popaj od kraljevice

Impresum
CJENIK OGLASNOG PROSTORA
A4 (cijela stranica)
500,00 kn
A5 (pola stranice)
250,00 kn
A6 (četvrtina stranice)
150,00 kn
A7 (osmina stranice)
100,00 kn
FRANKOPAN ‒ GLASILO GRADA KRALJEVICE
ISSN 1131-8144
Br. 34 ♦ rujan 2014. g.
IZDAVAČ: GRAD KRALJEVICA
ZA IZDAVAČA: gradonačelnica Nada Turina Đurić
ODGOVORNI UREDNIK: Nada Turina Đurić
GLAVNA UREDNICA: Mirjana Uremović
Prijave možete slati na e-mail:
uredniš[email protected]
AUTOR NASLOVNE FOTOGRAFIJE: Zlata Pravdica
NAKLADA: 1800 primjeraka
GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: FUTURA d.o.o.
SADRŽAJ
GRADSKE VIJESTI:
Bežični internet ................................... 4
Osnovan vlastiti pogon ........................ 5
HUMANITARNI KONCERT .................................... 6
IN MEMORIAM MILAN RUŽIĆ-MINTA ................... 7
ROCK-KONCERT PortoRetRock ........................... 9
O.Š. KRALJEVICA ................................................ 11
UDRUGA U KULTURI „STOL” .............................. 12
KNJIŽNICA ........................................................... 21
UDRUGA UMIROVLJENIKA ................................. 21
RASPORED SATI ................................................. 22
KRIŽALJKA ........................................................... 23
LJETO U FRANKOPANU ..................................... 24
„POPEYE OD” KRALJEVICE ............................... 25
SPORT ................................................................. 26
DVD KRALJEVICA ............................................... 28
NACIONALNI CENTAR
TEHNIČKE KULTURE .......................................... 13
KRIŽIŠĆE ............................................................. 29
ECO AKCIJA ........................................................ 14
BAKARAC ............................................................. 30
PONOS KRALJEVICE .......................................... 15
NAJLJEPŠA OKUĆNICA ...................................... 31
PETROVA ............................................................. 17
„ZVIJEZDA DANICA” ............................................ 32
ZAVOD ZA REHABILITACIJU „FORTICA” ........... 18
AROMATERAPIJA ................................................ 34
KOMUNALNE OBAVIJESTI ................................. 19
LJETNI KARNEVAL .............................................. 36
2
UVODNIK
Rujan 2014. ▪ Br. 34
Dragi sugrađani,
Pri kraju smo ljeta, koje skoro da i
nismo imali ove godine. Bilježimo više
kišnih i oblačnih dana nego sunčanih.
Postali smo svi gori od Engleza, govorimo samo o vremenu. Svi se nadamo da
je ovo ekstremno loše ljeto samo iznimka koju će se spominjati u statistikama za
50 godina i da ćemo je brzo zaboraviti.
Unatoč tome, vjerujem da su mnogi uživali u ljetnim radostima, a nadam se da
su neki uspjeli pronaći barem sezonski
posao, pa su ljeto iskoristili radno i ružno vrijeme im
nije smetalo.
Ljeto je u gradskoj upravi bilo radno i korišteno
je za pripremu, ali i dovršenje projekata na području
Grada. Pripremljena je studija izvedivosti revitalizacije
dvorca „Frankopan”, projekt preuređenja i proširenja
ambulante, projekt novog popločenja atrija i hodnika
dvorca Frankopan, naručeni su projekti za prilazne puteve u Podbanju, Bakarcu i cestu Oštro. Tijekom svibnja i lipnja utrošeno je 340.000 kn u popravak najkritičnijih oštećenja na prometnicama, uređene su i dohranjene javne plaže, popravljen dio mulića na Oštru,
a drugi dio, kao i šetnica na Bakarcu, bit će uređen
tijekom jeseni. Tijekom rujna trebalo bi početi radove
na izgradnji privezišta Kraljevica, a nakon toga i na
Bakarcu. Proveden je natječaj Fonda za energetsku
učinkovitost „Zelena akcija na mom krovu“, na kojeg
je pristigla samo jedna valjana ponuda, tako da će se
natječaj ponoviti do iskorištenja predviđenih sredstava.
Pozivamo građane da prate objave natječaja na našim
web-stranicama. Sanirana je kanalizacija i uređeno je
predvorje dječjeg vrtića „Orepčići“. Uveden je besplatni
internet u centru grada, za kojeg vjerujemo da će dobro doći i našim građanima, a ne samo turistima. Napravljeni
su manji popravci na groblju u Šmriki,
a na jesen ćemo urediti i druga groblja.
Nabavljene su i postavljene nove košarkaške table u Domu sportova koje su
uvjet da naši košarkaši mogu održavati
regularna natjecanja. Uređena je dvorana „PraktikUm” u prostoru bivše kuglane
u Domu sporta u Kraljevici. Ovaj višenamjenski prostor bit će otvoren za korištenje svim našim građanima, posebno udrugama, školi
i mladima za sve njihove aktivnosti, ali i za održavanje
manifestacija. Otvaranje prostora predviđamo za mjesec rujan. Uspostavljen je „Vlastiti pogon” za komunalne poslove u gradu, a formiran je od postojećih djelatnika gradske uprave. Ovaj pogon preuzeo je poslove
oko održavanja javnih površina i upravljanje grobljima.
Unatoč lošem vremenu kroz cijelo ljeto, održan je
vrlo raznovrstan kulturni i zabavni program, u kojem su
se najviše istaknuli i najviše su pohvaljeni „Ljetni karneval” i „Portoretrok”. Ovom prigodom čestitamo našoj
Mirjani Bobuš na pobjedi na ovogodišnjem MIK-u, kao
i 20. godišnjicu uspješnog umjetničkog rada. Također
čestitamo i Dance Queen udruzi na zapaženim međunarodnim uspjesima na svjetskim natjecanjima.
Počela je nova školska godina, pa svim đacima i njihovim roditeljima želim da im bude uspješna.
Roditeljima da budu strpljivi, a đacima da budu uporni
i vrijedni. U očekivanju „babljeg ljeta“, srdačno vas pozdravlja vaša gradonačelnica
Nada Turina-Đurić
IZ RADA GRADA...
- Na 9. sjednici Gradskog vijeća donesena je
Odluka o osnivanju Vlastitog pogona kao jedinstvene ustrojbene jedinice kojom upravlja
upravitelj, radi obavljanja sljedećih komunalnih djelatnosti na području Grada Kraljevice:
• održavanje javnih površina
• održavanje nerazvrstanih cesta
• održavanje groblja
• održavanje čistoće
• održavanje plaža
S Odlukom o osnivanju Vlastitog pogona usklađeni su i
drugi akti te su tako na istoj sjednici usvojene i Odluka
o komunalnim djelatnostima, Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o grobljima, Odluka o ustrojstvu i djelokrugu gradske uprave Grada Kraljevice.
- Donesena je Odluka o prestanku važenja Odluke o
davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih djelatnosti te je sklopljen Ugovor o koncesiji sa trgovačkim
društvom SOLLERS d.o.o. iz Rijeke za obavljanje koncesije na području Grada Kraljevice.
- Donesena je Odluka o utvrđivanju popisa pravnih
osoba od posebnog interesa za Grad Kraljevicu
• Kao pravne osobe od posebnog interesa utvrđene
su Narodna knjižnica i čitaonica Kraljevica i Dječji
vrtić „Orepčići“ Kraljevica
- Na 10. sjednici Gradskog vijeća usvojene su Izmjene i dopune Proračuna za 2014. g. te Izmjene
Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture
za 2014.g.
- Usvojen je Srednjoročni (trogodišnji) plan davanja koncesija na području Kraljevice za razdoblje od 2014. do
2016.g. i Godišnji plan davanja koncesija Grada Kraljevice za 2014.g.
- Donesena je Odluka o socijalnoj skrbi koja je usklađena
s odredbama novog Zakona o socijalnoj skrbi
- Donesene su Odluke o Izmjenama i dopunama Odluka
o nerazvrstanim cestama i Odluka o izmjenama Odluke
o komunalnom redu radi usklađenja s osnivanjem
Vlastitog pogona.
3
HOTSPOT CROATIA
slobodan pristup internetu u centru Kraljevice
Grad Kraljevica se ovog ljeta pridružio mreži turističkih
gradova i općina koji svojim posjetiteljima i mještanima nude
slobodan pristup internetu. Pristupna točka nalazi se na kaštelu Zrinski pod nazivom „Kraljevica-FreeHotspot“, na koju
se moguće spojiti u radijusu do 200 m, a obuhvaća centar
Kraljevice gdje se nalaze trgovine, pošta, banka, ugostitelj-
ski objekti, luka i drugo. Područja na kojima je dostupan wi-fi
signal obilježena su hotspot Croatia tablama.
Svi mještani, domaći i strani turisti spajanjem na
hot–spot pristupnu točku mogu se putem svojih pametnih
telefona, tableta i prijenosnih računala spojiti na internet i
pregledavati web–stranice, primati i slati elektroničku poštu,
pristupiti socijalnim mrežama i sl.
Sve ovo omogućeno je Programom poticanja slobodnog pristupa internetu u turističkim destinacijama „Hotspot
Croatia“ kojeg provodi Ministarstvo turizma. Grad Kraljevica
prijavio se i dobio 6.000,00 kn bespovratnih sredstava od
Ministarstva turizma za realizaciju projekta čija je ukupna
vrijednost 16.049,50 kn.
Ovo je još jedan od načina kojim Kraljevica kao turističko mjesto omogućava svojim posjetiteljima doći do potrebnih informacija kako bi upoznali grad i mogućnosti koje im
on pruža.
VIŠENAMJENSKA DVORANA PraktikUm
Projekt „Višenamjenska dvorana PraktikUm“ je projekt
Grada Kraljevice koji je nastao kroz proces javnog savjetovanja
s građanima Kraljevice s namjerom unapređenja kvalitete življenja u lokalnoj zajednici i većeg uključivanja građana u proces
donošenja razvojnih odluka. Projekt obuhvaća uređenje neiskorištenog prostora nekadašnje kuglane u Domu kulture i sporta u
Kraljevici i njegovo pretvaranje u prostor za djelovanje udruga,
okupljanje građana i javna događanja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 270.200 kuna, a od toga 141
tisuću kuna sufinancira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, dok ostatak
osigurava Grad.
Iako smo u pretprošlom broju pisali
o ovoj temi, ovim putem obavještavamo
građane da je prva faza projekta, odnosno uređenje prostora bivše kuglane,
završeno. U prostoru su obavljeni radovi
demontaže i rušenja postojeće opreme i
pregrada. Uređen je pod sale, postavljene
su keramičke pločice, ugrađeni su novi prozori, napravljena je
pregradna stijena, izvedena je ulazna rampa za pristup invalidskim kolicima, postavljena je pozornica i uređen je prostor pozornice te izvedena elektroinstalacija. Otvorenje Višenamjenske
dvorane predviđeno je za rujan kada će započeti i provedba aktivnosti osmišljenih u cilju promocije nove dvorane „PraktikUm“.
Aktivnosti koje će nadzirati Građanski odbor. Osmišljene su u cilju podizanja kvalitete života građana te osnaživanja lokalne zajednice i pružanja mjesta gdje bi građani, a naročito mladi, kvalitetno provodili svoje slobodno vrijeme te gdje bi udruge civilnog
društva mogle predstaviti građanima čime se bave ili organizirati
razne aktivnosti. Građanski odbor čine: Marina Mateta Starčević
(predstavnica građana), Dino Jagić, Marin Jureša i Renato
Franko (predstavnici udruga s područja Grada), te Nataša Ružić
(predstavnica gradske uprave.
Višenamjenska dvorana „PraktikUm“ bit će jedinstveno
mjesto na kojem će se građani svih dobnih skupina moći oku-
4
GRADSKE VIJESTI
pljati te kvalitetnim idejama i konkretnim programima aktivno
sudjelovati u radu lokalne zajednice. Građani će se na taj način, kao prvenstveni nositelji ovog projekta, zajedno s udrugama civilnog društva, intenzivnije integrirati u društvo i svi će,
kao ravnopravni partneri s lokalnim institucijama i po načelu demokratičnosti, djelovati za dobrobit zajednice. Kroz ovaj projekt
osluškivat će se potrebe građana i sukladno tome osmišljavati
razne edukativne i zabavne aktivnosti, provoditi edukacije, tečajevi, seminari, radionice, volonterske
akcije, javna savjetovanja i slično.
Neke od aktivnosti predviđene projektom, a koje će se početi održavati po
otvorenju dvorane, odnosno od rujna, bit
će volonterske akcije čišćenja i uređenja
prostora te pomoći starijim sugrađanima,
povijesne radionice na temu povijesno-društvenih događaja u Kraljevici u 19.
i 20. stoljeću, likovne i kreativne radionice, kao i one s temom „Volim more“,
plesne i sportske priredbe, godišnje skupštine udruga i slično. Ovim projektom nastojimo pokušati i u budućnosti sustavno uključivati građane u aktivnosti vezane uz razvoj Kraljevice
i kreirati poticajno okruženje za sudjelovanje građana u odlučivanju, uspostaviti bolju vezu s udrugama civilnog društva i ustanovama na području grada, povećati transparentnost postupaka
Gradske uprave te veće povjerenje građana u vlast, učinkovitije
i djelotvornije provoditi postupke sudjelovanja javnosti u lokalnoj
vlasti, nastojati promicati međusobno učenje i razmjenu dobre
prakse između jedinica lokalne samouprave te raditi na programima zajedničkog planiranja i djelovanja.
Službeni završetak provedbe projekta je 31. prosinca
2014. Budući da će se projekt nastaviti i narednih godina, pozivaju se građani Kraljevice da prijedlozima daju svoj doprinos
obogaćivanju društvenog sadržaja u prostoru Višenamjenske
dvorane „PraktikUm“. Rujan 2014. ▪ Br. 34
VLASTITI POGON
Vlastiti pogon osnovan je sa zadaćom obavljanja djelatnosti održavanja javnih površina, nerazvrstanih cesta,
groblja, čistoće te održavanje plaža.
Tel: 282-463
Mob: 098-9835-504
UPRAVITELJICA VLASTITOG POGONA
DRAGANA KARAN POPOVIĆ, dipl.oec.
VIŠI REFERENT ZA KOMUNALNA PITANJA
MARIJAN JURINČIĆ, ing.građ.
KOMUNALNI REDAR
MARINKO TOMETIĆ - 098-9835-505
HUMANITARNA AKCIJA
Ovogodišnja poplava digla je cijelu Hrvatsku
na noge, pomoć za nastradale prikupljala se na
sve strane. Gotovo da nije bilo udruženja ni pojedinca koji nije na neki način pomogao.
Crveni križ Kraljevice u suradnji sa članovima HNS-ove podružnice organizirao je humanitarnu prodaju sadnica cvijeća. Prodajom sadnica prikupljeno je 1337,00 kn koje su uplaćene na račun
namijenjen za žrtve s poplavljenog područja.
INICIJATIVA MLADIH HNS-a
Predsjednica Inicijative mladih HNS-ove podružnice Kraljevica je
Andrijana Martinović Baričević, mag.ing. pomorskog prometa.
Na ovu funkciju izabrana je u travnju 2014.g.
Po završenoj hotelijersko-turističkoj školi, diplomirala je na Pomorskom
fakultetu 2009.g.
Trenutno je zaposlena u jednom lancu trgovina prehrane na mjestu
voditeljice dućana.
Svim mladim ljudima koji se žele pridružiti ovoj inicijativi te pridonijeti
u radu na projektima za boljitak mlade populacije u Kraljevici želi dobrodošlicu.
Adresa za prijavu: [email protected]
IZABRAN NOVI PREDSJEDNIK
MLADEŽI HDZ-a GRADA KRALJEVICE
Na redovnim izborima u lipnju ove godine za predsjednika mladeži HDZ-a grada Kraljevice izabran je
Božidar Sotošek.
Božidar je naš dugogodišnji član, njegov će izbor
zasigurno dati novu dimenziju u radu stranke te potaknuti
mlade na veći angažman.
HDZ Kraljevice počeo je s aktivnijim kontaktima sa
članovima i simpatizerima kako bi se svi bolje upoznali s
radom stranke.
Eventualne sugestije ili upite građani odnedavno mogu poslati na e-mail adresu: hdz.kraljevica@
gmail.com ili adresu: GO HDZ Kraljevica, P.P.3, 51262
Kraljevica.
Nikola Rodin, Predsjednik GO HDZ Kraljevica
Nikola Rodin i Božidar Sotošek
5
HUMANITARNI KONCERT ZA
POPLAVLJENA PODRUČJA
Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog
rata u suradnji s O.Š. Kraljevica i pod pokroviteljstvom Grada i Turističke zajednice organizirala je
humanitarni koncert s ciljem prikupljanja novčane
pomoći stradalima u nedavnim poplavama.
Marinero, Porto Re, Viktor Čandrlić, Žarko Žeželić
Prdela, KUD Lanterna, Dance Queen, O.Š. Kraljevica, Mesopustari Kraljevice, Vedran Mlakar i klapa
Kamik, Andrina Frleta, HGD Zvijezda Danica (veliki i
mali zbor), Mladen Dorić i klapa Kamik.
Sudionici su bili: Neno Belan, Klapa Tramuntana, grupe Fortunal, Venus, Point, Trend, Trio
Program su vodili Davor Jurkotić i Mario Battifiaca.
Osim ulaznica koje su iznosile 20,00 kn, punila se i kutija za dodatne donacije te je na koncertu
prikupljeno 14,646,00kn, a Grad je odlučio donirati
razliku koja je nedostajala do iznosa od 20 tisuća
kuna.
Odlučeno je da se prikupljena sredstva iskoriste za kupovinu bijele tehnike najugroženijim stanovnicima Rajevog sela.
Organizator je iznimno zadovoljan odazivom
i prikupljenim sredstvima te ovim putem zahvaljuje
kako izvođačima tako i svim posjetiocima.
PROSLAVA DANA DOMOVINSKE
ZAHVALNOSTI
Kraljevička
udruga veterana
domovinskog rata
i ove je godine
dostojno obilježila
svoj dan te Dan
domovinske zahvalnosti.
U društvu
gostiju iz 7. gardijske brigade
Pume, položili su
vijenac i zapalili
svijeće na spomeniku palim borcima.
U popodnevnim satima organiziran je po prvi
put vaterpolo–turnir na kojem su sudjelovale četiri
seniorske i četiri dječje ekipe. Odigrana je revijalna
utakmica između udruge branitelja iz Kraljevice i gostujuće ekipe 7. gardijske brigade Pume, a u natjecateljskom dijelu pobjedu je odnijela ekipa „Stop al-
6
GRADSKE VIJESTI
koholu“. Dječje ekipe,
od kojih su dvije bile
iz Crikvenice, a dvije
kraljevičke, pokazale
su zanimanje i volju
za ovakvim vidom
zabave, što može biti
svojevrstan signal za
buduće ljetne aktivnosti u gradu.
Gost turnira
bio je kapetan riječkog vaterpolo-kluba
„Primorje“ Ivan Krapić
koji se svesrdno prihvatio sudačke uloge.
Organizator mu ovom
prilikom zahvaljuje na
odazivu i podršci.
Rujan 2014. ▪ Br. 34
mo
In me
riam
MILAN RUŽIĆ - MINTA
Kraljevička "desetka"
Piše: Zvonimir Anić
Krajem siječnja ove godine tužna je vijest odjeknula u
Kraljevici. Nakon teške bolesti
napustio nas je jedan od naših najslavnijih i najdražih sugrađana, Milan Ružić - Minta.
Međutim, vijest nije pogodila
samo nas Kraljevčane, Minta
je bio poštovan i omiljen u
svakoj sredini u koju ga je
životni put odveo, od Rijeke
do Belgije. O tome govori
i pismo sućuti HNS-u koje
je odaslao sam predsjednik
FIFA-e Sepp Blatter. Navijači
Rijeke, neovisno o godinama,
pamte ga i znaju kao nezamjenjivu, možda i ključnu
kariku u najslavnijoj generaciji NK Rijeke, generaciji
koja je iznjedrila osmoricu reprezentativaca bivše
države te koja je svojim navijačima i sugrađanima
podarila dva Kupa Maršala Tita (1978. i 1979.) i jedan Balkanski kup (1978). U vrijeme kada se riječ
biznis najčešće nije povezivala s nogometom, ta je
generacija riječkih nogometaša, predvođena našom
legendarnom "desetkom" Mintom, stvorila temelje
ljubavi prema klubu, ljubavi iz koje će se nekoliko
godina kasnije izroditi klub navijača Armada. Ipak,
prije svega ostalog, Minta je ponos Kraljevice, svojeg rodnog zavičaja.
Nogometnu karijeru Minta
je započeo u junirorima NK
Mladost Kraljevica. Svojim odličnim nastupima, pogotovo na
turnirima poput „Kvarnerske rivijere” (proglašen za najboljeg
igrača turnira 1975.), plijenio je
pozornost većih klubova. Nakon
jedne seniorske sezone Minta iz
Kraljevice prelazi u Crikvenicu.
Iako je interes za tako nadarenog
igrača pokazivao i Hajduk, ipak
1975. iz Crikvenice prelazi u seniorsku momčad Rijeke. U to
vrijeme počinje se stvarati
slavna generacija riječkog
nogometa, predvođena Damirom Desnicom, Milošem
Hrstićem, ali ponajviše
našim Milanom Ružićem
Mintom. Njegov sportski
duh u mladenačkim danima
nije mogao zadovoljiti samo
nogomet, jer Minta je bio i
izvrstan jedriličar, natječući
se u klasi kadet kao kormilar. Kao i u nogometu, i u
jedrenju je postizao izvrsne
rezultate. Također, usporedno s aktivnim igranjem nogometa na najvišoj razini,
Minta je završio srednju
pomorsku školu u Bakru, a potom i višu pomorsku
školu u Rijeci, za zvanje kapetana.
U vrijeme kada je domaća liga bila neusporediva jača nego danas, Rijeka se na krilima Minte i
suigrača uzdigla u sam vrh jugoslavenskog nogometa. Osim izvrsnih rezultata u prvenstvu i
kupu, činjenica koja govori tome u prilog je osam
reprezentativaca bivše države iz redova onodobne
Rijeke. Minta, s legendarnim brojem deset na
leđima, upravljao je veznim redom Rijeke. Njegove
lopte hranile su suigrače, a sam Minta prometnuo
se kao vođa na terenu, ali i izvan njega. Znamo kako su ga
krasile karakteristike sportskog,
natjecateljskog duha, istinskog
užitka igranja nogometa, ali i
najvažnije – iskrenog i poštenog
čovjeka. Upravo su te osobine
iskrenosti i natjecaljskog duha
prije svega, obilježile njegov
poznat sukob s onodobnim trenerom Rijeke Miroslavom Ćirom
Blaževićem.
Zlatna riječka generacija
nagrađena je za svoje dobre igre
24. svibnja 1978. u Beogradu,
7
u finalu kupa protiv Trepče iz
Kosovske Mitrovice. Iste godine,
nakon dvije utakmice protiv rumunjskog Jiula, osvojen je jedini
međunarodni trofej - Balkanski
kup. Drugi je kup osvojen već
sljedeće godine. Rijeka je u
prvoj utakmici na Kantridi pred
20.000 svojih navijača pobijedila
Partizan s 2:1, dok je utakmica
u Beogradu završila bez golova. Pored Rijeke, samo su još
Hajduk i Crvena Zvezda uspjeli
obraniti osvojeni kup. Minta je za
Rijeku od 1975. do 1983. ukupno
odigrao 430 utakmica i postigao
31 pogodak.
Kao nogometaš Rijeke, odigrao je dvije utakmice za reprezentaciju Jugoslavije: 30. ožujka 1983.
godine u Temišvaru, u prijateljskoj utakmici protiv
Rumunjske, i 7. lipnja 1983. godine u Luksemburgu,
Relacija Kraljevica - Gent
obilježila je njegov profesionalni i obiteljski život. Iako mu se
obitelj skrasila u Belgiji, Minta se
uvijek rado vraćao u svoj zavičaj
prema kojem je gajio neizmjernu
ljubav. Karijeru je završio 1990.
godine u klubu HSV Hoek.
Nakon nogometne karijere
bavio se menadžerskim poslom, kao skaut KAA Genta te
ugostiteljstvom, vodeći poznati
nam ‘’Vidikovac’’ iznad Bakra.
Danas nogomet nije ista
igra kakvu su igrali Minta i
suigrači. Sjećanje na zlatnu
riječku generaciju budi nostalgične osjećaje. Nogomet je bio
način života, a ne pozornica za transfere od
kojih najčešće najmanju dobit imaju sami
igrači i navijači. Igrači su pod ogromnim
pritiskom i ozljede su vrlo česte. Nevjerojatna
je činjenica da Minta, prema riječima njegovog brata Borisa, za vrijeme svoje
profesionalne nogometne karijere nikada nije bio ozlijeđen. Minta je bio stijena
na terenu, ali i izvan njega.
NK Rijeka ovih dana proživljava
svoju drugu renesansu i nogometna
groznica je opet zaludila grad i okolicu.
Međutim, temelj ovoj novoj, modernoj
Rijeci kao i desetljećima dugoj ljubavi
između Armade i NK Rijeke postavila je
zlatna generacija s kraja sedamdesetih,
predvođena, prije svega, našim Milanom
Ružićem Mintom.
u prijateljskoj utakmici protiv SR Njemačke. Kroz tri
sezone – 1978./1979., 1980./1981. I 1982./1983. bio je najbolji ocijenjeni igrač Rijeke. Također, u anketi navijača izabran je za najboljeg lijevog veznog
Rijeke svih vremena.
Nakon Rijeke, Minta nastavlja karijeru u raznim
belgijskim klubovima. Životni put ga je prvo odveo u
FC Beringen, a potom u jedan od najjačih belgijskih
klubova KAA Gent, gdje je ostavio upečatljiv trag.
8
GRADSKE VIJESTI
Rujan 2014. ▪ Br. 34
NOVA PLOVIDBA STAROG PIRATA
Piše: Matea Brala
Davne 1991. četvorica tehničkih i glazbenih entuzijasta, Boris Bradarić, Denis Rus, Dario
Došen i Alan Crnković, upustila su se u projekt koji
će ostaviti neizbrisiv trag na grad Kraljevicu i njezinu kulturnu scenu – osnovali su Radio Porto Re.
Ovaj „uradi sam“ projekt pod motom „Ma možemo
mi to sami sklepat!“ trajao je do 1994. kad je Radio
Porto Re dobio zabranu rada
od Ministarstva pomorstva, prometa i veza, unatoč ogromnoj
popularnosti i bitnoj ulozi koju
je radio igrao u obavještavanju pučanstva o skloništima i
humanitarnoj pomoći tijekom
Domovinskog rata. No, Alan
Crnković, nakon duže radijske
tišine, 1997. piše i vlastima
predaje elaborat o opravdanosti formiranja gradske radijske
postaje, te se time nada da
započinje drugi život Radija
Porto Re. Nažalost, legalizacijom radija pokrenula se lavina neočekivanih prepreka za kvalitetan
rad Radija – projekt je izgubio upravo ono što mu
je davalo dušu; iskrene entuzijaste i zaljubljenike
u glazbu i tehniku, a od vlasti, uz udijeljen prostor
u dvorcu Frankopan, dobio nepotizam i pohlepu.
Jedan od osnivača, inicijator samog procesa legalizacije i jedini zaslužan za ponovno rođenje
Radija, Alan Crnković, postupno je izguravan iz
projekta dok nije sam odlučio zatvoriti vrata i pozdraviti se.
Alan se danas vremena provedenog radeći na
inicijalnom projektu Radija Porto Re sjeća sa smiješkom na licu i morem anegdota na vrhu jezika.
Kaže da je taj period bio najbolji način provesti mladost i da se ne treba zadržavati na negativnostima.
Alan je danas zamjenik gradonačelnice i voditelj odjela za kulturu grada Kraljevice, te u obnašanju tih dužnosti i dalje održava na životu duh u
kojem se rodio i živio Radio Porto Re. Uz gradske
dužnosti, bavi se i izrađivanjem sprava za studije,
u skladu s „uradi sam“ filozofijom koju je Porto Re
ekipa imala, svirao je i još uvijek svira u brojnim
bendovima, piše pjesme za razne glazbenike i
uživa u obiteljskom životu sa suprugom i djecom
Aurorom i Lovrom.
Mi smo s njim odlučili porazgovarati o njegovom najnedavnijem projektu pod nazivom
„PortoRetRock“. „PortoRetRock“ je ex-yu rock-
-festival koji je okupio neke od najvećih imena
ex-yu rock-scene: Nena Belana iz Đavola, Tonija
Jankovića iz Divljih jagoda, Borisa Babarovića
Barbu iz Crvenih koralja, Borisa Leinera iz Azre
i Vještica, Juricu Pađena iz Aerodroma, cijelo
Atomsko sklonište i Telefon Blues Band. Koncert
ovakvog tipa poprilično odskače od ostatka repertoara za kraljevičku ljetnu
glazbenu scenu, stoga nas je
zanimalo kako i zašto je došlo
do realizacije inicijalne ideje.
Za početak, čestitam na
uspješno organiziranom
koncertu, svi s kojima sam
razgovarala oduševljeni su!
Hvala, i ja sam!
Kako je uopće došlo do ideje da organizirate ovaj koncert?
Dosta je interesantna priča oko same te ideje, jer ona skoro uopće nije ni
moja. (smijeh) Naime, prošlo ljeto sam s Nenom
Belanom napokon otišao na koncert Paula
McCartneyja u Beč. Nisam uopće razmišljao o
tome tko će biti tamo, niti sam očekivao ikakve
projekte počinjati, nas dvojica smo doslovno samo
htjeli vidjeti McCartneyja. Ali, tamo smo sreli valjda cijelu ex-yu rock-ekipu i zapričali se s Juricom
Pađenom. I, riječ po riječ, Pađen kaže: „Pa ti si
sad u gradskoj vlasti Kraljevice, zašto ti ne bi organizirao neki retro rock-koncert, da se malo svi skupimo?“ On je to sigurno rekao kroz šalu, ali meni
se automatski iznad glave upalila lampica i znao
sam da to jednostavno moram organizirati!
Nije li Vam se taj projekt činio neisplativim? Ja
sam bila automatski pretpostavila da koncert
neće biti dobro posjećen budući sam imala dojam da taj žanr glazbe nije nešto što je karakteristično za kraljevičku ljetnu glazbenu ponudu.
Nikako! Glazba koju su ti ljudi stvarali nešto je što
danas zovemo evergreenima, to je glazba moje
mladosti, pa i mladosti mnogo ljudi iz Kraljevice, tek
je tvojoj generaciji to postalo nešto što je staro, alternativno i nekomercijalno. To je jednostavno nešto
što smo svi slušali i odmah sam znao da će koncert
biti uspješan. Istina je da su na koncertu bili ljudi „od
7 do 77“ i svi su se dobro zabavljali. Od vrtićaraca,
do starih rokera, nonica, tinejdžera, cijelih obitelji,
mladih parova, starijih parova, samaca, ogromnih
ekipa koje su dolazile iz Kraljevice, s Krka, iz Rijeke
– ma svih je bilo! Bilo je divno vidjeti toliko veliku
9
i raznoliku publiku kako apsolutno
uživa u koncertu i atmosferi koju
je stvorila ta glazba i ti glazbenici.
Mislim da se taj koncert savršeno
uklopio u kraljevičku ljetnu glazbenu ponudu jer je ponudio veliku
kvalitetu u kojoj svatko može pronaći nešto za sebe.
Tko se dosjetio naziva „PortoRetRock? Pretpostavljam da
ste to Vi? Ili možda također
Jurica Pađen?
(smijeh) „Ne, ne, naziv je skroz moja ideja. „Porto
Re“ kao stari naziv za Kraljevicu savršeno se uklopio u skraćenicu „retrock“ pa mi se jednostavno činilo kao predobra fora da ju zanemarim!“
Kakav su dojam sami glazbenici dobili od PortoRetRock
festivala?
Odličan! Svi su vrlo zadovoljni
što je koncert takvog tipa organiziran i naravno da bi voljeli nastupati na više takvih
događaja. Organizirali smo im smještaj u hotelu
Uvala Scott, a proveli su i nešto slobodnog vremena na plaži na Oštru. Interesantno je to da se
Neno Belan zaljubio u plažicu kraj bara „Puerta“ i
razmišlja da tamo snimi svoj idući spot!
Kako je protekla sama organizacija ovog događaja? Jeste li
imali ikakvih problema u vidu
neočekivanih prepreka ili propusta?
Sve je proteklo u savršenom
redu. Samo, kad je koncert već
trebao početi, skoro me je malo
ulovila panika jer ljudi uopće nije
bilo! Ali, to je samo zato jer su
navikli da koncerti ionako kasne,
pa su se tek kasnije počeli skupljati. Što se tiče
promocije festivala, organizirali smo reklame na
radiju, u Novom listu, najava je bila i u tiskanom
programu za ljeto u Kraljevici 2014., čak su moja
djeca, Aurora i Lovro, lijepila plakate po okolici,
svih sam uposlio! Na kraju se sav taj rad stvarno
isplatio.
Znači, postoje nekakvi planovi
za ponavljanje ovog festivala?
Hoće li PortoRetRock postati
festival koji se održava svakog ljeta u Kraljevici? Možda
ćete dovesti više izvođača i od
koncerta napraviti višednevni
festival?
Polako, polako! (smijeh) Svakakve ideje mi se motaju po glavi i naravno da od ovoga želim
napraviti nešto što bi bilo uspješno i cijenjeno.
Trenutno razmatram sto i jednu mogućnost, tako da
ne mogu govoriti o nekim definitivnim planovima, ali
mogu potvrditi da želju i volju imam! Reakcije glazbenika na festival bile su odlične, publika je oduševljena, Grad je zadovoljan – tako da definitivno imam
motivaciju nastaviti dobar projekt.
Po Vašem mišljenju, kakav efekt ovakvi koncerti i festivali, koji dovode velika imena u ovako malen grad, imaju na sam grad i njegove
građane?
Mislim da svaka manifestacija u Kraljevici ima
pozitivan efekt na Kraljevicu. Jednostavno je svima bolje kad se nešto događa u našem gradu;
svi kafići imaju više prometa, ljudi se zabavljaju i
Kraljevica se pozitivno predstavlja kao grad kojeg
se isplati posjetiti. A organizirajući festivale u kojima se nudi stvarna glazbena kvaliteta, predstavljamo se kao grad koji nudi nešto više.
Znamo da se često na koncertima događaju razni ekscesi i neugodnosti, je li i PortoRetRock
doživio nešto slično?
Što je stvarno oduševljavajuće, zaista nije. Upravo
ta opuštena atmosfera koja je vladala rivom - ljudi su se iskreno zabavljali, plesali, družili – valjda
nije ostavila mjesta za ikakve ekscese. Dečki iz
Protecta koje smo angažirali za održavanje reda
na koncertu su cijelim trajanjem programa samo
stajali i promatrali, nisu morali niti jednom interve-
10
nirati. Ljudi su čak bili toliko „kao
doma“ da su i pospremali i čistili za sobom, na kraju koncerta
čak nismo imali ništa počistiti.
Oduševljen sam time.
DOGAĐANJA
„Bilo je super, ovakvih stvari bi trebalo biti više. Muzika je
bila kvalitetna i drugačija od uobičajenoga.“
Josip Đurić
„Jako sam zadovoljna, i ja i moja ekipa smo se super
proveli.“
Marta Viduka
„Kraljevica je obilježila 60 god rocka na najbolji mogući
način,dobrim rock-koncertom. Bilo je izvrsno za uho i oko.
Svaka čast organizatoru. Uživali smo, plesali, pjevali, vikali
joooš… Sjajna ekipa i za after party, Keops iz Rijeke, ni
malo ne zaostaju za veteranima. Jedina zamjerka je što
se nije malo bolje reklamiralo, došlo bi još više ljudi. Inače
koncert se još danima spominjao, ulaz slobodan, parking
osiguran, cuga ne fali, ma… ponovilo se!!!!“
Ana Cuculić
„Ovo je bila odlična ideja mojeg zamjenika Crnkovića, a
da je tome tako svjedoči to da su mi brojni građani srednje
generacije pohvalili Retrok koncert. Čak su me zvali i
kulturnjaci iz drugih dijelova županije oduševljeni idejom i
predložili suradnju za sljedeću sezonu.“
Nada Turina-Đurić, gradonačelnica grada Kraljevice
Rujan 2014. ▪ Br. 34
PROMOCIJA ZAVIČAJNE ABECEDE
Piše: Sunčica Vučković
„Zavičajna abeceda je komadić mozaika koji se zove baština…“
Biranim i maštovitim uvodnim
riječima početkom srpnja u dvorcu Frankopan,otvorila je promociju „Zavičajne abecede“ učiteljica
Smiljka Ostović, ujedno i njezin
recenzent. Ideja je to i autorsko
djelo učiteljice Sunčice Vučković.
Učenici su kroz kratak program
predstavili svoju abecedu. Izveli
su i recital „Va mojen kraju” prema
stihovima Ružice Tralić Divković. U
programu predstavljanja abecede sudjelovali su i učenici 4. b razreda.
i učenja čakavskih riječi koje su mnogi
već zaboravili. Abeceda je nastala u
sklopu projektne nastave „Ma ča je lip
ov naš kraj”, koja se već više godina
provodi u školi poštujući načelo zavičajnosti u svim razredima osnovne škole,
a s ciljem njegovanja ljubavi prema zavičaju, njegovoj prošlosti, govoru, običajima i tradiciji, tj. njegovanja zavičajnih vrijednosti. Tiskana je uz financijsku
potporu Primorsko-goranske županije.
Kako je nastala Zavičajna abeceda?
Učenici 2. b razreda, s učiteljicom Sunčicom Vučković, su tijekom učenja hrvatske abecede u 1. razredu
usporedo s usvajanjem početnih grafema i fonema riječi
standardnog hrvatskog jezika izradili i zavičajnu abecedu u kojoj su crtali i slikali riječi zavičajnog govora koje
započinju na određeno slovo abecede i tako je nastala
njihova zavičajna abeceda. Tijekom nastajanja zavičajne
abecede veliku pomoć i razumijevanje pokazali su roditelji i nonići i none učenika. Otkrivali su radost otkrivanja
S malim vremenskim odmakom objavljujemo tekst o proslavi „Antonje“ i predstavljanju zbirke
pjesama Jurjice Vesne Gržalja
SKRIVENA LJUBAV – ŠMRIKA DUMBOKO VA MENI!
Piše: Smiljka Ostović
I ovo leto, ko i sako do sada, smo lipo, po pravu
blagdanju, z puno poštovanja proslavili Antonju.
Na veloj maši 17. sječnja zapolne, crikva j’ bila
dupkon puna ča župljani, ča hodočasniki..
Svetomu Antonu se molimo da nas ne pozabi, da i
mi ne pozabimo, da ča išćemo, da i najdemo. Se j’ bilo
baš kako rabi. I vrime nan je šlo na ruku.
Drugi dan, sobotu večer, slavlje j’ bilo va našen
Domu. „Šmrika dumboko va meni“.Taknjeni va dušu
z pjesmami Jurjice Vesne Gržalja, rojene Juretić,
Šuškićeve, Starogove, ž njejega libra „Va fijolicami plavet neba“, zaiskrale su besede, važgale su uspomene na mladi dani poli Grmani, va Šmriki, doma med
svojimi…: „Srce kuće moje“, „Merikan“, „Gromače“,
„Vilija Božja“, „Vera“, „Skrivena ljubav“, „Brižna moja
mat“, „Vodica“, „Plašćanica“, „Palenta“, „Perilo“,
Dumboka“… I se ovo j’ kumpanjala muzika.
I naši su mali školani z PO Šmrika semu ovomu
dodali svoje po svoju, zapivali i zatancali.
A tamburaški orkestar KUD-a Eugen Kumičić z
Križišća, na tamburah, i Mauro i Mihael, na trieštinkah,
podigli su veselji.
Riči su zgovarali, pivali i svirali jednako od srca oni
ki su se rodili 1930. leta ili oni ki su se rodili 2005.
A slušali su jih i gljedali i š njimi se veseleli još stariji i još mlaji, ma i sama štimana gospa Jurica Vesna
Gržalja i gradonačelnica Nada Turina Đurić.
Drugi dan, nedilju zapolne svetomu Antonu va
čast bil je va Primorcu turnir va briškuli i trešeti. Najbolji
su dobili zasluženu nagradu.
Se su parićali: Crikva, Škola, Primorac i Čitaonica.
Na sih je mislel Grad Kraljevica.
Se j’ to Skrivena ljubav – Šmrika dumboko va meni!
11
Udruga u kulturi STOL
PROMOCIJA RJEČNIKA – BESEDARA
IVANKE BRALIĆ, ODRŽANA JE 11. SRPNJA 2014.
Piše: Tihana Welle
U prepunoj dvorani Dvorca Frankopan održano je
predstavljanje rječnika Čakavske besede moje i sih
mojih z Šmrike i Kraljevice autorice Ivanke Bralić,
rođene Šmričanke, ka već dugo let živi v Riki, na Trsatu.
Zaljubljenica va svoj kraj i domaću besedu, slušala je
Ivanka domaće ljude kako govore naš lipi domaći zajik, kako govore stare besede i sama je pomislela da ih
već i ona, a i si mi pomalo pozabljivamo, pa je odlučila
zapisat ih. I tako j zapišivanje od 1998. postalo njezin
sakidanji posal. Ivanka Bralić je skupila besede ke je govorela njezina familja, otrgla ih zaboravu, da ostanu ko
podsjetnik njezinimi kćeri i vnuki na jezik njihovih pretki.
Rječnik je posvetila svojimi dragimi roditeljima Marceli i
Cvjetku Turini i suprugu Andriji.
Med koricah besedara ke je oslikal Vojo Radoičić,
stoje 224 stranice, med kih je upisano 5327 riječi i 5833
izraza, ki se koriste va govoru šmričkoga i kraljevičkoga kraja. Ilustracije za pojedina slova oslikali su Ivankini
vnuki: Ivan, Anja, Mauro i Vjera. Za Izdavanje rječnika,
Ivanka Bralić je naišla na svesrdnu pomoć od Udruge
u kulturi Stol, čigova je članica, aš je besedar neč
trajno i vridno ča se pušćiva svomu rodu, a kako j rekla
predsjednica Radmila Toić, „Ni volja, ni soldi, ni veli štrapac, ovoga reda nisu bili teret. I nami i Ivanki na diku da
pušćamo neč svomu rodu, po čemu smo to mi mi“.
Stručni del recenziranja odelala je dr. sc. Silvana
Vranić, ka knjigu preporuča, aš je va njoj zavavik sačuvan fundus čakavskih riječi, a akcentuiranje i lektoriranje
povjereno je mladoj doktorandici Andrei Car, ka j dala
svoju volju, vrime i znanje da se rječnik fini.
Na predstavljanju besedara bil je prisutan u ime župana PGŽ, ka je najveć financijski pomogla tiskanje rječnika, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Valerij Jurišić, ki se zahvalil simi onimi ki delaju na očuvanju zavičajne kulture i zavičajnog izričaja.
Svoje voditeljske sposobnosti dokazala je vodeći posebnom senzibilnošću prisutne kroz program
Ivankina dugogodišnja prijateljica Jelena Vitezica. Za
glazbeni del bili su zaduženi Mirjana Bobuš i Zoran
Papić, kantajuć Mirjanine skladbe, posebno zibrane za
ovu večer, od Mirjaninoga prvoga MIK-a do ovogodišnje
pobjedničke skladbe na 50. MIK-u „Molitva za Te“, ke
su činele ugođaj mirisa mora, kamika i kuša.
Publici se predstavila recitatorska grupa z Šmrike:
Ruža Turina, Marijana Čabrijan, Ksenija Bobuš, Darija
Čandrlić i Petar Crnarić (uvježbala ih je nastavnica
Smiljka Ostović) delon recitala „Šmrika dumboko va
meni“, autorice podrijetlom z Šmrike, Jurjice Vesne
Gržalja, ka nan je dočarala domaće ognjišće, dih svoje
rodne kuće, i težak život negdanji.
12
DOGAĐANJA
Stihove najveće pjesnikinje našega kraja Ružice
Tralić Divković nadahnuto je interpretirala Milanka
Gudac. Želimir Mandekić, domaći pjesnik i pisac više
knjiga o prošlosti Kraljevice, predstavil je svoju pjesmu
„Ča“ iz zbirke pjesama „Iskre z ognjišća, z mora i kamika“. Stihovima domaćih autora pridružila se Tihana
Welle, svojun pjesmun „Molitva“.
Udruga u kulturi Stol i autorica besedara Ivanka
Bralić, koja ga je sastavljala iz čiste ljubavi, zahvaljuju se na financijskoj podršci Gradu Kraljevici i brojnim
donatorima koji su podržali ovaj projekt i omogućili da
ova vrijedna knjiga ugleda svjetlo dana i ostane mlađim
generacijama kao skroman doprinos baštini i našem čakavskom zavičaju, „aš besede su zapisane i ne more
jih niki otet zaboravu“.
Besedar Ivanke Bralić ČAKAVSKE BESEDE MOJE I
SIH MOJIH Z ŠMRIKE I KRALJEVICE, more se kupit va Gradskoj knjižnici Kraljevica, telefon 282-099.
Više informacija na facebook stranici Udruga u kulturi
STOL Kraljevica.
U organizaciji Udruge u kulturi STOL i Grada Kraljevice
u galeriji dvorca Frankopan od 11. do 27. srpnja, po
prvi put postavljena je izložba likovnih radova, rođenog
kraljevičana Bojana Cara „Zavičaju“, koji dugo godina
djeluje izvan Kraljevice. Autor u svojim djelima prikazuje motive svog rodnog zavičaja, primorske pejzaže,
barke, lavandu, detalje kaštela... Svako njegovo djelo
upotpunjeno je rukom izrađenim drvenim okvirom koji
slikama daju završni osobni detalj, svojevrsni potpis
umjetnika. U svoje slobodno vrijeme autor izrađuje drveni namještaj, ukrasne lampe. Bavi se i restauracijom
starih predmeta, ormara, škrinja, lampiona, šivaćih mašina. Autor je izrazio veliku zahvalnost inicijatorici izložbe Mirjani Bobuš i organizatorima, na pruženoj prilici
da se predstavi domaćoj publici.
Rujan 2014. ▪ Br. 34
LJETNE RADIONICE U NACIONALNOM
CENTRU TEHNIČKE KULTURE
Piše: Biljana Trifunović, prof.
Hrvatska zajednica tehničke kulture i njezine članice održale su tijekom ljetnih mjeseci niz radionica
tehničkih aktivnosti u kojima su učenici osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta te učitelji
tehničke kulture usavršavali tehnička znanja i vještine.
Ljetna škola tehničkih aktivnosti održana je u Nacionalnom
centru tehničke kulture u Kraljevici
u 3 termina: od 30. lipnja do 10.
srpnja, od 14. do 24. srpnja te od
4. do 14. kolovoza 2014. U programu Ljetne škole sudjelovalo
je 113 učenika osnovnoškolskog i
srednjoškolskog uzrasta s područja cijele Republike Hrvatske te iz
Australije, Srbije, Austrije i Francuske, koji su u desetodnevnim
radionicama izrađivali tehničke tvorevine. Također, već tradicionalni Kajakaško-edukativni kamp je održan usporedno s 2.
terminom 7. ljetne škole tehničkih aktivnosti pa su se svi sudionici Škole, prema sklonostima i mogućnostima, mogli upoznati i s osnovama tehnika veslanja kajaka, dok je 6 sudionika
Kampa usporedno sudjelovalo u svim radionicama 7. ljetne
škole tehničkih aktivnosti. U programu su, kao i svake godine,
sudjelovali i učenici s područja Kraljevice te ih ovim putem pozivamo da se sljedeće ljeto uključe u naše programe.
2. ljetnu školu učeničkog zadrugarstva provela je Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva, od 14. do 24. srpnja 2014. godine u
Nacionalnom centru tehničke kulture u
Kraljevici. U školi su sudjelovala 22 učenika iz Vukovarsko-srijemske županije
koji su u desetodnevnim radionicama
usvojili različite kreativne tehnike (ukrašavanje čaša za olovke špagom, izrada
magneta decoupage tehnikom, izrada čestitki quilling tehnikom, Kumihimo tehnika,
izrada cvjetova od tkanine, izrada košarica od papira, pirografija, oslikavanje tekstila, Kirigami – izrada 3D
čestitki).
Sredina srpnja je, već tradicionalno, bila rezervirana
za Filmske i videoradionice za djecu i mladež, u organizaciji
Hrvatskog filmskog saveza.
Radionice su pohađali učenici čiji su radovi osvojili prvu
nagradu na 51. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva
te ostali po prijavama. Od 25. srpnja do 1. kolovoza 2014.,
polaznici radionica stekli su teorijska znanja, praktične vještine i sposobnosti za snimanje filmova te su, na predlošcima filmova za djecu i mladež, upoznati s obilježjima različitih
filmskih žanrova. Cilj radionica je bio da se polaznici, samostalnim stvaranjem filma, upoznaju sa svim fazama stvaralačkog procesa: osmišljavanje ideje, pisanje scenarija, pisanje i
crtanje knjige snimanja (story board), odabir glumaca i glumačke vježbe, traženje i odabir lokacija, snimanje, montaža,
obrada slike, odabir i obrada
glazbe i zvukova te završna
realizacija. Održane su radionice dokumentarnog, igranog
i animiranog filma te radionica
tv-reportaže. Kao i svake godine, učenici su motive i teme
svojih filmova pronašli unutar grada Kraljevice te time
ostavili trajnu uspomenu na boravak u Kraljevici i radionice u
Nacionalnom centre tehničke kulture.
Hrvatski savez CB radioklubova organizirao je 4. edukativnu CB radionicu s ciljem edukacije mladih CB operatera.
Radionica se odvijala u dva termina: od 14. do 28. srpnja
2014. U prvom terminu radionice sudjelovao je 41 učenik
iz Požeško-slavonske županije, a u drugom 22 učenika
iz Zagreba, Zadra, Kraljevice, Požege i Krka. Radionicu
su pohađala djeca osnovnoškolskog uzrasta (od 9 do 15
godina). Smještaj je bio u ograđenom prostoru Centra na
livadi, pod šatorima, a rad i provedba programskih
aktivnosti organizirana je po uzoru na Ljetnu
školu Hrvatske zajednice tehničke kulture,
uz dodatni sadržaj kampiranja i tema koje
obuhvaćaju usvajanje općih znanja i
vještina radioorijentacije.
XIV. ljetna škola pedagoga tehničke kulture održana je u Centru od 17.
do 27. kolovoza 2014. Programom škole
obuhvaćena su sljedeća područja osposobljavanja: elektronika, upravljačka tehnika,
raketno i zrakoplovno modelarstva, graditeljstvo te
konzultacije i pomoć učiteljima pripravnicima pred stručni
ispit. Uz učitelje iz osnovnih škola i članove pedagoga tehničke kulture, u školi je sudjelovalo i troje učenika članova
Modelarske sekcije „Aerokluba Međimurje“. Uz izradu modela za predstojeća natjecanja iz zrakoplovnog modelarstva,
polaznici radionice su svojim modelarskim vještinama i znanjima pomagali i starijim polaznicima škole.
Završetkom ljetnih radionica i Nacionalni centar tehničke kulture prelazi u jesensku programsku shemu. Održavamo
terenske nastave za škole s područja cijele RH te različita
stručna usavršavanja za učitelje razredne i predmetne nastave. Za učenike s područja grada Kraljevice, od listopada održavamo različite tehničke i kreativne radionice. Sve informacije o našim programima možete dobiti krajem rujna na broj
telefona 091/465-6771.
13
"ZELENA" I "PLAVA" ČISTKA
Piše: Petra Đurić
Već tradicionalno, Grad Kraljevica s raznim sudionicima
organizira ekološke akcije u cilju poboljšanja zdravlja i izgleda našega kraja. U godini 2014. organizirane su dvije značajne
akcije: ‘Plava’ i ‘Zelena Čistka’. 17. svibnja 2014. Turistička zajednica Kraljevice u suradnji s Gradom Kraljevica, KPA Adria,
Lučkom kapetanijom Kraljevica, Lučkom upravom Kraljevica i
OŠ Kraljevica organizira eko akciju ‘Plava čistka’. Ova akcija
dio je velike svjetske akcije World Cleanup 2014. Ova međunarodna akcija organizira podakcije, jedna od njih je i ‘Let’s
do it Mediterranean’, čiji je dio bio i naš grad. U Hrvatskoj
se ova akcija organizira po prvi put i jedna je od 15 zemalja
Mediteranskog prstena koja se odazvala na zajedničko čišćenje obale i podmorja Sredozemlja. ‘Plava čistka’ temeljena je
na osnovama ‘Zelene čistke-jedan dan za čisti okoliš’ u koju je
uključeno 108 zemalja svijeta. Uz djelatnike Grada u ovoj akciji sudjelovali su građani dobre volje, gradske udruge i društva
te tvrtke sa kojima Grad surađuje. Područja oko OŠ Kraljevica
te u okolici Dvorca Frankopan napunila su se volonterima 26.
travnja 2014. te su oni zajedničkim snagama očistili navedene
prostore. Za sve sudionike bile su pripremljene prigodne majice, doručak i ručak. Ovakvim akcijama budi se ekološka svijest
građana, zbližava zajednicu, mijenja navike na bolje te pozitivnu energiju prenosi na buduće naraštaje.
14
DOGAĐANJA
Rujan 2014. ▪ Br. 34
PONOS KRALJEVICE
ANDRINA I FRANE FRLETA
Andrina i Frane Frleta djeca su jedne kraljevičke legende, pokojnog maestra Ivice Frlete.
Oni su danas (skoro) potpuno odrasli ljudi koji započinju vrlo uspješne karijere u glazbenom
svijetu i mnogim uspjesima oblikuju svoja imena na hrvatskoj glazbenoj karti.
Piše: Matea Brala
Čestitke na uspjehu na
Grobničkoj skali! Sad
kad su se dojmovi smirili, kako se osjećate?
A: Mi to apsolutno nismo
očekivali, niti jedan dio cijelog iskustva. Tamo smo
otišli bez ikakvih očekivanja, čak u strahu da
uopće nećemo ni proći.
Generalno je atmosfera
na Grobničkoj skali takva
da tamo u pravilu prolaze
puno drukčije pjesme –
vesele, brze, jednostavnih
tekstova. A ja sam tamo došla s baladom, tekstom
koji je praktički jedna životna priča autorice Ljubice
Bestulić Stanković, i uopće nisam očekivala ovakav
rezultat.
F: Da, tako je, totalno neočekivano. Ali, najbolji
uspjesi i jesu takvi. Sjećam se, nakon prve probe
kolege su već počele govoriti da imamo pobjedničku pjesmu i da bismo se trebali pripremiti da ćemo
odnijeti pobjedu. Ali, jedan mudar čovjek mi je jednom rekao: „Pljesak će te uništiti“, po čemu se uvijek upravljam i pokušavam ne dopustiti da me ego
ponese. Što se s ovom Skalom dogodilo nešto je
što se rijetko događa – poklopile su se sve sastavnice dobre pjesme; tekst, glazba, aranžman i izvođač, i sve je zaiskrilo. Andrina je to fenomenalno
odradila!
Frane, ti trenutno studiraš glazbenu pedagogiju
na Glazbenoj akademiji u Puli, što znači da se
školuješ da postaneš profesor glazbene kulture. Nose li te ambicije više ka tom nekom mirnijem životu, ili te pozivaju sve pozornice svijeta?
F: Završiti faks i postati profesor glazbene kulture
najmirniji mi je mogući logičan slijed. To će mi bit
posal. Ako mi se u životu nastave otvarati vrata
kao što su se i dosad otvarala, naravno da ću raditi
na tome da se natjeram
da iskoristim sav potencijal koji imam. Meni trenutno fale samo Arena u
Zagrebu i Arena u Puli
da skupim sve pozornice
na kojima sam htio biti,
tako da nije da mene pozornice zovu, mene zove
ono što je iza njih. Ako
pitaš nekog klinca tko je
Olja Dešić, nećeš dobiti
nikakav odgovor. Ali, ako
pitaš tko je Marko Tolja,
to je druga priča. Marko
Tolja je neodvojiv od Olje Dešića, Olja ga je praktički stvorio. Kad bih ja ciljao u neke najveće visine
za sebe, ciljao bih u tome smjeru; ne primetime –
nego onaj iza koji to sve skupa kroji.
Andrina, kad već pričamo o nekakvim životnim
putevima i ciljevima, reci mi malo o svojima.
A: Ja trenutno idem u Srednju glazbenu školu
Ivana Matetića Ronjgova, u smjeru sam za fagotista, a do prošle sam godine bila i u smjeru solo
pjevanja. Fagot je drveni puhački instrument i ja
sam ga izabrala negdje u sedmom ili osmom razredu osnovne škole, jednostavno sam se zaljubila
u zvuk i činilo mi se logičnim postati fagotist jer je
to zanimanje vrlo rijetko, a time i vrlo traženo. Što
se tiče nekakvih planova, želja i ambicija – planiram studirati na Glazbenoj akademiji u Zagrebu,
isključivo zbog profesora Žarka Perišića, cijenjenog
fagotista, čiji rad iznimno cijenim, i koji mi je učinio čast da je došao iz Zagreba poslušati moj rad
i odraditi sa mnom nekoliko sati fagota. San mi je
također i pohađati jazz-akademiju u Grazu, u kojoj postoji poseban program pjevanja za mjuzikle.
Obožavam mjuzikle i kad bih zamišljala najbolji
mogući život za sebe, bila bih u mjuziklima! Voljela
bih i raditi glazbu za crtiće, npr. u glazbi za crtić
Ledeno doba se koristilo užasno puno fagota.
15
Koji ti je najvažniji trenutni projekt na kojem radiš, osim škole?
A: Trenutno pjevam u Andrina&Daniela duu;
Daniela Perković na klavijaturama i ja izvodimo
jazz-standarde i neke pop klasike. Imamo gaže
svaki utorak od 20 do 23 sata u hotelu Malin u
Malinskoj. Jako sam zadovoljna suradnjom s
Danielom, posebno jer se dosta dugo znamo jer
je ona Franetova djevojka, ali i nekako smo na
istoj stranici što se karijera tiče – složile smo se
da naša suradnja nije obvezujuća i isključiva, te da
svaka od nas može raditi i surađivati gdje god i s
kime god, tako da imamo potpuno slobodu!
Frane, na koliko projekata ti trenutno radiš?
F: Ufff, previše. (smijeh) Recimo to ovako; ponedjeljkom imam probu u Krku, srijedom u Kraljevici
i Rijeci i petkom također Rijeka. Sve to dok sam u
teoriji radnim danima u Puli na faksu. Iscrpljujuće
je i sigurno ne bih toliko radio da nije financijskih
razloga. Da se mogu samo opustiti i riješiti taj faks,
bilo bi tako. Ovako sam upoznao valjda svako sjedalo u Autotransu i busevima Brioni Pula. (smijeh)
Ali, rekao sam to nedavno i ponovit ću i tebi: ne
bih zamijenio iskustva koja sam stekao nastupom
na „Do posljednjeg zbora“ i prvu nagradu žirija na
Grobničkoj skali za sve petice u indeksu.
Koje iskustvo bi mogao navesti kao najbolje ili
najvažnije?
F: Definitivno prolazak „Lire“ u zadnji krug natjecanja u „Do posljednjeg zbora“ i kad smo proglaše-
ni pobjednicima emisije. To je ujedno bio jedan od
najsretnijih i najtežih trenutaka u mom životu – bavim se istim poslom kao moj stari, i napraviti toliki
profesionalni uspjeh, nekako osvjetlati obraz svojem ocu, pa izaći van i shvatiti da on to nije mogao
vidjeti, bilo je nevjerojatno teško. Ali, bio sam i nevjerojatno ponosan. Išli smo gore bez ikakvih očekivanja, ja sam onda imao tek 20 godina – koliko
su neki gore imali u iskustvu, a dobili pohvalu od
jednog majstora kao što je Vladimir Kranjčević...
Neprocjenjivo!
Uključuju li tvoji planovi za budućnost možda i
povratak u Kraljevicu i djelovanje na lokalnom
planu?
F: Definitivno. Ali sigurno ne još. Trenutno
Kraljevica nema neke temelje koji bi mi bili potrebni kad bih htio neke stvari pokrenuti. U trenutnom
stanju grada Kraljevice ne vidim gdje bih mogao
napredovati. Smatram da bi me više zaustavila
nego gurnula naprijed –trenutno imam više mogućnosti u životu da dođem na neke gotovije stvari i
od tamo napredujem više i brže. Uostalom, problem je što sam u Kraljevici još uvijek sin maestra
Ivice, a nisam Frane Frleta. Ivica Frleta je umro s
53 godine, iza njega je velika glazbena ostavština.
Dio te ostavštine je nematerijalan, koji je u Andrini
i meni. Međutim, mi nismo Ivica Frleta. Ja sam
Frane, a ona je Andrina. Jedino kad izgradim sebe
i svoju karijeru izvan Kraljevice, mogu se vratiti da
nešto započnem.
Jedno pitanje za kraj,
kako surađujete kao brat i
sestra? Je li tako lakše ili
teže?
A: Nama zasad odgovara,
surađujemo na stvarima
na kojima želimo surađivati i ne postavljamo si nikakve obveze. Lijepo je
kad s bratom možeš podijeliti uspjeh, posebno kad
mi svaki uspjeh proživimo
malo dublje u sjećanju na
našeg oca. Ali, to ne znači
da ćemo mi zauvijek surađivati, tko zna!“
16
RAZGOVOR
Rujan 2014. ▪ Br. 34
IZLOŽBA - PETROVA 2014.
Izložba obuhvaća šezdeset jednu sliku domaćih umjetnika, s motivima bakaračkih i primorskih
krajolika i veduta, mahom akvarela, grafika, pastela, ulja na platnu, nastalih u razdoblju od prošle do
ovogodišnje Petrove. Postavljena je u Domu kulture u Bakarcu, a umjetnici čija su djela predstavljena
likovni su amateri Grada Kraljevice
Petu po redu sada, Petrova 2014., otkako je prvi put postavljena pod pokroviteljstvom
Grada Kraljevice i MO Bakarac, uspješno je
otvorio dogradonačelnik Alan Crnković, u
istom prostoru Doma kulture u Bakarcu i ove
godine. Značajna je po tome da je svake godine sve više zainteresiranih amatera stvaralaca
za izlaganje, tako da je ova Petrova 2014. iznjedrila 61 sliku od 15 autora. Među njima su i
dvije gošće, i to našoj publici poznata riječanka Tea Milićević Vukoja, fotografkinja godine
2013., te Blaženka Marinović Krivičić, umjetnica iz Viškova, koja je prvi put na izložbi u
Bakarcu. Po prvi put u društvo likovnjaka uključio se i Ivan Gazić iz Šmrike izloživši svoje radove u keramici, te Vanja Modrah s dva rada
svog pokojnog oca Vladimira. Ove godine, povodom Petrove 2014. izlagači su amateri koje
povezuje kontinuitet u sudjelovanju na izložbi:
Milan Bauk, Marijana Beljan, Smiljka Burić,
Daniela Galler, Jadranka Kučan, Snježana
Margitić, Katarina Datković Mendrila,
Smiljan Polić, Tea Milićević Vukoja, Boris
Mohorić, Doriana Stefani, Maša Uravić.
Likovnim umjetnicima, aktivnim učesnicima unutar pet do sada postavljenih izložbi,
gradonačelnica Nada Turina Đurić u znak
potpore njihovu radu dodijelila je priznanje u
vidu zahvalnice.
Dobitnici zahvalnica
Milan Bauk, nastupam na izložbi povodom
Petrove čiji sam i osnivač. Proteklih godina
izlagao sam djela u temperi i akvarelu. Bilo je tu
ponešto grafike, kojom se u zadnje vrijeme
najčešće bavim. I ove godine izložit ću 3 slike u
otisku grafike s motivima našeg kraja, more,
lanterna, barke, vala i Primorka u nošnji.
Marijana Beljan, rođena sam
30.06.1935. u Bakarcu, gdje mi je i
prebivalište zadnjih 19 godina, kada
počinje i moje intenzivnije bavljenje
slikanjem. Kao gimnazijalka bila sam
jedno vrijeme član amaterske grupe
slikara koju je vodio ak. slikar prof. Vilim Svečnjak,
do 1953. Uvijek sam bila sklona crtanju i
modeliranju, ali to se događalo uglavnom u igri sa
sinom i unukama. 1996. Konačno sam shvatila
da mi nedostaje portretiranje. Uključila sam se
tada u amatersku likovnu grupu pri radničkom
sveučilištu u Rijeci kod prof. Lenića. Nakon dvije
godine uključila sam se u likovnu udrugu „Veli
pinel“ u Kostreni, čiji sam i danas član. S njima
sam učestvovala u grupnim izložbama i likovnim
kolonijama po cijeloj Hrvatskoj. Već izvjesni broj
godina pripadam grupi likovnjaka i kreativaca
našeg kraja, Kraljevice, Bakarca, Šmrike, te
sudjelujem u svim aktivnostima. Posebno
naglašavam izložbu povodom Petrove u Bakarcu
za koju se pripremamo s veseljem i ove godine.
Smiljka Burić, rođena san va
Kraljevici, osmogodišnju školu san i
finila va njoj. Ča se tiče moje
zaljubljenosti va crtanje to datira baš
od tada. Lipotu mi je postical i pok.
prof. Ružić, bas Bakarčan. Osim
izlaganja na Petrovi moje daljnje samostalne
izložbe su bile:
Od 1979. god.na dalje..
Rijeka - „Ekskluziv“, vrlo hvaljena i posjećena.
Kraljevica - Dom, Dvorac Frankopan, Mandrać Volosko,
Trsat - Pul Kaštela, Rijeka - prostor Radio Rjeke,
te jedna zajednička va Poreču.
Moju unuku Emu Abramović Burić, koja je sa 6
god. počela izlagati na Petrovi, neobično privlači
crtanje, pa će to možda imati utjecaja na njenu
budućnost.
Crtanje me vavik nadahnjiva , ko i pisanje poezije i
proze va „čakavsken kantuniću“. Mislin da ću
oboje s velon ljubavi, dok buden mogla delat.
Katarina Datković Mendrila, rođena
sam 1976. godine i po struci sam
diplomirani pravnik. Član sam Likovne
udruge slikara amatera Braća Baštijan
iz Viškova od 2010. od kada se i bavim
slikanjem. Sudjelovala sam na više
izložbi na području Općine Viškovo i ove godine
treći puta sudjelujem na izložbi u Bakarcu
povodom Petrove. Od slikarskih tehnika
preferiram ulje na platnu dok sam neke od svojih
radova izradila u tehnici akril i pastel.
BAKARAC - PETROVA 2014
5. IZLOŽBA LIKOVNOG STVARALAŠTVA
26.-29. lipnja 2014.
Jadranka Kučan, rođena sam
24.08.1953. u Rijeci, gdje sam
završila osnovnu i srednju školu. Već
u osnovnoj školi osjećam poriv i
ljubav prema slikarstvu. Životni put
doveo me je 1978. u Kraljevicu, gdje
živim i danas. Iako je želja za slikanjem bila
konstantna u mom životu, tek 2008. učlanjenjem u
udrugu „Veli pinel“ iz Kostrene, pod stručnim
vodstvom akademskog slikara Ivana PenzešNadalova počinjem ostvarivati svoj puni
potencijal. S udrugom sudjelujem na mnogim
grupnim izložbama, te već nekoliko godina i na
izložbi u povodu proslave Petrove u Bakarcu.
Snježana Margitić (Vuić), rođena sam
05.04.1970. u Rijeci. Živim i djelujem u Kraljevici.
1998. nastaju moji prvi radovi. To su skulpture u
tehnici paverpola koje sam izučila u Nizozemskoj.
U ljeto 2008. i 2009. pohađam radionice u Omišlju
koje vodi Nives Čičin-Šain i izučavam tehniku
papirmashea. U proljeće 2009. sudjelujem na
radionici njemačkog kipara J. Zauna, gdje
usvajam novu tehniku klesanja kamena. Osim
skulptura, crtam u tehnici tuš i pero, ulje i pastel.
Od 1998. imala sam brojne izložbe; od Zagreba,
preko Istre, otoka Krka, do najdraže Kraljevice. U
travnju ove godine izlagala sam svoje anđele u
vrtu doma Ivane Brlić-Mažuranić na
Pećinama.karcu za koju se pripremamo s
veseljem i ove godine.
Tea Milićević Vukoja, rođena je u Rijeci, gdje i
živi i radi. 1998. je diplomirala na Filozofskom
fakultetu i stekla zvanje profesora hrvatskog
jezika i književnosti. Fotografijom se počela baviti
u osnovnoj školi, a od 2007. intenzivnije se bavi
fotografijom. Voli slikati pejzažnu fotografiju i
obiteljsku tematiku. Pažnju njenog objektiva
privlače linearni elementi i jednostavna
kompozicija. Fotografiju doživljava kao čaroliju
trenutka uhvaćenu u vremenu; bavljenje
fotografijom pomaže joj da potpunije vidi svijet,
uživajući u ulozi nepristranog promatrača koji
može zamrznuti najljepše trenutke i oteti ih
prolaznosti.
Boris Mohorić, nakon više
pokušaja aktivnim slikanjem sam se
počeo baviti u 70-toj godini,
učlanivši se u udrugu „Veli pinel“ u
Kostreni. Pod budnim okom prof.
Ivana Penzeša-Nadala počeo sam
risati u temperi. Kasnije sam prešao na akrilne
boje i prekrio 10-tak platna. Namjera mi je da
počnem i sa akvarelom i tako ugodno ispunim
vijeme u mirovini. Dani ugode prolaze, a slike se
nižu jedna za drugom. U dvije godine i pol narisao
sam četrdesetak slika što bolje što slabije.
Ugodnoj razonodi nema kraja ...
Damjan Mendrila, rođen sam 2004. godine i
upravo završavam četvrti razred osnovne škole
Kraljevica. Još iz doba vrtića volio sam crtati.
Sudjelujem četiri godine na izložbi za Petrovu.
Volim slikati sa akrilnim bojama i pastelama. U
mom životu važniji mi je nogomet od slikanja.
Smiljan Polić, rođen sam u Hreljinu
(1946.) Sklonost crtanju javlja mi se
još u osnovnoj školi. Pravo
nadahnuće dolazi nakon nesretnog
pada s trešnje 2009. godine, kad
sam morao mirovati nakon ozljede
kralježnice. Motivi su mi iz rodnog Hreljina, stare
kuće, Gradina, dimnjaci.. te motivi Bakarca
(bakarački sam zet),tunere, more, lanterna,
kupalište, smokve i vinograd... Crtam u olovci,
akrilnim i uljanim bojama. Prvi put sam sudjelovao
na Petrovi 2011., a zatim 2012. i 2013. godine.
Kao likovni amater nisam pohađao likovne
radionice niti tečajeve iz likovne umjetnosti.
Prošle je godine i moj, tada šestogodišnji unuk
Gregor izložio svoju sliku „Ptičica“. Raduje me što
i on također ima smisla za likovni izričaj.
Doriana Stefani, zbog ljubavi prema
svomu mestu čovik ki put sam sebe
iznenadi i ćapa se nečega za ča tek
vrime pokaže je bilo vridno truda ili ni.
Pet let malo drugačije Petrove na
Bakarcu već samo po sebi neč govori.
Bez idej i pomoći zaljubljeniki va naš Bakarac ni
ovih skromnih događanji ne bi bilo, a moja
malenkost je se ovo vrime bila ovdi da Vas
podsjeti kako ne triba puno da se ča god napravi
za svoje rodno mesto.
Maša Uravić, počela sam slikati još
kao dijete u osnovnoj školi, što je bio
moj prvi pojačani interes. Tu moju
želju podržavala je i moja mama
koja se također rado bavila
slikanjem, a imala je prirodni talent.
Sa tim sam hodbijem nastavila ozbiljnije u
srednjoj školi kada sam se upisala u amatersku
Grupu koja je radila u Guvernrovoj palači u Rijeci
pod vodstvom akademskog slikara prof. Bele
Čikoša, a kasnije prof. Viraga. Rad me je
doduševio pa sam čak neko vrijeme željela upisati
Likovnu akademiju, međutim su me okolnosti
preusmjerile na studij arhitekture koji sam i
završila, te sam radila kao arhitekt u
brodogradilištu 3. Maj, Konzervatorskom zavodu
u Rijeci, Građevno projektnom zavodu u Rijeci, te
kao član hrvatske zajednice samostalnih
umjetnika iz Zagreba. Tečaj slikanja sam obnovila
oko 1990. Upisavši se kod prof. Branke Marčeta u
Opatiji, odnosno Voloskom, gdje sam učila raditi u
tehnici batika, a zadnju godinu i u tehnici akrila.
Ovo je razdoblje trajalo do cca. 2005.
Preseljednjem u Kraljevicu upisala sam se u
alikarsku amatersku grupu Veli pinel u Kostreni,
gdje sam radila u početku u tehnici akvarela, a
nastavila u tehnici akrila i u tome uživam i danas.
Design T. Welle
Dobitnici zahvalnica su: Milan Bauk,
Marijana Beljan, Maria Kristina Božičević,
Smiljka Burić, Daniela Galler, Jadranka
Kučan, Milica Krulić, Pero Lovrović,
Snježana Margitić, Katarina Datković
Mendrila, Damjan Mendrila, Sandra
Mendrila, Tea Milićević Vukoja, Boris
Mohorić, Smiljan Polić, Doriana Stefani,
Marija Šordan, Maša Uravić, Kristijan
Vučković, Vedran Vukoja i Renata Zoričić.
17
CENTAR ZA REHABILITACIJU
"FORTICA"
Uz mnoštvo uobičajenih događanja u Centru „Fortica“ kao što su
rođendanske proslave, praćenje utakmica naše nogometne reprezentacije te obilježavanje državnih i vjerskih
praznika, ove godine Centar je imao i
dodatne aktivnosti za svoje štićenike.
U svibnju su korisnici Centra
sudjelovali na „Festivalu proljeća” u
Centru za rehabilitaciju Rijeka–podružnica Pulac.
U istom mjesecu obilježen je
Međunarodni dan obitelji kao i Dani
otvorenih vrata centra „Fortica“. U tu
svrhu organizirana je i izložba uradaka korisnika.
Osim roditelja štićenika ovom
događanju prisustvovali su brojni gosti te djeca iz
kraljevičkog vrtića „Orebčići”, O.Š. Kraljevica, Centra za rehabilitaciju Rijeka-podružnica Pulac i Doma
za djecu i mladež „Oštro”.
Ovaj centar bio je i domaćin 5. Državnih susreta MATP-a u „Dvorani Mladosti“, gdje se na sportskom poligonu prezentiraju vještine kretanja djece s
poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
Na ovom međunarodnom susretu sudjelovalo
je 28 ekipa uz pomoć 68 volontera.
Odigrana je i humanitarna utakmica u kojoj
su sudjelovale „Humane zvijezde” i dio igrača NK
„Rijeke“ te mnogi drugi poznati pjevači i glumci, a
sa ciljem prikupljanja sredstava za uređenje plaže
korisnicima „Fortice“.
U samoj organizaciji pomogli su „Mesopustari
Kraljevice” kao i spasilačka služba Društva Crvenog Križa PGŽ-e
i Gradsko društvo Crvenog Križa
Crikvenica koje se uključilo u prikupljanje sredstava putem donatorskog telefona.
Donacijama su se uključili
i Grad Kraljevica, Bakar, Kastav
i Vrbovsko te Općine Jelenje,
Ravna gora, Kostrena, Malinska i
Matulji kao i Croatia osiguranje kojima se ravnateljica Vesna Đujić u
ime svojih štićenika zahvaljuje.
Osim ovih događanja, Centar
su kao i svake godine već uobičajeno posjetili volonteri iz Velike
Britanije, Austrije i Slovenije koji se
druže s djecom trudeći se uljepšati im dane, ali rade i na uređenju
ustanove.
18
PRIRODA I ZDRAVLJE
Rujan 2014. ▪ Br. 34
ODRŽAVANJE ČISTOĆE
KRUPNI OTPAD
Za sve vrste krupnog otpada (ne uključujući električni i elektronički, građevinski i
gume) treba pozvati Vlastiti pogon Grada
Kraljevice na 051/282 463. Odvoz je prema
dogovoru. Usluga odvoza je besplatna.
Odrezano granje, papire i kartone možete
odložiti pored kontejnera ili pozvati Vlastiti
pogon Grada Kraljevice na 051/282 463.
DEPONIRANJE
GRAĐEVINSKOG MATERIJALA
Građevinski otpad od iskopa terena, adaptacije ili sanacije objekata te slično može se
deponirati na lokaciji kamenoloma Podbanj
u Crikvenici, Kotorska 86.
Kontakt:
ADRIAS d.o.o. kamenolom Podbanj
tel: 051/ 241 – 064 ili 091/ 242 85 53
(Radno vrijeme od 08-15 sati,
subotom 08-15 sati)
ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI
OTPAD
U skladu s Pravilnikom o električnom i elektroničkom otpadu, svi električni i elektronski
uređaju NE SMIJU SE ODLAGATI u baje
za glomazni otpad, već se moraju odložiti
odvojeno.
OTPADNE GUME
Za sve vrste otpadnih guma (od osobnih i
teretnih atomobila, radnih strojeva, traktora
i slično) treba naručiti odvoz od strane
ovlaštenog skupljača a usluga odvoza je
besplatna.
Ovlašteni skupljač:
BESPLATNU USLUGU ODVOZA može se
naručiti kod koncesionara – tvrtka METIS
d.d. Industrijska zona Kukuljanovo 414,
Kukuljanovo
METIS d.d. Industrijska zona Kukuljanovo
414, Kukuljanovo
Besplatni broj telefona: 0800 00 51 (Radno
vrijeme od 07-15 sati, subotom 07-13 sati)
E-mail: [email protected]
Besplatni broj telefona: 0800 00 51 (Radno
vrijeme od 07-15 sati, subotom 07-13 sati)
E-mail: [email protected]
19
ZAKRPAJ.to - WEB SERVIS ZA
UPRAVLJANJE KOMUNALNIM PRIJAVAMA
Grad Kraljevica, kao i neke općine i gradovi u
Primorsko-goranskoj županiji, odnedavno nude svojim
građanima novu mogućnost prijave komunalnih problema putem WebServisa za upravljanje komunalnim
prijavama: http://kraljevica.zakrpaj.to/
ZAKRPAJ.to je moderan i učinkovit alat za evidenciju i upravljanje pristiglih prijava komunalnih problema
koji radi prema načelu: čujemo naše građane, slušamo
naše građane, rješavamo problem.
Sve prijave (rupe na cesti, napuštena vozila,
pokvarene žarulje javne rasvjete, grafiti, razbijene
klupice u parku, slomljene grane itd.) biti će vidljive
službama Grada Kraljevice, ali i svim ostalim posjetiteljima WebServisa ZAKRPAJ.to. Osim što će
nadležne službe voditi bolju evidenciju svih prijava,
građani će imati uvid u dinamiku rješavanja njihovih, ali
i svih ostalih prijava.
Probleme je moguće prijaviti jednostavno i potpuno određeno položajem na terenu, slikom i opisom.
Ovaj WebServis namijenjen je, isključivo, prijavi fizičkih
oštećenja koja se mogu ukloniti.
Najjednostavnija prijava je putem pametnih telefona korištenjem besplatne aplikacije ZAKRPAJ.to:
20
DOGAĐANJA
1. Opiši problem
2. Slikaj
3. Šalji
Prijaviti je moguće i bez pametnog telefona i to
računalom - na karti.
Računalom se prijavljuje na internetskoj stranici
http://kraljevica.zakrpaj.to/ Na istoj internetskoj stranici, može se dobiti uvid u status rješavanja problema,
od prijave, problema u postupku rješavanja, preko
proslijeđenog problema drugim ovlaštenicima do
riješenog problema. Sukladno statusu rješavanja, mijenja se i boja balona prijave na karti.
Nadamo se da će ovom uslugom koristi imati
svi, i građani i djelatnici Kraljevice. Građani će boljom
interakcijom s lokalnom upravom, doprinijeti bržem
rješavanju problema te transparentnim upravljanjem
prijavama, dok će Grad Kraljevica s olakšanjem posla
za komunalnog redara te arhiviranjem i cjelovitim sustavom svih prijava i tijeka rješavanja prijava problema
imati cjelovit uvid u probleme na terenu i mogućnost njihovog bržeg rješavanja.
Rujan 2014. ▪ Br. 34
Iz fonda Gradske knjižnice i čitaonice Kraljevica
IZBOR IZ DOMAĆE LITERATURE
Piše: Tamara Jeremić
Daša Drndić – Belladonna, Fraktura (2012)
Zove se Andreas Ban, šezdeset i pet mu je godina, svoje zanimanje kao psiholog i pisac zamijenio je
naizgled monotonim, umirovljeničkim životom. Međutim
u životnim stranputicama Andreasa Bana ne postoji
trag monotonije, rutine ili jednoličnosti. Taj se vremešni
intelektualac u svojim promišljanjima i kroz svakodnevne izazove koje su mu nametnule neizbježne, prirodne
sile svijeta (starost, bolest i smrt), obračunava sa odveć
životopisnim i slojevitim sjećanjima koja, ne pripadaju
samo njemu već čovječanstvu u cijelosti. Roman Belladonna iscrpljuje tu
slojevitost te donosi životne priče obespravljenih i progonjenih. Simbol belladonne, tzv. ludača ili vilinsko bilje, pak ukazuje na kaotično stanje koje se
gotovo uvijek javlja prilikom slaganja logične slike mučnog toka povijesti.
Društvo koje ga okružuje obiluje ratnim nedaćama, poslijeratnim ranama i
tranzicijskim fazama te ostavlja Andreasa Bana s teškim i dubokim mislima
o naravi pamćenja i sudbine: „Povijest i pamćenje vole se vraćati. Uvlače
se ljudima pod kožu i prodiru u njihov krvotok. Ljudi se nevidljivo povezuju
a da to ne znaju, dotiču jedne druge preko života koji im zauvijek ostaju
strani, ulaze u vremena za koja misle da nisu njihova, šeću krajolicima koji
su samo za njih novi a već stoljećima postoje“. Međutim, Andreas Ban nije
samo filozofski raspoložen penzioner, njegovom se ciničnom šarmu i beskompromisnom karakteru ne može odoljeti, pogotovo kada govori kako ne
pristaje na ishranu pilećim krilcima, na loše sklepane zubne proteze i da
ne želi one kalendare koje mu pred kraj godine dijeli hrvatska majka. Ne
mirući se sa svojim sramotnim i razočaravajućim društvenim položajem u
ulozi umirovljenog profesora, naratorica Daša Drndić preispituje i ogoljuje
zbilju, lišavajući je i najmanje doze licemjernosti.
Bekim Sejranović – Ljepši kraj, Profil (2010)
Novi roman autora Bekima Sejranovića, koji je
2008. godine romanom Nigdje, niotkuda osvojio prestižnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman na
području Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore. Napisan u
prvom licu, Ljepši kraj mogao bi se okarakterizirati kao
svojevrsni autobiografski zapis suvremenog nomada
koji živi na relaciji Norveška – Bosna. Izrazito svoj, pa
čak i onda kada ga životne prilike i nedaće bezuvjetno
tjeraju na promjenu životnog stila i navika, glavni junak
u svom romantičarskom zanosu i ironičnom, mazohističkom raspoloženju,
traži sebe i svoje mjesto na trećem kamenčiću od Sunca. Naravno, tu je
i ljubavna priča, i unajmljena soba u Oslu, i jedan pas Gunko te stara
poznanstva u zabiti Bosne. Mogućnosti za ljepši kraj nude se gotovo u
svakom pogljavlju, međutim glavni je protagonist primoran suočiti se s
tim da krila kad tad moraju pasti. Iako je njegovo osjećanje prožeto nemirnim i mračnim duhom, on ipak pokušava mislima i riječima dočarati svaki
pejzaž u kojem se nađe. Bekimovi opisi ambijenata tako dočaravaju život
u maloj kolibi na visinskim predjelima Bosne, ali i onaj norveški, najčešće
kišoviti, maglovit i velegradski ugođaj. Posvećen prirodi i okruženju općenito, autor istovremeno donosi i svoja sjećanja, misli i događaje koji su
obilježili neko sasvim specifično mjesto: „Ostavio sam bio tada, prije dvije
godine, rijeku Savu iza sebe. Ostavio sam i kuću i ulicu i tu kasabu u kojoj
sam bio dijete i u kojoj sam nekoć bio bliže sebi nego što ću to ikad poslije biti“ ; ili norme ponašanja vezane uz određenu kulturu: „Na otvorenim
vratima stoji Egil i srdačno me pozdravlja. Nema ljubljenja i grljenja kao
na Balkanu. Dolje se moraš ljubiti s ljudima koje viđaš svaki drugi dan.
Najgori su oni koji se još i uvrijede ako ih, po njihovom sudu, ne izljubiš
dovoljno strasno“.
Edo Popović – U Velebitu, Libricon (2013)
U ponešto drugačijem izdanju od onog na koje
smo navikli, autor Edo Popović prihvatio se pisanja
putopisa. Knjiga U Velebitu, pisana je u formi dnevnika
putovanja koji je popraćen s mnoštvom fotografija hrvatskog planinskog diva te donosi i opažanja nekadašnjih poznatih planinara koji su koračali istim (ne)utabanim stazama tog velebnog prirodnog zdanja. Najčešće
spominjan i citiran upravo je istraživač prof. dr. Miroslav
Hirtz, rođen 1878. godine u Bakru, kao i dr. Radivoje
Simonović, čije fotografije Popović kritički uspoređuje s ovim današnjima,
digitalno izrađenim slikama. Putovanje na koje se odvažio, suočava autora s detaljnom analizom krajolika, prilagodbom vremenskim uvjetima i s
izračunom kilometraže. Međutim on se u svojoj knjizi ne ograničava samo
na opis tog pukog preživljavanja kojeg planina neminovno zahtijeva od
svog hodača. Okružen i motiviran velebitskim kamenom, oštrim vjetrovima i tragovima divljih životinja, ovaj pustolov promišlja i o odnosu čovjeka
i prirode: “Ljudi bi, da pasu, popasli do korijena sve što im je nadohvat
prije nego što bi krenuli dalje niz pašnjak, i tako redom, dok ne bi iscrpili i
posljednji pašnjak. To je, zapravo, ono što i činimo Zemlji: iscrpljujemo je,
uništavamo i zagađujemo, ne dopuštajući da se oporavi i obnovi. Ovce i
druga bića razumiju Zemlju, znaju da trebaju imati obzira prema izvoru
vlastite egzistencije, dopustiti mu da se obnavlja. Čovjek je jedino biće
koje to ne razumije, koje mahnito radi protiv vlastitog interesa“. Ovaj je
roman svakako pravo štivo za pustolova koji je već koračao planinskim
stazama ili se na to tek planira odvažiti.
IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE UMIROVLJENIKA
Piše: Milan Bauk
U svibnju 2014. održana je Izborna skupština Udruge
umirovljenika Grada Kraljevice, s podružnicama Šmrika,
Križišće i Bakarac, a čemu je prethodila izrada Statuta
Udruge, ishodovanje registracije Udruge pri Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za opću
upravu, te podnošenje zahtjeva Državnom zavodu za statistiku o razvrstavanju poslovnog subjekta, kao i otvaranje
žiro-računa.
Sjednici Skupštine, uz članove Udruge, prisustvovali
su gosp. Anđelko Manestar, predsjednik Matice umirovljenika Primorsko-goranske županije, gosp. Alen Crnković,
predstavnik Grada Kraljevice i gdin. Emil Lebi, predsjednik
HSU-a, podružnica Kraljevica.
Za predsjednicu Udruge izabrana je gđa Antonija
Januzović, dopredsjednika gosp. Milan Bauk, a za tajnicu
Udruge Đurđa Benac.
Na sjednici su također izabrani članovi Skupštine,
Nadzorni odbor kao i članovi Izvršnoga odbora Udruge,
donijet je Program rada za 2014. g. Anđelku Manestaru
predan je zahtjev o pridruživanju Udruge umirovljenika
Grada Kraljevice Matici umirovljenika PGŽ-a.
Nakon toga je uslijedila i registracija u Matici umirovljenika Hrvatske – Zagreb, 7. srpnja 2014. Tijekom srpnja
pristigle su i članske iskaznice za 2014. godinu pa je uslijedilo prikupljanje članarine.
21
22
RASPORED SATI
Rujan 2014. ▪ Br. 34
KRIŽALJKA
Autor: Matea Brala
Vodoravno
Okomito
GLJIVE
Piše: Doriana Stefani
Va našen škrten primorskon kraju ljudi od davnina znaju puno o ribami, trsi, blagu... Kako se vrimena
minjaju tako se i ljudi se manje bave zemljun, a sve
više šeću i pobiraju šparuge, rožice a pomalo i gljive.
Čovik bi rekal da ne moru rast na takovoj zemlji, ali
ne bi verovali koliko vrsti se najde po našimi šumami.
Neki ih ne vide, neki ih se boje pa ih pikaju, neki ih
samo vole jist a neki šeću po šumi i
uče. Ima ih sake sorte; jestivih, nejestivih, otrovnih... Verovali ili ne –
najmanje je otrovnih, samo ih triba
naučit poznat.
A gljive nan jako tribaju. One razgrađivaju nežive ostatke flore i delaju
nove spojeve da bi i same bila hrana
drugimi organizmi. Veli su del hranidbenog lanca i na svoj način pomažu
šumi da se rješi svojih, a i malo naših smet. To ne znači da sad kad ste ovo pročitali, morete hitat smete okolo – aš plastiku i beton ipak neće
pretvorit va gnoj.
Mikologija je nauka o gljivami. Tako znamo da ih
se dili na; razred, red, familju, rod i vrstu pa nan ih je
lakše prepoznat. Rastu z micelija ki je pod zemljun a
ono ča vidimo, su stručak i klobuk. Neke spod klobuka
imaju listići, a neke rupice, a razmnožavaju se sporami. Neke lipo diše, neke smrde, neke su žufke, neke
kad ih se preriže polave, pocrvene, požute... Ovo je
jedna od retkih nauk ka se ne more nabrzinu naučit
z knjig. Triba puno pohajanja po šumi i puno strpljenja. Jako je važno abadat kad i kadi
rastu; na ravnici, med hrasti, grabri,
borići, bukvah ili na kakovimi panji.
Na pijatu ne moru skroz zaminit
meso, ali jako dobro djeluju na imunitet i tiraju organizam da se lakše
brani od virusi, bakterij a neke vrste
čak i od opakijih boli. Svi smo čuli
za smrčki, vrganji, sunčanice, šampinjoni, bukovače, lisičarke... O gljivami je napisano jako puno knjig a najbolje je gljive
naših kraji opisal dr. Romano Božac.
Morda od mene ovdi niste puno naučili, ali nikad
ni kasno za počet. A ako Van se gljive ne pijažaju, ne
pačajte ih. Priroda će Van bit zahvalna.
23
KULTURNO-UMJETNIČKI ŽIVOT
U KAŠTELU FRANKOPAN
Povijesna se i kulturna značajnost svakog dvorca
ne iscrpljuje samo u pisanim zbirkama, monografijama, znanstvenim radovima i romanima. Arhitekturalni
šarm i akustička posebnost prostora kojom odiše gotovo svaki kaštel danas su itekako oživljeni zahvaljujući različitim društvenim, kulturnim i umjetničkim zbivanjima. U ovom članku donosimo pregled tih zbivanja
koji su se ovog ljeta održali u dvorcu „Frankopan”.
Osamnaestog lipnja
je održan koncert komornog kvarteta pod vodstvom Zorana Jakovčića.
Koncert HGD „Zvijezda
Danica“ 120 let i promocija CD-a bila je trećeg
srpnja, dok se u istom
pjevnom tonu nastavilo i šestog srpnja smotrom klapa
Frankopanski glasi.
Osim glazbenog dijela, u „Frankopanu” se organizirala i promocija rječnika Ivanke Bralić – Čakavske
besede moje i sih mojih z Šmrike i Kraljevice. Isto
tako se je od jedanaestog do dvadeset i devetog srpnja mogla pogledati izložba slika Bojana Cara Mom
Zavičaju.
Kraljevica je u
dvorcu „Frankopan”
osamnaestog srpnja
ugostila i gitaristu
Maria Šimunovića
dok su se u mjesecu kolovozu održale
dvije predstave putujućih kazališnih družina.
Tako je osmog kolovoza gostovao teatar „Scena”
s predstavom Europski nakurnjak, a dvadesetosmoga
je kazalište JAK održalo predstavu Ne plaćamo, ne
plaćamo.
Međutim treba napomenuti
kako su se mnogi
isplanirani programi morali odgoditi zbog lošeg
vremena. Naime,
ove je godine,
ako niste znali, u
mjesecu srpnju
dvadeset i četiri dana padala kiša. MIRJANA BOBUŠ POBJEDNICA MIK-a
Na ovogodišnjem jubilarnom, pedesetom izdanju
Festivala Melodije Istre i Kvarnera, pobjedu je odnijela
naša draga sugrađanka Mirjana Bobuš. Kantautorska
pjesma Molitva za te, u aranžmanu Roberta Grubišića,
osvojila je najveći broj glasova publike u svih osam
gradova. Od Malog Lošinja, Malinske, Pule, Opatije,
Novalje, Umaga, Kastva do Rijeke, Mirjana Bobuš
se ušuljala i nadahnula mnoga primorska i istrijanska srca svojom osjećajnom i vjernom interpretacijom pjesme. Ovim putem joj šaljemo iskrene
čestitke na tako velikoj pobijedi, ali joj se isto tako
zahvaljujemo i na svim dosadašnjim doprinosima u
glazbi i u promociji našega kraja i grada.
24
DOGAĐANJA
Rujan 2014. ▪ Br. 34
POPAJ OD KRALJEVICE
Ako dosad to niste znali, Kraljevica ima svog mornara Popaja! Zove se Silvio Jaška i predstavlja naš grad
sudjelujući u regatama sa svojom barkom imena Popeye. Sa Silvijom smo sjeli i popričali o počecima i
razvoju njegove mornarske priče.
Piše: Matea Brala
Kako je tvoja mornarska karijera počela? Jesi
li bio zaljubljenik u regate odmalena ili?
(smijeh) Uopće ne, nisam imao nikakav interes
do jednog sudbonosnog dana u ljetu 2008. godine kad sam s prijateljem Valentinom „Valetom“
Rasprorićem gubio vrijeme na Rabu čekajući
trajekt za Krk. Bezveze sam se šetao po obali i odjednom ugledao jednu potopljenu barku.
Nisam znao apsolutno ništa o barkama, ali sam
znao da ja tu barku moram imati. Raspitao sam
se kod ljudi na susjednim barkama, našao broj
vlasnika i nazvao ga s ponudom da kupim barku
od njega dok sam se trajektom vozio iz Raba za
Krk. (smijeh)
Znači, ugledao si potopljenu barku i jednostavno si ju morao imati? Zašto? Jesi li imao
kakav plan za nju, za što si ju htio koristiti?
Nikakav plan. (smijeh) Jednostavno mi se svidjela i ja sam ju htio
imati. Vlasnik barke, Darko Pičuljan, odgovarao me je od kupnje
govoreći mi da je ta barka već sva gnjila, da mi ničemu ne može
poslužiti, ali ja sam bio uporan. Pitao me je mogu li platiti 6.000
kuna, ja sam pristao. Iskreno, da je pitao da platim 60.000, ja bi to
nekako platio. Ne znam što mi je bilo, jedino to mogu opisati kao
da sam baš morao imati tu barku! Zaljubio sam se!
Bez ikakvog plana i programa platiš šest tisuća kuna za gnjilu barku, i što onda?
E onda je počeo pravi posao. Kad je Darko Pičuljan doveo tu barku u Kraljevicu na rivu, skupilo se brdo ljudi i svi su mi se smijali
jer su odmah shvatili što sam napravio (smijeh). Iz gomile ljudi
prilazi mi Ante Dobrila i pita me: „A ki će to uopće delat?“ Onda mi
pitanje nije bilo jasno jer nisam imao pojma o barkama i drvu, pa
nisam ni znao koliko će posla i novaca još trebati da se od toga
napravi prava barka.
I, tko je na kraju to uopće delao?
Imao sam sreću što su Kraljevčani divni ljudi pa sam odmah
našao ekipu koja mi je nevjerojatno puno pomogla. Barba Ante
je pristao raditi na toj mojoj barci u vlastitom dvorištu, Bernard
Jakovčić i drugi prijatelji i kolege iz škvera pomagali su mi srediti
motor, a i Dražena Čariju moram spomenuti jer je također puno
pomogao. I tako smo mi već nakon 2,5 – 3 mjeseca tu barku doveli u stanje da može ići u more. Naravno, tu nije bio gotov posao, ali prvi korak je bio taj da ju sredimo da ona može ploviti.
Kompletna barka je rezultat totalnih slučajnosti i zajedničkog rada
prijatelja i znanaca. Jedro sam nabavio kod Prdele u zamjenu za
jedan gemišt, to ti sve govori. Hvala Piru iz Baške!
Kako si onda došao do toga da barku nazoveš „Popeye“?
Nemam pojma (smijeh). Kako mi je palo na pamet, tako je i ostalo. Cijela ta štorija oko mojeg popajskog imidža se je počela odvijat kad mi je, na nekom događanju u sklopu jedne regate na Krku,
prišla jedna žena koja je imala štand s majicama i poklonila mi
majicu na Popeyea. To mi je bilo baš fora, pa sam ju počeo nositi
na regate. Neko vrijeme kasnije mi je Ante Randić donio Popeye
– kapu iz Amerike, a moj pokojni Žvane mi je poklonio lulu. Tako
da sam ja sad brend, legenda!“
Reci nam malo o svojem sudjelovanju u regatama. Kakve su to regate, jesi li uspješan
u njima?
To su tradicionalne regate kroz koje se revitalizira stara pomorska baština. Znači, sve mora
izgledati autohtono – starta se na konop, pije se
iz pletenih bocuna, jede se samo kruh, kapula,
špek, slana riba i palenta. Iako te barke imaju
motore, moraju izgledati kao prave tradicionalne
barke, ja sam kromirani jarbol morao ofarbati u
bijelo da mi barka izgleda kako treba! U regatama sam prije sudjelovao sa svojim pokojnim
prijateljem Smiljanom Švaglićem Žvanetom, a
otkad njega nema, idem sam.
Kakva je atmosfera u tim regatama? Sudjeluješ li ozbiljno u
njima ili iz zabave? Skupljaš li medalje?
Ma kakvi ozbiljno! To je čista zabava, uživancija, druženje. Ne
znam nikoga tko ide zbog medalja ili nagrada. Ali, imam ja dosta
medalja, pitajte moju mamu koja ih sve čuva doma!
Dakle, dosta si uspješan! Koji je tvoj najbolji plasman?
Ma nemam ja medalje zbog plasmana! (smijeh) Najbolja medalja
koju imam je za „Najpijaniju posadu“! Ja sam legenda, uvijek sam
zadnji! Kao što sam rekao, nema tu nikakve ambicije, a ni razuma, ja samo idem da se zabavim i družim s tim ljudima. Pošto
se trudim otići na svaku regatu u blizini, sprijateljio sam se sa
skoro svima tamo i postali smo kao jedna velika obitelj. A zbog
mog Popeye-imidža, postao sam toliko prepoznatljiv da sam se
pojavio u nekoliko televizijskih emisija i Dnevniku! Popeye je institucija, ljudi mene zovu na regate, ne moram se više ni prijavljivati!
Zvuči kao da si postao slavan!
A kao da jesam. Da znaš, tijekom Riječkih ljetnih noći, predsjednik Josipović i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel su se zajedno slikali na mojoj barci! Pošto tu sliku nisam vidio nigdje u
medijima, mislim da sad visi negdje na Pantovčaku! A što se te
moje slave tiče, meni se čini da sam slavan svugdje samo ne u
Kraljevici. Mjesta poput Krka, Mošćeničke Drage, Bakra sponzoriraju te ljude koji predstavljaju njihove gradove u regatama, ja sam
tamo jedini koji je tamo potpuno o svom trošku. Dosad gradske
vlasti nisu imale sluha za moje molbe za financijskom pomoći, pa
razmatram nekoliko ponuda da barku prebacim u neki drugi grad i
vozim pod njihovom zastavom.
Ako je sudjelovanje u regatama financijski teret, razmišljaš li
ikad da kompletno odustaneš od svega toga?“
Ama baš nikad! Dosad sam potrošio oko 100.000 kuna na barku,
a troškove regata ne mogu ni zbrojiti – to je stvarno jako puno
novaca. Već su mi neki talijani bili nudili €20.000 za barku, ali nije
mi ni palo na pamet da ju prodam. Razmišljam tako da više nikad
neću napraviti što sam dosad napravio s tom barkom, nikad neću
ponoviti sve što sam doživio s ljudima koji su mi pomagali i bili
sa mnom kroz cijelu tu priču. Jednostavno ne bih nikad mogao
odustati i zaboraviti na sve, bez obzira na ikakve financijske probleme. Jedan je Popeye!
25
NK "PRIMORAC"
RASADNIK MLADIH NADA
Sve tri mlade nogometne ekipe NK „Primorca”
iz Šmrike pod vodstvom dugogodišnjih trenera
Edija Burića, Miljenka Mendrile, pojačani odnedavno Daliborom Perušićem te Nikole Bilena (trener
golmana) postigle su zapažene rezultate u protekloj
natjecateljskoj sezoni.
U klubu kojem je odnedavno predsjednik
Dalibor Vrnoga, ozbiljno se pristupilo radu sa mladima te osim spomenutih skupina postoji još jedna
najmlađa a to su „Limači” koji se za sada ne natječu.
Najzapaženiji rezultat ostvarili su mlađi „Morčići” osvojivši drugo mjesto na turniru u Omišlju.
Stariji Morčići osvojili su drugo mjesto na jakom
turniru u Crikvenici, a mlađi pioniri zauzeli su prvo
mjesto u 1.B ligi.
KOŠARKAŠKI TURNIR U BAKARCU
Piše: Licija Ljubisavljević
Nekolicina mladih Bakarčana je uz veliku pomoć
Grada Kraljevice, koji je donirao sav potrebni materijal,
uredila košarkaško igralište te uz mnogobrojne i velikodušne sponzore organizirala prvi košarkaški turnir na
Bakarcu pod nazivom „Petrova 2k14“.
S obzirom na manji broj košarkaških turnira u bližoj
okolici, zainteresiranih za igru nije nedostajalo. Prijavilo
se čak 11 ekipa iz raznih dijelova naše županije, te
se turnir odvijao dva dana, 28. i 29. lipnja. Održano
je i atraktivno natjecanje u tricama koje se pokazalo odličnom zabavom za publiku te su tako svi prisutni
imali su priliku sudjelovati i osvojiti neku od nagrada.
Atmosfera je također bila odlična, posebice zbog domaće ekipe „Melina Bakarac“ koja uz nekolicinu atraktivnih poteza i osvojila turnir. Drugo mjesto pripalo je ekipi
„Penetratori“, a treće mjesto osvojila je ekipa „Renta“.
Za samu organizaciju i vođenju kompletnog programa zaslužni su Edi Franko, David Srdoč, Licia
Ljubisavljević te Dania Domijan.
Velik broj sudionika i gledatelja te pozitivni komentari, poticaj su organizatorima da se isti turnir održi i
iduće godine, također u sklopu programa „Petrova na
Bakarcu“.
26
SPORT
Rujan 2014. ▪ Br. 34
20. KRALJEVIČKA REGATA KRSTAŠA
Piše: Tamara Milovanović
Jubilarna 20. kraljevička
regata krstaša uspješno je
privedena kraju. Održana
je 28. lipnja 2014. a veliki
broj jedriličara uputio se već
poznatom rutom Kraljevica
– Bakarac – Uvala Scott –
Neriz – Kraljevica. Regata
je započela u 12 sati a predviđeno trajanje bilo je 5 sati.
Najuspješniji su je završili
za nešto manje od 2 sata
(1:58:53). U nastavku je su
prikazani najbolje plasirani u
ukupnom poretku:
1. Jedrilica Follow us –
Vulkan N., kormilar Ivica Šćurić (JK Opatija)
2. Jedrilica Melges DSK, kormilar Frane Barbieri
(YC Aurora)
3. Jedrilica Piakea, kormilar Robert Žikić (JK Burin
N.V.)
4. Jedrilica Oštro, kormilar Darko Jakovčić (JK
Oštro)
5. Jedrilica Spirit of Geronimo, kormilar Gianfranco
Pignolin (JK 3. maj)
Prvoplasirani po skupinama:
Grupa 0 – Jedrilica First Lady, kormilar Miljenko
Žanić (JK Burin)
Grupa 2 – Jedrilica Follow us – Vulkan N., kormilar
Ivica Šćurić (JK Opatija)
Grupa 3 – Jedrilica Piakea, kormilar Robert Žikić (JK
Burin N.V.)
Grupa 4. – Jedrilica Melges DSK, kormilar Frane
Barbieri (YC Aurora)
Grupa 5. – Jedrilica Reful 3, kormilar Marko Velepič
(JK Oštro)
Grupa 6. – Jedrilica, kormilar Ivan Babić (JK Delfin)
Grupa 7. – Jedrilica Rantaplan, kormilar Denis
Žauhar (Jugo M.L.)
Grupa 8. – Jedrilica
Kristina, kormilar Ranko
Smokvina (JK Galeb)
Grupa 9. – Jedrilica
Plan B, kormilar Srećko
Deželin (JD Val)
Organizacijski odbor
izražava zadovoljstvo
o d r ž a n o m r e g a to m
te naglašavaju da, uz
sportski dio, regata
ima značaj društevnog
događanja kojime se
evocira bogata pomorska tradicija našega
kraja.
27
VELIKI POVRATAK NK KRALJEVICE
Nogometaši Kraljevice u povratničkoj sezoni
uvjerljivo su zauzeli prvo mjesto u 2. županijskoj nogometnoj ligi PGŽ i time osigurali prijelaz u 1. ŽNL.
Kadeti su sezonu 2013/2014. 1. županijske omladinske lige - skupina A završili kao drugoplasirani dok su
pioniri zauzeli peto mjesto. Kvalitetan igrački kadar,
dobri igrači u mlađim kategorijama, sređena infrakstruktura te ambiciozan trener Neven Strukan daju
nadu u uspješan nastavak ove nogometne priče.
U prvoj utakmici sezone 2014/2015. Kraljevica
je domaćin NK Dragi Mošćenička Draga, dok kadeti
i pioniri prvenstvo započinju tjedan dana kasnije.
ODRŽANA POKAZNA VJEŽBA
KRALJEVAČKIH VATROGASCA
U OSNOVNOJ ŠKOLI „KRALJEVICA“
Piše: Alen Randić
U sklopu obilježavanja mjeseca zaštite od požara, 28. svibnja ove godine u organizaciji Dobrovoljnog
vatrogasnog društva „Kraljevica” i Osnovne škole „Kraljevica” održana je pokazna vježba evakuacije i spašavanja za učenike i nastavnike osnovne škole, kojoj je
provođenje takvih akcija i zakonska obveza. Scenarij
za ovu vježbu zamišljen je tako da se simulira požar u
zgradi škole u kojoj je u požaru ostao zatočen i jedan
učenik. Vježba je započela označavanjem uzbune za
požar školskim zvonom i odlaskom učenika i nastavnika na zborno mjesto, a već nekoliko trenutaka kasnije
na mjesto intervencije došli su članovi DVD-a u navalnom vatrogasnom vozilu, koji ubrzo po dolasku pronalaze ozlijeđenog kojeg potom iznose iz ugroženog prostora te tada pristupaju gašenju požara.
atraktivno izvlačenje unesrećene osobe iz zapaljenog
automobila). Svaka intervencija, koja je pokazala vrlo
dobru tehničku opremljenost i taktičku obučenost operativaca DVD-a, popraćena je komentarima zapovjednika Društva Aleksandra Kružića kako bi viđeno bilo što
jasnije nazočnima uz korisne savjete iz kojih je svatko
mogao ponešto naučiti, što je također jedan od ciljeva
ovakvih vježbi.
Također jedan od razloga održavanja ove vježbe
je kako bi se i naši najmlađi sugrađani upoznali s radom vatrogasaca i našeg Društva. Stoga je ova uspješno izvedena vježba zaključena pozivom svim zainteresiranima da se uključe u članstvo DVD-a Kraljevica. Da
je poziv pao na plodno tlo, govori i brojka od četrdesetak novoupisane djece i mladeži na kojima počiva budućnost kraljevačkog vatrogastva.
Po završetku tog dijela vježbe, svi okupljeni na košarkaškom igralištu mogli su vidjeti zanimljivu prezentaciju raznih vrsta intervencija operativnih članova DVD-a
Kraljevica (požar otvorenog prostora, požar zapaljivih
tekućina, požar plinske boce kao i gledateljima vrlo
28
DOGAĐANJA
Rad s novoupisanim članovima Društva započet
će tijekom mjeseca rujna, kada će mladi vatrogasci naučiti svoje prve vatrogasne vještine i ono najvažnije u
vatrogastvu – pomoći čovjeku onda kada mu je to najpotrebnije.
Rujan 2014. ▪ Br. 34
BLAGDAN PRESVETOG SRCA
ISUSOVOG NA KRIŽIŠĆU
Piše: Jasna Antić
Povodom proslave velikog dana kršćanske pobožnosti prema Isusu, blagdana Presvetog Srca
Isusovog, 27. lipnja ove godine na Križišću je održana manifestacija uz potporu Ministarstva kulture,
Primorsko-goranske županije i Grada Kraljevice.
Sve je započelo svetom misom u mjesnoj crkvi. U prostorijama KUD-a postavljena je i izložba pod nazivom „Neč z konobe, neč z sufita” na
kojoj su izloženi dragi, stari predmeti kojima su
se nekad koristile naše none, tete, mame. Svi su ti
predmeti godinama ležali na nečijim tavanima, podrumima i za tu prigodu izvučeni su kako bi nam
ispričali svoju priču. Moglo se pogledati i razne rukotvorine iz likovno keramičarske radionice Lux.
U popodnevnim satima održan je mimohod sudionika
smotre folklora, nakon čega je započela koncelebrira-
na sveta misa uz pjevanje naših dugogodišnjih i vjernih prijatelja zbora Župe Marije Pomoćnice iz Rijeke,
koje godinama ugošćuje legendarna teta Tonči.
Nakon mise mještani su mogli uživati u smotri folklora i reviji prekrasnih životopisnih narodnih nošnji
izvođača.
Predstavili su nam se svojim plesom, pjesmama i
svirkom slovensko KPD Bazovica iz Rijeke, Folklorni
ansambl Zora iz Opatije, Folklorna skupina zajednice
Talijana iz Galižane, KUD Punat iz Punta, KUD Zvir
iz Jelenja i domaćin KUD Eugen Kumičić koji je ugostio izvođače. U svemu viđenom moglo se doista uživati te su
ispunjena sva očekivanja a želja je da se ponovi i
dogodine.
TOP
Prolazeći skoro saki dan kraj staroga topa ki je zakopan već fanj dugo let, Marijan Crnarić i Renato Franko
došli su na ideju da ga skopaju, očiste, načine lipo drveno postolje i postave ga ko ukras na Melinu, aš zač da
beskorisno trune va zemlji kad bi ga uz malo truda bilo
lipo za videt negdi blizu mora... Tako je i krenula nova akcija na Bakarcu. Skupilo se par judi dobre volje, donesli
kramp i lopatu i krenuli kopat... Nakon uru i pol kopanja
došlo se do polovice topa. Onda je uskočil Romeo ki je
pokazal dobru volju i došal z svojin kamionon i z dizalicun proval dignut napol skopani top, ali ni makac. Vredna
ekipa se ni predavala ni gubila nadu nego je va još uru
vrimena skopala još pol metra pa su provali opet. Uz malo
muke, a na oduševljenje sih, top je konačno bil va zraku.
29
Bakarčani zadovoljni brigom gradskih vlasti!
► Popravljen je pješčanik i nasut novi pijesak
► Stavljen je Inox rukohvat na Malu plažicu
► Asfaltirane su veće rupe na cesti u mjestu
► Obnovljeno je košarkaško igralište
EKO AKCIJA
U akvatoriju Bakarca je 28. lipnja 2014. održana
velika ekološka akcija čišćenja podmorja u kojoj je
sudjelovalo više od 50 volontera, ronilaca sa područja Kraljevice, Bakarca, Bakra, Kostrene, Praputnjaka
i Zagreba te mještana koji su spremno čekali na rivi i
neumorno prihvaćali sav izronjeni otpad te ga odlagali na jednu veliku hrpu. Čistile su se tri zone, Melina
do Sridnje, Portić i Mala plažica. Iz mora je izvađeno
jako puno automobilskih guma, staklenih boca, posuđa, cestovnih znakova, dijelova krovova obližnjeg
ugostiteljskog objekta, stolice, stara ograda, a posebno atraktivno bilo je izvlačenje starog tobogana kojeg
je poznata bakaračka bura prije nekoliko godina otrgnula s postolja na Prvoj i odnijela u more.
Akciju je organizirao Renato Franko uz pomoć
nekolicine mještana, a sve u suradnji s „24 Sata” i
njihovim velikim projektom u kojem pomno odabiru i čiste najzagađenije lokacije diljem Lijepe Naše.
Nakon iznimno uspješne akcije organiziran je roštilj
na samoj rivi gdje se cijela ekipa odlično zabavljala.
30
DOGAĐANJA
BAKLJADA
Dan uoči Prvog maja; 30. travnja 2014. članovi
RŠK Tunera organizirali su drugu po redu bakljadu,
gdje je duž Bakaračke rive zapaljeno više od 110 baklji.
Prošle godine su ih uz lakše poteškoće napravili 70-ak,
ali ove godine su se još više potrudili te skoro udvostručili tu brojku i priredili svim posjetiteljima i sudionicima
nezaboravni i jedinstven doživljaj. Do zadnjeg trena nije
se znalo hoće li se zbog vremenskih ne/prilika uspjeti
održati skoro zaboravljeni običaj, ali uz odličnu organizaciju, točno kada je toranj na crkvi tukao 21 sat, počelo je paljenje baklji. Nakon što su sve baklje uspješno
zapaljene, počelo je oduševljenje i osmjesi na licima
svih prisutnih, a posebno najmlađih, te zasluženi pljesak svim koji su sudjelovali u organizaciji.
Za iduću bakljadu Renato Franko je osim još
većeg broja baklji najavio i još jednu novinu koja će
svakako, po njegovim riječima, biti jako atraktivna te
dodati još jednu posebnu notu ovom obnovljenom starom običaju.
Ne preostaje nam ništa drugo nego sa nestrpljenjem čekati treću po redu Bakaračku bakljadu i vidjeti
o čemu se radi.　Rujan 2014. ▪ Br. 34
BIRAJMO NAJLJEPŠE UREĐENU
OKUĆNICU I BALKON NA PODRUČJU
GRADA KRALJEVICE ZA 2014. GODINU
Piše: Petra Đurić
Mnogi uživaju u uređivanju svoje okućnice i balkona,
a ove godine ti su imali priliku biti proglašeni kao građani s najljepšom okolicom kuće ili zgrade. U travnju 2014.
godine Turistička zajednica Kraljevice i Grad Kraljevica
raspisali su natječaj „Birajmo najljepše uređenu okućnicu
i balkon na području Grada Kraljevice za 2014. godinu“.
Zainteresirani su se mogli prijaviti od 6. lipnja 2014.
do ocjenjivanja i odabira 13. lipnja 2014. Kriteriji za
odabir najljepše okućnice bili su hortikulturno uređenje, cjelovito uređenje (vanjski izgled, ograda i sl.) te
utjecaj okućnice na izgled ulice. Dobitnici nagrade
ispunili su ove uvjete i istaknuli se među ostalih 13
prijavljenih.
Dobitnici nagrada za najljepšu okućnicu na području Grada Kraljevice za 2014. godinu su:
1. mjesto - Zdenka Grubišić, Putretin 5, Šmrika
2. mjesto - Mladenka Kružić, Filipa Pavešića 5, Kraljevica
3. mjesto - Marija Frank Banić, Kavranić 12, Kraljevica
Turistička zajednica grada Kraljevice i Grad
Kraljevica zahvaljuju svima na sudjelovanju, dobitnicima čestitaju, a ostalima žele više sreće sljedeći
put!
1. mjesto - Zdenka Grubišić, Putretin 5, Šmrika
3. mjesto - Marija Frank Banić, Kavranić 12, Kraljevica
2. mjesto - Mladenka Kružić, Filipa Pavešića 5, Kraljevica
31
I grad se uređivao proteklih mjeseci
Postavljene su dvije nove klupe na rivi, kante za
otpatke, inox rukohvati na stepenicama za ulazak
u more na Veloj plaži te sanirane stepenice, zakrpane rupe duž šetnice od Škarpine do ex bolnice…
DJEČJI ZBOR HGD
„ZVIJEZDA DANICA“
5. godišnjica rada
Piše: Ilgen Pavačić, prof.
Od listopada 2009. godine kada sam preuzela
rad dječjeg zbora „Zvijezda Danica“, prošla je, eto
već jubilarna peta godina, koju s velikim ponosom i
ljubavlju planiramo proslaviti na slavljeničkom koncertu u prosincu 2014. godine s 20-ak aktivnih članica dječjeg zbora, uzrasta od pet do jedanaest godina,
koji s velikom radošću, zalaganjem i ljubavlju pristupaju radu pri svakoj našoj probi. U svom repertoaru
njegujemo popularnu dječju pjesmu, posebice mlađih
skladatelja dječje popularne glazbe pretežito s našeg
područja, poput renomirane skladateljice prof. Natalije
Banov. Njezine skladbe mlade pjevačice dječjeg zbora „Zvijezda Danica“ posebno toplo i rado prihvaćaju.
Također u svom repertoaru osobito njegujemo zavičajne tradicijske napjeve Istre i Hrvatskog Primorja,
čiji zavidan broj svladanih naslova a cappella izvodimo gotovo na svakom našem nastupu.
Dječji zbor „Zvijezda Danica“ sudjeluje na svim
važnim manifestacijama, humanitarnim koncertima
te kulturnim događanjima Grada Kraljevice i okolice,
pa smo tako 10. lipnja sudjelovali na humanitarnom
koncertu Kraljevica za poplavljenu Slavoniju u
Domu kulture i sporta u Kraljevici. Na što smo poseb-
32
DOGAĐANJA
no ponosni i velike pohvale organizatorima – Udruzi
dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Kraljevice
i OŠ Kraljevica.
17. svibnja 2014. godine obilježili smo i proslavili Majčin dan u suradnji s Dječjim vrtićem „Orepčići“
te plesnim studijem „Dance Queen“, a sama priredba
protekla je u iznimno lijepom ozračju te vrlo uspješnim nastupima vrtićke djece, višestruko nagrađivanih
prvim nagradama na raznim plesnim natjecanjima
članica plesnog studija „Dance Queen“, te, naravno,
iznimnim i emotivnim pjevanjem članica dječjeg zbora „Zvijezda Danica“.
Posebno zahvaljujem ovom prilikom ravnateljici
vrtića „Orepčići“ gđi Ljiljani Skorup, odgajateljicama Maji Antonić, Patriciji Peranić, Dijani VrcanŠimunić i Tatjani Lacmanović, voditeljicama plesnog
studija „Dance Queen“ Mariji Videčak i Sandri
Ložnik-Videčak na odazivu, podršci i pomoći u vođenju programa te uloženom velikom trudu u pripremanju djece za nastup. Također, posebne zahvale
upućujem predsjednici Tihani Welle na bezuvjetnoj i
svesrdnoj pomoći u organizaciji svakog našeg nastupa.
Rujan 2014. ▪ Br. 34
29. lipnja 2014. godine u sklopu „Margaretinog
leta”u Bakru sudjelovali smo na hvalevrijednom
Koncertu dječjih zborova i plesnih skupina na
Žalu ribara, u organizaciji prof. Petre Brusić, te među
sedam renomiranih dječjih zborova (poput dječjeg
zbora osnovne glazbene škole „Blagoje Bersa” Zadar
– p.o. Preko, „Malih Riječana”, „Tratinčica”, „Mićih
Bodula”, „Praputnjarskih slavića”...) postigli vrlo zapažen i lijep nastup. Mjesto i ozračje održavanja koncerta bilo je vrlo pitoreskno i za pamćenje, nakon čega je
uslijedila zaslužena ljetna stanka.
Planova za rad dječjeg zbora „Zvijezda Danica“
za sljedeću školsku godinu ima mnoštvo i s nestrpljenjem ih iščekujemo i realizirati. Naime, jedan od planova nam je, pored nastavka rada na vokalnoj tehnici,
artikulaciji te možebitnom dvoglasnom pjevanju, već prije navedeni
slavljenički koncert povodom jubilarne pete godišnjice rada dječjeg
zbora „Zvijezda Danica“ u prosincu
2014. godine, potom sudjelovanje
na proslavi Dana grada Kraljevice –
6. prosinca. Zatim Božićni koncert s
mješovitim pjevačkim zborom HGD
„Zvijezda Danica“, koncert u HKD-u
na Sušaku povodom sjećanja na
stradale branitelje iz našeg kraja,
koncem prosinca te na Adventu u
Rijeci.
Ključni plan nam je sudjelovanje na XXI. Hrvatskom dječjem
festivalu u Zagrebu u koncertnoj
dvorani Vatroslava Lisinskog 30.
studenog 2014. godine, pod motom
Stih i nota, sto divota.
U lipnju 2014. godine poslala sam na Natječaj
navedenog Festivala pjesmu Naš kamen, čije stihove i glazbu osobno potpisujem, a autor aranžmana
je Robert Grubišić. Na našu veliku radost i ponos,
među više od stotinu prispjelih radova, koje odabire
prosudbena komisija sastavljena od kompozitora, tekstopisaca, aranžera, glazbenih urednika s radija i televizije, slikara i kipara, lektora i pisaca te školskih učitelja, naša je pjesma prošla na Natječaju Hrvatskog
dječjeg festivala, koji djeluje od 1994. godine. Svake
godine Festival izdaje i CD sa snimljenim uglazbljenim
pjesmama, Zbornik najuspješnijih učeničkih literarnih i
likovnih radova, te notno izdanje festivalskih pjesama.
Od samog početka Festival ima umjetnika pokrovitelja
koji je autor likovnog identiteta tiskanih materijala te
godine (Vojo Radoičić, Ivica Antolčić i dr.).
Na Natječaj dolaze brojni radovi pa je selekcija
izuzetno zahtjevna. Osim velikog zanimanja djece,
njihovih učitelja i zborovođa iz cijele Hrvatske, HDF
je nagrađen diskografskom nagradom Porin (2000.,
2002., i 2009.) za glazbeno izdanje u kategoriji Dječji
album koju dodjeljuje struka.
Prošle godine visoki pokrovitelj Festivala bio je
predsjednik RH dr. Ivo Josipović.
Nastupom na HDF-u želimo, eto, već treći put
predstaviti naš lijepi grad Kraljevicu, HGD „Zvijezda
Danica“, odnosno dječji zbor „Zvijezda Danica“, na
ovom najznačajnijem dječjem festivalu u Hrvatskoj.
Pjesma je snimljena u studiju ADRIA RECORDS
u Šmriki kod aranžera Roberta Grubišića.
S ponosom ističem da su članice dječjeg zbora
Zvijezda Danica sudjelovale, zajedno s učenicama
Anom Depikolozvane i Jelenom Linardić iz OŠ „Vrh”,
u pripremi i snimanju vokalne pratnje pjesme Litrati
s Kvarnera, za sudjelovanje na dječjem festivalu Kvarnerić 2014. godine, a u glazbenoj produkciji
aranžera Aleksandra Valenčića. Navedeni je festival osnovan 2002. godine kao jedinstveni projekt za
djecu osnovnoškolskog uzrasta. Djeca u školskim
glazbenim i literarnim radionicama stvaraju pjesme
uz stručnu pomoć i usmjeravanje mentora na lokalnom dijalektu, pa sam tako radeći u Centru za odgoj
i obrazovanje s učenikom prelijepog vokala Bornom
Čabrijanom radila na stvaranju pjesme „Litrati s
Kvarnera“, u čemu su sudjelovale i članice dječjeg
zbora „Zvijezda Danica“, te učenice OŠ „Vrh”, što i
meni predstavlja osobitu čast, ponos i zadovoljstvo.
Bila sam izuzetno sretna i počašćena radom,
koncertima i snimanjima dječjeg zbora Zvijezda
Danica i suradnika, a vjerujem da će i u idućoj školskoj godini uspješno i u ljubavi nastaviti s radom naš
mali „glazbeni svijet“, rad moje malene djece s velikom dušom!
33
AROMATERAPIJA
Piše: Gordana Vukelić Waldvogel, aromamaser, Bars terapeut
Ne znam da li možemo reći da smo imali ljeto, ali
komarce sigurno imamo. Naravno da im pogoduje ovo
vlažno vrijeme i mnogi koriste razne kreme i sprejeve
za zaštitu od komaraca koji mogu biti štetni. Možete
sami napraviti repelent od eteričnih ulja, koji je prirodno
sredstvo za zaštitu od komaraca učinkovito kao i razni
sprejevi, jedino što ih treba češće nanositi.
Možete odabrati ulje citronele, limunskog eukaliptusa, ulje limunske trave, ružmarina, paprene metvice ili
cedra. Nekoliko kapi stavite u maslinovo ulje i mažite se
što češće. Što više raznih vrsta ulja pomiješate repelent
ce biti učinkovitiji.
Navedena eterična ulja možete koristiti i u aromalampi da zaštitite prostor.
Ako ipak postanete žrtva komaraca, možete koristiti
sljedeća sredstava da ublažite svrbež i crvenilo:
- Lavandu i čajevac možete direktno staviti na ubod
a ako se odlučite za limunski eukaliptus ili limunsku travu, ta eterična ulja otopite u neko bazno ulje suncokreta
ili maslinovog ulja.
- Za one koji dobiju opekline od sunca, iako je ta
mogućnost ove godine ravna dobitku na lotu, mogu si
pomoći ovim provjerenim receptom. U 50ml kantarionovog ulja stavite 8 kapi lavande, 5 kapi metvice i 4 kapi
čajevca. Ako su pojedini dijelovi tijela jače opečeni i bolni, koristite čisto lavandino ulje.
Želim vam da bez obzira na vremenske prilike ili
neprilike uživate u ovom ljetu uz opojan miris eteričnih
ulja koja vam mogu biti veliki doprinos u životu jer
djeluju na svim nivoima. Već samim time što ćete uživati
u prekrasnim mirisima, osjećat ćete se bolje, a ako
osjetite radost koja je stalno prisutna u prirodi, a skriva
se u tim malim kapljicama ulja, što je onda još moguće?
Jer kad kreiramo iz radosti, mogućnosti su beskrajne,
šire se baš kao mirisi eteričnih ulja, ruše zidove koje
smo svi manje-više podigli oko sebe, otvaraju srca i
tada je sve moguće.
Važni telefonski brojevi
GRAD KRALJEVICA .............................................. 282-450
DVD KRALJEVICA ................................................. 281-254
MATIČNI URED ....................................................... 281-336
POŠTA KRALJEVICA ............................................. 281-010
ORDINACIJA OPĆE PRAKSE ............................. 281-232
OŠ „KRALJEVICA” .................................................. 281-212
PEDIJATAR ................................................................ 281-242
DJEČJI VRTIĆ „OREPČIĆI” ................................ 281-211
STOMATOLOŠKA ORDINACIJA ...................... 281-302
LJEKARNA „GALER” ............................................ 281-414
POGREBNE USLUGE .................................. 091-485-7560
j.d.o.o.
Gejca, Bakarac 1/5
Želite li osjetiti lakoću i
duboko opuštanje?
Klasična aromamasaža,
Intuitivna aromamasaža, Bars tretman,
Refleksomasaža stopala,
Anticelulitni tretmani
Dodjite i probajte dodir
koji oslobađa.
Klasična aromamasaža leđa
80,00 kn = 30 min
Kako bi bilo da otpustite
ukočenost, bolove i stres?
Bakara
Narudžbe i info.
na mob. 095 567 52 89
34
ŽUPNI URED KRALJEVICA ............................... 281-311
DEZINSEKCIJA I DERATIZACIJA „PESTIC” ... 281-163
ŽUPNI URED KRIŽIŠĆE ...................................... 286-292
KD AUTOTROLEJ .......................................... 060/151-151
FINA ............................................................................. 282-031
VODOVOD I KANALIZACIJA ........................... 211-906
ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK ...... 062/376-715
ELEKTROPRIMORJE RIJEKA ............................ 330-100
NARODNA KNJIŽNICA I ČITAONICA .......... 282-099
LUČKA KAPETANIJA ISPOST. KRALJEVICA ... 282-330
TURISTIČKA ZAJEDNICA .................................. 282-078
SERVISNE INFORMACIJE
Rujan 2014. ▪ Br. 34
tekućine
35