docmagazin hrvatskog olimpijskog odbora
download 
Report Transcription
magazin hrvatskog olimpijskog odbora
OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 Pedagoπko edukativni projekt 16:32 Page 1 MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA Sportska muzeologija Neprocjenjiva ostavπtina Borisa BakraËa Obljetnice 140. godiπnjica roenja i 60. godiπnjica smrti Franje BuËara Sto godina H©K Concordia Tomislav CrnkoviÊ, olimpijska legenda Poznati svjetski sportaπi porijeklom Hrvati Miroslav Fritzie ÆiviÊ profesionalni svjetski prvak u boksu OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:32 Page 2 OLIMP-prelom 21/2006 1/3/07 14:45 Page 3 Dragi Ëitatelji, evo nas na kraju joπ jedne kalendarske i πportske godine, kad se zbrajaju rezultati na svim podruËjima. Stoga nema razloga da se, listajuÊi posljednji ovogodiπnji broj Olimpa, ne upitamo je li naπ Ëasopis u proπloj godini opravdao naziv jedinog πportsko-kulturoloπkog magazina u naπoj zemlji? Prema mom miπljenju, pribliæili smo se tom vrhunskom standardu, ali treba nastaviti tragati za temama i autorima koji Êe kompetentno pisati o tjelovjeæbi, πportu i, naravno, olimpizmu. Od ovog broja uvodimo novu rubriku, "Æene u sportu", postavljajuÊi - kako kaæe autor teksta - pitanje na kojem se provjerava spremnost zajednice za integrativne procese ne samo πto se tiËe πporta, nego i svega drugog πto podlijeæe nuænostima zajedniËkog standarda. "Akademski o πportu" naslov je rubrike u kojoj o πportu govore naπi istaknuti intelektualci koji nisu s njim izravno povezani, no znam da Êe Uredniπtvo teπko naÊi intelektualca koji se u mladosti nije bavio sportom. I predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Milan Moguπ, s kojim smo otvorili rubriku, ponosno istiËe da je "sudaËki fuÊkao ili ´mahao´ na mnogim nogometnim utakmicama zagrebaËkoga nogometnog saveza (podsaveza) od BorËeca do Vrbovca". Dosad nisam imao spoznaja da je uvaæeni akademik u mladosti "fuÊkao" u "mom πportu", ali sam poËaπÊen πto je taj podatak obznanio upravo u naπem Olimpu. ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op UREDNIK Josip »op, dipl. oec. glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora U rubrici "Olimpijske legende" govore iskusni πportaπi i olimpijci meu kojima je veÊina onih koji su u uvjetima napornog treniranja, brojnih putovanja, natjecanja, i, razumije se, uz velika odricanja uspjeli sjediniti πport i obrazovanje te postati vodeÊi intelektualci. Ulaganje u vlastito πkolovanje putokaz je svim πportaπima ka stvaranju, uz πportsku, i uspjeπne poslovne karijere. U ostvarenju toga cilja koji mi nazivamo "Karijera nakon karijere" Hrvatski olimpijski odbor nastoji svestrano pomoÊi svakom hrvatskom πportaπu. Svim hrvatskim πportaπicama i πportaπima, njihovim roditeljima, πportskim djelatnicima i svima vama, poπtovani Ëitatelji, æelim mnogo zdravlja, sreÊe i poslovnog uspjeha u novoj, predolimpijskoj 2007. godini. Ante DrpiÊ UREDNI©TVO 6 Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec 8 10 MARE OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec 42 www.hoo.hr E-mail: [email protected] 10 Sportske nade: Tina MiheliÊ i Mateja PetronijeviÊ 12 Olimpijske legende: Tomislav CrnkoviÊ 14 Olimpizam 16 Europa i sport 18 ©kolsko-sportske dvorane 20 Æene i sport 22 Organizacija europskog studentskog sporta 24 Sportska terminologija 26 Sportska infrastruktura 29 Prilog 42 Pedagoπko-edukativni projekt: VEA d.o.o., Zagreb Naklada: 2.000 primjeraka Akademik Milan Moguπ, predsjednik HAZU-a POVIJEST HRVATSKOG SPORTA GRAFI»KA PRIPREMA Stega tisak, Zavrtnica 17 Zagreb Æeljko KlariÊ, pomoÊnik ministra za sport Nogometno-navijaËka epizoda LEKTURA TISAK Vaæne πportske godiπnjice u 2007. Cilj nam je ukljuËiti πto viπe djece u sport UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar 5 6 SPORTSKI ZAGREB 46 Dræavne nagrade za πport “Franjo BuËar” 48 Sportska fotografija 50 Publicistika 52 Sport i filatelija 54 Od Olimpa do Olimpa 54 Kalendar natjecanja 2007. SIJE»ANJ - VELJA»A - OÆUJAK 3 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 4 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 VAÆNE Page 5 ©PORTSKE GODI©NJICE U 2007. GODINI Pripremio Zdenko JajËeviÊ Godiπnjice roenja Godiπnjice dogaaja 17. 9. 1832. Roen Miroslav Tyrπ, osnivaË Ëeπke sokolske organizacije - 175. godina 4. 10. 1832. Na velebitskom Alanu odræano prvo atletsko natjecanje u nas - 175. godina 5. 1. 1897. Roen svestrani πportaπ Dragutin Friedrich - 110. godina 1. 9. 1907. Roen nogometaπ Franjo Giller - 100. godina 19. 11. 1907. Roen πportski djelatnik Boris Praunsperger - 100. godina 16. 9. 1917. Roen tenisaË Dragutin MitiÊ 90. godina 1. 5. 1927. Roen nogometaπ Bernard Vukas - 80. godina Boris Praunsperger –urica Bjedov 2. 4. 1932. Roen veslaË Perica VlaπiÊ 75. godina 24. 11. 1937. Roen koπarkaπ Giuseppe Giergia 70. godina 7. 1. 1947. Roen atletiËar Joπko AlebiÊ - 60. godina 5. 4. 1947. Roena plivaËica –urica Bjedov - 60. godina 13. 6. 1947. Roen tenisaË Æeljko FranuloviÊ - 60. godina Godiπnjice smrti 5. 2. 1927. Umro povjesniËar umjetnosti Izidor Krπnjavi - 80. godina Josip Hanuπ 14. 8. 1927. Umro sokolski djelatnik Josip Hanuπ - 80. godina 2. 9. 1937. Umro osnivaË modernih olimpijskih igara Pierre de Coubertin - 70. godina 7.12. 1937. Umro planinar Josip PasariÊ - 70. godina Osnivanje tjelovjeæbenih i πportskih organizacija 1877. Osnovano I. hrvatsko sklizalaËko druπtvo u Zagrebu - 130. godina 1857. Na realnoj gimnaziji u Zagrebu uvedena neobavezna nastava tjelesnog odgoja - 150. godina 15. 7. 1877. Odræana prva javna vjeæba Hrvatskog sokola u Zagrebu - 130. godina 23. 6. 1907. Prvi nastup hrvatske nogometne reprezentacije - 100. godina 21. 2. 1932. Odigrana prva meunarodna utakmica u hokeju na ledu - 75. godina 28. 5. 1937. Odræana prva biciklistiËka utrka Kroz Hrvatsku i Sloveniju - 70. godina 6. 6. 1937. Odigrana prva æenska javna nogometna utakmica u Hrvatskoj - 70. godina 21. 2. 1957. Odigrana prva utakmica u “malom” rukometu odnosno rukometu - 50. godina 10. 7. 1957. U Zagrebu odræana II. gimnaestrada - 50. godina 8. 10. 1967. Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu postala Ëlan SveuËiliπta - 40. godina 8. 12. 1967. U Zagrebu odræana prva Zlatna pirueta - 40. godina Novinarstvo i publicistika 16. 8. 1847. Roen Andrija Hajdinjak, prvi hrvatski tjelovjeæbeni i πportski publicist - 160. godina 17. 7. 1927. Obavljen prvi radijski prijenos nekog πportskog dogaaja u Hrvatskoj - 80. godina 2. 5. 1957. Obavljen prvi TV prijenos nekog πportskog dogaaja u nas - 50. godina 1877. Osnovan Hrvatski sokol u Varaædinu - 130. godina 1887. Osnovan Hrvatski klub biciklista Sokol u Zagrebu - 120. godina 1907. Osnovan VeslaËki klub Neptun u Osijeku - 100. godina 1937. Osnovan PO©K u Splitu - 70. godina ©portski objekti 5. 9. 1897. Otvoreno biciklistiËko trkaliπte u Maksimiru - 110. godina 3. 9. 1932. Otvoreno biciklistiËko trkaliπte Miramare u Zagrebu - 75. godina 5 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 6 INTERVIEW ÆELJKO KLARIΔ, pomoÊnik ministra za sport Cilj nam je ukljuËiti πto viπe djece u sport Piπe Vedran BoæiÊeviÊ eljko KlariÊ nedavno je postao sedmi pomoÊnik ministra za sport od hrvatske samostalnosti. Proslavljeni vaterpolski sudac uskoËio je u fotelju u kojoj su prije njega sjedili Vladimir Findak, Mirko Novosel, Andro Knego, Stjepan Puhak, Romana Caput-Jogunica i Draæen Harasin. Nije imao mnogo vremena za prilagodbu, jer brojne aktivnosti kojima se trenutaËno bavi Ministarstvo to mu ne dopuπtaju. ©to, prema Vaπem miπljenju, u Zakonu o πportu predstavlja osnovicu za buduÊnost hrvatskog πporta? Bez sumnje, rijeË je ponajprije o dvije bitne stavke Zakona o πportu. Jedna se tiËe stvaranja Nacionalnog programa πporta, a druga osnivanja Nacionalnog vijeÊa za πport. Nacionalni program πporta je dokument kojim Êe se donijeti kvalitetna strategija razvoja πporta. Preciznije, njime se utvruju ciljevi i zadaÊe razvoja πporta, aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva i zadaÊa te odreuju nositelji razvoja i mjere kontrole njegove provedbe, a donosi ga Hrvatski sabor za razdoblje od osam godina. Nacionalno vijeÊe za πport, kao najviπe struËno tijelo kakvo postoji u veÊini europskih zemalja, brine se za razvoj i kvalitetu πporta u Republici Hrvatskoj te, meu ostalim, raspravlja o pitanjima vaænim za πport, predlaæe i potiËe donoπenje mjera za unapreenje πporta te utvruje prioritetne projekte, elaborate i studije za njihovo financiranje u sustavu javnih potreba u πportu. S ponosom istiËem da Êe tijekom sijeËnja 2007. godine biti raspisan javni poziv za Ëlanove Nacionalnog vijeÊa koje imenuje Vlada te vjerujem Æ 6 Hrvatski πkolski πportski savez bit Êe krovno tijelo πkolskog sporta sa zadatkom usklaivanja aktivnosti svojih Ëlanica i organiziranja natjecanja πkolskih sportskih klubova da Êe Nacionalno vijeÊe za πport biti uskoro imenovano i da Êe poËeti s radom, πto Êe stvoriti preduvjete za kvalitetan iskorak u strategiji i razvoju πporta u Hrvatskoj. Nedavno je odræana OsnivaËka skupπtina Hrvatskog πkolskog πportskog saveza. Moæete li nam reÊi neπto viπe o tome? U petak, 22. prosinca 2006. godine, u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta odræana je OsnivaËka skupπtina Hrvatskog πkolskog πportskog saveza. Prvi je put u Republici Hrvatskoj osnovano krovno tijelo πkolskog πporta. OsnivaËkoj skupπtini nazoËili su ministar znanosti, obrazovanja i πporta Dragan Primorac, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za πport Æeljko Mataja, glavni tajnik Hrvatskoga olimpijskog odbora Josip »op, predstavnici Kinezioloπkoga fakulteta Dragan MilanoviÊ i Igor JukiÊ, saborski zastupnici Franjo ArapoviÊ i Danira BiliÊ, glavni tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza Zorislav SrebriÊ, ugledni bivπi i sadaπnji πportaπi Zvonimir Boban, Stojko VrankoviÊ, Gordan Koæulj, Vlado ©ola, Nikola JurËeviÊ i Stjepan BoæiÊ. »lanovi OsnivaËke skupπtine bili su predstavnici æupanijskih πkolskih πportskih saveza i ©kolskog πportskog saveza Grada Zagreba, a Skupπtinu je vodio profesor Vladimir Findak. Za predsjednika Hrvatskog πkolskog πportskog saveza izabran je Draæen Harasin. NazoËnost brojnih gostiju na OsnivaËkoj skupπtini daje snagu Hrvatskom πkolskom πportskom savezu, ali je i dokaz da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, odnosno Vlada i cijela javnost stoje iza ovog projekta i zato vjerujem OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 7 Æelimo djeci omoguÊiti πto bolje uvjete za bavljenje sportom, jer Êe razina kvalitete naπega sporta sutra ovisiti o tome koliko ulaæemo u sustav sporta djece danas Biografija da Êe uz njihovu potporu Hrvatski πkolski πportski savez uspjeπno djelovati. Glavni cilj Hrvatskog πportskog saveza je ukljuËiti πto viπe djece i mladih u πport. Osim toga, posebna Êe se briga voditi o najtalentiranijoj djeci, da bi jednog dana ostvarila svoje potencijale i osvajala odliËja za Hrvatsku. ©to se poduzima u antidopinπkoj politici? Posljednjih desetak godina Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u kreiranju antidopinπke politike u Europi. Hrvatska je potpisnica Europske konvencije protiv dopinga u πportu iz 1989. godine, Kopenhagenske rezolucije i Koda Svjetske antidopinπke agencije iz 2003. godine. Pokrenut je postupak ratifikacije UNESCO-ve Konvencije protiv dopinga u πportu, πto je logiËan slijed angaæiranja i daljnjeg doprinosa Republike Hrvatske u kreiranju antidopinπke politike. Takoer, Zakonom o πportu predvieno je i osnivanje Hrvatske agencije za borbu Æeljko KlariÊ roen je 25. svibnja 1946. u Splitu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu. Kao istaknuti meunarodni vaterpolski sudac, sudio je 30 godina na brojnim velikim sportskim natjecanjima, meu ostalim na pet olimpijskih igara, pet svjetskih prvenstava, devet europskih prvenstava, Ëetiri univerzijade, Ëetiri svjetska kupa i trima mediteranskim igarama. Godine 1998. i 1999. proglaπen je za najboljeg vaterpolskog suca na svijetu. Godine 1996. dobio je najviπe dræavno odliËje za πport “Danica Hrvatska” s likom Franje BuËara, a 2000. godine Dræavnu nagradu πporta “Franjo BuËar”. Dolaskom u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta radio je kao viπi savjetnik za meunarodnu πportsku suradnju, zatim kao naËelnik Odjela za razvoj πporta u Upravi za πport, a nedavno je imenovan pomoÊnikom ministra za πport. protiv dopinga u πportu, specijalizirane ustanove koja Êe biti zaduæena za praÊenje i provoenje meunarodnih konvencija protiv dopinga u πportu. Kao Ëlan Organizacijskog odbora za kandidaturu, kako procjenjujete izglede Hrvatske i Maarske za dobivanje domaÊinstva Europskog nogometnog prvenstva 2012. godine? Ponosan sam na rad i trud koji smo uloæili u tu kandidaturu i smatram da su to prepoznali i Ëlanovi Uefine delegacije za nedavnog posjeta Hrvatskoj i Maarskoj. ZajedniËku hrvatsko-maarsku kandidaturu za EURO 2012. podræali su Vlada, premijer, predsjednik Republike i cjelokupna javnost. U ime Vlade Republike Hrvatske jamstva potrebna za organizaciju UEFA EURO 2012. potpisao je ministar znanosti, obrazovanja i πporta, prof. dr. sc. Dragan Primorac. OËekujem da Êe nas odluka o domaÊinu koju s nestrpljenjem oËekujemo, u Cardiffu 18. travnja 2007. godine, sve razveseliti. 7 OLIMP-prelom 21/2006 1/3/07 14:45 Page 8 AKADEMSKI O ©PORTU Akademik Milan Moguπ, predsjednik HAZU-a Nogometno-navijaËka epizoda redsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Milan Moguπ otkriva Olimpu da je poloæio ispit za nogometnoga suca, priËa kako je ljubav za nogomet preπla na planinarenje, komentira πport nekad i danas. Razgovarao Marko CuraÊ Osobito je bio razvijen lovaËki πport, pa je i danas lovaËko druπtvo Jarebica veoma aktivno. U tu bi se razonodu moglo ukljuËiti i lovljenje ptica pjevica, u Ëemu sam i sâm sudjelovao, jer je bilo normalno da gotovo svaka senjska obitelj ima barem jednu krletku s pticama pjevicama. Ribolovstvo je bilo viπe zanimanje, obrt, pa πportskoga organiziranoga ribolovstva zapravo nije ni bilo. Dvije meteoroloπke krajnosti - mirno more ili senjska bura - nisu pogodovale da se razvije jedrenje. Doduπe, bilo je u novije vrijeme nekih regata koje su dodirivale Senj, ali dosta rijetko. Kao πto vidite, govorim viπe o interesu koji je vladao za πport u jednome primorskome gradu, o okruæenju koje je ponijelo i mene, pa mi je bilo normalno da kao student odlazim redovito na tadaπnje nogometne utakmice, bilo na Dinamovu ili Zagrebovu igraliπtu. ©toviπe, poloæio sam tada ispit za nogometnoga suca, sjeÊam se da je sa mnom bio i Aleksandar Bazala, kasnije profesor na Ekonomskome fakultetu, sudaËki “fuÊkao” ili “mahao” na mnogim nogometnim utakmicama zagrebaËkoga nogometnoga saveza ili podsaveza, od BorËeca do Vrbovca. Sjediπte je tadaπnje sudaËke organizacije bilo na poËetku Gajeve ulice, gdje je danas produæetak hotela Dubrovnik. Zavrπivπi studij, zavrπila je i moja “sudaËka” nogometno-navijaËka epizoda, a ljubav za nogomet preπla je polako na planinarenje, doduπe klupski ne baπ dovoljno organizirano, ali s prijateljima gotovo redovito, obiËno subotom ili nedjeljom ili oba ta dva dana. Sljeme sam propjeπaËio uzduæ i poprijeko, kreÊuÊi od kuÊe Ëak i kad je padala kiπa. kojih je najmlai Ivo, kasnije nazvan Dæalma, postao poznati domaÊi i strani trener. Bilo je i drugih igraliπta, npr. betonirani teren za tenis podno Nehaja, najËeπÊe prazan, pa stoga nisam tada vidio nijednoga teniskoga treninga, a kamoli utakmice. Naπao se u jednomu poratnomu razdoblju i veslaËki Ëamac, ali znaËajnijega veslaËkoga πporta u Senju nije bilo. Pratite li πportske dogaaje danas? - Da, na televizijskim ekranima, relativno Ëesto, i to bez obzira na vrstu πporta, tj. jednako volim gledati npr. skijanje i tenis. Taj dio dana pretvaram u ugodan i meni potreban, ali vremenski ograniËen odmor. A kad su velika natjecanja, npr. olimpijske igre ili kakvo svjetsko prvenstvo, izaberem πto Êu gledati, i toga se disciplinirano dræim. P SjeÊanja iz proπlosti. - Svakomu je djeËaku svojstveno da se, amaterski dakako, bavi kakvim πportom. BuduÊi da sam roen u Senju, dakle uz more, volio sam plivati i roniti na dah, πto je najËeπÊe imalo obiljeæje prijateljskoga natjecanja jer organiziranoga plivaËkoga kluba nije tada, prije II. svjetskog rata, bilo, a nema ga ni danas. Zato su, oni stariji od nas, plivali npr. za suπaËku Victoriju (Neda KrmpotiÊ) ili ljubljansku Iliriju (Ivo Scarpa). Kad bi u ljetno doba doπli u rodni Senj i trenirali na kupaliπtu, mi bismo im se divili. U gimnaziji pak imali smo tjelovjeæbu kao poseban nastavni predmet. U moje gimnazijsko doba uËiteljem je tjelovjeæbe bio Ivan Majcen. Pored neπto gimnastiËkoga razgibavanja glavni je πport bio nogomet, na tadaπnjem relativno malome nogometnome igraliπtu zvanomu ©tela. Za najveÊi dio djeËaka moje dobi bio je to zapravo nastavak uliËnoga nogometanja krpenjaËom, odnosno prijelaz od krpenjaËe na “pravu” koænatu loptu. Neki su bogatiji uËenici imali Ëak i kopaËke. Najvaænije su gimnazijske utakmice bile tada izmeu nas domaÊih gimnazijalaca i “konviktaraca”, tj. onih uËenika koji su bili smjeπteni u jednomu od konvikta. NajveÊi je bio OæegoviÊianum. Senj je tada imao i nogometni klub imenom Senia. Razumije se da smo svi navijali za taj klub koji se natjecao u nekoj tadaπnjoj regionalnoj nogometnoj ligi. A i uzori su nam bili najbolji domaÊi igraËi, npr. Vlade Butorac zvani Jenac; kasnije je preπao u ZET, klub zagrebaËkih tramvajaca. Neki su pak posezali i za zvuËnijim imenima, kao npr. Hitrec ili Leπnik. Nakon II. svjetskoga rata Senia je preimenovana u Nehaj. U tome je klubu igralo mnogo Senjana, a iz njega potjeËu trojica braÊe MarkoviÊa, od 8 Baviti se danas πportom je profesija, zanimanje, zahtijeva od svakoga kudikamo viπe treniranja, rada, pomoÊnih πportskih aktivnosti. Nekada nije bilo tako. Ali mnogo je vaænije od spomenutih dviju krajnosti da se stalno razvija i πiri amaterska baza, ponajviπe u πkolsko, uËeniËko doba, kaæe Moguπ OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 9 ©port nekada i sada? - Razlika je golema. Naime, baviti se danas πportom je profesija, zanimanje, zahtijeva od svakoga kudikamo viπe treniranja, rada, pomoÊnih πportskih aktivnosti. Nekada nije bilo tako. Ali mnogo je vaænije od spomenutih dviju krajnosti da se stalno razvija i πiri amaterska baza, ponajviπe u πkolsko, uËeniËko doba. Svaka bi πkola trebala imati πportsku dvoranu i, koliko vidim, prema tomu se ipak teæi. Razumije se da su za to potrebna odgovarajuÊa sredstva, ali nikada ne bi trebalo zaboraviti dobru latinsku izreku: mens sana in corpore sano (zdrav duh u zdravu tijelu). Odvaja li druπtvo za tu temeljnu svrhu dovoljno financijskih sredstava, ne znam, ali svaka utroπena kuna za zdravo tijelo isplatit Êe se viπestruko jer stvara preduvjete za stjecanje znanja, a bez znanja nema ni znanosti ni umjetnosti, nema napretka uopÊe. Uravnoteæiti druπtvena davanja za spomenute dvije poluge, duh i tijelo, nije baπ lako. Pored toga, ni izvori financiranja nisu jednaki prije i danas. Pored druπtvenih sredstava na jednoj i na drugoj strani postoje razne proizvodne tvrtke ili korporacije koje iz reklamnih razloga doniraju ”svoje” ekipe ili ponajbolje pojedince. U znanost pak ulaæu mnoge domaÊe zaklade i meunarodne fondacije. Sa svjetskih natjecanja dolaze nam s visokim odliËjem i πportaπi, ali i πiroki raspon znanstvenika. ©to kao jezikoslovac mislite o obliku rijeËi πport? - VeÊ ste iz dosadaπnjega razlaganja mogli razabrati da ja rabim rijeË πport. Naime, nedvojbeno je da je u hrvatskoj jeziËnoj tradiciji od poËetka bila rijeË πport, dakle sa π na poËetku. To je i normalno jer smo na isti naËin, na primjer, prihvatili i tuicu πtrajk. Stoga je takoer bilo normalno da se akademski nogometni klub u Zagrebu, u Hrvatskoj, nazove HA©K (a u Beogradu BSK). Zaπto je nakon II. svjetskoga rata prevladao oblik sport, razlozi nisu jeziËni nego politiËka prisila, pogotovu nakon tzv. Novosadskoga dogovora. Zato je bilo razumljivo da se u novoj, danaπnjoj Republici Hrvatskoj vrati oblik πport, pa je ministarstvo koje se brine o toj djelatnosti dobilo, sasvim korektno, sluæbeni naziv Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta. Ako komu smeta hrvatski oblik rijeËi πport, neka ga ne prihvati, ali je nedopustivo, Ëak nepristojno, nasilno mijenjati u sluæbenome imenu Ministarstva, kako je objavljeno u Narodnim novinama, rijeË πport u sport. Takoer je nerazumljivo da spomenuto Ministarstvo, koliko je meni poznato, ne reagira javno na nasilne promjene vlastitoga imena. Oni koji mijenjaju pravilne oblike rijeËi, ne rade dobro. A nije da se ne zna πto je hrvatski jeziËni standard, odnosno hrvatska jeziËna norma. Pored Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao dræavne ustanove postoji i Povjerenstvo za hrvatsku jeziËnu normu pri Ministarstvu znanosti. RijeËi su same po sebi neduæne, ali kojoj treba dati prednost moæe saznati svatko ako, dakako, ne æeli sâm uporno nametati svoju volju. Nadam se da Êe Ëasopis Olimp biti u tome korektan i poπtivati propisanu normu hrvatskoga knjiæevnoga jezika. Æivotopis Milna Moguπ roen je 25. travnja 1927. u Senju, gdje je zavrπio osnovnu πkolu i gimnaziju. Diplomirao je 1953. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorat filoloπkih znanosti stekao je 1962. na SveuËiliπtu u Zagrebu, gdje je 1975. izabran za redovitoga profesora. Od 1965. do umirovljenja 1992. bio je πef Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika. ©kolske godine 1969./1970. i 1973./1974. predavao je kao gostujuÊi profesor na sveuËiliπtu u Kölnu, a 1987./1988. na sveuËiliπtu u Mannheimu. Sudjelovao je na mnogim domaÊim i meunarodnim slavistiËkim i onomastiËkim znanstvenim skupovima i kongresima. Godine 1997. izabran je za Ëlana Central European Academy of Science and Art. Za redovita Ëlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1986. Od 1991. do 1997. bio je glavni tajnik HAZU, a od 1998. do 2003. obavljao je duænost potpredsjednika HAZU. Od 1. sijeËnja 2004. obavlja duænost predsjednika HAZU. Na izbornoj skupπtini HAZU 23. studenoga 2006. ponovo je izabran za predsjednika. PoËasni je doktor SveuËiliπta u Rijeci i SveuËiliπta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Dobio je nagradu Boæidar Adæija za znanstvenu djelatnost, 1996. odlikovan je za znanstveni rad Ordenom Danice hrvatske s likom Ruera BoπkoviÊa, a 1998. dobio je Hrvatsku dræavnu nagradu za æivotno djelo. Republika Poljska odlikovala ga je »asniËkim kriæem za zasluge, a SlovaËka akademija znanosti Zlatnom medaljom Ljudovita ©tura. Od 1998. do 2002. bio je predsjednikom Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO. Objavio je, uz ino, znanstvene monografije "Danaπnji senjski govor", "Fonoloπki razvoj hrvatskoga jezika", "»akavsko narjeËje", "Antun MaæuraniÊ", "KriæaniÊeva hrvatska gramatika", "Povijest hrvatskoga knjiæevnoga jezika", "RjeËnik MaruliÊeve Judite", "Senjski rjeËnik", viπe knjiga u suautorstvu, meu kojima i "Hrvatski pravopis", te oko 270 znanstvenih i struËnih Ëlanaka. 9 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 10 SPORTSKE NADE: Tina MiheliÊ i Mateja PetronijeviÊ u laser radialu Dobar vjetar dvojca buduÊnosti Piπe Liljana Jazbinπek Obje naπe jedriliËarke imaju isti cilj - olimpijske igre. Tinine æelje su vezane uz OI 2012. u Londonu, a Matejine uz OI 2008. u Pekingu alo je æena koje jedre u Hrvatskoj, no sad je na scenu doπla vrlo perspektivna ekipa, iako ne iz iste generacije. Vremena se mijenjaju. Stiæe æenski val. M TINA Roditeljima se vratio trud za rad sa svojom djecom. Najprije je Danijel MiheliÊ postao europskim juniorskim prvakom (2002.), a potom njegova sestra Tina europska (2005.) pa svjetska juniorska prvakinja (2006.). Opatijski jedriliËari, Ëlanovi JK Galeba iz Kostrene, poËeli su kao europski doprvaci u svojim rosnim godinama æivota. OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 11 MATEJA ©esnaestogodiπnjakinja i njen dvije godine stariji brat jedre od malih nogu. “Nakon ljeta provedena u optimistu, zaljubio sam se u jedrenje. Sestra je bila mala pa se prestraπila mora. No, nije joj dugo trebalo da se vrati”, prisjeÊa se Danijel. “Jedrenje je zahtjevan i naporan sport, ali ga jako volim”, dodaje Tina. Tinine æelje su olimpijske, moæda realnije one vezane uz OI 2012. u Londonu nego za one Ëetiri godine ranije u Pekingu, ali su velike. Mateja PetronijeviÊ je neπto starija, ali jednako uspjeπna. Puljanka i Ëlanica JK Uljanik Plovidba iz Pule. Kao i Tina, poËela je u klasi optimist, a sad jedri u olimpijskoj klasi laser radial. “Vidjela sam druge kako jedre i htjela sam pokuπati. Tako sam poËela”, kaæe. U vrhunsku je klasu uπla naslovom europske kadetske prvakinje (2001.) u popularnom optimistu. Prelaskom u laser radial nastavila je dobro jedriti u sad jakoj domaÊoj konkurenciji i na meunarodnoj sceni. Cilj su joj OI 2008. u Pekingu - do toga je dug i trnovit put, no ne i nemoguÊ. Pokuπala je uÊi meu konkurenciju za OI 2004. u Ateni i zamalo nije proπla. Moæda je nakon nekoliko godina doπao Matejin trenutak uspjeha. Mateja Roena 1. rujna 1986. u Puli. »lanica je JK Uljanik Plovidba iz Pule. Trener joj je Mark Zuban. PoËela je jedriti s devet godina, a natjecati se godinu kasnije. Europska je kadetska prvakinja u klasi optimist 2001., a iste je godine pobijedila i na juænoameriËkome prvenstvu u peruanskom Paracasu. Na predolimpijskom natjecanju u Ateni 2003. u vrlo jakoj konkurenciji u laser radialu bila je izvrsna 11. Na natjecanju Kieler Woche u Kielu bila je osma 2003. i πesta 2004. Na Svjetskim jedriliËarskim igrama na austrijskom jezeru Neusiedl bila je 10. Zasad se nije usmjerila na studij. Govori engleski i talijanski. Adresa e-poπte joj je [email protected]. Tina Roena je u prosincu 1988. u Opatiji. »lanica je JK Galeb iz Kostrene, a prvi joj je klub bio JK Opatija. PoËela je jedriti s 10 godina, zahvaljujuÊi ocu i starijemu bratu. Trener joj je Vlado MatijeviÊ, a kondicijska trenerica Tanja PetkoviÊ MaraËiÊ. Svjetska juniorska prvakinja iz Weymoutha 2006., europska juniorska prvakinja 2005. u Splitu u klasi laser radial. Europska je doprvakinja bila tri godine ranije u klasi optimist. Jedina naπa djevojka koje je uπla meu pet najboljih na svijetu na kriterijskoj ljestvici optimista. Na SP-u 2005. u Busanu u laser radialu je bila Ëetvrta. 11 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 12 OLIMPIJSKE LEGENDE: Tomislav CrnkoviÊ, nogometna legenda Srebro grao je lijevog i srednjeg braniËa, bio je odliËan u skoku, vjeπto je pokrivao i znalaËki proigravao, oπtar i beskompromisan borac, izdræljiv i pokretljiv, dobra starta na prvu loptu. Tako je u Nogometnom leksikonu izdanom 2004. godine opisana igra Tomislava CrnkoviÊa. Toliko vrlina u jednoj, jedinoj reËenici koja Êe sve reÊi o jednoj od legendi zagrebaËkog, hrvatskog i jugoslavenskog nogometa. Dugogodiπnji kroniËar zagrebaËkog nogometnog svijeta Zvonimir MagdiÊ za “Crnoga” Êe reÊi i da je uvijek bio svoj, jedinstven i neponovljiv. Nastavio je nisku velikih zagrebaËkih centarhalfova: Oskar Jazbinπek, Ivica Horvat, Tomislav CrnkoviÊ... Kako zapovijeda plavom obranom nekoliko sam puta gledao u Maksimiru kao klinac, kao mlad novinar upoznao sam ga poËetkom osamdesetih. Ostavio je dojam velikog gospodina starog kova i boemskog πarma. I i Ëetiri plava trofeja Znal je postavit rampu Do srebrne medalje u Helsinkiju doπli smo jer je svatko u momËadi radio ono πto najbolje zna Piπe Zvonimir VukeliÊ U reprezentaciji nikad rezerva Tomislav CrnkoviÊ roen je 1929. u Kotoru, no od svojih prvih koraka je ZagrepËanin. Nogomet je poËeo igrati u juniorima HA©K-a, nastavio je u zagrebaËkom Metalcu, a od 1949. do 1960. igrao je za Dinamo, Ëiji je bio i kapetan. U tom je razdoblju za plave odigrao 439 utakmica osvojivπi 1954. i 1958. godine naslov prvaka Jugoslavije, te 1951. i 1960. Kup. Kasnije je igrao u Wiener Sportklubu i Servetteu. U poËetku karijere igrao je kao lijevi braniË, kasnije kao srednji braniË. Za Jugoslaviju je u razdoblju od 1952. do 1960. godine nastupio 51 put, nikada nije bio rezerva. Nastupio je na svjetskim prvenstvima 1954. u ©vicarskoj i 1958. u ©vedskoj. Oba je puta reprezentacija stigla do Ëetvrtfinala. NajveÊi je uspjeh postigao osvajanjem srebrne medalje na Olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju. Bio je Ëlan momËadi - u kojoj je bilo sedam hrvatskih nogometaπa - koju su ljubitelji nogometa znali naizust: Beara, StankoviÊ, CrnkoviÊ, Z. »ajkovski, I. Horvat, Boπkov, Ognjanov, MitiÊ, Vukas, Bobek, Zebec. Za Hrvatsku je igrao jedanput, za reprezentaciju ZagrebaËkog nogometnog podsaveza 15 puta. Joπ za igraËkih dana bavio se i novinarstvom, bio je i urednik Revije "Dinama". Danaπnje umirovljeniËke dane provodi u Zagrebu, u Domu za starije osobe na PeπËenici. 12 U NK Metalac ga je odveo legendarni Oskar Jazbinπek, dvije godine kasnije bio je u Dinamu. Iz tih je dana ostala upamÊena zgoda s utakmice u Bjelovaru. CrnkoviÊ je igrao spojku uz velikog centarfora Franju - Maru Wölfla, domaÊin je vodio 2-0 kad je “Mara” rekao “Crnome”: "Odi ti na centarhalfa, mi bumo to napred rijeπili". Tako je i bilo, CrnkoviÊ je otiπao u obranu, Dinamo je pobijedio s 5-2. U dinamovu postavu uπao je zamijenivπi Marka JuriÊa, prvu ligaπku utakmicu odigrao je s Crvenom zvezdom u 1-0 pobjedi u Maksimiru. Uæa plava obrana: StinËiÊ, DeliÊ, CrnkoviÊ. U tom je razdoblju trener Bernard - Benda Hügl dodatno radio s nadarenim mladiÊima. - “Benda” mi je mnogo pomogao. I sam je igrao braniËa, otkrio mi je mnoge tajne te uloge. Sa Svemirom DeliÊem i sa mnom je vjeæbao svakodnevno i mi smo napredovali - prisjetio se svojedobno CrnkoviÊ svojih prvih dana u plavom. OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 13 DINAMO 1958. Tomislav CrnkoviÊ je prvi slijeva Kada je 1958. Dinamo osvojio naslov prvaka, CrnkoviÊ je u odluËujuÊoj utakmici protiv Crvene Zvezde bio najbolji. No on je hvalio trenera: “Gustav - Lembika Lechner pametno je vodio momËad do naslova.” “Crnoga” je pak hvalio Jazbinπek: “Znal je postavit rampu.” Svoj Dinamo CrnkoviÊ je oslikao u reËenici: “Dinamo mojih dana bio je velika institucija.” I uvijek je “Crni” bio za ime - Dinamo. Sjajan kao lijevi braniË, sjajan kao centarhalf. Uloge Êe opisati na svoj naËin: “Viπe je hrabrosti u igri braniËa, viπe mudrosti u igri centarhalfa. Sa 20 godina ne bih se usudio igrati u sredini.” UËio je od velikana koje je naslijedio. “Jazbinπek i Ivica Horvat bili su velikani. Takav je bio i Urugvajac Santamaria, najbliæi mom poimanju kako se igra centarhalf.” Na svjetskim prvenstvima dvaput se u Ëetvrtfinalu isprijeËila SR NjemaËka. “Svi su mislili da Êe Maari u ©vicarskoj 1954. biti prvaci. Imali su sjajnu reprezentaciju, a na kraju slavili Nijemci koji su baπ nas izbacili u drugom krugu. Pobijedili su nas i Ëetiri godine kasnije u ©vedskoj. Oba puta nam je presudio Rahn. Bio je vraæji igraË, brz i spretan. Da nije njega bilo, otiπli bismo u ©vicarskoj puno dalje.” Pamti CrnkoviÊ i utakmicu u Laussanei s Brazilom: “Zebec je zabio za nas, Didi u raπlje za njih. Tada je njihov centarfor Baltazar pokazivao rukama dvije nule. Respektirali su nas, bojali se da ne izgube. Igrom sluËaja, ostalo je neodluËeno.” Za plasman na SP u ©vedskoj nagrada je bila odlazak u diplomatski magazin, gdje su se mogli uzeti najbolji engleski πtofovi za odijela. “BraÊa Masnec imala su u DraπkoviÊevoj, kod bolnice, krojaËki salon i oni su nam πivali odijela” prisjetio se “Crni” i premija iz tih dana. KarakteristiËni start Tomislava CrnkoviÊa Puskas je bio najbolji Prvenstvo u ©vedskoj bila je predstava Brazila. “Uh, kakva je to momËad bila. Protiv Pelea sam igrao na Dinamovoj turneji u Brazilu. VeÊ sam onda znao da Êe biti velik nogometaπ. I bio je. Za mene je najbolji na svijetu ipak bio i ostao Puskas. A imali smo i mi svoje majstore. Bernard - Bajdo Vukas i Stjepan - ©tef Bobek bili su Ëisti genijalci, nevieni dribleri, igraËi koji bi opstali i u danaπnjem nogometu.” CrnkoviÊ nikad ne zaboravlja πto mu je nogomet dao. “Da nisam igrao nogomet ne bih dalje od Maksimira vidio. Obiπao sam cijeli svijet, a od svih zemalja u kojima sam bio najviπe me se dojmila Kina. Bili smo tamo prije jednog svjetskog prvenstva, ne pamtim kojega. Posjetili smo i Mao Ze Donga.” U Helsinkiju, na Olimpijskim igrama 1952. godine - srebrna medalja. Prvo 10-1 pobjeda protiv Indije uz Ëetiri Zebecova gola, zatim u Tampereu nakon 5-1 vodstva neodluËenih 5-5 sa Sovjetskim Savezom. I u ponovljenoj utakmici 3-1 pobjeda. Pale su i Danska (3-1) i SR NjemaËka (3-1), tek u finalu, slavili su Maari s 2-0. CrnkoviÊ je otkrio i u Ëemu je bila snaga reprezentacije koja je osvojila srebro: “Svaki je igraË u reprezentaciji igrao baπ onako kako je igrao u svom klubu. Jer, ne moæe se primjerice od Bobeka traæiti da se baca pod noge, kad je on vrhunski strijelac, 'paker' i dribler. Da, svatko je radio svoj posao, ono πto najbolje zna. I bili smo dobro druπtvo.” 13 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 14 OLIMPIZAM Olimpijske akademije - nositelji olimpijskog obrazovanja Olimpizam kao svjetski pokret nikad se nije, niti se moæe zadovoljiti samo organiziranjem olimpijskih igara. Ideja olimpizma je plemenitija i uzviπenija, a ostvaruje se ponajprije, ako ne i iskljuËivo, putem olimpijskog obrazovanja Piπe Zrinko »ustonja ek πto je napustio mjesto predsjednika Meunarodnog olimpijskog odbora, francuski barun Pierre de Coubertin 1927. godine piπe: “Nisam bio u stanju zavrπiti ono πto sam æelio dovesti do savrπenstva. Vjerujem da bi centar za prouËavanje olimpizma viπe od bilo Ëega drugoga mogao pomoÊi oËuvanju i nastavku onoga πto sam zapoËeo i sprijeËiti olimpijski pokret da skrene u pogreπnom smjeru” (http://www.ioa.org.gr/ioa.htm). Te rijeËi pokretaËa modernog olimpijskog pokreta bile su prva najava osnivanja akademske institucije zaduæene za prouËavanje olimpizma, oËuvanje olimpijske ideje, πirenje pedagoπkih i humanistiËkih svjetonazora o sportu, povezivanje sporta i kulture i davanje veÊeg i πireg smisla olimpijskim igrama od pukog sportskog natjecanja i lova na rekorde. T Meunarodna olimpijska akademija Joπ prije Drugog svjetskog rata, predsjednik organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine Nijemac Carl Diem i tajnik GrËkog olimpijskog odbora Ioannis Ketseas predlagali su osnivanje centra za prouËavanje olimpizma. Svoju ideju poËeli su ostvarivati neposredno nakon rata, da bi 14. lipnja 1961. godine napokon i sluæbeno s radom zapoËela Meunarodna olimpijska akademija. U GrËkoj, uz same arheoloπke ostataka antiËke Olimpije, niklo je svjetsko akademsko srediπte za prouËavanje i promoviranje olimpizma i svih njegovih filozofskih, kulturoloπkih, socioloπkih, povijesnih, ekonomskih, etiËkih, odgojnih i drugih aspekata. U poËetku se spavalo pod πatorima, a danas Meunarodna olimpijska akademija raspolaæe kampusom koji prima 250 ljudi, Kampus Meunarodne olimpijske akademije u Olimpiji 14 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 15 U prvom planu olimpijsko obrazovanje Carl Diem novom velikom predavaonicom, knjiænicom, nizom manjih predavaonica i brojnim sportskim objektima, poput nogometnog stadiona, atletske staze, otvorenog bazena i po dva koπarkaπka, odbojkaπka i teniska terena. Meunarodna olimpijska akademija godiπnje ugosti i organizira oko 40 seminara, savjetovanja, studijskih putovanja i poslijediplomskih studija. Prvi i najvaæniji cilj Meunarodne olimpijske akademije je da djeluje kao meunarodno akademsko srediπte za istraæivanje olimpijskog pokreta te promicanje i razvoj olimpijskog obrazovanja 1. Nacionalne olimpijske akademije Poglavlje IV. Olimpijske povelje govori o zadaÊama i ulozi nacionalnog olimpijskog odbora i na prvom mjestu naglaπava da on: “propagira temeljna naËela i vrijednosti olimpizma… u podruËjima sporta i obrazovanja, promicanjem olimpijskih obrazovnih programa na svim razinama πkola, sportskih institucija i institucija tjelesnog odgoja kao i poticanjem stvaranja institucija posveÊenih olimpijskom obrazovanju, kao πto su nacionalne olimpijske akademije…”. Danas postoji viπe od 100 nacionalnih olimpijskih akademija, a meu njima je i Hrvatska olimpijska akademija osnovana 1996. godine. Koja je zadaÊa i πto bi to trebale raditi nacionalne olimpijske akademije? S obzirom na to da nacionalne olimpijske akademije djeluju kao ogranci Meunarodne olimpijske akademije, one u svom djelovanju slijede njene principe i preporuke. Sukladno tome glavno podruËje njihovih djelovanja je olimpijsko obrazovanje. Olimpijsko obrazovanje 2 namijenjeno je ponajprije mladima i moæe se saæeti u nekoliko zadataka: 1) razvijanje interesa za olimpijske igre kod mladih u duhu ideja i ideala olimpijskog pokreta, 2) uËenje o obrazovnim i druπtvenim principima olimpijskog pokreta i njihova primjena u æivotu, 3) uvrπtavanje olimpizma u nastavne planove i programe nastave tjelesne i zdravstvene kulture u πkolama i na fakultetima, 4) objavljivanje edukativnog materijala o olimpizmu za uËitelje, nastavnike i profesore u πkolama, 5) organizacija godiπnjih seminara i radionica za studente sporta i tjelesne i zdravstvene kulture o olimpizmu (ne iskljuËivo za njih), 6) promoviranje kulturoloπkih aspekata sporta organiziranjem godiπnjih natjecanja i tematskih izloæbi u slikarstvu, kiparstvu, filmskoj i videoumjetnosti, fotografiji, glazbi, knjiæevnosti…, 7) organizacija olimpijskih kampova za mlade, 8) organizacija godiπnje proslave dana olimpizma… Meutim, obrazovati o olimpizmu moguÊe je i potrebno, na primjer, i sljedeÊim programima: organizacija seminara i radionica za sportske novinare o olimpizmu, olimpijskoj ideji i olimpijskim vrijednostima, organizacija savjetovanja i okruglih stolova za razmjenu ideja i iskustava sportskih duænosnika i sportskih administratora, publiciranje i distribucija edukativnog materijala o olimpizmu namijenjenog svim uzrastima i πiroj javnosti, osnivanje centra za istraæivanje olimpizma, poticanje i stipendiranje istraæivanja olimpizma u Hrvatskoj itd. Hrvatska olimpijska akademija Olimpizam kao svjetski pokret nikad se nije, niti se moæe zadovoljiti samo organiziranjem olimpijskih igara. Ideja olimpizma je plemenitija i uzviπenija, a ostvaruje se ponajprije, ako ne i iskljuËivo, putem olimpijskog obrazovanja. Uloga naπe nacionalne olimpijske akademije u ostvarivanju tih ideja na podruËju Hrvatske vrlo je skromna. Iz dijela dokumenta pod nazivom Programsko i financijsko izvjeπÊe Hrvatskog olimpijskog odbora za 2005. godinu koji se odnosi na Hrvatsku olimpijsku akademiju mogu se naslutiti njene aktivnosti. One su uglavnom ograniËene na organiziranje teËajeva za osposobljavanje i struËno usavrπavanje trenera. 1 Viπe o Meunarodnoj olimpijskoj akademiji svakako pogledati: http://www.ioa.org.gr/ 2 Viπe informacija o “olimpijskom obrazovanju” njegovom znaËenje, filozofskom i ideoloπkom utemeljenju i primjeni u praksi preporuËam materijal prof. dr. Norberta Müllera, trenutno vodeÊeg Ëovjeka za olimpijsko obrazovanje u Meunarodnom olimpijskom odboru, koje je dostupno na internetskoj stranici: http://olympicstudies.uab.es/lectures/web/pdf/muller.pdf. Ljetni seminar u Olimpiji 2000. godine 15 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 16 EUROPA I SPORT Tjelovjeæba i sport u NjemaËkoj oslije Drugog svjetskog rata njemaËki je sport reorganiziran i razvijen je sustav koji postaje poznat kao njemaËki model sporta. Nakon ujedinjena IstoËne i Zapadne NjemaËke 1990. godine, gotovo sve djelatnosti u novoj su dræavi pretrpjele velike promjene, poËevπi od ekonomije preko politike, kulture pa sve do sporta. Sport je potpuno reorganiziran i u nekadaπnjih pet istoËnonjemaËkih saveznih jedinica u kojima je sustav sporta prije vrlo dobro funkcionirao. U NjemaËkoj svaka savezna jedinica uæiva potpunu autonomiju, posebno na podruËju socijalne politike, obrazovanja, kulture, politike, sportske znanosti i πkolskog sporta. Sport je u NjemaËkoj autonoman, a uloga dræave je sekundarna i bazira se na dobrovoljnoj pomoÊi. P Nevladine sportske organizacije NjemaËki sportski savez, Deutscher Sportbund, tijelo je koje objedinjuje strukovne sportske saveze te koordinira i zastupa njihove interese. U NjemaËki sportski savez ujedinjeno je oko 87.000 klubova u kojima djeluje viπe od 27 milijuna sportaπa i sportskih djelatnika. Klubovi su s jedne strane ukljuËeni u razne sportske saveze na osnovi regionalne pripadnosti, a s druge su strane udruæeni u nacionalni sportski savez. Sportski su savezi orijentirani na struËnu problematiku matiËnog sporta, a nacionalni savezi zastupaju interese udruæenih sportskih saveza. NjemaËki sportski savez krovna je sportska organizacija koja okuplja 57 nacionalnih sportskih saveza, 12 saveza s posebnim zadaÊama, πest saveza koji se bave sportskom znanoπÊu i edukacijom, dva saveza koja se bave promocijom 16 Sport je u NjemaËkoj autonoman, a uloga dræave je sekundarna i bazira se na dobrovoljnoj pomoÊi. Savezne su jedinice 2003. za sport izdvojile oko 185 milijuna eura, a zajedno s lokalnom samoupravom iznos doseæe 3 do 3,5 bilijuna eura godiπnje Piπe Saπa Ceraj sporta i 16 lokalnih saveza. Nacionalni olimpijski odbor (NOC) rukovodi olimpijskim pokretom u NjemaËkoj. Postoji æelja da se NjemaËki olimpijski odbor i NjemaËki sportski savez udruæe da bi sportski pokret u NjemaËkoj dodatno ojaËao. Vladine sportske organizacije Utjecaj dræave na sport, baπ kao i u podruËju kulture i obrazovanja, svodi se iskljuËivo na utjecaj kroz savezne jedinice. Za koordinaciju sportske OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 17 politike saveznih jedinica zaduæeni su: savezno Ministarstvo unutarnjih poslova, Konferencija ministara sporta saveznih jedinica i NjemaËki sportski savez. Iako dræava nema obvezu potpomagati sport na saveznoj razini, ona to Ëini putem Ministarstva unutarnjih poslova koje financira vrhunski sport i sport invalidnih osoba. Financiranje sporta Financiranje sporta u NjemaËkoj bazira se na fondovima koji se pune iz dræavnog proraËuna, igara na sreÊu te javnih fondova saveznih jedinica i lokalne samouprave. Savezne jedinice i lokalna samouprava najviπe izdvajaju za sport u dræavi i to putem gradnje i odræavanja sportskih objekata. Tako su savezne jedinice 2003. izdvojile oko 185 milijuna eura za sport, a zajedno s lokalnom samoupravom taj iznos doseæe 3 do 3,5 bilijuna eura godiπnje (Izvor: Heinemann/Schubert). Vrhunski sport Vrhunski sport nije centralno organiziran, nego je dio cjeline koju Ëine nacionalni sportski savezi, NjemaËki sportski savez i NjemaËki olimpijski odbor. Savezno Ministarstvo unutarnjih poslova ukljuËeno je u financiranje vrhunskog sporta, dok su Organizacija za vrhunski sport i NjemaËki sportski savez zaduæeni za koordinaciju i promociju vrhunskog sporta. Smjernice za promociju i razvoj vrhunskog sporta i mladih sportaπa sadræane su u Nacionalnom programu vrhunskog sporta i razvoja mladih sportaπa koji je sastavio NjemaËki sportski savez. U NjemaËkoj postoji 20 olimpijskih centara za trening u kojima vrhunski sportaπi mogu vjeæbati, pristupiti sportsko medicinskom tretmanu, upisati teËaj za suce ili se savjetovati o buduÊnosti svoje sportske karijere. Olimpijski se centri financiraju dijelom iz dræavnog proraËuna, a dijelom iz privatnih fondova. Nacionalni sportski savezi na raspolaganju imaju oko 40 nacionalnih i 200 saveznih centara za trening. U posljednjih nekoliko godina NjemaËka teæi poveÊanju broja sportskih gimnazija koje bi se specijalizirale iskljuËivo za jedan sport. Na polju antidopinga, NjemaËka ide ukorak s ostalim zemljama Europe te je u srpnju 2002. godine osnovana NjemaËka antidoping agencija (NADO) koja se financira iz javnog i privatnog sektora, a zadaÊa joj je sistematska zaπtita njemaËkog sporta od dopinga. Pedeset posto Nijemaca bavi se sportom U rekreativni sport i Sport za sve ukljuËeno je mnogo sudionika, s oko 87.000 klubova i 2,7 milijuna volontera. Biljeæi se porast interesa za trenere A kategorije, πto je i najviπe neakademsko zvanje u NjemaËkoj, a polaæe se na Akademiji za trenere NjemaËkog sportskog saveza. Nogometni, gimnastiËki i teniski nacionalni savezi najbrojniji su sportski savezi u koje je uËlanjeno viπe od 13 milijuna sportaπa, πto je otprilike 50 posto svih Nijemaca koji se bave nekim sportom. Sportski je pokret u saveznim jedinicama vrlo razliËit i dinamiËan, a tome u prilog govori i procjena o otprilike 200 razliËitih tipova sporta koji se prakticiraju. Smjeπtena u samom srcu Europe, s najveÊim brojem stanovnika i najsnaænijim europskim gospodarstvom, moæemo pretpostaviti da Êe NjemaËka i u buduÊnosti zauzimati vaæno mjesto u sportu i zadræati epitet svjetske sportske velesile. 17 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 18 Olimpu smo veÊ pisali o porazno malom broju Hrvata koji se na bilo koji naËin bave πportskim aktivnostima. Tu Ëinjenicu zorno potvruje i istraæivanje Europske komisije i njenog odjela za zaπtitu zdravlja i potroπaËa, prema kojem su Hrvati najdeblja europska nacija. Pozitivan odnos prema bavljenju πportom gradi se, kao i mnogo toga, u mladosti. Neprimjereni uvjeti obavljanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture: loπe πportske dvorane, nedostatak svlaËionica, nedostatak opreme, nemoguÊnost koriπtenja πkolske dvorane izvan redovne πkolske satnice, pa i aktivnosti na otvorenom kada vrijeme nije prikladno jer dvorane uopÊe nema - sve to ne ide u prilog stvaranju pozitivnog odnosa prema πportu. Izvan velikih gradova, osim pokoje (Ëesto skupe) teretane i igraliπta lokalnog nogometnog kluba, Ëesto i nema prostora za rekreativno bavljenje πportom. Jedan od naËina kako se to pitanje moæe rijeπiti jest izgradnja kombiniranih πkolsko-πportskih dvorana, model koji je u nas poznat, ali svakako nedovoljno iskoriπten. Stoga nedavno otvaranje nove πkolsko-πportske dvorane u IvaniÊ Gradu, koja moæe sluæiti kao tipiËni primjer takvog objekta, svakako zasluæuje pozornost. U Tri boriliπta IvaniÊ Grad je jedan od rubnih gradova ZagrebaËke æupanije s oko 15.000 stanovnika. Poznat je po ljeËiliπtu Naftalan i srediπte je hrvatske proizvodnje plina. Prihodi gradskog proraËuna se mogu smatrati pristojnim, tako da se i primjerena sredstava izdvajaju za aktivnosti brojnih πportskih druπtava. No, dugogodiπnji je problem bio nedostatak odgovarajuÊe gradske dvorane, ne samo za πportske, nego i za druge 18 ©KOLSKO-SPORTSKE DVORANE IvaniÊ Grad OmoguÊiti djeci trening i ugodno vjeæbanje, trenerima prepoznavanje talentiranih, a ostalima uvjete za rekreaciju osnovno je πto dræava i lokalna zajednica mogu uËiniti Piπe mr. sc. Goran VojkoviÊ javne aktivnosti, jer dvorane PuËkog otvorenog uËiliπta imaju ograniËen kapacitet. Istodobno, lijepa i relativno nova osnovna πkola nije imala πportsku dvoranu. Dvorana je, istina, projektirana joπ 1984. godine, ali je prvo „ekonomska stabilizacija“ osamdesetih, pa onda poËetak rata sprijeËio realizaciju izvornog projekta. Kada se krenulo u novo projektiranje, cijeli sustav je zamiπljen na drukËiji naËin: zajedniËkim snagama, sufinanciranjem grada i æupanije sagraditi kombiniranu πkolsko-πportsku dvoranu koja Êe sluæiti kako za potrebe πkole, tako i za potrebe rekreativaca. Dvorana je brzo sagraena i prije nekoliko mjeseci otvorena. Smjeπtena je uza samu πkolu i s njom povezana hodnikom. Prostor boriliπta dvorane je 27x45 metara, πto omoguÊava igranje rukometa, koπarke, tenisa, odbojke, badmintona, OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 19 kao primjer stolnog tenisa i drugih sportova. PomoÊu posebnih razdjelnih stijena koje se elektromotorima spuπtaju sa stropa (dijelom od umjetne koæe, a u gornjem dijelu od mreæe), veliki se prostor dijeli u tri boriliπta veliËine koπarkaπkog igraliπta, 15x27 metara. To omoguÊava ne samo podjelu boriliπta, nego i njegovo istodobno koriπtenje u trodijelnom reæimu rada - πkolske nastave, rekreacije i treninga, Ëime se iskoristivost prostora viπestruko poveÊava. Po obodu boriliπta su πvedske ljestve, motke, uæad za penjanje i druga ugraena oprema. Dvorana ima i gledaliπte sa 750 mjesta (sasvim primjereno veliËini grada), i to 40 posto na fiksnim betonskim tribinama i 60 posto na teleskopskim, kao i neke zanimljive tehniËke detalje: koπarkaπki koπevi se spuπtaju pomoÊu elektromotora s krovne konstrukcije, rasvjeta je predviena za treninge, natjecanja i TV-prijenos, predvieni su i dodatni prostori - uglavnom, sve potrebno za kvalitetan rad. ZajedniËkim koriπtenjem bitno su smanjeni i troπkovi odræavanja dvorane veÊina troπkova odræavanja nekretnine ne raste proporcionalno njenom koriπtenju, a nema ni problema koji se zimi javlja u veÊini klasiËnih πkolskih dvorana: nakon πto se dvorana vikendom ne grije, u ponedjeljak ju je gotovo nemoguÊe zagrijati. Samo 30 posto πkola ima dvoranu Dogovor o koriπtenju dvorane je zasad sljedeÊi: πkola je koristi radnim danom do 16 sati (nastava je u jednoj smjeni), a kasniji termini radnim danom i svi vikendom su namijenjeni klubovima i skupinama rekreativaca. I klubovi i rekreativci plaÊaju najam, ali klubovima grad velikim dijelom namiruje troπkove. Prema informacijama dobivenim od gradskih vlasti, πkolsko-πportska dvorana u IvaniÊ Gradu pokazala se kvalitetnim i dobro pogoenim rjeπenjem. Moæda je vrijeme da se razmisli o tome da se u strateπkim dokumentima razvoja hrvatskog πporta viπe naglasi problem nedostatka πkolskih dvorana i predloæe ovakva rjeπenja. Naime, porazno je da u Hrvatskoj samo 30 posto πkola ima svoju dvoranu. Preciznih podataka o dvoranama za rekreativce nema, no situacija ni tu nije sjajna. Rjeπenje poput ivaniÊgradskog jedan je od naËina na koji se problem nedostatka dvorana moæe rjeπavati. Naravno, moæe se uvijek traæiti razlog “zaπto se ne moæe”, reÊi da su gradovi ZagrebaËke æupanije relativno bogati i pronaÊi joπ 100 razloga zaπto neπto ne napraviti… Uvijek je lakπe priËati nego sjesti pa zajedniËkim snagama opÊine, grada, æupanije i dræave sagraditi objekte koji Êe djecu maknuti s ulice, a zdravstvenim fondovima smanjivati troπkove za lijeËenje bolesti uzrokovanih fiziËkom neaktivnoπÊu. Ne zaboravimo, generacija koja danas ide u osnovnu πkolu za desetak godina moæe biti generacija olimpijaca. OmoguÊiti djeci trening i ugodno vjeæbanje, trenerima prepoznavanje talentiranih, a ostalima uvjete za rekreaciju zaista je osnovno πto dræava i lokalna zajednica mogu uËiniti. 19 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 20 ÆENE I SPORT Ravnopravnost i obrazovanje Postoji velika volja MOO-a da se viπe æena privuËe u sportske organizacije i njihovu upravu. Naime, veÊina se æena nakon natjecateljske karijere negdje izgubi, kaæe predsjednica Komisije HOO-a za skrb o æenama u sportu Morana PalikoviÊ Gruden Piπe Ratko CvetniÊ ojam “rodno osvijeπtene politike” zakotrljao se naπim medijima, prijeteÊi da se pretvori u joπ jednu javnu parolu koja Êe se ponavljati sve dok se ne zaboravi koji je sadræaj iza nje. Situacija pomalo podsjeÊa na vrijeme medijskog osvjeπtavanja æenskoga pitanja u nas i davni vapaj Igora MandiÊa iz doba polemike sa Slavenkom DrakuliÊ: “©to, zapravo, hoÊe te æene?”. No, problemom æena u sportu danas se ozbiljno bave i najviπi sportski forumi, pa to na neki naËin postaje pitanje na kojem se provjerava spremnost zajednice za integrativne procese, ne samo kad je o sportu rijeË. Kako je u nas? »lanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednica Komisije HOO-a za skrb o æenama u sportu Morana PalikoviÊ Gruden smatra da æensko pitanje u sportu prije svega govori o gubitku kadrovskoga potencijala koji pogaa sportsko rukovoenje u najπirem smislu: “Problemom poloæaja æena bavim se veÊ petnaestak godina kroz nevladine organizacije i u politici, a u sportu to pitanje nije bilo otvoreno P OpÊenito o Komisiji Komisija za skrb o æenama u sportu u sklopu HOO-a nije nimalo kasnila za istovrsnim inicijativama koje su se provodile u MOO-u. Paralelni slalom kroz kratku povijest skrbi o æenama u sportu pokazuje brze reakcije naπe krovne sportske udruge na zbivanja u MOO-u. Na kongresu MOO-a odræanom 1994. - upravo o stotoj obljetnici atenskih igara - donesene su preporuke na osnovi kojih se godinu kasnije osniva radna skupina Æene i sport, Ëija se savjetniËka funkcija na tome polju u travnju 2004. formalizira u status povjerenstva. Naπa Komisija osnovana je 1996. s Katicom Kajom Ileπ, proslavljenom rukometaπicom, kao prvom predsjednicom te osnovnim ciljem koji je formuliran kao “poticanje ravnopravnosti meu spolovima u sportu razliËitim oblicima djelovanja”, te programima koji Êe “poticati ukljuËivanje æena u upravljaËka tijela i u upravljanje sportom u HOO-u i njegovim Ëlanicama u omjeru od 30 %, u skladu s preporukom MOO-a”. 20 sve donedavno. Postoji velika volja MOO-a da se tom problemu posveti viπe paænje, odnosno da se viπe æena privuËe u sportske organizacije i njihovu upravu, jer πto se tiËe samih natjecanja, broj æena je zadovoljavajuÊi. No, i u Hrvatskoj se dogaa da se veÊina æena nakon natjecateljske karijere negdje izgubi”. Malo pozitivizma Da bi se izbjegli gumeni kriteriji pri procjeni πto je u naπem sportu objektivno diskriminatorno, a πto se moæe ili æeli podvuÊi pod tu etiketu, Komisija je procijenila da malo pozitivizma neÊe biti na odmet. Sretna je okolnost da je Ëlanica Komisije Romana Caput Jogunica veÊ imala u pripremi projekt vezan uz sondiranje terena, a ona potpisuje i upitnik koji je nedavno razaslan nacionalnim savezima i sportskim zajednicama. “Rodno osvijeπtena politika je, najkraÊe reËeno, skup mjera kojima se unutar zajednice æeli potaknuti osvjeπÊivanje problema i donoπenje pozitivnih promjena. O tome se pojmu posljednjih desetak godina Ëesto raspravlja u okrilju Europske unije radi uspostave jednakosti æena i muπkaraca u svim aspektima javnog æivota - podruËju rada, u provedbi politike, obrazovanja, jednakih plaÊa, statusa i drugo...”, kaæe Romana Caput Jogunica. Krenuvπi u taj projekt Komisija se u programu za 2006. usmjerila na provedbu analize obrazovnog statusa hrvatskih perspektivnih sportaπica, odnosno njihovih interesa i stavova o obrazovanju i ravnopravnom statusu u hrvatskom sportu. Projekt Ëiji je puni naziv “Stavovi i interesi OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 21 Romana Caput Jogunica Morana PalikoviÊ Gruden hrvatskih sportaπica o ravnopravnosti i obrazovanju” æeli s jedne strane provesti analizu, a s druge ponuditi nekoliko modela novog programa obrazovanja æena u sportu. Zaπto bi baπ politika obrazovanja bila lakmus na kojem Êe se ustanoviti razlozi za spomenuti odljev æena iz sporta? Romana Caput Jogunica o tome kaæe: “Osnovno pitanje koje se veæe uz problematiku obrazovanja hrvatskih sportaπica jest: za koje nas uloge u druπtvu obrazuje i oblikuje cjelokupni odgojno-obrazovni sustav”. Naravno, odgovor se neÊe moÊi dobiti samo unutar Komisije ili HOO-a. Problem traæi suradnju s vladinim i nevladinim tijelima, zajedniËku bitku za prostor u medijima, te na taj naËin nudi nekoliko rjeπenja koja mogu pridonijeti i ravnopravnosti spolova u sportu. Ali prve korake trebat Êe uËiniti vlastitim snagama. Mreæa kao logistiËka i lobistiËka poluga Faza projekta od koje se mnogo oËekuje bilo je imenovanje koordinatorica u pojedinim nacionalnim te æupanijskim sportskim savezima. Ideja mreæe nije, naravno, patent Komisije: IV. svjetska konferencija æena u sportu, odræana proljetos u japanskome Kumamotu (www.iwg-gti.org), donijela je preporuku o uspostavi Ana Srπen Gordana Borko mreæe izmeu meunarodnih saveza da bi se razmijenile pouke i najbolje prakse u poboljπanju jednakosti spolova. Hrvatski su sport na tome skupu predstavljale Ëlanice Komisije Ana Srπen i Gordana Borko. GovoreÊi kako je proπla prva regrutacija za sastav hrvatske mreæe, tajnica Komisije Gordana Borko istiËe imena poput Mirne Rajle, Vlaste MaËek, vijeÊnice HOO-a Nade SenËar, Ivane BrkljaËiÊ… “Odziv je u æupanijskim zajednicama gotovo potpun, dok je u nacionalnim savezima manji, ali po sastavu vrlo jak jer odraæava cijelu strukturu æenske prisutnosti u sportu, od sportaπica i trenerica, do duænosnica sportskih saveza i HOO-a”, kaæe Gordana Borko. Od mreæe se u prvom stupnju oËekuje da prikupi podatke s terena, ali Êe njena funkcija nesumnjivo biti na pravoj provjeri kada se uspostavi komunikacija u oba smjera i kad projekt doe do faze u kojoj Êe se odrediti paket mjera, odnosno kad se krene u ispravljanje onoga πto je oznaËeno generatorom rodne neravnoteæe. Bit Êe to kritiËni trenutak ne samo πto se tiËe projekta nego i utjecaja Komisije, koja veÊ u sklopu ovoga projekta ima joπ nekoliko tema. Kad spominjemo nove obrazovne programe, treba navesti ciljanu skupinu sportaπica, one koje nemaju namjeru upisati studij, ali æele nakon karijere ostati u sportu na nekoj od rukovodeÊih pozicija - administrativnih, poduzetniËkih, novinarskih... - te specifiËne obrazovne programe koje bi podræali takvu ambiciju. »ini se da bi upravo to mogao biti put kojim bi se izgubljena legija vratila matici hrvatskoga sporta. 21 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 22 ORGANIZACIJA EUROPSKOG STUDENTSKOG SPORTA Sport i studij mogu zajedno oto krovne britanske organizacije za studentski sport British Universities Sports Association (BUSA) glasi: "Najbolji studentski sportski program u Europi". Tko zaista ima najbolje sportske sveuËiliπne programe, organizaciju, tko je prepoznatljiv i priznat, moæemo reÊi tek kad predstavimo ostale organizacije studentskog sporta. Krovne europske organizacije studentskog sporta su Europski sveuËiliπni sportski savez - European University Sports Association (EUSA) i Europska mreæa akademskih sportskih saveza - European Network of Academic Sports Services (ENAS). M Troπkovi studentskog sporta na helsinπkom SveuËiliπtu iznose 2,5 milijuna eura godiπnje, a sveuËiliπna je misija usmjerena na promociju osjeÊaja zdravlja i zadovoljstva u sveuËiliπnoj zajednici Europski sveuËiliπni sportski savez EUSA je krovna europska organizacija nacionalnih sveuËiliπnih sportskih saveza koju je, 1999. u BeËu, osnovalo 25 nacionalnih saveza. Srediπnji ured je u Zuerichu. Hrvatski sveuËiliπni πportski savez je jedna od 38 Ëlanica. Glavni ciljevi EUSA-e su razvoj kvalitetne komunikacije izmeu nacionalnih sveuËiliπnih sportskih saveza u sklopu koordinacije sportskih natjecanja, organizacija znanstveno-struËnih konferencija i redovnih seminara i/ili radionica, organizacija i nadzor priprema i provedbe masovnih sportskih priredbi te aktivnosti na sveuËiliπnoj i nacionalnoj razini. Promocija idejnih postavki sveuËiliπnog sporta u javnosti, suradnja s meunarodnom sveuËiliπnom sportskom organizacijom (FISU) i ostalim europskim sveuËiliπnim sportskim organizacijama su uobiËajene obaveze ove organizacije. Pod njenim se okriljem svake godine organiziraju europska sveuËiliπna natjecanja. Tijekom 2007. bit Êe odræana europska sveuËiliπna natjecanja u 22 Piπe Romana Caput-Jogunica stolnom tenisu (Ostrava, »eπka), odbojci na pijesku (Protaras, Cipar), rukometu (Lodz, Poljska), karateu (Beograd, Srbija), odbojci (Rijeka, Hrvatska), futsalu (Koper, Slovenija), koπarci (Æeneva, ©vicarska), nogometu (Rim, Italija), veslanju (Girona, ©panjolska), badmintonu (St. Petersburg, Rusija), ragbiju (Pariz, Francuska) i tenisu (Moskva, Rusija). Duh olimpizma, naglasak na fair play i moguÊnost sudjelovanja samo prethodno provjerenih i prijavljenih studenata-sportaπa putem njihovih nacionalnih sveuËiliπnih sportskih saveza neki su od osnovnih propisa EUSA-e. Europska mreæa akademskih sportskih saveza Za razliku od EUSA-e, Europska mreæa akademskih sportskih saveza, ENAS, polazi od pretpostavki da je sveuËiliπni sport razliËito strukturiran u svakoj europskoj zemlji te da, unatoË specifiËnostima organizacije i razliËitim pristupima, sve Ëlanice mreæe trebaju imati zajedniËke ciljeve: promicati sveuËiliπni sport kao prioritet i istodobno utjecati na unapreenje sporta za sve, ostvariti kvalitetnu komunikaciju s akademskim sportskim savezima, osigurati kvalitetnu izmjenu iskustava i ideja te osigurati prepoznatljivost i znaËenje rada akademskih sportskih saveza u Europi. Srediπte ENAS-a je u Baselu. Radi unapreenja statusa sporta na europskim sveuËiliπtima ENAS pomaæe svojim Ëlanicama u kreiranju politike kojom bi se sveuËiliπni sport tretirao kao integralna cjelina na sveuËiliπtu. I SveuËiliπte u Zagrebu je Ëlan ENAS-a koji okuplja 72 europska sveuËiliπta. Na posljednjoj ENAS-ovoj konferenciji u Mariboru nazoËnima se predstavilo i SveuËiliπte u Zagrebu, s temom "Hrvatski model sveuËiliπnog sporta" autora R. Caput-Jogunica, N. Zvonarek, H. SertiÊ i V. Jerolimov. ZakljuËci s te konferencije istiËu sveuËiliπni sport kao strateπki prioritet u promociji sporta za sve i potrebu kreiranja novih standarda, unapreenja sveuËiliπnog sporta u svim domenama, a osobito u dijelu kojim se moæe utjecati na aktivnost u sportu i uspjeπnost u zavrπetku studija sukladno bolognskom procesu... Mariborska rezolucija istiËe potrebu unapreenja sveuËiliπnih sportskih sluæbi te suradnju i izradu projekata radi koriπtenja europskih fondova (npr. PHARE, TEMPUS; CEEPUS) i ostalih projekata EU-a (Socrat, Leonardo...). Naæalost, na hrvatskim sveuËiliπtima studentski sport, s obzirom na nedovoljno novca, nema svoj brand, nije priznat kao jedan od prioriteta, nema OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 23 strateπke planove... tako da provedivost spomenutih zakljuËaka ovisi o pojedincima na poloæajima i njihovim vizijama i interesima. Finski primjer Pravnik Slaven BiliÊ Tapio Korjus Tanja Poutianen, studentica businessa Mogu li nam u kreiranju vizije i branda pomoÊi iskustva finskog sveuËiliπnog sporta i SveuËiliπta u Helsinkiju? Finski studentski sport karakterizira visok standard sportske infrastrukture, uspjeπna organizacija brojnih sportskih meunarodnih priredbi, kvaliteta sportskih programa za sve dobne skupine, hvalevrijedni programi inkluzije u odgojno obrazovnim ustanovama i sportskim klubovima, senzibiliziranost za ravnopravnost æena u sportu i tradicija sportske kulture. Finska (5,2 milijuna stanovnika) ima 52 ustanove visokog obrazovanja koje pohaa oko 300.000 studenata. "Fitness, zdravlje i uËenje kroz sport" moto je Finskog studentskog sportskog saveza (OLL), Finnish student sports federation. Prva nacionalna organizacija, Finnish Academic Sport Federation (SAUL) osnovana je 1924. godine, a 1971. mijenja naziv u Finski studentski sportski savez, odnosno nacionalni savez za studentski sport. Svrha Saveza je razvoj studentskog sporta i promicanja tjelesne aktivnosti studentske populacije. Okuplja 250.000 finskih studenata te surauje s mnogobrojnim sportskim i zdravstvenim ustanovama (Finnish Student Health Services) i udrugama. Savez ima 34 Ëlanice - studentske sportske udruge i 120.000 studenata. U Finskoj je 30 posto studenata aktivnih u sportu, 60 posto predstavlja skupinu koja ima pozitivan stav prema sportu no ne sudjeluje redovito i 10 posto studenata koji se sportom uopÊe ne bave. Srednja skupina je ujedno ciljana skupina. Finska studentska sportska organizacija je Ëlanica FISU-a i EUSA-e te surauje s Nordijskom sportskom federacijom i studentskim sportskim organizacijama baltiËkih zemalja, osobito estonskom. Posebnost Finskog studentskog sportskog saveza je isticanje znaËenja redovnog tjelesnog vjeæbanja te promicanje tjelesnog vjeæbanja kao preduvjeta zdravlja i uspjeπnosti tijekom studiranja. SljedeÊa posebnost je unapreenje sportske infrastrukture za potrebe studenata. Nadalje, strateπki ciljevi su usmjereni na ukljuËivanje πto viπe studenata u odbore, komisije sportskih subjekata koje upravljaju, kreiraju i odluËuju o razvoju sporta. Finske obrazovne ustanove u suradnji s Finskim olimpijskim odborom i Finskom sportskom akademijom (OSUA) razradile su sustav koji vrhunskim sportaπima omoguÊuje usklaivanje uspjeπne karijere i studiranja. Finska sportska akademija sa svojim podruænicama i savjetnicima mentorima s fakultetima ugovaraju potrebne pogodnosti te pomaæu sportaπima u organizaciji i pripremi ispita. Na primjer, Tanja Poutianen, finska skijaπica, studentica je businessa na SveuËiliπtu Rovaniemi u Laponiji. Kandidatura za zimsku Univerzijadu 2011. Troπkovi studentskog sporta na helsinπkom SveuËiliπtu iznose 2,5 milijuna eura godiπnje. SveuËiliπna je misija usmjerena na promociju osjeÊaja zdravlja i zadovoljstva u sveuËiliπnoj zajednici. SveuËiliπni program sadræi oko 80 razliËitih sportsko-rekreativnih sadræaja koji se provode u tri kampusa, svrstanih u sedam skupina: programi plesnih struktura i vjeæbanja uz glazbu, programi u sportskoj dvorani - sportske igre, borilaËki sportovi, programi na vanjskim sportskim terenima, plivanje, alpinistiËki programi - penjanje na zidu i drugi. Ti se programi, u kojima aktivno sudjeluje oko 15.000 studenata, mogu pohaati individualno, a moæe se raditi i u manjim homogenim grupama. Na poËetku akademske godine studenti izdvajaju 50 eura za sudjelovanje u sportsko-rekreativnim programima i struËnu poduku. Godine 1970. Finska je bila domaÊin Univerzijade u Rovaniemiju. Tapio Korjus, danas vrlo uspjeπan direktor Centra za trenere i promotor finskog sporta, zlatni bacaË koplja na OI u Seoulu 1988. i sudionik Univerzijade u Zagrebu 1987. godine, istiËe iskustvo sudjelovanja na svjetskim studentskim igrama kao vaænu fazu u svojoj karijeri koja je pridonijela i osvajanju olimpijske medalje. OËito, finski je studentski sport na zavidnoj razini i prepoznat je kao jedan od prioriteta Finske. Uostalom, na posljednjoj Univerzijadi u Izmiru 2005. godine Finska je sudjelovala s dosad najviπe natjecatelja, 88, ozbiljno se priprema za zimsku Univerzijadu u Torinu 2007. godine i istodobno priprema kandidaturu za zimsku Univerzijadu 2011. godine. Organizacija finskog studentskog sporta mogla bi posluæiti kao kvalitetan okviru u izradi strategije dosad marginaliziranog hrvatskog studentskog sporta. 23 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 18:30 Page 24 SPORTSKA TERMINOLOGIJA Univerzalno sredstvo komunikacije Jezik kao sredstvo komunikacije od univerzalne komunikacijske uloge do pogreπnog prijenosa znaËenja struËnih naziva Komercijalizacija ©port prenosi jasne poruke koje mogu biti verbalizirane, vizualizirane - ili oboje. Iz ovoga slijedi druga razina komunikacijske uloge πporta, a to je ona vezana uz njegovu komercijalizaciju. Promidæbeni oglas tvrtke Samsung kojom oglaπava E800 slide phone (Time, 2004., 39) glasi - The beauty of movement, odnosno Ljepota pokreta. On prikazuje skakaËicu u vodu u figuri preklopnog skoka kojom se aludira na ljepotu i sklad rukovanja spomenutim mobilnim aparatom. Asocijacije koje izaziva navedeni promidæbeni oglas? ©port i ljepota. ©port i kvaliteta. Preko imena poznatih πportaπica i πportaπa tvrtke komuniciraju s potencijalnim potroπaËima. Tako je tenisaËica Steffi Graf, koja je od 1990. do 1994. godine zaradila oko 39 milijuna ameriËkih dolara, dobivala pozamaπne iznose za promociju proizvoda, od Opela, Barille (tjestenina), Wilsona (teniski reketi) te Adidasa (πportska odjeÊa). Tiger Woods, nenadmaπni igraË golfa, zaradio je 1999. godine 7,68 milijuna ameriËkih dolara od sponzorstava (www.cbs.sportsline.com, 2000.). Jedan drugi autor, Shank (2002., 369), kaæe da je Woodsova zarada u toj godini bila Ëak 40 milijuna ameriËkih dolara - a zatim je produljio ugovor s Nikeom koji mu je isplatio 100 milijuna ameriËkih dolara od 2000. do 2006. godine (Davies, 2000., citirano kod Shaw i Amis, 2001.). Venus Williams je s Reebokom potpisala ugovor vrijedan 40 milijuna ameriËkih dolara 'najteæi' ugovor koji je ikada sklopljen s nekom πportaπicom. Piπe Darija OmrËen omunikacijska uloga πporta ima nekoliko razina. Prva je razina njegov univerzalni aspekt. ©port promiËe naËela ravnopravnosti, prijateljstva i suradnje. On je metafora za naporan rad, ali i uspjeh, za zdrav naËin æivota u kojem je znatna paænja posveÊena zdravoj prehrani, æivotu bez ovisnosti (o puπenju, alkoholu, drogama), skladu duha i tijela, teænji cilju. Pierre de Coubertin je obnovio olimpijske igre pod motom citius, altius, fortius (bræe, viπe, jaËe) i time je, ne samo za olimpijske igre, nego za πport u cijelosti, naveo obiljeæja koja Êe pred πportaπe, u kontekstu fair playa, kao cilj postaviti stalno stremljenje πto veÊem postignuÊu. Stoga πport postaje metaforom meusobnog uvaæavanja, ali i intenzivnog treninga, pomicanja dostignutih granica fiziËkih sposobnosti te ponekad metaforom astronomskih zarada. Imena poput, u danaπnje vrijeme, tenisaËa Rogera Federera, tenisaËica Venus i Serene Williams, skijaπica poput Janice KosteliÊ, nogometaπa poput Zinedinea Zidanea, a iz ne tako davnih dana imena poput sprintera i skakaËa K 24 udalj Carla Lewisa, skakaËa s motkom Sergeja Bubke ili dugoprugaπa Hailea Gebrselassieja iz Etiopije izazivaju predodæbe koje su u pravilu povezane s postignuÊem, ljepotom, savrπenstvom, veseljem i slavom. Rumunjska gimnastiËarka Nadia Comaneci, koja je na Olimpijskim igrama 1976. godine u Montrealu osvojila tri zlatne te jednu srebrnu i jednu bronËanu medalju i na kojima je za vjeæbu na dvovisinskim ruËama dobila do tada nedostiænu ocjenu 10 simbol je savrπenstva i sklada. Ponekad su, meutim, predodæbe koje u svijesti ljudi izazivaju imena nekih πportaπa povezane s nedopuπtenim naËinima dolaæenja do uspjeha - Ben Johnson je na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine uπao u povijest πporta kao sinonim za ono negativno u πportu, a to je koriπtenje nedopuπtenih sredstava da bi se poveÊalo postignuÊe. Zaπto se zovu onako kako se zovu? Carl Lewis TreÊa se komunikacijska razina odnosi na meusobnu komunikaciju struËnjaka koji rade u πportu, zatim samih πportaπica i πportaπa te osoba koje se πportskim aktivnostima ili pojedinim oblicima tjelovjeæbe bave rekreativno. RijeË je o poznavanju i razumijevanju pojedinih OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 25 Steffi Graf Alan Kusuma struËnih naziva u πportu, odnosno njegove terminologije. Ako se neki pojmovi ne razumiju toËno, dakle ne razumije se njihov sadræaj, tada i komunikacija izmeu sudionika u komunikacijskom kanalu nije moguÊa, odnosno rezultira pogreπnim prijenosom informacija. S obzirom na to da je terminologija πporta vrlo πiroka, za ilustraciju Êe dostajati nekoliko primjera. Naziv bekend u tenisu tuica je u hrvatskome jeziku i podrijetlo mu je u engleskom. RijeË backhand kao naziv za jednu vrstu udarca reketom po loptici u tenisu dolazi od naziva back of the hand, πto je engleski naziv za nadlanicu. Kako pri udaranju loptice bekendom nadlanica, odnosno na engleskome back of the hand, gleda u smjeru nadolazeÊe loptice, to je razlog zbog kojega bekend zovemo bekendom. Deuce [dju:s], odnosno u hrvatskome izjednaËenje u igri/gemu (tenis) pri rezultatu 40 oba, dolazi od znaËenja koju rijeË ima u latinskome jeziku, a to je znaËenje dva. Naime, u latinskome jeziku akuzativ muπkog roda od duo - dva glasi duos. U francuskome deux znaËi dva, a rijeË ulazi u engleski jezik, takoer u znaËenju dva. Primjerice, karta broj dva u πpilu od 52 karte na engleskome se jeziku naziva deuce. IzjednaËenje u igri dobiva u engleskome jeziku naziv deuce jer oba igraËa ili oba para imaju isti broj bodova i moraju postiÊi dva uzastopna boda da bi osvojili igru/gem. Popularno zvani horog u koπarci maarska je rijeË koja znaËi kuka ili udica. Taj se πut na koπ u hrvatskome jeziku opisuje kao πut izveden zamahom ispruæene ruke (…) s visokom putanjom iznad visokog protivnika koji je pokuπava sprijeËiti da ue u koπ (Kozlowski, 1998., 160), dok nazivi koji se koriste u engleskome (hook shot) i u njemaËkome jeziku (Hakenwurf) sadræe rijeË (hook, Haken-) koja znaËi kuka, tj. udica. Naziv hockey - u hrvatskom hokej - koji se nekada u engleskome jeziku pisao hockie najvjerojatnije dolazi od istoga korijena kao i engleska rijeË hook (udica) - rijeË je sliËna srednjonizozemskoj rijeËi hok u znaËenju kuka, udica, kut. U hokeju (na travi ili na ledu) igraËi koriste palicu za udaranje loptice (u hokeju na travi), odnosno paka (u hokeju na ledu) i to onim dijelom palice koji je savinut, odnosno koji je pod odreenim kutom, te stoga podsjeÊa na kuku, odnosno udicu - u odnosu na ostatak palice. Pogreπan prijenos struËnog naziva iz drugog jezika u hrvatski Postoje sluËajevi kada se znaËenje neke rijeËi ili struËnog naziva iz jednoga jezika pogreπno prenese u hrvatski. Primjer takvog pogreπnog prijenosa znaËenja su rijeËi dribling i gol linija. RijeË dribling dolazi iz engleskoga jezika od glagola to dribble koji znaËi voditi loptu. Tome je izrazu u hrvatskome jeziku u nogometnoj igri dodano znaËenje po kojem driblati znaËi vodeÊi loptu, vjeπto izvoditi varku loptom i tijelom kombinirajuÊi brze, kratke pokrete naizmjeniËno na jednu te na drugu stranu te tako proÊi protivnika koji je pokuπao onemoguÊiti napredovanje igraËa koji tu varku izvodi. Potonjeg znaËenja u engleskome znaËenju uopÊe nema. U koπarci, popularno zvana dupla lopta navedeni se izraz u hrvatskome jeziku smatra kolokvijalnim, a standardni knjiæevni struËni naziv glasi dvostruko voenje - na engleskome se jeziku naziva double dribble, dakle, u doslovnome prijevodu, dvostruko voenje, kako glasi i standardni knjiæevni naziv u hrvatskome. U hrvatskome se u nogometu vrlo Ëesto Ëuje pojam gol linija i obje rijeËi koje tvore taj struËni naziv su tuice. Pojam je podrijetlom iz engleskoga jezika - goal line i odnosi se na crtu/liniju vrata, odnosno popreËnu crtu/liniju igraliπta, primjerice, nogometnog. Dakle, prijevodni ekvivalent engleskoga naziva goal line u hrvatski jezik glasi popreËna crta/linija. Za usporedbu, prijevodni ekvivalent engleskoga naziva goal line u njemaËkome glasi Torlinie, dakle, doslovno crta/linija vrata. U Ëemu je problem? U tome πto se u hrvatskome jeziku vrlo Ëesto pod pojmom gol linija misli na crtu od vratnice do vratnice vrata, odnosno gola. To je miπljenje, meutim, netoËno. Gol linija se zove gol linija jer je rijeË o crti/liniji na kojoj su vrata, odnosno gol (engleska rijeË goal znaËi inaËe cilj, a vrata su u nogometu ili primjerice u rukometu dobila ime goal jer je cilj igre ubaciti u njih loptu). Nije bagminton i nije opsajd! Badminton dobiva naziv po Badmintonu, sjediπtu vojvode od Beauforta u Gloucestershireu. Stoga su varijante ove rijeËi u hrvatskome, poput bagminton, begminton ili badmington, netoËne. RijeË opsajd ne postoji u hrvatskome jeziku. Ni u bilo kojem drugom, da ne bi bilo zabune. RijeË je, zapravo, o engleskome nazivu offside Ëiji toËan oblik, ako se rabi kao tuica u hrvatskome jeziku, glasi ofsajd. Opsajd je pogrjeπka poput one Mitsibushi umjesto Mitsubishi, infrakt umjesto infarkt, labaratorij umjesto laboratorij te pipti-pipti umjesto fifti-fifti. Naravno, kao πto je poznato, u hrvatskome jeziku postoji rijeË zalee kao prijevodni ekvivalent engleskoga naziva offside, ali valja imati na umu da, ako se u hrvatskome jeziku rabi tuica ofsajd, onda njezin oblik nikako ne glasi opsajd. Literatura: 1. Kozlowski, M. (1998). RjeËnik ameriËkih koπarkaπkih izraza i pojmova. (str. 160). Zagreb: Hrvatski koπarkaπki savez, Udruga hrvatskih koπarkaπkih trenera. 2. Shank, M. D. (2002). Sports marketing. A strategic perspective. (str. 369). New Jersey: Prentice Hall. 3. Shaw, S., & Amis, J. (2001). Image and investment: Sponsorship and women's sport. Journal of Sport Management, 15 (3), 219 246. 4. Time. (2004.), 16. 8. 2004., 39. 5. www.cbs.sportsline.com/u/fans/celebrity/tiger/ about/careerstats.html, 5. 10. 2000. 25 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 26 SPORTSKA INFRASTRUKTURA Obveza prema Zemlji Principe odræivosti i zaπtite okoliπa sportom potpisali su svi nacionalni i meunarodni sportski savezi na XXV. OI u Barceloni. Zanimljivo, hrvatske upute o projektiranju, izgradnji i opremanju prostora za tjelesni odgoj u jaslicama, vrtiÊima, osnovnim i srednjim πkolama stare su 30 godina odræavanja; ugradnja “zdravih” materijala koji se mogu reciklirati - tzv. 3 E: ekoloπki, ekonomski i estetski prihvatljivih; optimalna sigurnost i komfor gledatelja, natjecatelja, sudaca, organizatora, medija i VIP-a; minimalna povrπina gledaliπta kada nema priredbi te dovoljna nosivost podne obloge boriliπta na koju se postavlja teleskopsko ili sliËno provizorno gledaliπte. portske graevine su osnovna pretpostavka i najvidljiviji dio svake sportske aktivnosti. Lociranjem, tehnologijom izgradnje, upotrijebljenim materijalima te procesima djelovanja i koriπtenja, mogu postati uzroËnici zagaenja okoliπa. Principe odræivosti i zaπtite okoliπa sportom potpisali su svi nacionalni i meunarodni sportski savezi, pod nazivom “Obveza prema Zemlji”, na XXV. OI u Barceloni. Nalaæu, uz ostalo: briæljivo planiranje, projektiranje, izgradnju i gospodarenje sportskom infrastrukturom. Meunarodni olimpijski odbor svakom nacionalnom odboru nalaæe osnivanje (i aktivnost!) tijela koje se brine o zaπtiti okoliπa putem sportske infrastrukture. Tu brigu u HOO-u brine Komisija za sportsko graditeljstvo i okoliπ. Ciljevi zaπtite sportom i sportskim graevinama su zapravo opÊi: oËuvanje bioloπke raznolikosti, zaπtita ekosustava, unapreenje πireg prostornog konteksta sportske graevine, oËuvanje kvalitete krajolika i kulturoloπkog nasljea, spreËavanje ili smanjenje zagaenja tla, vode i zraka i gospodarenje energijom i otpadom. Odræivost ili obzirnost je princip djelovanja u zaπtiti okoliπa. Pojmovi “zaπtita okoliπa” i “odræivost” pojavili su se veÊ 1972. godine u Stockholmu na sastanku UN-a kao pokuπaj izlaza iz duboke krize okoliπa. Odmah potom osnovani su Svjetsko Primjer S 26 Piπe Kreπimir Ivaniπ povjerenstvo za razvoj i okoliπ “Bruntland” i UNEP, Program UN-a za okoliπ. Globalna konferencija o okoliπu “Naπa zajedniËka buduÊnost” odræana je u Rio de Janeiru 1992., a 184 dræave potpisale su “Program 21”. Kriteriji Kriteriji odræivosti javnih sportskih dvorana su: jednostavna prilagodljivost raznolikim sportskim, kulturnim, estradnim i sliËnim zahtjevima uz brzu i kvalitetnu transformaciju boriliπta, gledaliπta i prateÊih funkcija; sposobnost podne obloge da trajno udovoljava raznim sportskim i drugim zahtjevima uz minimalne troπkove ZagrebaËki Dom sportova koji u velikoj, “Ledenoj” dvorani nudi rekreaciju, treninge i natjecanja u klizanju, rukometu, koπarci, tenisu itd., joπ uvijek je najfleksibilniji sportski prostor u nas. Treninzi u gimnastici zbog trajnog fiksiranja sprava zahtijevaju posebnu dvoranu. Oprema Viπenamjenski programi zahtijevaju kvalitetne podne obloge, otporne na sve zahtjeve i sklopivo, telekopsko, preklopno ili demontaæno gledaliπte. U Domu sportova postava i skidanje parketnog poda na ledenu (ili betonsku) plohu traju 8x10 radnih sati. Bræe tehnologije postoje, a primijenit Êe se uz diktat zahtjeva i atrakciju cijene. Predvianje troπkova Programiranje, dakle odreivanje OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 27 namjene, lokacije, kapaciteta i funkcije, moralo bi veÊ u poËetnoj fazi sadræavati “cost-benefit” analizu i predvianje troπkova pogona, oræavanja i koriπtenja, plaÊa osoblja, amortizacije, remonta, obnove tehnologije… u cijelom vijeku trajanja. ZagrebaËki Dom sportova se, uz prosjeËni godiπnji troπak od 11 milijuna kuna i uz optimalnu popunjenost svakodnevnim korisnicima (Ëak i predvorja!) mora dotirati s oko 40 posto novca. Ostalih 60 posto se prihoduje najamninom od sportskog i poslovnog prostora, prihodima od priredbi i reklama itd. Oko 50 posto ukupnih troπkova su plaÊe osoblja, πto je unutar svjetskog prosjeka za takvu vrstu graevina. Povijesni priruËnik Uz zakonima propisanu, dokumentacija za izgradnju sportskih graevina trebala bi sadræavati projektni program koji potpisuje odgovorna (i, pretpostavlja se, kompetentna osoba), ali i urbanistiËke, ekonomske i ekoloπke dokaze o realnosti namjene i kapaciteta te dokaze o kadrovskom i financijskom potencijalu investitora u optimalnom gospodarenju. Za kraj, kuriozitet. Autorima domaÊeg priruËnika “Normativi s uputama o programiranju, projektiranju, izgradnji i opremanju prostora za tjelesni odgoj u djeËjim jaslicama i vrtiÊima, osnovnim i srednjim πkolama” trebalo bi Ëestitati, jer je na snazi i dan-danas, 30 godina nakon donoπenja! Pitanje: ne misle li oni koji bi trebali pisati nove priruËnike - to im je, naime, zakonska obveza - da se neπto u 30 godina ipak promijenilo? EU da i ne spominjemo… 27 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 28 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 29 UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X GODINA 37 • BROJ 139 • PROSINAC 2006. Franjo BuËar u odori Hrvatskog sokola 1902. godine OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 30 OBLJETNICA: 140. godiπnjica roenja i 60. godiπnjica smrti Franje BuËara Otac hrvatskog sporta BuËar je bio nenadmaπan organizator i instruktor, uspjeπan rukovodilac, spretan propagator i plodan publicist. Ujedno, najzasluæniji je za osnivanje nekih strukovnih πportskih saveza i Hrvatskog πportskog saveza 1909. godine Piπe Zdenko JajËeviÊ z ime Franje BuËara najbolje pristaje epitet - otac hrvatskog πporta. U temeljima hrvatske tjelovjeæbe, modernog πporta, olimpizma, sokolstva i brojnih drugih aktivnosti vezanih uz ovu djelatnost, stalno je prisutan lik marljivog i ingenioznog Franje BuËara. BuËar je roen 25. studenoga 1866. u Zagrebu. Maturirao je 1886. godine na KlasiËnoj gornjogradskoj gimnaziji, a diplomirao 1895. na filozofskom fakultetu - grupa povijest i zemljopis. U Studij u Stockholmu U travnju 1892. BuËar se javio na natjeËaj za studij na Centralnom gimnastiËkom zavodu u Stockholmu, kojega je raspisao Odjel za bogoπtovlje i nastavu na inicijativu Izidora Krπnjavija, predstojnika tog odjela. BuËar se sjajno snaπao na tada najuglednijoj svjetskoj ustanovi za πkolovanje visokostruËnih kadrova za tjelesni odgoj i πport. Brzo je nauËio πvedski jezik i sklopio brojna poznanstva s tada uglednim europskim πportskim djelatnicima. Na poziv Krπnjavija, BuËar se morao prije zavrπetka studija vratiti u Zagreb. Odmah je prionuo organiziranju TeËaja za uËitelje gimnastike koji je zapoËeo radom 1. listopada 1894. godine. Za uspjeπan rad na organizaciji i provedbi TeËaja car Franjo Josip I. odlikovao je BuËara posebnom zlatnom me- daljom. Godine 1897. proπirio je svoju diplomsku radnju i preveo je na njemaËki: Geschichte des Protestantismus in Kroatien. Iste je godine s tom temom poloæio doktorat na SveuËiliπtu u Grazu. PokretaË modernog πporta u Hrvatskoj Kao ak osnovne i srednje πkole BuËar se bavio raznim πportskim granama. Klizao je na Maksimirskom jezeru, vjeæbao gimnastiku u Hrvatskom sokolu, plivao je i vozio bicikl. Bavio se i jahanjem, streljaπtvom, veslanjem i ribolovom. Za boravka u ©vedskoj BuËar je upoznato do tada njemu posve nepoznate πportove. ©portsko je znanje obogaÊivao posjetima europskim πportskim centrima i redovitim praÊenjem struËne literature. Kao aktivni natjecatelj BuËar je nastupao u πportskoj gimnastici, klizanju, skijanju i maËevanju. Postigao je samo jedan zapaæeniji rezultat: drugo mjesto u “strmoj voænji” na skijaπkom natjecanju u Pragu 1896. godine. Nakon upoznavanja s osnovnim pravilima i tehnikom igre, BuËar je i dalje radio na popularizaciji i daljnjem razvoju pojedinih πportskih grana. Bio je iznimno uporan u svladavanju otpora koji se javljao prilikom pojave πporta u jednoj u osnovi konzervativnoj sredini. BuËar je bio nenadmaπan organizator i instruktor, uspjeπan rukovodilac, spretan propagator i plodan publicist. Ujedno, najzasluæniji je za osnivanje nekih strukovnih πportskih saveza i Hrvatskog πportskog saveza 1909. godine. Borba za unapreenje nastave tjelovjeæbe Franjo BuËar (leæi dolje) na Centralnom gimnastiËkom zavodu u Stockholmu 1893. godine 2 Dvije godine nakon zavrπetka TeËaja za uËitelje gimnastike, 28. svibnja 1898. godine, osnovano je Druπtvo za tjelesni uzgoj. Ali, malo se toga promijenilo u nastavi tjelovjeæbe. Jedino je BuËar mukotrpnim radom ostvario male pomake. Tako je 1904. u sklopu Hrvatskog druπtva za unapreenje uzgoja osnovao Sekciju za promicanje tjelesnog uzgoja. Godine 1907. unutar Druπtva hrvatskih srednjoπkolskih profesora osnovan je Odbor za tjelesni odgoj i πkolsku higijenu. Jedan od uspjeha Odbora bilo OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 31 Franjo BuËar na satu "pedagoπke gimnastike" na TeËaju za uËitelje gimnastike 1894. godine je uvoenje obvezne nastave tjelesnog odgoja, dva sata tjedno, u srednje πkole. Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije uputilo je 1909. predstavku vladi u kojoj se predlaæe uvoenje obvezne nastave za sve niæe i viπe muπke i æenske πkole, po dva sata tjedno, a u slobodno izvanπkolsko vrijeme acima treba osigurati sistematsko vjeæbanje i bavljenje πportom. Zahtijeva se i imenovanje stalnog πkolskog lijeËnika i Komisije za ispitivanje i osposobljavanje uËitelja gimnastike i uvoenje srednjoπkolske gimnastiËke sveËanosti za cijelu Hrvatsku. VeÊinu tih prijedloga vlada je prihvatila do 1914. godine. Sve do umirovljenja 1925. godine BuËar je radio kao profesor tjelovjeæbe na zagrebaËkim gimnazijama. I u mirovini je nastavio s intenzivnim radom na unapreivanju tjelesnog odgoja i πporta. Zasluæan je i za otvaranje Viπe πkole za tjelesni odgoj u Zagrebu, 26. oæujka 1941. godine. Djelatnost u Hrvatskom sokolu VeÊ kao 12-godiπnji djeËak BuËar je poËeo vjeæbati u zagrebaËkom Hrvatskom sokolu. Za studiranja u BeËu vjeæbao je u BeËkom sokolu (Sokol Vidensky). BoraveÊi u Karlovcu, u Pokupskom sokolu je obnaπao duænost tajnika i prednjaka. Kao predstavnik tog druπtva, 1891. godine boravio je u Pragu na Drugom svesokolskom sletu. Nakon studija u ©vedskoj, u zagrebaËkom Hrvatskom sokolu poËeo je djelovati 1894. godine kao prednjak. Za tajnika tog druπtva izabran je 1896. Od 20. do 27. travnja 1902. godine BuËar je u Zagrebu organizirao TeËaj πvedske gimnastike za 17 uËitelja poljskog sokola. Na njegovu inicijativu, 6. studenoga 1904. godine u Suπaku je osnovan Savez hrvatskih sokolskih druπtava. Na osnivaËkoj skupπtini Saveza slavenskog sokolstva, 1905. u Pragu, BuËar je izabran za Ëlana saveznog odbora. Za Ëlana Meunarodne gimnastiËke federacije izabran je 1908. godine. Jedan je od najzasluænijih za organizaciju nastupa gimnastiËke reprezentacije Hrvatske na europskom prvenstvu u Torinu 1911. godine. Bio je i u stalnoj vezi s Hrvatskim sokolom u Chicagu, koji je osnovan 1896. godine. Djelatnost u olimpijskom pokretu U kolovozu 1894., dva mjeseca nakon osnivanja Meunarodnog olimpijskog odbora, Franjo BuËar je u Ëasopisu Gimnastika objavio vijest o velikom meunarodnom sastanku u svrhu uspostave olimpijskih igara. Za studiranja u Stockholmu i prilikom brojnih putovanja Europom BuËar je upoznao Ëlanove MOO-a, πvedskog Ëasnika Viktora Balcka, »eha Jiri-Gutha Jarkovskog i ruskog generala Alekseja Butowskog. Uz njihovu pomoÊ nastojao je uËlaniti Hrvatsku u MOO. U povodu 10. godiπnjice odræavanja I. olimpijskih igara u Ateni, GrËki olimpijski odbor je 1906. organizirao tzv. Meuigre. U æelji da na tim igrama sudjeluju i hrvatski πportaπi, BuËar je organizacijskom odboru poslao preliminarnu prijavu, ali zbog intervencije Maarskog olimpijskog odbora hrvatski πportaπi nisu nastupili. Prilikom posjete Parizu 1908. BuËar je razgovarao s Pierreom de Coubertinom o moguÊem prijamu Hrvatske u MOO. Coubertin je predloæio da tada najorganiziranija hrvatska tjelovjeæbena organizacija uputi molbu za prijam. Molba Hrvatskog sokolskog saveza poslana je iste godine, ali nikada nije stavljena na dnevni red sjednice MOO-a. Na BuËarovu je inicijativu 14. prosinca 1919. osnovan Jugoslavenski olimpijski odbor, a on je izabran za prvog predsjednika. Ostale aktivnosti Na nekoliko meunarodnih skupova BuËar je priredio izloæbe s tematikom hrvatskog tjelesnog odgoja, πkolstva i higijene. Takve je izloæbe organizirao u Pragu, Innsbrucku, Budimpeπti, Stockholmu i Nürnbergu. Aktivni je Ëlan Druπtva za ureenje i poljepπanje PlitiviËkih jezera, Druπtva Hrvatskog zmaja i Druπtva ZagrepËana. Bio je strastveni skupljaË maraka, naljepnica i æigova. »lan je i Ëesto predsjednik πvedsko, dansko, poljsko, bugarsko, rusko, slovaËko-jugoslavenskih druπtava. Ostavio je iznimno bogatu korespondenciju s vaænim osobama europske kulture i πporta. Skupio je bogatu πportsku biblioteku koja je imala 4000 svezaka. Za gotovo 60 godina plodnog rada nagraen je brojnim domaÊim i stranim priznanjima, zahvalama, diplomama, medaljama, plaketama, spomen-znaËkama. Umro je u Zagrebu 26. prosinca 1946. godine. Literatura: 1. Radan, Æ. (1966). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret u Hrvatskoj. Zagreb: Magistarski rad. 2. Radan, Æ. (1976). Olimpizam u krajevima Jugoslavije do 1919. godine. Zagreb: Doktorska disertacija. 3. Radan, Æ. (1981). Pregled historije tjelesnog vjeæbanja i sporta. Zagreb: ©kolska knjiga. 3 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 32 SPORTSKE ORGANIZACIJE Sto godina H©K Concordia Sekcija hokejaπa na travi jedina je koja sve do danas nosi ime ovoga, za zagrebaËki i hrvatski πport izvanredno vaænog kolektiva Piπe Mirko PoldrugaÊ rije 100 godina, 10. listopada 1906., u Zagrebu je odræana osnivaËka skupπtina Prvog srednjoπkolskog πportskog kluba Concordia. Skupina srednjoπkolaca okupila se toga dana u praonici rublja, u podrumu zgrade u danaπnjoj KlaiÊevoj ulici broj 12. i izabrala prvo klupsko rukovodstvo. Za predsjednika je izabran Ervin Rosmanith, a za blagajnika njegov brat Roman. Oruæar kluba postao je –uro KleonËiÊ. Vlasnik zgrade u kojoj je odræana skupπtina, Adalbert Rosmanith, bio je pokrovitelj kluba u kojem su s uspjehom nastupala tri njegova sina. On je klubu darovao prvu nogometnu loptu. Nogometna je sekcija trenirala dvaput tjedno na “Elipsi”, danaπnjem Srednjoπkolskom igraliπtu. Na godiπnjicu osnivanja kluba odigrana je utakmica s rezervnim sastavom HA©K-a (13). Iste godine odigran je dvoboj sa zagrebaËkom Olimpijom, klubom koji nije bio registriran, a nije imao ni upravu niti klupske prostorije. Nakon visokog poraza Olimpija se rasformirala, a nekoliko dobrih igraËa, na Ëelu s Milivojem SekuliÊem, preπlo je u redove Concordije. Uspjesi, ozbiljan rad i drugarstvo privukli su u klub uËitelja tjelovjeæbe Josipa Prikrila, πportske djelatnike Frana ©ukljea i Milivoja ZoriËiÊa, te mecene Aleksandra LovinËiÊa i Franju PeËeka. Potonji je klubu poklonio prve dresove. U djelovanju kluba sudjelovale su i vrijedne uËenice Erna Rosmanith, Zlata SekuliÊ i Paula Amπel. P U prvo su vrijeme neki Ëlanovi nastupali u viπe sekcija. Tako su Milivoj SekuliÊ, Ico Kerhin, Krunoslav Cesarec, Natko BatiniÊ, Vilko Ebert, –uro KleonËiÊ i –uro Amπel bili podjednako dobri nogometaπi i atletiËari. Isti su igraËi 30. kolovoza 1908. nastupili su za hokejaπki sastav Concordije u Samoboru, protiv domaÊeg ASK ©iπmiπa. U toj prvoj utakmici u hokeju na travi u nas, Concordia je pobijedila sa 4-0. AtletiËari Prvog srednjoπkolskog πportskog kluba Concordia s uspjehom nastupaju na prvim utrkama zagrebaËkim ulicama. Napretku atletske sekcije pridonio je –uro KulËar, koji je na studiju u Budimpeπti upoznao modernu atletiku. Na “Elipsi” su nogometaπi 7. svibnja 1910. odigrali prvu meunarodnu utakmicu. Pobijedio je Sturm iz Graza (4-2). Iste je godine, 28. rujna, uslijedio prvi susret s HA©K-om. Utakmica nije dovrπena jer je momËad HA©K-a, nezadovoljna suenjem, napustila igraliπte pri rezultatu 1-0 za Concordiju. Dana 17. rujna 1911. Concordia je na “Elipsi” svladala budimpeπtanski Magyar Tarasa Kör (5-0). Na toj je utakmici za klub prvi put zaigrao Artur DubravËiÊ. Na prvu turneju u inozemstvo krenuli su nogometaπi krajem travnja 1912. U BeËu su, kao prva nogometna momËad iz Hrvatske, odigrali dvije utakmice. S Wiener Sportklubom Südmark odigrali su neodluËno (44), a savladali su Sportklub Favorit (2-0). Nove sekcije Concordia postaje πportski klub Kada se 1908. ustalila nogometna sekcija, uprava kluba odluËila je osnovati lakoatletsku, maËevalaËku, biciklistiËku, plivaËku, zimsko-sportsku i sekciju hokeja na travi. Na izvanrednoj skupπtini kluba 4. rujna 1912. promijenjen je naziv kluba u Hrvatski πportski klub Concordia. Srednjoπkolci viπe nisu smjeli nastupati za klub, a zabra- Hazenaπice H©K Concordie koje su nastupile kao Ëlanice reprezentacije na IV. æenskim svjetskim igrama u Londonu 1934. H©K Concordie dræavni prvaci 1931/32. godine. U sredini je trener Bogdan Cuvaj. 4 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 33 Sekcija hokeja na travi H©K Concordia na igraliπtu u KranjËeviÊevoj ulici 1932. godine njeno je i daljnje treniranje i igranje na “Elipsi”. Nedostatak igraliπta prouzroËio je malu stagnaciju u radu kluba. Na zahtjev Maarskog nogometnog saveza za ukljuËivanje klubova iz Hrvatske u njegovo Ëlanstvo, H©K Concordia je odgovorila odigravanjem utakmice sa SK Slavija iz Praga. U to je vrijeme maarski savez bojkotirao sve Ëeπke klubove. Gostovanje Slavije pobudilo je golemo zanimanje u gradu, jer se radilo o ponajboljoj europskoj momËadi. Na igraliπtu u Tuπkancu, 28. lipnja 1913., gosti su svladali domaÊina (3-1), a sljedeÊeg dana bili su joπ efikasniji (8-1). Razne aktivnosti i brojno Ëlanstvo primorali su upravu da potraæi novi teren za trajni smjeπtaj kluba. PoËetkom 1914. zapoËelo je niveliranje zemljiπta koje je dobiveno od gradskog poglavarstva u 10-godiπnji najam. To su bile livade izmeu Tratinske ceste, Svilane i zgrade Crvenog kriæa. Igraliπte je ograeno drvenom ogradom, a na zapadnoj strani postavljene su klupe za sjedenje. VeÊ 14. lipnja iste godine tu su odigrane utakmice drugog nogometnog prvenstva za Hrvatsku i Slavoniju. Za I. svjetskog rata na igraliπtu su podignute barake, a ograda i klupe su loæene tijekom oπtrih zima. Obnova igraliπta Nakon rata klub je ponovno zaposjeo igraliπte u rujnu 1919. godine. Odmah je poËelo ureenje potpuno uniπtenog terena. Na zapadnoj strani podignute su klupe za 600 ljudi i tribina s 1100 sjedala. IskljuËivo doprinosom Ëlanova kluba za 10 je godina izgraen, za tadaπnje prilike, jedan od najboljih stadiona u dræavi. Od 15 utakmica koje je nogometna reprezentacija izmeu dva svjetska rata igrala u Zagrebu, 11 ih je odigrano na igraliπtu H©K Concordia, tri na HA©K-ovom stadionu u Maksimiru, a jedna na igraliπtu Graanskog, na mjestu danaπnje zgrade Elektroprivrede u Vukovarskoj 37. Klupska kuÊica Concordije podignuta 1921. godine postoji i danas i u njoj su smjeπteni klubovi ©portskog druπtva Zagreb. Najplodnije godine U ljetnim mjesecima 1922. Ëlan uprave –uro KulËar naruËio je iz Budimpeπte stol sa svim rekvizitima za stolni tenis. Stol je smjeπten u klupsku kuÊicu, gdje je prvi put u Zagrebu zaigrana ta πportska igra. U rujnu iste godine osnovana je sekcija za hazenu, koja je pod vodstvom trenera Bogdana Cuvaja osvojila naslov najboljih u zemlji 1927., 1931. - 1934. i 1937. Sedam igraËica kluba sudjelovalo je u reprezentaciji Jugoslavije koja je na III. svjetskim æenskim igrama u Londonu 1934. osvojila prvo mjesto. Nastupile su Zlata TonkoviÊ-Cuvaj, Melita LovrenËiÊ, Marica Cimperman, Zdenka RadoviÊ-Kunπtek, Ivka TonkoviÊ, Ema GrπetiÊ i Nada Bobinski. Iz atletske sekcije poniklo je niz dræavnih prvaka i rekordera. To su bili viπestruki prvak Jugoslavije u skoku uvis i udalj i utrci 110 m prepone Ivo BuratoviÊ, srednjoprugaπ Petar ButkoviÊ, dugoprugaπi Franjo PredaniÊ, Josip ©indelar i Josip Kotnik, preponaπi Janko Praunsperger i Boris HanæekoviÊ, bacaËi Veljko NaranËiÊ i Aleksa KovaËeviÊ i dr. SaËuvali ime NajveÊe uspjehe u meuratnom razdoblju nogometna je momËad ostvarila 1930. i 1932. osvajanjem prvenstva Jugoslavije. U istom razdoblju 17 je igraËa Concordije branilo boje dræavne reprezentacije. Najviπe nastupa za najbolju selekciju imali su Ivan BeloπeviÊ (11), Zvonko Jazbec (10) i Artur DubravËiÊ (9). Neumorni πportski djelatnik, nogometaπ Boris Praunsperger, uspjeπno je vodio plivaËku sekciju. UËitelji maËevanja u klubu bili su Francesco Tirelli, Karlo Blaha i Ottokar Schulz. Meu tenisaËima isticali su se viπestruki dræavni prvaci Franjo PunËec i Franjo KukuljeviÊ. Hokejaπi na travi bili su aktivni na poËetku osnivanja Concordije, no zatim je njihovo djelovanje prestalo. Sekcija je obnovljena zahvaljujuÊi Fei Radoslavu i braÊi Miljenku i Zvonimiru Pfaffu 1932. godine. To je jedina sekcija koja sve do danas nosi ime ovoga, za zagrebaËki i hrvatski πport izvanredno vaænog πportskog kolektiva. Literatura: 1. Cuvaj, B. (1977). H©K Concordia u Zagrebu 1906 - 1919. Povijest sporta, 31 (8) 2732 - 2746. 2. Cuvaj, B. (1977). Nogometna sekcija H©K Concordie u Zagrebu 1919 - 1944. Povijest sporta, 32 (8) 2785 - 2804. 5 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 34 Sportski grad: SAMOBOR Prva nastava tjelovjeæbe u Hrvatskoj Malo je gradova u Hrvatskoj koji se mogu pohvaliti tako bogatom i dugogodiπnjom tjelovjeæbenom i sportskom tradicijom poput Samobora Piπe Juro Horvat amobor je smjeπten na istoËnim obroncima Samoborskog gorja, u dolini rjeËice Gradne. Na podruËju Samobora pronaeni su brojni arheoloπki nalazi iz kamenog, metalnog i rimskog doba. U srednjem vijeku podignute su utvrde u Samoboru, Lipovcu i OkiÊu. Poveljom kralja Bele IV. iz 1242. godine Samobor je dobio status "slobodnog kraljevskog trgoviπta" pa se ta godina raËuna kao sluæbena godina osnutka grada. Samobor je jedno od najstarijih i najprivlaËnijih izletiπta, udaljen dvadeset kilometara od Zagreba, a pet kilometara od granice s Republikom Slovenijom. Grad ima oko 15.000 stanovnika, a u okolici u stotinjak sela i naselja æivi joπ 20.000 stanovnika. Samobor pripada ZagrebaËkoj æupaniji. S NoæiËkanje, svinkanje, kotaËenje ©port u Samoboru ima dugu tradiciju, a poËeci mu seæu u daleku proπlost. U djelima Ivana Belostenca Gazophylacium iz 1740. godine i Milana Langa, Samobor - narodni æivot i obiËaji, izdanim 1914., navode se brojne narodne igre: igre mjehurom, noæiËkanje, svinkanje, prasiËkanje, kotaËenje, plivanje, prstenak, hrvanje, konjaniπtvo, kuglanje, rinkanje, sanjkanje i dr. Meu najstarijim zapisima o pionirima samoborskog πporta nalazi se podatak o samoborskom lijeËniku Ignacu BiπÊanu koji se natjecao sa zagrebaËkim strijelcima 20. kolovoza 1839. godine. Neπto kasnije, kada joπ nitko nije slutio pojavu modernog πporta, PuËka πkola u Samoboru uvela je prva u Hrvatskoj "gombanje" kao obavezan predmet. O tomu je uËitelj Gustav HabjaniÊ dao dragocjene podatke u Ëlanku objavljenom u godiπnjem izvjeπÊu πkole, tiskanom 1864. godine. HabjaniÊ, meu ostalim, piπe "da gimnastika osobito vaæan upliv na duπevnu snagu imade". Hrvatsko planinarsko druπtvo iz Zagreba priredilo je svoj prvi druπtveni izlet na samoborski Oπtrc i Pleπivicu 17. svibnja 1875. godine. »lan druπtva bio je i Franjo ©varc povjerenik HPD-a za Samobor. Dvadesetak dana kasnije, 4. srpnja, doπao je u Samobor na svoj prvi izlet i hodnu vjeæbu Hrvatski sokol iz Zagreba. Oni su poπli u Rude, uspeli se na Pljeπivicu, spustili se u Jastrebarsko i veËernjim se vlakom vratili u Zagreb. PoËeci biciklizma i tenisa Trojica mladiÊa, Erik Alexander, Mirko Bothe i Mirko KleπËiÊ u ljeto 1887. godine na velosipedima su se odvezli do Trsta, gdje ih je srdaËno primio tamoπnji Veloce Club Triestino. Tri godine kasnije posjetili su i Veneciju. Jedan od trojice hrabrih vozaËa, kasnije samoborski ljekarnik Mirko KleπËiÊ, pokrenuo je 4. kolovoza 1893. osnivanje BiciklistiËkog druπtva Samobor. Nika Fleis Gradski stadion Samobor 6 Prvi πportski objekt u Samoboru, tenisko igraliπte, izgraeno je 1890. godine. Sagradio ga je grof Maks Montecuccoli na svom posjedu Zidanica u Taborcu. Na tom se igraliπtu okupljala aristokracija iz bliæe i dalje okolice Samobora. Zaslugom prof. dr. Franje BuËara, Ëiji je brat æivio u Samoboru, tenis se poËeo igrati i u graanskim kru- OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 35 govima. BuËar je 1894. u dvoriπtu kuÊe Marka Bahovca, na danaπnjem Trgu kralja Tomislava 6, uredio tenisko igraliπte. TreÊe igraliπte ureeno je na VugrinπÊaku 1899. godine. Samoborske sportske igre Prva πportska dvorana u Samoboru bila je kuglana koja je izgraena uz gostionicu Stjepana Fresla u danaπnjoj PerkovËevoj ulici 15. Prodorom modernog πporta u Samoboru je 1903. osnovan Akademski πportski klub ©iπmiπ. U njemu se njegovala atletika, plivanje, maËevanje, hokej na travi, tenis, biciklizam, nogomet, skijanje i sanjkanje. Taj je klub 30. kolovoza 1908. priredio Samoborske sportske igre. Tom prigodom odigrana je prva utakmica u hokeju na travi u nas izmeu A©K ©iπmiπ i H©K Concordia. Istog dana u Samoboru je odigrana i prva nogometna utakmica izmeu dvije momËadi HA©K-a. Klupsko prvenstvo u trËanju na 1800 m prireeno je 30. kolovoza 1909. od raskrπÊa ©midhenove i TopliÊke ulice do ©midhenovog kupaliπta. U nedjelju 30. srpnja 1911. prireen je plivaËki miting na Hidropatskom kupaliπtu. Na tom je bazenu 3. kolovoza 1919. odigrana vaterpolska utakmica izmeu ekipa novoosnovanog H©K OkiÊ i H©K Concordia. Tenisko igraliπte u dvoriπtu kuÊe obitelji Bahovac 1900. godine Samoborske πportske igre 1908. godine Samoborski sportski savez Danas je u Samoborski πportski savez udruæeno 49 πportskih organizacija iz 20 πportskih grana, a registrirano je oko 2500 aktivnih πportaπa. ©portske programe realizira oko 300 trenera, sudaca i delegata na 20 πportskih objekata. Samoborski πportaπi i klubovi svojim su rezultatima na nacionalnim prvenstvima u viπe πportova u samom vrhu, a postignuto je i nekoliko meunarodno vrijednih rezultata. Karate klub Samobor je devet puta osvojio ekipno dræavno prvenstvo (1992., 1993., 1994., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godine), 1992. je osvojio Ëetvrto, a 1993. treÊe mjesto na klupskom prvenstvu Europe. Nogometaπi NK Samobor su u sezoni 1996./1997. bili prvaci I. B hrvatske nogometne lige pa su u sezoni 1997./1998. nastupali u I. hrvatskoj nogometnoj ligi. Æenski rukometni klub Samoborka Silex je u sezoni 1996./1997. osvojio Ëetvrto mjesto u I. hrvatskoj rukometnoj ligi i plasirao se u Kup EHF-a. Uspjesi u individualnim sportovima Na Europskom prvenstvu u karateu 1994. godine, Goran RomiÊ se u polusrednjoj kategoriji plasirao na Ëetvrto mjesto. Na Svjetskom juniorskom kupu 2003. godine Davor Cipek je u apsolutnoj kategoriji osvojio prvo mjesto, a iste godine Maja JankoviÊ je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u kategoriji + 60 bila treÊa. Meunarodno vrijedne rezultate postigli su i karataπi Davor Mrzak, Dario SvetiÊ i Vjekoslav ©kreb. Skijaπica Nika Fliss je osvojila 8. mjesto u slalomu na Svjetskom prvenstvu 2003. godine. Vaæno je istaknuti da su Nika Fleiss i Davor Olivari nastupili na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu 2006. godine. TenisaË Antonio ©anËiÊ se na Otvorenom prvenstvu Australije 2006. plasirao u osminu finala u kategoriji juniori - parovi. U Samoboru postoje i perspektivni juniori koji na- stupaju za nacionalne selekcije u karateu, tenisu, moto-krosu, judu, orijentacijskom trËanju, skijanju, brdskom biciklizmu, gimnastici i πportskom plesu. Sportski objekti Sportski centar NK Samobor obuhvaÊa nogometni stadion B kategorije, atletsku stazu, gledaliπte za 5000 ljudi, pomoÊno nogometno igraliπte i jedno igraliπte s umjetnom travom. Gradska πportska dvorana pri Osnovnoj πkoli Bogumil Toni ima igraliπte za rukomet i koπarku te gledaliπte s 1200 sjedeÊih mjesta. Uz dvoranu su dva teniska igraliπta. Uz veliku dvoranu izgraena je dvorana za borilaËke πportove, mala dvorana i πportska ambulanta. Tereni Teniskog kluba Samobor 1890 imaju osam zemljanih terena, a na dva igraliπta moguÊe je igrati u veËernjim satima. Postoji i jedno natkriveno igraliπte. U izgradnji je trodijelna πportska dvorana, s dvoranom za fitnes i borilaËke sportove, koja bi trebala biti dovrπena do jeseni 2007. godine. Namijenjena je prije svega srednjoπkolskoj mladeæi. Literatura: 1. Sudnik, I. (1987). Povijest sporta u Samoboru. Samobor: Samoborski muzej. 2. Horvat, J. (2000). Samoborski πport 1740. - 2000. Samobor: Samoborski πportski savez. 3. Horvat, J. (2005). ©portski almanah ZagrebaËke æupanije. Samobor: Samoborski πportski savez. 7 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 36 SVJETSKI SPORTA©I HRVATSKOG PORIJEKLA Miroslav Fritzie ÆiviÊ profesionalni svjetski prvak u boksu U 18-godiπnjoj profesionalnoj karijeri ÆiviÊ je imao 230 borbi. Zabiljeæio je 80 pobjeda nokautom, 74 puta pobijedio je na bodove, izgubio je 61 borbu, a 10 je zavrπilo bez pobjednika. Jednu od najveÊih pobjeda ostvario je 12. srpnja 1943. kada je pobijedio Jakea La Mottu, svjetskog prvaka u srednjoj kategoriji Piπe Zvonko BuπiÊ iroslav - Fritzie ÆiviÊ roen je 8. svibnja 1913. u Pittsburghu (Pennsylvania, SAD). Njegovi roditelji bili su porijeklom iz Like. Imao je Ëetvero braÊe i svi su bili boksaËi. Brat Jack nastupao je u lakoj kategoriji (1919. - 1929.), a Pete u bantamu (1919. - 1929.). Oba brata su bila ameriËki olimpijci. Brat Eddie je nastupao u lakoj kategoriji (1932. - 1940.), a Joe u srednjoj kategoriji (1918. - 1922.). Najbolji i najuspjeπniji bio je Miroslav - Frietzie, koji je kao profesionalni boksaË nastupao punih 18 godina (1931. 1949.). U amaterskoj konkurenciji imao je tridesetak borbi, a bio je i prvak Pittsburgha u perolakoj i lakoj kategoriji. Obitelj ÆiviÊ æivjela je u gradu Lawrencevilleu gdje su braÊa Pete i Jack radili u ËeliËani. Izmeu rada u ËeliËani i nastupa u ringu, Miroslav - Fritzie ÆiviÊ se odluËio za drugo, prije svega zbog moguÊnosti veÊe zarade. Za prvu profesionalnu pobjedu isplaÊeno mu je 2500 dolara M Izvanredno uspjeπna karijera Prvi profesionalni boksaËki susret ÆiviÊ je imao 5. studenoga 1931. s Alom Rettingerom u Pittsburghu. Pobijedio je tehniËkim nokautom u prvoj rudi. Novac zaraen od profesionalnog boksa promijenio je æivot obitelji ÆiviÊ, a kasnije i obitelji koju je osnovao Miroslav. U dugogodiπnjoj karijeri imao je samo dva menadæera. Luke Camey i Louis Stokan zasluæni su za njegovu iznimno uspjeπnu karijeru. U profesionalnoj karijeri imao je 230 borbi. Zabiljeæio je 80 pobjeda nokautom, a 74 puta pobijedio je na bodove. Izgubio je 61 borbu, a 10 je zavrπilo bez pobjednika. Pet borbi su bile Sportski centar u Ogulinu eksibicijske. U borbama u kojima je poraæen Ëetiri puta je 8 Miroslav - Fritzie ÆiviÊ 1940. godine izgubio nokautom. Jednu od najveÊih pobjeda ostvario je 12. srpnja 1943. u Pittsburghu kada je pobijedio Jakea La Mottu, svjetskog prvaka u srednjoj kategoriji. Dvaput je izgubio od znamenitog Raya Sugara Robinsona. Posljednju borbu imao je 17. sijeËnja 1949. u Augusti, gdje je pobijedio Eddija Stela u 10 rundi na bodove. Prvak svijeta u velter kategoriji Prvak svijeta u velter kategoriji postao je 4. listopada 1940. Dotadaπnji svjetski prvak Henry Armstrong obeÊao je da Êe se susresti s pobjednikom meËa izmeu ÆiviÊa i Sammya Angotta. Kada je ÆiviÊ pobijedio, odluËeno je da se borba za svjetskog prvaka u 15 rundi odræi u Medison Square Gardenu, u New Yorku. Tamnoputi Armstrog je do tada imao 147 pobjeda, od toga 98 nokautom, a 47 na bodove. Bio je poraæen samo u 17 borbi. Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a doπlo je mnogo Hrvata i iz udaljenih ameriËkih gradova. Poznat kao beskompromisan borac ÆiviÊ je osvojio publiku hrabroπÊu, tehnikom i snaænim udarcima. Diktirao je oπtar tempo i dobro se kretao, a njegov protivnik je uzvraÊao istom mjerom. Tijekom meËa ÆiviÊ je bio sve bolji i Armstrong je kraj borbe doËekao potpuno iscrpljen. Suci su pobjedu jednoglasno dodijelili ÆiviÊu. Borbu je prenosio radio. Prvu obranu naslova svjetskog prvaka imao je veÊ 15. studenoga 1940., kada je pobijedio izazivaËa, Amerikanca Ala Davisa. ÆiviÊev je suparnik diskvalificiran u drugoj rundi zbog udaraca u zabranjene dijelove tijela. Davis je kasnije odlukom boksaËke komisije savezne dræave New York diskvalificiran doæivotno. U uzvratu ÆiviÊ je 17. sijeËnja 1941. OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 37 Susret izmeu Henry Armstronga i Miroslava - Fritzie ÆiviÊa 4. listopada 1940. za naslov profesionalnog prvaka svijeta u velter kategoriji ponovo pobijedio Henrya Armstronga. U 12. rundi pogoen kroπeom u bradu, Armstrong je bio u nokdaunu, a kako se nije podigao, bio je to klasiËni nokaut. Gubitak svjetske titule Kad je osvojio naslov svjetskog prvaka u velter kategoriji, ÆiviÊ je od 17. oæujka do 14. srpnja 1941. godine imao Ëak sedam borbi, πto je neuobiËajeno mnogo za profesionalni boks. Zabiljeæio je πest pobjeda i jedan poraz. Samo 15 dana nakon πto je, 14. srpnja 1941., pobijedio Johnyja Barbaru u 12 rundi na bodove, branio je naslov svjetskog prvaka. Dana 29. srpnja 1941. odræana je borba izmeu ÆiviÊa i izazivaËa Fredija Cochranea. ÆiviÊ je izgubio na bodove u 15 rundi. KomentirajuÊi dvoboj, tisak je isticao velik broj ÆiviÊevih borbi u kratkom vremenu. Godinu kasnije, 10. rujna 1942. u prijateljskom susretu, ÆiviÊ je pobijedio Cochranea u 10 rundi na bodove. Teslina potpora Prije uzvrata s Henryjem Armstrongom za naslov svjetskog prvaka, hrvatski je znanstvenik Nikola Tesla u telefonskom razgovoru ohrabrio ÆiviÊa rijeËima: “Sruπit Êeπ ga sinko, no- BraÊa Jack, Eddie, Pete, Miroslav - Fritzie i Joe ÆiviÊ kautom”. I doista, malo nakon toga Armstrong se ni drugi put nije proslavio u borbi sa ÆiviÊem. DajuÊi izjavu nakon dvoboja, ÆiviÊ je zapoËeo: “Pozdrav mama, pozdrav graani Pittsburgha, pozdrav Tesla”. Iako je Tesla veÊ od 1936. æivio vrlo povuËeno, ipak je dan nakon dvoboja pozvao ÆiviÊa u hotel New Yorker gdje je njemu u Ëast priredio sveËani ruËak. Za ruËka je Tesla razgovarao sa ÆiviÊem, njegovim trenerima i braÊom. Zanimao se za detalje borbe, je li ÆiviÊ moæda ozlijeen i sliËno. Boxing´s hall of fame u New Yorku U jedinstvenom boksaËkom muzeju na πest katova iznad bjesomuËne prometne guæve New Yorka, u tiπini æive oni koji su obiljeæavali boksaËku epohu. Rukavice, otisci πaka i statue boksaËkih velikana bore se protiv zaborava. Ovdje svoj kutak ima i Miroslav - Fritzie ÆiviÊ. Nakon povlaËenja iz ringa ÆiviÊ je bio vlasnik πportskog stadiona u Pittsburghu, bavio se prodajom vina, prodavao je nakit, liËio kuÊe i proizvodio kotlove. Nakon fantastiËne πportske karijere, marljivo radeÊi, æivio je mirnim obiteljskim æivotom. Njegov sin Fritzie bio je vlasnik restorana u Connecticutu. Drugi sin Charley prodavao je kozmetiËke i farmaceutske proizvode, a kÊi Janis bila je nastavnica. U biografiji ovog skromnog Ëovjeka ne nalazimo ni jedan negativan postupak. Skrhan boleπÊu umro je 16. svibnja 1984. u Pittsburghu. Literatura: 1. BuπiÊ, Z. (2002.). ©ampioni hrvatskog i svjetskog boksa 1719. 1998. Zagreb: Hrvatski πportski muzej. 2. Fleischer, N. (1998.). A pictorial history of Boxing. New York. Hamlyn. 9 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 38 SPORTSKA MUZEOLOGIJA Neprocjenjiva ostavπtina Borisa BakraËa Za 27 godina provedenih u MOO-u, BakraË je uspjeπno suraivao s trojicom predsjednika: Brundageom, Killaninom i Samaranchom. Osim uspjeπnog rada u MOO-u, svom se silom zalagao za unapreenje sporta u svojoj zemlji Piπe Saπa Segedi fundusu Hrvatskog πportskog muzeja je nekoliko iznimno vrijednih zbirki. Jedna od njih pripada Borisu BakraËu. ZahvaljujuÊi Tamari Blasin - BakraË, Borisovoj kÊeri, Hrvatski πportski muzej je uspio doÊi do kompletne ostavπtine jednog od najveÊih hrvatskih sportskih djelatnika, koji je svojim marljivim radom izuzetno pridonio razvoju sporta i olimpizma u Hrvatskoj. Boris BakraË roen je 25. oæujka 1912. u Slavonskoj Poæegi. Studirao je u Zagrebu gdje je 1936. zavrπio TehniËki fakultet. Od malih nogu BakraË je prigrlio sport, te se kao ak i student bavio nogometom i skijanjem. Do 1941. godine radio je u struci kao konstruktor statiËar i revizor statiËkih proraËuna mnogih objekata. Od 1941. Boris BakraË aktivno sudjeluje u partizanskom pokretu, a od 1944. pa do kraja rata bio je opunomoÊenik Glavnog πtaba narodne oslobodilaËke vojske Hrvatske za razmjenu zarobljenika. Od 1945. do 1980. bio je na istaknutim politiËkim, dræavnim i drugim funkcijama. U Djelatnost u sportu U sport se ponovno ukljuËio kao predsjednik Nogometnog saveza Hrvatske (1952. - 1962.). Istodobno je i predsjednik Saveza sportova Hrvatske (1952. - 1962.) i predsjednik Jugoslavenskog olimpijskog odbora (1953. - 1961.). Godine 1960. BakraË je izabran za Ëlana Meunarodnog olimpijskog odbora i u radu tog krovnog svjetskog sportskog tijela sudjeluje punih 27 godina. U razdoblju od 1968. do 1971. bio je Ëlan Mjeπovite komisije MOO-a, a od 1984. Ëlan i potpredsjednik Kulturne komisije. Bio je na sedam ljetnih i dvojim zimskim olimpijskim igrama, a sudjelovao je u radu 26 sjednica MOO-a. Kada se na vlastiti zahtjev 1987. povukao iz MOO-a, ponajprije zbog naruπenog zdravlja, primio je najviπe odlikovanje te organizacije - Olimpijski red. Velike su njegove zasluge za organizaciju IV. opÊe skupπtine nacionalnih olimpijskih odbora u Dubrovniku 1969. i proslavu 50. godiπnjice Jugoslavenskog olimpijskog odbora u Zagrebu. Zasluæan je i za dobivanje organizacije Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine, Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. i drugih sportskih manifestacija. Posljednja javna sportska duænost bila mu je mjesto potpredsjednika Organizacijskog odbora Univerzijade u Zagrebu 1987. 10 Boris BakraË je bio prvi i dugogodiπnji predsjednik Savjeta Ëasopisa Povijest sporta i predsjednik Savjeta Sportskih novosti. Za svoj predani rad u sportu nagraivan je mnogim nagradama i priznanjima. Trofej SFK-e Hrvatske dobio je 1958., a RepubliËku nagradu fiziËke kulture Hrvatske za æivotno djelo 1982. godine. Bogata korespondencija Za 27 godina provedenih u MOO-u, BakraË je uspjeπno suraivao s trojicom predsjednika; Averyjem Brundageom, lordom Michaelom Killaninom i Juanom Antonijem Samaranchom. Osim uspjeπnog rada u MOO-u, BakraË se svom silom zalagao za unapreenje sporta u svojoj zemlji. ShvaÊao je probleme koji su muËili sport njegovog vremena, te koliko su bitni amaterski sport i rekreacija. Stalno je govorio da se mora ulagati u mlade i djecu, dakle sport u πkolama i na fakultetima, te da je to buduÊnost sporta. Bio je veliki zagovornik amaterskog sporta i smatrao je da profesionalnim sportaπima nikako nije mjesto na olimpijskim igrama. Svoju humanu ideju olimpizma znao je potkrijepiti i izjavom: ''Olimpijski sport je za mene masovan sport”. Olimpijske je igre nastojao πto viπe pribliæiti Coubertinovoj viziji. O njegovom humanom stavu o sportu najbolje svjedoËe ove rijeËi: “Ja sam se bavio sportom i ostao sam privræen sportu jer smatram da liËnost moæe postati cjelovita samo u simbiozi fiziËkog i mentalnog savrπenstva. Renesansa sporta u nas trebala bi se ogledati u tome da se od malih nogu poËnu stjecati navike za bavljenje sportom, a nastavnik tjelesnog odgoja ne bude graanin drugog reda.” Boris BakraË je svojim djelovanjem pokazao kako sportski djelatnici trebaju æivjeti za sport, a ne od sporta. Bio je tih, samozatajan, korektan, objektivan, odmjeren i suzdræan. Znao je svjetla reflektora uputiti na druge, a on sam ostati po strani, u zaleu, uæivajuÊi u uspjehu manifestacija kojima je i sam bio tvorac. Tih u govoru, ponekad i pretih da bi se njegov poπten glas daleko Ëuo, principijelan i dosljedan. Do smrti je bio iskreni propagator olimpijske ideje u nas. Umro je u Zagrebu 29. studenoga 1989. godine. Poklon dr. Henryja Hsua Ëlana MOO-a iz Taivana OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 39 ZnaËke Zasjedanja MOO-a Gotovo 1000 predmeta Zbirka Borisa BakraËa je neprocjenjiva ponajprije stoga jer je u njoj sadræano 30 godina stvaranja, borbe i truda za bolji i humaniji svijet sporta. Osim πto je sportu pokuπao udahnuti humanu dimenziju, taj predani sportski djelatnik je shvaÊao vrijednost raznih predmeta te ih je tijekom dugogodiπnjeg sportskog djelovanja marljivo skupljao. Joπ sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa BakraË je Hrvatskom πportskom muzeju poklonio pedesetak monografija s olimpijskih igara. U sijeËnju 2002. preuzeti su Ëasopisi (200 komada), knjige (194 komada), plakati (100), likovne mape (5), videokasete (5), diplome (34), akreditacije (28), spomen-plakete (81), odlikovanja (12), bedæevi (50), suvenir-priznanja (20), znaËke i privjesci (130), platneni predmeti (80) i tiskovine (100). 1 2 4 Literatura: 1. BaËiÊ, V. (1985.). Radim za sport. Zagreb: VeËernji list, 2. VI. str. 10. 2. Luncer, V. (1989.). U spomen, Boris BakraË. Zagreb: Sprint, 6. XII. str. 14. 3. FrntiÊ, F. (1990.). In memoriam Boris BakraË. Zagreb: Povijest sporta, br. 84. str. 8-10. 1 Medalja izraena povodom stogodiπnjice roenja Pierrea de Coubertina 2 Poklon MOO - a obitelji BakraË. Tanjur izraen povodom stogodiπnjice odræavanja olimpijskih igara. 3 Medalja zahvalnosti predsjeniku MOO - a Avery Brundageu 4 Zlatni Olimpijski red - najviπe odlikovanje MOO-a 3 11 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 40 IN MEMORIAM SILVESTAR SEKULIΔ 1943. - 2006. Nakon 15 godina pedagoπke djelatnosti, SekuliÊ je obavljao struËne poslove u strukovnim πportskim savezima Piπe Zdenko Jureπa ilvestar SekuliÊ “Silvek” roen je u Slavonskom Brodu 10. listopada 1943. godine. Srednju πkolu je zavrπio u Vinkovcima, studij knjiæevnosti polazio je u Banjoj Luci, a diplomirao je na Viπoj pedagoπkoj πkoli. Petnaest godina radio je u πkolama kao nastavnik, a u Vukovaru i ZapreπiÊu bio je ravnatelj πkole. Biciklizmom se bavio u BiciklistiËkom klubu Strmac u Novoj Gradiπki. Kada je napustio pedagoπku djelatnost, do kraja æivota radio je struËne poslove u strukovnim πportskim savezima. Od 1990. do 1995. godine bio je tajnik Hrvatskog biciklistiËkog saveza. U tom razdoblju ta udruga postaje Ëlanom Union Cycliste Internationale (UCI) od 24. srpnja 1992. i Union Europeenne de Cyclisme (UEC) od 18. rujna 1992.. Uspostavljen je sustav meunarodnih i domaÊih biciklistiËkih natjecanja, a Hrvatski biciklistiËki savez je u vrijeme Domovinskog rata bio jedan od najagilnijih saveza. Na poticaj hrvatskog predsjednika Franje Tumana 1994. godine SekuliÊ je organizirao 14-dnevnu biciklistiËku utrku od Vukovara do Dubrovnika sa startom u Nuπtru. Na “Utrci oko Hrvatske” sudjelovalo je 11 nacionalnih reprezentacija. Od 1995. do 1997. godine Silvije SekuliÊ je obavljao duænost tajnika ZagrebaËkog biciklistiËkog saveza. Nekoliko je mjeseci 1997. bio i tajnik ZagrebaËkog πahovskog saveza. Prigodom proslove 100-godiπnjice tog saveza organizirao je dolazak predsjednika svjetske πahovske federacije Felicia Campomanesa u Zagreb. Do 1997. godine, kada je preuzeo duænost tajnika ZagrebaËkog zrakoplovnog saveza, suraivao je s Hrvatskim zrakoplovnim savezom pruæajuÊi pomoÊ u organizaciji natjecanja. Te je godine u Brodu organizirao veliki aeromiting S 12 pod nazivom “Hrvatska krila iznad Broda”. ZahvaljujuÊi predsjedniku ZagrebaËkog zrakoplovnog saveza Æarku KraljeviÊu i tajniku Silvestru SekuliÊu mnogo je uËinjeno na promidæbi zrakoplovstva organizacijom brojnih priredbi. Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa od 2001. do 2005. godine SekuliÊ je sa suradnicima organizirao pet velikih aeromitinga meunarodnog znaËaja. Aeromitinzi iznad Save privukli su brojne gledatelje i izuzetno su pridonijeli popularizaciji zrakoplovnog πporta. U suradnji s TuristiËkom zajednicom Zagreba 2001. godine organizirao je panoramske letove iznad Zagreba. Iste godine vodio je hrvatsku reprezentaciju padobranaca na prvo svjetsko prvenstvo base skakaËa (skakanje sa zgrada i drugih objekata) kada su naπi natjecatelji postigli odliËne rezultate. Organizirao je i proslavu u povodu 90. obljetnice avijacije u Zagrebu u spomen Slavoljubu Penkali, Vladimiru Novaku i ostalim pionirima motornog letenja. Silvestar SekuliÊ umrlo je iznenada, nakon kratkog boravka u bolnici, 18. listopada 2006. Pokopan je na Novom groblju u ZapreπiÊu, uz nazoËnost brojnih πtovatelja njegova djela. Oproπtajne govore odræali su predstavnici ZagrebaËkog πportskog saveza i Kluba zrakoplovnih veterana Aerokluba Zagreb. Literatura: 1. PetranoviÊ, I. (1998.). StoljeÊe novogradiπkog biciklizma. Nova Gradiπka: BiciklistiËki klub Strmac. 2. SaboliÊ, K. (1998. - 2006.). Hrvatski πportski almanah. Zagreb: Hrvatski olimpijski odbor. OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 41 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 42 PEDAGO©KO-EDUKATIVNI PROJEKT Sportski Zagreb Piπe Zdenko JajËeviÊ U prvom je planu projekta obilaæenje πportskih objekata i upoznavanje s tjelovjeæbenoπportskom, ali i opÊom povijesti grada Zagreba Kako sudjelovati u Pedagoπko - edukativnom projektu "©portski Zagreb" ? Projekt “©portski Zagreb”, pokrenut radi upoznavanja s tjelovjeæbenom i πportskom tradicijom grada Zagreba, ponajprije je namijenjen πkolskoj mladeæi, ali i svim namjernicima, graanima i turistima. U prvom je planu obilaæenje πportskih objekata i upoznavanje s tjelovjeæbeno-πportskom, ali i opÊom povijesti Zagreba. UobiËajene turistiËke ture obiËno su usmjerene na srediπnji dio grada. Ova je ruta duga 50 kilometara, najprije prolazi kroz jezgru grada i vodi na istok, nakon toga u sjeverni, pa u zapadni dio, te zavrπava u juænom dijelu Zagreba. Obilazak poËinje u 9 sati u Muzejskomemorijalnom centru Draæen PetroviÊ, kraÊim predavanjem uz projekcije. Tamo se polaznike upoznaje s rutom i ciljem projekta. Nakon desetominutnog obilaska Cibonine dvorane, kreÊe putovanje autobusom. Tura zavrπava oko 14 sati u dvorani VeslaËkog doma, gdje voditelji rezimiraju projekt. Cijena obilaska je 10 eura, plativo u kunama. Projekt “©portski Zagreb” zbiva se cijele godine, od ponedjeljka do petka. Autor je Zdenko JajËeviÊ, a menadæer Dubravka NovarliÊ. StruËni nadzor i pravni zastupnik projekta “©portski Zagreb” je Hrvatski πportski muzej iz Ëijeg je fundusa koriπtena graa za njegovu realizaciju. Pedagoπko - edukativni projekt "©portski Zagreb" organizira Hrvatski πportski muzej, Zagreb, Ilica 13/I. tel. 483-3483, tel/fax: 483-1379 E mail: [email protected]. hr 42 Tjelovjeæba i πport u Zagrebu Sudionici Pedagoπko - edukativnog projekta “©portski Zagreb” biti Êe tijekom obilaska dvadesetak objekata upoznati s bogatom tradicijom tjelovjeæbe i πporta dugom viπe od dva stoljeÊa. Streljaπtvo je prvi organizirani πport u Zagrebu, a Graansko streljaËko druπtvo utemeljeno je 1786. godine. Streljane izgraene 1808. i 1838. na Tuπkancu bile su stjeciπta druπtvenoga, kulturnoga i πportskoga æivota grada. Strijelci su 1830. izdali prvu πportsku publikaciju u Zagrebu - Agramer scheiben schützen Almanach. Austrijski Ëasnik Adalbert Vanino otvorio je 1856. privatnu πkolu maËevanja, a Hrvatski maËevalaËki klub utemeljen je 1902. godine. 1/2/07 16:37 Page 43 Prve satove tjelovjeæbe prvi je poËeo odræavati Miroslav Singer u Zavodu za gimnastiku na Gornjem gradu 1959. godine. Od 1864. godine, u Zagrebu djeluje privatna jahaËka πkola Vilima Lambergera, a prva galopska utrka prireena je 1878. na imanju grofa Julija JankoviÊa u Jankomiru. Druπtvo za tjelovjeæbu, Hrvatski sokol, djeluje od 1874. godine. Iste godine utemeljeno je Hrvatsko planinarsko druπtvo (HPD) i SklizaËki klub. VeslaËko druπtvo Sava osnovano je 1875. godine. U listopadu 1883. otvorena je Sokolana, prva dvorana u gradu namijenjena tjelovjeæbi. Tenis se poËeo rekreativno igrati potkraj XIX. stoljeÊa na plemiÊkim imanjima, a od 1904. mogu ga igrati i graani u Prvom hrvatskom sklizalaËkom druπtvu. Potkraj XIX. stoljeÊa, biciklizam je bio najpopularniji πport u Zagrebu. Prvo hrvatsko druπtvo biciklista utemeljeno je 1885., a prva biciklistiËka utrka odræana je na Zrinjevcu godinu kasnije. Prvo biciklistiËko trkaliπte izgraeno je 1891. na danaπnjem Rooseveltovu trgu, a 1894. osnovan je Savez hrvatskih biciklistah, prvi πportski savez u Hrvatskoj. Prve πportske organizacije koje njeguju nogomet bili su HA©K (Hrvatski akademski πportski klub) i PNI©K (Prvi nogometni i πportski klub), osnovani 1903. Prvi je automobil u Zagreb iz BeËa dovezao Ferdinand Budicki 1901. godine. Sve veÊi broj automobila potaknuo je osnivanje Prvoga hrvatskog automobilskoga kluba 1906. godine. Prva utrka za prvenstvo Hrvatske odræana je u rujnu 1912. godine na relaciji Zagreb Varaædin - Zagreb. Prvi ljubitelji hrvanja i dizanja utega osnovali su 1905. Atletski klub Atlas. Prvi zagrebaËki atletiËari ponikli su u HA©K-u i PNI©K-u, a nastupili su na prvoj atletskoj utrci u srpnju 1905. godine, na relaciji od »rnomerca do Podsuseda. Prvu utakmicu u hokeju na travi odigrale su ekipe samoborskoga SK ©iπmiπ i H©K Concordia ljeti 1908. godine u Samoboru. UnatoË loπim uvjetima, PlivaËki klub poËeo je s radom 1910., a godinu kasnije njegovi su Ëlanovi preπli pod okrilje HA©K-a. Srediπnja πportska organizacija u Hrvatskoj, Hrvatski πportski savez osnovan je u Zagrebu 5. X.1909. godine. Najuspjeπniji zagrebaËki nogometni klub u meuratnom razdoblju - Prvi hrvatski graanski πportski klub - poËeo je djelovati 1911. godine. U svibnju 1912. u Maksimiru je otvoren stadion na kojem je uz nogometno igraliπte ureena i atletska staza. Dvije godine potom otvoren je i stadion u KranjËeviÊevoj ulici. Prvi vaterpolisti okupljali su se u HA©K-u od 1919. Od iste godine igra se i odbojka u Hrvatskom sokolu. Velike meunarodne priredbe Prva srediπnja πportska organizacija u Jugoslaviji, Jugoslavenski olimpijski odbor, poËinje djelovati 1920. Iste su godine zagrebaËki πportaπi prvi put nastupili na olimpijskim igrama. Prvi boksaËi trenirali su u zagrebaËkom Teπkoatletskom klubu Herkules, utemeljenom 1920. godine. PoËetkom zagrebaËkoga πportskog kuglanja smatra se osnivanje Susedgradskoga kuglaËkoga kluba 1920. godine. Prvi Hrvatski moto-klub poËeo je djelovati 1921. Prvo motociklistiËko trkaliπte nalazilo se na »rnomercu, a 1934. izgraeno je u Trnju trkaliπte Miramare. U razdoblju izmeu dva svjetska rata proπirila se lepeza zagrebaËkih πportova. Od 1922. poËinje se igrati hazena, u kojoj su iskljuËivo sudjelovale æene. Najuspjeπnija je bila ekipa H©K Concordia, koja je, kao dræavna reprezentacija, na IV. svjetskim æenskim igrama u Londonu 1934. osvojila prvo mjesto. Prvi zagrebaËki stolnotenisaËi okupljali su se od 1922. u H©K Concordia. Na sklizaliπtu u MihanoviÊevoj ulici odigrana je zimi 1924. prva javna utakmica u hokeju na ledu po kanadskim pravilima, izmeu ekipa ZagrebaËkoga klizaËkoga druπtva i HA©K-a. IgraËi Golf kluba Zagreb vjeæbali su i natjecali se na igraliπtu u Plakat Pedagoπko edukativnog projek ta “©portski Zagreb” OLIMP-prelom 21/2006 43 ‹ OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 44 Maksimiru, ureenom 1931. godine. Prvi jugoslavenski kajak klub Zagreb poËeo je s radom 1931., a prvo prvenstvo Zagreba odræano je u rujnu iste godine. NajveÊa πportska priredba u Zagrebu bile su u meuratnom razdoblju V. balkanske atletske igre, odræane 1934. na stadionu u Sveticama. Od 1932. koπarka se igrala u Sokolskom druπtvu Zagreb II. Rukomet se prvi put igrao na Dræavnoj I. muπkoj realnoj gimnaziji pod vodstvom nastavnika tjelovjeæbe Vladimira JankoviÊa. Ta je ekipa 1. lipnja 1935. pobijedila na Srednjoπkolskom igraliπtu ljubljanske srednjoπkolce (8-5). Prvi olimpijski bazen izgraen je na Savi 1940. godine. Poslije II. svjetskog rata ukinuti su svi nazivi predratnih klubova, osnovani su novi, a pojavili su se i novi πportovi. NK Dinamo djeluje od 1945. Akademski judo klub Mladost utemeljen je 1951. godine, a Akademski ragbi klub Mladost poËeo je djelovati 1954. godine. Karate se prvi put poËeo trenirati u Karate klubu Zagreb 1966. Osnovani su i prvi klubovi u drugim πportskim granama: BoÊarski klub Zagreb (1954.), Druπtvo za podvodne sportove (1954), Prvi streliËarski klub Zagreb (1955.), Taekwondo centar Zagreb (1969.), Klub za motonautiku i skijanje na vodi Chromos (1969.), Baseball klub Zagreb (1983.), Badmintonski klub Zagreb (1989) i dr. U Zagrebu je odræano nekoliko velikih meunarodnih πportskih priredbi: Gimnaestrada (1957.), EP u stolnom tenisu (1960.), EP u kuglanju (1960), SP B skupine u hokeju na ledu (1966.), EP u umjetniËkom klizanju (1974. i 1979.), IV. europsko streliËarsko prvenstvo FITA i III. europsko streliËarsko prvenstvo FIELD (1974.), EP u nogometu (1976.), Atletski kup Europe (1981.), Svjetski kup u sportskoj gimnastici (1982.), EP u koπarci (1989.), XIV. svjetske studentske igre Univerzijada (1987.) EP u koπarci (1989.) i druga natjecanja. U studenom 1959. otvorena je Visoka πkola za fiziËku kulturu, danas Kinezioloπki fakultet. Najpoznatije hrvatske πportske novine, Sportske novosti, zapoËele su izlaziti u kolovozu 1945. godine. Stadion u Maksimiru izgraen je 1952. godine. PlivaËki bazen na ©alati izgraen je 1947. Prvo klizaliπte s umjetnim ledom otvoreno je na ©alati 1961. Sportska dvorana na Treπnjevci, tzv. Kutija πibica, izgraena je 1970. Dom sportova otvoren je 1972. U povodu odræavanja Univerzijade izgraen je Sportsko rekreacijski centar Jarun, SRC Mladost, SRC ©alata, sportska dvorana Ekonomskog fakulteta, Kemijskotehnoloπkog obrazovnog centra, Sportska dvorana Martinovka, Sportska dvorana Sutinska vrela i Koπarkaπki centar Draæen PetroviÊ. 44 1 2 3 4 5 6 7 8 1 MEMORIJALNI CENTAR “DRAÆEN PETROVIΔ” 2 KO©ARKA©KI CENTAR “DRAÆEN PETROVIΔ” 3 STADION NK ZAGREB 4 SREDNJO©KOLSKO IGRALI©TE 5 DVORANA ZAGREBA»KOG TJELOVJEÆBENOG DRU©TVA HRVATSKI SOKOL 6 SRC SVETICE 7 STADION NK DINAMO 8 MAKSIMIR VIDIKOVAC 9 SRC ©ALATA 10 KATEDRALA 11 MIROGOJ 12 CMROK 13 DOM SPORTOVA 14 HA©K MLADOST 15 KINEZIOLO©KI FAKULTET 16 SRC JARUN ‹ OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 45 Bedæ Projekta “©portski Zagreb” 9 10 11 Svakom sudioniku projekta bit Êe poklonjena papirnata vreÊica, bedæ, plakat i prospekt u kojem je na planu grada ucrtana ruta i sva mjesta obuhvaæena obilaskom. 12 Objekti koji se obilaze u Pedagoπko - edukativnom projektu “©portski Zagreb” 13 14 15 16 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 46 DRÆAVNE NAGRADE ZA ©PORT "FRANJO BU»AR" JurkoviÊu, Korbaru i nagrada za æivotno Nikola JurkoviÊ najveÊi je dio æivotnog i radnog vijeka posvetio radu sa studentima, Stjepan Korbar dao je trajan i vrijedan doprinos razvoju πporta, posebno rukometa u Hrvatskoj, a Veljko RogoπiÊ propagiranju plivaËkog πporta Tekst i slike Saπa Ceraj 46 a prigodnoj sveËanosti u Hrvatskoj kazaliπnoj kuÊi u Zadru 25. studenoga - na dan kada je, prije 140 godina, roen zaËetnik hrvatskog πporta i otac naπeg olimpizma Franjo BuËar, dodijeljena su najviπa dræavna πportska priznanja. Odluku o dobitnicima donio je, na temelju prispjelih prijedloga i sukladno Zakonu o πportu, Odbor Dræavne nagrade za πport "Franjo BuËar" u sastavu: prof. dr. sc. Mato Bartoluci, predsjednik te Ëlanovi: Danira NakiÊ-BiliÊ, Antun Vrdoljak, Perica BukiÊ, Lino »ervar, Mile DumanËiÊ, Edo Pezzi i Damir VrbanoviÊ, koji su odluËili da se tri Dræavne nagrade za πport "Franjo BuËar" za æivotno djelo u 2006. godini dodijele NIKOLI JURKOVIΔU i STJEPANU KORBARU iz Zagreba te VELJKU ROGO©IΔU iz Kaπtel LukπiÊa, a 12 godiπnjih nagrada dobili su: DINKO BRAVAR PULA, JOSIP »OP, DANIJELA GRGIΔ, EMIL HOFMAN i ÆARKO SUSIΔ iz Zagreba, ELVIS FATOVIΔ i GORAN SUKNO iz Dubrovnika, MIROSLAV KOTARAC iz ©ibenika, MARIN MI©URA i BLANKA VLA©IΔ iz Splita te ATLETSKI KLUB ZA OSOBE S INVALIDITETOM "AGRAM" iz Zagreba i JEDRILI»ARSKI KLUB "USKOK" iz Zadra. SveËanosti su, uz brojne πportaπe i πportske djelatnike, nazoËili i predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, ministrica pravosua Ana Lovrin, pomoÊnik ministra za πport Æeljko KlariÊ, nadbiskup zadarski Ivan Prena te drugi uzvanici. N NIKOLA JURKOVIΔ Mr. sc. Nikola JurkoviÊ najveÊi je dio æivotnog i radnog vijeka posvetio radu sa studentima. Godine 1961. poËeo je raditi na SveuËiliπtu u Zagrebu, gdje mu je glavni zadatak bio uvoenje tjelesne i zdravstvene kulture na sve visokoπkolske ustanove. Godine 1974. njegovom je zaslugom osnovan Zavod za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu, kojemu postaje i prvi voditelj (direktor). Zbog ukidanja Zavoda 1980. godine zapoπljava se na ElektrotehniËkom fakultetu u Zagrebu kao predavaË tjelesne i zdravstvene kulture. Zasluæan je za izgradnju πportske dvorane "Martinovka" za potrebe studentske nastave i πporta, koja je financirana sredstvima Univerzijade. Za svoj dosadaπnji rad na SveuËiliπtu u Zagrebu dobitnik je brojnih priznanja: RepubliËke nagrade fiziËke kulture, Zlatne znaËke fiziËke kulture, Zlatne medalje za doprinos organizaciji OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 47 RogoπiÊu djelo Univerzijade u Zagrebu 1987. godine, 75 godina πporta na SveuËiliπtu, priznanja Saveza za fiziËku kulturu Hrvatske za 30 godina rada za unapreenje fiziËke kulture, posebnog priznanja od profesora tjelesne i zdravstvene kulture na SveuËiliπtu u povodu 40. obljetnice organizirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Napisao je viπe od 50 znanstvenih i struËnih radova te kao veliki zaljubljenik, struËnjak i dugogodiπnji skijaπki radnik, na hrvatskom i engleskom jeziku izdao knjigu "Skijanje: tehnike, metodika i osnove treninga". STJEPAN KORBAR Roen je 7. rujna 1931. godine u Zagrebu gdje je zavrπio realnu gimnaziju i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Njegov trajni doprinos u promicanju πporta, osobito rukometa, ostvaren je tijekom gotovo 60 godina neprekidnog djelovanja u raznim segmentima πporta u ulozi rukometnog trenera i struËnjaka na unapreenju rukometa, predavaËa na teËajevima i seminarima za πkolovanje i usavrπavanje trenera te uz posebni angaæman u izdavaËkoj i druπtvenoj πportskoj djelatnosti. VeÊ u vrlo ranim godinama poËeo se baviti nogometom, veslanjem i rukometom. U rukometu djeluje kao igraË Rukometnog kluba Zagreb te kao trener istoimenog kluba sve do 1991. godine. Dok je bio aktivan igraË RK Zagreb, klub je 1949., 1954. i 1956. godine osvojio prvenstvo bivπe dræave u velikom rukometu i 1957. godine u malom rukometu. Za reprezentaciju bivπe dræave 1955. godine nastupa i na Svjetskom prvenstvu u velikom rukometu. Pod njegovim trenerskim vodstvom RK Zagreb je 1962., 1963. i 1991. godine osvojio dræavno prvenstvo. Obnaπao je i mnoge πportske duænosti u RK Zagreb, u kojem je bio i Ëlan uprave i potpredsjednik. Izniman utjecaj imao je u stvaranju πampionske momËadi toga kluba. Od 1968. do 1972. imenovan je izbornikom i trenerom rukometne reprezentacije grada Zagreba, a 1992. do 1993. i prvim izbornikom hrvatske rukometne reprezentacije. Napisao je i dvije struËne knjige: "Rukometni praktikum za trenere" i "Pripreme u 50 rukometnih treninga". Za uspjeπan i dugogodiπnji rad u rukometnoj organizaciji nagraivan je brojnim nagradama i priznanjima. Godine 2005. prima Dræavnu nagradu πporta "Franjo BuËar", kao godiπnju nagradu. Rezultati njegova rada dali su trajan i vrijedan doprinos razvoju πporta, posebno rukometa u Hrvatskoj. VELJKO ROGO©IΔ Roen je 21. srpnja 1941. godine u Kaπtel LukπiÊu gdje je zavrπio Studij rehabilitacijskih nauka. Godine 1959. postaje Ëlan PlivaËkog kluba Jadran Split, a veÊ godinu dana kasnije ruπi dræavni rekord na 400 metara kraul. Prvak dræave bio je 142 puta, sruπio je 51 dræavni rekord, za dræavnu reprezentaciju nastupao 203 puta te je sa 14 godina bio kapetan dræavne reprezentacije. Sudjelovao je na mediteranskim igrama u Napulju, Tunisu i Izmiru, na kojima osvaja srebro i broncu, a nastupao je i na OI u Rimu i Tokiju. Kao plivaËki maratonac nastupa od 1969. godine. Prvak svijeta postaje 1971., 1972., 1973., i 1974. kada postavlja novi svjetski rekord i dobiva u trajno vlasniπtvo vrijedan srebrni pokal star 20 godina. Plivao je brojne meunarodne maratone te one na Jadranu, sa æeljom propagiranja plivaËkog πporta. Uspjeπno je isplivao maraton od grada Gradoa do Riccionea (Italija), dionicu dugu 225 kilometara, te postavio novi svjetski rekord u daljinskom plivanju. Godine 2004. uspjeπno je preplivao engleski kanal La Manche, a 2005. godine pliva maraton Savudrija - Privlaka kojim povezuje Lijepu naπu. Na Floridi 2000. godine, kao nagrada za sve plivaËke uspjehe, ime Veljka RogoπiÊa uklesano je u dvorani najpoznatijih plivaËkih velikana, International Marathon Swimming Hall of Fame. Nositelj je brojnih priznanja: Spomenice Domovinskog rata, Reda Danice Hrvatske s likom Franje BuËara, Reda hrvatskog trolista, Dræavne nagrade πporta "Franjo BuËar" - godiπnja nagrada, posebnog priznanja Hrvatskoga olimpijskog odbora. 47 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 48 SPORTSKA FOTOGRAFIJA Piπe Kreπimir MikiÊ 1 Pokret i akcija Zadovljene pretpostavke Snimiti neki dinamiËni πport nije baπ lako, kao πto to mnogi zamiπljaju. Treba odabrati pravo mjesto snimanja s kojeg imamo najbolji pregled cijele akcije, reagirati u pravi trenutak da bismo snimili najefektnije situacije, a da fotografija pri tome zadovoljava tehniËke i estetske kriterije. Za ovaj bismo uradak mogli reÊi da su sve te pretpostavke zadovoljene. Dijagonalna kompozicija πportaπa joπ viπe naglaπava brzinu, odabirom kratkog vremena ekspozicije πportaπ je dostatno oπtar, a izborom objektiva (uskokutnikom) postignuta je mala dubinska oπtrina, Ëime je lik odvojen od pozadine. 1 Maksimalna koncentracija fotografa Pred nama je vrsna πportska fotografija. Ono πto na njoj posebice plijeni pozornost je kompozicijski raspored, u obliku trokuta, πto svjedoËi da je snimatelj pritisnuo okidaË aparata u pravom trenutku. Osim toga, pazio je da svi sudionici budu dobro smjeπteni u kadru, kako to znamo reÊi. Ni jedan nije rezan rubovima slike (πto je u ovakvim sluËajevima Ëesto), nego u potpunosti popunjavaju prostor slike. Ovakva snimka moæe nastati samo pri maksimalnoj koncentraciji fotografa, da bi ostvario maksimum u fotografskom, ali i u πportsko-informativnom smislu. 2 48 2 Pri fotografiranju uvijek treba s istom pozornoπÊu paziti na prednji plan, kao i na pozadinu. To su dva ravnopravna Ëimbenika koji Ëine svaku sliku OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 49 UmjetniËki zahtjevi 3 Na sljedeÊoj Êemo snimci pokuπati objasniti kako rijeπiti dilemu izmeu uspjeπne fotografije nekog πporta i umjetniËkih zahtjeva. Napor i vjeπtina natjecatelja πto proizlazi iz ove fotografija, a πto je opet dominantno rezultat reakcije u pravom trenutku, vrijedna je hvale. Meutim, fotografija kao da je podijeljena u dva dijela: gornji, u kojem se zbiva akcija, i donji, koji zbog naglaπene crvene boje i ritmiËkog rasporeda (uz naglaπeni natpis, a slova na fotografiji uvijek odvlaËe pozornost) viπe smeta nego koristi. Kako onda rijeπiti ovakvu fotografsku situaciju? Jedino tako da se donekle smanji upravo donji dio, dakle da se aparat pri snimanju malo podigne. 3 Detalji i emocije Ovdje prikazujemo upravo takav sluËaj, kad je bitna reakcija igraËa. Ono πto donekle smeta, a πto je danas, u doba svekolike træiπne ekonomije, nemoguÊe zaobiÊi, su krupna slova neke promidæbene poruke, πto sliku Ëini neËitkom ili, grubljim jezikom reËeno, prljavom. Teπko je to izbjeÊi uz sva nastojanja fotografa. 4 Najpopularniji sport, nogomet 5 4 Fotografija koja je dobro zabiljeæila i loptu i igraËe u akciji. Pri kratkom vremenu 5 Fotografski savjetnik Pri fotografiranju uvijek treba s istom pozornoπÊu paziti na prednji plan, kao i na pozadinu. To su dva ravnopravna Ëimbenika koji Ëine svaku sliku. Bez svjetla sasvim sigurno nema ni fotografije. No, nemojte nikad zaboraviti da niπta manje nije vaæna ni sjena. Kao i u prethodnom savjetu, rijeË je o dva jednako vaæna elementa. Ekspozicija nije samo tehniËki pojam. Njome uvelike stvaramo buduÊu fotografiju i u izraæajnom smislu (primjerice, kraÊim eksponiranjem moguÊe je zabiljeæiti oπtru reprodukciju brzih pokreta ili velikim otvorima objektiva - blende, postiæemo odvojenost prednjeg plana od pozadine, zbog manje dubinske oπtrine i sliËno). Boja nije samo πarenilo. Boja je snaæno izraæajno sredstvo koje djeluje na doæivljaj fotografije u psiholoπkom i estetskom smislu. Stoga boju treba i te kako kontrolirati, kad god je to moguÊe, pri snimanju. Za snimanje πportskih fotografija neizostavan je uskokutnik (teleobjektiv) i tronoæac (stativ). ekspozicije 1/500 i odabirom uskokutnika postignuta su dva cilja: oπtrina pokreta i odvojenost neoπtrinom prednjeg plana (igraËi) od pozadine (gledaliπte). Da je samo kojim sluËajem drugi plan bio malo oπtriji, koloristiËko bogatstvo toliko bi dominiralo slikom da ni prvi plan, bez obzira na njegovo znaËenje, ne bi viπe u tolikom stupnju dolazio do izraæaja. 49 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 50 PUBLICISTIKA Monografija Na putu olimpizma Autori Radica Jurkin LugoviÊ, Zdenko JajËeviÊ i Ante DrpiÊ u tri poglavlja predstavljaju povijest nastanka HOO-a i uspjehe hrvatskih sportaπa pod vodstvom najveÊe nacionalne olimpijske institucije laveÊi 15 godina svog uspjeπnog samostalnog postojanja, Hrvatski olimpijski odbor izdao je monografiju “Na putu olimpizma” troje autora Radice Jurkin LugoviÊ, Zdenka JajËeviÊa i Ante DrpiÊa. S Povijest πporta u Splitu 1918. -1941. (knjiga druga) Mali veliki grad 50 Monografija je podijeljena u tri poglavlja koja predstavljaju povijest nastanka HOO-a i uspjehe hrvatskih sportaπa pod vodstvom najveÊe nacionalne olimpijske institucije. Prvo poglavlje, Na putu olimpizma, poËinje povijesnim pregledom nastanka ideje olimpizma u Hrvatskoj. Naglaπena je i uloga Franje BuËara, promicatelja modernog olimpijskog pokreta na podruËju Hrvatske i Ëlana MOO-a od 1920. do 1946. godine, Borisa BakraËa koji je bio predstavnik Hrvatske u MOO-u od 1960. do 1987. i sportskog i politiËkog uglednika, prvog predsjednika HOO-a Antuna Vrdoljaka, koji je Ëlan MOO-a od lipnja 1995. godine. Vidljiva je povijesna uvjetovanost, æelja za samostalnoπÊu i politiËki uvjeti osnivanja HOO-a, od osnivaËke Duπko MaroviÊ i Mihovil Radja autori su druge knjige izuzetno vrijedne edicije o povijesti sporta u Splitu sjednice do prvih Ëelnika nacionalnog olimpijskog odbora. Izdvojeni su i najvaæniji dogaaji koji su obiljeæili HOO od osnutka 1991. pa sve do 2006. Ideja olimpizma ogleda se u nastupima sportaπa na olimpijskim igrama, a autori nam daju pregled svih sportaπa osvajaËa medalja na zimskim i ljetnim olimpijskim igrama od 1992. u Barceloni do 2006. u Torinu. U drugom poglavlju, Tko je tko od 1991. do 2006., predstavljena su trojica dosadaπnjih predsjednika amo studiozni autori i S iskreni zaljubljenici u sport mogu posvetiti nekoliko godina æivota istraæivanju arhivskih dokumenta vezanih uz razdoblje svoga interesa. Upravo su takvi Duπko MaroviÊ i Mihovil Radja, autori druge knjige izuzetno vrijedne edicije o povijesti sporta u Splitu, „Povijesti πporta od 1918. 1941. godine“. Prvo je MaroviÊ zapoËeo prikupljati grau istraæujuÊi splitske knjiænice i arhive, praveÊi biljeπke i skupljajuÊi snimke o razdoblju izmeu dva svjetska rata. Na æalost, smrt ga je prekinula u dovrπavanju zapoËete povijesti. Komisija za povijest πporta Splitskog saveza πportova povjerila je Mihovilu Radji Ëast da zavrπi ono πto je MaroviÊ zapoËeo. I upravo zahvaljujuÊi MaroviÊevoj poËetnoj i Radjinoj zavrπnoj snazi, pred nama je povijest sporta tada moæda brojËano malog, ali HOO-a i petorica glavnih tajnika. HOO od 1994. godine izabire najuspjeπnije sportaπe i ekipe pa su autori po godinama i kategorijama podsjetili na laureate u proπlih 12 godina. Tu su i svi dobitnici Nagrade HOO-a Matija Ljubek, koja velikog sportskog grada. Na poËetku knjige dana je kratka povijesna slika Splita od kraja I. svjetskog rata do poËetka II. svjetskog rata, u razdoblju u kojem je grad udvostruËio broj stanovnika. Razvoj grada sigurno je pogodovao i razvoju sporta. Ukupno su abecednim redom predstavljena 32 sporta toga razdoblja, od atletike, koπarke, nogometa, gimnastike do zrakoplovstva, a nisu zaboravljeni ni neki od sportova koji su se tada igrali, kao πto je hazena, pa sve do skautizma ili picigina. Posebno poglavlje posveÊeno je razvoju olimpijskog pokreta u Splitu, u kojem su - osim povijesnog pregleda - navedeni i svi sportaπi Splita koji su nastupili na olimpijskim igrama u Parizu 1924., Amsterdamu 1928. i Berlinu 1936. Sport ne bi bio moguÊ bez sportskih objekata kojima je posveÊeno jedno od poglavlja. OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 51 Piπe Milena DragiπiÊ je do 2000. godine nosila naslov Trofej Hrvatskog olimpijskog odbora. Od 1993. hrvatski su sportski radnici dobitnici i Trofeja Meunarodnog olimpijskog odbora. U treÊem poglavlju navedeni su svi rezultati koje su hrvatski sportaπi ostvarili od 1992. do danas. Monografija je ilustrirana sjajnim fotografijama koje svjedoËe o najvaænijim dogaajima u hrvatskom sportu, sportaπima i sportskim djelatnicima koji su ispisali povijesne stranice meunarodnog sporta. Monografija je veliËine 28x21 cm, na 208 stranica, tvrdo ukoriËena. U nakladi od 2000 primjeraka izdao ju je Hrvatski olimpijski odbor, Trg Kreπimira ΔosiÊa 11, Zagreb. Autori nisu zaboravili ni ljude i tiskovine koji su sport pratili rijeËju i slikom. Jedan od rariteta iz tog razdoblja praÊenja sporta je i snimka Sokolskog sleta autora Josipa Karamana, πto predstavlja jedan od prvih filmova u Hrvatskoj sa sportskom tematikom. Sva poglavlja su ilustrirana bogatom povijesnom dokumentacijom pa knjiga predstavlja nezaobilazan povijesni dokument za sve sportske poklonike. Knjigu je izdao Splitski savez πportova, Komisija za povijest πporta 2006. godine u nakladi od 1000 primjeraka. VeliËine je 27x 21cm, tvrdo ukoriËena, na 680 stranica. Æenska koπarka Ruæica Meglaj Rimac Zbog povijesnih podataka, svjedoËenja suvremenika sportaπa, privatne i sluæbene dokumentacijske grae, zanimljivo sklopljenih u priËu, ova je knjiga zanimljiva svima koji prate razvoj jednog od sportova u kojima je Hrvatska dala svjetske velikane alo je knjiga u sportskoj literaturi koje su posveÊene sportaπicama, a joπ je manje onih koje su posveÊene sportaπicama koje su svoj sportski vijek posvetile ekipnom sportu. Jedna od takvih je knjiga koja je izdana ove godine posveÊena koπarkaπici, ZagrepËanki Ruæici Meglaj Rimac, autora Jovana Kosijera. Vrsni novinar i publicist, koji je u koπarci proveo svoj profesionalni i privatni vijek, o Ruæici govori kroz prizmu razvoja koπarke, naroËito æenske koπarke u Hrvatskoj. Autor nam pribliæava Ruæicu i kroz rijeËi njenih suvremenika u sportu, suigraËica, prijatelja, ljudi koji su je okruæivali. Dokumentacijski prilozi koji govore o veliËini i vaænosti koπarkaπice M Meglaj Rimac uklopljeni su vrlo skladno u knjigu tako da, ËitajuÊi, Ëitamo povijest æenske koπarke od polovice proπlog stoljeÊa do danas. Impresivna je sportska karijera Ruæice Meglaj Rimac u kojoj je punih 15 sezona igrala koπarku (od 1956. do 1971.), s osvojenim naslovima prvakinje Zagreba, Hrvatske, Jugoslavije. Kao juniorka je startala u seniorskoj reprezentaciji bivπe dræave u kojoj je igrala 13,5 godina, Ëesto kao jedina predstavnica hrvatske koπarke, te odigrala 167 sluæbenih i 12 prijateljskih utakmica, nastupila na sedam balkanskih, sedam europskih i dva svjetska prvenstva. Bila je i uspjeπna sportska djelatnica, meu ostalim provevπi pet godina u Ëlanstvu Æenske koπarkaπke komisije FIBA-e. Kroz knjigu se provlaËi i RuæiËina privatna priËa u kojoj, sa suprugom Matanom i sinovima Davorom i Slavenom, vrsnim koπarkaπima, æivi vrhunsku koπarku u bivπoj dræavi, Hrvatskoj, ©vicarskoj, Turskoj i Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Stoga je ova knjiga, zbog povijesnih podataka, svjedoËenja suvremenika sportaπa, privatne i sluæbene dokumentacijske grae, vrlo pametno i zanimljivo sklopljenih u priËu, interesantna za Ëitanje koπarkaπkim ljubiteljima, djelatnicima, ali i svima koji prate razvoj jednog od sportova u kojima je Hrvatska dala svjetske velikane. Knjiga je veliËine 22x22 cm na 160 stranica, tvrdo ukoriËena. Nakladnik je sportska biblioteka Pop&Pop iz Zagreba. 51 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 52 SPORT I FILATELIJA Koπarka na markama Prvu poπtansku „koπarkaπku“ marku izdali su 1934. Filipini. U Hrvatskoj su svoje marke dobili velikani Draæen PetroviÊ 1994. i Kreπimir ΔosiÊ 2005. Piπe mr. sc. Stjepan Zdenko BrezariÊ oπarkaπki motiv u filateliji nije se prvi put pojavio u dræavama koje su u tom sportu velesile. Prvu poπtansku “koπarkaπku” marku izdali su 1934. Filipini. Potom su uslijedile panamske marke 1938. i 1939., ekvadorska 1939., bugarska 1947., nikaragvanska 1949., te maarska 1950. Sjedinjene Dræave, zemlja u kojoj je koπarka izmiπljena, prvu su poπtansku marku na temu koπarke izdale tek 1961., kad je obiljeæena 100. obljetnica roenja Jamesa Naismitha, Ëovjeka koji je 'izumio' taj sport. K Meunarodna koπarkaπka organizacija Meunarodnu koπarkaπku federaciju (Fédération Internationale de Basketball Amateur - FIBA) osnovali su 18. lipnja 1932. u Æenevi koπarkaπki savezi Ae, »e, Ge, Ie, Le, Pa, Re i ©e. FIBA organizira svjetska prvenstva od 1. za muπkarce, a od 1. za æene. Prvo prvenstvo za koπarkaπe odræano je u Argentini, gdje je slavio domaÊin, drugi je bio SAD-a, a treÊi »ilea. Dosad je odigrano 15 SP-a na kojim su po tri puta prvaci bili koπarkaπi SAD-a, bivπeg SSSR-a i bivπe Jugoslavije. 52 Prvenstva se odræavaju svake Ëetvrte parne neprijestupne godine, dakle izmjenjuju se s OI. Godine 1989. FIBA je ukinula pravilo o amaterizmu, Ëime je omoguÊeno da na SP-u i OI nastupaju i koπarkaπi iz NBA lige. Danas u svijetu ima viπe od 100 milijuna aktivnih koπarkaπa, a viπe od 200 nacionalnih koπarkaπkih saveza je pod okriljem FIBA-e. Europska koπarkaπka prvenstva odræavaju se svake druge godine. Prvi je Eurobasket za koπarkaπe odræan 1935. u ©vicarskoj, a prvak je bila Latvija. Zanimljivo, 1949. Europsko koπarkaπko prvenstvo igralo se u Egiptu, koji je tada postao europski prvak. Najviπe uspjeha na europskim prvenstvima imao je SSSR (14), a potom Jugoslavija (5). U Italiji je 1938. odræano prvo EP za koπarkaπice na kojem su slavile Talijanke. Koπarkaπice SSSR-a su osvojile 21 naslov europskih prvakinja. Prva poπtanska marka posveÊena SP-u izdana je 1954. u Brazilu, nakon Ëega su se poËela sustavno izdavati razliËita filatelistiËka izdanja na kojima su se popularizirala koπarkaπka prvenstva. Obiljeæavanje 100. obljetnice nastanka koπarke 1991. popraÊeno je brojnim poπtanskim markama diljem svijeta. AmeriËka koπarkaπka liga - NBA National Basketball Association, NBA, najjaËa je profesionalna koπarkaπka liga na svijetu i jedna od glavnih profesionalnih sportskih liga u Sjevernoj Americi u kojoj se natjeËe 29 klubova iz SAD-a i jedan iz Kanade. Liga je osnovana u New Yorku 6. lipnja 1946. pod nazivom Basketball Association of America, BAA. Ime NBA usvojeno je u jesen 1949., nakon πto se BAA udruæio s konkurentskom National Basketball League. Sezona poËinje krajem listopada ili poËetkom studenoga, a u njoj svaki klub igra 82 utakmice. Liga se dijeli na IstoËnu (atlantska, centralna i jugoistoËna divizija - skupina) i Zapadnu konferenciju (sjeverozapadna, pacifiËka i jugozapadna skupina). U veljaËi se igra All-Star utakmica. Prije nje, navijaËi putem Interneta biraju po pet igraËa iz svake konferencije, a oni s najviπe glasova pojavljuju se u poËetnoj petorci. IgraË s najboljim uËinkom tijekom utakmice dobiva MVP nagradu (najkorisniji igraË). U posljednje se vrijeme izdaju poπtanske marke koje su posveÊene velikanima NBA lige, poput Michaela Jordana. OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 53 Hrvatska PoËeci koπarke na hrvatskim prostorima vezani su uz Amerikanca Williama Weillanda, izaslanika KrπÊanske zajednice mladih, koji je 1924. u Zagrebu pokazao novu igru. Nakon I. svjetskog rata koπarka se igra u Zadru i Rijeci, dijelovima Hrvatske pod talijanskom okupacijom. VeÊ poËetkom tridesetih, utemeljena je u Zadru koπarkaπka udruga, a odigrano je i prvo prvenstvo grada. Zadarski koπarkaπi sudjeluju u prvenstvima tadaπnje pokrajine sve do poËetka II. svjetskog rata. U svojoj knjizi “Igre za druπtva i πkole”, izdanoj 1925. u nakladi Narodne knjiænice, Franjo BuËar - opisujuÊi moderne igre - piπe i o basketballu. Prva pokazna koπarkaπka utakmica u Zagrebu odigrana je 27. sijeËnja 1929. Odigrale su je, u dvorani ZagrebaËkog zbora u MartiÊevoj ulici, hazenaπice Akademskog πportskog kluba protiv Prvog hrvatskog graanskog πportskog kluba. U zimi 1932., grupa vjeæbaËa Sokolskog druπtva Zagreb II aktivno zapoËinje s treniranjem koπarke. U nakladi Gimnastikon iz Zagreba 1933. objavljena su prva Sluæbena meunarodna pravila za basket-ball u kojima se igra naziva koπarkom. U prvoj polovici tridesetih koπarku su poËeli igrati i vjeæbaËi karlovaËkog Sokola, a igra se i u Suπaku 1933. te u Splitu 1940. Godine 1945. Milan Kobali, djelatnik Fiskulturnog saveza Hrvatske i referent za koπarku, okuplja zagrebaËke koπarkaπe, najprije muπkarce, a zatim i æene. I u drugim se hrvatskim gradovima organiziraju koπarkaπke sekcije. Zavrπni turnir sluæbenog prvenstva Hrvatske odræan je od 16. do 18. kolovoza 1946. u Zadru. Zadar postaje prvak u muπkoj i æenskoj konkurenciji. Organizacijski oblici toga vremena zahtijevaju osnivanje saveza, pa je tako osnivaËku zajednicu Koπarkaπki savez Hrvatske imao 19. prosinca 1948. godine, a prvi predsjednik bio je Ljubo Prosen. Krajem 1948., odlukom Koπarkaπkog saveza Jugoslavije, stvara se savezna koπarkaπka liga. Hrvatski su klubovi osvajali brojne naslove prvaka i kup bivπe dræave. Zadar i Jugoplastika su πest puta bili prvaci, a Cibona od 1982. do 1985. osvaja tri naslova prvaka. Jedno je prvenstvo osvojila ©ibenka, 1983. Od æenskih klubova najviπe je uspjeha imala Industromontaæa iz Zagreba, koja je osvojila tri naslova prvaka, a Elemes iz ©ibenika bio je prvak 1991. U europskim natjecanjima Cibona je 1985. i 1986. osvojila Kup europskih prvaka, a 1982. i 1987. Kup pobjednika kupova. Jugoplastika osvaja Kup prvaka 1989., 1990. i 1991. godine. Kup Radivoja KoraÊa osvajali su jednom Lokomotiva (1972.) i dva puta Jugoplastika (1976. i 1977.), a Industromontaæa Kup Liliane Ronchetti, 1980. Jugoslavija je prvu poπtansku marku stavila u optjecaj 1959., a koπarkaπki motivi su se do njezinog raspada 1991. pojavljivali joπ 14 puta. Hrvatski koπarkaπki savez samostalan je od 17. studenoga 1991., a Ëlan FIBA-e postaje 19. sijeËnja 1992. Hrvatska je dala nebrojeno vrhunskih koπarkaπa poput Skansija, ©olmana, TvrdiÊa, ΔosiÊa, Jerkova, PleÊaπa, PetriËeviÊa, Gjergje, NakiÊa, Knege, VrankoviÊa, PerasoviÊa, KukoËa, Rae, Komazeca, Tabaka, Draæena PetroviÊa… Od koπarkaπica, rezultatima su se isticale Ruæica Meglaj, Marijana Buπljeta, Mira Bjedov, Sanja OæegoviÊ, Jasna Pepeunik, Danira NakiÊ, Kornelija KvesiÊ, Æana Lelas i mnoge druge. Uspostavom Republike Hrvatske najviπe uspjeha imali su koπarkaπi Cibone, Zadra i Splita. Hrvatski koπarkaπi osvojili su srebrnu olimpijsku medalju 1992. u Barceloni, bronËanu na SP-u 1994. u Torontu, te dvije europske bronËane medalje 1993. i 1995. Hrvatska poπta je dosad izdala tri koπarkaπke marke. Tako su svoje marke dobili tragiËno i prerano preminuli velikani hrvatske i svjetske koπarke, Draæen PetroviÊ 1994. i Kreπimir ΔosiÊ 2005. Godine 1997. izdana je serija od Ëetiri marke pod nazivom “Olimpijska odliËja”, gdje je obiljeæena olimpijska srebrna medalja iz Barcelone. Literatura: 1. Basketball je ime koπarka dobio u Zagrebu, Koπarkaπki savez Zagreba, Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb, 2005. 2. Deportes sports, Domfil, Sabadell, ©panjolska, 1995. 3. Zlatko JakoboviÊ, VodiË kroz filateliju, Nakladnik Hrvatsko filatelistiËko druπtvo Vinkovci, Tisak “Graham”, BrËko Distrikt, 2001. 4. Petar StrpiÊ, Poπtanske marke Hrvatska 2005., Nakladnik Lokas dizajn, Tisak Kerschoffset, Zagreb, 2005. 5. Sportski leksikon, Leksikografski Zavod “Miroslav Krleæa”, ”GrafiËki zavod Hrvatske”, Zagreb, 1984. 53 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 54 OD OLIMPA DO OLIMPA Piπe Radica JURKIN LUGOVIΔ Glavni u Hrvatskom olim p n PORAST STRU»NOG ZNANJA U SPORTU Viπe od 1300 trenera, sudaca, uËitelja, voditelja programa i sliËnih profila zanimanja u sportu uspjeπno je proπlo jedan od oblika sportskog πkolovanja i usavrπavanja pri Hrvatskoj olimpijskoj akademiji. Velik broj polaznika programa te ustanove, koju je utemeljio Hrvatski olimpijski odbor, rezultat je porasta zanimanja nacionalnih sportskih saveza i drugih sportskih organizacija za stalnim struËnim usavrπavanjem. Upravno vijeÊe na Ëelu s predsjednikom Zlatko Mateπom, a u sastavu Josip »op, SreÊko FerenËak, Franjo Prot i Branka MatkoviÊ, uz privremenog ravnatelja HOA-e Milana Kolmana, na listopadskoj je sjednici te pokazatelje za 2006. godinu ocijenilo uspjeπnim i iznimno vaænim za daljnji napredak hrvatskog sporta. »lanovi Upravnog vijeÊa razmotrili su i plan za 2007. za koji su predviena 25 posto veÊa sredstava da bi, uz πkolovanje i struËno usavrπavanje, Hrvatska olimpijska akademija mogla joπ temeljitije poraditi i na zadaÊama promicanja olimpijskih naËela, primjerice projektima povezivanje umjetnosti i sporta, olimpijske solidarnosti i drugim aktivnostima vaænim za hrvatski i meunarodni sport. n RIJECI ODLI»NE OCJENE ZA MI 2013. PeteroËlana Komisija Meunarodnog odbora mediteranskih igara (MOMI) u sastavu Jose-Maria Echevarria (©panjolska), Mustapha Zekri (Maroko), Souhall Khoury (Libanon) i Sophie Matias (Francuska), na Ëelu s predsjednikom Jacquesom Grospeilletom, ocjenjivali su od 19. do 23. studenoga 2006. spremnost Rijeke za organizaciju Mediteranskih igara 2013., za koju se kandidirala Ëetvrti put. Predsjednik Grospeillet je u ime Komisije izrazio veliko zadovoljstvo napretkom Rijeke te izjavio: "Iskreno se nadam da Êe Rijeka u svom Ëetvrtom pokuπaju dobiti organizaciju, jer to i zasluæuje. Pohvalno je πto Rijeka, bez obzira na to πto proπli put nije dobila MI, ostvaruje zacrtane ciljeve, gradi ceste i sportsku infrastrukturu i modernizira se. Æelja je MOMI-ja da se Hrvatska dokaæe u ovom projektu. Ovdje je rijeË i o buduÊnosti samih mediteranskih igara, jer ako Hrvatska ne dobije domaÊinstvo, bit Êe to obeshrabrujuÊe za sve zemlje sredozemnog bazena". Uz grad Rijeku, kandidati su grËki grad Volos i turski Mersin, a MOMI Êe konaËnu odluku donijeti na glavnoj skupπtini, od 15. do 17. studenoga 2007. godine u Pescari. n NOVI RAZVOJNI PROGRAMI U KORIST SPORTA©A Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatka Mateπe, u Zadru je 24. studenoga 2006. odræana 27. redovna sjednica VijeÊa na kojoj su, meu ostalim, usvojena tri nova ra54 zvojna programa HOO-a: program potpore kvalitetnim sportaπima, sportaπima mlaih dobnih kategorija i sportaπima u predolimpijskom ciklusu. Cilj te odluke je sustavno financijsko i programsko praÊenje sportaπa od najmlaih dobnih kategorija do stasanja u vrhunskog sportaπa, olimpijca. Njegova praktiËna provedba, prema pravilima takoer usvojenima na toj sjednici VijeÊa, planirana je od 1. sijeËnja 2007. godine. n JANICA KOSTELIΔ NOMINIRANA ZA NAGRADU MOO-a VijeÊe HOO-a usvojilo je prijedlog Komisije za skrb o æenama u sportu HOO-a, na Ëijem je Ëelu Morana PalikoviÊ Gruden, da se hrvatska skijaπica Janica KosteliÊ nominira za godiπnju nagradu Meunarodnog olimpijskog odbora "Æene i sport". Janica KosteliÊ svojim je sportskim rezultatima zasluæila jedinstveno mjesto u svjetskom sportu te, svojim odnosom prema sportu i javnoj ulozi sportaπa u druπtvu, postavila kriterije kojima Êe se mjeriti cjelokupna nacionalna sportska i olimpijska povijest, stoji u obrazloæenju VijeÊa. n SIGURNOST NATJECATELJA S HRVATSKIM CRVENIM KRIÆEM Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski Crveni kriæ potpisali su 8. studenoga 2006. Sporazum o suradnji s ciljem osiguranja zdravstvene zaπtite i sigurnosti natjecatelja i ostalih sudionika velikih sportskih priredbi. Sporazum na neodreeno vrijeme potpisali su predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa i izvrπni predsjednik Hrvatskog Crvenog kriæa Nenad Javornik, uz nazoËnost predsjednika Hrvatskog Crvenog kriæa Jadranka CrniÊa i glavnog tajnika HOO-a Josipa »opa. Sporazum o suradnji uvelike Êe olakπati nacionalnim sportskim savezima organizaciju i provedbu velikih meunarodnih natjecanja te ostalih velikih sportskih priredbi na nacionalnoj razini. Naime, prema zakonskim propisima i propisima meunarodnih sportskih saveza, organizator natjecanja je duæan na samom natjecanju osigurati ekipu medicinskog osoblja. n O KATEGORIZACIJI SPORTA©A - TEMELJITO I DEMOKRATSKI U studenome 2006. zavrπena je rasprava Ëetiriju odbora Skupπtine Hrvatskog olimpijskog odbora o Nacrtu prijedloga pravilnika o kategorizaciji sportaπa, koji su prethodno na javnoj raspravi gotovo godinu dana imali svi Ëlanovi HOO-a. Pravilnik o kategorizaciji sportaπa jedan je od kljuËnih dokumenta na kojem se temelji stjecanje svih prava sportaπa u Hrvatskoj; od usavrπavanja, πkolovanja i studiranja, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, sluæenja vojnog roka, do stipendija, potpora, nagrada i drugih prava u skladu s OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 55 dogaaji m pijskom odboru ostalim zakonima i propisima koji se odnose na njihov status. Stoga je kategorizacija - koju novi Zakon o sportu tretira kao javnu ovlast Hrvatskog olimpijskog odbora, a samo rjeπenje o kategorizaciji proglaπava upravnim aktom - doæivjela znatnije promjene u odnosu na prethodne tri od 1991. godine. Od veÊih izmjena Pravilnik predvia uvrπtavanje nacionalnih prvaka u pojedinaËnim sportovima u skupinu vrhunskih sportaπa razvrstavanjem, pod odreenim uvjetima, u treÊu od ukupno πest kategorija. Prema ocjeni predlagaËa, time Êe se i ovim aktom potvrditi domet rezultata najboljih sportaπa u Hrvatskoj koji dosad nisu imali pravo na kategorizaciju. Novost u prijedlogu je i povoljnija moguÊnost kategorizacije mlaih sportaπa - kadeta, kao dugoroËnije promiπljanje skrbi o mladim i perspektivnim sportaπima. n S HRVATSKOM LUTRIJOM ZA LOKALNI SPORT Sporazumom Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske Lutrije, tradicionalnog partnera u razvoju hrvatskog sporta - pet posto prihoda instant-sreÊke HL Auto Ëarolija rezervirano je za razvoj sporta na lokalnoj i regionalnoj razini. Prvi korisnik novËane potpore je Æupanijski savez sportova Vukovarsko-srijemske æupanije. Prema sporazumu potpisanom 6. studenoga 2006., sljedeÊe Êe dvije godine u svakoj od 20 æupanija i Gradu Zagrebu biti izabran po jedan projekt koji Êe oba partnera novËano poduprijeti s ukupnim iznosom od 100.000 kuna. Komisija (dva Ëlana iz HOO-a i dva iz HL-a) odabrat Êe projekt koji je prema opÊoj ocjeni vaæan za æupanijsku zajednicu i hrvatski sport. Planirana sredstva za ovaj projekt su 2,100.000 kuna. n DEKLARACIJOM U KORIST FAIR PLAY POKRETA Predstavnici 40 zemalja Ëlanica Europskog fair play pokreta (EFPM) odræali su od 27. do 30. rujna 2006. godine, u talijanskim Udinama, 12. kongres EFPM-a i 12. opÊu skupπtinu te usvojili jedinstvenu Deklaraciju o fair play pokretu. Vaæan dokument, u Ëijem je donoπenju sudjelovala i Hrvatska s predstavnicom HOO-a Biserkom Vrbek, pomoÊnicom glavnog tajnika za pravne i kadrovske poslove, govori o sportu na raskriæju razvoja zbog zabrinjavajuÊih pojava dopinga, podmiÊivanja, nedoliËnog i nefer ponaπanja. Deklaracija je poziv svim institucijama zaduæenima za razvoj olimpizma, sportaπima, vlastima, πkolama, sportskim klubovima, medijima i drugim sudionicima u sportu da se zauzmu za razvoj pozitivnih vrijednosti u sportu: timskog rada, tolerancije, meusobnog poπtovanja, primjene pravila igre, istine, solidarnosti i suradnje. n U ZAGREBU S POVODOM U povodu odræavanja Meunarodnog plivaËkog mitinga Mladost 2006., 18. i 19. studenoga, u Zagrebu je boravio Genadij Aljeπin, potpredsjednik Meunarodnog plivaËkog saveza (FINA), Europskog plivaËkog saveza (LEN) i Ruskog olimpijskog odbora (ROC). Bila je to prigoda za sastanak s Ëelnicima HOO-a, predsjednikom Zlatkom Mateπom i glavnim tajnikom Josipom »opom, te savjetnikom za unapreenje vrhunskog sporta Ivanom VarvodiÊem. Razgovarali su o iznimno kvalitetnoj dosadaπnjoj suradnji dvaju olimpijskih odbora te dogovorili Sporazum o razmjeni struËnih i znanstvenih sportskih znanja i suradnju nacionalnih sportskih saveza 55 ‹ OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 56 dviju zemalja. Uzvratni posjet Ruskom olimpijskom odboru trebao bi uslijediti u oæujku 2007. godine. n SPORT I FOTOGRAFIJA 2006. OcjenjivaËki sud Hrvatskog olimpijskog odbora, zaduæen za provedbu Meunarodnog natjeËaja "Sport i fotografija 2006." u Hrvatskoj, a koji je raspisao Meunarodni olimpijski odbor u svibnju 2006., pobjedniËkim je radovima proglasio autorske amaterske snimke Sanjina KovaËiÊa, Kreπimira MiheËiÊa i Petre »izmiÊ. Fotografski zapisi Sanjina KovaËiÊa proglaπen je najboljim u kategoriji koncept - fotografije posveÊene seriji borbi u maËevanju, Kreπimira MiheËiÊa u kategoriji mape - fotografija na temu nogometni navijaËi, dok je Petra »izmiÊ, u kategoriji fotografija - natjecanja svoje autorske snimke posvetila softballu. Prvonagraeni iz Hrvatske konkuriraju za jednu od prve tri nagrade na meunarodnoj razini natjeËaja za fotografe - amatere, a u organizaciji Komisije za kulturu i olimpijsko obrazovanje MOO-a. n OCJENJIVA»KI SUD NAGRADE HOO-a “MATIJA LJUBEK” VijeÊe HOO-a imenovalo je Ëlanove OcjenjivaËkog suda za Nagradu HOO-a "Matija Ljubek" za 2006. godinu. Za predsjednika je izabran Stojko VrankoviÊ, Ëlanovi su Danira NakiÊ BiliÊ, Æeljko Braja, Biserka Perman i Dinko Vuleta, a zamjenskim su Ëlanovima imenovani Juro Horvat i Branko Zorko. n S FOKUS MEDICALOM TRADICIONALNO USPJE©NO Hrvatski olimpijski odbor i tvrtka Fokus Medical d.o.o., ekskluzivni zastupnik renomiranih europskih proizvoaËa medicinske opreme, sklopili su 15. prosinca 2006., ugovor o partnerstvu. »etverogodiπnjim ugovorom, koji su potpisali direktor Fokus Medicala Danko Prgomet i glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Josip »op, Fokus Medical se obvezao na donaciju medicinske opreme i novËane potpore u ukupnom godiπnjem iznosu od 100.000,00 kuna do Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru 2010. Partnerstvo Hrvatskog olimpijskog odbora i Fokus Medicala datira iz 1992. godine s prvim samostalnim nastupom hrvatskih sportaπa na OI Barcelona 1992. godine i do danas se uspjeπno potvruje. n NA OI PEKING 2008. S Adriatica.netom Sluæbeni distributer ulaznica za Igre olimpijade, organizator i partner u organizaciji Hrvatske kuÊe i press centra, te smjeπtaja hrvatskih sportaπa u hotelu Zhao Long u Pekingu 2008. bit Êe Adriatica.net hrvatska turistiËka agencija i touroperator sa sjediπtem u Zagrebu. Odluku o izboru tome donijelo je VijeÊe HOO-a, birajuÊi izmeu Adriatic.neta, Ban Toursa i Generalturista koji su se kandidirali na natjeËaj Hrvatskog olimpijskog odbora raspisan u studenome 2006. godine. n KARIJERA SPORTA©A TRAJNA BRIGA OLIMPIJSKOG POKRETA U organizaciji Meunarodnog olimpijskog odbora (MOO) 7. i 8. prosinca 2006. odræan je u Lausannei u ©vicarskoj 2. Forum o programu "Karijera sportaπa". Forum, u kojem je na poziv MOO-a sudjelovala i predstavnica Hrvatskog olimpijskog odbora Vesna Pe- ran, voditeljica programa Olimpijske solidarnosti u HOO-u, vodili su sportski direktor MOO-a Kelly Fairweather; generalni direktor MOO-a Urs Lacotte; predsjednik Komisije sportaπa MOO-a Sergej Bubka, uz predstavnika Adecco International Management Team Patricka Glennona. Program "Karijera sportaπa" oblikovan je kako bi olakπao sportaπima tranziciju nakon sportske karijere; od pomoÊi u zapoπljavanju joπ za vrijeme bavljenja sportom do pripreme za dugoroËnu profesionalnu karijeru. Hrvatski olimpijski odbor, koji je u srpnju 2006. uveo program obrazovanja sportaπa u podruËju raËunalnih znanja potpisivanjem ugovora s tvrtkom KING ICT, planira uËeπÊe Hrvatske u meunarodnom programu veÊ poËetkom 2007. godine. n ZAKLADA ZA SPORTA©E Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski klub olimpijaca i Sportske novosti potpisali su 21. prosinca 2006. sporazum o Zakladi hrvatskih sportaπa kako bi financijski i drugim oblicima potpore pomogli vrhunskim hrvatskim sportaπima koji unatoË uspjeπnoj sportskoj karijeri nisu egzistencijalno zbrinuti. Zakladom Êe upravljati Upravno vijeÊe s Ëetverogodiπnjim mandatom u sastavu Stojko VrankoviÊ, Gordan Koæulj, Danijela GrgiÊ, Tamara Boroπ (predstavnici HOO-a) Goran Sukno, Tomislav SmoljanoviÊ, Igor Boraska i Vlado ©ola (Klub hrvatskih olimpijaca) te Goran IvaniπeviÊ, Vedran Δorluka i Zvonimir Boban ujedno i predsjednik Upravnog vijeÊa (Sportske novosti). Za privremenu upraviteljicu Zaklade imenovana je Biserka Vrbek, pomoÊnica glavnog tajnika HOO-a za pravne poslove. n PROGRAM PLUS HRT-a i HOO-a U nazoËnosti predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatka Mateπe, ravnatelja glazbene produkcije HRT-a Josipa Guberine, te urednika sportske redakcije HTV-a Æeljka Vele, glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Mirko GaliÊ i glavni tajnik HOO-a Josip »op potpisali su 27. prosinca 2006. ugovor o zajedniËkoj suradnji HOO-a i HRT-a u realizaciji Programa Plus Hrvatske televizije. ZajedniËka suradnja, meu ostalim, ukljuËivat Êe predstavljanje komercijalno "manje atraktivnih" sportova, praÊenje priprema hrvatskih olimpijskih kandidata za Olimpijske igre u Pekingu, domaÊinstva Hrvatske velikim meunarodnim sportskim natjecanjima. Hrvatska radiotelevizija kao dugogodiπnji partner HOO-a i Ëlanica olimpijskog POOLA, prema rijeËima predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, dokazala je odgovornost u πirenju temeljnih olimpijskih naËela i izgradnji uloge sporta u javnom i druπtvenom æivotu. Najviπe nacionalne kuÊe HOO i HRT imenovale su osobe zaduæene za koordinaciju ovih zadaÊa; urednika sportske redakcije HTV-a Æeljka Velu i struËnu suradnicu za informiranje i izdavaπtvo HOO-a Gordanu GaÊeπu. n HRVATSKI BIATLONSKI SAVEZ NOVI »LAN HOO-a Jednoglasnom odlukom Skupπtine novi, punopravni Ëlan Hrvatskog olimpijskog odbora od 28. prosinca 2006. godine je Hrvatski biatlonski savez koji se je sporazumno odvojio od Hrvatskog skijaπkog saveza u rujnu ove godine. Hrvatski biatlonski savez sa statusom olimpijskog sporta Ëlan je Meunarodne biatlonske unije (IBU) osnovane 1993. godine, a koju priznaje Meunarodni olimpijski odbor (IOC) i OpÊe udruæenje meunarodnih sportskih federacija (GAISF). Savez Ëije je sjediπte u Zagrebu, Trg Kreπimira ΔosiÊa 11 udruæuje pet biatlonskih klubova; "Jarun", "©estine", "Oroslavje", "Gorski kotar" i "Bjelolasica". ‹ OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 57 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 58 KALENDAR NATJEC Priredila Milena DragiπiÊ SijeËanj Karling Svjetsko prvenstvo (æene) Aomori, Japan 1. sijeËnja Svjetsko prvenstvo (muπki) Edmonton, Kanada 1. sijeËnja Rukomet XX. svjetsko prvenstvo (muπki) NjemaËka 19. sijeËnja - 5. veljaËe Tenis Grand Slam Australian Open Melbourne, Australija 22. sijeËnja 4. veljaËe Stolni tenis Pro Tour Croatian Open Zagreb, Hrvatska 16. - 20. sijeËnja Ana JeluπiÊ Zimska Univerzijada Torino, Italija 17. - 27. sijeËnja San Sicario, Italija (spust, super G) 27. - 28. sijeËnja Zimske igre mladeæi RZ Alpe Jadran Hinterstoder, Austrija 22. - 25. sijeËnja FIS Svjetski kup (muπkarci) Skijanje FIS Svjetski kup (æene) Zagreb, Hrvatska (slalom) 4. sijeËnja Maribor, Slovenija (veleslalom, slalom) 6. - 7. sijeËnja Zauchensee, Austrija (spust) 12. sijeËnja Zauchensee, Austrija (super G) 14. sijeËnja Cortina d'Apmezzo, Italija (spust, super G, veleslalom) 19. - 22. sijeËnja Tamara Boroπ i Cornelia Vaida Adelboden, ©vicarska, (veleslalom, slalom) 6. - 7. sijeËnja Wengen, ©vicarska (spust, slalom, kombinacija) 12. - 14. sijeËnja Chamonix, Francuska (spust, kombinacija) 20. - 21. sijeËnja Kitzbuehel, Austrija (spust, super G, slalom) 26. - 28. sijeËnja Schladming, Austrija (slalom, noÊni slalom) 30. sijeËnja 3. veljaËe VeljaËa Karate EKF Juniorsko i kadetsko prvenstvo Izmir, Turska 9. - 12. veljaËe Hrvanje Seniorsko svjetsko prvenstvo - grËko rimski stil Trabzon, Turska 24. - 25. veljaËe 3. - 18. veljaËe Garmisch Partenkirchen, Austrija (spust, slalom) 24. - 25. veljaËe Zimski olimpijski festival Europske mladeæi Jaca, ©panjolska 18. - 23. vljaËe Oæujak Skijanje FIS Svjetski kup (æene) Skijanje FIS Svjetski kup (æene) WSV Are 3. - 18. veljaËe Tarvisio, Italija (spust, super G, kombinacija) 2. - 4. oæujka Sierra Nevda, ©panjolska (veleslalom, slalom) 24. - 25. veljaËe FIS Svjetski kup (muπki) WSC Are (kombinacija) 58 Zwiesel, NjemaËka, (veleslalom, slalom) 10. - 11. oæujka Lenzerheide, ©vicarska (finale: spust, super G, OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 59 ANJA 2007. SIJE»ANJ - VELJA»A - OÆUJAK slalom, veleslalom) 14. - 18. oæujka FIS Svjetski kup (muπki) Kranjska Gora, Slovenija (veleslalom, slalom) 3. - 4. oæujka Kvitjfel, Norveπka (spust, super G) 10. - 11. oæujka Lenzerheide, ©vicarska, (spust, super G, slalom, veleslalom) 14. - 18. oæujka Atletika 29. Europsko atletsko prvenstvo u dvorani Birmingham, Velika Britanija 2. - 4. oæujka SP u krosu Mombasa, Kenija 24. - 25. oæujka Vodeni sportovi 12. FINA Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima Melbourne, Australija 18. oæujka 1. travnja Biciklizam UCI Pro Tour Milano - San Remo Italija 24. oæujka Blanka VlaπiÊ Klizanje Svjetsko prvenstvo u sinkroniziranom klizanju London (Ontario), Kanada 30. - 31. oæujka Stolni tenis Europsko prvenstvo Beograd (Srbija) 25. oæujka 1. travnja 59 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 60 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 61 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 62 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 63 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:40 Page 64 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:40 Page 65 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:40 Page 66 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:40 Page 67 OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:40 Page 68
Similar documents
magazin hrvatskog olimpijskog odbora
Munivranom, a posebnu pozornost posvetili smo i najveÊem multisportskom
dogaaju ove godine - Mediteranskim igrama u Almeriji na kojima Êe
nastupiti rekordan broj naπih sportaπa.
U rubrici "Olimpij...
Olimp #29 - Hrvatski olimpijski odbor
arenu, "Amfiteatar", koja je koriπtena kao maËevalaËka
akademija i prostor za javne predstave. Prva pravila
boksaËke borbe napisao je 1743. Figgov uËenik Jack
Broughton, koji se smatra „ocem suvrem...
