docHa-kol br.97 - Židovska općina Zagreb
download 
Report Transcription
Ha-kol br.97 - Židovska općina Zagreb
br. 97 studeni / prosinac 2006. Ê¢Ò˘˙ ÂÏÒÎ Ø Ê¢Ò˘˙ Ô¢Á SADRÆAJ Dvjestota obljetnica osnutka Æidovske opÊine Zagreb . . . . . . . . . . . . . . 4 Govor predsjednika ÆOZ-a Ognjena Krausa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Dva nova prigodna æiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 IMPRESSUM Ha-kol 97. studeni - prosinac 2006. heπvan - kislev 5767. Glavna i odgovorna urednica Nataπa Barac UredniËki savjet Zora Dirnbach, Æivko Gruden, Tamara Indik-Mali, Damir Lajoπ TehniËka urednica Nataπa PopoviÊ Priprema i oblikovanje za tisak Magen d.o.o. Zagreb Ha-kol glasilo æidovske zajednice u Hrvatskoj Lektorica Ivana Kurtovic Budja Pisma predsjedniku Vlade i predsjedniku Sabora . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Izlet seniorskog kluba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Or ha©emeπ: Ljubav na drugi pogled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Iz naπih opÊina: Rijeka i Osijek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Sukot u Tiveπu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Uspjesi djece iz Æidovske opÊine Osijek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Novosti iz svjetske organizacije preæivjelih. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Meunarodni dan borbe protiv faπizma i antisemitizma . . . . . . . . . . . 25 Æidovski omladinski seminar u Sarajevu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Predrag Finci: Priroda umjetnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Split: „GuslaË na krovu“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Jehuda Amihai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 Druga vinkovaËka sinagoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 IzdavaË Æidovska opÊina Zagreb, PalmotiÊeva 16, 10000 Zagreb, p.p. 986. Tel: 385 1 49 22 692 fax: 49 22 694 e-mail: [email protected] uredniπtvo: [email protected] ©esti dio serijala o izraelskim zastavama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Za izdavaËa dr. Ognjen Kraus 150 godina od roenja Lea Graetza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 ISSN 1332-5892 Izlaæenje Ha-kola financijski potpomaæe Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske Pretplata 100 kuna godiπnje, za inozemstvo 200 kuna. Æiro raËun kod ZagrebaËke banke broj: 2360000-1101504155 Æidovska opÊina Zagreb. Devizni raËun: 30101-620-16/2424116441 Tisak NPGTO OFFSET ZAGREB Lisabon: uzviπenja, zaravni i rijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Festival æidovskog filma Ujedinjenog kraljevstva . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Shimon Peres o ratu u Libanonu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Filatelija: novosti izraelske poπte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Livingston osloboen optuæbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Muenchen: otvorena nova sinagoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Kamen-temeljac za ærtve holokausta u Rumunjskoj . . . . . . . . . . . . . . . 62 In memoriam: Ina Drutter . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 U realiziciji ovog broja sudjelovali su: Laila ©prajc, Dean Friedrich, Jurica MiletiÊ, Lea Kreisbacher, Ljerka MagdiÊ, Neda Wiesler, Filip Kohn, Nives Beissmann, Melita ©vob, Branka VojnoviÊ, Dragan DamjanoviÊ, Æeljko Heimer, Dov Gutterman, Vesna Domany-Hardy, Mira Altarac HadjiristiÊ Svim suradnicima najtoplije zahvaljujemo! OBLJETNICE :: ÆO ZAGREB :: SveËanom akademijom pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, odræanom 6. studenoga u Ilirskoj dvorani, priveli smo kraju programe obiljeæavanja godine u kojoj Æidovska opÊina Zagreb slavi dvjestotu obljetnicu osnutka. Program smo zapoËeli veÊ u 17.00 sati u zgradi ÆOZ-a, prijemom za goste iz æidovskih zajednica. Uz obilazak OpÊine, za goste je bio organiziran i posjet izloæbi slika Oskara Hermana u KloviÊevim dvorima pod struËnim vodstvom gospoe Kusin, ravnateljice i gospoe Bavoljak, kustosice zbirke i autorice postava. Program sveËane akademije poËeo je u 20.00 sati u Ilirskoj dvorani, a obuhvaÊao je promociju kratkog filma o 200 godina ÆOZ-a, izloæbu uz projekciju fotografija, prigodne govore uzvanika te dodjelu nagrada za poseban doprinos Æidovskoj opÊini Zagreb. U glazbenom dijelu programa prisutne su oduπevili Laslo Fekete, natkantor iz Budimpeπte uz klavirsku pratnju Zoltana Neumark, te zbor JO-a Novog Sada, “Haπira”. Poseban trenutak programa svakako je bila dodjela priznanja i zahvala gospoi Æuæi Jelinek i prof. Mirku MirkoviÊu, za njihov dugogodiπnji doprinos Æidovskoj opÊini Zagreb. Nakon sveËanog dijela programa uzvanici su uæivali u domjenku i nastupu naπih Jewsersa. 4 Osim sveËane akademije, proslava se odvijala tijekom cijelog tjedna u zgradi ÆOZ-a. U srijedu 8. studenoga gosti su imali prilike gledati filmove iz fundusa ÆOZ-a. U utorak 7. studenoga gostima se nudio sljedeÊi program: U Ëetvrtak 9. studenoga odræano je iznimno zanimljivo predavanje g. Aleksandra Lasla, dipl.arh. «Graditelji modernog Zagreba - Podsjetnik na doprinos æidovske zajednicefl uz projekciju rijetkih arhivskih materijala. 18.00 sati - predavanje gospodina Yechiela Bar-Chaima “Jewish Heritage” uz filmsku projekciju u suradji s KD M©F 19.00 sati - prigodno slovo dr. Ognjena Krausa 19.15 sati - projekcija filma “ 200 godina ÆOZ “ 19.30 sati - Koncert Lasla Feketea, natkantora iz Budimpeπte uz klavirsku pratnju Zoltana Neumarka 20.00 sati - domjenak i zabava u ÆOZ U petak 10. studenoga u ugodnoj smo atmosferi proslavili πabat uz ukusnu veËeru. Uspjeπnost i atraktivnost programa potvrdio je i vrlo velik broj gostiju, koji je u cijelom tjednu premaπio 500. Ovom prigodom nije na odmet spomenuti i ostale programe kojima smo kroz cijelu godinu obiljeæavali jedan od najznaËajnijih datuma za Æidovsku opÊinu Zagreb. 97 :: ÆO ZAGREB :: Pored kontinuiranih aktivnosti u ÆOZ-a, a ove godine smo uveli i «coffee breakfl ponedjeljkom uz besplatnu kavu i kolaËe, «Funky townfl zabavne veËeri odliËnog odaziva, organizirali smo i dvije zapaæene javne kulturne manifestacije. U povodu Dana grada Zagreba i 200. obljetnice osnutka Æidovske opÊine Zagreb Izraelska filharmonija pod ravnanjem maestra Zubina Mehte u srijedu 31. svibnja odræala je sveËani koncert u KD V. Lisinskog. U Galeriji KloviÊevi dvori 17. rujna otvorena je velika izloæba Oskara Hermana. SlavljeniËku godinu obiljeæila je i Hrvatska poπta d.d. izdavanjem prigodne poπtanske marke namijenjene poπtanskom prometu u inozemstvu. Marka je izdana 15. rujna 2006., a prigodna promocija uz prisustvo brojnih gospodarstvenika odræana je istog dana u prostorijama ÆOZ-a. Filatelisti su uz jubilej ÆOZ-a izdali i niz prigodnih dopisnica, a u pripremi je joπ nekoliko filatelistiËkih izdanja. Posebno smo ponosni na suradnju s poznatim ultra-maratoncem Tadijom OpaËkom, koji je prigodom 200-te obljetnice Æidovske opÊine Zagreb i povodom obiljeæavanja πezdeset i prve obljetnice proboja zatoËenika iz koncentracijskog logora Jasenovac istrËao trku s porukom „Da se ne ponovi!“ od Velike Gorice do Jasenovca duljine 100 km. Tijekom godine realizirani su i brojni prigodni kratki programi za Ëlanstvo u ÆOZ-u uz iznenaujuÊi interes. Uz redovne programe u organizaciji K.D. ©alom Freiberger, galerije Milan i Ivo Steiner te sve druge projekte, za ovu kalendarsku godinu, i prije njezina svrπetka, moæemo reÊi da je zasigurno bila jedna od programima najbogatijih godina. 97 OBLJETNICE SveËanosti su nazoËili: ga Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade RH gospodin Milan BandiÊ, gradonaËelnik Zagreba gospodin Boæo BiπkupiÊ, ministar kulture dr. Radovan Fuchs, zamjenik ministra prosvjete, znanosti i πporta gospoa Tatjana Holjevac, predsjednica Gradske skupπtine gospodin Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine gospodin Nikola Mak, Zastupnik u Saboru RH te drugi zastupnici i predstavnici nacionalnih manjina. Predstavnici diplomatskog zbora: Nj.E.G.Alfons Peters, voditelj Delegacije Europske unije Nj.E.G.Robert Bradtke, veleposlanik Sjedinjenih AmeriËkih Dræava NJ.E.G. Hans Jochen Peters, veleposlanik Savezne Republike NjemaËke Nj.E.Ga Helga Konrad, veleposlanica Republike Austrije Nj.E.G. Radivoj CvjetiËanin, veleposlanik Republike Srbije NJ.E.Dr. Petr Burianke, veleposlanik »eπke Republike Nj.E.G. Jan Banas, veleposlanik SlovaËke Republike NJ.E.G. Kazimierz Kopyra, veleposlanik Republike Poljske NJ.E. Ga Elisabeth Walaas, veleposlanica Kraljevine Norveπke. Predstavnici vjerskih zajednica: • monsinjor Vlado KoπiÊ, pomoÊni biskup zagrebaËki • efendija ©evko OmerbaπiÊ, predsjednik Meπihata u RH • Peter McKenzie, predstavnik BaptistiËke crkve • Ivan Valek, predstavnik Crkve Isusa Krista Svetaca posljednjih dana. Predstavnici svjetskih æidovskih organizacija: • gospodin Serge Cwajgenbaum, glavni tajnik Evropskog æidovskog kongresa • gospodin Moshe Kantor, presjednik Evropskog æidovskog fonda, Fondacije Forum Holokaust i predsjednik Ruskog æidovskog kongresa • gospoa Deidre Berger, predstavnica AJC • gospodin Yechiel Bar Chaim, predstavnik JOINT-a • gospodin Peter Werner, predstavnik Izvrπnog komiteta B’nai B’rith Europa • gospodin Englard Itzak, sudac Vrhovnog suda Izraela S nama su bili i predsjednici europskih æidovskih opÊina i saveza: • gospodin Dan Kantor, direktor æidovske opÊine Helsinki • gospodin Gustzav Zoltai, glavni direktor Federacije æidovskih zajednica Maarske • gospodin Ferro Aleksander, izvrπni predsjednik Federacije æidovskih opÊina SlovaËke • gospoda Ovidiu Banescu i Paul Schwarz, predstavnici Federacije æidovskih opÊina Rumunjske • gospodin Aca Singer, predsjednik Saveza jevrejskih opπtina Srbije • gospodin Boris Koæjemjakin, predsjednik Jevrejske opπtine Sarajevo i gospodin Jakica Finci, predstavnik sarajevske opÊine • gospodin Viktor Mizrahi, predstavnik Jevrejske zajednice Makedonije • gospodin Andrej Koæar Beck, predsjednik Æidovske opÊine Ljubljana. Predsjednici æidovskih opÊina u Hrvatskoj: • prof. dr. Sabrina HoroviÊ, predsjednica Æidovske opÊine Dubrovnik • dr. Andrej Pal, predsjednik Æidovske opÊine »akovec • gospodin Damir Lajoπ, predsjednik Æidovske opÊine Osijek • dr. Kreπimir ©varc, predsjednik Æidovske opÊine Koprivnica. SveËanosti su prisustvovali i brojni Ëlanovi OpÊine, ugledni gospodarstvenici te poznata lica iz kulturnog, sportskog i javnog æivota Grada. 5 OBLJETNICE :: ÆO ZAGREB :: Predsjednik Æidovske opÊine Zagreb Ognjen Kraus odræao je na sveËanoj akademiji pridgodan govor koji donosimo u cijelosti: ©TO SU ÆIDOVI BILI ZAGREBU, A ©TO ZAGREB ÆIDOVIMA? ©to su Æidovi bili Zagrebu - πto je Zagreb bio Æidovima? To se pitanje spontano nametnulo kao esencijalno u naπim razmiπljanjima o obiljeæavanju dvjestote obljetnice osnutka naπe opÊine. Esencijalno zato πto svoj identitet vuËemo iz dva korjena: pripadnosti æidovskom europskom korpusu i zagrebaËkoj sredini odnosno hrvatskom druπtvu. Za poËetak nekoliko simbola æidovske prisutnosti u meurat«Napisati cijelu povijest zagrebaËkih Æidova bilo bi isto πto i napisati povijest grada Zagreba.fl Tu je reËenicu napisao 1927. nom Zagrebu: godine dr. Lavoslav ©ik, advokat, publicist, cionistiËki aktivist, • Penkalina penkala i naliv-pero, Fellerov eliksir «Elza-fluidfl, Ëokolada i bomboni «Unionfl, papirnata galanterija «Lipa Mkolekcionar i vlasnik jedinstvene biblioteke judaice i hebraice. illfl, namjeπtaj Bothe i Ehrmann, Dirn©ik je 1942. godine ubijen u Jasenovcu. Njegova biblioteka danas je u posjebacherovi bicikli «Croatiafl i «Zagrebfl «Napisati cijelu povijest zagredu Æidovske opÊine Zagreb, ima status • knjiæara Hartmann-Kugli, umjetniËki bačkih Židova bilo bi isto što i spomenika kulture i pripada najveÊim foto-atelje Mosinger, Ëistiona Jelinek napisati povijest grada Zagreba.» dragocjenostima baπtine zagrebaËkih • kino-kazaliπta: «Unionfl, «Heliosfl, Æidova. Tu je rečenicu napisao 1927. go«Europa-Palacefl, «Apolofl dine dr. Lavoslav Šik, advokat, • kavane: «Corsofl, «MeduliÊfl, «ZagPovijest kakva je bila na umu Lavoslavu rebfl, «Astoriafl i starija «Velika kava©iku do danas nije napisana. Joπ prije publicist, cionistički aktivist, nafl na JelaËiÊ-placu nego πto je ©ik upozorio na udio Æidova kolekcionar i vlasnik jedinstvene • hoteli: «Palacefl, «Imperialfl i dva stau povijesti modernog Zagreba, zagrebiblioteke judaice i hebraice. baËki rabin, dr. Gavro Schwarz poËeo je rija: «Pruckner-Royalfl i «Caru austriistraæivati povijest zagrebaËkih Æidova. janskomfl On je prvi æidovski povjesniËar, a ubrzo su mu se pridruæili dru• i vertikala - prvi zagrebaËki neboder arhitekta Slavka Löwyja gi, meu njima i ©ik. Kasnije, u drugoj polovini 20. stoljeÊa, a na uglu Masarykove i GunduliÊeve, s velikom neonskom reposebno unatrag posljednjih dvadesetak godina, pojedina razklamom. doblja i pojedine teme obradili su mnogi autori. Njima zahvaljujemo mnogo znanja o zagrebaËkim Æidovima, pa i o tome πto i Kako je izgledao koliko su ugradili u povijest Zagreba. No, u povijesnim prikazima ili monografijama Zagreba Æidova gotovo i nema, ili se sanekadaπnji „æidovski“ Zagreb? mo spominju usput. Teπko je, ako ne i nemoguÊe, naÊi zadoIli - kako je u doba ©ikovog apela izgledala Strossmayerova, voljavajuÊe obrazloæenje. Ali istina je, da su na izazov koji je danas Praπka ulica, u kojoj je bio «templfl? (Tako su sinagogu postavio Lavoslav ©ik u naËelu odgovarali Æidovi i tek nekoliko neæidova. zvali Æidovi i svi ZagrepËani.) 6 97 OBLJETNICE :: ÆO ZAGREB :: S desne strane, nasuprot templu, redali su se od JelaËiÊeva trga do kraja ulice æidovski lokali: Rosenfeldova drogerija «Laokonfl, Schnellerova radnja πtambilja, Blauova trgovina fine papirnate galanterije i naliv-pera, Pristerov frizeraj i parfumerija, Pollakova rukaviËarska radnja, Rossekampova trgovina muzikalija, elitna krojaËnica «Makabfl... Na suprotnoj strani: na uglu JelaËiÊeva trga «Komercijalna bankafl, pokraj nje Hirschlova trgovina svile, modnih πtofova i engleske konfekcije, na kraju Hafnerova delikatesna radnja s koπer-proizvodima, meu njima, glasovitim guπUgasilo se i sjećanje na Ëjim paπtetama... kozmopolitsku, velegradsku A sliËne specijalizirane tri europsku atmosferu Zaggovine s biranom robom reba te epohe, koja se obil- meu njima draguljarsježava i kao «zlatno doba» ke i urarske radnje, otpovijesti zagrebačkih Židomjeni saloni i zastupstva va. Čitav taj svijet do temeleuropskih i ameriËkih tvrtki preplavili su tada Ilicu, ja je razbijen 1941. godine. JuriπiÊevu, JelaËiÊev trg i Danas ga s mukom povjesostale ulice u centru. Oni ničari kulture pokušavaju su smijenili starinske durekonstruirati iz krhotina, Êane 19. stoljeÊa, veÊ tarazbacanih u ilustriranim da veÊinom u posjedu revijama, novinama i Æidova - magazine prepune razliËitih roba i proimemoarskim djelima zvoda domaÊih i stranih međuratnog doba. tvrtki. Ne treba izgubiti iz vida ni brojne lijeËniËke ordinacije, advokatske urede, predstavniπtva i banke - ali ni male trafike, «ambulatnefl kioske, ni raznorazne «popravionicefl - preteËe servisa. Ti znameni æidovske prisutnosti bili su ubiljeæeni u zagrebaËku urbanu memoriju meuratnog i joπ ranijeg razdoblja. Sjaj bezbroja tih simbola gotovo se ugasio. A ugasilo se i sjeÊanje na kozmopolitsku, velegradsku i europsku atmosferu Zagreba te epohe, koja se obiljeæava i kao «zlatno dobafl povijesti zagrebaËkih Æidova. »itav taj svijet do temelja je razbijen 1941. godine. Danas ga s mukom povjesniËari kulture pokuπavaju rekonstruirati iz krhotina, razbacanih u ilustriranim revijama, novinama i memoarskim djelima meuratnog doba. Prvi Æidovi u Zagrebu U doba kad su se Æidovi u duhu reformi cara Josipa II. kao «toleriranifl smjeli naseljavati u gradove i trgoviπta kraljevine Hrvatske i Slavonije, Zagreb je bio malen, uspavan grad na rubu monarhije. Sastojao se od dvije opÊine: slobodnog kraljevskog Gradeca i biskupskog grada, koje su imale vlastitu jurisdikciju upravu i zakonodavstvo. Prvi doseljenici, Aπkenazi iz zemalja 97 srednje Europe, smjeli su se potkraj 18. i na poËetku 19. stoljeÊa nastaniti samo na njihovim rubnim podruËjima: u kaptolskom podgrau, u Vlaπkoj ulici, prastarom naselju obrtnika i trgovaca - i u gradeËkom podgrau u Donjem gradu, uglavnom u Petrinjskoj ulici. Prva dva saËuvana popisa Æidova iz 1808. i 1812. godine, upriliËena ubrzo nakon osnutka OpÊine 1806., odaju brojËano stanje i zanimanja njezinih Ëlanova. Ukupno ih je bilo pedeset dvoje sa 17 glava obitelji. Od njih je bilo 10 trgovaca, 2 veletrgovca, 3 obrtnika, uËitelj i grobar. To prvo doba obiljeæeno je s jedne strane mukotrpnom borbom za emancipaciju i stjecanje graanskih prava, a s druge strane osvajanjem svih onih privrednih podruËja koja su Æidovima bila dopuπtena ili nisu bila pokrivena. U prvom redu novËarskim poslovanjem i trgovanjem æitom, drvom, koæama i proizvodima koji nisu bili obuhvaÊeni cehovskom proizvodnjom, isto tako sabiranjem razliËitih sirovina za industrijsku preradu, meu ostalim i raznoraznog otpada. UnatoË ograniËenjima oni su se za nekoliko decenija uspjeli potvrditi kao najvitalniji privredni sloj. Trgovinu su spajali s osnutkom industrijskih poduzeÊa, osnivali banke, male πtedionice i kreditne zavode, osobito u provinciji i na selu i uspostavljali poslovne mreæe. KljuË tog razvoja bilo je uvoenje novih oblika poslovanja i povezanost sa srednjoeuropskim æidovskim centrima. Ona je omoguÊavala posredniπtvo, unoπenje stranog kapitala i uvoz roba. Ali tome svakako treba pribrojiti tradicionalnu mobilnost, posloviËnu radinost, meusobnu solidarnost, njegovanje obiteljskih i prijateljskih veza i udruæivanje rada, kapitala i znanja. Tako su prve velike zagrebaËke industrijske pogone utemeljili Æidovi. Prva dva sačuvana popisa Ivan Frankl 1862. «ZagŽidova iz 1808. i 1812. gorebaËki paromlinfl u Trnju dine, upriličena ubrzo na(koji je radio do nedavno), a 1868. Ignatz Stern, kon osnutka Općine 1806., sa sinovima Maxom i Jaodaju brojčano stanje i zakobom, «Tvornicu koæafl nimanja njezinih članova. u Medvedgradskoj ulici Ukupno ih je bilo pedeset na potoku MedveπËaku. dvoje sa 17 glava obitelji. S tvornicom vojne obuÊe i Od njih je bilo 10 trgovaopreme, otvorenom poslije, «Koæarafl se razvila u ca, 2 veletrgovca, 3 obrtninajveÊu tvornicu te vrste ka, učitelj i grobar. u Ëitavoj monarhiji. (Bila je u pogonu do poæara 1938. a sada je u njoj Gliptoteka HAZU). Razvoju tih, a i kasnijih tvornica, zamah je davao æidovski dioniËki kapital, posebno Hrvatske eskomptne banke. Ona je jedna od prvih poslovnih banaka, a njezini su suosnivaËi bili Æidovi. Ukratko: Æidovi su bili preteËe i nosioci modernizacije. 7 OBLJETNICE Odluka o gradnji sinagoge Zaslugom mnogih svojih Ëlanova na radnom i javnom polju, sve veÊa æidovska zajednica veÊ se polovinom 19. stoljeÊa - a mnogo prije stjecanja pune graanske ravnopravnosti - mogla pohvaliti druπtvenim ugledom. O njezinoj samosvijesti i snazi svjedoËi odluka o gradnji sinagoge 1855. godine, i to u samom srediπtu grada. PosveÊenje sinagoge 1867. godine bilo je velik druπtveni dogaaj. U njemu je sudjelovala politiËka i kulturna elita, predstavnici svih konfesija i mnoπtvo graana. Hram je bio i ostao najvaæniji simbol zagrebaËO samosvijesti i snazi zakog æidovstva. Zbog osegrebačke židovske zajedbujne arhitekture i kao nice svjedoči odluka o istaknuti sakralni objekt, gradnji sinagoge 1855. goveÊ je u prvom vodiËu Zagreba iz 1892. godine dine, i to u samom središtu obiljeæen kao «znamenigrada. Posvećenje sinagoge tostfl. Nije naodmet pod1867. godine bilo je velik sjetiti, da su æidovska opdruštveni događaj. U njeÊina i nekoliko njenih mu je sudjelovala politička Ëlanova svojim donacijai kulturna elita, predstavnima pomogli da se uredi i otvori ulica u kojoj je saci svih konfesija i mnoštvo graen hram i tako nepograđana. sredno potakli da se veliko stoËno sajmiπte preuredi u prvi javni donjogradski perivoj: Zrinjevac. Za njegovo poljepπanje takoer su zasluæni Æidovi. Dr. Adolf Holzer, prvi hrvatski balneolog i amater-meteorolog, darovao je Meteoroloπki stup, a veletrgovac Eduard Prister Glazbeni paviljon. Æidovi su dali presudan udio u modernizaciji Zagreba Preobrazbi Zagreba u moderan grad Æidovi su dali presudan udio sistematskim sudjelovanjem u izgradnji najvaænijih komunalnih objekata i ureaja. Emanuel Prister, veliki mecena, nosilac mnogih priznanja i poËasti, darovao je gradu projekt gradskog vodovoda. Vilim Schwarz, predsjednik OpÊine u doba izgradnje sinagoge, otvorio je u svojoj kuÊi na Krvavom mostu prvu telefonsku centralu. Njegov sin, dr. Ljudevit Schwarz, prvi Æidov zastupnik u Hrvatskom saboru, osnovao je s nekoliko æidovskih poduzetnika konzorcij koji je preuzeo koncesiju i izgradnju konjskog tramvaja. Æidovska graevinska poduzeÊa sudjelovala su u svim velikim gradskim projektima te epohe: gradnji kanalizacije i premjeπtanju potoka MedveπËaka iz centra grada, izgradnji najveÊeg industrijskog pogona, Strojarske radionice Ugarskih æeljeznica (danas Tvornica «Janko Gredeljfl) i modernih kasarni. »etiri najveÊa vojna kompleksa sagradilo je na poËetku 20. stoljeÊa poduzeÊe «Eisner i Ehrlichfl, najveÊe u to doba u Zagrebu, i to prema modelu 8 :: ÆO ZAGREB :: javno-privatnog parterstva. PoduzeÊe je, naime, uz odreene pogodnosti, kreditiralo gradsku opÊinu svojim kapitalom. U promjeni slike grada u doba izgradnje novog centra u Donjem gradu æidovski arhitekti imali su dominantnu ulogu. Neka bude samo spomenut atelje Hönigsberg i Deutsch, koji je u nekoliko desetljeÊa projektirao i sagradio viπe od stotinu kuÊa i palaËa. Veliki dio njih, a isto tako i sve javne i kulturne zgrade - od kazaliπta, UmjetniËkog paviljona do SveuËiliπne biblioteke - koje su projektirali ili izvodili æidovski arhitekti i æidovska poduzeÊa, imaju danas status spomenika kulture i nose identitet Zagreba. I u najkraÊoj skici bilo bi nepravedno preπutjeti znanstvenike na svim podruËjima: od prirodnih i tehniËkih, medicinskih do humanistiËkih znanosti, a isto tako i umjetnike, novinare, nakladnike i sportaπe. VeÊ bi izbor ispunio nekoliko stranica. Neka kao simbol bude spomenut slikar Oskar Hermann - Ëiju memorijalnu izloæbu moæete razgledati u Galeriji «KloviÊevi dvorifl. Njegova su djela odavno ukljuËena u korpus hrvatske umjetnosti. Isto su tako sastavni dio hrvatske, ali i europske kulture mnoga djela i drugih umjetnika - koje ovdje ne moæemo navoditi pojedinaËno. A nepravedno bi bilo da ne podsjetimo na æidovski doprinos javnoj socijalnoj skrbi i medicini. U TrgovaËkom druπtvu «Merkurfl, koje je 1873. osnovano zbog socijalne zaπtite privatnih namjeπtenika, na prijelomu stoljeÊa prevladavali su Æidovi. Njihovom zaslugom postavljeni su temelji i prve Ali nisu svi Židovi bili boinstitucije modernog sogataši, niti su se bavili stjecijalnog osiguranja. «Mecanjem materijalnih borkurov sanatorijfl, otvogatstava. No privrednici, a ren 1930. godine, bio je osobito tanak sloj najuspuzorna, moderna bolnica ješnijih i najbogatijih, koja se razvila do velikog bolniËko-kliniËkog centra. imali su najveću ulogu u Od mnogih privatnih modernizaciji i općem prosanatorija najpoznatiji su gresu zagrebačkog bili Sanatorij u KlaiÊevoj društva. To je razlog zašto bolnici (danas u sklopu danas govorimo o njima. Klinike za djeËje bolesti), koji su vodili dr. JokoviÊ i Æidov, dr. Rado i Sanatorij dr. Gottlieba. No najveÊi projekt same Æidovske opÊine bila je tridesetih godina izgradnja Æidovske bolnice s najmodernijim medicinskim programom. Bila je namijenjena lijeËenju ne samo Æidova nego svih graana Zagreba. Za bolnicu je 1930. raspisan internacionalni natjeËaj, koji je po odazivu arhitekata bio najveÊi u povijesti Zagreba. Do realizacije nije doπlo - ne samo zbog financijskih problema nego i zbog opÊe situacije u Europi nakon pobjede nacionalsocijalizma u NjemaËkoj. Obitelji Deutsch i Aleksander I zagrebaËki su Æidovi imali svoje «Rottschildefl: obitelji koje su razvile ne samo svoja «carstvafl, nego poticali osnutak 97 :: ÆO ZAGREB :: OBLJETNICE najvaænijih gradskih i nacionalnih strukovnih udruæenja, a bili su i veliki filantropi. Drugim rijeËima, uspostavljali su i unapreivali opÊe dobro. Spomenut Êemo najveÊe magnatske obitelji: Deutsch i Aleksander. u najrazliËitija druπtva, koja su nicala u tijeku razvoja graanskog druπtva i javnosti. A na svim poljima, u svim organizacijama, bili su meu najboljima. U dugom vremenskom luku, od sredine 19. stoljeÊa do 1941. godine, postoji bezbroj primjera. Filip Deutsch zapoËeo je Vlaπkoj ulici kao trgovac drvom, osnovao poduzeÊe «Filip Deutsch i sinovi, trgovina drvima i πumska industrijafl. Najpoznatiji je bio Albert, koji se dvadesetih godina prihvatio organizacije i okupljanja tvrtki za proizvodnju drva. Za svoje zasluge stekao je 1910. plemstvo i predikat Maceljski. Bio je poznati dobrotvor. Opskrbljivao je zagrebaËku sirotinju godinama vagonima drva za loæenje, a inicijativu unutar Æidovske opÊine za osnutak æidovskih ferijalnih kolonija pomogao «Zakladom Tilde pl. Deutsch-Maceljskefl, kupio za ferijalce vilu u Crikvenici i uredio Ferijalni dom u Ravnoj Uspostavom ustaške vlasti i Gori. Tako je dr. Moritz/Mavro Sachs bio izuzetno aktivan u «Zboru zagrebaËkih lijeËnikafl, osnovanom 1845. godine. Na njegovoj povijesnoj skupπtini 1850. - kada su postavljena naËela javnog zdravstva - apelirao je da se osnuje medicinski fakultet. Ali to πto je bio prvi Æidov koji je postao graaninom Zagreba, oËito je bilo povezano s njegovim sluæbovanjem u vojsci bana JelaËiÊa s kojim je bio u prijateljskom odnosu, kao i biskupima Haulikom i Strossmayerom. Knjiæar Lavoslav Hartmann preuzeo je πezdesetih godina nakladniËki program Ljudevita Gaja i razvio svoju nakladniËku kuÊu do najveÊe u Zagrebu. A posrednik izmeu njega i Gaja bio je njegov partner, Vilim Schwarz, neko vrijeme upravitelj Gajeve tiskare i urednik «Danicefl. Graevinski inæenjer Joseph/Josip Siebenschein je zbog svojih kompetencija i iskustva u niskogradnji i visokogradnji postao nakon katastrofalnog potresa 1880. predsjednik «egzekutivnogfl odbora za uklanjanje posljedica, a 1883. imenovan je Ëlanom odbora za izradu nove generalne regulatorne osnove grada. Dr. Hugo Kohn bio je godinama predsjednik «Druπtva odvjetnika u Hrvatskoj i Slavonijifl, od 1921. gradski zastupnik i Ëlan sedam skupπtinskih odbora. A gradski zastupnici bili su u 19. i 20. stoljeÊu i drugi predsjednici OpÊine. Bankar Otto ©ik bio je tridesetih godina podpredNaš razvoj bilježi uzlaznu sjednik Druπtva Zagrepputanju. Obnovili smo Ëana, kojem su ton davali graanski liberali i neke ugašene institucije i masoni. To je tek nekoosnovali niz novih. liko od mnogih. Nezavisne Države Druga obitelj, AleksanHrvatske, donošenjem rasder, bila je tako mnogobrojna i sveprisutna da su nih zakona i svime što je je zvali klanom. Njeno je uslijedilo - surovo su razbibogatstvo utemeljio Jojene iluzije o integraciji i nas, koji je takoer u san o domovini, koja je Vlaπkoj ulici zapoËeo Židove odbacila kao strano kao trgovac æitom. Njegovi sinovi Samuel Datijelo. vid i ©andor istaknuli su se poËetkom 20. stoljeÊa, kada Zagreb napokon postaje industrijski centar, kao predvodnici moderne industrije i organizatori njezina zajedniËkog nastupa u zemlji i inozemstvu. Samuel David, zvan «Pametnifl, bio je organizacijski genij: razvio je i utemeljio nekoliko velikih tvornica. Njegov brat ©andor, zvan «Znamenitifl, bio je najpoznatiji Ëlan obitelji kao opÊe omiljeni filantrop. Gotovo sav dobitak od veletrgovine i tvornica troπio je u dobrotvorne svrhe. Pomagao je siromaπnim acima i studentima, nezaposlenima i invalidima. PoËetkom Prvog svjetskog rata osnovao je druπtvo «Prehranafl koje je tijekom rata podijelilo 15 milijuna obroka. A dræavi je nepovratno dao ratni zajam od milijun zlatnih kruna, za πto je 1918. stekao plemstvo i predikat Sesvetski. Ali nisu svi Æidovi bili bogataπi, niti su se bavili stjecanjem materijalnih bogatstava. No privrednici, a osobito tanak sloj najuspjeπnijih i najbogatijih, imali su najveÊu ulogu u modernizaciji i opÊem progresu zagrebaËkog druπtva. To je razlog zaπto danas govorimo o njima. Æidovi su bili ukljuËeni u sve sfere æivota grada Moglo bi se reÊi da su Æidovi bili prihvaÊani u mjeri u kojoj su se uspjeli integrirati i asimilirati. Sredina im je pruæala izazove, a veÊina se odazivala. Svi koji su se nekom svojom aktivnoπÊu upisali u javnu svijest, trudili su se da to odræe. UkljuËivali su se 97 Nastojimo se osamostaliti materijalno, tako da ne ovisimo ni o pomoći izvana ni o državi i gradu. Za to je važno da nam se vrati naša oduzeta imovina od koje smo dosad dobili simboličan dio. U veÊoj ili manjoj mjeri integrirani su se otuivali od jezgre koju je Ëinila Izraelitska bogoπtovna opÊina, odnosno, pokuπali se asimilirali u nacionalni korpus s uvjerenjem da mu pripadaju i da su prihvaÊeni. Mnogi, osobito bogati, kompenzirali su svoje potisnuto, pa i odbaËeno æidovstvo, dobrotvornim radom i velikim svotama za Hevra kadiπu, Dom «Lavoslav Schwarzfl, Izraelsku ferijalnu koloniju i mnoπtvo drugih institucija i æidovskih druπtava. Æivot nakon Drugog svjetskog rata Potkraj tridesetih godina sve veÊe restrikcije koje je nametala dræavna vlast, porast antisemitizma i donoπenje antiæidovskih zakona najavljivali su da se Æidovima ne piπe dobro. Mnogi su 9 OBLJETNICE to zapaæali i iskusili, ali su samo neki izvukli ispravne zakljuËke. Uspostavom ustaπke vlasti i Nezavisne Dræave Hrvatske, donoπenjem rasnih zakona i svime πto je uslijedilo - surovo su razbijene iluzije o integraciji i san o domovini, koja je Æidove odbacila kao strano tijelo. I alternativa na koju je Naš najvažniji projekt je izupuÊivao cionizam pokazala se neodræivom. gradnja novog Židovskog Osim priprema za naciocentra i sinagoge na mjestu nalnu dræavu u Palestini, hrama razorenog u doba on je postavio i naËela za odræanje u europskom NDH. U njemu želimo njegalutu, dijaspori. Tu Æigovati tradiciju i memoriju, dove vidi kao nacionalnu a svoj rad razviti na dobromanjinu koja se odreuju bit naše zajednice, našeg ne samo vjerskom nego svojom ukupnom tradicimladog naraštaja, grada jom koju treba nanovo Zagreba i Republike usvojiti. Ima pravo na raHrvatske. Od 1999. godine zliku i ujedno na puno, to je zemljište napokon u pa i politiËko, sudjelovanje u æivotu svojih srediposjedu i vlasništvu naše na. Danas, s veÊ velike općine. Od 2000. godine povijesne distance, usupripremamo izgradnju ujemo se ustvrditi da je Centra, a početkom 2005. ta misao vodila preæivjele pripadnike naπe opÊine dovršena je podloga za da nakon tragedije holoraspis natječaja za arhitekkausta, u novoj poslijertonsko rješenje zgrade. atnoj Europi, odræe naπu zajednicu. Kao naπi oËevi, koji su u to uloæili veliku energiju i idealizam, i mi æelimo biti i ostati Æidovi, ZagrepËani i punopravni hrvatski dræavljani. VraÊamo se pitanju: ©to su Æidovi bili Zagrebu - πto je Zagreb bio Æidovima? Iz æidovskog kuta gledanja lakπe je odgovoriti na drugi dio pitanja. Zagreb im je u odreenoj opÊoj konstelaciji dopustio da ga izaberu kao mjesto æivota i πansu egzistencije. Koliko su mu davali, toliko ih je prihvaÊao. Postepeno su postali dio liberalnog druπtva i vjerovali da su stekli domovinu. U materijalni i duhovni napredak Zagreba ugradili su rad, talent i vjeru. Odgovor - πto su bili Zagrebu nije u potpunosti doreËen. Ne bi bilo ispravno i dovoljno, da to ostaje na nama. No kako bilo, æidovski Zagreb, kakav je bio do poËetka Drugog svjetskog rata, sasvim je zatrt i iπËezao. On pripada povijesti i sjeÊanju. I ne bi bilo dobro da to sjeÊanje odræavamo samo mi. ZagrebaËka æidovska opÊina bila je u prvoj fazi svoje povijesti mala, ali vitalna zajednica na rubu velikog habsburπkog imperija. U Kraljevini Jugoslaviji postala je velik i snaæan centar æidovstva i u meuratnom razdoblju doæivjela puni cvat. U socijalistiËkoj Jugoslaviji zagrebaËka je opÊina bila dio centralizirane zajednice koja je u zadanom politiËkom i druπtvenom okviru 10 :: ÆO ZAGREB :: nastojala odræavati æidovstvo. Nakon osamostaljenja i meunarodnog priznanja Republike Hrvatske Æidovska opÊina Zagreb postala je glavno srediπte i os homogenizacije æidovske zajednice u Hrvatskoj. Kao nova europska zajednica ukljuËili smo u rad europskih i svjetskih æidovskih organizacija i stekli njihovo priznanje i podrπku. Naπ razvoj biljeæi uzlaznu putanju. Obnovili smo neke ugaπene institucije i osnovali niz novih. Nastojimo se osamostaliti materijalno, tako da ne ovisimo ni o pomoÊi izvana ni o dræavi i gradu. Za to je vaæno da nam se vrati naπa oduzeta imovina od koje smo dosad dobili simboliËan dio. Projekt izgradnje Æidovskog centra i sinagoge Naπ najvaæniji projekt je izgradnja novog Æidovskog centra i sinagoge na mjestu hrama razorenog u doba NDH. U njemu æelimo njegovati tradiciju i memoriju, a svoj rad razviti na dobrobit naπe zajednice, naπeg mladog naraπtaja, grada Zagreba i Republike Hrvatske. Od 1999. godine to je zemljiπte napokon u posjedu i vlasniπtvu naπe opÊine. Od 2000. godine pripremamo izgradnju Centra, a poËetkom 2005. dovrπena je podloga za raspis natjeËaja za arhitektonsko rjeπenje zgrade. Na æalost, oËekivanoj realizaciji isprijeËili su se problemi koji su poznati i naπoj i svjetskoj javnosti. O njima u ovom sveËanom trenutku ne æelim govoriti. Ali ipak æelim naglasiti, da su se u unutraπnje probleme naπe opÊine naæalost umijeπali najviπi predstavnici dræavne i politiËke vlasti - πto je nedopustivo. Nedavno su nam postavljeni neprihvatljivi uvjeti za izgradnju Židovskog centra i sinagoge u Praškoj ulici. Naš veliki projekt realizirat ćemo kad ocijenimo da je došlo vrijeme za to. Bez nametnutih kompromisa i pritisaka. A ako treba i vlastitim snagama. Nedavno su nam postavljeni neprihvatljivi uvjeti za izgradnju Æidovskog centra i sinagoge u Praπkoj ulici. Naπ veliki projekt realizirat Êemo kad ocijenimo da je doπlo vrijeme za to. Bez nametnutih kompromisa i pritisaka. A ako treba i vlastitim snagama. I na kraju æelim izraziti zadovoljstvo πto se naπa sveËanost odræava u palaËi koja ima veliko povijesno znaËenje u borbi za hrvatsko nacionalno osamostaljenje. «Preporodna dvoranafl bila je stjeciπte Iliraca, hrvatskih rodoljuba, koji su se revolucionarne 1848. godine zalagali za potpunu graansku ravnopravnost Æidova. Danas se naπe povijesti susreÊu na ovom simboliËnom mjestu, na Gornjem gradu - koji Æidovima stoljeÊima nije bio dostupan. 97 FILATELIJA :: FILATELISTI»KA AKTIVNOST :: Udruga osoba koje su preæivjele holokaust u Hrvatskoj Obavijest Uspjeli smo dobiti posebni fond od Claims konferencije namijenjen osobama koje su preæivjele holokaust u Hrvatskoj . Taj fond je odobren iskljuËivo za druæenje, zimovanje, kulturne i druge priredbe. DVA NOVA PRIGODNA ÆIGA Kao πto je joπ proljetos bilo najavljeno, 200. obljetnica Æidovske opÊine Zagreb bit Êe obiljeæena joπ jednom filatelistiËkom cjelinom. U vri jeme dok ovo piπemo, joπ nije posve jasno hoÊe li Za sada smo uspostavili privremene kriterije: Tko ima: prihod do 3.000 kuna imati Êe plaÊen cijelo tjedni boravak u dvokrevetnoj sobi sa polupansionom (doruËak i ruËak ili veËera) prihod izmeu 3.000 i 4.000 plaÊa udio 30% (oko 450 kuna) prihod izmeu 4.000 i 5.000 plaÊa udio 40% (oko 550 kuna) se u prometu naÊi i joπ jedan dotisak na dopisnici HP-a ili Êe se pojaviti kakva prigodna omotnica, ali i u jednom i u drugom sluËaju marka Êe biti poniπtene prigodnim æigom. I ovaj put æig je plod suradnje Æidovske opÊine Zagreb, tvrtke Magen i filatelistiËkog novinara Jurice MiletiÊa koji je osmislio i æig posveÊen blagdanu Hanuke. Naπe ilustracije prikazuju æigove u idejnom obliku predanom Hrvatskoj poπti na odobrenje za uporabu. Æig posveÊen Hanuki u uporabi bi se trebao naÊi na glavnoj zagrebaËkoj poπti u JuriπiÊevoj ulici u petak 15. prosinca, a æig posveÊen 200. obljetnici u subotu 23. prosinca. U oba æiga su prigodni tekstovi dani i na hebrejskom jeziku. RaËunajuÊi i æig prvog dana prilikom stavljanja u promet poπtanske marke posveÊene 200. obljetnici Æidovske opÊine Zagreb, prigodni æig od 23. prosinca bit Êe treÊi i posljednji ove godine, a æig posveÊen Hanuki prvi je u filatelistiËkoj povijesti ove zemlje. Naklada cjelina bit Êe ponovo samo 100 komada svaka. Jurica MiletiÊ 97 Uspjeli smo dogovoriti povoljnu cijenu i rezervirati mjesta u jednom hotelu u Opatiji, koji veÊ tradicionalno ima niske zimske cijene za penzionere. Dogovorili smo jednotjedni boravak s prijevozom (od 13. do 20. sijeËnja 2007) . Prijevoz iz Zagreba do hotela i natrag je osiguran. Mogu se pridruæiti i osobe (braËni partneri) koje nisu preæivjele holokaust ali moraju naæalost platiti punu cijenu boravka - to su pravila donatora. Takse za boravak (oko 50 kuna) plaÊa svatko sam. Isto tako moæe se doplatiti hotelu razlika za jednokrevetnu sobu ili sobu sa pogledom na more. To je organizirani druπtveni boravak s kulturnim i zabavnim programom. Mogu se javiti i zainteresirani iz drugih æidovskih opÊina u Hrvatskoj koji ispunjavaju uvjete. Predviena je posjeta Æidovskoj opÊini u Rijeci i u Trstu . Akciji se pridruæuje Æenska sekcija sa svojim sredstvima. JOINT Êe osigurati boravak za Ëetiri πtiÊenika Doma Lavoslav Schwarz. Molimo da se zainteresirani jave kod gospoe Kardun Kire ili Meliti ©vob, Æidovska opÊina Zagreb, PalmotiÊeva 16, tel 48 35 142 Rok za podnoπenje prijava je 15. prosinac 2006. Molimo da se prijave samo oni koji zaista namjeravaju i mogu iÊi - zbog rezervacije mjesta i velikog broja interesenata iz cijele Hrvatske. Osnovan je odbor koji Êe brinuti o organizaciji i programu: Melita, Bianka, Mira, Bojana , Jelica, i Kira te dobrodoπli volonteri. 11 REAKCIJE ÆOZ :: ÆO ZAGREB :: Predsjednik Æidovske opÊine Zagreb Ognjen Kraus poslao je sredinom listopada pismo predsjedniku hrvatske Vlade, Ivi Sanaderu u vezi izgradnje Æidovskog centra i sinagoge u Praπkoj ulici u Zagrebu. Pismo prenosimo u cjelosti: Zagreb, 18. listopada 2006. Poπtovani gospodine predsjedniËe Vlade RH, Æidovska opÊina Zagreb primila je 9. listopada 2006. «Odluku o osnutku Radne skupine za izgradnju Sinagoge-Æidovskog kulturnog centrafl Vlade RH (klasa:022-03/06-0/35, ur. br. 5030108-06-1 od 5. 9. 2006.), datiranu 14. rujnom 2006. Odluka nas je iznenadila i ogorËila iz viπe razloga. Na sastanku upriliËenom u Vladi RH 12. rujna 2006. iznio sam argumente protiv isforsirane najave gradnje objekta «Sinagoge i Æidovskog centrafl, od kojih istiËem dva glavna: 1.) odugovlaËenje potpisivanja ugovora izmeu RH i Koordinacije æidovskih opÊina u RH o pitanjima od zajedniËkog interesa. 2.) odbijanje suradnje s «vjerskom zajednicom Bet Izraelfl koja je registrirana u srpnju o. g. u suprotnosti s odredbama Zakona o pravnom poloæaju vjerskih zajednica iz 2002. godine, a koja se sastoji od bivπih Ëlanova ÆOZ i do danas joπ uopÊe nije konstituirana. Pri donoπenju Odluke Vlada RH nije smatrala potrebnim konzultirati se sa Æidovskom opÊinom Zagreb, a u sastavu skupine (13 Ëlanova) predvien je samo jedan predstavnik ÆOZ. Izgradnja Æidovskog centra i sinagoge projekt je Æidovske opÊine Zagreb, u realizaciji kojeg je najavljen financijski udio RH i Grada Zagreba, u ime etiËkih i politiËkih motiva. Pripreme za izgradnju za- 12 poËele su 2000. godine, nakon πto je nam je potkraj 1999. godine zemljiπte u Praπkoj ulici 7 vraÊeno u posjed i vlasniπtvo. Osnovan je Radni, struËni odbor i najavljen osnutak proπirenog Odbora za izgradnju u kojem bi uz predstavnike ÆOZ bili i predstavnici RH i Grada Zagreba, kada budu utvreni uzajamni odnosi. Od 2000. do danas Radni odbor kontinuirano djeluje na pripremi natjeËaja za arhitektonsko rjeπenje objekta u skladu s obvezatnim i utvrenim procedurama. Sve radnje verificiralo je VijeÊe ÆOZ koje je prema Statutu ÆOZ i tradiciji jedino nadleæno za sve odluke. Nakon opseænih rasprava o sadræajima Centra i financijskoj konstrukciji te kontakata s predstavnicima dræavne i gradske vlasti, koji su potvrdili svoje sudjelovanje u financiranju, godine 2004. izraen je prijedlog Programske osnove, kao glavnog elementa natjeËajnog programa. Taj je dokument razmotren na sjednici Odbora za izgradnju ÆOZ u proπirenom sastavu 7. lipnja 2004. i predstavljen predstavnicima RH i Grada Zagreba na sastanku u sjediπtu Vlade RH 7. srpnja 2004. Na temelju primjedaba sudionika tog sastanka i Ëlanova ÆOZ, iznesenih na navedenoj sjednici Odbora za izgradnju, odluËeno je da se revidira sadræajna struktura objekta. Na temelju odluke VijeÊa ÆOZ od 12. listopada 2004. da se u novu zgradu premjeste svi sadræaji iz sjediπta opÊine u PalmotiÊevoj 16, izraena je nova Programska osnova «Æidovski centar i sinagogafl. Time je dovrπen najvaæniji dio pripreme za raspisivanje natjeËaja. Zbog Vama dobro poznate situacije nakon izbora u ÆOZ 2005. go- dine nismo raspisali natjeËaj, kao πto smo najavili. Odlukom Vlade RH od 14. rujna o. g. najavljuje se «priprema svih radnji za izgradnju Æidovskog kulturnog centrafl kojom bi se imali baviti predstavnici razliËitih dræavnih i gradskih tijela, uz sudjelovanje po jednog predstavnika Æidovske opÊine Zagreb i «vjerske zajednice Bet Israelfl. Postavljamo pitanje: da li je izgradnja Centra i sinagoge postala dræavni i gradski projekt u kojem je Æidovska opÊina Zagreb, kao jedino legalno predstavniπtvo zagrebaËke æidovske zajednice, potpuno marginalizirana, a kako se razabire iz Odluke od 19. rujna o. g., isto tako potpuno ignoriran rad ÆOZ na pripremi realizacije Centra? Bi li Vlada RH osnovala sliËan odbor za, primjerice, restauraciju zagrebaËke katedrale ili gradnju dæamije, s jednim predstavnikom KatoliËke crkve ili Islamske zajednice, gotovo u ulozi promatraËa? Moæe li najava financijskog udjela opravdati tutorstvo Dræave ili Grada u projektu Æidovske opÊine Zagreb - umjesto suradnje, dogovora i uzajamnog poπtovanja? »in osnutka Vladinog Odbora bez presedana je u civiliziranom svijetu i europskim demokratskim dræavama. Kao primjer navodimo projekt Æidovskog muzeja u BeËu, koji su u potpunosti financirali Grad BeË i Republika Austrija, a u tijelu za izgradnju bili su proporcionalno zastupljeni predstavnici grada, dræave i Æidovske opÊine BeË, i to s pravom veta na sve odluke. Izgradnja Æidovskog centra i sinagoge najveÊi je i najvaæniji projekt Æidovske opÊine Zagreb nakon tragedije holoka- 97 REAKCIJE ÆOZ :: ÆO ZAGREB :: usta. Realizirat Êemo ga kad ocijenimo da su zadovoljeni svi uvjeti za to. Pozdravljamo spremnost RH i Grada Zagreba da financijski sudjeluju u projektu, ali ne na naËin koji je najavljen Odlukom, a koju doæivljavamo kao prisilu i svrπen Ëin. Ne bude li dogovora o istinskoj suradnji, Æidovska opÊina Zagreb realizirat Êe svoj projekt sama na vlastitom zemljiπtu. Kad je rijeË o financijskoj samostalnosti ÆOZ, podsjetio bih Vas da nam posljednjih godina nije vraÊeno niπta od naπih nekretnina. Spominjem samo tri kapitalna objekta: zgradu Hevre Kadiπe u Zagrebu, odmaraliπte «Vila Antonijafl u Crikvenici i velik posjed (zemljiπte) na Ksaveru u Zagrebu, gdje je u doba socijalizma sagraeno naselje Ksaver, banka i zgrada u kojoj je danas Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi... Navedene nekretnine imaju veÊu vrijednost od investicije u Praπkoj. U uvjerenju da Vam je stalo da se odnosi urede na ispravan naËin, pozivam Vas da joπ jedanput razmotrimo nastali problem i naemo zadovoljavajuÊe rjeπenje. Ne æelimo novi skandal, sliËan onome, kad se u unutraπnje poslove ÆOZ upleo sam predsjednik RH, protivno naËelu «legalizmafl koje uvijek naglaπava u svojim postupcima. Nametanje «vjerske zajednice Bet Izraelfl kao partnera ÆOZ u tom projektu ponovno svjedoËi o pokuπaju politiËke arbitraæe. OËekujuÊi odgovor, s poπtovanjem, Dr. Ognjen Kraus Predsjednik Æidovske opÊine Zagreb Predsjednik Æidovske opÊine Zagreb Ognjen Kraus uputio je pismo predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru ©eksu zbog izjava saborskog zastupnika ©emse TankoviÊa, u kojima je on iznio antisemitske teze. Pismo objavljujemo u cjelosti. Poπtovani gospodine PredsjedniËe, ObraÊamo Vam se molbom da razmotrite pisanje saborskog zastupnika dr. ©emse TankoviÊa, odnosno tekst objavljen u VeËernjem listu od 19. kolovoza 2006. godine. Novinski prostor dnevnih novina s jednom od najveÊih naklada u Hrvatskoj saborski zastupnik iskoristio je za iznoπenje ne samo vlastitih antisemitskih teza, veÊ i za potpirivanje nacionalne i vjerske mrænje generalno kriveÊi Æidove za terorizam i zlo u svijetu. Tako, izmeu ostaloga navodi da su ameriËki Æidovi, vlastitog probitka radi, kreirali teroristiËki napad na “Blizance” 11. rujna 2001. zakljuËujuÊi da su ameriËki konzervativci zapravo izraelski nacionalisti. U istom dijelu teksta spominje i neku vrstu æidovske zavjere koja proizlazi iz moguÊnosti da bi Muslimani mogli brojno nadmaπiti Æidove, naglaπavajuÊi da bi u tom sluËaju Æidovi izgubili politiËki znaËaj i utjecaj na ameriËke izbore indirektno insinuirajuÊi da upravo Æidovi kreiraju i politiku SAD-a odnosno predvode interesnu skupinu kojoj je cilj kreiranje “islamofobije”. S obzirom na broj Æidova u SAD, ova je teza u najmanju ruku smijeπna, meutim, za prosjeËnog Ëitatelja, i iz pera sveuËiliπnog profesora i saborskog zastupnika, ima svoju teæinu. Stil i iznesene generalizirane teze neobiËno podsjeÊaju na one koriπtene u poznatom pamfletu “Protokoli Sionskih mudraca”, a i sliËnima koji su posluæili za stvaranje uvjeta za provedbu pogroma nad Æidovima. ZaËuujuÊe je da autor spominje svoju povezanost s Islamskom zajednicom u Zagrebu, od Ëijih duænosnika nikada niπta sliËno nismo Ëuli, i koja moæe posluæiti primjerom odliËnih odnosa i moguÊnosti suradnje Æidova i Muslimana. Sramotno je da g. TankoviÊ svojim tekstom upire prstom na sve ameriËke Æidove zaboravljajuÊi pri tome da su neki od njih financirali operacije spaπavanja muslimanskog stanovniπtva iz opsjednutog Sarajeva konvojima koje je organizirala Æidovska opÊina Zagreb. Sramotno je da pisac ovog teksta istovremeno iznosi antisemitske teze i sjedi u Saborskom odboru koji se bavi problematikom ljudskih prava i nacionalnih manjina te da smatra da kao saborski zastupnik odgovara samo onima koji su ga na to mjesto izabrali, a ne svim graanima RH. Saborski zastupnik trebao bi svojim ponaπanjem i istupima biti uzorom svih graana RH, a g. TankoviÊ to svakako nije. S poπtovanjem, Privitak: dr. Ognjen Kraus Kronologija priprema za izgradnju Æidovske centra i sinagoge Izbor relevantnih dokumenata ÆOZ Izvod iz Programske osnove 2005. 97 Predsjednik Cc: g. Furio Radin muftija ©evko ef. OmerbaπiÊ 13 DOGA–ANJA :: ÆO ZAGREB :: Kratka crtica o izletu seniorskog kluba, dijela Æenske sekcije ÆOZ-a i dva predstavnika doma „Lavoslav Schwarz“ IZLET U TUHELJSKE TOPLICE I OKOLICU Na izlet u Tuheljske toplice krenuli smo 15. studenoga. Kao i svi naπi izleti i ovaj je bio predivan. Autobus udoban, vrijeme kao nacrtano, druπtvo SUPER! Kada smo stigli na prvi cilj, jer smo kasnije joπ posjetili galeriju AugustinËiÊ u Klanjcu i Titovu kuÊu u Kumrovcu, SLIKE ZA PAM∆ENJE U domu Lavoslav Schwarz nema baπ mnogo stanara koji joπ imaju snage za veÊe izlete. Sretni su oni koji za lijepih dana mogu barem sat, dva dnevno provesti u prekrasnom domskom parku ili s vremena na vrijeme proπetati se do obliænjeg maksimirskog jezera. Najviπe se ipak pamte oni pravi izleti. Divan je osjeÊaj popiti kavicu na srediπnjem gradskom trgu, ali joπ viπe znaËi proπetati se uz jezera Jaruna i Bundeka ili sudjelovati na cjelodnevnom izletu u Luci, u posjetu obitelji ZoriËiÊ TabakoviÊ. Manja grupa novopeËenih amaterskih fotografa poæeljela je takve ugodne trenutke zabiljeæiti i uz pomoÊ malog digitalnog fotoaparata. Bit Êe to slike za pamÊenje na druæenje s prirodom i dragim osobama. I nepresuπne teme razgovora za Êaskanja u domskom holu. Gdje smo sve bili protekle godine? ©to smo vidjeli i doæivjeli? Kamo Êemo dogodine? Samo da nas zdravlje posluæi! neki su se naπi suputnici uputili na kupanje u prekrasno Ljerka MagdiÊ ureen bazen. Mi ostali iskoristili smo to divno vrijeme za πetnju i hvatanje Ëistog zraka. Uz zabavu, zafrkancije i ugodno druæenje, doπli smo na ruËak u hotel. Klopa izvanredna!!! Naπa donedavna voditeljica grupe Senior, Ada LuËiÊ, uspjeπno i poærtvovno udarila je temelje ovog druæenja i zaista dobrog organiziranja izleta. A njezina nasljednica - doktorica Jelica BabiÊ Polak nastavlja tradiciju joπ uspjeπnije, vrlo poærtvovno i na zadovoljstvo svih nas. U Luci Svi kojima je zdravlje dozvolilo bili su tog dana dragi gosti obitelji ZoriËiÊ TabakoviÊ. Organizator izleta, Gruda ©picer, uputila je najprije druπtvo u prekrasno izletiπte u blizini Luke, sela tridesetak kilometara udaljenog od Zagreba. Nakon dolaska na seosko imanje i u vikendicu domaÊina, poËela je prava gozba. Potom je pala pjesma i dogovor o ponovnom dolasku dogodine. Za ostale domare u BukovaËku su poslane tek ubrane jabuke i pravi domaÊi zagorski πtrukli. Tamo Êe se joπ dugo priËati kako je bilo za pet i diviti snimljenim fotografijama. U oËekivanju novih izleta... Objema, a i drugoj doktorici, Meliti ©vob, koja je cijelo vrijeme do dolaska u Zagreb vodila o nama brigu (uostalom kao i uvijek), moram izraziti svoju zahvalnost. Vjerujem ne samo u svoje ime, veÊ i u ime svih nas koji smo bili na izletu. Impresivnu galeriju u Klanjcu razgledali smo svi, pa smo imali i struËno vodstvo, a takoer i Titovu kuÊu u Kumrovcu. Æelim se ovdje joπ jednom zahvaliti naπim «curkamafl koje su nam tako lijepo organizirale taj izlet. Na kraju: sve u svemu tri put SUPER!!! Lea (Fürth) Kreisbacher 14 Luka, uz pjesmu i delicije 97 DOGA–ANJA :: ÆO ZAGREB :: Projekt JE4F (Jewish Education for Future) Supported by the L.A. Pincus Fund for Jewish Education in the Diaspora, Israel. Potpomognut je sredstvima L.A. Pincus fund for Jewish Education in the Diaspora, Israel. Za posjeta Sanji U domskom parku Bundek u novom ruhu Od proljeÊa do jeseni domari kroËe istim stazama domskog parka. Nekom je dovoljan mir i odmor na klupi, drugi uæivaju u razgovoru na svjeæem zraku, treÊi otkrivaju nove pupoljke ili tek rascvjetali grm. Za ljetnih vruÊina πetaËi se mogu vidjeti samo rano prijepodne ili krajem dana, kasno ujesen na stazama Êemo zateÊi tek one najhrabrije...A zimi, kad zasnijeæi, u parku su samo stari Moπe i zaleena fontana. Petnaestak domara stiglo je jesenas na obale Bundeka uvjeriti se u ljepote parka i jezera. Nakon obavezne kavice uæivali su u πetnji , zapjevali koju narodnu, snimali jezero, cvijeÊe, razdragano druπtvance... U domskom parku Predah za šetnje Bundekom Moše pod snijegom Pozdrav osunčanom Bundeku 97 15 KULTURA :: ÆO ZAGREB :: LJUBAV NA DRUGI POGLED Iako nas uvijek ponovo zatekne onaj topao osjeÊaj kada nam iznenada neka obiËna osoba postane centar svijeta, ipak u tome ne vidimo neπto Ëudno, ali kada se to dogodi izmeu dvije grupe koje se bave razliËitim stvaralaπtvom i odrasle su pod drugaËijim podnebljem, stvari dobivaju zabavnu a i pomalo humoristiËnu notu. MuziËari koji Ëine klezmer sastav „Erev, Lajla“ mahom su studenti iz Trsta i okolnih gradova, koji svi zajedno razumiju tek desetak hrvatskih rijeËi i tek neπto viπe engleskih, ali nesmetano komuniciraju s deËkima i curama plesne grupe Or ha©emeπ, koji pak na talijanskom jedva da su u stanju sastaviti jednu reËenicu. Vika i svaa Ëuje se samo izmeu voditelja obiju grupa kojima pak dobro poznavanje jezika sluæi za iscrpne konverzacije o slaganju visokog „f“ s „majim majim“ korakom u skoku. A kako je sve poËelo? Ali, sve je to fenomenalno ako se sjetimo kako je poËelo: 4. rujna 2005. godine nakon popodnevnog nastupa na etno smotri u Vodnjanu, a prema prethodnom dogovoru s predstavnicima æidovske zajednice u Trstu, trebali smo doÊi u njihov kamp Villa Opicina na veËeru. 16 Zbog loπe organizacije u Vodnjanu, mi smo se prema Trstu zaputili tek u kasnim veËernjim satima i tamo stigli neπto poslije pola noÊi. Umorni, ali neizmjerno zahvalni da nas u te sitne sate joπ netko Ëeka, jedva da smo se usudili reÊi da smo usput joπ i gladni. Dva lika koja su zbunjeno krenula u kuhinju i poËela lupati s loncima i mjeriti koliËine sirovih makarona, od kojih je viπe zavrπavalo po podu i stolu nego kipuÊoj vodi, mrmljali su za sebe neπto kao: Sorry, ma noi siamo musicisti. (Oprostite, ali mi smo muziËari.) Joπ danas ne znam je li itko Ëuo moj zajedljivi komentar na to. No, nije proπlo dugo i na stol je doπla nevjerojatno ukusna pasta-πuta, a potom je krenulo veselo druæenje, naravno bez nas koji uvijek moramo ostaviti snage za sutra. Drugi, ali ne i posljednji πok uslijedio je ujutro kada se uspostavilo da doruËak Ëine ostaci slatkih i slanih keksa, a mi smo imali sa sobom i osjeËki pomladak. Kao usput nam je priopÊeno da Êe u jedinoj im prostoriji, blagovaonici, vjeæbati oni - musicisti, a mi, ako baπ trebamo, moæemo na terasi. (Nama je to, by the way, bio prvi sastanak nakon ljeta, kada su u glavicama plesaËa od koreografija ostali samo fragmenti kroz koje su projurile ljetne oluje.) Dok smo se mrzovoljno natezali traæeÊi na primjer kako da na terasu spojimo utiËnicu za kaziÊ, oni su nakon beskrajno 97 KULTURA :: ÆO ZAGREB :: dugog ugaanja instrumenata iznenadno opalili ein, zwei, drei te takav tempo klezmer muzike, a da o usklaenosti zvuka i ne govorimo, da smo mi doslovce bili zaprepaπteni. Sve, baπ sve, i dinosaure smo mogli oËekivati, ali tako dobru mjuzu ne. Samo smo se pogledali i bez rijeËi svi do jednog πmugnuli na terasu, da brzo izvjeæbamo πto nas tiπti, kako se ne bismo osramotili na veËernjem nastupu. Rujansko je sunce upeklo u betonsku terasu, ali niti znoj koji nam je zamagljivao vid nije nas sprijeËio da satima vjeæbamo. Kad bi samo za trenutak zastali, Ëuli bismo iz dvorane novu kompoziciju, sve bolje od boljeg tako da nitko nije protestirao sve dok nas tek izvrstan ruËak nije sve zajedno ujedinio oko stola. PoËetak neobiËne suradnje Neke stvari mi ni danas nisu jasne. Ja nisam primijetila da je itko od muziËara doπao pogledati naπu probu, a na izlasku iz blagovaonice Davide, πef parade, promrmlja: Vaπ me rad oduπevio i pisat Êu za vas muziku. moje bahatosti. Rekla sam: „Ja vam to ne znam, ja ne postavljam suviπna pitanja, valjda Davide zna πto hoÊe od nas.“ Kada sada pomislim na te dane, jasno mi je da sam podsvjesno znala da Êe biti u redu, πto god da napravimo i zapravo nas i nije pretjerano zaËudilo da su oni, a to smo vidjeli tek drugi dan oko podne, pripremili tri kompozicije za koje su nekako, ne znam kako, zakljuËili da Êemo mi znati plesati i nekako se tako isto sluËajno dogodilo da se naπi kostimi stilski baπ uklapaju u period i prostor geta za koji je muzika pripremljena i nastup dogovoren. Ali nakon brojnih dogaaja koji prate ovu grupu, a biti Êe kadtad opisani, ja znam da se to ne dogaa sluËajno. Nakon predivnog iskustva u Trstu slijedi nevjerojatan rad koncipiranja nastupa, muzike i koraka, a sve to telefonski. »esto se dogaalo da bi mi netko od poslovnih ljudi iznenadno uπao u kancelariju te Ëuo da govorim nekim nerazumljivim jezikom, a ponekad i zavijam neki ton. Pokuπala sam u toj prilici objasniti da upravo telefonom dogovaram koji instrument Êe iÊi uz neki korak (razgovori su se, naime, odvijali na relacijama TrstZagreb-Osijek) te da Êe to uz samo jednu probu iÊi na pozornicu u Lisinskom, no pogled tih ljudi jasno je odavao πto o meni i tome svemu misle. Kako se tijekom boravka u Trstu zapravo i nismo druæili, tako smo se i rastali, u æurbi nakon nastupa, bez pozdrava i ikakvih planova za dalje. Za taj nastup na manifestaciji „Kulturno stvaralaπtvo nacionalnih manjina“ u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski proglasili su nas profesionalcima. Mi smo cijelu sljedeÊu godinu radili svoje, po davno zacrtanom planu, a na njih smo i zaboravili. Bez obzira je li taj izraz upotrijebljen u dobrom ili loπem smislu. Ali gle Ëuda!? Stiæe njihova ponuda da doemo ponovo u Trst. U pozivu nije pisalo o Ëemu se zapravo radi - o nastupu ili samo druæenju. Joπ u autobusu kad smo se nakon nastupa u Ljubljani pribliæavali Trstu, plesaËi su me zapitali:„Nedo, πto se pleπe u Trstu?“ Na moj odgovor Ëak je i vozaË reagirao vjerujuÊi da je to dio Ono πto taj nastup Ëini iznimnim jest da su po prvi put od kada Or ha©emeπ postoji Ëlanovi vjeæbali bez pritiska i mog zanovijetanja, aktivno sudjelujuÊi i trudeÊi se da usklade sve pojedinosti. Oni nisu plesali/svirali niti meni niti publici. Veselje stvaranja i nadasve duboko meusobno poπtivanje svih Ëlanova triju grupa dovelo je da unatoË jednoj jedinoj zajedniËkoj probi, nadljudskim naporima ostvare zajedniËki cilj. Neda Wiesler »lanovi vokalno instrumentalnog sastava Erev, Lajla Samuele Orlando - klavijature Daniel Chaim - violina Silvia Testori - gitara Anton Volpi- bubnjevi Gianantonio Gallina - glas Davide Casali - klarinet i glas Kompozitor, autor aranæmana tradicionalnih kompozicija i voditelj David Casali 97 17 IZ NA©IH OP∆INA :: RIJEKA :: OSIJEK :: Posjet bivπoj sinagogi u Osijeku RIJE»KI OMLADINCI PONOVO SE OKUPLJAJU Omladinski klub Æidovske opÊine u Rijeci okupio se 14. listopada u „velikom“ broju - sedam Ëlanova. Na sastanku smo se divno druæili, puno planirali te raspravljali o temama o kojima bi htjeli Ëuti. Æeljene teme su bile, na primjer, razlike izmeu Sefarda i Aπkenaza, æidovska muzika, itd. Polaznici Nedjeljne πkole Æidovske opÊine iz Osijeka posjetili su u nedjelju 22. listopada osjeËku bivπu sinagogu, koja je danas Evaneoska crkva. U Osijeku su u proπlosti postojale dvije sinagoge: jedna je u Drugom svjetskom ratu zapaljena, a kasnije 50-ih godina 20. stoljeÊa sruπena te viπe ne postoji (na mjestu gdje je stajala sinagoga, danas postoji samo spomen-ploËa), a druga, koja je sagraena 1902. godine, prvo je iznajmljivana, a nakon toga i prodana Evaneoskoj crkvi. Obnovljena je 1981. godine i na fotografijama moæete vidjeti njezin danaπnji izgled. Naπ prvi novi sastanak trajao je viπe od tri sata i bio je vrlo uspjeπan, a svi omladinci koji su doπli bili su oduπevljeni time πto smo se okupili i bilo im je vrlo lijepo. Moæda je najvaænija stvar upravo ta da su Ëlanovi omladinskog kluba sami inicirali sastanak, a kao predsjednik omladinaca bio sam zaista ganut jer sam spoznao da mi se veliki trud i puno pokuπaja konaËno isplatilo... OdluËili smo da Êemo vjerojatno posjetiti plesni maraton u Novom Sadu, zatim da Êemo peÊi æidovske slatkiπe kako bi na taj naËin dali doprinos omladinske sekcije proslavi 225. godiπnjice osnivanja Æidovske opÊine u Rijeci. Najvaænije πto smo odluËili je da se naemo uskoro, ponovo sastanemo i da se za tu priliku pripremi tema za predavanje, na primjer razlike izmeu Aπkenaza i Sefarda. Predsjednik omladinskog kluba Æidovske opÊine Rijeka Filip Kohn 18 97 :: OSIJEK :: S obzirom na to da s Evaneoskom crkvom imamo dobru suradnju i da su njihovi predstavnici jedini koji dolaze na proslave naπih praznika (bez obzira πto pozivamo sve vjerske zajednice), javila se ideja da im odemo u posjet. Tako je jedanaestero djece u rano nedjeljno jutro umjesto u Æidovsku opÊinu, kao πto je inaËe uobiËajeno, krenulo put bivπe sinagoge. Tamo nas je doËekao pastor Damir ©poljariÊ, predsjednik Evaneoske crkve u Hrvatskoj, koji nam je prvo ispriËao o osnovnim naËelima njihove religije, detalje o samoj zgradi, a nakon toga i o sliËnostima i razlikama s drugim religijama, posebice æidovskom. Proveo nas je kroz sinagogu (crkvu) i djeca su na vlastito iznenaenje pronaπla mnoπtvo æidovskih simbola: menoru na 97 IZ NA©IH OP∆INA klaviru i pregrπt Magen Davida na svakom koraku, kao i deset boæjih zapovijedi napisanih na hebrejskom iznad oltara. No najveÊe iznenaenje bio je poËetak bogosluæja kojem smo djelomice prisustvovali. Naime, poËelo se s pjesmom «Hevenu ©alom Aleheimfl koju su i naπa djeca pjevala iz sveg glasa. Na kraju smo dobili Ëak i poklone: svatko po knjigu «Blago u snijegufl, jednu olovku i razglednicu s fotografijom bivπe sinagoge. Naπa «terenska nastavafl bila je Donjem gradu. Vrijeme je proletjelo, svima se svidjelo, pa se nadamo da neÊemo na tome stati. Prilika za nastavu izvan prostorija Æidovske opÊine bit Êe joπ. Nives Beissmann 19 IZ NA©IH OP∆INA :: OSIJEK :: Sukot u Tikveπu Æidovska opÊina Osijek proslavila je zajedno s gostima iz æidovskih opÊina Subotice, Zrenjanina i Beograda praznik Sukot. Proslavu smo organizirali u Tikveπu, malom mjestu u Baranji, koje je poznato kao nekadaπnje Titovo loviπte. Gosti su se vozili brodom po KopaËkom ritu, a djeca Nedjeljne πkole gradila su suku. Skupljalo se granje, trska, letve, liπÊe - ukratko sve πto bi se moglo iskoristiti. Nakon toga je suka ukraπena djeËjim crteæima, slikama sedam biblijskih gostiju koji se Ëekaju na Sukot i, naravno, voÊem. Robert KovaË iz Subotice odræao je u sjenici kratku molitvu. Nakon toga su djeca izvela priredbu koja se sastojala od igrokaza o Sukotu i plesa. RuËak je bio popraÊen molitvom i Ëitanjem odlomaka vezanih za Sukot. Bilo je takoer dovoljno vremena da se popriËa sa svima, jer su takva okupljanja prije svega bitna za obnovu i produbljenje postojeÊih prijateljstava, kao i za sklapanje novih. Nakon ruËka, kviz o æidovskim temama, prije svega o Sukotu, a onda opet ples, neobavezni, za sve prisutne. Dan je proletio, vrijeme za rastanak dolazi uvijek prebrzo, ali srca ostaju puna. Nadamo se svi da Êemo sljedeÊe godine ovakvo druæenje ponoviti. Nives Beissmann :: OSIJEK :: IZ NA©IH OP∆INA „Haverim πel Izrael“ na Danima makedonske kulture DJE»JI SEMINAR U VRDNIKU Vrdnik, malo mjesto pored Novog Sada, a u njemu hotel «Termalfl, koji je od 9. do 12. studenoga bio prepun djeËjeg smijeha. Plesna grupa «Haverim πel Izraelfl pozvana je da sudjeluje na Koncertu narodnog stvaralaπtva «Vardarke, Tanec i gostifl odræan u sklopu manifestacije «12. DANI MAKEDONSKE KULTUREfl, koju organizira Makedonsko kulturno druπtvo «BraÊa Miladinovcifl. Koncert je odræan u Osijeku u Domu æeljezniËara 28. listopada 2006. godine. Pozvani smo zahvaljujuÊi zapaæenom nastupu na meunarodnom festivalu «Perlice Europefl, gdje je plesna grupa Æidovske opÊine ove godine prvi put sudjelovala. Makedonska zajednica u Osijeku je mala, kao πto je mala i naπa zajednica. I oni se bore sa sliËnim problemima kao i mi - nastoje preæivjeti i saËuvati svoj identitet i kulturu. Dani makedonske kulture su jedan vid te borbe. Mi smo im te veËeri, zajedno s KUD-om «Matija Gubecfl iz Donjeg Miholjca, bili gosti. Uz goste, nastupili su i domaÊini manifestacije: vokalna skupina «Vardarkefl, folklorna skupina «Tanecfl i djeËja skupina «Mali tanecfl. Na kraju su nastupili i domaÊini dvorane: HKUD «ÆeljezniËarfl, koji su izaπli u susret Makedonskom kulturnom druπtvu i ustupili im prostor za odræavanje koncerta. Nakon svega mali domjenak, koji je dobro doπao svima, a posebno sudionicima. Koncert je bio izuzetno posjeÊen. Dvorana je bila puna do zadnjeg mjesta, a raspoloæenje sudionika i promatraËa prekrasno. Naπi maliπani su oduπevili publiku s koreografijom «»etiri godiπnja doba u Izraelufl. Izveli su to kao pravi profesionalci, bez obzira na probleme poput kabanice koja se nikako nije htjela otkopËati ili one koja se razderala u brzini oblaËenja. Joπ jednom su pokazali da mogu stati uz bok puno starijim i profesionalnijim izvoaËima. Nives Beissmann 97 U tom je mjestu odræan djeËji seminar za djecu od 7 do 14 godina, kojem je prisustvovalo 46-ero djece iz Subotice, Kikinde, Novog Sada, PanËeva, Niπa, Beograda, Osijeka i Sarajeva. Bilo je tu onih koji se veÊ poznaju i nekih koji su se tek tada upoznali. Nekih koji stalno dolaze na seminare i onih kojima je ovo bio prvi (ali ne i posljednji). Tema je bila: SEFARDI I A©KENAZI. Tako smo uËili od kuda su doπli sefardi, a od kuda aπkenazi, pa kakve su im razlike u jeziku, obiËajima, molitvama, proslavama praznika, odijevanju, glazbi, plesu… Ali nismo mi samo uËili: mi smo crtali sefardsku i aπkenasku obitelj, oblaËili svoje prijatelje u odjeÊu karakteristiËnu za sefarde i aπkenaze, plesali i jedne i druge plesove, sluπali glazbu komentirajuÊi razlike u stilovima. Ali ni to nije sve. Iπli smo na bazen na kupanje uz koje ide i prskanje, gnjurenje, potajno skakanje, vriπtanje, bacanje. Imali smo bezbroj igrica svaki dan u hotelu i izvan njega, onih natjecateljskih i onih samo za zabavu. A doËekali smo i πabat, zapalili svjeÊice, otpjevali Leha Dodi. Ponovili smo sve o stvaranju svijeta, ponovili smo zaπto i kako slavimo πabat. Imali smo i dva igrokaza o πabatu koje su nam pripremili mladi madrihi (koji su po prvi put samostalno radili s djecom). Isto tako smo imali i havdala, pomirisali zaËine, ispratili πabat. Zadnju veËer organizirali smo kviz, na kojem smo provjerili πto se nauËilo u tih par dana i moæemo vam s ponosom reÊi da je jako malo pitanja ostalo bez odgovora. Gradivo usvojeno. Sutradan ujutro, koferi spakirani, ali nikome se ne ide. Tako je to svaki put. Ostaje samo Ëekati neki novi seminar i priliku da se opet vidimo, neπto novo nauËimo i luuudo zabavimo. Nives Beissmann 21 KONFERENCIJA :: DETROIT :: Novosti iz svjetske organizacije preæivjelih Piπe: Melita ©vob Novi broj glasila Svjetske organizacije djece koja su preæivjela holokaust, WFJCSH, Ëiji smo mi Ëlan, govori o veoma uspjeπnoj Konferenciji koja je odræana od 25. do 28. kolovoza 2006. u Detroitu, USA. Na samoj Konferenciji, na æalost nisam bila, ali sam ipak sudjelovala u pripremama i donoπenju rezolucija, jer je metoda rada ove velike svjetske organizacije efikasna i suvremena, komuniciramo putem elektroniËke poπte (Ëlanovi Izvrπnog odbora) i dobivamo sve vijesti i informacije koje moæemo komentirati i za koje moæemo glasati, kao da smo na sastanku. Zar nije straπna jedna od posljednjih vijesti - da Iran sprema novi zakon po kojemu bi Æidovi nosili oznake kao u vrijeme nacizma. Æidovski bi znakovi bili æuti, krπÊani bi imali crvene... Najnovije glasanje, preko e-poπte, bilo je o filmu «Oprost za dr. Mengelafl (Forgiving Dr.Mengele) Eve Mozes-Kor, koja je bila podvrgnuta , zajedno sa svojom sestrom, eksperimentima na blizancima u Auschwitzu. Oprost bi, prema miπljenju Eve, bio osloboenje od straπnih sjeÊanja. WFJSH smatra da Eva ima pravo na svoje miπljenje, ali da mi - Ëlanovi Izvrπnog odbora, takoer imamo pravo na svoje stanoviπte, a to je da s gnuπanjem odbijamo oprost tom monstrumu, jer bi tako iznevjerili naπu misiju da odræavamo sjeÊanje na πest milijuna Æidova, ukljuËujuÊi 1,5 milijuna djece, ubijenih u holokaustu. Papa Ivan Pavao II. je prilikom posjete Yad Vashemu, 2000. godine, rekao: «.. Ovdje, kao i u Auschwitzu i mnogim drugim mjestima u Europi, mi smo preplavljeni plaËem koji nam kida srce. Muπkarci, æene i djeca plaËu prema nama iz dubine strahota koje poznaju. Kako mi moæemo ne Ëuti njihov plaË. Nitko ne moæe zaboraviti ili ignorirati πto se dogodilo..fl O oprostu je svojevremeno govorio i Roman Kent, prilikom komemoracije na æeljezniËkoj stanici u Berlinu , «Umschlagplatzafl, s kojeg su deportirani berlinski Æidovi u logore smrti. Kent je izmeu ostalog rekao: «Pred pedeset godina je kancelar Adenauer priznao zloËin koji je uËinjen Æidovima... pedeset godina kasnije, predsjednik Rau, kao predstavnik nove generacije Nijemaca, ponovio je priznanje krivnje i traæio oprost od 22 nas koji smo preæivjeli. Istina je da mi, preæivjeli, ne vjerujemo u kolektivnu krivnju, niti vjerujemo da djeca trebaju biti odgovorna za zloËine oËeva, ali kako moæemo mi, nekoliko postotaka Æidova koji su Ëudom preæivjeli koncentracijske logore i geta, oprostiti i zaboraviti? Ne, mi preæivjeli ne moæemo ni oprostiti ni zaboraviti. Oprostiti ne moæemo mi, oprostiti mogu samo onih πest milijuna Æidova koji su ubijeni, ali oni su mrtvi i njihov se glas viπe ne moæe Ëutifl. Posebno mi se interesantnim uËinilo uvodno predavanje na konferenciji dr. Michaela Berenbauma pod naslovom «The Madness of our Contemporary Worldfl (Ludost naπeg sadaπnjeg svijeta), koje se u cijelosti moæe proËitati na internetskoj stranici www.wfjcsh.org. On briljantno zapaæa i daje primjere : «Kada predsjednik Irana kaæe da se holokaust nije dogodio, a predsjednik NjemaËke odgovara: ‘O da, dogodio se i mi to znamo, jer smo to mi uËinili…’ To je ludilo!fl. «Ali negiranje holokausta u muslimanskom svijetu je razliËito od negiranje holokausta na Zapadu, to su dva oblika negiranja, s dva razliËita cilja. Na Zapadu se negira holokaust kako bi rehabilitirali one koji su ga napravili i obnovila njihova reputacija. Oni koji negiraju holokaust u muslimanskom svijetu 97 :: DETROIT :: imaju dvostruki cilj - prvi je da delegitimiraju Europu koja se danas percipira kao antiteza nacizma- pluralistiËka i tolerantna, odana ljudskim pravima i dignitetu. A drugi cilj je da deligitimiraju Izrael, koji se vidi kao nasljednik ærtava nacizma i brana drugom holokaustu. Ali kada se Æidovi oznaËavaju kao novi nacisti, oslobaa se Europu njene teπke proπlosti i odgovornostifl kaæe Berembaum. Mi imamo sreÊu, nas nacistima ne nazivaju antisemiti veÊ svjetski priznati filosemiti. Joel Fishman (Jerusalem center for Public Affairs) u Ëlanku «The cold-war origin of contemporary anti-semitic terminology Porijeklo sadaπnje antisemitske terminologije iz «hladnog ra(P tafl) smatra da je nekadaπnji politiËki antisemitizam u Sovjetskom Savezu nadæivio propadanje te dræave i da je danas ne samo u upotrebi u Europi veÊ da je prodro i u internacionalne institucije. Kao primjer navodi rezoluciju broj 3379 u UN, koja je doneseCionizam je rasina 10. studenog 1975., u kojoj se kaæe «C zamfl. Iako je ta rezolucija povuÊena 16. prosinca 1991., a SSSR ubrzo prestao formalno postojati (26. prosinca 1991), uËinjena je velika πteta Izraelu. SliËno se dogodilo i na Svjetskoj UN-ovoj konferenciji protiv rasizma u rujnu 2001. u Durbanu, kada su nevladine organizacije traæile izolaciju Izraela kao «apartheidfl dræave. Takav «jezikfl sadræi optuæbe iz propagandne tehnike poznate kao «reversal of culpabilityfl, tj. prebacivanje krivnje. Tako Golijat postaje Davidom, a David Golijatom. Najviπe se ta tehnika upotrebljavala kod optuæbi za genocid, npr.« Izrael radi Palestincima ono πto su nacisti uËinili Æidovimafl. To nije samo neistina, nego se time i negira holokaust, njegova enormnost, njegova uspomena i njegova jedinstvenost. No ima i mnogo drugih izraza kao faπizam, genocid, okupacija, kamp mira, aparthejd, diskriminacija, agresivni ameriËki kapitalizam, formalna demokracija, pseudo-humanizam, etniËko ËiπÊenje, grijeh protiv humanosti i dr. koji se olako primjenjuju i etiketiraju, kako bi se postigli politiËki ili drugi ciljevi. Kada netko govori o izraelskim vojnicima kao nacistima, on negira πto su izraelski vojnici, ali i πto su bili nacisti. Takve verbalne optuæbe imaju za cilj da ometu razlikovanje dobra od zla, istine od laæi i da stvore moralnu konfuziju koja omoguÊava da teror i nasilje postanu prihvatljivi i opravdani. Berembaum govori i o antisemitizmu danas: «JJa neÊu kazati da antisemitizam nije problem, ali ja Êu reÊi - nemojte vjerovati nikomu tko kaæe da se «tridesete godinefl ponavljaju. Vrijeme je razliËito, opasnost je drugaËija, neprijatelj je drugi i mi smo drugaËiji. Nakon toliko desetljeÊa mi smo i nadalje suoËeni s antisemitizmom - ali sada s vrlo drugaËijim manifestacijamafl. GovoreÊi o religioznom ekstremizmu on smatra da je ekstremizam (ili fanatizam) «dignuo glavufl u svim najveÊim monoteistiËkim religijama svijeta, a osobito u muslimanskom svijetu. U 97 KONFERENCIJA Najvažniji zaključci konferencije u Detroitu: • To je rezolucija da se traži od Claims konferencije da član njihova izvršnog odbora bude WFJCSH, što je značajno jer se tamo donose odluke o potpori i fondovima za preživjele. U povratnoj informaciji iz Claimsa, to je prihvaćeno i Stephanie Salzer (predsjednica WFJCSH-a) je član tog odbora. • Napravljen je prijedlog da se Jom Hašoa proglasi i religioznim židovskim praznikom, što znači da se ne bi na praznike sjećali samo izlaska iz Egipta već i oslobođenja Auschwitza. • Organizirana je registracije «koštane srži» (banka) - te su prisutni (stari između 18 i 60 godina, dakle i sljedeće generacije) potpisali dozvolu da se njihova koštana srž može upotrijebiti kao donacija koja može nekomu spasiti život. • Podržana je akcija Yad Vashema da se ustanovi priznanje za Židove koji su spašavali Židove - adekvatno priznanju «Pravednicima» - nežidovima koji su spašavali Židove. Već su prilikom konferencije podijeljena i prva takva priznanja. • Projekt - «bratimljenja» - Twinning project, u spomen na milijun i pol židovske djece koja nisu preživjela holokaust. Ta akcija će pomoći židovskim mladićima i djevojkama da se prilikom svoje Bar i Bat mitzve sjete i onoga koji je bio te dobi, a ubijen je u holokaustu. • Osobe koje su preživjele holokaust trebaju se uključiti u edukaciju, predavati u školama, religioznim institucijama i prilikom specijalnih događaja o svojoj (bolnoj) prošlosti. • Svjetska federacija će poduprijeti sve akcije koje će pomoći preživjelima u traženju restitucije imovine. • Prilikom Konferencije bila je i izložba knjiga koje su napisali oni koji su preživjeli - napravljena je lista koja se nalazi na internetskoj stranici www.wfjcsh.org/media/books.htm). Tu su citirane i neke naše knjige. • Na konferenciji je središnja tema bila o Židovima u Poljskoj. Bila je izložba, prikazan je film«Hidden Poland» o židovskoj djeci u Poljskoj koja su preživjela sakrivena, a glavni rabin Poljske Michael Schudrich održao je predavanje o poljskim Židovima. Osobitu je pažnju posvetio «novim Židovima», osobama koje su u svojim kasnim šezdesetim i sedamdesetim godinama saznale da su djeca židovskih roditelja, koji su ubijeni u holokaustu, a oni su bili podignuti i odgojeni u katoličkim obiteljima koje su ih spasile. • Sljedeća svjetska konferencija biti će u Izraelu 2007. godine. • Na kraju konferencije je rabin Arnie Sleutenberg, sin Židova koji je preživio holokaust, pročitao «Završnu molitvu za djecu», poemu o djeci koju smo izgubili u holokastu. 23 KONFERENCIJA judaizmu, religiozni ekstremizam je minorni problem, odbaËen od veÊine, ali joπ uvijek je njegov efekt znatan, npr. ubojstvo Yitzaka Rabina ili (sprijeËeni) pokuπaj da se digne u zrak dæamija Al Aksa u Jeruzalemu. Religiozni ekstremizam je nedostupan bilo unutraπnjim ili vanjskim utjecajima ili miπljenjima - jer se temelji na demonizaciji svojih neprijatelja kao boæjih neprijatelja. Odnosi li se to i na Europu? :: DETROIT :: danas æivi umjesto da gledamo iz svojih grobova kako se ostarjeli, sretni Hitler vozi u jednom od naπih Cadillacafl Na kraju Aiken kaæe : «Na svom putu iz naπe zemlje, hoÊete li mi uËiniti joπ jednu uslugu. Molim Vas da proete pokraj moje kuÊe i uzmete i menefl.. Lijepo bi bilo kada bi tako neπto netko i o nama napisao i da mi sami ne bismo morali prilikom naπih obljetnica nabrajati sve πto su Æidovi sagradili, izumili, napisali … u Zagrebu. Berembaum smatra da su danas muslimani brojni u Europi zbog toga πto je Europa nesposobna za svoju demografsku reprodukciju; njezina populacija stari i prisiljena je uvoziti radnu snagu - brojnu muslimansku populaciju - Turke u NjemaËku i Arape u druge zemlje, koji nisu useljenjem postali i Europljani. To su tek sada okusili u Francuskoj i pokuπavaju promijeniti svoju politiku prema strancima. Oriana Fallaci (2006.) u jednom od svojih posljednjih radova pita: «Je li muslimanska imigracija u Europu konspiracija? Kako je Europa postala, u posljednje tri dekade, dom za oko 20 milijuna muslimana… Europa Êe se uskoro pretvoriti u «Eurabijufl (ime koje je veÊ uπlo u leksikone) jer je pristala primiti muslimansku radnu snagu zajedno s naftomfl. Predstavlja li to opasnost i za Æidove koji æive u Europi? Dok Francuzi i drugi Europljani prave razliku izmeu svojih, domaÊih, Æidova koje smatraju sugraanima i svojeg protivljenja politici Izraela, Arapi koji se nalaze u Europi smatraju da je to protivljenje Izraelu njihova licenca za napad na Æidove u svim zemljama u kojima æive. Svaki govor o nelegitimnosti dræave Izrael se prevodi kao nelegitimnost postojanja Æidova bilo gdje. I europski nacionalizam i «anti-amerikanizamfl odnosno rivalstvo izmeu novog i starog svijeta, pothranjuje antisemitizam, jer se Æidove smatra agentima globalizacije i nosiocima ameriËke politike. No, i u Americi su se pojavile svastike na sinagogama, koje su naravno odluËno osudile sve politiËke i religiozne «strukturafl. Pojavili su se i natpisi «Jews go homefl (Æidovi idite kuÊi). Poznati je komentar Williama Aikena, koji nije Æidov, ali je odgovorio javno u Colorado Springs gazetti na taj slogan. On piπe (naravno simboliËno, a moæda i ironiËno) da Æidove prije nego odu treba zamoliti da ostave formulu za Salkovo i Sabinovo cjepivo protiv polia, da ostave i sve svoje uspjehe u vladi i politici, nauci i tehnologiji, literaturi, zadovoljstvo i ljubav, dobre filmove i igre, muziku, ples itd. ali i recepte kako su to sve postigli. Aiken piπe: «O molimo Vas da se saæalite na nas i pokaæete nam tajnu kako da razvijemo viπe takvih genija kao πto su Einstein, Freud, Nostradamus, Spinoza i mnogo drugih koji su nam pomogli. Osim toga, mi vam dugujemo i A-bombu, veÊinu naπih istraæivanja na raketama i moæda Ëinjenicu da smo mi 24 «A πto je s nama?fl pita na kraju predavanja Berenbaum: «Svatko tko radi na studiji holokausta i edukaciji o holokaustu dobro razumije da smo mi sada u vremenu tranzicije, preæivjeli su stari, a sa starenjem dolazi i gubitak pamÊenja i drugi zdravstveni problemi. Ubrzo posljednjeg preæivjelog neÊe biti, a s njihovim odlaskom neÊe biti ni prijenosa æivog sjeÊanja... Vi, djeca preæivjeli,h bit Êete posljednji svjedoci i vi trebate zauzeti mjesto u lancu sjeÊanja… sada je vrijeme da prihvatite svoju odgovornost, ako ne sada - kada?fl A Roman Kent, kojeg smo veÊ citirali (on je predsjednik AmeriËkog susreta preæivjelih i blagajnik Claims konferencije), je i na konferenciji u Detroitu odræao znaËajan govor «While the Jewish Community Watches, Survivors Sufferfl (Dok æidovske zajednice gledaju, preæivjeli pate). Kent je iznio podatke o ogromnim sredstvima i fondovima koji su u posljednjih 50 godina dobiveni na ime preæivjelih, to su primile i æidovske zajednice πirom svijeta, ali sada bi trebalo da i one, iz svojih vlastitih sredstava, barem dopune sredstva koja preæivjeli dobivaju iz drugih fondova. On je pitao «πto su same æidovske zajednice uËinile za svoje preæivjele u posljednjih pet godina. PoznavajuÊi akutne potrebe za pomoÊ - pitao je gdje su sada æidovske zajednice (opÊine). ProsjeËna starost osoba koje su preæivjele holokaust je 80 godina i viπe. Ako Êe se ikakva pomoÊ dati u vrijeme naπeg æivota, ona mora biti danas - a ne sutrafl. 97 ANTISEMITIZAM :: ZAGREB :: Meunarodni dan borbe protiv faπizma i antisemitizma obiljeæen je 9. studenoga u Zagrebu javnom raspravom. „SVI RAZLI»ITI - SVI JEDNA KI“ Centar za ljudska prava obiljeæio je 9. studenoga Meunarodni dan borbe protiv faπizma i antisemitizma javnom raspravom “Svi razliËiti - svi jednaki”, na kojoj su predstavnici Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti i nevladinih udruga govorili o aktivnostima vezanim za zaπtitu ljudskih prava u Hrvatskoj. dostojanstvu i pravima i to unatoË svim svojim razlikama. rstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. “Put od tog Ëlanka do stvarnosti je straviËno dug, ali svakom prilikom treba isticati naËelo da bismo vidjeli koliko smo daleko od njegova ostvarenja, ali povijesna progresija postoji”, rekao je Gazivoda. Meunarodni dan borbe protiv faπizma i antisemitizma obiljeæava se na godiπnjicu Kristalne noÊi, koja se zbila 9. studenoga 1938. kada je u NjemaËkoj ubijen 91 Æidov, njih oko 30 tisuÊa je uhiÊeno i smjeπteno u koncentracijske logore, a uniπteno je i spaljeno oko dvije stotine æidovskih trgovina i sinagoga. Kristalna noÊ oznaËila je poËetak holokausta, sistematskog ubijanja Æidova, Roma, osoba s invaliditetom i intelektualnim teπkoÊama, mnogih drugih razliËitog etniËkog porijekla, uvjerenja, stava, vjere ili tjelesnih karakteristika. NacistiËka ubijanja temeljila su se na osnovi rasne superiornosti. VijeÊe Europe od lipnja 2006. do rujna 2007. ponovo provodi kampanju pod nazivom “Svi razliËiti - svi jednaki”, a u Hrvatskoj je nositelj kampanje Minista- Ta je kampanja prvenstveno namijenjena mladima i osobama koji rade s mladima, a udrugama koje provode takve projekte u ovoj je godini dodijeljeno neπto viπe od petsto tisuÊa kuna. Ministarstvo do kraja godine namjerava izraditi web stranicu sa svim podacima o kampanji i projektima koje provode nevladine udruge te dokumentima VijeÊa Europe kao i televizijski spot i DVD filmove koji Êe biti podijeljeni πkolama. Ravnatelj Centra za ljudska prava Tin Gazivoda rekao je da je obiljeæavanje tog povijesno vaænog datuma prilika da se upozori na danas prisutne oblike diskriminacije te na prvi Ëlanak Deklaracije o ljudskim pravima koji govori da se ljudska biÊa raaju slobodna i jednaka u 97 25 OMLADINSKI SEMINAR :: SARAJEVO :: Æidovski omladinski edukativni seminar u Sarajevu PoËetkom mjeseca rujna dobio sam mail od Yechiela Bar Haima, direktora JDCa za projekte u istoËnoj Europi, u kojem me pozivao u Sarajevo na edukativni seminar za æidovsku omladinu s prostora bivπe Jugoslavije. Bio sam oduπevljen pozivom i sretan πto Êu nakon puno vremena opet letjeti avionom. Kao i obiËno, avantura nije mogla ni poËeti ni zavrπiti bez javnog prijevoznog sredstva - autobusa. U Zagrebu sam uspio popiti kavu i zatim krenuo prema aerodromu. Nakon rulanja po pisti i naglog ubrzanja te uzleta letjeli smo na πest tisuÊa metara brzinom od 450 kilometara na sat. Otprilike sat vremena kasnije, sletjeli smo u Sarajevo. Taksist - a taksi je jedini naËin da se doe do srediπta grada - “oderao” me s 12 eura za prijevoz. Uskoro smo bili parkirani ispred pansiona »obanija u kojem je bio rezerviran smjeπaj za sudionike seminara. Osoblje u pansionu bilo je izuzetno ljubazno, na momente Ëak i toliko da su me nervirali. Smjeπtaj je bio vrlo dobar, ali kreveti su bili relativno mali, a pred jutro je bilo hladno. Drugog jutra pansion je naglo oæivio. Na doruËku se naπla veÊina sudionika iz svih bivπih republika bivπe Jugoslavije i, zaËudo, odliËno smo se zabavljali i zezali, a poslije doruËka krenuli smo prema Æidovskoj opÊini u Sarajevu. 26 Za početak je predstavnik svake židovske općine predstavio neki uradak ili aktivnost svoje općine. Bilo je vrlo zanimljivih aktivnosti - od različitih plesnih skupina i učenika plesa do obiteljskog šabata i obrazovanja omladine. Mi smo predstavili multimedijalnu izložbu naše općine, koja je zaslužila velike pohvale. Dobrodoπlica u Sarajevu Ostali smo zateËeni jer se pred nama uzdizala ogromna sinagoga, istina u obnovi, ali njezina je ljepota bila itekako vidljiva. Pored sinagoge izgraena je zgrada zajednice u kojoj se nalazi desetak kancelarija, kuhinja, restoran, mala bolnica i hodnik koji vodi do sinagoge. Nakon jutarnje kave svi smo se okupili u velikoj sali i sjeli u polukrugu. Predsjednik opÊine Josef Finci zaæelio nam je dobrodoπlicu u Sarajevo, a zatim smo svi sjeli u krug i predstavili se. Robert Gerassi je odræao uvodni govor, podijelio nam programe i mogli smo poËeti s radom. Za poËetak je predstavnik svake æidovske opÊine predstavio neki uradak ili aktivnost svoje opÊine. Bilo je vrlo zanimljivih aktivnosti - od razliËitih plesnih skupina i uËenika plesa do obiteljskog πabata i obrazovanja omladine. Mi smo predstavili multimedijalnu izloæbu naπe opÊine, koja je zasluæila velike pohvale. Neke opÊine su, na æalost, bez ili s vrlo malo aktivnosti. Nakon toga redala su se predavanja, stanke za kavu te ruËak i veËera. Cilj cijelog skupa bio je u tome da se iz svih bivπih jugoslavenskih republika skupi barem jedan predstavnik iz πto viπe æidovskih opÊina. 97 :: SARAJEVO :: OMLADINSKI SEMINAR Predstavnici svake opÊine iskoristili su Êemo zakasniti na avion za Zagreb, jer poneki slobodan trenutak da nasamo se Ana nikako nije mogla odluËiti kome popriËaju s Robertom ili Yechielom o da baci klupko. Iz tog problema spasio aktivnostima svojih opÊina. Kroz cijeli ju je Yechiel, uzevπi joj klupko iz ruke. seminar provlaËila se misao kako bi Kad su se svi izredali zategli smo πpagu veÊe i aktivnije opÊine trebale pomagati i utvrdili da su njezini dijelovi klupka vrlo manjima i manje aktivnim. jaki - gotovo neraskidivi Dogovorili smo se sa - a upravo to je bio simSranom ∆iriÊem, predPored prekrasne bol naπe sloænosti, posjednikom beogradske omladine, da napravi vezanosti i nerazdvojisarajevske sinagoge kalendar dogaanja u vosti. izgrađena je zgrada æidovskim opÊinama na zajednice u kojoj se Æelim podijeliti s onima Ëitavom podruËje bivπe nalazi desetak meu vama koji ste Ëitali Jugoslavije. knjigu “Miris kiπe na kancelarija, kuhinja, Balkanu” ili “Cvat lipe na restoran, mala bolniZajedniËka Balkanu” da me Sarajeca i hodnik koji vodi proslava Sukota vo jako podsjetilo na te do sinagoge. Zajedno smo proslavili knjige. I zaista sam se sukot, praznik koji se osjeÊao kao da Ëitam tu obiljeæava gradnjom soknjigu, ali uæivo. jenice i jedenjem voÊa... Djeca su bila Pola sata prije polijetanja aviona za jako vesela kad se slavio sukot jer su Zagreb Lea, Æana i ja (Filip) uletjeli smo dobila poklone; a Ëak je i veliko dijete, u taksi i nekako uspjeli stiÊi na vrijeme autor ovog teksta, dobilo poklon. za naπ let. Prije proslave sukota imali smo zadnju radionicu - sjeli smo u krug i bacali klupko πpage od jednog do drugog i svaki je morao zahvaliti onom koji mu je bacio πpagu. Mene je tada uhvatila panika da ZahvaljujuÊi Leinom tati, ubrzo sam opet bio na poznatom zagrebaËkog autobusnom kolodvoru, a dva i pol sata kasnije bio sam kod kuÊe. Filip Kohn Savez Jevrejskih opπtina Srbije OBJAVLJUJE REZULTATE 50. JUBILARNOG NAGRADNOG NATJE»AJA ZA RADOVE SA ÆIDOVSKOM TEMATIKOM Na ovaj tradicionalni anonimni natjeËaj pristiglo je ove godine 32 rada iz sve tri natjeËajne oblasti. StruËni æiri u kome su radili: akademik Predrag Palavestra, povjesniËar knjiæevnosti Simha Kabiljo-©utiÊ, profesor povijesti Milan RistoviÊ i knjiæevnik i profesor Filip David, odluËio je nagraditi sljedeÊe radove: A) Za nauËni rad, esej i publicistiku I nagrada - BAR-GIORA BEC, 1902. 1927. - πifra “Senior”, autorica Æeni Lebl, Tel Aviv, Izrael II nagrada - EVA FI©ER, SLIKARICA πifra “Pilcrow” autor Nikola RaËiÊ, Vrπac dvije III nagrade: ANTISEMITIZAM U SRBIJI - πifra “Drvo” autor Sandra RadenoviÊ, Beograd CRKVA I KATOLICI NEZAVISNE DRÆAVE HRVATSKE SPRAM SHOE πifra “Sjena Jasenovca” autor dr Anna Maria Gruenfelder, Zagreb, Hrvatska B) Za knjiæevni rad - roman, pripovjetku ili pjesmu I nagrada nije dodijeljena II nagrada - PRIVREMENI PO»INAK πifra “Tivat”, autor David Mladinov, Chicago, SAD III nagrada - MUDRI LJUDI JUAN GAITAN - πifra “Ruth” autor Milijana »aviÊAlbahari, Malaga, ©panjolska C) Za povijesno-memoarsku grau kronike i sjeÊanja suvremenika I nagrada nije dodijeljena II nagrada - KVAZIMODO (FRAGMENTI O JEDNOM PRIJATELJSTVU) - πifra “Decembar” autor Boπko KrstiÊ, Subotica dvije III nagrade NEOBUZDANA MLADOST πifra “Najdraæi æderiËak” autor Judita KrivokuÊa-Albahari, Beograd MOJ PRIJATELJ BERGMER - πifra “Prijatelj” autor Gradimir –uroviÊ, Beograd 97 27 RECENZIJE :: PREDRAG FINCI :: PREDRAG FINCI: PRIRODA UMJETNOSTI Piπe: Branka VojnoviÊ Prijatelj, urednik u redakciji u kojoj radim, vidje na mom stolu novoobjavljenu knjigu Predraga Fincija “Priroda umjetnosti”, pa namrgoeno kaæe: Mrzim ovakve knjige. - »itao si je?, pitam, a on Êe - Ne, ali znam takve knjige... To ti je kao kad se “raspravlja” o nogometu ili o tome je li neki cvijet lijep. - Nisi je Ëitao, ali znaπ!, kaæem i da sam koju godinu mlaa tu bi poËela buËna svaa. No godine ipak donose svoje: do svae nije doπlo, Ëak me razgovorËiÊ i odobrovolji jer mi pade na pamet da ovaj mali komentar, niËim izazvan a izreËen, iskoristim kao uvod. Naime, vaæan dio Fincijevih razmiπljanja odnosi se na moÊ kritiËke prosudbe djela, odnosno na temelju Ëega nastaje relevantna prosudba; koji je to raspon kriterija koji subjektivno ‘svia mi se’ razdvaja od relevantne kritiËke estetske prosudbe. Sarajevski knjiæevnik i profesor estetike Predrag Finci, i u svojoj se Prirodi umjetnosti bavi estetskim iskustvom koje uvijek iznova sebe stavlja u pitanje. Teme njegovih eseja su podrijetlo umjetnosti, povijesno raanje umjetnika i “smrt autora”, uloga sponzora i træiπta u formiranju i promoviranju umjetniËkog djela, relevantnost receptorova ukusa u prosudbi djela, priroda samog djela, njegova izvornost i znaËenje. “U ovim esejistiËkim kazivanjima o estetskom traæim odgovor na pitanje o prirodi umjetnosti u susretu izmeu historijskodruπtvenog otklona i pitanja o djelu po sebi, o idealitetu djela, dakle pitam o naËinu funkcioniranja jednog fenomena. U takvom razumijevanju djela propitujem o postojanosti djela u njegovoj promjenjivosti”, kaæe uvodno Predrag Finci. U knjizi je obuhvaÊeno πest eseja: Umjetnost i njena izvoriπta, SluËaj autora, Voljom pokrovitelja, Stvar ukusa, Izvor u djelu i Raanje jedne umjetnosti. U nastavku slijede neka od njegovih razmiπljanja. Potraga za podrijetlom umjetnosti Nekada su me pred ‘fajrunt’ izbacivali iz kavana, sada iz knjiænica, kaæe duhovito Finci na prvim stranicama poglavlja o 28 podrijetlu umjetnosti. Nastavlja: Traæiti podrijetlo u onome Ëemu prisustvujem ili kopati po arhivima? A u arhivu je zapis koji potvruje da je umjetnost nastala po nalogu sveÊenika, bila prihvaÊena od vladara, usvojena od naroda. Nema zapisa koji bi govorio o poËecima umjetnosti, jer je ona nastala prije pojave pisane rijeËi. Izvor djela je i u stvaraoËevom svjetonazoru, i u okolnostima, i u tradiciji, i u nalogu stvaralaËkoga procesa. Potreba za podrijetlom moæe biti i potraga za utemeljenjem, jednom drugom zasnovanoπÊu. Tako shvaÊeno podrijetlo govori o zasnovanosti u proπlom ili sadaπnjem, u kojem je izvorno djelo istodobno Lijepo i Istinito, a time implicite i naËin Vjere. PronaÊi osnovu u umjetnosti znaËi potvrditi da je jedina osnova vlastita uspostavljenost. Ali kako je i zaπto umjetnost nastala? Kako je nastalo ono πto ne prestaje nastajati? Ono πto produæava i zavrπava ono πto mu je prethodilo, ono πto preobraæava i poriËe sve πto mu je prethodilo, ono πto sve nanovo tek zapoËinje... Umjetnost je opisala poËetak svijeta. Je li i sama bila u poËetku? Postoji li istost roena u razliËitom? ZajedniËko u opÊem? 97 ?????? :: PREDRAG FINCI :: Skupnost nespojivih djela i nastojanja, nastala iz istih ili bar srodnih pobuda? Umjetnost je prelaz u kome nema nepremostivog. Ona nije nastala samo iz Ëudesnog, ali je sama u svom “Ëuenju u svijetu”stvorila svijet Ëudesnog. U vaænosti za nas djelo transcendira situaciju svoga nastanka - jer nije samo izraz Zeitgeista, niti samo izraz subjektivnosti ili pak okolnosti, nego ontoloπkog, “skupnog” - i u tom pogledu je “transhistorijsko”, jer je dokuËilo dublju prirodu biÊa, biÊa koje je po sebi zapoËinjanje, samo sobom nastajanje u kojem se oslobaa “izvor” i napuπta”podrijetlo”. Umjetnost je slika svijeta i svjetonazor, tumaËenje i tumaËeno, subjekt i objekt estetskog , koji se sam sobom otkriva i skriva Majstor, genije, autor ... nka. Upravo zato ni biografska ni historiografska metoda ne mogu do kraja proniknuti u tajnu djela. .. i Smrt Autora Tek je Giotto (‘Magnus Magister’) bio prva “celebrity” meu umjetnicima. Od njega zapoËinje doba „slavnih stvaralaca“. Dobu Majstora uslijedilo je doba Genija i Autora, u Ëijim stvaralaËkim Ëinima leæi tajna djela…Radikalni otpor ovom mistificiranju iskazan je u postavu o izliπnosti Autora. Barthes (1968) i Foucault (1969) u svojim su tekstovima oglasili Smrt Autora. Njihova kritika privilegirane pozicije subjekta i individualizacije autora postala je opÊe mjesto: Subjekt je osporen, Autor je nestao. Tekstu je dana prednost u odnosu na autoritet njezina tvorca. Tvrdnje da su autori stvorili umjetnost te da su nam velika djela podarili veliki umjetnici bile bi trivijalne tvrdnje, veli Finci, kad u svojoj trivijalnosti ne bi bile upitne i problematiËne. Da je netko umjetnik, pokazuje njegovo djelo. To je pristup receptora koga zanima postignuÊe. Tada viπe nije pitanje tko su i πto bili tvorci djela, veÊ da su djela nastala i da za nas jesu djela. ..One koje danas smatramo umjetnicima, nekad su nazivali zanatlijama, artizanima, majstorima. U antiËko doba, podsjeÊa P. F., cjenilo se djelo, ne djelatnik. U 14. st. u Italiji poËinje se odvajati pojam umjetnosti od zanata.. Od renesansnog doba ime umjetnika postaje jamstvo kvalitete, osobnog stila i vrijednosti samog djela, uz umjetnika se veæe pojam genija, dakle jedne originalnosti koja ne podlijeæe pravilima, individualnosti koja ruπi i uspostavlja zakone stvaralaπtva. Kroz svu povijest do danas umjetnik koji je bio izvrπitelj, sudionik, promatraË, pokazivaË…mogao bi odgovoriti na pitanje o svojoj djelatnosti rijeËju da to radi jer - mora- umije - hoÊe - proizvodi - jer je to on. Svako djelo u sebi pokazuje i prikriva svoje podrijetlo: pokazuje zaπto i kako je neπto nastalo, a samim se sobom oslobaa i nadmaπuje okolnosti svog nasta- 97 Sigurno je da treba napustiti romantiËarsku ideju o Autoru kao iskljuËivom tvorcu djela, jer su u djelu na djelu i okolnosti i kontekst i naslijee i biÊe jezika, ali Autor moæe biti oznaËen kao hipotetiËka poËetna toËka djela Predrag Finci rođen je u Sarajevu 1946. godine gdje je završio Filozofski fakultet. Pohađao je dvogodišnji Counselling Course u Londonu, te studijske boravke u Parizu (kod Mikelea Dufrennea) i Freiburgu (kod Wernera Marxa). Magistrirao je 1977., a doktorirao 1981. godine. Predavao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je izabran za redovnog profesora na nastavnom predmetu Estetika. Od 1993. živi i radi u Londonu kao slobodni pisac i gostujući istraživač na UCL-u. Predrag Finci je član-osnivač bosanskog P.E.N.-a. Finci je dobitnik nagrade Svjetlosti za prvu knjigu (1981.) i nagrade Veselin Masleša za esej. Tekstovi su mu prevođeni na nekoliko jezika. Na kraju bi djelo trebalo postojati samo po sebi, na neki se naËin osloboditi i svoje druπtvene i povijesne uvjetnosti. Autor djela je tada djelo samo. Djelo je zrcalo, autorovo vlastito drugo, ali na kraju viπe nije njegovo, veÊ Drugog. Car, papa, revolucionar u slavu ideologije Crkva, privatni patroni, dræavna administracija, komercijalno træiπte - sve su to naËini s sponzoriranja, kojima se umjetnost pomaæe i uvjetuje. Tako je bilo u doba crkvenih i svjetovnih vladara, tako je i danas, u doba producenata, galerista, nakladnika i raznih promotora umjetnosti, koji kazuju πto i kakvo djelo treba biti. Cezar, papa i revolucionar su bili blagonakloni prema umjetnosti. Svaki od njih je htio umjetnost u slavu ideologije koju je zastupao. U reprezentiranom se tada prezentira volja i æelja reprezentanta. Nekada su sve umjetnosti bile kanonizirane. Propis je prethodio djelu, djelo 29 RECENZIJE :: PREDRAG FINCI :: je bilo zadato. Ono je trebalo biti izvedeno, uspjeπno ostvareno, a ne stvoreno. Ono estetsko, veliko u djelu je izvan namjere tvorca i æelje naruËitelja. Ono se dogodi. Masovna produkcija, “demokratiziranje” stvara umjetnost koja ima novog nalogodavca - træiπte. pogledu uistinu jest s onu je stranu njegove uporabne vrijednosti. Djelo izmiËe svom tvorcu, sponzoru i okolnostima i postaje samo djelo za svog receptora. Presuda: svia mi se, zapravo ne.... Oni zaneseni u umjetnosti traæe viπe od nje same, neku moÊ, neπto sveto, svijet, neπto πto je sukladno najviπim receptorovim Ëeænjama i htijenjima. U Ëinu potpunog uæivljavanja receptor i percipirano ostvaruju unio mistica. Uæivljavanje je Umjetnost nije ni iznad ni ispod ideologije u kojoj je ponikla, nego konstitutivni dio kulture i nje same, na osnovi Ëega stjeËe svoj status i postaje konvencionalna vrijednost. Vrijednosti su dakle “Fini svijet” počinje uvažavati ono πto izraæava skupne mitove, konveumjetnost tek kad ona postane ncije, kodove... ukratko : odreenu ideologiju. Vrijednosti su ono πto smo usvoinstitucuionalizirana, kada je jili i zavoljeli kroz estetski odgoj. One su od uvaženih prihvaćena, u institucionalizirane vrijednosti. Institucimuzejskom prostoru “uokvireonaliziranje je naËin recepcije. “Fini svijet” poËinje uvaæavati umjetnost tek kad ona postane institucuional- na”. Kao i umjetnički svijet, i institucija je skup konvencija. izirana, kada je od uvaæenih prihvaÊena, u muzejskom prostoru “uokvirena”. Kao i umjetniËki svijet, i institucija je skup konvencija. Institucionalne vrijednosti su vrijednosti ideologije koje reprezentiraju. Takve vrijednosti imaju vaænost dok traje ideologija koju zastupaju. U tvrdnji o ukusima prikrivena je neodgovornost prema umjetniËkom djelu, jer dokazuje da je u pravu svatko kome Zapadnoeuropske umjetnosti uvelike izrasle su na načelu ugodnosti, dopadljivosti i užitka. Estetsko se iz domene umjetnosti seli u domenu užitka (kulinarstvo, odijevanje, turistička putovanja…) u hedonizam kao životno načelo, u lijepi život u kojem je umjetnost u kojem je umjetnost potrebna samo ako je i sama „lijepa“ (relaksirajuća). Mit o “unutraπnjem stvaralaËkom porivu” se razmahao kada i bajka o stvaralaËkoj individualnosti, o samouvjerenom geniju romantizma, koji je abdicirao pred zahtjevima træiπta umjetnosti kao manje znaËajni umjetnik-rutiner, ali je isto træiπte promoviralo u veliËine one koji su postali priznate, cijenjene “vrijednosti”. Uostalom, ne treba zaboraviti da se moderni mit o umjetniku raa kad i træiπte umjetnosti. A svako estetiziranje objekta - od ikona preko portreta “velikih voa” do dizajniranih proizvoda - jest u doslovnom ili simboliËkom smislu naËin prodavanja ideologije. Vrijednost je dugo bila ono πto je dopadljivo, skupo, lijepo, duhovno, ukratko: ono πto je najraskoπniji, najpotpuniji izraz odreene politike i cjelokupne ideologije. Ali, ono πto djelo u estetskom 30 Djelo je zrcalo u kojem moæemo vidjeti ono πto hoÊemo vidjeti, jedna strana bliskost, ostvarena æelja i njeno poricanje, ali nije samo prizivanje, nego i izgraivanje, stvaranje jednog svijeta. Zato se s djelom njegov receptor ujedinjuje i od njega odvaja, s njim zbliæava i od njeg distancira. Osoba koja se u djelo uæivljava i s njim poistovjeÊuje ima joπ uvijek viπe posla sama sa sobom nego s djelom. A ako je uæitak mjera djela- za neke- je li svianje mjera estetskog? S onu stranu ideologije Politika djela pokazuje da djelo kao Weltanschaung oznaËava onaj svijet koji smatra dostojnim oznaËavanja. ...Umjetnost je bila znaËajna onoliko koliko se odnosila na znaËajno. I tako Êe biti sve do 18. st. kada umjetnost prestaje slaviti nalogodavca i postaje slavljenje sebe same, kada umjetnik sebe uzdiæe iznad svog patrona i publike. prije emocionalna reakcija, nego estetsko iskustvo koje zahtijeva distancu. padne na pamet da πtogod o njemu obznani. U njoj je ma i nesvjesno reËeno da o djelu nema suda (ocjene vrijednosti), nego samo dojam… Upravo je ovdje djelatna Gadamerova opaska da „fenomen ukusa… treba odrediti kao duhovnu moÊ razlikovanja“. I ukus je, veli ovaj filozof, naËin spoznaje. U svojoj karikaturalnoj varijanti pak subjektiviziranje ukusa zavrπava dogmatiziranim stavom“to jest tako“. Ovaj na ukusu zasnovani sud (koji u osnovi nije sud nego presuda zasnovana na osobnom dojmu ) svojom tvrdoglavom subjektivnoπÊu ukida ili poriËe svaku moguÊnost preciziranja, kao da u estetskim pitanjima nije moguÊa ne samo toËnost, nego ni refleksija. Ovdje je na djelu potpuna iskljuËivost, koja i mimo svoje namjere postaje priznanje da mi je svijet Drugog nedostupan ili bar da ne postoji zajedniËki ukus, πto nikako ne dokazuje da ne postoji ni djelo kao takvo. U ovom stavu/uvjerenju ne odnosim se prema objektu o kojem govorim nego nadasve prema samom sebi. U izjavi „svia mi se“ samo se kaæe da percipirani objekt korespondira s mojim osjeÊajem stvari, niπta o samom estetskom objektu. 97 RECENZIJE :: PREDRAG FINCI :: UmjetniËko djelo se zasniva na sebi samom, ne na neËemu izvan sebe, na nekom temelju ili u davnom podrijetlu. Ono izlazi iz „praznine“ kao vino iz krËaga. Djelovanje djela Zapadnoeuropske umjetnosti uvelike izrasle su na naËelu ugodnosti, dopadljivosti i uæitka. Estetsko se iz domene umjetAutentiËno je djelo ono djelo koje (is)kazuje πto neka stvar uinosti seli u domenu uæitka (kulinarstvo, odijevanje, turistiËka stinu jest, Ëime je umjetnost takoer i naËin spoznaje. Izvorputovanja…) u hedonizam kao æivotno naËelo, u lijepi æivot u nost kao autentiËnost odreuje izvor, odreuje gdje i πto jest kojem je umjetnost u kojem je umjetnost potrebna samo ako je i sama „lijepa“ (relaksirajuÊa). Tada je u pitanju ugodnost, a izvor. Izvorno djelo znaËi veliko, istinsko djelo, djelo koje je aune umjetnost. I tada djelo, kako bi to u tentiËni izvor bitka. Veliko djelo se zasneπto drugaËijem kontekstu rekao U. niva u sebi samom i hoÊe biti svoj vlastiEco, nije interpretirano, nego upotreblti temelj. Ono je samo Ëinjenje (DicTvrdnje da su autori stvorili javano. Razlika izmeu uæitka i estetske htung) i Dogaaj, kao πto je i sam Bitak umjetnost te da su nam velika istine je sliËna razlici izmeu trgovaËke i dogaaj. djela podarili veliki umjetnici umjetniËke vrijednosti djela, izmeu bile bi trivijalne tvrdnje, veli Samo izuzetno djelo govori o tome πto atraktivnog i duhovnog. je biÊe; druga tek o poneËemu, o neFinci, kad u svojoj trivijalnosti Prvi aktivni odnos prema djelu je „konkim osobinama biÊa. ne bi bile upitne i zumacija“ (u kojoj je sadræana i æelja za problematične. Veliko djelo se odnosi na jednu fundaposjedovanjem), potom uæitak u djelu, a tek kad se dosegne odgovarajuÊa razimentalnu zasnovanost biÊa, koja je na estetskog iskustva zapoËinje njegoprimordijalno smjeπtena u njemu, koja vo istinsko razumijevanje. Metodski pristup umjetniËkom djelu jest a priori biÊa i sukladno s njegovim najdubljim zahtjevima. bi se trebao odvijati kao: 1. opservacija, 2.deskripcija, 3. interNjegov a priori je a priori biÊa. pretacija, 4. valorizacija. Kome rasprave? Svianje je uistinu krajnje proizvoljno, ovisno o osobi koja djelo percipira, pa tek znanje(poznavanje), razumijevanje i receTeorija umjetnosti odavna nema niπta sa suhoparnim udæbeptorska intuicija vode istinskom razumijevanju i potpunom nicima. Ima tu ispovijesti, autoironije, dnevniËkih zabiljeπki, „uæitku“ u djelu. Ali tada viπe nije na djeinterdisciplinarnog pristupa, itd. Ras„Prirodu umjetnosti“ objavila lu uæitak, nego je na djelu djelo samo. prave viπe nisu samo za uski krug. Djelovanje djela. je izdavačka kuća Antibarbarus Svakako to vrijedi i za Fincija. Jedna Svijet po drugi put iz Zagreba, koja je prošle godine izdala Fincijevu knjigu „Umjetnost uništenog, estetika, rat i Holokaust“. Istinsko djelo je dogaaj. Ono je svijet po drugi put. U djelu nije tek emocionalno ili intelektualno stanje , nego svo BiÊe… Bit djela je djelo samo. Veliko djelo nas otvara biti postojanja. Ono je autentiËno djelo, djelo koje pokazuje πto jest izvor BiÊa, jer je samo izvorno. od knjiga koje valja navesti su i „ Predavanja o loπem ukusu - obrana estetiËkog uma“, profesora Milivoja Solara, koji je “popravljao” i “popravljao” ukus naraπtajima studenata. Dakle, za one koji „ne mrze takve knjige“- nemojte ih propustiti. IZLOÆBA MARCA CHAGALLA U BE»U UmjetniËki radovi iz ranoga stvaralaËkoga razdoblja Marca Chagalla (1887.-1985.) postavljeni su u Kunstforumu BA-CA (UmjetniËki forum BA-CA) u srediπtu BeËa. Na izloæbi pod nazivom “Chagall - majstorska djela od 1908. do 1922.” izloæeno je viπe od sto umjetniËkih djela - ulja na platnu, akvarela i crteæa. “Taj egzotiËni 97 umjetnik u svojim djelima fascinirajuÊe objedinjuje æidovske i ruske narodne obiËaje, folklor i avangardu”, rekla je na otvaranju izloæbe direktorica Kunstforuma Ingrid Brugger. Srediπnja toËka izloæbe je monumentalno djelo koje je Chagall naslikao 1920. za æidovsko kazaliπte u Moskvi - osam metara dugo ulje na platnu s motivima iz æidovske i ruske povijesti i narodnog folklora, koje vrlo rijetko napuπta Rusiju, kazala je Brugger. Samo to djelo osigurano je na 25 milijuna eura. Izloæena djela posuena su iz Moskve, St. Petersburga, New Yorka i Pariza, a izloæba je otvorena do 18. veljaËe 2007. godine. 31 KULTURA :: SPLIT :: „GUSLA» NA KROVU“ NA POZORNICI SPLITSKOG HNK Mjuzikl „GuslaË na krovu“, jedna od najizvoenijih predstava Broadwaya, premijerno je u listopadu izveden na pozornici splitskog Hrvatskoga narodnog kazaliπta (HNK), u zajedniËkoj produkciji splitske Prve gimnazije, britanskog Astor College for the Arts iz Dovera i splitskog kazaliπta. U splitskoj praizvedbi „GuslaËa na krovu“ (autora Josepha Steina, Sheldona Harnicka i Jerryja Bocka) sudjelovalo je 60-tak splitskih i 12 doverskih glazbeno nadarenih uËenica i uËenika, glumaca-pjevaËa i zborista, koji su osam mjeseci uvjeæbavali uloge svatko u svojoj dræavi. Splitsko-doverskom verzijom jednog od najpoznatijih ameriËkih mjuzikla ravnao je maestro Hari Zlodre. “GuslaË na krovu” temelji se na pripovijesti æidovskog pisca Shaloma Alecheima, poznatom po nostalgiËnim opisima æivota u æidovskim selima u carskoj Rusiji, a prati æivot æidovske obitelji mljekara Tevyja i njegove æene Golde s pet kÊeri - Cajtel, Hodel, Have, Sprince i Bjelke, koje siromaπna obitelj æeli dobro udati uz pomoÊ braËne posrednice Yente. Mljekar Tevyje i njegova obitelj æive u zabaËenom selu Anatevki, u carskoj Rusiji 1905. godine. U Anatevki siromaπni se æitelji mjesta u borbi za preæivljavanje okreÊu humoru, a upravo zbog toga je „GuslaË na krovu“ stekao reputaciju izvrsne glazbene komedije. Glavni lik, Tevyje, promatra kako se svijet oko njega mijenja i postaje moderniji, a ta saznanja stjeËe kroz æivotne odluke svojih pet kÊeri. Tuæna sudbina stanovnika tog mjesta u doba protjerivanja Æidova carskim ukazom, isprepleÊe se s osobnim priËama, a sve to prati glazba satkana iz nekoliko glazbenih stilova, od æidovske duhovne i svjetovne glazbe, preko broadwayskih standarda do ruskog folklora. Koreografkinje predstave su Sanja DrakuliÊ i Jemma Smith, a scenograf je John Horne. Kostime je dizajnirala Georgina Wadey. 32 „Guslač na krovu“ prvi je put izveden na Broadwayu 22. rujna 1964. godine. U kasnijim produkcijama mljekara Tevyja je glumio Chaim Topol, koji je glumio i u poznatom filmu „Guslač na krovu“, snimljenom 1971. godine u režiji Normana Jewisona. U tom filmu violinu je svirao Isaac Stern. Mjuzikl je ponovo oživio na Broadwayu 2004. godine, kada je glavnu ulogu igrao Alfred Molina. Shalom Aleichem, pravim imenom Sholem Yakov Rabinovitsh ili Rabinowitz, svoje je djelo „Tevye i njegove kćeri„ ili „Tevye mljekar“ objavio u Rusiji 1894. godine. Ime mjuzikla potječe od slike Marca Chagalla „Guslač na krovu“. Guslač je metafora preživljavanja kroz tradiciju i veselje. 97 KULTURA :: AMIHAI MATVEJEVI∆ :: Hrvatski prijevod knjige pjesama poznatoga izraelskog pjesnika Jehude Amihaia “Ja, moje srce, istok, zapad” predstavljena je u listopadu u Druπtvu hrvatskih knjiæevnika u Zagrebu. Knjigu je objavila splitska Naklada BoπkoviÊ, a pjesme su s ruskoga i ukrajinskog jezika preveli –uro VidmaroviÊ i Jelena ZariËnaja. JEHUDA AMIHAI: „JA, MOJE SRCE, ISTOK, ZAPAD“ O jednom od najznaËajnijih izraelskih pjesnika i njegovoj poeziji govorili su izraelski veleposlanik u Republici Hrvatstkoj Shmuel Meirom, predsjednik Druπtva hrvatskih knjiæevnika Stjepan »uiÊ, knjiæevna kritiËarka Nevenka NekiÊ te prevoditelji –uro VidmaroviÊ i Jelena ZariËnaja. Stihove je govorila dramska umjetnica Sanda Fiderπek. Meirom je ocijenio da je Amihai bio jedan od najveÊih izraelskih pjesnika dvadesetog stoljeÊa te je istaknuo da poezija opÊenito, kao i Amihaieve pjesme, pridonose boljem razumijevanju meu narodima. “Amihaieva poezija je bezvremenska i bezmjesna”, kazala je Nevenka NekiÊ napomenuvπi kako u toj poeziji moæemo “pronaÊi suosjeÊajnost naπih bliskosti”. Po njezinoj prosudbi u njegovim pjesmama nema beznadnih, agnostiËkih i ateistiËkih tema. “On se otvoreno na svoj prgav naËin hrve s Bogom”, rekla je, dodavπi kako bi se zbirka “mogla nazvati svojevrsnom poemom kamene πutnje”. Jehuda Amihai rođen je 1924. godine u njemačkom Wierzburgu, a u dobi od 11 godina, bježeći od nacista, stigao je u tadašnju Palestinu. Pjesnik je odgajan u ortodoksnoj obitelji, a religiozni simboli do kraja su života bili prisutni i u njegovoj poeziji. Pjesme je počeo objavljivati relativno kasno, u 31. godini života, nakon što je kao dobrovoljac sudjelovao u britanskim jedinicama tijekom Drugoga svjetskog rata, a kasnije i u izraelskoj vojsci za vrijeme izraelsko-arapskog sukoba 1948. godine. Zbog tih iskustava, rat kao i ljubav, bili su temelji njegove poezije. Tijekom 45 godina književnog djelovanja, Amihai je objavio više od 30 knjiga prevedenih na 37 jezika, među kojima i na arapski. Njegova prozna djela, koja uključuju romane, priče i tri knjige za djecu, živjela su u sjeni njegove poezije. Amihai se smatra jednim od najznačajnijih književnika svoje generacije, a često je nazivan i „pjesnikom Jeruzalema“. Amihai, neumorni borac za mir i član pokreta „Mir sada“, bio je dobitnik brojnih književnih nagrada u Izraelu i inozemstvu. Preminuo je 2000. godine, a pokopan je na jeruzalemskom groblju. PREDRAG MATVEJEVI∆ DOBITNIK NAGRADE EXODUS Hrvatski knjiæevnik i profesor na rimskom sveuËiliπtu La Sapienza Predrag MatvejeviÊ ovogodiπnji je dobitnik “Nagrade Exodus”, koja se dodjeljuje za zasluge u borbi za ljudska prava. Uz MatvejeviÊa nagraen je i Amos Luzzato predstavnik æidovske zajednice u Italiji, a nagrade su primili poËetkom listopada u Gradskom kazaliπtu grada La Spezia pokraj Genove. Iz luke u tom talijanskom gradu, u razdoblju od 1946. do 1947. godine, isplovljavali su brodovi koji su u tadaπnju Palestinu prevozili preæivjele ærtve nacistiËkih progona u Europi. Na brodovima Fenice, Fede i Exodus prevoæeni su oni koji su preæivjeli holokaust, a upravo je prema imenu jednog od brodova - „Exo- 97 dus“ - ameriËki knjiæevnik æidovskog podrijetla Leon Uris nazvao svoj nagraeni roman, po kojem je kasnije redatelj Otto Preminger snimio poznati film. Grad La Spezia je za te zasluge odlikovana Zlatnom medaljom, najviπim talijanskim odlikovanjem, a Izrael je tom talijanskom gradu dodijelio naziv “©aar Cion” (Vrata Siona). MatvejeviÊ je nagraen za knjigu “Svijet ‘Ex’ i doba poslije njega”, πto je osma knjiga koju je hrvatski pisac objavio u Italiji. Dobivanje nagrade Exodus MatvejeviÊ tumaËi svojim humanistiËkim angaæmanom tijekom rata, kad je govorio u ime ærtava svih nacionalnosti i tako nadiπao nacionalne razloge. 33 ARHITEKTURA :: VINKOVA»KA SINAGOGA :: Druga vinkovaËka sinagoga Piπe: Mr. sc. Dragan DamjanoviÊ Uvod Veliki vinkovaËki æidovski hram, podignut 1923. godine, spadao je meu najveÊe i najreprezentativnije sinagogalne graevine Hrvatske uopÊe. Djelom je veÊ obraen unutar monografije g. Tome ©aliÊa o vinkovaËkim Æidovima. Ovaj tekst nastoji produbiti spoznaje o tom hramu, ponajprije sa stajaliπta povijesti umjetnosti i povijesti arhitekture meuratnog perioda, a kao dio obrade opusa vukovarskog inæenjera Frana Funtaka,1 projektanta te graevine. Ing. Funtak u prvoj polovini 20. stoljeÊa jedan je od najplodnijih i najzanimljivijih arhitekata Slavonije, golemog opusa. Kao ak budimpeπtanske Politehnike, specijalizirao se u prvom razdoblju svog stvaralaπtva (1903. - 1918.) za projektiranje armirano-betonskih mostova radeÊi za vukovarsku tvrtku Josip Banheyer i sin. Raspad tvrtke 1914. godine te promjena dræavnog okvira utemeljenjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca bitno mijenja njegovu poslovnu aktivnost. Dræavne investicije u mostogradnju u Hrvatskoj nisu ni pribliæno tako velike kao prije rata, pa projektantski rad na tom polju viπe nije bio isplativ. Stoga Funtak osniva vlastiti projektantski ured i usredotoËuje djelatnost na podruËje Vukovara i njegove bliæe i dalje okolice. Kako su inæenjeri i arhitekti u Slavoniji, izvan Osijeka, joπ uvijek izuzetna rijetkost, 34 ProËelje vinkovaËke sinagoge; Razglednica u vlasniπtvu mr. sc. Ivana BogavËiÊa u prvoj polovini dvadesetih Funtak dominira projektantskom scenom istoka zemlje. U svom gradu i okolini projektira gotovo sve znaËajne objekte: reprezentativne graanske kuÊe, πkole, industrijska postrojenja, kapele i crkve. Iz toga konteksta postaje razumljivo zaπto ga vinkovaËka æidovska opÊina izabire kao projektanta svoje sinagoge. Isto Êe kasnije uËiniti i vukovarski Æidovi, povjerivπi mu podizanje Ciduk-hadin kuÊe na svojem groblju, o Ëemu Êe biti rijeËi u jednom od sljedeÊih tekstova. Æidovi u Vinkovcima i prva sinagoga Doseljavanje Æidova u Vinkovce poËinje neπto kasnije u odnosu na ostale gradove u kontinentalnoj Hrvatskoj. Mjesto se, naime, nalazilo sve do 1881. godine unutar Vojne Krajine, u kojoj naseljavanje Æidova do kraja 60-tih godina 19. stoljeÊa uopÊe nije bilo moguÊe. Æidovska opÊina utemeljena je stoga vrlo kasno u usporedbi s ostalim hrvatskim gradovima, tek 1873. godine.2 Ubrzo potom 97 ARHITEKTURA :: VINKOVA»KA SINAGOGA :: izgraena je i prva sinagoga, 1880. godine.3 Bila je to uopÊe prva graevina namjenski graena kao sinagoga na dijelu teritorija Vojne Krajine koji se danas nalazi u sastavu Hrvatske. Od nje su bile starije samo dvije zemunske sinagoge, sefardska i aπkenaska, podignute 60-tih godina 19. stoljeÊa. Stara je graevina preæivjela i nekoliko godina nakon πto je novi hram veÊ podignut. U lipnju 1928. Æidovska opÊina odluËila ju je sruπiti pri tom izraæavajuÊi sentimentalnu vezanost za sinagogu kao svjedoka povijesti.4 Kada je toËno doπlo do ruπenja, teπko je pouzdano reÊi, no buduÊi da se 1937. spominje kako je poruπena prije deset godina,5 vjerojatno je upravo 1928., ubrzo nakon spomenute skupπtine, uslijedilo ruπenje stare graevine. Povijest gradnje nove sinagoge BrojËani rast vinkovaËkog æidovstva, kao i njegova materijalna afirmacija, stari je hram na prijelazu iz 19. u 20. stoljeÊe uËinila potpuno neprikladnim. Kao πto je dvadeset godina ranije obliænja vukovarska æidovska zajednica staru sinagogu odluËila zamijeniti novom, reprezentativnijom6, istim se koracima upuÊuju poËetkom drugog desetljeÊa i vinkovaËki Æidovi, tim prije πto je vinkovaËka opÊina brojËano daleko nadrasla znatno stariju vukovarsku.7 Prve inicijative za izgradnju novog hrama javljaju se veÊ 1911. godine.8 Gradnja je trebala zapoËeti Ëim se dovrπi financijska konstrukcija te pronae odgovarajuÊe mjesto. Pred sam poËetak Prvoga svjetskog rata Ëinilo se da Êe do realizacije tih namjera doÊi vrlo brzo. U travnju 1914. imenovan je i uæi odbor koji se trebao pobrinuti da dobije ovdaπnja izraelska bogoπtovna opÊina naskoro novi hram Boæji, koji bi u svemu odgovarao danaπnjim zahtjevima i bio bi takoer na ures naπega mjesta.” 9 Rat koji je uslijedio odgodio je poËetak gradnje za gotovo cijelo desetljeÊe, no vrlo brzo, nakon uspostave mira, obnavljaju se nastojanja za podizanjem 97 novog hrama. Glavni je problem, ponovo, financiranje pothvata, tim prije πto se zbog inflacije krune ni sama æidovska opÊina nije mogla financirati starim iznosom priloga njezinih Ëlanova.10 Tijekom 1920. godine zapoËinje ponovno skupljanje sredstava. OpÊina tada broji oko 200 Ëlanova, od toga 150 u samim Vinkovcima i 50-tak u okolnim mjestima.11 Kada se uzme kako su ukupni troπkovi gradnje dosegli 4,5 mil- Doseljavanje Židova u Vinkovce počinje nešto kasnije u odnosu na ostale gradove u kontinentalnoj Hrvatskoj. Mjesto se, naime, nalazilo sve do 1881. godine unutar Vojne Krajine, u kojoj naseljavanje Židova do kraja 60-tih godina 19. stoljeća uopće nije bilo moguće. Židovska općina utemeljena je stoga vrlo kasno u usporedbi s ostalim hrvatskim gradovima, tek 1873. godine. ijuna kruna te da su gotovo sva sredstva nabavljena od samih Ëlanova opÊine,12 postaje jasno kolika je bila materijalna snaga vinkovaËkog æidovstva. Podizanje novog hrama poËinje, naposljetku, sredinom 1922. godine ponajprije zahvaljujuÊi upornosti i organizatorskim sposobnostima vinkovaËkog rabina Mavre Frankfurtera.13 Od bogatijih je vinkovaËkih Æidova gradnji hrama najviπe pridonio veletrgovac i vlasnik parnog mlina Jakob Schlesinger,14 koji je sam darovao pola milijuna kruna u Ëistom novcu te joπ 4 prozora i glavna vrata hrama.15 »lanovi opÊine budno su pazili da gradnja u cjelini odgovara religioznim propisima (tim prije πto je projektant bio neæidov), te da se nikada ne radi subotom i na æidovske praznike.16 Hram je veÊ u proljeÊe 1923. bio gotov do krova17, no radovi na ureenju unutraπnjosti su se oduæili gotovo do kraja godine te je posveta obavljena tek 9. prosinca 1923.18 O autorstvu projekta za vinkovaËku sinagogu u literaturi se do sada samo moglo nagaati. Pretpostavljalo se da je njegov autor Makso Bernath, domaÊi vinkovaËki graditelj porijeklom iz Budimpeπte, buduÊi da je kasnije gradio i susjedni objekt Æidovskog doma.19 Funtakovo autorstvo takoer se navodilo kao moguÊe buduÊi da je on poËetkom tridesetih projektirao koæaru ugledne vinkovaËke æidovske obitelji Marton, najveÊi industrijski pogon meuratnih Vinkovaca.20 Pokazalo se kako je ta pretpostavka toËna. Navod iz vukovarskih novina, Srijemskog Hrvata razrijeπio nas je u cijelosti nedoumica u pitanju Funtakova autorstva projekta vinkovaËke sinagoge, buduÊi da izrijekom navodi da «je detaljne osnove za ovaj hram (izradio) g. Ing. Fran Funtak, dok je gradnju izvrπio g. ing. Makso Bernath.”21 Do tada je bio gotovo redoviti obiËaj da se za projektanta sinagoga izabere Æidov. VeÊ je spomenuto kako je osim osjeËkih arhitekata i inæenjera, Funtak bio jedini visokoπkolski πkolovani aktivni graditelj na istoku Slavonije, pa iz istog konteksta valja i tumaËiti obraÊanje upravonjemu. Odabir neæidova kao projektanta22 svjedoËanstvo je, istodobno, sve jaËe integracije æidovskih zajednica u hrvatsko druπtvo u meuraÊu. Sinagoga je podignuta u uæem centru grada, u tada Aleksandrovoj ulici (danas Kralja Zvonimira br. 18 - 20). Sredinom 1928. uklonjena je spomenuta zgrada starog rabinskog stana, postavljena ispred sinagoge, Ëime se otvorio pogled na nju.23 Probijanjem nove ulice24 nakon izgradnje sinagoge uz njezino boËno proËelje vinkovaËki je hram impostiran kao uglovnica. Stilske osobine graevine Prvu polovinu dvadesetih godina 20. stoljeÊa i u hrvatskoj i u svjetskoj arhitekturi obiljeæava velika raznolikost raznih stilskih pristupa, kao rezultat nasljeivanja polimorfnosti secesije, a kao sastavni dio traæenja i lutanja u poËecima moderne. Niz raznolikih regionalnih strujanja u arhitekturi (ekspresionizam u 35 ARHITEKTURA NjemaËkoj, De Stijl u Nizozemskoj, kubizam u »eπkoj, konstruktivizam u Rusiji, art-deco na anglosaksonskim podruËjima) onemoguÊuje stvaranje jedinstvenog pojma kojim bi se obuhvatili svi stilski fenomeni tog vremena. KlasicistiËki stilski elementi jedini su koji nadilaze nacionalne granice te apsolutno dominiraju arhitekturom dvadesetih. Kao i ranije u povijesti svjetske arhitekture i u prvim se desetljeÊima 20. stoljeÊa arhitekti vraÊaju klasiËnom oblikovnom repertoaru s ciljem povratku redu. KlasiËni stilski elementi izuzetno su prisutni veÊ u kasnoj secesiji, meutim tek tijekom dvadesetih poËinju dominirati arhitekturom Europe i svijeta. Isto tako, klasicizam treÊeg desetljeÊa klasiËniji je od klasicizma kasne secesije - on proËiπÊava oblikovni rjeËnik, svodeÊi ga na izvorne antiËke elemente, iako se zna s njim i poigravati, slobodno ga i vrlo kreativno interpretirajuÊi. Svi glavni pobornici moderne iz vremena prije Prvoga svjetskog rata, poput Adolfa Loosa okreÊu se klasicistiËkom repertoaru (sudeÊi po njegovu projektu za neboder Chicago Tribunea). Istovjetna je situacija i u hrvatskoj arhitekturi. KlasicistiËki oblikovni rjeËnik usvajaju svi glavni predstavnici secesije u toku dvadesetih: Lubynski tako projektira u spomenutom stilu zgradu Srediπnjeg ureda za osiguranje radnika (Zagreb, MihanoviÊeva 3), KovaËiÊ i Ehrlich burzu (Zagreb, Trg hrvatskih velikana), Fischer Gradsku πtedionicu (Zagreb, JelaËiÊev trg 10), Dioniz Sunko hotel Esplanade (Zagreb, MihanoviÊeva 1), Axmann Sokolski dom u Osijeku (Park kralja Petra Kreπimira IV.).25 Pod utjecajem spomenutih okolnosti i vukovarski se arhitekt Fran Funtak okreÊe klasicizmu pri odabiru stila za vinkovaËku sinagogu. Iako taj stil dominira, paralelno susreÊemo elemente sinagogalne arhitekture 19. stoljeÊa te art-decoa. Zanimljivo je kako onodobni tisak navodi kako je graevina izvedena ”u moderniziranom maurskom slogu”26 odnosno ”im maurischen Stile”.27 Oblikovna analiza pokazuje, meutim, koliko te tvrdnje sa stvarnom situacijom 36 :: VINKOVA»KA SINAGOGA :: imaju vrlo malo veze. Doduπe, od dvaju stilova koji su se tijekom 19. stoljeÊa uglavnom koristila za gradnju sinagoga, Rundbogenstila i maurskog stila nesumnjivo susreÊemo stanovite tragove i u Vinkovcima. Tako iz maurskog stila Funtak preuzima motiv kupole, dok se kao odjek Rundbogenstila mogu smatrati ”bifore” i ”trifore” gornjeg reda prozora. Prve inicijative za izgradnju novog hrama javljaju se već 1911. godine.43 Gradnja je trebala započeti čim se dovrši financijska konstrukcija te pronađe odgovarajuće mjesto. Pred sam početak Prvoga svjetskog rata činilo se da će do realizacije tih namjera doći vrlo brzo Tip kupolne sinagoge u Hrvatskoj je vrlo rijedak, sveukupno ih je izgraeno tri: vukovarska, rijeËka i vinkovaËka.28 Vje- rojatno je upravo Ëinjenica da je u Vukovaru postojala sinagoga s kupolom dovela do pojave tog motiva i u Vinkovcima. Izmeu dvije geografski vrlo bliske zajednice morao je vladati stanoviti rivalitet. VinkovaËki Æidovi htjeli su imati jednako monumentalan i raskoπan hram kao i njihovi vukovarski susjedi. Funtak preuzima ne samo motiv, veÊ i oblikovne detalje za kupolu vinkovaËke sinagoge s vukovarskog ”Templa”. Rebrasta osmostrana kupola s Davidovim πtitom na vrhu oblikovni je citat vukovarske sinagoge. Osim kupole kao tradicionalan se element sinagogalne arhitekture, iz prethodnog stoljeÊa, moæe prepoznati i karakteristiËno tripartitno rjeπenje proËelja. Srediπnji je dio proËelja lagano uvuËen u odnosu na boËne strane.29 BoËne su strane vizualno naglaπene s posebnim art-deco zabatima postavljenim iznad vijenca graevine. VinkovaËki æidovski hram longitudinalna je graevina pravokutnog tlocrta. Os- VinkovaËka sinagoga, tlocrt prizemlja i kata; rekonstrukcija arhitektice Vlaste IvπiÊ prema sjeÊanju vinkovaËke Æidovke Jelke Borovic, ©aliÊ, navedeno djelo, str. 396. 97 ARHITEKTURA :: VINKOVA»KA SINAGOGA :: novu raπËlambe proËelja Ëini red jonskih kaneliranih polustupova, koji teku cijelom visinom zida, od sokla do vijenca. Njihova masivnost stvara dojam o klasicizmu kao prevladavajuÊem stilu artikulacije fasada. Prozori koji otvaraju zidne plohe izmeu polustupova na donjoj su etaæi uski pravokutni, uobiËajeni u arhitekturi kasne secesije. Na gornjoj etaæi pak sliËni su parovi prozora zavrπeni polukruænim lukovima i umetnuti u niπu sa segmetnim nadvojem, Ëime asociraju na romaniËke bifore, ali i na sliËan motiv u arhitekturi Rundbogenstila u 19. stoljeÊu. Radi se o modernistiËkoj interpretaciji tog motiva, do krajnosti proËiπÊenog i sa, za bifore, netipiËnim visokim proporcijama.30 Oblik prozora valja tumaËiti, kao i pojavu kupole, kao pokuπaj oblikovne identifikacije graevine, kojim se upuÊuje kako je rijeË o sinagogi. Vjerske su se zajednice, jednako æidovske kao i katoliËke i pravoslavne, u meuraÊu teπko odricale tradicionalnih nazora o vjerskoj arhitekturi. Pri njihovu se projektiranju redovito inzistiralo na oblikovnim asocijacijama sa stilovima proπlosti s kojima su se te zajednice identificirale. Iznad obaju ulaza u sinagogu, i na glavnom i na boËnom proËelju, postavljeni su trapezasti art-deco zabati, koji vertikalno naglaπavaju portalne zone. Iznad boËnog se portala nalazi jedina trifora fasade sa srediπnjim velikim i masivnim prozorom koji dodatno naglaπava njegovu vertikalnu os. Glavni sinagogalni ulaz, namijenjen muπkarcima, podijeljen je stupom na dva dijela. Na nadvratniku, te unutar zabata proËelja, nalaze se natpisi iz Tore, inaËe rijetki na vanjskim fasadama sinagoga u Hrvatskoj.31 Iznad glavnog zabata postavljen je u sinagogalnoj arhitekturi gotovo obavezan motiv Mojsijevih ploËa zakona - ”Luhot”. Fotografije unutraπnjosti graevine do sada nisu pronaene, no na osnovu sjeÊanja Jelke Borovic, vinkovaËke Æidovke koja danas æivi u Izraelu, arhitektica Vlasta IvπiÊ izvela je njezinu idealnu rekonstrukciju.32 Rekonstrukcija nesumnjivo odraæava toËno izvorno stanje buduÊi da je raspored prostorija gotovo 97 identiËan onome u sakralnim objektima koje kasnije projektira Funtak.33 Glavni ulaz vodi u predvorje sa strana kojeg su smjeπtene dvije pravokutne prostorije, namijenjene za smjeπtaj stubiπta koja vode na balkone s klupama namijenjenim æenama. Podizanje novog hrama zpočinje, naposljetku, sredinom 1922. godine ponajprije zahvaljujući upornosti i organizatorskim sposobnostima vinkovačkog rabina Mavre Frankfurtera.44 Od bogatijih je vinkovačkih Židova gradnji hrama najviše pridonio veletrgovac i vlasnik parnog mlina Jakob Schlesinger Iz predvorja se ulazi u trobrodnu graevinu sa stubovima kao podupiraËima. Srediπnji je brod neπto πiri od boËnih. Posljednji traveji brodova namijenjeni su za boravak osoba koja vode sluæbu. U srediπtu zadnjeg traveja postavljena je bima, propovjedno postolje, iza koje je aron ha-kodeπ, Sveti ormar, u kojem se pohranjuju svici Tore. U zadnjim travejima boËnih brodova nalaze se mjesta za rabina, kantore i predstojnika sinagoge. Iz zadnjega traveja sjevernog boËnog broda vodio je ulaz u presvlaËionicu, jednostavnu prizemnu strukturu smjeπtenu iza hrama, raπËlanjenu izvana plitkim lezenama i otvorenom s prozorima. S obzirom na to da je presvlaËionica bila niska struktura na zadnjem se zidu sinagoga otvarala iznad krova spomenute strukture s prozorima koji su osvjetljavali prostor za aron ha-kodeπ. Na kraju svakako valja napomenuti kako su dijelovi vinkovaËke sinagoge (balkoni, krov, stupovlje i lukovi) izgraeni od armiranog betona,34 materijala za koji se Funtak specijalizirao meu prvima u Hrvatskoj, a koji se tada tek poËeo upotrebljavati u gradnji vjerskih objekata. VinkovaËka sinagoga u kontekstu sinagogalne arhitekture dvadesetih Svojim oblikovnim karakteristikama vinkovaËka je sinagoga tipiËan primjer, u Hrvatskoj vrlo rijedak, sinagogalne graevine s poËetka 20. stoljeÊa. VeÊina hrvatskih sinagoga izgraena je u drugoj polovini 19. stoljeÊa, u historicizmu. Njihova je brojnost gotovo ”utaæila” potrebu za novim graevinama, te su novogradnje nakon 1900. relativno rijetke. Meu malobrojnim sinagogama tada podignutim istiËu se kasnosecesijska bjelovarska i ranomodernistiËka kutinska.35 Oblikovni jezik tih dvaju sinagoga nema osobitih sliËnosti s vinkovaËkom sinagogom, no stanovite tendencije koje obiljeæavaju posthistoricistiËku sinagogalnu arhitekturu mogu se uoËiti. Napuπta se maurski stil te ostali historijski stilovi u kojima su projektirane ranije sinagoge, okreÊe se oblikovnom jeziku tada dominantne secesije, rane moderne ili, kasnije, klasicizmu, ali se, osobito u detaljima, zadræavaju stanovite dekorativne reminiscencije na Rundbogen ili maurski stil, Ëime se hoÊe uspostaviti dijalog s veÊ kodificiranim i uobiËajenim rjeπenjima sinagogalne arhitekture. Srednjoeuropske sinagoge od sredine prvog desetljeÊa 20. stoljeÊa poËinju obiljeæavati kupole kao dominantan vertikalni element.36 Kupola se Ëesto javljala i u 19. stoljeÊu, no tornjevi na proËelju, gotovo obavezni u visokom historicizmu, umanjivali su njezinu dominaciju volumenom. Tornjevi ne nestaju u potpunosti ni u 20. stoljeÊu, ali postaju sve rjei i sve niæi. Nebrojene njemaËke sinagoge grade se tada s jednom ili viπe kupola, a bez tornjeva, u Darmstadtu (1906.), Poznanju (1907.), Berlinu (sinagoga u Fassanenstrasse, 1907.), Goerlitzu (1910/ 11.) Essenu (1913.).37 U istom se kontekstu valja promatrati i vinkovaËka sinagoga, iako ova nema bitne oblikovne sliËnosti sa spomenutim njemaËkim. Kupola vinkovaËke sinagoge u osnovi je dekorativan element, bolje reËeno oznaËujuÊi, definira graevinu kao sinagogu. Aplicirana je na kroviπte, ne proπiruje 37 ARHITEKTURA :: VINKOVA»KA SINAGOGA :: vertikalno prostor u unutraπnjosti, kao kupole ranije spomenutih njemaËkih sinagoga. Njezin nas postav na proËelju i Ëisto dekorativna uloga navodi da povuËemo joπ jednu usporednicu s ”majkom europskih sinagoga” - sinagogom u Berlinu u Oranienburger Strasse, Eduarda Knoblaucha i Augusta Stuelera (sagraena od 1859. do 1866. godine). kupole koja je predstavljala tehniËki vrlo zahtjevan projekt, uvelike tradicionalnije od rjeπenja vinkovaËke sinagoge te bi se, bez poznavanja arhivskog materijala, istraæivaËi lagano mogli stilskom analizom odvuÊi u zabludu njezina datiranja u mnogo raniji period kasnog 19. ili ranog 20. stoljeÊa. Na kraju, zanimljivo je usporediti vinkovaËki hram s drugim sinagogama koje se podiæu dvadesetih godina na tlu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Usporedba nam je zanimljiva jer pokazuje kako je vinkovaËka sinagoga meu najuspjelijim realiziranim rjeπenjima uopÊe. U Hrvatskoj se tada ne podiæe ni jedan reprezentativniji æidovski hram. Moæe se spomenuti tek novogradiπka, priliËno skromna sinagoga, bliska vinkovaËkoj samo po odabiru klasicistiËkog oblikovnog rjeËnika u rjeπenju proËelja.38 Mnogo reprezentativnije, a kronoloπki bliske vinkovaËkoj, su tri sinagoge koje se podiæu u srediπnjim i istoËnim dijelovima zemlje: u Niπu, Beogradu i Sarajevu. Najuspjelije je rjeπenje proËelja sinagoge u Niπu, iz 1923. - 24. godine, s vrlo uspjelim spojem dominantnih elemenata art-decoa i maurskih motiva. Samo dvije godine poslije sinagoge u Vinkovcima podiæe se i novi veliki sefardski hram u Beogradu. Stil odabran za ovu sinagogu neka je vrsta rane moderne s mnogo elemenata klasicizma - jedno u osnovi ne osobito elegantno i uspjelo rjeπenje mnogo loπije od vinkovaËkoga. Nesumnjivo modernija i uklopljenija u suvremena strujanja u arhitekturi vinkovaËka se sinagoga Ëini i ako se usporedi s novim velikim sefardskim hramom izgraenim u Sarajevu. Sinagoga je pola desetljeÊa kasnija od vinkovaËke. Djelo je Rudolfa Lubynskoga39, zbog Ëega nas njezino vanjsko rjeπenje svojom tradicionalnoπÊu dodatno iznenauje. S pravom se moæe pretpostaviti da je odabir maurskog stila i dosta teπke i obilne, u osnovi historicistiËke dekoracije, u rjeπenjima fasada, uvelike bio determiniran æeljama vjerske zajednice koja je objekt podizala, no bez obzira na to tko je ”idejni” projektant zgrade njezino je rjeπenje, osim ogromne armiranobetonske Sudbina vinkovačke sinagoge nalikuje sudbini većine drugih sinagoga u Hrvatskoj. Sinagoga je preživjela prve mjesece uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Na fotografijama sa scenama maltretiranja vinkovačkog rabina, objavljenjima u lokalnom listu Hrvatski borac tijekom svibnja 1941. u pozadini se još vidi sinagoga.45 Ubrzo je počela služiti kao zatvor za vinkovačke Židove. Njezino je rušenje započeto skidanjem bakra s krova nakon čega je uslijedilo miniranje građevine i odvoženje građevinskoga materijala. 38 Sudbina sinagoge Sudbina vinkovaËke sinagoge nalikuje sudbini veÊine drugih sinagoga u Hrvatskoj. SvjedoËanstva preæivjelih vinkovaËkih Æidova o njezinu ruπenju donio je prof. Tomo ©aliÊ u svojoj knjizi te Êu se ja samo kratko osvrnuti na spomenute dogaaje.40 Sinagoga je preæivjela prve mjesece uspostave Nezavisne Svojim oblikovnim karakteristikama vinkovačka je sinagoga tipičan primjer, u Hrvatskoj vrlo rijedak, sinagogalne građevine s početka 20. stoljeća. Većina hrvatskih sinagoga izgrađena je u drugoj polovini 19. stoljeća, u historicizmu. Dræave Hrvatske. Na fotografijama sa scenama maltretiranja vinkovaËkog rabina, objavljenjima u lokalnom listu Hrvatski borac tijekom svibnja 1941. u pozadini se joπ vidi sinagoga.41 Ubrzo je poËela sluæiti kao zatvor za vinkovaËke Æidove. Njezino je ruπenje zapoËeto skidanjem bakra s krova nakon Ëega je uslijedilo miniranje graevine i odvoæenje graevinskoga materijala. Ostaci zidova do visine 1 - 1,5 metara preæivjeli su rat da bi u prvim poratnim godinama nestali. Uz mjesto na kojem se nalazila sinagoga podignuta je zgrada Poljoprivredno-industrijskoga kombinata Vinkovci.42 Na mjestu same sinagoge danas je prazna parcela, travnjak. 1 Po formalnom πkolovanju Fran Funtak je graevni inæenjer, po opusu je arhitekt. 2 *** Jevrejska bogoπtovna opÊina, „Hrvatski branik”,Vinkovci, 1937., br. 27, str. 3. 3 Isto 4 *** Redovita glavna skupπtina izraelitiËke bogoπtovne opÊine u Vinkovcima, „VinkovaËki tjednik”, Vinkovci, 1928., br. 24., str. 1-2. 5 Kao u bilj. 2. 6 KaraË, Zlatko, Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj u doba historicizma, Zagreb, 2000., str. 35. 7 Tako je krajem dvadesetih godina 20. stoljeÊa vinkovaËka Æidovska opÊina brojala 227, a vukovarska 134 Ëlana. Naravno, broj Æidova u tim mjestima bio je neπto veÊi (u Vikovcima 995, a u Vukovaru oko 600), buduÊi da nisu svi bili formalni Ëlanovi opÊine. Prema: *** Statistika Jevrejstva Kraljevine SHS, „Jevrejski almanah”, Vrπac, god. 5690 (1929 - 1930), str. 228. - 231. 8 *** Novi izraelitiËki hram, „Vinkovci i okolica”, Vinkovci, 1911., br. 46., str. 4. 9 *** Novogradnja izraelitiËkog bogomoljnog hrama u Vinkovcima, „Svjetlost”, Vinkovci, 1914., br. 17., str. 5.; Predsjednik odbora bio je R. Gross, potpredsjednik dr. A. Bresslauer, tajnik J. Reich, dok su u pripravnom uæem odboru bili M. Augenfeld, J. Deæma, G. Herzog, J. Pick i L. Stein. 10 Prema zakonu iz 1911., Ëlanovi su godiπnje doprinosili 600 kruna. OpÊina traæi da se iznos poveÊa za deset puta. Vlada je dozvolila poveÊanje na 5000 kruna. Hrvatski dræavni arhiv, Fond br. 80., Odjel za bogoπtevlje i nastavu Zemaljske vlade, Kutija br. 1460., sv. V - 161310/1920. (Dopis izraelitiËke Bogoπtovne opÊine u Vinkovcima na Odjel za Bogoπtovlje i nastavu Zemaljske vlade od 8.6. 1920) 11 Isto. (Dopis izraelitiËke Bogoπtovne opÊine u Vinkovcima na Odjel za Bogoπtovlje i nastavu Zemaljske vlade od 8. 6. 1920) 12 *** Jüdisches Leben in Vinkovci, „Jüdisches Volksblatt”, Novi Sad, 1923., br. 11., str. 2. 13 Frankfurter dolazi kao rabin u Vinkovce 1914. iz Daruvara; o tome u: *** Novogradnja izraeli- 97 ARHITEKTURA :: VINKOVA»KA SINAGOGA :: tiËkog bogomoljnog hrama u Vinkovcima, „Svjetlost”, Vinkovci, 1914., br. 17., str. 5. ulaze pravednici) i 20 je pasus 118. psalma. Natpis u zabatu proËelja nije Ëitljiv. 14 *** Smrt Jakoba Schlesingera, „VinkovaËki tjednik”, Vinkovci, 1933., br. 44., str. 2. 32 ©aliÊ, nav. djelo, str. 396. 15 Kao u bilj. 12. 34 Kao u biljeπci 26. 16 Kao u bilj. 12. 18 *** Izraelitski hram u Vinkovcima, „Srijemski Hrvat”, Vukovar, 1923., br. 18., str. 2. 35 KaraË, nav djelo, str. 13.; KaraË, Kutinska sinagoga, Kutina. Povijesno - kulturni pregled s identitetom danaπnjice, Kutina, 2002., str. 46. 9.-71. 19 Pretpostavku je prva donijela Rajner, M. u svom diplomskom radu (str. 33. - 34), prenosi se i u ostalu literaturu: KaraË, navedeno djelo, str. 19, ©aliÊ, Tomo, Æidovi u Vinkovcima i okolici, Zagreb - Osijek, 2002., str. 394. 36 Knufinke, U., Synagogen vom Historismus zum ”Neuen Bauen”, „Synagogenarchitektur in Deutschland vom Barock zum ”Neuen Bauen”, Dokumentation zur Austellung”, Braunschweig, 2002., str. 42 - 44 20 ©aliÊ, nav. Djelo, str. 394 37 Knufinke, nav. djelo, str. 42. - 44., za Görlitz joπ i Haupt, I., Görlitz, Synagoge Otto-MüllerStrasse, „Synagogenarchitektur in Deutschland vom Barock zum ”Neuen Bauen”, Dokumentation zur Austellung”, Braunschweig, 2002., str. 94. - 95. 17 Kao u bilj. 12. Sinagoga je podignuta u užem centru grada, u tada Aleksandrovoj ulici (danas Kralja Zvonimira br. 18 - 20). Sredinom 1928. uklonjena je spomenuta zgrada starog rabinskog stana, postavljena ispred sinagoge, čime se otvorio pogled na nju. Probijanjem nove ulice nakon izgradnje sinagoge uz njeno bočno pročelje vinkovački je hram impostiran kao uglovnica. 21 *** Izraelitski hram u Vinkovcima, „Srijemski Hrvat”, Vukovar, 1923., br. 18., str. 2., ©ik, Lavoslav, Slava u Vinkovcima, „Æidov”, Zagreb, 1923., br. 52., str. 2-3. 22 Fran Funtak roen je u katoliËkoj obitelji 23 *** Redovita glavna skupπtina izraelitiËke bogoπtovne opÊine u Vinkovcima, „VinkovaËki tjednik”, Vinkovci, 1928., br. 24., str. 1-2. 24 Danas Dalmatinska ulica. 25 Navedeni su samo najpoznatiji objekti spomenutih arhitekata iz 20- tih godina. Bilo ih je, naravno, mnogo viπe. 26 *** Izraelitski hram u Vinkovcima, „Srijemski Hrvat”, Vukovar, 1923., br. 18., str. 2 27 Kao u biljeπci 12. 28 KaraË, nav. djelo, str. 13. 29 Kao i na primjeru kutinske sinagoge, podignute neposredno prije Prvoga svjetskog rata 30 IdentiËne Êe bifore nekoliko godina kasnije Funtak primijeniti gradeÊi rimokatoliËku crkvu u ©idu. 31 KaraË, nav. djelo, str. 14; natpis nad nadvratnikom glasi: (Ovo su vrata VjeËnoga, kroz njih 97 33 Radi se o crkvama u Batini, Krndiji i ©idu. 38 KaraË, nav. djelo, str. 19. 39 Isto 40 ©aliÊ, nav. djelo, str. 400. 41 *** Æidovi u bivπoj Jugoslaviji, „Hrvatski branik”, Vinkovci, 1941., br. 18-19., str. 4.; *** Put mlade Hrvatske, „Hrvatski branik”, Vinkovci, 1941., br. 21., str. 3. 42 ©aliÊ, nav. djelo, str. 400. O autorstvu projekta za vinkovaËku sinagogu u literaturi se do sada samo moglo nagaati. Pretpostavljalo se da je njegov autor Makso Bernath, domaÊi vinkovaËki graditelj porijeklom iz Budimpeπte, buduÊi da je kasnije gradio i susjedni objekt Æidovskog doma. Židovska općina Zagreb zahvaljuje na pomoći pri realizaciji projekta Croatian Jewish Network. Prilozi za Dom u razdoblju listopad - studeni Ljerka MagdiÊ - u povodu 20-godiπnjice smrti moje drage majke (24.11.1986) Jelke MagdiÊ ro. Stern . . . . . .200,00 Dora BarbariÊ - kao uspomena na sestru Veru Fall . . . . . . . . . . . . .2.800,00 Vesna Domany - Hardy . . . . . .500,00 Mila Ajzenπtajn-StojiÊ kao uspomena na roditelje Eriku i Milana . . . . .200,00 NAPADA»U NA SINAGOGU 16 GODINA ZATVORA Ruski Vrhovni sud podræao je u studenome presudu koju je moskovski sud izrekao Aleksandru Kopcovu, napadaËu na sinagogu u Moskvi, a u skladu s kojom Êe provesti 16 godina u maksimalno Ëuvanom zatvoru. Vrhovni sud je odbio æalbu odvjetnika Kopcova koji su traæili blaæu kaznu. Kopcov je naoruæan noæem upao u sinagogu u srediπtu Moskve u sijeËnju ove godine i ozlijedio desetak okupljenih vjernika. On je ubrzo uhiÊen i protiv njega je podignuta optuænica za rasistiËki motiviran pokuπaj ubojstva, napad i poniæavanje nacionalnih ili vjerskih skupina. Aleksandar Kopcov (20) u istrazi je rekao da je taj zloËin poËinio “iz zavisti prema njima (Æidovima), jer oni bolje æive”. Istraæiteljima je joπ rekao da je jedan od motiva bila i “moja æelja da umrem”. Prema podacima Federacije æidovskih zajednica, u Rusiji æivi oko milijun Æidova. U izvjeπÊu izraelske vlade, Rusija se nalazi na treÊem mjestu u svijetu po broju antisemitskih napada, odmah iza Francuske i Velike Britanije. Ksenofobija u Rusiji jaËa i zadnjih su godina zabiljeæene stotine rasistiËkih napada na imigrante tamnije puti koji dolaze iz nekadaπnjih sovjetskih republika srediπnje Azije i s Kavkaza. 39 VEKSILOLOGIJA :: VI. DIO SERIJALA :: ZASTAVE IZRAELA Piπu: Æeljko Heimer i Dov Gutterman 6. Zastave politiËkih stranaka 1) IHUD LEUMI - MAFDAL OpÊi izbori za 17. saziv Kneseta odræani su 28. oæujka 2006. godine. Srediπnje izborno povjerenstvo (1) prihvatilo je ni manje ni viπe nego 31izbornu listu koje su se natjecale za 120 mjesta u jednodomnom izraelskom parlamentu. Doduπe jedna od njih je objavila u medijima da se povlaËi s izbora, no o tome nije pravovremeno obavijestila Izborno povjerenstvo pa su se i njihove glasaËke kartice pojavile na izbornim mjestima na dan izbora. Radi se o zajedniËkom nastupu dviju lista koje su samostalno izaπle na izbore za 16. saziv Kneseta. Unija je objavljena 8. veljaËe 2006. godine, a sluæbeno cjelovito ime liste je Ihud Leumi - MAFDAL - Reshima Yehudit Leumit Me’uhedet (Narodna unija - MAFDAL - Ujedinjena narodna æidovska lista) i koristi slova Tet-Bet. Prema izraelskom izbornom zakonu (2) izbornu listu mogu prijaviti samo stranke ili skupine stranaka koje su upisane u registar stranaka. Izborna procedura sastoji se od ubacivanja izborne kartice po æelji u kovertu koja se zatim ubacuje u izbornu kutiju. Na karticama su ispisana karakteristiËna slova koja predstavljaju listu: jedno, dva ili tri hebrejska slova, uz koja mogu biti i arapska slova. Ta slova listama dodjeljuje Srediπnje izborno povjerenstvo, s time da liste koje su imale predstavnike u prethodnom sazivu Kneseta imaju pravo zadræati svoje ranije inicijale. Zapravo, upotrijebljena slova nisu nuæno inicijali naziva stranke ili liste, nego nasumiËno odabrana slova, iako se stranke uvijek trude dobiti slova koja imaju odreeno znaËenje na hebrejskom te ih u pravilu i dobivaju ako su slobodna. Ponekad ta slova postaju onda i popularno ime stranke (npr. MERETZ, SHAS, itd.) »injenica da za ulazak u Kneset lista mora osvojiti najmanje 2 posto glasova ukupnog broja glasaËa koji izau na biraliπta, dovodi do toga da mnoge liste i ne uspiju dobiti niti jedan mandat. No iznenaenja se ipak dogaaju tako da je uspjeh liste GIL na ovim izborima podgrijao nade mnogim „malim“ listama za sljedeÊe godine. Novost u izborima 2006. godine bila je pojavljivanje sasvim nove stranke koja ne samo da je dobila mjesta u Knesetu, nego je pobijedila na izborima i postala glavna snaga nove vladajuÊe koalicije. Mnoge liste koriste zastave i znakove (ambleme, logoe) za svoju promidæbu. Ovaj Ëlanak prikazuje te simbole koriπtene u kampanji za izbore 2006. godine. Liste su prikazane prema sluæbenom imenu, redoslijedom po hebrejskom alefbetu (koristeÊi uobiËajenu englesku transkripciju, kakva se najËeπÊe nalazi u i naπim medijima). 40 Lista okuplja desno usmjerene religiozne cioniste, a vodi ju rabin Benyamin Alon. Glavni ciljevi su: usredotoËenje na æidovskom obrazovanju i odræavanje æidovskog karaktera Izraela te sprjeËavanje evakuacije naseljenika iz podruËja pod palestinskom upravom. (3) Lista Ihud Leuimi je osnovana 1999. godine ujedinjenjem lista dviju stranaka: Tekuma (UskrsnuÊe, osnovane 2000.) i Moledet (Domovina (4) osnovane 1988. godine). Kasnije joj se pridruæio i Zionot Datit Leumit Mithadeshet (Obnovljeni narodni religiozni cionizam) koji se odvojio od MAFDAL-a. U 16. sazivu Kneseta ta lista je imala sedam zastupnika. MAFDAL (skraÊeno od Miflaga Datit Leumit - Narodna religiozna stranka) osnovana je 1956. godine ujedinjenjem dviju stranaka religioznih cionista (HaMizrahi [Orijent] i HaPoel HaMizrahi [Orijentalni radnik] - obje s dugom tradicijom koja poËinje s roenjem cionizma u IstoËnoj Europi.). Sluæbeno ime stranke je MAFDAL - Ha’Miflaga Ha’Datit Ha’Lumit, Hamizrahi, Hapoel Ha’Mizrahi (Narodna religiozna stranka, Orjent i Orijentalni radnik). Imala je 4 zastupnika u ranijem sazivu Kneseta. Obje stranke u listi zadræale su svoje ranije simbole. Ihud Leumi koristi svoj logo (na zastavolikoj pozadini ispisano Ihud (naranËastim - gore) i Leumi (bijelim - dolje). Taj logo pojavljuje se u srediπtu naranËaste zastave. NaranËasta je izabrana kao boja koriπtena u kampanji protiv iseljavanja æidovskih naseljenika, koju ova stranka izuzetno podræava. [Slika 1-1] (sve slike objavljene su na str. 65) MAFDAL koristi logo sa svojim imenom ispisanim tamno-plavim na sivo-svjetloplavoj pozadini, pri Ëemu je srediπnji dio slova Mem oblikovan kao Davidov πtit. Taj se najvjerojatnije pojavljuje u istom obliku i na zastavi. [Slika 1-2] Obje liste zajedno imale su jedanaest zastupnika u 16. sazivu Kneseta te su oËekivale postati glavna snaga kao predstavnici anti-evakuacijske desnice, no zadobile su teæak udarac osvojivπi samo devet zastupniËkih mjesta 2006. godine te su se 97 :: VI. DIO SERIJALA :: VEKSILOLOGIJA naπli u opoziciji. BuduÊnost Êe pokazati hoÊe li se ova ad-hoc unija odræati. stranka izraelskih Arapa, a vodi ju Osama Agbariya, Ëime se istiËe kao jedina lista na Ëijem Ëelu se nalazi æena. 2) BALAD Svojim programom stranka se opisuje kao arapsko-æidovska radniËka stranka koja se bori protiv nezaposlenosti i za jednakost. Nije uspjela osvojiti mjesto u Knesetu 2003. godine. (7) BALAD bi trebala biti kratica transliteriranog arapskog imena liste na hebrejski (Brit Leumt Democratit - Narodni demokratski savez), no ta se transliteracija gotovo nikada ne koristi, a ovo ime se koristi jednostavno zbog njegova znaËenja na arapskom: zemlja. Sluæbeno ime liste i stranke je samo na arapskom: al-Tajmua al-Watani al-Democrai - BALAD. Lista koristi slova Dalet (hebrejsko) i Dal (arapsko) na istoj glasaËkoj kartici. Ova stranka izraelskih Arapa osnovana je 1995. godine. Vodi je Azmi Beshara, a njezin je glavni cilj „stvaranje Izraela kao dræave svih njezinih graana“ te „postizanje punih graanskih prava za sve izraelske Arape“. (5) Stranka koristi logo koji sadræi naziv stranke pri Ëemu je arapska rijeË al-Tajmua veÊa od ostalih. Na zastavi je logo crne boje na naranËastoj podlozi. [Slika 2]. Koristi se i zastavica za aute, na kojoj je logo pomaknut prema dolje, a iznad je izborna kartica s slovima dalet i dal. Stranka je imala tri zastupniËka mjesta u 16. sazivu Kneseta, koja je zadræala i nakon ovih izbora. 3) BRIT OLAM I ova lista je lista jedne stranke. Osnovana je 2005. godine i smatra se strankom ljevice. Vodi je Ofer Lifsitz, a njezin je program: Samo stvarna jednakost za sve graane donijeti Êe pravi mir. Koristi slovo he. Stranka nema ni zastavu ni logo. U promidæbenim porukama na televiziji koristi logo koji prikazuje ispruæene palac i kaæiprst (o obliku slova V Ëiji je jedan krak duæi). Na izborima je osvojila samo 2011 glasova. 4) GIL Ova je stranka najveÊe iznenaenje izbora 2006. godine. GIL (hebrejski: starost, ali i veselje) su inicijali od punog imena GIL - Gimlae Israel La’Knesstet (Izraelski umirovljenici za Kneset). Dobila je slova Zayn Kaf-sufit (Zakh = »ist). Vodi je Rafi Eytan. Glavni cilj stranke je ostvarivanje veÊih prava umirovljenika i poveÊanje iznosa penzija iz dræavnog mirovinskog fonda. Stranka nema zastavu ni web stranice. Koristi logo koji sadræi ime stranke u zelenom s istaknutim GIL na kojem se nalazi naranËasti „komet“ Ëija je glava u obliku Magen Davida. (6) [Slika 3] I na ranijim izborima pojavljivale su se razne stranke umirovljenika, ali bez uspjeha. Ova nova stranka koja je izaπla na izbore sada prvi put dobila ni manje ni viπe od sedam zastupniËkih mandata te se pridruæila vladajuÊoj koaliciji. 5) DA’AM Lista DA’AM - Mifleget Poalim (DA’AM - RadniËka stranka) dobila je slovo kuf, a listu je prijavila stranka DA’AM - Irgun Hapeula Hademokrati (Organizacija demokratske akcije). Osnovana je 1996. kao arapsko-æidovska socijalistiËka radniËka 97 Kao stranka ljevice i u skladu sa svojim arapsko-æidovskim karakterom, stranka koristi dvije jeziËne inaËice zastave - bijelim ispisani inicijali stranke na crvenoj pozadini, pri Ëemu je srediπte slova Mem/Mim oblikovano kao peterokraka zvijezda. [Slike 4-1 i 4-2]. Osvojenih 3692 glasova daleko je od granice za osvajanje mjesta u parlamentu.. 6) HaYERUKIM Listu HaYerukim LeIhut HaHayim VeHaSviva BeIsrael (Zeleni za æivot i kakvoÊu okoliπa u Izraelu) prijavila je stranka jednakog imena te je dobila slova Resh-Kuf (pa ispada Rak = jedino). Vodi je Peer Weisner. Kao πto i ime naznaËuje, cilj stranke je podizanje razine zaπtite okoliπa meu izraelske prioritete. Stranka je osnovana 1997. godine i imala je poneπto uspjeha na opÊinskim izborima, no u posljednja dva pokuπaja da ue u Kneset nije uspjela. (8) Svoj logo [Slika 5] objaπnjavaju ovako: „Suncokret predstavlja sunce, srediπnji izvor energije na Zemlji. Koriπtenje nezagaujuÊih izvora energije kao πto je solarna energija, cilj je svih zelenih stranaka u svijetu. »ovjek u hodu preuzet je sa semafora i govori nam da krenemo naprijed. »ovjek je u srediπtu i treba æivjeti u harmoniji s prirodom da bi mogao ostvariti prosperitetno i Ëisto druπtvo.“ Slogan je: Zeleni Ëuvaju zemlju. Nije zabiljeæena zastava u upotrebi, a ako postoji vjerojatno je bijele boje s logoom u sredini. Stranka je osvojila impresivnih 46 595 glasova, Ëime je postala stranka s najviπe glasova koja nije uspjela uÊi u Kneset. 7) HaLIKUD Listu pod nazivom “Halikud im Benyamin Netanyahu LeRashut HaMemshala” (Likud s Benyaminom Netanyahuom za premijera) prijavila je stranka HaLikud - National Liberal Movement (Objedinjavanje - Nacionalni liberalni pokret). Vodi je bivπi premijer Netanyahu, a koristi slova mem-het-lamed (pa se ponekad naziva i Mahal). Ova stranka desnice oformljena je 1973. godine kao unija stranaka centra i desnice: pokreta Herut (sloboda), osnovanog 1949. godine od strane bivπih Ëlanova ETZEL-a, tj. Irguna i Liberalne stranke (koja je nastala 1961. ujedinjenjem „OpÊih cionista“ i „Napredne stranke“, obje osnovane 1949. godine.) Oba Ëlana koalicije natjeËu se za izbore zajedno od 1965. godine, a od 1973. pridruæuju ime se i druge manje stranke i grupe kao πto su HaReshima Hamamlakhtit (Dræavna lista), HaMerkaz HaHofshi (Slobodni centar), itd. Od 1977. prvi put je osvojila vlasti, a od onda je ili najjaËa ili druga stranka. Premijeri Begin, Shamir, Netanyahu i Sharon svi su bili Ëlanovi ove stranke. (9) 41 VEKSILOLOGIJA Stranka je imala 40 mjesta u 16. sazivu Kneseta, ali je odluka premijera Sharona da se povuËe iz stranke i osnuje Kadimu bila teæak udarac, kad je 14 njihovih zastupnika preπlo u novu stranku. HaLikud je doæivio i teæak udarac na izborima 2006. godine, osvojivπi samo dvanaest mjesta (jednako kao i SHAS, ali s manje glasova). »ini se da niti poloæaj najjaËe opozicijske stranke je neÊe spasiti od oËekivanih internih problema. Logo Likuda sastoji se od naziva stranke u kojem je gornji dio slova lamed produæen u obliku zastavice. Zastava je plava s bijelim logom. [Slika 6] 8) HaMIFLAGA HaLUEMIT HaARAVIT Listu HaMiflaga HaLeumit HaAravit BeRashut Muhamad Kena’an (Arapska narodna stranka koju vodi Muhamad Kena’an) prijavila je stranka HaMiflagaHaLeumit HaAravit - al-Hezb alQaumi al-Arbi (Arapska narodna stranka, na oba jezika). Dobila je slova kuf-pe koja se na izbornoj kartici pojavljuju i na hebrejskom i na arapskom. Osnovana je nakon izbora 2000. godine odvajanjem od RA’AM-a, ali nije uspjela dobiti mandate na izborima 2003. godine. Program stranke fokusira se viπe na ekonomske probleme Arapa u Izraelu te ne mijeπanju u poslove Palestinaca na podruËju samouprave. Stranka nema logo ni zastavu. Nekoliko dana prije izbora ova je stranka objavila da se povlaËi iz izborne utrke. VeÊ je bilo prekasno da bi se stranaËke kartice uklonile s izbornih mjesta, pa je tako ipak dobila i 738 glasova. 9) HaLEV HaLev (Srce) inicijali su stranke Miflaga LeMilhama BaBankim (Stranka za borbu s bankama). To je novi naziv za listu Mifleget Ha Hityashvut (Stranka naseljenika). Vodi je Eli’ezer Levinger, a slova su Pe Tzadi-sufit. Mifleget Ha Hityashvut osnovana je 1996. godine da bi predstavljala Ëlanove ruralnih naselja (kibuca i moπava) u pitanjima njihovih financijskih problema. Ubrzo je prestala djelovati, ali je ponovo osnovana s novim imenom 2006. godine. Njihov cilj je, kao πto i ime upuÊuje, minimiziranje πtete koja je nastala utjecajem banaka i sliËno. (10) Stranka nema logo ni zastavu, a osvojila je samo 2163 glasa. 10) HaAVODA Lista HaAvoda - MYMAD BeRashut Amir Peretz (RadniËka MEYMAD pod vodstvom Amira Peretza) lista je stranke Mifleget HaAvoda HaIsraelit (Izraelska radniËka stranka) zajedno s njezinim malim umjereno religioznim partnerom MEYMAD Medina Yehudit Medina Democratit (MEYMAD [veliËina] - Æidovska dræava - Demokratska dræava). Njezin voa Amir Peretz ranije je nosio listu Am Ehad Berashut Amir Peretz (Jedna nacija voena Amirom Peratzom), koja je dobila dva mjesta na izborima 2003. godine, da bi se kasnije spojila s RadniËkom strankom. Lista koristi svoja veteranska slova alef-mem-tav ËineÊi emet (hebrejski: istina), πto je postalo i nadimak stranke. RadniËka 42 :: VI. DIO SERIJALA :: stranka osnovana je 1968. godine ujedinjenjem tri socijalistiËke stranke: a) MAPAI - Mifleget Po’aly Eretz Israel (RadniËka stranka zemlje Izrael) koja je osnovana 1930. godine ujedinjenjem stranaka HaPoel HaTza’ir (Mladi radnik - osnovane 1905. godine) i Akdut HaAvoda (RadniËka unija - osnovane 1919. godine), a od svojeg osnivanja bila je vladajuÊa stranka, prvo u cionistiËkim organizacijama, a kasnije i u Izraelu. Njezini voe, David Ben Gurion, Moshe Sharet i Levi Eskol bili su prva tri izraelska premijera, a posljednji je inicirao osnivanje RadniËke stranke. b) Akhdut HaAvoda - Po’alei Zion (RadniËka unija - Radnici Ciona - odvojila se od MAPAM-a 1958. godine, a izlazi na izbore zajedno s MAPAI od 1965. godine). c) RAFI - Reshimat Po’alei Israel (Lista izraelskih radnika) odvojila se od MAPAI 1965. godine pod vodstvom Davida Ben Guriona). RadniËka stranka bila je vladajuÊa stranka do 1977. godine, a od tada je mijenjala poloæaj u poziciji i opoziciji nekoliko puta. Golda Meir, Yitzhak Rabin, Shimon Peres i Ehud Barak bili su premijeri iz RadniËke stranke. Stranka je pretrpjela teæak udarac na izborima 2003. godine kada je osvojila samo 19 mjesta. Neke od kljuËnih stranaËkih figura, meu njima i bivπi premijer Shimon Peres pridruæili su se Kadimi. (11) MEYMAD je osnovan 1988. godine kao cionistiËka religiozna stranka i kao protuteæa desnim religioznim i ultra-ortodoksnim strankama i od 1999. godine izlazi na izbore zajedno s RadniËkom strankom. (12) Logo stranke HaAvoda je ime stranke uz æitni klas. Ovaj logo izmeu dvije plave pruge kao na nacionalnoj zastavi saËinjava stranaËku zastavu. [Slika 7] Stranka je osvojila 19 mjesta i na izborima 2006. godine. Uzevπi u obzir da su se neki njezini znaËajni Ëlanovi povukli i pridruæili Kadimi i da stranku vodi novo „lice“, to se opÊenito smatra uspjeπnim rezultatom. Stranka se pridruæila vladajuÊoj koaliciji pri Ëemu je Amir Peretz postao ministar obrane. 11) HaZIONUT HaHADASHA Lista Novi Cionizam je lista stranke HaZionut HaHadasha Mifleget HaAm (Novi Cionizam - Narodna stranka) koju vodi Ya’aqov Kfir, a koristi slova tzadi-he. Osnovana je 2006. godine s teæiπnim ciljem poboljπanja æivotnih uvjeta preæivjelih u holokaustu. Stranka ne koristi zastavu, a znak stranke prikazuje Magen David koji Ëuvaju dva lava, a na vrhu kojeg se nalazi plamen. [Slika 8] Na izborima je osvojila samo 1278 glasova. 12) HADASH Listu HADASH - HaHazit Hademocratit LeShalom ve’Shivion (HADASH [ujedno znaËi “nov”) - Demokratska fronta za mir i jednakost) podnijela je HaMiflaga HaKomonistit HaIsraelit (Izraelska komunistiËka partija). 97 :: VI. DIO SERIJALA :: VEKSILOLOGIJA HaMiflaga HaKomonistit HaIsraelit osnovana je 1965. godine kao RAKAH - Reshima Komonistit Hadsha (Nova komunistiËka lista) koja se odvojila od MAKI - HaMiflagaHaKomonistit HaIsraelit. MAKI je nestala s izraelske politiËke scene 1973. godine pa je RAKAH preuzeo njezino ime 1989. godine. Kad su se 1977. godine listi pridruæile i druge lijevo orijentirane grupe, uzeto je ime HADASH koje je zadræano i kada su se te grupe raspale. Vodi ju Muhamad Baraqa, a veÊ godinama koristi slova vav/waw (na hebrejskom i arapskom) (13). 15) HERUT Iako se sluæbeno radi o æidovsko-arapskoj komunistiËkoj stranci, stranka ima glavnu potporu meu arapskim stanovniπtvom. No, kako su se pojavile druge arapske stranke na sceni, HADASH je pomalo izgubio potporu, pa je 2003. godine osvojio samo dva, a 2006. godine tri mjesta u Knesetu. HADASH koristi crvene zastave. Neke su jednostavno samo crvene bez ikakvih oznaka, dok je na druge dodano bijelo slovo waw (arapski) ili bijeli natpis al-Jabh’a (Fronta) [Slika 9]. Koristi i crvene zastave s ispisanim parolama. 13) HAYIL HAYIL (Sila) inicijali su liste Hazit Yehudit Leumit BeRerashut Benyamin Marzel (Nacionalna æidovska fronta pod vodstvom Benyamina Marzela). HAYIL je najdesnija stranka koja se smatra nasljednicom pokreta rabina Kahane. No, da ne bi bili diskvalificirani iz izborne utrke, morali su znatno ublaæiti originalni Kahanin program. Lista je traæila, i dobila, slovo kaf , simboliËki slijedeÊi Kahanina slova Kaf-Kaf sufit. (14) Znak stranke je stilizirana polovica Magen Davida uz ime stranke. Znak se pojavljuje i na bijelim zastavama. (15) [Slika 10] HAYIL je osvojio samo oko 25 000 glasova, πto nije bio dovoljan rezultat za ulazak u Kneset. 14) HETZ HETZ (strelica), punim imenom HETZ - Tnu’a Hilonit Zionit BeRashut Avraham Poraz (CionistiËki sekularni pokret pod vodstvom Avrahama Poraza) osnovali su 2006. godine bivπi Ëlanovi Kneseta iz stranke Shinui, koji su je napustili nakon Porazovog neuspjeha na internim stranaËkim izborima. HETZ-u su dodijeljena slova Het-Tzadi sufit (dakle: HETZ), a njezini je osnivaËi smatraju istinskom sljednicom stranke Shinui te zadræavaju svoj antireligiozni program. Stranku podræava i bivπi voa Shinuia Yosef (Tomi) Lapid, koji se povukao iz javnog æivota. Poraz je imao drugo mjesto u hijerarhiji Shinuia te je bio ministar unutraπnjih poslova dok je Shinui sudjelovao u vlasti. (16) Herut (Sloboda) je lista stranke Herut - Tnu’a Leumit [Sloboda - Nacionalni pokret], stranke desnog usmjerenja koja koristi slova Nun-Tzadi sufit. To je onda NETZ (hebr. sokol, πto je nadimak za desniËare). Osnovao ju je nakon 1996. godine Benyamin Ze’ev Begin (sin ranijeg premijera Menahema Begina) kad se povukao iz Likuda. Na izborima 2000. godine nastupila je zajedno s Ihud Leumi, ali je zajedniËka lista osvojila samo Ëetiri mjesta, nakon Ëega se Benyamin Ze’ev Begin povukao iz politike. Od tada stranku vodi Michael Kleiner. Godine 2003. stranka nije dobila niti jedno mjesto u Knesetu, a 2006. osvojila je samo 2387 glasova. StranaËko ime izabrano je da pokaæe da se smatraju pravim nasljednicima originalnog pokreta Herut (koji je glavna sastavnica Likuda). (17) StranaËki znak je tamno plavi natpis HERUT kroz koji se provlaËi plava valovita linija i plavi Magen David koji djelomiËno prekriva slovo vav, uz natpis Tnu’a Leumit svijetloplavim ispod. Taj znak (bez donjeg natpisa) postavljen na zastavu prema predloπku izraelske nacionalne zastave koristi se kao stranaËka zastava.[Slika 12]. 16) YAHADUT HaTORA Yahadut Hatorah VeHaShabat - Agudat Israel - Degel Hatorah (Æidovstvo Tore i ©abata - Izraelsko druπtvo - Zastava Tore) ortodoksna je vjerska lista koju su zajedniËki prijavile dvije stranke: a) Agudat Israel - Histadrut Agudat Israel BeEretz Israel (Izraelsko druπtvo - Federacija izraelskog druπtva u zemlji Izraela). Uglavnom znana pod imenima AGOY ili AGUDA, osnovana je u Katovicama u Poljskoj 1912. godine. Predstavlja hasidsku struju ortodoksnog æidovstva.a Stranka je aktivna od 1949. godine i sudjelovala je na svim izborima, nekad samostalno, a nekad zajedno s drugim strankama u „ortodoksnim“ unijama. b) Agudat HaHaredim - Degel HaTorah osnovana je 1998. godine kao predstavnica “litavske” struje ortodoksnog Æidovstva. Od 1992. godine ove dvije stranke izlaze na izbore zajedno, sada pod vodstvom Ya’aqova Litzmana. Na izborima 2003. godine osvojile su pet mjesta, a 2006. godine πest te sudjelovanje u koalicijskom vladi. Kao ortodoksna vjerska stranka ne koristi znak ni zastavu, a nema ni web stranice te joj je jedina oznaka izborno slovo gimel. StranaËki znak sadræi moto Hetz Hiloni LaKnesset (Sekularna strelica za Kneset) plavim slovima s crvenom strelicom. Stranka zapravo nema zastavu, ali koristi zastavice na automobilima na kojima je prikazan znak, Porazova fotografija i glasaËka kartica sa stranaËkim slovima. [Slika 11] Yisrael Betenu BeRashut Avigdor Liberman (Izrael je naπ dom pod vodstvom Avigdora Libermana) je desna stranka novih useljenika iz bivπeg Sovjetskog Saveza. Koristi slovo lamed. HETZ je osvojio oko 10 000 glasova te nije uπao u parlament. S druge strane, mogu se tjeπiti da su dobili veÊu glasaËku potporu nego Shinui. Osnovao ju je 1999. godine Avigdor Liberman, kojemu su se prikljuËili Ëlanovi iz stranke Yisrael BeAliya, osvojila je Ëetiri mjesta na izborima 2000. godine. Na izborima 2003. godine 97 17) YISRAEL BETENU 43 VEKSILOLOGIJA izaπla je zajedno s Ihud Leumi (na listi Ihud Leumi - Yisrael Betenu) i osvojila tri od sedam mjesta koje je dobila lista. (18) Stari znak stranke (nacionalna zastava oblikovana kao kuÊa s imenom stranke ispod (19)) zamijenjen je novim znakom s imenom stranke i „krovom“ [Slika 13]. Ne koristi zastave. Yisrael Betenu je jedna od dobitnica izbora 2006. godine s osvojenih 11 mjesta. (Sa samo 116 glasova viπe Likud je osvojio svoje 12. mjesto.) No, post-izborne koalicije zadræale su ovu stranku u opoziciji. 18) LEV Lev (Srce) je lista koju je prijavila stranka Lev - Olim LeMa’an Yisrael (Srce - Novi useljenici za Izrael). Osnovana je 1999. godine, ali nije uspjela na izborima 2000. godine. Na izborima 2003. nije sudjelovala, a sad je pokuπala ponovo pod vodstvom Ovadyje Petahova uz slova pe-zayin (Paz = zlato). Lev æeli predstavljati nove useljenike iz azijskih republika bivπeg SSSR-a. Stranka nema znak ni zastavu (ni web stranice), a osvojila je samo 1765 glasova. 19) LEHEM Lehem (Kruh) je lista koju je prijavila stranka Lohame Hevra Me’uhadim (Ujedinjeni socijalni borci). Inicijali su, zapravo, stvoreni i prije samog imena stranke, jer je njezin voa Yisrael Tuito, bivπi aktivist Likuda, koji je izgubio kuÊu tijekom ekonomske depresije, postao poznat po svojim protestima za pomoÊ siromaπnima na trgu Kikar HaMedina (Trg Dræave) u TelAvivu, koji je „preimenovao“ u Kikar HaLehem (Trg kruha). Stranka je dobila slovo zayin. Stranka zastupa siromaπne i beskuÊnike i bori se protiv korupcije. (20) Znak stranke slova su LEHEM pri Ëemu je srediπnji dio slova mem oblikovan kao Magen David [Slika 14]. Zastavu ne koristi. 20) LIDER Lider, lista koja je dobila najmanje glasova na izborima 2003. godine, izaπla je ponovo na izbore pod vodstvom Alexandra Radka i sa slovom Pe sufit. Listu je prijavila stranka Miflaga Mitkademet Liberalit Demokratit (Liberalna demokratska progresivna stranka). To je stranka novih useljenika iz bivπeg SSSR-a koji æive u gradu Ashdodu. Nema se mnogo za reÊi o stranci koja je svoju promidæbu temelji samo na prikazima svojeg voe na kojima on govori ruski. Vjerojatno nema ni znaka, ni zastave ni web stranica. U „dobroj tradiciji“ stranka je izgubila dvjestotinjak simpatizera pa je osvojila samo 580 glasova i posljednje mjesto na izbornoj tablici (osvojivπi Ëak i manje glasova od stranke koja se povukla s izbora!). 21) MERETZ MERETZ je primjer kako inicijali liste postaju popularno i daleko ËeπÊe koriπteni naziv od sluæbenog.. »ak se Ëini da ve- 44 :: VI. DIO SERIJALA :: lika veÊina javnosti i medija govori o “stranki MERETZ” kao da nisu svjesni da takva stranka uopÊe ne postoji. Inicijali MERETZ-a su mem-resh-tzadi, pisano s obiËnim slovom tzadi, a ne oblikom sufit koji se koristi na kraju rijeËi. ZnaËenje ove rijeËi je “energija”, “æivost”. Puno ime liste je MERETZ - Yisrael Hevratit Demokratit (Demokratski SocijalistiËki Izrael) i lista je ljevice, osnovana 1992. godine kao unija stranaka: - RATZ - Hatnu’a Lezhuyot HaEzrah U’LeShalom (RATZ - Pokret za ljudska prava i mir). Stranka je koristila slova resh-tzadi (od tuda RATZ) na ranijim izborima, a zvuËi kao rijeË “utrka”. Odvojila se od stranke Avoda pred izbore 1973. godine. - MAPAM - Mifleget Poalim Meuhedet (Ujedinjena radniËka stranka) - osnovana 1949. godine kao unija HaShomer HaTzayir (Mlada garda) i Hatnu’a LeAkhdut HaAvoda Poale Zion (Pokret za radniËko jedinstvo - Radnici Ciona) koji su se razdvojili 1954. godine. Izmeu 1969. i 1984. stranke su izlazile na izbore zajedno s Avoda (dajuÊi svoj mem u inicijale EMET, koji su onda nastavili koristiti i kad je MAPAM izaπao napustio suradnju). - dio stranke Shinui. Nakon poraza na izborima 2003. godine, odluËeno je da se osnuje novi blok ljevice pod imenom YAHAD (zajedno - zapravo inicijali za Yisrael Hevratit Demokratit), no u blok su se pridruæili samo MERETZ i SAHAR (lijevo krilo stranke Avoda). Nakon unutraπnjih rasprava postignut je kompromis i pokret je imenovan MERETZ-YAHAD. Vodi ga Yosi Beilin (voa SHAHAR-a). (21) Iako MERETZ-YAHAD ima zajedniËki znak (22) odluËeno je da Êe lista koristiti samo znak i zastavu MERETZ-a za izbornu kampanju 2006. godine. Znak MERETZ-a je nov, a zamijenio je stariji znak koriπten u prijaπnjim kampanjama. [Slika 15] MERETZ je osvojio 5 mjesta na izborima 2006. godine. 22) OZ LaANIYIM Lista Oz LaAniyim (Snaga siromaπnima) ima slova pe-kaf. Listu je podnijela stranka Otzma VeTiqva LaShkhunot (Sila i nada za predgraa) koju vodi Felix Engel. Osnovao ju je 1999. godine Shmuel Levi koji je sebe postavio na dvadeset i prvo odnosno posljednje mjesto na listi i koji se proslavio pozivajuÊi preko oglasa u medijima ljude koji æele biti kandidati. (23) Koristi znak koji se sastoji od dva slova V (jednog naopako) u plavom i bijelom s imenom liste iznad. Ne koristi zastavu. [Slika 16] Osvojili su samo 1214 glasa. 23) ALE YAROK Ova ultra-liberalna stranka natjeËe se treÊi put nakon neuspjeha na izborima 2000. i 2003. godine. I dalje je vodi Boaz Wechtel i koristi slova kuf-nun (πto su poËetna slova rijeËi Cannabis). Ale Yarok (Zeleni list) podræava legalizaciju lakih droga, kockanja i prostitucije. Promovira i liberalna ekonomska stajaliπta i ljeviËarske poglede. (24) 97 :: VI. DIO SERIJALA :: VEKSILOLOGIJA Znak stranke je i dalje list marihuane, ali zastava koja je koriπtena na izborima 2000. godine nije viπe u upotrebi. [Slika 17] 27) KADIMA Viπe od 40 000 glasaËa dalo je svoje povjerenje toj stranci, no to nije bilo dovoljno da dobije bar jednog predstavnika u parlamentu. 24) ATID EHAD Atid Ehad - Atid Tov LeYisrael (Jedna buduÊnost - Dobra buduÊnost za Izrael) lista je koju vodi Avraham Nagosa i koju je prijavila stranka istog imena. Dodijeljena su joj slova zayin-he. Atid Ehad je osnovana s ciljem predstavljanja novih useljenika iz Etiopije. (25) Stranka nema znaka (drugog osim svojeg naziva) ni zastave. Ipak, za izbore je koristila ljubiËaste i plave boje te automobilske zastavice s parolama, fotografijama svojih voa i svojom glasaËkom karticom (sve to nagurano na maloj automobilskoj zastavici!) u tim bojama. [Slika 18] Osvojila je oko 14 000 glasova, daleko premalo za osvajanje poslaniËkih mjesta. 25) TZEDEK LaKOL Listu Tzedek LaKol - RAASH (Pravda za sve - RAASH [inicijali Raayon HaShivion (Ideja jedinstva) znaËe buka tj. galama]) prijavila je stranka RAASH - Zehuyot HaGever BaMishpaha (Ljudska prava u obitelji) koju vodi Yaaqov Shloser i ima slova kuf-zayin. Ta stranka zastupa jednaka ljudska prava u brakorazvodnim postupcima i nastupila je na izborima po treÊi put, sada s programom desnih usmjerenja. (26) Nema znaka ni zastave. Od osvojenih 1286 glasova 2003. godine dosegla je 3819 glasova 2006. godine. 26) TZOMET Listu Tzomet (kriæanje) prijavila je stranka Tzomet - Hatnu’a LeZionut Mithadeshet (Pokret za preporodni cionizam) i dobila slova kaf-tzadi sufit. Vodi ju Moshe Green. Stranku Tzomet osnovao je 1983. godine bivπi naËelnik Glavnog stoæera i ratni heroj Rephael Eytan (poznat pod nadimkom Raful) kao sekularnu stranku desnog krila. Godine 1984. izaπla je na izbore zajedno s HaTehiya u desnom bloku, ali se od 1987. godine odvojila. NajveÊi uspjeh stranka je ostvarila na izborima 1992. godine s osam osvojenih mjesta koja su dovela Rafula i sedam novih lica u Knesset (uz nadimak “Raful i sedam patuljaka”). Na izborima 1996. godine izaπli su zajedno s Likudom, no kasnije su se opet odvojili i bezuspjeπno sami izaπli na izbore 2000. godine, nakon Ëega se Raful povukao iz politiËkog æivota. (27) “Novi” Tzomet nije uspio ni na izborima 2003. godine, da bi na ovima pokuπao ponovo i osvojio samo 1342 glasova. Znak Tzometa je naziv stranke u kojem je mem oblikovan kao trokut s dodatnim obrnutim trokutom ËineÊi Magen David. [Slika 19] Ne koristi zastavu. 97 Lista Kadima im Ehud Ulmert LeRashut HaMemshala (Naprijed s Ehudom Ulmertom za premijera) stranke Kadima ima slova kaf-nun sufit (πto je ken = da). Kadimu je osnovao bivπi premijer Ariel Sharon u studenom 2005. godine, nakon πto su mu dojadili “pobunjenici” (zakonodavci iz Likuda) koji su se protivili njegovu planu. Sharona su slijedili mnogi visokopozicionirani Ëlanovi Likuda, a pridruæili su mu se i mnogi vaæni Ëlanovi Avode, koju je vodio bivπi premijer Shimon Peres, koji su se razoËarali izborom Amira Peretza za vou stranke. Pridruæio im se i jedini parlamentarni zastupnik stranke NOY Hamiflafa LeNeemanut Hevratit (Stranka socijalne sigurnosti). Nakon moædanog udara Sharon je zavrπio u komi 4. sijeËnja 2006. godine, a vodstvo stranke preuzeo je Ehud Olmert. StranaËki program koji je izmeu stavova Likuda i Avode postavlja stranku u centar. (28) StranaËki znak je bijeli moto Kadima Yisrael (Naprijed Izrael) na tamno plavom s crvenom crtom iznad rijeËi Kadima. Zastava je tamno plava s bijelim natpisom Kadima i crvenom linijom te sa svijetlo-plavim obrubom na tri vanjska ruba zastave. [Slika 20] Kao πto se i oËekivalo, Kadima je dobila izbore sa 29 zastupniËkih mjesta i Olmert je postao dvanaesti premijer Izraela. 28) RAAM - TAAL Listu HaReshima HaAravit Hame’hu’edet - HaTnu’ah HaAravit LeHit’hadshut (Ujedinjena arapska lista - Arapski pokret za obnovu) vodi Ibrahim Tzartzur i ima slova ayin-mem sufit. To je ujedinjena lista dvije stranke: - HaReshima HaAravit Hame’hu’edet - RAAM osnovana je prije izbora 1996. godine na kojima je nastupila zajedno sa strankom MADA - Miflaga Democratit Aravit (Arapska demokratska stranka) da bi se onda odvojila. - HaTnu’ah HaAravit LeHit’hadshut - TAAL je osnovao nakon izbora 1999. godine jedan poslanik u Knesetu koji se povukao iz HADASH-a. (29) ZajedniËka lista nema ni znaka ni zastave. Na promidæbenim materijalima koristi svoja (arapska) slova ispisana crnom bojom na æutoj glasaËkoj kartici na zelenoj podlozi. (30) Takoer koristi i zelene zastave s parolama. 29) SHINUI Lista Shinui - HaMiflaga HaEzrahit shel Yisrael (Promjena - Civilna stranka Izraela) lista je stranke Shinui - Mifleget HaMerkaz (Krilo centra) koju vodi Ron Leventhal i koja koristi slova yod-shin (yesh - ima). Shinui je roena nakon Jomkipurskog rata 1973. godine kao prosvjedni pokret koji su osnovali ljudi s akademija i socijalna elita. Na izborima 1977. godine nastupali su zajedno s “Demokratskim pokretom” kao “Demokratski pokret za promjene” 45 VEKSILOLOGIJA (pod kraticom DASH) te osvojili 15 mjesta (veÊinu su “preoteli” od stranke Avoda), Ëime su doveli do prve promjene vlade uopÊe u Izraelu i dolaska Likuda na vlast. Nakon samo godinu dana Shinui je izaπao iz koalicije. Na nekoliko izbora nastupali su samostalno, da bi se 1992. godine pridruæili MERETZ-u. Nakon opet nekoliko godina odvojili su se. Dio Ëlanstva, ukljuËujuÊi i osnivaËa Amnona, ostali su u MERETZ-u, a drugi su, pod vodstvom Avrahama Poraza otiπli i preuzeli ranije ime. Poraz je traæio popularnog novinara Yosefa Lapida (poznatog kao Tomi) da vodi stranku te je pod njegovim vodstvom i s jakim anti-religioznim programom stranka osvojila πest mjesta na izborima 2000. godine i iznenaujuÊih 15 mjesta 2003. godine, Ëime je postala treÊa stranka po veliËini. Unutraπnje borbe dovele su do toga da je Poraz izgubio drugo mjesto u stranci na stranaËkim izborima, nakon Ëega se Lapid povukao iz politiËkog æivota, a Poraz i njegovi sljednici (ukljuËujuÊi i gotovo sve zastupnike u Knesetu) osnovali su HETZ. (31) :: VI. DIO SERIJALA :: Tafnit je u prosincu 2005. godine osnovao Uzi Dayan, bivπi zamjenik naËelnika Glavnog stoæera Izraelskih obrambenih snaga i neÊak legendarnog Moshea Dayana, a definira se kao stranka centra koja se bori protiv korupcije. (34) Znak stranke je njezino ime ispisano bijelim, zeleno slovo pe i zeleno-bijeli Magen David. Zastave nisu poznate. [Slika 23]. ZAKLJU»AK Izbori za Kneset 2006. godine su, opÊenito uzevπi, bili priliËno mirni i bez osobitih dogaaja. »ini se da je osnivanje Kadime i njezina oËekivana pobjeda oduzela uobiËajenu “guævu” vienu na ranijim izborima zbog ogorËenog rivaliteta izmeu Avode i Likuda. Zbog toga je na izbore izaπlo neuobiËajeno malo glasaËa, najmanje od svih izbora u Izraelu do tada - samo 63,2 posto. PoveÊanje izbornog praga na 2 posto da bi se izbjegle stranke sa samo jednim zastupnikom bio je uspjeπan potez, no drugi æeljeni uËinak da se smanji broj prijavljenih lista nije postignut. Uspjeh GIL-a koji je dobio πest mjesta s minimalnom izbornom promidæbom i zanemarivim troπkovima kampanje zasigurno Êe i ubuduÊe ohrabrivati male i ezoteriËne liste koje Êe se pojavljivati i ubuduÊe. Stranka je zadræala “znak” (svoje ime), ali je promijenila boje od svijetlo-plavo i bijelog na zeleno i bijelo, takoer i na zastavama u obje inaËice. [Slika 21-1 i 21-2] ©to se tiËe znakova i zastava, Ëini se da tu nema niπta previπe originalno. Mnoge liste za simbole koriste Magen David i/ili kombinacije plave i bijele boje kao „dokaze“ njihova istinskog “cionizma”. VeÊina znakova naËinjena je samo od viπe ili manje stiliziranih naziva stranaka. Promjena vodstva i interne borbe koπtale su stranku da padne s treÊeg mjesta i 15 zastupnika 2003. godine na osvojenih jedva 4675 glasova 2006. godine. OpÊenito, niti jedan stranaËki znak, a ni zastava ne pokazuju nikakvu inspiraciju niti jedinstvenost dizajna te se Ëini da je glavni cilj sirova promidæba, bez ikakvih umjetniËkih i veskiloloπkih pretenzija. 30) SHAS Slike: ÆH - Æeljko Heimer, DG - Dov Gutterman i sa stranaËkih web stranica (oznaËeno brojem reference). Ovo je joπ jedan primjer da su stranaËka izborna slova postala popularno ime stranke. Listu SHAS - Hitakhdut HaSfaradim HaOlamit Somrei Torah (Globalna federacija sefardskih Ëuvara Tore) prijavila je stranka istog imena. Njezin voa je Eli Yisha, a slova su, naravno, shin-samekh. Shas je takoer i hebrejska kratica koja oznaËava Talmud, stoji za Shisha Sedarim, “πest redova” odnosno poglavlja Talmuda. Shas je osnovao 1984. godine njezin duhovni voa rabin Aqiva Yosef da bi predstavljao sefardske vjernike i bio protuteæa „aπkenaskim“ vjerskim strankama. NajveÊi uspjeh postigli su na izborima 1999. godine sa 17 mjesta. Na izborima 2003. godine osvojili su 11, a 2006. godine 12 , no i dalje su najjaËa vjerska stranka u Izraelu. Shas se naπao na zlu glasu kao mafijaπka organizacija, a njezine su voa zavrπile u zatvoru nakon nekoliko korupcionaπkih afera. (32) Znak stranke su slova shin-samekh u zavjetnim ploËama. Na zastavi slova su crna, a ploËe zelena, sve na bijeloj podlozi. [Slika 22] (33) 31) TAFNIT Lista Tafnit - BeRashut Uzi Dayan (Zaokret - pod vodstvom Uzija Dayana) nova je lista koju je prijavila stranka Tafnit - Seder Yom Hadash LeYisrael (Zaokret - Novi program za Izrael) i dobila je slovo pe. 46 Reference: (1) http://www.knesset.gov.il/elections17/heb/index.asp (2) http://www.justice.gov.il/MOJHeb/RashamMiflagot (3) http://www.tribalddb.co.il/work/leumi/ (4) Sluæbeno ime: Moledet - Tnu’at Ne’emane Eretz-Israel VeYotzei HaThiya (Domovina - Pokret Ëuvara Zemlje Izraela i Veterani Thiya-e [Thiya = Preporod - bivπa desna stranka]. (5) http://www.balad.org/ (6) Vidi http://he.wikipedia.org (7) http://www.odaction.org/ (8) http://www.green-party.co.il/news/ (9) http://www.likud.org.il/ (10) http://www.kesef.org/ (11) http://www.avoda2006.org.il/ (12) http://www.meimad.org.il/ (13) http://www.hadash.org.il/ http://www.maki.org.il/ (14) http://www.hazit.co.il/ (15) Fotografije na http://www.hazit.co.il/Portals/0/758/DSCF0336.JPG http://www.hazit.co.il/Portals/0/741/Scan10004[1].jpg (16) http://www.hetz.org.il/ (17) http://www.herut.org.il/ (18) http://www.beytenu.org.il/ (19) Vidi: http://www.politicsnow.co.il/lexicon/images/beitenulogo.gif (20) http://planet.nana.co.il/lehem/ (21) http://www.yachadparty.org.il/ (22) Vidi: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/he/f/f2/Meretz.PNG (23) http://www.oz-la.com/ (24) http://zope.ale-yarok.org.il/ (25) http://atidechad.org/ (26) http://www.zedeklacol.co.il/ (27) http://www.zomet.net/ (28) http://www.kadimasharon.org.il/ (29) http://www.a-m-c.org/ (30) Vidi: http://www.al-arabeya.net/images/19032006-114016-4.jpg (31) http://www.shinui.org.il/ (32) http://www.shasnet.org.il/ (33) Vidi: http://www.shasnet.org.il/IOS/Users/www.shasnet.org.il/Albom/ 3897768825.jpg (34) http://www.tafnit.org/ 97 LISABON: UZVI©ENJA, ZARAVNI I RIJEKA Dok ga je vjerna Penelopa tamo na dalekoj Itaci Ëekala i uporno prosce odbijala, Odisej je, kaæu, izmeu ostalog udario i temelje danaπnjem gradu Lisabonu. Moæda i nije bilo posve tako, ali lijepo zvuËi. Znano je, naime, kako su stari Grci stvarno na svojim trijerama dolazili do Iberske obale i naveliko trgovali s njezinim starosjediocima, a velika luka na rijeci Tagus od pamtivijeka je bila poznata kao Olissibona. Nikakvo Ëudo da su se prvi naseljenici oduπevili poloæajem: sedam breæuljaka zatvara ravan komad rijeËne obale. PUTOVANJA :: LISABON :: Danas u tu drevnu luku ne uplovljava viπe toliki broj brodova. Roba se u ovom naπem vremenu prenosi kopnenim putem, preko novog mosta, a stari tegljaËi i teretnjaci jednostavno viπu nisu dovoljno isplativi. Za razliku od Homera, povjesniËari tvrde kako je na mjestu danaπnjeg glavnog grada Portugala nekoÊ bilo feniËko trgoviπte zvano Alis Ubo koje su Rimljani kasnije prekrstili u Felicita Iulia, uvrdili ga i cestama povezali s ostatkom carstva, izgradili mu javna kupaliπta, kazaliπte i groblje i istrgnuli ga tako iz barbarskog okruæja. Na svu sreÊu, za razliku od mnogih drugih europskih prijestolnica, Lisabon nije ostao bez svoje stare jezgre. U njemu ni palaËe, niti oronuli kuÊerci nisu joπ ustuknuli pred globalno bezliËnim aluminijsko-staklenim konstrukcijama ispunjenim namjeπtajem u boji prirodnog drva koji se najËeπÊe doima kao promaπena kopija stilskih znaËajki pedesetih godina proπlog stoljeÊa. Njegov najljepπi, najpoznatiji, ali i najromantiËniji dio neprijeporno je joπ uvijek Alfama kojom gospodari utvrda sv. Jurja odnosno Castelo Sao Jorge. Njezine visoke zidine ograuju prostor u kojem se podno kipa Alfonsa Henriquesa paunovi πepure usred jata prizemljenih sveprisutnih golubova. Moæda je naporno uspinjati se strmim uliËicama, πirokim jedva da se mimoiu dva magarca, πto nerijetko zavrπavaju u nevidljivim dvoriπtima kojih su jedini ukras starinske crpke za vodu. A k njima hrle æene s krËazima u rukama, æurnim koracima, pokraj starih ribara πto krpaju mreæe. Ovisno o dobu dana, lako se oËeπati o sanduk krcat svjeæim srdelama i naranËama ili se pak probijati kroz πaËice ljudi koji se ispred kakve vinarije osvjeæavaju vinom. Ne bilo kakvim, veÊ onom tipiËnom kapljicom u Portugalu poznatom kao “vinho verde”, laganim, pomalo iskriËavom bijelim, bolje reËeno zelenkastim vinom, nezaustavljivo pitkim. Duga povijest Æidova u Portugalu I danas tu postoji ulica Rua de Judiaria, a u neporednoj blizini, na broju 8. u Beco das Barelas, nekoÊ je, kaæu, stajala stara sinagoga. Naime, sve do XV. stoljeÊa, integrirani u portugalsko krπÊansko druπtvo, Æidovi su, vjeπto balansirajuÊi i podvrgavajuÊi se svakojakim kompromisima, uspijevali odræati kakvutakvu samostalnost. Legenda kazuje kako su prvi Æidovi na Iberski poluotok stigli joπ u doba kralja Nabukodonosora, a neki vjeruju da je to bilo i ranije, za vrijeme kralja Salomona, u X. stoljeÊu pr.n.e. Bile to tek legende ili ne, neprijeporno je da su Æidovi ovamo stigli prije Rimljana. Njihova prisutnost za vladavine Vizigota i Maura nipoπto nije upitna. Alfonso Henriques je Yahiji Ben Yahiju III. povjerio nadzor nad prikupljanjem poreza i imenovao ga prvim glavnim rabinom Portugala. Kasnijih desetljeÊa antiæidovsko je raspoloæenje raslo, a vrhunac doæivjelo za ustoliËenja dinastije Avis. Kaæu da su prvu Ëetvrt podno tvrave krπÊani izgradili na istome mjestu gdje se nekoÊ koËila arapska, a tri stoljeÊa kasnije prispjeli su u nju i Æidovi, mnogi od njih bjeæeÊi iz Castille, odakle su ih 1492. prognali katoliËki vladari Fernando i Isabella. 48 Stiglo ih je viπe od 150.000, a portugalski kralj Joao II. blagonaklono im je dopustio ulazak. Spremao se, naime, na pohod protiv Maura, i svakako se æelio okoristiti æidovskim novcem i znanjem u izradi oruæja. Uz cijenu od 630 cruzadosa po obitelji, 630 bogatijih meu njima, dobilo je stalno boraviπte. Dobili su ga i specijalizirani obrtnici, dok su preostali Æidovi u Portugalu smjeli ostati najduæe 8 mjeseci i za to platiti 8 cruzadosa po glavi. Godinu dana kasnije isti je kralj æidovsku djecu odvojio od majki i njih 700 poslao na tad novootkriveni otok Sao Tome uz zapadnu obalu Afrike. Potomci te djece godine 1993. posebnom su manifestacijom obiljeæili taj dogaaj. S Alfame na glavni trg donjeg grada moæe se spustiti starim æutim tramvajem koji valjda svakog turistu kao kakav vremeplovni stroj vraÊa barem pola stoljeÊa unatrag. UlazeÊi u nj i nehotice se oËekuje pojava kakve mlade æene s frizurom poput Marlene Dietrich na vrhuncu slave, u Ëarapama s “natom” i nedepiliranim nogama utaknutim u “lohane” sandale s prorezom za palac. Nije daleko ni Baixa, tradicionalna trgovaËka i novËarska Ëetvrt u kojoj se meusobno paralelne ulice spuπtaju do veliËanstvena i prostrana trga Praca do Comercio na kojem je Dom Manuel I., koji je vladao od 1495. do 1521., sagradio svoju kraljevsku palaËu... S tri strane okruæen kolonadama a na Ëetvrtoj okrenut rijeci budi sjeÊanja na trπÊanski trg Piazza Unita d’Italia, ali ga i prostorom i dojmom nadvisuje. Englezima s kojima je Portugal i dandanas viπe nego tijesno povezan (usput reËeno, portugalski se porto pije viπe u Ujedinjenom kraljevstvu nego u bilo kojoj drugoj zemlji), poznat je bio kao Black Horse Square (Trg crnog konja). Dakako, tom je imenu kumovao kip Joaoa I. koji je davne 1775. isklesao Machado de Castro, najpoznatiji portugalski kipar tog vremena. BronËani je konj, poprimivπi patinu odavno postao zelenim, ali na naziv trga to nije utjecalo. Lokalno ga stanovniπtvo naziva jednostavno Terreiro do Paco odnosno “Trgom s palaËom, 97 :: LISABON :: Judiaria Grande i Judiaria Pequena VeliËanstveni slavoluk na njegovoj sjevernoj strani ulaz je u ulicu Rua Augusta, ali i ulaz u najreprezentativniji dio grada, lisabonski down town, u veÊ spomenutu Baixu. Slavoluk rese mnogi kipovi a meu njima su i Vasco da Gama i Marques de Pombal, Ëovjek koji je nakon katastrofalnog potresa 1775. Lisabon stvorio gotovo ni iz Ëega. Upravo su u tom podruËju bile dvije znaËajne æidovske Ëetvrti: Judiaria Grande, blizu danaπnje crkve sv. Nikole i Judiaria Pequena, na trgu usred kojeg se danas uzdiæe zgrada portugalske banke. MalËice istoËnije, u ulici Rua da Alfandega, je crkva Igreja da Conceicao Velha. Neki autori ustraju na tezi kako je upravo na tom mjestu nekoÊ bila sinagoga. Uz æidovsku povijest vezan je i glasoviti trg Praca Dom Pedro koji svi jednostavno nazivaju Rossio. NekoÊ je na njemu inkvizicija svoje sjediπte imala u palaËi Palacio dos Estaus, baπ na mjestu gdje je danas kazaliπte. U neposrednoj je blizini lisabonska najstarija kavana Marinho da Arcada koja je nekoÊ magnetski privlaËila sve ljude od pera, baπ kao i sve ostale koji su na bilo koji naËin bili povezani s knjiæevnoπÊu. Ispred nje su godine 1908. ubijeni portugalski kralj Carlos i sin mu Luis Felipe, a na istom je trgu zapoËela i revolucija koja je godine 1974. uvela Portugal u svijet demokracije. PUTOVANJA grad. I toranj i lift prizivaju romantiËna sjeÊanja, baπ kao i uspinjaËa Calcada de Gloria koja se na Bairro Alto uspinje malo dalje s trga Restauradores. S terase Sao Pedro de Alcantara puca pogled na crkve Graca i Nossa Senhora de Monte: ulice su uæe i strmije, a kamenje kojima su oploËene je grublje i loπije obraeno. Danju prevladavaju mirisi razliËitih obrtniËkih radionica: od stolarske smole do tiskarske boje, a dolaskom noÊi pale se neonske reklame s natpisima koji upozoravaju da se u njima svira i pjeva fado. Arheoloπki muzej obiluje kamenim nadgrobnim spomenicima, a jedan od njih posebno je zanimljiv. Zovu ga Monchique, a natpisi na njemu su na hebrejskome. Sve do XIV. stoljeÊa u tom je dijelu grada bila mala æidovska Ëetvrt koja se protezala na zemljiπtu πto je kralj Dom Dinis darovao glavnom rabinu Judasu Navarru. Prije stotinjak godina nekoliko skupina Æidova iz Gibraltara zajdniËkim je sredstvima podignulo sinagogu Shaare Tikva (Vrata nade). Arhitektonski uradak portugalskog arhitekta Venture Terre i danas se moæe vidjetio u srediπtu grada, u ulici Rua Alexandre Herculano. Bakalar na bezbroj naËin Iz mnogobrojnih restoranËiÊa πiri se miris præene ribe, a iz njihovih izloga mame jastozi i nezaobilazni bakalar. Jeste li znali da mi u Portugalu imamo tri stotine πezdeset i pet razliËitih recepata za pripremanje bakalara? - na pristojnom nas engleskom pita konobar u restoranËiÊu u kojem smo odluËili prezalogajiti. To znaËi da ga svaki dan u godini jedemo spravljena drugaËije - dodaje. Sinagoga Shaare Tikva PrisjeÊamo se golemih koliËina suπenog i usoljenog bakalara u trgovinama, gdje smo sa zaprepaπtenjem ustanovili i da je bakalar tamo toËno tri put jeftiniji nego li u nas, premda je ta hranjiva riba i u nas i u njih uvoz. Ipak, odluËujemo se za lokalni specijalitet: sardele na æaru - u zao tren. Nitko nam, naime, nije rekao da Portugalci sardelama koje bace na æar utrobu ne vade, pa kad smo je poËeli jesti, prizor na tanjuru bio je sve prije nego ugodan. Baixa je srce Lisabona optoËeno neoklasicistiËkim zgradama, jedan od prvih primjera planske izgradnje grada gdje su ulice koje se sjeku pod pravim kutem posve prepuπtene pjeπacima. I dok je danju u Augusti velika guæva, noÊu predio gotovo posve opusti. Blizu je i toranj s liftom koji je podigao stari dobri Eiffel, a gornje stajaliπte lifta je Bairro Alto - lisabonski gornji RazoËarani, sardele smo ostavili mahom nepojedene, promijenili lokal i u drugom naruËili pohani bakalar. RazoËaranje sa srdelama brzo je ishlapjelo. ©to u vinu, πto u bakalaru, a πto u Ëaπici izvrsnog porta nakon obroka, koji gotovo u pravilu zavrπava onim πto kod kuÊe uglavnom zovemo roæatom ili pak otmjenije crème caramel ! 97 49 PUTOVANJA :: LISABON :: vidjeti: fado nikoga ne pokuπava osvojiti na prepad, jer sam je umijeÊe bez virtuoznosti, temelji se na nadahnuÊu trenutka i vibracijama svih njegovih sudionika, ukljuËujuÊi i sluπateljstvo. ©etnja Lisabonom Pravo je Ëudo da potres godine 1775. koji je Portugal do temelja dobro protresao (i sruπio), a podrhtavanje tla se osjetilo Ëak u ©vedskoj, nije sa zemljom sravnio i toranj Belem zajedno s kraljevskom palaËom. A bez Belema i samostana Mosteiro dos Jeronimos, Portugal bi ostao bez nasvjetlijih primjera originalnog i Ëudnog umjetniËkog izraza manuelinske arhitekture. I crkva i samostan podignuti su na plaæi Restelo, upravo na mjestu odakle se Vasco da Gama otputio dalekim morima u joπ dalje zemlje i kamo su se godinu i pol dana kasnije dva od njegova tri broda vratila s polumrtvom posadom gotovo kao olupine, ali krcate zaËinima: put za Indiju bio je otkriven, a time i put nezamislivu bogatstvu. Fado ili sudbina Ako je flamenco glazba Andaluzije, onda fado pripada upravo Lisabonu. Ni jedna ni druga glazba nemaju veze s plesom za publiku, a joπ manje se svode na komercijalizirano uzvikivanje ole, popraÊeno kastanjetama. Fado izraæava Ëeænju i tugu. Sam naziv nastao od rijeËi fatum, πto oznaËuje sudbu. lako se moæe primijeniti i na genre, ali i na pojedinaËnu pjesmu. Gotovo kao lisabonska inaËica weltschmerza, fado se poistovjeÊuje s pojmom saudade koji oplakuje bilo izgubljeno bilo, pak, nikad dostignuto. StoljeÊe i pol veÊ noÊu zabitnim uliËicama Bairra Alta odjekuju zvuci mandolini nalik plosnate gitare s osam, deset ili dvanaest æica koja se iz nekad jednostavna izgleda razvila u izvanredno oblikovano glazbalo, Ëesto protkano intarzijama od slonovaËe ili πkoljke bisernice. A ono πto bismo mi nazvali gitarom, tamo nazivaju viola. I dok viola uglavnom akordima prati, gitara melodijom dopunjuju tugaljiv glas æenskog fadista koje u pravilu nose crninu, crni πal, kao spomen na prerano umrlu Mariju Severu, prvu veliku fadisticu koja je æivot okonËala u dvadeset i πestoj godini. Istini za volju, mnogi Êe sam pojam fada poistovjetiti s Amalijom Rodrigues. Restorani u kojima se fado izvodi poznati su pod nazivom adegas. U pravilu, u njima se moæe dobro najesti kakva portugalska spcijaliteta, ali nitko neÊe zamjeriti ako se jelo ne naruËi, veÊ se gost prepusti tek tuæbalicama i portugalskoj kapljici, pa tako do sitnih sati. Uz dobru sreÊu, moæe se dogoditi da se fadistima pridruæe i konobari. Onomu tko nikad nije Ëuo fado, prvi Êe susret s njim biti nezaboravno iskustvo, a reakciju je jednostavno nemoguÊe pred- 50 Uz Vasca, u samostanu je i grob Camoesa, pjesnika koji je umro u siromaπtvu, i sukladno tome bio pokopan, baπ kao i Mozart, u skupnoj raki siromaha, no zato kraljevski grobovi poËivaju na slonovskim pleÊima. Toranj Belem optoËen je balkonima, voda koja ga okruæuje i oplakuje njegove temelje u sjeÊanje zaziva Veneciju, a palme koje ga okruæuju kao da su fatamorgana prenesena iz marokanskog Marakesha. Njemu nasuprot je spomenik moreplovcima, nalik kakvu napuhanom jedru kojem na Ëelu stoji Henry Moreoplovac, praÊen Alfonsom V. i Vascom da Gamom, a u sredini je i Fernao Magalhaes odnosno Magellan. Oko spomenika trgovci i kramari nude beskrajno mnoπtvo uglavnom ukusnih suvenira koji se svode ili na ploËice ili na predmete od pluta. Hrast plutnjak ionako je za Portugal ono πto su tulipani za Nizozemsku ili sir za ©vicarsku I ostaju dojmovi: nije Lisabon ni najveÊi, a joπ manje najljepπi glavni grad neke europske dræave, ali ima u njemu neπto osobito: sjedinio je znaËajke primorskog grada s ozraËjem kakva naselja duboko u unutraπnjosti zemlje, dok mu je svjeæina planinskih vrhunaca na dohvat jedne, a snaga atlantskih valova druge ruke. Valjda i ne postoji grad u kojem se iz svake njegove ulice moæe poÊi u bezbroj ugodnih πetnji, nikad toËno ne znajuÊi unaprijed hoÊe li put zavrπiti u kakvu labirintu strmih ulica ili pak na nekoj od Ëistina uz Tagus ili Tejo. A na tim se ulicama neprestance neπto dogaa. Teπko je u Lisabonu pronaÊi robnu kuÊu i putnik se pita postoji li ona uopÊe, ali pri susretu s azulejosima, onim plavo-bijelim ploËicama optoËenim zgradama, ionako se zaboravlja na trivijalnosti poput shoppinga. NoÊnom obilasku Bairra Alta pridruæuje se dnevno planinarenje do Alfame, ali tek nakon jutarnjeg susreta s lukom i skladiπnim zgradama s kojih ni udari vjetrova, niti kiπe nisu joπ sprali prastare natpise nekad kraljevskog grada. Jurica MiletiÊ 97 Festival æidovskog filma Ujedinjenog kraljevstva 2006. Festival æidovskog filma Ujedinjenog kraljevstva ove je godine otvoren gala premijerom britanske filmske komedije ‘©ezdeset πesta’ (Sixty Six) u najelitnijem londonskom kinu ‘Curzon’ u Mayfairu, a skupe ulaznice u korist jedne æidovske dobrotvorne udruge bile su unaprijed razgrabljene. Dan kasnije, za prvoga prikazivanja filma u gradskoj mreæi kinematografa, londonske su novine nudile besplatne karte, kao joπ jedan vid reklame u okviru koje se posvuda moglo proËitati, Ëuti ili vidjeti intervjue s Paulom Wielandom, veÊ proslavljenim reæiserom dopadljivih i komercijalno uspjeπnih filmova “Engleski pacijent” i “Bridget Jones” ili s glavnom glumicom filma, Helenom Bonham Carter koja u filmu ‘©ezdeset πesta’ odliËno glumi æidovsku mamu. Tom prilikom glumica, inaËe izdanak ovdje poznate obitelji i ljepotica koju se smatra prototipom ‘English rose’, odjednom izjavljuje kako je takva predodæba o njoj pogreπna, jer joj je njezina æidovska majka srednjoeuropskog i πpanjolskog porijekla bila model za ovu ulogu. Nogomet ili Bar mitzva? Utemeljena na stvarnim dogaajima, tema filma je nogometnoæidovska kombinacija, ako se tako mogu nazvati peripetije oko odræavanja Bar mitzve jednog dvanaestogodiπnjaka iz istoËnog Londona, Ëiji roditelji tvrdoglavo odbijaju promijeniti dan te proslave premda ona pada na isti dan kad i finalna utakmica 97 svjetskog nogometnog prvenstva, davne 1966. godine. Prvenstveno je ‘©ezdeset πesta’ nostalgiËna komedija osjenËana velikim trenutkom najveÊe britanske nogometne, a moglo bi se mirno duπe reÊi, opÊenito poslijeratne slave, tj. pobjede nad NjemaËkom u finalnoj utakmici svjetskog nogometnog prvenstva. U takvoj sveopÊoj euforiji, bilo Ëija Bar mitzva bila bi zanemarena, pa tako na Bernijevu nitko i ne pomiπlja doÊi. Duboko razoËaran, nesretni deËko, koji se dugo pripremao za svoju proslavu, konaËno se i sam prilagoava opÊem veselju doæivljavajuÊi vlastitu apoteozu, ovdje vienu kao nastanak osjeÊaja pripadnosti, kroz opÊu nogometnu euforiju pobjede. A taj prijelaz od adolescentnog nezadovoljstva u osjeÊaj pripadnosti, ujedno predstavlja znak sazrijevanja i ulaska djeËaka u svijet odraslih (u ovom sluËaju nogometa, πto se moæe Ëitati nacije) πto i je prava svrha Bar mitzve. U razgovoru s direktoricom Æidovskog filmskog festivala Judy Ironside, o kojoj neki ovdje piπu kao o kraljici æidovskog filma u 51 KULTURA :: ÆIDOVSKI FILM :: Velikoj Britaniji i koja elokventno predstavlja filmove tijekom festivala, a poslije prikazivanja vodi razgovore izmeu publike i autora filma, primijetila sam da je bilo vrlo oportuno povezati gala premijeru jako komercijalnog filma s otvaranjem Æidovskog filmskog festivala koji u stvari poËinje dan kasnije u kinu „Screen on the Hill“, u sjevernom Londonu. Judy je naglasila da je svrha festivala skrenuti paænju i promovirati filmove iz drugih zemalja, uglavnom osuene iskljuËivo na festivalska prikazivanja. ObiËno se radi o neameriËkim filmovima koji se, bar πto se sredstava za reklamiranje tiËe, teπko mogu natjecati, a ona se nada da Êe ova gala premijera privuÊi paænju na filmove sa æidovskom tematikom, koji u veÊini sluËajeva sami po sebi uglavnom nemaju reklamne budæete, niti πansu da ih eventualno otkupe britanski distributeri. „Prvi sat mira“ - πkolovanje arapske i æidovske djece Ove godine Festival donosi dvadesetak cjeloveËernjih igranih i dokumentarnih filmova uz isto tako veliki broj kratkometraænih od kojih su poneki prave filmske 52 poslastice. Nisam mogla pratiti cijeli festival stoga je moj komentar ograniËen na filmove koje sam stigla vidjeti. Od duljih filmova koje sam gledala, vrlo su me se dojmili neki izraelski Prije odlaska izmijenila sam još nekoliko riječi s Judy Ironside. Ispričala mi je da se ured JFF-a uskoro iz Brightona seli u London. Ta uspješna žena, majka petoro djece, zaista je sposobna i Judy Ironside okretna menadžerka, izvrsna poznavateljica filma kao što je umješna i u nalaženju sponzora. Uz svoje malobrojne suradnike festival je u nekoliko godina pretvorila u velik i značajan događaj koji doprinosi kulturnom životu Londona. Židovski filmski festival zamišljen je kao putujući, pa se poslije Londona filmove može vidjeti u drugim britanskim gradovima. Ove sezone se Festival po prvi put vrti za vrijeme održavanja tjedna židovske kulture ‘Limud’ u Manchesteru, krajem godine. Upitala sam Judy bi li bilo moguće dio festivala prikazati u Židovskoj općini u Zagrebu. Taj joj s prijedlog vrlo svidio te je izjavila da bi rado došla u Zagreb i pokazala bar neke filmove festivala, naravno kad bi u Zagrebu za to postojalo zanimanje. filmovi, osobito jer se bave izraelsko-palestinskim sukobom na jedan nov naËin, ne izbjegavajuÊi problematiku i teæinu izraelske nerjeπive stvarnosti. Ovi hrabri autori pokuπavaju pronaÊi rjeπenje za politiËki πah mat u kakvom se naπla cijela bliskoistoËna zona. Meutim u medijskom izvjeπÊivanju izraelsko-palestinskog sukoba ovakvim pozitivnim inicijativama, posebno onima koje dolaze iz Izraela, kao da nema mjesta. Ponekad se stjeËe dojam da mediji za njih ne æele znati, πtoviπe izgleda kao da se izbjegava govoriti o pozitivnim inicijativama, a da smo osueni samo na biljeæenje crne kronike dnevnih dogaaja. Prvi sat mira ( ‘First Lesson in Peace’) Yorama Honiga upravo je film kakav bi se trebalo prikazivati u svakoj situaciji i svugdje. Kad πestogodiπnja djevojËica Mikal poËinje polaziti πkolu, njezin otac, Yoram Honig, odluËi da joj napiπe pismo. Meutim njegovo pismo u obliku filma daleko nadilazi samo jedno osobno pismo. Mikal poËinje svoje πkolovanje u Neveh ©alom/Wahahat al Salam, dvojeziËnoj πkoli za arapsku i æidovsku djecu, prvu takve vrste u Izraelu kakve, na æalost, dræavni sustav ne podupire financijski. Odluku da ju se tu upiπe nije bilo lako donijeti. Kako se Mikal susreÊe po prvi put u svom æivotu s arapskom djecom i njihovim jezikom, paralelno se njezini roditelji sukobljavaju s negodovanjem i protestima unutar vlastite obitelji, izazvanima njihovom odlukom. U njihovoj zemlji velikih politiËkih tenzija i trajnog politiËkog sukoba svaka osobna odluka postaje javni politiËki Ëin zbog Ëega politiËke rasprave nije moguÊe zaobiÊi niti u vlastitom domu. Djed male Mikal nepokolebljivi je cionist, a ujak pripadnik krajnje desnice. Obojica se protive odluci njezinih roditelja da polazi takvu πkolu. U samoj πkoli nije lako izbjeÊi sukobe izmeu palestinskih i æidovskih nastavnika ili pridati istu teæinu objema stranama povijesti. Recimo, izraelska svetkovina Dana nezavisnosti za Palestince je Dan nacionalne katastrofe. Kako se u svemu tome snaÊi i odræati ravnoteæu normalnosti, teπka je odgovornost kakvu su na sebe preuzeli neobiËno savjesni i hrabri nastavnici i uprava πkole. Prirodno je da identiËne sukobe kao æidovski roditelji doæivljavaju i palestinski roditelji sa svoje strane, u svojoj sredini. U 97 :: ÆIDOVSKI FILM :: najmanju ruku mnogo ih je s obje strane barijere koji smatraju takav pristup obrazovanju izdajniËkim Ëinom. Kulturna integracija Neve Shalom/Wahahat al Salam je istoimeno selo kao i Mikalina πkola. Selo su zajedniËki utemeljili Æidovi i palestinski Arapi godine 1970. Ideja voditeljica utemeljitelja ovog sela i πkole osniva se na meusobnom poπtivanju i razumijevanju i jednakosti Æidova i Arapa, kao i na razvijanju svijesti putem obrazovanja. U selu danas æivi oko pedesetak palestinskoarapskih i æidovskih obitelji, a na listi Ëekanja ih ima oko 300. Razgovor poslije prikazivanja ovog jednosatnog filma zapalio je sve prisutne. Uz reæisera na pitanja publike odgovarala je jedna palestinska aktivistkinja za ljudska prava, Manal Massalha. S njezina glediπta Palestinci su u Izraelu graani drugog reda, kolonizirani i obespravljeni. Obrazovni sustav nameÊe da zaborave svoj identitet. Ravnateljica sliËne πkole iz Belfasta govorila je o poteπkoÊama i uspjesima integrirane πkole u kojoj je poslije zavrπetka protestantsko/ katoliËkog sukoba u Sjevernoj Irskoj bilo samo πest uËenika, a danas ih je upisano tri stotine. Sve troje govorili su o vlastitim iskustvima i sloæili se da je integrirano obrazovanje jedini put prema trajnom rjeπavanju sukoba. No ipak se iz londonske publike moglo Ëuti nekih glasova koji dræe postojanje takve πkole u Izraelu svetogrem. Istom temom kulturne integracije bavi se dokumentarni film Na poËetku svega je znanje (Knowledge is in the Beginning) reæisera Paula Smacznyja koji filmskim jezikom dokumentira rad West Eastern Divan Orkestra pod palicom dirigenta Danijela Barenboima. Kad su 1999. Daniel Barenboim i palestinski pisac Edward Said utemeljili taj orkestar izazvali su mnogobrojne kontroverzne reakcije. Sada ovaj dokumentarni film pokazuje jedinstvenu muziËku suradnju posveÊenu produbljenju miroljubive koegzistencije na Bliskom istoku. Ovdje zajedno muziciraju mladi glazbenici s obje strane barijere, Sirijci, Jordanci, EgipÊani, Palestinci i Izraelci. Kad ovi mladi ljudi shvate da imaju zajedniËki jezik, tj. jezik glazbe, u stanju su izvanredno suraivati bez obzira na sve druge razlike. Film prati nastajanje tog orkestra od njegova poËetka, odræavanje pet ljetnih radionica, u Weimaru, Sevilli, Barenboimov posjet Ramalahu i Jeruzalemu 2004. godine, kao i najsvjetlije toËke europske turneje IstoËno zapadnog divan orkestra godine 2005. KULTURA vlastita kuÊa je najbolnija tema, nabijena znaËenjem i emocijama. Dokumentarni film ‘KuÊa’ jedan je od prvih izraelskih filmova koji je predstavio palestinsko glediπte sukoba i dodirnuo neke od tabu tema, kao πto su posljedice rata od 1948. za Palestince. Usprkos tomu πto je film proizvela Izraelska televizija, njegovo je prikazivanje bilo zabranjeno. Taj 16mm film, snimljen u crno-bijeloj tehnici, studija je iz æivota jedne regije i njezinih stanovnika koje se previπe Ëesto opisuje pojednosVijesti iz kuÊe’ (News tavljeno i izvan povijesnog konteksta. ‘V from Home) treÊi je dio Amos Gitaijeve trilogije. Taj je dio snimljen u izraelsko- francusko- belgijskoj koprodukciji kao nastavak povijesti iste kuÊe, sniman u vremenskom razmaku od 25 godina. O svom filmskom projektu autor kaæe sljedeÊe: “Nedavno je projekt izgradnje zida izraelskih vlasti podijelio sela Batir i Walaja na Zapadnoj obali od njihove obradive zemlje. Stvorena je velika rana preko cijelog krajolika, zatvoren je pristup selima i uniπten cijeli sistem navodnjavanja u upotrebi nekoliko stotina godina, ako ne i dulje… Klesar iz mog filma iz 1980. je iz sela Walaje. OdluËio sam se vratiti u Zapadni Jeruzalem da bih ponovo snimio kuÊu koju sam snimao prije dvadeset pet godina, pa onda ponovo godine 1988., kad sam snimio film o kuÊi i o klesaru. Holokaust je i dalje neizbjeæna tema Kao uvijek festival nudi izbor filmova s temom holokausta. Od Ninino tih filmova ovaj put sam gledala poljsko-πvedski film ‘N putovanje’ (Ninas Resa) Lene Einhom.. Film se temelji na istinitoj priËi autoriËine majke, Nine RajmiÊ, koja je kao djevojka do poËetka Drugoga svjetskog rata u Poljskoj odrastala u Varπavi, u sreenim graanskim prilikama. Nakon nacistiËke Trilogija o posljedicama rata za Palestince ‘KuÊa’ (BAYIT) jedan je od prvih dokumentarnih filmova Izraelca Amosa Gitaia, ali nikako i posljednji kojim je izazvao kontroverzne reakcije. Ovaj film govori o kuÊi u Zapadnom Jeruzalemu koja je bila vlasniπtvo palestinske obitelji do 1948. godine, kad su je izraelske vlasti rekvirirale i proglasile ‘napuπtenom’. Stari i novi stanari kuÊe, graevinski radnici ili susjedi, svi su dio njezine povijesti koja doslovce i metaforiËki u sebi objedinjuje izraelsko palestinske prilike. U tom kontekstu 97 53 KULTURA okupacije obitelj je preseljena u geto. Od cijele obitelji jedino su Nina i njezin brat Rudolf preæivjeli. Izbjegli su deportacijama i preæivjeli ustanak u getu. Poslije rata, Nina je ostvarila svoj san i studirala medicinu u Kopenhagenu. Nina kazuje svoju priËu isprepletenu igranim scenama u kojima nastupaju danas najpoznatiji poljski glumci. Uz vrijednu dokumentirana :: ÆIDOVSKI FILM :: toËuje na grupu od njih dvije stotine koji putuju pod imenom ‘King David’s Bikers’ (ili Motociklisti kralja Davida). Zajedno s njima putuje rabin zvan Zig Zag koji niti izgledom, niti svojim nastupom uopÊe ne nalikuje predodæbi kakvu imamo o rabinima. Druga, isto tako moÊna grupa putuje iz Kanade pod imenom ‘Yids on Wheels’. Svi ti bikeri ovako grupno izgledaju arhivsku grau predstavljenu kao zaista moÊno. Ako zamislite stotine Hell’s Angels (Aneli pakla sedamdeOve godine Festival donosi setih godina) na cestama Amerike, ne entiËne priËe, igranih scena i dokumendvadesetak cjelovečernjih Êete se mnogo udaljiti od te slike. Metarne grae Ëine vrlo zanimljiv pristup igranih i dokumentarnih filmoutim kroz pojedinaËno kazivanje neovrlo obraivanoj temi. va uz isto tako velik broj Ëekivano otkrivamo da ih sve povezuje kratkometražnih od kojih su holokaust, da svi imaju iza sebe priËe poneki prave filmske poslastice. Ëlanova obitelji koji su preæivjeli ili nas„Harleyev sin David“ tradali u holokaustu. Ovi moderni Æidovi moderni Æidovi na kotaËima na kotaËima svojim putovanjem otkrivaju duboko znaËenje slobode i otkrivaju da je njihovo putovanje ©teta je πto je na poslijepodnevnoj projekciji filma Anvera jednako vaæno kao i cilj putovanja. Harleyev sin David’ (Harley Son of David) bilo tek deLevona ‘H London/Zagreb, studeni 2006. setak gledatelja. Naime radi se o filmu kakvim bi se svaki fes© Vesna Domany Hardy tival mogao podiËiti. Stigao je u upravu festivala nenajavljen, upuÊen od strane Memorijalnog muzeja holokausta u Festival židovskog filma Ujedinjenog kraljevstva ove Washingtonu. Film slijedi putovanje nekolicine stotina bikera je godine otvoren gala premijerom britanske filmske (motociklista) na njihovu povijesnom hodoËaπÊu dugom 1200 komedije ‘Šezdeset šesta’ (Sixty Six) u najelitnijem milja, od Kanade preko sjeverne Amerike do muzeja u Washingtonu. S mezuzama na upravljaËima njihovih moÊnih londonskom kinu ‘Curzon’ u Mayfairu, a skupe ulamotora i uz blagoslov svojih rabina, ti ljudi priËaju u kameru znice u korist jedne židovske dobrotvorne udruge bile svoje priËe, na otvorenom putu. Kamera se posebno usredosu unaprijed razgrabljene. pozadina filmu, takva kombinacija aut- 54 97 MI©LJENJA :: LIBANON - IZRAEL :: Shimon Peres napisao je Ëlanak o ratu u Libanonu koji je nedavno objavio britanski list „Guardian“. Rat u Libanonu nauËio nas je da Izrael mora revidirati svoj pristup U Libanonu smo iskusili novu vrstu bitke. TeroristiËke organizacije naoruæane su velikim rasponom projektila i raketa, koji im omoguÊuju zaobiÊi linije bojiπnice i pogoditi tenkove, avione i koncentracije vojnika. Ovaj tip rata po prirodi je viπe balistiËki nego teritorijalni. Viπe ga vodi vjerska ideologija nego nacionalistiËka motivacija u potrazi da se pogodi stanovniπtvo gdje god je to moguÊe, Ëak prije nego πto se kontrolira teritorij. Crta razdijeljenosti izmeu neprijateljskog i domovinskog rata jako je zamagljena. Ovo je rat koji se vodi jednako u medijima kao i na bojnom polju. Bojno polje je prepuno televizijskih leÊa, Ëiji imidæ rata nije niπta manje vaæan od samog rata te time Ëini borbu za legitimnost i moral svojih vojnika jednako vaænim za sukob kao πto je i vojni uspjeh. Teroristi se ne ograniËavaju na politiËke granice. Oni postoje kao paraziti u tuim zemljama i postaju vojska unutar vojske, uz slobodu odjenuti ili skinuti vojnu uniformu - kako im se prohtije. Oruæje koje zemlja poput Izraela ima na raspolaganju nije dizajnirano za ratove takve vrste. Bilo bi besmisleno i vrlo opasno upotrijebiti avion ili helikopter koji je stajao milijune dolara za lov na nekog usamljenog terorista ili malu grupu terorista. Domovina nije sprema na takvu novu vrstu rata. Stanovniπtvo je koncentrirano u ograniËenom podruËju i predstavlja laku metu za projektile. Jednako kao πto je teπko razlikovati izmeu bojiπnice i napadnute domovine, nije lako vidjeti razlike izmeu slabe vlade i lopovskih agresora na podruËjima iz kojih se poduzimaju napadi. Nove tehnologije Koje se lekcije mogu nauËiti iz ovih promjena? Ni jedno strateπko oruæje zastraπivanja nije vjeËno. 97 55 MI©LJENJA Oblik odvraÊanja mora biti u skladu s promjenama na bojnom polju - Davidova praÊka bila je dobra za samo jednu bitku. Jasno je da Izrael mora zadræati obrambene snage u sluËaju napada tradicionalne vojske. S druge strane mora razviti strateπki naËin odvraÊanja koji poËiva na oruæju i organizacijskoj strukturi prikladnoj ovom novom dobu, u kojem su teroristi opskrbljeni projektilima i medijima. Terorist se ne moæe zaplaπiti znanjem da su razvijeni novi ureaji za nadgledanje, koji ga mogu identificirati Ëak i u gomili ljudi, da se njegovo oruæje moæe otkriti bez njegova znanja. Ta vrsta sprjeËavanja moæe se temeljiti na minijaturnom oruæju ili Ëak robotima na daljinsko upravljanje koji djeluju na bojnom polju, moæda Ëak i na vrsti do sada nepoznate inteligencije, baziranoj na revolucionarnoj nanotehnologiji. SreÊom, Izrael veÊ ima izvrsnu grupu hi-tech znanstvenika sposobnih razviti ureaje za otkrivanje i obranu koji mogu pogoditi pojedinaËnog neprijatelja i pruæiti osobnu zaπtitu. Prije pedeset godina imao sam privilegiju uvesti nove vojne sustave u izraelske obrambene snage, koje su opskrbile Izrael moÊnim oruæjem odvraÊanja, koje je joπ uvijek valjano. Uvjeravaju me da se to moæe ponovo uËiniti, putem inovativne i smjele tehnologije, i to na dulje vrijeme. Naπ cilj je mir Dalje, Izrael bi se trebao baviti politikom decentralizacije stanovniπtva i poduprijeti ozakonjenje jednog jedinog autoriteta u cijelom Libanonu - zapravo, u svim zemljama regije. Libanonska vlada i Palestinska samouprava izgubile su kontrolu nad svojim teritorijima i oruæanim snagama. Nisu viπe predstavljali mir i sigurnost na podruËjima za koje su dogovorni. Izrael mora podupirati vlade libanonskog premijera Fuada Siniore i palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa u njihovoj borbi za ekskluzivnu vojnu i teritorijalnu kontrolu nad svojim zemljama. Pretpostavlja se da novo ratno oruæje koje se dræi spremno sprjeËava rat. Cilj je mir. Usprkos sveg protivljenja izraelskog javnog mnijenja prema palestinskom terorizmu i teroru koji se πiri iz Libanona, postizanje mira nije se smanjilo kao cilj. :: LIBANON - IZRAEL :: zolucije UN-a rodilo je obnovljenu nadu da Êe se s Libanonom postiÊi potpuni mir, na koji je Siniora javno pozivao. Odgovor Izraela mora biti pozitivan, javan i nesumnjiv: DA miru s Libanonom. Neuspjeh postizanja mira s Palestincima nije bio rezultat neprijateljstava Izraela, nego nedostatak jedinstva meu Palestincima. Palestinci koji æele mir nemaju snage pospjeπiti ga. Oni koji ne æele sporazum, imaju snage da ga sprijeËe. Kako danas stoje stvari, politiku Êe nadomjestiti tragedija. Inicijativa da se jednostrano povuku sa Zapadne obale u oËima izraelske javnosti izgubila je privlaËnost zahvaljujuÊi posljedicama povlaËenja iz pojasa Gaze. Ne mogu danas zamisliti situaciju u kojoj veÊina Izraelaca podupire takvo povlaËenje. Spremni smo uÊi u bilateralne pregovore na bazi „mirovnih smjernica“, ali je Hamas do danas sprijeËio palestinsku stranu da slijedi taj plan. Izrael Êe nastaviti predlagati bilateralne pregovore, unatoË odbijanju Hamasa. Ekonomske inicijative Jedna alternativa mogla bi poprimiti oblik partnerskog odnosa, koji ukljuËuje Izrael, Jordan i Palestince, slijedeÊi ekonomski put, radije nego politiËki. Te tri zemlje veÊ su se sloæile da cijelu graniËnu regiju izmeu Crvenog mora i rijeke Jordan pretvore u zajedniËki ekonomski koridor mira, duæ kojeg Êe se razvijati industrijska postrojenja, turizam i poljoprivreda. Takav pristup bio je na nekim drugim toËkama u svijetu uspjeπan, veÊina vaænih promjena koje su se dogodile diljem svijeta od kraja Drugoga svjetskog rata bile su posljedice ne vojnih intervencija, nego ekonomskog napretka. Tri entiteta koja su se sloæila u ovoj inicijativi nemaju potrebna sredstva za provedbu tog plana. Meutim, internacionalni fondovi koji traæe novo træiπte i moguÊnosti, usprkos ukljuËenom riziku, mogu se privuÊi projektima regionalnog razvoja sliËnima ovome. Ako moæemo privatizirati dio ekonomije, zaπto ne privatizirati dio mira? U miru, kao i u ratu, putevi se mijenjaju. Pojam o trgovanju teritorijem u svrhu postizanja mira bio je uspjeπan u dva navrata - Egipat i Jordan. Nije uspio u druga dva sluËaja Libanon i Palestinci. Povukli smo se iz Libanona, u skladu s rezolucijom UN 1559., ali za uzvrat nismo dobili potpuni mir. Jednostavno smo se povukli sa svih podruËja iz pojasa Gaze, ali unatoË tom koraku s tog podruËja nastavili su se napadi na Izrael. Stoga Palestincima moramo predloæiti pristup politiËko-diplomatskim pregovorima na jednoj osnovi prihvatljivoj meunarodnoj zajednici i samim Palestincima - postojeÊim „mirovnim smjernicama“ - i istovremeno odstraniti teret ekonomske nevolje, putem razvojnog trokuta. Postrojavanje UN-ovih jedinica u juænom Libanonu (gdje je Hezbolah koncentrirao svoje snage) kao posljedica nove re- (Ëlanak objavljen u Guardianu, u rujnu ove godine, prevela Mira Altarac HadjiristiÊ) 56 Viπe ne vrijedi stara izreka „ljudi Êe æivjeti sami“. Nema viπe ratnih granica, ni u ratu, ni u miru. 97 FILATELIJA :: IZRAEL :: NOVOSTI IZRAELSKE PO©TE SudeÊi po vijestima koje stiæu iz Tel Aviva, mjesec prosinac Êe u filatelistiËkom smislu biti osobito plodan, jer u prometu Êe se naÊi Ëak Ëetiri nova izdanja maraka. Jedna Êe vrednota biti posveÊena esperantu i njegovu tvorcu Lazaru Ludwigu Zamenhofu, niz maraka likovno Êe predstaviti pojam mode u Erec Izraelu, redoviti niz maraka bit Êe dopunjen trima novim vrednotama, a niz od Ëetiri marke bit Êe posveÊen mjestima u Izraelu koja su na ovaj ili onaj naËin bila u svezi s kriæarskim vojnama. Zamenhof otac esperanta Lazar Ludvig Zamenhof rodio se Bia ystoku, 15. prosinca 1859., a umro 14. travnja 1917. Mjesto njegova roenja danas je u Poljskoj, ali onda je bilo u Litvanskim provincijama carske Rusije. Njegovi roditelji, otac Mordehaj i mati Rozalija, bili su Æidovi porijeklom iz Litve. Djetinjstvo je proveo u rodnom i viπenacionalnom Bia - ystoku - gradu u kojem su ljudi govorili ruski, poljski, litavski, jidiπ i joπ poneki jezik. Imao je mnogo prilika osvjedoËiti se kako izmeu pripadnika pojedinih jeziËnih i nacionalnih skupina vlada velika netrpeljivosti i poËeo je sanjati o jeziku koji Êe biti zajedniËki svim narodima. Na takvom jeziku koji Êe dobiti ime esperanto radio je kao gimnazijalac i kao student, ali i u kasnijoj æivotnoj fazi kad je veÊ bio lijeËnik. PoËetni oblik esperanta Lingwe universala bio je dovrπen do poËetka zime 1878., kada je sa svojim gimnazijskim kolegama organizirao proslavu pod nazivom Dan roenja meunarodnog jezika. KonaËan oblik jeziku dao je tek 1885. godine, a onda dvije godine traæio izdavaËa. Prvi udæbenik esperanta iz 97 tiska je izaπao 26. srpnja 1887. godine u Varπavi, ali na ruskom jeziku i pod pseudonimom Dr. Esperanto. Taj Êe pseudonim postati opÊe prihvaÊeno ime za jezik, a sama rijeË esperanto na jeziku esperanto znaËi onaj koji se nada. U izdavanju udæbenika uvelike mu je pomogao tast, mali tvorniËar Silbernik. ÆiveÊi u multietniËkoj i viπejeziËnoj sredini, Zamenhof je govorio viπe jezika koje je izvrsno poznavao (ruski, njemaËki, poljski, jidiπ i kasnije esperanto), pa je teπko reÊi koji mu je bio pravi materinji. K tome, Ëitao je i na francuskom, grËkom, latinskom, talijanskom, engleskom, hebrejskom i volapiku - umjetnom jeziku prije esperanta, a u odreenoj mjeri je poznavao je i πpanjolski i litavski. Otac mu je u kuÊi govorio ruski, mati jidiπ, a supruga mu Klara bila je Litavka. Sa svojom je obitelji æivio skromno i u struci se teπko probijao, nerijetko radeÊi do iznemoglosti. Na prvi kongres esperantista otiπao je tek 1905., a nakon toga, sve do smrti nije propustio nijedan. U holokaustu, obitelj je bila posve istrijebljena: sina Adama nacisti su ubili u Varπavi, a obje kÊeri Lidiju i Sofiju usmrtili u plinskim komorama Treblinke. Preæivio je samo njegov unuk Louis Cristopher Zaleski -Zamenhof, koji danas æivi u Francuskoj. Nova izraelska marka sa Zamenhofovim likom obiljeæava 200. obljetnicu izlaska prvog udæbenika. Kriæarski ratovi na izraelskim markama Marke posveÊene modi u izraelskoj filatelistiËkoj praksi odnosno markovnom izdavaπtvu velika su novost, premda nisu novost u nekim drugim dijelovima svijeta. Primjerice, Italija je svojim modnim 57 OBLJETNICE :: GRAETZ :: kreatorima, ali i modnim predmetima poπtanske marke veÊ posveÊivala u viπe navrata. ©to se novih vrednota redovitog niza tiËe, rijeË je o markama s prikazanim biljem, a takve su meu filatelistima oduvijek bile u samom vrhu popularnosti. Pridodane vrednote su marke od 1.50, 2.50 i 3.30 novih πekela. Izdane u arcima od 50 komada, samo pet maraka u svakom arku ima onaj famozni privjesak, zapravo donji rubni dio na koji se proπiruje bilo crteæ sa same marke, bilo pak se na nj dodaje kakva promidæbena i ina poruka. Marka najniæe nominalne vrijednosti prikazuje Coriandrum sativum, a slijede Micromeria fruticosa i Mentha piperica. Najzanimljiviji niz (sve se marke u prometu pojavljuju 17. prosinca) neprijeporno su Ëetiri marke posveÊene mjestima u Izraelu koja su na neki naËin povezana sa zbivanjima za vrijeme kriæarskih vojni, pa se u vrlo zanimljivu dizajnu na Ëetiri nove marke, nominalne vrijednosti 2.50 novih πekela svaka, pojavljuju Caesarea, Atlit, Belvoir i Monfort. Godine 1095. na crkvenome saboru u Clermontu u pokrajini Auvergne u Francuskoj, papa Urban II. je navijestio kriæarski rat kojim je Sveta zemlja trebala biti preoteta muslimanima, i Ëetiri godine kasnije, 15. srpnja 1099. nakon petotjedne opsade, kriæari su zauzeli Jeruzalem i objavili osnutak Prvog kraljevstva Jeruzalemskoga, koje je potrajalo sve do 1187. kad ga je zauzeo Saladin. Nekoliko godina kasnije na obale Ereca Izraela stigle su nove kriæarske Ëete i zapoËele niz osvajaËkih pohoda. Premda nisu uspjeli zauzeti sam Jeruzalem, bilo je proglaπeno Drugo kraljevstvo Jeruzalemsko. U svakom sluËaju kraljevstvo nije bilo potpuno i u razliËitim je prilikama doæivljavalo i svoje uspone i svoje padove. U tom je razdoblju Jeruzalem bio ponovno osvojen i u posjedu kriæara ostao dvadesetak godina. Sredinom XIII. stoljeÊa kriæare su poËeli tjerati Mameluci:14. kolovoza 1291. kriæari su napustili svoju posljednju utvrdu Atlit i otplovili na Cipar. Bio je to svrπetak kriæarskog vladanju u Erecu Izraelu koje je potrajalo gotovo dva stoljeÊa. Kao podsjetnik na kriæarske ratove ostali su razliËiti redovniËko vojniËki redovi, poglavito Hospitalijeri, Templari i njemaËki Teutonski red. U materijalnom smislu, kriæari su na tom podruËju ostavili znatan broj crkava i kapela, a posebice arheoloπkih ostataka utvrenih gradova i tvrava, Ëesto graenih pod utjecajem bizantsko.muslimanske i armenske vojne arhitekture tog vremena., Na Ëetiri nove marke, prikazane su upravo Ëetiri takve utvrde. Caesarea je bila utvrena sredozemna luka, zapravo najvaænija u cijelom Izraelu. Zidove utvrde u nekoliko su navrata uniπtavali, pa ponovno gradili. Atlit je tvrava graena 1218., a Belvoir (Kokhav Hayarden) bio je prodan vitezovima reda Hospitalaca. Saladin ga je uspio osvojiti tek nakon dugotrajne opsade. Monfort u zapadnoj Galileji neko su vrijeme dræali vitezovi njemaËkog Teutonskog reda. Jurica MiletiÊ 58 150 godina od roenja Lea Graetza Kao elektrotehniËar po svojem prvenstvenom obrazovanju nemam mnogo prilike povezati tu svoju struku s temama u Ha-Kolu. No ovaj put to nije nimalo bio problem. A tema se ubrzo dotakla mnogih stvari: od termodinamike do antisemitizma. VeÊ se u svojim prvim susretima s elektrotehnikom, pa i u amaterskom bavljenju projektima tipa „sam svoj majstor“, uËenici u osnovnoj πkoli susretnu se s pojmom Graetzova spoja, a u nekoj srednjoj elektrotehniËkoj πkoli nemali broj puta uËenik zahvaljuje na jednostavnom rjeπenju zadataka na praksi kada pokvarene elektronske ureaje jednostavno popravi zamjenom „greca“ u neispravnom napajanju. Negdje na studiju onda se susretne i s pojmom Graetzovog broja koji opisuje toplinski protok. Moæda je prilika, makar ukratko, te koncepte objasniti i ovdje, a i saznati tko su uopÊe ti Graetzi. Leo Grätz (Ëije se ime u nenjemaËkom govornom podruËju redovito navodi kao Graetz) jedan je od velikana njemaËke fizike, roen u Breslauu (tada u NjemaËkoj, danas Wroclaw u Poljskoj) 26. rujna 1856. godine. Leo je bio sin joπ poznatijeg oca, Heinricha Grätza, joπ za æivota slavljena rabina i æidovskog povjesniËara. Leo je studirao matematiku i fiziku u Breslauu, Berlinu i Strasbourgu, da bi 1881. godine postao asistent kod profesora A. Kundta u Strasbourgu. Ubrzo je preπao na SveuËiliπte u Muenchenu gdje je 1908. godine postao profesor. U poËetku svoje karijere objavljivao je znaËajne radove na polju voenja i zraËenja topline, trenja i elastiËnosti, da bi se u zadnjem desetljeÊu XIX. stoljeÊa intenzivnije posvetio prouËavanju problema elektromagnetskih valova i katodnih cijevi. Kao tehniËki pisac Grätz je bio osobito plodan i cijenjen. Njegova knjiga “Die Elektrizität und Ihre Anwendung” (Elektricitet i njegova primjena) prvotno tiskana u Stuttgartu 1903. godine, doæivjela je dvadeset i tri izdanja, kao rijetko 97 OBLJETNICE :: GRAETZ :: koja knjiga na ovom tehniËkom polju ikada prije i kasnije. Opseæna peterosvezaËna knjiga „Handbuch der Elektrizität und des Magnetismus“ (PriruËnik iz elektriciteta i magnetizma) takoer je doæivjela viπe izdanja, a potkraj æivota objavljivao je i znanstvene i osobito znanstveno-popularne Ëlanke koji objaπnjavaju tada zaËuujuÊe koncepte nuklearne fizike. Grätzove teorijske postavke o πirenju elektromagnetskih valova zajedno s pionirskim radovima Heinricha Hertza (joπ jednog prominentnog Æidova meu fiziËarima) posluæile su kao temelj za kasnija otkriÊa vezana za telefon, radio i televiziju πto se vrlo Ëesto naglaπava u radovima koji se bave povijeπÊu suvremene elektronike. Leo Grätz umro je u Münchenu 12. studenoga 1941. godine. Graetzov broj Graetzov broj, bezdimenzijska je veliËina koja opisuje znaËajke laminarnog strujanja u toplinskom vodiËu. OznaËava se simbolom Gz. Broj se definira kao Gz = Re · Pr · di/L, pri Ëemu je di unutraπnji priomjer/promjer vodiËa (cijevi), L njegova duæina, a Re i Pr Reynoldsov odnosno Prandtlov broj. Ovisno o primjeni taj se izraz moæe napisati koristeÊi razliËite veliËine iz termodinamike, primjerice Gz = m’ · Cp / _ / L, gdje je m’ maseni protok, Cp toplinski kapacitet, a _ toplinska vodljivost. Pomalo pojednostavljeno reËeno, ta veliËina govori o kvaliteti prijenosa topline u cijevima centralnoga grijanja. Graetzov spoj Graetzov ili mosni spoj dioda koristi se u ispravljaËima izmjeniËnog napajanja u istosmjerno. Za razliku od drugih, jednostavnijih spojeva dioda u ispravljaËu (poluvalno i punovalno ispravljanje) takav spoj ima veÊu uËinkovitost, a ne traæi transformator s dva sekundara. Zbog tih znaËajki diode spojene u Graetzov spoj danas su redovito sastavni element svih ispravljaËa u elektroniËkoj opremi πiroke primjene. Spoj se sastoji od Ëetiri diode koje su spojene tako da naizmjeniËno po dvije vode, a dvije ne vode te time ulazni izmjeniËni napon dovode na izlaz uvijek s istom polarizacijom. »etiri diode u Graetzovom spoju danas se proizvode u jedinstvenom kuÊiπtu s Ëetiri izvoda kao zaseban elektroniËki element. 97 Heinrich Graetz NjemaËki rabin i povjesniËar, roen je 31. listopada 1817. u Xionsu (danas Ksiaz Wielkopolski u Poljskoj). Zavrπio je πivu u Wollsteinu i krenuo na studij u Prag gdje se namjeravao posvetiti obrani ortodoksnog æidovstva. No, imigracijske vlasti vratile su ga s granice te ga je primio rabi Hirsch, tada rabin oldenburπki. Nakon tri godine studija kod rabija Hirscha, prihvatio je mjesto na SveuËiliπtu u Breslau. U to vrijeme zahuktala se kontroverza izmeu reformista i ortodoksa, pri Ëemu je Graetz Ëesto kritizirao reformistiËku struju objavljujuÊi Ëlanke u tjedniku „Orient“. Njegova popularnost i utjecaj bili su osobito vaæni tijekom frankfurtske konferencije kada je podræao Zachariasa Frakela i njegovu obranu hebrejskog jezika (rabinska konferencija u Frankfurtu na Majni 1845. odluËila je da nije viπe potrebno dræati sluæbe na hebrejskom veÊ da se mogu dræati na lokalnim jezicima πto je bio jedan od znaËajnijih prijelomnih dogaaja izmeu reformiranih i ortodoksnih Æidova). Godine 1872. Graetz se uputio u Palestinu prouËavati ranu æidovsku povijest, koju je obradio u svoja prva dva toma „Povijesti Æidova“. Ta djela kao i zalaganje za problem rumunjskih Æidova na pariπkoj konferenciji 1878. godine postavilo je Graetza kao jednog od vaænijih meta antisemitskog pokreta, koji ga je optuæivao za mrænju prema krπÊanstvu i njemaËkom narodu te kao dokaz da se Æidovi nikada neÊe uspjeπno asimilirati u svoju okolinu. U meuvremenu je Graetz dovrπio svoju „Povijest Æidova“ (Geschichte der Juden) u jedanaest svezaka. To djelo predstavlja stoæerni rad iz æidovske povijesti, prvi koji je tako sveobuhvatno prikazao cijelu povijest raseljenog naroda te djelo koje je i dugo kasnije predstavljalo temelj za æidovsku povjesnicu. Unutar nekoliko godina od objavljivanja prevedeno je na engleski, ruski, hebrejski, a u dijelovima i na jidiπ i francuski. „Povijest“ je obuhvatila vrijeme do 1848. godine, jer je Graetz odluËio da neÊe pisati o tada joπ æivim ljudima. No, ipak je njegova jedanaesta knjiga izazvala mnoge kontroverze u javnosti osobito kritike liberalne stranke i reformske struje. U ljeto 1891. godine zbog srËane bolesti preselio se kod sina Lea u Muenchen gdje je ubrzo i umro, 7. rujna 1891. godine. Æ. H. 59 ANTISEMITIZAM :: LONDON :: LIVINGSTON Sudac je opomenuo Livingstona, inače vrlo omiljenog i popularnog londonskog gradonačelnika, da je njegova usporedba židovskog novinara sa stražarom u nacističkom logoru neumjesna. OSLOBO–EN OPTUÆBE ZA ANTISEMITIZAM Visoki sud u Londonu presudio je u listopadu ove godine u drugostupanjskom sporu izmeu novinara gradskog lista „Evening Standarda“, Olivera Finegolda i kontroverznog londonskog gradonaËelnika Kena Livingstona, u korist gradonaËelnika. Sud je uvaæio gradonaËelnikovu æalbu i poniπtio raniju presudu o suspenziji s duænosti u trajanju od 4 sedmice, s objaπnjenjem da je gradonaËelnik prekrπio pravila ponaπanja Gradske vijeÊnice. Sudac Visokog suda, solomonski je presudio da pravila nisu prekrπena jer je do incidenta doπlo izvan zgrade VijeÊnice. Ipak sudac je opomenuo Livingstona, inaËe vrlo omiljenog i popularnog londonskog gradonaËelnika, da je njegova usporedba æidovskog novinara sa straæarom u nacistiËkom logoru neumjesna. Do incidenta je doπlo u veljaËi ove godine, poslije prijema u Gradskoj vijeÊnici organiziranog za obiljeæavanje 20 godina od kada je bivπi britanski ministar za kulturu Chris Smith, javno u parlamentu objavio svoju homoseksualnost. Velika veÊina graana multikulturnog Londona voli svog gradonaËelnika i dobro znaju da on nije nikakav antisemit, ali da je osobujna i kontroverzna liËnost, koji je oduvijek bio trn u oku politiËkim vlastima i desnijim medijima. Poznat kao „Crveni Ken“ osamdesetih se godina sukobljavao s gospoom Margareth Tatcher koja je Ëak ukinula londonsku gradsku upravu i prodala staru londonsku gradsku VijeÊnicu preko puta Parlamenta, da bi se rijeπila Kena i njegove samostalne i avangardne gradske politike. Ken je uspio vratiti autonomnu gradsku upravu Londonu kad su na vlast doπli Laburisti, ali je i s njima u vjeËnom sukobu. Povodom proslave Dana židovske kulture, u rujnu ove godine, gradske vlasti po uputama Kena Livingstona organizirale su masovnu proslavu židovske kulture i njezinog doprinosa na londonskom Trafalgar Squareu. Poπto je Livingston napustio VijeÊnicu poslije prijema, novinar Standarda zatraæio je od njega izjavu povodom te proslave, ali je gradonaËelnik odbio komentirati. Uporni novi- nar se nije dao smesti, Ëak je i snimio taj razgovor u trajanju od 35 sekundi, u kojem mu je Livingston odbrusio da ga prestane progoniti i ponaπati se kao nacist. Finegold se osjetio povrijeen tom izjavom i odgovorio da je on Æidov, na πto mu je gradonaËelnik odbrusio da se u tom sluËaju ponaπa kao kapo u koncentracijskom logoru. 60 „Crveni Ken“ osebujna je i kontroverzna liËnost Istupio je iz LaburistiËke stranke kada ga nisu kandidirali za gradonaËelnika, da bi kao samostalni kandidat veÊinski pobijedio, i to Ëak u dva mandata. Pod njegovom upravom sagraena je nova gradska VijeÊnica na Temzi, preko puta londonskog Towera, a London je kao grad opet procvao. ©to se tiËe VijeÊa predstavnika æidovskih zajednica koje je tom prilikom zatraæilo njegovu suspenziju, zna se da im je Ken trn u oku buduÊi oduvijek, dosljedno sebi, zastupa prava Palestinaca. Povodom proslave Dana æidovske kulture, u rujnu ove godine, gradske vlasti po uputama Kena Livingstona organizirale su masovnu proslavu æidovske kulture i njezinog doprinosa na londonskom Trafalgar Squareu. Vesna Domany-Hardy 97 PARI©KA PALETA 10. 12. 2006 - 18. 1. 2007. GALERIJA "MILAN I IVO STEINER" Ivan Rein roen je u Osijeku 1905. godine u æidovskoj obitelji od oca dr. Mavre Reina, uglednog pravnika i majke Olge roene Hönigsberg. Zavrπio je slikarstvo u klasi Vladimira BeciÊa na UmjetniËkoj akademiji u Zagrebu. Reinovo slikarstvo formiralo se u teænji prema sintezi postimpresionistiËkih iskustava i tradicije, na πto je utjecao i njegov dugogodiπnji boravak u Parizu. Povratkom u Zagreb u proljeÊe 1940. godine, æalio je za svojim brojnim pariπkim djelom koje je ostalo u Parizu. PoËetkom Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj 1941. godine uπao je u nevjerojatno burno i neizvjesno razdoblje zapoËeto boravcima u æidovskim logorima u Kraljevici i Rabu i nakon kapitulacije Italije nastavljeno ukljuËivanjem u narodnooslobodilaËku antifaπistiËku borbu u VII. banijsku diviziju, ali je nedugo zatim u prosincu 1943. godine umro u Sisku nakon ranjavanja u borbi. I u tom ratnom razdoblju neumorno je slikao, no veÊina njegovih djela je izgubljena.
Similar documents
Ha-kol br. 99 - Židovska općina Zagreb
Glavna i odgovorna urednica
Nataπa Barac
UredniËki savjet
Zora Dirnbach, Æivko Gruden,
Tamara Indik-Mali,
Damir Lajoπ
TehniËka urednica
Nataπa PopoviÊ
Priprema i oblikovanje za tisak
Magen d.o.o. Z...
