Novi uvez 20 - ZKD – Zagrebačko knjižničarsko društvo

Novi uvez
GlasiloZagrebač kogaknjiž nič arskogdruš tva
Godina XII.
ISSN 1845-2434
Broj 20
Prosinac 2014.
http://www.zkd.hr
Novi uvez 20
Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva
Godina XII., prosinac 2014.
Izdaje:
Zagrebačko knjižničarsko društvo
Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb
Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853
http://www.zkd.hr
Tajnica:
Marija Maja Šimunović ([email protected])
Glavna i odgovorna urednica:
Blaženka Peradenić-Kotur ([email protected])
Urednica:
Nika Čabrić ([email protected])
Uredništvo:
Svjetlana Ciglar, Katja Matković Mikulčić, Irena
Pilaš, Tomislav Silić
Lektorica:
Božica Dragaš-Matijević
Sadržaj:
Međunarodna konferencija Knjižnice u digi2
talnom dobu (Libraries in the Digital Age),
LIDA 2014. Odjel za informacijske znanosti
Sveučilišta u Zadru, od 16. do 20. lipnja 2014.
Knjižničari iz Hrvatske na 80. konferenciji
IFLA-e u Francuskoj
4
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti – ECIL2014, 20.-23. listopada 2014.
7
11. okrugli stol Komisije za knjižnične usluge
za osobe s posebnim potrebama i Komisije za
čitanje
10
Stručni skup u povodu desete obljetnice Hrvatskoga arhiva weba (HAW)
11
10. međunarodni skup Knjižnica – središte
znanja i zabave: Na mladima svijet ostaje
12
Međunarodni stručni skup Dječji odjel – partner obitelji i predškolskoj ustanovi
15
Stručni skup "Djeca i mladi u knjižnicama –
17
rad s djecom i mladima u knjižnicama sjeverozapadne Hrvatske
UVODNA RIJEČ:
Poštovane kolegice i kolege, članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva,
Podsjećam vas da smo 5. lipnja ove godine održali redovitu izbornu skupštinu i izabrali novo vodstvo Zagrebačkog
knjižničarskog društva. Stoga se u ovom broju po prvi puta javljam kao predsjednica ZKD-a, a time i glavna i odgovorna urednica. Glasilo ZKD Novi uvez izlazi od 2003. godine i od tada
angažirano izvještava o programima i manifestacijama knjižnica
u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji kao i brojnim aktivnostima iz područja hrvatskog i inozemnog knjižničarstva. Tijekom
godina izlaženja stekao je vodeće mjesto među domaćim stručnim knjižničarskim glasilima. Zasluga za to prvenstveno pripada knjižničarima - aktivnim sudionicima u kreiranju glasila.
Stoga koristim prigodu da se zahvalim kolegici Katji Matković
Mikulčić koja je u protekla dva mandata uspješno i kreativno
obnašala dužnost glavne i odgovorne urednice. Zahvaljujem se
svim kolegicama i kolegama: urednici, članovima uredništva i
lektorima koji svojim nesebičnim radom stvarali ovaj zanimljiv
glasnik. Međutim, velika zahvala ide i svim našim članovima
koji se uvijek spremno uključuju i prilozima obogaćuju sadržaj
glasila, knjižničarsku struku i čitatelje te ga izgledom i sadržajem unaprjeđuju.
U pripremi ovog, jubilarnog 20. broja imali smo veliku
sreću jer je knjižničarska zajednica bila vrlo aktivna. Članovi
Zagrebačkog knjižničarskog društva sudjelovali su na nekoliko
uglednih međunarodnih kongresa i konferencija, organizirali su
i održali nekoliko stručnih skupova i okruglih stolova, prigodno
obilježili Dan hrvatskih knjižnica, a proslavi su se pridružili
ZKD-biciklisti simboličnom vožnjom od Zagreba do Siska.
Sudjelovali smo i u svečanosti otvorenja nove Hrvatske knjižnice i čitaonice u Pleternici. Mnogobrojna i plodna aktivnost vezana je i uz Mjesec Hrvatske knjige koju smo također željeli
zabilježiti. Zbog velikog broja zanimljivih, korisnih i poučnih
tekstova koji su nam pristigli, odlučili smo uz ovaj 20. broj izdati iznimno još jedan broj (21.) da bi na taj način izvijestili o
svim važnim događanjima iz knjižničarstva. Tako je jubilarni
20. broj pretežno orijentiran na domaće i međunarodne konferencije, skupove, okrugle stolove i događanja, a broj 21. u većini priloga prati aktivnosti povodom Mjeseca hrvatske knjige i
pojedinačne, hvale vrijedne, projekte naših knjižničara.
Zagrebačko knjižničarsko društvo iduće godine obilježiti
će 40. obljetnicu neprekidnog postojanja. Velika je to brojka
koja nam i u buduće treba biti poticaj za što aktivniji odnos prema potrebama kulturne, znanstvene i obrazovne zajednice u
kojoj djelujemo. Stoga ovom prilikom pozivam sve zainteresirane kolegice i kolege da nam se jave s novim idejama, prijedlozima, kritikama, sugestijama ili pitanjima. Svi naši kontakti nalaze se na mrežnim stranicama društva na kojima smo također bili
vrlo aktivni kao i na društvenim mrežama.
Čitateljski klubovi i grupe u Hrvatskoj
19
Zapisnik sa Okruglog stola Veliki i mali: o
odnosu književnosti za djecu i književnosti za
odrasle
20
UPdate – knjižnica za mlade i mlađe odrasle
22
Projekt: Izrada, objavljivanje i održavanje
nacionalnog pravilnika za katalogizaciju
23
Otvaranje Mjeseca hrvatske knjige 2014. u
Splitu, 39. skupština HKD-a i donacija knjiga
novoj Općinskoj knjižnici Jelsa
24
Dan hrvatskih knjižnica
27
Bibliocikliranje – zabava i čitanje
28
Srdačan pozdrav,
Nova knjižnica u Pleternici - knjižnica budućnosti
30
Blaženka Peradenić-Kotur, predsjednica
Želim vam da uživate u bogatstvu priloga dva nova broja
Novog uveza koliko smo i mi uživali u njihovom kreiranju.
1
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA KNJIŽNICE U DIGITALNOM DOBU
(LIBRARIES IN THE DIGITAL AGE), LIDA 2014. ODJEL ZA INFORMACIJSKE
ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZADRU, OD 16. DO 20. LIPNJA 2014.
—————————————————————————————————————
Goranka Mitrović ([email protected]) i mr.sc. Kristina Romić ([email protected]),
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Međunarodna konferencija LIDA, (Libraries in
the Digital Age) Knjižnice u digitalnom dobu, osnovana je 2000. godine kao godišnja konferencija i do
2009. održavala se je na Sveučilištu u Dubrovniku. Od
2010. postaje dvogodišnja (bijenalna) i seli se na Sveučilište u Zadru. Ovogodišnja, trinaesta konferencija
LIDA održavala se od 16. od 20. lipnja u zgradi Sveučilišta u Zadru, a u organizaciji Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i School of Communication and Information, Rutgers University (SAD) te uz suorganizaciju Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku.
Konferencija se od svog osnutka bavi promjenama, izazovima u knjižničnom okruženju te informacijskim sustavima i servisima u digitalnom dobu. Od osnutka LIDA donosi
pregled suvremene problematike, nudi inovativni pristup i rješenja. Obrađuje različite teme
podijeljene u dva dijela. Prvi dio pokriva istraživanje i razvoj, a drugi dio odnosi se na primjenu napretka u praksi. LIDA okuplja istraživače, profesore, praktičare i programere iz cijeloga svijeta.
Tema ovogodišnje konferencije bila je vrednovanje knjižnica, knjižničnih usluga te
istraživanje potreba korisnika. Kao i prijašnjih godina, podijeljena je u dva dijela:
Prvi dio: Kvalitativne metode vrednovanja knjižnica, istraživanje korisnika te korištenje knjižničnih usluga: primjene, rezultati. Predsjedavatelj prvoga dijela bio je David
Bawden, (Centre for InformationScience, City University London, Velika Britanija)
Drugi dio: Altmetrika - nove metode u vrednovanju znanstvene komunikacije i knjižnica: primjene, rezultati. Predsjedavatelj, Blaise Cronin, (D.S.Sc., School of Informatics &
Computing Indiana University, SAD).
Uvodnim predavanjima glavnih voditelja i osnivača LIDA konferencije, profesora emeritusa Tefka Saračevića sa Sveučilišta Rutgers i profesorice Tatjane Aparac-Jelušić sa
Sveučilišta u Zadru, LIDA 2014. službeno je otvorena 16. listopada. Najavljene su dvije
glavne teme te program konferencije.
Tijekom pet dana konferencije održano je 7 pozvanih i 34 prihvaćena izlaganja (23 u
sklopu teme kvalitativnih metoda vrednovanja i 11 s temom novih metoda vrednovanja
znanstvene komunikacije i knjižnica). Kao i na svim dosadašnjim LIDA konferencijama, i
ove je godine održano jedno predavanje počasnog gosta (guest of honor). Domaći izlagači
održali su 13 predavanja. Održane su četiri radionice (dvije za studente doktorskog studija,
15. lipnja, dan prije službenog otvaranja) i prezentirano je 19 postera. Jedanaest hrvatskih
autora predstavilo je 8 postera. Zadnji dan konferencije, u petak, održan je poslijediplomski
forum studenata doktorskih studija pod pokroviteljstvom ASIST-a (The Association for Information Science and Technology). Tri doktorska kandidata predstavila su sinopsise svojih
doktorskih tema te o njima raspravljali s vodećim znanstvenicima informacijskih znanosti.
Završnom riječju, u petak 20. lipnja u popodnevnim satima, nositelji dosadašnjih konferencija prof. Aparac-Jelušić i prof. Saračević najavili su smjenu generacija u vođenju konferencije
2016. godine, te sljedeću organizaciju LIDA konferencije prepustili mlađim stručnjacima
informacijskih znanosti. Prof. Saračević imenovao je dvije nositeljice LIDA konferencije
2016.: izvanrednu profesoricu Sanjicu Faletar Tanacković s Odsjeka za informacijske znano2
sti u Osijeku i docenticu Martinu Dragiju Ivanović s Odjela za informacijske znanosti u Zadru. Suorganizator i dalje ostaje Sveučilište Rutgers, a službeni zastupnik Sveučilišta Rutgers
na LIDA konferenciji od 2016. bit će profesor Ross J. Todd.
Nakon službenog završetka konferencije obilježena je deseta godišnjica od osnutka
Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i održan okrugli stol s temom obrazovanja u području informacijskih znanosti.
Ovogodišnjoj konferenciji nazočilo je 109 sudionika, 27 iz Hrvatske i 60 iz gotovo cijelog svijeta, te 22 studenta.
Pozvani predavač David Bawden, profesor informacijskih znanosti (Centre for Information Science, City University London), svojim je izlaganjem “The noblest pleasure”?: on
gaining understanding from qualitative research in library/information science prvoga dana
najavio prvu temu konferencije i istaknuo važnost kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja u
knjižničnoj i informacijskoj znanosti. Uz ostala mnogobrojna zaduženja, profesor Bawden
urednik je časopisa Journal of Documentation, vodećega europskog časopisa iz područja
knjižničarstva i informacijskih znanosti.
O mogućnostima online metoda u istraživanju informacija govorila je sljedeća pozvana
predavačica - Elke Greifeneder (Royal School of Library and Information Science,
Denmark), u izlaganju pod naslovom Big data does not equal big picture.
Pregled posljednjih 60 godina mjerenja i praćenja upotrebe informacija i njihovih izvora predstavio je Donald Case, pozvani predavač (University of Kentucky, USA,), u predavanju Sixty years of measuring the use of information and its sources: from consultation to application.
Predavači prihvaćenih izlaganja u okviru prve teme raspravljali su o oblikovanju knjižničnih usluga za učinkovitu procjenu te o metodologiji vrednovanja radne učinkovitosti u
knjižnicama, prikazana su istraživanja korisnika u različitim vrstama knjižnica, kao na primjer istraživanje navika srednjoškolaca i njihovo snalaženje u digitalnom okruženju, o čemu je
govorio profesor Ros J. Todd sa Sveučilišta Rutgers, nasljednik prof. Saračevića u organizaciji konferencije LIDA 2016.
Drugu temu konferencije sljedeći je dan najavio pozvani predavač Blaise Cronin, profesor emeritus School of Informatics & Computing Indiana University, predavanjem Beethoven vs. Bieber: on the meaning fulness of (alt)metrics. Profesor Cronin autor je ili urednik
više od 300 znanstvenih radova, monografija, izvještaja, radova u zbornicima skupova i drugih publikacija. Znatan dio njegova istraživanja usredotočen je na znanstvenu komunikaciju,
citatnu analizu te akademski sustav nagrađivanja. Glavni je urednik časopisa Journal of the
American Society for Information Science & Technology. U svom je izlaganju govorio o
tradicionalnim i novim mogućnostima mjerenja znanstvene izvrsnosti, o kulturi mjerenja
znanstvene djelatnosti, od Garfieldovih citatnih indeksa iz 1955., preko današnjih WoSCC,
Google Scholar, Scopus i dr., do analiza društvenih mreža u budućnosti tj. altmetrici.
Paul Wouters, (Centre for Science and Technology Studies, Netherlands), pozvani izlagač, u svom je predavanju The metrics acumen: supporting individual researchers in assessment također obradio drugu temu. Govorio je o pojavi altmetrike u knjižnicama, bibliometrijskim uslugama dostupnim preko baza podataka i na webu. Na predavanju je prikazan
ACUMEN (Academic Careers Understood through Measurement and Norms), projekt devet
institucijskih partnera iz sedam zemalja Europe. Cilj im je istražiti načine na koje se procjenjuju istraživači te mogućnost poboljšanja vrednovanja znanstvenoga sustava.
Cassidy Sugimoto, (Indiana University, USA),The metric menagerie: Tweets, Likes,
and other social media metrics in the library, pozvana predavačica, u izlaganju se između
ostaloga pitala i o smislenosti altmetrike.
Drugu temu konferencije, alternativne metode mjerenja korištenja informacija i njezinih izvora, obradili su još izlagači u 11 predavanja. Nastojali su se istražiti koncepti i rezultati korištenja altmetrike u vrednovanju dvaju područja, znanstvenoj komunikaciji i korištenju
društvenih mreža i altmetrike u knjižnicama. Govorilo se o akademskoj društvenoj mreži
3
Mendeley, o Twitteru, ResearchGateu, Linked inu. Altmetrika (alternativna metrika) pojavila se početkom ovoga desetljeća kao rezultat ograničenja tradicionalnih bibliometrijskih i
scientometrijskih metoda vrednovanja znanstvenika i znanstvene djelatnosti. U novom digitalnom okruženju altmetrika se koristi za vredenovanje stručnih i znanstvenih radova preko
društvenih mreža uključujući i blogosferu. Ne uključuje samo kvantitativnu već i kvalitativnu procjenu. U prošlosti, knjižnice i knjižničari sudjelovali su u prikupljanju bibliometrijskih
podataka za vrednovanje znanstvene komunikacije. Sada su počeli sudjelovati i u analizi preuzimanja dokumenata, tweetanja ili lajkanja. Korištenje društvenih mreža od strane knjižničara sve više raste, kako bi se dobile informacije o praćenju posjeta i preuzimanja na društvenim mrežama te kako bi knjižničari bili spremni odgovoriti i na takve vrste upita.
Izlaganjem pod naslovom Challenge of globalized evaluation practices in the context
of semi-peripheral and localized knowledg eproduction hrvatska pozvana izlagačica Marija
Brajdić Vuković, (Hrvatski studiji, Zagreb) prikazala je izazove mlađe generacije hrvatskih
znanstvenika te pitanja vezana uz moguću budućnost hrvatskoga znanstvenog sustava.
Ovogodišnji počasni gost Gary Marchionini sa Sveučilišta North Carolina, Chapel Hill
iz SAD-a, održao je zanimljivo predavanje pod naslovom Libraries and literacies : from I to
we. Marchionini predlaže da knjižnice počnu prikupljati podatke o osobnim identitetima,
međutim postavlja se i pitanje granica, primjerice do koje mjere privatno prelazi u javno.
Marchionini predlaže da nova uloga knjižnica bude uloga moderatora između pojedinih
„proizvođača“ identiteta.
Prezentacija postera održana je u srijedu u večernjim satima, uz sir i vino. Slikom i
tekstom, tablicama i grafikonima obrađene su teme vezane uz kvalitativne i kvantitativne
metode vrednovanja knjižničnog fonda, altmetrika u knjižnicama, vrednovanje fonda korištenjem citatne analize, e-učenje i korištenost baza podataka u akademskim knjižnicama, te su
predstavljeni pojedini projekti. Odlukom tročlanoga žirija odabrana su dva najbolja postera.
Nagradu, besplatno sudjelovanje na LIDA konferenciji 2016. Godine, osvojila je Marica
Šapro-Ficović za poster naslova How qualitative methods can show value of libraries : results from an unusual study. Besplatnu godišnju članarinu za ASIST osvojila je Dina Vrkić s
posterom Library services/resources and handheld mobile devices.
U vrijeme popodnevnih pauza sudionici konferencije posjetili su Muzej antičkoga stakla i Gradsku knjižnicu, a u četvrtak je za sve sudionike priređena svečana večera u restoranu Foša.
Na LIDI 2014. ugledni profesori s područja
knjižnične i informacijske znanosti prezentirali su
nove teme i nova znanja. Naglasak je stavljen na
vrednovanje informacijskih usluga knjižnica putem njihovih mrežnih mjesta i društvenih mreža te
novih metoda altmetrije i webometrije.
Neposredno prije službenoga završetka konferencije LIDA 2014. dosadašnji glavni voditelji
Saračević/Aparac-Jelušić organizaciju sljedeće
konferencije, LIDA 2016., predali su novom organizacijskom timu.
KNJIŽNIČARI IZ HRVATSKE NA 80. KONFERENCIJI IFLA-E U FRANCUSKOJ
—————————————————————————————————————
Dunja Marija Gabriel ([email protected]),
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Svjetski knjižničarski i informacijski kongres i 80. konferencija Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) održani su u Lyonu, Francuska, od 16. do 22.
4
kolovoza 2014. Sudjelovalo je više od 3500 predstavnika knjižnica, knjižničarskih i srodnih ustanova iz više od 120 zemalja. Tema ovogodišnje Konferencije
bila je Libraries, Citizens, Societies: Confluence for
Knowledge (Knjižnice, građani, društva: sjecišta znanja).
Posebnost ovogodišnjeg Kongresa bila je donošenje Lyon Declaration on Access to Information and
Development (Lyonska deklaracija o pristupu informacijama i razvoju; www.lyondeclaration.org), koju je
potpisalo više od 125 organizacija s ciljem pozitivnog
utjecaja na razvojni program Ujedinjenih naroda nakon
2015. godine. U Deklaraciji se ističe da pristup informacijama i knjižnicama igra presudnu ulogu u podupiranju razvoja. Cilj je Deklaracije širenje pristupa informacijama, znanju i knjižnicama svim društvenim skupinama, koje prati dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), a doprinosi održivom razvoju i unapređuje ljudske živote.
Lyonska deklaracija poziva države članice UN-a da preuzmu međunarodnu odgovornost da se donošenjem razvojnoga programa UN-a za razdoblje nakon 2015. godine svima
osigura pristup informacijama potrebnim za promicanje održivog razvoja i demokratskih
društava, te omogući da iste razumiju, koriste i dijele s drugima.
Predstavnici Hrvatske redovito sudjeluju na godišnjim konferencijama IFLA-e s izlaganjima i u radu brojnih IFLA-inih stručnih tijela. Ove godine Hrvatsku su predstavljali knjižničari iz Hrvatskoga knjižničarskoga društva, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu,
Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, Hrvatske knjižnice za slijepe i Odsjeka za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, te su predstavili ukupno osam izlaganja. Četiri izlaganja bila su održana u okviru pojedinih tematskih sesija
(tematskih blokova), a cjeloviti tekstovi izlaganja objavljeni su i nalaze se na mrežnim stranicama IFLA-e. Preostala četiri izlaganja bila su posterska izlaganja u sklopu dvodnevne posterske sesije.
U okviru tematskoga bloka Digital preservation of eBooks: best practice in libraries
(Digitalna zaštita e-knjiga: primjeri najbolje prakse u knjižnicama), u organizaciji Sekcije za
zaštitu i konzervaciju, Sekcije za informacijsku tehnologiju i Sekcije za nacionalne knjižnice, rad na temu eBook Ingest Module at the National and University Library in Zagreb
(Modul za prihvat e-knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu) priredile su autorice Tanja Buzina, Sofija Klarin Zadravec i Dunja Seiter Šverko. U radu je predstavljen
modul prihvata elektroničkih knjiga od hrvatskih nakladnika uspostavljen u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (http://library.ifla.org/860/1/087-klarin-en.pdf).
U dijelu tematskih izlaganja u organizaciji Sekcije za novine, Sofija Klarin Zadravec,
članica Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za novine, održala je izlaganje Semantic analysis of
the user queries in the Croatian Historical Newspapers Portal log files (Semantička analiza
upita korisnika portala Stare hrvatske novine), u kojem su predstavljeni rezultati istraživanja
sadržaja upita korisnika portala Stare hrvatske novine provedenog 2012. godine analizom
dnevničkih datoteka portala (http://library.ifla.org/1028/1/170-zadravec-en.pdf).
U bloku predavanja u organizaciji Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim
potrebama na temu Dyslexia? Welcome to our library! (Disleksija? Dobro došli u našu knjižnicu!) izlaganje na temu Dyslexia and Library Programmes for Motivation to Read in Croatia (Disleksija i knjižnični programi poticanja čitanja u Hrvatskoj) priredile su autorice Dunja Marija Gabriel (NSK, članica IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama), Ljiljana Sabljak (KGZ, članica Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za narod5
ne knjižnice) i Mirjana Lenček (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb). U izlaganju
su prikazani primjeri dobre prakse u provođenju programa poticanja čitanja za osobe s disleksijom u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj (http://library.ifla.org/948/1/131-gabrielen.pdf).
U okviru sesije Universal Bibliographic Control in the Digital Age: Golden Opportunity or Paradise Lost? (Univerzalna bibliografska kontrola u digitalno doba: zlatna prilika ili
izgubljeni raj?), izlaganje The local in the global: universal bibliographic control from the
bottom up (Lokalno u globalnom: univerzalna bibliografska kontrola odozdo prema gore)
održali su Mirna Willer (Odsjek za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru) i Gordon
Dunsire (nezavisni savjetnik, Edinburg, Škotska). U radu je predstavljena i raspravljana primjena univerzalne bibliografske kontrole (UBC) u okruženju semantičkog weba
library.ifla.org/817/1/086-dunsire-en.pdf).
Tijekom dvodnevne posterske sesije iz Hrvatske su predstavljena četiri izlaganja na
posteru. Izlaganje na posteru pod nazivom Programms for motivation to read in public libraries in Croatia (Programi za poticanje čitanja u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj) predstavile su autorice Dunja Marija Gabriel i Dunja Seiter Šverko iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na posterskom izlaganju predočeni su podaci o projektima poticanja čitanja
koji se kontinuirano provode u narodnim knjižnicama kao jedan od preduvjeta u izradi nacionalne strategije poticanja čitanja u Hrvatskoj. Jelena Lešaja iz Hrvatske knjižnice za slijepe
predstavila je poster na temu When dots come alive: braille literacy contest in the Croatian
library for the blind (Kada točke ožive: natjecanje u čitanju brajice u Hrvatskoj knjižnici za
slijepe). Kristian Ujlaki i Karlo Galinec iz Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica
imali su poster na temu "Let's get personal!" - educational library service "Personal librarian" (“Neka postane osobno!” – knjižnična usluga za obrazovanje “Osobni knjižničar”). Četvrto izlaganje pod nazivom From Croatia to Finland and vice versa with Grundtvig funding
– experiences of staff mobility between two NAPLE Sister Libraries (Od Hrvatske do Finske
i obrnuto s Gruntvig financiranjem – iskustvo mobilnosti osoblja između dviju NAPLE sestrinskih knjižnica) priredili su Kaisa Kytömäki iz Sastamala Public Library iz Finske i Petar
Lukačić iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.
Knjižničari iz Hrvatske imali su prilike tijekom održavanja Kongresa razgledati različite knjižnice u Lyonu, a jedna od njih koju smo posjetili bila je Bibliothèque municipale de
Lyon.
Tijekom održavanja Kongresa, IFLA-ina Sekcija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama održala je još jedan tematski blok predavanja na temu UN Konvencija o
pravima osoba s invaliditetom – što znači za osobe s posebnim potrebama i knjižnične usluge širom svijeta. Svrha ove sesije bila je raspraviti kako osigurati pristup knjižnicama i knjižničnim uslugama za osobe s invaliditetom na temelju UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u suradnji s UN-ovom Komisijom za prava osoba s invaliditetom (UN CRPD),
naglasiti ulogu knjižnica i knjižničara u razvoju pristupačnih knjižnica za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama, promovirati uspješne primjere u praksi i naglasiti ulogu
knjižnica u primjeni Ugovora iz Marakeša za olakšavanje pristupa objavljenim djelima slijepim, slabovidnim i osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim
tiskom.
Osim navedenoga, IFLA-ina Sekcija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama organizirala je i održala dva radna sastanka članova Sekcije na kojima je dogovoreno
da se na IFLA-inom Kongresu 2015. godine u Južnoj Africi (Cape Town, 15.-21. kolovoza
2015.) priredi zajednički blok izlaganja i prezentacija s IFLA-inom Sekcijom za narodne
knjižnice te je dogovoreno da se redoviti polugodišnji sastanak Sekcije održi u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (krajem veljače 2015.).
I ove godine je na završnoj IFLA-inoj sesiji dodijeljena Nagrada za najbolje postersko
izlaganje 2014. godine, koje je dobila Judy Brooker iz Australskoga knjižničarskog i informacijskog društva (ALIA - Australian Library and Information Association) za poster na
6
temu Budućnost profesije (Future of the Profession).
Na kraju održavanja IFLA-inog kongresa predsjednica IFLA-e Sinikka Sipilä (Finska) službeno je
proglasila mjesto održavanja IFLA-inog kongresa
2016. i zemlju domaćina; Sjedinjene Američke Države, Ohio, Columbus.
Od zanimljivih događaja koji su prethodili održavanju IFLA-inog kongresa u Francuskoj izdvajamo
Bicikliranje za knjižnice koje se ove godine odvijalo
od
6.
do
14.
kolovoza
2014.
(http://
www.cyclingforlibraries.org/), a sudjelovala su 92
knjižničara iz 17 zemalja te više francuskih knjižničara
koji su im se pridružili na dan-dva zajedničke vožnje.
Predstavnici iz Hrvatske bili su Vesna Stričević
(KGZ), Maruška Nardelli (Knjižnica Marka Marulića
Split) te Karlo Galinec i Kristian Ujlaki (Knjižnica i
čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica). Bicikliranje
predstavlja lobiranje za knjižnice na aktivan i javnosti i
medijima atraktivan način i tom su prilikom sudionici
posjetili 16 knjižnica i nekoliko muzeja i raspravljali o
unaprijed zadanim temama te stvorili poznanstva i razmijenili iskustava s kolegama iz brojnih zemalja.
EUROPSKA KONFERENCIJA O INFORMACIJSKOJ PISMENOSTI,
20.-23. LISTOPADA 2014.
—————————————————————————————————————
dr. sc. Dijana Machala ([email protected]),
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Druga Europska konferencija o informacijskoj pismenosti – ECIL2014 (The European
Conference on Information Literacy - http://ecil2014.ilconf.org/) održala se u Dubrovniku od
20. do 23. listopada 2014. Konferenciju su, uz pokroviteljstvo UNESCO-a i IFLA-e, organizirali Odsjek za informacijski menadžment Sveučilišta Hacettepe iz Ankare te Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovalo je oko 250 sudionika iz 50 zemalja iz cijeloga svijeta, a međunarodni karakter konferencije vidljiv je i u obujmu programa. U četiri paralelne sesije održano je više od stotinu
izlaganja, četiri radionice i dvije panel-rasprave. Objavljeni Zbornik sažetaka sadrži 174 priloga: 2 uvodna govora, 6 pozvanih izlaganja, 93 stručna rada, 7 prikaza u okviru doktorskoga foruma, 29 primjera dobre prakse, 14 pechakucha, 16 postera, 4 radionice i 2 panela. Radovi u užem izboru objavljeni su u izdanju Springera u knjizi Communications in Computer
and Information Science – CCIS.
Povijest informacijske pismenosti (engl. information literacy – IL) u knjižničarstvu
vezana je uz razvoj bibliografskih instrukcija, odnosno knjižničnih tečajeva za korisnike. U
literaturi nalazimo podatak da su se još u 17. stoljeću na Sveučilištu u Njemačkoj održavali
tečajevi o korištenju knjižnice i knjižnične građe. Koncept informacijske pismenosti prvi je
izložio 1974. godine Paul Zurkowski, predsjednik američkoga Udruženja informacijske industrije (Information Industry Association – IIA), istaknuvši važnost usvajanja znanja upotrebe informacija i informacijskih alata u oblikovanju informacijskih rješenja za postojeće
probleme. Zurkowski je naznačio da je „tradicionalna uloga knjižnice u tranziciji (…) te da
se informacijski izvori koriste u radnoj okolini (1); da su za upotrebu informacijskih alata i
7
primarnih izvora potrebne određene tehnike i vještine
(2) te da informacije predstavljaju problemsko rješenje
(3).“ Osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, što je
razdoblje obilježeno ubrzanim razvojem osobnih računala, uvodi se termin računalna pismenost, ističući važnost uporabe računala te poslije i informacijskokomunikacijske tehnologije u podizanju razine informacijske pismenosti. Informacijsko-komunikacijskom
tehnologijom podržan razvoj informacijske pismenosti,
vidljiv u razvoju baza podataka, informacijskih sustava, elektroničkog nakladništva, interneta, robotike i dr.,
otvara sve češće pitanja o razlici između onih koji imaju i onih koji nemaju pristup tehnologiji, etička pitanja o pravu na slobodan pristup informacijama, o metodama ali i etici korištenja, dijeljenja i navođenja informacija i sl. Termin pismenosti proširuje se i na druga područja, ističući kako su nam u okviru ključnih kompetencija za opstanak u modernom društvu,
osim informacijske pismenosti, podjednako važne i vizualna pismenost, medijska pismenost,
digitalna pismenost… U tom se kontekstu oblikovao i terminološki pluralizam područja
(library instruction, ICT literacy, metalitercy, transliteracy, media and information literacy,
social media literacy, digital literacy). David Bawden je u svom pozvanom izlaganju pod
nazivom Being Fluent and Keeping Looking izložio elemente mogućega teorijskog modela
informacijske pismenosti. Istaknuo je kako informacijsku pismenost karakterizira pluralizam
nazivlja, mnogostrukost područja koja ističu nadležnost nad informacijskom pismenosti, divergentnost ciljeva (može li se govoriti o općoj informacijskoj pismenosti ili bi je se trebalo
promatrati/poučavati u odnosu na pojedina predmetna područja) i sl. Iznoseći rezultate istraživanja koje je pokazalo da se u Velikoj Britaniji 42% posto, odnosno 15 - 20 milijuna ljudi
ne zna koristiti dostupnim medicinskim informacijama kako bi bili i ostali zdravi, Bawden je
zaključio kako nam nisu dovoljne samo informacije, već fluentnost u njihovu korištenju.
Bawden se zalaže za višerazinski model poučavanja informacijske pismenosti s fluentnosti
na vrhu tog modela, pri čemu valja priznavati specifičnosti informacijske okoline, osobne
informacijske stilove, područne specifičnosti te nužnost stapanja informacija u formu savjeta/poduke/učenja. Informacijska fluentnost, prema D. Bawdenu, konceptualno je razumijevanje te sposobnost prilagodbe izmjenjivim informacijskim okolinama. Michael B. Eisenberg u
svom se izlaganju Lessons Learned from a Lifetime of Work in Information Literacy osvrnuo na cjeloživotno iskustvo u bavljenju informacijskom pismenosti te na začetke nastanka i
razvoja modela Velikih šest vještina (Big6 - http://big6.com/). O američkim iskustvima govorio je i Tefko Saračević (Information Literacy in the United States: Contemporary Transformations and Controversies), kritički se osvrnuvši na nacrt teksta revizije Okvira za informacijsku pismenost u području visokog obrazovanja iz 2000. godine (engl. Framework for
Information Literacy for Higher Education) Američkoga knjižničnog društva. Novi Okvir
trebao bi biti prihvaćen u siječnju 2015., a tekst nije ponudio jedinstvenu definiciju informacijske pismenosti, već prihvaća njezinu višestrukost: „[informacijska pismenost] sjedinjuje
repertoare mogućnosti, praksi, …usmjerena je na proširenje pojedinačnih razumijevanja informacijskog ekosustava kroz podizanje razine znanja u pronalaženju, korištenju i analizi
informacija…, odgovara na stara te razvija nova pitanja, stvara nova znanja etičkim sudjelovanjem u obrazovnoj i školskoj zajednici“. Kritika je najvećim dijelom upućena primjeni
threshold koncepata (koncept uspostavljanja praga) (Meyer & Land, 2003.) u oblikovanju
suvremenog Okvira, koji Saračević smatra neprimjerenim, naročito stoga što koncept nije
teorijski provjeren te se radi o konceptu koji svoju primjenu nije još našao ni u jednoj disciplini. U prilog threshold koncepta kao relevantnog teorijskog modela za razvoj informacijske
pismenosti između ostaloga založili su se Shelia Webber i Bill Johnston u svom izlaganju
Information Literacy as a Discipline: A Contemporary Perspective. Webber i Johnston izložili su ideju o razvoju informacijske pismenosti kao zasebne discipline te analizirali moguće
8
profesijske elemente tog područja. Louise Limberg, profesorica Sveučilišta iz Boråsa iz
Švedske (Information Literacy as an Object of Reserach – in Tension Between Various Fields), istražila je položaj informacijske pismenosti u znanstvenim istraživanjima te potvrdila
kako je informacijska pismenost proizašla iz profesionalne prakse poučavanja ili evaluacije
korisničkih sposobnosti, da je utemeljena na standardima i normama, da se nalazi u polju
interesa knjižničarstva te se retorički veže uz politička pitanja razvoja demokracije i građanstva. Limberg zaključuje kako informacijsku pismenost valja promatrati kao znanstveno područje koje mnogo obećava i koje je podjednako relevantno u akademskom, profesionalnom
i društvenom okviru djelovanja. Andrew Whitworth sa Sveučilišta u Manchesteru u svom
izlaganju Toward a Radical Information Literacy osvrnuo se na činjenicu da i četrdeset godina nakon Zurkowskog u području informacijske pismenosti nedostaje teorijskih radova.
Osvrnuo se na malobrojna istraživanja s ciljem oblikovanja teorijskog modela u području
informacijske pismenosti, istaknuvši pri tome primjenu većinom kvalitativnih istraživačkih
metoda, kao što su fenomenografija (Bruce, 1997; Edwards&Lupton, 2006), društvenokulturna teorija prakse (A. Lloyd, 2004) te diskurzivna analiza (C. Hamelink, 1976; R. Blaug, 2007, 2010). Whitworthova teorija radikalne informacijske pismenosti, koju je izložio i u
istoimenoj knjizi u izdanju Chandosa, nalazi svoje teorijsko uporište u Bakhtinovom komunikacijskom modelu. Whitworthova radikalna informacijska pismenost djeluje u svojevrsnom metadisciplinarnom kontekstu, a njeni se teoremi mogu podjednako naći i u kritičkoj
pedagogiji, području stručnog usavršavanja, obrazovanja, geografije i sociologije, političke
teoriji i sl. O etičkom te političkom kontekstu informacijske pismenosti govorila je MariaCarme Torras Calvo (Libraries Furthering Development: Media and Information Literacy in
the Post-2015 Development Framework) istaknuvši aktivnosti IFLA-e i UNESCO-a u podizanju svijesti o važnosti medijske i informacijske pismenosti (MIL) za moderno društvo nakon 2015. te posebice o ulozi knjižnica. Mišljenja je kako snažna etička pitanja proizlaze iz
procesa ubrzane tranzicije između primjene informacijsko-komunikacijske (ICT) u nano-bio
-info-kognitivnu (NBIC) tehnologiju te iz posljedica sve prisutnijeg 'ilektronizma' (fr. illectronisme), termina kojim Frau-Meigs (2013.) označava neimanje znanja potrebnih za korištenje elektroničkih izvora; neznanje čitanja, pisanja i računanja pomoću zaslona; nedostatak
novih vještina potrebnih za upravljanje informacijama te nedostatak kritičkog prosuđivanja i
angažiranja oko procesa stvaranja te dugotrajne zaštite digitalnih informacija.
Na konferenciji je iz Hrvatske sudjelovalo oko desetak izlagača, a iz Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu sudjelovala je Dijana Machala, koja je izložila rezultate istraživanja mjerenja informacijske i medijske pismenosti korisnika portala Centra za stalno
stručno usavršavanje knjižničara u RH primjenom xAPI (Experience API) standarda za eučenje. Aktivnosti korisnika novog portala Centra, dobivene log analizom, kategorizirane su
primjenom Helspter&Eynon (2013.) modela u četiri najčešće grupe informacijske angažiranosti: kritičku, kreativnu, društvenu i tehničku. Primjenom ADL xAPI ontologije izrađeni su
semantički tripleti dostupni u repozitoriju otvorenih obrazovnih podataka Centra (learning
record store - LRS). Rezultati istraživanja pokazuju da se knjižničari u digitalnom okruženju
najčešće angažiraju primjenom kritičkih i tehničkih vještina, tek potom kreativno i društveno. Cjeloviti rad Measuring Information and Digital Literacy Activities through Learning
Record Store Repository of the National Training Centre for Continuing Education for Librarians in Croatia (Machala&Orešković) objavljen je u knjizi Communications in Computer
and Information Science – CCIS 492, pp. 580–588, 2014.
Sljedeća, treća Europska konferencija o informacijskoj pismenosti – ECIL2015 (http://
ecil2015.ilconf.org/) održat će se od 19. do 22. listopada 2015. godine na Sveučilištu u Tallinnu, Estonija, a organizator je konferencije Institut za informacijske znanosti Sveučilišta u
Tallinnu. Tema je konferencije informacijska pismenost u zelenom društvu (Information Literacy in the Green Society).
9
11. OKRUGLI STOL KOMISIJE ZA KNJIŽNIČNE USLUGE ZA
OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA I KOMISIJE ZA ČITANJE
—————————————————————————————————————
Željka Miščin ([email protected]),
KGZ Knjižnica Marina Držića
Mjesec rujan tradicionalno je vrijeme održavanja
godišnjeg Okruglog stola, a ove je godine njegova tema bila UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom – primjena u knjižnicama u Hrvatskoj u svjetlu
članstva u Europskoj uniji. Gradska knjižnica na Starčevićevom trgu i ove je godine bila domaćin skupa.
Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Komisija za čitanje suorganizatori su
Okruglog stola, čime potvrđuju svoju dobru suradnju.
Financijsku potporu osigurali su Ministarstvo kulture
RH i Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. Organizatori Okruglog stola nastojali su
pokazati kako i knjižnice u Hrvatskoj mogu promicati
prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.
Nakon prigodnih pozdravnih riječi Ljiljane Sabljak (pomoćnice ravnateljice KGZ-a), Marijane Mišetić
(predsjednice HKD-a), Loris Bučević-Sanvicenti
(predsjednice Komisije za čitanje), Marije Mustač (predstavnice Gradskog ureda za socijalnu
zaštitu i osobe s invaliditetom i voditeljice Odjela za osobe s invaliditetom), Jelene GlavićPerčin (predstavnice Ministarstva kulture RH i voditeljice Službe za knjižničnu djelatnost i
promidžbu knjige), sudionike skupa pozdravila je Dunja Marija Gabriel (predsjednica Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama).
11. okrugli stol započeo je izlaganjem Marice Mirić (potpredsjednice Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH). Naziv izlaganja bio je Holistički pristup u primjeni
konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u knjižnicama. Objašnjena je uloga SOIHa te kako osigurati osobama s invaliditetom u RH potpuni pristup temeljnim ljudskim pravima i njihovo uključivanje u život zajednice. Marica Mirić opisala je na konkretnim primjerima kako pomoći osobama s invaliditetom u savladavanju barijera u svakodnevnom životu.
Holistički je pristup sveobuhvatan, a uključuje osobe, infrastrukturu, medije, korisnike, univerzalni dizajn. U tom je kontekstu Marica Mirić istaknula važnost realizacije projekta
„Knjižnica za sve“.
Skup se nastavio izlaganjem gosta iz Italije Pietra Cirrincionea (predstavnika Europskog foruma za osobe s invaliditetom – EDF). Tema je bila Uloga EDF-a u primjeni UN-ove
Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Europskoj uniji i mogućnost ICT-a. Objašnjena je uloga EDF-a, nezavisne nevladine organizacije koja zastupa interese 80 milijuna osoba
s invaliditetom i kao takva je vodeća u Europi. Pietro Cirrincione istaknuo je kako je jedan
od prioriteta djelovanja EDF-a puno korištenje prava koje pruža UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Nove informacijske i komunikacijske tehnologije danas su od
velike pomoći osobama s invaliditetom, one pružaju mogućnosti, ali nekima predstavljaju i
moguću prepreku, naročito u socijalnoj inkluziji. EDF i tu vidi svoju ulogu, posebno među
ICT tvrtkama koje treba upoznati s potrebama osoba s invaliditetom.
Pravobraniteljica osoba s invaliditetom Anka Slonjšak izlagala je na temu Iskustva Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u praćenju Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015., s osvrtom na područje kulture.
10
Nacionalna strategija iscrpan je i sveobuhvatan popis
mjera koje bi omogućile jednakost osoba s invaliditetom na svim područjima njihova djelovanja. Odnosi se
i na djecu s teškoćama u razvoju. Pravobraniteljica je
provela ispitivanje u 60 knjižnica o pristupačnosti knjižničnih prostora i knjižnične građe osobama s invaliditetom. Ispitivanje je pokazalo da je u većim mjestima
osiguran pristup prostoru knjižnicama. Potporna tehnologija koja omogućava lakši pristup građi te je tako od velike pomoći slijepim osobama,
također je osigurana. Knjižnice u manjim sredinama mogu pratiti iskustvo većih i unaprijediti uslugu.
Predsjednica Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Dunja
Marija Gabriel imala je izlaganje s temom Uloga knjižnica u primjeni Ugovora iz Marakeša
za olakšavanje pristupa objavljenim djelima slijepim, slabovidnim i osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom. Ugovor osigurava državama potpisnicama mehanizme koji su potrebni za izuzeće, proizvodnju i distribuciju informacija te pristup tim informacijama osobama s invaliditetom i svim onim osobama koje iz bilo kojeg razloga ne mogu čitati standardni (crni) tisak. Ugovor iz Marakeša jedinstven je zato što je
predložen od samih korisnika kojima je i namijenjen. Dakle, ne od vlasnika autorskih prava.
Ugovor bi trebalo ratificirati 20 država, a potpisalo ga je 67 država.
Pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba Marinka Bakula-Anđelić osvrnula se na temu Uključivanje osoba s invaliditetom
u kulturni život Grada Zagreba. Grad Zagreb kontinuirano unapređuje kvalitetu života djece
s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Na području sudjelovanja potiču se različite
kulturne aktivnosti, pa i kroz suradnju s Knjižnicama grada Zagreba te Hrvatskom knjižnicom za slijepe.
Završno izlaganje na skupu održale su članice Komisije za knjižnične usluge za osobe
s posebnim potrebama, Sanja Bunić i Davorka Semenić-Premec (KGZ) te Dunja Marija Gabriel i Amelija Žulj (NSK). Primjena Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u
narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj naziv je izlaganja temeljenog na istraživanju
provedenom 2014. Cilj istraživanja bio je dobivanje slike o procesu primjene Konvencije
UN-a o pravima osoba s invaliditetom u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj. Rezultati su
pokazali razumijevanje za potrebe osoba s invaliditetom. Očita je težnja narodnih knjižnica
da svoje prostore, građu i usluge prilagode stvarnim potrebama osoba s invaliditetom.
Okrugli stol završio je donošenjem zaključaka koji će biti upućeni mjerodavnim ustanovama i udrugama.
STRUČNI SKUP U POVODU DESETE OBLJETNICE
HRVATSKOGA ARHIVA WEBA (HAW)
—————————————————————————————————————
Ingeborg Rudomino ([email protected]) i Karolina Holub ([email protected]),
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 26. rujna održala je Stručni skup povodom deset godina rada Hrvatskog arhiva weba. Još 2004. Nacionalna i sveučilišna knjižnica
u Zagrebu u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce), ambiciozno se upustila u prikupljanje i spremanje sadržaja s weba. Posljednjih deset godina Hrvatski arhiv weba (HAW) s posebnom pažnjom prikuplja sadržaje koji postoje samo na webu i koji dokumentiraju sadašnji društveni trenutak, društvene trendove, popularna zbivanja,
važne sportske, političke, kulturne i druge događaje. Od 2011. Knjižnica jedanput godišnje
11
pobire (harvestira) sve javno dostupne sadržaje na nacionalnoj domeni (.hr). Prateći svjetske trendove, provode se i arhiviranja sadržaja koji se odnose na posebnu temu ili događaj od opće nacionalne važnosti kao
što su parlamentarni izbori, predsjednički izbori, ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, sportski događaji, prirodne katastrofe, kao što su bile ovogodišnje
poplave u Slavoniji. Specifičnost je HAW-a da omogućuje javni pristup pohranjenim sadržajima. Oni su namijenjeni svima, a posebno mogu biti
zanimljivi u povijesnom kontekstu kao nezaobilazan izvor podataka za različita istraživanja.
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko
i pomoćnik ravnatelja za informacijsku i posredničku infrastrukturu Sveučilišnoga računskog
centra Sveučilišta u Zagrebu Miroslav Milinović otvorili su stručni skup, a pozdravne govore
održali su i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva kulture.
Skupu su nazočili i predstavnici nacionalnih knjižnica Jugoistočne Europe. Program se odvijao kroz tri tematska bloka te se govorilo o tehničkim aspektima arhiviranja weba, načinima
prikupljanja i praksama, ali i o korištenju pohranjenih sadržaja te njihovoj vrijednosti za naraštaje koji dolaze. Više od stotinu okupljenih imalo je priliku čuti izlaganja brojnih stručnjaka iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Sveučilišnoga računskoga centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce), Fakulteta elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta
iz Zadra, Hrvatskih studija, Nacionalne i sveučilišne knjižnice Slovenije, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Digitalno informacijsko-dokumentacijskoga ureda Vlade Republike Hrvatske, kao i posterska izlaganja iz Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Na skupu su prikazani različiti aspekti i prakse arhiviranja sadržaja s weba, a bio je
namijenjen svima koji su iz profesionalnih razloga zainteresirani za prikupljanje, pohranu i
korištenje „internetske baštine“. Ipak, glavni cilj skupa bio je isticanje važnosti novih usluga
u digitalnome okruženju koje korisnicima daje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
i time ostvaruje svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u društvu, kao i
veće korištenje pohranjenih sadržaja, stjecanje novih
znanja u vezi s područjem arhiviranja weba te podizanje svijesti o važnosti trajnoga čuvanja nove vrste baštine .
Svi pohranjeni sadržaji Hrvatskog arhiva weba
(HAW) javno su dostupni i mogu se pretraživati preko
web stranice arhiva na : http://haw.nsk.hr/
Također, pozivamo vas i da pregledate web stranice Skupa, gdje možete pronaći prezentacije svih predavača: http://haw10.nsk.hr/
10. MEĐUNARODNI SKUP KNJIŽNICA – SREDIŠTE ZNANJA I ZABAVE:
NA MLADIMA SVIJET OSTAJE
—————————————————————————————————————
Kristina Čunović ([email protected]) i Vedrana Kovač Vrana ([email protected]),
Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Karlovac
Kakvi su interesi mladih danas? Mogu li knjižnice svojim programima privući mlade u
knjižnicu te ih (ne)posredno poticati na aktivno sudjelovanje u životu društvene zajednice?
Na kraju, mogu li knjižnice (p)ostati mjesta osobnog razvoja mladih? Sve su to pitanja koja
zanimaju sociologe, knjižničare, profesore i druge stručnjake koji rade s mladima unazad
nekoliko desetljeća. U posljednje vrijeme posebnu pozornost posvećujemo mladima, s obzi12
Kakvi su interesi mladih danas? Mogu li knjižnice svojim programima privući mlade u
knjižnicu te ih (ne)posredno poticati na aktivno sudjelovanje u životu društvene zajednice?
Na kraju, mogu li knjižnice (p)ostati mjesta osobnog razvoja mladih? Sve su to pitanja koja
zanimaju sociologe, knjižničare, profesore i druge stručnjake koji rade s mladima unazad
nekoliko desetljeća. U posljednje vrijeme posebnu pozornost posvećujemo mladima, s obzirom na dosadašnja istraživanja koja su pokazala da oni predstavljaju najranjiviju populaciju
jer se nalaze u specifičnom prijelaznom razdoblju - više nisu zaštićeni kao djeca, a još ne
uživaju sve mogućnosti i pogodnosti dostupne odraslima. Upravo knjižnice svojim uslugama
(besplatan internet, posudba neknjižne građe, radno vrijeme vikendom, knjižnica kao infocentar...) i programima (informatičke radionice, parlaonice, gostovanja stručnjaka...) mogu
postati sinonim za provođenje slobodnoga vremena ako mladi budu uključeni u planiranje,
stvaranje, implementaciju i vrednovanje usluga i programa.
Iz navedenih razloga, Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" iz Karlovca i Knjižnica
Mirana Jarca iz Novog Mesta deseti međunarodni stručni skup "Knjižnica – središte znanja i
zabave", koji se održao 2. i 3. listopada 2014. u Karlovcu, posvećuju mladima. U prvom dijelu ovogodišnjega stručnog skupa "Na mladima svijet ostaje" zapitali smo se u kolikoj mjeri knjižnice utječu na mlade i njihovo aktivno sudjelovanje u oblikovanju društva te kako im
knjižnice mogu pomoći na putu prema što potpunijem i uspješnijem životu i omogućiti im
uvjete za osoban razvoj. U drugom dijelu skupa usredotočili smo se na temu postizanja ravnoteže između produktivnosti i sigurnosti radnog mjesta te kvalitete obiteljskog života. U
današnje vrijeme sve je više mladih zaposlenih ljudi opterećenih usklađivanjem poslovnih i
privatnih obveza. Kroz stručna izlaganja aktivnih stručnjaka s područja knjižničarstva, pedagogije, sociologije i psihologije iz Hrvatske i Slovenije saznali smo koje su to djelatnosti i
programi knjižnica koje uspješno informiraju i podižu svijest pojedinaca prema lakšem usklađivanju obiteljskih i poslovnih obveza te kojim aktivnostima omogućuju obiteljima kvalitetno provođenje zajedničkoga slobodnog vremena.
Sukladno nalazima svjetskih istraživanja koja se tiču mladih, hrvatska istraživanja provedena na reprezentativnim uzorcima mladih i studenata iz 2008., 2010. i 2012. pokazuju
kako mladi na osobnom planu prije svega streme zasnivanju obitelji, a na profesionalnom
sigurnom zaposlenju te karijeri stručnjaka. Razdoblje produljene ekonomske krize, koja se u
Hrvatskoj uporno održava već šestu godinu, implicira nemogućnost ostvarenja osobnih i
profesionalnih ciljeva, što ne pogoduje samo razvoju problema na individualnoj razini, nego
i povećanim troškovima za državu i neostvarenju društveno proklamiranih ciljeva. Takva
društveno-ekonomska situacija priječi mladima osamostaljivanje i aktivno uključivanje u
šire društvo. Jedan od bitnijih faktora njihova
otežana položaja vezan je uz njihovu socijalnu i političku (samo)pasivizaciju, čime
njihov potencijal inovativnosti, kreativnosti i produktivnosti dolazi u pitanje. Ovakav društveni položaj mladih zahtijeva kreiranje politikâ za mlade koje će uvažiti njihovu društvenu
posebnost, uz priznavanje njihovih različitih vrijednosti, stavova, te životnih i profesionalnih
aspiracija.
Paralelni prikaz rezultata istraživanja mladih u Sloveniji izložila je dr. Marina Tavčar
Krajnc, obrazloživši da su mladi s jedne strane suočeni sa sigurnim i ugodnim življenjem u
obitelji te s druge strane ulaženjem u svijet radnih obveza, zaposlenja i osamostaljivanja.
Razdoblje školovanja u tom se smislu produžuje, u što se uz ostale institucije uključuju i
knjižnice kako bi mladim generacijama omogućile lakše ulaženje u svakodnevni svijet odraslih.
Mladi su kao korisnička skupina u hrvatskim narodnim knjižnicama zanemareni. Naime, mnoge su knjižnice naziv „dječji odjel“ samo proširile u “odjel za djecu i mlade” iako se
iz usluga i programa vidi da se radi o dječjim odjelima koji dob korisnika usklađuju sa završetkom osnovne škole. No mr. sc. Alka Stropnik ističe i pozitivne promjene koje se drže
prokušane formule s njima, a ne za njih, koja je pokazala najbolje rezultate. U izlaganju je
predstavila tri ustaljena modela rada s mladima koji usporedo postoje u hrvatskim narodnim
13
knjižnicama te programe koji se provode u tradicionalnim i virtualnim prostorima knjižnice:
uobičajeni model rada s mladima u hrvatskim narodnim knjižnicama jest program za mlade
koji se najčešće provodi pri dječjem odjelu. Drugi je model usluga za mlade knjižnica za
mlade, pokrenut 2003. godine otvaranjem prve Knjižnice za mlade u Karlovcu. Od 2000.
godine dr. sc. Ivanka Stričević prenosi strana iskustva u radu s mladima te se u Knjižnici
Medveščak u Zagrebu osniva odjel za mlade. To je ujedno i treći model usluga za mlade u
narodnim knjižnicama u Hrvatskoj.
Knjižničari iz slovenskih knjižnica prezentirali su uspješne projekte poticanja kulture
čitanja kod mladih u Sloveniji. Od značajnijih valja istaknuti projekt Buklžur koji provodi
Knjižnica Tone Seliškara iz Trbovlja. Projekt je namijenjen srednjoškolcima koji se u prostorima knjižnice imaju priliku susresti s poznatim slovenskim autorima, upoznati ih i kroz
komunikaciju s njima dati i svoje mišljenje o pročitanom. Cilj je projekta poticanje na čitanje, stjecanje čitalačkih navika i kritičnog mišljenja te ponovni dolazak mladih u knjižnicu.
Sličan projekt već treću godinu zaredom provodi i Knjižnica Mirana Jarca, pod nazivom Knjižne POPslastice, koji je svoju kvalitetu dokazao i osvajanjem ovogodišnje nagrade
i priznanja Slovenske sekcije IBBY-ja za izvanredna postignuća na području promocije čitanja i književnosti za mlade.
U drugom dijelu skupa, fokusiranom na obitelj i ulogu knjižnica u oblikovanju što
kvalitetnijih obiteljskih odnosa, dr. sc. Zora Raboteg Šarić s Instituta "Ivo Pilar" u Zagrebu,
iznijela je teorijski pregled današnjeg stanja mladih i obitelji naglasivši demografske, ekonomske i tehnološke promjene u društvu koje su uvjetovale i mijene u prijelazu mladih u
odraslost i zasnivanje obitelji. Ključni čimbenici za formiranje identiteta mladih jesu stabilni
odnosi u obitelji te osjećaj pripadnosti zajednici, s nužnim pristupom djeci i mladima kao
razvojnom potencijalu, uz naglašavanje njihovih vrijednosti i talenata.
Rano upoznavanje s knjižnicom utjecat će na to da se knjižnica doživljava kao ugodno
mjesto gdje se može potražiti pomoć, mjesto na kojem će se tražiti odgovori i učiti o izvorima. IFLA-inim Smjernicama za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi kao ciljna skupina knjižničnih usluga obuhvaćena su djeca do tri godine, roditelji i drugi članovi obitelji,
zakonski skrbnici, odgojitelji, zdravstveni djelatnici, drugi odrasli koji rade s djecom. U svijetu je uobičajena praksa da dječje knjižnice i predškolske ustanove na nacionalnoj razini, a
zatim i u svakoj lokalnoj zajednici, surađuju s pedijatrima i rodilištima kako bi čitanje naglas
postalo dijelom svakodnevnoga ugodnog druženja roditelja i djece. Hrvatska se pokretanjem
nacionalne kampanje "Čitaj mi!" od 2013. g. pridružila zajednici zemalja koje potiču ranu
pismenost, u koju su uključene knjižnice, pedijatri, rodilišta, razne ustanove i mediji. Na
skupu "Na mladima svijet ostaje" koordinatorica kampanje Kristina Čunović predstavila je
ciljeve i aktivnosti nacionalne kampanje "Čitaj mi!" slovenskim kolegama, s obzirom na to
da Slovenija još uvijek ne provodi kampanju za promicanje čitanja naglas djeci od najranije
dobi. Karlovačka knjižnica aktivno se uključila u kampanju jer prepoznaje potrebe obitelji u
svojoj zajednici i osmišljava brojne usluge i programe za obitelji. Izlaganjem su posebno
izdvojeni ciklus predavanja za roditelje "Pomozimo im da sretno rastu"; program "Bebe u
knjižnici" za kvalitetno provođenje zajedničkog slobodnog vremena obitelji s malom djecom; usluga posudbe "Veselog ruksaka za cijelu obitelj"; radionice za slobodno vrijeme djece "Arslusus"; radionice za kreativno provođenje slobodnog vremena djece za vrijeme školskih praznika "Đački dani", te druženja koja potiču međugeneracijsku solidarnost i mnoge
druge.
Hvalevrijedan projekt Mestne knjižnice Kranj pod nazivom Družinsko branje predstavio je Viljem Leban, direktor knjižnice, pojasnivši njegov osnovni cilj, a to je kvalitetno provođenje slobodnog vremena s obitelji u knjižnici. Dovođenjem djeteta u knjižnicu roditelji
uvode dijete u svijet knjiga, čitanja, druženja i zabave. Čitajući određen broj naslova, odgovaranjem na zanimljiva pitanja vezana uz pročitano te osvajanjem prigodnih nagrada, projekt je uspio potaknuti velik broj obitelji s djecom da redovito dolaze u prostore knjižnice
14
gdje roditelji zajedno s knjižničarima pomažu svojoj djeci pri stjecanju prvih čitalačkih navika. Osim toga, roditelji s djecom provode zajedničko vrijeme ispunjeno znanjem i zabavom,
na taj način izgrađuju djetetovo samopouzdanje te produbljuju međusoban osjećaj prisnosti,
što je u današnje vrijeme iznimno važno za zdrav razvoj svakog djeteta.
Iz radova izloženih na skupu iščitava se da se knjižničari osjećaju pozvanima, suodgovornima, ali i sposobnima pripremati i poučavati buduće naraštaje za aktivno i odgovorno
sudjelovanje u društvu. Iz izlaganja se vidi da knjižničari pružaju specifične informacijske
usluge, poučavaju raznovrsnim vještinama, koriste različite oblike rada s mladima te mladim
obiteljima i oblikuju mrežne sadržaje u suradnji s njima.
Spremnost knjižničara da odgovore na potrebe mladih i obitelji te njihova interdisciplinarnost u radu temelj je budućega razvoja knjižničnih usluga za ove korisnike. Knjižnice su
tu zbog njih, kao sigurna mjesta koja će im u svakom trenutku moći pružiti kvalitetnu uslugu, poticati na čitalačke navike, promicati pismenost već kod najmlađe djece te biti mjesta za
cjeloživotno učenje. Također, promjenama koje danas zahvaćaju mlade i obitelji, knjižnice
će nastojati prilagoditi svoje programe te ih zadržati u svojim prostorima. Na taj način dokazat će se uloga knjižnice kao jednog od ključnih mjesta u lokalnoj zajednici koje svojim programima i uslugama omogućuju mladima i obiteljima da svoj dio slobodnog vremena provedu kvalitetno i ispunjeno.
MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP DJEČJI ODJEL – PARTNER
OBITELJI I PREDŠKOLSKOJ USTANOVI
—————————————————————————————————————
Emilija Pezer ([email protected]), ravnateljica
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci organizacijom Međunarodnoga stručnog skupa Dječji odjel –
partner obitelji i predškolskoj ustanovi obilježila je 20.
obljetnicu svoga dječjeg odjela - Dječje knjižnice mira,
u petak 7. studenoga 2014. godine, u županijskoj vijećnici u Vinkovcima, tijekom Mjeseca hrvatske knjige
2014. godine. Dječja knjižnica mira funkcionalno je
uređena i otvorena 19. prosinca 1994. godine, u ratno
vrijeme, kada su gradom još uvijek odjekivale granate.
Tada je to bio jedan od najljepše uređenih dječjih odjela u Hrvatskoj, po zagovoru i ideji dr. sc. Đurđe Mesić
(1951. – 1996.), savjetnice za narodne knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koja joj i daje ime Dječja knjižnica mira. Sredstva su donirali UNICEF i Fondacija
Soroš, a dio je prikupljen od prodaje knjige Hrvatsko ratno pismo, urednice dr. sc. Dubravke
Oraić-Tolić, objavljene u izdanju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Dječja knjižnica mira od tada je doista pravo i živo okupljalište djece, njihovih roditelja i svih građana. Naime, u tom se prostoru događa sve što Gradska knjižnica i čitaonica
Vinkovci priređuje, jer je to jedini funkcionalno uređen prostor od ratnih stradanja knjižnice
1991. godine, kada je u potpunosti izgorjela. Svoje početke Dječji odjel vinkovačke knjižnice bilježi 1961. godine, ali njegov rad, kao i rad cijele knjižnice, naglo prestaje u noći
16./17. rujna 1991. godine. Voditeljica je Dječje knjižnice mira Sonja Šimić, mag. bibl. i
odgajateljica, koja njeguje i razvija pozitivno i suradničko ozračje kod djece, roditelja i svih
korisnika u lokalnoj zajednici. Naime, Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci svojim radom
i djelovanjem kroz sve projekte nastoji razvijati spoznaju važnosti pismenosti i čitanja od
15
najranije dobi i cjeloživotno učenje, jer kako kaže kineska narodna mudrost, i putovanje dugo tisuću milja počinje prvim korakom.
Svečarski dio skupa započeo je igrom riječi četverogodišnjega dječaka Đuke Tošića,
polaznika igraonice u Dječjoj knjižnici mira, te prigodnim pjesmama Zbora Osnovne škole
Ivana Mažuranića u Vinkovcima, pod vodstvom Zrinke Šimunović. Slijedili su pozdravni
govori domaćina i gostiju. Gradonačelnik Vinkovaca doktor Mladen Karlić između ostaloga
je rekao: Drago mi je što Dječja knjižnica mira proslavlja već 20 godina, jer to je znak da
smo uspjeli prebroditi teške trenutke, ratne traume, uništena igrališta, vrtiće, škole, knjižnicu… da imamo velik broj djece i kroz ovaj sadržaj od njih stvaramo mlade ljude koji će voljeti čitati. Zatim je govorio Grgo Krajina, u ime Vukovarsko–srijemske županije, ali koji je
bio i ravnatelj vinkovačke knjižnice od 1992. do 2005. godine, te se prisjetio toga vremena i
suradnje s dr. sc. Đurđom Mesić. O radu i širokom spektru djelovanja dr. sc. Đurđe Mesić
govorila je Veronika Čelić-Tica, savjetnica za školske knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici u Zagrebu, u to vrijeme njezina bliska suradnica. Duboko je osjećajan bio govor
Jasena Mesića, saborskoga zastupnika i sina pokojne Đurđe Mesić, koji se također prisjetio
vremena osnutka Dječje knjižnice mira. Skup je pozdravila i Dunja Seiter–Šverko, glavna
ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Poslije pozdravnih govora prikazan je dokumentarni film u povodu 20 godina Dječje knjižnice mira, nastao u suradnji s
Multimedijalnim centrom Studio kreativnih ideja Gunja, u trajanju 12 minuta i 32 sekunde,
koji je darovan svakom sudioniku skupa.
Međunarodni stručni skup Dječji odjel – partner obitelji i predškolskoj ustanovi organiziran je u suradnji s Komisijom za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva. Na skupu je sudjelovalo 137 sudionika, među kojima je bila i Dunja Holcer,
predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, te ravnateljice i ravnatelji narodnih knjižnica u Hrvatskoj te i iz Vojvodine u Srbiji, predstavnici predškolskih ustanova i škola.
Održana su sljedeća pozvana izlaganja: „Dječje knjižnice i partnerstvo u zajednici“,
prof. dr. sc. Ivanka Stričević, Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti; „U svetu
leptirova i medveda – predvorje vasione čitanja“, Mirko S. Marković, bibliotekar savjetnik iz
Beograda, upravitelj Fondacije Narodne biblioteke Srbije; „Najmlađi, dobro došli u knjižnicu: predškolski korisnici i slovenske narodne knjižnice“, Katarina Švab, doktorandica dr. sc.
Polone Vilar, koja se javila putem Skypea, Filozofski fakultet u Ljubljani.
„Dječje knjižnice svoje poslanje ostvaruju kroz zagovaranje i djelovanje u interesu djeteta – dobrobit za djecu glavni je kriterij vrednovanja rada dječje knjižnice“, obrazložila je
prof. dr. sc. Ivanka Stričević.
„Ovaj program je nastao da inspiriše ljubav prema knjizi kod predškolske dece (ali i
roditelja), sa jasnom naznakom na socijalnoj i iskustvenoj strani čitanja kao animacije i reprodukcije usvojenog, kao konačnog vida komunikacije – rekao je Mirko S. Marković.
Katarina Švab, doktorantica dr. sc. Polone Vilar, predstavila je rezultate istraživanja
provedenog među roditeljima predškolske djece a u vezi s njihovim načinom i kriterijima
odabira slikovnica za predškolsku djecu te njihovu upotrebu knjižničnog kataloga u slovenskim knjižnicama.
Zatim su prezentirani primjeri dobre prakse, njih sedam, te su održana posterska izlaganja na pet panoa. Osim hrvatskih knjižnica (Bjelovar, Korog, Osijek, Sisak, Vinkovci, Virovitica, Vukovar, Zagreb i Županja), primjere su prezentirali i gosti iz Bačke Palanke, partneri u provedenom projektu prekogranične suradnje. Na skupu su sudjelovali i predstavnici
predškolskih ustanova iz Bjelovara, Šibenika, Vinkovaca i Zagreba te je predstavljena i slikovnica Vinkovci su moje sunce Centra za predškolski odgoj Vinkovci.
Skup je pokazao da su knjižnice istinska okupljališta djece od najranije dobi, njihovih
roditelja i svih subjekata koji sudjeluju u odgoju djece, te da su rasadnik dobrih ideja u svojim lokalnim zajednicama kroz različite suradnje i partnerske odnose. U knjižnicama se krije
velik potencijal za osobni razvoj svih stanovnika, ali temelje usvajamo prvenstveno u obitelji
- zato su roditelji jako bitni, vrtiću, školi… realnom okruženju.
16
Kako ljepotu lista i cvijeta zahvaljujemo korijenu, bez kojega ove ljepote ne bi ni bilo, tako u knjižnicama od najranije dobi njegujemo i odgajamo čitatelje
i čitanje.
Suradnja, partnerstvo i zajedničko djelovanje
paradigma je svih odnosa, jer kako je rekla Helen Keller, sami možemo učiniti tako malo, zajedno tako puno. U ovom slučaju za dobrobit djece i razvoj njihovih
kompetencija. Ovdje smo zorno na primjerima mogli
vidjeti kako se znanje može pretočiti u praksu, u život.
Knjižnica okuplja lokalnu zajednicu, suradnici prepoznaju zajednički interes, sklapaju partnerstva – ugovorne obveze, zajednički ostvaruju poslanje, a ishodi su u dobrobiti za djecu. To su rezultati zajedničkoga djelovanja i odgovori na
pitanje Što je to što ja mogu činiti s nekim, a ne sam?
Ovaj međunarodni stručni skup pokazao je koliko su suradnja, partnerski odnosi i zajedničko djelovanje potrebni i nužni. Ono što nam nije dovoljno jasno treba propitivati, treba
otvarati nove oblike komunikacije i stečena znanja širiti dalje, kako se ne bismo suočavali s
vlastitim ili upitom nekog od roditelja: Zašto to meni nikada nitko nije rekao?, kako je izvrsno u svom izlaganju obrazložila prof. dr. sc. Ivanka Stričević.
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci tiskala je Programsku knjižicu sažetaka izlaganja prezentiranih na ovome skupu, koja je uručena svakom sudioniku.
Poslije stručnoga skupa posjetili smo rodnu kuću našega zavičajnog književnika Ivana
Kozarca (1885. – 1910.) na Krnjašu, važnoga predstavnika hrvatske moderne, te sve završili
zajedničkim ručkom uz tamburaše.
STRUČNI SKUP "DJECA I MLADI U KNJIŽNICAMA – RAD S DJECOM I
MLADIMA U KNJIŽNICAMA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE
—————————————————————————————————————
Dina Kraljić ([email protected]),
Knjižnica Nikola Zrinski, Čakovec
Proslava 40 godina rada Dječjeg odjela Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec obilježila
je početak i kraj Mjeseca hrvatske knjige. Uz slavljeničku tortu, u prisutnosti sadašnjih i umirovljenih djelatnika Knjižnice, članova Knjižnice i uvaženih gostiju, 15. listopada u Knjižnici "Nikola Zrinski" Čakovec svečano je otvorena izložba s prikazom povijesnoga razvoja
Dječjeg odjela od 1974. godine, kada je Odjel osnovan, pa sve do danas.
Obilježavanje obljetnice zaokruženo je 14. studenoga stručnim skupom za knjižničare
u organizaciji Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec, ostvarenim u suradnji s Knjižničarskim
društvom Međimurske županije i Komisijom za knjižnične usluge za djecu i mlade HKD-a.
U nazočnosti više od osamdesetak knjižničara koji rade s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te studenata Učiteljskoga fakulteta u Čakovcu, nakon pozdravnih riječi ravnateljice
Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec Ljiljane Križan,
predsjednice Stručnog odbora HKD-a Marijane Mišetić, savjetnice za narodne knjižnice Dunje Marije Gabrijel, zamjenika gradonačelnika grada Čakovca Romana Bogdana, zamjenice župana Međimurske županije
Sandre Herman, Stručni skup otvorio je pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević.
Skup je započeo izlaganjem dr. sc. Ivanke Stričević, koja je naglasila da je u radu s djecom i mladima
17
ključna usmjerenost na ishode, odnosno na pozitivne promjene u djece, kroz programe koji
se provode u knjižnicama. Da bi djeca i mladi bili aktivni korisnici knjižnica, djelovanje
knjižnice kao trećeg prostora i mrežnog mjesta treba sagledavati u okviru šest osnovnih koncepata djeteta i mlade osobe: dijete kao čitatelj, dijete u informacijskom dobu, dijete u zajednici, dijete u globalnom okruženju, dijete u obitelji, dijete koje sudjeluje i aktivno uči. Ishodi
u okviru tih koncepata osnova su za vrednovanje rada narodnih knjižnica s djecom i mladima.
Kristina Čunović predstavila je na koji način aktivnosti nacionalne kampanje "Čitaj
mi!" pridonose kvaliteti života djece i roditelja u Hrvatskoj, zahvaljujući zajedničkoj suradnji stručnjaka s različitih područja djelovanja.
Školske knjižničarke Tanja Radiković i Sandra Vidović predstavile su projekt
"Digitalna slikovnica". Osnovnoškolci i srednjoškolci pod mentorstvom profesora i školskih
knjižničarki izradili su zbirku od 15-ak digitalnih slikovnica. Naglašeni su pozitivni ishodi
projekta: stjecanje socijalnih kompetencija kroz komunikaciju djece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, stjecanje informatičkih kompetencija, razvijanje likovne i jezične kreativnosti te ljubavi prema čitanju i narodnoj baštini.
Mnogobrojne pozitivne primjere iz prakse u radu s djecom i mladima predstavilo je 9
narodnih knjižnica iz sjeverozapadne Hrvatske: Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec, Gradska knjižnica Đurđevac, Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar, Gradska knjižnica i
čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin, Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" Koprivnica,
Gradska knjižnica "Franjo Marković" Križevci, Knjižnica i čitaonica Šenkovec, Knjižnica i
čitaonica grada Preloga i Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" Ludbreg.
Na kraju Skupa zaključeno je da je u današnjemu globalnom informacijskom dobu nužno da dječje knjižnice svoje knjižnične programe i usluge prilagode navikama i potrebama
djece i njihovu slobodnom vremenu. Važno je da knjižnice potiču razvijanje kvalitetnoga
obiteljskog okruženja u svrhu poticanja razvoja rane pismenosti, koja je temelj za sigurne
prve korake u svijet knjige za najmlađe čitače.
S obzirom na to da je danas djeci dostupno više informacija nego ikad, knjižničari imaju važnu ulogu pri usmjeravanju kako u obilju informacija pronaći kvalitetnu informaciju. Isto tako, razvijanjem informacijske pismenosti djece stvara se temelj za cjeloživotno
učenje.
U provođenju programa za djecu i mlade važno je njegovati partnerske odnose sa srodnim ustanovama, izići "izvan zidova knjižnica" i razvijati redovne programe temeljene na
stručnoj i sustavnoj suradnji s vanjskim partnerima. Suradnja s vanjskim stručnim suradnicima u provođenju programa vrlo je bitna, s obzirom na to da prema provedenim istraživanjima roditelji dječje knjižničare koji rade u suradnji s
drugim stručnjacima percipiraju kompetentnijima. Osim toga, pri razvijanju knjižničnih programa i usluga
za djecu važna je usmjerenost na kvalitetu i ishode
programa koji se provode kao i njihovo vrednovanje.
Predstavljeni su pozitivni primjeri u radu s djecom i mladima u narodnim knjižnicama, a dječji su
knjižničari razmijenili svoja znanja i iskustva koja će
im biti poticaj za uvođenje novih programa za korisnike kao i za podizanje kvalitete postojećih. Skup se pokazao osobito značajan za razvoj regionalne suradnje.
18
ČITATELJSKI KLUBOVI I GRUPE U HRVATSKOJ
———————–——————————————————--———————————
Klaudija Mandić ([email protected]),
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci
Kada se zatvore vrata knjižnice i radno vrijeme završi, otvaraju se stranice knjige i život izvan zidova knjižnice započinje svoj čarobni put. Na tom putu susreću se različite osobe
koje dijele svoje dojmove, doživljaje i čitateljska iskustva. Te osobe mogu biti mame, bake,
djevojčice, studenti, slastičari, učitelji i mnogi drugi kojima je jedna stvar zajednička, a to je
da su svi oni članovi nekog posebnog čitateljskog kluba. Kako se čitateljski klubovi u Hrvatskoj najčešće osnivaju u knjižnicama, oni predstavljaju vitalni dio knjižnice koji joj udahnjuje život, „ruši zidove“ te njezino poslanje i ulogu podiže na višu razinu.
Priliku za predstavljanje svoga čitateljskog kluba članovi i voditelji klubova imali su
8. rujna 2014. godine povodom Međunarodnoga dana pismenosti, kada je u organizaciji Hrvatskoga čitateljskog društva i Komisije za čitanje HKD-a u Gradskoj knjižnici u Zagrebu
održan stručni skup „Čitateljski klubovi i grupe u Hrvatskoj“.
Tom su se prigodom na jednom mjestu okupili i predstavili voditelji čitateljskih klubova, koji su se mogli upoznati s načinima osnivanja i vođenja čitateljskih klubova te s važnosti njihova osnivanja.
Pogledamo li kartu Hrvatske, možemo sa sigurnošću reći da u svakom njezinom dijelu
postoji jedna čitateljska grupa ili klub. Na samom istoku, u Vinkovcima, djeluje čitateljski
klub Book zone, čiji su članovi mladi korisnici knjižnice (srednjoškolci i studenti) koji su se
kroz klub povezali i ostvarili prijateljstva, a kao rezultat njihova druženja nastali su brojni
predmeti inspirirani pročitanim djelima (privjesak s malom knjigom u koju su upisani citati
iz romana Sjena vjetra, karta Barcelone, majice s logom čitateljskog kluba i dr.).
U središnjoj Hrvatskoj, točnije gradu Bjelovaru, djeluje Čitateljski klub Mame, nastao
na poticaj mama koje su članice grupe na Facebooku „Ajmo mame!“, a čija su djeca ujedno
članovi Dječjeg odjela bjelovarske knjižnice. Čitateljski klub Mame okuplja grupu čitateljica koje čitaju istu knjigu, nakon čega slijedi zajednički sastanak i grupna rasprava jedanput
mjesečno u prostoru knjižnice. Ovo je ujedno i prilika da se mlade mame upoznaju i podijele
svoja svakodnevna iskustva, a i jedna drugoj pruže podršku. U istom gradu, u svrhu poticanja čitanja kod mladih osnovan je Klub čitatelja Medicinske škole Bjelovar. Jedna je od posebnosti ovoga kluba uvođenje čitateljskih klubova u nastavu, a taj pristup vrlo je blizak
svjetskom trendu uvođenja čitateljskih klubova u razrede, čime se znatno potiče strast za
učenjem i istraživanjem, kako potvrđuju i brojna istraživanja.
Grad Zagreb može se pohvaliti s više čitateljskih grupa koje su osnovane u Knjižnicama grada Zagreba. Naime, u Knjižnici Ivane Brlić Mažuranić (KGZ) u kratkom vremenu
stasala su tri čitateljska kluba, od čega su dva nastala u suradnji s nakladničkim kućama: Čitateljski klub Algoritmov KaLibar (nastao u suradnji s izdavačkom kućom Algoritam); Čitateljski klub Na tragu klasika (nastao u suradnji s izdavačkom kućom Disput), dok je Čitateljski klub Opstanak nastao 2012. godine u suradnji s mr. sc. Ivanom Bašić, dopredsjednicom
udruge Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju.
U Knjižnici Vladimira Nazora (KGZ) djeluje Čitateljski klub Spajalica, koji okuplja
aktivne i umirovljene knjižničare i druge ljubitelje pisane riječi. Članovi toga čitateljskog
kluba susreću se kako bi zajedno čitali, razmjenjivali mišljenja, razgovarali, podržavali i uvažavali različitosti, ali i promicali vrijednost čitanja među svim skupinama naše zajednice.
Da se čitateljski klub može osnovati i izvan knjižnice, dokazala je Ana Profeta koja je
predstavila Booksa Book Club (Booksa je knjižveni klub udruge „Kulturtreger“), a ujedno je
i detaljno govorila o ulozi voditelja, čime je odgovorila na najčešće postavljano pitanje povezano s osnivanjem čitateljskih klubova.
19
Sukladno jednom od Ranganathanovih zakona koji glasi „Svakom čitatelju njegova
knjiga“, za grad Zagreb i njegove knjižnice možemo reći kako vrijedi pravilo „Svakom čitatelju njegov čitateljski klub“.
Krenemo li prema jugu Hrvatske, svakako se moramo zaustaviti u Rijeci, gdje se uz
Jadransko more s vremenom razvilo more čitateljskih klubova, a njihova čitateljska priča
započela je prije 10 godina s Čitateljskim klubom Book café Moljac. Danas tih klubova u
Gradskoj knjižnici Rijeka ima devet, ali i 17 čitateljskih grupa, jer su dva kluba mreže čitateljskih grupa. Krenemo li od onih najmlađih, otkrit ćemo dječje klubove Mali knjigoljupci i
Male knjigopije, tinejdžerski klub Čarobna kućica, dva kluba za mlade - Studentski čitateljski klub i Vrli novi čitateljski, tri kluba za odrasle - Nedopričljivi, Čitateljska grupa Ogranka
Drenova i One, te dva „rubna“ kluba – Manga & anime klub i mreža fantasy klubova (3 grupe tinejdžera, stariji osnovci i srednjoškolci).
Priču o čitateljskim klubovima završit ćemo malo južnije, točnije u Zadru, gdje su se
čitateljski klubovi počeli osnivati 2009. godine u sklopu manifestacije „Zadar čita“, a od tada
broj klubova iz godine u godinu raste. U Gradskoj knjižnici Zadar ima ukupno 8 čitateljskih
klubova (Klub čitatelja za mlade Dioptrija; klub za odrasle u Ogranku Bili brig Boris Maruna; klub za odrasle u Središnjoj knjižnici Jedan; Klub čitatelja za odrasle Arbanasi; Klub čitatelja za djecu Bili brig; Klub čitatelja za mlade Bili brig; Knjigolovci: klub čitatelja za djecu; Čajanka: klub čitatelja za tinejdžere) i 2 virtualna kluba čitatelja na blogovima (Tragači:
dječji čitateljski blog; Knjiški frikovi: čitateljski blog za tinejdžere).
Vratimo li se na početak naše priče o čitateljskim klubovim i grupama u Hrvatskoj,
možemo zaključiti kako je svrha stručnoga skupa bila potaknuti osnivanje što većega broja
čitateljskih zajednica koje bi se povezivale kroz ljubav prema čitanju. Za sve one koji nisu
bili u mogućnosti prisustvovati stručnom skupu važno je napomenuti da će sva izlaganja biti
objavljena u novom broju glasila „Hrčak“, koje izdaje Hrvatsko čitateljsko društvo, a čija je
namjera u skoroj budućnosti na svojim mrežnim stranicama objaviti bazu čitateljskih klubova i grupa u Hrvatskoj.
Kako je na ovom stručnom skupu izlagala mr. sc. Ivana Bašić iz Balans centra za logopedagogiju i biblioterapiju, članak ću završiti citatom iz njezine knjige O čitateljskim grupama: „Knjiga je svijet koji svatko čita na svoj način – ljepota čitateljskih grupa je u tome što
one njeguju takav način razgovora u kojem se različiti svjetovi dotiču, a ne isključuju (...)
jedno je sigurno, a to je da zadovoljavaju neke važne komunikacijske potrebe suvremenog
čovjeka, o čemu najbolje svjedoči njihova brojnost i popularnost u cijelom svijetu.“
ZAPISNIK SA OKRUGLOG STOLA VELIKI I MALI:
O ODNOSU KNJIŽEVNOSTI ZA DJECU I KNJIŽEVNOSTI ZA ODRASLE
—————————————————————————————————————
Zoran Pongrašić, književnik
Festival knjige i književnosti Pazi, knjiga! započeo je u ponedjeljak 20. listopada okruglim stolom pod nazivom Veliki i mali, na kojem se raspravljalo o položaju književnosti za
djecu što se tiče čitanosti, prisutnosti u medijima, financijske potpore državnih institucija,
vidljivosti i priznanja u kulturnim krugovima te prodaje.
O tome zašto je bilo potrebno osnovati Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade,
te o impresivnom izdavačkom i književnom programu te promociji novih, mladih književnih
nada koje Društvo čini, govorila je predsjednica HDKDM-a, spisateljica Silvija Šesto. O potrebi udruživanja govorila je i književnica iz Beograda Jasminka Petrović, voditeljica udruge
Ura kultura, koja je naglasila da su pisci za djecu u Srbiji prepušteni sami sebi te da vrlo teško mogu ući kao članovi u jedno od dvaju udruženja pisaca ako nemaju nijednu knjigu za
20
odrasle. Pisci za djecu prinuđeni su biti glasni da bi ih
se u našem društvu uopće čulo, mišljenje je s kojim se
složila profesorica hrvatske i svjetske književnosti za
djecu na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Dubravka Težak, koja je također upozorila da studenti
iznimno malo čitaju, za što je odgovoran novi bolonjski sustav studiranja i bodovanja. Jasmina Kenda, voditeljica nabave u Knjižnicama grada Zagreba, iznijela
je vrlo zanimljive podatke po kojima su u otkupu knjiga za narodne knjižnice u posljednje dvije godine knjige za djecu i mlade zastupljene s oko 20 % - što je znatan porast u odnosu na 9 % iz 2012.
Također, 27 % djece članovi su knjižnica, a među novim naslovima 20 % je naslova za djecu
i mlade. Iznesen je i podatak da se knjige u Hrvatskoj znatno više posuđuju u knjižnicama
nego što se kupuju. Voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu Ranka Javor istaknula je
kako bi i ilustratori trebali dobivati potporu za stvaralaštvo, kao što to dobivaju pisci, te da bi
na taj način ojačala hrvatska ilustratorska scena. Zoran Maljković, glavni urednik Mozaik
knjige u Hrvatskoj, istaknuo je kako iznimno cijeni rad ilustratora te da je, ako se autor teksta i autor ilustracije sami drugačije ne dogovore, postotak od prodaje knjiga uvijek veći kada
je u pitanju ilustracija. Ilustrator iz Beograda Bob Živković bio je impresioniran takvim tretmanom ilustratora u Mozaik knjizi, ali je istaknuo kako su, po njegovu mišljenju, pisci ti koji
stvaraju ideju koju ilustratori tek slijede. „Ilustratori su trešnja na vrhu torte koju prave pisci“, zaključio je napomenuvši da bi postotak od prodaje knjiga trebao uvijek biti u korist autora ideje i teksta. Seid Serdarević, glavni urednik i osnivač nakladničke kuće Fraktura, istaknuo je kako prodaja knjiga za odrasle i prodaja knjiga za djecu ide sasvim drugim kanalima, te da prodaja knjiga za djecu zahtijeva sasvim drugi oblik promocije, što je jedan od glavnih razloga zašto se Fraktura nije upustila u izdavanje knjiga za malene. Na komentare kako mediji uopće ne prate rad pisaca za djecu, burno su reagirali prisutni novinari, mahom s
radija, napomenuvši kako se na radiju prate sva kulturna događanja u onoj mjeri u kojoj kultura i dobiva prostor u našim medijima, te da nikada nisu čuli riječ zahvalnosti za svoj rad,
što ih i žalosti i ljuti. Kada se postavilo pitanje čitaju li uopće Hrvati, osobito djeca i mladi,
koordinatorica za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja Ministarstva kulture Republike Hrvatske i voditeljica programa Ruksak pun kulture Maja Zrnčić istaknula je da, prema
podacima kojima raspolaže, čak 50 % Hrvata čita, da mladi vole knjige, ali ne one koje im
nameće škola, već one koje im dolaze u ruke preko preporuke prijatelja, i da se nada da će se
izradom Nacionalne strategije poticanja čitanja situacija poboljšati.
Nakon završetka službenoga dijela okruglog stola, u razgovoru okupljenih gostiju i
publike naglašeno je kako je i dalje najveći problem proizvodnja i prodaja knjiga za djecu te
se još jednom istaknula nužnost veće financijske potpore za knjige namijenjene djeci, kada
je riječ o potpori i otkupu Vijeća za knjigu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Okruglim stolom Veliki i mali pokušali su se dotaknuti neki od problema s kojima se
suočavaju svi koji se bave knjigom, te uspostaviti dijalog svih zainteresiranih strana.
Moderator okruglog stola bila je Ana Đokić, književnica i voditeljica Knjige u centru,
udruge koja je i inicirala ovo događanje te organizirala festival Pazi, knjiga!
Zapisnik događanja vodio je književnik Zoran Pongrašić.
Okrugli stol završen je citatom tinejdžera koji je izjavio: „Čitanje je važno da bismo
odmorili svoje stavove, ponekad ogorčene na svijet, i našli drukčiju valnu duljinu i povezali
se s drukčijim svjetovima i ljudima, pa tako i osjećajima.“
Više o festivalu Pazi, knjiga može se pronaći na Facebooku na profilu Knjige u centru.
21
UPdate – KNJIŽNICA ZA MLADE I MLAĐE ODRASLE
—————————————————————————————————————
Morena Livaković ([email protected]),
KGZ Knjižnica Gajnice
Kako dovabiti tinejdžere u knjižnicu i, što je još
važnije, zadržati ih ondje tako da ostanu dobrovoljno?
Zvuči kao nemoguća misija. U neodređenu procijepu
između aktivnih dječjih i odraslih odjela, posjeti mladih i mlađih odraslih osoba knjižnici vrlo su često svedeni na posudbu lektirnih naslova i brzinsko printanje
referata. Razvijanje odgovarajuće taktike za popularizaciju knjižnice zahtijeva učenje iz primjera dobre
prakse, i upravo zato su, po šesti put, 20. i 21. studenoga 2014. godine knjižnice Goethe-Instituta u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu organizirale radionicu za knjižničarke i knjižničare iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
Voditeljice Raphaella Müller i Astrid Meckl iz Gradske knjižnice München pred tridesetak
sudionika predstavile su program update.jung&erwachsen, namijenjen isključivo mladima i
mlađim odraslim osobama, dakle ciljnoj skupini od približno 14 do 25 godina.
Voditeljice su istaknule kako je fond njihova odjela za mlade u prvom redu usmjeren
na literaturu za opuštanje, a ne na lektiru. Knjižnica se tako u punom smislu riječi pretvorila
u treći prostor, pa mladi ondje svakodnevno dolaze slušati glazbu i gledati filmove, igrati
igrice, čitati knjige, časopise i stripove, družiti se s prijateljima na kulturnim i umjetničkim
događanjima, sudjelovati na radionicama različitog profila… Nadalje, knjižničari sa svojim
korisnicima izlaze na teren, organizirajući primjerice akciju oslikavanja zapuštenih pothodnika grafitima gradskih znamenitosti. Kakve to veze ima s knjižnicom, pitaju ih gradske vlasti. Itekakve, odgovaraju Raphaella Müller i Astrid Meckl. Približite li se jedanput tinejdžerima nekom zabavnom, a korisnom aktivnošću, oni će drugi put sami htjeti potražiti vas, pa
će se učlaniti u knjižnicu.
U praktičnome dijelu radionice podijeljeni smo u skupine, a svaka je grupa dobila zadaću montirati kratki film o Zagrebu pomoću veoma jednostavnih programa za obradu i snimanje fotografija i zvuka Gimp, Audacity i Windows Movie Maker. Duhovite i kreativne
rezultate pogledali smo zajedno, što je izazvalo salve smijeha u dvorani. Atmosfera je inače
bila vrlo prijateljska i opuštena, djelatnici Goethe-Instituta toplo su nas ugostili, a valja svakako spomenuti i vrijedne prevoditeljice bez kojih komunikacija s Raphaellom i Astrid ne bi
bila moguća.
Što, dakle, mi knjižničari možemo ponuditi tim mladima, koji su, kako je to izvrsno
ilustrirala jedna od polaznica seminara, digitalni urođenici, a mi tek doseljenici na njihov
teritorij? Iako je većini današnjih tinejdžera tehnologija u malome prstu, malo njih razbija
glavu pitanjima privatnosti i autorskih prava, a upravo smo tu mi knjižničari stručnjaci, dužni ukazati im na zamke koje vrebaju na mreži! Programi koje su voditeljice odabrale besplatni su i time široko dostupni, koristili smo glazbu i fotografije skinute sa stranica koje ne podliježu zakonu o autorskim pravima, podsjetili smo se čemu služe creative commons... Osim
toga, ni sve mlade ne smije se „trpati u isti koš“ što se korištenja tehnologije tiče.
Svakako, nije jednostavno, ali nije ni nemoguće. U današnjem vremenu kad su nam
financije ograničene, prostori knjižnica pretrpani pa je kutak za mlade gotovo nemoguće ugurati, dobra volja i trud knjižničara, kao i cjeloživotno učenje, važniji su nego ikada prije.
Kao što su to i same voditeljice istaknule, ne očekuje se da svaka knjižnica organizira po deset programa za mlade samo kako bi se ispunila norma, nego da kontinuirano osluškujemo i
pratimo želje mladih korisnika i, veoma bitno, djelujemo u dogovoru s njima. Mali koraci
22
svakoga dana možda na papiru djeluju banalno, ali pomoć pri pretraživanju kataloga, pružanje mirnoga kutka za učenje, izdvajanje popularne literature i slično,
sve te sitnice pomoći će da se mlade osobe osjećaju
dobrodošlo u knjižnici, a zatim slijedi nadogradnja...
Rastali smo se u tom optimističnom tonu, do neke buduće razmjene iskustava, na kojoj ćemo, nadamo se,
prikazati i vlastite primjere dobre prakse!
PROJEKT IZRADA, OBJAVLJIVANJE I ODRŽAVANJE
NACIONALNOG PRAVILNIKA ZA KATALOGIZACIJU
—————————————————————————————————————
Vesna Hodak ([email protected]),
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Tijekom 2013. godine započele su pripreme za
rad na projektu Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju. Sporazum o
suradnji na izradi pravilnika za katalogizaciju potpisale su suradne ustanove: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao glavni nositelj projekta, Hrvatsko
knjižničarsko društvo, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatski državni arhiv, Muzejski dokumentacijski centar, Muzej za umjetnost i obrt i Hrvatski prirodoslovni muzej.
Upravljanje i organizacija rada na projektu odvija se u okviru knjižničarske, arhivističke, muzejske i akademske zajednice tj. odjela vezanih uz baštinski sektor. Osnovan je Upravni odbor koji čine predstavnici suradnih ustanova: D. Seiter-Šverko (predsjednica) , M. Gašparović, D. Holcer, V. Lemić, V. Mateljan, K. Petr Balog, I. Stričević, T. Vlahović i V.
Zgaga. Stručni odbor čine predstavnici zajednica knjižnica, arhiva, muzeja i akademske zajednice: M. Willer (predsjednica), M. Tomić (tajnica), J. Balog Vojak, A. Barbarić, T. Buzina,
M. Franulić, V. Hodak, J. Ivanović, K. Petr Balog, S. Radovanlija Mileusnić. Glavnom urednicom pravilnika imenovana je A. Vukadin, a koordinatorica je projekta T. Katić. U izradi
pravilnika sudjeluju i stručnjaci koji djeluju u okviru radnih grupa: Radna grupa za model i
strategiju razvoja (voditeljica M. Willer); Radna grupa za katalogizaciju (unutar Komisije za
katalogizaciju) Hrvatskoga knjižničarskog društva (voditeljica V. Hodak), koju čine Radna
grupa za opis građe i Radna grupa za pristupnice; Radna grupa za katalogizaciju Nacionalne
i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (voditeljica T. Buzina); Radna grupa muzejskih djelatnika
(voditelji S. Radovanlija Mileusnić, J. Balog Vojak i M. Franulić) i Radna grupa arhivskih
djelatnika (voditelj J. Ivanović). Za međunarodne savjetnike izabrani su G. Dunsire i A. J.
Gilliland .
Posljednjih godina Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga osuvremenjivao
se, u praktičnom radu, primjenom IFLA-inih međunarodnih bibliografskih standarda te izradbom i objavljivanjem uputa, priručnika i smjernica hrvatskih katalogizatora. Potrebu za
izradbom novoga pravilnika stvorila je pojava novih vrsta građe, građe koja do sada nije bila
obuhvaćena pravilnikom, online kataloga u web okruženju, mrežnih izvora informacija, semantičkog weba i povezanih otvorenih podataka.
23
Rad na pravilniku proširio se, uz knjižničarsku, na arhivističku, muzejsku i akademsku
zajednicu, a potaknut je razvojem u međunarodnoj zajednici. Temelj izrade zajedničkih pravila za opis građe i oblike imena/naziva konceptualni su modeli i standardi bitni za sve tri
zajednice: FRBR (Functional requirements for bibliographic data), FRAD (Functional requirements for authority data), FRBRoo (Functional requirements for bibliographic data object
oriented), objedinjeno izdanje ISBD-a, CIDOC-CRM (International Documentation Committee - conceptual reference model), ISAAR(CPF) (International standard archival authority record for corporative bodies, persons and families), ISAD(G) (General international
standard archival description) te standardi semantičkog weba.
Od 2014. do 2016. godine predviđa se rad na projektu u tri faze. U 2014. godini analizirane su norme i izrađene usporedne analize pravila za opis jedinica građe te oblik i izbor
pristupnica; analizirani su konceptualni modeli; izrađen je nacrt logičke strukture pravilnika
kao i metodologija izrade pravila za katalog na semantičkom webu. Održane su konzultacije
s međunarodnim savjetnicima; održane su edukacije i sastanci radnih grupa, Stručnog i Upravnog odbora. Izrađen je informativni materijal, mrežna stranica, a i predstavljeni su rezultati rada na stručnim skupovima.
U 2015. godini analizirat će se usporedne tablice pravila za opis jedinica građe te izbor
i oblik pristupnica u zajednici knjižnica, arhiva i muzeja; izraditi nacrt popisa elemenata opisa i pristupnica; analizirati pravila u odnosu na koncepte i norme semantičkog weba; izraditi
nacrt pravilnika. Održat će se edukacije, konzultacije sa savjetnicima, izraditi specifikacija i
nabava IT platforme, uređivati mrežne stranice, predstavljati rezultati rada na skupovima i
održavati sastanci.
U trećoj fazi, tijekom 2016. godine, priprema se završetak rada na nacrtu pravila za
izradbu opisa jedinica građe te izbor i oblik pristupnica; mapiranje standarda i konceptualnih modela zajednice knjižnica, arhiva i muzeja; izrada dodataka pravilniku i objavljivanje
pravilnika.
Načela za izradu pravilnika zasnivat će se na IFLA-inim načelima. Novi će pravilnik
biti temeljen na usklađenosti pravila na nacionalnoj kataložnoj tradiciji s konceptualnim modelima, međunarodnim kataložnim načelima i standardima, propisujući uvjete za opis, identifikaciju i pristup jedinicama svih vrsta građe koja se nalazi u knjižnicama, arhivima i muzejima.
Mrežna stranica projekta dostupna je na adresi http://npk.nsk.hr, a mrežna stranica Radne grupe za opis građe Komisije za katalogizaciju
HKD-a na adresi http://
sites.google.com/site/novipravilnikb/.
OTVARANJE MJESECA HRVATSKE KNJIGE 2014., 39. SKUPŠTINA HKD-A
U SPLITU I DONACIJA KNJIGA NOVOJ OPĆINSKOJ KNJIŽNICI JELSA
—————————————————————————————————————
Višnja Cej ([email protected]) i Tomislav Silić ([email protected]),
KGZ Knjižnica Augusta Cesarca, Šubićeva
Grad Split ove je godine bio domaćin dviju velikih knjižničarskih manifestacija: 39. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva te svečanoga otvorenja
Mjeseca hrvatske knjige 2014. Skupština se održala od
15. do 18. listopada u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva i Društva knjižničara u Splitu, a suorganizatori programa otvaranja Mjeseca hrvatske knjige
bili su Knjižnice grada Zagreba i Gradska knjižnica
Marka Marulića pod pokroviteljstvom grada Splita. Samoj manifestaciji Mjesec hrvatske
knjige pokrovitelj je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a organizator Knjižnice grada
24
Zagreba.
Program svečanoga otvaranja Mjeseca hrvatske knjige zbog loših je vremenskih prilika
bio premješten iz Gradskoga parka (Đardina) u Gradsku knjižnicu Marka Marulića. MHK su
svojim govorima otvorili Vladimir Stojsavljević, pomoćnik ministrice kulture, Goran Kovačević, zamjenik gradonačelnika grada Splita, Davorka Bastić, predsjednica Programskoga i
organizacijskoga odbora Mjeseca hrvatske knjige, te Elli Pecotić, ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića. Nakon pozdravnih govora svečanost su nastavila djeca iz lokalnih
splitskih vrtića i učenici osnovnih škola izvedbom zanimljivoga i bogatoga glazbenoscenskog programa uputivši poruke ljubavi na čakavici. Ljubav je ovogodišnja središnja tema
Mjeseca hrvatske knjige. Ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića Eli Pecotić napomenula je da su održavanjem manifestacije otvaranja MHK unutar gradskih znamenitosti
željeli simbolično označiti izlazak Knjižnice iz njezinih prostora, kako bi time privukli nove
članove. No kiša je to onemogućila. Knjižnica je ipak proteklih desetak godina napravila velik iskorak. Uz svoju je naime osnovnu zadaću posudbe knjižnične građe i čitaonice periodične literature prošle godine organizirala i realizirala približno 1700 različitih pedagoškoanimacijskih programa za sve uzraste i korisničke skupine.
Istoga dana u popodnevnim satima započela je prijava sudionika i verifikacija delegata
39. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva, čija je tema ove godine „Knjižnice - od
misije do strategije“, na što su se nastavili sastanci sekcija, komisija i radnih grupa. Uvečer
je Skupština službeno otvorena uz plenarna izlaganja predsjednice IFLA-e Donne Scheeder,
Gerarda Leitnera iz Izvršnoga odbora EBLIDA-e i Daniele Živković s Filozofskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. Nakon plenarnih izlaganja održana je konstituirajuća sjednica Stručnoga odbora za mandatno razdoblje 2014.-2016. Idući su dan poslije prijave sudionika i verifikacije delegata na programu bila mnogobrojna predavanja koja su se odvijala simultano u
tri dvorane.
Teme predavanja bile su čitateljski klubovi, bibliografske baze podataka, elektronička
nastavna literatura i uloga fakultetske knjižnice, implementacija korporativnoga menadžmenta u poslovnu strategiju visokoškolskih knjižnica, naklade sa slobodnim pristupom i uloga Kraljevskoga društva kemičara, digitalizacija glazbene građe, visokoškolske knjižnice i
izgradnja digitalnih znanstvenih zbirki, citatnost, strateško planiranje i javno zagovaranje u
KGZ-u, strategija rada muzejskih knjižnica, dostizanje standarda prinova knjižnične građe
na primjeru KGZ-a, od mreže knjižnica prema knjižničnome sustavu Primorsko-goranske
županije, uzajamna ili zajednička katalogizacija, oblikovanje mrežnoga kataloga, virtualna
normativna baze i ISNI identifikatori u kontekstu bibliografske kontrole te implementacija u
normativnu bazu NSK, UDK i normativna baza NSK, prijevodi IFLA-inih dokumenata u
izdanju HKD-a, HKD novosti, Nacionalna kampanja Čitaj mi! te nakladnička djelatnost
HKD-a i njezina uloga u obrazovanju knjižničara. Ispred dvorana bila su postavljena izlaganja na posterima kako bi ih sudionici mogli nesmetano razgledati i raspraviti s izlagačima.
Nakon jutarnjih sesija, organizirano je razgledavanje grada s turističkim vodičem, na kojemu
su sudionici vidjeli brojne splitske kulturno-povijesne znamenitosti. Popodnevne su sesije
također bile izuzetno zanimljive, a bavile su se raznolikim temama poput slobodnoga pristupa pravnim informacijama, korisničkih usluga, knjižničnoga marketinga, bibliobusa, bibliotekarskoga bicikliranja u cilju promocije knjižnica i knjižničarstva, multikulturalnosti, TEDx
(Technology, Entertainment and Design) konferencija s temama „ideje vrijedne širenja" na
primjeru Knjižnice Koprivnica, a na kraju je održana rasprava o primjeni autorskoga prava u
knjižnicama.
Navečer su održane Konstituirajuća sjednica Glavnoga odbora u mandatu 2014.-2016.,
izvještajna i izborna skupština, dodjela Kukuljevićeve povelje i Nagrade Eva Verona te prezentacija izdanja HKD-a. Kukuljevićeva je povelja ove godine dodijeljena mr. sc. Jelici
Leščić, dr. sc. Zagorki Majstorović, Marijani Mišetić, Milki Šupraha-Perišić i Ivani Vladilo.
Nagrada je pak Eva Verona dodijeljena Tei Čonč, Ivani Knežević, Klaudiji Ladan, Tihomiru
25
Marojeviću i dr. sc. Ivani Martinović. Za predsjednicu
Društva izabrana je kolegica Dunja Holcer iz Knjižničarskoga društva Sisačko-moslavačke županije.
U petak, 17. listopada, na programu Skupštine
bila su predavanja o SEND 2.0 programu za međuknjižničnu posudbu, pogledu na knjižnične usluge iz perspektive korisnika, softverima otvorenoga koda u knjižnicama, inovativnim knjižnicama i strategiji razvoja
knjižnica za nacionalne manjine, nakon kojih su uslijedile rasprave o izazovima suvremenoga europskog knjižničarstva i o budućnosti HKD-a i regionalnih knjižničarskih društava. Popodne je bilo rezervirano za organizirano razgledavanje Sveučilišne knjižnice u Splitu. Nakon posjeta Sveučilišnoj knjižnici podnesena su izvješća sa stručnoga dijela programa. Održana je rasprava i doneseni su zaključci Skupštine.
Taj je dan skupina knjižničara trajektom otišla do otoka Hvara osobno uručiti donaciju
knjiga Ministarstva kulture Republike Hrvatske za novootvorenu Općinsku knjižnicu i čitaonicu Jelsa. U trajektnome pristaništu Stari Grad dočekao nas je autobus. Tijekom vožnje po
Hvaru gospođa Doris Tudor, koja radi kao turistički vodič, kazivala nam je zanimljivosti iz
bogate hvarske povijesti te nam pokazivala važne lokalitete. Prvo smo otišli u grad Hvar,
gdje smo posjetili Gradsku knjižnicu i čitaonicu Hvar. Knjižnica je smještena u Palači Doimi
-Radosio (tzv. Vukašinović). Ondje su nas primile kolegice koje su nam pokazale uvjete u
kojima rade. Kao što su napisale na vlastitim internetskim stranicama, Knjižnica ne zadovoljava ni osnovne uvijete. Nema sanitarija za korisnike i djelatnike, nema garderobe, prostor
knjižnice ima donekle odvojene odjele, no prozorska su okna učvršćena konopima, pjenom i
silikonom. Vlaga dugo vremena nije sanirana, pa se zidovi osipaju, a knjige stradavaju. Podovi se (drveni i vjerojatno truli) ugibaju pod teretom knjiga, a i najopreznije koračanje izaziva neugodne vibracije i podrhtavanja. Strop se na gornjemu katu urušava. Da ne nabrajamo
dalje, žalosno je da grad takve povijesti ne investira u osnovnu baštinsku ustanovu od iznimna značaja za kulturu, obrazovanje i provođenje slobodnoga vremena lokalnoga stanovništva. Nakon kraćega razgovora s hvarskim kolegicama, krenuli smo prema cilju svoga puta.
Nakon tridesetak minuta vožnje stigli smo u Jelsu, gdje su nas dočekali ravnateljica Knjižnice gospođa Marija Huljić-Plantarič i zamjenik načelnika Općine Jelsa gospodin Ivan Grgičević. Pokazali su nam novu reprezentativnu knjižnicu, koja se sada prostire na 160 m2 prvoga
kata i nešto manje kvadrata u potkrovlju zgrade Doma kulture. Svečano je otvorena u kolovozu ove godine. Općinska knjižnica Jelsa datira svoje postojanje od 1868. godine. Najstarija je knjižnica na dalmatinskim otocima i peta po starosti u Dalmaciji. U katastrofalnome
požaru 2003. godine stari je prostor Knjižnice u renesansnoj zgradi Općinskoga doma potpuno izgorio sa svom vrijednom građom. Nova je Knjižnica zahvaljujući naporima Ministarstva kulture RH, Općine Jelsa i donacijama iz cijele Hrvatske danas suvremeno opremljena,
posjeduje logično organizirane prostore s praktičnim posudbenim pultom, odjelom za odrasle, referentnom i zavičajnom zbirkom, odjelom za djecu, odjelom za multimediju, prostorom
za tihi rad, četiri korisnička računala, izdvojenim prostorom za osoblje i sanitarijama. U
Knjižnici je smještena i Memorijalna zbirka Antuna Dobronića. Hrvatski je skladatelj rođen
1878. u Jelsi. Knjižnični fond Knjižnice sadrži približno 20.000 jedinica građe. Nakon razgleda toga dijela otoka, oduševljeni novom Općinskom knjižnicom Jelsa krećemo trajektom
natrag prema Splitu. Otok Hvar nesumnjivo zaslužuje u svakome svom gradu takvu knjižnicu. Posljednji dan našega boravka u Splitu domaćini su nam pripremili izuzetan program
razgledanja obližnjih lokaliteta Poljičke republike. Najprije smo stigli do vidikovca i kapele
Sveti Jur, koji se nalazi iznad Zakučca, rodnoga mjesta pjesnika Jure Kaštelana. Odande se
vidi cijelo područje Omiša. Zatim smo otišli u mjesto Gata, gdje smo posjetili crkvu svetoga
Ciprijana i Povijesni muzej Poljica. Nakon Gata otišli smo do Zadvarja, gdje smo se kratko
zaustavili na vidikovcu iznad kanjona Cetine. Na kraju našega druženja ručali smo u Trilju,
nakon čega smo puni dojmova krenuli za Zagreb.
26
DAN HRVATSKIH KNJIŽNICA
—————————————————————————————————————
mr. sc. Davorka Pšenica ([email protected]),
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Ovogodišnja središnja svečanost obilježavanja
Dana hrvatskih knjižnica, koju je organiziralo Hrvatsko
knjižničarsko društvo, održana je u gradu Sisku a domaćin je bila Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac.
Dan hrvatskih knjižnica posebna je manifestacija
kojom se svake godine brojnim događanjima u knjižnicama diljem Hrvatske obilježava spomen na 11. studenoga 1960., dan kada je donesen prvi hrvatski zakon o
knjižnicama, kojim su postavljeni pravni temelji za sustavno planiranje, rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica i svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva.
Središnjoj ovogodišnjoj proslavi, koja se održala u sisačkome „Kazalištu 21“, prisustvovali su knjižničari iz cijele Hrvatske, predstavnici Ministarstva kulture RH te gradskih
vlasti i Sisačko-moslavačke županije. U prvome dijelu programa skupu se obratila Dunja
Holcer, nova predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, pod čijom je palicom vješto
vođen cijeli program. Pozdravne riječi uputili su predstavnici regionalnih vlasti i Ministarstva kulture RH, a posebno je bilo dojmljivo obraćanje knjižničara predstavnika iz svih vrsta
knjižnica, kojima je nit vodilja bila osobno promišljanje o vrijednosti knjižničarske profesije.
U zabavnom dijelu programa nastupili su učenici sisačke gimnazije s kraćom kazališnom
predstavom te plesni parovi koji su u ritmu standardnih latino plesova zagrijali i oduševili
publiku.
Nakon službenoga dijela programa gosti su uz stručno vodstvo posjetili i razgledali
Muzej grada Siska, zatim Dječji odjel i Odjel za odrasle Narodne knjižnice i čitaonice Vlado
Gotovac. Zahvaljujući lijepom vremenu gosti su se potom šetnicom uputili u razgled grada
Siska i obilazak utvrde Stari grad, gdje se na dan 22. lipnja 1593. godine odigrala čuvena
Bitka kod Siska u kojoj je lukavstvom i hrabrošću poražena daleko moćnija i brojnija osmanlijska vojska.
U obilježavanju Dana hrvatskih knjižnica na originalan način iskazalo se Zagrebačko
knjižničarsko društvo, koje je organiziralo pravu biblio-biciklijadu, vrijednu divljenja i pažnje. Može se ustvrditi da je za prvu takvu organiziranu akciju Zagrebačkoga knjižničarskog
društva odaziv bio dobar jer se prijavilo ukupno 17 knjižničarki i knjižničara biciklista, koji
su odvozili oko 60 km knjižničarsko-biciklističke rute.
Zagrebački su knjižničari na svojim biciklima krenuli rano ujutro za Sisak, a putem su
im se pridružili i pojedini članovi Sisačko-moslovačkoga knjižničarskog društva. Iskoristivši
lijep jesenji dan, u propisno odjevenim fluorescentnim jaknama, knjižničari biciklisti privlačili su veliku pozornost vozača i stanovnika mjesta kroz koja su prolazili.
Prvo odmorište bilo im je Knjižnica Galženica u Velikoj Gorici, čiji su ih djelatnici
odlično ugostili. Uz okrjepu imali su prigodu razgledati i izložbu "Knjiga Svaki dan", koju
su priredili djelatnici velikogoričke knjižnice. Nakon odmora nastavili su put za Sisak, gdje
su im se na ulasku u grad pridružile knjižničarke biciklistice iz Siska te ih sigurno provele
kroz grad do odredišta „Kazališta 21“, gdje su se pridružili središnjoj svečanoj proslavi Dana
hrvatskih knjižnica. Sretno stigavši na cilj, dočekani su s velikim oduševljenjem i pozornošću, što je između ostalog i bila svrha ove akcije - skrenuti pozornost šire javnosti na trajno
važnu ulogu knjižnica u društvu. Valja stoga zahvaliti svima na podršci, a posebice ravnateljici Knjižnice Velika Gorica, gospođi Katji Matković Mikulčić, Hrvatskome knjižničarskom
27
društvu i novoj predsjednici društva gospođi Dunji
Holcer, kao i knjižničarkama iz Siska te Jadranki Gabriša-Perković, dopredsjednici Knjižničarskoga društva
Sisačko-moslavačke županije, što su imale sluha za
ovu akciju i spremo pružile svu pomoć i podršku.
Veliko hvala ide domaćinu ovogodišnje proslave
gradu Sisku i Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac te naročito svim knjižničarkama i knjižničarima
na iznimno toplom primanju i druženju, odličnom programu i sjajnoj organizaciji. Zahvala ide i vodiču koji
nas je majstorski proveo kroz povijesni vremeplov i
upoznao nas s bogatom, burnom i slavnom prošlošću Siska.
BIBLIOCIKLIRANJE – ZABAVA I ČITANJE
—————————————————————————————————————
Ana Pavlek ([email protected]),
KGZ Dječja knjižnica Marina Držića
Projekt Bibliocikliranje osmislili su studenti bibliotekarstva Filozofskoga fakulteta u Zagrebu u sklopu
kolegija Upravljanje informacijama i znanjem dr. sc.
Jadranke Lasić-Lazić. Ideja je bila da se biciklima obiđu knjižnice na relaciji Zagreb - Split, preko područja od posebne državne skrbi, da se održe dinamične i
interaktivne čitateljske radionice za djecu te se sve snimi profesionalnom snimateljskom opremom radi izrade dokumentarnog filma. Atraktivne projektne aktivnosti imale su za cilj poticati čitanje i
osnovati čitateljske klubove, ali i predstaviti knjižnicu i knjižničarstvo kao zanimljivu instituciju i struku. Nakon što je projektni plan izložen na kolegiju u siječnju 2014., oduševio je
profesoricu Jadranku Lasić-Lazić te je odlučeno da će projekt dobiti financijsku potporu Fakulteta i biti realiziran do kraja godine. U projektnom timu bili su studenti i studentice Tamara Belović, Dora Jurišković, Tito Kliska, Ana Marić, Sanja Milovac i Vedran Peruničić.
Studenti su pozvali knjižničarku Anu Pavlek iz Knjižnica grada Zagreba, Dječje knjižnice
Marina Držića, da se pridruži projektnom timu. Zajedno su već surađivali na projektu Čitateljski klub za djecu, koji su studenti osmislili u sklopu drugog kolegija. Rezultat je toga projekta dječji čitateljski klub koji je zaživio pod nazivom Knjigotron u Dječjoj knjižnici Marina Držića. Studenti su ga uspješno vodili tijekom trajanja kolegija, ali i nakon njegova završetka, i to na volonterskoj osnovi. Upravo je koncept radionica održanih u Dječjoj knjižnici
za članove Knjigotrona poslužio kao bitni, stručni temelj na kojem se gradio projekt Bibliocikliranje. Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić sa zadovoljstvom je prihvatila sudjelovanje u projektu te je u dogovoru s tvrtkom Primat RD priskrbila dio sredstava za
njegovu realizaciju. Tijekom priprema studenti su osigurali i potporu drugih sponzora, Gianta, Thulea i Garmina, koji su omogućili biciklističku i drugu opremu za putovanje. U pripremnoj fazi projekta bilo je važno kontaktirati s odabranim knjižnicama u Karlovcu, Dugoj
Resi, Slunju, Korenici, Gračacu, Kninu, Sinju i Splitu te se pobrinuti za smještaj u tim mjestima. Također, bilo je važno promovirati projekt te ga najaviti kako stručnoj zajednici tako i
svekolikoj javnosti. Tome je uvelike pomogla fotografkinja Anita Nadj, koja se volonterski
priključila projektnom timu i zanimljivim promotivnim videosnimkama, izradom mrežne
stranice i prekrasnim fotografijama na Facebook stranici projekta zainteresirala mnoge, uključujući i najrazličitije medije, za Bibliocikliranje. Krajem kolovoza pripreme su se intenzivirale, ali i privodile kraju. Dio tima postaje i Zvonko Leskovac, koji je na sebe preuzeo
28
dužnost vožnje kombija sa svom opremom (koje nije
bilo malo!). Konačno, došao je i dugo priželjkivani 1.
rujna i krenulo se na put. Nažalost, prvi dani putovanja
bili su obilježeni kišom i niskim temperaturama pa je
velik dio puta prijeđen kombijem. Kad su vremenske
prilike dopuštale, s velikim veseljem sjedalo se na bicikle i uživalo u vožnji. Iako je na trenutke put bio zahtjevan i naporan, pravi izazov predstavljale su radionice s djecom. Misao vodilja, ujedno temelj za kreiranje
svih radionica, bila je to da je knjižnica ugodno mjesto
za učenje, zabavu i druženje, a čitanje manje zahtjevno
ako se odvija u društvu vršnjaka i ako se o pročitanome može neopterećeno razgovarati. Radionice su se sastojale od čitanja kratkih priča Sanje Pilić, Zorana Pongrašića i Tomislava
Zagode, predstavljanja autora, kreativnog izražavanja i raznih igara. Na kraju svake radionice s djecom se razgovaralo o Bibliocikliranju, čitanju i čitateljskim klubovima kako bi im se
objasnila svrha toga susreta. Također, djeca su ispunjavala anketu kojom su se propitale njihove čitalačke navike te zadovoljstvo održanom radionicom. U 8 radionica sudjelovalo je
108 školaraca, a prosječna dob bila je 9 godina. Anketa je pokazala da je za dobar postotak
djece radionica bila bolja od očekivanog te su voditelje radionice ocijenili visokom prosječnom ocjenom - 4,94. Važan podatak koji se dao iščitati iz ankete bio je da bi većina djece
redovito dolazila u knjižnicu na susrete čitateljskog kluba kada bi njihova knjižnica takve
susrete organizirala. Uspješno provedene radionice projektni su tim ispunile srećom i ponosom, a iz svakog grada i iz svake knjižnice ponesena je neka lijepa uspomena. Prije svega
tim je bio dirnut ljubaznošću i gostoprimstvom domaćina. U Gradskoj knjižnici Ivan Goran
Kovačić u Karlovcu djeca su dočekala tim s predstavom Djed i repa, a vodile su ih knjižničarke Kristina Čunović i Tatjana Basar. U Gradskoj knjižnici i čitaonici Duga Resa pravo
iznenađenje bio je velik broj djece koja su htjela sudjelovati u radionici, a ravnateljica Mirjana Bašić pripremila je kolače za sudionike te osigurala ukusan ručak uz Mrežnicu. Nikola
Živčić, ravnatelj Knjižnice i čitaonice Slunj, i Tome Cvitković, ravnatelj Osnove škole Slunj,
pobrinuli su se da u njihovu gradu tim bude lijepo primljen i bogato ugošćen. Zahvaljujući
brižnom profesoru hrvatskoga jezika Josipu Laći, u Učeničkom domu Srednje škole Plitvička jezera u Korenici održana je jedna od najboljih radionica. U Knjižnici i čitaonici Gračac
tim je srdačno dočekao ne samo ravnatelj Božidar Drobac, već i mlada i poduzetna načelnica
Općine Gračac Nataša Turbić. U Narodnoj knjižnici Knin održana je izvrsna radionica zahvaljujući velikom broju aktivnih i kreativnih školaraca. Ravnateljici Korneliji Belak, koja je
dva dana požrtvovno brinula za tim i omogućila mu da besplatno posjeti kninsku tvrđavu,
tim se odužio roštiljem uz slap Krčić. Također, tim je bio beskrajno zahvalan Aniti Ercegovac, predsjednici Udruge Čarobni svijet iz Knina, koja je čekala sat vremena uz cestu kako
bi tim dočekala s osvježenjem – kavom, jagodama i smokvama, te „pomidorima“ koje je
spakirala za put. Ravnateljica Gradske knjižnice Sinj Mladenka Macan povezala je tim s
predstojnikom Ureda grada Igorom Vidalinom, koji je rado i u najkraćem roku omogućio
besplatan smještaj i obilan ručak. U Splitu su se pak na sličan način za tim pobrinuli Grozdana Ribičić, voditeljica Odjela za djecu i mlade Gradske
knjižnice Marka Marulića, te Mladen Kamenjarin, ravnatelj Učeničkog doma Split. Zadovoljan, ali i iscrpljen, tim se nakon 9 dana i 8 održanih radionica vratio
u Zagreb. No, priča o Bibliocikliranju time nije završila. Naime, studenti i knjižničarka Ana Pavlek uspješno
su predstavili projekt kolegama studentima i knjižničarima na 39. skupštini HKD-a u Splitu, u sklopu kolegija dr. sc. Daniele Živković na Filozofskome fakultetu
te na stručnim sastancima u Knjižnicama grada Zagre29
ba (Informativni utorak i Informativna srijeda te Interni četvrtak). Također, u Dječjoj knjižnici Marina Držića izložbom fotografija Anite Nadj Bibliocikliranje otvoren je Mjesec hrvatske knjige, a izložba će uskoro biti postavljena i u holu ispred Knjižnice Filozofskoga fakulteta. I na kraju, dok student Tito Kliska pregledava 30-ak sati snimljenoga materijala i radi
na montaži dokumentarnog filma, a ostatak tima se veseli premijeri, već se planira Bibliocikliranje za 2015. godinu.
NOVA KNJIŽNICA U PLETERNICI - KNJIŽNICA BUDUĆNOSTI
—————————————————————————————————————
mr. sc. Narcisa Potežica, ([email protected]),
umirovljenica KGZ-a
Na sv. Nikolu, 6. prosinca 2014., otvorena je
nova Gradska knjižnica i čitaonica Pleternica. To nije
samo velika svečanost značajna za građane Pleternice,
već je to i praznik hrvatskoga knjižničarstva jer je izgrađena nova prekrasna zgrada u središtu grada. Na
poziv ravnatelja Franje Novaka i našega aktivnog člana, Hrvatsko knjižničarsko društvo organiziralo je odlazak u Pleternicu, kojem su se u najvećem broju odazvali upravo članovi Zagrebačkoga knjižničarskog
društva na čelu s predsjednicom Blaženkom Peradenić
-Kotur, te veći broj knjižničarki u mirovini koje se tijekom radnoga vijeka pratile nastojanja
i zalaganja struke da se počnu graditi namjenske zgrade za knjižnice. Zato čak ni kišni dan
nije mogao umanjiti radost dolaska poslije nešto više od dva sata vožnje autobusom do Pleternice, gdje smo srdačno dočekani u staroj knjižnici, koja je jedva zadovoljavala minimalne
uvjete za rad u iznajmljenom prostoru od svega 152 m2. Upravo se ondje i rodila ideja te su
se godinama stvarali preduvjeti za ostvarenje ovog sna - da se izgradi novi samostojeći objekt - nova namjenska zgrada za knjižnicu.
Poslije osvježenja i kolača u staroj knjižnici te susreta s kolegicama i kolegama prošetali smo pokraj Skupštine grada Pleternice i zadivljeni ugledali arhitektonski prekrasno, novo žuto-stakleno zdanje ispred koje je spomen-bista Ivana Šveara, prvoga pisca povijesti na
hrvatskom jeziku "Ogledalo iliriuma" (1830-1042). Na ulazu u novu Hrvatsku gradsku knjižnicu i čitaonicu Pleternica goste i uzvanike dočekao je kostimirani sv. Nikola, predavši
svakome bombone i simboličnu šibu. A prilazeći novoj zgradi i ulazeći u nju, uzvanici nisu
znali čemu se više diviti u velikim prostorima na samom ulazu - odjelu za mlade s plavim
foteljama, prostoru glazbenog odjela, prijemnom pultu koji prati oblina kakva je i staklena
svjetiljka (luster), neviđenom rješenju ulaznih vrata iznad kojih je velika, "divovska" knjiga
s riječima: "Knjige i knjižnice imaju moć zaustaviti vrijeme, vratiti ga u prošlost ili poletjeti
u budućnost" (Jim Bishop). Zatim je tu u prizemlju dječji odjel, za najmlađe maštovita i kao
iz bajke mala zeleno-crvena oaza. Police s knjigama za djecu i mlade polukružnog su oblika, a u okruglim sjedalicama nekoliko je čitačica isprobalo kako je ondje sjediti s knjigom u
rukama. Stepenice vode na kat, gdje je prostrani odjel za odrasle, a na policama su velike
fotografije i kraći podaci o najznačajnijim ličnostima ovoga dijela Slavonije, od Marije Terezije, baruna Trenka, Eugena Podaupskog, profesora Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu i
osnivača Visoke veterinarske škole u Zagrebu, do svima znanoga Andrije Štampara. U blizini su mlađi korisnici već sjeli za računala, sretni u potrazi za igricama i informacijama.
Svečano otvorenje nove knjižnice bilo je u 12:30 sati, a u pozdravnom je govoru ravnatelj Franjo Novak rekao sljedeće: "Duhovno bogatstvo ove knjižnice oplemenjivat će godinama i stoljećima generacije koje dođu iza nas. Knjiga nosi u sebi klicu vječnosti trajnog
zapisa do posljednjeg dana čovječanstva. Iako je svijet preplavila digitalna tehnologija, stara
30
dobra knjiga ostaje u rukama svih onih koje ona obrazuje, uljuđuje, liječi, prosvjetljuje i u krajnjoj instanci
odmara. Njeni dometi su vječni i neuništivi."
Poslije toga je u ime Hrvatskoga knjižničarskog
društva Marijana Mišetić, između ostaloga, govorila i o
blagdanu sv. Nikole, koji je ne samo zaštitnik grada
Pleternice, već i zaštitnik putnika i pomoraca i kojega
svi od djetinjstva povezujemo s običajem da nam donosi darove, a sada je nova knjižnica poklon svim korisnicima i budućim članovima kako bi na najbolji mogući način ova stogodišnja knjižnica mogla povezati tradiciju i budućnost.
O važnosti izgradnje nove knjižnice govorila je Antonija Jozić, gradonačelnica Pleternice, s obzirom na to da je knjižnica kao ustanova značajna za obrazovni, informacijski i
kulturni život sve ljepšega grada Pleternice. Vesna Jurić-Bulatović, zamjenica ministrice
kulture, obratila se mnogobrojnim uzvanicima i istaknula koliko su ministrica Andrea Zlatar
-Violić i čitavo Ministarstvo kulture RH svojom potporom i financijskim sudjelovanjem prepoznali potrebu izgradnje ovakve važne kulturne ustanove kao razvojne točke, jer ta je moderna ustanova značajan hram pisane riječi i svekolikog stvaralaštva za budućnost. Poslije
molitve i blagoslova ms. biskupa Antuna Škorčevića, uslijedio je svečani čin rezanja trobojne vrpce, u čemu su uz Vesnu Jurić-Bulatović sudjelovali Antonija Jozić, gradonačelnica
Pleternice, i Franjo Lucić, saborski zastupnik. Ravnatelj Franjo Novak pozvao je sve uzvanike da se upišu u knjigu dojmova, kako bi ovaj dan za pamćenje bio i početak pismene memorije na ovaj događaj. Tako je i predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva Blaženka Peradenić-Kotur napisala da je današnji dan "veliki dan hrvatskoga knjižničarstva, jer je
nova knjižnica dokaz postignuća i predanosti knjižničara koji služe svojim korisnicima i društvenoj zajednici".
Prema programu, u 13 sati održana je u velikoj dvorani nove knjižnice svečana sjednica Gradske skupštine, kojoj su prisustvovali mnogi ugledni građani Požeško-slavonske županije i Republike Hrvatske. Svečana sjednica završila je kulturno-umjetničkim programom u
kojem su sudjelovali mladi polaznici Glazbene škole iz Požege te Ana Rucner, naša poznata violončelistica, koja je sve prisutne pa i one koji su gledali prijenos preko monitora oduševila svojom atraktivnom pojavom i nezaobilaznom Beethovenovom "Odom radosti".
Svi gosti, sudionici sjednice Gradskoga vijeća, suradnici i knjižničari, poslije detaljnoga obilaska svih prostorija nove knjižnice prošetali su do restauracije "Buba", gdje je bio zajednički ručak uz čuvene slavonske specijalitete.
Sve je završilo posjetom Vinarije "Markota", čiji je vlasnik Marinko Markota poznat
ne samo kao vinar nego i kao pjesnik, ljubitelj i recitator poezije, ali i donator Hrvatskoga
knjižničarskog društva, kojem je Marijana Mišetić kao nedavna predsjednica HKD-a uručila
pismeno priznanje i zahvalu zbog "plemenitih zasluga i nesebične pomoći knjižničarima u
organizaciji 39. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva (Split, 16. i 17. listopada
2014.)". Na kraju smo, pred povratak u Zagreb u kasnim popodnevnim, gotovo večernjim
satima, još obišli vinske podrume i čuli nešto o tradiciji
i proizvodnji sortnih vina, ali i dobili poziv od agilnoga
domaćina, kolege Franje Novaka da se sljedeći Mjesec
hrvatske knjige 2015. otvori upravo u Pleternici, kada
bi došlo i više knjižničara, nakladnika i književnika iz
čitave Hrvatske posjetiti ovu lijepu novu Hrvatsku
knjižnicu i čitaonicu Pleternica.
31
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO –
IZABRANO NOVO VODSTVO ZA MANDATNO RAZDOBLJE 2014.-2016.
39. redovna skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva ove godine održana je u
Splitu, 15.-18. listopada. Skupština je bila stručnog i izbornog karaktera te su članovi Hrvatskoga knjižničarskog društva izabrali novo vodstvo. Za predsjednicu Hrvatskoga knjižničarskog društva u mandatnom razdoblju 2014.-2016. izabrana je Dunja Holcer, Knjižničarsko
društvo Sisačko-moslavačke županije.
Za dopredsjednice HKD izabrane su: Astrid Grobenski – Društvo knjižničara Karlovačke županije te Blaženka Peradenić-Kotur – Zagrebačko knjižničarsko društvo. Za predsjednicu Stručnog odbora izabrana je (dosadašnja predsjednica HKD) Marijana Mišetić, Zagrebačko knjižničarsko društvo. Stručna tajnica HKD je Kristina Romić i blagajnica Nada Avakumović, obje članice Zagrebačkog knjižničarskog društva.
Kao i svake godine na redovnoj skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva dodjeljuje se Kukuljevićeva povelja. Ove godine je dodijeljena mr.sc. Jelici Leščić, dr.sc. Zagorki
Majstorović, Marijani Mišetić, Milki Šupraha-Perišić i Ivani Vladilo.
Istom je prigodom nagrada "Eva Verona" dodijeljena Tei Čonč, Ivani Knežević, Klaudiji Ladan, Tihomiru Marojeviću, i dr.sc. Ivani Martinović.
Čestitamo izabranom vodstvu HKD i dobitnicima nagrada!
ZAGREBAČKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO –
IZABRANO NOVO VODSTVO ZA MANDATNO RAZDOBLJE 2014.-2016.
Na Izbornoj skupštini Zagrebačkoga knjižničarskog društva, održanoj 5. lipnja 2014. u
Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu 4 izabrana je nova predsjednica Društva za mandatno razdoblje 2014.-2016. Za predsjednicu je izabrana Blaženka Peradenić-Kotur iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Na 1. sjednici Upravnog i Nadzornog odbora održanoj 12. rujna 2014. u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu 6 izabrano je novo vodstvo društva za mandatno razdoblje
2014.-2016. Za dopredsjednice su izabrane: Zrinka Udiljak-Bugarinovski iz Knjižnično dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Sanja Vukasović Rogač iz Knjižnica Grada Zagreba. Izabrana je i nova tajnica društva Marija Šimunović iz Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a potvrđena je i nadalje dugogodišnja blagajnica Irena Jovanović.
Došlo je i do promjene u Uredništvu Zagrebačkog knjižničarskog društva. Nastavak
dobre i uspješne suradnje potvrđen je Niki Čabrić kao urednice glasila ZKD-a Novi uvez.
Imenovane su dvije nove urednice i to Ingeborg Rudomino kao urednica mrežnih stranica
ZKD-a te Marija Šimunović kao urednica društvenih mreža ZKD-a. Nastavak dugogodišnja
i uspješne suradnje potvrđen je i Tomislavu Siliću kao webmasteru.
Čestitamo izabranom vodstvu ZKD!
32