Kolektivni ugovor za graditeljstvo

HUP - UDRUGA POSLODAVACA GMDITELJSTVA
Zagreb, Radnieka cesta 52
zasiupana po predsledniku lr4r u Habijancu
{u dallnjem iekstu: poslodavac)
i
S IND
l$f
G RADIT
ELJSIYA HRYA ISKE
Zagreb, Try kralja Petra Kre;inira lV broj2
zaslupar po predsjednicl Jasenk VukS c
{u daljfjein tekstur Slndlkat)
,l,op
s- oa' d 25. .-1a 20'5. god. e .rleoear
KOLEKTIVNI UGOVAR
ZA GRADITELJSIYO
I.
OPCE ODREDBE
1.
Teritorijalno vaienje
dlanak l.
Ovaj KolekUvni ugovor (u dallnjem tekstu: Ugovor) se pdmjenjuje na tertoriu Republlke Hn/atske.
Na ifozemnim gradili6Uma ptmjenjuie se Dodaiak Koleklivnog ugovora za upucivanje radnlka na
rad
u nozemstvo
kad io niie u suprolnostis propisima zemlie rada.
2. Vaienje Ugovora u djelatnostlma
Clanak2.
..
Ugovor se primjenjltje na sve fizlake lli pravne osobe (u daljnjem tekstu: posodavac) kole
oballjai! dielatnosU vsokogradnje, n skogradnie i h drcgradnje, mofta2ercklh radova, nslalacijskih i
zavrSnlh radova u gradevirarstvu, projektiranja srodn h tehnidkih usluga ldruge srodne d]elainost koie
su uplsane u sudski registar iklasflcirane sukladno Oduc o nacona noj klasfikaclli dlelatnosti ill
Jt.rde .e po.eon n ldl,o-or
Ugovor se prmjenjuje na radn ke sv h slruka kod th pravnih osoba (posiodayaca) kada ih Ugovor
obosirano obvezuje.
3. Osobe koje obvezuje Ugovor
dlanak 3.
Ugovor obvezuje ugovorne strane, ie sve osobe koje sr u vrjeme sk apafja Ugovora blle jll su
faknadno postale ilanovl stranaka Ugovora
Pravna pravia saddana u Ugovoru p nrienjulu se neposredno Iobvezno !a sve csobe na koje
se ovai tlgovor prmjenjule.
0lanak 4.
Ugovor se primjenjuje na sve radnike, r]eovisno o tome jesu I ugovorom o radlr zasnovali mdn
odnos na odredeno lli neodredefo vrijerre, s punim il nepunim radnlm vrernefom
Ugovor se prirnjenjuie na strane dr2avljane il osobe bez drzavijansiva koje su zasnovale radni
odfos sa poslodavcem ako Zakonon]
osoba nje drugadje odrcdeno
oradu
posebn nr zakonom kojlm se ureduje zapo6ljavanle
th
Clanak 5.
Ugovor se ne odnosl na radnike s posebnlm ovlastma
iija se prava obveze urcduju posebnim
ug0v0rom.
Radnlcl s posebn m ovlastima iz stavka 1. ovog danka su radn ci kojl su kao rukovodeie
osobe slatuiorn, druSlvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ill dtugim praviiima poslodavca ov a6leni
vcd
t
pos ove poslodavca
koj samosialno donose odluke o organizaclji rada i poslovanja poslodavca.
ilanak
6.
lzrazi koj se za fizidke osobe u ovom Ugovoru korisie u muskom rodu r'reutra
fi
su i odnose se
na oscbe flruSkog !zenskog spola
II.
SKLAPANJE UGOVORA O RADU
'1,
Ugovor o radu
Clanak 7.
Radnl odnos zasniva se ugovorom
o radu obvezno u
pisanoj formi, pctpisan od strane obje
ugovorne strane prile podetka rada, od koj h po jedan primjerak zadr:ava svaka ugovoma stiana.
Ugovor o radu mora sadrzavaU sve ug avke proplsane zakonom.
Os m b tnih uglavaka propisanih zakonom, ugovor o radu mora saddavat
-
naznaku koeficlier'rta ill bruto p aie u novcu za grupu slo:enosti poslova odnosfo tarfnu
skupinu
u
koju su razvrstafi poslov koje 6e obavliat radnik. Brulo
plaia mora
blii
jednaka llive6a od iznosa place sukladno mlerilma lz ovog ugcvota.
2. Posebni uvjetiza sklapanje ugovora o radu
dlanak 8.
i
Poslodavac samostalno utvrduje svoj organzacljski ustroi, orgai'rjzacljske radne dilelole,
slrukturu I broj rcdnika i uvjeie koje radnci moraju ispunjavat za obavljanie pojedinih poslova akc to
zakonom llidruglrn propisom nje propisano.
Kad smatra da je za sk apanie ugovora o radu na pojed nim pos ovln]a polrebno da radnik
spunjava posebne uvjete ie ie uvjete posodavac Lrtvrdlt Prayilnikom o radu ipopisom poslova, radnh
nrjesia (kaialog) u zavlsnosti od vrste pos a koie pojedln radnicl trebaju obavljaU za pos odavca
III.
ZASTITA ZIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA
1. Obveze poslodavca
dlanak 9.
Pos odavacje
zdravlie radnlka
duian oslgurati radniku uvjete za rad na siguraf nadif lnanadin foji 0e ugro2ava
r sklad!
s posebnlm zakonom idruglm propisima
[4edu najva:nijim obvezama poslodavca u provodenju zasite na radu (u daljijem tekstu ZNRJ
sul
- osposobljavanje radnika za rad na siguran nadn na temellu procjene rizika lijekom iadnog
/'"-" ra 'la roial posodd\,ca
- obavjeiiivanje i savjelovanle sa radnicma odnosno njihovlm predsiavricima (s ndikat,
radnlako vijede povjerenici radnika za ZNR o piianjima ZNR)
" upualvanje radnika kojl rade na poslovima s posebnim uvieiima rada na zdravslvene
prcglede specijalisli med cine rada
- osigurar'rle posebne zastitu za posebno osjell.jive skupine radnlka
- osiguranje sredstava rada iosobne zastitne opreme i za kolStenie na propisan radin
- plan ranje, priprernanje i provodenje radnih postupaka i tehnologije da se ne ugrozi s gurnost
radnlka
- provodenie mjera prevencije strcsa na radu ili u vezi s radomo
- osiguranle sigurnosnog znakovlja, plsanih obaviiesti i uputa na mjestu rada
- izrada plana i
odredlvanje radnika za prcvodenie rnjera
za$tite od pozara, evakuaclje
i
spaSavanja; organlziranie i osiguranje pru2afja prye pomoci
- zastita nepusada, zablana piienja alkohola i uzjmanja drugih siedsiava ovlsnosii
- osiguranie zdravstvene zastle na radu pr mjereno rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je
radnlk zloien na radu
- obveze pren'ra nadleznim drzavnlm UjeLinra: o smftnoi ili teSkoi tjelesnoj ozjedi iijelo za
inspekciisk nadzor se obavjestava odmah nakon smdne ili ieSke ozljede na radu
- obveza auvanja dokumentacje, vodenja evidencija i obavijesu
- osigurava zasiitu Zvoia i zdravlja radn ka u sklad! s vaZecom proplsima koil se odnose na
zastiu na radu
2. Prava i obveze povjerenika radnika za ZNR
ilanak
10.
Kod poslodavca radnlc lzmedu sebe mogu blrati povjererika radnika za ZNR
Kod poslodavca koli zaposljava do ukljuaivo 20 radnika izbor povjerefika radn ka za ZNR provodi
na skupu radnika koieg saziva pos odavac u sk adu sa Zakonom o radu, neposrednim iiavnim
izjaSnjavanjem prlsutnih radnika.
Kod posodavaca kojlzapobljava viSe od 20 radn ka , izbor povjeren ka radnika za ZNR se provodj
u sk adu sa Zakonofl't o radu .
Ako
je prema proplsanim krlleijlnra kod poslodavca lzabrano vise povjerenika
onl izmedu sebe biraju svog koordiratora.
radn ka za ZNR
CIanak 11.
radnka za
Poslodavac le obvezan, unaprijed lpravovremeno savjetovati sespovjerenicma
ZNR ilinjlhovim koordinalorom narodiiO o
donoaenju Praviinika drugjh akata poslodavca iz podrudla ZNR
-
provodenlu ZNR I poslovima ZNR (zaposliavanle strubnjaka ill povleravanje poslova
ov aSlenoj osobl)
lzradi procjene rizrka te izmjenama, odnosno dopunama procjene rizika
lzboru radnlka za pruzanje prve pomoi radrika za provodenie miera zastiie od
pozard e/a -dcie ispaia/anja
za$tiii prevencijl od rzika na radu le sprjedavanj! r sman]ivaniu rzlka
sprjedavanju nezgoda, ozljeda na radu I profes onaln h bo esil
pron'rjenama u procesu rada i tehnologljl
planiranju i provodenlu osposobljavanja iz zaSllle nb radu
poboljSanju uvieta rada le planLranju uvodenju novih tehnologlja
utjecaju radnih uvjeta i radnog okollSa na sigurnost izdravlle radnika
zboru sredsiava rada i osobne zaititne opren're
zloienostl radnika lednolinom radu, radu s nametnutim rltmom rada
odredenom vremenu (normiranr rad) te ostalim napo ma.
po uiliku
u
Clanak 12.
Povjerenik radnika za ZNR ie obavezan - 6titit lnierese radnika na podrudju zasiite na radu te
pratit prlmjenu pravila mjera postupaka I aklivnosl zastite na radu u radnoj sredini u kojoj je izabran
sukladno propisima zastite na iadu i ovim kolekllvniflr ugovorom. Povjerenik za zaatitu na radu svojri'l
djeiovanjenr treba poticati radnike da rade na siguran nadin u skladu s pravLima, da ko sti proplsana l
osigurana osobnra zaStlina sredstva.
0 svom radu povjeiefik je duZan najfiranje svaka iri mjeseca
lzvijestitl radnidko vllece.
CIanak 13,
Povjerenik radnika za ZNR ima pravo iobvezu djeovat u podrudju zast 1e na radu kod
posodavca suglasno zakonu, propislma ZNR, pravilnlku ozastti naradu sporazumu lz alanka 14. ovog
Ugovora.
ilanak
14.
Povierenik ma pravo na tri saia tjedno za obnasanje dLtinost iz zastiie na radu uz naknadu
plaie kao da je radio, bez mogirdnosti ustupanja tog prava drugom povjereniku.
Akopovjereniknazahtjevposodavca(sudjelovanieuplanLranjuurapredenjauvjetaradaisl)li
inspeklora rada (prisustvovanje inspekcijsklm nadzorma) radi obnaSanja svojih du2nosl izoslane s rada
v Se od wemena utvrdenog stavkom 1. ovog a anka ima I za io vrllerne pravo na naknad! p aae kao da je
radlo
Povjeren k ima pravo na odsustvovanje s rada iadi osposobljavan]a za zaSiitu na radu (leaajevi,
semlnari, saslanci s.) sedafir dana iijekom kalendarske god ne, u dogcvoru sa poslodavcem i na teret
pos odavca
Kolekuvnlm ugovororn na raz ni poslodavca ili sporazumom o nadlnu uvjelima rada povjerenlka
za ZNR mogu se uredt idruga piianja vezana za rad zaSlitu, djelovanje iuvjete za nesmetano
obnasanje du:nosl povjerenlka iadnika za ZNR.
alanak 15.
3, Prava i obveze radnika
Radnlk ie obvezaf osposobljavat se za rad na siguran nadin kada ga na osposobl]avanje upui
poslodavac.
Radnik je obvezan I odgovoran obavljat poslove du:nom pa:njom te prl tome voditi raduna o
svoloj sgurnost jzastU zdravlja, kao isgurnost izaiiiti zdravja radnika koje mog! ugrozlU njegov
postupc propust na radu.
Smalra se da radnik rad duznom paznjom kad poslove obavja u skladu s znanjirna viestinama koje je
i
stekao Ujekom osposobljavanja za s guran rad n te kada rad po upuiama poslodavca, tako da:
'
-
prije poaetka rada pogleda mjesto rada ie o uodenlm nedostac:ma lzvjesti poslodavca
ill
rjego{og ovLa(re.:ta
praviino korslisredstva rada
pravilno koisti osobnu zaittnu opremu, koj je nakon korSienia obvezan vraiiii na za to
odredeno mjesto
pravilno korisU isarrrovoljno ne lskljuduje, ne vrai prelnake
lre
uklanja za611e na
sredstvima
odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlasienika, strudnlaka ZNR lli povjerenika
radnlka za ZNR o svakoj sltuacij koju snralra znaaajnim I zravrim rizlkom za slgurnosl
izdravLje, o nepostojanju lll aedosiatku uputa za lakvu situaciju, kao lo bilo kojenr
uoaenom nedosiatku u organizuanju provedbi zaStite na radu
posao obavlja u skladu s pravilima ZNR, praviima struke te plsanlm upulama
pos odavca
prije od aska s mjesia rada osiav srcdstva rada koja je kodstio, u iakvorn stanju da ne
ugro2avaju ostale radnike ili sredsiva rada
Ako radnk ne posiupa sukladno obvezama iz prethodnog stavka ovog danka, poslodavac
mo2e poduzeU mjere proUv radnika sukladno Pravilniku o radu Pravlnlku o zaSilt na radu
alanak 16.
Radnik
je duzan suradivati s
pos odavcem,
fjegovm ovastenikom, slrudnjakom zaaiile ra
radu, specijallstom mediclne rada ipovjerenikom radnika za 2a611! na radu u rjeaavanlu svih pitafja
za6tte na radu, osobilo dok se ne osigura da radn okolls i uvjeti rada ne prcdstavjaju rizik za s gurnost
lzdravle te dok se u cijelosii ne postigne zaStita na radu u skladu sa zahijevima iijela nadleznih za
fadzor provedbe zast te na radu.
Radnik mora odmah izvijesl ti pos odavca, fjegovog ovla6tenika, struanjaka za zastiiu na radu
il
poviereflka za zastiiu na radu o svakoj dinjenicl za koju smatra da predsiavlja neposredni zik za
slgurnost izdravlje, kao io svakom drugom nedostatku u sustavu zastiie na radu (osobito na sve
kvaro\ie inedostatke na uredaiima, opreflri, slgurnosnlm ure0'ajma, osobnlm zaSttnm sredstvlma kao l
neredoyie pojave pri radu ipostupke drugih osoba koie mogu osleUii. unistiiodrederu opremu ilj ugrozlti
Zivot i zdravlje radn ka).
ilanak
17.
Radnlkle obvezar;
-
upoznall poslodavca ill nadle2fog lijednika kod zasnivanja radrog odnosa i u Ujeku rada,
na tjelesne nedoslatke il bolesti koje mogu kod obavLjanja odredenlh poslova uzrokovaii
posljed ce po zivotil zdravlje radn ka ili njegov oko iS
ovladaii znanjima iz ZNR u mler poirebnoj za rad r'ra siguran nad n
podvril se provjer da I je pod utjecajenr alkohoa, dftrglh sredslava ovsnosti u skladu
sa plsano utvrdenim poslupkom. Radnik tjekom rada ne smije biti pod utjecajem
alkohola il drugih opojnh sredslava. Radnik koj je na posu pod uljecajem aikohola
vise od 0,5 promiLa, pa usllled ioga nastupi Sietna posLjedica za njega, smairati ie se
da iskLjuaivo sarn odgovoran za nasianak 61e1e, te nema pravo na naknadu Stete na
rere-pos oddvLa
prlstupU zdravstvenim, psihofzlakm idrugim pregledima na koje je ukjuden sukladno
posebnim propisima ZNR. Radnicima, kojlma obveza red0vllog zdravstvenog prcgleda
nje uivrdena propis ma zaaiite na radu posodavac moie osigurati sistematski
zdravstvenipreg ed jednom u peigodlna na njihov zahljev
postupati u skLadu sa uputama poslodavca suradlvati
poslodavcem radi
sprjeaavanja, uklanjanja jl smanjivanja s1rcsa na radu I u vezi s radom.
Radnik je duzan ovladati znanjirna iz zastite na radu u mj-ari potiebnoj za rad na siguran nad n al
nije obvezan snosliitroskove u vez s prlmjenom pravlla zaSllte na radu i zdravstvenlh mjera.
-
-
i
s
dlahak'18.
Radnlk lma pravo odbit radit inapustt mjesto rada, ako mu zravno prileti tzik za liyai.
zdravlie, sve dok poslodavac ne poduzme koreklivne mjere, te zbog takvog posiupanja ne smije tpjeu
Steine posljedice
tome obavijesllti poslodavca, njegovog ovasienika, sirudnlaka za ZNR ili
)
lo
povjerenik radnika za Zl!R.
Poslodavac, njegov ovLastenlk, odnosno radnik ill povjerenik radnika za ZNR obveznl su bez
odgadanja zvljestiti nadleZnog lnspektora koj je obvezan u ioku od 48 saU utvrdiil iinjenidno sianje i
osnovanost navoda radnika
Poslodavac ne snrije zahtijevati od mdnika da ostane na mjestu rada dok na iom 0tjest!
posioji izravaf i ozbllian riz k za Z vot i zdravlje radnlka.
Za vdjen're dok ne rad zbog izbjegavanja lzlozenosij zravnom i ozbiljnom riziku za iivot l
zdravlie, radnlk ma pravo na plaiu i druga prava iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu I ovln'l
Ugovorom.
IV. PROBNI RAD
dlanak 19,
Probri rad za radnike do treaeg stupnja skudne spreme ne 0to2e se ugovorom o radu utvTdrti u
trajanju duzern od
2
mjeseca, a za osta e Ednlke do 6 mjeseci
Ako je ugovorcn probni rad otkaznl rokje 7 dana.
V, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Clanak 20.
Pcslodavac ie ornoguiii radfiku, u skLadu s moguanostma p0trebama rada, Skolovanle,
ob aro.a-;" osposool;ard-je i -sa / id\a ,e.
Radnkle duzan u skladu sa svojim sposobnoslima ipolrebama rada Skoloval se obrazovati,
osposobljavati usavrSavati za rad.
Tijekom obrazovanja za polrebe poslodavca radnlku pripadaju sva prava kao da le radio.
l\4edusobna prava ] obveze izmedu radnlka kojlje upuien na obrazovanje I poslodavca uredulu
posebnirn
se
ugovorom u skladu s ovrm Ugovorcm, pravilnikom o radu iugovotom o tadu.
alanak 21.
Poslodavac mo2e osobu koja se
pry put zaposljava
u zanimanju za koje se 6kocvala zaposit
kao pdpravn ka
Radnlk
lz stavka 1. ovog alanka pola:e ispit po posebnom progrcmu nakon
provedenog
pripravnidkog staZa kod poslodavca.
Pripravniikista2 je razlidlt u odnosu na stupanj strudnog obrazovanja i irajel
-
za poslove do zakliudno V stupnja obrazovalrja najvise $est mjeseci
za pcslove V stupnja srrudnog obrazovanja najvise devel mjesecl
za poslove Vll stupfja strudnog obrazovanja rajvlse dvanaesi mjesec
Pripravnlstvo
se obavlja po programu koji poslodavac donosi u skladu sa
specilidnosiima
poledinih siruka I radnih mjesta
Program iz siavka
3. ovog dlanka obLhvaaa
Osnove koje pripravnik treba upoznatj tlekom
siaia, traianje pripravniakog sta:a, slrudn! obuku na tim poslov ma poledinirn odje ima,
nad n strudnog osposobjavanja i sllino.
!
pripravn dkog
clanak 22,
Prjpravniakista2 nroie se na pdedlog mentora skratit najvi5e za polOvinu vremena predvdenog
trajanja.
Traianje prpravnlakog siaza produzuie se za vrijeme opravdane odsutnosti
sluierja vojne sluzbe s ) ako je ukupna odsutfost trajala duze od 30 dana.
ilanak
s posla
(bolesii,
23.
Ocjenu uspjeinosti obavllenog pdpravnidkog sta2a ocjenjrje mentor koleg imenuje
pos odavac.
ehnak24.
Pripravnic u slrukama izafimanln'ra za koie je zakon0m ll druglm proplsom ulvrdeno traianie
pllpravniakog staza i nadln polagania strudnog isplia pola:u s1ruin ispit sukladno tim prop s ma.
VI.
RADNO VRIJEME
1, Raspored dnevnog i tjednog radnog vremena
alanak 25.
lzfos 40 sati tjedno.
Radno vrjeme radnka moze se rasporediu
Puno radno vrileme
!
jednakom odnosno nejednakom trajanju po
danlma, tjedn ma, odnosno mjesecima
Podetak izavGelak jednakog rasporeda radnog vremena, ukljuiulu6 ivrijeme odmora iijekom
rada (sianke) te dnevnl, ijedni odnosno mjeseani jednak raspored radnog vremena njegovo iralanje u
granicama punog radnog vTemena odreduie poslodavac pisanom od ukom uz prethodno savjelovanie s
'adn:',:" /;euer .rrpora/Jr or sa aotihir\ eie"
Dnevni, ijednl odnosno mjesedni nejednak iaspored radnog vrcmena utvrduje se sukladro
kolektiv,r im ug ovorom n a iazin poslod avca ili od lu kom pos od avca uz prethod n u sug asnost Sln d kata u
slijedeiim okv rlma:
,
razdoble unaprijed utvrdenog rasporeda radnog vremena ne mo2e bil kraie od 1
mjeseca nitr duze od godinu dana i mora odgovarai radnikovom punom iii nepunom
radnom vremenu
radnik u svakom razdobliu od 6 uzastopn h mieseci ne smije radiii duie od prosjedno 48
sati ijedno ukljuaujuc prekovremeni rad
0
radnik moze raditi najduze 10 sai
prekovremenirad.
dnevro 56 tjedno, a lznimno 60 sat
raspoiedu jednakog iinejednakog radnog vremena
il
niegovol
tjedno ukljudujuil
izmjen radnik se
mota
obavljestit najmanje 7 dana ranije.
2. Preraspodjela radnog vremena
elanak 26,
Zbog naravi posla u djelainosti grad tejstva puno ill nepuno radno vrijerne preraspodjeljuje se
tako da tiiekom razdobja koje ne moze biu duze od 12 nrjeseci, u lednom razdobju traje duze a u
drugom razdoblju krade od punog ill nepunog radnog vremena. Prosjedno radno vriieme tijekom
razdoblja koje ne moze bti duZe ad 12 mjeseci, ne smje biti duze od punog ll nepunog rcdnog
vremena
Razdoblje u kojem temeljem preraspodjele radfo vijeme lraje dulje od punog ili nepunog
radnog vremena moze trajat najduze 6 mieseci tijekom razdoblia koje ne moie bl du\e ad 12
mjeseci, s llm da razdobje od 6 mjesecl ne mora trajati konUnulrano
Preraspodiieljeno radno vrijeme radnika ne smiie biU duze od 56 sati tjedno, a izn mno 60 sati
tiedno zbog sezonskog karaktera posia, pod uvjetom da radnik dostavl plsanu izjavu o dobrovoLjnom
pristanku na takav rad. Radnik koj ne pristane na rad duziod 48 satiijedno, ne smje zbog toga kpleu
Stetne posljedice.
Preraspodjela radnog vremena detaljnje se ureduje kolekUvfim ugovor0m na razini
lll spoTazumom sklopljen m lzmedu radf;dkog vjeca posodavca, a sadrzava plan
preraspodjeljenog radnog vTearena s naznakom diielova poduzeia ii radnih miesta na kole se odnosi
poslodavca
preraspodlela radnoo vremena.
3. Nepuno radno vrijeme
ehnak2I.
Ako potrebe poslodavca to zahtlievaju ugovor o radu moze se sa radnikom sk opiU i za nepufo
radno vriieme.
MI,
ODMORI IDOPUSTI
1. Stanka
Clanak 28.
Radnlk koji rad najmanje 6 sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od
30 mlnuta.
llaioljetni radnik koji radl najmanje delrl pol sata dnevno ima svakog radnog dana pravo na
cdmor (slanku)od najmanje 30 mlnuia neprekidno
Ugovorcm o radu uredlt 0e se nadin ostvarlvania prava na odmor tliekom rada - stanku, radnika
koji rad na pos ovima dija posebna natav ne omoguiuje prekid rada rad koisterja tog odmora.
Ugovorom o radu moie se ured 1l da se stanka iz stavka 1. ovog ilanka korlsu na kraju dnevnog
radnog vremena ill da se trajanje dnevnog radnog vremena posliednjeg radncg dana u tjednu skraii za
vr jeme neiskoristenih stanki Uiekom radnog tjedna.
U sluaaju kada radn k radl vlSe od 10 sati, druga stanka od 30 minuta, ne ulazi u radno vrijeme.
2. Dnevni
itjedni odmor
alanak 29,
Tijekom vrerrtenskog razdobia od dvadesei detjri sata, radnk ima pravo na dnevni odmor od
najmanie dvanaest sati neprekdno.
Radnik ima pravo na tjedn! odmor
u neprckldrom tralanju od najmanje dvadeset aetiri
sa1a,
kolem se priblaja dnevniodmor iz prcthodnog stavka.
Tjedni odmor radnik ie koristiti nedjeljom, te Lr daf koil nedjelj prethodi, odnosno iza nje slijedj.
Ako radnik ne mo:e kor;stitiodmor na raaif iz prethodnog slavka, korlstenje dana neisko sienog
ljednog odmora mora mu se omoguaiU u razdobllu od dva tjedra
3, GodiSnjiodmor
alanak 30.
Najkraae trajanje paaenog godiinjeg odmora na kojeq radnik ima pravo svake kalendarske
goo
'e;e
r
L
edna.
Ako je radno vrijeme rasporedeno na 5 dana u tjednu, u nalkra6e traianje plaienog godlsnleg
odnrora iz stavka 1 ovog dlanka uraiunava se 20 radnih dana, a ako
ie radno vrijeme rasporedeno na 6
radnlh dana tiedno, u najkraae traianje placetog god Snieg odmora uraiunavaju se 24 radna dana
Malodobnlk radnik koj radi naposovmanakojimagaI uz prlmjefu mjera zastlte na radu njle
n'roglie zastit od Stetnog utjecaja imaju pravo za svaku kalerdarsk! god nu na godisnj odmor u lrajanju
od najmanje pei ljedana
Trajanje god Snjeg odmora uivrdenog slavkom 1. r 2. ovog dlanka poveaava se:
za svaklh navraenlh detirigodina radnog sta2a - za 1 radn dan
radniku nvalidu rada I inval du domcvir'rskog rata s preko 50% inval diteta - za 5 radnih
dana
-
radnici majc isamohranorir roditelju s dvoje ili vise djece do 7 godina 2 vota za 3 radna
daIa.
5
Ukupno traianje goCisnjeg odmora radnlka ne mo:e zrositl vise od
tjedana. Na razir
posodavaca ukupno imjanle godlsnjeg odmora moie se povollnije odrediU kolekiiyrlm ugovorom il
pravllnikom o radu.
U dane godSnjeg odmora ne uradunavaju se neradne subole, blagdanl neradn danl utvrdenl
Zakonom kao I razdoblje p vremene nesposobnosliza rad,
alanak 31.
Poslodavac 6e vrjerne koriStenia godlsnjh odrrrora za sve iadnike ulvrditi rasporedom korlslenia
godlsnjih odmora o kojem ie obavijesliii radnike najkasnije do 30. Lipnja tekuie godlne. Do toga roka
poslodavac ie, kad to organizacja rada dopuSta, odobravati godlsnje odmore na pojedinadni zahtlev
radn ka.
Ako radnik korist godisnji odrnor u dllelovima, mora tijekom kalendarcke godine za koju ostvaruje
pravo na godisnji odmor iskorsiil najmanje dva ijedna u neprekidnom trajanju, osm ako se radnik i
poslodavac drugadije ne dogovore u pisanom obliku i pod uvjelom da je osivario pravo na godisnji odmor
u irajanju duzem od dva tiedna.
Radnici koji zele korslltijedai dan godianieg odnrora po vlastitojZeljjduznl su o tome obavljesliii
posodavca prlle donoSenja plana godisnjih odrnora, a o loinom datumu korislenja tog odmora
poslodavca obavijestitl dva dana
p je podetka koristenia.
4. Plaienidopust
a'anak 32.
Tijekom kaiendarske godine radnik ima pravo na oslobodenje od obveze rada uz naknadu plaie
(p a6enl dopust) do ukupno najvise sedam radnih dana za vazne osobr'te polrebe, a osoblto:
'
'
-
sklapanj'" braka
3 radna dana
rodenje djeteta
smrii bradnog supruinika, djeteta ili roditelja
smrtiroditeja bradnog supruinika, djedova lbaka,
braie i sestara
selldbe u lsto il drugo mjeslo
2 radna dana
uklanjanje Sietnih posljedica eemeniarnih nesre6a
ra s,a-rbe-ir :go5podars' ir ob,elli 't-,
4 radna dana
l
l
radn dan
radn dan
4 radna dana
teSke bolestl aiana uze obitelj (roditeljl,djeca)
rzvan mjesla stanovanja
2 radna dana
u s udaju dobrovoljnog darlvanja kryl
1 radnldan.
U sluaaju dobrcvojncg darvanja krvi radnik ostvaruje prayo na slobodan dan nadan darvanja,
a ako to fiie moguie jerje krv darova0 ! termtn! posllje posla, oslvaruje pravo na slobodaN dan u tileku
kaendarske godlne sukladno dogovoru s posodavcem
t0
Ukolko navedene okolfost nastupe kada se radnik ralazi izvan procesa rada zbog korSienia
godisnjeg odmora bolovanja, feplaaenog dopusta li drugih opravdanih razloga, prava iz stavka 1 ovog
a anka ne mogu se prenoslti.
dlanak 33.
Za vrljeme slrudnog ili opieg akolovanla uz rad osposobjavanja iit usavrsavarja na koje je radnlk
!puaen od posodavca
i
uz njegovu suglasnost
leza vrjeme obrazovanja za potrebe radnidkog vjeia,
radn k ima pravo
-
na
plaien dopusl rad pdpremanja i polagarja ispita
u srednjoj Skoli u trajaniu od
5 radnih dana za svakirazrcd
na placenl dopust radi pripremanja ipolaganja ispita na v6oj, vlsokoj akoll jfakultetu u
trajafju od 7 radnih dana za svak! godlnu studija
na plaieni doplst do 3 rada dana za obrazovanie za potrebe radflakog vijeia prema
prograrnu ospcsobljavania usvojenom na radnidkom vijeiu za svaku kalendarsku godinu
na plaaen dopust za vrljeme trajanja osposoblavanja ii usavrsavanla na koje je upuaen
od posodavca.
5, Nepla6enidopust
dlanak 34.
Radn ku se moZe odobriii neplaaenl dopustdo 30 dana u sludajevima;
niege diana oblteljl
-
gradnje ilj popravka kuie ilistana
liieienja na vlasiititrosak
obrazovanja, osposobljavanla, usavrSavanja
li
specijalizacije na vlastiii trosak,
te
u
druglnt opravdanirn sluaajevlma.
Kada
1o
okolnost zahtijevaju i dopustaju nep aaeni dopust u sludajev ma iz slavka L ovog
mo2e se odobrU u traianju duzenr
vIt.
od
d anka
30 dana.
PLACA
CIanak 35,
Poslodavacle du:an radniku za njegov rad splatii pladu, koia se sastojl od:
osnovne place utvrdene po osnovi slozenosti poslova radnog mjesla na koje je radnik
rasporeden I nomahlh uvjela rada na tom tadnom mlest!
stmulativnog di]ela plaie po osnov ostvarenih rczultaia rcda radnika
dodaika na plaiu po osnoviradnog staia
-
dodatka za olezane uvjeie rada. ako se rad pod otezanim uvjeUma.
11
elanak 36.
Pla6a se lsplacuje za razdoblie od mlesec dana, a mo2e se isplai vat I za razdoblja od 15 dana
!
Placu le posodavac duzan isp aiiU u prav do 15-og, lznlmno naikasnlje do 20'og dana nakor
obavjenog rada za razdoblie za koje se placa isplaauie
1. Osnovna plada
alanak 37.
osnovna paca radnika za puno radno vr]eme norn'lal]i uinak utvrdefa na osnovi sl0zenost
poslova radnog mjesta inorn'ralne uvjete rada na 1om radfom mjestu, a u sklad! s odrcdbama ovog
Ugovora predstavja najn 2iiznos kojegale poslodavac duian lsp aiit radnku.
Nomanim udinkom srr'ratra se puno izvrsenje utvrdene noTme, odnosno ostvareni
pLarrrani
I
doprinos u radu utvrden aktom poslodavca uobidajenim za obavljanje pojedlnih poslova.
Slozenost poslova radnog mjesla u sm sLu odredb ovog Ugovora sadr2i: zfadaj radnog mjesta u
poslovaniu potreban stupanj obmzovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovomost
radfog miesta. poirebno radno lskustvo, zahlijevani stupanj kEativnosii iincijatvnosti, kao iostae
-.
psihofizldke osoblne potrcbne za rad na odredenom radnom mjeslu
Nomaln uvjeii rada na pojedinom radnom mlestu su uvjet kojisu u pravil! prsutnl tijekorn cijelog
proces njemu odgovafajuca organizacja rada odnosno koji
radnog vremena, kole odreduje tehnoo6kl
su uobidalen za 10 radno mjeslo.
Clanak 38.
Najni2a osnovna paca za najjedfostavnije posove utvrduje se od 01. llstopada 2015. godne u
mjesednom iznosu 2.866,73 kuna
radnika za naijednostavnije poslove iz stavka 1. ovog alanka ne moze biti manja od
devedesetpet posto iznosa minimaine plaae utvrdene posebn rn prcpisom.
Svaka ugovorna strana moze podnijeti prijedlog za korekciju najnize osnovne plaie u sluiaju
porasta troSkova Z vota I inflacije veae od 5% i u drug m opravdanim razlozima, koji je druga ugovorna
Plaia
slrana duZna razmotritl iociienlti nlegovu opravdanost Postupak pregovaranja mora
bti okondan
u
roku od 30 dana od dana podnijetog priiedloga.
alanak 39,
U tarfnom dijeu ovog Ugovora izvrseno le razvrstavarie I vrednovanie poiedinih posova
odnosno radnih mjesta na osfov sloienosll i norn]a nih uvjela rada na tim radnim mjestlma, a svi poslovi
odnosno ladna r,tjesta razvrslana su u 10 grupa slozenosi (prllog 1).
Osnovna pLaaa svake grupe podgrupe posova lz tarifrih siavova iz slavka 1. ovog danka
ulvrdule se na nadln da se fajni:a osnovna paia za naijednostavni]e pos ove mnoz sa koeficijeniom
sbienosliza svaku qrupu podorupu posiova.
Pos odavac Pravilnikom o Tadu il sporazumom sa radnibkim vljedem mo:e ulvrd ti vede osnovne
pace od onih utvrden h tarilnia'r dijelom ovog Ugovora.
Za sve poslove radna mjesla koja
ns!
obuhvacena
larfnm dljelom Ugovora (prllog
1)
poslodavac ce, u dogovor! sa sindikatom, uivd ti larife pos ova postujuai pri iome ulvrdene odnose
s
lzenost pos
o\ra.
2, Stimulativni dio pla6e
ilanak 40.
Pravilnlkom o radu il sporazumom sa radnidkim vijeiem, odlukom poslodavca lugovorom o radu
utvrdulu se mlerila za vrednovanle oslvarenlh rezuliata rada lstrmulacila radnlka za ostvarenle vecih
rezultata rada. Za vrednovanje rezu tala rada mogu se prlmijenill uobiaajeni normaiivi, a slimuatvn
elen]eft mogu se odTed t i radn m nalogom za obavljanie posla.
Radnik mora blti uraprjed upoznats kriterilma mjerlima za vrednovanje rezultaia rada.
Na zahljev radnika, poslodavca li slndikala nro2e se izvGit siruar'ra arbitraZa normi il druglh
mjer a, a do zavrseika abitraznog poslupka radnlk ostvaruje siimu ativni dlo plaae po do lada vaZec m
mlerl
na
3. Dodatak za radni
stai
clanak41.
Osnovna p aia radnika poveiava se za svaku navrsenu godlnu radnog siaza 0,5%.
Pravo na poveianje osnovne paae prema stavku 1. ovog dlanka pripada radniku za radn staZ
kojije upisan u radnu knjizlcu, uve6an za tekuil radnistai kod poslodavca.
Osnovna placa radnika poveaava se za svaku navrsenu godinu radnog staza 0,5%
4, Dodatak za oteiane uvjete rada
0lanak 42.
osnovna plaia radnika povedat ie se za sate rada kada radnik povremeno radl u uvjelifila rada
te:m od normalnih uvjeta rada radnog m]esta na koje je stano rasporedef I za koje mu je uivrdena
osnovna p aia.
Elemenli le2h uvjeta rada koji se uzmaju u obzlr kod uredvanja ovih pitanja u Pravinicima o
radJ or;elLac sh: rogL bir s.jedec -iTa slian
- UTJECAJ OKOLINE - dodatak na osnovnu placu najmanje 5%
"
'
-
l-
FLZlaf.A
-
rad na lemperaiurl ispod -50C ill iznad 35'C
rad u uvjetlma nagle i udestale promjene okolne temperature
rad uz buku veiu od dozvoliene kada su proplsana zaitllna sredstva
rad na strolevima sa]adom vibrac(om u radu
rad sa sredstvima ili u oko inl s pojaaanim zradenjem, a gdie su propisana zaaiitna
sredstva
rad u okolln zasibenoj Stetn m parama, p irovima, pras nom, a gdje su propisana osobna
zaSliina sredstva
1
PSIH cKA OPTERECENJA - dodatak
p aau najrnanje
prometu
fa osnovn!
rad vozada leskih motornih vozlla u javnorn
rad ra teskim gradevlnskim strojev
ma
m
rad na dubinl u uskim karalima rcvOvlma dubliim od 3 m
rad na visec m skelama
rad na izbjaniu i pogradivanju lune a gdje je pograCa potrebna
radov u tune u kada je postavljena pograda ili ona rije poireblra
punlenle paljenle nr na
rad na vls ni iznad 25
I
lesor.^ ,oria'\
-ado.
Sy"
5V"
5a
15"/,
10%
25%
4Ayo
30y"
25o/o
5A"/"
U sludaju rada u uvjetima koji se po vise osnova smatraj! tez m od normalnih za doliano radno
mjesto, osfoyna placa radnika poveiat ie se za nalveci ulvrdefi dodatak
5. Prekovremeni rad
Clanak 43.
Prekovremenlm radom smatra se tad
sludajevlma utvrden m
zakonom
du: od punog raCnog
P sanizahliev se radniku u pravilu
vtemena, a mo2e se farcdtti u
uruilje prile podetka piekovr.emenog
rada.
Za prekovremeni rad cjena sata rada radnika poveaava se za 30%.
Prekovremeni rad pojed nog radnika ne smje trajat duze od 250 sati godisnje.
6, No6ni rad
etanak 44.
Nocr m radom smaira se rad lzmedu 22 sata uveaer i 06 sat ujutro iduieg dana.
Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena sfitjena tako da tarlnik rad noiu
uzastopce najvise jedan tjedan.
Za noini iad cljena sata rada radnika povecava se za 30%.
7, Rad nedjeljom i blagdanom
dlanak 45.
Rad fedjeljorn lll blagdanom je onaj rad kol je u te dane obavllen lzmedu O0 I 24 sata.
Za rad uedjejom cjiena sala rada radnika povecava se za 30%. a za dan Llskrsa za 50%.
Za rad na dane bagdana iu neradne dane utvrdene Zakonom radnlk lnta pravo na placu
uvecanu 50% i naknadu plaie u vls fi ulvrdenoj u ilanku 51 stavak 2 Ugovora.
L Smjenskirad
alanak 46.
Smjenskim radom se smatra rad u nalmanje dvije smiene s punlm dnevn m radnim vremenom.
Za rad u drugoi smlenl cljena sata rada radnika povedava se za 10%.
g, Jednokratni dodatak pla6i
elanak 47.
Radr'rik ima pravo na iednokraln dodatak na placu ! iznosu od 1.800,00 kuna godisflle.
Jednokratni dodatak na pladi.t tz prethodfog stavka splacuje se s plaiom za m]esec u kojem se
korlstigodisnjiodmor, ali ne prie 30. lpnja za iekuiu god nu.
10. Sudjelovanje u
dobiii
alanak 48.
Ugovorom o radu mogu se ugovoriti uvjel za sudjelovanje radnika
IX.
Lt
dobiti paslodavca.
NAKNADA PLACE
dlanak 49.
Radnik lma pmvo na naknadu
paie za vrjeme korStenja godiafjeg odmora u
vtsini rjegor'e
prosjeine plaie isplaiene za rad u tuzemsivu u prethodna irlmjeseca iliza preihodnjmjesec ako]etoza
njega povoljnlje Naknada se lsplacuie sa plaiom za mlesec u kojem se korlstigodi$njiodmor.
Radnik tma pravo na naknadu place u vlsini njegove prosjedne paie isplaiene za rad u
tuzemstvu u prethodna tri mjeseca il za prethodni mjesec, ako je t0 za rjega povoljnije, za vrijeme kad ne
radizbog:
-
plaoenog dopusta
drzavnih biagdana i nerad|ih dana uivrdenih zakonom
druglh
s
udajeva utvrdenih zakonom, sporazumom sa radndkjm vje6em
i
ovim
Ugovorom, kada niime za pojedlne sluiajeve nile odredena vislna naknade u drugom
ZNOSU
clanak 50.
Za rad u radnidkom vijecu predstavnlk radnlka lma pravo na naknadu pla6e za brcj saii utvrden
zakonom illsporazumom posLodavca iradniakog vjeda u visin prosiedne satnice ostvarene za sate rada
u mjesecu za koji mu prlpada naknada
alanak 51.
Radnik lma pravo na naknadu p
-
aie za vrljeme kada ne radi zbog
obrazovanja, prekvaliikaclje
struanog osposobiavanja
i
u
s
potrebama
skadu
poslodavca najaranje u vlsini njegove osnovne pla6e, 100% osnovne plaie
prekida rada zbog okolnosii za koje radflk nje odgovoran kao npr. u s uaaju nedostatka
srrovina, pogofske enetgije privremenog smanlenja opsega posla i s a!0, u visini 70 %
osnovne piaOe.
U sluaaju iz allneje 2. st.1 ovog dlanka iznos umanjene plaie ne smije biti manji od minimalne
plaie.
alanak 52.
U sudaiu odsulnosti s posla zbog bolovanja radniku prpada naknada paie u visini uivrdenol
propislma o zdmvslvenom osiguranju.
iznosu od osrovice iz stavka 1. ovoga dlanka raclniku p pade za
sluaajboovanja zbog profesionahe bo es1 li ozjede na radu i druglh s uiajeva odrederih zakonom.
Naknada
u 100 postotnom
X.
MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
1, Dnevnice i
iroikovi prijevoza
dlanak 53,
Radnik koj je upuief na slu2beno pulovanje u zemlj ima pravo fa d,]evn cu i na naknad! puinih
lrodkova Pun iznos drevnicele 150,00- 170,00 kuna.
Radniku na s uzbenom putovanju u zemji prpada dfevnica u punom iznosu za svaka 24 saia
provedena na slu2benom puiovanju za ostatak vremena preko 24 sata a duie od 12 sat Pola dnevnrce
prznale se ako le s uzbeno putovanje lraja o B do 12 saii.
Radniku se prlznaju putni troskov u iznosu ostvarencg pdjevoza sredstvima iavnog prometa od
mjesla slanovanla odnosno sjedrsta poslodavca dc mjesla u ko]e je upuien na slu:beno putovanje.
Radnlk na sluzbenom puiovanju ima pravo na naknadu pufog iznosa hotelskog raduna za
spavanje do vlsine cijene noienla u hotelu s tri zvjezdlce ('-- kalegorije) Lr stom mjestu. Poslodavac
svojorn od ukom moie odobriU smjestaj i u hctel! viie kategoije
Troskovi i dnevnjce za slu2bena puiovanja u lnozemstvu obraduravaju se na naiin kako le to
rcgulirano za uiela dzave uprave,
2. Terenski dodatak
Clanak 54,
Za vrlieme rada iboravka izvan sjedita poslodavca iisjedisia lzdvoiene posovne jedinlce
poslodavca iizvan t'njesta radnikovog prebivalista ill uobiajenog boravidla, radfik lma pravo na ierensk
dodatak u visini koja mu pokriva poveaane troskove prehrane iosta h troakova na terenu.
'-
Terenskidodalak iznosiod 90,00 - 170,00 kuna dnevno.
Za sludaj kada radnik radl viae od 10 sati dnevno, dodainr iznos terenskog dodatka ie se odrediti
Pravjln kom o mdu ill Sporazumom sirdikala i poslodavca.
Poslodavac utvrduje pripadajucl iznos ierenskog dodatka srazrnjerro troskovirna prehrane koje
rna'J r"on c ^a oo.ed n'r grao. iitila
Akontacija za terenski dodatak ispLaiuje se radniku najkasnije posjednji radnl dan u mjesecu za
sllledeci mjesec, odnosno prilkom upudvanja na terenski rad Ako su radniku od strane poslodavca
oslguran smjeSlai i prehrana uz odgodu p a6anja do splate iercfskog dodatka, terensk se dodaiak moze
obradunati llspaiiti zajedno sa isp alom plaie za miesec u kojem su usuge smjestala iprehrane
korStene.
Dnevn ce iierensk dodatak nredusobno se iskli!atju.
3. Odyojeni Zivot
ilanak
55.
o radu ill ugovorom o radu utvdi ae se s uaajevi kad radniku koji rcdi u sjediatu
: vot od obllelji.
Nakrada za odvoleni 2vo1 od obitel isplacuje se zbog pokriaa poveian h troskova Zlv0ta ll
Pravilnikom
pos odavca pdpada pravo na naknadu za odvoieni
dje om dnog pokriia Uh troikova, a moie se odobiU u visin od 400,00 do 1 500,00 kuna mleseino.
lznos naknade odreduie pos odavac u zavlsnostl od visine lroskova koie ma raCnik
Naknada za odvojeni Z vol lerenski dodatak med!sobno se skljudulu
4. T106kovi prijevoza na posao
clanak 56,
Radnik ma pravo na naknadu trodkova prijevoza na posao s posla u visin stvarnih iroikova
prljevoza javn irn promelom prema cijen n]jeseane odnosno pojedinadne karte.
ll
sluaalevima kada postoji moguinosl kodslenia vise altemativnih sredstava javnog promela
razlite cjene, radnik lma pravo na nadoknadu troskoya prljevoza s posa ina posao
!
vstn cijene one
vrste javnog prometa koja je nalpogodnija za pOslodavca
tl
sludajevima kada ne postoji iavni prievoz, radnik lma pravo za svaki dan rada, na naknadu
iro6kova prijevoza u izrosu od 1,00 kunu po kilometiu udaienostido radnog nrjesta u jeclnorn smleru
Poslodavac ne odgovara radn c ma za naknadi.l evenlualne Steie (maierijalne, nemate jalne)
lLi odasku s posia, osim u sludajevlma kada]e zakonom
koia moze nastat usijed nezgode pridolasku
prop sana odqovornosl Poslodavca.
5. Upotreba privatnog automobila u sluibene svrhe
ilanak
57,
Ukollko radnik lma pravo na koristenje privatnog automobila u sluZbene svrhe nadoknaditiie mu
se troskov u vlsinl 200 kn po prljedenom kilometru odnosno u vislni neoporezivog lznosa sukladno
va2eaim porcznlm propisima
6. Nagrada udenicima
istudentima
dlanak 58.
Udericima siudent ma na obveznoi praksi prlpada za vrlieme prakse nagrada
u
vs ni od 600,00
- 1.250,00 kuna mjeseano odnosno srazmjemo vrenrenu provedeno na ptaksi.
7, oipremnina za umirovljenje
ilanak
59,
Kad radntk slekne uvjete i ostvari pravo na nrirovlnu pipada mu pravo na otpremn
8 000,00 kuna
8. Solidarne pomodi
ilanak
Radflk
60.
nlegova obiielj ima plavo na solidarnu pomoi u slljedeilm sludajevlma:
l. smrti radnika u v sin od
7.500,00 kuna
2 smrt a ana u2e obitelji u visinl od
3.000,0C kura
najmanje
faimanje
1"1
fu u vis fi
od
Poslodavac mo2e, ako se za 10 steknu svi uvletl, isp aUti solldarnu pomoc
L nastanka invalidnosti radn ka orijentaclono
2 boovanja radnlka du2eg od 90 dana radinabavke
medicinskih pornagala pokrica partlcipacije
do
pr kupnjl lljekova orijentacono
do
!
s udajevima:
2 500,00 kuna godisnje
2 500,00 kuna godisnje
3.otklanlanla dietnlh poslled ca nastalih elementarn m
nepogodama na obiektima za slanovanle radrika
orilentaclono
do
2.500,00 kuna godisnje
1 ovog alanka smatra se bradni drug, roditelli, djeca losobe s
njima izjednaiene po zakon! (osoba koja 2v s radnlkom u vanbradnoj zaledn cl, usvojena djeca i
djeca na skrbi kao i punoljetna osoba kojojje imenovan skrbnik).
UZom ob telji u smisu stavka
9. Jubilarne nagrade
alanak 61,
Radnik lma pmvo na jubilarnu nagradu za neprekldn radni sta2 navrSen kod istog poslodavca za
navrSenlh:
,
10 godina radnog
staia
od naimanje 1.500,00 kuna
- 15 godlna radnog slaza
- 20 godlna radnog siaza
- 25 godlna radnog staza
od nalmanie 2.000,00 kuna
- 30 godina radnog staza
od najmanje 3.500,00 kLrna
- 35 godina radnog staza
- 40 godina radnog staza
od najmanje 4.000,00 kuna
od naimanje 5.000,00 kuna.
od najmanie 2.500,00 kuna
od najmanje 3.000,00 kuna
10. Darovi
alanak 62.
Poslodavac moZe jednom godSrle raCnikovom dleteiu do 15 godina starosii, osiguraii poklon
orljenlacior'ro do visine 400,00 kuna.
Radn k ima pravo na dar u faravi u iznoslt od 400,00 kuna godisnje poslodavac skLapa ugovor
s trgovadkim drustvom u kojem radnik ma pravo samostalno izabrali dar do viijednosti odredene
ugolorom li poslodavac samostalno kupuie dar i daruie ga radnlku Dar u i.raravi ntoZe biti darovni bon,
ka,iica iil si.
XI.
IZUMI ITEHNIEKA UNAPREDENJA U REDU
dlanak 63.
zum je novoostvareno rjeienje nekog tehniakog problema ko]e posodavac mo:e upotrljebii
svom poslovafju I koje ispunjava zakonske uviete za dob vanje palenia.
!
je tehnidko rje3enle koiinr se proizvodnl postupak unapreduje
pozna|h
svrslshodnilom upotrebom
lehnidkih sredsiava ilehnooskh posiupaka ilime postize veia
udinkovrtosl, bolja kakvoia proizvoda, usteda materijala energije boie korislenje strojeva uredaja, bolj
nadzor proizvoda i veaa sig u rn ost n a radu il doblvanje novog prolzvoda koj nie predmetpatenta
Tehniiko unapredenje
dlanak 64,
Radnlk je duian
pipada poslodavcu.
o izumu ostvarenom na radu i u svezi s radom obavijestill posodavca. lzum
Radfik mo2e predlo:li pos odavcu pr hva6anje iehnidkog unapredenja.
dlanak 65.
Za izume i uraprcdenje iz dlanka 63 ovog Ugovora radnik ima pravo na nadoknadu u v sin koju
utvrditi strudna kom siia poslodavca prema prosudb korsnosti izuma odnosno tehniakog unapredenja
uzimaiuc u obzir:
tehnlikl i gospodarskiznadaj izuma odnosno tehnjdkog unapredenja
gospodarsku koristkoia ie se osivariii upolrebom
ie
-
vrijedrost srcdstava kole je pos odayac u o2io ili
ie uloili u ostvarenje
lzuma odnosno
tehnidkog unapredenja
druge okolnosll od znaienja za odredivanje nadoknade.
ie se ostvarlti prln'ljenom izuma odnosno tehndkog
je
poslodavac
unapredenja i vrijednosii sredslava koje
uloiio lli mora ulozti u prlmjenu izuma odnosno
iehnidkog unaprcdenja konrisija 6e prosudit koju gospodarsku korist mo2e posodavac odekivat
Na osnovu prosudbe rezultata koji
prmjenom izuma odnosno tehn dkog unaprjedenja u narednih 5 godina.
dlanak 66,
Na osnovu procjene korisnosU iz dlanka 65. ovog Ugovora zumtellu odnosno predlagatelju
tehnldkog unapredenja ulvrdiU ce se postotak od procljenjene korsnosti zuma odnosno tehnidkog
unapredenja iposebnlm ugovororn utvdiU lznos koji pripada izumitelju odnosno predlagatelju iehniakog
unapredenja.
Novdani izr'ros nadoknade z stavka
tog lznosa
li
1
ovog dlanka isplaUl
ie
se lzumiteju u visinljedne trec ne
mjeseca nakon podnosenja palenta Ddavnom zaYodu za patente,
a
preostail lznos
nadoknade u petlednakih godisnjih dijelova koj dospijevaju za splatu u mjesecu vejadiiekuie godine za
piethodnu godlnu.
Predlagateju tehniakog unapredenja nadoknada se ispa6uie u peljednakih godisniih iznosa koli
dospijevaju za isplatu u mjesecu
vejai
za prethodnu godifu
alanak 67,
Ugovorom o radu moie se ugovort drugaalji naaln utvrdivanja nadoknade za izume oslvarene
na radu il Lr svezl s radom iza tehr]lika unapredenja
dlanak 68.
Ako fadoknada za izume ostvarene na radu il u svezi s radom za lehnlaka urapredenia nlie
ugovorena ugovoTom o radu I i posebnim ugovorom, radnik moze od nad e:nog suda zahlijevaii da odred
pravdn! nadoknadu, moze od nadleznog suda zahlilevaiida sud utvrdiiznos nadoknade
CIanak 69.
O lzumu koji nije ostvaren na radu il u svezi s radom, alije u svezi s djelatnosou poslodavca radnik
je duian obavijesUti posLodavca ie mu pismeno ponuditi usiupanje prava u svez s tim izumom.
Poslodavacjeduzanurokuodmjesecdanaoatovatiseoponud rad|lka iz stavka 1 ovog dlanka
XII,
ZASTITA PRAVA RADNIKA
'1,
Zaitita prava
alanak 70.
Radnik
koj smatra da
mu le poslodavac povrijedlo neko pravo iz radnog odnosa moze u roku od
15 dana od dostave odluke kojom je povrljedeno njegovo pravo odnosno od dana saznatja za povredu
pmva zahiilevaU od posLodavca osivaren]e tog prava.
Pisane od uke o ostvarlvanju prava iobveza radnlka neposredno se uruiuju radnlku iiidosiavljalu
preporuaenom poslom na posljednj! adresu ko]u je radnik prijavo posLodavcu.
Radnik se obvezuje
u sluaaju promjene
adrese stanovanja odmah
o
iom-" obavljestiii
pos odavca.
Ukoliko se plsmeno poslodavca upuceno radniku na adresu prljavljenu Dos odavcu od sirane
radnika vrat nedostavljeno zbog odbtka primltka lli nepoznate odnosno netoi|o p javjene adrese,
smeno 6e se objaviii na oglasnoj plodl u prostorjama Poslodavca, a ugovorne stranke su suglasne
da se time smatra da je dosteva radniku uredno obavjena.
p
2.
Prituibe na odnos prema radniku
elanak
7'1.
Neovisno od postupka za zastitu prava lz ilanka 70. ovog Ugovora radrik koli snratra da le
prema niemu nepravedno postupjero od strane nadredenog radnika, suradnika lli uprave drustva, moze
se na postLrpanje prema njemu zallti nadredenom die att'riku il upravi drualva, a moie se obratiti za
posredovanie radnidkom vileiu.
3. Zastita
starijih radnika
d,lanakl2.
Radfik koiem do sljecanja prava na statosnu mirovlnu nedosta.le pet godina sta2a ili godna
Zi\ala, zadtza\a do odlaska u mrovnu osnovnu plaau koju je ostvarlo il bi pod normanim radnm
uvjeiima oslvaro u mjesecu koi prethodi mjesecu u kojem su se slekle spomenute oko nosii.
4.
Zaitita dostojanstva radnika
dlanak 73.
Poslodavac ae Prav lnikom o radu utvrditi posiupak I miere zastite dosiojanstva radn ka sukladno
odredbama Zakona o radu.
2A
5. Nlirenje
iarbitra:a u irdividualnim radnim sporovima
e|anak74.
individua
i
Koekiivnm lgovorlma na razni pos odavca sindikaU
n radnl sporov mogu rlesavaii mirenlem i abltra:om.
Predmei rnirenja
iabiiraze mogu biti svi
poslodavci mogu ugovoriil
lndlvldualni radni sporovl, ukljualvo
otkaza ugovora o radu, radl naknade Stele zbog nesrece na
radu
da
i sporovi
se
rad
dr.
dlanak 75.
orgarizaci.lsko-admintsiralivne posove u postupkLr miren]a jz dlanka 74 obavllat ie
tajnlk koleg imeruje poslodavac lz redova radnika uz prethodn! suglasnost Slndtkata, ako kolekt vn nl
ugovorom na razin poslodavca nije drugadlle odredeno.
Slruine
XIII,
UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Clanak 76.
Sindlkatkod poslodavca dieluje u skladu sa sindikalnirn pravilima.
Sindlkat je duzan odluku o lzboru odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostavit
poslodavcu
S
fdikalnom povierenlku za vriieme obaviafja njegove iunkclje I 6 mjeseci nakon prestanka
njenog obavljanja ne moie se bez prethodne suglasnOsii sindikata otkazail ugovor o radu, rasporediii
drugo radno mjesto, nlti ga na bilo koj nadlf dovesti u manje povollan llipodreden polozaj.
fa
Poslodavac 6e omoguiiii sindlkalnom povjereniku izostanak s rada uz naknadu plaie kao da
rad, radi prisuslvovanja sindika nim sastanclma, teda]evima osposobljavanja, seminarma, kongresima,
skupslifarl'ra ili konferencijama, sjednlcama radnidkog vijeia te za oslale potrebe slndlkalnog rada, ilo
iako da za svakog dlana sindlkata ima plavo na iedan sat akivnosti gocjisnje, ali ne manje od 56 saii, nii
vise od 750 saU.
Na plsanl
p jedlog Sindikata
poslodavcl mogu odobritidlanovlma Sindjkatajedan dan plaienog
dopusta za sindika ne akIvnosii koje nemaju obijeZje industqskih akcija
{spotrske, kulturne i sl.).
alanak 77.
to
traiir
Poslodavac ae
po dogovoru.
p
mlU l
sasluiaii sindikalnog povjeren ka odnosno predsiavn ka sindlkaia kada on
Poslodavac ae sindlkalnom povjereniku omoguiti rad
i i- Lere,a ;,a10Ja str di.oE
rad
ostvarivania prava
na zaSlitu i
oror car,e pra,,a
Stavove i priled oge slndjkala poslodavac ae razmotrti I o njima se izjasn
t.
dlanak 78,
Poslodavac
-
ie
za potrebe slnd kala osiguraiil
odgovarajudl proslor za rad I odriavanje sastaraka slndikala
strudre, iehnldke i admintstraUvne us uge za rad sindikala Lr mjerl u kojoj je to nuzno za
ost. ari, dn e , ndit a -r ' r-lcje
obradun inaplatu sndikaLne ianarine putem spath jsia uz prethodn! sug asnosl
radnika-alana sindikata, koju isti daje vlastoruirirrr polp s vanjern prstupnlce sindlkata.
2a
X!V,
PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA
I NACIN RJESAVANJA SPOROVA
'1, Pona5anje
ugovornih stranaka
dlanak 79,
Ugovome strane du2ne su zalagali se za postvanle odredaba ovog llgovora
lza
0jegovu
pravinu provedbu.
su se suzdizaii od svakog djelovanja kole bi bilo u suprolnosU
odrcdbarra Ugovola, sprjeaavalo il ote:avalO njegovu provedbu.
UgovoTne slrane duzne
s
2. Socijalnimir
ilanak
Za vrijeme va2enja ovog Ugovora stranke
i dr ), osim za organlz ran]e Strajka so idarnost
ie
80.
se suzdrZatiod jndusirlisklh akcija (Stralka, lock outa
Obveza duvanja sociialnog mira ne odnos se na pllanja o kojima je pokrenul zahtjev za
otpodimarje kolektivnih pregovora radi njihovog urcdenla niii na postupanje stranaka Ugovora u sludalu
neuspielog pokuSaja nrirnog rjesavanja kolektivnlh sporova iz ovog Ugovora.
3. Sklapanje, izmjene i dopune Ugovora
dlanak 81.
Postupak za sklapanje novog Ugovora pokrede se na zahijev blo koje ugovome suane.
Ugovorne strane rr'logu bio u koje vrlieme predlozlti izmjene odnosno dopure ovog Ugovora.
ilanak
82.
Ugovorna sirana kcja zell ianjenu odnosno dopunu Ugovora predlaie clrugoi strani svol
obraz ozen i zah t]ev u plsanom obliku
.-
Druga strana duzna se ie
o p jedlogu
opredlleijeno lzjasnit
u roku od 30 dafa od
pdjema
zahtjeva iz prethodnog stavka.
U sludaju da ugovorna strana ne p hvali prijedlog za izmjenu lidopuIu Ugovora, odnosno da se
o prijed ogu ne zjasnl u roku od 30 dana, strana predlagateljica pokre6e postupak pred miritelem.
Odredbe stavka 1. do 3. ovog aianka pdmjenluju se i na postupak skjapania novog Ugovora.
4, Rjeiavanje kolektivnih sporova
alanak 83.
Za rjesavanie sporova medll siranama Ugovora kcje nije blo moguie rijeslii medusob0m
pregovaraflem provodise postupak m renia.
U smisiu odredaba ovog Ugovota pod koektvnim raCnm sporom podrazumjeva se spor o
skapanju, iznrjen ilobnovl Koektvnog,rgovorailldrug slidan spor kojimo2e doveslido Siraika ill drugog
obl ka induslrijske akcije le ne splale plaae odrosno nakfade p aie.
22
alanak 84.
Postupak n'rlrenja provod jedan mlriiel.
tvliriteljle osoba kolu siranke koje su u sporu izaberu s liste miitelja koja se vodi pr Gospodarcko,
-om
JJeCd
\ojL Sporazu-l o odrede.
sOC a
i
Clanak 85,
PostLrpak mirenja pokreie se
pokrenutog postupka
fa
zahtjev bilo koje strane, a mora se zavr6 U u roku pel dana od
Ako strane u sporu ne dogovore drugaiije postupak mlrenja provodi se sukladno va2eiem
radn! lzbora mrrllelja lprovodenju poslupka mlrenja kojeg dorosi Gospodarcko-socijalno
Pravilniku o
vij"ce
Svak sporazum koji slrane posugnu n'lora biti it plsanori.r obllk! Sporazum le sastavni do
Ugovora dopunjuje ga odnosno mijenia te lma pravn! sragu i udinke Ko ektivnog ugovora.
ilanak
Stranke nrogu prihvatit
86.
i
odbiii prijedlog mjritella.
l,lirenje je bezuspjesno ako bilo kola strana pisano izjavi da mirenie smatta neusplesninl
dlanat 87.
Ako je nr renie neuspjeSno siranke spora mogu rjesavanje kolektvnog radnog spora sporazumno
povjerti arblimZi
Arbltraza lma irl ilana. Svaka strana imenuje jednog alana, a predsjednjka obje sirane odreduju
sp0razumn0
U s udaju da se slrane ne sporazumiju o lmenovanju predsjednika, njegovo imenovanle
pcvlerava se Gospodarsko-soc!alnom vijeOLr.
Posiupak pred arbilrazom siranke mogu uredii posebnlm pravilnikom.
Ako stranke postupak pred arbitrazorn ne urede posebnim piavilnikom, poslupak ie se uredit
sporazumorn stranaka skopjefirn nakon nastanka spora. U sporazumu o iznoienju spora pred arbitrazu
stanke ie odrcd tipitanja kola iznose pred arbltraiu.
Arbiiraza moze odludiiisamo o pltanjima koja su prcd nju izniete stranke spora
ilanak
88,
i
Ako se radi o sporu o tun'radenju ili primjenl zakona, drugoga propsa Koektvnog ugovora,
abitraza ce temeljliisvoju odluku na zakonu, drugom proplsu ili Koleklivnom L.rgovoTu.
Ako se radl o sporu o sk apanju, izmjeni ill obnovi Kolekllvnog ugovora, arb lraza ce temellit svolu
odluku na pravdrosi
Ako slranke spora
!
Koleklivnom ugovoru lisporazumu
o
znoienju spora pred arbjtra2u ne
odrede drugaaije, arb trazna odluka mora bU obrazozena.
Pr0tiv arbitrazne odluke nije dopusiena Zalba
Ako se radi o sporu o sklapanlL.t, izmjeni li obnov Kolektvnog ugovora, arbitrafua odluka ma
pravflr snagu iudlnke Kolektivnog ugovora.
5. 0rgan za tumadenje Ugovora
ilanak
89.
Ugovorre slrane imenuju zajedniak organ za tumaierje odredb ovog Ugovora
i
pracenle
njegove prlmjene.
Zajedn dkl organ ima Sestdlanova od kojih svaka strana imenuie tridlana.
6, Otkaz Ugovora
alanak 90.
U s uiaju da jedna od strana kdi obveze koje je preuzea ovlm Ugovorom ili u sludaju
promjenlenih okolnosli, druga strana moZe Llgovor olkazai ili traZit izmlene i dopune poledinih odredbi
Ugovora.
otkazje poirebno drugojsirani prcthodno najaviii
u roku koji ne moie biU
krail od 3 mjeseca
Po otkazivarju Ugovora, svaka sirana moze tra2llizakljudivanle novog Ugovora
XV.
PRIJELAZNE IZAVRSNE ODREDBE
Clanak 91.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu poied nih odredbl nlje
potrebna odgovarajuia razrada u Prav lnik! o tadu ili drugom aktu poslodavca
Ako bl Pravilnikom o rad!
il
drugim aktom posodavca neko pravo
blo utvrdefo u
manlem
opsegu od prava koja proizlaze lz ovog Ugovora prirnjenjuju se odredbe ovog Ugovora.
Sva prava iz radnog odnosa koja su ovim kolektlvnirn ugovorom osigurana braan m drugovlma
sukladno Zakonu o zlvolnom parineEtvu osoba istog spola (NN brol 92/14) zajarndena su i:ivoinlm
partrerima osoba istog spo a.
clanak 92,
Slranke se obvezuju najmanje dva puta godinje razmoiriii zvjesae organa iz ianka 89. ovog
Ugovora uivrditi postole i spome odredbe u primlen Ugovoia ocijen ti da it posloje raz oz zbog kojih bi
trebalo lniclraiilzmjene I dopune Ugovora.
Svaka stranka ovlaitena je lnlclrati sastanak za razmatranie pitania iz prethodnog slavka.
alanak 93.
Troakove prpremanja, praien]a iostvarivanja ovog Ugovora snose potpisnci, svakj u svom
dielu, a troskove pripremanja lrada mrriteia, arbitraze ikomsije za tumade|je, polplsnici dijele na
prfclpu da HUP-Udruga pos odavaca giaditeljslva snosijednu polovinu, a S ndikat grad teljstva Hrvatske
drugu polov nu
ilanak 94.
Ovaj Ugovor sk apa se na neodredeno vrijeme
Za svaku poslovnu godnu provesl
ie
se njegova novaciia
i
priagoo'avanje uvjeuma
gospodarenla u tol poslovnol godinl.
Novacija iz stavka 2. ovog alanka neae se provesti prje rego
dana slupanja na snagu ovog Ugovora
Sto
prolekne godina dana od
ilanak 95.
Smatra se da le ovaj Ugovor skloplje! kada ga potpSu ovjaBten predstavnic potpisn ka kojrn
danom siupa na snagu i primjeniuje se
L.lgovor
ie
se lavno objavU na naai! piopisan Pravlnlkom mlnlslra
nadleirogzarad.
dtanak 96.
Stupanjem na snagu ovog llgovora presiaje va2iti Koektvni ugovor od dana 01 sijednja 2002.
godine, prye izmiene dopune za 2003. god nu od 01 svbnla2003. godire druge izmjene idopune za
2004 godinu od 01. ipnla 2004 goClne, treie izmlene idopure od 01 lipnla 2005 godine, aetvrte
lzmjefe idopune od 20 ljstopada 2006. godne, pete izmjene idopune od 01 lislopada 2007. godlne,
Seste izmjene dopune od 26. lpnja 2013 godne isedme izmjene idopune od 03. llslopada 2013
godlne ie Dodaiak Kolektivnom ugovoal za graditeljstvo sklopienom dana 0T.proslnca 2001 godine.
dlanak 97.
Dodalak Kolektivnom ugovoiu za grad tellstvo od dana 25.09.2015. godine, kojinr se ureduju
prava i obveze te uvjeU rada radnika koje posodavac upucuje na rad na jznozemfa gradlli6ta, sastavnlle
d o ovog Kolektvnog ugovora
U Zagrebu, 25.09.2015. godire
HUP - UDRUGA POSLODAVACA
GRADITELJSTVA
SINDIKAT GRADITELJSTVA HRV,A.TSKE
Predsjednik:
,.iasenka VukSi6
HFVATS( !DiU6A
va
dh
POSIOOAVACA