NEPRIJATELJI NARODA U RS-u

NEPRIJATELJI NARODA U RS-u: DODIKOVA LISTA ZA LIN^
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
GODINA XX
BROJ 911
SARAJEVO 24.4.2014.
CIJENA 3 KM
DJECA U VREMENU
OD SIRIJE DO FACEBOOKA
JESTE LI VIDJELI
DJEVOJ^ICE?
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-911:ISPRAVNA-oglasi.qxd
22.4.2014
15:20
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
24.4.2014
1:52
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
Slijede}i broj Slobodne Bosne u Sarajevu u prodaji u utorak 29.4.2014., a u ostalim gradovima BiH 30.4.2014.
12 SARAJEVO IZA[LO IZ
RECESIJE
24 USKRS U KRALJEVOJ
SUTJESCI
36 AMERI^KI SAN MLADOG
BR^AKA
NOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINA
POVRATNICI NA KRI@NOM PUTU
Nakon skoro ~etverogodi{nje stagnacije,
zahuktava se novi investicioni ciklus u
glavnom gradu BiH, dokaz tome je
~injenica da {irom grada ni~u novi
stambeni objekti. U Sarajevu se trenutno
gradi 200.000 kvadratnih metara
stambenog i poslovnog prostora!
Brutalni razbojni~ki napad na stariji bra~ni
par NIKOLU i MARICU CREPULJA u selu
Ratanj kod Kraljeve Sutjeske upla{io je i
uzbunio rijetke hrvatske povratnike u ovaj
kraj: novinari „SB“ su me|u prvima
posjetili ro|ake i susjede nesretnih
supru`nika; oni priznaju da, uz sve neda}e
sa kojima se godinama bore, sada `ive u
strahu i od lokalnih kriminalaca
16 NESTALE U 60 SEKUNDI
PRI^A KOJA JE POTRESLA REGION
Petnaest dana roditelji SABINE SELIMOVI]
i SAMRE KE[INOVI] tragaju za svojim
27
k}erkama, gimnazijalkama koje su posljednji
put vi|ene 10. aprila na Aerodromu u Be~u
odakle su, kako se sumnja, preko Turske
oti{le u Siriju; mlade su djevojke, prije
odlaska iz Austrije, posje}ivale Altun Alem
d`amiju u Be~u, u kojoj se okupljaju
najradikalnije selefije s Balkana, a islam
propovijedaju samoprogla{eni {ejhovi
ADEM DEMIROVI] i MIRSAD OMEROVI]
iz Tutina, kojima je iz sigurnosnih razloga
zabranjen ulazak u BiH
KENAN TREBIN^EVI], AUTOR
BESTSELERA “BOSANSKA LISTA”
Memoare mladog Br~aka KENANA TREBIN^EVI]A, “Bosanska lista”, najpoznatije
svjetske medijske ku}e jednoglasno su ocijenile kao najpotresnije {tivo o ratu u BiH, zbog
~ega je ova knjiga postala jedna od najpopularnijih u SAD-u;
za na{ list
Trebin~evi} govori
o ratnom paklu
kroz koji je pro{ao
sa svojom porodicom u Br~kom,
bijegu u SAD,
ljudima koji su
pomogli njegovoj
porodici i oprostu
KINESKI ZID PLA^A
„SB“ U KINI
Japanske ekspedicione trupe 13. decembra
1937. godine u{le su u tada{nji glavni grad
Kine, Nanjing, i u narednih {est sedmica
poubijale oko 300 hiljada Kineza, silovali
oko 80 hiljada `ena, a tre}inu Nanjinga
pretvorili u ru{evine. Memorijalni centar
`rtvama masakra japanskih agresora
podignut je s namjerom izno{enja povijesnih
~injenica, a ne sa namjerom {irenja mr`nje
izme|u ova dva naroda. Me|utim, i nakon
76 godina pitanje masakra u Nanjingu jo{
uvijek je kamen spoticanja u odnosima ove
dvije zemlje. Novinar „SB“ boravio je u tom
kineskom gradu
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: [email protected]
20 “RU[ITELJI DODIKA” PROTIV
KARGANOVI]A
30 CARL BILDT
AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUDU
Protiv autora “crne liste” u Republici Srpskoj
STEFANA KARGANOVI]A, koji poziva na
lin~ svih onih koji kriti~ki govore protiv
re`ima MILORADA DODIKA, po~etkom
nedjelje podnesena je tu`ba; SR\AN
BLAGOV^ANIN, SVETLANA CENI] i
TANJA TOPI], koji su se na{li na ovoj listi,
za na{ list govore zbog ~ega je Dodik
naru~io ovu listu i za{to je ona opasna
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
^OVJEK KOJEM NISU VJEROVALI
Prije nekoliko mjeseci ameri~ke vlasti po~ele
su skidati oznaku tajnosti s brojnih dokumenata vezanih za period u kojem je u Bijeloj
ku}i bio BILL CLINTON. Veliki dio te dokumentacije odnosi se na de{avanja tokom i
neposredno nakon rata u BiH, uklju~uju}i i
pregovore u Daytonu te prve korake ka
uspostavi mira. Dokumenti u kojima se
spominje uloga prvog
visokog predstavnika
u BiH rasvjetljavaju
brojna pitanja o njegovoj jedva vidljivoj
ulozi u hap{enju optu`enih za ratne zlo~ine
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: [email protected]
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
24.4.2014
1:37
Page 4
MINI MARKET
LISICA I GAVRAN
Ste`e se
antikorupcijski
obru~ oko MAC-a
i direktora
Du{ana Gavrana
Nakon gotovo dvije godine, koliko je
trajala istraga Tu`iteljstva BiH, inspektori Federalne uprave policije (FUP)
kona~no su u srijedu (23. aprila), u{li u
prostorije Centra za uklanjanje mina
(BH MAC) u sarajevskom naselju Stup.
U isto vrijeme, tako|er po nalogu
Dr`avnog tu`iteljstva, policajci MUP-a
Republike Srpske pretresli su obiteljsku
ku}u direktora BH MAC-a Du{ana
Gavrana na Palama, protiv kojeg su
predstavnici osam doma}ih deminerskih
kompanija podnijeli kaznene prijave,
optu`uju}i ga za kriminal i korupciju.
Posljednja od brojnih prijava protiv
direktora Gavrana dostavljena je
pro{log mjeseca, zbog neregularnosti u
realiziranju tendera Svjetske banke za
razminiranje na projektu “Sava”. Du{an
Gavran je u vrijeme kada je akcija
Dr`avnog tu`iteljstva zapo~ela bio na
slu`benom putu u Hrvatskoj, ali se
odmah vratio u BiH, na policijsko
saslu{anje.
(S.M.)
Du{an Gavran
4
NAGRADA ZA POSLUŠNOST
“Novi reporter” ugašen,
novinari na ulici, vlasnik u
Vladi RS-a!
NOVA SINEKURA ZA PROPALOG NOVINARA
Nakon {to je upropastio magazin Novi reporter Igor Gaji} postao je {ef kabineta ministrice
trgovine i turizma RS-a Maide Ibri{agi}-Hrsti}
Nakon {to je potro{io stotine hiljada
maraka donacija Vlade RS-a koje nikad nije
opravdao a novinarima koji su zavr{ili na
ulici ostao du`an najmanje pet plata, vlasnik uga{enog magazina Novi reporter iz
Banje Luke Igor Gaji} na{ao je posao u
Vladi RS-a. Kako saznajemo, Igor Gaji} je
postao {ef kabineta ministrice trgovine i
turizma Maide Ibri{agi}-Hrsti}.
Njegov magazin Novi reporter godinama je bio na vrhu prioriteta za donacije
Vlade RS-a, ali je uprokos tome uga{en, a
Gaji} je petorici zaposlenika u tom listu
ostao du`an najmanje pet plata. Vlada RS-a
u prva ~etiri mjeseca 2012. godine privatnim medijima isplatila je 830.000 KM.
Gaji}evo preduze}e OG Press NIGD, u
~ijem vlasni{tvu je bio Novi reporter, dobilo je u toj tran{i 150.000 KM. Svi privatni
mediji, pa i Novi reporter, dobili su novac
za pojedina~ne projekte za koje Vlada nikada nije raspisala javni poziv.
OG Press NIGD (Novi reporter)
150.000 KM dobio je za projekt koji se
bavio “procesuiranjem zlo~ina nad Srbima
u proteklom ratu te smislom postojanja
dr`avnog suda i tu`ila{tva”. Prema odluci
Vlade RS-a iz septembra 2009. godine,
Novi reporter sa svojih pet zaposlenih i vi{e
nego skromnim tira`om dobio je bespovratnu pomo} od ~ak 200.000 KM. Prema
Odluci Vlade RS-a koju je potpisao premijer Aleksandar D`ombi} 21. jula 2011.
godine kompanija “OG Press”, izdava~
Novog Reportera, po~a{}ena je sa 150.000
KM za realizaciju projekta “Razvojni
potencijali/komparativne prednosti Srpske:
energetika, poljoprivreda, turizam, ljudski
resursi, poslovni ambijent“. Igor Gaji},
direktor i vlasnik Novog reportera, imao je
prioritet i u donacijama Grada Banja Luka.
Njegov ~asopis bio je jedan od rijetkih koji
je godinama finansiran izda{nim donacijama iz gradske kase. Tira` Novog reportera
bio je oko 300 primjeraka, pri ~emu su
op{tine i gradovi u Republici Srpskoj, ministarstva i razne republi~ke institucije imale
obavezu da kupuju 200 primjeraka.
Ministarstva u Vladi RS-a, kao i op{tine
Srbac i Gradi{ka, te grad Banja Luka,
tako|er su imali obavezu da se redovno
ogla{avaju u Novom reporteru, a ministri u
Vladi RS-a imali su obavezu da pla}aju
izme|u dvije i tri hiljade KM za svaku
objavljenu reporta`u i intervju.
(M.D)
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
24.4.2014
1:38
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]
USKRS - VASKRS
20.4.2014.
ZAKON, ILI ZAKLON
Dr. Emir
Talirevi}
2007. motorom
usmrtio dje~aka
i nije odle`ao ni
dana zatvora
Neefikasnost i korumpiranost bosanskohercegova~kog pravosu|a svima je ve}
dobro poznata, ali pojedini predmeti u
kojima je doma}i pravosudni sistem
„zakazao“ izazivaju istinski {ok i nevjericu. Me|u njima je i slu~aj sarajevskog
doktora Emira Talirevi}a, vlasnika privatne poliklinike Moja klinika, o ~ijim
smo finansijskim malverzacijama i
nestru~nosti pisali u nekoliko navrata.
Naime, dr. Talirevi} je u Ulici velikih
drveta u Sarajevu 2007. godine
motorom udario dje~aka M.O. (puno
ime i prezime poznato redakciji), koji je
od siline udara i zadobijenih povreda
nakon nesre}e podlegao u bolnici.
Talirevi} je tada optu`en za te{ko kazneno djelo protiv sigurnosti prometa i
prvostepenom presudom Op}inskog
suda u Sarajevu osu|en na {est mjeseci zatvora, i to nakon {to je povukao
brojne privatne veze u Tu`ila{tvu i Sudu
kako bi izbjegao zatvorsku kaznu. Na
presudu Op}inskog suda `albe su
ulo`ili i optu`eni i kantonalno Tu`ila{tvo,
a s obzirom da Talirevi} nije odle`ao ni
dana iza re{etaka, ostalo je nepoznato
da li je u ovom slu~aju ikada donesena
pravomo}na presuda.
(S.B.)
Emir Talirevi}
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
5
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
24.4.2014
1:19
Page 6
Na izvjestan na~in, stvar sa
Bosnom i Hercegovinom
prili~no je neizvjesna
ČETVRTAK,
17. APRIL
Narodni heroj BOŠKO
ŠILJEGOVIĆ, nekadašnji
šef kabineta JOSIPA
BROZA, ostavio je
biblioteci u rodnoj,
nekada Bosanskoj a danas
Kozarskoj Dubici blizu
pet hiljada knjiga i, pride,
crtež PABLA PICASA.
Šta bi današnji šefovi
kabineta mogli zavještati
rodnim mjestima-selima?
Isto što i njihovi predsjednici? Skromnu kućnu
biblioteku, autobiografije
ratnih generala, “lijepe
misli” velikih vođa i
poneko umjetničko
ostvarenje, kupljeno po
nabavnoj cijeni”, svjetski
poznatog avangardnog
slikara ADINA HEBIBA…
6
Jo{ nije sigurno ho}e li se po~etkom
septembra u Banjoj Luci odigrati nogometni me~ izme|u reprezentacija Srbije i
Republike Srpske. Kona~na odluka je u
rukama me|unarodne nogometne birokracije koja bi trebala (pr)ocijeniti je li pametno da se ova utakmica igra na vrhuncu
predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini. Sumnja se kako bi dolazak srpskih
“Orlova” predvo|enih novim selektorom
MILOJKOM DRULOVI]EM, mogao biti
protuma~en, ili intrumentaliziran kao
podr{ka re`imu i stranci MILORADA
DODIKA.
Kako god bilo, utakmica entitetske
reprezentacije protiv starije bra}e iz Srbije
bit }e odr`ana na neuporedivo ni`em stupnju “bezbjednosno-sigurnosnog rizika” od
dana{njeg derbija srbijanske lige u Novom
Pazaru, gdje je gostovala “Crvena zvezda”.
Malo sam gledao tu utakmicu, gotovo je
nevjerovatno da nije bilo mrtvih glava.
Novopazarci tvrde da je ~itav taj belaj
pokrenuo ALEKSANDAR VULIN, nekada{nji mali vrtni patuljak, dvorska luda u
familiji Milo{evi} - Markovi}, danas ministar u Vladi Srbije zadu`en za Kosovo. Na
stadion je Delija Vulin do{ao u majici na
kojoj je pisalo GRA^ANICA ^EKA TITULU, urlao, psovao, {epurio se. “Kada tra`ite
mir i ti{inu, idete u biblioteku. Kada
dolazite na stadion, normalno je da se vi~e,
ljuti, psuje”, obja{njava ministar Vulin
svoje huligansko nacionalisti~ko vr{ljanje
po novopazarskom stadionu.
Jo{ je samo nedostajao muftija
MUAMER ZUKORLI], stanovnik Srebrenice u pri~uvi, da se uka`e sa majicom na
kojoj bi bilo ispisano, recimo, SREBRENICA ^EKA TITULU, pa da po~ne krvoproli}e...
Neko se pametan iz srpskih medija sjetio da o skandalu zatra`i mi{ljenje BAJRE
@UPI]A, Novopazarca koji je svojevremeno bio stub odbrane beogradskog
“Partizana”. “Britka sablja” @upi} ka`e da
godinama ne ide na utakmice. “U moje vrijeme na stadionima je mogao biti
povrije|en samo onaj protivni~ki igra~
kojeg sam ja ~uvao i niko vi{e…”
PETAK,
18. APRIL
Brzi uli~ni, skoro pa uli~arski razgovor
sa starim, ali ba{ starim znancem kojeg
nisam dugo vidio, a na~uo sam da nije ba{
najbolji u “zdravstvenom smislu”. “Kako
si?”, priupitam ga. “Dobro, generalno
dobro… ako ne}emo ulaziti u detalje.”
Ne}emo, dru`e moj, nema potrebe.
SUBOTA,
19. APRIL
Narodni heroj BO[KO [ILJEGOVI],
nekada{nji {ef kabineta JOSIPA BROZA,
ostavio je biblioteci u rodnoj, nekada
Bosanskoj a danas Kozarskoj Dubici blizu
pet hiljada knjiga i, pride, crte` PABLA
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
24.4.2014
1:21
PICASSA. [ta bi dana{nji {efovi kabineta
mogli zavje{tati rodnim mjestima-selima?
Isto {to i njihovi predsjednici? Skromnu
ku}nu biblioteku, autobiografije ratnih
generala, “lijepe misli” velikih vo|a i
poneko umjetni~ko ostvarenje, kupljeno po
nabavnoj cijeni”, svjetski poznatog avangardnog slikara ADINA HEBIBA…
NEDJELJA,
20. APRIL
Dobijam od zagreba~kih prijatelja-izdava~a elektronsko izdanje autobiografije
IGORA MANDI]A Oklop od papira koja
}e ovih dana biti promovirana u Sarajevu.
Prve Mandi}eve tekstove, objavljivane u
tada{njem VUS-u, u kolumni “Notes”,
~itao sam sredinom sedamdesetih godina.
Ono {to sam propustio u novinama, nadoknadio sam u njegovim knjigama, od kojih
mi je najuzbudljivija bila i ostala “U sjenci
ocvale glazbe” - nemilosrdan, uzbudljiv,
skoro pankerski bezobrazan obra~un sa
mo}nom, osvetoljubivom elitisti~kom
glazbenom nomenklaturom.
^itam, dakle, Mandi}a u “elektronskoj
formi” i sjetih se naslova jednog njegovog
teksta, objavljenog u beogradskoj “Dugi”
prije 30-ak godina, povodom slaba{nog
filma “Me}ava” nastalog po motivima
hrvatskog pisca Pere Budaka u kojoj je
genijalnu ulogu odigrao srpski glumac
SLOBODAN CICA PEROVI]. “Tako se
to radi, gospodo”, poru~io je Mandi}.
Uzmite i pro~itajte “Oklop od papira”, vi
koji se pisanjem namjeravate baviti na du`e
staze: da, tako se to radi, gospodo!
PONEDJELJAK,
21. APRIL
Kada nam je u ~etvrtom razredu Tre}e
gimnazije prije 35 godina profesor srpskohrvatskog jezika, pokojni SLOBODAN
\URASOVI] \URAS, za lektiru zadao
knjigu “Sto godina samo}e”, pisca za kojeg
niko nije ~uo, Latinoamerikanca GABRIJELA GARCIE MARQUEZA, pobunio se
moj drug iz {kolske klupe Nijaz H.:
“Profesore, ja sam ~uo da je to dosta te{ka
knjiga.” Jedva smo se bili izborili sa “esencijalnom listom” obavezne literature-lektire, Vaskom Popom, Crnjanskim, Oskarom Davi~om…samo nam je jo{ falio namrgo|eni brko iz Kolumbije. Ostatak razreda
je gun|aju}im negodovanjem podr`ao
kolegu Nijaza, tako da smo konsenzualno
bili oslobo|eni obaveze da ~itamo tamo
nekog Marqueza.
Nobavezno sam, samoinicijativno, na
sopstvenu odgovornost pro~itao godinudvije kasnije “Sto godina samo}e” i bio potpuno zaprepa{ten koliko se Marquezovo
selo Makondo rimovalo sa mojim selom,
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
Page 7
[vrakinim. “Ne postoji nijedna re~enica u
mojim knjigama a da nije zasnovana na
stvarnosti”, ponavljao je Marquez u brojnim
intervjuima, relativiziraju}i knji{ko-teorijska preseravanja o “magi~nom realizmu”.
“[ta se ovo de{ava haveru, ti si pametan,
na~itan, video si sveta… ?”, zabrinuto me je
tih godina pitao kom{ija Ibro- Firgo, Rom sa
dna socijalne kace, pa nastavio: “Ljudi su
nekada `iveli dvesto-tristo, neki, ako im se
posre}i i ~etiristo godina, a sad, kako je
vreme do{lo, je li ~ovek napunio sto-stopedeset, odjednom umre…”. “Ne znam da su
ikad ljudi `ivjeli tristo-~etiristo godina,
dragi kom{ija”, usprotivio sam se oprezno.
“Pa naravno da ne zna{, ti si mlad, ne se}a{
se”, zakovao me argumentirano Ibro-Firgo,
koji mi je prevodio prvi album [abana
Bajramovi}a, kasnije }e se ispostaviti ne
onako kako je [aban pjevao nego kako ga je
on ~uo i do`ivio…
Re`iser EMIR KUSTURICA danas,
prisje}aju}i se susreta sa velikim piscem,
veli da mu je Marques 2011. otkrio za{to
nema gra|anskih, ni drugih nemira u
Americi: “Zato, Emire, {to tamo ne postoji
ameri~ka ambasada.” Taj se vic, ta je fora u
Sarajevu prepri~avana, pa i pre`vakana
barem tri-~etiri godine ranije.
“Bo`e, spasi me od izmi{ljanja dok pjevam”, napisao je Pablo Neruda, a An|eo
Gabrijel (Marquez) ~esto i izda{no citirao…
UTORAK,
22. APRIL
Desilo mi se negdje pred kraj rata, ili
po~etak mira, ublizu je to - u pet deka, da sam
sanjao MAJU GOJKOVI]. Nikada `enu
vidio nisam, ne{to sam o njoj povr{no znao,
~itao da je [e{eljeva udarna pesnica u
Vojvodini, ali sam je ~uo na presretnutim razgovorima koje je mazno vodila s tada{njim
de~kom, prvim komandantom ~etni~kih
jedinica iz Sarajeva BRANISLAVOM
GAVRILOVI]EM BRNETOM. Harlovina,
manijak, vje~iti potencijalni overdozera{,
siled`ija, dubinski psihopata Brne godinama
je bio strah i trepet za svu, posebice `ensku
~eljad u sarajevskom naselju Grbavica, a pred
njim su se djevoj~ice, djevojke, `ene sklanjale
{irom Sarajeva. Na po~etku agresije na
Hrvatsku poveo je horde svojih sunarodnjaka
i srodnih du{a, pod zastavom [e{eljevih ~etnika na Vukovar. Tamo je te{ko ranjen, pa je
stjecajem nesretnih medicinskih okolnosti
prepustio klanja i zlo~ine na Grbavici svom
opunomo}eniku VESELINU VLAHOVI]U
BATKU.
“Gospode”, pitao sam se u snu, “kako li
izgleda `ena koja je u intimnoj ljubavnoj
vezi sa psihopatskim siled`ijom, programiranim zlikovcem Brnetom, koja ta, od ~ega
je ta, {ta je Bogu zgrije{ila, ta hudnica Maja
Gojkovi}.”
Kada je na su|enju VOJISLAVU
[E[ELJU u Haagu prije pet-{est godina
pu{ten snimak razgovora njegovog komandanta Gavrilovi}a Brneta sa ~etni~kom
aktivisticom-zlo~ina~kom hu{ka~icom iz
Novog Sada Majom Gojkovi}, Vojvoda je
to nazvao “nepristojnim zadiranjem u
intimu”, jer je, kako je kazao, rije~ o
“ljubavnom flertovanju”.
Maja Gojkovi} na ~elu Skup{tine
Srbije; ru`an san ili nacionalno bu|enje?!
SRIJEDA,
23. APRIL
Ljubazno sam bio pozvan prije dvadesetak
dana na donatorsku ve~eru u hotel “Evropa” za
izgradnju spomenika Papi Ivanu Pavlu
Drugom. Nisam bio pri parama, pa nisam
oti{ao - na takve se povode ide ili sa obrazom ili
se ne ide uop}e. Prije tri-~etiri godine slu~ajno
sam u mostarskom hotelu “Ero” nabasao na
donatorsku ve~eru koju je organizirao DON
ANTO JELI] za izgradnju katoli~kog {kolskog
objekta. Donirao sam ne{to novca, kolikotoliko, tek da se ne obrukam.
Na donatorskoj ve~eri za Papin
spomenik predsjednik Hrvatske demokratske zajednice DRAGAN ^OVI] nije
donirao ni prebijene banke. Da je samo platio ono {to je te ve~eri pojeo, popio, nakupilo bi se tu lijepih stotinjak maraka tro{ka;
ali nije ni to platio gospodin ^ovi}.
Okreni&obrni, gore&dolje, urbi&orbi, nije
to ba{ previ{e ni kr{}anski, ni ljudski, ni
politi~ki korektno… !
7
ISPRAVNA-oglasi sedmica-879:ISPRAVNA-oglasi.qxd
10.9.2013
13:49
Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-911:ISPRAVNA-oglasi.qxd
22.4.2014
15:19
Page 1
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
24.4.2014
1:35
Page 10
MINI MARKET
NOVA FAZA BEZ AVAZA
Po nalogu
ministra
Lagumd`ije,
MIP do daljnjeg
otkazao
pretplatu na
Dnevni avaz
Slu`benici Ministarstva vanjskih poslova
BiH ne mogu vi{e o dr`avnom tro{ku
~itati Dnevni avaz. Iako se najtira`niji
sarajevski dnevni list do sada nabavljao
preko izabranog dobavlja~a a potom
distribuirao po sektorima, odnosno
odjelima Ministarstva, dostava Dnevnog
avaza je naprasno prekinuta prije desetak dana. Budu}i da je isporuka drugih
dnevnih i tjednih novina uredno
nastavljena, sve su prilike da uposlenici
Ministarstva vanjskih poslova ne}e
dobijati Dnevni avaz sve dok novinari
tog lista budu pisali kriti~ki intonirane
tekstove protiv ministra Zlatka
Lagumd`ije, dakle, do oktobarskih
izbora.
(S.M.)
KUTAK ZA RIJASETOV TRENUTAK
Džamija u srcu osnovaca
Med`lis Islamske zajednice
Br~ko objavio je konkurs za najbolji
literarni rad u kojem mogu u~estvovati svi u~enici osnovnih {kola.
Tema literarnog rada je D`amija u
mom srcu, a kako se navodi na
zvani~nom web sajtu Rijaseta
Islamske zajednice u BiH, konkurs
je objavljen povodom Dana d`amija.
Za tri najbolja rada po ocjeni
stru~nog `irija, Med`lis IZ Br~ko
dodijelit }e i nov~ane nagrade. Tako
}e u~enik/u~enica koji najbolje opi{e
emocije koje u njegovom/njenom
srcu budi d`amija dobiti 200 KM,
drugoplasiranom }e pripasti 150, a
tre}enagra|enom stotinu KM.
Ina~e, ovo nije prvi put da
Rijaset Islamske zajednice u BiH
podsti~e u~enike da {alju radove sa
„d`amijskom“ tematikom. Pro{le
godine je za u~enike osnovnih i
srednjih {kola raspisan konkurs za
najbolji likovni rad, poetski i prozni
sastav o temi Alad`a d`amija — ljepotica Balkana. Kako su izvijestili iz
Rijaseta, na pomenuti konkurs u
predvi|enom roku pristiglo je 1.097
radova, od ~ega 838 likovnih i 289
poetskih i proznih sastava. (M.R.)
DVA ČINA, DVA ARŠINA
SDP se „principijelno“ protivi
da vlada radi i odlučuje u
„tehničkom mandatu“
Zlatko
Lagumd`ija
10
Istekao je zakonski rok u okviru kojeg
je Skup{tina Kantona Sarajevo bila du`na
izabrati novu vladu, nakon {to je
prethodna pod pritiskom ulice podnijela
ostavku. Rok je iscurio a u foteljama i
dalje sjede ministri „u ostavci“ i sve su
prilike da }e tako ostati sve do narednih
parlamentarnih izbora u oktobru ove
godine, budu}i da se ne nazire nova
skup{tinska ve}ina koja bi mogla
formirati novu izvr{nu vlast.
Zastupnici SDP-a tvrde da kantonalna
Vlada ne mo`e raditi i odlu~ivati u
tehni~kom mandatu, i prijete da }e svaku
odluku kantonalne Vlade usvojenu u
tehni~kom mandatu preispitati na
Ustavnom sudu Federacije BiH.
Formalno su u pravu, ali nije politi~ki
korektno da takvu inicijativu pokre}e
SDP, s obzirom na ~injenicu da su sve
vlade predvo|ene SDP-om nakon
parlamentarnih izbora 2010. godine
formirane s vi{emjese~nim zaka{njenjem,
pri ~emu je formiranje Vije}a ministara
BiH kasnilo punih 17 mjeseci! Zna~i li to
i da su odluke u tom razdoblju usvojene
na nezakonit i neustavan na~in?!
(M.A.)
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
24.4.2014
1:35
Page 11
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
[ENGENSKA TJERAPIJA
PRO ET CONTRA
Treba li OHR poništiti odluku
Vlade RS-a o provjeri prebivališta?
HANKA VAJZOVI]
Profesor
FPN-a
DA
Rije~ je o pitanjima koja
su{tinska politi~ka pitanja,
{to je besmisleno.
SA[A
MAGAZINOVI]
[ef kluba
SDP-a u
Parlamentu
BiH
svakako treba rje{avati na
dr`avnoj razini.
Diskriminacija sigurno jeste
ono {to je sada
napravljeno, a regulisanje
prijave i odjave prebivali{ta
mora biti ure|eno u skladu
sa Ustavom BiH i Aneksom
7 Dejtonskog mirovnog
sporazuma.
OHR treba poni{titi odluku
Vlade RS-a jer jasno je da
se radi o nadle`nosti
dr`ave BiH koju ovom
odlukom Vlada RS-a
poku{ava uzurpirati.
DAMIR MILJEVI]
AMIR ZUKI]
Ekonomski
analiti~ar
NE
by MARIO BRANCAGLIONI
V
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
^itav problem je taj {to
prebivali{te nije regulisana
stvar u BiH. Veliki problem
nam je {to su ljudi
prijavljeni na pojedinim
adresama a uop{te nisu u
zemlji. Ovaj problem bi se
trebao rije{iti dr`avnim
zakonom, ali kod nas su
obi~ne i banalne stvari
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
DA
Generalni
sekretar SDA
DA
Mi{ljenja sam da OHR
treba suspendovati odluku i
da je ovo atak na povratak,
atak na Aneks 7 Dejtonskog
mirovnog sporazuma, atak
na sve one ljude ~ija je
sloboda kretanja ugro`ena.
Smatram da je ovo jedan
od ozbiljnijih udara na
temeljne slobode u BiH.
DU[ANKA MAJKI]
Poslanik
SNSD-a u
PS BiH
NE
Smatram da OHR ne treba
poni{titi odluku, a i kad bi je
poni{tio, to ni{ta ne bi
zna~ilo jer od Vlade RS-a
zavisi da li }e ona biti
objavljena ili ne, tako da bi
OHR-u bilo uzaludno ~ak i
da donese takvu odluku.
ALMIR TERZI]
Politi~ki
analiti~ar
DA
OHR bi kona~no trebao da
poka`e vi{e odlu~nosti
me|unarodne zajednice u
BiH u klju~nim pitanjima.
Poziv da su prebivali{te i
boravi{te u nadle`nosti
dr`ave kao ustavna kategorija nije dovoljan. Treba
prestati sa retroaktivnim
djelovanjem, jer to samo
ohrabruje one koji `ele
do}i do svojih ciljeva zaobilaze}i dr`avne institucije.
Ljekari propisali
terapiju koju
[e{elj uporno
odbija tvrde}i da
ga poku{avaju
likvidirati
Po{to se tokom svog
dvanaestogodi{njeg pritvora u
Scheveningenu oprobao u svim vrstama bojkota, po~ev od {trajka gla|u do
insistiranja na }irili~noj dokumentaciji,
Vojislav [e{elj se ovih dana odva`io i
da odbije kemoterapiju. Naime, [e{elj
je u decembru pro{le godine operisao
rak debelog crijeva i limfnih ~vorova.
Od tada je primio samo jednu
kemoterapiju od propisanih dvanaest.
^etni~ki vojvoda odbija lije~enje jer su
ljekari procijenili da nakon primljene
kemoterapije mora da provede sedam
dana u strogoj izolaciji zatvorske bolnice. Ova mjera je donijeta jer je [e{elj
nakon kemoterapije razdra`ljiv i predstavlja opasnost za ostale pritvorenike.
Zbog te mjere [e{elj je odlu~io da po
cijenu `ivota odbije terapiju. Za to vrijeme njegove strana~ke kolege
smi{ljaju novu teoriju zavjere: tvrde da
ljekari tim mjerama `ele [e{elju da
oslabe imunitet i sudski proces
okon~aju njegovom likvidacijom!
(M.D.)
Vojislav [e{elj
11
ASIM:TEKST osnova.qxd
24.4.2014
0:58
Page 12
SARAJEVO IZA[LO IZ RECESIJE
Nakon skoro četverogodišnje stagnacije, zahuktava se novi investicioni ciklus
u glavnom gradu BiH, dokaz tome je činjenica da širom grada niču
novi stambeni objekti
U SARAJEVU SE TRENUTNO
GRADI 200.000 KVADRATNIH
METARA STAMBENOG I
POSLOVNOG PROSTORA!
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MARIO ILI^I]
N
akon skoro ~etverogodi{nje
stagnacije, tr`i{te nekretnina u
glavnom gradu BiH ponovo je
o`ivjelo. Recesija je definitivno
pro{la, izjavio je prije nekoliko
dana guverner Centralne banke BiH
Kemal Kozari}, navode}i podatak da
privreda BiH bilje`i blagi rast ve} ~etiri
kvartala zaredom, {to se uobi~ajeno
uzima kao dokaz postrecesijskog
oporavka privrede. Prvi znaci optimizma
na sarajevskom tr`i{tu nekretnina pojavili
su se jo{ u drugom dijelu protekle godine,
a osobito po~etkom 2013. godine, kada je
u kratkom vremenu otvoreno desetak
novih
gradili{ta.
Prema
grubim
procjenama, samo na prostoru ~etiri
gradske op}ine Sarajeva, trenutno se
gradi oko 200.000 kvadratnih metara
poslovnog i stambenog prostora a ukupna
vrijednost investicionog ulaganja u
nekretnine procjenjuje se na oko 700
miliona KM. To je jo{ uvijek daleko
ispod razine rekordne, predrecesijske
2008. godine, kada su investicije u
nekretnine u glavnom gradu BiH
prema{ile 1,2 milijarde KM!
ODMRZNUTA PRODAJA STANOVA
Prema neslu`benim podacima koje smo
prikupili od desetak sarajevskih investitora,
tokom prva ~etiri mjeseca ove godine
prodato je vi{e stanova nego tokom cijele
protekle 2013. godine. Primjerice, svi
stanovi u novoizgra|enoj stambenoj zgradi
DVOR, koja je smje{tena tik do Sarajevo
City Centra na Marijin Dvoru, prodati su
jo{ tokom izgradnje, i to po prosje~noj
cijeni od oko 4.000 KM za kvadratni metar!
Dodu{e, rije~ je o „svega“ 40-ak luksuznih
stanova na jednoj od najatraktivnijih
lokacija u gradu, ali prodaja stanova i
poslovnih prostora procvjetala je i na manje
atraktivnim gradskim lokacijama. Gra|evinsko preduze}e ANS Drive pet mjeseci
prije useljenja prodalo je 90 od ukupno 162
stana koja gradi na Dolac Malti. Solidan
rast prodaje novoizgra|enih stanova bilje`i
i preduze}e Tibra Pacifik, koje gradi dvije
stambene zgrade (ukupno 240 stanova)
smje{tene izvan gradskog sredi{ta, na
Stupu i Ned`ari}ima. Cijena ovih stanova s
uklju~enim PDV-om iznosi 1.650 KM po
kvadratnom metru, a ve} tokom izgradnje
Tibra Pacifik je uspjela prodati 50 posto
stanova.
O@IVJELA NAPU[TENA GRADILI[TA
Blagi optimizam na tr`i{tu nekretnina
o`ivio je i neka privremeno zatvorena i
konzervirana gradili{ta koja su prvobitno
bila otvorena jo{ prije recesijskog udara.
Tako je gra|evinsko preduze}e OKI jo{
2008. godine zapo~elo izgradnju 96
luksuznih stanova u okviru posebnog
stambenog kvarta pod nazivom Dobrinja
Exclusive u op}ini Novi Grad. Gra|evina
je uglavnom mirovala tokom protekle tri !!
Aktuelne investicije u nekretnine u
glavnom gradu BiH procjenjuju se na
oko 700 miliona KM
12
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
ASIM:TEKST osnova.qxd
24.4.2014
0:59
Page 13
NOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINA
NOVO LICE STAROG KVARTA
Na Marijin Dvoru ni~u tri moderne
poslovno-stambene zgrade
NOVI INVESTICIONI ZAMAH
Gra|evinska firma Tibra pacific izgradila je
cijelo novo naselje u predgra|u Sarajeva
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
ASIM:TEKST osnova.qxd
24.4.2014
1:00
Page 14
SARAJEVO IZA[LO IZ RECESIJE
! godine, no ponovo je o`ivjela prije tri
mjeseca i, kako smo doznali, dovr{etak
izgradnje cijelog stambenog kompleksa
planiran je za juli (prvi dio) i septembar
(drugi dio) ove godine.
TURISTI^KI PROCVAT
Osjetno je dinami~nije i tr`i{te
poslovnih prostora, koje je proteklih
nekoliko godina bilo skoro zamrlo, dijelom
zbog recesije a dijelom zbog zasi}enosti.
No, trend se naglo preokrenuo u posljednjih
pola godine, kada je zapo~ela izgradnja
cijelog niza poslovnih objekata, kao
samostalnih cjelina ili u sastavu stambenih
objekata. S najve}om ponudom poslovnih
prostora uskoro }e iza}i gra|evinsko
preduze}e Butmir koje na prostoru izme|u
hotela Bristol i zgrade Elektroprivrede BiH
gradi tri zgrade (14, 16 i 18 spratova)
vrijedne skoro 80 miliona KM, koje su
SKROMNE STRANE INVESTICIJE
Glavninu novih objekata grade
lokalni poduzetnici
Glavnina investicija u nekretnine dolazi
iz lokalne poslovne zajednice. Izuzev
Sarajevo City Centra i hotela „Marriott
Residence Inn“, svi ostali stambenoposlovni objekti koji se trenutno grade u
Sarajevu u vlasni{tvu su lokalnih
ve}im dijelom namijenjene za smje{taj
poslovnih ureda. Prema nezvani~nim
informacijama, skoro polovina od ukupno
30.000 kvadratnih metara ve} je prodata Turkish Ziraat banci, Agenciji za
poduzetnika, naj~e{}e vlasnika gra|evinskih firmi.
Sarajevska firma ANS Drive napravila
je zanimljivu kombinaciju izgradnje
poslovnih i stambenih prostora i vlastite
proizvodnje namje{taja „po mjeri“ . !
bankarstvo FBiH i jo{ nekim privatnim
firmama.
U neposrednoj blizini Sarajevo City
Centra grade se jo{ dvije stambenoposlovne zgrade „visoke kategorije“ - firma
PRVI AMERI^KI HOTEL U SARAJEVU
Hotel Marriott Residence Inn po~inje s radom
krajem augusta
14
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
ASIM:TEKST osnova.qxd
24.4.2014
1:01
Page 15
NOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINA
MOJA MALTA
Firma ANS Drive je uspjela prodati ve}inu
stanova u zgradi na Dolac Malti
ASTRONOMSKE CIJENE STANOVA
Stan u centru Sarajeva od 4 do 5
hiljada KM po kvadratnom metru
Cijena novoizgra|enog luksuznog
stana unutar u`eg gradskog sredi{ta
Sarajeva kre}e se u rasponu od 4 do 5
hiljada KM i na razini je cijena sli~nih
stanova u Zagrebu i Beogradu. Cijena
stanova u gradskom predgra|u
neuporedivo je ni`a i kre}e se u rasponu
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
od 1.600 do 2.500 KM.
Visoka cijena stanova u najstro`em
gradskom sredi{tu posljedica je visokih
tro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{ta
te podzemnih, vi{eeta`nih gara`a ~ija je
izgradnja postavljena kao neizostavni
standard iole zna~ajnije novogradnje. !
Bau-Herc podi`e stamben-poslovni objekat
na povr{ini od 6.300 kvadratnih metara a
samo stotinjak metara dalje objekat sli~ne
povr{ine i namjene podi`e i sarajevska
firma SEIC.
Najve}a poslovna ekspanzija u glavnom
gradu BiH de{eva se u sektoru hotelskougostiteljskih usluga. Ovaj sektor je iz recesije
iza{ao skoro neokrznut, {to je nesumnjivo
rezultat eksplozivnog porasta inostranih
turisti~kih posjeta glavnom gradu BiH. U
2013. godini, Sarajevo je posjetilo 302 hiljade
(registriranih!) inostranih turista - 18 posto
vi{e nego 2012. godine, a skoro 50 posto vi{e
nego 2010. godine! Na talasu turisti~kog
buma nastala je potpuno nova hotelskougostiteljska infrastruktura kakva ranije u
Sarajevu nije postojala. U kratkom razdoblju
od svega nekoliko godina, u Sarajevu je
izgra|eno 250 hotela, motela, hostela i
pansiona, a do kraja godine hotelska ponuda
Sarajeva bit }e bogatija za jo{ najmanje 2.000
kreveta, mahom u hotelima luksuzne
kategorije. U novoj hotelskoj ponudi Sarajeva,
izdvajaju se dva nova hotela visoke kategorije:
jedan iz poznatog hotelskog lanca Kempinski,
u okviru Sarajevo City Centra, na oko 30.000
kvadratsnih metara, a drugi iz poznatog
ameri~kog lanca hotela Marriott Residence
Inn, koji se gradi u najstro`em gradskom
centru. !
15
SABINA:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:47
Page 16
NESTALE U 60 SEKUNDI
Petnaest dana roditelji SABINE SELIMOVIĆ i SAMRE KEŠINOVIĆ tragaju za
svojim kćerkama, gimnazijalkama koje su posljednji put viđene 10. aprila na
Aerodromu u Beču odakle su, kako se sumnja, preko Turske otišle u Siriju; mlade
su djevojke, prije odlaska iz Austrije, posjećivale Altun Alem džamiju u Beču, u
kojoj se okupljaju najradikalnije selefije s Balkana, a islam propovijedaju
samoproglašeni šejhovi ADEM DEMIROVIĆ i MIRSAD OMEROVIĆ iz Tutina,
kojima je iz sigurnosnih razloga zabranjen ulazak u BiH
PUT U SIRIJU
JESTE LI VIDJELI DJEVOJ^ICE
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
P
ro{la su dva tjedna otkako su
izbezumljeni roditelji Sabine
Selimovi} i Samre Ke{inovi}
policiji u Be~u prijavili nestanak
k}erki, ali dvjema austrijskim
tinejd`erkama bosanskog porijekla i dalje
nema ni traga. Petnaestogodi{nja Sabina i
njezina godinu dana starija prijateljica
Samra posljednji su put vi|ene 10. aprila na
Aerodromu u Be~u, dok su ~ekale let za
turski grad Adanu. U Turskoj su ih, kako se
sumnja, do~ekali tajanstveni organizatori
puta, bez ~ije pomo}i same nisu mogle
ilegalnim kanalima pre}i dr`avnu granicu
sa Sirijom. No, nije poznato gdje su potom
zavr{ile, jer informacije da su turski
obavje{tajci locirali signal iz njihovog
mobilnog telefona jo{ nisu i zvani~no
potvr|ene.
MUD@AHEDINSKE NEVJESTE
Na portalu islamskog magazina Saff,
nekoliko dana kasnije, objavljena je vijest
da je Sabinu Selimovi} na sirijskom rati{tu
do~ekao budu}i mu`, izvjesni mud`ahedin
iz ^e~enije, i fotografija na kojoj su
odbjegle prijateljice snimljena po~etkom
aprila u Be~u. Kako su, me|utim, obje
djevojke odjevene u nikab, nemogu}e je
utvrditi jesu li na slikama uistinu Sabina i
Samra. Roditelji Sabine Selimovi} su iz
okolice Zvornika, Samre Ke{anovi} iz
Br~kog, a djevoj~ice su imale austrijsko
dr`avljanstvo. Sabinin otac Sabit Selimovi}
ranije je demantirao medijske napise kako
je njegova k}erka, prije odlaska, ostavila
roditeljima poruku da odlazi u d`ihad, u
Siriju, negiraju}i da je mlada djevojka
uop}e bila pokrivena. Iako njihovi roditelji
sumnjaju da su tinejd`erke otete,
dosada{nja saznanja austrijske policije
upu}uju da su iz Be~a same otputovale.
Do prije nekoliko mjeseci uzorne
gimnazijalke, koje se ni po ~emu nisu
razlikovale od svojih austrijskih vr{njakinja, navodno su prije misterioznog
nestanka po~ele odlaziti u Altun Alem
d`amiju u Be~u, mjesto na kojem se
okupljaju najradikalniji sljedbenici selefijskog
pokreta s Balkana. Njihove su vo|e dvojica
vehabija iz Sand`aka - Adem Demirovi} i
Mirsad Omerovi}, zvani Ebu Tejma, o
kojima je Slobodna Bosna, podsjetimo, vi{e
puta pisala. Demirovi} i Omerovi}, obojica
rodom iz Tutina, posljednjih su godina,
naime, bili ~esti gosti kod svoje „bosanske
bra}e“, ali su im ovda{nje nadle`ne dr`avne
institucije, u me|uvremenu, uskratile
gostoprimstvo.
Premda se spekulira da je Ademu
Demirovi}u i Mirsadu Omerovi}u ulazak u
BiH zabranjen zbog njihove radikalne
retorike i istupa na vjerskim predavanjima,
pravi su razlozi, ipak, sigurnosne naravi.
REGRUTACIJA BALKANSKIH RATNIKA
Dvojica su samoprogla{enih selefijskih
vo|a iz Be~a, kako se ispostavilo prije vi{e
od dvije godine, u Austriji bili „duhovni
u~itelji“ i mentori nesretnog Mevlida
Ja{arevi}a, njihovog zalu|enog sunarodnjaka (iz Novog Pazara), koji je 28. oktobra
2011. napao ameri~ku ambasadu u
Sarajevu. Ja{arevi} je, u me|uvremenu,
zavr{io iza re{etaka (pravomo}no je osu|en
Mirsad Omerovi} zvani Ebu Tejma,
kojeg austrijski novinari okrivljuju da
je nestale tinejd`erke nagovorio na
put u Siriju, bio je duhovni u~itelj
Mevlida Ja{arevi}a
16
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
SABINA:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:48
Page 17
PRI^A KOJA JE POTRESLA REGION
RATNI TROFEJ
Aleksandar Ru`i} (desno)
na sirijskom rati{tu
RODITELJKA PA@NJA
Sabinin otac Sabit Selimovi}
demantira da je njegova
k}erka bila pokrivena,
novinari Saffa tvrde da imaju
fotografije nestalih djevojaka
u nikabu
GDJE SU NESTALE VESELE TINEJD@ERKE
Samra Ke{inovi} i Sabina Selimovi} ni po ~emu se nisu razlikovale od svojih vr{njakinja,
sve do prije petnaestak dana kada su oti{le u Siriju
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
ZABRANA ULASKA
U BiH:
Premda se spekulira
da je Ademu Demiroviću
i Mirsadu Omeroviću
ulazak u BiH zabranjen
zbog njihove radikalne
retorike i istupa na
vjerskim predavanjima,
pravi su razlozi, ipak,
sigurnosne naravi
na 15 godina zatvora), a Demirovi} i
Omerovi} su na{li nove `rtve. Pretpostavlja
se da su njih dvojica glavni organizatori i
sufinancijeri odlaska sljedbenika vehabijskog pokreta iz nekoliko zapadnoeuropskih
zemalja na sirijsko rati{te. Dobrovoljce
pronalaze i vrbuju uglavnom me|u mladim
ljudima s prostora biv{e Jugoslavije, zbog
~ega ih austrijski novinari (ne)izravno
okrivljuju i za bijeg Sabine Selimovi} i
Samre Ke{inovi}. Jednako je tako u
austrijskim medijima Altun Alem d`amija
~esto navo|ena kao mjesto u kojem se
muslimanima u Be~u name}u radikalna
tuma~enja islama, ali i kao jedan od
najva`nijih punktova za regrutaciju d`ihadratnika. Informacije do kojih je do{la
Slobodna Bosna upu}uju da Adem
Demirovi} i Mirsad Omerovi} svoja !!
17
SABINA:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:48
Page 18
NESTALE U 60 SEKUNDI
[EJHOVI IZ TUTINA NA PRIVREMENOM RADU U AUSTRIJI
Mirsad Omerovi} zvani Ebu Tejma i Adem Demirovi} propagiraju radikalna vjerska u~enja u Altun Alem d`amiji u Be~u
! vjerska ubje|enja ne promoviraju samo u
Be~u, predavanja dr`e i u drugim
austrijskim gradovima, ali i u [vajcarskoj,
Njema~koj, Nizozemskoj, Sloveniji i Srbiji.
lider d`emata Furkan i Sead Plojovi},
tako|er nekada{nji stanovnik Gornje
Mao~e. Sa Seadom je tada u Gornjoj Mao~i
`ivjela i njegova sestra Nevresa Plojovi},
BOSANSKI DJE^ACI, D@IHAD RATNICI
Austrijska policija spriječila odlazak
u Siriju još jednog maloljetnog
Bosanca?!
Dok INTERPOL iz Austrije, zajedno
s kolegama iz Turske, poku{ava u}i u
trag nestalim djevojkama, doznajemo
kako je nakon odlaska Sabine Selimovi}
i Samre Ke{inovi} sprije~en bijeg jo{
jednog maloljetnog mladi}a. Prema
nezvani~nim informacijama, austrijska
Prethodnih su godina, pak, bili redoviti
posjetitelji u Gornjoj Mao~i, gdje im je
doma}in bio vo|a lokalne vehabijske
zajednice Nusret Imamovi}. U Bosnu su
Adem Demirovi} i Mirsad Omerovi}
zvani~no dolazili kako bi dr`ali predavanja
na zatvorenim vjerskim sjelima, ali se
pouzdano
zna
kako
su
svojim
sljedbenicima donosili i zna~ajna financijska sredstva, ~ije porijeklo nije poznato.
KRAJI[NICI, GDJE ]EMO NA PRELO
Nisu, me|utim, Demirovi} i Omerovi}
~esto posje}ivali samo Gornju Mao~u, selo
u koje je, pretpostavlja se upravo po
njihovoj preporuci, svojedobno doselio i
Mevlid Ja{arevi}. [ejhovi iz Be~a su
godinama odr`avali bliske veze i s Bilalom
Bosni}em, najutjecajnijim kraji{kim
selefijom, koji je Demirovi}u i Omerovi}u
dogovarao „gostovanje“ u Bu`imu i
okolnim mjestima. U Novom Pazaru su im
doma}ini bili Abid Podbi~anin, osniva~ i
18
je policija prije nekoliko dana zaustavila
16-godi{njeg mladi}a porijeklom iz BiH,
koji je istom rutom preko Turske krenuo
na sirijsko rati{te. Dje~ak, ~iji se
identitet krije zbog njegovih godina, na
vrijeme je predat/vra}en svojim
roditeljima. !
koja se poslije {erijatski udala za Dinu
Pe~enkovi}a. Pe~enkovi} je, podsjetimo,
tako|er bio uhap{en zbog sumnje da je
sudjelovao u pripremi teroristi~kog napada
na Ambasadu SAD-a, jer je u Sarajevo
dovezao Mevlida Ja{arevi}a. Nevresa
Plojovi} se poslije udala za drugog „brata“
Abida Podbi~anina, s kojim je i oti{la u
Siriju.
U „aran`manu“ dvojice sand`a~kih
{ejhova s be~kom adresom stanovanja,
na sirijski je front oti{lo na desetke
mladih dobrovoljaca, me|u kojima su
najbrojniji Kraji{nici, uglavnom sinovi
bosanskih izbjeglica. Demirovi} i
Omerovi} su u gra|anski rat u Siriji
poslali Aleksandra Ru`i}a, zvanog Ebu
Hurejra, porijeklom iz Velike Kladu{e,
njegovog sugra|anina E{efa Hozanovi}a
i Ramu Grahovi}a, tako|er Kraji{nika,
koji su se poslije, na dru{tvenim
mre`ama, javno hvalili svojim vojnim
podvizima. !
NOVA BANKA PREDSTAVILA KAMPANJU “@IVOT U PLUSU”
U Kristalnoj sali Hotela Bosna, u Banjoj Luci, Nova banka je organizovala
sve~anu ve~eru povodom promocije kampanje za {tednju “@ivot u plusu”.
Medijska kampanja po~e}e 1. maja, a u sklopu nje bi}e organizovana i nagradna igra. Pravo na u~e{}e u nagradnoj igri ima}e {tedi{e koje oro~e minimalno
3.000 KM na najmanje 18 mjeseci. Kampanja }e trajati tri mjeseca i svakog
mjeseca Nova banka }e izvu}i kupon sretnog dobitnika 10.000 KM na Visa platnoj kartici.
Ovaj doga|aj je bio prilika da Nova banka promovi{e i novitete iz domena
karti~nog poslovanja. S obzirom da je potpisan ugovor sa Visom, kojim je Nova
banka dobila principalstvo za Bosnu i Hercegovinu te nakon izvr{ene analize
tr`i{ta Bosne i Hercegovine, omogu}eno je uvo|enje Visa Classic kreditne kartice sa mogu}no{}u pla}anja na rate kod trgovaca u zemlji i inostranstvu,
kao i Visa Gold platne kartice, koja omogu}ava dodatnu ugodnost pri
kori{tenju platnih kartica.
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
Skandal:Skandal.qxd
23.4.2014
22:23
Page 19
SKANDAL NEDJELJE
Egrlić tjera strane investitore!
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH
Ahmet Egrlić velikodušno nudi Turcima
da preuzmu propale bosanske firme
Pi{e: ASIM METILJEVI]
P
redsjednik Vanjskotrgovinske
komore BiH Ahmet Egrli}
pohvalio se kako je predstavnicima Vanjskotrgovinske komore iz
Eskisehira u Turskoj, prije nekoliko dana u Sarajevu, ponudio propale bh.
firme, da za njih na|u investitore spremne
da ulo`e kapital i pokrenu proizvodnju.
Egrli} je kazao kako je najstarijoj
turskoj vanjskotrgovinskoj komori, koja
okuplja oko 15.000 privrednika, ponudio
“novi model poslovanja”. Model podrazumijeva da VTK BiH prezentira konkretne
firme iz BiH komori Eskisehira, a da turska
komora nakon toga tra`i potencijalne
investitore, od ~ega }e koristi imati i BiH,
ali i Turska.
- Fabrika boja i lakova u Vi{egradu
nekada je radila za potrebe cijele biv{e
Jugoslavije, a sada ne radi. Ona ima pogone
i dio infrastrukture, ali proizvodnju u njoj
mo`e pokrenuti samo neka multinacionalna
kompanija iz iste bran{e. Mi trebamo da
ka`emo koliko ta na{a kompanija vrijedi, u
kakvom je stanju, a da Turska nakon toga
tra`i investitora koji }e ulo`iti novac, jer
Vanjskotrgovinska komora iz Eskisehira u
svom gradu ima tri multinacionalne kompanije koje se bave proizvodnjom boja i
lakova — objasnio je Egrli} vlastiti ekonomski patent.
Egrli} tvrdi da je ovaj model mnogo
efikasniji od klasi~nog povezivanja
doma}ih privrednika sa privrednicima iz
drugih zemalja, “iz kojih se vrlo ~esto ne
izrode nikakvi poslovi”.
Egrli} nije otkrio kako su njegovi turski
sagovornici reagirali na ovu ponudu, no
nije te{ko zaklju~iti kako nisu bili pretjerano odu{evljeni. I turski kao i drugi privrednici iz dr`ava tr`i{ne ekonomije, izlaze na
inostrana tri`i{ta u potrazi za zaradom. I
zato u pravilu u {irokom luku zaobilaze
propale firme, rezonuju}i da nisu propale
pukim slu~ajem nego s dubokim razlogom,
a svoj novac investiraju u firme pred kojima stoji jasna tr`i{na perspektiva.
Za{to predsjednik VTK Ahmet Egrli}
svoj revolucionarni model privla~enja
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
NAIVNA STRATEGIJA
Turske privrednike zbunila ponuda Ahmeta Egrlića da preuzmu propale firme
stranih investicija nije ponudio Privrednoj
komori Njema~ke koja je neuporedivo i
tehnolo{ki i finansijski mo}nija od Turske?
Zato {to unaprijed zna kako bi njema~ki
partneri reagirali na takvu ponudu: u
najboljem slu~aju pitali bi Egrli}a je li to
neka bosanska {ala, mo`da skrivena kamera?!
O~ito misli da }e Turski privrednici iz
nekog razloga reagirati druk~ije od
njema~kih privrednika, da ne}e kao
njema~ki privrednici voditi ra~una o
vlastitim poslovnim interesima i da }e svoj
kapital u BiH ulagati zbog humanitarnih a
ne poslovnih ciljeva?!
S takvim pristupom inostranim investitorima, Egrli} bi mo`da mogao napraviti
neki uspjeh u humanitarnom dru{tvu
“Merhamet” ali ne i u Vanjskotrgovinskoj
komori BiH. !
19
karganovic:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
23:56
Page 20
“RU[ITELJI DODIKA” PROTIV KARGANOVI]A
Protiv autora “crne liste” u Republici Srpskoj STEFANA KARGANOVIĆA, koji
poziva na linč svih onih koji kritički govore protiv režima MILORADA DODIKA,
početkom nedjelje podnesena je tužba; SRÐAN BLAGOVČANIN, SVETLANA
CENIĆ i TANJA TOPIĆ, koji su se našli na ovoj listi, za naš list govore zbog
čega je Dodik naručio ovu listu i zašto je ona opasna
TU@BA PROTIV DODIKOVE
KAZNENE EKSPEDICIJE
KARGANOVI] OSAM GODINA
SLU@I DODIKOVOM RE@IMU
Pi{e: MIRHA DEDI]
Na negiranju genocida u Srebrenici i
pravljenju listi unutra{njih neprijatelja
RS-a Karganovi} zgrnuo milione maraka
P
rotiv Stefana Karganovi}a, autora
knjige Ru{enje Republike Srpske,
koja je izazvala op{tu osudu bh.
javnosti, podignuta je tu`ba u
Osnovnom sudu u Banjoj Luci.
Tu`bu protiv Karganovi}a i Nenada Novakovi}a, glavnog urednika izdava~ke ku}e
Besjeda zbog klevete, podigli su Svetlana
Ceni}, Tanja Topi}, Transparency International BiH, portal Buka, Helsin{ki parlament gra|ana Banja Luka. Oni su u
Karganovi}evoj knjizi stavljeni na “crnu
listu” organizacija i pojedinaca koji se
optu`uju za ru{enje ustavnog poretka i podsticanje na nerede.
ZASTRA[UJU]A DODIKOVA PORUKA
Sr|an Blagov~anin, direktor Transparency Internationala BiH, za na{ list ka`e
da se ovdje ne radi o samom Karganovi}u,
ve}i je problem {to je Vlada Republike
Srpske finansirala monstruozni napad na
organizacije civilnog dru{tva i pojedince
koji se kriti~ki osvr}u na rad vlasti u RS-u.
“Ta publikacija je objavljena na stranici
vladaju}e politi~ke partije SNSD-a. Da li to
zna~i da ljudi koje su nalaze na toj crnoj
listi treba da budu uhap{eni i ustrijeljeni?
Sve je to ura|eno bez ikakvog dokaza. Ono
{to je navedeno u tom pamfletu je vrlo
opasno. Mi smo to shvatili kao poziv na
lin~. Na`alost, ovo nije prvi put da re`im u
RS-u radi takvu vrstu progona. To je samo
dokaz da je re`im u RS-u potpuno izgubio
kompas i da ne}e prezati ni od ~ega da bi
sprije~io kriti~ke glasove koji su, na`alost,
vrlo usamljeni prema onom {to on radi.
Ovo je vrlo opasna stvar i karakteristika
najmra~nijih re`ima. Optu`bom da neko
ru`i ustavni poredak njemu se na le|a
postavlja meta, da svaki patriota mo`e uzeti
pravdu u ruke i obra~unati se s tim ljudima
i organizacijama. Mi smo tu`bu podigli
prvenstveno da bismo za{titili sebe, jer
smatramo da je poruka zastra{uju}a, da se
svako onaj ko se usudi da kritikuje ono {to
re`im radi izla`e velikoj opasnosti”, ka`e
Blagov~anin.
Ina~e, ameri~ko-srpski “advokat” iz
Chicaga Stefan Karganovi} preko projekta
Istorijski projekat Srebrenica, ~ije je
sjedi{te u Den Haagu, najve}i je negator
genocida nad Srebreni~anima. Za taj
anga`man u posljednjih sedam godina od
re`ima Milorada Dodika dobio je 1,9 miliona maraka!
Nakon {to mu se poricanje genocida u
Srebrenici debelo isplatilo, Karganovi} je,
za ra~un Milorada Dodika publicirao svojevrsnu listu navodnih neprijatelja Republike Srpske. Me|u ru{iocima RS-a pored
navedenih osoba, nalaze se i ekonomisti
Damir Miljevi}, Aleksa Milojevi}, novinar
Slobodan Vaskovi}, kao i ~itav niz organizacija, poput Slobodne Republike, pa ~ak i
“Opskurni Stefan Karganovi} debelo napla}uje prljave
poslove koje radi za Dodika“
20
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
karganovic:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
23:57
Page 21
AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUDU
Veterani Republike Srpske. Svi oni bi,
prema Karganovi}u, u~estvovali u izazivanju nereda i podrivanju ustavnog poretka, na mig svojih inostranih naredbodavaca.
“[a~ica stranih pla}enika }e uskoro
poku{ati uzurpirati vlast. Nevladine organizacije, finansirane od Evropske unije i
SAD-a, u`urbano pripremaju svijest
stanovnika RS-a za prevrat. Te`i{te kampanje usmjerene protiv (predsjednika)
Republike Srpske je dramatizovanje
posljedica ekonomske krize”, navodi u svojoj knjizi Karganovi}.
Nakon brojnih ocjena da knjiga predstavlja poziv na lin~, od nje se ogradio Igor
Radoji~i}, predsjednik Skup{tine RS-a,
stavom da je “rije~ o knjizi koja je izazvala
dosta komentara i u kojoj ima dosta gluposti”.
“Nije va`no da li su pozitivne ili negativne reakcije, va`no je da se pri~a o
knjizi”, kazao je Stefan Karganovi}, nakon
{to je u svom uratku pozvao “na lov” onih
koji ukazuju na lo{e strane vladavine
Milorada Dodika.
Tanja Topi}, politi~ka analiti~arka, za
“SB” ka`e da je u posljednjih osam godina
bila stalno izlo`ena sistemskom povla~enju
kroz blato i postavljana na razne crne liste.
“U ovom slu~aju me Karganovi} bez
ikakve argumentacije stavlja na neku listu.
Mislim da su te stvari bile veoma opasne i
jedini na~in da reagujem na to bila je tu`ba.
Karganovi} je ~ovjek koji ima jaka le|a
onih koji ~ine ovaj sistem. Jedino {to mi
imamo jeste vjerovanje u pravnu dr`avu
tako da smo ve} u startu u neravnopravnoj
poziciji. Mi u Republici Srpskoj imamo
jako puno likova poput Karganovi}a koji su
se pojavili iznebuha, za koje ne znate ni ko
su, ni {ta su. Meni je bila zanimljiva njegova izjava kada je rekao ‘u mojoj dr`avi
Americi, to bi bilo dopu{teno’. Zna~i,
imamo ~ovjeka koji je strani dr`avljanin, ali
sebi dopu{ta tu vrstu slobode da identifikuje i targetira doma}e izdajnike i neprijatelje.
Kada takvi ljudi dobiju podr{ku jednog
mo}nog aparata, onda njihovoj sili nema
kraja”, ka`e Topi}eva.
^AVI] TRA@I ISTRAGU PROTIV
KARGANOVI]A
Dragan ^avi}, poslanik Narodnog
demokratskog pokreta u Skup{tini RS-a,
kazao je pro{le nedjelje da ima opravdane
razloge za sumnju da se u aktivnostima
Stefana Karganovi}a i njegove fondacije
“Istorijski projekat Srebrenica” u RS-u radi
o “pranju novca”.
^avi} je jo{ prije ~etiri mjeseca postavio
poslani~ko pitanje Vladi RS-a, Ministarstvu
pravde, ali i MUP-u RS-a, Specijalnom
tu`ila{tvu RS-a te nadle`nim pravosudnim i
istra`nim agencijama na nivou BiH. Kako !!
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
21
karganovic:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
23:57
Page 22
“RU[ITELJI DODIKA” PROTIV KARGANOVI]A
! odgovor nije dobio od nadle`enih u RS-u,
^avi} je ponovo uputio zahtjev za podatke
o Karganovi}evom tro{enju sredstava iz
bud`eta RS-a i aktivnostima koje obavlja
putem te fondacije.
U obra}anju Skup{tini RS-a rekao je da
je Karganovi} iz bud`eta RS-a za sedam
godina dobio 1.923.900 KM te da je sa
Ljubi{om Simi}em, “u isklju~ivoj politi~koj funkciji SNSD-a”.
“Imam razloga da sumnjam da se novac
RS-a tro{i nenamjenski u ovom slu~aju, kao
i da je u pitanju internacionalna aktivnost
pranja novca kriminalnih razmjera”, tvrdi
on.
Ina~e, Karganovi} je vi{e puta za
Dragana ^avi}a izjavljivao da je ^avi}, kao
biv{i predsjednik RS-a, javno stao iza
izvje{taja Komisije o Srebrenici 2004.
godine, nanose}i time {tetu RS-u, {to ga
trajno diskvalifikuje za obavljanje bilo
kakve javne funkcije.
^avi} je “uzvratio” podno{enjem
zahtjeva vladi Kraljevine Holandije,
posredstvom ambasadora ove zemlje, da ga
zvani~no obavijeste da li je Karganovi}eva
fondacija registrovana u Holandiji, da bi
saznao sudbinu novca koji Karganovi}
dobija iz bud`eta RS-a, a zbog sumnje da se
mo`da radi o kriminalnim aktivnostima
“pranja novca” i “nenamjenskog tro{enja
radi sticanja li~ne protivpravne imovinske
koristi za Stefana Karganovi}a i Ljubi{u
Simi}a”.
“Namjera mi je da iniciram zvani~nu
me|unarodnu kriminalisti~ku istragu u vezi
sa tro{enjem novca iz ovog vi{egodi{njeg
granta, jer imam razloga da sumnjam da je
tro{enje novca bilo nezakonito”, ka`e ^avi} i nagla{ava da “raspola`e odre|enim
dokazima i izjavama koje mogu da potvrde
ispravnost njegovih sumnji”.
^avi} je od ministrice pravde RS-a
SVETLANA CENI]
“[ta je uop{te taj
Projekat Srebrenica
za koji je Karganovi}
dobio silne pare?”
KARGANOVI]EVA BEOGRADSKA PODVALA
Karganoviću propao plan da u
Domu Vojske Srbije umanji broj
žrtava Srebrenice
Stefan Karaganovi} bio je organizator
promocije knjige penzionisanog pukovnika
RS-a Ratka [krbi}a “Srebreni~ka podvala”, zakazane prije petnaestak dana u
Domu Vojske u Beogradu. Nakon {to je
Nata{a Kandi}, predsjednica Fonda za
humanitarno pravo, srbijanskom ministarstvu odbrane ukazala na to o kakvoj je
knjizi rije~, promocija u ovoj dr`avnoj instituciji je istog dana otkazana.
“Ajde {to svedo~i protiv svoje zemlje i
naroda, ali sad je pokazala da u Srbiji ministar odbrane i na~elnik General{taba nose
suknje, a aktivistkinja nevladine organizacije
glanc novu uniformu. Dovoljno je da napi{e
zahtev za zabranu ministru odbrane i on to
bespogovorno izvr{i. Na sre}u, ova zabrana
je za nas dobra vest jer je knjiga dobila
besplatnu reklamu”, kazao je Karganovi}
nakon zabrane promocije ove knjige. !
SR\AN BLAGOV^ANIN I TANJA TOPI]
“Tu`bu smo podigli prvenstveno da bismo za{titili
sebe, jer smatramo da je poruka zastra{uju}a”
22
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
karganovic:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
23:58
Page 23
AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUDU
‘
TURIO LJUBI[A PIVO DA SE LADI
Karganović se razišao sa svojim
intimusom Ljubišom Simićem
Ina~e, pouzdani izvori iz Banje Luke
tvrde da
Karganovi},
osniva~
“Istorijskog projekata Srebrenica”, koji
tvrdi da je u za{ti}enim zonama UN-a u
isto~noj Bosni stradalo manje od 1.000
ljudi, nije vi{e u “ljubavi” sa svojim prvim
saradnikom
Ljubi{om
Simi}em,
samozva nim
forenzi~arom,
ina~e
ljekarom op{te prakse. Simi} tako|er
Gorane Zlatkovi} zatra`io da mu dostavi
kopije dokaza o pravnovaljanoj registraciji
“Stichting Srebrenica Historical project”
Haag, dokaze o osobama koje su ovla{}ene
za zastupanje i predstavljanje ovog korisnika
bud`etskih sredstava, ukupne pojedina~ne
uplate na ra~un korisnika tih sredstava.
“Sve ovo mi vi{e li~i na to da taj Stefan
Karganovi} vrlo uspje{no koristi novac. S
druge strane, Kancelarija RS-a za
istra`ivanje ratnih zlo~ina ima vi{estruko
manji bud`et, tako da je ovo jedna potpuno
smije{na situacija. Ljudi iz te kancelarije,
kada bi smjeli da ka`u, rekli bi da se ~udom
~ude kako sve ovo prolazi, a da niko ni{ta
ne zna, iako je izdvajanje za Karganovi}a u
njihovom platnom razredu u bud`etu”,
rekao je ^avi}.
Profesorica Svetlana Ceni}, ekonomska
analiti~arka, za na{ list ka`e da joj je dosta
meta na le|ima.
“Meni je meta ve} previ{e, dosta sam
pu{tala, sve ne}u s budalama da se
obra~unavam, ali sada je to stvarno pre{lo u
malignost. Sada }emo na sudu da vidimo ko
godinama osporava broj srebreni~kih
`rtava na osnovu nestru~ne analize o
masovnim grobnicama koju su proveli
ekspertski timovi forenzi~ara EU-a.
Karganovi} i Simi} su navodno `ivjeli
zajedno u iznajmljenom stanu u Banjoj
Luci. Nepoznato je zbog ~ega je prestala
saradnja izme|u ova dva najve}a negatora genocida u Srebrenici. !
je ve}i podriva~ ~itavog dru{tva, on koji
rasku}ava ili ja koja sam ku}ila. On je ~ovek
krajnje sumnjive pro{losti. Jo{ niko nije
utvrdio {ta je radio u Americi. Kopaju}i po
nekim podacima, vidim da je radio i kao
prevodilac i da se pojavio u nekom slu~aju u
Haagu gde se doti~e Srebrenice. Posle toga
se odjednom pojavljuje kao ekspert za
Srebrenicu koji uzima velike honorare. [ta
je uop{te taj projekat Srebrenica za koji je
on dobio silne pare? Ja bih volela da znam
{ta je to ko{talo dva miliona maraka koje je
zvani~no dobio, a verujem da je suma bila
dosta ve}a. Takvih primera kao {to je
Karaganovi} u RS-u ima mnogo. Ne zna se
vi{e ko kome {ta pla}a. Samo da podsetim
na Predstavni{tvo RS-a Va{ingtonu na ~ijem
je ~elu Obrad Kesi}, za koga mi uop{te ne
znamo {ta predstavlja i koga predstavlja, a
koji je na svom sajtu imao reklamu za prodaju ku}a i nekretnina u Republici Srpskoj.
Ja zaista vi{e ne znam {ta ko ovde radi, sem
{to se pare izvla~e. Uostalom, Republika
Dragan ^avi}
Srpska je prema pouzdanim informacijama
postala najve}i klijent nekih lobisti~kih
ku}a u Americi. [ta mi od toga imamo, sem
{to smo uvezli Karganovi}a? Ja nikakav
rezultat ne vidim, sem {to je diktatura u RSu sve `e{}a, podmetanja sve te`a, a ugled u
Americi nam je takav da se ljudima gadimo”, ka`e Ceni}eva.
Dragan ^avi} je svojevremeno upozorio da ima pismo nekoliko ruskih akademika o neprili~nom pona{anju Stefana Karganovi}a.
“U pismu su naveli da je Karganovi},
nakon {to je odr`ao sesiju o tom projektu u
Moskvi, falsificirao zbornik i u njega unio
radove novih autora, a nisu ni bili prisutni
na toj konferenciji. Predstavnici Ruske
akademije nauka i umjetnosti u pismu se
u`asavaju plagiranja od ~ovjeka koji nema
nikakav kredibilitet da taj projekat provodi.
Mislim da treba obratiti pa`nju na to da se
radi o grupi koja tro{i javna sredstva za privatne potrebe”, ka`e ^avi}. !
MOJA BANKA PREDSTAVILA KARTICU POD NAZIVOM
“GOAL CARD”
Moja banka d.d. Sarajevo, zajedno sa MasterCard Europe, predstavila je novu
MasterCard debitnu karticu ~iji je vizuelni
identitet prilago|en plasmanu reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetsko
nogometno prvenstvo u Brazilu.
Goal Card ima sve funkcionalnosti standardne MasterCard debitne kartice, a svi
gra|ani mogu aplicirati za istu u bilo kojoj poslovnici Moja banka d.d. Sarajevo.
Za sve klijente koji koriste Maestro karticu i vlasnike nove Goal Card MasterCard
Debit kartice, Moja banka je pokrenula nagradnu igru pod nazivom “Srcem za
Zmajeve”.
Nagradna igra traje od 15. aprila do 13. jula 2014. u Federaciji BiH, a svaka
kupovina u iznosu od 10 KM i vi{e osigurava klijentima jedan nagradni bod.
Broj bodova nije ograni~en, a najsretnije o~ekuju vrijedne nagrade poput LED televizora, iPada, Apple iPHONEA 5S, Playstationa (+ 2PS4 Dualshock 4 Controller + game),
kao i Wii U za dva sretna dobitnika.
Vlasnici kartice GoalCard imaju dvostruko ve}u {ansu za dobitak, kroz uduplavanje
bodova za svaki postignuti gol na{e reprezentacije u toku Svjetskog prvenstva.
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
23
suzana povratnici:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:14
Page 24
USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI
KU]A STRAVE I U@ASA
Razbojnici su supru`nike Crepulja napali
na spavanju, Marica je potpuno slijepa a
njezin mu` Nikola je gluh
Brutalni razbojnički napad na stariji bračni par NIKOLU i MARICU CREPULJA u
selu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske uplašio je i uzbunio rijetke hrvatske povratnike
u ovaj kraj: novinari „SB“ su među prvima posjetili rođake i susjede nesretnih
supružnika; oni priznaju da, uz sve nedaće sa kojima se godinama bore, sada žive
u strahu i od lokalnih kriminalaca
ZLOČIN NA KRAJU SELA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MARIO ILI^I]
B
ra~ni par Nikola i Marica
Crepulja iz sela Ratanj kod
Kraljeve Sutjeske, posljednje su
`rtve brutalnog napada razbojnika na rijetke hrvatske povratnike u taj kraj. Supru`nike Crepulja, 74-godi{njeg Nikolu i njegovu pet godina stariju
`enu Maricu Kristi} Crepulja, pretukao je
Arnes Deli}, 22-godi{nji mladi} iz susjednog sela Dragovi}i, u no}i 21. aprila, kada
je s jo{ uvijek nepoznatim pomaga~ima
provalio u njihovu tro{nu ku}icu.
ORLOVI RANO LETE
Jezivi prizor s mjesta zlo~ina - tragovi
krvi po cijeloj sobi, ispreturane stvari i
razbacana odje}a, upu}uju da su kriminalci
tra`ili novac ili druge dragocjenosti i da je
motiv napada bila plja~ka. No, iako su
nemo}ne starce bjesomu~no tukli, krimi-
nalci u skromnom domu obitelji Crepulja
nisu prona{li ni~ega vrijednoga.
„Marica je ve} godinama slijepa, Nikola
ne ~uje, `ive od 500 maraka. On je penziju
naslijedio od oca, Marica prima 200 maraka
socijalne pomo}i. Djece nikada nisu imali,
o njima sam ja brinula“, govori nam kroz
suze Nikolina mla|a sestra Mara Hrgota.
Mara `ivi u Kaknju, upoznali smo je na
putu prema bratovoj ku}i, gdje se zaputila
ravno iz zeni~ke bolnice, poslije posjeta
pretu~enim starcima. „Oni su u te{kom
Supru`nike Nikolu i Maricu Crepulja spasio je susjed
koji je pozvao pomo}, da policija nije odmah do{la, jutro
ne bi `ivi do~ekali?!
24
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
suzana povratnici:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:15
Page 25
POVRATNICI NA KRI@NOM PUTU
UBICA IZ SUSJEDSTVA
Arnes Deli} iz obli`njeg sela
Dragovi}i poznavao je svoje `rtve
od djetinjstva
@IVOT UZ POMO] RO\AKA I PRIJATELJA
Mara Hrgota, sestra pretu~enog Nikole, ka`e da su
njezin brat i snaha `ivjeli skromno, zajedno su primali
500KM mirovine i socijalne pomo}i
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
stanju, moj Nikola je sav pocrnio, glava mu
je nate~ena, mislim da su mu polomili
jagodi~ne kosti. Marici su, izgleda, izbili
zube“, jada se potresena `ena i dodaje kako
su supru`nici Crepulja ve} dva puta
oplja~kani, pretpostavlja se od istih
kriminalaca. „Oni su im bili laka meta,
Marica ne vidi, Nikola ne ~uje, ulazili su im
u ku}u usred dana. Posljednji put su im
odnijeli sve iz fri`idera“, obja{njava Mara
Hrgota. Od nje saznajemo i da su se Marica
i Nikola Crepulja me|u prvima, odmah po
zavr{etku rata, vratili u pitoreskno selo
Ratanj, pet-{est kilometara udaljeno od
Kraljeve Sutjeske, na putu prema Vare{u i
kraljevskom gradu Bobovcu. Starci su
`ivjeli sami, na kraju sela, pre`ivljavali uz
pomo} ro|aka, susjeda i fratara iz
Franjeva~kog samostana. Vikar samostana
fra @eljko Brki}, koji nas je ljubazno
dovezao do sela, ka`e da ih je posljednji put
posjetio u subotu, kada su siroma{nim
`upljanima podijelili skromne uskrsne
darove - pakete s hranom.
U selu Ratanj, poznatom po bri`nom
~uvanju sje}anja na kraljicu Katarinu
Kotromani}, gdje `ene i danas {iju i u
sve~anim prilikama obla~e odje}u kakvu su
neko} nosile bosanske plemkinje, `ivi pet
hrvatskih povratni~kih obitelji, odnosno,
svega deset stanovnika. Samo jedan bra~ni
par ima djecu, svi ostali povratnici su
vreme{ni ljudi. Na uskom, izlokanom putu
nema prolaznika, u selu ne postoji
ambulanta, kafana, ni prodavnica, samo
zaklju~ane, ponegdje jo{ neobnovljene
ku}e. Dok razgovaramo s na{im
doma}inima, prate nas jedino orlovi, koji
su se vremenom udoma}ili u skoro pa
pustom kraju.
„Mi smo se vratili 2003., poslije deset
godina. @ivjeli smo u Njema~koj, [vedskoj !!
25
suzana povratnici:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:16
Page 26
USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI
! i u Drvaru, danas smo ovdje samo mu` i
ja“, ka`e nam Slavica Crepulja. Ona i
suprug Marijan su prvi susjedi napadnutih
staraca, ali u ponedjeljak uve~er (21. aprila)
nisu ni{ta ni ~uli ni vidjeli. „Probudilo nas
je zavijanje njihovog psa, znali smo da se
ne{to ru`no desilo“, govore uglas, dok nam
pokazuju pravac iza brda, odakle su iz
susjednog sela Dragovi}i (op}ina Vare{)
do{li Arnes Deli} i drugi napada~i, koji ve}
mjesecima teroriziraju stanovnike njihovog
kraja. „N
Nas su pro{le godine oplja~kali dva
puta, policija je kod Arnesa Deli}a prona{la
ukradene stvari, ali ni{ta. Najgore je {to
momka poznajem godinama, kosio je kod
mene, bio sam kum njegovom bratu.
Pogledajte {ta su uradili, mislio sam da }u
umrijeti kada sam Nikolu vidio u bolnici,
daj Bo`e da pre`ivi operaciju“, o~ajan je
Marijan Crepulja. On i supruga pri~aju da
su lopovi, iste ve~eri, oplja~kali i ku}u ~ija
je vlasnica Marijanova sestra, ~im je
njezina obitelj, nakon proslave Uskrsa,
oti{la iz sela. Prepla{eni supru`nici
Crepulja ostat }e u Ratanju jo{ nekoliko
dana, a onda odlaze kod djece - njihova tri
sina `ive u Njema~koj, a k}erka je odselila
u Hrvatsku. Dok razgovaramo telefon ne
prestaje zvoniti, na pozive odgovara
Slavica, uvjeravaju}i djecu kako nemaju
razloga za brigu. Nama su, ipak, povjerili
da policijska patrola u selo rijetko dolazi i
da su, unato~ sve ve}em broju
razbojni{tava, starci prepu{teni sami sebi.
POZIV U POMO]
Nemo}ne starce Nikolu i Maricu
Crepulja prona{li su u lokvi krvi policajci iz
Policijske uprave Kakanj, koje je prvi
pozvao susjed Fabijan Tomi}. Iako `ivi u
[vajcarskoj, Tomi} dosta vremena provodi
u rodnom selu, me|u imu}nijim je
26
POPIS STANOVNI[TVA
U Kraljevoj Sutjesci je 1743. živjelo
više katolika nego što ih ima danas
Do 1993. godine u `upi Kraljeva
Sutjeska `ivjelo je vi{e od 12 tisu}a
Hrvata katolika. Dvadeset godina kasnije
na ovom je prostoru ostalo samo 1.400
Hrvata, manje nego {to je u Kraljevoj
mje{tanima, zbog ~ega su kriminalci
najprije krenuli da oplja~kaju njegovu
ku}u. Tomi} ih je, me|utim, do~ekao
spreman, naoru`an pi{toljem, pa je bilo
dovoljno samo nekoliko pucnjeva u zrak da
kriminalci pobjegnu. Fabijan Tomi}
obja{njava da je potom ~uo glasan lave`
UPLAŠENI SUSJEDI
MARIJAN I SLAVICA
CREPULJA: „Nas su prošle
godine opljačkali dva puta,
policija je kod Arnesa
Delića pronašla ukradene
stvari, ali ništa. Najgore
je što momka poznajem
godinama, kosio je kod
mene, bio sam kum
njegovom bratu”
Sutjesci `ivjelo 1743., kada je, prema
crkvenim podacima, sutje{ka `upa imala
oko 1.900 katolika. Zajedno sa ~itavim
krajem opustio je i Franjeva~ki samostan
- u njemu danas borave ~etiri fratra. !
psa kod susjeda Crepulja, zbog ~ega je
posumnjao da su se razbojnici uputili k
njima. Da odmah nije pozvao pomo},
konstatirali su policajci koji su brzo do{li u
selo, starci bi do jutra, zasigurno, iskrvarili.
Fra @eljko Brki} dodaje da }e, prema prvim
prognozama lije~nika, zbog te`ine ozljeda i
Nikola i Marica morati biti operirani.
„Nama je jasno da je posrijedi
razbojni{tvo, a ne nekakvi drugi razlozi.
Na`alost, posljedice }e se osjetiti, posebice
ako govorimo o ljudima koji su planirali
povratak, jer se ovakvi incidenti uvijek
gledaju i kao mogu}i me|unacionalni
sukobi. Na{a je `elja, i nadamo se da }e
pravda biti zadovoljena, da napada~i budu
uhap{eni i primjereno ka`njeni“, isti~e fra
@eljko Brki}. On podsje}a da je pro{le
godine u selu Aljini}i kod Kaknja tako|er
napadnuta i oplja~kana jedna starija `ena,
kao i da napada~i na povratnika [imu
Ljolji}a u selu Bi{trani nikada nisu
prona|eni, iako je i on jedva ostao `iv.
Umiruju}e je poruke svojim `upljanima
odmah uputio i biv{i gvardijan a danas
kustos muzeja u Franjeva~kom samostana u
Kraljevoj Sutjesci fra Stjepan Duvnjak.
„Ovakva razbojstva u rubnim hrvatskim
selima se redovito doga|aju u odre|enom
vremenskom razmaku. Uni{tava se
imovina, sje~e privatna {uma, provaljuje u
ku}e, napada na neza{ti}ene stanovnike.
Kriminalci ~esto ne budu otkriveni, a za
one koji se prona|u sudski proces je
dugotrajan i na kraju zavr{ava s
osloba|aju}om presudom ili minimalnom
kaznom. Slu~ajno je kriminalac iz
susjednog bo{nja~kog sela, ali to ne treba
promatrati kroz nacionalnu prizmu.
Kriminalci idu tamo gdje }e najlak{e
ostvariti svoj kriminalni cilj i gdje ne}e
nai}i na nikakav otpor“, poru~io je fra
Stjepan.
Prema nezvani~nim informacijama,
Arnes Deli} je nakon hap{enja priznao
napad na supru`nike Crepulja, dok se za
drugim rabojnicima jo{ uvijek traga. Deli}
je dobro poznat policajcima u Vare{u i
Kaknju, do sada je po~inio vi{e plja~ki, i to
mahom nad starijim povratnicima. !
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
kina:TEKST osnova.qxd
24.4.2014
0:24
Page 27
„SB“ U KINI
Japanske ekspedicione trupe 13. decembra 1937. godine ušle su u tadašnji
glavni grad Kine, Nanjing, i u narednih šest sedmica poubijale oko 300 hiljada
Kineza, silovali oko 80 hiljada žena, a trećinu Nanjinga pretvorili u ruševine.
Memorijalni centar žrtvama masakra japanskih agresora podignut je s
namjerom iznošenja povijesnih činjenica, a ne sa namjerom širenja mržnje
između ova dva naroda. Međutim, i nakon 76 godina pitanje masakra u
Nanjingu još uvijek je kamen spoticanja u odnosima ove dvije zemlje.
Novinar „SB“ boravio je u tom kineskom gradu
NANJING
KINESKA SREBRENICA
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
27
kina:TEKST osnova.qxd
24.4.2014
0:25
Page 28
KINESKI ZID PLA^A
Za razliku od Njema~ke koja se javno izvinila
Jevrejima za holokaust, Japan se nikada nije ispri~ao
Kinezima za zlo~ine po~injene u Nanjingu
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
E
kspedicione trupe japanske Centralnokineske armije pod komandom generala Matsuija Iwanea u
periodu od oko {est sedmica,
po~ev{i od 13. decembra 1937. do
kraja januara 1938. godine, masakrirale su
oko 300 hiljada Kineza u tada{njem
glavnom gradu Kine Nanjingu. Generala
Iwanea Me|unarodni vojni sud za Daleki
istok i Nanjin{ki sud za ratne zlo~ine
proglasili su krivim i osudili na smrtnu
kaznu vje{anjem... Vojska Republike Srpske
pod komandom generala Ratka Mladi}a u
roku od oko {est dana masakrirala je oko
osam hiljada Bo{njaka Srebrenice. Ratku
Mladi}u ne sudi vojni nego Me|unarodni
sud za ratne zlo~ine po~injene na prostoru
biv{e Jugoslavije i on defintivno ne}e, niti
mo`e biti, osu|en na smrtnu kaznu. To je
jedan od detalja koji vam, izme|u ostalih
strahota, „proleti“ kroz glavu kada se na|ete
u prilici posjetiti Memorijalni centar `rtvama
nanjin{kog masakra japanskih agresora.
MUZEJ ZLO^INA
Mra~na, potresna, uznemiruju}a postavka Memorijalnog centra ne mo`e vas
ostaviti ravnodu{inim. Upravo iz tog
razloga Memorijalni centar u Nanjingu
BESPOMO]NA RUKA
Ruka `rtve jedna je u nizu bronzanih skulptura koje posjetioci mogu vidjeti u Memorijalnom
centru u Nanjingu
uvr{ten je me|u 10 svjetskih destinacija tzv.
mra~nog turizma, zajedno sa nacisti~kim
koncentracionim logorom Auschwitz u
Poljskoj i Muzejom genocida Tuol Sleng u
Kambod`i. Inauguracija Memorijalnog
centra odr`ana je polovinom 1985. godine u
jugozapadnom dijelu grada poznatom kao
Jiangdongmen, mjestu gdje otkrivena
masovna grobnica sa posmrtnim ostacima
oko 10 hiljada masakriranih Kineza. U
Memorijalnom centru nalaze i otkopani
posmrtni ostaci, me|u kojima su i kosturi
`ena, djece, staraca...
„Namjera Memorijalnog centra nije da
akcenat stavlja na masakar i da budi
mr`nju. To je izno{enje povijesnih
~injenica. Izno{enje onoga {to se desilo,
kao {to je to i sa holokaustom, ili kao {to to
radi Memorijalni muzej mira iz Hiro{ime,
gdje je ba~ena atomska bomba. Mislim da
GENOCIDNO TAKMI^ENJE
Mukai Toshiaki i Noda Tsuyoshi takmi~ili su se ko }e
ubiti vi{e Kineza tradicionalnom japanskim sabljom.
Obojica su uhap{ena, progla{ena krivim i pogubljena
28
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
kina:TEKST osnova.qxd
24.4.2014
0:26
Page 29
„SB“ U KINI
NACISTA I HUMANITARAC
John Rabe, nacista koji je
dokumentovao japanske zločine
John Rabe se u nacisti~ku Njema~ku
vratio krajem februara 1938. godine, a sa
sobom je donio dokumentaciju o zlo~inima
po~injenim u Nanjingu, o ~emu je dr`ao
predavanja u Berlinu. Hitleru je napisao
pismo tra`e}i od njega da iskoristi svoj
utjecaj kako bi izv{io pritisak na Japance
da zaustave svoje krvolo~no divlja{tvo.
Nakon toga zavr{io je u zatvoru
Gestapoa, ali je oslobo|en na intervenciju
Siemensa. Nakon rata ga je hapsio
sovjetski NKVD, a potom i britanske
okupacione snage koje su ga pustile na
slobodu nakon intenzivnog ispitivanja.
Zbog ~lanstva u nacisti~koj stranci izgubio
! povijest treba pamtiti i u~iti iz nje, ali ne i
mr`nju koja je vladala u to vrijeme“, ka`e
Zhu Cheng Shuan, kustos Memorijalnog
centra kojeg godi{nje posjeti preko pet
miliona ljudi. Memorijalni centar svake
godine posjeti i oko 50 hiljada Japanaca, a
Centar su, nakon odlaska u penziju,
posjetila i dvojica japanskih premijera.
„ZA[TI]ENE“ ZONE
Memorijalni centar za javnost je
otvoren 13. decembra 2007. godine, ~ime je
obilje`ena 70-godi{njica masakra. Pokriva
74 hiljade kvadratnih metara, od ~ega je 12
hiljada kvadratnih metara izlo`benog
prostora. U tom prostoru izlo`eno je preko
3.500 fotografija, mo`e se vidjeti preko 140
orginalnih video zapisa, a izlo`eno je i
preko tri hiljade predmeta, od uniformi i
{ljemova, preko katana koje su nosili oficiri
Japanske armije, do pera kojim je ameri~ki
general Chester William Nimitz potpisao
japansku kapitulaciju na bojnom brodu
Missouri 2. septembra 1945. godine.
je posao i njegova porodica `ivjela je u
te{kom siroma{tvu. Kada su 1948. godine
gra|ani Nanjinga saznali {ta se de{ava sa
Rabeom i njegovom porodicom, u vrlo
kratkom roku sakupili su iznos od 2.000
ameri~kih dolara koje mu je li~no uru~io
gradona~elnik Nanjinga. Svakog mjeseca
stanovnici Nanjinga Rabeu i njegovoj
porodici slali su pakete sa hranom i pisma
sa izrazima duboke zahvalnosti. John
Rabe preminuo je 5. januara 1950. godine
od sr~anog udara, a 1997. godine njegov
nadgrobni spomenik iz Berlina premje{ten
je na po~asno mjesto u Memorijalnom
centru. !
Brutalna egzekucija velikog broja ljudi
u kratkom vremenskom periodu nije jedina
paralela koja se mo`e povu}i izme|u
Nanjinga i Srebrenice. Naime, Srebrenica
je bila progla{ena UN-ovom za{ti}enom
zonom, a u Nanjingu je mala grupa
zapadnih biznismena, novinara i misionara
osnovala Me|unarodni komitet za
otvaranje za{ti}ene zone Nanjinga.
Za{ti}ena zona, koja je pokrivala tri
kvadratna kilometra, otvorena je u
novembru 1937. godine, a bila je
namijenjena za smje{taj izbjeglica i
kineskih civila iz Nanjinga. Kineska vlada
na ~elu sa Chiang Kai-shekom, Nanjing je
napustila 1. decembra ostavljaju}i Me|unarodni komitet da vodi brigu o gradu i
njegovim gra|anima. Podsje}anja radi, i
Naser Ori} napustio je Srebrenicu tri
mjeseca prije njenog pada.
Njema~ki biznismen John Rabe,
predstavnik Siemensa, izabran je za vo|u
Me|unarodnog komiteta zbog ~injenice da
je bio ~lan nacisti~ke stranke i postojanja
ZID SVJEDOKA
Nepregledne police na zidu popunjene su sa preko 12 hiljada kutija sa
izjavama svjedoka o po~injenom zlo~inu poredani po abecednom redu
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
bilateralnog njema~ko-japanskog pakta.
Japanci su inicijalno pristali na po{tovanje
Za{ti}ene zone Nanjinga iako izbjeglice u
zoni nisu bile sigurne od napada. U januaru
1938. godine Japanci su proglasili da je u
gradu zaveden red i da su prestali razlozi za
postojanje Za{ti}ene zone koja je raspu{tena. Ipak zlo~ini su nastavljeni sve do prve
sedmice februara. Me|utim, zahvaljuju}i
Me|unarodnom komitetu i Johnu Rabeu,
procjenjuje se da je masakar izbjeglo 250
hiljada ljudi.
Da se Srebrenica kojim slu~ajem nije
desila, mogla bi se povu}i neka paralela
izme|u Johna Robea i francuskog generala
Phillippea Morillona koji je 1993. godine
zaustavio srpske snage, u{ao i Srebrenicu i
sprije~io ono {to se desilo godinu i po dana
kasnije. O sramnoj ulozi i (ne)~injenju Thoma
Karremansa, komandanta holandskog
bataljona u Srebrenici, ne}emo ni govoriti.
PREKRAJANJE POVIJESTI
Kona~no, iako je od silovanja Nanjinga
(kako se jo{ naziva nanjin{ki masakr jer se
procjenjuje da je silovano izme|u 20 i 80
hiljada `ena) pro{lo 76 godina, posljedice
tog tragi~nog doga|aja osje}aju se i danas.
Tako je Naoki Hyakuta, istaknuti japanski
pisac i ~lan Upravnog odbora NHK, japanske nacionalne televizije, u promotivnoj
kampanji desni~arskog kandidata Toshija
Tamogamija za guvernera Tokija negirao
genocid u Nanjingu. On je, naime, 3.
februara 2014. godine izjavio da je masakr
u Nanjingu izmi{ljotina. „Chiang Kai-shek
je 1938. godine poku{ao da propagira
odgovornost Japana za masakr u Nanjingu,
ali narodi svijeta su ga ignorisali. Za{to?
Zato {to se nikada nije dogodio“, rekao je
Hyakuta. Hyakuta je naveo da je masakr u
Nanjingu izmi{ljen kako bi se u drugi plan
stavili „okrutni masakri“ po~injeni od
strane SAD-a u Drugom svjetskom ratu.
„Neki politi~ari u Japanu i njihovi
promotori pori~u da se u Nanjingu desio
zlo~in i to je njihov problem, a ima veze sa
njihovim namjerama, ali i veze sa aktuelnim politi~kim okru`enjem u Japanu.
^injenice, svjedo~enja pre`ivjelih i presude
Me|unarodnog suda oni sada osporavaju,
{to je neprihvatljivo“, komentar je kustosa
Zhu Chenga Shuana, koji isti~e kako se
Japan, za razliku od Njema~ke koja se
ispri~ala jevrejskom narodu, nikada nije
ispri~ao Kinezima za po~injene zlo~ine.
Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli}
izvinio se za zlo~ine koje su pojedinci u
ime Srbije i srpskog naroda po~inili nad
Bo{njacima u Srebrenici, ali isto tako svi
smo svjesni ~injenice da postoje i oni koji
jo{ uvijek negiraju da se u Srebrenici desio
genocid. Da li }e ti i takvi to javno tvrditi u
nekim budu}im politi~kim kampanjama,
pokazat }e vrijeme. !
29
bildt:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:04
Page 30
CARL BILDT
AMERI^KI I EU IZASLANIK
ZA BALKAN
Amerikanci nisu vjerovali da }e Carl
Bildt raditi na hap{enju optu`enih
za ratne zlo~ine
30
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
bildt:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:04
Page 31
^OVJEK KOJEM NISU VJEROVALI
Prije nekoliko mjeseci američke vlasti počele su skidati oznaku tajnosti s brojnih
dokumenata vezanih za period u kojem je u Bijeloj kući bio BILL CLINTON. Veliki
dio te dokumentacije odnosi se na dešavanja tokom i neposredno nakon rata u
BiH, uključujući i pregovore u Daytonu te prve korake ka uspostavi mira.
Dokumenti u kojima se spominje uloga prvog visokog predstavnika u BiH
rasvjetljavaju brojna pitanja o njegovoj jedva vidljivoj ulozi u hapšenju
optuženih za ratne zločine
BILDT, ILI NE BILDT,
PITANJE JE…
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
N
acionalni arhiv Sjedinjenih
Ameri~kih Dr`ava 18. aprila je
u~inio javno dostupnim do sada
najve}i broj dokumenata koji su
bili ~uvani kao tajna, a ti~u se
perioda u kojem je predsjednik bio Bill
Clinton. Tako je objavljen i novi niz dokumenata koji se ti~u de{avanja u Bosni i
Hercegovini tokom rata i neposredno poslije, me|u kojima su i oni u kojima se spominju odnosi izme|u Europljana i Amerike, te
uloga Carla Bildta, biv{eg specijalnog izaslanika Europske unije (EU) za Balkan,
prvog visokog predstavnika u BiH, a sada
ministra vanjskih poslova [vedske.
Prema ovim dokumentima, Amerikanci
su se protivili njegovom imenovanju za
visokog predstavnika dovode}i u sumnju da
}e on raditi na hap{enju ratnih zlo~inaca, {to
se kasnije pokazalo kao opravdana sumnja.
Prema dostupnim podacima, za vrijeme
Bildtovog mandata nijedna osoba optu`ena
za ratne zlo~ine nije uhap{ena.
Istovremeno, ameri~ki vojnici koji su
bili u sastavu mirovnih trupa nakon rata u
BiH, i pored deklarativne podr{ke
Washingtona za hap{enju ratnih zlo~inaca,
prvog optu`enog uhapsile su tek u januaru
1998. godine, nakon {to su to uradili
Britanci i Holan|ani koji tako|er sve do
jula 1997. godine nisu ba{ bili voljni da se
uklju~e u potragu i hap{enja.
DARE@LJIVI BILDT
U dokumentu od 12. decembra 1995.
godine, pod nazivom Va`nost visokog
predstavnika za Clintonovu administraciju i
politiku prema ratnim zlo~inima, u dijelovima dostupnim javnosti, stoji preporuka
obavje{tajnih agencija da SAD trebaju insistirati na “alternativi Carlu Bildtu” na mjestu visokog predstavnika, te se daje preporuka za podr{ku drugim kandidatima iz
Europe — Maxu van der Stoelu, biv{em
ministru vanjskih poslova Holandije i UN
izvje{ta~u za Irak, te Joseu Maria
Mendiluceu koji je vodio UNHCR program
za BiH te bio ~lan Europskog parlamenta,
kao i za biv{u britansku premijerku
Margaret Thatcher. No, u ovom slu~aju
glas Amerikanaca je bio puno slabiji nego
ujedinjenih Europljana.
Ovaj dokument se poziva na drugi izdat
31. jula 1995. godine o pregovorima
izme|u Slobodana Milo{evi}a i Bildta o
skidanju sankcija (Utjecaj Bildtove pozicije
na sankcije Srbiji). U tom dokumentu
obavje{tajnih agencija stoji kako je Bildt
tra`io od Milo{evi}a da prizna BiH u njenim me|unarodno priznatim granicama; da
nastavi podr`avati mirovni plan Kontakt
grupe; te da dozvoli misiju posmatra~a na
granici sa Srbijom. U zamjenu mu je
obe}ao skidanje “skoro” svih sankcija “u
periodu od najmanje devet mjeseci”, kao i
dozvolu za uvoz oko 400.000 tona goriva
mjese~no preko luke u Baru i Dunavom, te
obe}anje da }e skoro biti suspendovane i
sve finansijske sankcije.
Amerikanci su smatrali da ovakav plan
mo`e eliminisati pritisak koji su ve} izazvale sankcije. “Milo{evi}ev zahtjev za
400.000 tona goriva prelazi potrebe koje su
Srbija i Crna Gora imale prije raspada
Jugoslavije — on bi mogao prevoziti gorivo
bosanskim Srbima i Srbima u Krajini”,
upozoravaju agencije, te se navodi da su
realne potrebe Srbije i Crne Gore za
gorivom tada bile izme|u 90.000 i 120.000
tona.
Problemati~nim smatraju i dio o
odmrzavanju ra~una smatraju}i da bi to !!
Tajne slu`be su upozoravale predsjednika SAD-a
Clintona da je Carl Bildt pretjerano popustljiv prema
ratnim zlo~incima i da nije pravi izbor za visokog
predstavnika u BiH
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
31
bildt:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:05
Page 32
CARL BILDT
! Milo{evi}u omogu}ilo pristup skoro svim
ra~unima u stranim dr`avama. Naime,
predlo`ene mjere bi ostavile zamrznutim
samo ra~une Nacionalne banke Jugoslavije,
novac na koji Beograd nije ra~unao jer je
dijelom pripadao i ostalim dr`avama koje
su bile u nastanku. Ali Beograd bi imao
pristup prema 750 miliona dolara koje su
prije svega Jugobanka i Beogradska banka,
na ~ijem ~elu je nekada bio Milo{evi},
~uvale na ra~unima u Americi, {to je bilo
oko 33 posto ukupne sume.
Tako|er konstatuju da bi ponovno
nametanje sankcija bilo izuzetno te{ko, te
da neke zemlje to ne bi ni htjele.
PRIORITETI:
“Imenovanje visokog
predstavnika je važno za
uspjeh Tribunala za ratne
zločine jednako koliko je
to i pravi izbor glavnog
tužioca. Visoki
predstavnik mora
dijeliti viziju da je
pravda ključ”
Amerikanci, podr`ani od Nijemaca, odbili
su plan. No, stoji u jednom od izvje{taja,
odlu~ili su da Bildta sa~uvaju jer je mogao
lako pristupiti Milo{evi}u. New York
Times je tada objavio da je Amerika
odustala smatraju}i Bildtov plan previ{e
“dare`ljivim” prema Srbiji.
BILDTOVA NAIVNOST
Ovaj neuspjeh, kao i Bildtovo dr`anje
tokom mirovnih pregovora u Daytonu
kojima je prisustvovao kao izaslanik EU-a,
te njegovo pona{anje tokom pada
Srebrenice, naveo je Amerikance da ga
nikada ne smatraju pouzdanom, kredibilnom osobom. To se i odrazilo na izvje{taj
agencija iz decembra 1995. godine u
kojem daju jasnu preporuku politi~arima
da ne daju podr{ku za Bildtovo imenovanje na mjesto prvog visokog predstavnika u
BiH.
“Realno gledaju}i, komandant IFOR-a,
Amerikanac, ne}e nikada nametnuti ponovo sankcije, izuzev ukoliko ne do|e do
direktnog udara na njegove snage. Visoki
predstavnik, koji je Europljanin, }e imati
32
OTKRIVANJE TAJNI
Obavje{tajne agencije budno su pratile situaciju na Balkanu devedesetih
ovlasti koje }e mo}i koristiti da zaprijeti
sankcijama i u nekom drugom kontekstu”,
stoji u izvje{taju obavje{tajnih agencija
predsjedniku Clintonu.
Zapadne sile dogovorile su se da mjesto
visokog predstavnika pripadne Europi, a
prvog zamjenika SAD-u koje su po~ele
tra`iti na~in kako da oja~aju i ovu funkciju.
No, sude}i prema izvje{tajima, nisu bili
zadovoljni jer nisu uspjeli nametnuti svoj
na~in razmi{ljanja o mirovnom procesu.
“Kada je rije~ o implementaciji, ovaj pristup
je djelotvoran. Ali kada je rije~ o vo|enju
politike, ovaj pristup ne djeluje”, konstatuje se u Izvje{taju.
Sude}i prema sada dostupnim dokumentima, Clintonova administracija se
zalagala za sna`niju saradnju sa
Tribunalom u Haagu i djelovanju u pravcu
hap{enja optu`enih za ratne zlo~ine, ~emu
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
bildt:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:05
Page 33
^OVJEK KOJEM NISU VJEROVALI
SRPSKA DR@AVNA BEZBEDNOST POLUGA AGRESIJE
Srbija je oružanu pobunu u Hrvatskoj i BiH
pripremala od 1988. godine
Poseban izvje{taj ameri~ke
obavje{tajne slu`be posvetile
su ulozi srbijanskog
Ministarstva unutra{njih poslova tokom ratova u zemljama
nastalim raspadom
Jugoslavije. Izvje{taj, koji je
dobrim dijelom i dalje cenzurisan, nosi datum 26. oktobar 1995. godine i u njemu se
navodi da je MUP bio “jedno
od osnovnih oru|a srbijanske vlade” od po~etka
ratova sa svrhom “uspostave,
kontrole i odbrane Velike
Srbije”. Glavnu ulogu imala je
Dr`avna bezbjednost “kroz
formiranje i upotrebu
Specijalnih jedinica” ~iji su
dijelovi poslani u BiH i
Hrvatsku, i koja je naoru`avala
i kontrolisala paravojne formacije “i direktno snabdijevanje
vojnom opremom VRS”.
Jedinice Specijalne policije
su od po~etka ratova slane na
linije fronte, prije svega u
Hrvatskoj i BiH. U BiH su ove
jedinice u~estvovale od
po~etka rata, uklju~uju}i akcije
na Srebrenicu i Gora`de 1993.
i 1994. godine, te su davale
“izuzetnu podr{ku” snagama
Fikreta Abdi}a od novembra
1994. do augusta 1995.
godine. Prema Izvje{taju,
Srpski ~etni~ki pokret
Vojislava [e{elja se u septembru 1994. godine borio uz
JOVICA STANI[I] I FRANKO SIMATOVI]
Slobodni uprkos postojanju razumne sumnje da su po~inili zlo~in
Specijalne jedinice MUP-a pod
komandom Obrada
Stevanovi}a u Srebrenici.
Stevanovi} je identifikovan kao
jedan od komandanata
Specijalne jedinice, odnosno
njene beogradske brigade.
Od maja 1995. godine, u
Bosni je djelovala i jedinica iz
Valjeva sa od 150 do 180 pripadnika koji su nosili uniforme
MUP-a RS. Jedinice su iste
godine poslane i u zapadnu
Bosnu, gdje su napredovale
snage Armije i HV u zajedni~koj
ofanzivi. Prema medijskim
izvje{tajima na koje se pozivaju
agencije, ovim jedinicama je
komandovao Raja Bo`ovi},
se Bildt ~esto protivio. “Visoki predstavnik
mora dijeliti viziju da je pravda klju~ za
prekid nasilja koje se u Jugoslaviji odvija
cikli~no”, konstatatuje se u Izvje{taju te
ukazuje na potrebu da SAD insistiraju da
visoki predstavnik bude neko drugi a ne
Bildt. “Pravi izbor visokog predstavnika je
najbolja {ansa SAD-a da osiguraju uspjeh
rada Tribunala.”
U Izvje{taju se dalje navodi za{to je
visoki predstavnik tako bitan za
Clintonovu administraciju i Tribunal. Na
prvom mjestu se navodi ~injenica da on
ima mo} nametnuti sankcije bilo kojoj
strani ako ne sara|uje sa Tribunalom. “To
je razlog zbog kojeg je ova pozicija tako
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
koji je bio direktni podre|eni
Franku Simatovi}u.
Navodi se i da je li~no
Milo{evi} naredio Jovici
Stani{i}u da jedinice koje su
bile na Kosovu prebaci u BiH.
“Srbijanski MUP je
naoru`avao, trenirao i
komandovao srbijanskim
paravojnim formacijama od
1990. godine”, navodi se u
Izvje{taju. Klju~ni posrednik je
bio biv{i ministar unutra{njih
poslova Radmilo Bogdanovi}
koji je odr`avao kontakte i s
Arkanovim i [e{eljevim jedinicama. “Bogdanovi} je
navodno bio duboko
uklju~en u finansiranje i
va`na za uspjeh rada Tribunala i za politiku SAD-a o kori{tenju pravde za
unapre|enje mira.” Kao drugi razlog se
navodi da visoki predstavnik ima mo}
nametanja obaveze saradnje sa IPTF-om,
koji je imao ovlasti da uhapsi optu`ene
ako ih sretne. “Politi~ka realnost ukazuje
ne ~injenicu da }e ratne zlo~ince hapsiti
samo IPTF. Zbog iskustva u Mogadi{u,
IPTF ne}e poku{ati tragati za ratnim
zlo~incima, iako se o~ekuje da }e uhapsiti
svakog na kojeg nai|u. Ostavljaju}i sa
strane mogu}nost da se “dogovore” susreti
putem obavje{tajnih operacija, jedini preostali autoritet koji se mo`e nadati da }e
im se neko predati je IPTF. Bez snage koja
organizaciju paravojnih formacija”, te je djelovao sa
Mihaljom Kertesom.
Srbijanski MUP je, navodi
se dalje, aktivno sudjelovao u
naoru`avanju VRS. Stani{i} je
~ak u septembru 1995. godine
imao kontakte sa fabrikom
oru`ja koja je radila bombe kasnije isporu~ene VRS. “Dva
puta sedmi~no je 10 kamiona
napu{talo krug fabrike Kru{ik
voze}i tovar do Valjeva, u
pratnju MUP-a, a {to je kasnije isporu~eno VRS.”
Tako|er je navedeno da
postoje indicije da je srbijanski
MUP bio uklju~en u organizovanje i naoru`avanje separatista
u Hrvatskoj i BiH od 1988.
godine. Citiran je neimenovani
diplomata koji je preporu~io da
istraga o ratnim zlo~inima mora
biti naro~ito usmjerena ka
Radovanu Stoji~i}u Bad`i i
Franku Simatovi}u koji su bili
uklju~eni u organizovanju
pobune u isto~noj Slavoniji
1991. godine. Simatovi} je
navodno u~estvovao i u organizovanju pobune u Kninu
koriste}i ime Dragan Simendi}.
Jovica Stani{i}, na~elnik
Slu`be DB Srbije, i Franko
Simatovi} nepravosna`no su u
maju 2013. godine oslobo|eni
svih optu`bi pred Ha{kim tribunalom. Tu`ila{tvo je tra`ilo
poni{tenje ove presude. !
bi podr`ala njihov rad, sposobnost da
uhapse bilo koga ostaje jednaka nuli”,
navodi se.
Tre}i razlog je bila ~injenica da visoki
predstavnik ima “generalni nadzor nad
svima, a u vezi s po{tivanjem normi ljudskih prava i dijelova Mirovnog sporazuma
koji se odnose na ratne zlo~ine”.
U Izvje{taja se navodi kako su Britanci
i Francuzi, “i u manjoj mjeri Nijemci”
podr`ali Bildta, a kasnije su im se
pridru`ile Holandija, Austrija i [vedska.
“Da bi bili fer prema Bildtu, moramo konstatovati da posao posrednika nije isto {to i
posao visokog predstavnika prema opisu
funkcije u Daytonu i UN Rezoluciji 1022. !!
33
bildt:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:06
Page 34
CARL BILDT
! Kvalifikacije koje se tra`e nisu iste. Prije
svega, me|u kvalitetima koje visoki predstavnik treba imati je vizija {ta treba biti
ura|eno u Bosni kako se rat ne bi ponovo
desio nakon {to IFOR napusti zemlju.
Visoki predstavnik tako|er mora biti
oslobo|en naivnosti u odnosu na to s kim
}e morati raditi”, navodi se uz konstataciju
kako postoje razlozi koji navode na
promi{ljanje da Bildt ne}e biti na visini
svog zadatka kada je rije~ o procesuiranju
ratnih zlo~ina.
BILL CLINTON I
ALIJA IZETBEGOVI]
Ameri~ki vojnici su po~eli
hapsiti optu`ene tek u
januaru 1996. godine
MIROVNI NAPORI CARLA BILDTA
Izvje{taj citira tekst novinara Roya
Gutmana, napisan u julu 1995. godine,
prema kojem je Bildt dao instrukcije koje
su sprije~ile NATO udare tokom pada
Srebrenice. “Vojne operacije mogu po~eti
i okon~ati se, ali politika se nastavlja… Na
kraju dana morat }e do}i do pregovora o
politi~kom dogovoru i ja se nadam da }e
sve strane u sukobu prepoznati to i biti
(NE)SARADNJA SA TRIBUNALOM:
U julu 1996. godine, tadašnji predsjednik Tribunala
sudija Antonio Cassese pozvao je Bildta da nametne
sankcije Srbiji i Crnoj Gori kao i Republici Srpskoj zbog
nesaradnje sa Tribunalom, što je on odbio
spremne sjesti i po~eti pregovore {to prije
je mogu}e”, napisao je Gutman.
Izvje{taj navodi kako je 6. jula 1995.
godine, Bildt poslao poruku UN-u da ne
pokre}u zra~ne udare. Kada je Holandski
bataljon 7. jula tra`io vojnu podr{ku, to je
odbijeno uz napomenu da se ne `ele
“umanjti mirovni napori Carla Bildta”.
Tako|er se navodi da je u danima kada
je pala Srebrenica Bildt bio u Beogradu,
gdje se vi{e puta sreo sa Milo{evi}em, a
potom i Ratkom Mladi}em, i to u periodu
izme|u 14. i 16. jula. [tavi{e, 16. jula je
Bildt objavio da je postigao sporazum sa
Mladi}em prema kojem djelatnici
Me|unarodnog crvenog kri`a mogu pristupiti zarobljenicima.. “Mogu i}i i imat }e
punu slobodu kretanja i mo}i }e registrovati ljude”, rekao je Bildt medijima.
”Naravno, u tom trenutku zarobljenici su
bili ve} mrtvi”, konstatuje se. Ve} u tom
trenutku papa Ivan Pavao II je ono {to se
de{ava u Srebrenici opisao kao zlo~in protiv ~ovje~nosti i poraz civilizacije.
“Imenovanje visokog predstavnika je
va`no za uspjeh Tribunala za ratne
34
zlo~ine jednako koliko je to i pravi izbor
glavnog tu`ioca”, konstatuje se u
Izvje{taju.
U praksi, Bildtovo vrijeme u Bosni
zaista nije donijelo neke ozbiljnije korake
u pravcu procesuiranja ratnih zlo~ina.
Naime, on je na mjestu visokog predstavnika bio od decembra 1995. do juna
1997. godine. U tome periodu u BiH nije
uhap{ena niti jedna osoba iako su postojale optu`nice. [tavi{e, me|unarodnim
istra`iteljima bio je ote`an pristup mjestima na kojima su po~injeni ratni zlo~ini, ili
mjestima masovnih grobnica. Osoblje
Tribunala koje je boravilo u BiH vrlo
rijetko je prisustvovalo sastancima sa
drugim predstavnicima me|unarodne
zajednice. Mediji su ohrabrivani da gotovo nikako ne pi{u o ratnim zlo~inima, a da
rat nazivaju “nemilim sukobom”.
No, Bildt nije sam mogao uticati na
politiku hap{enja ratnih zlo~inaca u tim
godinama. Op}epoznata je ~injenica da je
Bildt jo{ u Daytonu bio protiv razgovora o
hap{enju ratnih zlo~inaca, u ~emu ga je
podr`ao Richard Holbrooke, glavni pre-
govara~, smatraju}i da to ne}e donijeti
pristanak strana.
Istovremeno su u Velikoj Britaniji bile
na snazi snage koje tako|er nisu bile
previ{e voljne da se ovim bave. Do
smjene vlasti dolazi na prolje}e 1997.
kada mjesto premijera preuzima Tony
Blair. Prvo hap{enje koje su obavile
me|unarodne snage uslijedilo je manje od
mjesec dana nakon Bildtovog odlaska i
dolaska novog visokog predstavnika,
[panca C arlosa Vestendorpa. Prvi
uhap{eni bio je Milan Kova~evi}, optu`en
za zlo~ine u prijedorskim logorima.
Kova~evi} je preminuo 1998. godine,
prije izrecanja kazne. Istovremeno su pripadnici me|unarodnih snaga poku{ali
uhapsiti Simu Drlja~u, ali je on ubijen
tokom akcije, tako|er optu`enog za
zlo~ine u prijedorskim logorima. U oktobru te godine predalo se 15 optu`enih, a u
decembru su Holan|ani uhapsili dvojicu
optu`enih za zlo~ine u La{vanskoj dolini.
Amerikanci su prvog optu`enog uhapsili
u januaru 1998. godine.
U julu 1996. godine, tada{nji predsjednik Tribunala, sudija Antonio Cassese
pozvao je Bildta da nametne sankcije
Srbiji i Crnoj Gori kao i Republici Srpskoj
zbog nesaradnje sa Tribunalom, {to je on
odbio obrazla`u}i da bi to moglo uticati
na mirovni proces, u ~emu su mu podr{ku
dali Amerikanci.
Ha{ki tribunal je u periodu od juna
1995. do juna 1996. godine optu`io 33
osobe. !
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-911:ISPRAVNA-oglasi.qxd
24.4.2014
1:28
Page 2
kenan:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:01
Page 36
AMERI^KI SAN MLADOG BR^AKA
Memoare mladog Brčaka KENANA TREBINČEVIĆA,
“Bosanska lista”, najpoznatije svjetske medijske kuće
jednoglasno su ocijenile kao najpotresnije štivo o ratu
u BiH, zbog čega je ova knjiga postala jedna od
najpopularnijih u SAD-u; za naš list Trebinčević
govori o ratnom paklu kroz koji je prošao sa svojom
porodicom u Brčkom, bijegu u SAD, ljudima koji su
pomogli njegovoj porodici i oprostu
“BOSANSKA LISTA“
OSVOJILA AMERIKU
Razgovarala: MIRHA DEDI]
“Ovo je najpotresnija knjiga o ratu u
Bosni i Hercegovini”, pi{e New York
Times za knjigu tridesettrogodi{njeg
Br~aka Kenana Trebin~evi}a. Oprah
Winfrey je pro{le nedjelje ove uzbudljive
memoare proglasila knjigom sedmice i
uvrstila je u Top 10 knjiga koje se moraju
pro~itati. «Dirljiv, mo}an pogled na oprost,
urednici Oprah.com nisu je mogli prestati
~itati», pi{e Oprah. “Bosansku listu” predstavio je i BBC. Trebin~evi}evo djelo koje
je objavljeno krajem februara danas stoji u
izlozima najve}ih ameri~kih knji`ara od
Atlantika do Pacifika, u izdanju globalno
poznate izdava~ka ku}a Penguin.
U knjizi su Kenan i novinarka Susan
Shapiro opisali niz
ratnih epizoda,
uklju~uju}i i zatvaranje oca i Kenanovog
starijeg brata u zloglasni koncentracioni
logor Luka u Br~kom, te njihovo
vi{emjese~no skrivanje u stanu iz kojeg je
Kenan i{ao u nabavku `ivotnih namirnica,
slu`e}i se la`nim imenom - Igor. Nastavio
je to ~initi ~ak i onda kada ga je njegov nastavnik Milutin prepoznao na ulici dok je
nosio hljeb za svoju porodicu, poku{av{i
mu ispaliti metak u glavu.
! Gospodine Kenane, Va{a knjiga
“Bosanska lista” izazvala je veliku pa`nju
najpoznatijih svjetskih medija. O njoj su
pisali New York Times, BBC, a Oprah
Winfrey ju je uvrstila u Top 10 onih koje se
moraju pro~itati. Da li ste o~ekivali takav
uspjeh i zbog ~ega je, prema Va{em
mi{ljenju, “Bosanska lista” dobila toliki
publicitet?
Za razliku od drugih knjiga koje su
tokom i poslije rata napisali zapadni pisci,
ovo je prva knjiga napisana u Americi o
na{im prostorima koja govori kroz o~i 12godi{njeg dje~aka i kroz perspektivu 30godi{njaka koji je postao ameri~ki dr`avljanin. Ova knjiga na odre|eni na~in
“prepravlja” historiju na{eg regiona kroz
o~i bo{nja~ke porodice koju tipi~ni
Amerikanac nije poznavao. Ona je pri~a
jedne familije u kojoj se svako na odre|eni
na~in mo`e prona}i.
AMERI^KA PROMOCIJA
“BOSANSKE LISTE“
Kenan Trebin~evi} sa
koautoricom knjige “Bosanska
lista”, novinarkom Susan Shapiro
“U Daytonu se vi{e ne slavi dan potpisivanja
Dejtonskog sporazuma jer su shvatili da je taj mirovni
sporazum kriv za sada{nju krizu i etni~ki nacionalizam
i {ovinizam u BiH”
36
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
kenan:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:01
Page 37
KENAN TREBIN^EVI], AUTOR BESTSELERA “BOSANSKA LISTA”
AUTOR NAJPOTRESNIJE
KNJIGE O RATU U BiH
“Kad god sam iza{ao vani, nisam
znao da li }u se vratiti u prazan stan
bez roditelja i brata”
! Kako je do{lo do saradnje izme|u
Vas i novinarke Susan Shapiro, koja je
koautorica ove knjige?
Po struci sam fizioterapeut i radim u
jednoj klinici u boemskoj ~etvrti New
Yorka, Greenwich Villageu. Susan mi je
bila pacijentica koja se oporavljala od
povreda ki~me. Kada je govorila o radu
svojih u~enika dok je le`ala na ledu, kazala
mi je da ve} na prvom ~asu od studenata
tra`i da napi{u esej “o vlastitom, tajnom
`ivotnom iskustvu koje ih je najvi{e
ponizilo”. Ja sam se nasmijao i rekao
Susan: “Ah, vi Amerikanci, za{to bi neko
ko je do`ivio poni`enje uop}e pri~ao o
tome?” “Treba{ pisati o tome, jer pisanje
iscjeljuje“, rekla mi je Susan. Te rije~i su
otklju~ale ne{to o meni. Brzo sam sastavio
taj prvi esej, na svega tri stranice, o svojim
ratnim uspomenama iz Br~kog i prvoj posjeti rodnom gradu nakon 20 godina. Ta
pri~a je Susan podsjetila na Dnevnik Ane
Frank. Samo {to se ovaj put, kako je govorila, “radilo o jednom muslimanskom
dje~aku, u srcu Evrope, koji je pre`ivio da
sve ispri~a”. Esej je obavljen u New York
Timesu. Poslije toga sam nastavio pisati jer
sam osjetio da me pisanje na odre|eni na~in
lije~i. Ja se zapravo nikada ranije nisam
suo~io s onim {to je moja familija
pre`ivjela. Morao sam se vra}ati u to vrijeme o~ima tridesetogodi{njeg ~ovjeka.
Moji tekstovi iza{li su u drugim magazinima, nakon ~ega se na mojim vratima
pojavio agent izdava~ke ku}e. Susan i on su
me ubje|ivali da moram {to prije po~eti
pisati memoare, koji se u Americi posebno
cijene. Susan mi je, naravno, spomenula da
knjiga i moj rad mogu doprinijeti dobrom
dijelu svijeta, a naro~ito na{em narodu.
Tada sam po`elio da mi ovaj projekat bude
moralna obaveza, da napi{em pri~u ne
samo za svoju familiju, nego za svoj narod,
i sve one koji su ubijeni ili ranjeni samo
zbog svoje nacionalne i etni~ke pripadnosti. Kroz pisanje sam shvatio da mogu svoje
najgore iskustvo preokrenuti u najljep{e i
da u ovom slu~aju olovka mo`e biti ja~a od
sablje. Ovo je bio najbolji na~in da
sa~uvam sje}anja na sve ono {to se desilo,
ujedno i najve}a osveta za sve one zlo~ine
koje su neljudi po~inili nedu`nima.
PISANJE KAO ISCJELJENJE
OD RATNIH TRAUMA
! Mo`ete li nam ispri~ati koje su bili
najdramati~niji trenuci tokom rata u
Br~kom kroz koje ste prolazili Vi i Va{a
porodica?
Prvo lo{e iskustvo bilo je u maju 1992.
godine sa nastavnikom Milutinom. Kad
sam otr~ao u trgovinu da kupim veknu hljeba, {to je bilo sigurnije nego da mi otac i
brat iza|u vani jer je grad bio okupiran od
srpske vojske, ja sam ga vidio iza zgrade u !!
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
37
kenan:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:02
Page 38
AMERI^KI SAN MLADOG BR^AKA
! uniformi. Kad sam ga pozdravio, on mi je
oteo kesu s hljebom i rekao “balijama ne
treba hljeb”. Tada mi je prislonio pu{ku
M48 na glavu, repetirao, a onda se smrknuo
i viknuo svom vojniku da je zapela. Ja sam
se otrgao od njega, pokupio kesu sa hljebom sa betona i otr~ao. Kad sam se okrenuo, on se smijao i pokazao mi podignuta tri
prsta. Drugi dramati~an trenutak bio je kada
nam je moj biv{i trener karatea Petar Zari}
do{ao sa svojim specijalnim policijskim
vodom na vrata i kad su nam, naoru`ani do
zuba, naredili da imamo sat vremena da
iza|emo iz stana ili }emo biti pobijeni.
Slijede}i dan nas je na punktu fabrike
“Pirometal” izbacio “{e{eljevac” sa
{ubarom i bradom u crnoj uniformi i zaprijetio da }e nas ubiti. On je repetirao
kala{njikov i naredio mojoj familiji da
hodamo ispred njega uz put koji je vodio
van Br~kog, prema selu Brezovo Polje.
Brata i oca su onda iz Brezovog Polja
KNJI@EVNA ZVIJEZDA U SAD-u
Najeminentniji mediji iz SAD-a ovih dana
od Kenana tra`e intervju
OKRUTNOST BRČANSKIH KOMŠIJA: “Više nisam bio
Kenan, nego sam posto balija. U jedinoj i polupraznoj
samoposluzi prišla mi je prijateljica moje rahmetli
mame i rekla da “‘za muslimane nije hljeb i da kažem
mami da ga uskoro nećemo trebati’”
odveli u logor Luku sa ostalim mu{karcima.
Jedan od organizatora te torture bio je moj
biv{i trener Pero Zari}. Kada smo se vratili
u stan, tortura je po~ela od biv{ih kom{ija i
mojih drugova koji su me pljuvali i tukli u
grupama. Prislanjali su mi poster Alije
Izetbegovi}a uz lice. Kom{ije Srbi su nas
otvoreno pokrali, ulaze}i u stan, u kojem je
mama krila oca i brata koji su bili pu{teni iz
logora Luka. Ja sam nabavljao hljeb i vodu.
Kad god sam iza{ao vani, nisam znao da li
}u se vratiti u prazan stan bez roditelja i
brata. Jednom sam se vratio bez vode jer
mi je novi kom{ija koji uzeo bo{nja~ki stan
pucao u pun kanister vode i smijao se sa
svojom }erkom i sinom. Vi{e nisam bio
Kenan, nego sam postao balija. U jedinoj i
polupraznoj samoposluzi pri{la mi je prijateljica moje rahmetli mame i rekla da “za
muslimane nije hljeb i da ka`em mami da
ga uskoro ne}emo trebati”.
! U nabavku ku}nih namirnica i{li ste
pod imenom Igor. Ipak, i pod tim imenom
do`ivjeli ste, za dvanaestogodi{njeg dje~aka, velike traume. Da li Vas je bilo strah
iza}i na ulicu nakon {to Vas je nastavnik
Milutin prepoznao i repetirao iz pu{ke u
namjeri da puca u Vas?
Mene su svi u gradu poznavali zbog
roditelja, a naro~ito kom{ije. Moj otac
Senahid Trebin~evi} zvani Keka bio je profesor fizi~ke kulture. Jedini je imao fitnes
38
centar u sjeveroisto~noj Bosni i mnogi su
ga poznavali jer je kondiciono trenirao
odbojka{e “Jedinstva Interplet”, kajaka{e i
ostale sportiste. Svojevremeno je igrao za
juniorski odbojka{ki dr`avni tim. Kad sam
i{ao po namirnice, nekad sam se vra}ao
praznih ruku jer bi me otjerali. Nepoznatim
vojnicima koji bi me sreli i pitali kako se
zovem, govorio sam - Igor. Me|utim,
upla{io sam se kada sam ~uo da vojnici
onima koji ne posjeduju li~nu kartu narede
da skinu donji ve{ kako bi se uvjerili da
niste musliman. Majci nikada nisam rekao
za nastavnika Milutina jer me vi{e ne bi
pustila iz ku}e.
! Va{a knjiga je zapravo i pri~a o
oprostu i “na{oj” [indlerovoj listi. Vas i
Va{u porodicu su spasili Srbi iz Br~kog. Ko
vam je sve pomogao, na koji na~in i da li
ste u kontaktu s tim ljudima?
Mama mi je govorila da nikad ne zaboravim i oprostim ljudima koji su nam
u~inili zlo, ali da se isto tako moram sjetiti
dobrih ljudi kao i svih njihovih dobrih
djela. Do{ao sam do jednog broja Srba koji
su nam na bilo koji na~in pomogli, samo da
nas spasu. Ta lista je u rasponu od obi~nih
civila, do ubica i kasnije osu|enih ratnih
zlo~inaca. U tom vremenu u kojem je
vladalo zlo ipak je bilo suosje}anja za moju
porodicu. U knjizi }ete pro~itati i sje}anja
na one koji su nam pomogli. Ina~e, smatram da sve osobe koje su po~inila zlo~in
bo{nja~kom i hrvatskom narodu u mom
gradu treba da tra`e oprost. Trebaju da
preuzmu svu odgovornost za po~injene
zlo~ine.
“[INDLEROVA LISTA” U BR^KOM
! U knjizi spominjete ~ovjeka koji vam
je pomogao - Peru, {efa policijske stanice
AMERI^KA RECENZIJA
“Dirljiva, snažna i izuzetno
važna knjiga”
! Koja medijska kritika Vam je
najvi{e imponovala?
Oprah.com ju je proglasila za knjigu
sedmice i jednu od Top 10 knjiga koje treba
pro~itati. Recenzija je “Bosansku listu”
opisala kao “dirljivu, sna`nu”, a “Publishers
Weekly” kao “ izuzetno va`nu”.
! Kada namjeravate knjigu promovisati u BiH?
Knjiga treba da iza|e u BiH krajem
godine. Izdava~ [ahinpa{i} ima namjeru
u oktobru da je pusti u {tampu. Za promociju u BiH jo{ nisam napravio nikakav
plan. !
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
kenan:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:02
Page 39
KENAN TREBIN^EVI], AUTOR BESTSELERA “BOSANSKA LISTA”
POSJETA BR^KOM
Nakon dvadeset godina Kenan
je posjetio rodno Br~ko
BR^ACI U SAD-u
Kenan s ocem
Senahidom
Trebin~evi}em zvanim
Keka i bratom Eldinom
u Br~kom, koji sada `ivi u Austriji i
o`enjen je Bo{njakinjom. Zanimljivo je da
Vam je pri~ao kroz koji je pakao on li~no
prolazio kada se izmakao od u`asa rata?
^ovjek koji nam je pomagao `ivi u
Be~u, gdje je oti{ao na izmaku rata, a u razgovoru koji smo vodili rekao je: “Kad
sam do{ao u Be~ i okusio mir, tad je panika
pokucala. No}u sam zurio u plafon, a
anksioznost mi je izbijala kroz ko`u.
Daleko od rata, kad mi se mozak prestao
bojati za `ivot, prestao sam spavati. Tada
me je pogodilo sve {to se dogodilo. Ni{ta
normalno nije ostalo.” Kad smo mu se
zahvalili za pomo} u ratu, kazao je da je
bilo te{ko biti hrabar u toj policijskoj stanici, ali da je u tom stravi~nom haosu odlu~io
pomo}i mom ocu zbog toga {to je kao atletski trener stvarao pobjednike i {to je svojevremeno pomogao njemu i njegovom
bratu.
! Prije dvije godine s ocem i starijim
bratom posjetili ste Br~ko, kako biste
bolesnom ocu ispunili najve}u `elju, o
~emu pi{ete u knjizi. Da li ste tom prilikom
sreli neke ljude u Br~kom koji su Vama i
Va{oj porodici u~inili na`ao? Kako je
izgledao taj susret?
Susreo sam kom{inicu Petru koja je
maltretirala mamu otimaju}i joj pod prijetnjom imovinu. S njom sa proveo 45 minuta. Nai{ao sam i na maj~inog radnog kolegu
koji je lagao pripadnicima srpske paravojske da smo ja i stariji brat mahali “muslimanskom zastavom”. On nas je izbacio iz
autobusa na punktu i ostavio nas da nas
ubije jedan ~etnik. Malo je falilo da se taj
susret pretvori u me|unarodni incident.
! Da li se jo{ uvijek `elite osvetiti
Br~acima koji su se prema Vama ponijeli
krajnje neljudski tokom rata?
Ova knjiga je moja najve}a osveta.
Gore je njima poslje rata u miru `ivjeti u
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
svojim mislima i grijehu nego {to je meni
bilo za vrijeme rata. Moj cilj je da se ova
knjiga uvede u nastavni plan po koled`ima
u Americi i prevede na druge jezike.
! Koliko su u SAD-u, dvadeset godina
nakon rata, zanimljive knjige o ratnim traumama gra|ana BiH?
U krugu gdje `ivim u Astoriji, dijelu
New Yorka, dru`enje se puno puta zavr{i
temom rata i na{ih ratnih iskustva. Tako mi
dijelimo pri~e. Dijaspora itekako prati
vijesti i doga|aje u Bosni i Hercegovini. Ja
pratim vijesti svaki dan da ostanem u toku.
I da nemam familije u Br~kom, mene zanima moj narod i napredak dr`ave BiH. A {to
se ti~e Amerikanaca, ova knjiga im je otvorila o~i o ratnim de{avanjima u BiH i
pokazuje {ta se stvarno desilo u modernoj
Evropi. O toj temi nisu u~ili u {kolama.
! Na koji na~in biv{a ameri~ka
administracija na ~elu sa Billom Clintonom
danas vidi postignuto rje{enje za kraj rata u
BiH?
Kada sam bio na promociji knjige u
Daytonu, jedan major iz baze koji je bio
prisutan prilikom potpisivanja Dejtonskog
sporazuma priznao mi je da je to samo trebalo biti kratkotrajno rje{enje koje nije trebalo du`e trajati od jedne do dvije godine.
U Daytonu se vi{e ne slavi taj dan jer su
do{li do saznanja da je mirovni sporazum
kriv za sada{nju krizu i etni~ki nacionalizam i {ovinizam u BiH. Taj ponos u
Daytonu je ispario. U Washingtonu se ~eka
da se smiri Srednji istok i Ukrajina, pa je
BiH slijede}a na listi suo~enja. Postoji
op{ta ocjena da nakon
ha{ke presude Karad`i}u i Mladi}u, zbog po~injenog
genocida, Republika Srpska ne}e biti legitimna, jer je osnovana na temeljima tog
genocida. !
Nova ekskluzivna kartica na tr`i{tu: Hypo
MasterCard kartica na rate
Podjela na rate bilo koje kupovine na bilo kojem prodajnom mjestu u
zemlji i inostranstvu ili na internetu
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. na tr`i{te je uvela novi karti~ni proizvod „Hypo
MasterCard karticu na rate“. Ono {to ovu beskamatnu platnu karticu Hypo banke ~ini
ekskluzivnom i posebnom na tr`i{tu je podjela na rate transakcija na~injenih na svim
prodajnim mjestima bez obzira da li banka ima sklopljen ugovor sa prodava~em.
Karticom je mogu}a podjela na rate transakcija na~injenih i u trgovinama u
instranstvu kao i transakcija na~injenih na internetu.
Korisnici Hypo MasterCard kartice na rate imaju mogu}nost da pla}eni iznos
podijele i do 12 rata i na jednostavan na~in odgode otplatu i rasterete svoj ku}ni
bud`et. Klijent mo`e uraditi podjelu na rate odmah po transakciji ili se odlu~iti za
podjelu bilo koji dan do kraja mjeseca u kojem je transakcija na~injena.
Dodatna je prednost i ~injenica da je transakcije podizanja gotovine na
bankomatima u zemlji i inostranstvu tako|er mogu}e podijeliti na rate.
39
anika i sanjin:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:45
Page 40
MOSTOVI NA DRINI
Neobično prijateljstvo male Romkinje ANIKE i policajca
iz Goražda SANJINA RAŠIDOVIĆA prošle godine
dirnulo je srca mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine,
Srbije, Hrvatske...; moderna bajka iz Goražda, ipak,
nije završila sretno - godinu dana kasnije Sanjinov
život iznenada je prekinut, a Anika i dalje svakodnevno
traži milostinju na gradskim ulicama...
SANJINOVA
I ANIKINA
VREMENA
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILI^I]
A
na ima {est godina i o~i odrasle
osobe. Na licu sitne, mr{ave
djevoj~ice crne ra{~upane kose
ogleda se ozbiljnost i zrelost koja
je potpuno neprimjerena njenoj
dobi. Stidljivo izgovara svoje ime, za
prezime je i ne pitamo. Jer Ana pripada
onom svijetu u kojem prezimena ne zna~e
ni{ta. Ona je samo jedno od stotina romske
djece koje stalno vi|amo na ulicama, a
prema njima se pona{amo kao da su
nevidljiva.
Svakog dana Ana sa svojom bra}om i
sestrama dva sata kombijem putuje iz
Vi{egrada u Gora`de. Tamo se obi~no
parkiraju ispod jednog mosta, i odatle kre}u
svako na svoju stranu: jedno je u tr`nom
centru, drugo po gradskim kafi}ima i
ba{tama, tre}e satima stoji na prometnoj
raskrsnici... Pru`aju ru~ice i prose, i tako
sve do ve~eri, kada odlaze nazad ku}i u
Vi{egrad.
Anu svi poznaju kao Aniku - tako se
sama predstavila svom „drugu“, policajcu
Sanjinu Ra{idovi}u, kada su se pro{le
godine, negdje ba{ u ovo vrijeme, prvi put
sreli na ulicama Gora`da. Mali je to grad,
pa tako ~ak ni nepoznato romsko dijete ne
mo`e pro}i nezapa`eno. A posebno ne
mo`e proma}i Sanjinu, koji je u Gora`du i
okolini poznavao sve i svakoga.
„Vesela je svako jutro, ponekad
nenaspavana, uvijek bosonoga, neuredne
40
kose, ali urednog svakodnevnog obila`enja
oko stolova, tra`e}i pola marke. Prije par
dana je moja ‘drugarica’ sva sretna do{la da
mi poka`e novu gumenu narukvicu oko
ruke. Nekoliko dana poslije, pokazuje mi
ponosno novu sa plasti~nim privjeskom. Sa
tim je sretna“, napisao je prije godinu dana
Sanjin na svom Facebook profilu.
Njegova dirljiva pri~a o malenoj
Romkinji Aniki ubrzo se pro{irila
dru{tvenim mre`ama i web portalima, a
prenijeli su je tada gotovo svi mediji u
regionu. Tako je, zahvaljuju}i internetu i
Facebooku za koje nikada nije ni ~ula da
postoje, Anika preko no}i postala
„zvijezda“. Ali osim blijedog trenutka slave
kojeg vjerovatno nije bila ni svjesna i
komentara punih suosje}anja zabrinutih
gra|ana ispod Sanjinovog teksta, Anika
nije dobila ni{ta. Danas, ba{ kao i prije
godinu dana, obigrava oko stolova i prosi.
HEDONISTA, [ARMER,
SVJETSKI PUTNIK
U ruci ~vrsto ste`e napola oguljenu
narand`u i nepovjerljivo nas posmatra.
Sanjinov kolega obja{njava joj da smo mi
novinari iz Sarajeva i da smo do{li da
pi{emo o Sanjinu. Odbija da pri~a o njemu,
vrti glavom i ka`e da je „sve zaboravila“.
Ipak, znamo da to nije istina. Policajci nam
pri~aju kako je dan nakon Sanjinove smrti
pred stanicu do{ao njen mla|i brat i dugo
gledao u smrtovnicu. Prsti}em je pokazao
na Sanjinovu sliku: „Rekla mi je Anika da
je Sanjin um’o.“
[estogodi{nja djevoj~ica ne zna {ta je
Facebook, ali zato dobro zna {ta je smrt. A
Sanjin Ra{idovi} je oti{ao iznenada,
prerano, u 47. godini.
U rodnom gradu Ra{idovi} je zavr{io
osnovnu {kolu, a zatim je upisao [kolu
unutra{njih poslova MUP-a na Vracama.
Odabir profesije nije bio slu~ajan: Sanjinov
otac Murat prije rata bio je zamjenik
komandira stanice milicije Gora`de, a istu
tu du`nost - samo ne{to druk~ijeg naziva Sanjin }e obavljati nekoliko decenija
kasnije.
„Bio je veoma uspje{an policajac,
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
anika i sanjin:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:53
Page 41
PRI^A O HRABROSTI I DOBROTI
POSLJEDNJE ZBOGOM
Ana na Sanjinovom mezaru
posebno u radu na terenu, jer je znao s
ljudima. Uvijek bi kroz neki neobavezni
razgovor uspio do}i do informacija“, pri~a
sa osmijehom Sanjinov prijatelj i radni
kolega Mirsad Kamenica. „Ljudi su dolazili
ovdje u stanicu, ~esto iz sela iz okoline
Gora`da, znali su da mu se mogu obratiti za
bilo kakvu pomo}. Njemu nije bilo mrsko
i}i s njima u Op}inu, Centar za socijalni
rad, u sud, gdje god je trebalo, pomagao im
je da dobiju dokumente koje su tra`ili...“
Ra{idovi} je od prijeratnog milicionera
imenovan za istra`itelja u odjelu za droge, a
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
DRUŠTVENE MREŽE:
Sanjinova dirljiva priča o
malenoj Romkinji Aniki
ubrzo se proširila
društvenim mrežama i
web portalima, a prenijeli
su je tada gotovo svi
mediji u regionu
zatim i za zamjenika komandira Policijske
stanice Gora`de, a u januaru ove godine
po~eo je raditi kao glasnogovornik Uprave
policije MUP-a BPK. Pripremao se za
odlazak u penziju i to mu je radno mjesto
odgovaralo, `elio se malo udaljiti od
„klasi~nog“ policijskog posla, raditi ne{to
mirnije, ka`e Mirsad.
Sanjin se dva puta `enio. Iz prvog braka
ima dvoje djece, ve} odraslog sina i k}erku,
koji `ive u inostranstvu. Bio je omiljen
me|u `enama, pravi {armer, ka`u njegovi
prijatelji. Na njegovom Facebook profilu !!
41
anika i sanjin:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:54
Page 42
MOSTOVI NA DRINI
SANJINOVA MOLITVA ZA ANIKU
„Odrastat će na ulici, bosonoga,
spremati se za borbu sa životom...“
U posljednje vrijeme u
gradu se pojavila mala
Romkinja Anika (ili kako re~e
ima jo{ jedno ime, ali ga ne
zna), sa kojom sam postao
„drug“, ~esto progovorimo po
koju rije~, a natjerala me je na
razmi{ljanja gledaju}i nju i
djecu/unu~ad mojih prijatelja.
Vesela je svako jutro, ponekad
nenaspavana, uvijek
bosonoga, neuredne kose, ali
urednog svakodnevnog
obila`enja oko stolova, tra`e}i
pola marke. Prije par dana je
moja „drugarica“ sva sretna
do{la da mi poka`e novu
gumenu narukvicu oko ruke.
Nekoliko dana poslije,
pokazuje mi ponosno novu sa
plasti~nim privjeskom. Sa tim je
sretna. Anika ima 5 ili 6 godina,
ne zna ni ona, nije upisana u
knjige ro|enja, ima nekoliko
bra}e i sestara. Nije birala, ali
je dobila nesre}u da je tako
ro|ena, pa tr~i bosonoga oko
stolova, ne}e i}i u {kolu, no}u
stanuje u kartonskoj kutiji bez
struje, vode, televizora,
ra~unara. Nema brigu da li }e
joj roditelji dopuniti ra~un jer
nema mobilni telefon. Sretna je
kad nije gladna.
Nakon na{ih svakodnevnih
pozdrava ’Sohi - Soccere’ na
romskom jeziku: ’Zdravo Kako si’, ispri~a se sa nama
kao velika. Ponekad ima ljutnju
kada joj ka`emo Nino,
Jasenko ili ja da ode da se
umije, ili ho}emo da joj
NEOBI^NO
PRIJATELJSTVO
Anika i Sanjin
obri{emo uprljane ru~ice
maramicama, ali poslu{a i to
strpljivo ~ekaju}i da dobije od
nas neku ’markicu’ ili ne{to za
pojesti. Nije lukava, ako ne{to
jede do|e i upita me jesam li
gladan nude}i mi pola
sendvi~a. Kada je odvedem da
jede, ka`e ne zna koristiti
vilju{ku i no`. Ako je `edna,
zadovoljna je i sa ~a{om vode,
mada ponekad ponosno u
prolazu mahne fla{icom soka.
Anika, ili kako se ve} zove,
ne zna slova, ne zna {ta su
igrice za ra~unar, nema roditelje
koji je svaki dan voze autom u
{kolu, ne zna kakav je problem
kada nema WiFi mre`e, ne}e
nikad i}i da u~estvuje na
{kolskoj priredbi gdje }e
ponosni roditelji, rodbina i
kom{ije da je gledaju u novoj
! jo{ uvijek stoje fotografije sa brojnih
putovanja - Holandija, Francuska, Slovenija, [panija, Hrvatska... Putovanja su bila
njegova strast, ba{ kao i pisanje. U martu
pro{le godine detaljno je opisivao svoje
utiske iz jednog od njemu najljep{ih
evropskih gradova, Pariza, u koji je
namjeravao uskoro ponovo oti}i.
„Ali drugi put ne idem ispod deset
dana...“, napisao je. „Ponosno mogu re}i da
sam nau~io mnogo o Parizu, ali je to i dalje
kap u moru, a ja ne `elim kapi, ja `elim
cijelo more.“
Sanjin je bio upravo takav ~ovjek, ka`u
42
haljinici. Nju niko ne u~i da ~ita i
pi{e, ona nema dom, a nema ni
haljinu.
Nije imala, ali ima... Danas
smo se ja i moj drug Nino sreli
i ona je sretna pri~ala sa nama
kako joj je drago {to ima
prijatelje kao mi... Oti{li smo u
radnju, Anika je ponosno
odabrala pantalone i haljinicu,
umila se vla`nim maramicama
i bila je prava djevoj~ica.
Kasnije sam je sreo i rekla mi
je da je na{la baletanke koje
joj se svi|aju i onda smo i njih
kupili sa ~arapicama iste boje,
pa mi je sva sretna ispri~ala
kako joj govore ’kako si se
sredila’ i ponosno je {etala sa
mnom.
Kada sam kasnije, u
jednom meni posebno lijepom
dru{tvu pio kafu, do{la je i
njegove kolege - uvijek je `elio „cijelo
more“, bio je hedonista i istinski u`ivao u
`ivotu, a probleme je savladavao svojim
neiscrpni optimizmom.
„Bio je komunikativan i dru`eljubiv,
nije mu bilo te{ko pribli`iti se drugim
ljudima“, govori zamjenik komandira
MUP-a Gora`de, Vahudin Efendi}. „Ja sam
ga naslijedio na ovom mjestu, i kao {ef je
bio uvijek ljubazan, korektan, nikada nismo
imali nikakve konflikte. I kada nije znao
odgovore na neka pitanja, nekako bi uspio
prona}i rje{enje.“
Zbog Sanjina je bilo zadovoljstvo
opet obrisala lice vla`nim
maramicama, ponosno, nau~ila
je to da radi, a na malenim
prsti}ima pokazivala da je
nalakirala nokte... Ipak, mnogi
od nas mo`emo nau~iti od nje.
Ona ima iskren osmijeh, kada
je sretna to i poka`e, nema
maske na licu kao ve}ina ljudi,
ne zna biti licemjer, ona se bori
da pre`ivi...
Odrastat }e na ulici,
bosonoga, spremati se za
borbu sa `ivotom, jer nije imala
sre}u da ima roditelje koji
imaju normalnu ku}u,
normalan odgoj... Nju odgajaju
ljudi na ulici kako se ophode
prema njoj, neko drsko, neko
lijepo, ali ona ne mari za va{e
brige {to ste ljuti, zbog va{ih
’problema’ jer morate i}i svaki
dan na dobro pla}en posao,
niste oti{li kod frizera,
kozmeti~ara, niste platili ratu
kredita na vrijeme za neki
mo`da bespotrebni svoj
prohtjev.
Ona je samo jedna
djevoj~ica koja se bori da
pre`ivi. Niti jedan frizer ne `eli
da je odvedem da je sredi... I
`ao mi je Anike i takve djece,
koja su najsla|a u tim
godinama, kada postavljaju
milion pitanja, ali na njena
pitanja niko joj ne daje
odgovor... Svi }e je otjerati, a
ona }e i dalje neumorno morati
obilaziti ulice i stolove da
pre`ivi.
Moja „drugarica“ Anika je
pravi borac, volio bih kada bi
neka porodica mogla da je
udomi, da kao i svi mi ima
svoje snove... Sretno joj bilo i
neka je sre}a prati. !
dolaziti na posao svakog jutra, ka`e
njegova kolegica Sabiha Ratkovi}:
„Stvarao je takvu atmosferu u kancelariji da
bi nam radno vrijeme proletjelo za tren. I
tog zadnjeg dana, do{ao je i donio kolegici
i meni rahat-lokum: ‘Evo, vile moje, da se
malo po~astite’“...
OPRO[TAJ OD PRIJATELJA
Sjedimo s Anikom u policijskoj upravi i
vidimo da joj nije nimalo drago {to je tu iako su svi prema njoj ljubazni i pa`ljivi,
ima valjda uro|eno nepovjerenje prema
policajcima, kao i prema „sedmoj sili“.
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
anika i sanjin:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:54
Page 43
PRI^A O HRABROSTI I DOBROTI
DIJETE
ULICE
Ana sa
Sanjinovim
kolegom
Vahudinom
Efendi}em
DJEVOJ^ICA TU@NIH O^IJU
„Anika ne zna slova, ne zna {ta su igrice za ra~unar, nema roditelje koji je svaki dan voze
autom u {kolu, ne zna kakav je problem kada nema WiFi mre`e, ne}e nikad i}i da u~estvuje na
{kolskoj priredbi gdje }e ponosni roditelji, rodbina i kom{ije da je gledaju u novoj haljinici…”
POVRATAK ROMA U GORA@DE
Kanton daje novčanu pomoć
porodicama sa troje i više djece
U Gora`du je prije rata postojalo cijelo
jedno romsko naselje. Tu je i danas
romsko groblje, potpuno obraslo u korov, a
stanovnici naselja po~etkom 1992.
ve}inom su oti{li iz grada.
Romi su posljednjih godina ponovo
po~eli u ve}em broju dolaziti da `ive u
Gora`de. Na{i sagovornici ka`u da je
Ipak, nakon {to nas je upoznala, malo se
oslobodila i ispri~ala nam da joj je Sanjin
ljetos kupio dvije haljinice i patike. Na licu
joj prvi put zaigra osmijeh i spremno pozira
fotoreporteru Mariju - smije se, mr{ti i
pravi „face“. Ka`e nam da }e dogodine i}i
u {kolu i tvrdi da i njena bra}a i sestre
tako|er idu. Na pitanje koliko ima bra}e i
sestara, slije`e ramenima - ne mo`e ih sve
prebrojati, ka`e. Sretna je {to }e po}i u
{kolu, ali jo{ ne zna {ta `eli biti kad odraste.
Pitamo je da li je i{la na Sanjinov grob.
Ka`e da jo{ nije, jer nije bila tu.
„Bi li htjela i}i sad s nama?“
Potvrdno klima glavom.
Sjedamo u automobil i vozimo se do
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
jedan od razloga i taj {to je Bosanskopodrinjski kanton jedini u Federaciji BiH
koji mjese~no ispla}uje nov~ane naknade
porodicama sa troje i vi{e djece. Na`alost,
u Gora`du, kao i u mnogim drugim bh.
gradovima, ve}ina romske djece ne ide u
{kolu. Umjesto toga, odrasli ih {alju da
prose kako bi zaradili novac. !
mezarja Ba}ci. Tu, odmah pored Drine
nabujale od ki{a, na Sanjinovom mezaru
polo`eni jo{ svje`i buketi cvije}a. Anika u
ti{ini stoji i gleda u bijela slova ispisana na
ni{anu. Ne zna ~itati, ali zna da ispod svje`e
iskopane zemlje le`i njen drug. Govorim joj
o pri~i koju je Sanjin napisao o njoj.
„Onda sve zna{“, ka`e.
Ostavljamo je na gradskom mostu i na
rastanku ka`emo: „Vidimo se.“ Tek {to je
iza{la iz automobila, prilazi joj jedna
djevojka i ne{to ljutito govori na romskom.
Anika je ravnodu{no pogleda i pro|e pored
nje, krene preko mosta, jo{ jednom se
okrene i pogleda nas. Znamo da se vi{e
nikad ne}emo vidjeti. !
43
amar gegic:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:21
Page 44
PRVO [KOLA, PA ONDA...
Tek što se vratio iz prestižnog “Jordan Brand Classica”, čiji je gazda MICHAEL
JORDAN, člana Košarkaškog kluba “Spars” iz Sarajeva AMARA GEGIĆA čekaju
nove obaveze; jedna od njih su i pripreme za “Evropsko kadetsko prvenstvo” koje
će u augustu ove godine biti održano u Latviji, a Gegić, i zvanično uvršten među
četrdeset najtalentovanijih mladih košarkaša u Evropi, biće naš kapiten na tom
takmičenju
AMAR GEGIĆ
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILI^I], “SPORT CENTAR”
Nj
egovi Sparsi nemaju nikakve
veze, bar {to se naziva ti~e - o
ostalom da i ne govorimo, sa
onim Spursima iz San
Antonija. Jer da imaju, naslov
ovog teksta bio bi od “mamuza” do
“mre`ica”. No, Amar Gegi} }e nekada
mo`da i biti stanovnik Texasa, tome se
iskreno nadamo. Mo`da i New Yorka. Jer,
“mre`ice” koje ve} spomenusmo su,
zapravo, Netsi... Brooklyn Netsi, NBA klub
u kojem igra na{ Mirza Teletovi}. A on je
Amar Gegi}, {esnaestogodi{nji ~lan
Omladinskog ko{arka{kog kluba Spars iz
Sarajeva, koji se upravo sada takmi~i u Ligi
4, doigravanju za prvaka Bosne i
Hercegovine. U nedjelju, 20. aprila, vratio
se iz Ko{arka{kog kampa najve}eg
ko{arka{a na planeti ikada, Michaela
Jordana, u koji je pozvan zajedno sa jo{
devet najtalentovanijih kadeta u Evropi! I
igrao je u dvorani u kojoj nastupaju
Brooklyn Netsi.
NIJE TE[KO, PREDOBRO JE
“Prvo sam pozvan od strane kompanije
NIKE u Barcelonu, da od 7. do 10. marta
Mladi ko{arka{ koji se ne}e
odGEGAti, ve} sko~iti do zvijezda
budem sudionik u radu njihovog Kampa, u
kojem je bilo nas, kako ka`u, ~etrdeset
najperspektivnijih evropskih kadeta. A to
je, ustvari, Jordanov Kamp. Njegovi skauti
su me gledali na nekim utakmicama,
recimo na jednom od pet posljednjih NIKE
Inernational Junior Tournamenta, koji je
odr`an u Rimu pred novu godinu. Tu sam
igrao sa svojim Sparsima i osvojili smo
{esto mjesto, a pro{le godine smo bili prvi.
Uglavnom, pobjednici sa ~etiri ovogodi{nja
turnira u Evropi i{li su u zavr{nicu tog
takmi~enja u Milano. A u martu sam, dakle,
pozvan u Barcelonu. Trenirali smo tri dana,
igrali izme|u sebe i sve je bilo savr{eno
organizirano. Nisam upoznao nikoga od
igra~a Barcelone, ali zato jesam u
Sjedinjenim
Ameri~kim
Dr`avama
Michaela Jordana, Carmela Anthonyja i
Amar’ea Stoudemirea”, ka`e nam Amar
Gegi}, kojeg smo sa~ekali poslije nastave,
odnosno nakon prve smjene u IV gimnaziji
na Ilid`i, u kojoj poha|a drugi razred: “Taj
kamp, koji je bio otvoren od 15. do 20
aprila, zove se Jordan Brand Classic i
odr`an je sedamnaesti put. Pored nas deset
iz Evrope, u Kampu je bilo jo{ osam mojih
vr{njaka sa drugih kontinenata. Podijelili su
nas u dva tima, a oba su imala svog trenera.
Pa su odr`ana i tri odvojena treninga.
Posljednji dan smo odigrali utakmicu u
Barclays Centeru, u kojem igraju Brooklyn
Netsi. Mislim da je bilo prisutno pet hiljada
gledatelja. Na`alost, nisam uspio gledati
Brooklyn Netse.” Kao {to nije ni uspio
upoznati Mirzu Teletovi}a, koji je ba{ tih
dana dobio blizance.
Amar veli da mu je u Sparsima
predobro i da ima odli~ne uslove za rad.
Samo ima jedan problem: on igra i za
kadete i za juniore, a igrao je i u seniorskoj
Ligi 12 BiH. Zna~i, u tri nacionalna
takmi~enja. Neki bi kazali da ima jo{ jedan
problem... Stanuje u Sokolovi} Koloniji, a
dva puta dnevno ide na trening na
Skenderiju. Ali, to njemu nije ~ak ni malo,
dodatno optere}enje. “Nekako poku{avam
uskladiti sve obaveze. A Sparsi stvarno
imaju kvalitetne trenere. Kadete trenira
Bakir Srna, juniore Mirza Trnka, seniore
IZVRSNA SARADNJA
IZ [KOLE NA TRENING, I OBRNUTO
Amar Gegi} i selektor Kadetske reprezentacije BiH Emir Halimi}
Kapiten na{e U-16 selekcije poha|a IV gimnaziju na Ilid`i
44
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
amar gegic:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
22:21
Page 45
NA PUTU PREMA GORE
NA SVE STRANE
Amar Gegi} igra i za kadetski i za juniorski i
za seniorski tim sarajevskih Sparsa
Marko Trbi}, a kondicioni trener je Zlatko
Sedi}. Treniram sa juniorima, a ponekad sa
kadetima i sa prvim timom. Po potrebi.
Kadeti Sparsa u Kantonu Sarajevo su prvi,
sada se treba igrati zavr{nica, juniori su
tako|e prvi, a seniori su u{li u Ligu 4”,
isti~e Amar Gegi}, koji je po~eo trenirati u
KK Igman sa Ilid`e kada mu je bilo {est
godina. Pa je pre{ao u Bosnu, a onda i u
Sparse.
VO\A TIMA
Kadetska slekcija BiH, ili U-16 ako
ho}ete, pro{le godine se na Evropskom
prvenstvu B divizije, koje je odr`ano u
Sarajevu, plasirala u A diviziju. Evropsko
prvenstvo A divizije ove }e godine, od 20.
do 30. augusta biti organizovano u Latviji,
a Amar Gegi} }e biti kapiten na{e
reprezentacije. Pro{le godine je bio
najmla|i u ekipi i jedini }e iz tog tima imati
pravo nastupa i ove godine. Za na{
magazin govori i selektor Kadetske
selekcije BiH Emir Halimi}: “Pro{le
godine je Gega, kao najma|i ~lan na{e
kadetske reprezentacije, uspio izboriti
nastup u A diviziji. Nadam se da }e ove
godine biti pravi kapiten, koji }e svojim
primjerom motivisati ostale dje~ake, kako
bi svi zajedno do{li do `eljenog cilja. Amar
je polivalentan igra~, koji mo`e igrati na
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
pozicijama od 1 do 3, a pored neosporno
velikog talenta, posjeduje i dozu ‘sportske
drskosti’, bez koje se ne mogu praviti
veliki rezultati. Zadnji pozivi u [paniju i u
Ameriku upravo dokazuju sve to. Iskreno
se nadam i velika mi je `elja da Amar
Gegi} izraste u velikog igra~a i
kompletnog ~ovjeka.” Me|utim, nije Amar
Gegi} dobio poziv od Halimi}a za
okupljanje i nastup na Kadetskom turniru
koji je odr`an po~etkom maja pro{le
godine u Travniku, valjda zato {to je bio
najmla|i u ionako mladom timu. “Za 1.
maj je u Hotelu Hollywood, ba{ ovdje gdje
sada sjedimo, na Ilid`i, bilo okupljanje
Kadetske reprezetacije pred taj turnir u
Travniku. Trenirao sam u klubu do 1. maja,
a onda smo imali odmor do 5. maja. Pa sam
oti{ao s rajom na vikendicu da ro{tiljam. I,
4. maja zovu me iz kluba, turnir u Travniku
se ve} uveliko igrao, da se javim sutra
ujutro u devet, zato {to trebam i}i u
Travnik da igram utakmicu za
Reprezentaciju. Tako da sam protiv La{kog
iz Slovenije odigrao svoju prvu utakmicu
za Kadetsku reprezentaciju BiH. Hvala
selektoru Halimi}u {to mi je dao priliku, a
onda i kapitensku... Dobro, ne mogu re}i
traku”, iskren je Amar Gegi}. Ove godine
on }e predvoditi svoje kolege u Latviji,
zaista perspektivne mlade ko{arka{e iz
na{e dr`ave, kao {to ih je jednom ve}
predvodio, na turniru u Turskoj.
Na Evropskom juniorskom prvenstvu B
divizije pretpro{le godine u Sarajevu,
blistali su njegovi saigra~i iz Sparsa, Nedim
Buza i Adin Vrabac, sada prvotimci i neke
od najve}ih nada bosanskohercegova~ke
ko{arke, koji su Amaru Gegi}u velika
podr{ka u njegovom radu, trudu i
zalaganju. A, najve}a podr{ka u njegovom
ko{arka{kom razvoju su mu, naravno,
treneri, roditelji i rodbina. Amarov otac se
bavio ko{arkom i fudbalom, sestra i amid`a
tako|e ko{arkom, dok je njegov ro|ak Edin
[ipka igrao za Juniorsku ko{arka{ku
reprezentaciju BiH. Od evropskih klubova
najvi{e voli Barcelonu, omiljeni NBA
klubovi su mu New York Knicksi, i
Brooklyn Netsi zbog Mirze Teletovi}a, a
igra~i Ricky Rubio, Rudy Fernandez, Juan
Carlos Navarro i Vassilis Spanoulis. Amar
Gegi} ro|en je 14. februara 1998. u
Stuttgartu. Najvi{e voli poziciju broj 2, zato
{to mu najvi{e le`i. Ima, dakle, tek {esnaest
godina i, treba li re}i, ispred njega je
budu}nost osvijetljena svim mogu}im
reflektorima. Vo|a je kadetskog tima BiH, a
uskoro }e biti i sarajevskih Sparsa. Kojima
sada KK Bosna nije ni do sko~nog zgloba.
Na`alost. Ili, na sre}u. Zavisi s koje strane
reketa gledate... !
45
papa vecera:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:42
Page 46
POSLJEDNJA VE^ERA
Spomenik papi IVANU PAVLU II ispred sarajevske Katedrale Srca Isusova bit će
otkriven 30. aprila, uprkos tome što za realizaciju kompletnog projekta nedostaje
još blizu 200.000 maraka; od nedavno održane donatorske večere u Sarajevu
organizatori su očekivali mnogo, a dobili „siću“ - oni od kojih se najviše očekivalo
nisu uplatili ni marku za spomenik...
BRUKA U EVROPI
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
T
ridesetog aprila ove godine ispred
Katedrale Srca Isusova u centru
Sarajeva bit }e otkriven spomenik
papi Ivanu Pavlu II. Tako }e,
nakon punih sedam godina,
kona~no biti realizirana inicijativa
Vrhbosanske nadbiskupije i Hrvatskog
kulturnog dru{tva Napredak da glavni grad
BiH dobije spomenik velikom ~ovjeku i
dokazanom prijatelju na{e zemlje.
Ipak, daleko od toga da je u proteklih
sedam godina sve teklo „glatko“ i bez
problema. Nakon {to je u martu 2009.
objavljen natje~aj za izradu idejnog rje{enja
spomen-obilje`ja, `iri je najboljim
proglasio rje{enje mladog zagreba~kog
kipara Hrvoja Urumovi}a.
NEISPUNJENA O^EKIVANJA
Prvobitno je bilo planirano da spomenik
bude izra|en u kamenu. Me|utim,
Urumovi} je na koncu odlu~io da spomenik
izlije u siluminu, materijalu koji je
kombinacija aluminija i silicija i koji je,
prema autorovim rije~ima, za ove namjene
idealan. Kako saznajemo, za idejno rje{enje
Hrvoju Urumovi}u i njegovom timu
Vrhbosanska nadbiskupija i HKD Napredak
isplatili su 62.000 eura, dok je samo
izlijevanje spomenika ko{talo 37.000 eura.
Na tro{kove raspisivanja natje~aja, honorare `irija i nagrade potro{eno je oko 80.000
KM, a kompletan projekat ko{tat }e oko
450.000 KM. To podrazumijeva ne samo
izradu i postavljanje spomenika, nego i
ure|enje prostora trga ispred Katedrale te
dijela enterijera, odnosno glavnog stubi{ta
na koje }e se spomenik naslanjati.
Nije bilo nimalo jednostavno obezbijediti sredstva za finansiranje ovako zahtjevnog projekta, te su iz Nadbiskupije i
SKROMNO HRVATSKI
Vjekoslav Bevanda iz bud`eta Vije}a ministara
izdvojio 5.000 KM, Dragan ^ovi} nije dao ni marku
Napretka pozvali dr`avne institucije i
donatore da se uklju~e i pomognu.
Posljednje „kolektivno“ prikupljanje novca
za spomenik odr`ano je u sarajevskom
hotelu Evropa 4. aprila, kada je uprili~ena
donatorska ve~era kojoj su prisustvovale
brojne zvanice iz javnog i politi~kog `ivota
BiH. I dok su ugledni gosti - a bilo ih je
blizu 300 - ve~er proveli u`ivaju}i u
vrhunskim delicijama i vinima, samo su
STRATE[KI
RASPORE\EN
Bakir Izetbegovi}
iz vlastitog d`epa
donirao 2.000 KM,
a SDA uplatila jo{
3.000 maraka
Ugledne zvanice se na ve~eri u Sarajevu dobro najeli i
napili, ali se rijetko ko ”isprsio” za spomenik papi Wojtyli
46
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
papa vecera:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:42
Page 47
KAKO DO SPOMENIKA PAPI U SARAJEVU
Prof. dr. Franjo Topi},
predsjednik HKD
Napredak
PROJEKAT
VRIJEDAN
BLIZU POLA
MILIONA KM
Autor idejnog
rje{enja
spomenika papi
Ivanu Pavlu II je
zagreba~ki kipar
Hrvoje
Urumovi}, dok
je idejno
rje{enje trga
ispred Katedrale
osmislio
Zvonimir
Krznari}
rijetki, na`alost, posegnuli u d`epove kako
bi izdvojili koliko-toliko novca za spomenik papi Wojtyli.
Prema nezvani~nim informacijama, oni
od kojih se najvi{e o~ekivalo, a tu spada vrh
Hrvatske demokratske zajednice BiH
zajedno sa njenim liderom Draganom
^ovi}em, na donatorskoj ve~eri u Evropi
BURNE DISKUSIJE I PRIJETNJE
Najava izgradnje prije četiri godine
izazvala revolt dijela građana
Najava izgradnje spomenika papi
Ivanu Pavlu II svojevremeno je izazvala
burnu reakciju nekolicine gra|ana
Sarajeva. Na javnoj raspravi koja je
odr`ana u junu 2010. jedan Sarajlija je
~ak zaprijetio da }e sru{iti spomenik.
„Citirajte me, fotografi{ite me
slobodno. Evo, ja vam ka`em, ~im
bude postavljen, ja }u ga sru{iti“,
rekao je anonimni gra|anin. Jedan od
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
imama koji je tako|er sudjelovao u
raspravi izgradnju spomenika Papi u
Sarajevu nazvao je „provokacijom“ i pitao
prisutne „mogu li zamisliti kakva bi
reakcija bila da se u Mostaru postavi kip
odre|enom islamskom vjerskom vo|i“.
Rijaset Islamske zajednice u BiH ogradio
se od stavova ovog vjerskog slu`benika,
te su izjavili kako ova institucija apsolutno
podr`ava izgradnju spomenika Papi. !
nisu dali ni marku za spomenik?! Op}ine
^apljina, ^itluk, Grude, Ora{je, [iroki
Brijeg, Posu{je, Tomislavgrad, Neum,
Kupres i @ep~e, u kojima je na vlasti HDZ,
do sada su zajedno uplatile oko 20.000
maraka. Kanton Sarajevo dao je tako|er
20.000 KM, a isti iznos uplatila je i Vlada
Federacije. Gradona~elnik Sarajeva Ivo
Kom{i} bio je dare`ljiv i u ime Grada
donirao sedam hiljada maraka, a iz HDZ-a
1990 dali su pet hiljada KM. Federalno
ministarstvo za izbjegle i raseljene osobe
uplatilo je tako|er pet hiljada KM, a isti
iznos doniran je iz Vije}a ministara BiH.
Me|u rijetkima koji se na donatorskoj
ve~eri u Sarajevu nisu obrukali bio je
bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir
Izetbegovi}, koji je iz vlastitog d`epa za
spomenik Papi izdvojio dvije hiljade
maraka, dok su iz Stranke demokratske
akcije uplatili jo{ 3.000 KM. Lider HDZ-a
1990 Martin Ragu` je iz vlastitih sredstava
donirao 500 maraka za spomenik, visoki
predstavnik me|unarodne zajednice
Valentin Inzko dao je hiljadu KM, dok se
Borjana Kri{to nije ba{ „proslavila“ sa
skromnih 200 KM... Iz Republike Srpske,
o~ekivano, do sada nije stigla niti jedna
darovnica.
Iako iz Napretka i Vrhbosanske nadbiskupije ne `ele zvani~no govoriti o tome
koliko je ukupno novca prikupljeno na
donatorskoj ve~eri u Evropi, evidentno je
da su se ipak nadali mnogo ve}em iznosu.
Ovako }e zna~ajan dio doniranih sredstava
biti utro{en za pokrivanje tro{kova ve~ere
u jednom od najskupljih sarajevskih
hotela.
SKROMNOST (NI)JE VRLINA
Pore|enja radi, na donatorskoj ve~eri u
Zagrebu za izradu i postavljanje spomenika
Papi prikupljeno je oko 300.000 kuna. Od
tog iznosa na tro{kove ve~ere oti{lo je
128.000 kuna, te je za sam spomenik ostalo
tek 172.000 kuna, odnosno 47.000 maraka.
U Sarajevu navodno nije sakupljena ni
polovica iznosa koji su donirali Zagrep~ani. Ipak, u Napretku tvrde da je donatorska
ve~era „dobro pro{la“, te ka`u da }e za
tro{kove ve~ere trebati platiti „samo“ oko
devet hiljada maraka.
Uprkos tome {to za realizaciju
kompletnog projekta nedostaje jo{ blizu
200.000 maraka, a to uop}e nije zanemarljiv iznos, u Napretku nagla{avaju kako
}e spomenik definitivno biti otkriven 30.
aprila, dok }e trg i enterijer Katedrale Srca
Isusova biti naknadno ure|eni. Papa Ivan
Pavao II bez sumnje zaslu`uje reprezentativno spomen-obilje`je. Me|utim, pitanje
je koliko je gotovo pola miliona maraka za
izradu jednog spomenika u skladu sa
na~elima skromnosti kojima se Karol
Wojtyla za `ivota vodio. !
47
BURE:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:35
Page 48
FENOMEN SELMAN SELMANAGI]
DVA MAGA ARHITEKTURE
Selman Selmanagi} i Walter Gropius
Ime SELMANA SELMANAGIĆA (1905. - 1986.), arhitekta, urbanista, dizajnera i
univerzitetskog profesora iz Bosne i Hercegovine, danas je integralni dio evropske
historije i kulture, moderne arhitekture i dizajna; knjiga “Selman Selmanagić i
Bauhaus”, povjesničarke umjetnosti prof. dr. AIDE ABADŽIĆ-HODŽIĆ, promovirana ovih dana u Sarajevu, bavi se jedinstvenom životnom i umjetničkom sudbinom ovog umjetnika
ČOVJEK KOJI JE BIO “BAUHAUS”
Pi{e: AHMED BURI]
Foto: MARIO ILI^I],
ARHIV “MUZEJA BAUHAUS”
V
e} mjesto ro|enja Selmana
Selmanagi}a izaziva kontroverze,
jer do kraja nije, zapravo, ni
rasvijetljeno mjesto njegovog
ro|enja: naime, u mati~nom uredu
u Srebrenici u dokumentima iz 1904./05.,
njegovo ime ne stoji zapisano, a jedan
dokument iz 1923. koji su izdale @eljeznice
Kraljevine SHS kao mjesto ro|enja navodi
- Carigrad. To je sasvim mogu}e jer je
njegova majka Hajrija (Hayriye) bila iz
imu}ne turske porodice, i njegovog je oca
Aliju upoznala dok je on bio student
gra|anskog prava u Istanbulu. Prema
nekim kazivanjima, njezina je rodbina
postavila uvjet da }e dati svoju k}erku
Bo{njaku ako se prvoro|eni sin rodi u
Turskoj. Bilo kako bilo, imu}na obitelj
Selmanagi}a bavila se zemljoposjedni{tvom i trgovinom jer Alija Selmanagi} nije
htio raditi kao sudija. Prvo u AustroUgarskoj, {to mu je odmah ponu|eno, niti u
Kraljevini Jugoslaviji, jer je obje te zemlje
smatrao okupatorskim.
TAJANSTVENI PUTNIK
Majka mu umire mlada, otac se ponovo
`eni. A onda otac {alje sina Selmana u
Dr`avnu stru~nu {kolu u Sarajevu, i to na
Odjel za izradu namje{taja i stolarije. Po
zavr{etku {kole 1923., zapo{ljava se kao
stolar u glavnoj radionici Direkcije
dr`avnih `eljeznica u Sarajevu. Po izlasku
iz vojske 1927. odlazi u Ljubljanu, gdje
pola`e stru~ni ispit za majstora namje{taja i
stolarije na visokoj obrtnoj {koli u
Ljubljani. Razumijevanjem vremena i
konteksta izme|u dva svjetska rata donekle
je mogu}e razumjeti i Selmanagi}ev `ivot i
sudbinu. U vremenu diktature Kara|or-
|evi}a, op}eg siroma{tva i socijalne
nepravde, internacionalisti~ke i ljevi~arske ideje su se nametale kao jedino pravo
rje{enje za progresivne i razgledane ljude
kakav je Selman, nesumnjivo, bio. Vo|en
instinktom za neprestanim usavr{avanjem,
Selmanagi} se 1929. upu}uje u Berlin, s
namjerom usavr{avanja znanja na novim
stolarskim ma{inama. U vlaku iz Zagreba
susre}e zanimljivog sugovornika: in`enjera
Austrijanca koji je rade}i “na jugu” pomalo
govorio ju`noslavenske jezike. Tajanstveni
putnik, ~ije ime ni danas ne znamo,
pripovijeda mu o novoj, modernoj
umjetni~koj, dizajnerskoj i arhitektonskoj
{koli: Bauhausu. O~aran onim {to je
saznao, donosi nepokolebljivu odluku.
Upisat }e tu {kolu, zavr{iti je, jer se ne `eli
vratiti u Bosnu kako bi bio obrtnik ili {egrt.
Bi}e arhitekt. Dovoljno mudar da zna
koliko je to kompliciran i obiman zadatak
poduzima i neke takti~ke korake. Obra}a se
@ivotna pri~a Selmana Selmanagi}a skoro je savr{en
predlo`ak za veliki roman o 20. stolje}u
48
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
BURE:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:35
Page 49
NA SREDINI IZME\U DVA SVIJETA
jugoslavenskom konzulatu u Berlinu s
molbom da mu napi{u pismo preporuke.
Po~etkom 1929. odlazi u Dessau. “Kad je
vidio objekt {kolske zgrade, odlu~io je
ostati tu”, kazala je njegova k}erka
Azemina.
Godine studija, prvo pripremni period,
pa sve te`i semestri, njih ukupno {est, pro{li
su u stalnoj borbi: primarno, egzistencijalnoj, jer Selmanagi} je sve vrijeme
studija sam sebe izdr`avao, uglavnom
rade}i u stolarskoj radionici, i u
savladavanju jezika, jer kad je krenuo u
Berlin, nije znao niti rije~ njema~kog. Josef
Albers, jedan od utemeljitelja modernog
dizajna,
za~etnik
minimalizma,
matemati~ar, umjetnik i profesor, na
po~etku je objelodanio ono {to se od
studenata Bauhausa o~ekuje: “Zaboravite
sve {to ste nau~ili, osim zanata. Kona~ni
rezultat ove {kole jeste da student bude
nau~en, a ne podu~en.”
Na po~etku {kolovanja postaje ~lan
Komunisti~ke partije. Za vrijeme mandata
Hannesa Meyera (1929. - 1930.) i Miesa
van der Rohea (1930. - 1932.), prolazi
nastavu kod tada{njih velikana svjetske
avangarde: Kandinskog, Paula Kleea,
Hilberseimera. Godine 1931. javlja se ocu s
molbom za pomo}, jer “u~i za arhitekta”.
Alija Selmanagi} vjeruje svom sinu, ali
tra`i potvrdu: tra`i od njega da do|e ku}i,
projektuje i nadgleda izgradnju nove
obiteljske ku}e na imanju nedaleko od
Zvornika. Vidjev{i projekt i fotografije
profesor
Hilberseiner
naziva
ga
“balkanskim Le Corbisierom”.
GROPIUSOV SURADNIK
U martu 1932. Adolf Hitler gubi na
predsjedni~kim izborima u prvom krugu,
da bi 10. aprila u drugom kona~no potvrdio
poraz od Von Hindenburga. Ali, nacizam
raste. Iste godine, 15. jula Selman
Selmanagi} diplomira u Bauhausu na
Odsjeku za arhitekturu. Mjesec dana
kasnije, {kola u Dessau je zatvorena, a Mies
van der Rohe je seli u zgradu nekada{nje
tvornice telefona u Stieglitzu. U
me|uvremenu, nakon diplome Selmanagi}
radi kao suradnik - crta~ kod “najve}eg”.
Rije~ je, naravno, o Walteru Gropiusu, ~iji
biro priprema planove o razvoju Berlina za
Me|unarodni kongres moderne arhitekture
u Atini.
Neman nacionalsocijalizma kao da
“podebljava” Selmanovu poziciju vje~itog
stranca: od tog trenutka on }e se na}i na
vje~itoj raskrsnici, biti prinu|en da
pronalazi nove puteve anga`mana i stalno
iznova provjerava svoje ideje. U
Njema~koj one do`ivljavaju propast:
Bauhaus je kona~no zatvoren i on nakratko
odlazi u Jugoslaviju. Ministarstvo prosvjete
Kraljevine Jugoslavije otkupljuje njegov
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
projekt za zgradu Dr`avne {tamparije, za
koju dobija i ~etvrtu nagradu. No, kako u
domovini nije bilo ni posla ni izvjesne
perspektive, Selman se odlu~uje otputovati
u Istanbul, gdje nakratko radi u ateljeu
Seyfija Arkana, a u augustu 1934. glavninu
novca zara|enog na konkursu u Beogradu,
ula`e u putovanje Bliskim Istokom. Nakon
putovanja kroz Siriju i Egipat, Selman
SVE ŠTO TREBA:
Štura dokumentacija i
svjedočenja iz tog perioda
rezultat su okolnosti: kako
je praktično cijeli Berlin
izgorio u 2. svjetskom
ratu, tako je poznato da je
Selmanagić radio kao
filmski arhitekt i
scenograf u UFA...
Selmanagi} odlazi u Palestinu i tamo nalazi
novu fascinaciju: brzi tempo razvoja, ali i
razli~itost u potpunosti su ga okupirali.
Odlu~uje da se vrati u “Svetu zemlju” i
zapo{ljava se u uredu kod Richarda
Kauffmanna, njema~kog arhitekte koji
formalno nije |ak Bauhausa, ali je u svojim
projektima skoro apsolutno prihvatio
principe {kole iz Dessaua. Nedugo zatim
ostaje bez posla, iako u zvani~nom
dokumentu stoji da je oti{ao samovoljno.
Uz kontakte koje je imao jo{ sa studija, jer
je dosta bauhausovaca ve} bilo emigriralo
iz Njema~ke, po~inje raditi kao samostalni
arhitekt.
U narastaju}im tenzijama izme|u Arapa
i Jevreja Selmanagi} se nalazi u procjepu.
Posao je morao tra`iti na osnovu svoje
religijske pripadnosti, koja je, kako znamo,
bila temeljno relativizirana njegovim
internacionalizmom
i
ulaskom
u
Komunisti~ku partiju. S druge strane,
valjalo je `ivjeti, pa se Selman obratio
pismom tada{njem sarajevskom muftiji
kako bi sebi olak{ao dobivanje poslova za
potrebe vakufa. Sve u svemu, u tada{njem
britanskom protektoratu u kojem su odnosi
izme|u Arapa i Jevreja polako stizali na
ivicu sve otvorenijih sukoba, balansiranje
je bilo neophodno. S jedne strane
kosmopolit, s druge protivnik kolonijalne
vlasti, s tre}e prijatelj i suradnik velikog
broja Jevreja s kojima radi enterijere za
neka od poznatih okupljali{ta umjetnika i
intelektualaca imigranata, s ~etvrte neko ko
radi poslove za ekskluzivne arapske
klijente - sve to je Selmanagi} trebao i
morao biti.
U 1939., godini po~etka Drugog
svjetskog rata, kad su, prakti~no svi koji su
mogli, glavom bez obzira bje`ali iz
Njema~ke, slijedom nepogre{ivog refleksa
za prepoznavanje “kad i gdje treba biti i na
stra{nu mjestu postojati”, Selmanagi} se
vra}a - u Berlin. Kod Egona Eiermanna,
koji je “povjerenje” vodstva Tre}eg Reicha
stekao 1937., kada je za propagandnu
izlo`bu Dajte mi ~etiri godine vremena
osmislio glavnu dvoranu s Hitlerovim
portretom od 18 metara! Eiermann je
mogao nesmetano raditi svoje poslove i
svoje je saradnike oslobodio vojne
obaveze, ali opet nije mogao preko
~injenice da su nove narud`be koje su iz
dana u dan stizale zbog zahuktavanja
njema~ke ratne ma{inerije imale jedan, u
slu~aju Selmanagi}a, poguban uvjet:
neanga`iranje stranaca. Selman, koji je
najvjerovatnije stigao iz Palestine na poziv
svojih komunisti~kih drugova, nije imao
njema~ki paso{, pa se malo ne}kao oko
dolaska u zemlju u kojoj je proveo studij i
formativne godine, ostav{i neko vrijeme u
Italiji. Je li tada zakasnio, ili je pogre{no
odlu~io, nikada ne}emo saznati.
!!
49
BURE:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:36
Page 50
FENOMEN SELMAN SELMANAGI]
PROF.DR. AIDA ABAD@I]-HOD@I], AUTORICA KNJIGE “SELMAN SELMANAGI] I BAUHAUS”
“Selman za sva vremena: današnje
Sarajevo bi ga boljelo”
“Selmanagi}evo ime se
pojavljuje kad god se povede
razgovor o razumijevanju
grada i posmatranje arhitekture
koja se definira {ire u
ekonomskom, dru{tvenom,
estetskom i politi~kom
kontekstu nego {to je
definiranje zgrade u kojoj se
`ivi”, ka`e za Slobodnu Bosnu
autorica knjige Selman
Selmanagi} i Bauhaus: “I
nakon ove knjige, za mene su
ostala su neodgovorena
pitanja: da li se Selmanagi},
na kraju, razo~arao u ideale u
koji je cijeli `ivot vjerovao i u
kontekst DDR-a u kojem je
ostao do samog kraja? Tog
odgovora nema, njegova
supruga gospo|a Emira
Selmanagi} ro|.
Had`iba{~au{evi} ~ula je to
pitanje, ali nije dala odgovor na
njega. Jer, koliko god ima
ne~ijeg `ivota u opusu,
vjerovatno je to djelo upravo
toliko sna`no i utemeljeno.
Drugo pitanje koje ostaje
otvoreno jeste za{to nije bilo
Selmanovih djela u
Jugoslaviji? Postoje neki
mogu}i odgovori na to: nakon
{ezdesetih godina Selmanagi}
je ~esto dolazio u Jugoslaviju.
On je htio je stisnuti ruku
Emeriku Blumu, ~ovjeku koji
je tako sna`no i uspje{no
vukao Bosnu i Hercegovinu
naprijed. Iako je on sam u
!
Aida Abad`i}-Hod`i}
dolascima u BiH, tada{nju
Jugoslaviju, bio doista
fasciniran brzinom i na~inom
njezinog razvoja. Treba
razumjeti da je morao ~uvati
poziciju u tada{njem DDR-u,
za koju znamo da je bila vrlo
delikatna i ne mogu vjerovati
da on jedan dio svog
kreativnog potencijala ne bi
ulo`io u razvoj zemlje iz koje je
[tura dokumentacija i svjedo~enja iz
tog perioda rezultat su okolnosti: kako je
prakti~no cijeli Berlin izgorio u 2.
svjetskom ratu, tako je poznato da je
Selmanagi} radio kao filmski arhitekt i
scenograf u UFA, gdje se trebao baviti
rekonstrukcijama kino-dvorana i radom na
filmskim setovima, koliko je to u ratnim
uvjetima uop}e bilo mogu}e. S druge
strane, njegova komunisti~ka uvjerenja su
ga, bez obzira na `ivotnu ugro`enost,
odvela u grad njegovog `ivota i snova, gdje
se preko prijatelja s kojima je studirao
povezao s }elijama koje su direktno ili
indirektno kontaktirale sa Sovjetskim
savezom. Tre}e, i ne najmanje va`no,
50
potekao. No, istina je da
nijedan od njegovih velikih
projekata koje je radio ovdje
nikada nije bio realiziran.
Poziv, izgleda, nije stigao od
tada{njeg vodstva i on, eto,
izuzev privatnih ku}a za svoju
rodbinu, nikada nije ni{ta
uradio u Bosni i Hercegovini.”
Na{a sugovornica veli i da
je sasvim mogu}e da je na to
moglo je biti to da je Selmanagi} nakon rata
u re`imu Isto~ne Njema~ke jednostavno bio
primoran da neke tajne koje su se odigrale
u Berlinu, a kojima je svjedo~io, nikada i
nikome ne oda. Bila je to jo{ jedna od tajni
koju }e arhitekt odnijeti sa sobom u grob.
Kako god, njegovo ga je dr`anje u 2.
svjetskom ratu preporu~ilo za najvi{e
arhitektonske i urbanisti~ke funkcije poslije
rata. Postaje ~lan Kolektiva za planiranje, i
dobija Odjel za planiranje izgradnje i
obnove kulturnih i sportskih objekata i
za{titu spomenika. Dizajnira namje{taj i
vodi prvo predstavljanje koncepta obnove
grada, pod nazivom Berlin planira.
Godine 1950. Selmanagi} realizira svoj
utjecalo i njegovo razo~arenje
koje je do`ivio sa gradnjom
grada Schwedta, na Odri,
osamdesetak kilometara od
Berlina prema poljskoj granici.
“Taj projekt mu je oduzet.
Kako je imao sna`an karakter,
hrabrost i petlju, ste~enu na
raznim mjestima u
najrazli~itijim situacijama, on
nije htio odustati od svojih
principa, ~ak i po tu cijenu da
gotovo `ivi i radi u jednoj vrsti
izolacije, {to na kraju jeste bio
slu~aj u Isto~noj Njema~koj.
Njegov kredibilitet i njegov
polo`aj u dru{tvu DDR-a, u
dobroj je mjeri odre|ivala
njegova neokaljana
komunisti~ka pro{lost. I on
arhitekturu promi{lja na taj
na~in: kao {ansu da se stvori
neki bolji, pravedniji, humaniji
svijet. Stoga je ta pri~a o
Bauhausu zanimljiva: to nije
bio neki puki knji{ki, utopijski
san. Imao je svijest o
ambijentu iz kojeg dolazi i u
poznim godinama govorio je
da su mu na pamet ~esto
padale ajeti i sure koje je kao
mali u~io u Srebrenici. Ostao
je u Isto~nom Berlinu, a svojim
studentima stalno ukazivao na
sjajne projekte koji se rade u
Zapadnom, bivao stalno
otvoren. Za va{u tvrdnju da se
Selmanagi} u dana{njem
Sarajevu ne bi “nagradio”
gra|evina, mogu re}i da je
vjerovatno ta~na. Ali, skoro
sam sigurna da bi ga to unutra
duboko boljelo, patio bi zbog
ovakvog odnosa prema
gradu”, isti~e Aida Abad`i}Hod`i}. !
najve}i projekt, Walter Ulbricht, nazvan
Stadion svjetske omladine, nekada najve}i
atletski i fudbalski stadion u DDR-u, i tek
tada dobija dr`avljanstvo Isto~ne Njema~ke.
JEDINO SREBRENICA!
Sti`e i profesura: postaje profesor iz
oblasti gradnje i prostornog oblikovanja na
Visokoj umjetni~koj {koli Berlin Weisensee, koja }e mu u kasnijim
godinama nemilosti {to }e mu je donijeti
te{ki re`im DDR-a, biti jedna vrsta uto~i{ta,
mjesta gdje }e barem kao pedagog mo}i
odr`avati svoje ideje `ivima. Ta stvar ide
dotle da od 1950. do 1960. radi paviljone
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
BURE:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:36
Page 51
NA SREDINI IZME\U DVA SVIJETA
SARAJEVSKA NO]
Sa promocije knjige Selman Selmanagi} i
Bauhaus u Bo{nja~kom institutu
DDR-a u inostranstvu, adaptira zgradu
umjetni~ke {kole, u~estvuje u natje~ajima i
dobija da vodi projekt grada Schwedta.
Animozitet sa predsjednikom DDR-a
Walterom Ulbrichtom eskalira do te mjere
da mu birokratija poku{ava uskratiti
autorstvo nad stadionom. Jer, iako je
Selmanagi} u`ivao povjerenje predsjednika
vlade Grotewohla, prvi ~ovjek, dakle
Honecker toga doba, bio je Ulbricht, koji je
prihvatio kritike glavne, re`imske struje,
koja Selmanagi}u predbacuje da je
“imperijalisti~ki arhitekt koji projektira
kutije za jaja”.
U me|uvremenu, 1956., u Srebrenici
mu umire otac Alija, koji je nakon smrti
njegove majke, sa Bejdom (ro|.
Had`iegri}) imao jo{ {estoro djece (pored
petoro iz braka s prvom `enom). Supruga je
odgajala svu djecu zajedno, a me|u njima
je i Rizo (1923.-2004.), u~esnik NOR-a, i
kasniji visoki funkcioner socijalisti~ke
Jugoslavije, ~ovjek koji je, izme|u ostalog,
stvorio i veliku bosanskohercegova~ku
prehrambenu industriju UPI. No, ni tada
Selmanagi} nije mogao do}i, sahraniti oca:
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
DDR je zatvorena, te{ka i mra~na sredina u
kojoj se kontroli{e apsolutno sve. Tek
1964., nakon skoro dvije i pol decenije,
dozvoljeno mu je da, bez porodice, posjeti
rodnu Srebrenicu. Te posjete kasnije bivaju
sve u~estalije i radi na projektu dvojne ku}e
za bra}u Ned`ada i Hasana. Selman
Selmanagi} je 1970. oti{ao u mirovinu. Do
samog kraja je radio, dodijeljene su mu i
najve}e dr`avne nagrade DDR-a, ali ostaje
~injenica da je u posljednjim godinama
`ivota bio “sklonjen” u stranu. Principi
Bauhausa, otvorenost {kole za novog
~ovjeka nisu odgovarali nijednom re`imu.
Jednostavno
re~eno,
za
zapadne
kapitalisti~ke uvjete bili su previ{e humani,
a za socijalisti~ke - previ{e funkcionalni.
Na sredini izme|u ta dva shvatanja i dva
svijeta stajao je avangardist o kojem mo`da
nije zgoreg dometnuti da se njegovo djelo i
`ivot danas ne izu~avaju na na{im
gra|evinskim i arhitektonskim studijima.
Dodu{e, razumljivo: kad pogledate grad i
na~in njegove “izgradnje” bude vam jasno
za{to nema mjesta za avangardistu koji je
do kraja ostao vjeran svojim principima. I
prijateljima:
do`ivljavaju}i
Waltera
Gropiusa kao jednog od svojih najva`nijih
u~itelja, Selmanagi} mu je stalno slao
programe svoje {kole, na {ta je veliki mag
odgovarao da je fasciniran da tako ne{to
mo`e postojati u Isto~noj Njema~koj.
Jedna od Selmanovih posljednjih `elja
bila je da ga se ukopa na mezarju u Bojni
kod Srebrenice, dijelu imanja koje }e
porodica Selmanagi} ustupiti za izgradnju
Memorijalnog centra u Poto~arima. Tako }e
se zatvoriti krug. Onaj Bauhausov krug koji
simbolizira umjetnost za novog ~ovjeka.
Sudbinom ~ovjeka koji nije samo bio jedini
Jugosloven koji je zavr{io Bauhaus, nego
nekoga ko je `ivio prema tim principima. I,
zapravo, bio Bauhaus. !
51
gabrijel:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:32
Page 52
GOVOR DU[E
MARQUEZ
Ne baš tako davno u našim novinama objavili smo
intervju koji je 1979. tadašnjem novinaru sarajevskog
“Svijeta” u Dubrovniku dao GABRIEL GARCIA
MARQUEZ; slavni pisac preminuo je u 88. godini,
pa ćemo taj intervju i ponoviti, jer ništa bolje od tog
razgovora i nije vam potrebno da bi se oprostili sa
autorom rečenice: “Izgledala je, međutim, tako
bespomoćno i duhom ograničeno, kao da nikakva
izvjesnost u budućnosti ne može da joj bude
namijenjena sudbinom.”
SRETAN PUT,
GOSPODINE
PREDSJEDNIČE
KNJIŽEVNOSTI!
Razgovarao: GOJKO BERI]
! Kako obja{njavate svoju ogromnu
popularnost u svijetu, a posebno sve ve}e
interesovanje koje u Evropi vlada za
latinoameri~ku knji`evnost?
@elio bih da naglasim da se popularnost
mojih knjiga u Evropi ne mo`e odvojiti od
popularnosti latinoameri~ke literature, od
djela Borgesa, Cortazara, ili Vargasa Llose.
Pitali ste me {ta je uzrok toj popularnosti?
Ja mislim da je latinoameri~ka knji`evnost
popularna na evropskom kontinentu u
prvom redu zbog svoje istinitosti. Istinitost
te literature dose`e do srca i zato je ona tako
i popularna. Ali ipak moram dodati da
savremena latinoameri~ka knji`evnost nije
tako nova kao {to to Evropi mo`da izgleda.
Vode}e pisce Latinske Amerike Evropa je
upoznala tek prije nekoliko godina.
Me|utim, mi smo po~eli da pi{emo i
52
objavljujemo jo{ prije dobrih dvadeset
godina.
SVIJET I SOPSTVENO DJETINJSTVO
! Ipak, mora da postoji jo{ ne{to {to je
uticalo da latinoameri~ka knji`evnost tako
sna`no prodre i u ostale dijelove svijeta?
Ono {to nas je tako|e u~inilo poznatim
i popularnim, to je kubanska revolucija.
Dakle, da objasnim: mi smo radili odavno,
pisali smo odavno, ali u Evropu nismo
prodrli ranije zato {to nije postojalo
“zvono” koje bi privuklo pa`nju i
omogu}ilo eho te na{e knji`evnosti. Bilo je
potrebno da se dogodi revolucija na Kubi
pa da se Evropa i svijet zainteresuju i za
ostale ~injenice zelenog kontinenta, koje su
Evropljanima do tada bile daleke i
nepoznate. Tako je, eto, otkrivena i
latinoameri~ka knji`evnost. ^injenica da
nam je bio potreban taj historijski doga|aj
da bi postigli popularnost o kojoj danas
govorimo, istovremeno je i zanimljiva i
UMJETNICI SE NAJBOLJE RAZUMIJU
Portret slavnog latinoameri~kog pisca naslikao
je na{ veliki umjetnik Safet Zec
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
gabrijel:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:33
Page 53
SLIKA KAO OSNOVA SVEGA
tragi~na. S druge strane, bilo je potrebno da
se eho na{e evropske popularnosti vrati do
Latinske Amerike pa da ~itaoci i u na{im
zemljama shvate da je rije~ o velikim,
poznatim i dobrim piscima.
! A, {ta za Vas zna~i rije~ revolucija?
Ja sam vrlo lo{ teoreti~ar. Ja sam, prije
svega, posmatra~ stvarnosti, pragmati~ar
koji `eli da posmatra stvari u odnosu na
~injenice. Ja nisam dogmati~ar. Terminolo{ki gledano, mislim da bi revoluciju trebalo
shvatiti kao pokret kojim je zahva}eno
~itavo dru{tvo. Mislim da je veoma mali
broj revolucija u svijetu koje su uspjele da
to zaista i budu.
! Smatrate li da je politika, u svojoj
ukupnosti, ravna umjetnosti?
Mislim da
je veoma
mali broj
revolucija u
svijetu koje
su uspjele
da to zaista
i budu
Mislim da politika, kao i umjetnost, u
krajnjoj liniji predstavlja napor i poku{aj da
se pribli`imo stvarnosti. Politika me upravo
i interesuje kao jedna od mogu}nosti
pribli`avanja stvarnosti. Vjerujem da
uspjeh mojih knjiga le`i upravo u tome {to
u njima nisam nastojao da o bilo ~emu
“filozofiram”, nego da ~itaocu pribli`im
jednu stvarnost i postignem da se ona
shvati.
! Ka`ete: stvarnost. A jedna re~enica u
Va{em romanu Jesen patrijarha glasi: “Nije
va`no {to vam se to danas ne ~ini
uvjerljivim, dan prije ili kasnije bi}e
istinito.”
Mislim da bi ta re~enica mogla poslu`iti
kao moto cjelokupnog mog knji`evnog
postupka. Uzmite roman Sto godina
samo}e. Ja ne mislim da je to moja
najzna~ajnija knjiga, ali u redu... Ona je
svakako najvi{e prevo|ena i {tampana u !!
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
53
gabrijel:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:33
Page 54
GOVOR DU[E
! najvi{e tira`a. Ljudi su tu knjigu ~itali u
raznim dijelovima svijeta. Dobijao sam od
njih pisma. I svima njima se ~inilo da ~itaju
istoriju svoje sopstvene porodice. U tome
je, mislim, stvar.
! Imate li potrebu da mladim piscima
dijelite savjete?
U principu, nerado to ~inim. Ali to je
ponekad nemogu}e izbje}i. U tom slu~aju,
nalazim za potrebno da mladom ~ovjeku
ka`em da uvijek treba pisati samo o onome
{to se poznaje. A sigurno je da ono {to
~ovjek najbolje poznaje jeste svijet i `ivot
njegovog sopstvenog djetinjstva.
! Mo`ete li nam, dakle, ne{to re}i o
svom djetinjstvu i o eventualnoj vezi tog
razdoblja Va{eg `ivota sa Va{im
stvarala{tvom?
Dabome, o tome mogu dosta da vam
pri~am. ^ini mi se da mogu da ka`em da
sve ono {to sam do`ivio u djetinjstvu,
otprilike do moje osme godine, da je sve to
zapisano i u mojim knjigama. Uvjeren sam
da sam imao sre}no i zadovoljno
djetinjstvo. Svakako, patio sam kao i svako
malo dijete, ali ipak imao sam pristup
onome {to mislim da je bila jedna stvarnost.
@ivio sam u jednom porodi~nom i
dru{tvenom krugu gdje su se mitovi
preplitali sa realno{}u, a predrasude
mije{ale sa naukom. Moje djetinjstvo je
bilo takvo. Takva je Latinska Amerika. To
mi je dalo mogu}nost da cijelu tu situaciju
objasnim i opi{em kao realnu. Mislim i
vjerujem da je taj ambijent bio ono {to je u
meni probudilo potrebu da pi{em i da se
bavim literaturom. Zapravo, da pi{em i
pri~am o realnosti. Zbog toga je razumljivo
da je moja osnovna knji`evna forma, u
stvari, poetska. Rade}i na svojim knjigama,
nastojim da realnost prenesem i uobli~im
na poetski, lirski na~in.
STVARNOST - NAJBOLJI
IZVOR INFORMACIJA
! Postoji li, mo`da, jo{ neki aspekt u
vezi s Va{im djetinjstvom? Za{to svoje
djetinjstvo ograni~avate na svega osam
godina?
Djetinjstvo je za mene trajalo svega
osam godina, jer je tada nastupila jedna
RAZGOVOR “OSU\EN” NA KVALITET
Gabriel Garcia Marquez i Gojko Beri}, u Dubrovniku 1979. godine
totalna promjena u mom `ivotu. Do svoje
osme godine `ivio sam u ku}i mojih
djedova gdje sam, u stvari, i do`ivio sve
ono {to opisujem u svojim knjigama. Smr}u
mojih djedova, koji su me njegovali i
podizali, bio sam primoran da promijenim
porodi~ni krug i ~ini mi se da sam cijeli
ostatak svoga `ivota proveo nastoje}i da
objasnim i protuma~im to moje prvo
djetinjstvo. Zato i ka`em da sam imao
sre}no i dobro djetinjstvo. Jer, da nije bilo
tako, ne znam {ta bi onda iz svega toga
proiza{lo. Ponekad mi postavljaju pitanje
{ta mislim o prolaznosti kao osje}anju
`ivota. Ne znam {ta da im ka`em. ^ini mi
se da je o tome dosta re~eno u mojim
knjigama.
! Kako dolazite do ideje za pisanje, s
lako}om ili te{ko?
Ni jedna moja knjiga nema za osnovu
nekakvu ideju. ^ak mislim da nemam
ma{te. Moj knji`evni postupak kriti~ari
kvalifikuju kao “magi~ni realizam”. Ja o
tome, vjerujte, ne znam ni{ta. U stvari,
osnova svih mojih knjiga je slika. Na
primjer, u pri~i Ojarasco dajem sliku
Onako kao što stvaram jedno djelo, tako i ono
mene samog mijenja i transformiše. U tom
pogledu mislim da poetsko stvaranje dobrim
dijelom liči na stvaranje starih srednjovjekovnih
alhemičara. Govorilo se i vjerovalo da
alhemičari traže kamen mudrosti
54
jednog djeteta koje je prinu|eno da sjedi u
jednom }o{ku zato {to su ga stariji upla{ili
rekav{i mu da }e duhovi svih mrtvih iza}i
ako se ono pomakne odatle. ^ini mi se da
sam ja, ustvari, prenio tu sliku vidjev{i
samog sebe uz takvu prijetnju. Polaze}i od
te slike, konstruisao sam cijelu pri~u. U
romanu Pukovniku nema ko da pi{e
polazna osnova opet je bila jedna slika. To
je slika ~ovjeka koga sam jedanput kao
malo dijete vidio na obali rijeke dok je
~ekao dolazak broda. Iz te davne slike koju
nosim iz djetinjstva izgra|ena je cijela
knjiga. Roman Sto godina samo}e
zasnovan je na upam}enoj slici djeda koji
vodi svog unuka da prvi put u `ivotu vidi i
dotakne led. U knjizi Jesen patrijarha slika
je opet osnova svega, slika ~ovjeka koji se
na{ao potpuno sam u prostoriji punoj krava.
Ono {to nazivamo nesvjesnim, ima u
literarnom stvaranju izuzetan zna~aj. U tom
pogledu, slike imaju, barem za mene,
posebnu mo} i snagu da pokrenu i
konstrui{u. [to se mene ti~e, mislim da
nikad nisam stvarao na osnovu ideja. Ne
volim da teoreti{em, nego da pi{em.
Teoretisanje sam odbacio kao vlastitu
intelektualnu nesposobnost i zato polazim
od slike, koja me podsti~e da vidim i
sagledam stvarnost. Mislim da je to dobro.
! Da li se ba{ s razlogom u djelu
svakog pisca tra`i i ne{to autobiografsko?
Postoji dijalekti~ka veza izme|u autora
i njegovog djela. Uvijek sam smatrao da je
stvarnost najbolji izvor informacija za
svako umjetni~ko djelo, pa neosporno i za
literarno. Mo`da malo pretjerujem, ali
mislim da se mo`e re}i da je svako
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
gabrijel:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:34
Page 55
SLIKA KAO OSNOVA SVEGA
SVETE KNJIGE
Marquez je napisao neke od
najboljih knjiga u istoriji
svjetske knji`evnosti
knji`evno djelo dio pi{~eve autobiografije.
Svaki junak svake knjige u stvari je samo
jedan od aspekata jednog dijela `ivota
samog autora.
! Da li Vas pisanje mijenja kao
~ovjeka?
Naravno. Onako kao {to stvaram jedno
djelo, tako i ono mene samog mijenja i
transformi{e. U tom pogledu mislim da
poetsko stvaranje dobrim dijelom li~i na
stvaranje starih srednjovjekovnih alhemi~ara.
Govorilo se i vjerovalo da alhemi~ari tra`e
kamen mudrosti. Me|utim, ono {to su oni
tra`ili nije bio nikakav kamen mudrosti, nego
kamen sopstvene savjesti. Bila je to, zapravo,
potraga za sopstvenim savr{enstvom. Mislim
da je literarno, poetsko stvaranje, koje polazi
od stvarnosti onako kao {to ~inim ja, tako|e
traganje i te`nja ka sopstvenoj savr{enosti. A
samim tim, to je i traganje za savr{enijim
dru{tvom. U osnovi, samim tim, pisanje
postaje politi~ki rad.
! Koliko poznajete jugoslovensku
literaturu?
Na`alost, gotovo nimalo. Ali dozvolite
mi da ka`em za{to. Pitam se koliko je
jugoslovenskih knji`evnika prevedeno na
{panski? ^ini mi se, vrlo malo. Ne znam
~ija je to krivica. Ipak, imao sam
zadovoljstvo da upoznam poeziju jednog
jugoslovenskog pjesnika koga smatram
velikim pjesnikom. To je Vasko Popa...
(Marquez je ve} drugi ili tre}i put pogledao
na sat. Iskoristio smo njegovo strpljenje i
postavio jo{ jedno pitanje, op. a.):
! Kao i mnogi veliki pisci i Vi ste
po~eli pisati kao novinar. Kako danas
gledate na tu profesiju?
Ja sam ovdje veoma zauzet, nisam
do{ao kao turista, ve} da radim. Pa ipak, mi
razgovaramo evo ve} ~itav sat. Mislim da
to dovoljno govori o mom odnosu prema
novinarstvu. Novinarstvom sam se bavio u
te{kom periodu mog `ivota. Ono mi je
pomoglo ne samo da mnogo putujem i
mnogo vidim, ve} i da savladam te`ak
zanat pisanja. !
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
55
ognjen:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:31
Page 56
«KUM AMERI^KOG FOLKA»
Da je još samo malo poživio, PETE SEEGER bi 3. maja ove godine proslavio
95. rođendan; nažalost, napustio je ovaj svijet krajem januara, a njegove
blistave karijere prisjeća se naš saradnik
PETE, I TO JE AMERIKA
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]
A
ko se upustite u avanturu zvanu
dubinsko upoznavanje i razumijevanje ameri~ke popularne muzike,
onda se, prije ili kasnije, morate
susresti sa tri velike obitelji: prva
je naravno Guthrie, sa velikim Woodyjem
na ~elu, potom Lomax, u kojoj opet figurira
etnomuzikolog, Alan, kao najva`niji ~lan i,
na koncu, Seeger, ~iji nas je najistaknutiji
~lan Pete napustio krajem januara, u 95.
godini. Te su tri obitelji zaslu`ne za
sakupljanje folklorne gra|e, izvo|enje
mnogih zaboravljenih pjesama, stvaranje
velikih arhiva, objavljivanje knjiga i
pisanje novih skladbi temeljenih na tradiciji. Od kojih }e mnoge kasnije postati
narodne i biti reinterpretirane od najrazli~itijih izvo|a~a.
HRABROST I ODLU^NOST
Sjetite se samo fotografije na kojoj Pete
Seeger sa 5-strunskim bend`om i Bruce
Springsteen u zanosu izvode istinsku himnu
This Land Is Your Land, suborca Woodyja
Guthrieja na inauguraciji Baracka Obame
2009. godine. A u tih je skoro stotinu
godina `ivota ispisana cijela istorija
Amerike. Ne ona Hollywooda, niti one
glamurozne i bogate Amerike, nego onih
potla~enih, boraca za radni~ka prava,
mirovnjaka, istinskih ljevi~ara, da ne
ka`emo kumunista. Nije li jedan od
njegovih velikih suboraca Woody Guthrie
odgovorio na pitanje da li je ~lan
Komunisti~ke partije: «Nisam crven
izvana, ali iznutra jesam sigurno.» Takav je
bio i put Petea Seegera: ro|en u uglednoj
obitelji klasi~no obrazovanih glazbenika,
on }e izabrati sudbinu hoboa, putuju}eg
pjeva~a, sakuplja~a skoro zaboravljenih
pjesama, sindikalnog borca i radni~kog
glasnogovornika, ekologista, protestnog
pjeva~a par excellence, da bi u jednom
trenu u eri makartizma bio i zabranjen pa
sve do trenutka kada }e mu Obama odati
osobno priznanje kao ~ovjek kroz ~iji je
glas, pjesmu i glazbu progovorila ona
obi~na, svakodnevna Amerika. Uz brojne
po~asti kojima je na koncu pro{log stolje}a
bio obasut i proslavom njegovih devedeset
godina, kada su se u New Yorku sakupili
svi da mu na koncertu odaju po~ast u
poznatom Medison Square Gardenu 2009.
godine.
Ro|en 3. maja 1919., on }e se zarana u
{koli prigrliti ljevi~arske ideje, ideje
zadojene slobodom i pravdom, borbom za
civilna prava. Sjajan pjeva~, izvanredan
svira~ bend`a, 12-`i~ane gitare i drugih
instrumenata rano po~inje sakupljati
pjesme, pri~e, poeme, religijske tekstove i
tradicionalne balade, dakle cijelu oralnu
povijest na osnovu koje }e kasnije nastati
neke od antologijskih pjesama, poput Turn,
Turn, Turn, If I Had a Hammer, ili Where
All the Flowers Gone?, a onu sa naslovom
We Shall Overcome je obnovio i ona }e biti
himna pokreta za civilna prava sa ~uvenim
pjevanjem na pohodu Martina Luthera
Kinga i sljedbenika na Washington 1963.,
kada je odr`ao svoj ~uveni govor I Had a
Dream.
Zapo~eo je 30-ih studij klasi~ne glazbe,
ali }e na nekim koncertima ~uti stare
pjesme protesta i zaljubiti se u njih, njihove
melodije, ritmove, ljevi~arske tekstove koji
su agitovali za pravdu i jednakost. I umjesto
akademskih klupa on je na ulici, putuje,
poma`e, evo ga sad, Alanu Lomaxu u
Arhivi ameri~ke folk pjesme, sre}e velike
folk glazbenike, recimo Leadbellyja, svira
na bend`u, nastupa u rodnom mu New
Yorku za farmere koji su protestirali.
Dolazi II svjetski rat, on se organizira
zajedno sa jo{ nekoliko sjajnih izvo|a~a u
legendarnu grupu Almanac Singers, gdje
opet sre}e Woodyja Guthrieja i oni imaju
tjedni radijski program antifa{isti~kih i
prosindikalnih pjesama, te tradicijskih
napjeva. Kasnije }e P.S. iskazati divljenje
W.G.-u rekav{i da je od njega nau~io
bezbroj pjesama, i o tomu {to je to doista
sloboda govora, hrabrost i odlu~nost da se
svaka te{ka situacija savlada. A tih te{kih
trenutaka je u njegovu `ivotu bilo isuvi{e.
U ratu je, ali ga skidaju jer se 1942.
pridru`io Komunisti~koj partiji, pa
nastavlja raditi u jo{ jednoj va`noj
organizaciji kada je u pitanju spa{avanje
tradicijskog narodnog blaga - onoj pod
nazivom People’s Songs Inc. A onda 1948.
nastaje legendarna skupina Weawers,
kvartet koji je imao i hitove, ali i o`ivio
neke stare pjesme, predstavljaju}i tako
pred{asnike folk revivala koji }e nam dati,
to svi sada znamo, takve veli~ine kakve su,
primjerice, Bob Dylan, Cisco Houston,
Joan Baez.
MRA^NI MAKARTIZAM
Era mra~nog makartizma ga udaljava
od scene, ali on se dr`i hrabro pred
komisijama na koje je pozivan da svjedo~i,
a s po~etka 60-ih je uz Woodyja Guthrieja,
koji je ve} onemo}ao i u bolnici, jedan od
klju~nih ljudi koji utje~u na ra|anje
liberalne neofolk scene u njujor{kom
Greenwich Villageu. Snima sjajne plo~e za
Columbiju i za Folkways, neke od njegovih
pjesama u izvo|enju drugih bivaju
uspje{nice, on je jedan od utemeljitelja
Newport Folk Festivala, na kome }e se
desiti i ~uveni skandal kada je, navodno,
`elio sprije~iti Boba Dylana 1965. da
nastupi sa elektri~arskom grupom iza sebe
kada je ovaj izvodio pjesmu Magie’s Farm.
No, njegovo je obja{njenje bilo drugoja~ije:
da je samo (sjekirom, usput!) `elio da
sprije~i da glazbenici budu ti{i da bi se
razumjele rije~i Dylanove poeme, a ne da
sprije~i uvo|enje elektri~nih instrumenata u
tradicijsku folk muziku.
I tako }e folk glazba postati temeljni dio
kontrakulture 60-ih, na univerzitetskim
Ed Wuilliamy tvrdi da je Pete Seeger
bio “jedan od posljednjih heroja generacije koja je
vjerovala u promjene“
56
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
ognjen:TEKST osnova.qxd
23.4.2014
21:31
Page 57
PROTESTNI PJEVA^ PAR EXCELLENCE
ISKRENA LJUDSKOST
Pete Seeger, borac za
prava potla~enih naroda
kampovima osobito, nagla{eno kada je
Amerika oti{la u Vijetnam ratovati, a na{
heroj nastavlja tih godina intenzivno
nastupati i snimati za razne etikete, poput
Rounder Records, Flying Fish, ali i
podr`avati mirovnja~ke organizacije i
aktivno se suprotstavljati involiviranju u
vijetnamski rat, potom je borac za ~istu
okolicu, posebno za ~isto}u rijeke Hudson,
vodi razne radijske programe sa kojima ima
puno uspjeha, pi{e instruktivne knjige,
nastupa sa ostalim ~lanovima obitelji
Seeger, biva slavljen kao istinska legenda
ameri~ke kulture.
Tako }e 1993. dobiti Grammy za
`ivotno djelo, godinu potom Predsjedni~ku
medalju za umjetnost i nagradu Kennedy
centra, a 1996. je uklju~en i u Rock’’n’Roll
Hall of Fame. I gledajte sad ovo: 1997. za
album Pete dobija drugog Grammyja u
kategoriji tradicijske folk muzike, dakle
kada je napunio skoro osamdeset godina. I
onda dolazi jedna od najdirljivijih posveta njemu odanog Brucea Springsteena, koji }e
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
2006. snimiti album (CD, DVD, LP) We
Shall Overcome - the Seeger Session, koji
naredne godine dobija Grammyja, opet u
kategoriji tradicijske folk muzike i koji biva
izvanredno prihva}en. A u oktobru 2011.
Pete Seeger }e opet biti na prvim
stranicama novina kada sa sinom Woodyja
Guthrieja, Arlom, i samim sjajnim
pjeva~em i glumcem, predvodi mar{ u New
Yorku u podr{ku pokretu Occupy Wall
Street.
Na svom sam se dvomjese~nom
putovanju po Americi aprila i maja 1990., a
u potrazi za tajnom zvanom ameri~ka
popularna muzika, susretao sa ~lanovim
sva tri klana. U Washingtonu me je u
Smithsonian Institutu do~ekao dr. Antonny
Seeger, kome je Charles, Peteov otac, djed,
veliki
etnomuzikolog,
profesor
i
antropolog, te sakuplja~ foklorne gra|e i
proveli smo divno popodne, da i ne
govorim o brojnim izdanjima ove zna~ajne
kulturne institucije koje su izdavali a koje
mi je darovao. On je bio zaslu`an i za
izlazak na istoj etiketi Smithsonian
Folkways kompilacije bosanske narodne
muzike, u vrijeme dok je rat pro`dirao
Bosnu, sura|uju}i sa na{om etnomuzikologinjom dr. Ankicom Petrovi}, koja }e
imati itekako mnogo pozitivnih reakcija, a
dolazio je i predavati u na{e krajeve,
konkretno u Sloveniji i u Hrvatsku. Peteov
otac Charles je bio muzikolog, dirigent,
kriti~ar i kompozitor, a majka Copnstance
Edson koncertna violinistica, polubrat
Mike tako|er izvanredan multiinstrumentalista, kao i sestra Peggy; uz ve}
pominjanog Anthonnyja.
Nama dragi Ed Wuilliamy, koji je
godinama prijateljevao sa Peteom
Seegerom i divio mu se iskreno, pi{e
po~etkom februara u The Observeru dirljiv
opro{tajni ~lanak pod nazivom Pozdrav
jednom od posljednjih heroja generacije
koja je vjerovala u promjene. Oti{ao je
“Kum ameri~kog folka”, a ~ini se da ovaj
svijet za aktivizmom, pacifizmom i
borcima za pravdu naprosto vapi. !
57
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
23.4.2014
20:21
Page 58
KULT MARKET
ELTON JOHN
Goodbye Yellow
Brick Road (Reissue)
U “poplavi”
glazbenih
reizdanja koja
su obilje`ila
prvu polovicu
godine, vrijedi
izdvojiti samo
ona vrijedna
slu{anja.
Jedno od takvih reizdanja je i album
Goodbye Yellow Brick Road, velikog
britanskog glazbenika Eltona Johna.
Originalni album objavljen je 1973., a
na remasteriziranom albumu se nalazi
17 kompozicija.
MUZIKA
Album “Spectre”, grupe “Laibach”
Otpor je uzaludan
GLAZBA I STAVOVI
THE MEN
Tommorow’s
Hits
Rije~ je o
bruklinskim
glazbenicima
koji su
nedavno
objavili
album pod
nazivom
Tommorow’s
Hits.
Ameri~ki punkeri do sad su objavili pet
studijskih albuma, dva EP-a i tri singla.
Albumu Tommorow’s Hits predvodnica
je bio videouradak za pjesmu Pearly
Gates, koja vrlo dobro kotira na
ameri~kim glazbenim top ljestvicama.
DUM DUM GIRLS
Too True
Rije~ je o
tre}em
studijskom
albumu
ameri~kih
pop-rock
glazbenica
Dum Dum
Girls. Album
nosi naziv Too
True, a sadr`i deset kompozicija. Bend
je osnovan 2008. u Los Angelesu, ~ine
ga djevojke Dee Dee, Jules, Sandy i
Malia, a u dosada{njoj karijeri, pored tri
studijska, objavio je i ~etiri EP-ja i
desetak singlova.
58
Laibach ve} vi{e od tri desetlje}a intrigira
i publiku i kritiku u Evropi
Ne postoji bend s ovih prostora koji je
izazvao tolike potrese svojim imageom,
glazbom i stavovima kao {to je to slu~aj s
Laibachom. U vrijeme kada je bend
osnovan, 1980., bila su neka druga politi~ka
vremena, te je stoga Laibach svojim
scenskim nastupima i jo{ provokativnijom i
mra~nijom glazbom bio predvodnik nekog
novog pokreta. Ime benda je, zapravo,
njema~ki naziv za Ljubljanu. Njihovi su
nastupi ~esto bili prekidani, a jo{ ~e{}e
zabranjivani od strane organa reda. Burne
po~etke slovenskih glazbenika obilje`ilo je
i samoubojstvo frontmena Toma`a
Hostnika. Danas, 34 godine nakon osnutka,
njihov novi album Spectre seciraju glazbeni
kriti~ari uglednih europskih listova. Tako u
britanskom Guardianu mo`emo pro~itati
naslov Laibach - nevjerojatni kumovi
pokreta Occupy i Anonymous - relevantniji
nego ikad, dok u uglednom The Wireu, pak,
pi{e: “Spectre je dokaz da to nitko ne radi
bolje.” ^lanovi Laibacha su ve} u najavi
izlaska novoga, 18. albuma po redu,
naglasili kako }e njihove nove pjesme
ozna~iti i novo poglavlje u povijesti benda.
Stoga evo i kratke recenzije njihova novoga
studijskog uratka.
De Luxe izdanje albuma Spectre sadr`i
~etrnaest pjesama, a otvara ga kompozicija
The Whistleblowers. Iz klasi~ne kora~nice
pra}ene zvi`ducima do zvuka s Divljeg
zapada, ukratko bi glasio opis atmosfere u
pjesmi koja je prva na albumu Spectre. A
onda odlazak u glazbene pop-elektroni~ke
vode, s pjesmama No History i Eat Liver.
Ambijentalno je sna`na i ~udesno sugestivna
pjesma Americana, koja glazbenom podlogom dijelom podsje}a na najbolje dane
Depeche Modea. Ve} smo naviknuli da
Laibach kritizira trule politi~ke sustave, ali i
njihove nusprodukte i nakaradne manifestacije. Upravo tome svjedo~i i pjesma
Eurovision. Kao {to je i za o~ekivati,
Laibach ismijava Eurosong, dok refrenom
klize sna`ni stihovi: “Europa se rapada...”
Jedna od najboljih pjesama na albumu je
Resistance is Futile. Laibach je inspiraciju
za pjesmu Otpor je uzaludan prona{ao u
serijalu o Zvjezdanim stazama i humanoidnoj vrsti Borg, poznatoj po asimilaciji
svih ostalih bi}a u kolektivnu svijest. U
vrijeme dok su `ivjeli u socijalizmu javno
su kritizirali vlast, ba{ kao {to danas
kritiziraju truli kapitalizam. Stoga je album
Spectre njihov politi~ki manifest,
individualna borba protiv nakaradnog
sustava vrijednosti, koji polako ali sigurno
asimilira dru{tvo u kojem `ivimo.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Karmin: I want it all
2. Parov Stelar ft. Anduze: Josephine
3. Smith x Rodgers x Dislclosure x
Napes: Together
4. Klaxons: There is no other time
5. The Noisy Freaks: Funky Kids
6. Sigma ft. Doctor: Rudeboy
7. Pharrell Williams: Marilyn Monroe
8. Ben L’Oncle Soul: Hallelujah!
(J’ai tant besoin de toi)
9. Bombay Bicycle Club: Luna
10. Tensnake ft. Nile Rodgers & Fiora:
Love sublime
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
23.4.2014
19:13
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film “Salinger” (SAD, 2013.); scenarij i režija: Shane Salerno
Vozdra “lešinari”
NIJE @ELIO BITI POZNAT
Po~ast velikom Jeromeu Davidu Salingeru
Jerome David Salinger (J. D. Salinger)
je pisac za kojeg se ~esto tvrdi da je
najzna~ajniji poslijeratni ameri~ki pisac.
Intrigantan je {iroj javnosti zbog toga {to
nije mario za slavu i uspjeh, {tovi{e to ga je
smaralo, a iznimno je zanimljiv i poznat
postao ba{ zbog toga {to nije `elio biti
poznat. Rodio se 1. sije~nja 1919., a
preminuo 27. sije~nja 2010. godine.
Tri godine nakon Salingerove smrti pred
nama je zanimljiv dugometra`ni dokumentarni film. Scenarij za film je napisao, a potom
ga i re`irao Shane Salerno, koji je ujedno i
jedan od producenata. Salinger je
posljednjih pedeset godina svog `ivota
proveo u izolaciji, a ostavio je planove za
posmrtnu objavu pet romana, 2015. godine.
Prestao je pojavljivati se u javnosti, no
pisao je redovno i za svoju du{u, kako je
1974. rekao za New York Times.
Salingerov sin i udovica Collen O‘Neill
o filmu nisu `eljeli razgovarati niti su
sura|ivali sa autorom. Salerno je, navodno,
potro{io dva miliona dolara svog novca za
putovanje diljem SAD-a i Europe tragaju}i
za materijalima za biografiju i film.
Biografija The Private War of JD Salinger
ima 700 stranica, mnogo do sada
nepoznatih fotografija i pisama, te niz
detalja iz autorovog `ivota. Mnogim
kriti~arima film se nije dopao. Sam
Salinger, na`alost, nije `iv pa ne mo`e
demantirati niti potvrditi navode dana{njih
biografa (“le{inara”). U stvaranju biografije
i filma sudjelovali su Salingerovi ~lanovi
obitelji, prijatelji, ljubavnice, kolege iz
razreda, susjedi, urednici, izdava~i,
pojedinci s kojima se dru`io, a da o tome
nisu znali ~lanovi njegove obitelji itd.
Salinger, dok je bio `iv, nije autorizirao niti
jednu svoju biografiju. Za neke Salinger je
bio lud ~ovjek, za druge je bio ameri~ki
Tolstoj. Posljednji intervju Salinger je dao
1980. godine.
Lovac u `itu objavljen je 1951., imao je
ogroman uspjeh i postao jedan od
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
najutjecajnijih ameri~kih romana 20.
stolje}a. Salinger je nakon toga 1953.
objavio zbirku Devet pri~a, pa Franny i
Zooey (1961.), te dvije novele Podignite
visoko krovnu gredu, tesari i Seymor - uvod
(1963.). Njegovo posljednje objavljeno
djelo, novela “Hapworth 16, 1924, iza{la je
u ~asopisu The New Yorker 19. lipnja
1965. Odbijao je, na najdirektnije na~ine,
mnoge slavne re`isere, koji su poku{avali
da adaptiraju njegov roman za film, bijesan
zbog adaptacije jedne njegove kratke pri~e.
Nekima je prekidao vezu kada bi ga
zvali telefonom, nekima je zatvarao vrata
pred nosom kada bi mu osobno do{li ispred
ku}e... Rekao je “vozdra” povr{nosti,
popularnosti, te raznolikim “le{inarima”
koji se kite tu|im. Iznimno zanimljiv
dokumentarni film. Preporuka distributerima, te gledateljima. Salinger je premijerno prikazan u Muzeju suvremene
umjetnosti u New Yorku.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Other Woman
(Nick Cassavetes)
2. The Quiet Ones (John Pogue)
3. Brick Mansions (Camille Delamarre)
4. Locke (Steven Knight)
5. For No Good Reason (Charlie Paul)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Utrka `ivota (Ron Howard, Cross
Creek Pictures, Blitz film i video)
2. Obrana i za{tita
(Bobo Jel~i}, Spiritus Movens,
Blitz film i video)
3. Diana (Oliver Hirschbiegel,
Ecosse Films, Blitz film i video)
4. Kockanje
(Brad Furman, Appian Way)
5. ^udovi{ta sa sveu~ili{ta
(Dan Scanlon, Walt Disney)
AFRIKA EXPRESS
Michele Lupo
Afrika
Express
igrani je
film iz
1976.
godine.
Scenarij
za film
napisali su Mario Amendola, Bruno
Corbucci i Gabrielle Martin, a film je
re`irao Michele Lupo. Ovo je komedija
o nezavisnom trgovcu kojem je ljubimac
~impanza, a sve {to `eli jeste otvoriti
benzinsku crpku u Detroitu.
Ocjena: 4
DANI NOGOMETA
David Serrano
Mischa
Alexander,
David
Serrano i
Jean van
de Velde
napisali su
scenario za
film Dani
nogometa. Re`irao ga je David
Serrano. Antonio izlazi iz zatvora te
poku{ava okupiti nogometnu ekipu
sa~injenu od njegovih prijatelja.
Problem je jedino u tome {to oni
nemaju talenta za nogomet...
Ocjena: 4
JEDNOSMJERNA ZA
ANTIBES
Richard Hobert
Richard
Hobert
napisao je
scenario te
2011. re`irao
film
Jednosmjerna
za Antibes.
Ovo je jedna
neobi~na pri~a
o neobi~noj
avanturi
jednog starca na samrti, ~ija djeca
razmi{ljaju o tome kako }e podijeliti
njegovu imovinu. Starca pomo}nica
krade, pritom je on i poluslijep... No,
odlazi na putovanje u mjesto gdje `ivi
njegova ljubav iz mladosti.
Ocjena: 4
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd
23.4.2014
20:37
Page 60
U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
ADNAN ŠARAN, frontmen grupe “Skroz” iz Sarajeva
Udarila “Vila” na...
Foto: Mario Ili~i}
Na predstoje}em Cannes Film Festivalu
premijerno }e biti prikazan filmski omnibus
Mostovi Sarajeva. Me|u trinaest autora je i
bosanskohercegova~ka rediteljica Aide
Begi}. Njen film zove se Album, a “film
kroz pri~u o Sarajevu govori o iskustvima iz
pro{losti i upozorava da se sli~ne stvari ne
dogode u budu}nosti.
Na prvi dan Vaskrsa, ali i Uskrsa, 20.
aprila, Srpsko prosvjetno-kulturno dru{tvo
Prosvjeta iz Mostara uprili~ilo je prijem za
osobe iz javnog kulturnog, politi~kog i
vjerskog `ivota. “Prijem je odr`an u
spomen ku}i Svetozara ]orovi}a”, vele na
bljesku. Nakon pozdravnih rije~i uslijedila
je, naravno, prigodna zakuska.
Izlo`ba umjetnika Smaila Bate
Bostand`i}a otvorena je u ponedjeljak, 21.
aprila, na Akademiji likovnih umjetnosti u
Sarajevu. Posjetioci mogu vidjeti
Bostand`i}eve slike ra|ene tehnikom ulje
na papiru, kao i radove od karamike i
skulpture. Ova izlo`ba, koju je otvorio
likovni kriti~ar Vojislav Vujanovi}, bi}e
postavljena do 1. maja.
I jo{ ne{to i iz Tuzle i sa tuzlarija. “Otvoren
je regularni poziv za prijavu filmova za
slu`beni program III Tuzla Film Festivala ju`noslavenog filma, koji }e se odr`ati od
10. do 14. septembra 2014. u Tuzli”. Poziv
je otvoren za filmove u ~etiri kategorije:
dugometra`ni, kratki igrani, dokumentarni i
animirani film.
MILI TIRO, producent
“12. Mostar Blues & Rock Festivala”
MILI TIRO
“Kao i prethodnih godina, bit }e
organizovane i video projekcije,
slu{aone i koncerti u
mostarskim barovima”
Foto: Mario Ili~i}
“Na sceni Narodnog pozori{ta Tuzla u
utorak je uprili~eno premijerno izvo|enje
predstave Antigona, koja je nastala kao
rezultat polugodi{njeg rada Dramske
sekcije Katoli~kog {kolskog centra Sv.
Franjo - Op}a gimnazija Tuzla”,
informi{emo se na tuzlarijama 22. aprila.
Rediteljica predstave je Ivana
Milosavljevi}.
Svoj novi sarajevski koncert grupa
Skroz }e odr`ati u City Pubu, 24. aprila.
Na tom nastupu }e, “usput”, promovisati i novu pjesmu, koja se zove Vila. Ta
kompozicija je tre}i singl koji }e, pak,
biti uvr{ten na njihov ~etvrti studijski
album, a spot je re`irao Enes Zlatar
Bure.
Vila je pjesma koju je frontmen
ovog benda Adnan [aran napisao jo{
1996., kada je Skroz i po~eo aktivno
djelovati na na{oj muzi~koj sceni. “Kad
smo spremali pjesme za prvi album,
Vila nije u{la u u`i izbor iz razloga {to
tada nismo uspjeli da uskladimo
aran`man sa muzikom i tekstom. Na
akusti~noj gitari je zvu~ala puno bolje
nego kad bi bend poku{ao da je odsvira.
Vjerovatno je trebalo vremena da
sazrijemo za ovu pjesmu i iskreno je
iznesemo. Jako smo sretni da smo je
ipak snimili i prezadovoljni smo kako
danas Vila zu~i, a zasluge za to snosi
svakako producent \ani Pervan”,
posudili smo info od Agencije FENA,
~isto da se [aran ne bi ponavljao.
Ako novi album grupe Skroz bude
kao i prethodni, Regija, eto i nove
muzi~ke radosti.
Odli~an beogradski bend D`a ili bu u
Sarajevu nije svirao dvadeset i tri godine.
Pa je red da ih ugostimo... Konkretno,
“priliku” }e im pru`iti organizatori iz Pro
ROCK Cluba Johnny, u subotu 26. aprila,
sa po~etkom u 21 sat. D`a ili bu u glavnom
gradu BiH promovi{e svoj {esti studijski
album Kukovo leto... I jo{ nekoliko
prethodnih.
60
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
Cetri oka:Cetri oka.qxd
23.4.2014
20:38
Page 61
ADNAN HAMIDOVIĆ FRENKIE, muzičar iz Tuzle
U politici je najmanje iskrenih ljudi
zanimljivo posmatrati cijeli taj put, od YouTube
komentara, preko nekih rasprava, pa sve do tog dijaloga
koji je uspostavljen u filmu. Ako jedna pjesma izazove
tako ne{to, onda je to veliki uspjeh.
! A, {ta je to u Pismu bilo i {ta bi tek u Granici
trebalo biti zanimljivo gledaocima?
U Pismu smo imali moju
odnosno Milanovu pri~u, dok
u Granici mi uop{te nismo u
prvom planu, nego
srednjo{kolci koji pri~aju o
svojim iskustvima i
stavovima. Ispostavilo se
da ima mnogo mladih ljudi koji razmi{ljaju
sli~no kao i mi, no oni se uop{te ne vide i ne
~uju, jer medijima vi{e odgovaraju sva|e,
prepucavanja i prijetnje. U ovoj dr`avi ima
puno ljudi koji su spremni na iskreni dijalog,
no na`alost takvih je najmanje u politici.
Foto: Mario Ili~i}
! [ta se de{avalo izme|u kratkog filma Pismo i
dokumentarnog filma Granica?
Prvo je, dakle, bila pjesma i video spot za Pismo
Milanu, u kojem smo nas dvojica obi{li strati{ta u BiH i
u Hrvatskoj. Taj na{ put je izazvao brojne reakcije,
negodovanja, ali i podr{ku. Na YouTube
komentarima je zapo~eta prava mala rasprava, no
ovaj put je to izgledalo nekako civilizovano i
konstruktivno. Onda su nas, povodom toga,
kontaktirali iz Mebius filma i rekli kako
bi napravili filmi} o cijeloj toj pri~i.
Tako smo onda Beogra|anin Milan
Coli} i ja razgovarali o na{im
iskustvima, strahovima i predrasudama o onom drugom, i kako smo
uspjeli da to prevazi|emo. Nakon {to je
taj kratki film prikazan dobili smo jo{ vi{e
reakcija, ali ovaj put je podr{ka bila puno ve}a.
Ljudi su nakon Pisma bolje razumjeli pjesmu,
ali su i shvatili da je to na{a li~na pri~a, pa su
se valjda prona{li u tome. E, tek sada smo kod
filma Granica, koji je nastavak cijele pri~e.
Rediteljica Ada Sokolovi} je sa ekipom
obi{la dvije {kole, jednu u Sarajevu i drugu
u Isto~nom Sarajevu, pustila im pjesmu i
film Pismo, te snimala njihove reakcije i
komentare. Meni, kao autoru pjesme, bilo je
! Da li }e Granica “i}i” preko
granice?
Vjerujem da }e se poku{ati odr`ati
{to vi{e premijera. Nakon toga }e biti i
TV premijera, a onda }e film biti
dostupan i na internetu. !
Mostarski praznik bluesa i rocka
Pripreme za tradicionalni, 12. Mostar
Blues & Rock Festival ulaze u zavr{ni
dio. Odre|eni su datumi i zavr{eni
pregovori sa izvo|a~ima, pa i ove godine
mo`emo o~ekivati niz dobrih koncerata.
“Praznik bluesa i rocka po~et }e u
srijedu, 16. jula, a kao i prethodnih
godina, bit }e organizovane video
projekcije, slu{aone i koncerti u
mostarskim barovima, u programu
nazvanom Blues Corners. Dan poslije,
nakon ceremonije otvaranja Festivala, na
sceni Muzi~kog centra Pavarotti uvodni nastup izvest }e
ameri~ki kantautor Keegan McInroe. Ovaj Teksa{anin }e, uz
pratnju akusti~ne gitare, odsvirati svoje blues numere, ali i neke
od najpoznatijih delta-blues standarda. Hercegova~ki band Vjeka
& Electric Blues Project, ina~e grupa iskusnih svira~a
predvo|ena poznatom mostarskom pjeva~icom i edukatoricom
Vjekoslavom Raspudi}, odsvirat }e neke od najzna~ajnijih blues
i rock klasika. Nosilac programa prve ve~eri je legendarni Coco
Montoya. Ovaj ameri~ki gitarista je ve} na po~etku karijere
svirao sa Albertom Collinsom, a slavu je stekao u instituciji
bluesa zvanoj John Mayall & the Bluesbreakers. Radi se o
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
ljevorukom gitaristi, koji koristi upsidedown polo`aj `ica, stil koji su proslavili
Otis Rush i Albert Collins”, veli Mili Tiro,
producent 12. Mostar Blues & Rock
Festivala.
E, ne}emo ba{ sve najaviti, tek smo u
aprilu. Ipak, evo jo{ malo... “U petak, 18.
jula, festivalska produkcija seli u prostor
Sportskog centra Kantarevac, a ovu
festivalsku ve~er }e otvoriti beogradski
Texas Flood, grupa koja dugi niz godina
njeguje blues-rock pravac, a posebno
treba istaknuti njihove izvrsne gitarske dionice. Vlatko
Stefanovski Trio nije potrebno posebno ni predstavljati... I bi}e
to pravi uvod za koncert Erica Sardinasa, ameri~kog gitarskog
virtuoza, koji na rezonator gitari svira slide stil, a poznat je i po
tome {to na koncertima ~esto zapali gitaru, pa je tako tokom
nastupa u Sydneyju zadobio i opekotine. Ovaj kontroverzni
umjetnik gitaru je po~eo svirati u {estoj godini `ivota, i to kao
ljevak, da bi se kasnije proslavio kao desnoruki gitarist koji
nikoga ne ostavlja ravnodu{nim, pa je nastupao i na turnejama
Steveja Vaija”, obja{njava Tiro.
A, ima jo{ vremena do 12. Mostar Blues & Rock Festivala. !
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
23.4.2014
Page 62
VLADA DIVLJAN,
beogradski muzičar: omšiju”
ti k
a
im
m
ra
o
m
e
n
ru
e
id
iž
fr
“U
1. Jesu li u Beogradu i “danas devojke ljute”?
Ljute, nego {ta su! I ne samo {to su ljute, ho}e i da udare!
2. Je li te`e svirati
ili
Najte`e je sinko ob pjevati?
advoje, a jedna plat
a...
ali
3. Da li ste kao mali sanj
ga?
~e
da }ete biti direktor, ne
Jesam, zatvora.
10. [ta
ste bili u
pro{lom
`ivotu?
Govedo.
11. Jeste li
meteoropata?
Da, sve vi{e.
i:
ne u izrec
ti
is
a
im
o
12. Kolik o bra}a, kese nam
sm
“Ako i je ”
e?
13. Da li je
nisu sestr
.
{utnja zlato?
Mnogo
^esto.
14. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?
Kimono i haltere.
4. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Odli~no.
5. [ta ne morate imati u fri`ideru?
Kom{iju.
6. Da li vam je dra`i 1. maj ili
29. novembar?
U, to je te{ko pitanje. Mila su mi
oba, mada... Ipak 1. maj, tad je
moj ro|endan, a i od druga Tita.
7. Koga biste
poveli na
pusto ostrvo?
Kozu.
8. [ta obavezno
nosite na pla`u?
^eki}.
15. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup?
Bez sumnje, ru`an i glup!
16. Opi{ite Sr|ana Gojkovi}a Gileta u tri rije~i?
Moj veliki prijatelj.
17. S kim biste voljeli otplesati tango?
Naravno, s Giletom.
18. Osoba
koja Vam ide
na ganglije?
Miki Maus.
9. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Biljni apotekar ili dreser slonova, a
mo`da i geolog avanturista.
19. Tange ili badi}?
Tange, uvek, jako mi lepo stoje.
20. A, begova
ili {kembe
~orba?
Begova vala,
nisam ti ja od
{kembeta.
21. Poruka
~itaocima
na{eg
magazina?
@ivi bili!
62
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
Foto: Milutin Stoj~evi}
by DINO BAJRAMOVIC
15:45
Fadila:Iluzije.qxd
22.4.2014
17:16
Page 63
KLIN ^ORBA
KAD ZAMIRI[E \UR\EVAK
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Zasad, stopa smrtnosti među kokuzima se još uvijek kreće u
poželjnom pravcu, gledano iz perspektive Prvih, dakle, onih koji
upravljaju našim životima. Zar nije sjajno što ovi gladnjakovići sami
upadaju u smrtonosne zamke, a što ih, uz sve one stupice koji im je
sistem podmetnuo, ubrzano prorjeđuje?
A
naliti~ari tvrde da u ovoj dr`avi svaki {esti stanovnik
zaspi gladan. Naravno, takav i osvane, jer za njega
ili nju novi dan gotovo nikad nije i nova nafaka.
Pritom, statistike i brojke koje se vezuju za ljude redovno
zamagljuju na{u percepciju stvarnosti, tome valjda i
slu`e, pa se uglavnom ne sjetimo da je ta neka {estica u
stvarnosti raspore|ena potpuno druga~ije nego {to je
marketin{ka igrica u kojoj je svaki stoti kupac dobitnik
ne~ega. Igre na sre}u i igre na nesre}u imaju potpuno
razli~ita pravila. To, zapravo, zna~i da u jednoj
{esto~lanoj porodici glad i neima{tina ne mori samo
{estog nego svih {estoro; i djecu i bebe i oca i majku i
trudnicu i bolesnog djeda... Koncentracija statisti~ki
gladnih {estica ponekad je gusto na~i~kana u cijeloj
jednoj mahali. Stoga valjda i imamo toponime kao
Gladno Polje, Zloku}e, Gladu{a itd.
Z
adriglom i oko{talom dru{tvenopoliti~kom sistemu
koji je kod nas na snazi u posljednje dvije decenije,
ove su gladne {estice indirektna prijetnja. S njima
apsolutno ne mo`ete ra~unati na uspostavu nadasve
poeti~ne a istovremeno efikasne floskule javni red i mir
pomo}u koje se dresira gra|anska poslu{nost. Gladni su
redovito izvan kontrole dru{tveno prihvatljivih normi
pona{anja jer njihova sloboda po~inje i zavr{ava na
svijesti da nemaju {ta izgubiti. Oni svakodnevno
naru{avaju re~eni red i mir burljaju}i po kontejnerima sa
sme}em, {to u`asno uznemiruje slijede}i krug petica i
~etvorki, koje pomo}u raznih trikova jo{ nekako
uspijevaju osigurati dva obroka dnevno. Ovi, pak, jedva
diholje u strahu da bi mogli izgubiti i to - te se, koliko
sutra, priklju~iti onim beznadnim Gladu{anima. Ti drugi,
ti koji vje~ito drhte od straha da }e izgubiti to malo jada,
oni su jo{ opasniji. Ba{ onako i onoliko koliko je opasniji
pas kojem neko poku{ava oteti kost koju upravo glo|e od
njegovog pregladnjelog pse}eg brata koji vi{e nema snage
i volje za borbu. Svaki peti ili svaki ~etvrti gra|anin ove
zemlje koji svakodnevno drhti na samoj granici gladi
mogao bi, jer on se jo{ uvijek i tome nada, ne samo
uznemiriti i unerediti ~itav ovaj be{}utni politi~ki sistem,
nego ga i snagom vlastitog egzistencijalnog straha
samljeti u historijski prah i pepeo. Mnogi politi~ki lideri u
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
ovoj zemlji ni nakon sedmog februara nisu osvijestili
silinu i potencijal tog ogromnog akumuliranog straha
mase koju su doveli i ostavili na rubu egzistencije.
Jednom, kad ta sila provali i posljednju branu, sve }e se
pretvoriti u mulj.
Z
asad, stopa smrtnosti me|u kokuzima se jo{ uvijek
kre}e u po`eljnom pravcu, gledano iz perspektive
Prvih, dakle, onih koji upravljaju na{im `ivotima.
Zar nije sjajno {to ovi gladnjakovi}i sami upadaju u
smrtonosne zamke, a {to ih, uz sve one stupice koji im je
sistem podmetnuo, ubrzano prorje|uje? Ovih dana su se u
Sarajevu gra|ani potrovali ljupkom biljkom convallaria
majalis iliti |ur|evak. Hajde da je jedna osoba pogrije{ila
misle}i da je rije~ o ljekovitoj aromati~noj biljci srijemo{
pa da ka`emo: gre{ke se de{avaju. Zabrinjavaju}e je
zapravo to {to su ~etiri osobe istovremeno na razli~itim
mjestima posegnule za otrovnom biljkom. To ve} ukazuje
na izostanak uro|enog opreza, odnosno da glad ne bira i
ne koristi se razumom. Njoj (gladi) svaki je put i na~in da
se dokopa hrane prihvatljiv. Da li smo ikad ~uli da se neki
na{ bogatun otrovao gljivama ili la`nim srijemo{em? Ili
da je nagazio na neku od bezbrojnih mina zasijanih po
ovoj zemlji u poku{aju da pre`ivi beru}i gljive,
borovnice, kupine, drva, staro `eljezo? Nismo. Za njih se
jutrom pripremaju vitaminski kokteli, takozvane
vitaminske bombe. Ako ih spopadne kakva bolest, o
na{em }e se tro{ku na}i vrhunski ljekari, {to kod nas - {to
diljem svijeta, koji }e ih dr`ati ne samo na `ivotu nego i
na vlasti, po cijenu da sve vitalne odluke i zakoni ~ekaju
njihovo izlje~enje. Njihov je potpis na odluci o socijalnim
davanjima kudikamo vredniji od svih `ivota nepregledne
mase gladnih koja obuhvata svakog ~etvrtog, petog i
{estog stanovnika Bosne i Hercegovine. Zato je prava
sre}a {to postoje otrovne gljive i trave, i mine naravno,
kao i dovoljno nebodera s kojih se gladni, nesretni i
bolesni mogu strmeknuti. Svakako je rije~ o masi
malodu{nih koji u pravilu ne izlaze na izbore. Ko nema
{ta izgubiti taj se vi{e ne nada ni da bi mogao ne{to dobiti
ili promijeniti nabolje. Dakle, svaki {esti gra|anin ove
dr`ave je u svakom pogledu izgubljen. Ostaju ovi ~etvrti
i peti koji zasad podmuklo re`e na svakoga ko im
poku{ava oteti kost oko koje su se zabavili.!
63
Auto:CRNA.qxd
22.4.2014
16:52
Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILI^I]
CITROEN C ZERO: Vozilo budu}nosti!
O
voga puta pozornost }emo posvetiti
gradskom elektri~nom modelu Citroen
C Zero, ~ije performanse govore kako
je francuski automobilski gigant uvijek korak
ispred konkurencije. Najve}a brzina od 130
km na sat i autonomija od 150 kilometara
dovoljne su za svakodnevna putovanja. Na
podu su dvije papu~ice, ona od gasa i
papu~ica ko~nice. Ukoliko `elite pokrenuti
motor, nema prepoznatljivog brundanja
motora, samo zvu~ni signal koji vas
upozorava kako ste upravo upalili Citroen C
Zero. In`enjeri iz Citroena osmislili su
revolucionarni sustav koji dopunjuje baterije
kada vozilo usporava. Tijekom usporavanja
vozilo pretvara kineti~ku energiju vozila u
energiju za napajanje baterija. Tako u
samom vozilu postoje dva izvora energije,
onaj iz akumulatora i drugi koji akumulira
energiju tijekom vo`nje i nadopunjuje
bateriju. Na instrument plo~i nalazi se pokaziva~ koji neprestano informira voza~a o
potro{nji i stanju baterije, kako bi voza~
optimalnijim re`imom vo`nje mogao pre}i
{to vi{e kilometara. Koliko smo daleko od
“zapada” i koliko su daleko oti{le
pojedine ~lanice EU-A govori i
podatak da je Citroenu C Zero
zbog iznimne {tedljivosti
omogu}en besplatni parking u ve}ini europskih gradova.
64
Citroen C Zero je potpuno elektri~no
vozilo, bez rezervnog benzinskog spremnika
goriva. Voza~i koji se odlu~e za taj model
automobila mogu zaboraviti na posjet
benzinskim stanicama. Pokre}e ga
elektromotor koji razvija 67 konjskih snaga,
a napaja litij-ionska baterija zapremine 16
kWh. Ona je sasvim dovoljna da zadovolji
potrebe motora, rashladnog ure|aja i
sustava grijanja. Kada se baterija potpuno
isprazni dovoljno je u blizini imati ku}nu
uti~nicu od 220 Volta i spojiti kabel za
napajanje, koji dolazi uz vozilo, i za devet
sati Citoen C Zero spreman je za pokret.
Ukoliko vam, ni to nije dovoljno, u dodatnoj
opremi nalazi se 16 amperski kabel kojeg
tako|er mo`ete spojiti s uti~nicom i tako
skratiti punjenje baterija na samo {est sati.
Unutra{njost kabine Citroena C Zero je
simpati~na i ekonomi~na. Instrumenti su u
skladu s vozilom, digitalni i precizni. Na
sredi{njoj plo~i su pokaziva~ brzine, stanje
pogonske ba-
terije i informacije putnog ra~unala. Iako se
radi o gradskom vozilu, malih dimenzija
Citroen C Zero ima prtlja`ni prostor
zapremine 166 litara, uz mno{tvo pretinaca i
prostora za odlaganje stvari. [to se gadgeta
ti~e Citroen se i ovoga puta potrudio i
ponudio Citroen e touch sustav koji je
ugra|en u model C Zero. Najva`nije dvije
usluge u sustavu su lokalizirani poziv za
hitne slu~ajeve i lokalizirani poziv za
asistenciju. U vozilu se nalazi integrirani
modul koji u sebi ima GPS sustav i SIM
karticu. Mogu}e je precizno lociranje vozila te
otklanjanje pote{ko}a u najkra}em mogu}em
vremenu. Tako|er u serijskom paketu opreme
je i Bluetooth funkcija za be`i~no povezivanje
ure|aja sa zaslonom automobila. Ciroen C
Zero ima {est zra~nih jastuka, sustav
elektronske stabilnosti vozila ESP, te sustave
ABS i AFU koji uvelike poma`u prilikom
ko~enja. Na zapadnom tr`i{tu Citroen C Zero
stoji oko 56 tisu}a konvertibilnih maraka. !
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-911:ISPRAVNA-oglasi.qxd
24.4.2014
1:31
Page 6
ISPRAVNA-oglasi sedmica-911:ISPRAVNA-oglasi.qxd
24.4.2014
1:32
Page 7
ISPRAVNA-oglasi sedmica-911:ISPRAVNA-oglasi.qxd
22.4.2014
15:21
Page 1
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba