docUmjetnost s Baltika
download 
Report Transcription
Umjetnost s Baltika
broj 153 Godina XIII., Zagreb rujan 2009. Časopis za popularizaciju šumarstva Požari 2 Dani slavonske šume 3 Kauliflorija 16 Vilnius, grad kulture 2009. Medo “nacionale” 34 20 ISSN 1330-6480 Uspon ljudi i planine Mjese nik »Hrvatske ume« Izdava : »Hrvatske ume« d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: dipl. ing. um. Darko Vuleti Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad Novinari: Irena Dev i -Buzov, Antun Z. Lon ari , Miroslav Mrkobrad, Vesna Ple e i Ivica Tomi Ure iva ki odbor: predsjednik Branko Me tri , Ivan Hodi , Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, edomir Kri mani , eljka Bakran Restrukturiranje R Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb tel.: 01/4804 169 faks: 01/4804 101 e-mail: [email protected] [email protected] estrukturiranje, rekonstrukcija, preoblikovanje, privatizacija, pojmovi su s kojima smo se počeli susretati od 2000., nekad intenzivnije, nekad rjeđe, ovisno o „zauzetosti“ onih koji odlučuju, dakle politike, a označavaju još jednu u nizu reorganizacija šumarstva. A takvih je, posebno u novijoj povijesti ove djelatnosti, bilo puno, sve su one donosile nešto novo i nešto dobro, i sve su puno koštale. Cinici bi rekli da nije uvijek dobro ono što je novo, a i da ono što je dobro nije uvijek - novo. Uredni tvo se ne mora uvijek slagati s mi ljenjem autora teksta. Tako je tvrtka od već spomenute 2000. preživjela nekoliko studija o restrukturiranju, od prve koju su izradili konzultanti iz irske tvrtke Coillte Consult, preko nove sistematizacije u domaćoj varijanti, koja nije ni objelodanjena, do najnovije koju je izradio Ekonomski fakultet. U međuvremenu život je nosio svoje, osnovane su neke nove šumarske institucije (Šumarska komora, Savjetodavna služba) koje su preuzele neke poslove, podignuta je razina stručnosti i šumarske legislative što zapravo i nije ništa drugo, nego dio novoga organiziranja šumarstva. Priprema i tisak: Ipak, čini se da se promjene u šumarstvu konačno približavaju jer je to naznačila-politi- ka. Početkom rujna dnevni je tisak najavio privatizaciju nekih djelatnosti, a predsjednik Uprave Darko Vuletić, pojasnio da se radi o nekim neosnovnim djelatnostima, lovstu i ugostiteljstvu, koje bi se privatizirale na bazi radničkog dioničarstva s tim što bi većinski paket od 51% zadržale Hrvatske šume dok bi 49% pripalo radnicima. I dalje, nakon nekoliko godina, i taj bi većinski paket mogao biti ponuđen radnicima na prodaju. Pripreme za taj proces trebale bi biti završene do kraja godine, a da će se nešto događati dade se naslutiti iz činjenice da je (prije par dana) putem interneta konačno objavljena i studija Ekonomskog fakulteta nazvana Poslovno upravljanje i organizacijsko strukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. Studija u tri dijela (Strateška analiza, Model i program restrukturiranja, Strateške inicijative za unapređenje poslovanja) nudi opće postavke za restrukturiranje. Ne možemo se na ovom mjestu baviti studijom, uostalom o njoj se tek treba raspravljati. Tek studija, nakon predstavljanja hrvatskog šumarstva, sa svim brojkama nudi modele novog strukturiranja Direkcije, uprava šuma, djelatnosti, tvrtki kćeri, radnih jedinica. Spominju se uprave kao profitni centri i djelatnosti unutar pojedinih uprava kao podprofitni i pseudoprofitni centri... Studiju će, ne treba sumnjati, svi zainteresirani pomno pročitati, o njoj će se raspravljati, predlagati izmjene, dopunjaviti... No ljudi kao ljudi, mnogi od njih prošli su brojne promjene, pa pušu i na hladno. Više od pseudoprofitnih centara boje se, kada se sve to završi, i nekakvih pseudoplaća.(m) Šumari na Musali (2925m), najvišem vrhu Balkana Piše: Antun Zlatko Lončarić Foto: Petar Markušev Planinari PD „Šumar“ ovog su ljeta posjetili najviše bugarske planine Staru planinu – Rila i Pirin te osvojili najviši vrh Balkana – Musalu, visoku 2925 m. Gra ko oblikovanje: Stjepan Pepelnik Bistranska 19 Zagreb Naklada: 6200 CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; tre ina stranice (1/3) 1200 kn; etvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije mogu e dijeliti). U ovu cijenu nije ura unat PDV koji pla a ogla iva . Z a ovogodišnji pohod članova planinarskog društva „Šumar“ na inozemne planine izabrani su najviši vrhovi planina Rile i Pirin u Bugarskoj. Zahvaljujući lijepom vremenu, u samo pet dana, od 16.-22. kolovoza, petnaestak članova iz Sinja, Osijeka, Makarske i Zagreba uspjeli su osvojiti najviši vrh Balkana, Musalu 2925 m. i Maljovicu 2729 m. na planini Rili te najviši vrh planine Pirin, Vihren 2914 m. Bugarska je planinska zemlja jer se Stara planina proteže gotovo od crnomorske obale pa do zapada zemlje. Balkan je turski naziv za Staru planinu pa je i sam najviši vrh Balkana, Musala „Mus Alah“– turski naziv koji u slobodnom prijevodu znači „prema Bogu„ Za planinare Bugarska predstavlja veliki izazov jer čak 76 vrhova prelaze visinu iznad 2000 m. I šumari planinari bili su iznenađeni brojnim novim hotelima u najpopularnijim skijaškim centrima Borovets i Bansko te s vrlo pristupačnim, da kažemo jeftinim, turističkim uslugama sa zadovoljavajućim smještajnim i gastronomskim ponudama. U povijesti Bugarske, upravo su te Na vrhu Vihren 2914 m na planini Pirin Naslovna stranica: Neubrana Marinko Bošnjaković Zadnja stranica: Na obali kod Rovanjske... Marinko Bošnjaković PLANINARSKO DRUŠTVO ŠUMAR Rilski manastir iz X. stoljeća, pod zaštitom je UNESCO-a, u podnožju je vrha Maljovice visoke planine odigrale pozitivnu ulogu prilikom osmanlijskih osvajanja pa je unatoč pet stoljetnoj otomanskoj vladavini, u planini Rili, ostao očuvan Rilski manastir iz X. stoljeća sve do današnjih dana. Bugarske planine odlikuju se brojnim glečerskim jezerima, njih više od 170 pružaju prekrasne vidike, a pokrivene su stoljetnim smrekovim i jelovim šumama koje su u vrlo dobrom zdravstvenom stanju. Posljednjih godina nagli razvoj skijaškog sporta, zahvaljujući dugim snježnim zimama, omogućuje i skijašku sezonu od listopada do travnja. Dobra infrastruktura - brojne skijaške žičare i planinarski domovi, Bugarsku predstavlja kao novootkrivenu zimsko - turističku destinaciju. Najviši vrh Balkana – Musala 2925 m. Fantastična glečerska jezera u ovom broju 2 – 10 Šumski požari kao ljetna konstanta Hrvatska može osigurati dovoljne količine biomase, manjkaju postrojenja Šume u Hrvatskoj ponos su šumarske struke Kako gospodariti sa šumskim posjedima prosječne veličine 0,26 ha! 10 –14 Globalno zagrijavanje oceana-prijetnja svemu na Zemlji! Park-šuma Golubinjak, dar prirode po mjeri čovjeka Profesorica me na lugarskom ispitu 1946. pitala što je to imperijalizam! 17 – 23 Kauliflorija – cvijet iz stabla “Mura, Mura, globoka si voda ti” Umjetnost s Baltika - Vilnius, europski grad kulture 2009. Kamforovac 24 – 33 Bljušt Medvjeđi luk, čistač organizma Požega i Požeština okom šumara Karlovac - grad bogate povijesti Četiri medalje iz Rumunjske 34 – 39 Novi državni prvak s Bjelolasice Kako je odstrijeljen „medo nacionale“ Velika sjenica gnijezdi dva puta Salpa Stariti ne znači obavezno biti bolestan i nemoćan požari POŽARNO LJETO U DALMACIJI Šumski požari kao ljetna konstanta Piše: Irena Devčić Buzov Sredinom kolovoza i šumari i vatrogasci gotovo su zadovoljno trljali ruke gledajući unatrag na relativno mirnu požarnu sezonu. Iako je ljeto bilo izuzetno sušno, većih požara i intervencija nije bilo. I taman kada smo pomislili kako ćemo ovu sezonu završiti s malim brojem opožarenih hektara, vatra se razbuktala duž jadranske obale. Najviše je gorjelo na području UŠP Split, od Zadra preko Šibenika do Kaštela, Trogira i Vrgorca. Do 9. rujna u Hrvatskim šumama zabilježeno je 107 požara u kojima je opožareno 1457 ha, od čega 1343 ha na kršu. N a području Šumarije Zadar u ljetnim mjesecima, zaključno s 20. kolovozom, gorjelo je svega tri puta na šumskim predjelima, rekao je upravitelj Šumarije Zadar Dean Žagar. Ovogodišnja sezona je zadovoljavajuća zbog malog broja požara. Gorjelo je kod željezničke pruge u Bibinjama, na cesti Novigrad-Posedarje i na području Duševića Mlina. Radilo se o manjim požarima koji su zahvatili nisko raslinje, a ugašeni su zahvaljujući brzoj intervenciji mještana i vatrogasne postrojbe, rekao je upravitelj te istovremeno naglasio kako je još rano donositi bilo kakve zaključke o tome kakva je bila ili će biti sezona po pitanju požara. I bio je potpuno u pravu. Svega par dana kasnije buknuo je jedan od većih i zasigurno opasnijih požara na području zadarske županije. Požar koji je u noći s nedjelje na ponedjeljak buknuo na šumskom području između Smokovića i Crnog uništio je čak 250 hektara hrastove šume, ponešto crnike i šmrike te vrlo veliku površinu niskog raslinja i suhe trave. Na trenutke se plamen uzdizao više desetaka metara u visinu. Ovo područje ujedno je i minski sumnjivo što je pored vjetra i noći dodatno otežavalo ionako teško gašenje vatre svim vatrogascima i mještanima Crnoga koji su sudjelovali u gašenju ovog požara. Veliki šumski požar buknuo je u nedjelju navečer (23. kolovoza) oko 19.20 sati na predjelu Smoković - Murvica - Crno. Požar je lokaliziran u ponedjeljak ujutro oko 6.30 sati nadomak naselja Crno. U gašenju požara sudjelovala su 22 vatrogasna vozila i 62 vatrogasca, a njima su se po danu pridružili i kanader te zračni traktor. Požar je gasila Javna vatrogasna postrojba Zadar, Državna interventna postrojba te Dobrovoljna vatrogasna društva Pljusak, Ražanac, Posedarje, Sv. Filip i Jakov, Sukošan, Škabrnja i Privlaka. Gotovo u isto vrijeme, na području Skradina kod Šibenika, izgorjelo je 6,5 ha trave i borove šume, dok je na Braču i kod Kaštela izgorjelo 3,5 ha trave, niskog raslinja i makije. Europska komisija objavila je kako je u ovoj godini do sada izgorjelo 200.000 hektara zemljišta, što je znatno više od 180.000 hektara koliko je izgorjelo u čitavoj 2008. godini. U izvješću “Šumski požari u Europi 2008.” piše kako je južna Europa prošle godine zbog povoljnijih meteoroloških prilika imala najmanje opožarenog područja i šteta od 1980. godine. 2 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Ove su godine najviše bile pogođene Španjolska i Italija, zbog ekstremnih vremenskih uvjeta u drugoj polovici srpnja, ali i Francuska te u nešto manjoj mjeri Grčka i Portugal, navodi se u izvješću Europske komisije koje je sastavljeno nekoliko dana prije katastrofalnih požara koji su zahvatili veći dio Grčke. U roku od 24 sata, 23 i 24. kolovoza, na 80-tak mjesta izbili su požari u okolici Atene te su se uslijed jakog vjetra vrlo brzo proširili. Evakuirano je oko 10 000 ljudi iz najugroženijih područja. U ovom katastrofalnom požaru, čija fronta je iznosila preko 40 kilometara, izgorjelo je nešto više od 20 000 ha šume i obradive površine. U predjelu Atike, gdje je situacija bila izuzetno teška, izgorjeli su gotovo posljednji šumski kompleksi u ionako već znatno ogoljenoj zemlji. Stručnjaci navode kako značajan utjecaj na učestalost i veličinu požara ima i globalno zatopljenje. Temperature su sve više, a suše sve češće i duže. Prošle godine Skandinavija je pretrpjela velike štete od požara koji su za to područje prilično neuobičajeni. Zbog visokih temperatura i dugotrajne suše tijekom prve polovice lipnja u Švedskoj je izbio požar koji su vatrogasci gasili punih 13 dana. Izgorjelo je 1 170 ha šume. Norveška je prošla još i gore. U požaru prošle godine izgorjelo je 2 700 ha te je ovaj požar zabilježen kao najveći u proteklih 150 godina. No, zastrašuje činjenica kako svi navedeni požari u ovom tekstu nisu ništa naspram površina koje svake godine izgore u Amazoni, Indoneziji ili Kongu. Unatoč strašnom požaru u Grčkoj još je strašnije da svake godine na svijetu izgori površina veličine cijele Grčke, što uz katastrofalnu deforestaciju dovodi i do enormnog ispuštanja CO2 u atmosferu. Velika većina požara i dalje je uzrokovana ljudskom rukom. Kazne za izazivanje požara kreću se od 100 000 kn do milijun kuna ili kaznu zatvora od 30 do 60 dana, ukoliko se ustanovi da je požar namjerno izazvan, odnosno od 10 000 do 50 000 kn za osobe koje iz nehaja izazovu požar. dani slavonske šume Hrvatska može osigurati dovoljne količine biomase, manjkaju postrojenja 4. HRVATSKI DANI BIOMASE, 11. EUROPSKI DANI BIOMASE REGIJA Piše: Zlatko Lončarić Foto: Z. Lončarić Dani slavonske šume, od 3.-6.rujna u Našicama i ove su godine bili prigoda da se u okviru hrvatsko-austrijskog gospodarskog skupa i 4.hrvatskih dana biomase, stručno progovori o temeljnom problemu današnjice, jeftinijoj i ekološki prihvatljivoj energiji i drugim brojnim sadržajima; natjecanjem sjekača, prezentiranjem (starih) obrtničkih zanata, edukativnim promocijama i izložbama kao i sportskim natjecanjima Ova je šumarska manifestacija tri dana plijenila pozornost Našičana i njihovih gostiju. S rasprave o biomasi T radicionalna manifestacija u Našicama „Dani zni sadržaji vezani uz šumu, prirodu, planinu i preradu slavonske šume“, održana po deveti put za redrveta. dom od Domovinskog rata, nastavak je duge Ovogodišnji IX. Festival DSŠ započeo je 3.rujtradicije, još iz daleke 1971.godine kada je na otvorenjem stalnog postava „Lovačke sobe“ u Zahrvatsko šumarstvo bilo organizirano po gospodarvičajnom muzeju Našica, u organizaciji Lovnog ureda stvima. Pokrovitelji manifestacije bili su Ministarstvo grada Našica te postavom dojmljive fotografske izložregionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarbe „Najljepša gljiva našičkog kraja“ koju su priredili stva i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog članovi Gljivarskog društva Našica. razvoja. Drugog dana našičkih zbivanja, Ustanovljavanjem jedinstvenog 4. rujna, na okruglom stolu u organišumskog poduzeća Hrvatskih šuma zaciji Austrijskog ureda za vanjsku trte ratnim događanjima, na nekoliko govinu i sekcije hrvatskog šumarskog je godina šumarsko druženje bilo društva „Hrvatska udruga za biomasu“ prekinuto. Zajedničkim marom nau suradnji sa AEBIOM – Europskom šičkih šumara, uz pomoć Gradskog udrugom za biomasu iz Brusselsa, te poglavarstva Našica, Turističke zajedC.A.R.M.E.N., Bavarskim kompetencijnice grada Našica i ogranka Matice skim centrom za obnovljive sirovine iz Hrvatske iz Našica, obnavlja se jedna Straubinga, održani su 4. Hrvatski dani vrijedna i duga tradicija našičkog šubiomase i 11. Europski dani biomase marstva, obogaćena sadržajem niza regija. Pod motom “Biomasa (električsrodnih djelatnosti. Tako je nastao na i toplinska energija), bioplin i bioFestival Dani slavonske šume, gdje goriva”, brojni stručnjaci prezentirali tijekom nekoliko dana dominiraju raMr. sc. Josip Dundović su potencijale i mogućnosti, zakonsku Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 3 dani slavonske šume regulativu, poticaje te projekte za iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Ugledne stručnjake i goste iz nekoliko europskih zemalja, pozdravili su u ime grada Našica, gradonačelnik Krešimir Žagar, a ispred Hrvatske udruge za biomasu, njezin predsjednik Josip Dundović. U ime Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, koje je bilo i pokrovitelj ovogodišnjih Dana slavonske šume, sudionicima skupa obratio se državni tajnik Herman Sušnik, riječima: „Svjesni smo danas globalne gospodarske Suorganizator ovogodišnjih 4. Dana biomase bio je i Austrijski ured za vanjsku trgovinu. krize koja je i nas zahvatila, tako da pitanje korištenja jeftinijih i ekološki prihvatljivijih izvora energije dobiva na još većem značaju. Kako bi došlo do uspješnog energetskog korištenja biomase, moraju biti zadovoljene određene pretpostavke. Jedna od njih je i osiguranje dovoljne količine sirovine. Zahvaljujući stoljetnoj šumarskoj tradiciji prva pretpostavka je već ostvarena, jer hrvatsko šumarstvo i sektor baziran na šumarstvu za proizvodnju zelene energije može već danas isporučiti više od 4 milijuna metara kubnih biomase. Nažalost još uvijek, danas, veći dio ostaje u šumi neiskorišten. Naše Ministarstvo temeljem Operativnog programa razvoja industrijske prerade drveta RH 2006. – 2010. g., već treću godinu za redom, dodjeljuje nepovratna namjenska sredstva kapitalne pomoći poslovnim subjekDržavni tajnik tima za razvojne projekte. Herman Sušnik Osim toga, kroz Program gospodarskog i socijalnog oporavka, područja od posebnog državnog interesa, krenulo se s provođenjem projekta „300 kotlova na palete, za objekte od javne namjene“. Stoga je ovaj, već tradicionalni međunarodni skup, mjesto razmjene saznanja i iskustava koja mogu doprinijeti bržem i uspješnijem ostvarenju naših pretpostavki te pozivam na zajednički nastup i partnerstvo“, poručio je Herman Sušnik. Otvarajući 4. hrvatske dane biomase, Josip Dundović se zahvalio Romanu Rauchu, direktoru Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu, što su prepoznali ovaj naš tradicionalni okrugli stol za biomasu kao priliku za transfer znanja i višegodišnjih iskustava u obnovljivim izvorima energije u Hrvatsku. -Težište ovogodišnjeg stručnog skupa je tržište bioplina i tržište biomase u Hrvatskoj te će razmjena iskustava s izlagačima iz Austrije potaknuti razvijanje tržišta obnovljivih izvora energije u našoj zemlji, podsjetio je mr. Dundović. U vrijeme globalne krize te rasta cijena fosilnih goriva i njihovog negativnog utjecaja na promjenu klime, cilj ovih 4. hrvatskih dana biomase je upravo Krešimir Žagar 4 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME ukazati na značajne potencijale i mogućnosti energetske uporabe biomase, na zakonsku regulativu, poticaje i sufinanciranje projekata na području biomase u Hrvatskoj. On je ,također ,rekao da je prelazak na biomasu u opskrbi energijom, u obliku električne i toplinske energije, bioplina i biogoriva, temeljna pretpostavka za izlazak iz krize i sigurna je šansa te kotač zamašnjak brzog oporavka hrvatskog gospodarstva! Jer, biomasa omogućava neovisnost o uvoznoj energiji, otvara nova radna mjesta, povećava šanse izvozu, jača regije i unapređuje zaštitu okoliša, što u idućem razdoblju nije beznačajno. Slijedilo je desetak izlaganja stručnjaka različi- tih profila. O “Tržištu bioplina u Hrvatskoj – potencijalima za bioplinska postrojenja i projektima u fazi planiranja“ govorio je prof. dr. sc. Davor Kralik, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, koji se ovom problematikom bavi već niz godina. -Biomasu predstavljaju svi tipovi životinjskog i biljnog materijala koji se mogu pretvoriti u energiju. Danas se u svijetu upotrebljava svega 6 -13 posto ukupne energije iz biomase. Veliki uzgajivači stoke zbog značajne koncentracije stajskog gnoja ugrožavaju ne samo tlo, atmosferu, već i nadzemne i podzemne vode te se od njih zakonom traži transparentno prikazivanje načina zbrinjavanja stajskog gnoja. A jedan od njih je i anaerobnom fermentacijom proizvodnje bioplina, rekao je među ostalim dr. Kralik. Tu su i ostale pogodne organske tvari za proizvodnju bioplina – klaonički otpad, kuhinjski otpad iz velikih restorana i hotela, otpadna ulja iz friteza te razni otpad iz prehrambene industrije, poljoprivredni nusproizvodi, kanalizacijske vode, gradsko smeće i dr. U zaključku izlaganja on je istaknuo kako bi se proizvodnjom bioplina za proizvodnju električne energije od 15 – 18 posto smanjile potrebe uvoza, a ujedno bi se znatno smanjile emisije štetnih plinova u atmosferu. Denis Ivanov, direktor tvrtke Puncta Global d.o.o iz Zagreba, izlagao je na temu “Zakon o biogorivima za prijevoz i primjenu na lokalnoj upravi”, a predstavnik NEXE grupe d.d. Željko Zebić o „Planiranom bioplinskom postrojenju na farmi Osilovac, Feričanci”. Direktor PZ Osatina iz Semeljaca, Mirko Evačić, govorio je o njihovim iskustvima u proizvodnji bioplina sa njihove farme muznih krava. O iskustvima u proizvodnji bioplina izlagalo je nekoliko predavača iz nekoliko austrijskih tvrtki: ETAONE Energy, HAUK, MWM Austrija, STEIRISCHE GAS-WARME, THONY, WIKA i dr. U dijelu izlaganja o tržištu biomase u Hrvatskoj, zanimljiva iskustva na temu “Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu Strizivojna”, govorila je Martina Ravlić iz firme Strizivojna hrast d.o.o. O cjeniku šumske biomase i višegodišnjim ugo- biomasa d.o.o., a o “Poticajima za kogeneracijska i bioplinska postrojenja u drvnoj industriji”, izlagao je Zlatko Benković, iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Pri kraju ovog poglavlja, na temu tržišta biomase, nekoliko izlagača iznijelo je vrlo zanimljiva i korisna Roman Rauch iskustva iz niza austrijskih tvrtki i gradova. Istovremeno je u našičkom hotelu Park, Uprava šuma Na- šice organizirala stručno predavanje na temu “Praćenje sušenja hrasta lužnjaka metodom daljinskih istraživanja” koje je izložio doc. dr. Ante Zahvaljujući stoljetnoj šumarskoj tradiciji, hrvatsko šumarstvo i sektor baziran na šumarstvu za proizvodnju zelene energije može već danas isporučiti više od 4 milijuna metara kubnih biomase. Nažalost, još uvijek, danas veći dio ostaje u šumi neiskorišten. Mr. sc. Darko Beuk O sušenju hrasta lužnjaka vorima govorio je Željko Sučić, direktor tvrtke Šumska Seletković te na temu zaštite sadnica u pošumljavanju „Polipropilenski štitnici u sustavu zaštite sadnica„ koje je pripremio mr. sc. Boris Liović. O reumatskim problemima kod radnika u šumarstvu, kao i tegobama s kralježnicom, nazočne je upoznao u vrlo pristupačnom izlaganju predavač dr. spec. Frane Grubišić, liječnik KB Sestara milosrdnica iz Zagreba. Tijekom dana bilo je još niz zanimljivih priredbi za građane Našica, a olujno nevrijeme u večernjim satima onemogućilo je održavanje glazbenog programa u povodu 120 obljetnice HKUD „Lisinski“ iz Našica. Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 5 sport S otvaranja natjecanja NATJECANJE SJEKAČA G lavni događaj ovogodišnjih Dana slavonske šume, natjecanja sjekača iz pet slavonskih Uprava, Vinkovaca, Osijeka, Požege, N. Gradiške i Našica, u subotu, 5. rujna, otpočeo je budnicom Gradske glazbe Našica kroz grad sve do našičkog parka, gdje se održavalo natjecanje sjekača, ali i brojne priredbe više od pedesetak raznih lovačkih, ribolovnih, pčelarskih i sportskih udruga. Poslije postrojavanja šumarskih ekipa, goste i uglednike, među kojima su bili i saborski zastupnici Vlatko Podnar i Berislav Rončević, akademik Slavko Ma- Ilija Lukić i Vinkovčani vratili su primat u natjecanju sjekača, a u velikom našičkom parku, uz natjecanje, je bilo organizirano niz manifestacija vezanih za šumu i promicanje šumarstva 6 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Šume u H ponos su tić, osječko – baranjski župan Vladimir Šišljagić, županijski vijećnici te brojni građani, pozdravio je gradonačelnik Našica Krešimir Žagar i poželio im da se u ovom najljepšem parku Slavonije i istočnom djelu Hrvatske ugodno osjećaju, a sjekačima uspješno natjecanje za titulu najboljeg slavonskog sjekača za 2009.godinu. Natjecanje je otvorila Biserka Šavor, ravnateljica Uprave šumarstva u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva koja je poručila da su “naše šume ponos naše šumarske struke i predstavljaju svjetsku vrijednost” Natjecateljima je poželjela mirnu ruku i oštru pilu pa neka pobijedi tko je najbolji! Nakon dvogodišnje dominacije sjekača iz N. Gradiške, primat su vratili Vinkovčani. Trojka koja je već dugo zajedno i nezamjenjiva je, Lukač, Lukić i Šarić, premoćno je s 1491 bodom bila prva ispred vrlo dobrog sastava N. Gradiške (Dobenko, Kaurin, Ruškan) te doma- Piše: Zlatko Lončarić, Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad. Z. Lončarić Hrvatskoj šumarske struke ćina, Našica. Ilija Lukić iz vinkovačke ekipe ponio je naslov najboljeg osvojivši 553 boda, ispred Ante Kaurina i predstavnika domaćina, Stjepana Maligeca. Sjekači su se natjecali po nešto skraćenom programu, u pet disciplina (bez podsjecanja stabla i definitivnog prereza), a pobjednici po disciplinama bili su: Ilija Šarić u okretanju vodilice (94 boda); Josip Vonić iz Našica u kombiniranom prerezu (188); čak sedmoro sjekača oborilo je stablo na balon, dok je u točnom prerezu na podlozi najviše bodova, 136, sakupio Dragan Dobenko. Konačno, Ilija Lukić bio je daleko ispred ostalih i u kresanju grana (124). Natjecanje je u našičkom parku, u gotovo idealnim uvjetima, pratio velik broj građana. Subota je bila središnji dan našičke manifestacije koja je u velikom našičkom parku okupila velik broj izlagača i posjetitelja i gdje su se usporedo s natjecanjem sjekača, i kasnije, tijekom dana, događale brojne priredbe vezane za šumu i promicanje šumarstva. Jedna od njih je i izložba opreme za šumske radnike (Valdra Commerce Đurđenovac) pa izložba opreme i vozila za vatrogastvo. Bila je tu i demonstracija bačvarskog obrta, starih tradicionalnih zanata, prikaz aktivnosti Udruge za kulturu življenja „Darna“ Našice, izviđački kamp „Javora“ iz Osijeka. Nije izostalo ni pripremanje brojnih kulinarskih specijaliteta pa je organizirano natjecanje lovačkih udruga u pripremanju čobanca, Ekipe Obrtnici, prodavači, kupci.. Uvijek atraktivno potezanje konopa Pojedinačni plasman 1. Ilija Lukić 553 boda, 2. Ante Kaurin 519, 3. Stjepan Maligec 500, 4. Ilija Šarić 497, 5. Josip Vonić 496, 6. Igor Dugalić (Osijek) 463, 7. Marijan Ruškan 456, 8. Niko Lukač 441, 9. Goran Grgurić (Požega) 383, 10. Dragan Dobenko 372, 11. Đuro Korman (Požega) 361, 12. Goran Poglovnik (Požega) 335, 13. Slađan Savičić (Osijek) 282, 14. Davor Marinić 265, 15. Boris Međeši (Osijek) 156. Izvan konkurencije nastupio je junior Ante Zadro i sakupio respektabilnih 423 boda. Prikaz vatrogasne opreme Ekipni poredak 1.Vinkovci 1491, 2. Nova Gradiška 1347, 3. Našice 1261, 4. Požega 1079, 5. Osijek 901. Slobodno oblikovanje drva Uvijek atraktivni sjekači Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 7 uređivanje šuma Kako gospodariti posjedima prosje Piše: Dean Pavlović Foto: D. Pavlović šaranijada na jezeru, bili su tu kuhari iz PD Jankovac... Izložba gljiva u organizaciji Gljivarskog društva Našice trebala je posjetiteljima pružiti osnovne informacije o gljivama. Valiko zanimanje građana pobudilo je natjecanje u potezanju konopa gdje u momčadima nije bilo mjesta za one s „manje od 100 kg!“ Tu su najuspješniji bili dečki iz Darde koji su „prevukli“ sve protivnike. Tijekom dana posjetitelje su zabavljali svojim nastupima gradske glazbe iz Našica i Đurđenovca, a na brojnim štandovima proi- Pobjednik Ilija Lukić zvođači su nudili domaće delicije, od meda, kolača, pića, do palačinki. Planinari PD Krndija priredili su izložbu opreme i fotografija. Jezero u velikom parku bilo je okupirano i u nedjelju kada je bila organizirana šaranijada. Festivalske goste zabavljali su u subotu i nedjelju tamburaški sastav „Pet tambura“ te našičke rock legende. 8 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Odjel za uređivanje šuma bjelovarske Uprave je tijekom 2007. i 2008. godine obavio terenske i uredske poslove na šest gospodarskih jedinica u privatnom vlasništvu, na području Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske županije. Ove gospodarske jedinice do sada nisu bile uređivane i ovo su prvi programi gospodarenja po kojima će se u njima raditi. U dvjema od njih, Daruvarskim šumama i Gornjem Daruvaru, prosječna veličina šumoposjeda iznosi 0.26, odnosno 0.36 ha, a u vlasništvu su velikog broja posjednika. Očuvane šume D vodnevnim radom u uredu i na terenu (27. i 28. svibnja) stručno povjerenstvo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, u sastavu Krešimir Turk, predsjednik, te Zdenko Bogović i Miroslav Rukavina, članovi, pregledalo je na području bjelovarske Uprave, u Šumariji Daruvar, dva programa gospodarenja, za GJ Daruvarske šume i GJ Gornji Daruvar. Šume koje su ušle u sastav ovih gospodarskih jedinica nalaze se u bližoj i nešto daljoj okolici grada Daruvara, na blago valovitom brežuljkastom prigorju Papuka. Nekontrolirane sječe GOSPODARSKE JEDINICE „DARUVARSKE ŠUME“ I „GORNJI DARUVAR“ ti sa šumskim ečne veličine 0.26 ha! Način gospodarenja u ovim sastojinama je raznodoban, što i odgovara njiho- 11 km na obje gospodarske jedinice. Za provođenje propisa Programa nadležna je Šumarska savjetodavna služba, Podružnica vom stanju i izgledu. Gornja Podravina-Bilogora, ured Daruvar. Kvaliteta vrijednijih hrastovih, bukovih Nakon završenog rada, stručno povjei grabovih sastojina je različita. Jedan dio renstvo uputilo je zahtjev Ministarstvu regi(udaljeniji od naselja) je očuvan, normalnog onalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospoobrasta, potpunog sklopa, dok su sastojine darstva za odobrenje Programa. bliže naseljima, uslijed U radu povjerennekontroliranih sječa i stva sudjelovali su i: izostanka uzgojnih radoŠume G.J. Daruvarske mr. sc. Robert Ojurović, va, narušenog, neured(pomoćnik ravnatelja), šume u vlasništvu su 4.647 nog izgleda, progaljene, Meštrović, (nazakorovljenog tla, s prišumoposjednika, a prosječna Tomislav čelnik odjela), Marko mješanim brojnim uraveličina posjeda iznosi 26 ha! Šašek, (voditelj Podružslim bagremom. Slično je nice), Ivana Jurić-Komostanje i u bagremicima, Ukupna drvna zaliha iznosi ra, revirnica iz Šumarske gdje nakon sječe izostaju 170.378 m3 , ili 159 m3/ha savjetodavne službe te uzgojni radovi, a sastojina Dražen Husak, rukovose obnavlja izbojcima iz ditelj i Dejan Pavlović, panja, čime se smanjuje samostalni taksator, iz Odjela za uređivanje njezina kvaliteta. šuma UŠP Bjelovar.I GJ Daruvarske šume ima površinu 1196 ha i razdijeljena je na 29 odjela i 63 odsjeka. Iskaz površina sadrži 3318 k.č. na šest katastarskih općina. Ukupno je utvrđeno 4647 šumoposjednika s prosječnom veličinom posjeda od 0.26 ha. Ukupna drvna zaliha iznosi 170378 m3 ili 159 m3/ha od čega 32% otpada na bagrem, 20% na grab, 15% na bukvu, 12% na johu. GJ Gornji Daruvar ima površinu 1442 ha i razdijeljena je na 36 odjela i 75 Povijesni podaci su oskudni, za manji dio ovih šuma znamo da je do I. svjetskog rata bio u vlasništvu krajiških zemljišnih zajednica koje su tada većim dijelom podijeljene između ovlaštenika. Dio šuma nastao je sukcesijom šumske vegetacije, prvenstveno bagrema, na površinama gdje je prije 30-40 godina prestala poljoprivredna proizvodnja. Bagremove sastojine zauzimaju i najveće površine u ovim gospodarskim jedinicama. Od ostalih šumskih zajednica najzastupljenija je šuma bukve s dlakavim šašem, šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom i šuma johe s drhtavim šašem. odsjeka. Iskaz površina sadrži 2988 k.č. na sedam katastarskih općina. Ukupno je utvrđeno 4048 šumoposjednika s prosječnom veličinom posjeda od 0.36 ha. Ukupna drvna zaliha iznosi 257 874 m3 ili 215 m3/ha od čega 29% otpada na grab 27% na bagrem, 24% na bukvu. Programom gospodarenja za GJ Daruvarske šume predviđeno je da će se u slijedećem desetgodišnjem polurazdoblju realizirati etat od 39.000 m3, što iznosi 23% drvne zalihe i 70% desetgodišnjeg prirasta. Istodobno bi se u istom vremenskom razdoblju u GJ Gornji Daruvar trebao realizirati etat od 60.000 m3, što je također 23% drvne zalihe i 79% desetgodišnjeg prirasta. Na dijelu površine propisani su i radovi biološke obnove šuma, između kojih je i održavanje prometnica ukupne dužine Izmjera na primjernim plohama Komisija Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 9 klima Toplo more ljeti te puno snijega zimi osnovne su pretpostavke za razvoj ljetnog odnosno zimskog turizma. No, svake godine snijega je sve manje, a toplog mora sve više. Klima se, definitivno i nepovratno, mijenja, nestaju klasične razlike između zime i ljeta, postaje sve toplije. Globalno zagrijevanje prijeti globalnom katastrofom! Ove promjene najviše će utjecati na turizam, poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo i zdravlje ljudi KLIMATSKE PROMJENE Piše: Irena Devčić Buzov Globalno zagrijavanje -prijetnja svemu na Ze S tanovnici naseljeni duž obale sjeverozapadnog dijela Atlantskog oceana prvi puta imali su priliku kupati se u moru na ugodih 22ºC. Gotovo sve strane, ali i domaće novine prenijele su vijest kako je dotični Steve Kramer „prošlu nedjelju“ proveo plivajući punih sat i pol vremena u moru, što samo po sebi ne bi bilo toliko čudno da se ne radi o Mainu, zemlji na sjeveroistoku Amerike u kojoj su ljeta ugodna i topla (ne vruća), a zime jake i hladne. Prosječna temperatura oceana u ovo doba godine uz obale Maine-a iznosi oko 19ºC te kupači, po njegovima riječima, u vodi mogu provesti oko 5 minuta, nakon čega hitaju van na obalu. Po prvi puta u svome životu Steve i njegovi sugrađani doživjeli su brčkanje u toplim vodama Atlantskog oceana. Prema riječima stručnjaka iz Nacionalnog klimatološ- kog centra koji prate temperature svih mora i oceana, u srpnju ove godine oceani su dosegli skim djelovanjem te trenutne i slučajne temperaturne najvišu temperaturu u posljednjih 130 godina od kada varijacije, rezultat je gotovo dramatičan. Prvi su nastrase vrše ovakva mjerenja. Temperatura oceana izmjerena dali koraljni grebeni. Naime, koralji koji su dugo vremeu srpnju iznosila je oko 17ºC što je za gotovo jedan stuna izloženi velikoj toplini postupno blijede gubeći svoje panj više od 100-godišnjeg prosjeka. U vodama Meksičjarke boje, što ponekad može završiti i njihovim ugibakog zaljeva, gdje toplo more potiče stvaranje uragana, njem. Ono čega se klimatolozi temperatura oceana kreće se u Americi posebno pribojavaju oko 32 stupnja. Oceani pokrivaju oko 70% planete Zemlje, jest sezona uragana. Naime, uragani se „hrane“ iznad toplih Većina vodene površioni zauzimaju 361 milijun kvadratnih voda te postoji mogućnost da ne na sjevernoj hemisferi kilometara, a ukupni volumen oceana će njihova snaga biti veća s ima višu temperaturu od norpovećanjem temperature oceiznosi 1,340 milijuna kubičnih kilometara i malne. Američki centar naana. vodi da je temperatura mora prosječne je dubine od 3 711 m Temperaturni rekordi na na Mediteranu za stupanj i morima i oceanima vrlo su bipol viša od uobičajene. Isto tan znak globalnog zatopljenja, čak značajniji od poravrijedi i za Tihi i Indijski ocean. No, najviše povećanje sta temperature zraka jer se more sporije zagrijava i vrlo temperature zabilježeno je oko Arktika. Razloga za ovasporo hladi, mišljenja su klimatolozi. kvo neobično zagrijavanje oceana je nekoliko. El Nino, pojava koja se događa svakih nekoliko godina, a koja za posljedicu ima povećanje temperature mora, započela je u srpnju i približava se svome vrhuncu. No, kada se tome pridoda globalno zatopljenje prouzročeno ljud- 10 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Istražiteljica Amy Clement s Universiteta u Miami-u napominje kako više temperature oceana dovode do smanjenog stvaranja niske naoblake, što u konačnici dovodi do daljnjeg zagrijavanja. Naime, u svojim istra- e oceana emlji! Sve topliji... živanjima, došla je do saznanja kako iznad toplih oceanskih površina dolazi do razbijanja niske naoblake i razilaženja oblaka te je atmosferska cirkulacija znatno slabija. Niska naoblaka uglavnom je sastavljena od kapljica vode te se vrlo često sastoji od tamnih oblaka koji odbijaju sunčevu svjetlost i zaustavljaju solarnu radijaciju te na taj način hlade površinu. Postoji mogućnost da ulazimo u začarani krug u kojemu će biti sve toplije i toplije. Oceani pokrivaju oko 70% planete Zemlje, oni zauzimaju 361 milijun kvadratnih kilometara, a ukupni volumen oceana iznosi 1,340 milijuna kubičnih kilometara i prosječne je dubine od 3 711 m. Oceani se dijele na pet svjetskih oceana: Arktički ocean, Atlantik, Indijski i Tihi ocean te Antarktički ili Južni ocean. Mora i oceani bitan su regulator klime. Do sada su služili kao spremišta CO2, no u posljednjih desetak godina i njihovi kapaciteti su puni. Oceani na Zemlji sve su manje sposobni za skladištenje ugljičnog dioksida, zbog čega sve veće količine toga stakleničkog plina dospijevaju u atmosferu, izvijestilo je francusko Nacionalno središte za znanstveno istraživanje (CNRS). Sposobnost Južnog oceana da upija CO2, koja se prije procjenjivala na 500 milijuna tona na godinu, zapravo je deset puta manja, po rezultatima nedavnih mjerenja koja su potpunija, nego ona provedena na početku 90-ih. Razlog tome jeste jačanje snage vjetrova koji iz dubljih slojeva oceana na površinu podižu velike količine ugljičnog dioksida. Smanjena učinkovitost oceana kao spremišta ugljika utvrđena je i na sjevernom Atlantiku, no ovdje znanstvenici još uvijek nisu utvrdili prave razloge ovakve pojave. Razloga može biti više, a jedan od najvjerojatnijih je promjena oceanskih struja što je povezano s ekosustavima i biološkom djelatnosti. Zagrijavanjem oceana, sjeverni dijelovi Europe i Amerike imaju mogućnosti razviti se u nove top turističke destinacije, zaključuju pola u šali, a pola u zbilji poneki turistički djelatnici komentirajući posljedice globalnog zatopljenja. Njihova predviđanja i nisu tako daleko od mišljenja stručnjaka, naime, u budućnosti će klima u Hrvatskoj postati toplija i suša, a ukoliko se emisije staklenič- šuma kao život - Stabla su pjesme koje Zemlja piše na Nebu. (Khalil Gibran) *** Drvo je čitav jedan vrt podignut u visinu. (Carl von Linne) ŠUMA U MUDRIM IZREKAMA KROZ POVIJEST - Umre li šuma, umrijet će i narod. (Francuska poslovica) *** - Štiteći šumu štitimo sebe. - Šuma je zdravlje. (Milan Krmpotić) *** - Šuma lomi buri krila. - Održivost svjetske šume bitna je komponenta održiva razvitka planeta Zemlje. (Albert Simard) kih plinova nastave povećavati, od 2040. do 2070. godine očekuje nas temperature veće za tri do 3,5ºC – piše u izvješću Programa UN-a za razvoj (UNDP) o društvenom razvoju u svijetu i Hrvatskoj. Izvješće je, kako je kazao predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj, Yuri Afanasiev, prvo u svijetu koje se temelji na novim analizama. Klimatske promjene najviše će utjecati na turizam, poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo i zdravlje ljudi, navodi se u izvješću. Primjerice, očekuje se da će klimatske promjene dovesti do neugodno vrućih ljeta duž jadranske obale, zbog čega će i U srpnju ove godine oceani su dosegli najvišu temperaturu u posljednjih 130 godina od kada se vrše ovakva mjerenja. Ona je iznosila oko 17ºC, što je za gotovo jedan stupanj više od 100-godišnjeg prosjeka! većina turista izbjegavati Jadran te za nove destinacije birati upravo sjevernu Europu, čija će mora biti toplija, a klima ugodnija. Prvi na udaru mogli bi biti kampovi u Hrvatskoj, koji danas u velikom omjeru sudjeluju u turističkim prihodima, a koje će zbog klimatskih promjena turisti u širokom luku izbjegavati. Trenutno se čak šestina ukupnog godišnjeg turističkog prometa ostvari u južnoj Europi koju posjeti oko 100 milijuna turista uz novčani promet od oko 100 milijardi eura. U budućnosti bi Sjeverno more zaista moglo postati novo veliko turističko odredište. Na sjeveru će zimi manje ljudi umirati od hladnoće, a uspijevat će sve više poljoprivrednih kultura. U južnim zemljama, ako se temperatura do 2071. godine zaista po predviđanjima povisi za 3 stupnja, godišnje će od vrućine umirati oko 87000 ljudi više. Pripremio: dr. sc. Vice Ivančević Drvo, čovjekov prijatelj, simbol organskog stvaralaštva Drvo, slika cjelovite konstrukcije Očaravajući prizor fantastičnih arabeski Pokrivač nad nama između neba i zemlje Najsintetičniji izraz snage prirode Drvo, tisućgodišnji čovjekov prijatelj. (Le Corbusier) Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 11 zaštićena priroda LOKVE, GORSKI KOTAR Golubinjak Uz staru Auto-cestu Rijeka-Zagreb, samo kilometar istočno od središta mjesta Lokve, podno željezničke postaje, smjestio se šumoviti predjel i turističko odredište-Park šuma Golubinjak Lokve. U ozračju starih stabala jele i smreke, u bogatstvu kraških fenomena, spilja i stijena, posjetitelju se otkriva nesvakidašnja ljepota. Golubinjak 1962. Park-šuma Golubinj dar prirode po mjeri F lora Golubinjaka pripada dvjema različitim biljstaništima najzastupljenija je zajednica kolotoča, glavonim zajednicama. Na stjenovitom dijelu razvičike s velikim žutim cvatovima poput malih suncokrejena je šuma jele s ta. U jednoj od ponikava milavom, u kojoj je može se pronaći rijetka dosta zastupljena i smreka vrsta paprati-smeđa stela. Kraljica šume ogromna je jela stara između pa je poznata i pod naziMnogobrojne stijene obra170 i 200 godina, opsega 441 cm, prsnog vom šuma jele i smreke na sle su posebnim biljnim kamenim blokovima. Na zajednicama, mahovinama promjera 140 cm, impozantne visine od terenima s manje stijena, a i papratnjačama. Od cvjet37 metara i ukupne drvne mase 28,46 m3. više tla, razvijena je tipična nica su zastupljene vrste šuma bukve i jele. Od pripoput planinske bahorzemnog raslinja mogu se nice, šumske mišjakinje, naći brojni grmovi borovnice, plave kozorkrvine, alpske šumske urezice, ali i mnoge druge vrste, kojih nema na ruže i planinske pavitine, a od trava šašuljica. susjednim terenima. Od životinjskih vrsta u Park šumi obitavaju raznovrU šumi među stijenama veliki je broj ponikava, sne šumske ptice, leptiri, kornjaši,pauci. čije tlo pokrivaju brojne paprati i visoka zelen. Na ovim Površina Park šume iznosi 51 ha, a zaštićena je na prijedlog Konzervatorskog zavoda NR Hrvatske još 1954.godine. Od davnina je poznato izletište Jedna od šetnica 12 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME i okupljalište ljudi. Prva staza kroz šumu napravljena je 1873., za potrebe putnika i izletnika koji su dolazili vlakom u ovaj kraj. Godine 1923. planinarsko društvo Runolist iz Lokava kompletno pristupa uređenju i markiranju staza, spilja i vidikovaca u Golubinjaku. Dvije godine kasnije, članovi udruge Hrvatski sokol, na mjestu današnjeg poligona za natjecanja šumskih radnika, radnom akcijom izravnavaju neravnine i zatravljuju zemljište koje im kasnije služi kao mjesto za vježbanje. Tridesetih godina prošlog stoljeća ovdje je uređeno i prvo nogometno igralište, a negdje od šezdesetih godina počinju se održavati i natjecanja radnika šumarstva, kako lokalna, tako i republička i savezna. Godine 1966. ovdje se održava međunarodno natjecanje radnika šumarstva. Od prirodnih ljepota koje treba vidjeti tu su spilja Ledenica sa dvije dvorane spojene uskim hodničićem, a na vrhu je otvor. Tu je i Golubinja spilja, polu pećina koja ima dva ulaza, jedan veliki i jedan uski. Dobila je ime po golubovima dupljašima koji su nestali iz ovih prostora prije mnogo godina. Paklena vrata su prolaz koji tvore velike stijene, gradeći na taj način prirodna vrata širine 4 i visine 8 metara. jak, i čovjeka U Park šumi Golubinjak, uz brojne šetnice, mogu se vidjeti skulpture od drva poznate lokvarske Kiparske radionice. Tako se jednom od šetnica može doći i do Kraljice šume, jele stare između 170 i 200 godina, opsega 441cm, prsnog promjera 140 cm, impozantne visine od 37 metara i ukupne drvne mase 28,46 m3. Danas ovaj zaštićeni krajolik uglavnom služi u rekreativno-turističke svrhe. Brojnim posjetiteljima na raspolaganju su mogućnosti igranja nogometa i odbojke na lijepo uređenim igralištima, iznajmljivanje bicikala, boćanje, ali i druge vrste zabave poput penjanja na brojne stijene, šetnje i sl. Mogu se iznajmiti i roštilji te s društvom na svježem goranskom zraku ugodno provesti dan. Površina Park šume iznosi 51 ha, a zaštićena je na prijedlog Konzervatorskog zavoda NR Hrvatske još 1954.godine. Piše: Vesna Pleše Foto: B. Pleše i V.Pleše Ledena spilja je znakovita po tome što se u njoj led i snijeg zadržavaju tijekom ljeta, a temperature se kreću od 6 do 8 stupnjeva Celzija. Medvjeđa pećina nalazi se na južnoj strani Lokava u blizini sljemenskog tunela. U njoj su pronađene kosti i lubanje spiljskog medvjeda koje su izložene u muzeju u Beču. U spilji ima i kamenog nakita koji je stvarala voda otapajući kamen i taložeći ga na stijene u obliku siga milijunima godina. Najpoznatija spilja je Lokvarka, udaljena je od ceste Rijeka-Zagreb tristotinjak metara i pod zaštitom je Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske. Spilja je gotovo u potpunosti uređena za posjetitelje. Šuma u Golubinjaku Stijene u Golubinjaku Put do Vidikovca Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 13 (ne)poznati šumari REPORTAŽA / LUGAR NIKOLA EREMIĆ Profesorica me na lugars 1946. pitala što je to imp Z Nikola Eremić Kako se nekad radilo na Petrovoj gori, kako su se sjekle bukve stare 250-300 godina, kako su izgledala radilišta sa 100 i više radnika, što su donijele motorne pile i traktori, priča nam lugar u penziji Nikola Eremić. Ovo je mali povratak u povijest šumarstva svjedoka toga vremena, lugara koji u svojoj 90-oj godini pamti takve detalje kao da su se dogodili jučer... 14 • Broj 153 • rujan 2009. a nepunih mjesec dana, 10. listopada, Nikola Eremić navršit će 90 godina. S još uvijek dovoljno (sijede) kose, zdravo crven u licu, vesela duha i razgovjetna govora, dočekao nas je u svojoj kući u selu Radonja, na glavnoj cesti iz Vojnića prema Petrovoj gori gdje živi sa svojima najbližima i kao dobar domaćin, ponudio odličnom šljivovicom koju sam peče! „Ah, ima tih šljiva toliko da ih je teško pobrati“, veli, ispečem i 1000 litara. (Toliko o radnoj sposobnosti i vitalnosti!) Nikola je lugar u penziji. Rođen na samom završetku Prvog velikog rata u zaselku Eremići kod Radonja, Nikolinih je dosadašnjih devet desetljeća vezano za Petrovu goru. Ona je njegov obzor, njegov život, njegov svijet. A njegov život mala je povijest šumarstva ovoga kraja koju Nikola, kao neka živa enciklopedija, i danas „sipa iz rukava“. Kakve sve podatke, imena, događaje, pamti i kako sjećanja teku, za nevjerovati je! Stoga je i ova, prvotno zamišljena priča o Nikoli Eremiću, zapravo prisjećanje na proteklo vrijeme, monolog ovog iznimno lucidnog lugara o svemu što je i kako je bilo. Pa poslušajte. Vojniću. Nas napredne omladince pokupili su i na predavanje u Kladušu. Među predavačima je bio i Miha Marinko! Poslije škole organizirali su nas u omladinske brigade i pripremali za rat u kojem sam bio pripadnik 8.kordunske divizije... Pastirski posao prije rata Nikola je odmah po završetku rata zamijenio lugarskim, u kotarskoj Šumariji Vojnić i u šumarstvu ostao do odlaska u mirovinu 1973. -Iskreno, nisam htio ostati u vojsci, teško mi je padala ona disciplina, želio sam slobodu. Prvi moj Narod je govorio: „Kad stoka pređe Glinu, više je nema“! Ako još nije prešla mogla se spasiti „muštulukom“! šumarski posao bila je obnova šumske pruge MuljavaVojnić kolodvor, 1946. Sjećam se imena lokomotiva koje su vozile; Kupa, Sava, Nora, Mađarica. A Petrova gora, to je bilo carstvo šuma. Kakve su to bukve bile, stare 250-300 godina! Od jedne u Lisičjaku dobili smo 44 metra drva! Prve sječe šuma na Petrovoj gori počele su inače 1919./20. Drvo se izvozilo kolima s konjskim i volovskim zapregama. Onda se počelo s izgradnjom šumskih željeznica pa se iz četiri pravca odvozilo drvo s Petrove gore, iz Kalovima, Crnog kala, Muljave i partizanske bolnice na Vojnić kolodvor i Vojnić, a odatle kamionima na daljnja odredišta. Postojale su tada, odmah nakon rata, državne, -Na Petrovoj gori sam proveo cijeli život, kao pastir, čuvajući svinje, ovce i koze, kao ratnik, kao šumar i lovac. Znate, poslije rata (2. svjetskog), nije bilo šumarskih inženjera. Ja sam nakon petoljetke pošao i završio lugarsku školu, odmah 46. No, da bi se moglo ići za lugara, moralo se dvije godine prije toga raditi. Sjećam se, okupilo se nas 50-ak iz cijele zemlje u Zagrebu, spavali smo u Esplanadi i tri dana polagali ispite u Ministarstvu. Profesorica me, zamislite, pitala što je to imperijalizam! -I? -I ja joj kažem:“ Imperijalizam je najviši stadij kapitalizma. Naziv dolazi od latinske riječi imperija što znači vladavina, težnja za vlašću...“! Bio sam član Kotarskog komiteta SKOJ-a u HRVATSKE ŠUME Odstrijeljena dva vuka, lisica, jazavac i vepar 1963. Piše: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad skom ispitu perijalizam! Lugari Šumarije Vojnić (drugi red odozdo u sredini N.E.) općinske i kotarske šume, a ovdje, konkretno, Šumska manipulacija Vojnić i kotarska Šumarija Vojnić. Sjeća se Nikola tadašnjih prilika i radilišta i kako se radilo. -Nije bilo sječine u kojoj nije bilo bar 100 radnika. I rod je govorio: „Kad stoka pređe Glinu, više je nema“! Ako još nije prešla mogla se spasiti otkupom, ili kako se govorilo, ako platiš „muštuluk“. Znate, ovdje se teško živjelo. Petrova gora nekad je bila naseljena, ljudi su bježali pred turskom silom i ovdje se naseljavali. No, Turci su često provaljivali granicu s Krajinom, a ljudi bježali u brda. No, zaustavljali su ih graničari kod Slunja i drugdje pa je ostala poznata pjesma iz toga vremena: Udarilo Ture u tambure / udarilo pa se rasplakalo / da nam nije Slunja i Tounja / da nam nije grada Ogulina /da nam nije ljutih graničara / sve bi naše do Ljubljane bilo.. uvijek ih je falilo pa su dolazili odsvakuda, iz obližnjih sela, ali Od 1960. Nikola radi kao lovočuvar. i iz Prijedora, Sanskog Mosta, -Poznavali su me svi lovci od Trsta i Venecije do Beča, imao V. Kladuše. Radnicima iz Bosne, sam puno prijatelja Talijana. Oni su slični nama, veseli,vole uglavnom Muslimanima, bilo popiti i zabaviti se, vole curice, bambine, morao sam s njima o je dozvoljeno da se mole, kako ne bi često išli kući, a po njima je i svemu brinuti. Zbog njih sam učio i naučio jedan šumski predjel nazvan Bajram kosa. talijanski, onoliko koliko je trebalo za lovNisu bili obučeni, često su stradavali. Drvo Drvo, ogromne bukve i ostale stvo. U našem sam lovištu podigao ogradu ogromne bukve i ostale vrste, obarale su se ručnim pilama, „čavlaricama“, koje su bile vrste, obarale su se ručnim pilama, dugu 20 km kojom je bilo ograđeno 2.500 Od 1964. smo počeli uzgajati i fazane. najprostije i najteže, „amerikankama“ i „šlinge„čavlaricama“, koje su bile najprostije ha. Tada smo na Mirića glavi podigli fazaneriju, ricama“. Razlika među njima bila je u veličini i a fazanske piliće uzimali u Jaski. Imali smo i i najteže, „amerikankama“ i rasporedu zubova. farmu nerčeva... Radili smo šlipere, „einsere“ i zweisere“, za „šlingericama“ S dva para kljova i jelenskih rogova pruge, i to smo tesali, dok smo duge za bačve sudjelovali smo i na 1. sajmu lova i ribolova cijepali. I sve to je išlo na Vojnić kolodvor. u Novom Sadu, 1964. Onda su, negdje 50-ih, došle prve motorke, ogromne, vodilica 1,2 m, dvojica su je morala držati! Tek s manjim i lakšim motorkama, Sjeća li se prve plaće? Kako ne, veli. Znate, živjelo se početkom 60-ih, posao je bio znatno olakšan. Nabavili smo i 30 pari tada vrlo teško, dio plaće konja, probali s njima šlajsati, no nije išlo, ljudi nisu bili zainteresirani dobivali smo u dinarima, pa se prešlo na privatno kirijašenje. dio u točkicama koje su A tek kad su se pojavili traktori, to je bio napredak, no i katastrofa. Ljudi nisu znali s njima upravljati, pogotovo u ovim teškim uvjetima, na strminama. Preokretali su se, poginulo je 60-ak radnika prije nego što je stigla naredba da nitko ne može na traktor dok ne nauči voziti i položi ispit. Osim sječe šume, na Petrovoj gori se puno ugljenarilo. Slagale su se velike „kamare“ od 300 m drva u kojima se proizvodio drveni ugljen. I tu su se događale nesreće. Nikola se sjeća jedne u kojoj je jedan radnik pao u otvor na vrhu drvene hrpe i-poginuo. Važnu ulogu u šumarskim poslovima imali su tada i – žandari, prisjeća se Eremić -Bili su stacionirani na području današnje Muljave i sprječavali su još veće krađe! Preko granice, najviše kod Gline, bila je „velika hajdučija“ i kralo se sve i svašta. Na- opet bile različite. Najjače su točkice bile one koje su dobivali drvosječe.. Oženio se 1948., bio bi i ranije, no „rat ga je zadržao, trebao je i prije“, veli. -Poslije rata napravio sam nekakvu baraku, pokrio je kukuruzovinom, kroz koju je curilo za malo jače kiše! No, do drugog se ničeg nije moglo. Oženio sam 18 godišnju susjedu, s njom imao sina i kćer. Danas je Nikola djed, kćer Dragica ima dvije kćeri liječnice, a sin Branko dva sina od kojih će jedan postati šumar... Da se ne zaboravi. Lovci na Petrovoj gori (treći s lijeva stoji N.E.) Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 15 tropsko raslinje PRIRODA KAKVU NE POZNAJEMO Kauliflorija – cvijet T U mnogih vrsta tropskog drveća cvijet raste direktno iz stabla. Ovom rijetkom pojavom obuhvaćeno je nekih stotinjak vrsta drvenastih biljaka koje stvaraju cvjetove na stabljikama, a ovo je priča o nekima od njih. ropska kišna šuma je za razliku od šume umjerenog klimatskog pojasa prepuna različitih vrsta biljaka. Osim toga je ekološki mnogo složenija. U takvom zamršenom spletu biljke su prirodnom selekcijom razvile mnoge prilagodbe koje ne viđamo u našim šumama. Jedna od njih je i stvaranje cvjetova direktno iz stabla ili debljih grana - kauliflorija. Naziv kauliflorija dolazi od latinskog: caulis (stabljika) i floris (cvijet). Naziv ovdje malo vara jer kelj nije prava biljka s kauliflorijom. Rijedak slučaj u biljnom svijetu - Golema većina drvenastih biljaka cvjetnica stvara cvjetove iz pupova, na vrhovima najmlađih grančica. Tu se nalazi aktivni meristem koji stvara različita tkiva, a cvjetovi su blizu oprašivačima iz zraka. Većina cvjetova upravo zato raste na vrhu jer je teško rasti iz kore na sred biljke, a veze s provodnim tkivom znaju biti otežane ili onemogućene (zbog lile ili lupa). Cvjetovi nastaju iz pupova koje imaju i ostale biljke, no ne stvaraju se. Poznato je da drvenaste biljke imaju te mirujuće pupove (iz kojih mogu izrasti i grane i cvjetovi). U bukve i hrasta oni mogu mirovati i stotinjak godina i onda se aktivirati. Lipa i vrba na taj način, poslije ozljede ili rezanja, izbiju iz panja. Ipak, više od sto vrsta drvenastih biljaka stvara cvjetove na stabljikama. Ima ih u aridnom i umjerenom pojasu, no najviše upravo u 16 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Calabash Palewnco Piše: Goran Šafarek Foto: G. Šafarek tropima. Primjer kauliflorije u Hrvatskoj je judino drvo ili judić (Cercis siliquastrum). Ljubičasti cvjetovi nastaju u kasno proljeće i na starijim granama. Pripadnost sistematskim kategorijama, u tropima, pokazuje da nema nekog pravila. Biljke različitih skupina su došle do ovog „evolucijskog izuma“. Sistematska šarolikost otežava generaliziranje, no svakako ovaj fenomen ima veze ili s oprašivanjem ili s rasprostranjivanjem sjemenki. Neke su značajke (osim samog položaja cvijeta) zajedničke za sve vrste s kauliflorijom. Cvjetovi su uglavnom veliki te dakako i plodovi koji nastaju iz njih. Stručnjaci za evoluciju biljaka ističu da je glavni čimbenik u razvoju kauliflorije bilo oprašivanje od strane kukaca (entomofilija) i ostalih životinja. Potrebno je, stoga, saznati nešto više o životinjama oprašivačima jedne tropske kišne šume. Zbog velike vegetacijske složenosti život je podijeljen u horizontalne slojeve ili popularno zvane katove šume. Također, usprkos velikom broju kukaca, nije lako doći do pogodnog oprašivača. Biljka zato stvarajući cvjetove (i plodove) nisko na stablu (ili na većim, ali nižim granama) privlači oprašivače nižih katova šume. To su već spomenuti kukci, ali su značajne i ostale životinje. Jedni od njih su šišmiši koji iz stabla se priljubljuju za stablo ili granu dok se hrane nektarom. Najvažnije biljke tim šišmišima su različite smokve. Valja napomenuti da ovi šišmiši posjećuju i ostale biljke. Ptice i sisavci (generalisti) donjih katova su također važni polinatori kod kauliflorije. Primjeri kauliflorije - Calabash (Crescentia alata i C. cujete, porodica Bignoniaceae) raste u Meksiku, središnjoj i Južnoj Americi. Cvjetove im oprašuju šišmiši. Plodovi su ogromni, u obliku velike zelene lopte i podsjećaju na kokosove orahe. Čak stotinjak plodova na jednom drvetu dozrijeva sedam mjeseci prije nego požute i padnu na tlo. Vrlo su čvrsti i veliki tako da ih samo najveće životinje mogu otvoriti. Indijanci iz Dominikanske Republike na Karibima su urezivali crteže na čvrstim nezrelim plodovima. Topovska kugla plodovima od 20 cm u promjeru. Raste u Južnoj Americi (Gvajana) i stvara velike mirisne cvatove. Iako papaja (Carica papaya) izgleda kao palma te unatoč tome da cvjetovi rastu uz lišće, tehnički gledano je i ovdje prisutan slučaj kuliflorije. Poznati plodovi se beru direktno sa stabljike. Papaja je slasno i vrlo zdravo voće te je zbog toga raširena iz središnje Amerike u cijeli tropski svijet. Još je jedno poznato drvo s primjenom u prehrambenoj industriji primjer kauliflorije. Plodovi kakaovca (Theobroma cacao) koji se koriste u proizvodnji čokolade također rastu iz stabljike. Jackfruit (Artocarpus heterophyllus, porodica Moraceae) ima ogroman plod. Može težiti čak trideset kila i tad podsjeća na veliku zelenu lopticu za golf. Jestiv je pa je iz indomalajskog područja prenesen širom tropa. Bliskog srodnika kruhovca (Artocarpus altilis) je poznatim učinio film Pobuna na brodu Bounty. Kapetan Bleigh je radije davao vodu mladicama ovog drveta, nego mornarima te se zbog toga pobunila posada i prisvojila brod. Mladice su prevozili iz Polinezije gdje se plod kruhovca jeo na različite načine; kuhao se, pekao, pržio. Podsjeća na krumpir iz kojeg se mogao raditi kruh, pite ili pudinzi (engleski). Papaja Smokve (rod Ficus) su poznate po stvaranju cvjetova iz stabljika. Te su biljke česte u tropskim kišnim šumama kao penjačice i daviteljice drugog drveća. Nije teško prepoznati njihove plodove, jednom kad čovjek prebrodi nevjericu da ih ima i u džungli, a ne samo u vrtovima gradova i sela uz naš Jadran. Širom tropa i u kišnim šumama ima veliki broj vrsta smokvi. Palanco (Sapranthus palanga, porodica Annonaceae) raste u Kostarici. Stvara velike ljubičaste cvjetove i velike tvrde plodove. Ističe se među biljkama kauliflorije što cvjetovi „zaudaraju“ te ih oprašuju muhe i kukci balegari. „Topovska kugla“ (Couroupita guianensis, porodica Lecythidaceae) je dobila naziv po velikim okruglima Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 17 naše rijeke ZNAČAJNI KRAJOBRAZ RIJEKE MURE “Mura, Mura, globoka R U travnju 2001. godine oko 150 četvornih kilometara uz najsjeverniju hrvatsku rijeku, Muru, proglašeno je zaštićenim područjem u kategoriji značajnog krajobraza. Bitno određujući život ljudi uz rijeku, meandrirajući 70-ak kilometara kroz Hrvatsku, Mura stvara i nudi fantastični dinamični krajobraz mističnih boja, oblika, doživljaja. Ona oblikuje i ljude jer život uz rijeku je nešto drugo; izazov, strepnja, nada. Kako to izgleda, prikazat ćemo kroz nekoliko fascinantnih slika Siniše Goluba iz njegove monografije o “Rijeci Muri u 77 fotografija”. ijeka Mura najsjevernija je hrvatska rijeka s izvorištem u Austriji, te tokom kroz Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku. Kroz Hrvatsku Mura protječe po sjevernom obodu Međimurja, tvoreći tako svojevrsnu prirodnu (ne uvijek i međudržavnu!) granicu između naše domovine te Slovenije i Mađarske. Kroz sedamdesetak kilometara meandrirajućeg, izrazito zavojitog toka, Mura tvori dinamični krajo braz velike prirodne vrijednosti koji je u travnju 2001. godine proglašen zaštićenim upravo u toj zakonskoj kategoriji značajni krajobraz. Iako zaštićeno područje uz Muru Murska mrtvica-stopala od lopoča nosi ime po svojoj vodenoj okosnici, zaštićen je zapravo širi pojas uz tu rijeku, ukupne površine čak 150 četvornih kiLegradu, gdje se Mura ulijeva u Dravu kao njena najvelometara. To je relativno veliko zaštićeno područje, ako ća (lijeva) pritoka. znamo da je ukupna površina Međimurske županije Velika biološka raznolikost ovog zaštićenog nešto manja od 730 četvornih kilometara. Linija obupodručja jedan je od glavnih razloga što je cijeli tok hvata zaštićene zone širi se od uzvodnog dijela prema Mure (s okolnim prostranim područjem) proglašen i nizvodnom, odnosno od naselja Čestijanec, gdje Mura dijelom hrvatske nacionalne ekološke mreže. Uz brojiz Slovenije ulazi u Hrvatsku, pa prema Donjoj Dubravi i ne tipične biljne i životinjske vrste, pažnju stručnjaka plijeni i mozaična struktura pejMozaični krajobraz uz Muru (bokaž) zaža, takozvani bokaž. Unatoč brojnim komasacijama, rušenju šuma i pretvaranju šumskog zemljišta u poljoprivredno te unatoč stalnom širenju čak 127 međimurskih naselja, prostori unutar značajnog krajobraza premreženi su živičnjacima, gajevima i šumarcima, što daje dodatnu vrijednost cjelokupnoj slici međimurske prirode. 18 • Broj 153 • rujan 2009. Prostrane i duboke međimurske poplavne šume hrasta lužnjaka uvelike su iskrčene u vrijeme grofa Jurja Feštetića, nakon što je 1858. godine u Čakovcu započela s radom njegova šećerana. Spomena radi, u to je vrijeme u Međimurju istrebljen vuk, kao i neke druge životinjske vrste. No, određeni dijelovi poplavnih šuma hrasta lužnjaka ipak su sačuvani, najviše u predjelu zvanom Murščak, blizu naselja Domašinec, upravo unutar granica značajnog krajobraza. Osim HRVATSKE ŠUME Piše: Siniša Golub Foto: S. Golub a si voda ti” lužnjaka, tu rastu i meke listače: vrba, topola, joha. Na mjestima gdje su današnji zemljovlasnici zapustili oranice, ali i na međama između obrađenih polja, svoje je mjesto zauzeo invazivni bagrem. Od 2007. godine, zaštićenim područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije. Ustanova provodi brojne programe, od istraživačkih do edukacijskih, sve s ciljem poticanja spoznaje kod lokalnog stanovništva o vrijednostima krajobraznog i biološkog blaga murske baštine. U sklopu ustanove djeluje i nadzorna služba, popularni rendžeri, koji svakodnevno prate stanje na terenu, surađujući pritom s ribočuvarima, lovočuvarima i šumarima. Mura i Drava, prema mišljenju brojnih stručnjaka, uključujući šumare, tvore jedan od posljednjih očuNekad su na Muri bili mlinovi (Mlin kod Žabnika, Josipa Žalara, 1922.) Lokalitet Verk iz ptičje perspektive Rijeka MURA u 77 fotografija Kao najvrijedniji prirodni objekt u Međimurju, Mura je svog apologetu dobila u Sinišu Golubu. Kao i u prethodnoj monografiji, “Međimurje”, tako i u ovoj, “Rijeka MURA u 77 fotografija”, ekološki osvješteni aktivist Siniša Golub svojim fotoaparatom dočarava nam, kroz pet poglavlja, (Mura-globoka rijeka, Pogled divljeg goluba, Mura i njezini ljudi, Ljudski trag na vodi, Gdje rijeka susreće drugu) vodeni svijet Međimurja. Ali i daleko više jer to nije, kao što piše književnica Božica Jelušić, “samo katalog uspjelih fotografija,već konceptualni dnevnik, svojevrstna korespodencija rijeke i čovjeka”. Njegov smisao za detalj, koji određuje opći ugođaj slike, piše Jelušić, ponekad “pretegne” na stranu liričnosti, drugi put je naglašeno egzaktan. No, uvijek znade gdje je bitna optička točka: u dekorativnom naboru vala, lopočima kao otiscima stopala na vodi, crvenom krovu kroz prorez krošnji, žutim izletničkim “gumenjcaima”... A Mura, kao što piše drugi recenzent, Mihajlo Filipović, mistična pokreta i boja, povijesna „ladna i globoka voda“ toliko je oblikovala stanovnike oko svojih obala da se bez mirisa Mure ne dade dobro živjeti. Monografija je izdana 2006. godine u Čakovcu, u nakladi ZEO Nbilisa, a uredio ju je sam Siniša Golub. Mursko Središće, s dva mosta preko rijeke vanih prirodnih koridora nizinskih rijeka u Europi. Stoga ne čudi što je u veljači 2008. godine prostrano područje uz rijeke Muru i Dravu (na području pet hrvatskih županija) proglašeno preventivno zaštićenim u kategoriji “regionalni park”. Time je značajni krajobraz rijeke Mure postao još važniji te ujedno najsjeverniji dio tog velikog budućeg parka i UNESCO-vog rezervata biosfere smještenog u samom srcu Europe. Poplava 2005. (desna plantaža Hrvatskih šuma) Drveni most na Murskoj mrtvici u Međimurju Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 19 po svijetu ŠETNJA SJEVEROM EUROPE Umjetnost s Baltika europski grad kultu P Glavni grad daleke baltičke države Litve, Vilnius, proglašen je europskim gradom kulture 2009. Obišli smo ovaj daleki grad, ali i Rigu, glavni grad susjedne Letonije. Bilo je to zanimljivo upoznavanje kulture baltičkih zemalja. rvi dodir sa Rigom bi većinu ljudi natjerao da kovi, muzeji, kazališta i opera, kao i velik broj restoraodmah razmisle o povratku jer vožnja autobuna i kafića, tako da je dovoljno prošetati gradom i upiti som kroz predgrađa odaje dojam starog socreatmosferu sa ulice i garantirano vam neće biti dosadno. alističkog grada i isto takve arhitekture. Oni koji Ono što Rigi definitivno predstavlja minus su ciostanu i dovezu se do centra grada, bit će zato nagrađejene koje su, obzirom na primanja lokalnog stanovnišni fenomenalnom secesijom koje se ne bi postidjeli niti tva, astronomske i mogu se uspoređivati sa bogatijim bogati zapadni gradovi poput Beča, Pariza ili Bruxellesa. gradovima zapadne Europe i Amerike. Omiljena hrvatA sama povijesna jezgra pravo je remek djelo arhitekska usporedba, pivo, tako u Rigi košta oko 25 kuna što ture 17. st. pa nije ni čudo što je za u zemlji sa prosječnom plaćom od vrijeme Sovjetskog Saveza, Riga če250 eura izaziva iznenađujuće nesto služila kao kulisa zapadnjačkoga gativan šok. grada u brojnim sovjetskim filmovi- Više od 50.000 stalno postavljenih No, zato je rent-a car jeftin te ma. križeva svojom mistikom i tišinom smo iznajmili automobile kako bi se domogli našeg cilja, Vilniusa. Kulisa zapadnoga grada - daju osjećaj vrhunskog mjesta Katedrala u Rigi je svakako primjer Između Rige i Vilniusa je otza molitvu. predivne arhitekture, a svojom veliprilike 300 km i na putu se mogu činom je ujedno i najveća crkva na sresti vrlo zanimljive stvari. Jedna Baltiku. Unutrašnjost je posebno od njih je palača Rundale koja se zanimljiva jer je krase ogromne orgulje, četvrte po venalazi na samoj latvijsko-litavskoj granici, a zanimljiva ličini u svijetu. Ništa manje zanimljiva nije ni crkva sv. je jer ju je gradio glasoviti talijanski arhitekt Bartolomeo Petra, koja je sa svojih 123 metra najviša u gradu, a do Rastrelli, poznat po svojim remek djelima koja danas vrha vozi lift te se od gore pruža fenomenalan pogled krase ruski St. Petersburg. na grad. No, vjerojatno najzanimljivije mjesto koje možete Od brojnih zgrada, pažnju najviše privlači, neobičposjetiti na Baltiku, nalazi se 70-ak kilometara nakon nom arhitekturom, Kuća crnih glava, izgrađena 1344. što uđete u Litvu, kod mjesta Šiauliai, a radi se o poznagodine, odmah prekoputa gradske vijećnice. tom Brdu križeva. Nitko ne zna točno zbog čega su ljudi No, ako niste ljubitelji arhitekture, tu su brojni parna tom mjestu počeli podizati križeve, no vjeruje se da Pogled na Rigu sa sv. Petra 20 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Neobična Kuća crnih glava Piše: Goran Vincenc Foto: G.Vincenc a - Vilnius, ure 2009. je prvi križ zaboden nakon ustanka 1831. godine u čast litvanskih domoljuba. Od tada to mjesto postaje jedno od najpoznatijih hodočasničkih mjesta u ovom dijelu Europe, a tradicija nalaže da svatko zabije svoj križ. Rezultat toga je više od 50.000 stalno postavljenih križeva koji svojom mistikom i tišinom daju osjećaj vrhunskog mjesta za molitvu. Koliko je jak osjećaj Litavaca prema ovom mjestu, govori podatak da su sovjetske vlasti čak četiri puta rušili sve križeve sa toga brdašca, no lokalno stanovništvo bi po noći postavljalo nove, dok ne bi vratili brdo u ljača koji su uspjeli dio grada po imenu Užupis, koji se nalazi tik uz gradsku jezgru, proglasiti svojom republikom koja ima svoj statut. No to nije sve, jer samo malo dalje od centra, ekscentrični stanovnici Vilniusa podigli su spomenik američkom rokeru Franku Zappi, koji je jedinstven u svijetu. Sve to odaje dojam izuzetno zanimljivog grada u kojem vam sa sigurnošću neće biti dosadno. Za one kojima je cijela ta priča čudna, Vilnius Crkva sv. Ane u Vilniusu će ponuditi brojne zanimljivosti kao prekrasnu crkvu sv. Ane koju je Napoleon poželio prenijeti u Pariz na svome dlanu ili centralno smještenu katedralu koja je za vrijeme sovjetskog režima služila kao galerija. Zanimljivo je da se u katedrali krije kapelica sa baroknom kupolom na kojoj je tzv. nasmijana Madonna, još jedna od bizarnih stvari koje možete sresti u ovome gradu. Odmah iznad katedrale je i kula Gedimino, ostatak dvorca iz 14. st. početno stanje, riskirajući na taj način vlastiti život. Nadomak Vilniusa nalazi se i zanimljivi dvorac Trakai, smješten na otočiću u jezeru, okružen predivnom borovom i brezovom šumom. Nekoć litvanska prijestolnica, danas turistička atrakcija koja privlači brojne posjetitelje, a s obzirom da je Vilnius svega 30 km daleko, omiljena je piknik destinacija stanovnika metropole. Boemski život u četvrti Užupis Umjetnički raj - I konačno smo stigli u Vilnius, europski grad kulture za 2009. godinu, koji je i bio naš cilj. Grad nam se svidio na prvi pogled jer je vrlo uredan i čist sa simpatičnom starom jezgrom, zaštićenom od UNESCO-a, koju se može bez problema obići pješice. Također se odmah može uočiti da su Litavci puno opušteniji i ležerniji od Latvijaca, o čemu svjedoči velik broj umjetnika i uličnih zabavBroj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 21 Spomenik američkom rokeru Franku Zappi Secesija iz centra Rige Stablo s razgranatom krošnjom U ovom gradu ništa nije uobičajeno, tako da se tu nalazi i prvi centar u svijetu za kulture bez države, zatim Muzej žrtava genocida posvećen ljudima koje je mučio i ubijao zloglasni KGB, a ako ste željni ekstremnih sportova, otiđite do televizijskog tornja gdje ćete imati priliku skočiti najviši bungee jump u Europi. I još moram naglasiti da su cijene prihvatljive, gotovo identične sa hrvatskima, zbog čega smo bili jako zadovoljni, jer je na taj način kulturna prijestolnica Europe dostupna gotovo svima. Sve u svemu, radi se o vrlo zanimljivom gradu sa čudnim stanovnicima u pozitivnom smislu, koji su uspjeli svojom kreativnošću dati neobičan duh gradu, zbog kojeg će se svaki potencijalni turist rado vratiti u Vilnius. Listovi, cvjetovi i plodovi K amforovac camphora) (Cinnamomus je visoko zimzeleno suptropsko drvo iz porodice lovora (Lauraceae), koje raste u prostranim šumama na obalama Kine, na otoku Hainanu, od Vijetnama do ušća rijeke Yangtzea, u Koreji, Japanu (otok Kyushu), na Tajvanu i Borneu. Najviše je kultiviran na Tajvanu i Japanu, manje na Madagaskaru, u Egiptu, na Kanarskom otočju, u južnoj Francuskoj, u pojedinim područjima Amerike, a posvuda na obalama Mediterana. Premda je prosječne visine oko 15 m, na svojim prirodnim staništima dosegne visinu i do 45 m, debljinu 2 m, a katkada doživi starost čak 2000 godina. Krošnja mu je široko razgranata, deblo snažno i ravno sa smeđom, ispucalom i hrapavom korom. Mistično Brdo križeva 22 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Uzgoj u lončanicama mala enciklopedija šumarstva Kamforovac (Cinnamomus camphora) Drvo karakteristična mirisa-Listovi su jed- nostavni, dugi 10-15 cm, široki 3-6 cm ,naizmjenično raspoređeni, s dugim peteljkama, kožasti, cjelovita i valovita ruba, jajasto ušiljeni, istaknute nervature, s tri dobro uočljive žile. Odozgo su svijetlozeleni, odozdo modrozeleni (mladi ružičaste boje). Zgnječeni listovi karakterističnoga su mirisa, po čemu se, kao i cijelo stablo, mogu “namirisati” izdaleka. Cvjetovi su sitni, bjelkastožuti, razvijaju se u pazušnim metlicama, imaju dvostruko ocvijeće, s 3-4 prašnika. Plodnica je nadrasla, s jednim sjemenim zametkom. Nakon oplodnje nastaju maleni plodovi, jajaste jednosjemene koštunice, promjera oko 1 cm, koje oblikujući grozdove, poslije dozrijevanja u listopadu, poprimaju tamnu crvenoljubičastu boju. Drvo urodi u prekidima od 2-3 godine. Karakteristična je kratkotrajna klijavost sjemena koja potraje najviše do sljedećega proljeća. Zato se sije odmah nakon dozrijevanja ili se stratificira pa je nicanje obilnije, brže i jednoličnije. Razmnožavanje je moguće i zeljastim reznicama, no one se teško zakorjenjuju. Za sadnju vjetrobranskoga pojasa-Kamforovac najbolje raste na rastresitim, pješčanim, silikatnim, hranjivim i svježim tlima, a na suviše vapnenačkim, vlažnim i zbijenim, biljke zaostaju u rastu ili propadaju. Stablo je relativno otporno na sušu, osobito dobro podnosi vjetar te je pogodno za sadnju vjetrobranskoga pojasa. Raste na osunčanim, ali i djelomično zasjenjenim položajima. Premda podnosi niske temperature i do -12 Celzijevih stupnjeva, mlado drvo može stradati već i na 0 stupnjeva. U Hrvatskoj se ovo zimzeleno drvo može uzgajati samo na zaklonjenim i toplim područjima jadranske obale, no tek pokoji primjerak nalazimo u primorskim nasadima, u arboretumu Trsteno, u Opatiji, Lovranu i Rovinju. Kamfor-tvar ljekovitih i otrovnih svojstava - Iz drva kamforovca ili ravensare (u Maleziji naziv ravintsara, “dobro lišće”), koje kao sirovi- Piše: Ivica Tomić Foto: Arhiva na ima veliku gospodarsku vrijednost, dobiva se bijela kristalna tvar kamfor koji se stoljećima upotrebljava kao začin u kulinarstvu, dodatak tamjanu te kao lijek. Kamfor se kristalizira u pukotinama stabla, ali ga ima otopljenog i u eteričnom ulju koje se stvara u posebnim stanicama lista, ploda i drva, a najviše u korijenu. Ono je prodornoga mirisa i oporog, gorkog okusa. Ulje dobiveno destilacijom listova azijskog kamforovca bogato je kamforom te ima svojstva dobrog analgetika. Tako se upotrebljava za smanjenje bolova u mišićima i zglobovima, no bitno je upozoriti kako u većim količinama može kao otrov štetno djelovati na jetru i središnji živčani sustav. Osim vrste bogate kamforom, u Aziji raste i kamforovac bogat linalolom, na tržištu poznatim po nazivu “ho-drvo”. Bjelkastožuti cvjetovi Ovo zimzeleno suptropsko drvo razgranate krošnje i karakterističnog mirisa dosegne na svojim prirodnim staništima visinu do 45 m, debljinu 2 m, a katkada doživi starost čak 2000 godina Protuvirusna svojstva eteričnog ulja-Prije približno 200 godina kamforovac je s Tajvana presađen na Madagaskar, a promjena klime djelovala je na biljku tako da je počela davati ulje bogato oksidom 1,8-cineolom i alkoholom alfa-terpineolom, koje je sigurno za upotrebu. Ovo ulje dolazi pod nazivom ravensara ili kamforovac kemotip 1,8-cineol, a sadržaj kamfora u njemu tek je u tragovima. Upravo ono se najčešće koristi u aromaterapiji, odlikuje se iznimnom blagošću i neškodljivošću, a poput lavandinog se može Snažno deblo i izraženo žilište nerazrijeđeno nanositi na kožu. U usporedbi s lavandinim uljem, koje je grubo, eterično ulje ravensare je blaže, ima dobro djelovanje te ga koža izvrsno podnosi. Ono je jedno od najjačih protuvirusnih ulja koje učinkovito djeluje protiv virusnih infekcija (gripa, herpesi, humani papiloma virus, infekcije dišnog i probavnog sustava), a protiv bakterija djeluje neznatno slabije. Uporaba: u kulinarstvu, medicini, industriji - U antička vremena i srednjovjekovnoj Europi kamfor se naveliko upotrebljavao kao sastojak za slastice, no danas se uglavnom koristi u ljekovite svrhe, ali i kao desert jelima, primjerice u Indiji, gdje Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 23 zeljaste biljke ŠUMSKA FLORA Jajasto ušiljeni listovi i tamnoljubičasti plodovi je poznat kao Pachha Karpoorum (“zeleni kamfor”). Kao stari kineski lijek prenesen je u Europu u XI. stoljeću, a primijenjuje se i u proizvodnji celuloze, eksploziva, insekticida i dr. Proizvodnja i isporuka kamfora u krutom, voštanom obliku bila je u Tajvanu, u sklopu jedne od glavnih industrija, prije i za vrijeme japanske kolonijalne vladavine (1895.-1945.). U Australiju je kamforovac unesen 1822. godine, a njegova ukrasna stabla našla su mjesto u vrtovima i javnim parkovima, no proglašen je i korovom zbog štetnoga djelovanja korijenja Srcasti listovi i blijedožućkasti cvjetovi Piše: Ivica Tomić Foto: Arhiva Ispucala i hrapava kora na kanalizacijski sustav u urbanim mjestima. Zbog listova koji imaju visok sadržaj ugljika, štetno djeluje i na prirodna staništa, posebice ona slatkovodnih riba u potocima i rijekama. Osim za dobivanje prirodnoga kamfora, a kasnije sintetskog, ovo neobično egzotično drvo ima i tehničku vrijednost jer se koristi za izradu pokućstva i intarzija, škrinja za čuvanje dragocjene robe (zaštita od insekata). Kamforovac raste u prostranim šumama na obalama Kine, na otoku Hainanu, od Vijetnama do ušća rijeke Yangtzea, u Koreji, Japanu (otok Kyushu), na Tajvanu i Borneu. U Hrvatskoj se ovo egzotično drvo može uzgajati samo na zaklonjenim i toplim područjima jadranske obale, no tek pokoji primjerak nalazimo u primorskim nasadima, u arboretumu Trsteno, u Opatiji, Lovranu i Rovinju. Iz drva, koje kao sirovina ima veliku gospodarsku vrijednost (pokućstvo, intarzija i dr.), dobiva se bijela kristalna tvar, kamfor, koji se stoljećima upotrebljava kao začin u kulinarstvu, dodatak tamjanu, u medicini i industriji. 24 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Bljušt (Tamus communis) B ljušt (Tamus communis) je trajna zeljasta Stanište ove trajnice su sjenovite i svijetle listopadne šume, ponajviše hrastove i bukove (brojne asocijacije razreda Querco-Fagetea), šikare, rubovi šuma, polja i vlažna mjesta, a nerijetko se penje uz ograde, grmlje, manje drveće i živice. biljka povijuša iz porodice bljušteva (Dioscoreaceae), rasprostranjena u atlantskom dijelu zapadne Europe, srednjoj i južnoj Europi, na Kanarskom otočju, Krimu, Kavkazu, u Maloj Aziji, Iraku, Iranu te u sjevernoj Africi. Ima gomoljasto odebljali podanak (rizom) koji se pruža u dužinu 20-30 cm, postigne širinu 5-10 cm, a težak je i po nekoliko kilograma. Izvana je tamnosmeđ, na presjeku bijel, ljepljiv, neugodnoga mirisa i ljutoga, gorkog okusa. Stabljika je duga 1-4 m, vijugava i lako se penje po grmlju i manjem drveću. Listovi su sjajni, uglavnom duboko srcasti, naizmjenično raspoređeni, šiljasti, tamnozeleni, goli, tanki, s dugim peteljkama i izrazitim glavnim žilama. Oblik listova može varirati (jajasti, obrnuto jajasti, trokutasto-srcasti; rjeđe su trolapi, s velikim zaobljenim postranim lapovima i izduženo-lancetastim srednjim lapom; forma subtriloba). Najčešće u hrastovim i bukovim šumamaCvjetovi su sitni, blijedožućkasti i neugledni, jednospolni i dvodomni, složeni u rahle grozdaste cvatove koji izbijaju iz pazušaca listova. Razvijaju se tijekom svibnja i lipnja. Svi su listići ocvijeća zelenkaste boje i nalikuju na čašku. Muški cvijet ima 6 prašnika, a ženski imaju tučak s podraslom, trodijelnom plodnicom, koja u svakom pregratku sadrži po dva sjemena zametka. Plodovi su okrugle, sjajne, sočne, jarkocrvene, 6-10 mm debele bobe koje dozrijevaju u kolovozu i rujnu te privlače pozornost. Njih 4-6 složeno je u grozd, a svaka sadrži Otrovni jarkocrveni plodovi Bljušt je rasprostranjen u atlantskom dijelu zapadne Europe, srednjoj i južnoj Europi, na Kanarskom otočju, Krimu, Kavkazu, u Maloj Aziji, Iraku, Iranu te sjevernoj Africi. U Hrvatskoj ga često nalazimo uz našu obalu. U pučkoj je medicini bljušt vrlo popularan jer se ljekoviti pripravci upotrebljavaju protiv išijasa, reumatizma i križobolje. No, biljka je i otrovna jer su u njenom sastavu alkaloidi i saponini. 3-5 sjemnki. Stanište bljušta su svijetle i sjenovite listopadne šume, ponajviše hrastove i bukove (brojne asocijacije razreda Querco-Fagetea), šikare, rubovi šuma, polja i vlažna mjesta, a nerijetko se penje uz ograde, grmlje i živice. Raste na svježim, hranjivim, rastresitim, blago humoznim, stjenovitim i ilovastim tlima, od nizina pa do brdskih područja. Može rasti na zasjenjenim, ali i osunčanim mjestima. Često ga nalazimo uz našu obalu. Tako u Hrvatskoj dolazi u sloju prizemnoga rašća u mješovitoj šumi medunca i crnoga graba (Ostryo-Quercetum pubescentis), kao diferencijalna vrsta u šumi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici), u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba sa cerom (Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris) te, primjerice, u Nacionalnom parku Krka, kao zanimljiva povijuša vezana uz pojedine lokalitete, s bršljanom, tetivikom i kozokrvinom. svjež korijen, a katkada i mladi pupovi (ljekarnički naziv Tami rhizoma et gemma). Podzemni dio sadrži veću količinu škroba i sluzi u kojoj se nalaze oštri i veliki kristali kalcijeva oksalata. Biljka je otrovna jer su u njenom sastavu alkaloidi i saponini, a u podanku su tvari nalik na histamine koji jako nadražuju kožu. Bobe sadrže dosta šećera i pektina, ukusne su i slatke, no i otrovne, budući da djeluju nadražujuće i purgativno (na probavni sustav). Zabilježeni su smrtni slučajevi, posebice kod djece. Otrovni su i podzemni dijelovi koji djeluju na isti način. Sok bljušta izaziva jako povraćanje i proljev. U šumskoj sastojini Jestivi proljetni izdanci-Treba istaknuti da su proljetni izdanci i vršci mladih stabljika jestivi. Tako se u Dalmaciji i Istri rado beru te prodaju na tržnicama. Za jelo se pripremaju kao šparoge, a ponekad se zamijenjuju s divljom šparogom Dijelovi biljke (sparožinom). Tijekom Drugoga svjetskog rata znatan dio kućanstava našega priobalnog područja koristilo je bljušt za hranu, no ako se njegovi izdanci jedu u većoj količini, mogu izazvati probavne smetnje. Popularan u pučkoj mediciniali i otrovan-U puč- koj je medicini bljušt vrlo popularan jer se pripravci lijekova upotrebljavaju protiv išijasa, reumatizma i križobolje. Koristi se Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 25 ljekovito bilje Medvjeđi luk, čistač organizma Piše: Vesna Pleše Foto: Arhiva K ao lijek je bio cijenjen u prošlosti, o čemu govore i zapisi u knjizi o ljekovitom bilju svećenika Kunzlea: “Teško da u svijetu postoji biljka koja bi bila toliko djelotvorna pri čišćenju želuca, crijeva i krvi kao što je medvjeđi luk. Jedina mu je mana što ga treba koristiti u svježem stanju i što ne može stajati u hladnjaku dulje od tjedan dana.“ Medvjeđi luk ima u tlu produženu lukovicu obavijenu prozirnim ovojnicama. U proljeće iz te lukovice izraste do 25 cm visoka cvjetna stapka,na vrhu koje se razvijaju bijeli zvjezdasti cvjetovi združeni u štitac. Prije same cvatnje iz lukovice izrastu po dva prizemna suličasta lista. Cijela biljka miriše jako na češnjak,naročito ako je zdrobimo među prstima. Medvjeđi luk Cvate od travnja do lipnja. Stanište: Raširen je po cijeloj Europi. Raste po sjenovitim i vlažnim listopadnim šumama, uz šumske putove i potoke. Najbolje uspijeva na dubokom i humoznom tlu. Medvjeđi luk (Allium ursinum L.) biljka je poznata i po nazivima divlji luk, šumski luk, medvjeđi luk, sremuš, crijemuš. Branje: Upotrebljava se samo svježa biljka jer se prigodom sušenja ljekovite tvari razgrađuju. Svježe nadzemne dijelove biljke beremo od travnja do svibnja, a lukovice iskapamo ujesen. Ljekovite tvari: Sadrži eterično ulje, biološke katalizatore, vitamin C, alicin s antibiotskim djelovanjem i do 15 posto fruktozana (polisaharid izgrađen od voćnog šećera fruktoze). Ljekovito djelovanje: Ima isto ljekovito djelovanje kao češnjak pa se i primjenjuje na isti način u liječenju bolesti. Osobito je koristan u liječenju visokog krvnog tlaka i liječenju kolesterola. Njime se liječe i druge bolesti: - smiruje i liječi kašalj, - jača srce i oslabljeni srčani mišić, - štiti kao preventiva od infarkta, - usporava i liječi arteriosklerozu krvnih žila šireći ih - poboljšava apetit, otklanja probavne smetnje, - smiruje upalu sluznice želuca, otklanja nadutost, - pospješuje bolje izlučivanje žuči, - potiče rad bubrega, smiruje upale mokraćnog mjehura - djeluje ljekovito na maternicu, - sprečava i liječi osteoporozu, smanjuje bolove kod artritisa i reume, - odlično je sredstvo za liječenje bolesti kože ( kao kupka za nadraženu kožu, ekceme, dermatitis, modrice, hematome i rane. 26 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Tinktura od lukovica: lukovice u količini 300 g oprati i očistiti. U široku posudu uliti 1 dl rakije lozovače te joj dodavati jednu po jednu lukovicu. Treba ih odmah izgnječiti drvenom žlicom u rakiji da ne oksidiraju i potamne u dodiru sa zrakom. Dobivenu kašu od lukovica treba preliti u tamnu staklenku i dodati još 9 dl rakije. Sve treba dobro promiješati i zatvoriti. Uz povremeno protresanje treba ostaviti da odstoji 15 do 20 dana. Poslije dvadesetog dana lukovice protisnuti da puste svu tekućinu. Tekućinu procijediti u tamnu staklenku ( bez lukovica), dobro zatvoriti i čuvati na tamnom mjestu. Uzima se 2 – 3 puta dnevno po čajnu žlicu tinkture umiješane u malo hladne vode. Tinktura od listova: 200 g listova usitniti pa preko njih preliti 1 litru rakije lozovače te odmah dobro zatvoriti. Ostavi se da odstoji 20 dana uz povremeno protresanje. Tekućina se procijedi, prelije u tamnu staklenku, dobro zatvori i čuva na tamnom mjestu. Uzima se na isti način kao i tinktura od lukovica. Vino od medvjeđeg luka: koristi se 2,5 dl bijelog kvalitetnog vina koje mora zakipjeti. Time se prelije 50 g svježih listova medvjeđeg luka, koji se ostave stajati pokriveni 15-20 minuta. Dobiveno vino treba procijediti, zasladiti medom i uzimati u gutljajima tijekom dana. Koristi se i kao začin: listovi medvjeđeg luka mogu se upotrijebiti kao zdravi dodatak salatama ili varivima jer su mirisom i okusom nalik na češnjak. To vrijedi i za lukovice koje su bjelkaste i 2-5 cm dugačke. Kao vrlo pikantan začin mogu poslužiti i nedozreli plodovi koji se na biljci javljaju tijekom ljeta. U proljeće je ovaj luk najbolji lijek jer čisti krv, žuč i jetra od zimskih proizvoda sagorijevanja. Za proljetno čišćenje organizma treba probati salatu od po 1/3 medvjeđeg luka, maslačka ili radiča i zelene salate. Obavezno se začini s maslinovim uljem. Kontraindikacije: Normalnom upotrebom štetnih nuspojava nema, prevelike količine ne mogu se ni koristiti, zbog izuzetno neprijatnog mirisa. Oprez prigodom branja: kod branja ove ljekovite biljke treba biti oprezan jer je se često zamijeni sa đurđicom (zbog sličnosti listova) ili sa mrazovcem. Oni koji je ne poznaju dovoljno, trebali bi prigodom ubiranja kontaktirati dobre poznavatelje, ne samo ove, već i drugih ljekovitih biljaka. Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 27 nove knjige VODIČ KROZ POŽEGU N a inicijativu požeškog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva iz tiska je izašao vodič “Požega i Požeština okom šumara”, autora mr. sc. Juraja Zelića, dipl. ing. šumarstva. Knjiga je objelodanjena nakon što se, kako je naglašeno u uvodnom dijelu, ukazala potreba da se pri dolasku stručnih šumarskih ekskurzija iz Hrvatske i drugih krajeva u Požegu posjetitelji upoznaju s povijesno-kulturnim i prirodnim bogatstvom ovoga grada. Opažanje “šumarskim okom” Naslovnica knjige Ova knjiga, iz pera našega šumarskog stručnjaka, može poslužiti kao vrijedan i zanimljiv povijesnokulturni, šumarski, prirodoslovni i turistički vodič o Požegi i Požeškoj kotlini Piše: Ivica Tomić Foto: J. Zelić - Pritom je trebalo istaknuti vrijednost grada i njegove okoline specifičnim načinom, prikladno povezanim sa šumarskom strukom. Primjerice, “šumarsko oko” će percipirati kip Svetog Trojstva, na istoimenom požeškom trgu, kao stablo, što je već uočio i naš poznati književnik i likovnjak Matko Peić. U najstarijoj crkvi sv. Lovre, vrhovi kapitela završavaju u formi akantusovih listova, konstrukcija kora je drvena, a u kripti crkve sv. Terezije dekorativne motive ljesova, u obliku pojednostavljene kuće kao vječnoga doma, čine ružice, tulipani, grančice i listovi hrasta, vinova loza, vitice. To su ukrasni motivi religiozno-simboličnog ili životnog svakodnevnog značenja. Na prekrasnim drvenim oltarima svoj su trag ostavile majstorske drvodjeljske ruke različitih epoha, od rokokoa, neoklasicizma, do suvremene izvedbe novog oltara i biskupske stolice. Strpljivošću, marljivošću i pedantnošću povjesničara amatera i dugogodišnjeg građanina Požege, Zelić pisanom riječju i pomno odabranim vlastitim fotografijama i prilozima portretira svoj grad, njegove trgove i ulice, crkve, vrijedna povijesno-sakralna zdanja, spomenike, staru gradsku jezgru, požeška groblja, vinograde, običaje i dr. Posebno mjesto u knjizi zauzimaju požeški znanstvenici, prirodoslovci, književnici, umjetnici, pedagozi. Mnoštvo šumarskih motiva- U drugom dijelu vodiča, autor, kao iskusni šumarski stručnjak, plodan pisac i kroničar zbivanja u šumarstvu Požeštine, iznosi osnovne podatke o požeškoj Podružnici Hrvatskih šuma te o odredištima koja šumari posjećuju ili su predmet njihova zanimanja. U “osobnoj iskaznici” UŠP Požega doznajemo o šumskim površinama, gospodarenju šumama, ukupnoj drvnoj zalihi po vrstama drveća, sječivom etatu, biološkoj obnovi šuma, uzgojnim radovima, rasadničarskoj proizvodnji, lovstvu, šumskim prometnicama, kamenolomima, broju zaposlenih, požeškom ogranku HŠD-a, šumarskim sportsko-rekreacijskim objektima i dr. Prirodnih, odnosno šumarskih motiva je mnogo, a autor ih nalazi u požeškim parkovima, šetalištima, izletištima, u prigradskoj šumi za odmor i rekreaciju “Eminovački lug”, šumsko-hortikulturnom rasadniku “Hajderovac”, lovištu “Zvečevo”, Sovskom jezeru na Dilj-gori, kao prirodnom fenomenu i posebnoj prirodnoj vrijednosti, omiljenom izletištu šumara, planinara i ljubitelja pri- Požega i Požeština okom šumara Park-šuma Eminovački lug 28 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Kip Svetog Trojstva na istoimenom trgu (u pozadini crkva Duha Svetoga) U vodiču je istaknuta vrijednost grada i njegova okružja specifičnim načinom, prikladno povezanim sa šumarskom strukom. Tako ima mnogo prirodnih odnosno šumarskih motiva, a autor ih nalazi u požeškim parkovima, šetalištima, izletištima, u prigradskoj šumi za odmor i rekreaciju, Sovskom jezeru i na drugim mjestima. Sovsko jezero Zgrada Županijskoga suda rode. Parkovi u Starom gradu, na Trgu Svete Terezije, na Orljavi i oko institucija i ustanova ,osobita su zanimljivost šumarima-biolozima te kreatorima i projektantima parkova i gradskoga zelenila. Na obroncima Požeške gore, zelenoj kulisi južnoga dijela grada, smještena su požeška šetališta i vinogradi, a šumari iz drugih dijelova Hrvatske, sa svojim kolegama i domaćinima, dojmljivo ih doživljavaju kao gosti na proslavi Dana grada (Grgurevo), kada odjekuju pucnjevi iz malih topova- mužara, u znak pobjede protiv Turaka. Osim navedenih, pozornost privlači najstariji park i dvorac Požeštine u Trenkovu, autorovom rodnom mjestu te šumarski vinograd u Češljakovcima kod Kaptola. Vrijedne fotografije i karte-Knjiga ima 159 stranica, sadrži 195 kvalitetnih fotografija, uglavnom J. Zelića, od čega 175 u boji, 20 crno-bijelih, 5 karata, 4 crteža i 1 grafikon. Autor se služio bogatom literaturom i dokumentacijom, među kojom značajno mjesto zauzimaju i njegovi radovi (knjige, radovi u Šumarskom listu i dr., interne publikacije). Urednik ovoga vrijednog vodiča, koji može poslužiti kao povijesno-kulturni, šumarski, prirodoslovni i turistički priručnik o Požegi i Požeškoj kotlini, je dipl. ing. Stjepan Blažičević, predsjednik požeškog ogranka HŠD-a, a nakladnik požeški ITD Gaudeamus. Spomenik fra Luki Ibrišimoviću, osloboditelju od Turaka Proslava Grgureva Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 29 gradovi Crkva Presvetog Trojstva i franjevački samostan Karlovac Danas se među kulturnozabavnim priredbama i manifestacijama u gradu posebno izdvajaju karlovački Dani piva (početkom jeseni), svojevrsna domaća varijanta munchenskog Oktoberfesta. Treba spomenuti i hodočašće sv. Josipu na Dubovcu (19. ožujka), izložbu i sajam cvijeća (početkom lipnja), Ivanjski krijes (krajem lipnja) Piše: Vesna Pleše Foto: B. Pleše Stara gradska jezgra Zorin dom Karlovac je grad izuzetno bogate kulturnopovijesne baštine. Nalazi se u srcu Hrvatske, na mjestu gdje se dodiruju njeni nizinski i gorski dijelovi, poznat je i po tome što je grad na četiri rijeke: Kupi, Mrežnici, Korani i Dobri. Dubovac 30 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME O duvijek je bio važno prometno sjecište jer su njime prolazile povijesno važne prometnice: Karolina (Karlovac-Bakar građena od 1726. do 1733.), Jozefina (cesta koja je povezivala Karlovac i Senj, građena je od 1775. do 1799.) i Lujzijana (Karlovac-Rijeka, građena od 1805. do 1813.). Prvi materijalni dokazi o prisustvu ljudi na područjima današnjeg grada, sežu u prošlost do 3500. god. pr. Krista. Neka od povijesno starih karlovačkih naselja spominju se i prije osnutka karlovačke tvrđave Gaza i Švarča u 13. stoljeću) te Dubovac i Banija u 14. stoljeću. Grad je podignut u 16. stoljeću u svrhu obrane od Turaka, kao jedinstvena gradska jezgra u obliku šesterokrake zvijezde. Podignut je na posjedu Zrinskih. Ime je dobio po svom osnivaču nadvojvodi Karlu. U središtu grada izgrađeni su brojni bedemi i bastioni, palače i trgovi te brojni vojni i sakralni objekti. Na središnjem gradskom trgu nalazi se crkva Presvetog Trojstva s bogatim baroknim inventarom te franjevački samostan sa zbirkom umjetničkih dijela. Godine 1781. Car Josip II. dodjeljuje mu Povelju o privilegijama slobodnog kraljevskog grada s grbom. U 18. i 19. stoljeću postaje važno obrtničko i trgovačko središte, obzirom na njegov smještaj na rijeci Kupi, gdje se pretovaruje roba dovezena iz unutrašnjosti zemlje brodovima. To je i zlatno doba trgovačkog Karlovca. U to vrijeme se intenzivno grade i obrtničke kuće, s radionicama u prizemlju i stambenim prostorom na katu. Građansko-trgovačke kuće veće su od obrtničkih,sa prostranim vežama na kojima su često uklesane godina gradnje i inicijali samog vlasnika. Plemići i vojni časnici grade kuće tipa kurije, koje se posebno ističu detaljima izrađenim od kovanog željeza ili klesanima u kamenu. Cijelo to razdoblje bidermajera odlikuje se gradnjom građanskih kuća unutar renesansnih blokova. Jedna od takvih kuća, u današnjoj Radićevoj ulici, je kuća grofa Janka Draškovića iz 1828.g., sa stilskim odlikama gradskih palača zagrebačkog graditelja Felbingera. - grad bogate povijesti Sjeverozapadno od grada, na samom brežuljku, smještena je tvrđava Dubovac, jedan od simbola Karlovca. Naziv joj potječe od staroslavenske riječi Dub ili Dab što znači hrast, a i sami brežuljci u okolici obrasli su hrastovim šumama. Prvi poznati vlasnici Dubovca bili su plemići Sudari koji su ga dobili na poklon od kralja Ludovika 1837.g. Legendarni Šanac Sredinom 15. stoljeća dolazi u posjed obitelji Frankopana. U samom gradu ,od ostalih vrijednih spomenika kulturno-povijesne baštine, treba spomenuti Zorin dom, gradsko kazalište koje je podiglo hrvatsko pjevačko društvo 1892. Glazbena škola u Karlovu osnovana je 1804., a i danas je jedan od osnovnih pokretača kulturnog i glazbenog života grada. Domovinskom ratu otvoren je na Turnju Muzej domovinskog rata. Tu su smješteni razni eksponati, borbena vozila, tenkovi, topovi i ostala ratna tehnika. U gradu djeluje i Centar za ekspedicionizam, istraživanje i kulturu braće Seljan. To je prvi takav klub u Hrvatskoj koji svojim aktivnostima okuplja ljude koji nastavljaju tradiciju braće Seljan. Gradska gimnazija u Karlovcu poznata je po tome jer su je pohađale mnoge poznate osobe poput Nikole Tesle, Mirka Seljana, Stjepana i Antuna Radića, Ivana Gorana Kovačića. U Karlovcu djeluje i Gradski muzej, osnovan 1952.g. koji ima prirodoslovnu, arheološku, kulturno-povijesnu i etnološku zbirku. Poznata je i galerija „Vjekoslav Karas“ s izlošcima slika iz 19. i 20. stoljeća. Među slikarima najzastupljenija su djela domaćih slikara:V. Karasa, M. Schiedera, J. Šašela, M. Detonija i drugih. U spomen na stradavanje Karlovca u priredbama i manifestacijama u gradu posebno izdvajaju karlovački Dani piva (početkom jeseni), svojevrsna domaća varijanta münchenskog Oktoberfesta. Treba spomenuti i hodočašće sv. Josipu na Dubovcu (19. ožujka), izložbu i sajam cvijeća (početkom lipnja), Ivanjski krijes (krajem lipnja) te Karlovačke dane kulture (u listopadu, studenom i prosincu). Najznačajnije sportsko-rekreacijske aktivnosti vezane su uz karlovačke rijeke (kupanje i ribolov) te u samoj okolici lov i planinarenje. Danas se među kulturno-zabavnim Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 31 sindikat Predstavnici Hrvatskog sindikata šumarstva sudjelovali su od 27.-30. kolovoza na sportskim susretima Rumunjskog sindikata šumarstva (Silva) održanima u gradu Devi i vratili se s jednim prvim i tri druga mjesta CUPA CONSILVA – SPORTSKE IGRE RUMUNJSKOG SINDIKATA ŠUMARSTVA Četiri medalje iz Rumunjske S otvorenja Piše: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad N i kiša nije pokvarila ceremoniju otvaranja niti je utjecala na raspoloženje sudionika tradicio nalnog CUPA CONSILVA, sportskih igara Rumunjskog sindikata šumarstva (Silva), na kojima su predstavnici Hrvatskog sindikata šumarstva, sudjelujući kao gosti, ponovili lanjski uspjeh te kući ponijeli pregršt medalja! Jedno zlato i tri srebra odličan je učinak dvadesetak natjecatelja. Domaćin ovogodišnjih igara bila je Directia Sudionike pozdravio i predsjednik HSŠ-a Željko Kalauz Šaha nikad dosta-Pero Babić Silvica Hunedoara, odnosno grad Deva u središnjoj Rumunjskoj, ugodno središte s oko 70 tisuća stanovnika. Sudionike natjecanja, osim HSŠ-a bila je tu i delegacija Mađarskog šumarskog sindikata, stisnute ispod suncobrana koji su poslužili kao kišobrani, na terasi hotela Sarmis, pozdravio je Marian Stoicescu, predstavnik udruženog sindikata Confederation sindicatelor „Consilva“ koji broji preko 20.000 članova. Svečanost otvaranja, različita od naše, kraća, skromnija. Hotel Sarmis, u središtu grada, sa svoje tri zvjezdice pružio je komfor iznad svih očekivanja. Na igrama su tradicionalno bili zastupljeni mali nogomet, stolni tenis, šah i pikado. Naravno da je najveću pažnju privukao nogomet - hrvatski i rumunjski šumari dobro se znaju iz čestih ranijih susreta i rivalstvo je već postalo tradicionalno. Sastavljena od igrača iz više uprava, malonogometna momčad HSŠ-a do polufinala je došla s četiri lake pobjede u grupi (4:1, 5:0, 4:0, 3:0) da bi u polufinalu zapeli na jakom sastavu Consilve (1:1). Junak izvođenja penala bio je vratar Ištek koji je na kraju najprije obranio penal što ga je izveo rumunjski golman, a potom i sam pogodio mrežu. U finalu se protiv domaćina Deva Hunedoare priča ponovila, s manje sretnim završetkom. Bit će pritužbi na „domaće“ suđenje, preoštru igru, no ostat će činjenica da je teško očekivati dva puta sreću s penalima! A drugo mjesto je korak naprijed prema lani. I još: Sarafinko Bajlović, znan kao „Sajo“, proglašen je najboljim igračem turnira. A Šima (ŠimiStolnotenisači Horvat i Kranjčević čić) već je odranije stekao status najpopularnijeg, tako da su za njega navijali i domaći fanovi u utakmici “protiv nekih Rumunja koje ne vole!“ Prvim mjestom okitio se stolnotenisač Davor Horvat koji je s ukupnim omjerom 9:1, u grupi i finalu, nastavio tradiciju stolnoteniskih pobjeda. Solidan je bio i naš drugi predstavnik Petar Kranjčević na 6.mjestu. Šahovske boje uspješno je branio Pero Babić osvojivši u finalu, u konkurenciji devet natjecatelja, odlično 2.mjesto. Imao je Pero vremena i da nakon službenog natjecanja, na terasi hotela odigra nekoliko brzopoteznih s domaćim zaljubljenicima, kojima je također pokazao „da zna znanje“. Konačno, još jedno srebrno stiglo je iz sporta koji je novijeg datuma, pikada, a priskrbio ga je, među 24 sudionika, Antonio Tomešić. Od brončane medalje nije bio daleko ni Pero Zeko koji je bio četvrti. Toliko o natjecanjima, a o šumarstvu te ponešto o ostalim sitnicama iz Rumunjske u jednom od sljedećih brojeva. Na ulicama Deve Nakon finala Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 33 lovstvo Nacionalno povjerenstvo za ocjenu trofeja, krajem srpnja, ocijenilo je krzno i lubanju smeđeg medvjeda odstrijeljenog početkom travnja, u lovištu broj VIII/2 Bjelolasica, na području delničke Uprave, sa ukupno 525,89 CIC točaka, što je do sada najveća ocjena za trofej krzna smeđeg medvjeda u Hrvatskoj U LOVAČKOM SAVEZU OCIJENJEN TROFEJ MEDVJEDA Novi državni prvak s B G otovo nezapaženo je krajem srpnja prošla vijest o izuzetno vrijednom trofeju medvjeda kojeg su u prostorijama Hrvatskog lovačkog saveza članovi Stalnog nacionalnog povjerenstva za ocjenu trofeja i izložbe CIC-a, ocijenili s do sada najvećim brojem CIC točaka!¨ Nacionalno povjerenstvo, kojeg su činili naši vrhunski lovni stručnjaci, prof. dr. sc. Antun Alegro, doc. dr. sc. Krešimir Krapinec, mr. sc. Josip Malnar, inž. lovstva i zaštite prirode Mladen Milašinović, dipl. inž. Boris Šabić i dipl. inž. Damir Ugarković, izvršilo je temeljem usmenog naloga Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, 28. srpnja, ocjenjivanje krzna i lubanje smeđeg medvjeda kojeg je odstrijelio talijanski lovac. Novi nacionalni prvak – trofej smeđeg medvjeda, (Ursus arctos L.) odstrijeljen 7.travnja ove godine, u državnom lovištu broj VIII/2 Bjelolasica, kojim gospodari UŠP Delnice, od ovog ljeta nosi čak 525,89 CIC točaka ! Temeljem izmjere krzna, dužine 226,2 cm i širine 1. 525,89 CIC točaka (Bjelolasica, 2009.) 2. 488,11 CIC točaka (Risnjak, 2004.) 3. 487,58 CIC točaka (Bjelolasica, 2002.) 181,6 cm te ocjene za duljinu dlake, pravilnu obraslost dlakom te za sjaj i gustoću dlake, navedeni trofej smeđeg medvjeda predstavlja novog državnog prvaka, dok je lubanja ocijenjena sa 58,70 CIC točaka i tek je po vrijednosti na 12 mjestu u državi. Ocjenjivanje u prostorijama HLS-a pratili su i Đuro Dečak, predsjednik HLS-a, dipl. ing. šum. Robert Laginja, ravnatelj Uprave za lovstvo, dipl. inž. Ivan Francetić, načelnik lovne inspekcije u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva te u ime Hrvatskih šuma, član Uprave mr. sc. Darko Beuk. PRIČA S TERENA Kako je odstrijeljen „med O vogodišnja proljetna sezona lova na smeđeg medvjeda u lovištima delničke Podružnice započela je vrlo uspješno. Od 13 medvjeda predviđenih za odstrjel, odstrijeljeno je sedam i to uglavnom od strane inozemnih lovaca. Bili su to trofeji visoke vrijednosti čija je prosječna vrijednost iznosila 382 CIC točke. Tri medvjeda odstrijeljena su u trofejnoj vrijednosti preko 400 CIC točaka (dva na području Šumarije Mrkopalj i jedan na području Šumarije Prezid). Kapitalno grlo, i novi hrvatski prvak, odstrijeljen je 7. travnja ove godine u lovištu „Bjelolasica“, na području Šumarije Mrkopalj, a sretni lovac bio je Talijan Aldo Buzzoni. O tome kako je prošao sam lov na „kapitalca“ ispričao nam je mr. sc. Dario Majnarić, rukovoditelj Odjela za lovstvo delničke Podružnice. S lijeva nadesno Leo Fabiani, Aldo Buzzoni, Vlado Brozović, Slaven Šercer s kapitalcem 34 • Broj 153 • rujan 2009. Tri najveća HRVATSKE ŠUME Piše: Antun Zlatko Lončarić Foto: A. Z. Lončarić Bjelolasice Do sada su naši najjači trofeji smeđeg medvjeda bili trofej iz 2004.godine, iz lovišta „Risnjak“ u vrijednosti od 488,11 CIC točaka te trofej iz lovišta „Bjelolasica“ iz 2002. godine, sa 487,58 CIC točaka. Na europskom popisu ugroženih životinjskih vrsta u Hrvatskoj je lovna divljač, ali istovremeno i zaštićena životinjska vrsta čije je iskorištavanje regulirano Bernskom konvencijom. Kod nas se gospodari smeđim medvjedom na osnovu Plana gospodarenja i Akcijskog plana gospodarenja za pojedinu godinu. Godišnje kvote odstrjela određuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a jednako tako prati i izvršenje Plana. Područje Gorskog kotara jedno je od najkvalitetnijih staništa smeđeg medvjeda u Hrvatskoj. Procijenjeno je da samo u lovištima UŠP Delnice obitava oko 140 grla medvjeda u matičnom fondu. U Članovi Nacionalnog povjerenstva za ocjenu trofeja sa članovima HLS-a s novim šampionom Hrvatske 2005.god. u lovištima ove Uprave šuma, odstrijeljeno je 10 grla smeđeg medvjeda svih dobnih struktura, stečena su tri izuzetna trofeja smeđeg medvjeda, trofejne vrijednosti do nacionale“ Tijekom proljetnog promatranja i praćenja smeđeg medvjeda, u lovištu su uočena tri izrazito krupna grla. Talijanski lovac i sam je izrazio želju da odstrijeli jedno jako trofejno grlo smeđeg medvjeda. U lov je bio pozvan tijekom mjesečine u mjesecu travnju, a došao je u organizaciji ugledne lovne agencije „Hubertus Club“ iz Ljubljane, s kojima delnička Podružnica ima višegodišnju uspješnu lovnu suradnju. Već prve večeri, u lovu, uočen je krupan mužjak smeđeg medvjeda koji se prvobitno prošetao hranilištem da bi se ponovo vratio u lovište oko 11 sati uvečer. Kako je lovočuvar Slaven Šercer procijenio da se radi o pogodnom medvjedu za odstrjel, otvorio je prozor od čeke i lovcu dao znak da puca. Iza toga uslijedio je precizan hitac jakim kalibrom i teškom kuglom, tako da je medvjed praktički pao u vatri oko desetak koraka od mjesta nastrijela. Da se radi o zaista izuzetnom kapitalnom primjeru smeđeg medvjeda uvjerili su se, osim nazočnog lovočuvara Šercera, i drugi lovočuvar Vlado Brozović, vlasnik agencije Leo Fabijani te Dario Majnarić i stručna su- 473, 475 i 487 CIC točaka. Lovište «Bjelolasica» ima daleko najviše stečenih trofeja, jačih od 400 CIC točaka na području Republike Hrvatske. Piše: Vesna Pleše Foto: Dario Majnarić radnica Miroslava Jauk, već prigodom njegovog utovara na prikolicu. Zbog težine ga nisu mogli ni pomaknuti. Utovarili su ga na prikolicu koristeći sve dostupne i poznate trikove mehanike. Potom su ga odvezli u ovlašteni objekt gdje su mu izmjerili biometričke parametre. Medvjed je izvagan i težio je 351 kg. Ocjenjivanje njegove trofejne vrijednosti nastavljeno je u objektu Lovački dom delničke Podružnice. Komisija delničke Podružnice ocijenila ga je sa 527 CIC točaka i time već dala naznaku da se radi o novom državnom prvaku u trofeji krzna smeđeg medvjeda. Odstrjel ovog medvjeda u lovištu Bjelolasica velik je lovni uspjeh za delničku Podružnicu i Hrvatske šume. Treba istaknuti da je među trinaest krzna smeđeg medvjeda, dosad stečenih u Hrvatskoj, u vrijednosti od preko 450 CIC točaka, devet stečeno u lovištima delničke Podružnice. Od tog broja osam u lovištu Bjelolasica i šest na području Šumarije Mrkopalj. I inače u povijesti, lovište Bjelolasica bilježi veliki uspjeh što se tiče odstrjela kapitalnih grla medvjeda. Tako je šezdesetih godina prošlog stoljeća, u ovom lovištu, lovac Karlo Mrazović odstrijelio medvjeda svjetskog prvaka, a 2002. lovac Damir Vrhovnik državnog prvaka u kategoriji trofeja krzna smeđeg medvjeda. Treba također reći da se ovo kapitalno grlo medvjeda, prema Zakonu o lovstvu Republike Hrvatske, ne može otuđiti, odnosno izvesti u inozemstvo. Sukladno odredbama navedenog Zakona, medvjed je trenutno u vlasništvu Hrvatskih šuma, od kojih ga treba otkupiti Republika Hrvatska i tim otkupom postala bi vlasnik ovog trofejnog kapitalca. Lovac Aldo Buzzoni, koji ga je odstrijelio, ponosan je na „svog“ kapitalca, ali i tužan jer krzno kapitalca neće krasiti zidove njegove kuće u Italiji. Jesenski lov na smeđeg medvjeda u lovištima delničke Podružnice započet će iznimno ove godine 16. rujna. Za taj lov osiguran je dovoljan broj gostiju, (uglavnom inozemnih lovaca), koji će pokušati u tom lovu biti jednako uspješni kao i lovci u proljetnom lovu na smeđeg medvjeda. Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 35 svijet ptica Velika sjenica gnijezdi dva puta ŠUMSKE PTICE Piše: Zoran Timarac Foto: Z. Timarac N ajveća, najraširenija, a time i najbrojnija među 50-ak vrsta sjenica u Europi je velika sjenica. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima nekoliko milijuna parova te vrste. I gustoća je velika - 35 do 40 parova na 100 ha. Sinantropna je vrsta. Areal na sjever joj seže do granice šume. Ima je svugdje gdje ima drveća - u šumama, parkovima, voćnjacima... Najviše joj odgovaraju rijetke šume listača. U vrijeme gniježdenja izbjegava čiste šume četinjača. Sjeverne populacije u hladno vrijeme sele, srednjoeuropske se premještaju, a južne ostaju na istim staništima. Velika sjenica Ima je svugdje gdje ima drveća - u šumama, parkovima, voćnjacima itd., a najviše joj odgovaraju rijetke šume listača. Velika sjenica, najbrojnija među 50-vrsta sjenica, s populacijom od više milijuna parova u Hrvatskoj. Velika sjenica je dugačka oko 14 cm, raspon krila je od 22 do 25 cm, teška je 16 do 21 g. Glava joj je crna s bijelim licem, zatiljak i leđa svijetložuto-zeleni. Podbradak je crn, a ta boja se proteže u obliku crne pruge koja je u mužjaka šira, sredinom svijetložutih donjih dijelova tijela. U mladih ptica su crni dijelovi više smećkasti, a bijeli žućkasti. Glasanje je različito, uključuje glasanje zebe, razne glasne zovove ostalih vrsta sjenica i dvije pjesme: glasni “cici-pa”, “cicipa” i tzv. brušenje pile. Mužjak počne pjevati već poslije Božića i to je jedan od prvih (proljetnih) poslova. Velika sjenica gnijezdi dva puta od travnja do srpnja. Gnijezdo je u duplji i drugdje. Rado zauzima umjetna gnijezda s promjerom otvora iznad 30 mm. Iz takvih gnijezda istjera sve manje ptice. U nedostatku duplji, gnijezdi se u pukotinama u građevinama, starim gnijezdima ptica grabljivica i drugim skrivenim mjestima. Gnijezdi i na neobičnim mjestima kao što su stara ulubljena limena vedra, otvorene cijevi i poštanski sandučići. Veliku dugoljastu duplju ili cijev može napuniti materijalom za gnijezdo do visine od nekoliko metara. Dogodi se da jaje propadne kroz taj materijal i izgubljeno je. Mjesto za gnijezdo izabire ženka. Za ptice dupljašice gnijezdo je veoma uredno. Materijal za gnijezdo su tanke grančice, suhe stabljike trava, mahovina, korjenčići i lišaj. Tome dodaje perje i paperje, vatu, dlake, prazne kukuljice kukaca, paučinu paukova 36 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME i kukaca... U tom materijalu načini ležaj za jaja i ptiće. Promjer gnijezda je različit, no mjere ležaja su manje ili više određene: promjer 4 do 6 cm, dubina 4 do 5 cm. Ženka počne sjediti na jajima kada sva snese. Prije toga ih pokriva materijalom iz gnijezda. Zahvaljujući dobroj toplinskoj izolaciji, jaja to “prežive”. Ženka ukupno snese 8 do 13 relativno velikih bjelkastih jaja s tamnim pjegama i pjegicama. Na njima ženka sjedi 12 do 14 dana. Za to vrijeme mužjak donosi ženki hranu. Mladi su čučavci, slabo razvijeni i slijepi. O prehrani ptića skrbe oba roditelja. Roditelji imaju nagon za hranjenje koji ptići potiču široko otvorenim velikim ustima i ovdje žutom bojom “otvora”. Jako je to zahtjevan i zamoran posao. Dnevno bude i 900 donošenja hrane. Ptići ostaju u gnijezdu 16 do 17 dana, skoro dva puta duže nego približno jednako velike ptice koje napuštaju relativno sigurnu duplju što prije. Još jedan do dva tjedna mladunci su izvan duplje s roditeljima koji ih prihranjuju. Izvan vremena gniježdenja sjenice lutaju u jatima. Pojedine ptice održavaju međusobni razmak. Na hranu nikada ne dolijeću dvije ptice istovremeno. Za razliku od većine ptica, velika sjenica hranu, koju treba očistiti ili usitniti, drži na podlozi obim nogama. Korisna ptica Velika sjenica se hrani kukcima, jajima, ličinkama, kukuljicama odraslim paucima i drugim sitnim beskralježnjacima, sjemenjem i plodovima koji sadrže masnoću. Korisna je jer se hrani mnogim vrstama štetnih kukaca. Istina, pojede i korisne kukce i pauke ili neke plodove i sjeme, ali njena korisnost daleko nadilazi štetnost. Može načiniti štete u pčelinjaku. Ako je košnica od slabijeg materijala, primjerice od iverica, zimi može doći do pčela. Manji dio pojede, a ostale pčele se smrznu. Može i krasti orahe, tamo gdje su ostavljeni da se suše. Zimi dolazi u naseljena mjesta gdje čisti drveće i grmlje od kukaca i drugih beskralježnjaka, koji prezimljuju. Jede i kuhinjske otpatke ili ono što joj daje čovjek - loj, “masne” sjemenke same ili pomiješane s lojem, sjeme lana, konoplje (ne previše), neslani kikiriki, slanutak, sjeme bundeve... Zna se toliko pripitomiti da uzima hranu iz čovjekove ruke. Hranjenjem se može privući da ostane i obavlja svoj koristan posao u voćnjaku i drugdje, ali još više umjetnim gnijezdima. ribolov Piše: Siniša Slavinić Foto: S. Slavinić MORSKE RIBE Salpa S alpa nije velika riba. U prosjeku, se najčešće love primjerci veličine oko 150 grama, iako može narasti i do tri kilograma. Živi doslovce u najplićim dijelovima Jadrana, tik uz samu obalu, ali i u dubinama od 30 metara. Salpa je biljožder. Hrani se najradije s algama, koje je za vrijeme oseke osušilo sunce, a poslije plime prekrilo more. To su one alge koje susrećemo u plitkom moru, uz obalu, na kamenom dnu. Za čupkanje ove alge salpi služe mala usta s malim zubima. Salpa, ponegdje i zlatopružica, latinskim imenom i prezimenom Boop salpa, lijepa je riba, prepoznatljiva po malim ustima i maloj glavi, ali uzdužnim zlatno-žutim prugama (odatle i ime zlatopružica). Salpa je jatna riba i možete biti sigurni, gdje ste ulovili jednu ulovit ćete i desetak drugih, a sve od reda iste veličine. Ljeto, plaža, lagani ribolovni štap i – salpe. To je za svakog ribolovca rekreativca, pogotovo onog s kontinenta koji na Jadranu provodi godišnji odmor, kombinacija iz snova. A salpa je riba koja će istovremeno pružiti užitak ribolova i, kasnije, užitak na stolu. Naime, izvrsna je pečena na roštilju. Dok se one veće mogu teže prevariti udicom, one manje, veličine dlana, mogu se loviti na pahulju svježeg, mekanog kruha (najbolje peciva), koricu kruha te tijesto (žganac) napravljen od kruha, na crijevo svježe srdele pa i na mesnog crva. Griz salpe je oštar, žustar i ako ne kontrirate u pravom trenutku – ode ribica. Problem je i što je salpa jatna riba pa na mamac juriša cijela četa riba koje, udarajući u kruh, često skinu mamac i prije nego li ga i jedna od riba ponese punim ustima. To je najčešće problem kada se lovi na svježi kruh, pahulju i koricu kruha. No zato, poslije svakog griza udicu treba izvući van i ponovo namamčiti i zabaciti. Za ribolov treba koristiti lagani pribor. Može se salpa loviti i običnim dugim direktašem. No, meni se najuspješnijim pokazao ribolov match štapom i laganom rolicom s najlonom promjera 0,15 mm. Može se koristiti spin i bolognese štap. Bitno je da se radi o štapu brze vršne akcije, namijenjenom za ribolov bijele ribe, težine bacanja do 20 grama. Na osnovni najlon vežem vaser kuglu ili običan plovak od balze (težine kojom se može zabaciti udica), bez ikakvog opterećenja (olova ili sl.). Ispod plovka vežem na dugom predvezu (50 cm do 1 m), udicu veličine 8 do 14. Predvez je uvijek nešto tanji od osnovnog najlona. Vertragshändler der MAN Nutzfahrzeuge Vertrieb Süd AG Salpa Kažu da salpe u jatu imaju svog vođu. Najčešće je to najkrupniji primjerak – jedini veći od ostalih iz jata. Za njim ostatak jata ide poslušno svuda. Uz vođu, salpe, navodno, imaju i dežurne stražare koji ostatak jata upozoravaju na opasnost. Na mjestima gdje salpe, pogotovo uvečer kada počne dolaziti plima, dođu na „pašu“ u plićak (npr. na plaži u Vodicama, odmah ispod hotela) dovoljno je baciti (ne predaleko od obale) namočeni kruh. Ne treba dugo vremena da more uzavri od jata salpi, ali i drugih riba (cipla prije svega). Ribiču preostaje samo da zabaci na površinu koricu kruha i čeka udarac koji najčešće uslijedi veoma brzo. I za kraj zanimljivost iz ponašanja salpi. Kažu da salpe u jatu imaju svog vođu. Najčešće je to najkrupniji primjerak – jedini veći od ostalih iz jata. Za njim ostatak jata ide poslušno svuda. Uz vođu, salpe, navodno, imaju i dežurne stražare koji ostatak jata upozoravaju na opasnost. Nisam siguran koliko je ovo sve točno, ali čuo sam te podatke od jednog iskusnog „barbe“ pa ih zapisujem i prenosim i vama. Ono što sigurno mogu potvrditi jest da su salpe izvrsne „na gradelama“. To je zbog toga, tvrdi onaj moj „barba“, što salpe jedu one alge pa je u cijeloj priči došlo do uspješnog spoja mirisa trave i mirisa mesa stopljenog na vrelini rešetke roštilja. MAN I TopUsed Hirschmugl GmbH & Co KG Gralla 58 8430 Leibnitz, Austria MAN TGS 35.480 8x4 BB, klima, webasto,..., kran Fassi 800 BXP Fly-Jib, sandučar/ tegljač, god. 07/2008, ca. 35.000 km, neto cijena 239.000 EUR telefon 0043/3452/84 438-0 fax 0043/3452/84 438-18 MAN TGS 32.400 8x4 BB, nov, klima,..., GSM 0043/664/450 25 54 (Frank Kalcher) mikser CIFA 9 m 3, e-mail: Broj 153 • rujan [email protected] HRVATSKE ŠUME 37 neto cijena 92.900 EUR www.hirschmugl.eu zdrav život REVIDIRAJMO ZABLUDE O STARENJU Stariti ne znači obavezno biti bolestan i nemoćan Piše: dr. Ivo Belan Poznato je da je pitanje starenja komplicirano. Poznato je da je to postupan proces u kojem tjelesni organi posustaju u svojoj funkciji, a organizam postaje osjetljiv na bolesti koje su normalno povezane sa starenjem. M eđutim, sve se više uočava da su zdravstveni problemi, koji se obično pripisuju procesu starenja, ustvari više povezani s genetikom i načinom života. Mi ne možemo puno učiniti što se tiče naših gena ili neupitnog protjecanja vremena. Ali, mi možemo spriječiti mnoge bolesti koje su obično sinonimi starenja. Razumije se, postoje određeni aspekti starenja koje ne možemo promijeniti (opadanje hormonalnih funkcija itd.), ali možemo neke od tih promjena odgoditi, često uz pomoć manjih mjera opreza i nekih jednostavnih promjena u stilu života. Ovdje je navedeno nekoliko zabluda s kojima živimo i koje traže da ih se opovrgne. Prva zabluda: Ako živite dovoljno dugo, postajete senilni i zaboravljivi. Činjenica: Gubitak mentalnih sposobnosti često je uzrokovan smanjenom krvnom cirkulacijom u mozgu i malim moždanim udarima koji mogu rezultirati nakon začepljenja krvne žilice. Pravilna ishrana i tjelovježba smanjuju šanse za nastanak moždanog udara. Izbjegavajte veće količine alkoholnih pića jer alkohol smanjuje broj moždanih neurona (živčane stanice) koje vam je priroda podarila. Stimulirajte neurone izlažući se često novim mentalnim zadacima (novi hobi, večernje škole, novi posao, društvene aktivnosti itd.). Važno je da prisiljavate sebe na razmišljanja. Druga zabluda: Procesom starenja gubite zube. Činjenica: Mnogi ljudi u svojim tridesetim godinama nauče kod stomatologa nove riječi: peridentitis, paradentoza. Ta se upala događa kad bakterije i hrana zađu između zubnog mesa i zuba. Kako upala napreduje, zubno se meso odvaja od zuba, bakterije razaraju kost koja drži zub na mjestu i na koncu zub s vremenom ispada. 38 • Broj 153 • rujan 2009. Premda su naši djedovi i bake morali držati svoje zube u čaši vode, ispravno i redovno pranje zubi, čišćenje koncem prostora među zubima, kontrole kod stomatologa svakih šest mjeseci, obično sprečavaju sve probleme. Uz odgovarajuću brigu, danas nitko ne bi trebao gubiti zube. Treća zabluda: Stari ljudi su puni bora. Činjenica: Pušenje, oštećenje kože od sunčevih zraka i nedostatak antioksidansa u našoj prehrani mogu uzrokovati sve, od bora pa do raka. Sredstva za zaštitu od sunca treba stavljati na lice i na nepokrivene dijelove tijela. Ona mogu spriječiti prekomjerna oštećenja kože. Osim toga, održavajući kožu čistom, održavat ćete je i zdravom. Valja obratiti posebnu pažnju na lice. Kako čovjek stari, koža stvara manje masnoća, postaje suha i naborana. Vlažne kreme mogu pomoći da se vlaženjem kože donekle izravnaju i bore. Četvrta zabluda: Stari ljudi imaju slabe kosti. Činjenica: Kako ljudi stare gube koštanu masu, katkada do te mjere da kosti postaju lomljive. Ovo se stanje zove osteoporoza i najčešće pogađa žene. Muškarci gube koštanu masu sporije i postupnije. Lijekovi, kao što su kortikosteroidi i prekomjerno pušenje i pijenje alkoholnih pića mogu pridonijeti tom gubitku. Uzimanjem kalcija i vitamina D (mlijeko i sunčevo svjetlo dobri su izvori), uz prethodnu konzultaciju s liječnikom, najbolji je način povećanja gustoće koštane mase. Posebno važna stvar u održavanju gustoće koštane mase je redovna fizička aktivnost, koja će istovremeno održavati i mišićnu jakost. Peta zabluda: Stari ljudi su slabi i krhki. Činjenica: Starenje može donijeti promjene koje ozbiljno ograniče upotrebu nogu i ruku. Najočitija je mišićna atrofija. Kako čovjek stari, postoji sklonost da se gube nervne veze s mišićima. U najgorem slučaju, mirovanje tijela može uzrokovati potpuni gubitak mišićne funkcije. Međutim, ako se mišići stimuliraju putem tjelovježbe, koja direktno pokreće ruke i noge, mišići zadržavaju sposobnost stvaranja novih nervnih veza. Također, i normalno smanjenje plućnog kapaciteta može biti minimalno (ako se već ne može spriječiti) uz pomoć redovnih aerobičkih tjelovježbi, prilagođenih starijoj dobi. HRVATSKE ŠUME Šesta zabluda: Stari ljudi češće obo lijevaju. Činjenica: Obrambeni, imunološki sustav doživljava svoj vrhunac u mladenačkoj dobi, a nakon toga postupno gubi svoju efikasnost zbog degeneracije prsne žlijezde - timusa. Međutim, do tada je osoba već bila izložena i stekla otpornost na mnoga oboljenja. Ipak, mnogi virusi, uključujući i one od gripe, stalno se mijenjaju i inficiraju nas svake godine. Uzimajući dobro uravnoteženu i raznovrsnu hranu pomoći ćete si da ostanete zdravi. Mnogi ljudi pokušavaju jesti manje kako stare, međutim nedostaci pojedinih hranjivih sastojaka i vitamina i minerala mogu smanjiti efikasnost imunološkog sustava. Stres i prekomjerni napori mogu također promijeniti razine hormona i znatno oslabiti tjelesni imunološki sustav. Sedma zabluda: Stari ljudi pate od začepljenosti. Činjenica: Prvo valja imati na umu da ono što je normalno za jednu osobu, ne mora biti za drugu. Za jednu je osobu normalno imati stolicu jednom dnevno, dok je za drugu normalno imati stolicu svaki treći dan. Većina ljudi koji doživljavaju začepljenost, kasnije u životu jedu manje, posebno manje vlaknastih komponenata u hrani. Ako imaju stolicu rjeđe nego što su imali kad su bili mladi, razlog bi mogao biti taj što su sada manje fizički aktivni, što usporava prolaženje hrane kroz crijeva. Ako želite da stolica bude što redovitija, jedite više hrane s vlaknastim komponentama (voće i povrće), pijte više tekućine i redovno tjelesno vježbajte, primjereno svojoj dobi. Osma zabluda: Stari muškarci gube svoju muževnost. Činjenica: Glavni razlog za impotenciju povezanu s dobi je problem krvnih žila, koji je opet u vezi sa srčanožilnim bolestima. Zbog masnih naslaga na unutarnjoj stjenci krvnih žila, koje sužuju lumen žila, erekcija penisa postaje teža. Neki lijekovi, kao što su oni za snižavanje kolesterola u krvi ili za snižavanje krvnog tlaka, mogu uzrokovati smanjenje seksualne potencije. Premda prirodno smanjenje koncentracija muškog spolnog hormona testosterona u krvi može onemogućiti osobu da nema erekciju tako često kao što je imala u mladenaštvu, ipak nema razloga zašto osoba ne bi doživotno uživala u seksu. dječji kutak Časopis Hrvatske šume, u suradnji s dječjim vrtićima „I.B.Mažuranić“ iz Slavonskoga Broda, „Josipdol“ iz Josipdola i „Sesvete“ iz Sesveta, u svakom broju objavljuje kratke odlomke iz „Priča“ Ivane Brlić Mažuranić i pjesama drugih hrvatskih pjesnika o šumi, koje su djeca iz tih vrtića na svoj način doživjela i ilustrirala. To je naš doprinos želji da djeci već od predškolske dobi usadimo ljubav prema šumi i naučimo ih da vole prirodu koja ih okružuje i čuvaju okoliš u kojem žive. A dječji likovni izričaji ljepote i vrijednosti šume, izlet su u dječji svijet mašte i iskrenosti kakvu samo još kod djece možemo naći. PRIČE O ŠUMAMA, ŠUME U PJESMAMA Pripremila: Ljilja Ivković Projekt nazvan „Priče o šumama, šume u pjesmama“ (izbor citata iz „Priča“ I.B.Mažuranić, odabir pjesama hrvatskih pjesnika) osmislile su mr. sc. prof. Jasna Ažman (S.Brod) i odgojiteljica Ljiljana Ivković (Ogulin). Sandra Miščević, DV Josipdol; OD ŠUME DO KUĆE Od šume do kuće Od šume do kuće Čiča pruće vuče. Od šume do rijeke Sto skokova zeke Ivan Puškarić, DV Josipdol; OD ŠUME DO KUĆE Od rijeke do polja Još tri skoka bolja. Od šume do kuće Sve je teže pruće.. Požurio čičaKoracima priča. Oblak mumlja čiči -kiša će te stići. (Stanislav Femenić) David Poljak, DV Josipdol; OD ŠUME DO KUĆE Josipa Martinović 6,5 god.; DV S.Brod -BUĐENJE ŠUME Buđenje šume Mateo Filipović 5,9 god., DV S.Brod -BUĐENJE ŠUME Grane se mirno njišu, I dišu Njene zelene grudi. Na nju se slijeva pun zlata Sunčani katarakt, I pjeva puno ptica Ko puno srebrnih žica, A žuna udara takt. U travi se cvjetovi smiješe, A vjeverica sluša Jutarnje glasne pjevače I veselo,veselo pleše I skače. (Dobriša Cesarić) Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME 39 turistička razglednica UŠP NAŠICE Planinarski dom Jankovac Pripremila : Vesna Poljak Planinarski dom Jankovac C Planinarski dom Jankovac, na Papuku, od 2003. godine kada je obnovljen, iz godine u godinu postiže bitne pomake u poslovanju te proširuje turističku ponudu Virovitičkopodravske županije. Kontakt: 00385 (0)33-898-7015 recepcija Radno vrijeme: 8-20 sati ijelo područje Parka prirode Papuk zadnjih godina bilježi povećanje broja dolazaka gostiju i izletnika te se procjenjuje da je ovo popularno slavonsko turističko odredište obišlo ukupno 120.000 posjetitelja. Najviše izletnika dolazi tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci, a kao posjetitelji sve više dolaze organizirane školske grupe i grupe s fakulteta na izlete ili na organizirane višednevne programe škole u prirodi. Često se pojavljuju grupe planinara, grupe lovaca (uglavnom strani gosti), grupe penzionera, ali i drugi gosti. U 2008. godini PD Jankovac je zabilježio 800 noćenja više nego u 2007. godini, prodano je 7100 izletničkih programa, što je 20 % više nego u 2007. godini. Zbog povećanog prometa renovirane su prostorije Osoblje ispred Planinarskog doma restorana i kuhinje, a zbog očekivanog interesa za razvoj zimskog turizma dovedena je električna konkurencije u Virovitičko-podravskoj i Osječko baranjenergija do mjesta gdje se planira izgradnja skijaških skoj županiji. Uz stazu su postavljene i poučne table sa terena, staza i vučnica u dužini od 650 m. sadržajima koji objašnjavaju pojedine prirodne, kulturGosti planinarskog doma mogu uživati na prekrane i povijesne zanimljivosti uz koje staza prolazi. Osim snoj livadi s tri umjetna jezera, koji dobivaju vodu iz šetnje, gostima se nude i drugi oblici rekreacije kao što izvora Jankovačkog potoka, okruženoj stoljetnim šusu planinarenje, kampiranje, biciklizam, sportske igre mama bukve, na nadmorskoj visini od 475 m. Jankovačna uređenom travnjaku. ki potok, poslije izlaska s livade, obrušava se niz stijenu Svoju turističku ponudu PD Jankovac želi približiti s visine od 35 metara u kanjon rijeke Kovačice i stvara svim gostima koji odmor žele provesti u prirodi i zelenipoznati jankovački slap Skakavac koji predstavlja glavlu šume, uz razne mogućnosti rekreacije te zdravu prenu turističku atrakciju. Uređenom šetnicom, dužine oko hranu. Kao dobra reklama za vrsnu slavonsku kuhinju 2 km, gosti mogu pješačiti oko doma, jezera i slapa te uz su kuhari PD Jankovac koji aktivno sudjeluju na natjepomoć izgrađenih stuba, drvenih mostića i rukohvata canjima kuhara u pripremanju specijaliteta te postižu uživati u prirodnom turističkom fenomenu koji nema značajne rezultate. 40 • Broj 153 • rujan 2009. HRVATSKE ŠUME Uspon ljudi i planine Mjese nik »Hrvatske ume« Izdava : »Hrvatske ume« d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: dipl. ing. um. Darko Vuleti Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad Novinari: Irena Dev i -Buzov, Antun Z. Lon ari , Miroslav Mrkobrad, Vesna Ple e i Ivica Tomi Ure iva ki odbor: predsjednik Branko Me tri , Ivan Hodi , Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, edomir Kri mani , eljka Bakran Restrukturiranje R Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb tel.: 01/4804 169 faks: 01/4804 101 e-mail: [email protected] [email protected] estrukturiranje, rekonstrukcija, preoblikovanje, privatizacija, pojmovi su s kojima smo se počeli susretati od 2000., nekad intenzivnije, nekad rjeđe, ovisno o „zauzetosti“ onih koji odlučuju, dakle politike, a označavaju još jednu u nizu reorganizacija šumarstva. A takvih je, posebno u novijoj povijesti ove djelatnosti, bilo puno, sve su one donosile nešto novo i nešto dobro, i sve su puno koštale. Cinici bi rekli da nije uvijek dobro ono što je novo, a i da ono što je dobro nije uvijek - novo. Uredni tvo se ne mora uvijek slagati s mi ljenjem autora teksta. Tako je tvrtka od već spomenute 2000. preživjela nekoliko studija o restrukturiranju, od prve koju su izradili konzultanti iz irske tvrtke Coillte Consult, preko nove sistematizacije u domaćoj varijanti, koja nije ni objelodanjena, do najnovije koju je izradio Ekonomski fakultet. U međuvremenu život je nosio svoje, osnovane su neke nove šumarske institucije (Šumarska komora, Savjetodavna služba) koje su preuzele neke poslove, podignuta je razina stručnosti i šumarske legislative što zapravo i nije ništa drugo, nego dio novoga organiziranja šumarstva. Priprema i tisak: Ipak, čini se da se promjene u šumarstvu konačno približavaju jer je to naznačila-politi- ka. Početkom rujna dnevni je tisak najavio privatizaciju nekih djelatnosti, a predsjednik Uprave Darko Vuletić, pojasnio da se radi o nekim neosnovnim djelatnostima, lovstu i ugostiteljstvu, koje bi se privatizirale na bazi radničkog dioničarstva s tim što bi većinski paket od 51% zadržale Hrvatske šume dok bi 49% pripalo radnicima. I dalje, nakon nekoliko godina, i taj bi većinski paket mogao biti ponuđen radnicima na prodaju. Pripreme za taj proces trebale bi biti završene do kraja godine, a da će se nešto događati dade se naslutiti iz činjenice da je (prije par dana) putem interneta konačno objavljena i studija Ekonomskog fakulteta nazvana Poslovno upravljanje i organizacijsko strukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. Studija u tri dijela (Strateška analiza, Model i program restrukturiranja, Strateške inicijative za unapređenje poslovanja) nudi opće postavke za restrukturiranje. Ne možemo se na ovom mjestu baviti studijom, uostalom o njoj se tek treba raspravljati. Tek studija, nakon predstavljanja hrvatskog šumarstva, sa svim brojkama nudi modele novog strukturiranja Direkcije, uprava šuma, djelatnosti, tvrtki kćeri, radnih jedinica. Spominju se uprave kao profitni centri i djelatnosti unutar pojedinih uprava kao podprofitni i pseudoprofitni centri... Studiju će, ne treba sumnjati, svi zainteresirani pomno pročitati, o njoj će se raspravljati, predlagati izmjene, dopunjaviti... No ljudi kao ljudi, mnogi od njih prošli su brojne promjene, pa pušu i na hladno. Više od pseudoprofitnih centara boje se, kada se sve to završi, i nekakvih pseudoplaća.(m) Šumari na Musali (2925m), najvišem vrhu Balkana Piše: Antun Zlatko Lončarić Foto: Petar Markušev Planinari PD „Šumar“ ovog su ljeta posjetili najviše bugarske planine Staru planinu – Rila i Pirin te osvojili najviši vrh Balkana – Musalu, visoku 2925 m. Gra ko oblikovanje: Stjepan Pepelnik Bistranska 19 Zagreb Naklada: 6200 CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; tre ina stranice (1/3) 1200 kn; etvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije mogu e dijeliti). U ovu cijenu nije ura unat PDV koji pla a ogla iva . Z a ovogodišnji pohod članova planinarskog društva „Šumar“ na inozemne planine izabrani su najviši vrhovi planina Rile i Pirin u Bugarskoj. Zahvaljujući lijepom vremenu, u samo pet dana, od 16.-22. kolovoza, petnaestak članova iz Sinja, Osijeka, Makarske i Zagreba uspjeli su osvojiti najviši vrh Balkana, Musalu 2925 m. i Maljovicu 2729 m. na planini Rili te najviši vrh planine Pirin, Vihren 2914 m. Bugarska je planinska zemlja jer se Stara planina proteže gotovo od crnomorske obale pa do zapada zemlje. Balkan je turski naziv za Staru planinu pa je i sam najviši vrh Balkana, Musala „Mus Alah“– turski naziv koji u slobodnom prijevodu znači „prema Bogu„ Za planinare Bugarska predstavlja veliki izazov jer čak 76 vrhova prelaze visinu iznad 2000 m. I šumari planinari bili su iznenađeni brojnim novim hotelima u najpopularnijim skijaškim centrima Borovets i Bansko te s vrlo pristupačnim, da kažemo jeftinim, turističkim uslugama sa zadovoljavajućim smještajnim i gastronomskim ponudama. U povijesti Bugarske, upravo su te Na vrhu Vihren 2914 m na planini Pirin Naslovna stranica: Neubrana Marinko Bošnjaković Zadnja stranica: Na obali kod Rovanjske... Marinko Bošnjaković PLANINARSKO DRUŠTVO ŠUMAR Rilski manastir iz X. stoljeća, pod zaštitom je UNESCO-a, u podnožju je vrha Maljovice visoke planine odigrale pozitivnu ulogu prilikom osmanlijskih osvajanja pa je unatoč pet stoljetnoj otomanskoj vladavini, u planini Rili, ostao očuvan Rilski manastir iz X. stoljeća sve do današnjih dana. Bugarske planine odlikuju se brojnim glečerskim jezerima, njih više od 170 pružaju prekrasne vidike, a pokrivene su stoljetnim smrekovim i jelovim šumama koje su u vrlo dobrom zdravstvenom stanju. Posljednjih godina nagli razvoj skijaškog sporta, zahvaljujući dugim snježnim zimama, omogućuje i skijašku sezonu od listopada do travnja. Dobra infrastruktura - brojne skijaške žičare i planinarski domovi, Bugarsku predstavlja kao novootkrivenu zimsko - turističku destinaciju. Najviši vrh Balkana – Musala 2925 m. Fantastična glečerska jezera broj 153 Godina XIII., Zagreb rujan 2009. Časopis za popularizaciju šumarstva Požari 2 Dani slavonske šume 3 Kauliflorija 16 Vilnius, grad kulture 2009. Medo “nacionale” 34 20 ISSN 1330-6480
Similar documents
Svake godine nešto novo i bolje
Mjesečnik »Hrvatske šume« Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb Predsjednik
Uprave: Ivan Pavelić Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: Irena Devčić, Marija
Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tom...
