šumarski list 11-12/2004
Transcription
šumarski list 11-12/2004
ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN 0373-1332 CODEN SULIAB ^ , . _ ^*» *» • ;-*.*... GODINA CXXVIII Zagreb 2004 RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA M O Ž E LI Š U M A ZAUSTAVITI B U J I C E I POPLAVE Nedavna poplava i bujica u Šibeniku i Trogiru upozorila je kako nestankom šume, bilo daje uništena požarom ili prenamjenom u urbani prostor, kamenolom, trajne nasade i dr., u budućnosti možemo očekivati sve više sličnih katastrofa. Šumarska je struka još u 19. stoljeću spoznala značenje šume u prostoru Sredozemlja te započela pošumljavati u Senjskoj dragi. U prostoru u kojemu je osnovana šuma prestale su poplave i bujice, ublaženi su udari bure, pojavili se izvori pitke vode, a krajolik se odjenuo u oku ugodno zeleno ruho. Već tada se dobro znalo kako je golema korist koju okolišu pruža šuma. Nedavno je u Zagrebu održan međunarodni znanstveni skup o značenju šume u sprje čavanju erozije te o vodozaštitnoj ulozi šume. Održano je 26 referata u kojima je sudjelo valo 56 autora i koautora. Skup je održan pod pokroviteljstvom našega Ministrastva u organizaciji dvije IUFRO grupe, Akademije šumarskih znanosti, šumarskih fakulteta u Zagrebu i Brnu te u suorganizaciji Hrvatskih šuma, Hrvatskoga šumarskoga društva, Šumarskoga instituta Jastrebarsko i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Na skupu su održali referate znanstvenici iz Hrvatske, Češke i Slovačke, i u više referata je naglašena protuerozijska i protupopolavna uloga šume, iz kojih se može zaključiti kako šuma u svojoj površini zaustavlja kišu koja neprekidno pada do količine od 100 mm, a djelomično i do 150 mm (Kantor) te kako šikara bjelograbića zaustavlja 98,8 % oborina (Topić i dr.). Naglašeno je kako se 45 % površine šuma u Hrvatskoj nalazi na površinama koje su jako ugrožene erozijom (Pernar, N. i dr.), a što se zasigurno odnosi na sve šume našega Sredozemlja. Iz svega što znamo kao šumarska znanost i struka, može se zaključiti kako Šibenik i Trogir ne bi bili poplavljeni da su izgorjele šumske površine bile pošumljene uz vođenje smišljene politike odgovarajuće struke za sprječavanje erozije i bujica, kojoj i šumarstvo plaća doprinos, te uz velike financijske teškoće njeguje te šume. Šumarstvo već više od 100 godina čini sve što može kako bi održalo sadašnju šumu i uzgojnim je postupcima pretvorilo u šumu sjemenjaču hrasta crnike u Eumediteranu i hrasta medunca u Submediteranu, koje bi optimalno pružale sve ekološke, socijalne i ekološko-socijalne funkcije šume. U posljednje vrijeme gubi se u požarima sve više šuma ko je se ne obnavljaju, što zasigurno vodi u česte katastrofe. U nadi kako će glas struke i razuma ipak prevladati, svim čitateljima "Šumarskoga lista " u ime Upravnoga odbora Hrvatskoga šumarskoga društva, koji predstavlja Savjet časopisa, zatim predsjednika akademika Slavka Matica, tehničkoga urednika Hranislava Jakovca, dipl. ing. i u svoje osobno želim čestit Božić te uspješnu i u privatnom životu sretnu 2005. godinu. Prof. dr. se. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Polako, sunce pobjeđuje. Šetalište Golubinjak, Park šuma Golubinjak, Šumariju Lokvs, Goraki kotar. Slowly, the sun shines through. The Golubinjak trail, Golubinjak Park Forest, Lokve Forest Office, Gorski Kotar. (Foto: B. Grgurić) Naklada 1780 primjeraka UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 CODEN SULIAB ŠUMARSKI LIST Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Société forestière croate 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Mr. sc. Vladimir Bogati Davor Butorac, dipl. ing. Damir Delač, dipl. ing. Mr. se. Josip Dundović Ivan Đukić, dipl. ing. Ivan Duvnjak, dipl. ing. Dr. sc. Joso Gračan Prof. dr. sc. Ivica Grbac Ilija Gregorović, dipl. ing. Uređivački savjet: Dubravko Hodak, dipl. ing. Dražen Husak, dipl. ing. Mr. sc. Krunoslav Indir Zvonko Kranjc, dipl. ing. Herbert Krauthacker, dipl. ing. Ivan Matasin, dipl. ing. Prof dr. sc. Slavko Matić, predsjednik 17. Boris Miler, dipl. ing. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Mr. sc. Ivan Pen tek Prof. dr. sc. Branimir Prpić Zvonko Rožić, dipl. ing. DaliborTomljanović, dipl. ing. Dr. sc. Vlado Topic Berislav Vinaj, dipl. ing. Oliver Vlainić, dipl. ing. Prof. dr. sc. Joso Vukelić Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima: 1. Šumski ekosustavi Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma Prof. dr. sc. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana šumskog drveća Dr. sc. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje šumskog drveća Izv. prof. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija Doc. dr. se. Marijan Grubešić, lovstvo 2. Uzgajanje šuma i hortikultura Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo Dr. sc. Vlado Topic, krške šume Doc. dr. se. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode 3. Iskorišćivanje šuma Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice Izv. prof. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva 4. Zaštita šuma Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari 5. Izmjera šuma i šumarska biometrika Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija 6. Uređivanje šuma Doc. dr. se. Juro Cavlović, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Izv. prof. dr. sc. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u šumarstvu 7. Šumarska politika Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, bibliografija, staleške vijesti Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, općekorisne funkcije šuma Članovi Uređivačkog odbora iz inozemstva Prof. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i Hercegovina Prof. dr. sc. Vjekoslav Glavač, Njemačka Prof. dr. sc. Emil Klimo, Češka Doc. dr. se. Boštjan Kosir, Slovenija Glavni i odgovorni urednik- prof. dr. se. Branimir Prpić Tehnički urednik- Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. Lektor - Dijana Sekulić-Blažina Dr. sc. Konrad Pintarić, prof, em., Bosna i Hercegovina Prof. dr. sc. Milan Saniga, Slovačka Dr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njemačka Prof. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredništva. Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list« smatra se znanstvenim časopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (članak 57. g.) SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 451 + 136 (001) M a r g a l e t i ć , L: Dinamika populacija šumskih glodavaca u Hrvatskoj Population Dinamics of Woodland Rodents in Croatia UDK 630* 156 + 903 (001) B e u k , D.: Gubici krupne divljači u spačvanskom bazenu kao posljedica agresije na Republiku Hrvatsku Losses Within the Big Game Stock in The Spačva Basin as Consequence of the Agression on the Republic of Croatia UDK 630* 188 (001) T r i n a j s t i ć , I.: Nomenklaturno-sintaksonomska analiza šuma obične breze (Betula pendula Roth) u Hrvatskoj Nomenclatural-Syntaxonomic Analysis of Silver Birch (Betula pendula Roth) Forests in Croatia UDK 630* 303 + 308 (001) Š p o r č i ć , M., I. M a r t i n i ć : Uslužni izvoditelji šumskih radova u Hrvatskoj Forest Contractors in Croatia UDK 630* 165 (001) B a l l i a n , D.: Varijabilnost mikrosatelitne DNK u populacijama divlje trešnje (Prunus avium L.) iz središnje Bosne Microsatellite DNA Variability of Populations of Wild Cherry (Prunus Avium L.) from Central Bosnia UDK 630* 363 (001) P o r s i n s k y , T, A. P. B. K r p a n , I. S t a n k i ć : Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača - 4. dio: Okolišna pogodnost strojne sječe u prirodnim sastojinama Efficiency of Mechanical Felling and Processing in Soft and Hardwood Broadleaved Stands - Part 4: Environmental Suitability of Mechanical Felling in Natural Stands UDK 630* 375 (001) Z e č i ć , Ž., A. P. B. K r p a n , B. S t a n k i ć : Privlačenje oblovine traktorom Timberjack 240 C iz oplodne sječe u uvjetima Šumarije Velika Pisanica Skidding of Roundwood by Tractor Timberjack 240 C from Regeneration Felling in Condition of Forest Office Velika Pisanica PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK 630* 652 R u b i n , G.: Procjena vrijednosti šuma - praktični pristup Evaluations of Forests - Practical Access UDK 630* 165 G r a č a n , J., D. Kajba, S. P e r i ć , M. I d ž o j t i ć , M. I v a n k o v i ć , H. M a r j a n o v i ć : Program europski šumski genetski resursi (Euforgen) Euforgen Forest Genetic Resources Programme Fourth Euforgen Steering Committee Meeting IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA: S t a r č e vi ć , T : Jeli farsa naša sudbina? ZAŠTITA PRIRODE: A r a č , K.: Žutokljuni labud (Cygnus cygnus L.) OBLJETNICE: K l e p a c , D.: Vrijednost Susmelovih znanstvenih istraživanja za uređivanje jelovih šuma ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI: J a k o v a c , H . : Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja D u n d o v i ć , J.: 8. konferencija generalnih direktora srednjoeuropskih državnih šuma AKTUALNO: H e s k i , T : Orezivanje grana-isplativ posao I v a n č e v i ć , V : Otvoren "Krasnarski park", jedinstveni prirodni objekt na Velebitu KNJIGE I ČASOPISI: F r k o v i ć , A.: Martić, D.: Bombelles - grofovska lovišta Varaždinske županije G r o s p i ć , F.: Alberi e territorio G r u b e š i ć , M . : Cerveny, J., P. Hell, J. Slamečka i kolektiv: Enciklopedija lovstva F l o r i j a n č i ć , T : Osvrt na djelo g. Mlađana Vidovića, dipl. iur. MEĐUNARODNA SURADNJA: Dundović, J., K. Žagar: Posjet mađarskim šumarima i termoenerg. na biomasu IZLOŽBE: G r o s p i ć , F: Jesen u Lici-6. tradicionalna izložba I v a n č c v i ć , V : U povodu prve-samostalne izložbe slika Marije Glavaš, dipl. ing. šum. u Krasnu EKSKURZIJE: G r e g o r o v i ć , I.: Posjet bavarskim šumarima G r o s p i ć, F.: Izlet u Istru Hrvatskoga šumarskog društva ogranak Zagreb S c h r e i b e r , P . : Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split šumarima Istre Harapin,M.: Ekskurzija Hrvatskoga entomološkog društva IN MEMIORIAM: S c h r e i b e r , P.: Branimir Marinković (1911-2002) I v a n č e v i ć , V: Luka Dunđer (1943 -2003) Lončarić,A. Z.: Vlado Brezovac (1954 - 2003) I v a n č e v i ć , V : Antun Dijanić (1944 - 2004) Mrzljak, I.: Marijan Kvaternik(1925-2004) Kolegice i kolege: Marina Margaletić rođena Conar (1969 - 2004) Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora 599 609 627 633 649 655 671 679 689 700 701 702 704 707 708 710 711 713 715 717 719 721 722 724 725 728 733 734 735 737 738 739 740 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 451 + 136 (001) Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607 DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ POPULATION DINAMICS OF WOODLAND RODENTS IN CROATIA Josip MARGALETIĆ* SAŽETAK: U razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine u kontinen talnim šumama Hrvatske praćena je brojnost sitnih glodavaca na 17 lokaliteta primjenom "Y" metode, metode minimalnoga kvadrata te metode linearnoga transekta. Ukupno je ostvareno 27 598 klopka/noći. Ulovljena je 2 151 jedinka. Na većini lokaliteta najzastupljenije vrste su bile Apodemus agrarius Pali., Clethrionomys glareolus Schr. i A. flavicollis Melch. U šumskoj zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris typicum R., u travnju 2003. godine, metodom li nearne regresije (p = 0,05) izračunata je najmanja brojnost sitnih glodavaca (N/ha = 11,63), a najveća u ožujku 2001. godine (N/ha = 82,03). Na istom lo kalitetu "Y" metodom je u proljeće 2001. godine izračunata brojnost populaci je sitnih glodavaca od N/ha=101,34. Utvrđeno je da na brojnost ovih sisavaca značajno utječe urod šumskoga sjemena. Metodom linearnoga transekta u šu mama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u listopadu 2000. godine zabilježene su najveće prosječne vrijednosti ulova (44,70 %, lokalitet Velika Gorica) miše va i voluharica u klopkama transekata, a u šumama obične bukve (Fagus sylvatica L.) u ožujku 2002. godine (58,70 % klopki, lokalitet Nova Gradiška). Ključne r ij e č i: sitni glodavci, dinamika populacije, šuma UVOD - Introduction U kontinentalnim šumama Hrvatske oštećenja na šumskom sjemenu i mladim biljkama najčešće uzroku ju sljedeće vrste sitnih glodavaca: prugasti poljski miš {Apodemus agrarius Pali.), žutogrli šumski miš (A. fla vicollis Melch.), šumski miš (A. sylvaticus L.), šumska voluharica {Clethrionomys glareolus Schreib.), polj ska voluharica {Microtus arvalis Pali.), livadna volu harica (M. agrestis L.), vodeni voluhar (Arvicola terrestris L.) i podzemni voluharić (M. subterraneus de Sel.)(Margaletić 1998). Godine s blagim zimama, sušnim proljećem i ljetom povoljne su za povećanje brojnosti ovih vrsta. Tada u šumama mogu uzrokovati intenzivnija oštećenja na sje menu i mladim biljkama (Jensen 1982, S o u t h e r n i Lowe 1982, O k s a n e n 1983, A l i b h a i i Gipps 1985, F l o w e r d e w 1985, King 1985). U razdoblju prenamnoženja miševi mogu potpuno uništiti urod žira hrasta lužnjaka, te je stoga potrebno redovito provoditi Doc. dr. se. Josip Margaletić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovstvo, p.p. 422, 10002 Zagreb kontrolu brojnosti njihovih populacija (De 1 any 1974, Spaić i G l a v a š 1988). Kontinuiranim praćenjem moguće je spriječiti njihovo štetno djelovanje na prirod ni pomladak, sjeme, sadnice, te širenje pojedinih zoonoza (trihineloza, leptospiroza, krpeljni eneefalitis, lyme borelioza, heinoiagijska groznica s bubrežnim sindro mom i dr.). Sirenje zoonoza ponekad se odvija izuzetno brzo zbog povećane brojnosti glodavaca, njihove velike pokretljivosti i rasprostranjenosti i činjenice da lako do laze u dodir s čovjekom te domaćim i divljim životinja ma (Mi las i dr. 2002). U posljednjih nekoliko godina u šumarstvu Hrvat ske na većem broju lokaliteta zabilježena je povećana brojnost ovih životinja, pa su se poduzele mjere zaštite na površinama od nekoliko tisuća hektara ( M a r g a l e tić i dr. 2002). Najveći intenzitet šteta na šumskom sjemenu i mladim biljkama zabilježen je u šumama hrasta lužnjaka(Margaletić 1998). Štete su izražene u ublihu giiruliiiu lucliijitug intuiiLiitctu nu čiru lnuatu lužnjaka, kitnjaka i cera te na korijenu i donjim dijelo vima stabljike (Fraxinus angustifolia, Q. robur, Salix spp., Populus spp. i si.). 599 .1. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 599-607 PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area U razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine provedena su istraživanja dinamike populacija sitnih glodavaca na 17 lokaliteta (slika 1). Istraživanja su po lokalitetima obavljena u sljedećim šumskim zajednica ma: Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. (Vrbanja, Otok, Cerna, Vinkovci, Gunja, Stara Gradiška, Nova Gradiška, Nova Kapela, Popovača, Sisak, Slavonski Brod), Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. (Karlovac, Velika Gorica), Carpino betuli-Quercetum roboris typicum R. (Velika Gorica, Zagreb, Karlovac, Kutina, Popovača), Carpino betuli—Quercetum roboris fagetosum R. (Veli ka Gorica), Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris (Kutjevo), Carici pilosae-Fagetum sylvaticae Pel. (Kutina), Epimedio-Carpinetum betuli /Ht./ Borh. (Kutina), Leucoio-Fraxinetum angustipholiae Glav. (Nova Kapela, Popovača), Frangulo-Alnetum glutinosae R. (Nova Kapela) i Luzulo-Fagetum sylvaticae Maus. (Okučani, Nova Gradiška). Slika 1. Lokaliteti istraživanja dinamike populacija sitnih glodavaca u Hrvatskoj u razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine Fig. 1 Research sites of small rodent population dynamics in Croatia in the periodfrom September 1999 to June 2003 M E T O D E ISTRAŽIVANJA Za određivanje apsolutne brojnosti populacija sit nih glodavaca uzorkovanje jedinki je obavljeno "Y"metodom i metodom minimalnoga kvadrata. Ove su metode istražene i opisane u literaturi ( P e l i k a n 1971, Z e j d a i H o l i š o v a 1971, K o v a č i ć 1988, K i r k l a n d i dr. 1990, T r i l a r 1991, Z u k a l i G a i s l e r 1992, K i r k l a n d i S h e p p a r d 1994). Relativne vri jednosti brojnosti populacija ovih sisavaca određivane su metodom linearnoga transekta. Determinacija živo tinja obavljena je po N i e t h a m e r i K r a p p (1978, 600 Methods of the research 1982). "Y"- metoda i metoda minimalnoga kvadrata primijenjene su na lokalitetu Velika Gorica. Uzorak ulovljenih životinja statistički je obrađen metodom li nearne regresije. Metoda linearnoga transekta se zbog svoje jednostavnosti te brze računske obrade podataka često koristi u šumarskoj praksi u Hrvatskoj ( M a r g a l e t i ć 2003). Primijenjena je na svih 17 lokaliteta. Na svakom je lokalitetu u jednoj sezoni izlova postavljeno nekoliko lovnih transekata (4-18). J. Margalelić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607 REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results "Y"-metodom praćena je brojnost populacije sitnih glodavaca u subasocijacijama Carpino betuli-Quercetum roboris typicum i Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum (slika 2). Studeni November 2000. Ožujak March 2000. D Carpino betuli - Quercetum roboris typicum D Carpino betuli - Quercetum roboris fagetosum Neparametarskim testom Kolmogorov-Smirnov, iz među opažanih vrijednosti u sva četiri razdoblja osmatranja utvrđeno je da ne postoji statistički značajna raz lika u brojnosti sitnih glodavaca između istraživanih subasocijacija. Metoda minimalnoga kvadrata primijenjena je u šumskoj zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris typicum. Dinamika ulova sitnih glodavaca po vrstama i sezonama uzorkovanja prikazana je u Tablici 1. Slika 2. Brojnost sitnih glodavaca izračunata "Y"-metodom na lo kalitetu Velika Gorica u šumskim zajednicama Carpino betuli-Quercetum roboris typicum (N/hal) i Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum (N/ha~) Fig. 2 The number of small rodents (N/ha) calculated by "Y"method on the site Velika Gorica in subassociations Car pino betuli-Quercetum roboris typicum and Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Tablica 1. Ulov sitnih glodavaca (N) metodom minimalnoga kvadrata po vrstama i sezonama uzorkovanja na lokalitetu Velika Gorica Table 1 A small rodent catch (N) by a standard minimum method according to species and sampling seasons at the site Velika Gorica Sezona izlova The season of the catch Veljača February 2000 Studeni November 2000 Ožujak March 2001 Listopad October 2001 Ožujak March 2002 Studeni November 2002 Travanj April 2003 Ukupno Total (N) Clethrionomys glareolus (N) 4 25 43 16 9 12 8 117 Vrsta sitnih glodavaca Small rodent type Apodemus Apodemus Apodemus flavicollis (N) sylvaticus (N) agrarius (N) 2 7 5 11 22 3 18 5 28 1 9 3 1 1 5 3 2 10 3 6 84 36 15 Najviše jedinki ulovljeno je u ožujku 2001. godine (N = 87). Najbrojnija vrsta tijekom istraživanja bila je C. glareolus (45,17 % uzorka). Rezultati brojnosti po pulacija glodavaca na površini od jednoga hektara (N/ha) izračunati su metodom linearne regresije i pri kazani na slici 3. Slika 3. Brojnost sitnih glodavaca po sezonama uzorkovanja na pokusnoj plohi (N/p) i na površini od jednog hektara (N/ha) izračunata metodom linearne regresije (p = 0,05) Fig. 3 The numerousness of all the species of small rodents according to sampling seasons on the experimental plot (N/p) and on the area of one hectare (N/ha) calculated by a linear regression method (p = 0.05) II CD g 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Veljača Studeni Ožujak February November March 2001. 2000. ' 2000. Micro tus agrestis (N) 1 3 1 2 7 Listopad October 2001. < )/ujak March 2002. Ukupno Total (N) 18 62 87 30 16 29 17 259 Studeni Travanj No vein ber A p r i I 2002. 2003. Sezona izlova - The season of the catch 601 Šumarski list hr. 11-12. CXXVIII (2004), 599-607 J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Metoda linearnoga transekta najčešće je primjenji vana metoda praćenja brojnosti populacije sitnih gloda vaca u razdoblju istraživanja. U 63 izlova postavljeno je i analizirano 470 transekata. Ukupno je primjenom spo menute tri metode na svim lokalitetima ostvareno 27 598 klopka/noći, te je ulovljena i determinirana 2 151 jedinka sitnih glodavaca. Prikaz dominantnosti pojedinih vrsta po broju izlova metodom linearnoga tran sekta na svim lokalitetima vidljiv je na slici 4. Promjenjivost brojnosti populacije sitnih glodavaca u višegodišnjem razdoblju (od rujna 1999. do ožujka 2002. godine) dokazana je na primjeru rezultata ulova provedenog u šumama hrasta lužnjaka na lokalitetu Velika Gorica (slika 6). 44,7 45- 44,17 40O. ~ o 5 D.-S TO "r- >l / 3530 24,41 25- 18,38 20- F- 3 12,77 15- 7,42 e=i 6.26 10 0- CP k i Rujan Listopad Ožujak September October March 1999. 1999. 2000. Lipanj June 2000. 4,06 khJ 5i Listopad Ožujak Listopad Ožujak October March October March 2000. 2001. 2001. 2002. Sezona izlova - The season of the catch Slika 6. Relativna brojnost sitnih glodavaca na lokalitetu Velika Gorica u razdoblju od rujna 1999. do ožujka 2002. godine (šume hrasta lužnjaka) Fig. 6 The relative number of small rodents at the site Velika Gorica in the period from September 1999 to March 2002 (pedunculate oak forests) Vrste - Species Slika 4. Dominantnost pojedinih vrsta po broju izlova na svim lokalitetima Fig. 4 The dominance of certain individuals per hunting numbers of the catch on all the sites Na slici 5. prikazane su srednje vrijednosti postotka okupiranih klopki lovnih transekata (relativna brojnost populacije) u sezonama izlova. Na slici 7. prikazane su srednje vrijednosti ulova sitnih glodavaca po sezonama u različitim šumskim zajednicama na području lokaliteta Nova Gradiška. 60 58.7 u &> '3 2 50 3 -Q 34,96 40 9 *a ti 20 30 i o 15 o * 21,55 Ml 8.72 10 78 6,38 Ožujak March 2000. 10 > ^ o\o \^ ©\o ^ o\o ^ o\o & o\o <y o\o 1 Relativna brojnost populacije The relative population density Slika 5. Srednje vrijednosti postotka okupiranih klopki lovnih transekata tijekom izlova Fig. 5 The average values of percentage of occupied traps in hunting transect during hunting period 602 4,31 5,14 Listopad October 2000. • o\o 32,! 26,59 tf-a Travanj April 2001. Listopad October 2001. Ožujak March 2002. Rujan September 2002. Sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) Forestry of pedunculate oak (Q. robur L.) • Sastojine obične bukve (Fagus sylvatica L.) Forestry of common beech (F. sylvatica L.) Sezona izlova - The season of the catch Slika 7. Relativna brojnost sitnih glodavaca na lokalitetu Nova Gradiška u razdoblju od ožujka 2000. do rujna 2002. godine (šume hrasta lužnjaka i šume obične bukve) Fig. 7 The relative small rodent number at the site Nova Gradiška in the period from March 2000 to September 2002 (pedunculate oak forests and common beech forests) J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Na svim lokalitetima analiziran je ulov glodavaca prema ponuđenim mamcima, te po sezonama uzorkovanja. Tako je npr. u tablici 2. prikazan broj ulovljenih Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607 jedinki po vrstama i sezonama uzorkovanja na lokalite tu Kutjevo. Tablica 2. Ulov sitnih glodavaca na području Šumarije "Kutjevo" (Gospodarska jedinica "Južna Krndija I /Kutjevačka/") i u rasadniku "Hajderovac" prema dinamici uzorkovanja i vrstama Table 2 The small rodent catch in the Management Unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " and the nursery "Hajderovac " according to the sampling dynamics and species Vrsta sitnih glodavaca A small rodent type A. agrarius A. flavicollis A. sylvaticus C. glareolus Ukupno Total (N) Broj ulovljenih jedinki - Number of caught individuals (N) Prvi izlov Drugi izlov Treći izlov Četvrti izlov First catch Second catch Third catch Fourth catch 30.09.-03.10. 1999. 02.11.-05.11. 1999. 04.01.-07.01.2000. 29.02.-03.03.2000. 9 10 7 4 3 1 1 0 4 5 1 1 1 1 1 1 17 17 10 6 Ukupno Total (N) 30 5 11 4 50 RASPRAVA - Discussion Miševi i voluharice imaju izrazito visok biološki potencijal. Pojedine vrste sitnih glodavaca većinom se razmnožavaju tijekom toplih ljetnih mjeseci, druge u rano proljeće i jesen, a ima i onih vrsta na čiju repro dukciju vanjska temperatura nema većeg utjecaja (B r o n s o n 1979). Gustoća populacije pojedinih vrsta sitnih glodavaca mijenja se tijekom jedne ili više godina (G1 i w i c z 1980). U višegodišnjem razdoblju mogu nastupiti povremeni kalamiteti populacija ovih sisava ca, kada oni mogu uzrokovati štete u šumskim sastojinama, koje tada obično poprimaju razmjere pravih ka tastrofa ( G l i w i c z 1980, Lund 1988). U godinama povećane brojnosti populacije sitnih glodavaca šumar ska operativa u Hrvatskoj provodi mjere zaštite radi sprječavanja nastanka šteta na mladim biljkama i šum skom sjemenu koje je važan dio u ishrani glodavaca ( H o l i š o v a i O b r t e l 1979). Redovitim praćenjem dinamike populacija ovih sisavaca moguće je pravovremeno pristupiti suzbijanju povećane im brojnosti, a u cilju sprječavanja nastanka spomenutih šteta. "Y"-metodom je utvrđeno da je na lokalitetu Velika Gorica najmanja brojnost miševa i voluharica bila u veljači 2000. g. (N/hal = 13,91; N/ha2 = 16,79), dok su najveće vrijednosti na istom lo kalitetu zabilježene u ožujku 2001. g. (N/hal = 91,75; N/ha2 = 101,34). Proljetna brojnost populacije bila je u veljači 2000. godine (N/hal = 13,91 i N/ha2 = 16,79) manja nego li u jesen iste godine (N/hal = 39,91 i N/ha2 = 43,13), što odgovara dosadašnjim istraživanji ma dinamike populacija ovih sisavaca u nizinskim šumama Hrvatske (Vrane š 1972, K o v a č i ć 1988, G l a v a š i dr. 1996, M a r g a l e t i ć 1998). U proljeće 2001. godine u obje istraživane šumske zajednice broj nost sitnih glodavaca je bila vrlo velika za to doba go dine (slika 2) (Jensen 1982, C l a r k e 1985). Slične vrijednosti za istu sezonu izlova (proljeće 2001) dobivene su i metodom linearne regresije kojom je na istom lokalitetu (Velika Gorica) izračunata broj nost sitnih glodavaca u vrijednosti od N/ha = 82,08. Najmanja brojnost utvrđena je u travnju 2003. godine (N/ha = 11,63), a najveća u ožujku 2001. godine (N/ha = 82,08). Male vrijednosti za brojnost populacije izračunate su i u veljači 2000. godine (N/ha = 13,20) te u ožujku 2002. godine (N/ha =14,01) (slika 3). Smatra se daje u ožujku 2001. godine uzrok viso koj brojnosti populacije sitnih glodavaca obilan urod žira hrasta lužnjaka na istraživanom lokalitetu ujesen 2000. godine, te blaga zima 2000/01. godine. Tijekom istraživanja "Y"-metoda pokazala je vrlo dobre rezul tate u određivanju zastupljenosti pojedinih vrsta sitnih glodavaca. Ovom je metodom utvrđeno da se u listo padu 2001. godine broj životinja po jedinici površine (N/ha = 33,77) smanjio 2-3 puta u odnosu na ožujak iste godine (slika 3). Smatra se daje na smanjenje broj nosti značajno utjecao izostanak uroda žira hrasta luž njaka ujesen 2001. Ukoliko se analizira zastupljenost pojedinih vrsta među ulovljenim jedinkama u razdo blju istraživanja, može se zaključiti da su najbrojnije vrste bile C. glareolus i A. flavicollis (Tablica 1). Broj nost populacija svih vrsta zajedno slijedi dinamiku po pulacije dominantne vrste. Dominantnost vrste djelomi čno ovisi i o tipu staništa na kojem se obavlja izlov (Vraneš 1972). Čimbenici koji utječu na izbor staništa pojedine vrste sitnog glodavca su količina svjetla u don jim slojevima sastojine, razina podzemne vode te raz doblje trajanja poplava (B uj a 1 s k a 1981). C. glareolus najčešće obitava na rubovima sastojina i na šumskim te renima bogatih slojem grmlja, dok A. flavicollis preteži to nastanjuje manje vlažne terene sa slabije razvijenim slojem grmlja i velikom količinom listinca. 603 J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Da brojnost populacije sitnih glodavaca značajno ovisi o urodu šumskog sjemena potvrdili su i rezultati istraživanja u šumama hrasta lužnjaka i obične bukve metodom linearnog transekta. Ujesen 2000. godine u cijelom arealu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj urod je žira bio obilan. A. agrarius je bila najbrojnija vrsta u većini izlova i to posebice u jesen 1999. te u proljeće, ljeto i jesen 2000. godine. Rezultat se može objasniti činjenicom da su istraživane sastojine graničile s poljoprivrednim po vršinama. Za ovu vrstu karakteristično je da za vrijeme vegetacijskog razdoblja najčešće obitava na poljopri vrednim površinama. Ujesen migrira u šumu (Flow e r d e w i G a r d n e r 1978,Gliwicz 1980). Iako u jesen 1999. godine na području istočnog dijela Hrvat ske (lokaliteti Vinkovci, Gunja, Vrbanja) nije bilo uro da žira hrasta lužnjaka, povećana brojnost sitnih gloda vaca povezuje se s bogatim urodom žira ujesen 1998. godine, te povoljnim klimatskim parametrima tijekom proljeća i ljeta 1999. godine. Ujesen 1999. godine na ova tri lokaliteta zabilježene su štete na mladim biljka ma hrasta lužnjaka (pregrizen korijen 1—4 cm ispod po vršine tla). U svrhu sprječavanja šteta većega obima, u kasnu jesen 1999. godine na ova tri lokaliteta poduzete su mjere suzbijanja miševa i voluharica primjenom preparata Faciron forte®, što je rezultiralo znatnim smanjenjem populacije glodavaca. Nakon obilnog uroda žira hrasta lužnjaka u jesen 2000. godine te blage i suhe zime 2000/01. na području Hrvatske, brojnost sitnih glodavaca je na većini lokali teta u proljeće 2001. godine bila veća nego li je to uobi čajeno za to doba godine (Jensen 1982, C l a r k e 1985). Daje dinamika populacije miševa i voluharica u korelaciji s produkcijom šumskog sjemena te klimat skim prilikama, pokazuju i rezultati kontrole brojnosti glodavaca provedenih u svibnju 2003. godine na loka litetima Nova Kapela, Slavonski Brod, Cerna i Otok, kada je postotak klopki pojedinih transekata sa zabilje ženim ulovom iznosio i do 42,28 %. U šumama su do minirale vrste A. sylvaticus iA.flavicollis, te M. arvalis uz rub šume na nasipu uz rijeku Savu. Ovakvi rezultati povezuju se sa srednje bogatim urodom žira hrasta luž njaka ujesen 2002. godine u istočnom i središnjem di jelu njegovog areala u Hrvatskoj, te vrlo slabim uro dom u njegovom zapadnom dijelu. Proljeće 2003. go dine zabilježeno je kao vrlo toplo, osobito veljača, što je utjecalo na intenzitet razmnožavanja ovih sisavaca. U prilog tvrdnji da dinamika populacije sitnih glo davaca šumskih ekosustava bitno ovisi o kvaliteti uro da šumskoga sjemena, idu i rezultati praćenja brojnosti na lokalitetu Nova Gradiška (slika 7), gdje se dobiveni rezultati relativne brojnosti glodavaca značajno razli kuju u jednoj sezoni za dva različita tipa staništa. Su protno slabom urodu žira hrasta lužnjaka u jesen 2001. godine produkcija bukovog sjemena bila je iznimno 604 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607 bogata. Taj se urod na području Hrvatske smatra jed nim od najobilnijih uroda u višegodišnjem razdoblju. Dok su na lokalitetu Nova Gradiška u listopadu 2001. godine u lužnjakovim šumama srednje vrijednosti ulo va sitnih glodavaca zabilježene najviše u 5,14 % klopki lovnih transekata, na istom lokalitetu je istovremeno, ali u bukovoj šumi, zabilježen ulov i do 34,96 % klop ki. Zima 2001/02. bila je povoljna za razvoj populacije glodavaca, stoje utjecalo na povećanje ulova u prolje će 2002. godine. U ožujku 2002. godine zabilježena je u bukovim šumama najveća prisutnost miševa i volu harica u promatranom razdoblju od rujna 1999. do lip nja 2003. godine. Tada su zabilježeni ulovi i do 72 % klopki pojedinih transekata. Srednja vrijednost okupi ranih klopki jedinkama za tu sezonu iznosila je 58,7 %. Iako je urod bukovoga sjemena izostao u jesen 2002. godine, smatra se da su povoljne klimatske prilike tije kom proljeća i ljeta 2002. godine rezultirali daje sred nja vrijednost okupiranih klopki iznosila 32,88 %. U ljeto i jesen 2000. godine na lokalitetu Kutina praćena je brojnost sitnih glodavaca u šumama i zatvorenim objektima državnog lovišta "Garjevica" (br. VII/4). Tada je zabilježena povećana brojnost vrste Mus musculus u zatvorenim objektima (skladišta hra ne, staja za košute). Postotak klopki s ulovom iznosio je tada i do 39,47. U transektima postavljenim u okol nim šumskim sastojinama zabilježen je vrlo mali ulov glodavaca s A. flavicollis kao najbrojnijom vrstom. Na lokalitetu Kutjevo broj ulovljenih jedinki bio je najveći ujesen 1999. godine (prvi i drugi izlov) dok se tijekom zime 2000. godine ta vrijednost neprestano smanjivala (treći i četvrti izlov) (Tablica 2). Rezultati brojnosti populacija po lovnim transektima bitno su se razlikovali tijekom jednog izlaska, što se tumači razli kom u odabiru glodavaca prema pojedinoj vrsti mamca. Dominantna vrsta u razdoblju izlova je bila A. agrarius što se može objasniti činjenicom da rasadnik i sastojina graniče s poljoprivrednim površinama. Uz A. agrarius utvrđene su i sljedeće vrste: A. flavicollis, A. sylvaticus i C. glareolus. Pri drugom izlovu dominantna vrsta bila je A. sylvaticus. Ova vrsta češće obilazi neobrasle površine od šumske vegetacije nego ostale vrste iz istoga roda (Jiides 1979, M o n t g o m e r y 1980a,b,c, G i p p s 1981). J. Margalelić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 599-607 ZAKLJUČCI - Conclusions Glavni zadatak šumarske struke je da štiti prirodnu strukturu šume, te omogući prirodnu obnovu, potrajnost, biološku raznolikost i stabilnost. Praćenje dina mike populacija vrsta sitnih glodavaca od bitne je važ nosti za uspješno provođenje mjera i metoda suvreme ne zaštite šuma. Analizom strukture populacija poje dinih vrsta te utvrđivanjem intenziteta nastalih šteta na sjemenu i mladim biljkama, donose se zaključci i pre poručuju mjere zaštite kako bi se umanjila njihova štet nost u šumskim ekosustavima. Promjenljivost brojno sti populacija sitnih glodavaca tijekom jedne godine i u višegodišnjem razdoblju dokazana je i u ovim istraži vanjima. Na većini lokaliteta najzastupljenije su bile sljedeće vrste: A. agrarius, A. flavicollis i C. glareolus. Utvrđeno je da brojnost populacije sitnih glodavaca značajno ovisi o urodu šumskog sjemena. U šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u transektima je za bilježen ulov miševa i voluharica najviše do 54,37 % klopki (listopad 1999. godine), a u šumama obične bukve (Fagus sylvatica L.) i do 72,00 % klopki (ožujak 2002. godine). Redovito praćenje populacija sitnih glo davaca na terenu rezultira pravovremenim predviđa njem razdoblja u kojem bi moglo nastupiti prenamnoženje ( B a u m l e r i dr. 1983). Zbog povoljnih ekoloških čimbenika kojima su glodavci bili izloženi u određenom razdoblju (jesen 1999. i 2000., te proljeće 2001. i 2002. godine) pojavili su se u velikom broju. Šumarska operativa poduzela je u jesen 1999. god. na nekoliko lokaliteta mjere zaštite (Vinkovci, Vrbanja, Gunja), stoje uzrokovalo smanje nje populacije sitnih glodavaca. Čestim oštećivanjem sjemena i mladih biljaka glodavci otežavaju obnovu šuma, a samim tim i potrajnost gospodarenja. U sastojinama u kojima nema kvalitetne obnove i potrajnog gospodarenja smanjuje im se vitalnost i kvaliteta, a sa mim tim i općekorisne funkcije. Za održavanje prirod ne ravnoteže u šumskim ekosustavima važno je stoga trajno pratiti dinamiku populacija sitnih glodavaca, nji hovu zaraženost mikroorganizmima i parazitima, te na temelju dobivenih rezultata pravovremeno poduzeti mjere zaštite u svrhu zaštite zdravlja ljudi, domaćih i divljih životinja. Financijska sredstva koja se izdvajaju za kemijsko suzbijanje glodavaca u šumama Hrvatske znatna su. Redovitim praćenjem dinamike populacije sitnih sisavaca racionaliziraju se troškovi zaštite i ob nove šuma te smanjuje negativan utjecaj kemijskih sredstava na ostalu faunu šume. U tom smislu redovita kontrola brojnosti populacija sitnih glodavaca može biti prilog zaštiti i očuvanju prirodnih šumskih ekosus tava, koji su obitavališta brojnim biljnim i životinjskim vrstama i stoga imaju važnu općekorisnu vrijednost. LITERATURA A l i b h a i , S.K. & J.H.W. Gipps, 1985: The population dinamics of bank voles. Symposia of the zoolog ical Society of London, 55: 277-313. B a u m l e r , W., H. F u h r m a n n , G . L i c h t e n w a l d , R. M o r i g l , &A. W a g n e r , 1983: Erfahrungen mit verschiedenen Kodermitteln und unterschiedlicher Ausbringung-stechnik zur Bekampfung forstschadlicher Wuhlmause. Anz. Schadlingskde., Pflan-zenschutz, Umweltschutz, 61 (3): 3-5. B r o n s o n , F.H., 1979: The role of priming pheromones in mammalian reproductive strategies. In: Ritter, F.J. (ed.), Chemical Ecology. Odour Communication in Animals, 97-104. B u j a l s k a , G., 1981: Formation of seks structure in populations of bank vole {Clethrionomys glare olus Schreber 1780). Wiad. Ekol., 27: 37-48. D e l a n y , M.J., 1974: The ecology of small mammals. Studies in biology, 51 Edward Arnold, London, 60 str. F l o w e r d e w , J.R. & G. G a r d n e r , 1978: Small ro dent populations and food supply in a Derbshire ashwood. J. Anim. Ecol., 47: 725-740. - References F l o w e r d e w , J.R., 1985: The population dinamics of wood mice and yellow-necked mice. Symposia of the zoological Society of London, 55: 315-338. G i p p s , J.H.W., 1981: Behavior of bank voles, Cle thrionomys glareolus, in the field. Journal of Mammology, 62: 382-384. G l a v a š , M., J. M a r g a l e t i ć , B . H r a š o v e c , & D . D i m i n i ć , 1996: Mišoliki glodavci, štete i suz bijanje u nizinskim šumama. U: Sever, S., (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje drva, 7-10. G l i w i c z , J., 1980: Ecological aspect of synurbanization of the striped field mouse, Apodemus agrar ius. Wiadomosci Ekologiczne, 26: 117-124. H o l i š o v a , V. & R. O b r t e l , 1979: The food eaten by Clethrionomys glareolus in spruce monocul ture. Folia zool., 28: 219-230. J e n s e n , T.S., 1982: Seed production and out breaks of non-cyclic rodent populations in deciduous forests. Oecologia, 54: 184-192. J i i d e s , U., 1979: Ecological studies of the wood mouse (Apodemus sylvaticus Linne, 1758) and the yellow-necked mouse (Apodemus flavicollis 605 J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Melchior, 1834) in the region of Kiel (Schleswig-Holstein). I. Population density, weight changes, annual reproduction cycle, biological population parameters. Zeitschrift fur Saugetierkunde, 44: 81-95. K i n g , CM., 1985: Interactions between woodland rodents and their predators. Symp. Zool. Soc. Lond., 55:219-247. K i r k l a n d , G.L., P.M. K r i m , & C.A. K l i n e d i s t , 1990: Proposit standard protocol for sampling of small mammals. Priv. Publ. Shippensburg, 72-87. K i r k l a n d , G.L. & PK. S h e p p a r d , 1994: Proposed standard protocol for sampling small mammal communities. In: Merrit, J.F., G.L. Kirkland, & R.K. Rose, (eds.), Advances in the biology of shrews. Spec. Publ., 18: 277-283. K o v a č i ć , D., 1988: Biologija populacije malih sisa vaca u poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Ma gistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakul tet Sveučilišta u Zagrebu, 178 str. L u n d , M., 1988: Rodent problems in Europe. In: Prakash, I. (ed.), Rodent Pest Management, CRC Press, Inc. Boca Raton, 29-38. M a r g a l e t i ć , J., 1998: Rodents and their harmful effects on Turopoljski lug (Turopolje Grove) and on Croatian forests. Glasnik za šumske po kuse, 35:143-189. M a r g a l e t i ć , J., M. G l a v a š , & W. B a u m l e r , 2002: The development of mice and voles in an oak forest with a surplus acorns. Anzeiger fur Schadlingskunde / Journal of Pest Science, 75 (4): 95-98. M a r g a l e t i ć , J., M. G l a v a š , & K. P a v i ć , 2003: Brojnost glodavaca i njihova štetnost u GJ "Juž na Krndija I (Kutjevačka)" i u rasadniku "Hajderovac". Šumarski list, 127 (3-4): 99-107. M i l a s , Z., N. T u r k , V. S t a r e š i n a , J. M a r g a l e t i ć ^ . S l a v i c a , D. Ž i v k o v i ć , &Z. M o d ri ć, 2002: The role of myomorphous mammals as reservoirs of leptospira in the pedunculate oak forests of Croatia. Veterinarski arhiv, 72 (3): 119-129. M o n t g o m e r y , W.I., 1980a: Spatial organization in sympatric populations of Apodemus sylvaticus and A. flavicollis (Rodentia, Muridae). Journal of Zoology, 192:379^101. M o n t g o m e r y , W.I., 1980b: The use of arboreal run ways by the woodland rodents, Apodemus syl vaticus (L.), A. flavicollis (Melchior) and Clethrionomys glareolus (Schreber). Mammal Re view, 10:189-195. 606 Šumarski list br. 11-12, CXXV111 (2004). 599-607 M o n t g o m e r y , W.I., 1980c: Population structure and dynamics of sympatric Apodemus species (Rodentia, Muridae). Journal of Zoology, 192: 351-377. N i e t h a m e r , J. & F. K r a p p , 1978: Handbuch der Saugetiere Europas: Nagetiere 1/1. Akad. Verlag Wiesbaden, 1:281-381. N i e t h a m e r , J. & F. K r a p p , 1982: Handbuch der Saugetiere Europas: Nagetiere 2/1. Akad. Verlag Wiesbaden, 2 : 5 1 ^ 9 1 . O k s a n e n , T, 1983: Prey cacheing in the hunting strategy of small mustelids. Ann. Zool. Fenn., 174:197-199. P e l i k a n , J., 1971: Calculated densities of small mammals in relation to quadrat size. Ann. Zool. Fenn., 8: 3-6. S o u t h e r n , H.N. & V.P.W. L o w e , 1982: Predation by tawny owls (Strix aluca) on Bank voles (Clethrionomys glareolus) and wood mice {Apo demus sylvaticus). J. Zool., 198: 83-102. S p a i ć , I. & M. G l a v a š , 1988: Uzročnici šteta na hrastu lužnjaku u Jugoslaviji. Glas.šum.pokuse, 24:199-225. Tr i 1 ar, T., 1991: Populacijska gostota, biomasa in reprodukcija malih sesalcev v dinarskem bukovojelovom gozdu na Snežniku v letih 1988 do 1990. Magistarska naloga. Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za biologio, Lju bljana, 12-16. V r a n e š , M., 1972: Frekvencija malih sisavaca na su hom i poplavnom staništu hrastove šume kod Petrijevaca. Magistarski rad, Zagreb, 95 str. Z e j d a , J. & V Ho li s o v a , 1971: Quadrat size and the prebaiting effect in trapping small mammals. Ann. Zool. Fen., 8: 14-16. Z u k a l , J. & J. G a i s l e r , 1992: Testing of a new method of sampling small mammal communi ties. Folia Zool., 41: 299-310. J. Margalctić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Šumarski list br. II- 12, CXXVIII (2004), 599-607 SUMMARY: Mouse and vole species, due to the population numewusness and width of the ecological valence, have been an important part of any forest ecosystem. By a continuous following of dynamics of their population it is possible to prevent their harmful activities on natural progeny, seeds, plants and spreading of certain zoonoses (trichinosis, leptospirosis, tick encephali tis, Lyme disease, haemorrhagic fever with kidney syndrome, etc.) Following the numewusness and population dynamics of small rodents on the terrain, analysing the population structure of certain species and deter mining the intensity of damages on seeds and young plants, conclusions are brought and protection measures are recommended in order to decrease their harmfulness in forest ecosystems. Regular following of small rodent popula tions on the terrain results in the timely prediction of period in which their excessive number can occur. Since small rodents have extremely high biologi cal potential, in favourable years they appear in a huge number of popula tions when they do big damages. Then, a forest operative carries out protec tion measures which are most frequently done by chemical agents. In the period from September 1999 till June 2003, the number of small rodents was followed on 17 sites in Croatia. Animals were sampled in 10 for est communities with "Y" method, standard minimum method and the linear transect method. 2151 individuals were caught. By all the methods there were 27 598 traps/night. At most of the sites, the following species were most pres ent: Clethrionomys glareolus Schr, Apodemus agrarius Pall and A. flavicollis Melch. In a forest community Carpino betuli-Quercetum roboris typicum R. the smallest number of small rodents was calculated by a linear regression method (p = 0.05) in April, 2003 (N/ha = 11.63), and the greatest in March 2001 (N/ha = 82.03). On the same site, the number of the small rodent popu lation was calculated by "Y" method in spring 2001 of 101.34 individual/ha. It was established that the number of small rodent population significantly depends on the forest seed crop. The average values of mice and voles catch were established by a method of linear transect in pedunculate oak forests fQuercus robur L.) in 44.70 % traps of set transects (October, 2000, site Velika Gorica) and in common beech forests (Tagus sylvatica L.) in 58,70 % traps (March 2002, site Nova Gradiška). Key wo rds: small rodents, population dynamics, forest 607 INSTRUMENTI I O Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) "-% >••• ^ Spiegel Relascop i Telerelascop Fob Promjerke: digitalne, drvene i aluminijske, taksac, cm, mm P. svrdla (boreri) za tvrdo ili meko drvo + rezervni djelovi (boreri i igle) 0 4^' 1 SOKK!/y \ Km^ Kompasi (SUNTO) • • • • • • • • GPS Garmin (12, III plus) dalekozori, snajperi ormari za nacrte stolovi sa svjetlom za čitanje karata crtaći pribor ploteri, fotokopirni aparati Majzekovi trokuti, razmjernici planimetri, kurvimetri trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor COmMUHiCATiOHl OMTEH ^ 1 TECHNOLOGUS KOMTEH-GEO 10000 ZAGREB, Trg športova 11 tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027 e-mail: [email protected] http://www. recro.hr/komteh ZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 156 + 903 (001) Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 609-626 GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA A G R E S I J E N A R E P U B L I K U HRVATSKU LOSSES WITHIN THE BIG GAME STOCK IN THE SPAČVA BASIN AS CONSEQUENCE OF THE AGRESSION ON THE REPUBLIC OF CROATIA Darko BEUK* SAŽETAK: U radu su analizirane posljedice 5-godišnje intenzivne agresi je na RH na području spačvanskoga bazena u istočnoj Slavoniji, koje su se odrazile na divljač, objekte u lovištu i cjelokupno lovno gospodarenje. U is traživanju su korišteni podaci o prebrojavanju divljači i odstrjelu od 1985. do 2002. godine u lovištima Spačva sjever, Spačvajug. Radipreglednijega praćenja i mogućnosti dobivanja uvida u stanje osnov nih fondova divljači analizirana su 3 razdoblja: • prije agresije 1985 - 1990. g. • za vrijeme agresije 1991 - 1995. g. • nakon agresije (vrijeme sanacije) 1996 - 200. g. Objekt istraživanja predstavlja krupna divljač kojom se gospodari na ovome području: jelen obični, jelen lopatar, srneća divljač i divlja svinja. Za svaku vrstu navedene divljači načinjene su analize brojnoga stanja matičnih fondova, prirasta i odstrjela. Cilj istraživanja bio je utvrditi da li je, i u kojoj mjeri zbog posljedica agresije na ovome području narušena brojnost, struktura, kakvoća i vrijed nost matičnih fondova divljači u navedenim lovištima. Konačno, ciljem istra živanja obuhvaćeni su i prijedlozi načina i mjera za poboljšanje cjelokupno ga stanja u lovištima za poslijeratno razdoblje sanacije. Matematičko-statistička raščlamba podataka načinjena je sa svrhom utvr đivanja razlika u brojnim stanjima divljači u lovištima Spačva sjever i Spačva jug u navedena 3 razdoblja. Testiranje srednjih vrijednosti i odstupanja od srednje vrijednosti broja divljači unutar matičnih fondova pokazalo je da u većini slučajeva postoje značajne statističke razlike za razdoblja agresije i razdoblja sanacije u odnosu na prijeratno razdoblje. Na temelju prosječnih vrijednosti za navedena razdoblja utvrđene su veli čine odstupanja u brojnom stanju matičnih fondova te odstrjelu divljači. Zbog načina lovnog gospodarenja, biološko-ekoloških zahtjeva najvrjednije krupne divljači jelena običnog na prostoru spačvanskih šuma i podudar nosti sa zahtjevima ostale vrste divljači kojom se ovdje gospodari, predlaže se da se lovišta Spačva sjever i Spačvajug objedine. Kao model gospodarenja šumom i divljači predlaže se zadržati i dalje unaprjeđivati integralno gospo darenje, s načelom cjelovitog pristupa problemu šume i divljači. Ključne riječi: Spačva, lovstvo, lovno gospodarenje, divljač, jelen obični, lopatar, srneća divljač, divlja svinja, muflon, osnovni fond, posljedice agresije na RH, * Mr. se. Darko Beuk, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004). 609-626 1. UVOD - Introduction Spačvanski bazen jedno je od najvećih i najvrjedni- dijelom nedostupan radi mina i minsko-eksplozivnih jih cjelovitih područja prirodnih šuma hrasta lužnjaka. sredstava. Crta bojišnice prolazila je upravo kroz spač Osim poznate izuzetne kakvoće drva, u svijetu pozna vanski bazen čime je neprekidno uznemiravana divljač toga slavonskoga hrasta, ovdje prirodno obitavaju broj u svome obitavalištu. Spomenuta ratna djelovanja uzro ni pripadnici faune medu kojima se ističu jelen obični, kovala su znatne izravne i neizravne štete na divljači, srna i divlja svinja te ostale zaštićene i nezaštićene živo prirodnome staništu, lovno-gospodarskim i lovno-turitinjske vrste. Osobito prikladno stanište za navedenu stičkim objektima te opremi. divljač stvaraju brojni prirodni vodotoci, bare, zibovi, li Cilj istraživanja bio je ponajprije prikazati stanje u vade. Osim obilja paše i brsta, bogatstvo prirodne hrane navedenim lovištima spačvanskoga bazena, u kojima za divljač predstavlja i urod žira. Uz sve navedeno, u lo gospodare "Hrvatske šume" - Uprava šuma podruž vištima na području spačvanskoga bazena, organizirana nica Vinkovci, i to prije, za vrijeme i neposredno nakon je, u najkritičnijemu dijelu godine, i dodatna prihrana Domovinskog rata, odnosno agresije na Republiku divljači, što osigurava dobru kondiciju, visoku kakvoću Hrvatsku. trofeja i dobro zdravstveno stanje populacija divljači. U radu se također željelo ukazati na razmjer i Otvorenost lovišta vrlo je povoljna za gospodarenje šu strukturu navedenih šteta ali i predložiti način nji mom i divljači. Jedna od negativnih strana urbanizacije hove sanacije. ovdje čini auto-cesta koja prolazi gotovo sredinom Također je trebalo utvrditi izravne štete na popu spačvanskoga bazena i time otežava prirodno kretanje lacijama određenih vrsta divljači, kvantificirati ih, divljači na svom životnom prostoru. objektivizirati stvarnu štetu kroz gubitak matičnih Gospodarenje šumom i divljači na ovome području fondova divljači, gubitak prirasta te gubitke zbog 1990. godine ozbiljno je ugrozila agresija na Republiku nemogućnosti provođenja lovnog gospodarenja. Hrvatsku. U obranu hrvatskih područja, kako u cijeloj Zbog što bolje objektivizacije šteta, kao i analize zemlji, tako je i ovdje uključen veliki dio ljudstva, ma njihovih uzroka, te različitih pristupa sanaciji, cje terijalnih sredstva i tehnike, a time i velik broj stručnoga lovito područje Spačvanskog bazena podijeljeno je osoblja i sredstava poduzeća koje gospodari šumom i u ovom radu na dvije zasebne cjeline: lovištima. Zbog ratnih djelovanja, gotovo je onemogu • lovište "Spačva sjever" ćeno gospodarenje šumom i divljači u spačvanskome bazenu. Najveći dio ovoga područja bio je izložen snaž • lovište "Spačva jug" nim ratnim djelovanjima, jednim dijelom okupiran, a 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research field U najistočnijem dijelu Republike Hrvatske nalazi se Vukovarsko-srijemska županija sa četiri stara hrvat ska grada - Vinkovci, Županja, Vukovar i Ilok - i mno go većih i manjih sela, gdje je na površini od 2.445 km2 živio 1991. godine 231.241 stanovnik. U Posavlju Sla vonije, između Save i Dunava, u toj županiji na podru čju rijeke Bosut i njezinih pritoka Spačve, Ljubnja i Brezice prostire se najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) od davnine poznata po imenu Spačva. Spačvanske šume svojom ljepotom, prostranošću, cjelovitim šumskim kompleksom, vri jednošću drva i bogatstvom flore i faune uopće, već stoljećima privlače pozornost domaćih i stranih znan stvenika i stručnjaka. Brojna istraživanja, koja su obavljana u spačvanskim šumama, bila su ponajviše vezana za gospodarenje ovim najvrjednijim šumskim kompleksom u RH. Istraživanja problematike gospo darenja šumom hrasta lužnjaka provodili su mnogi poznati hrvatski znanstvenici i stručnjaci ( K o z a r a c , 1887., 1897., D e k a n i ć , 1953., 1980., 1991., And r o i ć , 1978., 1985., 1986., M a t i ć , 1984. 1990., Prp i ć , 1987.). Također veliki doprinos gospodarenju 610 spačvanskim šumama dala su istraživanja koja se od nose na uređivanje ovih šuma (Kl ep a c , 1963., 1965., 1969., 1996.). Vrlo su opsežno obavljana i vegetacijska istraživanja koja su objavljena u zasebnim radovima ( B e r t o v i ć , 1971., 1986., 1994, R a u š , 1972., 1974., 1987.) ili su ugrađena u vegetacijske karte Hrvatske ( B e r t o v i ć , 1994., R a u š , 1972., V u k e l i ć , R a u š , 1998.). Površina toga cjelovitoga šumskoga kompleksa iznosi približno 40.000 ha (R a u š, 1987.) kojom gos podari Uprava šuma podružnica Vinkovci, posred stvom svojih područnih šumarija Cerna, Gunja, Lipo vac, Otok, Strošinci, Vrbanja i Županja. Površina šire ga spačvanskoga bazena veća je i iznosi 51.593 ha (Klepac,2000). Cjeloviti je Spačvanski bazen podijeljen, u smislu lovnoga upravljanja, na dvije zasebne lovne cjeline, lo višta "Spačva sjever" površine 17.734 ha i "Spačva jug" površine 18.092 ha. Struktura površina ovih lovi šta ukupne površine od 35.826 haje sljedeća: D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Kultura - Culture Sume - Forests Oranice - Ploughfields Pašnjaci - Pasture lands Livade - Meadows Vode - Waters UKUPNO - TOTAL Površina ha-Area (ha) 34.151 740 16 157 762 35.826 Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 609-626 Zastupljenost u % - Distribution in % 95,33 2,08 0,05 0,41 2,13 100 Slika 1. Zemljovid dvaju istraživanih lovišta Spačva sjever i Spačva jug Picture 1 Map of the two researched hunting grounds Spačva North and Spačva South 3. METODE RADA 3.1. Odabir lokacija istraživanja - Selection of research localities Mjesto istraživanja predstavljaju cjelokupne povr šine lovišta: A) Spačva sjever, B) Spačvajug, (u koja je uključen i hrvatski dio nekadašnjega vojnog lovišta Morović) Navedena su lovišta, odabrani kao mjesta, odnosno objekt istraživanja posljedica agresije na RH u smislu lovnoga gospodarenja jer predstavljaju prirodnu, pros tornu, stanišnu i tradicijsku cjelokupnost, iznimno po voljnih uvjeta za lovno gospodarenje s visokovrijed nom divljači koja ovdje obitava. Methods of research 3.2. Prikupljanje podataka - Data collection Nakon uspostavljanja mirnodopskih uvjeta, vojska je izašla iz tih prostora te je bilo moguće organizirati sustavno istraživanje, uz prikupljanje ranije evidentira nih podataka te ustrojiti daljnje praćenje potrebnih ve ličina i pokazatelja: • prikupljene su sve LGO i programi gospodarenja, • organizirane su ekipe terenskoga osoblja za potan ko snimanje stanja, • oblikovani su potrebni evidencijski obrasci, • pripremljena su terenska vozila za potrebe dano noćnoga rada na terenu, • od nadležnih postrojbi prikupljena su obavještenja o mogućim minskim poljima, 611 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE • hitno su popravljene neophodne osmatračnice i čeke radi osmatranja te popravljeni putevi i prilazi radi olakšanoga kretanja, • pokošene su prosjeke i velike bare te iznesena hrana na hranilišta koja su rabljena prije rata, kako bi div ljač vratili u njihova ranija staništa, • započet je proces popravaka razrušenih dijelova za štitnih žicanih ograda i drugih lovnogospodarskih objekata Na taj se način trebalo osigurati optimalne uvjete za sagledavanje posljedica agresije u lovištima Spačva sjever i Spačva jug, a istodobno omogućiti normalno lovno gospodarenje. Šumarski list br. 11-12, CXXV1II (2004), 609-626 U obrascima prebrojavanja divljači zabilježeni su podaci o brojnome stanju, dobnoj, spolnoj i uzrasnoj strukturi divljači. Prebrojavanje divljači provedeno je u više navrata kako bi se utvrdio što točnije brojno sta nje krupne divljači. Za svako navedeno lovište, podaci su iskazivani kroz tri razdoblja: - 1985-1990, 1991-1995, te 1996-2002. Ta tri razdoblja postavljena su radi lakšeg uspored benog praćenja promjena u fondu, prirastu i odstrijelu. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Rezultati provedenih istraživanja za predmetna lo višta prikazani su u vremenskome nizu koje obuhvaća razdoblje od 1985. do 2002. godine, s medurazdobljima 1985-1990, 1991-1995 i 1996-2002., koja pred stavljaju stanja prije, za vrijeme i nakon agresije na RH. Na temelju obrađenih tabličnih prikaza izrađeni su i prikladni grafički prikazi pomoću kojih je jedno stavnije sagledati stanje i trendove i donijeti odgovara juće zaključke. 4.1. Spačva Sjever- Spačva North Brojno stanje jelena običnog, lopatara, srneće divlja či i divljih svinja prikazano je u tablicama, odnosno, grafičkim prikazima A 1.1, do A1.4, u kojima su podaci razvrstavani kroz tri razdoblja istraživanja: 1985-1990; 1991-1995 i 1996-2002.: Tablica A 1.1 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje jelena običnog od 1985-2002. Chart ALI Hunting ground Spačva North -Population of red deer since 1985-2002 Godina - Year 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Ukupno - Total Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 1991 1992 1993 1994 1995 Ukupno - Total Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Ukupno - Total Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002 612 Jelen - Red Deer 79 58 47 56 75 95 410 68 51 42 28 21 11 153 31 13 14 16 20 55 66 65 249 36 Košuta - Hind 52 50 51 62 81 103 399 67 55 48 35 34 36 208 42 41 41 36 51 58 66 67 360 51 Tele - Calf 28 32 34 35 35 39 203 34 24 20 17 15 11 87 17 19 21 19 25 42 37 38 201 29 Ukupno - Total 159 140 132 153 191 237 1012 169 130 110 80 70 58 448 90 73 76 71 96 155 169 170 810 116 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE . Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 609-626 kom 250 S~: 200 150 / t 100 50 1 o-f 1985 i 1986 1 1987 i 1988 1 1989 1 1990 i Prosj. 1991 19851990 1 1 1992 1 1 1993 1994 1 1 1995 Prosj. i99i_ 1 1996 1 1997 1 1998 1 1 1999 2000 2001 I995 1 1 r 2002 Prosj. 19962002 godine Graf Al.l Lovište Spačva sjever- Brojno stanje jelena običnog od 1985.-2002. Graph A 1.1 Hunting ground Spačva North - Population of red deer since 1985-2002 Tablica A1.2 Lovište Spačva sjever - Brojno stanje lopatara od 1985-2002. Chart Al.2 Hunting ground Spačva North -Population of Fallow deer since Godina - Year 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Ukupno - Total Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 1991 1992 1993 1994 1995 Ukupno - Total Prosj. 1991-1995 - Average 1991-1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Ukupno - Total Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002 1985-2002 Jelen - Red Deer 14 15 10 9 10 8 66 11 9 9 Košuta - Hind 16 16 10 8 8 8 66 11 8 6 Tele - Calf 8 9 7 5 4 4 37 6 3 2 18 4 14 3 5 1 0 0 0 0 0 0 Ukupno - Total 38 40 27 22 22 20 169 28 20 17 0 0 0 37 7 0 0 0 0 0 0 0 0 0 613 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE / / i 1 1 1 1 i 1 1 1 / / 1 1 1 / / ^^r 1 1 / / 1 /;/ 1 / V £j / / 1 1 / / 1 / / 1 1 / / * r 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. 1985199119961990 1995 2002 godine Graf A 1.2 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje lopatara od 1985.-2002. Graph A 1.2 Hunting ground Spačva North -Population of Fallow deer since 1985-2002 Tablica Al .3 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje srneće divljači od 1985-2002. Chart A 1.3 Hunting ground Spačva North - Population of Roe deer since 1985-2002 Godina - Year 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Ukupno - Total Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 1991 1992 1993 1994 1995 Ukupno - Total Prosj. 1991-1995 - Average 1991-1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Ukupno - Total Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002 614 Jelen - Red Deer 39 40 60 63 74 103 379 63 80 65 38 28 21 232 46 31 35 42 31 50 65 76 330 47 Košuta - Hind 61 65 70 71 81 106 454 76 83 60 47 36 40 266 53 55 62 60 50 68 70 74 439 63 Tele - Calf 41 45 48 44 42 63 283 47 30 15 15 16 19 95 19 26 24 31 33 41 41 37 233 33 Ukupno - Total 141 150 178 178 197 272 1116 186 193 140 100 80 80 593 119 112 121 133 114 159 176 187 1002 143 P. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ~i 1985 1986 1987 1988 1989 1 1 1 1990 Prosj. 1991 1992 19851990 1 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 r 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1991, 1995 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. 19962002 godine Graf A 1.3 Lovište Spačva sjever-Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002. Graph A 1.3 Hunting ground Spačva North - Numbers of Roe deer since 1985-2002 Tablica A 1.4 Lovište spačva sjever. Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002. Chart A 1.4 Hunting ground Spačva Nortr . Population of wild boars since 1985-2002 Godina - Year 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Ukupno - Total Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 1991 1992 1993 1994 1995 Ukupno - Total Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Ukupno - Total Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002 Vepar - Wildboar Krmača - Wild sow Nazime - Offspring Ukupno - Total 27 66 27 120 27 27 66 120 27 27 66 120 27 27 66 120 25 25 67 117 52 51 211 108 185 184 439 808 31 31 73 135 42 39 119 200 30 40 110 180 42 43 85 170 40 40 80 160 29 43 29 101 180 208 423 811 42 36 85 162 40 55 60 155 32 46 88 166 37 50 95 182 33 34 102 169 49 70 47 166 75 51 44 170 77 52 169 40 364 337 476 1177 52 48 68 168 615 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 19851990 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 19911995 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. 19962002 godine Graf A 1.4 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje divljih svinja od 1985.-2002. Graph Al. 4 Hunting ground Spačva North -Population of Wildkoar since 1985-2002 Tablica Al.a Vrijednosti parametara statističkih testiranja razlika u razdobljima Chart A La Values ofparametres ofstatistical tests of differences in periods Average I II III t-test sig.95% sig.99% Average I II III t-test sig.95% sig.99% Average I II III t-test sig.95% sig.99% 616 Spačva sjever - testiranje srednjih vrijednosti - Spačva North - tests of mean values Jelen obični - Red Deer Razdoblja - Periods Jelen - Deer Košuta - Hind Tele - Calf Ukupno - Total 1985-1990 99,80 52,20 99,20 251,20 1991-1995 30,60 41,60 17,40 89,60 1996-2002 35,60 51,40 28,70 115,70 9.12 I-II 7,83 6.71 9.99 -1,54 II-III -0,42 -2,57 -1,18 I-III 5,93 7.14 3.94 6.79 Srneća divljač - Roe Deer Razdoblja - Periods Srnjak - Roe Buck Srna - Doe Lane - Fawn Ukupno - Total 1985-1990 105,70 89,80 60,50 256,00 1991-1995 53,20 46,40 19,00 118,60 1996-2002 62,70 47,10 33,30 143,10 I-II 3,39 4.85 17.12 5.88 II-III -1,05 -3.74 -0,05 -1,00 I-III 10.19 4.71 9.73 7,71 Divlja svinja - Wildboars Razdoblja - Periods Vepar - Wildboar Krmača - Wild sow Nazime - Offspring Ukupno - Total 1985-1990 53,30 53,20 108,20 214,70 1991-1995 41,60 36,00 84,60 162,20 1996-2002 52,00 48,10 68,00 168,10 I-II 13.48 6,33 1.50 3,14 II-III -1,92 -2,41 0,89 -0,35 I-III 0,74 4.04 0,17 14.95 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... STDEV I II III F-test sig.95% sig.99% STDEV I II III F-test sig.95% sig.99% STDEV I II III F-test sig.95% sig.99% Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 Spačva sjever - testiranje odstupanja od srednjih vrijednosti Spačva North - tests of deviations from the mean values Jelen obični - Red Deer Razdoblja - Periods Jelen - Deer Košuta - Hind Tele - Calf Ukupno - Total 1985-1990 12,30 11,80 11,40 22,60 1991-1995 16,00 9,40 29,70 4,90 1996-2002 25,10 12,60 46,80 9,90 I-II 1,69 1,58 5,41 0,58 II-III 2,46 1,80 0,40 4,08 I-III 0,24 0,88 1,33 0,23 Srneća divljač - Roe Deer Ukupno - Total Razdoblja - Periods Srnjak - Roe Buck Srna - Doe Lane - Fawn 21,90 1985-1990 15,10 6,70 2,70 48,30 1991-1995 19,00 6,40 25,10 30,70 8,50 6,80 1996-2002 17,60 0,21 8,04 5,62 2,76 III 2,47 5,00 2,03 1,13 II-III 0,51 0,62 0,16 I-III 0,76 Divlja svinja - Wildboars Razdoblja - Periods Vepar - Wildboar Krmača - Wild sow Nazime - Offspring Ukupno - Total 2,20 1,30 0,40 1985-1990 1,00 37,30 1,50 35,10 1991-1995 6,00 7,90 6,80 26,30 20,80 1996-2002 0,03 7700.06 1,33 III 36,00 22.29 12.02 20.55 1,78 II-III 0,08 0.04 0,0002 0.002 I-III Statističko raščlanjivanje pokazalo je sljedeće: • U svim kategorijama jelena običnog i ukupno, pos toji signifikantna razlika od 99% za razdoblje I-II i razdoblje I-III, a za telad postoji signifikantna razli ka od 95% za razdoblje II-III. • Kod srneće divljači sve kategorije i ukupno su sig nifikantne za 99 % u razdobljima I-II i I-III, te lanad u razdoblju II-III: • U istom lovištu kod divljih svinja je 99 % sig nifikantna razlika kod veprova, krmača i nazimadi za razdoblje I-II, te kod nazimadi i ukupno za raz doblje I-III. U razdoblju II-III je samo kod krmača 95 % signifikantna razlika. Analiza standardnih devijacija (STDEV) odnosno varijanci pokazuju nam da postoji varijabilnost u ovome lovištu kod sviju vrsta divljači, a ponajviše kod divljih svinja. Pošto se radi o diskontinuiranoj vari jabli, a u varijabilitetu su uključeni različiti uzroci koji utječu na migraciju divljači, dovoljno je interpretirati samo srednje vrijednosti (Average). Opći zaključci, mogu se svesti na sljedeće: • Da je u lovištu Spačva-sjever tijekom prvog raz doblja od 1985-1990, te u trećem razdoblju od 1996-2002, s obzirom na drugo razdoblje 1991-1995. nastao izrazit pad brojnosti populacija jelena običnog, srneće divljači i divljih svinja u svim promatranim spolnim i uzrasnim skupinama 4.2. Spačva jug - Spačva South Brojno stanje jelena običnog, srneće divljači i div ljih svinja, u kojima su podaci razvrstavani u tri raz doblja 1985-1990; 1991-1995 i 1996-2002., prikazano je u tablicama, odnosno, slikama B 1.1, do B 1.3: 617 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 Tablica B1.1 Lovište spačva jug - Brojno stanje jelena običnog od 1985-2002. Chart BI. 1 Hunting ground Spačva South - Population of red deer since 1985-2002 Godina - Year 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Ukupno - Total Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 1991 1992 1993 1994 1995 Ukupno - Total Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Ukupno -Total Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002 1985 Jelen - Red Deer Košuta - Hind 50 49 49 69 58 122 397 66 69 45 39 36 30 219 44 24 22 30 42 51 64 70 303 43 60 59 58 52 68 130 427 71 52 47 41 38 48 226 45 39 43 58 49 55 69 76 389 56 Ukupno - Total ~\ i i i i i i i i i 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 198519911990 1995 Graf B 1.1 Lovište Spačva j u g - Brojno stanje jelena običnog od 1985.-2002. Graph BI. I Hunting ground Spačva South - Population of red deer since 1985-2002 618 Tele - Calf 31 28 27 31 37 84 238 40 31 20 16 12 22 101 20 33 24 39 30 37 46 54 263 38 141 136 134 152 163 336 1062 177 152 112 96 86 100 546 109 96 89 127 121 143 179 200 955 136 r Prosj. 19962002 godine D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVI1I (2004), 609-626 Tablica B1.2 Lovište spačvajug. Brojno stanje srneće divljači od 1985-2002. Table BI.2 Hunting ground Spačva South. Population of we deer since 1985-2002 Godina - Year 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Ukupno - Total Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 1991 1992 1993 1994 1995 Ukupno - Total Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Ukupno - Total Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002 Jelen - Red Deer 52 51 53 53 54 90 353 59 53 50 38 33 32 206 41 48 40 52 50 48 52 58 348 50 -i 1985 1 Košuta - Hind 11 75 59 56 58 95 420 70 51 50 45 40 35 221 44 50 57 75 68 74 71 74 469 67 1 1 1 Tele - Calf 28 28 40 39 41 62 238 40 38 20 20 20 33 131 26 16 28 40 35 51 52 47 269 38 Ukupno - Total 157 154 152 148 153 247 1011 169 142 120 103 93 100 558 112 114 125 167 153 173 175 179 1086 155 r 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. 1985199119961990 1995 2002 godine Graf Bl .2 Lovište Spačvajug - Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002. Graph BI.2 Hunting ground Spačva South - Population of roe deer since 1985-2002 619 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 609-626 Tablica BI.3 Lovište spačvajug. Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002. Chart BI.3 Hunting ground Spačva South. Population of wildboars since 1985-2002 Vepar - Wildboar Krmača - Wild sow Nazime - Offspring Ukupno - Total Godina - Year 19 1985 19 60 98 1986 50 20 20 90 1987 20 50 90 20 1988 20 20 58 98 1989 79 20 20 119 1990 68 143 282 71 167 170 440 111 Ukupno - Total Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 28 28 73 130 1991 35 36 87 158 1992 75 30 30 135 1993 36 86 35 157 1994 35 35 86 156 1995 42 42 86 170 178 Ukupno - Total 178 420 776 -Prosj. 1991-1995 - Average 1991-1995 36 84 36 155 1996 42 42 86 170 1997 37 98 56 191 1998 50 92 202 60 1999 64 82 51 197 2000 69 66 69 204 69 74 214 2001 71 2002 64 74 63 201 Ukupno - Total 395 451 533 1379 Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002 56 64 76 197 ~i 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 19851990 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 19911995 Graf B 1.3 Lovište Spačvajug- Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002. Graph BI.3 Hunting ground Spačva South -Population of wildboars since 1985-2002 620 1997 r 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. 19962002 godine D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 Tablica BI .a Vrijednosti parametara statističkih testiranja razlika u razdobljima Table BI.a Values ofparametres of statistical tests of differences in periods Average I II III t-test sig.95% sig.99% Average I II III t-test sig.95% sig.99% Average I II III t-test sig.95% sig.99% STDEV I II III F-test sig.95% sig.99% STDEV I II III F-test sig.95% sig.99% STDEV I 11 III F-test sig.95% sig.99% Spačva jug - testiranje srednjih vrijednosti - Spačva South - tests of mean values Jelen obični - Red deer Razdoblja - Periods Jelen - Deer Košuta - Hind Tele - Calf 1985-1990 66,2 71,2 39,7 1991-1995 43,8 45,2 20,2 1996-2002 43,3 55,6 37,6 I-II 1,30 2,12 2,04 II-III 0,05 -1,83 -3.50 I-III 1,66 0,43 0,22 Srneća divljač - Roe deer Srna - Doe Razdoblja - Periods Srnjak - Roe Buck Lane - Fawn 39,7 1985-1990 58,8 70,0 44,2 26,2 1991-1995 41,2 38,4 1996-2002 49,7 67,0 I-II 2,10 2,31 3,75 -1,92 II-III -1,74 -4,79 I-III 0,42 1,38 0,25 Divlja svinja - Wildboars Razdoblja - Periods Vepar - Wildboar Krmača - Wild soe Nazime - Offspring 1985-1990 27,8 28,3 73,3 1991-1995 35,6 35,6 84,0 56,4 64,4 1996-2002 76,1 -0,84 -0,72 I-II -0,95 II-III -3.81 -5.31 1,19 I-III -3,01 -3,65 -0,18 Spačva jug - testiranje odstupanja od srednjih vrijednosti Spačva South - tests of deviations from the mean values Jelen obični - Red deer Razdoblja - Periods Jelen - Deer Košuta - Hind Tele - Calf 28,4 29,3 22,0 1985-1990 1991-1995 15,1 5,6 7,2 1996-2002 19,2 13,4 10,0 III 9,34 3,54 27.38 II-III 1,62 5,72 1,93 4,84 I-III 2,19 4,78 Srneća divljač - Roe deer Razdoblja - Periods Srnjak - Roe Buck Srna - Doe Lane - Fawn 15,3 15,2 12,4 1985-1990 9.7 8,7 1991-1995 6,8 1996-2002 9,7 13,2 5,5 I-II 2,49 2,03 5,00 3,11 2,03 2,30 II-III 7,74 2,46 0,88 I-II • Divlja svinja - Wildboars Razdoblja - Periods Vepar - Wildboar Krmača - Wild soe Nazime - Offspring 1985-1990 19,7 20,9 35,7 4,3 4,3 5,0 1991-1995 1996-2002 13,3 13,2 16,8 I-II 23.62 20.99 50.98 9.57 9.42 11.29 II-III I-III 2,19 4,52 2,51 Ukupno - Total 177,0 109,2 136,4 2,11 -1,41 1,14 Ukupno - Total 168,5 111,6 155,1 3,15 -3.30 0,72 Ukupno - Total 129,5 155,2 197,0 -0,82 -5.44 -2,16 Ukupno - Total 78,6 25,7 41,0 9,35 0,39 3,68 Ukupno - Total 38,6 19,7 25.9 3,84 0,58 2,22 Ukupno - Total 75,5 12,6 13,8 35.90 0,83 29.93 621 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Statistička raščlamba govori sljedeće: U sva tri razdoblja kod jelenske divljači nema signi fikantne razlike u svim kategorijama i ukupno, osim teladi u razdoblju II-III je 99 % signifikantna razlika. • Kod srneće divljači 99 % signifikantna razlika je kod srna za razdoblje I -I I i II-III, te ukupno za raz doblje II-III. • U divljih svinja signifikantna razlika od 99 % je u II-III razdoblju kod veprova, krmače i ukupno, te kod krmača u I—111 razdoblju Analiza standardnih devijacija (STDEV) odnosno varijanci pokazuju nam da postoji varijabilnost i u lo vištu Spačva jug sviju vrsta divljači, a najviše kod div• Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 609-626 ljih svinja. Kako se radi o diskontinuiranoj varijabli, a u varijabilitetu su uključeni različiti uzroci koji utječu na migraciju divljači, dovoljno je interpretirati samo srednje vrijednosti (Average). Opći zaključci mogu se svesti na sljedeće: • Da u lovištu Spačva -jug postoji problem nestanka izvjesnoga broja jelena običnog, srna i krmača, dok kod populacije jelena običnog telad pokazuje signi fikantnu razliku, što može upućivati daje upitna re produkcija tijekom drugog razdoblja 1991-1995. • U jednom i drugom lovištu u II razdoblju na brojno stanje svih kategorija vrsta divljači utjecale su voj ne aktivnosti tijekom Domovinskog rata. 5. RASPRAVA - Discussion Republika Hrvatska doživjela je tragične posljedice agresije u razdoblju od 1991 - 1995. godine U vinkovačkome području jako su stradale šume, osobito Spačvanski bazen. Teško je stradalo sve stoje živjelo u tim šumama, ponajprije divljač. Svršetkom rata, kada su se stvorili uvjeti, u svrhu sagledavanja posljedica agresije i donošenja odgovara jućih odluka radi sanacije zatečenoga stanja, trebalo je provesti istraživanje stradanja divljači u spačvanskim lovištima. Radi što boljeg pregleda i shvaćanja složenosti pro blematike, bilo je nužno prikazati stanje u lovstvu u Spačvanskim bazenu kroz duže povijesno razdoblje. Zbog prirodne nedjeljivosti područja Spačvanskoga bazena istraživanjem je obuhvaćen čitav prostor šum skoga kompleksa Spačva, a radi lakšega pregleda, obrada i interpretacija rezultata istraživanja su razdije ljena na 2 cjeline, a to su: A) Lovište Spačva sjever površine 17 734 ha B) Lovište Spačva jug površine 18 092 ha Radi sustavnosti rada i mogućnosti usporedbene obrade, podaci o broju grla divljači prikazani su u tri gospodarska razdoblja: I 1985. do 1990. godine - razdoblje prije agresije na RH, II 1991. do 1995. godine - razdoblje trajanja Domo vinskoga rata i okupacije dijela istraživanoga po dručja, i III 1996. do 2002. godine - poslijeratno razdoblje (vri jeme sanacije) Ponajprije su raščlanjivane štete na divljači, i to iz ravne štete u smanjenju broja grla u matičnim fondovi ma sljedećih vrsta: • jelen obični • jelen lopatar 622 • srneća divljač • divlja svinja Raščlamba rezultata ratnih šteta na divljači obuhva ća umanjenje broja grla u fondovima prema sljedećim pokazateljima: - Izravne štete smanjenja broja grla u matičnim fon dovima divljači - Izostanak očekivanoga prirasta divljači - Izostanak odstrjela A) Spačva sjever - Spačva North Raščlamba rezultata istraživanja za lovište Spa čva sjever koja se odnosi na fondove divljači pokazuje signifikantne razlike u razdobljima prije i za vrijeme agresije. Poslijeratno razdoblje također se signi fikantno razlikuje od prijeratnog. Tamo gdje se uspje šno obnavlja fond divljači, nema znatnih razlika prije i nakon agresije, ali se razlikuje u odnosu na vrijeme agresije. A.l Raščlamba brojnoga stanja divljači - Analysis of game population Podaci u predočenim tablicama i grafičkim prikazi ma o stanju prijeratnoga fonda divljači, za vrijeme i po slije rata u lovištu Spačva sjever, ukazuju na sljedeće: Jelen obični - Red deer Već iz tablice A L I . osobito na grafikonu A L I . vid ljiv je gubitak u fondu jelenske divljači, a usporedi li se 1990. godina, kao početak agresije, sa stanjem 1995. godine (kraj agresije) vidi se odnos 237 : 85 grla. Dakle, nedostaje 179 grla oba spola i dobne strukture (uz gubitak prirasta za svih 5 godina). Prema prosječ nim podacima za 5 ratnih godina stvarno je izgubljeno 395 grla u matičnom fondu. Ako je 1990. bilo 39 teladi oba spola, moglo bi se pretpostaviti, uz nepromijenjen fond za vrijeme agresije, da bi ukupan prirast u tome razdoblju mogao iznositi novih 109 grla, stoje izravan D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... gubitak. Međutim, zanimljiva je činjernica da se od 1990. do 2002. godine, dakle za 12 godina nije moglo ponovno uspostaviti prijeratno brojno stanje jelenske divljači. Jedino su telad gotovo dostigla predratno broj no stanje, stoje odraz dobre politike usmjeravanja di namike razvoja populacije. Svako će lovno gospodare nje biti usmjereno na uštedu košute kao jednu od bio loških mjera sanacije fonda. Jelen lopatar- Fallow deer Predratni fond lopatara od 20 grla u trećoj ratnoj go dini (1993.) potpuno je istrijebljen. Da bi se obnovila populacija lopatara bilo bi neophodno unijeti u lovište odgovarajući broj ove divljači za uspostavu stabilnog matičnog fonda. Svakako, hrvatska lovna struka i znanost zna da Spačva nije stojbina za uzgoj jelena lopatara u prirod nim uvjetima. Srneća divljač - Roe deer Raščlanjujući stanje u populaciji srneće divljači u razdoblju agresije na Spačvanskome području, mogu se također uočiti znatne štete. To se vidi iz predočenih tablice A 1.3. i grafikona A 1.3. Usporedi li se 1990. godina s 1995., za 5 ratnih godina nestalo je 192 grla srneće divljači, ne računajući izgubljeni 5-godišnji pri rast, odnosno 30 % (bez prirasta), u odnosu na prijerat no stanje. U tome je razdoblju izgubljen prirast od 220 lanadi oba spola. Budući da srna u prosjeku ima dvoje lanadi, bilo bi moguće da se tek za 12 godina približi brojno stanje srneće divljači onome iz 1990. godine. Treba popraviti omjer spolova u korist srna u omjeru 1 : 1,2 (M : Ž). Godine 2002. zabilježeno je više srnjaka, što nije pravi omjer. Međutim, u svim drugim godi nama od 1996 - 2001. evidentiranje omjer spolova u korist srna. Otvara se općenito pitanje politike gospo darenja srnećom divljači u Spačvanskome bazenu, pa i u lovištu Spačva sjever. Dakle, štete na srnećoj divljači u istraživanom raz doblju neosporne su u broju grla. Divlja svinja - Wild boars Analizirajući kretanje brojnog stanja divljih svinja u lovištu Spačva sjever za razdoblje do agresije, za vrije me i nakon okupacije i ratnih zbivanja, vidi se posve drukčije stanje u odnosu na drugu krupnu divljač. Ako se brojno stanje divljih svinja iz 1990. godine usporedi s brojem grla 1995., uočava se manjak od 110 grla. Uspo redi li se prosječna stanja ta dva razdoblja 1985 - 1990., prosjek je 135 grla dok za razdoblje 1990 - 1995. pro sjek iznosi 165 grla. Prema toj usporedbi pojavljuje se prosječno 30 grla više divljih svinja za vrijeme okupaci je i agresije nago ranije. Usporedbom ukupnog brojnog stanja ta dva razdoblja (808 : 811) račun pokazuje 3 grla više za vrijeme agresije. Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004), 609-626 U razdoblju 1996 - 2002. godine (poratno razdoblje) fond divljih svinja porastao je za 77 grla. To je u odnosu na 1990. više za 359 grla. U odnosu na zbirni iznos svih 5 ratnih godina, 2002. godine povećanje iznosi 366 grla ili prosječno godišnje 33 grla u odnosu na 1990. godinu, ili 6 grla više u odnosu na ratno razdoblje. Na grafičkom prikazu A 1.4 vidi se da agresija na to područje nije utjecala na kretanje brojnog stanja divljih svinja. Izuzetak je 1995. godina koja za sebe daje (usporedne) gubitke od 110 grla u fondu u odnosu na 1990. godinu. Nema značajnih poteškoća u procesu sanacije brojnoga stanja fonda divljih svinja s obzirom na broj grla u prirastu. Gotovo nepromijenjeno stanje fonda divljih svinja za vrijeme agresije na području Vinkovaca, odnosno lovišta Spačva sjever, može se obrazložiti, kako je već ranije navedeno, strahom od odstrjela radi zaraznih bo lesti, a s druge strane iz ugroženih i okupiranih okolnih sela, stanoviti broj domaćih svinja nalazio je utočište u šumama Spačve. B) Spačva jug - Spačva South B. 1 Raščlamba brojnoga stanja divljači - Analysis of game population Jelen obični - Red Deer Analizirajući probleme kretanja brojnog stanja jele na običnog u tri razdoblja 1985 - 1990, 1991 - 1995. i 1996 - 2002. godine, može se zaključiti daje za vrije me agresije jelen obični stradao nešto manje u odnosu na Spačvu sjever. Podaci o kretanju brojnog stanja vide se u tablici B 1.1. i slikovito na grafikonu B 1.1. U razdoblju 1985 - 1990. bilo je prosječno 177 grla. Srednji broj grla 1991 - 1995. u razdoblju agresije 109 grla. Srednji broj grla u sanacijskom razdoblju 1996 2002. je 136 grla. Prema ranije opisanoj računici, izrav ni gubitak za ratno razdoblje iznosio je 340 grla, ne ra čunajući prirast. U prirastu je izgubljeno 130 teladi. Sanacijsko razdoblje počelo je 1996. sa svega 96 grla, a u 2002. godini postignuto je brojno stanje jelena od 200 grla. Ipak s prosječnim 41 grlom manje nego u prijeratnome razdoblju, gubitak u broju grla bez prira sta za ovih 7 godina iznosio bi 287 grla. Srneća divljač - Roe deer Raščlanjujući brojno stanje srneće divljači u tri is traživana razdoblja, iz tablica i grafičkih prikaza vidi se daje srneća divljač i ovdje doživjela sličnu sudbinu kao i jelen obični. Gledajući prosjeke za pojedina razdoblja, može se zaključiti da prosječno godišnje u ratnome razdoblju nedostaje 57 komada srneće divljači, što znači da cje lokupno u razdoblju agresije nedostaje 285 grla, bez 623 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... gubitaka u prirastu koji iznosi daljnjih ukupno 130 grla divljači oba spola. Divlja svinja - Wildboars Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 jeli taj fond te s njime i odgovarajući prirast. Populaci ja lopatara nije više obnovljena. Srna - Roe deer Stanje kod divljih svinja je drukčije. Zbog ranije na vedenih razloga, divlja svinja je narasla u broju za vri jeme agresije, i to za prosječnih 25 grla godišnje. U sanacijskom razdoblju taj broj je još znatno povećan, na prosječnih 67 grla više nego u prijeratnome razdoblju. Tablični i grafički prikazi daju slike posljedica agresije na RH u lovištima "Spačva sjever" i "Spačva jug", promatrano za svako lovište zasebno. Ukupno za oba lovišta dolazi se do sljedečih podataka: C) Spačva sjever i Spačva jug zbirno - Spačva north and Spačva south collectively Jelen obični - Red deer Za vrijeme agresije (1991 - 1995), na temelju pro sječnih izračuna izgubljeno je u matičnom fondu 735 grla. U razdoblju sanacije (1996 - 2002) nije postignut predratni fond, pa se i u tom razdoblju pojavljuje gubi tak od 735 grla ili ukupno kao posljedica agresije gubi tak fonda jelenske divljači dosegao je broj od 1470 grla, u razdoblju od promatranih 12 godina. Za isto raz doblje izostao je prirast od 224 teleta. Jelen lopatar - Fallow deer Fond jelena lopatara iznosio je 1990 godine samo 20 grla, međutim u prve dvije godine rata nestao je ci- Izgubljeni broj grla srneće divljači u oba lovišta u razdoblju agresije, u odnosu na predratno stanje iznosi 625 grla. U razdoblju sanacije također nedostaje 399 grla, pa je ukupan gubitak fonda srne, kao posljedica agresije 1024 grla. Za tih 12 godina izostala su 323 la neta kao posljedica gubitka rasplodnog fonda. Divlja svinja - Wild boars U razdoblju agresije, nađeno je, u odnosu na prijeratni prosjek, 27 grla više. U razdoblju sanacije broj divljih svinja povećanje za oko 100 grla Dakle za vri jeme agresije ne samo da fond divljih svinja nije deva stiran, već je naprotiv povećan za 27 grla. Obrazlože nje je u činjenici daje tome pridonio strah od zaraznih bolesti, osobito trihineloze, jer u tim uvjetima nije bilo moguće osigurati valjanu veterinarsku kontrolu. Osim toga, stoka, odnosno domaće svinje iz okupiranih sela bile su napuštene, što je dovelo do križanja s divljim svinjama i povećanje broja svinja u lovištima. Na temelju iznijetih podataka, vidljive su posljedice agresije na RH u promatranom razdoblju. Treba napo menuti daje legalni i planirani odstrel u tom razdoblju potpuno izostao ili bio neznatan, tako da nije mogao utjecati na brojno stanje krupne divljači u spačvanskim lovištima. L I T E R A T U R A - Literature A n d r a š i ć , D., 1974.: Lovstvo jugoistočne Slavonije, str. 387-410, zbornik Simpozija o 100-toj obljet nici znanstvenog i organiziranog pristupa šumar stvu jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Zagreb. D e k a n i ć , I., 1991.: Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u sumi hrasta lužnjaka i običnog graba (Querco roboris-Carpinetum illyricum Anić). HAZU - Centar za znanstveni rad, Vin kovci, str. 1-154. A n d r o i ć , M., 1975.: Prethodni rezultati timskog is traživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim šumama, zbornik Simpozija o 100 godina znan stvenog organiziranog pristupa šumarstvu jugo istočne Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Zagreb, str. 59-78. F i g u r i ć , M., 1996.: Uvod u ekonomiku šumarskih resursa, Šumarski fakultet, Zagreb, udžbenik, str. 1-241. B e r t o v i ć , S . , 1971.: Regionalne klimatske i šumskovegetacijske značajke Posavine. Savjetovanje o Posavini (Zagreb 27-29. 1.71), Zagreb 1971. G r u b e š i ć , M., 1996.: Utjecaj prirodnih i gospodar skih čimbenika na kvalitetu stojbine divljači, Di sertacija obranjena na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1-157. Č e o v o i ć , I . , 1940.: Lovstvo, Zagreb, str. 1—445. G r u b e š i ć , M . , D. T u c a k o v i ć , 2002.: S p a č v a - iz nimno vrijedno stanište životinjskoga svijeta, Znanstveni skup Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka s na glaskom na Spačvu, Vinkovci 8. i 9. studenoga 2002. (Rad predan za tisak u zborniku). D e k a n i ć , I., 1980.: Način i intenzitet proreda u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba. Složena šumsko-gospodarska organizacija "Slavonska šu ma", Zagreb, s. 1-120. K l e p a c , D., 1969.: Opadanje prirasta u našim vrijed nim hrastovim šumama, (Diminution of incre ment in our valuable Oak forests), Zagreb, Šum. list, str. 85-91. C a r , Z., 1964.: Problem usklađivanja interesa lovne proizvodnje sa interesima šumske proizvodnje u Hrvatskoj. Šumarski list, str. 476-488. 624 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 K o z a r a c , J., 1897.: O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodima ophodnje, Š. L. 1897., nju, Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje 4: Zagreb, str. 147-154. str. 1-15. K r a l j i ć , B . , 1991 a.: Zakupnina za lovište-trošak ili dio akumulacije, mjesto i raspoređivanje pri kalkulaciji lovnoga gospodarenja, (rukopis predan za tisak), Zagreb, str. 1-6. M a t i ć , S., 1990.: Njega sastojinaproredom u mladim, srednjedobnim i starijim sastojinama hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu. Seminar o proredama u lužnjakovim šumama, Zagreb, str. 1-43. R a g u ž , D., M. G r u b e š i ć , 1993.: Posljedice agresi je na Republiku Hrvatsku u lovnom gospodare- R a u š , Đ., 1972.: Karta šumskih zajednica spačvanskog bazena i okolice Vinkovaca, GZH, Zagreb, š , Đ., 1987.: Spačva, suvisli kompleks lužnjakoR a u v i h š u r a a u s i i v n o m području rijeka Spačve i Studve, U: Šumarska Eniklopedija 3, Zagreb, str. 250. V u k e 1 i ć , J., Đ. R au š, 1998.: Šumarska fitocenolog i j a ; š u m s k e zajednice u Hrvatskoj, udžbenik, Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb, str. 1-310. ABSTRACT: The thesis analyzes the consequences of the 5-year-long intensive aggression on RC in the area of the Spačva basin in Eastern Sla vonija, which have affected the game stock, hunting ground installations and the overall hunting management. The research takes into account the data on the game counting and shooting rates between 1985 and 2002 in the hunting grounds Spačva north and Spačva south. The total area of these hunting grounds under research amounts to 35,826 ha. In order to be able to clearly monitor and get an insight into the state of the basic game stocks, three periods have been analyzed: • before the aggression 1985 - 1990 • during the aggression 1991 - 1995 • after the aggression (recovery time) 1996 - 2002 The object of the research is big game managed in this region: red deer fCervus elaphus L.), fallow deer (Dama dama L.), roe deer (Capreolus capreolus L.) and wildboar (Sus scrofa L.). For each kind of the game mentioned there were analyses made regarding the numerical strenght of the basic stocks, increment and shooting rates. The goal of the research was to define whether and in what degree were the numbers, structure, quality and value of the basic game stocks disturbed under the consequences of the aggression in these areas. Finally, the research goal is also to suggest ways and measures to improve the overall state within the hunting grounds in the post-war recovery period. The mathematical-statistical data analysis was made in order to define the differences of the numerical strenght of the game in the hunting grounds Spačva north and Spačva south in the above mentioned three periods. The testing of mean values and deviation from mean values of the game numbers within the basic stocks has shown that in most cases there are considerable statistical differences for the period of aggression and the recovery in com parison to the time before the war. On the mean value basis in the mentioned periods there were magnitudes defined for the variation of numbers within the basic stocks and the shooting rates. Comprehensive preparations were necessary to carry out the research that lasted for 12 years - 5 years during the aggression and 7 years of post war recovery. For all three game species and three periods mentioned there are table and graphical data presented. The research was carried through also during the war period between 1991 and 1995 in spite of many risks, espe625 D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... daily mined hunting areas. During all that time, regular hunting manage ment hasn 't stopped. Only after the war there occurred the conditions for a detailed research. In addition to the counting of game, the records on hunting management and data from the management plans were used. For purpose of creating conditions for further success of hunting manage ment and the research itself, the ruined sites and habitats, hunting-manage ment installations and roads had to be recovered and professional staff had to be adequately educated. The results of the research show that in the mentioned hunting grounds between 1991 and 1995 and further until 2002, 1470piecies of deer were lost. In addition to that, the increment in amount of 224 calves was lost. The stock of 20 pieces of fallow deer vanished completely. The stock of roe deer in the period from 1991 to 1995 shows a shortfall by 625 pieces. By analysing the continuation of the aggression influence until 2002, there is a record of anoth er 1000 pieces of roe deer and 320 fawns lost. During the aggression period there were no official hunts taking place. In the period of recovery between 1996 and 2002, the seven years were inufficient time to reach the numerical strenght of the red deer and roe deer stock from the pre-war time between 1985 and 1990. In addition to the big game that is the direct research subject, there are also records of other animal species hurt in this area. These data concern both hunting grounds collectively. The wildboar stock wasn 't damaged, mainly due to the fear of trichinosis and other contagious diseases present, as well as the poor controll of health condition trends. Due to the way of hunting management, biological and ecological demands of the red deer, the most valuable big game in the Spačva forests and the conformity with the demands of other game managed in this area, I sug gest the integration of the hunting grounds Spačva north and Spačva south. As a model of forest and game management it is suggested to maintain and further improve an integral way of management, with the hollistical approach to the forest and game issues. Key words: Spacva, Hunting, Hunting Management, Game, Red deer, Fallow deer, Roe deer, Wild boars, Growing stock, Consequences of the Agression against the Republic of Croatia 626 Šumarski list br. 11-12, CXXV1I1 (2004), 609-626 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 188 (001) Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632 NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE (Betula pendula Roth) U HRVATSKOJ NOMENCLATURAL-SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF SILVER BIRCH (Betula pendula Roth) FORESTS IN CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: Obična breza - Betula pendula Roth tipična je pionirska vrsta koja u procesu progresivne sukcesije na beskarbonatnim ili deklacificiranim karbonatnim tlima prva osvaja travnjačke površine nakon napuštanja kosidbe i ispaše. Kao prvi stadij razvija se as. Pteridio-Betuletum, a nakon toga u daljem procesu sukcesije dolazi do razvoja as. Populo tremulae-Betuletum. U procesu regresivne sukcesije pod utjecajem degradacije acidofdnih kitnjakovih i bukovih šuma, otvaranjem sklopa razvijaju se as. Betulo-Quercetum, odnosno Betulo-Fagetum, a daljom eliminacijom kitnjaka ili bukve dola zi do razvitkas as. Pteridio-Betuletum i Populo tremulae-Betuletum. U radu je izvršena detaljna sintaksonomska analiza as. Pteridio-Betule tum na temelju literaturnih i vlastitih podataka te nomenklaturn revizija i sintaksonomka analiza florističkog sastava as. Populo tremulae-Betuletum, u skladu s važećim nomenklaturnim pravilima. Ključne riječi: As. Populo tremulae-Betuletum, as. Pteridio-Betule tum, analitički prikaz florističkog sastava, vegetacija Hrvatske UVOD - Introduction Rod breza - Betula obuhvaća, kao što je poznato (usp. M e l c h i o r 1964) kojih 40 vrsta, rasprostranje nih u izvantropskom području sjeverne polutke. U eu ropskoj flori poznate su prema W a l t e r su (1993) 4 autoktone vrste s nekoliko podvrsta, od kojih bi se neke mogle smatrati i samostalnim vrstama, pa bi u tom slučju u flori Europe bilo zastupljeno 9 vrsta roda Betula. To su najvećim dijelom viša ili niža drveta, vrlo rijetko maleni grmovi (npr. Betula nana, B. humilis). U hrvatskoj flori rastu od prirode B. pendula Roth - obična breza i B. pubescens Ehrh. - braza-cretuša, te njihov križanac B. x blatusae Pevalek (usp. P e v a l e k 1924, Kajba 1994). Od navedenih taksona jedino B. pendula zauzima i u Europi i u Hrvatskoj znatno pro stranstvo i raste na velikim površinama, pa njene sastojine imaju i gospodarsku vrijednost. Fitocenološkoj pripadnosti šuma obične breze nije kod nas posvećivana veća pozornost. Tako tek T r i * Prof. dr. se. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb, Hrvatska (Croatia) n a j s t i ć i S u g a r tijekom vegetacijskog kartiranja u Gorskom kotaru 1977. godine opisuju posebnu šum sku zajednicu as. Pteridio-Betuletum (usp. J o v a n o vić i dr. 1986, Rauš i M a t i ć 1994). Isto tako fitocenološke podatke o šumama breze donose i R a u š i V u k e l i ć (1986), ali kao "Betulo-Quercetum petreae illyricum Fuk. 1959", t e V u k e l i ć i Š p a n j o l ( l 990) kao razvojni stadij as. "Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv. 1938". U vezi s imenima navedenih sintaksona potrebno je naglasiti da je ime "BetuloQuercetum petreae illyricum Fuk. 1959" prema va žećim nomenklaturnim pravilima ( B a r k m a n i dr. 1976, 1986, Weber i dr. 2000) ilegitimno, jer atribut "illyricum'' nije u skladu s nomenklaturnim pravilima, a binom Betulo-Quercetum petreae prvi je u fitoceno loškoj literaturi upotrijebio Tiixen još 1937. godine (usp. O b e r d o r f e r 1992), pa ima prvenstvo. Isto tako i čitav sklop "Fagetum croaticum boreale abiete tosum Horv. 1938" je, također ilegitiman, pa će i taj problem trebati riješiti u skladu sa suvremenim sintaksonomskim kodeksom. Napokon, problemom brezo627 I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... vih sastojina na požarištima bavio se u Bosni i Herce govini G1 i š i ć (1950), označivši ih imenom "Populeto-Betuletum\ ali bez prikaza njihova florističkog sas tava i pobliže sintaksonomske analize. Budući da fitocenološko-sintaksonomska proble matika šuma obične breze u Hrvatskoj nije bila, kako je to netom naglašeno, na odgovarajući uspješno inter pretirana, pristupili smo, dijelom na temelju vlastitih Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632 podataka, dijelom na temelju podataka drugih autora ( R a u š i V u k e l i ć 1 9 8 6 , V u k e l i ć i Š p a n j o l 1990, R a u š i M a t i ć 1994) rješavanju navedenog proble ma. Tako smo mogli ustanoviti da obična breza - Betu la pendula izgrađuje u Hrvatskoj bar dvije asocijacije ("betuletuma") i to as. Pteridio-Betuletum i Populo tremuli-Betuletum te s kitnjakom as. Betulo-Quercetum petreae i s bukvom as. Betulo-Fagetum. MATERIJAL I METODE - Material and Methods Za sintaksonomsaku analizu šuma obične breze po služile su reprezentativne fitocenološke snimke koje su objavili R a u š i V u k e l i ć (1986: Tab. 1, snimke 1, 2, 3), te R a u š i M a t i ć (1994: Tab. 2, snimke 4 i 5). Isto tako objavljuju se, ovom prigodom i 3 vlastite fitoce nološke snimke, 2 iz Hrvatske i 1 iz Slovenije. Podaci koje su objavili V u k e l i ć i Š p a n j o l (1990) nisu uvršteni u tablicu, iako snimke 3 i 10 odgovaraju as. Pteridio-Betuletum, a snimke 2, 4, 6 i 9 u tablici 1 od govaraju as. Populo tremulae-Betuletum. Radi uštede na prostoru i izbjegavanju ponavljanja istih vrsta po dva puta, fitocenološke snimke obje aso- cijacije ujedinjene su u zajedničku tablicu, čime je po stignuta bolja preglednost analitičkih podataka. U metodološkom smislu, kod fitocenološko-sintaksonomske analize takvih šuma kao što su brezove, s vrlo izraženim singenetskim i sindinamskim odnosima sa susjednim šumskim zajednicama, trebat će, tijekom da ljih istraživanja, koristiti za izradu fitocenoloških sni maka razmjerno manje površine - npr. 100-200, najviše 400 m2. Površina snimaka od npr. 3500 ili 3600 m2 je prevelika, iako u konkretnom slučaju (usp. R a u š i V u k e l i ć 1986: 182, Tab. 1) veličina snimke nije utjecala na objektivnost podataka. REZULTATI - Results As. Pteridio-Betuletum Trinajstić et Sugar 1986 (nom. sol.) ex Rauš et Matić 1994 Tijekom vegetacijskog kartiranja u pojedinim dije lovima Gorskoga kotara posebnu su pozornost pobudi le sastojine breze - Betula pendula u sastavu kojih seje u sloju zeljastih biljaka velikom pokrovnošću isticala bujad - Pteridium aquilinum. Tu su grupaciju T r i n a j s t i ć i S u g a r označili kao posebnu asocijaciju Pteridio-Betuletum i uvrstili u "Prodromus biljnih za jednica za vegetacijsku kartu Jugoslavije" ( J o v a n o v i ć i dr. 1986). Nažalost navedene sastojine nisu tije kom kartiranja pobliže sintaksonomski analizirane, pa su ostale "samo ime" (nomen solum). Tek su R a u š i As. Populo tremulae-Betuletum M a t i ć (1994) as. Pteridio-Beuletum prikazali i pomo ću fitocenoloških snimaka. Time je navedena asocija cija postala validno opisana, u skladu sa sva tri izdanja sintaksonomskog kodeksa (usp. B a r k m an i dr. 1976, 1986, W e b e r i dr. 2000). Floristički sastav as. Pteridio-Betuletum prikazanje na tablici 1 snimkama 1-3. Snimka 1 potječe iz Gors koga kotara, a snimke 2 i 3 objavili su R a u š i M a t i ć (1994). Snimka 3 označena je ovom prigodom kao lectosyntypus. pendulae (Glišić 1950, nom. nud.) Trinajstić, ass. nov. Kako se na temelju pristupačne literature moglo ustanoviti, G l i š i ć (1950) je bio prvi koji je objavio binom "Populeto-Betuletum", ali bez odgovarajućeg prikaza florističkog sastava pomoću bar jedne fitoce nološke snimke ili bilo kakvog prikaza kvantitativnih odnosa pojedinih vrsta florističkog sastava, pa je nave deni binom ostao "nomen nudum" ("golo ime"). 4 potječe Planine nad Pobočjem na Gorjancima u Slo veniji, snimke 5 i 6 potječu iz Stojdrage na Žumberačkom gorju, snimke 7 i 8 objavili su R a u š i V u k e l i ć (1986: Tab. 1, snimke 2 i 3), kao "Betulo-Quercetum petreae illyricum Fuk. 1959". Snimka 5 označena je kao holosyntypus. Floristički sastav as. Populo tremulae-Betuletum prikazanje na tablici 1 snimkama 4-8. Snimka. Snimka ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA - Analysis of the floristic composition Floristički sastav šuma obične breze prikazan je, kako je to i prethodno istaknuto, na tablici 1, na teme lju 8 reprezentativnih fitocenoloških snimaka. Od toga 628 snimke 1-3 predstavljaju as. Pteridio-Betuletum, snimke 4-8 as. Populo tremulae-Beuletum. I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE Kao karakteristična vrsta as. Pteridio-Betuletum označena je bujad - Pteridium aquilinum, koja je u flo rističkom sastavu zastupljena visokim stupnjem pokrovnosti. Kao karakteristična vrsta asocijacije Populo tremulae-Betuletum označena je trepetljika -Populus tremula, koja je zastupljena i u sloju drveća i grmlja i nis kog rašća. Karakteristične vrste sveze Quercion robori-petreae, reda Quercetalia robori-petreae i razreda Quercetea robori-petreae razmjerno su dobro zastupljene. Potpunom dominacijom ističu se Betula pendula i Quercus petraea u sloju drveća, te Juniperus commu nis u sloju grmlja. Sloj niskog rašća razmjerno je slabo razvijen, posebice u sklopu as. Pteridio-Betuletum, jer Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632 zbog dominacije bujadi tek maleni broj vrsta ima uvje te za preživljavanje. Pratilice su vrlo brojne. Njihov tek manji broj posti že veći stupanj stalnosti, dok su ostale vrste zastupljene u samo nekoliko ili samo jednoj snimci. To upućuje na spoznaju da su sastojine breze floristički vrlo hetero gene, a elementi prirodnog, potencijalnog šumskog po krova ukazuju na progresivnu sukcesiju u smjeru raz voja acidofilnih kitnjakovih, odnosno acidofilnih bu kovih šuma. Na kraju treba istaknuti da oštra floristi čka granica između navedenih asocijacija brezovih šuma ne postoji, pa se snimke 3 i 4 mogu smatrati pri jelazom između as. Pteridio-Beuletum i Populo tremulae-Betuletum, bez obzira o kojim se područjima i flo ristički analiziranim sastojinama radi. Tablica 1. Analitički, sintaksonomski prikaz šuma obične breze - Betula pendi la Broj snimke: Pteridio-Betuletum: C Pteridium aquilinum Ass. Populo tremulae-Betuletum: A Populus tremula B Populus trtemula C Populus tremula 1 2 3* 4 5.5 2.3 5.5 3.4 + 1.2 1.2 1.2 + 5** 6 7 8 2.3 1.1 1.1 + 1.1 1.2 1.2 1.1 + + 2.1 + 1.2 + + 3.3 11 12 4.5 + 1.2 + 4.5 + 1.2 + 1.2 1.2 + +.2 1.2 +.2 + +.2 +.2 +.2 + + + + + Ass. Quercion robori-petreae, Quercetalia Quercetea robori-petreae: A Betula pendula Quercus petraea B Juniperus communis Quercus petraea Lembotropis nigricans Castanea sativa C Luzula luzuloides Pyrola rotundifolia Hieracium murorum Gentiana asclepiadea Molinia altissima Serratula tinctoria Luzula pilosa Melampvrum pratense Solidago virgaurea Prenanthes purpurea Agrostis tenuis Veronica officinalis Genista germanica Pratilice: A Quercus cerris B Coiylus avellana Carpinus betulus Crataegus monogyna Ruubus hirtus Quercus cerris Rubus idaeus + robori-petr., 4.4 5.5 + + H- 5.5 1.1 1.2 + 2.3 3.1 2.3 1.2 + + 1.3 1.3 + + +2 +2 13 +2 + 34 + + + +.2 1.2 1.2 + 2.2 1.1 +.2 3.3 + + + + + + + + + 2.3 + + + 2.3 1.2 +.2 + + + 629 I. Trinajstić: N0MENKLATURN0-S1NTAKS0N0MSKA ANALIZA ŽUMA OBIČNE BREZE 1 Broj snimke: Fraxinus ornus Picea abies Ilex aquifolium Fagus sylvatica Acer pseudoplatanus Pinus strobus Acer obtusatum Rosa canina C Fragaria vesca Dactylis glomerata Convallaria majalis Carex humilis Knautia drymeia Chrysanthemum corymbosum Digitalis grandiflora Achillea distans Potentilla erecta Festuca altissima Brachypodium rupestre Poa nemoralis Mycelis muralis Galium sylvaticumn Viola reichenbachiana Sanicula europaea Poa nemoralis Stachys serotina Thalictrum minus Laser trilobum Geranium sanguineum Salvia glutinosa Campanula trachelium Senecio nemorensis Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632 2 3* 4 5** 6 + + + + + + + + + + + + + 7 + + + + + +.2 + + + + + + 1.2 + + 33 3.5 + + + + +3 +3 + 2 12 3.3 2.3 + + 1.3 +.2 + + + + + + + + 3.3 3.3 + 23 11 +2 + + 8 +3 23 1.2 + + + + + + + + + + + + + + + + U samo po jednoj snimci zabilježene su još prastilice: A/ Fraxinus ornus, Pinus strobus (6); Salix caprea (8); B/ Ligustrum vulgare, Rubus discolor (1); C/ Crataegus monogyna, Teucrium chamaedrys, Galium mollugo, Centaurea jacea, Euphorbia cyparissias (1); Melica uniflora, Ajuga reptans, Carex sylvatica, Festuca heterophylla, Peucedanum oreoselinum, Carpinus betulus, Punella vulgaris, Brachypodium sylvaticum, Cruciata glabra (2); Hypericum perforatum, Calamagrostis epigeios, Quercus petraea, Campanula rotundifolia (3); Geranium robertianum (4); Acer pseudoplatanus, Clinopodium vulgare, Epilobium montanum (8) A/ Drveće (Trees), B/ Grmlje (Shrubs), C/ Nisko rašće (Herbs) * Lectosyntypus; ** Holosyntypus RASPARAVA - Discussion Već je uvodno naglašeno, a to je i općenito poznato, daje obična breza tipična pionirska vrsta. Oprašuje se vjetrom, proizvodi veliku množinu sjemena, a samo se sjeme, također, rasijava vjetrom. Kao pionirska vrsta breza se prva useljava na površine bez šumskog pokro va kao što su travnate površine - livade i pašnjaci. Re dovitom kosidbom i ispašom mlade biljke (ponik, mla dice) bivaju svake godine eliminirane iz travnjaka i takva se površina održava u produkciji sijena ili paše kao trajni stadij. 630 Uznapredovalom depopulacijom koja je uslijedila poslije Drugoga svjetskog rata, te promjenom načina uzgoja stoke u posljednjih 20-30 godina, koja više ne boravi na pašnjaku, jednom izniklo sjeme breze naplodi napuštene travnjake i na njima preživljava. Tijekom razmjerno kratkoga razdoblja od nekih 10-20 godina "napušteni" travnjak postaje brezova šuma. U tom pro cesu sukcesija je mogla teći postupno (sukcesivno) ili usporedno (simultato). I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... U postupnoj sukcesiji, kad se breza useljava u napu šteni travnjak na kojemu zbog edafskih uvjeta počinje prevladavati bujad (Pteridium aquilinum), poznat u na rodu kao "bujadnica", razvijaju se čiste sastojine breze koje u sintaksonomskom smislu pripadaju as. PteridioBetuletum. U usporednoj sukcesiji, kod koje obično na napu štenom travnjaku izostaje stadij bujadi ("bujadnica") useljavaju se zajedno breza (Betula oendula) i trepetljika (Populus tremula), pa u fitocenološko-sintaksonomskom smislu dolazi do razvoja mješovitih šuma trepetljike i breze as. Populo tremulae-Beuletum. Ta se za jednica skoro u pravilu razvija i na šumskim požarišti ma, ali i na onim napuštenim pašnjačkim površinama na kojima seje bujad palila. Do pojave i razvoja, bilo čistih šuma breze, bilo mješovitih šuma breze i trepetljike, dolazi i u procesu regresivna sukcesije, kao posljedica degradacije kitnjakove šume s brezom (as. Betulo-Quercetum) ili bukve s brezom (Betulo-Fagetum). Isto tako u panonskom dije lu Hrvatske, na onim gorama između Save i Drave, na kojima se u višim položajima razvija gorski pojas mje šovitih šuma bukve i jele, njihovom degradacijom može, također, doći do razvoja ili čistih šuma breze ili mješovitih šuma breze i trepetljike. Takve su sastojine i njihovi sindinamsko-sukcesivni odnosi bili svojevre meno proučavani na Papuku (usp. V u k e l i ć i S p a nj o 1 1990). Međutim, ovom prigodom treba istaći da u sintaksonomskom smislu mješovite sastojine bukve i jele, označene kao "Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv." treba nomenklaturno revidirati zbog dva razloga. Prvo - sklop u kojemu su uz imena takso- Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 627-632 na (Fagus, Abies) upotrebljeni i geografski atributi {"croaticum", "borerale") nije u skladu sa suvremenim sintaksonomskim kodeksom. Drugo - binom "Fagetum abietetosum'' nije precizno definiran, pa ga treba napustiti. Međutim, bukovo-jelove sastojine koje su proučavali V u k e l i ć i Š p a n j o l (1990), prema njiho vu florističkom sastavu treba priključiti asocijaciji Festuco drymeiae-Fagetum Cimperšek 1988, non "Magic 1968", emend. Cerovečki 2002 (usp. C e r o v e č k i 2002) u obliku posebne subasocijacije abietetosum Tri najstić, comnb. nov. (= "Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv." p.p., ex Vukelić et Spanjol 1990: Tab. 1, snimke 10-14+17-19). Napokon, upravo su pred kratko vrijeme E x n e r i W i l l n e r (2004) potakli, također, problem pionirskih sastojina obične breze - Betula pendula na području Austrije te ih sintaksonomski interpretirali na nekoliko načina. Budući da i breza postaje u šumsko-gospodarskom smislu sve važnija vrsta, njene uzgojne i strukturne osobine su u posljednje vrijeme, također, (usp. R a u š i V u k e l i ć 1986, R a u š i M a t i ć 1994) predmet po sebnih znanstvenih istraživanja. Zbog navedenog, točna fitocenološko-sintaksonomska interpretacija po jedinih oblika brezovih šuma predstavljaju teoretsku osnovicu za istrživanja niza parametara u šumarstvu, kao što su genetska varijabilnost, npr. pravnost debla, način grananja i si. (Kajba 1996), morfometrijskih značajki pojedinih vegetativnih organa ( K o v a č i ć i S i m i ć 2001), prirasta, dužine drvnih vlakanaca i si. obične breze iz pojedinih šumskih zajednica. LITERATURA - References B a r k m a n , J . , J. M o r a v e c , R . R a u s c h e r t , 1976: Code of Phytosociological Nomenclature. B a r k m a n , J., J. M o r a v c c , R . R a u s c h e r t , 1986: Code of Phytosociological Nomenclature 2th Ed. Vegetatio 67: 269-297. C e r o v e č k i , Z., 2002: Numeričko određivanje kli matskih i edavskih čimbenika staništa u šum skim fitocenozama Maceljskog gorja. Šum. list 126(1-2): 11-22. E x n e r , A., W. W i l l n e r , (2004): New syntaxa of shrub and pioneer forest communities in Austria. Hacquetia 3(1): 27-47. G1 i š i ć, M., 1950: Fitocenološki pogledi na pošumljavanje šumskih požarišta. God. Biol. Inst. Saraje vo 3 (1-2): 115-130. J o v a n o v i ć , B., R. L a k u š i ć , R. R i z o v s k i , I. T r i n a j s t i ć , M. Z u p a n č i č , (eds.), 1986: Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae. Naučno veće Vegetacijske karte Jugoslavije. Bribir-Ilok. K aj b a, D., 1994: Neke karakteristike hibrida Betula x blatusae Pevalek, corr. (= Betula pendula Roth x B. pubescens f. Blatusae Pevalek). Simpozij Pe valek: 49-56. Koprivnica-Zagreb. K a j b a , D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost obične breze (Betula pen dula Roth) u dijelu prirodne rasprostranenosti u Republici Hrvatskoj. Glasn. Šum. Pokuse 33: 53-108. K o v a č i ć , S., D. S i m i ć , 2001: Intrapopulationar and interpopulationar Relations of Betula pen dula Roth (Betulaceae) in Croatia, based on leaf morphometry. Acta Bot. Cracov. 43: 87-96. M e l c h i o r , H., 1964: A Engler's Syllabus der Pflanzenfamilien, 12th Ed., 2. Gebriider Bortentraeger. Berlin. O b e r d o r f e r , E., 1992: Suddeutsche Pflanzengesellschaften, 2th Ed, 4. Gustav Fischer. Stuttgart. 631 I. Trinajstić: NOMENK.LATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... P e v a l e k , I, 1924: Prilog poznavanju naših breza. Farmaceutski vjesnik 14: 662-665. R a u š , Đ . , S. M a t i ć , 1994: Istraživanje vegetacijskih i uzgojnih problema obične breze (Betula penđula Roth) na području Požege i Slatine. Glasn. Šum. Pokuse 30: 337-360. R a u š , Đ., J. V u k e l i ć , 1986: Vegetacijske i strukturne osobine obične breze (Betula pendula Roth) na Psunju. Šum. list 110 (5-6): 177-187. Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004). 627-632 đula Roth) u području panonskih šuma bukve i jele (Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv.) na Papuku. Šum. list 114: 357-368. W a l t e r s , S. M., 1992: Betula L. U T. G. T u t in and V. H. H e y w o o d (eds.): Flora Europaea, 2* Ed., 1: 68-69. Cambridge University Press. W e b e r , H. E., J. M o r a v e c , J. P. T h e u r i l l a t , 2000: International Code of Phytosociological Nomenclature, 3 ,h Ed. J. Veg. Sci. 11: 739-768. V u k e l i ć , J., Ž. Š p a n j o l , 1990: Fitocenološki ka rakter čistih sastojina obične breze (Betula pen- SUMMARY: The silver birch - Betula pendula Roth is a typical pioneer species which in the progressive succession process on carbonate-free or decalcified carbonate soils is the first to conquer grasslands after mowing and grazing have been abandoned. As the first stage the ass. Pteridio-Betuletum is developed, and afterwards in further succession process the development of the ass. Populo tremulae-Betuletum occurs. During the vegetation mapping in Gorski Gotar, attention was attracted by the birch - Betula pendula stands in the composition of which the species Pteridium aquilinum was distinguished. This group has been designated by Tr i nafst i ć and Sugar as the ass. Pteridio-Betuletum. During mapping, the said stands were not analyzed in detail syntaxonomically, and therefore they remained "nomen solum". It was only by Rauš and Matić (1994) that the ass. Pteridio-Betuletum was presented also by the releves. Similarly Glišić (1950) was the first who published the binomial "PopuletoBetuletum" but without an adequate presentation of its floristic composition by means of any quantitative relations between individual species of the floristic composition, so this binomial remained "nomen nudum ". The floristic composition of silver birch forests is given in Table 1, on the basis of 8 representative releves. Of them, the records 1-3 represent the ass. Pteridio-Betuletum, and the records 4-8 the ass. Populo tremulae-Betuletum. As the characteristic species of the ass. Pteridio-Betuletum it is designated Pteridium aquilinum, which in the floristic composition is present with a high level of covering. As the characteristic species of the ass. Populo tremulae-Betuletum it is designated Populus tremula, which is present in the tree and shrub layer as well as in the herb layer. The characteristic species of the alliance Quercion robori-petreae, the order Quercetalia robori-petreae and the class Quercetea robori-petreae are present relatively well. Distinguished by their absolute domination are Betula pendula and Quercus petraea in the tree layer, and Juniperus communis in the shrub layer. The herb layer is relatively poorly developed, especially within the ass. Pteridio-Betuletum, since due to the domi nance of brake ferns just a small number of species has the conditions for survival. The companion species are very numerous. However, only a fairly small number of them achieve a higher level of permanency, the others being present in a few or in one record only. This suggests the idea that the birch stands are very heterogeneous floristically, while the elements of the natural, potentially forest cover indicate the progressive succession toward the development of the acidophilous sessile oak forests, namely aci dophilus beech forests. It should be pointed out that a sharp floristic boundary between the said birch forest associations does not exist, and therefore the records 3 and 4 can be considered as a transition between the ass. Pteridio-Betuletum and Populo tremulaeBetuletum, regardless of the areas and floristically analyzed stands involved. 632 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 303 + 308 (001) Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 633-648 USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ FOREST CONTRACTORS IN CROATIA Mario ŠPORČIĆ*, Ivan MARTINIĆ* SAŽETAK: U radu se prikazuje stanje izvođenja šumskih radova u Hrvat skoj neovisnim poduzetnicima. Postojeće stanje ocijenjeno je na temelju ana lize izvoditelja i radova obavljenih u razdoblju od 1998. do 2002. godine. Profil uslužnih izvoditelja šumskih radova utvrđen je analizom oblika i zna čajki izvoditelja koji su se kao davatelji usluga prijavili na javna nadmetanja "Hrvatskih šuma ". Podaci za 538 uslužnih izvoditelja obuhvatili su njihovu strukturu prema sjedištu, brojnosti stalnih zaposlenika, brojnosti zaposlenih inženjera šumarstva, brojnosti sredstava šumske mehanizacije i vrsti usluga. Analizirani su također vrsta, obujam, vrijednost i rokovi ugovorenih radova. Ustanovljeno je da prevladavaju izvoditelji kojima je angažiranje u šumar stvu povremena i kratkoročno zanimljiva djelatnost. Uglavnom su to mala, slabo opremljena, obiteljska poduzeća, najčešće bez zaposlenika u stalnom radnom odnosu, bez tipičnih, često i bilo kakvih sredstava za rad šumi. Najvi še je izvoditelja s područja središnje Hrvatske, Gorskog kotara i Like, a malo brojnost je najizraženija u Istri i Dalmaciji. Posebno je upitna stručna razina izvođenja šumskih radova budući je uz slabu tehničko-tehnološku osnovu u izvođačkim jedinicama zaposlen tek neznatan broj šumarskih inženjera. Rezultati analiza pokazali su da postojeći uslužni izvoditelji šumskih rado va, bez obzira na njihov značajan udio u izvođenju proizvodnih zadaća, nisu ni organizirani, ni kvalificirani, a time ni stabilan partner u gospodarenju šu mama Hrvatske. Ukazano je također na potrebu iznalaženja modela koji će osigurati nastanak prvih formalno ovlaštenih i kvalificiranih izvoditelja šum skih radova. Ključne licenciranje riječ i: šumarstvo, izvoditelji šumskih radova, poduzetništvo, 1. UVOD - Introduction Poduzetništvo u šumarstvu danas predstavlja uo bičajeni model obavljanja šumskih operacija širom svi jeta. U nekim zemljama ugovorni rad u šumarstvu ima dugu tradiciju. U drugima, posebice srednjoj i istočnoj Europi, predstavlja relativno "noviju pojavu" usko povezanu s mehaniziranjem sječe i privlačenja drva te prijelazom na tržišnu ekonomiju. U Poljskoj, na pri mjer, tijekom posljednjih desetak godina udio ugovor noga rada u šumarstvu povećan je s nule na 75 % * Mr. se. Mario Šporčić, Izv. prof. dr. se. Ivan Martinić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ( K a s t e n h o l z 2002). U navedenu bi grupu mogli ubrojiti i pojavljivanje poduzeća za pružanje usluga u šumarstvu u Hrvatskoj. Naime, u zadnjem desetljeću "Hrvatske šume" u svojstvu poduzeća za gospodarenje državnim šumama u Republici Hrvatskoj (RH) u značajnoj su se mjeri, pri sječi i izradi te privlačenju i prijevozu drva, ali i pri drugim poslovima, oslanjale na uslužne izvoditelje šumskih radova. Pritom se vjerovalo da će tržišni me hanizmi dovesti do selekcije najboljih izvoditelja u smislu da će se takvi profilirati u pouzdane i kvalitetne davatelje šumarskih usluga. Malo je pak dokaza da se to zaista i dogodilo. 633 M. Sporčić, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ Nakon preregistracije u trgovačko društvo ("Hrvat ske šume" d.o.o. od 8. travnja 2002) za očekivati je daljnje jače povećanje vrste i obujma poslova koje će obavljati uslužni ('vanjski') izvoditelji. Prema podaci ma za 2002. godinu oni su za "Hrvatske šume" obavili 17,5 % ukupnoga posla na sječi i izradi drva, 43 % pri vlačenja drva i 71 % prijevoza drva. Istovremeno otvo rena su mnoga pitanja vezana za postojeći stručni pro fil takvih izvoditelja, ali i temeljne kvalifikacije koje bi za kvalitetno obavljanje šumskih radova oni morali za dovoljavati i nužno ispunjavati. Angažiranje uslužnih izvoditelja šumskih radova i prijelaz na ugovorni rad donosi mnoge prednosti. To najčešće znači veću fleksibilnost, bolji financijski re zultat, a moguće je i kvalitetnije obavljanje radova radi Šumarski lis! br. 11-12, CXXV11I (2004), 633-648 specijalizacije izvoditelja. Ustupanjem radova najpo voljnijem izvoditelju smanjuju se proizvodni troškovi u ukupnome troškovnom lancu te šumovlasnik/posjednik - naručitelj radova može uz jednaku prodajnu cije nu drvnih sortimenata računati na veću zaradu. Među tim, slabije strane ugovornog rada su nedostatak inves ticija u opremu i osposobljavanje, upitna stručna razina izvođenja radova, niska razina sigurnosti, upitna djelo tvornost zaštite zdravlja radnika, nedjelotvorna inspek cija rada i dr. Imajući u vidu navedene značajke ugovornoga rada u šumarstvu, ovim se istraživanjima nastojalo spoznati profil i stvarne mogućnosti domaćih izvoditelja šum skih radova te ocijeniti stanje i razvijenost izvođenja šumskih radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima. 2. MATERIJALI, METODE I CILJEVI - Material, methods and aims Za ocjenu profila i stanja izvoditelja šumskih rado va u Hrvatskoj analizirani su podaci o izvoditeljima koje je sastavila Proizvodna služba "Hrvatskih šuma". Podaci su sakupljeni od 538 izvoditelja - nuditelja usluga na nadmetanjima za obavljanje radova u razdo blju od 1998. do 2002. godine. Podaci o pojedinom iz voditelju uključuju naziv i adresu tvrtke ili ime, prezi me i adresu obrtnika, broj zaposlenih radnika, inženje ra, broj i vrstu radnih sredstava te eventualnu napome nu koja se odnosila na oblik organiziranosti, zaposlene ili na radna mjesta. Značaj ugovornih izvoditelja šumskih radova proci jenjen je na temelju radova koje su oni u promatranom razdoblju (1998-2002) obavili za "Hrvatske šume". Pri tomu je korištena evidencija "Hrvatskih šuma" o ugo varanju izvođenja radova s vanjskim izvoditeljima. Analizirani su vrsta, obujam i vrijednost ugovorenih radova, organizacijske i gospodarske jedinice izvođe nja radova, rokovi izvođenja te prijavljeni i odabrani izvoditelji radova. Korištene baze podataka uz unaprijed zadana ogra ničenja (razdoblje praćenja, pokazatelji sadržani u ba zama i dr.) sadrže i druge nedostatke. Ponajprije se to odnosi na neujednačenost unošenja podataka te njiho vo neažuriranje. Zbog toga su prije same analize poda taka provedena nužna ujednačavanja i prilagodbe koje su olakšale i ubrzale postupak njihovog pretraživanja. Drugi značajan nedostatak predstavlja nepostojanje objedinjenih podataka koji bi detaljnije opisivali rezul tate obavljanja radova. Važno je napomenuti da prika zane baze ne govore ništa o kvaliteti izvršenja, počinje nim oštećenjima i si., a upravo su ti podaci itekako važ ni za prosuđivanje kvalitete izvoditelja i opravdanosti njihovoga angažiranja. Dodatno su korištena "Poslovna izvješća Hrvatskih šuma", izvješća Proizvodne službe o godišnjim novča nim iznosima ugovorenih radova i godišnja izvješća o proizvodnji. Matematičko-statistička obrada imala je za cilj fre kvencijskom analizom podataka utvrditi osnovne zna čajke domaćih izvoditelja, a potom okvirno ocijeniti razvijenost grupacije izvoditelja šumskih radova u Hr vatskoj. Pri analizama korištene su apsolutne i relativ ne frekvencije podataka, a rezultati su prikazani tablično i grafički. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results 3.1. Neki pokazatelji strukture izvoditelja -Some indicators of structure of contractors Osnovne informacije o uslužnim izvoditeljima šumskih radova dobivene su analizom podataka za 538 izvoditelja s kojima su "Hrvatske šume" u razdoblju od 1998. do 2002. godine ugovorile obavljanje određenih šumskih radova. Analiza je obuhvatila strukturne karakteristike iz voditelja prema: >• sjedištu izvoditelja 634 >- broju stalno zaposlenih radnika >~ broju stalno zaposlenih inženjera >• broju sredstava šumske mehanizacije >• broju konja >- oblicima organiziranja M. Sporčić. 1. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŽUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 633-648 3.1.1. Sjedište izvoditelja šumskih radova - Contractors' headquarters Analiza teritorijalnoga rasporeda izvoditelja obav ljena je prema sjedištu tvrtke ili mjestu prijave obrta. Nalaz pokazuje značajnu koncentraciju davatelja šu marskih usluga na području središnje Hrvatske, Gor skog kotara i Like. S druge strane, uočljiva je malo brojnost izvoditelja šumskih radova na područjima Slavonije i sjeverne Hrvatske te gotovo potpuni izosta nak izvoditelja u Istri i Dalmaciji (tablica 1). Pojedina čno, najviše je izvoditelja iz Delnica (15). Drugi po brojnosti su Ravna Gora, Sisak i Zagreb sa po 10 izvo ditelja. Ostali izvoditelji dolaze iz 229 drugih mjesta. Pretpostavlja se da povećanu koncentraciju izvoditelja na pojedinim područjima uvjetuje više čimbenika. Vjerojatno je medu njima najznačajniji ponuda radova "Hrvatskih šuma", odnosno vrsta i veličina zadaća za koje angažiraju vanjske izvoditelje. Pri tomu ne treba zanemariti složenost radnih uvjeta, tradiciju bavljenja šumarstvom u pojedinim krajevima i si. Tablica 1. Izvoditelji šumskih radova prema sjedištu Table 1 Number of contractors by counties Županija - Country Zagreb i zagrebačka Dubrovačko-neretvanska Splitsko-dalmatinska Sibensko-kninska Zadarska Osječko-baranjska Vukovarsko-srijemska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Međimurska Varaždinska Bjelovarsko-bilogorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Kopri vničko-križevačka Krapinsko-zagorska Primorsko-goranska Istarska Ličko-senjska Bez podataka - No data Ukupno - Total Broj izvoditelja Number of contractors N % 56 10,41 0,00 12 2,23 2 0,37 3 0,56 17 3,16 12 2,23 24 4,46 29 5,39 33 6,13 0,00 11 2,04 30 5,58 40 7,43 42 7,81 24 4,46 10 1,86 111 20,63 6 1,12 51 9,48 25 4,65 538 100,00 3.1.2. Zaposlenici izvoditelja šumskih radova - Forest contractors' employees Analizirani popis za neke izvoditelje (njih 17,7 %) odnosi. U prikazu broja zaposlenih radnika i inženjera sadrži više različitih podataka o zaposlenicima. Razlog (tablica 2) takvi su izvoditelji posebno označeni tomu moguće je tražiti u vremenski udaljenim javnim (s 'više različitih navoda'). nadmetanjima tj. višekratnom unošenju izvoditelja u Pretraživanjima se utvrdilo daje najbrojnija skupina popis. Pritom nije naznačeno koji je od podataka aktu izvoditelja bez stalno zaposlenih radnika. Za izvoditelje alan, odnosno na koju godinu ili na koje se nadmetanje koji ne navode podatke o zaposlenicima pritom je pretTablica 2. Izvoditelji šumskih radova prema brojnosti zaposlenih radnika / dipl. ing. šumarstva Table 2 Contractors by number of employed workers / graduatedforestry engineers Broj zaposlenih radnika / inženjera Number of employed workers /engineers 0/bez podataka - Cl/no data Više različitih navoda Several different statements 1 2 3 4 5 6-10 Više od 10 - More than 10 Zajedno - Together Frekvencija izvoditelja šumskih radova - Frequency of forest contractors 'po brojnosti radnika' 'po brojnosti inženjera' 'by number of workers' 'by number of graduated engineers' N % N % 282 52,42 525 97,58 95 17,66 3 0,56 32 44 22 29 14 15 5 538 5,95 8,18 4,09 5,39 2,60 2,79 0,93 100,00 8 1 1 538 1,49 0,19 0,19 100,00 635 M. Sporčić, 1. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ postavljeno da ih i nemaju. I u najpovoljnijem slučaju, uzevši u obzir najveće vrijednosti za izvoditelje s više različitih podataka o zaposlenim radnicima, udio skupi ne bez zaposlenika iznosi više od polovice svih izvodi telja (52,4 %). Uzevši u obzir najmanje vrijednosti za izvoditelje s više različitih podataka, taj je udio 68 %. Od izvoditelja sa stalnim radnicima najviše ih zapo šljava jednog do dva radnika. Medu onima koji navode veći broj stalno zaposlenih uglavnom su poduzeća ko Šumarski list br. 11-12, CXXVI11 (2004), 633-648 jima rad u šumarstvu ne predstavlja glavnu djelatnost. Takve su npr. tvrtke "Finvest Corp d.d." sa 99 zaposle nih i "Vodoprivreda Split" sa 73 zaposlena. Stanje zapošljavanja inženjera šumarstva još je nepovoljnije. Tek 2-3 % izvoditelja navodi da ima zapo slene šumare visoke stručne spreme. Uglavnom se radi o poduzećima sa jednim inženjerom, a samo 3 poduzeća imaju zaposleno više od jednog inženjera šumarstva. 98,13 100 - f? 90 80 V £ 70 o c 60 N 50 § 8 .2, o> '8c >u> 40 w ? 30 > w 20 u Ju 10 0 Broj zaposlenih radnika, N Number of employed workers, N Broj zaposlenih inženjera, N Number of employed engineers, N Slika 1. Raspodjela izvoditelja po brojnosti zaposlenih radnika Figure I Distribution of contractors by number of employed workers Slika 2. Raspodjela izvoditelja po brojnosti zaposlenih dipl. ing. šumarstva Figure 2 Distribution of contractors by number of employed graduated forestry engineers Na slikama 1 i 2 iz prikaza raspodjele izvoditelja prema brojnosti zaposlenih radnika i šumarskih inže njera isključeni su izvoditelji s više različitih podataka o zaposlenicima. 3.1.3. Radna sredstva izvoditelja šumskih radova - Forest contractors' means of work Opremljenost izvoditelja sredstvima rada prikazana je kroz brojnost strojeva i alata koje oni navode u prija vama na javna nadmetanja. Popis nema potpune podat ke o modelima (tipovima) i starosti šumske mehaniza cije. Tako su neka radna sredstva dijelom ostala nerazvrstana i iskazana samo brojnošću. Uz pretpostavku da izvoditelji u analiziranom razdoblju nisu u značajnijoj mjeri mijenjali broj i vrstu sredstava rada, dostupni Tablica 3. Izvoditelji šumskih radova prema brojnosti i vrsti motornih pila Table 3 Contractors by number and type of chain-saws Broj motornih pila - Number of chain-saws 0 / bez podataka 0 / no data Upitan broj Disputable number 1 2 3 4 5 6-10 Više od 10 - More than 10 Zajedno - Together 636 Vrsta motorne pile - Type of chain-saws Nerazvrstano Zajedno - Together Stihl Husquarna Unclassified % Frekvencija izvoditelja, N -Frequency of contractors, N 532 537 339 332 61,71 - - 90 90 16,73 4 2 538 1 538 38 24 14 11 7 13 2 538 42 25 16 11 7 13 2 538 7,81 4,65 2,97 2,04 1,30 2,42 0,37 100,00 M. Sporčić. I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ podaci dobro prikazuju razinu njihove tehničko-tehnološke opremljenosti. Izvoditelji koji navode da posje duju određena radna sredstva, ali ne navode njihov broj označeni su s 'Upitan brof. Najčešće sredstvo rada je motorna pila. Njih posje duje nešto manje od polovice izvoditelja (38,3 %). Među njima najbrojniji su oni sa samo jednom motor nom pilom (20,4 %). Samo 49 (9,1 %) izvoditelja ima Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 633-648 tri ili više pila. Iskustveno se može pretpostaviti da su najčešće motorne pile "Stihl", slično kao i u "Hrvat skim šumama". Opremljenost izvoditelja za mehanizirano privlače nje drva promatrana je njihovom raspodjelom prema brojnosti i vrsti adaptiranih poljoprivrednih traktora te zglobnih šumskih traktora (tablice 4 i 5). Tablica 4. Izvoditelji šumskih radova prema brojnosti i vrsti adaptiranih poljoprivrednih traktora Table 4 Contractors by number and type of adapted agricultural tractors Broj traktora Number of tractors 0/bez pod. 0/no data Upitan broj Disput. No 1 2 3 4 Više od 4 More than 4 Zajedno Together Vrsta adaptiranog poljoprivrednog traktora - Type of adapted agricultural tractor Zetor IMT Ursus Torpedo Universal Nerazvrst. Unclassif. Steyr Zajedno - Together Frekvencija izvoditelja, N - Frequency of contractors, N % 531 518 537 532 536 536 419 387 71,93 - - - - - - 19 19 3,53 5 2 - 9 8 1 1 - 5 1 2 - 2 - 74 19 5 2 87 32 7 4 16,17 5,95 1,30 0,74 - 2 - - - - - 2 0,37 538 538 538 538 538 538 538 538 100,00 Tablica 5. Izvoditelji šumskih radova prema brojnosti i vrsti zglobnih šumskih traktora Table 5 Contractors by number ofskidders Broj traktora Number of tractors 0/bez pod. - 0/no data Upitan broj - Disput. No 1 2 3 4 Više od 4 - More than 4 Zajedno - Together Vrsta zglobnog šumskog traktora - Type ofskidder Nerazvrstano LKT Timberjack Zajedno - Together Unclassified Frekvencija izvoditelja, N -Frequency of contractors, N % 523 420 78,07 485 481 4 4 0,74 9 29 11,34 33 61 12 4 12 5,76 31 12 5 2 7 2,23 1 5 6 1,12 2 4 0,74 538 538 538 538 100,00 Iz tablice 5 vidi se da više od 75 % izvoditelja ne posjeduje specijalizirana šumska sredstva, čime je i njihova sposobnost rada u zahtjevnijim radnim uvjeti ma upitna. Čvršću orijentaciju glede uključivanja u šu marstvo pokazuju svakako oni izvoditelji koji posjedu ju dva ili više tipičnih sredstava šumske mehanizacije Slika 3. Adaptirani poljoprivredni traktori, poznata i ne uvijek zadovoljavajuća radna sredstva r £^-mmm W ; ' Figure 3 Adapted farm tractors, known but not always satisfying means of work 637 M. Šporčić, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ - takvih je 53 ili 9,9 %. Najčešća mehanizirana sred stva su LKT traktori koje posjeduje oko 45 % vlasnika skidera, uz vjerojatno još jedan dio koji se krije među strojevima bez podataka o tipu i modelu. Nešto je bolja situacija s adaptiranim poljoprivred nim traktorima. Oko 30 % izvoditelja u prijavama na javna nadmetanja navodi vlastite traktore. Uglavnom se radi o traktorima marke IMT, uz prisutnost više dru v" O '- 60 50 40 30 .a 20 10 2 c 5 > N Tj Si •j > SO 70 Et, Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 633-648 gih tipova (Zetor, Ursus, Torpedo i dr.). Najzastupljeniji su izvoditelji s jednim traktorom (16,2 %), što je nešto više od polovice svih izvoditelja koji posjeduju adaptirane poljoprivredne traktore. Iz grafičkih prikaza raspodjele izvoditelja šumskih radova prema brojnosti motornih pila i šumskih trakto ra (slika 4 i 5) isključeni su izvoditelji koji navode da imaju radna sredstva ali ne navode njihov broj. II Adaptirani poljoprivredni traktori Adapted farm tractors Zglobni šumski traktori - Skidders .S,^ 2 3 4 5 6-10 Broj motornih pila, N Number of chain-saws, N t? >10 2 3 4 >4 Broj traktora, N Number of tractors, N Slika 4. Raspodjela izvoditelja po brojnosti motornih pila Figure 4 Distribution of contractors by number of chain-saws Slika 5. Raspodjela izvoditelja prema brojnosti šumskih traktora Figure 5 Distribution of contractors by number of forest tractors Razmjerno veća brojnost konja (tablica 6) posljedica je duge tradicije zapošljavanja privatnih izvoditelja na iznošenju i privlačenju drva konjima (tzv. samaraša). Od izvoditelja koji ih posjeduju najbrojnija je skupina sa 6 do 10 konja (26,6 %). Po izvoditelju je zabilježeno najviše 16 konja. Tablica 6. Izvoditelji šumskih radova prema brojnosti konja Table 6 Contractors listed by number of horses Broj konja Number of horses 0/bez pod. - 0/no data Upitan broj - Disput No 1 2 3 4 5 6-10 Više od 10 - More than 10 Zajedno - Together Frekvencija izvoditelja - Frequency N % 444 82,53 41 7,62 1 0,19 6 1,12 2,79 15 0,37 2 4,65 25 0,74 4 100,00 538 Prijevoz drva kamionima od 1998. u potpunosti se ugovara javnim nadmetanjima. No, analizirane baze podataka radi svojevremenog prestanka praćenja prije voza po izvoditeljima, sadrže svega nekoliko podataka o kamionima kojima raspolažu uslužni izvoditelji. Slično je i s građevinskom mehanizacijom, koji stoga u ovome radu nisu posebno prikazani. 3.1.4. Brojnost i oblici organiziranja izvoditelja šumskih radova Numerousness andforms of organization of contractors Prema navodima o radnim sredstvima i zaposleni cima izvoditelji su razvrstani u četiri grupe (tablica 7). Nešto više od trećine izvoditelja (36,6 %) ima i stal no zaposlene radnike i vlastita radna sredstva. Uglav 638 nom su to mali izvoditelji s jednim do dva zaposlenika i skromnim sredstvima rada. Međutim, u njima se krije zdrava osnova za stvaranje postojanih i pouzdanih uslužnika. Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 633-648 M. Sporčić, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ Tablica 7. Osnovna struktura zbirke Table 7 Basic structure of sample Frekvencija - Frequency N % Grupa - Group Izvoditelj ima zaposlenike i radna sredstva Contractor has employees and means of work Izvoditelj ima zaposlenike, nema/ne navodi radna sredstva Contractor has employees but no means of work Izvoditelj nema/ne navodi zaposlenike, ima radna sredstva Contractor has no employees but has means of work Izvoditelj nema/ne navodi zaposlenike i nema/ne navodi radna sredstva Contractor has no employees and no means of work Zajedno - Together U tablici 8 prikazanje ukupan broj zaposlenih i rad nih sredstava uključenih u uslužni sektor hrvatskog šumarstva te prosječne vrijednosti u odnosu na sve evi dentirane izvoditelje - Prosjek 1 (Average 1 - consid 197 36,62 61 11,34 130 24,16 150 27,88 538 100,00 ering all contractors) i one izražene samo u odnosu na izvoditelje koji imaju zaposlenike tj. pojedina radna sredstva - Prosjek 2 (Average 2 - considering only contractors with employees or working equipment). Tablica 8. Podaci o zaposlenicima i radnim sredstvima izvoditelja šumskih radova Table 8 Data on employees ond working equipment of contractors Kategorija - Category Brojnost, N Zaposlenici - Employees Radnici - Workers Inženjeri - Engineers Radna sredstva - Working equipment Motorne pile — Chain-saws Stihl Husquarna Nerazvrstane - Unclassif. Adapt, poljoprivredni traktori Adapted farm tractors IMT Zetor Torpedo Steyr Universal Ursus Nerazvrstani - Unclassif. Zglobni traktori - Skidders LKT Timberjack Nerazvrstani - Unclassif. Forvarderi - Forwarders Zičare — Yarders Ekipaže — Mini forwarders Konji -Horses Numerousness, N 998 977 21 Prosjek 1 -Average 1 Prosjek 2 - Average 2 1,86 3,90 1,82 3,82 0,04 1,62 608 10 2 596 1,13 0,02 0,004 1,11 2,95 1,67 2,00 2,99 230 0,43 1,52 42 9 9 2 2 2 164 215 91 23 101 9 2 9 591 0,08 0,02 0,02 0,004 0,004 0,004 0,30 0,40 0,17 0,04 0,19 0,02 0,004 0,02 1,10 2,10 1,29 1,50 1,00 1,00 2,00 1,38 1,82 1,72 1,53 1,77 1,13 1,00 1.80 6.29 Od 998 zaposlenika petinu čine tri poduzeća kojima izvođenje radova u šumarstvu nije glavna djelatnost. To znači daje prosječni broj od 3,9 zaposlenih po po duzeću/obrtniku (prosjek 2) nešto manji i mogao bi otprilike odgovarati prosječnom broju motornih pila (oko 3,0). Za ukupan broj izvoditelja taj je prosjek znatno manji i iznosi 1,9 odnosno oko 1,5 ako se zane mare navedena tri poduzeća. Medu šumskom mehanizacijom, uz motorne pile, prevladavaju adaptirani poljoprivredni traktori s pro sjekom od 1,5 (prosjek 2) odnosno 0,4 (prosjek 1) i zglobni šumski traktori s prosjekom od 1,8 odnosno 639 Šumarski list br. 11 12, CXXVII1 (2004), 633-648 M. Sporčić, 1. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ 0,4 traktora po izvoditelju. Primjena forvardera i žičara vrlo je skromna. Takav nalaz treba povezati s poče cima razvoja privatnoga poduzetništva kada se zbog rizika angažiranja tuđeg kapitala (povezano s nesigurnošću ugovaranja dugoročno značajnog obujma poslo va), uslužnik teško odlučuje na nabavu vlastite, skupe mehanizacije. Slika 6. Konji još uvijek prisutni u hrvatskom šumarstvu Figure 6 Horses still present in the Croatian forestry 3.2. Odnos nuditelji - izvršitelji usluga - Relation between service bidders and contractors Od ukupnoga broja izvoditelja koji su u promatra nom razdoblju svoje usluge nudili "Hrvatskim šuma ma" tj. javljali se na javna nadmetanja, samo ih 35 niti jednom nije odabrano za izvršitelje usluga (tablica 9). Pitanje je pritom po kojim kriterijima su gotovo svi iz voditelji smatrani sposobnim za izvođenje povjerenih radova, posebice kada se uzme u obzir njihova kadrov ska i tehničko-tehnološka (ne)opremljenost. Tablica 9. Broj nuditelja i izvršitelja usluga po godinama Table 9 Number of bidders and contractors by years Godina - Year 1998 1999 2000 2001 2002 Svih 5 god. Whole period Nuditelji - Bidders Izvršitelji - Contractors Brojnost, N - Numerousness, N % 366 351 95,90 324 305 94,14 305 281 92,13 276 251 90,94 254 230 90,55 573 Svake je godine u utrci za ugovaranjem radova pro sječno 300 izvoditelja. Međutim, sa 366 izvoditelja 1998. godine njihov je broj pao na 254 u 2002. godini. Većina pritom pokazuje kratkoročnu zainteresiranost za angažmanom u šumarstvu. Naime, tek oko 20 % iz voditelja aktivno je u pružanju usluga duže od 5 godi na (slika 7). Mogli bi reći da se svake godine izmijeni Slika 7. Izvoditelji prema broju godina u kojima su prisutni kao nuditelji/izvršitelji usluga Figure 7 Contractors by number of years of their practice in providing forest services 640 538 93,89 trećina izvoditelja, s time da ih u posao ulazi nešto ma nje nego što ih izlazi. 2 3 4 5 Broj godina, N - Number ofyears, N M. Sporčić, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 633-648 3.2.1. Izvoditelji šumskih radova po upravama šuma Forest contractors by forest administrations Istraživanjima je utvrđena pri sutnost izvoditelja u pojedinim upravama šuma te njihova mobil nost između uprava. Najviše izvo ditelja djeluje na području uprava šuma Delnice i Zagreb. Prosječno 5j se svake godine za ugovaranje iz vođenja radova natječe 51 izvodi telj u upravi šuma Delnice te 42 iz voditelja u upravi šuma Zagreb. U te dvije uprave kroz svih pet godi na evidentirano je 87 (11,9 %) od nosno 86 (11,8 %) izvoditelja. Naj Uprava šuma - Forest administration manje je izvoditelja zabilježeno u Slika 8. Zastupljenost nuditelja/izvršitelja usluga po upravama šuma upravi šuma Osijek. Samo 7 ili 1 %. Figure S Share ofbidders/contractors by forest administrations Udjeli ostalih uprava uglavnom se kreću između 2 i 5 % (Vinkovci, Našice, Požega, Ogulin, Senj, Bu zet i Split) ili oko 8-9 % (Bjelovar, Koprivnica, Sisak, hovog obrta, odnosno poduzeća (tablice 10 i 11). Petina Gospić i Nova Gradiška). izvoditelja prelazi granice matične uprave i pojavljuje se kao nuditelj i/ili izvršitelj usluga u najviše do 4 razli Na slici 8 prikazana je zastupljenost izvoditelja po čite uprave. Međutim, i u tim se slučajevima radi o pros upravama šuma za cijelo analizirano razdoblje. Za upra torno susjednim upravama, tako da su izvoditelji i dalje ve šuma korištene su skraćene slovne oznake. vezani za svoje sjedište. Izvoditelji su uglavnom usmjereni na "matičnu" Upravu šuma - onu koja pokriva područjem sjedište nji- #1 Tablica 10. Raspodjela izvoditelja prema broju uprava u kojima su prisutni kao nuditelji usluga Table 10 Contractors by number of forest administrations in which they are present as service bidders Godina - Year 1998 1999 2000 2001 2002 Cijelo razdoblje Whole period N % Broj uprava šuma - Number of forest administrations Zajedno - Together 4 2 3 1 Frekvencija izvoditelja, N - Frequency of contractors, N 366 30 5 331 324 287 30 7 4 1 305 29 271 276 249 24 3 254 1 225 25 3 7 573 458 83 25 1,22 100,00 14,49 4,36 79,93 Tablica 11. Raspodjela izvoditelja prema broju uprava u kojima su prisutni kao izvršitelji usluga Table 11 Contractors by number of forest administrations in which they are present as service providers Godina - Year 1998 1999 2000 2001 2002 Cijelo razdoblje Whole period N % Broj uprava šuma - Number of forest administrations Zajedno - Together 1 2 3 4 Frekvencija izvoditelja, N - Frequency of contractors, N 317 30 4 351 305 272 26 7 254 26 1 281 22 251 226 3 230 21 2 207 22 538 433 78 5 0,93 100,00 4,09 80,48 14,50 641 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 633-648 M. Šporčić, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ 3.2.2. Broj i vrsta usluga - Number and type of services Na osnovi vrste radova objavljivanih na javnim nad metanjima i izvoditelja zainteresiranih (prijavljenih) za njihovo izvođenje utvrđene su sljedeće vrste usluge: JBR - radovi jednostavne biološke reprodukcije reforestation PBR - radovi proširene biološke reprodukcije afforestation - sječa -felling SJ Izn-S - iznošenje drva samaricom (konjima) horse extraction Izn-Z - iznošenje drva žičarom -yarding Izv-F - izvoženje drva forvarderom -forwarding Izv-T - izvoženje drva traktorom minor transportation by tractor Vu-K — vuča drva konjima - horse skidding Vu-T - vuča drva traktorom - skidding Pri-Ka- prijevoz drva kamionima transport by trucks USR - uspostava šumskoga reda worksite arrangement after completing forest work operations Ostalo - prijevoz traktora labudicom, prijevoz učenika na uzgojne radove, doprema sadnica transport of tractors, students, seedlings etc. U prikazu brojnosti usluga radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije nisu raščlanjivani na niže grupe radova. Na taj način utvrđeni broj usluga na tržištu hrvatskoga šumarstva iznosi 12. Kada bi zaseb no promatrali evidentirane radove JBR, PBR i radove sa zajedničkim nazivnikom "Ostalo" taj bi se broj popeo na 28 vrsta usluga (radova). Slika 9. Izvoženje drva forvarderima među uslugama koje pruža ju izvoditelji šumskih radova Figure 9 Forwarding among the forest contractors 'services i i i • Nuditelji usluga Bidders M Izvršitelji usluga Contractors ™Y 25-' 20-' > > at ee; 15 -' 10-' 5r oV r iHL & «<? °%m nr -*—*—'(" • — ^ y as-7 $ J> ^ > sf > ^ 7 > > ^y>' A*' T 2 ^ i 1_L_*p7 ' "/ •> -.I? O" .tP JP A-*' <,<>' Vrsta rada-cijelo razdoblje - Type of work-whole C period Slika 10. Raspodjela izvoditelja prema uslugama koje pružaju Figure 10 Distribution of contractors by services thev provide Udjeli u pružanju pojedinih usluga (slika 10) odre đeni su na ukupno 1552 izvoditelja, jer se isti izvodite lji javljaju kao davatelji više različitih usluga. Najviše izvoditelja, jedna četvrtina, u svojoj ponudi ima uslugu izvođenja sječe i privlačenja (vuče) drva traktorima. Česti su izvoditelji koji nude uslugu izno šenja i/ili vuče drva konjima (oko 10 %) te izvoženja drva traktorima (12-13 % ) . Mogućnost izvođenja osta lih usluga usko je povezana s posjedovanjem potrebnih radnih strojeva. Tako iznošenje drva žičarom i izvo642 ženje forvarderom izvodi tek mali broj izvoditelja (ispod 1 %). Od definiranih 12 vrsta usluga najveći dio izvodite lja (30,2 %) u svojoj ponudi ima dvije usluge (tablica 12). Najčešće su to sječa i vuča drva traktorom. Znača jan dio ponude čine i izvoditelji sposobni pružiti tri različite vrste usluga (23,0 %). U toj skupini najčešće su sljedeće kombinacije usluga: sječa, izvoženje i vuča traktorom (38 izvoditelja) te sječa, iznošenje konjima, vuča traktorom (37 izvoditelja). M. Šporčić, I. Martirije: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 633-648 Tablica 12. Izvoditelji radova prema godinama i broju usluga koje nude Table 12 Forest contractors by years and number of services they provide Godina Year 1998 1999 2000 2001 2002 Cijelo razdoblje Whole period Broj usluga - Number of services 3 4 5 6 7 8 Frekvencija izvoditelja, N —Frequency of contractors, N 75 7 3 23 23 5 57 6 2 50 21 60 9 3 3 27 49 31 17 7 3 1 Zajedno Together 1 2 119 102 105 61 48 139 135 120 113 98 N 124 173 132 82 29 18 13 2 573 % 21,64 30,19 23,04 14,31 5,06 3,14 2,27 0,35 100,00 Velik broj izvoditelja koji obavljaju samo jednu vrstu radova (124 ili 21,6 %) pokazuje da se željeni 366 322 304 276 254 trend formiranja univerzalnih, polivalentnih izvoditelja ne događa ili da se ne događa željenom brzinom. 3.3. Radovi ugovoreni/izvršeni s davateljima šumarskih usluga Works contracted with/carried out by forest contractors Radovi čije su izvođenje "Hrvatske šume" ugovorile kao uslugu s vanjskim izvoditeljima, opisani su sljedećim pokazateljima: broj radilišta, vrsta i obujam radova, rokovi izvršenja te vrijednost radova. 3.3.1. Broj radilišta - Number of work sites šumarija te u 473 (56,6 %) gospodarske jedinice. Pro sječno svake godine oni obavljaju radove u 128 (75 %) šumarija te u 314 ili oko 38 % svih gospodarskih jedi nica (slika 11). Pri utvrđivanju broja radilišta na kojima su angaži rani ugovorni izvoditelji pošlo se od brojnosti jedinica organizacijskog i gospodarskog razdjeljenja šuma. Utvrđeno je da su uslužnici u promatranom razdoblju obavljali radove u svih 16 uprava šuma; u 165 (96,5 %) 3 -5 c > 04 ftj 1998 2000 2001 2002 Godina - Year Zajedno Together • Uprava šuma - Forest administration • Šumarija- Forest office • Gospodarska jedinica - Management unit Slika 11. Udjeli ugovaranja radova u ukupnom broju jedinica Figure 11 Share of work contracting in all units Broj od ukupno 10 200 radilišta u pet godina na ko jima su angažirani vanjski izvoditelji uvjetno je odre đen prema broju odsjeka u kojima su ugovoreni radovi. Na najvećem broju radilišta korištene su usluge privla čenja drva (slika 12). Za njima slijede radilišta sječe i izrade. Izvođenje uzgojnih radova (JBR i PBR) u pro šlosti je često bilo organizirano zasnivanjem građan- sko-pravnoga odnosa (GPO) s velikim brojem privre menih radnika. Prestankom mogućnosti GPO-a "Hr vatske šume" moraju primiti u radni odnos (na određe no vrijeme) radnike za izvođenje uzgojnih radova ili angažirati vanjske izvoditelje. U budućnosti je moguće očekivati povećanje ugovaranja izvođenja i ove vrste radova. 643 M. Sporčie, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXV1II (2004), 633-648 Privlačenje - Skidding 62% Sječa - Felling 26% PBR 2% JBR 9% Ostalo - Other 1% Slika 12. Broj radilišta prema vrsti radova Figure 12 Number of work sites by type of works 3.3.2. Vrijednost ugovorenih radova - Value of contracted Analiziranjem ugovorenih radova, utvrđeni su nov čani iznosi koje su se "Hrvatske šume" obvezale ispla titi za njihovo izvođenje. Svake se godine s vanjskim izvoditeljima ugovori izvođenje radova u prosječnoj vrijednosti od 77.337.000 kn. Vrijednost svih radova ugovorenih u pet godina iznosi 386.686.000 kn. Najve ći udio u tome s 277.562.000 kn ili 71,8% čini privla čenje drva. Svake je godine najviše izvoditelja koji obavljaju radove u vrijednosti do 100.000 kn (tablica 13). Njihov works se udio kreće od 28,3 % (2002.) do 39,0 % (1998. i 1999.). Najveća ukupna vrijednost radova ugovorenih s pojedinim izvoditeljom kreće se u jednoj godini do 5.500.000 kn, odnosno u petogodišnjem razdoblju do 11.100.000 kn. Valja ponoviti da navedene vrijednosti predstavljaju ugovorene cijene radova. Stvarnu zaradu (profit) izvoditelja predstavlja razliku između prika zanih prihoda i svih davanja koje izvoditelji moraju podmiriti. Tablica 13. Raspodjela izvoditelja prema vrijednosti ugovorenih radova i godinama Table 13 Distribution of contractors by value of contracted works and years Vrijednost radova,000 kn Work value, 000 kn 0 - 100 100-200 200-300 300 - 400 400 - 500 >500 Ukupno, N - Total, N 1998 137 85 45 24 15 45 351 ilo - uther 0,8 % Privlačenje - Skidding 61,7% Godina - Year 2001 2002 1999 2000 Broj izvoditelja, N - Number of contractors, N 86 65 119 105 67 71 66 59 36 23 41 38 31 22 22 19 12 14 13 16 35 31 28 48 305 281 251 230 JBR, PBR 31.1% Sječa - Felling 6,4 % Slika 13. Raspodjela 5-godišnjeg financijskog efekta ('uštede') po vrstama radova Figure 13 Distribution of a 5-year effect fsaving') by types of work 139 83 58 28 28 202 538 % 25,84 15,43 10,78 5,20 5,20 37,55 100,00 Uz pretpostavku da početne cijene s javnog nadme tanja predstavljaju razinu troškova na kojoj mogu sa mostalno obaviti pojedine radove, usporedbom s ugo vorenim cijenama utvrđeni su iznosi razlika ('uštede') koje su ostvarile "Hrvatske šume". Prosječno te uštede iznose oko 2.156.000 kn godišnje. Realno, te su se vri jednosti kretale od najmanje 1.272.715 kn 1999. go dine (11,8 %), do najviše 3.034.666 kn 2001. godine (28,2 %). Ukupni financijski učinak koji su "Hrvatske šume" u pet godina ostvarile angažiranjem vanjskih iz voditelja iznosi 10.779.117 kn. 3.3.3. Rokovi ugovorenih radova - Duration of contracted works Ugovori za obavljanje radova s uslužnim izvoditelji ma sklapani su svake godine s različitim rokovima izvr šenja radova, od jednodnevnih do jednogodišnjih. Naj 644 češći su međutim, kratkoročni ugovori. Nalazi pretraži vanja pokazuju daje prosječni rok izvršenja po ugovoru iznosio 50 dana, a daje čak 38,8 % radova ugovoreno na M. Sporčić, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ razdoblje kraće od 30 dana. Prosječni rok izvršenja ugo vorenoga rada ne razlikuje se značajno između proma tranih vrsta radova. Ugovor s najvećim rokom izvršenja Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 633-648 (352 dana) sklopljen je 1998. godine za obavljanje rado va proširene biološke reprodukcije (sjetva i sadnja u sa naciji). Ipak, takvi su ugovori rijetki. 3.3.4. Izvršenje ugovorenih radova - Execution of contracted works Na temelju Poslovnih izvješća "Hrvatskih šuma" te izvješća Proizvodne službe o ostvarenju proizvodnje napravljen je pregled izvršenja radova po izvoditeljima. Udio poduzetnika u obavljanju sječe i izrade drva ('ostala usluga' na slici 14) kreće se od 10,8 % 2000. do 17,5 % 2002. godine. U analiziranih pet godina oni • <—i h su sa izrađenih 2.318.789 m3 obavili oko 14 % sječe. Godišnje to prosječno iznosi 463.758 m3. Značaj vanj ske usluge je nešto veći ako se promatra samo tehnička oblovina, odnosno nešto manji obzirom na prostorno drvo. U tim slučajevima promatrani udjeli iznose 14,8 odnosno 12,6 %. - > .> "ču ~S 1998 1999 2000 2001 Godina - Year 2002 Ukupno Total • Ostala usluga - Contractors • Samoizrada - Local population Hrvatske šume Usluga d.o.o. - Service d.o.o. Slika 14. Udjeli izvršitelja sječe po godinama Figure 14 Share of cutters by years Udio samoizrade (sječa i izrada koju za vlastite po trebe obavlja lokalno stanovništvo) posebno je zna čajan kod izrade prostornog drva (40,1 %). U vlastitoj Godina - Year Hrvatske šume Usluga d.o.o. Service d.o.o. su režiji (vlastitim kapacitetima) "Hrvatske šume" oba vile 66,6 % sječe ili 67,1 % ako se tome pridruži Usluga d.o.o. (bivša trgovačka društva u vlasništvu "Hrvatskih šuma") - Service d.o.o. (former companies owned by "Hr vatske šume"). Na privlačenju drva, u razdoblju od 1998. do 2002. godine, uslužnici su za "Hrvatske šume" obavili oko 44 % ukupnoga posla. U pet godina privukli su 4.690.527 m3 ili prosje čno 1.181.894 m3 svake godine. S udjelom od 57 % privukli su više od polovice obujma prostornoga drva, odnosno 38 % oblovine. Po Ukupno većanje udjela vlastite režije ostva Total reno je na temelju prestanka rada tr govačkih društava (d.o.o.) i uklju čivanja njihove imovine i radnika u • Ostala usluga sastav vlasnika i osnivača "Hrvat Contractors skih šuma". Slika 15. Udjeli izvršitelja privlačenja po godinama Figure 15 Share of skidding operators by years 645 M. Sporčić, I. Martinić: USLU2NI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ U ukupnom prijevozu drva od 3.431.946 m3 u 2002. godini uslugom poduzetnika prevezeno je 71,4 % i u okviru je prosječnih izvršenja u posljednjih pet godina. Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 633-648 Udio poduzetnika u radovima biološke reprodukci je šuma procijenjen je na temelju obujma ugovorenih radova koji iznose oko 10 % njihova izvršenja. 4. RASPRAVA Discussion Budući da zbirka ne sadrži podatke o starosti i eksAko se za ozbiljnoga i kvalificiranoga izvoditelja ploatacijskom vijeku mehanizacije, pretpostavlja se da šumskih radova uzma onaj koji posjeduje najmanje dva je ona u prosjeku jednaka onoj u "Hrvatskim šumama". tipična sredstva šumarske mehanizacije (zglobni traktor, Imajući u vidu stanje mehanizacije "Hrvatskih šuma" ekipažu) i stalno zapošljava najmanje tri radnika, onda se od 538 analiziranih izvoditelja takvima može sma kako ga opisuju Vondr a i dr. (1997)', postavlja se pi trati tek 1/5 izvoditelja. Ostalih 4/5 izvoditelja (profil: tanje u kojoj mjeri ona izvoditeljima pridonosi u ostva radnici po potrebi, bez tipičnih sredstava, čak i bez ikak rivanju pozitivnih proizvodnih, financijskih i poslov vih sredstava za rad u šumi) treba držati prolazno anga nih rezultata. žiranima u šumarstvu kao povremenom, privremenom, U grupi izvoditelja bez zaposlenika i bez radnih dopunskom i kratkoročno zanimljivom djelatnošću. sredstava česta je napomena "radnici po potrebi" i Naime, tek oko 36 % izvoditelja ima stalno zaposlene "oprema raspoloživa po potrebi". Vjerojatno bi takvi radnike i vlastita radna sredstva. Samo 15 % ih zapošlja izvoditelji u slučaju ugovaranja radova za izvođenje is va više od tri radnika, a samo 2-3 % ima zaposlene inže tih privremeno uključivali potrebne radnike i radna njere šumarstva. sredstva. U domaćoj poduzetničkoj praksi, ne samo šu marskoj, česti je slučaj uključivanja radnika za povre Većina je izvoditelja s područja središnje Hrvatske, mene radove. Pritom poduzetnici najčešće biraju one Gorskog kotara i Like. Malobrojnost izvoditelja naj radnike koji imaju socijalna prava stečena po nekoj izraženija je u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj, Istri i drugoj osnovi (mirovina, čekanje na burzi rada, bolo Dalmaciji. Operativni radijus izvoditelja uglavnom je vanje). Poduzetnici često na štetu radnika, povremenih ograničen na matičnu upravu šuma unutar koje se nala i/ili stalnih, koriste nezaposlenost i nisku cijenu rada. zi sjedište njihovoga obrta/poduzeća. Ponuđene usluge Tome osim nezaposlenosti pogoduje i nedjelotvorna analiziranih izvoditelja uključuju maksimalno 12 razli pravna regulativa, manjkavo djelovanje inspekcije čitih poslova. Ipak, najveći broj izvoditelja može ponu rada i nepostojanje sindikalne povezanosti u svrhu zaš diti samo dvije vrste usluga. Najčešće su to sječa i vuča tite radnika. drva traktorom. Fluktuacija izvoditelja je velika. Tek oko 20 % izvoditelja aktivno je u davanju usluga u šu Nadalje, nužno je postići veće uključivanje inženjera marstvu duže od pet godina. šumarstva i u taj segment šumarske djelatnosti. Naime, Iz popisa radnih sredstava vidi se da uslužnici nisu samo šumarski inženjeri imaju specijalistička znanja o uveli nova tehnološka rješenja ili nova radna sredstva u svim dijelovima provedbe šumskih radova - planiranju, izvođenje radova, već se oslanjaju na u Hrvatskoj poz pripremi, izvođenju, nadzoru radova i analizi ostvare nata i ne uvijek zadovoljavajuća sredstva kao što su nja. Navedeno očekivanje u skladu je s europskim tren adaptirani poljoprivredni traktori i LKT skideri. Forvar- dovima profiliranja izvoditelja koji će moći pružiti širok dere i žičare posjeduje tek neznatan broj izvoditelja. raspon usluga - od planiranja, izvođenja uzgojnih rado Osam ih navodi da posjeduje forvardere, a samo dva iz va, radova pridobivanja drva i dr. Izostanak inženjera voditelja imaju žičare. Najčešće sredstvo rada je motor šumarstva u strukturi zaposlenih dovodi u pitanje ostvana pila. Njih posjeduje otprilike trećina izvoditelja. Sva rivost željenog profila izvoditelja. Također je tada upit kako da pritom izvoditelji s jednom motornom pilom ne na i stručna razina izvođenja radova od strane "novopredstavljaju značajniji oslonac "Hrvatskim šumama". afirmiranih" izvoditelja. Pritom se nikako ne želi podci Izvoditelji s većim brojem motornih pila, pogotovo oni s jeniti iskustvo koje posjeduje izvjestan broj uslužnika. tri i više pila mogu se smatrati potencijalom za ozbiljni "Hrvatske šume", kao najveći naručitelj posla, nisu je uključivanje u taj dio šumske proizvodnje i obavljanje razvile učinkovite mehanizme odabira pouzdanih i od radova većeg obujma. Takvih je međutim tek oko 10 %. govornih izvoditelja šumskih radova, praćenja kvalitete Vondra i dr. (1997) za stanje i eksploataciju radnih strojeva u vlasništvu "Hrvatskih šuma" kažu sljedeće: "Glavne promatrane grupe sredstava rada i/ili (motorne pile - traktori - kamioni - autobusi - osobna vozila) u prosjeku su stare iznad 8 godina; dakle većina sred stava u uporabi je iznad granice djelotvornog eksplatacijskog vijeka. Poznato je da eksploatacijska dotrajalost znači funkcijsku i tehno lošku zastarjelost te ekonomski nedopustivo intenzivno i skupo održavanje. S tim u svezi nastupaju mnoge teškoće u izvršenju proizvodne zadaće (kašnjenje u biotehnološkim rokovima, povećani troškovi, demotiviranost izvršitelja i dr.). Proizvodnja u takvim uvjetima ima za posljedicu nagli pad ekonomske učinkovitosti, pad proizvodnosti i pad plaća izvršitelja u proizvodnji. Najznačajnija posljedica je smanjenje dohotka." 646 M. Sporčić, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ i pravovremenosti izvođenja radova te sankcioniranja ponašanja izvoditelja protivnoga pravilima struke. Ne postojanje sveobuhvatnog sustava informacija o davate ljima šumarskih usluga i radovima koje oni obavljaju ta kođer predstavlja ozbiljnu manjkavost za kvalitetnu analizu stanja ali i unapređenje ovog pitanja. U takvim uvjetima neophodno je potvrđivanjem kvalificiranosti i poslovne sposobnosti izvoditelja osigurati obavljanje poslova u šumarstvu na kvalitetno prihvatljivoj razini. Cjelovito potvrđivanje osiguralo bi tržišnu prednost ovlaštenim i licenciranim izvoditeljima, a dalo jamstvo za stručno i pravovremeno obavljanje radova. Nadležna državna tijela (Ministarstvo poljoprivre de, šumarstva i vodnog gospodarstva) trebala bi biti prvi predlagatelj i poticatelj vladinih projekata razvoja poduzetništva u šumarstvu putem kreditnih aranžma na, subvencija, poreznih olakšica i si. Tim bi se potica jima investiralo u opremanje te organiziranje i ospo sobljavanje poduzetnika. Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 633-648 Istodobno treba uvesti obvezno licenciranje svih šu marskih poduzetnika te ustrojiti mehanizme izdavanja poduzetničkih licenci. Nositelj tih zadaća trebalo bi uz "Hrvatske šume", biti "Hrvatsko šumarsko društvo". Cjelovito ocjenjivanje/licenciranje uslužnika potrebno je da bi izvoditelji uvidjeli svoje prednosti i slabosti, tj. što bi trebali napraviti za svoju veću uspješnost i kvali tetu. S druge strane korisnicima njihovih usluga licenca je jamstvo za stručno, kvalitetno, pravodobno i ekonom ski uspješno obavljene poslove. Nalazi raščlambi pokazali su da uslužnici, bez obzi ra na njihov značajan udio u izvođenju radova, u ovom trenutku nisu sasvim kvalificirana, stabilna i kvalitetna sastavnica šumarske djelatnosti u Hrvatskoj. To ne znači daje poduzetništvo u šumarstvu Hrvatske nepo željno. Naprotiv, ono je potrebno ali s onim atributima koji su jamstvo za stručno, kvalitetno, pravodobno i ekonomski uspješno izvođenje radova. 5. ZAKLJUČCI - Conclusions Slijedom nalaza istraživanja profila i stanja izvodi telja šumskih radova u Hrvatskoj donose se sljedeći zaključci: 1. Ugovorni izvoditelji šumskih radova u Hrvatskoj predstavljaju mala, slabo opremljena, obiteljska po duzeća, najčešće bez zaposlenika u stalnom radnom odnosu, bez tipičnih, a često i bilo kakvih sredstava za rad u šumi. Izvoditeljske organizacije su kratko ga vijeka, fluktuacija izvoditelja velika, a broj i vrs ta usluga koje pružaju ograničeni. 2. Značaj ugovornih izvoditelja u hrvatskom šumar stvu je neosporan i velik. Svake godine oni prosje čno obavljaju 14 % sječe i 44 % privlačenja drva. S udjelom od oko 10 % sudjeluju u izvođenju radova biološke reprodukcije šuma, a u prijevozu drva su djeluju godišnje s oko 70 %. 3. Izvoditelji šumskih radova, bez obzira na njihovu sve veću prisutnost i značajan udjel u izvođenju proizvodnih zadaća, zasad nisu ni organizirani, ni kvalificirani, pa time ni stabilan subjekt u proizvod nom dijelu gospodarenja šumama u Hrvatskoj. 4. Za unapređenje poduzetništva u šumarstvu nužan je sveobuhvatan sustav informacija o davateljima šu marskih usluga i radovima koje oni obavljaju. Ta kav zasad nije ustrojen u hrvatskom šumarstvu, što predstavlja ozbiljnu manjkavost za kvalitetnu ana lizu stanja, ali i unapređenje ovog pitanja. 5. "Hrvatske šume" kao najveći korisnik usluga, tre bale bi svojim odnosom prema vanjskim izvodite ljima glede ponude radova (vrsta, obujam, lokacija, rokovi, cijene, uvjeti plaćanja), selektivnosti u oda biru i evidenciji pokazati veći interes i spremnost za sređivanje stanja i unapređenje poduzetništva - kao jednog od strateških interesa "Hrvatskih šuma" 6. Obavljanje poslova u šumarstvu na kvalitetno pri hvatljivoj razini moguće je i potrebno osigurati po tvrđivanjem kvalificiranosti i poslovne sposobnosti izvoditelja. Cjelovito potvrđivanje osiguralo bi trži šnu prednost ovlaštenim i licenciranim izvoditelji ma, a dalo jamstvo za stručno i pravovremeno obavljanje radova. LITERATURA - References D u n d o v i ć , J . , I. H o d i ć , S. P u l j a k , B . R a n o g a j e c , A. Š t e f a n č i ć , M. Z d j e l a r , 1999: Za pošljavanje šumarskih zaposlenika i razvoj po duzetništva u šumarstvu Republike Hrvatske. Studija. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, pp. 1-17. K a s t e n h o l z , E . , 2002: Best practices in forestry con tracting. Forworknet Update, December 2002, p. 1-3. K o s i r , B., I . W i n k l e r , M. M e d v e d , 1996: Kriteri ji za ocenjevanje kakovosti izvajalcev gozdnih del. Zbornik gozdarstva i lesarstva 51 (2): 7-26, Ljubljana. M a r t i n i ć , I., T. K r e m a , 1997a: Šumarski poduzet nici u Njemačkoj - usporedba sa situacijom u Švedskoj. Meh. šumarstva 22 (1): 65-66. 647 M. Šporčić, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ M a r t i n i ć , I., T. K r e m a , 1997b: Poduzetnici u šumskim djelatnostima u dva francuska departmana. Meh. šumarstva22(1), pp. 66. M a r t i n i ć , I., 1998: Stanje i razvoj izvođenja šumskih radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima. Meh. šumarstva 23 (1): 7-15. Š p o r č i ć, M., A. S a b o, 2002: Ozljeđivanje radnika u hrvatskom šumarstvu tijekom razdoblja 19912000. Šumarski list 126 (5-6): 261-271, Zagreb. Š p o r č i ć , M., 2003: Uspostava modela potvrđivanja izvoditelja šumskih radova. Magistarski rad, Šu- marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 100 pp, Zagreb. V o n d r a , V., I. M a r t i n i ć , M. Z d j e l a r , 1997: Procjena uzroka nerazvijenosti privatnog poduzetništva u šumskom gospodarstvu Hrvatske. Studija. Zavod za istraživanja u šumarstvu, Sumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 14 pp. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovna izvješća 1998. do 2002., Zagreb. SUMMARY: This paper presents the position of providing forest services in Croatia by independent contractors. The actual position has been assessed based on a comprehensive analysis of contractors and services provided in the period J 998 to 2002. The profile of forest contractors has been deter mined by analysis of form and characteristics of contractors, who offered to provide their services as forest contractors through public tenders announced by "Hrvatske šume ". The data for 538 contractors involved their structure by their headquarters, number of permanently employed workers, number of employed graduated engineers, number of forest mechanisation and type of services. The type, volume, value and time limits of the contracted works have also been analysed. It has been determined that contractors interested in periodical and shortterm forestry engagement prevail. They were mostly minor, poorly equipped, family enterprises, usually without permanently employed workers and with out typical working equipment for forest operations, if any. The highest num ber of contractors comes from central Croatia, Gorski Kotar and Lika, and the lowest from Istria and Dalmatia. Apart from poor technical and techno logical basis, the professional level of the provision of forest services is espe cially disputable since such operational units only employ few graduated engineers. The results of the analysis have shown that the actual forest contractors, regardless of their significant share in executing production tasks, are neither well organised nor adequately qualified and hence they cannot be taken for stable partners in the management of the Croatian forests. Attention has also been drawn to the need for developing a model, which would provide the continuation of the first officially accredited and qualified forest contractors. Key 648 words: Šumarski list br. 11-12. CXXV1II (2004), 633-648 forestry, forest contractors, entrepreneur ship, licensing IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 165 (001) Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 649-654 VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE {Prunus avium L.) IZ SREDIŠNJE BOSNE MICROSATELL1TE DNA VARIABILITY OF POPULATIONS OF WILD CHERRY (Prunus Avium L.) FROM CENTRAL BOSNIA Dalibor BALLIAN' SAŽETAK: U raduje istraživana mikrosatelitna DNK varijabilnost popu lacija divlje trešnje (Prunus avium L.) iz središnje Bosne (Mrkoviči, Ilijaš i Kakanj), a za kontrolu je iskorištena domaća sorta trešnje (cv. Alica). Za ekstrakciju DNK korištena je modificirana Roger s-ova (1997) procedura za ekstrakciju genomske DNK iz embriona. Genetička varijabilnost popu lacija procijenjena je uz pomoć visoko ponavljajućih DNK molekula (simple sequence repeats - SSR). Potvrđeni su rezultati ranijih istraživanja u kojima je registrirana relativno mala genetička varijabilnost trešnje (Prunus avium L.), uz korištenje određene grupe mikrosatelita. Ključne riječi: Prunus avium L., DNK, ekstrakcija, mikrosateliti. UVOD U suvremenim istraživanjima polimorfizma, kod vrsta šumskog drveća, sve značajnije mjesto zauzima analiza varijabilnosti molekule DNK. Ova suvremena metoda analize doprinosi novim spoznajama u siste matici biljaka. Dolazi se do novih spoznaja, na temelju kojih se pretpostavlja da će stara shvaćanja o vrstama biti revidirana i da će mnoge opisane vrste dobiti status podvrsta, varijeteta ili ekotipova. Molekularne metode do sada su našle daleko veću primjenu u poljoprivredi nego u šumarstvu. Ipak ima mnogo istraživanja na šumskim vrstama drveća, pose bice hrastovima, jasenima, bukvi, crnom boru, itd. Na razini Europe pokrenut je čitav niz značajnih projekata u cilju izučavanja DNK, kartiranja gena kod ekonom ski značajnih vrsta drveća. Do sada provedena istraživanja na DNK divlje treš nje (Prunus avium L.) objavljena su u više radova o ekstrakciji DNK (Saiki 1990, Lefort i D o u g l a s 1999). Ostala istraživanja koja su tretirala DNK treš nje, odnose se na domaće sorte trešanja značajne u vo ćarskoj proizvodnji, te su najznačajniji radovi G e r l a Dr. se. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu eha i S t r o s s e r a (1997, 1998), G e r l a c h a i sur. (1998). Medu tim radovima interesantan je rad koji se bavi mogućnostima rane selekcije kultivara trešnje, od H o r m a z a (1999). Značajni su i drugi radovi koji se odnose na pitanja osnovnih fundamentalnih istraživa nja kod raznih vrsta drveća, a između ostalog i roda Prunus, a odnose se djelomično na divlju i domaću trešnju ( I e z z o n i i sur. 1996, Levi i sur. 1993, Malusa 1993, M a l u s a i M a r c h e s i n i 1993, M a l u sa i S a n s a v i n i 1993 i 1995). Cilj rada bio je procijeniti stupanj unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti divlje trešnje u središnjoj Bosni, te ove rezultate usporediti s rezultati ma koji su do sada publicirani. Djelomična usporedba može se izvršiti s radom C i p r i a n i j a i sur. (1999). Dobiveni rezultati omogućili bi da se uoče razlike između populacija, te da se utvrdi da li se divlja trešnja značajno razlikuje na molekularnom razini od domaće sorte trešnje koja je najzatupljenija u području istraži vanih populacija. Rezultati bi nas usmjerili na pravi put iznalaženja optimalne metode za determinaciju čiste divlje trešnje, te olakšalo poslove na očuvanju ge netičke raznolikosti ove vrste. 649 D. Ballian: VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE , Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 649-654 MATERIJAL I METODA RADA Tijekom 1999. godine sakupljeno je sjeme divlje trešnje iz tri populacije na području središnje Bosne. Populacije se nalaze u različitim ekološkim nišama, a udaljene su jedna od druge 30 km. Sjeme je sakupljeno sa 69 stabala (populacija Mrkoviči 31 stablo, Ilijaš 15, Kakanj 23), a za kontrolu je korišteno sjeme ubrano s jednog stabla domaće trešnje, poznate autohtone sorte "Alica". Inače, ova je sorta najviše zastupljena u voć njacima gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne, gdje je i sabiran materijal za istraživanje. Fenologija cvjetanja kultivara poklapa se sa cvjetanjem divlje trešnje, kao i vrijeme sazrijevanja plodova. Za ekstrakciju DNK ko rišten je embrij koji je izvađena iz sjemena mehanič kim putem. Njegova veličina i masa zavisila je od veli čine sjemena, a masa se kretala oko 0,0005 g kod divl je trešnje, do 0,0008 g kod domaće trešnje. koviči, sa po osam sjemenki (ukupno 24 ekstrakcije), dva stabla iz populacije Ilijaš (16 ekstrakcija) i dva sta bla iz populacije Kakanj (16 ekstrakcija). Također je rađena ekstrakcija i za domaću trešnju sorte "Alica" koja je služila kao kontrola, jer je najčešća u području istraživanih populacija (osam ekstrakcija). Za istraži vanje međupopulacijske varijabilnosti slučajnim je iz borom uzet po jedan embrion od svakog stabla, na kojem je izvršena ekstrakcija (70 ekstrakcija). Po zavr šenoj ekstrakciji za preparate je primijenjena standar dna je PCR procedura, a potom analiza na gelu. Varijabilnost između stabala i populacija procije njena je uz primjenu X2-testa, testiranjem dobivenih distribucija u populacijama. Primjenom Hardy-Wainbergovog zakona izračunat je broj heterozigota u popu lacijama za sve tri populacije. Za proučavanje unutarpopulacijske varijabilnosti slučajnim izborom uzeta su tri stabla iz populacije Mr Izolacija genomske DNK Izolacija je izvršena za genomsku (cjelokupnu sta ničnu) DNK ( R o g e r s 1997). Mala veličina embriona otežavala je ekstrakciju, ali je metoda uspješno prila gođena količini embriona u prvim etapama izolacije na način kako slijedi. Embrioni su držani u tubama na temperaturi od -70 °C, najmanje 24 sata. Po njihovom vađenju iz fri židera, odmah je vršena maceracija specijalno konstru iranom alatkom, uz dodavanje 2 x CTAB buffera (2 % CTAB, 100 mM Tris, 20 mM EDTA, 1,4 M NaCl) u prilagođenoj količini od 50 ul, što se pokazalo sasvim dovoljnim za veličinu embriona. Sva daljnja procedura odvijala se uz manje preinake R o g e r s o v o g (1997) protokola, prema količini materijala koji je služio za ekstrakciju. Modifikacija je rezultirala dovoljnom koli činom DNK na kraju procesa izolacije genomske DNK. PCR-procedura i elektroforetska analiza Korištene su početnice sa 18-22 baze, proizvođača "Genosys biotechnologies - Cambridge (UK)" (Tab. 1.). Unatoč različitim temperaturama nalijeganja (TA) u istraživanju je za sve početnice uspješno korištena TA = 58°C. Tablica 1. Osnovni podaci o parovima početnica (Genosys biotechnologies - Cambridge). Table 1 Basic details of the primers (Genosys biotechnologies - Cambridge). Redni broj No. 1 2 3 4 Početnice Primers Broj baza No. of bases Sekvenca (5'-3') Sequence (5'-3') UDP96-003F UDP96-003R UDP96-018F UDP96-018R UDP97-402F UDP97-402R UDP98-407F UDP98-407R 20 20 20 22 22 20 20 19 TTGCTCAAAAGTGTCGTTGC ACACGTAGTGCAACACTGGC TTCTAATCTGGGCTATGGCG GAAGTTCACATTTACGACAGGG TCCCATAACCAAAAAAAACACC TGGAGAAGGGTGGGTACTTG AGCGGCAGGCTAAATATCAA AATCGCCGATCAAAGCAAC T A *=4(#GiC) + 2(#AiT) (#G i C) -•ukupan broj baza G i C koje se nalaze u početnici (#A i T) - ukupan broj baza A i T koje se nalaze u početnici 650 Temperatura topljenja Melting temperature (Tm) 63,9 63,9 63,8 62,2 63,3 63,8 63,4 65,0 Temperatura nalijeganja Annealing temperature (T A )* 58 62 60 64 60 62 58 56 D. Ballian: VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE .. Za PCR djelovanje učinjen je reakcijski volumen od 20ul za par početnica i prikazan u tablici 3, a procedura je trajala kao što je pri kazano u tablici 2. Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 649-654 Tablica 2. PCR procedura Table 2 PCR procedure Vrsta temperature Type of the temperature početna temperatura temperatura denaturacije temperatura hibridizacije temperatura elongacija završna temperatura temperatura čekanja Nakon zavšene PCR procedure, razdvajanje PCR produkta izvrše no je elektroforezom na 1,5 % agarnom gelu (Ultra pure DNA grade agarose - Bio Rad). Kako se radi o specifičnim početnicama, nije bilo potrebe da se radi na poliakridamidnom gelu, nego su vrpce izbrajane na agarnom gelu. Vrijeme po trebno za rad elektroforeze bilo je u zavisnosti od veli čine gela, i kretalo se oko jednog sata pri istosmjernoj struji od 50 ili 100V. Temperatura Temperature 94 °C 94 °C 55 °C 72 °C 72°C 4°C Vrijeme Time 2 min 1 min 1 min 1 min 8 min - Broj krugova No. of circles 35 35 35 Nakon elektroforeze bojenje gela izvršeno je ethidium bromideu koncentracije od 1 ug/ml, u trajanju od 20 minuta. Potom je izvršeno snimanje gela i izbrajane vrpci. Tablica 3. PCR standardni protokol Table 3 PCR standard protocol Protokol za broj uzoraka Broj analiza H20 10 x Buffer lOxdNTP's Početnica 1 Početnica 2 Taq Otopina DNA Ukupno 1 1 u ul 9,92 2,00 2,00 1,00 1,00 0,08 4,00 20,00 11 10 u ul 109,12 22,00 22,00 11,00 11,00 0,88 4,00 20,00 7 6 U jLll 69,44 14,00 14,00 7,00 7,00 0,56 4,00 20,00 15 13 u ul 148,80 30,00 30,00 15,00 15,00 1,20 4,00 20,00 19 18 21 20 U jLll U jLll 188,48 38,00 38,00 19,00 19,00 1,52 4,00 20,00 208,32 42,00 42,00 21,00 21,00 1,68 4,00 20,00 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Istraživanja su pokazala da od četiri para početnica koji su korišteni u ovim istraživanjima samo jedan par pokazuje polimorfizam (Tab. 4.). U drugih parova po četnica nije registrirana varijabilnost, jer su pokazali monomorfizam, iako je registrirana u ranijim istraživa njima, ali na drugim vrstama iz roda Prunus (P persica L . ) ( C i p r i a n i i sur. 1999). Tablica 4. Frekvencije alela i heterozigotnost.kod svih uzoraka. Table 4 Frequency of the alels and heterozygosity in all samples Početnice Primers UDP96-003 UDP96-018 UDP97-402 UDP98-407 Aleli (bp) Alleles (bp) 1 bp.149 1.00 bp.240 1,00 bp.139 0,57 bp.136 1,00 2 0 0 0 0 bp.151 0,43 0 0 Heterozigoti Heterozygoty Vrpce Band Broj analiza No. ofanalisys Nema polimorfizma Jednostruka 70 Nema polimorfizma Jednostruka 70 0,49 Dvostruka 126 Nema polimorfizma Jednostruk 70 bp. - parova baza Iz tih je razloga u ovom istraživanju varijabilnosti DNK korištena početnica UDP 97-402, kod koje se dobila očekivana heterozigotnost. Prosječna heterozigotnost za sve populacije iznosi 0,49 (Tab. 4.). Najveću 651 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 649-654 D. Ballian: VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE ... unutarpopulacijsku heterozigotnost imala je populacija Kakanj (0,50), dok najmanju pokazuje populacija Ilijaš (0,48) (Tab. 5,). Kao što je uočena varijabilnost između populacija, tako je zabilježena i varijabilnost u samim populacija ma, što se može vidjeti iz tablice 6. Najveću heterozi gotnost pokazalo je stablo broj 45 i 58 iz populacija Ilijaš i Kakanj (0,50). Najmanju heterozigotnost ima stablo broj 18 iz populacije Mrkoviči. Tablica 5. Dobivene frekvencije alela i njihova heterozigotnost u.populacijama. Table 5 The frequencies of the alleles and heterozygosity in the populations Populacija Population Broj stabala za analizu No. of trees for the analisys Mrkoviči Ilijaš Kakanj 31 15 23 Aleli sa veličinom bp Allels with size bp 1 139bp 0,58 0,60 0,52 2 151 bp 0,42 0,40 0,48 Heterozigoti Heterozygoty 0,49 0,48 0,50 Tablica 6. Frekvencije i heterozigotnost stabala u populacijama. Table 6 Frequencies of the alels and heterozigotry in the trees.alleles Populacija Population Mrkoviči Ilijaš Kakanj Domaća trešnja Broj i šifra stabla No. trees Broj analiziranih embriona No. of trees for the embrion Stablo 1. (8) Stablo 2. (18) Stablo 3. (28) Stablo 1. (38) Stablo 2. (45) Stablo 1. (58) Stablo 2. (68) Stablo 1. (70) 8 8 8 8 8 8 8 8 Ekološka valencija vrste nasljedna je karakteristika, odnosno njezina je sposobnost prilagodbe određena nasljednom osnovom ili genomom biljke. Pomoću prikazanih genetičkih parametara, razlike između populacija ili unutar populacija obično bivaju vidljive i jasne, ali u ovom slučaju su male. Mogući su uzroci tih malih različitosti, osim prirodne selekcije i antropogena djelovanja te razvojni čimbenici ili proce si prilagođavanja na određene ekološke uvjete. To proizlazi iz činjenice da je područje središnjih Dinarida vrlo specifično kada su posrijedi uvjeti okoli ša, jer na vrlo malom prostoru postoji velika varijabil nost klimatskih, edafskih, orografskih i drugih čimbe nika koji izravno utječu na diferencijaciju različitih ekotipova. Iako stručnjaci smatraju da vrste šumskog drveća s područja Dinarida pokazuju veliku varijabil nost, u usporedbi s istim vrstama sa sjevera, u slučaju divlje trešnje nismo mogli to zaključiti. Dobivena mala varijabilnost dobivena je samo srednju Bosnu, dok u drugim područjima nije izvršeno slično istraživanje. Može se izvesti zaključak da postoje male razlike između populacija iz različitih ekoloških niša, odnosno 652 Aleli sa veličinom bp Allels with size bp 1 2 139 (bp) 151(bp) 0,57 0,43 0,62 0,38 0,75 0,25 0,75 0,25 0,50 0,50 0,50 0,50 0,37 0,63 0,37 0.63 Heterozigoti Heterozygoty 0,49 0,35 0,38 0,38 0,50 0,50 0,47 0,47 da razlike u ekologiji staništa uvjetuju genetičku dife rencijaciju među populacijama, a da se te razlike ne mogu dobro registrirati pomoću korištenih genetičkih markera (mikrosatelita). Za razliku od molekularnih analiza, rezultati koje je na morfološkoj razini dobio B a l l i a n (2000, 2002) pokazuju postojanje razlika unutar i između populacija. Pomoću postupka mikrosatelitske DNK analize možemo vidjeti samo mali dio populacijske genetičke informacije, a velik dio ostaje nedostupan. Ovo nas upućuje daje potrebno usmjeriti istraživanja ka iznala ženju novih početnica. Ostaje ipak i problem da li jedinke divlje trešnje stupaju u križanje s domaćom trešnjom, i na koji način, ili je to pak ta povezanost uvjetovana njihovim ranijim križanjima. Broj biljaka koje predstavljaju populaciju ipak ostaje upitan, jer se pojavljuje problem subjektivnosti pri uzi manju uzorka, odnosno u broju biljaka koje predstav ljaju populaciju. Međutim, samo to povećanje broja uzoraka zahtijevalo bi smanjenje broja populacija, jer se uvijek postavljaju limitirajući čimbenici, kao stoje vri jeme potrebno za istraživanje i laboratorijski kapacitet. D. Ballian: VARIJABILNOST M1KROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE ... Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004). 649-654 ZAKLJUČCI 1. Modifikacijom originalnog recepta za ekstrakciju DNK naspram veličini embriona postignut je dobar rezultat u ekstrakciji, tako da je ova modifikacija uspješna za ekstrakciju DNK iz embrija u sjemenu. 2. U ovom istraživanju samo je jedan par početnica is kazao polimorfizam, i na tom marker lokusu bila su samo dva alela. Kod primjene početnice UDP97402 (F i R) registrirali smo samo dva alela, s veliči nom od 139 i 151 parova baza (pb), kao što je dobi veno i u ranijim istraživanjima. 3. Divlja trešnja, kao i sorta domaće trešnje "Alica" nisu pokazale značajnu varijabilnost, što se slaže s rezultatima ranijih istraživanja. 4. Rezultati istraživanja ukazuju da između populacija divlje i pitome trešnje (cv. "Alica") ne postoji veli ka razlika u strukturi mikrosatelitske DNK. 5. Mala genetička varijabilnost, kako unutarpopulacijska tako i međupopulacijska mogu nam olakšati ak tivnosti na poslovima zaštite i očuvanja genofonda divlje trešnje. 6. Buduće aktivnosti na molekularnoj razini treba usmjeriti ka iznalaženju pogodnijih mikrosatelita, za istraživanje genetičke varijabilnosti divlje treš nje, s obzirom da kod morfoloških istraživanja po kazuje veliki unutarpopulacijski varijabilitet. LITERATURA: B a 11 i a n, D. (2000): Početna istraživanja varijabilno leaves of four hardwood tree species Acer, sti morfoloških svojstava sjemena divlje trešnje Fraxinus, Prunus and Quercus. Ann. For. Sci. (Prunus avium L.), Šum. list br. 5-6/2000, st. 56,259-263. 271-278, Zagreb. L e v i , A., L. J. R o w l a n d , J. S. H a r t u n g , (1993): B a l l i a n , D. (2002): Variability of characteristics of Production of reliable randomly amplified poly the wild cherry blossom (Prunus avium L.) in morphic DNA (RAPD) markers from DNA of the region of central Bosnia, Annales forestales, woody plants. Hort. Science, 28: 12, 1188-1190. 25/2, 1-19, Zagreb. M a l u s a , E . (1993): Molecular biology in phylogeneC i p r i a n i , G., G. Lot, W. G. H u a n g , M. T. Matic studies. Evolution and development of cherry r r a z z o , E. P e t e r l u n g e r , R. T e s t o l i n , species. Rivista di Frutticoltura e di Ortoflori1999: AC/GT and AG/CT microsatellite repeats coltura55:5, 110-112. in peach (Prunus persica L. Batsch.): isolation, M a l u s a , E., A. M a r c h e s i n i , (1993): A new characterisation and cross-species amplification method to study the genetic variation of vegetals in Prunus. Theoretical and Applied Genetics. for breeding purposes. Note i: study on Prunus. 99: 1-2,65-72. Fitoterapia 64: 5, 427-432. G e r l a c h , H. K., R. S t r o s s e r , (1997): Patterns of M a l u s a , E., S. S a n s a v i n i , (1993): Investigation random amplified polymorphic DNAs for sweet on the interspecific relations of cherry species cherry (Prunus avium L.) cultivar identification. by means of restriction fragment length poly Angewandte Botanik 71: 5-6, 212-218. morphism (RFLP) of chloroplast DNA. Agro Bio Frut, 203-208. G e r l a c h , H. K, R. S t r o s s e r , (1998): Chain reac tions in fruit cultivation: cultivar identification M a l u s a , E., S. S a n s a v i n i , (1995): Phylogenetic with the aid of DNA fingerprinting. Erwerbsobanalysis of Prunus species with RAPDs. Agro stbau40:4, 103-106. Bio Frut - Italia 6 maggio 1994, 145-149. G e r l a c h , H. K., R. S t r o s s e r , J. Y s t a a s , (1998): R o g e r s , S. O. 1997: Molecular biology techniques, Sweet cherry cultivar identification using RAPD EFB 601 laboratory manual. 3rd edition. derived DNA fingerprints. Acta Horticulturae S a i k i , R. K. 1990: Amplification of genomic DNA. 468, 63-69. In: PCR Protocols: A guide to methods and H o r m a z a , J. I. (1999): Early selection in cherry applications. Ed. Innis, M.A.; Gelfand, D.H.; combining RAPDs with embryo culture. ScienSininsky, J.J.; White, T.J. San Diego, Academic tia Horticulturae 79: 1-2, 121-126. Press, 13-20. I e z z o n i , A . F., A. M. H a n c o c k , C. R. H a m p s o n , R. L. A n d e r s o n , R. L. P e r r y , A. D. Web s t e r (1996): Chloroplast DNA variation in sour cherry. Acta Horticulturae No. 410, 115-120. L e f o r t , F., C. G. D o u g l a s , 1999: An efficient micro-method of DNA isolation from mature 653 P. Ballian: VARIJABILNOST M1KROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŽNJE ... SUMMARY: The variability of the populations of the Prunus avium and their relaitonship with the Prunus avium cv. "Alica " was researched based on the genomic characteristics of the DNA. The material for this research was collected from 69 trees in the Central Bosnia area where 3 populations have been chosen (Mrkovici, Ilijas and Kakanj). For the extraction of the DNA we have used the procedure described by Roger s (1997) but it has been slightly modified based on the size of the embrios. For the PCR analysis the already known microsatellites were used as per Cipriani et al. (1999). For the extraction of DNA from the embryo quite a good result was achieved. In this research, only one pair of the primers has been acceptable which in turn points to the conclusion that in the research of the DNA of the Prunus avium by the microsatellites further developments are needed in the research of the sources of the acceptable primers. In the use of the primer UDP 97-402 (F and R) it has been registered that there were only 2 alells size of which being only 139 and 151 (pb) which was also found in the earlier researches by other authors. The mentioned research of the both Prunus avium and variaety 'Alice" haven't shown any substantial interpopulation or for population variability which also agrees with the findings of other authors who have done theses researches on the wild cherry. 654 Šumarski list br. 11-12, CXXVI1I (2004), 649-654 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 363 (001) Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 655-669 DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA TVRDIH I MEKIH LISTAČA - 4. DIO: OKOLIŠNA POGODNOST STROJNE SJEČE U PRIRODNIM SASTOJINAMA EFFICIENCY OF MECHANICAL FELLING AND PROCESSING IN SOFT AND HARDWOOD BROADLEAVED STANDS - PART 4: ENVIRONMENTAL SUITABILITY OF MECHANICAL FELLING IN NATURAL STANDS Tomislav PORSINSKY, Ante P. B. KRPAN, Igor STANKIĆ* SAŽETAK: Rad prikazuje posijedičnosti strojne sječe i izradbe drva pri proredi prirodne mješovite sastojine hrasta hitnjaka, obične bukve i običnoga graba jednozahvatnim harvesterom. Istraživanje posljedica strojne sječe i iz radbe drva obuhvatilo je oštećenje dubećih stabala te promjene nekih fizikal nih svojstava tla uslijed sabijanja tla jednokratnim prolaskom harvestera. Istraživanje oštećenja dubećih stabala tvrdih listača harvesterom Timberjack 1270B provedeno je u sječini starosti 80 godina, s drvnom zalihom od 323 m3/ha i temeljnicom 24,4 m2/ha uz 449 stabla/ha. Sječna gustoća prorede iznosila je 36,2 m3/ha (50 stabala/ha). Sječina nije bila sekundarno otvorena usporednim vlakama tipičnim za rad harvestera, niti je u tom smjeru provede na doznaka stabala. Stoga se harvester do doznačenih stabala kretao po sje čini. Istraživanjem je utvrđeno oštećivanje sastojine s analizom strukturnih obilježja nastalih oštećenja. Uočene su radnje i postupci koji uzrokuju ošteći vanje stabala te je provedena ocjena primjerenosti strojne sječe i izradbe drva harvesterom u navedenoj sastojini s obzirom na veličinu i strukturu oštećivanja. Pri sječi i izradbi drva harvesterom ukupno je oštećeno 29,5 staba la/ha, što u odnosu na broj preostalih stabala nakon sječe iznosi 6,4 %. Ošte ćeno je 18,6 dubećih stabala/ha, a 10,9 nedoznačenih stabala/ha posječeno je radi preloma, izvala, odnosno prolaska harvestera. Promjene nekih fizikalnih svojstava tla uslijed jednokratnog prolaska har vestera u odnosu na neizgaženo tlo, istražene su mjerenjem konusnoga indeksa tla mehaničkim penetrometrom, otpora tla na smicanje krilnom sondom te la boratorijskom analizom vodno-fizičkih svojstava uzoraka tla (Kopeckijevi valj ci). Testiranjem dobivenih rezultata značajki tla koje ukazuju na sabijenost, nisu utvrđene statistički značajne razlike ni kodjednog od praćenih parametra. Ključne riječi: proreda sastojina tvrdih listača, harvester, oštećiva nje stabala i tla 1. UVOD I PROBLEM ISTRAŽIVANJA - Introduction and problem of research Pridobivanje drva prate rizici oštećenja šumskog ekosustava. Najkritičnijim se drže oštećenja od mehaniMr. se. Tomislav Porsinsky, prof. dr. se. Ante P. B. Krpan, Igor Stankić, dipl. ing., Zavod za iskorištavanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb porsinsky @ hrast, sumfak.hr [email protected] [email protected] zacije u mladim sastojinama, gdje se, više nego u stari jim sastojinama, utječe na njihov daljnji razvoj, potrajnost prihoda i potrajnost ukupnih ekoloških funkcija šume ( W a s t e r i u n d 1996). Negativni su ekološki učinci zbog oštećivanja sas tojina uporabom strojeva pri šumskim radovima pred met mnogobrojnih istraživanja, rasprava i različitih ocjenjivanja. Isto su tako različita mišljenja i mjere koje 655 T. PorSinsky, A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... se poduzimaju u svrhu smanjenja oštećenja (Abeels 1994, Gonna 1994, Kosir 1994, VVasterlund 1994, Ward i Lyons 2001, Ward i dr. 2003). Autori koji su proučavali navedenu problematiku suglasni su da ne postoji mogućnost obavljanja šumskih radova bez oštećivanja okoliša unatoč svim mjerama zaštite ( M a r t i n i ć 2000). Obujam oštećenja u uskoj je vezi s radnim sredstvi ma (strojevi i oprema), kakvoćom organizacije rada, pogodnošću radnih metoda u konkretnim terenskim uvjetima te kakvoćom radne tehnike izvoditelja šum skih radova (S p i n e 11 i 1994). Poznato je da kod pri vlačenja drva obujam oštećivanja raste s porastom di menzija i snage strojeva, stupnjem mehaniziranosti rada i duljinama privlačenih sortimenata ( M a r t i n i ć 1993). Manja i slabija sredstva privlačenja uzrokuju manja oštećivanja sastojine. Od svih strojeva kojima se mehaniziraju radovi u šumarstvu, vozila u stalnom dodiru s tlom uzrokuju najveća oštećenja ( W a s t e r l u n d 2002, 2003). Pos ljedice kretanja vozila po sastojini očituju se u dva os novna slučaja: => gaženje tla, određeno kao omjer ploštine tla po ko joj se kretalo vozilo i ukupne ploštine sastojine, => sabijanje tla, određeno kao njegova obujmena de formacija. Osim uobičajenog sabijanja tla prolaskom vozila šumskom površinom nastaju i druga djelovanja: premje štanje horizonata tla, utjecaj na eroziju te oštećenje sta bala i pomlatka. Na gaženje se tla, osim nekim značaj kama vozila, najviše može utjecati pripremom rada i drugim organizacijskim mjerama (Krpan i dr. 1993). A b e e l s (1989) navodi da odlučujući utjecaj na sabija nje tla imaju značajke vozila (ukupna težina i njen ras pored po mostovima, broj osovina, broj i dimenzije guma, korištenje lanaca, odnosno gusjenica, vrsta prije nosa snage, način upravljanja) i stanje tla (vrsta tla, me hanički sastav, trenutna mokrina). F r o e 1 i c h (1989) iz nosi činjenicu daje o oštećivanju tla prolaskom vozila napisano mnogo radova, ali da se u manjem broju njih proučava utjecaj stupnja oštećivanja na razvoj biljaka. Isti autor smatra da su osnovna pitanja koja treba prou čavati u svrhu istraživanja utjecaja vozila na tlo: => kod koje razine oštećenja dolazi do smanjenja pri rasta drveća? => koje se promjene događaju u nekome tlu određene mokrine pri prolasku određenoga vozila? => koje sve mogućnosti postoje za povećanje proiz vodnosti oštećenoga tla? =» koje su značajke vozila najvažnije za oštećivanje tla, te kako treba konstruirati šumsko vozilo da bi se smanjilo to oštećenje? => postoje li, i koji su to otpori izmjenama postojećih metoda i strategije u iskorištavanju šuma u svrhu smanjivanja oštećivanja tla? 656 Šumarski list br. 11-12. CXXV1II (2004), 655-669 => kolike su gospodarske posljedice oštećivanja? On dalje navodi da postoje pokušaji kvantificiranja graničnoga oštećivanja tla, kakav je primjerice prijedlog USDA Forest Service-a, kojim se kao granično sabijanje tla smatra smanjenje ukupnoga prostora pora za 10 %. Time se omogućuje veće sabijanje lakših vrsta tala. Na kraju Froelich u istome radu iznosi' sljedeće zaključke: => rast sadnica razmjerno se smanjuje s povećanjem gustoće tla, => smanjenje obujamnoga prirasta (od 6 % do 15%) veće je nego visinskog kod mlađih stabala, => u proredama je smanjenje prirasta proporcinalno dubini kolotraga, ploštini gaženja i povećanju gus toće tla, => smanjenje prirasta temeljnice stabala može iznositi od 5 % do 13 % ovisno o intenzitetu sabijanja, => prirodni oporavak tla i povratak u stanje prije sabi janja traje između 20 i 50 godina. Iz navedenih se zaključaka vidi da obujamna defor macija tla, nastala povećanjem gustoće tla sabijanjem, dakle značajno utječe na rast biljaka. Postoje različiti načini mjerenja sabijenosti tla, od kojih su najčešći: pro mjene gustoće tla, poroznosti, kapaciteta tla za vodu i za zrak, mjerenje konusnoga indeksa, smične čvrstoće i dr. ( H i l d e b r a n d 1994, Horvat 1994, H o r v a t 1996, S a a r i l a h t i 2002, Warkotch i dr. 1994). Većina istraživača misli da je broj mehanički ošte ćenih stabala dobar pokazatelj ukupnog oštećenja sas tojine ( M a r t i n i ć 1991, S i r e n 2001, T o m a n i ć i dr. 1989). Takve se štete mogu razmjerno jednostavno i točno odrediti. Isto tako su i posljedice poznatije (sma njenje prirasta, pad vrijednosti obloga drva, sušenje stabala) u odnosu na one pri oštećivanju pomlatka i tla kretanjem vozila. Pri utvrđivanju obujma oštećivanja sastojine upo rabom mehanizacije, najčešće se postavljaju sljedeći ciljevi: => utvrditi ukupno oštećivanje sastojine iskazano pos totkom oštećenih stabala u odnosu na broj preosta lih stabala nakon sječe, => analizirati strukturna obilježja nastalih oštećenja, => uočiti radnje i postupke koji uzrokuju oštećivanje, => ocijeniti primjerenost radne metode i uporabljenih radnih sredstava s obzirom na veličinu i strukturu oštećivanja. Zbog porasta intresa za mehaniziranu sječu, u Hr vatskoj su tijekom 2002., provedena eksperimentalna istraživanja djelotvornosti strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača (Krpan i P o r s i n s k y 2002B). U ovome su radu proučavane posljedice stroj ne sječe i izradbe drva jednozahvatnim harvesterom Timberjack 1270B, pri proredi prirodne mješovite sas tojine tvrdih listača na području Uprave šuma podruž nice Bjelovar. T. Porsinsky, A.P.B. Krpan. 1. Stankić: DJF.LOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 11 -12, CXXVIII (2004), 655-669 2. METODE I MJESTO ISTRAŽIVANJA - Method and place of research Posljedice strojne sječe i izradbe drva jednozahvatnim harvesterom Timberjack 1270B istražene su u od jelu 20, G.J. Dišnica - Zobikovac - Petkovača, Šuma rije Garešnica. Sastojine u odjelu 20 su prirodne jednodobne mješovite šume hrasta kitnjaka, obične bukve i običnoga graba, starosti 79 godina. Pripadaju uređajnom razredu hrasta kitnjaka (gospodarenje uz ophod nju od 120 godina). Istraživanje oštećenja dubećih stabala pri proredi harvesterom provedeno je u odsjeku 20a. Drvna zali ha odsjeka iznosila je 323 m3/ha s temeljnicom od 24,4 m2/ha uz 449 stabla/ha. Sječna je gustoća prorede iznosila je 36,2 m3/ha (50 stabala/ha). Sječina nije bila sekundarno otvorena usporednim vlakama tipičnim za rad harvestera, niti je u tom smjeru provedena doznaka stabala. Stoga se harvester do doznačenih stabala kre tao po sječini, pri čemu je posjekao pokoje nedoznačeno (tanje) stablo. Pri istraživanjima je primijenjena me toda, koja je omogućila analizu strukturnih obilježja oštećenja (Tomanić i dr. 1989, Krpan i P o r š i n sky 2002B), što uključuje: => vrstu štete (stabla posječena radi prolaza vozila, pre lomljena i izvaljena stabla, oštećena dubeća stabla), => uzrok štete (udarac šasijom vozila, udarac sječnom glavom, pad drugog stabla pri obaranju), => mjesto oštećenja dubećih stabala (korjen, pridanak, deblo, krošnja), => vrstu oštećenja dubećih stabala (polomljene grane, polomljena krošnja, nagnječena kora, oguljena kora), => veličinu oštećenja oguljene kore (površina ozljede). Osim navedenih strukturnih obilježja oštećenja, za svakoje oštećeno stablo određena vrsta drva, izmjeren je prsni promjer te udaljenost stabla od harvestera. Naknadno posječena nedoznačena stabla razlučena su na stabla posječena radi prolaska vozila te na polomlje na i izvaljena stabla za koja je naveden uzrok prjeloma ili izvale. Naknadno posječenim i izrađenim stablima snimatelj je izmjerio prsni promjer. Nagnječena je kora određena kao oštećenje kore kod kojega nije vidljiva zona kambija, dok je oguljena kora određena kao ošte ćenje s vidljivim kambijem. Kod stabala s oguljenom korom, izmjerena je visina ozljede od tla i dimenzije ozljede (širina, duljina ili promjer) u svrhu izračuna ploštine ozljede, ali i određivanja njenoga oblika. Po lomljena krošnja određena je kao oštećenje do 40 % krošnje stabla. Oguljena i nagnječena kora debla - Fig. 1 Bark peel-off (scar) and crushed bark on the stem 657 T. Poršinskv. A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA . Osim navedenoga, za svako je oštećeno stablo pro cijenjena njegova gospodarska važnost te stupanj oštećenosti. Gospodarska važnost stabla procjenjuje vri jednost neoštećenoga stabla na kraju ophodnje, a raš članjena je u 3 stupnja: izabrano stablo (nositelj proiz vodnje, očekuju se kvalitetni tehnički sortimenti), ko risno stablo (pomaže u razvoju izabranih stabala, zašti ćuje tlo, iz stabla se očekuje manji udio tehničkih sortimenata), nevažno stablo (urasla stabla u jednodobnu sastojinu, podstojna stabla, u budućnosti isključiva mogućnost izradbe prostornoga drva). Stupanj oštećenosti stabla procjenjuje veličinu oštećenja pojedinog za sječu nedoznačenog stabla, a raščlanjen je u 3 razre da: vrlo teško oštećeno stablo (izvale, lomovi, stabla posječena zbog prolaza vozila), teško oštećena stabla (prelomi krošanja, oguljotine kore < 200 cm2 površine) te neznatno oštećena stabla (prijelomi grana, nagnječena kora, oguljotine kore > 200 cm2 površine. Istraživanja su provedena na način daje snimatelj pratio harvester tijekom cijelokupnog njegovog rada u sječnoj jedinici i zapisivao nastale štete prema razrađe Slika 2. Trag pri jednokratnom prolasku harvestera Fig. 2 Rut formation after single harvester pass 658 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 655-669 noj metodici. Obrada je podataka provedena analizom strukturnih obilježja nastalih oštećenja, sa svrhom is pitivanja mogućnosti smanjivanja stupnja oštećenja odnosno uklanjanja uzroka oštećenja stabala pri stroj noj sječi. Istraživanje je oštećenja tla pri jednokratnom prola sku harvestera provedeno u odsjeku 20b. Istraživanje je provedeno najednom kolotragu duljine 50 m (slika 2), s ciljem utvrđivanja da li postoji razlika u nekim značajkama šumskog tla izvan traga, odnosno u tragu nakon prolaska harvestera Timberjack 1270B. Mjerenja na terenu obuhvatila su uzimanje uzoraka tla u narušenom i nenarušenom obliku (Kopeckijevi valjci) i mjerenje dviju mehaničkih značajki tla: ko nusnoga indeksa penetrometrom i smičnog otpora tla krilnom sondom. Mjerenja konusnog indeksa i smične čvrstoće provedena su na dubini tla od 15 cm. S iste dubine vađeni su i uzorci tla. Slika 3. Penetrometar i krilna sonda Fig. 3 Cone Penetrometer and Shear Vane Tester T. I'»ršinsky. A.P.B. Krpan. I. Slankic: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJ1NAMA ... Uzimanje uzoraka tla u nenarušenom i narušenom stanju (za određivanje mehaničkoga sastava tla) prove deno je u skladu s priručnikom za ispitivanje zemljišta "Metode istraživanja fizičkih svojstava zemljišta" (Anon. 1971). Iz uzoraka nenarušenoga tla (Kopeckijevih valjaka) utvrđena su sljedeća vodno-fizička svojstava tla: => prirodna gustoća tla, => gustoća čvrste faze tla, => trenutna mokrina tla, => retencijski kapacitet tla za vodu (količina vode koju tlo može primiti, a da se ona ne cijedi - sve mikropore ispunjene vodom, a makropore zrakom), => porozitet, => kapacitet tla za zrak. Analize uzoraka tla provedene su u pedološkom la boratoriju Šumarskoga fakulteta Zagreb, prema priruč niku za pedološka istraživanja (S k o r i ć 1982). Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 655-669 Konusni je indeks (otpor tla na prodiranje) mjeren ručnim penetrometrom (Eijkelkamp - Hand penetro meter for top layers, type IB) promjera osnovice od 5,6 mm {A = 0,25 mm2) i vršnoga kuta od 30°. Prema načinu utiskivanja i zapisa mjernih podataka pripada grupi WES penetrometara (ručno utiskivanje s meha ničkim indikatorom). Izmjerena vrijednost (mjerni re zultat), ovakvih tipova penetrometara odnosi se na naj veći otpor pri prodiranju konusa do dubine mjerenja (15 cm). Mjerno područje ovog penetrometra u raspo nu je od 0 do 4000 kPa, s točnošću očitanja mjernog re zultata od 40 kPa. Otpor tla na smicanje (smična čvrstoća) mjerena je krilnom sondom {Eijkelkamp — Field inspection Vane tester). Krila sonde dimenzija su 16 mm • 32 mm, a mjerno područje ovog instrumenta je u rasponu od 0 do 260 kPa s točnošću očitanja mjernog rezultata od 4 kPa. Mjerni rezultat ovog instrumenta odnosi se na otpor pri smicanju tla u trenutku nastanka loma. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research Zbog raznorodnosti i raznovrsnosti posljedica stroj ne sječe i izradbe drva harvesterom, rezultati istraživa nja razdvojeni su u dva potpoglavlja, i to: Oštećivanje dubećih stabala i Oštećivanje šumskog tla pri kretanju harvestera. 3.1 Oštećivanje dubećih stabala - Standing trees damages Struktura oštećenja stabala u sječini prikazana je na ćenja sastojina pri šumskim radovima, određuju u ras slici 4. Ukupno je oštećeno 441 stablo ili 29,5 « 30 sta pon od 3 % do 5 % stabala preostalih nakon sječe, ovis bala/ha. Od ukupno oštećenih stablala, 63 % otpada na no o ovlastima pojedinih inspektora (Han i Kel oštećena dubeća stabla (18,6 stabala/ha). Na stabla ne logg 2000A). K o s i r (2002) i S i r e n (2001) navode povratno izgubljena za daljnje gospodarenje (163 add- da su štete kod pridobivanja drva sustavom harvester stabla) otpada 37 % ili 10,9 stabala/ha. U strukturi nak forvarder u granicama do 5 % preostaloga broja stabala nadno posječenih stabala, na stabla posječena radi pro po završetku eksploatacije sječne jedinice prihvatljive. laska harvestera otpada 6,7 stabala/ha (1,06 m3/ha), od Na ukupno 278 oštećenih dubećih stabala zabilježe nosno na prelomljena i izvaljena stabla 4,2 stabla/ha no je 317 pojedinačnih ozljeda ili prosječno 1,1 ozljeda 3 (0,45 m /ha). Lomove i izvale stabala najčešće je prouz po stablu. Analiza strukturnih obilježja oštećenih dube ročio pad drugog stabla pri obaranju (54 puta ili 86 %). ćih stabala prikazana je na slici 5. U 6 slučajeva uzrok je bio udarac šasijom harvestera Prema slici 5A najučestalije su ozljede debla (140 (10 %), a u 3 navrata (5 %) lom je prouzročen udarcem ozljeda) i krošnje (127 ozljeda), dok su pridanak (36 sječne glave. ozljeda) i korijen stabla (14 ozljeda) znatno manje oz Ukupno oštećivanje sastojine pri mehaniziranoj sječi i izradbi drva harvesterom, iskazano postotkom ošteće ljedi vani. Izvor oštećenja važan je podatak u svrhu uklanjanja nih stabala u odnosu na broj preostalih stabala nakon uzroka ozljeđivanja (slika 5B). Najčešći uzrok ošteće sječe, iznosi 7,5 % (449 stabala/ha prije sječe, doznaka nja dubećih stabala je udarac drugog stabla pri obara 50 stabala/ha). Isključivanjem stabala ispod taksacijske nju (86 %). Udarac šasijom harvestera tijekom rada granice od 10 cm (debljinski razred 7,5 cm) oštećenje prouzročio je 10 % ozljeda, odnosno udarac sječnom sastojine pada na 6,4 % od preostalih stabala u sastojini. glavom 4 % ozljeda. Usporedbe radi, M a r t i n i ć (1991) istražujući u prorednim sastojinama oštećenja pri sječi i izradbi drva Oštećenja dubećih stabala raščlanjena su glede ručno-strojnim radom motornom pilom utvrđuje stu vrste oštećenja, i to: oštećenje krošnje na polomljene panj oštećenja u iznosu od 8,2 % od preostaloga broja grane i polomljenu krošnju, odnosno oštećenja korije stabala. Propisi u SAD-u kao prihvatljivu razinu ošte- na, pridanka i debla na nagnječenu i oguljenu koru 659 T. Porsinsky. A.P.B. Krpan, 1. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA . Šumarski list br. 11-12, CXXV1II (2004), 655-669 40 -, Oštećena dubeća stabla (18,6 stabala/ha) Damaged standing trees (18.6 trees/ha) Oštećenje sastojine 441 stablo (29,5 stabala/ha) Štand damages • 441 trees (29.5 trees/ha) Hrast kitnjak (51 stablo) Sessile oak (51 trees) Obična bukva (120 stabala) European beech (120 trees) Obični grab (104 stabla) European hornbeam (104 trees) 1 Ostale tvrde listače (3 stabla) Other hardwood (3 trees) Oštećena dubeća stabla - 278 stabala (63 %) Damaged standing trees - 278 trees (63 %) -Q E ro CO -Q S to Posječena stabla radi prolaza harvestera -100 stabala (23 %) Extra felling trees for machine moving -100 trees (23 %) Prelomljena i izvaljena stabla - 63 stabla (14 %) Broken or overturned trees - 63 trees (14 %) 1" CD • • 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 Debljinski razredi - BHD classes, cm 30 Posječeno radi prolaza harvestera (1,06 m/ha, 6,7 stabala/ha) Extra felling frees for machine moving (1.06 m'/ha, 6.7 stabalalha) co CD Prelomljena i izvaljena stabla (0,45 m /ha, 4,2 stabala/h; Broken or overturned trees (0.45 m'/ha, 4.2 trees/ha) 1/3 CD I • Hrast kitnjak (1 stablo) Sessile oak (1 tree) Obična bukva (45 stabala) European beech (45 trees) Obični grab (54 stabla) European hornbeam (54 trees) Ukupno (100 stabala, 15,84 m3) Total (100 trees, 15.84 m3) I I I Hrast kitnjak (2 stabla) Sessile oak (2 trees) • Obična bukva (25 stabala) European beech (25 frees,) E3 Obični grab (34 stabla) European hornbeam (34 trees, D Ostale tvrde listače (2 stabla) Other hardwood (2 trees) Ukupno (63 stabla, 6,8 m* Total (63 trees, 6.8 m') 1I JL 7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 Debljinski razredi - BHD classes, cm 32,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 Debljinski razredi - BHD classes, cm Slika 4. Struktura oštećenja stabala u sječini - Fig. 4 Structure of damaged trees in the felling site (slika 5C). Smatra se da lomovi grana i nagnječena ko Preporuka je ECE/FAO/ILO radne grupe br. 1, čiji ra uzrokuju manje posljedice na dubećim stablima, u je sadržaj rada i osnovna tema bila određivanje odnosu na polomljene krošnje i oguljenu koru (Han i pokazatelja promjena pri oštećivanju stabala i tla, sa K e l l o g g 2000B). Ove dvije vrste najtežih oštećenja seminara "Soil, tree, machine interactions" održanoga dubećih stabala prouzročio je u 151 slučaju udarac dru 1994. godine u Feldafmgu, razvrstavanje ozljeda ogu ljene kore prema ploštini u sljedeća 4 razreda: I razred gog stabla pri padu tijekom obaranja. (< 16 cm2), II razred (16 cm2 - 100 cm2), III razred Nije utvrđena ovisnost udaljenosti između ošteće 2 2 2 noga stabla i harvestera o prsnom promjeru stabla i (101 cm - 200 cm ), IV razred (> 201 cm ). Shodno preporuci navedene radne grupe provedena vrsti drveća (slika 5D). Udaljenost se kretala u rasponu od 1 m do 25 m, a prosječno je iznosila 6 m ± 5 m (me je statistička analiza ploština ozljeda oguljene kore po vrstama drveća, razredima ploština ozljeda, odnosno dian 4 m). Najveća pozornost poklonjena je analizi oštećenja obliku ozljeda (tablica 1). Na 162 ozljede oguljene kore oštećenih dubećih oguljene kore na najvrednijem dijelu stabla - deblu i pridanku. Veličina oštećenja oguljene kore iskazuje se stabala utvrđena je ukupna ploština oguljene kore od 49 227 cm2 (0,33 m2/ha). prema razredima ploštine ozljede. 660 T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 655-669 Ozljede oguljene kore, češće su i veće kod vrsta dr Nije utvrđena ovisnost površine ozljede o udaljeno va tanje kore (obična bukva - 77 ozljeda sa srednjom sti između stabla s oguljenom korom i harvestera (slika ploštinom od 344 cm2, obični grab - 52 ozljede sa sred 6B). Važno je napomenuti daje 63,5 % ozljeda utvrđe njom ploštinom od 298 cm2). Na hrastu kitnjaku, kao no na stablima do 5 m udaljenosti, odnosno 80,2 % do vrsti drveća deblje kore, utvrđen je daleko manji broj udaljenosti od 8 m. ozljeda (svega 29) sa značajno manjom srednjom ploš Oguljotine kore raščlanjene su prema obliku u tri tinom ozljede oguljene kore (228 cm2). Isti trend poka grupe: okruglaste oguljotine, uzdužne oguljotine te po zuju ostale mjere opisne statistike: standardna devijaci prečne oguljotine. Razlog raščlanjenju su nejednake ja, najmanje i najveće opažanje. štetne posljedice svakog od navedenih oblika oštećenja Analizom ozljeda oguljene kore po razredima ploš- na prirast stabala, odnosno na kakvoću budućih drvnih tina ozljeda, utvrđeno je da su najčešće ozljede ploštine sortimenata. Najštetnije su poprečne oguljotine, jer se od 16 - 100 cm2 (64 ozljede) i ploštine iznad 201 cm2 njima presjeca veći broj provodnih elemenata stabla (47 ozljeda). Ipak najveći udio u ukupnoj ploštini ogu (Rebula 1991). Površine pojedinih oblika oguljene ljene kore zauzimaju razredi III i IV. kore ovisno o prsnom promjeru oštećenih stabala pri- 200 180 300 B) Uzrok oštećenja stabla Cause of tree damage A) Mjesto oštećenja stabla < Place of tree damage m 250 160 ^ o c 140 I 200 .-1 Cl Cr P Cr 3> 120 U. m 100 c_ m >N 80 m o o 'čT 60 (0 150 TO >N CD Q_ O 100 o" i _ 00 CG 50 13 4% Korijen Root Pridanak Butt end Deblo Stem Krošnja Crown Sječna glava Felling head Šasija vozila Vehicle chasis Stablo pri padu Falling tree 32 • Hrast - Oak D) Udaljenost od harvestera -: o Bukva - Beech Distance from harvester j o Grab - Hornbeam A OTL - Other hardwood Polomljene grane Broken branches Polomljena krošnja Broken crown Nagnječena kora Crushed bark Oguljena kora Scarr(Bark peel-off) 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 Debljinski razredi - BHD classes, cm Slika 5. Struktura oštećenja dubećih stabala u sječini - Fig. 5 - Structure ofstandig trees damage in the felling site 661 T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA . Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 655-669 Tablica 1. Statistička analiza ploština ozljeda oguljene kore - Table 1 Statistical analysis of scar area Standardna Medijan devijacija Standard Median deviation Ploština ozljede - Scar area, cm 2 Analiza po vrstama drveća - Analysis per tree species Broj ozljeda Number of scars Hrast kitnjak Sessile Oak Obična bukva European Beech Obični grab European Hornbeam Ostale tvrde listače Other hardwood Ukupno Total Ukupna ploština Total area Aritmetička sredina Mean Najmanja ozljeda Minimal scar Najveća ozljeda Maximal scar 29 6616 228 193 174 12 1000 77 26492 344 822 88 4 5400 52 15481 298 671 81 6 4000 4 638 160 168 101 36 400 162 49227 304 686 102 4 5400 12 4 15 54 18 100 141 104 200 400 scars 204 5400 m 10 5400 104 15 150 88 4 2250 Analiza po razredima ploština ozljeda - Analysis per classes I razred (< 16 cm 2 ) 17 197 11 4 / class (< 16 cm 2 ) 2 II razred ( 1 6 - 100 cm ) 64 3621 56 24 / / class ( 1 6 - 100 cm 2 ) 2 III razred (101 - 2 0 0 cm ) 34 4958 146 30 IIIclass (101 -200 cm 2 ) IV razred (> 201 cm 2 ) 47 IVclass (> 201 cm 2 ) 40451 860 1093 Analiza po obliku ozljeda - Analysis per shapes of Uzdužne ozljede ^ ^ ^ m A Longitudinal scars Poprečne ozljede 7 578 82 48 Transversal scars Okruglaste ozljede 43 7805 181 363 Round-shaped scars of scar areas kazuje slika 6C. Medu nastalim oguljotinama kore da leko je najviše uzdužnih oguljotina (112), puno manje ima okruglastih (43), a najmanje najopasnijih, popreč nih oguljotina (7). Nije uočena ovisnost oblika ogulje ne kore i prsnog promjera oštećenih stabala. Najveća je prosječna površina kod uzdužnih oguljotina (364 cm2), kod okruglastih je manja (181 cm2), a najmanja je kod poprečnih (82 cm2). egzaktno navedeno koja ploština ozljede ima utjecaj i s kojom posljedičnošću na oštećeno dubeće stablo. B e t t i n g e r i K e l l o g g (1993) i B r a g g i dr. (1994) na vode daje ploština kritične ozljede oguljene kore ovi sna o vrsti drveća, starosti stabla, genetskom predispo zicijom stabla, mjestu i položaju ozljede na stablu, di menzijama i oblikom ozljede (okrugla, poprečna ili uz dužna) s obzirom na uzdužnu os stabla. Oguljotine kore najvećim se dijelom nalaze u doljnjim dijelovima debla (slika 6D), u području gdje su česti radovi sa sječnom glavom harvestera, što potvr đuje rezultat daje 77,2 % oguljotina kore smješteno u visini debla do 2 m od tla, odnosno 85,2 % do visine od 3 m . B e t t i n g e r i K e l l o g (1993) iznose da su stabla s ozljedama kore debla, bližim razini tla, izloženija raz voju mikoza razarača drva. Isti autori, kao popratnu pojavu, navode smanjenje volumnog prirasta stabla, odnosno gubitak vrijednosti buduće oblovine. Krajnja analiza posljedica strojne sječe i izradbe drva obuhvatila je procijenu gospodarske važnosti i stupnja oštećenja svih oštećenih stabala (slika 7). Prema gospodarskoj važnosti stabla, oštećeno je 52,8 % nevažnih stabala (15,6 stabala/ha), 24 % koris nih stabala (7,1 stablo/ha), odnosno 23,2 % izabranih stabala (6,8 stabala/ha). Stupanj oštećenosti pokazuje da je neznatno oštećeno 47,1 % stabala (13,9 staba la/ha), teško oštećeno 15,9 % stabala (4,7 stabala/ha), odnosno vrlo teško oštećeno 37 % stabala (29,5 sta bala/ha). Zapaža se da teška i vrlo teška oštećenja ne maju visoke ferkvencije u višim debljinskim razredima u kojima je veće učešće korisnih i izabranih stabala. Ova analiza veličina ploštine ozljeda oguljene kore oštećenih dubcćih stabla utvrdila je posljedice strojne sječe i izradbe drva harvesterom u proredi mješovite bjelogorične sastojine. Međutim, nigdje u literaturi nije 662 T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVI1I (2004), 655-669 56 56 52 - 52 ~E o 48 E o 48 o o *" 44 44 40 o o "- | 36 ^ co £ 32 28 28 i 24 CU 24 .2, N 20 J, N 20 16 ° 16 •B 12 i 12 40 36 CC 32 CD •D ° CD CD ></) •co o O R 8 CL 4 0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 Debljinski razredi - BHD classes, 44 48 52 2 cm 4 i « 20 48 E o 44 44 o o 40 40 36 36 32 * co % 32 i "O .2, N 24 0) 20 J!, 20 ° 16 N ° & >cn 12 K 8 CD 2 52 52 1 26 56 56 0 o *- 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 Udaljenost ozljeđenoga stabla do harvestera Distance of scaring tree from harvester, m co o 28 CD 28 24 16 12 o 4 0 4 8 40 44 Debljinski razredi - BHD classes, 12 16 20 24 28 32 36 cm 48 52 0 4 6 8 10 12 14 16 18 Visina ozljede na deblu - Vertical distance of stem from ground line, m Slika 6. Analiza stabala s ozljedama oguljene kore - Fig. 6 - Anaysis of trees with scarring damages 90 80 120 w cu 70 •fc 100 60 CD 80 50 40 60 - i' 20 £ 30- o m 20 • 10 7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 Debljinski razredi - BHD classes, cm 7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 Debljinski razredi - BHD classes, cm Slika 7. Značajke ukupnoga oštećivanja sastojine - Fig. 7 Features of total stand damage 663 T. PorSinsky. A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJ1NAMA ... Šumarski list br. 11-12. CXXVII1 (2004), 655-669 3.2 Oštećivanje tla pri kretanju harvestera - Soil damaging after harvester pass Tlo odsjeka 20b prema osnovnoj pedološkoj karti mjerila 1:50 000 (Mihajlo i B a š i ć 1981) sljedećih je značajki: => matični substrat - les, => tip tla - pseudoglej obrončani i lesivirano tlo tipi čno i pseudoglejno u omjeru 70 % : 30 %, => nagib terena - od 3 do 16 %, => mehanički (teksturni) sastav - ilovača ili ilovasta glina, => dreniranost - nepotpuna do umjereno dobra. Granulometrijski je sastav tla određen otapanjem u Na-pirofosfatu. Analizom su utvrđeni sljedeći udjeli pojedinih frakcija: krupni pijesak (0,2 - 2 mm) - 2 %, sitni pijesak (0,02 - 0,2 mm) - 56,6 %, prah (0,002 0,02 mm) -31,6 %, glina (<0,002 mm) - 9,8 %, iz čega se zaključuje da tlo u odsjeku 20b po teksturnoj oznaci pripada pjeskovitoj ilovači. Položaj tla prikazan je u trokutastom USDA dijagramu klasifikacije tla (slika 8). Rezultati statističke analize podataka utvrđenih analizom Kopeckijevih valjaka i mjerenja konusnog indeksa i smične čvrstoće za tlo u tragu jednokratnog prolaska harvestera i izvan traga (kontrolno mjerenje) usporedo su prikazani u tablici 2. Testiranje je rezultata značajki tla koji pokazuju sabijenost provedeno u računalnom programu Microsoft Excel testom razlike dviju sredina gdje se pretpostavlja ju nejednake varijance (t-Test: Two-Sample Assuming PRAH - SILT Slika 8. Mehanički sastav istraživanoga tla Fig. 8 Grain size distribution of researched soil Unequal Variances) na način da su uspoređene srednje vrijednosti (aritmetičke sredine) značajki tla u tragu i izvan traga harvestera. Značajnost razlika između srednjih vrijednosti ocijenjena je testom razlike (t) na osnovi nulhipoteza kojima se pretpostavlja da su raz like između sredina rezultat slučajne varijabilnosti vri jednosti u uzorcima i da između odgovarajućih sredina Tablica 2. Statistička analiza nekih fizičkih značajki tla - Table 2 Statistical analysis ofsomefisicalfetures of soil Značajke tla Soil features Mjesto uzimanja uzorka tla ili mjerenja Place of measurement u tragu harvestera izvan traga harvestera outside harvester rut in harvester rut Analiza Kopeckijevih valjaka -Analysis ofKopecki s sample cores Prirodna gustoća tla, g/cm3 1,14±0,13(1,02- 1,27)* 1,08 ±0,10 (0,97-1,14)* Bulk density, g/cm3 3 Gustoća čvrste faze tla, g/cm 2,61 ± 0 , 0 8 ( 2 , 5 6 - 2 , 7 0 ) * 2,61 ±0,04 (2,56-2,63)* Solid density, g/cm 3 Trenutna vlažnost tla, vol % 44,13 ±0,74 (43,30-44,70)* 43,93 ±2,41 (41,40-46,20)* Current moisture content, vol % Retencijski kapacitet za vodu, vol % 47,03 ±0,64 (46,30-47,50)* 47,43 ±3,48 (44,90-51,40)* Water capacity, vol % Porozitet, vol % 58,63 ±3,37 (55,50-62,20)* 56,37 ±4,25 (51,80-60,20)* Porosity, vol % Kapacitet tla za zrak, vol % 11,60 ±2,95 (9,20- 14,90)* 8,93 ±3,20 (5,80- 12,20)* Soil air capacity, vol % Analiza mehaničkih značajki tla - Analysis mechanical soil features Konusni indeks, kPa 1152 ± 3 7 1 ( 2 8 0 - 1920)* 1098 ± 2 7 7 ( 4 0 0 - 1560)* Cone index, kPa Smična čvrstoća, kPa 66 ± 2 7 ( 3 8 - 9 8 ) * 61 ± 5 ( 5 6 - 6 8 ) * Soil strenght, kPa * vrijednosti najmanje i najveće izmjere - minimums & maximums 664 Testiranje Testing f STAT 'CRIT -0,66 2,77 0,00 3,18 0,14 4,30 -0,20 4,30 0,72 2,77 1,06 2,77 0,52 2,03 0,42 2,77 T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, 1. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJINAMA takva razlika ne postoji. U slučaju daje izračunata var ijabla (7STAT) provedenoga testa usporedbe dviju sredi na manja od kritične (?CRIT) n a 95 %-tnoj razini signifikantnosti smatramo da razlika između testiranih vrijednosti nije značajna ( P a v l i ć 1985). Prema podacima u tablici 2, vidljivo je da testira njem nije utvrđena značajna razlika za nijedan parame tar koji opisuje sabijanje tla. Dodatni prikaz rezultata mjerenja konusnoga indek sa i smične čvrstoće dan je na slici 9, koja prikazuje u Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 655-669 Box & Whisker dijagramima medijan, kvartile podata ka te najmanje i najveće izmjerene vrijednosti. Iz dija grama je vidljivo da razlike u medijanima (mjera cen tralne tendencije koja nije pod utjecajem najmanjih i najvećih opažanja) mjerenih parametara ne postoje, već da su nastupile promjene kod tla u tragu vozila koje se očituju kroz smanjen raspon najmanjih i najvećih rezul tata izmjere, odnosno kvartila izmjerenih podataka. Do biveni rezultati ukazuju na smanjenje prirodne varija bilnosti šumskoga tla, tj. na blago sabijanje tla. 2,2 120 CO 2,0 Q. 110 nj .J 100 "I 90 ° 1.6 | x a> ~o 1,4 S 1,2 o a. I to v. | • E1 1,0 J2 co o » 0,8 c 0,6 w co c 0,4 3= C O 80 70 E CO i_ o BO 0,2 0,0 Tlo izvan traga vozila Soil otside vehicle rut Tlo u tragu vozila Soil in vehicle rut Tlo izvan traga vozila Soil otside vehicle rut Tlo u tragu vozila Soil in vehicle rut Slika 9. Rezultati mjerenja konusnog indeksa i smične čvrstoće - Fig. 9 Results of measurement of Cone Index and Soil strenght Ovi rezultati utvrđeni su na dobro dreniranom tlu (pjeskovita ilovača) koje je u trenutku mjerenja bilo izrazito vlažno, na što ukazuje podatak trenutne vlage tla (44 vol %) koja se nalazila blizu razine retencijskog kapaciteta tla za vodu (47 vol %). Na ove rezultate mogući utjecaj imaju šire gume harvestera (70 cm) kao i montirani lanci na gumama koje je vozač stavio čim je pala kiša. 4. ZAKLJUČCI I PREPORUKE - Conclusions and Recomendations Pri strojnoj proredi harvesterom Timberjack 1270B u prirodnoj mješovitoj sastojini hrasta kitnjaka, obične bukve i običnoga graba starosti 80 godina oštećeno je 6,4 % stabala preostalih nakon sječe ili 29,5 stabala po ha, stoje prema dosadašnjim spoznajama manje u od nosu na sječu obavljenu motornom pilom. Obzirom da u sječini nisu postojale usporedne vlake sa kojih bi harvester sjekao stabla (niti je u tom smjeru provedena doznaka stabala za sječu) veći je udjel naknadno posječenih stabala. Na stablima su najizloženije ozljedama deblo i pridanak (55% ozljeđenih dubećih stabala). Najčešća vrs ta oštećenja je ozljeda oguljene kore (51 % ozljeđenih dubećih stabala). Najčešći je uzrok oštećenja udarac posječenoga stabla (86 %). Posebna je pozornost posvećena analizi oštećenja ozljeda oguljene kore debla, iz razloga što je ta vrsta ozljeda najzastupljenija te ima velik utjecaj na kvalite tu i vrijednost sastojine na kraju ophodnje. Ozljede oguljene kore, češće su i veće kod vrsta drva tanje kore (obična bukva - 77 ozljeda sa srednjom ploštinom 344 cm2, obični grab - 52 ozljede sa srednjom plošti nom 298 cm2). Na hrastu kitnjaku, kao vrsti drveća deblje kore, utvrđenje daleko manji broj ozljeda (sve ga 29) sa značajno manjom srednjom ploštinom ozlje de oguljene kore (228 cm2). Najučestalije oštećivanje oguljene kore utvrđeno je kod udaljenosti između sta bla i harvestera do 5 m (63,5 %), odnosno na visini debla od tla do 3 m (85,2 % ozljeda). 665 T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, 1. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Prema stupnju oštećenosti sastojine utvrđeno je da teška i vrlo teška oštećenja nemaju visoke ferkvencije u višim debljinskim razredima u kojima su se nalazila gospodarski vrijednija stabla. Iz stečenih iskustava, preporuke za uporabu harvestera pri proredama prirodnih sastojina tvrdih listača sa svrhom smanjivanja razine oštećenja sastojine su: => doznaku stabala u prirodnim sastojinama prilagodi ti radu harvestera s usporednih vlaka, međusobne udaljenosti od 20 do 35 m, => sječa stabala izvan vegetacije, tj. u zimskom raz doblju, => od vozača harvestera zahtijevati veću kakvoću iz vođenja radova (prvenstveno usmjerenog obaranja stabala), => povećati nadzor izvođenja radova. Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 655-669 Oštećenja tla kretanjem harvestera istražena su ana lizom fizičko-mehaničkih značajki tla u tragu i izvan traga vozila. Analizom se nisu utvrdile značajne razlike praćenih značajki tla, unatoč povećanoj vlažnosti tla. Na dobiveni rezultat utjecala je veća širina korištenih guma, kao i stavljanje lanaca na kotače harvestera u slučaju padalina. Rezultati provedenoga istraživanja posljedica sječe i izradbe drva jednozahvatnim harvesterom u prorednoj sastojini tvrdih listača, govore u prilog strojne sječe i izradbe te opravdavaju njezinu primjenu. Ovim je ra dom utvrđena okolišna pogodnost, ove za naše podne blje nove tehnologije, u odnosu na ručno-strojnu sječu i izradbu drva motornom pilom. 5. LITERATURA - References A b e e l s , P.F.J., 1989: Forest machine design and soil damage reduction. Proceedings of the ECE/FAO/ILO/IUFRO Seminar on the Impact of mechanization of forest operations to the soil, Louvain-la-Neuve, 195-224. A b e e l s , P.F.J., 1994: Mechanization of the forest operations and impacts on the environment. In teractive seminar and workshop "Soil, tree, ma chines interaction", Feldafmg, Germany, 1-24. A b e e l s , P.F.J., E. H i l d e b r a n d , H. H o f l e , A.J. K o o l e n , D. M a t t h i e s , R. S p i n e l l i , I. W a s t e r l u n d , 1994: Conclusions - Drawn by the FORSITRISK working groups. Proceedings of the ECE/FAO/ILO Interactive Workshop and Seminar FORSITRISK - Soil, Tree, Machine interactions, Feldafmg 4 - 8 July 1994, Germa ny, Apendix 1-13. A n o n . , 1971: Metode istraživanja fizičkih svojstava zemljišta. Priručnik za ispitivanje zemljišta, Knjiga 5, Jugoslavensko društvo za proučavanje zemljišta, Beograd, 1-207. Anon., 1992: Osnova gospodarenja GJ. "Dišnica-Zobikovac-Petkovača" za razdoblje (1994-2003). Anon., 2001: Knjižica doznake - odjel 20a, G.J. "Dišnica-Zobikovac-Petkovača", Šumarija Garešnica. A n o n . , 2001: Plan sječa za 2002 godinu G.J. "Dišnica -Zobikovac-Petkovača", Šumarija Garešnica. B a c h e r , M., 2003: A mechanized harvesting system for large-sized wood in permanent stands. Pro ceedings of 2nd Forest Engineering Conference Posters: Technique and Methods, 12-15 May 2003, Vaxjo, Sweden, 13-21. B e t t i n g e r , P , L.D. K e l l o g g , 1993: Residual stand damage from cut-to-length thinning of second666 growth timber in the Cascade Range of western Oregon. Forest Products Journal 43 (11-12): 59-64. B i g o t , M., E. C u c h e t , 2003: Mechanized harvest ing system for hardwoods. Proceedings of 2nd Forest Engineering Conference - Posters: Tech nique and Methods, 12-15 May 2003, Vaxjo, Sweden, 57-66. B r a g g , W.C., W.D. O s t r o f s k y , B.F. H o f f m a n , 1994: Residual tree damage estimates from par tial cutting simulation. Forest Products Journal 44(7-8): 19-22. F r o e 1 i c h, H.A., 1989: Soil damage, tree growth, and mechanisation of forest operations. Proceedings of the ECE/FAO/ILO/IUFRO Seminar on the Impact of mechanisation of forest operations to the soil, Louvain-la-Neuve, 77-86. H a n , H.-S., L.D. K e l l o g g , 2000A: Damage Charac teristics in Young Douglas-fir Stands from Co mmercial Thinning with Four Timber Harves ting Systems. Western Journal of Applied Fore stry 15 (1): 27-33. H a n , H.-S., L.D. K e l l o g g , 2000B: A Comparison of Sampling Methods and a Proposed Quick Sur vey for Measuring Residual Stand Damage from Commercial Thinning. Journal of Forest Engi neering 11 (1): 63-71. H o r v a t , D., 1994: Penetrometar - mjerilo za procje nu sabijenosti šumskoga tla (Penetrometer measuring device for estimation of forest soil compaction). Mehanizacija šumarstva 19 (3): 161-171. H o r v a t , D., 1996: Procjena sabijenosti šumskoga tla penetrometrom s konusom - Stanje i budući raz- T. Porsinsky, A.P.B. Krpan. I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJINAMA ... voj na Šumarskome fakultetu u Zagrebu (Esti mation of the forest soil compaction by cone penetrometeter - Situation and future develop ment at the Faculty of forestry Zagreb). Pro ceedings "Progresses in Forest Operations", Ljubljana, Slowenia, 83-93. H i l d e b r a n d , E.E., 1994: Forest soils medium for root growth. Interactive seminar and workshop "Soil, tree, machines interaction", Feldafing, Germany, 1-14. G o n n a , von der M., 1994: Soil conservation guide lines for mechanical site preparation in British Columbia, Canada. Interacctive seminar and workshop "Soil, tree, machines interaction", Feldafing, Germany, 1-6. K o s i r , B., 1994: Work preparation as a tool to avoid soil disturbances. Interacctive seminar and workshop "Soil, tree, machines interaction", Feldafing, Germany, l^L K o s i r , B., 2002: Tehnološke možnosti strojne sečnje. Zbornik ob posvetovanju "Strojna sečnja v Sloveniji", Gospodarska zbornica Slovenije Združenje za gozdarstvo, Ljubljana, oktober 2002, 7-20. K r p a n , A.P.B., Ž. I v a n o v i ć , S . P e t r e š , 1993: Fi zičke štete na tlu pri privlačenju drva (Ground damage resulting from dragging of timber). Šu marski list 117 (1-2): 23-32. K r p a n , A.P.B., T. P o r s i n s k y , 2001: Harvester Timberjack 1070 u Hrvatskoj. (Harvester Timberjack 1070 in Croatia). Šumarski list 125 (11-12): 619-624. K r p a n , A.P.B., T. P o r s i n s k y , 2002A: Proizvodnost harvestera Timberjack 1070 pri proredi kulture običnoga bora (Productivity of Timberjack 1070 Harvester in Scotch Pine Thinning). Šumarski list 126 (11-12): 551-561. K r p a n , A.P.B., T P o r s i n s k y , 2002B: Djelotvor nost strojne sječe i izradbe u sastojinama mekih i tvrdih listača. Znanstvena studija, Šumarski fa kultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-40. K r p a n , A.P.B., T. P o r s i n s k y , 2004A: Djelotvor nost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača - 1. dio: Promišljanje struke o strojnoj sječi i izradbi drva (Efficiency of Me chanical Felling and Processing in Soft and Hardwood broadleaved stands - Part 1: Attitu des of Forest Professionals towards Mechanical Felling and Processing). Šumarski list 128(3^): 127-136. K r p a n , A.P.B., T P o r s i n s k y , 2004B: Djelotvor nost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača - 2. dio: Djelotvornost harvestera Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004). 655-669 u kulturi mekih listača (Efficiency of Mechani cal Felling and Processing in Soft and Hard wood broadleaved stands - Part 2: Efficiency of harvesters in the culture of soft broadleaf trees). Šumarski list 128 (5-6): 233-244. K r p a n , A.P.B., T P o r s i n s k y , I. S t a n k i ć , 2004: Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojina ma tvrdih i mekih listača - 3. dio: Djelotvornost harvestera u prirodnoj prorednoj sastojini tvrdih listača (Efficiency of Mechanical Felling and Processing in Soft and Hardwood broadleaved stands - Part 3: Efficiency of harvester in natural thinning stands of hardwood broadleaf species). Šumarski list 128 (9-10): 495-508. M a r t i n i ć , I., 1991: Oštećenje sastojine pri obaranju stabla, izradi i privlačenju drva (Damage to Stands of Trees in the Felling, Processing and Hauling of Timber). Šumarski list 115 (1-2): 33^8. M a r t i n i ć , I., M. J u r i š i ć , T H e n g l , 1999: Neke ekološke posljedice uporabe strojeva u šumar stvu (Some Ecological Effects of Machinery Utilisation in Forestry). Strojarstvo 41 (3-4): 123-129. M a r t i n i ć , I., 2000: Koliko smo blizu ekološki pri hvatljivoj uporabi mehanizacije u šumarstvu? (Environmentally friendly use of machinery in forestry - a soap bubble or a near future). Šu marski list 124 (1-2): 3-13. M i h a j l o , A., F. B a s i c , 1981: Osnovna pedološka karta mjerila 1:50 000 - List (sekcija) Bjelovar 3. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osjeku i Poljoprivredni institut Križevci. P a v l i ć , I., 1985: Statistička teorija i primjena. Tehni čka knjiga Zagreb, 1-343. P e l t o l a , A . , K. P a p u n e n , 2001: The mechanisation of thinning in the Nordic countries. Proceedings of International conference "Thinnings: A valu able forest management tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada & Canadian Forest Service, CD. R e b u l a , E., 1991: Posljedice gradnje vlaka u šumi. Mehanizacija šumarstva 16(3): 161-171. S a a r i l a h t i , M., 2002: Soil interaction model. Project deliverable D2 (Work package No. 1) of the De velopment of a Protocol for Ecoefficient Wood Harvesting on Sensitive Sites (ECOWOOD). EU 5th Framework Project (Quality of Life and Ma nagement of Living Resources) Contract No. QLK5-1999-00991 (1999-2002), 1-72. S i o n n e a u , J., E. C u c h e t , 2001: Mechanisation of Thinnings in Hardwood, The Franch Experien ce. Proceedings of International conference 667 T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, 1. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 655-669 "Thinnings: A valuable forest management tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada & Canadian Forest Service, CD. - Fortechenvi Brno 2003", May 26-30, 2003, Brno, Chech Republic, Mendel University of Agriculture and Forestry Brno & IUFRO WG 3.11.00,473-482. S i r e n , M., 2001: Tree Damage in Single-Grip Har vester Thinning Operations. Journal of Forest Engineering 12(1): 29-38.0 W a r k o t s c h , P.W., L. van H u y s t e n , G. J. O l s e n , 1994: Soil compaction damage, rooth growth, and yield losses in eucalyptus grandis planta tions in Zululand, South Africa, Interacctive seminar and workshop "Soil, tree, machines interaction", Feldafing, Germany, 1-22. S p i n e l l i , R., 1994: Environment impact of logging by farm tractors. Interactive seminar and work shop "Soil, tree, machines interaction", Feldafing, Germany, 1-10. Š k o r i ć , A., 1982: Priručnik za pedološka istraživa nja. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučili šta u Zagrebu, 1-57. Š k o r i ć , A., 1991: Sastav i svojstva tla. Fakultet po ljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 1-136. T o m a n i ć , S., V. V o n d r a , I. M a r t i n i ć , 1989: Oštećivanje sastojina pri šumskim radovima (Damage on Stands at Forest Work). Mehaniza cija šumarstva 14 (3-4): 65-72. W a r d , S.M., J. L y o n s , 2001: The development of an operations protocol (OP) for wood harvesting on sensitive sites. Proceedings of International con ference "Thinnings: A valuable forest manage ment tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada & Canadian Forest Service, CD. W a r d , S.M., P M.O. O w e n d e , 2003: Development of a protocol for eco-efficient wood harvesting on sensitive sites. Proceedings of the 2nd International Scientific Conference "Forest and Wood-Processing Technology vs. Environment W a s t e r l u n d , ! . , 1994: Forest response to soil distur bance due to machine traffic. Interactive semi nar and workshop "Soil, tree, machines interac tion", Feldafing, Germany, 1-23. W a s t e r l u n d , I., 1996: Environgentle forestry opera tions - possible or must. Proceedings of the se minar Progresses in Forest Operations, 8 May 1996, Ljubljana, Slowenia, 9-14. W a s t e r l u n d , I., 2002: Soil disturbance in forestry: Problems and perspectives. Proceedings of the International Seminar on New Roles of Planta tion Forestry Requiring Appropriate Tending and Harvesting Operations, September 29 - Oc tober 5, 2002, Tokyo, Japan, The Japan Forest Engineering Society & IUFRO WG 3.04/3.06/3.07,312-315. W a s t e r l u n d , I., 2003: Soil disturbance problems in forestry. Proceedings of the 2nd International Scientific Conference "Forest and Wood-Pro cessing Technology vs. Environment - Forte chenvi Brno 2003", May 26-30, 2003, Brno, Chech Republic, Mendel University of Agri culture and Forestry Brno & IUFRO WG 3.11.00,491-495. SUMMARY: This paper shows the consequences of mechanical felling and processing in thinning mixed natural stand consisting of Sessile Oak fQuercus petraea Matt.), European Beech (Fagus sylvatica L.) and European Hornbeam (Carpinus betulus L.) by one-grip harvester Timberjack 1270B. Research of mechanical felling and processing consequences has pointed out tree damages and changes of some physical soil properties under compaction after single harvester pass. Research of standing tree damages by Timberjack 127 0B harvester was carried out in 80 years old stand, with the growing stock of 323 m3/ha and the basal area of 24.4 m2/ha with 449 trees per ha. Removal of thinning was 36.2 m3/ha (50 trees per ha). There were no parallel skid trails typical for the har vester operations in the cutblock neither the tree marking for this purpose was done. Therefore, the harvester moved to the marked trees across the cutblock. The research established stand damage through the analysis of struc tural features of sustained damages. Operations and routines which are caus ing damage were identified and the assessment of the harvester performance 668 T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, I. Slankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 655-669 in mechanized felling and processing of timber in the stand, considering the volume and structure of caused damage was made. During felling and pro cessing operations performed by harvester, a total of 29.5 trees/ha were dam aged, which is 6.4 % in relation to the number of the remaining trees after felling. 18.6 standing trees per ha were damaged and 10.9 non-marked trees per ha were felled due to breakage, overturning or harvester moving. Changes of some physical soil properties under compaction after single harvester pass in relation on undisturbed soil, were researched by measuring cone index with cone penetrometer, shear strenght with vane tester and by laboratory analysis of water-physical properties of soil samples (Kopecky cylinder). Results of the soil features which indicate compaction were tested and no significant differences were established for any of the tracked parameters. Key words: thinning of hard-broadleaved ages, soil disturbance stands, harvester,tree dam 669 Na preticajnoj traci. ... s novim profi pilama od STIHL-a MS 341 i MS 361. Još lakše. Još jače. Još teže pobjedive. Nove profi- motorne pile neće vas uvjeriti samo u svoju snagu, nego i u smanjenje vibracija i brzinu rada. Univerzalno su primjenjive za sve radove sječe i izrade drvnih sortimenata, uzgojne radove i njegu sastojina. Snažne i robusne u obaranju, lagane i snažne kod kresanjapravi paketi snage za profesionalce. Zatražite od nas besplatan prospekt. Javite nam se, rado ćemo Vam ih prikazati u radu kod Vas. Dugotrajne. Lagane i snažne. Sigurne. Profesionalne. Jednostavne za rukovanje. Niskog nivoa vibracija. I još više... Sve su to odlike novih profi pila. Ekskluzivni uvoznik i distributer za RH unikomerc uvoz Zagrebačka 115, 10410 Velika Gorica Tel: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 E-mail: [email protected] Br. 1 u svijetu STIHL Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004). 671-678 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 375 (001) PRIVLAČENJE OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C IZ OPLODNE SJEČE U UVJETIMA ŠUMARIJE VELIKA PISANICA SKIDDING OF ROUNDWOOD BY TRACTOR TIMBERJACK 240 C FROM REGENERATION FELLING IN CONDITION OF FOREST OFFICE VELIKA PISANICA Željko ZEČIĆ*, Ante P. B. KRPAN*, Branimir STANKIĆ** SAŽETAK: U radu su prezentirani rezultati istraživanja rada zglobnog trak tora Timberjach 240 C na privlačenju drva u brežuljkastim uvjetima u dovršnom sijeku listača. Na radilištu je ostvareno efektivno vrijeme od 81,44 % ukupno utrošenog vremena. Prosječni je tovar po turnusu ostvaren u iznosu od 4,24 m3. Fiksna vremena zauzimaju 54,31 % efektivnog vremena turnusa. Pro sječna brzina vožnje praznog traktora je 4,96 km/h, a punoga 3,55 km/h. Prosječna brzina praznog traktora veća je od brzine punoga traktora za 1,41 km/h. Na brzine kretanja najviše utječu uzdužni nagibi i vrste traktorskih prometnica. Prosječna brzina izvlačenja užeta iznosi 1,33 km/h, aprivitlavanja tovara 1,03 km/h. Dnevni se učinak može ostvariti od 100,45 m3/dan (100 m) do 57,75 m3/dan (700 m), a s time i manji troškovi, koji se kreću od 18,61 kn/m3 do 32,41 kn/m3. Ključne riječi: izvodnost, troškovi privlačenje drva, oplodna sječe, zglobni traktor, pro 1. PROBLEMATIKA - Scope U Hrvatskoj je 1995. godine u okviru državnih šuma drvo privlačilo 188 (35,9 %) adaptiranih poljoprivred nih traktora, 270 (51,6 %) zglobnih traktora, 23 (4,4 %) forvardera te 43 (8,2 %) traktora s poluprikolicom (Ze č i ć i 998). Od 1968. u Hrvatskoj je na privlačenju drva bio uposlen veći broj srednje teških i teških specijalnih šumskih traktora različitih proizvođača i tipova poput: Kockums 821, Kockums 822 i Kockums 860, Timberjack 208 D, Timberjack 225 D, Timberjack 225 E, Timberjack 360 D i Timberjack 380, LKT 80, LKT 81, LKT 120, LPKT 40, Caterpillar 518, IMT 5101, Holder 870C, Ecotrac V 11 1033F, Silva 101, Belt GV 50 i Belt GV 75, Tree Farmer C5D, John Deere 440 i John Deere 540, IwaFujiT30,TAF650idrugi(Igričić 1988). Zglobni su traktori iz obitelji Timberjack (Timber jack 200) još davne 1961. po prvi put uvedeni u svjetsko dr. se. Željko Zečić, prof. dr. se. Ante P.B. Krpan, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za iskorištavanje šuma, Svetošimunska 25, 10002 Zagreb ** Branimir Stankić, dipl. inž. šumarstva, Hrvarske šume d.o.o, UŠP Bjelovar šumarstvo. U Hrvatskoj su kasnije bili zastupljeni već navedeni Timberjack 208 D, Timberjack 225 D i Tim- * Slika 1. Zemljopisni položaj objekta istraživanja Figure 1 Geographical location of research object 671 Ž. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Stankić: PRIVLAČENJE OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C ... berjack 225 E (A n o n. 1998). Od zglobnih su traktora u državnim šumama kao i kod poduzetnika najzastupljenijiLKT80iLKT81. Razlozi za to ležali su u povoljnijoj nabavnoj cijeni u odnosu na zglobne traktore zapadnog podrijetla te uporabivost tih traktora u našim terenskim i sastojinskim uvjetima. Prema zadnjim podacima "Hrvatske šume" p. o. Zagreb su u razdoblju od 1999. do 2001. kupile 45 traktora Timberajck 240 C. Godine 1999. je kupljeno 27 traktora, od kojih je 12 opremljeno dvobubanjskim vitlom Adler HY16, a 15 traktora jednobubanjskim vitlom T40 D. Tijekom 2000. i 2001. godine kupljeno je 6, odnosno 12 traktora, svi s vitlima Adler HY16. Na taj je način, uz kupnju forvardera Timberjack 1210, 1410 i 1710 i Valmet 860 te drugih traktora (Steyr, Valmet) obnovljen strojni park za privlačenje i izvoženje drva u Hrvatskoj. Budući da je traktor Timberjack značajno zastupljen u šumarstvu Hrvatske potrebno bi bilo provesti istraživanje na većem broju radilišta različitih uvjeta. Šumarski list br. 11-12, CXXVI1I (2004), 671-678 Slika 2. Privlačenje oblovine traktorom Timberjack 240 C Figure 2 RounJwood skidding by tractor Timberjack 240C Ovaj rad prikazuje rezultate istraživanja traktora Timberjack 240 C pri privlačenju drva u uvjetima rada (reljefnih i sastojinskih prilika) oplodne sječe. 2. OBJEKT I METODA ISTRAŽIVANJA - Investigation object and method Istraživanje je provedeno na radilištu Velika Pisani ca, čiji je zemljopisni položaj prikazan na slici 1, a neke su osnovne značajke radilišta prikazane u tablici 1. Radilište se nalazi na području UŠP Bjelovar, šu marija Velika Pisanica. Na radilištu je primijenjen sku pni rad (4 radnika + traktor + 3 motorne pile) s izraže nom međusobnom kooperacijom na sječi i izradbi sta bala, vezanju i odvezivanju tovara te doradi na pomoć nom stovarištu. Podaci u tablici 1 ukazuju na različi tost sastojinskih, reljefnih i tehnoloških značajki objekta istraživanja. Radi se o dovršnoj sječi hrastovih i bukovih stabala prosječnog obujma od 4,16 m3. Pri vuči drva traktor se kreće po vlakama. Pri vuči tovara najveći je nagib zabilježen od +20 %. Na brežuljkas tom se terenu traktor s teretom kretao uz nagib. Na radilištu je proveden studij rada i vremena trakto ra prema metodici koja se primjenjuje u Zavodu za isko rištavanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu i koja se naslanja na njemačka i skandinavska iskustva (REFA 1984,Skaar 1988, S c h l a g h a m e r s k y 1994). Utrošci vremena radnih operacija mjereni su po vratnom metodom kronometrije. Primijenjena je stan dardna snimačka oprema. Odgovarajućim su metoda ma prikupljeni pomoćni mjerni i opisni podaci. Mate- Tablica 1. Značajke radilišta Table 1 Work site characteristics Šumarija - Forst office Reljef- Relief Nadmorska visina, m Above sea level, m Nagib vlaka - Road slope Stanje tla - Soil condition Organizacija rada Work organization Vrsta drva - Tree species Vrsta sječe - Typ of felling Prosječni obujam stabla, m 3 Average tree volume, m Posječeno drvo, mVha Felling wood, mJ/ha Metoda privlačenja Method of skidding Srednja udaljenost privlačenja, m Average scidding distance, m Velika Pisanica Brežuljkast - Hillock 130- 165 (+5 % do +20 %) Vlažno - Humid Skupni rad Group work Hrast 56,5 %, - Oack Bukva 40,2 %, - Beech OTL 3,3 % - OHS Do vršni sijek Final felling 4,16 95,93 Deblovna Stem 286 matičko-statistička obrada podataka provedena je po moću standardnih PC paketa. 2.1 Tehničke značajke traktora i vitla - Technical characteristics of tractor and winch Neke su tehničke značajke traktora Timberjack 240 C te neke tehničke značajke dvobubanjskog vitla 672 Adler HY16 prikazane u tablici 2. Prema indeksu obli ka Timberjack 240 C nalazi se u zoni srednje teških i Z. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Slankić: PRIVLAČENJE OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C teških skidera, a prema odnosu snage motora i mase traktora pripa da familiji teških traktora. Duljina i promjer vučne užadi na vitlima pri lagođena je dimenzijskim značaj kama tovara i potrebnoj duljini iz vlačenja užeta. Tako je na na lijevi bubanj vitla ugrađeno uže duljine 20 m i promjera 18 mm, zbog izra zito velikog obujma i mase izrađe ne oblovine. Tablica 2. Neke tehničke značajke traktora i vitla Table 2 Some technical characte ristics of tractor and winch Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004). 671-678 Traktor - Tractor Duljina -Length Dimenzije, mm Širina - Width Dimensions, mm Visina - Height Snaga motora, kW - Engine power, kW Timberjack 240 C 5860 2590 2911 75 Dvobubanjsko Double drum AdlerHY16 Ručno iz kabine Manual controlling from cabin20 40 18 14 Vitlo - Winch Tip - Typ Upravljanje Controlling Duljina užeta, m Cable length, m Promjer užeta, mm Cable diameter, mm Potezna sila, kN Pulling force, kN L-L D-R L-L D-R 67,4 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of investigation 3.1 Tovar- Load Traktor je tijekom 9 dana terenskog istraživanja privukao 576,88 m3. Prosječni obujam tovara u dovršnom sijeku iznosi 4,24 m3. Njega prosječno čine 2,3 komada. Prosječni je obujam komada u tovaru iznosio 1,830 m3. Duljine komada u tovaru kreću se od 2,3 m do 29,1 m, a prosječno iznosi 12,1 m. Srednji promjer komada u tovaru iznosi 42,2 cm. Prema snazi motora traktora od 75 kW izračunato je specifično opterećenje koje iznosi 0,06 m3/ kW. 3.2 Utrošak vremena - Time consumption Na osnovi provedenog studija vremena, određena je struktura ukupno utrošenog vremena, efektivnog vremena i općih vremena (tablici 3). Efektivno vrijeme iznosi 81,44 %, a opća vremena čine 18,56 % ukupnog vremena rada. Efektivno vrijeme po jedinici proizvoda iznosi 5,01 min/m3 te je ostvaren dnevni učinak od 64,11 m7dan. U strukturi ukupno ostvarenog efektivnog vremena na vožnju neopterećenog traktora po vlaci i sječini otpa- Tablica 3. Struktura ukupno utrošenog vremena i prosječno ostvareni dnevni učinak Table 3 Strukture of total time consumption and average realized daily output Utrošak vremena - Time consumption Radne sastavnice Work cycle element 1. 2. 2.1 2.2 3. 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 4. 4.1 4.2 4.3 Vožnja neopterećenog traktora - Travel unloaded Rad opterećenog traktora - Work of loaded tractor Vožnja opterećenog traktora - Travel loaded Privitlavanje pri vuči traktora Winching during travel of loaded tractor Rad na sječini - Felling site work Zauzimanje položaja - Positioning Izvlačenje užeta - Pulling the choker Vezanje tovara - Choker setting Privitlavanje - Winching Ispravljanje tovara - Adjusting the load Silaženje i penjanje - Move up and down Rad na pomoćnom stovarištu - Landing work Vožnja opterećenog traktora - Travel loaded Premještanje traktora - Remoal of tractor Silaženje i penjanje - Move up and down Ukupno vrijeme Total time min - min 478,68 669,54 597,67 Postotni udio prema Percentage of per efektivnom ukupnom total efektive vremenu - time % 16,57 13,50 23.18 18,88 20,69 16,85 71,87 2,03 2,49 761,14 132,59 134,42 159,81 182,36 146,50 5,46 979,29 210,69 3,20 6,96 21,46 3,74 3,79 4,51 5,14 4,13 0,15 27,61 5,94 0,09 0,20 26,35 4.59 4,65 5,53 6,31 5,07 0.19 33,90 7,29 0,11 0,24 673 2. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Stankić: PRIVLAČENJE OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C ... 5. 6. 1. 8. 9. 10. 11. 4.4 Odvezivanje tovara - Unhooking the load 4.5 Izvlačenje užeta ispod tovara Pulling the choker under them load 4.6 Uređenje složaja - Bunching 4.7 Okretanje neopterećenog traktora Unloaded tractor turning 4.8 Vožnja neopterećenog traktora - Travel unloaded Efektivno vrijeme - Effective time Opća vremena - Delay time Ukupno vrijeme - Total time Ukupno privučeni drvni obujam, m3 Total skidded timber volume, m Efektivno vrijeme po jedinici, min/m3 Effective time per unit, min/m3 Ukupno vrijeme po jedinici, min/m3 Total time per unit, min/m Ostvareni dnevni učinak, inVdan Realised daily output, m3/day Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 671-678 64,79 1,83 2,24 31,26 0,88 1,08 446,70 12,59 15,46 89,34 2,52 3,09 126,35 2888,65 658,30 3546,95 3,56 81,44 18,56 100,00 4,37 100,00 576,98 5,01 6,15 64,11 Tablica 4. Dodatno vrijeme traktora Timberjack 240 C da namjanje vremena, i to 16,57 %. Table 4 Allowance time of tractor Timberjack 240 C Na rad opterećenog traktora otpada 23,18 %. Za rad na sječini troši se Vrijeme - Time Vrsta vremena ili prekida rada 26.35 %, a za rad na pomoćnom min Type of time or work interruption % stovarištu 33,90 % efektivnog vre 40,22 221,68 1. Prekid za jelo - Meal time 19,02 mena. 104,81 2. Odmor - Recreation time 3. Organizacijski prekidi Struktura dodatnog vremena pri 3,35 18,48 Organizationally delay times kazana je u tablici 4. Ukupno do 6,99 4. Povremeni radovi - Periodically work 38,53 datno vrijeme iznosi 551,14 minuta, 5,05 5. Tehnički prekidi Technical interruptions 27,85 pa je faktor dodatnog vremena 1,19. 6. Pripremno-završno vrijeme Prekid za jelo izračunan je na te 25,36 139,79 Preparation/completion time melju 30-minutnog prekida rada u 100,00 551,14 Dodatno vrijeme - Allowance time 8-satnom radnom vremenu. Prekid 2888,65 Efektivno vrijeme - Effective time za jelo zauzima najveći udio, a dvo 19,08 551,14 Dodatno vrijeme - Allowance time struko je veći od odmora. Zatim sli Faktor dodatnog vremena 1,19 jedi pripremno-završno vrijeme sa Allowance times coefficient 25.36 %, koje je priznato prema stvarnom utrošku vremena. Povremeni radovi sudjelu popravak užadi i vitla. Organizacijski prekidi su naj ju sa 6,99 % i svojstveni su ovakvom obliku organi manji, jer se tijekom jutarnje pripreme stroja s poslo zacije rada, odnosno skupnome radu. Tehnički prekidi vođom obavljaju dogovori o dnevnom tijeku rada. zastupljeni su u onoj mjeri koliko je bilo potrebno za 3.3 Vrijeme turnusa Cycle time U tablici 5 prikazana je struktura oblikovanih vreme na turnusa za vožnju po sječini i vlaci na udaljenost od 400 m te za vožnju po pomoćnom stovarištu od 100 m. Efektivno vrijeme turnusa iznosi 23,31 minutu, a dodat no vrijeme 4,45 minuta, stoje ukupno 27,76 minuta po turnusu. Norma vremena iznosi 6,54 min/m3, a dnevni učinak pri ovakvoj udaljenosti moguće je ostvariti u iz nosu od 73,36 nrVdan. Fiksna vremena iznose 54,31 % efektivnog vreme na turnusa, a od toga na utovar otpada 24,02 % te na is tovar 30,29 %. Udio vremena rada na pomoćnom sto varištu (istovar) znatno je veći zbog uređenja složaja, 674 koje iznosi 14,07 % efektivnog vremena. Na radni zah vat odvezivanja tovara otpada svega 2,06 % efektivnog vremena. Tako je za utovar utrošeno 6,27 % vremena manje nego na istovar. Varijabilna vremena čine 55,69 % vremena turnusa. Od toga na vožnju neopterećenog traktora po vlaci i sje čini otpada 19,61 %, a na vožnju opterećenog traktora 23,81 % efektivnog vremena. Vožnja opterećenog trak tora po pomoćnom stovarištu zauzima 5,92 %, a neopterećnog traktora 4,12 % efektivnog vremena turnusa. Ukoliko bi se smaljilo vrijeme rada na uhrpavanju tova ra varijabilna bi se vremena povećala za oko 10 %. Ž. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Slankić: PRIVLAČENJE OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 671-678 Tablica 5. Struktura vremena turnusa traktora Timberjack 240C za udaljenost privlačenja po vlaci i sječini od 400 m i po pomoćnom stovarištu 100 m Table 5 Time structure of cycles for tractor Timberjack 240 C at skiding distance of 400 m along the skid trail and the felling site, and distance of 100 m along the landing Ukupno vrijeme Total time Vrsta vremena Type of time 1. 2. 2.1 2.2 3. 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 4. 4.1 4.2 4.3 AA 4.5 4.6 4.7 4.8 5. 6. 7. 8. 9. 10. min 4,57 6,08 5,55 0,53 5,60 0,97 0,99 1,18 1,34 1,08 0,04 7,06 1,38 0,02 0,05 0,48 0,23 3,28 0,66 0,96 23,31 4,45 27,76 4,24 6,54 73,36 Vožnja neopterećenog traktora - Travel unloaded Rad opterećenog traktora - Work of loaded tractor Vožnja opterećenog traktora - Travel haded Privitlavanje pri vožnji trak - Winching during travel of loaded tractor Rad na sječini - Felling site work Zauzimanje položaja - Positioning Izvlačenje užeta - Pulling the choker Vezanje tovara - Choker setting Privitlavanje - Winching Ispravljanje tovara - Adjusting the load Silaženje i penjanje - Move up and down Rad na pomoćnom stovarištu - Landing work Vožnja opterećenog traktora - Travel loaded Premještanje traktora - Removal of tractor Silaženje i penjanje - Move up and down Odvezivanje tovara - Unhooking the load Izvlačenje užeta ispod tovara - Pulling the choker under them load Uređenje složaja - Bunching Okretanje neopterećenog traktora - Unloaded tractor turning Vožnja neopterećenog traktora - Travel unloaded Efektivno vrijeme - Effective time Dodatno vrijeme (19,08 %) - Allowance time (19,08 % ) Ukupno vrijeme turnusa - Total cycle time Prosječan obujam tovara, m3 - Average load volume, m 3 Norma vremena, min/m 3 - Time standard, min/ m 3 Dnevni učinak, nrVdan - Daily output, m 3 /day 3.4 Brzine traktora, brzine izvlačenja užeta i privitlavanja - Skidder speeds, speeds of pulling and winching Brzine punog i praznog traktora prikazane su na sli ci 3. Neopterećeni traktor se kreće traktorskim putem niz nagib. Jednadžbe izjednačenja utrošenih vremena vožnji s koeficijentima korelacije prikazani su također na slici 3, koji pokazuju vrlo jaku korelaciju. Brzina neopterećenog traktora se kreće od 4,07 km/h (100 m) do 5,49 km/h (700 m). Dok je brzina op terećenog traktora znatno niža, a kreće se od 2,09 km/h (100 m) do 4,52 km/h (700 m). Prosječna brzina kreta- 6.0 5.5 Utrošak vremena Time consumption Postotni udio prema Percentage of per ukupnom efektivnom total efektive vremenu - time % 16,46 19,61 21,90 26,08 19,99 23.81 1,91 2,27 20,17 24,02 3,49 4,16 3,57 4,25 4,25 5,06 4,83 5,75 3,89 4,63 0,14 0,17 25,43 30,29 4,97 5,92 0,07 0,09 0,18 0,21 1,73 2,06 0,83 0,99 11,82 14,07 2,38 2,83 4,12 3,46 83,98 100,00 16,02 100,00 y = 0,0103x + 0,4451; r = 0,87920 \ / 5.0 * 4.5 ^ * / 3,5 3,0 • " • w 2,5 2.0 N / 1,5 1.0 N y = 0,0107x+ 1,2728; r = 0,75776 - - - - A Neopterećeni traktor - travel unloaded 0,5 Slika 3. Brzine vožnje neopterećenog i opterećenog traktora po vlaci i sječini Figure 3 Speeds of unloaded and loaded tractor along the tractor road and the felling site " 4,0 .tor - Travel loaded 0.0 100 i i i 200 300 400 i 500 600 700 Udaljenost, m - Distance, m 675 Z. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Stankić: PRIVLAČENJE 0BL0V1NE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C nja neopterećenog traktora iznosi 4,96 km/h, a optere ćenog 3,55 km/h. Prosječna brzina izvlačenja užeta je 1,33 km/h, a privitlavanja tovara 1,03 km/h. Poznato je da će brzine izvlačenja užeta i brzine privitlavanja ovisiti o teren skim i sastojinskim uvjetima, tehničkim značajkama vitla i užadi te duljini izvlačenja užeta i veličinama po jedinog tovara. 3.5 Norma vremena, dnevni učinak i troškovi privlačenja - Standard time, daily output and skidding costs Norme vremena, dnevni učinci i toškovi privlače nja drva u ovisnosti o udaljenosti privlačenja prikazani su u tablici 6. Na radilištu je udaljenost privlačenja iz nosila od 100 m do 700 m. Neopterećeni traktor pri udaljenosti od 100 m do 700 m troši od 1,48 minuta do 7,66 minuta. Opterećeni traktor u pravilu troši više vremena pri istim udaljenostima privlačenja. Tako je opterećeni traktor trošio od 2,87 minuta do 9,29 minu ta po turnusu. Vremena vožnji neopterećenog i optere ćenog traktora na pomoćnom stovarištu prikazana su samo za udaljenost od 100 m, a koja približno odgova ra prosječno ostvarenoj udaljenosti privlačenja. Prema tome, neopterećeni traktor na pomoćnom stovarištu za 100 m utrošio je 0,96 minuta. Opterećeni traktor na pomoćnom stovarištu troši 1,38 minuta. Varijabilna vremena traktora kreću se od 6,69 minuta 19,29 minuta po turnusu. Za udaljenost privlačenja od 300 m po sječini i vlaci te 100 m po pomoćnom stova rištu ukupna varijabilna vremena iznose 10,89 minuta. Za rad na sječini traktor troši 5,60 minuta. Pri istovaru na pomoćnom stovarištu traktor je utrošio 4,72 minute. Efektivno vrijeme turnusa traktora za udaljenosti od 100 m do 700 m kreće se u rasponu od 17,01 minute do 29,61 minute. Za udaljenost privlačenja od 300 m po vlaci i sječini i 100 m po pomoćnom stovarištu traktor troši 21,21 minutu. Ukupno vrijeme turnusa traktora kreće se od 20,25 minuta do 35,26 minuta. Za uda ljenost od 300 + 100 m ukupno vrijeme turnusa iznosi 25,25 minuta. Norma vremena u rasponu je od 4,77 min/m' do 8,31 min/m3. Pri udaljenosti od 300 + 100 m norma vremena iznosi 5,95 min/m3. Na temelju dnevnih učinaka i izravnih troškova rada izračunati su troškovi privlačenja drva po jedinici proizvoda ovisno o udaljenosti privlačenja (tablica 6). U navedenim uvjetima rada traktor Timberjack 240C može ostvariti dnevne učinke od 100,54 m3/dan do 57,75 mVdan. Za udaljenost od 300 + 100 m može se ostvariti dnevni učinak u iznosu od 80,63 m3/dan. Troškovi po jedinici proizvoda rastu s povećanjem udaljenosti privlačenja. U dovršnoj sječi za udaljenosti privlačenja od 100 m do 700 m, trošak se kreće od 18,61 kn/m3 do 32,41 kn/m3. Za udaljenosti privlače nja od 300 + 100 metara, trošak iznosi 23,21 kn/m3. 676 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 671-678 Ž. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Stankić: PRIVLAČENJE 0BL0V1NE TRAKTOROM T1MBERJACK 240 C ... I" • Dnevni učinak (m/dan) - Daily output (m /dan) — ?o no ft,-5 3 £ • Trošak (kn/m1) - Costs (kn/m') 00 00 - 1 1• sn nn 6n nn 40 nn 20 00 C O '3 H C > E Q Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004). 671-678 0,00 - Mlin. 111LLLLLLLL llllll 50 lllllll 100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 600 650 700 Udaljenost (m) - Distance skidding (m) Slika 4. Ovisnost učinaka i troškova o udaljenosti privlačenja Figure 4 Dependence of daily output and costs on skidding distance 4. Z A K L J U Č C I - Conclusion U radu je istražen traktor Timberjack 240 C na pri vlačenju drva iz oplodne sječe u brežuljkastim uvjetima. Ostvareno efektivno vrijeme pri dovršnoj sječi iznosi 81,4 % ukupno utrošenog vremena. Po turnusu ostvaren je prosječni tovar od 4,24 m3 u dovršnom sijeku. Ostva reni dnevni učinak prosječno iznosi 64,11 mVdan. Prosječna brzina vožnje praznog traktora je 4,96 km/h, a punog 3,55 km/h. Na brzine kretanja najviše utječu uzdužni nagibi traktorskih putova i vrste privla čenja s obzirom na nagib. Prosječna brzina izvlačenja užeta je 1,33 km/h, a privitlavanja tovara 1,03 km/h. Ukupno oblikovano vrijeme turnusa traktora s obzi rom na udaljenost privlačenja kreće se od 20,25 minuta do 35,26 minuta. Za udaljenost od 300 + 100 m ukupno vrijeme turnusa je 25,25 minuta. Norma vremena je u raponu od 4,77 min/m 3 do 8,31 mm/m 3 . Pri udaljenosti od 300 + 100 m norma vremena iznosi 5,95 min/m 3 . Dnevni učinak kreće se od 100,54 m3/dan do 57,75 mVdan, a za udaljenost od 300 + 100 m iznosi 80,63 mVdan. U dovršnoj sječi za udaljenosti privlačenja od 100 m do 700 m trošak se kreće od 18,61 kn/m 3 do 32,41 kn/m 3 . Za udaljenosti privlačenja od 300 + 100 metara, trošak iznosi 23,21 kn/m . Rezultati istraživanja potvrđuju područje rada trak tora jer se postižu visoki učinci, što rezultira manjim troškovima po jedinici proizvoda. 5. L I T E R A T U R A - References A n o n . , 1998: Die Skidder fur den mitteleuropdischen Wald. Forstmaschinen, das Fachmagazin fur Forsttechnik, 6. Jahregang, Nr. 3, 1-20. B o j a n i n , S., & A.P.B. K r p a n , 1987: Die Anpassung der arbeitstechnologie des Holzriickens der Waldschonung. Šumarski list, CXXI, 5-6, 243-252. B o j a n i n , S., & A.P.B. K r p a n , 1987: Moglichkeit Hoch- und Vollmechanisicrung der Einschlagsarbeiten, und Mechanisierung des Holzriickens in Waldern Kroatiens. Šumarski list, CXXI, 7-8, 371-381. B o j a n i n , S., & A.P.B. K r p a n , J. B e b e r , 1988: Komparativno istraživanje privlačenje drva zglobnim traktorima u jelovim prebornim sasto- jinama sa sekundarnim otvaranjem i bez sekun darnog otvaranja. Mehanizacija šumarstva 13 (1-2): 3-13. C o n w a y , S., 1986: Logging practices, Principles of timber harvesting systems. Miller Freeman Pu blications, 1-432. G r a m m e 1, R., 1988: Holzernte und Holztransport. Verlag Paul Parey, Hamburg - Berlin, 1-242. I g r č i ć , V. 1990: Stanje mehanizacije u šumarstvu Hrvatske krajem 1988. godine. Mehanizacija šu marstva 13 (1-2): 3-13. K r p a n , A.P.B., T. P o r š i n s k y , Ž . Z e č i ć , M. Š u š n j a r , 1999: Skidding technologies in Croatian mountainous selection forests — situation today and possibilities of future development 677 Ž. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Stankić: PRIVLAČENJE. OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C Abstracts "Emerging harvesting issues in tech nology transition at the end of century" IUFRO Division 3, RGs: 3.04.00 Operational planning and control; work study, 3.06.00 Forest opera tions under mountainous conditions, 3.07.00 Er gonomics, Opatija 27. 9 . - 1 . 10. 1999, Faculty of Forestry of Zagreb University, 119-120. M i k l e š , M , J. S u c h o m e l , 1999: Relationship between terrain conditions and operating condi tion of forest skidders. Proceedings of IUFRO symposium "Emerging harvesting issues in technology transition" Opatija. 33-35. REFA, 1984: Methodenlehre des arbeitsstudiums. Teil 1 Grundlagcn, 7. iiberarb. Aufl. C. Hanser Miinchen. 1-107. S c h l a g h a m e r s k y , A . , 1994: Zeitstudien. Fachhocschulc Hildesheim/Holzminden, Fachbereich Forstwirtschaft in Gottingen, 1-146. S k a a r , R., 1988: A proposal on an international for est work study terminology. Proceedings "Deve lopments on work studies in forestry" IUFROWP 2.04.02 Work study, payment and labor productivity, Vassilika - Thessaloniki, Greece 22 - 24 June 1988, Department of forest engine ering of Forest research institute of Tessaloniki, 293-298. S k a a r , R., J. R i c k a r d s , S . H a b e r l e , K . A p e l , R. B j o r h e d e n , 1988: A proposal of an Interna tional Forestry Time Study Nomenclature. Pro ceedings "Developments on work studies in fo restry" IUFRO-WP 2.04.02 Work study, pay ment and labor productivity, Vassilika - Thessa loniki, Greece 22 - 24 June 1988, Department of forest engineering of Forest research institute of Tessaloniki, 355-361. Z e č i ć , Z.,1998: Skupni rad pri proredama u sastojinama Požeškog gorja s posebnim osvrtom na privlačenje drva traktorima. Magistarski rad. Šumarski fakultet Zagreb, 1-161. SUMMARY: This paper deals with the research of the skidder Timberjack 240 C in timber skidding in regeneration fellings at working sites in hilly con ditions. The achieved effective time in final felling is 81.44 % of total time consumption. The average loads per cycle range between 4.24 m3 in final felling. The achieved daily output is on the average 64.11 m3/day. The average travel speeds of unloaded tractors are 4.96 km/h and of the loaded ones 3.55 km/h. The travel speed is mostly affected by longitudinal slopes of strip roads and by the type of skidding considering the slope gradi ent. The average speeds of pulling the choker are 1.33 km/h and of load winching 1.03 km/h respectively. Total cycle time scheduled for the tractor at the site, considering the skidding distance, ranges between 20.25 min and 35.26 min. Fora distance of 300 + 100 m total cycle time is 27.76 min at the worksite. Time standard at the site A ranges between 4.77 min/m3 and 8.31 min/m3. At a distance of 300 + 100 m, the time standard is 5.95 min/m3 respectively. Daily output at the site ranges between 100.54 m3/day and 57.75 m3/day. For a distance of 300 + 100 m a higher output is achieved at the site and it amounts to 80.63 m3/day. In the final felling for a winching distance of 100 m to 700 m at the site, the costs range between 18.61 HRK/m3 and 32.41 HRK /m3. For the winching distance of 300 +100 meter, the costs amount to 23.21 HRK/m3 for the site. Research results confirm the skidders work area, as the highest efficiency and the lowest cost are achieved in final felling. 678 Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004). 671-678 PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK 630* 652 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP EVALUATIONS OF FORESTS PRACTICAL ACCESS Goran RUBIN* SAŽETAK: Procjena vrijednosti šuma je esencijalni dio ekonomike šum skih resursa. Praktično postupanje kod izračuna vrijednosti šuma, uglavnom je regulirano zakonskim propisima. Radi posebnosti šumarstva; produljenih razdoblja proizvodnje, nesigurnog razvoja cijena na tržištu drva, računica je opterećena neizvjesnošću. Uz uobičajene ekonomski egzaktne vrijednosne parametre koji se pri procjeni koriste, nužno je, radi proizvodnje općih koristi u račun uvesti i opisne (atributne) parametre. Tradicionalnim metodama vrednovanja iskazuje se novčana vrijednost dugotrajne materijalne imovine tj. drvne zalihe i šumskog zemljišta kao temeljnih resursa šumarstva. Suvre menim se metodama, s manje ili više uspjeha, pokušavaju valorizirati i nov čano iskazati ekološki i društveni učinci i dobrobiti od šuma. Bez obzira na izabrane i primijenjene metode, za točnost procjene vrijednosti šuma nužno je da svaki objekt procjene, kao predmet računanja bude individualiziran, kao i to da procjenu obavlja iskusno stručno i dobro obučeno osoblje. U ovome se radu navode konkretni primjeri izračuna vrijednosti šuma nastali u razdoblju od 2000-2003. god., koji se odnose na vrednovanje držav nih šuma. Kroz primjere analizirani su najvažnija gledišta primijenjenih teh nika vrednovanja šuma te dati prijedlozi za njihovo poboljšanje. Uz to, izlo žen je pregled aktualnih metoda za utvrđivanje vrijednosti šuma u Hrvatskoj, kao i njihov zakonsko-normativni okvir. KIjučne riječi: vrijednost šuma, metode vrednovanja, drvna zaliha, šumsko zemljište, općekorisne funkcije, šumski kamatnjak, bankovni kamat njak, prometna vrijednost. UVOD Radi velike uloge koju imaju i površine koju zauzi maju šume i šumska zemljišta, Ustavom i Zakonom o šumama proglašeni su dobrima od općeg interesa. Gos podarenju šumama imanentne su posebnosti biološkotehničke i ekonomske naravi radi proizvodnje, između ostaloga i općih koristi. Među brojnim posebnostima ekonomske naravi potrebno je izdvojiti problem ili pita nje načina utvrđivanja vrijednosti šuma i šumskih zem ljišta. Pravilno utvrđivanje vrijednosti šuma od velikog je značenja, budući je neobično važno koliki dio ostva- * Mr. se. Goran Rubin, dipl. ing. šum. Šumarija Brač, Supetar Introduction renih tekućih prihoda od šuma je zasluga ranijih i sadaš njih generacija šumara. Računanjem vrijednosti šuma u našoj šumarskoj po vijesti bavili su se brojni šumari ekonomisti. Tu ponaj prije mislimo na predstavnike klasične i neoklasične ekonomike šumarstva: F. K e s t e r č a n e k a , Đ . N e n a d i ć a , I. P a r t a š a , R . P i p a n a i dr.; predstavnike soci jalističke ekonomike šumarstva nakon drugog svjetskog rata: M. P l a v š i ć , Z. P o t o č i ć , U. G o l u b o v i ć , B. K r a l j i ć i dr.; te u novije vrijeme R. S a b a d i i M. Figurić. Vrijednost šuma izračunava se radi spoznaje o vrijed nosti resursa s kojim država raspolaže i radi praćenja promjena te vrijednosti uzrokovanih gospodarenjem, što 679 G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI SUMA PRAKTIČNI PRISTUP predstavlja temelj mjerenja djelotvornosti u šumarstvu. Podaci o vrijednosti šuma nužni su i za određivanje gospodarske politike cjelokupne djelatnosti šumarstva. Različite su svrhe i namjene računanja vrijednosti šuma. One se, prema S a b a d i j u , 1992, mogu raz vrstati: 1. Procjene vrijednosti šuma i šumskog zemljišta za potrebe utvrđivanja važnog čimbenika proizvodnje u šumarstvu; 2. Izračunavanje vrijednosti šuma radi utvrđivanja po rezne osnovice; 3. Izračunavanje vrijednosti šteta koje nastaju u šuma ma, vrijednosti odšteta za štete od divljači, štete od šumskih požara i si.; 4. Izračunavanje vrijednosti radi prodaje, kupnje, za mjene, dijeljenja, izvlaštenja ili nasljeđivanja; 5. Izračunavanje radi utvrđivanja prava na korištenje. Procjena vrijednosti šuma zapravo je, uz utvrđivanje vrijednosti šumskog zemljišta, procjena vrijednosti pro izvoda šumskog gospodarenja: drvne zalihe i općeko risnih funkcija šuma. Vrijednost drvne zalihe koja na tr žištu ima cijenu moguće je novčano iskazati. To se za usluge općih koristi od šuma ne može u potpunosti reći. Teškoće pri vrednovanju rezultat su činjenice daje goto vo nemoguće razdvojiti troškove proizvodnje drva od troškova potrebnih za proizvodnju općih koristi, odnos no utvrditi stoje prihod, a što korištenje kapitala. U našoj se zemlji 1966. god. prvi puta procijenila vrijednost šuma na temelju Pravilnika o utvrđivanju vri jednosti šuma. Njihova je vrijednost tada zavedena u osnovna sredstva šumarskih organizacija. Nakon toga više nisu objavljeni nikakvi propisi o periodičnom ponavljanu tih procjena (osim o revalorizaciji radi deval vacije novca) i o drugim mjerama koje bi s tim mogle tvoriti poseban financijski sustav prilagođen posebnos tima u šumarstvu, u svezi s bilanciranjem uspjeha gos podarenja, izradom cjelovitih imovinskih bilanci i si. Kod nas se za izračunavanje vrijednosti šuma još uvijek primjenjuju tradicionalne metode, nastale uglavnom prije Drugog svjetskog rata. One, nažalost ne daju odgovore na zahtjeve suvremene valorizacije svih funkcija šuma. Radi se o primjeni postupaka šumarsko-ekonomističkih škola "šumske rente" i "čiste zemljišne rente". Sadržajne teorijske, a onda i prakti čne razlike ovih dvaju škola proizlaze iz različitog poi manja kapitala u šumarstvu. Šuma je zajedno sa šum skim zemljištem kapital ,prema školi "šumske rente", dok je prema postavkama "škole čiste zemljišne" rente kapital samo šumsko zemljište, a šuma je kamata toga kapitala. Prihvaćanje postavki jedne ili druge škole, u konačnici rezultira određivanjem različitog trajanja ophodnje sastojine tj. njezine financijske zrelosti odre đene na temelju maksimalne prihodne vrijednosti zem 680 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 ljišta. Shvaćanje šume kao ekonomske kategorije defi nira je kao specifično sredstvo dvostrukog svojstva: kao osnovno i obrtno sredstvo. Dvojnost svojstava drv ne zalihe otežava razlikovanje glavnice od prihoda tj. kapitala od kamata (prihoda) toga, kapitala. Uz to, otvorena su i pitanja teorijske naravi kao što su: rentovni elementi u šumarstvu, pitanje obuhvaća drvne za lihe i šumskog zemljišta prilikom vrednovanja ukupne vrijednosti šume, veličina šumskog kamatnjaka i si. Način njihova rješavanja određuje propise kojima se normativno određuje način i metodologija procjene vrijednosti šuma. Za procjenu vrijednosti šuma u službenoj su primje ni metoda troškovne vrijednosti i metoda sječive vri jednosti sastojina, a kriterij za izbor metode je dob tj. zrelost sastojine čija se vrijednost utvrđuje. Troškov nom se metodom iskazuje reprodukcijska vrijednost mladih sastojina, a metodom sječive vrijednosti, upo rabna vrijednost drva starijih sastojina. Njihov zbroj daje ukupnu vrijednost šume. Pri vrednovanju pojedi nih sastojina bitno je uvažiti načelni stav da je repro dukcijska vrijednost prolongirana na dob ophodnje jednaka sječivoj vrijednosti, i obrnuto, da je sječiva vrijednost diskontirana na dob mlade sastojine jednaka troškovnoj vrijednosti sastojine. Klasičnim metodama izračunavanja vrijednosti šu ma nedostaje ekonomsko vrednovanje općekorisnih funkcija šuma. U posljednjih se tridesetak godina u svijetu razvijaju suvremene metode određivanja vri jednosti općih koristi od šuma koncentrirane, ponajpri je, na ekološke, turističke i socijalne vrijednosti. Za razliku od tradicionalnih metoda čiji su učinci mjerljivi i mogu se novčano iskazati, suvremenim metodama uvrđeni učinci nisu uvijek neposredno mjerljivi, pa tako ni novčano iskazivi. U Hrvatskoj se, početkom osamdesetih godina, vri jednost općekorisnih funkcija šuma pokušava iskazati kao umnožak sirovinske vrijednosti šuma i faktora vri jednosti općekorisnih funkcija šuma, prema zajednički utvrđenom omjeru. Nakon toga se u službenu uporabu uvodi višekriterijski model uspostave kriterija vredno vanja dobrobiti ostvarene korištenjem šumskih resursa. Takvim se pristupom pojednostavljeno kvantificiraju vrijednosti ranije opisanih kriterija. Za konkretni se procjenjivani objekt opišu karakteristike svake varijan te i usporede s opisima na skali vrijednosti kriterija i izabere onaj koji mu najviše odgovara. Zbroju ocjena utvrđenih vrijednosti za pojedine kriterije pridružena je odgovarajuća bodovna protuvrijednost, čiji se novčani ekvivalent administrativno određuje, što u konačnici rezultira ukupnom vrijednosti općih koristi od šuma. G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP Šumarski list br. 11-12, CXXVI1I (2004), 679-688 PRIMJERI IZRAČUNA VRIJEDNOSTI ŠUMA Examples calculate values of forests 1. U elaboratu "Gospodarsko vrednovanje šuma", Zagreb 2000. god., kao jednom od polaznih strateških dokumenata izrađenom za potrebe provedbe procesa restrukturiranja J.P. "Hrvatske šume" prikazani su re zultati vrednovanja šuma u Hrvatskoj. Primijenjene su metode propisane internim aktima poduzeća (metoda troškova sastojine i metoda sadašnje sječive vrijedno sti) ili državnim podzakonskim aktima (metodologija za vrednovanje općekorisnih funkcija šuma). Utvrđena sječiva vrijednost sveukupne neto drvne zalihe u Hrvatskoj, koja je na dan 31. 12. 1999. god. iznosila 251 317 854 m3, procijenjena je na 18.784,373,102 kn. Utvrđena troškovna vrijednost sastojina I. dobnog razreda na ukupnoj površini od 118 030 68 ha iznosi 8.626,363,246 kn. Ukupno proci jenjena vrijednost općekorisnih vrijednosti šuma iznosi 327.578,176, 000 kn., odnosno procijenjena vrijednost općekorisnih funkcija šuma po ha iznosi 164.485 kn. Dakle, ukupna sječiva vrijednost drvne za lihe i troškovna vrijednost sastojina I. dobnog razreda iznosi 27.410,736,548 kn., što prema ukupno procije njenoj vrijednosti općekorisnih funkcija šuma stoji u omjeru 1:12. Prosječna sječiva vrijednost drvne zalihe na panju (deduktivnim putem utvrđena vrijednost šumske takse) iznosila je u prosječno 74,74 kn/m 3 ili 9.400 kn/ha. Prosječna troškovna vrijednost sastojina I. dobnog razreda iznosi 73.000 kn/ha. Rezultati izra čuna upućuju na zaključak da su mlađe sastojine sku plje tj. više vrijede od starijih i da vrijednost sastojine sa starošću opada. Sastojine 1. dobnog razreda su, da kle prosječno šest puta vrjednije po ha od sastojina koje imaju sječivu drvnu masu. Da li je to ekonomski prihvatljivo? Smatramo da su uzrok tomu visoki troškovi podizanja sastojine i uz pri hvaćanje stava da se vrijednošću posječene drvne mase ne mogu, u potpunosti pokriti troškovi biološke repro dukcije. Troškovi podizanja sastojine trebaju biti rezul tat precizno utvrđenih normi i uspoređeni s troškovima iste vrste radova koje obavljaju privatni poduzetnici. Nerealno utvrđenim iznosima troškova podizanja sas tojine narušava se osnovno načelo procjene da je vri jednost nedozrele šume na panju jednaka trošku podi zanja sastojine uvećanom za postotak prirasta vrijed nosti drvne mase, tako daje vrijednost sastojine u tre nutku zrelosti sastojine za sječu jednaka vrijednosti njezine drvne zalihe tj. drvne mase na panju. Za izračun troškovne vrijednosti sastojina I. dobnog razreda, u navedenoj je studiji uzet zbroj troškova po dizanja sastojine kao referentna vrijednost. Predlaže mo objektiviziranje vrijednosti troškova podizanja sas tojine i njihovo pojedinačno prolongiranje sa šumskim kamatnjakom, od trenutka nastanka do dobi konkretne mlade sastojine čija se vrijednost utvrđuje. Zbrajanjem tako kapitaliziranih troškova utvrdila bi se reprodukcij ska vrijednost mlade sastojine. Šumski kamatnjak od nosi se samo na prirast vrijednosti drvne mase i redovi to je niži od bankovnog. Navedena činjenica uvjetuje posebnost šumarstva prema ostalim gospodarskim dje latnostima pa i tu da je rentabilnost šumarstva niža nego u drugim gospodarskim djelatnostima. Međutim, drugi, vrjedniji proizvod šuma su opće koristi. Pitanje je od koje se dobi sastojine može računati s takvim pri hodom? Za kapitaliziranje prirasta vrijednosti općeko risnih funkcija utvrđenih u dobi u kojoj ih šuma već posjeduje, do dobi konkretne sastojine, mogao bi se primijeniti bankovni (komercijalni) kamatnjak. Njego vom bi se primjenom onemogućilo obezvrjeđivanje uloženoga kapitala. Do vrijednosti općih koristi kon kretne sastojine može se doći i diskontiranjem vrijed nosti općekorisnih funkcija normalne sastojine koja predstavlja biološki i ekološki optimum. Načelni pri jedlog dopune postojeće metodologije vrednovanja općekorisnih funkcija šuma omogućio bi i prilagodbu utvrđenih vrijednosti strukturalnim značajkama kon kretne sastojine (vrsta drveća, obrast, sklop itd.). Tako đer predlažemo da se kod izračuna sječive vrijednosti, za pojedine vrste drva čije su šumske takse negativne (crnika, medunac, alepski bor, crni bor i dr.) te vrijed nosti preciznije utvrde izradom sortimentnih tablica za pojedine vrste šumskog drveća, a onda od tržišnih cije na pojedinih sortimenata odbiju, u lokalnim prilikama utvrđeni, objektivni troškovi njihova iskorišćivanja. Ekološki, zaštitni i socijalni učinci nematerijalne naravi procijenjeni su u navedenoj studiji prema ranije spomenutom višekriterijskom modelu dopunjenom i prilagođenom za naše uvjete. Tako je procijenjena ukupna vrijednost općekorisnih funkcija šuma za devet prethodno definiranih kriterija sa skalom njihove vri jednosti unutar koje je procjena izvršena. Primjena navedene metodologije otvara i pitanje definiranja teorijskog tj. optimalnog modela i strukture sastojine, koja uz gospodarski ima i maksimalni ekolo ški potencijal. Nema sigurnih pokazatelja o tome koli ko stupanj degradacije sastojine ili njezino odstupanje od normalne umanjuje mogućnost proizvodnje općih koristi od šuma. Prihvaćajući teorijski stav da se vri jednosni prirast sastojine osim prirasta vrijednosti drva odnosi i na prirast vrijednosti ekoloških učinaka, mora li bi definirati prosječne godišnje vrijednosti prirasta općih koristi po jedinici površine, obrastu, vrstama dr veća, dobi i si. U ovom elaboratu to je djelomično i uči njeno, time što je procijenjena prosječna vrijednost općekorisnih funkcija šuma po ha i po ha/god. Vrijed nost općekorisnih funkcija šuma u Hrvatskoj iznosi 681 G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP prosječno 164.485 kn/ha, a njihova godišnja vrijed nost, također po ha iznosi 3.290 kn., uz pretpostavljenu ophodnju od 50 god., što se smatra minimalnim raz dobljem za obnovu općekorisnih funkcija šuma. U metodologiji za određivanje vrijednosti općeko risnih funkcija šuma nejasno je stoje uzrok nejednakoj novčanoj protuvrijednosti za jediničnu vrijednosti oci jenjenih bodova (npr. za zbroj ocjena 11 vrijednost je jediničnog pondera 5.454 boda-kuna, a za zbroj ocjena 25 jedinična vrijednost pondera iznosi 2.600 bodovakuna). Uz to, promijenjen je prvotni prijedlog iz iste metodologije, a odnosi se na to da se utvrđena sirovinska vrijednost drvne mase množi sa zbrojem ocjena ekoloških i zaštitnih funkcija. Važećim se odredbama za utvrđeni zbroj ocjena općih koristi uzima njihova bodovna tj. novčana protuvrijednost. Kao razlog pro mjene navedeno je to stoje sirovinska vrijednost sastojina nižih uzgojnih oblika niska, pa, sukladno tomu i njezin umnožak s utvrđenim zbrojem ocjena novčano nedovoljno iskazuje njihovo ekološko i zaštitno znače nje. Međutim, sadašnjim se rješenjem, u pojedinim slu čajevima narušava i dovodi u pitanje okvirni omjer vri jednosti (1:5, 1:10 i si.). Primjer za to je procijenjena prosječna vrijednost prvog dobnog razreda za panjače koja iznosi 50.053,38 kn/ha, a njihova vrijednost općih koristi je 93.500 kuna/ha, dakle, približno 1:2. Neproizvodnom i neobraslom šumskom zemljištu dodijeljena su 2 boda, prema kriteriju utjecaja šuma na zaštitu i unapređenje okoliša, i sukladno tomu pridru žena novčana protuvrijednost od 17.000 kn/ha. Bodov na vrijednost za isti kriterij zbrojena je s ostalim proci jenjenim vrijednostima pri vrednovanju obraslog šum skog zemljišta tj. šuma koje se na njemu nalaze, pa je na taj način obraslo šumsko zemljište, ne šuma, ostalo bez bodovne vrijednosti tj. njezine novčane protuvri jednosti. Konačno, podržavamo stav da se šumsko zemljište ne utvrđuju opće koristi, nego da se njegova vrijednost odredi prema prihodnoj vrijednosti. Načelna primjedba prema utvrđenoj ukupnoj vrijed nosti općekorisnih funkcija šuma proistječe iz nemo gućnosti knjigovodstvenog evidentiranja troškova po trebnih za tvorbu takvih proizvoda. Međutim, knjigo vodstveno evidentiranje utvrđenih iznosa vrijednosnog prirasta općekorisnih funkcija šuma, povuklo bi za so bom pitanja o profitabilnosti i rentabilnosti proizvodnje u šumarstvu, što mu zasigurno ne bi koristilo sve dok takve proizvode od šume ne valorizira samo tržište. 2. U godišnjem izvješću o poslovanju J.P. "Hrvatske šume" za 2002. god. u poglavlju "Gospodarsko vred novanje šuma" izvršeno je novčano vrednovanje držav nih šuma. Primijenjena je ista metodologija kao u pret hodno navedenoj studiji, pri čemu je utvrđena uporabna vrijednost drvne zalihe po metodi sadašnje sječive vri jednosti, uz nužne prethodno usvojene pretpostavke 682 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 (sječa kompletne drvne zalihe, strukturalna podudarnost etata i zalihe i si.). Ona iznosi 2 736 268 493 € , a vrijed nost sastojina I. dobnog razreda procijenjena metodom troškova je 1 143 382 452 € . Vrijednost općekorisnih funkcija šuma, procijenjena prema kombiniranoj meto di mjerenja, izrađenoj prema modelu vrednovanja šuma u Baden-Wiirtenbergu ( P r p i ć , B. 1992) iznosi 43 570 770 663 € . Ukupna gospodarska vrijednost do bivena zbrajanjem tako izračunatih vrijednosti iznosi 47 450 421 608 € prema tečaju 7,547 kn za jedan € . Omjer ukupne vrijednosti drvne zalihe i općekorisnih funkcija iznosi 1:11. Usporedba s ulaznim podacima izračuna u studiji "Ukupno gospodarsko vrednovanje šuma" iz 2000. god. ukazuje na smanjenje neplodnih i neobraslih po vršina gospodarskih šuma za 11 883 ha i za 33 862 ha, bez obrazloženih razloga nastale promjene, kao i po većanje broja bodova tj. njihove novčane protuvri jednosti po ha i to za šume posebne namjene: od 35.000 kn/ha, za spomenike prirode do 200.000 kn/ha, za šume namijenjene za odmor i rekreaciju ili prosje čno 91.832 kn/ha. Sukladno tome, ukupno povećanje vrijednosti općekorisnih funkcija šuma iznosi 998.550,000 kn ili 132 310 852 € . Navedena uspored ba ukazuje na moguću subjektivnost i arbitrarnost pri mjene metodologije procjene vrijednosti općekorisnih funkcija šuma kao većega dijela ukupne gospodarske vrijednosti šuma u Hrvatskoj. Niti jedan od navedenih izračuna gospodarske vri jednosti šuma nije uključio vrijednost šumskog zemlji šta koje ima vrijednost, bez obzira što su kupoprodaje šumskog zemljišta za svrhu šumskobiološke reproduk cije rijetka pojava. Stav o vrijednosti šumskog zemljišta načelno proizlazi iz prava da se snagom svojeg vlas ništva nad šumskim zemljištem, kao sredstvom gos podarenja, ubire od njegova iskorišćavatelja zemljišna renta, što predstavlja temelj za utvrđivanje njegove vri jednosti. Realnost takvoga stava ne umanjuju prigovori daje zemljište nastalo prirodnim putem i daje stečeno nenovčanim načinom. Načelno bi se vrijednost šum skog zemljišta za relativna šumska tla mogla izračuna prema kapitaliziranim prihodima koje tlo "odbacuje "pod kulturom ili za djelatnost za koju će se koristiti, a ne pod šumom. Vrijednost apsolutnog šumskih zemlji šta bila bi jednaka kapitaliziranim prihodima koje ono daje pod šumom. U prihode bi, uz drvnu masu za obra slo apsolutno šumsko tlo, uračunali i utvrđene vrijed nosti općih koristi koje šuma pruža, uz primjenu difrenciranog kamatnjaka. Analiza rezultata izračuna vrijed nosti šumskog zemljišta pokazala bi da li je prihodna vrijednost apsolutnog šumskog zemljišta utvrđena pri mjenom šumskog kamatnjaka veća ili manja od prihodne vrijednosti relativnog šumskog zemljišta, ako se računa s prihodima od neke druge od šumarstva profitabilnije djelatnosti (turizam), uz primjenu komercijalnog G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP kamatnjaka. Na taj bi se način vjerojatno dokinule, u stvarnosti nepostojeće terminološke odrednice o apso lutnom i relativnom šumskom zemljištu. 3. U monografiji "Obična jela u Hrvatskoj", 2001. god. u poglavlju "Ukupna vrijednost jelovih šuma u Hrvatskoj" procijenjena je njihova novčana vrijednost. Za izračun vrijednosti drvne zalihe nisu korištene me tode sadašnje sječive i troškovne vrijednosti, nego je jednogodišnji bruto domaći proizvod šumarstva, po odbitku troškova, kapitaliziran kao vječna renta uz ka matnu stopu jednaku omjeru godišnjeg etata i ukupne drvne zalihe. Primijenjenim se postupkom zapravo utvrdila prihodna vrijednost šuma u našoj zemlji i iska zala kao vrijednost njihove drvne mase kao gospodar skog potencijala sposobnog da generira utrživ etat. Prosječni godišnji neto profit šumarstva u iznosu od 41,25 mil. € uz kamatnjak od 2,4 % daje iznos od 1 650 mil. € . koji je okvalificiran kao gruba procije njena vrijednosti ukupne drvne zalihe šuma u Hrvat skoj. S obzirom da jelove jednodobne i jelovo bukove preborne šume zauzimaju oko 10 % od ukupno obrasle šumske površine, proizlazi da neto vrijednost drva jelovih šuma iznosi oko 165 mil. € ili 1.245 mil. kuna. Prema rezultatima prvog, navedenog primjera izračuna, procijenjena sječiva vrijednost drvne zalihe jednodobnih jelovih šuma iznosi 2.485 mil. kuna, što prema izračunatoj prihodnoj vrijednosti jelovih šuma stoji u omjeru prema 1:2. Uzrok nejednakih iznosa pro cijenjenih vrijednosti jelovih šuma je, između ostalih i metodološke naravi, što potvrđuje načelni stav da svrha procjene uvjetuje primjenu pojedine metode. Općekorisne funkcije šuma su vrednovane prema dop unjenoj Metodologiji za utvrđivanje ekoloških i soci jalnih funkcija šuma ( P r p i ć , 1992). Vrijednost općekorisnih funkcija šuma jelovih i bukovo jelovih prebornih šuma iznosi 13 758 410 250 € što prema procijenjenoj vrijednosti drvne zalihe tj. prihodnoj vri jednosti u iznosu od 165 mil. € stoji u omjeru 83:1. U navedenoj su studiji kod iskazivanja cjelokupne vrijednosti jelovih šuma, uz vrijednosti drva uključeni i prihodi od sporednih šumskih proizvoda, koji su s ban kovnim kamatnjakom od 4 % na god. kapitalizirani u vječnu rentu kao i svaka od utvrđenih vrijednosti opće korisnih funkcija šuma. Na taj je način omogućeno zbrajanje i novčano iskazivanje materijalnih i nemate rijalnih dobrobiti od šuma. Dakle, primijenjena tehnika vrednovanja uključuje dvije vrijednosti kamatnjaka: diskontnu stopu jednaku vrijednosti stvarnog prirasta šume, koja se ima primijeniti za utvrđivanje prihodne vrijednosti šuma, i prosječnu komercijalnu kamatnu stopu za utvrđivanje tzv. kapitalne općekorisne vrijed nosti šuma. Njihov zbroj daje ukupnu vrijednost šume. Primjena različitih vrijednosti kamatnjaka do sada nije imala potrebnu teorijsku utemeljenost. Taj se stav, Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 međutim, odnosio samo na utvrđivanje kapitalne vrijed nosti šuma u vrijeme kada se drvna masa priznavala kao jedini prihod od šuma. Smatramo da bi, upravo radi vje rodostojnosti izračuna, danas, kada sve više sazrijeva svijest o vrijednosti općih koristi od šuma, primjena i bankovnog kamatnjaka bila potpuno opravdana. 4. U monografiji "Obična bukva u Hrvatskoj", 2003. god. u poglavlju "Vrijednost bukovih šuma" pro cijenjena je uporabna vrijednost drvne zalihe primje nom metode sadašnje sječive vrijednosti, pri čemu su iskorišteni podaci iz prvog primjera izračuna tj. studije gospodarskog vrednovanja šuma, a koji se odnose na bukove šume. Rezultati vrednovanja nisu iskazani u kunama kao u navedenoj studiji nego u eurima. Upitno je zašto su prilikom izračuna uzeti "stariji ulazni poda ci" iz 1999. god. i radi čega nisu vrednovanjem obu hvaćene sastojine I. dobnog razreda, prema, također u navedenoj studiji primijenjenoj, metodi izračuna nji hove vrijednosti. Na taj je način izvan procjene vrijed nosti "ostalo" 22 469 23 ha bukovih sjemenjača i 463 98 ha bukovih panjača ukupne troškovne vrijedno sti od 275 800 000 € . Vrednovanje općekorisnih funk cija bukovih šuma obavljeno je prema odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ure đivanju šuma (N.N.121/97). Ukupna je vrijednost općekorisnih funkcija bukovih šuma na površini od 510 274 ha procijenjena na 10 606 094 637 € ili pro sječno 20 785 €/ha. Maksimalan broj bodova za zbroj ocjena 41, pridružen kategoriji nacionalnih parkova iznosi 580 000 bodova/ha ili kuna/ha i to jednako za uredajni razred bukovih sjemenjača i uređajni razred bukovih panjača. Da li to onda znači da stupanj degra dacije sastojine ne utječe na vrijednost općih koristi koje ona pruža? U prethodno navedenim studijama omjer vrijednosti općekorisnih funkcija za sastojine sjemenjača i panjača po ha iznosio je približno 1:4. Minimalan broj bodova po ha dodijeljen je uređajnom razredu bukovih sjemenjača i bukovih panjača u kategoriji gospodarskih šuma iznosi 154 250 bodova tj. kuna. Iz rezultata izračuna nije dovoljno jasno koliki je zbroj ocjena vrednovanih kriterija rezultirao navede nom novčanom protuvrijednosti. Vrijednost cjelo kupne drvne zalihe bukovih šuma procijenjena je na 650 147 514 € , što prema vrijednosti općekorisnih funkcija šuma daje omjer 1:16. Ovom, kao ni prethod nom procjenom vrijednosti šuma nije obuhvaćena vri jednost šumskog zemljišta. 5. U znanstvenom radu "Vrednovanje metoda za procjenu vrijednosti šuma" 2000. god., uz teorijsko razmatranje postojećih metoda za utvrđivanje vrijed nosti šuma predstavljena je i za praksu predložena kombinirana metoda utvrđivanja ukupne gospodarske vrijednosti šuma za izabranu Gospodarsku jedinicu. Izbor metode rada rezultat je stava da važeće metode nisu dovoljno egzaktne i primjerene izračunu ukupne 683 G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI SUMA - PRAKTIČNI PRISTUP vrijednosti šuma. Predloženo je da se različite vrijed nosti šuma, novčano iskazane, zbroje i na taj način re zultiraju ukupnom vrijednosti šume. Izabrana je meto da praktično primijenjena za utvrđivanje vrijednosti Gospodarske jedinice "Gaj" u Upravi šuma Našice. Vrijednost drvne zalihe sastojina I. dobnog razreda određena je primjenom troškovne metode. Za izračun vrijednosti drvne zalihe starijih sastojina korištena je metoda sadašnje sječive vrijednosti. Procjena vrijedno sti općekorisnih funkcija šuma obavljena je prema službeno propisanoj metodologiji ( P r p i ć , 1992). S obzirom da su sve tri navedene metode, prethodno okvalificirane kao nedovoljno egzaktne za svrhu za koju su namijenjene, upitno je da li su rezultati poluče ni njihovom primjenom dovoljno egzaktni. Na taj je način otvoreno pitanje kriterija tj. "mjere" dovoljne točnosti izračuna vrijednosti šuma koja bi zadovoljila ciljeve procjene. Ukupna vrijednost drvne zalihe gos podarske jedinice "Gaj" iznosi 25.562,000 kn, a vri jednost sastojina I. dobnog razreda procijenjena je na 5.357,267 kn, uz postotak prirasta vrijednosti hrastovih sastojina od 2,50 %. Primijenjena vrijednost šumskog kamatnjaka nije rezultat njegova određivanja za kon kretne sastojine, nego prosječna unaprijed utvrđena vrijednost za pojedine vrste sastojina. S obzirom daje za vrednovanje većih šumskih kompleksa najveći pro blem utvrđivanje odgovarajućega kamatnjaka, realnije je, a i time prihvatljivije, izračunati visinu šumskog ka matnjaka za svaki konkretni slučaj procjene troškovne vrijednosti sastojine. Uz to, obračun njihove vrijednos ti ne može "podnijeti" normativno utvrđene visoke troškove njihova podizanja uz pretpostavljeni šumski kamatnjak. Takav stav iznijeli smo i ranije. Izračun vri jednosti šumskog kamatnjaka prema utvrđenoj vrijed nosti drvne zalihe sastojina hrasta kitnjaka za Gospo darsku jedinicu "Gaj "i normativno određenim troško vima podizanja sastojine rezultira postotkom prirasta Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 vrijednosti manjim od 0,5 %, za ophodnju od 120 godi na, što naravno nije točno. Prihvaćanje tako izračuna tog kamatnjaka nužno bi otvorilo pitanje opravdanosti utvrđene dobi ophodnje tj. financijske zrelosti sasto jine temeljene na maksimalnoj prihodnoj vrijednosti zemljišta. Izračunom ukupne gospodarske vrijednosti ove gospodarske jedinice iskazana je i novčana vrijed nost za šumsko zemljište, sporedne šumske proizvode, lovno gospodarenje, objekte i hidrološka vrijednost. Zbroju tih vrijednosti pridodana je vrijednost općeko risnih funkcija šuma, pa je na taj način utvrđena ukup na gospodarska vrijednost Gospodarske jedinice "Gaj". Vrijednost šumskog zemljišta izračunata je, kako je navedeno, prema vrijednosti katastarskog pri hoda u konkretnim prodajama. Konkretnih prodaja dr žavnog šumskog zemljišta nije bilo, jer su zakonom za branjene. Ako je bilo kupoprodaja privatnog šumskog zemljišta zasigurno nisu obavljene na temelju utvrđe nog katastarskog prihoda. Način utvrđivanja prometne vrijednosti šumskog zemljišta definiran je odredbama poglavlja VII Pravilnika o izmjena i dopunama Pravil nika o uređivanju i šuma (N.N. 121/97), kojima se pro pisuje utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu. Zbroj evidentira nih katastarskih prihoda za šume određen pomoću pro pisanih iznosa koeficijenata, ne predstavlja vrijednost šumskog zemljišta nego osnovicu za plaćanje poreza. Tek bi se kapitalizacijom tako utvrđenog katastarskog prihoda izračunala katastarska prihodna vrijednost šumskog zemljišta. Utvrđivanje katastarskog prihoda za šume ukinuto je odredbama Zakona o državnoj iz mjeri i katastru nekretnina iz 1999.god., a vođenje evi dencije o katastarskom prihodu zaključeno je sa 2001. god., također prema istom Zakonu. Dakle, utvrđivanje vrijednosti šumskog zemljišta na temelju katastarskog prihoda i određivanje njegove prometne vrijednosti nisu u izravnoj vezi. OSVRT NA ODREDBE PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UREĐIVANJU ŠUMA (NN 121/97, NN 132/97, NN 150/03, NN 52/01, NN 194/03 i NN 55/04) Overview on provision of book of regulations about the amendments and change in the book of regulations about setting forest in order (NN 121/97, NN 132/97, NN 150/03, NN 52/01, NN 194/03 and NN 55/04) Poglavlje VII Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o uređivanju šuma (NN 121/97, NN 132/97, NN 52/01, NN 150/03, NN 194/03 i NN 55/04), u da ljem tekstu Pravilnik, o utvrđivanju naknade za prene sena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu, zapravo predstavlja normativni okvir za praktično pos tupanje kod izračuna vrijednosti šuma u Hrvatskoj. Prema odredbama Pravilnika (NN 150/03, čl. 15) sas tojine za koje se utvrđuje naknada kategoriziraju se u četiri skupine za razliku od ranijih pet. Kriterij za raz vrstavanje u skupine je dob sastojina. Novim odredba684 ma Pravilnika nije određen način utvrđivanja naknade za novo ustrojene kategorije sastojina (?!). Ako se predmnijeva primjena, ranijim odredbama Pravilnika (NN 121/97), propisanog načina utvrđivanja naknade, upitnim je onda razlog njegove promjene. Ako je tomu, ipak tako, nejasno je da li se ranijim Pravilnikom (NN 121/97, čl. 80) definirana peta skupina-panjače i šikare, sukladno njihovoj dobi svrstava u jednu od novo ustrojene četiri skupine sastojina, i da li se nakna da za, također od ranije, posebnu skupinu prebornih sastojina utvrđuje na jednak način, propisan prethod- G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP nom inačicom Pravilnika (NN 121/97, čl. 81), s obzi rom da se te kategorije sastojina za koje se naknada utvrđuje izrijekom ne spominju. Za službenu uporabu kod računanja vrijednosti šu ma propisane su dvije metode za određivanje vrijedno sti drva i jedna metoda za određivanje vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. Za određivanje vrijedno sti plantaža, kultura i mladih sastojina (do 1/2 ophod nje) kao i srednjodobnih i dozrijevajućih sastojina (od 1/2 ophodnje do dobi ulaska u zadnji dobni razred) primjenjuju se metode troškovne vrijednosti sastojine. Za određivanje vrijednosti drvne mase približno zrelih (od dobi ulaska sastojine u zadnji dobni razred do dobi ophodnje umanjene za pet godina) i zrelih sastojina (od dobi ophodnje umanjene za 5 godina do dobi ophod nje) propisana je metoda sadašnje sječive vrijednosti. Troškovna se metoda, primjenjuje za dvije skupine jednodobnih sastojina: plantaže, kulture i mlade sasto jine, kao i za srednjedobne i dozrijevajuće sastojine. Za prvu se skupinu predmnijeva da obuhvaća umjetno i prirodno podignute sastojine dobi do 1/2 ophodnje, zbog toga što je za drugu skupinu izrijekom navedeno da obuhvaća sastojine od 1/2 ophodnje do dobi ulaska u zadnji dobni razred planirane ophodnje. Razlog nji hova razdvajanja u dvije skupine i uz metodološki jed naki pristup izračuna njihove vrijednosti je, i prema ra nijim odredbama Pravilnika (NN 121/97 čl. 81), mo gućnost umanjenja izračunate vrijednosti naknade za drugu skupinu sastojina, sukladno utvrđenom obrastu. Obrast sastojina, kao što je poznato, nije strukturalna značajka samo sastojina starijih od 1/2 ophodnje i zbog toga smatramo da bi te dvije novoustrojene kategorije sastojina trebalo objediniti ako se za utvrđivanje vri jednosti svih sastojina, do dobi ulaska u zadnji dobni razred, propisuje troškovna metoda. Međutim, njezina primjena za sastojine starije od 1/3 ophodnje rezultira nerealno visokim vrijednostima sastojina, kao i činje nicom da su najvrjednije sastojine one koje imaju naj veće troškove podizanja, što naravno nije točno. Zbog toga predlažemo da se za sastojine dobi od 1/3 do 2/3 ophodnje primjeni metoda prihodne tj. očekivane vri jednosti sastojine, temeljena na pretpostavci daje vri jednost sastojina jednaka zbroju svih prihoda koji se do kraja ophodnje sastojine mogu očekivati, diskontiranih na dob sastojine čija se vrijednost utvrđuje, umanjenih za zbroj očekivanih rashoda do kraja ophodnje, također radi mogućnosti usporedbe, diskontiranih na dob kon kretne sastojine. Temeljni preduvjet za primjenu propi sane troškovne metode za određene skupine sastojina, kao i predložene metode očekivane vrijednosti sastoji na je utvrđivanje točnog iznosa šumskog kamatnjaka. Zbog toga podržavamo, ranijim odredbama Pravilnika (NN 121/97, čl. 81) propisan način određivanja postot ka prirasta vrijednosti za svaku konkretnu sastojinu, uz isključivanje uporabe ranijim propisima utvrđenih pro Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 sječnih vrijednosti šumskog kamatnjaka za pojedine vrste drveća. Sastojine niske vrijednosti drvne mase i visokih troškova podizanja imat će negativne postotke prirasta vrijednosti. Negativni iznosi postotka prirasta uzrokuju negativne vrijednosti sastojina, što je eko nomski apsurd, pa se kao takve ne mogu prihvatiti. Jedno od mogućih loših rješenja je promjenama Pravil nika (NN 150/03) konačno eliminirani postupak utvr đivanja naknade vrijednosti za sastojine panjača i šika ra za koje se, također, radi njihove loše kvalitete utvrđi vao najčešće negativan postotak prirasta vrijednosti. Na taj je način, nakon gotovo četrdeset godina, (Pravil nik za utvrđivanje vrijednosti šuma 1965. god.) otklo njeno imaginarno rješenje iz Metodologije Instituta za istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji iz Beogra da, da se za takve sastojine predvidi potrebna investici ja do po mogućnosti njihova normalnog izgleda, a time i pozitivne vrijednosti, nakon čega bi se umanjio ranije planirani iznos melioracijske investicije. Drugo rješe nje za utvrđivanje njihove vrijednosti uključuje primje nu induktivne metode, tako da se vrijednost njihovih drvnih zaliha utvrdi zbrajanjem minimalnih šumskih taksa tj. cijena na panju, određenih dijeljenjem ukup nih troškova biološke reprodukcije s utvrđenom drv nom zalihom. Taj prijedlog rezultat je realističnog sta va da konkretna sastojina ne može vrijediti manje nego što vrijedi njezina drvna zaliha. Međutim, time se pot puno isključuje utjecaj tržišta. Rješenje za koje se zala žemo je da se sastojine negativne vrijednosti drva učine pozitivnim, ne s investicijama koje će ih kratko ročno učiniti još negativnijim, nego sa zasigurno viso kom vrijednošću općih koristi koje imaju Na taj bi se način nužni troškovi njihove biološke melioracije po krivali prihodima od općekorisnih funkcija šuma. Za procjenu vrijednosti naknade za sastojine dobi preko 2/3 ophodnje metoda sadašnje sječive vrijednos ti daje najbolje rezultate. Primjena te metode propisana je za dvije skupine sastojina: približno zrele i zrele koje su prema ranijim odredbama Pravilnika (NN 121/97, čl. 80) bile objedinjene. S obzirom da niti među njima ne postoje metodološke razlike u načinu obračuna nji hove vrijednosti nejasnim ostaju razlozi njihova raz dvajanja u zasebne skupine sastojina za koje se nakna da utvrđuje. Najveće promjene Pravilnika (NN 150/03, čl. 17 i NN 55/04) provedene su odredbama kojima se propi suje utvrđivanje naknade za šumsko zemljište. Zadrža na je odredba prema kojoj je naknada za šumsko zem ljište jednaka prometnoj vrijednosti zemljišta za doti čnu nekretninu. Promjenama Pravilnika (NN 150/03, čl. 17, NN 194/03, čl. 1 i NN 55/04, čl. 1) "dotična ne kretnina" pozicionirana je unutar ili izvan građevin skog područja i sukladno tomu propisan je način utvr đivanja njezine prometne vrijednosti. Smatramo da su ove promjene formalne, a ne sadržajne naravi, zbog 685 G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP toga stoje prometna vrijednost rezultat i posljedica od nosa na tržištu tj. ponude i potražnje za zemljištem. Naime, kriterije za valoriziranje zemljišta utvrđuje tr žište, a pozicija zemljišta je samo jedan od njih. U pro metnoj vrijednosti zemljišta već je uključen čimbenik njegove zemljopisne određenosti. Porezni uredi su i do sada dostavljali prometne vrijednosti šumskog zemlji šta, bez obzira na njegovu poziciju. U načelnom smi slu, za prometnu je vrijednost sasvim irelevantno gdje se predmet procjene nalazi. Konačno, prometnu vrijed nost zemljišta ne određuje njegova administrativno utvrđena namjena, nego tržište. Odredbom Pravilnika (NN 55/04, čl. 1), propisane su minimalne prometne (!!) vrijednosti šumskog zemljišta izvan građevnog po dručja od 4 kn/m2 tj. 40.000 kn/ha. Uz administrativno, nedovoljno su jasni ostali kriteriji za određivanje na vedene vrijednosti, kao i to za koga je propisana tj. tko i kada je ima primijeniti. Poseban je i za šumarstvo važniji problem da cijene šumskog zemljišta, arbitrarno, bez za to propisane pre cizne metodologije, određuje Ministarstvo financija tj. njegovi područni uredi i ispostave. U prilog tome ide i činjenica da realne osnovice za određivanje prometne vrijednosti šumskog zemljišta nema, jer se njime ne prometuje, kupoprodaje su rijetke i podaci o tom nedo statni da bi se moglo govoriti o tržištu. Ako se to i do gađa, najčešće se, radi plaćanja što nižih državnih pri stojbi (poreza) nastoji prikazati niska prometna vrijed nost. Sve to upućuje na zaključak o nepouzdanosti po dataka o prometu šumskim zemljištem koji ne mogu poslužiti kao osnovica za utvrđivanje njegove prome tne vrijednosti. Suvremena shvaćanja djelatnosti šumarstva kao in frastrukture i potrebe zaštite šumskog zemljišta kao te meljnog resursa održanja te infrastrukture, nameću po trebu ubrzanog traženja prikladnih teorijskih i praktič nih rješenja za utvrđivanje vrijednosti šumskog zemlji šta koje trebaju doći iz šumarske struke. Razlog tomu je već sada prisutna, a u budućnosti zasigurno rastuća, ra zumljiva potreba i zahtjev za zemljištem i prostorom općenito. Smanjenje šumskih površina već se može okvalificirati trendom, koje dovodi u pitanje osnovna načela potrajnosti gospodarenja šumama. Rješenje pita nja izračuna vrijednosti šumskog zemljišta treba biti su kladno tržišnim načelima za utvrđivanje naknade za šumsko zemljište koje se izdvaja iz šumskogospodarskog područja. Za utvrđivanje vrijednosti šumskog zemljišta koje "ostaje" unutar šumskogospodarskog po dručja za svrhu šumskobiološke reprodukcije, potrebno je primijeniti postavke škole čiste zemljišne rente o utvrđivanju njegove prihodne vrijednosti, tako da se u prihode za obraslo šumsko zemljište pored vrijednosti drva ubroji i vrijednost prihoda općih koristi od šuma. Time bi se utvrdile pozitivne prihodne vrijednosti šum skog zemljišta i za sastojine niske vrijednosti drva, što 686 Šumarski list br. 11 -12, CXXVIII (2004), 679-688 je sukladno predloženom rješenju za utvrđivanje njiho ve vrijednosti. Za utvrđivanje vrijednosti neobraslog šumskog zemljišta potrebno je izvršiti usporedbu s po ljoprivrednim zemljištem, uz smanjenje vrijednosti za troškove potrebne za njegovu prilagodbu za poljoprivre dne svrhe. Na taj bi se način utvrđena ukupna vrijednost šumskog zemljišta, zajedno sa vrijednošću šuma trebala uvesti u temeljni kapital kao dugotrajna materijalna imovina poduzeća za šume. Periodične promjene nji hove vrijednosti koje bi se bilančno pratile i vrijednosno usklađivale s promjenama na tržištu, bile bi najbolji po kazatelj djelotvornosti gospodarenja. Pravilnikom (NN 150/03, čl. 17) propisane su pro mjene načina obračuna naknade za služnost na šum skom zemljištu. Taje naknada jednaka prometnoj vri jednosti šumskog zemljišta umanjenoj sukladno trima, ranije definiranim kategorijama šumskog zemljišta (obraslo, neobraslo i neplodno). Tako utvrđena vrijed nost ponovno se (!!) umanjuje sukladno postotnom iz nosu jednakom broju godina na koji se služnost odnosi. To pojednostavljeno znači da veći broj godina služno sti znači i veći "popust" na utvrđenu prometnu vrijed nost zemljišta. Uz ranije iznesene primjedbe na način utvrđivanja prometne vrijednosti zemljišta, to teorijski i praktički znači da se, uz dugogodišnji ugovor o služ nosti, šumsko zemljište daje po iznimno niskoj cijeni. Dokaz tomu su, prema propisanoj minimalnoj promet noj vrijednosti šumskog zemljišta od 4 kn/m2 izračuna ti iznosi: 467 kn/god/ha za 30-godišnju služnost na obraslom šumskom zemljištu; 186 kn/god/ha, za neo braslo i 47 kn/god/ha, za neplodno šumsko zemljište, za jednako razdoblje osnovane služnosti. Niti novim, a niti starijim odredbama Pravilnika, kod utvrđivanja naknade za služnost na šumskom zemljištu nije uvaže no osnovno načelo kod osnutka služnosti, a to je da će ovlaštenik biti u cijelosti obeštećen samo ako mu se za služnošću opterećeni tj. ustupljeni dio šume i šumskog zemljišta utvrdi naknada jednaka prihodu koji je od ustupljenog dijela šume do tada imao. To teorijski zna či daje kriterij za određivanje naknade za služnost vri jednost prihoda od šumskog zemljišta, a ne sama nje gova vrijednost. To praktički znači da bi se izračunom moglo utvrditi uz koje bi se prometne vrijednosti šum skog zemljišta isplatilo na njemu osnovati služnost, da bi se tako ostvarenim prihodom, za obraslo šumsko zemljište kompenzirao mogući prihod od drva i općih koristi koje šuma pruža. Za neobraslo šumsko zemlji šte kao prihod treba obračunati zakupninu koja bi se izračunala kapitalizacijom prometne vrijednosti sličnog poljoprivrednog zemljišta, umanjenoj za troškove nje gove prilagodbe za poljoprivredne svrhe, s komercijal nim kamatnjakom. Uz to, potrebno je i za obraslo i za neobraslo šumsko zemljište osigurati da se, istekom vremenskoga razdoblja za koji je služnost osnovana, ne smije smanjiti zatečena plodnost zemljišta. Polaga- G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA PRAKTIČNI PRISTUP nje određenog iznosa jamčevine do isteka služnosti bio bi primjeren instrument osiguranja. Utvrđivanje smanjenih vrijednosti općekorisnih fun kcija šuma, prema izmijenjenim odredbama Pravilnika (NN 55/04, čl. 3) u nesuglasju je s pretpostavkom iz pr voga navedenoga primjera izračuna vrijednosti šuma, da je 50 godina minimalno razdoblje za obnovu unište nih općekorisnih funkcija šuma. Uništenih, a ne smanje nih, stoga što izmijenjene odredbe kojima se to propisu je govore o novopodignutim (ne starim i oštećenim) sastojinama, nakon obavljenog zahvata u šumi. Takvim su zahvatom stara sastojina, kao i opće koristi koje je pru žala uništeni, a ne oštećeni. Pojmovna izmiješanost naj očitija je u odredbi o jednakoj vrijednosti općekorisnih funkcija novopodignute šume i troškova podizanja no vopodignute šume do 5. godine starosti. Na taj su način teško novčano iskazive vrijednosti općih koristi od šuma, izjednačene s egzaktno novčano iskazivim vrijed nostima dijela troškova biološke reprodukcije, za što nema teorijskog ni praktičnog opravdanja. Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 višekriterijskom modelu ( P r p i ć , 1992). Načelna pri mjedba primijenjenoj metodologiji odnosi se na visok stupanj arbitrarnosti, preveliku subjektivnost koja ulazi u fazu osobne procjene. ( S a b a d i , 1986, F i g u r i ć , 1996). Nedovoljno je pojašnjen način određivanja jedi nične bodovne vrijednosti za utvrđene raspone ocjena vrednovanih kriterija. Također stoji činjenica da je zbrajanje novčanih i nenovčanih vrijednosti šuma do pušteno samo iznimno u kratkom razdoblju, kao i to da je za obračun naknade za uništene i smanjene vrijed nosti općekorisnih funkcija šuma nužno da se njihove vrijednosti knjigovodstveno evidentiraju, što još uvijek nije realno očekivati, sve dok ih tržište kod nas ne pri hvati, a tada će se njihova vrijednost vjerojatno utvrđi vati suvremenim ekonomsko okolišnim metodama, su kladno utvrđivanju ukupne vrijednosti okolišnog kapi tala. Dok se to ne dogodi, službeno propisana metodo logija određivanja vrijednosti općih koristi od šuma, kao prijelazno rješenje, ima svoju punu opravdanost. Vrednovanje općekorisnih funkcija šuma u Pravil niku (NN 121/97) obavljeno je prema kombiniranom ZAKLJUČAK - Conclusion Pri procjenama vrijednosti šuma kod nas se, na te melju potrajnog gospodarenja, računa s beskonačnom rentom takovih godišnjih prihoda od drva koji se, uz izvjesnu kamatnu stopu, kapitaliziraju na jednu godinu. Tehnike vrednovanja utemeljene na prethodnom načelu, kao i prijedlozi za njihovo poboljšanje, omogućuju uvid u novčano iskazive vrijednosti temeljnih šumskih resur sa. Smatramo da će to i u budućnosti biti osnovicom za vođenje gospodarske politike u šumarstvu. O tome svje doče i međunarodnim računovodstvenim standardom propisane metode za utvrđivanje vrijednosti biološke imovine (šuma i šumskog zemljišta), kao i načini njezi na bilanciranja. Međutim, vrlo je teško izračunati vri jednost šuma kada se radi o šumskim proizvodima, koji još uvijek nemaju tržišnu vrijednost. Usluge općekoris- nih funkcija šuma još uvijek su mjerljive samo posredno radi teškoća pri utvrđivanja omjera troškova proizvod nje drva i općih dobrobiti od šuma u ukupnim troškovi ma biološke reprodukcije u šumarstvu. Nesporna je i svakim danom sve prihvaćenija činjenica da vrijednost općekorisnih funkcija šuma prema vrijednosti drva i ostalih tržišno mjerljivih proizvoda šume, stalno raste. Za očekivati je da će ove proizvode u skoroj budućnosti prihvatiti tržište, a suvremenim će se ekonomsko-okolišnim metodama njihova vrijednost novčano iskazati. Infrastrukturno značenje šumarstva nameće potrebu pri hvaćanja novih, ali i predlaganje vlastitih metoda za utvrđivanje ukupnih vrijednosti šuma, ne samo kao pri rodnog dobra nego, ponajproje, kao predmeta gospoda renje šumarstva. - References Črnj ar, M., 2002: Ekonomika i politika zaštite okoli ša, Sveučilište u Rijeci, Rijeka. F i g u r i ć , M., 1996: U vod u ekonomiku šumskih re sursa, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. G o o d s te in, S. E., 2003: Ekonomika i okoliš, Mate, Zagreb. J u r j e v i ć , P., S. P o s a v e c , 2003: Vrijednost buko vih šuma u Hrvatskoj, Monografija "Obična bukva u Hrvatskoj", str. 769-775, Zagreb. K e s t e r č a n e k , F., 1882: Osnovi nauke o računanju vrijednosti šuma, Tiskara Narodnih Novinah, Zagreb. Kralj ić, B., 1989: Ekonomska istraživanja u šumar stvu, Informator. Zagreb. K r a l j i ć , B . , 1991: Računanje vrijednosti šuma i šum ska statika, Vlastita naklada, Zagreb. K r a l j i ć , B., 1991 istraživanje ekonomskih elemena ta lovstva i lovnog gospodarenja, IBP August Šenoa, Zagreb. 687 G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP K r a l j i ć , B., 1992: Daljnja ekonomska istraživanja u šumarstvu, lovstvu i primarnoj preradi drva, Vlastita naklada, Zagreb. M a r i n o v i ć , M. 1949: Ekonomika šumarstva, Šu marski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Škripta litografirano, Zagreb. M a t i ć , S., 1990: Sume i šumarstvo Hrvatske -jučer, danas, sutra, Glasnik za šumske pokuse 26, str. 33-56, Zagreb. M a t i ć , S., B. P r p i ć , 1997: Program njege, obnove i održavanja, te ekološke i socijalne funkcije park-šuma na području grada Zagreba, Šumar ski list 5-6, str. 225-242, Zagreb. N e n a d i ć , Gj., 1922: Računanje vrijednosti šuma i šumska statika, Hrvatsko šumarsko društvo, Za greb. P o t o č i ć, Z., 1977: Ekonomika šumske privrede, Sve učilište u Osijeku, Ekonomski fakultet, Osijek. P r p i ć , B., 1992: O vrijednosti općekorisnih funkcija šume, Šumarski list, str. 301-311, Zagreb. P r p i ć , B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost šuma u Hrvatskoj, Monografija "Šume u Hrvat skoj", str. 237-256, Zagreb. S a b a d i , R., 1986: Ekonomika šumarstva., Sveučili šte u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 S a b a d i , R., 1992: Ekonomika šumarstva, Školska knjiga, Zagreb. S a b a d i , R., 1997: Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti, Hrvatske šume, Zagreb. S a b a d i , R., B. P r p i ć , H. J a k o v a c , 2001: Ukupna vrijednost jelovih šuma u Hrvatskoj, Monografi ja "Obična jela u Hrvatskoj", str. 792-826, Zagreb. S a b a d i , R., 2003: Njemačko šumarstvo 2002/2003. godine, Šumarski list, str. 483-500, Zagreb. *** 1993: Direkcija J.P"Hrvatske šume" p.o.,: Utvrđi vanje vrijednosti podizanja sastojina metodom troškova (po ha) (c), Zagreb. *** 1994; Direkcija J.P"Hrvatske šume" p.o.,: Meto dologija utvrđivanja naknada za oduzeta i ogra ničena prava u pogledu šuma i šumskih zemlji šta, Zagreb. *** 2000: Direkcija J.P.,"Hrvatske šume" p.o., : Gos podarsko vrednovanje šuma., Zagreb. *** 2003: Direkcija J.P"Hrvatske šume" p.o.,: Gospo darsko vrednovanje šuma., Godišnje izvješće za 2002., 79-83, Zagreb. *** 1997, 1997, 2003, 2003, 2004: Ministarstvo poljo privrede i šumarstva: Pravilnik o izmjenama i do punama Pravilnika o uređivanju šuma. Zagreb. SUMMARY: Evaluations of forests is the essential part the economy of for est resources. Practically, the calculations treatment of forests value, mainly has been regulated by legal provisions. Because of the distinctiveness of forestry; prolonged periods of production, unsure development price in the market woods, calculations have been burduned with uncertainty. Next to the usual exact economic value parameter who have been used in evulation, is necessary, because of the production of general benefits to bring into account descriptive (attributive) parameter. Traditional methods of valuations express the money value tangible fixed assets i. e. wooden supplies and forest estate as basic resources of forestry. Contemporary, on the other hand, methods with less or more succes, try to valorize and financially express ecologically and social effects and welfare from the forest. Regardless of a chose and applied method, for the accurate evaluation of forest is necessary that every objects evaluation, as the individualized object counts as well, that the evaluation is performed by the experienced, educated, and well trained personnel. In this paper are quoted concrete examples calculated forests values emerged in the period 2000—2003 , who carries off on the valuation of state forests. Through examples they have been analyzed by the most important aspects of the applied technique of forests valuations and have been given suggestions for their improvement. Besides, the review of actual methods has been displayed for the establishing the value of forests in Croatia, as well as their legal-normative framework. Key words: forest value, valuated methods, wooden supply, forest estate, welfare functions, forest interest rate, bank interest rate, excange value. 688 Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 689-697 PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK 630* 165 PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI GENETSKI RESURSI (EUFORGEN) EUFORGEN FOREST GENETIC RESOURCES PROGRAMME FOURTH EUFORGEN Steering Committee Meeting J. GRAČAN1, D. KAJBA2, S. PERIĆ 1 , M. IDŽOJTIĆ 2 , M. IVANKOVIĆ1, H. MARJANOVIĆ 1 SAŽETAK: Četvrti sastanak Nadzornog odbora Programa europski šumski genetski resursi (EUFORGEN) održanje u Zidhochovicama, Republika Češka od 26. do 29. svibnja 2004. godine. Sastanku je nazočilo više od 30 nacionalnih koordinatora i voditelja fokalnih centara kao i predstavnici Europske unije, EC i drugih međunarodnih organizacija (FAO, IUFRO, EF1 i dr.). U okviru sastan ka Nadzornog odbora održan je seminar o biološkoj raznolikosti i potrajnom gospodarenju šumama. Na seminaru su ikzloženi pozivni referati (Pan-europski proces za šume; Šumarska znanost i politika; Globalna perspektiva šumskih genetskih resursa; Potrajno gospodarenje šumama i dosadašnji UNFFproces; Globalno stanje i trendovi genetskih modifikacija u šumarstvu). Predloženo je kako bi EUFORGEN trebao izraditi naputke za "genetici pri jateljsku" silvikulturu, odnosno "prirodi blisko uzgajanje šuma" ne znači "ništa ne raditi". Članice Europske unije i EUFOERGENprograma promovi rat će konzervaciju šumskih genetskih resursa kao dio potrajnog gospodare nja šumama te nastaviti rad na Pan-europskoj razini. Nadzorni je odbor na 4. sastanku razmotrio i usvojio temeljne dokumente priređene za sastanak, sažetke rada II i III sastanka, rezolucije i preporuke s druge i treće ministarske konferencije o zaštiti europskih šuma, Konvenciju o biološkoj raznolikosti, financijsko izvješće za razdoblje od 2000. do 2003 i pri jedlog godišnjeg budžeta za Fazu III, u iznosu od 1,86 milijuna USD. Godišnja članarina za Hrvatsku iznosi 5500 USD. Republika Hrvatska uplatila je godiš nju članarinu od 5000 USD za razdoblje od 1995. do 2004. godine. Ključne riječi: EUFORGEN, Nadzorni odbor, Faza - II, Faza - III; Radne grupe (Networks), konzervacija, potrajno gospodarenje UVOD Konzervacija i potrajna uporaba genetskih potenci jala koja postoji unutar vrsta vrlo su važne jer utvrđuju sadašnje procese regeneracije šuma, kao i buduću pro duktivnost i potrajnost europskih šuma. (Konzervacija šumskih genetskih resursa). EUFOR GEN se financira prilozima zemalja članica (32), rad koordinira Međunarodni institut za biljne genetske re surse (IPGRI) u suradnji s FAO. Program Europski šumski genetski resursi (EUFOR GEN) kolaborativni je program između europskih ze malja s ciljem osiguranja efektivne konzervacije (oču vanja) i održive uporabe šumskih genetskih resursa u Europi. Utemeljen je radi provođenja Rezolucije S2 Od listopada 1994. godine kada je utemeljen, EU FORGEN predstavlja vrlo aktivan i učinkovit forum o konzervaciji i potrajnom korištenju šumskih genetskih resursa u Europi. Djeluje putem mrežnih planova (Networks) za određene grupe šumskog drveća. Zem lje članice provode samostalno dogovorene planove s vlastitim resursima kao ulazni (inputs in kind). Krajem 2004. godine (završetak Faze II) Program će ostvariti svoje tehničke ciljeve - objavljivanjem tehničkih na- 1 2 1 Dr. se. Joso Gračan, Dr. se. Sanja Perić, Mr. se. Mladen Ivanković, Hrvoje Marjanović, dipl. ing. Doc. dr. se. Davorin Kajba, Doc. dr. se. Marilena Idžojtić Šumarski institut, Jastrebarsko,2 Šumarski fakultet, Zagreb 689 J. Gračan, D. Kajba. S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI ... putaka za primjenu u nacionalnim programima kao "state of the art" informacijski sustav o šumskim ge netskim resursima. Rad EUFORGEN-a nadzire i kon trolira Nadzorni odbor koga čine nacionalni koordina tori zemalja članica. Gospodarenje šumaskim genetskim resursima uklju čujući i konzervaciju spadaju pod nacionalni suve renitet svake zemlje članice. Kako su šume i gen-ekološke zone rasprostranjene u Europi neovisne o grani cama, suradnja između zemalja putem mrežnih planova kao što je EUFORGEN je esencijalna. Bez obzira na postignute rezultate na nacionalnoj i europskoj razi ni, postoje jaki razlozi da se ovaj kooperativni Pro gram nastavi i u Fazi III (2005-2009). Republika Hrvatska je na 2. ministarskoj konferen ciji o zaštiti europskih šuma, koja je održana u Helsinkiju, Finska u srpnju 1993., potpisala 6 rezolucija iz Strasbourga (1990) i 4 rezolucije iz Helsinkija. Potpi som pisma namjere i imenovanjem nacionalnog koor dinatora (dr. se. Joso Gračan), Hrvatska je postala čla nica EUFORGEN - Programa. Godišnja članarina za Hrvatsku iznosi 5000 USD u potpunosti je podmirena od 1995-2004. od Ministarstva poljoprivrede, šumar stva i vodnog gospodarstva i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Eric T e i s s i e r du C r o s , INRA, Francuska, pot predsjednik IUFRO-a, otvorio je četvrti sastanak Nad 690 Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 zornog odbora Programa europski šumski genetski re sursi (EUFORGEN) i pozdravio više od 30 nazočnih nacionalnih koordinatora i voditelja fokalnih centara, kao i predstavnike Europske komisije i drugih među narodnih organizacija. U ime domaćina nazočne je pozdravio dr. se. Karei Van c u r a , Ministarstvo poljo privrede i šumarstva Republika Češka. Sastanak je održan u Židlochovicama od 26. do 29. svibnja 2004. godine. Dr. se. Joso G r a č a n , nacionalni koordinator za Republiku Hrvatsku sudjelovao je u radu sastanka. Tijekom prvog dana rada predstavnici Europske komisije, generalnog direktorata FAO-a, Ministarske konferencije za zaštitu europskih šuma - jedinica u Varšavi (MCPFE), Europskog šumarskog instituta (EFI) i FAO-a istakli su veliku važnost koju imaju bio loška raznolikost i potrajno gospodarenje šumama u Europi. FAO i međunarodni institut za biljne genetske resurse (IPGRI) vrlo često ističu EUFORGEN pro gram kao primjer za očuvanje i konzervaciju šumskih genetskih resursa. Program je omogućio međunarodnu suradnju i izradio naputke kao što su strategija za kon zervaciju gena i tehničke naputke o tome kako koristiti konzervaciju. Program je izradio opće planove za akci ju, čiji je cilj zajednička odgovornost za očuvanje šum skih genetskih resursa u Europi. Na sastanku je dana ocjena uspjeha (progresa) ostvarenog tijekom Faze II (1999-2004) i potreba da se program nastavi i tijekom Faze III (2005-2009). U EUFORGEN programu su djeluju 32 zemlje koje osiguravaju financijsku potporu za njegovo provođenje. Slika 2. Nacionalni koordinatori EUFORGEN-a i drugi nazočni 4, sastanku Nadzornog odbora U okviru 4. sastanka Nadzornog odbora održanje i Seminar o biološkoj raznolikosti i potrajnom gospoda renju europskim šumama, raspravljeni temeljni doku menti priređeni za sastanak, sažeci sa II i III sastanka Nadzornog odbora, materijali priređeni za III i IV mi nistarsku konferenciju o zaštiti europskih šuma, Kon vencija o biološkoj raznolikosti, financijsko izvješće za 2003., i plan za 2004. godinu te prijedlozi sredstava za Fazu-III (2005-2009). .1. Gračan, D. Kajba, S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 SEMINAR O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI I POTRAJNOM GOSPODARENJU EUROPSKIM ŠUMAMA POZIVNI REFERATI IZLOŽENI NA SEMINARU Pan-europski proces za šume, Piotr B o r k o v - raznolikosti (CBD) pokazala što su posljedice tih s k i, predstojnik jedinice MCPFE u Varšavi, u svom je različitih globalnih postupaka na šumske genetske izlaganju na seminaru sumirao rezultate pan-europskih resurse, i konačno na rad EUFORGEN-a u Europi. dijaloga o šumama, tj. Ministarske konferencije o za Potrajno gospodarenje šumama: dosadašnji štiti europskih šuma. MCPFE proces utvrdio je važ UNFF process, Lenard A c k z e l l , nacionalni savjet za nost šumskih gentskih resursa i adaptirao neke obveze šumarstvo Švedske predstavio je kako se globalni dija iz tog područja. Istakao je važnost povezanosti između log o šumama razvijao od Rio Konferencije 1992. g. do MCPFE radnog programa s 4. ministarskom konferen sadašnje rasprave na Forumu za šume ujedinjenih naro cijom u Beču, 2003. i EUFORGEN programa. da (UNFF). Obrazložio je veze između relevantnih UN Šumarska znanost i politika, Risto P a i v i n e n, di - Konvencija i drugih međunarodnih procesa u vezi s rektor Europskog šumarskog instituta (EFI) predstavio potrajnim gospodarenjem šumama (SFM). Potvrdio je sadašnje stanje s rezultatima 4. sjednice UN foruma o je opći pregled aktivnosti EFI-a i prikazao interfaze iz šumama u Ženevi (3.-14. svibnja 2004.). Konferencija među šumarske znanosti i politike. Istakao je važnost je ostvarila progres i nove rezolucije u svezi sa socijalkorištenja znanstvene informacije u formiranju politič kih odluka, kao i dvostruke komu nikacije između znanstvenika i po litičara. Obavijestio je kako će EFI organizirati konferenciju o odnosu European Forest Genetic znanosti i politike tijekom 2005. Resources Programme godine, kao dio radnog programa MCPFE. Pripremni sastanak za tu konfe renciju bit će u Varšavi 13. listopada 2004., prije ekspert-panel sastanka (14-15. listopada 2004.). Naglasio EUFORGEN was The European Forest Genetic Resources established to Programme (EUFORGEN) is a collaborative je važnost sudjelovanja predstavni mechanism among European countries to (Conservation of forest promote conservation and sustainable use of ka EUFORGEN-a u pripremi kon genetic resources} of forest genetic resources. EUFORGEN was the Strasbourg endorsed by the second Ministerial Conference Ministerial Conference ferencije i utvrđivanju važnih znan in Helsinki (1993} and it became operational in on the Protection of October 1994. EUFORGEN s financed by the Forests in Europe stvenih zadataka u vezi s tim. participating countries and coordinated by iPGRI (1980| to promote and in collaboration with the FAO Forestry coordinate the Department The EUFORGEN Steering Globalna perspektiva šum foNowing actions at Committee is composed of national coordinators nominated by the participating countries and it skih genetskih resursa, Pierre S i international levels: has the overallresponsibilityof the programme. g a u d , dao je pregled aktivnosti 1. rt situ and ex situ methods to conserve FAO o različitim genetskim resur the genetic diversity of European forests; sima i dosadašnjem razvoju koji se 2. exchange of Outputs reproductive materials. odnosi na biljne genetske resurse u EUFORGEN has actively facilitated 3. monitor progress m development of research projects among globalu. Sumirao je različite poku those (olds. European institutes and monitoring of technical and institutional advances in the participating šaje u šumarstvu na globalnoj razi countries. The Programme has also contributed to the development of various ni i istakao ulogu FAO-a u procjeni European initiatives and regulations on forest genetic resources. The EUFORGEN Networks EUFORGEN operates šumskih resursa (FRA) radi osigu have produced several outputs, such as: through networks whicft bring together ranja informacija za političare. Long-term conservation strategies sc*en&sts and Guidelines for genetic conservation and use managers to exchange Spomenuo je kako FAO istražuje Species distribution maps nformatwn. discjss Clone collections and databases needs and develop puteve radi integracije informacija (PopvHJS nigra) conservators methods Descriptors and passport data for priority tree o šumskim genetskim resursima Bibliography of 'grey literature' species. Countries' fenancia! contributions Requirements for inventories (FGR) i procjene šumskih resursa Image collections are used for the ©verafi coorrjtna&orv (FRA) u državni informacijski sus aoaer wbocvwa, flwn »* dissemination of V *»a»Ttai ntormation and the cost of network meetings tav. Nastavio je s iznošenjem rezul and puUcabons white the network members Snaf t «7SM*ecrjBf erg U Cf <c carry out agreed activities with their own tata rada FAO-a o šumskim genet resources as inputs m kind. Currently, the five EUFORGEN networks are: skim resursima osobito na regio Conifers nalnim radionicama, koje su omo Mediterranean Oaks • PofxJus ragaa ^ r—****"* Noble Hardwoods gućile razvoj međunarodne surad % temperate Oaks and Beech nje u šumskim genetskim resursi ma u mnogim dijelovima svijeta, te Slika 3. Program europski šumski genetski resursi; poster kako je Konvencija o biološkoj COORMNATQ IflMlMI * •••"'-' .-."•'• *&$ixtce& frsst&et ^ • * v . ^ C*ks> tr&reps, MMMfWitb n hnpc'/wwvuurbrflanjKO PvnvwtA ,---... (U « Jwitwm 2003! • Denmark. E»K<>a. Finland. FianoR CwfTBrTy. Hungary l-rei»*A Mate Utriiarkj, U m n t i O U S , M K w t y i a F\R. M B M TfyiSWrBwrWfHX tiatam. PctanJ ••• i • Spain, Sweden, • • -. UrnMd K h g & f n i1 HPJSHfe' 691 .1. Gračan, 13. Kajba, S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI nim i kulturnim gledištima u odnosu na uporabu istraživačkog znanja u opažanju, ocjene i izvještavanja (MDR). UNFF 4 nije uspio ostvariti veći progres u promociji suradnje na globalnoj razini i tradicionalnom šumskom znanju. Zbog toga se puno očekuje od UNFF 5, koji će se odr žati 2005. g., obzirom na budućnost međunarodnih dogovora o šumama. No pitanje je da li je UNFF proces sposoban razviti i dogovoriti među narodnu konvenciju o šumama. Globalno stanje i trendovi ge netskih modifikacija u šumar stvu, Pierre S i g a u d, iz Odjela za šumarstvo FAO pokazao je kako FAO prati razvoj biotehnologije i uporabu genetski modificiranih or ganizama (GMO) u različitim po dručjima kao što su žitarice, živo tinje, hrana, ribarstvo i šumarstvo. Objasnio je kako FAO analizira GMO u odnosu na biološku razno likost, biosigurnost (biološki rizik managementa), zdravstveno stanje (prekogranični transport GMO) i etiku. Iznio je neke primjere upo rabe GMO u poljoprivrednom sek toru i izvijestio se kako ukupna po vršina žitarica od 1,7 milijuna ha u 1996. g. povećala na 67,1 milijuna u 2003. godini. Također je prezen tirao sadašnje stanje transgenetičkih žitarica u različitim zemljama, kao i kod specifičnih vrsta. Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 Noble Hardwoods Network The Noble Hardwoods Network was established in 1996 with the main goal of identifying the minimum long-term conservation activities from a European perspective. Noble Hardwoods are broadleavfid forest species making up almost 5% of forest cover in Europe. Although their minor role in traditional forestry has resulted in these species being neglected, they produce valuable timber and are multipurpose trees, important in landscaping and other environmental uses. Favouring good and often specific habitats, they grow in small, mixed stands, and have a limited capacity for competition. >ic»y(j»(ano»đ*w<iistrt6ulion ranga THREATS • Land use policy - including forest clearance for intensive agriculture • LackotsilvicuHural badition » Uncontroted seed transfer • Changes in land ownership • Illegal cuttings • Dutch Elm Disease - over 90 % of mature Eietd elms (Ulmus mtnot) clod Network Activities Tire status of the different nobte hardwood species varies greatly within Europe, aixJ bng-term conservation strategies have boon dovebpedand made available online for thefollowingspecies. CiMi«. Man Rusanan flrrwJi Fxt* Fteeaxh flsffi*. UnwafHand VCE-CKAIH: P*i<r Rotach 9MW fecteta nsOSjfe at TecfYxxog-y DtfX cf Forest S(ien:&t, The Eureka! t;< e j G^nsiii R^iSJrcei F»c^anme|EUF0flG£N)n-3S*3-ibbl:sa in Wavembe 1 W to irnfilwn^M P^;*ulon;(Conservjiiwirfl«engooolie laioyiMs} oiiliiStiiibourg Mingle a' Cr.r>1«r«rtO# on IheRotactiW o( Foegj in EUropsfrMQ EUF08GEW 5 [flwncal by panicking CCUOIMS and il f*om#« Sffneiic resources m Eurcpe Tti$ Progr wrwjKi eowaleslfcipjg'i lb« sp*'«sbai*d Wttttfci and !he ciunrnea awry : • : : •: ' • ' • ' . • AcGrptatooictesafKlAcorpsctKlopiat&ius • Ulmus spp. Sortwsspp. raie wild fruit trees: Pnmus avium. Mains syivesirrs and Pytus pyraster - Fraxinus spp. • Caslarwa saSi/a and Jugtans reora • Afrrusspp. • 77/ia spp. The aim of those strategies istoguide Network members and b stimulate national activities, h^highting the different approaches possible. Technical Guidelines for several species have also been devebped, aimed at helping forest managers and others responsble for gene resource management The Guidelines include actions of varying intensity, from management guidefines and basic in situ conservation, to highly specific ex sifu measures. •••:: r*j(«uc*s ffi •npuls n knd EUFOflCEN is eoord'iJliKi bv tho inimojiioiai Pimi G#,«<C fe*Mjrc<B Institute (1PGRIJ ana c-i«S<W. by rrilitwal eopwbunw rwnwnated tiy I*« participating CMMrirjrj hi lp:/rW *w, eu ki m^o O rq Px • ui• * i' «o <»OH mc • l*i of iIwuattY 2003J /than* Aiifim &)fciuni. BJji-ii C t t M Cvr-'us. CDKIS R*)utfc. te'tMfr, Esttie. FrrimJ. ft«««. GMIVAK HirrjJrv r*ivv*. 1 * . Lihu»aL«osfnto«3.M»iKlN»jF(R MaU. Thl hWhwii-Wi, Mow*. Pttod. B.:nn;,-iL Ssrt« j*-d FA:«*>igro. 'ii:-*^ii. Stowm. Scam. Swodrtn. S*Mls»l*Ki Turtw* UMMfKirg<£an A document to promote 'know how' on "in situ conservation and promotion ol Noble Hardwoods: slvicuiturai management strategies" has been compiJed. It is hoped that this will boost the economic importance of these species, by enabing increased timber production. With -tie ncrease in the use of forest r^roducKve material, it wll be important to ensure its certification. The new EU c&ectwe on the trade of forest reproductive material, which will cover most noble hardwoods, is a welcome impiovament for gene cor^ervabon. Network achievements eho inoludea list of descripbis, and to rectify the lack of knowtedge on noble hardwoods, a database of grey literature references has also been developed. Not only wiH tiis promote cooperative research, but it should also prevent duplication ot effort. Nobto Hardwood spoofes onnsirJar«d Important for g«w«cnvirvatir>A in European ooumrfes AMI tampastra Attn lobato Ac* i&lvKtdes Ac<r pseudoptittnu: BafUponAila GaipfXii boh&n Castanet satin frarnvs »nqvsbictia Fraxinus BXcelsxH J:.yi-(.•>-. .-.-.JM Uflunctemfitr or/an ufit Mak/s syfrtttn! Ost/y* ctrpnkti* Platanus onantaiis Ptwxarya IrttMrhfe PfiVS pyrasw Sotbutant Sottas MX4JfH.1t Sortus ckrnsaca Soibot Kw7tih*fe fill* piitffftfftlOi Wmos e»»te«or 'J^t'S f'iC'a IMutinrKr Ifimispccen Nedavno je FAO izradio pre gled istraživanja i uporabe GM sta Slika 4. Aktivnosti radne grupe (Network) za Plemenite listače; poster bala u šumarstvu, a rezultati su pokazali da je šumarski sektor daleko ispod poljo renja šumama, istaknuta je velika važnost ekoloških, privrednog sektora s tim u vezi. Unatoč tomu, izrađene ekonomskih i sociokulturnih funkcija. Istaknuto je da su mnoge studije, ili su u tijeku, o GM stablima i njiho dok su šumski genetski resursi tradicionalno smatrani ve koristi u šumarskom sektoru, ali do sada je osnova kao ekološki čimbenici, imaju velik ekonomski utjecaj no samo nekoliko komercijalnih plantaža. Prema tim na potrajno gospodarenje. Naglašena je važnost šumske istraživanjima utvrđeno je daje ukupna površina GM genetske raznolikosti u ublažavanju štetnog utjecaja stabala iznosila manje od 500 ha u 2002. godini, a veći globalnih klimatskih promjena. na tih plantaža nalazi se u Kini. Konačno, moguće je Prirodi blisko šumarstvo spomenuto je kao primjer koristiti i rizike, povezano s uporabom GM stabala u gospodarske prakse s posljedicama na genetsku razno šumarstvu. likost šuma. Sugerirano je da bi EUFORGEN - pro Rasprava, u izlaganjima na Seminaru i objavljenim gram trebao analizirati utjecaj različitog načina gospo radovima istaknuto je kako biološka raznolikost i potraj- darenja šumskih genetskih resursa (FGR). no gospodarenje šumama (SFM) postaju vrlo važni, i da Predloženo je kako bi EUFORGEN trebao formuli se to reflektira i u primjeni različitih rezolucija usvoje rati naputke za "genetici prijateljsku" silvikulturu na nih na ministarskim konferencijama o zaštiti europskih bazi postojećih saznanja. Istaknuto je kako "prirodi šuma (MCPFE). U okviru koncepta potrajnog gospoda- blisko uzgajanje šuma" ne znači "ništa ne raditi". 692 J. Gračan, D. Kajba, S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, II. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI ... U raspravi je izražena zabrinutost u svezi s Direkti vom Savjeta Europske komisije (1999/105/EC) o utje caju trgovine reprodukcijskim materijalom na potrajno gospodarenje šumama (SFM). Budući da Direktiva zahtijeva da reprodukcijski materijal koji se nalazi u tr govini bude na neki način označen, ona nema nikakvih naputaka za uporabu istoga. Sadrži samo naputak za re produkcijski materijal koji će se koristiti u šumarstvu, ali za sličan reprodukcijski materijal koji se neće koris- Šumarski liši br. 11-12, CXXVIII (2004), 6X9-697 titi u šumarstvu ne mora takav imati dokumentaciju. To može dovesti do smanjenja adaptibilnosti šumskih vrs ta, osobito ako se takav materijal koristi blizu zaštiće nih područja. Siri utjecaj na potrajno gospodarenje ima uporaba jeftinog reprodukcijskog materijala, umjesto skupljeg selekcioniranog s poznatim porijeklom. Za ključeno je kako EUFORGEN treba aktivno raditi na obavještavanju javnosti i političara o stanju šumskih genetskih resursa. IV EUFORGEN SASTANAK NADZORNOG ODBORA Drugog dana rada usvojen je dnevni red s progra mom rada sastanka. Jarko K o s k e 1 a, koordinator Me đunarodnog instituta za biljne genetske resurse (IPGRI), obrazložio je članovima Nadzornog odbora: tehničko i financijsko izvješće za razdoblje 2000-2003. g. prijedlog programa rada za Fazu III (2005-2009), strategiju o zaštiti europskih šuma koja je usvojena na 4 Ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma u Beču 2003, Rezoluciju V4 (Konzervacija i povećanje šumske biološke raznolikosti), Konvenciju o biološkoj raznolikosti i Rezoluciju S2 (Konzervacija šumskih genetskih resursa), koja je usvojena u Strasbourgu 2000. godine. Faza II - program 2000 - 2004 EUFORGEN je utemeljen na temelju Rezolucije S2 krajem 1994. godine, odnosno početkom rada na pro gramu Faze I (1995-1999). EUFORGEN je radom za počeo osnivanjem 4 mrežna plana za pojedine vrste ili grupe vrsta: crnu topolu, hrast plutnjak, plemenite listače i smreka, dok je peta mrežna grupa započela radom 1997. godine pod nazivom socijalne listače (hrast lužnjak, hrast kitnjak i obična bukva). Sadašnje mrežne grupe su: četinjače, mediteranski hrastovi, plemenite listače, crna i bijela topola, hrast lužnjak, kitnjak i obična bukva. Tablica 1. Pregled sastanaka EUFORGEN mrežnih grupa Mrežna grupa* Mjesto sastanka i vrijeme Broj zemalja članica l.Brdo/Kranj, 5-7 III 2000 25 2. Volsapin, Spanj., 20-22.IX 2001. 27 Četinjače 3. Kostrzyca, Poljska, 17-19 II 2002 25 (dr. se. Marilena Idžojtić) 4. Pithlockry, Engleska, 18-20 X 2002. 26 1. Anatolya, Turska, 12-14X2000 13 Mediteranski hrastovi 2.Gozo, Malta, 2-4 V 2002 9 (mr. se. Mladen Ivanković) 11 3.0hrid, Makedonija, 6-8 XI 2003 5. Blessington, Irska, 17-19 V 2001 24 Plemenite listače 6. Alter do Chao, Portugal, 9-11 VI 2002 31 (doc. dr. se. Davorin Kajba i dr. se. Joso Gračan) 7. Arezzo, Italija, 22-24 IV 2004 27 6. Ilsela sur Sorque,Francuska, 6-8 II 2000 17 Crna i bijela topola 7. Osijek, Hrvatska, 25-27 X 2001 18 (doc. dr. se. Davorin Kajba, Vice Chairman) 8. Treppelen, Njemačka, 22-24 V 2003 17 9. Frauenfeld, Švicarska, 16-18 IX 2003 3. Borovets, Bugarska, 22-24 VI 2000 24 Socijalne listače (hrast lužnjak, kitnjak i bukva) 4. Bergen, Norveška, 14-16 VI 2001 27 (dr. se. Sanja Perić) 5. Zemplinska Sirava, Slovačka, 21-23 VI 2003 21 1. Antalya, Turska, 15-16 X 2000 6 Međumrežni sustavi 2. Beč, Austrija, 26 112002 7 * Voditelji radnih grupa Primjenom rezolucije V4 koja je usvojena na 4. mi nistarskoj konferenciji (2003), članice EUFORGEN-a i Europska unija dogovorile su da će: promovirati konzervaciju šumskih genetskih resursa kao integralni dio potrajnog gospodarenja šumama i nastaviti rad na pan-Europskoj razini putem EUFORGEN-a. Aktivnost radnih skupina (Networks) Mrežne radne skupine su svojim radom okupile znanstvenike i praktičare i analizirale napredak posti gnut na konverzaciji šumskih genetskih resursa u Eu ropi, izradile strategiju za konzervaciju i tehničke na putke za uporabu. 693 J. Gračan, P. Kajba, S. Perić. M. Idžojtić, M. Ivanković. H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI Tijekom trajanja Faze II održa na su 4 sastanka mrežne grupe za četinjače, 3 za mediteranske hras tove, 4 za crnu i bijelu topolu, 3 za plemenite listače, 3 za hrastove i bukvu i 2 međugrupna sastanka, odnosno ukupno 19 sastanaka od 2000 do 2003. godine. Strategija za konzervaciju Mrežne radne skupine su od 2000-2003. izradile dugoročnu strategiju konzervacije za pojedine vrste odnosno grupe vrsta. Glavni cilj strategije je osigurati nepreki dnu evoluciju europskih šumskih genetskih resursa. In situ konzervaciji je dan prioritet, dok in situ i ex situ mjere konzervacije treba ju biti komplementarne. Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 Temperate Oaks and Beech Network EUFORGEN Temperate oaks and beech represent the majof component of * > • European broadfeavad Ioroat Their occurrence is characterized by dominant fo rests discontinuous natural tanoe accordtna to the apcciac, ahaouftural management supporting n a t u r i regeneration, and high economic and ecofogrcai Some species, particularly oaks, are endangered by harmful factors, such as drought, air pollution, defoliators, diseases, unsuitable alvicttftural approaches, etc. The decreasing population sizes and even decline of some populations result in serious threats to the genetic resources of several oak species, caused by genetic drift and inbreeding. 1997 f i e Social Broadtcaves Network was estabtshed to enable an integrated approach to the conservation of Social Broadteaves and their sustainable use, both in wild populations in situ and tree improvement activilieseA' situ. The Network aims at radfctating the development and practical implementation of national strategies in all European counties, including: increased Information l o w ; joint fongterm conservation sfrategies and methodologies; common documentation standards; databases; and identifying research needs and projects In 2002, the name of the Social Broadteaves Network was changed to Temperate Oaks and Beech. Financijsko izvješće od 2000 do 2003. godine. Financijska su izvješća za nave deno razdoblje ispitana po ovlašte nim revizorima i nakon toga dos tavljena ovlaštenim organizacija Network * n y ****«» * * « • * SWOB ma i nacionalnim koordinatorima ActMies zemalja članica EUFORGEN-a. The wsuits o) a sumiey on the cunant UattA ot the genetic Izvješće predstavlja sažetak finan T-OSOLWCOS of fernpo-ato Oaks. and Beech highSght U^iack cijskih prihoda i troškova za raz o» naiwrSI raganerabots as a Trajor constrain!forAs s i b doblje 2000-2003. te procjenu za consarwwon of oaks throughout Eurapo, white rx>sdcstwr«l! measures am 2004. godinu. r«cpj«id W thooenservabon o* beach. Based on these spđoes project CVTOFOR. etfcrt on lerrperale Oaks Godišnji prihod EUFORGEN-a rasdlts. Tecbrucat Guidelines It was coring NKMrit and Seech m Eunope has as» batoB deveiopad tor •diSCussJons on how to bean undertaken thiouoh utvrdio je Nadzorni odbor u iznosu European while oaks. the compflafon o1 a stote ossemsnaie and nrptement codecioa p-^jfceaton ot •She "»suits ganerated by !r«se od 302840 USD na sastanku u Aus and OSTOT EU sasaaech projsctK a brachufa. a poštar on tha Numerous msoKch prafocts (36« toss*. Shai#w*3eeoi ana underway on oaks and osnetc a n o u m s o i oaks o ^ a r ^ o r ^ a EuMQpean hoecn, JncAjding a numt»r triji 1998. godine. Međutim, EU and an «xJatad map o* tfw oonfawnoo came Aowt of BJ-kindadppaiacts such •dbJributian seta of beach. iwmwNch HaOhyGGN ss-FMROMCOWFLOW I h e rrr^icatons ot nabon^ FORGEN nije tijekom navedenih OanfMnos was txrra. JTKI DVN*BEECH pi us h e and iscpona! iogisiation ana Aoonoartad put&c awa^ress !WDwstiy camptesod rruSialso under m i M godina ostvario planirani iznos, jer sve članice nisu uplatile svoje pri Slika 5. Aktivnosti radne grupe (Network) za lužnjak, kitnjak i bukvu; poster loge. Iako financijski planirani go dišnji prihodi nisu ostvareni, EUFORGEN-program je FAZA III - prijedlog Programa 2005-2009. g. poslovao uspješno. Godišnja članarina za Republiku Nadzorni je odbor na temelju zaključaka 4. mini Hrvatsku iznosi 5000 USD i u potpunosti je podmirena starske konferencije o zaštiti europskih šuma (Beč, za razdoblje 2000-2004. Koristimo priliku i ovim 2003) započeo rad na pripremi prijedloga EUFOR putem te zahvaljujemo Ministarstvu poljprivrede, GEN - Programa za FAZU III (2005-2009). S tim u šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstvu vezi utemeljena je radna skupina (Task force) koja je znanosti, obrazovanja i športa za uredno podmiri pripremila za 4. sastanak Nadzornog odbora prijedloge vanje članarine, kao i za podršku i suradnju koju su za raspravu. pružali EUFORGEN - programu za Hrvatsku. Od travnja 2004. godine EUFORGEN ima 32 člani Nakon obrazloženja, Nadzorni je odbor bez raspra ce. Da bi se postalo članicom EUFORGEN - progra ve prihvatio Izvješće za Fazu II (1999-2004), koje se ma, treba potpisati pismo namjere i imenovati nacio sastoji od: aktivnosti radnih skupina, strategije kon nalnog koordinatora. zervacije, tehničkih naputaka, baze podataka, raz Nacioanlni koordiantori i drugi predstavnici iznijeli mjenu genetičkog materijala, razmjenu i širenje in su stavove i prijedloge u svezi s Fazom - III. Iz raspra formacija i publikacija, odnose s javnošću i finan va je zaključeno kako zemlje članice smatraju EUcijsko poslovanje. CHAR L»*si»f P*M V c i -C«*ifc N * J Curate!? The EvKvew F««J Goreho FtaKxiosi. Picgairere i£UFORGEN) nus čslaMsftKi n NOMMMf t W lomCenere FtooiUi^i ? rGcriičv iJtv.r-. >J !:i*'J <:~<VJ-. i^-v:^->'< c*iraStra5Co«a>.i»ieiwa(C<ff«te(»eOii l(W PKAXAiln a Fowl} in Ei*«K (1990) EUFCfTGEN IS rrwnc«! by partciwlDfl COWUttM 1 promMSCOrucnMtttntfO MstttMM >J»c< saesioenetftiesowoes ti Europe The Prcgtamnw Qfrmltt ttnough I t * i«c«j-l>i£«0 Hetmorfu tffi the counV*M CKTV «Jt lanlly *o«&3 *>lh* !«s. with tier C*TI r&wuwi as in&it, i"> *m EUFOWEM i* 6coaF'.jtefi b) w iMaranc-na Pisni lienaic Rescorces Irellue JPSFn) era ewseen bv nđonat OOOOMttn iwnmtM By He fMvtipftfCngcouKnoj Mlp JMvm.« uk>rgs IVHO RUlIitlWct COJNl^Bl Afcsra. AteSs, BeOsim. Bub*e. OrasftA OJF«IA CaseftFfc*ti>te. D-JU'.V-, 5-fi'p.i, FWBrd, fan*. Gwiwnt Hug«* tetr-1 til?. UI"..ifAUEW>5or3.lJlas9S3(*«fYfi »/aid, TNi Nar»«i*K, NbNMK P»w>£ ftHiug-ift SaibtS »W M-Ntf-snago. SkwdKV 51:ne<«* Spati. Sweeten, SWE*tHM. Tvkey 694 J. Gračan, D. Kajba. S. Perić, M. Idžojtić. M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI FORGEN program prihvatljivim i korisnim za povećanje napora čla nice za očuvanje šumskih genet skih resursa (FGR). Što se tiče Faze - III, smatra se kako bi u budućnosti EUFORGEN - program trebao putem zajedni čkog djelovanja radnih po vrstama i tematski grupa. Važnost prelaska na praktičnu primjenu različitih na putaka i povezivanje genske konzervacije s potrajnim gospodare njem šumama. Nakon kratke uvodne rasprave prešlo se na raspravu po prijedlozi ma EUFORGEN - programa po po glavljima: (1) uvod, (2) trajanje programa, (3) područje rada, (4) ciljevi Faze - III, (5) način rada, (6) dokumentacija i politika infor miranja, (7) članarina (budžet). Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 689-697 Populus nigra Network SSffvSies Populus nigra is a typical pioneer species growing in riparian mixed forests in Europe and was a model species for this first EUFORGEN Network. The species is threatened by extinction in large parts of the distribution area, mainly due t o habitat disturbance by human activity; replacement by and interspecific hybridization with Euramerican poplars. Following the progress made in coorchnating ex situ conservation of black poplar during the first Phase of EUFORGEN, the Network, involving 21 countries, has focused its attention on developing strategies and Technical Guidelines for in situ conservation A Technical Bulletin was produced in 2001 and distributed in Europe, China and North America consisting of four chapters: general considerations and basic strategies; regeneration - requirements and promotion measures; genetic considerations for the restoration of riparian populations; and indicators for monitoring genetic diversity. For ex situ collections, practical guidelines were developed for safe conservation in the field/seedbanks. A laminated identification sheet was made available in six languages to ease practical handling during field inventories. R * i * C£d*W <* irate an ten* tew* a <*t=wnt «*fcc"ient ••&&» n mređ ova. vJ*r *wy a e CfCT ćrd to K * n gprOrTiiXA h m 6fr i$x«d ¥ * w * <*•&. and emđte Poglavlje uvod i trajanje progra A major achievement of the bibliography with the ma usvojeni su bez rasprave, dok je Network is the establishment EUFORGEN bibliographic of the European collections database and updating područje rada detaljno raspravljeno, all together holding a tots. descriptors for undertaking of 2789 accessions, and the inventories of in situ stands. a neki dijelovi teksta su promijenje related databases which An image collection on An important finding of the Fa«jy d ftwssy. U*w»v ct Z%re*>. are available online CO was developed EUROPOP project is that ni i dopunjeni. Članice radne grupe CNafe The combined database for publications and the genetic diversity of of P. nigra clones currently presentations, as well as black poplar is not evenly ("Task force") uključili su prijedlo contains passport data for other public awareness distributed, requiring the about 3200 clones from 28 activities - especialy since distribution of gene ge u tekst, osobito one s naglaskom countries, covering almost the gene conservation of conservation units over the the entire disti ibution range. black poplar has captured entire range of the species. na pravilnu uporabu šumskog re Preliminary evaluation of the the attention of the media core collection of clones, in a number of European Documentation activities produkcijskog materijala. Bitne which contains material from countries. incorporate the P. nigra 22 countries so far, shows rasprave vodene su u svezi s ciljevi high levels of morphological variation. Plans are underway ma i područjima rada za Fazu III. to establish an international collection of provenances Prihvaćena su tri cilja, a to su : based on the material collected within the recently completed EU-funded 1. Promicanje praktične uporabe EUROPOP project. A core coflection of P. alba will konzervacije gena i uporabe ge also be established and a database of P. alba clones netskih resursa kao i integral is underway. nog dijela potrajnog gospodare Slika 6. Aktivnosti radne grupe (Network) za crnu topolu; poster nja šumama; 2. Olakšati daljnji razvoj metoda konzervacije šumskih genetskih resursa europskih za specijalne zadatke (razvoj, programe, itd.) bit će ime novani od radne grupe za informacije. šuma; 3. Omogućiti raspoložive i širiti nove inforamcije o Tijekom rasprave u vezi radnih grupa po vrstama šumskim genetskim resursima u Europi. postavilo se pitanje, da li i dalje trebaju biti četiri radne Shodno ciljevima utvrđena je lista aktivnosti pojed grupe (Četinjače, Plemenite listače, Hrastovi i bu inačno za svaki cilj. Usvojene su i prihvaćene manje kva i Topole) ili tri (četinjače, listače s prekinutim i listače s neprekinutim - kontinuiranim arealom za promjene u vezi s tim. Razmatrajući način rada (5), prihvaćena su ova pot- vrijeme Faze III.). Kako nije bilo jedinstvenog stava da poglavlja: Nacionalni koordinatori, Nadzorni odbor li četiri ili tri radne grupe, glasovanjem se odlučilo za i Međunarodni sekretarijat s neznatnim dopunama. tri radne grupe. Radne grupe: mediteranski hrasto Nadzorni odbor odlučio je utemeljiti nove tematske vi, plemenite listače, crna topola, umjerene listače radne grupe pod nazivom Potraj no gospodarenje i (hrastovi i bukva) restruktuirat će se u dvije grupe. Informacije. Novi sastanak "Task force" radne skupine bit će saz Nacionalni koordinatori imenovat će predstavnike u van kako bi se predložili novi nazivi radnih grupa i kako radnu grupu potrajno gospodarenje. Predstavnici (1-3) će se postojeće listače uključiti u nove radne grupe s CHAKt Sven M.G. d« Vrsas CViffe for GWTGJC fiseevcis-s. Tfce AW»ttrw(B c/o AlJEfftA <Swrt H W RxdSKfi, Wdefrirotn.'IheNelxrtffiete Vcc-CHAiit Davonn Kafba C*rW c/f&esr Gentfos & Oenjr&&?. The E'ltcpem Fa'«) Qttitvc Resources. m Mov«no«r !9W io iTiptant!« Rfsc-Hjiion 1 CConsi?nii!(«i cH«05t 9«isi te r«saoic*sl cl the Sitisboutg Mrujunil CwtlMftM -<< llioPr«*cliOno!Fet*3<siri EurepetllMCt) EUFORGEN a fniieed b, pwliOpel'ng countries l i d A CVWltt eori3*rvalion ind S<JS! anibleu.se el lot«! gwsOltC i*5Cifc*s in Euiop* Tft* Pic^amrrt* opeulei tfcr&jgh U-t (poMdBiwd Netft'crks anO !r>? CCJIVI*; CJt'v p«*d actwt«« »flh Iheir own te&outMS as npuls .1 jjnđ EUfCfiGEN is COO"rf"al«l bv the tni«na!ion»! Rail G«mc Re^iuroes Fnaituie ilPQRi) and) Populus nigra distribution ran as pAji«ji»n-r. 1 mlinu 1 (AS « JAWMIT 10031 - t u r n fcjflm, Gt.jpjin, Bubana, CKMM . .. • , ... ': RmMe. EwmiwK E*««« ff,l*,l fric.:-:, G«rrur.< Hj--jk-.. :.oiiiri, -..>.. !.#.« <^i LuwcrtWfl Maca*«« F>'R '.'.^J DM NrtMrtma* Ms**** P-:H>x fVrtujjal. S^rt« and MonMnapo SbMta* Ur*orfKn>**n 695 J. Gračan, D. Kajba, S. Pcrić. M. Idžojlić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI eventualno novim vrstama (trepetljika, introducirane četinjače). Poglavlje o informacijskoj poli tici usvojeno je s malim dopunama. Predloženo je da se izvješća rade na razini države članice umjesto na ra zini sastanka radne grupe. Nadzorni odbor zaključio je da izvješća na razini države članice budu tiskani u časopisu "Europski šumski genet ski resursi", koji će izaći prije mi nistarske konferencije u Varšavi. Sto se tiče godišnjeg budžeta Faze - III EUFORGEN-a, Nadzorni je odbor prihvatio prijedlog da se budžet može povećati za postotak inflacije. Godišnji budžet i članari na određeni su na 2. sastanku Nad zornog odbora 1998. godine. Pred loženi budžet u iznosu od 1,94 mili juna USD treba smanjiti na 1,86 mi lijuna USD. Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 Technical guidelines for genetic conservation and use Black alder • i EUFORGEN Davorin Kajba and Joso Graćan : Faculty of Forestry, Zagreb. Croatia Forestry Research Institute, Jastrebarsko. Croatia These Technical Guidelines are intended to assist those w h o cherish the valuable black alder g e n e p o o l and its inheritance, through conserving valuable seed sources or use in practical forestry. The f o c u s is on conserving the genetic diversity of the species at the European scale. The r e c o m m e n d a t i o n s provided in this module should be regarded as a c o m m o n l y agreed basis t o be c o m p l e m e n t e d a n d further d e v e l o p e d in local, national or regional conditions. The Guidelines are based on the available knowledge of the species and on widely a c c e p t e d m e t h o d s for the conservation of forest genetic resources. Black alder {Alnus glutinosa (l_.) Gaertn) belongs to the genus Alnus, family Betulaceae. Black alder is a monoecious species with unisexual flowers. Flowering starts before bud burst. The seed matures during Sep tember and Octo ber and the ger mination rate is 40-80%. In its natural habi tat, black alder starts producing fruit relative ly early, and once strobili change from green to brown, they can be collect ed. The trees usually reach a height of 25 m and in very rare cases up to 40 m. The trunk diameter of old trees is normally between 35-40 cm. and the maximum recorded is 175 cm. Tijekom završnog dijela sas tanka Nadzornog odbora usvojen je godišnji budžet u iznosu od 1,86 milijuna USD. Članarina za Hrvatsku za 2005. godinu poviše na je s 5000 na 5500 USD. Hrvat ska je u potpunosti podmirila svoje obveze za Fazu -1 i Fazi - II. Zahva ljujemo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa za odobrenu i uplaćenu članarinu od 1995-2004. in addition to natural seed stands, black alder very often forms coppice. This is due to the strong ability of the species to sprout from stumps, especially while relatively young. Black aider trees grow intensively in height between years five and ten. and in diameter between the fifteenth and twentieth year of age In the mountainous regions of central Europe, black alder is found at altitudes of 1500-1800 m It prefers a moderate to cold cli mate and grows best in deep sods where the water table is high. Optimum precipitation for this species is 800-860 mm per year, and it does not withstand stagnant water or high soil acidity. Na kraju, umjesto zaključka, is tičemo kako "Bez obzira na posti Slika 7. Tehnički naputak za konzervaciju i uporabu genetskih resursa crne johe gnute rezultate na nacionalnoj i europskoj razini, postoje jaki razlozi da se kooperativni EUFORGEN - Program ba potpisati pismo namjere i imenovati nacionalnog nastavi i u Fazi - III (2005-2009)". koordinatora. Da bi se nastavio rad, odnosno postalo članom EUFORGEN - Programa i u Fazi - III, Hrvatska treKORIŠTENA LITERATURA Službene www stranice EUFORGEN-a (EUFORGEN Home page): http://www.ipgri.cgiar.org/networks/euforgen/euf home.asp EUFORGEN - Program: Temeljni dokumenti izrađeni za IV - sastanak Nadzornog odbora (Strategija za MCPFE, Izvješće za Fazu - II, Prijedlog za Fazu - III, Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Rezolucija V4 - Beč, 2003, Rezolucija S2 696 Strasbourg, 1990 i drugi). Pozivni referati izloženi na seminaru, Zapisnik o radu IV sastanka Nadzornog odbora, Židhochovice, 2004, (Republika Češka). G r a č a n , J. 1996.: Prva sjednica Nadzornog odbora Međunarodnog instituta za biljne genetske re surse. Šum. list 120 (5/6): 283-287, Zagreb. J. Gračan, D. Kajba. S. Perić, M. Idžojtić. M. lvanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 G r a č a n , J. 1996.: Očuvanje biološke raznolikosti plemenitih listača. Šum. list 120 (7/8) 355-359, Zagreb. I d ž o j t i ć , M. 2003.: Četvrti sastanak EUFORGEN mrežnog plana za očuvanje genofonda četinjača Šum. listbr. 11-12/2003., str. 638-640. G r a č a n , J. 1996.: Present status of Noble Hardwoods in Croatia. Noble Hardwoods Network, EUFORGEN, IPGRI, Rome, Italy, Reportof the first meeting, 24-27 March 1996: 45-50, Rome. K a j b a , D.: 2000: Izvješće sa šestog sastanka EUFORGEN Populus nigra mrežnog plana Šum. listbr. 3^1/2000., str. 236-238. G r a č a n , J. 1999.: Beech and oak genetic resources in Croatia. IPGRI second EUFORGEN Meeting on Social Broadleaves, Switzerland: 53-61, Birmendorf. G r a č a n , J. 2000.: Očuvanje šumskih genetskih resur sa u Hrvatskoj - faza I i II, Šum. list br. 9-10/2000., str. 503-514. G r a č a n , J. 2001.: Peti EUFORGEN mrežni sastanak za plemenite listače, Šum. list br. 9-10/2001., str. 501-505. G r a č a n , J., A. K r s t i n i ć , 1998.: Conservation of Genetic Resources of Black Alder (Alnus glutinosa IL.I Gaertn.), Second EUFORGEN Ste ering Committee Meeting 1998, Vienna. I d ž o j t i ć , M. 2000.: Prvi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za crnogoricu Šum. list br. 5-6/2000., str. 347-348. K a j b a , D.: 2002: Izvješće sa šestog sastanka EU FORGEN mrežnog plana za plemenite listače Šum. list br. 7-8/2002., str. 426-527. K a j b a , D.: 2004: Izvješće sa sedmog sastanka EU FORGEN mrežnog plana za plemenite listače Šum. list br. 5-6/2004., str. 338-339. K a j b a , D., S. B o g d a n , 2002.: Sedmi sastanak EU FORGEN Populus nigra radne mreže, Osijek, Hrvatska 25. - 27. listopada 2001. Šum. list br. 1-2/2002., str. 69-77. K a j b a , D., J. G r a č a n , 2003.: Black Aider (Alnus glutinea), EUFORGEN Secretariat c/o IPGRI, EUFORGEN Tehnical Guidelines for genetic Conservation, Rome, Italy, 4 pages. P e r i ć , S., J. G r a č a n , 2001.: Četvrti EUFORGEN sastanak za socijalne listače, Šum. list br. 9-10/2001., str. 507-511. I d ž o j t i ć , M. 2001.: Drugi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za četinjače Šum. list br. 9-10/2001., str. 575-576. SUMMARY: The fourth EUFORGEN Committee Meeting was held from 26-29 May 2004., in Zidlochovice, Czech Republic. National coordinators from 30 participating countries, focal persons and representatives of interna tional organisations (FAO, IUFRO, EFI and others) attended the meeting. In the frame of the fourth meeting the first day (26 May) it was held Seminar on Forest Biological diversity and sustainable forest management in Europe (Pan-European Process on Forest, Forests science and policy - meaking, Global prospectives on forest genetic Resources, Sustainable forest manage ment - update on the UNFF process, Global status and trends of the genetic modification in forestry, Linking conservation of forest genetic resources and sustainable forest management: the role of EUFORGEN). It was proposed that EUFORGEN shoud create models for "genetic friendly silviculture " ie. "nature close silviculture " does not mean "working nothing ". Participating members ofEU and EUFORGEN will promote con servation of forest genetic resources as a part of sustainable forest manage ment and proceed to work on Pan-european level. The Steering Committee during the fourth meeting acepted all main docu ments prepared for meeting; summary for Phase II and Phase III, resolutions and recomendations of second and third ministerial conferences for protection of europpean forests, Convention of Biological Diversity, Finantial Report from year 2000-2003 and proposal yearly budget for Phase III (2005-2009) 1,86 million USD. The fee for Croatia per year is 5500 USD from 2005 on. Key words: EUFORGEN, Steering Committee, Phase II, Phase III, Networks, Conservations, Sustainable forest management 697 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA JE LI FARSA NASA SUDBINA? Nakon toliko životnih iskustava i nedvojbenih potvrda, sada više zapravo i ne znam zašto, ali uporno i stalno, obuzima me jad, ljutnja na našu ukupnu mlitavost, jalovost, izostanak memorije ili pak iskrivljeno pamćenje prošlosti, šutnju i dobro voljno prepuštanje vodi da nas nosi, rastvara, raz nosi i usput razbijene odlaže. To tim više, što dobro znam, kako nije u pitanju neprepoznavanje stranpu tica, izostanak znanja o svim našim promašajima, grijesima, ali i jasnoći spoznaja o tome stoje dobro a što loše na našem putu. Čitav sam život živio u uvjerenju kako su nam neki drugi krivi što nemamo svoju i uređenu državu, i ne upravljamo sami so bom. Sada, nažalost znam da sam imao krivo. Kao što je za osvajače Divljeg zapada samo mrtav Indijanac bio dobar, tako ispada da je kod nas sada samo šutljiv i poslušan Hrvat, dobar Hr vat. Slušajući i ne protusloveći, puštajući samo voljne i bahate da nas zastupaju, poučavaju, da misle umjesto nas i odlučuju, mi zapravo svjesno sudjelujemo u proizvodnji opće zbrke i nereda. Odgovor na pitanje gdje su u tome mlade genera cije, nažalost leži u njihovom odgajanju u duhu kontrole i političke podobnosti. Naši političari okružuju se isključivo istomišljenicima ili ulizica ma, jer više vole kontrolirati procese nego ih mije njati. Svi moramo znati kako Hrvatska ovisi o po tencijalima znanja svojih najsposobnijih, najpro duktivnijih ljudi, dakle o svojoj elitnoj znanosti. Jesmo li se upitali, pa onda i suprostavili tražeći odgovor na pitanje; stoje na primjer sa šumom Šiljakovačka dubrava, koja je od Ministarstva poljo privrede i šumarstva u vrijeme ministrovanja gos podina Pankretića podređena "znanosti", o tome koliko pitomih turopoljskih svinja može živjeti na površini od 140 ha srednjedobnih hrastovih šuma? Treba tomu dodati daje ista površina o trošku Hr vatskih šuma žičanom ogradom ograđena. Ili, do kada će šumarstvo Hrvatske nasmijavati Europu, plaćajući slivnu vodnu naknadu za hidrotehničke radove koji nerijetko ugrožavaju šumu, dok im šuma proizvodi, pročišćava i sprema pitku vodu. Jesmo li smjeli odšutjeti na javnu bahatost gospodina Bože Kovačevića, bivšeg ministra zaštite okoliša, kada na problem izuzimanja šuma i šumskog zemljišta za izgradnju cesta bez nak nade (zbog protuustavnog Zakona o javnim cesta ma) izjavljuje da šumarima nitko ne brani da sade nove šume. Nije li vrijeme da se javno upitamo, koliko i do kada će Hrvatske šume biti u mogućnosti finan cirati obveznu jednostavnu biološku reprodukciju na osnovi postotnih izdvajanja iz prihoda koji nisu rezultat tržnih nego propisanih cjenika? Nije li vrijeme da se javnosti predoče stvarni rezultati pasivne zaštite prirode nekih nacionalnih parkova i posebno parkova prirode? Što reći na nebuloznu odluku o prenamjeni šuma i šumskog zemljišta u maslinike ili vinograde kroz institut služnosti. Čini se kako to točno predviđa FAO-va Vizija šumarstva 2050. godine, procjenjujući naj veći pritisak na šumska područja zbog širenja po ljoprivrede kod zemalja u razvoju. Živimo li stvarno u vremenu kada se kod nas političkim utjecajem ili kapitalom može kupiti sudska presuda, urbanistički plan, pa sve do eko loške studije? Znaju li oni koji tako olako i za dnevno-političke svrhe kroje sudbinu šuma u Hrvatskoj da te šume, zbog svoje prirodnosti i opće ekološke učin kovitosti, godišnje vežu 3,688.637 tona ugljika iz atmosfere, ostvarujući tako na najbolji način pro tokol iz Kyota o smanjenju emisije ugljičnog dio ksida do 2008. godine. Treba li se onda čuditi što je na hrvatskoj sceni opće prisutno gađenje prema političkom okru ženju? Možda nakon svih ovih spoznaja, ipak pre poznamo kako imamo razloga strahovati za našu budućnost. Zato, nije čudo što se uvijek zbunjeno pitam; zašto u našem mentalnom sklopu strah ne proizvodi zadatak za otpor i borbu, već to mahom bude povlačenje, skrivanje, šutnja ili bijeg? Zašto 699 nam je u skoro svim sferama života važno da se oko nas radi površno ili pak bilo što, stvarajući dojam brižnosti i zauzetosti za rješavanje proble ma, dok je istinski i prepoznati sadržaj, pa onda i stvarna djelotvornost sasvim nevažna. Uzbunjujemo se tako o problemima i broju ne zaposlenih, ne nudeći niti jedan ozbiljan program za zapošljavanje, dok hladnokrvno uz značajne troškove projektiramo i očekujemo našu buduć nost, u svakako presporom restrukturiranju Podu zeća. Činimo to poglavito masovnim prijevreme nim umirovljenjima, stvarajući na taj način samo veći broj uprosječene umirovljene sirotinje. Što je sada već s davno pokrenutom akcijom mobilizacije na programiranom korištenju takozvanih sporednih šumskih proizvoda, usluga i djelatnosti vezanih uz šumu. Imamo li program prekvalifikacije i doško lovanja naših ljudi za nove djelatnosti i sadržaje? Stoje sa sanjanim razvojem malog obrta od proiz voda i usluga šume koji ne zahtijeva nove goleme hale, već se može organizirati u obiteljskim kućama naših ljudi. Nezaposleni će, zapamtimo to zauvijek, biti samo problem zaposlenih. Razlikujemo li po nečemu ljude koji su dizali tvrtku od onih koje je dizala tvrtka, ili čak onih koji su iz nje "dizali". Brinu li nas stvarni uzroci naše duboke moralne i socijalne krize, uzroci tako masovne korupcije, skupe, neučinkovite i gloma zne nadgradnje, načini biranja državnih dužnosni ka, ključnih poslovodnih ljudi i žestokom otporu u pokušajima sustavne depolitizacije gospodarstva, kulture i medija? Jesu li za promašena kadrovska rješenja uvijek i samo krivi ljudi zatečeni na po grešnim mjestima ili bi stvarnu odgovornost za to morali snositi oni koji su ih predložili i tako zapra vo "gurnuli" u promašaj? Jesmo li ikad pomislili na odgovornost članova upravnih ili nadzornih odbora za brojne promašaje i neznanje. Imamo li razrađen obrambeni sustav za ovaj takozvani "predatorski kapitalizam"? Koliko su nam civilna društva, nevladine udruge ospo sobljene za organizirani i argumentirani otpor ili borbu s onima koji uporno ignoriraju struku i njene poštene inicijative. Znamo li odgovor zašto znanost, kultura i vrhunska struka kod nas ima status kopileta, una toč notornoj istini da bez znanosti i kulture nema napretka? Što smo organizirano poduzeli da se 700 mladim stručnjacima osigura zapošljavanje, i ne samo to već uz poštenu konkurenciju znanja i javni sustav napredovanja. Ima li nade za nas? Ima li kod nas spremnih i časnih ljudi za provedbu promjena na temeljima analize uzroka problema? Smijemo li se javno zapitati gdje su odsjele "knjige" stručnih i moralnih stavova i tko to sus tavno ignorira prijedloge i zaključke Hrvatskoga šumarskog društva kroz sve ove godine, i to daka ko o svim značajnim događanjima u vezi sa šu marstvom? Tuče nas mentalno obilježje u kojem si među sobno možemo opraštati grijehe, ali uspjehe nika ko. Glave će nas doći istina, kako se samo prvo razredni ljudi okružuju boljima od sebe, dok se slabići ograđuju drugorazrednima. Sada je već po slovično pravilo; ako si velik onda si zla savijest bližnjima pa te oni nisu niti zavrijedili, a oni ma leni i njihova niskost trajno tinja, snujući osvetu i priželjkujući tvoju krv. Po ovome ispada daje grijeh znati i biti moral no jak. Imam li krivo ako utvrdim da smo defini tivno srušili sustav i kriterije za priznavanje struč nih i posebno moralnih autoriteta. Sanjam li, ili priželjkujem neostvarivo, ako u nailazećoj Novoj 2005. godini, želim da barem kod jednog dijela naših mladih ljudi, posebno onih na koje računa ovaj narod i njegova mladost, da u našoj buduć nosti ideal ne bude trajno, novac i vlast, već odgo vornost i čast? Tomislav Starčević ZAŠTITA PRIRODE ZUTOKLJUNI LABUD (Cygnus cygnus L.) Ptice zimovalice su one vrste ptica koje kod nas do laze u kasnu jesen ili zimu. Tu se hrane, a napuštaju nas u kasnu zimu ili proljeće. U kategoriju povremenih pti ca zimovalica u Hrvatskoj pripada i žutokljuni labud. Po veličini i izgledu sličan je crvenokljunom labudu. Težina iznosi 9-11 kilograma. Prosječna dužina tijela iznosi 155 cm, s prosječnim rasponom krila od 220 cm. U izgledu osnovna razlika je u kljunu i držanju. Kljun kod žutokljunog labuda je na osnovi žute boje, koja se proteže prema crnom dijelu kljuna pod oštrim kutom. Tijekom plivanja i boravka na vodi vrat drži izrazito us pravno, dok je vrat u crvenokljunog labuda savinut. Per je odraslih jedinki je bijele boje. Mladunci su sivlji, od nosno manje smeđi nego u crvenokljunog labuda. Gni jezdi se na krajnjem sjeveru Europe (Island, sjever Švedske, Finske i Rusije) u svibnju i lipnju. Nese 4-6 bjelkastih jaja. Na jajima sjedi ženka 35-40 dana. Muž jak tada boravi u blizini gnijezda te se odmah pridružuje ženki u skrbi oko mladunaca. Od početka XX. stoljeća pa do osamdesetih godina, pod antropogenim utjecajem u Europi zabilježeno je opadanje brojnosti i povlačenje ove vrste prema krajnjem sjevernom dijelu areala. Zašti tom gnjezdilišta od osamdesetih godina počinje mu la gano rasti brojnost. U Republici Hrvatskoj se iz istih razloga povreme no viđaju jedinke žutokljunog labuda na zimovanju, na što ukazuje i podatak o nijednoj prstenovanoj jedinki ove vrste u Hrvatskoj, te nijednim nalazom ove ptice prstenovane izvan Hrvatske od 1910 godine, prema praćenju Zavoda za ornitologiju HAZU. Žutokljuni labud zaštićena je vrsta u Republici Hr vatskoj. Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. Slika 1. Žutokljunog labuda medu crvenokljunim la budovima prepoznajemo iz daljine po us pravnom držanju vrata, a iz blizine po kljunu. Slika 2. Žutokljuni labud za zimovanja na Šoderici kod Koprivnice 701 OBLJETNICE VRIJEDNOST SUSMELOVIH ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA ZA UREĐIVANJE JELOVIH ŠUMA U povodu 90-godišnjice života emeritusa profesora dr. Lucia Susmela, redovitoga člana Šumarske akademije u Firenci Emeritus profesor dr. Lučio S u s m e 1, redoviti član Šumarske akademije u Firenci dobro je poznat šumari ma u Hrvatskoj i u svijetu. Mnogo puta je citirano nje govo ime u svjetskim i hrvatskim šumarskim časopisi ma, a njegovo ime našlo se i u Šumarskoj encikolopediji (Zagreb, 1987., str. 300). Rado se sjećamo prof Susmela u Hrvatskoj, a pose bice za posjeta Gorskom kotaru kojega jako voli i gdje ima mnogo prijatelja i štovatelja, zbog svojih velebnih i korisnih istraživanja u jelovim šumama diljem Euro pe, pa tako i Gorskoga kotara. Ovaj članak skromni je izraz velikog štovanja pre ma znanstveniku, humanistu, ekologu-šumaru, esteti, umjetniku, slikaru i velikom čovjeku Luciu Susmelu. UVOD - Introduction Francuski šumari A. Schaeffer, A. G a z i n , A. D ' A l v e r n y objavljuju već 1930. glasovito djelo Sapinieres ('jelici') u knjizi na 96 stranica, koju je na engleski preveo M. L. Anderson pod naslovom Sil ver fir stands 1957., a na japanski Shinishi Osumi 1960. Autori djela Sapinieres opisali su i obradili neke konstante, odnosno uvjete koje treba zadovoljiti kako bi se postigao cilj kontrolne metode: potrajnost sastojine i maksimalni pri hod. Glavne tri stalnice ili tri uvjeta su: optimalni obrast, optimalni pri ljev stabala u sastojinu i optimalna struktura broja stabala u sastojini. Obrast sastojine prvi je uvjet njezine potrajnosti. Obično se izražava temeljnicom u m2/ha ili drvnim vo lumenom u m3/ha. Autori djela Sapinieres smatraju da je za trajno pomlađivanje jele optimalni obrast, izražen drvnim volumenom u silvama po jednom hektaru, de set puta veći od najviših stabala u metrima. Na primjer, optimalni je obrast 300 silva po jednom hektaru u jelo voj sastojini, u kojoj je najveća visina stabala 30 meta ra. To se odnosi na srednju drvnu zalihu. Da se dobije drvni volumen prije sječe, treba drvnoj zalihi dodati jednu desetinu uz pretpostavku da je intenzitet sječe 20 %, što znači da će drvna zaliha oscilirati ± 10 % srednje vrijednosti. Donosimo o tome originalni citat: "La densite com patible avec la regeneration continue, exprimee en sylves a 1'hectare, est decuple de la hauteur totale en metres des arbres les plus hauts; par exemple 300 sylves si la hauteur maxima observee est 30 metres. 702 Cela s'entend du materiel moyen. Pour se rapporter au materiel final, il suffit d'ajouter 1/10: car en supposant que Pintensite habituelle de la coupe est de 1/5 du volume, elle fait osciller le materiel de 1/10 en plus et en moins du chiffre moyen" (Schaeffer, D'Alverny, Gazin 1930: 63). U engleskoj verziji, tj. u Andersonovu prijevodu taj citat glasi: "The density compatible with continuous regeneration, expressed in sylves per hectare, is ten times the total height in metres of the tallest tress; for example 300 sylves if the maximum observed height is 30 metres. This refers to the average growing-stock. In order to relate it to the final growing stock, it is sufficient to add 1/10th: for, assuming that the usual intensity of the felling is one of 1/5* of the volume, that makes the growing-stock fluctuate from 1/10* above to 1/10* below the mean figure" (Anderson 1957: 35 i 36). Priljev stabala u sastojinu (prinova ili pomlađiva nje) drugi je uvjet potrajnosti sastojine. Ako se u sasto jini godišnje siječe 7 stabala po jednom hektaru, onda također godišnji priljev stabala treba biti isto toliki. S obzirom na to daje vrijeme prijelaza stabala iz jednoga debljinskoga stupnja u drugi različito i obično dulje od jedne godine, jasno je da u tanjim debljinskim stupnje vima treba biti veći broj stabala. Na primjer, ako je vri jeme prijelaza stabala iz debljinskoga stupnja (15) u debljinski stupanj (20) dugo 12 godina, onda u debljinskome stupnju (20) treba biti 12 x 7 = 84 stabla. U opti malnim uvjetima godišnji priljev stabala iznosi 7 ko mada ili 3 m3 po jednom hektaru. Treći uvjet potrajnosti sastojine je normalna struktu ra broja stabala. Ona je definirana Liocourtovim zako nom prema kojemu je odnos broja stabala u jednome debljinskome stupnju prema susjednomu izražen kvoci jentom od 1,3 do 1,5 prema bonitetu staništa. Na taj se način broj stabala u sastojini može predočiti Liocourtovom krivuljom, koja završava debljinskim stupnjem koji označava zrelost stabla. Fiziološka zrelost stabla definirana je onim prsnim promjerom u sastojini kada u njoj po jednom hektaru nema više zdravih stabala koja uspješno prirašćuju. Zbog teškoća izvoza ili drugih okolnosti i razloga, fiziološka se zrelost može smanjiti na nižu dimenziju, primjerice na 60 cm prsne debljine. PARAMETRI L. SUSMELA ZA NORMALIZACIJU JELOVIH SUMA Susmel 's parameters for normalisation of fir forests Talijanski zananstvenik Lucio Susmel istraživao je normalitet jelovih prebornih šuma u Bosni i Hercego vini, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji. Imajući pred oči ma vrijednost srednje visine dominantnih stabala, koju je nazvao statura (H), istražio je zavisnost pojedinih Tablica 1 - Table 1 Normalna drvna zaliha po 1 hektaru u m 3 Normal wood stock per hectare in m 3 Normalna temeljnica po 1 hektaru u m2 Normal basal area per hectare in m2 H2 G = 0,97 H Koeficijent distribucijske krivulje stabala Coefficient of tree distribution curve Dimenzija zrelosti Maturity dimension D = 2,64 H taksacijskih elemenata od stature i objelodanio svoje rezultate u znamenitoj studiji Leggi dl variazione dei parametri della foresta disetanea normale (Parametri normalne preborne šume), L' Italia Forestale e Monta na, Anno XI, fasc. N° 3, Firenza 1956. Donosimo osnovne najvažnije Susmelove parame tre za normalnu jelovu prebornu šumu iz spomenute studije (Tablica 1). Za razliku od autora djela Sapinieres, L. Susmel operira s kubnim metrima, a ne silvama. Na taj su način Susmelove korelacije postale vrlo pristupačne praktičnim šumarima, pogotovo ako se uzmu u račun pojednostavljeni parametri, kako su ovdje navedeni. U kasnijim je radovima L. Susmel obradio parame tre za bukove preborne šume, posebno u studiji Tipo colturale per lefaggete meridionali (Monti e Boschi, N° 4, Milano 1957.). SUSMELOVA NORMALA ZA 1 HEKTAR MJEŠOVITE JELOVE PREBORNE ŠUME U KOJOJ JE h = 33 m Susmel's normal for one hectare of a mixed fir selection forest with h = 33 m Višegodišnja svoja istraživanja, dopunjena novim spoznajama, skupio je L. Susmel u svojoj velebnoj monografiji Normalizzazione delle foreste alpine (Pa dova, 1981., 436 str.). U toj golemoj studiji L. Susmelje konstruirao normale za preborne šume različitog sas tava, od čistih jelika do mješovitih šuma s bukvom i smrekom, ali uvijek na temelju osnovnoga pokazate lja, tj. stature, odnosno srednje visine dominantnih sta bala (//). Radi ilustracije donosimo ovdje Susmelovu normalu za mješovitu jelovu prebornu šumu u kojoj je statura (srednja visina dominantnih stabala) 33 m. Susmelova normala, prikazana u tablici, predstav lja optimalno stanje koje se nalazi između stanja prije i poslije sječe. Ako se uzme u račun ophodnjica od 10 godina, odnosno intenzitet sječe od 20 %, onda je nor malni drvni volumen prije sječe (M) oko 400 mVha, a poslije sječe (m) oko 320 m3/ha, što odgovara godiš njem etatu (prirastu Z/m3) od 8 m3/ha ili 2,2 %. Nor malna drvna zaliha (V): V = - (400 + 327) m-7ha Višestruka mjerenja, različiti pokusi i provjerava nja na terenu pokazali su vjerodostojnost Susmelove normale koja je ovdje navedena, dakako, za slične gos podarske i ekološke uvjete. Tablica 2 - Table 2 D, cm 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 N 79 59 44 33 25 18 14 10 8 6 4 3 2 1 306 G, m2 2,48 2,90 3,11 3,17 3,14 2,86 2,75 2,38 2,26 1,99 1,54 1,33 1,01 0,57 31,48 V, m3 24,98 31,09 32,46 34,78 36,89 34,15 32,46 28,46 27,83 24,66 18,97 16,44 12,65 7,17 363,00 Z, m3 0,64 0,73 0,72 0,76 0,81 0,76 0,73 0,65 0,63 0,54 0,40 0,32 0,22 0,11 8,01 Z,% 2,57 2,34 2,23 2,19 2,19 2,21 2,25 2,27 2,26 2,21 2,09 1,92 1,72 1,49 2,20 (Susmel 1981) 703 Za znanstvenika je najveće dostignuće kada uspije doživjeti ostvarenje svoga znanstvenoga rada. Lučio Susmel je na temelju višegodišnjih terenskih istraživanja u različitim dijelovima Europe, u jelovim šumama postigao rezultate koje je pretočio u operativ ni život šumarstva. To potvrđuju Susmelovi učenici i sljedbenici koji primjenjuju njegove normale kao mo del uređene preborne jelove šume. Osobno mu čestitam i zahvaljujem ne samo na tomu, nego na svim radovima i želim dragom pri jatelju Luciu da u mirnim daljnjim godinama provodi ugodan život na otoku Elbi i svojoj kući (Via Delia Mimosa 55, Procchio) slikajući floru i krajobraze mediteranskoga podneblja. Akademik Dušan Klepac ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Međunarodni znanstveni skup PROTUEROZIJSKA I VODOZAŠTITNA ULOGA ŠUME I POSTUPCI NJEZINA OČUVANJA I UNAPREĐENJA \86o IUFRO)y ^—s Dana 23. studenoga 2004. godine u kino dvorani Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gos podarstva, Zagreb Ulica grada Vukovara 78, održanje međunarodni znanstveni skup pod slovom Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja. Organizatori skupa su: lufro grupa 8.01.00. ekosus tavi, Iufro grupa 8.01.08., nizinski šumski ekosustavi Akademija šumarskih znanosti Zagreb, Lesnicka a drevarska fakulta MZLU Brno i Šumarski fakultet Sveuči lišta u Zagrebu. Suorganizatori skupa su: Hrvatske šume d.o.o., Za greb, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, 704 Split, Šumarski institut Jastrebarsko i Hrvatsko šumar sko društvo, Zagreb, a pokrovitelj je Ministarstvo po ljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Znanstveni skup je otvorio i pozdravio nazočne (220 sudionika) predsjednik organizacijskog odbora akademik Slavko IVI a t i ć . Dame i gospodo, kolegice i kolege! Velika mi je čast i zadovoljstvo što mogu danas otvoriti ovaj međunarodni znanstveni skup i sve Vas srdačno pozdraviti i zahvaliti na odazivu i dolasku. Posebno pozdravljam glavnog tajnika Josipa Bart o l č i ć a , dipl. ing. šumarstva, predstavnika pokrovi- telja i sponzora ovoga skupa, Ministarstva poljopri vrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Isto tako pozdravljam pomoćnike ministra istog ministarstva prof. dr. se. Ivicu Grbe a, Roberta Lag inju, dipl. ing. šum. i Milorada S t o j a n o v i ć a , dipl. ing. šum. Pozdravljam prof. dr. Emila Klimu čelnika IUFRO grupe Ekosustavi, koji je zajedno s IUFRO grupom Ni zinski šumski ekosustavi, čiji sam čelnik omogućio da kao jedan od organizatora ovog znanstvenog skupa da ovom skupu međunarodno obilježje. Pozdravljam doc. dr. se. Ladislava S l o n e k a , de kana Lesnicke a drevarske fakulte MZLU Brno, koji je jedan od organizatora ovog skupa. Posebno mu se za hvaljujem i zbog toga stoje ovaj skup jedan od realizi ranih dogovora sadržan u "Ugovoru o suradnji" potpi sanog 2003. godine između njegovog fakulteta u Brnu i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čijeg de kana prof. dr. se. Dr. h. c. Mladena F i g u r i c a , isto tako pozdravljam. Pozdravljam Božidara L o n g i n a , dipl. ing. šum., pomoćnika direktora trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, suorganizatora ovog skupa, Društva koje uvijek stoji na čelu svih progresivnih i korisnih akcija koje hrvatska šumarska znanost provo di. Zbog toga se posebno zahvaljujem. Isto tako pozdravljam suorganizatora ovog skupa, dr. se. Vladu T o p i ć a , predstavnika Instituta za ja dranske kulture i melioraciju krša u Splitu, čiji je Insti tut ove godine obilježio 110 godine rada, na čemu im još jednom čestitamo. Pozdrave upućujem i ravnatelju Šumarskog institu ta u Jastrebarskom, dr. se. Miroslavu B e n k u , koji je uz naprijed navedene i uz Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu, suorganizator ovog znanstvenog skupa. Danas će nam na ovom znanstvenom skupu biti predstavljeno 26 referata, koje su napisali 69 autora i suautora. Referati će biti podijeljeni u 3 sadržajne cje line, ali istovremeno vođene istom cilju, koji je napisan u nazivu ovog skupa. Uvjereni smo da će referati i rasprava o njima doni jeti zaključke koji će jasno ukazati na protuerozijsku i vodozaštitnu ulogu šume te ulogu šumarskog stručnjaka u složenim odnosima između šume, vode i erozije. Šuma i voda imaju neraskidivu ovisnu vezu, a kva liteta jednoga i drugog ovisi o tome kako se provode zahvati njege i obnove šuma, gdje glavnu ulogu ima čovjek, šumarski stručnjak. Čovjek je nezaobilazan čimbenik u tim odnosima. Dapače, on je treći član toga čvrstog, međuovisnoga i složenoga sustava. Šuma treba vodu koja joj daje život, voda treba šumu koja je stvara i čuva, a čovjek treba i šumu i vodu, ta dva neophodna čimbenika za život. U stabilnim strukturnim i stanišnim uvjetima šume, na koje možemo utjecati, čista voda postaje blago u službi čovjeka. Čiste vode je ipak sve manje, sve je više tražena te joj je sve viša cijena. Na našu žalost moramo istaći da se zbog vode, isto kao i zbog nafte, već vode ili će se ubrzo voditi ratovi i igrati političke zakulisne igre na svjetskoj razini. U nestabilnim i poremećenim strukturnim i staniš nim uvjetima šume, u uvjetima u kojima šuma nestaje, a tlo, kao dio staništa degradira, voda postaje negativan i destruktivan čimbenik. Ona erozijom uništava i odno si tlo, koje je šuma tisućama godina stvarala, a izvori zdrave i čiste vode nestaju. U današnje, za šumarstvo Europe a i Hrvatske teš ko, moglo bi se reći krizno vrijeme, zadnji je čas da uočimo da hrvatske prirodne šume još uvijek dobro funkcioniraju, ali samo zbog toga što se s njima još uvijek kvalitetno gospodari. Radovima na njihovoj njezi i obnovi održavamo ih u optimalnim strukturnim i stanišnim uvjetima te su takve u stanju proizvoditi i ispunjavati gospodarske, ali i općekorisne funkcije. Vrijeme je da shvatimo, ponajprije mi šumari, a onda i šira društvena zajednica, da je drvo samo sporedni proizvod gospodarenja šumama, a da šumarstvo odnos no šumarska struka gospodari šumama da bi one opstale i funkcionirale u optimumu svoje strukture i staništa. Takve najbolje ispunjavaju općekorisnu funkciju izraženu u ekološkim, socijalnim i socijalno-ekološkim funkcijama. Njihovim funkcioniranjem temeljenim na prirod nim zakonitostima i istovremeno na načelima šumar ske znanosti, uz ostalo, stvara se, obnavlja i čuva voda. Voda je danas najvrjedniji resurs, a izvire pod okri ljem šume i stvara se kao rezultat svestranog odnosa između staništa i biocenoze, unutar šumskog ekosus tava. Vrijeme je da šumari glasno kažu, šumarska zna nost verificira, a društvo počne uvažavati i vrednovati rad šumarske struke na zaštiti od erozije te proizvodnji, pročišćavanju i skladištenju pitke vode. To je samo jedan manji dio općekorisnih dobara od mnogih koje proizvode šume, vodene na ovim prosto rima, hrvatskom šumarskom strukom, a koja nikad nije doživjela pravo vrednovanje. Proizvodimo, pročišćavamo, čuvamo i skladištimo vodu, drugi s njom trguju i koriste je za vlastitu dobro bit, a šumarskoj struci, koja svakim danom tone u sve većoj besparici, ostaje plaćanje vodnog doprinosa. Uvjeren sam da će šumarska znanost na današnjem znanstvenom skupu dati značajan doprinos afirmaciji šumarstva i šuma kao nezaobilaznog čimbenika u za štiti od erozije i proizvodnji pitke vode. 705 Državni tajnik Josip B a r t o l č i ć , dipl. ing., službe ni predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, pokrovitelja ovoga međuna rodnog skupa, pozdravio je nazočne u ime ministra gosp. Petra Č o b a n k o v i ć a , dipl. ing. i svoje osobno te uz nekoliko prigodnih rečenica zaželio svima uspje šan rad. Skup su pozdravili i dekan Šumarskog i drvar skog fakulteta MZLU Brno, doc. dr. se. Ladislav S1 o n e k te dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Za grebu prof. dr. Dr. h. c. Mladen F i g u r i ć. nea na protuerozijsku zaštitnu ulogu kulture crnog bo ra u Istri: Analiza zdravstvenog stanja i stanja ishrane Influence of the pathogenic fungus sphaeropsis sapinea on the anti-erosive and protective role ofaustrian pine plantations in Istria: Analyses of the health and nutrition status. Sadržaj i raspored izlaganja: 1. Uloga šume u sprječavanju erozije tla, predsje dava akademik Slavko Matić. 1 The Role of Forests in Soil Erosion Control, chaired by Academician Slavko Matić. 2 Biological Control of Soil Erosion, chaired by Joso Gračan, DSc 10,00- V i c h a , Z.: Pedeset godina hidroloških is traživanja u šumama Beskida - Fifty years of forests hydrological research in the Beskydy mountains. M a t i ć , S., I. A n i ć , M. O r š a n i ć : Uzgojni zahvati kao mjera poboljšanja protuerozijske i vodozaštitne ulo ge š u m a - Silvicultural treatments as a measure of im proving anti-erosion and water-protective role of forests. K a n t o r , P.: Uloga planinskih šuma u redukciji vi sokih voda i poplava - The role of mountain forests in reducing high waters and floods T o p i c , V., L. B u t o r a c : Utjecaj šikare bijelog gra ba (Carpinus orientalis Mili.) na zaštitu tla od erozije u Hrvatskoj - Impacts of oriental hornbeam (Carpinus orientalis Mill.) scrub on the protection of soil from erosion in Croatia. 1 1 , 3 0 - T l a p a k , V, J. Ć a s k a , J. H e r y n e k : Utjecaj šume i vegetacije na sprječavanje erozije i zaštitu kra jolika od poplave - The effects of forest and vegetation on erosion control and flood-protection of landscape. G u b k a , K : Struktura šume sa zaštitnom funkcijom tla na lokalitetu Pusti Hrad, Zvolen - The structure of forest with land protection function in the locality Pusti Hrad, Zvolen. H u s n j a k , S., N. P e r n a r , I. K i s i ć , R. P e r n a r : Ri zik od erozije tla vodom u šumskim ekosustavima Hr vatske - The risk of water-induced soil erosion in for est ecosystems of Croatia. H o r e k , P., P. M a u e r , L. N o v a k : Šumska žičara Larix - njezina uloga u prirodi bliskom gospodarenju šumama i posebice u sprječavanju erozije tla - Larix forest cableways - implement of the nature oriented silviculture, especially in soil erosion control. P e r n a r , N., D. H o l j e v i ć , J. P e t r a š , D. B a k š i ć : Pedofiziografski odnosi na poligonu za istraživanje erozije u Abramima - Pedophysiographic relations in the erosion testing site Abrami. D i m i n i ć , D., N. P o t o č i ć , I. S e l e t k o v i ć , M. G r š k o v i ć : Utjecaj patogene gljive Sphaeropsis sapi706 13,00- 14,30 ručak -lunch 2. Biološka sanacija erozije tla, predsjedava dr. Joso Gračan 14,30- Ivančević,V.: Biološko-tehnički radovi na sanaciji senjske bujice "Torrentea" i povećanje vodnog kapaciteta- Biological-technical regulation of the senj torrent "Torrentea "and increasing its water capacity. G r a č a n , J., S. P e r i ć , M. I v a n k o v i ć , H. M a r j a n o v i ć : Biološka sanacija erozije na području Like i Istre — Biological control of erosion in Lika and Istra. P e r i ć , S., V. T o p i c , Z. O r e š k o v i ć , R. M a r a d i n : Biološka sanacija površinskih kopova i deponija prili kom izgradnje autocesta u Hrvatskoj - Biological res toration of sufrace mines and landfills during the con struction of motorways in Croatia D u r b e š i ć , A., I. M i l k o v i ć : Pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta na južnim padinama Svilaje-Muć s ciljem protuerozijskog djelovanja - Affo resting unstocked forest land on the southern slopes of Svilaja-Muć mountain for anti-erosive purposes. Č a v l o v i ć , J., M. O r š a n i ć , M. B o ž i ć : Gospoda renje privatnim šumama Hrvatske kao ograničavajući čimbenik ispunjenja općekorisnih i gospodarskih funk cija šuma nizinskog područja - Private forest manage ment in Croatia as a limiting factor in the achievement of non-commercial and commercial forest functions in lowland regions. K u c b e l , S.: Struktura i prirodna obnova, predplaninske šume obične smreke sa zaštitnom funkcijom u Niskim Tatrama (Slovačka) - The structure and natural regeneration of a subalpine norway spruce forest with protective function in Nizke Tatry mountains (Slovakia). 3. Vodozaštita - uravnoteženje vodnih odnosa u prostoru i pročišćavanje izvorskih voda, predsjeda va prof. dr. se. Emil Klimo 3 Water Protection - Balancing Water Relations in the Space and Purifying Spring Waters, chaired by Professor Emil Klimo, DSc 1 6 , 3 0 - K l i m o , E., J. K u l h a v y : Uloga šume u zaš titi kvalitetete vodnih resursa - The role of forests in the protection of quality of water resources. H u s k a , D., L. J u r i k , L. T a t o š o v a : Šuma kao va žan dio zdravog krajobraza - Forest as an important part of a healthy landscape. V r b e k , B., I. P i l a š , T. D u b r a v a c : Praćenje kvali tete vode u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba protoč nim lizimetrima u tlu - Monitoring water quality in the forest of pedunculate oak and common hornbeam with lysimeters in the soil. P r p i ć , B., P. J u r j e v i ć , H. J a k o v a c : Procjena vri jednosti protuerozijske i vodozaštitne uloge šume Assessing the values of anti-erosive and water-protec tive role of a forest P i l a š , I., T. G o j m e r a c , B. Vrbek, T. D u b r a v a c : Unaprijedenje monitoringa podzemnih voda u nizin skim šumskim ekosustavima Hrvatske korištenjem GlS-a i gcostatistike-Enhancements in the groundwa ter monitoring system in lowland forest ecosystems of Croatia by using of'GIS and geostatistics. K o v a r , P: Procjena rizika kod ekstremnih ekološ kih stanja - Risk assessment of extreme hydrological situations. T i k v i ć , I., Z. S e l e t k o v i ć , N. M a g d i ć , V. S o j a t : Stanje i odnosi oborinskih voda u šumskim ekosustavi ma Nacionalnog parka Plitvička jezera - Condition and relations of precipitation waters in forest ecosystems of Plitvice Lakes National Park J a l o v i a r , P.: Raspodjela sitnog korijenja u čistoj sastojini obične smreke u stadiju letvika - Fine root distribution in a pure norway spruce pole-stage stand 18,00- Rasprava i zaključci, voditelji prof. dr. Emil Klimo i akademik Slavko Matić. Discussion and conclusions, run by Professor Emil Klimo, DSc and Academician Slavko Matić. J a n e č e k , M.: Upotreba metode CN-krivulja kod procjene utjecaja šuma na površinsko otjecanje - Using the method ofCN-curves to assess the effects of the for est on surface runoff. Na kraju su predloženi članovi Povjerenstva koji će pripremiti Zaključke s ovoga skupa. T i k v i ć , I., Z. S e l e t k o v i ć , Ž. Z e č i ć , D. P u n t a r i ć , D. U g a r k o v i ć : Utjecaj brdskih šumskih ekosus tava na kvalitetu vode u vodotocima - The impact of montane forest ecosystems on the quality of water in stream/lows. H. Jakovac 8. K O N F E R E N C I J A G E N E R A L N I H D I R E K T O R A SREDNJOEUROPSKIH DRŽAVNIH ŠUMA Sukladno izjavi donesenoj 27. lipnja 2003. u Hradec Kralove, Češka, 8. se konferenija generalnih direk tora srednjoeuropskih državnih šuma održala od 18. do 21. listopada 2004. g. u Krakovu, Poljska. Na konfe renciji su sudjelovali predstavnici Austrije, Bjelorusije, Hrvatske, Češke, Litve, Njemačke, Poljske, Ru munjske i Slovačke. Hrvatsku su predstavljali: mr. se. Darko B e u k, direktor Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, mr. se. Josip D u n d o v i ć , savjetnik direktora i Ana J u r i č i ć, prof, predstojnica Ureda direktora. Na konferenciji su prezentirane sljedeće teme: 1. Gospodarsko-pravni sustav šumarstva u srednjoeu ropskim zemljama, uključujući financijska gledišta i prognoze organizacijskih promjena; 2. Aktualno stanje na tržištu drva; 3. Provedba programa Natura 2000 u državnim šu mama. Nakon rasprave donesena je sljedeća Zajednička izjava Slika 1. Sudionici konferencije Pod 1) Razmijenjene su informacije o pravnim i gospodarskim rješenjima i načelima financiranja dr žavnih šumarskih organizacija u pojedinim zemljama, u kontekstu povijesnog razvoja, zadataka i predviđenih smjerova promjena. Načelo multifunkcionalnosti i održivosti šuma nedjeljiv je dio temelja funkcioniranja šumarstva kao grane gospodarstva. Udio financiranja iz državnog proračuna raste paralelno s društvenim očekivanjima od šumarstva. Sudionici konferencije predstavili su tri osnovna modela funkcioniranja dr žavnih šumarskih poduzeća: 707 unutar strukture državnih administracija - Branden burg - uz tendenciju da se smanji financiranje iz proračuna na račun samofmanciranja trgovačka društva - primjer: Austrija, Hrvatska, Slo vačka javna poduzeća - primjer: Češka, Poljska, Rumunj ska, Litva uz slična nezavisna državna poduzeća. Strategija za razvoj državnih šumarskih organizaci ja trebala bi sadržavati i- kontinuirano vrednovanje ak tualnih rješenja, kako bi se utvrdilo udovoljavaju li bu dućim izazovima. Pod 2) Tijekom rasprave sudionici su došli do slje dećih zaključka: koncentracija i globalizacija drvoprerađivačke in dustrije zahtijeva užu suradnju na regionalnoj razini u interesu državnih šumarskih poduzeća je da kon troliraju cijeli lanac opskrbe drvom do konačnog kupca zbog značajne uloge državnih šumarskih poduzeća u većini zemalja zastupljenih na konferenciji, ista trebaju funkcionirati ne samo kao komercijalna po duzeća, nego moraju uzeti u obzir i gospodarske i socijalne politike svojih vlada. Slika 2. Domaćin konferencije Poljske državne šume i Ministar stvo okoliša sdesna: Janusz Zaleski, zamjenik generalnog direktora, Zofia Chrcmpinska, Ministarstvo okoliša, Ja nusz Dawidziuk, generalni direktor Poljskih državnih šu ma i Alfred Krol, direktor Direkcije šuma Krakow. Slika 3. Delegacija Hrvatskih šuma d.o.o., slijeva: mr. se. Josip Dundović, savjetnik direktora, Ana Juričić, prof., pred stojnica Ureda direktora, mr. se. Darko Beuk, direktor i Karl-Heinrich von Bothmer, direktor Brandeburških dr žavnih šuma. Pod 3) Razmijenjena su iskustva o stvaranju ekološ ke mreže Natura 2000. Državne šumarske organizacije prihvaćaju ideje sadržane u temeljima projekta ekomreže, no područja Nature 2000 koje se nalaze pod gospodarenjem državnih šuma moraju biti u nadležnosti šumara, koji su ujedno kompetentni za pripremu plano va za njihovu zaštitu. Tijekom razvoja projekta Natura 2000 šumari nisu bili dovoljno uključeni u proces. Još je uvijek nejasno financiranje sustava Natura 2000 i u državnim i u privatnim šumama. Državna bi šumarska poduzeća također trebala biti medu korisnicima fondova Europske Komisije za program Natura 2000. Naglašena je i potreba za organiziranjem zastupstva šumarske struke u Briselu. Dogovoreno je da će OBf AG (Austrija) svim su dionicima poslati prijedlog za razvoj metodologije i moguće buduće suradnje u području benehmarkinga državnih šumarskih poduzeća. Mr. se. Josip Dundović AKTUALNO OREZIVANJE GRANA - ISPLATIV POSAO Uvod Gotovo svi radovi na uzgoju šuma su dugoročno is plativi, a rezultati toga rada vidljivi su i koriste ih u pravilu ljudi u drugoj ili daljnjim generacijama. Upra vo ova okolnost čini šumarsku struku i šumare entuzi jastima koji ne računaju na brze koristi. 708 Jedan od takvih dugoročno isplativih poslova, koji se nažalost malo izvode, je orezivanje grana, ponajpri je u kulturama u kojima je prirodno odumiranje, odpadanje i orašćivanje grana spor i dugotrajan proces i zbog toga oblovina ima veći broj kvrga i sljepica, što joj umanjuje kvalitetu i vrijednost. Zahtjevi tržišta Povećanjem standarda i kupovne moći građana, po većavaju se i potrebe za kvalitetnim drvom, tako da se tržištu, unatoč znatno većoj cijeni ne može osigurati tako povećana potražnja, jer su prirodni resursi šuma ograničeni i ne može se ubrzati produkcija drvne mase kao u industriji gdje se može u kratkom roku povećati proizvodnju roba koliko tržište traži. Upravo orezivanjem grana dobiva se oblovina jamačno bez kvrga vid ljivih i nevidljivih, za razliku kod trupaca iz prirodnih šuma kod kojih se ne zna koliko ima sakrivenih kvrga. Iz tih razloga, na svjetskom tržištu se za trupce iz sta bala koja su jamačno orezivana i koja imaju prirast drvne mase minimalno 35 cm promjera nakon orezivanja, dakle bez kvrga, postižu dobre cijene, na primjer za smreku 500 EUR-a po m3 ili 300 EUR-a po m3 više od iste oblovine, bez vidljivih kvrga i sljepica, odnos no klase izabranog furnira. Tehnika rada Sam posao orezivanja ne zahtijeva posebno kvalifi cirani rad, već ga mogu obavljati šumski radnici. Orezuju se stabla smreke, ariša, duglazije, bora i bjelogorice, ponajprije na kvalitetnim staništima i u kulturama kada imaju promjer debla 10 do 15 cm i to odabrana plus stabla u količini 200 do 400 stabala po hektaru. Stabla se orezuju najekonomičnije do 5 m visine u ne koliko navrata. Najpogodnije vrijeme je kada miruje vegetacija ili krajem vegetacije, kako bi se ozljede brže zacjelile. Orezivanje se obavlja škarama za voće za tanje i niske grane, a pneumatskim škarama i motor nom lančanom pilom na teleskopskoj letvi za grane koje su visoke na deblu ili uz pomoć ljestava, škarama ili pilom. Rez mora biti što bliže deblu, s tim da se ne ošteti kora debla. Dnevni učinak je oko 40 stabala. Slika 2. Lančana motorna pila na teleskopskoj letvi za orezivanje do 5 m visine. Evidencije Da bi se moglo točno znati pri prodaji koja su stabla orezivana, mora se svako stablo trajno obilježiti i uni jeti pod brojem u skicu i evidenciju. Isplativost Trošak orezivanja iznosi oko 8 kn po stablu, što s očekivanim gubicima od 30 % tokom ophodnje zbog šteta od groma, snjegoloma, oštećenja u predhodnim sječama i dr., to iznosi oko 11 kn po stablu. Ako uzme mo za primjer smreku, čije je stablo orezivano i u sječnoj zrelosti, za 50 godina nakon orezivanja, prvi trupac u stablu od 5 m dužine promjera 50 cm ima drvnu masu 1 m3. Da se to stablo nije orezivalo, najvjerojat nije bi taj trupac bio I klase i ostvarila bi se razlika 3.000 kn po stablu, odnosno ostvarila godišnja kamat na stopa 11,8 % na uloženih 11 kn za orezivanje. Dakle, ostvaruje se prosječna godišnja dividenda od 60 kn po stablu, odnosno po m3 trupca, što na uloženih 11 kn čini fantastičnu profitnu stopu od 545 % godišnje. Slika 1. Nakon sušenja grane smreke oraščivao je njen mrtvi dio punih 140 godina, što jasno ukazuje na moguću dugotra jnost procesa uraščivanja grana nekih vrsta drva. Zaključak Ulaganjem u orezivanje stabala postiže se iznadprosječni profit i kamatna stopa na uložena sredstva gotovo bez rizika. 709 Tako proizvedena visokokvalitetna drvna masa imat će u budućnosti osigurano tržište, i za očekivati je da će se takva roba sve više tražiti, a to znači da će i ci jena rasti. Na tim poslovima može se uposliti određeni broj radnika, čime se postiže opći cilj većeg zapošljavanja. Dodatna je korist u zaštiti od požara, jer se odstra njivanjem donjih grana olakšava pristup gasiteljima u sastojinu, a ujedno znatno sprječava kod četinjača po dizanje prizemnog požara u krošnje, gdje je vatra opas nija, jer se naglo razbuktava, širi i teže se gasi. Dugoročnost isplativosti kod orezivanja istovjetna je s dugoročnosti prihoda od pošumljavanja i drugih uzgojnih radova u šumarstvu i ne bi smjela imati utje caj na odluke o pristupu tom poslu, ne samo za Hrvat ske šume d.o.o., već i u privatnim šumama kod obitelji koje razmišljaju dugoročno o osiguranju povećanih prihoda svojem pokoljenju. Literatura: Franz-Werner H i l l g a r t e r 1987: Chance zur VVertastung nuetzen. Forstzeitung 1 Mr. se. Tomislav Heski, dipl. ing. OTVOREN "KRASNARSKI PARK", JEDINSTVENI PRIRODNI OBJEKT NA VELEBITU Na inicijativu prof. dr. Milana G l a v a š a započeli su radovi 2003. godine na uređenju "Krasnarskog parka" u g. j . Nadžak bilo, 103 a odsjeku u Krasnu, u neposred nom zaleđu zaselka Glavaši, koji su rezultirali njegovim svečanim otvaranjem 17. 7. 2004. g. Na tom području nalazi se panjača ilirske brdske bukove šume s mrtvom koprivom (Lamio orvale - Fagetum sylvaticae Ht. 1938) na 0.7 ha površine. Početne radove njege šuma obavila je prošle jeseni Šumarija Krasno, a zatim su dvije veće grupe apsolvenata Šumarskog fakulteta u dva navrata, đaci Šumarske škole iz Otočca te mnogi mještani Kras na, zajedno sa svim članovima obitelji prof. dr. Milana Glavaša, uklonili grane i uredili cijelu površinu Parka. Staze je projektirao Dalibor To m 1 j an o v i ć, dipl. ing. šumarstva, a materijal za posipanje staza donirala je Šumarija Otočac. Inventarizaciju je obavio mr. se. Željko G a l i ć , koji je zabilježio 1200 kom. stabalaca iznad 5 cm prsnoga promjera i 742 kom. stabalaca ispod 2 cm prsnoga promjera. Drvenaste vrste determinirala je doc. dr. se. Marilena I d ž o j t i ć , a biljke prizemnog rašća prof. dr. se. Josip Franjić. Ukupno je registrirano 35 drvenastih vrsta i 100 vrsta prizemnog rašća. Istraživa nje geološke podloge Velebita koje je obuhvatilo i "Krasnarski park" obavio je mr. se. Z e b e c. U središ njem dijelu Parka postavljenje veliki drveni stol s klu pama, a na više ostalih mjesta pokretni panjevi. Drvodjelska škola iz Zagreba i članovi obitelji prof. dr. Mi lana Glavaša izradili su i ispisali etikete. Za cjelokupno uređenje Parka bilo je potrebno više od 100 radnih dana. Mnoga domaća poduzeća i pojedinci osigurali su hranu i osvježavajuća pića za sudionike pri uređenju Parka. Cjelokupni radovi obavljeni su pod rukovodstvom prof. dr. Milana Glavaša. Organizacija svečanog otva ranja bila je povjerena Hrvatskom šumarskom društvu, ogranak Senj. Bio je to u pravom smislu veliki događaj za Krasno, na svakom koraku osjećala se svečana atmosfera. Oko 200 sudionika svojom je nazočnošću, iskazalo zahvalnost prof. dr. Milanu Glavašu na promi canju novih kvalitetnih prirodnih vrijednosti Velebita, koji ujedno znače veliki doprinos razvoju Krasna. Uvod u svečanost bio je ispunjen nastupom domaće skupine "Čuvarice ognjišta", koja se po prvi put pred- Slika . "Čuvarice ognjišta" u živopisnim narodnim nošnjama Krasna 710 Slika 2. Pozdravne riječi Jurice Tomljanovića, dipl. ing. šum. stavila u životopisnim narodnim nošnjama svoga kraja. Pod vodstvom predsjednice gđe. Zore Vuke 1 i ć otpje vali su nekoliko pjesama iz svog kraja. Potom su g. Nikica D i z d a r , dipl. oec. u ime Gradskog poglavarstva i Jurica T o m l j a n o v i ć , dipl. ing. šum., voditelj Upra ve šuma podružnice Senj uputili pozdrave, te u svom kratkom izlaganju podržali osnutak Parka i obećali daljnju potporu. U svom interesantnom i nadahnutom obraćanju, prof. dr. Milan Glavaš detaljno je govorio o svim pripremnim radnjama do realizacije projekta "Krasnarskog parka". Po njegovom mišljenju "Krasnarski park" omogućit će svakom Krasnaru i drugim posjetiteljima, poglavito mlađe populacije, bolje upo znavanje prirodnih vrijednosti Velebita i Krasna. Osim ostvarenih radova u Parku predstoji još čitav niz rado va koji će potrajati nekoliko godina. Sljedeći radovi su: proširenje Parka i njegovo uređenje adekvatno sadaš njem izgledu Parka, izradu detaljnog popisa vrsta s opisom njihovih svojstava, opremanje herbarske, geo loške, pedološke i entomološke zbirke te izrada CD-a s priključenjem na Internet. U tom sklopu predstoje i speleološka istraživanja, a raznovrsnost sadržaja Parka osiguravaju dovoljno građe za izradu većeg broja di plomskih radova. Zahvaljujući svim sudionicima na ostvarenju ovog projekta, prof. dr. Milan Glavaš isto vremeno je uputio poziv i za nastavak suradnje. Potom je Dalibor Tomljanović, dipl. ing. šum. proglasio "Krasnarski park" i službeno otvorenim. Zatim su se posjetitelji uputili njegovim stazama prema središnjem dijelu, pod stručnom pratnjom prof. dr. Milana Glava ša, na svečano otvaranje samostalne izložbe slika Ma rije Glavaš, dipl. ing. šum. Slika 3. Prof. dr. Milan Glavaš autor projekta "Krasnarski park" Slika 4. Uređena staza u Parku Upućujemo čestitke prof. dr. Milanu Glavašu na ve likom angažmanu oko uređenja "Krasnarskog parka", koji će se vjerujemo nastaviti i u idućem razdoblju. Planirani radovi zahtijevaju više vremena i sredstava. Zbog toga smatramo uputnim osnivanje posebnog stručnog tijela za upravljanje "Krasnarskim parkom" u okviru šumarske struke. U njegovu sastavu svakako bi trebalo uključiti i predstavnike mještana Krasna uz nezaobilazno sudjelovanje prof. dr. Milana Glavaša. Tako smo u Krasnu dobili "Krasnarski park", a uskoro se očekuje i otvaranje Šumarskog muzeja, prvoga u na- šoj zemlji. To je logični trend prezentacije šumarstva ovoga kraja, koji ima najdužu tradiciju u našoj zemlji u gospodarenju našim visokim šumama i kršem. Ovakvi višestruki šumarski sadržaji u Krasnu pridonose bol jem upoznavanju prirodnih osobitosti Velebita i našeg šumarstva, a odrazit će se i na daljnji razvoj Krasna, njegovog susjednog područja, ali i cijele naše zemlje. Najveće zasluge za to ostvarenje nesumljivo pri padaju prof. dr. Milanu Glavašu. Vice Ivančević KNJIGE I ČASOPISI BOMBELLES - GROFOVSKA LOVIŠTA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Davor Martić Za razliku od nekih drugih hrvatskih velikaških i plemićkih obitelji, o grofovskoj obitelji Bombelles malo znamo. Prema šturim enciklopedijskim natukni cama poznato je da je obitelj francuskog podrijetla, a 711 neki članovi djeluju u Hrvatskoj na svojim veleposje dima na području današnje Varaždinske županije od 18. st. Nama šumarima nešto su poznatiji i bliskiji Marko grof B o m b e l l e s Stariji (1830-1906), a još više sin mu, "prvi hrvatski šumarnik" Marko grof B o m b e l l e s Mlađi (1858-1912), kao "začasni" čla novi Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, kas nije Hrvatskog šumarskog društva, sloveći kao promi catelji lovstva i šumarstva u nas. Knjigom "Bombelles - grofovska lovišta Varaždin ske županije" autora Davora M a r t i ć a , koja je u na kladi Pučkog otvorenog učilišta "Hubert" Split pred stavljena ove jeseni na Međunarodnom sajmu lova i ri bolova u Varaždinu 8. listopada 2004., o velikaškoj obitelji Bombelles saznat ćemo mnogo više. "Ovo nije priča, niti sam je tako zamislio, o grofovima Bom belles u Hrvatskoj", pripomenut će autor u proslovu knjige. "Ovo je priča o hrvatskoj lovnoj baštini, jednoj kulturi, o gospodarskom poimanju lovstva još u davna vremena, o lovačkoj etici i običajima", ustvrdivši da "tradicija hrvatskog lovstva neraskidivom je vrpcom povezana s obitelji Bombelles". Od više poglavlja, sa moj obitelji Bombelles i njihovom vlastelinskom gos podarstvu posvećenje najveći prostor. Od petorice predstavljača knjige, ravnatelja split skog Pučkog otvorenog učilišta "Hubert" Mlađana Vi do v i c a , mr. se. Marina T o m a i ć a , dipl. ing. šu- BOMBELLES GROFOVSKA UDVIŠTA VAJRAŽDINSKE ŽUPANIJE marstva, prof. dr. se. Zvonimira Tu caka i novinara Krunoslava K r u l j c a , najviše se dojmio nastup prof, dr. se. Josepha T. B o m b e l l e s a , unuka grofa Marka Bombellesa Mlađeg, koji je kao sveuč. profesor napus tio Hrvatsku prije pola stoljeća, preselivši se u Cleve land, Ohio u SAD. Prema njegovim riječima knjiga Davora Martića pregled je doprinosa obitelji Bombel les lovnoj privredi, posebno uzgoja i lova na fazane, zečeve, srne i jelenske divljači. Uzgoj počinje 1870. g. kada je Marko Bombelles Stariji uvezao iz Južne Mo ravske prve fazane u svoje lovište u Zelendvoru, a us poredo s time i doveo uglednog "lovnog meštra" i šumarnika Paula Vi t t m a n n a , potomka stare češke obi telji da "uređuje lovstvo na europski način". Te je go dine, podsjetit će živući potomak obitelji Bombelles, započeo uzgoj fazana, zečeva, trčki i prepelica da bi 1882. g. u lovište bile unesene prve srne i jeleni iz Ma đarske, Češke i Štajerske. U usporedbi s današnjim mogućnostima, većine naših lovišta fascinantni su iz nijeti podaci o "odstreljenoj i prodanoj" divljači s vla stelinstva obitelji, na smjeni dvaju proteklih stoljeća. U jednoj drugoj svojoj knjizi, Martić će tako zapisati: "U dnevnim lovovima u kojima je sudjelovalo probra no visoko društvo, znalo se odstrijeliti i tisuće zečeva i fazana. U gala vlastelinskim lovovima sudjelovali su hrvatsko plemstvo i članovi najuže kraljevske obite lji". Sve je tako bilo "gala" do 1919. g., kada je prvom agrarnom reformom vidno smanjeno imanje, a lov kao grana gospodarstva bio podcijenjen. Misli Josepha T Bombellesa, kao jedinog živućeg potomka i svjedoka zbivanja na imanju Zelendvor, iz rečene na predstavljanju knjige kao i bilješke koje je autor zapisao razgovarajući s njime, provlače se poput crvene niti kroz cijelu knjigu, bez obzira je li riječ o lovu ili o kojoj drugoj gospodarskoj aktivnosti veli kaške obitelji. Prelistavajući knjigu, tečno pisani redci predstavit će nam šumarnika djeda mu Marka kao uzornog stočara i konjogojca (uvezao je bolje pasmine goveda i konja iz inozemstva i nastojao ih raširiti po okolnim krajevima), kao i industrijskog poduzetnika. Obitelj za njegova "vladanja" podiže tvornicu žeste, pogon alkoholnog pića (proizvodnja šampanjca), a sa mo zbog gospodarske krize nije proradila tvornica ce menta u Vinici! U ono vrijeme iz Varaždina do Zelendvora i Opeke moglo se putovati uskotračnom željez nicom, čiji nasip, kako kaže Joseph T. Bombelles, da nas brani Varaždin od nabujalih voda Drave. Među tri hrvatska arboretuma koja su i zakonom zaštićena spada i Arboretum Opeka kraj Vinice, koji, prvobitno zamišljen kao perivoj uz dvorac, postupno prerasta u pravi botanički vrt s drvećem i grmljem iz čitavog svijeta, koje su članovi obitelji donosili sa svo jih putovanja. Iako je ovaj dendrološki dragulj status arboretuma dobio još 1961. g., grof Joseph T. Bom belles sa sjetom ističe da su od njega danas ostali samo 712 "rudimenti" (najviše devastiran nakon 1945. g.) dok je sam dvorac "nakon što je obitelj Bombelles istjerana, prepušten propadanju i danas je pusta ruševina". Šumarnik grof Marko Bombelles Mladi, iako krhka zdravlja, obnašao je brojne društvene i kulturne dužno sti, a nije se klonio ni političke angažiranosti. Poznato je tako daje 28. kolovoza 1896. izabran za predsjedni ka Hrvatskoga šumarskog društva, a dvije godine kas nije bio je i prvi medu jednakima pri svečanostima oko otvorenja Šumarskog doma i Šumarskog muzeja u Za grebu. Na toj dužnosti austrijski kralj dodijelio mu je titulu i dostojanstvo "pravog tajnog savjetnika" te na taj način, čitamo u knjizi Davora Martića, posredno "odlikovao i podigao ugled i važnost Šumarskog druš tva". Usko povezan s austrijskim prijestolonasljedni kom Franjom Ferdinandom, njihova nastojanja idu za tim da Austro-Ugarsku pretvore u federativnu državu u kojoj bi i Hrvatska bila jedna od članica. Kako nam prostor ne dozvoljava da pobliže prikažemo ostala zanimljiva poglavlja knjige, zadržat ćemo se samo ukratko na onom posvećenom već spomenu tom Paulu Wittmannu i uzgoju fazana. Taj ugledni šu marski i lovni stručnjak, kojega je grof Marko Bom belles Stariji zaposlio na svom imanju još 1871. g., pu nih 40 godina radi na, za ono vrijeme, pionirskim po- duhvatima: umjetnom uzgoju fazana i gaterskom uzgo ju srneće i jelenske divljači. Na temelju stečenih is kustava u "fazaneriji" Bombelles Wittman će napisati i u Beču izdati odličnu knjigu "Der Fasan seine Jagd und Hege", čiji integralni tekst u prijevodu na hrvatski je zik sadrži knjiga "Bombelles - grofovska lovišta Va raždinske županije". Davor Martić dipl. iur, dugogodišnji je novinar i urednik Dalmatinske redakcije dnevnika "Slobodna Dalmacija". Početkom 2003. prelazi u redakciju časo pisa za lovce, ljubitelje pasa i prirode "Dobra kob", čiji je osnivač i glavni urednik već pune tri godine. Baveći se proučavanjem povijesti hrvatskog lovstva, lovačkih običaja i etike, do sada je uz knjigu "Bombelles", obja vio četiri knjige: "Lov u kamenu" (2001), "Jadranski otoci morski gateri" (2001). "Njegov lov prepelica" (2003) i "Lovište Marjan" (2004). Na predstavljanju knjige o obitelji Bombelles u Va raždinu iznesene su brojne pohvale autoru. Mi ćemo se složiti s ocjenom jednog od recenzenata, da ova knjiga predstavlja značajan povijesni dokument, svojevrsnu kroniku o obitelji Bombelles u Hrvatskoj, a još više o začecima i razvoju hrvatskog lovstva, u čemu je autor potpuno uspio. Alojzije Frković ALBERI E TERRITORIO (novo izdanje časopisa Monti e bosehi) Iz broja 9 - rujan 2004. godine izdvajamo: Giacomo G r a s s i: I stabla mogu zagađivati Iako su stabla smatrana jednim od glavnih sredstava borbe protiv zagađenja, novija istraživanja navode da u izvjesnim okolnostima stabla mogu zagađivati. Odav no je poznato da biljke mogu izlučivati širok spektar ugljikovodika, poznatih kao "složeni organski spo jevi". Na planetarnoj razini prirodna emisija ovih spo jeva nadmašuje onu antropološkog podrijetla. Produk cija ovih spojeva ovisi o temperaturi, insolaciji i vrsti vegetacije. Listače izlučuju izoprene, a četinjače terpene. Ove supstance (osobito izopren) u kontaktu s du šičnim oksidima (koji su produkt prometa i industrije) iniciraju seriju lančanih kemijskih reakcija koje dopri nose zagađenju i povećanju površinskog ozona koji je štetan za zdravlje djece, starijih osoba i asmatičara. Po nekim autorima biljke sudjeluju sa 6 do 10 % u zaga đenju i sa 5 do 25 % u površinskom ozonu. Iz iznijetog proizlazi da bi bilo poželjno stabla u gra dovima skresati ili ukloniti, ali to u stvarnosti nije baš lako izvedivo. Potrebna su još mnoga istraživanja kako bi se ustanovilo koje vrste i u kojem razdoblju godine izlučuju veće količine zagađujućih tvari i što na to utje- če. U međuvremenu bilo bi važno, kaže autor, da se ne zlouporabe ove informacije i ne posijeku stabla u grado vima pod izgovorom da će se poboljšati kvaliteta zraka. Laura R u s s o (FAO): Opasnost od štakora! cvjetaju bambusi Institucije koje se bave očuvanjem najvažnijih vrsta bambusa (INBAR i UNEP - WCMC) objavile su in formacije o stanju ovih ugroženih vrsta. Postoje mnoge vrste bambusa (pripadaju porodici Graminaceae): drvenaste, zeljaste i penjačice. Drve nastih bambusa ima u svijetu oko 1200 vrsta, od kojih polovici prijeti izumiranje. Drvenasti bambusi formira ju šumske formacije u Aziji, Africi i Latinskoj Americi (Amazonija i Ande). Milijuni osoba upotrebljavaju bambus za prehranu, za proizvodnju namještaja i razne konstrukcije. Proiz vodi od bambusa imaju procijenjenu vrijednost od pre ko dvije milijarde dolara godišnje. U prirodnim stani štima drvenastih bambusa glavni razlog nestajanja leži u ciklusu cvjetanja bambusa, nakon kojega slijedi uginuće biljaka. Jedinke određenih vrsta bambusa cvjetaju zajedno svakih deset do sto godina i zatim ugibaju. Uz 713 Drvenasti bambus ekonomske štete ovo odumiranje kompletnih forma cija ima i velike ekološke posljedice. Mnoge vrste ri jetkih životinja, kao na primjer velika panda, ovise is ključivo o bambusu i njihovo preživljavanje bez bam busa nije moguće. U novije vrijeme u Indiji se poduzimaju mjere opreza radi prijetnje pojave velikog broja štakora koji se pojavljuju nakon cvjetanja i fruktifikacije bambusa. Istodobna pojava sjemenki milijuna stabala već povijesno uzrokuje masovnu populaciju ovih glodava ca, koji zatim naprave pustoš u poljima u potrazi za hranom. U Ministarstvu okoliša i šuma Indije smatraju da će više od 10 milijuna ha bambusa uskoro biti u zajedni čkoj cvatnji, zatim fruktifikaciji i uginuću. Odrasli mužjak kornjaša Anoplophora glabripennis organizama te sistematizaciju najopasnijih od njih, s ciljem smanjenja njihovog nesmotrenog unošenja. Razni su načini unošenja štetnih vrsta: slučajnim transportom, prijevozom biljaka i životinja radi raznih manifestacija i izložaba, u ambalaži od drveta, ilegal noj trgovini biljkama i životinjama i slično. Oko 70 % međunarodnog prometa obavlja se u am balaži od drveta, to su: palete, gajbe, sanduci, platfor me za terete. Svi oni predstavljaju, kako kaže autor, "Trojanske konje", jer u svojoj strukturi mogu imati razne uzročnike koji su sposobni napasti i uništiti šu me, gradsko zelenilo i druge nasade. U Italiji je ova Renato B r u g n o 1 a: Rizici širenja "stranih vrsta" opasnost još veća jer se uvozi oko 80% drva za pre radu. Ovom treba dodati i sve ostale oblike razmjene, Promet i širenje stranih biljnih vrsta često čini pro tako daje popis "rizičnih vektora" vrlo velik. bleme u području fitosanitarnih jamstava. U sustavu međunarodne kooperacije za fitosanitarnu zaštitu dje luje sporazum IPPC (Internacional Plant Protection Convention), čiji je cilj suprotstavljanje eventualnim opasnostima, kao i preventivne radnje. Često puta po jedine države poduzimaju mjere ograničenja komerci jalne razmjene s raznim zemljama zbog bojazni unoše nja raznih štetnih organizama. Opasnost unošenja štet nih organizama samo marginalno pogađa poljoprivre dne kulture, dok su šumske vrste i ukrasne biljke ugro žene. Štetnici životinjskog i biljnog podrijetla strane provenijencije, svake godine prouzrokuju velike štete na ekološkim i biološkim resursima zemalja u koje se unose. Teško je ustanoviti ukupnu ekonomsku štetu, ali istraživanja sveučilišta u Kaliforniji (Berkeley) pro cjenjuju godišnju štetu u SAD na iznos od 140 milijar di dolara, a preventivni troškovi za suzbijanje tog fe nomena u idućem razdoblju će se povećati. Stotine vrsta insekata i drugih organizama kao što su biljke, gljive i bakterije, prenose se iz jedne zemlje u drugu i prouzrokuju ozbiljne štete u novom okružju. Prikrivenost ili bolje rećeno nenamjernost, obilje žavaju ove migracijske tokove. Jedna institucija iz SAD-a izvršila je klasifikaciju načina unošenja štetnih 714 Oštećenja pod korom Često se unose štetnici iz porodice Cermbycidae, od kojih Chlorophorus napada sjemenke u češerima i blokira njihov razvoj, a kornjaš Anoplophora glabripennisje od 1996. g. nadalje uništio tisuće stabala u 14 američkih država (od New Yorka do Kalifornije). Insekt je podrijetlom iz Azije, a unesen je nenamjerno iz Kine i Hong Konga. Protiv njega je organiziran pravi križarski rat. Kornjaš se 2001. g. pojavio u Velikoj Bri taniji i Austriji kod Salzburga. U Italiju je unesen srod nik Anoplophora malasiaca, štetnik u rasadnicima na platani, bukvi i javoru. U cilju suprotstavljanja širenja štetnih organizama i radi jedinstvenosti kontrole i zaštitnih mjera, FAO je objavio instrukcije za dezinsekciju ambalaže u među narodnom prometu (standard ISPM - 15), po kojem oznaka IPPC/FAO jamči valjanost fitosanitarnog tret mana. Ove standarde FAO-a prihvatit će EU tijekom ove godine, dok već sada mnoge države EU zahtijevaju od zemalja izvoznica ovakve tretmane. Uobičajeni način tretiranja ambalaže je visokom temperaturom ili (i) zadimljavanjem smrtonosnim in sekticidom. Certifikat o izvršenom tretmanu (u Italiji) izdaje Fitosanitarna služba ministarstva, a on prati robu do carinjenja. Važno je da certifikacija za ambalažu od drveta bude prihvaćena od svih, jer će srušiti sve trgovačke barijere i olakšati slobodnu razmjenu roba. Giacomo Grassi:Dalije svijet sve zeleniji ili ne? Postoji dilema: da lije knjiga "Skeptični ambijentalista", autora B. Lomborg-a jedno od najvećih dijela o pitanjima okoliša ili primjer znanstvene obmane. Uglav nom knjiga je izazvala velike polemike. Autor je nakon čitanja knjige američkog autora Simona, koji je optuži vao ambijentaliste da prenaglašavaju probleme planete, bio razljućen i htio dokazati suprotno. No, nakon dugog proučavanja, daje za pravo Simonu i potvrđuje: "Zemlja nije u opasnosti". Knjiga je prevedena na mnoge jezike i izazvala je različite reakcije, jer su argumenti na kojima autor zasniva svoje tvrdnje vrlo nesigurni. Provjerom izvora najvažnije teme, a to je raspro stranjenost šuma, došlo se do važnih podataka koji bi mogli dati odgovor na pitanje - tko ima pravo? Smanjenje šumskih površina oduvijek je bio glavni argument ambijentalista. Lomborg tvrdi da se u po sljednjih 50 godina površina šuma nije smanjila, već lagano povećala. Uvidom u stranice i tablice "Global Forest Resource Assessment 2000" (FAO, 2001 - In ternet), vidljivo je daje u razdoblju od 1990. do 2000. g. površina šuma smanjena za preko 146 milijuna ha, uglavnom u tropskim krajevima, što je djelomično kompenzirano s 52 milijuna ha pošumljenih površina u umjerenim zonama. Gubitak od 94 milijuna ha na svjetskoj razini tijekom 10 godina ekvivalent je površi ni od tri puta površina Italije. U prethodnom desetljeću taj je gubitak još veći. "U posljednjih 8000 godina površina šuma je sma njena za jedva 20 %" - kaže Lomborg, koji je za svoju tezu proizvoljno odabrao podatke. Naime po podacima FAO-a (2001) površina šuma prije 8000 godina pokri vala je 50 % kopnene površine zemlje, nasuprot 30 % sadašnje površine šuma, a to umanjenje nije 20 % već 40 %. Glede toga, kaže autor G. Grassi, Lomborg je zaslijepljen vlastitim optimizmom i vidi ono što želi vidjeti. Može se zaključiti da se smanjenje površine šuma na globalnoj razini nastavlja, te da povećanje površina u umjerenim zonama ne može kompenzirati uništava nje šuma u tropskim područjima, jer je bitna razlika u kvaliteti i mogućnosti obavljanja određenih funkcija. Postoje, doduše, naznake da se u izvjesnom smislu okoliš poboljšava zahvaljujući povećanoj osjetljivosti prema ekološkim problemima, ali bi bilo pogrešno Lomborgovu knjigu upotrebljavati da se dokaže daje obrana prostora samo kočnica ekonomskom razvoju. Frane Grospić ENCIKLOPEDIJA LOVSTVA (ENCIKLOPEDIA POLOVNICTVA) Jaroslav Cerveny, Pavel Hell, Jaroslav Slamečka i kolektiv Kapitalno djelo iz područja lovstva ugledalo je ove Radi uvida u vrijednost, bogati i raznoliki sadržaj godine svjetlo dana u Republici Slovačkoj. Iz tiska je knjige, uz priložene ilustracije dajemo kratki pregled izašla velika ilustrirana i bogato opremljena Enciklo sadržaja Enciklopedije. pedija lovstva (Enciklopedia polovnictva). Predgovor djelu napisao je dr. Yves L e c o c q , ge Knjiga velikog formata djelo je sedmorice autora neralni sekretar FACE. tekstova, četiri ilustratora i 55 autora fotografija. Cjelokupni sadržaj podijeljen je na 13 poglavlja, a Opseg knjige je 592 stranice, tiskane na kvalitet svako poglavlje ima niz podpoglavlja u kojima se de nom papiru, pisane na slovačkom jeziku i ilustrirane s taljno i svestrano obrađuje tematska cjelina. Zbog oko 1500 fotografija u boji. obimnosti djela prikazani su samo naslovi, a već se po njima vidi njihov sadržaj. Enciklopedija je izdana u nakladništvu Ottovo nakladatelstvi - cesty, Praha, kojemu je ovo 998. publikacija. 715 Poglavlja, podpoglavlja i opseg stranica "Enciklo pedije lovstva": 1. Povjesni pregled lovstva, potpoglavlja: Od lova k lovstvu, Lov u starom vijeku, Povijest lova i zaštite divljači, Povijest lovačkih dvoraca, Lovačka tradi cija, Povijest zaštite prirode u Slovačkoj, Pregled lovačkih i zaštitarskih organizacija, Lovstvo i umjetnost, 45 stranica. 2. Legislativa (Zakonski propisi), potpoglavlja: Ak tualna lovačka legislativa u Slovačkoj, Legislativa Europske unije, 14 stranica. 716 3. Lovstvo i zaštita prirode, 5 stranica. 4. Divljač u staništu, potpoglavlja: Stanište i divljač, Razvoj staništa, Utjecaj naseljavanja na prirodu i staništa, Aktualne značajke staništa, Prirodna sta ništa, 22 stranice. 5. Biologija pernate divljači, potpoglavlja: Koje su karakteristike pernate divljači, Sistematika i opis pernate divljači, 147 stranica. 6. Biologija dlakave divljači, potpoglavlja: Koje su karakteristike dlakave divljači, Sistematika i opis dlakave divljači (sisavaca), 98 stranica. 7. Tragovi divljači, potpoglavlja: Noge i tragovi, Ostali tragovi pernate divljači, Ostali tragovi dla kave divljači, 36 stranica. 8. Genetika divljači, potpoglavlja: Što je genetika, Genetika i lovno gospodarenje, Introdukcija, reintrodukcija i križanje, 10 stranica. 9. Ishrana divljači, 6 stranica. 10. Bolesti divljači, potpoglavlja: Bolesti pernate div ljači, Bolesti dlakave divljači, 17 stranica. 11. Značaj divljači u ekosustavu, potpoglavlja: Pri rodni odnosi u ekosustavu, Utjecaj sredine na div ljač, Utjecaj divljači na sredinu, 16 stranica. 12. Divljač i čovjek, potpoglavlja: Krivolov, Zaštita divljači, Lov divljači, Lovačke trofeje, Lovna ki nologija, Sokolarstvo, Lovačka hipologija, Inten zivni uzgoj divljači, Istraživanje divljači, 116 stra nica. 13. Lovačko oružje, potpoglavlja: Puške, Streljivo, Lovačka optika, Balistika, Praktično gađanje, 23 stranice. Literatura, 2 stranice. Registar, 17 stranica. Na temelju preglednog sadržaja Enciklopedije i op sega poglavlja može se vidjeti sveobuhvatnost i opsežnost ove stručne publikacije. Autori su, u najkraćim crtama, na zadnjoj stranici korica dali najsažetije značajke ove enciklopedije lov stva, koju karakteriziraju sljedeće vrijednosti: • Enciklopedija je djelo poznatih slovačkih i čeških stručnjaka, lovaca, zoologa i fotografa, nastala na temeljima tradicije, stručnosti i znanosti. • Uz tradicijsko lovstvo, enciklopedija obuhvaća po dručje genetike i etologije divljači, • detaljan opis i biologija ostale divljači srednje Eu rope koja je vraćena u prirodu, • detaljan pregled zakona Slovačke i zakona Europ ske unije, kao i drugih međunarodnih propisa koji se tiču lovstva, • jedinstvena obrazovna literatura obogaćena s oko 1500 fotografija u boji, obrazaca, karata i drugog materijala za ilustraciju, • knjiga nije namijenjena samo lovcima već i broj nim drugim ljubiteljima prirode. Ako svemu tome dodamo i bogatu statistiku i pri kaz najnovijih podataka o lovstvu, divljači i trofejima na međunarodnoj razini, tada ovo djelo zaista zaslužu je svaku pohvalu. Ova enciklopedija je jedno od najkompletnijih pu blikacija s lovnom tematikom na području Europe. Svakako bi bilo vrijedno da svaka naša lovačka bi blioteka ima ovo kapitalno i u Europi jedinstveno dje lo, koje se zbog sličnosti jezika lako može čitati i razu mjeti, a ilustracije, grafike, statistika i karte dovoljno jasno prikazuju ono što im je cilj i svrha. Iskrene čestitke autorima na uloženom trudu, za kvalitetu tekstova, slika i ostalih priloga, opsežnost materijala i na kraju za tehničku opremljenost Enciklo pedije lovstva. Doc. dr. se. Marijan Grubešić OSVRT NA DJELO g. MLAĐANA VIDOVICA, dipl. iur. "Tisućljetno štovanje Svetog Eustahija mučenika, zaštitnika lovaca, lovočuvara i šumara, kod Hrvata" U Solinu je 19. rujna 2004. godine, večer uoči obi lježavanja spomendana Svetog Eustahija, promovirano djelo "Tisućljetno štovanje Svetog Eustahija mučeni ka, zaštitnika lovaca, lovočuvara i šumara, kod Hrva ta", splitskog autora Mlađana V i d o v i ća, diplomira nog pravnika, pasioniranog lovca i ljubitelja prirodnih ljepota. Ova publikacija logičan je slijed autorove već godinu dana ranije objavljene monografije "Sveti Eustahije mučenik, zaštitnik lovaca, lovočuvara i šuma ra", u kojoj nas je autor detaljno upoznao s legendama o životu neustrašivog rimskog vojskovođe i strastve nog lovca generala Placida. Njemu se za vrijeme lova ukazao jelen sa svjetlećim raspelom među rogovima, što gaje nagnalo da se zajedno sa svojom obitelji pre717 obrati na kršćanstvo, kada pri krštenju uzima ime Eustahije. U knjizi se jasno kristalizira autorova želja da životnim usponima i padovima, uspjesima i neu spjesima, poganstvom i napokon obraćenjem jednog neustrašivog, nevjernog i bogohulnog vojskovođe Placida, koji je, iako ovjenčan vojnim pobjedama i sla vom s vrha rimskog trona, zbacio poganski lovorov vi jenac s glave i prešao na kršćanstvo, trpeći i boreći se za njega snagom Božje volje, pobjeđujući tako sva is kušenja i sve nepravde, a potom u liku poniznog i bo gobojaznog obraćenika Eustahija, čelično čvrstog i ne pokolebljivo snažnog u vjeri, prikaže toliko željeni procvat svoje Domovine. Od njegove smrti na glasu svetosti 117. godine poslije Krista, ovaj se svetac časti 20. rujna kao najstariji zaštitnik lovaca, lovočuvara i šumara. Novu inspiraciju za pisanjem u čast ovog sve ca Vidović pronalazi u brojnim zapisima svjetskih, a posebice domaćih autora. Iz ovog bogato opremljenog i u boji ilustriranog djela na 175 stranica, spomenimo tek da je kult Svetog Eustahija stoljećima štovan na ovim prostorima od istočne Slavonije do krajnjeg juga u Boki Kotorskoj. O tomu svjedoče zapisi ponajprije hrvatskog književnika, crkvenog kroničara i negdaš njeg osječkog župnika, Antuna Josipa T u r k o v i ć a , u djelu o životu Svetog Eustahija iz 1794. godine, koji se pomno čuva u trezoru Muzeja Slavonije. S druge straM su Slika 1. Naslovnica knjige autora g. Mlađana Vidovića, dipl. iur. "Tisućljetno štovanje Svetog Eustahija mučenika, zaštit nika lovaca, lovočuvara i šumara, kod Hrvata" 718 ne i danas u malom mjestu Dobroti u Boki Kotorskoj, poznatom kao zaljevu hrvatskih svetaca, postoji crkva posvećena upravo Sv. Eustahiju. Slika 2. Svečano predstavljanje knjige 19. rujna 2004. u multime dijalnom centru Zvonimirovog doma u Solinu - promotori knjige redom: mr.sc. Tihomir Florijančić, prof. dr. se. Zvonimir Tucak, don Vinko Sanader, Herci Ganza-Čaljkušić, prof, i prof. dr. se. Ante Škrobonja. Promotori novog izdanja u prepunom multumedijalnom centru Zvonimirovog doma u Solinu bili su don Vinko S a n a d e r , župnik solinske Župe Gospe od Otoka, zatim prof. dr. se. Ante Š k r o b o n j a s Medi cinskog fakulteta u Rijeci, te prof. dr. se. Zvonimir T u c a k i mr. se. Tihomir F l o r i j a n č i ć , s Poljopri vrednog fakulteta u Osijeku, koji su ujedno (s mr. se. Pavlom V r a t a r i ć e m j i recenzenti ovog djela. U ime nakladničke kuće Columna iz Splita govorila je profesorica Herci G a n z a - Č a l j k u š i ć , dok je don Ivo Č o r i ć, osobni izaslanik biskupa kotorskog msgn. Ilije J a n j i ć a , pročitao njegovo pismo podrške i blagoslova. U svojim, djelom nadahnutim, riječima predstavljači su istaknuli da se bogatstvo jednog naro da i njegove kulture, između ostaloga očituje i u štovanju običaja i velikog broja mučenika, blaženika i svetaca, te da ne treba skrivati ponos da jedna plemeni ta ljudska djelatnost, kao što je lovstvo, ima pored Svetog Huberta i više svojih patrona, od kojih je najs tariji Sveti Eustahije, a sve u ime lovaca koji se bore za poštivanje lovačke etike i lovačkih običaja te koji za govaraju dobrobit prema divljači i njihovim stani štima. Djelo predstavlja vrijedan doprinos hrvatskom kulturnom imanju, te njegovoj svjetovnoj i duhovnoj baštini. Hrvatski istinski lovci, dobili su time još jednu potvrdu da njihova briga za životinjski svijet ima svog zaštitnika već skoro devetnaest stoljeća i daje od Boga blagoslovljeno ono što vrijedno rade na dobrobit svim živim bićima na planetu Zemlji. Djelo potiče na raz mišljanja o životu, prirodi i povezanosti prošlosti s budućnošću i ulozi svakog od nas na tom putu. Stoga su predstavljači knjigu preporučili svim čitateljima kojima do srca dopire ekumenska poruka i dobra na mjera kojom je ovo djelo inspirirano. U knjizi se opširno elaborira autorova ideja i inici jativa za obnovom razrušene crkve Svetog Eustahija na brdu Krban iznad Trogira, koja je sagrađena 1348. godine u vrijeme haranja kuge na ovim prostorima. Stoga je u to ime sutradan, na sam spomendan ovog sveca, nadbiskup splitsko-makarski i splitski metropo lit msgn. dr. se. Marin B a r i š i ć , služio je pred više stotina vjernika hodočasnika i u koncelebraciji više svećenika, na ostacima srušene crkve na teško dostup nom vrhu brda Krbana, svetu misu u čast Svetog Eustahija i time ujedno najavio početak obnove ovog vrijednog povijesnog zdanja hrvatske crkvene, kul turne i duhovne baštine. Na ovaj svečani način i sim bolično je bio obilježen početak lovne sezone, koja je svoj vrhunac dosegla 4. studenog na dan Svetog Huberta. Slika 3. Svečanu misu u povodu Svetog Eustahija i početka obno ve crkve na brdu Krban ponad Trogira predvodi msgn. dr. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski mr. se. Tihomir Florijančić Poljoprivredni fakultet u Osijeku MEĐUNARODNA SURADNJA POSJET MAĐARSKIM ŠUMARIMA I TERMOENERGANI NA BIOMASU Djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, mr. se. Jo sip D u n d o v i ć , dipl. ing. šum. - savjetnik direktora, Direkcija, mr. sp. Krešimir Ž a g a r , dipl. ing. šum. -ru kovoditelj Proizvodnog odjela UŠP Našice, Šandor K e c e 1 i, dipl. ing. šum. - stručni suradnik za uzgajanje šuma UŠP Našice, te predstavnici tvrtke OKIT d.d. Za greb dr. se. Nikola Čup in i Boris N j a v r o , dipl. ing. str. posjetili su dana 23. i 24. 8. 2004. g. Sjevernomađarsko šumarsko trgovačko društvo ESZAKERDO d.d. u Miškolcu i Termoenerganu EAS Borsodi Energetika i Kft. u Kazincbarcika u Mađarskoj. Svrha putovanja bilo je upoznavanje s radom nove Termoenergane na šumsku biomasu AES Borsodi Energetikai Kft. u Kazincbarcika i Sjevernomađarskog šumarskog trgovačkog društva ESZAKERDO d.d. u Miškolcu, te organizacije šumarstva u Mađarskoj i proizvodnji šumske biomase kao energenta. Prvi dan, 23. kolovoza 2004. godine Nagy J o z s e f stručni suradnik za mehanizaciju upoznao nas je o organizaciji Sjevernomađarskog šum skog trgovačkog društva ESZAKERDO d.d. Miškolc. Drugi dan, 24. kolovoza 2004. godine Sa Nagy Jozsef posjetili smo: Direkciju Sjeverno mađarskog trgovačkog društva ESZAKERDO d.d. u Miškolcu (u daljnjem tekstu ESZAKERDO d.d.), gdje Slika 1. Nova lovačka kuća nas je primio generalni direktor Janos C s e r e p , dipl. ing. šum. sa suradnicima. Mađarska ima 1,9 mil. ha šuma. Od toga su 60 % državne i 40 % privatne šume. Ulaskom Mađarske 1. svibnja 2004. godine u EU potiče se i stimulira pošumljavanje šuma privatnih šumovlasnika, kao i pošumljavanje oranica koje su bile obrađivane najmanje zadnjih 5 godina. Cilj EU je sma njenje oraničnih površina za 20 %! 719 Eszakerdo d.d. Miskolc je jedno od 19 šumskih dio ničkih društava, koje gospodari sa 108 000 ha državnih šuma na području županije Borsod - Abauj - Zemplen. Šumovitost županije je 26 %. Veći dio šuma leži u sje vernom dijelu sredogorja, a svega 7 700 ha u nizin skom području. Dvije trećine drvne zalihe čine doma će vrste: bukva 22 %, hrast kitnjak 20 % i cer 20 %. manjim dijelom bukva. 60 % ogrjevnog drva do ter moenergane prevozi se željeznicom. Zbog konfigura cije šumskog terena ne isplati se iverati drvo u šumi, već se to radi u termoenergani. Prodajne cijene od 44 €/toni atro po 10 godišnjem ugovoru, odnosno 50 €/toni atro van 10 godišnjeg ugovora pokrivaju troškove proizvodnje d.d. Cijene se korigiraju dogovo rom godišnje ovisno o inflaciji, prosječnoj cijeni ogr jevnog drveta i gorive vrijednosti šumske biomase. Inicijativu za prodaju viška ogrjevnog drveta Termo energani dalo je Eszakerdo d.d. još prije tri godine. Za mjenom ugljena lignita kao goriva sa šumskom bioma som smanjila se emisija C0 2 u Mađarskoj, a prodajom emisije C0 2 Nizozemskoj osigurana su dijelom i fi nancijska sredstva. Iz tih sredstava financira se i razvoj Termoenergane. Slika 2. Direkcija Područja djelatnosti Eszakerdo d.d. su uzgajanje šume, zaštita prirode i okoliša, proizvodnja drvnih sortimenata, lovstvo, turizam, pilanarstvo, izrada parketa i ljepljenih masivnih ploča te servis vozila i strojeva, gradnja i održavanje šumskih i javnih cesta i mostova, prijevoz tereta u javnom prometu, proizvodnja namje štaja, opreme za vrtove i dječja igrališta, Državi plaćaju najamninu za šume od oko 1 mil. kuna godišnje! Eszakerdo d.d. organizirano je u 14 šumarija, 2 pi lane, pogon za izradu elemenata, parketa i ljepljenih masivnih ploča, mehanička radionica za popravak strojeva i vozila, stanica za tehnički pregled te šumska željeznica. Glavna djelatnost Eszakerdo d.d. je gospodarenje šumama. Prosječno godišnje umjetno pošumljavaju oko 500 ha, podižu oko 600 ha novih šuma i oko 6 000 ha njega proredom. Godišnje proizvede 240 000 m3 drvnih sortimenata. 80 % proizvodnje plasiraju na tržište. Oko 40 000 m3 trupaca propile i prerade u vlastitim pogonima za pre radu drva. Od 160 000 m3 prostornog drva (ogrjeva i celuloznog drva) prodaju 70.000 tona ogrjevnog drve ta godišnje putem 10-godišnjeg ugovora Termoenergani AES Borsodi Energetikai Kft, Kazincbarcika. Potre be Termoenergane su oko 250.000 tona ogrjevnog dr veta godišnje. Tennoenergana preuzima ogrjevno drvo dužine od 1 - 6 m i max. promjera do 60 cm po cijeni od 44-50 €/tona atro na prosječnoj daljini prijevoza od 40 km; 60-70 % ogrjevnog drveta čini cer, hrast te 720 Slika 3. Skladište ogrjevnog drveta Slika 4. Iveranje Termoenerganu AES Borsadi Energetikai Kft. u Kazincbarcika, gdje nas je primio direktor projekta Dr. Istvan Av e d (u daljnjem tekstu Tennoenergana). Kapacitet Termoenergane je 170 MWe električne energije i 30 MWt toplinske energije u obliku pare za Slika 5. Prodaja struje obližnju kemijsku industriju. Do nedavno su isporuči vali i vrelu vodu za grijanje grada Kazincbarcika. U Termoenergani imaju 10 kotlova nazivne snage od 100 tona pare na sat. Od 10 kotlova danas radi 7 kot lova, a tri su preuređena 2003. godine za loženje na bio masu umjesto na ugljen lignit. Jedan kotao na biomasu koristi piljevinu (izgaranje u vrtložnom sloju), a dva kotla sječku (izgaranje u fluidiziranom sloju). Kotlovi proizvode paru temperature 490 - 500 °C, tlaka 70 bara, koja pokreće ukupno 6 turbina, od kojih su tri kondenzacijske (proizvode samo električnu energiju) snage 32 MWe. Svaki kotao ima termički kapacitet oko 80 MW. Kao osnovno gorivo koristi se domaći ugljen lignit, relativno loše kvalitete i gorive vrijednosti 9-10 MJ/kg, dok je kalorična vrijednost ogrjeva atro 11-12 MJ/kg. Ukupna efikasnost postrojenja je 25 %, a cijena isporu čene električne energije je 18,50 forinti/kWh 1 kn = 33 forinte). Cijena električne energije određena je 10 go dišnjim ugovorom sa državom. Termoenergana radi ci- jelu godinu, uz isključenje samo pojedinih kotlova radi remonta i manjih kvarova. Zbog velikih potreba za biomasom, u konačnici će trebati čak 400.000 tona bomase godišnje, Termoener gana ima velikih problema s opskrbom. Danas Termoenergana kupuje šumsku biomasu: 70.000 tona od Eszakerdo d.d. Miškolc, drugih šumar skih sve do Budimpešte (u krugu do 200 km), i iz Slova čke. Osim toga nabavlja 30.000 tona biomase iz drvne industrije (piljevina) 15-20.000 tona iz poljoprivrede kao ljuske suncokreta, a u pregovorima su i sa su sjednim šumarskim poduzećima Ukrajine i Rumunjske. Uskoro počinju i s podizanjem energetskih kultura i plantaža na kojima planiraju dobivati 180.000 tona biomase godišnje. Prodana toplina iz elektrane naplaćuje se 1.000 forinti/GJ i predaje u obliku pare temperature 380 °C 390 °C i tlaka 29 bara, za kemijsku industriju. Investitor u Termoenerganu je američka tvrtka Applied Energy Services (AES), koja je i 100 % vlas nik. AES ima oko 100 energana širom svijeta. U Termoenergani je 160 zaposlenih. Nova postrojenja na biomasu financirana su s 55 % kredita banke, 20 % od prodaje C0 2 kapaciteta Nizozemskoj, a ostatak od 25 % je bio leasing strojeva (iverača) iz Italije. Prema Koyoto protokolu Mađarska ima obvezu smanjenja emisije C0 2 za 5 - 6 % u razdoblju 2008. 2012. godine u odnosu na baznu 1986. godinu. U prilogu su i slike postrojenja i skladišta ogrjevnog drveta u Termoenergani (slike 2. i 3.), te upravne zgrade Eszakerdo d.d. u Miškolcu (slika 1.) s general nim direktorom Janos Cserepom. Mr. se. Josip Dundović, mr. sp. Krešimir Žagar IZLOŽBE JESEN U LICI - 6. TRADICIONALNA IZLOŽBA U gospićkoj gradskoj športskoj dvorani održana je 9. listopada tradicionalna izložba "Jesen u Lici" u or ganizaciji Ličko-Senjske županije i Centra za razvoj poduzetništva. Cilj organizatora je predstaviti javnosti proizvodne potencijale malih gospodarstava i poduzetnika, te svih onih koji proizvode prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode, čuvajući tradiciju ličkoga kraja. Mnogo brojni posjetitelji imali su priliku vidjeti bogatstvo i raznolikost tradicijskih proizvoda ovog područja. Izloženi su prehrambeni proizvodi, stare sorte voća, proizvodi od vune, gline i drveta, umjetnički radovi, knjige i promidžbeni materijal te izlošci lova i ribolova. Na štandu Uprave šuma - Podružnica Gospić, uz predstavljene stručne publikacije i promidžbeni mate rijal pozornost djece privukao je preparirani vuk iz šu marije Otočac. U segmentu prerade drveta interesantna je izložba starih alata za obradu drveta koju je izložila obrtnička radionica "Majstorina" iz Otočca, bogati asortiman 721 Preparirani vuk na štandu Hrvatskih šuma - Podružnica Gospić kućnih potrepština, stolica, tamburica i dr., proizvodi obitelji Rožman iz Kutereva te umjetnički radovi u drvetu autora Ante Bublića iz Brinja. Izložba "Jesen u Lici" dala je doprinos poznavanju običaja ličkoga kraja te očuvanju tradicije, a prigodni kulturno-umjetnički program uz pjesmu i ples oboga tio je sadržaj ove gospodarske i kulturno-umjetničke manifestacije. Frane Grospić U POVODU PRVE SAMOSTALNE IZLOŽBE SLIKA MARIJE GLAVAŠ, dipl. ing. šum. U KRASNU Povećala se malobrojna šumarska umjetnička kolonija U sklopu svečanog otvaranja "Krasnarskog parka" 17. 7. 2004.g. u Krasnu je priređena i prva samostalna izložba slika naše mlade kolegice Marije G l a v a š . Naime, nakon svečanog otvaranja i razgledavanja Par ka upriličeno je i svečano otvaranje njezine izložbe. Tom prilikom u središnjem dijelu Parka nazočnima se obratio mr. Dino T r t o v a c , akademski slikar, koji je govorio o slikarstvu Marije Glavaš. On je svakako naj kompetentnija osoba, jer je mlada slikarica ove godine završila slikarsku školu "majstoricu" pod njegovim vodstvom. Govoreći o njezinom slikarstvu promotor mr. Dino T r t o v a c podijelio gaje u četiri teme (moti va), i to: cvjetni u olovci, prigradski (osobito turopolj ski), teme s Interneta te studijske teme nastale u školi. Njezina tehnika kreće se od olovke, pastela u bojama do ulja na platnu. Prema njegovim riječima studije, ugljeni, olovka, pasteli i ulja logičan su slijed njezino ga viđenja i preživljavanja svijeta. Ti suptilni motivi cvjetova, jeseni, prigorja, pročelja kapele svete Barba re, grba plemenite turopoljske općine i ostalih turo poljskih motiva, autorica slika s lakoćom i velikom perfekcijom. Osim toga, mlada je slikarica zaigrana 722 motivima s Interneta, koji su oplemenjeni vlastitom imaginacijom u verziji Pop-Arta. U svojim najnovijim studijama, kao primjerice slike - mali Romi, čistači ci pela, razigrani dječaci i djevojčice, slikarica ulazi u Slika l.Na svečanom otvaranju izložbe u "Krasnarskom parku' promotor mr. Dino Trtovac (četvrti slijeva) do njega Marija Glavaš dipl. ing. šum. svijet koji je zanimljiv mnogim generacijama slikara. Mlada je umjetnica duboko zaronila u svijet slikarstva s izvanrednom perfekcijom, senzibilitetom i sustavno šću te ponajprije svojom darovitošću. Svijet slikarstva, kako naglašava mr. Dino Trtovac, široko je otvorila, pa se pred njom nalazi najljepši put koji vodi na Aka demiju likovnih umjetnosti. Mr. Dino Trtovac potom je proglasio izložbu i svečano otvorenom, koju su po sjetitelji razgledali ispred kuće njezinih roditelja. Eks ponati su zatim preseljeni u prostorije NP "Sjeverni Velebit" u Krasnu, gdje su bili izloženi do 20. 8. 2004. g. Ovom je prilikom slikarica odabrala dvadesetak ra dova po svom izboru. Izložba je bila dobro posjećena. U tome su prednjačile mnogobrojne skupine i pojedin ci koji su za ljetnih mjeseci posjetili Krasno i Velebit. Mnogi posjetitelji pokazali su interes za kupnju slika, ali slike nisu bile za prodaju. Slika 3. Razigrana romska djeca i čistači cipela, rad slikarice Mlada slikarica Marija Glavaš, dipl. ing. šum. ro đena je u Zagrebu, 12. 4. 1975. g. u obitelji šumara oca prof. dr. Milana i majke prof. Adele. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Zagrebu, a zatim i Šumarski fa kultet na šumsko-gospodarskom odsjeku 1998. g. Za poslila se u Hrvatskim šumama kao pripravnik, a zatim kao revirnik u rasadniku Šumarije Velika Gorica. Po četkom studenog ove godine raspoređena je na mjesto stručnog suradnika na praćenje osnova u Odjelu za uređivanje šuma Uprave šuma podružnice Zagreb. Osim slikanja, mlada umjetnica zaokupljena je i poezi jom. U svojim još neobjavljenim pjesmama osobito je očarana ljepotama Velebita i Krasna. Očito se radi o osobi sretnih kombinacija slikarsko-pjesničkog talen ta, pa je pred njom svakako lijepa budućnost. Zasigur no ćemo u bliskoj budućnosti biti svjedoci njezine daljnje afirmacije. U tom svjetlu poželimo joj još puno uspjeha u budućem stvaralaštvu. I na kraju jedna njezi nu pjesmu "Gorska vila", koju je s puno senzibiliteta i ponosa recitirao njezin otac na završetku svečanog otvaranja "Krasnarskog parka", koja glasi: Slika 2. Nehaj, rad slikarice Gorska vila Jelo moja sa sivog kamena Oj kraljice uvijek mi zelena Diko moja još neopjevana Ispod snijega duša uspavana Kuda stremiš silo u visine Blago oku di se s grana soko vine Suzo moja suzo radosnice Gorska vilo vilo ljepotice Oka blago nemoj mi nestati Moramo te srcem sačuvati Vice Ivančević 723 EKSKURZIJE POSJET BAVARSKIM ŠUMARIMA od 28. rujna do 2. listopada 2004. Hrvatsko šumarsko društvo, Ogranak Vinkovci, okuplja 290 članova s područja Vukovarsko-srijemske županije i provodi brojne aktivnosti. U radu naglasak se ponajprije stavlja na struku, pa se redovito organizi raju stručna predavanja, a često i ekskurzije, zanimlji ve zbog stručnog, ali i turističkog gledišta. Na jednoj takvoj, vrlo uspješnoj ekskurziji, članovi društva bili su od 28. rujna do 2. listopada. Riječ je o posjetu bavar skim šumarima u oganizaciji Bavarskog šumarskog društva, tijekom kojega su se hrvatski šumari upoznali s aktualnostima bavarskog šumarstva. Naše odredište bilo je mjesto Kelheim, koje se nalazi 100 kilometara sjeveroistočno od Miinchena, a do maćini su se pobrinuli za raznolik program ispunjem brojnim sadržajima. Jedan od njih bio je i posjet šumari ji Ebersberg te upoznavanje s gospodarenjem smrekom. Riječ je o prije 100 do 150 godina podignutim kultura ma smreke, dakle umjetno uzgojenim šumama, u koje bavarski šumari sada unose listače (bukvu), budući da 724 monokulture nisu poželjne zbog toga što lakše oboljevaju. Isto tako slabo zakorovljena smreka podložna je vjetroizvalama, koje su tamo česta pojava. Posebna tema bio je i utjecaj divljači na šume, kao jedan od problema s kojima se susreću bavarski šumari. Jednako zanimljivo bilo je i tijekom posjeta Šumarskom muzeju Ebersberg., mjestu koje je manje klasičan muzej s eksponatima, a više škola, odnosno svojevrstan edukacijski centar za upoznavanje sa šumarstvom učenika osnovnih i srednjih škola. Između ostaloga, posebnu pozornost u muzeju pobuđuje, vjerojatno najveća na svijetu, maketa iglice smreke, dužine šest metara, sa svim vidljivim sastavnim dijelovima. Naši su se šumari, naravno, upoznali i sa samom šu marijom Kelheim, na čijem je području locirana i Ba varska škola za izobrazbu privatnih šumoposjednika Goldberg. U Bavarskoj je, ovisno o pojedinim dijelovi ma, 45 do 52 posto šume u privatnom vlasništvu i inte res je šumarske struke da šumoposjednici steknu obra- zovanje kako bi mogli dobro gospodariti svojim šumama. Upravo tome služi ova vrlo moder no uređena škola internatskog tipa, koja uz stručnu izobrazbu nudi i brojne druge sadržaje za upotpun javanje slobodnog vremena. Kako studijska putovanja koja organizira vinkovački Ogranak Hr vatskoga šumarskog društva uz stručni, uvijek imaju i onaj turisti čki - zabavni dio, taj sadržaj nije izostao ni ovaj puta. Tako se kao posebno atraktivan ističe posjet Oktoberfestu, jednom od svjetski prepoznatljivih turističkih simbola grada Miinchena i Bavarske, a iz među ostaloga, jednako je dojmlji va bila i vožnja čamcima klancem Dunava. Bavarci su najavili uzvrat ni posjet Vinkovcima iduće godine, gdje će prevoditelj biti upravitelj šumarije Vukovar Željko Majer, dipl. ing., koji je ovaj posao izvrsno obavio i prilikom ovog putovanja. I. Gregorović IZLET U ISTRU HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OGRANAK ZAGREB Izlet u Istru planirali smo za proljeće, ali zbog raz nih organizacijskih problema uspjeli smo ga realizirati tek 4. i 5. listopada. Možda i bolje, jer jesen u Istri pru ža nezaboravan ugođaj. Autobusom Šumarskog fakulteta krenuli smo rano s Trga Mažuranića i već nakon nekoliko sati bili s onu stranu tunela Učka, gdje su nas dočekali naši domaćini i upoznali s programom našeg boravka u Istri: 1. dan: posjet Humu, najmanjem gradu na svijetu, putovanje kroz središnji dio Istre, pokraj Buzeta do Motovuna, smještaj i ručak, iza ručka posjet Motovunskoj šumi i akumulacijskom jezeru Butoniga, večera i spavanje u hotelu "Kaštel" u Motovunu. 725 2 . (hiti: ustajanje, doručak, putovanje autobusom do Fa zane, u 10 sati prijevoz brodicom do Velog Brijuna, razgledavanje otoka uz pratnju stručnog vodiča, povratak brodom te autobusom do konobe "Volte" u Kozarima, ručak oko 16 h, oproštaj i povratak u Zagreb. Naši domaćini tijekom našeg boravka bili su Mario M a r e č i ć dipl. ing., voditelj Uprave šuma- Podruž nica Buzet, Ivan Pen t e k , dipl. ing. upravitelj šumari je Pazin i predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Ogranak Buzet, Mladen Ć ale ta, dipl. ing. upravitelj šumarije Buzet. Slika 2. Mladen Ćaleta, upravitelj šumarije Buzet i Ivan Pentck, upravitelj šumarije Pazin i predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva - Ogranak Buzet Slika 1. Voditelj Uprave šuma Podružnice Bu zet g. Mario Marečić, dipl. ing. šum. Informacije koje smo dobili od naših gostoljubivih domaćina i dojmovi koje smo doživjeli za vrijeme na šeg boravka, ne bi stali na sve stranice ovoga časopisa. Prije ulaska u grad Hum, domaćini gospoda Ma r e č i ć i P e n t e k , upoznali su nas s organizacijom Po družnice, šumskim zalihama, načinom gospodarenja, etatom i dr. Ova podružnica gospodari s vrijednom šumskom površinom, skromnog šumskog fonda i ma log etata, ali velikog potencijala, koji se očituje u po voljnoj klimi, raznolikosti vegetacije i velike vrijedno sti šumskog zemljišta, od kojega je značajan dio u pri vatnom vlasništvu. Posjet Humu, najmanjem gradu na svijetu, koji ipak ima sva obilježja srednjovjekovnog grada, a koje ga su po tradiciji napravili istarski divovi od materijala koji im je preostao poslije gradnje velikih istarskih gradova, trajao je kratko. Crkva, središnji mali trg, ka726 menim pločama pokrivene malobrojne kratke ulice sa starim kućama u kojima stalno živi svega desetak sta novnika, koji sami biraju svog gradonačelnika, izaziva čudesan osjećaj prošlosti. Nakon vožnje kroz prekrasni dio središnje Istre, po kraj Buzeta, Istarskih toplica, dolinom rijeke Mirne i Motovunske šume, stigli smo autobusom do podnožja zidina staroga grada Motovuna, koji dominira nad do linom Mirne. Uskim ulicama Motovuna uputili smo se prema središtu grada. Prošli smo ulicom u kojoj je ži vio i radio šumar i izumitelj češkog porijekla Joseph R e s s e l (1793-1857), kojega povijest pamti po izumu brodskog vijka, a koji je izazvao pravu revoluciju u brodograditeljstvu. Stigli smo do starog ali obnovlje nog hotela "Kaštel" s udobnim sobama i dobrim resto ranom. Rakija "biska", pripravljena s imelom, lovački ručak i malvazija, vratili su nam snagu pa smo se na kon ručka uputili na obližnje jezero Butoniga, a zatim u Motovunsku šumu. Akumulacijsko jezero Butoniga umjetno je jezero na istoimenoj pritoci Mirne, kapaciteta 20 milijuna ku- Slika 3. Ing. Ćaleta s grupom izletnika na zidinama Motovuna (Foto: Bolont) bika vode, koje uz stari Rimski vodovod opskrbljuje Istru pitkom vodom. Motovunska šuma ima sva obilježja tipične nizin ske šume, čiji opstanak ovisi o razini podzemne vode rijeke Mirne. Lužnjak, jasen, brijest i druge vrste tipi čni su elementi nizinske šume. Na rubnome dijelu na lazi se kultura taksodija koja datira još iz 30-ih godina prošloga stoljeća. To su ogromna, prekrasna stabla sa širokom piramidalnom krošnjom, ravnoga debla i koljenastih izraslina korijena, koje do visine jednog me tra izlaze iz vlažnoga tla. Posebno obilježje Motovunske šume je to stoje ona "epicentar" poznatog istarskog tartufa, koji se u Istri javlja ispod površine zemlje u dolini rijeka Mirne i Raše. Ima ih više vrsta, a najpoznatiji je plemeniti bije li tartuf (Tuber magnatum Pico) čija vrijednost doseže iznos od nekoliko tisuća Eura po kilogramu (ovisno o veličini). Najvećega do sada je u listopadu 1999. g. na šao gospodin Giancarlo Z i g a n t e . Težio je 1,31 kg i upisan je u Guinnessovu knjigu rekorda. Ova kulinarska delicija, na granici hrane, začina i afrodizijaka, ujesen aktivira mnogobrojne tartufare sa psima tragačima različitih pasmina i to podsjeća na zlatnu groznicu. Tijekom sezone pronađe se oko 5 tona bijelog tartufa i mnogo više ostalih vrsta. Mi smo u ve černjem obroku kušali "razumnu" dozu i lako je povje rovati da uz dobro vino ima čudesno djelovanje. Prije povratka u hotel "Kaštel" posjetili smo lugar nicu u Livadama, mjestu gdje se događaju mnogobroj ne manifestacije. Drugi dan krenuli smo rano autobusom do Fazane, gdje smo se već u 10 sati popeli na brodić koji nas je za 10-ak minuta prevezao preko 3 km širokog Fažanskog kanala do lučice Velog Brijuna. Brijunski otoci, njih ukupno 14, površine 736 ha (Veli Brijun ima površinu od gotovo 700 ha), ukupnog opsega od 46,6 km, predstavljaju veličanstveno djelo prirode i čovjeka koji je oblikovao tu ljepotu prirode, Slika 4. Veli Brijun - grupa izletnika okupljena oko masline stare 1600g. vodeći računa da ne poremeti sklad tišine i života. U lučici Velog Brijuna sjeli smo na izletnički vlak (ima ih više) i uz pratnju stručne voditeljice krenuli na obila zak otoka. Tijekom više od 2 h vožnje dobrim putovi ma upoznavali smo se s poviješću otoka od ilirskog doba do današnjih dana. Intenzivni razvoj otočja počinje 1893. g., kada je njihov vlasnik Paul Kupelwieser, austrijski industrija lac, počeo stvarati na Brijunima turističko središte eu ropskog visokog društva. Bilo je potrebno prethodno sanirati malarična područja, u kojoj je akciji osobno sudjelovao bakteriolog i nobelovac Robert Koch. Poslije rata, u razdoblju od 1947. do 1980. godine razvoj otočja vezanje za ime Josipa Broza Tita, koji je na Velikom Brijunu imao službenu, a na otoku Vangi privatnu rezidenciju. Tada su Brijune posjetili mnogi državnici koji su odsjedali u luksuznim objektima, okruženi okolišem i sadržajima koji se rijetko gdje u svijetu mogu naći na jednome mjestu. Posebna briga posvećena je prirodnim i kulturnim vrijednostima. Na otoke su naseljene mnoge egzotične vrste životinja i biljaka, a u safari parku nastanjene su žirafe, antilope, zebre i mnoge druge životinjske vrste. U zoološkom vrtu nalaze se slonovi (koje je poklonila Indira Ghandi), tigrovi, lavovi, leopardi i druge životi nje. Danas se brojno stanje zbog šteta na vegetaciji odr žava na oko 700 grla jelena i 300 grla muflona. Na oto ku žive mnoge autoktone vrste te vrlo veliki broj ptica. Slika 5. Predsjednik HŠD-a ogranka Buzet Ivan Pentek pozdravlja izletnike na rastanku u konobi "Volte" u Kozarima 727 Brijunski otoci su 1983. g. proglašeni Nacionalnim parkom, pa su se iz toga razloga prestale uzgajati mno ge životinje, čiji je život vezan za zatvoreni prostor (osim slonova koji se još nalaze tamo). U razgledavanju otoka proveli smo 4 h, vidjeli smo mnogo, ali je sigurno da bi za detaljno upoznavanje otočja trebalo više vremena. Mnogi od nas smo prvi put posjetili Brijune i trebat će vremena srediti dojmo ve, jer sve ono što smo prije čuli o ovom čarobnom otočju nije ni blizu osjećaju koji se stekne nakon i tako kratkog boravka. U dva sata brodićem smo preplovili Fažanski kanal te Istarskim ipsilonom stigli do konobe "Volte" u Kozarima, gdje je organiziran ručak i opro štaj s domaćinima. Nakon izmijenjenih zdravica, poz- drave domaćina gospodina Penteka, predsjednika Ogranka i zahvale na gostoprimstvu našeg predsjedni ka, bili smo spremni za povratak u Zagreb. Prije odlaska pozvali smo naše domaćine da nas posijete u Zagrebu i da im mi na Medvednici vratimo bar dio one gostoljubivosti koju su oni pokazali prema nama. Zahvaljujemo im, kao i Upravi HŠ što su nam omo gućili ovaj krasan izlet. Zahvaljujemo i Šumarskom fakultetu i našem vozaču Marijanu, koji nas je sigur nom vožnjom vratio na Trg Mažuranića oko 21 h. Frane Grospić POSJET HŠD O G R A N A K D A L M A C I J A SPLIT ŠUMARIMA ISTRE Na sastanku UO Hrvatskog šumarskog društva ogranak Dalmacija, krajem rujna razmatrano je o stručnoj problematici, a još više o društvenom djelo vanju članova našega ogranka. Uz nekoliko prijedloga kako ugostiti HŠD ogranke Bjelovar i Karlovac u listo padu, marom našeg predsjednika dr. se. Vlade T o p i c a l umješnim konkretiziranjem mr. se. Zorana Đ u r d e v i ć a te tehničkom izvedbom tajnika Društva dipl. ing. Ivana M e 1 v a n a uslijedili su pozivi svom članstvu za planirani posjet Istri od 14. do 16. listopada. Bila je to treća organizacija posjeta šumara Dalmacije u krat kom vremenu, krajnjim rubovima Lijepe naše. Naime, u svibnju 2003. bili smo gosti HŠD ogran cima Vinkovci i Osijek, najistočnijem gradu HrvatskeIloku na Dunavu (Š.L. br. 5-6, 2004), a u svibnju 2004 posjetili smo naše kolege u Dubrovniku i najjužniji kraj Hrvatske, Rt Oštro na poluotoku Prevlaci, čvrstoj utvrdi, nekad Austrougarskoj tvrđavi, na kojoj se vi- hori Hrvatski stijeg. Sada treći put, posjećujemo najza padniji dio domovine Poreč, zahvaljujući kolegama iz Istre, ponajviše dipl. ing. Cedomiru K r i z m a n i c u . Naš posjet bio bi sjeverozapadni dio, gdje Mura ulazi u Republiku Hrvatsku, primjerice Sv. Martin na Muri, da nam svetac bude na pripomoći. 14. listopada 32 člana Društva, pod nadzorom Đurđević-Melvan krenula su u 10 sati autobusom prije voznika "Otisak Tours" iz Splita, za Istru. Ovaj put u autobusu nije bio nazočan band "Garig", ali je veseloj i ugodnoj atmosferi znatno doprinjeo naš kolega i kozer u prepričavanju šaljivih događanja dipl. ing. Branimir B a r i č e v i ć , od mila zvani "Baričko". Tako je naše dugo putovnje prolazilo sve dok se nismo domogli prijevoja Vratnik na Velebitu sa 700 m n/v, spustom i slalomom do "Senjske drage" prizemljili na 0 m n m, zatim krivudavom Jadranskom magistralom ubrzo ugledali robusni vijenac Ćićarije s Učkom, koja se od mora uspinje nebu i Bogu s kotom od 1401 m. Kršna krška planina boranjem Dinarida, tvrdog vap nenca iz razdoblja mezozoika iz naslaga kredne forma cije, svojim grebenom u dužini od 23 km, činila je be dem Istre prema istoku, te priječila izravan ulaz kop nom u pitomu relativnu visoravan istarskog poluotoka. Ta robusna ljepotica Istre pod kojom su se rađali i umirali ljudi s obje njene strane, opjevana i ispjevana od istarskih poeta, npr. Drage Gervais-a: "Pod Učkun", ko jom je oslikao prepoznatljivo i toplo Istru stihovima: Slika 1. Brijuni, ispred stare masline (Foto: Z. Đurđević) 728 "Pod Učkum kućice bele, miće, kot suzice vele. be li zidići, čarjeni krov ići na keh vrapćići kantaju pa pjesme topline istarskih ljudi: "Tri nonice" i "Nonići" ili Mate Balote (alias Mijo Mirković), dirljive i slikovite pjesme o kozi kojom je označen grb Istre, a i u dijelu grba Republike Hrvatske ili pak Vladimir Na zor, dalmoša zaljubljenika u Istru i njegovog snažnog "Veli Jože". Ta "stara gospoda" Učka obučena u maskirnu odo ru prelijepih boja jeseni sa strane s koje smo joj prišli, na haljini od vrha gdje joj je malo hladnije, zakrilila se šumom medunca i crnog graba, a tamo nešto niže gdje je i toplija i "mekša" meduncem i naravno bijelim gra bom, a s nogama u moru okružila se lovorom i istar skim krupnim i slatkim marunom (pitomi kesten). Svim tim zakrilila je svojim bujnim poprsjem pitores kna naselja, počevši od ljepotice Opatije, nekad Aus trougarskog raskošnog ljetovališta i zimovališta, do bi sera malih mjesta: Ike i Ičića Ive Robića, Lovrana, Moščenićke drage, Brestove, odakle se Plominskim zaljevom moglo prodrijeti u srce Istre. dine. Dobili smo osnovne spoznaje kako obavljaju gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na povr šinama ukupno 7115,47 ha državnih šuma, na dvije gospodarske jedinice: "Dubrava" (4113,56 ha) i "Lim" (3001,91 ha) te posebice o nadzoru u zaštiti šuma od požara tijekom ljeta, pružajući takvu zaštitu i uz ostale zakonske obveze i na dodatnih 6200 ha privatnih šuma. Istaknuo je G.J."Lim" na padinama Limskog kanala s 1000 ha, koje su dijelom pod posebnom zaš titom (200 ha crnogorice), crnoga bora, zelena duglazija, američki borovac, cedar, smreka i grčka jela, podignute 1962-1967. Šumarija Poreč usmjerila se po novno, kao i prije 90-tih godina, radovima hortikulture glede razvoja turističkog gospodarstva i izgradnje hotelskih objekata te održavanja postojećih zelenih po vršina. Poznato je daje baš iz 12 razloga parkovnih po vršina i uređenih otvorenih površina u vrhu turističke ponude, pobirući brojna priznanja i nagrade. Na taj na čin ostvaruju dodatna financijska sredstva, stoje i in tencija HŠ u problematičnom vremenu financiranja gospodarenja šumama. Sve planske obveze "klasič nog" gospodarenja šumama, ali i dodatne hortikulturne radove provodi i obavlja s još 17 djelatnika od kojih je još jedan dipl. ing. šumarstva, 3 šumarska tehničara, 1 vrtlarski tehničar, 1 ekonomski tehničar i 11 radnika. Uz istarsko vino Malvaziju i Teran, s kojim nas je počastio kolega Cedomir, ćakulalo se, zapivalo i zaplesalo do sitnih sati, kako bi svježi rano krenuli prema Brijunima. Slika 2. Pula, ispred arene (Foto: Z. Đurdcvić) Izlaskom na zapad iz tunela Učke, napuštamo i dio Bijele Istre s krškim obilježjima, otvara nam se širok pogled na niže razvedeni kraj, takorekuć visoravan Si ve Istre. Na flišnoj podlozi, ali iznenađujuće zelenoj i obra đenoj s putokazima brojnih cesta prema središnjem gradu i županijskom središtu u srce Sive Istre Pazinu, ali i našoj destinaciji Poreču u Crvenoj Istri, kamo nas upućuje zelena škoda s domaćinom dipl. ing. Čedomirom Križmanić, upraviteljem Šumarije Poreč. Usput nim razgledavanjem okoliša iz autobusa laik bi se upi tao: da li taj kraj pripada kršu? Već oko 18 sati stigli smo paradigmom lijepih stihova Drage Gervais-a: "Cestice bele, tanki putići po keh se vozići pejaju" do našeg odredišta u Poreču. Nakon kraće stanke, kolega Križmanić obavijestio nas je o planu boravka u Istri te o sutrašnjem posjetu Nacionalnom parku "Brijuni", proglašenog 1983. go Slika 3. Kolega Porin u zanosu pjesme (Foto: Lj. Klade) U rano tmurno i vlažno jutro, sretni da se na obzor ju mora vedri, nakon polusatne plovidbe iskrcavamo se na Veliki Brijun okupan suncem i vedrinom. Na gatu predaje nas kolega Čedomir vodiču s kojim ćemo obići Veliki Brijun, na kojemu ima ukupno 275 km putova. Elokventna g-đa Branka upoznaje nas s brojn im sadržajima i povješću Brijuna. Otočje Brijuni (talijanizirani naziv Brioni) čini 14 otoka, od kojih 2 veća: 729 Veli (690 ha, dug 4.5, širok 3 km) i Mali Brijun, te treći vrlo poznat, teško dostupan "običnim smrtnicima" Vanga, obitavalište druga Tita. Brijuni se pružaju u du žini od 6 km, a od Fazane udaljeni 2 km. Najviši vrh je na V. Brijunu s kotom 42 m, imenom Straža, na kojoj se nalazi tvrđava "TEGETTHOF" iz doba Austrougar ske. Tlo je prekriveno crvenicom, na kojoj se izmjen juju prostrane travnate površine s gustim šumama hrasta crnike i lovora koje prekrivaju 50 % površine otoka, što se doima izgledom velikog golf igrališta. Ljeta su ugodna s prosječnom temperaturom od 22,5 "C, a siječanjska 5,8 °C, sa 900 mm padalina. Na otoku postoje 3 hotela, a iz vremena Titovog boravka i 6 vila, od kojih su 3 pripadale: po zanatu abađiji, a po vokaciji političaru Aci Rankoviću, druga Vladimiru Bakariću, a treća Edvardu Kardelju. Ostale tri koristio je drug Tito kao rezindencijalne objekte. Tek 1984. otvorenje za po sjet pučanstvu. Otoci su bili naseljeni u predpovijesno doba prije 4000 godina, a od 177 godine borave Rim ljani, od kojih datiraju i nalazišta arheoloških ostataka iz I. stoljeća, najljepše uvale otočja, "Verige" V Brijuna. Selidbom naroda izmjenjuju se mnoge vlasti od Ostrogota, Bizanta, Franaka, Mlečana, Napoleona, a Brijune od Mlečanina Franginija 1893. kupuje industri jalac Wild, a taj preprodaje austrijskom magnatu čelika Paulu Kupelwieseru, koji ga pretvara u ljetovalište. Kako je na V Brijunu bilo močvara, prijetila je opasnost od malarije, pa je Kupehveiser doveo Nobelovca dr. Ro berta Kocha, koji je uspio sanirati močvare od 19001901 g. zatrpavanjem depresija. Kupleweiser postavlja spomen-ploču dr. Kochu, te u čast stjecanja Nobelove nagrade podiže skladnu aleju pinije (1905. god.). Vlakićem po cesticama pregledali smo mnoga zna čajna povijesna nalazišta, maslinu staru 1700 godina, koliko i grad Split u kojemu smo ove godine slavili njegovu obljetnicu rođendana i postojanja. Prošetali safari-parkom pokraj žirafa, zebra, deva, antilopa, no jeva i indijskih svetih krava, te "zatočeništva" slona Sonny i slonice Lanke. Vlakić se zaustavio na počet nom mjestu kod muzeja Josipa Broza Tita. U prizemlju se nalazu balzamirane uginule divlje životinje zoološ kog vrta i safarija, a na katu izložbeni postav fotografi ja boravka Tita na Brijunima, iz 1947. g. kada je prvi put stupio na Brijune te poslijednjom fotografijom 29. kolovoza 1979. u bijelom odijelu, već teško bolestan. U Titovo doba Brijune je posjetilo 250 svjetskih odličnika, a medu njima 90 predsjednika država. Izložbu mnogobrojnih fotografija kroz dvije poveće dvorane pregledao sam zajedno s mojim kolegom Baričkom, pa smo usputno komentirali kako je drug Tito po svom izvornom zanatu bio kovač, kasnije prek valificiran u bravara koji je istovremeno svirao glaso vir, govorio ruski i engleski, služio se s još ponekim jezikom, koji je napisao tomove i tomove knjiga i memoara. 730 Slika 4. Barićko na izložbi (Foto: Z. Lalić) Nastavili smo posjet Istri, ravno prema Puli, najve ćemu gradu Istre, burne prošlosti. Poradi malo raspoloživog vremena "prošarali" smo je našom "strijelom" saznavši da se razvila iz predantičkog doba procvatom u vrijeme cara Augusta, prošli pored slavoluka Sergijevaca (I. stoljeće), zastali kod simbola Pule-Arene iz 1-2 stoljeća te doznali da brojni okupatori i zaposjednici tijekom stoljeća napuštaju Pulu kao posljednji Englezi 15. rujna 1947., i predaju je Jugoslaviji. Stižemo napregnutim programom po vedrom i sunčanom vremenu u Rovinj, na rivu, gdje nas dočekuje upravitelj šumarije Rovinj, dipl. ing. Ma rijan K o l i ć s revirnikom dipl. ing. P a j i ć e m i vodi nas u restoran "Terrazza panoramica lovor" s prelije pim pogledom na stari uzvišeni grad okupan suncem, iz kojega se u nebo vinuo vitki zvonik crkve Sv. Eufemije, na vrhu s pozlaćenim kipom svetice zaštit nice pomoraca, a okreće se ovisno o smjeru vjetra. Upoznali su nas da gospodare sa 6220 ha šuma i šum skog zemljišta na gospodarskim jedinicama: "Rovinj" (4793 ha) te G.J. "Rovinj - posebne namjene prio balnog područja" (1427 ha) u kojima se nalaze kulture crnogorice, panjače cera i medunca, panjače crnike i bjelograbića, makije, a u G.J. "Posebne namjene" pod parkovnim površinama je 150 ha, te 19 ha močvara". Dodatne poslove imaju u hortikulturi, kao i u Šumariji Poreč svezom turističkog obilježja, a ljeti su im pod nadzorom 5800 ha privatnih površina. Dok smo ćaku lali i čekali objed zabavljao nas je naš glazbenik i vese ljak, kolega Edo Kržanić, (otočko-vinkovački-viški), izvadivši iz futrole havajku zabavljajući nas evergreenima. Nakon ručka kolega Kolić odveo nas je u Rovinj i u crkvu Sv. Eufemije, provukli smo se kroz gradska vrata Balbijevog slavoluka (1678) najpoznatijom ulicom str mog uspona, kamenite ulice Grizija, ulicom likovnih umjetnika, galerija slika i suvenira. Napuštajući Sv. Eufemiju, oprosti li smo se na toplom i prijateljskom, srdačnom prijamu kolega Kolica i Pajića. Slika 5. Rovinj, Balbijev slavoluk (Foto: Z. Đurđević) Pred sumrak kolega Čedomir požuruje nas prema Poreču, dovodeći nas u restoran-konobu "Istra" u sre dištu Poreča. Dočekani smo "fanfarama" od deset glazbenika s vodom gosp. Giorgio Petretti, bubnjarem koji je ujedno vlasnik restorana, a jedan od dva brata Dekleva, gosp. Mirko svira 8 instrumenata. Kolega Čedomir priredio mi je iznenađenje pozvavši na taj susret moje kolege dalmoše iz Srednje šumarske škole za krš u Splitu iz poodavne 1955. godine: Radenka Marušića, donedavno upravitelja šumarije Poreč i Ivi cu Vujevića, bivšeg upravitelja šumarije Buje. Bio je to susret nakon 49. godina ispunjen sjećanjima na mi nule mladenačke nestašluke. Slika 6. Na ulazu u Motovun (Foto: Z. Đurđević) Subota 16. listopada, rano ustajanje, doručak, os tavljamo ključeve na recepciji "Zorne", napuštamo ugodan i udoban interijer hotela i stižemo do brane "BOTONEGA", a kod upravne zgrade "Hrvatskih voda" dočekuje nas naš "dalmoš", sada upravitelj šu marije Buzet, dipl. ing. Mladen Ć a l e t a . Upoznaje nas s voditeljem Uprave šuma Podružnica Buzet dipl. ing. Mariom M a r e č i ć e m , šefom proizvodnje dipl. ing. Zdcnkom Š i m e k , a dočekao nas je i Radenko M a r u š i ć , no iznenađenje je bio susret s nekad šefom odjela informatike u Splitu ing. Hrvojem B o ž i n o m , koji je životnim usudom dospio u Istru. Kolega Mladen uz dobrodošlicu pozdravio je svoje Dalma tince te iznijeo kraći sadržaj nastavka i završetka pos jeta dijelu Istre (Crvene). Upoznao nas je područjem oko brane "BOTONEGA". U g.j. "Motovunska šuma" sa 1000 ha površine hrasta lužnjaka i jasena, replikom slavonskih šuma, a osjetljivi brijest je nestao. To je najzapadnije nalazište lužnjakovih šuma u Hrvatskoj, nadomak mora. Šuma se nalazi u ravničarskom po dručju porječja rijeke Mirne. U višim predjelima gospodarske jedinice nalazi se šuma medunca i crnog graba. Njome gospodari g.j. "Ćićarija" s bukovom za jednicom visokog krša iznad pojasa medunca i crnog graba, uz objašnjenja i o brojnim podacima gospo darenja Šumarije Buzet. Voditelj Uprave Buzet gosp. dipl. ing. Mario Maričić uz lijepe želje za dobrodošlicu boravkom na Upravi šuma Buzet koja gospodari područjem cijele Istre. Upoznao nas je da upravlja sa 70000 ha državnih površina, ali i u okvirima zakona i sa 80000 ha privatnih, pa su po površini gospodarenja iza Uprave Split, drugi po veličini u Hrvatskim šuma ma. Planove rada provode sa 196 djelatnika, ističući da nas zabrinjavaju istovjetne poteškoće upravljanja i gospodarenja kao i financiranju krških šuma u mogu ćem budućem ustroju i raspodjeli i korištenju sredsta va OKFŠ. Naznačio nam je da se nalazimo na brani "BOTONEGA" u dužini od 600 m na rijeci Mirni, zaplavištem od 20 milijuna m3 vode. Izgrađena prije 20 godina sa svrhom zaštite od poplava i erozije slivnog područja, a vrlo važna kao recipjent i spremnik vode za opskrbu pitkom vodom Istre. Voda se cijevima odvodi do "tvornice vode" nedaleko brane, a dalje distribuira za opskrbu gradova Istre sve do Pule. Zatim nas kolega Mladen uvodi u Motovunsku šu mu lužnjaka objašnjavajući kako se nakaradnom poli tičkom odlukom i kampanjom 1950. krčio lužnjak na 270 ha, a umjesto tog podizali nasadi plantaže topole, stoje rezultiralo promašajem "druge yugo petoljetke". Ponovno se provodi obnova lužnjakom na tim površi nama. Opisao nam je i vrijednost tih šuma poradi eks ploatacije tartufa - gomolja {Tuber magnatum) i zbrku događanja i bezakonja oko skupljanja tartufa. Posebice od kada su H.Š. u posljednje vrijeme "digle ruke" od ovog ne drvnog proizvoda lužnjakovih šuma, koja je 731 na ovom mjestu "rudnik zlata". Jedan kg tartufa proda je se ovisno o kvaliteti od 2000-3000 eura. Godišnje se iskopa iz podzemlja Motovunske šume 10-15 tona tar tufa bez nadzora, zbog toga u Motovunskoj šumi nađe se dnevno i do 1000 tartufara, a tim "zanatom" bavi se iz okolice 3000 osoba. Tartufari pronalaze u podzemlju tartufe uz pomoć izgladnjelih pasa, jer tako lakše de tektiraju i lociraju nalazište. Tartufari prodaju tartufe poduzetnicima za daljnju prodaju, a 90 % u Italiju. Posjećujemo sastojinu taksodija (Taxodium distichurn) na močvarnom tlu površine od 0.8 ha koju su uzgojili Talijani u vremenu 1935-1936 godine. Uočili smo zračno korijenje koje izviruje iz vode zamočvarenog tla. Drvna masa po 1 haje 600 m3, a kao drvni pro izvod nema većeg interesa, jedino za unutarnju lampe riju. Problematika oko zdravstvenog stanja lužnjaka slična je kao u Slavoniji, zbog režima podzemnih voda i regulacije toka Mirne. Na putu prema Motovunu zas tali smo kod specijalne trgovine tartufa i brojnim pro izvodima od tih, "Zigante". Cijene "paprene" za male teglice i bočice. Kušali smo na reklamnom stolu na maz na komadiću kruha. Umirovljeni prof. Ante Tom a š e v i ć ustvrdio je kako je iste konzumirao prije 30 godina i kako konzumirana količina još djeluje te ne ma potrebe za kupnjom. Zatim smo se uputili Motovu nu, u naše posljednje odredište. Gradić na usamljenom i vrlo strmom brežuljku na koti 277 m dominira impre sivno nad cijelom dolinom Mirne. Kolega Zdenko Š i mek proveo nas je kroz kamena gradska vrata na trg i Slika 7. U sastojini močvarnog taksodija (Foto: Z. Đurdević) upoznao s poviješću grada, s dva pojasa bedema. Isti pripada medu najočuvanije srednjovjekovne urbane cjeline u Istri. Župna crkva sa zvonikom s izgledom tvrđave-kule i gradska loža s bunarom građeni su u XVI. stoljeću, a palače grada pripadale su različitim stilovima, dijelom romanci i gotici, a vanjska vrata be dema renesansi. Kolega Šimek ugađao nam je iako je tog jutra u 6 sati doputovao iz Egipta, a već u 10 sati bio s nama. Penjući se strmim usponom kamenite ulice na vrh Motovunskog grada, skrenuo mi je pozornost gosp. Marečić na mramornu ploču uz svod baroknog ulaza, koju je postavilo HŠD 26. rujna 1993. godine, uklesano slovima: JOSIP RASSEL ŠUMAR I IZUMITELJ 1793. -1857. Povodom 200-te obljetnice rođenja postavila se ova spomen ploča u znak priznanja za višogodišnji doprinos na unaprjeđenju šumarstva u Hrvatskoj. Motovun, 26. rujna 1993. g. Gosp Marečić objasnio je kolika je zasluga tog šu mara, jer je prvi izumio brodski vijak - propeler. Na žalost nisam našao njegovo ime upisano u Šumarskoj enciklopediji, ni u Općoj enciklopediji iz 1988., ni na Internetu. Nakon pregleda i panoramskog pogleda s 277 m s Motovuna spustili smo se u dolinu rijeke Mir ne, Motovunske šume i tartufa. U podnožju brežuljka Motovuna, kolege Istrani uvode nas u oštariju-konobu "Toni" da nas okrijepe prije povratka svojim domovima. Osjećamo tugu stoje sve tako brzo prošlo. Uz teran okuražila se grupa za stolom u jugoistočnom kutu konobe i započela "a capella" izborom pjesama bratstva Istre, Zagorja, Dalma cije, Slavonije i ect. 1 tako odgađanjem našeg povratka iz konobe "Toni", pjesmom i veseljem iz minute u mi nutu došao je kraj druženja s dragim kolegama uz bira ne riječi zahvale našeg tajnika HŠD dipl. ing. Ivana Melvana, posebno upravitelju Šumarije Poreč dipl. 732 HŠD ing. Čedomiru Krizmanicu, koji je sastavio i ostvario scenarij našeg boravka u ovom dijelu Istre te kolega ma: voditelju U.Š.P. Buzet dipl. ing. Mariju Marečiću, rukovoditelju proizvodnog odjela dipl. ing. Zdenku Šimeku, upravitelju šumarije Rovinj dipl. ing. Marijanu Koliću, revirniku dipl. ing. Pajiću, upravitelju šumarije Buzet dipl. ing. Mladenu Caleti s iskrenim željama da nas posjete u Dalmaciji. Sve opisano, proživljeno i do življeno s našim kolegama, šumarima Istre može se poistovjetiti, izreći stihovima pjesme bivšeg župana Is tre Luciana Delbianka: Samo anđeli znaju kako je u raju samo anđeli a i svi koji su jednom bar Istru vidjeli Porin Schreiber, dipl. ing. šum. EKSKURZIJA HRVATSKOGA ENTOMOLOŠKOG DRUŠTVA Hrvatsko entomološko društvo (HED) realiziralo je stručnu ekskurziju na području Uprave šuma Delnice, Šumarija Vrbovsko i Skrad 7. listopada 2004. Misao vodilja bila je uloga potkornjaka u procesu sušenja jelovih šuma prema sljedećem programu izlaganja: 1. Željko Kauzlarić, dipl. ing. šum: Sušenje šuma na području Uprave šuma Delnice. 2. Dr. se. Miroslav Harapin: Sušenje šuma kao glo balna pojava s osobitim osvrtom na sušenje jele. 3. Dr. se. Boris Hrašovec: Uloga potkornjaka u šum skom ekosustavu s naglaskom na jeline potkornjake. Na području Šumarije Vrbovsko podno Litorića u selu Presika dočekali su nas domaćini ing. Željko Kauz larić, šef odjela za ekologiju Uprave šuma Delnice i predstavnik upravitelja Uprave ing. Hermana S u š n i k a te ing. Mladen V i n s k i , upravitelj šumarije Vrbovsko sa svojim suradnicima. Nakon susreta i pozdrava razgledali smo "Galeriju Alrauna" koje je vlasnica, autorica drvorezac i slikari ca, gđa Velinka B u r i ć, a bavi se oblikovanjem drveta, grana i panjeva koje pronalazi u šumama Gorskog ko tara. Do sada je realizirala preko 600 figura, a piše i poeziju. V. Burić "čudo goranske naive", majstorica kista i dlijeta, predstavlja svojim ostvarenjima feno men vrijedan pozornosti. Ovdje se šumari i ljubitelji prirode mogu susresti s interakcijom čovjeka i šume. Nakon razgledavanja izložbe uputili smo se šum skom cestom prema vrhu planine Litorić. Zastali smo nekoliko puta te razgledali šume jele koje se suše i po primaju katastrofalne razmjere. Stječe se dojam da jela jednostavno nestaje. Na pomoćnim stovarištima otkoravali smo jelove trupce, gdje nam je doc. Hrašovec objasnio ulogu jelinih potkornjaka u procesu sušenja jele. Za jelu je najznačajnija skupina krivozubih pot kornjaka s vrstama Pityokteinis curviđens, P. spinidens i P. vorontzovi, zatim maleni jelini potkornjak - Cryphaluspiceae i jelina smeđa pipa Pissodespiceae. Prema izlaganju Ž. Kauzlarića, jela je u Hrvatskoj zastupljena sa 9 %, a na području Delnica 42 %. U 0. stupnju (do 10 % osutosti - to su zdrava stabla) svega je 2 % stabala. U 1 stupnju (osutost 11-25 %) je 6 % stabala. U stupnju II (osutost 26-60 %) je 69 % stabala. U III stupnju (osutost 61-99 %) je 22 % stabala. U IV stupnju (osutost 100 %) je 1 % stabala. Najviše stabala nalazi se u II stupnju (69 %). Zdravih stabala jele u Gorskom kotaru ima samo 2 %. Stanje u gospodarskoj jedinici Litorić zabrinjavajuće je, stoje vidljivo iz po dataka o sječi. Prema osnovi gospodarenja godišnje se sjeklo 9.700 m3 crnogorice (jela i smreka). Zbog poja čanog sušenja u posljednje četiri godine posječeno je 72.000 m3 crnogorice, a to je 74 % od desetogodišnje sječe (etata). Na području jelovih šuma sječe se godi šnje ne samo jedan, već više etata samo sušaca. To je zabrinjavajuće. Jelova stabla i sastojine u Europi počele su se poja čano sušiti već nakon pretprošlog stoljeća (nakon 1850) istaknuo je M. Harapin. Jače sušenje registrirano je na kon 1900. u Vogezima, južnoj Njemačkoj te u srednjoj i istočnoj Europi. Prvo jače sušenje jele u Gorskom kota ru zabilježeno je nakon 1950-tih kada se je pojavio jak napad jelina moljca igličara (Argyresthia fundella) prvo na području Fužina, zatim na širem području Gorskog kotara i u Sloveniji. Nakon 1980. godine dolazi do poja čanog sušenja jele u nas i u Europi, koje ima epidemijski karakter jedino u Gorskom kotaru. Tada izlazi u Nje mačkoj knjiga Waldsterben - Umiranje šuma. Za takvo stanje jelovih šuma odgovoran je čitav niz abiotičkih i biotičkih čimbenika, a terminalni čimbenik ovdje su potkornjaci jele o kojima je govorio doc. Hra šovec. Rasprava o iznesenome bila je živa i interesant na. Općeniti je zaključak šumarskih stručnjaka da se ne čini dovoljno na sprječavanju širenja potkornjaka u jelovim šumama. Nakon obilaska šume stigli smo do šumsko lovačke kuće Litorić, gdje su na livadi uz rub šume postavljene feromonske klopke za hvatanje potkornjaka. Klopka ma i feromonima postiže se kontrola populacija pot kornjaka, a u manjoj mjeri i njihovo suzbijanje. Vrije me do ručka proveli smo na prostranoj livadi, neki u diskusiji, neki u sakupljanju kukaca, a neki su se družili na boćanju. Domaćini su nam pripremili ručak u lovačkoj dvorani doma, gdje je nastavljeno druženje i rasprava o viđenom. Na području šumarije Skrad dočekali su nas doma ćini ing. Željko Đ o r đ e v i ć i ing. Andreja M a r i n c e 1. Razgledali smo nezaboravno lijepe predjele Zele nog vira i kanjon Vražji prolaz. U smiraj dana napustiti smo Gorski kotar. Miroslav Harapin 733 IN MEMORIAM Prof. BRANIMIR MARINKOVIC dipl. ing. šum. (1911 - 2002) Svib cvjeta. Drijen lista Sum vrutakajača. Trak sunčev se blista Na grani. Jest! Proljet se vraća A l jednako, ista Ko lani, Krajem mjeseca prosinca 2002. godine na domijenku i uobičaje nom rastanku sa "Starom godi nom" djelatnika i umirovljenika Uprave šuma Podružnice Split, najstariji član i doajen HŠD ogranak "Dalmacija" - Split dipl. ing. Heliodor P r e l e s n i k reče: "... Naš umirovljenički skup HŠD je i ovom zgodom brojčano isti. Na dan 9. prosinca, napustio nas je i na žalost otišao - gdje za vazda gre se - naš najstariji član šumar i profesor Branimir Marinković, ali nam se pridružio umirov ljenjem najmlađi Porin ". Tužna je bila vijest i spoznaja da nas je u smiraj dana 9. prosinca napustio u umirovljeničkom domu na Zenti u Splitu, nadomak mora s čijeg doseže pogled obzoru, obrisi ma otoka Brača poslijednjeg rad nog mjesta, a još nešto dalje otoka Visa - korijenima obitelji štovanog kolege Branimira Marinkovića. Prof. Branimir Marinković ro dio se 9. rujna 1911. u mjestu Sve ti Filip i Jakov nedaleko Biograda na moru, od oca Nikole Marinko vića, rođenog u SAD (OregonAstoria), a sina hrvatskih iseljeni ka u SAD iz Komiže (otok Vis) Jurja i Katice rod. Petrić oboje iz Komiže. Majka prof. Marinkovića je Anka Kremenić s otoka Krka. Prof. Marinković pohađao je Mješovitu pučku školu u mjestu Sveti Filip i Jakov koju završava 734 Kroz sne što sam snio Raj ljepši mi blisto Sok novi sam htio Da hrani Moj život. - A cio Svijet opetje isto n o lani... ("Ko lani" Vladimir Nazor) 1923. godine. Gimnaziju upisuje u Splitu u Državnoj velikoj realki i maturira s vrlo dobrim uspjehom 1929. godine, ali sa slabijom ocje nom iz talijanskog jezika, poradi averzije prema tom jeziku, jer su mu talijanske vlasti oca Nikolu, učitelja, držale 2,5 godine u zaro bljeništvu, radi prohrvatskog pro svjetiteljskog rada u zadarskom kraju. Otpušten je iz zarobljeništva "Rapalskim ugovorom" 12. stude nog 1920. godine, razmjenom kažnjenika Kraljevine SHS i pripadni ka Italije, u vrijeme kada je Zadar pripojen Kraljevini Italiji. Nakon mature upisuje Poljoprivredno-šumarski Fakultet u Zagre bu. Doba je to umjetno i nasilno stvorene države triju naroda, u kojoj zbog svojih nacionalnih uvjerenja i javnih izjašnjavanja pripadnosti Hrvatskom narodu i svjetonazoru Rimokatoličke vjeroispovjesti, ne trpi optužbe i psihi čka zlostavljanja te napušta Zagreb i nastavlja studij u Zemunu, koji je tada bio u granicama Banovine Hr vatske. Diplomirao je 1934. god., no nije se mogao zaposliti u Hrvat skoj sve do 1936. godine i odlazi u Bosnu, u Sarajevo, radeći kao dnevničar u "ŠIPAD"-u. U Sušaku 1937. godine radi u Direkciji šuma kao pripravnik u Odsjeku za bujičarstvo Banovine Hrvatske, a 1938. god. zapošljava se u Splitu kao činovnik-pripravnik u Kraljev skoj Banskoj Upravi za Primorsku Banovinu. Godine 1941. zbog vlastite eg zistencije i obitelji prihvaća ponu du u tada okupiranom Splitu od Talijana u "Re prefetturi di Spalato" kao činovnik. No, ne miri se s talijanskom okupacijom Splita i u 1942. godine premiješta se u Ma karsku (teritorijalno u NDH) u svojstvu vježbenika u Šumarskotehničkom uredu za uređenje buji ca, a kasnije sve do 1945. godine službuje u Omišu kao šumarski pristav u Ministarstvu šuma i ruda - Odjel za šumarstvo, Ravnatelj stvu šuma Omiš. Tijekom 1945. god. uspijeva se uposliti u Oblasnom narodnom odboru za Dalmaciju u Odjelu za poljoprivredu i šumarstvo u Spli tu, gdje radi na inventarizaciji šu ma u Dalmaciji. "Dekretom" 1948. godine pre mješten je u Šumariju Mljet, u Na cionalni park Mljet, gdje su u ona vremena "po kazni" premještani nepodobni i nepoćudni šumari. Iste godine "dekretom" je premješten u Kotarski narodni odbor u Korčuli na poslove općinskog referenta za šumarstvo. Godine 1951. pre mješten je u Supetar, na otok Brač, najveći otok na Jadranu, kao upra vitelj Šumarije. Nedugo zatim od lazi na mjesto referenta za šumar stvo u Kotarskom narodnom odbo ru. Uz redovite poslove na obnovi i zaštiti šuma od 1951.-1955. godi ne, radio je i na zahtjevnim poslo vima smolarenja u šumama crnog bora, koje su kasnije najvećim dije lom proglašene "Značajnim krajo likom" Zakonom o zaštiti prirode (1976.) nazivom "Vidova gora na otoku Braču", s površinom šuma od 1 880 ha od 400-778 m n m. Na toj koti (778 m) je i najviši vrh Ja dranskih otoka kod kamenih osta taka crkvice Sv. Vid iz XIII. stolje ća, a po kojoj vrh i šire područje oko njega nosi ime Vidova Gora, s prelijepim pogledom na mjesto Bol i rt (plažu) "Zlatni rat" kod Bola. U jesen 1955. godine postaje nastavnik-predavač u Srednjoj šu marskoj školi za krš u Splitu, gdje predaje nekoliko stručnih predme ta, a pet godina je uz nastavni rad bio i voditelj arboretuma kojega je brojnim i vrijednim vrstama osno vao 1949. godine dipl. ing. Boris G i p e r b o r e j s k i , a prof. Marinković nastavlja s radom na održa vanju i obogaćivanju biljnim vrs tama tog živog školskog herbarija. S učenicima je obavljao praktične radove u rasadniku, ali i vodio te renske radove na pošumljivanju u okolici Splita te na otoku Visu. Nakon dokinuća rada Srednje šumarske škole za krš u Splitu 1964. godine, ostaje bez posla. No, svojom širokom kulturnom naobrazbom, edukacijskim spo sobnostima, znanjem, elokvenci jom i iskustvom, te godine postaje nastavnik Srednje ugostiteljske škole, usudom baš u prostorima dokinute šumarske škole, a isto vremeno radi i kao nastavnik bio logije na Srednjoj medicinskoj školi, također u Splitu. Kako mu osobna i izvorna fakultetska stru čna sprema nije bila kompatibilna Zakonom o školstvu s nastavnim programima i usmjerenjima tih škola, započinje i završava uz rad studij kojim stječe i zvanje profe sora te predaje odgovarajuće pred mete na tim školama. Godine 1969. imenovanje sud skim vještakom u šumarskoj struci za široko područje tadašnje općine Split. Tada je za potrebe vještače nja u hortikulturi napisao naputak "Procjena vrijednosti ukrasnog i drugog drveća i grmlja prilikom eksproprijacija" (časopis "HOR TIKULTURA" br. 1 (1975.). noj pisanoj rijeci i izričaju u ras pravama, mišljenjima, prijedlozi ma, prosudbama, surađujući u stručnim popularnim časopisima, primjerice: Šumarski list, Priroda, Hortikultura i dr., te u dnevnom listu Slobodna Dalmacija. Tije kom nastavničkog rada napisao je nekoliko skripata: za zvanje luga ra, iz zaštite šuma za učenike sred nje šumarske škole, srednje ugos titeljske i medicinske škole. Prema podacima obitelji, bilo je oko 120 stručnih napisa i radova. Uz stručni rad u šumarstvu i nastavničku djelatnost prof. Ma rinković bio je i gospodin, u svim segmentima života, kao i u trenu cima politčke stigmatizacije te u neobvezatnom druženju, udahnju jući u mlade ljude duh svoje inteli Umirovljenje na vlastiti zahtjev gencije. Ostavio je svoj trag upu 1973. godine u 62. godini života. tivši u život 400 tada mladih ljudi Tradiciju prosvjetiteljske djela Srednje šumarske škole za krš u tnosti u obitelji Marinković nas Splitu, darujući im temeljna zna tavlja sin Svebor, koji životnim nja i spoznaje o specifičnom i ne usudom stanuje s obitelji u Križev mjerljivom ljudskom i Božjem do cima, mjestu osnivanja Gospodar- bru - bogatstvu šuma, posebice iz skog-šumarskog učilišta 1860. go svog predmeta zaštite šuma. dine, prvog šumarskog učilišta na U našem oproštaju izrazili smo tadašnjem Slavenskom Jugu, prete iskrenu sućut obitelji i štovatelji če današnjeg Šumarskog fakulteta ma prof. Marinkovića, želeći da u Zagrebu. Od dvoje unučadi jedan mu dragi Bog udijeli zasluženi mir je profesor, te s pokojnim djedom nedaleko povijesnih kamenih ulo Nikolom čini četiri naraštaja pro maka u Solinu " ... od stoljeća svjetiteljske djelatnosti. To dosta sedmog tu Hrvati dišu ..." i u tno govori o nazorima i kulturi okružju borovih šuma i lovrinačke unutar koje je živio kolega Marin čempresade u koje je ugradio svo ković i u kojoj je djelovao. je uvjerenje, svjetonazor, svoje Tijekom svog predanog rada u znanje, rad i život. šumarstvu ostavio je svoj trajan trag u šumarskoj literaturi, struč Porin Schreiber, dipl. ing. šum. Radovi prof. Branimira Marinkovića dipl. ing. šum. Nekoliko mišljenja i prijedloga k pitanju amelioracije devastiranih makija u Dalmaciji. Šum. list 5, 1950., str. 177-187 i br. 6, str.259-267. Problem propadanja česmine fQuereus ilex L.) u Dalmaciji. Šum. list 10-11. 1952.str. 403-408. Upotreba drva a brodograđevnom obrtu. Drvna industrija 7-8, Zagreb 1953., str. 1-7. Nešto o smolarenju na otoku Braču, (odgovor na članak ing. M. Sirnica). Šum. list 12, 1953., str. 527-530. Mnogostruka upotreba bagremovog drveta. Dr varski glasnik 15, 1955., str 6-7' (MM.M.) Prilog poznavanju biljke Opuntia Fikus indica Mili. Šum. list 1-2. 1955., str.42-44. 735 LUKA DUNĐER, dipl. ing. šum. (1943 - 2003) Napustio nas je još jedan šu marski stručnjak zrele generacije s područja Uprave šuma podružnice Senj, pa je tako do nedavno njezin kompletni Odjel za lovstvo ostao prazan. Naime, krajem 2002. g. preminuo je Joso R o n č e v i ć , dipl. ing. šum., stručni suradnik za lovstvo, pa je sve poslove u Odjelu vodio kolega Luka, sve do svoje tragične smrti početkom studeno ga 2003. g. Luka D u n d e r rođenje u Hr vatskoj Dubici 4. 10. 1943. g. u vi horu Drugog svjetskog rata. Osno vnu školu pohađao je u Bosanskoj Dubici, a zatim je završio Šumar sku tehničku školu u Ilidži 1964. g. Upisuje Šumarski fakultet, šumsko-gospodarski odsjek 1967. g. kojega završava 1972. g. Zbog su djelovanja u Hrvatskom proljeću 1971. g., kako je sam napisao, onemogućeno mu je zaposlenje u njegovom kraju. Zahvaljujući ra zumijevanju kolega drvne indu strije i šumarstva s područja Senja, nakratko se početkom 1972. g. za pošljava na pilani u Krasnu, a za tim sredinom godine prelazi u Šu mariju Jablanac u svojstvu pri pravnika. Međutim, ubrzo se vraća u Krasno u tamošnju Šumariju krajem 1973. g., na radno mjesto stručnog referenta za uzgoj šuma. U sklopu radnog mjesta bio je uključen i u poslove zaštite šuma i lovstva. Osniva obitelj i nastanjuje se u Krasnu. To razdoblje provede no u Krasnu potrajat će duže od jednog desetljeća i ostat će mu u najljepšoj uspomeni. Uz poslove stručnog referenta za uzgoj šuma, obavlja nakratko dužnost upravite lja Šumarije Krasno 1980. g. U vre menu od 1983. do 1985. g. obna šao je dužnost upravitelja Šumari je Krasno. Za službovanja u Kras nu ističe se u gospodarenju prebornim šumama, što osobito dolazi do izražaja kod doznake stabala. U 736 kompleksnom gospodarenju šu mama prvi je zajedno s upravite ljem Milanom K r m p o t i ć e m , dipl. ing. šum. započeo s pripre mom rada izradom posebnih ela borata, te njihovom aplikacijom na terenu. Takav se pristup pozitivno odrazio na gospodarenje šumama. Osim toga, ostvario je obimne uz gojne radove u degradiranim sastojinama i pošumljavanju krša. U tome se ističe njegov rad na osni vanju lijepog nasada topola u kam pu na Raci, blizu sv. Jurja. Bora veći na terenima Velebita postao je zaljubljenikom i promotorom nje govih prirodnih osobitosti. Bio je dugogodišnji član Komisije Vele bitskog botaničkog vrta, pa je u povodu 30. obljetnice njegova os nutka 1997. g. dobio i zasluženo priznanje. Iako nije bila izričita obveza polaganja stručnog ispita, kolega Luka gaje 1978. g. uspje šno položio, kako bi proširio i po tvrdio stečeno stručno zvanje u struci. U Krasnu pokazuje najviše afiniteta za lovstvo. Tako je prvi put uveo hranilišta za divljač te za počeo s uređenjem prirodnih i iz gradnjom umjetnih pojilišta. Na taj način stvoreni su bolji uvjeti za razvoj lovstva. Bio je veliki po znavatelj ljekovitog bilja i gljiva, a povremeno se bavio i fotografi jom. Kao član užeg odbora zaslu žan je za izgradnju nove zgrade Osnovne škole u Krasnu. Reorga nizacijom šumarstva 1985. g. ras poređen je na radno mjesto tehni čkoga rukovoditelja OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Senj u sklopu jedinstvenoga Goransko-primorskog šumskog gospodarstva Del nice. Zbog toga s obitelji uskoro dolazi u Senj 1986. g., gdje ostaje do kraja života. Osnutkom J.R Hr vatske šume 1991. god. prelazi u stručne službe Uprave šuma Senj, na mjesto stručnog suradnika za uzgoj šuma u proizvodnom odjelu. Uskoro je premješten u novoosno vani Odjel za lovstvo na mjesto stručnog suradnika, a zatim u Odjelu za ekologiju i zaštitu šuma na mjesto stručnog suradnika. Od 1997. god. do kraja života nalazio se na čelu Odjela za lovstvo. Od svih stručnih poslova najviše gaje privlačilo lovstvo, koje je detaljno poznavao u svim segmentima praktične i teoretske naravi. Autor je većeg broja lovnih osnova kao i ostalih elaborata iz područja lova. Njegova naklonost uzgoju i zaštiti šuma i ekologiji zajedno s ostalim temeljnim srodnim disciplinama, uveliko je utjecala na njegovo iz vrsno poznavanje lovstva. Može mo reći da je u tom segmentu bio jedan od najboljih stručnjaka na ovim područjima. Izražavajući duboki pijetet prema njegovom liku i djelu, nje gova smrt ostavlja duboku prazni nu, i to ponajprije u Upravi šuma Podružnici Senj, ali i na širim prostorima. V. Ivančević VLADO , dipl. ing. šum. Upravitelj Šumarije Baranjsko Petrovo Selo, Vlado B r e z o v a c , diplomirani inženjer šumarstva, prva je žrtva novog mosta na Dra vi kod Belišća. Vraćajući se kući s posla, 28. svibnja 2003. godine u prometnoj nesreći na mostu smrt no je stradao. Koje li nesretne sudbine? Upravo nedaleko od mosta, 1991. godine u jednoj ak ciji za vrijeme oslobađanja Bara nje, kao pripadnik Hrvatske voj ske bio je i teško ranjen. Unatoč teškim posljedicama ranjavanja, Vlado Brezovac se priključio po novno Hrvatskoj vojsci i sudjelo vao u akcijama oslobađanja Do movine i 1995.godine. Kažu da čovjek živi sve dok traju uspomene na njega, a upravo uspomene na Vladu neće nikada izblijediti ... "Kad god vjetrić zalahori, a tvrdo, glatko lišće zašapće i zašumi", valpovački šumari pomislit će da to tvoja dobra duša lebdi šumama podravskim. Rođen u Valpovu 10. lipnja 1954. godine, već kao dijete nose ći gene predaka, pokazivao je lju bav prema prirodi, šumama, živo tinjama, zlatnim slavonskim žit nim poljima i salašima, pa je tako poslije srednje škole upisao i Šu marski fakultet u Zagrebu 1973. godine, kojega je i završio kao je dan od najboljih studenata svoje generacije 1978. Zaposlio se u ta dašnjem ŠPLG Jelen, Šumarija Belišće u rujnu 1978. g. na radnom mjestu referenta za uzgoj, zaštitu šuma i lovstvo. U Šumariju Valpo vo prelazi 1984. godine, koja je tada bila u sastavu Šumskog gos podarstva Osijek, "Slavonske šu me" Vinkovci. Reorganizacijom šumarstva i osnivanjem "Hrvatskih šuma" sve do ljeta 1991. ostaje u Šumariji Valpovo, kada među prvima stupa kao dragovoljac u redove Hrvat ske vojske. Kada je demobiliziran zbog teškog ranjavanja 1992. postaje upravitelj Šumarije Baranjsko Pe trovo Selo, koja je tada bila oku pirana, a radnici razmješteni po slavonskim šumarijama. Nakon Mirne reintegracije Baranje u lje to 1997. godine pristupa odmah obnovi devastirane zgrade šuma rije i preseljava šumariju iz Belog Manastira u Baranjsko Petrovo Selo. Ponajviše njegovom zaslu gom radnici šumarije razminirali su cijelo područje Lanke i tako učinili radno dostupnim dobar dio šumskih površina dospijelih za sječu, što je tada bio rijedak pri mjer u gospodarstvu Hrvatske. Još uvijek veći dio površina ove i - 2003) Šumarije i dalje je radno nedo stupno zbog miniranosti terena. U stalnoj trci za ispunjavanjem rad nih zadataka, često je znao voziti kroz miniranu šumu Lada-Nivu tragovima divljači, jer su to bili sigurni znaci da na tim stazama nema mina, a njegov istančani vojnički izviđački instinkt i dobro poznavanje stanovnika podrav skih šuma potvrđivao je tu spo sobnost divljači. Upravo lovstvo je bilo Vladina najveća ljubav i obilježilo njegov kratki životni put. Nažalost i magistarski rad iz područja lovstva ostao je nedovr šen, međutim znanje i iskustvo preuzeli su Vladini mlađi kolege, a oni kao da su čuli riječi najve ćeg pjesnika među šumarima Jo sipa K o z a r c a, koji u svom djelu "Slavonska šuma" kaže: "Kad god prođem tom šumom i na moju dušu pada onaj čarobni i tajni mir koji ipak govori sto jezika i priča mi tisuće strahota i ljepota da srce prestaja kucati u meni, a u duši osjećam da sam za korak bliže onom velikom Biću kome uzalud ljudski duh čezne u trag ući ..." Stoga doviđenja dragi prijate lju, doviđenja dragi kolega i šu maru, neka ti spokoj podari rodna slavonska gruda, neka ti vjetar u krošnjama zapjeva tihu pjesmu, srce paraj uću, laganu kao ova rav nica koja te iznjedrila. Čuvat ćemo uspomenu na tebe! A. Z. Lončarić 737 ANTUN DIJANIĆ, dipl. ing. šum. (1944 - 2004.) Na našem Šumarskom fakulte tu vrlo rijetko studiraju studenti s naših otoka. Jednostavni odgovor zbog čega je to tako teško je dati, iako se u posljednje vrijeme situa cija donekle popravlja. U tome je bio izuzetak otok Krk, jer su se na čelu tamnošnje šumarije nalazili domaći šumarski stručnjaci go tovo pola stoljeća. Međutim, ne nadanom smrću kolege Antuna u veljači ove godine prekinut je taj kontinuitet. Antun "Željko" D i j a n i ć ro đenje 23. 10. 1944. god. u gradu Krku u skromnoj obitelji oca An tuna i majke Mare rođene Dunato. U rodnom gradu je završio osnov nu školu, a potom i gimnaziju. Slijedi upis na Šumarski fakultet kojega je završio 1970. godine. Zatim slijedi vojni rok i prvo za poslenje, na kraće vrijeme izvan struke. Krajem 1971. g. prelazi u Šumariju Krk na poziv Živka F r a n o l i ć a , dipl. ing. šum., ta dašnjeg upravitelja, te je raspore đen na mjesto njegova zamjenika. U to vrijeme položaj šumarstva na kršu spao je na najniže grane, jer su izvori financiranja na svim ra zinama gotovo presahli. U takvim nepovoljnim okolnostima treba jedino razmišljati o elementarnoj vlastitoj egzistenciji, ali i o osta lim radnicima. Skladni tandem Živka i Antuna iskazuje puno po duzetničkog duha i poslovnog ri zika podizanjem nepovoljnih kre dita radi nabavke mehanizacije i kamiona, opremanja mehaničke radionice i proizvodnje sadnog materijala. Tako opremljena Šu marija preuzima mnoge poslove u hortikulturi i komunalnim poslo vima na Krku, ali i na susjednom kopnu, i to u prvom redu, na eks panzivnoj turističkoj izgradnji. 738 dak u šumarstvu otoka Krka, koji je na kraju rezultirao poboljša njem stanja njegovih šuma. U tome je svakako zaslužna i Šuma rija Krk pod vodstvom kolege An tuna. Osim rukovođenja Šumari jom kolega Antun je obnašao ulo gu stručnog koordinatora za lov stvo za cijeli otok. U tom sklopu izrađivao je pojedine lovne osnove i vodio brigu o ujednače nom razvoju lovstva otoka Krka uzimajući u obzir striktnu primje nu odredbi osnova. Svojim uspješnim poslovanjem Šumarija je ostvarila dobit, pa je mogla vraćati kredite i zapošlja vati nove radnike. Odlaskom Živka Franolića dipl. ing. šum. 1980. g. kolega Antun postaje upraviteljem krčke šumarije. Dotadašnji radovi jenja vaju i počinju se stvarati sve po voljniji uvjeti za ponovno oživlja vanje šumarstva na kršu. Zako nom o šumama 1984. god., izme đu ostaloga, razriješeno je i finan ciranje krškog šumarstva na rela tivno zadovoljavajući način, koje je istovremeno obvezalo našu struku na nove zadatke. Od tih najvažnijih zadataka spominjemo prikupljanje podataka o šumama u domeni imovinsko-pravnih od nosa radi izrade uredajnih elabo rata i njihove primjene u gospoda renju šumama, i to ponajprije po većanih uzgojnih radova. Osim toga, poklanja se puno pozornosti preventivnoj zaštiti šuma od po žara, racionalnom pašarenju i gospodarenju privatnim šumama. Takvim je mjerama u proteklom razdoblju ostvaren vidljivi napre U privatnom životu krasila ga je otvorenost, optimizam, iskre nost i neponovljivost. Bio je osoba široka srca koja je s neobičnom lakoćom uspostavljala kontakte sa svim ljudima. U mladosti se bavio sportom, a u zrelim godinama lo vom, ribolovom i boćanjem. U slobodnim opuštenim trenucima znao je zapjevati vrlo karakteri stičnim melodioznim glasom uz vlastitu pratnju na gitari, i to kao solista ili u sastavu klape. Uz to, posjedovao je sve odlike kompletnog zabavljača, koji je svojim pro finjenim humorom i mimikom pli jenio pažnju auditorija. Na život je uvijek gledao s vedrije strane, pa i onda kada su se pojavile ozbiljne zdravstvene teškoće posljednjih godina njegovog života. Šumarska struka neobično cijeni njegov do prinos u razvoju šumarstva, koji je zasigurno bio u funkciji njezine daljnje afirmacije, kao i kompletnog prosperiteta našeg, te osobito njegovog najdražeg otoka Krka. V. Ivančević MARIJAN KVATERNIK, dipl. ing. šum. (1925 - 2004) Dana 23. srpnja 2004. godine, nakon duge i teške bolesti, premi nuo je naš kolega Marijan K v a te r n i k , dipl. ing. šum. S kole gom Marijanom, na groblju Dubovac u Karlovcu, dostojanstveno su se oprostili mnogi kolege, prijate lji i poznanici - baš tako kako je on to zaslužio. Nama, kolegama i suradnici ma, koji smo s Marijanom radili, teško je pala ova okrutna stvar nost, jer on je bio dio nas i svi su ga poznavali kao nenametljivog, samozatajanog, vrijednog, srdač nog i poštenog kolegu i suradnika. Zahvaljujemo mu na njegovom predanom radu u našim šumama i doprinosu koji je dao za šume, šumarstvo, šumarsku struku, a time i za svoju domovinu. Njegov predani rad i zalaganje nije bilo uzaludno, jer ostali su vječni tra govi u šumama i među nama kole gama i suradnicima, kao i svim ljudima koji su ga poznavali. Ako nikada prije, onda u ovak vim prilikama, čovjek si postavlja pitanje: stoje to bilo odlučujuće u odabiru životnog poziva. Kod na šeg Marijana to je u velikoj mjeri bilo određeno mjestom rođenja, njegovim rodnim zavičajem. Već u ranoj mladosti Marijan je osje tio da pripada prirodi i da je šu marstvo njegov poziv. Rodio se 13. srpnja 1925. go dine u Gerovu, općina Čabar, u predjelu najljepših prebornih šuma jele, bukve, smreke, javora i ostalih šumskih vrsta tog podne blja Gorskog kotara, u siromašnoj seljačko-radničkoj obitelji. Život ne prilike natjerale su ga da s 15 godina počne raditi u šumariji Gerovo kao šumski radnik. Drugi svjetski rat prekinuo je njegov rad. Kao mnogi Gorani i Marijan se opredjelio za obranu. Po zavr šetku rata zapošljava se u Mini starstvu šumarstva Hrvatske u Za gospodarenje šumama, počelo se intenzivno raditi na uzgajanju šu ma, zaštiti šuma, iskorištavanju, izgradnji komunikacija i si. Za šu mare je to bio pravi izazov, pogo tovo za one koji su poput našeg Marijana imali iza sebe već puno terenskog i praktičnog znanja. Ne sebično se uključio u provedbu svih radova, zajedno sa svojim ko legama i suradnicima. Radovi u šumariji zahtijevali su baš takvog stručnjaka, a on ih je izvrsno obav ljao. Trajno će ostati zabilježeni njegovi radovi na njezi, zaštiti i iz gradnji komunikacija na području šumarije Karlovac. Osobito je bio zaokupljen poboljšanjem standar da šumskih radnika. grebu. U to vrijeme završava i 4. razred gimnazije. 1950. godine redovito završava srednju šumar sku školu u Karlovcu. Nakon za vršetka škole dobiva diplomu šum. tehničara. Zapošljava se u šumariji Jastrebarsko, gdje radi do 1952. godine, kada je premje šten u Nacionalni park Plitvička jezera u svojstvu zamjenika di rektora. Godine 1955., zapošljava se u šumariji Karlovac II, kao šef rajona. Ozalj. Godine 1960. godi ne postavljen je za upravitelja šu marije Ozalj. Nezadovoljan zna njem koje je stekao u šumarskoj školi upisuje se na Šumarski fa kultet u Zagrebu kao izvanredni student. Zbog nemogućnosti us klađivanja radnih obveza u šuma riji i studija, prekida rad u šuma riji i završava studij kao redoviti student. Nakon završetka studija postavljenje za referenta iskoriš tavanja šuma u Šumskom gospo darstvu Karlovac. Godine 1969. postaje upravitelj šumarije Karlo vac i na tom radnom mjestu ostaje sve do umirovljenja 1982. godine. U našem zajedničkom radu bilo je puno napora, napravljeno je bezbroj koraka po našim šuma ma, doživljeno mnogo lijepih tre nutaka, koje jedni drugima mogu pružiti samo pravi ljudi - struč njaci, poput našeg Marijana, čo vjeka predanog šumi i šumarskoj struci. S kolegama i šumarima družio se kroz rad, pjesmu i šalu, čuvao je i oplemenio naše šume, koje mu zajedno s nama šalju pos ljednji pozdrav. Prijatelji, kolege i suradnici još jednom mu odaju počast i zahva ljuju na svemu što je učinio za naše šume, za prijateljstvo i kole gijalnost. Počivao u miru i laka Ti bila ova Hrvatska zemlja, koju si volio i branio. Mr. se. Ivan Mrzljak, dipl. ing. šum. Na području Karlovca proveo je punih 27 godina. Osnivanjem Šumskog gospodarstva Karlovac 1960. godine, kao poduzeća za 739 MARINA MARGALETIĆ ROĐENA CONAR (1969 - 2004) Dana 18. studenog 2004. godi ne tragično je preminula naša pri jateljica i kolegica Marina M a r g a l e t i ć . Rođena je 7. svibnja 1969. godine u Varaždinu, gdje je završila osnovno i srednjoškolsku naobrazbu. Studij šumarstva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu upisala je 1988. godine gdje je i diplomirala 1993. godine, stekav ši zvanje diplomiranog inženjera šumarstva. Smrt ju je zatekla pri završetku izrade magisterija po slijediplomskog studija iz podru čja Silvikulture na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Svoj radni vijek u struci zapo čela je 1994. godine u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumar stvo Grada Zagreba. Nakon pola ganja državnog stručnog ispita zasnovala je radni odnos u Mini starstvu poljoprivrede i šumar stva, na radnom mjestu Savjet nika za šumarstvo do ljeta 1999. godine kada prelazi u Državni inspektorat, gdje obavlja poslove gospodarskog inspektora u podru čju šumarstva i lovstva sve do smrti. Njezinom preranom smrću hr vatsko šumarstvo mnogo je izgu bilo. U dubokoj boli, svi mi kole ge šumari, suosjećamo s njezinom obitelji. 740 Marina, nenadano i u trenutku, nešto strašno, svima strano i veoma bolno, prekinulo je istkanu nit tvoga života, zaustavilo tvoj pješčani sat, zatreperilo i ugasilo se među pravednicima... ...lišće je zadrhtalo i šuma je utihnula, a među nama, tvojim kolegama, zavladao je muk i nevjerica ... zar je istina da nam se više nećeš vratiti. Godinama smo s tobom dijelili ugodu radnog kolektiva, jer si zračila energijom, optimizmom i strpljivošću, uvijek predana postavljenom cilju. Zapravo, samo ti si znala kako ostvariti sve... o čemu svjedoče dosezi tvojih 35 ljeta... jer uvijek si postizala više, na ponos svoje obitelji koja tije bila svetinja, tvoj svijet, tvoj svemir... u kojem smo svi mi imali čast gostovati barem nakratko, biti tvoj prijatelj, suradnik, poznanik... Svima nama dobro je znano s koliko ljubavi i nade si koračala i kako je samo malo trebalo, da ostvariš i svoj životni san... ... a kada vjetrić zapuhne i lišće zašaputa, pa zašuti i tiho zašumi... s godišnjim dobima i šuma se mijenja, mijenja se i život u njoj... u studenom pak, šuma je mirna... Danas, u studenom... u šumi života, tvoja staza se razdijelila i ti nas napuštaš onom drugom... stazom u vječnost. Sa šumama i mi molimo da tvoja duša u spokoju mir svoj nađe. Počivaj u miru aleja tvog voljenog Varaždina i u tom miru prigrli svoje nerođeno čedo. Neka Vas čuvaju anđeli! Posljednji pozdrav kolegici gospođi Marini Margaletić, dipl. ing. šum. Kolegice i kolege iz Državnog inspektorata UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz po dručja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite pri rode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predava nja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spozna je iz drugih područja koje su važne za razvoj i una pređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavlja ju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaklju čke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (ta blice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s pro redom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevi ma Uređivački odbor časopisa može prihvatiti rado ve nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izra žavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se ra di o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fus note) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvo dom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise sli ka i tablica, treba napisati i na engleskom ili nje mačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdi com, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah Iza tablica. - Za upotrebljenc oznake treba navesti nazive fizi kalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veliči ne treba posebno objasniti u jednadžbama i si. - Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvo jeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime au tora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti ja sne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kri terijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navo dimo: 1. K l e p a c , D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. P r p i ć , B., N. K o m l c n o v i ć , Z . S e l e t k o v i ć 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 112,(5-6): 195-215, Zagreb. - Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing....). - Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na oso bnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređe ni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu od govarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem ruko pisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Tro Mnžnranićn 1 1 Telefon: 48 28 477, 48 28 359 Telefax: 48 28 477 E-mail: [email protected] WEB stranica: http://www.hrsume.hr/hsd/sumarski/sumarski.html SI. 1. Zrakasti sustav hodnika jeline smeđe pipe (Pissodes piceae 111.) na dijelu kore nepo sredno pokraj mehaničke ozljede. Fig. 1 Radiating galleries of the European silver fir weevil (Pissodes piceae III.) on the piece of bark adjacent to the mechanical injury. SI. 2. Odrasla ličinka pipe u kukuljičinoj zipci. Fig. 2 Fully developed weevil s larva in the pupal chamber. SI. 3. Kukuljica jelove smeđe pipe. Fig. 3 Pupa of the European silver fir weevil. SI. 4. Odrasla pipa na kori jele. Fig. 4 Adult on the bark surface. (Tekst i fotografije B. Hrašovec) •klina smeđa pipa (Pissodes piceae 111.) čest je kukac naših šuma u kojima ima obične jele. Radi se o vrsti čije se ličinke razvijaju pod jelovom korom i izgrizaju zrakaste hodnike nabijene piljevinom, koji se zrakasto šire od mjesta gdje je ženka odložila jajašca. Najčešće, to su razne ozljede u blizini pridanka nastale prili kom izvlačenja trupaca, u doba kad su stabla u "mezgri" i lako im se odlupljuje kora. Iako ovakve ozljede nisu nužan preduvjet uspješnog naseljavanja kukca, prema našim iskustvima one djeluju stimulirajući' na populaciju jeline pipe. Razlog tomu je u samoj prirodi kukca, tj. preferencija odabira stabala uzdrmanih stresom. Tako ćemo je često utvrditi pod korom pridanka crvenih jela u fazi kulminacije napada jelovih potkornjaka. European silver fir weevil (Pissodes piceae 111.) is a common pest in our forests wherever silver fir grows. It's larvae develop under the bark of the lower part of the bole creating radiating galleries tightly packed with their frass. Most frequently, females lay eggs on the edges of the fresh wounds caused by timber haul ing during spring and summer when bark can be easilly damaged and is quite vulnerable to mechanical damages. Though these damages are not obligatory premise for the weevil's survival, in our experience they certainly add to the population buildup. This is due to insects's character, which is adapted for serch-andattack of stressed fir trees. Very often, this fir weevil is found on the bole of dying fir trees in the culmina tion of the attack of fir engraver beetles. IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma, d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society - Editeur: Societe forestiere croate Herausgeber: Kroatischer Forstverein Grafička priprema: ŽUPANČIĆ HR d.o.o. - Zagreb Tisak: EDOK - Zagreb