a rikirake i nanom te onimaki, e nang kangaa-
6. Mwaitira am atatai n te Baibara ae ko kainnanoia bwa ko aonga n
tau nakon te bwabetito?
7. Ko riai n rotaki n te aro raa, imwin reiakinan te Baibara iroum?
8. Tera ae e na kairiko bwa ko na kan tibwai nako baike ko a tia n
reiakin?
177
nga ngkanne bwa ko na aki tibwaia nako. (Ieremia 20:9) Ko na
rangi ni kan taekina taekan te Atua ma ana kantaninga nakoia
aomata.—Wareka 2 I-Korinto 4:13.
9 Ko kona ni moana taekinan te koaua man te Baibara ma
aomata ngkana ko taetae ma te akoi nakoia am koraki, raoraom, kaain rarikim ao raom ni mwakuri. Imwina riki, ane
ko na kan ira buakon aia mwakuri n uarongorongo Ana Tia
Kakoaua Iehova ae baireaki. Ngkana ko kani karaoa anne, ao
maroro moa ma te Tia Kakoaua are e tabe n reireiniko n te Baibara. Ngkana ko a taraa n tau nakon te mwakuri ni minita ae
te uarongorongo nakoia aomata, e na karaoaki te babaire bwa
ko na maroro ma uoman unimwaanen te ekaretia ngkoe ma
am tia reirei.
10 E na kairiko aei bwa ko na ikikina riki ma tabeman unimwaane ake taani kawakina ana nanai te Atua. (Mwakuri
20:28; 1 Betero 5:2, 3) Ngkana a noria unimwaane aikai bwa
ko a mataata n ana boto n reirei te Baibara ma ni kakoauai, ko
maiuakini ana kaetieti te Atua, ao ko boni kan riki raoi bwa temanna Ana Tia Kakoaua Iehova, a na tuangko ngkanne bwa
ko a tau ni karaoa te mwakuri ni minita, ma n aranaki bwa te
tia tataekina te rongorongo ae raoiroi ae tuai ni bwabetitoaki.
11 N te itera are teuana, tao ko na riai moa ni karaoi bitaki
tabeua ni maium bwa ko aonga n tau n ira buakon te mwakuri ni minita. E reitaki naba aei ma katokani mwakuri ake tao
ko kakaraoi ni karabai mairouia aomata. Ma ngaia are imwain
ae ko titiraki ibukin te kan riki bwa te tia uarongorongo ae
tuai ni bwabetitoaki, ko aki riai n irekereke ma karaoani buure
n aron te wene ni bure, te koro ni manging, ao kabonganaan
taian drugs n te aro ae aki riai.—Wareka 1 I-Korinto 6:9, 10;
I-Karatia 5:19-21.
9, 10. (a) Antai aika ko kona ni moana taekinan te koaua man te
Baibara nakoia? (b) Tera ae ko riai ni karaoia ngkana ko kan ira
buakon aia mwakuri n uarongorongo Ana Tia Kakoaua Iehova ae baireaki?
11. Baikara bitaki aika riai ni karaoi aomata tabeman, bwa a aonga
n tau n ira buakon te mwakuri ni minita?
178
TE RARAOMA AO TE RAIRANNANO
12
A riai n touaki mwaneka ake tabeua imwain ae ko tau nakon te bwabetito. E taku te abotoro Betero: “Rairi nanomi ao
bitii aromi bwa a na kamaunaaki ami bure.” (Mwakuri 3:19)
Te raraoma bon namakinan te nanokawaki ae bati i aon te
bwai are ko a tia ni karaoia. E mataata bwa e riai n namakina te
raraoma te aomata ae maiubuaka mai mwaina, ma e riai naba
n raraoma te aomata ae maiuraoi. Bukin tera? Ibukina bwa a
bane ni bubure aomata ni kabane ao a kainnanoa kabwaraan
aia bure mairoun te Atua. (I-Rom 3:23; 5:12) Imwain reiakinan
te Baibara, ko aki ataa ana kantaninga te Atua. Ai ngaia are ko
na kangaa ngkanne ni maiuakina ae boraoi ma ana kantaninga? Mangaia are e bon riai te raraoma.
13 E riai n taorimwiaki te raraoma n te onikaki ke te ‘rairannano.’ Ko riai ni karaoa ae bati riki nakon ae ko na
tii nanokawaki n am bure. Ko riai n rawa ni manga maiuakina maium are rimoa, ao ni kamatoaa nanom bwa ko nang
kakaraoa nako naba ae eti man te tai are ko karaoa iai am motinnano. Te raraoma ao te rairannano boni mwaneka aika ko
riai n toui imwaini bwabetitoakim.
KATABUANI MAIUM
14
Iai riki te mwaneka ae kakawaki ae ko riai n toua imwain
te bwabetito. Ko riai ni katabua maium nakon Iehova ae te
Atua.
15 Ngkana ko katabua maium nakon Iehova ae te Atua n am
tataro ae nako raoi mai nanom, ko berita iai bwa ko na toro
irouna n tii ngaia, n aki toki. (Te Tua-Kaua 6:15) E aera ngkai e
12. E aera ngkai e riai te raraoma?
13. Tera te onikaki?
14. Tera te mwaneka ae kakawaki ae ko riai n toua imwain te bwabetito?
15, 16. Tera ae nanonaki ni katabuani maium nakon te Atua, ao tera
ae kaira te aomata bwa e na karaoa aei?
179
kan toro te aba iroun te Atua? Ibukini kaekaan anne, iangoia
bwa aongkoa te mwaane temanna e a moanna ni mamaroro ni karekenano ma te aine temanna. Ngkana e a moanna n
rikirake ana atatai i aon aron neiei aika raraoi n ikotaki ma nonorakin aroarona aikai, ao ai aron ae e a atikaki riki nanona
nakoina. Imwin tabeua te tai e na bae n tuanga neiei bwa e
kani mare ma ngaia. E na boni kabatiaa riki taben teuaei te
mare. Ma e kairaki n ana tangira bwa e na butimwaea te mwaneka ae kakawaki aei.
16 Ngkana ko a ataa Iehova ma n tangiria, ko na kairaki iai
bwa ko na kan toro irouna n akea te bwai ae kona n tukiko,
ke ae e na tiatiana aron taromauriana iroum. Ane kan rimwin
Natin te Atua ae Iesu Kristo, e riai ni “kakeaa boni ngaia.”
(Mareko 8:34) Ti kakeaira n taon nanora ngkana ti aki kariaia
baika tatangiraki iroura ao tiara ake ti uaiakin bwa a na tuka
ongeabara iroun te Atua. Imwaini bwabetitoakim, ko riai ni
moanibwaia karaoan nanon Iehova ae te Atua.—Wareka 1 Betero 4:2.
TOKANIKAI I AONI MAAKUM AO KABWAKAM
17
Tabeman a tautaua katabuani maiuia nakon Iehova bwa
a maaka te mwaneka ae moan te kakawaki aei. Tao a maaka
are a nang bae iroun te Atua ngkana a riki bwa Kristian aika
katabuaki ngaiia. A iangoia bwa e tamaroa riki bwa a na aki
katabuI maiuia nakon Iehova, bwa mwina a bwaka ao a na karawawataa nanona.
18 Ngkana e a reke iroum tangiran Iehova, ko na kaungaaki
iai bwa ko na katabua maium nakoina, ao ni kabanea korakoram ni maiuakina ae boraoi ma am katabu. (Te Minita 5:4)
Imwin am katabu, ko na boni kan “nakonako n te aro ae
17. E aera ngkai a kona n tautaua katabuani maiuia tabeman nakon
te Atua?
18. Tera ae e kona ni kaungako bwa ko na katabua maium nakon Iehova?
Karekean te atatai ae eti n
Ana Taeka te Atua bon te
mwaneka teuana ae kakawaki
bwa ko aonga n tau nakon te
bwabetito
E riai ni kairiko te onimaki
bwa ko na taekina am
koaua nakoia aomata
tau i matan Iehova ni karekea
iai kakukureiana ni bwaai ni
kabane.” (I-Korote 1:10) Ibukin tangiran te Atua iroum ko na
aki iangoia bwa e kangaanga karaoan nanona. Akea te nanououa bwa ko na bae ni kariaia are e koreia te abotoro Ioane are
kangai: “Bon aei tangiran te Atua, ae ti na kakairi n ana tua, ao
a aki rawawata ana tua.”—1 Ioane 5:3.
19 Ko aki riai ni kororaoi ibukini katabuani maium nakon
te Atua. E ataa tian am konabwai Iehova ao e aki kariako bwa
ko na karaoa riki are i aona. (Taian Areru 103:14) E tangiriko bwa ko na tokanikai ao e na boni buokiko. (Wareka Itaia
41:8.) Ko kona ni kakoauaa bwa ngkana ko onimakina Iehova
19. E aera ngkai ko aki riai ni maaka katabuani maium nakon te
Atua?
181
ma nanom ni kabane, ao “e na kanakoraoa maium.”—Taeka N
Rabakau 3:5, 6.
KAOTA AM KATABU NI BWABETITOAKIM
20
Iaiangoani baika ti a tibwa tia ni maroroakini, e kona ni
buokiko bwa ko nang katabua maium n te tataro nakon Iehova. Aomata nako ake a rangi n tangira te Atua, a riai naba ni
‘kaotioti i mataia aomata ao a na kamaiuaki.’ (I-Rom 10:10) Ko
na kangaa ni karaoa anne?
20. E aera ngkai e aki riai ni karabaaki te katabu nakon Iehova?
Ko a tia ni katabua
maium n te tataro nakon
te Atua?
Te bwabetito nanona te
mate ni kaineti ma aroaroni
maiura rimoa, ao te manga
maiu ibukin karaoan nanon
te Atua
182
21
Kaongoa te tia babaire n te rabwata n unimwaane n am
ekaretia ae ko kani bwabetitoaki. E na baireiia tabeman unimwaane bwa a na rinanon taian titiraki ma ngkoe ake a
irekereke ma ana boto n reirei te Baibara. Ngkana a katiteuanaaki unimwaane aikai n aia iango ae ko a tau, a na kaongoko
ngkanne ae ko a kona ni bwabetitoaki n tain te bwabetito ae e
na roko.1 E na karaoaki ni botaki akanne te reirei ibukini kabwarabwaraan te bwabetito. E na kaoia taani bwabetitoaki te
tia kabwarabwara bwa a na kaekai titiraki aika bebete aika uoua, ni ‘kaotiota’ aia onimaki i mataia aomata.
22 E kaotiko te bwabetito bwa ko a tia ni katabua maium nakon te Atua, ao ko a riki naba bwa temanna Ana Tia Kakoaua
Iehova. A bon tebonako raoi i aan te ran taani bwabetitoaki,
bwa a kaotia i mataia aomata bwa a a tia ni katabua maiuia nakon Iehova.
NANON AM BWABETITO
23
E taku Iesu nakoia taan rimwina bwa a na bwabetitoaki
“n aran te Tama, ao te Nati, ao te taamnei ae raoiroi.” (Mataio 28:19) E nanonaki n aei bwa e kinaa te mwaaka ni kairiri
mairoun Iehova ae te Atua ao Iesu Kristo, te tia bwabetitoaki.
(Taian Areru 83:18; Mataio 28:18) E ataa naba ana mwakuri
taamnein te Atua ke mwaakana ae mwamwakuri.—I-Karatia 5:
22, 23; 2 Betero 1:21.
24 Ma te bwabetito tiaki tii te tebonako i aan te ran, ma boni
kaotan te bwai teuana ae rangi ni kakawaki. E kaotaki n te tebonako i aan te ran, bwa ko a mate ni kaineti ma aroaroni
1 E babaireaki bwa e na karaoaki te bwabetito n aia botaki Ana Tia
Kakoaua Iehova aika ruunga ao bwabwaro ni katoa ririki.
21, 22. Ko na kangaa ni ‘kaotiota’ am onimaki i mataia aomata?
23. Tera ae nanonaki n te bwabetito “n aran te Tama, ao te Nati, ao
te taamnei ae raoiroi”?
24, 25. (a) Tera ae kaotaki n te bwabetito? (b) Tera te titiraki ae riai
ni kaekaaki?
183
maium rimoa. N otirakem man te ran, e kaotaki iai bwa ko a
manga maiu ibukini karaoan nanon te Atua. Uringnga naba
are ko katabua maium nakon Iehova ae te Atua, ao tiaki nakon te nakoa, nakon te babaire, nakoia aomata tabeman, ke
te botaki teuana. Am katabu ao am bwabetito, ai bon tibwa te
moani mwaneka ibukini karekean reitakim ae rangi ni kaan
ma te Atua.—Taian Areru 25:14.
25 E aki karekea te kamaiuaki te bwabetito n tii ngaia. E korea
ae kangai te abotoro Bauro: “Kam na teimatoa ni mwamwakuria kamaiuami ma te maaku ao te rurubenebene.” (I-Biribi
2:12) Te bwabetito ai bon tibwa te moani mwaneka. E kangai
te titiraki, Ko na kangaa ni kateimatoa tangiram iroun te Atua?
E na kaekaaki anne n ara kabanea ni mwakoro.
ˇ N te bwabetito ni Kristian e riai n tebonako
i aan te ran te aomata, ma tiaki tii te katimtim.—Mataio 3:16.
ˇ Mwaneka ake a na touaki ibukin te bwabetito e moanaki mani karekean te atatai, ao
kaotiotan te onimaki n taorimwiaki n te raraoma, te rairannano, ao ai te katabu nakon
te Atua.—Ioane 17:3; Mwakuri 3:19; 18:8.
ˇ Ngkana ko na katabua maium nakon Iehova, ko riai ni kakeako boni ngkoe, n aroia
aomata ake a kakeaia ibukin irirakin Iesu
ngkoa.—Mareko 8:34.
ˇ Te bwabetito boni kaotan te mate ni kaineti
ma te aroaro ni maiu rimoa, ao te manga
maiu ibukini karaoan nanon te Atua.
—1 Betero 4:2.
MWAKORO TEBWI MA RUAIWA
Kateimatoa Tangiram Iroun te
Atua
Tera ae nanonaki n ae ko na tangira te Atua?
Ti na kangaa ni kateimatoa tangirara iroun te
Atua?
E na kangaa Iehova ni kakabwaiaia te koraki ake
a kateimatoa tangiraia Irouna?
Ko na karekea
Iehova bwa
am tabo ni
kamanomano
rinanon boongi
buaka aikai?
IANGOIA bwa aongkoa ko nakonako i nanon te
kawai n te bong ae rangi ni buaka. E a moanna
n nubono karawa. E a moanna naba n itirua n
rimwiaki n rebwerebwen te baa, ao imwina akea
bwa e a ioo te karau ae rangi ni korakora. E
waerakeiko te ang maroaa n te aro are ko a
kawaekoakoako ma n tarataraa te tabo ae ko na
kamanoko iai. Akea bwa ko a nora te tabo ni katantan teuana i rarikin te kawai ae moan te
mano, e aki raran, ao e kamwengaraoi. Ai kakawakira iroum te tabo ae rangi ni mano aei!
2 Ti a maeka ngkai n taai aika bongi buaka.
Baika riiriki n te aonnaba a a rikirake ni kakaiaki buakakaia. Ma bon iai te tabo ni katantan ae
mano, ae kona ni kamanoira man te karuanikai.
Tera te tabo anne? Nora ana reirei te Baibara: “N na kangai nakon Iehova: ‘Bon au tabo ni
kamanomano ngkoe ao au nono, ao Atuau ae I
onimakinna.’ ”—Taian Areru 91:2.
3 Iangoa anne! E kona n riki Iehova ae te
tia Karikiriki, ao te Uea i aon bwaai ni kabane,
bwa kamanoara. E kona ni kamanoira, bwa a aki
kona n orea mwaakana taani kaaitaraira. E ngae
1, 2. Ti na kunea ia kamanoara ni boong aikai?
3. Ti na kangaa ni kona ni karika Iehova bwa ara
tia kamanomano?
Kateimatoa Tangiram Iroun te Atua
185
naba ngkana ti a tia n rotakibuaka, ma e kona ni kaitiaki mwini
baika bubuaka mairoura. Ti na kangaa ni kona ni karika Iehova
bwa ara tia kamanomano? E kainnanoaki bwa ti na onimakinna.
Irarikina, e kaumakira Ana Taeka te Atua ni kangai: “Kawakiningkami n te aro ae kam na teimatoa n tangiraki iai iroun te Atua.”
(Iuta 21) Eng ti riai ni kateimatoa tangirara iroun te Atua, ao te
iraorao ae kaan i marenara ma Tamara are i karawa. Ngkanne ti
kona ni kakoauaa iai bwa boni Ngaia ara tia kamanomano. Ma ti
na kangaa ni karikirakea te reitaki anne?
ATAAKIN ANA TANGIRA TE ATUA AO
BUTIMWAEANA
4 Ngkana ti na kateimatoa tangirara iroun te Atua, ti riai n ataa
aron Iehova ni kaotiota ana tangira ibukira. Iangoi tabeua ana reirei te Baibara ake ko a tia n reiakin n ana ibuobuoki te boki aei. E a
tia Iehova ae te tia Karikiriki n anganira te aonnaba bwa mwengara
ae tikauarerei. E a tia naba ni kaonna n te amwarake ao te ran ae
rangi ni bati, kaubwain te aba, maan aika kamimi ao ai baika kantara. Kioina ngkai bon te Atua Ngaia ae korea te Baibara, e kaotiota
arana iai ao aroarona nakoira. Irarikin anne, e kaotaki naba n Ana
Taeka bwa e kanakoa ae bon oin Natina ae tangiraki irouna nakon
te aonnaba, ike e a kariaia iai bwa e na karawawataaki Iesu, ma ni
mate ibukira. (Ioane 3:16) Tera nanon te bwaintangira anne ibukira? E karekea te kantaninga ae kakukurei ibukira n te tai ae e na
roko.
5 E boboto naba ara kantaninga ibukin te tai ae e na roko, i
aon te mwakuri teuana are e a tia ni karaoia te Atua. E a tia Iehova ni katea te Tautaeka n Uea iroun te Mesia i karawa. E na
waekoa ni katoki rawawata ni kabane te tautaeka anne, ao e na
karaoa te aonnaba bwa te bwaretaiti. Iangoa aei! Ti kona ni maeka iai ma te rau ao te kukurei n aki toki. (Taian Areru 37:29) Ma
imwain rokon anne, e a tia n anganira kairara te Atua bwa e aonga
ni waaki raoi maiura moa ngkai. E a tia naba n anganira te bwaintangira ae te tataro, ike ti a kona ni maroro iai ma ngaia n te tai
are ti bon taku. Aikai aanga tabeua ake e kaotiota iai ana tangira
4, 5. Baikara aanga tabeua ake e kaotiota iai ana tangira Iehova ibukira?
Iehova, ibukin te botannaomata ao
bon ibukim naba.
6 E kangai te titiraki ae rangi ni
kakawaki ae ko riai n iangoia: N na
kangaa ni kaotia bwa I butimwaea
ana tangira Iehova? A bati aika a na
kangai, “I riai naba n tangira Iehova ibukina bwa e tangirai.” Anne ae ko
iangoia? E taku Iesu bwa boni moan te kakawaki te tua ae kangai:
“Ko riai n tangira Iehova ae Atuam ma nanom ni kabane, maium
ni kabane, ao am iango ni kabane.” (Mataio 22:37) E bae ni bati
bukin tangiran Iehova ae te Atua iroum. Ma te koaua bwa e tii
kainnanoaki namakinan te tangira iroum ngkana ko na tangira
Iehova ma nanom ni kabane, maium ni kabane, ao am iango ni
kabane?
7 N aron ae e kabwarabwaraaki n te Baibara, e bati ae nanonaki
riki n tangiran te Atua nakon ae ko tii namakinna. E koaua bwa e
ngae ngke e kakawaki namakinan ae ko tangira Iehova, ma te namakin anne ai bon tibwa moanakin tangirana ni koaua iroum. E
kakawaki koraan te aboro bwa e reke mai iai te aroka ae te aboro ae
bati uaana. Ngkana ko tangira te aboro, ko na rauaki ngkana e a tii
anganiko naba temanna koraana? Ko na aki! N aron naba anne,
namakinan ae ko tangira Iehova ae te Atua, ai bon tibwa te moani
mwaneka. E reirei ni kangai te Baibara: “Bon aei tangiran te Atua,
ae ti na kakairi n ana tua, ao a aki rawawata ana tua.” (1 Ioane 5:3)
Tangiran te Atua iroum bon te tangira ni koaua ngkana iai uaana.
E riai ni kaotiotaki n te mwakuri.—Wareka Mataio 7:16-20.
8 Ti kaotiota tangiran te Atua, ngkana ti ongeaba n ana tua ma
ana kaetieti. E aki rangi ni kangaanga karaoan aei. A aki karawawata ana tua nako Iehova bwa a karaoaki bwa a na buokira ni
kanakoraoa maiura ao ni kakukureira. (Itaia 48:17, 18) Ni maiuaki6. Ko na kangaa ni kaota ae ko butimwaea ana tangira Iehova are e
a tia ni kaotia nakoim?
7. E tau tii namakinan te tangira ngkana ko na tangira raoi te Atua?
Kabwarabwaraa.
8, 9. Ti na kangaa ni kaotiota ara tangira ibukin te Atua ao ara kakaitau?
187
nan ae boraoi ma ana kairiri Iehova, ti kaotia iai nakon Tamara are
i karawa bwa ti boni kakaitau ni koaua ni bwaai ake e a tia ni karaoi ibukira. Ma e kananokawaki bwa a rangi ni karako aomata ni
boong aikai aika a kaotiota aia kakaitau. Ti aki kani katotongia te
koraki ake a maiu ngke e mena ngkoa Iesu i aon te aba, ake a aki
kaotiota te kakaitau. N te tai anne ao e kamarurungia tengaun rebera Iesu, ma tii temanna are e okiria ni karabwaa. (Ruka 17:12-17)
Ti boni bae ni kani katotonga teuare e bwaina te kakaitau, ma tiaki naake ruaman ake a aki kakaitau!
9 Baikara ana tua Iehova ake ti riai n ongeaba iai? Ti a tia ni maroroakini tabeua mai iai i nanon te boki aei, ma ti na rinanoi riki
tabeua. E na buokira te ongeaba n ana tua te Atua, ni kateimatoa
tangirara Irouna.
KAANIKO RIKI MA IEHOVA
10
Reiakinan taekan Iehova bon te mwaneka teuana ae rangi ni
kakawaki ibukini kaaniana riki. Bon te waaki ae aki kona n toki.
10. Kabwarabwaraa bwa e aera ngkai e kakawaki bwa
ti na teimatoa ni karekea ataakin Iehova ae te Atua.
E kainnanoa aiana te ai bwa e aonga
n teimatoa urana, ao ai aron naba
korakoran tangiran Iehova iroum bwa e
kainnanoa kateimatoaana
188
Ngkana ko mena i tinaniku n te tairiki ae rangi ni mwaitorotoro ni
kaabueko i rarikin te ai, ko na kariaia bwa e na kekerikaaki uran te
ai arei ni karokoa ae inonako? Ko na aki. Ko na bae ni karekareia n
aiana bwa e aonga n teimatoa uramwaakana ma kabuebuena. Tao
e boboto maium i aon teimatoani kabuebuen te ai anne! N aron te
aia ae kauraa te ai, ao ai aron naba “ataakin te Atua” bwa e kakorakoraa tangiran Iehova iroura.—Taeka N Rabakau 2:1-5.
11 E tangiriia taan rimwina Iesu bwa a na karikirakea tangiran Iehova ao Ana Taeka ae koaua ma ni kakawaki i nanoia, ni karokoa
ae e a riki bwa te namakin ae moan te korakora. Imwini mangautin Iesu, ao e a reireinia taan rimwina aika uoman taekan taetae ni
burabeti tabeua ake n te Baibara n Ebera, ake e kakoroi nanoia. Tera
uaana nakoia? A taku imwina: “Tiaki a teke nanora ngke e taetae
nakoira i aoni kawaira, ngke e kabwarabwaraa raoi nanon te Koroboki ae Tabu nakoira?”—Ruka 24:32.
12 Ngke ko moan reiakina ana reirei ni koaua te Baibara, ko aki
namakinna ae e a moanna n rikirake i nanom te kimwareirei, te
ingaingannano, ao ai tangiran te Atua? Akea te nanououa bwa ko
bon namakinna. A bati aika a a tia n namakina anne. Te kangaanga ae ko kaaitara ma ngaia ngkai boni kateimatoaan te tangira
anne iroum ao karikirakeana. Ti aki kan toua mwin ae kakaraoaki ni boong aikai, bwa e a kaman taekina ae kangai Iesu: “E nang
kerikaaki aia tangira angia aomata.” (Mataio 24:12) Ko na kangaa
n totokoa kerikaakin tangiran Iehova ao taiani koaua man te Baibara?
13 Teimatoa ni kakarekea te atatai ibukin Iehova ae te Atua ao
Iesu Kristo. (Ioane 17:3) Kananoa am iango, ke kaiangomwaakako i aoni baike ko reiakin man Ana Taeka te Atua, n titirakiniko ni
kangai: ‘Tera reireiau n te baei ibukin Iehova ae te Atua? Tera riki
bukin tangiran te Atua ma nanou ni kabane, maiuu ni kabane, ao
au iango ni kabane ae reke man te reirei aei?’ (Wareka 1 Timoteo
4:15.) Kananoan te iango n aron anne, e na kateimatoa korakoran
tangiran Iehova iroum.
11. Tera aron rotakia taan rimwin Iesu imwin ana reirei nakoia?
12, 13. (a) Tera ae riki nakon tangiran te Atua ao te Baibara irouia
angia aomata ni boong aikai? (b) Ti na kangaa n totokoa kerikaakin
ara tangira?
189
14 Te anga naba teuana ibukini kateimatoaani korakoran tangiran Iehova iroura, bon te tataro ni katoatai. (1 I-Tetaronike 5:17) Ni
Mwakoro 17 ao ti reiakinna iai bwa te tataro bon te bwaintangira
ae kakawaki mairoun te Atua. N aron aia iraorao aomata ae waaki
raoi n te mamaroro, ao ai aron naba reitakira ma Iehova bwa e teimatoa ni kaan ma n nakoraoi, ngkana ti katoatai n tataro nakoina.
E kakawaki naba bwa ti na aki kabwarabae n ara tataro, n arora ni
kaokiokii ara taeka aika ti aki raoi nanoni ke akea naba nanoia. Ti
riai n taetae nakon Iehova n aroia ataei aika uarereke ngkana a taetae nakoia aia karo aika tatangira. Ni koauana ti rangi ni kan taetae
naba ma te karinerine, n aki imamaakin, ni kaota raoi nanora ni
koaua. (Taian Areru 62:8) Eng, bon iteran naba ara taromauri ae
kakawaki te ukeuke n reirei i bon iroura n te Baibara ao te tataro
ae nako mai nanora, bwa a buokira naba ni kateimatoa tangirara
iroun te Atua.
KAREKEA TE KIMWAREIREI N AM TAROMAURI
15
Te ukeuke n reirei i bon iroura n te Baibara ao te tataro, bon
iteran ara taromauri aika ti kona ni karaoi n oin ara tai. Ma ngkai
ti na rinanon te waaki n taromauri teuana, ae ti riai ni waakinna i
mataia aomata: Bon tataekinan ara koaua nakoia aomata. Ko a tia
n tibwai koaua tabeua man te Baibara ma aomata? Ngkana ko a tia,
ko a kabwaia ngkai ko ira buakon te mwakuri ae rine aei. (Ruka
1:74) Ngkana ti tibwaa te koaua are ti a tia n reiakinna ibukin Iehova ae te Atua, ti karaoa iai te mwioko ae rangi ni kakawaki are a
anganaki Kristian ni kabane, ae tataekinan te rongorongo ae raoiroi ibukin Ana Tautaeka n Uea te Atua.—Wareka Mataio 24:14; 28:
19, 20.
16 E iangoa ana mwakuri ni minita te abotoro Bauro bwa te bwai
ae raoiroi, ao e aranna bwa te kaubwai ke te bwai ae kakawaki.
(2 I-Korinto 4:7) Maroroakinan taekan Iehova ae te Atua ma ana
kantaninga nakoia aomata, bon te mwakuri ae te kabanea n tamaroa ae ko kona ni karaoia. Bon te beku ibukin te Mataniwi ae
te kabanea n raoiroi, ao e karekei kakabwaia aika moan raraoi riki
14. E na kangaa ni buokira te tataro ni kateimatoa tangiran Iehova
ae korakora iroura?
15, 16. E aera ngkai ti riai n iangoa uarongorongoan te Tautaeka n
Uea, bwa te mwakuri ae rine ao te bwai ae kakawaki?
190
nakoni mwakuri nako. Ngkana ko karaoa te mwakuri aei, ko a buokiia iai aomata aika raraoi nanoia bwa a na kaania Tamara are i
karawa, ao ni karekea irouia te kawai nakon te maiu are aki toki!
E na iai te mwakuri ae kakukurei riki nakon aei? Irarikin anne,
uarongorongoan taekan Iehova ma Ana Taeka, e kakorakoraa riki
am onimaki ao e kabatiaa naba tangirana iroum. E taraa naba am
E tangiriko Iehova bwa ko na
rinanoni kakimwareirein “te maiu ni
koaua.” Ko na bon roko iai?
191
kakorakora Iehova bwa te bwai ae rangi ni kakawaki irouna.
(Ebera 6:10) Kakaraoan te mwakuri aei n taai nako ma te kakorakora, e na buokiko ni kateimatoa tangiram iroun te Atua.—Wareka
1 I-Korinto 15:58.
17 E kakawaki bwa ti na ururinga are e kaumakaki uarongorongoan te Tautaeka n Uea aei. E taku te Baibara: “Ko na
uarongorongoa te taeka, ni kataningamarauko iai.” (2 Timoteo
4:2) E aera ngkai e riai ni kaumakaki karaoana ni boong aikai? E
tuangira ae kangai Ana Taeka te Atua: “E a kaan ana bong Iehova
ae kakannato! E a kaan ao e rangi ni waekoa!” (Tebania 1:14) Eng,
e na waekoa n roko te tai are e nang katoka iai te waaki ae ngkai Iehova i aon te aba. A riai ni kauringaki aomata! A riai n ataia bwa
aio te tai are a nang riai iai n rinea Iehova bwa aia tia Tautaeka. “E
na aki waeremwe” te toki!—Abakuka 2:3.
18 E tangirira Iehova bwa ti na botaki ma Kristian ni koaua n taromauria. Anne bukina ae kangai iai Ana Taeka: “Ti na iaiangoira i
marenara bwa ti aonga ni kaungaira nakon te tangira ma mwakuri
aika raraoi, ao ti na aki kaaki arora ni bobotaki, n aron ae a taneiai
iai tabemwaang, ma ti na kaungaira i marenara, ni kakorakoraira
riki iai ngkai ti a nora te bong arei bwa e a kaan.” (Ebera 10:24, 25)
Ngkana ti ikotaki ma raora n onimaki n taiani botaki ni Kristian, e
na reke iai ara tai ae kakukurei n neboa ma n taromauria Atuara ae
tangiraki. Ti kateimatoaira iai i marenara ao ti ikaungaunga naba.
19 Ngkana ti ikoikotaki ma taan taromauria Iehova, ti kamatoatoaa iai te bwai ni kabaebae ae te tangira ao te iraorao i nanon te
ekaretia. E kakawaki bwa ti na tatarai raoiroira i marenara, n aron
Iehova ae e tataraa raoiroira. Tai kariaa te kororaoi mairouia raom
n onimaki. Uringnga are a kakaokoro nako ikawaia n te onimaki,
ao akea iroura ae aki bubure. (Wareka I-Korote 3:13.) Ukoukora
karekean am iraorao ae kaan ma te koraki ake a rangi n tangira
Iehova, ao e na rikirake iai am onimaki. Eng, taromaurian Iehova i buakoia tarim ao mwanem n te onimaki, e na buokiko bwa
17. E aera ngkai e a riai ni kaumakaki te mwakuri ni minita ni Kristian ni boong aikai?
18. E aera ngkai ti riai ni botaki ma Kristian ni koaua n taromauria
Iehova?
19. Ti na kangaa ni kamatoatoaa te bwai ni kabaebae ae te tangira, i
nanon te ekaretia ni Kristian?
192
ko na teimatoa i nanon ana tangira te Atua. E na kangaa Iehova ni
kakabwaiaia te koraki ake a taromauria ma te kakaonimaki, ao ni
kateimatoa tangiraia irouna?
UAIAKINA REKEN “TE MAIU NI KOAUA”
20
E karekea kaniwangaia ana toro aika kakaonimaki Iehova n
angania te maiu. Ma te maiu tera? Maium ngkai bon te maiu ni
koaua? Angia aomata a taku bwa a boni maiu, bwa a bon ikeike,
a amwarake, ao a moi. A iangoia bwa e a reke irouia te maiu ni
koaua. Ao ngkana ti rotaki n te kukurei, ti bae ni kangai, “Ai boni
kaungara te maiu aei!” Ma e katereterea te iango ae kakawaki te
Baibara, bwa bon akea te aomata n taai aikai ae e a reke irouna te
maiu ni koaua.
21 E kaumakira Ana Taeka te Atua bwa ti na “taua raoi te maiu
ni koaua.” (1 Timoteo 6:19) E teretere man taeka akanne bwa “te
maiu ni koaua” bon te bwai ae ti kantaningaa rekena iroura n te tai
ae e na roko. Eng, n te tai are ti a kororaoi iai, e nang reke ngkanne
iroura te maiu ni koaua, bwa ti nang maeka n aron are e moani
kantaningaia te Atua ibukira. Ngkana ti a maeka n te bwaretaiti i
aon te aba, ma te marurung ae kororaoi, te rau, ao te kakukurei,
ti nang bon nora ngkanne kakimwareirein “te maiu ni koaua” are
te maiu are aki toki. (1 Timoteo 6:12) E kakukurei te kantaninga
anne ke e aki?’
22 Ti na kangaa n “taua raoi te maiu ni koaua”? Ni kaineti naba
ma aei ao e kaumakia Kristian Bauro bwa “a na karaoa ae raoiroi” ao “a na kabatiai aia mwakuri aika raraoi.” (1 Timoteo 6:18) E
teretere ngkanne bwa rekena iroura e boto i aoni kakororaoan raoi
maiuakinani koaua ake ti reiakini man te Baibara. Ma te koaua bwa
e nanonna Bauro bwa ti karekea “te maiu ni koaua” rinanoni kakaraoani mwakuri aika raraoi? E aki, bwa reken aeka ni kantaninga
aika kakukurei aikai, e boboto i aon reken “ana akoi ae rianako te
Atua” iroura. (I-Rom 5:15) Ma e kukurei Iehova ni karekea kaniwangaia te koraki ake a beku ibukina ma te kakaonimaki. E kan
noriko bwa ko na karekea “te maiu ni koaua.” Te maiu n aki toki
20, 21. Tera “te maiu ni koaua,” ao e aera ngkai e kakukurei te kantaninga anne?
22. Ko na kangaa n “taua raoi te maiu ni koaua”?
193
ane kakukurei anne, ae bati te raoi iai, e na mena imwaia te koraki
ake a kateimatoa tangiraia iroun te Atua.
23 E raoiroi ngkana ti titirakinira ni kangai, ‘I taromauria te
Atua n te aro ae boraoi ma are e kamatataaki irouna n te Baibara?’ Ngkana ti kakoauaa raoi ni katoabong bwa ti bon taromauria
te Atua n aron anne, ao ngkanne e bon eti te kawai ae ti toua. Ti
kona n onimakinna bwa Iehova bon ara tabo ni kamanomano. E
na teimatoa ni kamanoia ana aomata aika kakaonimaki, rinanoni
kabaneani bongin te waaki ae karuanikai n te aonnaba ngkai. E na
karokoira naba Iehova nakon te waaki ae boou ae kamimi ae e a
kaan rokona ngkai. Ai boni korakorara kimwareireira ngkana ti a
roko raoi n te tai anne! Ai kimwareireira ngaira n te tai anne bwa ti
a tia n rinei baika eti i nanoni kabaneani boong aikai! Ngkana ko
rinea aei naba ngkai, ao ko na karekea “te maiu ni koaua,” ae te
aeka ni maiu are e a kamani kantaningaia Iehova ae te Atua ibukin
te tai ae akea tiana ma tokina!
23. E aera ngkai e kakawaki bwa ti na kateimatoa tangirara iroun te
Atua?
ˇ Ti kaotiota raoi tangiran te Atua iroura,
ngkana ti ongeaba n ana tua ao ni maiuakina ana kaetieti.—1 Ioane 5:3.
ˇ E na buokira te reirei n te Baibara bwa ti na
kateimatoa tangirara iroun Iehova, n ikotaki
ma te tataro nakoina ae nako mai nanora,
reiakinaia tabemwaang taekana, ao taromauriana ni bobotaki ni Kristian.—Mataio 24:14;
28:19, 20; Ioane 17:3; 1 I-Tetaronike 5:17;
Ebera 10:24, 25.
ˇ A kantaningaa kakimwareirein “te maiu ni
koaua,” te koraki ake a kateimatoa tangiraia
iroun te Atua.—1 Timoteo 6:12, 19; Iuta 21.
BUKINIBAA
TE BUKINIBAA
ITERANIBA
Aroni Kabonganaan Aran te Atua ao Nanona 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 195
E a Kaman Taekina Rokon te Mesia Ana
Taetae ni Burabeti Taniera 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 197
Iesu Kristo—Te Mesia Are Beritanaki 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 199
Te Koaua Ibukin te Tama,
te Nati ao te Taamnei ae Raoiroi 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 201
Bukin Aki Kabonganaan te Kaibangaki Irouia
Kristian ni Koaua n Aia Taromauri 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 204
Ana Katairiki te Uea Bon te Kauring ae
Neboaki Iai te Atua 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 206
Te Koaua Bwa Bon Iai Taamneia Aomata
ae Aki Mamate? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 208
Tera Tiore ao Eriti 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 212
Tera te Bong ni Motikitaeka? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 213
E Namataki te Ririki 1914 n te Taetae ni Burabeti 9 9 9 9 9 9 9 9 9 215
Antai Mikaere ae te Anera Are Mataniwia Anera? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 218
Kinaakini “Baburon ae Kakannato” 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 219
E Bungiaki Iesu n Ritembwa? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 221
Ti Riai ni Bukamarui Boongi n Toa
ke Boong ni Kauring? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 222
195
Aroni Kabonganaan Aran
te Atua ao Nanona
TERA aron rairan Taian Areru 83:18 n am Baibara? E kangai rairan te
kibu aei n te Baibara ae Te Baibara ae Tabu—te Rairai ae te Aonnaba
ae Boou: “Ke a ataiko aomata ae Iehova aram, bwa bon tii ngkoe Teuare Moan te Rietata n te aonnaba ni kabutaa.” Iai naba rairai n te
Baibara tabeua ake a rairia naba n aron anne. Ma a boni bati naba rairai ake a kakeaa te ara ae Iehova, n onea mwina n nakoa aika “te Uea”
ke “Teuare ma Ngkoangkoa ao n Aki Totoki.” Tera ae riai ni kabonganaaki n te kibu aei? Te nakoa ke te ara ae Iehova?
E koreaki taekan te ara n te kibu aei. N te taetae n Ebera rimoa are e moani koreaki iai bokin te Baibara
aika mwaiti, ao e bati ni koreaki iai te ara ae
okoro teina aei. E kangai koreana n aia man
ni koroboki I-Ebera ˘˙˘˝ (YHWH). N te taetae ni Kiribati, e taneiai n rairaki te ara anne
Aran te Atua
bwa “Iehova.” E kaoti te ara anne ni kibun
ni manin te
te Baibara ae tii teuana? E aki, bwa e kaoti n
taetae n
te moani Baibara n Ebera n te mwaiti ae kaaEbera
nia 7,000 te tai!
Tera aroni kakawakin aran te Atua? Iangoa taekan te tataro ni katoto are e anga Iesu Kristo. E kangai moana: “Tamara are i karawa, e bia
katabuaki aram.” (Mataio 6:9) Imwina riki, e a manga tataro Iesu nakon te Atua ni kangai: “Tamau, neboa aram.” Ni kaekaan anne iroun
te Atua, ao e taku mai karawa: “I a tia n neboia ao N na manga neboia riki.” (Ioane 12:28) E teretere ngkanne bwa moan te kakawaki aran
te Atua. Ma e aera ngkai a kakeaa te ara aei taan raira te Baibara tabeman, ao n onea mwina n taian nakoa?
N taraana, iai bukina aika uoua. Te moan, angia aomata a taku bwa
e aki riai ni kabonganaaki te ara aei ibukina bwa aroni koreana n te
moani Baibara, e aki kona ni katangaki raoi atongana ni boong aikai.
E riki aei bwa akea te waueri n te koroboki n Ebera rimoa. Mangaia
are akea te aomata ni boong aikai ae e ataa raoi aroia aomata n taai
ake e koreaki iai te Baibara ni katanga atongan YHWH. Ma e na tukira aei mani kabonganaan aran te Atua? N taai aikai naba, ai akea ae
e kona ni katanga raoi atongan aran Iesu are a kakatangnga aomata
˘˙˘˝
196
ake maiu n taai ake e koreaki iai te Baibara, bwa tao e atongaki bwa
Yeshua ke Yehoshua. Ma e kaokoro aron atongan te ara aei n te aonnaba nako bwa aomata a katanga te ara ae Iesu ma ni koreia, n te
aro ae e na nakoraoi ma oin aia taetae. A aki katoka kabonganaan te
ara anne ibukina bwa a aikoa kona ni katangnga raoi n aroni katangana irouia kaain te moan tienture. N aron naba anne, ngkana ko
mwananga nakon aaba i tinaniku, ko na bae n noria bwa e na bitaki
katangan aram n te taetae teuana. Mai ikai are e oti iai bwa bon akea
manenani kakeaan aran te Atua ibukini kangaangan atongana.
Kauouani bukini kakeaan aran te Atua n te Baibara, e irekereke ma
aia katei I-Iutaia ae teimaani kamanenaana. A bati i buakoia ake a kakoauaa bwa e aki riai n atongaki aran te Atua. E teretere bwa e boboto
te koaua aei i aon otaia ae aki eti raoi n ana tua te Baibara ae kangai
taekana: “Ko na tai kabongana aran Iehova ae Atuam n te aro ae aki
riai, bwa Iehova e na boni katuuaaea te aomata ae kabongana Arana
n te aro ae aki riai.”—Te Otinako 20:7.
E katabuaka kabonganaan aran te Atua, te tua aei n te aro ae aki
riai. Ma te koaua bwa e bon tabuaki kabonganaana n te aro ae karinerine? E aki. Taani korea te Baibara n Ebera (te “O Tetemanti”),
boni mwaane aika rangi ni kakaonimaki ake a maiuakina te Tua
are e angania tibun Iteraera rimoa te Atua. Ma e ngae n anne, a rangi ni kakabongana naba aran te Atua. N te katoto, a karina aran te
Atua n aia areru aika bati, ake a a ungaria n aneneia taan taromauri
aika uanao. Irarikina, Iehova ae te Atua e bon reireinia naba taan taromauria, bwa a na taboa arana, ao a ongeaba n anne te koraki ake
a kakaonimaki. (Ioera 2:32; Mwakuri 2:21) Mangaia are Kristian ni
boong aikai, a kakabongana aran te Atua ma te karinerine, n aron
naba are e karaoia Iesu.—Ioane 17:26.
A rangi ni bure kakaiaki taan raira te Baibara n aroia n onea mwin
aran te Atua n taian nakoa. A karika te Atua bwa aongkoa e aki kan
iraorao ma aomata ao e aki tabe ma ngaiia. Ma e kaumakia aomata
te Baibara bwa a na karekea “te iraorao ae kaan ma Iehova.” (Taian
Areru 25:14) Iangoa raoraom ae ko rangi ni kaan ma ngaia. Kaanra
ngkoe ma raoraom anne ngkana ko tuai n ataa arana? Ai bon titeboo
naba ngkana e a karabaaki aran te Atua ae Iehova mairouia aomata.
E na kangaa ngkanne n rangi ni kaan aia iraorao ma te Atua ngkana
a aki ataa arana? Irarikin anne, a na bon aki ataa naba nanon aran te
Atua aomata aikai ngkana a aki kakabongana aran te Atua. Tera nanon aran te Atua?
Bukinibaa
197
E boni kabwarabwaraa nanon arana te Atua, nakon ana toro ae kakaonimaki ae Mote. Ngke e titiraki Mote ibukin aran te Atua ao e
kaeka Iehova ni kangai: “N na Riki bwa te Bwai ae I Rineia bwa N na
Riki Iai.” (Te Otinako 3:14) E raira anne Rotherham ni kangai: “N na
boni Karaoa te Bwai ae I Kukurei iai.” Mangaia are e kona n riki Iehova bwa te tia kakoroi bukin ana kantaninga nako.
Iangoia bwa tera arom ngkana ko a riki bwa te aomata ae ko kona
ni kakoroi bukin baika ko kantaningai? Tera ae ko na karaoia ibukia
raoraom? Ngkana e a rangi ni kakaiaki aorakin temanna, ao ko na
bae n riki bwa te taokita ae mwaatai ma ni kamaiua man aorakina.
Ngkana e a manga rotaki buaka temanna n ana kataumwane, ko na
manga riki bwa te tia ibuobuoki ae rangi ni kaubwai ma n anganna
buokana te mwane. Ti boni bane n aki konabwai ni baike ti kan uaiakin. Ngkai ko reiakina te Baibara, ko na mimi iai n nora aron Iehova
ni kona n riki bwa te aomata are e kona ni kakoroi bukin ana berita
nako. E kukukurei naba ni kabongana mwaakana ibukini buokaia te
koraki ake a tangiria. (2 Rongorongo 16:9) Aroaron Iehova aika tamaroa aikai, a bon aki ota iai te koraki ake a aki ataa arana.
E teretere bwa e bon riai ni kabonganaaki te ara ae Iehova n te Baibara. Ataakin nanona iroura ao kakabonganaana n ara taromauri,
boni buokara ae rangi ni kakawaki ibukin kaanian Tamara are i karawa ae Iehova.1
1 Ibukin rongorongo riki tabeua i aon aran te Atua, nanona, ao bukin
riain kabonganaana n te taromauri, nora te boroutia ae The Divine Name
That Will Endure Forever, ae boreetiaki irouia Ana tia Kakoaua Iehova.
Nora naba te Bukinibaa A4, n Te Baibara ae Tabu—te Rairai ae te Aonnaba ae Boou.
E a Kamani Kaota Rokon te Mesia Ana
Taetae ni Burabeti Taniera
E A KAMANI maiu te burabeti ae Taniera 500 tabun te ririki imwaini bungiakin Iesu. Ma e ngae n anne, e kaota te rongorongo Iehova
nakon Taniera, are e na kona n ataaki iai te tai are e na kabiraki Iesu
n te taamnei ae raoiroi, ao n rineaki bwa te Mesia ke te Kristo. E a
kaman taekina ae kangai Taniera: “Ko riai n ataia ao n ota bwa man
198
te tai are e otinako iai te taeka ibukini manga kaokan ao manga katean Ierutarem ni karokoa rokon te Mesia are te tia Kairiri, ao e na
iai wiki aika 7, ao wiki naba aika 62.”—Taniera 9:25.
Ibukin ataakin te tai are e na roko iai te Mesia, ti riai moa n ataa
te tai are e na moanaki iai te warebwai ni karokoa rokon te Mesia.
Ni kaineti ma te taetae ni burabeti, e taekinaki bwa “man te tai are
e otinako iai te taeka ibukini manga kaokan ao manga katean Ierutarem.” N ningai ‘otinakon te taeka’? Ni kaineti ma te tia korea te
Baibara ae Neemia, e otinako taekani manga katean oon Ierutarem
“n ana ka-20 n ririki n tautaeka te Uea ae Atatokititi.” (Neemia 2:1,
5-8) A kakoauaa taani korea rongorongon rimoa, bwa n 474 B.C.E.,
ao e a koro raoi iai ana moan ririki n uea Atatokititi. Mangaia are
“WIIKI AIKA 70”
490 te ririki
“wiki aika 7”
“wiki aika 62”
1 te wiki
(49 te ririki)
(434 te ririki)
(7 te ririki)
455
406
“Te taeka
ibukini manga
kaokan . . .
Ierutarem”
E a manga kateaki
Ierutarem
& B.C.E. C.E. )
29
33
36
E a roko te
Mesia
Ea
“koreakinako”
te Mesia
Tokini
“wiki
aika 70”
Bukinibaa
199
455 B.C.E. bon ana ka-20 n ririki n tautaeka. E a reke ngkanne te ririki ae 455 B.C.E. bwa te tai are e na moanaki warebwaian iai ana
taetae ni burabeti Taniera ibukin te Mesia.
E katereterea Taniera maanin te tai are e na uotira nakon rokon
“te Mesia are te tia Kairiri.” Maanna ae taekinaki n te taetae ni burabeti bon “wiki aika 7, ao wiki naba aika 62,” ao bootana 69 te wiki.
Abwakira te tai aei? A taku rairai tabeua n te Baibara bwa tiaki wiki
raoi aika kakaitiua te bong wiki aikai, ma bon wiki aika kakaitiua
te ririki. Nanona bwa a tei wiki aikai ibukin ririki aika itiua. A taneiai I-Iutaia rimoa n te iango ae wiki a kona n tei ibukin ririki aika
itiua, ke warekan maanin te tai aika kakaitiua te ririki. N te katoto,
a kawakina te kaitiririki ae a aranna bwa te Taabati ae teuana te ririki maanna, ni katoa itiua te ririki. (Te Otinako 23:10, 11) Mangaia
are wiki ni burabeti aika 69, a boraoi ma 7 te ririki kamwaitaki ma
69, ke te bota n ririki ae 483.
E tangiraki ngkai warebwaiana. Ngkana ti warebwaia 483 te ririki ni moa man 455 B.C.E., e uotira nakon te ririki ae 29 C.E., ao
anne raoi te ririki are e a bwabetitoaki iai Iesu ma n riki ni Mesia!1
(Ruka 3:1, 2, 21, 22) E aki ngkanne kamimi kakoroani bukin ana
taetae ni burabeti te Baibara anne?
1 Te warebwai man 455 B.C.E. nakon 1 B.C.E. bon 454 te ririki. Man
1 B.C.E. nakon 1 C.E. bon teuana te ririki (akea te ririki ae akea [zero]). Ao
man 1 C.E. nakon 29 C.E. bon 28 te ririki. Ngkana a ikotaki ririki aika tenua
aikai ao e na karekea 483 te ririki. E “koreakinako” Iesu n te ririki 33 C.E.,
are i nanon te ka-70 ni wiki n ana taetae ni burabeti Taniera. (Taniera 9:
24, 26) Ibukin rongorongon riki aei, nora te boki ae Pay Attention to Daniel’s Prophecy! mwakoro 11, ao te Insight on the Scriptures, Volume 2, iteraniba 899-901. A boreetiaki booki aikai irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.
Iesu Kristo
—Te Mesia Are Beritanaki
IBUKINI buokara bwa ti na ataia bwa antai te Mesia, Iehova ae te
Atua e kairi korean taian taetae ni burabeti n te Baibara ni kaineti
ma bungiakin te tia Kamaiu ae e beritanaki aei, ana mwakuri ni
minita, ao matena. A kakoroaki bukin taetae ni burabeti aikai ni
200
TAETAE NI BURABETI IBUKIN TE MESIA
RONGORONGO
TE TAETAE NI
BURABETI
KAKOROANA
Bungiaki man te baronga ae Iuta
Karikani Bwaai 49:10
Ruka 3:23-33
Bungiaki mairoun te ateiaine
Itaia 7:14
Mataio 1:18-25
Kanoan te Uea ae Tawita
Itaia 9:7
Mataio 1:1, 6-17
E kaotaki iroun Iehova bwa Natina
Taian Areru 2:7
Mataio 3:17
E na aki kakoauaaki irouia aomata
Itaia 53:1
Ioane 12:37, 38
E rin i Ierutarem i aon te taongki
Tekaria 9:9
Mataio 21:1-9
E kamwaneaki iroun raoraona
Taian Areru 41:9
Ioane 13:18, 21-30
E kamwaneaki n 30 te mwakoro n tirewa
Tekaria 11:12
Mataio 26:14-16
E aki kaekaia naba teutana taani bukinna
Itaia 53:7
Mataio 27:11-14
Karaoan te ananga ni katekeraoi ibukini kunnikaina
Taian Areru 22:18
Mataio 27:35
E kakanikoaki ngke e a tauraki i aon te kai
Taian Areru 22:7, 8
Mataio 27:39-43
Akea riina teaina ae mwaoto
Taian Areru 34:20
Ioane 19:33, 36
E taunaki i buakoia kaubwai
Itaia 53:9
Mataio 27:57-60
E kautaki imwain ae e mka
Taian Areru 16:10
Mwakuri 2:24, 27
E karietataaki i angaatain te Atua
Taian Areru 110:1
Mwakuri 7:56
kabane iroun Iesu Kristo. E kamimi bwa a bon eti rongorongo aika
taekinaki iai ao a kabwarabwaraaki raoi. Ibukini kamatataana, ti na
rinanoi tabeua taian taetae ni burabeti ake a kaineti ma bungiakin
te Mesia ao ana tai n ataei.
E taetae ni burabetinna Itaia bwa e na riki te Mesia mairoun te
Uea ae Tawita. (Itaia 9:7) E bon riki Iesu man ana utu Tawita.—Mataio 1:1, 6-17.
Bukinibaa
201
Te burabeti temanna ae Mika, e a kaman taekinna naba bwa e
na riki te nati aei bwa te tia tautaeka ao e na bungiaki i “Betereem
Eberata.” (Mika 5:2) N ana tai ni bungiaki Iesu, ao iai uoua te kaawa i Iteraera ake a aranaki bwa Betereem. Teuana e mena i rarikin
Natareta i meangin te aba, ao are teuana e kaan ma Ierutarem i
Iuta. Betereem are i rarikin Ierutarem e aranaki rimoa bwa Eberata. E bungiaki Iesu n te kaawa anne, n aron are e a kaman taetae ni
burabetinaki!—Mataio 2:1.
Te taetae ni burabeti teuana riki n te Baibara, e a kaman taekinaki
iai bwa e na weteaki “mai Aikubita” Natin te Atua. Ngke e uarereke
Iesu ao e kairaki nako Aikubita. Ma e a manga anaaki imwini maten Erote, mangaia are e kakoroaki iai bukin te taetae ni burabeti.
—Otea 11:1; Mataio 2:15.
N te taibora n iteraniba 200, a karinanaki iai taiani kibu i aan te
atu ae “Taetae ni Burabeti” ao kiibu aikai a kaineti ma taekan te
Mesia. Taiaoka ni kabotaui rongorongo aikai ma kiibu ake a karinanaki i aan te atu ae “Kakoroana.” Karaoan anne e na kakorakoraa
riki am onimaki ni koauan raoi Ana Taeka te Atua.
I nanon am tai n rinanoni kiibu aikai, ururingnga are a a kamani
koreaki taetae ni burabeti aikai bubua ma bubua te ririki imwaini
bungiakin Iesu. E taku Iesu: “A riai ni kakoroaki bukini bwaai ni
kabane aika koreaki bwa taekau n te Tua Rinanoni Mote ao n aia
koroboki Burabeti ao n Taian Areru.” (Ruka 24:44) Ko kona ni kakoauaa mani warekan am Baibara bwa a boni bane ni koro raoi bukia!
Te Koaua Ibukin te Tama, te Nati,
ao te Taamnei ae Raoiroi
A TAKU aomata aika a kakoauaa te reirei ae te Temanna n teniman
bwa teniman aomata i nanon te Atua, bwa te Tama, te Nati, ao te
Taamnei ae Raoiroi. E taekinaki iai bwa a boraoi aomata aika teniman aikai n tatabemania nako, n te aro are a bane ni moan te
mwaaka, ao a bane n akea moan rikia. Ni kaineti ma te reirei ibukin
te Temanna n teniman, te Tama bon te Atua, te Nati bon te Atua,
ao te Taamnei ae Raoiroi bon te Atua naba. Ma e ngae n anne, bon
tii temanna te Atua.
202
A bati taani kakoauaa te Temanna n teniman ake a taku bwa a
aki kona ni kabwarabwaraa te reirei aei. Ma a kakoauaa bwa iai te
reirei aei n te Baibara. Ma e riai n ataaki bwa bon akea te taeka ae
“Temanna n teniman” n te Baibara. Ma te koaua bwa iai kabwarabwaraana n te Baibara? Ni kaekaan anne, ti na nora ngkai te kibu
teuana ae bati n taekinaki irouia taani kakoauaa te Temanna n teniman ibukin boutokaan te reirei anne.
“BON TE ATUA TE TAEKA”
E taku Ioane 1:1, (BK): “I maini karikani bai, ao boni iai te Taeka.
E memena te Taeka iroun te Atua. Ao bon te Atua te Taeka.” Rimwi
riki n te mwakoro anne, e katereterea Ioane bwa Iesu bon “te Taeka.” (Ioane 1:14, BK) Kioina ngke e aranaki te Taeka bwa te Atua, a
a motikia naba tabeman bwa, ‘Te Nati anne ao te Tama a uaia ni
mena i nanon te Atua ae tii temanna.’
Ururinga are mwakoron te Baibara aei e moani koreaki n te taetae ni Kuriiti. Imwina riki, a a manga raira te Baibara ni Kuriiti taan
rairai nakon taetae riki tabeua. Ma iai taan raira te Baibara aika a
aki kabonganai taeka aika “bon te Atua te Taeka.” Bukin tera? Ibukina bwa e kaineti anne ma aia atatai i aon te taetae ni Kuriiti are e
koreaki ngkoa iai te Baibara. N aia iango taan rairai aikai, e riai n
rairaki te kibu ae “bon te Atua te Taeka” n te aro ae kaokoro. N te aro
raa? Aikai tabeua katoto: “Ai aron te atua te Rokou [ke te Taeka].” (A
New Translation of the Bible) “Bon te atua temanna te Taeka.” (The
New Testament in an Improved Version) “E mena te Taeka i rarikin te
Atua ao titeboo arona ma ngaia.” (The Translator’s New Testament)
Ni kaineti ma taian raitaeka aikai, te Taeka bon tiaki te Atua.1 Ma
ibukin rietatan nakoana i aoia ana karikibwai Iehova, e a atongaki
iai te Taeka bwa “te atua temanna.” Nanon te taeka ae “te atua” ikai
bon “te aomata ae mwaaka.”
KAREKEI RIKI RONGORONGO AIKA KOAUA
Angia aomata a aki ataa te taetae ni Kuriiti are e koreaki ngkoa
iai te Baibara. Mangaia are ko na kangaa n ota n are e nanonna te
abotoro Ioane? Iangoa te katoto aei: E kabwarabwaraa te reirei teuana te tia reirei nakoia ana ataei. Imwina e oti bwa a kakaokoro
1 Ibukini kabwarabwaraan riki Ioane 1:1, nora iteraniba 24-25 n Te
Taua-n-Tantani ae bwain Nobembwa 1, 2008-E ae boreetiaki irouia Ana
Tia Kakoaua Iehova.
Bukinibaa
203
nako otaia ataein te reirei i aon aroni kabwarabwaraana. A na kangaa ataein te reirei ni buokaki iai? A kona ni manga butiia te tia
reirei bwa e na kamataataa riki. Akea te nanououa bwa a na buokaki ni kaotaaki raoi imwini kamatataan bwaai tabeua riki aika a
reitaki ma te reirei anne. N aron naba anne, ngkana ko kan ataa
ae nanonaki n Ioane 1:1, ko kona n nori riki rongorongon nakoan
Iesu n ana Euangkerio Ioane. Karekean am atatai i aon rongorongo
tabeua aika a reitaki ma te reirei aei e na buokiko bwa ko na ota raoi
iai.
N te katoto, iangoa riki are e koreia Ioane ni mwakoro 1, kibuna
18: “Bon akea temanna ae e a tia n nora te Atua [ae Moan te Mwaaka].” Ma a a tia aomata n nora Iesu are te Nati, bwa e kangai Ioane:
“E riki n aomata te Taeka [Iesu], ao e maeka i buakora. Ti a tia n
nora mimitongina.” (Ioane 1:14, BK) E nang kangaa ngkanne n
riki te Nati bwa rabwatan naba te Atua ae Moan te Mwaaka? E taku
naba Ioane bwa “E memena te Taeka iroun te Atua.” Ma e na kangaa
te aomata ni memena iroun temanna ao n riki naba bwa ngaia? Irarikin anne, n aron ae koreaki n Ioane 17:3, BG e katereterea iai Iesu
kaokorona ma Tamana are i karawa. E arana Tamana bwa “te Atua
ae ti temanna ae koaua.” N raabanen ana Euangkerio Ioane, ao e a
kamataataa te reirei aei ni kangai: “Ma a koreaki aikai, ba kam aonga ni kakoaua Iesu ba bon te Kristo, are Natin te Atua.” (Ioane 20:
31, BG) Noria bwa e aki aranaki Iesu bwa te Atua, ma bon Natin
te Atua. Rongorongo aika raka aikai man ana Euangkerio Ioane, a
kamataataa raoi nanon Ioane 1:1. Iesu ae te Taeka bon “te atua temanna,” are nanona bwa iai nakoana ae rangi ni kakannato ma e
aki boraoi ma te Atua are Moan te Mwaaka.
KAKOAUAA TE RONGORONGO
Iangoa riki te katoto are taekan te tia reirei ao ataein te reirei. Iangoia bwa aongkoa bon iai naba ataei ake a teimatoa n nanououa,
imwin ana kabwarabwara kaua te tia reirei. Tera ae a kona ni karaoia? A kona ni manga kakaaea otaia n te reirei naba anne iroun te tia
reirei riki temanna. Ngkana e bon inanoi naba ana kabwarabwara
te kauoman n tia reirei ma are te moan, ao a nang bae n toki ngkanne nanououaia ataein te reirei. N aron naba anne, ngkana ko aki
koaua raoi n te bae e taekinna te tia korea te Baibara ae Ioane ibukin taekan te reitaki i marenan Iesu ma te Atua ae Moan te Mwaaka,
ko kona ngkanne ni manga nora ana rongorongo iai te tia korea te
Baibara temanna. Iangoa ae koreaki irouni Mataio bwa te katoto.
204
Ni kaineti ma tokin te waaki ae ngkai, e korea iai ana taeka Iesu ae
kangai: “Ma akea ae ata rokon te bong arei ma te aua arei, ao a aki
ataia naba anerani karawa, ao E aki ataia te Nati, ma bon ti te Tama
ae ataia.” (Mataio 24:36, BG) E na kangaa ni kakoauaaki n taeka aikai bwa Iesu bon tiaki te Atua ae Moan te Mwaaka?
E taku Iesu bwa e atatai riki te Tama nakon te Nati. Ngkana ngaia
bwa Iesu boni mwakoron naba te Atua ae Moan te Mwaaka, e riai
ni boraoi ngkanne ana atatai ma ana atatai te Tama. Mangaia are e
aki kona ni boraoi te Nati ao te Tama. Ma a kona ni manga kangai
tabeman: ‘Uoua iterani maiun Iesu bwa e taetae ngkanne ikai bwa
te aomata.’ Ma ngkana e eti anne, tera ngkanne aron te taamnei ae
raoiroi? Ngkana ngaia bwa bon te Atua naba n aron te Tama, e aera
ngkai e aki taekinna Iesu bwa te taamnei ae raoiroi e atai naba baike e atai te Tama?
Ngkai ko teimatoa n reirei n te Baibara, ko na bae n taneiai ma rongorongon riki te Baibara aika a bati ake a irekereke ma te reirei aei.
A taekina raoi te koaua ibukin te Tama, te Nati, ao te taamnei ae
raoiroi.—Taian Areru 90:2; Mwakuri 7:55; I-Korote 1:15.
Bukin Aki Kabonganaan te Kaibangaki
Irouia Kristian ni Koaua
n Aia Taromauri
MOAN te tatangiraki te kaibangaki ao e karineaki irouia aomata
aika mirion ma mirion mwaitiia. E taekinna te Encyclopædia Britannica bwa te kaibangaki bon “te banna ae te kabanea ni kakawaki n
te Aro ni Kristian.” Ma e ngae n anne, a aki kabongana te kaibangaki
Kristian ni koaua n aia taromauri. Bukin tera?
Bukina teuana ae kakawaki, bwa e aki mate Iesu Kristo i aon te
kaibangaki. Te taeka ni Kuriiti ae rairaki n angiin te tai bwa “kaibangaki,” bon stau·ros. Nanon raoi te taeka aei “te boua ae etirake.” E
taekinaki ae kangai n te Baibara ae te Companion: “E aki nanonaki
n [Stau·ros] kaai aika uoua aika kabangakaki, te kaina i aon are te
kaina . . . Bon akea n te taetae ni Kuriiti [ae kabonganaaki n te Nu Tetemanti] te iango ae e nanonaki iai kaai aika uaai.”
Ni kiibu tabeua, ao a kabongana te taeka teuana taani korea te Bai-
Bukinibaa
205
bara ni kaineti ma aran te bwai are e tauraki iai Iesu ni matena. Bon
te taeka ni Kuriiti ae xylon. (Mwakuri 5:30; 10:39; 13:29; I-Karatia
3:13; 1 Betero 2:24) Nanon te taeka aei bon “te kai ibukini katean te
auti” ke bon tii “te kai, te kai n oro ae matenten, ke kain te aroka.”
Ni kabwarabwaraana bwa bukin tera ngkai e kabonganaaki n taai
aika mwaiti te kai ae tii teaina ibukini kamateaia aomata, e taku te
boki ae Das Kreuz und die Kreuzigung (The Cross and the Crucifixion), ae koreaki iroun Hermann Fulda: “A aki maiu aroka ake a tau
buburaia n taabo nako ake a kabonganaaki kaia ibukin taurakia taani bure. Mangaia are e a unikaki naba iai te kai ae tii teaina i aontano.
I aon te kai aei ngkanne, a riai n ikotaki bain te tia bure i eta ao waena
i nano, ao ni kabaeaki ke ni bobitiaki.”
Te bwai ni kakoaua ae te kabanea ni kaotaota, e nako man Ana
Taeka te Atua. E taku te abotoro Bauro: “E kainaomataira Kristo man
te rekenikai n te Tua ngke e kabooira ao e onei mwira ni karekeaki
kaina, bwa e koreaki ae kangai: ‘Ke e reke kain te aomata ae tauraki n te kai’ [“kain te aroka,” King James Version].” (I-Karatia 3:13) E
mwanewea ikai Bauro te kibuntaeka man Te Tua-Kaua 21:22, 23 are e
mataata bwa e taekinaki iai te kai ao tiaki te kaibangaki. Kioina ngkai
te aeka n tiritiri anne e “reke kain” te aomata iai, e aki riai ngkanne
bwa a na katamaroaa mwengaia Kristian ni bannani Kristo are e tauraki.
Imwini mateni Kristo n te maan ae 300 te ririki, bon akea kakoauaan ae e kakabonganaaki te kaibangaki n te taromauri irouia ake
a taku bwa Kristian ngaiia. Ma n te kaaua n tienture, e a riki te beekan ae Embera Constantine bwa kaain te waaki ni Kristian are e
a tia ni bwaoua man te koaua, ao e boutokaa kabonganaan te kaibangaki bwa bannan te Aro anne. N aki ongea tian Constantine are
e uaiakinna, ma bon akea irekereken Iesu Kristo ma te kaibangaki.
E boni moan riki kabonganaan te kaibangaki mairouia beekan. E
taku te New Catholic Encyclopedia: “A a kamani kabongana te kaibangaki n aia katei botannaomata ake a maiu imwain aia tai Kristian
ao botannaomata naba ake tiaki Kristian.” Taan rabakau tabeman a
kairekerekea te kaibangaki ma taromauriani baika karikaki, ao taromauri ni beekan aika irekereke ma te kakariki.
E aera bwa e kaungaaki ngkoa kabonganaan aia banna beekan aei?
Bwa e aonga n anaaki nanoia beekan nakon te Aro are aongkoa te Aro
ni Kristian. Ma e teretere bwa e kabuakakaaki n te Baibara te reitaki
ma aia banna beekan. (2 I-Korinto 6:14-18) E katabuaka kabonganaani katotongani bwaai n aekaia nako te Baibara. (Te Otinako 20:
206
4, 5; 1 I-Korinto 10:14) Mangaia are iai bukina ae rangi n raoiroi are
a aki kakabongana iai te kaibangaki Kristian ni koaua n te taromauri.1
1 Ibukin rongorongon riki te kaibangaki ae bwarabwara raoi, nora te
boki ae te Reasoning From the Scriptures iteraniba 89-93, ae boreetiaki
irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.
Ana Katairiki te Uea Bon te Kauring ae
E Neboaki Iai te Atua
E KATEAKI te tua nakoia Kristian bwa a na kakaraoa Kauringani
mateni Kristo. E aranaki naba te kauring aei bwa “ana katairiki te
Uea.” (1 I-Korinto 11:20) Tera ae rangi ni kakawaki iai? E riai ni karaoaki n ningai ao e kangaa aroni karaoana?
E moana karaoan te kauring aei Iesu Kristo n 33 C.E. n te tairiki are a karaoa iai aia Toa ae te Riao I-Iutaia. E bubukamaruaki
te Toa ae te Riao teuana te tai n te ririki n te ka-14 ni bong, n aia
namwakaina I-Iutaia are Nitian. Ibukini warebwaian te bongi n namwakaina anne, a tataningaa rokon te bong I-Iutaia are
e boraoi iai aoan te ngaina ao te bong ni moan iteran
te ririki. Te bong aei are e katautauaki bwa e na bwakara 12 te aoa te ngaina ao 12 te aoa te rotongitong.
Ngkana e a moanna ni maama namwakaina imwin te
bong anne, ao e a moanaki naba iai te namwakaina
are Nitian. E a tibwa roko ngkanne te Toa ae te Riao 14
te bong imwina, imwini bungin taai.
E bukamarua te Toa ae te Riao Iesu ma ana abotoro
ao e a kanakoa naba Iuta Itekariota. Imwin anne, e a moana
karaoan Ana Katairiki te Uea. E onea raoi mwin aia Toa ae te
Riao I-Iutaia te kauring aei, mangaia are ti riai naba ni kakaraoia tii te taina ni katoa ririki.
E koreaki ae kangai n ana Euangkerio Mataio: “E anaa te
bwerena Iesu ma n tataro ni katituaraoi, ao e oteia, ao e taku nakoia
taan rimwina ngke e angania: ‘Kam na
Bukinibaa
207
anaia ni kanna. E tei te baei ibukin rabwatau.’ E anaa te mwangko
ao ngke e a tia n tataro ni katituaraoi nakon te Atua, ao e angania ao
e taku: ‘Moi iai, ngkami ni kabane, bwa e tei te baei ibukin raraau
ae “raraan te berita,” ae e na kawawaeaki ibukia aika bati ibukini
kabwaraani buure.’ ”—Mataio 26:26-28.
A kakoauaa tabeman bwa e boni bita te bwerena Iesu nakon irikona, ao te wain nakon raraana. Ma ni koauana, e bon teimatoa
naba n tabwanin rabwatan Iesu ngke e anga te bwerena. A boni
kana raoi rabwatan Iesu ana abotoro ma n nima raraana? A aki, bwa
e tabuaki n ana tua te Atua, ao anne ai bon te kang aomata. (Karikani Bwaai 9:3, 4; Nakoaia Ibonga 17:10) E taku Iesu n Ruka 22:20:
“E tei te mwangko aei ibukin te berita ae boou ae aanaki n raraau
ae e na kawawaeaki ibukimi.” Te koaua bwa e bon riki te mwangko
anne bwa “te berita ae boou”? E aki kona n riki anne, kioina ngkai
te berita bon te boraraoi, ao tiaki te bwai ae kona n ringaki.
Mangaia are te bwerena ma te wain bon tii taiani banna. E tei
te bwerena ibukin rabwatani Kristo ae kororaoi. E kabongana nikiran te bwerena Iesu are karaoaki iai te Toa are Riao. Akea te bwai
ni kariki ke te iiti ae renganaki i buakon te bwerena aei. (Te Otinako 12:8) E kona n tei te bwai ni kariki n te Baibara ibukin te bure
ke te buakaka. Mangaia are e tei te bwerena ibukin rabwatan Iesu
ae kororaoi are e kareanna. Bon akea te bure iai.—Mataio 16:11, 12;
1 I-Korinto 5:6, 7; 1 Betero 2:22; 1 Ioane 2:1, 2.
E tei te wain ae uraura ibukin raraan Iesu. Te raraa anne e kamatoaa te berita ae boou. E taku Iesu bwa e kawawaeaki raraana
“ibukini kabwaraani buure.” Mangaia are a a kona aomata n itiaki
iai i matan te Atua ao n rin n te berita ae boou ma Iehova. (Ebera
9:14; 10:16, 17) Te berita ke te boraraoi aei, e karekea angaia Kristian ake 144,000 ake a kakaonimaki bwa a na nako karawa. A na riki
iai bwa ueea ao ibonga ibukini kakabwaiaaia botannaomata.—Karikani Bwaai 22:18; Ieremia 31:31-33; 1 Betero 2:9; Te Kaotioti 5:
9, 10; 14:1-3.
Antai aika a riai ni katoong banna aikai n tain te Kauring? E mataata bwa bon tii te koraki ake a mena i aan te berita ae boou, ake
te koraki ake a kantaningaa te nako karawa, aika a riai ni katoongi
banna n aron te bwerena ma te wain. E kakoauaa taamnein te Atua
ae raoiroi nakoia te koraki anne, bwa a a tia n rineaki bwa a na uea
i karawa. (I-Rom 8:16) A uaia ni kaaina te berita ma Iesu, are e kaineti ma te Tautaeka n Uea.—Ruka 22:29.
208
Ma tera aroia te koraki ake a kantaningaa te maeka n aki toki n
te Bwaretaiti i aon te aba? A ongeaba n ana kairiri Iesu ao a kaea
naba Ana Katairiki te Uea, ma a roko bwa taani mataku aika karinerine, ao tiaki taani katoongi banna. A kakaraoa Ana Katairiki te Uea
Ana Tia Kakoaua Iehova, teuana te tai ni katoa ririki, n Nitian 14
imwini bungin taai. E ngae ngke tii tabeua tenga mai buakoia Kristian ni katobibia te aonnaba ake a kantaningaa te nako karawa, ma
e kakawaki kaean te botaki aei irouia Kristian ni kabane. Bon te botaki are e na kona n reke iai aia tai aomata ni kabane, ni kaatuua
aia iango i aon ana tangira Iehova ae te Atua ao Iesu Kristo ae moanibaan te tamaroa.—Ioane 3:16.
Te Koaua Bwa Bon Iai Taamneia
Aomata ae Aki Kona n Noraki
ae Aki Mamate?
A BATI aika kakoauaa bwa iai te bwai ae aki kona n noraki
ae mena i nanora ae aki mamate. A taku n aia iango bwa e
kikitana te rabwata te bwai aei ngkana e mate te rabwata ao
ni waakinaanako maiuna. Kioina ngkai e a rangi ni kabuta te koaua aei, a bati aika kubanako ngke a a ataia bwa bon
akea te reirei aei n te Baibara. Tera ngkanne ae e na riki nakoira ngkana ti mate, ae taekinaki n Ana Taeka te Atua?
TAEKA AIKA NEPHESH AO PSY·KHE N TE BAIBARA
Ko bae n uringnga are e boni moani koreaki te Baibara rimoa n te taetae n Ebera ao ni Kuriiti. Te taeka n Ebera ae
nephesh ao te taeka ni Kuriiti ae psy·khe aika kabonganaaki
n te Baibara, a rairaki ni Baibara tabeua bwa taamnei. A bon
aki eti rairai aikai. A okioki taeka aika nephesh ao psy·khe n
te Baibara n te mwaiti ae raka i aon 800 te tai, ao a kaineti nakoia (1) aomata, (2) maan, ke (3) maiun te aomata ke te man.
Ti na rinanon ngkai kibun te Baibara tabeua ake a kaotii baika tenua aikai.
Bukinibaa
209
Aomata. ‘N ana bong Noa a uotaki aika karako mwaitiia aika waniman aomata, [Taeka ni Kuriiti, psy·khe], ni
kamaiuaki rinanon te ran.’ (1 Betero 3:20) Te taeka ni Kuriiti aei ae psy·khe e rairaki bwa “aomata,” ao e kaineti nakon
Noa, buuna, natina aika teniman mwaane, ao buuia natina.
A taekinaki n Te Otinako 16:16 kaetieti nakoia tibun Iteraera
ibukin rikoan te manna. A tuangaki bwa a na rikoa ae “kaineti ma mwaitiia ami aomata [Taeka n Ebera, nephesh] ake a
mena n ami umwanrianna.” Mangaia are mwaitin te manna
are e na rikoaki, e boboto i aon mwaitiia nephesh ke aomata
ake kaain te utu n tatabeua nako.
Maan. Ti wareka taekan te karikibwai n te Baibara ae kangai: “Ao e taku te Atua: ‘A na riki nna ni man [Taetae n Ebera,
nephesh] aika mwamwae n te ran ao a na kiba i etan te aba n
te ea i karawa maan aika kibakiba.’ Ao e taku te Atua: ‘A na riki
maan [Taetae n Ebera, nephesh] n aekaia nako n te aonnaba,
maan aika manana ao maan aika kawakawa ao manin te aonnaba aika moaanti n aekaia nako.’ Ao anne te bwai ae riki.”
(Karikani Bwaai 1:20, 24) N te rongorongo aei ao a bane naba
ika, mannikiba, maan aika manana ao aika moaanti, n aranaki n te taetae n Ebera bwa nephesh.
Maiun te Aomata. N tabetai e nanonaki n te taeka n
Ebera ae nephesh ao n te taeka ni Kuriiti ae psy·khe maiun
te aomata. E “bua maiun [Taetae n Ebera, nephesh]” Rakera
ngke e bungia natina ae Beniamin. (Karikani Bwaai 35:16-19)
Iangoa naba ana taeka Iesu ae kangai: “Boni ngai te tia kawakintiibu ae raoiroi. E anga maiuna [Taeka ni Kuriiti, psy·khe]
te tia kawakintiibu ae raoiroi ibukia tiibu.” (Ioane 10:11) N
rongorongon te Baibara aikai, e teretere iai bwa te taeka n
Ebera ae nephesh ao te taeka ni Kuriiti ae psy·khe boni maiun
te aomata.
Ngkana ko kananoa riki am ukeuke n Ana Taeka te Atua, ao
e na teretere iroum bwa bon akea te tai ae e airiri iai te taeka
n Ebera ae nephesh ao te taeka ni Kuriiti ae psy·khe n te Baibara, ma te taeka ae “aki-mamate” ke “aki totoki.”
210
KABWARABWARAAN TE “TAAMNEI”
Ti na iangoa ngkai aron te Baibara ni kabongana te taeka ae
te “taamnei.” A taku tabeman bwa te “taamnei” bon taekan
te bwai are e aki mamate ae mena i nanon rabwatara. Ma bon
tiaki ngaia anne.
A kabongana te taeka n Ebera ae ruach taani korea te Baibara ke te taeka n Kuriiti ae pneuma ngkana a korea taekan te
“taamnei.” E boni manga kabwarabwaraaki n te Baibara nanon taeka akanne. N te katoto, e taku Taian Areru 104:29: “A
mate ma n okira te tano ngkana ko uotaanako te korakora ae
te maiu [Taetae n Ebera, ruach] mairouia [Iehova].” Ao e taku
Iakobo 2:26 bwa “te rabwata . . . e mate ngkana akea te taamnei [Taeka ni Kuriiti, pneuma].” Ni kiibu aikai, te “taamnei”
bon te bwai are e kamaiua te rabwata. Ngkana akea te taamnei, e na boni mate te rabwata. Mangaia are te taeka ae ruach
n te Baibara, e aki tii rairaki bwa te “taamnei” ma e kona n rairaki naba bwa te “korakora,” ke “te korakora ae te maiu.” N te
katoto, ni kaineti ma te Ieka n ana bong Noa, e taku te Atua:
“N nang karokoa te ieka ae te ran n te aonnaba bwa e na kamaunaia aomata ma maan aika iai te ikeike ni maiu [Taeka
n Ebera, ruach] irouia.” (Karikani Bwaai 6:17; 7:15, 22) Mangaia are e nanonaki te “taamnei” bwa te mwaaka ae e aki
kona n noraki (te korakora ae kamaiua te rabwata) are e kamaiui baika maiu ni kabane.
E kainnanoa te taamnei te rabwata n aron raoi te rerio ae
kainnanoa naba te iti bwa e aonga ni maiu. Ibukini kamatataan raoi aei, iangoa te rerio ae bon tau buburana. Ngkana
ko karina te baetere i nanon te rerio aei ao ni kamaiua, te iti
ngkanne are e mena i nanon te baetere, e na kamaiua te rerio,
bwa e aonga n tang. Ngkana akea te baetere, e na mate te rerio. Ai aron naba te rerio ae aki baetere, e na mate ngkana e
koutaki uaeana man te iti. N aron naba anne, te taamnei bon
te korakora ae kamaiua rabwatara. E aki kona n namakinaaba
te taamnei ao n iango n aron te iti. Bon te mwaaka ma tiaki te
aomata. Ma ngkana akea te taamnei ke te korakora ae te maiu,
Bukinibaa
211
a na “mate [rabwatara] ma n okira te tano,” n aron are e taku
te tia areru.
E taekina maten te aomata Te Minita 12:7 ni kangai: “E
okira ngkanne te tano bubun te tano [are rabwatana] n arona
mai mwaina, ao te korakora ae te maiu [ke te taamnei,] e okira
te Atua ae koaua are bon anga.” Ngkana e kitana te rabwata te
taamnei, ke te korakora ae te maiu, e na mate te rabwata ao e
na okira te tano are e moan riki mai iai. N aron naba anne, e
na okira te Atua te korakora ae te maiu. (Iobi 34:14, 15; Taian
Areru 36:9) E aki nanonaki n aei bwa e na mwananga te korakora ae te maiu nako karawa. Ma e nanonaki iai bwa ngkana
iai ae mate, ao mwiokon te aomata ane mate anne, e a tiku
iroun Iehova ae te Atua. E kona n taekinaki bwa e mena mwiokoni maiuna i nanoni bain te Atua. Bon tii mwaakan te Atua
ae kona ni kaoka te taamnei ke te korakora ae te maiu, nakon
te aomata are e mate bwa e aonga ni manga maiu.
Ai karaunanora ataakin ae ngaia bon aio ana kantaninga te
Atua, are e na karaoia ibukia te koraki ake a motirawa “i nanon taian ruanimate”! (Ioane 5:28, 29) N tain te mangauti ao
e na manga karaoa rabwataia ae boou aomata ake a a tia ni
mate Iehova, ao e na kamaiuia ngkana e a manga karina te
taamnei ke te korakora ae te maiu, i nanon rabwataia. Ai boni
kakimwareireira te bong anne!
Ngkana ko kan reiakin riki taeka aika nephesh ao
psy·khe n ikotaki naba ma ruach ao pneuma ake a kabonganaaki n te Baibara, ko na
kunei rongorongo aika rangi ni kakawaki n te boki ae
te Reasoning From the Scriptures, iteraniba 375-384 ae
boreetiaki irouia Ana tia Kakoaua Iehova.
212
Tera Tiore ao Eriti?
NGKE e moani koreaki te Baibara e kabonganaaki iai te taeka n
Ebera ae sheohl, ao te taeka ni Kuriiti ae haides, n te mwaiti ae raka
i aon 70 te tai. Taeka aikai a kaineti ma te mate. Tabeua rairai n te
Baibara a rairi taeka aikai bwa “ruanimate,” “moone,” ke te “kinono.” Ma angiin taian taetae, a aki kona n rairi taeka aikai, ni kaineti
ma are bon nanoia ni koaua n te taeka n Ebera ao ni Kuriiti.E kabonganai taeka aikai Te Baibara ae Tabu –te Rairai ae te Aonnaba ae
Boou n taiani kabwarabwara mai nano. Tera raoi ae nanonaki n taeka aikai? Ti na nora ngkai aroni kabonganaakia n rongorongo aika
kakaokoro n te Baibara.
E taku te Minita 9:10: “Bon akea te mwakuri ke te babaire ke te
atatai ke te wanawana i nanon te Ruanimate [“Tiore” te kabwarabwara ae i nano], ike ko a nako iai.” Te koaua bwa Tiore bon te
ruanimate teuana are tao e taunaki iai temanna ae tangiraki iroura? Tiaki ngaia anne. Ngkana e taekina te ruanimate teuana ae
onoti, te Baibara e kabonganai taeka tabeua n te taeka n Ebera ao ni
Kuriiti, ma tiaki sheohl ao haides. (Karikani Bwaai 23:7-9; Mataio
28:1) E aki naba kabonganaaki te taeka ae “Tiore” n te Baibara ibukin te ruanimate ike a uaia n taunaki iai tabeman aomata, n aron
aia ruanimate kaain te utu ke te ruanimate ae bati kaaina.—Karikani Bwaai 49:30, 31.
Nanona te aeka n tabo raa te taeka ae “Tiore”? E kateretereaki n
Ana Taeka te Atua bwa taeka aika “Tiore” ao “Eriti,” a nanona te
bwai ae kakawaki riki nakon te ruanimate are a mwaiti aomata ake
a taunaki iai. N te katoto, e taku Itaia 5:14 bwa “e kabuburaa i bon
irouna te Ruanimate [“Tiore” te kabwarabwara ae i nano], ao e kauremangangaea wina n akea tianakina.” E ngae ngke e a tia n ongia
konana Tiore, aika maate aika mwaitikurikuri, ma e teimatoa naba
ni baki aomata. (Taeka N Rabakau 30:15, 16) N tiaki aron ruanimate ni koaua aika a tiatianaki mwaitiia maate aika kona n taunaki iai,
e “aki kona n rauaki te Ruanimate.” (Taeka N Rabakau 27:20) E aki
kona n on Tiore. Akea tiatianakini kaaina. Mangaia are bon tiaki te
nne ni koaua Tiore ke Eriti. Ma bon te kaikonaki ibukin nneia maate, are a matu iai angia aomata ake a a tia ni mate.
E na buokira ana reirei te Baibara ibukin te mangauti, ni karekei
riki ara atatai i aon nanon taeka aika “Tiore” ao “Eriti.” E kairekerekea Tiore ao Eriti Ana Taeka te Atua, ma te aeka ni mate are iai te
Bukinibaa
213
mangauti iai.1 (Iobi 14:13; Mwakuri 2:31; Te Kaotioti 20:13) E kaotia naba Ana Taeka te Atua bwa aomata ake a mena i Tiore ke Eriti,
tiaki tii te koraki ake a a tia n toro iroun Iehova, ma a bati naba iai
ake a tuai n toro irouna. (Karikani Bwaai 37:35; Taian Areru 55:15)
Mangaia are e reirei te Baibara bwa “a na boni mangauti akana raoiroi ma akana aki raoiroi.”—Mwakuri 24:15.
1 Ni kabotauaki ma anne, iai maate ake a na aki kautaki, ao a kabwarabwaraaki bwa a aki mena i Tiore ke Eriti, ma a mena i “Keenna.” (Mataio 5:30; 10:28; 23:33) Tiaki raoi te tabo Keenna, n aron Tiore ao Eriti ae
tiaki naba taabo ni koaua.
Tera te Bong ni Motikitaeka?
TERA arom n iangoa te Bong ni Motikitaeka? A bati aika iangoia
bwa a na uotaki aomata aika birion ma birion nako matan ana kaintokanuea te Atua, temanna imwin temanna. Ikanne are e nang
motikaki iai taekaia n tatabemania nako. Iai tabeman aika a na
anganaki kaniwangaia ae te bwaretaiti i karawa, ao ake tabeman a
na kabuakakaaki ni kammarakaki n aki toki. Ma e kaokoro taekan
te tai ni motikitaeka aei n te Baibara. E kabwarabwaraa Ana Taeka
te Atua bwa tiaki te tai ae kakamaaku, ma te tai ae riai ni kariaaki
ma te kukurei, are a na manga katamaroaaki bwaai iai.
N Te Kaotioti 20:11, 12, ti wareka iai kabwarabwaraan te Bong ni
Motikitaeka iroun te abotoro Ioane ni kangai: “I nora te kaintokanuea ae mainaina ae rianako arona, ma Teuare tekateka i aona. Ao
e birinako te aonnaba ma karawa mai matan teuare tekateka, ao e
a aikoa manga reke nneia. Ao I noriia maate aika kakannato ao aika
mangori, n tei i matan te kaintokanuea, ao a kaukaki nira ni boki.
Ma e a manga kaukaki te nira ni boki riki teuana, ae te boki ni kamaiu. A motikaki taekaia maate mani baike a koreaki n taian nira
ni boki ni kaineti ma aia mwakuri.” Antai te tia Motikitaeka ae taekinaki ikai?
Iehova ae te Atua bon te tia Motikitaeka ae moan te rietata i
aon te botannaomata. Ma e anga te mwakuri ni motikitaeka nakon te temanna. Ni Mwakuri 17:31, e taekinna te abotoro Bauro
bwa te Atua “E a tia n namata te bong are e na motika iai taekan te
214
aonnaba ni kabutaa n te raoiroi, iroun te aomata are e mwiokoia.”
Te tia Motikitaeka ae mwiokoaki aei bon Iesu Kristo are e kautaki
man te mate. (Ioane 5:22) E na moanaki n ningai te Bong ni Motikitaeka, ao maanra?
E kaotaki n te boki ae Te Kaotioti bwa e na moanaki te Bong ni
Motikitaeka imwin te buaka are Aremaketon, ike e nang kamaunaaki iai ana waaki Tatan i aon te aba.1 (Te Kaotioti 16:14, 16;
19:19–20:3) Imwin Aremaketon, a na karabuutinaki Tatan ma ana
taimonio n te rua i nanon te nga te ririki. I nanon te tai anne, taan
uaia n ababa ake i karawa ake 144,000 mwaitiia, a na riki bwa taani
moti, ao a na tautaeka “bwa ueea ma Kristo i nanon 1,000 te ririki.”
(Te Kaotioti 14:1-3; 20:1-4; I-Rom 8:17) Te Bong ni Motikitaeka e na
bon aki kataweaki n tii 24 te aoa, ma e na kabanea te nga te ririki.
I nanon naba te nga n ririki anne, ao e na “motiki taekaia akana
maiu ma akana mate” Iesu Kristo. (2 Timoteo 4:1) “Akana maiu”
bon “te koraki ae uanao” ake a kamaiuaki man Aremaketon. (Te
Kaotioti 7:9-17) E noriia naba ‘maate n tei i matan te kaintokanuea’
te abotoro Ioane n tain te motikitaeka. N aron are e beritanna Iesu,
“a na bane iai n ongo [bwanaan Kristo] aomata ake a mena i nanon taian ruanimate ao a na otinako,” n te aro are a na mangauti.
(Ioane 5:28, 29; Mwakuri 24:15) Ma e na motikaki taekaia i aon
tera?
Ni kaineti ma ana miitara te abotoro Ioane, “a kaukaki nira ni
boki,” ao a na “motikaki taekaia maate mani baike a koreaki n taian nira ni boki ni kaineti ma aia mwakuri.” (Te Kaotioti 20:12) Te
koaua bwa booki aikai bon taekan aia mwakuri n taai aika nako?
Tiaki, bwa e na aki motikaki taekaia aomata n aia mwakuri ake a karaoi imwaini mateia. Ti kangaa n ataa anne? E taku te Baibara: “Ane
e mate ao e a bwara baena man ana bure.” (I-Rom 6:7) Mangaia are
a na itiaki man aia bure mai mwaina te koraki ake a na karekea te
mangauti. Mangaia are a bae n tei booki akekei ibukin baike E a manga tangiri te Atua bwa ti na karaoi. Ibukini karekean te maiu are
aki toki, a riai n ongeaba n ana tua nako te Atua, aomata ake a kamaiuaki man Aremaketon ao ake a na kautaki, ao n ongeaba naba
ni kaetieti aika boou ake e na kaotii Iehova i nanon te nga n ririki.
1 Ni kaineti ma Aremaketon, taiaoka n nora te boki ae te Insight on the
Scriptures, Volume 1, iteraniba 594-595, 1037-1038, ao mwakoro 20 n te
boki ae Taromauria te Atua ae Tii Ngaia ae Koaua, aika a uaia ni boreetiaki irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.
Bukinibaa
215
Mangaia are a na motikaki taekaia aomata n tatabemania nako, i
aoni baike a karaoi n tain te Bong ni Motikitaeka.
E na reke te Bong ni Motikitaeka bwa ai tibwa aia moantai aomata aika birion ma birion, n reiakina nanon te Atua ao ni
maiuakinna. Nanon aei bwa e na korakora waakinan te angareirei.
Ni koauana, “a [nang] reiakina te raoiroi kaain te aba.” (Itaia 26:9)
Ma a na aki bane aomata ni kani maiuakina nanon te Atua. E taku
Itaia 26:10: “Ngkana e akoaki te aomata ae buakaka, ma e na bon
aki reiakina te raoiroi. E na karaoa naba ae buakaka n te aba ae a
bwabwaina te eti kaaina, Ao e na aki nora mimitongin Iehova.” A
na tiringaki te koraki aika buakaka aikai n aki toki i nanon tain te
Bong ni Motikitaeka.—Itaia 65:20.
N tokin te Bong ni Motikitaeka, a nang “maiu” raoi ni koaua
te koraki ake a maiu, ibukina bwa a a kororaoi. (Te Kaotioti 20:5)
Mangaia are n tain te Bong ni Motikitaeka ao a nang kaokaki aomata nakon aroia ni kororaoi n te moantai. (1 I-Korinto 15:24-28)
Imwina ao e a waaki naba te kabanea ni kataaki. E na manga kabwaraaki Tatan mani karabuutinakina ao e na kariaiakaki bwa e na
kataia ni mwamwanaia riki aomata n ana kabanea n tai. (Te Kaotioti 20:3, 7-10) A na nora kakimwareireini kakoroan bukin ana berita
te Baibara te koraki ake a rawa nakoina, ae kangai: “A na abana te
aonnaba akana raoiroi, ao a na maeka i aona n aki toki.” (Taian
Areru 37:29) Eng, bon te kakabwaia te Bong ni Motikitaeka nakoia
aomata ake a kakaonimaki!
E Namataki te Ririki ae 1914 n te Taetae
ni Burabeti n te Baibara
I NANON te maan ae kaania abwi te ririki imwain 1914, ao a tataekinna taan reirei n te Baibara bwa iai baika namataki aika a na riki
n te ririki anne. Baikara baikai, ao bwaai ni kakoaua aika kotokotea
1914 bwa te ririki ae kakawaki?
E taku Iesu n Ruka 21:24: “E na toutouaki Ierutarem irouia
botannaomata aika tiaki I-Iutaia ni karokoa kakororaoan aia tai botannaomata ae baireaki.” Ierutarem boni kautun abaia I-Iutaia, are
te tabo are e a waaki mai iai, aia tautaeka ueea ake kanoan te Uea are
216
Tawita. (Taian Areru 48:1, 2) Ma a okoro ueea aikai ma taan tautaeka n te aonnaba, ibukina bwa a tekateka i aon “ana kaintokanuea
Iehova” n tei ibukina. (1 Rongorongo 29:23) Mangaia are e tei Ierutarem ibukin ana tautaeka Iehova.
N te aro raa ae e ‘toutouaki iai ana tautaeka te Atua irouia botannaomata,’ ao man ningai? E riki aei n 607 B.C.E. ngke e a tauaki
Ierutarem irouia kaaini Baburon. Ai akea ngkanne te uea n “ana
kaintokanuea Iehova,” ao e a aki manga reitinako karekeaia ueea
ake kanoan Tawita. (2 Uea 25:1-26) E na teimatoa n aki toki ‘touakin Ierutarem’ n aron aei? E na aki, bwa e taku ana taetae ni
burabeti Etekiera ni kaineti ma te kabanea n uea i Ierutarem are Tetekia: “Kanakoa te bwara ae te kunnikai ao buuta te baunuea. . . .
Akea temanna ae e na bwaina te mwaaka n tautaeka aei, ni karokoa
rokon teuare bon iai riaina ni bwainna, ao N na anganna.” (Etekiera 21:26, 27) Teuare “iai riaina ni bwainna” irouia ueea ake kanoan
Tawita bon Kristo Iesu. (Ruka 1:32, 33) Mangaia are e na toki ‘touakin Ierutarem’ ngkana e a riki Iesu bwa te Uea.
“TAAI AIKA ITIUA”
2,520 te ririki
606 1/4 te ririki
1,913 3/4 te ririki
Okitobwa 607 B.C.E. nakon
Ritembwa 31, 1 B.C.E.
Tianuare 1, 1 C.E. nakon
Okitobwa 1914
607
“E na toutouaki
Ierutarem irouia
botannaomata
aika tiaki
I-Iutaia”
& B.C.E. C.E. )
1914
Rokon “teuare bon iai
riaina ni bwainna”
Bukinibaa
217
E na roko n ningai te tai ane kakawaki anne? E kaotia Iesu bwa
e na toki aia tautaeka Tientaire ngkana e koro te tai ae baireaki. E
ataaki aroni warebwaiana bwa maanra te tai anne, n ana rongorongo Taniera mwakorona 4. E karakinaki iai te mii ni burabeti ae
miin Ueani Baburon are Nebukaneta. E nora iai te aroka teuana ae
moan te totoakaei are e tataaki ni kabwakaaki. E a aki kona ni manga rikirake boton te kai aei bwa a kabaeaki botona n te biti ma te
buraati. E taku te anera: “Ke e tiku n arona anne i nanon taai aika
itiua.”—Taniera 4:10-16.
Aroka ke kaai n tabetai n te Baibara, a tei ibukin te kairiri. (Etekiera 17:22-24; 31:2-5) Mangaia are tataakin te kai ni kabwakaaki n
te kabotau aei, e tei ibukini katokan ana tautaeka te Atua rinanoia
ueea ake i Ierutarem. Mangaia are e taekinaki n te miitara aei bwa
e na aki teimatoa ‘toutouakin Ierutarem,’ bwa tii i nanon te maan
ae “itiua te tai.” Maanra te tai anne?
E kateretereaki n Te Kaotioti 12:6, 14 bwa tenua ao te iterana te
tai, titeboo ma “1,260 te bong.” E na taboro ngkanne ngkana ai
“taai aika itiua” ke 2,520 te bong. Ma e aki toki ‘toutouakin’ ana
tautaeka te Atua irouia Tientaire ngke e a koro raoi 2,520 te bong
imwini bwakan Ierutarem. E teretere ngkanne bwa e nanonaki te
tai ae maan riki n te taetae ni burabeti aei. Ni kaineti ma Warekaia
Iteraera 14:34 ao Etekiera 4:6, ake a taekinna bwa “tebongina ibukin teuana te ririki,” nanona bwa “taai aika itiua” bon ririki aika
2,520.
E moanaki warebwaian ririki aika 2,520 n Okitobwa 607 B.C.E.
ngke e kabwakaaki Ierutarem irouia kaaini Baburon, ao e kabwakaaki naba iai te uea are kanoan Tawita. E toki te tai anne n
Okitobwa 1914. N te tai anne, e a toki “aia tai natannaomata ae baireaki” ao e a kaueaaki Iesu Kristo iroun te Atua bwa te Uea i karawa.1
—Taian Areru 2:1-6; Taniera 7:13, 14.
1 Mwaitin te ririki man Okitobwa 607 B.C.E. nakon Okitobwa 1 B.C.E.
bon 606. Kioina ngkai e warekaki tii teuana te ririki man te ririki 1 B.C.E
nakon 1 C.E. ibukina bwa akea te ririki ae akea [zero], mwaitin te ririki
ngkanne man Okitobwa 1 B.C.E. nakon Okitobwa 1914 C.E. bon 1,914.
Ngkana a ikotaki ririki aika 606 ma 1,914, ti karekea iai te mwaiti n ririki ae 2,520. Ibukin rongorongoni bwakan Ierutarem n 607 B.C.E., nora
te kaongora ae “Chronology” n te boki ae te Insight on the Scriptures, ae
boreetiaki irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.
218
N aron are e a kaman taekinna Iesu, e na kanikinaeaki ‘okina
ma n tiku’ bwa te Uea i karawa, ni baika kakuba ma ni kakaiaki
aroia aika a na riki n te aonnaba. Baikai bon taiani buaka, roongo,
mwaeiei, ao ai aoraki aika kamamate. (Mataio 24:3-8; Ruka 21:11)
A boni kakoauaaki raoi ni baikai bwa e bon tei Ana Tautaeka n Uea
te Atua i karawa n te ririki 1914, ao a a moanaki naba iai “kabaneani boong” ibukin te waaki ae buakaka ae ngkai.—2 Timoteo 3:1-5.
Antai Mikaere ae te Anera Are
Mataniwia Anera?
E AKI bati n tataekinaki te anera ae arana Mikaere n te Baibara.
Ma ngkana e taekinaki, ao e boni kaotaki bwa te anera ae e mwamwakuri. N te boki ae Taniera, e taekinaki Mikaere bwa e buakania
anera aika buakaka; n ana reta Iuta, e taekinaki iai bwa e kauntaeka ma Tatan; ao n Te Kaotioti, e buaka iai ma te Riaboro ao ana
taimonio. E maiuakina raoi nanon arana Mikaere ae, “Antai ae ai
Aron te Atua?” n arona ni boutokaa ana tautaeka Iehova, ao ni
buaka ma taani kairiribai nakon te Atua. Ma bon antai raoi Mikaere?
N taai tabetai, ao e kona n ae e raka i aon teuana araia aomata.
N te katoto, te baatua are Iakoba, arana naba Iteraera, ao te abotoro Betero, arana naba Timon. (Karikani Bwaai 49:1, 2; Mataio 10:2)
N aron naba anne, e katereterea te Baibara bwa arani Mikaere naba
teuana bon Iesu Kristo, imwain ao imwini maiuna i aon te aba. Ti
na rinanoi bukina tabeua aika reke man te Baibara.
Te Anera are Mataniwia Anera. E arana Mikaere Ana Taeka te
Atua bwa “mataniwia anera.” (Iuta 9) Noria bwa e aranaki Mikaere bwa te anera are mataniwia anera. E kateretereaki n aei bwa tii
temanna te aeka n anera anne. Ni koauana, te taeka ae “te anera
are mataniwia anera” ae kabonganaaki n te Baibara, e kaineti nakon tii temanna ao e aki bururare. Irarikina, e irekereke Iesu ma te
nakoa ae mataniwia anera. E taku 1 I-Tetaronike 4:16 ni kaineti ma
te Uea are kautaki are Iesu Kristo: “E na ruo mai karawa te Uea ao
e na tua ni bwanaana ae bwanaani mataniwia anera.” Mangaia are
e kabwarabwaraaki bwanaan Iesu bwa bwanaani mataniwia anera.
Bukinibaa
219
E kateretereaki ngkanne n te kibu aei, bwa Iesu boni Mikaere ae te
anera are mataniwia anera.
Te tia Kaira te Taanga ni Buaka. E taku te Baibara bwa “a buakana te rakon [ma ana anera] Mikaere ma ana anera.” (Te Kaotioti
12:7) Mangaia are Mikaere bon te tia Kaira aia buaka anera aika kakaonimaki. E kabwarabwaraaki naba n Te Kaotioti bwa Iesu, bon
te tia Kaira te taanga ni buaka ae kaainaki irouia anera aika kakaonimaki. (Te Kaotioti 19:14-16) Ao te abotoro Bauro e taekina naba
“te Uea ae Iesu” ma “ana anera aika mwaaka.” (2 I-Tetaronike 1:7;
Mataio 16:27; 24:31; 1 Betero 3:22) Mangaia are te Baibara e uaia n
taekina Mikaere ma “ana anera,” ao Iesu ma “ana anera.” (Mataio
13:41) Kioina ngkai e aki taekinna Ana Taeka te Atua bwa uoua
aia taanga ni buaka anera aika kakaonimaki i karawa, are aongkoa
teuana e kairaki irouni Mikaere ao teuana e kairaki iroun Iesu, e
teretere iangoana ngkanne ae Mikaere bon Iesu Kristo ngkana e
karaoa ana mwakuri i karawa.1
1 E na kuneaki riki te rongorongo ae kaotaki iai irekereken te ara ae
Mikaere ma Natin te Atua, n te boki ae te Insight on the Scriptures, Volume 2, iteraniba 393-394, ae boreetiaki irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.
Kinaakini “Baburon ae Kakannato”
A BATI kibuntaeka n te boki ae Te Kaotioti aika taian taetae ni
kaikonaki. (Te Kaotioti 1:1) N te katoto, e taekinaki iai te aine
ae arana “Baburon ae Kakannato” ae koreaki arana i aon ramwana. E taekinaki bwa e tekateka te aine aei i aoia “aomata
aika uanao ao natannaomata.” (Te Kaotioti 17:1, 5, 15) Kioina
ngkai akea raoi te aine ae kona ni karaoa aei, nanona ngkanne
bwa Baburon ae Kakannato bon te kabotau. Mangaia are tera
ae e kaikonakaki iroun te aine ae te kabekaau aei?
N Te Kaotioti 17:18, e kabwarabwaraaki naba te aine aei bwa
“te kaawa ae kakannato ae tautaeka i aoia uean te aonnaba.”
E kateretereaki taekaia te koraki n aomata aika baireaki, n te
taeka ae “te kaawa.” Kioina ngkai boni ngaia “te kaawa ae kakannato” are e taua taekaia “uean aonnaba,” nanona ngkanne
220
bwa te aine ae arana Baburon ae Kakannato aei, bon te botaki ae katobibia te aonnaba ae kaainaki irouia aomata. E kona
naba n aranaki bwa te botaki ae kabutaa te aonnaba. Te aeka ni
botaki raa ngkanne? Bon te botaki n Aro. Ti na nori rongorongo tabeua n te boki ae Te Kaotioti ake a na kairira nakon te
koaua aei.
Rabwata aika a kona n riki bwa botaki, bon te tautaeka, te bitineti ke te Aro. Te aine are arana Baburon ae Kakannato bon
tiaki te botaki n tautaeka ibukina bwa e taekinaki n Ana Taeka
te Atua bwa “uean aonnaba” aika taan tautaeka n te aonnaba
aei, a “wewene ni bure” ma ngaia. E nanonaki n ana wene ni
bure bwa e itabon ma taan tautaeka n te aonnaba, ao e a kabwarabwaraaki naba iai bukin aranakina bwa “te kabekaau are
kakannato.”—Te Kaotioti 17:1, 2; Iakobo 4:4.
Tiaki naba te botaki ni bitineti Baburon ae Kakannato, ibukina bwa “taan iokinibwai n te aonnaba,” ake taani bitineti n
te aonnaba, a tanginiweneia n ana tai ni kamaunaaki. Ni koauana, e taekinaki bwa uean aonnaba ao taan iokinibwai a uaia
n taraa Baburon ae Kakannato mai “kiraroa.” (Te Kaotioti 18:
3, 9, 10, 15-17) Mangaia are e bon riai ngkanne n iangoaki bwa
Baburon ae Kakannato bon tiaki te botaki n tautaeka, ke te botaki ni bitineti, ma bon te botaki n Aro.
E a kakoauaaki riki kinaakini Baburon ae Kakannato n te rongorongo are e mwamwanaia te botannaomata ni kabane n
ana “tabunea.” (Te Kaotioti 18:23) Kioina ngkai tabunea nako
bon aia waaki taimonio, e aki kamimi ngkanne ngkai e aranaki Baburon ae Kakannato n te Baibara bwa “aia tabo ni maeka
taimonio.” (Te Kaotioti 18:2; Te Tua-Kaua 18:10-12) E kabwarabwaraaki naba te botaki aei bwa e rangi ni karitei nakon te Aro
ae koaua, ni bwainikirinia “burabeti” ao “te koraki aika itiaki.”
(Te Kaotioti 18:24) Ni koauana, e rangi ni korakora ribaakin
te Aro ae koaua irouni Baburon ae Kakannato, n te aro are e a
bwainikirinia kaaina n te aro n iowawa ao n tiringia “ana tia kakoaua Iesu.” (Te Kaotioti 17:6) Mai ikai are e a teretere iai bwa
te aine ae arana Baburon ae Kakannato, bon te botaki n Aro
ae kewe ae katobibia te aonnaba, ake a bane ni kaainna, Aaro
nako ake a kaitaraa Iehova ae te Atua.
221
E Bungiaki Iesu n Ritembwa?
E AKI tuangira te Baibara te tai are e bungiaki iai Iesu. Ma e tii
kaotii bwaai ni kakoaua are e na ataaki iai bwa e aki bungiaki n
Ritembwa.
Iangoa taraani kanoan te bong n te tai anne i Betereem, ike e
bungiaki iai Iesu. Aia karuaiwa n namwakaina Iutaia ae Kitirewi
(e iorooro ma Nobembwa/Ritembwa) bon te namwakaina ae kamwaitoro ae irianaki n te karau. Te namwakaina are imwina bon
Tebeta (Ritembwa/Tianuare). E a korakora riki te kamwaitoro n
te namwakaina aei, ao e bwaka te tinoo n taabo aika ririeta. Ti na
noria bwa tera ae e taekinna te Baibara ni kaineti ma tauani kanoan te bong n te tabo arei.
E kaotia te tia korea te Baibara ae Etira bwa Kitirewi bon te namwakaina ae ataaki bwa e kamwaitoro ao e aomwaimwai. Imwin
taekinan are a botaki aomata aika mwaiti i Ierutarem n “te
karuaiwa n namwakaina [Kitirewi] ae 20 iai bongin te namwakaina,” ao e taekinna Etira bwa a “a rurubenebene . . . ibukin te
karau ae korakora.” Ni kaineti ma kanoan te bong n te tai arei ao
Ngke e bungiaki Iesu, ao a maeka
n te tawaana n te tairiki, taani
kawakintiibu ma aia nanai
222
a taku aomata ake a ikotaki: ‘Tain te kakarau ao ti aki kona n tei
i tinaniku.’ (Etira 10:9, 13; Ieremia 36:22) Maroaka ae a rangi n
rawa iai ni mena n te tawaana n te tairiki taani kawakin tiibu, ake
n taabo akekei ma aia tiibu ngkana e roko Ritembwa!
E taekinna te Baibara bwa a tantani taani kawakin tiibu i buakoia aia tiibu ake a mena n te tawaana n te tairiki are e bungiaki
iai Iesu. E katerea te tia korea te Baibara ae Ruka n te tai anne
bwa taani kawakintiibu a “titiku i tinaniku ao a uatei n tantani
n te bong i rarikin aia nanai” n uakaan ma Betereem. (Ruka 2:
8-12) E teretere bwa a bon titiku i tinaniku taani kawakintiibu n
te tai arei, ma tiaki n ae a tii otinako bwa a na nakonako iai n te
ngaina ni kaukiang. A tiku aia nanai i rarikia n te tawaana n te tairiki. A kona ngkanne ni maeka n te tawaana kaain Betereem n
Ritembwa, ni kaineti ma kanoan te bong ae te aamwaitoro ao te
aomwaimwai? A bon aki. Mangaia are baika a riki n te tai are e
bungiaki iai Iesu, a katereterea bwa e bon aki bungiaki Iesu n Ritembwa.1
E kaotaki n Ana Taeka te Atua te tai are e mate raoi iai Iesu, ma
e uarereke te kamataataa ni kaineti ma te tai are e bungiaki iai. Ti
kauringaki iai ana taeka te Uea are Toromon are e kangai: “E raoiroi riki te ara ae raoiroi nakon te kabira ae raoiroi, ao e raoiroi
riki te bong ni mate nakon te bong ni bungiaki.” (Te Minita 7:1)
Maroaka ae e bati rongorongon ana mwakuri ni minita Iesu n te
Baibara ao matena, ma e karako taekani bungiakina.
1 Ibukin rongorongo riki tabeua, nora te boki ae te Reasoning From the
Scriptures iteraniba 176-179, ae boreetiaki irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.
Ti Riai ni Bukamarui Boongi n
Toa ke Boongi ni Kauring?
TIAKI te Baibara ae otei boongi n toa ao boong ni kauring aika irekereke ma taian Aro ao te botannaomata, aika bukamaruaki n aaba aika
mwaiti n taai aikai. Ma a riki mai ia bukamaru aikai? Ngkana ko kona
ni karaoa am kakaae n te tabo n tangoboki, ko na bae ni mimi n nora
ae taekinaki n taiani boki ni kaineti ma boongi n toa ao boongi ni
Bukinibaa
223
kauring ake a rangi n ataaki n te tabo are ko maeka iai. Ti na rinanoi
tabeua katoto.
Te Itita ke te Bwakate. E taku te boki ae te Encyclopædia Britannica: “Akea rongorongoni bukamaruan te toa ae te Itita n te Nu
Tetemanti.” E kangaa ni moani waaki karaoan te Itita? E riki man te
taromauri ni beekan. E motikaki te Itita bwa aongkoa kauringan utin
Iesu, ma a aki irekereke ma te waaki ni Kristian katei ake a kakaraoaki iai. N te katoto, e taku te boki ae te Catholic Encyclopedia ni kaineti
ma te rabiti are e riki bwa bannan te Itita: “Te man ae te rabiti bon aia
kanikina beekan ao e irekereke n taai nako ma te kakariki.”
Te Kaririki. E kakaokoro bukamaruan te Ririki ae Boou n aaba
nako ni kaineti ma te bongi n namwakaina ao te katei iai. E taku te
boki ae te World Book Encyclopedia ni kaineti ma moan rikin te bukamaru aei: “E moani kakinaa Tianuare 1 te tia tautaeka i Rom ae
Julius Caesar n 46 B.C. bwa e na riki bwa Moani Bongin te Ririki. A
tataneiai ni katabua te bong aei kaain Rom nakon Janus, ae atuan taiani mataroa n aekaia nako, ao atuan taiani moani waaki. E ingoanaki
te namwakaina ae Tianuare n aran teuae Janus, ae iai uoua ubuna,
bwa teuana e taraa mooa ao teuana e taraa buuki.” Mangaia are taiani botaki aika irekereke ma te Kaririki, a riki man te katei ni beekan.
Halloween. E taku te Encyclopedia Americana ni kaineti ma te toa
aei bwa ai aron ae e karaoaki n aia bongi maate: “Katei tabeua aika
irekereke ma te toa ae te Halloween, a reitaki ma aia toa Druid [aia
ibonga taian Celts rimoa] imwain aia tai Kristian. Uoua aia toa taian
Celts ibukin atuaia aika uoman ake a kakannato riki irouia. Temanna atuan taai ao temanna atuaia maate (ae arana Samhain). Ana
toa Samhain e kakaraoaki n Nobembwa 1 ae aia Kaririki taian Celts.
Imwini bwakanakon te tai, e a riki te toa ibukia maate bwa kanoan
naba te katei ni Kristian.”
Boong ni Kauring Riki Tabeua. A aki kona ni maroroakinaki taiani
botaki ni kauring ni kabane ake a kakaraoaki ni katobibia te aonnaba. Ma e kakawaki ataakin ae boongi ni kauring ake a motikaki
ibukini karietatakia aomata ke botaki ni botannaomata, a aki kariaiakaki iroun Iehova. (Ieremia 17:5-7; Mwakuri 10:25, 26) Uringnga
naba are moan rikin bukamaru aika reitaki ma taian Aro, a na karauaki n iangoaki bwa a kakukureia te Atua ke a aki. (Itaia 52:11; Te
Kaotioti 18:4) A na buokiko kaetieti n te Baibara ake a taekinaki ni
Mwakoro 16 n te boki aei, n iangoia bwa tera aron te Atua n tarai bukamaruani boong ni kauring ake akea irekerekeia ma te Aro.
Ibukin rongorongona riki, nakon www.jw.org
ke reitaki ma Ana Tia Kakoaua Iehova.

Tera Ana Reirei ni Koaua te Baibara?

Transcription

Similar documents

019 Ataei bon te bwaeao

2P Namu Darbai 11-29-2013

Kakororaoa Am Beku Ngkai te Tia Tataekina te Euangkerio Ngkoe

t"`.

Προκήρυξη

kllT.$HI - PPD Pasir Gudang

Teuare te Kabanea ni Kakannato Mai Buakoia Aomata

Original PDF - Punawaiola Ka Huli Ao Digital Archives

LAMEPA EFKAS

Original PDF - Punawaiola Ka Huli Ao Digital Archives

o le sulu samoa

Ariete-tuotteiden huolto-ohje