Poslovni domjenci Telekomunikacije Nekretnine Banke

issn: 1846-3371
prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis
tema broja
Poslovni domjenci
posebni prilozi
Telekomunikacije
Nekretnine
Banke
intervju
Snje`ana Brzica
broj 11, godina II, studeni 2007.
Sadr`aj
17
tema broja: Poslovni domjenci
“Poslovni domjenci se`u od neformalnih dru`enja zaposlenika,
obilje`avanja obljetnica, otvaranja ili preure|enja novih prostora,
predstavljanja novih proizvoda i usluga na tr`i{tu do bo`i}nih i
novogodi{njih domjenaka koji }e u predstoje}em mjesecu biti najbrojniji. Mjesto odr`avanja domjenaka varira od prostora tvrtke
organizatora do specifi~nih ambijenata, sve ovisno o dojmu koji
se `eli posti}i.”
5 Uvodnik
27
poseban prilog: Telekomunikacije
39
poseban prilog: Banke
51
poseban prilog: Nekretnine
6 BIZ vijesti
10 Intervju mjeseca
- Snje`ana Brzica, suvlasnica tvrtke Novocommerce
d.o.o.
14 Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju
- Austrija
16 Reporta`a
- 4. me|unarodni fran{izni forum – FIP 2007
36 Informatika
- [to trebate znati o Windows Visti?
38 Tr`i{te kapitala
66 Poslovni kalendar
www.mirakul.hr
Uvodnik
Štovani,
veseo i radostan pozdravljam vas u novom broju
va{eg i na{eg ~asopisa. Naravno, razlog moga dobrog
raspolo`enja lijepi je poklon~i} kojega sam dobio, u
visini solidne managerske pla}e. A {to je najljep{e,
„niti orao, niti kopao“. Oni koji su pro~itali moj
pro{lomjese~ni uvodnik, znat }e o ~emu pri~am pa
ne}u sada na{iroko obja{njavati (tu bi dobro do{ao
smiley, ali mislim da to nije ba{ prikladno za jedan poslovni ~asopis).
U ovom smo vam broju nastojali dati osnovne informacije kako organizirati te kako se pona{ati na poslovnim domjencima. Iako su mnogi od vas vjerojatno
upoznati s ve}inom navedenih savjeta, nikada nije
zgorega ponoviti gradivo, a i nau~iti ne{to novo, {to
}ete sigurno prona}i u tekstu. Kao i ostali elementi
poslovanja, poslovni bonton te umije}e pona{anja i
komunikacije u raznim prigodama postaju sve va`niji
~imbenik u poslovnim odnosima te im je potrebno posvetiti du`nu pa`nju, kako bismo i{li u korak s konkurencijom. Jer, budite sigurni, va{a se konkurencija kontinuirano educira i na tom polju.
Jedna od neizbje`nih institucija s kojima se susre}emo
u poduzetni{tvu su banke. U ovomjese~nom prilogu
banke smo predstavili kroz kratki pregled njihovih
proizvoda i usluga, druga~ije nego ste navikli kod
sli~nih priloga. Ali ako pa`ljivije ~itate tekst, iznenadit
}ete se koliko navedenih usluga ipak ne koristite, a za
neke mo`da ni ne znate o ~emu se to~no radi! Prilog
}e zasigurno biti nezanimljiv bankarima, ali ovoga
puta njih kao ~itatelje ni nismo imali na umu dok smo
pisali ~lanak, ve} one manje iskusne i izvan te bran{e.
Bankari, {efovi financija te ostali za sebe }e na}i interesantnih informacija u Nekretninama ili Telekomunikacijama, trenutno u Hrvatskoj najatraktivnijim i
najpropulzivnijim djelatnostima. Kako sada pokrivamo
i zagreba~ku regiju, u tekstu o nekretninama na}i }ete
i interesantne informacije s toga podru~ja. Ukoliko ste
zainteresirani kako to izgleda u zagreba~kom izdanju
te tko se ondje izdvojio od gra|evinskih tvrtaka, posjetite na{u Internet stranicu na kojoj imate oba izdanja
u pdf obliku (uvijek nekoliko dana nakon izlaska tiskanog izdanja, kako bismo istom ipak dali prioritet koji
zaslu`uje).
Kao {to mo`ete i vidjeti na na{oj pozivnici na predzadnjoj stranici, sljede}i }emo petak organizirati jedan
pravi „Slavonski party“. A to zna~i puno {unke, kulena, doma}eg vina te svega ostalog zbog ~ega volimo
ovu na{u Slavoniju. I sve to besplatno, mo`e li biti
ljep{e? Do sljede}ega broja srda~no vas pozdravljam
te se radujem našem ponovnom druženju na BIZpartyju.
Krešimir Šimac
Impressum:
Glavni urednik Kre{imir [imac
Izvr{na urednica Sanja Vujnovac
Suradnici Juraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ^arapi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor
Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},
Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Ante Veki}, Mirta Veki}, Danijela Zbodulja
Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}
Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}
Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr
Grafi~ka urednica Maja Homen
Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i}
Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji}
Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr
Direktorica Bojana Zabrdac
Marketing i prodaja Dubravka Klepac, Eva Kurbanović, Marko Raguž, marketing¥mirakul.hr
Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr
Tisak IBL, Kolodvorska 132, Osijek, www.ibl.hr
Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)
www.mirakul.hr
BIZ vijesti
BIZ vijesti
Kompaktirani deterd`enti – novitet u asortimanu
pra{kastih deterd`enata Saponije!
ali i neponovljiva scenografija nekada{njeg sindiklanog
doma, hostese u kutama i borosanama te najave dizajnera u stilu kultne serije „Grlom u jagode“, vratili su
brojne posjetitelje ovoga modnoga eventa u 80-te godine pro{loga stolje}a.
„Kori{tenjem ovog rje{enja mogu}e je pristupiti svim
aplikacijama IT sustava, a ne samo onima koje su bazirane na pristupu Internetom. Intelligent Application
Gateway odlikuje se manjim tro{kovima odr`avanja i
visokom razinom sigurnosti,“ dodao je Turk.
Prvi je dan Fashion Sweetnessa bio u znaku
dosada{njih pobjednika Fashion Incubatora. Ana Maria
Ricov, Andrijana Krivdi} i Mura Pehnec predstavile su
svoje nove kolekcije s kojima su prije nekoliko tjedana
nastupile na najve}em doma}em modnom doga|aju
u zemlji Cro-a-porteru, a vidjeli smo i novu kolekciju
haljina prvog pobjednika Fashion Incubatora, Andrije
Zidara. Ve~er je zatvorio jedan od najja~ih doma}ih dizajnera Zoran Mrvo{ s vrlo hvaljenom kolekcijom za
jesen-zimu 2007/2008.
Predavanja su, osim stru~njaka Integre Group, odr`ali
partneri tvrtke, stru~njaci Microsofta Hrvatska i Hewlett-Packarda Hrvatska.
U uvjetima iznimno sna`ne konkurencije i dinami~nih
promjena kakve su na tr`i{tu univerzalnih deterd`enata
za pranje rublja, samo firme u potpunosti usmjerene na potrebe potro{a~a i s jasnom dugoro~nom
marketin{kom strategijom mogu opstati.
Saponia, kao najve}i hrvatski proizvo|a~ pra{kastih
deterd`enata i njihov sve ve}i izvoznik, investirala je u
novi tehnolo{ki iskorak - implementaciju sustava „Eurocompacta“ oko 3,5 milijuna eura, s tim da je Saponia
ove godine za njihov dovr{etak investirala dodatnih
milijun eura od ukupnih ovogodi{njih investicija.
Nova linija kompaktiranih deterd`enata Faks helizim
compact fusion –Aquamarine, Superaktiv, Intelligent
i Color u potpunosti zadovoljavaju klju~ni zahtjev
projekta - smanjena doza deterd`enta po pranju za 1/3,
pobolj{an u~inak deterd`enta na ni`im temperaturama, uz smanjenu potro{nju vode u procesu pranja rublja. Iako je potrebno dozirati manje deterd`enta, ugradnjom najmodernijih komponenata u sastav proizvoda,
Faks helizim compact fusion osigurava vrhunske rezultate pranja, besprijekornu ~isto}u, izuzetno je sna`an
u odstranjivanju svih, pa ~ak i sasu{enih mrlja te daje
izvanrednu bjelinu rublja. Poseban }e mirisni do`ivljaj
potro{a~i iskusiti tijekom kori{tenja opranog rublja jer
ugra|ene mikrokapsule mirisa jam~e besprijekornu
svje`inu tek opranog rublja.
Uvjereni smo da }e kvalitativni pomak odu{eviti
postoje}e vjerne potro{a~e te da }e atraktivni noviteti
privu}i i brojne nove potro{a~e.
Zavr{en Fashion Incubator – Fashion Sweetness
Sedma sezona najve}eg modnog doga|aja za promociju neafirmiranih dizajnera Fashion Incubator odr`ana
je protekloga vikenda u [e}eranskom domu u Osijeku
pod nazivom Fashion Sweetness. Koktel mode i glazbe,
Modna je subota bila rezervirana za pet natjecatelja, a
za titulu najboljega borili su se Juraj Zigman, Neven
Mihi}, Ivan Alduk, Damjan Jaci} i Martina Marovi}.
[e}er na kraju! Posebni gosti Fashion Sweetnessa bili
su kontroverzni dvojac ELFS, kojima je glazbenu kulisu
za reviju davala jedinstvena Bebi Doll, na odu{evljenje
mnogobrojne publike pred kojom je dolazak beogradske pjeva~ice dr`an u tajnosti.
^etvrti Dan Integracije u znaku rje{enja za
konkurentno poslovanje i {irenja konferencije
Pod nazivom „Karika koja nedostaje“, Integra Group
je 29. listopada 2007. godine, ~etvrtu godinu zaredom,
na Danu Integracije okupila postoje}e i potencijalne korisnike, managere i vlasnike srednjih i velikih
tvrtaka, kojima je predstavila novosti s podru~ja sistemske integracije. Stru~njaci Integre Group predstavili su viziju optimizacije IT infrastrukture osmi{ljenu
kao osnovu konkurentnog poslovanja unutar same
tvrtke, sustav uspje{no implementiran kod niza korisnika u Hrvatskoj. Integra Group tako|er je prva u
Hrvatskoj predstavila Intelligent Application Gateway
2007, rje{enje za jednostavan i siguran udaljeni SSL/
VPN pristup ra~unalima. Svi korisnici sustava imaju
jednaku funkcionalnost, bez obzira odakle se spajaju
i koju aplikaciju koriste, pojasnio je Ivan Turk, sistem
in`enjer Integre Group u Osijeku.
NATJE^AJ “Najbolja poduzetni~ka pri~a Osje~kobaranjske `upanije“ u organizaciji Centra za
poduzetni{tvo Osijek
Centar za poduzetni{tvo Osijek 7. prosinca 2007. godine obilje`ava deset godina postojanja. Od svog osnutka do danas pomogao je velikom broju poduzetnika
pri ulasku u svijet poduzetni{tva kao i razvoju malih
i srednjih poduze}a, stvaranju poduzetni~ke kulture i poduzetni~kog na~ina razmi{ljanja. U svojoj
desetogodi{njoj praksi u radu s malim i srednjim
poduze}ima, iskustva Centra za poduzetni{tvo Osijek
govore o nedostatku ulaganja i financijskih sredstava poduzetnika u marketing i promociju. Iz tog
razloga, prilikom obilje`avanja 10. obljetnice Centra
za poduzetni{tvo Osijek, putem natje~aja “Najbolja
poduzetni~ka pri~a Osje~ko-baranjske `upanije” `eli
se nagraditi poduzetnike koji su svojim djelovanjem
pozitivno utjecali na svoje okru`enje i ~ija pri~a mo`e
poslu`iti kao primjer ostalim poduzetnicima. Uz
poduzetni~ku pri~u, potrebno je dostaviti i prijavni
obrazac koji se mo`e na}i na poduzetni~kom portalu
www.poduzetnistvo.org. Natje~aj je otvoren od 2. do
26. Studenoga 2007. Radovi trebaju biti zaprimljeni zaklju~no s 26. studenim 2007. godine. Zaka{njeli
radovi ne}e se razmatrati. Objava rezultata bit }e 6.
prosinca 2007. godine na poduzetni~kom portalu www.
poduzetnistvo.org. Odluku o izboru triju najboljih
poduzetni~kih pri~a donosi komisija sastavljena od
pet ~lanova. Sve~ana dodjela nagrada odr`at }e se 7.
prosinca 2007. godine na proslavi 10 godina postojanja
Centra za poduzetni{tvo Osijek, o ~emu }e sudionici natje~aja biti obavije{teni. Za sve dodatne detalje,
obratite se na [email protected] , cfe¥os.t-com.
hr , brojeve telefona: 031/283 820, fax: 031/283 623.
Projektu tre}eg objekta Poduzetni~kog inkubatora
BIOS odobrena sredstva iz Phare 2005 (EU fond)
u visini od 960,000 €.
Dana 26. listopada 2007. godine Poduzetni~kom inkubatoru BIOS od Sredi{nje jedinice za financiranje i
ugovaranje Ministarstva financija odobrena su sredstva iz Phare 2005 (EU fond) u visini od 960,000
€ za projekt tre}eg objekta Poduzetni~kog inkuba-
tora BIOS (tehnolo{ki odjel inkubatora). Projekt je
najavljen u medijima prije otprilike godinu dana. U
me|uvremenu je izra|ena kompletna projektna dokumentaciju, isho|ena lokacijska i gra|evinska dozvola
te potpisan partnerski ugovor s Gradom Osijekom
koji je osigurao dio sredstava za realizaciju projekta.
Ovim su ispunjeni svi potrebni uvjeti za po~etak izgradnje tre}eg objekta Poduzetni~kog inkubatora ~ime
}e BIOS svoju potporu poduzetnicima po~etnicima
podi}i na zna~ajno vi{i nivo pokretanjem tehnolo{kog
odijela inkubatora i utrostru~iti kapacitete za prijam
poduzetnika koji se bave proizvodnjom ili novim tehnologijama.
Dizajn studio MIT predstavio knjigu “Book Of
Weirdness”
Radi se o knjizi dimenzija 150x150 milimetara u
kojoj se smjestilo 120 stranica ispunjenih fotografijama i stihovima. Najzanimljiviji detalj svakako je
nesvakida{nji uvez koji je, kao i sam tisak, odradila
tiskara IBL. Prvotna ideja da se korice ne nalaze na
vanjskom djelu knjige tako je uspje{no realizirana, a
“Book Of Weirdness” ima ~ak ~etiri korice i to u samoj sredini knjige. No, kako izvedba knjiga ne bi sama
morala nositi status ~udnog projekta, pobrinuli su se
autori Vedran Marjanovi} i Danijela Stambolija, koji
su pripremili niz fotografija popra}enih stihovima. I
dok su Danijelini stihovi prili~no morbidni, fotografije,
za koje je zaslu`an Vedran, prikazuju {irok spektar situacija, od komi~nih, preko paradoksalnih pa do onih
koje se najbolje mogu opisati kao uvrnute.
Dizajn potpisuje Mit dizajn studio koji se uspje{no
probija i na inozemna tr`i{ta, {to potvr|uje i nagrada na International Design Awards-u za jedan drugi
projekt.
Zahvaljuju}i MIT dizajn studiju (www.mit.hr) i IBL
tiskari (www.ibl.hr ), ova je knjiga ugledala svjetlo
dana i danas ju mo`emo sa zadovoljstvom listati. MIT
dizajn studio izdao ju je pod svojim brandom legalega (www.lega-lega.com ) pod kojim se nalazi vi{e
uspje{nih projekata koji promi~u urbanu kulturu i
druga~iji pogled na svijet te daju mladim umjetnicima
mogu}nost da poka`u svoj talent.
www.mirakul.hr
BIZ vijesti
Tehnologijsko-razvojni centar u slu`bi promicanja
inovacija
Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku d.o.o. organizirao je dana 30. listopada 2007. godine NajNaj
(Najzdraviji i Najinovativniji) doru~ak kako bi malima
i velikima pribli`ili kulturu zdravog `ivota.
NajNaj doru~ak sastoji se od proizvoda Omega 3
funkcionalne hrane svje`ih jaja koji predstavljaju inovaciju proiza{lu iz znanstveno istra`iva~kog projekta
Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Posredstvom
Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku, navedena inovacija predstavlja transfer tehnologije koji je
ostvaren putem licencnog ugovora te je plasiran na
tr`i{te pomo}u nositelja komercijalizacije inovacije,
tvrtke Marijan~anka d.o.o. NajNaj doru~ak meni je
koji je bio poslu`en uz Omega - 3 svje`a jaja, kruh
uz dodatak bra{na batata (slatkog krumpira) koji
izra|uje PZ Vi{njica, te uz novi proizvod osje~ke tvrtke MEGGLE PROVIE - teku}i jogurt s probiotskom
kulturom (1,0% mm 200 ml). Navedeni proizvodi po
svom karakteru pripadaju skupini funkcionalne hrane
te idealno odgovaraju samom konceptu i ideji promicanja zdravlja. NajNaj doru~ak odr`ao se u organizaciji
Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku d.o.o., pod
pokroviteljstvom Sveu~ili{ta J.J. Strossmayera i sponzora: Marijan~anka d.o.o., Meggle d.o.o. i PZ Ergela
Vi{njica.
Otvoreni dan fran{ize u Centru za poduzetni{tvo
Osijek
Otvoren Style beauty centar
U Centru za fran{izu Centra za poduzetni{tvo Osijek
20. studenog 2007. godine od 14 do 18 sati odr`at }e
se OTVORENI DAN FRAN[IZE na kojem }e biti
predstavljene najnovije fran{izne ponude aktualne na
podru~ju Hrvatske. Ve}ina prezentiranih ponuda bit
}e prikupljena na DAK FRANCHISE EXPO – sajmu
fran{ize koji se od 15. do 17. studenog 2007. godine organizira u Budimpe{ti te na 4. me|unarodnom
fran{iznom forumu koji se 9. i 10. studenog 2007.
odr`ao u Zagrebu. Za vi{e informacija o fran{izi i prijave na Otvoreni dan fran{ize u Centru za poduzetni{tvo
Osijek obratite se na info¥fransiza.hr , 031/283-623
ili www.fransiza.hr.
McDonald’sova humanitarna akcija za pomo}
Onkolo{kom odjelu Klai}eve bolnice
McDonald’sovi restorani {irom Hrvatske 7. godinu za
redom sudjeluju u globalnoj McDonald’sovoj humanitarnoj akciji povodom Svjetskog dana djeteta koji se
obilje`ava 20. studenog. Na ovaj dan, vi{e od 30 tisu}a
McDonald’sovih restorana {irom svijeta organizira
brojne humanitarne inicijative za pomo} djeci u zemlji
u kojoj posluje. Ove }e godine hrvatski McDonald’sovi
restorani tijekom deset dana odvajati po jednu kunu
od svakog prodanog menija, kako bi cjelokupan prihod
donirali za kupnju novih medicinskih ure|aja, neophodnih za Onkolo{ki odjel dje~je bolnice. Cilj je akcije osigurati sredstva za kupnju 5 infuzorskih pumpi, ure|aja
koji omogu}uju primjenu terapije za djecu koja se u
Klinici za dje~je bolesti Zagreb lije~e od najte`ih bolesti. Akcija u kojoj kupnjom menija McDonald’sovi
gosti izravno sudjeluju u humanitarnoj akciji, traje od
10. do 19. studenog.
Trening sigurne vo`nje Osijek
U subotu, 3. studenog u krugu trgova~kog centra
Emmezeta otvoren je Trening sigurne vo`nje Osijekcentar obuke za Slavoniju i Baranju u vlasni{tvu tvrtke Ali}&Vidi} d.o.o. Program je namijenjen svim
voza~ima B kategorije koji `ele pobolj{ati reakcijski
postupak u kriti~nom trenutku i nau~iti kako pravilno
upravljati automobilom u opasnosti. Poligon je projektiran tako da simulira ote`ane uvjete na cesti te podloge poput snijega ili ki{e. Kroz jednodnevni program
teorije i prakti~ne vje`be koje se izvode na Suzuki vo
zilima, polaznike vode instruktori s me|unarodnim
certifikatima. Cijena treninga je 799 kuna, a povodom
otvorenja cijena }e u studenom biti 400 kuna.
Vi{e informacija na www.tsv-osijek.com ili na broj telefona 215-732.
Dana 29. listopada 2007. godine s radom je po~eo Style beauty centar u Osijeku. Tretmani su bazirani na
High Care konceptu koji popunjava prazninu izme|u
plasti~ne kirurgije, farmacije, kozmetike, fitnessa i
fizioterapije. Kao centar za njegu i ljepotu tijela te
o~uvanja zdravlja nude specijalne za{ti}ene High Care
tretmane za njegu i zdravlje tijela i lica, veliki broj kvalitetnih preparata za lice i tijelo, trajno uklanjanje dlaka
pomo}u intenzivnog pulsnog svjetla - patentirani
Yperion ure|aj zadnje generacije, manikuru, pedikuru,
{minkanje i masa`e. Zna~ajno je istaknuti da njihove
kozmeti~arke posjeduju certifikat o zavr{enoj obuci za
izvo|enje High Care tretmana izdan od strane Weyergans-a, {to zna~i da se svi tretmani rade ujedna~eno po
propisanim uputama i recepturi Weyergans-a.
Više informacija na www.style.hr
Nove HP tehnologije i usluge namijenjene srednje
velikim tvrtkama
Hewlett- Packard najavio je nove proizvode, rje{ enja
i usluge posebno osmi{ ljene kako bi srednje velikim
tvrtkama { irom svijeta – tzv. globalnih 500.000 – pomogli ubrzati rast i smanjiti tro{ kove poslovanja. Iz
nove HP- ove ponude treba izdvojiti Shorty, kompaktno ku} i{ te HP BladeSystem c3000 za manje tehnolo
{ke postaje , podru `nice i udaljene lokacije . Implementacija spomenutog c 3000 ne zahtijeva dodatnu
elektri ~nu energiju , hla |enje ili osoblje , {to srednje
velikim korisnicima olak {ava iskori {tavanje svih pogodnosti okru `enja opremljenog tzv . bladeovima .
Tvrtka HP tako| er je predstavila i blade za pohranu
HP StorageWorks All- in- One SB600 c, koji radi i s
novim c3000 i s postoje} im sustavom HP BladeSystem c7000. HP je, osim toga, ponudio i nove aplikacijske ‘nacrte’, tzv. HP Solution Blocks koji pojednostavljuju i ubrzavaju integraciju vi{estrukih aplikacijskih
rje{enja i rje{enja za za{titu podataka u novi sustav
c3000.
Najnovija HP-ova istra`ivanja pokazuju kako dvije
tre}ine srednje velikih tvrtaka `ele tehnolo{ka rje{enja
koja zadovoljavaju njihove potrebe i osmi{ljena su
upravo za njih. Nadalje, gotovo 90 posto starijih managera zadu`enih za poslovanje i tehnologiju u srednje
velikim tvrtkama tvrdi kako njihove tvrtke koriste}i
tehnologiju obavljaju vi{e s manje resursa.
Intervju mjeseca
Intervju mjeseca
Bez podr{ke obitelji te{ko je uspjeti
u poduzetni{tvu
Tr`i{na ekonomija svima nudi priliku za probitak. Ako mladi imaju ideju i volju raditi
ono {to misle da znaju dobro raditi, trebali bi se usuditi krenuti u vlastiti business.
Pri tome bi trebali u~iti od onih koji su taj posao ve} radili i znaju ga dobro raditi,
konstantno se educirati i vjerojatnost da }e uspjeti u tom svom poduhvatu bit }e
iznimno velika.
Razgovarao: Ante Veki}
Ova `ena uspje{no odgaja petero djece, sudjeluje u
vo|enju velike tvrtke te se uz sve to stigne baviti i politikom. Kako to uspijeva, pitate se. Iako ni sama ne
mo`e dati precizan odgovor na to pitanje, Snje`ana
Brzica zna da bez pomo}i obitelji ne bi uspjela niti u
jednoj od tih stvari. Suvlasnica tvrtke Novocommerce tako ve} petnaest godina donosi va`ne poslovne
odluke, a svoja je managerska znanja odlu~ila upotrijebiti u politici. Na ovogodi{nje parlamentarne izbore izlazi na listi koalicije ‘desnih’ stranaka Jedino Hrvatska.
Kao osoba iz gospodarstva, smatra da zna kako pomo}i
Slavoniji i Baranji.
Snježana Brzica, suvlasnica tvrtke Novocommerce
10
Je li politika danas ko~nica ili katalizator gospodarskog
razvoja Hrvatske? Kakvo je stanje u Osje~ko-baranjskoj
`upaniji, specifi~noj po poljoprivrednoj proizvodnji?
Kada je u pitanju politika, mislim da je puno vi{e mogla pomo}i u gospodarskom razvoju. Poglavito poljoprivrede i sto~arstva. To se, po meni, na `alost, nije
dogodilo. Premalo je bilo pomo}i politike. Kada to
ka`em, mislim na sve one probleme koje smo imali
prije ~etiri ili deset godina. Uzroci svih tih problema
le`e u ~injenici da se dr`avno poljoprivredno zemlji{te
nije privatiziralo i da nismo uredili tr`i{te poljoprivrednih proizvoda. Nismo ~ak bili u stanju ni burzu
organizirati, o ~emu politika pri~a ve} punih deset godina. I to su danas glavne ko~nice razvoja slavonskoga
gospodarstva.
Mo`e se re}i da u na{oj @upaniji, ali i ~itavoj dr`avi,
tr`i{te poljoprivrednih proizvoda ne funkcionira. Barem ne onako kako bi to trebalo biti u ure|enoj dr`avi.
Dr`ava je odavno trebala izgraditi burzu, podi}i infrastrukturne objekte. Vi ne mo`ete trgovati mesom na
burzi ako niste organizirali rashladni skladi{ni prostor
za to. Mislim da su i ova i ona vlada propustile priliku
za tako ne{to – pomo}i ovoj grani gospodarstva, koja
je primarna za na{u @upaniju. I to im najvi{e zamjeram, i kao gospodarstvenik i kao politi~ar. Premda su
obe}avali, prvo jedni, pa onda i drugi. Tako da vam je
danas seljak sa svojim proizvodom na vjetrometini.
Pazite, mi smo ove godine imali, {to je nevjerojatno
u ure|enoj dr`avi, tri interventna otkupa svinjetine.
Interventni otkup?! Proizvoda koji po svojoj strukturi proizvodnje uop}e ne bi trebalo biti te{ko prodati,
jer Hrvatska ima podproizvodnju svinja, dakle nema
dostatnu proizvodnju! I interventni otkup?! [to to
zna~i? Zna~i da uop}e ne funkcionira tr`i{te. Nitko ne
prati uvoz. Premda bi politika trebala za to biti odgovorna. A ka`emo da nam je poljoprivreda strategija.
Onda se od politike tra`i da donese odre|ene mjere,
poglavito carinske. Svakoj je dr`avi dopu{teno da svoju
proizvodnju za{titi. Kod nas se to ne radi, odnosno Ministarstvo poljoprivrede to ne radi.
Je li hrvatski istok uistinu od strane dr`ave zapostavljena regija i gdje vidite mogu}nosti njegova gospodarskog napretka?
Da, istok je definitivno zapostavljen. Mogu}nosti gospodarskog razvoja su ogromne. Prvenstveno u poljoprivredi, a onda i u prera|iva~koj industriji, koja se na
nju nadogra|uje. Zatim sva industrija koja proizlazi iz
te jake osnovne djelatnosti: turizam, uslu`ne djelatnosti... Poljoprivredna je proizvodnja primarni gospodarski temelj ove regije i napredak svih drugih djelatnosti
trebao bi proizlaziti iz njezina razvoja.
Koji su trenutno najve}i problemi u poljoprivredi i o~ekujete li da bi se oni mogli rije{iti nakon
ovogodi{njih parlamentarnih izbora?
Problemi bi se mogli rije{iti jedino ukoliko bi dr`ava
odredila i po~ela doista djelovati u onom smjeru u
kojem tvrdi da djeluje, a ka`e da su poljoprivreda i turizam glavne strategije na{e dr`ave. Mi to nismo primijetili, bar {to se poljoprivrede ti~e. Na{a dr`ava, za
razliku od ostalih iz okru`enja, nije donijela dugoro~ni
program ili strategiju u poljoprivredi, za narednih 10
ili 20 godina. I to je problem. Prema onom {to su nam
do sada prezentirale dvije najve}e stranke, ne o~ekujem
da }e se ne{to bitno promijeniti i u budu}nosti. U
njihovim kampanjama ne vidi se {to misle napraviti u narednih 20 godina, jer strategija se ne mijenja
niti provodi s promjenom vlade. Ona se odre|uje za
dugoro~no razdoblje. Bez konkretnih strate{kih mjera
i programa, koje, uzgred re~eno, i o~ekujemo od Ministarstva poljoprivrede ve} dugi niz godina, ni{ta se
ne}e promijeniti.
[to biste Vi promijenili kada biste bili u prilici?
Sve! Prvo bih donijela plan razvoja poljoprivredne
djelatnosti. Po svim njezinim segmentima. I pomo}i
da se razvije sve ono {to nam je slabo. Kao dr`ava
stvoriti uvjete onima koji sudjeluju u proizvodnji da
uspiju. ^ovjek koji danas proizvodi kru{ke, ne mo`e
ih sa~uvati jer nemamo hladnja~u. Naravno, dr`ava
mu ju ne treba kupiti, ali mu treba pomo}i, potaknuti,
bilo to subvencioniranim kreditima ili na neke druge
na~ine. Poanta je da moramo imati sluha i prepoznati
nositelje proizvodnje, subjekte koji su u stanju podi}i
jednu proizvodnu granu. To su napravile sve zemlje,
ne vidim razlog da i mi to ne bi mogli. Uz to, ne bih
pristupala EU dok hrvatsko gospodarstvo ne u~inim
u svim granama konkurentnim. Hrvatski je seljak
danas u podre|enom polo`aju prema onima iz EU.
To se o~ituje ve} danas. On jednostavno nije u stanju
konkurirati na tom tr`i{tu. Treba pauzirati proces
pridru`ivanja Europskoj uniji dok se takve stvari ne
rije{e. Puno je mogu}nosti, a ja bih ih iskoristila kako
bih za{titila hrvatskoga seljaka.
[to je potrebno da bi mladi slavonski poduzetnik
po~etnik uspio u dana{njem okru`enju? Mo`ete li mu
ponuditi nekoliko korisnih savjeta ili upozorenja? Gdje
le`e najve}e opasnosti?
Mlade je poduzetnike i one koji imaju `elju raditi potrebno ohrabriti. Tr`i{na ekonomija zapravo svima
nudi priliku za probitak. Ako imaju podr{ku, prije svega obitelji, ideju i volju raditi ono {to misle da znaju
dobro raditi, trebali bi se usuditi krenuti u vlastiti business, u~iti od onih koji su taj posao ve} radili i znaju
ga dobro raditi, konstantno se educirati i vjerojatnost
da }e uspjeti u tom svom poduhvatu bit }e velika. Naravno, moraju biti svjesni da je svaki po~etak te`ak i
moraju biti spremni na velika odricanja, ali uspjeh je
mogu}. Opasnost se, pak, krije u ~injenici da }e poduzetnik po~etnik ~ija ideja zahtijeva ve}i financijski
ulog u samom startu, te{ko do}i do tog kapitala. Financijske institucije nemaju previ{e razumijevanja za
to. I tu se opet moram vratiti na politiku. Ona bi neke
stvari mogla odraditi na na~in da se vi{e pomogne.
Dodu{e, ve} postoje mogu}nosti da dr`ava odre|enim
agencijama stane iza takvih kredita, ali mora biti jo{
vi{e razumijevanja i prepoznavanja od strane dr`ave.
Vi kao mlad ~ovjek koji treba novac za poduzetni~ki
poduhvat morate financijskim institucijama dati hipoteku, a nemate ju. Tu moraju pomo}i dr`avne instance,
a to jo{ uvijek nije ure|eno onako kako bi trebalo biti.
Nadalje, prona}i i motivirati dobre ljude od presudne
je va`nosti i upravo u njihovu (ne)pronala`enju le`i
mogu}nost (ne)uspjeha.
^lanica na{e grupe Krndija d.o.o. jedan je od
najve}ih proizvo|a~a
mlijeka, Farma Lipine
godi{nje proizvodi
16000 tovljenika, koje
hrani, izme|u ostalog
i s 500 vagona sila`e
proizvedene na vlastitoj
povr{ini, u na{oj grupaciji su i Tvornica sto~ne
hrane Prima iz Budrovaca te vrhunski servis,
koji brine o na{im
kupcima i prati ih u
njihovoj djelatnosti.
Koliko je druga~ije biti poduzetnik danas u odnosu na
vrijeme kad ste Vi po~injali?
Mi smo 1992. godine osnovali svoju tvrtku. To je bilo
poratno razdoblje i imalo je druga~iju te`inu. Kada
smo mi po~injali, prakti~ki nije bilo tr`i{ta, ali ono
{to je bila vrlo olak{avaju}a okolnost – nismo imali
konkurencije. Danas tome nije tako. Konkurencija je
`estoka. To je najva`nija razlika. Onda je bankovni
sustav bio u raspadu, kamatnjaci su bili ogromni, a
svako zadu`enje potopilo bi vas u startu. Danas imamo dijametralno suprotnu situaciju. Napredak tehnologije u posljednjih 15 godina je nevjerojatan. On
nas je natjerao na br`i tempo rada. I mora{ ga usvajati,
konkurencija je sve `e{}a. I mora{ sve svoje djelatnike
podupirati da usvajaju novu tehnologiju, {to tako|er
nije lako. Nekima to ide bolje, nekima lo{ije, ali svi se
moraju prilago|avati.
S kakvim ste se problemima susretali u gra|enju
uspje{ne tvrtke? Jesu li Vas neki od tih problema natjerali da se anga`irate u politici?
Najve}i problem i onda i danas, svih nas koji smo u
gospodarstvu, sporost je pravne dr`ave, nemogu}nost
da se u svom poslovanju oslonite na brzu i pouzdanu
pravnu za{titu. Na{a dr`ava, na `alost, jo{ nije uspjela
rije{iti taj veliki problem. Vi, na neki na~in, kod nekih
rizi~nih poslova, niti nakon dugoro~nih sporova niste u stanju rije{iti naplatu potra`ivanja i to je ogrowww.mirakul.hr 11
Intervju mjeseca
Mo`e se re}i da u na{oj
@upaniji, ali i ~itavoj
dr`avi, tr`i{te poljoprivrednih proizvoda ne
funkcionira. Barem ne
onako kako bi to trebalo
biti u ure|enoj dr`avi.
man problem. Tu moram ne{to zlo~esto primijetiti:
kada dr`ava mora naplatiti svoja potra`ivanja - onda
je efikasna! Ako ona to mo`e, ako djelotvorni insturmenti postoje, pa onda je morala omogu}iti takvu priliku i svima nama. Ne vidim razlog za nesposobnost
dr`ave da se prilagodi promjenama koje se doga|aju
u ekonomiji. I tu sam uvidjela da svojim managerskim znanjem mogu pomo}i i to je, izme|u ostalog,
razlog zbog kojeg sam u{la u politiku. Bez ikakvih zlih
primisli. I ako ne{to kritiziram, ne radim to samo da
opanjkavam bez razloga, nego zato da pomognem da
se ne{to popravi, da nam svima bude bolje.
Koliko uspje{no balansirate poduzetni~ku i politi~ku
karijeru? Koristi li Vam politi~ki anga`man u
poduzetni{tvu ili odma`e?
Jednom je poduzetniku danas iznimno naporno baviti
se politikom. To, unato~ tome tko {to misli, zahtijeva
jako puno vremena i osobnog anga`mana. Mnogo je
to posla: sastanci, javni istupi, predizborni anga`man
na terenu... I u poduzetni{tvu, moram priznati, to
mi je samo odmoglo. Za dio svoje energije, koju sam
ulo`ila u bavljenje politi~kim pitanjima, zakinula sam
vlastitu tvrtku. A i kada se jednom politi~ki deklarira{,
to u gospodarskom okru`enju sasvim sigurno povla~i
odre|ene konotacije, pa makar ja toga i ne bila svjesna.
Kakvi su planovi Novocommercea? Planirate li dalje
12
{irenje i ako da, u kojem smjeru?
Mnogi Novocommerce povezuju samo s trgovinom traktora i kombajna, no na{a je primarna djelatnost proizvodnja, a trgovina tek na drugom mjestu. ^lanica na{e grupe Krndija d.o.o. jedan je od najve}ih proizvo|a~a mlijeka,
Farma Lipine godi{nje proizvodi 16000 tovljenika, koje
hrani, izme|u ostalog i s 500 vagona sila`e proizvedene na vlastitoj povr{ini, u na{oj grupaciji su i Tvornica
sto~ne hrane Prima iz Budrovaca te vrhunski servis, koji
brine o na{im kupcima i prati ih u njihovoj djelatnosti.
Posao se pro{irio dovoljno, a u daljim planovima zacrtali
smo si dizanje kvalitete proizvodnje i u tom }e se smjeru
kretati na{a nastojanja.
Kako uz brojne poslovne i politi~ke obveze uspijevate iza}i na kraj s velikom obitelji? Koliko je te{ko biti
uspje{na poslovna `ena?
Te{ko je biti uspje{na poslovna `ena. Ja sam imala tu
sre}u, i jo{ ju uvijek imam, da je cijela moja obitelj uz
mene. U jednom trenutku `ena se mora odlu~iti `eli
li brinuti o djeci ili nastaviti juriti za karijerom. Ja, na
sre}u, ba{ zbog te podr{ke obitelji, nisam morala donositi takvu odluku. Uvijek je bilo nekoga tko je bio
spreman pri~uvati djecu, usko~iti za mene. Djeca su
navikla na roditelje poduzetnike, navikla su da puno
radimo i danas su poprili~no samostalna. Naravno,
uglavnom `elim vi{e vremena provoditi s obitelji i nadam se da }u u budu}nosti, unato~ svemu, u tome vi{e
i uspijevati.
Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju
Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju
Poslovna kultura u Austriji
• Sastanci se odvijaju u slu`benoj atmosferi
• Uobi~ajeno je pravilo odijevanja odijelo i
kravata
• Tijekom sastanka ponudit }e vam se kava,
sok ili mineralna voda
• Poslovni se partneri oslovljavaju prvim imenima tek nakon {to se upoznaju i zajedni~ki
dogovore (za ovo je potreban tjedan, godina ili du`e vrijeme)
Austrija – zemlja bogate povijesti
i gospodarstva
Austrija je jedan od najzna~ajnijih ulaga~a u hrvatsko gospodarstvo. Koji su
razlozi tome?
Piše: Danka Marinkovi}
Austrija je visokorazvijena zemlja koja je
izgradila infrastrukturu,
koja omogu}uje njezin
rast i {irenje u regiji.
Austrija je europska dr`ava smje{tena u sredi{njoj
Europi. Njezina je bogata povijest obilje`ena Austro-Ugarskom Monarhijom u 19. i prvom dijelu
20. stolje}a. Raspadom Monarhije i zavr{etkom 1.
svjetskog rata nastaje Austrija u dana{njim granicama.
No potpunu nezavisnost stje~e tek 1955. godine. ^etrdeset godina kasnije postaje ~lanicom Europske unije.
Austrija je danas savezna republika koja se sastoji od
9 saveznih dr`ava. Me|u njima je i Gradi{}e (Burgenland), u kojem je najzastupljenija hrvatska nacionalna
manjina.
Op}enito o Austriji:
Povr{ina: 83.858 km2
Stanovni{tvo: 8.121.000
Glavni grad: Be~ (Wien)
Slu`beni jezik: njema~ki
Valuta: EUR
BDP: 256,4 mlrd EUR (2006.)
BDP po stanovniku: 31.000 EUR
Nezaposlenost: 6,8%
Glavni uvozni proizvodi: strojevi, vozila, prera|iva~ka roba
(ko`a, tekstil, papir...), mineralna gnojiva, energija
14
Austrijsko gospodarstvo
Austrijski se ekonomski rast mo`e definirati kao
umjereni, najvi{e zbog usporavanja gospodarskog rasta u Njema~koj koja je austrijski najzna~ajniji partner.
Austrija je jedna od najrazvijenijih europskih zemalja.
Sve je zna~ajniji investitor u sredi{njoj i zapadnoj Europi {to pokazuje 1. mjestom u Sloveniji i Hrvatskoj te
3. mjestom u Slova~koj, Ma|arskoj i ^e{koj.
Poljoprivredni sektor zapo{ljava oko 6% aktivnog
stanovni{tva te sudjeluje s 2,35% u BDP-u. Sto~arstvo
i vinarstvo glavne su grane poljoprivrede, a posljedica
su geografskog polo`aja Austrije. Zbog istog razloga
~ak 10% poljoprivredne proizvodnje ~ini organska
proizvodnja. Mineralne izvore Austrije ~ine `eljezo,
olovo i bakar, no bezna~ajni su za ukupno gospodarstvo zbog niske profitabilnosti. Tijekom 2003. godine austrijska je vlada pokrenula liberalizaciju tr`i{ta
elektri~ne energije i plina koja je rezultirala brojnim
privatizacijama.
Austrijsko se gospodarstvo temelji na metalur{koj,
elektrokemijskoj i strojarskoj industriji. Uslu`na
industrija zapo{ljava ~ak dvije tre}ine aktivnog
stanovni{tva. Turizam predstavlja jednu od zna~ajnijih
djelatnosti sa 17 milijuna turista i 120 milijuna
no}enja.
• Austrijanci se pri oslovljavanju (pismenom
ili usmenom) koriste i titulama navedenim
na posjetnicama
Austrijsko gospodarstvo ovisi o me|unarodnoj trgovini
koja predstavlja vi{e od 50% BDP-a. Najve}i su uvoznici Njema~ka, Italija i SAD, dok Austrijanci najvi{e
izvoze u Njema~ku, Italiju i Francusku. Najzna~ajniji
su uvozni proizvodi strojevi i vozila (40,4% uvoza i
44,9% izvoza), potro{a~ka dobra i kemijski proizvodi.
Hrvatska i austrijska gospodarska suradnja
Tijekom pro{le godine izvezli smo elektri~ne dijelove,
ure|aje, obu}u, valjane le`ajeve, ~okoladu i proizvode
od kakaa u vrijednosti 627 milijuna USD. Istovremeno smo uvezli gotovo dvostruko vrjednije proizvode
(1.168 milijuna USD).
Prema podatcima HGK, Austrija je jedan od zna~ajnijih
ulaga~a u RH. U posljednjih 15 godina austrijska su
poduze}a ulo`ila u hrvatsko gospodarstvo oko 3,2 milijarde EUR. Procjenjuje se da u Hrvatskoj posluje oko
800 austrijskih poduze}a ili poduze}a s austrijskim
kapitalom. Austrijski ured za vanjsku trgovinu kontinuirano prati ova poduze}a. Prema njihovim podatcima, Hrvatska je privla~na destinacija zbog geografskog
polo`aja, zalaganja radnika, statusa kandidata za ~lanstvo u EU te gospodarskog razvoja. No istovremeno
navode i glavna ograni~enja u obliku prevelike administracije i birokracije, pravosu|a i neuskla|enih zakona. Nasuprot ovim brojkama, u Austriji je prisutno
tek desetak hrvatskih poduze}a, uglavnom iz podru~ja
prehrambene industrije, laboratorijskih ure|aja i
proizvodnje kabela. No, da ove brojke imaju tendenciju
rasta, pokazatelj je i skup Austrija kao poslovna lokacija za hrvatske tvrtke odr`an u listopadu 2007. godine
u Zagrebu. Skup je nastao kao rezultat sve brojnijih
upita hrvatskih poduze}a za poslovanjem u Austriji.
Suorganizator skupa Austrijska poslovna agencija
(ABA) je, me|u ostalim, predstavila svoj djelokrug aktivnosti koje se sastoje od sveobuhvatne profesionalne
podr{ke ulaga~ima, savjetovanja kroz projekt i nakon
realizacije projekta.
Korisni linkovi:
Austrijski informacijski
portal
http://advantageaustria.
org/hr/office/buero.hr.jsp
Zaklju~no
Nedavno je prvi ~ovjek Austrijskog ureda za vanjsku
trgovinu, Peter Hasslacher, izjavio da postoji zna~ajan
potencijal za ja~u robnu razmjenu Hrvatske i Austrije. Kao primjer je naveo Sloveniju koja s dvostruko
manje stanovnika ostvaruje dvostruko ve}u razmjenu
s Austrijom. Na{ potencijal za razvoj prepoznao je i u
turisti~koj ponudi, no tek ukoliko gospodarski subjekti
uspje{no prilagode ponudu zahtjevima tr`i{ta. ■
Austrijska gospodarska
komora
www.wko.at
Turisti~ki portal
www.austria.info
Die Presse
http://diepresse.com/
Važne adrese:
veleposlanstvo republike
hrvatske u republici
austriji
veleposlanstvo republike
austrije u republici
hrvatskoj
austrijski ured za vanjsku
trgovinu
Veleposlanik:
prof. dr. Zoran Ja{i}
Heuberggasse 10
A-1170 Wien
tel. +43 1 485 9524
fax +43 1 480 2942
e-mail: vlprhbec�reinprecht.
at
web: at.mvp.hr
Veleposlanica:
dr. Helga Konrad
Jabukovac 39
HR- 10 000 Zagreb
tel. +385 1 48 81 050
fax +385 1 48 34 461
e-mail: agram-ob�bmaa.
gv.at
web: www.atembassy.hr
Savjetnik za trgovinu:
dr. Peter Hasslacher
Ilica 12/III, p.p. 25
HR-10 000 Zagreb
tel. +385 1 4881 900
fax +385 1 4881 912
e-mail: zagreb�wko.at
www.austriantrade.hr
www.mirakul.hr 15
Reporta`a
Odr`an 4. me|unarodni fran{izni
forum – FIP 2007
Na izlo`benom dijelu Foruma posjetiteljima su predstavljeni razni svjetski poznati fran{izni koncepti
ve} prisutni u Hrvatskoj, poput Subwaya, I Quit smoking i American Hot Doga
Piše: Maja Klier
Dvodnevni Forum
organizirala je Hrvatska
udruga za fran{izno
poslovanje, a uz pomo}
Ameri~ke agencije za
me|unarodni razvoj
(USAID), Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb, Hrvatske
agencije za malo gospodarstvo (HAMAG),
poduzetni~kog centra
za fran{ize Pro maturo, Centra za fran{izu
Centra za poduzetni{tvo
Osijek i Centra za
politiku i razvoj malih
i srednjih poduze}a te
poduzetni{tva (CEPOR).
16
Svi koji su ikada po`eljeli dobiti kvalitetnu i stru~nu
informaciju o raznim aspektima fran{iznog poslovanja s vi{e strana te oni koji su razmi{ljali o
samozapo{ljavanju i pokretanju vlastita poslovanja
putem kupnje fran{ize ili njenom projektiranju iz ve}
postoje}eg poslovanja s ciljem {irenja na nacionalni i
internacionalni teritorij, a nisu znali kako to najjednostavnije posti}i, svoje su aspiracije zadovoljili ili
mogli zadovoljiti sudjeluju}i na 4. me|unarodnom
fran{iznom forumu – FIP 2007, koji je 9. i 10. studenoga odr`an u zagreba~kom hotelu Dubrovnik.
Dvodnevni Forum organizirala je Hrvatska udruga za
fran{izno poslovanje, a uz pomo} Ameri~ke agencije
za me|unarodni razvoj (USAID), Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb, Hrvatske agencije za
malo gospodarstvo (HAMAG), poduzetni~kog centra
za fran{ize Pro maturo, Centra za fran{izu Centra
za poduzetni{tvo Osijek i Centra za politiku i razvoj
malih i srednjih poduze}a te poduzetni{tva (CEPOR). Program Foruma sastojao se od savjetodavnog i
izlo`benog dijela, ~ime je omogu}eno pone{to za sva~iji
interes. Dok su s jedne strane doma}i i strani stru~njaci
iz podru~ja fran{izinga svojim prijedlozima i savjetima
doprinosili rasvjetljavanju ove, za poduzetnike vrlo
interesantne, teme o fran{izama, s druge strane se
zainteresiranim investitorima omogu}ilo upoznavanje
s fran{iznom ponudom iz zemlje i svijeta. Savjetodavni dio otvoren je uvodnim govorom ravnatelja ureda USAID/DAI – Joea Welsha, zamjenika ministra u
Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva Ivana Bra~i}a te aktualne predsjednice Hrvatske udruge
za fran{izno poslovanje i direktorice poduzetni~kog
centra za fran{ize Pro maturo – Ljiljane Kukec, nakon
~ega je uslijedilo predstavljanje samog programa savjetovanja i partnera u projektu. Na savjetodavnom dijelu
Foruma odr`an je cijeli niz edukativnih predavanja o
teoriji fran{izinga, ~imbenicima klju~nim za uspje{no
vo|enje ovog tipa poslovanja, a vlasnici ve} uhodanih
fran{iznih koncepata poput Bio&Bio fran{ize, Eden
Phenomene, Nicole i Dama tonera svojim su iskustvima na konkretnim primjerima potkrijepili teorijska
stajali{ta stru~njaka. Zna~ajan doprinos me|unarodnoj
suradnji, razvoju i promociji fran{izinga te rasvjetljavanju njegovih pojedinih problema stvoren je raspravom na okruglom stolu regionalnog karaktera na temu
„Izazovi izgradnje fran{iznog poslovanja u Hrvatskoj
i regiji“. Me|u sudionicima rasprave su se tako na{li
predstavnici hrvatskih institucija (Tihana Jelinovi}
– voditeljica Odjela za poticanje poduzetni{tva, HAMAG), fran{izni konzultanti iz Bosne i Hercegovine
(Enes Kazazi} – vlasnik business konzalting tvrtke
Conint iz Sarajeva), fran{izeri prisutni u regiji (Nermin Merd`anovi} – voditelj komercijale i marketinga fran{iznog lanca Fornetti), predstavnici Privredne
komore Srbije kao novog centra za fran{izing (Marica Vidanovi} – savjetnica u Odboru za ekonomske
odnose s inostranstvom Privredne komore Srbije),
Slovenske fran{izne asocijacije (Igor Pavlin – glavni tajnik Slovenske udruge za fran{izno poslovanje)
i predstavnici davatelja fran{ize iz Hrvatske (Ljiljana
Kukec – predsjednica Hrvatske udruge za fran{izno
poslovanje i mr. sc. Mirela Alpeza – voditeljica centra za fran{izu Centra za poduzetni{tvo Osijek). Na
izlo`benom dijelu Foruma posjetiteljima su predstavljeni razni svjetski poznati fran{izni koncepti ve} prisutni u Hrvatskoj, poput Subwaya, I Quit smoking i
American Hot Doga te oni koji tek namjeravaju svoje
poslovanje pro{iriti i u na{u zemlju. 4. me|unarodni
fran{izni forum posjetili su predstavnici nekih velikih
hrvatskih tvrtaka, poput Varteksa, no i vlasnici manjih
obrta i tvrtaka `eljnih {irenja svog poslovanja upravo
putem fran{ize. Posebno je ohrabruju}e djelovao dobar
odaziv studenata na sudjelovanje na Forumu jer nam
to pokazuje pozitivan porast interesa mladih u Hrvatskoj za fran{izno poslovanje kao sigurniji na~in ulaska
u poduzetni~ku aktivnost. ■
Poslovni domjenci
Poslovni domjenci se`u od neformalnih dru`enja zaposlenika,
obilje`avanja obljetnica, otvaranja ili preure|enja novih prostora,
predstavljanja novih proizvoda i usluga na tr`i{tu do bo`i}nih i
novogodi{njih domjenaka koji }e u predstoje}em mjesecu biti
najbrojniji. Mjesto odr`avanja domjenaka varira od prostora tvrtke
organizatora do specifi~nih ambijenata, sve ovisno o dojmu koji se
`eli posti}i.
Pripremila: Ivana Su~i}
Tema broja
Ako ostavite dobar
prvi dojam, na dobrom
ste putu da se svidite
i dobijete novi posao
ili zaklju~ite zapo~ete
pregovore.
Tema broja
Pripremite se na vrijeme
Iako se neki groze gu`vi i vreve na domjencima, rije~
je o dijelu profesionalne aktivnosti koja prije svega
slu`i za opu{tanje, dru`enje, komentiranje ostvarenih rezultata ili budu}ih planova, a ~esto i sklapanje
novih poznanstava i poslovnih dogovora. Kako bi se
izbjegla nervoza oko domjenka, najbolje je pripremiti se na vrijeme te saznati datum, mjesto i trajanje
doga|aja, o~ekivani broj uzvanika, njihov profil te povod domjenka.
Dolazak i odlazak
Iako je u poslovnom svijetu ka{njenje nedopustivo, na
domjenke se uobi~ajeno dolazi nekoliko minuta kasnije
od vremena navedenog na pozivnici. Jednak je obi~aj i
za odlazak. Pristojnim se smatra napustiti doga|aj petnaestak minuta prije vremena navedenog na pozivnici.
Ukoliko vrijeme trajanja nije navedeno, smatra se da
domjenak traje dva sata.
Uobi~ajeno je da doma}in do~ekuje goste i me|usobno
ih upoznaje. Ukoliko vas doma}in na ulazu nije
do~ekao, vi biste trebali prvo oti}i pozdraviti doma}ina,
pa tek onda ostale goste. Ako ste donijeli neki poklon,
nemojte to posebno nagla{avati, nego ga samo diskretno predajte doma}inu.
Vlastita prezentacija- jedna prilika za dobar prvi dojam
Ne postoji druga {ansa za ostavljanje prvoga dojma,
zato pripazite na odijevanje i na~in opho|enja, jer
razgovor je najva`nija metoda putem koje se stupa u
odnos s okolnim svijetom. Kako je u profesionalnim
situacijama, za razliku od privatnih, sasvim normalno
da se sami predstavite, iskoristite i tu mogu}nost.
Predstavljanje i upoznavanje
Op}e je poznato da dojam o nekome stvaramo u prvih
osam sekundi susreta pa je stoga iznimno va`no poraditi na vlastitoj prezentaciji.
U idealnoj situaciji dvije osobe koje se me|usobno ne
poznaju treba upoznati tre}a osoba znana objema stra-
nama. Bonton nala`e predstavljanje po polo`aju mla|u
osobu starijoj po poslovnom rangu. Ukoliko su osobe
polo`ajno jednake ili nema velike razlike, predstavlja
se starosno mla|a osoba starijoj te se mu{karac uvijek
prvo predstavlja `eni. Iznimka su poslovne situacije u
kojima `ensku osobu “hijerarhijski ni`e razine” treba
predstaviti mu{karcu “hijerarhijski vi{eg ranga”. Ako
razlika u polo`aju nije zna~ajna, tada se koriste pravila
uobi~ajenog bontona i mu{karca treba predstaviti `eni
te djevojku ili mla|u `enu starijoj. Prilikom upoznavanja potrebno je razgovijetno izgovoriti ime, prezime
te po potrebi funkciju, npr. “Gospo|a Marija Marjanovi}, na{a nova tajnica”.
Prilikom pozdravljanja, starija osoba po rangu, odnosno po godinama, pru`it }e ruku mla|oj osobi. U situacijama gdje se predstavlja vi{e ljudi, zbog prakti~nosti
se ne mora rukovati. Dovoljan je pogled u o~i i manji
naklon. Kod svakog upoznavanja i rukovanja sugovornika treba pogledati u o~i i ~vrsto stisnuti ruku. Pri
tome nije potrebno predugo dr`ati ruku stisnutu niti
njome tresti. Prilikom rukovanja i upoznavanja dobro
bi bilo cijelu aktivnost popratiti smije{kom i na taj
na~in pokazati srda~nost. Nitko ne `eli ostaviti dojam
mrzovoljne osobe.
U situacijama kada nema tre}ih osoba koje }e obaviti
upoznavanje, dvoje se ljudi upoznaje prema ustaljenim
pravilima bontona ovisno o spolu, dobi ili polo`aju. Iznimno je va`no zapamtiti ime sugovornika. Uobi~ajena
je pogrje{ka prilikom upoznavanja to {to smo previ{e
koncentrirani na izgovaranje vlastita imena da zaboravimo ime sugovornika. Kako biste lak{e upamtili
ime osobe s kojom se upoznajete, najbolje je odmah
u sljede}oj re~enici ponoviti ime i tako nekoliko puta
tijekom razgovora.
Savjeti za predstavljanje:
• Ako se samoinicijativno uklju~ujete u razgovor s
nepoznatim osobama, predstavite se tek nakon
{to ste malo razgovarali.
• Ako se predstavljate sami, uz puno ime i prezime obavezno navedite naziv i mjesto tvrtke iz
koje dolazite te kratko opi{ite posao kojim se
bavite.
• Da biste nakon upoznavanja {to lak{e i br`e zapamtili ime sugovornika te time osvojili njegove
simpatije, odmah ga po~nite koristiti tijekom
razgovora.
• Ako ste zapo~eli razgovor s osobom koju ste
negdje ve} upoznali te joj to `elite dati do
znanja, obavezno ju odmah podsjetite gdje ste
se i kada upoznali kako biste preduhitrili i izbjegli neugodnu situaciju u slu~aju da vas se ona
uop}e ne sje}a.
posjetnica preda odmah nakon upoznavanja. Ukoliko
se nalazimo u okru`ju ve}e skupine ljudi (pet, {est ili
vi{e), ne moramo dijeliti posjetnice.
Komunikacija- klju~ uspjeha
Prilikom razgovora trebamo paziti kako na verbalni
sadr`aj, tako i na neverbalni dio poruke. Stoga treba izbjegavati pretjeranu gestikulaciju, kao i sve geste koje predstavljaju prijetnju (primjerice, ispru`en
ka`iprst), nemar (ruke u d`epovima), zatvorenost
(ruke prekri`ene na prsima) ili nezainteresiranost
(mlitavost, naslanjanje glave na ruke). Govor mora biti
jasan i dovoljno glasan da nas drugi mogu dobro ~uti,
ali ne preglasan.
Ne postoji druga {ansa
za ostavljanje prvoga
dojma, zato pripazite
na odijevanje i na~in
opho|enja, jer razgovor
je najva`nija metoda
putem koje se stupa
u odnos s okolnim
svijetom.
Tako|er moramo paziti da se ne name}emo u komunikaciji dr`anjem monologa ili isticanjem vlastitih
uspjeha jer bismo se time mogli jako zamjeriti sugovornicima.
Osam glavnih to~aka koje su okosnice svakog razgovora su: uvod, ula`enje u temu, izno{enje argumenata, reakcija sugovornika, usugla{avanje stajali{ta,
navo|enje sugovornika na vlastito gledi{te, dono{enje
odluke te zaklju~ak. Kultura govora nije samo
priro|ena vje{tina, iako ima darovitih ljudi ~iji je
na~in izra`avanja biran, te~e bez zastoja, a ako je jo{
sadr`ajan, posti`e puni cilj. Kultura govora i razgovora
na prvome mjestu ovisi o misaonom jedinstvu sudionika u razgovoru. U komunikaciji, kako svakodnevnoj,
tako i u poslovnoj, izvjestan je broj onih koji smatraju
Na poslovni domjenak nikako ne smijete zaboraviti
ponijeti posjetnicu, jer je ona osobna iskaznica poslovnoga ~ovjeka. Sadr`i znak, naziv firme, ime, prezime
i funkciju osobe kojoj pripada, adresu, broj telefona
i telefaksa te web stranice firme. Obi~aj nala`e da se
@elite li uljep{ati va{ poslovni domjenak
obratite nam se s povjerenjem jer i najja~i vjeruju u nas
radno vrijeme: ponedjeljak - subota 8-20h
Hr. Republike 4a, tel: 208 850, www.alstromeria.hr
18
www.mirakul.hr 19
Tema broja
Jedan od dvostrukih
dobitnika Nobelove nagrade, Linus
Pauling, rekao je da je
njegov kreativni uspjeh
prije svega posljedica njegovih razli~itih
kontakata, a tek onda
njegovih mozgovnih
sposobnosti i sre}e.
Domjenci su prava prilika za pro{irenje mre`e
kontakata.
Tema broja
da uvijek moraju ne{to re}i, bilo zbog svoga polo`aja
(autoriteta) ili zbog potrebe da se u svemu osjeti njihova nazo~nost. Izbjegavajte takve osobine jer sugovornici to lako prepoznaju, zato radije budite dobar slu{atelj
i navedite druge da govore o sebi.
U komunikaciji je iznimno va`no biti stalo`en te svjestan sugovornika i situacije kako bismo mogli “popustiti” kod nebitnog, a pri bitnim to~kama motivirati
drugu stranu da misli na na{ na~in. Osobito u `ustrim
raspravama u kojima sugovornik po~ne gubiti `ivce i
unositi emotivni ton u diskusiju, jer na nama je da ne
uzvratimo istom mjerom te se suzdr`imo kako razgovor ne bi rezultirao negativnim obratom.
Oslovljavanje
Oslovljavati suradnika ili poslovnog partnera imenom
smijemo tek kad se dovoljno zbli`imo da to djeluje
prirodno, odnosno kad se obje strane o tome usuglase.
Mladi ~esto grije{e kada pripadnike svoje generacije
zovu imenom i odmah po upoznavanju koriste osobnu zamjenicu “ti”, jednako kao i kada pripadnici starije
generacije koji mla|u populaciju oslovljavaju s “ti”.
U hrvatskom jeziku ne postoji titula koja bi za `ene
nudila neutralno oslovljavanje u kontekstu bra~noga
statusa (kao, na primjer, u engleskom jeziku gdje po-
stoji titula Ms) pa se `ene oslovljava “gospo|o” ili
“gospo|ice”, ukoliko nam je bra~ni status poznat.
Ako nije rije~ o vrlo mladoj `eni koju mo`emo oslovljavati “gospo|ice”, `enama se u poslu obra}amo
“gospo|o”, bez obzira na bra~ni status, jer, primjerice, oslovljavanje neudane `ene pedesetih godina
“gospo|ice” mo`e zvu~ati posprdno. Prema pravilima
bontona nije dopustivo `eni se obra}ati “gospo|ice ili
gospo|o Mari}” jer se na taj na~in indirektno raspitujemo o njezinu bra~nom statusu.
Mali podsjetnik za vo|enje poslovnoga razgovora
• sugovornika gledajte u o~i i sa~uvajte vedar izraz
lica
• s vremena na vrijeme ga oslovljavajte prezimenom,
odnosno imenom
• ne upotrebljavajte “negativne predznake” uvo|enja
u razgovor kao {to su: “Ispri~avam se, rekao bih…”,
“Oprostite, uzeo bih Vam malo vremena…”, “Ne}ete
mi zamjeriti ako ka`em rije~, dvije…” itd.
• zadr`ite uljudan ton tijekom cijeloga razgovora i
nemojte omalova`avati sugovornika niti koristiti
“obra}anje s visoka”
• ukoliko sugovornik razgovara s vama s visoka,
sa~uvajte mirno}u i ne uzvra}ajte istom mjerom
• usredoto~ite se na argumente svoga partnera i nikako
ih nemojte unaprijed odbaciti
• izbjegavajte pretjeranu op{irnost te razlikujte bitno
od nebitnog
• autoritetima nemojte podilaziti, no po{tujte njihov
ugled u dru{tvu
• ne dopustite da neslaganje preraste u raspravu, a rasprava u sukob. Sa~uvajte svoje raspolo`enje i dobre
manire do kraja jer u poslovnom `ivotu nema mjesta
ljutnji. Trebate se rukovoditi snagom argumenata, a
ne snagom glasa.
• po zavr{etku razgovora, uljudno se oprostite. Ukoliko je nazo~an manji broj sugovornika, mo`ete se
rukovati sa svima, no ako je broj ve}i, dovoljno je
pozdraviti s “Dovi|enja” i malo se nakloniti glavom
kako bi se uo~ilo da odlazite. S doma}inom se, naravno, morate rukovati.
• pri zavr{etku razgovora nemojte se ispri~avati, npr.
“Oprostite {to sam vam smetao” ili “Ispri~avam se
{to sam vam oduzeo dragocjeno vrijeme” itd.
Dolazak na prigodne
sve~anosti u poduze}u
treba shvatiti ozbiljno
jer time pokazujemo da
su nam suradnici va`ni.
• Ako vam sposobnost naklapanja o svemu i sva~emu
ne le`i, poku{ajte skrenuti razgovor na teme koje su
vam bliske ili, jo{ jednostavnije, poka`ite interes za
svojega sugovornika te razgovarajte o njemu.
Kod zanimanja gdje je uobi~ajeno obra}anje titulom i
prezimenom, situacija je jednostavnija jer osobu oslovljavamo, na primjer, “profesorice, doktorice ili primarius Mari}” i sl.
Mali razgovori- “Small talks”
“Mali razgovori” ili kako ih jo{ pod navalom engleskoga jezika popularno zovu, “Small talks”, neizostavni su dio ne samo domjenaka, ve} i kongresa, sajmo20
• Razgovor usmjeravajte na op}e teme koje su poznate svima kako bi se svaki sugovornik mogao aktivno uklju~iti u razgovor (small talk mora nalikovati
partiji ping-ponga!), primjerice, dnevni doga|aji,
ekolo{ki i globalni problemi, filmski, televizijski i
knji`evni hitovi te `ivotni stilovi, putovanja, {port,
hrana i hobiji.
• Ako o nekoj temi niste dovoljno informirani, a ne
mo`ete ju izbje}i, radije priznajte da o tome nemate pojma, nego da se sramotite poku{avaju}i prikriti
rupe u znanju.
va, razli~itih primanja te slu~ajnih susreta. Oni nam
poma`u za “razbijanje” neugodne {utnje stvaranjem
ugodne atmosfere s potpuno nepoznatim ljudima ili
onima koje slabo poznajemo, a idealna su baza za kasnije ozbiljnije razgovore. Pomo}u malih razgovora
upoznajemo druge ljude, u~imo ne{to novo, stje~emo
iskustvo i {irimo vlastite horizonte, a pru`a nam se i
prilika za vlastitu promociju koja mo`e uroditi novim
poslovnim partnerima, suradnicima ili prijateljima.
Izbjegavati:
• Nemojte voditi dubokoumne razgovore nastoje}i
zadiviti svoga sugovornika jer ga time nepotrebno
optere}ujete.
• Nikad ne kritizirajte svoga sugovornika i njegove suradnike, pretpostavljene i tvrtku.
• Pod svaku cijenu izbjegavajte tra~eve, ogovaranja
“Razbija~i leda” ili “Ice breakers”
“Ice breakers” ili u doslovnom prijevodu “razbija~i
leda”, izrazi su kojima prekidamo nelagodnu atmosferu kako bi sebe ili druge opustili, bilo da je rije~ o prezentacijama, razgovorima za posao ili svakodnevnoj situaciji. To mo`e biti komentar neke aktualne situacije,
{ala ili kompliment. Cilj je na opu{ten na~in pribli`iti
se u komunikaciji sugovornicima.
Ljudi vole govoriti o sebi i dobivati komplimente pa
tu okolnost mo`ete iskoristiti za po~etak razgovora i
pokazivanje interesa za tu osobu. Ovisno o situaciji,
razgovor mo`ete zapo~eti i tako da nekoga zamolite za
malu pomo} ili nekome ponudite pomo}.
Jako je bitna ~injenica kod “malih razgovora” da su oni
kratki, pa bez obzira koliko ugodni bili, u pravom ih
trenutku privedite kraju. Dobra metoda je tzv. “{alji
dalje”, gdje uljudno “predajete” sugovornika nekom
drugom, na primjer: “Znate li da imate mnogo toga
zajedni~kog s ...”, svojeg sada ve} biv{eg sugovornika
upoznajte s novim sugovornikom.
Teme za razgovor:
• Potrudite se da teme koje name}ete te sve informacije koje iznosite i razmjenjujete uvijek imaju pozitivnu konotaciju.
www.mirakul.hr 21
Tema broja
Iako se neki groze gu`vi
i vreve na domjencima, rije~ je o dijelu
profesionalne aktivnosti koja prije svega
slu`i za opu{tanje,
dru`enje, komentiranje
ostvarenih rezultata
ili budu}ih planova, a
~esto i sklapanje novih
poznanstava i poslovnih dogovora.
te razgovore o politici, vjeri, bogatstvu, bolestima,
fizi~kim nedostatcima i hendikepima.
• Zaobilazite i razgovore o osobnim problemima i tragedijama te iskazivanje suosje}anja u slu~aju da va{
sugovornik djeluje umorno, `alosno ili bolesno.
• Nikad ne pitajte svojega sugovornika je li u braku,
ima li djece te posebice koliko ima godina, koliko
zara|uje, kojeg je politi~kog uvjerenja ili vjere.
• Izbjegavajte teme koje vas osobno ne zanimaju, koje
vam ne le`e ili one koje vas ispunjavaju nelagodom.
Dress code
Jedno od zlatnih savjeta za nazo~nost domjencima odabir je prikladne odje}e. Iako odje}a ne ~ini ~ovjeka, prvi
dojam stvaramo na temelju onoga {to vidimo, pa tako
odje}a odaje puno malih i bitnih stvari o njemu. Zbog
toga je neophodno posvetiti pa`nju odabiru odje}e za
pojedinu priliku. Prije svega, neka odabir bude usmjeren na odje}u u kojoj }ete se osje}ati udobno. Sigurno
ne `elite cijelu no} prosjediti zbog neudobnih cipela,
prekratke suknje, tijesnog odjela ili bilo koje druge
okolnosti koja }e vas nepotrebno optere}ivati i sputavati u dru`enju.
Odabir je odje}e definiran ambijentom te }e vam
uvelike biti olak{an ukoliko je na pozivnici nazna~en
“dress code” (pravilo odijevanja), no ukoliko nije, najsigurniji je odabir elegantne odje}e, no ipak ne preposlovne.
“Black tie”- “White tie”
Ukoliko na pozivnici pro~itate napomenu tipa “Cravate noire” (franc.), “Cravatta nera” (tal.) odnosno
“Black tie” (engl.) {to u doslovnom prijevodu zna~i
“crna kravata”, od vas se o~ekuje da odjenete smoking
s crnom leptir- kravatom ili sve~ano ve~ernje odijelo ili
ve~ernju haljinu.
Ukoliko napomena glasi “”Cravate blanche” (franc.),
“Cravatta bianca” (tal.) odnosno “White tie” (engl.)
22
u prijevodu “bijela kravata”, trebate odjenuti frak ili
ako protokol dopu{ta, crni smoking s bijelom leptirkravatom.
Smoking je obi~no tamnoplave, tamnosive, boje ugljena ili crne boje, a sastoji se od gornjeg dijela (skoro
uvijek sa {al ovratnikom) jednorednog ili dvorednog
kop~anja uz koji se nose hla~e iste boje. Ukoliko je
gornji dio jednorednog kop~anja, ispod se mo`e nositi i prsluk. Uz smoking se nosi bijela ko{ulja, najbolje
svilenkasta, bilo jednostavna ili s naborima. Kravata je
crna leptir ili odgovaraju}e tamne boje, dok cipele obavezno moraju biti crne.
Iako je smoking prisutniji u ameri~koj kulturi, a u Hrvatskoj su prihva}enija otmjena klasi~na odijela, ukoliko je na pozivnici nazna~ena napomena dress code-a,
treba ju po{tivati.
Zaklju~ak
Dolazak na prigodne sve~anosti u poduze}u treba
shvatiti ozbiljno jer time pokazujemo da su nam suradnici va`ni. Cilj vam nije najesti se, ve} prikupiti nova
znanja, iskustva i poznanstva. Ukoliko vam nazo~nost
domjencima nije lagodna, po~nite se pripremati na
vrijeme jer on je postao neizbje`an dio poslovnih aktivnosti. ■
Oglas
Oglas
mnogi uspje{ni gospodarstvenici s podru~ja @upanije:
uz uslugu cateringa svoje su nove prostorije otvorili
Optima Telekom, Triglav Osiguranje, PSC Opel pustio
je u rad svoj prodajni salon, otvaranja osje~kih sajmova ne prolaze bez Cateringa Bugarin. No, nisu samo
gospodarstvenici prepoznali prednosti ovakve usluge.
Njome se redovito koriste i slu`beni protokoli, strukovne organizacije i drugi pravni subjekti.
Prezentaciju Osje~ko-baranjske `upanije u hotelu Westin Turisti~ka zajednica Osje~ko-baranjske `upanije
upotpunila je jedinstvenim prehrambenim dodatcima. Hranu s pladnjeva Cateringa Bugarin ku{ao je i
slu`beni protokol nizozemskog veleposlanstva, uzvanici otvorenja Osje~kog ljeta kulture, otvorenja trening
kampa NK Osijek, sudionici obilje`avanja 50. obljetnice Pravnog fakulteta, 45. obljetnice Ekonomskog
fakulteta, hrvatski nogometni reprezentativci nakon
utakmice Hrvatska – Iran, te mnogi drugi. Banketima
u re`iji Cateringa Bugarin posebno su zadovoljni bili
u protokolu predsjednika Republike Hrvatske, te predsjednika Sabora, koji su u vi{e prigoda koristili njihovu uslugu.
Catering Bugarin ima recept za
najukusniji poslovni domjenak
Savjestan pristup poslu jam~i jednaku razinu usluge svakom klijentu. Takvim
individualnim pristupom Catering Bugarin ostvaruje sve `elje: od gastronomske ponude, do kakvo}e, isporuke i poslu`ivanja jela.
Dekoracije i aran`mani
stolova s hranom i
pi}em i sami su hrana
za o~i te vrhunski
ugo|aj tako organiziranog doga|aja
dodatno pridonosi
boljem imid`u njegova organizatora, a
i sam vizualni dojam
naru~itelja otklanja sve
pozitivne treme i ulijeva
sigurnost u kvalitetu
kompletne usluge.
24
Samo je jedan telefonski poziv dovoljan da prestanete razmi{ljati o hrani za uzvanike svoga doga|aja.
Dragocjeno }e vam vrijeme takvim pristupom poslu u{tedjeti Catering Bugarin. Rije~ je o tvrtki s
dugogodi{njom tradicijom i iskustvom u pripremanju i
distribuciji hladnih i toplih jela. Zajedno s Preno}i{tem
Helena i restoranom djeluje u sklopu tvrtke Prehrana.
Njenih 40 godina postojanja, 40 zaposlenih djelatnika,
7 dostavnih vozila i mobilna hladnja~a jam~e uslugu u
potpunosti prilagodljivu svim zahtjevima klijenata, a
opet na vrhunskoj razini.
U`itak koji uzvanici osjete ku{aju}i specijalitete s jelovnika Cateringa Bugarin dodatno se poja~ava i vizualnim dojmom. Dekoracije i aran`mani stolova s hranom i pi}em i sami su hrana za o~i te vrhunski ugo|aj
tako organiziranog doga|aja dodatno pridonosi boljem
imid`u njegova organizatora, a i sam vizualni dojam
naru~itelja otklanja sve pozitivne treme i ulijeva sigurnost u kvalitetu kompletne usluge. Privatni je i poslo-
vni te catering za {ti}ene osobe i catering po mjeri, uz
opremu Cateringa Bugarin, mogu}e organizirati i na
otvorenom prostoru, pod nadstre{nicom ili u {atoru te
vam stoga omogu}uju kompletnu catering uslugu za
svaku prigodu (odabir jelovnika, kola~a i pi}a za buffet
stol te svu potrebnu opremu za organizaciju unutarnjeg ili vanjskog prostora).
„U na{em poslu koristimo presti`nu, vrhunsku opremu, visokokvalitetne i provjerene namirnice uskla|ene
s propisanim normativima, a za izgled i okus brine
na{e {armantno osoblje, ~itav tim ljudi sastavljen od
iskusnih djelatnika i mladih kreativaca. Smatram
da smo u potpunosti spremni ispuniti i ona najvi{a
o~ekivanja,“ ka`e Ivana Bugarin Radovan~evi} iz Cateringa Bugarin.
Ni predsjednik Hrvatske nije ostao ravnodu{an
Me|u onima koji se mogu pohvaliti da su svoje goste
poslu`ili specijalitetima Cateringa Bugarin nalaze se
vinske karte. „Na{a je ponuda odraz na{e poslovne filozofije. @elimo u svakom trenutku biti spremni na sve
zahtjeve klijenata, odgovoriti na njih u potpunosti te
se prilagoditi svakome posebno. Da smo na pravome
putu pokazuje nam i velik broj zadovoljnih klijenata
koji se iznova odlu~uju na kori{tenje na{ih usluga, a
mi ih zauzvrat uvijek iznenadimo ne~im novim. To
je zato {to unato~ godinama iskustva i dalje na svaki
novi zadatak gledamo kao na novi izazov,“ zaklju~uje
Zvonko Bugarin.
KONTAKT:
Tel: 031/275-681
ili 091/ 521-9707
Fax: 031/271-613
ivana…prehrana.net
www.prehrana.net
Topli obrok u va{em uredu i pogonu
Savjestan pristup poslu jam~i jednaku razinu usluge
svakom klijentu. Takvim individualnim pristupom Catering Bugarin ostvaruje sve `elje: od gastronomske
ponude, do kakvo}e, isporuke i poslu`ivanja jela. Posebna je pogodnost distribucija toplih obroka tvrtkama,
odnosno industrijski catering. Po unaprijed dogovorenim mjese~nim jelovnicima, terminima i s uklju~enim
povratom ne~istog pribora, uz jedinstvenu cijenu, mobilne ekipe Cateringa Bugarin dostavljaju tople obroke izravno na va{e radno mjesto. Ukusni obroci koji
svaki dan dolaze na vrijeme omogu}avaju vam da se
u potpunosti posvetite poslovnim zadatcima, a pauzu,
umjesto na stajanje u redu pekare ili prodavaonice, u
potpunosti iskoristite za u`ivanje u hrani.
„Sve to omogu}it }e vam na{e distribucijske ekipe
koje su mobilne u krugu od 80 kilometara od centrale
u Osijeku, {to zna~i da bez obzira na udaljenost i dalje
mo`ete koristiti na{e usluge,“ ka`e Zvonko Bugarin,
direktor tvrtke.
Tri sale za potpuni do`ivljaj
Svima onima koji nemaju mogu}nosti organizirati
domjenak u vlastitim prostorima, u restoranu Prehrana
na Vinkova~koj cesti 2 na raspolaganju su tri odvojene sale, svaka od 50 mjesta. Jedna od njih je izdvojena, za intimniji ugo|aj, te ju gosti koriste za poslovne
domjenke i seminare te privatna slavlja kao {to su krstitke, ro|endani, proslave mature i sli~no. U restoranu
Prehrana mogu}e je birati izme|u svakodnevne ponude gotovih jela, kontinentalnih, slavonskih ili dalmatinskih specijaliteta te ku{ati vina iz bogate ponude
www.mirakul.hr 25
Oglas
Grawe – osiguranje koje otklanja
sve predrasude
Telekomunikacije
U kvalitetnu uslugu osiguranja ljudi ula`u svoj novac. U procesu dono{enja odluke kome }e
ga povjeriti, sigurnost je jedan od najva`nijih elemenata. Upravo je sigurnost ono {to su svi
na{i klijenti prona{li u GRAWE Hrvatska– ka`e Silvio Ambru{, direktor osje~ke podru`nice.
Osje~ka podru`nica
GRAWE Hrvatska
zadu`ena je za pet slavonskih `upanija. [irom
Slavonije posluje jo{ 10
ureda koji su podr{ka
prodajnom timu, ali i
svim klijentima.
Kada se 2001. godine osiguravaju}e dru{tvo GRAWE
pojavilo u Osijeku, sa sobom je donijelo jednu novu
poslovnu filozofiju. Uz visoku razinu profesionalnosti, ali opet potpunu fleksibilnost i otvorenost prema
svim zahtjevima svojih klijenata, brzo su se uzdigli do jednog od vode}ih igra~a na polju osiguranja.
Ovogodi{nje otvaranje preure|ene zgrade u Ribarskoj
10, s velikom staklenom fasadom i ugodnim interijerom dodatno je pridonijelo njihovom imid`u otvorene
i moderne, ali i sigurne organizacije.
Me|u vode}ima u osiguranju `ivota
GRAWE Hrvatska trenutno je me|u tri vode}e tvrtke na podru~ju `ivotnih osiguranja. Tu su stigli
zahvaljuju}i neprestanim inovacijama i kvalitetnoj
usluzi. U posljednje tri godine uveli su tri potpuno
nova proizvoda na tr`i{tu `ivotnog osiguranja. Pod
nazivom Grawe Profit Plus tr`i{tu su ponudili uslugu `ivotnog osiguranja kombiniranu s ulaganjem u
investicijske fondove. Uz jednaku premiju ona nudi
standardnu sigurnost `ivotnog osiguranja uve}anu za
profit koji se ostvaruje ulaganjem dijela premije u investicijski fond. Grawe Garant vezao je `ivotno osiguranje uz investicijske fondove, ali u svrhu jo{ ve}e sigurnosti uloga ponudio mogu}nost garantirane isplate
uve}anog iznosa sredstava, dok posljednja inovacija
nosi naziv Grawe Elite, a ve`e `ivotno i osguranje od
devet te{kih bolesti. Osim `ivotnog, Grawe uspje{no
osigurava imovinu, osobna vozila, a u ukupnoj osiguranoj premiji primje}uju pove}anje i privatnog zdravstvenog osiguranja.
Uvijek dostupni
Osje~ka podru`nica GRAWE-a zadu`ena je za pet slavonskih `upanija u kojima posluje jo{ 10 ureda kao
Poduzetnicima zanimljivo osiguranje imovine i poduzetnika
Osiguravaju}e dru{tvo GRAWE Hrvatska kompletiralo je i ponudu poslovnim
korisnicima. Tako se me|u poduzetnicima najzanimljivijim modelima isti~u osiguranje imovine, koja predstavlja veliku vrijednost u poslovanju poduzetnika, te
osiguranje zaposlenika, koji su iako nematerijalna, tako|er komparativna snaga
svake tvrtke koju valja za{tititi. Grupno osiguranje `ivota najfleksibilnija je takva
usluga na tr`i{tu, gdje je mogu}e dogovoriti i najsitniji detalj, a poduzetniku
donosi dodatnu vrijednost, motivaciju zaposlenih i financijske olak{ice.
26
Silvio Ambru{, direktor osje~ke podru`nice
podr{ka prodajnom timu i svim klijentima. Cilj je
takve organizacije klijentu pru`it maksimalnu podr{ku
i pomo}i mu da u najkra}em mogu}em vremenu
ostvari sva svoja prava.
- Porast prometa od 20% u odnosu na pro{lu godinu
pokazatelj je da su na{i klijenti prepoznali kvalitetu i
sigurnost, koja je za osiguranja iznimno va`na. U osiguranje ljudi ula`u svoj novac. U procesu dono{enja
odluke kome }e ga povjeriti sigurnost je jedan od
najva`nijih elemenata. Upravo je sigurnost ono {to su
svi na{i klijenti prona{li u GRAWE Hrvatska – ka`e
Silvio Ambru{, direktor osje~ke podru`nice.
Dru{tveno odgovorni
Osim ispunjavanja `elja i potreba svojih korisnika, u
okviru svoje poslovne politike sponzoriranja i doniranja financijskih sredstava ispunjava svoju obvezu u
dru{tvu i zajednici u kojoj djeluje. Svojim doprinosima
nastoji unaprijediti kvalitetu `ivota, osvr}u}i se prije
svega na potrebe djece i mladih.
Tako je prilikom otvaranja obnovljene zgrade GRAWE
vesla~kom klubu Iktus darovao ~amac vrijedan 60.000
kuna.
- Timski rad, upornost i posve}enost ostvarenju cilja
su vrijednosti koje krase vesla~e najboljeg hrvatskog
vesla~kog kluba. To su ujedno i vrijednosti uz koje
GRAWE Hrvatska osiguranje `eli vezati svoj brand
– istaknuo je Ambru{.
Na tr`i{tu se nalaze brojna telekomunikacijska rje{enja uz koja }e bilo koji gospodarstvenik biti u
stanju povezati svoju tvrtku s ~itavim svijetom, omogu}iti joj kvalitetan protok i razmjenu informacija,
te omogu}iti korisnicima da u svakom trenutku dobiju tra`enu uslugu.
Piše: Ante Veki}
Poseban prilog
Zahvaljuju}i liberalizaciji telekomunikacijskog
tr`i{ta, on je sada u prilici tako djelovati puno
djelotvornije i jeftinije
no prija{njih godina.
Poseban prilog
Telekomunikacije – sutra je danas
Iako smo (pre)dugo na to ~ekali, hrvatsko je telekomunikacijsko tr`i{te danas liberalizirano. To nam je donijelo jeftinije telefoniranje, jeftiniji i br`i Internet, u
telefonsku `icu ugurao se i TV signal, Hrvati uz sebe
danas nose po dva mobitela. Zahvaljuju}i tome, poslovi se obavljaju br`e, dolaze novi poslovi, ekonomija
se di`e. Oni koji se nisu prilagodili, gube korak. A novim se tehnologijama jo{ ne nazire kraj. Kako opstati
u takvim uvjetima? BIZdirekt donosi preglede nekoliko telekomunikacijskih rje{enja koja }e vam pomo}i
ne samo da uhvatite konkurenciju, nego da steknete i
odre|enu konkurentsku prednost, smanjite tro{kove i
osigurate si vi{e slobodnog vremena.
Hrvatski poduzetnik 2.0
Ni Internet vi{e nije samo Internet. Danas je on Internet 2.0. Dva {to? Internet je postao vrlo interaktivan.
Stranice su sada ~itavi programi koji povezuju korisnike, olak{avaju navigaciju, omogu}avaju komunikaciju, vrte velik novac. U tom se smjeru mora kretati
i hrvatski poduzetnik `eljan uspjeha. Koriste}i prednosti telekomunikacijskog napretka, on mora otvoriti svoje poslovanje korisnicima, biti na raspolaganju
svojim djelatnicima, rje{avati probleme, predlagati
rje{enja. Zahvaljuju}i spomenutoj liberalizaciji telekomunikacijskog tr`i{ta, on je sada u prilici tako djelovati
puno djelotvornije i jeftinije no prija{njih godina. Na
tr`i{tu se nalaze brojna telekomunikacijska rje{enja uz
koja }e bilo koji gospodarstvenik biti u stanju povezati
svoju tvrtku s ~itavim svijetom, omogu}iti joj kvalitetan protok i razmjenu informacija te omogu}iti korisnicima da u svakom trenutku dobiju tra`enu uslugu.
Da bi poduzetnik bio u stanju suo~iti se sa svim tim
zahtjevima, osnovni mu cilj treba biti povezati svoju
tvrtku na Internet. [to br`om vezom, uz flat rate promet, naravno.
28
Pristupiti Internetu danas je u Hrvatskoj mogu}e
kori{tenjem vi{e tehnologija. Trenutno je najpopularnija DSL (Digital subscriber line). Rije~ je zapravo o
skupini tehnologija (xDSL) koje omogu}avaju prijenos
podataka i glasa putem lokalnih telefonskih mre`a.
Drugi dostupan na~in je WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access). Ovaj, za sada manje
poznati, jo{ uvijek podosta skupi na~in pristupa zapravo je budu}nost, no ve} ga sada ve}ina ISP-ova ima u
ponudi. Radi se prijenosu podatkovne mre`e na velike
udaljenosti putem be`i~nog radio-transmisijskog signala izme|u operatera i korisnika, {to omogu}uje pristup Internetu korisnicima na te`e dostupnim mjestima, gdje se ne mo`e ili je neisplativo dovu}i potrebnu
infrastrukturu, poput skupih opti~kih kablova. Takva
mjesta mogu koristiti jo{ i satelitski pristup Internetu. Ovaj na~in tako|er jo{ nije za`ivio u komercijalnoj
upotrebi, ali oni snala`ljiviji i `eljni u{teda svakako bi
trebali prou~iti i ovakav na~in povezivanja. Naravno,
osim svih ovih na~ina, Internet Service Provideri tvrtkama nude i poseban na~in spajanja u vidu zakupa
linije, koji donose velike brzine i neograni~en promet.
To ima velikih prednosti, ali osnovna je zamjerka jo{
uvijek previsoka cijena, ~esto nedostupna po~etnicima
ili malim tvrtkama.
Za{to je pristup Internetu na prvom mjestu?
Telefoniranje kakvo poznajemo uskoro }e biti pro{lost.
Revolucija je po~ela s Instant Messaging programima
na Internetu, nastavio ju je Skype omogu}iv{i glasovne pozive izme|u korisnika tog servisa, kasnije
i izme|u korisnika servisa i bilo kojeg telefonskog
broja u svijetu (uz neznatnu naknadu), a nastavlja se
u stvarnome svijetu. VoIP (Voice Over IP) tehnologiju
prigrlili su i telekomi, te bi se uskoro mogla pojaviti u
komercijalnoj upotrebi u Hrvatskoj. O ~emu je rije~?
Uz ra~unalo povezano na Internet i odgovaraju}i
software, fiksna vam linija prakti~ki nije vi{e potrebna. Dovoljno je instalirati neki program za razgovor,
a trenutno je Skype me|u najpopularnijima, kupiti
„credit“ za razgovor i nazvati bilo koga na svijetu. Taj
„credit“ pla}ate ve} od 0,017 eura po minuti, bilo da
zovete mobilni ili fiksni broj. Pravu ~aroliju mogu}e
je osjetiti uz malo kreativnosti. Naime, mogu}e je, putem adaptera, na izlaz na Internet spojiti VoIP telefon,
kakvi se ve} nalaze u prodaji u inozemstvu, a cijene im
se kre}u od oko 70 eura, zatim ga softverski podesiti
da prima pozive, na primjer s va{eg mobitela, te ih putem nekog VoIP servisa na Internetu preusmjerava (po
ve} spomenutim cijenama) na `eljene brojeve. Naravno, vi ste na taj uredski telefon spojeni, recimo, nekim
VPN rje{enjem iz ~ega proizlazi vrhunski jeftina cijena
vama odlaznih poziva. Kombinacije su zaista impresivne, a dovoljno je samo malo vremena za istra`ivanje
i prilagodbu mogu}nosti. Naravno, sva komunikacija,
bilo kakav protok podataka od va{eg ra~unala (i VoIP
telefona) prema Internetu smatra se prometom. Zato
je svaka u{teda mogu}a tek s odabirom flat rate modela spajanja na Internet.
Flat rate usluga pristupa Internetu zapravo je jedini
pravi na~in pristupa. Ograni~avanje prometa i njegovo napla}ivanje jo{ je uvijek u duhu onog razmi{ljanja
koje je godinama ko~ilo zna~ajni proboj hrvatskog gospodarstva na mre`u. A u mobilnim mre`ama konkurencija je takve duhove davno rastjerala. Danas smo
svjedoci borbe za svakog korisnika sni`avanjem cijena,
ali istovremenim pove}anjem kvalitete usluge. Tvrtkama je na raspolaganju VPN usluga, koja omogu}ava
besplatno telefoniranje unutar tvrtke i povoljnije cijene razgovora prema korisnicima drugih ili fiksnim
mre`ama. Kako se nekima te{ko odlu~iti, pa odbaciti
dobre strane jedne, radi dobrih strana druge telekomunikacijske tvrtke, nije rijedak slu~aj posjedovanja dva
mobilna broja. No, ta neodlu~nost ipak ko{ta vi{e, pa
je uvijek uputnije odlu~iti se na usluge samo jednog
mobilnog operatera.
Tako Vipnet nudi svoje Poslovne tarife 0, dostupne tvrtkama ve} s dvoje zaposlenih. Odlu~e li se takve tvrtke
na jednu od tih tarifa, mogu znatno smanjiti tro{kove
i optimizirati poslovanje svoje tvrtke. Uz to, ostvariti i
pogodnosti poput:
-besplatnih razgovora unutar tvrtke, a prema drugim mre`ama po jedinstvenoj cijeni;
-svaki zaposlenik mo`e iskoristiti Vip friends broj
izvan tvrtke za razgovore po 0 kn;
-i do 300 minuta uklju~enih u mjese~nu naknadu
prema svim hrvatskim mre`ama;
-kontrola tro{kova kori{tenjem VPN pogodnosti,
npr. VPN Budget (odrediti maksimalni iznos koji
zaposlenik mo`e potro{iti, a sve iznad tog iznosa
pla}a zaposlenik)
VIPnet Poslovne tarife 0
Poslovna tarifa 100
Poslovna tarifa 200
Poslovna tarifa 300
Mjese~na naknada
100 kn
200 kn
300 kn
Minute u naknadi
100
200
300
Vip mre`i
Vip+fiksne mre`e
sve HR mre`e
Pozivi unutar VPN
mre`e
0 kn
0 kn
0 kn
Pozivi unutar Vip
mre`e
1,80 kn
1,00 kn
0,90 kn
Pozivi prema drugim
mre`ama
1,80 kn
1,00 kn
0,90 kn
SMS poruka
0,40 kn
0,40 kn
0,40 kn
Minute se tro{e
prema
Za male i srednje tvrtke T-Mobile je uveo Flex Team tarifne pakete, ~ija je pogodnost
u tome {to mo`ete za istu cijenu razgovarati znatno vi{e nego u tarifnom paketu Flex
za pojedina~nog korisnika.
Cjenik Flex Team tarifnih paketa
Tarifni paket Flex Team
300
500
700
1000
1500
2000
2500
3000
Nov~ani iznos za mjese~no
kori{tenje tarifnog paketa(1)kn
300
500
700
1000
1500
2000
2500
3000
Maksimalan br. ~lanova
4
6
7
8
9
10
11
12
broj T-Mobile pretplatnika u
Flex Teamu
2
2-3
2-4
2-5
2-6
2-7
2-8
2-9
broj Simpa korisnika u Flex
Teamu
0-2
0-3
0-3
0-3
0-3
0-3
0-3
0-3
Pozivi unutar Flex Teama
Poduzetnicima po~etnicima dostupna je i Vip.Relax
Business tarifa uz koju mogu razgovarati prema svim
mre`ama u Hrvatskoj za 0 kuna po minuti. Ta je tarifa sigurno najbolje rje{enje za one poduzetnike koji
zbog potrebe posla puno razgovaraju jer na ovaj na~in
smanjuju tro{kove – u bilo koje vrijeme dana, i koju
god mre`u u Hrvatskoj zvali, pozivi se napla}uju po 0
kn/min. Uz to, aktivacijom ove tarife u promotivnom
razdoblju do 31.12.2007. dobiva se posebna pogodnost:
6 mjeseci s 50% popusta na mjese~nu naknadu i tada
mjese~na naknada iznosi svega 200 kuna. A obrte }e
posebno razveseliti tarifa Obrt koja nudi: mjese~nu
naknadu od samo 50 kn - na hrvatskom tr`i{tu to je
najni`a mjese~na naknada u ponudi za poslovne korisnike; cijenu poziva od 1 kn/min - cijena je ista za sve
pozive unutar Hrvatske, neovisno o mre`i koju korisnik zove; u mjese~nu naknadu uklju~eno je 25 minuta
koje se mogu potro{iti za pozive unutar Vip mre`e, a
neiskori{tene minute mogu}e je prenijeti u sljede}i
mjesec.
0,00 kn/min(2)
Pozivi i poruke za pretplatnike u Flex Teamu
prema T-Mobile HR mre`i
1,00
0,90
0,80
0,80
0,80
0,70
0,60
0,50
broj besplatnih vikend minuta(2)
300
500
700
1000
1500
2000
2500
3000
prema ostalim mre`ama u
Hrvatskoj
2,00
1,60
1,30
1,20
1,10
1,10
1,10
1,10
prema jednom Favorite broju
iz T-Mobile HR mre`e za
svakog ~lana
0,00 kn/min(3)
iz inozemstva (roaming)
prema slu`benom cjeniku
prema inozemnim mre`ama
prema slu`benom cjeniku
SMS poruka
MMS poruka(4)
0,33
0,32
0,31
1,98
Izvor: www.t-mobile.hr
Osim toga, T-Mobile uveo je i novu uslugu T-Mobile Total, koja vam pru`a mogu}nost
besplatnih razgovora s brojevima iz bilo koje hrvatske mobilne i fiksne mre`e!
Mjese~na naknada za navedenu tarifu je 700 kn, a za sve dodatne informacije posjetite
njihove web stranice.
www.mirakul.hr 29
Poseban prilog
Danas smo svjedoci borbe za svakog
korisnika sni`avanjem
cijena, ali istovremenim
pove}anjem kvalitete
usluge. Tvrtkama je na
raspolaganju VPN usluga, koja omogu}ava
besplatno telefoniranje
unutar tvrtke i povoljnije cijene razgovora
prema korisnicima
drugih ili fiksnim
mre`ama.
Velike igra~ke za velike igra~e
Kada novac nije bitna stavka u odabiru telekomunikacijskog rje{enja za veliku tvrtku, onda u prvi plan dolazi kreativnost. Zanimljiv na~in povezivanja udaljenih ureda je VPN povezivanje, koje nude gotovo svi
ISP-ovi. Vipnet velikim poduzetnicima nudi Cjelovita
poslovna rje{enja koja objedinjuju govorne usluge, pristup Internetu i prijenos podataka u mobilnoj i fiksnoj
mre`i te omogu}avaju me|usobno komuniciranje za
0 kn/min uz opciju Biram 0 kn, povoljnije pozive prema me|unarodnim destinacijama, pristup Internetu i
podatkovno povezivanje poslovnica.
Cjelovita poslovna rje{enja obuhva}aju:
Govorni VPN (Virtual Private Network) s Internetom
koji omogu}ava korisnicima da za svoju tvrtku odaberu optimalnu kombinaciju potrebnog broja govornih kanala i brzine pristupa Internetu, te time ostvare
maksimalne u{tede u ukupnim telekomunikacijskim
tro{kovima;
Fiksni i mobilni VPN koji omogu}ava govorne usluge
u javnoj fiksnoj i mobilnoj telekomunikacijskoj mre`i,
te povezivanje mobilnih i fiksnih telefona u jedinstvenu VPN mre`u;
Podatkovni VPN koji nudi cjelokupno rje{enje povezivanja svih podru`nica tvrtke u privatnu i sigurnu podatkovnu mre`u, kao i mogu}nost udaljenog pristupa
korporativnoj mre`i djelatnicima koji su izvan ureda;
Internet pristup koji omogu}ava povezivanje korisnikove lokalne ra~unalne mre`e na javnu Internet
mre`u, ~ime se ostvaruje siguran i stalni (24 satni) pristup Internetu.
Optima telekom mo`e ponuditi sli~no – VPN Podatkovnu uslugu. Na taj se na~in sigurno povezuju sve
udaljene lokacije velikim brzinama u jedan virtualni
ured, bitno se smanjuju tro{kovi povezivanja lokacija,
povezivanjem na centralnu strukturu, bez potrebe da
30
se povezuje svaka sa svakom, te se omogu}ava jednostavno dodavanje novih lokacija. Vrhunska tehnologija povezivanja omogu}ava privatnost, integraciju,
vrhunsku sigurnost podataka i isto takvu kvalitetu
usluge. Mogu}nosti rada u tako povezanim uredima
nemjerljivo su ve}e.
Poduzetnici koji ~esto putuju u Vipnetu mogu izabrati
Vodafone Mobile Connect karticu ili Vodafone Mobile Connect modem uz jedan od Mobile Broadband
tarifnih modela koji uklju~uju, 512 MB, 1 GB ili 3 GB
prijenosa podataka u mjese~noj pretplati. Korisnici koji
povremeno pristupaju Internetu i ne prenose velike
koli~ine podataka mogu koristiti tarifu Mobile Broadband 128 sa 128 MB uklju~enih u mjese~nu pretplatu,
dok se Mobile Broadband 3 GB preporu~a najzahtjevnijim korisnicima koji ~esto putuju i velik dio poslovanja obavljaju izvan ureda.
Ako nisu uvijek u mogu}nosti sa sobom ponijeti prijenosno ra~unalo, korisnici mogu izabrati jedan od BlackBerry ure|aja i uslugu My BlackBerry te u svakom
trenutku imati pristup e-mailu. Usluga My BlackBerry je odli~no rje{enje za poduzetnike po~etnike, jer
omogu}ava primanje i slanje e-mail poruka s ~ak 10
korisni~kih e-mail ra~una (npr. Yahoo mail, Gmail, Vip
online ..).
Svi korisnici koji do kraja godine aktiviraju Mobile
Broadband tarifni model (512, 1 GB ili 3 GB) dobivaju 50 posto popusta na mjese~nu naknadu sljede}ih
godinu dana. Tako }e mjese~na naknada za Mobile
Broadband 512 tarifni model iznositi 95,50 kuna, a
za Mobile Broadband 1 GB 145,50 kuna. Naknada za
Mobile Broadband 3 GB koji sadr`i ~ak 3 GB podataka
bit }e samo 245,50 kuna. Vip je prepolovio i mjese~nu
naknadu za BlackBerry tarifne modele. Korisnici My
BlackBerry tarife tako mogu neograni~eno primati i
Poseban prilog
Za kori{tenje firewall
usluge nije potrebno
tehni~ko predznanje o
ure|ajima ili sigurnosnoj politici od strane
korisnika. U ponudi ga
ve} standardno imaju
svi ISP-ovi i rije~ je o
relativno pouzdanoj
za{titi za nezahtjevne
korisnike.
slati e-mailove sa svog ‘d`epnog ureda’ za samo 45,50
kuna mjese~ne naknade.
razmjenu osjetljivih podataka me|u dislociranim korisnicima.
Ni{ta bez dobre za{tite
Dok neki Internet koriste za obavljanje poslova, drugi
to u~estalo poku{avaju sabotirati. Otkad je Interneta
bilo je i ne`eljenih upada u sustave, kra|e podataka,
spama i ostalih neprimjerenih radnji. Za{tita je tako
postala jedan od elemenata va`nih za poslovanje svih
~ije poslovanje ima doticaja s Internetom. Prvi zid
obrane zove se Firewall ili na hrvatskom jeziku – vatrozid. Rije~ je o sigurnosnom elementu smje{tenom
izme|u lokalne mre`e i javne mre`e - Interneta, a koji
je dizajniran kako bi za{titio povjerljive, korporativne i
korisni~ke podatke od neautoriziranih korisnika, blokiranjem i zabranom prometa po pravilima koje definira
sigurnosna politika mre`e.
[to je, zapravo, Firewall?
Firewall je servis (koji se tipi~no sastoji od firewall
ure|aja i Policy-a - pravilnika o za{titi), koji omogu}uje
korisniku filtriranje odre|enih tipova mre`nog prometa s ciljem da pove}a sigurnost i pru`i odre|eni nivo
za{tite od provale. Firewall mo`e biti softverski ili hardverski. Softverski firewall omogu}uje za{titu jednog
stroja, osim u slu~aju kada je isti stroj predodre|en za
za{titu ~itave mre`e. Hardverski firewall omogu}uje
za{titu ~itave mre`e ili odre|enog broja strojeva. Za
ispravan rad firewall-a, potrebno je precizno odrediti niz pravila koja definiraju kakav je mre`ni promet
dopu{ten u pojedinom mre`nom segmentu. Takvom
se politikom odre|uje nivo za{tite koji se `eli posti}i
implementacijom firewall usluge.
Postavljanjem Firewall ure|aja izme|u dvaju ili vi{e
mre`nih segmenata mo`ete kontrolirati i prava pristupa pojedinih korisnika pojedinim dijelovima mre`e. U
takvom je slu~aju Firewall dizajniran da dopu{ta pristup valjanim zahtjevima, a blokira sve ostale. Firewall
ujedno predstavlja idealno rje{enje za kreiranje Virtualne Privatne mre`e jer stvaraju}i virtualni tunel
kroz koji putuju kriptirani podatci omogu}uje sigurnu
Za kori{tenje firewall usluge nije potrebno tehni~ko
predznanje o ure|ajima ili sigurnosnoj politici od
strane korisnika. U ponudi ga ve} standardno imaju
svi ISP-ovi i rije~ je o relativno pouzdanoj za{titi za
nezahtjevne korisnike. Oni ~ijom mre`om, pak, kolaju
vrijedniji podatci, ipak bi se trebali pozabaviti definiranjem sigurnosne politike, te instalacijom i konfiguracijom hardverskog ure|aja u cilju njegove kompatibilnosti s donesenim pravilima.
[to donosi sutra?
Kako je u svijetu ra~unala sutra na snazi ve} danas,
nije te{ko prognozirati kako }emo telekomunicirati
u 2008. godini. Ovih dana najve}i hrvatski ISP najavio je dodatno pojeftinjenje DSL flat rate paketa, kao i
uvo|enje VoIP usluge u komercijalnu upotrebu. Na to
ga je natjerala konkurencija, koja }e tako|er uzvratiti
istom mjerom. Nije te{ko zaklju~iti da }emo u 2008.
godini mo}i izdvajati jo{ manje za telekomunikacijske
usluge. A to }e nam dobro do}i zato {to se ve}ina
aplikacija seli na Internet. Ve} danas mnoge dokumente pohranjujemo na web, u mogu}nosti smo ih
obra|ivati na webu, sutra }e to biti standard. [to jo{?
Real World Web: spajanje svih mogu}ih ure|aja – mobitela, ra~unala, kamera, fotoaparata – na mre`u kako
bi analizirali na{u lokaciju, namjeru, pa ~ak i emocije.
Web }e biti dodatak na{oj stvarnosti. IPTV (digitalna
televizija): osim glasa, Internetom putuje i TV signal.
Iako jo{ daleko od {iroke upotrebe, prvi hrvatski IPTV
ve} je u medijskoj ofenzivi. Rije~ je o T-Com-ovom
MAXtv-u. Ne{to sli~no, pod zajedni~kim nazivnikom
Triple play (pristup Internetu, fiksnoj telefonskoj
mre`i, digitalna televizija) nude i neki drugi operateri,
za sada jo{ uvijek skromno.
Dakle, jo{ vi{e mogu}nosti, jo{ ve}a brzina poslovanja,
jo{ vi{e posla. No, usprkos svemu, ipak prona|ite ne{to
vremena i za sebe. ■
32
Informatika
Informatika
[to trebate znati o Windows Visti?
Windows Vista dolazi u nekoliko razli~itih verzija. To su Home Basic, Home
Premium, Business, Enterprise i Ultimate. Verzije se razlikuju funkcionalnostima koje nude i gore navedene funkcionalnosti nisu dostupne u svim verzijama.
Piše: Ivan Turk, Integra Group
Vista donosi mogu}nost
enkripcije svih podataka
na tvrdom disku. Podatci su sigurni i u slu~aju
kra|e.
Windows Vista je novi klijentski1 operativni sustav
tvrtke Microsoft i nasljednik je svima poznatih Windowsa XP. Jo{ se uvijek vode pregovori izme|u velikih
proizvo|a~a ra~unalne opreme i Microsofta, no kako
stvari stoje, Windowsi XP bit }e dobavljivi samo do
kraja ove godine. Tr`i{na je zastupljenost Windowsa
XP na svjetskoj razini u rujnu 2007. godine bila 79,32
%, {to je siguran znak da }e ova promjena dugoro~no
imati velik utjecaj na velik broj korisnika ra~unala.
Ova promjena nema utjecaj na ra~unala na kojima je
ve} instaliran operativni sustav Windows XP, ali se odnosi na nabavku svih novih ra~unala nakon isteka roka
dobavljivosti XP-a. Ovisno o vrsti licence za Windowse
XP koju va{a tvrtka posjeduje, ~eka vas postupan prelazak na Windows Vistu sa svakim novim kupljenim
ra~unalom. ^ak i ako va{a licenca osigurava nastavak
uporabe Windowsa XP na novim ra~unalima, mogu}e
je da `elite koristiti Vistu zbog nekih novih funkcionalnosti. U svakom slu~aju, vrijeme je da se po~nete
pripremati za izazove koje Vista donosi i probleme na
koje mo`ete nai}i pri implementaciji u va{ sustav. Za
one kojima se „izazovi i problemi“ poka`u prevelikim,
kupovinom odre|enih verzija Viste imate pravo na
downgrade2 na Windowse XP. Za detalje se raspitajte
prilikom kupovine.
Koje bi vas funkcionalnosti Viste mogle ponukati da ju
koristite u svojoj tvrtki? Vista donosi novo i pobolj{ano
grafi~ko su~elje, ve}i broj opcija i bolju podr{ku za
grupna pravila za upravljanje velikim brojem ra~unala
(group policy), pobolj{ane mogu}nosti vezane uz
u{tedu elektri~ne energije (sleep funkcija pobolj{ana,
bolja kontrola potro{nje elektri~ne energije za tvrde
diskove, monitore i sl.).
Jak adut Viste je pobolj{ana sigurnost. Neke od sigurnosnih funkcija su:
• ugra|ena antispyware za{tita
• dvosmjerni vatrozid koji nadzire i ulazni i izlazni
promet (kod XP-a samo ulazni)
• User Account Control - sigurnosni mehanizam koji
{titi od ne`eljenih radnji na ra~unalu (za{tita od virusa i sli~no)
• Bitlocker tehnologija - mogu}nost enkripcije svih
podataka na tvrdom disku. Ova je mogu}nost posebno zanimljiva za prijenosna ra~unala, jer su u slu~aju
gubitka ili kra|e ra~unala „sretnom nalazniku“ podatci ne~itljivi.
• ReadyBoost - mogu}nost kori{tenja USB stickova za
ubrzavanje rada ra~unala. Korisno za ra~unala s malo
memorije.
Bitno je naglasiti da je u Visti mogu}e zabraniti
kori{tenje USB stickova. Ovo je va`na stavka u nekim
okru`enjima jer USB stickovi slu`e kao potencijalni
prijenosnici virusa i sli~nog {tetnog softvera, a nije
zanemariva ni mogu}nost izno{enja va`nih poslovnih
dokumenata izvan tvrtke.
Windows Vista dolazi u nekoliko razli~itih verzija. To
su Home Basic, Home Premium, Business, Enterprise
i Ultimate. Verzije se razlikuju funkcionalnostima koje
nude i gore navedene funkcionalnosti nisu dostupne
u svim verzijama. Kompletan pregled funkcionalnosti,
ovisno o verziji, mo`ete dobiti na Microsoftovoj web
stanici ili kori{tenjem alata Windows Vista Upgrade
Advisor koji je besplatno dostupan na Microsoftovoj
web stranici. Kao {to im samo ime ka`e, Home verzije nisu namijenjene poslovnim korisnicima jer im
nedostaju neke funkcionalnosti vezane uz rad u mre`i
s vi{e ra~unala.
Spominjali smo izazove i probleme. Neposredno nakon
36
izlaska Viste nedostajali su driveri (pogonskih programa za ure|aje) za odre|ene tipove printera, grafi~kih
kartica i ostalog hardvera. Situacija se popravila, jer su
proizvo|a~i imali dovoljno vremena da osiguraju drivere za ve}inu svojih ure|aja, no odre|eni broj starijih
ure|aja vi{e nije podr`an ni od strane proizvo|a~a, pa
drivera za Vistu nema niti }e ih biti. Windows Vista je
hardverski vrlo zahtjevna, pa je mala vjerojatnost da
}ete ju koristiti na starim ra~unalima. Iz tog razloga
problem s driverima nije toliko kriti~an. Izuzetak su
printeri ili specijalizirani hardver (razni ~ita~i ili komunikacijske kartice) koje ne mo`ete ili ne `elite zamijeniti. Alat koji vam mo`e pomo}i u otkrivanju potencijalnih problema s kompatibilno{}u hardvera, kao
i napraviti kompletnu analizu svih ra~unala u mre`i je
Microsoft Hardware Assessment Tool.
Nakon analize dobit }ete kompletan izvje{taj s detaljima o potencijalno problemati~nom hardveru i savjetima o tome {to treba poduzeti da bi ra~unalo bilo kompatibilno s Vistom (dodati memorije, staviti ve}i tvrdi
disk, ugraditi sna`niju grafi~ku karticu itd.).
Ve}i je problem kompatibilnost Viste i programa koje
ste navikli svakodnevno koristiti ili su vam nu`ni u
poslovanju. S obzirom na velik broj sigurnosnih propusta u Windowsima XP, kod razvoja Viste fokus
je bio na sigurnosti, a ne na kompatibilnosti. Iz tog
razloga velik broj aplikacija koje rade na Windowsima
XP i prija{njim verzijama Microsoftovih operativnih
sustava na Visti ne rade. Vista ima ugra|en Windows
XP SP2 compatibility mode kojim se mogu rije{iti problemi kompatibilnosti za neke programe. U ovom se
modu Vista programu predstavlja kao Windows XP
sa Service Packom 2, no nekim programima ovo nije
dovoljno jer im i dalje smetaju sigurnosni mehanizmi
ugra|eni u Vistu.
novi softver koji ima svoje nesavr{enosti, pa i oni jednim dijelom doprinose trenutnom javnom mi{ljenju
da Windowsi XP puno bolje rade. Vista ima svoje probleme koji se polako rje{avaju njezinim sazrijevanjem.
Windowsi XP imali su puno vremena za sazrijevanje,
kao {to su i proizvo|a~i ure|aja imali vremena nau~iti
kako napraviti pouzdane drivere za Windows XP. Microsoft redovito izdaje zakrpe kojima se popravljaju
nesavr{enosti, a izdaju se i Application Compatibility
Updateovi kojima se rje{avaju problemi kompatibilnosti s nekim aplikacijama. Kao {to smo rekli, Vista ima
novo su~elje koje zahtijeva odre|eno vrijeme navikavanja i neiskusnim korisnicima }e se u po~etku biti
te{ko sna}i (mo} navike) jer je navigacija promijenjena i neke stvari nisu tamo gdje smo ih navikli na}i kod
Windowsa XP. Mogu}e je da je i ovo jedan od razloga
za one koji nisu zadovoljni Vistom. Mi{ljenja su podijeljena, nekima se svi|a, nekima ne, a jedini na~in da
formirate vlastito mi{ljenje jest da ju isprobate sami.
Windowsi XP bit }e
dostupni samo do kraja
godine. Pripremite se za
Vistu.
Na vrijeme se pripremite za Vistu kori{tenjem alata
spomenutih u tekstu. [to vi{e informacija prikupite i
analizirate, manje problema vas o~ekuje u procesu migracije na Vistu koja vas svakako o~ekuje u bli`oj ili
daljoj budu}nosti. ■
Microsoft Aplication Compatibility Toolkit 5.0 besplatan
je alat tako|er dostupan na Microsoftovim stranicama.
Slu`i za analizu programa instaliranih na ra~unalima
u va{em sustavu i provjerava njihovu kompatibilnost
s Vistom i Internet Explorerom 7 koji dolazi uz Vistu.
Iz izvje{taja mo`ete dobiti uvid s kojim programima
mo`ete o~ekivati probleme, ali i na}i rje{enje za iste,
ako postoje. Svi korisnici ovog alata imaju mogu}nost
poslati informacije o problemima i na~inu na koji su
rije{ili probleme s odre|enim programima, a i sam
alat ima ugra|enu bazu znanja. Kori{tenjem ove
baze znanja ne morate sami tra`iti rje{enja jer postoji
mogu}nost da ih je netko ve} rije{io ili su nerje{ivi, pa
ne morate gubiti vrijeme.
Kao i svaki softver neposredno nakon izlaska, Vista
nije savr{ena, ve} ima odre|ene nesavr{enosti (bugove) koje manje ili vi{e utje~u na funkcionalnost ili
ugodu uporabe. Driveri za ure|aje za Vistu tako|er su
www.mirakul.hr 37
Tržište kapitala
Mjesec u znaku HT-a
Prvog dana trgovanja dionicom HT-a ostvaren je promet od je 238 milijuna kuna, a najvi{a postignuta cijena bila je 419 kuna. Aktivno trgovanje dionicom HT-a nastavljeno je u cjenovnom rasponu od
363 do 400 kuna.
Pi{e: Ivan Soldo, FIMA FAS
Zbog velikog interesa
gra|ana, Vlada je prvotnih 20%-23% dionica
namijenjenih prodaji
javnom ponudom
odlu~ila podi}i udio HTovih dionica ponu|enih
putem IPO-a na 32,5%.
25% je bilo ponu|eno
gra|anstvu, dok je
preostalih 7,5% namijenjeno institucionalnim
investitorima.
38 bizdirekt � studeni 2007.
Pro{li je mjesec, kao i razdoblje prije njega. bio u
znaku javne ponude dionica HT-a. Cijena dionice
HT-a u javnoj je ponudi iznosila 265 kuna ($51,72),
{to daje vrijednost kompanije od 21,7 milijarda kuna.
358.406 gra|ana odlu~ilo je kupiti dionice HT-a po
povla{tenim uvjetima. Po~etni najvi{i iznos paketa od
38.000 kuna smanjen je na oko 17.000 kuna uslijed velike potra`nje, {to zna~i da }e nekih 7 milijarda kuna
biti vra}eno gra|anima i to u roku od 10 dana. Strani
institucionalni investitori upisali su 20 puta vi{e nego
{to im je bilo ponu|eno, dok su doma}i institucionalni
upisali 9 puta vi{e. Rast BDI indeksa donio je i novi
rast dionica brodarskih kompanija. Tako je Atlantska
plovidba u mjesec dana porasla za 16,3%, Jadroplov za
26,2%, a Uljanik plovidba, zbog ex datuma za sudjelovanje u dokapitalizaciji, pala za gotovo 20%. Jedna
od najlikvidnijih dionica pro{log je mjeseca bio Dalekovod. Do porasta interesa investitora do{lo je nakon
objave vijesti jednog od najpopularnijih informativnih
programa da je konzorcij sastavljen od Dalekovoda,
Feal-a i Glencore-a pobijedio na natje~aju za kupnju
najve}eg izvoznika u Bosni i Hercegovini, kompanije Aluminium Mostar. Ipak, ispalo je da je ta vijest
samo {pekulacija po{to su iz kompanije javili da oni
jo{ uvijek o~ekuju slu`benu potvrdu te vijesti. Pored
mogu}e sinergije s Aluminijem, Dalekovod je tako|er
interesantan u kontekstu ~injenice da vrijednost dobivenih doma}ih i stranih ugovora prema{uje ukupnu
vrijednost dvogodi{nje prodaje. Glavni pokreta~ za
Dalekovod bit }e objava konsolidiranih financijskih
izvje{}a, s obzirom da ta kompanija usprkos ~injenici
da u svom 100% vlasni{tvu dr`i 14 poduze}a k}eri,
ipak ne objavljuje svoje konsolidirane izvje{taje. Na-
dalje, i op}a o~ekivanja glede tog sektora prili~no su
optimisti~na. Za razdoblje od 2004. do 2030. godine na
svjetskoj razini o~ekuje se rast potro{nje energije od
57%. Taj podatak upu}uje na dobre prospekte za rast
dionica Dalekovoda s obzirom da }e se sva ta energija
morati i transportirati. Prema srednjoro~nom planu investiranja, HEP planira ulo`iti u razdoblju od 2006. do
2013. godine nekih 27,7 milijarda kuna. To }e pove}ati
prosje~ni iznos investicija za pribli`no 60%, na nekih
3,6 milijarda kuna, a dobar dio toga oti}i }e i Dalekovodu. Nedavno je Dalekovod objavio ulazak u poslove
s HEP-om koji vrijede preko 160 milijuna kuna.
U pro{lom je mjesecu zapo~eto trgovanja dionicom
Veterine Zagreb. Ta je kompanija (prije u sastavu Plive) prodana putem IPO-a za koji je pokazan 4 puta
ve}i interes nego {to je bilo ponu|eno dionica. Cijena
IPO-a je odre|ena na 100 kuna, {to vrjednuje kompaniju na 184,5 milijuna kuna. Institucionalni investitori su stekli nekih 63% temeljnog kapitala dru{tva,
a gra|anstvo 36%. Preostalih 1% ostalo je u trezoru
dru{tva. Trgovanje tom dionicom zapo~elo je na 130
kuna, doseglo tijekom dana najvi{u razinu od 140 kuna,
da bi kona~no bilo zaklju~eno na 119 kuna. Listopad je
donio okon~anje i javne ponude dionica Atlantic grupe.
Cijena je bila postavljena bli`e gornjoj granici raspona.
Interes je prema{en pet puta. Uvr{tenje dionica Atlantic grupe na burzu o~ekuje se 19. studenoga.
Kraj listopada bio je rok za objavu nekonsolidiranih
kvartalnih financijskih izvje{taja, pa je i kretanje cijena
dionica bilo pod tim utjecajem.
Banke
Svi smo svjesni kako bankarsko poslovanje raste. Sve
je vi{e banaka u na{em okru`enju, njihova mo} raste,
kao i broj razli~itih usluga koje pru`aju. No, {to je zapravo klju~ njihova uspjeha? Odgovor le`i u klijentima
s jasnom vizijom i ciljevima koji znaju koristiti kapital
koji banke pru`aju.
Pripremili: Ante Veki} i Marko Ragu`
Poseban prilog
Potro{a~ki krediti ~ine
50% ukupnih kredita u
Hrvatskoj. Rast stambenih kredita analiti~ari
pripisuju sustavu
poticane stanogradnje i
otkupa stanova. Uz ove
uzroke, tu je i sve ve}a
selidba u metropole i
te`nja gra|ana za vlastitim domom.
Poseban prilog
Pregled stanja na tr`i{tu
Dolaskom stranih vlasnika, bankarska je industrija
znatno oja~ala, pru`aju}i dovoljno kapitala svim poduzetnim klijentima. No, ovdje postoji jo{ dovoljno prostora za napredak. Naime, iako su sredstva raspolo`iva,
konzervativan stav bankarske industrije prema novim
projektima jo{ je uvijek prisutan. Samo dobra ideja
ipak nije dovoljna kako bi banka odobrila njeno financiranje, ~ak i ako ju procijeni kao dobru. Prije odluke
o kreditu tra`e se odre|ene garancije, hipoteka ili pak
minimum 20-30% vlastita u~e{}a. Gospodin Mihaljevi}, predsjednik uprave Slavonske banke d.d. Osijek,
u na{em je prija{njem me|usobnom razgovoru izjavio kako bi u rje{avanje ovog problema trebala biti
uklju~ena dr`ava, i to ne s poticajima, ve} garancijama
koje bi, primjerice, Agencije za razvoj davale za projekte koji razvijaju grane od posebnog interesa. Ipak,
procjenjuje kako }e se sve vi{e dobrih ideja odobravati
kako ja~a cjelokupna bankarska industrija u ovom dijelu Europe.
A njezino bi se ja~anje moglo smatrati iznimno ekspanzivnim. Rast bankarskog tr`i{ta jugoisto~ne Europe nastavit }e se, prema nedavnoj analizi Deutsche
banke, visokim tempom sve do 2011. godine. Tako bi,
primjerice, aktiva na{ih banaka sa sada{njih oko 43
milijarde eura za ~etiri godine narasla na 57 milijarda.
Hrvatska je u ovoj analizi navedena kao jedina zemlja u regiji koja odska~e od prosjeka usporedbe s EU.
U ostalim zemljama aktiva banaka jo{ ne dose`e ni
100% BDP-a, dok u Hrvatskoj prema{uje 120%. Radi
usporedbe navedimo kako ovaj postotak u EU iznosi
230%. Jugoistok Europe se sve vi{e pribli`ava razvijenom potro{a~kom kapitalizmu. Razvoj od po~etnog
prikupljanja depozita ka sve ve}em udjelu potro{a~kih
kredita u ukupnom kreditnom poslovanju jasan je pokazatelj napretka bankarstva.
Pozicija je Hrvatske specifi~na zbog sklonosti gra|ana
ka prekomjernom zadu`enju. Op}epoznata je ~injenica kako ve}ina gra|ana Hrvatske tro{i iznad svojih
mogu}nosti. Potro{a~ki krediti ~ine 50% ukupnih
kredita u Hrvatskoj. Rast stambenih kredita analiti~ari
pripisuju sustavu poticane stanogradnje i otkupa sta-
U Hrvatskoj 33 banke
Prema podatcima HNB-a od srpnja ove godine u Hrvatskoj su poslovale 33 banke
– 6 velikih, 4 srednje i 23 male banke. Iako politi~ari ~esto vole istaknuti da su nam
gotovo sve banke u stranom vlasni{tvu, brojke takve izjave demantiraju. Naime,
15 banaka je u doma}em privatnom vlasni{tvu, dvije su jo{ uvijek u vlasni{tvu
dr`ave, dok je njih 16 u vlasni{tvu stranaca. Ono {to je, pak, alarmantno postotak
je stranog vlasni{tva u ukupnoj imovini banaka koja iznosi 325,2 milijarde kuna.
Stranci u svojih 16 banaka dr`e 90,8% od tog iznosa, dok ostalih ne{to vi{e od
9% ravnopravno dijele doma}e i one dvije banke u dr`avnom vlasni{tvu.
40
Depoziti – umjetnost stvaranja novca
Da bi shvatili kako banke stvaraju novac, potrebno je
malo zaviriti u povijest. Prvi su bankari u novijoj povijesti bili srednjovjekovni kova~i – oni su ~uvali zlato
drugih ljudi u svojim {krinjama. Prvi papirnati novac
bio je tek priznanica kova~a kojom je potvr|ivao da je
primio zlato na ~uvanje, no ustalio se jer je bio puno
prakti~niji za upotrebu, nego rukovanje te{kim zlatom
i srebrom. S vremenom, kova~i su primijetili da je zapravo vrlo malo ljudi ikada do{lo zatra`iti svoje zlato
u punom iznosu i po~eli su varati sustav – po~eli su
tiskati vi{e novca nego {to su imali zlata, {to nitko nije
primijetio. Vi{ak tiskanog novca bi posu|ivali, na njega uzimali kamatu i tako se rodilo bankarstvo kakvo
poznajemo – posu|ivanje puno ve}e koli~ine novca od
deponirane koli~ine ili rezervacija depozita.
nova. Uz ove uzroke, tu je i sve ve}a selidba u metropole i te`nja gra|ana za vlastitim domom. Nedavno bu|enje tr`i{ta kapitala tako|er je privuklo velik
broj ljudi ka ulaganju u vrijednosne papire. Ovdje se
javljaju krediti koji su namijenjeni kupovini vrijednosnih papira, nedavno prilikom uvr{tenja dionica HT-a
na burzu, za kojima je vladala velika potra`nja. Ipak se
vjeruje kako }e se ve}ina ovih kredita vratiti prije roka,
tako da ne}e previ{e utjecati na trajniju zadu`enost.
[to se ti~e pozicije hrvatskih banaka u odnosu na ostale u jugoisto~noj Europi, od 50 najve}ih banaka koje
posluju na ovom podru~ju, deset je hrvatskih.
Platni promet seli na Internet
Platni je promet jedna od temeljnih aktivnosti banaka.
On predstavlja sve transakcije, odnosno promet novca,
koje se obavljaju izme|u sudionika platnog prometa
unutar dr`ave i inozemne transakcije, bilo gotovinske ili bezgotovinske. Svi su oblici nov~anih transakcija uobi~ajena pojava u dana{njim me|usobnim
pla}anjima izme|u sudionika platnog prometa. Ovaj
se posao mijenja u korist klijenta, kao i ostali poslovi, te se seli na Internet. Jo{ uvijek postoji velik broj
ljudi koji nisu dovoljno upoznati s prednostima koje
pru`a kori{tenje ove nove usluge. Treba pro}i odre|en
period privikavanja i sigurno }e do}i vrijeme kada
}emo svi u ve}oj mjeri koristiti mogu}nost pla}anja
iz kreveta, bez ~ekanja u redovima uz manju proviziju.
Rastom elektroni~kog prijenosa sredstava putem Internet bankarstva znatno se ubrzava i olak{ava platni
promet.
Danas su depoziti manje popularan na~in {tednje. No
jo{ uvijek predstavljaju sredstva koja banke prikupljaju
od svojih klijenata, davaju}i im za deponirana sredstva
odgovaraju}u kamatu. Kod depozita po vi|enju sredstva se deponiraju u kunama i devizama uz kamatne
stope na sredstva ovisno o banci u kojoj se sredstva
deponiraju, dok oro~eni depoziti predstavljaju kunske
i devizne depozite koji su oro~eni na to~no odre|eno
vrijeme ili na neodre|eno vrijeme uz otkazni rok, {to
omogu}uje bankama sigurno poslovanje ovim sredstvima u navedenom razdoblju. Naravno da se iz toga
razloga ispla}uju i vi{e kamate na ovakve depozite. Depoziti se oro~avaju namjenski (radi dobivanja kredita,
jamstva i za druge namjene) ili nenamjenski.
trend kretanja potpomognut je i ~injenicom kako, osim
u obliku depozita, stanovni{tvo Hrvatske sve vi{e ula`e
i u ostale oblike {tednje i ulaganja (u investicijske fondove, vrijednosne papire, stambenu {tednju i dr.).
Godi{nja se stopa rasta depozita kre}e od 15 do 20%.
Postojao je sna`an rast depozita u srpnju ({to je i
uobi~ajeno zbog turisti~ke sezone). Na kraju srpnja
{tedni i oro~eni devizni depoziti dosegnuli su gotovo 96 milijarda kuna, {to je 17% vi{e nego u istom
pro{logodi{njem mjesecu.
Programi za kreditiranje malog i srednjeg
poduzetni{tva
Kreditna je ponuda banaka uistinu velika, no unato~ toj ~injenici, mnogi poduzetnici ne pronalaze
odgovaraju}e kredite za svoje tvrtke ili obrte. Najve}i
je problem kod poduzetnika po~etnika koji nemaju
potrebne instrumente osiguranja. Poduze}a koja
dugo godina uspje{no posluju lako dolaze do kredita. Ipak, mnoge banke u svojoj ponudi imaju kredite
za po~etnike te pru`aju i pomo} pri izradi poslovnih
planova kako bi se realizirali krediti. Poduzetnici pri
izboru kredita moraju znati za koju namjenu im je potreban i u kojem roku te koji bi im na~in otplate bio
najprikladniji. Zanimljiva je web stranica www.krediti.
hr na kojoj je mogu} pregled raznih oblika krediti-
Prema podatcima HNBa za svibanj ove godine,
krediti stanovni{tva
kod banaka u Hrvatskoj
iznosili su ukupno 103,3
milijarde kuna, dok su
istodobno gra|ani u
bankama dr`ali ukupno
99,4 milijarde kuna
depozita. Prije godinu
dana, ovaj je odnos bio
obrnut.
Banke pro{iruju ponudu ugradnjom dnevno-no}nih
trezora, uglavnom ispod bankomata ili pokraj ulaza u
banke i financijske institucije. Postojanje ovih trezora
uvelike olak{ava i ubrzava poslovanje. Korisnikom trezora postaje se na temelju ugovora kojim se stje~e pravo na polog novca u torbama, kasetama ili vre}icama u
trezore koji su dostupni i ~uvani 24 sata dnevno. Mnogi klijenti koriste mogu}nost deponiranja novca na
svoje ra~une bez ~ekanja i redova, samo uz kori{tenje
klju~a ili magnetne kartice, a pru`atelj usluge tada
obavlja uplatu.
Zanimljiv je trend rasta kredita u odnosu na depozite.
Prema podatcima Hrvatske narodne banke za svibanj
ove godine, krediti stanovni{tva kod banaka u Hrvatskoj iznosili su ukupno 103,3 milijarde kuna, dok su
istodobno gra|ani u bankama dr`ali ukupno 99,4 milijarde kuna depozita. Prije godinu dana, ovaj je odnos
bio obrnut. Naime, depoziti stanovni{tva u bankama
u svibnju pro{le godine bili su ve}i za vi{e od ~etiri milijarde kuna od kreditnih zadu`enja gra|ana u
bankama. Gledaju}i jo{ dalje u povijest, krajem 2005.
i po~etkom 2006. godine, depoziti su bili za desetak
milijarda kuna ve}i od kredita, a krajem 2004. ta je
razlika u korist depozita bila 14,5 milijarde kuna. Ovaj
www.mirakul.hr 41
Poseban prilog
Poseban prilog
ru od 100.000,00 kn s rokom otplate do 5 godina do
250.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti s rokom
otplate do 25 godina (primjer je Zagreba~ka banka
d.d.), ovisno o namjeni.
ranja u pojedinim bankama. Predstavlja dobar temelj
za pronala`enje odgovaraju}eg kredita. U nastavku donosimo nekoliko najosnovnijih pojmova koje mo`ete
iskoristiti u potrazi za kreditom po va{oj mjeri.
Kratkoro~ni krediti
Kratkoro~ni krediti slu`e klijentima kako bi prebrodili period nedostatka nov~anog priljeva u odre|enim
trenutcima ako su sigurni da }e taj kredit biti zatvoren kasnijim priljevom od, primjerice, naplate ve}eg
potra`ivanja. Maksimalni rok otplate ovih kredita je 12
mjeseci. Klijent bira na~in otplate, izme|u anuitetske
otplate i otplate u kojoj se kamata vra}a mjese~no, a
glavnica jednokratno. Iznos kredita odre|uje se prema
prosje~nom mjese~nom prihodu klijenta u posljednjih
12 mjeseci i ovisno o bonitetu klijenta.
Okvirni kredit po `irora~unu
Ova je vrsta kredita povezana s transakcijskim ra~unom
klijenta, poznata kao dopu{teno prekora~enje. Rok otplate je tako|er 12 mjeseci, s mogu}no{}u obnavljanja,
a iznos se odre|uje prema prosje~nom mjese~nom priljevu ostvarenom u posljednjih 6 mjeseci ili prema zadnjem dostupnom financijskom izvje{}u.
Lombardni krediti
Posebna vrsta kredita koji su namijenjeni financiranju
kratkoro~nih potreba klijenata u situaciji kada vlasnik
obrta ili poduze}a, ili neka druga pravna ili fizi~ka
osoba, nudi 100% osiguranje svojim nov~anim depozitom osiguranim kod banke u kojoj }e realizirati
kredit, ili zalogom obveznica RH ili vrijednosnicama
izdanim od strane Hrvatske narodne banke. Kamata se
odre|uje tako da se redovite kamate na oro~eni depozit, odnosno obveznice RH ili vrijednosnice HNB-a u
vrijeme zaklju~ivanja ugovora, uve}a za odre|ene postotne poene. Velike su razlike me|u bankama {to se
ti~e roka otplate pa se tako rokovi kre}u od 36 mjeseci
kod Volksbanke, preko 10 godina kod Erste banke do
Zagreba~ke banke koja odobrava rok otplate do 15 godina. S ovakvim na~inom kreditiranja gra|ani RH su
se upoznali dolaskom dioni~arske manije kada su kupovali dionice na kredit, ostavljaju}i ih u zalog. Lombardni su krediti zanimljivi jer omogu}avaju korisnicima da i za vrijeme trajanja kredita zadr`e materijalna
(kamate i dividende) i vlasni~ka prava koja proizlaze iz
predmetnog vrijednosnog papira ili depozita.
Ve}i klijenti, ve}e mogu}nosti
Banke imaju va`nu ulogu u suradnji s poduze}ima,
pru`aju}i im niz usluga potrebnih za rje{avanje svih
financijskih zahtjeva. Navest }emo samo kratak pregled usluga koje stoje na raspolaganju poduze}ima
kod ve}ine banaka. Kre}emo s poslovnim ra~unom
preko kojega se vr{i platni promet u zemlji. Na njega
se izvr{ava uplata osniva~kog pologa i dokapitalizacija,
deponiraju sredstva... Banke omogu}uju {iroku lepezu kredita i specijalnih oblika financija (kratkoro~ni,
dugoro~ni, okvirni, okvirni revolving krediti, sindicirani krediti, okvirne devizne linije, krediti kupcu,
lombardni krediti, programi za kreditiranje malog i
srednjeg poduzetni{tva, eskont, mandatno-komisioni
poslovi, garancije u zemlji i inozemstvu, garancije iz
inozemstva, pla}anje i naplata u poslovanju s inozemstvom, Internet bankarstvo, faktoring, forfaiting, kupoprodaja deviza i poslovanje na financijskim tr`i{tima,
skrbni{tvo nad vrijednosnim papirima, posredovanje u
trgovanju vrijednosnim papirima, upravljanje imovinom, leasing, korporativno financiranje, karti~no poslovanje, pa ~ak i usluge prometa nekretninama).
Lombardni su krediti zanimljivi jer
omogu}avaju korisnicima da i za vrijeme
trajanja kredita zadr`e
materijalna (kamate i
dividende) i vlasni~ka
prava koja proizlaze iz
predmetnog vrijednosnog papira ili depozita.
Prodajte svoja potra`ivanja
Usluge faktoringa i forfaitinga, jo{ su jedan aspekt
bankovnog poslovanja, a relativno su nov tr`i{ni segment koji je uistinu potreban poduzetni{tvu. Ve} smo
Dugoro~ni krediti
Dugoro~no se financiranje vr{i putem kredita ~iji je
rok otplate du`i od 12 mjeseci. Oni se u pravilu koriste za razne namjene kao {to su investicijski projekti,
financiranje trajnih obrtnih sredstava, proizvodnje, nabave opreme, izgradnje poslovnih prostora. Potrebama
svakog klijenta pristupa se individualno, dok se maksimalni iznos koji banke odobravaju svojim klijentima
odre|uje na temelju boniteta klijenta i njegove kreditne sposobnosti. Postoje posebne vrste investicijskih
kredita kojima se odobrava do 70% ukupne investicije. Ovisno o namjeni kredita, maksimalni rok otplate
je 10 godina u ve}ini banaka. Kredit se mo`e vra}ati
mjese~nim, tromjese~nim ili polugodi{njim otplatama
uz mogu}nost po~eka do 12 mjeseci. Kod dugoro~nih
kredita postoji valutna klauzula, dok se kamatne stope
odre|uju prema bonitetu klijenta i me|usobnom poslovnom odnosu s klijentom. Kao instrument osiguranja ve}ina banaka tra`i zalog na nekretnini, a koriste
se i bankovne garancije, dr`avno jamstvo, pljenidba
gotovinskih depozita, vrijednosnih papira te `ivotno
osiguranje.
Programi za po~etnike
U svojoj kreditnoj ponudi neke su banke posebno
izdvojile kredite za financiranje pokretanja djelatnosti.
Iznosi i rokovi ovise o bankama, a kre}u se u razmje42
www.mirakul.hr 43
Poseban prilog
Usluge faktoringa i
forfaitinga, jo{ su jedan
aspekt bankovnog
poslovanja, a relativno
su nov tr`i{ni segment
koji je uistinu potreban
poduzetni{tvu.
Poseban prilog
u nekoliko navrata obja{njavali sam pojam i na~in na
koji funkcionira faktoring. No, potrebno je svim poduzetnicima podi}i svijest kako postojanje ovakvih
specijaliziranih poduze}a doprinosi pobolj{anju poslovanja svih sudionika. Svaki posao koji podi`e op}u razinu poslovanja i efikasnosti dobrodo{ao je i nu`no je
njegovo implementiranje u poslovanje, kako bi se {to
prije postigao napredak u poslovanju.
U suvremenim poslovnim transakcijama sve je ~e{}i
problem nemogu}nost naplate potra`ivanja, svim je
sudionicima najte`e do}i do novca. Rastu}a zadu`enost
stanovni{tva potaknuta povoljnim uvjetima kreditiranja dovela je do odga|anja pla}anja dospjelih obveza.
Ovakva nedisciplina pla}anja, kako kod potro{a~a, tako
i kod poslovnog sektora, stvara mogu}nost za novi sektor koji se javlja kao posrednik u naplati potra`ivanja.
[to je faktoring i kako funkcionira?
Faktoring je moderna financijska usluga koja
omogu}ava neometano poslovanje i podi`e sigurnost poslovanja. Funkcionira na na~in da prodavatelj isporu~uje robu kupcu te odmah nakon isporuke
potra`ivanja po tom ra~unu ustupi faktoring agenciji uz pismenu suglasnost kupca. Faktoring agencija
nakon procjene boniteta kupca, prodavatelju ispla}uje
avans za preuzeta potra`ivanja (80%) ukupnog iznosa
ra~una (umanjenog za proviziju faktoringa). Tako prodavatelj odmah raspola`e novcem od prodane robe te
mo`e neometano dalje poslovati, umjesto da ~eka na
naplatu kupca. Kada na dogovoreni datum kupac plati
svoju obvezu, faktor neispla}enih 20% umanji za unaprijed ugovorenu kamatu na avans i isplati prodavatelju razliku.
Faktoringom se po~inje baviti sve ve}i broj banaka pa
tako raste i broj i kvaliteta usluga koje se pojavljuju
kod faktoringa. Tako u svojoj ponudi proizvoda PBZ
faktoring nudi osim doma}eg faktoringa, uvozni faktoring, izvozni faktoring, revolving faktoring, eFaktoring, mirkofaktoring, eskont mjenica, forfaiting te
savjetovanja za sve proizvode i usluge.
Kartice s odgodom pla}anja su kartice s beskamatnom
odgodom pla}anja u kunama, po kojima svi tro{kovi po
kartici knji`eni u teku}em obra~unskom razdoblju dolaze na naplatu na dan dospije}a pla}anja u sljede}em
obra~unskom razdoblju. Obra~unsko razdoblje je jedan
mjesec.
Mo`e i forfaiting
Forfaiting predstavlja uslugu namijenjenu doma}im
pravnim osobama kojima je prilikom izvoza
potra`ivanje iz inozemstva osigurano dokumentiranim
akreditivom ili mjenicom avaliranom od strane renomirane inozemne banke. Prodajom potra`ivanja banci
poduze}a mogu na jednostavan i brz na~in do}i do novca iz inozemstva. Predmet otkupa mogu biti inozemna
potra`ivanja nastala izvozom robe ili izvr{enjem usluga u inozemstvu, inozemna potra`ivanja na temelju
prodaje robe u inozemstvo na kredit, potra`ivanja
inozemnih tvrtaka po kojima je du`nik doma}a tvrtka
(uvoz roba i usluga s ugovorenom odgodom pla}anja).
Ovakvom trenutnom naplatom potra`ivanja pospje{uje
se likvidnost i nov~ani tok izvoznika te ja~a njegova
konkurentska pozicija zbog mogu}nosti prodaje robe
ili izvr{enja usluge uz odgo|eno pla}anje.
Poklon kartice posebna su vrsta kartica koje predstavljaju prepaid kartice ~ija je osnovna namjena njeno
darivanje drugim osobama u odre|enim prigodama
(bo`i}ni blagdani, vjen~anja, ro|endani, promocije i
sl.), kako bi oni sami odabrali poklon kakav `ele. Osim
kao poklon, karticu je mogu}e iskoristiti, primjerice,
pri odlasku u inozemstvo, ako se ne `eli nositi gotovina ili kao d`eparac koji `elite dati nekome.
Debitne kartice predstavljaju kartice koje se izdaju za
kori{tenje ra~una otvorenih u banci kao {to su teku}i
ra~un, devizni ra~un te `irora~un. Ove su kartice
najvi{e prisutne kod ve}ine ljudi koji se njima koriste
prilikom raspolaganja novcem, od podizanja gotovine,
raznih uplata i isplata preko ovih ra~una, pla}anja i
prijenosa sredstava do podizanja gotovine.
Sektor za bankarstvo Hrvatske gospodarske komore
prikuplja podatke od banaka i karti~nih ku}a o broju
kartica na tr`i{tu. Podatci pokazuju kako je na kraju
prvog polugodi{ta ove godine bilo 8,5 milijuna kreditnih i debitnih kartica, {to je gotovo dvije kartice po stanovniku. Od ukupnog broja kartica 88,14% su debitne
i kreditne kartice banaka, a 11,86% su kreditne kartice karti~nih ku}a. Podatci HGK-a pokazuju kako postoji gotovo 65 tisu}a POS terminala, od ~ega je 70%
bankovnih, a ostalo su terminali karti~nih ku}a. Vi{e
od 2700 bankomata ~ini podizanje gotovine najbezbolnijom mogu}om radnjom.
Investiranjem do novih vrijednosti
Investicijsko bankarstvo odnosi se na razne oblike posredovanja banaka pri spajanju i preuzimanju te prikupljanju kapitala putem javnog izdavanja vrijednosnih
papira. Glavne aktivnosti tr`i{ta kapitala odnose se
na aran`iranje i strukturiranje du`ni~kih i vlasni~kih
izdanja vrijednosnih papira, alokacija, provedba i distribucija izdanja vrijednosnih papira, savjetni~ke usluge poduze}ima, dr`avnim tijelima i ostalim klijentima.
Investicijsko bankarstvo je, dakle, pojam koji se odnosi
na pomo} kompanijama u strukturiranju njihova financiranja, aran`iranju emisija du`ni~kih ili vlasni~kih
vrijednosnica, spajanja i preuzimanja, pomo} pri sekuritizaciji imovine i sli~no. Investicijski su fondovi
razli~it pojam od investicijskog bankarstva, oni mogu
i ne moraju biti u vlasni{tvu banaka. Fondovi su namijenjeni manje sofisticiranim investitorima, prete`no
Svaka banka nudi u
svojoj ponudi kartice
koje njihovi klijenti koriste prilikom podizanja
gotovine, prijenosa
sredstava, pla}anja
prilikom kupovine i sl.
Glavna podjela kartica
je na revolving kartice,
debitne kartice, kartice
s odgodom pla}anja te
poklon kartice za razne
namjene.
Plastika protiv papira
Polako dolazi vrijeme kada u na{im nov~anicima vi{e
nema papirnog novca, ve} mno{tvo plasti~nih kartica
koje predstavljaju tzv. «plasti~ni novac». Novi oblik ili
na~in pla}anja koji je sada ve} op}eprihva}en u cijelom svijetu preuzima ulogu vode}eg sredstva pla}anja.
Postoji niz kartica koje slu`e za razna pla}anja. Svaka
banka nudi u svojoj ponudi kartice koje njihovi klijenti
koriste prilikom podizanja gotovine, prijenosa sredstava, pla}anja prilikom kupovine i sl. Glavna podjela
kartica je na revolving kartice, debitne kartice, kartice s
odgodom pla}anja te poklon kartice za razne namjene.
[to odabrati?
Revolving kartica izdaje se za kori{tenje iznosa odobrenog revolving kredita u pojedinoj banci. Kori{tenjem
kartice smanjuje se raspolo`ivi iznos kredita za sve
tro{kove nastale pla}anjem roba i usluga, podizanjem
gotovine, tro{kovima obra~unatih naknada, upisnine,
~lanarine, kamate na revolving kredit, tro{kove opomena i druge tro{kove, a vra}anje utro{enog dijela
kredita obnavlja raspolo`ivi saldo do iznosa odobrenog
revolving kredita. Visina revolving kredita promjenjiva je i mo`e se naknadno pove}avati i smanjivati.
44
www.mirakul.hr 45
Poseban prilog
Trend rasta broja
fondova u Hrvatskoj
se nastavlja, tako bi
broj fondova na kraju
godine trebao iznositi
okruglih 100. Ulaganje
u fondove po stanovniku je u proteklih
deset mjeseci poraslo
s 476 eura na vi{e od
900 eura u listopadu.
gra|anima, koji ula`u svoj novac kupovanjem udjela
u odre|enom fondu kojim dalje upravljaju profesionalni fond manageri. Prednosti banaka kao osniva~a
dru{tava za upravljanje fondovima su sigurnost, duga
tradicija, imid`, {iroka mre`a koja omogu}uje ve}u
dostupnost {irokoj masi klijenata. Trend rasta broja
fondova u Hrvatskoj se nastavlja, tako bi broj fondova na kraju godine trebao iznositi okruglih 100.
Ulaganje u fondove po stanovniku je u proteklih deset mjeseci poraslo s 476 eura na vi{e od 900 eura u
listopadu. Podjela fondova je na nov~ane, obvezni~ke,
mje{ovite i dioni~ke. U ukupnoj imovini prevlast dr`e i
pove}avaju dioni~ki fondovi. Prema vrijednosti imovine tri najja~a fonda su ZB Aktiv (dioni~ki), ZB Global
(mje{oviti) te PBZ Equity (dioni~ki), koji imaju 30-ak
posto ukupne imovine investicijskih fondova. Po{to je
na tr`i{tu sve vi{e fondova s razli~itom investicijskom
strukturom, zanima nas u koji fond investirati slobodna sredstva. Kod odabira polazimo od perioda investiranja, tj. koliko dugo nam investirana sredstva ne}e
trebati (iako ih mo`emo i ranije povu}i). Na kra}i
vremenski period preporu~uju se sigurniji fondovi s
manjim dnevnim oscilacijama (obvezni~ki). Na du`e
razdoblje profitabilnije je izabrati dinami~nije fondove
(mje{oviti, dioni~ki). Drugi je va`an ~imbenik karakter investitora. Ovdje mo`emo re}i da postoje dva tipa
ulaga~a, oni kojima je najbitnija sigurnost i umjeren
rast imovine (konzervativni ulaga~) i oni koji se ne
brinu previ{e oko dnevnih oscilacija te prihva}aju ve}i
rizik u o~ekivanju boljih prinosa (dinami~an ulaga~).
Leasing kao alternativa kreditu
Temelj leasinga je u profitabilnom kori{tenju nekog
investicijskog dobra uz fleksibilan na~in pla}anja
prilago|en potrebama primatelja leasinga. Sve banke
imaju u svojoj ponudi i ovu alternativu kreditu. Leasing je zapravo poslovni odnos u kojemu davatelj
leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na
kori{tenje i na odre|eno vrijeme primatelju leasinga.
Primatelj leasinga se obvezuje da }e ugovorni iznos
pla}ati u ugovorenim obrocima. Prednosti leasinga su
da pozitivno utje~e na likvidnost poduze}a po{to se ne
trebaju unaprijed izdvojiti velika sredstva u gotovini,
ve} se ona ostvaruju kori{tenjem unajmljenog dobra za ostvarenje prihoda, stalnom pra}enju izmjena
u tehnologijama (zastarjeli predmet najma mo`e se
vratiti leasing ku}i i zamijeniti novijim tehnolo{kim
rje{enjem), zaklju~uje se lako pomo}u samo jednog
ugovora i ne stvara nove kreditne obveze. U negativne
strane leasinga ubrajamo visoku cijenu leasinga koja
je znatno ve}a od stvarne kupovne vrijednosti predmeta najma te opasnost od bankrota ukoliko se dogode nepovoljni utjecaji na tr`i{tu i do|e do pote{ko}a
ostvarenja prihoda od opreme iz leasing posla. Predmet leasing ugovora naj~e{}e su: osobna vozila, motocikli, teretna vozila, autobusi, plovila, strojevi, oprema
i nekretnine.
Prema podatcima HANFA-e hrvatska su leasing
dru{tva na kraju lipnja imala oko 150 tisu}a ugovora o leasingu vrijednih oko 36 milijarda kuna. Tre}ina
ovih vrijednosti odnosi se na automobile. Kod ove vrste leasinga po~eo se javljati i novi trend koji se odnosi na sve vi{e ekskluzivnih dogovora s odre|enim
tvrtkama, s kojima se dogovara briga o cjelokupnom
voznom parku.
Operativni ili financijski?
Operativni leasing predstavlja oblik financiranja koji
osigurava minimalne i precizno planirane mjese~ne
tro{kove. Predmet leasinga ne knji`i se kao imovina,
ve} samo kao tro{ak. Nakon uplate zadnje rate, korisnik leasinga mo`e predmet najma otkupiti, produ`iti
rok financiranja, ili vozilo vratiti leasingu.
Financijski leasing moderan je na~in financiranja koji
je, prije svega, namijenjen strankama koje po isteku
ugovora `ele otkupiti predmet leasinga. Predmet se
leasinga vodi u knjigama primatelja leasinga i utje~e
na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti
bilancu.
Banke se okrenule poticanju {tednje
Stanje {tednje u bankama, stambenim {tedionicama,
osiguranjima, mirovinskim i investicijskim fondovima
iznosi 180 milijarda kuna. S obzirom na to da jo{ uvijek
manje od 50% Hrvata {tedi, prosjek od 3610 u{te|enih
eura po stanovniku u bankama s dodatnih 1800 eura u
46
Poseban prilog
Rastom kredita i sve
ve}im zadu`ivanjem,
koje se sada usporava
mjerama HNB-a, banke
su primorane odr`avati
ve}u razinu rezervacija
po izdanim kreditima te
se tako okre}u poticanju {tednje i depozita.
drugim financijskim institucijama predstavlja zapravo
prili~no visok prosjek {tednje. Zanimljiva je ~injenica
da jo{ uvijek postoji 10% onih koji dr`e novac kod
ku}e u ~arapi, uz 13% onih koji upla}uju `ivotno osiguranje i 21% onih koji imaju klasi~nu {tednju u banci. Moderni na~in {tednje koji se odnosi na ulaganje u
investicijske fondove i dionice je do pro{le godine iznosio samo 2% {tednje, {to }e se u budu}nosti sigurno
mijenjati, kao i ulaganja u stambenu {tednju koju ~ini
6% nacije. Ostatak od 2% jo{ je u vlastitim poslovima
pojedinaca, 2% u nekretninama i samo 0,5 kod onih
koji kupuju umjetnine i nakit.
Trend rasta me|ufinanciranja u odnosu na redovite
kredite u stambenim {tedionicama je takav da je, primjerice, Wüstenrot u prvom dijelu godine odobrio oko
15 milijuna kuna redovitih kredita, {to je ~ak {est puta
manje od sredstava danih za me|ufinanciranje. Interes
za redovite kredite opada jer se oni ne mogu dobiti odmah i ograni~eni su iznosom {tednje, pa iznos koji se
mo`e odobriti naj~e{}e ne zadovoljava potrebu {tedi{e.
Krediti za me|ufinanciranje, pak, nisu vrijednosno
ograni~eni te se`u i do 200 tisu}a eura, na dulji su rok
(do 24 godine) otplate, a i prema kamatama su gotovo jednako privla~ni kao i redovni. Banke se sve vi{e
okre}u poticanju {tednje kroz povoljnije uvjete i razne
oblike {tednje (klasi~na oro~ena {tednja, premijska {tednja, rentna {tednja, otvorena {tednja, dje~ja {tednja,
teens {tednja, studentska {tednja) kako bi zadovoljile
specifi~ne potrebe pojedinih korisnika. Rastom kredita
i sve ve}im zadu`ivanjem, koje se sada usporava mjerama HNB-a, banke su primorane odr`avati ve}u razinu rezervacija po izdanim kreditima te se tako okre}u
poticanju {tednje i depozita. Do kraja godine banke
o~ekuju rast {tednje zbog velikog broja gra|ana koji
su sudjelovali u kupovini povla{tenih dionica T-HTa. Kako raste svijest gra|ana o {tednji, banke se bore
kako bi privukle {to ve}i broj {tedi{a raznim oblicima {tednje i sve boljim uvjetima {tednje koje pru`aju
svojim {tedi{ama.
Novac pokre}e svijet, a banke su te koje pokre}u novac. Uistinu je velik broj usluga bankarskog sektora
koje stoje na raspolaganju svim poduzetnicima i stanovnicima. Savjet za sve one koji `ele pametno koristiti svoju imovinu, s ciljem pove}anja vlastita kapitala,
je da se dio novca treba ulo`iti u stambenu {tednju
zbog dr`avnog poticaja od maksimalnih 750 kuna na
godi{nje uplate, dio u `ivotno osiguranje zbog poreznih olak{ica, a dio u investicijske fondove. Za siguran
san preporu~ljivo je i do jedne tre}ine novca oro~iti u
bankama. ■
48
Poseban prilog
Uz usluge Slavonske banke mo`ete
zaboraviti na financijske probleme
Ovisno o `eljenoj dinamici kori{tenja i vra}anja sredstava te ovisno o namjenama, Slavonska banka svojim klijentima u te svrhe nudi opcije kratkoro~nog
i dugoro~nog financiranja.
naplata odgo|enog priljeva. Tako|er nudimo i eskontiranje mjenica i otkup potra`ivanja, koje dospijevaju u
roku od 30 do 180 dana, prije roka njihova dospije}a,
putem kojeg tako|er mo`ete naplatiti svoje tra`bine
prije dospije}a. Oni poduzetnici koji, primjerice, `ele
kupiti ili izgraditi poslovni objekt, kupiti strojeve, vozila i sli~no, u mogu}nosti su realizirati dugoro~ne
kredite na rok od 2 do 10 godina s mogu}no{}u po~eka
do 2 godine, uz ugovaranje dinamike povrata kredita
koja }e klijentu omogu}iti optimalno raspolaganje
svim resursima. Za odre|ene djelatnosti, s namjerom
razvijanja malog i srednjeg poduzetni{tva, Slavonska
banka u kreditiranju sudjeluje zajedno s pet slavonskih
`upanija.
Klijentima nudimo i
eskontiranje mjenica i
otkup potra`ivanja, koje
dospijevaju u roku od
30 do 180 dana, prije
roka njihova dospije}a,
putem kojeg tako|er
mo`ete naplatiti svoje
tra`bine prije dospije}a.
Razmi{ljanje o financijama ~esto nas sprje~ava da se
u~inkovito posvetimo na{oj osnovnoj djelatnosti.
Zato je Slavonska banka ponudila ~itav spektar usluga namijenjenih pravnim osobama: od kratkoro~nih
na~ina financiranja, usluga platnog prometa, Internet
bankarstva i ostalih pogodnost o kojima smo ne{to
vi{e saznali u razgovoru s izvr{nom direktoricom Sektora poslovanja s pravnim osobama Slavonske banke,
gospo|om Vesnom [ari}.
Koje su mogu}nosti na raspolaganju poduzetnicima
koji `ele odr`avati teku}u likvidnost, na vrijeme pla}ati
dobavlja~ima, radnicima, podmirivati obveze prema
dr`avi, ali i dugoro~no ulagati u svoje poslovanje?
Ovisno o `eljenoj dinamici kori{tenja i vra}anja sredstava te ovisno o namjenama, Slavonska banka
svojim klijentima u te svrhe nudi opcije kratkoro~nog
i dugoro~nog financiranja. Od standardnih oblika
kratkoro~nih financiranja (kratkoro~ni krediti, pozajmice, dopu{tena prekora~enja po transakcijskim
ra~unima itd.) nudimo i kratkoro~ni kredit za obrtna
sredstva po osnovi ~ekova gra|ana putem kojeg je
mogu}e dobiti sredstva temeljem komisionog posla, tj.
primljenih ~ekova Slavonske banke d.d. i Hypo AlpeAdria-Bank d.d. Zagreb, ~ime se omogu}uje promptna
50
Kako klijent, koriste}i va{e usluge, mo`e kvalitetno
i jednostavno upravljati sredstvima na poslovnom
ra~unu?
Usluge doma}eg platnog prometa temelje se na suvremenim tehnolo{kim rje{enjima koja na{im klijentima
omogu}uju upravo takvo upravljanje svojim sredstvima. Tako se bezgotovinski i gotovinski platni promet
mo`e vr{iti u svim poslovnicama Slavonske banke,
koriste}i dnevno-no}ne trezore ili iz udobnosti vlastita ureda ili doma putem Interneta, uslugom HYPOnet.
Informacije o stanju prometa na va{em ra~unu mogu}e
je dobiti i putem SMS-a, telefaksom, Internetom, emailom, u poslovnici banke, u poslovnici Fina-e (na
papirnatom mediju ili disku) ili ~ak po{tom. Slavonska
banka zajedno s Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb
dio je financijske grupe koja u Austriji djeluje vi{e od
100 godina. Ta tradicija pojednostavljuje i olak{ava poslove platnog prometa s inozemstvom.
Postoji li jo{ koji na~in putem kojega poslovni ljudi,
koriste}i va{e usluge, mogu svoje poslovanje u~initi
jednostavnijim, sigurnijim ili ugodnijim?
Naravno, kori{tenjem VISA Business kartice, naprimjer, mo`ete pla}ati karte u `eljezni~kom, autobusnom, avionskom prometu, rent-a-car, hotele i u trgovinama, poslovne ru~kove, uredski pribor, ispla}ivati
gotovinu 24 sata dnevno na vi{e od 750.000 bankomata u zemlji, u vi{e od 7.500 hotela u svijetu imate popust ~ak do 40% na uobi~ajenu cijenu, mo`ete s
olak{icama iznajmljivati vozila kod Herz Rent-a-Car
kompanije... ■
Nekretnine
Pro{le je godine Generalnim urbanisti~kim planovima gradova ograni~ena gradnja kojom su se grubo
mijenjale stoljetne gradske vizure i naru{avala kultura `ivljenja. Visoke zgrade, stisnute me|u starim
prizemnicama, nicale su u svakoj ulici, a nekada{nji vrtovi postali uska parkirali{ta. Objektivna zamjerka GUP-ovim izmjenama jest prekasna reakcija, kao i nesagledavanje stvarnih potreba gradova u svezi
s brojem, veli~inama i lokacijama poslovnih prostora.
Piše: Marijana Bo{njak
Poseban prilog
Stanovi nam sve vi{e
sli~e vojni~kim spavaonicama, s vlastita prozora mo`emo zamalo
glavu staviti u susjedov
tanjur, u kvartovima
bez parkova, vrti}a,
{kola, pitke vode, bez
parkirnih mjesta, iz
uskih, malih uli~ica
satima se probijamo
do `eljenog odredi{ta,
~ekaju}i u kilometarskim kolonama i sl.
Promjene vizualnih identiteta gradova
Svako vrijeme ostavlja svoj trag za sobom i sve epohe
u arhitekturi struka smatra ravnopravnima, sude}i
prema zaklju~ku kongresa Europskog udru`enja za
za{titu spomeni~ke ba{tine jo{ iz Venecije 1964. godine. Doba moderne, primjerice, iza sebe je ostavilo niz
zna~ajnih gra|evina poput Iblerovog drvenog nebodera u Zagrebu ili zgrade kina Europa u Osijeku.
Kroz epohe stvaranja, arhitekti su za sobom ostavljali vrlo impresivna zdanja od zagreba~ke, osje~ke ili
|akova~ke katedrale, preko kulturnih objekata zgrada
starih kazali{nih ili kinodvorana, {kola, akademija,
dvoraca, javnih zgrada... Sve ih nije mogu}e nabrojati,
ali ih nije mogu}e ne primijetiti. Na njih smo se navikli, s njima se sa`ivjeli. Za sve nas, sve te gra|evine
dio su identiteta na{ega grada, ali i dio na{eg osobnog
gra|anskog identiteta.
U posljednje vrijeme javnost sve vi{e di`e glas protiv
neke nove, ve}ini ru`ne, slike koja name}e novi identitet na{im gradovima, a i nama samima. U Zagrebu
je to popularni Cvjetni trg, a u Osijeku, primjerice,
zgrada budu}eg Centra za socijalni rad. Sramotno, zar
ne? I sve je, naravno, u skladu sa zakonom, a i pravilima struke. Ipak, ~injenica je da nam gradovi sve vi{e
li~e na „krezube babe“ s neprekidnim nizovima novih
vi{ekatnih, uskih grdosija smje{tenih izme|u starih,
ru{evnih, ili da parodija bude ve}a - potpuno novih
prizemnica ili visokoprizemnica. I tako redom, od ulice do ulice, od kvarta do kvarta. ^injenica je, tako|er,
da su sve te „gljive“ koje ni~u jedna za drugom rezultat brzorastu}e potra`nje u zadnjih nekoliko godina,
ali struka ipak nije smjela pristati na beskompromisnu stihijsku, umjesto plansku gradnju s paralelnim
razvojem odgovaraju}e i kvalitetne infrastrukture.
Razvijaju se i drugi gradovi diljem Europe, Amerike
52
i ostatka civilizirana svijeta, ~ije metropole imaju po
nekoliko milijuna stanovnika, ali se njihov identitet
ne mijenja u su{tini, pa si s pravom mo`emo postaviti pitanje {to su to ili tko su na{i gradovi? Tko kreira
njihov identitet? Arhitekti? Urbanisti? Ni~im kontrolirani privatni investitori? Banke? Ili tek mo`da
gradska, `upanijska i druga politi~ka elita koja vi{e od
i~ega name}e svoj osobni pe~at ili identitet gradu, koji
pripada svima nama. I s pravom se mo`emo ljutitiiako je i dalje sve „po zakonu“ i u skladu s pravilima
„struke.“
Stanovi nam sve vi{e sli~e vojni~kim spavaonicama,
s vlastita prozora mo`emo zamalo glavu staviti u susjedov tanjur, u kvartovima bez parkova, vrti}a, {kola,
pitke vode, bez parkirnih mjesta, iz uskih, malih uli~ica
satima se probijamo do `eljenog odredi{ta, ~ekaju}i u
kilometarskim kolonama i sl. Stru~njaci se sla`u da
je po~etkom devedesetih godina pro{loga stolje}a urbanizam, osobito vizija razvoja gradova, u Hrvatskoj
prakti~ki nestao. U sveop}oj tranziciji, valjda je i nastupila i ona ljudska, pa kad ve} privatni investitori
nisu imali osje}aj za socijalnu osjetljivost i ni{ta drugo
osim vlastite zarade, gdje je onda ipak bila struka - po
njihovim planovima i projektima investitori su gradili.
U jednom hrvatskom tjedniku, predsjednik Udru`enja
arhitekata Sa{a Randi}, ina~e hvaljeni i nagra|ivani
arhitekt, isti~e kako u kaosu i nebrizi devedesetih vidi
i veliku prednost, jer je upravo nered i birokratska tromost- prema njegovu mi{ljenju- sprije~ila rasprodaju
cijele obale?! Nije li to ~udan, ~ak i bahat stav- obala
je itekako rasprodana, a i betonizirana!
Nije li ipak bilo bolje i sretnije rje{enje za sve nas da su
umjesto sporadi~nih zgrada nikla cijela planska naselja,
svako posebno na svoj na~in, da su svaki za sebe govorili jednu povijesnu pri~u, svatko na sebi svojstven
Poseban prilog
^esto mo`emo ~uti
tvrdnje kako }e se
ulaskom u EU stranci
„polakomiti“ za nekretnine u RH, {to bi pak
trebalo izazvati novi
rast cijena.Ishitrene
tvrdnje o mogu}oj
ekspanziji cijena nakon
ulaska u EU treba
uistinu uzeti s dozom
velikog opreza. Premda
strani ulaga~i jo{
uvijek ula`u u tr`i{te
nekretnina u RH, pa
~ak i poja~avaju svoje
investicije, Bugarska,
Rumunjska i Ukrajina
znatno su ve}a tr`i{ta,
na kojima se nominalno mo`e posti}i ve}i
povrat na investiciju.
Poseban prilog
na~in, i omogu}ili svima nama, gra|anima, da `ivimo i osje}amo svoj grad sa svim sadr`ajima koji grad
i ~ine gradom? Ili }emo svi mi mo`da samo, po onoj
staroj narodnoj, prihvatiti ono {to vi{e promijeniti ne
mo`emo?
Ipak, nije sve {to je u~injeno u proteklom razdoblju
nu`no lo{e. I Zagreb, i Osijek, a i svi drugi gradovi
imaju niz uistinu svijetlih primjera, koji i kvalitetom
gradnje i vizualnim identitetom gra|evine, odska~u od
prosjeka. Takve svijetle primjere, budu}e }e generacije svakako, vjerujem, prepoznati pa }e ti objekti biti
osvijetljeni reflektorima, dok }e svi ovi ru`ni uradci
jednostavno nestati u masi.
pregled stanogradnje u hrvatskoj
Koliko god interes za stanovima rastao, ~ini se ipak
da su pro{la vremena kada su investitori prodavali i
napla}ivali stanove na osnovi idejnih rje{enja i projektne dokumentacije, s rokovima predaje klju~eva za godinu ili vi{e dana.
U Zagrebu se tra`e zgrade „s potpisom“
Za razliku od zagreba~kog tr`i{ta koje je ve}e i
dinami~nije, u Osijeku su ostvareni prometi od prodaje
nekretnina manji.
-Nekretnine su jeftinije, a gradnja je ~isto socijalna. Investitori gledaju kako }e u{tedjeti na svakom, pa i najmanjem dijelu procesa izgradnje kako bi ostvarili {to
ve}u zaradu. Kupuju se mali stanovi, luksuznih nema,
kao ni ekstra kvalitetnih iako bi za takve kupaca bilo.
Zagreb je druga pri~a. Ondje su kupci postali izbirljiviji.
Tra`e se zgrade „s potpisom“. Va`no je ime arhitekta.
Vi{e se pa`nje pridaje vanjskom izgledu zgrade. Zagreb
je oti{ao puno dalje ispred Osijeka po tom pitanju, iako
je takav „{tih“ na ovim prostorima postojao. Secesijske
su zgrade nosile imena svojih idejnih tvoraca, a jo{ im
se i danas divimo. Danas su zgrade samo kocke, sve
jednake, bez du{e- smatra Lukenda. Uzrok tome, vjerojatno, opet mo`emo tra`iti u «pohlepi» investitora.
Renomirana imena dokazanih arhitekata s iskustvom
podrazumijevaju ve}i financijski izdatak u fazi izrade
projektne dokumentacije, {to u kona~nici za investitora zna~i- manji profit po realizaciji.
Oksimoroni hrvatske stanogradnje
Hrvatska je stanogradnja puna apsurda. Potra`nja za
novim stanovima uistinu je velika, no svakodnevno ni~u nove zgrade, pa ~ak i cijela naselja s velikim
brojem stanova ili poslovnih prostora koji se ne mogu
prodati, ili se prodaju mjesecima.
Visoke zgrade, stisnute me|u starim prizemnicama,
nicale su u svakoj ulici, a nekada{nji vrtovi postali uska
parkirali{ta. Objektivna zamjerka GUP-ovim izmjenama jest prekasna reakcija, kao i nesagledavanje stvarnih potreba gradova u svezi s brojem,veli~inama i lokacijama poslovnih prostora.
S obzirom na to da nema slu`benih podataka o broju
novoizgra|enih stanova, stru~njaci smatraju da je u
zadnje vrijeme samo u Osijeku izgra|eno, gradi se
ili su izdane dozvole za gradnju za oko 4000 stanova.
Budu}i da banke pod pritiskom HNB-a kredite vi{e
ne}e dijeliti {akom i kapom, postavlja se objektivno
pitanje - tko }e i ho}e li kupiti toliku koli~inu novih
stanova na tr`i{tu u gradu kojem se broj stanovnika ne
pove}ava, nego upravo suprotno?
Prema dostupnim podatcima HGK Sektora za trgovinu, promet na tr`i{tu nekretnina, bez novosagra|enih
nekretnina u 2006. godini, iznosio je 9.646,620.000
kuna, odnosno 3,8% BDP-a Republike Hrvatske.
Uspore|uju}i podatke HGK za razdoblje od 1998. do
2006. godine, mo`emo primijetiti silazni trend u broju
provedenih kupoprodaja nekretnina u RH. Pri analizi ovoga trenda ne smijemo zaboraviti niti realizira-
ne kupnje stranih dr`avljana u proteklom razdoblju.
^esto mo`emo ~uti tvrdnje kako }e se ulaskom u EU
stranci „polakomiti“ za nekretnine u RH, {to bi pak
trebalo izazvati novi rast cijena. Podatci Ministarstva
pravosu|a o broju izdanih dozvola za kupnju ne sugeriraju prevelik interes stranih dr`avljana prema dijelu
kontinentalne Hrvatske.
Stoga, ishitrene tvrdnje o mogu}oj ekspanziji cijena
nakon ulaska u EU treba uistinu uzeti s dozom velikog opreza. Premda strani ulaga~i jo{ uvijek ula`u
u tr`i{te nekretnina u RH, pa ~ak i poja~avaju svoje
investicije, Bugarska, Rumunjska i Ukrajina znatno su
ve}a tr`i{ta, na kojima se nominalno mo`e posti}i ve}i
povrat na investiciju.
Kapital prvotno investiran u ^e{ku, Slova~ku,
Ma|arsku, Sloveniju i Hrvatsku nastavio se seliti dalje na istok. Osim novih ~lanica EU, Bugarske i
Rumunjske, Ukrajina, Srbija i Crna Gora tako|er
su otvorile svoja vrata zapadu. Korekcija cijena na
{panjolskom i portugalskom tr`i{tu tako|er je iznova
zaintrigirala investitore, a i same zemlje ~lanice EU
~ine niz poticajnih mjera kojima nastoje zadr`ati svoje,
a i privu}i investitore iz drugih zemalja.
I Zagreb, i Osijek, a i
svi drugi gradovi imaju
niz uistinu svijetlih primjera, koji i kvalitetom
gradnje i vizualnim
identitetom gra|evine,
odska~u od prosjeka.
Takve svijetle primjere,
budu}e }e generacije
svakako, vjerujem, prepoznati pa }e ti objekti
biti osvijetljeni reflektorima, dok }e svi ovi
ru`ni uradci jednostavno nestati u masi.
Cijene stambenih kvadrata napuhuju se izvan svih granica, apetiti investitora neprekidno rastu, svako malo
u medijima se mogu na}i kontradiktorne izjave „vrsnih
analiti~ara“ kako su cijene dosegle maksimum, a za
nekoliko mjeseci predvi|a se rastu}i trend?!
Ve}ina tih ~lanaka, sre}om, ne oskudijeva usporedbom s cijenama u drugim europskim gradovima, te
se ~esto isti~e kako je cijena kvadrata u Zagrebu vi{a
nego li cijena kvadrata u Bruxellesu, Be~u, Pragu ili
Budimpe{ti. Isti tako|er navode i podatke o padu razine cijena u tim zemljama, a istovremeno najavljuju
trend jo{ ve}eg rasta u nas.
Nije li ipak realnije za o~ekivati, ako je prisutan trend
pada razine cijena posvuda, da bi se isti, ~istom logikom, mogao dogoditi i u nas?
- Stanova je na tr`i{tu sve vi{e, a problemi s njihovim plasmanom sve su ve}i. Ve}i investitori mogu
si priu{titi da stanove dr`e neprodanima, ali mali }e
morati prodavati jer }e se na}i u problemima. To je
~injenica, ali na{i su investitori pohlepni. Jedni se drugima hvale kako uspijevaju prodati stanove po visokoj
cijeni, ostvaruju visoke povrate na ulo`eni kapital, pa
nitko nije spreman ostvariti manju zaradu, nego radije
~ekaju unedogled i dr`e zarobljeni profit u neprodanim stanovima – ka`e Dalibor Lukenda, predsjednik
Udru`enja agencija za poslovanje nekretninama pri
HOK udru`enja obrtnika grada Osijeka. Pro{le je
godine Generalnim urbanisti~kim planovima gradova ograni~ena gradnja kojom su se grubo mijenjale
stoljetne gradske vizure i naru{avala kultura `ivljenja.
54
www.mirakul.hr 55
Sponzorirani ~lanak
Saponijina stambena oaza
Gotovo u samom centru Donjega grada Saponia je izgradila visokokvalitetnu
vi{estambenu gra|evinu pod motom „Standard ugodnog `ivljenja”!
U okviru ovog projekta Saponia je tr`i{tu
ponudila 100 stanova
razli~itih kvadratura - od
garsonijera do ~etiri i
pol sobnih stanova.
Osje~anima i stanovnicima regije nije potrebno dokazivati da kada je u izvo|enje nekog projekta uklju~ena
njihova Saponia mogu ra~unati na vrhunske rezultate
i potpuno zadovoljstvo. Jer, ve} 113 godina ova tvrtka,
promi~u}i kulturu ~isto}e i zdravlja, kreira visokokvalitetne proizvode koji su svojim sastavom, atraktivnim
dizajnom i originalnom tr`i{nom komunikacijom osigurali visoku tr`i{nu poziciju kako u Hrvatskoj, tako i
u zemljama {ire regije.
Upu{taju}i se u stanogradnju, Saponia je kupcima
svojih stanova `eljela pru`iti isto: vrhunski proizvod za
ugodno `ivljenje. Ve} i svojim imenom – Mursa Moderna – ovaj projekat oslikava Saponiju koja uspje{no
ujedinjuje svoju povijesnu tradiciju sa suvremenim
na~inom poslovanja i potrebama modernog potro{a~a.
Lokacijski gledano, ova stambena oaza smje{tana je na
mjestu za koje mo`emo re}i da su korijeni grada, a naziv „moderna“ opravdava suvremenim pristupom gradnji. „Imali smo na raspolaganju fantasti~nu lokaciju
koja se nije uklapala u razvojne planove Saponijinog
core businessa, stoga smo odlu~ili ovaj prostor iskoristiti na jedini logi~an na~in – izletom u stanogradnju.
Polo`aj parcele gotovo u samom centru Donjega grada omogu}uje visoku kvalitetu `ivljenja jer dovoljno
je samo prije}i ulicu i razli~iti sadr`aji su na dohvat
ruke“, izjavljuju u Saponiji, dodaju}i da je cilj investitora kupcima stanova pru`iti dom koji }e biti mjesto
potpunog u`ivanja s obitelji, jer `ivot u ovom malom
naselju, iako blizu samog centra Donjega grada, unutar
svojih okvira pru`a mir i opu{tanje.
Saponia se potrudila da i start bude manje stresan,
osiguravaju}i svojim kupcima povoljnu kreditnu liniju preko Slavonske banke uz trenutno najpovoljniju
kamatu na tr`i{tu te nude}i izuzetno povoljnu cijenu
kvadrata.
U okviru ovog projekta Saponia je tr`i{tu ponudila
100 stanova razli~itih kvadratura - od garsonijera do
~etiri i pol sobnih stanova. Zainteresirani mogu osigurati i svoj parkirali{ni prostor po{to je izra|eno 51
parkirali{no mjesto i 28 gara`a. Zgrade su izgra|ene
sistemom punih nosivih zidova, koji se izvode od armiranog betona, pune opeke i blok opeke debljine 25 i
20 cm. Pregradni su zidovi od pune opeke debljine 12
cm. Svi su vanjski zidovi toplinski izolirani fasadnim
polystirenom debljine 8 cm. Zidovi izme|u stanova
i stubi{ta toplinski su izolirani mineralnom vunom
debljine 5 cm i oblo`eni gips-kartonskim plo~ama. I
oprema je stanova prvoklasna. U svaki je stan ugra|en
videoportafon, antenski sustav za sve zemaljske programe te satelitske programe uz kupnju recievera.
Prozori su izra|eni od prvoklasne Greenline PVC stolarije nove generacije s bezolovnim stabilizatorima,
a ustakljeni su izo staklom (5 komora) i opremljeni
plasti~nim roletama. Ulazna su vrata stanova protuprovalna, a unutarnja prvoklasna drvena te u kuhinji
klizna. Pridjevom prvoklasno mo`emo okarakterizirati
i sve podne i zidne obloge, kao i sanitarije i armature.
Grijanje je stanova eta`no plinsko preko kombi bojlera,
s tim da je u svakom stanu predvi|en i detektor plina
te klima-ure|aj. Svakom stanu pripada i spremi{te u
podrumu, a brojila za vodu i elektri~nu energiju nalaze se u zasebnim prostorijama. Kod svih stambenih
dilatacija eta`e su me|usobno povezane stubi{tima i
dizalima.
priroda susreþe tehnologiju
NE TRULI
VODOOTPORAN
PVC
DRVO
SNAŽAN
TOPAO UGOŽAJ
TRAJAN
EKOLOŠKI PRIHVATLJIV
LAKO SE ODRŽAVA
OTPORAN NA INSEKTE
Sigurnosti stanara doprinosi rampom kontroliran pristup parceli, a i svako parkirali{no mjesto unutar parcele obilje`eno je i osigurano rampom.
BEZ IVERJA
ROBUSTAN
PRIRODAN IZGLED
Twinson® je revolucionaran, dvokomponentni graāevinski materijal. Inspiriran prirodnim silama i dodirom drveta, s ugraāenom trajnošþu i eksibilnošþu
Useljenje prvih stanara je u tijeku, a zainteresirani za
ostatak neprodanih stanova mogu posjetiti i web-stranice www.saponianekretnine.com ili nazvati 031-513710. ■
56
PVC-a, Twinson® hrabro spaja prirodu i tehnologiju. Snažnan, a istovremeno eksibilan u primjerni, ekološki prihvatljiv, ali i otporan do krajnjih granica,
bezvremenski, a beskompromisno moderan, donosi najbolje od oba svijeta. Twinson®. Bez dvojbe.
www.twinson.net
Poseban prilog
Dinami~an segment
tr`i{ta nekretnina u
Hrvatskoj tr`i{te je maloprodajnih trgova~kih
prostora. Tako je,
primjerice, u posljednjih desetak godina
u Hrvatskoj sagra|eno
vi{e od 1,000.000 m2
maloprodajnog prostora u objektima ve}ima
od 1.000 m2.
Poseban prilog
Tr`i{te poslovnih prostora
U ukupnoj kupoprodaji nekretnina 2006. godine, prema dostupnim podatcima HGK, udio kupoprodaje
stambenih nekretnina bio je 47%, poljoprivrednog
zemlji{ta 28%, gra|evinskog zemlji{ta 21%, a poslovnih prostora 3%.
cijene kvadrata stana, onda mogu po~eti pregovarati o
mogu}oj prodaji i presretni su ako im netko uzme po
toj cijeni, pa ~ak i kad uspiju kompenzirati. Za takvu je
situaciju kriv GUP, koji nije vodio ra~una o stvarnim
potrebama. Zato u Osijeku postoji kroni~ni deficit kvalitetnih poslovnih prostora.
Dinami~an segment tr`i{ta nekretnina u Hrvatskoj
tr`i{te je maloprodajnih trgova~kih prostora. Tako je,
primjerice, u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj
sagra|eno vi{e od 1,000.000 m2 maloprodajnog prostora u objektima ve}ima od 1.000 m2.
Velike tvrtke do{le bi u Osijek, ali one jednostavno
nemaju gdje fizi~ki useliti. Njima trebaju ogromni
uredski prostori, a njih nema ni za lijek. GUP-om nije
predvi|ena gradnja zgrada ve}ih od 4-5 katova u centru, njima je alternativa kupnja nekih starih prostora, koje je potrebno povezivati, ure|ivati, a nesre|eni
vlasni~ki odnosi to sve ote`avaju do krajnjih granica
izdr`ljivosti, pa je jednostavnije odustati. I to je velika {teta. Kad bi se dopustila gradnja visokih zgrada
u centru, takav bi se problem rije{io. Ovako tr`i{te
poslovnih prostora zapravo nema {to ponuditi velikim igra~ima. I mogu u Zagrebu kritizirati Bandi}a
koliko `ele, ali kad je on odlu~io o`ivjeti njihov GUP,
to je dalo zamaha graditeljstvu. To bi trebalo u~initi
i u Osijeku. Grad se mora aktivno uklju~iti u izgradnju. Rije{iti vlasni~ke odnose, ako je potrebno otkupiti neke lokacije da bi napravio reda, a ne ~ekati da se
tih nekretnina dokopa netko blizak vlasti, pa da se ~eka
mig na koji }e ih on po vi{estruko ve}oj cijeni prodati
Gradu i sli~no. To se ne smije dopustiti. Ako odgovorni
shvate da mogu puno u~initi takvim pristupom, profitirat }e svi, a najvi{e gra|ani ovog grada, pa onda ne}e
biti takvih apsurdnih situacija da se poslovni prostori
ne mogu prodati, a kupaca ima – smatra Lukenda.
Poslovni prostori u Osijeku– nu`no zlo
[to se pak poslovnih prostora u Osijeku ti~e, situacija je potpuno suprotna onoj u Zagrebu. U osje~koj
novogradnji koja je i samo ulicu, dvije dalje od centra – poslovni prostori zjape prazni. Svi bi u centar, a
mjesta nema. Investitori to znaju, ali GUP ih prisiljava
da u svojoj zgradi u blizini gradskog sredi{ta izgrade
i poslovne prostore. Cijene tih prostora tek su 20%
ve}e od cijene stanova u novim zgradama, no interesa
i dalje gotovo da i nema.
-Oni poslovni prostori koji su ipak na{li svoje stanare,
vjerojatno su na neki na~in kompenzirani. Ve}ina ih
investitora ne mo`e prodati. Tek kad s cijenom do|u do
liko mjeseci, uz potpisivanje ugovora na du`i vremenski rok. No, tvrtke kojima je najam prostora u Zagrebu,
odlu~uju se za druga mjesta kao sjedi{te tvrtke, izvan
metropole (Tele-2, npr.) ili grade svoje vlastite prostore.
Zbog velikog broja prostora koji su trenutno u izgradnji, postoji realna mogu}nost da bi tr`i{te moglo
postati prezasi}eno, a onda bi i cijene najma morale
pasti.
Tr`i{te uredskih, industrijskih i skladi{nih prostora
Na tr`i{te uredskih prostora utjecala je pojava kvalitetnijih nekretnina kroz postupak denacionalizacije,
odnosno povrata imovine biv{im vlasnicima. Vra}ene
su nekretnine bile zanimljive tr`i{tu, jer su naj~e{}e
bile locirane u samim sredi{tima gradova, te su njihovom prodajom kupci dobili kvalitetne poslovne prostore. U posljednje je vrijeme u Hrvatskoj sagra|eno
vi{e od 500.000 m2 modernog uredskog prostora A i
B kategorije. Samo je u Zagrebu smje{teno pribli`no
85% hrvatskog tr`i{ta uredskih prostora.
Tr`i{te industrijskih i skladi{nih nekretnina najslabije
je razvijen sektor tr`i{ta nekretnina te potra`nja za
modernim skladi{tima nadma{uje ponudu. ■
Saponia u stanogradnji
„^esto nam postavljaju pitanje otkud Saponia u stanogradnji. Logi~no,
jer Saponijino poslovanje nema sa stanogradnjom nikakve dodirne
to~ke niti je ovaj potez mijenjanje smjera na{e poslovne politike i ulazak
u novu djelatnost. Jednostavno, imali smo atraktivnu vlastitu lokaciju
za koju je vladalo veliko zanimanje od strane investitora. Zaklju~ili smo
da ako oni vide dobru ra~unicu u izgradnji stambene zgrade na ovoj
lokaciji, najpametnije je da tu ra~unicu okrenemo sebi u korist. Imali
smo dovoljnu investitorsku snagu da uz na{
core business napravimo i ovaj iskorak u
stanogradnju i po svim
dosada{njim pokazateljima bila je to mudra
odluka”, rekao nam je
Zdravko Pavi}, direktor pravnih poslova i
upravljanja ljudskim
potencijalima Saponije
d.d. Osijek i koordinator projekta „Saponia
Nekretnine”.
U Zagrebu je ipak situacija malo optimisti~nija zbog
velikog broja ljudi koji naseljavaju pojedine kvartove.
Ve}ina se djelatnosti i dalje odvija u centru grada, pa
ostaje kao nerije{en problem orijentiranosti na Donji
grad.
Najam poslovnih prostora u Zagrebu
Iako je cijena najma u Zagrebu pala za prosje~nih 1015% po m2, a poslovni tornjevi i centri ni~u jedan za
drugim, interes za kupnju ili najam ne jenjava. Ve}ina
prostora je u cijelosti iznajmljena, a pojedini trenutno prazni prostori uskoro bi trebali dobiti nove stanare. Najskuplje su lokacije s cijenama najma od oko
16 eura po kvadratu na potezu Vukovarske i Radni~ke
ulice, dok se najjeftinije poslovne nekretnine nalaze u
Buzinu ili Jankomiru, gdje je cijena pala na 10 do 12
eura po kvadratu, ali se brzo popunjavaju jer je rije~ o
kvalitetnim nekretninama ~ija je cijena ni`a isklju~ivo
zbog udaljenosti od sredi{ta grada. Eurotower prostore
nudi za iznos od 20 eura/m2, dok Avenue Mall prostore iznajmljuje za 20-80 eura/m2, a Kaptol Centar za
20-40 eura/m2.
S obzirom na visoke cijene najma, najmodavci ~esto
motiviraju najmoprimce besplatnim najmom za neko58
www.mirakul.hr 59
Sponzorirani ~lanak
Twinson
Revolucionarni koncept gra|evinskih materijala – spoj brige za prirodu i tehnolo{kih
inovacija
Twinson predstavlja
inovativni koncept koekstruzije drveta i PVC-a,
donose}i istovremeno
prednosti oba materijala
u novom, istovremeno
izdržljivom i fleksibilnom gra|evinskom
materijalu.
Deceuninck grupa ima vi{e od ~etrdeset godina iskustva u proizvodnji PVC profila za gra|evinsku industriju. Pod motom «strast za izvrsno{}u» konstantno
ula`e u inovacije i selektira nove materijale kao garanicija zadovoljavanja najstro`ih zahtjeva kvalitete.
Rezultat istra`ivanja posljednje dvije godine je Twinson, novi gra|evinski materijal na svjetskom tr`i{tu,
u potpunosti razvijen u laboratorijima i pogonima
sjedi{ta Deceuninck grupe u Hooglede Gits-u, Belgija.
Twinson predstavlja inovativni koncept koekstruzije
drveta i PVC-a , donose}i istovremeno prednosti oba
materijala u novom, istovremeno izdr`ljivom i fleksibilnom gra|evinskom materijalu.
Twinson omogu}ava implementaciju najambicioznijih
arhitektonskih projekata. Pro{iruje bogatu arhitektonsku tradiciju, ali i pru`a vi{e kupcima koji tra`e nova,
inovativna rje{enja.
Priroda i tehnologija
Inspirirani prirodom, i vo|eni tehnologijom, u Deceunincku koriste tehnologiju po{tuju}i prirodu. Twinson
se mo`e 100% reciklirati i ekolo{ki je prihvatljiva alternativa tvrdom drvetu. Dok je tvrdo drvo dostupno
samo iz ugro`enih ki{nih {uma, Twinson sadr`i ~etinare koji rastu brzo, u stalno obnavljanim {umama. Na
ovaj na~in Twinson doprinosi odr`ivom gospodarenju
{umama. Twinson spaja prirodu i tehnologiju. S Twin-
sonom ono {to je do sada smatrano suprotnostima,
spaja se u vi{enamjenski proizvod koji }e zadovoljiti i
ljubitelje prirode i obo`avatelje novih tehnologija.
Drvo i PVC
Spajaju}i drvo i PVC Twinson ujedinjuje tradiciju
i inovaciju, snagu prirode s posljednjim tehni~kim
dostignu}ima. Twinson daje najbolje od oba svijeta – prirodni izgled i toplinu drveta te izdr`ljivost i
lako odr`avanje PVC-a. Twinson je novi materijal s
neograni~enim mogu}nostima: od formalnog dizajna
do modernih geometrijskih oblika. Osobine drveta
daju mu prirodan izgled, ekolo{ku prihvatljivost i jednostavnu ugradnju i protukliznost, ~ak i po ki{i, dok
PVC komponenta osigurava otpornost na insekte, lako
odr`avanje, izdr`ljivost, vodootpornost i nepromjenjiv
oblik te ne manje va`an izostanak iverja i kompaktnost
materijala.
Tehni~ke karakteristike
Twinson je oko 40% gu{}i od drveta i do 30% od koekstruzije drveta i polietilena. U odnosu na drvo Twinsonova ~vrsto}a raste na 170% vrijednosti ~vrsto}e
drveta. Uronjeno, drvo upija vodu od 6 do 12 % u 24
sata, dok Twinson, u istim uvjetima upija tek 0,2 do 0,6
%. Unutar 28 dana, drvo }e upiti 20% vode, dok }e
Twinson upiti tek 3,5%. Ovi podaci iznimno su va`ni
kod vanjskih zidnih obloga izvedenih iz Twinson materijala, koje ni pri sna`nim bo~nim udarima ki{e no{ene
vjetrom ne upijaju vlagu. Zbog specifi~ne povr{inske
napetosti ve}ina teku}ina ne ostavlja nikakve mrlje i
~ini ga pogodnim za podne obloge uz bazen, vrtni ribnjak, ro{tilj ili bilo koju vanjsku povr{inu. Za koekstruzije drveta i polietilena potrebna je sila loma od
1900 N, dok je za Twinson potrebno djelovati 2,5 puta
ve}om silom, od 5000 N.
Lako, jednostavno i brzo postavljanje s pripradaju}im
vijcima i spojnicama te gore navedene tehni~ke i
ekolo{ke karakteristike novog gra|evinskog materijala
Twinson, govore u prilog njegovoj sve ve}oj upotrebi
u svijetu i ulasku na hrvatsko tr`i{te, nedugo nakon
svjetske premijere u Belgiji.
Jedno od prvih predstavljanja Twison-a {iroj javnosti
u Hrvatskoj zbilo se nedavno, tijekom osje~kog jesenskog sajma, po~etkom listopada, na kojemu je novi materijal, s podru~jima primjene, prezentiran kao novitet
u ponudi roba osje~kog distributera – tvrtke JELOVICA d.o.o. Osijek. ■
60
Sponzorirani ~lanak
cijena kvadrata stanova u zgradi Agria vrlo je povoljna
i u rangu cijena standardne stanogradnje.
Zgradu Agria projektirala je tvrtka Autoplan d.o.o. iz
\akova, a glavni su projektanti gospoda Hrvoje [imi},
dipl. ing. gra|., za gra|evinski dio i Mario Levani}, dipl.
ing. stroj., za strojarski dio gra|evine. Dio projekata
koji se odnosi na energetsku u~inkovitost gra|evine
projektirala je grupa stru~njaka s Fakulteta kemijskog
in`enjerstva i tehnologije Sveu~ili{ta u Zagrebu, na
~elu s gospodinom Zvonimirom Glasnovi}em, doc. dr.
sc. te {vicarska tvrtka Encon Energy Consulting, gospodina Mladena Sesarti}a, mr. sc.
Energetski u~inkovita stambeno poslovna gra|evina u centru Osijeka
Prvi put u nas jedan }e vi{e stambeni objekt koristiti obnovljive izvore energije
za grijanje, hla|enje i pripremu tople vode, a toplinsku i zvu~nu izolaciju ~ak
pet puta bolju u odnosu na standardnu izgradnju.
Krajem idu}e godine
predvi|a se po~etak
izgradnje jo{ jedne
energetski u~inkovite
stambene zgrade,
neposredno pored ove
sada{nje
62
U prvoj polovini idu}e godine bit }e zavr{ena prva
hrvatska energetski u~inkovita stambeno - poslovna
zgrada u centru Osijeka. Zgrada Agria nalazi se odmah
nadomak kru`nog toka na \akov{tini i [portske dvorane Zrinjevac, u Ulici Adama Reisnera 64. Prvi put u
nas jedan }e vi{e stambeni objekt koristiti obnovljive
izvore energije za grijanje, hla|enje i pripremu tople
vode, a toplinsku i zvu~nu izolaciju ~ak pet puta bolju
u odnosu na standardnu izgradnju. Izolacija cijeloga
objekta bit }e u rangu pasivnih ku}a, s najkvalitet-
nijom vanjskom PVC stolarijom, te grijanjem i ventilacijom, koje }e osigurati ugodan boravak u svim
prostorijama, uz najmanje mogu}e re`ijske tro{kove
grijanja, hla|enja i pripreme tople vode. Tako|er }e se
eliminirati sve {tetne emisije u okolinu, uzrokovane
potro{njom konvencionalnih izvora energije.
Energetski u~inkovita zgrada Agria u Osijeku imat
}e ukupno 5.300 metara ~etvornih korisnog prostora,
raspore|enog u tri lamele i na ~etiri kata, sa 64 visoko
kvalitetno opremljena stana, povr{ina od 22 do 75 metara ~etvornih. U prizemlju je predvi|eno natkriveno
parkirali{te s 9 parkirnih mjesta, a u podrumskoj eta`i
veliki gara`ni prostor zatvorenog tipa, s ukupno 33
parkirna mjesta. Energetski u~inkovita zgrada Agria
svojom }e kvalitetom izvedbe, inovativnim tehnikama
grijanja i hla|enja putem geotermalne dizalice topline,
solarnim grijanjem i pripremom tople vode, te iznimnom zvu~nom i toplinskom izolacijom objekta, podi}i
trenutne standarde doma}e stanogradnje. Izvedba cijeloga objekta prilago|ena je strogim zahtjevima Europske unije u smislu u{tede energije i kori{tenja njezinih
alternativnih izvora te kvalitete izgradnje i ure|enja
objekata. Naravno, uza sve gore navedeno, prodajna
Sve gra|evinske radove izvodi tvrtka Gradnja d.o.o.
Osijek, kao vode}i regionalni izvo|a~ radova u visokogradnji, a instalacijske radove osje~ke tvrtke Vodovod-Osijek i Elektrometal. Za potrebe geotermalne
dizalice topline, prvi put u nas koristit }e se dubinske
sonde, kojima }e se iskori{tavati toplina Zemlje za zagrijavanje i hla|enje zgrade. U dvori{tu gra|evine bit
}e izvedeno ukupno deset bu{otina za ugradnju sondi,
svaka dubine 100 metara. Na uli~nom pro~elju zgrade i
krovnim povr{inama bit }e instalirano preko 200 metara ~etvornih solarnih kolektora za prikupljanje energije Sunca, pomo}u koje }e se zagrijavati topla voda za
potrebe stanara i davati dodatna energija za sustave
podnog centralnog grijanja u stanovima i stropnog
grijanja u poslovnim prostorima. U prizemnom dijelu
uli~nog dijela ove stambeno - poslovne zgrade planirano je otvorenje novog osje~kog izlo`beno - prodajnog
salona tvrtke Agria d.o.o., ~ime }e se sve ove inovativne tehnike za grijanje, plin, vodu i sanitarije, jo{ vi{e
pribli`iti krajnjim korisnicima.
Krajem idu}e godine predvi|a se po~etak izgradnje jo{
jedne energetski u~inkovite stambene zgrade, neposredno pored ove sada{nje, ~ime }e se tvrtka Agria d.o.o. i
njezin direktor, gospodin Jano{ Sele{i, ing. el., jo{ vi{e
potvrditi kao ozbiljan i ekolo{ki osvije{ten investitor u
stanogradnji, kojem na prvom mjestu nije ostvarenje
profita, ve} o~uvanje okoline i primjena novih, ~istih
tehnologija. Za tvrtku Agria d.o.o. stjecanje novih
znanja i savjetovanje svih budu}ih investitora ovakvih
gra|evina najve}i je motiv ulaska u ove zahtjevne i skupe investicije. Uvjereni smo da }e rast cijena
energenata i nova zakonska regulativa prilago|ena
zahtjevima Europske unije, u vrlo skoroj budu}nosti
biti sna`an poticaj i drugima za {tednju energije te
kori{tenje njezinih obnovljivih izvora.
Za dodatne informacije posjetite Internet stranice na
adresi www.agria.hr i vi{e se informirate o projektu
prve hrvatske energetski u~inkovite stambene zgrade.
Ukoliko imate potrebu za kvalitetnim stambenim prostorom u strogom centru Osijeka, po povoljnoj cijeni
i kreditnim uvjetima, tvrtka Agria d.o.o. stoji vam na
raspolaganju. ■
Oglas
Peugeot 308 u Auto Violi
Model 307 bio je iznimno uspje{an. Da bi ga se nadma{ilo, bilo je potrebno
napraviti ne{to doista iznimno. Za ovaj se automobil mo`e re}i da je upravo
takav.
Cijena osnovnog modela ove igra~ke iznosi
122.900 kuna. U taj su
iznos uklju~eni klima,
ABS, zra~ni jastuci, te
1.4VTi litreni benzinski
motor od 95 konjskih
snaga deklarirane maksimalne brzine od 182
km/h.
64
Peugeot 308 odnedavno krasi salon Auto Viole. Iako
je stara 307-ica jo{ uvijek vrlo atraktivan automobil,
Peugeot ga je odlu~io osvje`iti i postaviti kao temelj
nove serije s osmicom na kraju. Tu va`nu ulogu predvodnika nove game ovaj automobil pravda svakim
svojim dijelom.
- Model 307 bio je iznimno uspje{an. Da bi ga se
nadma{ilo, bilo je potrebno napraviti ne{to doista iznimno. Za ovaj se automobil mo`e re}i da je upravo
takav. Dodatno je usavr{eno dr`anje ceste, stabilan
ovjes dodatno je pode{en, {to pridonosi osje}aju istinske stabilnosti i sigurnosti u vo`nji. Nadalje, ono po
~emu je poseban, iznimno je kvalitetna unutra{njost.
Posebna je pa`nja posve}ena zavr{noj obradi, do najsitnijeg detalja – ka`e Davor Brme` iz Auto Viole.
Cijena osnovnog modela ove igra~ke iznosi 122.900
kuna. U taj su iznos uklju~eni klima, ABS, zra~ni jastuci, te 1.4VTi litreni benzinski motor od 95 konjskih
snaga deklarirane maksimalne brzine od 182 km/h.
- Potrebno je istaknuti da je Peugeot u{ao u kooperaciju s BMW-om, a ovaj je motor jedan od rezultata
te suradnje, {to je dodatan plus u odnosu na njegova
prethodnika. Njegove se odlike vide u pru`anju vi{eg
okretnog momenta na niskim okretajima i {ireg radnog podru~ja, {to zna~i manje mijenjanje brzina u
vo`nji – isti~e Brme`.
Iako je linija novog modela ostala prepoznatljiva,
iskusnije oko primijetit }e da se nova 308-ica malo
pro{irila, produ`ila i spustila u odnosu na prethodnika. Prostrana unutra{njost i dalje krasi ovaj model, a
dinami~ni izgled osvaja zaljubljenike u vanj{tinu. Poseban dodatak ovom ljepotanu je i stakleni krov, koji
unutra{njost vozila ispunjava obiljem prirodne svjetlosti, brine o zagrijavanju unutra{njosti, te sprje~ava
prolazak 90% ultraljubi~astih zraka, za sasvim novi
pogled na vo`nju.
Auto Viola u svojoj ponudi ima tri verzije 308-ice. To
su po~etna Comfort Pack, srednja Premium i Premium
Pack verzija za najzahtjevnije. Od ve} spomenutih
pobolj{anih benzinskih motora u verzijama 1.4 ili 1.6,
u ponudi su i HDi dizelski motori s „common rail“
sustavom dovoda goriva, koji objedinjuju s direktnim
ubrizgavanjem, s filtrom za ~estice, poznati po maloj
potro{nji i visokom okretnom momentu, te niskoj
emisiji CO2.
- Sjesti za volan ovakvog automobila pru`a jedan sasvim druga~iji do`ivljaj vo`nje. U to se mo`ete osobno
uvjeriti u na{em salonu, gdje }e vam profesionalna
ekipa, koja je zajedno dugi niz godina i stoji iza onoga {to nudi, pru`iti svu mogu}u pomo} u dono{enju
odluke – poru~uje Davor Brme`.
Auto Viola je, ina~e, trenutno jedan od pet po prodaji najja~ih Peugeotovih koncesionara u Hrvatskoj.
Ta brojka zna~i da imaju mogu}nost narud`be ve}e
koli~ine vozila. Prevedeno, to znatno smanjuje vrijeme do isporuke vozila, a ono ponekad zna jako sporo
prolaziti. ■
www.mirakul.hr 65
Poslovni kalendar
Skupovi
29. i 30.11.2007.
15. hrvatski dani arbitraže i mirenja
Mjesto: Vije}nica Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov
trg 2, Zagreb
Organizator: Stalno izbrano sudi{te pri HGK, Centar za mirenje pri HGK te Hrvatska arbitra`na udruga
Informacije i prijave: + 385 1 4848 622 ili na e-mail: hgk¥hgk.
hr
Sajmovi
24.-28.11.2007.
12. katarinski sajam obrtni{tva, srednjeg i malog
poduzetni{tva
Mjesto: „Tvr|ava Brod“, Slavonski Brod
Organizator: Slavonski Brod, Upravni odjel za gospodarstvo,
Vukovarska 1, Slavonski Brod
Informacije i prijave: + 385 35 217 075
Seminari
21.11.2007.
upravljanje kaosom: dinami~no upravljanje vremenom,
stresom i u~inkovitosti
Mjesto: Hrvatska gospodarska komora u Osijeku, Europska
avenija 13, od 09:30h do 15:30h
Organizator: Poslovna izvrsnost d.o.o., Kneza Mislava 2, Zagreb
Predava~: Tanja Drabek
Informacije i prijave: + 385 1 4500 030 ili na www.poslovnaizvrsnost.hr
66
22.11.2007.
Marketing u izvozu i prodaji
Mjesto: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6, od 10 do 16 sati
Organizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) – Program
usavršavanja managera (PUMA)
Predava~: Milko Krmpotić
Informacije i prijave: +385 31 251 013 ili na e-mail huposijek¥hup.hr
12.12.2007.
porezni sustav rh – kako legalno u{tedjeti na porezima
Mjesto: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6, od 10 do 16 sati
Organizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) – Program
usavršavanja managera (PUMA)
Predava~: Dražen Nimčević
Informacije i prijave: +385 31 251 013 ili na e-mail huposijek¥hup.hr
Dogaðanja
23.11.2007.
BIZparty - slavonski party
Zabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudi
Mjesto: Old Bridge Pub, Franje Kuha~a 4, Osijek
Po~etak: 21h
Ulaznica: Vizitka
7.12.2007.
proslava 10 godina centra za poduzetni{tvo osijek
Mjesto: Hotel Osijek, Šamačka 4, Osijek
Po~etak: 11h
Informacije i prijave: 0800 345 345 ili na e-mail info¥poduzetnistvo.org