prelom 1.vp

Transcription

prelom 1.vp

PRIVREDNA KOMORA ZENI^KO-DOBOJSKOG KANTONA
OSNOVNA ULOGA
- Legitimno partnersko zastupanje i za{tita
interesa ~lanova Komore pred organima zakonodavne i izvr{ne vlasti i uprave u pripremi,
usvajanju i provo|enju zakonskih i drugih propisa iz oblasti privre|ivanja;
- Unapre|ivanje razvoja privrede i poduzetni{tva;
- Obavljanje javnih ovla{tenja (izdavanje certifikata o porijeklu robe, ovjera poslovnih poziva za poslovne partnere, uvjerenja o ~lanstvu
u Komori i dr.);
- Drugi poslovi i djelatnosti koje imaju za cilj
pove}anje efikasnosti poslovanja ~lanova i
njihovog uspje{nijeg uklju~ivanja u trì{ne tokove (informatika, edukacija, razvojni programi i projekti, uvo|enje sistema kvaliteta kod
~lanova Komore, standardizacije proizvoda i
usluga, mjere za{tite doma}e proizvodnje, te
stru~ne, organizacione, marketin{ko-promocione i druge pomo}i ~lanovima).
KONCEPT ORGANIZOVANJA I
DJELOVANJA
- Strukovna udruènja obavljaju poslove i
zastupaju interese svih djelatnosti u svom okviru;
- Sektori obavljaju poslove i zastupaju interese vi{e udruènja u svom sastavu;
- Organi Komore (Skup{tina, Upravni odbor,
Nadzorni odbor i predsjednik), prate problematiku svih sektora i zastupaju interese svih
~lanova Komore.
^LANOVI KOMORE I ^LANARINA
- Svi registrovani privredni subjekti sa sjedi{tem na podru~ju Zeni~ko-dobojskog kantona na osnovu pismene izjave o pristupanju u
~lanstvo;
- ^lanstvom u Privrednoj komori Zeni~ko-dobojskog kantona istovremeno se sti~e ~lanstvo i u Privrednoj/Gospodarskoj komori
Federacije BiH;
- Pristupanjem u ~lanstvo svaki ~lan
osigurava: ravnopravno ~lanstvo u komorskom
sistemu, pravo da u~estvuje u biranju predstavnika u sve oblike komorskog organiziranja,
pravo kori{tenja svih potencijala komorskog
sistema, pravo u~e{}a u svim oblicima i svim
programima djelovanja komorskog sistema,
pravo kori{tenja svih rezultata iz programa
aktivnosti komorskog sistema i programa pomo}i, pravo na legitimno zastupanje kod subjekata zakonodavne i izvr{ne vlasti, te predstavljanje kod privrednih subjekata i drugih
asocijacija, pravo na organizirani nastup i predstavljanje kroz komorski sistem na sajmovima i drugim promocionim skupovima;
Odlukom Skup{tine Privredne komore Zeni~ko-dobojskog kantona a na osnovu usagla{enih odnosa utvr|uje se kriterij i visina
jedinstvene mjese~ne ~lanarine uvaàvaju}i
ekonomsku snagu ~lanova.
KORISTI KOJE IMAJU
^LANOVI KOMORE
^lanovi su jedinstvene privredne asocijacije
po uzoru na sve zemlje biv{e ex Jugoslavije i
ve}ine najrazvijenijih zemalja Evropske Unije;
- Imaju legitimnog i kompetentnog zastupnika pred organima zakonodavne i izvr{ne
vlasti, te predstavljanja u zemlji i svijetu, imaju
svoja udruènja, vije}a, odbore i druge oblike
organiziranja u zastupanju i realiziranju svojih
poslovnih ciljeva;
- Mogu izvr{iti bitan uticaj u stvaranju povoljnijeg okruènja za biznis i uspje{no poslovanje;
- Imaju na raspolaganju svoju asocijaciju u
svakoj vrsti stru~ne pomo}i kao i organiziranje
svih vrsta privrednih manifestacija od zajedni~kog ili pojedina~nog interesa;
- Imaju na raspolaganju kompletnu infrastrukturu u provo|enju svih oblika aktivnosti,
usagla{avanju stavova i artikulisanju interesa;
- Za ~lanove se poslovi javnih ovla{tenja
obavljaju po povoljnijim uslovima.
PONUDA STRU^NE POMO]I,
SAVJETA I INFORMACIJA
- Putem programa edukacije;
- Stru~nim savjetovanjima, okruglim stolovima i simpozijima, prezentacijama makro
projekata i sli~no;
- ^lanicama u izradi razvojnih programa,
registraciji novoformiranih kompanija, i drugo;
- Marketin{ko-promocionim aktivnostima za
~lanice;
- Pripremom i organiziranjem ~lanica u nastupima na sajmovima, izlo`bama i drugim
oblicima prezentacije;
- Gradnjom partnerskih odnosa sa inozemnim, regionalnim privrednim/gospodarskim komorama;
- Organiziranjem i prihvatom posjeta
privrednih delegacija drugih regija i drugih
dràva, te uspostavljanjem poslovnih komunikacija sa zainteresiranim ~lanovima;
- Nastupanjem na odabranim privrednim
sajmovima i drugim privrednim manifestacijama, u okviru komorskog sistema i u saradnji
sa Vanjskotrgovinskom komorom;
- Izradom promocionih, marketin{kih publikacija, bro{ura, prospekata, CD romova i sl. za
pojedine ~lanove, grupacije ~lanova iz pojedinih
grana ili za predstavljanje kompletne privredne
strukture;
- O mogu}im izvorima finansiranja i
njihovim uslovima;
- O tehnolo{kim i drugim inovacijama;
- O potra`nji i ponudi u zemlji i inostranstvu;
- O zakonima i drugim propisima u podru~ju
ekonomskih odnosa s inostranstvom;
- Izdavanje dokumenata u skladu sa javnim
ovla{}enjima,
- Drugi stru~ni i organizirani poslovi i zadaci
prema zahtjevima ~lanova.
PUBLIKACIJE
- Glasnik Komore koji se izdaje dvomjese~no, u tiraù od 500-1000 primjeraka;
- Periodi~ne publikacije, katalozi i drugo.
Glasnik je zvani~no glasilo Privredne komore Zeni~ko-dobojskog kantona. List izlazi dvomjese~no i besplatan je. Tira` 500 primjeraka. Glasnik ure|uje
Redakcijski kolegij u sastavu: mr. [efkija Botonji}, dipl.ing., predsjednik; Hamzalija Mandùki}, dipl. pravnik, glavni i odgovorni urednik; Indira Buza,
dipl.oec., zamjenik glavnog i odgovornog urednika i kompjuterska obrada; Meliha Muharemovi}, dipl. ing. poljoprivrede, ~lan; Zvonimir Debeljak, dipl.
metalur{ki ing., ~lan; Izdaje: Privredna komora Zeni~ko-dobojskog kantona. Za izdava~a: mr. [efkija Botonji}, dipl.ing. Adresa: Privredna komora
Zeni~ko-dobojskog kantona, Zenica, Ul. Mehmedalije Tarabara broj 15,
Tel.: 032/405-160; Fax: 032/242-590, 281-458; E-mail: [email protected], Web-site: pkzedo.ba.
[tampa: “Dom {tampe” d.d., Zenica; za {tampariju: Fuad Pjani}, direktor.; Ul.: M.Tarabara br.20; Tel.: 032/401-213; 401-193; Fax: 032/418-447; E-mail:
[email protected]
Glasnik Privredne komore Zeni~ko-dobojskog kantona je upisan u Evidenciju javnih glasila Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport
Zeni~ko-dobojskog kantona pod brojem 21, a na osnovu mi{ljenja Federalnog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 03-15-3035/01 od
13.06.2001. godine “Glasnik Privredne komore Zeni~ko-dobojskog kantona” je proizvod na koji se ne pla}a porez na pomet proizvoda.
2
GLASNIK PRIVREDNE KOMORE ZE-DO KANTONA
Aktuelnosti iz rada Privredne komore ZE-DO kantona
ODR@ANA SJEDNICA UO
Upravni odbor Komore
odrào je 07.09.2006. godine
sjednicu
na
kojoj
su
razmatrani:
1.Informacija o privrednim
kretanjima na podru~ju
Zeni~ko-dobojskog kantona i spoljnotrgovinska
razmjena
u
periodu
januar-juni 2006. godine,
2.Nacrt Zakona o eksproprijaciji,
3.Prednacrt Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji,
osposobljavanju i zapo-
{ljavanju lica sa invaliditetom,
4.Informacija o poslovanju
Komore za period 01.01.
do 30.06.2006. godine,
5.Informacija
o
u~e{}u
komorskog sistema na
trinaestom generalnom bh.
sajmu ZEPS 2006.
U raspravi je istaknuto
sljede}e:
- Nivo ukupne industrijske
proizvodnje
na
podru~ju
Kantona u periodu januar-juni
2006. godine u odnosu na isti
period 2005. godine zabiljeìo
je rast od 10,7%, a na nivou
Federacije BiH biljeì rast od
6,8%.
- Stepen pokrivenosti uvoza
izvozom ostvaren je u Kantonu
sa 87,5%, i pove}an je za
73,9%,
dok
je
stepen
pokrivenosti uvoza izvozom u
Federaciji BiH ostvaren sa
46,2% i zabiljeìo je rast za
25%.
- Ukupan broj zaposlenih u
mjesecu maju 2006. godine na
podru~ju Kantona iznosio je
66.491 osoba, {to je u odnosu
na prosje~an mjese~ni broj
zaposlenih u 2005. godini
manje za 2,0%.
- Neto mjese~na pla}a po
zaposlenom u Kantonu, za
mjesec maj, ostvarena je u
iznosu od 473,83 KM.
Zaklju~ci sa sjednice dostavljeni su Parlamentu Federacije BiH, Vladi Federacije
BiH, Skup{tini Zeni~kodobojskog kantona i Vladi
Zeni~ko-dobojskog kantona.
Aktuelnosti iz rada udruènja Privredne komore ZE-DO kantona
U Vladi Zeni~ko-dobojskog kantona
PROMOCIJA PODSTICAJNIH PROJEKATA
Promocija podsticajnih projekata u Vladi Zeni~kodobojskog kantona uprili~ena
je 18. septembra, u prisustvu
brojnih zvani~nika. Vlada,
Ministarstvo
privrede
i
Privredna komora Zeni~kodobojskog kantona promovirali su projekte poticaja za 91
kompaniju, kojima su dodijeljena nepovratna sredstva od tri
miliona maraka. Sredstva su
namjenski dodijeljena za
uvo|enje me|unarodnih standarda za upravljanje kvalitetom, subvencioniranje administrativnih tro{kova proizvo-
dnih investicija i regresiranje
kamata na investicijske kredite. U raspodjelu ovih sredstava uklju~eni su privredni
subjekti svih op{tina ovog
kantona. Realizacijom ovog po
mnogo ~emu jedinstvenog
projekta u BiH, Vlada,
odnosno Ministarstvo privrede
ovog kantona realizuju i svoju
misiju, a to je obezbje|enje {to
povoljnijeg poslovnog ambijenta i sticanje prihoda.
Obra}aju}i
se prisutnim,
zvani~nici Vlade Kantona
istaknuli su i podatak da je
Zeni~ko-dobojski
kanton,
zahvaljuju}i ovom projektu,
postao lider u izvozu i
proizvodnji, te da je u vrhu
ljestvice BiH.
U ovom kantonu egzistira
vi{e od 12.000 privrednih
subjekata. U 2005. godini
registrirano je 350 novih.
Industrijska proizvodnja je
porasla za 4,5 odsto. Prvi put je
izvoz bio ve}i od uvoza i
pove}an je za vi{e od 66 odsto.
Sa oko 400 miliona KM
izvoza, ovaj kanton zauzima
tre}e mjesto u FBiH.
Vlada Kantona i Ministarstvo za privredu i dalje }e
poticajnim mjerama pronalaziti efikasne na~ine za
konkretnu pomo} onima koji
najbolje rade i najvi{e
doprinose kako sopstvenom
tako i ja~anju Kantona.
Za pohvalu je tijesna
suradnja i me|usobno uvaàvanje Privredne komore i
Vlade Kantona, {to je garant u
stvaranju boljih uslova za
privre|ivanje.
Sastanak u Zenici
KUPCI ZADOVOLJNI DOMA]IM PROIZVODIMA OD DRVETA
U
okviru
Klastera
prerade drveta i {umarstva
regije centralna Bosna grupa za marketing - odràn
je sastanak u Zenici, 20.
septembra, na kome su
prisustvovali
predstavnici
poduze}a iz oblasti prerade
drveta i {umarstva, privrednih komora, resornih
ministarstava,
konsultantskih ku}a, USAID-a CCA.
Organizator sastanka je
REZ-Razvojna agencija za
regiju centralna BiH
Cilj ovog sastanka klastera
bila je prezentacija kataloga
drvne industrije kojeg je
uradila Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, uz
finansijsku podr{ku USAID-a
CCA.
Prezentirana je aktivnost na
projektu razvoja agentske
mreè koju radi Strikconsulting Sarajevo za zemlje
Evrope, SAD, Bliskog istoka i
3
Aktuelnosti iz rada udruènja Privredne komore Ze-Do kantona
druge. Na ovaj na~in nastoji se
pomo}i bh. proizvo|a~ima
namje{taja da se upoznaju sa
trì{tima zemalja u kojima
agenti rade i koji }e plasirati
njihove proizvode. U tom cilju
odràt }e se Trade Missin u
Sarajevu 09. i 10. novembra,
kako bi se na jednom mjestu
upoznali proizvo|a~i i agenti.
Radi}e se i web site
Klastera prerade drveta i
{umarstva gdje }e se na}i
podaci o drvnoj industriji i
{umarstvu.
Istraìvanje o mi{ljenju
potro{a~a o proizvodima od
drveta
prezentirale
su
Svjetlana
Vukmirovi}
i
Muhiba Adanali} USAID
CCA. Bio je 1.521 ispitanik i
zaklju~eno je:
- nivo svijesti javnosti o drvnoj
industriji je nizak,
- potro{a~i kupuju doma}e
proizvode od drveta zato {to
su visokog kvaliteta i
konkurentnih cijena,
- stopa zadovoljstva doma}im
proizvodima od drveta je
visoka, a 90% bi svoju
kupovinu preporu~ili prijateljima.
Ura|eno je istraìvanje sa
ciljem da se definira nivo
interesa za pobolj{anje poslovanja, proizvodnih aktivnosti i strategija, da se
definira slika koju vlasnici i
menadèri imaju o svom
biznisu, kao i da se napravi
pregled
drvne
industrije.
Glavni izazovi koja su
poduze}a identificirala uklju~uju ostvarivanje pristupa
novim me|unarodnim trì{tima i pove}anje prodaje kako
na doma}em tako i na
inotrì{tu.
REZ - Regionalna razvojna
agencija za regiju centralna
BiH prezentirala je aktivnost
agencije ~iji su korisnici i
poduze}a iz drvnog sektora.
Jedna od glavnih aktivnosti
Klastera i grupe marketing
jeste
predstavljanje
bh.
poduze}a na sajmovima u
svijetu. Aktivnosti koje su u
toku na tom planu odnose se na
predstavljanje
i
posjetu
renomiranim sajmovima u
Milanu, Zagrebu, Beogradu,
Splitu, Moskvi, Kelnu i Parizu.
Preneseno iz Glasnika
Privredne/Gospodarske komoreFederacije BiH, oktobar/listopad 2006., broj 49
Aktuelnosti iz rada Vanjskotrgovinske Komore BiH
INFORMACIONI SEMINAR O WTO PUNKTU ZA INFORMISANJE
Skup je odràn 5. oktobra
2006. godine u Sarajevu u
prostorijama Vanjskotrgovinske komore BiH, Branislava
\ur|eva br.10, sa po~etkom u
11,00 sati.
Seminar su organizovali
Vanjskotrgovinska
komora
BiH i projekat finansiran od
Evropske komisije "Tehni~ka
podr{ka preuzimanju i implementaciji tehni~kih propisa".
Skup je bio posve}en
izgradnji Punkta za informisanje i notificiranje u okviru
sistema WTO/TBT (Tehni~ke
barijere u trgovini), koji je
preduslov za ~lanstvo u WTO i
bez kojeg Bosna i Hercegovina
ne moè biti ravnopravan
u~esnik u svjetskoj trgovini.
Informacije koje su u~esnici
dobili na ovom skupu kao i
ostale aktivnosti projekta
zna~jano }e pomo}i proizvodnim i trgova~kim firmama
jer }e po prvi put na jednom
mjestu imati na raspolaganju
sve propise i standarde koji se
odnose na sigurnost proizvoda
kao i podatke o sistemu
ocjenjivanja uskla|enosti proizvoda sa propisima odnosno
standardima (ispitne laboratorije, certifikaciona i inspekcijska tijela itd.). Putem ovog
punkta proizvo|a~i i izvoznici
mo}i }e dobiti informacije o
propisima na trì{tu na koje
èle izvoziti.
To je posebno zna~ajno jer
je Bosna i Hercegovina
krenula u preuzimanje propisa
Evropske unije, tako da }e
istovremeno biti na snazi ovi
propisi i propisi naslije|eni iz
biv{e Jugoslavije za pojedine
grupe proizvoda. Primjena
odgovaraju}ih
propisa
o
sigurnosti
proizvoda
je
preduslov za izvoz ali i za
plasman na doma}em trì{tu.
Tako na primjer, kada se
uskoro preuzmu Direktiva o
sigurnosti ma{ina i Direktiva o
elektri~noj sigurnosti (LVD)
evropski propisi }e stupiti na
snagu i na teritoriji BiH. Zato
je neophodno da komore svih
nivoa i same firme budu od
po~etka uklju~ene u izradu
registra vaè}ih propisa koji }e
biti na raspolaganju WTO/
TBT Punktu za informisanje.
Glavni predava~i na ovom
skupu bili su eksperti iz
Slovenije koji su izgradili
ovakav punkt u svojoj zemlji i
koji su trenutno zaduèni za
funkcionisanje cijelog sistema.
Grupacija bezalkoholnih pi}a
VODA-STRATE[KI PROIZVOD I DRAGOCJEN RESURS
Na nedavno odrànom
sastanku Grupacije bezalkoholnih
pi}a
VTKBiH,
raspravljano je o koncesijama sniènju carina na uvoz voda,
sokova i osvjeàvaju}ih napitaka, {to je predmet pregovora sa EU, te zaklju~eno:
1. U Bosni i Hercegovini
postoje zna~ajni kapaciteti
4
za
proizvodnju
voda,
visokog nivoa kvaliteta, {to
su
potvrdila
mnoga
me|unarodna priznanja;
2. Voda je strate{ki proizvod i
dragocjen prirodni resurs
BiH;
3. Proizvo|a~i voda i ostalih
proizvoda
bezalkoholnih
pi}a BiH suo~eni su sa
jakom konkurencijom iz
uvoza, s obzirom na to da
ova oblast nije normativno
ure|ena,
ne
postoje
jedinstveni standardi, slabe
su kontrole pri uvozu ovih
proizvoda, a ne postoji ni
podr{ka dràve ovoj grani
privrede;
4. Iako postoje veliki kapaciteti
koji mogu podmiriti potrebe
doma}eg trì{ta i dobrim
dijelom biti usmjereni u
izvoz, debalans u me|unarodnoj robnoj razmjeni
je veliki, jer, pri uvozu od
oko 104 miliona KM svih
vrsta bezalkoholnih pi}a,
izvoz je 8,7 miliona KM;
5. Pri postoje}im makroekonomskim uslovima u BiH,
proizvo|a~i iz BiH nisu u
ravnopravnoj poziciji sa
proizvo|a~ima iz susjednih
Aktuelnosti iz rada Vanjskotrgovinske Komore BiH
zemalja, pogotovo ne sa
proizvo|a~ima iz EU, o
~emu treba voditi ra~una u
pregovorima;
6. ^lanice podràvaju proces
pregovora o pridruìvanju sa
EU, ali zahtijevaju da
nadle`ne institucije BiH
stvore pretpostavke za
povoljnije uslove poslovanja
proizvo|a~ima, jer }e, u
suprotnom, proizvo|a~i do}i
u jo{ teì poloàj;
7. Uporedo sa procesom
pregovora, ~lanice traè od
doma}ih institucija:
- da se normativno uredi ova
oblast, to jeste da se u {to
skorijem roku donesu
pravna akta na nivou BiH,
koja }e regulisati osnovne
zahtjeve i jedinstvene
standarde koje doma}i
proizvo|a~i i uvoznici
moraju da imaju iz oblasti
voda i osvjeàvaju}ih
bezalkoholnih pi}a;
- da se po hitnom postupku
ukinu carine na uvoz svih
repromaterijala
koje
proizvo|a~i voda, sokova i
osvjeàvaju}ih napitaka
uvoze (PET ambalaà,
~epovi, staklene boce i sl.),
kako bi bili konkurentniji;
8. Da u narednih {est godina
carine na uvoz voda, sokova,
osvjeàvaju}ih
bezalkoholnih napitaka budu
kao do sada i da se ukinu
nakon {est godina (ukoliko
je taj period maksimalno
dozvoljen od EU), pod
uslovom da se ukinu carine
na uvoz repromaterijala i
donesu potrebni propisi iz
ove oblasti;
9. ^lanice pretpostavljaju da je
interes vlasti BiH da se u
procesu
priprema
za
pridruìvanje EU doma}a
privreda na svaki na~in
osposobi za ravnopravnu
konkurenciju.
Vanjskotrgovinske/Spoljnotrg
ovinske komore BiH, septembar/oktobar 2006., broj 45/46
Aktuelnosti iz rada Privredne/Gospodarske Komore F BiH
KA@NJIVO JE AKO SE NE VODI TRGOVA^KA KNJIGA
Federalni ministar trgovine
propisao je oblik, sadràj i na~in
vo|enja
trgova~ke
knjige
trgovine na veliko, trgovine na
malo i trgova~ke knjige za
trgova~ke usluge.
Treba uvesti nove knjige
sukladno zahtjevima novih
obrazaca; TKV, TKM, i
kombinacija TKV i TKM sa
KP (komisiona prodaja).
Pravilnik o obliku, sadràju
i na~inu vo|enja trgova~ke
knjige
objavljen
je
u
"Slu`benim novinama FBiH"
broj 28/06.
Primjena
je
po~ela
01.07.2006., uz napomenu da
prestaje vaìti stari Pravilnik.
Pravilnik kao provedbeni propis
ne propisuje sankcije za
nepo{tivanje navedenih odredaba, ali oni koji ne budu vodili
trgova~ke
knjige
podlijeù
sankcijama!
Obveza vo|enja trgova~kih
knjiga proizlazi iz ~lanka 21.
Zakona o trgovini - "Slu`bene
novine FBiH", br. 64/04 i
12/05.
Propisana kazna iznosi od
2.000,00 KM do 20.000,00
KM.
Mi{ljenje Strukovne grupe
trgovine u Gospodarskoj
komori FBiH je nepromijenjeno: "da trgova~ku knjigu
u ~lanku 5. Pravilnika NE BI
trebali
voditi
oni
koji
evidencije vode elektronski, a
ne da MOGU voditi i
eketronski".
Dok se ne izmjeni ~lanak 5.
Pravilnika, nevo|enje trgova~ke knjige je ka`njivo!
Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, septembar/rujan 2006., broj 48
ODR@ANE SJEDNICE STRUKOVNIH GRUPA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA I TRGOVINE U MOSTARU
XVII SJEDNICA STRUKOVNE GRUPE UGOSTITELJSTVA I TURIZMA
U prostorijama Privredne/
Gospodarske komore Federacije BiH u Mostaru, odràna
je XVII SJEDNICA Strukovne
grupe ugostiteljstva i turizma,
26.10.2006. godine.
Na sjednici je razmatrano
slijede}e:
1. Zapisnik sa XVI Zajedni~ke
sjednice Strukovnih grupa
ugostiteljstva i turizma, i
trgovine odrànih u Mostaru
07.04.2006.g.;
2. Rezultati privatizacije u
ugostiteljstvu i turizmu/
neprivatizirano;
3. Rezultati poslovanja I-VI
2006/POREZI;
4. Nove {anse za turizam GRANTOVI;
5. Analiza ~lanstva i pla}anje
~lanarine Privrednoj/gospodarskoj komori Federacije
BiH;
6. Prijedlog rada za 2007.
godinu;
7. Teku}a pitanja, porezi,
~lanarine, i dr..
7.Teku}a pitanja, porezi,
~lanarine, i dr..
XVII SJEDNICA STRUKOVNE GRUPE TRGOVINE
U
prostorijama
Privredne/Gospodarske
komore
Federacije BiH u Mostaru,
odràna je XVII SJEDNICA
Strukovne
grupe
trgovine,
27.10.2006. godine.
Na sjednici je razmatrano
slijede}e:
1. Zapisnik sa XVI Zajedni~ke
sjednice Strukovnih grupa
ugostiteljstva i turizma, i
trgovine odrànih u Mostaru
07.04.2006.g.;
2. Rezultati privatizacije u
trgovini/neprivatizirano;
3. Rezultati poslovanja I-VI
2006/PDV efekti Podaci UNO;
4. Udruìvanje trgovine;
5. Analiza ~lanstva i pla}anje
~lanarine Privrednoj/ gospodarskoj komori Federacije BiH;
6. Prijedlog rada za 2007.
godinu;
7. Teku}a pitanja, porezi,
~lanarine, i dr..
5
Pravni propisi
Radna grupa sastavljena od
predstavnika Federalnog ministarstva rada i socijalne
politike, Federalnog zavoda za
zapo{ljavanje i Saveza samostalnih sindikata Bosne i
Hercegovine pripremila je
Program mjera za socijalno
zbrinjavanje zaposlenika koji u
procesu ste~aja, likvidacije,
restrukturiranja i privatizacije
poduze}a ostaju bez posla.
Navedeni program }e biti
razmatran
na
sjednici
Ekonomsko-socijalnog vije}a
a potom na Vladi Federacije
BiH. Radni materijal programa
objavljujemo u cjelosti. Mi{ljenja, prijedlozi i sugestije
radi iznalaènja {to povoljnijih
rje{enja za socijalno zbri-
njavanje zaposlenika, koji }e
ostati bez posla u cilju
objedinjavanja
mogu
se
dostaviti Privrednoj komori
Zeni~ko-dobojskog kantona.
PROGRAM MJERA
ZA SOCIJALNO ZBRINJAVANJE ZAPOSLENIKA KOJI U PROCESU
STEÂJA, LIKVIDACIJE, RESTRUKTURIRANJA I PRIVATIZACIJE
PODUZE]A OSTAJU BEZ POSLA
I. OBUHVAT
Ovaj program odnosi se na
zaposlenike koji ostaju bez
posla po osnovu ste~aja,
likvidacije, restrukturiranja i
privatizacije poduze}a.
II. INSTITUCIONALNI
OKVIR
1. Ovaj program }e provoditi
Federalni zavod za zapo{ljavanje i kantonalne
slu`be za zapo{ljavanje.
2. Federalni zavod za zapo{ljavanje i kantonalne
slu`be za zapo{ljavanje
izvr{it }e odgovaraju}e
organizacione, kadrovske,
tehni~ke i druge pripreme
za uspje{no provo|enje
ovog programa.
Rok: 45 dana od dana
objavljivanja ovog programa u Slu`benim novinama
Federacije Bosne i Hercegovine.
III. PRAVNI OKVIR
Pravni okvir za provo|enje ovog programa je:
1. Zakon o posredovanju u
zapo{ljavanju i socijalnoj
sigurnosti
nezaposlenih
osoba (Slu`bene novine
Federacije BiH br. 55/00,
41/01 i 22/05),
6
2.
Zakon o privatizaciji
preduze}a (Slu`bene novine Federacije BiH br.
27/97, 8/99, 32/00, 45/00,
54/00, 61/01, 27/02 33/02 i
44/04),
3. Zakon o naplati i djelomi~nom otpisu dospjelih a
nenapla}enih doprinosa za
socijalno osiguranje (Slu`bene novine Federacije
BiH br. 25/06)
Federalni zavod za zapo{ljavanje i kantonalne
slu`be za zapo{ljavanje
razradit }e vlastite konkretne programe u roku od
45 dana od dana objavljivanja ovog programa u
Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.
IV. FINANCIJSKI OKVIR
A. U Federalnom
zavodu za zapo{ljavanje
osigurat }e se sredstva za
provo|enje ovog programa
iz slijede}ih izvora:
1. Izdvajanjem 20% od ukupnih sredstava ostvarenih
po osnovu doprinosa za
zapo{ljavanje koja pripadaju Federalnom zavodu,
2. Izdvajanjem 15% od sredstava koja pripadaju Federaciji BiH ostvarenih privatizacijom preduze}a.
Sredstva iz ta~ke 1. i 2.
usmjeravat }e se na poseban
ra~un Federalnog zavoda za
zapo{ljavanje.
Federalni zavod za zapo{ljavanje utvrdit }e
financijski plan za ostvarivanje ovog programa u
roku od 45 dana od dana
objavljivanja u Slu`benim
novinama Federacije BiH.
B. U kantonalnim slu`bama za zapo{ljavanje
osigurat }e se sredstva za
provo|enje ovog
programa iz slijede}ih izvora:
1. Izdvajanjem 20% od ukupnih sredstava ostvarenih
po osnovu doprinosa za zapo{ljavanje koja pripadaju
kantonalnim slu`bama,
2.
Izdvajanjem 15% od
sredstava koja pripadaju
kantonu ostvarenih privatizacijom poduze}a.
Sredstva iz ta~ke 1. i 2.
usmjeravat }e se na poseban
ra~un kantonalne slu`be za
zapo{ljavanje.
Kantonalne slu`be utvrdit }e financijske planove
za ostvarivanje ovog programa u roku od 45 dana
od dana objavljivanja u
Slu`benim
novinama
Federacije BiH.
V. UTVR\IVANJE
[KA UPOSLENIKA
VI-
Poduze}e u provo|enju
ovog programa poduzima
slijede}e mjere:
1) Na osnovu programa
konsolidacije i utvr|enih
normativa odre|uje broj
potrebnih radnika i vi{ak
zaposlenih,
2)
Sagledava i utvr|uje
mogu}nosti kori{tenja neiskori{tenih i neefikasnih
resursa radi zapo{ljavanja
vi{ka zaposlenih,
3) U suradnji sa Federalnim
zavodom ili kantonalnom
slu`bom za zapo{ljavanje
donosi poseban program
zbrinjavanja radnika poduze}a (koji se ne mogu
zbrinuti na na~in kao {to je
predvi|eno ta~kama 1) i 2)
Ovaj program zbrinjavanja vi{ka uposlenika
odobravaju nadle`na resorna federalna ministar-
Pravni propisi
stva (za poduze}a iz
nadle`nosti Federacije), a
za poduze}a iz nadle`nosti
kantona to ~ine nadle`na
resorna kantonalna ministarstva. Program poduze}a treba da sadrì:
(1) utvr|eni vi{ak zaposlenih,
(2) socijalnu kartu vi{ka
zaposlenih,
(3) na~in rje{avanja vi{ka
zaposlenih u skladu sa ovim
programom.
VI. MJERE PODR[KE
A. Iz sredstava osiguranih za provo|enje
ovog programa - u okviru
kantonalnih slu`bi za zapo{ljavanje - zaposlenici koji
ostaju bez posla }e se
zbrinjavati po slijede}em
prioritetu:
1. Uplata dospjelih a neupla}enih doprinosa za penzij-
sko i invalidsko osiguranje
u cilju povezivanja staà
osiguranja, ako to nije u
mogu}nosti da uplati preduze}e,
2. Jednokratna isplata nov~anog iznosa u visini
ukupne nov~ane naknade
koja bi osobi, koja ostaje
bez posla, pripala po
Zakonu o posredovanju u
sigurnosti
nezaposlenih
osoba,
3. Stvaranje uvjeta za zapo{ljavanje kod novog
poslodavca ili samozapo{ljavanje, a naro~ito
putem obuke, doobuke i
prekvalifikacije prema potrebama poslodavca i davanjem beneficija i olak{ica poslodavcima koji
otvaraju
nova
radna
mjesta.
Kantonalne slu`be utvrdit }e
bliè uvjete i kriterije za
podr{ku zaposlenicima u
roku od 45 dana od dana
objavljivanja ovog programa
u Slu`benim novinama
Federacije BiH.
prava po
programa.
B. Federalni zavod za
zapo{ljavanje }e pruìti
podr{ku onim kantonalnim
slu`bama koje bez podr{ke
sa nivoa Federacije ne bi
bile u mogu}nosti dosljedno
sprovesti mjere iz ovog
programa.
Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine i kantonalne
vlade pratit }e ostvarivanje
ovog
programa
putem
Federalnog ministarstva za
rad i socijalnu politiku i
nadle`nih kantonalnih ministarstava.
Federalni zavod
za
zapo{ljavanje utvrdit }e
bliè uvjete i kriterije za
podr{ku kantonalnim slu`bama u roku od 45 dana
od dana objavljivanja ovog
programa u Slu`benim
novinama Fedracije BiH.
Federalno ministarstvo za
rad i socijalnu politiku
obavljat }e koordinaciju
aktivnosti svih subjekata
uklju~enih u realizaciju ovog
programa.
VII. INFORMIRANJE
Slu`ba za zapo{ljavanje }e
osobama koje predstavljaju
vi{ak zaposlenih pruìti
pomo} oko ostvarivanja
osnovu
ovog
VIII.PRA]ENJE OSTVA
RIVANJA PROGRAMA
Federalni zavod za zapo{ljavanje izvje{tavat }e Vladu
Federacije BiH o provo|enju
ovog programa na podru~ju
Federacije jedanput u {est
mjeseci.
Kantonalna slu`ba izvje{tavat }e kantonalnu vladu o
provo|enju Programa najmanje jedanput u {est mjeseci.
O b r a z l o ` e nj e
Programa mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji u
procesu ste~aja, likvidacije, prestrukturiranja i privatizacije
poduze}a ostaju bez posla
U procesu privatizacije, te
dosljednom primjenom propisa o ste~aju i likvidaciji
poduze}a, o~ekuje se da }e
znatan broj radnika ostati bez
posla. U nedoastatku pouzdanih podataka procjenjuje se
da bi bez posla po navedenim
osnovama, moglo ostati oko
10.000 zaposlenika.
Za provo|enje ovog programa nema potrebe za
uspostavljanje novog institucionalnog okvira ve} isti treba
da se ostvaruje u okviru
Federalnog zavoda za zapo{ljavanje i kantonalnih slu`bi.
provo|enje ovog programa
(godi{nji nivo):
Osnovni nosioci ostvarivanja mjera iz ovog programa
su kantonalne slu`be za
zapo{ljavanje, a Federalni
zavod za zapo{ljavanje }e
pruìti podr{ku kantonalnim
slu`bama koje bez podr{ke sa
nivoa Federacije ne bi bile u
mogu}nosti dosljedno sprovesti mjere iz ovog programa.
- 20% od ukupnih sredstava
ostvarenih po osnovu doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, koja pripadaju
kantonalnim slu`bama, u
iznosu od 10 miliona KM;
- 15% od sredstava ostvarenih
privatizacijom koja pripadaju
kantonima u iznosu od 5 miliona
KM;
Na osnovu predloènih
rje{enja procjenjuje se da }e se
osigurati sljede}a sredstva za
- 20% od ukupnih sredstava
ostvarenih po osnovu doprinosa za osiguranje od
nezaposlenosti, koja pripadaju
Federalnom zavodu za zapo{ljavanje, u iznosu od 5
miliona KM;
- 15% od sredstava
ostvarenih privatizacijom koja
pripadaju Federaciji u iznosu
od 6 miliona KM.
Dakle, ukupan iznos sredstava koja je mogu}e usmjeriti
u ove namjene iznosi oko
26.000.000 KM godi{nje.
7
Pravni propisi
********************************************************************************************************
U Slu`benim novinama Zeni~ko-dobojskog kantona br.10/06 objavljena je Odluka Skup{tine Zeni~ko-dobojskog kantona o
kori{tenju sredstava prikupljenih od naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta, koju zbog njenog zna~aja za poslovni
sektor, objavljujemo u cjelosti:
ODLUKA
o kori{tenju sredstava prikupljenih od naknada za promjenu
namjene poljoprivrednog zemlji{ta
^lan 1.
(1) Sredstva prikupljena od
naknada za promjenu namjene
poljoprivrednog zemlji{ta koristiti }e se isklju~ivo za
ure|enje poljoprivrednog zemlji{ta, namijenjenog primarnoj
poljoprivrednoj proizvodnji.
(2) Za kori{tenje ovih
sredstava ne mogu se kandidirati poljoprivredne parcele
koje su prostornim planom
op}ine odre|ene za gra|enje ili
parcele koje se u zemlji{nim
knjigama vode kao {umsko
zemlji{te.
^lan 2.
Sredstva }e se koristiti za
provo|enje sljede}ih mjera
ure|enja zemlji{ta:
a) kr~enje na poljoprivrednom
zemlji{tu,
b) ~i{}enje poljoprivrednog
zemlji{ta,
c) ravnanje poljoprivrednog
zemlji{ta,
d) tabliranje poljoprivrednog
zemlji{ta,
e) meliorativna kalcifikacija,
f) meliorativna fertilizacija,
g) meliorativna humifikacija,
h) produbljavanje oranica,
i) rekultivacija poljoprivrednog zemlji{ta koj enije
obuhva}eno
zakonskom
obavezom rekultivacije i
j) detaljna mreà za odvodnjavanje drenaòm ili
otvorenim kanalima (primarni i sekundarni).
^lan 3.
Pravo kori{tenja sredstava
imaju fizi~ka i pravna lica koja
ispune slijede}e uslove:
8
a)Provedu najmanje pet
mjera ure|enja zemlji{ta iz
~lana 2. ove Odluke,
b)Ure|enje zamlji{ta obave
na minimalnoj povr{ini od
0,3 ha,
c)Podnesu dokaz o izvr{enoj
pedolo{koj analizi poljoprivrednog zemlji{ta prije i
poslije ure|enja, ura|enoj
kod Federalnog zavoda za
agropedologiju,
d)Na ure|enoj parceli zasnuju primarnu poljoprivrednu proizvodnju,
e)Da pravna lica uredno
ispunjavaju poreske obaveze (uvjerenje ne starije
od 30 dana) i
f)Imaju rije{ene vlasni~ke
odnose.
^lan 4.
(1) Ocjenu provedenih mjera
ure|enja
poljoprivrednog
zemlji{ta vr{i Komisija.
(2) Komisiju rje{enjem formira Ministar Ministarstva
za poljoprivredu, {umarstvo
i vodoprivredu Zeni~kodobojskog
kantona
(u
daljem tekstu: Ministar), a
ista je sastavljena od ~etiri
(4) ~lana, i to dva
predstavnika Ministarstva za
poljoprivredu, {umarstvo i
vodoprivredu
Zeni~kodobojskog
kantona
(u
daljem tekstu Ministarstvo),
jedan predstavnik op}ine na
~ijem se podru~ju vr{i
ure|enje zemlji{ta i jedan
predstavnik
Federalnog
zavoda za agropedologiju.
(3)Bliè uslove za provo|enje Odluke propisat }e
Ministar posebnim Uputstvom.
(4)Ocjenu provedenih mjera
Komisija je du`na da obavi
uvidom u priloènu dokumentaciju i uvidom na
ure|enoj parceli.
(5) Komisija za svoj rad
odgovara Ministru.
(6) Prijedlog Komisije za
odobravanje sredstava obra|uje Ministarstvo i dostavlja
Vladi Zeni~ko-dobojskog
kantona radi dono{enja
zaklju~ka o odobravanju
sredstava
za
ure|enje
poljoprivrednog zemlji{ta.
(7) U slu~aju da Komisija
ocjeni da nisu ispunjeni
uslovi iz ove Odluke, Komisija predlaè, a Ministar
donosi rje{enje o odbijanju
zahtjeva za kori{tenje sredstava prikupljenih od nakanada za promjenu namjene
poljoprivrednog zemlji{ta.
(8) Na rje{enje Ministra, moè
se izjaviti àlba Federalnom
ministarstvu poljoprivrede,
vodoprivrede i {umarstva
Sarajevo, u roku od 15 dana
od dana prijema rje{enja.
^lan 6.
Ministarstvo }e svake godine, a najkasnije do kraja
februara
teku}e
godine,
objaviti javni poziv za kori{tenje sredstava prikupljenih od naknada za promjenu
namjene poljoprivrednog zemlji{ta.
^lan 7.
(1)Tro{kove rada Komisije
snosi podnosilac zahtjeva.
(2)Visina naknade za rad
Komisije, za parcele povr{ine
do 1 ha iznosi 1.000,00 KM, a
za parcele povr{ine preko 1 ha
iznosi 1.500,00 KM.
^lan 8.
Za kori{tenje sredstava
prikupljenih od nakanada za
promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta za 2006.
godinu, Ministarstvo }e u roku
od 30 dana od dana stupanja na
snagu Odluke, objaviti javni
poziv.
^lan 9.
Ministar }e u roku od 30
dana od dana stuapanja na
snagu
Odluke,
donijeti
provedbeni akt iz ~lana 4. stav
3. Odluke.
^lan 5.
Sredstva za ure|enje poljoprivrednog zemlji{ta odobravaju se u maksimalnom iznosu
do 50% od procijenjene
vrijednosti obavljenih poslova
za ure|enje poljoprivrednog
zemlji{ta.
^lan 10.
Odluka stupa na snagu
osmog
dana
od
dana
objavljivanja u "Slu`benim
novinama Zeni~ko-dobojskog
kantona".
Pravni propisi
*********************************************************************************************************
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izradilo je prednacrt Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i
zapo{ljavanju lica sa invaliditetom koji zbog njegovog zna~aja za poslovni sektor objavljujemo u cjelosti
ZAKON
O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI, OSPOSOBLJAVANJU I
ZAPO[LJAVANJU LICA SA INVALIDITETOM
I - OSNOVNE ODREDBE
^lan 1.
Ovim zakonom ure|uje se
profesionalna rehabilitacija,
osposobljavanje i zaposljavanje lica sa invaliditetom
smanjene radne sposobnosti (u
daljem
tekstu:
lica
sa
invaliditetom), osnivanje i
djelatnost ustanova, privrednih
dru{tava i drugih pravnih lica
koja se bave profesionalnom
rehabilitacijom i zapo{ljavanjem lica sa invaliditetom,
osnivanje i rad Fonda za
profesionalnu rehabilitaciju i
zapo{ljavanje lica sa invaliditetom (u daljem tekstu:
Fond) i druga poitanja u vezi
profesionalne rehabilitacije,
osposobljavanja i zapo{ljavanja lica sa invaliditetom.
^lan 2.
Profesionalna
rehabilitacija, osposobljavanje i zapo{ljavanje lica sa invaliditetom
je od posebnog javnog interesa
i spada u oblast socijalne
za{tite.
^lan 3.
Lice sa invaliditetom, u
smislu ovog zakona, je lice kod
kojeg postoji tjelesno, ~ulno ili
mentalno o{te}enje koje za
posljedicu ima trajnu ili
privremenu, a najmanje 12
mjeseci smanjenu mogu}nost
rada i zadovoljavanja li~nih
potreba u svakodnevnom
ìvotu.
Lice sa invaliditetom iz
stava 1. ovog ~lana, je lice ~iji
invaliditet, u odnosu na
sposobnosti
lica
bez
invaliditeta, jednake ili sli~ne
ìvotne dobi, jednakog ili
sli~nog
obrazovanja,
u
jednakim ili sli~nim uslovima
rada, na jednakim ili sli~nim
poslovima, ima za posljedicu
trajnu ili privremeno, a
najmanje 12 mjeseci smanjenu
mogu}nost radnog osposobljavanja i zaposlenja na
trì{tu rada pod op{tim
uslovima, te o~uvanja posla i
napredovanja u poslu.
^lan 4.
Lice sa invaliditetom, u
smislu ovog zakona, je i
1. lice sa invaliditetom, korisnik nov~ane naknade do
zaposlenja, koje je to pravo
ostvarilo na osnovu propisa
o socijalnoj za{titi;
2. lice sa promjenjenom
radnom sposobno{}u prema
propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju;
3. lice koje je ostvarilo pravo
na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o
za{titi vojnih i civilnih
invalida rata;
4. u~enik s te{ko}ama u
razvoju i u~enik s ve}im
te{ko}ama u razvoju prema
propisima
o
srednjem
obrazovanju;
5. lice sa invaliditetom starije
od 21 godine, koje pravo na
profesionalnu rehabilitaciju
ili rad ne moè ostvariti
prema prethodnim ta~kama
ovog ~lana.
^lan 5.
Invaliditet i smanjenu radnu
sposobnost lica u smislu ~l. 3, i
4., ovog zakona utvr|uje
nadle`ni stru~ni organ za
ocjenu invaliditeta, odnosno
radne sposobnosti, po propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju, o
vojnim invalidima, civilnim
`rtvama rata i drugim
propisima o za{titi lica sa
invaliditetom.
Postupak utvr|ivanja invaliditeta i smanjene radne
sposobnosti pokre}e se na
zahtjev lica sa invaliditetom,
odnosno njegovog zakonskog
zastupnika ili staratelja. Inicijativu za podno{enje zahtjeva
za pokretanje tog postupka
mogu dati nadle`ni doktor
medicine u primarnoj zdravstvenoj
za{titi,
roditelj,
socijalni radnik, defektolog,
psiholog i poslodavac.
^lan 6.
U postupku rje{avanja o
zahtjevu za utvr|ivanje invaliditeta i smanjene radne sposobnosti i priznavanje prava po
ovom zakonu, primjenjiva}e se
Zakon o upravnom postupku
("Slu`bene novine Federacije
BiH", br.2/98 i 48/99).
-
-
-
-
ponu|enog zaposlenja na
takvim poslovima;
prihvatanjem uslova u toku
stru~nog osposobljavanja i
rada;
saradnjom po pitanjima
stru~nog osposobljavanja sa
ljekarom,
defektologom,
psihokogom, socijalnim radnikom, pravnikom, tehnologom;
prihvatanjem ponude za
promjenu radnog mjesta
odnosno rasporeda na druge
odgovaraju}e poslove zbog
prestanka
potrebe
ili
nemogu}nosti
obavljanja
dosada{njih poslova;
stru~nim osposobljavanjem
tokom rada, po potrebi i
dokvalifikacijom i prekvalifikacijom, radi zadràvanja
zaposlenja.
II - PROFESIONALNA
REHABILITACIJA
I
OSPOSOBLJAVANJE
1. USLOVI ZA OSTVARIVANJE
PRAVA
NA
PROFESIONALNU REHABILITACIJU I OSPOSOBLJAVANJE
^lan 7.
Lice
sa
invaliditetom
doprinosi svojoj profesionalnoj rehabilitaciji i zaposljavanju:
- {kolovanjem i stru~nim
osposobljavanjem, zavisno
od svojih mogu}nosti, sklonosti i sposobnosti;
- prijavljivanjem na oglase o
zapo{ljavanju na poslove za
koje ispunjava predvi|ene
uslove i koje je u stanju
obavljati i prihvatanjem
^lan 8.
Lice sa invaliditetom ima
pravo na profesionalnu rehabilitaciju i osposobljavanje
pod op{tim uslovima, a u
slu~aju potrebe, zbog vrste i
teìne invaliditeta ili uspje{nosti rehabilitacionog procesa
u posebnim {kolama, ustanovama za profesionalnu
rehabilitaciju i dru{tvima za
zapo{ljavanje lica sa invaliditetom, po prilago|enim ili
posebnim programima.
9
Pravni propisi
^lan 9.
Profesionalnu rehabilitaciju
~ine mjere i aktivnosti koje se
izvode s ciljem da se lice sa
invaliditetom osposobi za
odgovaraju}i posao, da se
zaposli, posao zadrì i u njemu
napreduje
ili
promijeni
zanimanje.
^lan 10.
Profesionalna
rehabilitacija, u smislu ovog zakona,
obuhvata naro~ito sljede}e
mjere i aktivnosti:
- utvr|ivanje preostalih radnih
i op{tih sposobnosti;
- profesionalno informisanje,
savjetovanje i procjena
profesionalnih mogu}nosti;
analiza
trì{ta
rada,
mogu}nost zapo{ljavanja i
uklju~ivanja u rad;
- procjena mogu}nosti izvo|enja, razvoja i usavr{avanja
programa
profesionalnog
osposobljavanja;
radno
osposobljavanje,
dokvalifikacija,
prekvalifikacija, odràvanje i
usavr{avanje radnih sposobnosti do zaposlenja;
- izrada plana potrebne opreme
i sredstva za rad;
- informisanje i savjetovanje o
pomo}noj tehnologiji u
u~enju i radu;
- pojedina~ni i zajedni~ki
programi za uklju~ivanje
lica sa invaliditetom u
zajednicu;
- prijedlozi o primjeni
razli~itih
tehnologija
i
tehnika u u~enju i radu, uz
procjenu mogu}nosti primjene;
- razvoj motivacije i osposobljavanje lica sa invaliditetom o kori {tenju
odabrane tehnologije;
- informisanje i podr{ka u
izvorima finansiranja;
- pripremanje i stru~na pomo}
pri
osposobljavanju
i
obrazovanju;
- tehni~ka pomo}, podr{ka,
pra}enje i procjena rezultata
u primjeni ovih mjera i
aktivnosti;
- pripremanje lica sa invaliditetom na radnom mjestu
po zaposlenju i druge mjere i
10
aktivnosti od zna~aja za
profesionalnu rehabilitaciju
lica sa invaliditetom.
^lan 11.
Trajanje profesionalne rehabilitacije zavisi od preostalih
radnih sposobnosti i sloènosti
njenog organizovanja i izvo|enja.
Profesionalnu rehabilitaciju
organizuje i izvodi ustanova za
profesionalnu rehabilitaciju,
srednja {kola, dru{tvo za
zapo{ljavanje lica sa invaliditetom ili drugo pravno lice,
koje ispunjavca uslove za
osposobljavanje u skladu sa
ovim zakonom.
^lan 12.
O priznavanju prava na
profesionalnu
rehabilitaciju
odlu~uje u prvom stepenu
kantonalna slu`ba za zapo{ljavanje, nadle`na prema
prebivali{tu lica sa invaliditetom. Postupak za priznavanje prava iz stava 1. ovog
~lana pokre}e se na osnovu
zahtjeva lica sa invaliditetom,
njegovog zakonskog
zastupnika ili staratelja.
Uz zahtjev se prilaè dokaz
o utvr|enom invaliditetu,
odnosno, smanjenoj radnoj
sposobnosti.
O àlbi protiv prvostepenog
rje{enja slu`be iz stava 1. ovog
~lana odlu~uje kantonalno
ministarstvo nadle`no za rad i
socijalnu politiku.
2. USTANOVA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU
^lan 13.
Ustanova za profesionalnu
rehabilitaciju (u daljem tekstu:
ustanova), u smislu ovog
zakona, je ustanova za
organizovanje i provo|enje
profesionalne
rehabilitacije
lica sa invaliditetom, u skladu
sa odredbom ~lana 10. ovog
zakona.
Ustanovu mogu osnovati
Federacija Bosne i Hercegovine _(u daljem tekstu:
Federacija), kanton, jedinica
lokalne uprave, Federalni
zavod za zapo{ljavanje, udruènje lica sa invaliditetom,
humanitarna
organizacija,
vjerska zajednica i druga
pravna i fizi~ka lica.
Bliè uslove za osnivanje i
rad ustanove, posebno u
pogledu prostora, opreme i
stru~nog kadra, propisuje
kantonalni ministar nadleàn
za poslove socijane za{tite.
^lan 14.
Sredstva za rad ustanove
obezbje|uje osniva~ i Fond.
Ustanova moè ostvariti
prihode i pruènjem usluga
korisnicima, prodajom proizvoda
nastalih
u
toku
profesionalne rehabilitacije, od
poklona, legata i drugih izvora,
u skladu sa aktom o osnivanju
ustanove.
III - ZAPO[LJAVANJE I
RAD LICA SA INVALIDITETOM
1. PRAVO NA ZAPO[LJAVANJE
^lan 15.
Lica
sa
invaliditetom
zapo{ljavaju se i rade na trì{tu
rada pod op{tim i posebnim
uslovima.
Pod
op{tim
uslovima
zapo{ljavaju se lica sa
invaliditetom na otvorenom
trì{tu rada, u dràvnim
organima, organima pravosu|a,
organima
lokalne
uprave, javnim slu`bama,
ustanovama, fondovima i
privrednim dru{tvima koja
nisu osnovana za zapo{ljavanje
lica sa invaliditetom, u skladu
sa zakonom.
Pod posebnim uslovima
zapo{ljavaju se lica sa
invaliditetom u ustanovi ili
privrednom dru{tvu koja su
osnovana radi zapo{ljavanja
lica sa invaliditetom i koja se,
uz primjenu olak{ica iz ~lana
44. ovog zakona, ne mogu
zaposliti na otvorenom trì{tu
rada
ili
odràti
svoje
zaposlenje.
Pod zapo{ljavanjem pod
posebnim uslovima, u smislu
ovog zakona, smatra se i
saozapo{ljavanje (otvaranje
obrta, obavljanje samostalne
djelatnosti
i
obavljanje
poljoprivredne djelatnosti kao
jedinog i glavnog zanimanja).
Pravo na zapo{ljavanje pod
posebnim uslovima propisano
~lanom 21. ovog zakona imaju
lica sa invaliditetom sa
najmanje 60% invaliditeta, lica
sa najmanje 70% tjelesnog
o{te}enja, ukoliko to o{te}enje
ima za posljedicu smanjenje
radne sposobnosti iz ~lana 3.
ovog zakona i lica sa lakom i
umjerenom mentalnom retardacijom.
Pod posebnim uslovima iz
stava 3. ovog ~lana smatraju se
uslovi koji su prilago|eni
psihofizi~kim i drugim sposobnostima lica sa invaliditetom.
^lan 16.
Pravo na zapo{ljavanje, u
smislu ovog zakona, ima lice
sa invaliditetom kod kojeg je
utvr|ena preostala radna
sposobnost i koje je radno
osposobljeno.
Ako se radno osposobljavanje
vr{i
dokvalifikacijom ili prekvalifikacijom
lica sa invaliditetom radi
njegovog zapo{ljavanja, taj vid
radnog osposobljavanja moè
ostvariti lice sa invaliditetom
koje nije navr{ilo 55 godina
ìvota (mu{karac), odnosno 50
godina (èna) i koje se,
obzirom na prirodu i vrstu
preostale radne sposobnosti,
moè osposobiti za rad na
odgovaraju}em poslu s punim
radnim vremenom, {to utvr|uje stru~ni organ za
ocjenjivanje radne sposobnosti
po propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
Pravni propisi
^lan 17.
^lan 19.
Upu}ivanje lica sa invaliditetom na zapo{ljavanje vr{i
pravno i drugo lice kod kojeg
je lice sa invaliditetom u
radnom odnosu, a kantonalna
slu`ba za zapo{ljavanje za lica
sa invaliditetom koja nisu u
radnom odnosu.
Privredni i drugi pravni
subjekti koji su osnovani u
skladu sa zakonom, a ne
podlijeù obavezi zapo{ljavanja lica sa invaliditetom iz
~lana 18. ovog zakona, mogu
zapo{ljavati ta lica na
odgovaraju}e poslove u skladu
sa ovim zakonom i po tom
osnovu ostvariti odre|ene
stimulanse i povlastice, u
skladu sa zakonom.
Pravni subjekti iz stava 1.
ovog ~lana du`ni su svakog
mjeseca, prilikom isplate plata
upla}ivati u Fond poseban
doprinos u visini 0,5% iznosa
ispla}ene mjese~ne bruto pla}e
svih zaposlenih.
Odredba iz stava 2. ovog
~lana ne odnosiu se na pravne
subjekte koji ispunjavaju
uslove iz ~lana 18. stav 1. ovog
zakona.
Obaveza iz stava 2. ovog
~lana ne odnosi se na strana
diplomatska i konzularna
predstavni{tva, privredna dru{tva za zapo{ljavanja lica sa
invaliditetom, za{titne radionice, radne centre i ustanove
za profesionalnu rehabilitaciju.
Federalni ministar nadleàn
za rad i socijalnu politiku (u
daljem
tekstu:
Ministar)
donijet }e propis kojim }e se
utvrditi radna mjesta i poslovi
na kojima, pri zapo{ljavanju
lica sa invaliditetom, uz
zadovoljenje ostalih potrebnih
uslova, prednost imaju osobe
sa 100%-tnim invaliditetom.
2. USLOVI ZA ZAPO[LJAVANJE
LICA
SA
INVALIDITETOM
A)
ZAPO[LJAVANJE
POD OP[TIM USLOVIMA
^lan 18.
Prilikom zapo{ljavanja lica
sa invaliditetom pod op{tim
uslovima, privredni i drugi
pravni subjekti iz ~lana 15.
stav 2. ovog zakona, du`ni su
ta lica zapo{ljavati srazmjerno
ukupnom broju zaposlenih u
tom subjektu, i to:
- do 31. decembra 2006.
najmanje jedno lice sa
invaliditetom na svakih 49
zaposlenih;
namanje jedno lice sa
invaliditetom na svaka 32
zaposlena;
invaliditetom na svaka 24
zaposlena;
zaposlenih;
zaposlenih.
Subjekti koji ne ispune
obavezu iz stava 1. ovog ~lana
du`ni su mjese~no pri isplati
plata, obra~unati i uplatiti u
Fond doprinos za podsticanje
rehabilitacije i zapo{ljavanja
lica sa invaliditetom, u visini
40% prosje~ne pla}e u
Federaciji, za svako lice sa
invaliditetom koje su bili du`ni
zaposliti u skladu sa stavom 1.
ovog ~lana.
3. PRIVREDNO DRU[TVO
ZA ZAPO[LJAVANJE LICA
SA INVALIDITETOM
^lan 21.
Privredno dru{tvo za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom,
u smislu ovog zakona, je
privredno dru{tvo u kome je od
ukupno zaposlenih, najmanje
40% lica sa invaliditetom iz
~lana 15. stav 5. ovog zakona,
a najmanje tri lica sa takvim
invaliditetom.
Privredna dru{tva za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom
u svom sastavu mogu imati
kapacitete za smje{taj zaposlenih lica sa invaliditetom.
Privredna dru{tva za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom
mogu
osnovati:
Federacija, kantoni, op}ine,
odnosno jedinice lokalne
uprave, privredna dru{tva,
ustanove, kao i druga pravna
lica.
Strana pravna i fizi~ka lica
mogu osnovati privredna
dru{tva iz ovog ~lana u skladu
sa ovim zakonom i propisima o
privrednim
dru{tvima
o
stranim ulaganjima i o politici
direktnih stranih ulaganja i
drugim propisima.
^lan 20.
Zapo{ljavanje
lica
sa
invaliditetom pod posebnim
uslovima
podrazumijeva
zapo{ljavanje ovih lica u
privrednim
dru{tvima
i
ustanovama.
^lan 24.
Privrednom dru{tvu prestaje status privrednog dru{tva
za zapo{ljavanje lica sa
invaliditetom, ako u toku rada
ne odràva odnos zaposlenih
utvr|en odredbom ~lana 21.
stav 1. ovog zakona.
^lan 25.
Ukoliko za odre|eno radno
mjesto, odnosno posao u
privrednom dru{tvu, ima vi{e
lica sa invaliditetom, koja
ispunjavaju uslove radnog
mjesta, prednost imaju lica sa
vi{im stepenom invaliditeta.
^lan 26.
Licu sa invaliditetom moè
se obezbjediti da posao obavlja
i kod ku}e.
Op{tim aktom privrednog
dru{tva bliè se utvr|uju uslovi
za rad u smislu stava 1. ovog
~lana.
^lan 22.
Privredno dru{tvio iz ~lana
21. ovog zakona du`no je
obezbijediti zastupljenost lica
sa invaliditetom u ukupnom
broju zaposlenika u srazmjeri
iz ~lana 21. stav 1. ovog
zakona.
^lan 23.
B) ZAPO[LJAVANJE POD
POSEBNIM USLOVIMA
Ministar obrazuje komisiju
koja utvr|uje uslove za
po~etak
rada
privrednog
dru{tva za zapo{ljavanje osoba
sa invaliditetom. U komisiji
mora biti najmanje jedan ~lan,
kao predstavnik udruènja lica
sa invaliditetom.
Pored uslova iz ~lana 21.
ovog
zakona,
privredno
dru{tvo mora imati odgovaraju}e prostorije, opremu i
stru~ne radnike potrebne za
obavljanje djelatnosti za radno
osposobljavanje
lica
sa
invaliditetom.
Bliè uslove iz stava 1.
ovog ~lana, propisuje Ministar.
^lan 27.
U cilju obezbje|enja dru{tvenog uticaja na djelatnost
privrednog dru{tva u izvr{avanju obaveza prema licima
sa invaliditetom i organima i
organizacijama koje upu}uju
lica sa invaliditetom na radno
osposobljavanje i njihovo
zapo{ljavanje, privredno dru{tvo du`no je statutom
predvidjeti u~e{}e jednog
zajedni~kog
predstavnika
organa i organizacije iz ~lana
39. ovog zakona u radu
odgovaraju}eg organa tog
privrednog dru{tva.
U cilju ve}e za{tite lica sa
invaliditetom, koja su zaposlena, privredno dru{tvo je
11
Pravni propisi
du`no da statutom predvidi
u~e{}e najmanje jednog predstavnika udruènja lica sa
invaliditetom na nivou Federacije ili kantona, u radu
odgovaraju}eg organa tog
privrednog dru{tva.
poslodavca osnovana kao
posebna obra~unska jedinica.
Na radnu jedinicu, koja
ostvari status za{titne radionice, primjenjuju se odredbe
ovog zakona i drugog propisa o
za{titnim radionicama.
^lan 28.
5. USTANOVA ZA ZAPO[LJAVANJE
LICA
SA
INVALIDITETOM
Privredno dru{tvo, u skladu
sa ovim zakonom, moè
ostvariti status za{titne radionice.
RADNI CENTAR
^lan 32.
4. ZA[TITNA RADIONICA
^lan 29.
Privredno dru{tvo za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom koje, u odnosu na
ukupan
broj
zaposlenih,
zapo{ljava najmanje 40% lica
sa invaliditetom, koja, u skladu
sa zakonom, ostvaruju pravo
na pomo} i njegu od strane
drugog lica, a najmanje {est
lica sa takvim invaliditetom,
osvaruje
status
za{titne
radionice.
^lan 30.
Za{titnu radionicu mogu
pojedina~no ili zajedni~ki
osnovati jedinice lokalne
uprave, privredna dru{tva,
slu`be
za
zapo{ljavanje,
udruènja lica sa invaliditetom, udruènja poslodavaca, sindikat, humanitarne
organizacije, vjerske zajednice
ili druga pravna i fizi~ka lica
prema odredbama ovog zakona
i propisima o privrednim
dru{tvima.
Radni centar, u smislu ovog
zakona, je javna ustanova koja
zapo{ljava lica sa invaliditetom koja se ne mogu
zaposliti ili odràti zaposlenost
pod op{tim uslovima niti u
privrednim dru{tvima za
zapo{ljavanje lica sa invaliditetom ili u za{titnim
radionicama.
Licem sa invaliditetom iz
stava 1. ovog ~lana smatra se
lice koje ne postiè radni
u~inak ve}i od 50% primjeren
njegovoj dobi, stru~noj spremi
i uslovima rada.
Radni centar osniva se radi
radno-terapijskih aktivnosti u
okviru rehabilitacije i rehabilitacije lica sa invaliditetom.
Radni centar mora imati
na radu najmanje 80% lica sa
invaliditetom u odnosu na broj
zaposlenih.
Radni centar mora za svoj
rad ispunjavati uslove u
pogledu prostora, opreme i
stru~ne spreme zaposlenika.
Bliè uslove za rad radnog
centra propisuje Ministar.
^lan 31.
^lan 33.
Doma}i i strani poslodavac
moè osnovati organizacionu
jedinicu za zapo{ljavanje lica
sa invaliditetom, kao posebnu
radnu jedinicu.
Radna jedinica za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom
ostvarit }e status za{titne
radionice,
ako
ispunjava
uslove iz ~lana 29. ovog
zakona i ako je aktom
Radni centar mogu osnovati
Federacija, kanton, jedinica
lokalne uprave, slu`ba za
zapo{ljavanje, udruènje lica
sa invaliditetom, humanitarna
organizacija, vjerska zajednica
i druga pravna i fizi~ka lica.
Radni centar moè se
osnovati kao posebna organi-
12
zaciona
jedinica
za{titne
radionice.
Sredstva za rad radnog
centra obezbje|uju osniva~,
kantonalna ministarstva nadle`na za socijalnu za{titu sa
~ijih podru~ja su korisnici
usluga, kantonalna slu`ba za
zapo{ljavanje i Fond.
^lan 34.
Licu sa invaliditetom, koje
se na osnovu radnih i op{tih
sposobnosti ne moè zaposliti i
odràti zaposlenje u privrednom dru{tvu za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom
ili u za{titnoj radionici, moè
se obezbjediti rad u radnom
centru.
Lice sa invaliditetom u
radnom centru ima poloàj
korisnika usluga.
Upu}ivanje lica sa invaliditetom na rad u radni centar
moè zahtijevati to lice, njegov
zakonski zastupnik ili staratelj
ili drugo fizi~ko i pravno lice.
O pravu na rad lica sa
invaliditetom u radnom centru
odlu~uje u prvom stepenu
slu`ba za zapo{ljavanje nadle`na prema prebivali{tu lica
sa invaliditetom, a u drugom
stepenu Federalni zavod za
zapo{ljavanje.
^lan 35.
Na
osnivanje
i
rad
privrednih dru{tava i ustanova
za zapo{ljavanje lica sa
invaliditetom primjenjuju se
op}i propisi o privrednim
dru{tvima i ustanovama, ako
ovim zakonom nije druga~ije
odre|eno.
6. SAMOZAPO[LJAVANJE
I
ZAPO[LJAVANJE
U
SAMOSTALNOJ DJELATNOSTI
^lan 36.
Zapo{ljavanjem, pod posebnim uslovima lica sa
invaliditetom, smatra se i
samozapo{ljavanje i zapo{ljavanje i rad u samostalnoj
djelatnosti vlastitim sredstvima ili sredstvima ~lanova
porodice lica sa invaliditetom.
Lica iz stava 1. ovog ~lana,
ostvaruju prava na olak{ice u
skladu sa ovim zakonom i
drugim propisima.
IV - RADNI ODNOS I
EVIDENCIJA O ZAPOSLENIM
LICIMA
SA
INVALIDITETOM
^lan 37.
Lice sa invaliditetom zasniva radni odnos i ostvaruje
svoja prava i obaveze u skladu
sa propisima o radu, drugim
propisima, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
^lan 38.
O licima sa invaliditetom,
zaposlenim u skladu sa ovim
zakonom, vodi se evidencija.
Evidenciju lica iz stava 1. ovog
~lana vodi slu`ba za zapo{ljavanje nadle`na prema
prebivali{tu lica sa invaliditetom.
Sadràj evidencije i na~in
njenog vo|enja pravilnikom
propisuje Ministar. Pravna i
druga lica su du`na nadle`noj
slu`bi za zapo{ljavanje dostavljati podatke o licima sa
invaliditetom, koja su kod njih
u radnom odnosu, a naro~ito:
-ime, prezime i adresa
prebivali{ta,
-dan zasnivanja radnog
odnosa,
-dan prestanka radnog
odnosa,
-dokaz o ispunjavanju
uslova iz ~l. 15. i 16. ovog
zakona.
Rok dostavljanja podataka
iz stava 4. ovog ~lana za lica sa
invaliditetom koja su u radnom
odnosu je 60 dana od dana
stupanja na snagu propisa iz
stava 3. ovog ~lana, a za
Pravni propisi
novozaposlena lica sa invaliditetom, rok je 15 dana od
dana po~etka rada. U slu~aju
prestanka radnog odnosa, rok
je 15 dana od prestanka radnog
odnosa lica sa invaliditetom.
V
SREDSTVA
ZA
REHABILITACIJU I ZAPO[LJAVANJE LICA SA
INVALIDITETOM
^lan 39.
Sredstva za rehabilitaciju i
zapo{ljavanje lica sa invaliditetom obezbje|uju pravna i
druga lica kod kojih je lice sa
invaliditetom bilo u radnom
odnosu na dan utvr|ivanja
invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti.
Za lica koja na dan
utvr|ivanja
invalidnosti,
odnosno
preostale
radne
sposobvnosti nisu bila u
radnom odnosu, sredstva za
rehabilitaciju i zapo{ljavanje
obezbje|uju se iz sredstava:
- Federalnog zavoda za
zapo{ljavanje.
- Federalnog zavoda za
penzijsko-invalidsko
osiguranje.
- kantonalne slu`be za zapo{ljavanje,
- udruènja poslodavaca,
- budèta op}ine,
- budèta grada,
- budèta kantona,
-budèta Federacije.
U finansiranju radnog
osposobljavanja
i
zapo{ljavanja lica sa invaliditetom
mogu u~estvovati i drugi
pravni subjekti (komore, fondovi i sl.).
VI - ORGANI UPRAVLJANJA I RUKOVO\ENJA U
USTANOVAMA I PRIVREDNIM DRU[TVIMA
ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPO[LJAVANJE LICA SA
INVALIDITETOM
^lan 40.
Aktom o osnivanju i
statutom ustanove i privrednih
dru{tava za profesionalnu
rehabilitaciju i zapo{ljavanje
lica sa invaliditetom bliè se
ure|uju, u skladu sa zakonom,
pitanja osnivanja, nadle`nosti i
ovla{tenja organa i drugih
tijela koja upravljaju i
obezbje|uju dru{tveni interes u
tim ustanovama i privrednim
dru{tvima.
Organi i tijela iz stava 1.
ovog ~lana su:
1.Upravni odbor,
2.Direktor.
3.Stru~ni odbor.
^lan 41.
Upravni odbor raspravlja i
odlu~uje o svim pitanjima
predvi|enim zakonom i aktom
o osnivanju.
Rad upravnog odbora je
javan, osim kada se raspravlja i
odlu~uje o pitanjima vezanim
uz li~ne podatke, kao i o
pitanjima i ~injenicama ~ijim
bi izno{enjem u javnost moglo
do}i do nano{enja moralne,
poslovne i materijalne {tete
ustanovi, privrednom dru{tvu,
za{titnoj radionici ili drugoj
fizi~koj i pravnoj osobi.
Statutom se bliè utvr|uje u
kojim slu~ajevima je isklju~ena javnost, kao i druga
pitanja u vezi rada upravnog
odbora.
^lan 42.
Direktor organizuje i vodi
rad i poslovanje, predstavlja i
zastupa ustanovu, privredno
dru{tvo, za{titnu radionicu i
radni centar.
Direktora javne ustanove i
radnog centra imenuje upravni
odbor na vrijeme od ~etiri
godine, uz prethodnu saglasnost osniva~a. Ista osoba
moè se ponovo imenovati za
direktora.
Za direktora moè biti
imenovan dràvljanin Bosne i
Hercegovine koji ima visoku
stru~nu spremu i najmanje tri
godine radnog iskustva u
struci.
Postupak i uslovi imenovanja direktora ustanove,
privrednog dru{tva, za{titne
radionice i radnog centra,
ure|uju se aktom o osnivanju i
statutom, u skladu sa propisima o privrednim dru{tvima
i ustanovama.
^lan 43.
Stru~ni odbor osniva se u
ustanovi, privrednom dru{tvu,
za{titnoj radionici i radnom
centru, ako je broj lica sa
invaliditetom koja se osposobljavaju, ili rade, ve}i od 30.
Djelokrug, imenovanje i sastav
stru~nog odbora odre|uju se
aktom o osnivanju ili statutom.
Rad stru~nog odbora je
zatvoren za javnost kad se
raspravlja o li~nim stvarima
lica sa invaliditetom, kao i u
slu~ajevima utvr|enim statutom.
VII - OLAK[ICE PRI
ZAPO[LJAVANJU LICA
SA INVALIDITETOM
^lan 44.
Pravno i drugo lice, koje
zapo{ljava lice sa invaliditetom ( u daljem tekstu:
poslodavac), ima pravo na:
1. poreske i carinske olak{ice,
utvr|ene poreskim i carinskim propisima;
2. pogodnosti po osnovu
statusa poslodavca;
3. nov~anu nadoknadu;
4. stimulans predvi|en ugovorom o zapo{ljavanju lica
sa invaliditetom, zaklju~enim s Fondom, slu`bom za
zapo{ljavanje, fondom za
penzijsko-invalidsko
osiguranje, nadle`nom slu`bom
socijalne za{tite, jedinicom
lokalne uprave ili s drugim
poslodavcem (u daljem
tekstu: nosilac obezbje|enja
zapo{ljavanja).
Olak{ice i druga prava iz
stava 1. ovog ~lana poslodavac
ostvaruje, bez obzira da li je
lice s invaliditetom prethodno
bilo prijavljeno na evidenciji
nezaposlenih slu`be za zapo{ljavanje.
^lan 45.
Privredno dru{tvo za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom i za{titna radionica su
u skladu sa ~lanom 44. stav 1.
ta~. 1. i 2. ovog zakona
oslobo|eni pla}anja:
1. poreza na specifi~ne na~ine
ostvarivanja prihoda, kao {to
je lutrija, tombola ili druga
vrsta nagradne igre i razne
jednokratne
dobrotvorne
akcije neekonomske prirode;
2. poreza na svaki vid
stavljanja privatne svojine u
javnu svojinu u korist
privrednog dru{tva;
3. poreza u slu~aju sticanja
prava svojine na nepokretnosti bez obzira na
osnov sticanja kupovina,
poklon, legat, testament i
dr.);
4. porez na dobit ukoliko se
dobit ulaè u daljni razvoj
privrednog dru{tva za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom i za{titnih radionica;
5. naknade za eksploataciju
{uma; 6. ~lanarine za
turisti~ke zajednice; 7.
komunalnih,
administrativnih i dr. vrsta taksi.
Privredno dru{tvo, ustanova
i za{titna radionica pla}aju
komunalne usluge, telefonske
usluge i tro{kove elektri~ne
energije, pod uslovima koji
vaè za doma}instva.
13
Pravni propisi
^lan 46.
Dràvni organi du`ni su
najmanje 20% svojih potreba
za proizvodima, koje proizvode privredna dru{tva za
zapo{ljavanje lica sa invaliditetom i za{titne radionice,
zadovoljavati od ovih privrednih dru{tava, pod uslovima
koji vaè na trì{tu.
Obim poslova iz stava 1.
ovog ~lana utvr|uje se na
po~etku svake kalendarske
godine ugovorom izme|u
dràvnih
organa
op}ina,
kantona i Federacije i
privrednih dru{tava za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom.
zapo{ljava
i
dokazi
o
zapo{ljavanju i invaliditetu.
Poslodavac moè za isplatu
nov~ane nadoknade podnijeti
po
isteku
mjeseca
ili
tromjesje~ja teku}e godine.
Nov~ana nadoknada ispla}uje se, u roku od 30 dana od
dana podno{enja zahtjeva.
^lan 49.
Privredno dru{tvo za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom, koje ostvari status
za{titne radionice, u skladu sa
ovim zakonom, ima pravo na
nov~anu nadoknadu iz ovog
zakona za sve zaposlenike.
^lan 47.
Nov~ana nadoknada iz
~lana 44. stav 1. ta~ke 3. ovog
zakona, odre|uje se u visini
upla}enog obaveznog doprinosa na pla}e utvr|enog po
propisima obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja
upla~enog obaveznog doprinosa na plate, utvr|enog po
propisima o osnovnom zdravstvenom osiguranju i upla~enog obaveznog doprinosa na
plate utvr|enog prema zakonu
koji ure|uje posredovanje pri
sigurnosti nezaposlenih lica.
Odredba stava 1. ovog ~lana
ne odnosi se na pravna i druga
lica iz ~lana 15. stav 2. ovog
zakona.
^lan 48.
Zahtjev za isplatu nov~ane
nadoknade poslodavac podnosi Fondu. Uz zahtjev se
prilaè
obra~un
nov~ane
nadoknade sa podacima o
licima sa invaliditetom i o
upla~enim doprinosima na
pla}u za to lice, dokaz da su za
sve zaposlenike ti doprinosi,
primjerci obra~una pla}e lica
sa invaliditetom, a za lice sa
invaliditetom koje se prvi put
14
ili za sufinansiranje dijela plate
asistenta (pomaga}a u radu)
lica sa invaliditetom u toku
rada.
Prava iz ovog ~lana mogu
ostvariti svi poslodavci koji
zapo{ljavaju lica sa invaliditetom uklju~uju}i privredna
dru{tva za zapo{ljavanje lica sa
invaliditetom
i
za{titne
radionice.
^lan 50.
Fond je Waken da kod
poslodavca nadzire pravilnost
obra~una nov~ane nadoknade,
vjerodostojnost priloènih dokaza i drugih dokumenata.
^lan 51.
Postoje}i propisi, kojima se
privredna dru{tva za zapo{ljavanje osoba sa invaliditetom osloba|aju od pla~anja
doprinosa na pla}e osoba sa
invaliditetom, primjenjivati }e
se do uspostavljanja uslova za
ostvarivanje prava iz ~lana 45.
ovog zakona.
^lan 52.
Stimulans predvi|en ugovorom o zapo{ljavanju lica sa
invaliditetom zaklju~enim s
nosiocem obezbje|enja zapo{ljavanja iz ~lana 44. ta~ke 4.
su jednokratna materijalna
davanja, sredstva za prilago|avanje radnog mjesta i
uslova rada, kreditna sredstva
po povoljnijim uslovima
namjenjena kupovini strojeva,
opreme, alata, pribora potrebnog za zapo{ljavanje lica
sa invaliditetom, poslovnog
prostora i sredstava naknade
razlike zbog smanjenog u~inka
^lan 53.
Privredna dru{tva, za{titne
radionice i ustanove mogu
primati pomo}i i darove u
novcu ili materijalnim sredstvima.
Namjenu pomo}i, odnosno
dara odre|uje darodavac.
Pomo} i darove u novcu ili
drugim materijalnim sredstvima privrednih dru{tava,
ustanove i za{titne radionice
vode i koriste kao sredstva
posebne namjene.
Sredstva posebne namjene
vode se na posebnom ra~unu.
Korisnici sredstava posebnog
ra~una iz stava 1. ovog ~lana
du`ni su za svaku finansijsku
godinu dostaviti Fondu za
profesionalnu rehabilitaciju i
zapo{ljavanje
finansijski
izvje{taj o prihodima i
rashodima sredstava posebne
namjene.
Ustanove i radni centar
moraju nov~ana sredstva
posebne namjene iz stava 1.
ovog ~lana, koja nisu utro{ena
za namjene iz stava 2. ovog
~lana, uplatiti u Fond.
^lan 54.
Pravo na poreska i carinska
olobo|enja i olak{ice predvi|ene carinskim i poreskim
propisima, kao i prava i
olak{ice predvi|ene ovim
zakonom i drugim propisima,
pripadaju
i
licima
sa
invaliditetom koja obavljaju
samostalnu
djelatnost
ili
poljoprivrednu djelatnost kao
jedino i glavno zanimanje.
Prava iz stava 1. ovog ~lana
pripadaju i roditelju, bra~nom
drugu ili djetetu koji sa tom
osobom zasnuje radni odnos u
svojstvu zaposlenog i koji
prema toj osobi ispunjava
obaveze poslodavca iz radnog
odnosa.
Prava iz stava 1. ovog ~lana
pripadaju i roditelju, i bra~nom
drugu ili djeci lica sa
invaliditetom koja su starija od
15 godina i mla|a od 65
godina, koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino
i glavno zanimanje i koja za
lice sa invaliditetom, kao ~lana
doma}instva, pla~aju obavezne doprinose za zdravstveno
osiguranje i za penzijsko i
invalidsko osiguranje.
Potvrdu o ispunjavanju
uslova iz st. 2. i 3. ovog ~lana,
na zahtjev lica iz stava 1. ovog
~lana, izdaje organ lokalne
uprave nadleàn za rad.
VIII - FOND ZA PROFESIONALNU
RAHABILITACIJU l ZAPO[LJAVANJE LICA SA INVALIDITETOM
^lan 55.
Fond je javna ustanova koju
osniva Parlament Federacije
Bosne i Hercegovine.Fondom
upravlja upravni odbor od
najmanje sedam ~lanova koje
imenuje i razrje{ava Vlada
Federacije, s tim da u
upravnom odboru trebaju biti
najmanje dva predstavnika
udruènja lica sa invaliditetom.
Direktora Fonda imenuje
upravni odbor uz saglasnost
Vlade Federacije Bosne i
Hercegovine.
^lan 56.
Prihode
Fonda
~ine:
sredstva iz budèta Federacije,
Pravni propisi
sredstva posebnog doprinosa iz
~l. 18. i 19. ovog zakona,
- sredstva Federalnog zavoda
za zapo{ljavanje u iznosu od
10% od sredstava doprinosa
za nezaposlenost,
- sredstva kantonalnih zavoda
za zapo{ljavanje u iznosu od
5% od sredstava doprinosa
za nezaposlenost,
- neutro{ena sredstva za
posebne namjene iz ~lana
53. stav 5. ovog zakona,
- drugi prihodi ostvareni na
osnovu zakona i drugih
propisa i donacije doma}ih i
stranih pravnih i fizi}kih
lica.
^lan 57.
Fond obavlja sljede}e poslove:
- provodi politiku razvoja i
unapre|ivanja profesionalne
rehabilitacije i zapo{ljaqvanje lica sa invaliditetom,
osim obrazovnih ustanova
~ija je osnovna djelatnost
sticanje osnovnog i srednjeg
obrazovanja, finansira i
sufinansira ustanove i radne
centre, vr{i isplate nov~anih
nadoknada i stimulansa,
sufinansira programe za
odràvanje zaposlenosti lica
sa invaliditetom;
- vr{i nadzor nad ostvarivanjem prava na nov~anu
nadoknadu i kori{}enje
drugih sredstava Fonda,
- druge poslove predvi|ene
odlukom o osnivanju Fonda
i statutom Fonda.
Ukolko sredstva fonda,
prikupljena po osnovama
utvr|enim ~lanom 56. nisu
dovoljna za podmirenje svih
obaveza nastalih u toku
godine, nedostaju}a sredstva
obezbjedi}e se iz budèta
Federacije.
^lan 58.
Nadzor nad kori{tenjem
Fonda vr{i Federalno mini-
starstvo financija-Federalno
ministarstvo finansija, u skladu
sa zakonom.
Fond je Waken da pozove
korisnika sredstava Fonda da,
u roku koji ne moè biti kra}i
od tri dana, ni duì od osam
radnih dana, otkloni gre{ke u
obra~unu nov~anog stimulansa, te da, uz zahtjev za
odobrenje sredstava Fonda po
drugom osnovu, priloì posebne dokaze.
Korisnik sredstava Fonda
duàn je Fondu nadoknaditi
{tetu:
- ako je sredstva Fonda
ostvario na osnovu neistinitih ili neta~nih podataka
ili na drugi protivpravni
na~in, odnosno u ve}em
obimu nego {to mu
pripadaju,
- ako je sredstva Fonda koristio
protivno namjeni radi koje
su mu odobrena.
Korisnik sredstava Fonda
duàn je Fondu vratiti sredstva
ste~ena bez zakonske osnove.
lX - NADZOR
^lan 59.
Nadzor nad zakonito{}u
rada i op{tih akata, ustanova,
privrednih dru{tava, za{titnih
radionica i radnog centra vr{i
federalno i kantonalna ministarstva nadle`na za poslove
rada i socijalne politike i
Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo
finansija, u skladu sa zakonom.
Nadzor nad stru~nim radom
ustanova, privrednih dru{tava i
za{titnih radionica vr{i federalno i kantonalna ministarstva
nadle`na za poslove rada i
socijalne politike.
Sadràj i na~in provo|enja
nadzora iz st. 1. i 2. ovog ~lana
propisuju ministri nadle`ni za
rad i socijalnu politiku.
stupanja
zakona.
X - KAZNENE ODREDBE
Nov~anom kaznom od
1.000,00 do 15.000,00 KM
kazni}e se za prekr{aj
poslodavac:
1. koji ne uplati poseban
doprinos (~lan 18. stav 2. i
~lan 19. stav 2.)
2. koji prema invalidnoj osobi
postupi protivno odredbama
~lana 15, 3. koji ne dostavi
podatke o licima sa
invaliditetom (~lan 38.),
Nov~anom kaznom od
1.500,00 do 17.000,00 KM
kazni}e se za prekr{aj poslodavac:
1. koji sredstva posebne
namjene koristi nenamjenski
(~lan 53. stav 2. i 3. ),
koji sredstva posebne
namjene ne vodi na posebnom ra~unu (~lan 53. stav
4.),
3. koji ne donese ili ne dostavi
godi{nji finansijski izvje{taj
o sredstvima posebne namjene (~lan 53. stav 4.),
4. koji u Fond ne uplati
neutro{ena sredstva posebne
namjene (~lan 53. stav 5.).
Nov~anom kaznom od
100,00 do 1.700,00 KM za
prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana
kazni}e se i odgovorno lice
kod poslodavca.
Xl
PRELAZNE
ZAVR[NE ODREDBE
snagu
ovog
^lan 62.
^lan 60.
2.
na
l
Parlament Federacije donije}e osniva~ki akt iz ~lana
55. stav 1. ovog zakona, u roku
od ~etiri mjeseca od dana
stupanja na snagu ovog
zakona.
Vlada Federacije imenovat }e
Upravni osbor Fonda u roku od
60 dana od dana dono{enja
osniva~kog akta iz stava i ovog
~lana.
Upravni odbor Fonda imenovat
}e direktora Fonda u roku od 30
dana od dana imenovanja
Upravnog odbora iz stava 2 ovog
~lana.
^lan 63.
Propisi iz ~lana 13. stav 3,
~lana 19. stav 5. i ~lana 32. stav
6. ovog zakona donije}e se u
roku od {est mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog
zakona.
^lan 64.
Fond je duàn donijeti i
objaviti Odluku o na~inu
ostvarivanja prava na nov~ani
stimulans iz ~lana 44. stav 1.
ta~ka 4. ovog zakona, u roku
od dva mjeseca od dana
po~etka rada Fonda.
^lan 65.
Nov~ani stimulans iz ~lana
44. ovog zakona uskla|iva}e
se svakih mjesec dana od dana
objavljivanja odluke iz ~lana
64. ovog zakona.
^lan 61.
Ustanove, privredna dru{tva i druga pravna lica, koja
zapo{ljavaju lica sa invaliditetom, du`ni su da svoje
poslovanje i organizaciju
usklade sa ovim zakonom u
roku od osam mjeseci od dana
^lan 66.
Ovaj zakon stupa na snagu
osmog
dana
od
dana
novinama Federacije BiH" .
15
Pravni propisi
*********************************************************************************************************
U "Slu`benim novinama Federacije BiH" br.67/06 objavljena su Pravila o utvr|ivanju naknada za koncesije koje je donijela Komisija
za koncesije Federacije BiH uz saglasnost Vlade Federacije BiH, koja zbog njenog zna~aja za poslovni sektor objavljujemo u cjelosti
PRAVILA
O UTVR\IVANJU NAKNADA ZA KONCESIJE
I. OSNOVNE ODREDBE
^lan 1.
Ovim Pravilima utvr|uju
se kriteriji i metodologija za
utvr|ivanje naknada za koncesije (u daljnjem tekstu:
koncesiona
naknada)
u
postupku dodjele koncesija
za obavljanje privrednih
djelatnosti kori{tenjem prirodnih bogatstava, dobara u
op}oj upotrebi i obavljanja
djelatnosti od op}eg interesa.
^lan 2.
Koncesiona naknada je
obavezan sastavni dio ugovora o koncesiji.
Za dodijeljenu koncesiju,
Koncesionar pla}a koncesionu naknadu u skladu sa
ugovorom o koncesiji.
Koncesiona naknada mora
biti odre|ena ili odrediva u
pogledu svoje visine i mora
biti nov~anog karaktera.
^lan 3.
Koncesiona naknada sastoji se od:
-
jednokratne naknade
(JKN), koja se obra~unava
I napla}uje jednokratno pri
zaklju~enju ugovora o
koncesiji i predstavlja naknadu za pravo kori{tenja
prirodnih bogatstava, dobara u op}oj upotrebi i
obavljanja djelatnosti od
op}eg interesa i
16
- godi{nje (teku}e) naknade
(TKN), koja se obra~unava
od prihoda ostvarenog
kori{tenjem prirodnih bogatstava, dobara u op}oj
upotrebi i obavljanja djelatnosti od op}eg interesa, a
koja se napla}uje za
vrijeme trajanja ugovora o
koncesiji.
knjizi i pomo}nim knjigama
Koncesionara, kao i podaci
utvr|eni nadzorom i provjerom rada Koncesionara.
Visina ostvarenog prihoda od
obavljanja koncesione djelatnosti se potvr|uje u
godi{njem izvje{taju o reviziji finansijskih izvje{taja
neovisnog revizora Koncesionara.
^lan 4.
Iznos godi{nje (teku}e)
koncesione naknade }e se
korigovati u zavisnosti od
rezultata poslovanja pravnog
lica.
Osnovica za utvr|ivanje
jednokratne koncesione nakande je ukupan iznos
investicije koja se planira
realizirati (I) ili nabavna
vrijednost postoje}ih predmeta koncesije iskazana u
poslovnim knjigama pravnih
lica koji se ve} koriste (NV),
odnosno ukupan projektovani prihod za vrijeme
ugovora
o
koncesiji
(PGPxDk).
Utvr|ena
jednokratna
koncesiona naknada ne moè
biti manja od 1,5% ukupnog
iznosa investicije koja se
planira realizirati ili nabavne
vrijednosti predmeta koncesije, odnosno ukupno
projektovanog prihoda koji
se planira od koncesione
djelatnosti za period trajanja
ugovora o koncesiji.
Osnovica za utvr|ivanje
godi{nje (teku}e) naknade je
ukupan projektovani godi{nji
prihod iskazan u studiji i/ili
predstudiji ekonomske opravdanosti i prihod ostvaren od
obavljanja koncesione djelatnosti iskazan u glavnoj
Iznos godi{nje (teku}e)
koncesione naknade ne moè
se ugovoriti manje od 1,5%
od iznosa utvr|enog projektovanog godi{njeg rpihoda
iskazanog u studiji ili
predstudiji
ekonomske
opravdanosti, osim u slu~aju
djejstva vi{e sile ili neke
druge neotklonjive smetnje
{to se dokazuje.
Pla}anja godi{nje (teku}e)
naknade vr{e se u skladu sa
odredbama
ugovora
o
koncesiji.
II. UTVR\IVANJE IZNOSA KONCESIONE NAKNADE
^lan 5.
Za utvr|ivanje iznosa
koncesione naknade koriste
se osnovni i dopunski
kriteriji.
Osnovni kriteriji za
obra~un iznosa koncesione
naknade su:
Kg - Godi{nje kapacitet
proizvodnje
ili
usluga
(komada ili lica);
Cj - Jedini~na cijena
proizvoda
ili
usluge
(KM/komadu ili licu);
Dk
Duìna
komercijalnog koncesionog
perioda (u godinama);
PGP - Projektovani godi{nji prihod od koncesije
prije obra~una tro{kova,
kamata i poreza, pri ~emu je
PGP=kg x Cj;
I
Ukupan
iznos
investicije koja se planira
realizirati;
NV - Nabavna vrijednost
predmeta koncesije.
Dopunski
kriteriji-faktori kriterija
fk1- Kriterij uticaja na
okoli{, ~ija je vrijednost od
1,1 do 10;
fk2- Kriterij zna~aja op}ih
dobara ili usluga od op}eg
interesa, ~ija je vrijednost od
1,5 do 5,0;
fk3Kriterij
duìne
obnovljivosti
prirodnog
bogatstva, ~ija se vrijednost
kre}e od 1 do 5;
fk4- Kriterij isplativosti
investicije, ~ija se vrijednost
kre}e od 0,1 do 10;
Pravni propisi
fk5- Kriterij supstitucije
uvoza, odnosno kriterij
pove}anja izvoza, ~ija se
vrijednost kre}e od 0,5 do 2;
fk6- Kriterij ekonomskog
uticaja na Federaciju BiH,
~ija se vrijednost kre}e od 1,1
do 1,3;
fk7- Kriterij pove}anja
kori{tenja,
upotrebe
ili
tro{enja doma}ih proizvoda
ili usluga, ~ija se vrijednost
kre}e od 0,5 do 1,3;
snage vi{e od 5 MW
izra~unava se po formuli:
JKN=I x 0,0025 x (fk1+
fk2+ fk4+ fk5+ fk6+ fk7+ fk8+
fk9)
-
Izgradnju i kori{tenje
hidroakumulacija na prostoru ili od interesa za dva
ili vi{e kantona izra~unava
se po formuli:
JKN=I x 0,0025 x (fk1+
fk2+ fk4+ fk6+ fk8)
-
fk8- Kriterij ekonomskog
uticaja na regiju, ~ija se
vrijednost kre}e od 1,0 do
1,5;
Izgradnju, kori{tenje i
upravljanje cjevovodima
za transport nafte i gasa i
uskladi{tenje
u
cjevovodima i terminalima
fk9- Kriterij tehnolo{kog
zna~aja, ~ija se vrijednost
kre}e od -3,0 do 2,0.
JKN=I x 0,0025 x (fk1+
fk2+ fk4+ fk6+ fk8+ fk9)
^lan 6.
- Igre na sre}u izra~unava se
po formuli:
Pravna lica koja ugovor o
koncesiji zaklju~e u skladu sa
~lanom 37. Zakona o
koncesijama osloba|aju se
pla}anja JKN za period
trajanja ugovora.
Jednokratna koncesiona
naknada za:
-
Izgradnju/dogradnju i
kori{tenje ili kori{tenje
autoputeva i magistralnih
puteva i pripadaju}ih infrastrukturnih objekata, èljezni~kih pruga, plovnih
kanala, luka i aerodroma
JKN=PGP x Dk x 0,005
x(fk6+ fk8)
- Kori{tenje {uma i {umskog
zemlji{ta izra~unava se po
formuli:
JKN=NV x 0,0025 x (fk1+
- Usluge putni~kog i teretnog
èljezni~kog
saobra}aja
JKN=I x 0,0025 x (fk1+
-
Kori{tenje
prostora
prirodnog naslije|a izra~unava se po formuli:
JKN=I x 0,0025 x (fk1+
x (fk1+ fk2+ fk3+ fk6+ fk8)
- Kori{tenje vodotokova i
drugih voda na prostoru ili
od interesa za dva ili vi{e
kantona izra~unava se po
formuli:
- Kori{tenje objekata graditeljskog naslije|a izra~unava se po formuli:
JKN=I x 0,0025 x (fk1+
fk2+ fk6+ fk7+ fk8)
-
Izgradnju i kori{tenje
hidroenergetskih objekata
x (fk2+ fk4+ fk6+ fk8)
^lan 7.
Godi{nja (teku}a) koncesiona
naknada
(TKN)
utvr|uje se kao kontinuiran
iznos za vrijeme trajanja
ugovora o koncesiji.
Teku}a koncesiona naknada za:
- Kori{tenje autoputeva i
magistralnih puteva i pripadaju}ih
infrastrukturnih objekata, èljezni~kih
pruga, plovnih kanala, luka
i aerodroma izra~unava se
po formuli:
TKN=PGP x 0,003 x (fk1+
fk4+ fk6+ fk8+ fk9)
- Kori{tenje vodotokova i
drugih voda na prostoru ili
od interesa za dva ili vi{e
formuli:
fk2+ fk4+fk6+ fk7+ fk8+ fk9)
- Kori{tenje hidroenergetskih
objekata snage vi{e od 5
MW izra~unava se po
formuli:
fk2+ fk4+ fk6+ fk7+ fk8+ fk9)
-
Kori{tenje hidroakumulacija na prostoru ili od
interesa za dva ili vi{e
formuli:
fk2+ fk4+ fk6+ fk8)
- Kori{tenje i upravljanje
cjevovodima za transport
nafte i gasa i uskladi{tenje
u cjevovodima i terminalima izra~unava se po
formuli:
- Igre na sre}u izra~unava se
po formuli:
TKN=PGP x 0,0025 x
(fk1+ fk2+ fk3+ fk4+ fk5+ fk8)
- Usluge putni~kog i teretnog
èljezni~kog
saobra}aja
TKN=PGP x 0,0025 x
(fk1+ fk2+ fk4+ fk6+ fk8+ fk9)
-Kori{tenje prostora prirodnog naslije|a izra~unava se
po formuli:
TKN=PGP x 0,0025 x
(fk1+ fk2+ fk3+ fk6+ fk8)
- Kori{tenje objekata graditeljskog naslije|a izra~unava se po formuli:
TKN=PGP x 0,0025 x
(fk2+ fk4+ fk6+ fk8).
^lan 8.
Koncesiona
naknada
moè biti ve}a od naknade
utvr|ene ovim Pravilima u
slu~aju kada u postupku
javne ponude ponu|a~ sam
ponudi ve}i iznos naknade i
kada
se
u
postupku
samoinicijativne ponude postupkom pregovaranja utvrdi
ve}a koncesiona naknada.
III.
PRIJELAZNE
ZAVR[NE ODREDBE
I
^lan 9.
Nadzor nad provo|enjem
ovih Pravila, vr{i Komisija za
koncesije Federacije Bosne i
Hercegovine.
^lan 10.
Zaklju~kom Vlade Federacije BiH V broj 269/06 od
8.6.2006. godine prestao je
da vaì Pravilnik o utvr|ivanju koncesione naknade
("Slu`bene novine Federacije
BiH", broj 17/06).
TKN=PGP x 0,005 x fk 6
^lan 11.
- Kori{tenje {uma i {umskog
zemlji{ta izra~unava se po
formuli:
Ova Pravila stuapju na
snagu narednog dana od dana
novinama Federacije BiH".
17
Poslovne informacije
STRATEGIJA INTEGRISANJA BiH U EU
Iskustvo ~lanica Evropske
unije, pogotovo onih koje su
pro{le tranziciju, u~i nas da
pripadnost Uniji doti~e
apsolutno sve pore dru{tva, a
da proces pridruìvanja, osim
koristi, donosi ekonomske,
socijalne i politi~ke izazove,
ta~nije, probleme. ^lanstvo u
EU nije samo sebi svrha, niti
je mogu}e bez precizno
zacrtanih ciljeva i njihovog
razumijevanja.
Sportskim
àrgonom re~eno, ako je put
u EU nogometna utakmica,
onda se lopta zove Strategija.
Vije}e ministara BiH je na
posljednjoj aprilskoj sjednici
usvojilo Strategiju integrisanja BiH u EU, temeljni
dokument procesa na{eg
pribliàvanja EU. Na dvije
stotine stranica, desetine
doma}ih stru~njaka, ve}
dokazanih u izradi strate{kih dokumenata, odredili
su ciljeve koje do punopravnog ~lanstva u EU
trebamo ostvariti. Na osnovu
Strategije bi}e izra|ene sektorske politike i programi, a
u njima precizno pisati ko,
kako, kojim sredstvima, do
kada i {ta treba preduzeti u
odre|enoj oblasti.
Uvidom u Strategiju i
laiku je jasno da najve}e
"popravke" slijede u oblastima gdje je pobrojano
najvi{e neophodnih mjera
kako bi stanje (opisano po
sektorima) u BiH bilo
uskla|eno sa onim u EU.
Strategija, bez obzira na
~lanstvo u EU i ne
zanemaruju}i ostale, izdvaja
energiju, poljoprivredu, transport, okoli{, borbu protiv
organizovanog kriminala i
liberalizaciju viznog reìma
kao oblasti od izuzetnog
zna~aja za BiH. Istovremeno,
prirodne resurse, komunikacije i infrastrukturu,
multikulturalnost i stabilnost
ovog dijela Evrope, prepoznaje kao na{ najve}i
doprinos EU.
Kreatori politika EU ne prave odve} veliku razliku izme|u pridruènja i tranzicije. Proces pridruìvanja i nije
kreiran da pomogne privrede zemalja u tranziciji i stoga u mnogim dijelovima jugoisto~ne Evrope, ne postoji
sloèna institucionalna struktura za primjenu EU politika, posebno onih skupih u oblasti ekologije i socijalne za{tite.
No ovo ne treba da brine, jer EU i nije dobrotvorna organizacija, ve} klub sa jasno utvr|enim pravilima pona{anja.
êtiri slobode - stubovi
integracije
Slobode kretanja robe,
usluga, kapitala i ljudi,
ozna~ene su kao motor
integracije u EU, a BiH je na
ovom polju i prije po~etka
pregovora o Sporazumu o
stabilizaciji i pridruìvanju
(SSP), postala primjer zemalja
u regionu. U primjeni je paket
okvirnih zakona o slobodi
kretanja robe, pravo osnivanja
kompanija da nikoga ne
diskriminira, kao ni Zakon o
politici
direktnih
stranih
ulaganja, dok doma}i i strani
takmaci ravnopravno mogu
u~estvovati u privatizaciji
preduze}a i banaka.
Op}a je ocjena da je BiH
najve}i napredak ostvarila u
fiskalnom sektoru, uvo|enjem
modernog platnog sistema,
1
18
poreza na dodanu vrijednost,
privatizacijom
banaka
i
odràvanjem stabilnog kursa
valute. Trgovinska politika
zna~ajno je reformirana, {to
nas je dovelo u poziciju zemlje
sa n a j l i b e r a l n i j i m
reìmom slobodne trgovine na
zapadnom Balkanu, dodu{e uz
7 milijardi KM vanjskotrgovinskog deficita (podatak
za 2005.). Liberalizovana
vanjska politika u velikoj mjeri
je uskla|ena sa principima
Svjetske trgovinske organizacije, ~iji je poziv za
~lanstvo neformalan preduvjet
za potpisivanje SSP. Cost1
benefit analiza, tek treba da
pokaè kolike }emo gubitke
pretrpjeti ukidanjem carina na
robu iz EU, a koliko bismo
mogli inkasirati aktivnim
prisustvom na trì{tu EU.
EU danas uvozi polovinu
energenata koji joj trebaju, a
procjene kazuju da }e uz
zadràvanje distignutog nivoa i
postoje}e izvore, za 25 godina
uvoziti 70 odsto energenata.
Hidropotencijal BiH od 22
hiljade GWh godi{nje proizvodnje elektri~ne energije,
kao i 4 milijarde tona rezervi
uglja nipo{to nisu zanemarive,
pa je strate{ki interes BiH
postati dijelom energetske
zajednice jugosito~ne Evrope,
a zatim i energetskog trì{ta
EU.
Radna snaga BiH, kvalifikovana i razvijenih radnih
navika bit }e konkurentna na
trì{tu EU, a istovremeno ne}e
predstavljati prijetnju radnicima ostalih zemalja, s
obzirom na ~injenicu da
gra|ani BiH ~ine tek 0,8 odsto
stanovni{tva Unije.
Razmi{ljajmo strate{ki
Uz trgovinu, poljoprivreda
kao zapostavljena privredna
grana u BiH treba posebnu
brigu, jer je na sna`nom udaru
konkurencijskih sila evropskog trì{ta i subvencija
zemalja ~lanica. Prije rata BiH
je vlastitom proizvodnjom
zadovoljavala
60
odsto
prehrambenih potreba, dok je
danas na petini tog nivoa. Dok
u EU zajedni~ka poljoprivredna politika uzima 45
odsto svih tro{kova zajednice,
u BiH se za poljoprivredu
izdvaja oko 4 odsto javnih
prihoda, a godi{nje subvencije
iznose oko 17 eura po hektaru
obradive povr{ine.
Uporedba analiza tro{kova i dobiti uz strategiju ~ini osnovu dugoro~nih pregovara~kih pozicija zemlje.
Neke od neophodnih mjera
navedenih u strategiji
Strate{ki,
BiH
mora
stvoriti predvidivo ekonomsko okruènje, investirati u infrastrukturu, promovisati privatnu {tednju,
razviti atraktivnost zemlje za
direktne investicije, ustanoviti i odràti optimalan
odnos izme|u zarada, produktivnosti i poreza, maksimalno uloìti u obrazovanje...
Uvjet za uspje{an proces
integracije je dru{tveni konsenzus i prihvatanje win-win
logike (niko ne gubi, svo
dobijaju). Konsenzus je
nuàn u velikom broju
osjetljivih
i
specifi~nih
pitanja integracije, kao {to su:
pristupanje
jedinstvenom
trì{tu, zajedni~ka poljoprivredna politika, regionalna
politika, za{tita potro{a~a,
razvoj ljudskog kapitala,
pripreme za izazove informati~kog dru{tva, kompletna liberalizacija trgovine,
kretanje kapitala i rada,
spre~avanje "odliva mozgova"...
Parlamentarna skup{tina
BiH 2003. je usvojila
zaklju~ke u kojima, izme|u
ostalog, stoji kako postoji
potpuni politi~ki konsenzus o
tome da je ~lanstvo BiH u EU
najvi{i mogu}i prioritet.
Evropske integracije, me|utim, nisu isklju~ivo u domenu
ni unutra{nje, ni vanjske
politike, pa odgovornost za
provo|enje Strategije ima
zakonodavna i izvr{na vlast
na svim nivoima, ali i
poslovna zajednica, sindikati, akademska javnost i
nevladin sektor. Primjena
Strategije zahtijeva novac,
zato ovaj dokumenat mora
biti polazni elemenat u
programima rada izvr{ne i
zakonodavne vlasti na svim
nivoima i osnova za planiranje potreba za stranom
pomo}i.
Preneseno iz Biltena
direkcije za evropske integracije BiH- EUROPULS,
juni 2006., broj 5
19
UDRU@ENJE MEDIJATORA U BiH
Na osnovu ~lana 3 i 5 Zakona o prenosu poslova medijacije na udruènje medijatora (Slu`beni
glasnik BiH br. 52/05), te ~lana 31 stav 2 ta~ka c) Zakona o postupku medijacije (Slu`beni glasnik BiH
br. 37/04) i ~lana 7 Pravilnika o registru medijatora (Slu`beni glasnik BiH br. 21/06), Upravni odbor
Udruènja medijatora u BiH objavljuje
JAVNI POZIV ZA UPIS U
REGISTAR MEDIJATORA
Pozivaju se zainteresovani ~lanovi Udruènja medijatora u BiH sa zavr{enom visokom stru~nom
spremom i zavr{enom obukom o medijaciji u skladu sa Pravilnikom o obuci Udruènja medijatora u
BiH (Slu`beni glasnik BiH br.21/06) da podnesu zahtjev za upis u registar medijatora u BiH.
Uz zahtjev za upis u registar kandidat je duàn priloìti:
-uvjerenje o dràvljanstvu BiH,
-kratku biografiju, adresu, kontakt telefon i 2 fotografije,
-diplomu o zavr{enom fakultetu,
-certifikat o zavr{enoj obuci o medijaciji,
-uvjerenje da se protiv podnosioca ne vodi krivi~ni postupak,
-dokaz o pla}enoj ~lanarini za teku}u godinu.
Prijava se podnosi na obrascu Udruènja medijatora u BiH kancelarijama Udruènja u Sarajevu
(ul. Kaptol 5) i Banjoj Luci (ul. Vo`dova~ka 3) po{tom ili neposredno. Obrazac se moè dobiti u
kancelarijama ili na web stranici: www.umbih.co.ba
Prije odlu~ivanja o zahtjevu za upis u registar sa prijavljenim kandidatom }e se obaviti intervju.
Poziv je trajnog karaktera.
Za dodatne informacije moète se obratiti na telefone: 033/215-825, 051/316-682 i 065/383-611
ili
e-mailom: [email protected]
Predsjednik Upravnog odbora Udruènja medijatora u BiH
Goran Salihovi}
Uprava za indirektno oporezivanje – sektor za carine
OBAVIJEST O UPUTSTVIMA
Uprava za indirektno oporezivanje donijela je slijede}a
uputstva:
1. Uputstvo o postupku
stavljanja robe u slobodan
promet na ra~un njene
krajnje upotrebe, broj:
02-3576/06 od 26.06.2006.
godine,
2. Uputstvo o postupku izvoza,
broj:
02-3577/06
od
26.06.2006. godine,
20
3.
Uputstvo o carinskom
postupku unutra{nje obrade,
broj: 01-18-4142-3/06 od
22.08.2006. godine i
4. Instrukciju o izvozu poreskih markica i kontrolnih
markica i njihovog razduènja pri uvozu akcizne
robe, broj: 02-3574/06 od
26.06.2006. godine.
Prednje navedena uputstva i
instrukcija stupaju na snagu
osmog
dana
od
dana
objavljivanja u "Slu`benom
glasniku Bosne i Hercegovine", a ista se mogu na}i i
na Web stranici Uprave za
indirektno
oporezivanje:
www.uino.gov.ba.
Molimo da o prednjim
aktima, putem va{ih privrednih
asocijacija, obavijestite uvoznike/izvoznike i {peditere,
kako bi se o tekstu istih mogli
upoznati prije njihove primjene, jer su tim uputstvima,
pored na~ina provo|enja
samog carinskog postupka,
regulisana i nadle`nost za
dono{enje odgovaraju}ih odobrenja za carinske postupke
koji su predmetom istih.
PREGLED SAJAMSKIH MANIFESTACIJA U 2006. GODINI
16.11.-20.11.
BOSNA I
HERCEGOVINA
HRANA,
PI]E
I
ROBA
[IROKE
POTRO[NJE
poduzetni{tva, male privrede, obrtni{tva i inovacija
EUROINVEST 7. forum
finansija, investicija, osiguranja i poslovnog razvoja)
06.12.-10.12.
BR^KO 2006
V. me|unarodni sajam
privrede
ME\UNARODNI
SAJAM LOVA, RIBOLOVA, SPORTA, TURIZMA I UGOSTITELJSTVA "LORIMES"
23. ME\UNARODNI
SPECIJALIZIRANI
SAJAM
POLJOPRIVREDE, PI]A,
ROBA [IROKE POTRO[NJE, PAKOVANJA I
OPREME
ZA
PAKOVANJE
organizator:
BANJALU^KI
VELESAJAM D.O.O
organizator: CENTAR
SKENDERIJA, Sarajevski
sajam SARAJEVO
organizator: "PROMO
INTERNATIONAL"
GRUPA, TUZLA
Pilanska bb, 78 000
Banja Luka
Terezije
Sarajevo
Ul. Fra Grge Marti}a 8/I,
p.p. 94
__________________
Tel: (+ 387 51) 313 620,
313 621
Tel./fax: (+ 387 33) 664
163, 665 293, 445 156
Tel/fax: (+ 387 35) 276
491, 270 278, 252 512
BO@I^NI SAJAM
NOVEMBAR
09.11.-12.11.
Fax: (+ 387 51) 313 622,
313 627
www.banjalukafair.com
e-mail:
[email protected]
__________________
15.11.-18.11.
DRUGI
KNJIGA
2006"
SAJAM
"TREBINJE
organizator:
BANJALU^KI
VELESAJAM D.O.O
Pilanska bb, 78 000
Banja Luka
Tel: (+ 387 51) 313 620,
313 621
Fax: (+ 387 51) 313 622,
313 627
e-mail:
[email protected]
__________________
bb,
71
000
www.skenderija.ba
e-mail:
[email protected]
InterFashion 3. dani tekstila, koè, mode i ljepote
INTERMEDIJ
7.
me|unarodni sajam marketinga i trì{nih komunikacija
www.promo.com.ba
e-mail:
[email protected]
__________________
21.11.-24.11.
16.11.-20.11.
organizator: "PROMO
INTERNATIONAL"
GRUPA, TUZLA
p.p. 94
Tel/fax: (+ 387 35) 276
491, 270 278, 252 512
www.promo.com.ba
e-mail:
[email protected]
21.11.-24.11.
8. InterPOS Internacionalni poslovni forumi i
sajmovi
VIZIJA 4. me|unarodni
forum
i
sajam
Me|unarodni
specijalizovani
AGROFOOD
sajam-
SAJAM HRANE, PI]A
I [IROKE POTRO[NJE
organizator: CENTAR
sajam SARAJEVO
Terezije
Sarajevo
bb,
Cvijete Zuzori} bb,
76 000 Br~ko Distrikt
tel./fax: (+387 49) 217
556, 216 116
e-mail:
[email protected]
www.sajambrcko.com
16.12.-29.12.
organizator:
MOSTARSKI
d.o.o.
SAJAM
Rodo~ bb, 88 000 Mostar
___________________
I Forum i sajam gradova,
op{tina/op}ina i regija
organizator:
PRIVREDNA KOMORA
BR^KO DISTRIKTA BIH
71
000
Tel./fax: (+ 387 33) 664
163, 665 293, 445 156
www.skenderija.ba
e-mail:
[email protected]
__________________
Tel: (+387 36) 350 194,
350 080
Fax: (+387 36) 350 134,
350 323
www.mostarski-sajam.c
om
e-mail:
[email protected]
m
[email protected]
om
___________________
14.12.-16.12.
VII Savjetovanje ekonomista i menadèra BiH
(mjere ekonomske politike za narednu godinu)
DECEMBAR
21
organizator: "PROMO
INTERNATIONAL"
GRUPA, TUZLA
__________________
INOSTRANSTVO
p.p. 94
NOVEMBAR
Tel/fax: (+ 387 35) 276
491, 270 278, 252 512
03.11.-05.11.
TRIESTE ESPRESSO
EXPO
www.promo.com.ba
e-mail:
[email protected]
___________________
Specijalizirani sajam talijanske espresso kafe
organizator: Trst,
15.12.-30.12.
P.le de Gasperi, 1
NOVOGODI[NJI VA[AR ROBE [IROKE POTRO[NJE
DRUGI
ZIMSKI
SAJAM KNJIGA
organizator:
BANJALU^KI
VELESAJAM D.O.O
34139 Trieste - I
Tel: +39 040 9494111
Fax: +39 040 393062
e-mail:
[email protected]
www.fiera.trieste.it
___________________
Pilanska bb, 78 000
Banja Luka
Tel: (+ 387 51) 313 620,
313 621
Fax: (+ 387 51) 313 622,
313 627
e-mail:
[email protected]
___________________
07.11.-09.11.
SATIS 2006
Sajam audiovizuelne tehnologije
organizator: Pariz,
Terezije
Sarajevo
bb,
71
000
Tel./fax: (+ 387 33) 664
163, 665 293, 445 156
www.skenderija.ba
e-mail:
[email protected]
22
Avenija Dubrovnik br.15
HR-10020 Zagreb
tel: + 385 (0)1 6503 111
fax: +385 1 6503 112,
+385 (0)1 6503 568, 6503
114
www.zv.hr
e-mail: [email protected]
[email protected];
[email protected]
;
___________________
08.11.-11.11.
PROMO HOTEL 2006
Me|unarodni
sajam
opreme za turizam i
ugostiteljstvo i prate}e
industrije
organizator: Pore~,
Studio 053 d.o.o.
Tél : + 33 (0)1 41 90 47
Fax: +385 (0)52 427 426
47
69
organizator: CENTAR
sajam SARAJEVO
organizator: Zagreba~ki
velesajam,
Vrsarska 11, HR-52440
PORE^
Fax : + 33 (0)1 41 90 47
Me|unarodni specijalizovani sajam
4. izlo`ba cjeloìvotnog
u~enja i razvoja ljudskih
potencijala
11, rue du Colonel Pierre
Avia - BP 571 - 75726 Paris
Cedex 15 - France
18.12.-28.12.
NOVOGODI[NJI
PRO- DAJNI SAJAM
EDUCA PLUS
e-mail:
[email protected]
www.satis-expo.com
___________________
07.11.-11.11.
INFO,
38. me|unarodni sajam
informacijske tehnologije,
telekomunikacija i novih
medija
Tel: +385 (0)52 427 427,
e-mail:
[email protected]
www.promohotel.hr
_____________________
09.11.-12.11.
ISTANBUL
FOODTECH
Sajam ma{ina i opreme
za proizvodnju hrane, pi}a;
ma{ine za pekarstvo, mljekarstvo
organizator: Istanbul,
www.biztradeshows.com
__________________
INTERLIBER,
29. me|unarodni sajam
knjiga i u~ila
15.11.-18.11.
MEDICA
Me|unarodni sajam i
kongres, svjetski medicinski forum
organizator:
Messe
Düsseldorf GmbH
Dr. Kai Martin Huch
MEDICA
Internet
Services / New Media
Postbox 10 10 06
D-40001 Düsseldorf
E-Mail:
[email protected]
www.medica.de
__________________
15.11.-19.11.
EIMA INTERNATIONAL 2006
Me|unarodna
izlo`ba
ma{ina za poljoprivredu i
vrtlarstvo
organizator:
EIMA
organisational secretariat,
Bolonja,
Claudia Coderoni, Annamaria Lucidi, Donatella
Centanni, Barbara Prestigiacomo
Tel: 06 432981
Fax: 06 4076370
E-mail:
[email protected]
www.eima.it
__________________
15.11.-19.11.
IM PORT SHOP BERLIN FAIR
Prodajna izlo`ba odje}e,
tkanina, poklona
organizator: Berlin,
Messedamm
22,
D-14055 Berlin
Tel: +49 (0)30 / 3038-0
Fax: +49 (0)30 /
3038-2325
E-Mail:
[email protected]
www.messe-berlin.de
__________________
23.11.-26.11.
11TH MÜSIAD INTERNATIONAL TRADE
FAIR
organizator: CNR Expo
Center
Mecidiye Cad. No: 7/50
Mecidiyeköy
34387/Istanbul/Turkey
Tel: +90-212-213 61 00
(pbx)
Fax: +90-212-213 78 90
www.musiad.org.tr/fairs
e-mail:
[email protected]
___________________
26.11.-28.11.
MODAPRIMA
Me|unarodni sajam mu{ke i ènske modne odje}e i
opreme
organizator: Milano,
www.pittimmaigine.com
_________________
DECEMBAR
02.12.-10.12.
HEIM+HANDWERK
Sajam unutra{nje dekoracije i opreme za doma}instva, kuhinje, kupatila
organizator: GHM
Gesellschaft für Handwer- ksmessen mbH
Willy-Brandt-Allee 1
81829 Munich, Germany
Phone: +49 (089) 9 49 55
-0
Fax: +49 (089) 9 49
55-239
www.hh-online.de
__________________
14.-24./26.-29.12.
BO@I]NI
VELESAJAM
organizator: Zagreba~ki
velesajam,
Avenija Dubrovnik br.15
HR-10020 Zagreb
tel: + 385 (0)1 6503 111
Fax: +385 1 6503 409,
6503-106
www.zv.hr
ODR@AN 13. GENERALNI BH SAJAM ZEPS 2006
Me|u
nastojanjima
i
mjerama da bh privredna
kretanja postanu bolja sajmovi
i sajamski kontakti imaju svoje
specifi~no mjesto i svakako
poticajnu ulogu. Generalni bh
sajam ZEPS i grad Zenica u
kojem se ovaj sajam odràva
ve} trinaesta godina, svakog
oktobra na jednom mjestu
okupe velik broj uspje{nih
doma}ih firmi i gotovo isto
toliko inostranih da bh trì{tu
prezentiraju svoja najnovija
postignu}a u tehnologiji,
proizvodima, uslugama, ali i
potraè i prona|u puteve za
plodniju jme|usobnu saradnju
i unapre|enje vlastitih poslovanja. Bez sumnje je tako ovaj
sajam ve} jednu deceniju
nezaobilazna ta~ka susreta
starih i novih partnera, uvid u
stanje i razvitak pojedinih
grana, ali i dobar presjek
kretanja cjelokupnog privrednog ìvota u BiH pa i regiji.
Kao za svaki dosada{nji, i za
ovogodi{nji sajam izabran je
jedan
aktuelan
doga|aj,
zapravo bitan privredni ~inilac
u zemlji kojem je posve}ena
najve}a pa`nja i o kome se
raspravljalo
na
glavnom
prate}em sajamskom skupu.
Taj bitni ~inilac jeste aktuelan
nastavak gradnje autoputa na
koridoru Vc kroz Bosnu i
Hercegovinu i o ovoj velikoj
investiciji, njenon uticaju na
oìvljavanje i direktan razvoj
~ak 20 privrednih grana, trasi,
trenutnim i dugoro~nim dobicima po BiH bilo je rije~i na
promociji projekta za koju su
bile veoma zainteresovane,
pored doma}e javnosti i mnoge
velike kompanije iz svijeta.
PODACI O ZEPS 2006
- zauzeta neto izlo`bena
2
povr{ina 21.800 m
2
- zatvoreni prostor16.400 m
- vanjski izlaga~ki prostor
2
5.400 m
- broj izlaga~a 631
- broj doma}ih izlaga~a 249
- broj inostranih izlaga~a 382
- broj zemalja u~esnica
31
- broj posjetilaca 62.500
- broj registrovanih poslovnih
posjetilaca 14.930
IZVOD IZ ANKETE IZLAGAÂ
- uspostavljeni kontakti 75,6%
- postignuti predugovori 14 %
- sklopljeni ugovori 8,6%
- bez rezultata 1,8%
- zadovoljni poslovnom posjetom 84 %
- nezadovoljni poslovnom
posjetom 16 %
- zadovoljni ukupnim rezultatima u~e{}a 82,4%
- nezadovoljni ukupnim rezultatima u~e{}a 17,6%
OCJENA UKUPNE USPJE[NOSTI ZEPS 2006 OD
STRANE IZLAGAÂ
- odli~an 21,2%
- vrlodobar 38,5%
- dobar
35,2%
- slab
5,1%
PRIZNANJA 13. GENERALNOG BH SAJMA ZEPS 2006
Na 13. Generalnom bh
sajmu ZEPS 2006. stru~ni ìri
ZEPS-a dodijelio je izlaga~ima
11 (jedanaest) ravnopravnih
priznanja, 6 ({est) specijalnih
priznanja, 26 (dvadeset {est)
zlatnih i 2 (dvije) srebrne
medalje "RU@E ZEPS-a" te
Grand prix "RU@U ZEPS-a".
Najve}e priznanje Grand prix
"RU@A ZEPS-a" i ove godine
dodijeljena je kao jedinstveno
priznanje magistru Suvadu
Isakovi}u, direktoru "ITC"
d.o.o. Zenica za efektnu
promociju vlastitog proizvodnog programa, afirmaciju
kulturno istorijskog naslje|a i
izuzetan dojam kojim je po
op{tem sudu obiljeìo i ZEPS
2006.
PRATE]E
MANIFESTACIJE SAJMA
U okviru programa prate}ih
manifestacija ZEPS-a 2006
izvr{ena je:
- PREZENTACIJA PROJEKTA AUTOCESTA NA KORIDORU 5C
- PREZENTACIJA NOVOG
PROIZVODNOG PROGRAMA TPS LABIN
- PREZENTACIJA EUROINFO
KORESPODENTNOG CENTRA BiH
- DAN INE ZAGREB TRADICIONALNI SUSRET
SA POSLOVNIM PARTNERIMA IZ EVROPE
- PREZENTACIJA MOGU]NOSTI PRIVREDNE SARADNJE IZME\U ITALIJANSKIH I BH PREDUZE]A
23
PRIVREDNA KRETANJA U ZE-DO KANTONU I FEDERACIJI BiH
ZA PERIOD JANUAR-AUGUST 2006. GODINE
Izvori:
1.Federalni zavod za statistiku (prema posljednjim objavljenim podacima - Bilten broj 09/2006 godine; Pregled po kantonima u FBiH
broj 09/2006);
2.Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, "Pregled ostvarene vanjskotrgovinske razmjene za BiH, za period od 1. do 8.
mjeseca 2006/2005. godine".
24
Ponuda - Potra`nja
KOMPANIJE ZAINTERESIRANE ZA POSLOVNU SURADNJU
Kompanija:
ETT
LIGHTING d.o.o.
Preduze}e traì skupni
nastup na trì{tu BiH,
veleprodaja.
Kontakt osoba: Rehar
Stane
Adresa: Dobrna 7, 3204
Dobrna, SLOVENIJA
Tel.: 00386 3 780 10 70 76
Fax: 00386 3 780 10 78
E-mail:
[email protected]
Web
site:
www.ett-lighting.com
Godina osnivanja: 1990.
Broj zaposlenih: 11.
Djelatnost/podru~je
djelovanja: proizvodnja i veleprodaja svjetiljki i rasvjetnih
ure|aja.
____________________
Kompanija: "METALIK"
NIK[I]
Preduze}e traì
- dobavlja~a repromaterijala,
- firmu koja }e vr{iti uslugu
toplog cinkovanja,
- zajedni~ki rad na proizvodima interesantnim za
Crnu Goru i Bosnu i
Hercegovinu.
Kontakt osoba: Drago
Miljani}, Sre}ko Bulaji}
Adresa: Trebje{ka 6/26,
Nik{i}, CRNA GORA
Tel.: 083 251 125; 255-704
Fax: E-mail: [email protected]
Web site: Godina osnivanja: 1991.
Djelatnost/podru~je djelovanja: metaloprerada, ~eli~ne konstrukcije, bravarija,
ma{inska obrada.
____________________
Kompanija: IMP ARMATURE D.O.O.
Preduze}e traì zastupnika.
Kontakt osoba: Marjan
Kelvi{ar
Adresa: Ljubljanska C.43,
1295
Ivan~na
Gorica,
SLOVENIJA
Tel.: 00386 1 7887 302
Fax: 00386 1 7887 302
E-mail:
[email protected]
Web site: www.imp-ta.si
Godina osnivanja: Djelatnost/podru~je djelovanja: Proizvodnja industrijske armature (zapornih
ventila, hidranta, zasuna,
ku}nih priklju~aka, armature
za vodovod, za sisteme
grijanja i za procesnu
industriju).
____________________
Kompanija:
JUMO
G.m.b.H.
Preduze}e traì trgova~kog
partnera za prodaju svojih
proizvoda.
Kontakt osoba: Darko
Slana
Adresa: Pfarrgasse 48,
A-1232 WIEN - AUSTRIJA
Tel.: 0043 161 061
Fax: 0043 161 061 59
E-mail: [email protected]
Web site: www.jumo.at
Djelatnost/podru~je djelovanja: Proizvodnja mjernoregulacione tehnike.
___________________
Kompanija:
ANTONIO
AMATO & C. MOLINI e
PASTIFICI S.p.A.
Preduze}e èli da plasira
svoje proizvode na podru~je
cijele BiH.
Kontakt osoba: D'Emilio
Francesco
Adresa:
Via
Tiberio
Claudio Felice 24, 84131
Salerno - ITALY
Tel.: +39 338 1010181
Fax: +39 088 1686278
E-mail:
[email protected]
Web
site:
www.
antonioamato.it
Djelatnost/podru~je djelovanja: proizvodnja tjestenine - proizvodi dobiveni
mljevenjem
(bra{no-krupica-sosovi).
____________________
Kompanija: D.P.E. s.r.l.
Preduze}e traì trgovinskog partnera. Ova italijanska
firma èli osnovati trgova~ku
firmu u BiH za veleprodaju
ku}anskih aparata. Informacije: traè prostor za
iznajmljivanje:
- skladi{te cca 1000 m ,
- kancelarija,
- prostor za servisiranje.
Kontakt osoba: Sergio
Baronio, mob.: 0039 335
6044754;
[email protected]
Adresa:
Via
Ponte
Gandovere,
26
(zona
industriale) 25064 Gussago
(BS) - ITALY
Tel.: (+39) 30 373 0301
Fax: (+39) 30 373 2246
E-mail:
[email protected];
[email protected]
Web site: www.dpe.eu;
www.olimpic.eu
Djelatnost/podru~je
djelovanja: veleprodaja ku}anskih aparata.
__________________
Kompanija:
ELCON
Gerätebau d.o.o.
Preduze}e je iz Rijeke koje
traì kvalitetne dobavlja~e iz
2
BiH. Radi se o dobavlja~ima
za proizvodnju dijelova CNC
glodanjem i struganjem;
- serije su od 1-200
komada, rijetko kada i ve}e
- dijelovi malih dimenzija:
glodanje
do
max.
200x200mm, struganje do
max. promjera 100
- materijali; èljezo, ~elici,
mesing, aluminij
Ukoliko ima dobavlja~a
koji su zainteresirani za
suradnju, molimo da direktno
kontaktiraju
ovu
firmu.
Dijelovi su za trì{te zapadne
Europe i SAD-a.
Kontakt osoba: Aldin
Zlibanovic
Adresa: Bilogorska 23,
HR-51000
Rijeka,
HRVATSKA
Tel.: (+385) 51 648-660
Fax: (+385) 51 648-670
E-mail:
aldin.zlibanovic@elcongerate
bau.com
Web
site:
www.elcongeratebau.com
Djelatnost/podru~je djelovanja: metaloprera|iva~ka
djelatnost.
ELCON GERÄTEBAU
danas sa~injava 40-tak stru~no
obu~enih ljudi koji su u
svakom
trenutku
u
mogu}nosti
odgovoriti
najsloènijim problemima iz
domene
obrade
metala.
Osnovne
osobine
su
pouzdanost, iskustvo u izradi
cjelokupnog
tehnolo{kog
rje{enja, kvaliteta kona~nog
proizvoda. Razvoj ELCON-a
usko je povezan sa pra}enjam
najnovijih tehnologija u
obradi metala (alati, strojevi,
{kolovanje kadrova). Vi{e
info
o
poduze}u
na
www.elcongeratebau.com.
25
Ponuda - Potra`nja
PAKISTANSKE FIRME
Pakistanska
ambasada
u
Sarajevu na adresi: Emerika
Bluma 17,
tel.: +387-33-211836;
fax:+387-33-211837, objavljuje
sljede}e:
I
Pakistanska
firma
je
zainteresovana
za
trgovinu
hiru{ke, zubne, veterinarske i
opreme za manikuru, pedikuru i
uljep{avanje sa zainteresovanim
poslovnim partnerima u Bosni i
Hercegovini (kopiran je e-mail
kompanije u prilogu). Uz èlju da
se sljede}i detalji o firmi proslijede
me|u lokalnom poslovnom
zajednicom.
Mr. M.A. MIRZA
ADAM'S AID CORPORA- TION
P.O.BOX 1724,
14-A SMALL INDUSTRI- AL
ESTATE
SIALKOT 51310 - PAKI- STAN
TEL.: +92-52-3563425/06
FAX: +92-52-3562991
Oni su proizvo|a~i gore
navedene opreme.
II
Pakistanska
firma
je
zainteresovana
za
trgovinu
tekstila, odje}e, posteljine i ko`nih
proizvoda sa zainteresovanim
poslovnim partnerima u Bosni i
Hercegovini (kopiran je e-mail
kompanije u prilogu). Uz èlju da
se sljede}i detalji o firmi proslijede
me|u lokalnom poslovnom zajednicom.
Mr. A.K. AHMED
MERCHANDISER
FOR
AMERICAN
AND
EUROPEAN
GARMENTS
EXPORTS
WORLD WIDE
Oni su jedan od izvoznika
tekstila i odje}e i u Pakistanu
proizvode odje}u, tekstil kao i
ko`ne proizvode.
III
Pakistanska firma je zainteresovana za trgovinu prehrambenim
proizvodima
sa
zainteresovanim
poslovnim
partnerima u Bosni i Her- cegovini
(kopiran je e-mail kompanije u
prilogu). Uz èlju da se sljede}i
detalji o firmi proslijede me|u
lokalnom poslovnom zajednicom.
Mr. ABDUL MAJID
GENERAL MANAGER
PACIFIC ASIAN FOODS
Office: 101, Anjarwala Building,
Ibrahim Jee Street, Opp. City
Court, Dandia Bazar, Karachi
TEL.:
+92-21-6020177-78,
2737217
FAX: +92-21-5206686
E-mail:
[email protected]
Firma se bavi uvozom i
izvozom prehrambenih proizvoda.
IV
Pakistanska firma je zainteresovana za trgovinu tek- stilnih
proizvoda (materijala -tkanina,
pe{kira, posteljine itd.), riè i
prehrambenih
proizvoda
sa
zainteresovanim
poslovnim
partnerima u Bosni i Hercegovini
(kopiran je e-mail kompanije u
prilogu). Uz èlju da se sljede}i
detalji o firmi proslijede me|u
lokalnom
poslovnom
zajednicom.
Mr. MUHAMMAD HANIF
DIRECTOR ADMIN
CHASE INTERNATIONAL
KARACHI, PAKISTAN
TEL.: +92-21-231-2366
FAX: +92-21-231-2063
Oni
su
izvoznici
gore
navedenih proizvoda.
NJEMA^KE FIRME
I
Kompanija: A. KOSFELD
BÄCKEREI & KONDITORI
GMBH
Kompanija traì partnera s
kojim }e osnovati proizvodno
preduze}e.
- Mogu}a privatizacija partnerskog preduze}a,
- Poèljno je da bh. poslovni
partner poznaje njema~ki jezik,
- Predvi|eno je investiranje u
ma{inski park.
Distribucija:
Prodaja
u
prodavnicama, catering (snadbjevanje kantina, preduze}a,
supermarketa, hotela, etc).
Kontakt osoba: Gosp. Klaus
Runge
Adresa: Kahlertstr. 17, 33330
Gütersloh - NJEMA- ^KA
Tel.: 0049 5241 12927
Fax: 0049 5241 237369
Djelatnost/podru~je
djelovanja:
Prehrambena
industrija, pekara, poslasti~arnica, proizvodnja i prodaja
fingerfood-a (sendvi~i, minipizze, salate etc), catering energije
26
preko postrojenja za termi~ku
obradu otpada.
II
Kompanija:
MEAT-PROCESSING
FLEISCH-VERARBEITUNGSA
GENTUR GMBH
Kompanija je zainteresirana za udio u preduze}u i radnu
snagu.
Sjedi{te kompanije se nalazi u
gradu Visbeku u kojem je lociran
najve}i broj preduze}a koja se
bave preradom mesa.
Meatprocessing pruà usluge
sortiranja i pakiranja mesa i
zapo{ljava radnu snagu iz
inostranstva. Zapo{ljavanje se
realizuje u okviru kontigenata i
sklopljenih poslova. Preduslov za
ovakav radni anga`man je u~e{}e u
preduze}u u zemlji porijekla lica
koje se zapo{ljava.
Do sada je ostvareno u~e{}e u
Ma|arskoj, Letoniji i Poljskoj.
Ovu kompaniju ~ine ~etiri
dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u.
Kompanija je zainteresirana za
zapo{ljavanje kadrova iz Bosne i
Hercegovine
u
Njema~koj
(100-150 osoba)
Meatprocessing traì u~e{}e u
vidu kupovine odre|enog udjela u
jednoj firmi iz Bosne i
Hercegovine koja se bavi
preradom mesa.
Stanje u kojem se preduze}e
trenutno nalazi je od se- kundarnog
zna~aja.
Odgovaraju}a
kvalifikacija osoblja treba da bude
obezbje|ena:
Temeljno
poznavanje oblasti prerade mesa.
Partnersko preduze}e treba da
ima mogu}nost zapo- {ljavanja
ve}eg broja radnika.
Kontakt
osoba:
Ingolf
Röschmann, direktor, Heinz
Wichelmann
Adresa: Visbeker Strasse 9,
49429
Visbek-Rechterfeld
NJEMA^KA
Tel.: 0049 4445 - 8310
Fax: 0049 4445 - 8221
E-mail:
[email protected]
Web site: -.
Godina osnivanja: -.
Djelatnost/podru~je djelovanja: Prerada i sortiranje mesa
III
Kompanija: HANS HAHN
GMBH
Kompanija traì trgova~kog
partnera.
Oni su dobavlja~i namje{taja/plemenitog drveta i rezane
gra|e. Opskrbljuju firme koje
ure|uju
enterijer,
fabrike
namje{taja, firme koje vr{e
ure|enje poslovnih prostora i
sajmova,
drvoprera|iva~ku
industriju i.t.d.
Ve} vi{e godina poja~ano
izvoze u evropsko i izvanevropsko
trì{te.
Zainteresovani su da uspostave
nove
poslovne
veze
sa
preduze}ima koja se bave
preradom namje{taja i rezane
gra|e.
Kontakt osoba: Ines van Well
Adresa: Vierhausstr. 90-110,
44807 Bochum - NJEMA&KA
Tel.: 0049 234 507050
Fax: 0049 211 5070570
Web site: www.hanshahn.de
Djelatnost/podru~je djelovanja: Trgovina/izvoz namje{taja i
plemenitog drveta.
Predstavljamo
D.O.O. ZENICA
PROIZVODNJA GRA\EVINSKOG I VATROSTALNOG MATERIJALA
Sarajevska br.249
Tel./fax: 032/421-307, 032/420-509
GSM: 061/177-166
Firma ORVIS osnovana je u aprilu 1992. godine. Sa
radom po~inje u septembru 1993. godine.
Shodno uslovima proizvodi paste za ruke i
vatrostalne obloge za pe}i na ~vrsto gorivo, koje su
bile aktuelne u to vrijeme za humanitarne svrhe.
VATROSTALNI PROGRAM
Za odràvanje vatrostalne obloge, industrijskih
kotlova, pekarskih pe}i, pe}i u doma}instvu, pe}i za
pice, svih vrsta kamina i ognji{ta i {amotnih cijevi za
eta`ne dimnjake.
Proizvodnja je vi{e puta dislocirana a od 1998.
godine odvija se u Sarajevskoj br. 249, tj. u Raspoto~ju.
- Vatrostalni i izolacioni betoni
Osnovna djelatnost firme je proizvodnja vatrostalnih materijala za odràvanje vatrostalne obloge,
industrijskih kotlova, pekarskih pe}i, pe}i za pice, svih
vrsta kamina, pe}i u doma}instvu, pe}i druge namjene
po èlji kupca.
- Vatrostalno bra{no
Tako|er proizvodi i gra|evinske materijale za
zavr{ne radove u gra|evinarstvu:
• ljepilo za plo~ice
• fleksibilno ljepilo za stiropor, kamen, mermer za
vanjsku upotrebu
• mase za gletovanje
• mase za fugiranje
• fasade (vu~ene, {pricane, zaribane, kulir i
akrilne)
- Vatrostalni malter i git (ljepilo)
- Vodeno staklo
- Azbestne pletenice, trake i platno
- Vatrostalne plo~e po narud`bi kupca
Po èlji kupca vr{imo ugradnju i dostavu navedenih
vatrostalija
NUDIMO ONO [TO VI TREBATE, A [TO MI
RADIMO TRI DECENIJE!
GRA\EVINSKI PROGRAM
- Standardno ljepilo za plo~ice
• impregnacije za vanjsku i unutra{nju upotrebu
- Fleksibilno ljepilo za stiropor, kamen mermer za
vanjsku upotrebu
• ferbeton za industrijske podove i estrih
- Masa za fugiranje u devet nijansi
• betonska dimnja~ka vrata{ca i rozetne, kao i
betonske pepeljare.
- Vu~ena fasada SEP-1, SEP-2 i SEP-3 bijela i u boji i
po dogovoru sa kupcem
- [pricana fasada Hirofa
Imamo kontinuiranu saradnju sa Metalur{kim
institutom Dr Kemal Kapetanovi} u Zenici, i
gra|evinskim institutom GIT Tuzla.
- Plasti~na fasada KULIRPLAST u 20 boja i po
dogovoru sa kupcem
Rezultat takve saradnje je {iroka lepeza od cca 30
proizvoda razli~ite namjene.
- Ferbeton za industrijske podove ORBETfer
- Betonska dimnja~ka vrata{ca, rozetne i betonske
pepeljare
RADIMO ONO [TO NAJBOLJE ZNAMO A [TO
VI TREBATE!
- Impregnacije za vanjsku i unutarnju upotrebu
PROBLEM VA[ RJE[ENJE NA[E!
27

prelom 1.vp

Transcription

Similar documents

ERMES interfoni

Meni je bilo na taboru zelo lepo, ker sem se zabavala in

priručnik za izvještavanje o marginalizovanim

Novi uvez 20 - ZKD – Zagrebačko knjižničarsko društvo

vstop na spletno stran

Jesen - Osnovna šola Starše

Slap 2011 web - Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića

javna nabava za društveni razvoj

kontinuirani profesionalni razvoj - Udruženje ljekara / liječnika

Prezentacija 2

BEOGRAD ZA SVE

uloga umetnosti i medija u onesposobljavanju osoba sa oštećenjima

studija o problemima i potrebama osoba s invaliditetom na tržištu rada

2009/10 - OŠ bratov Letonja

YU KT MARATON - 80m REZULTATI ZA JUL 2011.

Letová a technická příručka ZLÍN Z-24 KRAJÁNEK

Godina XI/III Ponedjeqak, 10. 12. 2007. godine Broj/Broj Godina XI