docPartner - Ministarstvo odbrane
download 
Report Transcription
Partner - Ministarstvo odbrane
Događaj mjeseca SADRŽAJ INTERVJU: GAZMEND OKETA, MINISTAR ODBRANE ALBANIJE ........ 4 NATODONOSIINVESTICIJEIČLANSTVOUEVROPSKOJUNIJI Vidak Latković Predat zahtjev za MAP KOMENTAR: ZABLUDE I ISTINE O NEUTRALNOSTI ............................... 7 Ilija Despotović CRNA GORA u PZM: NA RASPOLAGANJU TAJNI PODACI NATO ..................... 9 mr Tihomir Mijović ISKUSTVO DRUGIH: TRI OFICIRA U OBALI SLONOVAČE ................................11 Sanja Savić INTERVJU SA ŠEFOM VOJNE MISIJE CRNE GORE PRI NATO .........................................................................13 OČEKUJEMO POZITIVAN ODGOVOR NA APLIKACIJU MihailoDanilović ŠTA PREDVIĐAJU NOVE STRATEGIJE NACIONALNE BEZBJEDNOSTI I ODBRANE ...........................................16 JASNOPRECIZIRANICILJEVIIINTERESICRNEGORE MihailoDanilović VOJSKA: MOMCI, JAVITE SE NA KONKURS ..................... 18 MarinkoM.Slomo VOJNATEHNIKAIOPREMA: NOVO TERENSKO VOZILO U VCG..................................... 20 MarinkoM.Slomo GLOBUS:OBAMAJOŠNEOTVARASVEKARTE ............... 21 VIJESTI ............................................................................ 22 DNEVNIKVOJNOG POSMATRAČA ................................... 23 kapetanSašaJovanović NATO ULAZI U NAROD .................................................... 24 Olivera Đukanović FELJTON:GARDAIDVORSKASTRAŽA ............................ 26 Ilija Despotović IMPRESSUM Partner - mjesečnik o evroatlantskim integracijama, odbrani i Vojsci novembar 2008. godine BROJ: 9 IZDAVAČ: Ministarstvo odbrane Crne Gore ZA IZDAVAČA: mr Boro Vučinić UREDNIK: Vidak Latković REDAKCIJA: Ilija Despotović , Olivera Đukanović, Zorica Radović, Tihomir Mijović, Marinko M. Slomo, Mihailo Danilović, Irena Radoman, Sanja Dajević TEHNIČKI UREDNIK: Miodrag Kankaraš KONTAKT: Portparol // TEL/FAX: +382 20 241 375 E-MAIL: [email protected] WEB: www.vlada.cg.yu/odbrana ADRESA: Jovana Tomaševića 29 ŠTAMPA: MOUSE STUDIO, Podgorica // TIRAŽ: 5.000 Premijer Milo Đukanović predao je 5. novembra, u Briselu, zahtjev Crne Gore da dobije Akcioni član za članstvo (MAP) u NATO-u. Pozitivnim odgovorom na taj zahtjev, naša zemlja će dobiti status neposrednog kandidata za članstvo u evroatlantskoj alijansi. Akcioni plan za članstvo omogućava integrisanu aktivnost država članica i zemlje-kandidata. To je faza u predpristupnom procesu u kojoj NATO direktnije usmjerava aktivnosti zemljekandidata, a i sama ta zemlja ima aktivniji odnos na putu ka alijansi. Cilj je da se zemlja-kandidat što bolje pripremi za punopravno članstvo u NATO-u. Kada članice NATO-a ocijene da je u tome ostvaren adekvatni napredak, onda slijedi poziv za članstvo. MAP je dio političkog procesa aktivnosti iz domena Partnerstva za mir, iz paketa sa Individualnim partnerskim akcionim planom i Intenziviranim dijalogom, za razliku od vojno-odbrambenog segmenta koji sadrži Proces planiranja i revizije i Individualni program partnerstva. MAP je nastavak Intenziviranog dijaloga,u koji je Crna Gora ušla, odlukom na samitu u Bukureštu, prošlog proljeća. Nije precizirano vrijeme koje će zemlja provesti u statusu MAP-a. Češka, Mađarska i Poljska, na primjer, nijesu ni prošle kroz tu fazu, nego su primljene po „skraćenom postupku".Akcioni plan za članstvo predstavlja svojevrstan katalog u kome se opisuju poželjni profil i karakteristike zemlje koja namjerava da uđe u NATO, i to u pet područja - političke i društvene prilike, odbrana i vojska, finansije, bezbjednost i oblast pravnih pitanja. Zemlja - kandidat za sva ta područja priprema svoj Godišnji nacionalni program koji predstavlja NATO-u. Izvještaj se obrazlaže pred svim članicama NATO-a. Nakon predaje zahtjeva za MAP, Đukanović je prenio pozitivno raspoloženje Generalnog sekretara NATO-a Jap de Hop Shefera koji je rekao da NATO nije umoran od proširenja. Shefer je, takođe, naveo da se u okviru NATO-a visoko vrednuju zasluge Crne Gore u evroatlantskim nastojanjima. Predstavnici NATO, zasad, nijesu komentarisali zahtjev Crne Gore za dobijanje statusa kandidata. Realna su očekivanja da Crna Gora uđe u fazu MAP-a na samitu NATO-a, na proljeće 2009. godine. Naša država sada je u procesu Intenziviranog dijaloga, a kroz taj mehanizam unapređuje se saradnja sa NATO-om u političkom, bezbjednosnom i odbrambenom aspektu. I.Despotović PARTNER 3 Intervju Gazmend Oketa, ministar odbrane Republike Albanije NATO DONOSI INVESTICIJE I ČLANSTVO U EVROPSKOJ UNIJI Kada je Albaniji u pitanju, člasntvo u NATO će doprinijeti većim stranim investicijama i dobrobiti svih građana. Takođe, dodao bih da će članstvo u NATO značajno približiti Albaniju ulasku u Evropskoj uniji, kaže za Partner ministar Oketa. Gopsodine ministre, razgovor bih počeo sa pitanjem u vezi sa pozivom da Albanija i Hrvatska pristupe Alijansi, koji je upućen na Samitu u Bukureštu aprila ove godine. Sa ove perspektive, kakva su iskusta Albanije iz procesa pristupanja NATO i kako Vi vidite taj put Vaše zemlje? Prije svega, rekao bih da je u Bukureštu Albanija svojim velikim naporima dobila poziv za članstvo u NATO. Takođe, istakao bih da su Ministarstvo odbrane i Oružane snage Albanije imale važnu ulogu kada je riječ o tom pozivu. Tokom godine, radili smo intenzivno i imali veoma dobro iskustvo iz saradnje u okviru Jadranske povelje, u kojoj smo zajedno sa Hrvatskom i Makedonijom. Albanska vlast je imala konstruktivnu politiku koju je slijedila u regionu i sve se to na kraju završilo pozivom od strane NATO. Naši napori za dostizanje NATO standarda nastaviće se do dostizanja punopravnog članstva u NATO. Koliko Vam je bilo značajno učešće u NATO programu Partnerstvo za mir na putu ka članstvu u NATO? Konkretno, koji su bili benefiti tog članstva u slučaju Vaše zemlje? 4 PARTNER Gazmend Oketa Svi naši napori bili su ozbiljni i učešće u PzM je jedno pozitvno iskustvo koje predstavlja korak bliže punopravnom članstvu u NATO. Intervju Vojnici koji su učestvovali u misijama veoma su uspješno obavljali svoj zadatak i sa pravom se mogu smatrati ambasadorima Albanije. Njihov pozitivan doprinos u tim misijama, naravno, bio je pozitivan faktor kada je riječ o dobijanju poziva za članstvo u NATO. Ako bih napravio komparaciju rekao bih da je to slično ekipi koja vješto igra u prvoj ligi, koja treba da trenira, da pokaže da želi da dostigne potrebne nivoe. Učešće u Partnerstvu za mir važno je iz dva razloga. Prvo, albansko Ministarstvo odbrane i Oružane snage imale su više nego pozitivna iskustva kada je riječ o učešću u tom programu. Drugo, to učešće je veoma pomoglo da članice NATO shvate da je Albanija željela da ide putem članstva u NATO. Svi naši napori bili su ozbiljni i učešće u PzM je jedno pozitvno iskustvo i zasigurno predstavlja korak bliže punopravnom članstvu u NATO. Albanska vojska, rekao bih sa značajnim brojem vojnika, učestvuje u međunarodnim mirovnim operacijama. U misiji ISAF u Avganistanu prisutno je 140 albanskih vojnika. Dakle, kakva su iskustva i koji su benefiti za zemlju i vojsku kada je ri- ječ o tim aktivnostima? Albanija učestvuje u misiji ISAF u Avganistanu, u misiji za borbu protiv terorizma u Iraku i u okviru saradnje sa Evropskom unijom, naši vojnici učestvuju u misiji Althea u Bosni i Hercegovini i misiji u Čadu. Iskustva koja albanska vojska dobija u tim misijama su veoma značajna i predstavljaju veoma važan doprinos. Vojnici koji su učestvovali u misijama veoma su uspješno obavljali svoj zadatak i sa pravom se mogu smatrati ambasadorima Albanije. Njihov pozitivan doprinos u tim misijama, naravno, služio je kao pozitivan faktor kada je riječ o dobijanju poziva za članstvo u NATO. Albanija je usmjerena da daje doprinos u svim misijama za održavanje mira i odlučno podržava borbu protiv terorizma. Zapravo, sada se na vojsku koja učestvuje u mirovnim misijama gleda kao da je vojska država članica NATO. Kao jedan od priorireta u reformi sistema odbrane u Albaniji je profesionalizacija vojske. Gdje je sada Albanija kada je riječ o tom procesu i koji su drugi prioriteti u toj oblasti? Albanska vojska bi do 2010. trebalo u potpunosti da bude profesionalizovana. Već smo počeli regrutaciju profesionalnih vojnika. Imamo jasnu strategiju i radimo na njenoj implementaciji kako bi do 2010. godine vojska Albanije bila potpuno pro- Trenutno postoje dva prioriteta Ministarstva odbrane. Jedan je postići standarde i punopravno članstvo u NATO. Drugi je uništavnje viška naoružanja. Želimo da eliminišemo opasnosti koje postoje od viška municije za populaciju koja dolazi. PARTNER 5 Intervju fesionalna, ali to zahtijeva i veoma naporan rad. Naša Vojska i Ministarstvo odbrane imaju podršku Vlade i parlamenta Albanije, što je veoma važno. Albanska vlada dala je solidan budžet kako bi se postigli ovi ciljevi u modernizaciji vojske. Jedan od problema u sektoru odbrane, u cijelom regionu, je uništavanje viškova naoružanja i municije. Na koji način rješavate taj problem? Prije svega želim da kažem da trenutno postoje dva prioriteta Ministarstva odbrane. Jedan je postići standarde i punopravno članstvo u NATO. Drugi je uništavnje viška naoružanja. Imamo više nego detaljan akcioni plani koji smo počeli da realizujemo. Želimo da eliminišemo opasnosti koje postoje od viška municije za populaciju koja dolazi. Počeli smo sa uništavnjem viškova municije koja je izuzetno opasna i nadamo se da ćemo veoma brzo moći da redukujemo ovu opasnost. Ranije smo organizovali sastanak na kojem su prisustvovali predstavnici članica NATO, vojni atašei i tu smo prezentovali naš akcioni plan i, tom prlikom, što je jako važno, dobili smo njihovu podršku kako bi postigli taj cilj. Kao zemlja koja je dobila poziv za članstvo i koja se nalazi na samom pragu Sjevernoatlantskog saveza, kako gledate na to člantsvo, odnosno koji su glavne prednosti tog članstva za jednu državu? Benefiti članstva u NATO su višestruki. NATO nije samo vojna alijansa i potrebno je posmatrati kao savez demokratskih država, u kojima se poštuju ljudska prava, gdje je ekonomija funkcionalna i sa jasnim propisima. To su ciljevi koje svaka država koje želi da postane članica NATO treba da ima. Članstvo svake države u Tokom zvanične posjete Crnoj Gori potpisali smo sa Ministarstvom odbrane, sa mojim kolegom gospodinom Vučinićem, Sporazum o bilateralnoj saradnji. Takođe, konstatovali smo sa zadovoljstvom da je saradnja između oružanih snaga dvije zemlje veoma dobra, ali i da ima prostora da se dalje unaprijedi. Sektor bezbjednosti mora i kontrole morskih granica je oblast gdje možemo uspješno Benefiti članstva u NATO su višestruki. NATO nije samo vojna alijansa i potrebno je posmatrati kao savez demokratskih država, u kojima se poštuju ljudska prava, gdje je ekonomija funkcionalna i sa jasnim propisima. To su ciljevi koje svaka država koja želi da postane članica NATO treba da ima. NATO konsolidovaće ta prava, dovešće do učvršćivanja demokratije u zemlji, većeg poštovanja i garantovanja ljudskih prava i doprinijeti ekonomiji. Kada je Albanija u pitanju, članstvo u NATO će doprinijeti većim stranim investicijama i dobrobiti svih građana. Naravno, postoje i obaveze, ali obaveze koje idu u funkciji poštovanja demokratskih standarda. Albanija je demokratska zemlja koja teži poštovanju svih ovih standarda. Važno je istaći i da 95 odsto građana podržava punopravno članstvo u NATO. Takođe, dodao bih da će članstvo u NATO značajno približiti Albaniju ulasku u Evropskoj uniji. Moje posljednje pitanje odnosi se na saradnju ministarstava odbrane Crne Gore i Albanije. Prema Vašem mišljenju, u kojim oblastima je mo- 6 PARTNER guće tu saradnju dalje unaprijediti? sarađivati. Takođe, uništavnje viškova naoružanja i municije je problem sa kojim se suočava i Crna Gora, tako da i to može biti oblast u kojoj možemo razmjenjivati iskustva i sarađivati. Tokom zvanične posjete, saopštio sam da je Albanija posvećena saradnji sa Crnom Gorom, te da je spremna da podijeli svoja iskustva kako bi i Crna Gora postigla cilj koji ima kada je riječ o članstvu u NATO. Zaključio bih da su, s obzirom da dvije susjedne zemlje imaju veoma dobre odnose, mogućnosti i oblasti bilateralne saradnje višestruke. Važno je istaći i da postoji dobra volja između dvije zemlje i siguran sam da će ova saradnja da se nastavi, te da će biti još intenzivnija. Vidak Latković Komentar Zablude i istine o neutralnosti Osporavanje potrebe, i neophodnosti, da Crna Gora postane članica NATO-a, valja često naglasiti, više je politikantska tvrdnja i inercijski stereotip u spoljnopolitičkom pozicioniranju naše države nego što je argumentovana kritika opredjeljenja za evroatlantske integracije. U takvom kontekstu i dalje, mada rjeđe nego koliko prije nekoliko mjeseci, pominje se ideja o neutralnosti Crne Gore. Ponekad izgleda da se „argumentacija" o takvoj mogućnosti svodi na krajnje uprošćeno posmatranje stvari, kao - mi smo mala zemlja, nas niko neće dirati, mi nikoga nećemo napasti, nemamo neprijatelja, ulazak u NATO za nas je skup i, jednostavno, treba da svijetu objavimo - Crna Gora je neutralna. Svijet će to, navodno, objeručke prihvatiti i mi onda treba da „uživamo" sa takvim međunarodnim statusom. Brinuli bismo samo o sebi, od svi- jeta uzimali sve što nam koristi, a prema njemu bili bismo „neutralni". To je populistička percepcija neutralnosti. Tako zamišljena, naravno, nerealna, pozicija Crne Gore, u najmanju ruku, neodrživa je iz više razloga. Prije svega, jedno je vojna neutralnost, a drugo politika neutralnosti neke zemlje. Neutralnost, kako upozoravaju neki stručno relevantni analitičari, ne može se izjednačiti sa nepristupanjem zemlje nekom vojnom savezu. Štaviše, neka zemlja može biti i članica vojnog saveza, a da nije neutralna. Eksperti neutralnost određuju kao sadržinsko jedinstvo dva elementa politike bezbjednosti koja se zasniva na ocjeni da bezbjednost neutralne zemlje ne zavisi od bezbjednosti drugih zemalja i spoljne politike, sa osnovnim stavom da neutralna zemlja nije strana ni u jednom međunarodnom sukobu. Iz prvog elementa slijedi konkretniji zaključak - da se neutralna zemlja sama brine o sopstvenoj bezbjednosti, a iz drugog da je neutralna zemlja dužna da sa svim zemljama uspostavlja i održava odnose, da ni sa jednom zemljom ne može prekinuti te odnose. Već na osnovu tih definicijskih odrednica neutralnosti, nema sumnje, mogu se izvoditi jasni zaključci o praktičnoj aplikaciji takvog opredjeljenja, naravno, i o stvarnoj (ne)mogućnosti neutralnog statusa za Crnu Goru. Logika racionalne analize mogućnosti neutralnosti, dalje, vodi nas do neminovnog konstatovanja činjenice da je neutralnost uslovljena, prije svega, geopolitičkim položajem određenih zemalja. Najednostavnije rečeno, to je „podudarnost“ geografskog položaja i me- PARTNER 7 Komentar đunarodnog interesnog konteksta u kome se nalazi neka zemlja. Dovoljno je pogledati na mapu Evrope i odmah zaključiti da Crna Gora nije u „neutralnom" geografskom kvadrantu. A nema ni istorijske predispozicije da drugi uvaže njenu eventualnu neutralnost. Takođe, pogled na geografsku mapu, upućuje da su danas neutralne zemlje geografski, ali i geopolitički, „smještene" na bezbjednijim područjima, „van koridora" konfrontacije strateških interesa velikih zemalja. Još jednom - da li je Crna Gora u geopolitičkom „prikrajku" Evrope, što bi joj odgovaralo da bude neutralna zemlja? Valjda je potpuno jasno ne da nije u bilo kakvom „zaklonu", nego je u samom „žarištu" ili, hajde da budemo sa više optimizma, u potencijalnom kriznom i bezbjedosnom žarištu. Dalje, neutralnost nije samo stvar političke volje, ili formalne odluke, neke zemlje. Neutralnost, da bi to zaista bila, mora biti priznata od drugih zemalja. Priznanjem neutralnosti nekoj zemlji, druge zemlje, zapravo, priznaju da je ta zemlja bezbjedna od svih drugih, samim tim da su one bezbjedne od nje, naravno, priznaju, prije svega, to da je ta zemlja u stanju da se sama stara o sopstvenoj bezbjednosti. Priznanje neutralnosti, dakle, nije stvar jednostrane odluke. Neutralnost, takođe, upozoravaju analitičari, nije nesvrstanost, koju smo mi iskustveno doživjeli, ali često sa pogrešnom percepcijom. Nesvrstane zemlje nijesu bile neutralne, ocjenjuju analitičari. One su se ponašale kao „treći svijet", prije svega, u međunarodnim sukobima, dakle, kao „treća strana". Samim tim, nijesu bile neutralne. A, s druge strane, neutralne zemlje nijesu nesvrstane. Neutralne zemlje imaju takvu politiku da ne učestvuju, niti u diplo- 8 PARTNER matskom, niti u bilo kom drugom međunarodnom sukobu. Nesvrstane zemlje su učestvovale, ali kao „treći svijet" u takvim sukobima. ljama koje su u NATO-u, ili će uskoro biti. Šta znači, da li je moguća, u takvom regionalnom ambijentu, vojno neutralna Srbija? Protiv stava zastupnika neutralnosti, svakako, analitičari navode i to da neutralnost ima svoju cijenu koštanja, da je skupa, odnosno, da više košta nego članstvo u nekoj odbrambeno-bezbjednosnoj organizaciji. Švajcarska, kao neutralna zemlja, navodi se, ima stotinjak avona F-16. Upućeni tvrde da i ne bi morala toliko imati da nije neutralna zemlja. Naravno, i avione i drugu tehniku mora sama da nabavlja i održava. Neutralne zemlje izdvajaju ogromna finansijska sredstva za odbranu, Švedska, na primjer, više od pet milijardi dolara, u 2007. godini, a Finska, Švajcarska i Austrija, svaka ponaosob, više od dvije milijarde dolara. Srbija je članica NATO programa Partnerstvo za mir (PzM). Ona, dakle, sarađuje sa sjevernoatlantskom alijansom. Vojska Srbije je već odmakla u sopstvenim reformama, upravo na osnovu standarda NATO. Tome je prilagodila i brojno stanje, i model budžetskog finansiranja i prilagođava sopstveno opremanje, pravila i procedure. Srbija, takođe, učestvuje u raznim regionalnim organizacijama i inicijativama, sa kojima je NATO tijesno povezan. Srbija, isto tako, i dalje izvozi namjenske proizvode u neke zemlje, a da nije sa NATOom uspostavila visok nivo saradnje, pitanje je da li bi to bilo moguće. Na tom planu, Srbija trguje, i to dobro, i sa SAD. Srbija je potpisala i sporazum o bezbjednosti informacija. Može li se Crna Gora, svojim ukupnim ekonomskim potencijalom, uporediti sa bilo kojom tom zemljom, može li, jednostavno rečeno, da za sopstvenu odbranu izdvaja toliko novca? Ne može. To je objektivna ekonomska činjenica naše zemlje. Kao argument protiv članstva Crne Gore u NATO-u, navodi se, bilo direktno, ili tako što se to „podrazumijeva", i primjer Srbije. Radikalniji Anti NATOvci , u tom smislu, upućuju da bi, jednostavno, trebalo slijediti politiku odbrane Srbije. A stvari i u vezi sa Srbijom stoje drugačije nego što se predstavljaju, ili se tako doima i u javnosti. Evo nekoliko činjenica. Srbija nije ni sada neutralna zemlja, bez obzira na ranije formalno donošenje Rezolucije o neutralnosti u odnosu na NATO. Nama susjedna zemlja, objektivno, ne može biti neutralna zemlja. Njena Rezolucija o neutralnosti prema NATO-u samo je model odgađanja procesa integracije u NATO. Srbija je okružena zem- Napokon, oficiri Srbije se edukuju u komandama i centrima NATO-a, uče engleski jezik, prelaze na organizaciju vojnog života, kakav važi u Alijansi. Jedan budući pilot Vojske Srbije se školuje u Americi. Predstavnici srpske vojske učestvuju i kao posmatrači na vojnim vježbama NATO-a, i to o trošku SAD. Vojska i policija Srbije su učestvovale u međunarodnoj vježbi „Dunavska straža", zajedno sa članicama NATO-a, Rumunijom i Bugarskom. Spoljna politika, politika odbrane, vojna politika, ekonomija, strateška politika - sve je to čvršće i suptilnije međusobno uvezano nego što izgleda neupućenoj javnosti, ili kako pokušavaju predstaviti politički populisti, politikanti i „stručnjaci" manipulativnih interpretacija. A čitav taj koloplet veza i interesa u tijesnom je dodiru sa NATOom. Ilija Despotović CRNA GORA i PZM Na raspolaganju tajni podaci NATO Početak razmjene informacija očekuje se u decembru Krajem ove godine očekuje se početak razmjene povjerljivih informacija između Crne Gore i NATO, u skladu sa Sporazumom o bezbjednosti informacija koji je potpisan u aprilu 2007. godine. NATO, Alesandro Minuto-Rico. Sporazum o bezbjednosti informacija predviđa da će svaka potpisnica štititi i čuvati informacije i materijal koji pripadaju drugoj strani. Sporazum o bezbjednosti informacija sa NATO je bilateralni sporazum, koji međusobno garantuje minimum neophodnih standarda zaštite razmijenjenih podataka i omogućava pristup državnih organa Crne Gore podacima označenim određenim stepenom tajnosti. Sporazum su potpisali ministar odbrane, mr Boro Vučinić i zamjenik generalnog sekretara Crnu Goru je u novembru posjetio ekspertski tim NATO, iz kancelarije za bezbjednost (NOS), radi procjene da li su ispunjeni uslovi za sertifikaciju Sporazuma o bezbjednosti informacija sa NATO. Informacija o tome poslata je NATO. Odredbama Sporazuma Crna Gora i NATO su se obavezali da će učiniti sve što je potrebno da obezbijede da takve infor- macije i materijal, ukoliko su povjerljivi, zadrže isti stepen povjerljivosti koji je odredila ona strana od koje te informacije i materijal potiču, kao i da će čuvati takve informacije i materijal u skladu sa dogovorenim zajedničkim stadardima. Obaveza je i da se razmijenjene informacije i materijal neće koristiti u druge svrhe, osim navedenih u okvirima pojedinačnih programa, kao i odluka koje se na te programe odnose i da ih neće otkrivati trećoj strani bez saglasnosti strane od koje one potiču. Potpisivanjem Sporazuma Crna Gora je prihvatila obavezu da svi njeni državljani, koji u toku obavljanja PARTNER 9 CRNA GORA i PZM službenih dužnosti zahtijevaju ili mogu imati pristup informacijama ili materijalu razmijenjenom u okviru aktivnosti saradnje odobrenih od NATO, budu podvrgnuti odgovarajućoj bezbjednosnoj provjeri prije nego što im se odobri pristup takvim dokumentima. Kancelarija NATO za bezbjednost (NOS), u ime generalnog sekretara i predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO, postupajući po ovlašćenju Sjevernoatlantskog savjeta i Vojnog komiteta NATO, odgovorna je za bezbjednosne sporazume o zaštiti povjerljivih informacija razmijenjenih u okviru aktivnosti saradnje koje odobri Sjevernoatlantski savjet. Izrađeni su posebni administrativni aranžmani koji će obuhvatati standarde recipročne bezbjednosne zaštite informacija koje će se razmijenjivati, kao i načine ostvarivanja veze između tijela za bezbjednost u Crnoj Gori i NOS. Crna Gora se obavezala da obavijesti NOS o tome koja bezbjednosna instanca u zemlji ima slična ovlašćenja. Početkom marta ove godine usvojen je Zakon o tajnosti podataka, a u aprilu Uredbom o organizaciji organa državne uprave Vlada Crne Gore je formirala Direkciju za zaštitu tajnih podataka. Kao dio Direkcije za zaštitu tajnih podataka, formiran je Centralni registar za prihvat i čuvanje tajnih informacija. Direkcija je zadužena za obavljanje poslova koji se odnose na obezbjeđenje zaštite tajnih podataka koji su povjereni Crnoj Gori od strane drugih država i međunarodnih organizacija, da postupa po zahtjevima za izdavanje dozvola za pristup tajnim podacima, vodi evidenciju o izdatim dozvolama za pristup tajnim podacima. U nadležnosti Direkcije je i da izrađuje i vodi Centralni registar tajnih podataka Crne Gore i tajnih podataka strane države ili međunarodne organizacije. Direkcija će izdavati dozvole za pristup tajnim podacima pravnim i fizičkim licima stepena tajnosti "strogo tajno“, "tajno“ i "povjerljivo“. Predviđeno je da 10 PARTNER Vlada Crne Gore imenuje i razrješava direktora Direkcije, na predlog ministra nadležnog za poslove odbrane. Prema proceduri, uslov za sertifikaciju Sporazuma su propisi o prijemu, razmjeni i zaštiti informacija koje se razmjenjuju sa NATO. Donijeto je više pravilnika kojima se oblast tajnih podataka detaljno reguliše. Osim zakonske regulative, uslov za sertifikaciju Sporazuma o bezbjednosti informacija je specifična tehnička opremljenost prostorija sa posebnim nadzorom u kojima je smještena Direkcija za zaštitu tajnih podataka i Centralni registar. Navedena Direkcija za zaštitu tajnih podataka je smještena u zgradi Ministarstva odbrane. Najveći broj povjerljivih dokumenata koji se dobijaju od NATO su u vezi sa sistemom odbrane. U narednom periodu formiraće se podregistri za tajne informacije u Ministarstvu inostranih poslova i Ministarstvu unutrašnjih poslova i javne uprave. Ti propisi imaju za cilj da uvedu bezbjednosne kriterijume na nivou države, što je jedan od ključnih zahtjeva NATO. Prije razmjene bilo kakvih povjerljivih informacija između Crne Gore i NATO, nadležna tijela za bezbjednost će međusobno utvrditi, "na obostrano zadovoljstvo", da je strana primalac spremna da zaštiti informacije koje dobija, u skladu sa zahtjevima strane od koje potiču. NATO svim službama i pojedincima koji će imati pristup povjerljivim podacima NATO, nakon sertifikacije sporazuma određuje “bezbjednosnu dozvolu” (security clearance). Svaka informacija mora da nosi posebnu oznaku, u zavisnosti od stepena povjerljivosti. Sve osjetljive informacije koje se razmjenjuju među članicama saveza imaju pet nivoa tajnosti NATO cosmic top secret (CTS), focal top secret (FTS), NATO secret (NS), NATO confidential (NC) i NATO restricted (NR). Ključni zahtjev NATO u svim državama koje su sertifikovale Sporazum jeste da se sa tajnim podacima NATO postupa kao sa domaćim povjerljivim informacijama. To znači da će posebno odabranim, edukovanim i provjerenim kadrovima iz brojnih Vladinih resora, prema NATO standardima, sa posebnom šifrom koju će im dodijeliti NATO, biti dostupno da koriste tajne podatke o terorizmu, organizovanom kriminalu ili drugim bezbjednosnim prijetnjama, vojnim ili civilnim. Značaj zaključenja i sertifikacije Sporazuma o bezbjednosti informacija (eng. Agreement on Security of Information), tzv. Bezbjednosnog sporazuma, između Crne Gore i NATO je višestruk i predstavlja neophodan korak na putu euro-atlantskih integracija. Time se stvaraju uslovi za aktivnu ulogu Crne Gore u Partnerstvu za mir (onakvu kakvu je predviđena u Prezentacionom dokumentu) i pristup dokumentima NATO, neophodnim u sprovođenju praktične saradnje, kao što su: upućivanje pripadnika snaga bezbjednosti i državnih službenika Crne Gore u komande i ustanove NATO, povećana mogućnost za školovanje predstavnika ministarstava Crne Gore u NATO školama, koledžima, institutima i sl., razvoj naučne i vojno-tehničke saradnje, sprovođenje zajedničkih vojnih vježbi i dr. Vrsta i kvalitet informacija, koje zaključenje i sertifikacija ovog Sporazuma čini dostupnim predstavlja, značajnu podršku efikasnosti procesa reforme sistema odbrane Crne Gore. Sporazum o bezbjednosti informacija je tipski ugovor koji je do sada sa NATO, zaključilo preko 90 država i međunarodnih organizacija. Među njima su: UN, EU, OEBS, Ruska federacija, Ukrajina, države Partnerstva za mir, države Mediteranskog dijaloga, Australija, itd. mr Tihomir Mijović Iskustva drugih Srpska vojska i mirovne misije Preuzeto iz magazina Ministarstva odbrane Srbije TRI OFICIRA U OBALI SLONOVAČE Mirovna operacija Ujedinjenih nacija u Obali Slonovače (UNOCI) uspostavljena je Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1528, koja je usvojena u februaru 2004. Pripadnici Ministarstva odbrane Srbije u toj mirovnoj operaciji učestvuju od 1. maja 2004. godine. Prije dvadesetak dana trojica naših pripadnika, major Nenad Zonić, kapetan prve klase Vladimir Kostur i kapetan Aleksandar Živković, vratili su se u zemlju po isteku njihovog jednogodišnjeg mandata. U razgovoru koji smo vodili u Centru za mirovne operacije, pokušali smo da sumiramo njihove utiske, tokom dvanaest mjeseci života i rada u toj afričkoj zemlji. ALI, PRIJE TOGA DA PODSJETIMO Bivša francuska kolonija Obala Slonovače potpunu političku nezavisnost stekla je 1960. godine. Ipak i danas, gotovo pola vijeka kasnije, može se zaključiti da je nezavisnost samo formalna jer je ostao veliki uticaj Francuske na sve sfere života. Nakon sticanja nezavisnosti, Obala Slonovače je decenijama bila ekonomski i politički oslonac nestabilnoj Zapadnoj Africi, da bi poslije državnog udara 1999. u zemlji nastala kriza, a potom, tri godine kasnije, uslijedio i građanski rat. Do primirja sklopljenog 2003. godine u ratu je poginulo na hiljade, a protjerano više od milion ljudi. Zemlja je takozvanom zonom povjerenja podijeljena na dva dijela: sjeverni, na kome se nalazi pobunjenička vojska „Nove snage” na čelu sa bivšim studentskim liderom Soroom i broji oko 40.000 pobunjenika i južni, gdje su legalne vladine snage vojske i policije kojih ima oko 18.000. Iako pobunjenika ima više, mnogi od njih nisu naoružani niti uniformisani. Na čelu zemlje je predsjednik Gbagbe koji se nalazi u južnom dijelu. U osnovi sukoba sjevera i juga jeste borba za moć i svi incidenti su motivisani političkim i plemenskim razlozima. Mirovna operacija u Obali Slonovače uspostavljena je Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1528, koja je usvojena u februaru 2004. godine, a na osnovu procjene da situacija u toj zemlji predstavlja kontinu- iranu prijetnju svjetskom miru. Osim pomenutih snaga, karakteristično je da se na prostoru te afričke zemlje nalazi i oko četiri hiljade pripadnika francuskih oružanih snaga, Likorn, a na osnovu dugoročnog vojnog sporazuma o bilateralnoj vojnoj saradnji te dvije zemlje. Likorn ima specijalni status i nije pod komandom UNa. Najvažniji zadatak pripadnika mirovnih snaga u Obali Slonovače, koji su raspoređeni u 17 timova, bila je kontrola zone povjerenja u kojoj nije bio dozvoljen pokret naoružanih snaga sjevera i juga. To je bio i najteži zadatak posmatrača pošto su se u zoni slobodno kretali pripadnici Likorna koji su nerijetko ometali redovne kontrole, a dešavalo se i da su ograničavali kretanje posmatrača Ujedinjenih nacija. Mandat misije UN obuhvata i poslove razoružanja, povratka raseljenih lica, zaštitu PARTNER 11 Iskustva drugih PRIPREME Kurs za mirovne posmatrače, koji su završili naši sagovornici, dao im je odličan osnov za rad u misiji, a nivo znanja jezika i poznavanja kompjuterskih vještina koji su imali bio je dovoljan za rad bez ikakvih problema. Kao veoma koristan oni ocjenjuju trenaž za upravljanje terenskim motornim vozilima koji su imali prije odlaska u misiju, a koji im je znatno olakšao obavljanje redovnih dužnosti, pošto se dešavalo da dnevno voze i po hiljadu kilometara. osoblja UN, institucija i civila, podršku humanitarnim akcijama, implementaciju mirovnog procesa, podršku u oblasti ljudskih prava, obezbjeđenje sprovođenja zakona i vladavine prava. Jedan od zadataka bilo je i sprovođenje popisa stanovništva što je do sada najviše obavljeno na sjeveru zemlje. Koliko je značajno da se taj zadatak sprovede svjedoči podatak prema kome gotovo 7,6 miliona stanovnika nema identifikaciona dokumenta niti se zna njihovo porijeklo. Iako su za tu svrhu odvojena sredstva, nije postojala politička volja da se popis obavi. Sva trojica naših sagovornika su tokom boravka u Obali Slonovače radili u njenom i sjevernom i južnom dijelu gdje su, osim kontrole sprovođenja embarga na oružje, kontrolisali nelegalnu prodaju dijamanata i plemenitih metala. Kako se dijamantska polja nalaze u sjeverozapadnom dijelu zemlje, pod kontrolom pobunjenika, snage UN nisu imale pristup poljima što im je znatno otežavalo posao. Postoje podaci prema kojima je prošle godine nelegalno izve- 12 PARTNER zeno dijamanata u vrednosti od oko 40 miliona dolara i to preko Gane koja je dobila sankcije na izvoz te vrste dijamanata. Izvoz je nakon toga prebačen na Mali. Drugim riječima, za razliku od mnogo čega drugog, nelegalna trgovina funkcioniše sasvim normalno. Naše sagovornike u Obali Slonovače zamijenili su majori Saša Milutinović, Dragan Selimović i Dragan Pejić. Njih je dočekala sasvim drugačija situacija u zemlji, od one koju su prije godinu dana zatekli njihovi prethodnici. Formirana je Vlada nacionalnog jedinstva, kao i novi generalštab. Snage sjevera i juga integrisane su u jedinstvenu vojsku Obale Slonovače. Za premijera nove vlade izabran je Soro. Interesantan je podatak da je najveći problem prilikom formiranja jedinstvene vojske bio taj što visoke činove vojnih komandanata sa sjevera, koji su ranije bili podoficiri u vojsci Obale Slonovače, nisu htjeli da priznaju na jugu. Zbog toga su za vodeće ličnosti u novom generalštabu izabrani ljudi koji nisu imali značajnije uloge na sjeveru niti na jugu. Sporazumom je predviđeno i formiranje zelene zone umjesto zone povjerenja koja je ukinuta, sprovođenje popisa stanovništva i nakon deset mjeseci održavanje izbora na svim nivoima. I pored optimističkih dogovora i postupaka, ali i procjena da je trenutna bezbjednosna situacija stabilna, ističe se da je dalji razvoj događaja nepredvidiv jer iskustva iz prošlosti ukazuju da mnogi sporazumi nisu sprovedeni. Sanja SAVIĆ BEZBJEDNOSNI RIZICI Česte oružane pljačke i ubistva na putevima, blokade puteva, nedovoljna bezbjednost objekata u kojima su stanovali, česte demonstracije protiv snaga UN, visok rizik u saobraćaju, najveći su bezbjednosni rizici sa kojima se susreću posmatrači UN u Obali Slonovače. U toku misije sva trojica posmatrača iz Srbije odlikovana su medaljama koje se dodjeljuju nakon šest mjeseci i godinu dana boravka u misiji, završili su obuku u sprovođenju inspekcije naoružanja i opreme, a kapetan Aleksandar Živković je završio kurs za zaštitu dječijih prava. Ipak, uz sve rizike, kada se osvrnu, kažu da im je najteža bila odvojenost od porodice. ANANAS I BANANE ZA DOBRODOŠLICU Ivorijanci su veoma druželjubiv narod, domaćinski raspoložen. Svako selo, ma koliko veliko odnosno malo bilo, ima svog vođu koji prima posjetioce, razgovara sa njima i pregovara. Gost je dobrodošao i uvjek će biti počašćen, makar to bili voda ili voće. Ipak, primjetno je da je domaće stanovništvo naslijedilo negativne navike kolonijalista pošto se bogati prema siromašnima odnose kao što su se kolonijalisti odnosili prema lokalnom stanovništvu. Socijalne razlike su snažno izražene, tako da se na obodima najsiromašnijih sela mogu vidjeti vile poput onih u Beogradu. SLONOVAČA BEZ SLONOVA Obala Slonovače naziv je dobila zbog toga što su njene luke nekada bile glavne za izvoz slonovače u Evropu. Danas se, kažu, u toj zemlji ne može vidjeti nijedan slon. Tema broja Šef Vojne Misije Crne Gore pri NATO general-potpukovnik Ljubiša Jokić pojašnjava za“PARTNER” šta državu očekuje do statusa punopravnog člana NATO OČEKUJEMO POZITIVAN ODGOVOR NA APLIKACIJU General Ljubiša Jokić nada se da će pozitivni koraci koje Crna Gora konstantno čini biti nagrađeni i da će članice NATO pozitivno odgovoriti na aplikaciju države za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Crnogorski vojni predstavnik u NATO, u intervjuu časopisu “Partner”, kaže da je stabilnost regiona jedan od ključnih razloga zbog kojih bi država trebala da postane dio evroatlantskog saveza, ali da, kako je kazao, ne treba zanemariti ni napredovanje u gotovo svim sverama društva koje to članstvo nosi sa sobom. Crnogorski premijer Milo Đukanović nedavno je generalnom sekretaru NATO Jap de Hop Sheferu predao aplikaciju Crne Gore za Akcioni plan za članstvo (MAP). Šta je, zapravo, MAP i šta taj korak znači za državu? Akcioni plan za članstvo (Membership Action Plan - MAP), kao prog- ram do punog članstva, predstavlja procese savjetovanja, asistencija i praktične pomoći državama koje žele da postanu NATO članice. Status MAP ne prejudicira odluku o budućem članstvu u NATO i taj program obuhvata individualne godišnje programe pripreme za članstvo čime se određuje povratni mehanizam PARTNER 13 Tema broja progresa zemlje u programima koji uključuju savjete, kao i godišnji sastanak između NATO i država kandidata na nivou Sjevernoatlantskog savjeta (NAC). Tu su analize i procjene u napredovanju, kao i odbrambeno planiranje i približavanje koje uključuje elaboriranje i pregled dogovorenih ciljeva. Poznato je da se predaja aplikacije smatra posljednjim korakom prije punopravnog članstva u Alijansi. Interesuje me koje sve standarde treba Crna Gora da ispuni, prije nego što bude primljena u NATO? Sa ovim statusom država iskazuje svoje opredijeljenje za članstvo u NATO. Odluka se donosi konsenzusom za svaki slučaj pojedinačno. Kao i u programu PzM i ovdje je isti princip samoodređivanja sadržaja, u skladu sa nacionalnim interesima i prioritetima. U godišnjem programu, država kreira zadatke i planove, uz NATO sugestije i nadgledanje realizacije. Od zemlje kandidata očekuje se ispunjenje ciljeva na političkom i ekonomskom planu, a tu su i obaveze rješavanja sporova mirnim putem, posvećenost vladavini prava, civilna i demokratska kontrola nad oružanim snagama, ekonomske slobode i zaštita životne sredine. Kada je odbrana u pitanju, akcenat je na dostizanju nivoa obučenosti za doprinos kolektivnoj bezbijednosti i učešću u misijama pod vođstvom NATO. Tu je i budžetiranje odbrane i usklađenost domaćeg zakonodavstva sa sporazumima po kojima je regulisana saradnja sa NATO. Đukanović je nakon susreta sa Sheferom rekao da je optimista po pitanju aplikacije. Kako je Vaše mišljenje po tom pitanju i kada bi članice NATO mogle da donesu odluku o tome da li podržavaju zahtjev Crne Gore za MAP? 14 PARTNER Predsjednik Vlade Đukanovic je, takođe, rekao da se očekuje reformisanje, nadgradnja samog MAP, čime bi se omogućilo i drugim državama sticanje uslova za približavanje NATO, te da se može očekivati da MAP ubuduće dobije neki drugačiji oblik. Svakako, do sljedećeg samita NATO, početkom aprila 2009, trebalo bi da se iskristališe odgovor o inicijativi Crne Gore. U periodu koji slijedi očekuje nas živa politička aktivnost. strukturi smanjuje eventualne rizike, mogućnost ponovne krize i obavezuje na rješavanje mirnim putem svih eventualnih nesporazuma. Tu je, svakako, i napredovanje u gotovo svim sferama društva, od politike do odbrane, jačanje vladavine prava i demokratije. Samim tim, povećanje bezbjednosti kroz pripadnost najvećem bezbjednosnom sistemu je garant za mir, priliv kapitala i boljeg života za sve. Naša inicijativa je već proslijeđena saveznicima, prve reakcije će uslijediti vrlo brzo i nadam se da će biti pozitivne. Svakako, to bi bio veliki i značajan korak za nas i realno je očekivati da će se ipak nagraditi pozitivni koraci koje Crna Gora preduzima. Buduće članstvo u NATO ne donosi samo prava, već i određene obeveze. U tom smislu, doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti je najvidljiviji kroz učešće u mirovnim misijama. Šta će crnogorski vojnici dobiti učešćem u misijama? Dijelu javnosti nije bliska ideja o ulasku Crne Gore u NATO. Koje bi Vi ključne argumente naveli kao prednosti tog članstva? Aktivnim učešćem u misijama NATO, vojnici Vojske Crne Gore imaće višestruke koristi. Te jedinice dostići će nivo pune interoperabilnosti, odnosno vojnu sposobnost da izvode povjerene operacije i zadatke u punoj sinergiji sa svim ostalim saveznicima u NATO. Vojska Crne Gore dobija kompetentne štabne oficire i podofi- Jedno od najvažnijih pitanja na našim prostorima je stabilnosti regiona, posebno nakon svih događaja i ratova u posljednjih petnaestak godina. Pripadnost jednoj globalnoj sigurnosnoj Tema broja DOBIT ZA CJELOKUPNI SISTEM ODBRANE Konkretno, šta će biti obaveze Vojske Crne Gore prilikom realizacije MAP, a koje benefite može očekivati? U cjelokupnom procesu i svim fazama programa ostvaruje se veoma velika dobit za cjelokupni sistem, ali posebno za sistem odbrane Crne Gore. U fazi pripreme jedinica za učešće u misijama, dio jedinica i ljudstva VCG će se obučavati i uvježbavati po NATO doktrini, procedurama i standardima. Nadalje, sprovodiće se nužan proces modernizacije i nabavke nove vojne opreme i naoružanja koja će biti kompatibilna sa naoružanjem saveznika u NATO. Logistička podrška jedinica, u toj fazi, sagledaće se na potpuno novi način i, rekao bih, sveobuhvatnije. Tu će se, prvenstveno, kvalitetnije i promišljenije rješavati pitanja transporta, snabdijevanja, medicinskog zbrinjavanja, održavanja sredstava i tehnike, vođenje operativne evidencije logistike u sistemu LOGFAS i slično. U fazi ocjenjivanja dostignutog stepena osposobljenosti, odnosno interoperabilnosti jedinica za združeno zajedničko učešće u misijama sa zemljama partnerima i saveznicima, dio jedinica i ljudstva Vojske Crne Gore će proći programe ocjenjivanja u NATO, kao što je program OCC E&F, koji danas implementira13 zemalja PzM. U fazi neposrednog sprovođenja zadataka određene misije NATO, pripadnici Vojske Crne Gore će steći neprocjenjiva iskustva i ovladati vještinama koje će koristiti u procesu unaprјeđivanja i modifikovanja sistema obuke i uvježbavanja snaga. cire koji mogu biti raspoređeni na dužnosti u okviru NATO komandne strukture, u okviru štabova jedinica NATO na terenu ili na nacionalnim dužnostima koje su u vezi sa NATO integracijama. Dakle, dio crnogorskih jedinica biće osposobljen i imaće potrebno iskustvo ne samo za NATO misije već i za misije Evropkse unije ili Ujedinjenih nacija. Već sada moramo razmišljati i početi sa planiranjem programa resocijalizacije vojnika koji se vraćaju iz misija i, što je možda i najvažnije, Vojka Crne Gore će stalno unapređivati svoj sistem obuke i svoju sposobnost odgovora na nove rizike, izazove i prijetnje koje se mogu pojaviti pred sistemom odbrane u periodu koji dolazi. Vaše iskustvo na čelu vojnog dijela Misije Crne Gore pri NATO i kako vidite poziciju države i vojske u NATO krugovima u Briselu? Odbrambeno-vojni dio, u sklopu Misije Crne Gore u Briselu, postoji već godinu i pet mjeseci. Iako smo u ovom periodu imali dvojicu ljudi u Briselu i oficira za vezu u Monsu, uspjeli smo da se organizujemo, stvorimo radne uslove i praktično funkcionišemo od prvih dana. Ost- varili smo veliki broj kontakata i razvili sasradnju sa velikim brojem misija kako NATO, tako i partnerskih zemalja. Definisanjem prioriteta uspjeli smo da pratimo rad najvažnijih komiteta i odbora, uspostavili smo bilateralnu saradnju sa kolegama iz drugih misija, međunarodnim i međunarodnim vojnim osobljem NATO. Dali smo svoj doprinos u kreiranju instrukcija i preko fizičke predaje dokumenata iz programa PZM. Vjerujem da je uloga odbrambeno-vojnog dijela Misije bila veoma značajna i za nedavnu sertifikaciju Bezbjednosnog sporazuma Crne Gore i NATO. Takođe, organizovali smo veliki broj posjeta predstavnika iz Ministarstva odbrane i drugih institucija Crne Gore u NATO. Mislim da smo stvorili dobar osnov za povećani obim rada koji nas očekuje sa dobijanjem MAP statusa. Za proslavu prvog Dana Vojske Crne Gore u NATO, imali smo veliki broj veoma važnih zvanica, pa i predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO admirala Di Paola. Mislim da je i to znak kakav imidž imamo u Briselu, kao i kakav je odnos drugih prema nama. Mihailo Danilović PARTNER 15 Tema ŠTA PREDVIĐAJU NOVE STRATEGIJE NACIONALNE BEZBJEDNOSTI I ODBRANE Jasno precizirani ciljevi i interesi Crne Gore Strategijama nacionalne bezbjednosti i odbrane država će odgovoriti na najvažnija pitanja u oblasti funkcionisanja i razvoja ta dva sistema. Ti dokumenti ustvari će dati smejrnice za razvoj integrisanog sistema bezbjednosti i odbrane i definisati nadlažnosti organa, službi, uprava i agencija u tom poslu. Strategija odbrane daje viziju kako će Crna Gora realizovati osnovnu odbrambenu funkciju - očuvanje nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta, dok se drugim tekstom definišu razvoj i funkcionisanje sistema nacionalne bezbjednosti i izraz je opredjeljenja Crne Gore da bude dio regionalnih i međunarodnih (UN, NATO, EU i OEBS) sistema bezbjednosti. U Strategiji odbrane piše da je opasnost od vojne prijetnje Crnoj Gori značajno smanjena, ali i ističe da se ona u budućnosti ne može isključiti. U dokumentu, koji je sažetiji i konkretniji od aktuelne Strategije odbrane donijete prošle godine, definisani su strateški odbrambeni ciljeve države, misija i zadaci Vojske Crne Gore, a precizno su dati putokazi za razvoj sistema odbrane do 2015. godine. Poglavlje koje definiše bezbjednosno okruženje Crne Gore je unaprijeđeno i 16 PARTNER konkretizovano i primjerenije je modernom poimanju te problematike. Kao bezbjednosni izazovi koji mogu uticati na Crnu Goru izdvojeni su globalni terorizam, proliferacija oružja za masovno uništenje, neriješena pitanja granica, vjerski i etnički sporovi, organizovani kriminal, prirodne i vještački izazvane katastrofe, ali i kompjuterski kriminal. mjenama i uključivanje u međunarodne odbrambeno-bezbjednosne integracije”, piše u Strategiji odbrane. Kao novina, u strategiji se, u više poglavlja, potencira princip izgradnje integrisanog sistama. Taj sistem gradiće “međusobno povezani elementi“ koji će zajednički djelovati u realizaciji odbrambenih ciljeva. Dodaje se da posebno asimetrične prijetnje mogu imati uticaj na bezbjednost Crne Gore. Kao osnovni elementi sistema odbrane navode se Skupština, predsjednik, Vlada, Savjet za odbranu i bezbjednost, Ministarstvo odbrane i Vojska. Kao strateški odbrambeni cilj Crne Gore navedena je izgradnja integrisanog sistema odbrane "sposobnog da odbrani i očuva nezavisnost, suverenitet i državnu teritoriju“. Novina u odnosu na aktuelnu Strategiju je i posebno poglavlje u kojem je potencirana važnost ljudskih resursa, koji su navedeni kao “osnova za izgradnju sistema odbrane”. Ističe se da je Crna Gora usmjerena na izgradnju kredibilnih odbrambenih sposobnosti, razvijanje interoperabilnih sposobnosti za učešće u aktivnostima podrške miru u svijetu, ali i razvijanju potrebnih sposobnosti za ulazak u NATO i Evropsku uniju. U tekstu koji se tiče nacionalne bezbjednosti navodi se da su transnacionalni rizici - globalni terorizam i organizovani kriminal ključni izazovi i prijetnje po bezbjednost Crne Gore. U tu grupu, takođe, spadaju krijumčarenje oružjem i opojnim drogama, ilegalne migracije, trgovina ljudima i proliferacija oružja za masovno uništenje. Osim toga, problem je i višak zastarjelog naoružanja i municije, koji, prema tekstu, predstavlja značajan bezbjednosni rizik za Crnu Goru, kao i prirodne, tehničko-tehnološke, hemijske, biološke, nuklearne i radio- “Savremeni izazovi bezbjednosti su takve prirode da Crna Gora ne može svoju odbranu zasnivati isključivo na sopstvenim sposobnostima. Strategijski koncept odbrane zasniva se na izgradnji integrisanog sistema odbrane, sposobnog za prilagođavanje budućim pro- Tema ZADACI VOJSKE CRNE GORE INTERESI I CILJEVI DRŽAVE U Strategiji odbrane definisani su i zadaci Vojske Crne Gore. U tekstu se navodi da VCG izvršava odvraćanje od oružanog ugrožavanja, odbranu od oružanog ugrožavanja, te da daje podršku savezničkim snagama koje se angažuju u odbrani Crne Gore. U Strategiji nacionalne bezbjednosti, kao “bezbjednosni interesi i ciljevi Crne Gore” navode se odbrana suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Crne Gore, zaštita života i imovine građana, razvoj odbrambenih kapaciteta, te integracija u NATO i Evropsku uniju. Vojska, prilikom prirodnih i vještački izazvanih katastrofa i u drugim kriznim situacijama, uključujući krize izazvane terorističkim aktivnostima, pruža podršku civilnim institucijama u zemlji u sanaciji posljedica izazvanih katastrofama, pomoć Policiji u borbi protiv terorizam, kao i pomoć u akcijama traganja i spašavanja. „Vojska doprinosi izgradnji i očuvanju mira u regionu i svijetu izvršavanjem sljedećih zadataka: učešćem u međunarodnim mirovnim i humanitarnim misijama, učešćem u međunarodnoj vojnoj saradnji radi razvijanja povjerenja i partnerstva, učešćem u kontroli naoružanja. Vojska učestvuje u izvršavanju državnog protokola, a može se upotrijebiti za izvršavanje i drugih zadataka po odluci Savjeta za odbranu i bezbjednost. Vojska svoje zadatke izvršava u skladu sa Ustavom, zakonom i principima međunarodnog prava“, piše u tekstu. loške katastrofe i epidemije. Kompjuterski kriminal je jedna od prijetnji. “Globalni terorizam i organizovani kriminal predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti. Ove pojave, bez obzira je li njihov izvor u neposrednom okruženju ili van njega, realni su bezbjednosni rizici i prijetnje za Crnu Goru”, ističe se u tom dokumentu. U Strategiji se pojašnjava da, s obzirom na položaj Crne Gore, na bezbjednost mogu negativno uticati krize u neposrednom okruženju, ali i u širem području, naročito u području koje obuhvata Bliski istok, Kavkaz i sjevernu Afriku. Kao i Strategiju odbrane, i ovaj dokument je bilo neophodno ponovo usvojiti i usaglasiti sa novim Ustavom. Strategijom je utvrđeno da je sistem nacionalne bezbjednosti pod demokratskom i civilnim kontrolom, te da je strateški cilj Crne Gore da, u najkraćem mogućem roku, postane punopravni član NATO i EU. Prema rješenjima novog Ustava Crne Gore, Strategiju nacionalne bezbjednosti i Strategiju odbrane usvaja Skupština Crne Gore. Mihailo Danilović U dokumentu se dodaje da u tu grupu spadaju i promovisanje politike dobrosusjedskih odnosa i saradnje na regionalnom i globalnom nivou, jačanje demokratije, pravne države, puna zaštita ljudskih i manjinskih prava, puna pravna uređenost na području nacionalne bezbjednosti, jačanje samostalnosti, nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, dostupnosti pravosudnih organa i javnog povjerenja u pravosuđe. ”Jačanje kapaciteta za borbu protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije, bezbjednost granica, procesa transparentnosti sektora odbrane i civilne kontrole oružanih snaga, kapaciteta i institucija odgovornih za upravljanje u vanrednim situacijama izazvanih prirodnim, tehničko-tehnološkim, biološkim, hemijskim, nuklearnim, radiološkim i drugim nesrećama, doprinos stabilnosti i svjetskom miru, putem iskazivanja međunarodne solidarnosti, aktivnog učešća u borbi protiv terorizma i neproliferaciji oružja za masovno uništenje, razminiranja, humanitarnim i mirovnim operacijama i mogućnost korišćenja njenog kopnenog, vazdušnog i morskog prostora za podršku misijama koje preduzimaju UN, NATO, EU i OEBS”, piše u tekstu. U Strategiji se dalje kao bezbjedonosni i interesni ciljevi navodi podsticanje održivog ekonomskog razvoja kroz rastuće ekonomske slobode i jačanje uloge preduzetništva, poboljšanje životnog standarda građana ponudom kvalitetnijih javnih usluga, kroz efikasne sisteme obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, podsticanje istraživanja, razvoja i korišćenja novih tehnologija, obezbjeđenje uslova za zaštitu tradicije, kulture, jezika, nacionalnog identiteta i običaja, obezbjeđenje zaštite informacionih resursa Crne Gore od neautorizovanog pristupa ili modifikacije informacija u skladištenju, obradi ili prenosu, uključujući mjere detekcije, dokumentovanja i otklanjanja prijetnji, očuvanje i zaštita prirode, zdrave životne sredine i promocija održivog razvoja. PARTNER 17 Vojska MOMCI, JAVITE SE NA KONKURS Ponude za školovanje oficira VCG Vojna djelatnost, kao djelatnost od posebnog značaja za svaku državu, oduvijek je zahtijevala posebno obučene i obrazovane kadrove. Napredak tehnike i tehnologije, kao i sve složeniji izazovi koji se postavljaju pred sistem odbrane zemlje, u današnje vrijeme zahtijevaju sve viši nivo obrazovanja, posebno oficira. Značaj školovanja oficirskog kadra pokazuje se i kroz činjenicu da su za ovu djelatnost osnivane posebne škole najčešće nazivane Vojne akademije, još od 19. vijeka. potrebe Vojske Crne Gore nije racionalno i da je najbolji vid školovanja oficira školovanje u vojnim akademijama u inostranstvu. Polazeći od činjenice da je Crna Gora mala zemlja koja je formirala vojsku u Veliki broj zemalja partnera sa kojima ostvarujemo saradnju po pitanjima odbrane i bezbjednosti ponudile su da se naši budući oficiri školuju u njihovim vojnim akademijama. skladu sa međunarodnim standardima, u brojnoj veličini od oko 0,4 posto ukupne populacije, procijenjeno je da formiranje vojnih škola i akademija za 18 PARTNER Cilj školovanja kadeta za potrebe Vojske Crne Gore na vojnim akademijama u inostranstvu jeste njihovo obrazovanje za poziv profesionalnog oficira, osposobljavanje za početne dužnosti nivoa komandira voda i pripreme za intelektualne i etičke izazove oficirskog poziva, u skladu sa misijama i zadacima Vojske Crne Gore. Tako se u ovom trenutku na Vojnoj akademiji u Beogradu školuje 15 naših kadeta, u Grčkoj ih je 9, dok na prestižnoj Pomorskoj akademiji u Merilendu (SAD) imamo jednog kadeta. Savezna Republika Njemačka je ponudila da od 2010. godine primi na školovanje pet naših kadeta, dok je Ministarstvo odbrane SAD raspisalo konkurs za prijem 11 kadeta iz Crne Gore - 6 na West Point u Njujorku i 5 na Pomorsku akademiju u Merilendu u 2009. godini. Vojska Upravo je ovaj konkurs Vlade SAD bio povod da Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i Ambasadom SAD u Podgorici, organizuju posjete srednjim školama u Crnoj Gori i razgovaraju sa učenicima završnih razreda, kako bi se odazvao što veći broj kandidata, a time obezbijedio i kvalitet ljudi, koji će odlaskom na školovanje u SAD biti i reprezenti naše zemlje. Ovom prilikom posjećene su 24 škole i obavljen razgovor sa preko 1000 maturanata. Pripadnici Vojske Crne Gore i Vojni ataše SAD u Podgorici major Dejvid Nič u školama su prihvaćeni sa izraženom znatiželjom, a prezentacije su praćene sa velikim interesovanjem. Načelnik Odjeljenja za ljudske resurse Generalštaba Vojske Crne Gore pukovnik Čedomir Marinović upoznao je maturante sa uslovima konkursa za prijem kandidata na školovanje u vojne akademije SAD, posebno naglašavajući da su West Point i Pomorska akademija najprestižnije vojne akademije u svijetu i da stoje rame uz rame sa Jelom, Harvardom, Prinstonom i drugim najcjenjenijim univerzitetima u Americi, koji studentima, pored visokog vojnog, pružaju i široko opšte obrazovanje. Na taj način ih čine izuzetno cijenjenim stručnjacima, kako u Vojsci, tako i u drugim sferama društva, gdje imaju široke mogućnosti izgradnje poslovnih, po završetku vojnih karijera. Apostrofirajući da kompletno četvorogodišnje školovanje kadeta finansira Vlada SAD, da im je pored svih pogodnosti obezbijeđena i stipendija od Vlade SAD i Ministarstva odbrane Crne Gore, u obraćanju maturantima pukovnik Marinović je istakao: “Pođite u susret izazovu, uporedite se sa uspješnim. Pobijedite sebe i izabrali ste svijetlu budućnost.” Pored promocije konkursa Vlade SAD, pukovnik Marinović je iskoristio priliku i da učenike srednjih škola Crne Gore upozna sa sastavom, organizacijom, misijama i zadacima Vojske Crne Gore, što su učenici propratili sa istinskim interesovanjem. Posebno je naglasio da u Vojsci Crne Gore ima mjesta za mlade ljude, te da mogu naći sebe u njenim redovima i poslije završene srednje škole, kao podoficiri i vojnici po ugovoru, ali i po završenim fakultetima, na oficirskim dužnostima. Vojni ataše u Crnoj Gori, major Dejvid Nič, čija su izlaganja crnogorski maturanti sa posebnim interesovanjem pratili, nije krio zadovoljstvo što je prvi američki oficir poslije Drugog svjetskog rata koji je ušao u crnogorske srednje škole. On je pozvao sve maturante koji vladaju engleskim jezikom da apliciraju za West Point i Pomorsku akademiju. Upoznao ih je da se kao kadeti u ovim prestižnim vojnim akademijama neće ni po čemu razlikovati od američkih, da će imati identične uslove kao i oni, te da će za razliku od njih svoje vojne karijere, po završenim studijima nastaviti u Vojsci Crne Gore. Kao oficir koji je završio West Point, u svom izlaganju major Nič je na plastičan način približio maturantima sve uslove pod kojima se kadeti školuju na West Pointu i sve ono što im jedna takva akademija tokom školovanja pruža, ali i ono što stoji otvoreno pred njima po uspješno završenim studijima. Konkurs za američke akademije je otvoren do 30. novembra 2008. godine. Svi koji podnesu dokumenta, a osjećaju se psiho-fizički zdravim i vladaju engleskim jezikom imaju velike šanse da postanu dio i vojne i intelektualne elite. Za razliku od njih, oni drugi, koji to ne učine, svjesno umanjuju svoje šanse za uspjeh. “Iskoristite svoju priliku”- slogan je konkursa. Marinko M. Slomo PARTNER 19 Globus IZBOR AMERIKANACA I VOJNO-STRATEŠKI ODNOSI OBAMA JOŠ NE OTVARA SVE KARTE U Vašingtonu su već počele pripreme za formalnu promjenu u Bijeloj kući, koja će biti obavljena 20. januara iduće godine, kada će Barak Obama položiti zakletvu kao 44. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Po prvi put u istoriji, SAD su dobile predsjednika afričkog porijekla. Amerika je iznenadila samu sebe izabravši kandidata dugo smatranog za autsajdera. Amerikanci su izašli na izbore u rekordnom broju, mnogi su čekali i pet sati u redovima na glasačkim mjestima. Pobjeda Obame proslavljena je širom Amerike, u Africi i svijetu. U rodnom mjestu Obaminog oca (Kogel u Keniji), mještani su se grlili i skandirali kada je objavljena pobjeda demokratskog senatora. Svjetski lideri čestitali su Obami i izrazili nadu u bolju budućnost SAD i svijeta. U Evropi je pobjeda Obame proslavljena na ulicama njemačkih gradova, a slično je bilo i u Parizu. Prva reakcija iz Rusije umjesto zvanične čestitke Baraku Obami, bila je optužba da su SAD svojom "uobraženom" i jednostra- 20 PARTNER nom politikom prouzrokovale svjetsku finansijsku krizu i sukob u Gruziji. "Neophodno je stvoriti mehanizme koji bi blokirali pogrešne, egoistične, a često i opasne odluke nekih članova međunarodne zajednice", rekao predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev u prvom godišnjem obraćanju naciji, odnosno članovima federalnog parlamenta i najvišeg rukovodstva države. Nedugo nakon toga na samitu grupe G-20 u Vašingtonu čule su se nešto blaže reakcije ruskog predsjednika, kojom prilikom je rekao da se Rusija nada da će administracija predsjednika Obame dovesti do poboljšanja odnosa između dvije države. Takođe je istakao da Rusija neće učiniti ništa dok Amerika ne načini prvi korak, misleći na svoje ranije izjave da će Rusija odgovoriti na plan SAD da u Poljskoj i Češkoj postave dijelove svog antiraketnog štita. “Mislim da imamo šanse da riješimo probleme tako što ćemo se dogovoriti o globalnom antiraketnom sistemu ili, kao najmanje što možemo da učinimo, tako što ćemo pronaći rješenje o postojećim programima, čime bi Ruska Federacija bila zadovoljna“, dodao je Medvedev. On je izrazio očekivanje da će se uzajamno povjerenje između SAD i Rusije obnoviti dolaskom nove američke administracije. ma namjerava da održi obećanja data u predizbornoj kampanji, pa se uskoro očekuje zatvaranje zatvora u vojnoj bazi Gvantanamo na Kubi, gdje se bez optužnice i suđenja nalaze osumnjičeni pripadnici Al Kaide i drugih ekstremnih islamskih organizacija. Takođe, jedan od prioriteta je i plan o povlačenju američke vojske iz Iraka i njihovo preusmjeravanje u Avganistan. On smatra da je to posebno važno, s obzirom na probleme sa kojima se Amerika suočava u Avganistanu, gdje se situacija pogoršava. Novoizabrani američki predsjednik nije cjelovito predstavio svoju „doktrinu“ vojno-strateških odnosa u svijetu i politike SAD u vezi sa time. Ipak, iz nekih njegovih izjava može se naslutiti njegova koncepcija i u toj oblasti. Obama je naglasio da je najviši prioritet da se jednom za svagda iskorijeni Al Kaida i da je od ključnog značaja za to da se „uhvati ili ubije“ Osama bin Laden. On smatra da Bin Laden nije samo simbol, već rukovodi organizacijom koja planira napade na američke ciljeve. Novoizabrani američki predsjednik za sada se eksplicitno nije izjasnio ni o pitanju američkog antiraketnog štita. On u svojim izjavama ističe da želi da ponovo pogleda planove za antiraketne štitove u centralnoj Evropi, kako bi bio siguran da će biti efikasni i da neće biti upereni protiv Rusije. Oba- Ostaje da se prate i naredni koraci novog američkog predsjednika jer će se posljedice njegove politike i njegovih budućih odluka osjećati ne samo u Americi, nego i širom planete. Priredila: Zorica Minevska Vojna tehnika i oprema NOVO TERENSKO VOZILO U VCG Pravo ,,čudovište“ za vodu, šljunak, uspone, nagibe HUMMER H1 Vojska Crne Gore uskoro će dobiti novo terensko vozilo, američke proizvodnje, poznato pod nazivom HUMMER. Šta tačno znači ime ”Hummer”? Američki proizvođač „AM General“ kreirao ga je kao prvo izrazito mobilno multifunkcionalno vozilo, učestvujući na konkursu koji je raspisalo američko ministarstvo odbrane 1979. godine. Proizvodnja je počela 1984, a do 1991. proizvedeno ih je 72.000. Nastao je dakle iz izražene potrebe američke vojske za jednim „H.M.M.W.V.“ vozilom. “H.M.M.W.V.“ je skraćenica od ”High Mobility Multipurpose Wheeled Vehicle”, ili prevedeno, višenamjensko, na točkove postavljeno, vozilo visoke mobilnosti, bolje rečeno, prohodnosti. Pošto je naziv bio prilično nepraktičan, u praksi je brzo prerastao prvo u ”Hummvee”, a zatim u današnje „Hummer“. “Hummer“ je ime koje je širom svijeta postalo poznato tokom rata u Zalivu, gdje se pokazao kao izuzetan. Bio je to klasični „Hummer“ H1, standardno vozilo američke armije, konstruisan da u borbi izdrži nalete svih poznatih kalibara pješadijske municije. To je pravo ”čudovište” sa razmakom točkova širine 1,82 metara, što mu omogućava da ostane na tragu točkova i teškim kamionima. Pored standardne verzije za pet vojnika, pojavile su se mnogobrojne namjenske varijante, čak i nosač projektila. Od samog početka H1 je projektovan da bude sposoban za sve. Sa terenskim atributima kao što je Central Tire Inflation (centralno punjenje guma), blokiranje prednjeg i zadnjeg diferencijala sa blokadom na dugme, elektronska kontrola trakcije koja deluje po potrebi, kočeći točkove ili prenoseći svu snagu na jedan koji ima dovoljno trenje sa podlogom i specijalnim vučnim sistemom, H1 je uspostavio smjernice za uspjeh kompletnog HUMMER brenda. Snaga i sigurnost prve verzije, kao i „stajling“ uspješno je prenesen i na novi model „Hummer H2“. Vjetrobransko staklo je, doduše, pomalo zaobljeno, ali inače dominiraju ravne linije, bočni prozori malih dimenzija i veliki točkovi. Tako je preveliki (4,7 dug, 2,2 širok i 2 metra visok) i preteški (3247 kg) „Hummer H1“ prerastao u terenca koji sada teži „samo“ 2909 kg, sa nešto smanjenom širinom (ipak preko 2 m), ali mu je zato je dužina porasla na 4820 mm. Sve u svemu H2 je ostao onaj isti stari „tenk“ koji prelazi baš sve terene. „Hummer“ koristi turbo-dizel motor od 200 KS i benzinski Small Block motor Chevroleta ili, kako se to danas u GM-u kaže, - Vortec V8. Što se tiče terenskih sposobnosti H2 može gotovo svuda; voda, šljunak, pijesak, pješčane dine, usponi, nagibi. Ukratko, 4x4 pogon uz široki trag točkova i ogromno međuosovinsko rastojanje od čak 3118 mm zaista je van konkurencije. Karoserija je 255 mm podignuta od tla što je moguće s opcionalnim vazdušnim vješanjem povećati za dodatnih 12 mm. Nema nikakve sumnje, “Hummer” je u stanju da se probije svuda i da bez problema savlada sve prepreke pred sobom. “Hummer” može činiti ono što nijedno drugo vozilo u svijetu ne može kao što je prelaženje preko 56 cm visoke prepreke, gaženje 76 cm duboke vode i savladjivanje uspona od 60 posto. Sve ovo dozvoljava da se “Hummer” s pravom smatra najboljim terenskim vozilom na svijetu. Na kraju, ono što se od „Hummer“-a na prvi pogled ne očekuje, a ipak mu je karakteristično, su sasvim uglađeni maniri na auto-putu. H2 je, naime, sasvim ozbiljna, komotna drumska krstarica, tiha i fina. Veliki pneumatici, podesni za terensku vožnju, pri tome, uspješno doprinose udobnom radu amortizera, koji se, opciono, mogu podešavati iz kabine. M. M. Slomo HUMMER H2 PARTNER 21 Vijesti NATO i Crna Gora bez tajni Predavanje za studente FPN u Ministarstvu odbrane Predstavnici Ministarstva odbrane Crne Gore održali su 17. novembra predavanje na temu „Crna Gora i NATO“ za studente Fakulteta političkih nauka. NATO je 18. novembra sertifikovao Sporazum o bezbjednosti informacija sa Crnom Gorom, što će značajno doprinijeti daljem napretku Crne Gore na putu evroatlantskih integracija. Sertifikacijom Bezbjednosnog sporazuma, Crna Gora će biti u prilici da razmjenjuje tajne podatke sa NATO-om. Članovi Misije Crne Gore pri NATO sada će imati pristup bezbjednim zonama u štabu NATO u Briselu, a Direkcija za zaštitu tajnih podataka počeće razmjenu povjerljivih podataka sa Sjevernoatlantskom alijansom. Sertifikacija Sporazuma o bezbjednosti informacija je važno priznanje za Crnu Goru, uoči očekivanog odobrenja Akcionog plana za članstvo u NATO na samitu Alijanse, u proljeće 2009. godine. Studentima su se obratili pomoćnik ministra za politiku odbrane Draško Jovanović, šef Odsjeka za međunarodnu odbrambenu saradnju pukovnik Zoran Bošković i savjetnik u Sektoru za politiku odbrane Krsto Perović. Pomoćnik Jovanović je govorio o dostignućima koje je Crna Gora ostvarila, kao i očekivanim ciljevima na putu evrotlantskih integracija. Govoreći o vojnoj diplomatiji, pukovnik Bošković je predstavio i projekcije buduće organizacije vojno diplomatske mreže Crne Gore. Studenti su izrazili zadovoljstvo što su imali priliku da se na ovaj način upoznaju sa aktivnostima koje sprovodi Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore. Istakli su da se i u okviru akademske zajednice radi na povećanju stepena informisanosti o NATO, što je na njihovom fakultetu postignuto uključivanjem predmeta o evroatlantskim integracijama. Samardžić na sastanku Vojnog komiteta NATO V.d. načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić učestvovao je 19. novembra, na sastanku Vojnog komiteta NATO u Briselu. Sastanku su prisustvovali najviši vojni zvaničnici iz 26 država članica i 23 države partnera, a riječ je o redovnom, polugodišnjem sastanku na nivou načelnika generalštabova. Načelnik OS Rumunije admiral George Marin u posjeti Ministarstvu odbrane Crne Gore Delegacija Oružanih snaga Rumunije, koju je predvodio načelnik Generalštaba admiral George Marin, boravila je u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore. Ministar odbrane Boro Vučinić primio je rumunsku vojnu delegaciju i istakao zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom dvije države. Admiral Marin prenio je podršku svoje zemlje daljoj integraciji Crne Gore u NATO i izrazio uvjerenje da će dogovorena saradnja biti realizovana na obostrano zadovoljstvo. Delegaciju OS Rumunije primio je i v.d. načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić i upoznao je sa dostignutim stepenom razvoja Vojske Crne Gore i njenim aktivnostima. 22 PARTNER Vučinić posjetio Letoniju Ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić boravio je u službenoj posjeti Republici Letoniji 5. i 6. novembra. Sastao se sa predsjednikom Republike Letonije Valdisom Zatlersom, ministrom odbrane Vinetsom Vedreom i zamjenikom načelnika Generalštaba Jurisom Kiukucansom. Razgovarano je o bilateralnoj saradnji dvije države, regionalnoj bezbjednosnoj situaciji, međunarodnim operacijama, kao i o procesu reformi u odbrambenom sistemu Crne Gore. Takođe, potpisan je i Sporazum o bilateralnoj odbrambenoj saradnji dvije države. Dnevnik vojnog posmatrača Rudnici zlata i dijamanata u Liberiji Nakon još tri sata hoda, mrak je počeo da pada i morali smo da se zaustavimo i napravimo bivak u kome ćemo provesti noć. Postavili smo šatore i stražu, večerali smo i odmah otišli na spavanje, jer smo bili mrtvi umorni. Moj tim u Voindžami, Liberija, dobio je zadatak da ispita glasine o postojanju velikih nelegalnih rudnika zlata i dijamanata u unutrašnjosti zemlje. Dva vojna posmatrača (Pakistanac i ja), dva UN Police oficira i 12 pripadnika pakistanskog kontigenta nekoliko dana smo tražili najbolja rješenja za ispunjenje zadatka. Sjećam se da je bilo rano jutro kada smo krenuli na teren. Krenuli smo sa pet vozila u kojima smo nosili sve što nam je potrebno (šatori, voda za piće, hrana, medicinski materijal itd). Prvo smo se vozili autom, a onda smo nekoliko sati pješačili kroz šumu, dok nijesmo naišli na selo, od svega desetak kuća. Sjutradan ujutro smo nastavili put i negdje oko podneva sreli smo čovjeka koji je išao u suprotnom pravcu od nas, tj. prema selu koje smo juče prošli. Zaustavili smo ga i prvo smo pokušali da u neobaveznom razgovoru saznamo nešto o rudnicima. Rekao nam je da je nekada ovdje bilo rudnika, ali da ih od poslije rata više nema, jer niko nema novca da započne ponovno iskopavanje rude. Rekao je i to da ljudi ovdje žive od farmi. Nijesmo mogli da u to povjerujemo, jer usput nigdje nijesmo vidjeli ni jednu farmu. Pitali smo ga odakle ide i gdje je farma na kojoj radi, a on nam je kazao da se ona nalazi u podnožju jednog velikog brda, na udaljenosti oko 5 km. Nastavili smo put i stvarno, naišli smo na veliko brdo. Kada smo očitali koordinate na GPS-u, vidjeli smo da se one skoro poklapaju sa koordinatama, koje smo prije puta dobili kao moguće lokacije rudnika. Sakrili smo opremu, koja nam nije potrebna za ovaj dio puta, i sa punim oprezom smo krenuli uz brdo. Poslije 40-tak minuta hoda, naišli smo na jednu staru i napuštenu baraku, a zatim, i na površinske kopove, koji su djelimično bili zapušteni. Nije bilo ma kakvog alata. Ili sada stvarno niko ne eksploatiše te rudnike, jer nemaju para, ili su tako dobro organizovani da su radnici i obezbjeđenje na vrijeme obavješteni da mi dolazimo, pa su pokupili svu opremu i alat i otišli? Sve ovo nam je ukazivalo da su priče o postojanju nelegalnih rudnika, ipak, tačne. Zaključili smo da nelegalni rudnici stvarno postoje, ali da još ni približno nijesu veliki, kako se mislilo, kao i to da treba dosta vremena i para da se pokrene imalo ozbiljnija eksploatacija zlata i dijamanata u tom dijelu Liberije. Ipak podaci do kojih smo došli su veoma značajni za Vladu Liberije, jer se ubuduće može fokusirati na ovaj dio zemlje, tako što će izgraditi novu infrastrukturu i početi ozbiljno da eksploatiše rudna bogatstva, kojima je Liberija izuzetno bogata i koji su bili osnovni uzrok proteklih krvavih ratova na ovim prostorima. Pošto smo došli do traženih informacija, krenuli smo nazad i nakon još jedne noći provedene u šumi, vratili se u našu bazu, zadovoljni obavljenim poslom. Kapetan Saša Jovanović UNMIL misija, Liberija Primijetili smo da su u selu samo djeca, žene i stari ljudi. Na pitanje gdje su odrasli muškarci dobili smo odgovor da se svi nalaze van sela i da rade na farmi. Tražili smo da nam objasne gdje se nalazi farma, jer smo htjeli da popričamo sa nekim od muškaraca, ali smo dobijali oprečne odgovore. Jednom se farma nalazi na sjeveroistoku, drugi put na zapadu itd. Sumnjali smo da mještani sela znaju nešto o nelegalnim rudnicima, ali ih nijesmo mogli natjerati da nam kažu nešto više o tome. Nastavili smo put, prateći koordinate koje smo dobili kada smo krenuli na teren. PARTNER 23 Tema Predstavnik Crne Gore izabran za potpredsjednika Organizacije atlantske povelje Savo Kentera: NATO ULAZI U NAROD Crna Gora podijeljenog javnog mnjenja oko članstva ili puta ka članstvu u NATO, čini se, ipak, grabi odlučno ka toj alijansi. Prije neku godinu, odmah nakon što je postala članica Partnerstva za mir, učlanila se u Organizaciju atlantske povelje (ATA). I to je bila vijest, koja je prošla gotovo nezapaženo. Gotovo isto tako prošla je informacija o tome da je generalni sekretar Euro-atlantskog kluba Crne Gore Savo Kentera, na Generalnoj skupštini koja je održana u Berlinu od 8. do 12. novembra, izabran za potpredsjednika te institucije. Možda zbog gotovo svakodnevnog izvještavanja o tome da smo primljeni u razne institucije, programe, projekte, nepoznatih naziva i skraćenica, za građanina ta vijest se nije učinila tako bitnom. A, bitna jeste. Zašto? Evo šta nam novoimenovani potpredsjednik Kentera kaže: „ATA je think-tank organizacija, koja ima zadatak da na stručnoj osnovi daje preporuke Alijansi vezane za njeno buduće djelovanje. Organizacija okuplja stručnjake iz oblasti međunarodnih odnosa i bezbjednosti i pomaže u ustanovljavanju prioriteta, novih političkih izazova, a sve sa ciljem pronalaženja najboljeg rješenja za određenu situaciju. Savjeti, mišljenja i analize organizacije nijesu obavezujući za NATO, ali su svakako važni, posebno kada je riječ o usvajanju politika i odluka .” Organizacija atlantske povelje okuplja 42 zemlje članice NATO saveza i Partnerstva za mir. Pravo glasa ima 41 država, dok je Izrael sa statusom posmatrača. 24 PARTNER Savo Kentera Tema Članice ATA imaju veliku ulogu u pravilnom, objektivnom i argumentovanom informisanju javnosti o značaju ulaska svoje zemlje u NATO savez, pri čemu se uvijek vodi računa da bude saslušana i ona strana koja se protivi članstvu u NATO. Posebno nas je zanimalo kako je došlo do izbora gospodina Kentere na mjesto potpredsjednika te tako važne institucije ali i koje su procedure tome prethodile. Čelnik Euro-atlantskog kluba Crne Gore objasnio nam je da je potrebno da kandidat ima nominaciju jedne države članice NATO, te da se za tu poziciju može kandidovati predstavnik zemlje koja je članica Partnerstva za mir, što nije slučaj sa mjestom predsjednika koji mora biti iz zemlje članice NATO. Njegovu nominaciju su predložile čak dvije - Hrvatska i Italija. Ustaljena praksa je da se o predlogu tajno glasa, a ove godine je u trci za potpredsjedničko mjesto, pored Kentere bio još jedan kandidat. To je, u odnosu na činjenicu da se odluke i u ATA kao i NATO-u donose konsenzusom, u jednom trenutku pokolebalo optimizam crnogorskog kandidata. Možda još i više zbog činjenice da mu je protivkandidat bio ugledni profesor i bankar iz Finske, zemlje koja ima dugi staž članstva u PzM i samoj ATA. Ipak, desilo se da je Kentera lično, a time i Crna Gora dobila važnu poziciju u mandatu od četiri godine. Kako kaže, moguće da je pri glasanju odlučujuće bilo to što je interes i težnja NATO da kompletan Balkan postane bezbjedno i stabilno područje, a čini se da se nešto može veoma dobro promovisati i kroz funciju potpredsjednika ATA. Naglašava da je ove godine izabran i prvi čovjek Organizacije atlantske povelje. Riječ je o dr Karlu Lamersu, iskusnom njemačkom političaru. Na naše interesovanje o ulozi i funkciji potpredsjednika Organizacije atlantske povelje, Kentera ističe da ona, prije svega, podrazumijeva dobru koordinaciju aktivnosti sa predsjednikom organizacije i 42 nacionalne asocijacije, što dominatno treba da rezultira uspješnim aktivnostima na polju javne diplomatije. On to smatra ključnom aktivnošću, pojašnjavajući šta se misli pod pojmom javne diplomatije. Ukratko to je, kako kaže, pokušaj ili nastojanje, države ili institucije da određenu ideju plasira u javnost, da je objasni i približi, predstavi sve njene prednosti i eventualne mane - da ona „uđe u narod”. U konkretnom slučaju, zadatak javne diplomatije je da crnogorskoj javnosti približi pitanje ulaska u NATO. Svakako, na građanima Crne Gore je da poslije svih pruženih informacija odluče šta im je prijemčivije. Pitali smo Kenteru kako će kao novoimenovani potpredsjednik ATA pomoći da u Crnoj Gori zaživi i bude dinamičnija javna diplomatija, a time poraste i podrška članstvu u NATO. Kazao nam je da su sve zemlje članice iskazale želju da pomognu, posebno nagla- nijom već imamo potpisane takve sporazume i saradnja sa ovom zemljom je na zaista visokom nivou. On je optimističan i vjeruje da će predstojeće aktivnosti na spoljašnjem i unutrašnjem planu dovesti do pozitivnog ishodišta. Njegova formula je jednostavna: nastaviti saradnju na relaciji Vlada - nevladin sektor, debatovati sa neistomišljenicima, snagom argumenta javnosti predočiti sve boljitke, ali ne zanemarivati i moguće mane integrativnog procesa. Poznat kao zagovornik članstva u NATO, Kentera kaže da je mnogo ugodnije baviti se negacijama nego pozitivnim stranama. Do sada, kako navodi, nije čuo ni jedan valjan argument zašto ne treba biti član alijanse. šavajući da među 42 zemlje ima onih koje imaju veliko iskustvo kada je u pitanju javna diplomatija. I one su u jednoj fazi pridruživanja Alijansi bile na veoma niskom nivou podrške javnog mnjenja, kao što je i sada slučaj kod nas. Saradnja sa njima, prenošenje njihovih iskustava, potpisivanje memoranduma o saradnji i projekata na bilateralnoj osnovi je put ka rješenju. Ekskluzivno za Partner, Kentera je najavio potpisivanje ugovora sa Ministarstvom inostranih poslova Slovačke. Riječ je o velikom projektu koji se odnosi na dugoročnu saradnju kako bi se poboljšao stepen podrške javnog mnjenja po pitanju članstva u NATO. Kentera kaže da slične ugovore i memorandume o saradnji možemo očekivati i sa Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom, ali i drugim zemljama članicama. Sa Velikom Brita- Nijesmo propustili da pitamo Kenteru šta lično smatra glavnom manom NATO-a, na šta nam je odgovorio velika birokratija u toj organizaciji. Na kraju, Kentera, novi potpredsjednik ATA, zaključuje da je članstvom u toj instituciji koja predstavlja sponu između politike i stručnog sektora, i u tom smislu NATO-a i vlada država članica, Crna Gora dobila mogućnost da iskoristi iskustva i znanje ostalih zemalja. Potpredsjednik ATA mora podjednako zastupati interese svih 42 zemlje članice. Ipak, imenovanje na mjesto potpredsjednika doživljava na prvom mjestu kao uspjeh države, i u tom smislu će nastojati da na najbolji način prezentuje interese Crne Gore na međunarodnoj sceni. Olivera Đukanović PARTNER 25 Feljton Garda i dvorska straža Valerio Teodor: Knjaževa garda Dvorska straža, kao posebna vojna jedinica i gardijska služba za knjaza Nikolu i njegove sinove osnovana je u septembru 1899. godine. Tada je formiran posebni vojni odred koji je objedinjavao funkcije dvorske straže i garde. U njegovom sastavu bili su komandir Straže, dva mlađa oficira (oficir kao poseban čin), 17 podoficira i 40 vojnika. Sam gospodar imao je četvoricu gardista, njegovi stariji si- 26 PARTNER novi po trojicu, a jedan je bio gardista kod najmlađeg knjaževog sina Petra. Šestorica podoficira su vršili neposrednu stražarsku službu. Vojnici su bili iz različitih bataljona, a od njih 40, 12 su bili učesnici mirovne misije Crnogoraca na Kritu. Formiranjem Dvorske straže, raspuštena je perjanička četa, koja je od 1888. godine vršila stražarske obaveze. Perjanička služba je u prvoj polovini 19. vijeka bila neka vrsta izvršnog organa centralne vlasti. Postepeno je gubila svoje prvobitne vojno-policijske funkcije, da bi, formiranjem žandarmerije, početkom 80-tih godina 19. vijeka, bila svedena na stalni, više počasni, odred. Perjanička služba je popunjavana po gospodarevoj milosti i kriterijumima. Kad su perjanici bili jedina dvorska straža, njihov broj je rastao, a opadao je kad su u tu svrhu bili angažovani i drugi vojnici. Dvorska straža je brojčano povećana 1902. godine, a dvorsku službu su vršili i perjanici. Među njima knjaz je birao trideset dvojicu kabadahija, a to su bili najbolji i najpouzdaniji momci. Knjaz ih je, kako je ostalo zapisano, „držao uza se, kao svoju ličnu stražu, radi dežurstva u Dvoru i pratnje". Garda, ali sa drugačijom funkcijom, faktički je postojala i u vrijeme knjaza Danila Petrovića. Knjaževska garda je formirana od probranih boraca iz svih plemena, prije bitke na Grahovcu, 1858. godine. To je bila elitna boračka jedinica koja je u početku brojala 400 vojnika. Ta jedinica je u Grahovačkoj bici pretrpejla teške gubitke, a poginuo je i njen komandant Đuro Kusovac. Garda je tada uvećana na hiljadu boraca i bila je izdijeljena po dekadnom sistemu, na stotine i desečarije. Svaka gardijska stotina je imala svoju zastavu i svog barjaktara. Garda knjaza Danila imala je poseban sistem oznaka. Pripadnici garde su na kapama nosili dvoglavi orao jako raširenih krila, sa inicijalima vladara, knjaza Danila. Knjaz Nikola je, dolaskom na prijesto Crne Gore, faktički ukinuo gardu. Tjelesnu gardu imao je i Petar Prvi Petrović Njegoš. Nju su činila trojica gardista. I. Despotović Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore MISTARSTVO ODBRANE i GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE OGLAŠAVAJU Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru na određenovrijeme, 1)UČetivojnepolicije (mjestoslužbovanjaPodgorica): zadužnosti: a)upješadiji 2)UBataljonuzapočasti (mjestoslužbovanjaPodgorica): zadužnosti: a)upješadiji(gardista) 3)ULakojpješadijskojbrigadi (mjestoslužbovanjaPodgorica,Nikšić): zadužnosti: a)upješadiji b)uartiljeriji c)uARJPVO d)uinžinjeriji e)usaobraćajnojslužbi 4)UBrigadizaspecijalneoperacije (mjestoslužbovanjaDanilovgrad,Pljevlja,Kolašin,Kumbor): zadužnosti: a)upješadiji b)uvezi c)uinžinjeriji d)uABH-odbrani e)upomorstvu f)umornaričkotehničkojslužbi g)usaobraćajnojslužbi h)usanitetskojslužbi 5)UMornaričkojbazi (mjestoslužbovanjaBar,Kumbor): zadužnosti: a)upomorstvu b)umornaričkotehničkojslužbi c)uintendantskojslužbi d)usaobraćajnojslužbi Opštiuslovizaprijem: -dajezdravstvenosposobanzavojnuslužbu(utvrđujevojnoljekarskakomisija), -daimapropisanustručnuspremu, -danijeosuđivanzakrivičnodjelonabezuslovnukaznuzatvoraodnajmanješestmeseci, -daseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakzakrivičnodjelozakojesegonipo službenojdužnosti, Posebniuslovizaprijem: -daimazavršenunajmanjesrednjuškolu(IIIiliIVstepen), -danijestarijiod28godinazaprijemurodu,odnosno30godinauslužbu, -kandidatkojikonkurišezavozačamoraimatipoloženunajmanje “B” i “C” kategoriju, -prednostimajukandidatikojisuodslužilivojnirok, -zagardiste-dasuvisinepreko180cm. Uzmolbuseprilažusledećadokumenta: -autobiografija, -izvodizmatičneknjigerođenih, -uvjerenjeodržavljanstvu, -ovjerenakopijasvedočanstva-diplomeozavršenojškoli, -potvrdadajeodslužiovojnirok, -ovjerenafotokopijavojničkeknjižice, -uvjerenjedaseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakidanijeosuđivan, -ovjerenakopijavozačkedozvole(akokonkurišezavozačam/v), -ovjerenakopijaličnekarte,tačnaadresaibrojtelefona. Pravaiobavezezavrijemeslužbepougovoru: Ugovorsezaključujenaperiodod1(jedna)godinedana. Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja prema Uredbioplatama;godišnjiodmorpremaUredbiogodišnjimodmorimaiodsustvima;zdravstveno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnuvojnuslužbunaodređenovrijeme. Načinpodnošenjamolbe: -zaprijemuČetuvojnepolicije,molbesepodnoseukasarni“Masline”, -zaprijemuBataljonzapočasti,molbesepodnoseukasarninaaerodromu“Golubovci”, -zaprijemuLakupješadijskubrigadu,molbesepodnoseukasarni“Masline”, -zaprijemuBrigaduzaspecijalneoperacije,molbesepodnoseukasarniuDanilovgradu, -zaprijemuMornaričkubazu,molbesepodnoseukasarniuKumboru. Molbesedostavljajujedinicamaunavedenimmjestimasanaznakom“zaoglas”. Kandidatekojiispunjavajuusloveoglasa,komisijazaprijemupućujenaocjenuzdravstvene sposobnosti. Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popune slobodnihformacijskihmjesta. Nepotpunemolbenećeserazmatratizaprijemuslužbu. Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni starješina, a o izboru kandidati će biti obaviješteniupropisanomroku. Zakandidatekojibuduizabranizaprijem,određujeseprobnirad,radiprovjereosposobljenosti zadužnostzakojuseprimajuuslužbu,utrajanjuod3(tri)mjeseca. PARTNER 27
Similar documents
Partner - Ministarstvo odbrane
FIZIČKA ZAŠTITA TAJNIH PODATAKA ...............................19
GLOBUS:
NOVI STRATEŠKI KONCEPT NATO ................................... 20
Zorica Minevski
VIJESTI ...................................
