magazin hrvatskog olimpijskog odbora

Transcription

OLIMP-prelom 15/2005
5/24/05
BROJ 15 • LIPANJ 2005.
ISSN 1331-9523
9:56
Page 1
MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA
5/24/05
9:57
Page 2
5/24/05
9:57
Page 3
Dragi Ëitatelji,
pred vama je 15. broj "Olimpa" i prvi koji je svoje stranice "poklonio"
πkolskom i studentskom sportu, jer smo uvjereni da su upravo meu
Ëitateljima "Olimpa" u osnovnim i srednjim πkolama naπi buduÊi olimpijci. Mi
Êemo se, uz pomoÊ Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta, pobrinuti da
Ëasopis bude dostavljen u sve odgojno obrazovne ustanove Republike
Hrvatske.
U ovom broju objavljujemo razgovor s dopredsjednikom HOO-a i
dopredsjednikom Svjetske stolnoteniske federacije Ivom Goranom
Munivranom, a posebnu pozornost posvetili smo i najveÊem multisportskom
dogaaju ove godine - Mediteranskim igrama u Almeriji na kojima Êe
nastupiti rekordan broj naπih sportaπa.
U rubrici "Olimpijske legende" gost nam je proslavljeni vaterpolist prof. Hrvoje
KaËiÊ, a u rubrici "Sportske nade" predstavljamo vam karatisticu
Jelenu KovaËeviÊ.
ZA NAKLADNIKA
Hrvatski olimpijski odbor
Josip »op
UREDNIK
Ante DrpiÊ
UREDNI©TVO
Æeljko Kavran,
Romana Caput-Jogunica,
Gordana GaÊeπa,
Siniπa HanËiÊ,
Nada SenËar,
Zdenko JajËeviÊ,
Radica Jurkin,
Jura Ozmec
Josip »op, dipl. oec.
V.D. glavnog tajnika
Hrvatskog olimpijskog
odbora
Uz naπe stalne rubrike "Povijest hrvatskog sporta" i od "Olimpa do Olimpa"
uvodimo i novu rubriku - "Sportska arhitektura", u kojoj Êe arhitekti-struËnjaci
za sportsku arhitekturu u nekoliko iduÊih brojeva na pristupaËan naËin
pokuπati ukazati na glavne probleme i naËine rjeπavanja problematike gradnje
sportskih objekata u nas i u svijetu.
Od ovog broja uvodimo i rubriku "Sportski grad", koju smo zapoËeli s gradom
na Ëetiri rijeke, a poslije Karlovca Êe na red doÊi gotovi svi gradovi Lijepe
naπe, bez obzira na njihovu veliËinu.
5
6
Kalendar natjecanja 2005. LIPANJ - SRPANJ - KOLOVOZ - RUJAN
Ivo-Goran Munivrana, dopredsjednik Hrvatskog
olimpijskog odbora
Dræava se ne brine dovoljno o sportu
9
Meunarodne sportske priredbe
Sportski duh Sredozemlja
12 Mediteranske igre u Almeriji
Prvi filtar za Peking
UREDNIK FOTOGRAFIJE
Radiπa MladenoviÊ
LEKTURA
MARE
15 Olimpijske legende: Hrvoje KaËiÊ
18 Sportske nade: Jelena KovaËeviÊ
20 Predstavljamo vam sportski grad: Karlovac
22 Olimpizam: Olimpijska povelja
Olimpizam je æivotna filozofija
OBLIKOVANJE I PRIJELOM
Zlatko Vrabec
GRAFI»KA PRIPREMA
VEA d.o.o., Zagreb
27 Godiπnji sabor hrvatskog zbora sportskih novinara
28 Prilog
POVIJEST HRVATSKOG SPORTA
38 Prilog
©PORT U ©KOLI I STUDENTSKI ©PORT
TISAK
Stega tisak, Zavrtnica 17
Zagreb
56 Sportska arhitektura
58 »etvrta meunarodna znanstvena konferencija o kineziologiji
Znanost i struka - izazov za buduÊnost
Naklada: 2.000 primjeraka
www.hoo.hr
E-mail: [email protected]
59 Publicistika
Od Olimpa do Olimpa
62 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru
3
5/24/05
9:57
Page 4
5/24/05
9:57
Page 5
KALENDAR NATJECANJA 2005.
LIPANJ - SRPANJ - KOLOVOZ - RUJAN
Priredila
Liljana Jazbinπek
LIPANJ
SRPANJ
MEDITERANSKE IGRE
ALMERIA 2005..
OLIMPIJSKI FESTIVAL
EUROPSKE MLADEÆI
(EYOF) - ljetni
Lignano/Sabbiadoro
(Italija), od 2. do 9. srpnja
ATLETIKA
IAAF Grand Prix miting,
Zagreb, 11. srpnja
Almerija (Spanjolska) od
24. lipnja do 3. srpnja
ATLETIKA
PlitviËki maraton, PlitviËka
jezera, 4. lipnja
GIMNASTIKA
Europsko prvenstvo,
Debrecen (Maarska),
od 2. do 5. lipnja
EP u ritmiËko sportskoj gim.
Moskva (Ruska Federacija),
od 9. do 12. lipnja
KAJAK
Europsko seniorsko
prvenstvo, Tacen
(Slovenija), od 20. do 26.
lipnja/slalom
NOGOMET
Kvalifikacije za SP 2006. u
NjemaËkoj: Bugarska Hrvatska, 4. lipnja
STOLNI TENIS
PRO tour turniri:
Duje Draganja
Europsko prvenstvo za
mlae seniore/seniorke - do
23. godine, Erfrut
(NjemaËka), od 14. do 17.
srpnja
Europsko juniorsko
prvenstvo, Kaunas (Litva),
od 21. do 24. srpnja
IAAF mitinzi Zlatne lige:
Pariz (Francuska), 1.
srpnja, Rim (Italija), 8.
srpnja, Oslo (Norveπka),
29. srpnja
GIMNASTIKA
Seoul (R. Koreja), od 9. do
12. lipnja
Svjetske igre, Duisburg
srpnja
KAJAK
Svjetski kup - utrke
slaloma:
Taiwan (Tajvan), od 16. do
19. lipnja
Atena (GrËka), od 4. do
10. srpnja
Augsburg (NjemaËka), od
12. do 17. srpnja
Dado Prrπo
La Seu d' Urgel
(©panjolska), od 22. do
24. srpnja
Europsko juniorsko i mlae
seniorsko (do 23. godine)
prvenstvo, Plovdiv
(Bugarska)/mirne vode
Europsko juniorsko i
seniorsko prvenstvo,
Chalaux (Francuska), od
17. do 24. srpnja/spust
Svjetsko juniorsko
prvenstvo, Vipiteno (Italija),
od 25. do 31. srpnja/spust
Mario AnËiÊ
i Ivan
LjubiËiÊ
Rio de Janeiro (Brazil), od
23. do 26. lipnja
Santiago de Chile (»ile), od
30. lipnja do 4. srpnja
TENIS
Roland Gaross, od 23.
svibnja do 5. lipnja
Zagreb Ladies Open - WTA,
od 6. do 12.
Wimbledon, od 20. lipnja
do 3. srpnja
VESLANJE
Svjetski kup - utrke:
München (NjemaËka), od
17. do 19. lipnja
Europsko seniorsko
prvenstvo, Poznanj
(Poljska), od 28. do 31.
srpnja/mirne vode
PLIVANJE
Svjetsko seniorsko
prvenstvo, Montréal
(Kanada), od 17. do 31.
srpnja
STOLNI TENIS
PRO tour turniri:
US open, SAD, od 7. do
10. srpnja
Europsko juniorsko
prvenstvo, Ostrava (»eska),
Svjetske (Masters) igre,
Edmonton (Kanada), od
22. do 31. srpnja
TENIS
Davis kup polufinale,
Hrvatska - Rumunjska,
Split, od 15. do 17. srpnja
Fed kup, kvalifikacijski
susreti za Svjetsku skupinu
I, 9. i 10. srpnja
Croatia open, Umag - ATP
International Series, od 25.
do 31. srpnja
Dubrovnik open - ATP, od
18. do 24. srpnja
VATERPOLO
Super liga - polufinale, od
6. do 10. srpnja
Svjetsko seniorsko
prvenstvo, Montréal
(Kanada), od 15. do 31.
srpnja
VESLANJE
Svjetsko prvenstvo za
mlae seniore/seniorke (do
23. godine), Amsterdam,
»akovec futures - ITF, od
16. do 21. kolovoza
Zagreb futures - ITF, od 23.
do 26. kolovoza
Mali Loπinj futures - ITF, od
30. kolovoza do 4. rujna
VATERPOLO
Svjetska liga - finale,
Beograd (SiCG), od 11. do
14. kolovoza
VESLANJE
Svjetsko seniorsko
prvenstvo, Gifu (Japan), od
Svjetsko juniorsko
prvenstvo, Brandenburg
kolovoza
RUJAN
ATLETIKA
Berlin (NjemaËka), 4.rujna
KOLOVOZ
IAAF World Athletics Final,
Monaco (M. Carlo), 9. i
10. rujna
KAJAK
Svjetsko seniorsko
prvenstvo, Penrith
(Australija), od 28. rujna
do 2. listopada slalom
STUDENTSKE IGRE
(UNIVERZIJADA) - ljetne
Izmir (Turska), od 11. do
21. kolovoza
ATLETIKA
Svjetsko prvenstvo, Helsinki
(Finska), od 6. do 14.
kolovoza
Svjetski kup - utrke:
Guanzhou (Kina), od 23.
do 29. rujna/mirne vode
KO©ARKA
Europsko seniorsko
prvenstvo, muπki, Beograd i
Podgorica (SiCG), od 15.
do 25. rujna
Zürich (©vicarska), 19.
kolovoza, Bruxelles
(Belgija), 26. kolovoza
KAJAK
Svjetsko juniorsko
prvenstvo, Szeged
(Maarska), od 5. do 8.
kolovoza/mirne vode
Europsko seniorsko
prvenstvo, æene, Izmir,
Ankara i Bursa (Turska) od
2. do 11. rujna
KONJI»KI SPORT
CSI0*** Svjetski kup
Zagreb, 22. do 25. rujna
NOGOMET
Kvalifikacijske utakmice za
SP 2006. u NjemaËkoj:
Island - Hrvatska, 3. rujna
Svjetski kup - utrke: Luzern
(©vicarska), od 8. do 10.
srpnja
Europsko juniorsko i mlae
seniorsko (do 23. godine)
prvenstvo, Krakow
(Poljska) od 18. do 21.
kolovoza /slalom
Svjetsko seniorsko
prvenstvo, Zagreb, od 15.
do 28 kolovoza/mirne vode
NOGOMET
Prijateljska utakmica
Hrvatska - Brazil, Split, 17.
kolovoza
TENIS
Vinkovci futures - ITF, od 9.
do 14. kolovoza
Malta - Hrvatska, 7. rujna
ODBOJKA
Europsko seniorsko
prvenstvo, muπki, SiCG i
Italija, od 2. do 11. rujna
Europsko seniorsko
prvenstvo, æene, Pula i
Zagreb od 16. do 25. rujna
VESLANJE
Svjetsko seniorsko
prvenstvo, Gifu (Japan), od
5
5/24/05
9:57
Page 6
INTERVIEW:
Ivo-Goran Munivrana, dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora
Dræava se ne brine
dovoljno o sportu
Udio Antuna Vrdoljaka u osnivanju HOO-a i njegovu razvoju je iznimno vaæan i skidam mu
kapu za sve πto je napravio u prve Ëetiri godine. Poslije se to, kao i sa svakim drugim
mandatom, vjerojatno i mojim, malo razvodnilo. Osnovna je zamjerka πto se involvirao u rad
mnogih saveza pa je uπao u sukobe koji mu nisu trebali. Sa Zdravkom Hebelom sam malo
radio, a Zlatko Mateπa je prava treÊa sreÊa za HOO i sve saveze. S njim je doπlo do znatnog
napretka u radu HOO-a, do demokratizacije
Piπe Vedran BoæiËeviÊ
vo-Goran Munivrana je Ëovjek s
malo slobodnoga vremena. To,
meutim, nije nimalo Ëudno kad se
uzmu u obzir sve duænosti koje je
obnaπao taj SpliÊanin. Svojom se
sposobnoπÊu i struËnoπÊu probio na
visok poloæaj u nizu domaÊih i
meunarodnih sportskih udruga. Joπ
od 1990. je Ëelni Ëovjek Hrvatskog
stolnoteniskog saveza, veÊ dulje je
dopredsjednik Europskog
stolnoteniskog saveza (ETTU), a
otprije nekoliko tjedana i Svjetskog
(ITTF). Tajnik je Splitskog saveza
sportova i jedan od ljudi s najduljim
staæem u Hrvatskom olimpijskom
odboru. Od osnutka krovne hrvatske
sportske udruge je Ëlan Skupπtine, a
od 2000. i dopredsjednik HOO-a.
Pravi Ëovjek za izradu profila
dosadaπnjih vlasti i predsjednika.
- Udio Antuna Vrdoljaka u osnivanju
HOO-a i njegovu razvoju je iznimno
vaæan i skidam mu kapu za sve πto je
napravio u prve Ëetiri godine. Poslije
se to, kao i sa svakim drugim
mandatom, vjerojatno i mojim, malo
razvodnilo. Osnovna je zamjerka πto
se involvirao u rad mnogih saveza pa
I
6
je uπao u sukobe koji mu nisu trebali.
Sa Zdravkom Hebelom sam malo
radio, iz meni nepoznatih razloga je
kratko bio na funkciji. A Zlatko
Mateπa je prava treÊa sreÊa za HOO
i sve saveze. S njim je doπlo do
znatnog napretka u radu HOO-a, do
demokratizacije. Spreman je
sasluπati sve suradnike, iako ga nije
lako uvjeriti u neπto. Uspjeπan je i
zbog dobrih veza koje je stvorio kao
predsjednik vlade.
• Prije neπto viπe od godinu dana
spominjali ste da je hrvatski sport
zahvatila apatija. Je li pet
olimpijskih medalja iz Atene
promijenilo situaciju na bolje?
- Doπlo je do znatnog poboljπanja iz
dva razloga. Osvajanje medalja je
dalo impuls sportaπima da vide kako i
mala Hrvatska moæe do uspjeha.
Vjerujem da Êemo i na skoraπnjim
Mediteranskim igrama odræati takav
trend rezultata. Ali tek Êe Peking
2008. biti pokazatelj imamo li
kontinuitet rezultata ili je Atena bila
samo bljesak. Jer, objektivno,
Hrvatskoj po broju stanovnika ne
pripada pet medalja, za nas su
5/24/05
9:57
Page 7
uspjeh i dvije. Drugi je razlog
poboljπanja vezan uz spomenutu
Mateπinu demokratizaciju HOO-a, a
vaæno je i πto su savezi dobili viπe
novca. No istodobno, odnos dræave
prema sportu i dalje je nedefiniran i
nezadovoljavajuÊ. Nedonoπenje
Zakona o sportu veÊ godinama
pokazuje nebrigu dræave prema
sportu. Nije taj zakon Einsteinova
teorija relativnosti da se ne moæe
napokon donijeti. A æalosno je i ako je
jedan od glavnih problema Vlade
hoÊe li sport dobiti 30 ili 40 milijuna
kuna.
• Gledate li pozitivno na
promjene statuta HOO-a?
- Apsolutno, jer sada je i statutom
ozakonjeno da je najviπe tijelo HOO-a
njegova Skupπtina, pa VijeÊe i
predsjednik, a tek onda
profesionalci, od tajnika naniæe. Oni
su vaæan segment rada, ali nisu ti
koji bi trebali upravljati HOO-om i
sredstvima. Vaæno je i πto su
osnovani odbori ljetnih, zimskih i
neolimpijskih sportova te lokalnih
sportskih zajednica. Nema potrebe
da , primjerice, netko iz stolnog
tenisa sudjeluje u raspravi o
problemima skijanja i obrnuto.
PoveÊan je i broj Ëlanova VijeÊa sa
13 na 17, opet s ciljem da veÊi broj
ljudi regulira rad HOO-a. U prvoj fazi
je postojao prijedlog da se VijeÊe
proπiri predstavnicima sponzora, ali
to bi bilo vrlo loπe rjeπenje jer
HOO-om trebaju upravljati ljudi koji su
se dokazali u sportskom radu.
OnemoguÊeno je i da glavni tajnik
upravlja velikim financijskim
sredstvima bez znanja VijeÊa.
Naæalost, joπ nismo stigli napraviti
novi pravilnik o kategorizaciji
sportaπa, a dosadaπnji je zastario.
Neπto πto je prije za Hrvatsku bio
rezultat divljenja, danas moæda viπe
nije.
• Je li Split doista ''najsportskiji''
grad na svijetu, kako si Ëesto voli
tepati? Brojni odlasci sportaπa
zbog nepostojanja uvjeta za razvoj
sugeriraju da stanje ipak nije tako
ruæiËasto.
- Kad se govori o ''najsportskijem''
gradu na svijetu, trebalo bi prije
definirati koji su kriteriji za takvu
ocjenu. Bez jasnih se kriterija ne
7
‹
5/24/05
9:57
Page 8
moæe o tome govoriti, ali se moæe
reÊi da je Split iznimno sportski grad,
s iznimnim rezultatima i talentiranom
populacijom. »injenica je da nema
mnogo gradova takve veliËine na
svijetu s tolikim brojem olimpijaca i
osvojenih medalja. No to ne znaËi da
ne postoje stotine problema u
splitskom sportu. Split je poznat po
mnogoËemu, ali ipak najviπe po
svojim sportaπima, a tretman sporta
u gradu je potpuno neadekvatan.
Istina, posljednjih se godinu-dvije
malo poboljπao, ali i sada
je 50 posto ispod
potrebnog. Nebriga
Kriv sam ja, ali i novinari
prijaπnjih gradskih
• »ini li vam se da poloæaj stolnog
struktura je poprimila
alarmantne razmjere, jer
tenisa u hrvatskoj javnosti nije adekad Duje Draganja ode u
kvatan postignutim rezultatima?
Rijeku zbog nekoliko
- Apsolutno, a za to je 50 posto kriv
tisuÊa kuna stipendije,
HSTS, odnosno ja kao njegov predsjeonda je to znak za
dnik. Moæda sam staromodan pa ne znam
uzbunu. Sportski Split i
naÊi nove naËine prezentacije stolnog tedalje æivi od
nisa. Ali, 50 posto su krivi i novinari jer im
Mediteranskih igara, od
1979. nije izgraen
je draæe pisati o tome kako Niku KranjËanijedan novi sportski
ra boli peta, nego o sportu koji donosi vrobjekt. Splitsko je
hunske rezultate. Viπe se piπe o Bad Blue
gospodarstvo, naæalost,
Boysima i Torcidi nego o cijelom hrvatisto vrlo slabo i praktiËki
skom stolnom tenisu.
najvaæniji sponzori su
velika dræavna poduzeÊa.
Nedonoπenje Zakona o sportu veÊ godinama pokazuje
nebrigu dræave prema sportu. Nije taj zakon Einsteinova
teorija relativnosti da se ne moæe napokon donijeti. A
æalosno je i ako je jedan od glavnih problema Vlade
hoÊe li sport dobiti 30 ili 40 milijuna kuna
• Koje ste si ciljeve postavili na
novoj funkciji dopredsjednika
ITTF-a?
- Neugodno mi je govoriti o tom
imenovanju da ne ispadnem
prepotentan. »ak nisam htio ni javiti
novinarima da sam izabran, uËinio je
to predsjednik Mateπa koji je to
oznaËio velikim dosegom hrvatskog
stolnog tenisa. Svakako je rijeË o
velikom priznanju koje je vezano uz
rezultate hrvatskih stolnotenisaËa,
od pokojnih Æarka Dolinara i Antuna
StipanËiÊa, do Dragutina ©urbeka,
Zorana Primorca i Tamare Boroπ,
kao i uz dobre organizacije
Europskog prvenstva u Zagrebu
2002. i meunarodnih Pro Tour
turnira. Kad je rijeË o ciljevima, jedan
od prvih mi je da u KuÊu slavnih
ubacim Dolinara i ©urbeka, a drago
mi je da sam Primorca veÊ uspio
ubaciti u Komisiju sportaπa. InaËe,
veliko je priznanje naπem stolnom
tenisu i dodjela domaÊinstva
Svjetskog prvenstva 2007. Zagrebu.
Za usporedbu kako je to teπko dobiti
spomenut Êu da su posljednja tri
domaÊina bili viπemilijunski gradovi,
Osaka, Pariz i sada ©angaj.
8
‹
5/24/05
9:57
Page 9
ME–UNARODNE SPORTSKE PRIREDBE
Mediteranske igre
Sportski duh
Sredozemlja
Piπe SunËica JajËeviÊ
Prvi hrvatski πportaπ koji je osvojio medalju na I. mediteranskim igrama u
Aleksandriji 1951. godine bio je Rudolf Galin, bacaË kladiva zagrebaËkog AAK Mladost
egionalne igre su πportska
natjecanja u viπe πportskih
grana na kojima sudjeluju
πportaπi zemalja odreenog
geografskog podruËja. Na svijetu se
odræava desetak regionalnih igara od
kojih su najpoznatije Azijske igre
(prve su odræane 1978.), BaltiËke
igre (1993.), Bolivarske igre
(1938.), CentralnoameriËke i
Karipske igre (1926.),
CentralnoameriËke igre (1973.),
IstoËnoazijske igre (1993.), Igre
R
otoka Indijskog oceana (1979.),
Mikronezijske igre (1969.),
PanameriËke igre (1951.),
JugoistoËne azijske igre (1959.),
JuænopacifiËke igre (1963.) i dr.
Otac
mediteranskih igara
Mohamed Taher-paπa
Uz sudjelovanje na regionalnim
igrama Alpe - Jadran, hrvatski
πportaπi nastupaju i na mediteranske
igrama (MI). One su vaæno
regionalno πportsko natjecanje,
kulturna i druπtvena manifestacija
zemalja Europe, Azije i Afrike
smjeπtenih uz obale Sredozemnog
mora. Te se igre kontinuirano
odræavaju svake Ëetvrte godine
poËevπi od 1951. Redoslijed
odræavanja promijenjen je 1993.
godine. Do tada su odræavane godinu
dana prije olimpijskih igara, a od
1993. odræavaju se godinu poslije
9
‹
5/24/05
9:57
Page 10
njih. Inicijator osnivanja
mediteranskih igara bio je Mohamed
Taher-paπa (1897. - 1970.),
egipatski πportski funkcionar turskog
podrijetla. On je doktorirao politiËke
znanosti na sveuËiliπtu u Lausannei.
Bio je svestrani πportaπ, predsjednik
Egipatskog olimpijskog odbora, Ëlan
Meunarodnog olimpijskog odbora i
pokretaË modernog πporta u Egiptu.
Prijedlog o pokretanju mediteranskih
igara Mohamed Taher-paπa iznio je
na sjednici MOO-a u Londonu 1948.
godine. Igre priprema, organizira i
njima rukovodi Comité Internationale
des Jeux Mediteranées
(Meunarodni odbor mediteranskih
igara ) sa sjediπtem u Ateni. Dosad
je odræano Ëetrnaest mediteranskih
igara:
I. Aleksandrija
5. - 20. 10. 1951.
II. Barcelona
16. - 25. 6. 1955.
III. Beirut
11. - 26. 10. 1959.
IV. Napulj
21. - 29. 9. 1963.
V. Tunis
8. - 17. 9. 1967.
VI. Izmir
6. - 17. 10. 1971.
VII. Alæir
23. 8 - 6. 9. 1975.
VIII. Split
15. - 29. 9. 1979.
IX. Casablanca
3. - 17. 9. 1983.
X. Latakia
11. - 25. 9. 1987.
XI. Atena
28. 6. - 12. 7. 1991.
XII. Agde
16. - 27. 6. 1993.
XIII. Bari
13. - 27. 6. 1997.
XIV.Tunis
2. - 15. 9. 2001.
Ceremonijal otvaranja
VIII. Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine
Naπe koπarkaπice su bile uvjerljivo najbolje na MI u
Tunisu 2001. i zasluæeno osvojile zlatnu medalju
NaËin
organiziranja
Organizacija koja rukovodi
mediteranskim igrama je Comité
Internationale des Jeux
Mediteranées (CIJM). On je poËeo
djelovati 1961. godine. Sve do tada,
igrama je rukovodio Kontrolni odbor
koji je bio izvrπno tijelo Kongresa najviπeg tijela mediteranskih igara.
Kongres Ëine opunomoÊeni
predstavnici zemalja Ëlanica CIJM-a.
Izvrπni odbor Meunarodnog odbora
mediteranskih igara saziva redoviti i
izvanredni Kongres mediteranskih
igara. Redoviti kongres odræava se
svake Ëetvrte godine za odræavanja
mediteranskih igara, a izvanredni se
moæe sazvati na osnovi obrazloæenog
zahtjeva. Kongresom rukovodi
predsjednik i punovaæan je ako mu
prisustvuje deset Ëlanica CIJM-a. U
nadleænost Kongresa pripada
usvajanje odluka u suglasnosti sa
10
zadacima i ciljevima CIJM-a, izbor
Ëlanova izvrπnog odbora, imenovanje
poËasnih Ëlanova, mijenjanje i
dopunjavanje statuta i pravilnika,
imenovanje mjesta kome Êe biti
povjerena organizacija sljedeÊih
mediteranskih igara i dr. Prijave za
sudjelovanje na mediteranskim
igrama podnose nacionalni
olimpijski odbori, Ëlanovi
Meunarodnog odbora
mediteranskih igara. Grad koji
kandidira za organizaciju
mediteranskih igara najprije mora
pribaviti odobrenje nacionalnog
olimpijskog odbora i suglasnost
vlade, koja jamËi uspjeπnu
organizaciju. Kandidaturu Izvrπnom
odboru Meunarodnog odbora
mediteranskih igara podnosi
gradonaËelnik, tri mjeseca prije
odræavanja Kongresa. Grad domaÊin
buduÊih mediteranskih igara bira se
Ëetiri godine ranije. Nakon izbora
grada, nacionalni olimpijski odbor
odabrane zemlje zaduæen je za
organizaciju, a svoje ovlasti prenosi
na poseban organizacijski odbor. Sva
natjecanja odræavaju se u
izabranome gradu, ali i u gradovima
‹
5/24/05
9:57
u njegovoj okolici. Na programu
igara mogu biti πportovi kojima
rukovode meunarodni πportski
savezi koje priznaje Meunarodni
olimpijski odbor.
Na I. mediteranskim igrama u
Aleksandriji 1951. godine
sudjelovalo je 11 dræava, a na
programu je bilo 13 πportova. Na
sljedeÊim mediteranskim igrama
program je neprestano proπirivan.
Dosad su na programu bile ove
πportske grane: atletika, biciklizam,
boks, dizanje utega, dæudo, golf,
hokej na travi, hrvanje, jedrenje,
kajakaπtvo, konjiËki πport, koπarka,
odbojka, maËevanje, nogomet,
plivanje, ragbi, rukomet, skokovi u
vodu, stolni tenis, streliËarstvo,
streljaπtvo, πportska gimnastika,
tenis, vaterpolo i veslanje. Æene su
prvi put nastupile na V.
mediteranskim igrama u Tunisu
1967. godine.
Prigoda
za afirmaciju
Sve do 1993. godine, hrvatski
πportaπi su nastupali na
mediteranskim igrama u sklopu
jugoslavenske reprezentacije. Naπi
su πportaπi nastupali na svim dosad
odræanim MI, osim na onima u
Barceloni 1955. godine. Uspjesi na
mediteranskim igrama nemaju
vrijednost i sjaj kao oni ostvareni na
olimpijskim igrama, svjetskim i
Page 11
PobjedniËko
raspoloæenje rukometaπa
nakon osvajanja zlatnih
odliËja na MI u Tunisu
2001. godine
europskim prvenstvima. U neπto
leæernijoj atmosferi i slabijoj
konkurenciji nego na spomenutim
meunarodnim priredbama
mediteranske igre su prigoda za
afirmaciju πportaπa koji tek teæe
veÊim dometima ili zbog konkurencije
ne mogu nastupiti na veÊim
natjecanjima. »esto se dogaa da je
konkurencija u nekoj πportskoj grani
iznimno jaka, a u drugoj slaba, jer je
nastup najboljih izostao zbog
priprema za neku drugu veÊu
priredbu.
Prvi hrvatski πportaπ koji je osvojio
medalju na I. mediteranskim igrama
u Aleksandriji 1951. godine bio je
Rudolf Galin, bacaË kladiva
zagrebaËkog AAK Mladost.
Literatura:
1. ©viderski, Mihajlo, Hrvatski πportaπi
na mediteranskim igrama, Povijest
πporta, 24(1993) 97, str. 5-16.
2. MaroviÊ, Duπko, Mediteranske igre,
Povijest sporta, 9(1978) 36, str. 31223132.
3. VIII. Mediteranske igre, Split, 1979.
11
5/24/05
9:57
Page 12
MEDITERANSKE IGRE U ALMERIJI, OD 24. LIPNJA DO 3. SRPNJA
Prvi filtar
Piπe
Robert
©alinoviÊ
za Peking
Hrvatska Êe delegacija u Almeriji
imati 330 osoba, od Ëega 213
sportaπicu i sportaπa. Na
programu Igara je 26 sportova, a
naπ Êe sport biti zastupljen u
svima osim u nogometu i
konjiËkom sportu
Ivana BrkljaËiÊ
etnaeste mediteranske igre
odræat Êe se u Almeriji, na jugu
©panjolske, od 24. lipnja do 3.
srpnja 2005. i bit Êe to za hrvatske
πportaπe najvaænija i najveÊa
meunarodna multiπportska
priredba ove godine. Bit Êe to ujedno
i Ëetvrti nastup πportskih
predstavnika samostalne i neovisne
Republike Hrvatske na tom
natjecanju nakon LanguedocRoussillona 1993., Barija 1997. i
Tunisa 2001. U ta tri nastupa
P
12
hrvatski sportaπi su osvojili 86 odliËja
- 21 zlatno, 29 srebrnih i 36
bronËanih, a najveÊe uspjehe naπi su
predstavnici imali na Igrama u
Francuskoj kad je osvojeno 34
odliËja, uz devet naslova
mediteranskih prvaka.
Almeria je nakon Olimpijskih igara
u Ateni nova prilika za potvrdu snage
hrvatskog sporta na meunarodnom
planu i to u vrlo jakoj konkurenciji
zemalja mediteranskog okruæja,
meu kojima su i sportske velesile.
Mediteranske zemlje su na OI u
Ateni od ukupno 903 medalje
osvojile Ëak 130, πto dovoljno
svjedoËi o kvaliteti sportaπa koji Êe
krajem lipnja nastupiti u πpanjolskoj
pokrajini Andaluziji.
Prema posljednjim podacima, za
MI u Almeriji se prijavilo 3610
πportaπa iz 21 zemlje Europe, Afrike
i Azije: Albanije, Alæira, Bosne i
Hercegovine, Cipra, Egipta,
Francuske, GrËke, Italije, Libanona,
Libije, Malte, Maroka, Monaka, San
5/24/05
9:58
Page 13
Marina, Sirije, Slovenije, Srbije i Crne
Gore, Tunisa, Turske i na kraju
domaÊina ©panjolske. Na programu
Mediteranskih igara koje Êe se, osim
u Almeriji, odræavati u joπ pet
gradova udaljenih od 15 do 102
kilometra, ukupno je 26 sportova i
270 kompleta medalja, a hrvatski
sport Êe biti zastupljen u svima osim
u nogometu i konjiËkom sportu.
OËekuju se
rukometne medalje
Kako sredinom 2005. zavrπava
prvo jednogodiπnje razdoblje
Ëetverogodiπnjeg ciklusa priprema za
ljetne Olimpijske igre u Pekingu
2008., Mediteranske igre u Almeriji
bi trebale biti prvi filtar za
odreivanje potencijalnih kandidata
za Peking. Kriteriji koje je usvojilo
VijeÊe Hrvatskog olimpijskog odbora i
Skupπtina olimpijskih πportova nalaæu
nacionalnim πportskim savezima da
za Almeriju normiraju sportaπe od
kojih se oËekuje uspjeπan nastup, ali
i mlade πportaπe koji su dosadaπnjim
rezultatima dokazali da se na njih
moæe raËunati u Pekingu.
Rukomet Êe biti najbrojniji hrvatski
sport na Igrama sa 32 rukometaπa i
rukometaπice od kojih se oËekuju
medalje. Rukometaπi brane zlato iz
Tunisa, a u prednatjecanju Êe igrati u
Roquetas de Maru sa selekcijama
Alæira i Egipta, dok Êe rukometaπice
igrati u Vicaru protiv reprezentacija
Francuske, Slovenije i Italije.
Koπarkaπice takoer brane zlato iz
Tunisa, a u prednatjecanju Êe u
skupini u El Ejidu igrati protiv selekcija
Italije i GrËke. Ædrijeb je hrvatskim
vaterpolistima u prednatjecanju u
Almeriji dodijelio Italiju, GrËku i
Sloveniju, dok Êe odbojkaπice za
suparnice u skupini imati Italiju,
Francusku i Alæir.
Iako prvotno nije bilo u planu, u
Almeriji Êe ipak igrati i odbojkaπi,
kojima su otpali neki pripremni turniri
pa Êe Mediteranske igre iskoristiti za
uvjeæbavanje uoËi Europskog
prvenstva. Izabranici trenera
Urnauta igrat Êe u skupini A u
Almeriji protiv ©panjolske, Egipta i
San Marina.
Golf u selu
U Almeriju putuje i 29 atletiËara i
22 plivaËa, πto je jamstvo da Êe
hrvatski sport i na ovim igrama
osvajati medalje u ovim
najatraktivnijim sportovima. Ostatak
hrvatske delegacije nastupit Êe u
biciklizmu (pet sportaπa), boÊanju
(2), boksu (5), dizanju utega (3),
gimnastici (6), golfu (3), hrvanju (3),
jedrenju (9),dæudu (4), kajaku (2),
karateu (6), maËevanju (2), stolnom
tenisu (8), streliËarstvu
(2),streljaπtvu (5), πportu invalida
(6), tenisu (2) i veslanju (6).
Mate Arapov
Stoga Êe hrvatska delegacija u
Almeriji biti vrlo brojna s ukupno 330
osoba, od Ëega 213 sportaπica i
sportaπa te 117 trenera, tehniËkog i
medicinskog osoblja, sudaca i
Ëlanova Misije HOO-a.
Nikolaj Peπalov
Cjelokupna hrvatska reprezentacija
Êe za Igara boraviti u
Mediteranskom selu koje je
projektirano kao buduÊa stambena
zona uz morsku obalu, udaljeno 15
kilometara od srediπta grada. Selo
ima 1031 stambenu jedinicu sa
5656 leæaja. Posebna atrakcija je
golf-teren unutar samog sela pa Êe
se prvi put u povijesti neke velike
sportske priredbe jedno od
natjecanja odræati unutar sela.
Organizacijski odbor Mediteranskih
igara, uz mentorstvo i puni
angaæman ©panjolskog olimpijskog
odbora, uloæilo je velike napore za πto
uspjeπnije Igre. Za ©panjolsku su ove
igre iznimno vaæne i zbog
kandidature Madrida za domaÊina
olimpijskih igara 2012.
13
5/24/05
9:58
Page 14
5/24/05
9:58
Page 15
OLIMPIJSKE LEGENDE:
Hrvoje KaËiÊ
Domoljub
kakvog svaka
dræava moæe
samo poæeljeti
Piπe Igor MijiÊ
Proslavljeni hrvatski vaterpolist, odvjetnik i
struËnjak za pomorsko pravo za Olimp
govori o oduzimanju putovnica, iskljuËenju
sa sveuËiliπta, poniπtenim prvenstvima,
emigracijama vrhunskih sportaπa...
omoljub kakvog svaka dræava
samo poæeljeti moæe, opis je
koji se Ëuje od svakoga tko
poznaje Hrvoja KaËiÊa. Joπ kao
mladiÊa bivπa vlast ga se pokuπala
rijeπiti, no uvijek je ostao uz
Hrvatsku. Kao vaterpolist je trpio
nepravdu, istodobno sluæeÊi kao
primjer ponosa i Ëasti svoje obitelji i
domovine. S putovanja se vraÊao
torbi prepunih odjeÊe i obuÊe koju je
preprodavao da bi mogao platiti
studij. Kasnije je odigrao bitnu ulogu
u osamostaljivanju Hrvatske,
D
15
‹
5/24/05
9:58
Page 16
neprestano istiËuÊi dragovoljce kao
svoje uzore. RadeÊi kao predsjednik
saborskog Odbora za vanjske
poslove i kasnije kao predsjednik
Dræavne komisije za granice odbio je
primati naknadu. "Dragovoljci su
branili zemlju od neprijatelja, a nisu
primali plaÊu. Stoga je po meni
valjano da joj i ja besplatno sluæim",
rekao je KaËiÊ. Jedina je πteta za
nove generacije πto nije nikada æelio
viπe javno govoriti, jer bi se sigurno
mnogi na njega ugledali i krenuli
njegovim putem. No, kako sam kaæe,
bez stranaËke podrπke, nema
uspjeha u politici. A KaËiÊ je jedino
istupao kao nezavisni kandidat.
• Tijekom vaterpolske karijere
tri puta su vam oduzimali
putovnicu. Prvi put ste bez nje
ostali 1950. godine kada ste kao
18-godiπnjak bili Ëlan
reprezentacije.
- Uzeli su mi putovnicu neposredno
prije polaska vlaka iz Zagreba za
Genovu, gdje je reprezentacija igrala
protiv Italije. A baπ sam se toga ljeta
ustalio u reprezentaciji, sudjelovao
sam u osvajanju bronce na EP u
BeËu. Naime, iz dubrovaËke tajne
policije je stigla dojava da je moj otac
osuen kao dræavni neprijatelj, a ja
sam shodno tome okorjeli hrvatski
nacionalist. A moj otac nikad nije bio
ustaπa nego maËekovac, istaknuti
Ëlan Hrvatske seljaËke stranke.
• Nakon toga ste ponovo doπli u
sukob s tadaπnjim reæimom u
prosincu 1951. godine kada je
Dinamo postao prvak dræave 1-0
pobjedom protiv Crvene zvezde u
Zagrebu u odluËujuÊoj utakmici.
- Iako sam 1951. godine igrao za
reprezentaciju, drugi put mi je
oduzeta putovnica krajem te godine i
potom sam zavrπio u zatvoru. Tri
tjedna samice. Bio sam meu
demonstrantima poslije utakmice
Dinamo - Crvena zvezda, kada je
Boæo Broketa poslao znameniti
brzojav: "Dok je srca, bit Êe i
Croatije"! Onda su osueni studenti
hitno iπli na sud, gdje sam pljeskao
obrani poznatog odvjetnika Ive
Politea, kao i rijeËima
drugooptuæenog Vlade ViciÊa, koji je
rekao: "Dok æivim pjevat Êu hrvatske
pjesme". Kad smo izlazili iz dvorane
uhapsili su Nikπu FranuπiÊa i mene.
Poslije me izbacuju iz svih sveuËiliπta
"zbog naruπavanja javnog reda i
mira". Trideset dana zatvora odradio
sam u ljeto 1952., na gradnji obale
pred hotelom za Ministarstvo
16
Ekipa VK Jug prvak dræavnog prvenstva 1951. godine. Slijeva: Marko Göszl, Hrvoje KaËiÊ, Vlado
IvkoviÊ, Luka CiganoviÊ, Lovro ©takula, Ante Kvokal i Pero KaËiÊ
unutarnjih poslova na obali Oboda
kod Cavtata, upravo u vrijeme dok su
se odræavale Olimpijske igre u
Helsinkiju. Nisu pomogla silna
zauzimanja Ëelnika PlivaËkog saveza
da budem osloboen. Uvjeravali su
dræavne i partijske moÊnike da Êe bez
mene reprezentacija biti jako
oslabljena. No, niπta nije pomoglo
• Kad ste treÊi put ostali bez
putovnice?
- »elni ljudi iz Juga uspjeli su mi
nabaviti putovnicu 1953. godine da
bih mogao igrati na vaænim
gostovanjima. No u ljeto 1954. neki
moji prijatelji, meu kojima su od
poznatijih bili Augustin FraniÊ,
Trpimir Macan, Joπko Radica i Miho
Valjalo, osueni su kao narodni
neprijatelji. Tada su i meni oduzeli
putovnicu i vratili je nekih godinu
dana kasnije bez ikakva objaπnjenja.
• Zaπto su baπ vas toliko imali
"na piku"? Ako su se bojali da
Êete, poput brojnih vrhunskih
sportaπa, zatraæiti azil na Zapadu
prigodom nekog gostovanja, zaπto
vam trajno nisu oduzeli
putovnicu?
- Tada je jedan od najmoÊnijih ljudi
u dubrovaËkoj tajnoj policiji bio Ivo
VidoπeviÊ. Kad sam ga jednom sreo,
upitao sam zaπto su mi toliko puta
oduzimali putovnicu kad su se uvjerili
da ne namjeravam emigrirati. Rekao
mi je: "Ne znaπ? Pa mi smo æeljeli da
ostaneπ na Zapadu, ne bismo li te
skinuli s vrata"! Odgovorio sam mu
da u nas moæe vladati i najcrnji
staljinizam, ali neÊu napustiti
domovinu bez koje ne mogu zamisliti
svoj æivot. Ostao je zaprepaπten
mojim stavom.
• Zanimljiva je i priËa o
poniπtenom vaterpolskom prvenstvu 1951. godine, kada je Jug
postao prvak vaπim pogotkom u
odluËujuÊoj utakmici protiv
Mornara, umjetno stvorenog
vojnog kluba koji je vlast
favorizirala.
- Mornar je bio sastavljen od
kvalitetnih igraËa koji su bili zaposleni
samo na papiru i za to su primali
visoku plaÊu. Jedini njihov posao je
bio da igraju i treniraju. Kad smo ih
pobijedili, oni su uËinili sve da dokaæu
‹
5/24/05
9:58
kako smo zadræavali igru protiv
pravila. A tada se uopÊe nije mjerilo
vrijeme napada. Napokon je
prvenstvo bilo poniπteno, nije bilo
dræavnog prvaka. Naslov je Jugu
nasilno otet.
• U redovima Mornara tada je
igrao negdaπnji igraË Juga Ivo
©takula. A on je bio ucijenjen,
prisiljen doÊi u Mornar.
- Ivo ©takula je bio tada ponajbolji
vaterpolist. InaËe je bio zubni
tehniËar, ali bez afiniteta za to
zanimanje. Ucijenili su ga time πto
su objavili da je igrao za
reprezentaciju NDH-a. Uzeli su mu
putovnicu i diskretno rekli da je
moæe ponovo dobiti ako iz Juga
prijee u Mornar. Morao je
pristati, nije imao izbora.
• Naravno, reprezentacija ga
nije zaobiπla 1956. godine, kada
ste nastupali na Olimpijskim
Igrama u Melbourneu. Tada je
©takula odluËio ostati u
Australiji, πto je izazvalo veliku
paænju u zemlji, iako je sve bilo
obavijeno potpunom medijskom
πutnjom.
- Ivo se obratio hrvatskim
iseljenicima u Melbourneu i uz
njihovu pomoÊ skupio sve uvjete za
ostanak. Onda je to iznio treneru
Boæi GrkiniÊu i predsjedniku
dræavnog plivaËkog saveza Jozi
BaËiÊu. Rekao im je da ima 33
Page 17
godine, da je njegova karijera na
kraju i da æeli kao igraË i trener
produæiti u Australiji, gdje ga Ëeka i
posao. Oni nisu niπta odluËivali. O
©takulinu zahtjevu sastanak sa
svim reprezentativcima organizirao
je politiËki moÊan Ëovjek i πef
jugoslovenske ekspedicije u
Melbourneu Milijan NeoriËiÊ, koji je
bio najaktivniji u poniπtenju
dræavnog prvenstva 1951. godine.
Mi sportaπi na tom skupu smo se
izjasnili da ©takuli treba omoguÊiti
da ostane. NeoriËiÊ je rekao da je
to nemoguÊe. Rekao mu je da Êe,
ako se ne vrati, biti proglaπen
izdajicom domovine. ©takula je
uzvratio da se takvim ne osjeÊa, na
πto je NeoriËiÊ ponudio kompromis:
neka se ©takula vrati u zemlju, a on
mu garantira da Êe dobiti putovnicu
za Australiju. ©takula je tada upitao
tko Êe platiti put, a NeoriËiÊ
uzvratio: "To je tvoja briga". Tada je
©takula definitivno odluËio ostati.
VeÊ je ranije pripremio da mu æena
i sin stignu u Trst. Nama je bilo
zabranjeno pozdravljati se s njim.
©takula je umro proljeÊe 1958.
godine, u plivaliπtu za vrijeme
utakmice dobio je srËani udar i
preminuo je na putu do bolnice.
Drugi put sam doπao u Melbourne
1990. godine i potraæio njegov
grob da bih se oprostio od prijatelja
34 godine poslije.
Vaterpolska
reprezentacija
Jugoslavije na
pripremama u
Mariboru za
Prvenstvo
Europe u BeËu
1950. godine.
Slijeva
nadesno: Kos,
RadonjiÊ,
Bakaπun,
VuksanoviÊ,
Curtini,
BrajeviÊ, Ivo
©takula, Göszl,
GrkiniÊ,
KovaËiÊ, trener
inæ. BonaËiÊ,
KaËiÊ, Amπel,
Somoi, JeæiÊ
BIOGRAFIJA
Hrvoje KaËiÊ je roen 13. sijeËnja 1932. godine u Dubrovniku. Nakon zavrπetka srednje pomorske πkole te polaganja ispita zrelosti na gimnaziji u Dubrovniku, studirao je pravne znanosti u Zagrebu i Sarajevu. Diplomirao je 1956.
godine u Zagrebu, gdje je 1964. stekao doktorat. Od 1957. do 1960. stjeËe sudsku praksu na
sudovima u Dubrovniku i Zagrebu te se, nakon
polaganja pravosudnog ispita, ponovo vraÊa na
rad u brodarsko poduzeÊe Atlantska plovidba Dubrovnik, gdje najprije radi kao referent za
havarije i osiguranje, zatim postaje πefom pravne sluæbe te, sve do poËetka 1989. godine,
obavlja poslove savjetnika generalnog direktora.
Godine 1986. izabran je i za redovnog profesora SveuËiliπta u Splitu. U oæujku 1989. otvorio
je odvjetniËki ured u Zagrebu, a u proljeÊa
2001. odlazi u mirovinu. Od 1986. do 1990.
obavlja funkciju predsjednika Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU u Zagrebu.
Viπe puta je bio Ëlan dræavne delegacije na diplomatskim konferencijama, a dva puta i πef
delegacije pri pravnom odboru UNCTAD-a u
Æenevi. Tijekom godina je bio Ëlan vijeÊa direktora mnogih meunarodnih korporacija iz podruËja brodarstva i pomorskog osiguranja.
Objavio je nekoliko knjiga, viπe od pedeset
struËnih rasprava u zemlji i inozemstvu iz pravno-ekonomske problematike brodarstva, brodogradnje, pomorskog osiguranja i financija, a
od 1990. znatan broj radova u Hrvatskoj i inozemstvu o meunarodnom poloæaju Hrvatske.
Bio je dugogodiπnji Ëlan prve momËadi dubrovaËkog Vaterpolskog kluba Jug i Ëlan dræavne
reprezentacije od 1950. do 1961. godine, uz
prekide zbog hapπenja, odnosno oduzimanja
putovnice za vrijeme prvenstva Europe u Torinu 1954. Bio je prvotimac dræavne momËadi
koja je osvojila bronËanu medalju na EP u BeËu 1950., srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Melbourneu 1956., zlatnu medalju na
Mediteranskim igrama u Beirutu 1959. te Ëetvrto mjesto na OI u Rimu 1960.
Na prvim, viπestranaËkim izborima 1990. izabran je u izbornom krugu Dubrovnik za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske kao nezavisni kandidat, ali uz potporu HDZ-a, HKDS-a,
HSLS-a i HSS-a. Kao saborski zastupnik izabran je za predsjednika Odbora za vanjsku politiku Sabora i tu funkciju obavlja volonterski u
prvom mandatu Hrvatskoga sabora. Obavljao
je zadaÊe u raznim komisijama, kao πto su Komisija za izradu Ustava, Komisija za izradu teksta Rezolucije o zaπtiti ustavnog poretka i nacionalnih prava... Predstavljao je Hrvatsku na
nekoliko zasjedanja konferencije o bivπoj Jugoslaviji u Haagu tijekom rujna i listopada
1991. godine. Od sijeËnja 1994. do 2001. obavljao je, takoer volonterski, duænost predsjednika Dræavne komisije za granice Republike
Hrvatske.
Sa suprugom Ivankom ima Ëetvero djece: dvije kÊeri, od kojih je jedna arhitektica, a druga
pedijatrica, te dva sina, suca i odvjetnika.
17
5/24/05
9:58
Page 18
SPORTSKE NADE: Jelena KovaËeviÊ
S plesnog podija
na tatami
Piπe
Liljana
Jazbinπek
Nakon oporavka od ozljede koljena koja ju je na godinu dana omela u koraËanju
prema vrhu, karatistica Jelena KovaËeviÊ æeli biti joπ bolja
osnovnoj πkoli je crtala i sa
slikama se predstavljala na
izloæbama. Do gimnazije je
plesala i svirala frulicu. Danas je
Jelena KovaËeviÊ iz Opatije jedna od
najveÊih hrvatskih olimpijskih nada.
Svjetska i europska juniorska
prvakinja u karateu.
- Nedostaje mi sve to. I ples i
slikanje i sviranje. No, ne stignem
jednostavno, makar dobro
rasporedila vrijeme, govori Jelena i
U
18
uza smijeh dodaje: - Studiram
ekonomiju u Rijeci, na drugoj sam
godini. Uz treninge, ne mogu se baviti
joπ neËime ozbiljnije. Vremena za hobi
imam samo ponekad i pomalo.
Mlada je Opatijka iz sportske
obitelji, a poËela je umjetniËki. Otac je
bio boksaË, majka rukometaπica.
Jelenin brat blizanac poËeo je u
karateu, trenirao ga, ali je nastavio u
nogometu.
Ni medicina niti
oceanografija
- Æeljela sam studirati medicinu,
no bilo je nemoguÊe sport i putovanja
uskladiti s obaveznim predavanjima i
vjeæbama. Æao mi je, no ne bih imala
niπta od toga da sam na silu krenula
ostvarivati æelju. Oceanografija mi je
bila æelja ili realnija moguÊnost, no za
vrhunski sport i to je bilo
5/24/05
9:58
Page 19
Svjetska i europska
juniorska prvakinja
Jelena KovaËeviÊ roena je 16. studenoga 1984. u Rijeci. Studentica je Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
»lanica je Karate kluba "Opatija", a natjeËe se od
1996. godine. Na juniorskom SP u Moskvi 2003. godine bila je prva, kao i na EP u Rijeci godinu kasnije.
Na seniorskom EP u Bremenu (2003.) bila je treÊa, a
na SP u Madridu (2002.) peta.
prekomplicirano. Ne bih mnogo
dobila da se zavuËem u studij, a ne
mogu ga zavrπiti slijedom obaveza
vrhunskoga sporta.
Ozljeda koljena je Jelenu KovaËeviÊ
udaljila s tatamija i od karatea na
godinu dana, koja joj se Ëinila poput
vjeËnosti. No, oporavak i povratak
odradila je disciplinirano i uporno. Sad
je spremna za povratak u vrh, i to
seniorski.
- Mnogo sam vjeæbala, trËala, i
vratila sam se. Ove godine me Ëekaju
Mediteranske igre u Almeriji, a u
drugom dijelu ©panjolske, na
Tenerifima, seniorsko Europsko
prvenstvo. Na Cipru je krajem godine
juniorsko Svjetsko prvenstvo i tamo
moram biti na razini svojih
dosadaπnjih nastupa, dokazuje
rijeËima Jelena da se vratila.
Jelenina natjecateljska kategorija je
do 53 kg, πto joj ponekad nameÊe
korekcije teæine zbog natjecanja:
- Zna se nakupiti viπe kilograma pa
ih moram skidati. Onda se znojim.
kako sportaπi kaæu, trËim, joπ viπe
pazim na prehranu. Nije lako baπ
odræavati odreeni broj kilograma pa
ima raznih dogodovπtina.
Dosad je buduÊa ekonomistica
imala mnogo sportskih uspjeha koji
svakako mnogo znaËe mladoj djevojci,
ali joj donose i teret oËekivanja.
- Bilo je uspjeha. Moæda je
optereÊenje kad pripadate u red
najperspektivnijih sportaπa, ali znam
da mogu ostvariti ono πto se nekako
od mene oËekuje. Meni najdraæi
trenuci bili su u Rijeci na juniorskom
EP, kad sam pobijedila seniorsku
svjetsku prvakinju na putu do naslova.
Takvo neπto uËiniti kod kuÊe... To ne
bih mijenjala nizaπto! Sve πto Êe
poslije toga doÊi, bit Êe drugaËije i
moæda i veÊe, ali takvo πto dogaa se
samo jednom prvi put, joπ s
emocijama priËa Jelena o svom
uspjehu u rodnom gradu.
19
5/24/05
9:58
Page 20
SPORTSKI GRAD: Karlovac
Eksplozija bejzbola
Usprkos svim nedostacima i teπkoÊama u radu, klubovi i πportaπi ostvarili su niz zapaæenih
rezultata kako na domaÊim tako i na meunarodnim natjecanjima za πto zasluge pripadaju
πportaπima, njihovim trenerima ali i brojnim πportskim djelatnicima koji su svojim trudom
pridonijeli uspjesima karlovaËkog πporta i njegovom promicanju
KarlovaËku πportsku zajednicu
udruæeno je 97 Ëlanica koje
djeluju u 42 razliËita πporta (od
toga 25 olimpijskih) i sedam sekcija,
druπtava ili udruæenja.
Ove godine KarlovËani imaju priliku
obiljeæiti, ili se barem prisjetiti,
nekoliko vaænih obljetnica iz bogatog
πportskog æivota svog grada, bilo da
je rijeË o udrugama, velikim πportskim
dogaajima ili istaknutim pojedincima.
Posebno su vaæne dvije obljetnice
klubova koji bi u ovoj godini mogli
obiljeæiti karlovaËki πport. To se
ponajprije odnosi na VeslaËki klub
Korana koji obiljeæava sedam
desetljeÊa uspjeπnog djelovanja i
GimnastiËki klub Sokol Karlovac koji
slavi 120 godina.
Za proslavu 70. godina VK Korana
osnovan je Organizacijski odbor na
Ëijem je Ëelu gradonaËelnik Karlovca,
Gradsko poglavarstvo je pokrovitelj,
supokrovitelj je KarlovaËka æupanija, a
generalni sponzor KarlovaËka banka.
Nakon Drugog svjetskog rata
nastupili su zlatni dana karlovaËkog
veslanja uz uspjehe Ljubice Novak i
Miroslava KekiÊa, potom Æelimira
Nejaka i Davorina Katuπina do
olimpijca Tihomira JarnjeviÊa,
Domagoja MilakoviÊa, Igora VukiÊeviÊa
i drugih. Unatrag nekoliko godina
karlovaËko veslanje, pod nadzorom
profesionalnog trenera veslanja Zlatka
Katuπina, doæivljava, Ëini se,
renesansu pa bi u jubilarnoj godini
moglo postiÊi dosad najbolje rezultate.
U
“Prva dama”
hrvatskog veslanja
Juniorka Marcela MiloπeviÊ bi lako
mogla postati “prva dama” hrvatskog
20
Piπe
Marijan BAKI∆
glavni urednik KA©-a, πportskog
tjednika KarlovaËke æupanije
veslanja jer je veÊ danas proglaπavaju
nasljednicom Mirne Rajle. U nade
karlovaËkog i hrvatskog veslanja
ubrajaju joπ i skifiste - u kategoriji
juniora B Juraja Katuπina, a u
juniorskoj A kategoriji Svena Bohneca
koji, kao i Marcela, veÊ imaju u dæepu
poziv za reprezentaciju. Tomislav
KomuËar je vrlo blizu
reprezentativnom dresu seniorske B
reprezentacije. I to nije sve. Hrvatsko
veslanje Ëut Êe joπ i za braÊu CindriÊ Gorana i Zorana, te sestru i brata
Marcele MiloπeviÊ - Karlu i Matiju.
Za karlovaËki je πport osobito vaæno
obiljeæavanje 120. obljetnice
sokolstva i gimnastike u gradu. GK
Sokol Karlovac je danas jedan od
najbolje organiziranih i najbrojnijih
klubova koji okuplja viπe od 200
gimnastiËarki i gimnastiËara svih
uzrasta. Primjeran je njihov rad s
mladeæi koji zapoËinje joπ u vrtiÊkoj
dobi. Na nedavnom pojedinaËnom
Prvenstvu Hrvatske karlovaËki
gimnastiËari su osvojili Ëak 14
medalja. IstiËu se Dario ©anËiÊ, Lola
BorovËek, Tomislav DobraniÊ,
Kreπimir RadinoviÊ, Ivan Herak, Luka
VukoviÊ, Doroteja JeliÊ, Ivana Gales,
Doris DobraniÊ i Gabrijela TuriÊ.
Posrnula “kraljica”
Atletika je u Karlovcu danas daleko
ispod razine rezultata koje je imala
nekad, a koju su obiljeæila imena
Detalj s finala Kupa CEB-a u kojem su igrali
karlovaËki bejzbolaπi i Collogne Dodgers 2003. godine
5/24/05
9:58
Page 21
poput Kreπe RaËiÊa, Jelice PavliËiÊ©tefanËiÊ, Ivice IviËaka i Katice
MatakoviÊ. Naæalost, i uvjeti u kojima
danas rade atletiËari i atletiËarke AK
Karlovac nisu se bitno izmijenili u
odnosu na slavne dane karlovaËke
atletike. Meutim, upornost i ljubav
prema “kraljici” karlovaËke atletiËare
svrstava danas meu istaknutije
predstavnike HALS-a (Hrvatska
atletska liga-sjever), naroËito
atletiËarke Anu-Mariju MilËiÊ,
Anamariju Boljkovac Dijanu Obrovac i
Petru Gidak. Od atletiËara istiËe se
dugoprugaπ i profesionalni trener
kluba Saπa BelËiÊ koji poput starog
vina iz godine u godinu trËi sve bræe i
bolje i nastupa u svojoj kategoriji.
U Karlovcu gospoe i gospoda
igraju tenis viπe od 100 godina i to u
najljepπem dijelu grada, VrbaniÊevom
perivoju na Korani, gdje su igrala i
najveÊa imena hrvatskog tenisa
Goran IvaniπeviÊ, Iva Majoli, Goran
PrpiÊ i drugi. Prvo tenisko ime kluba
danas su talentirani igraËi Luka
©omen i Indire Akiki. U svakom
sluËaju, Karlovac ostaje nepresuπni
bazen talentiranih tenisaËa.
BorilaËki πport je posebno omiljen
kod mladih KarlovËana. Osim toga,
Karlovac je kolijevka taekwondoa u
Hrvatskoj, a klubovi poput TKD
Karlovac, TKD Banija i TKD Grabrik
biljeæe dobre rezultate na domaÊim i
meunarodnim natjecanjima.
NaroËito se istiËu Luka VlaπiÊ, Josipa
KusaniÊ, Petra Butala, Zdenka
Tkalac, Elena GrgiÊ, Marija ViËiÊ, Ana
VlahoviÊ…
U posljednje vrijeme pozornost na
sebe ponovno skreÊu karatisti,
NAJVE∆A
NADA
KARLOVA»KOG
©PORTA:
veslaËica
”Korane”
Marcela
MiloπeviÊ
predstavnici KK Kaplast: Radmilo
Rula, Ivan Puklavec, Vedran Hrvat i
Josip Livada koji na dræavnim
natjecanjima i meunarodnim
turnirima zauzimaju visoke pozicije.
Od pojedinaËnih πportova
streljaπtvo u Karlovcu je oduvijek
djelovalo samozatajno, primjerno i
vrlo dobro organizirano, a strijelci su
takoer redovito postizali iznimne
rezultate pa ima i nekoliko prvaka
dræave. SK Policajac i SK Karlovac
imaju dræavne prvake u raznim
disciplinama. “Oko sokolovo”
karlovaËkog streljaπtva danas su
Vlado CindriÊ, Nikola GrËiÊ, Robertino
ZgombiÊ, Vjekoslav GenziÊ, Vjekoslav
VidoviÊ i Stefanija KlokoËki.
Iznimka
koja potvruje pravilo
Odbojkaπi “Karlovca” su najstariji
karlovaËki prvoligaπ i zlatna sredina
hrvatske odbojke. I ove su godine na
hrvatskom prvenstvu osvojili Ëetvrto
mjesto i osigurali nastup u Europi.
Zbog nedostatka novca ranijih godina
im se dogaalo da odustaju od
nastupa u meunarodnom kupnatjecanju. Nadamo se da tako neÊe
biti i ove godine.
KarlovaËki koπarkaπi naæalost joπ
æive na staroj slavi, jer Karlovac veÊ
40 godina nije grad koπarke. Kad je
poznati hrvatski politiËki komentator i
novinar Danko Plevnik pokrenuo
obiljeæavanje 40. godina bratimljenja
karlovaËke koπarke s NBA-ligom,
odnosno kad su u Karlovcu 1954.
gostovali ameriËki koπarkaπi
predvoenim legendarnim Oscarom
Robertsonom i Billom Russelom i
odigrali utakmici s hrvatskom
koπarkaπkom reprezentacijom, bila je
to prigoda za sjeÊanja na neosvojivi
©anac i najljepπe stihove koπarke u
Karlovcu. KK ©anac poklonicima tog
sporta u Karlovcu danas ne pruæa niti
“k” od koπarke koju bi morao, s
obzirom na tradiciju. Koπarkaπka
buduÊnost, naæalost, nije svijetla jer
danaπnji igraËi nemaju ni program,
niti vodstvo kluba koje bi karlovaËku
koπarku vratilo u I. ligu.
Bejzbol je iznimka koja potvruje
pravilo - sjajna organizacija, agilno
vodstvo i izvanredni rezultati krase taj
u posljednje vrijeme najtrofejniji
karlovaËki klub i πport. Uvjete koje su
si bejzbolaπi stvorili i od πikare u
gradskom naselju Grabrik pokraj
pruge izgradili najbolje bejzbolsko
igraliπte u Hrvatskoj - igraliπte “»etiri
rijeke”, te sve viπe mladih koji dolaze u
BK Kelteks i hvataju se palice, jamËe
eksploziju bejzbola. Bejzbolaπi su
strpljivi i uporni, rade na duge staze.
U njih bi se trebalo ugledati.
Bez obzira na to koliko bejzbol
danas privlaËi mlade, njima to
uspijeva vjerojatno i stoga πto su znali
iskoristiti (ne)organiziranost nekih
drugih πportova. Nogometa, na
primjer, iako KarlovËanima u svijesti
ipak ostaje “najvaænija sporedna stvar
na svijetu”. Ako NK Karlovac ove
godine zadræi vodeÊu poziciju na
ljestvici III. nogometne lige - srediπte i
kroz kvalifikacije konaËno osigura
ulazak u II. ligu, nogomet Êe postati
najveÊa prijetnja bejzbolu i ostalim
πportovima, jer bi to mladeæ moglo
odvuÊi na stadion koji nosi ime
legende karlovaËkog i hrvatskog
nogometa Branka »avloviÊa - »avleka.
Bude li zaista tako, sigurno bi
profitirao nogomet, karlovaËki πport i
navijaËi, koji to odavno æele. Ali, u NK
Karlovac joπ mnogo toga ne πtima, a
bez dobro posloæenih kockica radost
bi mogla biti kratka.
Rukometaπi su dugogodiπnji
prvoligaπ koji je najbolje rezultate
postizao devedesetih kad su imali jake
sponzore poput KarlovaËke pivovare i
KarlovaËke banke. Kad je toga
nestalo, nestalo je i dobrih domaÊih i
meunarodnih utakmica, prepune
dvorane… Kad bi se u HRK Karlovac
vratili svi igraËi koji danas igraju u
dresovima hrvatskih prvoligaπkih
klubova, rukomet bi opet punio
dvoranu i klub bi se borio za vrh
ljestvice, a ne bi iz godine u godinu
igrao u Ligi za ostanak. KarlovaËki
rukomet danas obiljeæava i sjajan rad
u Rukometnoj πkoli Karlovac koja je
primjer i obrazac svim ostalim
rukometnim πkolama u Hrvatskoj.
Ona budi nadu u bolje sutra
karlovaËkog rukometa, ako bude novca.
Nedostatak novca za πport je
stvarnost, ne samo u Karlovcu nego
u veÊini sredina u Hrvatskoj. Zato o
novcu i o πportskim objektima niπta,
iako bi i to mogla biti jedna od tema.
Usprkos svim nedostacima i
teπkoÊama, klubovi i πportaπi ostvarili
su niz zapaæenih rezultata kako na
domaÊim tako i na meunarodnim
natjecanjima, za πto zasluge
pripadaju πportaπima, njihovim
trenerima, ali i brojnim πportskim
djelatnicima koji su svojim trudom
pridonijeli uspjesima karlovaËkog
πporta i njegovom promicanju.
21
5/24/05
9:58
Page 22
Pierre de Coubertin
OLIMPIZAM: Olimpijska povelja
Olimp
je æivo
Piπe Zrinko »ustonja
limpijska povelja je temeljni
dokument olimpijskog pokreta
koji izraæava osnovne principe i
ideju olimpizma. Cjelokupan rad,
ustroj i organizacija Meunarodnog
olimpijskog odbora temelji se na
Olimpijskoj povelji. Ona propisuje
uvjete i naËin odræavanja i proslave
olimpijskih igara. Svaki novi Ëlan MOOa daje prisegu kojom se obvezuje da
Êe “poπtivati i osiguravati poπtivanje
svih odredbi Olimpijske povelje”.
Pravila, praksa i djelovanje
meunarodnih strukovnih sportskih
saveza moraju biti u skladu s
Olimpijskom poveljom, a temeljna
zadaÊa svakog nacionalnog
O
22
olimpijskog odbora je “razvijanje i
zaπtita olimpijskog pokreta u svojoj
zemlji u skladu s Olimpijskom
poveljom”. Svaki natjecatelj na
olimpijskim igrama mora potpisati
izjavu kojom “prihvaÊa odredbe
Olimpijske povelje koje su na snazi”.
Mnoga pitanja organizacije i
upravljanja olimpijskim pokretom bila
su predmetom rasprave od samog
osnivanja MOO-a 1894. godine.
Meutim, tek na VII. olimpijskom
kongresu u Lausannei u lipnju 1921.
godine Olimpijska povelja je kao
“knjiga pravila” kompletirana i
prihvaÊena. NajveÊe zasluge za to bez
sumnje pripadaju Pierreu de
Coubertinu, tadaπnjem predsjedniku
MOO-a.
©est temeljnih principa
olimpizma
Olimpijska povelja zapoËinje sa πest
temeljnih principa olimpizma od kojih
prvi glasi: “Olimpizam je æivotna
filozofija kojom se slave i sjedinjuju u
uravnoteæenu cjelinu kvalitete tijela,
volje i uma. SpajajuÊi sport s kulturom
i obrazovanjem, olimpizam æeli stvoriti
naËin æivota koji se temelji na radosti
5/24/05
9:58
Page 23
pizam
Od ideje utemeljene na antiËkim uzorima i odgojnim
potencijalima modernog sporta, olimpizam je postao
raπirena i u cijelom svijetu opÊe prihvaÊena ideologija
U nas se sasvim uobiËajeno i sasvim krivo govori o
olimpijadi, a pritom se gotovo uvijek misli na
olimpijske igre
votna filozofija
Zasjedanje u Berlinu 1909. godine
koja proizlazi iz napora, obrazovnoj
vrijednosti dobrog primjera i
poπtivanju univerzalnih temeljnih
etiËkih naËela.” Njima je utvreno
osnovno usmjerenje olimpizma i
olimpijskog pokreta kao filozofije i
naËina æivota, stanje uma i tijela,
odgojnog i obrazovnog djelovanja uz
pomoÊ sporta πto predstavlja
sredstvo u cilju skladnog razvoja
mladih u olimpijskom duhu koji
karakteriziraju razumijevanje,
prijateljstvo, solidarnost i fair play, a
iskljuËuje svaki oblik diskriminacije.
MoguÊnost bavljenja sportom
definirana je kao ljudsko pravo svake
osobe sa æeljom stvaranja druπtva
mira i zaπtite digniteta svakog
pojedinca. Moæemo reÊi da je
olimpizam od ideje utemeljene na
antiËkim uzorima i odgojnim
potencijalima modernog sporta
postao raπirena i u cijelom svijetu
opÊe prihvaÊena ideologija.
Olimpijska povelja se nadalje sastoji
od pet poglavlja. Prvo definira
olimpijski pokret sa svim njegovim
sastavnicama i osnovnim obiljeæjima.
Odreene su zadaÊe i uloga MOO-a
kao vrhovne vlasti unutar olimpijskog
pokreta. Opisani su i definirani simboli
olimpizma kao πto su: olimpijski
kongres, olimpijska solidarnost,
olimpijske igre, olimpijada, olimpijski
simbol, olimpijska zastava, olimpijski
moto, olimpijska himna te olimpijski
plamen odnosno baklja. Tako se,
sukladno Olimpijskoj povelji, jasno
razlikuju pojmovi “olimpijske igre” koje
su definirane kao “natjecanje izmeu
sportaπa u pojedinaËnim i ekipnim
disciplinama, a ne izmeu zemalja” i
“olimpijada” koja oznaËava vremensko
razdoblje od Ëetiri uzastopne
kalendarske godine koje poËinje
1. sijeËnja prve godine olimpijade, a
zavrπavaju 31. prosinca Ëetvrte
godine olimpijade. Olimpijade se
neprekinuto broje od I. olimpijskih
igara u Ateni 1896. godine. Trenutno
je u tijeku druga godina 28.
olimpijade, a 29. olimpijada Êe
zapoËeti 1. sijeËnja 2008. godine, u
godini odræavanja 26. olimpijskih
igara u Pekingu. U nas se sasvim
uobiËajeno i sasvim krivo govori o
olimpijadi, a pritom se gotovo uvijek
misli na olimpijske igre.
Pierre de Coubertin
od 1896. do 1925.
Drugo poglavlje odnosi se na MOO,
njegov pravni status, Ëlanove, ustroj i
djelovanje. Propisano je da MOO
moæe imati 115 Ëlanova, a novijim
promjenama Povelje propisano je da
se Ëlanom MOO-a moæe biti do 70.
godine æivota. Zanimljiva je Ëinjenica
da MOO sam izabire svoje Ëlanove
23
‹
5/24/05
9:58
Page 24
‹ prema zaslugama za razvoj
olimpijskog pokreta, tj. da oni ne
predstavljaju svoju zemlju, nacionalni
olimpijski odbor ili neki od
meunarodnih strukovnih saveza. To
konkretno znaËi da je Antun Vrdoljak
predstavnik MOO-a u Hrvatskoj, po
potrebi i u drugim zemlji ili na
odreenom podruËju, a ne
predstavnik Hrvatske u MOO. Dosad
su Ëlanovi MOO-a iz Hrvatske, uz
Vrdoljaka, bili Franjo BuËar (1919. 1946.) i Boris BakraË (1960. 1987.). »lanovi MOO-a biraju se na
osmogodiπnje razdoblje i mogu biti
viπe puta izabrani. Tijela rada i
odluËivanja unutar MOO-a su
Zasjedanje (Session), Izvrπni odbor i
Predsjednik. Zasjedanje je opÊi
sastanak svih Ëlanova MOO-a koji se
odræava barem jedanput godiπnje.
Meu ostalim odluËuje o izboru grada
domaÊina sljedeÊih ljetnih i zimskih
olimpijskih igara, predsjedniku MOO-a
i Ëlanovima Izvrπnog odbora (Ëetiri
potpredsjednika i deset Ëlanova).
Predsjednik se danas bira na
razdoblje od osam godina i moæe biti
reizabran na Ëetverogodiπnje
razdoblje. Najduæe je na Ëelu MOO-a
bio njegov drugi predsjednik Pierre de
Coubertin, od 1896. do 1925.
godine. Sadaπnji predsjednik Jacques
Rogge, osmi je Ëelnik MOO-a.
TreÊe poglavlje regulira pitanja
priznavanja meunarodnih strukovnih
sportskih saveza i njihovu ulogu u MOOu. Meunarodni strukovni sportski
savezi mogu sudjelovati u radu MOO-a i
davati svoja miπljenja i prijedloge o
nekim pitanjima, ali nemaju pravo
glasa ni odluËivanja o bilo kojim
pitanjima rada i djelovanja MOO-a.
»etvrto poglavlje bavi se pitanjima
nacionalnih olimpijskih odbora,
njihovih zadaÊa i uloga, ustroja, uvjeta
za priznavanje novih nacionalnih
olimpijskih odbora (NOO) te ostalih
prava i obveza. Meu ostalog je
propisano da veÊinu glasova u tijelima
odluËivanja i izvrπnim tijelima NOO-a
moraju imati predstavnici olimpijskih
sportova te da Ëlanovi NOO-a, osim
profesionalnih sportskih rukovoditelja,
neÊe primati nikakvu naknadu za svoj
rad ili nagrade za dobro obavljen
posao. U Olimpijskoj povelji iznosi se i
nekoliko preporuka NOO-a, a neke od
njih odnose se na redovito
organiziranje, ako je moguÊe,
olimpijskog dana i tjedna radi
promicanja olimpijskog pokreta ili
ukljuËivanja u svoje aktivnosti
promocije kulture i umjetnosti u
podruËjima sporta i olimpizma.
24
Boris BakraË, Ëlan
MOO-a (1960.-1987.)
Profesionalci
dolaze 1984.
Peto poglavlje govori o olimpijskim
igrama i ono je najopseænije. U pet
potpoglavlja govori se o proslavi,
organizaciji i upravljanju olimpijskim
igrama, sudjelovanju na olimpijskim
igrama, programu igara, protokolu i
arbitraæi. Odreeno je da se
olimpijske igre odræavaju u prvoj
godini, a zimske olimpijske igre u
treÊoj godini olimpijade te da ne mogu
trajati dulje od 16 dana. Detaljno je
propisan naËin izbora grada
domaÊina i mjesta odræavanja kao i
uloga, zadaÊa i financijske obveze
organizacijskog odbora olimpijskih
igara. Za sudjelovanje na olimpijskim
igrama nije propisana dobna granica
osim one koju je utvrdio meunarodni
strukovni sportski savez svojim
pravilima natjecanja. Trenutno je na
popisu 28 meunarodnih sportskih
saveza za koje se smatra da rukovode
sportovima na olimpijskim igrama i
sedam njih koji rukovode sportovima
na zimskim olimpijskim igrama. Popis
sportova koji Êe se naÊi na programu
olimpijskih igara utvruje MOO i
revidira ga nakon svakih olimpijskih
igara. Da bi se sport naπao na
programu njime se moraju muπkarci
baviti u barem 75 zemalja na Ëetiri
kontinenta i æene u barem 40 zemalja
i na tri kontinenta. Sportom koji je na
programu zimskih olimpijskih igara
muπkarci i æene se moraju baviti u
barem 25 zemalja i na tri kontinenta.
Program sveËanog otvaranja i
zatvaranja olimpijskih igara takoer je
definiran Olimpijskom poveljom.
Olimpijska povelja je u svojoj
povijesti mnogo puta mjenjana i
nadopunjavana. Posljednje promjene
uËinjene su 2004. godine. Ona je
æiva, prilagodljiva vremenu, trenutku i
okolnostima, ali je u svojoj osnovi i
ideji nepromijenjena do danas.
MoguÊe je prepoznati nekoliko vaænih
izmjena koje su rezultat dinamiËnog
razvoja olimpizma i olimpijskog
pokreta, a jedna od kljuËnih dogodila
se 1984. godine kada je na inicijativu
tadaπnjeg predsjednika MOO-a Juana
Antonija Samarancha unesena
izmjena kojom je omoguÊen nastup
profesionalnim sportaπima na
olimpijskim igrama. Definicija
amaterizma bila je predmetom
prijepora i brojnih rasprava od samog
osnivanja MOO-a, ali je amaterizam
ujedno bio jedan od osnovnih obiljeæja
olimpizma. Samaranch je odluËio
prekinuti te rasprave pa je tradiciju
amaterizma kao ishodiπte olimpizma
prilagodio, kako je sam Ëesto isticao,
tadaπnjoj realnosti sporta.
Poznavanje odredbi Olimpijske
povelje, njenog razvoja i uloge koju
ima u svijetu sporta kao skup najviπih i
najvaænijih pravila neobiËno je vaæno
radi razumijevanja znaËenja i
pravilnog tumaËenja sporta i svih
pojavnosti vezanih uz njega u
danaπnjem svijetu.
5/24/05
9:59
Page 25
5/24/05
9:59
Page 26
5/24/05
9:59
Page 27
Vukini, Krameru i JovanoviÊu
nagrade za æivotno djelo
rvatski zbor sportskih novinara se od
2004. godine oprostio tradicionalnim
godiπnjim Saborom na kojem su
dodijeljene nagrade sportskim novinarima
koji su obiljeæili prethodnu godinu. Na
sveËanosti u Novinarskom domu 15. travnja,
uz nazoËnost mr. Zlatka Mateπe,
predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, i
drugih uglednih gostiju, nagradu za æivotno
djelo dobili su Branimir Vukina, dugogodiπnji
novinar sportske rubrike VeËernjeg lista,
Fredi Kramer, umirovljeni reporter
Hrvatskog radija i neumorni publicist, te Boæo
JovanoviÊ, direktor fotografije i voditelj
snimanja na HRT-u.
"U svojoj sam dugogodiπnjoj karijeri bio na
mnogim zanimljivim mjestima, a u
nezaboravnom sjeÊanju ostao mi je boravak
u Colombu na Konferenciji nesvrstanih
zemalja i druæenje s Titom na brodu Galeb.
Marπalu se nije svidio hotelski smjeπtaj pa je
radije preselio na brod. Bio je vrlo ljubazan
prema nama novinarima i snimateljima",
prisjetio se JovanoviÊ.
Vukina, koji se sportskim novinarstvom
bavi veÊ 35 godina, izvjeπtavao je s najveÊih
natjecanja (OI u Atlanti, ZOI u Sarajevu,
Univerzijada u Kobeu...), ali je uvijek volio
zaviriti i u 'male sportove', kuglanje, veslanje,
sportska rekreacija, za koje kaæe:
"Ta raznolikost i πarolikost najljepπe su
osobine sporta. I dok Êe toga biti, bit Êe i
sportskih novinara".
Posebno priznanje za 55 godina
novinarskog rada dodijeljeno je nezaboravnoj
televizijskoj komentatorici Milki BaboviÊ, koja
H
GODI©NJI
SABOR
HRVATSKOG
ZBORA
SPORTSKIH
NOVINARA
Posebno priznanje za 55 godina
novinarskog rada dodijeljeno je
nezaboravnoj televizijskoj
komentatorici Milki BaboviÊ, koja je
priznala da je bila "grozna" prema
svojim uËenicima, sadaπnjim
HRT-ovim sportskim komentatorima.
No Ëini se da je njezina pedagogija
bila uspjeπna, jer su joj svi mlai
kolege zahvalni
Piπe Anton FiliÊ
je priznala da je bila "grozna" prema svojim
uËenicima, sadaπnjim HRT-ovim sportskim
komentatorima. No Ëini se da je njezina
pedagogija bila uspjeπna, jer su joj svi mlai
kolege zahvalni. Jura Ozmec, predsjednik
HZSN-a, uz cvijeÊe joj je i javno zahvalio.
Dobitnici ostalih godiπnjih nagrada su:
Draæen PineviÊ (Sportske novosti, za pisano
novinarstvo), Kreπimir »ampa (Hrvatski
radio, za radijsko novinarstvo), Æeljko Vela
(HRT, za televizijsko novinarstvo), Robert
©ola (VeËernji list, urednik godine), Damir
SenËar (Hina, za fotografiju), Damir
TabakoviÊ i HOO (za najbolju press sluæbu) te
Zoran KovaËeviÊ i Milorad BibiÊ (za
publicistiku, tj. za knjigu "Novoselova zlatna
koπarka").
U radnom dijelu sjednice Sabor HZSN-a je
za nove Ëlanove Izvrπnog odbora izabrao
Roberta Valaija, fotoreportera Sportskih
novosti, i Roberta ©alinoviÊa, novinara Hine,
te uz jedan glas protiv i dva suzdræana odluËio
pristupiti Udruæenju balkanskih sportskih
novinara (BASU). U tom su udruæenju
sportski novinari iz GrËke, Turske, Bugarske,
Rumunjske, Moldavije, Cipra, SiCG, BiH,
Makedonije, Albanije, a sad i Hrvatske.
LjubiËiÊu nagrada
za suradnju s medijima
HZSN-ova nagrada za suradnju s medijima
pripala je naπem poznatom tenisaËu Ivanu
LjubiËiÊu. Za njega je reËeno da je uvijek
spreman na suradnju sa sedmom silom.
Njegov mobitel nije tajna za novinare koji
prate tenis, a radi πto bolje suradnje s
medijima LjubiËiÊ je otvorio i svoju
internetsku stranicu (ivan-ljubicic.com) koja
se aæurira i na kojoj se mogu pronaÊi mnoge
zanimljivosti iz njegove karijere. Nerijetko se
na toj stranici mogu proËitati Ivanove izjave i
samo pola sata nakon odigranog meËa.
"Hvala HZSN-u na nagradi, doista sam
poËaπÊen", poruËio je LjubiËiÊ.
27
5/24/05
9:59
Page 28
Sponzor HOO-a
5/24/05
9:59
Page 29
UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X
GODINA 36 • BROJ 133 • LIPANJ 2005.
Ekipa UTV-a s prof. Vladimirom JankoviÊem
- prvaci srednjoπkolskog rukometnog prvenstva Zagreba 1936. godine
5/24/05
10:00
Page 30
OBLJETNICE
Prije 70 godina odigrana prva
rukometna utakmica u Zagrebu
Prvi rukomet u nas bio je tzv. veliki rukomet. Igrao se na nogometnom
igraliπtu, a za jednu ekipu nastupalo je deset igraËa u polju i vratar
Piπe Zdenko JajËeviÊ
oËetak rukomete igre u Hrvatskoj zabiljeæen je 29. svibnja 1930. u Varaædinu. Na igraliπtu Varaædinskog
πportskog kluba odræana je "Javna gimnastiËka produkcija s prikazom sletskih vjeæbi na spravama i igrama". Pod
vodstvom nastavnika tjelesnog odgoja Zvonimira Suligoja,
dvije kombinirane momËadi uËenika Dræavne realne gimnazije prikazale su, nakon jednogodiπnjeg vjeæbanja, rukometnu
igru. Prvi rukomet u nas bio je tzv. veliki rukomet. Igrao se na
nogometnom igraliπtu, a za jednu ekipu nastupalo je deset
igraËa u polju i vratar.
PoËeci igranja rukometa u Zagrebu zabiljeæeni su u πkolskoj
godini 1932./1933. u tadaπnjoj Dræavnoj I. muπkoj realnoj
gimnaziji. Prvo obuËavanje tehnike rukometne igre radilo se
na satovima tjelesnog odgoja nastavnika Vladimira JankoviÊa. On je rukomet upoznao prilikom jednogodiπnjeg hospitiranja u Viπoj πkoli za tjelesni odgoj u Berlinu. Za uËenike koji su pokazali veÊe zanimanje za tu novu πportsku igru organizirani su u izvanπkolsko vrijeme treninzi i utakmice na igraliπtu Hrvatskog πportskog kluba Concordia u KranjËeviÊevoj
ulici u sklopu Udruæenja tjelesnog vjeæbanja - UTV.
Do izgradnje Srednjoπkolskog igraliπta u KlaiÊevoj ulici
1935. godine zagrebaËki rukometaπi su imali iznimno skromne uvjete za razvoj. Prvi meugradski susret uËenika ruko-
P
metnih reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije iz
Zagreba i srednjoπkolske reprezentacije Ljubljane odigran je
19. svibnja 1935. u Ljubljani (7-5).
Prva utakmica
Prva javna rukometna utakmica u Zagrebu odigrana je 1. lipnja 1935. godine, na sveËanosti u povodu otvaranja Srednjoπkolskog igraliπta. Igrale su reprezentacije Dræavne I.
muπke realne gimnazije i srednjih πkola Ljubljane. Prvo poluvrijeme odigrano je u subotu 1. lipnja, a drugo, dan kasnije.
ZagrebaËki uËenici su bili uspjeπniji (8-3). Od jeseni 1935.
godine na Srednjoπkolskom igraliπtu se poËinju odræavati
brojne prijateljske i prvenstvene rukometne utakmice uËenika
zagrebaËkih srednjih πkola uz nazoËnost brojnih gledatelja.
Prvo rukometno prvenstvo zagrebaËkih srednjih πkola organizirano je u πkolskoj godini 1935/.1936., uz sudjelovanje reprezentacija realnih i klasiËnih gimnazija. Prvo mjesto osvojila je reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije.
MomËad te gimnazije gostovala je za XI. olimpijskih igara
u Berlinu u meunarodnom omladinskom kampu i odigrala tri
utakmice s ekipama berlinskih srednjih πkola. Dvije pobjede i
jedan nerijeπeni rezultat prvi su meunarodni susreti i uspjesi
hrvatskog rukometa (13- 9, 9- 8 i 9-9). Tom su prilikom gleSusret ekipa
Dræavne I. muπke
realne gimnazije i
reprezentacije
srednjih πkola
Ljubljane na
otvaranju
Srednjoπkolskog
igraliπta
1. lipnja 936.
2
5/24/05
10:00
Page 31
Susret zagrebaËkih (desno) i berlinskih srednjoπkolaca u Berlinu 1936.
dali i finale olimpijskog rukometnog turnira izmeu reprezentacija NjemaËke i Austrije (10-6) koju je promatralo 100.000
ljudi.
Prva meunarodna rukometna utakmica u nas odigrana je
19. srpnja 1939. na Srednjoπkolskom igraliπtu izmeu studentskih reprezentacija Zagreba i Graza (2-11). ZagrebaËke
studente vodio je profesor Vladimir JankoviÊ, a studente iz
Graza Josef Recla. Rukomet u Bjelovaru poËeli su igrati uËenici Dræavne realne gimnazije 1939. godine, pod vodstvom
nastavnika Stanka TonËiÊa. Svoj prvi sluæbeni nastup upisali
su 2. lipnja 1940. godine na Srednjoπkolskom igraliπtu u Zagrebu, kada su se susreli s ekipom Dræavne I. muπke realne gimnazije (2-7).
Prvo prvenstvo grada Zagreba
ZahvaljujuÊi uËenicima zagrebaËkih srednjih πkola koji su
maturirali 1939. godine, pri tadaπnjim zagrebaËkim πportskim
druπtvima osnivaju se rukometne sekcije. Tako se rukomet poËeo igrati u I. hrvatskom graanskom πportskom klubu, Hrvatskom πportskom klubu LiËanin, kasnije nazvan Martinovka,
H©K Gradske elektriËne centrale, H©K ©parta, H©K Meteor,
H©K Concordia i H©K ÆeljezniËar, kasnije nazvan H©K Trnje. Rukometna sekcija pri SK Marathon osnovana je 1940.
godine.
Rukometne utakmice u Zagrebu igrale su se na igraliπtu I.
hrvatskog graanskog πportskog kluba pokraj Koranske ulice,
igraliπtu H©K Concordia u KranjËeviÊevoj ulici, H©K ©parta pokraj Elektrane i igraliπtu SK Jugoslavija u »rnomercu.
Radi zauzetosti tih igraliπta nogometnim treninzima i utakmicama, rukometaπi su igrali uglavnom subotom ili nedjeljom
poslije podne.
U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih rukometnih sekcija formirali su Rukometni radni odbor koji je te godine organizirao prvo klupsko rukometno prvenstvo grada
Zagreba. Taj odbor moæemo smatrati poËetkom djelovanja
ZagrebaËkog rukometnog saveza. Uz sudjelovanje sedam
momËadi, naslov najboljeg pripao je ekipi H©K Meteor.
Osnivanje Hrvatskog rukometnog saveza
U listopadu 1941. godine zapoËeo je djelovati Hrvatski rukometni savez, koji je sve do 1944. organizirao dræavna prvenstva na kojima su sudjelovali Meteor, Concordia, Graanski, GrafiËar, ©parta, Martinovka, Zvonimir i ekipa njemaËkih
zrakoplovaca. Najuspjeπniji su bili Meteor i Concordia.
U jeku Drugog svjetskog rata zabiljeæen je i prvi nastup hrvatske rukometne reprezentacije. Rukometna reprezentacija
Nezavisne Dræave Hrvatske je 14. lipnja 1942. u Budimpeπti
odigrala utakmicu s reprezentacijom Maarske (0-9). Prvi hrvatski reprezentativci bili su Vlado AbramoviÊ, Iris Dolenec,
Æarko GaletoviÊ, Branko Kralj, Zvonko Leskovar, Todor Marinov, Viktor Medved, Kreπo Pavlin, Vlado ©imanoviÊ, Stjepan ©iriÊ i Josip Æitnik. Prva struËna knjiga o rukometu "Rukomet", izdana je 1942. godine. Za najboljeg rukometaπa
1944. godine zagrebaËki list ©port proglasio je Irisa Doleneca, igraËa H©K Concordia.
Izvori i literatura
1. ©imiÊ, Jerko, 50 godina rukometa u Zagrebu i Jugoslaviji,
Povijest sporta, 14 (1983.) 56, str. 219-223.
2. Flander, Marjan (1986.) Razvoj rukometa u Hrvatskoj, Rukometni savez Hrvatske, str. 9-15.
3. Kazivanje i fotografije Tibora LovrenËiÊa iz Zagreba.
3
5/24/05
10:00
Page 32
IN MEMORIAN
ZULEJKA TU∆AN-STEFANINI (6. 1. 1912. Split, - 27. 3. 2005. Zagreb)
Æena koju se ne smije zaboraviti
Odlukom njezine obitelj djevojËica Zulejka Stefanini u πestoj godini æivota postaje Ëlanicom
"Sokola" i redovito vjeæbanje postaje sustavni dio njezina odgoja i obrazovanja. RastuÊi i razvijajuÊi se u svestranu sportaπicu nije gubila spontanu radost kretanja i plemenitog, poticajnog uzbuenja nadmetanja. U njoj je bila duboko usaena potreba da tu radost podijeli s
ljudima oko sebe, da ih potakne da poËnu, da ih poduËi zaπto to sve treba raditi
Piπe Milka BaboviÊ
ulejka TuÊan-Stefanini (1912. - 2005.) je najsvestranija i najuspjeπnija sportaπica naπe svekolike
povijesti. StatistiËari piπu da je osvajala sportska
priznanja najviπeg dometa njezina vremena Ëak u 14
sportova. Bivala je i prvakinja dræave, i rekorderka,
olimpijka na Igrama 1936. u Berlinu. Svojim rezultatima, cijelom svojom liËnoπÊu od rane je mladosti utirala
sportske putove æenama. Njezino se ime moæe naÊi i
meu sudionicama Svjetskih æenskih sportskih igara
1930. u Pragu, 1931. u Firenci. U Firenci je lukom i strijelom izborila treÊe mjesto. (To treba zapamtiti kada nekom zgodom neprovjereno, ali efektno, izgovorimo ili
napiπemo "... prvi put u povijesti ..."). Kada je 1947. godine poËelo sveopÊe natjecanje za znaËku sportske svestranosti ZREN (Za REpubliku Naprijed) Zulejka TuÊan je bila prva sportaπica u Hrvatskoj koja je osvojila
zlatnu znaËku. Nije u pitanju bilo "osvojiti joπ jednu nagradu", poticaj za sudjelovanje je bio povuÊi za sobom
πto viπe æena. Uvjeriti ih da 35 godina u æivotu æene nisu godine starosti.
O toj Zulejki TuÊan treba reÊi koju rijeË. Rezultati u
sportskom natjecateljskom dijelu njezina æivota su takovi
da njima ne treba dodavati, njih se ne smije zaboraviti!
Odlukom njezine obitelj djevojËica Zulejka Stefanini
u πestoj godini æivota postaje Ëlanicom "Sokola" i redovito vjeæbanje postaje sustavni dio njezina odgoja i
obrazovanja. RastuÊi i razvijajuÊi se u svestranu sportaπicu nije gubila spontanu radost kretanja i plemenitog,
poticajnog uzbuenja nadmetanja. U njoj je bila duboko
usaena potreba da tu radost podijeli s ljudima oko sebe, da ih potakne da poËnu, da ih poduËi zaπto to sve treba raditi. Sama nije prestajala, suprug Fran TuÊan i obje
kÊeri Vida i Mika bili su njezini oslonci u svemu πto je
radila. A radila je, djelovala mnogo, korisno, neumorno.
Znala je u razgovoru reÊi: "Ne znam kako bi mi moglo
biti dosadno kad ima toliko toga u ovom æivotu πto volim, πto me privlaËi, potiËe... πto joπ nisam dospjela nauËiti i zapoËeti...". Uz sport i obitelj, πkolu i druπtvenu
djelatnost nije zapostavila umjetnost - bila je izvrsna keramiËarka. U Zagrebu, na Likovnoj akademiji zavrπila
je Ëetverogodiπnji keramiËarski teËaj. Izlagala je veÊ
prije Drugog svjetskog rata (1936. i 1939.). Samostalna
izloæba u Zagrebu 1968. svjedoËila je da ta izuzetna æe-
Z
4
Zulejka TuÊan-Stefanini na
Atletskom prvenstvu Zagreba
1931. godine
na, ta naπa Zulejka, ne stari ni duhom. Imala je tada 56
godina. A iz njezinih djela zraËila je mladenaËka radoznalost i vedrina, zrelost tamo gdje je nasluÊivala odgovor, ali ne i sjeta ako ga joπ traæi. Sve nas koji smo je dulje poznavali radovala je svjeæina i neposrednost koje je
prenijela u svoju keramiku. I sva ljubav prema pokretu
ljudskog tijela.
Godine 1947. poËinje raditi kao nastavnica tjelesnog
odgoja. Najprije u Gornjogradskoj 7. gimnaziji. U toj
πkoli ostala je do 1955. Tada prelazi u Eksperimentalnu gimnaziju na Treπnjevci gdje ostaje do 1965. Te godine rada u gimnazijama zlatnim su slovima upisane u
srednjoπkolski sportski æivot Zagreba, a i πire. Zulejka
TuÊan-Stefanini je bila zdravi izdanak hrvatskog pedagoπkog rada - nastava nije zavrπavala sa zvonom. Tjelesni odgoj po planu i programu prerastao je u sport.
Zulejka je znala zainteresirati uËenice i potaknuti ih da
pomaæu, osamostaljivala ih je. Godiπnjaci srednjoπkolskih sportskih prvenstava u Zagrebu svjedoËe koliko su
se uËenice πkola u kojima je radila Zulejka TuÊan-Stefanini isticale. Od nje i njoj sliËnih pedagoga tjelesne
kulture i sporta imao je neizrecivo vrijedne koristi
sport uopÊe.
Iskusni struËnjak koji zna gdje πkola prestaje i gdje se
nastavlja sportski rada s mladima, uza to i vrsni pedagog koji vidi i dalje u buduÊnost, surauje sa sportskim
sredinama, klubovima. Kada je ocijenila da neka od
uËenica pokazuje darovitost za odreeni sport, pozvala
bi trenera kluba, posavjetovala se, razgovarala s roditeljima pitajuÊi ih za suglasnost i tako je na najprirodniji
5/24/05
10:00
Page 33
Jugoslavenska
atletska
reprezentacija na
XI. Olimpijskim
igrama u Berlinu
1936. (slijeva):
Vjera NeferoviÊ,
Zulejka TuÊanStefanini, Jelena
StanojeviÊ, Flora
Hofman, Renata
»abrijan, Vera
RomaniÊ
Atletsko prvenstvo Zagreba 1931. godine (slijeva): Vjera NeferoviÊ,
Zulejka TuÊan-Stefanini, Ana Stefanini, Vera Pervan, Ana Batelkova,
Ruæica JanoviÊ, Mila PetriËiÊ
naËin podmlaivan zagrebaËki sport, posebno atletika.
Zulejki i "njezinoj djeci" vrata svih sportskih terena bila su πirom otvorena. Posebno je to bilo nuæno za atletske pripreme. U pravilu su dolazile na terene AK "Mladost" na Savi. UËenice koje su se pripremale za sre-
dnjoπkolska prvenstva tada bi trenirale zajedno s nama
atletiËarkama.
Nakon nastavniËkog rada Zulejka nije prestala raditi,
jedino su u dvorani umjesto uËenica bile majke, tete, a i
poneka baka: za kratko je vrijeme bilo poznato da treba
otiÊi u πkolu na Kaptolu i rekreirati se. Onima koji bi je
pitali zar se nije veÊ umorila ona je odgovarala: "Pa ja
sam volila knjige i glazbu i prije i kanim nastaviti. Ali,
ja ovo æelim raditi jer je to samo prirodni nastavak moga dosadaπnjeg rada. Pokuπavam nenametljivo savjetovati æenama da se ne zapuste, da nastave vjeæbati, baviti
se sportom i kad proe prva mladost, pokuπavam ih svojim primjerom ohrabriti, uvjeriti da nije kasno poËeti i
kad se jave u kosi prve sijede. Ako saËuvaju tjelesnu i
duπevnu svjeæinu, lakπe Êe doËekati starost".
Svega sam se ovoga sjetila onoga dana kada smo
ispratili Zulejku. Spustila sam se u grad i u banci na Trgu bana JelaËiÊa Ëekala svoj red. Sjela je kraj mene nepoznata æena, oslovila me, predstavila se i pomalo
smetena rekla: "Upravo sam sada saznala da je NA©A
profesorica Zulejka umrla. Silno mi je æao, bila bih
otiπla na pogreb. Nikada je neÊu zaboraviti. Moja kÊi je
bila njezina uËenica, tako sam je upoznala. Posluπala
sam je i poËela i sama vjeæbati u skupini rekreativki.
Bilo je veliko iznenaenje za mene kada sam postala
svjesna da se bolje osjeÊam i da ne æelim prestati. Imala je ona pravo... sportske zdravstvene navike dobre su
zdravstvena æivotna investicija i zato sam joj zahvalna"!
5
5/24/05
10:00
Page 34
TJELOVJEÆBA
U POVODU 160. GODI©NJICE RO–ENJA
Isidor Krπnjavi, ili kako je politika
utjecala na razvoj tjelovjeæbe
Jedan od najveÊih uspjeha Isidora Krπnjavoga kao politiËara koji je utjecao i
stvarao pretpostavke za razvoj tjelovjeæbe u Hrvatskoj jesu upravo zasluge i
kljuËna uloga koju je imao u pojavljivanju Franje BuËara - oca hrvatskog sporta
sidor Krπnjavi (1845. - 1927) bio je doktor filozofije
i prava, politiËar, slikar i povjesniËar umjetnosti. Na
samom kraju 19. stoljeÊa igrao je znatnu ulogu u
hrvatskom kulturnom, javnom, pedagoπkom i
politiËkom æivotu. U svom πirokom rasponu djelovanja
dotaknuo se i tjelovjeæbe. Ovim tekstom u kojem Êemo
govoriti o utjecaju Isidora Krπnjavoga kao politiËara na
razvoj tjelovjeæbe u Hrvatskoj obiljeæavamo 160. godiπnjicu njegovog roenja.
Uloga Krπnjavoga u politiËkom i druπtvenom æivotu
Hrvatske na kraju 19. i poËetku 20. stoljeÊa do danas joπ
nije u cijelosti odreena. Mnogo je kontroverznih stavova i razmiπljanja hrvatskih povjesniËara o njemu. SliËno
je i u podruËju tjelovjeæbe. Pokuπao je iz politiËkih razloga uvesti πvedski gimnastiËki sustav u Hrvatsku i
time smanjiti utjecaj i znaËenje Hrvatskog sokola. To
mu, na sreÊu, nije poπlo za rukom, ali je iza sebe ostavio
nekoliko ureenih i izgraenih dvorana za tjelovjeæbu i
veÊi broj vanjskih igraliπta, izdavanjem naredbi poveÊao
je znaËenje nastave TZK-a i njenu ulogu u odgojnoobrazovnom sustavu, inicirao je i financirao prvo visokoπkolsko πkolovanje kadrova za potrebe tjelovjeæbe i
utro put njenom daljnjem razvoju u Hrvatskoj.
Kao mladi doktor filozofije i slikar Krπnjavi se susreÊe
s biskupom Josipom Jurjem Strossmayjerom na Ëiji
nagovor dolazi u Zagreb i postaje prvi πef katedre za
povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
I
Zgrada Srednjoπkolskih zavoda s gimnastiËkom
dvoranom prije otvaranja 1895. godine
6
“DovodeÊi Krπnjavoga u Zagreb Strossmayer je uvjeren
da je za Hrvatsku napravio dobar posao, a da je sebi
doveo 'svog Ëovjeka'… njih dvojica su u neprestanoj
vezi i Krπnjavi se kreÊe u okviru Strossmayjerova politiËkog programa.” (KrtaliÊ, 1986.). Meutim, neoËekivano, 1884. godine Krπnjavi mijenja politiËku orijentaciju i biva izabran s liste Narodne stranke, koju je
predvodio ban Hedervary, za zastupnika u Hrvatskom
saboru. “…Krπnjavi je bez osobite najave otiπao od
Strossmayjera… i priπao 'maaronima', konkretno
Khuenu, πto je ne samo stari biskup nego i Ëitava hrvatska javnost primila gotovo kao izdaju, noæ u lea, nezahvalnost, nemoral i prodaju vlastima” (KrtaliÊ, 1986.).
Pristupanje Narodnoj stranci i pribliæavanje banu Hedervaryju, ljutom politiËkom protivniku J. J. Strossmayjera
i Ante StarËeviÊa, u najveÊoj je mjeri obiljeæilo
Krπnjavoga kao osobu i politiËara. Sve πto je on od tog
trenutka Ëinio smatralo se neprijateljskim za hrvatski
narod. “I za biskupa Strossmayjera i za ukupnu hrvatsku
javnost… Krπnjavi je izdajica i izrod, nemoralan tip, karijerist, maaron, ulizica i Ëovjek bez ikakve Ëasti i dostojanstva” (KrtaliÊ, 1986).
Takva karakterizacija iz pera njegovih suvremenika
uvelike je utjecala na nerazumijevanje i neprihvaÊanje
modernih i vizionarskih poteza koje Krπnjavi vuËe u podruËju tjelovjeæbe i nastave TZK-a u Hrvatskoj
devedesetih godina 19. stoljeÊa.
5/24/05
10:00
Page 35
loπkoj borbi, nego je Pehr Henrik Ling, njegov kreator,
motive pronalazio u æelji da poboljπa zdravstveno stanje
svog naroda. Stoga se πvedska gimnastika i njena filozofija Krπnjavome Ëinila manje opasna i prihvatljivija
od, u Hrvatskoj dominantnog, Ëeπkog gimnastiËkog sustava, politiËki usmjerenog protiv austrijske i ugarske
hegemonije s idejom zajedniËkog povezivanja slavenskih naroda unutar Austro-Ugarske Monarhije. ©vedski
gimnastiËki sustav trebao se nametnuti, smanjiti dominaciju Ëeπkog gimnastiËkog sustava, postupno istisnuti
sokolstvo iz hrvatskog druπtva i, πto je naroËito vaæno, iz
πkolskog sustava. Krπnjavi je imao jasan plan kako to
uËiniti. U travnju 1892. godine raspisao je natjeËaj za
slanje dvojice stipendista na studij u ©vedsku. Na natjeËaju su izabrani i poËetkom srpnja iste godine u ©vedsku su se uputili Franjo BuËar i SreÊko BoπnjakoviÊ koji se nakon nekoliko tjedana provedenih u Stockholmu
ipak vratio u Zagreb. Franjo BuËar je ostao u ©vedskoj i
marljivo studirao.
Nastava TZK-a
Predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu
Krajem 1891. godine Krπnjavi je imenovan je predstojnikom Odjela za bogoπtovlje i nastavu u vladi bana
Dragutina Khuena-Hedervaryja, tj. postao je ministar
zaduæen za pitanja bogoπtovlja i nastave u tadaπnjoj
Hrvatskoj.
Tjelovjeæbeno druπtvo Hrvatski sokol bilo je u
tadaπnjoj Hrvatskoj jedno od rijetkih druπtava ili institucija koje je ne samo nosilo nacionalni predznak, nego i
okupljalo veÊi broj mladih i promicalo meu njima nacionalni duh. DjelujuÊi pod krilaticom “U desnici snaga,
u srcu odvaænost, u misli domovina” Hrvatski sokol je
velik dio svoje aktivnosti, Ëak i prihoda 1, ostvarivao organizirajuÊi i provodeÊi nastavu TZK-a u osnovnim i
srednjim πkolama. Kao takav Hrvatski sokol i Ëeπki gimnastiËki sustav na kojemu se temeljilo djelovanje
Hrvatskog sokola naπli su se na udaru bana Hedervaryja
i njegovog novog ministra. Ideja je bila nacionalno obojen sokolski gimnastiËki sustav zamijeniti jednim
neslavenskim i apolitiËnim gimnastiËkim sustavom.
Je li s tim ciljem Krπnjavi prije svog imenovanja za
predstojnika Odjela za bogoπtovlje i nastavu otiπao na
studijsko putovanje u njemaËke i skandinavske zemlje ili
se toga dosjetio tek kada se u Stockholmu susreo sa
πvedskim odgojno-obrazovnim sustavom i nije presudno. Naime, njemu se πvedski gimnastiËki sustav uËinio
idealnom zamjenom ili protuteæom sokolstvu te dogovara slanje dvojice stipendista na Centralni kraljevski
gimnastiËki zavod u Stockholmu, tada vrlo uglednu
tjelovjeæbenu πkoli svjetskog glasa.
©vedski gimnastiËki sustav, za razliku od Ëeπkog ili
njemaËkog, nije imao svoje temelje u politiËkoj ili ideo-
Razmiπljanja i odnos Isidora Krπnjavoga prema nastavi TZK-a, koji su neobiËno vaæni, dobro se oËituju u
nekoliko naredbi tadaπnje vlade, tj. Odjela za bogoπtovlje i nastavu, koje se odnose na nastavu TZK-a, a iza Ëijeg
donoπenja stoji upravo Krπnjavi.
“©kolski zakon… odreuje, da mora uz svaku πkolu
biti gombaliπte. Tomu zahtjevu zakona zadovoljava se
samo povrπno, a æaliboæe ima sluËajeva, osobito u
gradovima, gdje se πkole grade bez ikakva gombaliπta…
Zato uz svaku πkolu treba da bude πto veÊe gombaliπte.
Kod novih πkola valja na to paziti odmah,… da ni ne
πalju takvih graevnih osnova na odobrenje… u kojima
nije uvrπteno dosta veliko gombaliπte, jer se ni jedna
takova osnova ne Êe odobriti… Ova i ovakova gombaliπta valja πto viπe upotrebljavati….” 2
Indikativno je da je Krπnjavi u svojoj prvoj naredbi koju je izdao kao predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu u travnju 1892. godine, a koja se odnosila na nastavu TZK-a, odmah pokuπava regulirati temeljno pitanja
nastave TZK-a: izgradnju objekata i prostora za odræavanje nastave.
U svibnju iste godine izdana je naredba kojom se nastava TZK-a u puËkim πkolama u trajanju od 30 minuta
morala izvoditi iza svakog prvog sata prijepodnevne
nastave. Osim toga propisano je da u 10-minutnim
odmorima izmeu drugog i treÊeg sata uËenici trebaju
biti tjelesno aktivni igrajuÊi prikladne igre. Prema tome,
svakodnevna tjelovjeæba u trajanju od 40 minuta uvedena je u Hrvatskoj veÊ 1892. godine zahvaljujuÊi
Krπnjavome. U istoj naredbi nadalje se kaæe “…πkolsko
vjeæbaliπte neka se nalazi gdjegod je moguÊe u
neposrednoj blizini πkolske zgrade… Na takvo
vjeæbaliπte neka se raËuna 4-5 m2 povrπine po djetetu.
Nadkriven prostor za vjeæbaliπte neka je dosta prostran.
Na uËenika neka dolazi 1-2 m2, a visina njegova treba da
je 4,4 m…” 3 Time su prvi put propisani standardi za izgradnju natkrivenih i vanjskih igraliπta za potrebe nastave TZK-a u Hrvatskoj.
7
5/24/05
10:00
Page 36
Krπnjavi i BuËar
Navedene naredbe vezane uz nastavu TZK-a, kao i
one koje slijedile sve do 1896. godine, trebale su
pripremiti teren za uvoenje πvedskog gimnastiËkog
sustava u Hrvatskoj koje je trebalo uslijediti nakon
povrataka Franje BuËara sa πkolovanja iz ©vedske.
BuËar ulazi na velika vrata u povijest tjelovjeæbe i nastave TZK-a u Hrvatskoj organizacijom TeËaja za
uËitelje gimnastike 1894. - 1896. godine koji je inicirao
i bezrezervno podræavao sam Krπnjavi. Plan i program
teËaja sastavio je BuËar po uzoru na Stockholm i ostale
skandinavske centre za obrazovanje kadrova iz podruËja tjelovjeæbe s ciljem obuke prvih 30 polaznika za
tjelovjeæbu po πvedskom gimnastiËkom sustavu. Uz
dvorane za polaznike teËaja bili su na troπak vlade osigurani i svi potrebni rekviziti i pomagala na kojima
Krπnjavi nije πtedio.
©vedski gimnastiËki sustav nikada nije uspio zaæivjeti u Hrvatskoj upravo zbog poloæaja koji je u
hrvatskom druπtvu i politici zauzimao Krπnjavi. Naime,
nedugo nakon zavrπetka TeËaja za uËitelje gimnastike
Krπnjavi biva politiËkim pritiscima bana Hedervarya
prisiljen na odstupanje s duænosti predstojnika Odjela,
a sam ban je poduzeo korake da se zapoËeti projekti
Krπnjavoga, meu kojima je i uvoenje πvedskog gimnastiËkog sustava u Hrvatsku, zaustave. S druge strane,
opozicija i tadaπnji hrvatski tjelovjeæbeni djelatnici
odbacivali su sve πto je omraæeni Krπnjavi uËinio na
podruËju razvoja tjelovjeæbe.
Za razumijevanje znaËaja Isidora Krπnjavoga vrlo je
vaæan i njegov odnos i utjecaj na Franju BuËara koji je
bio karakteristiËan i sloæen, te u ovom trenutku joπ nije
dovoljno povijesno istraæen. Usprkos tome, jedan od
najveÊih uspjeha Krπnjavoga kao politiËara koji je utjecao i stvarao pretpostavke za razvoj tjelovjeæbe u
Hrvatskoj jesu upravo zasluge i kljuËna uloga koju je
imao u pojavljivanju Franje BuËara - oca hrvatskog
sporta.
KLUBOVI
PRIJE ©EZDESET GODINA
OSNOVAN JE NK DINAMO
Od Dinama
Nakon osnivaËke skupπtine FDK Dinamo
sazvan je sastanak nogometne sekcije, na
kome je izabran i prvi odbor na Ëelu s
Icom Hitrecom, pa se on moæe smatrati i
prvim predsjednikom NK Dinamo. Klub je
prvo trenirao na igraliπtu ZET-a, a prva
utakmica odigrana je 23. lipnja 1945. na
igraliπtu Graanskog u Koranskoj ulici.
Kako su mnogi igraËi bili joπ u vojsci, a
ostali su priliËno neredovito trenirali,
Hitrec ih je na tu prvu utakmicu pozvao
putem novina: Pozivaju se svi igraËi koji su
odreeni za I. i II. momËad, da dou u
subotu 23. lipnja 1945. godine u 15 sati i 30
minuta, na igraliπte Graanskog, radi
utakmice s reprezentacijom Zrakoplovstva
Izvori i literatura
1. BuËar, F. (1927). U spomen dr. Isidoru Krπnjavome.
Hrvatski sokol 9(3):87-90.
2. »ustonja, Z. (2004). Razvoj Tjelesne i zdravstvene
kulture u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski πportski muzej
3. Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku,
1892, 2 (8).
4. Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku,
1892, 2 (9).
5. KrtaliÊ, I. (1986). Iso Krπnjavi ili pozicija subjekta u
centru. U: A. MajetiÊ (ur.) Iso Krπnjavi - Zapisci iza
kulisa hrvatske politike. Zagreb: IzdavaËko knjiæarska radna organizacija Mladost.
1
2
3
8
Od 1890. godine vlada je Hrvatskom sokolu plaÊala godiπnji pauπal od 2000
forinti u ime naknade za organizaciju i provoenje nastave TZK zagrebaËkim
srednjoπkolcima. Krπnjavi je kasnije oduzeo taj pauπal Hrvatskom sokolu. (vidi
»ustonja, 2004).
Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1892, 2 (8), 123 i 124.
Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1892, 2 (9), 130.
dmah nakon zavrπetka II. svjetskog rata u Zagrebu
su se javile inicijative u cilju osnivanja novih πportskih organizacija. Djelovanje prijeratnih klubova je
zabranjeno, a novi se πportski i tjelovjeæbeni pokret morao
organizirati u socijalistiËkom duhu. O tome svjedoËi i oglas
objavljen u Vjesniku br. 42. od 8. lipnja.1945. godine. U
njemu je objavljen poziv inicijativnog odbora za osnivanje
fiskulturnog druπtva: Sportaπi Gradske elektriËne centrale,
Plinare, Vodovoda, ZagrebaËkog elektriËnog tramvaja,
Klaonice i Gradskog poglavarstva pozivaju se da dou na
osnivaËku skupπtinu Fiskulturnog druπtva komunalnih po-
O
5/24/05
10:00
Page 37
Na godiπnjoj skupπtini 25. lipnja 1991.
promijenio ime u NK HA©K - Graanski, a
na godiπnjoj skupπtini 22. oæujka 1993.
promijenjen naziv u NK Croatia. Naziv NK
Dinamo vraÊen je u travnju 2000.
Osvojio prvenstvo Jugoslavije
1947./1948., 1953./1954., 1957./1958. i
1981./1982.
Prvenstvo Hrvatske osvojio je
1992./1993., 1995./1996., 1996./1997.,
1997./1998., 1998./1999., 1999./2000. i
2002./2003.
Kup Jugoslavije 1951., 1959./1960.,
1962./1963., 1964./1965., 1968./1969.,
1979/1980. i 1982./1983.
Piπe Zdenko JajËeviÊ
izabran Herman Mattes, a za tajnika Miπko
Srak. Od 1945. do 1949. godine NK Dinamo je djelovao u sastavu istoimenog πportskog druπtva. Fiskulturno druπtvo komunalaca Dinamo reorganizirano je 9. sijeËnja
1949. godine u Sportsko druπtvo Dinamo u
kojem je djelovao nogometni klub i sekcije
za atletiku, biciklizam, hokej na travi i rukomet. Iste godine iz druπtva se izdvojio NK
Dinamo, a samostalno su poËeli djelovati
Atletski i BiciklistiËki klub Dinamo.
Prva utakmica
Nakon osnivaËke skupπtine FDK Dinamo
sazvan je sastanak nogometne sekcije, na koKup Hrvatske 1993./1994., 1995./1996.,
me je izabran i prvi odbor na Ëelu s Icom Hi1996./1997., 1997./1998., 2000./2001. i
trecom, pa se on moæe smatrati i prvim pred2001./2002.
sjednikom NK Dinamo. On je ujedno bio i
prvi tehniËki referent kluba. Prve treninge
kluba vodio je Branko Kunst, a Maks MihelËiÊ bio je trener juniora. Prve prostorije nalazile su se na Ëetvrtom katu
ElektriËne centrale u GunduliÊevoj ulici 32 u sobi 419.
Klub je prvo trenirao na igraliπtu ZET-a, a prva utakmica
odigrana je 23. lipnja 1945. na igraliπtu Graanskog u Koranskoj ulici. No kako su mnogi igraËi bili joπ u vojsci, a
ostali su priliËno neredovito trenirali, Hitrec ih je na tu prvu utakmicu pozvao putem novina: Pozivaju se svi igraËi
koji su odreeni za I. i II. momËad, da dou u subotu 23. lipnja 1945. godine u 15 sati i 30 minuta, na igraliπte Graanskog, radi utakmice s reprezentacijom Zrakoplovstva.
Prvi nastup privukao je oko 3000 gledatelja, a NK Dina-
do Dinama
duzeÊa, koja Êe se odræati 9. lipnja 1945. godine u 18 sati u
kino-dvorani Gradskih poduzeÊa u GunduliÊevoj ulici 32/V.
Pozivu se odazvalo oko 200 ljudi. OsnivaËkoj skupπtini Fiskulturnog druπtva komunalaca Dinamo predsjedavao je Bruno
VolËanπek, sluæbenik u ElektriËnoj centrali i djelatnik u H©K
©parti, prijeratnom nogometnom klubu.
Novom fiskulturnom
druπtvu dan naziv Dinamo
Sudionici osnivaËke skupπtiEkipa FDK Dinamo 1945. godine. Slijeva: KokotoviÊ, Monsider, Ivica Horvat, Lojen, Hripko, Kacian,
ne sloæili su se da novo fiskulÆeljko »ajkovski, Beda, FraniËeviÊ, Kurtanjek i Reiss
turno druπtvo, kojem je trebalo
dati i ime, poËne s radom πto
mo je nastupio u sastavu Zvonko Dogan, Stojan Osojnak,
prije. Predlagali su se razliËiti nazivi, kao "Elektra", "Tur- Drago Lojen, Duπan FranjiËeviÊ, Josip Hunjet, Gabrijel
bina", "Torpedo" i sliËno, no usvojeno je ime Dinamo uz Kurtanjek, Ivica MedariÊ, SreÊko TomπiÊ, August Leπnik,
objaπnjenje da taj naziv najbolje odgovara strukturi i djela- Nikola DukoviÊ i Mirko KokotoviÊ, koji je bio prvi kapetnosti gradskih poduzeÊa, osnivaËa novog druπtva. Mislilo tan. Utakmicu je sudio Klement Heger. Prvi gol za NK Dise, naime, pritom na motor dinamo, simbol pokretaËke sna- namo postigao je Ivica MedariÊ, a konaËni rezultat postage strojeva potrebnih za rad svih komunalnih poduzeÊa, od vio je Nikola DukoviÊ. Igralo se u prugastim dresovima
elektriËne centrale, preko vodovoda i plinare do tramvaja. prijeratnog H©K Sparta.
Tako se bar sluæbeno obrazlagao taj naziv, no on je bez sumnje nazvan prema ruskom imenjaku, moskovskom Dina- Prva utakmica s Hajdukom
mu. Na toj skupπtini odluËeno je da boja druπtva bude pla»im je u Split stigla vijest da je u Zagrebu osnovan nova, kao πto je bila i zastava komunalaca grada Zagreba. Na gometni klub, u Zagreb je doputovao ©ime Poduje i predloprvoj redovnoj skupπtini Fiskulturnog druπtva komunalaca æio Ëelnicima NK Dinamo da se odigra utakmica u Splitu.
Dinamo, odræanoj 3. studenoga 1945., za predsjednika je Pojavio se problem prijevoza do Splita. Gume za autobus
9
5/24/05
10:00
Page 38
bile su prava rijetkost, a æeljeznica joπ nije proradila. ZET
je ustupio autobus, a gume je dala vojska. Kada je osiguran
prijevoz pojavio se problem igraËa. Polazak je dogovoren u
ponoÊ ispred ElektriËne centrale. Voe puta Ico Hitrec i
Milan ©ariÊ, zajedno sa ©imom Podujem koji se vraÊao u
Split, do 2 sata nisu doËekali ni pola momËadi. Utakmica se
nije mogla odgoditi jer je bila plakatirana u Splitu. Probuena su dva juniora bivπeg H©K ©parta, igraË StankoviÊ
koji je veÊ prestao igrati i rukometaπ Marold. MomËad je
odigrala u sastavu Urh, Drago Horvat, Lojen, Ivica Horvat,
Mirko KokotoviÊ, StankoviÊ, CimermanËiÊ, Leπnik, Marold i Æigante. Hajduk je pobijedio sa 2-0.
U jesen 1945. igrano je prvenstvo grada Zagreba, a momËadi su bile podijeljene u dvije skupine. NK Dinamo je bio
u B skupini s Amaterom, Dubravom, Graevinarom, II. Armijom, Elementom, Metalcem, GrafiËarom, Slavenom,
Poπtarom, Tekstilcem, Jedinstvom i Lokomotivom. Kao prvak Zagreba, NK Dinamo se plasirao u hrvatsku ligu koju
je igrao u sezoni 1946./1947. godine. Osim Metalca i Lokomotive iz Zagreba u konkurenciji su bili joπ i Hajduk,
Kvarner, Tekstilac (Varaædin) i Proleter (BeliπÊe). Dinamo
je bio drugi iza Hajduka i to je bilo dovoljno za plasman u
prvu ligu. Prvu utakmicu u sezoni 1947./1948. godine NK
Dinamo je odigrao u Podgorici s BuduÊnosti (2-2). Nastupili su Monsider, Etlinger, Lojen, Pleπe, Drago Horvat,
Mirko KokotoviÊ, CimermanËiÊ, Reiss, Wolfl, Golob i Beda.
Stadion
FDK Dinamu je 1945. dodijeljeno igraliπte ZET-a u ulici Rade KonËara, a zatim igraliπte bivπeg H©K ©parta u
DaniËiÊevoj ulici. Godine 1947. druπtvu su predani svi
πportski objekti na ©alati. Tereni bivπeg igraliπta HA©K-a
u Maksimiru dodijeljeni su mu 1948. godine. Klub je najprije izgradio drvenu baraku koja je sluæila kao svlaËionica, a godinu kasnije i zidanu zgradu na juænom dijelu stadiona. Podignuti su i nasipi za stajanje, a na zapadnom dijelu stadiona izgraena je mala drvena tribina sa 30 sjedaEkipa NK Dinamo
osvojila je 1967.
Kup UEFA. Gore
slijeva: Slaven
Zambata, Zlatko
©koriÊ, Branko
GraËanin, Filip
BlaπkoviÊ, Rudolf
Belin i Danijel PiriÊ.
Dolje: Krasnodar
Rora, Marijan
»erËek, Marijan
BrnËiÊ, Mladen
Ramljak i Josip
Gucmirtl.
10
la. Ureeno je i igraliπte s atletskom stazom. Prvu utakmicu u Maksimiru NK Dinamo je odigrao 19. rujna 1949. s
JFK Partizan.
Na temelju odluke Vlade NR Hrvatske od 13. prosinca
1951. godine, NK Dinamu su besplatno ustupljene zgrade i
zemljiπte nogometnog igraliπta u Maksimiru i to pod uvjetom da sve buduÊe radnje na terenu budu izvedene prema
urbanistiËkim rjeπenjima i regulacijskim propisima. Time
je NK Dinamo mogao sve nekretnine u svome vlasniπtvu
uvesti u zemljiπne knjige. Na 15. sjednici Narodnoga odbora grada Zagreba odræanoj 17. listopada 1953. prihvaÊen je
prijedlog o izradi idejnog projekta za gradnju stadiona kapaciteta 65.000 gledatelja. Projekt su izradili arhitekti Vladimir Turina, Eugen Erlich i Franjo Neidhard. Taj projekt
je odobrila Skupπtina Narodnog odbora grada Zagreba 10.
listopada 1954. godine. No veÊ ranije, krajem 1953., zapoËela je izgradnja zapadne tribine (6262 mjesta) i tribina za
sjedenja ispod njih. Tribina je dovrπena 1954. godine. Sjeverna tribina, kapaciteta 16.000 stajaÊih mjesta, gradila se
od 1953. do 1955. godine. Oko 1955. sagraen je zapadni
ulaz, blagajne, sanitarni Ëvor na zapadu i æeljezna ograda
oko stadiona, prema projektu arhitekta Marijana Haberlea.
Zbog tih radova morali su se sruπiti objekti samostana Antunovac i niz gospodarskih zgrada oko njega. IstoËna tribina (12.000 sjedeÊih mjesta), istoËno stajanje (18.000 ) i pomoÊno igraliπte s manjom tribinom (4000 sjedala) podignuti su 1961. godine. Izgradnja juæne tribine zapoËela je
1964., a dovrπena 1969. godine. Na njoj je 5000 sjedeÊih i
10.000 stajaÊih mjesta. Nova tartan staza ureena je 1970.
godine. Stadion je rekonstruiran za potrebe Univerzijade
1987. godine. Izgradnja nove sjeverne tribine zapoËela je
1996. godine prema projektu arhitekta Ivana Kincla.
Literatura
1. Tkalec, S., NK Dinamo 1945.- 1960., Zagreb, 1960.
2. Kramer, F., NK Dinamo 1945. - 1975, Zagreb, 1975.
3. Kramer, F., NK Dinamo 1945. - 1985, Zagreb, 1985.
5/24/05
10:00
Page 39
PUBLICISTIKA
110 godina skijanja
u Zagrebu i Hrvatskoj
Bogato ilustrirana monografija biljeæi veÊinu relevantnih podataka o razvoju sporta
koji u vremenu izlaska knjige, prosinac 2004., ima svjetske skijaπke zvijezde - Janicu i
Ivicu KosteliÊ. Kakav je bio put skijaπkih zanesenjaka, kako su skijaπi gradili svoje
mjesto u sportskoj i olimpijskoj obitelji, kazuje ova knjiga napisana u πest poglavlja
Piπe
Emilija Petanjek
“Vrativπi se, dakle, 1894. godine iz Stockholma BuËar
donosi i svoje skije te odmah zapoËinje promidæu, kako je
i obeÊao. Na njegov prijedlog na Godiπnjoj skupπtini I.
Hrvatskoga sklizalaËkoga druπtva, 12. studenoga 1984.
godine u Zagrebu, u Druπtvo je uvedena i ski sekcija”, zapisao je zagrebaËki πportski radnik, publicist i povjesniËar
Ratko CvetniÊ u najnovijoj knjizi o razvoju skijaπkog sporta
“110 godina skijanja u Zagrebu
i Hrvatskoj”.
Knjiga raena, kako sam autor kaæe u predgovoru, po
narudæbi ZagrebaËkog skijaπkog saveza koji se spremao
za proslavu 110. godiπnjice skijanja, bogata je monografija
koja obrauje veÊinu relevantnih podataka o razvoju sporta
koji u vremenu izlaska knjige,
prosinac 2004., ima svjetske
skijaπke zvijezde - Janicu i
Ivicu KosteliÊ. Kakav je bio put
skijaπkih zanesenjaka, kako su
skijaπi gradili svoje mjesto u
sportskoj i olimpijskoj obitelji,
kazuje monografija napisana u
πest poglavlja.
Prvo poglavlje pod naslovom
“Zagreb na prijelazu stoljeÊa”
obuhvaÊa razdoblje od 1894.
do 1918. godine, biljeæi prve vijesti o novome sportu,
prvim teËajevima koje je organizirao Franjo BuËar kao
rezultat boravka u Stockholmu kao stipendist na Centralnom zavodu za gimnastiku, o traæenju naziva sporta Ëiji
korijen “ski” potjeËe iz Norveπke i Ëita se, prema BuËaru,
”πi”, do zamaha uz novu generaciju sve do Prvog svjetskog rata. Drugo poglavlje upuÊuje na dogaaje u skijanju do 1941. godine, BuËarova ulaska u Meunarodni
olimpijski odbor, osnutka zagrebaËkog podsaveza i vremena kada skijanje “ulazi u modu”. Bilo je to vrijeme prvog ZagrepËanina na olimpijskom tjednu u Chamonixu
1924. godine, koji je retroaktivno proglaπen Prvim zim-
skim olimpijskim igrama. TreÊe poglavlje obrauje vrijeme Drugog svjetskog rata i Nezavisne dræave Hrvatske,
a Ëetvrto je okrenuto obnovi skijaπkih aktivnosti, organizacijskog ustroja i prvim poratnim natjecanjima zagrebaËkih skijaπkih veliËina koje se veÊ intenzivno natjeËu
na meunarodnim natjecanjima. U ovom poglavlju
sveËano se otvara æiËara
na Sljemenu, javlja se
træiπte skijaπke opreme i
niz drugih sportskih, kulturoloπkih i gospodarstvenih zanimljivosti
vezanih uz skijanje.
Petim poglavljem autor
obrauje sarajevsku kandidaturu za organizaciju
Zimskih
olimpijskih
igara 1984. i same Igre,
buenje Zlatnog medvjeda na Sljemenu i upis
prvih FIS bodova, posjet
legendarnog Stenmarka,
obnovu Hrvatskog skijaπkog saveza i osnutak
Hrvatskog olimpijskog
odbora. ©esto poglavlje
«Samostalnost i pozlatafl
sadaπnjost je i bliska
buduÊnost hrvatskog skijanja, prvi samostalni koraci na svjetskoj sportskoj sceni, primanje u FIS i olimpijske medalje Janice KosteliÊ.
Nakladnik ZagrebaËki skijaπki savez i Sportska biblioteka POP_POP za urednika je imenovao Darivoja
RepaËa, predsjednika ZagrebaËkog skijaπkog saveza. Recenzent knjige je povjesniËar i sveuËiliπni profesor
Zdenko JajËeviÊ, direktor Hrvatskog sportskog muzeja i
sam autor knjige o stogodiπnjem razvoja skijanja u Zagrebu. Knjiga ima 248 stranica, formata 21,5 x 22 cm, tvrdog
uveza i moæe se, za 130 kuna, nabaviti na adresi nakladnika u Zagrebu, Trg sportova 11.
11
5/24/05
10:00
Page 40
PUBLICISTIKA
50 godina rukometa u Rijeci
Bogato ilustrirana knjiga izdana u sijeËnju 2005. u Rijeci u povodu
zlatnog jubileja rukometa u tom gradu uvodi Ëitatelje u povijest sporta
jedne regije, biljeæeÊi gdje je i kako sve poËelo, kao i buran sportski æivot
rukometa posljednjih godina u Hrvatskoj, kojem svjedoËe i mlae i starije
generacije poklonika tog sporta
Piπe
Emilija Petanjek
„Teπko je odluËiti se za datum koji oznaËava pravi
poËetak rukometne igre u naπem kraju. Je li pravi datum
28. studenoga 1954. godine, dan kada su susaËki gimnazijalci odigrali na svom trgu utakmicu s kolegama iz
Varaædina ili je to, pak, dan kasnije kada se otvorilo prvo gradsko rukometno igraliπte u –akoviÊevoj ulici,
danaπnja Ciottina 19a?
»injenica je da je tada
ovaj sport prigrlila i
stara i mlada publika",
zapisao je sportski novinar, publicist i promicatelj rukometa Petar
OgurliÊ u najnovijoj knjizi o razvoju rukometa
„50 godina rukometa u
Rijeci".
Bogato ilustrirana knjiga koja biljeæi razvoj
sporta jedne regije,
danas, u vrijeme kada
poznajemo olimpijske i
svjetske
uspjehe,
omoguÊuje nam u svojih deset poglavlja da se
prisjetimo kako i gdje je
sve poËelo, a mlae
generacije koje tek
dolaze upoznaje s
Ëarobnim
svijetom
rukometne igre. Prva
Ëetiri poglavlja kronoloπki obrauju sportske
uspjehe i padove klubova.
Prvo poglavlje biljeæi razdoblje od 1954. do 1969. godine opisujuÊi kako i kada je rukomet stigao u Rijeku te
stasanje prvih klubova. U drugom poglavlju pod
naslovom „Uzlet" upuÊuje se na dogaaje u razdoblju
12
od 1970. do 1979. godine kada je osnovan Rukometni
savez zajednica opÊina Hrvatskog primorja, Istre i
Gorskog kotara kao i zabiljeæene prve pobjede „Zameta" protiv „Kvarnera". TreÊe poglavlje biljeæi suparniπtvo „Zameta" i „Kvarnera" sljedeÊih deset godina,
a Ëetvrto je zanimljivije mlaim Ëitateljima jer je
okrenuto novijoj povijesti
rukometa od 1991. do 2004. koje su zlatne godine na Mediteranskim igrama, Olimpijskim
igrama u Atlanti 1996. i Ateni
2004. te Svjetskom prvenstvu u
Portugalu. U poglavlju „Savez i
turniri" zabiljeæeno je djelovanje Rukometnog podsaveza Rijeke i odræavanje brojnih turnira
popraÊeno rezultatima. ©esto
poglavlje obrauje osnovne
karakteristike rijeËkih rukometnih klubova, a sedmo i osmo
spominju trenere i suce. Nadalje,
kroz kratke æivotopise upoznajemo se s rukometnim struËnjacima i duænosnicima koji su ostavili neizbrisiv trag i dali znatan
doprinos razvoju rijeËkog
rukometa. Posljednje poglavlje
sadræi
fotografije
mladih
sportaπa na koje rijeËki i hrvatski
rukomet raËuna.
Nakladnik Adriapublic Rijeka
i osnivaË biblioteka „Sportski
velikani" za urednika i recenzenta izabrao je Vladimira VujnoviÊa, sportskog djelatnika i meunarodnog
rukometnog suca. Knjiga «50 godina rukometa u Rijecifl sa 407 stranica tiskana je u formatu 16 x 26 cm,
mekog uveza.
5/24/05
10:00
Page 41
Sluæbeno vozilo
hrvatskih olimpijaca
5/24/05
10:00
Page 42
5/24/05
10:00
Page 43
MZO©
Broj 1
Godina I. • Lipanj 2005.
©PORT U ©KOLI
i
STUDENTSKI ©PORT
5/24/05
10:00
Page 44
RAZGOVOR
DRAGAN PRIMORAC, MINISTAR ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ©PORTA REPUBLIKE HRVATSKE
©port je najbolja investicija
u zdravlje i buduÊnost mladih
Kroz πport sam se izgraivao kao osoba, nauËio sam primati poraze i veseliti se
pobjedama, upoznao sam predivne ljude. Jedna od vrlina koju sam uspio izgraditi
zahvaljujuÊi πportu je zasigurno upornost i postojanost
Piπe Ante DrpiÊ
• Gospodine ministre, koliko Vam je bavljenje πportom
pomoglo u karijeri?
- Kroz πport sam se izgraivao kao osoba, nauËio sam primati poraze i veseliti se pobjedama. Kroz πport sam upoznao predivne ljude, jednom rijeËju, πport me duhovno obogatio. Jedna od vrlina koju sam uspio izgraditi zahvaljujuÊi
πportu je zasigurno upornost i postojanost.
• Kada ste se poËeli baviti πportom? Moæete li nam
opisati trenutke u πportu kojih se rado sjeÊate?
- ©portom sam se poËeo baviti s osam godina. Rado se
sjeÊam pionirskih dana u Hajduku, juniorskih u NK Solinu,
rezultata koje sam ostvario kao atletiËar u AK Split 80 te
natjecanja u taekwondou, posebice drugog mjesta na juniorskom prvenstvu bivπe dræave.
• Vaπ stav o πportu kao prevenciji ovisnosti i nasilja?
- ©port je definitivno najvaæniji oblik prevencije. ©port je,
osim prevencije, vaæan za pravilan rast i razvoj, za razvoj
Mladim
πportaπima
poruËujem:
Vjerujte u sebe,
budite uporni i
rezultati neÊe
izostati!
44
5/24/05
10:01
Page 45
znaËajnih osobina i sposobnosti za svakodnevan uspjeπan
æivot.
• U nas nema baπ mnogo primjera da su vrhunski πportaπi usporedno sa πportskom gradili i znanstvenu karijeru?
- Duje Draganja i braÊa Skelin su krasni primjeri kako se
uspjeπan moæe biti kao akademski graanin i kao πportaπ, a
zasigurno Êe tim primjerom krenuti i ostali πportaπi. Mi
Êemo se pobrinuti da im omoguÊimo da usklade svoje obveze tijekom πkolovanja i obveze u πportu koji su izabrali.
• Koliko ministarstvo kojem ste na Ëelu pomaæe πkolske
πportske klubove?
- Najviπe πto se realno moæe, jer smo se izborili da se iz
dræavnog proraËuna ove godine za aktivnosti πkolskih
πportskih klubova izdvoji 10 milijuna ili dva milijuna kuna
viπe nego proπle godine. Uvjereni smo da je to najbolja investicija u zdravlje i buduÊnost mladih.
• Ima li novosti glede statusa uËenika πportaπa?
- Ministarstvo je donijelo odluku kojom se prvi put daje
znaËenje uËeniku πportaπu tako da se njegova πportska
postignuÊa boduju pri upisu u svim srednjim πkolama. Svjesni smo da moramo uraditi promjene u Zakonu o srednjem πkolstvu, kojim bismo pomogli uËenicima kategoriziranim πportaπima u rjeπavanju pitanja πportskog dopusta, πportskih natjecanja, obveza u πkoli, obveza prema πkolskom πportskom klubu.
Nadalje, nastojati Êemo na jednako kvalitetan naËin rijeπiti status studentica i studenata kategoriziranih πportaπa
kako bismo πto veÊi broj kategoriziranih πportaπa motivirali
da nastave πkolovanje.
• Na kraju, πto biste poruËili mladim πportaπima?
Ministar znanosti,
obrazovanja i πporta Republike Hrvatske Dragan Primorac roen je 7.
lipnja 1965. godine u Banjoj Luci.
Diplomirao je na
Medicinskom fakultetu SveuËiliπta
u Zagrebu, studij u
Splitu, a doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. SpecijalistiËki ispit iz pedijatrije poloæio je 2002. godine. Oæenjen je i sa suprugom Jadrankom ima
kÊeri Laru i Mateu.
Istaknuti je struËnjak iz podruËja forenziËkih znanosti, a πira javnost upoznala ga je kada je pomoÊu analize DNK u svrhu identifikacije ærtava Domovinskog rata, koju je usavrπio u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama, postao jedan od najcjenjenijih svjetskih struËnjaka iz tog podruËja.
Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Splitu i Osijeku. »lan je Instituta za forenziËke znanosti u New Havenu, Connecticut, SAD.
Tijekom πkolovanja aktivno se bavio taekwondoom i nogometom. OsnivaË je i predsjednik Taekwondo kluba Kocunar - DC u
Splitu. U slobodno vrijeme voli Ëitati, sluπati glazbu, rekreativno
trËi i igra nogomet.
- Vjerujte u sebe i budite uporni i rezultati neÊe izostati!
Duje Draganja i
braÊa Skelin su
krasni primjeri
kako se uspjeπan
moæe biti kao
akademski
graanin i kao
πportaπ, a
zasigurno Êe tim
primjerom krenuti
i ostali πportaπi.
Mi Êemo se
pobrinuti da im
omoguÊimo da
usklade svoje
obveze tijekom
πkolovanja i
obveze u πportu
koji su izabrali
45
5/24/05
10:01
Page 46
BADMINTON
Igra za sva æivotna doba
U Ëudesnom rasponu od sporog do brzog, od lakog do neizvodivog, svaki Êe igraË bez obzira na uzrast, spol, visinu, teæinu ili prethodno badmintonsko iskustvo - u skladu s
vlastitim tjelesnim sposobnostima, brzo pronaÊi najpogodniji intenzitet igre. To Êe pak, uz
ravnopravnog suparnika, donijeti i zadovoljstvo u igri
Piπe Damir Markuπ, prof.
adminton je naziv jedne od najrasprostranjenijih igara na svijetu. ©port je ime dobio po ladanjskome mjestaπcu Badminton Park u
jugozapadnoj Engleskoj, gdje je sedamdesetih godina 19. stoljeÊa ta
igra dobila danaπnji oblik.
Afirmacija koju badminton u posljednje vrijeme doæivljava u Hrvatskoj na sretan se naËin poklapa sa
πirenjem koje taj πport doæivljava diljem planeta. Brzo πirenje igre posljednjih desetljeÊa pridonijelo je tome
da badminton ue u druπtvo sluæbenih olimpijskih πportova. Taj se veliki
trenutak badmintonske povijesti odigrao u Barceloni 1992., a iste je godine u Ëlanstvo IBF-a primljen i Hrvatski badmintonski savez .
Badminton se sve viπe igra u πkolama. S obzirom na svoje komparativne prednosti, ta je aktivnost izrazito primjerena za primjenu u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture i izvannastavnih aktivnosti, kako u osnovnoj tako i u srednjoj πkoli. Razvoj i πirenje badmintona u Hrvatskoj te njegova primjerenost πkolskoj populaciji
naiπli su na odjek i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta.
Badminton se tako prvi put pojavljuje kao pokazni πport na Dræavnom prvenstvu πkolskih πportskih klubova osnovnih i srednjih
πkola Republike Hrvatske. Uz nadu da Êe badminton sljedeÊe godine u sustavu πkolskog πporta doæivjeti svoju "Barcelonu", ukratko Êemo predstaviti taj atraktivan πport.
B
Osnovna pravila i cilj igre
Badminton je igra izmeu dva igraËa ili dva
para igraËa koji odbijaju lopticu preko mreæe
sve dok ne doe do pogrjeπke odnosno dok neka od strana ne osvoji bod. Igra se u muπkoj i
æenskoj pojedinaËnoj konkurenciji te u konkurencijama muπkih, æenskih i mjeπovitih parova.
Teren na kojem se igra je dimenzija 13,40 x
6,10 metara, s mreæom visokom 1,55 m.
Osnovne dionice igre su bod, koji se moæe
osvojiti samo na svoj servis, zatim gem koji se
igra do 15 bodova, te meË, koji se igra na dva
dobivena gema. Igra zapoËinje servisom. Pri
servisnom udarcu i loptica i glava reketa moraju biti ispod visine serverovog pasa - dakle, za
razliku od odbojke ili tenisa, servisni se udarac
izvodi odozdo. Nakon servisnog udarca igraËi
se mogu slobodno kretati svojom polovicom terena i udarati lopticu na svim visinama. Pogrjeπka je ako loptica padne na tlo, udari u mre46
æu ili igraËa, ili ako je isti igraË udari dva puta zaredom.
Bod poËinje veÊ opisanim defenzivnim tipom servisa. BuduÊi da je
takvim udarcem praktiËno nemoguÊe izravno osvojiti bod (kao πto se ni
u πahu ne moæe prvim potezom
osvojiti figura), server nastoji poËetnim udarcem postiÊi inicijativu koju Êe kasnije, iznuivanjem æeljenih
udaraca od suparnika, pretvoriti u
bod. Ta se taktika dobro vidi i s vrha
tribine: svaki igraË æeli zadræati poloæaj u sredini svoje polovice terena, odakle mu je u dva koraka dohvatljiv svaki kut njegova polja, a
istodobno suparnika otjerati iz njegova srediπta, πetati ga iz kuta u kut
sve dok mu jedan dio polja ne ostane bez obrane. Tako se bod pretvara u seriju izmjeniËnih udaraca, zaËinjenu kratkim sprintovima, snaænim skok-smeπevima, duhovitim varkama i precizno skraÊenim lopticama. U igri parova
(posebno atraktivno izdanje badmintona) sve se dodatno ubrzava
i taktiËki zapliÊe, na uæitak i igraËa i gledatelja.
Obiljeæja igre
PluÊa rade snagom koja badminton uvrπtava u πportove s najveÊom potroπnjom kisika (iznad nogometa, rukometa ili hrvanja), ali
vrlo povoljan i prirodan odnos izmeu optereÊenja i opuπtanja
pridonosi tome da su u ovom πportu ozljede rijetke, premda su trenutci oËigledne iscrpljenosti sastavni dio svakog ozbiljnog dvoboja. U igri poËetnika, meutim, loptica je dovoljno spora da kompenzira
tehniËke nesavrπenosti i tako igraËima, veÊ gotovo od prvih koraka, omoguÊi da odigraju viπe
udaraca u nizu i tako stvore prve igraËke zamisli i planove te ih odmah provjere na suparniku.
U igri ravnopravnih suparnika to odmah, bez
posebne obuke, donosi pravi πportski uæitak i to
je jedna od najveÊih privlaËnosti ovoga πporta.
Loptica je nesumnjivo najprepoznatljiviji badmintonski rekvizit. Raena je od pera i plutene baze, teπka samo pet grama i koliko god krhko izgledala, sposobna je podnijeti vrlo intenzivan tretman. Zbog elastiËnosti pernate
koπuljice izdræat Êe i iznimno jake udarce, kojima Êe joj najjaËi igraËi dati poËetnu brzinu od
oko 300 km/h, ali brzo djelovanje njenoga padobrana usporit Êe je pa su badmintonaπi koji
mogu prebaciti cijelu duæinu igraliπta iznimno
rijetki.
5/24/05
10:01
Page 47
Za kraj
Badminton je jedan od rijetkih πportova koji zajedno igraju
muπkarci i æene. Igra je to za sva æivotna doba. Bez obzira na to
bavite li se badmintonom iz Ëiste rekreacije ili æelite postati vrhunski profesionalac, Ëista nerafinirana zabava je glavna bit badmintona. To je πport koji premoπÊuje dobne i spolne razlike. Vrlo Ëesto se dogaa da vam se u igri pridruæi mali, kræljavi klinac kojeg
bi, svojom veliËinom, "pojeli za doruËak" i onda vas "opere" dok
ste rekli keks.
U Ëudesnom rasponu od sporog do brzog, od lakog do neizvodivog, svaki Êe igraË (bez obzira na uzrast, spol, visinu, teæinu ili
prethodno badmintonsko iskustvo), u skladu s vlastitim tjelesnim
sposobnostima, brzo pronaÊi najpogodniji intenzitet igre. To Êe
pak, uz ravnopravnog suparnika, donijeti i zadovoljstvo u igri. Badmintonska loptica prilagodit Êe se
svaËijoj vjeπtini.
U prestiænom njujorπkom Ëasopisu "Intervju" uoËi Olimpijskih
igara u Atlanti badminton je predstavljen sljedeÊim rijeËima: "Stari su Grci imali hrvanje, Rimljani utrke zaprega, srednjovjekovni
vitezovi viteπke turnire, viktorijanci kriket, a stari i novi Japan sumo-borbe... Svaka kultura i svaka era imale su πport za kojim su
ludovale, koji je odraæavao njihov duh. Predviamo da Êe badminton biti igra sutraπnjice!"
Svi koji æele igrati badminton obavijesti mogu pronaÊi na sluæbenoj internetskoj stranici Hrvatskoga badmintonskog saveza
www.cba.hr
MINI RUKOMET
Nadgradnja popularnog “graniËara”
Svakodnevno vjeæbanje i bavljenje mini rukometom djeluje kako na zdravstveni status tako i na
izgradnju mladog sportaπa u zdravog odraslog Ëovjeka koji Êe kroz sport zadovoljiti sve svoje
druπtvene potrebe i interese i distancirati se od loπih utjecaja druπtva
Piπe Lidija BojiÊ-»aËiÊ, prof.
Mini rukomet se kao zasebna kolektivna igra za mlae dobne skupine propagira u posljednjih deset godina na podruËju Hrvatske
i srednje Europe. U skandinavskim zemljama njegova tradicija i popularnost datira od sredine osamdesetih godina proπlog stoljeÊa. U poËetku su to bila πkolska natjecanja, a nakon toga su se aktivno ukljuËili i klubovi, prepoznavπi mini rukometu igru kao pomoÊ u ranoj selekciji igraËa za rukomet. U Hrvatskoj se mini rukomet poËeo znatnije razvijati u posljednjih pet godina od kada su
se poËele organizirati i æupanijske lige (u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, KarlovaËkoj, KoprivniËko-kriæevaËkoj te ZagrebaËkoj æupaniji) te turniri u Umagu (prvi turnir organiziran je 1995. i od tada je tradicionalan), Opatiji, Ogulinu, Varaædinu, Sinju, Zagrebu,
Karlovcu, Makarskoj. Od 2001. godine Hrvatski rukometni savez organizira i dræavna prvenstva za djevojËice i djeËake u mini rukometu. Broj prijavljenih ekipa se iz godine u godinu poveÊava pa je na posljednjem dræavnom prvenstvu 2003. u Karlovcu sudjelovalo 60 mini rukometnih ekipa djeËaka i 44 mini rukometnih ekipa djevojËica.
Za πkolsku djecu je idealno da se poËnu baviti rukometnom u prvom ili drugom razredu osnovne πkole. Prve godine πkolovanja
su idealne za razvoj osnovnih motoriËkih sposobnosti te viπestran psihosomatski razvoj. Rukometni treneri veÊ u tim fazama trebaju biti prisutni u toj populaciji te svojim pedagoπkim pristupom i visokim stupnjem educiranosti animirati djecu za bavljenjem
mini rukometom. Svakodnevno vjeæbanje i bavljenje mini rukometom djeluje kako na zdravstveni status tako i na izgradnju mladog sportaπa u zdravog odraslog Ëovjeka koji Êe kroz sport zadovoljiti sve svoje druπtvene potrebe i interese i distancirati se od
loπih utjecaja druπtva.
Igra
Mini rukomet je igra namijenjena iskljuËivo djeci od 7 do 12 godina, a donja granica tj. poËetak bavljenja rukometom je dosta fleksibilna. MoguÊe je zapoËeti s treniranjem mini rukometa sa 4 godine, ali se preporuËa da se djeca ukljuËe sa 6, 7 godina tj. kada upiπu prvi razred osnovne πkole. Sama igra je nastala kao nadgradnja popularnog «graniËarafl koji djeca u niæim razredima
osnovne πkole vole zbog jednostavnosti pravila i tehnike izvoenja igre.
Pravila
•
•
•
•
•
•
•
•
•
DOB: super miniÊi (8-9 god) i miniÊi (10-11 god)
TRAJANJE IGRE: pojedinaËna utakmica (2 x 8,10,12 min) i turniri (1 x 8,10,12 min)
DIMENZIJE IGRALI©TA: 13x20 m, a varira od 20 do 28 m duæine i od 12 do 16 m πirine
Linija vratarevog prostora je 5 m od vrata, a kazneni udarac izvodi se sa 6 metara
DIMENZIJE VRATA: 240 cm πirine - 170 cm visine ili 300 cm πirine - 180 visine
BROJ IGRA»A: 10 (5+5), mogu se natjecati i mjeπovite ekipe
LOPTA: spuævasta (47-49 cm)
ISKLJU»ENJE IGRA»A: 30 sekundi
OBAVEZNA IGRA »OVJEKA: kod super miniÊa, a kod miniÊa moæe i zonska obrana
Suenje
•
•
•
•
•
Utakmicu sudi jedan sudac
Poπtuju se pravila 3x3, πto znaËi 3 koraka, 3 sekunde i 3 metra
Kaænjava se gruba igra (guranje u lea, potezanje ruke u skoku)
Vratar ne smije prijeÊi na suparniËku stranu igraliπta
Nakon primljenog pogotka, vratar ubacuje loptu u igru, nema izvoenja s centra
47
5/24/05
10:01
Page 48
©PORTSKA GIMNAZIJA
Spoj znanja i vrhunskih rezultata
Moto je naπe πkole: Mladi πportaπi, ako su vam πportske i πkolske obveze
podjednako vaæne i ako æelite nastaviti πkolovanje na nekom od fakulteta,
πkolovanje u ©portskoj gimnaziji za vas je pravi odabir
Piπe ravnatelj Slobodan MatkoviÊ, prof.
portska gimnazije poËela je s radom 1992. godine u sklopu XI. gimnazije u Zagrebu. Od 1. rujna 1994. godine
πkola radi samostalno, u iznajmljenim prostorima Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Taj je prostor, na æalost, neadekvatan pa se nadamo skoroj izgradnji novog objekta u kojem bi potrebe uËenika πportaπa bile kvalitetnije i potpunije zadovoljene.
©
Inicijativa za osnivanje πkole za πportaπe potekla je od niza
πportskih institucija i djelatnika voenih æeljom da se uËenicima koji u πportu postiæu vrhunske rezultate osiguraju uvjeti za
πto kvalitetniju nastavu prema planu i programu opÊe gimnazije. Iz toga proizlaze posebnosti naπe πkole: razredni odjeli su
relativno mali, imaju 22 uËenika, πto nastavnicima omoguÊava da se svakom uËeniku potpuno posvete i sa svakim po potrebi i individualno rade;
velik dio gradiva usvaja se u
πkoli, a ne kod kuÊe da bi
uËenici imali viπe vremena
za πportske obveze; s nastavnicima dogovaraju ili im se
najavi termin provjere znanja Ëime se znatno smanjuje stres, a svaki nastavni sat
poËinje ponavljanjem gradiva s prethodnog sata, πto
znatno olakπava uËenje. Takva organizacija nastave
uËenicima ostavlja viπe slobodnog vremena za treninge i natjecanja.
Profesori naπe πkole maksimalno se trude biti tolerantni prema πportskim obvezama uËenika, a njihovi
su motivacija i entuzijazam
u skladu i s njihovim godinama - prosjeËna je dob naπih nastavnika izmeu 35 i 40 godina. To omoguÊava i bolje razumijevanje uËenika. U skladu
s tim, πkola se potrudila osigurati sredstva i organizirati dva
dvodnevna projekta s temama "Kako iskoristiti potencijale vlastitog uma" i "Problem pretvoriti u πansu". Sudjelovalo je tridesetak uËenika, voditelja i gostiju, a posebna je paænja posveÊena posebnosti naπih uËenika koji imaju izrazito razvijene psihomotorne sposobnosti, vjeπtine, znanja, pa i inteligenciju.
©portska gimnazija ima 12 razrednih odjela u kojima je 245
uËenika πportaπa. Viπe je mladiÊa nego djevojaka (70 prema
30 posto). Zastupljeni su u 31 πportu i to pribliæno jednako u
pojedinaËnim i ekipnim πportovima, a najbrojniji su u nogometu, koπarci, plivanju, odbojci, rukometu i atletici.
48
U πkoli aktivno radi πportski klub "©POGI", a njegovi su Ëlanovi proπle πkolske godine nastupili na gradskim natjecanjima
sa 22 ekipe. Na dræavnom natjecanju nastupili smo sa sedam
ekipa i osvojili pet odliËja, Ëime se malo koja πkola moæe pohvaliti. Rezultat bi bio i bolji kada bi svi mogli uskladiti svoje
klupske obveze s nastupanjem u πkolskim ekipama.
Povrh svih redovnih uËeniËkih i πportskih obveza, naπi uËenici sudjeluju u natjecanjima znanja iz pojedinih nastavnih
predmeta kao πto su fizika, engleski jezik, filozofija, kemija i
povijest. Zbog odliËnih rezultata u πkoli i πportu, 16 naπih uËenika treÊeg i Ëetvrtog razreda imaju stipendije grada Zagreba.
Dosad je u ©portskoj gimnaziji πkolovanje zavrπilo sedam
generacija uËenika. Oko 90 posto nastavilo je πkolovanje na
nekom od fakulteta, a
najviπe ih upisuje Pravni
(oko 20 posto) i Kinezioloπki fakultet (oko 22
posto).
Kao i sve πkole, susreÊemo se s nekim problemima. Voljeli bismo
unaprijediti suradnju s
trenerima,
πportskim
klubovima i savezima
jer smo se uvjerili da pojaËanom komunikacijom s njima, roditeljima
i uËenicima moæemo bitno olakπati svladavanje
πkolskih i πportskih obveza. Najbolji je primjer
za tako uspjeπno ostvarenu suradnju mr. sc.
Mario BaiÊ, trener HrvaËkog kluba Metalac.
Posebno smo ponosni na naπe uËenike, sudionike XXVII.
olimpijskih igara u Sydneyu Ivanu BrkljaËiÊ, Kristinu Pericu,
Nikicu Ljubeka, Petru BanoviÊ, Tinku DanËeviÊ i Tamaru Boroπ. Na XXVIII. olimpijskim igrama u Ateni nastupili su naπi
bivπi uËenici Ivana BrkljaËiÊ, Mario DelaË, Igor »erenπek, Petra BanoviÊ, Goran ©prem, Tamara Boroπ i Sandra ©ariÊ (neki
od njih nisu kod nas proveli sve Ëetiri godine πkolovanja). Paraolimpijac Mihovil ©panja bio je naπ ak u treÊem razredu.
Moto je naπe πkole: Mladi πportaπi, ako su vam πportske i
πkolske obveze podjednako vaæne i ako æelite nastaviti πkolovanje na nekom od fakulteta, πkolovanje u ©portskoj gimnaziji za vas je pravi odabir.
5/24/05
10:01
Page 49
Najbolji uËenici i treneri
u πportskim odjeljenjima
programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta, Uprave za πport je izrada programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture za πportska odjeljenja. Sukladno tome posjetili smo skoro sve srednje πkole Republike Hrvatske sa
πportskim odjeljenjima kako bismo snimili postojeÊe stanje. Na sastancima u πkolama uz ravnatelja πkole, pedagoga, razrednika, nastavnika TZK sudjelovali su i uËenici predstavnici razreda koji su æivo sudjelovali u diskusijama te razgovarali o problemima s kojima se svakodnevno suoËavaju zbog nedostatka vremena za uËenje i usklaivanja s obvezama prema trenaænom ciklusu.
U ovom broju Olimpa predstavljamo vam najuspjeπnije uËenice i uËenike maturante i trenere koji imaju najbolju i najkvalitetniju suradnju sa πkolom.
U
Pripremili doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica i Borna KlobuËar
©KOLA
NAJBOLJA ©PORTA©ICA
NAJBOLJI ©PORTA©
Ekonomska i trgovaËka πkola
»akovec
Vladimira Nazora 36
TRENERI
Nikola Horvat
Mario Vukoja
Igor Kræimski
Ravnateljica: Duπanka Novak
Prof. TZK: Boris Zidar
Gordana DajË, Anto DragiÊ,
Nebojπa BuvaË
Ivana Lisjak, tenis
Filip Ude,
gimnastika
Mladen FilipoviÊ,
nogomet
Lana Zlojutro,
stolni tenis
Maja LonËareviÊ,
atletika
Igor SubotiÊ, odbojka
Ana JeluπiÊ, skijanje
Daniel MiheliÊ,
jedriliËarstvo
Gimnazija Fran GaloviÊ
Koprivnica
Trg slobode 7
Ravnatelj: Zvonko Zgrajski
Prof. TZK: Natalija KuπeniÊ,
Marijan KuhariÊ, Damir
RadakoviÊ
I. gimnazija Osijek
Æupanijska 4
Ravnatelj Tugomir Kuduz
Prof. TZK: Arman Schussler
I. rijeËka hrvatska gimnazija
Rijeka, F. Kurelca 1
Ravnateljica: Neda Tolj
KramariÊ
Prof. TZK: Siniπa LatkoviÊ
Angelina GoliÊ
Tomislav ©vec, koπarka
49
5/24/05
10:01
©KOLA
Page 50
NAJBOLJA ©PORTA©ICA
NAJBOLJI ©PORTA©
TRENERI
Timna TiËiÊ, tenis
©ime ErcegoviÊ,
bacanje koplja
Petar KurtoviÊ,
atletski trener
Antea ∆urin, judo
Joπko LaliÊ, jedriliËarstvo
Marin BabiÊ, rukomet
Ivan BebiÊ, vaterpolo
Valentina Balaæinec,
borilaËki πportovi
Ivan BegoviÊ,
nogomet
Selezijanska
klasiËna gimnazija
Rijeka
Vukovarska 62, Rijeka
Ravnatelj: Niko TunjiÊ
Prof. TZK: Rajka Husejini
V. gimnazija Vladimira
Nazora
Split, ZagrebaËka 2
Ravnateljica: Perica BariÊ
Prof. TZK: Lidija VlahoviÊ
Gospodarska πkola Varaædin
Boæene Plazzeriani 4
Ravnatelj:
Æeljko Posavec
Prof. TZK: Dubravka KuniÊ
Branko Janæek,
trener
Gimnazija Velika Gorica
Ulica kralja stjepana
TomaπeviÊa 21
Velika Gorica
Ravnateljica:
Biserka DijaneæeviÊ
Prof. TZK: Gordan Polan
Mateja ©tefuliÊ,
taekvando
Filip Slivar,
koπarka
Snjeæana UπiÊ,
trenerica (odbojka)
Dominik ÆivanoviÊ,
trener (koπarka)
Gimnazija Antuna Gustava
Matoπa
Zabok, –aËki put 5
Ravnateljica: Ruæica »rnjeviÊ
Prof. TZK: Svjetlana BarbiÊ
Zvonimir AndroiÊ,
plivanje
Ivica AndroiÊ,
trener plivanja
Maja SveËnjak, tenisaËica
i Sran Rizvan, trener
Davorin KuljaπeviÊ, πah
mr. sc. Mario BaiÊ,
trener (hrvanje)
©portska gimnazija Zagreb
HorvaÊanski zavoj 15
Ravnatelj:
Slobodan MatkoviÊ
Tihana Baæant, karate
50
5/24/05
10:01
Page 51
Dræavno prvenstvo πkolskih πportskih klubova za srednje πkole
Dræavno prvenstvo πkolskih πportskih klubova za srednje πkole 2005. godine, koje organizira Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i πporta, odræano je u gradovima Istre, sa smjeπtajem u PoreËu, od 2. do 5. svibnja 2005. godine.
Pripremili doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica i Saπa Ceraj, prof.
©port/
mjesto odræavanja
POREDAK
Mali nogomet
1. Gospodarska ©kola, VaraÆdin
Buzet
2. S© Tin UjeviÊ, Vrgorac
Broj klubova
Broj uËenika
6
77
6
76
8
101
6
71
10
37
10
110
10
40
56
112
6
73
8
102
6
78
10
38
10
99
9
40
49
430
MLADI∆I
3. GrafiËka ©kola, Zagreb
1. IX. Gimnazija, Zagreb
Koπarka
2. ©portska gimnazija, Zagreb
PoreË
3. Gimnazija M. MesiÊ, Slavonski Brod
1. Gimnazija MetkoviÊ, MetkoviÊ
Rukomet
Umag, Buje
2. XII. Gimnazija, Zagreb
3. III. Gimnazija, Zagreb
1. S© Blaæ Juraj Trogiranin, Trogir
Odbojka
2. Gimnazija Daruvar, Daruvar
PoreË
3. Salezijanska klasiËna gimnazija, Rijeka
Stolni tenis
Pula
1. TrgovaËka πkola, Zagreb
2. TehniËka i obrtniËka πkola, »akovec
3. ©kola za turizam, ugost. i trgovinu, Pula
Atletika
2. Gim. M. A. ReljkoviÊa, Vinkovci
Pula
3. Rudarska i kemijska πkola, Varaædin
1. TehniËka πkola, Poæega
Kros
2. Ekonomska i trg. πk. Ivana Domca,Vinkovci
Rovinj
3. Gimnazija I. Z. DijankoveËkoga, Kriæevci
UKUPNO
DJEVOJKE
1. Prva rijeËka hrvatska gimnazija, Rijeka
Koπarka
2. II. Gimnazija, Zagreb
Pazin
3. Ekonomsko-birot. i trg. πk., Zadar
1. S© Koprivnica, Koprivnica
Rukomet
Rovinj, Labin
Odbojka
PoreË
Stlni tenis
Viπnjan
Atletika
Pula
Kros
Rovinj
2. S© Kralja Zvonimira, Knin
3. Gimnazija MetkoviÊ, MetkoviÊ
1. IV. Gimnazija M. MaruliÊ, Split
2. Salezijanska klasiËna gimnazija, Rijeka
3. Gim. M. A. ReljkoviÊa, Vinkovci
2. Srednja πkola Petrinja, Petrinja
3. Gospodarska πkola Varaædin, Varaædin
1. Ekonomska πkola M. MirkoviÊa, Rijeka
3. Gimnazija F. GaloviÊ, Koprivnica
1. Gimnazija Varaædin, Varaædin
2. XII. Gimnazija, Zagreb
3. Ekonomska i trg. πk. Ivana Domca,Vinkovci
UKUPNO
!
Ravnateljima πkola koje su bile domaÊini zahvaljujemo na suradnji. Svim sudionicima prvenstva, njihovim
nastavnicima i voditeljima iskrene Ëestitke na πportskim postignuÊima koja ste postigli na ovom prvenstvu!
Budite vrijedni i uporni da bismo se vidjeli i iduÊe godine!
Maturantima puno sreÊe i uspjeha pri upisu na visoka uËiliπta i nastavak sudjelovanja na sveuËiliπnim
πportskim natjecanjima!
51
5/24/05
10:01
Page 52
STUDENTSKI ©PORT
Idora Hegel i Morena Makar
prva imena Zimske univerzijade
Hrvatska je sveuËiliπna reprezentacija na Zimskoj univerzijadi nastupila s devetero πportaπa u pet
πportova: brzo klizanje na kratke staze, skijanje, skijaπko trËanje, snowboard i umjetniËko klizanje i
postigla rezultate bolje od predvienih. Na Ljetnoj univerzijadi od 11. do 21. kolovoza u Izmiru
oËekuje se nastup atletiËara, gimnastiËara, hrvaËa, jedriliËara, maËevaoca, skakaËa u vodu,
streliËara i taekwondoista te, nakon dugo vremena, koπarkaπa
Piπe Jovanka Vogrinec
Innsbrucku/Seefeldu je od 12. do 22. sijeËnja odræana 22.
zimska univerzijada na kojoj je nastupala i Hrvatska
sveuËiliπna reprezentacija.
Iako je organizator u pripremanje Univerzijade uloæio velik
trud, bilo je dosta propusta, no unatoË tomu, naπa reprezentacija
je uzorno predstavljala hrvatski πport na toj velikoj manifestaciji.
Hrvatska sveuËiliπna reprezentacija nastupila je s devetero
πportaπa u pet πportova: brzo klizanje na kratke staze, skijanje,
skijaπko trËanje, snowboard i umjetniËko klizanje i postigla rezultate bolje od predvienih.
Najbolje rezultate je postigla Idora Hegel osvojivπi sedmo
mjesto u umjetniËkom klizanju te Morena Makar, takoer sedmo
mjesto, u snowboardu. Ivan DolenËiÊ je sruπio hrvatski rekord na
3000 metara u klizanju na kratke staze. Bruno Boπnjak se plasirao
u Ëetvrtfinala u disciplini border-cross. Naπe predstavnice u skijaπkom trËanju ostvarile su rezultate u sklopu svojih moguÊnosti.
Uz πportaπe, hrvatsku delegaciju predstavljali su i predstavnici
Hrvatskog sveuËiliπnog πportskog saveza predvoeni predsjednikom prof. dr. sc. Hrvojem SertiÊem, dopredsjednicima
Dubravkom IæakoviÊem, prof. Nenadom Zvonarekom te glavnim
tajnikom saveza prof. Davorom Habljakom. Uz brojne kontakte
razmatrale su se moguÊnosti organizacije buduÊih svjetskih i europskih prvenstava u Hrvatskoj kao i inicijativa Skijaπkog saveza
Primorsko-goranske æupanije o organizaciji zimske univerzijade
2011. godine. Kandidaturu za organizaciju zimske univerzijade
iste godine naËelno su istaknuli i Turska, Kanada, Koreja, Slovenija i Finska. SljedeÊa Zimska univerzijada odræat Êe se u Torinu
2007. godine.
U
Ljetna univerzijada
Hrvatski sveuËiliπni πportski savez u suradnji s Hrvatskim
olimpijskim odborom provodi projekt nastupa na Ljetnoj univerzijadi koja Êe se od 11. do 21. kolovoza 2005. odræati u Izmiru u
Turskoj. Hrvatska sveuËiliπna reprezentacija planira nastupiti s
delegacijom od 60 osoba. OËekuje se nastup atletiËara, gimnastiËara, hrvaËa, jedriliËara, maËevaoca, skakaËa u vodu, streliËara
i taekwondoista. Nakon dugo vremena nastupit Êemo i u jednom
ekipnom πportu - koπarci. Na ædrijebu u Izmiru Hrvatska je naπla
svoje mjesto u skupini E zajedno s Kinom, »eπkom i Peruom.
Nadamo se da Êe koπarkaπi ostvariti zapaæen rezultat izmeu 32
najbolje sveuËiliπne ekipe. Hrvatska je na proπloj Ljetnoj univerzijadi osvojila tri bronËane medalje. Nadamo se da Êemo ove godine nadmaπiti taj uspjeh, jer nastupamo s brojnijom i kvalitetnijom ekipom kojoj su postavljeni kriteriji i norme za nastup. Na
Univerzijadu je uvrπteno i jedrenje u kojem bismo trebali imati
velike πanse za medalje, kao i u streliËarstvu, atletici i drugim
πportovima koje Êe prezentirati vrhunski hrvatski πportaπi. U
sklopu Univerzijade odræat Êe se i redovna skupπtina Svjetske
sveuËiliπne πportske federacije (FISU) kao i FISU/CESU konferencija na kojoj se prezentiraju struËni radovi iz cijelog svijeta o
zadanim temama u vezi sa sveuËiliπnim πportom.
SveuËiliπno πportsko prvenstvo Republike Hrvatske
Svake godine odræava se SveuËiliπno πportsko prvenstvo Republike Hrvatske na kojem se predstavnici sveuËiliπta u
Dubrovniku, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu te
VeleuËiliπta u Karlovcu nadmeÊu za titulu prvaka Hrvatske koja
im jamËi i nastup na Europskom prvenstvu. Ove godine u program natjecanja uvrπteni su sljedeÊi πportovi: koπarka (m), mali
nogomet, odbojka (m, æ), odbojka na pijesku (m, æ), rukomet (m),
stolni tenis (m, æ) i πah (m). Natjecanje Êe se odræati u Crikvenici
koja je pokazala zanimanje da ugosti najbolje studente πportaπe,
a ima i najbolje uvjete za organizaciju ovako brojnog i kvalitetnog
natjecanja πto se odræava pod pokroviteljstvom Ministarstva
znanosti, obrazovanja i πporta koje, zajedno s Hrvatskim
sveuËiliπnim πportskim savezom, promovira πport na sveuËiliπtima
i veleuËiliπtima. U Hrvatskoj postoji kontinuirani trend poveÊanja
broja studenata ukljuËenih u aktivno bavljenje sveuËiliπnim πportom kao i poveÊanje broja vrhunskih sportaπa koji se ukljuËuju u
sveuËiliπna natjecanja. Zato oËekujemo kvalitetno natjecanje u
Crikvenici da bismo i ove godine ostvarili zapaæene rezultate na
europskim prvenstvima. Proπle godine osvojili smo 1. mjesto u
odbojci za muπkarce i 2. mjesto u malom nogometu. U sklopu Prvenstva odræat Êe se niz rasprava o temi sveuËiliπnog πporta kao i
redovna skupπtina Hrvatskog sveuËiliπnog πportskog saveza.
SMJE©TAJ STUDENATA ©PORTA©A U STUDENTSKE DOMOVE
U AKADEMSKOJ GODINI 2005./2006. - INFORMACIJA
Kao i svake godine do sada tako i ove akademske 2005./2006. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta u suradnji s Hrvatskim
olimpijskim odborom osigurava odreen broj mjesta u studentskim domovima u Hrvatskoj za kategorizirane πportaπe studente od
I do IV kategorije. Za sve informacije obratite se Hrvatskom olimpijskom odboru, gospoa Dragica StjepanoviÊ, tel. 01 3650-562
ili Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta, Uprava za πport, gospoa Fadila Gracin, tel. 01 4813-545.
52
5/24/05
10:01
Page 53
IZVANNASTAVNE ©PORTSKE AKTIVNOSTI DJECE I MLADEÆI S TE©KO∆AMA U RAZVOJU
©portom do ravnopravnosti
Rezultati lanjske ankete u ustanovama za odgoj i obrazovanje djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju
pokazuju da se izvannastavne πportske aktivnosti u tim ustanovama provode, ali uz oteæane uvjete
rada: nedostatak struËnog kadra, novca i odgovarajuÊih πportskih graevina i pomagala
Piπe Jovanka Vogrinec
ovjerenstvo za izvannastavne πportske aktivnosti djece i
mladeæi s teπkoÊama u razvoju, koje je imenovao ministar znanosti, obrazovanja i πporta, provelo je lani u ustanovama za odgoj i obrazovanje djece i mladeæi s teπkoÊama u
razvoju anketu o bavljenju izvannastavnim πportskim aktivnostima.
P
Rezultati su pokazali da se izvannastavne πportske aktivnosti u tim ustanovama provode, ali uz oteæane uvjete rada (nedostatak struËnog kadra, novca i odgovarajuÊih πportskih graevina i pomagala).
Tako u Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju slijepe
i slabovidne djece i mladeæi „Vinko Bek" , koji ima 220 korisnika, iznimno mnogo djece pohaa izvannastavne πportske
aktivnosti. Najviπe ih je ukljuËeno u atletiku i veslanje, ali zavidan broj uËenika kugla, skija, vozi tandem bicikle, igra golbal ili su aktivni u plesnoj grupi.
Rad atletske grupe poËeo je 1994. godine kada su prvi put
sudjelovali na Europskom prvenstvu za osobe oπteÊena vida u
Londonu. U nizu sljedeÊih europskih i svjetskih prvenstava te
dvoje Paraolimpijske igre nizala su se brojna odliËja i ruπeni su
svjetski rekordi. Bivπi uËenici ovog centra danas treniraju u
atletskim klubovima i nastavljaju πportsku karijeru. Takvi rezultati postiæu se samo svakodnevnim treninzima, upornoπÊu i
uz mnogo odricanja koja iziskuje æivot πportaπa.
Od 2001. godine se pokazalo da je i veslanje πportska aktivnost primjerena ovoj djeci. VeÊina, pa i oni potpuno slijepi
od roenja, uspjeπno i relativno brzo svladavaju osnovni veslaËki pokret. MoguÊe ih je osposobiti za samostalno upravljanje veslaËkim Ëamcem, naravno uz navoenje smjera s vode
ili obale πto rade drugi veslaËi ili treneri, kao i uspjeπno pripre-
miti za natjecanja na meunarodnoj i dræavnoj razini. Ovi
uËenici i nakon zavrπetka πkolovanja ostaju u rekreativnim ili
natjecateljskim programima veslaËkih klubova. Na Dræavnom
prvenstvu 2003. godine prvi put je nastupila jedna uËenica
ovog centra i ostvarila zavidan plasman. Takvi veslaËki programi omoguÊit Êe dijelu uËenika da se kvalificiraju za Paraolimpijske igre 2008. godine u Pekingu.
Ono πto je jednako vaæno spomenuti je i integracija u πportskoj sredini, gdje πport predstavlja samo medij i prostor u kojem se ostvaruje æelja svakoga pojedinca da bude prihvaÊen i
ravnopravan Ëlan druπtva.
Izvannastavne πportske aktivnosti u Centru Dubrava provode se kroz aktivnosti ©portskog druπtva i njegovih sekcija. Putem sekcija ©portskog druπtva omoguÊeno je sustavno bavljenje πportom i ukljuËivanje u natjecanja invalidskog πporta.
Nakon πkolovanja neki uËenici ostaju Ëlanovi ©portskog
druπtva, a mnogi mladi talentirani sportaπi sportsko znanje prenose u svoju sredinu.
©portsko druπtvo u Centru Dubrava radi od 1998. godine
kroz razne djelatnosti, odnosno razvitak onih πportova kojima
se mogu baviti osobe s tjelesnim invaliditetom i viπestrukim
smetnjama, a to su osobito: plivanje, stolni tenis, atletika,
koπarka u kolicima, badminton, πah, nogomet, tenis u kolicima, rukonogomet i dr.
U Centru se organizirano provodi sustav treninga radi priprema za gradska, æupanijska i dræavna natjecanja. Svaka
πportska sekcija ima svog voditelja-trenera i termine treninga.
SD «Centar Dubravafl koristi svoje πportske zatvorene i otvorene terene (igraliπte, sportska dvorana, bazen, teretana) koji
su u vlasniπtvu Centra za odgoj i obrazovanje.
Osobe s mentalnom retardacijom imaju niz teπkoÊa koje treba uzeti u obzir u programu i odabiru prikladnih programskih
sadræaja koji Êe pozitivno utjecati i pridonijeti njihovom razvoju (individualni pristup s obzirom na razinu sposobnosti i
teπkoÊe).
Izvannastavne πportske aktivnosti koje se provode s ovom
grupacijom djece i mladeæi su plivanje, atletika, kuglanje, stolni tenis, biciklizam, planinarenje, koturaljkanje, ples, zimovanje (skijanje i
sanjkanje)
te
πkola æivljenja
u prirodi, a provode se u dvije
razine programa. Jedna razina su lako i
umjereno mentalno retardirani, a druga razina umjereno i
teπko mentalno
retardirani uËenici.
53
5/24/05
10:01
Page 54
AMBASADORI ©PORTA
Irfan SmajlagiÊ i Gordan Koæulj
ZadaÊe nacionalnih ambasadora su provoenje osnovnih vrijednosti u πportu, a to su: fair play,
uzajamno poπtivanje i borba protiv droge, rasizma i antisemitizma
Piπe Fadila Gracin
PoËetkom 1997. godine u VijeÊu Europe u Strasbourgu, Odbor za razvoj πporta (CDDS) osnovao je Radnu skupinu nacionalnih ambasadora za πport, toleranciju i fair-play. Nacionalne ambasadore imenuju dræavna tijela koja su odgovorna za
πport. ZadaÊe nacionalnih ambasadora su provoenje osnovnih vrijednosti u πportu, a to su: fair play, uzajamno poπtivanje i
borba protiv droge, rasizma i antisemitizma.
Nacionalni ambasadori Republike Hrvatske u razdoblju od 1997. pa sve do kraja veljaËe 2005. godine bili su istaknuti hrvatski πportaπi: Iva Majoli, Mihovil NakiÊ, Janica KosteliÊ i Dragutin ©urbek.
VijeÊe Hrvatskog olimpijskog odbora je na osmoj sjednici 17. veljaËe 2005. godine donijelo odluku o utvrivanju kandidata za imenovanje nacionalnih ambasadora Republike Hrvatske za πport, toleranciju i fair play u razdoblju od 2005. do
2009. godine, a to su: Irfan SmajlagiÊ (rukomet) i Gordan Koæul (plivanje).
IRFAN SMAJLAGI∆ - U svojoj dvadesetËetverogodiπnjoj rukometnoj karijeri, uz mnoge klupske trofeje koje je osvojio
igrajuÊi za brojne klubove, ostvario je i zavidnu reprezentativnu karijeru. Kao igraË reprezentacije Hrvatske nastupao je Ëetiri puta za selekciju Svijeta i dva puta za selekciju Europe. U
izboru svjetskih struËnjaka 1997. godine izabran je u idealnu
postavu svih vremena. Tri puta je biran u all stars team na velikim natjecanjima (olimpijske igre i svjetsko prvenstvo). Od
osvojenih medalja na velikim natjecanjima izdvojit Êemo:
zlatne medalje sa Svjetskog prvenstva na Islandu 1995. godine
i Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine te bronËane medalje na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine i Europskom
prvenstvu u Portugalu 1994. godine.
Od 2002. godine, nakon zavrπetka igraËke karijere, Irfan
SmajlagiÊ radi u Hrvatskom rukometnom savezu kao instruktor rukometa za muπke i trener seniorske ekipe. Istodobno je
imenovan selektorom juniorske reprezentacije i koordinatorom za mlae uzraste. Njegovi trenerski rezultati su: zlatne
medalje na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. godine i na
Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine te srebrna medalja
na Svjetskom prvenstvu u Tunisu 2005. godine.
54
GORDAN KOÆULJ - Kada govorimo o πportskim uspjesima
Gordana Koæulja bilo bi nepravedno ne spomenuti i njegov
uspjeh kad je, 1990. godine, na University of California at
Berkeley proglaπen najboljim studentom sportaπem.
Od njegovih brojnih πportskih uspjeha pokuπat Êemo izdvojiti najvaænije: svjetski rekord na 200 m leno (Berlin 2001.),
svjetski prvak na 200 m leno (Atena 2000. mali bazen), svjetski doprvak na 200 m leno (Barcelona 2003.), pobjednik
Svjetskog kupa na 100 i 200 m leno te najuspjeπniji plivaË sezone 2000./2001. godine, finalist OI u Sydneyu 2000., europski rekorder na 100 m leno (Berlin 2001.), europski prvak na
200 m leno (Helsinki 2000., Barcelona 2002. i Antwerpen
2001., mali bazen), europski doprvak na 100 i 200 m leno
(Istanbul 1999. i Valencia 2000., mali bazen) i bronËana medalja na Europskom prvenstvu na 200 m leno (Riesa 2002.).
Odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tumana odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Franje BuËara za posebne zasluge u sportu 1996. godine te Dræavnom nagradom
Franje BuËara za iznimna postignuÊa u sportu 1999. godine.
Viπe puta je proglaπen i najboljim πportaπem Hrvatske i Zagreba.
Irfanu SmajlagiÊu i Gordanu Koæulju æelimo mnogo uspjeha i kao ambasadorima πporta.
5/24/05
10:01
Page 55
5/24/05
10:01
Page 56
SPORTSKA ARHITEKTURA
©to radimo, gdje smo
i kamo idemo
U proπlih nekoliko godina izgraeno je, ili se joπ gradi, ureeno i adaptirano (u odnosu na
prethodno razdoblje stagnacije) mnogo πkolskih πportskih dvorana, bazena i ostalih
πportskih graevina - πto je, s postojeÊima, joπ daleko ispod potrebnih kapaciteta
Piπu Gordana GreguriÊ, dia i Lea LonËareviÊ Æibret, dia
portska arhitektura je
graevna umjetnost u kojoj
podjednako moraju biti
zastupljene funkcija, konstrukcija
i forma. Pri planiranju i izgradnji
πportske infrastrukture vrlo je
vaæno brinuti se i o oËuvanju
okoliπa te obaveznoj moguÊnosti
pristupa i koriπtenja
hendikepiranim osobama, πto u
praksi do sada nije bio sluËaj.
©
56
Djelokrug rada
Gotovo od samog osnutka
Hrvatskog olimpijskog odbora
1991. godine, u sklopu njegove
organizacije djeluje i Odjel πportske
infrastrukture. Od 2001. godine
sastavni je dio Ureda za lokalni
πport, πto je logiËno s obzirom na
to da su πportske graevine
uglavnom u vlasniπtvu lokalnih
zajednica i da njima upravljaju
lokalne javne ustanove, poduzeÊa
ili πportske udruge i klubovi.
Odjel za πportsku infrastrukturu
osnovan je ponajprije kao tehniËka
potpora projektantima,
investitorima i korisnicima pri
planiranju, programiranju,
projektiranju, gradnji i odræavanju
πportskih graevina.
Na Odjel πportske infrastrukture
vezana je Komisija za πportsko
graditeljstvo i okoliπ (jedna od
5/24/05
10:01
struËnih komisija HOO-a) na Ëelu s
predsjednikom prof. Kreπimirom
Ivaniπem, dia, koju kao Komisiju
za sport i okoliπ ima MOO i mnogi
nacionalni olimpijski odbori.
Odjel πportske infrastrukture,
Komisija za πportsko graditeljstvo i
okoliπ i Uprava za πport
Ministarstva znanosti,
obrazovanja i πporta kontinuirano
surauju. Ta se suradnja odnosi
na razmjenu informacija kao
dopunu osnovnim djelatnostima,
zajedniËku organizaciju skupova i
seminara, rad u povjerenstvima
vezanim za πportske graevine i
sliËno.
Uz osnovne djelatnosti, koje su
okrenute korisnicima izvan
organizacije struËnih sluæbi HOO-a,
Odjel πportske infrastrukture
ispunjava i struËne zadatke vezane
uz potrebe HOO-a.
Gdje smo danas
U proπlih nekoliko godina
izgraeno je (ili se joπ gradi),
ureeno i adaptirano (u odnosu na
prethodno razdoblje stagnacije)
mnogo πkolskih πportskih dvorana,
bazena i ostalih πportskih
graevina - πto je, s postojeÊima,
joπ daleko ispod potrebnih
kapaciteta.
Manjkavost i zastarjelost
tehniËke i zakonske regulative (uz
joπ nerijeπen sustav
eurostandarda), nered na træiπtu
Page 57
graevinskih i πportskih elemenata
i opreme, nepostojanje fiksnih
kriterija prioriteta, nerealno
sagledavanje situacija u lokalnim
sredinama te razne manipulacije s
politiËkim predznakom, uzroci su,
Ëesto, gradnje nerentabilnih,
neprimjerenih i preskupih
πportskih graevina u Hrvatskoj.
Posjet lokalnim πportskim
zajednicama, kao dio redovnog
poslovanja Ureda za lokalni πport,
pokazao je da je problematika
vezana za πportske graevine
gotovo uvijek ista i uglavnom
financijske prirode (imovinskopravni odnosi, amortizacija, veliki
troπkovi tekuÊeg i investicijskog
odræavanja, mala izdvajanja za
πport).
Kako u Europu
Kao dio Europe, duæni smo
uskladiti svoja djelovanja i
regulativu s europskom u svim
æivotnim podruËjima pa tako i u
sustavu πportskog graditeljstva.
Osim osnovne nacionalne
regulative, trend je u Europi i
svijetu da internacionalne
πportske federacije imaju posebne
zahtjeve u pogledu sadræaja i
opreme πportskih graevina kod
odreenih rangova natjecanja, πto
diktira sve veÊa dinamika,
popularizacija i broj πportova,
ekonomska odræivost graevina,
njihova ekoloπka prihvatljivost i dr.
U tom smjeru radi se pri
Ministarstvu znanosti,
obrazovanja i πporta na izradi
novih i noveliranju postojeÊih
pravilnika za planiranje,
programiranje, projektiranje,
izgradnju i odræavanje πportskih
graevina, koji Êe biti u skladu s
europskima. Bitno je, osim toga,
izraditi registar πportskih
graevina i metodiku stvaranja
kriterija prioriteta kao podlogu za
izradu mreæe πportskih graevina.
Naπ Odjel svojom velikom
zadaÊom smatra sudjelovanje u
tom projektu. Kako bismo pomogli
ovom projektu i ujedno osvjeæili
bogatu, viπegodiπnju arhivu,
stvaramo katalog tehniËkih pravila
za sve sportove.
Taman kad shvatimo da je sav
posao oko graevinske regulative
teæak, ali rjeπiv, ostaje nam joπ jedan
velik problem, a to su financije.
Ako pogledamo postotke
izdvajanja za πport (gdje je
πportska infrastruktura
zastupljena velikim dijelom) u
odnosu na bruto druπtveni
proizvod (BDP) u zemljama
zapadne i srednje Europe, vidi se
da je Hrvatska prema postotku
izdvajanja posljednja sa 0,3 posto
BDP-a (najviπe izdvaja ©vicarska,
3,47 posto BDP-a; Slovenija 0,6
posto). Posljedice niske razine
izdvajanja za πport su dugoroËno i
viπestruko negativne, posebno u
onom dijelu gdje bi πport trebao i
morao postati pristupaËan veÊem
broju mladih nego πto je to sada.
©port moæe i treba postati jedan
od osnovnih Ëimbenika u
osmiπljavanju slobodnog vremena
velikog broja graana.
U nekima od sljedeÊih brojeva
pokuπat Êemo Vas upoznati s
danaπnjim svijetom πportskih
graevina.
Sva struËna i druga pitanja
molim uputiti na:
Odjel πportske infrastrukture
KriæaniÊeva 5, 10.000 Zagreb
Tel.: 4610-117, 4622-633
Fax.: 4622-635
e-mail:
[email protected]
[email protected]
57
5/24/05
10:01
Page 58
»etvrta meunarodna znanstvena konferencija o kineziologiji,
Opatija, od 7. do 11. rujna
Znanost i struka
- izazov za buduÊnost
davno je poznato da su samo
najizvrsniji znanstvenici u stanju
najsloæenija znanstvenoistraæivaËka opaæanja, koja se Ëesto Ëine
nerazumljiva i neupotrebljiva, u dovoljnoj
mjeri pribliæiti ljudima i uËiniti ih korisnim
za praktiËnu primjenu. Kada jedan
dogaaj u Hrvatskoj ima æelju i
potencijala na jednom mjestu tijekom
Ëetiri dana okupiti sportske znanstvenike
svjetskog glasa i spomenutog profila
nesumnjivo postaje dogaaj iznimno
vaæan za razvoj i promociju hrvatske
znanosti u πirem smislu, ali, joπ i viπe,
predstavlja temelj za daljnji napredak
sustavnog promiπljanja o sportu i
tjelesnom vjeæbanju u Republici
Hrvatskoj.
Dogaaj o kojemu je rijeË je 4.
meunarodna znanstvena konferencija o
kineziologiji pod nazivom “Science and
Profession - Challenge for the Future”
(Znanost i struka - izazov za buduÊnost),
koja Êe se odræati od 7. do 11. rujna
2005. godine u Grand Hotelu Adriatic u
Opatiji. Konferenciju organizira
Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u
Zagrebu u suradnji s Fakultetom za
sport SveuËiliπta u Ljubljani i pod
pokroviteljstvom Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti.
Prije neπto manje od tri godine, u rujnu
2002. godine, takoer u Opatiji, odræana
je 3. meunarodna znanstvena
konferencija o kineziologiji koja je tada u
Hrvatsku privukla neπto viπe od 300
sudionika iz 32 zemlje svijeta. Proπla
konferencija oznaËena je kao velik
uspjeh. OËekuje se da Êe je ovogodiπnja
konferencija daleko nadvisiti, kako u
broju sudionika i zemalja tako joπ i viπe u
kvaliteti i razini pozvanih predavaËa i
sudionika konferencije koji su veÊ
potvrdili svoj dolazak. Ove godine
Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u
Zagrebu ugostit Êe u Hrvatskoj pravu
kremu svjetske sportske znanosti.
Joπ od prve konferencije koja je
odræana 1997. godine, na Ëelu
O
58
Trajno je nastojanje za uspostavom πto
ËvrπÊe i kvalitetnije suradnje veÊeg
broja struËnjaka koji se svakodnevno
potvruju u praksi i manjeg broja
znanstvenika koji na temelju
svakodnevnog znanstvenoistraæivaËkog djelovanja pokuπavaju
ponuditi praksi nova rjeπenja i
odgovoriti na dosad neodgovorena
pitanja. Kako je u tim nastojanjima
Ëesto prisutna diskrepancija, odreeni
jaz izmeu struke i znanosti nije
sluËajan i trajan je kao πto je trajno i
nastojanje za uspostavom ËvrπÊe i
kvalitetnije suradnje
Ugledna imena
Neki od najuglednijih svjetskih
znanstvenika u podruËju sporta koji
su potvrdili dolazak na konferenciju:
prof. dr. Wildor Hollmann
(NjemaËka)
prof. dr. Paavo Komi (Finska)
prof. dr. Steven N. Blair (SAD)
prof. dr. Gudrun Doll-Tepper
(NjemaËka)
prof. dr. Tetsuo Fukunaga (Japan)
prof. dr. Kenneth Hardman (Velika
Britanija)
prof. dr. Mike Hughes (Velika
Britanija)
prof. dr. Erich Müller (Austrija)
prof. dr. James S. Skinner (SAD)
prof. dr. Otmar Weiß (Austrija)
prof. dr. Cvetan Æeljaskov
(Bugarska)
prof. dr. Petr Blahuπ (»eska)
prof. dr. Paul Wyllemen (Belgija)
organizacijskog odbora konferencije je
prof. dr. sc. Dragan MilanoviÊ.
Znanstveni odbor konferencije ima Ëak
55 doktora znanosti iz cijeloga svijeta, a
njime predsjedava prof. dr. sc. Franjo
Prot.
Rad konferencije Êe se zbivati putem
plenarne sjednice u kojoj Êe svoje radove
izloæiti 10 do 15 najuglednijih svjetskih i
domaÊih znanstvenika te u 11 odvojenih
sekcija sa sljedeÊim temama:
1)
Adaptirana tjelesna aktivnost i sport
osoba s invaliditetom
2)
Biologija i medicina sporta i
tjelesnog vjeæbanja
3)
Biomehanika
4)
Menadæment u sportu
5)
Kondicijski trening
6)
Tjelesna i zdravstvena kultura
7)
Metodologija istraæivanja
8)
Sociologija, povijest i filozofija sporta
9)
Sport za sve; fitness i tjelesno
vjeæbanje u funkciji zdravlja
10 ) Psihologija sporta
11) Vrhunski (natjecateljski) sport.
Po dva istaknuta svjetska autoriteta,
tzv. uvodniËara, svojim Êe izlaganjima
otvoriti rad u sekcijama. Predvieno je i
natjecanje za mlade istraæivaËe do 33
godine.
Znanstveno znaËenje i doprinos
konferencije bit Êe nesumnjivo veliki jer
broj i kvaliteta sudionika to jamËe.
Vjerujem da Êe hrvatski sportski
djelatnici u velikom broju nazoËiti i
sudjelovati u radu konferencije.
Sve dodatne informacije vezane uz 4.
meunarodnu znanstvenu konferenciju o
kineziologiji “Science and Profession Challenge for the Future” moæete
pronaÊi na internetskoj stranici
Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u
Zagrebu www.kif.hr.
5/24/05
10:01
Page 59
PUBLICISTIKA
Piπe Goran MarkoviÊ
STRU»NA LITERATURA
Vjeæbanje
osoba s
kroniËnim
oboljenjima
i tjelesnim
oπteÊenjima
Knjiga je svojevrstan poziv
buduÊim studentima fiziËke
kulture da suptilnije i s viπe
razumijevanja pristupe socijalnoj
strukturi πporta
proπlom broju Olimpa predstavili
smo jedan od moguÊih naËina
nabave struËne literature iz podruËja
sporta i tjelesnog vjeæbanja - on-line
shopping, i to na webstranici najpoznatijeg
svjetskog izdavaËa iz
spomenutog podruËja,
Human Kineticsa. U
ovom broju ukratko Êe
biti predstavljene tri
knjige istog izdavaËa,
potencijalno zanimljive
svima koji djeluju u
podruËju tjelesnog
vjeæbanja i sporta.
U
rva knjiga nosi
naslov "Strength
Training for Young
Athletes" - „Trening
snage za mlade
sportaπe", a autori su
svjetski priznati
struËnjaci iz podruËja kondicijskog
treninga William J. Kraemer i Steven
J. Fleck. RijeË je o drugom
dopunjenom izdanju koje je nedavno
izaπlo iz tiska. Knjiga je namijenjena
svim kondicijskim trenerima, posebice
onima koji rade na razvoju kondicijskih
svojstava djece i mladih sportaπa. No,
knjiga se preporuËuje i svim ostalim
trenerima koji sudjeluju u sportskom
usavrπavanju djece i mladeæi. Autori u
knjizi prikazuju najnovije spoznaje o
efektima treninga snage na rast i
razvoj djece i mladih, kao i na samu
uspjeπnost u sportu. Ipak, najveÊi dio
knjige posveÊen je preporukama o:
P
dobi kada zapoËeti s treningom
snage, izboru vjeæbi i naËinu njihove
izvedbe, uËestalosti treniranja, brzini
napretka te konkretnom oblikovanju
programa treninga snage. Æelite li
doznati a) kako individualizirati i
kvalitetno oblikovati program treninga
snage mladih sportaπa na temelju
njihove tjelesne, psiholoπke i
emocionalne zrelosti, kao i na temelju
specifiËnosti sporta kojim se bave, b)
kako unaprijediti sportsku uspjeπnost
mladih sportaπa, c) kako pripremiti
mladog sportaπa za postizanje
najveÊih sportskih dostignuÊa u
kasnijim fazama sportske karijere i d)
kako smanjiti broj i teæinu ozljeda
tijekom sportske karijere, obvezno
prouËite ovu knjigu. Knjiga ima 296
stranica i stoji 19.95 ameriËkih
dolara bez troπkova poπtarine.
ljedeÊa knjiga pod naslovom
S
"ACSM's Exercise Management
for Persons with Chronic Diseases
and Disabilities" - "Organizacija
vjeæbanja osoba s kroniËnim
oboljenjima i tjelesnim oπteÊenjima"
namijenjena je ponajprije lijeËnicima,
kineziterapeutima i
fizioterapeutima
koji rade s
osobama koje
boluju od kroniËnih
bolesti i/ili
tjelesnih
oπteÊenja.
Dakako, knjiga Êe
dobro doÊi i
educiranim
trenerima fitnessa
koji se u radu
susreÊu s
klijentima iz
spomenute
skupine. RijeË je o
drugom izdanju
koje je 2003.
godine publicirao
American College
of Sports Medicine (ACSM; urednici
J. Larry Durstine i Geoffrey E.
Moore), najveÊa svjetska organizacija
sportske medicine i sportske
znanosti. Doprinos toj knjizi dalo je Ëak
60 znanstvenika i struËnjaka, pri
Ëemu je obuhvaÊeno 46 kroniËnih
oboljenja i tjelesnih oπteÊenja. Knjiga
Êe vam pomoÊi
a) da budete informirani o najnovijim
spoznajama vezanim uz kroniËna
oboljenja i tjelesna oπteÊenja,
b) pri testiranju i oblikovanju
programa vjeæbanja klijenata,
posebice onih koji pate od viπestrukih
kroniËnih oboljenja, c) u primjeni
programa vjeæbanja u svakodnevnoj
praksi. Takoer, u knjizi su prikazane i
najnovije spoznaje o lijekovima koji se
koriste u lijeËenju kroniËnih oboljenja i
tjelesnih oπteÊenja, kao i njihovim
efektima na reakciju organizma na
vjeæbanje. Dakako, to je poglavlje
namijenjeno ponajprije lijeËnicima.
Knjiga ima 384 stranice i tvrdi uvez, a
stoji 54 ameriËka dolara (bez
poπtarine).
reÊa knjiga nosi naslov "Physical
T
Education for Lifelong Fitness" "Tjelesna i zdravstvena kultura za
dugovjeËni fitness". Knjiga je djelo
National Association for Sport and
Physical Education (NASPE),
neprofitne profesionalne organizacije
koja se bavi promocijom tjelesnog
vjeæbanja u sklopu nastave tjelesne i
zdravstvene kulture radi unaprjeenja
fitnessa i zdravlja. Djelo je namijenjeno
svim pedagozima, posebice
nastavnicima i profesorima tjelesne i
zdravstvene kulture u osnovnim i
srednjim πkolama te na sveuËiliπtima.
Dakako, knjiga Êe biti korisna i svim
trenerima koji rade s djecom i
omladinom. U knjizi su na jednostavan
i zanimljiv naËin prikazane a)
komponente fitnessa i naËin njihove
procjene, b) osnovne tjelesnog
vjeæbanja i njegov utjecaj na fitness i
zdravlje, c) metode razvoja fitnessa i
d) strategije oblikovanja nastavnog
programa tjelesne i zdravstvene
kulture radi unaprjeenja fitnesa i
zdravlja. Drugo izdanje izaπlo je iz tiska
ove godine i ima 344 stranice, a
cijena je 39 ameriËkih dolara (bez
poπtarine).
Ako je ovaj tekst pobudio vaπ
zanimanje za neku od predstavljenih
knjiga, viπe informacija o njima, kao i
detalje o naËinu kupnje, moæete
pronaÊi na www.humankinetics.com.
‹
59
5/24/05
10:01
Page 60
PUBLICISTIKA
‹
"Kako razumjeti πport"
John Horne, Alan Tomlinson
and Garry Whannel
Za zdrav,
kvalitetniji
i bolji æivot
Knjiga je svojevrstan poziv
buduÊim studentima fiziËke
kulture da suptilnije i s viπe
razumijevanja pristupe
socijalnoj strukturi πporta
vod u socioloπku i kulturnu
analizu πporta nudi nam knjiga
U
"Understanding sport" grupe
autora: John Horne, Alan Tomlinson
i Garry Whannel. Knjiga "Kako
razumjeti πport" prvi put je izaπla
1999. godine u nakladi izdavaËke
kuÊe "E & FN Spon" te doæivjela joπ
pet ponovljenih izdanja 2000.,
2001., 2002., 2003. i 2004.
godine. Knjiga je mekanog uveza,
17,5 x 24,5 cm i ima 298 stranica.
Autori su knjigu podijelili u devet
glavnih poglavlja: 1. Industrijsko
druπtvo, socioloπke promjene i
πportska kultura, 2. Istraæivanje
60
razvoja modernog πporta, 3.
Interpretacija razvoja πporta rasprave o povijesti i teoriji πporta,
4. Socioloπka slojevitost i razlike u
πportu, 5. Socijalizacija - socijalna
interakcija i razvoj, 6. Prezentacija,
πport i mediji, 7. ©port, dræava i
politika, 8. ©port i rad, 9.
Komercijalizacija i politiËka
ekonomija πporta. Potaknuti
nedostatkom literature na træiπtu
Velike Britanije koja obrauje πport
sa socioloπko-kulturnog aspekta,
autori su se odluËili na pisanje
knjige koja je zamiπljena kao uvod u
osnovne elemente socioloπke i
kulturne analizu πporta u modernoj
Britaniji. Knjiga je svojevrstan poziv
buduÊim studentima fiziËke kulture
da suptilnije i s viπe razumijevanja
pristupe socijalnoj strukturi πporta.
»itajuÊi "Understanding sport",
knjigu koja ne nudi jednostavne
definicije πporta nego ukazuje da
πport ima razliËite uloge u razliËitim
druπtvima te da svoje uporiπte nalazi
u drukËijim povijesnim momentima i
aktivnostima, ne moæemo ne
primijetiti praktiËnu vrijednost
sociologije πporta. U danaπnje
vrijeme, kada je πport prerastao
okvire hobija, promatramo ga kao
simbol uspjeπnosti jedne nacije, ali i
kao snaæno sredstvo utjecaja na
druπtvo. Knjiga je vrlo jednostavna
za upotrebu, ujedinjuje teoriju i
teoretske rasprave, ali i relevantne
dokaze i Ëinjenice. ©port moæemo
promatrati kao faktor promjena
unutar jednog druπtva ili zajednice,
ali i dinamike tih promjena, no πport
Êe i dalje biti glavno mjesto za
prikazivanje razliËitosti odreenih
hijerarhijskom strukturom i
socijalnim ponaπanjem javnosti te
mijenjajuÊi dinamiku time pridonijeti
izazovu promjena modernog druπtva
u cijelosti.
U duhu πportske sociologije
moæemo zakljuËiti da znaËenje
πporta nije u njegovoj odvojenosti od
iste, nego da je πport indikator i
Ëesto ona presudna snaga koja
mijenja druπtvo, pribliæava nacije te
sluæi kao smjernica prema zdravom,
kvalitetnijem i boljem æivotu.
The Daily Telegraph
„Od A do Z o πportu"
Trevor Montague
Nuæno πtivo
svakog
πportskog
fana
njiga "A to Z of sport",
K
The Compendium of
Sporting Knowledge
Trevora Montaguea izaπla
je 2004. godine u izdanju
nakladniËke kuÊe "Little,
Brown" iz Velike Britanije.
Format knjige je 16 x 24
cm, tvrdi uvez, a broj
stranica 780. Autoru
knjige "Od A do Z u πportu"
Trevoru Montagueu
uspjelo je na jednom
mjestu ujediniti velik broj
πportskih Ëinjenica i
informacija. Prvih
petnaestak stranica knjige
posveÊeno je XXVIII.
olimpijskim igrama u Ateni
od 13. do 29. kolovoza
5/24/05
10:02
Page 61
Piπe Saπa Ceraj
2004. godine. U poglavlju
o olimpijskim igrama
obraena je povijest igara,
broj osvojenih medalja po
zemljama, osvajaËi
medalja pojedinaËno, te
opÊe informacije.
Zanimljivo i korisno je za
Ëitatelja da na jednom
mjestu moæe pronaÊi
kronoloπki raspored
olimpijskih igara razvrstan
po gradovima
domaÊinima.
Knjiga obrauje 88
πportova - svaki je
predstavljen i pobliæe
prikazan Ëitatelju, te su
dodatno obraena pravila,
razliËite sistemi
natjecanja, rang-liste,
rezultati. U veÊini πportova
autor je dao i pregled
vaænih imena πportaπa koji
su nastupali i osvajali
odliËja u tom πportu te
kratki opis njihove karijere.
©portovima male
popularnosti autor je
dodijelio jednu stranicu
knjige, πportovima neπto
veÊe popularnosti uz
predstavljanje su pridodani
i statistiËki podaci, dok su
kod takozvanih velikih
πportova uz osnovne i
statistiËke podatke
ukljuËene i biografije
πportaπa te glavni
protagonisti.
U posljednjem poglavlju
dan je pregled πportskih
termina, trofeja, citata
poznatih πportaπa te
rekorda. PiπuÊi knjigu "A
to Z of sport" Montague je
æelio na jednom mjestu
prikazati πto viπe πportova,
uzimajuÊi u obzir njihovu
popularnost i
raznovrsnost. Knjiga je
puna zanimljivih i razliËitih
πportskih podataka
pedantno skupljanih te
prezentiranih na jednom
mjestu kao nuæno πtivo
svakog πportskog fana.
The Official History of the
Olympic Games and the IOC,
1894. - 2004.
„Od Atene do Atene"
David Miller
Za zaljubljenike
u olimpijske
igre
zrazito zanimljiva i vrijedna knjiga
IHistory
"Athens to Athens", The Official
of the Olympic Games and
the IOC, 1894. - 2004. Davida
Millera izaπla je prvi put 2003., a
zatim u obnovljenom izdanju 2004.
godine u nakladi izdavaËke kuÊe
Mainstream publishing company
(Edinburgh) LTD iz Velike Britanije.
Format knjige je 23,5 x 25,5 cm,
tvrdi uvez, a broj stranica 528.
Knjiga je ilustrirana sa petstotinjak
prekrasnih crno-bijelih i kolornih
πportskih fotografija.
Knjiga opisuje stvaranje olimpijskih
igara preko njihova doajena Pierrea
de Coubertina pa do danaπnjih
spektakularnih otvorenja. Predgovor
knjizi napisali su Jacques Rogge,
predsjednik Meunarodnog
olimpijskog odbora, i Cathy Freeman,
olimpijska pobjednica na 400
metara. U 72 poglavlja autor nam
sistematiËno opisuje olimpijske igre
poËevπi s onima 1896. godine u
Ateni i zavrπavajuÊi s XXVII. ljetnim
olimpijskim igrama odræanim 2000.
godine u Sydneyju, te najavom
2004. i povratka igara kuÊi u Atenu,
grad koji nosi ime boæice mudrosti i
rata. Usporedno s ljetnim opisane su
i zimske olimpijske igre s poËetkom
1924. u Chamonixu te posljednje
odræane 2002. godine u Salt Lake
Citiyu.
Na kraju, u posebnim poglavljima,
izrazito vrijednu zbirku podataka
predstavljaju imena svih Ëlanova
Meunarodnog olimpijskog odbora
od 1894. do 2003. godine, gdje s
ponosom moæemo primijetiti da je i
Republika Hrvatska u tom
prestiænom druπtvu pronaπla svoje
mjesto. Pod poglavljem „B" skupljeni
su osvajaËi odliËja na olimpijskim
igrama po πportovima i to od 1896.
godine. Vrlo zanimljiv i koristan
podatak predstavlja poglavlje "C" u
kojem je autor naveo kronoloπkim
redom redoslijed zemalja osvajaËica
ukupnog broja medalja od 1896. do
2002. godine na ljetnim i zimskim
olimpijskim igrama. Hrvatske
Ëitatelje i sve one koji sa zanimanjem
prate karijeru Janice KosteliÊ
posebno Êe interesirati podatak da
na stranicama 346. i 347. autor
hvali naπu skijaπicu te je usporeuje i
stavlja u druπtvo velikana svjetskog
skijanja kao πto su Sailer, Killy i
Tomba. Autor nas poimence
podsjeÊa na velikane πporta i
olimpijskih igara, ali i na krize kao πto
su Ciudad de Mexico 1968.,
Muenchen 1972., koriπtenje
nedopuπtenih sredstava i tome
sliËno.
Knjiga "Athens to Athens" iznimno
je vrijedan i koristan izvor razliËitih
vrsta podataka u svezi olimpijskih
igara, πportaπa koji su nastupili na
njima, duænosnika Meunarodnog
olimpijskog odbora, osvajaËa medalja
pa predstavlja obaveznu literaturu
svakog zaljubljenika u πport i
olimpijske igre.
61
5/24/05
10:02
Page 62
OD OLIMPA DO OLIMPA
Pripremile
Radica Jurkin i
Gordana GaÊeπa
Glavni
u Hrvatskom olim p
n POVRATAK HRVATSKOG HRVANJA
Mladog hrvaËa Nevena Æugaja, osvajaËa bronËane medalje na
Europskom prvenstvu 2005. godine, i izaslanstvo Hrvatskog hrvaËkog saveza na Ëelu s predsjednikom Ivanom Runcem i glavnim tajnikom Pavom KosoviÊem, primili su 27. travnja predsjednik i v. d. glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko
Mateπa i Josip »op. Tom su prigodom Nevenu Æugaju i Vladi Lisjaku, treneru reprezentacije i osvajaËu zlatne olimpijske medalje u Los Angelesu 1984., uruËili plakete HOO-a. Predsjednik Mateπa izrazio je uvjerenje da Êe Æugajeva medalja dati poticaj za
novi uzlet hrvatskog hrvanja i povratak na europski i svjetski vrh.
je 2. svibnja, pod predsjedavanjem predsjednika Luciana Suπnja,
odræala konstituirajuÊu sjednicu na kojoj je usvojen program rada za iduÊe Ëetverogodiπnje razdoblje. Tim program predviena
je suradnja sa znanstvenim institucijama kao πto su medicinski,
bioloπko-prehrambeni, kinezioloπki fakultet. Uz predsjednika Luciana Suπnja, odlukom VijeÊa HOO-a od 17. sijeËnja, Ëlanovi Komisije su Dubravko IæakoviÊ, Ante Vrdoljak, Æeljko DrakπiÊ, Mladen MarinoviÊ, Tomislav ©epec, Mato Bartoluci, Æeljko Mataja i
Stjepan »elan, a tajnik Komisije je Siniπa KrajaË.
n ZA VE∆I UTJECAJ NA©IH SPORTA©A
U ME–UNARODNOM SPORTU
Aktivnije sudjelovanje
hrvatskih sportaπa u euSlijeva: Matija AraËiÊ, Ivan Runac, Zlatko Mateπa,
Neven Æugaj, Vlado Lisjak, Josip »op i Pave KosoviÊ
ropskim
i svjetskom
sportskim institucijama
te olimpijskom pokretu
bit Êe glavna zadaÊa Komisije za meunarodne
odnose Hrvatskog olimpijskog odbora, koja je 9.
svibnja odræala konstituirajuÊu sjednicu. »lanovi
Komisije, na Ëijem je Ëelu
Iva Majoli, sloæili su se da
bi u buduÊem radu trebalo iÊi na "specijalizaciju"
kojom bi svaki Ëlan imao
konkretan plana zaduæenja tijekom svog mandata.
n POTPORA HOO-a
KANDIDATURI ZA EP
2006.
U povodom kandidature Hrvatskog gimnastiËkog saveza (HGS) za organizaciju Europskog gimnastiËkog prvenstva
2006. godine, Zagreb je
od 11. do 15. do travnja
posjetilo izaslanstvo Europske gimnastiËke federacije, u kojem su bili dopredsjednik Georges Guelzec i direktor marketinga i natjecanja Manfred
Kuht. Njih i Ëelnike HGSa, predsjednika Ivicu MioËiÊa StoπiÊa, glavnu tajnicu Viπnju GojkoviÊ i predsjednika NO Ivana Pintara, primili su 13.
travnja predsjednik i v. d. glavnog tajnika HOO-a Zlatko Mateπa i
Josip »op koji su podræali kandidaturu za organizaciju EP-a
2006. Za organizaciju tog gimnastiËkog natjecanja kandidirali
su se joπ Ukrajina i ©panjolska.
n INSTITUT ZA ©PORTSKU MEDICINU
KAO PILOT-PROJEKT
Zdravstvena komisija HOO-a na Ëelu s prof. dr. Borisom Labarom dogovorila je 27. travnja, na sastanku kojem su nazoËili i v.
d. direktora Ureda za nacionalne sportske saveze Siniπa KrajaËa
i v. d. direktora Ureda za olimpijski program Damir ©egota, niz
mjera za unaprjeenje zdravstvene skrbi naπih vrhunskih sportaπa. Sa sastanka je upuÊen prijedlog VijeÊu HOO-a da se za
zdravstvenu skrb vrhunskih hrvatskih sportaπa ubuduÊe brine institut za πportsku medicinu, ustanova koju tek treba osnovati.
n TJE©NJA SURADNJA
SA ZNANSTVENIM INSTITUCIJAMA
Usklaivanje i poticanje razvoja sporta na struËnoj i znanstvenoj osnovi bit Êe primarna zadaÊa Komisije za razvoj sporta koja
62
n PRAVODOBNO I CJELOVITO INFORMIRANJE
Odlukom VijeÊa HOO-a 28. travnja imenovana je Komisija za informiranje i izdavaπtvo na Ëelu s poznatim televizijskom novinarom i komentatorom Jurom Ozmecom. Najvaænija zadaÊa Komisije je skrb o sustavu pravodobnoga i cjelovitoga informiranja o
aktivnostima Hrvatskog olimpijskog odbora. Uz predsjednika
Ozmeca, u Komisiju su izabrani: Ante DrpiÊ, Zdenko JajËeviÊ,
Æeljko Kavran, Radica Jurkin, Gordana GaÊeπa i Saπa Ceraj.
n PRVI "OLIMPIJSKI KUTAK"
Ugovorom o suradnji izmeu HOO-a i "Sportskih novosti" od
28. travnja, naπe jedine dnevne sportske novine uvele su stalnu
rubriku pod nazivom "Olimpijski kutak". U njoj Êe se svakog Ëetvrtka objavljivali informacije iz sportova koji imaju manji medijski publicitet u dnevnom tisku. Prvi "Olimpijski kutak" objavljen je 5. svibnja 2005. godine.
n NATJE»AJ ZA PROSLAVU OLIMPIJSKIH IGARA
Hrvatski olimpijski odbor i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
πporta raspisali su NatjeËaj za najuspjeπniji literarni rad uËenika
5/24/05
10:02
Page 63
dogaaji
m pijskom odboru
osnovnih i srednjih πkola te studenata sveuËiliπta i veleuËiliπta Republike Hrvatske u πkolskoj godini 2005./2006. Literarne radove ocijenit Êe zajedniËko Povjerenstvo Ministarstva, Zavoda za
πkolstvo i HOO-a. Osnovni cilj NatjeËaja, koji ima meunarodno
obiljeæje, je promicanje sporta mladih kroz literarni izriËaj i proslavu olimpijskih igara. Teme su isticanje osobnosti, fair play, radost napora, poπtivanje drugih i ravnoteæa tijela i duha.
n OSNOVANA KOMISIJA AKTIVNIH SPORTA©A
VijeÊe HOO-a verificiralo je 28. travnja odluku o osnivanju Komisije aktivnih sportaπa. Na Ëelu Komisije je Janica KosteliÊ, a Ëlanovi su Nikπa Skelin, Sanja JovanoviÊ,
Karlo Kuret, Branko Zorko, Tomislav Hohnjec, Mihovil ©panja i Branka Pereglin.
Hrvatski olimpijski odbor predloæio je Janicu KosteliÊ za Ëlanicu Komisije aktivnih
sportaπa pri Europskom olimpijskom
odboru.
n JA»A ULOGA
ÆENE U SPORTU
Poticanje ravnopravnosti meu spolovima u sportu, ukljuËivanje æena u upravljaËka tijela i upravljanje sportom, uspostava mreæe koordinatora za pitanja æena
u sportu po æupanijama, suradnja sa
Æenskim studijima, medijima, te organizacija nacionalne konferencije o æenama
u sportu kljuËne su programske smjernice Komisije za skrb o æenama u sportu
koje su usvojene na konstituirajuÊoj sjednici 20. travnja. Na Ëelu Komisije je Ëlanica VijeÊa HOO-a Morana PalikoviÊ Gruden, Ëlanice su Jasna ViπnjeviÊ, Nataπa Vezmar Novak, Branka MatkoviÊ, Mirna ZidariÊ, Tamara Boroπ, Danira BiliÊ, Mimi Vurdelja i
Ana Srπen, a tajnica Komisije je Gordana Borko.
n OLIMPIZAM
- NOVI PREDMET NA KIF- u
Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu reorganizirao je u
skladu s Bolonjskim procesom nastavni program i uveo 38 novih
izbornih predmeta, meu kojima i olimpizam koji Êe studenti moÊi sluπati 30 sati. Teme kolegija Olimpizam su: Kratka povijest
svih sportskih grana - kronoloπki u svijetu i u Hrvatskoj, PrapoËeci olimpizma (Kreta i GrËka), Povijest antiËkih olimpijski igara, Pierre de Coubertin, Povijest Meunarodnog olimpijskog odbora,
Olimpijska povelja, Povijest modernih olimpijskih igara, Povijest
olimpizma u Hrvatskoj, Umjetnost i primijenjena umjetnost i
sport - svijet i Hrvatska, Sportska publicistika i novinarstvo - svijet i Hrvatska, Filozofija, etika i ekologija sporta, Terminologija tjelovjeæbe i sporta.
n S CROATIA AIRLINESOM DO PEKINGA
Croatia Airlines i sljedeÊe Ëetiri godine ostaje Ëlanica Olimpijskog poola. Novim Ëetverogodiπnjim ugovorom, koji su 5. travnja
u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe potpisali v. d.
glavnog tajnika HOO-a Josip »op i glavni direktor nacionalne zrakoplovne kompanije Croatia Airlines Ivan MiπetiÊ, Croatia Airlines
Êe i dalje sportaπima i reprezentacijama osiguravati zrakoplovne
usluge na najviπoj razini.
n NOVE »LANICE OLIMPIJSKOG POOLA
U olimpijskom ciklusu do 2008. godine, HOO-u su se pridruæile dvije nove Ëlanice poola - od 7. travnja
Raiffeisen Bank Austria d. d., a od 11. traIva Majoli
vnja tvrtka P.Z. Auto, generalni uvoznik vozila marke Volkswagen za Hrvatsku, s Porsche leasingom specijaliziranim za financiranje vozila iz VW koncerna.
n PARTNER NA KOJEG SE RA»UNA
Hrvatski olimpijski odbor i ZraËna luka Zagreb sklopili su 25. travnja ugovor o suradnji i tako produæili partnerski odnos na sljedeÊe Ëetiri godine. Ugovor vrijedan
600.000 kuna, koji su potpisali v. d. glavnog tajnika HOO-a Josip »op i direktor ZraËne luke Zagreb Boπko MatkoviÊ, predvia
financijsku potporu, koriπtenja VIP salona i
cateringa ZraËne luke Zagreb bez naknade, te oslobaanje od plaÊanja aerodromskih taksi na svim letovima hrvatskih sportaπa.
n NOVI STATUT HOO-a
OpÊa skupπtina Hrvatskog olimpijskog odbora usvojila je 17.
svibnja Prijedlog izmjene i dopune Statuta HOO-a. Novim prijedlogom Statuta ukidaju se tri skupπtine kao radna tijela OpÊe
skupπtine, koja se odsad zove Skupπtina HOO-a, a imenuju Ëetiri
odbora: olimpijskog programa zimskih sportova i olimpijskog programa ljetnih sportova, nacionalnih sportskih saveza i æupanijskih zajednica. Promjene su i u brojnosti VijeÊa koje Êe umjesto
dosadaπnjih 13 imati 17 Ëlanova, meu kojima moraju biti najmanje tri æene. Novi Statut, uz redovne i pridruæene Ëlanove
HOO-a, predvia i kategoriju privremenog Ëlana s probnom rokom na godinu dana.
n NOVI PUNOPRAVNI »LANOVI HOO-a
Odlukom Skupπtine Hrvatskog olimpijskog odbora od 17. svibnja, punopravni Ëlanovi HOO-a sa statusom nacionalnih sportskih saveza neolimpijskih sportova postali su: MotonautiËki savez Hrvatske sa sjediπtem u Zadru, Stomorica 1, i Hrvatski koturaljkaπki savez Ëije je sjediπte u Zagrebu, Ulica fra Grabovca 1.
63
5/24/05
10:02
Page 64
5/24/05
10:02
Page 65
5/24/05
10:02
Page 66
5/24/05
10:02
Page 67
5/24/05
10:02
Page 68

magazin hrvatskog olimpijskog odbora

Transcription

Similar documents

Olimp #29 - Hrvatski olimpijski odbor

magazin hrvatskog olimpijskog odbora

Oglejte si delček knjige Čarobnost življenja

Elaborat gasilske vaje

Manjine u medijima - Nacionalne Manjine Info

Ha-kol br. 99 - Židovska općina Zagreb

mi objedinjujemo različitosti...!

Prenesi datoteko PDF

Utrip Vi{kih vrtcev

temperatura, notranja energija, toplota

katalog slo en - Mobilheim Centrum cz

Junačke žrtve

Hrvatski planinarski savez

Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke broj: o4-3s-4-1346

Law firm Vaić

Rate Card for Advertising in Print Editions

Rak - Skupaj za zdravje človeka in narave

Hrvatski planinarski savez

NEPRIJATELJI NARODA U RS-u

Zine 74 – Jul 2014

ponovno iscrtavanje granica - Slovensko etnološko društvo

PLAY!