BESPLATAN PRIMJERAK U pregovaranju svi moraju malo da

Comments

Transcription

BESPLATAN PRIMJERAK U pregovaranju svi moraju malo da
Crnogorski mjeseËnik za
informisanje o reformama
PODGORICA, DECEMBAR 2003.
BES
PL
BROJ 1
SJEDI©TE REDAKCIJE, ADMINISTRACIJA: Podgorica, Bratstva i jedinstva 4 - Tel/fax. 081 622 413 - E-mail: [email protected] - Web strana: www.reformator.cg.yu
Od Nahije do
New York-a
Kako kadulja iz Malesije,
Nahije, BjelopavliÊa..., preko
danilovgradske „Ekoflore”,
stiæe do New York-a
str. 3
Godina
zapoπljavanja
N
INTERVJU: ANKA VOJVODI∆
Bar - ohrabrujuÊi
primjer
str. 6
PODR©KA STRANIH
DONATORA
Za reformu
obrazovanja
12 miliona eura
str. 12
Da li Êe nas
kompjuteri
potpisivati?
I mi Êemo vrlo
brzo plaÊati raËune
za samo jedan minut str. 13
DEVET MJESECI OD
USVAJANJA AGENDE
EKONOMSKIH REFORMI
Ispunjeni i
premaπeni planovi
str. 14
DVOJNI INTERVJU
JUBILEJ CRNOGORSKOG
NARODNOG POZORI©TA
U pregovaranju
svi moraju malo
da popuste
Pet decenija
posveÊenosti
umjetnosti
Sindikat najavljuje da Êe minimalna cijena rada uskoro biti
poveÊana. I Vlada smatra da plate u Crnoj Gori moraju biti
veÊe, ali istovremeno ukazuje da rast zarada zavisi od toga
koliko proizvodimo i stvaramo.
str. 19
str. 22
ERA
akon decenijske stagnacije, propadanja
privrede, promjene druπtvenog ureenja
u Crnoj Gori se konaËno poËeo rjeπavati
problem nezaposlenosti. Na meunarodnoj Konferenciji "Zapoπljavanje i politika
træiπta rada u Crnoj Gori", koja je u protekla dva dana
odræana u Podgorici, istaknuto je da je donoπenjem
Zakona o zapoπljavanju, proπle godine, tom problemu
posveÊena maksimalna paænja. Naravno problem nezaposlenosti nije time rijeπen.
Nedovoljno investiranje u privredni razvoj, kao i izabrani modeli privatizacije uzrokovali su veliki rast
nezaposlenosti u zemljama regiona koje su na pribliæno sliËan naËin pokuπale da rijeπe problem nezaposlenosti, parcijalnim mjerama, bez jasno definisane i
konzistentne strategije zapoπljavanja.
Kako bi se πto bolje sanirala nezaposlenost i zadovoljile potrebe usaglaπavanja sa standardima Evropske
Unije, na skupu je zakljuËeno da je vaæno izraditi
strategije zapoπljavanja i nacionalne akcione planove za
zapoπljavanje.
U strategiji razvoja, takoe se mora voditi raËuna o
unaprjeenju privrednog razvoja i razvoja ljudskih
resursa, kao i o ubrzanom stvaranju novih radnih mjesta, davanjem prioriteta onim granama i djelatnostima
koje su radno intezivne i vode veÊem zapoπljavanju.
Posebno je naglaπena neophodnost saradnje na nacionalnom, regionalnom i πirem nivou, kao i pokretljivost radne snage na regionalnom nivou.
Ministar rada i socijalnog staranja, Miodrag StijepoviÊ smatra da su ohrabrujuÊi rezultati u rjeπavanju
problema nezaposlenosti postignuti kroz realizaciju
Vladinih projekata - Agenda ekonomskih reformi,
Strategija razvoja i redukcija siromaπtva, Program prestrukturiranja preduzeÊa, samozapoπljavanja u sektoru
sive ekonomije i struËnog usavrπavanja.
Na zakljuËak o uspjeπnosti Vladinih projekata upuÊuju nas, kako je rekao StijepoviÊ, i rezultati na planu
industrijske proizvodnje koja je veÊa nego u proπloj
godini, kao i smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, te
kretanje inflacije u planiranim okvirima, ili ispod njih.
On je, takoe istakao da je zaposlenost ove godine
porasla za 30,1 hiljadu novozaposlenih koji su prethodno radili u zoni sive ekonomije.
ProsjeËan broj nezaposlenih u ovoj, u odnosu na
2000. godinu, najuoËljiviji pad doæivio je u opπtinama
Kolaπinu, NikπiÊu i Danilovgradu, dok rast nezaposlenosti biljeæe opπtine ©avnik i Æabljak.
str. 5
Nek’ se i
oni raduju
IMJ
koji su u velikom djelu „regrutovani” iz sektora sive ekonomije
Snai se, care
HUMANITARNA AKCIJA ZA
DJE»IJI DOM U BIJELOJ
PR
30.100 NOVOZAPOSLENIHK
KAKO REGISTROVATI
SOPSTVENO PREDUZE∆E
str. 17
AN
REFORME DAJU PRVE REZULTATE. VLADIN GODI©NJI PLAN ZA
20.000 NOVIH RADNIH MJESTA ZA SAMO 8 MJESECI REALIZOVAN SA
Za osam mjeseci premaπen cilj
planiran za godinu - 30.100
radnih mjesta i viπe od
hiljadu kredita za podsticaj
zapoπljavanja
srt. 4
NjemaËki
motociklisti u
zemlji „crnih gora”
AT
Str. 8-9
Tema broja
2 Reformator
Od ukupnog broja nezaposlenih
u Crnoj Gori 49,2 odsto ili
35.376 nalazi se u tri opπtine, u
Podgorici 17.311 ili 24 odsto od
ukupnog broja nezaposlenih, dok
nezaposlenih u NikπiÊu ima 9.956
ili 13,8 osto, a u Bijelom Polju
8.109 ili 11,2 odsto.
Branimir BojaniÊ, direktor Zavoda za zapoπljavanje, saopπtio je
da je najveÊa nezaposlenost od 86
hiljada nezaposlenih u Crnoj Gori,
zabiljeæena u julu 2000. godine,
dok je najmanji broj 66 hiljada,
zabiljeæen proteklog avgusta.
Direktor Zavoda je istakao da je
program zapoπljavanja koji je donijet za 2003. godinu u potpunosti implementiran u Vladin "Program legalizacije postojeÊih i otvaranje novih radnih mjesta", koji
proizilazi iz Vladine Agende ekonomskih reformi. Vladin program
legalizacije, kako kaæe BojaniÊ,
ima za cilj poveÊanje zaposlenosti
kroz uvoenje rada na crno u legalne tokove, kao i otvaranje novih radnih mjesta kroz naraslu traænju radne snage , proistekle iz ekonomskog rasta.
On je podsjetio da je Uredbom
o poreskim olakπicama, koja je
usvojena u aprilu, poslodavac obavezan da izdvaja doprinose za
penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti u iznosu
od 20 odsto od bruto zarade zaposlenih.
Na zaradu od 200 eura poslodavac je bio duæan da plati poreze i doprinos u iznosu od 177
eura, a prema Uredbi taj iznos je
61 euro. Preko 7,6 hiljada radnika zaposleno je upravo prim-
jenom te Uredbe i programom
samozapoπljavanja.
Porast broja oglasa za radna
mjesta na neodreeno vrijeme u
ovoj, u odnosu na proπlu godinu,
joπ je jedna u nizu moguÊnosti,
koja prema povoljnim uslovima
Uredbe omoguÊava poslodavacu
da legalizuje rad lica koja kod
njih rade.
BojaniÊ je podsjetio da je u
aprilu i maju, kao i u septembru i
oktobru ove godine, broj oglaπenih radnih mjesta na odreeno
vrijeme zabiljeæio primjetan rast.
Najnoviji porast prijavljenih lica
na evidenciju Zavoda, prema BojaniÊevom miπljenju posljedica je
aktivnosti Fonda zdravstva na zamjeni zdravstvenih knjiæica, πto
upuÊuje na zakljuËak da se ne radi
o licima koja aktivno traæe posao.
Vaænu mjeru zapoπljavanja ove
godine, prije svega na sezonskim
poslovima u turizmu, Ëinile su
prekvalifikacije i dokvalifikacije
nezaposlenih, πto je posljedica
involviranosti Zavoda u reformu
obrazovanja, te obrazovanja odraslih, kao i srednjeg struËnog
obrazovanja.
Iz Zavoda podsjeÊaju na znaËaj
decembar 2003.
DOBRA VIJEST - Lica sa evidencije
Zavoda sve ËeπÊe zapoπljavana
na sezonskim poslovima
Uredbom o random angaæovanju nerezidentnih lica koja je bila neπto destimulativnija od Uredbe sa poreskim olakπicama, postiglo se veÊe radno angaæovanje lica sa evidencije Zavoda.
Tako je ove godine na sezonskim poslovima angaæovano preko Ëetiri hiljade lica sa evidencije
Zavoda u odnosu na proπlogodiπnjih 1.500. Prema obraenim prijavama ove je godine angaæovano 13.842 nerezidentna lica i naplaÊeno preko 835 hiljada eura taksa po osnovu njihovog
rada. Najviπe nerezidentnih lica bilo je iz Srbije, pa iz Bosne i Hercegovine, te sa Kosova i na
kraju Makedonije.
Programa samozapoπljavanja, koji traje od 1999. godine, od kada
je, kroz realizaciju 4.600 kredita
posredstvom ovog programa zaposleno 7.674 lica, a samo u ovoj
godini 1.800 lica. Za pomenute
kredite utroπeno je 22,7 miliona
eura, a kreditirano je u oblast poljoprivrede i zanatstva, trgovine i
proizvodnje.
Dopunjeni program kreditne
podrπke, kroz realizaciju projekata
iz sektora turizma, poljoprivrede;
proizvodnje, fokusiraÊe pet ciljnih
Nedostaju 262 zanimanja
Zavod za zapoπljavanje Crne Gore na træiπte radne snage
izlazi sa 922 zanimanja, dok poslodavci imaju potreba za svega oko 750 vrsta zanimanja, pri Ëemu s njihove strane postoji traænja za 262 zanimanja koja Zavod nema, odnosno koja su
na træiπtu deficitarna. Za Ëak 435 zanimanja koja Zavod nudi
na træiπtu nema traænje, dok ponuda i traænja korespondiraju
za 487 zanimanja.
grupa - nezaposlene, tehnoloπke
viπkove, poljoprivrednike, preduzetnike i preduzeÊa.
Na skupu je zakljuËeno da je obzirom na znaËajnu ulogu Zavoda
za zapoπljavanje neophodno izdvajati viπe sredstava za osposobljavanje ove institucije i za mjere
aktivne politike zapoπljavanja.
Pored ostalog reËeno je da se
kreiranje zakonodavstva mora tretirati na naËin koji bi omoguÊio
smanjenje barijera za formiranje
novih firmi Ëime bi se omoguÊila
veÊa fleksibilnost u zapoπljavanju.
U istu svrhu treba uËiniti sve na
razvoju malih i srednjih preduzeÊa, odnosno na kreiranju podsticajnih mjera za graenje novih firmi i rast postojeÊih.
UËesnici skupa su ukazali na
neophodnost ulaganja sredstava
dobijenih od privatizacije u kreiranje novih radnih mjesta i aktivnu politiku zapoπljavanja.
PoveÊanje
zainteresovanosti
poslodavaca za veÊe zapoπljavanje, prema miπljenju uËesnika postiÊi Êe se razradom sistema koji
Êe omoguÊiti da poslodavci bræe
angaæuju radnu snagu, ali i da se
bræe oslobaaju nepotrebne radne snage.
To je moguÊe postiÊi razradom
stimulativnih mehanizama pojeftinjenjem radne snage i pravljenjem
balansa izmeu sigurnosti radnog
mjesta i novog zapoπljavanja.
Takoe se mora voditi raËuna o
davanju jednakih πansi svima u
procesu zapoπljavanja, Ëime se poveÊava moguÊnost zapoπljavanja
ranjivih grupa, odnosno zdravstveno ugroæenih lica, lica sa invaliditetom, æena, etniËkih manjina,
te starijih i dugotrajno nezaposlenih lica.
Organizatori Konferencije bili
su Zavod za zapoπljavanje, fondacija Fridrih Ebert te Nacionalna
observatorija Crne Gore.
Ivanka FatiÊ Rastoder
povod je tu u obliku Programa za
prestrukturiranje
preduzeÊa...).
Zaπto se oko toga ne bismo i posvaali i iskonfliktovali? Nastavljam
sa delegiranjem, uz pristup od
teæeg ka manje teπkom. Dræava
kao preduzetnik, ili uopπte uloga
dræave u privrednoj i socijalnoj
sferi. Pa privatizacija, sve tamo do
sporta. Zaπtita domaÊe proizvodnje, bar dempinπka. Zaπto ne delegirati i temu - "resavska πkola" u
prilagoavanju propisa na putu ka
Evropi (zar i uz konflikt ne bi
mogli da stignemo do stava - to i
to zasad ne moæemo, ne odgovara
nam). Moglo bi i dalje sa delegiranjem. Na primjer, poslovni
moral (izgradnja metoda, instrumenata i institucija).
No, vratimo se na poËetak "misli drugaËije". Nije to samo
pravo, to je obaveza, sloboda. I
kad se tako misli, vidljivo je da se
krenulo dalje od - preteπka su vremena. Uostalom, to je u skladu sa
prirodnom neminovnoπÊu. I ovdje, prije kraja, moram da zapiπem
da ovaj narod improvizatora (zar
nijesmo takvi?), u ovakvoj muci
moæe da "raa" nove ideje,
kvalitetne, æivotne, valjane. Zar
im ne treba pripomoÊi u, kako se
to savremeno kaæe, implementaciji. Od poËetka pa do kraja, a kraj
je tamo negdje na træiπtu, u profitu, na putu ka boljitku.
Za kraj, neπto kao zavrπna reminiscencija. Iskustva ranijih i skoraπnjih, naπih i drugih, reformatora nijesu naroËito pozitivna. Iz toga, ipak, ne bi trebalo izvlaËiti zakljuËak da naπi sadaπnji reformatori nemaju pravo na optimizam i
uspjeh.
Peko NikoliÊ
REFORMANIJA
„Misli drugaËije”
Iskustva ranijih i skoraπnjih, naπih i drugih, reformatora
nijesu naroËito pozitivna. Iz toga, ipak, ne bi trebalo izvlaËiti
zakljuËak da naπi sadaπnji reformatori nemaju pravo
na optimizam i uspjeh
Naslov je skinut sa kraja upravo
promovisanog nastavnog sajta za
Finansijski menadæment, kao pouka buduÊim ekonomistima kako
bi trebalo da uËe, promiπljaju, shvataju... Razlog viπe da upravo
takvom sintagmom poËnem ovaj
tekst, kojim "otvaramo" glasilo
pod imenom "Reformator".
Proπli smo, neko manje neko
viπe, ona vremena jednoumlja, ratnih burlikanja, sankcionih "opravdanja", ulaska u tranziciju. Uπli u
ovaj novi period reformi, zaputili
se ka Evropi.
I ako se stvarno hoÊe tranzicija i
taj put, onda se mora proÊi i kroz
katarzu (πto treba da znaËi vaskoliko proËiπÊavanje). A kako
drukËije,
nego
uz
"misli
drugaËije". E, πto ja mislim da bi
to trebalo da znaËi "misli reformatorski", to je moj problem. I, naravno, mnogo viπe onih koji
agendiraju ovaj naπ tranzicioni, reformski kurs.
Po nekoj novinarskoj metrici
sad bi trebalo da se brojkama i
stavovima izvijesti o tome πta je
uËinjeno, odnosno propuπteno na
naπem tranzicionom putu. U nedostatku prostora (πto je stara
"novinarska formula" kad se neπto
neÊe), ostavljamo to onima koji su
"zaduæeni". Uostalom, kaæe se
kod nas - svak' svoj posa'.
Umjesto
izvjeπtavanja,
tek
poneka natuknica o vremenima
sadaπnjim, manje o proπlim, a
zbog buduÊih. Vremena ova naπa
æivuÊa su takva, preteπka - besparica, siromaπenje, dugovanja - izgubili smo negdje poranije (kad
je, mislim, bilo joπ teæe) srednju
klasu, za raËun manjeg broja bogatih, a na raËun velikog procenta
siromaπnih. Æivimo sa raznim
aferama, uz neke konflikte koji nijesu primjereni vremenu, uz kon-
flikte
prevashodno
politiËke
prirode (ako je to uopπte politika).
Vremena tranzicije, naroËito ova
poËetna, kad se tek postavlja podumenta, podrazumijevaju sve to.
Bilo bi neprimjereno najavljivati
da Êe, koliko sjutra, biti bolje.
Tranzicija i reforme imaju svoju
cijenu i ona se mora platiti. Pravo
je pitanje ili dilema - gdje je granica izdræljivosti, o Ëemu, htjeli ili
ne, moraju da vode raËuna reformatori, posebno kreatori reformi.
I kad veÊ unesoh afere i konflikte, volio bih da se dobro razumijemo. U svakom vremenu promjena njih mora da bude. Ovo nije
pledoaje za "ukidanje" afera i
konflikata. Naprotiv. Umjesto
raznih afera (neÊu da ih nabrajam
- utuæile su nam), nekih konflikata politiËke prirode (iz istih razloga nema nabrajanja), hoÊu da
delegiram tek poneku temu za
primjerene konflikte. Znam, moglo bi se reÊi i siguran sam da Êe biti
tako - Ëekaj da prvo rijeπimo sadaπnje afere i konflikte, da ih krivci (preciznije bi bilo reÊi okrivljeni) plate, pa Êemo onda... Moæe
i tako, ali uz pravo promiπljanje o
primjerenosti i rezultantama tih
afera i konflikata.
No, evo tek poneka od tih tema.
Javni dugovi - unutraπnji, spoljni.
DuæniËko-povjerilaËki odnosi i
gubici (neka mi ne bude zamjereno, ali bez otvaranja i ovakvog
ili onakvog razrjeπavanja tih problema ne moæemo na put ka
boljitku). Dalje, privredni zamajac
(nema nam druge, moguÊ je, a i
GODINA I
Reforme
U PRAVOM SMJERU !
Reformator
Izdaje: Apriori d.o.o, Podgorica, Bratstva i jedinstva 4 - Tel/fax: 081/622-413
Glavni i odgovorni urednik: Olivera –ukanoviÊ
©tampa: ROTO SLOG
decembar 2003.
Novi preduzetnik
Reformator 3
„EKOFLORA”, PREDUZE∆E ZA OTKUP, PRERADU I IZVOZ BILJA
Od Nahije
do New York-a
Kako kadulja iz Malesije, Nahije, BjelopavliÊa..., preko
danilovgradske "Ekoflore", stiæe do Njujorka
„Ekoflora” - Prerada pelima
Kakva blokada!
Bio je maj 1999. godine. Bombardovanje, agresija, kako hoÊete. Ne moæe se iz Crne Gore. Luka u Baru... Nema je. Blokada svuda, svuda oko nas. A kadulja mora na Njujorπku berzu. Kupac
Ëeka. Ugovoreno je. Ali, kako?
I onda kombinacija. ©leper iz Bosne. Ali, moæe samo do MetkoviÊa. Preuzima ga vozaË sa
hrvatskim pasoπem (u meuvremenu, ako πleper zaplijene, fabrika u zalog). Ne moæe se iz Luke
PloËe. Pravac Kopar. Utovar kontejnera. Brod kreÊe 4. juna. U vrijeme blokade. Stiæe u Njujork.
Na berzu. Na vrijeme.
Rizik je kaæu svojstven mladima.
Tako je i u ovom sluËaju, od
poËetka kad je ono "oduzeta" i
zakljuËana "roditeljska" kadulja,
pa do ovih dana... "Ekoflora" - tu
na domak Danilovgrada, put Orje
Luke u Branilovici (i o toj kamenoj zgradi bi se mogla saËiniti
pitka priËa) - firma koju vodi Marijana RackoviÊ. Osnovna djelatnost, i registraciono i faktiËki,
"otkup, prerada i izvoz bilja".
Uglavnom kadulje, te opore i
bodljikave biljke koju ËeπÊe zovemo pelim (a poneki i pelin).
Otkup - od preko hiljadu beraËa iz
Malesije, Nahije, BjelopavliÊa,
Pjeπivaca... Prerada (u toj kamenoj
zgradi koja bjeπe i zatvor i mjesto
stanovanja u onim teπkim poratnim danima, bila je tu i fabrika
obuÊe, zapuπtena i napuπtena) savremena,
automatizovana
maπina za obradu pelima, aparat
za suπenje kojeg ovih dana noviraju struËnjaci, stolovi za ruËno
proËiπÊavanje i kontrolu kvaliteta.
I 24 radnice uz stolove, da ne bi
koja "trcaka" promakla, da bi sve
bilo po meunarodnim standardima u ime kvaliteta koji odgovara
"osvojenoj" robnoj marki. Izvoz pravo na Njujorπku berzu...
Tog dana kad se pripremao ovaj
tekst, Ëekao se πleper, bale za kontejner su spremne za ukrcaj u
barskoj Luci i pravac Njujork.
Naravno, πleper kasni, a mora se
stiÊi. U meuvremenu nervoza,
priËa i dogovor da ova mlada
dama "stavi koju rijeË na hartiju"
(sigurnosti radi, novinarske). S
molbom tamo od poËetka, unazad
neπto godina, tamo po zavrπenom
fakultetu. Iz toga biram citat:
"Poslu u spoljnoj trgovini ne
moæe niko da te nauËi, to moraπ
sama". RijeËi su to jednog starog
direktora koji se bavio sliËnim
poslovima. I dalje, opet citat:
"BiÊeπ u prilici da robu treba da
prodaπ po nerazumno niskim cijenama i tada je, ako misliπ da treba,
prodaj" (upravo sada je takva
situacija - zapamtio sam Marijanine rijeËi da ovaj put prodaje uz
gubitak). "BiÊeπ u prilici da ti se
nude izuzetno visoke cijene - tada
dobro razmisli da li treba da prodaπ" (neki joj sad nude da proda
fabriku za viπestruko veÊu cijenu, a
ona neÊe!). ©leper je ipak stigao,
pelim je u kontejnerima i na putu
Bar - Njujork.
Sad, dok se priprema sljedeÊa isporuka, joπ jedan citat iz Marijaninog "pismenog". "Træiπte je
viπe nego selektivno. Renome
firme i povjerenje kupaca je neπto
πto se teπko stiËe. To je moguÊe
stalnim
kvalitetnim
radom.
Træiπnim promjenama se moraπ
stalno prilagoavati i stalno se mora traæiti naËin da se obezbijedi
konkurentnost proizvoda".
Dok kadulja putuje na berzu, a
novi se kontejneri pripremaju, evo
i poneke "domaÊe" o podrπci
izvoznim projektima. Bila je ove
godine suπa, moralo je da bi se
odræalo na træiπtu i da se uvozi uz
carinu od 10 odsto plus PDV od
17 odsto (kako onda do
konkurentnosti). Povrh toga, Direkcija πuma uvodi taksu na
otkupnu cijenu od pet odsto i istu
taksu, ali od 10 odsto na
preraenu robu (ali samo onda
kad se izvozi!). Ili dalje, za istu
vrstu i koliËinu robe crnogorski
izvoznik mora da plati dokumente
i takse koje su za oko dvanaest puta veÊe nego na primjer u Srbiji i
Bosni, odnosno osamnaest puta
viπe u odnosu na makedonskog
izvoznika.
I na kraju, ponovo o riziku i
"pismenim" ove mlade dame. "Pitanje je da li Êemo i koliko dugo
opstati na træiπtu... A pisanje o nama je veÊ Vaπ rizik". Prihvatam. I
pored toga πto nisam u mladim
danima. "Na kraju krajeva - kaæe
se u tom ’pismenom’ - ako niπta
drugo neka ostane zabiljeæeno da
smo nekad neπto pokuπali da
uradimo". UradiÊe se.
P.N.
NOVA RADNA MJESTA
planirano: 20 000
(do aprila 2004.)
realizovano: 30 100
(do 8. decembra 2003.)
VLADA REPUBLIKE CRNE GORE
Dobar start
4 Reformator
decembar 2003.
LEGALIZACIJA I OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA
GODINA ZAPO©LJAVANJA
Za osam mjeseci premaπen je cilj projektovan za godinu - 30.100 novih radnih mjesta i viπe od hiljadu kredita za podsticaj zapoπljavanja. Ako sve
bude teklo po planu, a u Vladi tvrde da hoÊe, stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori za tri godine istopiÊe se na 19 odsto
Iako je od poËetka primjene programa „Legalizacija i otvaranje novih radnih mjesta” proπlo tek osam
mjeseci - rezultatima su zadovoljni i
Vlada, kao autor Programa, i poslodavci i oko 30.100 legalno ili novozaposlenih crnogorskih gradjana,
Da program „Legalizacija i otvaranje novih radnih mjesta” nije puki spisak lijepih æelja ili primjer dobrih namjera, veÊ jasan izraz rijeπenosti Vlade da se uhvati u koπtac sa
problemom nezaposlenosti, koji
optereÊuje sve dræave u tranziciji,
potvrduje i potpredsjednik Vlade
Branimir GvozdenoviÊ, inaËe rukovodilac Koordinacionog odbora za
praÊenje Programa zapoπljavanja.
„Zadovoljni smo dosadaπnjom re-
RAD „NA CRNO” - PRO©LOST
Vuk RakoËeviÊ, u ime Udruæenja pijaËnih prodavaca, ocjenjuje da je Vladin program legalizacije radnih mjesta stavio
taËku na dugogodiπnju praksu neprijavljivanja radnika. "Nas
preko 15 hiljada legalizovalo je svoj status. Stari poslovni
obiËaji i rad na crno, bar za nas, su proπlost. Sada poslujemo mirne savjesti, uvjereni da privrednici udruæeni u svoje
asocijacije, Unija poslodavaca i dræava moraju biti partneri jer
imaju isti interes: veÊu dobit, poveÊanje broja zaposlenih,
punije budæete. Dræavna kasa se puni porezima i njen je interes da preduzetnici ostvaruju profit, kako bi se imalo πta
oporezovati. Doprinosi na plate su medju najniæim i dovoljno
stimulativni za nova zapoπljavanja", ocjenjuje predsjednik
Udruæenja pijaËnih prodavaca Podgorice.
koji su nakon viπegodiπnjeg Ëekanja
izbrisani sa evidencije nezaposlenih.
Za malu dræavu, kakva jeste Crna
Gora, to ne moæe biti puki statistiËki
podatak ili zanemarljiva Ëinjenica,
posebno ako se ima u vidu da je, prema pokazateljima Eurostata, nivo
nezaposlenosti uveÊan u oko dvije
treÊine regija zemalja Evropske unije i tri petine dræava koje bi u maju
naredne godine trebalo da se pridruæe toj asocijaciji.
alizacijom Programa, koji je poËeo u
aprilu a sastoji se iz deset projektnih
cjelina, 16 pojedinaËnih i pet sektorskih projekata, jer realizujemo
ciljeve zacrtane Agendom ekonomskih reformi i ispunjavamo naπ slogan 'Radimo! Danas mnogo, sjutra
joπ viπe'”, istiËe GvozdenoviÊ i najavljuje da Êe efekti Ëetvorogodiπnjeg Programa, planirani za godinu,
biti skoro u potpunosti realizovani u
mnogo kraÊim rokovima.
„Efekti Programa su dostizanje
privrednog rasta koji omoguÊava
otvaranje pet hiljada novih i legalizaciju 20 hiljada postojeÊih radnih
mjesta godiπnje. Samo za osam
mjeseci realizacije Programa, od
aprila do decembra, kreirali smo
ukupno 30.100 novih radnih mjesta i premaπili cilj projektovan za
godinu”, navodi potpredsjednik
Vlade i dodaje da Êe razvoj kulture
legalnog zapoπljavanja, uz gotovo
apsolutno eliminisanje rada „na
crno”, u periodu od Ëetiri godine
biti u potpunosti ostvaren.
Projekat se realizuje po planu i u
oblastima regulisanja tehnoloπkih viπkova, razvoja trziπta rada i radne snage, uz stabilne sisteme prekvalifikacije i dokvalifikacije, istiËe GvozdenoviÊ i posebno naglaπava da je stopa
nezaposlenosti u 2003. godini smanjena sa 23,25 odsto na 22 odsto.
Ako sve bude teklo po planu, a
u Vladi tvrde da hoÊe, za tri godine u Crnoj Gori Êe biti 19 odsto
nezaposlenih.
GovoreÊi o sredstvima koja je
Vlada u ovoj godini izdvojila za
podsticaj zapoπljavanja, GvozdenoviÊ podsjeÊa da je u okviru Programa za kontinuirano stimulisanje
zapoπljavanja i preduzetniπtva, preko Zavoda za zapoπljavanje, odobreno viπe od hiljadu kredita,
Ëime su stvoreni uslovi za otvaranje 1900 novih radnih mjesta.
„Samo u oktobru opredijeljeno
je 2,4 miliona eura i dodijeljeno
500 kredita. Preko Fonda za razvoj tokom godine kreditiran je
41 projekat vrijedan 2,4 miliona
ZNA»AJAN PODSTICAJ
"Kredit za samozapoπljavanje pomogao mi je da obezbijedim egzistenciju za svoju porodicu
i joπ jednog uposlenog radnika. Dijelim radost sa svima kojima je 2003. godina dala πansu
da rade i stvorila pretpostavke za ostvarivanje ideja koje ne bi mogle zaæivjeti bez pomoÊi
dræave”, kaæe Milan RondoviÊ, privatni preduzetnik iz Podgorice, koji se bavi bravarsko limarskim poslovima. NavodeÊi da je kredit za samozapoπljavanje od 12 hiljada eura, koji je dobio preko Zavoda za zapoπljavanje i Banke, uredno otplatio, RondoviÊ istiËe da i pored izraæene
nelikvidnosti investitora uspijeva da "sastavi kraj s krajem".
"OËekujem od Vlade da uvede viπe reda na gradjevinskom træiπtu, jer se znaËajna sredstva
odlivaju iz Crne Gore. Viπe mojih poznanika koji se bave uslugama u gradjevinarstvu tada bi bili
spremni da uz kredit poËnu privatnu djelatnost", kaæe vlasnik firme "Rondo" i dodaje da je zainteresovan za novi kredit za proπirenje djelatnosti svog preduzeÊa.
Tunel „Sozina”
Branimir GvozdenoviÊ: Planovi realizovani u mnogo kraÊim rokovima
eura, Ëime su stvoreni uslovi za otvaranje 265 novih radnih mjesta, a
u proceduri je odobravanje 1,2
miliona eura za kreditiranje 17
projekata”, navodi GvozdenoviÊ.
U Vladi oËekuju da korisnici
kredita dobijena sredstva utroπe
namjenski, shodno biznis planovima, otvore nova radna mjesta, proizvedu prepoznatljivu robnu marku
i pruæe uslugu koja Êe kvalitetom i
cijenom biti konkurentna proizvodima iz regiona, ostvare prihode za kvalitetan æivot svojih porodica i, plaÊajuÊi porez, ulaæu u Crnu Goru i budu inicijatori njenog
novog razvoja. Za ostvarenje tih
ciljeva Vlada neÊe πtedjeti sredstva kreditna podrπka biÊe nastavljena i
to na novim principima.
„Pored kreditne, zaæivjeÊe i sistemska podrπka kroz edukaciju,
postepeno eliminisanje biznis barijera i promjenu svijesti svih nas,
jer moramo biti svjesni da su dræava i Vlada tu da pripreme okvir i
obezbijede koordinaciju, a da preduzetnici budu nosioci inicijative
i pokaæu spremnost da preuzmu
veliki dio poslova na sebe. Stvaramo uslove da poslove javnog sek-
tora postepeno preuzima privatni
biznis, Ëime realizujemo dva strateπka cilja - ekonomski rast uz odluËujuÊi uticaj privatnog sektora i
valorizaciju crnogorskih potencijala”, zakljuËuje GvozdenoviÊ.
Ako Vlada zaista ispuni obeÊanja i stvori uslove da preduzetnici i
mala i srednja preduzeÊa, kao u
veÊini razvijenih zemalja, postanu
pokretaËi ekonomskog razvoja,
ako gradjani shvate da svi pojedinaËno mogu doprinijeti oporavku
zemlje, a kreativni i sposobni
ugrade svoju viziju u viziju Crne
Gore - ovom lijepom parËetu
Mediterana smjeπakaju se nesumnjivo vedriji dani.
S.R.
JO© 13 MILIONA
EURA ZA NOVO
ZAPO©LJAVANJE
Vlada Crne Gore dogovorila je sa bankama realizaciju
14 kreditnih linija, vrijednih
preko 13 miliona eura za finansiranje projekata podsticanja zapoπljavanja i podrπku
turizmu i poljoprivredi. Konkursi za nove kreditne linije,
kojima je planirano da se podræi viπe od hiljadu projekata, biÊe objavljeni do kraja
godine i imaÊe definisan rok
za predaju dokumentacije.
OdluËivanje o kreditima biÊe
na opπtinskom i centralnom
nivou, a konaËnu odluku donosiÊe kreditni odbori poslovnih banaka. Koordinaciono tijelo za praÊenje i realizaciju programa "Zapoπljavanje invalida rada" odluËilo je
da dodijeli i 20 kredita, vrijednih oko 100 hiljada eura,
osobama koje su u grupi kategorisane omladine, Ëime
Êe se stvoriti uslovi za zapoπljavanje 27 radnika.
TaËka zastoja
decembar 2003.
Reformator 5
KAKO REGISTROVATI SOPSTVENO PREDUZE∆E
SNA–I SE, CARE
Uz malo dovitljivosti, prepisivanja, prekucavanja i strpljenja, moæete i sami doÊi do rjeπenja
o upisu preduzeÊa u registar Privrednog suda i, uzgred, uπtedjeti moæda i 150 eura
U tekstu koji je pred vama pokuπao sam da odgonetnem πta obiËnog graanina oËekuje ukoliko
æeli da registruje svoje preduzeÊe,
kako bi se, æargonski reËeno, bavio „biznisom”. RazmiπljajuÊi kako da vam to najbolje doËaram,
odluËio sam da kao potpisnik ovih
redova sam registrujem preduzeÊe, uzimajuÊi pri tom u obzir da
treba da odigram ulogu (veoma)
prosjeËnog graanina, koji nije
upoznat sa zakonom, niti ima pravniËkog iskustva.
Prije toga, konsultovao sam jednu od brojnih firmi iz oglasa u
dnevnim novinama koja nudi da
umjesto vas (nas) registruje kompaniju.
Doπao sam do saznanja da na
ovaj naËin za sedam do deset dana
mogu dobiti preduzeÊe, ali po cijeni od 200 eura. Ovo je da napomenem 200 puta skuplje nego minimalni, zakonom propisan, osnivaËki kapital od jednog eura. Izgleda skupo! Zbog toga sam odluËio da pokuπam da to uradim
sam, jer mi je svaki cent dragocjen.
OdluËio sam da tih 200 eura ostavim po strani i uloæim ih u
razvoj mog preduzeÊa.
Pa da krenem! Ali odakle?
Pada mi na pamet nekoliko modela! Jedan je da pitam druga, roaka ili kolegu koji veÊ ima firmu,
a drugi da se obratim na 988. Poπto je roaka mog dobrog prijatelja, koja ima firmu, rekla da je ipak
najbolje da se javim Privrednom
sudu, to sam i uradio.
Dakle, obratim se na 988, jer mi
treba broj Suda. Zapamtite ako
vam daju broj 081 242 599 - to
nije taj. Pravi broj za informacije je
081 242 626.
Razgovaram sa ljubaznom osobom, koja pita kako da mi pomogne.
Neizbjeæne guæve na πalterima
Rekao sam joj da hoÊu da registrujem preduzeÊe, ali i da nemam pojma kako se to radi i pitao
da li mi moæe objasniti πta treba da
uradim. Dobio sam objaπnjenje da
oni znaju πta treba da podnesem
Privrednom sudu, a to je:
1. Statut,
2. Odluka o osnivanju preduzeÊa,
3. Uplata od 10 eura na æiro
raËun broj 55100-845-0-1172,
πto je raËun Privrednog suda u Podgorici,
4. Uplata od 9 eura na æiro raËun 55100-632-3-2281 za objavljivanje oglasa o registraciji u
Sluæbenom listu Crne Gore,
5. Uvjerenje da direktor firme
nije kriviËno gonjen za privredni
kriminal,
6. Da ispunim prijavni obrazac.
I , naravno, da sve to donesem u
prostorije Privrednog suda!
Kada sam pitao - da li je to sve,
rekli su mi, smijuÊi se, da jeste sve
πto se tiËe Privrednog suda i da
dosta posla tek slijedi.
STATUT I ©IFRE
Naravno, ne moæete da napiπete
iz Ëista mira statut i odluku. Ja ih
nikad ih u æivotu nisam vidio i
samo sam graanin koji je 20 godina radio kao sluæbenik u dræavnoj firmi (eto, uæivljavam se malo u svoju ulogu graanina).
Ponovo mi na pamet pada moj
drug i kolega i njegova roaka.
Pitao sam ga da li bi ona mogla da
mi pozajmi njen statut, da ga prepiπem, sa izmijenjenim imenom i
liËnim podacima. Prethodno sam
naravno saznao da mnogi ljudi upravo to i rade. »ekao sam dva dana, ali sam ga dobio. Tada sam shvatio da od ideje da sve uradim
sam stvarno nema niπta. Statut je
klasiËni pravniËki dokument o kojem ja ne znam niπta i koji sam
morao da proËitam i izmijenim
veoma malo. Sam ga ne bih mogao napisati. Promijenio sam ime
firme i imenovao sebe za direktora. Naravno, ne morate imenovati
sebe, ali ako osnivate baπ malu firmu onda ste uglavnom njen vlasnik i direktor, jer obiËno nemate
dovoljno novca da vi gazdujete, a
drugi rade za vas.
Ono πto me najviπe zbunilo bila
je dugaËka lista djelatnosti, na dvije kucane strane, sa brojevima pored. Petocifreni brojevi su inaËe
πifre djelatnosti i, kako mi je objaπnjeno, definiπu ono Ëime Êe se
moja kompanija baviti. To znaËi
da ne smijem raditi niπta πto je van
upisanih djelatnosti. Ukoliko to
poæelim, moram da mijenjam statut ponovo. Zbog toga Êe vam svi
predloæiti da listu napravite πto je
moguÊe πire, a da na kraju stavite
vaπu „preteæenu djelatnost”, odnosno ono Ëime Êete se uglavnom
baviti. Sigurno ne æelite da vam
petocifreni brojevi koje niste ukucali predstavljaju problem prilikom zarade.
S obzirom da sam ovaj statut dobio na papiru, ostalo je da ga prekucam zajedno sa πiframa. OdluËio sam da to uradim, a kasnije,
ukoliko bude potrebe, u Privrednom sudu potraæim πifrarnik i
moæda neke detalje u vezi sa djelatnoπÊu promijenim. Prijateljski bih
svakog savjetovao da ukoliko nakon Ëitanja ovog teksta æeli da registruje kompaniju ipak prvo podigne πifrarnik iz Privrednog suda.
U ovoj fazi pisanja joπ ne znam zbog Ëega se ti brojevi upisuju.
PrekucavajuÊi ovih ukupno 11
strana, dao sam i ime firmi , koje
Êu otkriti tek na kraju ovog malog
istraæivanja. Nadam se da takvo
ime joπ niko nije uzeo, jer bi zahtjev bio odbaËen. Izgubio sam joπ
Potvrda o registraciji
jedan radni dan u prekucavanju.
Moram napomenuti radni dan nije osam sati konstantnog posla,
uzimam u obzir i pauze, kao i joπ
po neku obavezu koju moram u to
vrijeme obaviti.
©ALTERI
SledeÊa obaveza su πalteri, ono
πto je uvijek najdosadnije. Krenuo
sam sa uplatnicama da na πalteru
Poπte uplatim 20 eura sa svim provizijama. Nisam imao sreÊe jer je
tog dana πalter bio prebukiran. Vjerovatno se pauza bliæila kraju , jer
je samo jedan sluæbenik bio prisutan kad sam doπao. Ahh, stiæe i
drugi i spaπava predugog Ëekanja.
SljedeÊa stanica je Osnovni sud,
gdje moram dobiti potvrdu da se
protiv direktora ne vodi kriviËni
postupak. Kad sam doπao do πaltera objasnili su mi da, opet na πalteru preko puta, moram uplatiti
1,75 eura za taksu. Tamo je bilo
20 ljudi i jedva sam mogao vidjeti
πalter, iako je dobra okolnost da se
ne moram vraÊati u Poπtu. Pri tom
nemam uplatnicu, a moram je uz-
eti baπ sa tog πaltera, popuniti je,
pa opet nazad u red. Vjerovatno
Êete vi morati tako, a ja sam imao
sreÊu da je osoba koja daje uvjerenje usliπila molbu i prihvatila da
joj dam 1,75 eura i ne Ëekam red.
Napominjem da nisam imao namjeru da bilo koga potplaÊujem, veÊ
da kasnije ona taj novac proslijedi
na πalter. Iπao sam preËicom i uspjelo je - dobio sam uvjerenje za
pet minuta.
Sada treba popuniti obrazac za
upis, koji sam ja sreÊom skinuo sa
Interneta, sa adrese www.crps.cg.yu. Formular nije komplikovan, ali se za razliËite oblike privrednog druπtva koriste i razliËiti
formati. S obzirom da, kako sam
veÊ rekao, registrujem druπtvo sa
ograniËenom odgovornoπÊu, ispunjavam svoje ime i prezime, a
ako je viπe osnivaËa i njihove podatke, odnosno jedinstveni matiËni
broj, mjesto obavljanja djelatnosti,
adresu za prijem sluæbene poπte,
πifru osnovne djelatnosti, ime i potpis ovlaπÊenog lica. Kasnije sam
saznao da se ovaj obrazac moæe
kupiti i u knjiæarama.
Sa prikupljenim dokumentima,
u nadi da je sve tu, poπao sam u
Privredni sud i predao ih. Saopπtili su mi da dodjem do kraja
radnog vremena i da Êu dobiti
rjeπenje o upisu u registar, sa kojim mogu da nastavim postupak
osnivanja preduzeÊa. Uslov za
ovo je da je sva dokumentacija
uredna i da sam sve uradio po
pravilima.
Kako Êe postupak registracije
teÊi dalje i da li sam zaista sve uradio kako treba, saznaÊete u sljedeÊem broju, gdje Êu objasniti i
nastavak priËe o registraciji.
Na kraju sumiram da sam na
postupak registracije do sada potroπio 21,75 eura i do Privrednog
suda stigao za pet dana. Ovo je
naravno samo moj sluËaj. Nakon
raspitivanja kod ljudi koji su ove
poslove veÊ radili, saznao sam da
su neki uspjeli da do ovog dijela
dou i ranije, dok su neki zbog
drugih obaveza koje su u meuvremenu obavljali ostali i dva do tri
dana duæe. Do sada me je najviπe
zadræalo pripremanje statuta, njegova nabavka i prekucavanje i minimalno prilagoavanje.
(Nastavak u sljedeÊem broju)
Boris DarmanoviÊ
U pravom smjeru
6 Reformator
decembar 2003.
ANKA VOJVODI∆, GRADONA»ELNIK BARA
Bar - ohrabrujuÊi primjer
Bar u svojim programima pokuπava da stvori ambijent u kojem Êe postojati uslovi da se
privreda razvija u skladu sa najboljim programskim planovima dræave Crne Gore i bude
primjer na kojem Êe se ispravnost politike razvoja pokazati
otpada za opπtine Bar i Ulcinj su u
toku. PouËena iskustvom opπtina
Kotor i Budva, u stalnom sam kontaktu sa stanovniπtvom koje gravitira lokaciji u Baru.
Ovdje je 21. novembra odræana
velika prezentacija ovog projekta i
prikazan filmski materijal identiËnih
sanitarnih ekoloπkih deponija u
Austriji i ©paniji. Nadam se da je
transparentnost kojom je opπtina
Bar u ovaj projekat uπla, ona preko
koje se ne moæe, dakle potpuna, i
oËekujem da Êe izgradnja deponije
u Baru biti zapoËeta uskoro.
U skoro svim primorskim opπtinama izraæeni su problemi uzurpacije zemljiπta i devastiranja
prostora. Sa kakvim problemima
se Bar susrijeÊe na planu gradnje
i kakve rezultate postiæe?
Naæalost, problem uzurpacije
zemljiπta i devastiranja prostora je
najveÊi problem Crne Gore upravo
tamo gdje je prostorom trebalo racionalno raspolagati i koristiti ga proporcionalno razmjeri veliËine i ljepote koja je ograniËena, a raskoπna.
Ma kako to zvuËalo , ponekad poæelim da je recimo sutomorska obala pusta i sa onoliko objekata koliko ih je imala prije trideset godina,
jer bi tada bila ljepπa. ©ta sada raditi? Smatram da je najhitniji posao
izrada Prostornog plana Crne Gore
i grada ili preispitivanje generalnih
urbanistiËkih planova i, naravno,
izrada detaljnih urbanistiËkih planova. To samo po sebi neÊe rijeπiti
neÊe biti moguÊe.
Nedavno ste bili u radnoj posjeti Rusiji. Kakvi su rezultati posjete i da li ima neposrednog interesa potencijalnih investitora u
Rusiji i drugim evropskim zemljama za ulaganje u privredu i infrastrukturu Bara?
Na poziv »erepovca, grada u sjeverozapadnoj Rusiji, delegacija opπtine Bar je 3. novembra posjetila
Rusiju i potpisala Povelju o bratimljenju i Protokol o saradnji ova dva
grada. Spontanost njihove ponude i
srdaËnost kojom su nas doËekali su
zapravo potvrda tradicionalnih odnosa Crne Gore sa Rusijom.
Vaæno je kazati da je opπtina Bar uËinila poseban napor zajedno sa svojim javnim
preduzeÊem "Vodovod i kanalizacija", pa je projekat interventnih mjera vodosnabdijevanja uradila prije predvienog roka, prezentirala ga ostalim opπtinama, Vladi i KfW i
Ëak pruæila pomoÊ Cetinju da
doe do sopstvenog rjeπenja.
Uskoro Êe biti otvoren tender
za cijeli projekat, πto znaËi da
Êe se poslovi obavljati prema
dinamici koja garantuje uspjeπnost u rokovima koji su dogovoreni.
Anka VojvodiÊ
Neusaglaπen, Ëesto i suprotstavljen, prilaz pojedinih primorskih opπtina problemima snabdijevanja vodom i odlaganja Ëvrstog
otpada odloæio je rjeπavanje tih
pitanja i doveo do eskalacije problema, πto je ovog ljeta, u πpicu
turistiËke sezone, poprim-ilo razmjere elementarne nepogode.
Kakva su iskustva Bara u rjeπavanju tih vaænih infrastrukturnih
problema i kakav stav ima Opπtina, i Vi liËno, o prijedlogu Vlade
za stvaranje zajedniËkog vodovodnog preduzeÊa i izgradnju regionalnih deponija na Crnogorskom primorju?
Ponekad vjerujem da smo probleme spremni zduπno da rjeπavamo
tek kad oni eskaliraju. A situacija
koju smo imali ovog ljeta je zapravo
ta koja je konaËno iznudila da se
dozovemo svijesti i da shvatimo πta
u ovako vaænim poslovima znaËi
neodluËnost, odlaganje i nesloga.
KonaËno smo, uz podrπku
Vlade i koordinatora Ministarstva
turizma sjeli za sto - sve primorske
opπtine i Cetinje i, uz kreditnu podrπku NjemaËke kreditne ustanove
za obnovu (KfW), napravili program interventnih mjera vodosnabdijevanja ovog podruËja koji se upravo sprovodi. Ovaj program garantuje da Êe 15. maja 2004. godine
æe biti znatno smanjena na primorju i Cetinju, da Êe svi gradovi (u
zavisnosti od pojedinaËnih specifiËnosti) i za stanovniπtvo i za potrebe
turizma imati solidno vodosnabdijevanje u normalnim hidrometeoroloπkim uslovima. Naravno, interventne mjere su ono πto je iznueno i
πto je minimum obaveze koja se veÊ
davno mogla izvrπiti i obezbijediti
dovoljna koliËina vode koju, Ëinjenica je, Crna Gora ima. Ovaj projekat interventnih mjera koπtaÊe
oko sedam miliona eura, 30 odsto
tog iznosa Êe finansirati Vlada Crne
Gore, dok Êe 70 odsto kreditirati
opπtine u zavisnosti od obima izvedenih radova na svom podruËju.
Interesantno je kazati da se u
tom programu interventnih mjera
nalaze i one koje se tiËu ponaπanja
stanovniπtva, πto je od posebnog
znaËaja s obzirom na izmjene koje
Êe uslijediti u naËinu zaduæenja stanovnika, naplate i koriπÊenja vode.
problem, ali je to ona nulta taËka na
koju moramo kao na podlogu preslikati prostor da bi zapravo vidjeli i
πta smo uradili i πta nam je raditi.
Bar ima 20.000, 22.000 ili
25.000 bespravno podignutih objekata. Crna Gora -ko zna koliko- i ja
ih stavljam na teret i Ministarstvu
ureenja prostora, opπtinskim sekretarijatima i naravno, na prvom
mjestu, inspekcijskim sluæbama.
Zakonsku regulativu moramo
hitno preispitati i uËiniti jasnom i
logiËnom. Jer, nelogiËno je da je za
gradnju objekta od 1000 m2 nadleæno Ministarstvo ureenja prostora i da zapravo opπtina na Ëijoj se
teritoriji to deπava ne moæe uticati
niti na dobijanje odobrenja za graenje niti svojom inspekcijom kontrolisati takve objekte. Sklona sam
da vjerujem, jer bezbroj primjera to
potvruje, da se dozvole za ovakve
objekte sa nivoa Ministarstva daju
zapravo bez ikakvog uvida u prostor. Jer da nije tako i da su arhitekte i drugi struËnjaci imali uvida u
prostor, sigurna sam da im profesionalna savjest to ne bi dozvolila.
Ne ËekajuÊi neka globalna rjeπenja u Baru Ëinimo ono πto moæemo. Upravo smo zavrπili snimanje
prostora Generalnog urbanistiËkog
plana Bara, na osnovu kojeg Êemo
konaËno znati πta je sve izgraeno
bez dozvola, a zatim krenuti u program legalizacije objekata gdje je to
moguÊe, kroz donoπenje odgovarajuÊih planova i naravno ruπenje onih
objekata Ëije uklapanje u planove
Prosto ne znam da li je ove godine bio veÊi problem voda ili otpad, oba su tako ozbiljna, da u svim
deπavanjima oko izgradnji sanitarnih deponija na Crnogorskom
primorju i tenzijama koje su joπ uvijek prisutne, pored svog strpljenja,
dobre volje i energije koje ulaæem u
rjeπavanje ovog problema, ne mogu sebi racionalno objasniti - zaπto
se tako ponaπamo.
To nepovjerenje koje stanovnici
pokazuju prema kvalitetu projekta,
sumnjiËavost u kvalitet rjeπenja, a
kod Ëinjenice da su gradovi zatrpani
smeÊem koje se pali na najprimiti-
Snimak deponije iz aviona
vniji naËin, da su deponije bukvalno
na mjestima koja su iznad mora i da
taj otpad na kraju zavrπava u moru,
povremeno me do te mjere obeshrabre da pomislim da smo jako
skloni da i o stvarima o kojima apsolutno ne znamo niπta, moæemo
beskrajno da vodimo rasprave , a da
pritom ne primjeÊujemo da vrijeme
prolazi, a mi samo pravimo πtetu.
Kredit koji smo obezbijedili od
Svjetske banke i koji nam je stavljen
na raspolaganje 11.septembra nije
joπ u funkciji, zbog niËim opravdano duge procedure poËetka radova
na Lovanji.
Pripreme za projekat odlaganja
Treba kazati da je »erepovec
grad od 350.000 stanovnika na
obali Ivanovskog jezera, najveÊeg
vjeπtaËkog jezera na svijetu, koji sistemom kanala izlazi na Ëetiri mora.
U »erepovcu se nalazi kompleks
Æeljezare "Sever Star" sa najveÊom
Simens-Martinovom peÊi na svijetu.
Ovaj grad nema nezaposlenih, a dohodak je dvostruko veÊi nego u
Ruskoj Federaciji.
Bar je deseti grad pobratim »erepovca, pa smo se na njihovoj
proslavi 225 godina postojanja grada susreli sa ljudima pobratimima
iz Rumunije, Finske, ©vedske, Bjelorusije i Ukrajine i ja sam doπla sa
utiskom da su prijatelji tog grada i
naπi prijatelji, pa oËekujem zaista
pozitivne rezultate i raznoliku saradnju u buduÊnosti.
Kakvi su odnosi lokalne samouprave sa privrednim subjektima u Opπtini i kakvi su rezultati
te saradnje?
ZnaËajni su privredni subjekti
koji rade na teritoriji opπtine Bar.
Uvijek prvo govorim o "Luci Bar",
jer je nesporno da je razvoj opπtine
komplementaran razvoju Luke. Zbog takvog stava posebnu paænju poklanjam svemu πto se u Luci deπava,
zajedniËki radimo na oæivljavanju
Industrijske zone, Agroparka i ostalih luËkih kapaciteta. »ini mi se da
smo ove godine dosta uËinili na tom
planu i oËekujem dobre rezultate.
Naravno, imamo i privrednih
subjekata koji su u velikim teπkoÊama. "Primorka" nikako ne uspijeva da se vrati svojoj proizvodnji maslinovog ulja i preradi juænog voÊa.
U Baru se jako mnogo gradi i
poznata je poslovnost Zavoda za izgradnju Bara koji je uostalom izvoaË i mnogih radova Ëiji je investitor
opπtina Bar.
Naπe hotelsko-turistiËko preduzeÊe "Korali" je i ove sezone jako uspjeπno poslovalo, a priznanje je doπlo
u nagradama koje su dodijeljene tom
preduzeÊu na Sajmu turizma u
Novom Sadu. »inimo velike napore
da kroz ovo preduzeÊe i druge ugostiteljske i turistiËke objekte Bar uËinimo gradom u kojem Êe sezona trajati 12 mjeseci, u kojem Êemo razvijati zimski sportski turizam.
Privatno preduzetniπtvo je u
Baru, Ëini mi se, na najviπem nivou
u Republici i tome se posebno poklanja paænja jer se mnogo privrednika bavi proizvodnjom (od prerade masline do industrijske proizvodnje, eloksirane bravarije), zatim obradom metala, sitnim zanatima, πto smatram jako znaËajnim.
U tranziciji u kojoj se nalazimo,
privatizaciji privrednih subjekata
koja je odmakla, opπtina Bar u svojim programima pokuπava da stvori
ambijent u kojem Êe postojati uslovi
da se privreda razvija u skladu sa najboljim programskim planovima
dræave Crne Gore i bude primjer na
kojem Êe se ispravnost politike razvoja pokazati.
Na kraju, ne æaleÊi sopstvenu
energiju i æeleÊi sve pozitivno da
objedinim, mjeru uspjeπnosti ovoga
πto radim vidim u prosperitetu privrednih subjekata, broju zaposlenih i
visini zarada u naπem gradu.
M.–.
ANKETA
decembar 2003.
Reformator 7
GRA–ANI PODGORICE, BUDVE I PLJEVALJA O REFORMAMA
PODR©KA I OSPORAVANJE
Anketirani gradjani znaju da je uspjeπno sprovodjenje reformi preduslov za sveobuhvatni preobraæaj i napredak Crne Gore i podræavaju taj proces, ali istovremeno imaju i brojne prigovore. Nizak standard, nezaposlenost, visoke cijene, nedovoljna informisanost i sporost u sprovodjenju reformi, zakoni koji
se ne primjenjuju, skupo zdravstvo - samo su neki od problema koji, po miπljenju gradjana, optereÊuju taj proces
Filip JoviÊeviÊ (27), profesor
u Gimnaziji - Podgorica
PROSVJETA
O»EKUJE PROMJENE
naroËito ako u kuÊi imate uËenike i
studente. Sve to treba mijenjati, a
posao je dræave da reforme sprovede na dobrobit graana. Radnik sam "Titeksa", koji je pretrpio
neku vrstu reforme i pokazalo se da
su imale efekta. Pojedini pogoni
rade i to je dovelo do uposlenja kapaciteta i πanse za zaradu na træiπtu.
Senad LiËina (28), konobar Podgorica
ZAPOSLITI MLADE
Zdravstvo i prosvjeta su oblasti
gdje su reforme najpotrebnije, jer
su one osnova zdravog druπtva.
Prosvjetni radnici su dovedeni do
prosjaËkog
πtapa,
status
je
praktiËno poniæavajuÊi, pa oËekuju
da se neπto promijeni na bolje.
Moæda kao najbolji primjer moæe
posluæiti Slovenija. Zagovornik
sam velikih sportskih manifestacija,
koje bi se odræavale u Crnoj Gori i
promovisale sport i fiziËku kulturu,
kao znaËajan segment u razvoju
omladine. To bi, uz pomoÊ stranih
organizacija, pomoglo sprovoenju
reformi u oblasti sporta.
Predrag DoderoviÊ (37),
sportista - Pljevlja
POZDRAVLJAM
REFORMSKE PROCESE
Pokrenute reforme u Crnoj Gori
pozdravljam, jer oËekujem da Êe
njihovom realizacijom konaËno
moÊi da se æivi od svog rada. Iako
nisam najupuÊeniji u ukupan proces, najviπe nade polaæem u sprovoenje ekonomskih reformi, koje
bi trebalo da znaËajnije doprinesu
punjenju republiËkog budæeta.
Smatram da bi se novac trebao ulagati samo u ona preduzeÊa koja
imaju jasnu razvojnu perspektivu, a
ne na pokrivanje gubitaka i odræavanje gubitaπa. To bi doprinijelo i
veÊoj zaposlenosti, a stvorili bi se
uslovi i za rast ukupnog druπtvenog
prozvoda i napredak cjelokupnog
druπtva.
Desanka ©evaljeviÊ (50),
radnik - Podgorica
EURO UGROÆAVA
STANDARD
Kupovna moÊ graana je viπestruko opala, πto se najbolje osjeÊa u
prodavnicama. Prvi "sunovrat" je
bio uvoenje eura, a drugi PDV-a.
To je izazvalo poveÊanje cijena i pad
standarda graana. Plate su male,
nemoguÊe je podmiriti sve potrebe,
U procesu reformi graani ne
mogu uËiniti niπta, jedino dræava
neπto moæe uraditi. Crnogorsko
rukovodstvo je proteklih godina
napravilo odreene korake, ali je to
daleko od potrebnog. Graani su
nezadovoljni, nezaposlenost je sve
veÊa. Mogu navesti i primjer u
mom poslu, jer je do prije samo
godinu posjeta lokalima bila oko 60
odsto veÊa nego danas. Umjesto
mnogobrojnih zgrada, mnogo bi
pametnije bilo izgraditi neki mali
pogon i zaposliti omladinu. To Êe
mnogo viπe doprinijeti reformama.
Jugoslav BajËetiÊ (35),
diplomirani inæinjer
maπinstva - Pljevlja
NEDOVOLJNA
INFORMISANOST
O reformama vrlo malo znam.
Uopπte nisam upoznat sa tokom
tog procesa, niti znam ko i kako ih
sprovodi. VeÊina mojih poznanika
takoe nije upoznata sa najavljenim reformama i to mi daje za pravo da kaæem da u reforme nisu svi
ukljuËeni, niti su one javnosti bile
ispravno prezentirane.
Uprkos tome, smatram da su
promjene neophodne i da se reforme moraju sprovoditi na dobrobit svih graana Crne Gore.
Ako su ih oni koji ih sprovode usmjerili u tom pravcu, onda takav
potez pozdravljam. Kako su reforme joπ nepoznanica za mnoge graane, smatram da je njihovo sprovoenje trebalo biti javnije, kao i
da treba organizovti tribine kako
bi se taj proces pribliæio gradjanima. Mislim da ni NVO sektor u
pribliæavanju reformi graanima
nije bio na visini zadatka.
Milan FatiÊ (48) nezaposlen
- Pljevlja
REZULTATI ZA
NEKOLIKO GODINA
Smatram
da
su
reforme
neophodne i pozdravljam njihovo
sprovoenje. Meutim, kako taj
proces mora iÊi postepeno, ne
oËekujem da Êe se reformski efekti
u punoj mjeri osjetiti ubrzo. Prve
konkretne rezultate, smatram, os-
jetiÊemo tek za par godina.
Najviπe oËekujem od reformi
obrazovanja. Sadaπnji sistem ima
puno nelogiËnosti, nastavni planovi
su preobimni i mislim da Êe se reformom
πkolstva
omoguÊiti
mladim ljudima da fakultete zavrπe
u nekom razumnijem roku, a ne
kao do sada da se πkoluju do 30-te
godine. Oni tada malo mogu pomoÊi dræavi. Svakako oËekujem i da
Êe realizacijom reformi u ekonomskoj oblasti mladi i struËni kadar
moÊi odmah da se zaposli, za razliku od dosadaπnjeg Ëekanja na
Birou rada koje je trajalo i po desetak godina.
Ljubiπa ∆ulafiÊ (48)
penzioner - Pljevlja
REFORME NAS
PRIBLIÆAVAJU
EVROPI
Reforme pozdravljam i jako puno
oËekujem od njihove realizacije.
Kako smo dio Evrope, smatram da
Êe nas njihovo sprovoenje joπ viπe
pribliæiti zapadno-evropskim zemljama i na kraju nam omoguÊiti da
kao punopravan Ëlan naemo i dobijemo svoje pravo mjesto u evropskoj zajednici. Malo smo zakasnili
sa njihovim sprovoenjem, a u taj
proces trebali smo da krenemo odluËnije joπ prije par godina. Mislim
da nikad nije kasno i da joπ imamo
dobre πanse da vrlo brzo
postanemo dio razvijenog svijeta.
Boljitak oËekujem za cjelokupno stanovniπtvo, a posebno bi taj
napredak trebalo da osjete mladi.
Momir LeposaviÊ (56), portir
- Podgorica
POSKUPLJENJA
USPORAVAJU
PROMJENE
Cijene iz dana u dan rastu, a privatnici ih formiraju kako im padne
na pamet. Kada dræava bude u moguÊnosti da ih kontroliπe i sprijeËi da
poskupljuju proizvode, tek onda Êe
reforme uspjeti. Ovako je sama ta rijeË viπe fraza sa televizije, radija i
novina, koja je za graane daleka i
nerazumljiva. Sve je poËelo naopako
od kada je uveden euro, koji se praktiËno izjednaËio sa markom.
Zdravstvo pod hitno treba reformisati, jer nigdje na svijetu nema
primjera da bolesnici po tri mjeseca
Ëekaju na jedno obiËno snimanje.
Milan KneæeviÊ (37)
diplomirani pravnik - Pljevlja
REFORMSKI ZAKONI
SE NE PRIMJENJUJU
Reforme u Crnoj Gori su evidentne uglavnom na deklara-
tivnom planu. To konkretno znaËi
da reforme postoje preteæno u
oblasti zakonodavstva i da se na
planu pravne teorije pribliæavamo
standardima normalnog i razvijenog svijeta. Meutim, u praksi
stvari ne funkcioniπu na ovaj
naËin, odnosno ne funkcioniπu
onako kako je to predvieno
novim reformskim zakonima. »injenica je da gotovo ni jedan reformski zakon, meu koje spadaju
i glavni odnosno sistemski zakoni,
nije do kraja primijenjen.
Aleksandar MusiÊ (33),
prodavac - Podgorica
LIJE»ENJE
POSTALO LUKSUZ
Da bi sproveli
reforme
moramo mijenjati Ëitav sistem,
ukljuËujuÊi i crnogorski vrh. Kako
moæemo da oËekujemo reforme,
kada se novinski stupci pune aferama u kojima se pominju najviπi
dræavni organi, pa i sudstvo. Koliko su negativne stvari uzele maha
zdravstvenim ustanovama, gdje
medicinske sestre "kolo vode".
Zvezdana RadonjiÊ (29),
kostimograf - Budva
STOJIMO U MJESTU
Jesam za sprovoenje reformi i
manje-viπe sam upoznata sa tim
procesom. Ipak mislim da reforme
ne mogu toliko brzo da se realizuju. Da budem preciznija, mislim
da se niπta ne radi, samo se priËa o
reformama i stoji u mjestu.
Ivan BeniÊ (35), animator Budva
NI©TA SE
KONKRETNO
NE RADI
dovoljno govori podatak da se bez
novca ne ide kod ljekara, a poznavati medicinsku sestru je isto kao
znati direktora. Medicinske usluge
se naplaÊuju, pa je lijeËenje postalo luksuz. Sve dok u druπtvu
imamo takve probleme, reforme
Êe teπko uspjeti.
Ljiljana KovaËeviÊ (33),
novinar - Pljevlja
USLOVNI OPTIMIZAM
Mislim da je dobro πto se
konaËno kreÊe u reforme i to ne
samo u jednoj veÊ u nekoliko
oblasti. Meutim, oËekujem da
sprovoenje i realizacija reformi, i
pored velike medijske prezentacije, neÊe iÊi ni brzo ni lako i da Êe
zadugo ostati "mrtvo slovo na papiru". U svakom sluËaju najavljene
promjene u πkolstvu, zdravstvu,
ekonomiji, transformaciji lokalne
samouprave pozdravljam i, iako
njihova realizacija kasni, optimista
sam i oËekujem da Êe donijeti dobro za sve nas.
Katarina RakoËeviÊ (23),
trgovac - Podgorica
NI©TA BEZ „VEZE”
Reforme su viπe nego potrebne,
samim tim πto je danas teπko doÊi
do posla, pa omladina gubi povjerenje u dræavu i njenu spremnost
da uËini neπto za graane. Za svaki posao je potrebna jaka veza, ili
od njega nema niπta. U svim "normalnim" dræavama mladi mogu
sebi priuπtiti putovanja, dok mi
moæemo samo da sanjamo o posjetama Parizu i drugim metropolama. Veza je potrebna Ëak i tamo
gdje ne bi smjelo da je bude - u
Nedovoljno sam informisan,
Ëitam neke Ëlanke u novinama o
tome, dok na TV-u nedovoljno
informiπu. Po mom miπljenju,
niπta se konkretno ne radi, samo se
priËa, a i ne znam na koga se
odnose te reforme. Da li su to reforme za one koji ih sprovode ili
za nas graane? Uopπte mi nije
jasno i ne vidim da te reforme
nude iπta, kako mlaima, tako i
nama srednjih godina i starijima.
Rada VukmanoviÊ (52),
penzioner - Budva
PENZIJA NI ZA HLJEB
I MLIJEKO
Nema niπta od reformi. Da li su
reforme kada penzioner koji je
prethodno radio 20, 30 i viπe godina od penzije ne moæe da kupi
hljeb i mlijeko? Kako onda da se lijeËi onaj ko je bolestan, a kamo li
da sebi priuπti odlazak u banju kad
mu dræava to ne dozvoljava?
HroniËni bolesnik moæe da dobije
banju preko socijalnog samo jednom. Za πta je neko radio i muËio
se cijelog æivota? Ako su reforme
samo „mijenjanje fotelja”, onda je
sve reËeno, a kod nas je upravo
takva situacija.
Nataπa StankoviÊ (32),
viπi fizioterapeut - Budva
NEMA
REFORMI
PREKO NO∆I
Sluæba zdravstva koja je nekada
bila najcjenjenija, sada je tema Ëestih kritika. Naπ rad se nedovoljno
poπtuje, a plate su nam sve manje i
manje. Kao zdravstveni radnici nemamo povlastice u drugim
zdravstvenim ustanovama. Doπli
smo na nivo uliËnih ËistaËa, uz
duæno poπtovanje prema njima, ali
njihov rad se viπe cijeni i bolje su
plaÊeni nego mi. Reforme se ne
mogu sprovesti preko noÊi.
8 Reformator
Dvojni intervju
decembar 2003.
Dvojni intervju
decembar 2003.
Reformator 9
MINISTAR RADA I SOCIJALNOG STARANJA SLAVOLJUB STIJEPOVI∆ I PREDSJEDNIK SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA DANILO POPOVI∆ U INTERVJUU ZA „REFORMATOR” SLAÆU SE DA BEZ SOCIJALNOG DIJALOGA NEMA REFORMI
U PREGOVARANJU SVI MORAJU MALO DA POPUSTE
Rezultati sprovoenja reformi u Crnoj Gori, procesa privatizacije, donoπenja novog radnog zakonodavstva, usaglaπavanja opπteg kolektivnog ugovora, socijalnog dijaloga - iz ugla Vlade i Sindikata
Crna Gora je postigla makro-ekonomsku stabilnost, proizvodnja i druπtveni proizvod rastu, inflacija je
pod kontrolom - to su neke od ocjena Vlade Crne Gore iznijetih na
nedavno odræanom sastanku u Sindikatu, na kome su o ekonomskoj politici u ovoj godini razgovarali predstavnici Vlade i opπtinskih i granskih
Plata
svakog
mjeseca?
Zakonom o radu je predvieno da se zarada isplaÊuje
najmanje jednom mjeseËno,
kao i da je prilikom isplate
poslodavac duæan da zaposlenom uruËi obraËun zarade.
Ukoliko je kod poslodavca
doπlo do poremeÊaja u poslovanju, poslodavac je duæan
da zaposlenima isplati garantovanu zaradu, ali najviπe za
tri mjeseca u kalendarskoj godini. Medjutim, poslodavac je
obavezan da isplati razliku
izmedju garantovane i zarade
koju bi zaposleni ostvario u
skladu sa kolektivnim ugovorom, najkasnije po zavrπnom
raËunu. Ovim zakonom su
propisane i kaznene odredbe,
kojima je predvieno da Êe se
poslodavac kazniti za prekrπaj
novËanom kaznom u iznosu
od 50 - 200 najniæih cijena rada u Republici ukoliko ne ispoπtuje ova prava zaposlenih.
sindikata. Vienje naπe ekonomske
stvarnosti iz ugla Sindikata nije tako
pozitivno. Radnici tu stabilnost joπ
ne osjeÊaju; naprotiv, navode da je
sve viπe steËajeva, otpuπtenih radnika,
da standard graana opada.
U dvojnom intervjuu za "Reformator" o ovim pitanjima govore ministar rada i socijalnog staranja Slavoljub StijepoviÊ i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Danilo PopoviÊ.
Podaci koje iznosi ministar StijepoviÊ o sredstvima koja su uloæena ili
Ministarstvo rada i socijalnog staranja
su opredijeljena za razliËite programe
rjeπavanja tehnoloπkog viπka radnika,
za legalizaciju postojeÊih i otvaranje
novih radnih mjesta, prestrukturiranje preduzeÊa, ukazuju na pojaËane
aktivnosti i brigu Vlade.
STIJEPOVI∆: Od poËetka ove godine, u okviru realizacije Programa rjeπavanja tehno-ekonomskih viπkova,
isplaÊene su otpremnine i dokup staæa za preko 1334 zaposlena u ministarstvima i dræavnoj upravi i 2291
zaposlenog u privredi, πto je iznosilo
ukupno skoro 9,4 miliona eura.
I u sklopu Programa prestrukturiranja preduzeÊa iz oblasti privrede
Vlada je usmjerila znatna sredstva nekim preduzeÊima za rjeπavanje tehnoloπkih viπkova, na primjer "Obodu"
za 417 zaposlenih, za 118 u "DakiÊu", u "Æeljezari" je 91 radnik dobio otpremninu, a za 273 zaposlena
povezan je radni staæ. Takoe su za
sedam preduzeÊa iz oblasti drvne industrije usmjerena sredstva za 179
zaposlenih, koji su proglaπeni tehnoloπkim viπkom.
Veoma pozitivni rezultati ostvareni su primjenom Uredbe o poreskim olakπicama za novozaposlene
radnike - od 14. aprila do 4. decembra radni odnos zasnovala su 30.004
lica. Broj nezaposlenih je 12 odsto
manji ove godine nego proπle, a oËekujemo da Êe se pozitivna kretanja
nastaviti i sljedeÊe, kada Êe se pokazati pravi efekti. Novozaposleni,
naime, uplaÊuju obaveze dræavi, poveÊava se broj poreskih obveznika,
πto Êe nam omoguÊiti da smanjimo
stope poreza i doprinosa i tako dodatno podstaknemo preduzetniπtvo
i zapoπljavanje. SljedeÊe godine nastaviÊemo i sa dodjelom kredita za
zapoπljavanje, s tim πto Êe iznos kredita za svako novo radno mjesto biti vjerovatno veÊi.
REFORMATOR: Da li je Sindikat spreman da, uporedo sa zalaganjem za bolji standard radnika,
razvije i svoju strategiju podrπke
reformama, od kojih, dugoroËno,
najviπe zavisi kako Êe radnici æivjeti? Tim prije πto, kako ste Vi jednom saopπtili, od 115.000 radnika u Crnoj Gori, samo 30.000
stvarno privreuje.
POPOVI∆: Od 1990. godine na
dalje veÊina graana, kao i Savez samostalnih sindikata Crne Gore, dali su
maksimalni doprinos i podrπku reformama. U tom procesu sprovoenja
reformi ipak su radnici ponijeli najviπe
tereta - sa 165.000, broj radnih mjesta sveden je na sadaπnjih 121.000.
TaËno je da je u posljednje vrijeme
poveÊan broj zaposlenih, kroz poreske olakπice koje je donijela Vlada, ali
se finansijski efekti joπ ne osjeÊaju, ni
kod radnika ni kod fondova. Iz tih
doprinosa stvara se, ipak, kvalitetnija
osnova za rad Zavoda za zapoπljavanje i Fonda PIO. Tu su zatim porezi iz
zarada, koji se slivaju u budæet, πto
ima uticaja, s obzirom na to da je u
ovom momentu Vlada najveÊi poslodavac. Najviπe radnika u Crnoj Gori
sada se finansira iz budæeta.
Za radnike u Crnoj Gori privatizacija je sada najvaænije pitanje. Ovako
kako se sada odvija, privatizacija ne
ide u prilog ni dræavi, ni reformama,
a najmanje radnicima. Naime, na Vladi je da stvori kvalitetan ambijent, koji bi privukao inostrane investitore da
ovdje ulaæu i otvaraju nova radna mjesta. Iz ugla sindikata, reforma znaËi:
koliko se radnih mjesta gubi, toliko se
dobija kroz investicije u nova radna
mjesta. Naæalost, posljednjih godina
bilo je malo investicija, malo je novih
radnih mjesta otvoreno, a izgubljeno
je puno, ukljuËujuÊi i preduzeÊa koja su i ranije poslovala sa gubicima.
To se sada reflektuje punom teæinom
- radnici koji ni prije 15-ak godina nijesu redovno primali plate, jer su njihova preduzeÊa loπe poslovala, sada
nemaju nikakvu zaradu, a preduzeÊa
niπta ne rade. Takvi su primjeri "DakiÊa", "Oboda", "Metalca"... Da bi
se stvorio odgovarajuÊi ambijent, pokrenute su promjene u radnom zakonodavstvu - donijeti su zakoni o
radu, o πtrajku i o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji su bili u
fokusu paænje sindikata. Mi smo se,
najviπe πto smo mogli, ukljuËili u raspravu o tim zakonima, davali primjedbe i sugestije, Ëiji je jedan dio uvaæen. Za nas je posebno vaæan Zakon
o radu, koji unosi nov naËin odnosa
prema radu, sklapanje preciznih ugovora, a omoguÊava i da radnik moæe
raditi viπe poslova, kao πto je sluËaj u
razvijenim zemljama.
REFORMATOR: Zakon o radu,
koji je usvojen u julu, izmeu ostalog, propisuje da se u roku od
tri mjeseca potpiπe i novi Opπti
kolektivni ugovor. Taj rok je, meutim, proπao, a ovaj ugovor joπ
nije usaglaπen. Sindikat je predloæio radnu verziju ugovora, kao
osnovu za pregovaranje sa dva
druga socijalna partnera - Vladom i Privrednom komorom. ©ta
je to oko Ëega je najteæe dogovoriti se?
POPOVI∆: Sindikat je uradio radnu verziju, odnosno Predlog opπteg
kolektivnog ugovora i prvu varijantu
smo uputili Ministarstvu rada. Usaglaπavanje je iπlo teπko, prvenstveno zbog ekonomske situacije i nekih novina iz zakona o radu i πtrajku, ali na
kraju je pripremljen predlog koji je
sada u proceduri. Na sjednici VijeÊa
Sindikata ta je verzija ugovora 90 odsto prihvaÊena. Sada oËekujemo da
Slavoljub StijepoviÊ: Najteæe je usaglasiti pitanja
koja zadiru u ekonomski status zaposlenih
Danilo PopoviÊ: U procesu sprovoenja reformi
ipak su radnici ponijeli najviπe tereta
se izjasne Sekretarijat za zakonodavstvo i Privredna komora.
STIJEPOVI∆: Najteæe je usaglasiti
pitanja koja zadiru u ekonomski status zaposlenih - pitanje zarada i druga
prava iz radnog odnosa, kao πto su
topli obrok, zimnica, regres i sliËno.
Sindikat je pokrenuo i novi naËin utvrivanja minimalne cijene rada, koja
pojednostavljuje postupak korekcije
cijene rada, ali za koji joπ nije postignuta saglasnost socijalnih partnera.
Mi smo u Vladi razmotrili te predloge, uvaæavajuÊi Sindikat, koji doæivljavamo kao partnera na ovom projektu. Nema mnogo taËaka oko kojih se
nismo sloæili, tako da je, izmeu Vlade i Sindikata, Opπti kolektivni ugovor usaglaπen u veoma visokom procentu. Novi tekst kolektivnog ugovora veoma je bitan za dalju proceduru
ostvarivanja prava zaposlenih, a nakon njega slijedi potpisivanje granskih i pojedinaËnih ugovora, kojima se
preciziraju prava i obaveze poslodavca i zaposlenog.
Ekonomsko-socijalnom savjetu. Nama je u Crnoj Gori neophodno da
imamo πto je moguÊe viπe subjekata,
institucija i pojedinaca, ukljuËenih u
sve ono πto se danas radi na planu reformi. Formiranje regionalnih i lokalnih ekonomsko-socijalnih savjeta,
po kriterijima i standardima usvojenim u svijetu, ne moæe nikom da smeta. Moæe samo da koristi ako se πto
viπe ljudi ukljuËi u rjeπavanje problema, da Ëujemo miπljenje πto veÊeg
broja, posebno struËnih ljudi.
REFORMATOR: Pregovaranje
tri socijalna partnera - Vlade, Komore i Sindikata - nerijetko se
doæivljava samo kao nastavak, ili
preslikavanje trougla - politika,
vlast, ekonomija. Koliko u takvom stavu ima istine?
POPOVI∆: Ja se ne bi sloæio sa takvim miπljenjem. TaËno je da je sve
pod patronatom politike i da, πto se
prije ekonomija izvuËe ispod πapa po-
Uz socijalni
dijalog do
konsenzusa
REFORMATOR: Nedavno je pokrenuta ideja da se u Crnoj Gori
formiraju regionalni i lokalni nepolitizovani ekonomsko-socijalni
savjeti, a veÊ postoji i Ekonomsko-socijalni savjet na nivou Republike. Koliko ovakav vid socijalnog dijaloga moæe pomoÊi da
se teret reformi ravnomjernije rasporedi na sve slojeve druπtva i
unaprijede odnosi izmeu poslodavaca i radnika?
POPOVI∆: Bez socijalnog dijaloga
nema ni reformi, ni demokratije u druπtvu. Ako su nam puna usta demokratije onda moramo njegovati socijalni dijalog. Ekonomsko-socijalni sa-
vjet postoji u Crnoj Gori - formiran je
uredbom Vlade, ali organizovanje Savjeta treba urediti i Zakonom. Vlada
zajedno sa ljudima iz ovog Savjeta treba da pripremi predlog tog zakona.
Ja doæivljavam taj Ekonomsko-socijalni savjet kao drugi parlament u Crnoj Gori, ne politiËki, veÊ parlament
koji Êe se baviti æivotnim pitanjima
graana i radnika. Prema tome, moja
je maksimalna podrπka formiranju ekonomsko-socijalnih savjeta, na nivou
Republike, na lokalnom nivou i, posebno, na nivou regija, jer Crnu Goru
treba razvijati po regijama.
STIJEPOVI∆: Mislim da je dosadaπnje postojanje Ekonomsko-socijalnog savjeta na nivou Republike pokazalo opravdanost. Mogu da kaæem da
nijedan projekat, iz bilo kog ministarstva, a iz okvira nadleænosti Savjeta, nije upuÊen u vladinu proceduru, a da nije prethodno proπao filter
usaglaπavanja i zauzimanja stavova u
Kolektivni ugovori
Opπti kolektivni ugovor, koji potpisuju Vlada, Sindikat i Komora,
definiπe minimum prava i obaveza izmeu poslodavca - vlasnika
kapitala i posloprimca- radnika. Na osnovu tog ugovora donijeÊe se
granski, a zatim posebni kolektivni ugovori, koje Êe zakljuËivati
sindikalna organizacija unutar svakog preduzeÊa sa svojim
poslovodstvom. Kvalitet tog ugovora zavisiÊe od kvaliteta pregovaranja, ali i od kvaliteta proizvodnog programa, odnosno poslovanja preduzeÊa.
Novi zakon tako prekida sa dosadaπnjim naËinom i praksom
radno-pravnog sistema - radni odnos se zasniva putem ugovora
o radu. Svaki zaposleni stupa u radni odnos tako πto Êe zakljuËiti
ugovor o radu sa poslodavcem. Tim ugovorom utvrivaÊe se
sve, od visine plate do duæine trajanja rada i ostalih uslova.
Ugovor je jasan: ako zaposleni ne poπtuje ugovor ima sankciju,
a ako ne poπtuje poslodavac, zaposleni ima pravnu zaπtitu kod
odgovarajuÊih pravnih subjekata.
Zakonom je predviena i arbitraæa kao poseban zakonski institut
- kada zaposleni i poslodavac ne mogu da se dogovore oko neËega,
onda arbitraæa rjeπava taj problem, a odluka arbitraæe obavezna je
za poslodavca `kao i za zaposlenog i ima snagu sudske odluke.
litike, to Êemo prije sprovesti reforme.
U velikom broju kolektiva u Crnoj
Gori ne biraju se struËni ljudi, nego
politiËki podobni, a to jednostavno ne
moæe obezbijediti uspjeh preduzeÊu.
©to se prije budemo oslobodili tog
partijskog uticaja, prije Êemo razviti
procese reforme unutar privrede.
STIJEPOVI∆: »injenica je da se u
Crnoj Gori Ëesto stvari politizuju, da
mnogo toga sluæi u dnevno-politiËke
svrhe, ali ja vjerujem da se ovaj tripartizam i socijalni dijalog koji se odvija u
Crnoj Gori izmeu tri socijalna partnera izvlaËi iz tokova politike i van je
politiËke kontrole i vlasti i opozicije.
Mislim da se u ovom dijalogu svako
bori za svoje interese, πto je logiËno,
svako sa svojim polaziπtima oko razliËitih pitanja. Ipak, sam naËin viπemjeseËnog dogovaranja i pregovaranja
oko nekoliko sistemskih zakona, Ëega
su graani Crne Gore bili svjedoci,
govori u prilog da dijalog Vlade, Komore i Sindikata nije baπ onakav kakvim neki æele da ga prikaæu. Upravo
ta borba da se saËuva svoj interes i da
se obezbijedi njegova prolaznost kroz
zakonske projekte doprinijela je tom
mukotrpnom viπemjeseËnom pregovaranju, koje je na kraju urodilo plodom i konsenzusom. Sve strane u
pregovaranju su donekle popustile niko ne moæe da raËuna na apsolutnu
prolaznost svojih predloga i ideja. Mislim da je to dobro za svaki projekat,
jer na kraju pobijede argumenti (πto
donosi kvalitet onoga o Ëemu se pregovara) i dogovori.
REFORMATOR: Korjenita reforma privrednog sistema zahtijeva
i reformu Sindikata. Koliko je naËin rada, organizovanja, pa i razmiπljanja u sindikalnim organizacijama zaista promijenjen i prilagoen novoj ulozi sindikata?
POPOVI∆: U svijetu sindikati jaËaju sa jaËanjem ekonomske moÊi zemlje. Nema πta da radi sindikat u pre-
duzeÊu koje niπta ne proizvodi, kao
πto je sada sluËaj, recimo, u "DakiÊu"
ili "Obodu". Tu nema mjesta sindikatu, jer tu jednostavno nemate zaπta da se borite - ne moæete se tu po
osnovu rada boriti za radniËka prava.
Nema rada - nema radniËkog prava.
To moramo da shvatimo. Moramo
mijenjati svijest.
REFORMATOR: Da li je sindikat
dovoljno organizovan i efikasan
da pomogne radnicima, ne samo
u zaπtiti njihovih prava, veÊ i u
edukaciji i informisanju o reformama?
POPOVI∆: Ne joπ. ProÊi Êe joπ vremena dok doemo do onog nivoa
koji æelim. Dio problema je πto se dio
radnika zaposlenih u privatnom sektoru plaπi od sindikata, a ponekad im
to i poslodavac onemoguÊava, jer je
joπ jako prisutan "rad na crno". Kroz
kvalitetniju inspekciju Ministarstva
rada i socijalnog staranja i ukljuËivanje sindikata u borbu protiv sive ekonomije i sindikat Êe zadobijati veÊe
povjerenje radnika, koji sada rade i u
privatnom i u neformalnom sektoru.
Kroz kvalitetniji naËin informisanja i
obraÊanja radnika za pomoÊ sindikatu, i mi Êemo moÊi da mnogo efikasnije djelujemo i bolje pomognemo radnicima. Ono πto je takoe
veoma bitno, πto u Sindikatu osjeÊamo kao problem, jeste da je naπ sistem informisanja dosta loπ, mada i tamo gdje ima informacija, ljudi nerado
Ëitaju i nijesu spremni da se informiπu, vjerovatno preokupirani materijalnim problemima i problemima svakodnevice danas u Crnoj Gori. Vezano za novi set zakona iz radnog zakonodavstva i novi Kolektivni ugovor, mi u Sindikatu radimo na formiranju mreæe pravnih kancelarija, koje
Êe pruæati besplatnu pravnu pomoÊ,
odnosno usluge, svim radnicima u
Crnoj Gori, a prvenstveno Ëlanovima
Sindikata. Opravdanost formiranja
tih pravnih kancelarija pokazuje podatak da smo u toku posljednje godine imali oko 2000 savjeta ili sudskih predmeta.
Sindikat i Vlada
moraju saraivati
REFORMATOR: Koliko Sindikat
moæe i materijalno da pomogne
radnicima, iz sredstava koja se
prikupe od Ëlanarine?
POPOVI∆: Prema podacima Sindikata, oko 82-83.000 radnika plaÊa
sindikalnu Ëlanarinu, od Ëega oko
60.000 redovno, a ostali zavisno od
vremena isplate zarada. Ipak, Sindikat
je do sada najviπe mogao da pomogne radnicima zahvaljujuÊi znaËajnim
donacijama sindikata iz Italije, NjemaËke, Francuske, Belgije, Velike Britanije, od kojih smo formirali Fond
solidarnosti i tako pomogli velikom
broju radnika i graana. Prema naπoj
evidenciji, Sindikat je pruæio pomoÊ
za oko 240.000 radnika tokom prethodne Ëetiri godine.
U okviru tog Fonda solidarnosti
postoji i fond za stipendiranje dobrih
aka i studenata iz siromaπnih radniËkih porodica. Posljednje Ëetiri godine finansirali smo i pomogli kroz
stipendije oko 1.600 aka i studenata. Pokuπavamo, dakle, da pravimo
pravu interesnu organizaciju, ali to
sporo ide, zbog objektivnih razloga
koji se deπavaju u druπtvenom i privrednom okruæenju. Veliki broj radnika neredovno prima plate, a i to su
vrlo male plate, tako da se teπko odvaja i jedan cent od tako niskog dohotka. Ali, naravno, radiÊemo sve da
Sindikat stvarno postavimo kao interesnu organizaciiju, u koju Êe radnici
imati povjerenje i od koje Êe imati koristi i zaπtitu.
REFORMATOR: Crnogorski sindikat ponekad se optuæuje da suviπe popuπta vlasti, da je produæena ruka reæima. Takve kritike
obiËno se upuÊuju iz opozicionih
politiËkih stranaka, ali zahtjevi za
promjenama stiæu i iz samog sindikata - na primjer iz opπtina
Bar i NikπiÊ.
POPOVI∆: PolitiËka opozicija je isprobala sve. Ona se danas nalazi van
Skupπtine i pokuπava da vanparlamentarnim djelovanjem izazove vanredne parlamentarne izbore u Crnoj
Gori. Naæalost, u tome pokuπava da
iskoristi socijalu i materijalno stanje
radnika, da preko radnika, pokretanjem πtrajkova i mitinga, pokrene
inicijativu za ostvarivanje svoje æelje vanparlamentarnih izbora.
Mi sa Vladom moramo saraivati.
Ne postoji neka druga vlada, niti vlada u sjenci, sa kojom bi mogli saraivati oko zakona i Opπteg kolektivnog
ugovora. Mi polazimo od toga da
dogovor kuÊu gradi. Ovu Vladu je
izabrao narod na parlamentarnim
izborima - veÊina graana je tako odluËila i, dok bude tako, mi Êemo to
prihvatiti. To je potpuno normalno.
Problem je taj πto naravno i sindikalno Ëlanstvo pripada razliËitim politiËkim opcijama i strankama, pa neki
naπi Ëlanovi, koji su u organima Sindikata, pokuπavaju ponekad da proture neπto πto je interesantno za politiËku opoziciju. Ali ipak, i to se polako stiπava i najveÊim dijelom sindikat se okreÊe æivotnim, interesnim piIrena MijanoviÊ
tanjima radnika.
Cijena rada
Minimalna cijena rada nije se dugo mijenjala, a iznosi 50 eura.
PotroπaËka korpa, sa 65 osnovnih æivotnih namirnica, koπta oko
290 eura, a to je, prema procjeni sindikata, samo 56 odsto rashoda ËetvoroËlane porodice. Iz Sindikata je najavljeno da Êe cijena
rada biti uskoro poveÊana?
PopoviÊ: Cijena rada nije dugo mijenjana, ali smo se dogovorili
sa Vladom, u sklopu potpisivanja novog Kolektivnog ugovora, o
jednom mehanizmu u buduÊem poveÊavanju minimalne cijene rada, koja Êe zavisiti od kretanja troπkova æivota. Vlada Êe dakle
morati da djeluje i na cijene, odnosno inflaciju, jer Êe se troπkovi
æivota automatski ugraivati u minimalnu cijenu rada. To znaËi da
Êe se, potpisivanjem novog kolektivnog ugovora, minimalna cijena odmah, automatski poveÊavati za rast troπkova æivota, a uspjeli
smo i da u okviru koeficijenata poveÊamo razmak, odnos i raspon,
koji Êe omoguÊiti 28 odsto poveÊanja Ëak unutar tih raspona.
StijepoviÊ: »injenica je da minimalna cijena rada nije odavno
mijenjana i svakako smo i mi u Vladi svjesni Ëinjenice da je
neophodno da plate u Crnoj Gori budu veÊe i da na tome treba
raditi. Meutim, ono o Ëemu moramo da vodimo raËuna u Vladi i da budemo odgovorni prema tom pitanju jeste, prije svega,
da isplaÊujemo ono πto je moguÊe, ono πto su naπe materijalne
moguÊnosti. Razumijemo æelje i napore sindikata da se poveÊa
minimalna cijena rada, to je i naπe opredjeljenje, ali moramo
vidjeti kakve su naπe realne moguÊnosti, da ne bi utvrdili cijenu
rada, koju neÊemo moÊi da isplaÊujemo. Dakle, sigurno da Êe
vrijeme koje je pred nama donijeti i pregovore na ovu temu, ali
Êe njihov rezultat zavisiti od toga da li dovoljno proizvodimo i
stvaramo da bi se moglo obezbijediti æeljeno poveÊanje plata.
Radionica Æeljezare NikπiÊ
10 Reformator
KONKURSI
decembar 2003.
decembar 2003.
PLANOVI zapoπljavanja
Reformator 11
OBRAZOVANJE
12 Reformator
decembar 2003.
REFORMA OBRAZOVANJA
Jasni ciljevi
Strani donatori podræaÊe sa 12 miliona eura reformu obrazovanja u Crnoj Gori,
koja je oznaËena kao jedan od kljuËnih prioriteta Vladine razvojne politike
Reforma obrazovanja u Crnoj
Gori dostigla je taËku kada je nakon izrade nove zakonske regulative od predπkolskog do univerzitetskog obrazovanja, koncipiranja novih nastavnih planova
i programa i sistematske obuke
nastavnika - za primjenu novog
obrazovnog koncepta u praksi,
neophodna veÊa meunarodna
pomoÊ.
U tu svrhu Ministarstvo obrazovanja je 24. novembra u Podgorici organizovalo Donatorsku
konferenciju na kojoj je Crnoj
Gori za projekte u reformi obrazovanja obeÊano 12 miliona eura
za sljedeÊu godinu. Svjetska banka je najavila da Êe izdvojiti pet
miliona eura, a Evropska agencija za rekonstrukciju dva i po miliona eura.
Ministar prosvjete i nauke
Slobodan BackoviÊ izjavio je
nakon Konferencije da je Vlada
Finske obeÊala dva i po miliona
eura za podrπku reformi πkolstva, dok se tek oËekuje izjaπnjavanje kanadske Vlade. Prema BackoviÊevim rijeËima reforme Êe
podræati i donatori koji su u
Crnoj Gori od ranije prisutni,
USAID i UNICEF, kao i Centar za otvoreno druπtvo i πvajcarski SDC.
On je istakao da Êe znaËajna
sredstava u obrazovanje, koja
USAID-a planira da uloæi preko
lokalne samouprave, biti opredijeljena za revitalizaciju postojeÊih
πkolskih objekata. Za podizanje
novih πkola i njihovu tehniËku
opremljenost, Ministarstvo pored
ostalog planira podizanje kredita
pod povoljnim uslovima.
Od dva i po miliona eura, koje
Êe Evropska agencija za rekonstrukciju uloæiti u obrazovanje,
500 hiljada je namijenjeno za visoko obrazovanje, dok Êe sa preostala dva miliona biti nastavljen
projekat struËnog obrazovanja,
koji je zapoËet prije dvije godine.
Crnogorski premijer Milo
–ukanoviÊ na Konferenciji je istakao da je reforma obrazovanja
jedan od kljuËnih prioriteta Vladine razvojne politike, te da se
upravo u toj oblasti najjasnije
ocrtava snaæna opredijeljenost
Crne Gore na putu koji vodi u
porodicu evropskih dræava.
Cilj reforme obrazovanja i
prateÊih projekata je dostizanje
kvaliteta obrazovanja koji Êe
naπim mladim ljudima omoguÊiti
vrednovanje i priznavanje diploma u cijelom svijetu.
Program menadæer za razvoj i
investicije Evropske agencije za
rekonstrukciju Reina De DominiÊis impresionirana je reformama u oblasti obrazovanja u Crnoj
Gori.
"Ministarstvo prosvjete zna πta
hoÊe. Ono je meu
prvima
krenulo u strateπko planiranje i
izradilo modernu legislativu, kao
okvir koji pruæa mehanizme za
ostvarivanje ciljeva reforme",
kazala je De DominiÊisova.
Ona smatra da je praktiËno
neodræivo da sredstva koja dræava izdvaja za oblast obrazovanja
seæu do visine Ëetvrtine ukupnog
budæeta, πto ove godine iznosi
96,2 miliona eura. Prvi koraci u
racionalizaciji sredstava, kako bi
sistem bio odræiv, naæalost vezani
su za smanjenje broja zaposlenih.
OgraniËenost sredstava, s druge
strane, uslovila je traæenje pomoÊi od donatora.
Evropska agencija za rekonstrukciju svoju paænju i sredstva u
protekle dvije godine fokusirala
je na struËno obrazovanje.
"Agencija je finansirala VET
program koji se zavrπio ovih
dana, a trajao je dvije godine.
Program je namijenjen mladima
u procesu πkolovanja, kao i nezaposlenim za koje se organizuje
neformalno obrazovanje", rekla
je De DominiÊis.
U taj projekat uloæeno je milion eura, a realizuje se u saradnji
sa Ministarstvom prosvjete, Ministarstvom rada i Zavodom za zapoπljavanje kao socijalnim partnerima.
Evropska komisija je svoje
zadovoljstvo zbog rezultata VET
projekta, izrazila nastavkom njegovog finansiranja sa oko dva
miliona eura", saopπtila je De
DominiÊisova.
PomoÊnik ministra za obrazovanje i nauku Radovan DamjanoviÊ takoe smatra da je podrπka meunarodne zajednice u
Od reforme obrazovanja oËekuje se postepeno mijenjanje
svijesti ka pozitivnim svjetskim i evropskim trendovima
ovom trenutku od presudne
vaænosti za ostvarenje reformi u
obrazovanju.
"Sredstva dobijena od donatora prije svega Êe biti uloæena u infrastrukturu,
koja
je,
ako
gledamo sa aspekta moderne
πkole, veoma nerazvijena i loπa",
kazao je DamjanoviÊ, dodajuÊi da
prema svjetskim standardima
πkole ne mogu raditi u viπe od
jedne smjene, dok je nastava u
naπim πkolama ponegdje organizovana Ëak u tri smjene.
Sredstva koja Êe donatori uloæiti, vaæna su i za obuku oko osam
hiljada nastavnika, a znaËajan dio
sredstava mora biti izdvojen za
izradu nastavniËke i udæbeniËke
literature.
"Ono πto nadasve oËekujemo
da postignemo reformom obrazovanja u cjelini, odnosi se na
postepeno mijenjanje svijesti ka
pozitivnim evropskim i svjetskim
trendovima", zakljuËio je DamjanoviÊ.
Ivanka FatiÊ Rastoder
NAJZANIMLJIVIJA PITANJA IZ POZNATE EMISIJE TELEVIZIJE CRNE GORE
Pitajte Vladu
Teme: Zakon o elektronskom potpisu i legalizacija i otvaranje novih radnih mjesta
i tada poπtovanoj gledateljki niko
neÊe ni traæiti nikakve izvode, zato πto su ti dokazi kod dræave. Oni
treba da budu centralizovani, jer
dræava mora imati evidenciju svojih dræavljana.
NOVINAR ALEKSANDAR
MIRKOVI∆: Kako se moæe zloupotrijebiti elektronsko poslovanje i ko izdaje ovlaπÊenja i
certifikate za elektronski potpis?
GLEDATELJKA IZ NIK©I∆A: Opπtinske takse, porez
na nekretnine, uplate za izvode
iz MatiËne knjige rodjenih neke
su od obaveza koje treba da izmirimo. U svijetu se to moæe
preko Interneta. Kad Êe se kod
nas to desiti?
BORIVOJE MARI∆, pomo-
Ênik sekretara za razvoj: Vlada
Crne Gore Êe do sredine decembra ove godine usvojiti strategiju
razvoja informacionog druπtva, znaËi i strategiju izgradnje elektronske vlade, gdje Êemo taËno
definisati svaki korak kako da se do
toga dodje. ©to se tiËe registara
gradjana, planiramo da do kraja
sljedeÊe godine to bude zavrπeno
BORIVOJE MARI∆: Zakon o
elektronskom potpisu smo donijeli upravo da bi preduprijedili
zloupotrebe, a certifikat moæe da
izdaje bilo koje pravno ili fiziËko
lice, znaËi preduzetnik. Jedina njegova obaveza je da osam dana prije nego πto poËne da radi prijavi
svoju namjeru da radi, ali zato mora kasnije da ispuni organizacione,
tehniËke, struËne uslove. Ako izdaje kvalifikovane certifikate za
elektronski potpis, onda mora da
ima i obezbijedjen depozit, odno-
sno finansijska sredstva koja Êe
posluæiti za eventualnu naknadu
πtete.
GLEDALAC KOJI JE KONKURISAO ZA KREDIT ZA
SAMOZAPO©LJAVANJE:
Postoji li moguÊnost da se poveÊa iznos kredita, jer je za ozbiljan posao potrebna veÊa svota i da li Êe se aæurirati zahtjevi?
jeno. Preko 50 odsto kredita odobreno je za poljoprivredu, zatim zanatstvo, trgovinu i ostale
usluge.
BRANIMIR BOJANI∆, direktor Zavoda za zapoπljavanje: Na kredit Ëeka 4.248 ljudi.
VeÊ smo saopπtili da Êemo krajem decembra ove godine odobriti novih 500 kredita. Kad se
prije Ëetiri godine koncipirao ovaj program, onda je tri hiljade
eura, tj. tadaπnjih πest hiljada maraka, bio zadovoljavajuÊi iznos za
firme koje su veÊ bile na træiπtu.
Pokuπali smo da omoguÊimo korisnicima kredita da zaokruæe proizvodni ciklus i da predju sa ilegalnih na legalne tokove poslovanja, πto je u velikoj mjeri urad-
BRANIMIR GVOZDENOVI∆, potpredsjednik Vlade:
Smatramo da je takvih pojava
manje nego ranije i spremni smo
da se tim problemom bavimo na
pravi naËin kako bi svi dobili jednaku πansu. AnaliziraÊemo svaki
konkretan problem i, ako utvrdimo da su optuæbe opravdane,
ukljuËiÊemo se i na odgovarajuÊi
naËin eliminisati te pojave. Jedan
od naËina je i donoπenje odredjenih zakonskih rjeπenja. To su
antimonopolski zakoni, uradjeni
po svim standardima Evropske
unije.
GLEDALAC IZ NIK©I∆A:
Ljudi koji imaju monopol na
neke poslove u Crnoj Gori ne
dozvoljavaju da normalno poslujemo. ©ta Êete uraditi po tom
pitanju?
Ekspert
decembar 2003.
Reformator 13
ELEKTRONSKI POTPIS
Da li Êe nas
kompjuteri potpisivati?
Elektronski potpis πirom otvara vrata elektronskom poslovanju
u svim sferama rada i æivota. Realno je oËekivati da Êe vrlo
brzo i kod nas zaæivjeti e-vlada, e-poslovanje i sliËni servisi.
I mi Êemo vrlo brzo plaÊati raËune za samo jedan minut
mnogim zemljama telefonske i ostale raËune moguÊe je platiti iz kuÊe ili iz
kancelarije za samo jedan minut.
Tako se izbjegavaju nepotrebni
redovi u poπtama i poveÊava
efikasnost naplate. To su samo
neke od prednosti koje pruæa
elektronsko poslovanje.
Elektronsko poslovanje, poznato kao e-poslovanje, predstavlja
novi, efikasniji i jeftiniji model
poslovanja i osnovni preduslov za
postizanje konkurentnosti preduzeÊa, bez njega je nemoguÊe
nastupiti na globanom træiπtu,
uzrokuje otvaranje novih preduzeÊa i novih radnih mjesta.
Primjena informacionih tehnologija u dræavnoj upravi, po stavovima EU, predstavlja najbræi i
najefikasniji naËin za sprovoenje
reformi druπtva u cjelini i ukljuËivanje u evropske integracije. Da
bi elektronsko poslovanje bilo pravno valjano, mora se normativno
urediti. U cilju kreiranja kvalitetnog poslovnog ambijenta i uklanjanja biznis barijera, Vlada
je pripremila, a Skupπtina
Republike Crne Gore u
septembru
tekuÊe
godine usvojila
Zakon o elektronskom
potpisu.
Zakonom je propisano da se ne
moæe odbiti prijem elektronskog
dokumenta samo zato πto je u
elektronskom obliku, Ëime se æelio podstaÊi razvoj elektronskog
poslovanja i pravno izjednaËiti
elektronski dokument sa papirnim dokumentom. Elektronskom
potpisu je data ista pravna snaga
kao i svojeruËnom potpisu.
Pored osnovnih zakona u ovoj
oblasti neophodno je znanje i prije svega volja, kao πto kaæe gospodin Borivoje MariÊ, jedan od
pisaca ovog Zakona i rukovodilac
Centra za informatiku pri RepubliËkom sekretarijatu za razvoj.
Elektronski potpis πirom otvara
vrata elektronskom poslovanju u
svim sferama rada i æivota. Uvoenjem elektronskog poslovanja
u organe uprave, sudove i organe
lokalne samouprave, znaËajno se
poveÊava efikasnost njihovog rada, kvalitet usluga, transparentnost u poslovanju sa preduzeÊima
i kvalitet servisiranja graana. To
Êe podstaÊi cijeli javni sektor, preduzeÊa, banke i graane da i oni
koriste ovaj naËin poslovanja. Realno je oËekivati da se do kraja
ove godine pripremi i donese
strategija izgradnje elektronske
vlade (e-vlade). To znaËi da Êe se
svi radni procesi u ministarstvima
i vladinim agencijama izvrπavati
U
online, razmjena dokumenata izmeu organa Êe se izvrπavati online, sve informacije i servisi graanima i preduzeÊima Êe se pruæati i online. Prva faza uvoenja
elektronske vlade biÊe potpuna IT
podrπka formiranju, odræavanju i
koriπÊenju svih registara koje vode dræavna ili lokalna uprava: registar graana, registar prostornih
jedinica, registar adresa i registar
privrednih druπtava. Registri treba da budu jedinstveni na nivou Crne Gore i
dostupni
preko Interneta. IdentifikovaÊe se
javni servisi
za graane i
privredna
druπtva, omoguÊiÊe se graanima
da se preko jednog mjesta
(portala) obraÊaju dræavnim or-
ganima, izgradiÊe se uprava okrenuta graaninu i preduzeÊu. Sve
ovo pratiÊe i proces deregulacije i
maksimalno pojednostavljivanje
radnih postupaka u organima uprave. Zato se i kaæe da je izgradnja
elektronske vlade prvo reformski
pa tek onda tehnoloπki izazov.
Da bi elektronsko poslovanje
bilo tehniËki moguÊe neophodna
je kvalitetna i moderna komunikaciona infrastruktura. DefinisaÊe
munikacionog operatora, kao i za
koriπÊenja beæiËnih tehnologija
pristupa. Sve to omoguÊava pojedincima i preduzeÊima iz bilo
kog dijela Republike iste uslove
za æivot i rad. Udaljenost viπe nije problem, jednake su πanse za
poslovnu komunikaciju, stvaraju
su moguÊnosti za rad na daljinu
i uËenje na daljinu. Ohrabruje
podatak da u u Crnoj Gori postoji oko 70.000 Internet korisnika,
Identifikacija
potpisnika
Elektronski potpis predstavlja skup podataka u elektronskom obliku (privatnim kljuËem πifriran saæetak dokumenta),
koji se pridruæuju elektronskom dokumentu i sluæe za identifikaciju lica koje je potpisalo dokument. Osim identifikacije
potpisnika, elektronski potpis omoguÊava provjeru integriteta dokumenta, njegovu tajnost, obezbjeuje neporecivost, a uvoenjem treÊe strane od povjerenja koja izdaje
certifikate obezbijeena je i fiziËka identifikacija vlasnika
izdatog certifikata tj. potpisnika.
se dalje osavremenjivanje i πirenje
te infrastrukture, mjere za poveÊanja broja korisnika Interneta
sa aspekta cijene pristupa, cijene
zakupa kapaciteta fiksnog teleko-
πto Ëini 11% stanovniπtva ili 18
odsto domaÊinstava.
Za koriπÊenje informacionih i
komunikacionih tehnologija neophodno je podiÊi nivo obrazovanja
stanovniπtva. U tom cilju Ministarstvo prosvjete je donijelo strategiju primjene ovih tehnologija u osnovnom i srednjem
obrazovanju, koja je veÊ u
toku. Slijedi priprema
nastavnog osoblja za
kompetentno izvoenje
nastave
primjenom
ovih tehnologija.
UËenje uz pomoÊ Interneta Êe
rezultirati veÊom samostalnoπÊu
uËenika, poveÊanom sposobnoπÊu
analiziranja i kritiËkog spoznavanja, mladi ljudi Êe se pripremiti za
samostalno uËenje i na taj naËin
Êe biti prilagoeni bræoj i lakπoj
promjeni radnih mjesta koja Êe u
buduÊnosti biti sve ËeπÊa.
Broj preduzeÊa koja koriste
odreene vidove elektronske trgovine ili su zainteresovana za
elektronsko poslovanje je takoe
u porastu. Donoπenjem Zakona o
elektronskom potpisu, a u
pripremi je i zakon o elektronskoj trgovini, poveÊava se πansa
preduzeÊima za nastup na globalnom træiπtu. Elektronska trgovina sa apekta prodavca znaËi
niæe troπkove otvaranja prodavnice (prodavnica fiziËki ne
mora ni da postoji), skladiπtenja i
isporuke, bræe opsluæivanje kupaca i bræe reakcije na zahtjeve
kupaca. Sa aspekta kupca elektronska trgovina znaËi moguÊnost
kupovine iz stana, bolju informisanost, lakπe poreenje cijena, niæe cijene nabavke i dostavu na kuÊnu adresu.
Internet nam pruæa mnoge
moguÊnosti i prije svega komfor. Preko bankarskih portala
moæemo platiti sve raËune i tako
izbjeÊi duge redove. Dovoljno je
da iz kancelarije ili kuÊe unesete
broj raËuna i banku vaπeg klijenta, iznos koji uplaÊujete, svrhu
uplate, i na kraju potpiπete elektronskim potpisom. Informacione i komunikacione tehnologije Êe omoguÊiti i pruæanje zdravstvenih usluga pacijentima
u udaljenim i slabo naseljenim
podruËjima. Primjenom telemedicine deæurni specijalisti KliniËkog centra moÊi Êe da daju
savjete ljekarima u udaljenim
domovima zdravlja.
Ove i druge moguÊnosti uzrokovaÊe da se na raËunarima nau naπi liËni podaci, naπe kupovine i prodaje, plaÊanja, zdravstveni karton, dijagnoze, propisane terapije, podaci o imovini i sliËno. Pristup tim podacima
mora zavisiti od volje graanina.
Ako ne bi bilo elektronskog potpisa naπa privatnost bi bila bitno
ugroæena. Zbog toga se veÊ poËelo sa pripremama za donoπenje zakona o zaπtiti privatnosti i
liËnih podataka graana. Sve te
transakcije putem Interneta su
sigurne, ako se primjenjuje elektronski potpis.
Informacione i komunikacione
tehnologije su nesumnjivo najprodornije tehnologije danaπnjice, generator promjena i transformacije druπtva iz dominantno industrijskog u informaciono u kome znanje postaje osnovni faktor
proizvodnje.
S obzirom na to da se sve viπe
razvija svijest o neophodnosti i
efektima koriπÊenja Interneta, realno je oËekivati da Êe vrlo brzo i
kod nas zaæivjeti e-vlada, e-poslovanje i sliËni servisi. I mi Êemo vrlo brzo plaÊati raËune za samo jedan minut.
Ana VukoviÊ
AGENDA reformi
14 Reformator
decembar 2003.
DEVET MJESECI OD USVAJANJA AGENDE EKONOMSKIH REFORMI
ISPUNJENI I PREMA©ENI PLANOVI
Najavljeno je i da Êe konzorcijum crnogorskih banaka naredne godine uloæiti preko deset miliona eura u poboljaπanje snabdijevanja vodom na Crnogorskom primorju
evet mjeseci nakon usvajanja
Agende ekonomskih reformi
premaπen je planirani realni
rast bruto druπtvenog proizvoda
(BDP) za 2003. godinu, koji je
iznosio 1,5 odsto, a veÊ je poslije
prvih sedam mjeseci ostvareno 2,5
odsto. Procijenjeni BDP za devet
mjeseci iznosi 952,4 miliona eura, a
u odnosu na isti period proπle nominalno je veÊi za 10,27 odsto.
Industrijska proizvodnja do oktobra poveÊana je za πest odsto, spoljnotrgovinski deficit smanjen za 28,5
odsto, a pokrivenost uvoza izvozom
poboljπana sa 57,4 na 70,3 odsto. U
turizmu je za osam mjeseci ostvareno
7,2 odsto viπe prihoda nego u istom
periodu proπle godine, a iz Vlade je
najavljeno da Êe intenzivirati pripreme za narednu sezonu, realizacijom
projekata poboljπanja snabdijevanja
vodom i elektriËnom enerijom, kao i
odlaganja Ëvrstog otpada.
D
Inflacija manja od planirane
Iz Vlade je viπe puta saopπteno da
se oËekuje da Êe ovogodiπnja inflacija
biti manja od planiranih 8,5 odsto,
jer je do oktobra iznosila 6,6 odsto.
Cijene na malo su bræe rasle u prvoj
polovini godine, uglavnom zbog
primjene Carinskog i Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kao i poskupljenja elektriËne energije, ali je
trend usporen u ljetnjim mjesecima.
NovËana masa je krajem maja
iznosila 349 miliona eura, 20 odsto
manje nego na kraju proπle godine.
U monetaranoj oblasti poveÊan je
kreditni potencijal banaka, ali ipak
joπ nije zadovoljavajuÊa i struktura
odobrenih kredita, jer umjesto investicionih dominiraju potroπaËki.
Najavljeno je i da Êe konzorcijum
crnogorskih banaka naredne godine
uloæiti preko deset miliona eura u poboljaπanje snabdijevanja vodom na
Crnogorskom primorju. Banke su zainteresovane i da podræe preduzetniπtvo, turizam, poljoprivredu i aktivno
zapoπljavanje tehnoloπkih viπkova.
Prihodi crnogorskog Budæeta u
prva tri kvartala iznosili su oko 95
odsto planiranih, a izvorni budæetski prihodi 253,9 miliona eura ili 47
odsto viπe nego proπle godine u isto
vrijeme i bili su dovoljni da se njima
pokriju rashodi.
Statistika, meutim, nije jedini kr-
iterijum ocjene ostvarenja pojedinih
ciljeva Vladine Agende, ili programa
rada. Precizno definisani rokovi pojednih aktivnosti i realizovani poslovi daju najbolju sliku rada pojednih
Vladinih organa.
Tako su u oblasti fiskalne reforme
kontrolisani rashodi, poboljπano planiranje i izraæenje budæeta, utvreno
i usvojeno viπe poreskih zakona. Radilo se i na analizi rjeπenja za smanjenje oporezivanja dohotka fiziËkih
lica i poreza na dobit, gdje se saraivalo sa meunarodnim ekspertima u
analizama koliko smanjenje pojedinih poreza utiËe na poveÊanje budæetskog deficita. Do novembra je pripremljen predlog novih poreza, kao
i nacrt budæeta za 2004. godinu.
Od novih zakona, dosta paænje πiroke javnosti (od zaposlenih do penzionera) zaokupio je novi Zakon o
penzijsko - invalidskom osiguranju,
koji uspostavlja nov naËin obraËuna
penzija i tri stuba penzijskog osiguranja. Agendom je predvieno da,
nakon usvajanja Zakona, slijedi redefinisanje uloge i organizacije Fonda
PIO, a u narednim godinama i uvoenje drugog i treÊeg stuba osiguranja.
Poreske olakπice
Uredba o poreskim olakπicama za
novozaposlene radnike usvojena je
u aprilu i do decembra prijavljeno
je 30.100 nova radnika. Takoe, u
aprilu je usvojena i Uredba o radnom angaæovanju nerezidentnih lica
i, po tom osnovu, prijavljeno je
17.763 radnika koji nijesu crnogorski rezidenti.
I pored prijavljivanja novozaposlenih, zbog sveobuhvatne transformacije, zaposlenost se ipak smanjuje.
Samo u avgustu, Zavodu za zapoπljavanje se prijavilo preko sedam
USPJE©NA PRODAJA MONTENEGROBANKE
U oblasti privatizacije glavni dogaaj bila je privatizacija Montenegrobanke i potpisivanje ugovora sa Novom ljubljanskom
bankom. Za 2003. je poËetkom godine usvojen plan privatizacije,
a od veÊih preduzeÊa, raspisan je tender za kontrolni paket akcija
Duvanskog kombinata u Podgorici, Æeljezare i nekoliko hotela.
Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je ugovor o
zajmu od tri miliona eura, koji Êe biti iskoriπÊen za plaÊanje savjetnika za pripremu i realizaciju tendera za prodaju kontrolnog
paketa akcija Kombinata aluminijuma u Podgorici.
Vlada je ovogodiπnjim privatizacionim planom predvidjela privatizaciju devet velikih kompanija, nalaæenje strateπkog partnera
za joπ 20 i prodaju manjinskih paketa akcija u 200 kompanija sa
liste za Masovnu vauËersku privatizaciju.
hiljada graana i to najviπe "zahvaljujuÊi" steËajima koji su uvedeni
u njihova preduzeÊa.
Prema projekcijama, nivo sive
ekonomije ove godine treba da
bude smanjen skoro 30 odsto, a svi
elementi ukazuju da je to ostvareno
Ëak znaËajno iznad plana.
U sektorskim politikama i oblasti
energetike usvojen je Zakon o energetici, nastavljen je proces prestrukturiranja EPCG, da bi se postiglo
razdvajanje proizvodnje, distribucije
i potroπnje i, poslije formiranja nezavisne regulatorne agencije, uvele
tarife koje bi pokrivale troπkove.
Napori da se rijeπi pitanje subvencionisanja energije za KAP nijesu
okonËani ugovorom izmeu ove firme i EPCG, pa je Ministarstvo ekonomije raspisalo tender i izabralo
meunarodne savjetnike koji Êe
utvrditi cjenovni odnos elektriËne
energije i aluminijuma, u komercijalnom ugovoru za 2004. izmeu
KAP-a i EPCG.
Usaglaπavanje carinskih stopa
Vlade Crne Gore i Srbije usaglasile
su Akcioni plan harmonizacije ekon-
PRVI ZAJMOVI OD DECEMBRA
Vlada je do poËetka oktobra obezbijedila 9,3 miliona eura za 3,6
hiljada zaposlenih koji su bili tehnoloπki viπak
Za program prestrukturiranja crnogorskih preduzeÊa Vlada je,
zajedno sa poslovnim bankama, namijenila ove godine 7,8 miliona eura, a pravo da uËestvuju imala su preduzeÊa koja su
uËestvovala u Masovnoj vauËerskoj privatizaciji.
Za Vladin program prestrukturiranja se prijavilo 70 preduzeÊa.
Tokom novembra slijedi ocjena biznis planova, a u decembru prve
odluke i sredstva opredijeljena za restrukturiranje. OËekuje se da
Êe biti dodijeljeno bar 15 kredita preduzeÊima sa pozitivno ocijenjenim biznis planovima.
omskih sistema. Sa Srbijom je usaglaπeno, i primjenjuje se od 15. avgusta 93 odsto carinskih pozicija u tarifnoj listi, jedan dio Êe se usaglasiti za
18, odnosno 24 mjeseca, dok je za
56 strateπkih poljoprivrednih proizv-
oda ostalo da se carinske stope usaglase u roku od tri plus dvije godine,
tokom pregovora o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
©to se tiËe poljoprivrede, definisan je agrobudæet od 9 miliona eura
za 2004, preko 67 budæetskih linija.
U mljekarskom sektoru su otvoreni novi pogoni za preradu mlijeka ( viπe mini sirara i mljekara), a prihvaÊen je i plan podrπke mljekarskom sektoru koji predvia da se od
1. septembra do kraja godine opredijeli podrπka za poboljπanje træiπne pozicije proizvoda crnogorske
poljoprivrede.
U saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju realizuje se
Stategija za upravljanje Ëvrstim otpadom jedan od kljuËnih projekata
u oblasti zaπtite æivotne sredine.
M.–
AGENDA reformi
decembar 2003.
Reformator 15
ZAVOD ZA ZAPO©LJAVANJE
Zajedno do
radnog mjesta
Planovi i pripreme za zapoπljavanje, informativni seminari, anketiranje poslodavaca, obuka
za razna zanimanja, kursevi raËunara i stranih jezika, programi za tehnoloπke viπkove,
invalide, sezonsko zapoπljavanje, dio su πiroke strategije za borbu protiv nezaposlenosti
Na evidencijama Zavoda za zapoπljavanje Crne Gore u novembru ove godine nalazilo se 72.132
nezaposlenih osoba. U odnosu na
2002. godinu, ovaj broj je manji
za 14.031.
ZakljuËno sa septembrom ove
godine Zavod je posredovao u zapoπljavanju 23.585 lica, πto predstavlja odliËan rezultat, jer je planom do kraja godine predvieno
posredovanje za 25.000 osoba.
PLANOVI ZAPO©LJAVANJA ZA
26.000 NEZAPOSLENIH
U svim biroima i kancelarijama
Zavoda za zapoπljavanje od januara do oktobra ove godine uraeni
su individualni planovi zapoπljavanja za 26.000 nezaposlenih.
Zavod kontinuirano organizuje i
informativno-motivacione seminare, kroz koje je u ovoj godini proπlo viπe od 9.000 nezaposlenih,
dok je kroz informativne razgovore proπlo preko 21.500 novoprijavljenih sa evidencije nezaposlenih. Ove aktivnosti imaju za
cilj da upoznaju nezaposlene sa
naËinom rada Zavoda, pravima i
obavezama nezaposlenih, kao i aktuelnim i oËekivanim kretanjima
na træiπtu rada.
ANKETIRANJE POSLODAVACA
Zavod za zapoπljavanje je sproveo anketiranje kojim je obuhvaÊeno 10.500 poslodavaca, πto predstavlja oko 50 odsto registrovanih poslodavaca u Crnoj Gori.
Cilj ankete je da se sagleda raspoloæiva radna snaga kod poslodavaca, nivo znanja, utvrde potrebe
za novim radnicima i struËnim znanjima i vjeπtinama. Od poslodavca koji su ozbiljno shvatili ovu
akciju i u njoj prepoznali i svoj interes, dobili smo relevantne podatke o stanju u oblasti zapoπljavanja, a u okviru toga i podatke o
deficitarnim zanimanjima.
PRIPREMA ZA ZAPO©LJAVANJE
PolazeÊi od Ëinjenice da je kvalitetno znanje preduslov za uspjeπan rad i zaposlenje, Zavod sprovodi niz mjera i aktivnosti na planu obrazovanja i struËne obuke
nezaposlenih, kao i radnika za
Ëijim je radom prestala potreba.
Te aktivnosti obuhvataju istraæivanje træiπta rada i utvrivanje potreba za kadrovima, pruæanje struËne pomoÊi poslodavcima u izradi
i realizaciji programa obuke, informisanje, savjetovanja, selekciju
polaznika, kao i obezbjeivanje dijela finansijskih sredstava.
Programima struËnog osposobljavanja, dokvalifikacije, prekvalifikacije, specijalizacije, nezaposleni
i lica za Ëijim je radom prestala potreba su sticali nova ili dodatna
znanja u metalopreradi, zanatstvu,
ugostiteljstvu i turizmu, pomorskom saobraÊaju itd. U ovoj godini kroz razne vidove obuke proπlo
je 1.735 lica.
OBUKA NEZAPOSLENIH
TURISTI»KO-UGOSTITELJSKE
STRUKE
PoËetkom novembra ove godine Zavod je poËeo drugu fazu
projekta "Obuka nezaposlenih lica
za ugostiteljska zanimanja".
U prvoj fazi 360 osoba je steklo
znanja i vjeπtine za samostalno obavljanje tih poslova, a u drugoj fazi
obukom je obuhvaÊeno 250 nezaposlenih. Obuka Êe se realizovati u
dva dijela: aktivno uËenje u trajanju od 60 radnih dana i praktiËna
obuka u trajanju od tri mjeseca.
OBUKA ZANATLIJA
U program obuke, Ëija je druga
faza poËela u novembru, ukljuËene su struËne πkole i poslodavci.
Preko πkola na teritoriji cijele Crne
Gore obuËiÊe se 157 kandidata,
od Ëega 60 odsto u oblasti graevinarstva, a ostalo iz oblasti ugostiteljstva, elektrotehnike i drvoprerade. Kod poznatog poslodavca realizuje se obuka za 283 kandidata. Poslodavci koji su iskazali
potrebu za radnom snagom iz
oblasti graevinarstva, drvoprerade i prerade drveta, primiÊe u
stalni radni odnos sve kandidate
koji uspjeπno zavrπe obuku. U prvoj fazi realizacije ovog projekta
obuku su uspjeπno zavrπila 203
polaznika.
KURSEVI RA»UNARA
I STRANIH JEZIKA
U organizaciji Zavoda za zapoπljavanje 360 nezaposlenih pohadja kurseve raËunara i stranih jezika. Obuka Êe trajati od jednog do
tri mjeseca, u zavisnosti od vrste
kursa. Te kurseve ranije ove godine uspjeπno je proπlo 988 nezaposlenih. SljedeÊa faza obuke poËeÊe u aprilu naredne godine.
ZAVOD ZA ZAPO©LJAVANJE
I GRONE ©KOLA NA
ZAJEDNI»KOM PROJEKTU
Zavod za zapoπljavanje Crne
Gore i Grone πkola iz NjemaËke
sprovode
zajedniËki projekat
"Obuka trenera-instruktora za zanimanja iz oblasti ugostiteljstva i
turizma". U prvoj fazi, od prijavljenih 50 kandidata, 15 je nakon
selekcije ukljuËeno u proces obuke. RijeË je o renomiranim menadæerima, recepcionerima, kuvarima i konobarima, koji Êe se dodatno obuËavati u svojoj branπi,
kako bi kao instruktori prenijeli
svoja znanja na nezaposlene tur-
istiËko-ugostiteljske struke. Nakon sprovedene obuke u Institutu
"Simo MiloπeviÊ", kandidati su
otiπli na dodatnu obuku u NjemaËku. Cilj projekta je da se naπi kadrovi iz turizma i ugostiteljstva
dodatno edukuju po meunarodno priznatim standardima i da steËena znanja prenesu na nezaposlene. Od januara naredne godine
u trening centru u Podgorici poËeÊe obuka nezaposlenih iz informaciono-tehniËke i multimedijalne branπe.
OBUKA ZA POMORCE
Zavod za zapoπljavanje u saradnji sa Azalea pomorskim trening
centrom iz Bijele veÊ dvije godine
sprovodi obuku nezaposlenih pomoraca. U ovoj godini specijalistiËke kurseve proπla su 143 nezaposlena iz ove oblasti, a sada se obuËavaju 24 kandidata nautiËke i
brodomaπinske struke. Nakon prve faze obuke steËeno znanje Êe
provjeriti komisija saËinjena od
predstavnika brodara, koji se
obavezuju da uspjeπne polaznike
zaposle na svojim brodovima.
SAMOZAPO©LJAVANJE NAJEFEKTNIJI PROGRAM
Program samozapoπljavanja, koji se realizuje preko Zavoda veÊ skoro pet godina, namijenjen je licima sa evidencije nezaposlenih,
tehno - ekonomskim viπkovima,
individualnim poljoprivrednim proizvoaËima i preduzetnicima,
kao i pravnim licima sa statusom
malog preduzeÊa.
Kreditna sredstva se po ovom
Programu odobravaju po veoma
povoljnim uslovima:
- za svako novootvoreno radno
mjesto moæe se dobiti do 3.068 €;
- finansiraju se projekti sa najviπe
pet radnih mjesta. Dakle maksimalni iznos kredita je 15.300 €;
- krediti se vraÊaju u polugodiπnjim anuitetima;
- rok povraÊaja sredstava kod
fiziËkih lica je tri, a kod pravnih
dvije godine;
- grejs period je godinu dana;
- nominalna kamatna stopa je 3
odsto na godiπnjem nivou.
Osoba kojoj je odobren kredit,
pored vraÊanja sredstava, preuzima i obavezu da registruje djelatnost i zaposli predvieni broj radnika.
Do sada je realizacijom Programa samozapoπljavanja odobreno
oko 4.600 kredita, Ëime je angaæovano viπe od 22,7 miliona eura. Realizacijom ovih kredita otvorena su 7.674 nova radna mjesta.
Planirano je da se i u narednom
periodu odobravanjem znaËajnog
broja kredita doprinese razvoju
preduzetniπtva i malih i srednjih
preduzeÊa u Crnoj Gori.
Uz posredovanje Zavoda za zapoπljavanje lakπe do posla
PROGRAMI ZA INVALIDE
Osobama sa uroenim ili steËenim hendikepom, koje se
nalaze na evidenciji nezaposlenih,
a proπle su obuku za odreena
zanimanja u septembru ove godine ponudjen je kredit po mnogo povoljnijim uslovima: 3.500€
po zaposlenom, najviπe za pet zaposlenih, odnosno maksimali
iznos kredita do 17.500€. Rok
otplate je Ëetiri godine, uz kamatnu stopu od 3 odsto na godiπnjem nivou. Ovo je prvi put da
se kod nas realizuje program dodjele kredita Ëiju ciljnu grupu
predstavlja kategorisana omladina. Na konkurs za kredit za samozapoπljavanje prijavilo se svega
20 invalida. Zavod za zapoπljavanje Êe sa 35.000€ uËestvovati u
finansiranju Radio-stanice u kojoj Êe biti zaposleno najmanje osam osoba sa hendikepom.
JAVNI RADOVI
U okviru aktivne politike zapoπljavanja, Zavod sprovodi i projekat javnih radova, koji poveÊava
moguÊnost zapoπljavanja nezaposlenih lica. U okviru tog programa ove godine organizovano je
ËiπÊenje Kotorske tvrdjave, korita
rijeke Breznice u Pljevljima, ËiπÊenje obale Lima u Bijelom Polju,
rijeke Suπice i jednog dijela Talumske makve u Beranama i Roæajama i u Herceg Novom ËiπÊenje i
uredjenje tvrdjava. Za javne
radove obezbijedjeno je viπe od
130 hiljada eura i angaæovano 97
radnika.
RJE©AVANJE PROBLEMA
TEHNOLO©KIH VI©KOVA
Zavod za zapoπljavanje ukljuËen
je i u realizaciju projekta rjeπavanja
problema lica sa potencijalnim statusom tehno-ekonomskih viπkova,
kojima se nude krediti iz Programa za kontinuirano stimulisanje
zapoπljavanja i preduzetniπtva u
Crnoj Gori. U periodu od jula do
novembra 2003. godine uradjena
je anketa u preduzeÊima iz programa prestruktuiranja: "Jadran-
skom brodogradiliπtu", "Obodu",
"Titeksu", "Æeljezari" i "Radoju
DakiÊu". Trenutno nema veÊeg
interesovanja za kredite za samozapoπljavanje, a razlozi su kako
objektivne, tako i subjektivne prirode. Projekat je baziran na principu dobrovoljnosti, ali se u sluËaju prihvatanja finansiranje obavlja po hitnom postupku.
EFEKTI SEZONSKOG
ZAPO©LJAVANJA
Posredstvom Zavoda u ovoj sezoni je radno angaæovano 4.483
lica sa evidencije nezaposlenih.
Ostvarenje plana sezonskog zapoπljavanja rezultat je kontinuiranog rada Zavoda na realizaciji
ovog projekta, prije svega kroz
razne oblike obuke koju su proπla
nezaposlena lica.
Na evidenciji Zavoda za zapoπljavanje nalazi se 5.216 nezaposlenih lica turistiËko-ugostiteljske struke. Ove sezone je raspisano 9.000 oglasa za potrebe turistiËke privrede. Povoljnim rezultatima realizacije programa sezonskog zapoπljavanja pomogla je i
primjena Vladinih uredbi o poreskim olakπicama za novozaposlene radnike i o uslovima rada nerezidentnih lica.
VISOKA OCJENA OTVARA
VRATA POSLODAVACA
Jedna od mjera aktivne politike
zapoπljavanja koju sprovodi Zavod
je podsticanje zapoπljavanja pripravnika putem uËeπÊa u finansiranju njihovog struËnog osposobljavanja. U ovoj godini pripravniËki
staæ odrauju 502 osobe. U oktobru je inicirana nova mjera - nezaposleni sa visokom struËnom
spremom i prosjeËnom ocjenom
iznad 8,5 vodiÊe se na posebnoj
evidenciji Zavoda, koji Êe u potpunosti finansirati njihov pripravniËki staæ. Na ovaj naËin, preduzeÊa Êe dobiti priliku da svoj kolektiv obogate mladim i visokoobrazovanim ljudima, a pripravnicima Êe se pruæiti πansa da odrade
pripravniËki staæ, steknu iskustvo i
nametnu se poslodavcima.
USAID
16 Reformator
decembar 2003.
USAID u Crnoj Gori
USAID je AmeriËka agencija
za meunarodni razvoj, sa sjediπtem u Vaπingtonu, koja pomaæe razvoj demokratije, ekonomije, obrazovanja, zdravstva i
ekologije u preko 100 zemalja πirom svijeta.
USAID u Crnoj Gori pomaæe tranziciju Republike ka
otvorenom druπtvu vladavine
prava, demokratskog upravljanja i træiπne ekonomije. Od
2001. godine, kada je u Crnoj
Gori i zvaniËno otvorena kancelarija USAID-a, za ove projekte je izdvojeno 189 miliona
USD. Prve godine vrijednost
programa je bila 89 miliona dolara, πto je tada bio jedan od najveÊih programa pomoÊi u svijetu po stanovniku.
Program pomoÊi USAID-a,
koji se sprovodi preko brojnih
specijalizovanih agencija, sastoji
se iz tri segmenta. To su reforma ekonomske politike i razvoja
privatnog sektora, demokratija i
institucije uprave i razvoj
lokalnih zajednica i lokalne
samouprave.
Hauard Hendler, koji obavlja poslove direktora USAID-a za
Crnu Goru od aprila 2001, kazao je da je projekat u poËetku bio
viπe koncentrisan na saradnju sa Vladom i na stvaranje pravnog
okvira. U posljednjih 18 mjeseci proπirena je saradnja sa opπtinama i lokalnim zajednicama. USAID je, od nedavno, takoe proπirio aktivnosti na sprovoenu reforme u oblasti vladavine prava.
"Veoma je vaæan balans izmeu pomoÊi Vladi, sa jedne strane, i
opπtinama i lokalnim zajednicama, sa druge. U periodu tranzicije, vaæna je pomoÊ koju Êe osjetiti lokalne zajednice kako bi se
olakπao tranzicioni proces."
Po rijeËima Hendlera pomoÊ koja je veÊ uoËljiva, kao i ona koja
se ne vidi na prvi pogled, veoma su vaæne za ubrzanje projekta
reformi u Crnoj Gori i podrπku Agendi Vlade Crne Gore..
Hendler je posebno zadovoljan rezultatima projekta Revitalizacija zajednice kroz demokratsku akciju (CRDA): "U okviru ovog
programa realizovano je preko 350 projekata za samo godinu i
po. Poboljπani su uslovi u mnogim πkolama, zdravstvenim ustanovama, putevima, vodosnabdijevanju i zaπtiti
æivotne sredine."
"Na primjer, nedavno smo, u okviru ovog programa, izgradili vodovod u mjestu Frutak, Ëije i samo ime znaËi
izvor vode," rekao je Hendler. To Êe, smatra Hendler, imati viπestruki efekat na zdravstvo, razvoj
poljoprivrede kao i sprjeËavanje odlaska ljudi iz ovog kraja.
"Ono sto je najvaænije, imamo veÊe uËeπÊe lokalnih zajednica u procesu donoπenja odluka koje utiËu na
kvalitet njihovog æivota."
USAID je u Crnoj Gori pokrenuo joπ dva projekta podrπke opπtinama i reformi sudstva. Nedavno zapoËeti
trogodiπnji projekat reforme sudstva, vrijedan 7 miliona USD, pomoÊi Êe Vladi Republike Crne Gore da reformiπe sudstvo. Dva kljuËna cilja ovog projekta su efikasan i transparentan rad sudova i izgradnja efikasnih
pravnih institucija. Trogodiπnji projekat "Dobra lokalna uprava", vrijedan 12 miliona USD, poËeo je prije
samo nekoliko nedjelja. Cilj projekta je da se unaprijedi lokalno upravljanje zasnovano na novim zakonima.
Ekonomski razvoj
Demokratija i institucije uprave
USAID Program: Ekonomski razvoj
Razvoj politiËkih partija
NDI (National Democratic Institute) angaæovan je na razvoju politiËkih partija i parlamentarizma. NDI
trenutno sprovodi ambiciozan program parlamentarne reforme sa ciljem da se rad Skupπtine uËini otvorenijim i efikasnijim. Istovremeno
sprovodi program obuke i tehniËke
pomoÊi za strateπko planiranje i unutraπnje demokratske reforme.
Ekonomska politika
Barents group of BearingPoint
Krediti za mikro, mala
i srednja preduzeÊa
Opportunity International i
Opportunity Bank
Prestrukturiranje i obuka
preduzeÊa
FLAG
JaËanje uloge privatnih
preduzeÊa
CIPE i MBA
Ekonomska istraæivanja
ISSP
Ekonomska reforma
Barents grupa (Barents group of
BearingPoint) sprovodi najveÊi
projekat tehniËke pomoÊi koji finansira USAID u Crnoj Gori. Cilj
projekta je da se pomogne Crnoj
Gori da se transformiπe od ekonomije kojom upravlja dræava ka privatnom sektoru i træiπnoj ekonomiji. To je od kljuËnog znaËaja za makroekonomsku stabilnost, regionalnu konkurentnost i ekonomski rast.
U okviru reforme ekonomske politike, USAID podræava viπe programa, meu kojima: obnovu poreskog
reæima i poreske adminstracije; uvoenje sistema Trezora; poveÊanje efikasnosti i kontrolu javne potroπnje;
reformu sistema socijalnog osiguranja; razvoj jakog regulatornog i nadzornog reæima za finansijski sektor;
modernizaciju sistema platnog prometa i zatvaranje centralizovanog zavoda za obraËun i plaÊanje; decentralizaciju fiskalnih odgovornosti; prestrukturiranje bankarskog sistema;
razvoj konkurentnog træiπta hartija
od vrijednosti; privatizaciju strateπkih
sektora (turistiËki objekti, telekomunikaciona i energetska infrastruktura); i kreiranje ambijenta i poslovne
regulative koji pogoduju investicijama. Vaæan dio programa je i edukacija i informisanje javnosti o reformama. USAID takoe finansira projekte borbe protiv korupcije i pranja
novca, u skladu sa praksom i standardima Evropske Unije i OEBS-a.
Krediti za mikro, mala i srednja preduzeÊa
Od 1999. godine USAID je preko
MCM (Montenegro Micro Credit)
usmjerio malim preduzetnicima viπe
od 8.400 pozajmica, u ukupnom
iznosu od 13 milona eura. U 2001.
godini MCM je poveÊao prosjeËnu
veliËinu zajma i poËeo je da posluje
sa veÊim preduzeÊima koja mogu
imati veÊeg uticaja na ekonomiju i
zapoπljavanje. U tom sklopu formirana je i nova Opportunity banka.
Prestrukturiranje industrije i
obuka preduzeÊa
FLAG (Firm Level Assistance
Group) od 1999. godine pomaæe
preduzeÊa kojima je potrebno prestrukturiranje. Program FLAG-a
ima dvije komponente. Prva komponenta je pomoÊ Vladi na programu prestrukturiranja nedavno privatizovanih preduzeÊa, a druga se
odnosi na obuku i tehniËku pomoÊ.
Nezavisni mediji
Program za nezavisne medije, koji
sprovodi IREX (International Research & Exchange Board), podræava
razvoj profesionalnih i odræivih nezavisnih medija. IREX radi na jaËanju:
a) profesionalizma novinara b) profesionalnih udruæenja; c) pravnog i zakonskog okvira; i d) upravljanja
medijskim kuÊama da postanu efikasna i finansijski odræiva. ZnaËajan uspjeh ovog programa je usvajanje tri
medijska zakona - o medijima, o radio-difuziji i o javnom servisu.
Razvoj nezavisnog sindikata i slobodnog træiπta rada
Aktivnosti ACILS-a (American Cen-
ter for International Labor Studies)
usmjerene su na promociju i popularizaciju otvorenog uËeπÊa u radniËkom pokretu, na informisanje Ëlanstva radniËkog pokreta i aktivne
uloge sindikata u procesu ekonomskih reformi.
JaËanje nevladinih organizacija
ORT-ov program MAP je donacija
osmiπljena da jaËa osposobljenost
nevladinih organizacija u zastupanju, upravljanju, finansijskoj kontroli i
odræivosti. Cilj programa je efikasniji uticaj nevladinog sektora na javnu
politiku i uslove æivota graana
Crne Gore.
Program borbe protiv trafikinga
U sklopu USAID-ove donacije,
Meunarodna organizacija za migraciju (IOM) bavi se problemom
trafikinga ljudi na teritoriji Crne
Gore. IOM sprovodi kampanju podizanja svijesti graana na cijeloj teritoriji Republike, u kojoj su ciljna
grupa mlade æene i djevojke, a koja
govori o opasnostima trafikinga,
dok istovremeno pruæa pomoÊ skloniπtu za ærtve.
©ta je USAID?
USAID je prva ameriËka organizacija za meunarodnu pomoÊ Ëiji
je primarni cilj podrπka razvoju
demokratije, upravljanja, ekonomije, poljoprivrede, obrazovanja,
zdravstva i ekologije u zemljama u
razvoju. AmeriËka inostrana pomoÊ ima dvostruku ulogu unapreenja ameriËkih spoljnopolitiËkih
interesa, πirenja demokratije i slobodnog træiπta, poboljπavajuÊi
uslove æivota graanima zemalja u
razvoju. To je ujedno i prva ameriËka organizacija za inostranu pomoÊ osloboena svih politiËkih i
vojnih funkcija.
USAID - AmeriËku agenciju za meunarodni razvoj pokrenuo je ameriËki predsjednik Dæon Kenedi 3.
novembra 1961. godine. Agencija
je formirana na osnovu Zakona o
inostranoj pomoÊi, koji je usvojio
ameriËki Kongres par mjeseci ranije.
SAD ima dugu istoriju u pruæanju
pomoÊi zemljama koje teæe demokratskom i slobodnom druπtvu,
kao i zemljama koje se oporavljaju
od ratova, gladi i elementarnih nepogoda. OdvajajuÊi oko 0.5 % federalnog budæeta, USAID je angaæovan u preko 100 zemalja svijeta na postizanju ovih ciljeva.
Dæon Kenedi:
ObrazlaæuÊi
ObrazlaæuÊi Zakon
Zakon o
o inostranoj
inostranoj
pomoÊi
i
osnivanje
pomoÊi i osnivanje USAID-a,
USAID-a,
ameriËki
ameriËki predsjednik
predsjednik Kenedi
Kenedi je
je
naveo
naveo tri
tri razloga:
razloga: (1)
(1) programi
programi ininostrane
ostrane pomoÊi
pomoÊi koje
koje su
su SAD
SAD
pruæale
pruæale do
do tada
tada nisu
nisu bili
bili zadovolzadovoljavajuÊi
javajuÊi ni
ni za
za Ameriku
Ameriku ni
ni za
za zemlje
zemlje
u
u razvoju
razvoju (2)
(2) ekonomski
ekonomski kolaps
kolaps
zemalja
zemalja u
u razvoju
razvoju "
" bio
bio bi
bi kataskatastrofalan
trofalan za
za naπu
naπu nacionalnu
nacionalnu bezbbezbjednost,
jednost, πtetan
πtetan za
za naπ
naπ prosperitet
prosperitet ii
uvredljiv
uvredljiv za
za naπu
naπu savjest",
savjest", ii (3)
(3)
1960-e
1960-e su
su predstavljale
predstavljale istorijsku
istorijsku
priliku
priliku industrijskim
industrijskim zemljama
zemljama da
da
pomognu
manje
razvijene
pomognu manje razvijene nacije
nacije
do stepena samoodræivog razvoja.
Dæordæ Buπ:
„Borba
protivZakon
siromaπtva
je moralObrazlaæuÊi
o inostranoj
na
obaveza
to je jedanUSAID-a,
od priorpomoÊi
i i osnivanje
iteta
ameriËke
meunarodne
ameriËki
predsjednik
Kenedipolije
tike.”
Darazloga:
bi se odgovorilo
ovim
naveo tri
(1) programi
inizazovima
aktuelni koje
ameriËki
ostrane pomoÊi
su predSAD
sjednik
pozvao
na zadovolveÊi dopruæale Buπ
do tada
nisujebili
prinos
zemalja
i istovrejavajuÊirazvijenih
ni za Ameriku
ni za
zemlje
meno
veÊu (2)
odgovornost
zemalja
u
u razvoju
ekonomski
kolaps
razvoju.
je najavio
da
zemalja uPredsjednik
razvoju " bio
bi katasÊe
SAD zapoveÊati
pomoÊ 50%
u
trofalan
naπu nacionalnu
bezbnaredne
godine,
πtoprosperitet
je poveÊan-i
jednost, tri
πtetan
za naπ
je
od 5 milijardi
godiπnje
u
uvredljiv
za naπudolara
savjest",
i (3)
odnosu
iznos.istorijsku
Dodat1960-e na
su sadaπnji
predstavljale
na
sredstva
Êe iÊi na poseban
raËun
priliku
industrijskim
zemljama
da
"Izazovi
koji Êe
popomognuMilenijuma"
manje razvijene
nacije
dræavati
u razvoju
na
do stepenazemlje
samoodræivog
razvoja.
poboljπanju njihovih ekonomija i
standarda æivota.
USAID Program: Demokratija i upravljanje
JaËanje uloge privatnih preduzeÊa
Centar za meunarodno privatno
preduzetniπtvo (CIPE) u saradnji sa
crnogorskim Centrom za preduzetniπtvo sprovodi program Ëiji je cilj
da pomogne i promoviπe privatni
biznis. Cilj ovog programa je podrπka unapreenju poslovnog okruæenje preko udruæenja Montenegro
biznis alijanse (MBA). Centru za
preduzetnistvo pomaæu eksperti
koji su ranije bili zaposleni u
Privrednoj komori SAD-a.
Ekonomsko istraæivanje i zalaganje za promjene u ekonomskoj
politici
CA (Chesapeake Associates), u
saradnji sa Institutom za strateπke
studije i prognoze sprovodi istraæivanja o ekonomskim kretanjima,
utvruje ekonomske indikatore i
identifikuje probleme u ekonomskoj politici.
Reforma sudstva
Checci
Razvoj politiËkih partija
NDI
Nezavisni mediji
IREX
Razvoj nezavisnog sindikata i
slobodnog træiπta rada
ACILS
JaËanje nevladinih organizacija
ORT MAP i Akcija
Program borbe protiv trafikinga
IOM
Razvoj lokalnih zajednica i lokalne samouprave
Razvoj lokalnih zajednica
Revitalizacija lokalnih zajednica
kroz demokratsku akciju (CRDA) je
trogodiπnji program na teritoriji cijele Republike Ëiji je cilj da promoviπe uËeπÊe graana u izgradnji
lokalnih zajednica. Cilj programa je
da poveÊa uËeπÊe lokalne zajednice u
procesu upravljanja i donoπenja odluka na nivou lokalne uprave. Ovaj
projekat se sprovodi pod upravom
dvije meunarodne nevladine organizacije, CHF (Cooperative Housing Foundation) na sjeveru i IRD
(International Relief and Development, Inc) na jugu Crne Gore. Projekat se sastiji iz Ëetiri dijela: infrastrukture, zaπtite æivotne sredine,
ekonomske revitalizacije i socijalnih
projekata.
USAID Program: Razvoj lokalnih zajenica i lokalne samouprave
Razvoj lokalnih zajednica
Dobro lokalno upravljanje
CHF i IRD
Urban Institute
Rezultati USAID-a:
• Svake godine
ObrazlaæuÊi
Zakon
USAID
o inostranoj
program
pomoÊi i spasi
vakcinacije
osnivanje
preko tri
USAID-a,
miliona
ameriËki
ljudi
u svijetu.
predsjednik Kenedi je
naveo
•
Brojtri
demokratskih
razloga: (1) programi
druπtava poinostraneje sa
veÊan
pomoÊi
58 u 1980.
koje godini,
su SAD
na
pruæale
115
u 1995.
do tada
godini.
nisu bili zadovoljavajuÊi
•
USAID
ni je
zapruæio
Ameriku
pomoÊ
ni zauzemlje
oblau razvoju
sti
demokratije
(2) ekonomski
i upravljanjakolaps
u 36
zemalja
od
ukupno
u razvoju
58 zemalja
" biokoje
bi su
katasustrofalan za
pjeπno
sprovele
naπu nacionalnu
tranzicijubezbka
jednost, πtetan za
demokratskom
druπtvu.
naπ prosperitet i
uvredljiv
•
Stopa pismenosti
za naπu savjest",
u svijetui po(3)
1960-e
rasla
je 33%
su predstavljale
u posljednjih istorijsku
25 godipriliku
na,
a u istom
industrijskim
periodu broj
zemljama
upisanih
da
pomognu
u
osnovne πkole
manjeserazvijene
utrostruËio.
nacije
doUSAID
•
stepenaprogram
samoodræivog
za spasrazvoja.
djeteta
je znaËajno doprinio da se za samo
8 godina mortalitet djece u svijetu
smanji 10%.
• PomoÊ USAID-a omoguÊila je
milionima preduzetnika πirom svijeta da zapoËnu ili unaprijede sopstveni biznis.
Putopis
decembar 2003.
Reformator 17
KAKO NAS DRUGI VIDE
U ZEMLJI CRNIH GORA
Kilometri dugaËke plaæe, impozantni kanjoni, snijegom prekriveni planinski vrhovi... Crna Gora zaista ima πta da ponudi
ga vraÊaju do nas.
TaËno u podne stiæemo u Virpazar na Skadarskom jezeru. Iz
baπte jednog tamoπnjeg restorana
uæivamo u pogledu na jedinstveni
pejzaæ koji se pred nama pruæa:
Ëunjaste planine naziru se u izmaglici jezera oiviËenog pojasom
od trske i lopoca. Skadarsko jezero
je najveÊe jezero na Balkanu i jedno od poslednjih utoËiπta za pelikane.
Nakon naπih tura po obali neπto
nas vuËe i u centralni dio zemlje,
u Nacionalni park „Durmitor”.
Na æalost, vremenska prognoza za
planinski dio zemlje ne zvuËi baπ
najbolje. »ak je i na obali Ëitavo
prijepodne padala kiπa. VeÊ je uveliko popodne kada konaËno kreÊemo ka Æabljaku. Preko Cetinja i
Podgorice naπ put dalje nastavljamo dolinom Zete. Dok veËeramo u blizini manastira Ostrog zabrinuto posmatramo oblake iznad
planina. VeÊ nekoliko kilometara
nakon NikπiÊa ne preostaje nam
niπta drugo nego da navuËemo
odijela za kiπu i da se vozimo dalje. Ionako je veÊ prekasno da se
okrenemo i vratimo na obalu.
Penjemo se uzanim, krivudavim
putem prema gorskom tjesnacu
koji se nalazi na visini od 1500
metara. Loπe vrijeme je poËelo prije nego πto smo uopπte uspjeli da
stignemo do njega. Jaki naleti vjetra bacaju nas sa jedne na drugu
stranu puta, dok nas snijeæna
meÊava πiba po licu. Napolju je sve
mraËnije i mi sve teæe uspijevamo
da se orijentiπemo. Poslednjih 60
km izgledaju nam kao vjeËnost.
SreÊom, put je u priliËno dobrom
stanju, πto se za dionicu nakon
©avnika ne bi moglo reÊi. Iznenada ulazimo i u talas magle, tako da
joπ viπe smanjujemo brzinu. Viπe
nismo sigurni da li smo i dalje na
pravom putu.
U kasnim veËernjim satima, konaËno, stiæemo na Æabljak, malo
planinsko mjesto. Raspitujemo se
kod dva policajca na ulici oko
moguÊnosti za prenoÊiπte i od njih
saznajemo da su svi hoteli zatvo-
Rijeka CrnojeviÊa - Pavlova strana
Prenosimo dio putopisa o
Crnoj Gori objavljenog u novembarskom broju poznatog
njemaËkog Ëasopisa za motociklizam ” Touren-Fahrer” koji se πtampa u 550.000 primjeraka.
„Svako ko æeli da na pravi naËin
razumije zemlju crnih gora”, kaæu
Crnogorci, „morao bi se, bar jednom, popeti na LovÊen”. OdluËujemo da baπ to bude naπ prvi
izlet na ovogodiπnjem proputovanju motorom po Crnoj Gori.
Iz naπeg prebivalista u BeËiÊima
kreÊemo u osvajanje 1660 m visokog Jezerskog vrha.
Nevjerovatan uæitak dok se polako, krivinu po krivinu, penjemo
u visine.
Ipak, do konaËnog osvajanja cilja, Njegoπevog mauzoleja, moraÊemo joπ malo da se znojimo. Boæanstveni pogled sa vidikovca doæivljavamo kao nagradu za dosadaπnji trud: u pravcu zapada gledamo u ©tirovnik, najviπi vrh lovÊenskog masiva, dok istovremeno
uæivamo i u pogledu na more Kotorskog zaliva. Kada je vedro,
mogu se Ëak nazrijeti i konture italijanske obale na drugoj strani
Jadranskog mora.
Prodavac suvenira Lazo otkljuËao je ulazne kapije samo za nas.
Mi smo trenutno jedini posjetioci,
tako da moæe da nam posveti sve
svoje vrijeme. Pred nas iznosi jednu knjigu i daje nam joπ nekoliko
korisnih savjeta. Na kraju, tu je i
loza. Uzimamo po gutljaj, jer loza
je piÊe koje se u Crnoj Gori odbiti
ne smije.
Do podnoæja se vozimo putem
koji su joπ Austro-Ugari sagradili
u vojne svrhe, a koji opasuje jugozapadnu stranu lovÊenskog masiva. Do proπle godine skoro neprohodan makadamski put, sada je svjeæe poploËan i u odliËnom stanju.
Pred nama se uvijek iznova pruæa
fantastiËan pogled na obalu. I dok
nad Kotorskim zalivom veÊ poËinje da pada prvi mrak, jer se iznad
njega u pravcu zapada prostire visoki planinski vijenac, Tivatski zaliv joπ obasjava jako popodnevno
sunce.
Naπa sljedeÊa tura vodi nas do
Skadarskog jezera. Na putu od
Budve do Bara prolazimo pored
mnoπtva malih romantiËnih plaæa.
U najveÊoj crnogorskoj luci skreÊemo u pravcu planina. Mnogobrojne rupe i ulegnuÊa na putu iznova nas upozoravaju da ovdje nije moguÊa bræa voænja. Izmeu
ostalog i zbog kornjaËa koje nam
prelaze put. Nakon 20 km ukazuje se gorski tjesnac Sutorman, ali
mi skreÊemo malo prije njega jer
nas u padinama ove planine oËekuje posebno iznenaenje: dva
kilometra dugaËak æelezniËki
tunel, koji je joπ u 19. vijeku sagraen po nalogu kralja Nikole. Pruga ovdje nikada nije postavljena.
Crna rupa je vlaæna, uska i, naravno, neosvijetljena. Pojma nemamo πta nas sve u njoj oËekuje.
Nema veze, moramo da pokuπamo. Ulazimo unutra. Potrebno
je malo vremena da nam se oËi priviknu na mrak. Ali tada ova voænja poËinje da predstavlja pravo zadovoljstvo. Dok rolamo kroz
hladni tunel, njegovi zidovi odbijaju metalni zvuk motora i u ehu
Boka Kotorska - Krstac
reni. Tokom naπeg razgovora nailazi jedna gospoa koja sluËajno
saznaje za naπ problem i poziva
nas da je pratimo. Nekoliko ulica
dalje nalazimo sobu u privatnoj
kuÊi porodice ÆunjiÊ. U svakom
sluËaju, osjeÊamo olakπanje. Nakon kiπe i snijeæne meÊave uspjeli
smo da pronaemo i krov nad glavom.
SljedeÊeg jutra je joπ uvijek
oblaËno i priliËno hladno, ali bar
ne pada kiπa. Iz Æabljaka prvo kreÊemo u pravcu sjevera. Nekoliko
minuta kasnije po prvi put moæemo da bacimo pogled na kanjon
Tare. Ova rijeka usijeca se u stijene
Ëak i do visine od 1300 metara, a
kanjon je, nakon Kolorada, drugi
po veliËini u svijetu. Napuπtamo
vidikovac i vozimo se dalje u pravcu istoka. Nakon dobrih pola sata voænje ponovo se susrijeÊemo sa
Tarom. Ovoga puta na mostu –ureviÊa Tara. Ljeti je ovdje moguÊe splavariti, πto je poseban doæivljaj. Mi se moramo zadovoljiti
samo pogledom na ovu rijeku, koja Ëak i u izmaglici izgleda potpuno fascinantno.
Nekoliko kilometara prije Cetinja skreÊemo sa glavnog puta na
mali vijugavi putiÊ. DrveÊe i
grmlje prvo nam zatvaraju vidik,
ali se onda, iznenada, pred nama
pojavljuje prelijepa petlja rijeke
CrnojeviÊa. Do istoimenog mjesta je joπ samo nekoliko kilometara. Skoro nikoga nema na putu.
©etnja obalom pruæa nam moguÊnost da neometano uæivamo
u pogledu na stari kameni most iz
19. vijeka koji izgleda kao sa razglednice. Ova idiliËna slika je upravo ono πto nam je bilo potrebno. Opuπteni kreÊemo dalje put
obale. I dok se lagano vozimo,
joπ jednom nam kroz glavu prolaze sve ljepote ove male zemlje:
kilometri dugaËke plaæe, impozantni kanjoni, snijegom prekriveni planinski vrhovi. Crna Gora zaista ima πta da ponudi!
Tekst: Robert Annetzberger
Fotografije: Sanja Blagojevic i
Robert Annetzberger
BANKE predstavljaju
18 Reformator
decembar 2003.
OD LJETA NOVA LINIJA
Ramin na „Aluline”
Vrijednost opreme fabrike “Aluline”, u kojoj je zaposleno 30 ljudi,
raËuna se na oko milion eura. Sve je uraeno πto iz sopstvenih
sredstava, πto iz kredita Hipotekarne banke Podgorica
napuπtenim
prostorima
nekadaπnjeg mojkovaËkog
"Brskova" nekoliko pogona. Sa linijom za eloksaæu aluminijumskih profila, linijom za plastifikaciju aluminijumskih profila,
linijom za sastavljanje termiËkih
prekida, pa onda i razni sistemi, tu
je i bojenje profila, sistem za grilje, za... A tamo negdje, kako kaæe
menadæer Boæidar ÆuriÊ vjerovatno za pola godine, i sistem aluminijum drvo sa termiËkim
prekidom. I veÊ kad pomenuh drvo - radi se o raminu, πto raste u
Africi, nekoj vrsti tamoπnje treπnje,
sa takvom strukturom koja
omoguÊava sve - posebno da se ti
sad moderni aluminijumski profili,
sa alu bojom ili nekom drugom
(koja se po narudæbi nanosi),
"obuku" u drvo, da budu ljepπi,
jednostavno prirodni, πto je u
"trendu".
Bilo je ono vrijeme, ne tako
davno, kad su se profili uvozili.
Tada su "Agora" iz Bijelog Polja
vlasnika Boæidara ÆariÊa i takoe
bjelopoljski "Toπpred" (ToπiÊ
Predrag, vlasnik), uz saradnju sa
beogradskim "West Internationalom", veleprodavcem aluminijumskih profila, prateÊih materijala
i okova za profile, osnovali firmu
U
"Aluline", radi zamjene uvoza
aluminijumskih profila. Tada je
poËela i saradnja sa renomiranim
italijanskim proizvoaËem "Profilati S.p.a." iz Bolonje, uz Ëiju se
tehnologiju stiglo do vrlo πiroke
ponude raznih vrsta aluminijumskih profila. Za izradu i obradu
svojih proizvoda koriste najkvalitetnije sirovine iz Italije i ©vajcarske (sad i estrudirani profili iz
KAP-a), a poznata firma "IGP
Pulvertechnik AK" iz Kirhberga
u ©vajcrskoj potvrdila je svojim
sertifikatom visok kvalitet obrade
i plastifikacije profila, sa posebnom pohvalom za tehnoloπko organizaciono rjeπenje u ovoj
fabrici. Vrijednost opreme ove
fabrike u kojoj je zaposleno 30
ljudi, raËuna se na oko milion eura. Sve je ugraeno πto iz sopstvenih sredstava, πto iz kredita Hipotekarne banke Podgorica (veÊi
dio), kojoj se duguje posebna zahvalnost. Ili kako reËe Boæidar
ÆuriÊ: "Bez æelje da bilo kome
laskamo, moramo da se zahvalimo toj Banci za punu podrπku i
ohrabrenje u onim situacijama u
kojima smo po malo ’gubili
dah’".
Ova fabrika, posebno zbog
πirokih zahtjeva træiπta, mora da
Nova proizvodna linija u fabrici „Aluline”
ima relativno visoke zalihe, πto treba ovako ili onako finansirati. Tu
su i problemi sa naplatom potraæivanja, (plasman nije problem).
"Aluline" uredno servisira kredite.
Zbog visoke nelikvidnosti mnogih
kupaca i ova fabrika mora sve
ËeπÊe da se bavi kompenzacionim
poslovima. Ali, i pored svega uspjeπno se posluje. Dalje osvajanje
træiπta oËekuje se od ramina, ili
kako kaæu - svaki dan koji ubrza
puπtanje te linije u proizvodnju je
"zlata vrijedan". NaroËito u
razvojnom smislu. U fabrici "Aluline" oËekuju da se u naπoj tekuÊoj
regulativi i ekonomskoj politici
neÊe deπavati takvi propusti kao
onaj nedavni sa razrezivanjem
poreza na imovinu, kad se jednostavno morao platiti porez na kompletnu, pa Ëak i na pokretnu imovinu firmi.
P. NikoliÊ
PODGORI»KI „DODING”, USPJE©AN ZASTUPNIK FRANCUSKOG „SOGALA”
DRAGOCJENA KREDITNA PODR©KA
I „Doding” je, poput mnogih privatnih preduzeÊa, u svijet biznisa krenuo sa ambicioznim planovima i skromnim sredstvima. Prva maπina kupljena je od
kredita Fonda za razvoj i Crnogorske komercijalne banke. Danas, jedanaest godina kasnije, firma zapoπljava 32 radnika
Kuhinja iz proizvodnog programa fabrike „Doding”
„Tajnu uspjeha privatnih preduzeÊa u zemljama u tranziciji kao
πto je Crna Gora, Ëine istrajnost,
upornost i stalna analiza zahtjeva
træiπta”, kaæe Ana PejoviÊ, direktor privatnog preduzeÊa „Doding” iz Podgorice koje je osnovano prije jedanaest godina.
Od preduzeÊa koje se u poËetku
bavilo projektovanjem i izvoenjem graevinskih radova, uz dobar
preduzetniËki refleks „Doding” je
uskoro postao zastupnik francuske
firme „Sogal” i poËeo da proizvodi i ugrauje plakare sa kliznim
vratima. Prilagoavanje zahtjevima kupaca ponukalo je odgovorne
u preduzeÊu da prije Ëetiri godine
pokrenu novi biznis, proπire proizvodni program i poËnu izradu
namjeπtaja po mjeri, osmiπljenog u
dizajnerskom centru preduzeÊa.
Nedavno je ponuda „Dodinga”
obogaÊena i namjeπtajem od ploËastog materijala, medijapana i
punog drveta. Uz prijedloge i
nacrte arhitekata i tehnologiju koju prate πumarski i inæinjeri tehnologije ideje se sprovode u dijelo, a proizvodi isporuËuju na hiljade adresa u Crnoj Gori.
„Prije ulaska u nove projekte
neophodno je prikupiti πto viπe
informacija o ponudi i traænji,
uslovima træiπta i moguÊim rizicima. Kompletna analiza ovih i dr-
ugih parametara neophodna je i
mora biti uraena prije konaËne
odluke o ulasku u biznis. Uspjeh
’Dodinga’ je i u spremnosti da
Ëuje i prihvati savjete struËnih
ljudi i sve to pretoËi u kvalitetan
biznis plan. I ti elementi Ëine recept za uspjeh ’Dodinga’, koji je
danas prestiæno preduzeÊe”, kaæe
direktor Ana PejoviÊ, inaËe inæinjer arhitekture.
PrisjeÊajuÊi se skromnih poËetaka i kupovine prve maπine uz
pomoÊ kredita Fonda za razvoj i
Crnogorske komercijalne banke,
ona navodi da su kreditni uslovi
bili povoljni, uz grejs period od
godinu i trogodiπnji rok otplate.
Uslijedilo je, u saradnji sa Crnogorskom komercijalnom bankom, joπ nekoliko kratkoroËnih
kredita sa rokom otplate od 90
dana.
„I krediti koje smo koristili za
nabavku repromaterijala bili su
povoljni. Svjesni smo koliko je za
razvoj preduzeÊa koje prati sve trendove na træiπtu, a samim tim i u
tehnologiji, bitan odnos izmeu
banke i klijenata. I za nove poslovne poduhvate raËunamo na dragocjenu pomoÊ Crnogorske komercijalne banke”, zakljuËuje direktor preduzeÊa "Doding”, koje danas zapoπljava 32 radnika, od kojih je sedam inæinjera.
M.M.
Akcija
decembar 2003.
Reformator 19
HUMANITARNA AKCIJA ZA DJE»IJI DOM U BIJELOJ
NEK’ SE I ONI RADUJU
Mnogo je institucija, kompanija i pojedinaca koji niz godina pomaæu DjeËiji dom „Mladost” u Bijeloj. Humanitarna akcija „12
veliËanstvenih”, te projekat „Djeca za djecu”, idu korak dalje - ka otvaranju kluba prijatelja Bijele
Meunarodna agencija za
odnose sa javnoπÊu "Apriori komunikacije" organizovala je u
Crnoj Gori prvu humanitarnu
dstva prikupljena od prodaje kalendara namijenjena su Domu
za napuπtenu djecu i djecu bez
roditelja u Bijeloj. Strateπki pa-
Djeca pred odlazak u πkolu
akciju edukativnog tipa pod sloganom "Nek’ se i oni raduju",
u okviru koje je pripremljen kalendar "12 veliËanstvenih". SrePrva meunarodna agencija za odnose s javnoπÊu u
Crnoj Gori "Apriori komunikacije", dio je
regionalne mreæe koja postoji u
Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini. Agencija svake godine organizuje po
jednu humanitarnu akciju
u kojoj uËestvuju javne liËnosti. Poslednja uspjeπno
realizovana akcija je "Prodaja zlatnih ribica" u Sarajevu, u kojoj je uËesvovala
Nina BadriÊ. Od nedavno
Agencija ima i kancelariju
u Podgorici, a u toku je πiroka humanitarna akcija za
pomoÊ djeËijem Domu "Mladost" u Bijeloj.
rtner ove akcije je dnevni list
"Publika", posredstvom kojeg
je izabrano πest poznatih Crnogoraca i πest poznatih Crnogorki iz javnog æivota koji predstavljaju "12 veliËanstvenih".
Osim Ëitalaca "Publike" u izboru liËnosti uËestvovali su i novinari i predstavnici medija. Nakon sumiranja svih glasova formirana je lista "12 veliËanstvenih"
u sljedeÊim kategorijama: pjevaË
Sergej ∆etkoviÊ, pjevaËica Andrijana BoæoviÊ, glumac Andrija
MandiÊ, glumica Dubravka VukotiÊ, umjetnik Tiho VujoviÊ,
umjetnica Radmila VojvodiÊ, sportista Ivan KoljeviÊ, sportistkinja Maja SaviÊ, muπko TV lice
Ivan MaksimoviÊ, æensko TV
lice Lana SekuliÊ, priznati i poznati Blagota MitriÊ, priznata i
poznata Ljubica Beba DæakoviÊ.
Cijene kalendara koji se πtampa u dva oblika biÊe pet, od-
Autor: Vuk RakoËeviÊ (7 godina) - VrtiÊ “Ljubica PopoviÊ” - Podgorica
nosno 10 eura. Svi koji æele
da poslovnim partnerima i prijateljima poklone kalendar za
2004. godinu i istovremeno postanu partner akcije, mogu putem narudæbenice, koja izlazi u
dnevnom listu "Publika", naruËiti kalendar.
Pored ove organizovana je i
akcija pod sloganom "Djeca za
djecu ", u kojoj su uËestvovali
svi crnogorski vrtiÊi. Pedeset
πest crteæa na temu novogodiπnjih praznika, koje su djeca predπkolskog uzrasta iz svih gradova namijenila svojim drugarima bez roditelja u Bijeloj, naÊi
Êe se na novogodiπnjim Ëestitkama. Prihod od Ëestitki koje Êe se
prodavati po 20 centi takoe je
namijenjen Domu "Mladost" u
Bijeloj.
Organizatori akcije æele da od
prikupljenih sredstava, kupovinom poklona, ispune bar dio
novogodiπnjih æelja djece iz Doma, da im pokaæu da nisu sama
i da u crnogorskom druπtvu postoje mnogi koji misle na njih.
Krajnji cilj akcije je da se na
glavnom gradskom trgu u Podgorici 14. i 21. decembra, uz
muziËki program, organizuje
prodaja kalendara i Ëestitki, u
kojoj Êe uËestvovati 12 "veliËanstvenih", djeca iz Bijele i sponzori akcije. Treba napomenuti
da su humanitarnu akciju u startu pomogli
direktor Firme
DELINI Svetlana VuksanoviÊ,
direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeÊa Zoran
VukËeviÊ, Atlas Mont Banka Nela LiËina, Montkarton - Jovan JovetiÊ, Luka Bar - Andrija
RadusinoviÊ, dnevni list "Publika" - Vuk RajkoviÊ, koji su
ujedno i Ëlanovi revizorske
komisije koja rukovodi akcijom.
Akcija "Nek’ se i oni raduju"
promovisana je i preko viπe ko-
Jedan
od maliπana
iz Doma
u Bijeloj
nferencija za novinare, od kojih
je jedna upriliËena u Domu u
Bijeloj, zajedno sa Upravom
Doma. Bila je to i prilika da
djecu posjete ekipe "Publike",
Radija "D plus", Televizije IN,
Televizije Crne Gore i Radija
"Gorica".
Direktor Doma "Mladost"
Borislav –ukanoviÊ nije skrivao
oduπevljenje akcijom "Nek’ se i
oni raduju". "Ovo je, Ëini mi se,
prvi put akcija πirokih razmjera,
koja je veoma ozbiljno i struËno
organizovana. Vidim da su
ukljuËeni ljudi koji znaju, imaju
volje i snage da izguraju projekat do kraja. Moæda je ranije
bilo i materijalno vrijednije podrπke, ali je sigurno da Êe akcija
'Nek’ se i oni raduju' na poseban naËin animirati djecu, graane i javnost uopπte. Takoe,
smatram da Êe u okviru ove ak-
cije djeci biti pruæeno ono πto
im je i najpotrebnije, a to je sigurnost i paænja'', rekao je –ukanoviÊ.
Organizatori humanitarne akcije istiËu da Dom za napuπtenu
djecu i djecu bez roditelja u Bijeloj nije izabran sluËajno. Dræava nastoji da obezbjedi uslove
za rad, ali nije u moguÊnosti da
ispuni æelje djece koja su primorana da rastu daleko od roditeljskog doma. Zaposleni u Domu "Mladost" nastoje da maliπanima nadoknade uskraÊenu porodiËnu toplinu, a organizatori
akcije pozivaju graane da se
kupovinom kalendara i Ëestitki
pridruæe toj plemenitoj misiji.
Autor: Vasilisa SeniÊ (6 godina) - VrtiÊ “Ljubica PopoviÊ” - Podgorica
20 Reformator
made in Montenegro
decembar 2003.
made in Montenegro
decembar 2003.
PROMOCIJA CRNOGORSKIH PROIZVODA I ROBNE MARKE „MADE IN MONTENEGRO”
KVALITETOM DO EVROPE
Stvaranje robne marke „Made in Montenegro”, ocjenjuju
autori strategije, doprinijeÊe koriπÊenju crnogorskih
resursa, razvoju domaÊe proizvodnje, novim investicijama,
otvaranju radnih mjesta, smanjenju uvoza i opπtem
ekonomskom i druπtvenom razvoju Crne Gore
redstavljanjem projekta „Promocija crnogorskih proizvoda” i robne marke „Made in
Montenegro”, krajem oktobra u
Podgorici, po ocjeni brojnih uËesnika i gostiju, uËinjen je joπ jedan
ohrabrujuÊi korak na putu Crne
Gore ka Evropi. Crnogorska vina,
rano voÊe i povrÊe, mineralnu vodu,
pivo,
njeguπku
prπutu,
njeguπki i durmitorski sir i brojne
druge proizvode predstavljene na
mini izloæbi nakon prezentacije
Ëeka vaæna i odgovorna misija - da
kvalitetom, ovjerenim naljepnicom
„Made in Montenegro”, nakon potvrde liderske pozicije na domaÊem
terenu, probiju put do evropskih
træiπta i osvoje naklonost stranih
potroπaËa.
U Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeÊa, koja u saradnji sa
ministarstvima poljoprivrede, ekonomije i turizma, u okviru projekta
„PoveÊanje konkurentske sposobnosti proizvoaËa” realizuje pod-
P
projekat „Promocija crnogorskih
proizvoda”, uvjereni su da Êe tom
kampanjom informativno-edukativnog karaktera kod svih struktura
uticati na stvaranje preduslova za
formiranje robne marke „Made in
Montenegro”, kao neophodnog
uslova prepoznatljivosti, kvaliteta i
uspjeπnog plasmana crnogorskih
proizvoda na domaÊem i inostranom træiπtu.
AnalizirajuÊi trenutno stanje na
crnogorskom
træiπtu,
direktor
Agencije za razvoj malih i srednjih
preduzeÊa Zoran VukËeviÊ podsjeÊa
da su spoljnotrgovinski deficit, ograniËenost træiπta, dominacija stranih proizvoda, agresivne marketing kampanje, bolje pozicioniranje
u maloprodajnim objektima i favorizovanje uvoznih proizvoda samo neke od Ëinjenica sa kojima se
suoËavamo. „Stoga ovom kampanjom æelimo uticati na domaÊe proizvoaËe
da
prihvatanjem
meunarodnih standarda podignu
nivo kvaliteta svojih proizvoda, kako
bi konkurentim cijenama i kvalitetom uspjeπno parirali uvoznim proizvodima na domaÊem træiπtu i u
bliskoj buduÊnosti postali izvoznici”, kaæe VukËeviÊ.
NOVA PRAVILA
No, put do stranih træiπta nije ni
jednostavan ni lak. Moderna træiπna
utakmica, sve bræe promjene u
tehnologiji, ekonomiji, zaπtiti æivotne sredine i drugim oblastima, stvaraju potrebnu drugaËijeg sagledavanja problematike kvaliteta proizvoda i procesa i nameÊu stroga
pravila koja domaÊi proizvoaËi
moraju prihvatiti.
„Usaglaπavanje nacionalnih standarda i normi sa evropskim, potvreno meunarodnim sertifikatima, uslov je povjerenja u crnogorske proizvode na domaÊem i
evropskom træiπtu. Paralelno sa
uvoenjem standarda neophodno
je unaprjeivati proizvodnu tehnologiju, saËuvati i razviti domaÊe
proizvode, osmisliti marketinπki pristup koji Êe poveÊati konkurent-
SIMBOL
NETAKNUTE
LJEPOTE
L o g o
kampanje
„Made
in
Montenegro” je cvijet
kaÊun, karakteristiËan za mediteransko podneblje, naroËito za Crnu Goru. KaÊun je jedan od prvih proljeÊnih cvjetova. Raste iz kamena, pod snijegom, u velikom broju i samo u ekoloπki
Ëistim predjelima.
nost domaÊih proizvoda i poveÊati
vrijednost proizvodnje i dohotka”,
kaæe direktor Agencije za mala i
srednja preduzeÊa i dodaje da je
posebno vaæna edukacija na svim
nivoima, kao i obezbjeivanje
kreditnih linija koje Êe omoguÊiti
uspjeπnim proizvoaËima da dostignu neophodan nivo razvoja koji Êe uticati na poveÊanje izvoza.
„Takoe, mora se obezbijediti sistemski ambijent, kako bi se u
poπtenoj træiπnoj utakmici probili
najbolji proizvodi zasnovani na
crnogorskoj tradiciji. Zbog toga je
potrebno da se u projekat ukljuËe
sve institucije koje Êe obezbijediti
preduslove za uvoenje standarda,
kontrolne funkcije i praÊenje
Ëitavog procesa”, zakljuËuje VukËeviÊ.
Vlada Crne Gore - koja stoji iza
projekata „PoveÊanje konkurentske
sposobnosti domaÊe proizvodnje” i
„Promocija crnogorskih proizvoda”
- stvaranje robne marke „Made in
Montenegro” vidi kao put za afirmaciju crnogorskih evropskih stremljenja i pokazatelj usvajanja evropskih standarda.
Premijer Milo –ukanoviÊ
na
prezentaciji robnog znaka „Made in
Montenegro” naglasio je da je uslov
za stvaranje svake robne marke, pa i
crnogorske, uvoenje sistema standarda koji obuhvata odgovarajuÊu
zakonsku regulativu, izgradnju savremenih institucija i mehanizama, u
skladu sa parametrima evropskog
træiπta.
„Samo sa osvojenim kvalitetom,
savremenim dizajnom i odgovarajuÊim marketingom zainteresovaÊemo potroπaËe i u Crnoj Gori i na
drugim træiπtima za proizvode sa
naljepnicom ‘Made in Montenegro’”, kazao je –ukanoviÊ, ukazujuÊi da konkurentnost na πirem træiπtu podrazumijeva uspjeπan menadæment, savremenu organizaciju
proizvodnje, adekvatno istraæivanje
træiπta, moderan marketing i stalno
praÊenje razvoja modernih tehnologija.
PRIVREDNICI
PODRÆAVAJU
PROJEKAT
„Prvi korak je veÊ uËinjen. ‘Made
in Montenegro’ potvrduje da je
Crna Gora prepoznala svoj put razvoja. To je put stvaranja svog proizvoda, koji nije lak i zato smo mi
tu”, izjavila je nedavno Karin Ho-
Crnogorski preduzetnici koji namjeravaju da prihvate izazove moderne
erhan.
Ona takoe navodi da mnoga
crnogorska preduzeÊa imaju svoj
proizvod, ali da je neophodno da
njihov razvoj prate dobri zakoni.
„Radimo na tome da Crna Gora uz
pomoÊ GTZ stvori πto viπe svojih
proizvoda i napravi zakone koji unapreuju
proizvodnju
i
proizvoaËe”, kaæe πef podgoriËke
kancelarije NjemaËkog druπtva za
tehniËku saradnju.
ekonomije i krenu u avanturu osvajanja stranih træiπta, svjesni su svih prepreka koje ih oËekuju, ali i odluËni
da iskoriste πansu. To potvruje i primjer Mesne industrije „GoranoviÊ”.
Njen vlasnik, –orije GoranoviÊ, ocjenjuje da Êe stvaranje robne marke
„Made in Montenegro” ohrabriti
crnogorske privrednike i imati viπestruko pozitivne efekte.
„Projekat je dobro osmiπljen, ima
svoju dinamiku i cilj. DomaÊi proiz-
DRAGOCJENA
STRANA POMO∆
TehniËku podrπku i znaËajnu pomoÊ unapreivanju privatnog sektora u Crnoj Gori pruæa i NjemaËko druπtvo za tehniËku saradnju
(GTZ), koje zajedno sa Agencijom
za razvoj malih i srednjih preduzeÊa, kao svojim partnerom, doprinosi jaËanju tog segmeta crnogorske privrede. ©ef kancelarije u
Podgorici Karin Hoerhan ocjenjuje
da u Crnoj Gori ima mnogo preduzeÊa sa velikim potencijalom i
naglaπava da je turistiËko træiπte velika πansa za promociju crnogorskih proizvoda.
Reformator 21
DINAMI»NI
PLANOVI
Projekat „Podizanje konkurentske sposobnosti domaÊe proizvodnje”, u okviru kojeg se realizuje i promocija crnogorskih proizvoda,
podijeljen je u tri faze. Prva je okrenuta domaÊim potroπaËima i crnogorskom træiπtu, druga, uz jaku kampanju, treba da ohrabri naπe proizvoaËe da izvoze u balkansku regiju, dakle zemlje u okruæenju gdje
æivi 60 miliona stanovnika, a treÊa faza planirana je za osvajanje træiπta
zemalja Evropske unije. Sve etape su vremenski oroËene. Za realizaciju prve predviena je ova i naredna godina. PoËetkom 2005. trebalo
bi da startuje druga faza, a poËetak treÊe planiran je za 2006. godinu.
Vaæno je istaÊi da je projekat „Promocija crnogorskih proizvoda”
i stvaranja robne marke „Made in Montenegro” posebno okrenut
turizmu, kao strateπkoj grani razvoja Crne Gore. Zahtjevi da
crnogorska turistiËka ponuda bude bazirana na domaÊim proizvodima i da turistiËki poslenici stranom i domaÊem gostu prvo ponude
proizvod sa oznakom „Made in Montenegro” imaju nepodijeljenu
podrπku. Na taj naËin unaprijediÊe se i novim, autentiËnim sadræajima oplemeniti turistiËka ponuda Crne Gore, promovisati specifiËnosti proizvoda domaÊeg porijekla, steÊi naklonost domaÊih i stranih gostiju i obezbijediti znaËajan priliv sredstava.
voaËi, koji æele da dobiju robni
znak ‘Made in Montenegro’, moraju traæiti bolje naËine konkurisanja
stranoj ponudi, a preduslov za to je
da u svoje kompanije uvedu standarde. Dobijanju robne marke
prethodi sondiranje terena, rigorozna kontrola proizvodnje, ispitivanje
kvaliteta proizvoda, a duæna paænja
mora se pokloniti i dizajnu”, navodi
GoranoviÊ.
GovoreÊi o vremenu i putu koji
jedan proizvod treba da proe da bi
dobio robnu marku „Made in Montenegro”, ugledni preduzetnik iz
NikπiÊa za „Reformator” kaæe da ne
moæe precizirati rok, jer on zavisi od
kriterijuma i sertifikata. „Prvenstveno moramo da zadovoljimo kriterijume i pravilnike domaÊih mjerodavnih institucija, dakle da dobijemo sertifikate Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja. Mesna
industrija ‘GoranoviÊ` odluËila je da
uvede ‘Hasap sistem’ kontrole proizvodnje. To je vaæan sertifikat za pr-
ehrambenu industriju koji se primjenjuje u Americi i zemljama Evropske unije. Kompanija koja bude
imala ‘Hasap’ imaÊe propusnicu za
plasman svojih proizvoda van granica Crne Gore i otvorena vrata za sva
træiπta”, istiËe GoranoviÊ i izraæava
uvjerenje da Êe veliki broj proizvoda
iz bogate crnogorske ponude u nekoj skorijoj buduÊnosti nositi robnu
marku „Made in Montenegro”.
Crnogorske proizvode na putu u
svijet, ne sluËajno, pratiÊe izdanci
kaÊuna - planinskog cvijeta koji, prkoseÊi snjegovima i kamenu, umije da
se izbori za mjesto pod suncem i
pokaæe svoju netaknutu ljepotu. Zaputiti se tragom te simbolike - znaËi
pretoËiti æelje u stvarnost i moæda
veÊ u bliskoj buduÊnosti u, recimo,
Marks&Spencer ili bilo kojem drugom poznatom lancu marketa, u
mjeπavini boja i mirisa Starog kontinenta, prepoznati plodove crnogorskog podneblja sa potpisom „Made
in Montenegro”.
S. R.
Kultura
22 Reformator
decembar 2003.
JUBILEJ CRNOGORSKOG NARODNOG POZORI©TA
PET DECENIJA
POSVE∆ENOSTI
UMJETNOSTI
Jubilej, znaËajan ne samo za pozoriπte veÊ i cijelu crnogorsku kulturu, obiljeæen je onako
kako dolikuje ugledu i renomeu Crnogorskog narodnog pozoriπta - premijerama, Festivalom nacionalnih teatara, muziËkim festivalom "A Tempo", gostovanjima, nagradama...
Crnogorsko narodno pozoriπte, nakon πest uspjeπnih sezona u
novoj zgradi, svoj pedesetogodiπnji jubilej obiljeæava brojnim programima tokom tri mjeseca. PodsjeÊanja radi, nacionalni teatar
je od 1997. do danas uspjeπno
realizovao oko 1500 programa,
preko 30 premijera u dramskom
programu, viπe od 200 koncerata, dobio viπe desetina nagrada
na domaÊim i meunarodnim festivalima, ostvario potpisane sporazume sa relevantnim teatrima
sa prostora bivπe Jugoslavije, gostovao u pozoriπtima πirom
Evrope i svijeta...
PET USPJE©NIH
PREMIJERA
Otvaranje nove, 51. sezone u
Crnogorskom narodnom pozoriπtu, prvog okobra obiljeæila je
premijera predstave "Nigdje
nikog nemam", koju je po tekstu
jednog od najznaËajnijih britanskih pisaca Edvarda Bonda reæirao Egon Savin. GlumaËka ekipa
koju Ëine Varja –ukiÊ, Nikola
Ristanovski i Boris IsakoviÊ, zajedno sa rediteljem Savinom i
scenografom i kostimografom
Miodragom TabaËkim veÊ biljeæi
znaËajne uspjehe - na nedavno
zavrπenom festivalu u Uæicu
"Nigdje nikog nemam" dobila je
nagrade za najbolju æensku ulogu (Varja –ukiÊ), najbolju scenografiju (Miodrag TabaËki) i
za najbolju predstavu festivala.
Tokom decembra ova produkcija
CNP-a gostuje na "Tuzlanskim
pozoriπnim danima 2003" i u
Beogradskom dramskom pozoriπtu.
Druga ovogodiπnja premijera,
koprodukcijski projekat CNP-a,
"Kampnagel" teatra iz Hambruga i "Teatar kombinat" iz BeËa,
predstava "Mauzer" po tekstu
Hajnera Milera i u reæiji njemaËke rediteljke Kladuije Bose,
izvedena je 2, 3. i 4. oktobra na
zatvorenom bazenu SC "MoraËa". NjemaËko-crnogorska glumaËka ekipa, koju su Ëinili Andreas Pronegg, Ana VujoπeviÊ,
Christine Standfest, Doris Uhlich, Dejan IvaniÊ, Gojko BurzanoviÊ, Ivan BezmareviÊ, Ivona
»oviÊ, Markus Keim, Nada VukËeviÊ, Uroπ Zdjelar, Æaklina Oπtir i Æelimir ©oπo nastaviÊe æivot
predstave "Mauzer" u pozoriπtima u NjemaËkoj, Austriji, festivalu "Eurokaz" u Zagrebu i
drugim brojnim, veÊ ugovorenim
gostovanjima.
Predstavu "Poludjela lokomotiva" po tekstu Stanislava Ignjaci
VitkijeviËa, kao treÊu oktobarsku
premijeru realizovao je ustaljeni
dramaturπko-rediteljski
dvojac
Æanina MirËevska i Edvard Miler.
VeÊ prepoznatljivim naËinom rada i specifiËnom dramaturgijom,
izvoenjem u neuobiËajenom prostoru, predstava je za kratko vrijeme osvojila publiku. U "Poludjeloj lokomotivi" igraju Mirko
VlahoviÊ, Sran Grahovac, Gorana MarkoviÊ, Ana VujoπeviÊ,
Dejan IvaniÊ, Nikola PeriπiÊ, Stevan RadusinoviÊ, MomËilo PiÊuriÊ, Tamara VujoπeviÊ i Varja
–ukiÊ.
Predstava kojom CNP potvruje oËuvanje crnogorske dramske baπtine, "Udadba", koju je
po motivima drame –ura ©padi-
jera "Nevjerna æena" dopisao i
reæirao Blagota ErakoviÊ, u izvoenju Branislava VukoviÊa,
Dragice Tomas, Ljubice BaraÊ
VujoviÊ, Slobodana MarunoviÊa,
Maje ©arenac Maraπ, Pavla IliÊa,
Ivana BezmareviÊa, Jadranke
MamiÊ i Danila »elebiÊa, uz muziku Slobodana KovaËeviÊa, veÊ
nakon premijere 14. oktobra garantuje jednak uspjeh i pune sale
πirom Crne Gore kao i prethodna
ErakoviÊeva predstava "Kako se
ko rodi".
Projekat koji je premijerno
izveden na sam dan Crnogorskog
narodnog pozoriπta 1. novembra, "Laæni car" po tekstu Mirka
KovaËa reæirao je Branislav MiÊunoviÊ. TroËasovni pozoriπni
spektakl u scenografiji Slovenca
Marka Japelja i uz muziku Makedonca LjupËa Konstantinova izveli su Branimir PopoviÊ, Milan
GutoviÊ, Nikola Ristanovski, Gabrijela Petruπevska, Mirko VlahoviÊ, Momo PiÊuriÊ, Gojko BurzanoviÊ, Dragan RaËiÊ, Vojo KrivokapiÊ, Sejfo SeferoviÊ, Ana
VujoπeviÊ, Maja –urkoviÊ, Ëak i
jedan neobiËan "glumac" - labrador Badi. U filmskom materijalu koriπtenom u predstavi pojavljuju se Predrag Ejdus i Branislav VukoviÊ. Premijeri "Laænog cara" i proslavi 50 godina
Crnogorskog narodnog pozoriπta prisustvovali su, izmeu ostalih, pisac Mirko KovaË, crnogorski predsjednik Filip VujanoviÊ, premijer Milo –ukanoviÊ, predsjednik Skupπtine Ranko KrivokapiÊ, srbijanski ministar kulture Branislav LeËiÊ, potpredsjednik bosanske Vlade Ga-
GODI©NJE
NAGRADE
Godiπnje nagrade Crnogorskog narodnog pozoriπta dodijeljene su 1. novembra, na dan CNP-a.
Ovog puta, meu dobitnicima su se naπli Mirko
KovaË, Predrag Ejdus, Branko CvejiÊ, Rodolfo Kurpije, Janez Pipan, Dragica
Tomas, Blagota ErakoviÊ,
Branislav VukoviÊ, glumaËki ansambl predstave
"Mauzer"...Veliku nagradu
CNP-a, za izuzetan doprinos razvoju pozoriπta dobio je umjetniËki direktor
Branislav MiÊunoviÊ.
Scena iz predstave „Nigdje nikog nemam”
Branimir PopoviÊ u predstavi „Laæni car”
vrilo Grahovac, direktor Slovenskog narodnog gledaliπËa Drama
Ljubljana Janez Pipan, direktor
Narodnog pozoriπta Sarajevo
Gradimir Gojer, diplomatski predstavnici u Crnoj Gori, direktor
Jugoslovenskog dramskog pozoriπta Branko CvejiÊ, direktor
Beogradskog dramskog pozoriπta
Nebojπa BradiÊ...
FESTIVAL NACIONALNIH
TEATARA
Nakon pet premijera u oktobru,
CNP je uspjeπno realizovalo prvi
Festival nacionalnih teatara, koji je
trajao od 12. do 30. novembra. Za
to vrijeme na Velikoj sceni CNP-a
nastupilo je sedam nacionalnih teatarskih kuÊa iz Francuske (Nacionalni centar za koreografiju,
Grenobl, "Mammame"), GrËke
(Nacionalni teatar sjeverne GrËke,
Sloun, "Zimsko putovanje"), Rumunije (Nacionalni teatar "Bulandra", Bukureπt, "Ujka Vanja"), Slovenije(Slovensko narodno gledaliπËe Drama, Ljubljana, "Kako
vam drago"), Hrvatske (Hrvatsko
narodno kazaliπte Balet, Zagreb,
"MaËak u Ëizmama"), Makedonije
(Naroden teatar Bitola, "Novac je
ubistvo"), Srbije (Narodno pozoriπte Beograd, "Viπnjik"), a
CNP nastupilo je sa svojom najsvjeæijom produkcijom "Laæni car".
Festival nacionalnih teatara, po
konceptu jedinstven u svijetu, bio
je prilika da crnogorska publika
stekne uvid u ono πta nacionalno
pozoriπte predstavlja danas, te da,
u odnosu na to, pozicionira svoju
nacionalnu kuÊu.
Decembar je obiljeæo treÊi
meunarodni muziËki fetsival "A
Tempo", koji je trajao osam
dana. MuziËki susret, koji je veÊ
stekao visok renome, obiljeæilo je
i nekoliko premijernih izvoenja
djela crnogorskih i inostranih kompozitora i projekcije dva filma.
Neizostavni boæiÊni koncert ove
godine biÊe Bahov "Magnifikat".
Kada je rijeË o muziËkom programu, treba istaÊi da je na Velikoj sceni CNP-a 4. i 5. novembra, prvi put u Crnoj Gori, pod
dirigentskom palicom Darinke
MatiÊ MaroviÊ i u izvoenju hora
i orkestra MuziËke akademije Beograd, izvedena "Karmina Burana".
U dramskom dijelu programa
CNP-a, treÊi mjesec obiljeæavanja
jubileja proteÊi Êe uz gostovanja
Beogradskog dramskog pozoriπta, Dramskog kazaliπta "Gavella" iz Zagreba, Sarajevskog ratnog teatra "Sartr" i ljubljanskog
festivala "Ex Ponto", gostovanjem novih predstava CNP-a na
scenama u Crnoj Gori.
Jubilej, znaËajan ne samo pozoriπtu veÊ i cijeloj crnogorskoj
kulturi, obiljeæen je onako kako
dolikuje instituciji ugleda i renomea kakvi pripadaju Crnogorskom narodnom pozoriπtu - uz
pet premijera, Festivalom nacionalnih teatara, muziËkim festivalom "A Tempo", gostovanjima, nagradama. Uspjeh Êe biti
veÊi kada na kraju sezone
2003/2004. ovome dodamo
ono πto CNP-u predstoji u narednoj godini - gostovanja u Hrvatskoj, Srbiji, na festivalu "Iberoamerikano de teatro de Bogota" u Kolumbiji, muziËki programi, novi projekti...
D.N.
SPORT
decembar 2003.
NOVI IZAZOVI - NEZABORAVNE AVANTURE
Balonom put oblaka
Reformator 23
PODGORICA ∆E DOBITI FUDBALSKI
OBJEKAT KAKAV ZASLUÆUJE
Od igraliπta do
modernog stadiona
Stadion pod Goricom nakon zavrπetka radova, Ëija Êe prva
faza biti okonËana krajem naredne godine, moÊi Êe da
primi 22 hiljade gledalaca
Ako vas nebeske visine intrigiraju, onda je balonarstvo stvoreno za vas i po vaπoj mjeri
Jeste li umorni od gledanja uvijek istih lica? Iste
sredine? Æelite da vam se dogodi neπto sasvim novo,
uzbudljivo, neobiËno? Æelite da gledate svijet iz drugog ugla? Moæda iz ptiËije perspektive? E, pa imate
sreÊe. U Podgoricu je upravo ovih dana stigla najnovija atrakcija - veliki, πareni balon, sa pogonom na
topli vazduh, kojim moæete letjeti iznad grada.
»ovjek je oduvjek zavidio pticama i pokuπavao
odgonetnuti tajnu njihovog leta. Legenda starih Grka kaæe da su to prvi pokuπali Dedal i Ikar. Ikaru to
nije poπlo za rukom, te je postao simbol Ëovjekove
teænje da dopre do novih visina. Leonardo da VinËi
je izradio nacrte letjelice i padobrana, no u to doba
letjenje je bilo samo Ëovjekov san. Dva brata Montgolfier napravili su balon od lanenog platna, papira i
obojili ga æivim bojama. U ljeto 1783. poletjeli su iznad Pariza u svom vazduπnom brodu, upalili vatru ispod balona i - podigli se u visinu. To je prvi uspjeπan
let balonom. »ovjek je doæivio Ëari letjenja. Nakon
tog dogaaja proπlo je punih 120 godina do izuma
aviona braÊe Wright 1903. Onda su pronaeni Zeppelin, helikopter, hidroavion... ali baloni nisu izaπli iz
mode niti izgubili iπta od svoje neobiËnosti.
©irom svijeta su osnovani balonarski sportski
klubovi. U Sloveniji je letjenje balonom atraktivna
sportska discplina veÊ 15 godina. U poËetku vrlo
stidljivo sa jednim, pa tri balona. Danas Slovenija ima
oko 50 zvaniËno prijavljenih balona u nekoliko
klubova. SunËani vikend ispod Alpa nikako ne bi mogao proÊi a da ne osvane barem 12 balona iznad
Ljubljane.
Prije godinu dana Ëetiri pilota entuzijasta osnovali
»lanovi Balonarskog kluba "BuduÊnost" spremni za let
su u Podgorici Balonarski klub "BuduÊnost", koji do
sada nije imao svoju letjelicu. ZahvaljujuÊi saradnji sa
Balonarskim centrom "Barje" iz Slovenije, Ëlanovi
kluba su se obuËili za rukovanje ovakvom letjelicom i
ovih dana napravili viπe letova iznad Podgorice.
Oduπevljeni graani su ih iznenaeno posmatrali i
pozdravljali πarene vazduπne dæinove na podgoriËkom nebu.
Pokrenuti takvog jednog dæina uopπte nije jednostavno. Neophodna je ekipa od Ëetiri do pet ljudi.
Kako horizontalno kretanje balona odreuje samo
vjetar, ekipa nalazi mjesto odakle je najbolje poletjeti.
Utvruje se koji vjetar duva i koliko je jak. U te svrhe
se koristi balonËiÊ napunjen helijumom. Njegov let je
indikator vjetrova na visinama gdje obiËno lete
baloni. Ako je vjetar povoljan, ekipa izvlaËi iz prikolice korpu u kojoj Êe biti putnici i pilot. Zatim se
namjeπta gorionik koji iznad vaπih glava reguliπe temperaturu vazduha. ZahvaljujuÊi njemu balon se
podiæe ili spuπta. Onda na red dolazi punjenje balona
vazduhom, potom se pali gorionik koji grije vazduh
u samom balonu. »itava priprema traje 15-20 minuta. I... vazduπni dæin se podiæe u visine. Poletjeli smo!
Prva stvar koju primjeÊujemo u vazduhu je tiπina.
Mir koji nas ispunjava remete samo uzbueni otkucaju srca saputnika. Na visini od 500 m potpuna
tiπina, prosto da ne povjerujete da ste nadomak grada.
Kad stojite na balkonu viπih spratova nekog solitera, osjeÊate odreenu nelagodu zbog visine. U
balonu, koliko god to Ëudno zvuËalo, osjeÊate se potpuno sigurno. Ne izgleda niti straπno, niti visoko.
»ak πta viπe. Jezdimo lagano iznad zetskih vinograda,
pa preko kanjona Cijevne i posmatramo Podgoricu
pod kasnopopodnevnim suncem. Praznik za oËi.
Pilot Grega nam priËa razne dogodovπtine sa brojnih tura. Iπao je i na Sjeverni pol balonom. Kada leti
za svoju duπu, ide na 5.000 m, a trenutni rekord u
Sloveniji je 10.000 m. Svake godine se organizuju
brojna takmiËenja balonara, koja bi obuhvatila u
buduÊnosti i Crnu Goru, poπto balonarstvo kao sport
zaæivi na ovim prostorima.
Balonarstvo je timski sport i njegov cilj je druæenje, zbliæavanje ljudi. Sklapanje i rasklapanje balona ne
moæe obaviti pojedinac. To je i dosta skup sport, pa
su za nabavku balona potrebna velika sredstva.
Kada su braÊa Montgolfier 1783. poletjela
balonom, kralj Francuske ih je ovlastio da mogu
krstiti sve one koji prvi put polete sa njima. Taj obiËaj
se zadræao do danas. Po obavljenom letu dobijate titulu "Kneza" od lokaliteta gdje ste sletjeli.
Ako vas nebeske visine intrigiraju i mislite da je
nebo mjesto za vas, onda je balonarstvo stvoreno po
vaπoj mjeri. Javite se u Balonarski klub "BuduÊnost"
(Sportski centar "MoraËa" i Motel "©aroviÊ" 067254-669, 069-013-168) i postanite Ëlan. Ili se samo
javite za turistiËki let balonom. Jedno je sigurno, balonarstvo moæe sadræajno obogatiti turistiËku ponudu, kako Podgorice, tako i cijele Crne Gore. Veliki
πareni balon iznad naπih glava je ukras za sve nas.
J. D.
Podgorica napokon dobija stadion kakav zasluæuje. Naime, fudbalsko igraliπte pod Goricom ( s
obzirom na to u kakvom je stanju
u poslednjih nekoliko godina bio
ovaj objekat, smjeπten u samom
centru grada, teπko da mu se moæe
"priπiti" drugaËiji naziv) preraπÊe u
moderan stadion, koji Êe, kada bude zavrπen, moÊi da primi 22.000
gledalaca, a biÊe i svojevrstan træni
centar.
Trenutno se grade juæna i sjeverna tribina, na kojima Êe biti postavljeno oko 6.000 stolica. Sem toga,
dobiÊe se i 14.337 kvadratnih metara poslovnog prostora, od Ëega Êe
9.391 m2 pripasti izvoaËu radova,
"Hidromolu". Ostatak Êe podijeliti
JP "Gradski stadion" (2.409) i Fond za gradsko-graevinsko zemljiπ-
enika kulture i Centar za arheoloπka
istraæivanja, koji su preuzeli obavezu da izmjeste grobove. Zbog svih ovih problema veÊ smo izgubili
dva mjeseca, ali sam uvjeren da Êe se
sve zavrπiti do 19. decembra 2004.
godine", najavljuje DrakiÊ.
Po zavrπetku ovog, krenuÊe se u
joπ jedan, mnogo ozbiljniji i finansijski "teæi" posao - izgradnju istoËne
tribine sa 7.000 - 7.500 mjesta za
sjedenje, ukupne povrπine oko
18.000 kvadratnih metara, u Ëijem
Êe podnoæju biti i parking sa 500
mjesta. Za sada je to samo ideja, jer
se Ëekaju veÊ izvjesne izmjene Detaljnog urbanistiËkog plana, kako bi
ova zamisao mogla konaËno da zaæivi. I zapadno krilo stadiona, na
kome su izvrπene neophodne popravke, prije svega krovne konstrukci-
Rekonsrtukcija stadiona pod Goricom
te (2.053), dok Êe ljudima koji su
ranijih godina platili lokale, a joπ ih
nijesu dobili, pripasti 484 kvadratna
metra.
"Na tenderu, za koji je bilo mnogo interesenata i iz Crne Gore i iz
Srbije, 'oπtre' uslove je jedino ispunio 'Hidromol'. Traæili smo bankarsku garanciju od 600.000 eura,
tako da je samo ozbiljna firma mogla da dobije ovaj posao. Kompletnu izgradnju finansijski 'pokriva' izvoaË, kome Êe po ugovoru pripasti
65,5 odsto poslovnog prostora. S
obzirom da Êe se u prvoj fazi raditi
samo grubi graevinski radovi, moraÊemo da zavrπimo te lokale, pa da
ih kasnije izdamo, kako bi od tog
novca pokrivali troπkove odræavanja
stadiona", kaæe Borivoje DrakiÊ,
direktor Javnog preduzeÊa "Gradski stadion", naglaπavajuÊi da je i Evropska agencija za rekonstrukciju
pohvalila sporazum sa "Hidormolom", ocijenivπi ga kao "izvrstan primjer uËeπÊa privatnog kapitala u rekonstrukciji javnih preduzeÊa".
No, poËetak radova donio je velike glavobolje DrakiÊu i njegovim
saradnicima. Naime, stanovnici kvarta u zaleu juæne tribine (pored
benzinske pumpe) protivili su se
ovoj ideji, a i crkvena opπtina je traæila zabranu gradnje. Poslije
sudske odluke, radovi su nastavljeni, a onda je izbio neoËekivani
problem - pronaeno je groblje sa
oko 40 grobnica.
" Shodno zakonu, o tome smo
obavijestili Zavod za zaπtitu spom-
je, biÊe modernizovano, a i na njemu Êe se dobiti novih 2.000 m2 poslovnog prostora.
Na kraju, DrakiÊ najavljuje da Êe,
ukoliko bude zainteresovanih firmi,
na sliËan naËin (naravno u mnogo
manjem obimu) biti rekonstruisana
igraliπta Koma, Mladosti, Ribnice i
Zabjela (moæda i DeËiÊa), kad ona
preu u vlasniπtvo JP "Gradski stadion".
N. NikoliÊ
Bunari
spasili teren
Jedan od najveÊih problema stadiona pod Goricom
uvijek je bio loπ teren. Neravan, pun "dæombi", sa dosta
povrπina bez trave... Ali,
prave muke su nastajale
kad padne kiπa, kada bi fudbal sve viπe liËio na valjanje
u blatu. Ipak, i na tom planu
su napravljeni pomaci...
" Iskopali smo dva bunara - jedan za odvoenje
vode, tako da teren viπe nije blatnjav kao prije, a drugi sluæi za navodnjavanje,
da ne bi zavisili od Gradskog vodovoda. Dva puta
godiπnje mijenjamo zeleni
pokrivaË, a sada smo od
Slovenaca naruËili posebnu smjesu razliËitih vrsta
trava, koja Êe najviπe odgovarati ovom zemljiπtu",
istiËe DrakiÊ.
Reforme
Reformator
decembar 2003.
NOVE PREDUZETNI»KE IDEJE
DJE»IJE
IGRAONICE
Privatizacija sve viπe uzima maha. U vrijeme nezaposlenosti i sve
ËeπÊeg propadanja ili steËaja velikih (dræavnih) firmi, ljudi se sve
viπe okreÊu svom privatnom biznisu. Ako se osvrnete oko sebe
vidjeÊete da je u posljednjih nekoliko godina niklo mnogo novih
privatnih kompanija i zanatskih radnji (butika, marketa, kafiÊa..),
ali isto tako primijetiÊete da su neke od njih viπe puta mijenjali
djelatnost, πto znaËi da im izbor u startu i nije bio najbolji, da li
zbog prezasiÊenja træista ili loπeg pristupa poslu - za sada ostaje
nepoznanica. Dobro osmiπljeni projekti imaju dobre πanse
za uspjeh. Zato prihvatite izazov, okuπajte prednosti sopstvenog
biznisa, pruæite sigurnost Vama i vaπoj porodici
BRZA HRANA
CHURROS
aparat za
brzu hranu
Jedan od najunosnijih malih biznisa
danaπnjice u Engleskoj je “Mr Churros
aparat”. Njegov proizvod, „churros
krofna”, svojim kvalitetom uspela je da
nadmaπi Ëak i britansku krofnu. Porijeklo vodi iz ©panije, Ëiji stanovnici
churos krofne tradicionalno jedu za
doruËak i umaËu ih u toplu Ëokoladu.
Prednosti aparata su mobilnost i
moguÊnost postavljanja bilo gdje u bilo koje vrijeme, πto znaËi da danas
moæete biti ispred ili unutar velikog
sportskog centra, dok se sjutra moæete
stacionirati na glavnom gradskom
πetaliπtu. Napravljen je od najkvalitetnijeg nerajuÊeg metala. Glavni aparat
se sastoji od maπine za izradu tijesta,
aparata za filovanje toplih proizvoda,
aparata za espreso kafu i toplu Ëokoladu, πto sve zajedno krajnjem
potroπaËu pruæa pravi uæitak.
Neophodan materijal se moæe
nabaviti preko „Mr Churros kompanije”, πto ne znaËi da i proizvodi - made
in Montenegro ne mogu napraviti iste.
Vjerujemo da u svakom domaÊinstvu
ima bar jedna osoba koja zna kako se
prave krofne (braπno, jaja, so). Od
obiËne krofne razlikuje se po filu koji
se prilagoava æelji kupaca.
Ako se joπ niste odluËili za mali biznis
- probajte sa „churros krofnama”, koje
bi uz malo originalnosti mogle postati
Montenegro krofne (priganice)... S.K.
Æivot koji æivimo sve viπe
liËi na ameriËke filmove. Radnih obaveza je dosta, a slobodnog vremena malo za
vas i vaπe najmilije. NajËeπÊe
se deπava da djecu uzimate iz
vrtiÊa i bespotrebno vozate
po gradu dok obavljate kupovinu.
Zato vam predlaæemo pravo rjeπenje, dobar i koristan biznis za vas i vaπe sugraane - djeËije igraonice.
DjeËije igraonice su potrebne svakoj sredini. Njihovo postojanje je trajno, a vama buduÊim pokretaËima
malog biznisa veoma korisno. Za sada u Crnoj Gori
postoji veliki broj privatnih
vrtiÊa, ali ne postoji ni jedna
prava igraonica.
U nastavku priËe opisujemo izgled jedne igraonice
koju mnogi maliπani i dan
danas pominju kao najljepπu
zabavu. Moæda je upravo to
rjeπenje za poËetak novog
biznisa.
Ideja je sljedeÊa: zatvoreni
prostor velike kvadrature
(klimatizovan, prilagoen
za sva godiπnja doba) podijeliti na tri dijela. U prvom
dijelu se nalazi kafe bar ili
Ëekaonica, gdje se moæete
okrijepiti (sok, kafa, kolaË),
ili Ëitati novine, dok se vaπi
maliπani zabavljaju. Djeca su
u drugom dijelu, gdje o njima brinu vaspitaËi. Ove dvije prostorije dijeli leksan, pa
ih krajiËkom oka moæete
posmatrati kako se razdragano igraju. Na ulazu u
njihovo carstvo, deca izuvaju svoje cipelice i stavljaju u
viseÊe dæepove na zidu. Na
podu su mekane strunjaËe.
Sa jedne strane su sprave
za manji uzrast dece, dok
je drugi dio preplavljen svim moguÊim “akrobatskim” napravama za uæivanje. Djeca su svo vrijeme
u pokretu i izbacuju viπak
energije: penju se, provlaËe
kroz male tunele u viπe
pravaca, prelaze preko konopaca i na kraju se velikim
toboganom spuπtaju u leglo πarenih loptica. Naravno, sve to se deπava uz nadgledanje vaspitaËa, tako
da roditelji nesmetano mogu otiÊi u kupovinu ili zavrπiti sa svojim obavezama
dok najmlai uæivaju.
TreÊi dio, koji se graniËi
sa kafe barom, odreen je za
kreativnu zabavu. Maliπani
tu mogu da crtaju, slaæu slagalice, okuπaju igre memorije...Takoe, tu se mogu organizovati djeËiji roendani
ili neke sliËne zabave.
Sve u svemu, ovo velelepno zdanje Ëini pravi raj
za naπe najmlae. Zamiπljeno radno vreme je od
13h - 21h i, πto je najvaænije za sve mame, djeca odavde izlaze potpuno zadovoljna, spremna za veËeru i
spavanje.
Prema tome, buduÊi mali
privredniËe, evo joπ jedne
korisne i dobre ideje za
posao. Obradujte najmlae i
zaradite puno para... S.K.
Ekonomski sistem - naËin ramiπljanja i ponaπanja na nivou privrede
StruËna ekonomska terminologija
postala je dio svakodnevice. Paralelno sa ekonomskim reformama i naporima za pribliæavanje Crne Gore
evropskim integrativnim procesima,
gradjani se navikavaju na pojmove
kao πto su, recimo, berzanski indeksi,
fiskalna politika, prelevmani, fizibiliti
studija, iako mnogi ne znaju pouzdano i precizno πta sve te rijeËi znaËe.
Stoga Êemo pokuπati da, kroz pojmovnik koji Êe biti stalna rubrika u
"Reformatoru", objasnimo znaËenje
nepoznanica iz ekonomske sfere sa
kojima se najËeπÊe susrijeÊemo i πire
definiπemo te pojmove.
BUDÆET (fr. i eng. budget, njem. haushalt, tal. bilancio - novËanik, kesa,
koæna torba, vreÊa) predstavlja predraËun novËanih
prihoda i rashoda dræave za
sljedeÊu godinu. Budæet je
plan prihoda i njihovih
izvora i rashoda po namjeni
i organima koji te rashode
mogu napraviti. Budæet
ima karakter zakonskog akta koji, na predlog Ministarstva finansija i Vlade,
usvaja Parlament. Budæet se
odnosi na jednu budæetsku
godinu. Budæetska godina
moæe da se poklapa sa
kalendarskom (1. I-31.
XII) kao πto je sluËaj kod
nas, ali ne mora, πto je
sluËaj na Zapadu (1. X-30.
IX). Izraz budæet koji je u
ekonomski rjeËnik uπao
preko engleske parlamentarne prakse (tako se zvala
torba u kojoj je ministar finansija donosio u parlament predlog prihoda i
rashoda za sljedeÊu budæetsku godinu), prvi put je u
danaπnjem znaËenju upotrijebljen
1806.
godine.
Pored dræavnog budæeta,
prihvaÊen je u ekonomskoj
teoriji i izraz porodiËni
budæet - ukupni prihodi i
rashodi porodice.
PRELEVMAN je posebna
daæbina koja se plaÊa pri
uvozu poljoprivrednih i pre-
hrambenih proizvoda (po
jedinici proizvoda). Uvedena je od strane Ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede
i πumarstava u cilju zaπtite
domaÊe poljoprivredne proizvodnje.
AKCIZA je posebna vrsta
poreza koji se plaÊa na proizvode utvrdjene Zakonom
o akcizama. Akcizni proizvodi su: alkohol i alkoholna piÊa, duvanski proizvodi,
mineralna ulja (proizvodi
dobijeni njihovom preradom, kao i njihovi supstituti).
BILANS
plaÊanja
je
prikaz svih transakcija neke
zemlje sa inostranstvom u
toku odreenog vremenskog perioda (kvartala,
polugodiπta ili godine). Bilans plaÊanja se, zapravo,
definiπe kao "sistematski
pregled svih ekonomskih
transakcija
izmeu
rezidenata jedne zemlje i
rezidenata drugih zemalja,
za odreeni period vremena."
INFLACIJA
predstavlja
rast opπteg nivoa cijena
proizvoda i usluga ili pad
kupovne moÊi nominalnih
zarada - "obezvredjivanje
svega!". NajËeπÊe se mjeri
indeksom potroπaËkih cijena
(eng. CPI).

Similar documents

Oglas 1.indd - Vlada Crne Gore

Oglas 1.indd - Vlada Crne Gore Za postojeÊa MSP - da redovno plaÊaju poreze i doprinose Kreditni uslovi: · Iznos kredita do 50.000 € · Rok otplate do 8 godina · Grace period do 24 mjeseca · Godiπnja kamatna stopa 3% Napomena: Po...

More information