Analiza energetske potrošnje grada Zadra

Transcription

Grad Ludbreg
Akcijski plan energetski održivog razvitka (SEAP)
NARUČITELJ:
Grad Ludbreg
IZVOĐAČI:
Regionalna energetska agencija Sjever
Grad Ludbreg
Listopad 2014.
Sadržaj
Popis slika .............................................................................................................................................................................. i
Popis tablica ....................................................................................................................................................................... iii
1
Uvod ..............................................................................................................................................................................1
1.1
Sporazum gradonačelnika...........................................................................................................................2
2
Metodologija ..............................................................................................................................................................5
3
Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva Grada Ludbrega .............................................6
3.1
Zgrade Gradske uprave i zgrade ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač,
vlasnik ili suvlasnik ......................................................................................................................................................6
3.1.1
Odgojno-obrazovne ustanove ..........................................................................................................8
3.1.2
Sportski objekti ................................................................................................................................... 10
3.1.3
Objekti Gradske uprave i javne službe ...................................................................................... 12
3.1.4
Struktura ukupne energetske potrošnje zgrada Gradske uprave i zgrada
ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik ................................. 14
3.2
3.2.1
Analiza potrošnje električne energije ........................................................................................ 16
3.2.2
Analiza potrošnje toplinske energije ......................................................................................... 17
3.2.3
Analiza ukupne energetske potrošnje ....................................................................................... 17
3.3
5
Stambeni objekti .......................................................................................................................................... 18
3.3.1
3.3.2
3.3.3
3.4
4
Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora.......................................................................................... 16
Analiza ukupne energetske potrošnje u sektoru zgradarstva .................................................. 21
3.4.1
3.4.2
3.4.3
Analiza energetske potrošnje u sektoru javne rasvjete ........................................................................ 25
4.1
Analiza strukture rasvjetnih tijela ........................................................................................................ 25
4.2
Analiza potrošnje električne energije ................................................................................................. 26
Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa ................................................................................... 27
5.1
Vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća................................................................ 27
5.1.1
Analiza prema vrsti vozila .............................................................................................................. 28
5.1.2
Analiza prema pogonskom gorivu .............................................................................................. 28
5.1.3
Analiza potrošnje goriva ................................................................................................................. 29
5.2
Javni prijevoz ................................................................................................................................................. 29
5.2.1
5.3
Analiza potrošnje pogonskog goriva autobusnog prijevoza ............................................ 29
Gradski cestovni promet........................................................................................................................... 30
5.3.1
Analiza prema vrsti vozila .............................................................................................................. 30
5.3.2
Analiza prema pogonskom gorivu .............................................................................................. 31
5.3.3
Analiza potrošnje goriva ................................................................................................................. 31
5.4
Analiza ukupne energetske potrošnje u sektoru prometa ......................................................... 33
6
Analiza ukupne energetske potrošnje Grada Ludbrega ....................................................................... 34
7
Referentni inventar emisija CO2 ..................................................................................................................... 36
7.1
Sektor zgradarstva ...................................................................................................................................... 36
7.1.1
Zgrade Gradske uprave i zgrade ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg
osnivač, vlasnik ili suvlasnik ............................................................................................................................ 36
7.1.2
Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora ................................................................................ 38
7.1.3
Stambeni objekti................................................................................................................................. 39
7.1.4
Ukupne emisije CO2 u sektoru zgradarstva ............................................................................. 40
7.2
Sektor javne rasvjete .................................................................................................................................. 42
7.3
Sektor prometa ............................................................................................................................................. 42
7.3.1
Vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća ...................................................... 42
7.3.2
Javni prijevoz ....................................................................................................................................... 42
7.3.3
Gradski cestovni promet ................................................................................................................. 43
7.3.4
Ukupne emisije CO2 u sektoru prometa .................................................................................... 44
7.4
8
Ukupne emisije CO2 na području Grada Ludbrega ......................................................................... 45
Akcijski plan............................................................................................................................................................ 47
8.1
Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru zgradarstva ............................................................... 51
8.1.1
osnivač, vlasnik ili suvlasnik ............................................................................................................................ 51
8.1.2
Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora ................................................................................ 58
8.1.3
Sektor kućanstva ................................................................................................................................ 61
8.2
Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru javne rasvjete ........................................................... 66
8.3
Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa ...................................................................... 67
8.4
Mobilizacija stanovništva ......................................................................................................................... 70
9
Procjena smanjenja emisija CO2 do 2020. godine ................................................................................... 71
9.1
Projekcije emisija CO2 za sektor zgradarstva ................................................................................... 71
9.2
Projekcije emisija CO2 za sektor prometa.......................................................................................... 75
9.3
Projekcije emisija CO2 za sektor javne rasvjete............................................................................... 78
9.4
Ukupne projekcije emisije CO2 Grada Ludbrega ............................................................................. 79
9.5
Zaključak ......................................................................................................................................................... 81
10
Provedba akcijskog plana ................................................................................................................................. 82
10.1
Organizacija provedbe ............................................................................................................................... 82
10.2
Praćenje provedbe i izvještavanje ........................................................................................................ 82
10.2.1
Koordinacija ......................................................................................................................................... 83
10.2.2
Izvještavanje......................................................................................................................................... 83
10.2.3
Sustavi za podršku ............................................................................................................................. 83
10.3
Strukturna prilagodba ............................................................................................................................... 84
10.4
Osiguranje resursa za provedbu Akcijskog plana .......................................................................... 84
11
10.4.1
Ljudski resursi ..................................................................................................................................... 84
10.4.2
Izvori financiranja.............................................................................................................................. 85
Zaključak .................................................................................................................................................................. 92
Popis slika
Slika 1 – Grad Ludbreg .....................................................................................................................................................1
Slika 2 – Specifična potrošnja energenata objekata odgojno – obrazovnih ustanova ...........................9
Slika 3 – Struktura potrošnje električne i toplinske energije objekata odgojno – obrazovnih
ustanova.............................................................................................................................................................................. 10
Slika 4 – Specifična potrošnja energenata sportskih objekata ..................................................................... 11
Slika 5 – Struktura potrošnje električne i toplinske energije sportskih objekata ................................ 12
Slika 6 – Specifična potrošnja energenata objekata Gradske uprave i javne službe ........................... 13
Slika 7 – Struktura potrošnje električne i toplinske energije objekata Gradske uprave i javne
službe ................................................................................................................................................................................... 14
Slika 8 – Specifična potrošnja električne energije objekata zgrada Gradske uprave i zgrada
ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik ........................................... 14
Slika 9 – Specifična potrošnja toplinske energije objekata zgrada Gradske uprave i zgrada
Slika 10 – Ukupna energetska potrošnja zgrada Gradske uprave i ustanova/poduzeća kojima je
Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik ......................................................................................................... 16
Slika 11 – Specifična potrošnja električne i toplinske energije objekata zgrada komercijalnog i
uslužnog sektora ............................................................................................................................................................. 18
Slika 12 – Struktura potrošnje energije objekata zgrada komercijalnog i uslužnog sektora .......... 18
Slika 13 – Struktura potrošnje energenata koji se koriste za zagrijavanje stambenih objekata.... 20
Slika 14 – Specifična potrošnja električne i toplinske energije objekata stambenog sektora ........ 20
Slika 15 – Struktura ukupne energetske potrošnje objekata u stambenom sektoru......................... 21
Slika 16 – Udjeli podsektora u ukupnoj potrošnji električne energije ...................................................... 22
Slika 17 – Udjeli podsektora u ukupnoj potrošnji toplinske energije ....................................................... 22
Slika 18 – Udjeli energenata u ukupnoj potrošnji toplinske energije ....................................................... 23
Slika 19 – Ukupna energetska potrošnja u sektoru zgradarstva prema podsektorima .................... 24
Slika 20 – Specifična potrošnja električne i toplinske energije u sektoru zgradarstva prema
podsektorima.................................................................................................................................................................... 24
Slika 21 – Struktura rasvjetnih tijela na područuju grada Ludbrega ........................................................ 25
Slika 22 – Udio instaliranih tijela prema vrsti i broju ...................................................................................... 26
Slika 23 – Potrošnja električne energije u sektoru javne rasvjete grada Ludbrega ............................ 26
Slika 24 – Struktura vozila u vlasništvu Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća ................ 28
Slika 25 – Struktura vozila u vlasništvu Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća prema
pogonskom gorivu .......................................................................................................................................................... 29
Slika 26 – Broj registriranih vozila na području Grada Ludbrega 2009. – 2013. ................................. 30
Slika 27 – Struktura vozila gradskog cestovnog prometa Grada Ludbrega ............................................ 30
Slika 28 – Struktura vozila gradskog i cestovnog prometa prema pogonskom gorivu ..................... 31
Slika 29 – Struktura potrošnje pogonskog goriva vozila gradskog cestovnog prometa ................... 32
Slika 30 – Struktura potrošnje pogonskog goriva vozila gradskog cestovnog prometa prema
kategoriji vozila ............................................................................................................................................................... 32
Slika 31 – Ukupna energetska potrošnja u sektoru prometa........................................................................ 33
Slika 32 – Ukupna potrošnja energije u Gradu Ludbregu prema sektorima .......................................... 35
Slika 33 – Struktura ukupne potrošnje energije u Gradu Ludbregu .......................................................... 35
Slika 34 – Emisije CO2 podsektora zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća kojima je
Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik ......................................................................................................... 37
Slika 35 – Udjeli grupa objekata u ukupnim emisijama CO2 zgrada Gradske uprave i zgrada
ustanova /poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik .......................................... 38
i
Slika 36 – Udjeli korištenih energenata u ukupnoj emisiji CO2 zgrada Gradske uprave i zgrada
Slika 37 – Emisije CO2 podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti Grada Ludbrega................ 39
Slika 38 – Udjeli emisija energenata u ukupnim emisijama CO2 podsektora komercijalnog i
uslužnog sektora ............................................................................................................................................................. 39
Slika 39 – Emisije CO2 podsektora stambenih objekata prema korištenom energentu .................... 40
Slika 40 – Udjeli korištenih energenata u ukupnim emisijama CO2 stambenih objekata................. 40
Slika 41 – Ukupne emisije CO2 u sektoru zgradarstva prema podsektorima......................................... 41
Slika 42 – Udjeli podsektora u ukupnim emisijama CO2 sektora zgradarstva ....................................... 41
Slika 43 – Udjeli korištenih energenata u ukupnim emisijama CO2 sektora zgradarstva ................. 41
Slika 44 – Emisije CO2 podsektora gradskog cestovnog prometa prema vrsti vozila ........................ 43
Slika 45 – Struktura emisija CO2 podsektora gradskog cestovnog prometa prema vrsti goriva ... 44
Slika 46 – Ukupne emisije CO2 sektora prometa prema podsektorima.................................................... 44
Slika 47 – Struktura emisija CO2 sektora prometa prema vrsti goriva ..................................................... 45
Slika 48 – Ukupne emisije CO2 Grada Ludbrega prema sektorima............................................................. 46
Slika 49 – Struktura ukupnih emisija CO2 na području Grada Ludbrega ................................................. 46
Slika 50 – Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 sektora zgradarstvo .................................... 74
Slika 51 – Usporedba emisija sektora zgradarstva ........................................................................................... 75
Slika 52 – Raspodjela potencijala smanjenja emisija CO2 sektora prometa ........................................... 77
Slika 53 – Usporedba projekcija emisija s emisijama 2011. godine sektora prometa ....................... 78
Slika 54 – Raspodjela potencijala smanjenja emisija CO2 po sektorima .................................................. 80
Slika 55 – Ukupne projekcije emisija CO2 po scenarijima .............................................................................. 81
Slika 56 – Shema organizacijske provedbe SEAP-a .......................................................................................... 82
ii
Popis tablica
Tablica 1 – Popis Gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika ..............................................................2
Tablica 2 – Popis zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg
osnivač, vlasnik ili suvlasnik..........................................................................................................................................7
Tablica 3 – Potrošnja električne energije objekata odgojno – obrazovnih ustanova ............................8
Tablica 4 – Potrošnja toplinske energije objekata odgojno – obrazovnih ustanova ..............................8
Tablica 5 – Ukupna energetska potrošnja objekata odgojno – obrazovnih ustanova ...........................9
Tablica 6 – Potrošnja električne energije sportskih objekata ...................................................................... 10
Tablica 7 – Potrošnja toplinske energije sportskih objekata ........................................................................ 11
Tablica 8 – Ukupna energetska potrošnja sportskih objekata ..................................................................... 11
Tablica 9 – Potrošnja električne energije objekata gradske uprave i javne službe ............................. 12
Tablica 10 – Potrošnja toplinske energije objekata gradske uprave i javne službe ............................ 13
Tablica 11 – Ukupna energetska potrošnja objekata gradske uprave i javne službe ......................... 13
Tablica 12 – Ukupna energetska potrošnja zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća
kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik ..................................................................................... 15
Tablica 13 – Potrošnje električne energije u sektoru zgrade komercijalnog i uslužnog sektora .. 16
Tablica 14 – Potrošnja toplinske energije u sektoru zgrade komercijalnog i uslužnog sektora
Grada Ludbrega ............................................................................................................................................................... 17
Tablica 15 – Ukupna potrošnja toplinske energije objekata zgrada komercijalnog i uslužnog
sektora ................................................................................................................................................................................. 17
Tablica 16 – Potrošnja električne energije u podsektoru stambenih objekata ..................................... 19
Tablica 17 – Potrošnja toplinske energije u podsektoru stambenih objekata ...................................... 19
Tablica 18 – Ukupna potrošnja električne energije u sektoru zgradarstva ............................................ 21
Tablica 19 – Ukupna potrošnja toplinske energije u sektoru zgradarstva ............................................. 22
Tablica 20 – Ukupna energetska potrošnja u sektoru zgradarstva ............................................................ 23
Tablica 21 – Struktura rasvjetnih tijela na području grada Ludbrega ...................................................... 25
Tablica 22 – Potrošnja električne energije u sektoru javne rasvjete grada Ludbrega ....................... 26
Tablica 23 – Struktura vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća prema pogonskom
gorivu ................................................................................................................................................................................... 28
Tablica 24 – Potrošnja pogonskog goriva u vlasništvu Gradske uprave i gradskih
ustanova/poduzeća ........................................................................................................................................................ 29
Tablica 25 – Energetska potrošnja autobusnog prijevoza na području Grada Ludbrega ................. 29
Tablica 26 – Struktura vozila gradskog cestovnog prometa prema pogonskom gorivu ................... 31
Tablica 27 – Struktura potrošnje pogonskog goriva prema kategoriji vozila........................................ 32
Tablica 28 – Ukupna energetska potrošnja u sektoru prometa................................................................... 33
Tablica 29 – Ukupna energetska potrošnja Grada Ludbrega ........................................................................ 34
Tablica 30 – Emisijski faktori prema vrsti goriva .............................................................................................. 36
Tablica 31 – Emisije CO2 podsektora zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća kojima
je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik ................................................................................................... 37
Tablica 32 – Emisije CO2 podsektora zgrada komercijalnog i uslužnog sektora .................................. 38
Tablica 33 – Emisije CO2 podsektora stambenih objekata............................................................................. 39
Tablica 34 – Ukupne emisije CO2 u sektoru zgradarstva ................................................................................ 40
Tablica 35 – Emisije CO2 sektora javne rasvjete Grada Ludbrega .............................................................. 42
Tablica 36 – Emisije CO2 vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća................................. 42
Tablica 37 – Emisije CO2 javnog prijevoza na području Grada Ludbrega ................................................ 43
Tablica 38 - Struktura emisija CO2 podsektora gradskog cestovnog prometa ...................................... 43
Tablica 39 – Ukupne emisije CO2 sektora prometa Grada Ludbrega......................................................... 44
Tablica 40 – Ukupne emisije CO2 na području Grada Ludbrega .................................................................. 45
iii
Tablica 41 – Sumarni prikaz mjera prema podsektorima.............................................................................. 48
Tablica 42 – Mjere za smanjenje emisija CO2 u podsektoru zgrada Gradske uprave i zgrada
Tablica 43 – Mjere za smanjenje emisija CO2 u podsektoru zgrada komercijalnog i uslužnog
sektora ................................................................................................................................................................................. 58
Tablica 44 – Mjere za smanjenje emisija CO2 u podsektoru kućanstva .................................................... 61
Tablica 45 – Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru javne rasvjete .................................................... 66
Tablica 46 – Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa ............................................................... 67
Tablica 47 – Potrošnja energije za sektor zgradarstvo – scenarij bez mjera ......................................... 71
Tablica 48 – Projekcija emisije CO2 za sektor zgradarstvo – scenarij bez mjera .................................. 71
Tablica 49 - Uštede energije u odnosu na scenarij bez mjera....................................................................... 72
Tablica 50 – Potencijal smanjenja emisije CO2.................................................................................................... 73
Tablica 51 – Potrošnja energije sektora zgradarstva – scenarij s mjerama ........................................... 74
Tablica 52 – Projekcija emisije CO2 za sektor zgradarstvo – scenarij s mjerama................................. 74
Tablica 53 – Projekcije sektora zgradarstva po scenarijima......................................................................... 74
Tablica 54 – Procjena broja vozila do 2020. godine ......................................................................................... 75
Tablica 55 – Potrošnja energije i emisije – scenarij bez mjera..................................................................... 76
Tablica 56 – Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora promet za pojedine mjere ................... 76
Tablica 57 – Potrošnja energije i emisije – scenarij s mjerama ................................................................... 77
Tablica 58 – Projekcije sektora prometa po scenarijima ............................................................................... 78
Tablica 59 – Potrošnja električne energije i emisija CO2 scenarija bez mjera........................................ 78
Tablica 60 – Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora javne rasvjete za pojedine mjere ..... 79
Tablica 61 – Projekcije sektora javne rasvjete po scenarijima .................................................................... 79
Tablica 62 – Projekcije emisija CO2 po sektorima za scenarij bez mjera i scenarij s mjerama ....... 79
Tablica 63 – Ukupni potencijal smanjenja emisija CO2 po sektorima........................................................ 80
Tablica 64 – Izvještavanje o provedbi SEAP-a .................................................................................................... 83
iv
1 Uvod
Grad Ludbreg nalazi se u sjevernoj Hrvatskoj, na lijevoj obali rijeke Bednje i u dijelu Podravine
koja se nalazi u Varaždinskoj županiji. Nalazi se na nadmorskoj visini od 157 m, a smješten je na
46°14'58" zemljopisne širine i 16°37'21" istočne zemljopisne dužine. Administrativno područje
Grada obuhvaća naselja Apatija, Bolfan, Čukovec, Globočec Ludbreški, Hrastovsko, Kućan
Ludbreški, Ludbreg, Poljanec, Segovina, Selnik, Sigetec Ludbreški, Slokovec i Vinogradi
Ludbreški (13 naselja), ukupne površine 68,26 km2. Prema posljednjem popisu stanovništva iz
2011. godine, na području Grada Ludbrega živi 8.478 stanovnika u 2.756 kućanstava.
Ludbreg je gospodarski razvijen grad. Na području grada djeluje 144 aktivnih tvrtki i 201
aktivan obrt sa ukupnim brojem od 2.177 zaposlenih. U 2012. godini ukupni prihodi
gospodarstva iznosili su 881,8 milijuna kn. U gradu postoje 3 industrijske zone ukupne površine
24 ha (Zona Istok, Zona Zapad, Zona male privrede) te je jedna zona u pripremi (Zona Sjever).
Od obrazovnih institucija na području Grada nalaze se dvije osnovne škole (od toga jedna
glazbena) i jedna srednja škola.
Slika 1 – Grad Ludbreg
Grad Ludbreg pristupio je 22. veljače 2013. godine jednoj od najuspješnijih inicijativa Europske
komisije Sporazumu gradonačelnika (engl. Covenant of Mayors). Potpisivanjem Sporazuma
Gradska uprava obvezala se na primjenu brojnih mjera energetske učinkovitosti kojima će u
konačnici do 2020. godine smanjiti emisije CO2 za najmanje 20 %. Prvi korak u postizanju tog
cilja je izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka, dokumenta koji se sastoji od analize
potrošnje energije na administrativnom području Grada i prijedloga mjera za smanjenje emisija
CO2. Analiza potrošnje ima za cilj pokazati postojeće stanje u glavnim sektorima-potrošačima
energije: sektor zgradarstva, prometa i javne rasvjete, a podijeljena je na dva dijela – analizu
1
potrošnje energije i analizu emisija ugljičnog dioksida. Prijedlog mjera za smanjenje emisija CO2
sastoji se od jasno definiranih mjera i projekcija primjene istih za period do 2020. godine, s
ciljem smanjenja emisija za najmanje 20 %. Metodologija provedbe akcijskog plana definirana je
u zaključnom poglavlju.
Vizija Akcijskog plana Grada Ludbrega :




razviti osjećaj odgovornosti i svijesti građana za racionalno korištenje energije,
smanjiti energetsku potrošnju,
ostvariti financijske uštede,
poticati očuvanje okoliša kroz ispunjenje ciljeva Kyoto protokola.
1.1 Sporazum gradonačelnika
Usvajanjem Europske energetske politike u 2007. godini postavljeni su temelji za aktivno
sudjelovanje regionalne i lokalne uprave u energetskom razvitku zemalja članica Europske unije.
Pokretanjem inicijative "Sporazum gradonačelnika" (engl. Covenant of Mayors), Europska
komisija je istaknula važnost donošenja ispravnih odluka i pokretanja projekata održivog
energetskog razvitka na lokalnim i gradskim razinama za razvitak čitave države na načelima
održivosti, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Osnovni je cilj pokretanja inicijative
"Sporazum gradonačelnika" povezati gradonačelnike energetski osviještenih europskih gradova
u trajnu mrežu gradova koji će zajedničkim radom i naporima izgraditi energetski održivu
Europu. Sporazum je, u svojoj biti, odgovor naprednih europskih gradova na izazove globalne
promjene klime, te prva i najambicioznija inicijativa Europske komisije koja izravno potiče
lokalne vlasti i građane na njihovo aktivno uključivanje u zajedničku borbu protiv globalnog
zatopljenja. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obvezuju na provedbu konkretnih
mjera energetske učinkovitosti koje će omogućiti ispunjavanje osnovnih ciljeva Europske
energetske politike do 2020. godine:

smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 %,

povećanje energetske učinkovitosti za 20 %,

povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20 %,

povećanje udjela biogoriva u prometu na 10 %.
Ovoj DRAGOVOLJNOJ inicijativi do početka rujna 2014. godine pristupilo su 5.492 grada, osim
europskih gradova Sporazumu su pristupili i gradovi smješteni na drugim kontinentima,
primjerice iz Argentine i Novog Zelanda. Na području Republike Hrvatske Sporazum je potpisalo
59 gradova i općina.
Tablica 1 – Popis Gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika
Br.
Grad/Općina
Broj stanovnika Datum pristupanja
1.
Zagreb
788.850
30.10.2008.
2.
Rijeka
144.043
10.02.2009.
3.
Osijek
107.784
6.12.2011.
4.
Zadar
75.062
28.05.2012.
5.
Velika Gorica
63.517
15.03.2010.
6.
Karlovac
59.802
16.02.2010.
7.
Pula-Pola
59.286
26.04.2011.
2
Br.
8.
Grad/Općina
Sisak
9.
Varaždin
47.056
24.10.2012.
10.
Bjelovar
40.443
14.10.2011.
11.
Samobor
36.206
22.07.2010.
12.
Vinkovci
35.375
5.06.2012.
13.
Koprivnica
30.872
29.07.2010.
14.
Zaprešić
23.125
16.03.2010.
15.
Poreč-Parenzo
19.696
31.10.2012.
16.
Dugo Selo
19.260
3.11.2011.
17.
Našice
16.224
11.10.2013.
18.
Sveta Nedelja
15.506
15.12.2010.
19.
Rovinj
14.235
20.05.2011.
20.
Ogulin
13.915
8.07.2011.
21.
Umag
12.901
14.04.2011.
22.
Gospić
12.729
1.07.2011.
23.
Opatija
12.719
8.12.2010.
24.
Labin
11.703
16.05.2011.
25.
Križevci
11.541
12.07.2011.
26.
Buje
11.426
18.03.2011.
27.
Brdovec
11.143
15.11.2011.
28.
Belišće
10.790
22.03.2012.
29.
Beli Manastir
10.549
24.04.2012.
30.
Kastav
10.472
24.02.2011.
31.
Otočac
10.411
22.12.2011.
32.
Pazin
8.630
20.12.2012.
33.
Konavle
8.577
3.12.2013.
34.
Ludbreg
8.478
22.02.2013.
35.
Župa Dubrovačka
8.331
26.11.2013.
36.
Ozalj
7.932
25.11.2009.
37.
Prelog
7.840
27.12.2013.
38.
Ivanić-Grad
7.714
24.02.2009.
39.
Čavle
7.220
15.05.2014.
40.
Pregrada
7.165
1.02.2010.
41.
Duga Resa
6.601
17.12.2009.
42.
Buzet
6.105
19.05.2011.
43.
Krk
5.941
25.05.2011.
44.
Korčula
5.663
14.08.2013.
45.
Jastrebarsko
5.419
9.03.2010.
46.
Slunj
5.019
12.07.2011.
52.236
9.03.2010.
3
Br.
47.
Grad/Općina
Nijemci
48.
Vela Luka
4.130
30.09.2013.
49.
Blato
3.593
20.12.2013.
50.
Klanjec
3.234
24.09.2009.
51.
Barban
2.802
13.04.2011.
52.
Petlovac
2.407
7.10.2013.
53.
Ston
2.407
11.11.2013.
54.
Pirovac
2.038
23.09.2013.
55.
Mljet
1.100
19.08.2013.
56.
Smokvica
1.021
11.10.2013.
57.
Oprtalj
981
17.03.2011.
58.
Lastovo
792
31.07.2013.
59.
Grožnjan
785
22.11.2011.
4.705
2.10.2013.
Prvi korak u postizanju tog cilja je izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka (engl.
Sustainable Energy Action Plan, SEAP), dokumenta koji je pripremljen prema definiranoj
metodologiji razvijenoj od strane Joint Research Centre-a i Covenant of Mayors office-a
(Ured Sporazuma gradonačelnika) i sastoji se od analize potrošnje energije na administrativnom
području Grada i prijedloga mjera za smanjenje emisija CO2.
Akcijski plan prema definiranoj proceduri treba prihvatiti Gradsko vijeće, kao jedan od znakova
dugogodišnjeg opredjeljenja prema politici održivog razvitka.
Potpisivanjem inicijative i usvajanjem Akcijskog plana Grad Ludbreg obvezuje se i na provođenje
mjera definiranih u Akcijskom planu. Akcijski plan je dokument koji je potrebno periodički
revidirati svake 4 godine čime se jasno daje do znanja da je Akcijski plan dokument čije
provođenje prati Ured Sporazuma gradonačelnika pa se nameće potreba stvaranja
administrativnih struktura od strane gradske uprave koja će posvetiti dužnu pažnju
provođenju definiranih mjera i osigurati suradnju sa svim dionicima u procesu s ciljem što
uspješnijeg provođenja mjera definiranih Akcijskim planom. Navedena administrativna
struktura (koordinacijsko tijelo) trebala bi biti sastavljena od predstavnika različitih upravnih
odjela s odgovarajućim kompetencijama potrebnim za provođenje ovog plana. Budući da je
Akcijski plan predviđen do 2020. godine, treba uzeti u obzir da se tijekom implementacije mogu
dogoditi različite promjene koje značajno mogu utjecati na provođenje mjera. Stoga je te
promjene potrebno jasno prepoznati i redefinirati Plan prema potrebi i na vrijeme.
Valja naglasiti još jednom, da je ovo isključivo dragovoljna inicijativa i da Grad neće snositi
nikakve posljedice za eventualni neuspjeh u ispunjenju planiranih ciljeva.
4
2 Metodologija
Akcijski plan energetski održivog razvitka izveden je sukladno priručniku "Kako izraditi Akcijski
plan održivog energetskog razvoja" (engl. How to develop a Sustainable Energy Action Plan) koji
je rezultat zajedničkog rada "Zajedničkog istraživačkog centra" (engl. Joint Research Centre) i
"Ureda Sporazuma gradonačelnika" (engl. Covenant of Mayors Office).
Na temelju analize potrošnje energije razvijen je Referentni inventar emisija CO2 koji prikazuje
količine emisija nastale potrošnjom energije na području Grada Ludbrega u referentnoj godini.
Referentni inventar emisija omogućuje prepoznavanje glavnih izvora emisija CO2 uzrokovanih
ljudskim djelovanjem, a služi kao baza na temelju koje se propisuju mjere za smanjenje istih.
Iako emisije CO2 nisu jedini oblik emisija, uobičajeno je da se emisije odnose prvenstveno na
njih. Analiza energetske potrošnje i pripadajućih emisija od iznimne je važnosti za Gradsku
upravu jer predstavlja instrument na temelju kojeg je moguće mjeriti učinak mjera propisanih
Akcijskim planom. Referentni inventar emisija pokazuje gdje je Grad Ludbreg bio na početku, a
stalno nadgledanje emisija pokazat će napredak i poslužiti kao alat u motiviranju svih dionika
koji su spremni pružiti doprinos nastojanjima Gradske uprave u smanjenju emisija CO2.
Drugi dio sveobuhvatnog plana smanjenja emisija CO2 čine mjere čiji je cilj definiranje akcija
potrebnih za smanjenje emisija CO2 za minimalno 20 % do 2020. godine. Detaljnom razradom
mjera analizirane su očekivane energetske uštede i potencijali smanjenja emisija CO2 u 2020.
godini, procijenjeni su investicijski troškovi i identificirani oblici financiranja istih. Osim
identifikacije mjera, razrađena je i metodologija provedbe Akcijskog plana kako bi se osiguralo
kontinuirano i sustavno praćenje provedbe definiranih ciljeva.
Općeniti cilj potpisnika Sporazuma gradonačelnika je smanjenje emisija CO2 za najmanje 20 % u
odnosu na referentnu godinu do 2020. godine. Iako je Sporazumom gradonačelnika preporučeno
da referentna godina bude 1990. u skladu s Protokolom iz Kyota, odluka o određivanju
referentne godine uvjetovana je prije svega dostupnošću povijesnih podataka. Problem
prikupljanja podataka prepoznat je i na razini EU te je stoga i odluka o određivanju referentne
godine prepuštena lokalnoj upravi. U svrhu izrade analize energetske potrošnje i određivanje
referentnog inventara emisija određeno je da će referentna godina biti 2011. godina.
Prema načelima definiranim u Sporazumu gradonačelnika, svaki je potpisnik odgovoran za
emisije nastale energetskom potrošnjom na svom području. Područje je u ovom slučaju
određeno administrativnim granicama potpisnika Sporazuma, a energetska potrošnja u svom se
najvećem dijelu temelji na finalnoj potrošnji koja uključuje sve oblike potrošnje na
administrativnom području – izravnu potrošnju energije u sektorima zgradarstva, postrojenja i
prometa i ostalu izravnu potrošnju ovisno o sektorima koji su odabrani.
Odabir sektora (definicija opsega analize energetske potrošnje i pripadajućih emisija) osigurava
obuhvat svih relevantnih područja energetske potrošnje, pri čemu je osobita pažnja posvećena
izbjegavanju dvostrukog računanja. Prema gore spomenutom priručniku u ovoj su analizi
obuhvaćeni sektori zgradarstva koji uključuje zgrade Gradske uprave i Gradskih poduzeća i
ustanova, zgrade komercijalnog i uslužnog sektora i stambene zgrade, sektor javne rasvjete i
sektor prometa. Sektor prometa uključuje potrošnju energije vozila Gradske uprave i Gradskih
poduzeća i ustanova, vozila javnog cestovnog prijevoza i vozila fizičkih i pravnih osoba
registriranih na području Grada Ludbrega. Za izračun emisija korišteni su standardni emisijski
faktori-IPCC usklađeni s načelima "Međuvladinog panela o klimatskim promjenama" (engl.
Intergovernmental panel on Climate Change – IPCC) koji su u skladu s faktorima koje Republika
Hrvatska koristi u procesu izvještavanja i praćenja napretka europskih ciljeva 20-20-20.
5
3 Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva
Grada Ludbrega
Analiza energetske potrošnje sektora zgradarstva Grada Ludbrega podijeljena je na sljedeće
podsektore:



zgrade Gradske uprave i zgrade ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač,
vlasnik ili suvlasnik (u daljnjem tekstu: zgrade Gradske uprave i Gradskih
ustanova/poduzeća);
zgrade komercijalnog i uslužnog sektora;
stambeni objekti – kućanstva.
Izvori podataka o energetskoj potrošnji prikupljeni su od strane Grada Ludbrega, te iz
Informacijskog sustava gospodarenja energijom (ISGE). Za podsektore u sektoru zgradarstva
Grada prikazani su sljedeći parametri:






opći podaci;
ukupna površina [m2];
ukupna potrošnja električne energije [MWhel];
specifična potrošnja električne energije [kWhel/m2];
ukupna potrošnja toplinske energije [MWhtopl];
specifična potrošnja toplinske energije [kWhtopl/m2].
3.1 Zgrade Gradske uprave i zgrade ustanova/poduzeća
kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik
Podaci o objektima zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg
osnivač, vlasnik ili suvlasnik te o njihovoj energetskoj potrošnji prikupljeni su uz pomoć
predstavnika Grada i iz ISGE-a1.
U ovaj sektor uvrštene su sljedeće zgrade:





dječji vrtići;
obrazovne ustanove;
sportski objekti;
kulturne ustanove;
Gradska uprava i javne službe.
Tablica 2 prikazuje popis svih zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća kojima je
Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik te uvid u dostupnost podatka za pojedine objekte.
Za grijanje prostora zgrade u vlasništvu Grada Ludbrega koriste isključivo prirodni plin.
1
U Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) unesen je samo dio zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća
kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik. Struktura potrošnje energenata i emisija CO2 računata je sa dostupnim
podacima.
6
Tablica 2 – Popis zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća kojima je Grad
Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik
Potrošnja
Potrošnja
Površina
električne
prirodnog
Zgrade u vlasništvu grada Ludbrega
objekata
energije
plina
[m2]
[MWh]
[MWh]
Odgojno-obrazovne ustanove
Pučko otvoreno učilište "Dragutin Novak"
1069,18
24,63
184,18
DV "Radost" Ludbreg
500,28
20,43
128,46
Stadion NK "Podravina"
778,00
29,25
110,73
ŠSD Ludbreg
3637,95
60,40
323,78
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
Gradska uprava Ludbreg
1176,70
19,26
59,79
Grad Ludbreg
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
Vatrogasni dom Ludbreg
783,31
9,78
102,51
Lukom-komunalno poduzeće
148,67
10,86
42,48
Dom političkih stranaka
388,63
1,34
43,58
Dom tehnike
483,00
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
Sportski objekti
Kulturne ustanove
Društveni dom Čukovec
Društveni dom Globočec
Objekti Gradske uprave i javne službe
MO Kućan Ludbreški
MO Sigetec
MO Hrastovsko
MO Slokovec
MO Selnik Ludbreški
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
nema
podataka
7
3.1.1 Odgojno-obrazovne ustanove
Odgojno-obrazovne ustanove u ovom poglavlju sačinjavaju dječji vrtić Radost Ludbreg te
obrazovna ustanova Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“. Ukupna površina objekata iznosi
1.569,46 m2.
3.1.1.1 Analiza potrošnje električne energije
Pod pojmom potrošnja električne energije podrazumijeva se potrošnja električne energije u sve
svrhe osim u svrhu grijanja prostora – rasvjeta, klimatiziranje zraka, priprema tople vode
(ovisno o objektu) i ostali električni potrošači. Tablica 3 prikazuje ukupnu potrošnju električne
energije objekata obrazovnih ustanova i dječjih vrtića te specifični utrošak električne energije.
Tablica 3 – Potrošnja električne energije objekata odgojno – obrazovnih ustanova
Kategorija objekata
Obrazovna ustanova
Dječji vrtić
Ukupno
Površina
objekata [m2]
Potrošnja
električne
energije
[Mwhel]
Specifična
potrošnja
električne
energije,
kWhel/m2
1.069,18
24,63
23,03
500,28
20,43
40,84
1.569,46
45,06
28,71
Na temelju analize podataka izračunata je prosječna specifična potrošnja električne energije od
23,03 kWhel/m2 za obrazovnu ustanovu i 40,84 kWhel/m2 za dječji vrtić.
3.1.1.2 Analiza potrošnje toplinske energije
Tablica 4 prikazuje ukupnu i specifičnu potrošnju toplinske energije, odnosno prirodnog plina.
Tablica 4 – Potrošnja toplinske energije objekata odgojno – obrazovnih ustanova
Kategorija objekata
Obrazovna ustanova
Dječji vrtić
Ukupno
Površina
objekata [m2]
Potrošnja
toplinske
energije
[Mwhtopl]
Specifična
potrošnja
toplinske
energije
[kWhtopl/m2]
1.069,18
184,18
172,26
500,28
128,46
256,78
1.569,46
312,65
199,21
Na temelju analize podataka izračunata je prosječna specifična potrošnja toplinske energije od
172,26 kWhtopl/m2 za obrazovnu ustanovu i 256,78 kWhtopl/m2 za dječji vrtić.
8
3.1.1.3 Analiza ukupne energetske potrošnje
Tablica 5 prikazuje ukupnu potrošnju toplinske i električne energije za kategoriju odgojnoobrazovnih ustanova u vlasništvu Grada Ludbrega.
Tablica 5 – Ukupna energetska potrošnja objekata odgojno-obrazovnih ustanova
Ukupna
potrošnja
električne
energije
[MWhel]
Ukupna
potrošnja
toplinske
energije
[MWhtopl]
Ukupno
[MWh]
Obrazovna ustanova
24,63
184,18
208,81
Dječji vrtić
20,43
128,46
148,89
45,06
312,65
357,70
Kategorija objekata
Ukupno
Slika 2 prikazuje specifičnu potrošnju električne i toplinske energije odgojno-obrazovnih
objekata u vlasništvu Grada Ludbrega. Ukupna specifična potrošnja električne energije iznosi
28,71 kWhel/m2, a ukupna specifična potrošnja toplinske energije iznosi 199,21 kWhtopl/m2.
Slika 3 prikazuje udjele električne i toplinske energije u ukupnoj potrošnji.
Na temelju analize podataka vidljivo je da obrazovne ustanove troše 30 % više toplinske energije
i 18 % više električne energije od dječjeg vrtića.
300
kWh/m2
250
256,78
200
Električna energija
172,26
150
Toplinska energija
100
50
0
23,03
Obrazovna ustanova
40,84
Dječji vrtić
Slika 2 – Specifična potrošnja energenata objekata odgojno – obrazovnih ustanova
9
12,60%
Toplinska energija
87,40%
Slika 3 – Struktura potrošnje električne i toplinske energije objekata odgojno –
obrazovnih ustanova
3.1.2 Sportski objekti
Sportske objekte na području Grada Ludbrega čine Stadion NK „Podravina“ i ŠSD Ludbreg.
Ukupna površina sportskih objekata iznosi 4.415,95 m2.
3.1.2.1Analiza potrošnje električne energije
Tablica 6 prikazuje ukupnu i specifičnu potrošnju električne energije sportskih objekata u
vlasništvu Grada Ludbrega.
Tablica 6 – Potrošnja električne energije sportskih objekata
Kategorija
objekata
Površina
objekata
[m2]
Potrošnja
električne
energije
[Mwhel]
Specifična
potrošnja
električne
energije
[kWhel/m2]
Sportski objekti
4.415,95
89,66
20,30
Na temelju analize podataka izračunata je specifična potrošnja električne energije od
20,30 kWhel/m2.
3.1.2.2Analiza potrošnje toplinske energije
Tablica 7 prikazuje ukupnu i specifičnu potrošnju toplinske energije sportskih objekata u
10
Tablica 7 – Potrošnja toplinske energije sportskih objekata
Kategorija
objekata
Površina
objekata
[m2]
Potrošnja
toplinske
energije
[Mwhtopl]
Sportski objekti
4.415,95
434,51
Specifična
potrošnja
toplinske
energije
[kWhtopl/m2]
98,39
Na temelju analize podataka izračunata je specifična potrošnja toplinske energije od 98,39
kWhtopl/m2.
3.1.2.3 Analiza ukupne energetske potrošnje
Tablica 8 prikazuje ukupnu potrošnju toplinske i električne energije sportskih objekata u
Tablica 8 – Ukupna energetska potrošnja sportskih objekata
Kategorija
objekata
Sportski objekti
Ukupna
potrošnja
električne
energije
[MWhel]
Ukupna
potrošnja
toplinske
energije
[MWhtopl]
Ukupno
[MWh]
89,66
434,51
524,16
Slika 4 prikazuje specifičnu potrošnju električne i toplinske energije sportskih objekata u
Slika 5 prikazuje udjele električne i toplinske energije u ukupnoj potrošnji. Udio električne
energije u ukupnoj potrošnji iznosi 17,1 %, dok 82,9 % čini toplinska energija.
120
kWh/m2
100
98,4
80
60
Toplinska energija
40
20
0
20,3
Slika 4 – Specifična potrošnja energenata sportskih objekata
11
17,10%
Toplinska energija
82,90%
Slika 5 – Struktura potrošnje električne i toplinske energije sportskih objekata
3.1.3 Objekti Gradske uprave i javne službe
U kategoriju objekata Gradske uprave i javne službe u vlasništvu Grada Ludbrega svrstane su
zgrade Gradske uprave Ludbreg, Vatrogasnog doma Ludbreg, Komunalnog poduzeća - Lukom te
Dom političkih stranaka, ukupne površine 2.497,31 m2.
3.1.3.1 Analiza potrošnje električne energije
Tablica 9 prikazuje ukupnu i specifičnu potrošnju električne energije objekata Gradske uprave i
javne službe.
Tablica 9 – Potrošnja električne energije objekata Gradske uprave i javne službe
Kategorija
objekata
Gradska uprava i
javna služba
Površina
objekata
[m2]
Potrošnja
električne
energije
[MWhel]
Specifična
potrošnja
električne
energije
[kWhel/m2]
2.467,31
41,24
16,71
Na temelju analize podataka izračunata je specifična potrošnja električne energije od 16,71
kWhel/m2.
3.1.3.2Analiza potrošnje toplinske energije
Tablica 10 prikazuje ukupnu i specifičnu potrošnju toplinske energije objekata Gradske uprave i
javne službe u vlasništvu Grada Ludbrega.
12
Tablica 10 – Potrošnja toplinske energije objekata Gradske uprave i javne službe
Kategorija
objekata
Gradska uprava i
javna služba
Površina
objekata
[m2]
Potrošnja
toplinske
energije
[MWhtopl]
Specifična
potrošnja
toplinske
energije
[kWhtopl/m2]
2.467,31
248,35
100,66
Na temelju analize podataka izračunata je specifična potrošnja toplinske energije od 100,66
kWhtopl/m2.
3.1.3.3Analiza ukupne energetske potrošnje
Tablica 11 prikazuje ukupnu potrošnju toplinske i električne energije za kategoriju objekata
Gradske uprave i javne službe u vlasništvu Grada Ludbrega.
Tablica 11 – Ukupna energetska potrošnja objekata Gradske uprave i javne službe
Kategorija
objekata
Gradska uprava i
javna služba
Ukupna
potrošnja
električne
energije
[MWhel]
Ukupna
potrošnja
toplinske
energije
[MWhtopl]
Ukupno
[MWh]
41,24
248,35
289,59
Slika 6 prikazuje specifičnu potrošnju električne i toplinske energije objekata Gradske uprave i
javne službe u vlasništvu Grada Ludbrega, dok Slika 7 prikazuje udjele električne i toplinske
energije u ukupnoj potrošnji.
120
kWh/m2
100
100,66
80
60
Toplinska energija
40
20
0
16,71
Slika 6 – Specifična potrošnja energenata objekata Gradske uprave i javne službe
13
14,24%
Toplinska energija
85,76%
Slika 7 – Struktura potrošnje električne i toplinske energije objekata Gradske uprave i
javne službe
3.1.4 Struktura ukupne energetske potrošnje zgrada Gradske uprave i
zgrada ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač,
vlasnik ili suvlasnik
Ukupna struktura energetske potrošnje opisuje ukupnu i specifičnu potrošnju električne
energije te strukturu ukupne i specifične potrošnje toplinske energije u kategoriji zgrada
Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili
suvlasnik s ciljem kasnijeg izračuna ukupne emisije CO2.
Slika 8 prikazuje specifičnu potrošnju električne energije (po korisnoj površini objekta) prema
kojoj je vidljivo da su najveći potrošači odgojno – obrazovne ustanove sa 28,71 kWhel/m2. Slijede
sportski objekti sa 20,30 kWhel/m2 i zgrade Gradske uprave i javne službe sa 16,71 kWhel/m2.
35
30
kWh/m2
25
28,71
20
20,30
15
16,71
10
5
0
Sportski objekti
Objekti gradske uprave i javne
službe
Slika 8 – Specifična potrošnja električne energije objekata zgrada Gradske uprave i
zgrada ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik
Slika 9 prikazuje specifičnu potrošnju toplinske energije (po korisnoj površini objekta) prema
kojoj je vidljivo da su najveći potrošači objekti odgojno – obrazovnih ustanova sa
199,21 kWhtopl/m2. Slijede zgrade gradske uprave i javne službe sa 100,66 kWhtopl/m2 i sportski
objekti sa 98,39 kWhtopl/m2.
14
250
kWh/m2
200
199,21
150
100
98,39
100,66
Sportski objekti
Objekti gradske uprave i javne
službe
50
0
Slika 9 – Specifična potrošnja toplinske energije objekata zgrada Gradske uprave i zgrada
ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik
Tablica 12 i Slika 10 prikazuju ukupnu potrošnju toplinske i električne energije po kategorijama
podsektora zgrada Gradske uprave i ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik
ili suvlasnik.
Tablica 12 – Ukupna energetska potrošnja zgrada Gradske uprave i zgrada
Kategorija
objekata
Površina
objekata [m2]
Potrošnja
električne
energije
[MWhel]
Potrošnja
toplinske
energije
[MWhtopl]
Ukupna
potrošnja
energije
[MWh]
Odgojno-obrazovne
ustanove
1.569,46
45,06
312,65
357,70
Sportski objekti
4.415,95
89,66
434,51
524,16
Objekti gradske
uprave i javne
službe
2.467,31
41,24
248,35
289,59
8.452,72
175,95
995,51
1.171,46
Ukupno
15
MWh
500
450
400
350
300
250
200
150
100
50
0
434,51
312,65
248,35
89,66
45,06
Odgojno-obrazovne
ustanove
Toplinska energija
41,24
Sportski objekti
Objekti gradske
uprave i javne službe
Slika 10 – Ukupna energetska potrošnja zgrada Gradske uprave i ustanova/poduzeća
3.2 Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora
Podsektor zgrada komercijalnog i uslužnog sektora obuhvaća površinu od 395.172,01 m2.
Podaci o površini dobiveni su od Upravnog odjela za komunalni sustav i urbanizam Grada
Ludbrega. S obzirom na to da u obračun komunalne naknade ulazi i negrijana površina, zbog
nedostupnosti podataka o grijanim površinama izvedeni su modeli na temelju kojih je
procijenjeno da se grije otprilike 140.234,90 m2 ukupne površine zgrada komercijalnog i
uslužnog sektora.
Podaci o potrošnji električne energije dobiveni su od HEP ODS Elektra Koprivnica. Ukupna
potrošnja električne energije za 2011. godinu iznosi 20.958,18 MWhel.
Podaci o potrošnji prirodnog plina dobiveni su od Termoplin d.d. Varaždin. Za grijanje zgrada
komercijalnog i uslužnog sektora koristi se prirodni plin. Potrošnja prirodnog plina u 2011.
godini iznosi 24.748,23 MWhtopl.
3.2.1 Analiza potrošnje električne energije
Tablica 13 prikazuje ukupnu i specifičnu potrošnju električne energije zgrada komercijalnog i
uslužnog sektora Grada Ludbrega.
Tablica 13 – Potrošnje električne energije u sektoru zgrade komercijalnog i uslužnog
sektora
Kategorija objekata
Površina
objekata [m2]
Potrošnja
električne energije
[MWhel]
Specifična potrošnja
[kWhel/m2]
Zgrade komercijalnog i
uslužnog sektora
395.172,01
20.958,18
53,04
Na temelju analize podataka izračunato je da je specifična potrošnja električne energije
53,03 kWhel/m2.
16
3.2.2 Analiza potrošnje toplinske energije
Tablica 14 prikazuje ukupnu i specifičnu potrošnju toplinske energije zgrada komercijalnog i
Tablica 14 – Potrošnja toplinske energije u sektoru zgrade komercijalnog i uslužnog
sektora Grada Ludbrega
Kategorija objekata
Površina
objekata [m2]
Potrošnja toplinske
energije [MWhtopl]
toplinske energije
[kWhtopl/m2]
uslužnog sektora
140.234,90
24.748,23
176,48
Na temelju analize podataka izračunato je da je specifična potrošnja toplinske energije 176,48
kWhtopl/m2.
3.2.3 Analiza ukupne energetske potrošnje
Tablica 15 prikazuje ukupnu potrošnju električne i toplinske energije objekata komercijalnog i
Tablica 15 – Ukupna potrošnja toplinske energije objekata zgrada komercijalnog i
uslužnog sektora
Kategorija objekata
uslužnog sektora
Ukupna potrošnja električne
energije [MWhel]
Ukupna potrošnja toplinske
energije [MWhtopl]
20.958,18
24.748,23
Slika 11 prikazuje specifičnu potrošnju električne i toplinske energije zgrada komercijalnog i
uslužnog sektora. Slika 12 prikazuje udjele električne i toplinske energije u ukupnoj energetskoj
potrošnji objekata zgrada komercijalnog i uslužnog sektora. Udio električne energije u ukupnoj
potrošnji iznosi 45,85 %, a toplinske 54,15%.
17
kWh/m2
200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
173,14
Toplinska energija
53,04
Slika 11 – Specifična potrošnja električne i toplinske energije objekata zgrada
komercijalnog i uslužnog sektora
45,85%
54,15%
Toplinska energija
Slika 12 – Struktura potrošnje energije objekata zgrada komercijalnog i uslužnog sektora
3.3 Stambeni objekti
Na temelju statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Popisa stanovništva,
kućanstava i stanova 2011. godine, Grad Ludbreg ima 8.478 stanovnika i 2.756 kućanstava.
Prema podacima Upravnog odjela za komunalni sustav i urbanizam Grada Ludbrega, ukupna
površina kućanstava iznosi 281.739,95 m2.
Podaci o potrošnji električne energije dobiveni su od HEP ODS Elektra Koprivnica. Ukupna
potrošnja za 2011. godinu iznosi 10.641,38 MWhel.
Podaci o potrošnji prirodnog plina dobiveni su od Termoplin d.d. Varaždin. Ukupna potrošnja
prirodnog plina stambenog sektora u 2011. godini iznosi 37.266,09 MWh. S obzirom da je
stupanj plinofikacije u 2011. godini iznosio 77,55 %, pretpostavljeno je da ostatak kućanstava
(22,45 %) za zagrijavanje prostora koristi ogrjevno drvo.
Analiza potrošnje energije dijeli se na:

potrošnju toplinske energije: u tu kategoriju ubrajaju se prirodni plin i ogrjevno drvo;

potrošnja električne energije u sve svrhe osim zagrijavanja prostora: hlađenje, razni
kućanski aparati i rasvjeta.
18
Tablica 16 prikazuje ukupnu i specifičnu potrošnju električne energije stambenih objekata na
području Grada Ludbrega. Podaci o potrošnji dobiveni su od strane HEP ODS Elektra Koprivnica.
Tablica 16 – Potrošnja električne energije u podsektoru stambenih objekata
Kategorija objekata
Stambeni objekti
Površina objekata
[m2]
Potrošnja
[Mwhel]
[kWhel/m2]
281.739,95
10.641,38
37,77
Ukupna potrošnja električne energije u sektoru stambenih objekata iznosi 10.641,38 MWhel što
daje specifičnu potrošnju od 37,77 kWhel/m2.
Tablica 17 prikazuje ukupnu i specifičnu potrošnju toplinske energije stambenih objekata na
području Grada Ludbrega.
Tablica 17 – Potrošnja toplinske energije u podsektoru stambenih objekata
Površina objekata
[m2]
Potrošnja
toplinske
energije
[MWhtopl]
Specifična
potrošnja
toplinske energije
[kWhtopl/m2]
Prirodni plin
Ogrjevno drvo
218.489,33
63.250,62
37.266,09
10.788,03
170,56
170,56
Ukupno
281.739,95
48.054,12
170,56
Energent
Ukupna potrošnja toplinske energije u podsektoru stambenih objekata iznosi 48.054,12 MWhtopl
što daje prosječnu specifičnu potrošnju od 170,56 kWhtopl/m2.
Slika 13 prikazuje raspodjelu energije prema energentima koji se koriste za zagrijavanje
prostora stambenih objekata na području Grada Ludbrega.
19
22,45%
Prirodni plin
77,55%
Ogrjevno drvo
Slika 13 – Struktura potrošnje energenata koji se koriste za zagrijavanje stambenih
objekata
Ukupna struktura energetske potrošnje opisuje ukupnu i specifičnu potrošnju električne
energije te strukturu ukupne i specifične potrošnje toplinske energije u kategoriji stambenih
objekata s ciljem kasnijeg izračuna ukupnih emisija CO2.
Slika 14 prikazuje specifičnu potrošnju električne i toplinske energije.
180
160
170,56
140
kWh/m2
120
100
80
Toplinska energija
60
40
20
37,77
0
Slika 14 – Specifična potrošnja električne i toplinske energije objekata stambenog
sektora
Slika 15 prikazuje strukturu ukupne energetske potrošnje, odnosno udjele električne i toplinske
energije u ukupnoj potrošnji energije stambenih objekata.
20
18,13%
Toplinska energija
81,87%
Slika 15 – Struktura ukupne energetske potrošnje objekata u stambenom sektoru
Stambeni objekti na području Grada Ludbrega ukupno troše 48.054,12 MWhtopl toplinske
energije i 10.641,38 MWhel električne energije. Udio električne energije u ukupnoj potrošnji
iznosi 18,13 %.
3.4 Analiza ukupne energetske potrošnje u sektoru
zgradarstva
Prema rezultatima provedene analize, najviše energije (električne i toplinske) troši stambeni
sektor (58.695,49nMWh), zatim sektor komercijalnih i uslužnih djelatnosti (45.706,41 MWh) te
podsektor zgrade u vlasništvu Grada (1.171,46 MWh).
Tablica 18 prikazuje ukupnu potrošnju električne energije sektora zgradarstva i udjele
podsektora u ukupnoj potrošnji.
Tablica 18 – Ukupna potrošnja električne energije u sektoru zgradarstva
Zgradarstvo
[MWh]
Zgrade Gradske uprave i gradskih
ustanova/poduzeća
175,95
Zgrade komercijalnog i uslužnog
sektora
20.958,18
Stambeni objekti
10.641,38
Ukupno
31.775,51
Slika 16 prikazuje udjele podsektora u ukupnoj potrošnji električne energije.
21
0,55%
Zgrade Gradske uprave i
gradskih
ustanova/poduzeća
uslužnog sektora
33,49%
65,96%
Stambeni objekti
Slika 16 – Udjeli podsektora u ukupnoj potrošnji električne energije
Tablica 19 prikazuje ukupnu potrošnju toplinske energije sektora zgradarstva prema
energentima i podsektorima.
Tablica 19 – Ukupna potrošnja toplinske energije u sektoru zgradarstva
Prirodni plin
Ogrjevno
Ukupno
Zgradarstvo
[MWh]
drvo [MWh]
[MWh]
ustanova/poduzeća
995,51
0,00
995,51
sektora
24.748,23
0,00
24.748,23
Stambeni objekti
37.266,09
10.788,03
48.054,12
63.009,83
10.788,03
73.797,85
Ukupno
Slika 17 prikazuju udjele podsektora u ukupnoj potrošnji toplinske energije, dok Slika 18
prikazuje udjele energenata u ukupnoj potrošnji toplinske energije u sektoru zgradarstva.
1,35%
33,54%
65,12%
gradskih
ustanova/poduzeća
uslužnog sektora
Stambeni objekti
Slika 17 – Udjeli podsektora u ukupnoj potrošnji toplinske energije
22
14,62%
Prirodni plin
Ogrjevno drvo
85,38%
Slika 18 – Udjeli energenata u ukupnoj potrošnji toplinske energije
Tablica 20 prikazuje ukupnu potrošnju električne i toplinske energije po podsektorima i
energentima u sektoru zgradarstva.
Slika 19 prikazuje ukupnu potrošnju električne i toplinske energije po podsektorima u sektoru
zgardarstva.
Tablica 20 – Ukupna energetska potrošnja u sektoru zgradarstva
Potrošnja energije [MWh]
Zgradarstvo
Električna
energija
Prirodni plin
Ogrjevno
drvo
Ukupno
175,95
995,51
0,00
1.171,46
Zgrade komercijalnog
i uslužnog sektora
20.958,18
24.748,23
0,00
45.706,41
Stambeni objekti
10.641,38
37.266,09
10.788,03
58.695,49
31.775,51
63.009,83
10.788,03
105.573,36
Zgrade Gradske
uprave i gradskih
ustanova/poduzeća
Ukupno
23
60.000
48.054,12
50.000
MWh
40.000
24.748,23
30.000
20.000
10.000
0
Toplinska energija
20.958,18
175,95 995,51
Zgrade Gradske
uprave i gradskih
ustanova/poduzeća
10.641,38
Zgrade
komercijalnog i
uslužnog sektora
Stambeni objekti
Slika 19 – Ukupna energetska potrošnja u sektoru zgradarstva prema podsektorima
kWh/m2
Slika 20 prikazuje ukupnu specifičnu potrošnju električne i toplinske energije u sektoru
zgradarstva.
200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
176,5
170,6
117,8
20,8
53,0
Zgrade Gradske
Zgrade komercijalnog
uprave i gradskih
i uslužnog sektora
ustanova/poduzeća
Toplinska energija
37,8
Stambeni objekti
Slika 20 – Specifična potrošnja električne i toplinske energije u sektoru zgradarstva
prema podsektorima
24
4 Analiza energetske potrošnje u sektoru javne
rasvjete
U sektoru javne rasvjete temeljem prikupljenih podataka za refererentnu 2011. godinu izvedena
je:


analiza strukture rasvjetnih tijela prema vrsti i broju,
analiza potrošnje električne energije.
Podatci o strukturi rasvjetnih tijela i energetskoj potrošnji Grada Ludbrega dobiveni su od Grada
Ludbrega te HEP ODS Elektra Koprivnica.
4.1 Analiza strukture rasvjetnih tijela
Tablica 21 i Slika 21 prikazuju strukturu rasvjetnih tijela prema vrsti i broju na području grada
Ludbrega.
Tablica 21 – Struktura rasvjetnih tijela na području grada Ludbrega
Broj izvora svjetlosti
Tip izvora svjetlosti
2011.
2012.
2013.
VTNa
345
384
392
VTF
907
852
829
LED
82
88
112
Metalhalogena
0
1
1
1.334
1.325
1.334
broj
Ukupno
1.000
900
800
700
600
500
400
300
200
100
0
907
852
829
VTNa
VTF
345
82 0
2011.
LED
392
384
88 1
2012.
Metalhalogena
112 1
2013.
Slika 21 – Struktura rasvjetnih tijela na područuju grada Ludbrega
Na području grada Ludbrega 2011. godine je instalirano 1.334 izvora svjetlosti. Najveći udio čine
VTF ( 67,99 % ) nakon čega slijedi VTNa ( 25,86 % ) te LED ( 6,15 % ), Slika 22.
25
6,15%
25,86%
VTNa
VTF
LED
67,99%
Slika 22 – Udio instaliranih tijela prema vrsti i broju
4.2 Analiza potrošnje električne energije
Potrošnja električne energije javne rasvjete grada Ludbrega 2011. godine je iznosi 605,29 MWh.
Tablica 22 i Slika 23 prikazuju kretanje potrošnje električne energije u periodu od 2009. do
2013. godine.
Tablica 22 – Potrošnja električne energije u sektoru javne rasvjete grada Ludbrega
Javna rasvjeta
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
Potrošnja
[MWh]
592,21
600,48
605,29
591,65
548,88
610
600,48
600
MWh
590
605,29
592,21
591,65
580
570
560
550
548,88
540
530
520
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
Slika 23 – Potrošnja električne energije u sektoru javne rasvjete grada Ludbrega
26
5 Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa
Sektor Grada Ludbrega u ovoj je analizi podijeljen u tri podsektora na kojima je izvedena
energetska analiza:



vozila Gradske uprave i Gradskih ustanova/poduzeća;
javni prijevoz;
gradski cestovni promet.
Podaci o broju registriranih vozila na području Grada Ludbrega po kategorijama dostavljeni su
od strane MUP-a – Policijske uprave Varaždinske. Prikupljeni su podaci za razdoblje od 2009. do
2013. godine te su razvrstani prema sljedećoj kategorizaciji vozila:
 mopedi;
 radni strojevi;


motocikli;
osobni automobili;


traktori;
priključna vozila;



autobusi;
teretna i radna vozila;
kombinirani automobili;


laki četverocikli;
četverocikli.
Za model analize energetske potrošnje korištena je sljedeća klasifikacija vozila:

osobna vozila = osobni automobili;

kombinirana vozila = kombinirani automobili;

teretna i radna vozila = autobusi + teretna i radna vozila;

motocikli i mopedi = mopedi + motocikli + laki četverocikli + četverocikli.
Na temelju prikupljenih podataka za svaki podsektor prometa Grada Ludbrega izvedene su
sljedeće analize:

klasifikacija prema vrsti vozila;

klasifikacija prema pogonskom gorivu;

klasifikacija prema potrošnji.
Prema pogonskom gorivu klasifikacija prometa svedena je na:

dizel;

motorni benzin.
5.1 Vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća
Vozila u vlasništvu Gradske uprave i Gradskih ustanova/poduzeća podijeljena su u tri skupine:

osobna vozila;


motocikli i mopedi.
27
5.1.1 Analiza prema vrsti vozila
Ukupan broj vozila u vlasništvu Gradske uprave i Gradskih ustanova/poduzeća u 2013. godini2
iznosi 13, od čega je 11 teretnih i radnih vozila te po 1 vozilo iz kategorije osobnih vozila i
kategorije mopeda i motocikala.
Slika 24 prikazuje strukturu vozila u vlasništvu Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća.
7,69% 7,69%
Osobna vozila
Teretna i radna vozila
Mopedi i motocikli
84,62%
Slika 24 – Struktura vozila u vlasništvu Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća
5.1.2 Analiza prema pogonskom gorivu
Prema pogonskom gorivu vozila su podijeljena na benzin i dizel. Prema prikupljenim podacima
njih 11 koristi dizel i 2 benzin.
Tablica 23 prikazuje strukturu vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća prema
pogonskom gorivu.
Tablica 23 – Struktura vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća prema
pogonskom gorivu
Kategorija vozila
Osobna vozila
Mopedi i motocikli
Ukupno
Broj vozila
Dizel
Motorni benzin
1
11
1
13
1
10
0
11
0
1
1
2
Dizel kao pogonsko gorivo ukupno koristi 84,62 % vozila Gradske uprave i Gradskih
ustanova/poduzeća, u najvećoj mjeri teretnih i radnih vozila (90 %). Motorni benzin se koristi
samo u 1 osobnom vozilu te u 1 teretnom i radnom vozilu.
Slika 25 prikazuje strukturu vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća prema
pogonskom gorivu.
2
Podaci nisu bili dostupni za referentu 2011. godinu., ali je procijenjeno da nema značajnih razlika u podacima za 2011. i
2013.godinu
28
15,38%
Dizel
Motorni benzin
84,62%
Slika 25 – Struktura vozila u vlasništvu Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća
prema pogonskom gorivu
5.1.3 Analiza potrošnje goriva
U vlasništvu Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća je 2013. godine bilo 13 vozila, no
podaci o potrošnji goriva su dostupni za 6 vozila kategorije teretna i radna vozila. Na temelju
dostupnih podataka napravljena je analiza potrošnje pogonskog goriva prikazana u Tablica 24.
Tablica 24 – Potrošnja pogonskog goriva u vlasništvu Gradske uprave i gradskih
ustanova/poduzeća
Potrošnja goriva
Kategorija vozila
Broj vozila
Dizel [l]
Dizel [MWh]
6
15.333,32
153,33
5.2 Javni prijevoz
Na području Grada Ludbrega organizirani javni prijevoz odvija se putem autobusnog prijevoza.
5.2.1 Analiza potrošnje pogonskog goriva autobusnog prijevoza
Podaci o potrošnji pogonskog goriva u autobusnom prijevozu procijenjeni su na temelju voznog
reda iz 2014. godine Autobusnog kolodvora Ludbreg s obzirom podaci za referentu 2011. godinu
nisu dostupni. Prema iskustvenim vrijednostima procijenjeno je da nema značajnih razlika
između dvije spomenute godine.
Tablica 25 prikazuje potrošnju autobusnog prijevoza, odnosno ukupnu potrošnju javnog
prijevoza na području Grada Ludbrega.
Tablica 25 – Energetska potrošnja autobusnog prijevoza na području Grada Ludbrega
Potrošnja goriva
Autobusni prijevoz
Dizel [l]
Dizel [MWh]
35.686,14
356,86
29
5.3 Gradski cestovni promet
U 2011. godini broj registriranih vozila u Gradu Ludbregu iznosio je 3.935. Slika 26 prikazuje
trend kretanja ukupnog broja registriranih vozila za razdoblje 2009. – 2013.
4.150
4.096
4.100
4.050
4.000
3.950
3.937
3.935
3.929
2011.
2012.
3.898
3.900
3.850
3.800
3.750
2009.
2010.
2013.
Slika 26 – Broj registriranih vozila na području Grada Ludbrega 2009. – 2013.
5.3.1 Analiza prema vrsti vozila
Za gradski cestovni prijevoz Grada Ludbrega korištena je sljedeća podjela vozila prema vrsti:

osobna vozila;

kombinirana vozila;


motocikli i mopedi.
Od ukupno 3.935 registriranih vozila, 2.778 čine osobna vozila, 272 kombinirana vozila, 504
teretna i radna vozila i 381 motocikli i mopedi.
Slika 27 prikazuje strukturu vozila gradskog cestovnog prometa Grada Ludbrega.
9,68%
Osobna vozila
12,81%
Kombinirana vozila
6,91%
70,60%
Motocikli i mopedi
Slika 27 – Struktura vozila gradskog cestovnog prometa Grada Ludbrega
30
5.3.2 Analiza prema pogonskom gorivu
Prema pogonskom gorivu vozila su podijeljena na benzin i dizel. Udio vozila prema vrsti goriva
utvrđen je temeljem strukture iz statističke baze Eurostat i primjenom modela COPERT IV
razvijenog od strane Europske agencije za okoliš (engl. European Enviroment Agency). Tablica
26 prikazuje strukturu vozila prema pogonskom gorivu.
Tablica 26 – Struktura vozila gradskog cestovnog prometa prema pogonskom gorivu
Broj vozila prema korištenom gorivu
Kategorija vozila
Osobna vozila
Kombinirana vozila
Motocikli i mopedi
Ukupno
Dizel
Motorni benzin
Ukupno
700
236
504
0
2.078
36
0
381
2.778
272
504
381
1.440
2.495
3.935
Motorni benzin kao pogonsko gorivo ukupno koristi 63,41 % vozila gradskog cestovnog
prometa, u najvećoj mjeri osobnih vozila (83,29 %). 46,28 % čini dizel koji se koristi u kategoriji
osobna vozila (48,61 %), kombinirana vozila (16,39 %) i teretna i radna vozila (35,00 %).
Motocikli i mopedi kao pogonsko gorivo koriste motorni benzin. Slika 28 prikazuje strukturu
vozila gradskog cestovnog prometa prema pogonskom gorivu.
36,59%
63,41%
Dizel
Motorni benzin
Slika 28 – Struktura vozila gradskog i cestovnog prometa prema pogonskom gorivu
5.3.3 Analiza potrošnje goriva
Na temelju strukture vozila prema pogonskom gorivu te na temelju pretpostavki o aktivnosti
pojedinih vozila na prometnicama Grada Ludbrega (prema modelu COPERT IV razvijenom od
strane Europske agencije za okoliš - EEA) izračunata je potrošnja goriva za 2011.godinu u
sektoru gradskog cestovnog prometa.
Tablica 27 prikazuje potrošnju goriva prema utvrđenoj strukturi vozila.
31
Tablica 27 – Struktura potrošnje pogonskog goriva prema kategoriji vozila
Kategorija vozila
Dizel [l]
Motorni
benzin [l]
Dizel
[MWh]
Motorni
benzin
[MWh]
Ukupno
[MWh]
Osobna vozila
Kombinirana
vozila
Teretna i radna
vozila
Motocikli i mopedi
390.014,98
911.323,56
3.900,15
8.384,18
12.284,33
234.108,61
47.695,13
2.341,09
438,80
2.779,88
973.820,22
0,00
9.738,20
0,00
9.738,20
0,00
20.652,17
0,00
190,00
190,00
Ukupno
1.597.943,82
979.670,86
15.979,44
9.012,97
24.992,41
Slika 29 prikazuje strukturu potrošnje pogonskog goriva prema vrsti vozila iz koje se vidi da
dizel čini 63,94 % utrošenog goriva u gradskom cestovnom prometu, dok motorni benzin čini
36,06 %.
Slika 30 prikazuje strukturu potrošnje pogonskog goriva prema kategoriji vozila.
36,06%
Dizel
63,94%
Motorni benzin
Slika 29 – Struktura potrošnje pogonskog goriva vozila gradskog cestovnog prometa
0,76%
Osobna vozila
38,96%
49,15%
Kombinirana vozila
Motocikli i mopedi
11,12%
Slika 30 – Struktura potrošnje pogonskog goriva vozila gradskog cestovnog prometa
prema kategoriji vozila
32
5.4 Analiza ukupne energetske potrošnje u sektoru
prometa
Tablica 28 i Slika 31 prikazuje ukupnu potrošnju goriva u sektoru prometa prema podsektorima
i pogonskom gorivu.
Tablica 28 – Ukupna energetska potrošnja u sektoru prometa
Promet
Dizel
Motorni benzin
Ukupno
Vozila Gradske uprave i
Gradskih ustanova/poduzeća
153,33
0,00
153,33
Javni prijevoz
356,86
0,00
356,86
15.979,44
9.012,97
24.992,41
16.489,63
9.012,97
25.502,60
Gradski cestovni promet
MWh
Ukupno
18.000
16.000
14.000
12.000
10.000
8.000
6.000
4.000
2.000
0
15.979,44
9.012,97
Dizel
Motorni benzin
153,33 0,00
356,86 0,00
Vozila Gradske uprave
i Gradskih
ustanova/poduzeća
Javni prijevoz
Gradski cestovni
promet
Slika 31 – Ukupna energetska potrošnja u sektoru prometa
33
6 Analiza ukupne energetske potrošnje Grada
Ludbrega
Tablica 29 prikazuju ukupnu potrošnju energije Grada Ludbrega prema podsektorima
uključenima u sektore zgradarstva, javne rasvjete i prometa. Ukupna potrošnja energije u
referentnoj godini iznose 131.681,47 MWh. Slika 32 prikazuje ukupnu potrošnju energije prema
sektorima Grada Ludbrega, dok Slika 33 prikazuje udjele sektora u ukupnoj potrošnji energije.
Tablica 29 – Ukupna energetska potrošnja Grada Ludbrega
Sektor
Električna
energija
Fosilna goriva
Ogrjevno
drvo
Ukupno
0,00
0,00
1.171,46
0,00
0,00
0,00
45.706,42
37.266,09
63.009,83
0,00
0,00
0,00
0,00
10.788,03
10.788,03
58.695,49
105.573,37
0,00
0,00
153,33
0,00
0,00
153,33
0,00
0,00
356,86
0,00
0,00
356,86
0,00
0,00
15.979,44
9.012,97
0,00
24.992,41
Prirodni
plin
Dizel
Motorni
benzin
175,95
995,51
0,00
20.958,18
24.748,24
10.641,38
31.775,51
Zgradarstvo
Zgrade Gradske
uprave i gradskih
ustanova/poduzeća
Zgrade
komercijalnog i
uslužnog sektora
Stambeni objekti
Ukupno po sektoru
Promet
Vozila Gradske
uprave i Gradskih
ustanova/poduzeća
Javni prijevoz
Gradski /cestovni
prijevoz
Ukupno po sektoru
Javna rasvjeta
Ukupno po sektoru
0,00
0,00
16.489,63
9.012,97
0,00
25.502,60
605,29
0,00
0,00
0,00
0,00
605,29
Ukupna potrošnja
32.380,80
63.009,83
16.489,63
9.012,97
10.788,03 131.681,27
34
120.000
100.000
105.573,37
MWh
80.000
60.000
40.000
20.000
25.502,60
0
Zgradarstvo
Promet
605,29
Javna rasvjeta
Slika 32 – Ukupna potrošnja energije u Gradu Ludbregu prema sektorima
0,46%
19,37%
Zgradarstvo
Promet
80,17%
Javna rasvjeta
Slika 33 – Struktura ukupne potrošnje energije u Gradu Ludbregu
35
7 Referentni inventar emisija CO2
Referentni inventar emisija CO2 Grada Ludbrega (u daljnjem tekstu: inventar) izrađen je u
skladu s priručnikom „Kako izraditi akcijski plan energetski održivog razvitka (SEAP)“ izdan od
strane Ureda Sporazuma gradonačelnika pri Europskoj komisiji.
Prema prethodno izrađenoj analizi potrošnje izvršen je izračun emisija. Potrošnja energije
klasificirana je prema korištenim energentima određenog podsektora, kao što su električna
energija, prirodni plin, ogrjevno drvo, dizel, benzin te su u skladu potrošnje tih energenata
korišteni odgovarajući emisijski faktori.
Emisijski faktori (Tablica 30) vezani uz potrošnju toplinske energije preuzeti su iz SEAP
priručnika, osim za električnu energiju za koju su vrijednosti preuzete iz hrvatskih emisijskih
faktora.
Tablica 30 – Emisijski faktori prema vrsti goriva
kg (CO2)/kWh
tona (CO2)/TJ
0,376
69,3
Prirodni plin
0,202
56,1
Benzin
0,249
69,3
Dizel
0,267
74,1
0
0
Ogrjevno drvo
7.1 Sektor zgradarstva
Inventar je u sklopu sektora zgradarstva podijeljen na tri podsektora:



zgrade Gradske uprave i ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili
suvlasnik;
stambeni objekti.
7.1.1 Zgrade Gradske uprave i zgrade ustanova/poduzeća kojima je
Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik
U sklopu podsektora zgrada Gradske uprave i zgrade ustanova/poduzeća kojima je Grad
Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik izvršena je analiza emisija sljedećih objekata:




dječji vrtići;
obrazovne ustanove;
sportski objekti;
Gradska Uprava i javne službe.
Dječji vrtići i obrazovna ustanova spojeni su u grupu odgojno-obrazovne ustanove.
Tablica 31 i Slika 34 prikazuje emisije CO2 po kategorijama objekata zgrada Gradske uprave i
zgrada ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik.
36
Tablica 31 – Emisije CO2 podsektora zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća
gradskih ustanova/poduzeća
Emisije CO2 [t]
Prirodni plin
Ukupno
Odgojno-obrazovne
ustanove
16,94
63,15
80,09
Sportski objekti
33,71
87,77
121,48
Gradska uprava i javne
službe
15,51
50,17
65,67
66,16
201,09
267,25
t(CO2)
Ukupno
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
87,77
63,15
50,17
Prirodni plin
33,71
16,94
Odgojno - obrazovne
ustanove
15,51
Sportski objekti
Gradska uprava i
javne
službe
Slika 34 – Emisije CO2 podsektora zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća
Emisije CO2 nastale sagorijevanjem goriva korištenih u zgradama Gradske uprave i zgradama
ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik u referentnoj 2011.
godini iznose 267,25 t.
Slika 35 prikazuje raspodjelu emisija CO2 podsektora zgrada Gradske uprave i zgrada
ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik prema grupama
objekata, dok Slika 36 prikazuje raspodjelu emisija CO2 prema energentima.
37
24,57%
Odgojno - obrazovne
ustanove
29,97%
Sportski objekti
Gradska uprava i javne
službe
45,46%
Slika 35 – Udjeli grupa objekata u ukupnim emisijama CO2 zgrada Gradske uprave i
zgrada ustanova /poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik
24,76%
Prirodni plin
75,24%
Slika 36 – Udjeli korištenih energenata u ukupnoj emisiji CO2 zgrada Gradske uprave i
zgrada ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik
7.1.2 Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora
Prema prethodno izrađenoj analizi energetske potrošnje izvršen je izračun emisija. Potrošnja
toplinske energije ovisi samo o prirodnom plinu te je u skladu s potrošnjom korišten
odgovarajući emisijski faktor.
Ukupne emisije zgrada komercijalnog i uslužnog sektora iznose u 2011. godini 12.879,42 t CO2.
Tablica 32 prikazuje emisije CO2 podsektora zgrada komercijalnog i uslužnog sektora.
Tablica 32 – Emisije CO2 podsektora zgrada komercijalnog i uslužnog sektora
Emisije CO2 [t(CO2)]
Komercijalni i uslužni sektor
Električna energija Prirodni plin Ukupno
Ukupno
7.880,28
4.999,14
12.879,42
Slika 37 prikazuje emisije CO2 prema energentima. Slika 38 prikazuje udjele energenata u
ukupnim emisijama CO2 podsektora zgrada komercijalnog i uslužnog sektora.
38
9.000
8.000
7.000
7.880,28
t(CO2)
6.000
5.000
4.999,14
4.000
Prirodni plin
3.000
2.000
1.000
0
Slika 37 – Emisije CO2 podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti Grada Ludbrega
38,81%
61,19%
Prirodni plin
Slika 38 – Udjeli emisija energenata u ukupnim emisijama CO2 podsektora komercijalnog
i uslužnog sektora
7.1.3 Stambeni objekti
Emisije CO2 stambenih objekata izračunate su iz potrošnje električne i toplinske energije,
odnosno prirodnog plina.
Ukupne emisije CO2 stambenih objekata u referentnoj 2011. godini iznose 11.528,91 t CO2.
Tablica 33 prikazuje emisije CO2 iz toplinske i električne energije korištene u stambenim
objektima Grada Ludbrega.
Tablica 33 – Emisije CO2 podsektora stambenih objekata
Emisije CO2
Stambeni objekti
Električna energija Prirodni plin Ukupno
Ukupno
4.001,16
7.527,75
11.528,91
Slika 39 prikazuje ukupne emisije CO2 prema korištenim energentima, a Slika 40 prikazuje
udjele izvora energije u ukupnoj emisiji CO2 podsektora stambenih objekata.
39
8.000
7.000
7.527,75
t(CO2)
6.000
5.000
4.000
3.000
Prirodni plin
4.001,16
2.000
1.000
0
Slika 39 – Emisije CO2 podsektora stambenih objekata prema korištenom energentu
34,71%
Prirodni plin
65,29%
Slika 40 – Udjeli korištenih energenata u ukupnim emisijama CO2 stambenih objekata
7.1.4 Ukupne emisije CO2 u sektoru zgradarstva
Tablica 34 i Slika 41 prikazuju ukupne emisije CO2 prema izvorima električne i toplinske
energije (prirodni plin) i podsektorima u sektoru zgradarstva.
Ukupne emisije CO2 u sektoru zgradarstva iznose 24.675,58 t.
Tablica 34 – Ukupne emisije CO2 u sektoru zgradarstva
Emisije CO2 [t]
Zgradarstvo
Električna
Prirodni
energija
plin
66,16
201,09
ustanova/poduzeća
Ukupno
267,25
Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora
7.880,28
4.999,14
12.879,42
Stambeni objekti
4.001,16
7.527,75
11.528,91
11.947,59
12.727,98
24.675,58
Ukupno
40
Na temelju izračuna vidljivo je da većina emisija CO2 dolazi iz sektora stambenih objekata i
sektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti. Slika 42 prikazuje udjele podsektora u ukupnim
emisijama CO2 sektora zgradarstva.
14.000
12.000
12.879,42
11.528,91
t(CO2)
10.000
8.000
6.000
4.000
2.000
0
267,25
uslužnog sektora
Stambeni objekti
Slika 41 – Ukupne emisije CO2 u sektoru zgradarstva prema podsektorima
1,08%
46,72%
52,20%
gradskih
ustanova/poduzeća
uslužnog sektora
Stambeni objekti
Slika 42 – Udjeli podsektora u ukupnim emisijama CO2 sektora zgradarstva
Slika 43 prikazuje udjele emisija korištenih energenta u ukupnim emisijama CO2 sektora
zgradarstva.
48,42%
51,58%
Prirodni plin
Slika 43 – Udjeli korištenih energenata u ukupnim emisijama CO2 sektora zgradarstva
41
7.2 Sektor javne rasvjete
Emisija CO2 sektora javne rasvjete na području Grada Ludbrega proizlazi iz potrošnje električne
energije. Tablica 35 prikazuje emisiju CO2 u sektoru javne rasvjete.
Tablica 35 – Emisije CO2 sektora javne rasvjete Grada Ludbrega
Emisije CO2 [t]
Javna rasvjeta
Ukupno
227,59
Ukupne emisije CO2 u sektoru javne rasvjete za 2011. godinu iznose 227,59 tona.
7.3 Sektor prometa
Referentni inventar emisija CO2 iz sektora prometa Grada Ludbrega podijeljen je kao i u
energetskoj analizi na tri podsektora:



vozila Gradske uprave i Gradskih ustanova/poduzeća;
javni prijevoz;
gradski cestovni promet.
7.3.1 Vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća
Na temelju analize potrošnje energije u podsektoru vozila Gradske uprave i Gradskih
ustanova/poduzeća i definiranim emisijskim faktorima izračunate se emisije. Tablica 36
prikazuje emisije CO2 podsektora vozila Gradske uprave i Gradskih ustanova/poduzeća.3
Tablica 36 – Emisije CO2 vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća
Emisije CO2 [t]
gradskih
ustanova/poduzeća
Dizel
Ukupno
40,94
Ukupne emisije CO2 podesektora vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća iznose za
referentnu 2011. godinu iznose 40,94 t.
7.3.2 Javni prijevoz
Prema analizi potrošnje pogonskog goriva javnog prijevoza Grada Ludbrega, ukupne emisije CO2
se sastoje od emisija nastalih sagorijevanjem dizelskog goriva u autobusnom prijevozu . Tablica
37 prikazuje emisije javnog prijevoza Grada Ludbrega.
3
Emisije CO2 izračunate su samo za kategoriju teretnih i radnih vozila s pogonskim gorivom dizel s obzirom da su podaci o potrošnji
vozila ostalih kategorija bili nedostupni
42
Tablica 37 – Emisije CO2 javnog prijevoza na području Grada Ludbrega
Emisije CO2 [t]
Javni prijevoz
Dizel
Autobusni prijevoz
95,28
Ukupne emisije CO2 sektora javnog prijevoza Grada Ludbrega iznose 95,28 tona.
7.3.3 Gradski cestovni promet
Prema količini utrošene energije u podsektoru gradskog cestovnog prometa i na temelju
emisijskih faktora izvršena je analiza emisija CO2. Tablica 38 i Slika 44 prikazuje strukturu
emisija CO2 prema vrsti vozila i gorivu.
Tablica 38 – Struktura emisija CO2 podsektora gradskog cestovnog prometa
Osobna vozila
Kombinirana vozila
Motocikli i mopedi
Ukupno
Emisije CO2 [t]
Dizel
Motorni benzin
Ukupno
1.041,34
625,07
2.600,10
0,00
2.087,66
109,26
0,00
47,31
3.129,00
734,33
2.600,10
47,31
4.266,51
2.244,23
6.510,74
3.500
3.000
3.129,00
t(CO2)
2.500
2.600,10
2.000
1.500
1.000
500
734,33
0
Osobna vozila
47,31
Kombinirana vozila Teretna i radna vozila Motocikli i mopedi
Slika 44 – Emisije CO2 podsektora gradskog cestovnog prometa prema vrsti vozila
Ukupne emisije CO2 podsektora gradskog cestovnog prometa iznose 6.510,74 t.
Slika 45 prikazuje strukturu emisija CO2 prema vrsti goriva.
43
34,5%
Dizel
Motorni benzin
65,5%
Slika 45 – Struktura emisija CO2 podsektora gradskog cestovnog prometa prema vrsti
goriva
7.3.4 Ukupne emisije CO2 u sektoru prometa
Na temelju ukupne potrošnje energije u sektoru prometa izvršen je izračun emisija CO2.
Tablica 39 prikazuje ukupne emisije CO2 sektora prometa Grada Ludbrega prema podsektorima i
gorivima.
Tablica 39 – Ukupne emisije CO2 sektora prometa Grada Ludbrega
Emisije CO2 [t]
Promet
Dizel
Motorni benzin
Ukupno
Vozila Gradske uprave i gradskih
ustanova / poduzeća
40,94
0,00
40,94
Javni prijevoz
95,28
0,00
95,28
4.266,51
2.244,23
6.510,74
4.402,73
2.244,23
6.646,96
Ukupno
t(CO2)
Ukupna količina emitiranog CO2 na području Ludbrega iz sektora prometa iznosi 6.646,96 tona.
Slika 46 prikazuje ukupne emisije prema podsektorima, a Slika 47 prikazuje strukturu emisija
CO2 prema vrsti goriva.
4.500
4.000
3.500
3.000
2.500
2.000
1.500
1.000
500
0
4.266,51
2.244,23
Dizel
Motorni benzin
40,94 0,00
95,28 0,00
Vozila Gradske uprave
i gradskih ustanova /
poduzeća
Javni prijevoz
Gradski cestovni
promet
Slika 46 – Ukupne emisije CO2 sektora prometa prema podsektorima
44
33,76%
Dizel
Motorni benzin
66,24%
Slika 47 – Struktura emisija CO2 sektora prometa prema vrsti goriva
7.4 Ukupne emisije CO2 na području Grada Ludbrega
Tablica 40 prikazuje ukupne emisije CO2 na području Grada Ludbrega, što obuhvaća izravne
emisije nastale sagorijevanjem goriva i neizravne iz potrošnje električne i toplinske energije.
Tablica 40 – Ukupne emisije CO2 na području Grada Ludbrega
Emisije CO2 [t(CO2)]
Sektor
Zgradarstvo
Zgrade Gradske uprave
i gradskih
ustanova/poduzeća
uslužnog sektora
Stambeni objekti
Ukupno po sektoru
Promet
Gradskih
ustanova/poduzeća
Javni prijevoz
Gradski /cestovni
prijevoz
Ukupno po sektoru
Javna rasvjeta
Ukupno po sektoru
Ukupno emisije CO2
Električna
energija
Fosilna goriva
Ukupno
Prirodni
plin
Dizel
Benzin
66,16
201,09
0,00
0,00
267,25
7.880,28
4.999,14
0,00
0,00
12.879,42
4.001,16
11.947,59
7.527,75
12.727,98
0,00
0,00
0,00
0,00
11.528,91
24.675,58
0,00
0,00
40,94
0,00
40,94
0,00
0,00
95,28
0,00
95,28
0,00
0,00
4.266,51
2.244,23
6.510,74
0,00
0,00
4.402,73
2.244,23
6.646,96
227,59
0,00
0,00
0,00
227,59
12.175,18
12.727,98
4.402,73 2.244,23
31.550,13
Ukupne emisije CO2 Grada Ludbrega iznose 31.550,13 t.
45
Slika 48 prikazuje ukupne emisije CO2 prema sektorima, a Slika 49 udjele sektora zgradarstva,
javne rasvjete i prometa u ukupnim emisijama CO2 Grada Ludbrega.
30.000
25.000
t(CO2)
20.000
24.675,58
15.000
10.000
5.000
6.646,96
227,59
0
Zgradarstvo
Promet
Javna rasvjeta
Slika 48 – Ukupne emisije CO2 Grada Ludbrega prema sektorima
0,72%
21,07%
Zgradarstvo
Promet
78,21%
Javna rasvjeta
Slika 49 – Struktura ukupnih emisija CO2 na području Grada Ludbrega
46
8 Akcijski plan
Akcijski plan predstavlja niz mjera (aktivnosti, programa ili projekata) koje imaju za cilj smanjiti
emisije CO2 za najmanje 20 % do 2020. godine. Svaka mjera prikazana je u tablici sa sljedećim
parametrima:










naziv mjere;
sektor kojem mjera pripada;
opis mjere;
očekivane energetske uštede;
procjena ukupnih investicijskih troškova potrebnih za provedbu mjere;
očekivano smanjenje emisija CO2;
procjena ukupnih investicijskih troškova po ušteđenoj toni CO2;
smanjenje emisija CO2 u ukupnoj količini;
period provedbe mjere;
mogući izvori financiranja.
Provedbom svih mjera u predviđenom opsegu navedenih u nastavku ovog poglavlja, Grad
Ludbreg može smanjiti emisije CO2 za 27,41 % što je dovoljno za dostizanje zadanih ciljeva i
omogućuje Gradu Ludbregu određivanje prioriteta prilikom provedbe programa odnosno mjera.
Ukupne uštede koje je moguće ostvariti provedbom svih definiranih mjera u sektoru
zgradarstva iznose 20,25 %, u sektoru javne rasvjete 0,26 %, dok se u sektoru prometa
mogu ostvariti uštede od 6,90 %.
Budući da predviđeni ukupni troškovi za provedbu mjera nadilaze financijske mogućnosti Grada
Ludbrega, dio sredstava bit će potrebno osigurati iz mogućih izvora financiranja koji su navedeni
u okviru svake mjere. Predviđeni globalni rast cijena energenata i električne energije dodatno će
potaknuti građane da investiraju u povećanje energetske učinkovitosti objekata i smanjenje
potrošnje energije u prometu.
Mjere za smanjenje emisija CO2 podijeljene su u tri sektora:



sektor zgradarstva;
sektor javne rasvjete;
sektor prometa.
Važno je napomenuti da su za neke mjere korištene procjene utemeljene na procjenama sličnih
ili istih mjera u drugim državama odnosno gradovima, a neke od mjera rezultat su zakonskih
obveza propisanih na razini EU ili Hrvatske.
Tablica 41 daje sumarni prikaz mjera za smanjenje emisija CO2 prema podsektorima, a same
mjere detaljnije su razrađene u poglavljima 8.1, 8.2 i 8.3.
47
Zgradarstvo
Sektor
Podsektor
Naziv mjere
osnivač, vlasnik ili suvlasnik
Tablica 41 – Sumarni prikaz mjera prema podsektorima
Obrazovanje i promocija energetske
učinkovitosti djelatnika/korisnika zgrada
u vlasništvu Grada
Sustavno gospodarenje energijom u
javnom sektoru
Ugradnja fotonaponskih sustava na
krovove zgrada u vlasništvu Grada
Ugradnja toplinskih solarnih sustava za
pripremu PTV/dopunu grijanju na zgrade
u vlasništvu Grada
Rekonstrukcija vanjske ovojnice i sanacija
podova i stropova prema negrijanom
prostoru na zgradama u vlasništvu Grada
Ugradnja energetski učinkovitijeg sustava
unutarnje rasvjete u zgrade u vlasništvu
Grada
Ugradnja energetski učinkovitije stolarije
na zgradama u vlasništvu Grada
Postavljanje termometara u grijanim
prostorijama zgrada u vlasništvu Grada
Ugradnja programabilnih termostatskih
ventila na radijatore u objektima u
vlasništvu grada
Kupovina novih električnih uređaja u
skladu s kriterijima Zelene javne nabave
Ukupno
Procjene do 2020.
Proizvodnja iz
obnovljivih
izvora energija
[MWh]
Vrijeme
provedbe
Troškovi
provedbe [kn]
Uštede
energije
[MWh]
2015.-2020.
150.000,00
90,20
–
20,06
2015.-2020.
100.000,00
58,58
–
13,36
2017.-2020.
1.143.000,00
–
44,83
35,53
2015.-2020.
1.187.000,00
–
58,74
9,06
2015.-2020.
685.000,00
31,60
–
11,87
2015.-2020.
100.000,00
65,67
–
11,88
2015.-2020.
821.000,00
57,33
–
13,27
2015.-2016.
500,00
95,55
–
11,58
2015.-2019.
213.000,00
17,60
–
19,30
2015.-2020.
0,00
94,50
–
6,62
4.399.500,00
511,03
103,57
152,51
Uštede
emisija
CO2 [t]
48
Stambeni objekti
Obrazovanje i promocija promjene
ponašanja korisnika zgrada
zgradama komercijalnog i uslužnog
sektora
Ugradnja toplinskih solarnih sustava za
pripremu PTV/dopunu grijanju na zgrade
Rekonstrukcija vanjske ovojnice, zamjena
stolarije i sanacija podova i stropova
prema negrijanom prostoru u zgradama
Kupovina energetski učinkovitijih
električnih uređaja u komercijalnom i
uslužnom sektoru
Ukupno
učinkovitosti za građane
prema negrijanom prostoru u obiteljskim
kućama
prema negrijanom prostoru u zgradama
Poticanje korištenja obnovljivih izvora
energije u obiteljskim kućama
Ugradnja energetski učinkovitije
unutarnje rasvjete
Zamjena kućanskih uređaja energetski
učinkovitim, energetskog razreda A
2015.-2020.
0,00
5.065,61
–
1.387,92
2015.-2020.
100.000,00
2.285,32
–
643,97
2015.-2020.
3.176.000,00
–
120,00
24,24
2015.-2020.
12.621.000,00
2.243,76
–
453,24
2015.-2020.
0,00
2.095,82
–
788,03
15.897.000,00
11.690,51
120,00
3.297,40
2015.-2020.
87.000,00
6.617,80
–
1.223,42
2015.-2020.
8.247.000,00
1.338,31
–
209,65
2015.-2020.
2.100.000,00
1.070,65
–
167,72
2015.-2020.
7.085.000,00
–
1.935,19
303,15
2015.-2020.
1.661.000,00
893,88
–
336,10
2015.-2020.
0,00
1.809,03
–
680,20
49
Zamjena sustava grijanja u obiteljskim
kućama
Ukupno
2015.-2020.
550.000,00
120,14
–
18,82
19.730.000,00
40.026.500,00
11.849,80
24.051,34
1.935,19
2.158,76
2.939,05
6.388,96
2015.-2018.
988.000,00
157,77
–
59,32
2015.-2018.
700.000,00
62,55
–
23,52
1.688.000,00
220,32
–
82,84
2015.-2020.
0,00
2.040,21
–
531,76
2015.-2020.
100.000,00
17,85
–
4,77
2015.-2020.
2015.-2020.
50.000,00
0,00
765,09
749,77
–
–
199,41
195,32
2015.-2020.
0,00
18,00
–
4,81
2015.-2020.
0,00
4.771,10
–
1.241,52
150.000,00
41.864.500,00
8.362,02
32.633,68
–
2.158,76
2.177,58
8.649,38
Ukupno
Javna rasvjeta
Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s
energetski učinkovitijim rasvjetnim
tijelima (VTNa)
Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s
energetski učinkovitijim rasvjetnim
tijelima (LED)
Ukupno
Promet
učinkovitosti u prometu
javnom prijevozu
Intermodalni prijevoz putnika
Car-sharing
Nabava novih vozila u javnom sektoru u
Uvođenje europskih normi vezanih za
automobilsku industriju
Ukupno
UKUPNO
50
8.1 Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru zgradarstva
U nastavku su navedene mjere koje je potrebno provesti do 2020. godine kako bi se postiglo
željeno smanjenje emisija CO2. Sektor zgradarstva je podijeljen u sljedeće podsektore:



zgrade Gradske uprave i ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili
suvlasnik (u daljnjem tekstu: zgrade Gradske uprave i Gradskih ustanova/poduzeća);
stambeni objekti (u daljnjem tekstu: sektor kućanstava).
8.1.1 Zgrade Gradske uprave i zgrade ustanova/poduzeća kojima je
Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik
Tablica 42 prikazuje mjere za smanjenje emisija CO2 u podsektoru zgrada Gradske uprave i
zgrada ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik.
Tablica 42 – Mjere za smanjenje emisija CO2 u podsektoru zgrada Gradske uprave i zgrada
1. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu
Grada
Sektor
Opis mjere
Zgradarstvo – zgrade u vlasništvu Grada
Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti
potaknuti će zaposlenike Grada, korisnike škola,
vrtića i ostalih ustanova u vlasništvu Grada na
promjene koje mogu rezultirati znatnim uštedama.
Mjera obuhvaća sljedeće obrazovne i promotivne
aktivnosti:
 organizacija skupova i edukativnih radionica
o načinima uštede energije - "Zeleni ured",
 izrada i promocija obrazovnih letaka i
priručnika;
 organizacija i provedba edukacijskih modula
za niže i više razrede osnovnih škola i vrtiće ,
 organizacija i provedba edukacijskih modula
za profesore i ostale korisnike zgrada javnog
sektora;
 edukacijske radionice primjene i korištenja
ISGE-a (praćenje i unos potrošnje energije i
vode, pravovremeno reagiranje na anomalije
u potrošnji...);
 u svim zgradama javnog sektora oformiti tim
koji će biti odgovoran za praćenje potrošnje u
svom objektu korištenjem ISGE-a.
Osnovna svrha edukacije svih korisnika zgrada
javnog sektora, posebice mlađih naraštaja, jeste
upoznavanje s pojmovima EnU i primjena savjeta i
mjera na radnom mjestu, ali i u domu. Uvođenjem
zelenog ureda u neku organizaciju doprinosi u
primjeni načela održivog razvoja u poslovnom
51
sektoru, a ona su:
 učinkovito korištenje energije i materijala;
 smanjenje otpada;
 recikliranje.
Provedbom ovih mjera veoma je teško kvantitativno
izraziti uštede energije. Prema iskustvima provedbe
projekta "Sustavno gospodarenje energijom u
gradovima i županijama u RH" i drugih europskih
gradova, kontinuirana provedba obrazovnih,
informativnih i promotivnih mjera može rezultirati
uštedama energije samo promjenom ponašanja
krajnjih korisnika. U razdoblju od 2015. do 2020.
godine u odnosu na referentnu 2011. godinu će
rezultirati uštedama u zgradama u vlasništvu grada
od 8 % toplinske i 6 % električne energije.
Očekivane energetske uštede [MWh]
Investicijski troškovi provedbe
Smanjenje emisija CO2 [t]
Investicijski troškovi po ušteđenoj toni
CO2
Smanjenje emisija CO2 u ukupnoj količini
Period provođenja mjere
Mogući izvori financiranja
El. en.
10,56
Topl. en.
79,64
150.000,00 kn
20,06
7.478,73 kn
0,06 %
2015. – 2020.




Proračun Grada Ludbrega
FZOEU
EU fondovi i programi
Programi nadležnih ministarstava
2. Sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru
Sektor
Opis mjere
Sustavno gospodarenje energijom, strateško
planiranje energetike i održivog upravljanja
energetskim resursima doprinosi smanjenju
potrošnje energenata i emisija štetnih plinova u
atmosferu. Provedbom ove mjere uspostavit će se
organizacijska struktura za gospodarenje energijom,
provoditi kontinuirano obrazovanje zaposlenika i
uvoditi IT alati za kontinuirano praćenje i
analiziranje potrošnje energije i vode u zgradama u
vlasništvu Grada Ludbrega. Provedba mjere kroz:
1. uvođenje sustava gospodarenja energijom;
odnosno provođenje normi ISO 500001;
2. energetske preglede;
3. projekte
poboljšanja
energetske
učinkovitosti.
Za razdoblje od 2015. do 2020.godine ova mjera će
rezultirati uštedama od 5 % za električnu i 5 % za
toplinsku energiju u zgradama u vlasništvu Grada.
El. en.
8,80
Topl. en.
49,78
52
CO2
100.000,00 kn
13,36
7.483,62 kn
0,04 %
2015. – 2020.




FZOEU
3. Ugradnja fotonaponskih sustava snage na krovove zgrada u vlasništvu Grada
Sektor
Opis mjere
CO2
Korištenjem sunčeve energije na području
Varaždinske županije, moguća je proizvodnja i do
1050 kWh po svakom instaliranom kW. Mjera
predlaže instaliranje fotonaponskih sustava na
krovove zgrada gdje postoje optimalni uvjeti
osunčanosti krova i montaže fotonaponskog sustava.
94,50 električne energije
1.143.000,00 kn
35,53
32.168 kn
0,11 %
2017.-2020.








FZOEU
Ugovaranje energetske usluge (ESCO)
Krediti komercijalnih banaka
Revolving fond
Strukturni i kohezijski fondovi
4. Ugradnja toplinskih solarnih sustava za pripremu PTV/dopunu grijanju na zgrade u vlasništvu
Grada
Sektor
Opis mjere
Ovom mjerom predlaže se ugradnja solarnih
toplinskih sustava za pripremu potrošne tople
vode/dopunu grijanju na zgrade u vlasništvu Grada.
Predviđena je ugradnja na objekte u vlasništvu grada
koji su najveći potrošači toplinske energije, odgojnoobrazovne ustanove i sportske objekte. Mjera se
provodi do 2020. godine te se očekuju uštede
toplinske energije od 6 %.
53
CO2
44,83 toplinske energije
1.187.000,00 kn
9,06
131.079 kn
0,03 %
2015. – 2020.








FZOEU
Revolving fond
5. Rekonstrukcija vanjske ovojnice i sanacija podova i stropova prema negrijanom prostoru na
zgradama u vlasništvu Grada
Sektor
Opis mjere
CO2
Značajne energetske uštede mogu se postići
rekonstrukcijom toplinske izolacije vanjske ovojnice
i sanacijom podova i stropova prema negrijanom
prosotru na zgradama u vlasništvu Grada. Ova mjera
se prvenstveno odnosi na objekte koji imaju velike
energetske
gubitke
prouzrokovane
lošom
termoizolacijom kao što su odgojno-obrazovne
ustanove te zgrade Gradske uprave. Procjenjuje se da
je ovom mjerom moguća ušteda toplinske energije
od oko 30 kWh/m2, a investicijski troškovi 350
kn/m2.
685.000,00 kn
11,87
57.728 kn
0,04 %
2015. – 2020.









FZOEU
Revolving fond
Program energetske obnove javnih zgrada
54
6. Ugradnja energetski učinkovitijeg sustava unutarnje rasvjete u zgrade u vlasništvu Grada
Sektor
Opis mjere
CO2
Električna rasvjetna tijela u javnom sektoru troše 40
% potrošnje električne energije u javnom sektoru.
Zamjenom žarulje sa žarnom niti s štednom žaruljom
ostvaruje se ušteda električne energije od 80 %, a
fluorescentnih cijevi T8 s T8 LED cijevima 55 %.
Prema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u
kućanstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno
je da proizvodnja klasičnih žarulja sa žarnom niti
prestaje do 2016. godine. Cilj je do 2020. godine
ukupno zamijeniti sva energetski neučinkovita
rasvjetna tijela. Prijedlog je da se ova mjera podjeli u
2 faze. U prvoj fazi zamjena žarulja u prostore Grada
Ludbrega do 2016. godine, a u drugoj fazi zamjena
žarulja u ostalim objektima kojima je grad vlasnik do
2020. godine.
100.000,00 kn
11,88
8.417 kn
0,04 %
2015. – 2020.







FZOEU
Revolving fond
7. Ugradnja energetski učinkovitije stolarije na zgradama u vlasništvu Grada
Sektor
Opis mjere
CO2
Ovom mjerom se predlaže ugradnja energetski
visokoučinkovite stolarije na odgojno-obrazovne
objekte te objekte Gradske uprave i javne službe. U
objektima gdje je stolarija već u fazi izmjene
potrebno je zamijeniti preostalu neučinkovitu
stolariju. Procjenjuje se ušteda toplinske energije
oko 20 kWh/m2, a investicija oko 250 kn/m2.
821.000,00 kn
13,27
61.891 kn
55
0,04 %
2015. – 2020.









FZOEU
Revolving fond
Program energetske obnove javnih zgrada
8. Postavljanje termometara u grijanim prostorijama zgrada u vlasništvu Grada
Sektor
Opis mjere
CO2
Ova mjera obuhvaća postavljanje termometara na
zid u svakoj grijanoj prostoriji u objektima u
vlasništvu grada. Ono omogućuje uvid u
temperaturno stanje i mogućnost upravljanja
temperaturom, regulacijom grijanja odnosno
hlađenja i provjetravanjem prostorije. Iznad
termometra će biti zalijepljena naljepnica s tekstom:
"±1°C štedi do 6 % energije", a svim korisnicima
objekata biti će podijeljeni prigodni letci o načinima
uštede energije. Prema iskustvima stranih gradova,
ova mjera rezultira s 6 % smanjenja toplinske
energije, a budući da mjera nije izvedbeno i
financijski zahtjevna izvediva je u jednoj godini.
500,00 kn
11,58
43,17 kn
0,04 %
2015. – 016.

9. Ugradnja programabilnih termostatskih ventila na radijatore u objektima u vlasništvu grada
Sektor
Opis mjere
Programabilni
termostatski
ventil
regulira
temperaturu prostorije tako da upravlja protokom
ogrjevne tekućine kroz radijator. Ventil omogućuje
vremensku
regulaciju
temperature
te
se
postavljanjem na željenu temperaturu automatski
prilagođava promjenama temperature prostora.
Zbog prozračivanja prostorija i otvorenih prozora,
ventil ima sposobnost uočavanja promjene brzine
pada temperature te u tom slučaju zatvara radijator
dok se ne zatvori prozor. Ugradnjom programabilnih
56
termostatskih ventila ostvaruje se ušteda od oko
10 %. Uz pretpostavku da prosječan broj radijatora u
javnom sektoru iznosi 0,0517 radijatora po m2
potrebno
je
ugraditi
430
programabilnih
termostatskih ventila. Cijena jednog termostatskog
ventila iznosi 495 kuna.
CO2
213.000,00 kn
19,30
11.035,52 kn
0,06 %
2015. – 2019.








FZOEU
Revolving fond
10. Kupovina novih električnih uređaja u skladu s kriterijima Zelene javne nabave
Sektor
Opis mjere
CO2
Provođenjem Zelene javne nabave, odnosno
kupnjom energetski učinkovitijih uređaja, direktno
se utječe na okoliš. Potrebno je definirati kriterije pri
kupovini novih uređaja za sve zgrade u vlasništvu
Grada te prilikom kupovine istih nužno je
zadovoljavati definirane kriterije. Pored ekonomskog
faktora u obzir je potrebno uzeti ekološki i
energetski faktor. Ova mjera može rezultirati
uštedom električne energije od 10 % u ovom
sektoru.
nema inicijalnih investicijskih troškova
6,62
–
0,02 %
2015. – 2020.





FZOEU
57

Revolving fond
8.1.2 Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora
Tablica 43 prikazuje mjere za smanjenje emisija CO2 u podsektoru zgrada komercijalnog i
uslužnog sektora
Tablica 43 – Mjere za smanjenje emisija CO2 u podsektoru zgrada komercijalnog i
uslužnog sektora
1. Obrazovanje i promocija promjene ponašanja korisnika zgrada komercijalnog i uslužnog
sektora
Sektor
Zgradarstvo - Zgrade komercijalnog i uslužnog
sektora
Opis mjere
Ova mjera se provodi zajedno s mjerom
"Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti
za građane", te su troškovi uključeni u provedbu već
spomenute mjere. Mjera obuhvaća niz obrazovnih
aktivnosti koje se redovno provode:
 kontinuirano informiranje potrošača o
načinima energetskih ušteda;
 provedba tematskih informativnih kampanja
za podizanje svijesti o energetskoj
učinkovitosti;
 organizacija skupova i kampanja o
projektiranju, izgradnji i korištenju zgrada na
održivi način za ciljne grupe;
 izrada letaka i promotivnih materijala o
energetskoj učinkovitosti i obnovljivim
izvorima energije;
 poticanje kupovine novih električnih uređaja
u skladu s kriterijima Zelene javne nabave.
Procjenjuje se da bi se provedbom ove mjere
ostvarile uštede od 12 % toplinske energije i 10 %
električne energije.
CO2
El. en.
2.095,82
Topl. en.
2.969,79
troškovi su uključeni u mjeru "Obrazovanje i
promocija energetske učinkovitosti za građane"
1.387,92
–
4,40 %
2015. – 2020.




Proračun Varaždinske županije
FZOEU
58

2. Sustavno gospodarenje energijom u zgradama komercijalnog i uslužnog sektora
Sektor
sektora
Opis mjere
Sustavno gospodarenje energijom, strateško
planiranje energetike i održivog upravljanja
energetskim resursima doprinosi smanjenju
potrošnje energenata i emisija štetnih plinova u
atmosferu. Provedbom ove mjere uspostavit će se
organizacijska struktura za gospodarenje energijom,
provoditi kontinuirano obrazovanje zaposlenika i
uvoditi IT alati za kontinuirano praćenje i
analiziranje potrošnje energije i vode u zgradama
komercijalnog i uslužnog sektora. Provedba mjere će
biti sljedeća:
1. uvođenje sustava gospodarenja energijom,
odnosno provođenje normi ISO 500001;
2. energetski pregledi;
3. projekti
poboljšanja
energetske
učinkovitosti.
Za razdoblje od 2015. do 2020. godine ova mjera će
rezultirati uštedama od 5 % za električnu i 5 % za
toplinsku energiju u zgradama komercijalnog i
uslužnog sektora.
CO2
El. en.
1.047,91
Topl. en.
1.237,41
100.000,00 kn
643,97
155,29 kn
2,04 %
2015. – 2020.





FZOEU
3. Ugradnja toplinskih solarnih sustava za pripremu potrošne tople vode/dopunu grijanju na
zgrade komercijalnog i uslužnog sektora
Sektor
sektora
Opis mjere
Ovom mjerom predlaže se ugradnja solarnih
toplinskih sustava za pripremu potrošne tople
vode/dopunu grijanju na zgrade komercijalnog i
uslužnog sektora. Predviđena je ugradnja 60 sustava
u razdoblju do 2020. godine. Očekivane uštede
iznose 120 MWh.
59
CO2
3.176.000,00 kn
24,24
131.023 kn
0,08 %
2015. – 2020.








FZOEU
Vlastita sredstva sektora
4. Rekonstrukcija vanjske ovojnice, zamjena stolarije i sanacija podova i stropova prema
negrijanom prostoru u zgradama komercijalnog i uslužnog sektora
Sektor
sektora
Opis mjere
Mjera obuhvaća rekonstrukciju toplinske izolacije
vanjske ovojnice, zamjenu stolarije i sanaciju podova,
stropova prema negrijanom prostoru zgrada
komercijalnog i uslužnog sektora. Ova mjera se
prvenstveno odnosi na objekte koji imaju velike
energetske
gubitke
prouzrokovane
lošom
termoizolacijom. Planira se obuhvatiti 20 % zgrada
komercijalnog i uslužnog sektora što iznosi približno
28.047 m2. Procjenjuje se da je ovom mjerom
moguća ušteda toplinske energije od oko 80
kWh/m2, a investicijski troškovi 450 kn/m2.
CO2
2.243,76 toplinske energije
12.621.000,00 kn
453,24
27.846 kn
1,44 %
2015. – 2020.







FZOEU
5. Kupovina energetski učinkovitijih električnih uređaja u komercijalnom i uslužnom sektoru
60
Sektor
sektora
Opis mjere
Provođenjem ove mjere, odnosno poticanjem na
kupnju energetski učinkovitijih električnih uređaja,
direktno se utječe na okoliš. Potrebno je odrediti
način poticanja te definirati kriterije pri kupovini
novih uređaja za komercijalni i uslužni sektor.
Prilikom kupovine istih nužno je zadovoljavati
definirane kriterije. Ova mjera može rezultirati
uštedom električne energije od 10% u ovom
sektoru..
CO2
2.095,82 električne energije
investicijske troškove nije moguće predvidjeti dok se
ne odredi način poticanja
788,03
–
2,50 %
2015. – 2020.





FZOEU
8.1.3 Sektor kućanstva
Tablica 44 prikazuje mjere za smanjenje emisija CO2 u podsektoru zgrada kućanstva.
Tablica 44 – Mjere za smanjenje emisija CO2 u podsektoru kućanstva
1. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane
Sektor
Zgradarstvo – kućanstvo
Promocija energetske učinkovitosti potaknuti će širu
javnost na primjene EnU mjera koje mogu rezultirati
znatnim uštedama. Mjera obuhvaća sljedeće
obrazovne i promotivne aktivnosti:
Opis mjere
1. organizacija skupova i edukativnih kampanja u
pogledu
podizanja
svijesti
o
energetskoj
učinkovitosti, promicanja racionalne uporabe
energije i smanjenja emisije CO2 te projektiranja;
izgradnje i korištenja zgrada na održivi način;
2. postavljanjem info-vitrina i EE info kutaka u
frekventnim dijelovima Grada;
3.edukacijom i poticanjem građana na kupnju A+
uređaja;
61
4. apeliranje na zamjenu energetski neučinkovite
stolarije i fasade s novim učinkovitijim te uključiti i
trgovine s građevinskim materijalima;
5. organiziranje Energetskog tjedna Grada (ili
sličnog tematskog događaja) jednom godišnje.
Provedbom ovih mjera veoma je teško kvantitativno
izraziti uštede energije.
Prema iskustvima drugih europskih gradova,
kontinuirana provedba obrazovnih, informativnih i
promotivnih mjera, u razdoblju od 2015. do 2020.
godine u odnosu na referentnu 2011. godinu u Gradu
Ludbregu će rezultirati uštedama u stambenom
sektoru od 10 % toplinske i 8 % električne energije.
El. en.
851,31
1.223,42
CO2
71,11 kn
5.766,49
87.000,00 kn
Topl. en.
3,88 %
2015. – 2020.




FZOEU
negrijanom prostoru u obiteljskim kućama
Sektor
Opis mjere
CO2
rekonstrukcijom toplinske izolacije vanjske ovojnice,
zamjenom stolarije i sanacijom podova i krovišta
prema negrijanom prostoru privatnih kuća.
Predviđeno je da 25 objekata privatnih kućanstava
godišnje provede ovu mjeru u razdoblju od 2015. 2020. godine. Procjenjuje se da je ovom mjerom
moguća ušteda toplinske energije od oko 50 % po
svakom kućanstvu, dok su investicijski troškovi 500
kn/m2.
8.247.000,00 kn
209,65
39.338 kn
0,66 %
2015. – 2020.

62







FZOEU
Program energetske obnove obiteljskih kuća
Vlasnici obiteljskih kuća
negrijanom prostoru u zgradama
Sektor
Opis mjere
CO2
rekonstrukcijom toplinske izolacije vanjske ovojnice,
zamjenom stolarije i sanacijom podova i stropova
stambenih zgrada. Predviđeno je da 1 stambena
zgrada godišnje provede ovu mjeru u razdoblju
2015. - 2020. godine. Procjenjuje se da je ovom
mjerom moguća ušteda toplinske energije od oko 50
% po svakom kućanstvu, dok su procijenjeni
investicijski troškovi 350 kn/m2.
2.100.000,00 kn
167,72
12.521 kn
0,53 %
2015. – 2020.








FZOEU
Program energetske obnove
zgrada
Vlasnici zgrada / stanova
stambenih
4. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama
Sektor
Opis mjere
Mjera obuhvaća poticanje korištenja sustava sa
kotlovima na drvnu biomasu ili pirolitičkim
kotlovima za pripremu PTV i grijanje, dizalice topline
za pripremu PTV, grijanje i hlađenje te ugradnju
toplinskih solarnih sustava za pripremu PTV
odnosno dopunu grijanju za privatne kuće i
stambene zgrade. Predlaže se poticanje 60 solarnih
toplinskih sustava te 90 sustava dizalice topline i
kotlova na drvnu biomasu u razdoblju od 2015. do
63
2020. godine.
CO2
7.085.000,00 kn
303,15
23.371 kn
0,96 %
2015. – 2020.








FZOEU
Program energetske obnove obiteljskih kuća
Vlasnici obiteljskih kuća
5. Ugradnja energetski učinkovitije unutarnje rasvjete
Sektor
Opis mjere
CO2
Električna rasvjetna tijela u kućanstvu troše 10-15%
ukupne potrošnje električne energije. Zamjenom
žarulje sa žarnom niti sa štednom žaruljom ostvaruje
se ušteda električne energije od 80%. Prema uredbi
Europske komisije broj 244/2009 o proizvodima za
rasvjetu u privatnim kućanstvima, EU će ograničiti
upotrebu žarulja sa žarnom niti zbog loše energetske
uravnoteženosti. Cilj je do 2020. godine zamijeniti
žarulje sa žarnom niti energetski učinkovitijim.
1.661.000,00 kn
336,10
4.942 kn
1,07 %
2015. – 2020.

Vlasnici obiteljski kuća/stanova
6. Zamjena kućanskih uređaja energetski učinkovitim, energetskog razreda A
Sektor
Opis mjere
Kućanski uređaji višeg energetskog razreda (A, A+,
A++, A+++) troše manje električne energije. Budući
da kućanstvo ima više uređaja, razlika u ukupnoj
godišnjoj uštedi može biti značajna u usporedbi s
uređajima niskog energetskog razreda. Energetski
razredi su označeni slovima od "A" do "G", a u
usporedbi s "D" energetskim razredom uređaji "A"
64
energetskog razreda troše i do 45 % manje energije.
Ukoliko do 2020. godine barem 80 % uređaja bude
zamijenjeno energetski učinkovitijim za 40 %
ostvaruju se uštede električne energije od
1.809,03 MWh. Mjera se provodi putem EE ureda i
edukacijskih aktivnosti tijekom tjedna energetske
učinkovitosti te na način da se educiraju prodavači
kako bi kvalitetnije prezentirali proizvode
energetskog razreda "A".
CO2
1.809,03 električne energije
–
680,20
–
2,16 %
2015. – 2020.






FZOEU
Vlasnici kuća/stanova
7. Zamjena sustava grijanja u obiteljskim kućama
Sektor
Opis mjere
CO2
Mjera potiče zamjenu postojećeg novim plinskim
kondenzacijskim kotlom čime smanjuje potrošnja
energije za 20 – 25 %. Prosječna cijena sustava
grijanja s kondenzacijskim plinskim kotlom
(uključujući radove) iznosi 20.000,00 kn. Tijekom
razdoblja provođenja mjere predviđa se zamjena
1 % kotlova.
550.000,00 kn
18,82
29.225 kn
0,06 %
2015. – 2020.







FZOEU
Vlasnici kuća
65
8.2 Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru javne
rasvjete
Tablica 45 prikazuje mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru javne rasvjete.
Tablica 45 – Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru javne rasvjete
1. Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski učinkovitijim rasvjetnim tijelima (VTNa)
Sektor
Opis mjere
Javna rasvjeta
Mjera obuhvaća zamjenu 657 zastarjelih rasvjetnih
tijela (visokotlačne živine sijalice VTF) s novim
energetski učinkovitijim (visokotlačne natrijeve
sijalice VTNa) do kraja 2018. godine. Predlaže se
sljedeća zamjena:


381 žarulja VTF od 125W s VTNa od 70W;
276 žarulja VTF od 250W s VTNa od 150W.
Prosječna cijena jedne VTNa svjetiljke iznosi oko
1.500,00 kn.
CO2
988.000,00 kn
59,32
16.655,46 kn
0,19 %
2015. – 2018.






FZOEU
2. Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski učinkovitijim rasvjetnim tijelima (LED)
Sektor
Opis mjere
CO2
Javna rasvjeta
Mjera obuhvaća zamjenu 250 zastarjelih rasvjetnih
tijela (visokotlačne živine žarulje VTF) s novim
energetski učinkovitijim (LED žaruljama) do kraja
2018. godine. Predlaže se zamjena 250 žarulja VTF
od 125W s LED žaruljama od 70W. Prosječna cijena
jedne LED svjetiljke iznosi 2.800,00 kn.
62,55
700.000,00 kn
23,52
29.764,65 kn
66
0,07 %
2015. – 2018.






FZOEU
8.3 Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa
Tablica 46 prikazuje mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa.
Tablica 46 – Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa
1. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti u prometu
Sektor
Opis mjere
CO2
Promet
Unaprjeđenjem kvalitete prometa u Gradu Ludbregu
utječe se na smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Predlažu se sljedeće mjere s ciljem unaprjeđenja
kvalitete prometa i smanjenja emisija CO2:
 promocija i organizacija treninga Eko vožnje;
 promocija električnih i hibridnih automobila;
 promocija car-sharing modela;
 organizacija okruglih stolova, tribina i
radionica na temu energetska učinkovitost u
prometu.
Prema dosadašnjim iskustvima razvijenih europskih
gradova, provedbom ove mjere do 2020. godine
moguće je smanjiti emisije CO2 u sektoru prometa za
8 %.
2.040,21
Troškovi su uključeni u mjeru "Obrazovanje i
promocija energetske učinkovitosti za građane"
531,76
–
1,69 %
2015. – 2020.




FZOEU
2. Sustavno gospodarenje energijom u javnom prijevozu
Sektor
Promet
67
Mjera sustavno gospodarenje energijom u javnom
prijevozu obuhvaća utvrđivanje trenutnog stanja
javnog prijevoza (broja vozila te ruta) te praćenje i
analiziranje potrošnje goriva, izradu programa mjera
za povećanje energetske učinkovitosti te opremanje
vozila, edukacija zaposlenika o štednom načinu
vožnje te praćenje provedbe. Planirani period
provođenja mjere je 2015. – 2020. godina, a uštede
energije iznose 5 %.
Opis mjere
17,85
100.000,00 kn
4,77
CO2
20.982,18 kn
0,02 %
2015. – 2020.
3. Intermodalni prijevoz putnika
Sektor
Opis mjere
CO2
Promet
Integrirani prijevoz putnika obuhvaća integraciju
svih modova prometa u jedinstveni prometni sustav
te uvođenje jedinstvenih prijevoznih karata. Vozni
redovi vlakova i autobusa se ne bi preklapali već bi
se nadopunjavali, a u prijevozni sustav bi bila
uključena i ruralna i prigradska naselja. Provođenje
mjere rezultira uštedom od 3 % tijekom razdoblja od
2015. do 2020. godine.
765,09
50.000,00 kn
199,41
250,74 kn
0,63 %
2015. – 2020.




Programi nadležnih ministarstva
4. Car-sharing
Sektor
Opis mjere
Promet
Car-sharing model je model racionalnog korištenja
osobnih automobila u svrhu smanjena potrošnje
goriva i emisija CO2. Model ovog tipa podrazumijeva
dijeljenje automobilskog prijevoza ljudi koji putuju u
istom smjeru. Uz korištenje postojećih aplikacija za
68
ovu vrstu prijevoza na brz i jednostavan način se
povezuju različita urbana i ruralna područja te
smanjuje korištenje osobnih automobila. To rezultira
manjom potrošnjom i uštedama goriva oko 3 % za
planirani period provođenja mjere. Dinamika
provedbe je jednaka tijekom cijelog razdoblja.
CO2
749,77
Nije moguće izračunati investicijske troškove
195,32
–
0,62 %
2015. – 2020.

Vlastita sredstva građana
5. Nabava novih vozila u Gradske uprave i Gradska poduzeća u skladu s kriterijima
Zelene javne nabave
Sektor
Opis mjere
CO2
Promet
Prilikom nabavljanja novih vozila potrebno je
definirati kriterije zelene javne nabave za vozila u
vlasništvu Grada. Propisala bi se nabavka vozila s
isključivo malom emisijom CO2, koja će biti
definirana
kriterijima,
odnosno
vozila
na
alternativna goriva. Provedba ove mjere rezultira
uštedama emisija CO2 u podsektoru vozila Gradske
uprave i Gradskih poduzeća od 12 %.
18,00
Mjera bez investicijskih troškova
4,81
–
0,02 %
2015. – 2020.



FZOEU
6. Uvođenje europskih normi vezanih za automobilsku industriju
Sektor
Opis mjere
Promet
Sukladno Uredbi (EZ) br. 443/2009 Europskog
parlamenta i Vijeća Europe od 23. travnja 2009.
godine definirana je maksimalna količina emisije CO2
za novoproizvedene osobne automobile na 120
gCO2/km s ciljem da se navedena granica smanji na
90 gCO2/km u 2020. godini realno je očekivati da će
osobna vozila emitirati sve manje CO2. Prosječna
69
emisija osobnih automobila na području grada
Ludbrega iznosi 238 g/km i procjena je da će i ostala
vozila u Ludbregu emitirati manje količine CO2.
CO2
4.771,10
mjera bez investicijskih troškova
1.241,52
–
3,94 %
2015. – 2020.

Vlastita sredstva građana
8.4 Mobilizacija stanovništva
Za uspješnu provedbu mjera definiranih u Akcijskom planu i postizanje zacrtanih ciljeva bit će
uključeni različiti dionici, pri čemu će posebna pozornost biti posvećena stanovništvu. Sektori
zgradarstva i prometa najveći su emitenti emisija štetnih stakleničkih plinova. Grad Ludbreg ima
u manjem dijelu izravan utjecaj na utrošak energije i emisiju stakleničkih plinova. Stoga će Grad
Ludbreg kao lokalna samouprava iskoristiti svoj utjecaj u onom dijelu na koji može utjecati te će
za uspješnu provedbu i postizanje zacrtanih ciljeva također motivirati stanovništvo na značajne
promjene.
Postoje različiti načini na koje je moguće potaknuti stanovništvo na promjene, a neki od načina
opisani su u mjerama. Za takvu vrstu poticanja promjena u ponašanju uglavnom nisu potrebna
značajna financijska ulaganja, a same promjene u ponašanju u kombinaciji s drugim mjerama
kasnije će potaknuti građane Ludbrega i na konkretne pojedinačne mjere koje će rezultirati
osjetnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova.
Komunikacijska strategija na temelju koje će Grad Ludbreg nastojati aktivno uključiti svoje
građane u ovaj sveobuhvatni program provodit će se putem niza aktivnosti. Građani će biti
uključeni u provedbu Akcijskog plana i na izravan način kroz istraživanja javnog mnijenja, javne
rasprave, referendume, fokus grupe, ali i procese odlučivanja o pojedinim energetskim
projektima ili politikama. Za postizanje ciljeva Akcijskog plana značajan je pristanak i
sudjelovanje civilnog društva. Mobilizacija civilnog društva dio je obveza iz Sporazuma
gradonačelnika. Stoga Akcijski plan treba opisati na koji način je civilno društvo sudjelovalo u
njegovoj izradi i kako će biti uključeno u provedbu i praćenje.
Jedna od glavnih zadaća potpisnika Sporazuma je i organizacija Energetskih dana
uključivanjem građana u aktivnosti održive energije. Energetski dani su lokalni događaj čiji je cilj
podizanje svijesti građana i javnosti o temama kao što su energetska učinkovitost, uporaba
obnovljivih izvora energije i povezanost energije i klimatskih promjena. Događaj se može
organizirati u različitim formama, može uključivati aktivnosti poput radionica, izložbi, studijskih
obilazaka, dana otvorenih vrata, foruma, natjecanja u školama i slično.
70
9 Procjena smanjenja emisija CO2 do 2020. godine
U svrhu procjena smanjenja emisija CO2 do 2020. godine za scenarij bez mjera i scenarij s
mjerama za predložene mjere energetske učinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne
rasvjete u Gradu Ludbregu izrađene su projekcije kretanja stanovništva, energetskih potrošnji te
emisija CO2 do 2020. godine.
Temeljni scenarij koji predstavlja porast energetske potrošnje ovisno o tržišnim kretanjima i
navikama potrošača jest scenarij bez mjera. Scenarij bez mjera prikazan je s pretpostavkom
uobičajene primjene novih, tehnološki naprednijih proizvoda koji se tijekom vremena pojavljuju
na tržištu, ali bez sustavne provedbe mjera energetske učinkovitosti.
Smanjenje energetskih potrošnji i pripadajućih emisija CO2 do 2020. godine provedbom
predloženih mjera energetske učinkovitosti u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete
prikazano je scenarijem s mjerama.
9.1 Projekcije emisija CO2 za sektor zgradarstva
Scenarij bez mjera za sektor zgradarstva izrađen je preko poznate potrošnje energenata u
2011. godini te očekivanog porasta potrošnje do 2020. godine. U Tablica 47 i Tablica 48
prikazane su projekcije potrošnje energije te pripadajuće emisije.
Tablica 47 – Potrošnja energije za sektor zgradarstvo – scenarij bez mjera
Potrošnja energije [MWh], 2020.
Kategorija
Električna
Prirodni
Ogrjevno
energija
plin
drvo
Zgrade Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća
177,71
1.005,47
0,00
22.425,25
25.985,64
0,00
Stambeni objekti
11.492,69
38.384,07 11.111,67
Ukupno
34.095,65
65.375,18 11.111,67
Tablica 48 – Projekcija emisije CO2 za sektor zgradarstvo – scenarij bez mjera
Emisije CO2 [t], 2020.
Kategorija
Električna
Prirodni Ogrjevno
energija
plin
drvo
66,82
203,10
0,00
8.431,89
5.249,10
0,00
Stambeni objekti
4.321,25
7.753,58
0,00
Ukupno
12.819,97
13.205,79
0,00
71
Scenarij s mjerama izrađen je na temelju ušteda u energiji ostvarivih do 2020. godine provedbom mjera izrađenih u prethodnom poglavlju. Za svaku
su mjeru izračunate uštede energije i potencijali smanjenja emisije CO2 (Tablica 49 i Tablica 50).
Tablica 49 – Uštede energije u odnosu na scenarij bez mjera
Sektor
Zgrade Gradske
uprave i gradskih
ustanova/poduzeća
Zgrade
komercijalnog i
uslužnog sektora
Stambeni objekti
Mjera
Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu Grada
Sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru
Ugradnja solarnih toplinskih sustava za pripremu PTV/dopunu grijanju na zgrade u vlasništvu Grada
Rekonstrukcija vanjske ovojnice i sanacija podova i stropova prema negrijanom prostoru na zgradama u vlasništvu
Grada
Ugradnja energetski učinkovitijeg sustava unutarnje rasvjete u zgrada u vlasništvu Grada
Ugradnja energetski učinkovitije stolarije na zgradama u vlasništvu Grada
Postavljanje termometara u grijanim prostorijama zgrada u vlasništvu Grada
Ugradnja programabilnih termostatskih ventila na radijatore u objektima u vlasništvu Grada
Kupovina novih električnih uređaja u skladu s kriterijima Zelene javne nabave
Ugradnja fotonaponskih sustava na krovove zgrada u vlasništvu Grada
Ukupno
Obrazovanje o promocija promjene ponašanja korisnika zgrada komercijalnog i uslužnog sektora
Sustavno gospodarenje energijom u zgradama komercijalnog i uslužnog sektora
Ugradnja solarnih toplinskih sustava za pripremu PTV/dopunu grijanju na zgrade komercijalnog i uslužnog sektora
Rekonstrukcija vanjske ovojnice,zamjena stolarije i sanacija podova i stropova prema negrijanom prostoru na
zgradama komercijalnog i uslužnog sektora
Kupovina energetski učinkovitijih električnih uređaja u komercijalnom i uslužnom sektoru
Ukupno
Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane
Rekonstrukcija vanjske ovojnice, zamjena stolarije i sanacija podova i stropova prema negrijanom prostoru u
obiteljskim kućama
Rekonstrukcija vanjske ovojnice, zamjena stolarije i sanacija podova i stropova prema negrijanom prostoru u
zgradama
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama
Ugradnja energetski učinkovitije unutarnje rasvjete
Zamjena kućanskih uređaja energetski učinkovitim, energetskog razreda A
Zamjena sustava grijanja u obiteljskim kućama
Ukupno
Ukupno sektor zgradarstva
Električna
energija
10,56
8,80
0,00
Uštede energije [MWh]
Toplinska
Prirodni
energija
plin
79,64
79,64
49,78
49,78
44,83
44,83
Ogrjevno
drvo
0,00
0,00
0,00
0,00
58,74
58,74
0,00
31,60
0,00
0,00
0,00
17,60
94,5
163,06
2.095,82
1.047,91
0,00
0,00
65,67
57,33
95,55
0,00
0,00
451,54
2.969,79
1.237,41
120,00
0,00
65,67
57,33
95,55
0,00
0,00
451,54
2.969,79
1.237,41
120,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.243,76
2.243,76
0,00
2.095,82
5.239,55
851,31
0,00
6.570,96
5.766,49
0,00
6.570,96
4.471,93
0,00
0,00
1.294,56
0,00
1.338,31
1.037,86
300,45
0,00
1.070,65
830,29
240,36
0,00
893,88
1.809,03
0,00
3.554,22
8.956,83
1.935,19
0,00
0,00
120,14
10.230,78
17.253,28
1.500,74
0,00
0,00
93,17
7.934,00
14.956,50
434,45
0,00
0,00
26,97
2.296,78
2.296,78
72
Tablica 50 – Potencijal smanjenja emisije CO2
Sektor
Zgrade Gradske
uprave i gradskih
ustanova/poduzeća
Zgrade
komercijalnog i
uslužnog sektora
Stambeni objekti
Mjera
Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu Grada
Sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru
Ugradnja solarnih toplinskih sustava za pripremu PTV/dopunu grijanju na zgrade u vlasništvu Grada
Rekonstrukcija vanjske ovojnice i sanacija podova i stropova prema negrijanom prostoru na zgradama u vlasništvu
Grada
Ugradnja energetski učinkovitijeg sustava unutarnje rasvjete u zgrade u vlasništvu Grada
Ugradnja energetski učinkovitije stolarije na zgradama u vlasništvu Grada
Postavljanje termometara u grijanim prostorijama zgrada u vlasništvu Grada
Ugradnja programabilnih termostatskih ventila na radijatore u objektima u vlasništvu Grada
Kupovina novih električnih uređaja u skladu s kriterijima Zelene javne nabave
Ugradnja fotonaponskih sustava na krovove zgrada u vlasništvu Grada
Ukupno
Obrazovanje o promocija promjene ponašanja korisnika zgrada komercijalnog i uslužnog sektora
Sustavno gospodarenje energijom u zgradama komercijalnog i uslužnog sektora
Ugradnja solarnih toplinskih sustava za pripremu PTV/dopunu grijanju na zgrade komercijalnog i uslužnog sektora
Rekonstrukcija vanjske ovojnice, zamjena stolarije i sanacija podova i stropova prema negrijanom prostoru na zgradama
Kupovina energetski učinkovitijih električnih uređaja u komercijalnom i uslužnom sektoru
Ukupno
Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane
Rekonstrukcija vanjske ovojnice, zamjena stolarije i sanacija podova i stropova prema negrijanom prostoru u obiteljskim
kućama
Rekonstrukcija vanjske ovojnice, zamjena stolarije i sanacija podova i stropova prema negrijanom prostoru u zgradama
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama
Ugradnja energetski učinkovitije unutarnje rasvjete
Zamjena kućanskih uređaja energetski učinkovitim, energetskog razreda A
Zamjena sustava grijanja u obiteljskim kućama
Ukupno
Ukupno sektor zgradarstva
Procjena smanjenja emisija CO2 [t]
Električna
Toplinska
Prirodni
Ogrjevno
energija
energija
plin
drvo
3,97
16,09
16,09
0,00
3,31
10,06
10,06
0,00
0,00
9,06
9,06
0,00
0,00
11,87
11,87
0,00
11,88
0,00
0,00
0,00
6,62
35,53
61,31
788,03
394,01
0,00
0,00
13,27
11,58
19,30
0,00
0,00
91,21
599,90
249,96
24,24
0,00
13,27
11,58
19,30
0,00
0,00
91,21
599,90
249,96
24,24
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
453,24
453,24
0,00
788,03
1.970,07
320,09
0,00
1.327,33
903,33
0,00
1.327,33
903,33
0,00
0,00
0,00
0,00
209,65
209,65
0,00
0,00
0,00
336,10
680,20
0,00
1.336,39
167,72
303,15
0,00
0,00
18,82
1.602,67
167,72
303,15
0,00
0,00
18,82
1.602,67
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3.367,77
3.021,21
3.021,21
0,00
Slika 50 prikazana je raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 sektora zgradarstvo. Ukupan potencijal smanjenja emisija sektora zgradarstvo
iznosi 6.353,45 tona CO2. Najveći doprinos u ukupnom potencijalu smanjenja emisija sektora zgradarstvo ima komercijalni i uslužni sektor s 51,61 %.
Stambeni sektor doprinosi s 46,00 % dok ostatak od 2,39 % pripada zgradama Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća.
73
2,39%
Zgrade Gradske uprave
i gradskih
ustanova/poduzeća
46,00%
51,61%
uslužnog sektora
Stambeni objekti
Slika 50 – Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 sektora zgradarstvo
Scenarij s mjerama izrađen je na temelju mjera prikazanih u Tablica 49 i Tablica 50. Scenarij je
prikazan razlikom emisija scenarija bez mjera i potencijala smanjenja emisija. Potrošnje energije
i emisije scenarija s mjerama prikazane su u Tablica 51 i Tablica 52.
Tablica 51 – Potrošnja energije sektora zgradarstva – scenarij s mjerama
Potrošnja energije [MWh], 2020.
Kategorija
Električna
Prirodni Ogrjevno
energija
plin
drvo
14,65
553,93
0,00
17.185,70
19.414,68
0,00
Stambeni objekti
7.938,47
30.450,08
8.814,89
Ukupno
25.138,82
50.418,68 8.814,89
Tablica 52 – Projekcija emisije CO2 za sektor zgradarstvo – scenarij s mjerama
Emisije CO2 [t], 2020.
Kategorija
Električna
Prirodni Ogrjevno
energija
plin
drvo
5,51
111,89
0,00
6.461,82
3.921,77
0,00
Stambeni objekti
2.984,86
6.150,92
0,00
Ukupno
9.452,20
10.184,57
0,00
Tablica 53 prikazuje usporedbu scenarija s mjerama sa scenarijem bez mjera. Može se zaključiti
da je ukupna emisija CO2 u scenariju s mjerama manja za 20,28 % od emisije 2011. godine.
Slika 51 prikazuje usporedbu projekcija emisija sektora zgradarstva s emisijom 2011. godine.
Tablica 53 – Projekcije sektora zgradarstva po scenarijima
%u
Emisije CO2 [t]
odnosu
Scenarij
na
2011.
2020.
2011.
2020.
2011.
Scenarij bez mjera
105.573,37
110.582,50
4,74 % 24.675,58 26.025,75
Scenarij s mjerama
105.573,37
84.372,39
%u
odnosu
na
2011.
5,47 %
-20,08 % 24.675,58 19.636,77 -20,42 %
74
30.000
25.000
Stambeni objekti
t (CO2)
20.000
sektora
15.000
10.000
Zgrade gradske uprave i
5.000
0
Emisije 2011.
godine
Scenarij bez
mjera
Scenarij s
mjerama
Slika 51 – Usporedba emisija sektora zgradarstva
9.2 Projekcije emisija CO2 za sektor prometa
Omjer stanovnika grada Ludbrega i broja osobnih vozila u gradu Ludbregu u 2011. godini iznosi
3,05. Za izradu scenarija bez mjera za sektor prometa uzeta je pretpostavka da će do 2020.
godine omjer stanovnika po osobnom vozilu dostići razinu od 2,84.
Broj stanovnika grada Ludbrega u 2011. godini iznosio je 8.478, a procjenjuje se da će se do
2020. godine taj broj smanjiti na 8.447 stanovnika. Procjena broja stanovnika napravljena je na
temelju popisa stanovništva 2001. i 2011. Državnog zavoda za statistiku.
U Tablica 54 prikazana je projekcija vozila u 2020. godini procijenjena na temelju udjela osobnih
vozila u 2011. godini i prognozi broja stanovnika Grada Ludbrega do 2020. godine.
Tablica 54 – Procjena broja vozila do 2020. godine
Broj vozila
Udio pojedine vrste
Broj vozila 2020.
Kategorija vozila
2011. godine
vozila u 2011. godini [%]
godine
Osobna vozila
2.779
70,21 %
2.977
Kombinirana vozila
272
6,87 %
291
515
13,01 %
552
Mopedi i motocikli
382
9,65 %
409
Autobusi
10
0,26 %
11
Ukupno
3.958
100,00 %
4.240
Potrošnje goriva i emisija CO2 pojedinih vrsta vozila scenarija bez mjera proračunate su COPERT
modelom. Uz pretpostavku da će udio pojedine vrste vozila u voznom parku biti jednak udjelu te
vrste vozila u Republici Hrvatskoj u 2011. godini napravljena je detaljna raspodjela voznog
parka za COPERT model. Pretpostavljeno je da su ostali parametri (prijeđeni put, brzina,
temperatura,...) potrebni za proračun, jednaki parametrima korištenim u proračunu emisija za
2011. godinu.
Projekcija emisije voznog parka u vlasništvu Grada Ludbrega procijenjena je uz pretpostavku da
će udio emisije toga sektora biti jednak udjelu iz 2011. godine (Tablica 55).
75
Tablica 55 – Potrošnja energije i emisije – scenarij bez mjera
Potrošnja energije
Emisije CO2
Podsektori
[MWh]
[t]
27.219,83
7.091,00
benzin
9.816,34
2.444,27
dizel
17.403,49
4.646,73
Vozila u vlasništvu Grada
168,11
44,88
dizel
168,11
44,88
Javni prijevoz
387,73
103,52
dizel
387,73
103,52
27.775,66
7.239,41
Ukupno promet
Scenarij s mjerama izrađen je na temelju procjene smanjenja energetske potrošnje sektora
prometa u 2020. godini prema mjerama prikazanim u sljedećoj tablici. Za svaku mjeru
izračunate su uštede i potencijali smanjenja emisija CO2 (Tablica 56).
Tablica 56 – Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora promet za pojedine mjere
Smanjenje emisija
Uštede [MWh]
Mjere i potencijali smanjenja sektora
[t]
prometa
benzin
dizel
benzin
dizel
721,01
1.319,20
179,53
352,23
Sustavno gospodarenje energijom u javnom
0,00
17,85
0,00
4,77
prijevozu
270,38
494,71
67,33
132,09
Car-sharing
270,37
479,40
67,32
128,00
0,00
18,00
0,00
4,81
1.797,96
2.973,14
447,69
793,83
Ukupno
3.059,72
5.302,30
761,87 1.415,71
Slika 52 prikazuje doprinos potencijala smanjenja emisija CO2 svake mjere u ukupnom
potencijalu smanjenja emisija za sektor prometa.
76
0,22%
57,01%
javnom prijevozu
8,97%
Car-sharing
9,16%
0,22%
24,42%
Slika 52 – Raspodjela potencijala smanjenja emisija CO2 sektora prometa
Ukupni potencijal smanjenja emisija sektora prometa iznosi 2.177,58 tona CO2. Najveći doprinos
potencijala smanjenja emisija sektora prometa ima mjera uvođenja europskih normi vezanih za
automobilsku industriju s 57,01 %. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti u prometu
doprinosi sa 24,42 %, slijede ju mjere nabava novih vozila u javnom sektoru u skladu s
kriterijima Zelene javne nabave te car-sharing model s oko 9 % dok ostale mjere doprinose s
nešto manje od 1 %.
Scenarij s mjerama izrađen je na temelju mjera prikazanih u Tablica 56. Scenarij je prikazan
razlikom emisija scenarija bez mjera i potencijala smanjenja emisija. Potrošnja energije i emisija
scenarija s mjerama prikazane su Tablica 57.
Tablica 57 – Potrošnja energije i emisije – scenarij s mjerama
Potrošnja energije Emisije CO2
Podsektor
[MWh]
[t]
18.955,91
4.939,61
benzin
6.756,62
1.682,40
dizel
12.199,29
3.257,21
Vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća
117,84
31,46
dizel
117,84
31,46
Javni prijevoz
339,90
90,75
dizel
339,90
90,75
19.413,64
5.061,82
Ukupno promet
77
Tablica 58 – Projekcije sektora prometa po scenarijima
%u
Emisije CO2 [t]
Scenarij
odnosu
2011.
2020.
2011.
2020.
na 2011.
Scenarij bez mjera
25.502,60
27.775,66
8,91 %
6.646,96 7.239,41
Scenarij s mjerama
25.502,60
19.413,64
-23,88 % 6.646,96 5.061,82
%u
odnosu
na 2011.
8,91 %
-23,85 %
Slika 53 prikazuje usporedbu projekcija emisija sektora prometa s emisijama 2011. godine.
8.000,00
7.000,00
Javni prijevoz
t (CO2)
6.000,00
5.000,00
4.000,00
3.000,00
2.000,00
1.000,00
0,00
Emisije
2011.godine
Scenarij bez
mjera
Scenarij s
mjerama
Slika 53 – Usporedba projekcija emisija s emisijama 2011. godine sektora prometa
9.3 Projekcije emisija CO2 za sektor javne rasvjete
Očekivani porast potrošnje električne energije u sektoru javne rasvjete izračunat je na temelju
dostupnih podataka o potrošnji za 5 godina. Do 2020. godine očekuje se povećanje potrošnje
električne energije za 0,29 %. Uzimajući u obzir tu činjenicu te poznatu potrošnju električne
energije u 2011. godini kreiran je scenarij bez mjera. Tablica 59 prikazuje projekcije potrošnje
električne energije sektora javne rasvjete s pripadajućim emisijama CO2 do 2020. godine.
Tablica 59 – Potrošnja električne energije i emisija CO2 scenarija bez mjera
Scenarij bez mjera
Porast potrošnje
2020.
Potrošnja
Emisije
električne
Javna rasvjeta
energije
CO2
Potrošnja
energije u 2020.
Emisije
2011. [MWh] 2011. [t]
energije
[MWh]
CO2 [t]
[MWh]
605,29
227,59
1,78
607,07
228,26
Scenarij s mjerama izrađen je na temelju procjene smanjenja energetske potrošnje sektora javne
rasvjete u 2020. godini prema mjerama prikazanim u sljedećoj tablici. Za svaku mjeru izračunate
su uštede i potencijali smanjenja emisija CO2 (Tablica 60).
78
Tablica 60 – Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora javne rasvjete za pojedine
mjere
Smanjenje
Uštede
Mjere i potencijali smanjenja sektora javne rasvjete
emisije CO2
[MWh]
[t]
Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski učinkovitijim
157,77
59,32
rasvjetnim tijelima (VTNa)
Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski učinkovitijim
62,55
23,52
rasvjetnim tijelima (LED)
Ukupno
220,32
82,84
Tablica 61 – Projekcije sektora javne rasvjete po scenarijima
%u
Emisije CO2 [t]
Scenarij
odnosu na
2011.
2020.
2011. 2020.
2011.
Scenarij bez mjera
605,29
607,07
0,29 %
227,59 228,26
Scenarij s mjerama
605,29
386,75
-36,10 %
227,59 145,42
%u
odnosu na
2011.
0,29 %
-36,10 %
9.4 Ukupne projekcije emisije CO2 Grada Ludbrega
Procjena emisija CO2 do 2020. godine izrađena je za sva tri sektora finalne potrošnje energije
Grada Ludbrega:
 zgradarstvo;
 javna rasvjeta;
 promet.
Projekcije emisija CO2 izrađene su na temelju poznatih podataka o energetskim potrošnjama
pojedinih sektora. Prilikom izrade projekcija, korišteni su emisijski faktori istovjetni onima pri
izradi referentnog inventara emisija. Ukupne emisije po sektorima za oba scenarija prikazane su
sljedećom tablicom (Tablica 62)
Tablica 62 – Projekcije emisija CO2 po sektorima za scenarij bez mjera i scenarij s
mjerama
Emisija CO2 [t]
Scenarij
Sektor
% u odnosu na 2011.
2011.
2020.
Promet
6.646,96
7.239,41
8,91 %
Zgradarstvo
24.675,58
26.025,75
5,47 %
Scenarij bez mjera
Javna rasvjeta
227,59
228,26
0,29 %
Scenarij s mjerama
Ukupno
Promet
Zgradarstvo
Javna rasvjeta
Ukupno
31.550,13
6.646,96
24.675,58
227,59
33.493,42
5.061,82
19.636,77
145,42
6,16 %
-23,85 %
-20,42 %
-36,10 %
31.550,13
24.844,01
-21,26 %
79
Sektor zgradarstva ima najveći udio u ukupnim emisijama u oba scenarija. Emisija scenarija s
mjerama tog sektora smanjena je za 20,42 % u odnosu na baznu godinu. Najveće smanjenje
emisija scenarija s mjerama ima sektor javne rasvjete (36,10 %). Tablica 63 daje pregled
ukupnih potencijala smanjenja emisija CO2 po sektorima.
Tablica 63 – Ukupni potencijal smanjenja emisija CO2 po sektorima
Sektor
Potencijal smanjenja CO2 [t]
Udio u ukupnom potencijalu [%]
Promet
2.177,58
25,18 %
Zgradarstvo
6.388,98
73,86 %
Javna rasvjeta
82,84
0,96 %
Ukupno
8.649,40
100,00%
Kao što je spomenuto, najveći potencijal smanjenja emisija ima sektor zgradarstva s udjelom od
73,86 % ukupnog potencijala, slijedi ga sektor prometa s udjelom od 25,18 %, dok sektor javne
rasvjete sudjeluje s 0,96 % ukupnog potencijala smanjenja emisija CO2.
Slika 54 grafički prikazuje raspodjelu potencijala smanjenja emisija CO2 po sektorima.
0,96%
25,18%
Promet
Zgradarstvo
Javna rasvjeta
73,87%
Slika 54 – Raspodjela potencijala smanjenja emisija CO2 po sektorima
Ukupni potencijal smanjenja emisija u 2020. godini za Ludbreg iznosi 8.649,40 t CO2.
Slika 55 prikazuje ukupne projekcije emisije CO2 po scenarijima.
80
40.000
35.000
t (CO2)
30.000
25.000
Javna rasvjeta
20.000
Zgradarstvo
15.000
Promet
10.000
5.000
0
Emisije 2011. godine
Scenarij bez mjera
Scenarij s mjerama
Slika 55 – Ukupne projekcije emisija CO2 po scenarijima
9.5 Zaključak
S ciljem smanjenja emisija CO2 za minimalno 20 % do 2020. godine, identificirane su mjere
energetske učinkovitosti i implementacije OIE za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete,
te su izrađena dva scenarija: scenarij bez mjera i scenarij s mjerama.
Emisija CO2 za scenarij bez mjera u 2020. godini iznosit će 33.493,42 t, što je 6,11 % više od
emisija u 2011. godini.
Za scenarij s primijenjenim mjerama za smanjenje emisija, ukupne emisije CO2 u 2020. godini
iznose 24.844,01 t, što je za 21,26 % manje u odnosu na stanje u 2011. godini.
81
10 Provedba akcijskog plana
Za uspješnu provedbu Akcijskog plana poduzet će se niz mjera koje se mogu grupirati u sljedeće
cjeline:




organizacija provedbe;
praćenje provedbe i izvještavanje;
strukturna prilagodba;
osiguranje resursa za provedbu Akcijskog plana;
Svaka od mjera posebno je objašnjena u nastavku poglavlja.
10.1 Organizacija provedbe
Provedba programa bit će povjerena koordinatoru programa. Koordinator programa zadužen je
za operativnu provedbu mjera. U operativnu provedbu mjera bit će uključeni upravni odjeli,
gradska poduzeća i agencije čiji će predstavnici biti zaduženi za sektore sukladno
kompetencijama. Koordinator programa je zaposlenik čija je uloga vezana uz energetsku
problematiku, ali isto tako ima i dobar pregled funkcioniranja Gradske uprave i znanje iz
područja vođenja projekata.
Odbor za praćenje provedbe Akcijskog plana donosi strateške odluke, između ostalog i o planu
provedbe aktivnosti u pojedinim mjerama (obično su to odluke o kapitalnim investicijama,
prioritetima, načinu financiranja i slično) te komunicira s ostalim dionicima izvan ustrojstva
Grada Ludbrega.
Iako industrijski sektor nije pokriven u ovom Akcijskom planu, u budućnosti bi trebalo uključiti i
predstavnike industrije.
Radne grupe za provedbu Akcijskog plana sačinjavaju eksperti za pojedine sektore, ali i drugi
zaposlenici Grada Ludbrega čija je uloga važna u procesu provedbe projekata. To su obično
predstavnici Grada Ludbrega odnosno upravnih odjela. Za svaku od mjera iz Akcijskog plana,
prema potrebi će u radne grupe biti uključeni i predstavnici Gradskih ustanova/poduzeća.
Odbor za praćenje
provedbe SEAP-a
(OPPS)
Koordinator
programa
Radne grupe za
SEAP
Slika 56 – Shema organizacijske provedbe SEAP-a
10.2 Praćenje provedbe i izvještavanje
Usvajanjem ovog Akcijskog plana počinje novi, znatno zahtjevniji period pun izazova. Ovaj
Akcijski plan, zajedno s osnovnim pregledom emisija CO2 (BEI), predstavlja početnu točku
prema kojoj će se mjeriti napredak Grada Ludbrega u svojim nastojanjima da postane „zeleni
grad“. Svaka predložena mjera doprinijet će smanjenju emisija CO2. Međutim, da bi Grad Ludbreg
imao mogućnost uvida u uspješnost provedbe svake od mjera te rane i brze prilagodbe svake od
mjera (npr. provedba mjera kasni, stvarni učinak mjera razlikuje se od očekivanog i sl.),
potrebno je definirati i primijeniti niz mjera za praćenje provedbe Akcijskog plana. Predviđene
mjere obuhvaćaju aspekt koordinacije, izvještavanja i sustava za podršku.
82
10.2.1
Koordinacija
Koordinator programa u svom će svakodnevnom radu koordinirati radom više radnih grupa
zaduženih za pojedini sektor. Potreba za koordinacijom javljat će se u procesima planiranja,
operacionalizacije, nadzora i prilagodbe svake od mjera u Akcijskom planu. Neke mjere
zahtijevat će stalni angažman gradskih struktura, dok će neke mjere imati karakter projekta i
imat će ograničeno vrijeme trajanja. Budući da će svaka mjera u pravilu obuhvatiti gotovo
cjelokupnu organizacijsku strukturu Grada Ludbrega, ovaj će posao biti vrlo izazovan.
Osim s radnim grupama, koordinator programa morat će intenzivno surađivati i s odborom za
praćenje provedbe Akcijskog plana.
10.2.2
Izvještavanje
Nakon što Gradsko vijeće Grada Ludbrega prihvati Akcijski plan i nakon što je Akcijski plan
poslan u Ured Sporazuma gradonačelnika, započinje provedba Akcijskog plana.
Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika, Grad Ludbreg obvezao se dostavljati izvještaj prema
Uredu Sporazuma gradonačelnika (CoMO) svake dvije godine.
Na razini Grada Ludbrega, izvještavanje će biti organizirano za više dionika različitom
učestalošću (Tablica 64), u kojoj su u nazivima stupaca navedena tijela/funkcije i ostali dionici
kojima se dostavlja izvještaj dok su u nazivima redova navedena tijela/funkcije koja dostavljaju
izvještaj prema definiranoj učestalosti.
Tablica 64 – Izvještavanje o provedbi SEAP-a
Nadležna
Gradsko
Odbor za praćenje
CoMO
ministarstva i
vijeće
provedbe SEAP-a
institucije
Koordinator
programa
-
-
-
Kvartalno
Odbor za praćenje
provedbe SEAP-a
Dvogodišnje
Godišnje
Godišnje
-
10.2.3
Sustavi za podršku
Pod sustavima za podršku podrazumijevaju se uglavnom informatički sustavi čija je zadaća
olakšati koordinaciju i donošenje odluka tijekom provedbe Akcijskog plana.
Informacijski sustav za gospodarenje energijom – ISGE je internetska aplikacija koja omogućuje
uvid u potrošnju električne i toplinske energije za svaku od zgrada Gradske uprave i
ustanova/poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik. Na temelju podataka
koji se/će se unositi minimalno na mjesečnoj razini bit će moguće utvrditi potencijalne kvarove,
a detaljnom analizom podataka moći će se izraditi plan sanacije objekata.
Zbog potencijalno velikog broja sudionika uključenih u provedbu Akcijskog plana i dokumenata
koji će biti dostupni, bit će potrebno koristiti postojeći ili pokušati uvesti sustav za kolaboraciju
koji će olakšati, ubrzati i strukturirati protok informacija i dokumenata među članovima radnih
grupa uključenih u provedbu Akcijskog plana.
Proces praćenja provedbe Akcijskog plana zahtijevat će u početnoj fazi obradu i skladištenje
podataka koji su prikupljeni u procesu njegove izrade.
83
U fazi provedbe pojavit će se potreba za prikupljanjem znatne količine podataka i njihovu
obradu te proširenjem dostupnih izvora podataka. Kako bi se olakšalo rukovanje, praćenje,
izvještavanje i donošenje odluka, podatke je potrebno pažljivo obraditi, skladištiti i pripremiti za
prezentaciju.
10.3 Strukturna prilagodba
Grad Ludbreg organiziran je kroz upravne odjele i Gradske ustanove/poduzeća. S obzirom na
raznolikost područja djelovanja, organizacije i usluga koje pružaju, a uzimajući u obzir činjenicu
da svaka od organizacijskih jedinica treba biti posredno ili neposredno uključena u provedbu
ovog Akcijskog plana, poduzet će se niz aktivnosti i prilagodbi koje će rezultirati njegovom
uspješnom realizacijom.
Na temelju predloženog skupa mjera bit će prepoznate relevantne organizacijske jedinice koje će
sudjelovati u provedbi Akcijskog plana. Kratkoročno će biti poduzete aktivnosti koje neće
zahtijevati nikakve promjene organizacijske strukture Gradske uprave i Gradskih
ustanova/poduzeća. Dugoročno bi se mogla pokazati potreba za usklađivanjem koje će biti
potaknuto potrebom za jačanje kapaciteta kroz koncentraciju aktivnosti.
Provedba Akcijskog plana zahtijevat će povremeno intenzivno uključivanje „izvlačenje“
zaposlenika iz linijske organizacije. Grad Ludbreg pojačat će naglasak na rad u matričnoj
organizaciji gdje će resursi privremeno biti dodijeljeni na projekte u sklopu provedbe Akcijskog
plana.
Za svaku od organizacijskih jedinica koje će sudjelovati u provedbi Akcijskog plana bit će
potrebno razmotriti novu definiciju uloga koja će uključivati aktivnosti na poslovima njegove
provedbe.
Prema potrebi, u organizacijskim jedinicama u kojima će provedba Akcijskog plana inicirati nove
aktivnosti, obuhvatiti veći broj zaposlenika i veći angažman, bit će potrebno razmotriti uvođenje
novog radnog mjesta ili novog opisa radnog mjesta koje će obuhvatiti aktivnosti u nadležnosti
organizacijske jedinice. Ova odluka ne implicira potrebu otvaranja novog radnog mjesta, već
usklađivanje postojećih resursa i preraspodjelu odgovornosti među zaposlenicima.
Adekvatnost postojećih procesa vezanih uz problematiku energetike, bilo da se radi o procesima
unutar Gradske uprave ili procesima koji uključuju Gradske ustanove/poduzeća, bit će detaljno
provjerena i prema potrebi promijenjena kako bi se postigao lakši protok informacija, smanjilo
vrijeme za donošenje odluka i povećala cjelokupna „vidljivost“ provedbe programa odnosno
mjera. Procesi će biti konstantno preispitivani budući da se očekuje da će s vremenom doći do
promjena koje će u većoj ili manjoj mjeri utjecati na provedbu Akcijskog plana. Koordinator
programa provedbe Akcijskog plana mora inicirati promjene.
10.4 Osiguranje resursa za provedbu Akcijskog plana
10.4.1
Ljudski resursi
Prema broju, opsegu i složenosti predloženih mjera za smanjenje emisija CO2, predviđeno je da
će za provedbu Akcijskog plana biti potrebno utrošiti radno vrijeme koje odgovara radnom
vremenu dva zaposlenika koji rade na pola radnog vremena (2 HTE – half time equivalents). Pri
tome će koordinator programa predstavljati jedan HTE, a drugi HTE bit će podijeljen na
povremeni angažman ostalih članova radnih grupa.
84
10.4.2
Izvori financiranja
Realizacija mjera zahtijevat će značajna ulaganja. Budući da su Hrvatskoj kao punopravnoj
članici Europske unije otvorene mogućnosti za povlačenje sredstava iz Strukturnih i Kohezijskih
fondova, povećani su i dostupni izvori financiranja. Osim Strukturnih i Kohezijskih fondova, na
raspolaganju su i drugi izvori odnosno modeli financiranja. ESCO model, revolving fondovi,
javno-privatno partnerstvo samo su neki od izvora financiranja koji bi značajno mogli doprinijeti
oživljavanju investicijskih aktivnosti, a u ovom se trenutku ne koriste u značajnoj mjeri.
10.4.2.1
Lokalni/Regionalni izvori financiranja
Proračun Grada Ludbrega – Sredstva iz gradskog proračuna mogu se iskoristiti u provedbi
mjera SEAP-a.
Proračun poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik – Sredstva iz
proračuna poduzeća kojima je Grad Ludbreg osnivač, vlasnik ili suvlasnik mogu se iskoristiti u
provedbi mjera SEAP-a.
Proračun Varaždinske županije – Sredstva iz županijskog proračuna mogu se iskoristiti u
provedbi mjera SEAP-a.
10.4.2.2
Nacionalni izvori financiranja
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) – FZOEU (u daljnjem tekstu:
Fond) je nacionalni izvanproračunski fond osnovan s ciljem financijskog podupiranja projekata
iz područja zaštite okoliša i energetike. Sredstva za financiranje aktivnosti Fonda osiguravaju se
iz namjenskih prihoda od onečišćivača okoliša. Dodjela sredstava vrši se na temelju provedenog
javnog natječaja. Korisnici sredstava Fonda mogu biti jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave te pravne i fizičke osobe.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) – HBOR je državna razvojna i izvozna banka
koja je uspostavila sljedeća tri programa za potporu projektima iz sektora energetike:



Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih
izvora energije;
Sporazum o suradnji s FZOEU o subvencioniranju kreditnih linija HBOR-a;
Suradnja s EIB-om (Europska investicijska banka) – Darovnica iz Programa Europske
komisije EEFF (Energy Efficiency Finnance Facility).
Program energetske obnove stambenih zgrada – Program energetske obnove stambenih
zgrada temelji se na 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti. U njemu se
analizira stanje postojećeg stambenog fonda i potrošnje energije u njemu, te se daje prijedlog i
razrada mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se provoditi u
razdoblju 2014. – 2020. godine. Program se ne odnosi na izgradnju novih zgrada.
S obzirom na karakteristike stambenog fonda, postavljeni su prioriteti Programa – zgrade
izgrađene do 1980. godine te mjere usmjerene na smanjenje toplinskih potreba zgrada,
poboljšanja učinkovitosti sustava grijanja i zamjene energenata (dominantno električne energije
i loživog ulja) okolišno, ekonomski i energetski povoljnijima, a poglavito OIE.
85
Program energetske obnove obiteljskih kuća – Program energetske obnove obiteljskih kuća
temelji se na 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti. U njemu se analizira
stanje postojećeg stambenog fonda i potrošnje energije u njemu, te se daje prijedlog i razrada
mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se provoditi u
razdoblju 2014. – 2020. godine.
Ovaj Program je dio Trećeg nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje
2014. - 2016. godine koji je usvojen 30. srpnja 2014. godine u skladu s Direktivom 2012/27/EU
Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti. Valja
istaknuti da krajem 2016. godine, a najkasnije do kraja travnja 2017. godine treba napraviti
reviziju ovog Programa, kako bi se utvrdili ostvareni učinci i Program po potrebi unaprijedio te
ponovno postao sastavni dio akcijskog plana za razdoblje 2017. – 2019.
10.4.2.3
Europski izvori financiranja
Kohezijska politika 2014. – 2020. – Europska komisija prihvatila je 6. listopada 2011. Nacrt
paketa zakona koji daje okvir za kohezijsku politiku EU u razdoblju od 2014. – 2020.
Investicijska politika podupire ciljeve Europe 2020:
 otvaranje novih radnih mjesta;
 borba protiv klimatskih promjena i energetske ovisnosti;
 smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
Ukupni predloženi proračun za spomenuto razdoblje iznosi 376 milijardi eura, a obuhvaća
financiranje novog instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility), kojim bi se
morali potaknuti prekogranični projekti u području energetike, prijevoza i informacijske
tehnologije.
Europski strukturni i investicijski fondovi
Kohezijski fond (CF), Europski socijalni fond (ESF) i Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
instrumenti su Kohezijske politike, dok su Europski fond za ribarstvo 2007. – 2013. (odnosno
Fond za pomorstvo i ribarstvo EMFF za 2014. – 2020.) te Europski poljoprivredni fond za ruralni
razvoj (EAFRD), instrumenti europske poljoprivredne i ribarske politike. Navedeni fondovi
zajednički se nazivaju Europski strukturni i investicijski fondovi koji su dostupni putem
natječaja; darovnica i javnih nabava.
Strukturni i investicijski fondovi Europske unije namijenjeni su provedbi kohezijske politike EU,
odnosno njenom ujednačenom razvitku. Ciljevi koji se žele postići Strukturnim fondovima su
konvergencija, regionalna konkurentnost i zapošljavanje te europska međunarodna suradnja.
Arhitektura kohezijske politike sastoji se od sljedećeg:
 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF);
 Europski socijalni fond (ESD);
 Kohezijski fond (CF);
 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD);
 Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF).
European Regional Development Fund (ERDF) – ERDF služi smanjivanju razlika u razvoju
pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih grupa. Sredstva ERDF-a moći će
koristiti istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole, korporacije, trening centri, državna
86
uprava, mala i srednja poduzeća, sveučilišta i udruge. Osim za njih, sredstva će biti dostupna i za
javna tijela, neke organizacije privatnog sektora (osobito MSP-e), nevladine organizacije te
volonterske organizacije. Intervencije koje je moguće financirati iz ovog regionalnog fonda su:
• ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području energetike,
okoliša, prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija;
• ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu;
• razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i istraživanja
te inovacija;
• tehnička pomoć.
European Social Fund (ESF) – Uz doprinos gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji ESF
glavni je financijski instrument Europske unije za ulaganje u ljude. Uredbom se predlaže
usmjeravanje ESF-a na četiri tematska cilja u cijeloj Uniji:
 poticanje zapošljavanja i podršku mobilnosti radne snage;
 promicanje socijalne uključenosti u borbu protiv siromaštva;
 ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje;
 povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitosti javne administracije.
Cohesion Fund (CF) – CF financira projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna
infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže (TEN-T). Na
sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 80 – 85 % pravo imaju države članice čiji je BDP
ispod 90 % prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije
prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Između ostalog, intervencije koje je moguće financirati iz
Kohezijskog fonda su:
• okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okoliša;
• učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije.
Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD) – cilj EAFRD-a je jačanje europske politike
ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Fond se financira sredstvima
Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020
promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i
teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor.
EAFRD financira neke od sljedećih aktivnosti:




poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima;
jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva;
obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu;
promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog
dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu.
Mediteran 2014. – 2020. – Transnacionalni program Mediteran 2014. – 2020. nastavak je
transnacionalne suradnje bez većih izmjena prihvatljivog područja iz prethodnog razdoblja,
osnaživanja postojećih i izgradnje novih partnerstva, nadogradnje postignutih rezultata i daljnje
razmjene iskustava između država sudionica programa. Cilj ovog programa jest učiniti cijelo
područje Mediterana mjerljivim s međunarodnom konkurencijom u cilju osiguranja rasta i
zaposlenosti za sljedeće generacije te podržati teritorijalnu povezanost i aktivno intervenirati u
korist zaštite okoliša u logici održivog razvoja.
87
Središnja Europa 2014. – 2020. – Transnacionalni program Središnja Europa jedan je od
najuspješnijih transnacionalnih programa u kojem sudjeluje 8 država članica Europske unije te u
razdoblju od 2014.-2020. i Republika Hrvatska kao 9. članica. Program će biti usmjeren na
istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša te povezivanje.
INTERREG VC 2014. – 2020. – Program je namijenjen razmjeni iskustava upravljačkih i
provedbenih tijela nacionalnih operativnih programa te razmjeni dobre prakse u području
zaštite okoliša, prometa i energetskog sektora.
HORIZON 2020 – Novi program Europske unije za istraživanje i inovacije odnosi se na razdoblje
2014. – 2020., a predstavlja jednu od akcija razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. Horizon
2020 predstavlja veliko pojednostavljenje putem jedinstvenog skupa pravila, a objedinit će sve
trenutačne programe za financiranje istraživanja i inovacija. Horizon 2020 će objediniti sve
fondove koji se tiču istraživanja i inovacija, a trenutno su pruženi u sklopu Okvirnih programa za
istraživanje i tehnički razvoj, aktivnostima povezanim s inovacijom Okvirnog programa za
konkurentnost i inovacije i Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIP).
The European Local Energy Assistance facility (ELENA) – ELENA je inicijativa bespovratne
pomoći koju su zajednički uspostavile Europska komisija i Europska investicijska banka. Cilj
inicijative je pomoći jedinicama lokalne i regionalne samouprave da investiraju u energetsku
učinkovitost i obnovljivu energiju na način da im se pruži tehnička pomoć u strukturiranju i
implementaciji programa s ciljem privlačenja vanjskog financiranja.
Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA) – JESSICA je
oblik revolving fonda koji se uspostavlja na regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovu gradskih
sredina. Zemlje članice EU imaju mogućnost preusmjeriti vlastita sredstva iz Strukturnih
fondova za formiranje JESSICA fonda. Niski troškovi financiranja projekata rezultat su
kombiniranja bespovratnih sredstava iz Strukturnih fondova (ERDF) i kreditnih sredstava
banaka s visokim kreditnim rejtingom (EIB, CEB). Podržavaju se projekti OIE i EE za javni i
privatni sektor.
Joint Assistance in Supporting Projects in European Regions (JASPERS) – JASPERS je
inicijativa Europske komisije u suradnji s Europskom investicijskom bankom i Europskom
bankom za obnovu i razvoj za podršku infrastrukturnim projektima. Objedinjuje ekspertizu i
resurse relevantne za kohezijsku politiku, a cilj mu je pružiti tehničku pomoć državama
članicama u pripremi velikih infrastrukturnih projekata te tako poboljšati kvalitetu, kvantitetu i
brzinu provedbe projekata koji se natječu za sredstva fondova EU. JASPERS konkretno pruža
pomoć u sljedećim slučajevima:



priprema projekata;
pregled dokumentacije;
savjeti o usklađivanju s pravom EU.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) – EBRD je najmlađa međunarodna financijska
institucija. Njezina misija je financirati prvenstveno projekte u privatnom sektoru (banke,
proizvodnja, poduzetništvo) koji ne mogu pronaći izvor financiranja na tržištu, no samo one
projekte koji potpomažu tranziciji prema tržišnoj ekonomiji i demokratskom društvu na
području od srednje Europe do srednje Azije.
88
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) – Cilj ovog fonda je jačanje gospodarske i socijalne
kohezije u Europskoj uniji uklanjanjem neuravnoteženosti među njezinim regijama. EFRR-om se
financiraju:




izravna potpora za ulaganje u poduzeća;
infrastrukture povezane osobito s istraživanjem i inovacijama, telekomunikacijama,
okolišem, energijom i prometom;
financijski instrumenti za potporu regionalnom i lokalnom razvoju i za poticanje
suradnje među gradovima i regijama;
mjere tehničke pomoći.
Connecting Europe Facility (CEF) – CEF je novi fond EU za ciljana infrastrukturna ulaganja na
europskoj razini, namijenjen višedržavnim projektima. Tri su glavna područja:



promet – izgradnja međudržavnih prometnih koridora i povećanje energetske
učinkovitosti prometa;
energetika – unapređenje energetske infrastrukture, povećanje sigurnosti opskrbe
energijom;
telekomunikacije i ICT – izgradnja i razvoj brze širokopojasne infrastrukture i usluga.
European Energy Efficiency Fund (EEE-F) – Fond je namijenjen projektima EE i OIE u
gradskim sredinama. Fond kombinira financiranje pripreme projekata bespovratnim sredstvima
i izdavanje dugoročnih kredita. Korisnici su primarno iz javnog sektora.
European Bank for Reconstruction and Development TurnAround Management/Business
Advisory Services Programme (EBRD TAM/BAS Programme) – To je program Europske
banke za obnovu i razvoj (EBRD) osnovan s ciljem podupiranja malih i srednjih hrvatskih
poduzeća. Ciljevi ovog programa su:


pomaganje malim i srednjim hrvatskim poduzećima u korištenju najboljih hrvatskih i
inozemnih konzultanata te financijska potpora takvim savjetodavnim i konzultantskim
aktivnostima;
potpora razvitka hrvatskih konzultanata i onih hrvatskih ustanova koje podupiru razvoj
malih i srednjih poduzeća.
Globalni fond za okoliš (GEF) – GEF ujedinjuje 182 vlade članice u suradnji s međunarodnim
institucijama, organizacijama civilnog društva (OCD) te privatnim sektorom oko rješavanja
pitanja okoliša na globalnoj razini. Kao neovisna financijska agencija, GEF osigurava novčanu
potporu državama u razvoju i tranzicijskim državama, za projekte vezane uz biološku
raznolikost, klimatske promjene, međunarodne vode, propadanje tla, ozonski omotač i uporne
organske onečišćivače. Ovi su projekti korisni okolišu na globalnoj razini te su također korisni za
povezivanje lokalnih, nacionalnih i globalnih izazova. Vlada Republike Hrvatske dobila je
darovnicu Zaklade Globalnog fonda za okoliš za financiranje provedbe Projekata obnovljivih
izvora energije. GEF daje najveću financijsku potporu projektima za poboljšanje kvalitete okoliša
na globalnoj razini.
Europska investicijska banka (EIB) – EIB je financijska institucija specijalizirana za dugoročno
financiranje projekata koji podupiru razvojnu politiku EU. Postoji mogućnost kombiniranja
sredstava EIB-a s poticajima dobivenim iz pretpristupnih fondova. EIB pruža usluge izdavanja
dugoročnih zajmova, pružanja tehničke pomoći putem specijaliziranih instrumenata (ELENA,
89
JASPERS, JESSICA) te financiranja rizičnog kapitala putem institucija i instrumenata (EIF,
JEREMIE, JASMINE).
Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) – CEB je najstarija međunarodna financijska institucija u
Europi. Ona posluje kao multilateralna razvojna banka pod kontrolom 40 zemalja članica. CEB je
specifična i jedina međunarodna financijska institucija kojoj je glavno područje djelovanja
financiranje socijalnih i razvojnih projekata/programa u područjima jačanja socijalnih
integracija, upravljanja okolišem i podrške javnoj infrastrukturi sa socijalnom namjenom.
Europski investicijski fond (EIF) – Ovaj fond je specijaliziran za pružanje potpore malim i
srednjim poduzećima i jedina je europska financijska ustanova čiji su dioničari Europska
investicijska banka, Europska komisija te ostale ugledne razvojne financijske ustanove među
kojima je i HBOR.
Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE) – JEREMIE je
inicijativa Europske komisije u suradnji s EIB-om i EIF-om u svrhu promicanja boljeg pristupa
financijama za razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP-a) u regijama EU. Za razliku od
bespovratnih sredstava iz Strukturnih fondova, koji se jednokratno isplaćuju na temelju
predloženih i odobrenih projekata, inicijativa JEREMIE nudi nove mogućnosti investiranja i
reinvestiranja tako da se dio sredstava Strukturnih fondova transformira u različite financijske
instrumente za financiranje MSP-a.
Joint Action to Support Microfinance Institutions in Europe (JASMINE) – JASMINE je
inicijativa Europske komisije koja nadopunjava inicijativu JEREMIE te omogućava državama
članicama i regijama da dio sredstava Strukturnih fondova usmjeri u financijske proizvode
namijenjene isključivo malim i srednjim poduzetnicima.
Njemačka razvojna banka (KfW) – KfW financira investicije i konzultantske usluge u zemljama
u razvoju i tranziciji. Daje potporu gospodarstvu širom svijeta kroz programe poticanja malog i
srednjeg poduzetništva, infrastrukturnih i ekoloških projekata, financiranja izvoza i projektnog
financiranja.
Program LIFE + (LIFE +) – Program LIFE+ je financijski instrument Europske unije za okoliš.
Glavni cilj programa LIFE + je doprinijeti implementaciji, unapređenju i razvoju politike i
zakonodavstva Europske unije o okolišu sufinanciranjem pilot projekata i demonstracijskih
projekata s europskom dodanom vrijednošću. Program će biti usredotočen na tri glavna
područja:



učinkovitost zaštite okoliša i resursa;
priroda i biološka raznolikost;
upravljanje okolišem i informiranje.
10.4.2.4
Alternativni izvori financiranja
Vlastita sredstva dionika –Vlastita sredstva dionika se koristite u provedbi mjera SEAP-a.
90
Javno-privatno partnerstvo (JPP) – JPP je kooperacija između javnog i privatnog sektora na
području planiranja, proizvodnje, pružanja usluga, financiranja, poslovanja ili naplate javnih
poslova. Javni sektor se tom prilikom javlja kao proizvođač i ponuđač takve suradnje, a privatni
sektor kao partner koji potražuje takvu suradnju ukoliko može ostvariti poslovni interes i koji je
dužan kvalitetno izvršavati ugovorno dobivene i definirane poslove.
Revolving fond – To je financijski mehanizam specijaliziran za financiranje jasno definiranih
vrsta projekata koji se osniva multilateralnim sporazumom između državnih/međunarodnih
ustanova i financijskih institucija. Nekoliko je različitih modela, odnosno načina na koji se fond
može osnovati i financirati. Prvi model uključuje sporazum između države i komercijalnih
banaka o osnivanju revolving fonda, pri čemu se sredstva prikupljaju iz državnog proračuna ili
putem namjenskog poreza. Inicijalna, obično bespovratna sredstva fonda mogu osigurati
međunarodne institucije poput Globalnog fonda za okoliš (GEF) ili Svjetske banke.
Komercijalnim bankama se za financiranje projekata energetske učinkovitosti odobravaju
beskamatni krediti iz samog fonda što rezultira kamatnim stopama znatno povoljnijim od
tržišnih. Međutim, banke imaju pravo traženja kreditnog osiguranja u obliku financijske ili
materijalne imovine zajmoprimca. Krajnji korisnici mogu biti javna poduzeća, ustanove i jedinice
lokalne samouprave, mali i srednji poduzetnici te ESCO kompanije. Drugi model razlikuje se od
prvog prvenstveno načinom financiranja i smanjenom ulogom države. Umjesto beskamatnih
sredstava, komercijalnim bankama se omogućava korištenje garancije koju obično izdaju
međunarodne institucije poput GEF-a. Na temelju garancije za koju plaćaju određenu kamatu
banke plasiraju komercijalne kredite po kamatnim stopama nižim od tržišnih. Usprkos tome što
je većina dosadašnjih iskustava korištenja revolving fond financijskog mehanizma ograničena na
fondove na nacionalnom nivou, ovaj se mehanizam može uspješno primijeniti i za financiranje
projekata na lokalnoj razini.
Ugovaranje energetske usluge (ESCO/EPC) – ESCO je skraćenica od Energy Service Company,
a EPC od Energy Performance Contracting. ESCO predstavlja generičko ime koncepta na tržištu
usluga na području energetike koje obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem
poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj svakog
projekta je smanjenje troškova za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i
optimiziranjem energetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede
u razdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu. Korisnici ESCO usluge mogu biti
privatna i javna poduzeća, ustanove i jedinice lokalne samouprave.
91
11 Zaključak
Grad Ludbreg je svoje strateško opredjeljenje da postane „zeleni grad“ formalno iskazao
potpisom Sporazuma gradonačelnika, ali je i prije potpisivanja Sporazuma, nizom projekata i
investicija pokazao kapacitete da je spreman suočiti se s izazovima koje Sporazum donosi.
Akcijski plan energetski održivog razvitka predstavlja prvi korak u nastavku dugotrajnog
procesa smanjenja emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova za najmanje 20 % do 2020. godine.
Naglasak u mjerama koje će se provoditi za smanjenje emisija CO2 stavljen je na sektor
zgradarstva gdje se očekuju najveće uštede. U tu svrhu, Grad Ludbreg će pokrenuti mjere koje su
usmjerene na promjenu ponašanja zaposlenika i građana. To su mjere koje prema iskustvu
drugih zemalja mogu donijeti uštede za koje nije potrebno uložiti puno sredstava, ali zahtijevaju
stalni angažman kroz obrazovne aktivnosti, organizaciju radionica, kreiranje i distribuciju letaka
i brošura. Paralelno s takozvanim „soft“ mjerama, Grad Ludbreg će razviti plan sanacije svojih
zgrada te zgrada ustanova/poduzeća kojima je osnivač, vlasnik ili suvlasnik, za kojeg će ujedno
biti definirani i modeli financiranja.
U sektoru prometa zasigurno će veliku ulogu imati „soft“ mjere kao što su obrazovanje građana o
eko vožnji, car sharing modelu, promocija hibridnih i električnih vozila, ali i mjere uvođenja
intermodalnog prijevoza putnika i EU normi vezanih za automobilsku industriji.
Sektor javne rasvjete marginalno sudjeluje u ukupno planiranim količinama smanjenja emisija
CO2, ali su financijske uštede značajne i stoga će Grad Ludbreg i dalje tražiti rješenja za razvoj
ovog segmenta kroz daljnju modernizaciju zamjenom rasvjetnih tijela.
Za ispunjenje zadanih ciljeva i provođenje predviđenih mjera potrebno je uložiti značajna
financijska sredstva. Treba naglasiti da se od Grada Ludbreg ne očekuje pokrivanje svih
potrebnih financijskih sredstava, već je njegova primarna uloga da svojim djelovanjem
pomogne u provedbi definiranih mjera kroz niz aktivnosti koje uključuju informiranje,
komunikaciju s različitim dionicima, preuzimanje uloge moderatora itd., tek je manji dio
sredstava predviđen za vlastito financiranje, a i u tom dijelu Grad će imati mogućnosti i trebat će
prepoznati i iskoristiti što je moguće više različitih dostupnih modela financiranja. Upravo u
tome je važno naglasiti ulogu koordinacijskog tijela koje će imati važnu ulogu u provođenju ovog
Akcijskog plana.
92

Analiza energetske potrošnje grada Zadra

Transcription

Similar documents

akcijski plan energetski održivog razvitka grada zaprešića (seap)

Kap preko ruba čaše: Klimatske promjene

Prvi nacionalni izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama prema

STRATEGIJU

Poljoprivreda, prehrana i veterina

Dokument - NOS BiH

Uz pitanje 14. Strategija razvoja BiH

Potrošnja lijekova u Hrvatskoj

reformu sektora sigurnosti

ruralnog razvoja Europske unije - The European Network for Rural

Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora

akcijski plan energetski održivog razvitka grada zagreba

jesenska napoved gospodarskih gibanj 2012