docSlap 2011 web - Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića
download 
Report Transcription
Slap 2011 web - Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića
Događanja Sadržaj: 2.-3. Događanja od siječnja do listopada 2010. 4. Natjecanja u šk. god. 2009./2010. 5. Priredba za prvašiće 6. Humanitarne akcije 6. Izložba “Zg u Domovinskom ratu”; Dan kruha; S. Nikola 8. Božić u našoj školi 9. I. S. Bodrožić; Uskrsna predstava 10. Županijsko iz povijesti; Sportski dan 11. Državna natjecanja u ovoj šk. godini 12. Sportska natjecanja 13. Gostovanja i posjeti Pozor svim čitateljima! Upravo u rukama držite, ako se ne varam, 4. broj “Slapa”! (Aplauz molim!). Iako se promijenilo uredništvo, nadamo se da “Slap” nije izgubio na kvaliteti. Tekstovi su raznoliki, a sve to zahvaljujući vrijednim učenicima i učenicama ove škole koji su cijele godine prikupljali podatke sa svih strana svijeta i davali ih profesorici Bašić. Nadamo se da ćete uživati! 14. Dan škole 2011. P.S. Počinjemo od veljače 2010. jer je tada 15.-17. Terenske nastave izašao poslijednji broj “Slapa”!. 18.-21. Zanimljivosti 22. - 25. Dječiji radovi Vaš Mihovil Beck, 7.b 26.-27. Ispraćaj osmaša impressum: Nakladnik: OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića Tel: 01 4649 706 Adresa: Bogišićeva 13, 10000 Zagreb E-mail: [email protected] Url: www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr Grafički urednik: Sandra Bašić Kantolić, prof. Uredništvo: Sandra Bašić Kantolić, prof., Melita Kuntić, prof. i Vlatka Hranjec Ivanović, prof. Dizajn naslovnice: Ivana Bajsić, prof. Naslovnica_učenički rad: Tvrtko Baudoin, 5.c novinari: Mihovil Beck, Lana Kuštera, Ana Petrinec, Karla Hebel, Katarina Vrban, Tihana Tokić, Ksenija Matičić fotograf: Ksenija Matičić Tisak: Tipograf d.o.o. Naklada: 150 DAN ŠKOLE RADIONICE, IZLOŽBE, KVIZ U petak, 12.2.2010. Dan škole i promocija “Slapa” PROMOCIJA SLAPA Novi broj školskog lista Školski časopis ide dalje - prezentacija u školskoj knjižnici uz predavanje o povijesti tiska. 2 OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP školska godina 2010./2011. GLAZBENO - POETSKA VEČER (19.3.2010.) Tko pjeva, zlo ne misli Program u kinu Mosor na prijedlog Vijeća roditelja. 16.2.2010. Maskenbal Život je maskenbal... VRIJEME ZA LUDOVANJE 7. Glazbena večer Velikog zbora (27.4.2010.) Naši mladi profesionalci Prvi put u povijesti naše škole uspjeli smo složiti i mali simfonijski orkestar. SPORTSKI DAN Dana 25.5.2010. održao se Sportski dan u našoj školi. KONCERT MALOG ŠKOLSKOG ZBORA Razigrani umjetnici (13.5.2010.) Sportaš i sportašica škole šk. g. 2009./2010. bili su Lucija Turkalj i Valentino Majstorović iz 8.a razreda. Odiseja 12. predstava klasičara u vidri 8. lipnja 2010. Izložba likovnih radova učenika 5. razreda zagrebačkih škola. IZLOŽBA ZA 5 U Muzeju suvremene umjetnosti (25.5.2010.) www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr 3 Događanja NATJECANJA U PROTEKLOJ ŠKOLSKOJ GODINI Naši šampioni 25. ožujka 2010. održano je MEĐUNARODNO MATEMATIČKO NATJECANJE “KLOKAN BEZ GRANICA” Nagrađeni učenici iz skupine LEPTIRIĆI (2. i 3. razred): LEON LUŠIĆ, LUKA RADIĆ CAR, ANDRIJA ŽIVKOVIĆ, ROKO KUNTIĆ, LINA RADONČIĆ, BORNA REBIĆ TAUČER, JURICA VIDAKOVIĆ. Skupina ECOLIER (4. i 5. razred): JANKO VIDAKOVIĆ, ANDRO ZEC, ANDRIJA PAVIĆ, NERA FRAJLIĆ, KLARA KOMADINA, TEA ROTIM, OLIVER MARTIN MERŠINJAK, LAURA VIDOVIĆ. Skupina BENJAMIN (6. i 7. razred): IVAN STANEKOVIĆ. Skupina CADET (8. razred) ove godine nije imala nagrađenih učenika. DRŽAVNO NATJECANJE KLASIČNIH JEZIKA IZ Državna razina 18.-20. travnja 2010. godine, TROGIR. Državni prvak iz latinskog te iz grčkog jezika. Marin Tušinec, 8.c. Mentori: Danijela Zamola, prof. i Dubravka Matković, prof. DRŽAVNO NATJECANJE IZ POVIJESTI Državno natjecanje iz povijesti održano je od 5. do 7. svibnja 2010. godine. Učenici naše škole Matea Horvat i Hrvoje Korbar iz 8.c razreda, osvojili su izvrsno 2. mjesto. DRŽAVNO NATJECANJE IZ ENGLESKOGA JEZIKA Državno natjecanje u poznavanju engleskoga jezika održano je u Zagrebu od 26. do 28. travnja 2010. Naša je učenica Leda Ručević iz 8.c razreda osvojila izvrsno 7. mjesto. Mentor: Mirela Fidler, prof. Mentor: Anita Gambiraža Knez, prof. Sportski rezultati prošle školske godine Svake godine naši sportaši natječu se u različitim sportovima na razini Grada Zagreba. Istaknut ćemo rezultat muške ekipe 5. i 6. razreda u rukometu i čestitamo im na osvojenom 3. mjestu u Gradu Zagrebu. Voditelj: Dubravka Skačej, prof. 4 OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP školska godina 2010./2011. U našoj se školi prvoga dana škole održala priredba dobrodošlice za đake prvake. Priredbu je otvorila ravnateljica Dubravka Matković te uputila riječi dobrodošlice svim mališanima i njihovoj pratnji. Nekoliko najhrabrijih prvašića stupilo je na pozornicu i odgovaralo na ravnateljičina pitanja o školi. Djeca su se jako dobro snašla i bez imalo straha odgovorila da je škola mjesto za učenje i igru. I ove školske godine učenici dramske grupe 4. razreda (Lucija Cvek, Nina Alebić, Lea Polić, Martna Meznarić, Petra Banožić, Roko Kuntić, Leon Lušić i Taida Beširević) pod vodstvom učiteljica Marije Ćavar i Renate Opašić veselo su dočekali svoje nove male prijatelje. U razigranu predstavu uključili su i naše nove učenike koji su rekli da se ne boje škole. Potom su učenici 5. razreda izveli plesnu točku koju su prošle školske godine uvježbali sa svojom učiteljicom Venkom Lacko. Nakon prigodnog programa, Branka Kuruzović, pedagoginja naše škole, pozdravila je sve prisutne i predstavila učiteljice prvih razreda: Marijanu Horvat, Irenu Hodak, Vlatku Belec te učiteljice u boravku Leoniju Perić i Tihanu Torbica. Zatim je nastupilo ono najzanimljivije. Učenici osmih razreda naše škole dijelili su prvašićima balone u tri boje, svaka boja je predstavljala jedan razred. Ljubičaste balone je dobio 1.a, narančaste 1.b i zelene 1.c. Djeca su se jako veselila. Nakon podjele balona učenici su otišli u razrede sa svojim učiteljicama, a roditelji su ih pričekali vani. Priredba za prvašiće Razdragani smijeh dječjih srca Ksenija Matičić, 7.b Učenici 5. razreda izveli su plesnu točku koju su prošle školske godine uvježbali sa svojom učiteljicom Venkom Lacko. www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr 5 Događanja pripremimo se za zimu.... 3. SAJAM RABLJENIH STVARI U petak 12. 11. 2010. od 17 do TURNIR U MALOM NOGOMETU 20 sati u predvorju škole S. S. Kranjčevića organiziran je naš 3. sajam rabljenih stvari. U ovo vrijeme rececije i štednje smatramo da na taj način pomažemo mnogim roditeljima da se pripreme za zimu, a djecu učimo da njihove stvari, i kada ih prerastu, mogu dobro doći nekome od nas. Vijeće roditelja Turnir je otvoren revijalnom utakmicom u kojoj su igrale cure s HTV-a protiv glumaca predvođenih Vedranom Mlikotom. 2. listopada, zahvaljujući Vijeću roditelja, pokrenuta je akcija prikupljanja sredstava za obnovu školskih wc-a. Akcija je počela velikim nogometnim turnirom na našem školskom igralištu. Turnir je otvoren revijalnom utakmicom u kojoj su igrale cure s HTV-a protiv glumaca predvođenih Vedranom Mlikotom. Zanimljivo je kako je većina medija pisala o izgledu i potezima tv voditeljica, a nitko se zapravo nije zapitao zašto one igraju i zašto u jednoj školi u Zagrebu treba nogometni turnir da bi se obnovio wc. No, to je bilo samo zagrijavanje, jer su nakon njih nastupile profesorice i roditelji, što je izazvalo još veći smijeh među navijačima. Dobro pripremljena časna Željka i ravnateljica Matković, usprkos potezima koje su sigurno vježbale kod kuće, ipak su uspjele izgubiti. Nakon toga uslijedio je pravi nogomet. 16 ekipa sa svih strana grada. Došli su Dečki s Knežije, dvije ekipe HTV-a, tv Nova, RTL, ekipe iz PKG-a, bivših učenika, 6 šestaša, osmaša… Posebno je bila zapažena naša Lucija Marić, jedina cura koja je igrala u natjecateljskom dijelu turnira. I bila je odlična! Nakon cjelodnevnog naganjanja lopte pobjedu je odnijela ekipa tv Nove. I naši šestaši su bili vrlo uspješni, pa su zato dobili posebnu nagradu – wc dasku za fer play. Ali turnir ne bi bio turnir bez opskrbe. Tako su se uz nogometni teren mogli kupiti razni kolači, sokovi, ali i majice, časopisi, cd-i… Ali ne smijemo zaboraviti našeg gradonačelnika koji je također bio u petminutnom posjetu našeg skromnog turnira. Čini mi se da smo vrlo uspješno započeli prikupljanje sredstava za obnovu wc-a. Bravo, ljudići! Vlasta Crikveni, 8.b HUMANITARNA AKCIJA (23.11.-10.12.2010.) Pomozimo onima kojima je to potrebno. P ovodom Svjetskog humanitarnog dana i Tjedna solidarnosti naša je škola i ove godine organizirala humanitarnu akciju. Prikupljena je pomoć za štićenike Centra za radnu terapiju i rehabilitaciju Sv. Vinko Paulski - Oborovo te Kuće ljubavi – Zagreb, Savica Šanci. Riječ je o osobama s višestrukim tjelesnim i mentalnim oštećenjima te o nezbrinutoj djeci jasličke dobi, majkama i trudnicama. Prikupili smo stvari potrebne za rad tih domova. Organizirana je i prodaja blagdanskih čestitaka i ornamenata koje su izradili učenici naše škole. Ta sredstva utrošena su u kupovinu potrebnih stvari. Zahvaljujemo se svima koji su sudjelovali u našoj humanitarnoj akciji. OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP školska godina 2010./2011. IZLOŽBA “ZAGREB U DOMOVINSKOM RATU” (travanj 1991. – kolovoz 1995.) Otvorenje izložbe bilo je u ponedjeljak 11. listopada 2010. “Darovi kruha i vina” K ao što ste mogli i pretpostaviti, radi se o proslavi i blagoslovu na Dan kruha. Prvo smo čuli recitaciju “Kruh”, pa igrokaz o kruhu koji je prikazao nastanak kruha, od zemlje i sjemenja, preko strojeva i silosa, do pekara gdje konačno nastaje kruh. I konačno, blagoslov kruha! Idući sat smo sa svojim razrednicima blagovali blagoslovljeni kruh. Mihovil Beck, 7.b U prostorijama naše škole postavljena je izložba „Zagreb u Domovinskom ratu“. Otvorenje te izložbe bilo je u ponedjeljak 11. listopada u 16:00 sati. U školu su nam došli naši branitelji da nam ispričaju kako je bilo u ratno doba. Prvi branitelj koji je poginuo u Domovinskom ratu zvao se Josip Jović, a poginuo je za Uskrs 31. ožujka 1991. godine u akciji protiv pobunjenog srpskog stanovništva koje je na Plitvicama balvanima zapriječilo prometnicu. Domovinski rat bio je obrambeni rat, odgovor na agresiju na Hrvatsku. Naši branitelji su išli u rat zbog nas, kako bismo mi imali mir i slobodu. U Hrvatskoj vojsci zajedno su se borili Hrvati, Srbi, Muslimani i svi oni su branili svoju domovinu. U te duge četiri ratne godine poginulo je oko 15.600 ljudi. Skoro svako mjesto u Hrvatskoj je bilo napadnuto. Grad Vukovar postao je simbolom najvećih stradanja. U Domovinskom ratu sudjelovale su i žene, one su se dobrovoljno javljale i poginulo ih je preko 700. U nekim mjestima i djeca su išla u rat, a ako bi im otac poginuo, uzeli bi njegovo oružje. U ratu nema ničega lijepog nego samo smrt i tuga. Sara Sever, 7. b www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr Doček sv. Nikole Po cijeloj školi djeca nižih razreda šapuću: „Znaš li da će sv. Nikola doći danas u školu?“ N ajdraži dječji svetac konačno je došao u grad. Zbog njega i dobri i zločkasti cijeli dan marljivo čiste čizmice, slažu ih na prozore i čekaju jutro. Ako slučajno niste znali o kome se radi, to je sv. Nikola. Učenici naše škole imaju posebnu čast jer nas svake godine dođe uvjeriti kako se isplati biti dobar. Tako je bilo i ovoga puta. Po cijeloj školi djeca nižih razreda šapuću: „Znaš li da će sv. Nikola doći danas u školu?“ “Veliki” ih gledaju pomalo zavidno, i u sebi tužno misle da je šteta što su, ali samo ovoga dana, oni “veliki”. Neka djeca vrijedno vježbaju jer sudjeluju u predstavi i pjevaju u njegovu čast. Kao i puno puta do sada, i ove je godine pjevao crkveni zbor “Sunce” kojeg je vodila s. Željka Čeko. Nastupala je i dramska grupa, a prvašići su recitirali pjesmu. Na žalost, uvijek dođe i netko koga se djeca boje. Krampus! On djeci u čizmice stavlja šibe jer je, “kao čuo”, da su bili zločesti. Ta tvrdnja, naravno, nema nikakve veze s istinom. Kada je sv. Nikola stigao, zbor je zapjevao i radosna djeca su im se pridružila i veselo zapljeskala u ritmu. Sv. Nikola je tada pripovijedao kako je postao svetac i kako mu nije teško juriti od čizmice do čizmice jer jako voli djecu, a posebno dobru. Iza njega je trčao krampus, zveckao lancima i pokušavao nas zastrašiti. Malo nas je živcirao, a da bismo ga se riješili što prije, pokušali smo biti dobri. Kada se sv. Nikola uvjerio da je sve u redu, svakom je razredu podijelio poklone. To je svima najdraži dio jer dobivaju nagradu za svoj trud. Djeca su mu se divila, zahvaljivala mu i molila ga da dođe i sljedeće godine. Ivana Čonkaš, 5.b 7 Događanja Božić u našoj školi Vrijeme darivanja i sreće U školi je održan božićni sajam, učenici nižih razreda izveli su svoje božićne priredbe, školski zbor održao je koncert, a mladi glumci odigrali su Božićnu priču... Božićna predstava i koncert u Vidri Moj dio u predstavi bila je gluma i pjevanje. Glumci su morali doći u „Vidru“ u 13.30 kako bismo, zapravo prvi put, probali na pozornici. Bilo je smijanja, vikanja i glupiranja. Pripovjedači su bili Matej Sušanj ( 8.c ) i Petra Ilić ( 8.b ). Glavnu ulogu imao je Svan Relac iz mog, 8.b razreda. Glumio je Ebenezera Scrooga koji je pod stare dane postao svjestan svojih loših djela i svoje škrtosti. Novac mu je oduzeo osjećaje i učinio ga lošim čovjekom. U spoznaji su mu pomogla četiri duha koji mu dolaze u posjet u božićnoj noći. Prvi duh je njegov bivši poslovni partner Jakob Marley koji mu najavljuje duha prošlosti, duha sadašnjosti i duha budućnosti. Duh prošlosti ( Vlasta Cirkveni 8.b ) mu pokazuje scene iz njegovog djetinjstva i rane mladosti. Duh sadašnjosti ( Fran Raos 8.c ) pokazuje mu kuću svog pisara Boba Crachita ( Filip Jernej 8.b ) čije dijete je jako bolesno, no obitelj nema dovoljno novaca za liječenje. Ebenezer Scrooge moli duha da spriječi djetetovu smrt, no duh se ponaša kao da nema samilosti samo kako bi Ebenezer mogao uočiti svoje pogreške i svoju škrtost. Zadnji duh, duh budućnosti ( Vid Kovačić 7.a ), pokazuje mu grob, njegov grob, i tek onda Ebenezer shvati da će tako završiti njegov život ukoliko se ne promijeni. I tako Scrooge sav sretan pošalje veliku puricu obitelji Boba Chracita i njegovom djetetu, te odlazi do svog nećaka Alfreda pitajući se hoće li ga primiti u svoj topli dom. Cijela Alfrendova obitelj s radošću je primila Scroogea. Tako završava još jedna Božićna priča. Sada malo o zboru. Zbor je kao i uvijek vodila naša profesorica Margita Jeličić Špoljar, dok je za klavirom svirao prof. Marijan Sivoš. Izveli smo dvije pjesme - prva je bila Veni, Veni Emanuel, u kojoj smo Marko Skender, Vlasta Crkveni i ja pjevali solo. Druga pjesma bila je Oh, Holy Night i njoj se posvetio cijeli zbor. Kao šećer na kraju, učenici nižih razreda izveli su englesku božićnu pjesmicu. Laura Vratarić 8.b Zbor je kao i uvijek vodila naša profesorica Margita Jeličić Špoljar. Božićni sajam K ao i svake godine u predvorju naše škole održava se božićni sajam. Ove godine se održao dana 20.12.2010. Na sajmu su se prodavali kolači, ukrasi za bor, čestitke koje su djeca sama izradila itd. Mnogi su sudjelovali u tomboli gdje su osvojili zanimljive poklone. Ksenija Matičić, 7.b 8 OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP školska godina 2010./2011. KNJIŽEVNICA IVANA SIMIĆ BODROŽIĆ U NAŠOJ ŠKOLI U srijedu, 3. ožujka 2011., naša škola ugostila je književnicu Ivanu Simić Bodrožić, autoricu romana „Hotel Zagorje“. Roman govori o Domovinskom ratu, o prognaništvu djevojčice, njezinog brata i njene majke iz Vukovara te o njihovom novom životu i odrastanju u Zagrebu. Imali su mnogo problema u prilagođavanju, smetalo ih je to što su oni došli iz samog sretišta rata, a djeca u Zagrebu su se ponašala kao da se rat niti ne vodi. Zagrebačka djeca su ih nazivaliaizbjeglicama i gledala ih svisoka. Otac djevojčice je nestao u danima pada Vukovara, a kasnije se saznalo da je bio ubijen. Čitajući doznajemo da njen bijeg od rata započinje na Jadranu, zatim u Zagrebu, poslije toga u staroj političkoj školi u Kumrovcu te na kraju opet u Zagrebu. Živjela je u malome stanu na periferiji s bakom, djedom, starijim bratom i majkom. Roman je jako topao i osjećajan, prožet emocijama i bez ikakvih predrasuda. Opisuje život djeteta koje nije imalo djetinjstvo. Lorena Karla Rudež, 8.c Fotografirala Katarina Kuzmanić, 8.a Plakate izradila Ivana Bajsić, prof. klasičari su nas ponovno iznenadili, ovaj put uskrsnom predstavom u pratnji školskogA zbora. u kapeli crkve Majke Božje Lurdske PRIKAZALI SU KRISTOVU MUKU (ev. po ivanu). VELIKI ZBOR IZVEO JE “STABAT MATER” Giovannija battiste pergolesija. Uskrna predstava naše škole održana 15. travnja, ostavila je na mene vrlo dobar dojam. Predstava prikazuje Isusovu muku i Križni put. Veliki zbor pjevao je dijelove Stabat Mater uz pratnju orgulja. Mihovil Beck 7.b Školski zbor u pratnji profesorice M. J. Špoljar. www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr 9 Događanja Županijsko natjecanje iz povijesti ODRŽALO se I OVE GODINE U NAŠOJ ŠKOLI. EVO KAKO Je BILO....... Utorak, 1. ožujka 2011. za cijelu školu nije bio uobičajeni radni dan. Nastava je toga dana započela u 13:00 sati po posebnom rasporedu. Ujutro su sve učionice bile zauzete jer se u našoj školi po drugi puta održavalo Županijsko natjecanje iz povijesti. Glavne su organizatorice bile naše profesorice povijesti Gambiraža-Knez i Rakić. Puno je profesora povijesti toga dana posjetilo našu školu, a ravnateljica ih je sve srdačno pozdravila u prostoriji zbornice. Dvoje učenika klasičnih razreda pozdravilo je nazočne odrecitiravši grčki tekst, a jedan dio osmaša pomogao je u organizaciji i prijemu učenika natjecatelja. Sva događanja vezana uz natjecanje mogli ste pročitati na stranicama naše škole. I na samom kraju, da se pohvalimo, naš je učenik Svan Relac, osvojio prvo mjesto sa postignutih 70 bodova i dalje će pristupiti Državnom natjecanju. Mentorica mu je Anita Gambiraža Knez, prof. Još su se natjecali učenici: Marko Skender, Matko Bonačić Krešić, Lina Krnic, Matko Martinić, Ognjen Ražov Bogavčić i Kristijan Šibl. Tihana Tokić, 7.b U petak,13. svibnja, održao se Sportski dan, Ovaj put na drugoj lokaciji, točnije u Gradu mladih. Načuli smo da bi se sljedeće godine ovaj izlet mogao ponoviti. U petak,13. svibnja, održao se Sportski dan. Ovaj put na drugoj lokaciji, točnije u Gradu mladih (Pionirski grad). Svi smo se oko 8 sati okupili pred školom, pričekali autobus i krenuli. Kada smo autobusima stigli u Grad mladih, počelo je svečano otvorenje Sportskog dana i proglašenje sportaša škole. Sportaši koji su osvojili pehare su: Tonći Veža – 1. rukometaš škole (VII.-VIII. raz.), Robert Borković – 2. rukometaš škole (VII.-VIII. raz.), Bruno Uđbinac – 3. rukometaš škole (VII.-VIII. raz. ), Toni Borić – 8. strijelac lige u rukometu grada Zagreba, Lucija Lasić – odbojkašica škole (VII.-VIII. raz.), Lana Kunej – rukometašica škole (VII.-VIII. raz.), Lana Pivac – 5. strijelac lige u rukometu grada Zagreba, Luka Otašević – 2. rukometaš škole (V.-VI. raz.) i Antonio Pavlic – 1. rukometaš škole (V.-VI. raz.). Najsvečaniji je trenutak bio proglašenje sportaša i sportašice škole, a to su: Toni Borić iz 8. c i Hela Vidović iz 8.b razreda. Uslijedila su međurazredna natjecanja. Pobjednici su, među djevojkama: 5.a – rukomet, 6.b – rukomet, 7.b – odbojka i 8.c – odbojka; među dječacima: 5.c – rukomet, 6.a – rukomet, 7.a – nogomet i 8.a – nogomet. Slobodno vrijeme proveli smo u druženju i zabavi. Nakon ručka i odigranih utakmica veseli smo otišli doma s novim iskustvima. Načuli smo da bi se sljedeće godine ovaj izlet mogao ponoviti. Nagrađeni sportaši škole i njihovi vodielji D. Skačej, prof. i N. Labaš, prof. Lana Kuštera i Ana Petrinec, 5.a 10 OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP školska godina 2010./2011. Svake godine naši učenici odlaze na državna natjecanja u sve većem broju. To puno govori o našoj školi i kvaliteti rada u njoj. Konačno smo dobili sve rezultate natjecanja pa pročitajte, vrijedno je znati. Čestitamo svim sudionicima natjecanja i njihovim mentorima. Državno natjecanje iz matematike ove se godine održalo u Opatiji od 31. ožujka do 2. travnja. I naša je škola imala svoga predstavnika. To je bio Janko Vidaković, učenik 5.c razreda. Janko se hrabro natjecao i postigao 19. mjesto. Mentor: Sunčica Žonja, prof. NAŠI ŠAMPIONI S vojim dobrim rezultatima učenici A. Pavić, F. Košec i O. Ražov Bogavčić izborili su pravo sudjelovanja na Državnom natjecanju iz INFORMATIKE, koje se ove godine održalo u Rapcu od 17. do 20. travnja. Postigli su sljedeće rezultate: LOGO 5. razredi: Andrija Pavić - 5. mjesto LOGO 6. razredi: Filip Košec - 6. mjesto QBASIC 7. razredi: Ognjen Ražov Bogavčić - 12. mjesto Mentor: Zlatko Augustinović, prof. D ržavno natjecanje iz KLASIČNIH JEZIKA ove se godine održavalo 18. – 20. travnja u gradu Krku. Rezultati grčkog jezika (mentor: Danijela Zamola, prof.): Lorena Karla Rudež 1. mjesto, Marko Skender 2. mjesto, Lucija Marić 3. mjesto, Svea Relac 4. mjesto i Iva Brkić 5. mjesto. Rezultati latinskog jezika (mentor: Dubravka Matković, prof.): Svan Relac 2. mjesto, Petra Ilić 3. mjesto, Lorena Karla Rudež, 4. mjesto, Hela Vidović, 7. mjesto i Lucija Marić 9. mjesto. D ržavno natjecanje iz povijesti i geografije održano je u isto vrijeme i na istom mjestu od 9. do 11. svibnja, ove godine prvi puta zajedno, u prelijepom Poreču. Dostojno i uspješno predstavljali su nas: u znanju povijesti učenik Svan Relac u kategoriji osmih razreda, mentorica Anita Gambiraža Knez i u znanju geografije učenik Leo Pleše u kategoriji šestih razreda, mentorica Sanja Hrvojević. Iz povijesti smo osvojili četvrto, a iz geografije treće mjesto. www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr 11 Događanja Pod pokroviteljstvom Hrvatskog matematičkog društva 17. ožujka 2011. godine u 12 sati i 30 minuta održano je po trinaesti put Međunarodno matematičko natjecanje “Klokan bez granica”. Natjecao se velik broj učenika naše škole, a nabrojat ćemo samo one koji su nagrađeni. U kategoriji Leptirića: PAVEL KLISKA 60,00 (max. br. bodova), LINA RADONČIĆ 53,75, JURICA VIDAKOVIĆ 43,75, MARGITA DELAČ 40,00, ANJA MRAVIČIĆ 40,00, DOROTEA IGREC 39,75, PETAR BUNJAČKI 38,25. U kategoriji Ecolijera: ANDRIJA PAVIĆ 120,00 (max. br. bodova), JANKO VIDAKOVIĆ 108,75, SVEN BLAGAIĆ 107,50, LEON LUŠIĆ 102,50, ROKO KUNTIĆ 91,00, LUKA RADIĆ CAR 90,00, LUNA MARINOVIĆ 89,50, KARLA HEBEL 81,25. U kategoriji Benjamina: LEO PLEŠE 86,00, FILIP KOŠEC 83,75, OLIVER MARTIN MERŠINJAK 77,50, KLARA KOMADINA 77,25. U kategoriji Cadeta: MAK PAVIČEVIĆ 90,75, TOMA PETRAČ 90,75. SPORTSKA NATJECANJA U OVOJ ŠKOLSKOJ GODINI Ove godine pokazali smo se uspješnima u rukometu. 1. RUKOMETNA LIGA - VII. I VIII. RAZREDI Lucija Lasić, Dora Jamić, Marta Penzar, Tihana Tokić, Lana Pivac, Lana Kunej, Dijana Šredl, Monika Uđbinac, Paula Kralj, Anamarija Jurić, Monika Uđbinac, Paula Kralj, Anamarija Jurić, Hela Vidović “Sigurna i pobjedonosna igra rukometašica S. S. Kranjčevića protiv vršnjakinja iz Brezovice, okrunjena je s +5 pogodaka više i brončanim medaljama.” ( Sportske novosti; srijeda, 23. ožujka 2011.) Rukometašice naše škole osvojile su 3. mjesto u Gradu Zagrebu, a učenica Lana Pivac peti je strijelac lige. Muška rukometna ekipa osvojila je 4. mjesto u Gradu Zagrebu. Učenik Toni Borić deveti je strijelac lige, a Tonći Veža dvanaesti. VODITELJ: DUBRAVKA SKAČEJ, PROF. na Prvenstvu grada Zagreba ove su se godine hrabro borile i odbojkašice VII.-VII. razreda. Nažalost nisu se kvalificirale u daljnje natjecanje. Rukometna ekipa V.-VI. razreda trenutno se bori na Prvenstvu grada Zagreba. Natjecanje je u tijeku, tako da krajnji Bruno Uđbinac, Marin Mrša, Svan Relac, Jan Ivan Lokar, Robert Borković, Tonći Veža, Filip Jernej, Toni Borić, David Doron Rastovsk, Antonio Pavlic, Neven Matković, Ian Renei Premec, Timothei Jukić, Marko Skender, Alan Tomašković 12 ishod još iščekujemo. Trenutno su ušli polufinale. Voditelj: Nikša Labaš, prof. OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP školska godina 2010./2011. Gdje su sve bili naši četvrtaši. Pročitajmo sljedeće priloge i saznajmo više....... Nastupali su na dječjem sajmu u areni U čenici dramskih skupina 4. b i 4. c razreda nastupali su u listopadu sa svojim prošlogodišnjim predstavama: Šestinski kišobran, Tko pjeva zlo ne misli i Dnevnik Pauline P. na 5. dječjem sajmu u Areni. Lijepo je što su članovi dramskih skpina dobili još jednu priliku nastupati sa svojim prošlogodišnjm predstavama i doživjeti nešto novo. Svi sudionicii su dobili zahvalnicu što su svojim nastupom uveličali Dječji sajam. U listOpadu su posjetili ogulin Četvrti razredi su ove školske godine u listopadu posjetili Ogulin, rodni grad Ivane Brlić Mažuranić. Razgledali su Gradski muzej, vidjeli Julin ponor i čuli legendu o njemu. Posjetili su obližnje umjetno jezero Sabljake, a na kraju su se popeli na Bjelolasicu. Bio je to prekrasan jesenski dan u Gorskom kotaru. u prosincu nastupali su na božićnom sajmu na velesajmu Medijska grupa 4.a i dramske grupe 4.b i 4. c razreda posjetili su Božićni sajam na Zagrebačkom velesajmu. Učenici dramskih skpina nastupali su s nekoliko svojih božićnih predstava : Djeca i sv. Nikola, Betlehemari i U potrazi za Sjedobradim. Članovi medijske grupe promatrali su nastup svojih vršnjaka i bili im vjerna publika i podrška. Nakon nastupa intervjuirali su svoje prijatelje i doznali njihova iskustva i dojmove. www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr 13 Naša putovanja, terenske, gostovanja i posjeti Ove smo godine Dan škole obilježili odlaskom u kino i kazalište. Osvrt na predstavu „Kamenje“ („Mala scena“, 17. veljače 2011.) D vojica glumaca su nam 17. veljače u kazalištu Mala scena prikazali predstavu „Kamenje“. Njome su izvukli našu stvarnost i postavili je na pozornicu. Izvukli su stvarnost koje nas je većina svjesna, ali nam nikada nije bila toliko bliska. Cilj predstave nije bilo šokirati ljude, već im prikazati jedan od problema današnjeg društva ostavivši svakoga od nas u svojim mislima. Publiku smo činili mi, djeca bez izgrađenih čvrstih stavova i bez životnog iskustva. Tema predstave je upravo to, glupost i nepromišljenost zbog nezrelosti. Pitanje koje se postavlja jest: „Kako suditi?“ Dobro se poznaju činjenice, tko je i kako što učinio. To je ono što znamo i što je istina. Kazna je ono o čemu mi odlučujemo, a dati kaznu djetetu svima se čini kao okrutan čin. Zašto bi odgoj bio okrutan čin? To je ono što nam društvo poručuje. Ono stvara taj krug u kojem je nedostatak zdravog odgoja uzrok i posljedica problema. Pa ponavljam, zašto bi bilo pogrešno odgojiti čovjeka i naučiti ga životu? Zašto bi bilo pogrešno naučiti dijete da snosi posljedice za svoje postupke? Jedan od mogućih odgovora je taj da sud donose ljudi također nesposobni uviđanja realnosti i ispravnoga. Po tome su oni, pravedni i moćni odrasli ljudi, jednaki djeci. Stoga slobodno možemo rečenicu „Čovjek sudi čovjeku“ zamijeniti ovom: „Dijete sudi djetetu“. To je društvo. Postoje odrasle jedinke naše vrste u pravom značenju riječi „odrastao“. Iako mi se ta nada čini uzaludnom, nadam se da će se na svijetu pojaviti više odraslih. Nadam se da smo mi djeca sadašnjosti i da budućnost neće uživati u našem djetinjstvu. Nadam se da djeca budućnosti neće trebati gledati predstave poput „Kamenja“. Šteta što mi moramo. Petra Ilić, 8.b Kino-predstava Orašar O voga Dana škole posjetili smo kino Cinestar te pogledali igrano-crtani film Orašar. U filmu se radi o lutki koja po noći postaje dječak. On želi spasiti svoj grad od napasti štakorskog kralja i kraljice. To pokušava uz pomoć djevojčice i njezinog brata. U gradu štakorski kralj spaljuje dječje igračke da dim spaljenih igrački zaklanja sunce koje štakorima smeta. Na kraju sve dobro završi. Meni se film svidio zbog zanimljive radnje i lijepe glazbe iz baleta Orašar P.I.Čajkovskog. Film pokazuje da se prijateljstvom, zajedništvom i dobrotom svako zlo može pobijediti. Roko Kuntić, 4.c “AVIONKO SE ŽENI” P ovodom Dana škole u školskoj dvorani gledali smo predstavu “Avionko se ženi”. To je bila predstava za sve učenike prvih, drugih i trećih razreda. Glumac je glumio samo jedan lik - lik Avionka, a glumici je bilo puno teže jer je morala glumiti čak šest likova: kravu, ribu, mačku, lokomotivu i helikoptericu. Bilo je puno glazbe i jako živahno. Bilo je zabavno zbog smiješnih trenutaka i pokreta. Sudjelovali su i neki učenici koje su glumci odabrali, kako bi pomogli Avionku naći družicu. On ju je na kraju i našao: to je bila helikopterica. Taida Beširević, 3.a 14 OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP 4/ svibanj 2011./ Ove školske godine petaši su prvi puta zajedno sa svojim razrednicima otputovali u Čazmu. To je bio pravi božićni doživljaj. Uz neprebrojivo mnogo lampica jako su im se dopali jeleni lopatari. PETAŠI U ČAZMI S vi petaši našli su se pred školom i čekali svoje razrednike. Najprije smo se zaustavili da bismo vidjeli jelene lopatare. Poslije smo išli pogledati crkvu Marije Magdalene. Crkva je bila lijepa. Svećenik nam je ispričao o prošlosti Čazme. Nakon posjeta crkvi, otišli smo na prelijepo imanje Salajevih gdje se događala božićna priča. Cijelo imanje bilo je osvijetljeno šarenim svjetiljkama koje su stvorile prekrasan ugođaj. Sva su stabla, kuće i mostovi bili ukrašeni svjetiljkama. Bilo je dosta snijega pa je ugođaj božićne priče bio potpun. Nakon što smo obišli cijelo imanje, ušli smo u jednu kućicu gdje smo se ugrijali i malo zabavili. Kasnije smo krenuli doma, ali i u autobusu je bilo zabavno; svi smo pjevali, svakakve pjesme. No i taj dan je završio i svi smo se vratili svojim kućama, u naše božićne priče. NIN - ZADAR -SKRADIN N akon višesatne vožnje autobusom stigli smo do Nina. U tom nevelikom gradu posjetili smo Arheološki muzej u kojem se između ostalog nalazi i replika Višeslavove krstionice. Razgledali smo najmanju katedralu na svijetu, crkvu sv. Križa s vrlo zanimljivim razmještajem prozora. Otišli smo do kipa Grgura Ninskog i saznali zašto je on važan za našu povijest. Nedaleko od Arheološkog muzeja nalaze se ostaci rimskoga hrama. Grupa u kojoj sam bila i ja dobila je zadatak o tom hramu, pa smo o njemu najviše saznali. Na povratku prema autobusu svratili smo do kipa kneza Branimira koji se nalazi na ulazu u grad. Sljedeće odredište bio je Zadar. Prvo smo otišli u muzej Antičkog stakla gdje smo pogledali film, razgledali muzej i vidjeli kako se puše staklo. Nakon toga smo krenuli u grad. Profesorice su nas odvele pred crkvu sv. Donata i tamo smo, opet u grupama, dobili zadatke. Za njihovo izvršavanje imali smo sat vremena. Nakon toga još smo malo s vodičem obišli grad, između ostalog, Morske orgulje i Pozdrav Suncu. Oko pola sedam navečer stigli smo u hostel. Ujutro je buđenje bilo u sedam, a u pola devet polazak. Današnji program: Nin - Asseria - Bribirska Glavica - Skradin - Zagreb. Lana Kuštera, 5.a Nekoliko kilometara prije Nina na brežuljku se nalazi crkvica sv. Nikole ispred koje smo se zaustavili i pogledali je izvana jer je, nažalost, bila zaključana. Solana u Ninu bila je sljedeća. Upoznali smo se s njezinom poviješću, biljkama i životinjama koje tamo žive. Na arheološkom nalazištu Asseria najupečatljivije su bile zidine. Asseria je bila važno rimsko i ilirsko naselje. Zatim smo došli do Bribirske Glavice, također arheološkog nalazišta. Ima vrlo povoljan položaj pa je bio naseljen još u prapovijesti. Ručali smo u Skradinu i nakon toga imali smo slobodno vrijeme. U Zagreb smo krenuli oko pola četiri i stigli oko devet. Naša prva višednevna terenska završila je uspješno i mislim da su svi zadovoljni (zapravo, nadam se). Jedva čekamo sljedeću. Petra Banić, 6.b 6.a u Varaždinskim toplicama N a terensku nastavu krenuli smo u 7 sati malim autobusom. Bili smo jako sretni i uzbuđeni. Posjetili smo Čakovec, Feštatićev dvorac sa starom školom te imanje i mjesto Sveti Martin na Muri.. Tamo smo ručali i razgledali starinsko imanje te pogledali domaće životinje. Nakon toga otišli smo u Varaždinske toplice u kojima smo se lijepo smjestili i raskomotili do večere. Nakon večere smo otišli u jednu prostoriju gdje smo plesali, pjevali i izvodili svakakve ludorije do pola dvanaest u noći. Tada smo se uputili u sobe na počinak razmišljajući o sutrašnjim događajima i mjestima koje ćemo posjetiti. Paula Marjanović, 6.a www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr 15 Naša putovanja, terenske, gostovanja i posjeti N ema ničeg ljepšeg od dizanja iz toplog i udobnog kreveta u rano, hladno jutro. Dobro, priznajem, nije bilo baš vojničko dizanje u 5 da bismo u školu došli u 6, nego smo došli u 7 sati. Nakon što smo svi došli, bilo je vrijeme da krenemo. Minutu nakon 7 čuli smo našeg vodiča ˝kako nas lipo pozdravlja i želi nam da se lipo provedemo na terenskoj, i da ipak nešto i naučimo ˝. I tako smo krenuli iz Zagreba, provodili vrijeme slikajući se ili slušajući muziku i jutarnju misu. U Gorskom kotaru vodič nam je govorio što ćemo sve vidjeti. U autobusu su se svi i dalje zabavljali, posebno naglašavajući onaj zadnji dio autobusa. Kad smo prolazili tunel Učku, vodič nam je govorio o najvažnijim obilježjima Istre. Neki su izgledali kao da marljivo zapisuju, a neki su sve snimili na diktafon. Nakon kratkog obilaska došli smo do trga na kojem je osnovna škola. Kad je došao drugi vodič (Vedran), govorio nam je ponovo o Roču, samo malo detaljnije. Nakon toga uputili smo se prema maloj trgovini u kojoj je bio rekonstruiran tiskarski stroj. Dobili smo male knjižice za našu sljedeću postaju: Hum. Odmah smo trebali napisati ime i prezime na glagoljici, što su svi, naravno, ˝napravili˝. Nakon putovanja do Aleje glagoljaša, penjali smo se po ˝blagoj˝ uzvisini i odmah došli do Huma. Hum je zbilja mali grad. Ima glavni trg i sve je u srednjovjekovnom stilu. Nakon stanke (u kojoj smo se najeli graha, pršuta i sira), bila je takozvana ˝Potraga za blagom˝. To je bilo najgore od svega. Jedan je rekao da misli da treba do crkve, drugi kaže da je blago kod ulaza, treći ništa ne zna, a četvrti ne zna što uopće treba raditi. I nakon maratona, ˝blago˝ su zapravo bila otopljena čokoladna jaja. Ali, da kažem i lijepe stvari, nakon toga je bila radionica oblikovanja gline. Na njoj su neki zbilja bili kreativni, a neki su samo gledali. Nakon boravka u Humu krenuli smo u hotel. Hotel ˝Pula˝ sasvim je solidan za noćenje i kratak boravak. Bili smo upozoreni, ako netko ne bude dobar, ili se loše ponaša, svima nama se neće vratiti novac (50kn za osiguranje), pa su zato svi bili mirni. Nakon večere bilo je vrijeme, za malo zabave - disko! Za pola sata svi su se ˝nacrtali˝ ispred diska, platili i ušli. Do 12 sati se plesalo, pjevalo i zabavljalo. Oko 11:45 bilo mi je doslovno zlo od diska pa sam sjeo i odgledao epizodu ˝Zločinakih umova˝. Kad je sve napokon završilo, otišli smo u krevet i spavali kao topovi. Ustajanje, doručak i-odjednom smo se stvorili u Fažani. Tek sam tada shvatio da idemo na Brijune. Nakon polaska brodom i pristajanja u veliku luku, dočekala nas je vodičica i povela nas u mali vlakić. Tako smo se vozili oko otoka upoznajući njegova obilježja. Onaj tko se nije zaljubio u otok čim ga je vidio, ne zna što je prirodna ljepota. Travu uopće ne treba kositi jer životinje sve brste, ali ipak: pazite gdje stajate! Nakon obilaska vlakićem otišli smo do muzeja prepariranih životinja. Čak smo vidjeli i Kokija, papigu staru oko 50 godina, koju je Josip Broz Tito poklonio unuci Saši. Kad je obilazak završio, slijedio je ručak u Fažani, a onda NEZAKCIJ i MONKODONJA. 16 sedmaši u istri Naglasio sam zato što je svima to bio horor. Nezakcij je još bio u redu. Neki su igrali ˝zrende˝ s profesorom iz TZK, neki su prevodili tekst, a neki su se odmarali. Bilo je podnošljivo. Ali Monkodonja - nije. Penjući se beskonačno dugo, došli smo do glavnog ulaza. Puno toga smo naučili i saznali. Nakon zanimljivog obilaska, žedni, gladni i umorni, uputili smo se prema Rovinju. Tamo je bilo neke civilizacije, pa smo se mogli okrijepili sokovima i grickalicama. Nakon pola sata, išli smo natrag u hotel, gdje smo se ponovo najeli. Poslije su neki igrali odbojku, a neki su po plaži šetali i opuštali se. Otišli smo u krevete i zaspali… Treći i posljednji dan odjavili smo se iz hotela i krenuli u pohod prema Puli. U Areni je bilo najzanimljivije (posebno u podrumu). Nakon obilaska imali smo vremena za odmor.Krenuli smo prema Učki. I nakon dosta dugog okretanja i skretanja došli smo do doma, gdje se vidi cijeli Kvarner: od Rijeke do Bakra pa sve do Crikvenice. Ručak, odmor, odlazak: već smo bili umorni i nervozni, ali i nesretni što moramo natrag u školu. Ruku na srce, svi bismo mi htjeli ostati na moru, ali - mora se. Došavši u Zagreb, pozdravili smo se, i krenuli kućama, gdje smo dugo pričali o terenskoj…. Filip Bulić,7.b OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP 4/ svibanj 2011./ osmaši - klasičari U DALMACIJI O va terenska je kao i svaka druga bila posebna po nečemu. Bilo je tu svega... Ali najbolje da krenemo od početka. Prvoga dana buđenje nam je teško palo. Zbog polaska u 6 sati ujutro morali smo se dosta rano probuditi. No podnijeli smo i to. Do Splita smo se oporavili i tamo smo započeli prvu igru. Puno smo stvari o Splitu naučili zaigravši ovu igru. Od Dioklecijanove palače pa sve do utjecajnih splitskih slikara, pisaca, sportaša... Nakon Splita smo se po zavojitoj dalmatinskoj magistrali zaputili prema mjestu našeg prebivališta tijekom sljedeća tri dana – Gradcu. Bili smo ugodno iznenđeni smještajem. Poslije večere uslijedila je prva proba za predstavu. Prve noći je sve proteklo poprilično dobro. Nakon što smo svi trebali spavati u sobi profesorica, ipak su nas poslale da spavamo u svojim sobama. Drugoga dana smo bili u Arheološkom muzeju u Naroni. To je svakako mjesto koje vrijedi posjetiti. Usred jednog tako malog mjesta nalazi se jedan od ljepših arheoloških muzeju u Europi. Uslijedila je vožnja čamcima i dolazak u restoran «Adria». Kad smo se vratili u Gradac, bilo je lijepo sunčano vrijeme, taman za kupanje. Pošto je bura bila ohladila more, profesorice su morale ustvrditi je li dovoljno toplo za kupanje. Kad je tročlana komisija dala pozitivan znak, svi su pohrlili u more. Opet večernja proba. Po završetku večernje probe, nije sve teklo kako treba što je rezultiralo ljutnjom profesorica. Ujutro su opet zavladali bijes i ljutnja. U busu smo nenaspavani morali pisati ko’ zna kakve deklinacije, konjugacije i gradacije latinskog i grčkog jezika. Čim smo počeli pisat dalmatinska magistrala je pokazala svoje zube, a svemu tome je pridonjela naša neispavanost. Odmah zatim vrtoglavica je dostigla svoji vrhunac tako što je sadržaj želuca nekoliko učenika završio bilo na podu autobusa, bilo u kanti za smeće. Stali smo u najbližem mjestu ne bi li zaustavili vrtoglavicu i barem malo nadoknadili našu neispavanost. Tako smo nenadano uživali u ljepoti tučepskog jutra, izležavajući se na prekrasnoj plaži. Nakon sat vremena odmora krenuli smo dalje, u Salonu, današnji Solin i doznali par sitnica o njemu. Poslije Solina došli smo u Trogir, po meni najljepši grad od svih na terenskoj. Razgledavši grad, otišli smo u restoran «Mirkec» na ručak. Pizza je bila stvarno odlična! Povratak je protekao kako treba i za čas smo bili u Zagrebu. Čak su nam bile oproštene sve one konjugacije, deklinacije i gradacije (nadam se). Nažalost, bila je ovo naša zadnja terenska u osnovnoj. Barem ćemo je zapamtiti i sjećati se svih loših, a najviše i najdraže dobrih trenutaka. Marko Skender, 8.b 8.a U toplicama sv. martin na muri 8. a razred ove je godine bio na terenskoj nastavi TZK-a u toplicama Sveti Martin na Muri. Uživali smo u bazenima i toboganima, a pogotovo u švedskom stolu hotela sa četiri zvjezdice. Na sportskim terenima igrali smo razne sportove, a poslije smo se odmarali u bungalovima. Bilo nam je lijepo i voljeli bismo to ponoviti. Robert Borković, 8.a www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr 17 Zanimljivosti Ove godine smo odučili porazgovarati s nekim od naših učenika koji su postigli značajne rezultate u sportu. Tako smo naprvlti intervju s učenicom Lucijom Mlađenović iz 7.b razreda, koja je postigla značajne rezultate u taekwondou. TAE KWON DO K: Kada si počela trenirati taekwondo? L: Počela sam trenirati sa šest godina. Njemačku, Austriju, Češku, Španjolsku, Nizozemsku i Belgiju. K: Koja si kategorija? L: Ja sam 4. katgorija, do 44kg. K: Koja su ti putovanja bila najbolja? L: Najljepši mi je bio put u Njemačku gdje sam 4 puta bila prva. K: Kolio često treniraš? L: Treniram svaki dan po 2 sata. K: Zašto se voliš baviti baš tim sportom? L: Jako se volim baviti njime jer sam tako upoznala puno prijatelja i dobila sam jako puno medalja. K: Nabroji svoje značajne rezultate. L: 1. mjesto, Europsko prvenstvo 2009.; 1. mjesto, Državno prvenstvo 2009.; 1. mjesto, Zagrebačko pvenstvo 2010.; 1. mjesto, Sindeltingen 2007.; 1. mjesto, Njemačka 2008.;1. mjesto, Državno prvenstvo 2010. K: Koji je tvoj najznačajniji rezultat? L: Najznačajniji rezultat mi je bio na Europskom prvenstvu. Tamo sam imala 4 borbe. Prva je bila Ruskinja koju sam pobijedila 4:1. Sljedeća je bila Bugarka koju sam pobijedila 9:3, a treća je bila Cipranka koju sam pobijedila 7:0. U finalu sam se borila protiv Turkinje i pobijedila je 2:1. Bila sam s Kadetskom repkom i ekipno smo bili prvi. Europsko prvenstvo je bilo u Zagrebu. K: Kamo si sve putovala s klubom? L: Putovala sam u Sloveniju, Srbiju, Bosnu, 18 K: Koji su tvoji sportski uzori? L: Moji sportski uzori su Martina Zubčić i Sandra Šarić koje su bile na Olimpijskim igrama. K: Oduzimaju li ti treninzi puno vremena? L: Ne, treninzi mi ne uzimaju puno vremena. K: Mnogi ljudi misle da je taj sport vrlo nasilan. Je li to istina? Što misliš o tome? L: Mislim da to nije istina jer se moraš pametno boriti i u borbi razmišljati o sljedećem potezu. K: Bi li preporučila djeci da se bave tim sportom? L: Naravno, zato što se puno putuje po svijetu. Kada pobijediš ili izgubiš, ovisiš o sebi, nije kao u timskom sportu. K: Do kada se misliš baviti teakwandoom? L: Mislim trenirati do svoje 21 godine, a možda i duže. K: Hvala ti puno na razgovoru. Nadam se da će čitatelji Slapa biti zadovoljni. L: Molim, i drugi puta. Ksenija Matičić, 7.b OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP / svibanj 2011. / Intervju sa Svenom Simonom Rastovskim, učenikom 5.a razreda. Sven je hokejaš. Evo što je novinarka Slapa, Lana Kuštera, doznala o Svenu. KHL Mladost (mlađi kadeti) 1. mjesto hrvatske HOKEJ? OKEJ. Lana: Kad si počeo igrati hokej, s koliko godina? Lana: Je li hokejaška oprema teška? Sven: Klizati sam počeo s 8 godina i to mi se jako dopalo. Godinu dana kasnije počeo sam igrati hokej na ledu. Sven: Nije, znam koliko je to otprilike teško. Negdje do 15 kg. Tu ulaze ribana, suspenzor, hlače, plastron, betoni, klizaljke, rukavice, kaciga i palica. Lana: Zašto te hokej počeo zanimati? Lana: Koliko često treniraš? Sven: Gledao sam svoga brata, Dorona Davida, također učenika naše škole, koji igra hokej. Bilo mi je zanimljivo gledati ga u hokejaškoj opremi. Išao sam s njime na treninge i tako sam zavolio hokej. Sven: Treniram gotovo svaki dan u godini. Ljeti idemo u Slovačku, u grad Topolčane ili u kamp u Slovačku, Italiju, Austriju, Češku, Kanadu, Rusiju itd. Lana: U kojem klubu igraš i na kojoj poziciji? Sven: Igram u KHL Mladost na mjestu golmana. Prvi sam golman u mlađim kadetima. Lana: Koje ste značajne rezultate postigli? Sven: U Hrvatskoj smo drugi klub po kvaliteti. Ja najradije pamtim pobjedu nad Medveščakom od 2:1. Branio sam za Mladost. Lana: Je li teško igrati hokej? Lana: Koji još učenici naše škole treniraju hokej u tvom klubu? Sven: Općenito, to je dosta naporan i težak sport. Meni osobno nije teško trenirati i igrati jer sam sportski tip i to volim raditi. Sven: Dan Jergović, Doron David Rastovski, Toni Borić, Ante Butković i Jan Ivan Lokar. Lana Kuštera, 5.a Svenu je uručen pehar za najboljeg golmana prvenstva hrvatske www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr 19 Zanimljivosti Razgovarali smo s Janom Ivasovićom, učenikom 3.b razreda naše škole. Jan već šestu sezonu igra hokej i evo što smo od Jana doznali za čitatelje Slapa. 05.03.2011. u Grazu na završnom „Grazer Bambini -Cup 2010.-2011.“. GOLMAN NA LEDU Lana: S koliko si godina počeo igrati hokej? Jan: Počeo sam klizati s 3 godine, a hokej igrati s 4. Lana: Je li ti igranje hokeja teško? Jan: Ispočetka mi je bilo dosta naporno, a kasnije je postalo puno lakše i zabavnije. Lana: Kako te uopće hokej počeo zanimati? Jan: Dok sam bio u školi klizanja, vidio sam hokejaše i izgledali su mi kao vitezovi. Tada sam volio vitezove pa sam iz tog razloga počeo igrati hokej. Lana: U kojem klubu i na kojoj poziciji igraš? Jan: Prije sam bio napadač i bek, a sad sam golman u KHL Zagreb. Lana: Koliko često treniraš? Jan: Treniram što je češće moguće na Šalati i na Velesajmu. U Domu sportova imamo treninge rjeđe zbog zauzetosti dvorane. U zadnje vrijeme imam pauzu zbog operacije slijepog crijeva. Mnogi ne znaju, ali mi imamo i suhe treninge na različitim lokacijama. Lana: Gdje si sve putovao s klubom i koje od tih putovanja najradije pamtiš? Jan: Putovao sam dva puta u Graz, Lubljanu više puta, Češku, Bled i u Beograd. Najdraže mi je putovanje bilo u kamp u Trinecu. Jako sam se lijepo proveo u društvu svojih suigrača. Svaki dan smo plivali u bazenu što me iznimno veselilo. Lana: U kojoj si kategoriji? Jan: Ja sam u velikoj školi, a negdje u svibnju prijeći ću u mlađe kadete. Lana: Koje sve kategorije postoje? Jan: Najmlađa kategorija je mala škola, a zatim slijede velika škola, mlađi kadeti, kadeti, mlađi juniori, juniori, seniori i veterani. Lana: Imaš li kakvu poruku našim učenicima. Jan: Probajte igrati hokej u bilo kojem klubu. Ako vam se dopadne, ostanite, a ako želite,birajte klub za sebe. Naporno je, ali jako zabavno i lijepo. Lana Kuštera, 5.a Janov rastanak od kategorije velike škole i prelazak u mlađe kadete, 1. svibnja 2011. 20 OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP / svibanj 2011. / Hela i Toni su ove godine proglašeni sportašima škole. Evo, što smo doznali za Slap. Hela Vidović, učenica 8.b razreda i Toni Borić, učenik 8.c razreda pri dodjeli pehara na Sportskom danu. SPORTAŠI ŠKOLE Ana: Kako ste se osjećali kad ste bili proglašeni sportašima škole? Hela: Zbunjeno. Bilo mi je drago što sam odabrana baš ja. Nisam to očekivala, ali takvo priznanje mi puno znači. Toni: Sretno. Nisam niti ja očekivao takvo priznanje zbog poprilično jake konkurencije i zbog svog, ponekad eksplozivnog, ponašanja. Ana: Što biste vezano za to poručili ostalim učenicima? Hela: Sport smatram igrom i zabavom. Rasterećuje od svakodnevnih obveza. Preporučila bih svim učenicima da se svakako bave sportom. Mogu se uključiti u školi u sportski klub Poletarac koji nudi bavljenje odbojkom i rukometom. Važno je truditi se jer se u konačnici to ipak isplati. Sport nas uči samodisciplini, marljivosti, točnosti i preciznosti. Toni: Dok treniram, osjećam se zabavno i slobodno. Preporučio bih svim učenicima bavljenje sportom, isključivo zbog zabave i zdravlja koliko god to zvučalo ozbiljno. Tijekom četverogodišnjeg bavljenja rukometom u školi, stekao sam dublja prijateljstva i naučio dobro igrati rukomet. Ana: Što mislite o organiziranosti ŠSK? Hela: Sport je u školi dostupan svim učenicima i to besplatno. Profesorica Skačej uložila je puno vremena i truda trenirajući nas u rukometu. Puno smo puta dolazili na izvanredne treninge što niti nama niti profesorici nije nikada bio problem. Proveli smo puno lijepih trenutaka zajedno. Najviše me razveselilo kad nam je sama ispekla tortu i donijela je. Bilo je to kada smo osvojile 3. mjesto na Prvenstvu Grada Zagreba. www.os-sskranjcevic-zg.skole.hr Toni: Pohvalno je to što učenici naše škole imaju mogućnost bavljenja sportom izvan nastave i to dosta ozbiljno. Na tome možemo zahvaliti našoj profesorici Skačej koja je uložila puno truda i svog slobodnog vremena za nas. Kada smo subotom odlazili na utakmice u Sesvete, profesorici nije bio problem sjesti u auto i zajedno s našim roditeljima prevoziti nas tamo i natrag. To jako cijenim. Ana: Bavite li se sportom izvan škole? Hela: Ako se ples smatra sportom, onda da. Plešem već dvije godine u Atomic Dance Factory. To me veseli. Treniram dva do četiri puta tjedno. Toni: Da, treniram hokej na ledu već dvanaest godina. Igram u Mladosti na beku. Volim igrati hokej i u njemu uživam. Baveći se hokejom proputovao sam pola Europe, stekao mnoga prijateljstva i iskustva. Ana: Budućnost bavljenja sportom i škola? Hela: Planiram se upisati u 2. gimnaziju. Nastavit ću plesati. Ako u školi bude ponuđeno bavljenje rukometom ili odbojkom, zasigurno ću se priključiti. Ipak mi je najvažnije postizanje dobrih ocjena u gimnaziji. Toni: Nastavit ću se baviti hokejom što utječe i na izbor moje srednje škole. Volio bih nastaviti klasično obrazovanje u PKG-u. Nadam se da će mi izaći u susret kada budem odlazio na putovanja i natjecanja. Ana Petrinec, 5.a 21 Dječiji radovi Da sam ja drvo Bila bi mi čast Biti stari hrast Da sam breza bijela Ptica bi na mene sjela Biti visok ja bih htio To bih mog΄o, kad bih jablan bio I bor bih mog΄o biti Da me se za božić kiti Drva su mi divna sva Bilo koje želim biti ja. Lori Orsag Vukelić, 1.c Da sam drvo Andrija Živković, 4.a Da sa ja drvo, Ljeti bih pokazivao svoju krošnju A zimi svoju bijelu nošnju. Uživao bih u cvrkutu ptica I izbliza gledao njihova lica. Svaku noć bih stajao Na rosnoj travi I čekao da mi se sunce javi! Baš i bilo dobro drvo biti I bezbrižne snove sniti! Andrian Perić, 4.a Jakov Galar, 1.b Sara Ditjo, 1.b KRUH Od polja do žita, do kuhinjskog stola, puno je muke, znoja i bola. Ruka ga sije, Sunce ga grije, zemlja ga čuva, a traktor po polju gura. Jelena Podoreški, 3.a U mlin žito zatim odmah pođe, a nakon mlina brašno brzo u pekaru dođe. Dok pekar mijesi, on se smije, a stara pećnica brzo se grije. Dok se fini kruh peče, djeca skaču od sreće. Kruh je u vrećici kući pošao, i gladnoj djeci u ruke došao. Kruha brzo više bilo nije, kruh se u svim trbusima veselo smije. Ana Petrinec, 5.a Taida Beširević, 3.a 22 OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP 4/ svibanj 2011./ STAZA ŽIVOTA U KROŠNJI PROLJETNE TREŠNJE Kad dom napustiš svoj, slijediš srce svoje, pa brodi, brodi, stazom kojom počinje život. Kad u proljeće Zamiriše prvo cvijeće, Kad se pjev laste čuje, I kad po danu ne treba svjetlo struje, Izaberi stazu pravu, brodi njome od samoga početka, i ako oluja te snađe, znaj, mirna obala te čeka. Baš onda kad je sunce žuto, Ali kad ne grije ljuto, Tad sam ja u krošnji bijeloj, Krošnji punoj bijelog cvijeća, U krošnji trešnje u voćnjaku Najljepšoj od svog drveća. Lina Radonić, 3.a U njoj sve miriše fino, Finije od parfema, Finih krema. Pa kada prođeš tu stazu, sjeti se svega, svih tegoba i nevolja, nek te to ne pokoleba, ufaj se u to što si prvo napravio, pa ispravi grješke, sve pogrješke, i radostan kreni u novi dan. A ja imam pogled I vidjet ćeš, ti si jedinstven, kao i tvoja životna staza, pa brodi njom, brodi, do samoga kraja. Kao da sam na brijegu. Tamara Beck, 5.c. Nitko me ne vidi, Jer sam k΄̀o u snijegu, Ta je trešnja lijepa, Mirišljava i rascvjetana, I hoću da tako bude Do zadnjega joj dana. Marta Penzar, 7.b Osmijeh pun sreće Kada se netko nasmije, tuga se skrije. Kada čitaš pjesmu s puno rime, uvijek saznaš za neko smiješno ime. Sreća i smijeh za sve su lijek, ali uvijek je potreban neki tijek. Kada nasmiju tebe, onda uvijek vidiš pravu sebe. Najljepši osmijeh pun je sreće i kada te srce peče. Roko Silić, 3.a Lana Kuštera, 5.a Dorotea Igrec, 3.b Moja životna staza Moja životna staza je vrlo dobra i vrlo sretna. Ja po svojoj stazi idem bez problema jer imam sve što trebam za uspjeh u svom životu. Imam dobru obitelj i dobre prijatelje. Sretan sam zato jer se bez obitelji i prijatelja ne može ništa. Meni su obitelj i prijatelji na prvom mjestu. Marko Špoljar, 5.c Bogišićeva 13, Zagreb Toni Borić, 8.c 23 Dječiji radovi Moja majka Postoji biće, koje rijetko viče. Voli me jako, i s njom je sve lako. Anja Sili, 4.c Moja majka Ima jedna draga osoba, ona je zbilja posebna. To je moja mama s njom nikad nisam sama. Ivan Popović, 3.b Draga mama moja, uvijek ću biti tvoja! Podmorje Eva Vitković, 5.b U podmorju dubokom život je bajan; pun boje i šara, jednostavno sjajan. To draga i brižna moja je mama, koja uvijek pomaže svima nama. Za nas učiniti sve će, i nikada nas razočarati neće. LJUBAV Ona zbog nas trpi boli i jako nas puno voli. Ljubav je nježna, draga, meka i Što o njoj reči drugo, nego da je volim jako puno. topla. Možemo je opisati s mnogo Ivana Čonkaš, 5.b toplinom, nježnošću. Ljubav Na pijesku uz kamen riba se odmara uz travu i cvijeće, usred podmorja. To podmorje lijepo vidjeti želi svatko; tako daleko i duboko, tako maleno i slatko. riječi. Ona veže svojom ljepotom, pokazujemo na mnoge načine: U moru se vidi odraz neba taj mali raj svatko vidjeti treba. osjećajima, gestama, ljubavnim pismima, poklonima. Ljubav može Nera Frajlić, 6.c . biti prijateljska i obiteljska. Ne mora biti samo ljubav kojom iskazujemo simpatije. Ljubav nam daje snagu, ispunjava nas i naš život čini ljepšim. Bez ljubavi bili bismo sami, bez prijatelja i obitelj. Marija Hradec, 4.c „Bez ljubavi nema života!“ Ana Lucija Kolovrat, 5.c Lana Frntić, 4.c ZIMA Vani gdje pada snijeg vidi se veliki bijeli brijeg. Kad sam vani, od hladnoće zaboli me nos, sretan sam što po hladnom snijegu ne hodam bos. Još vidim pokrivače bijele i vidim ptice kako se sele. Čujem bakicu kako vani se smije i svojim toplim ogrtačem se grije. Ema Giuliani, 4.c 24 Stjepan Tušinec, 6.c OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP 4/ svibanj 2011./ Ljepote moje domovine Domovina moja je lijepa i draga, u sreći tu raste lipa. Rijeke njene lijepe su sve od Dunava do Save i sve plavo sjaje. Njeno lišće u jesen žuto i lijepo u proljeće zelenilo blista. Šuma je čista, svako drvo blista, od prvog do zadnjeg lista. I što dalje pričat’ radije ću reći moja domovina je lijepa! Pavao Grgić Markulin, 8.b Pavel Kliska, 3.a Moja domovina Domovina je za mene rosa kako u jutro pere travu, jutarnje sunce, ružine latice. Silvija Jović, 3.b Iva Klara Lajtmer, 8.b DALMACIJA “Ah, ti lijeni Dalmatinci...Po cijele dane se izležavaju... Malo im “zakruli” u trbuhu, a oni bace štap u more, prilegnu i čekaju dok riba ne zagrize. Ožedne pa uzmu najbliže grožđe i popiju malo bevande...” To ljudi prvo pomisle o Dalmatincima, ali nije baš sve tako... Na najljepšem dijelu Mediterana, na hrvatskoj obali stalno se vrijedno rade najbolja hrvatska vina i maslinova ulja. Dalmatinci grade male, jednostavne i čvrste kuće, kamen po kamen, i tako potroše i cijelo ljeto. Nikada se ne predaju. Oni grade kuće potpuno sami, bez buldožera i sličnih čuda. I tako, sve od Cresa do Dubrovnika, Dalmatinci vrijedno prehranjuju svoje obitelji. Za Hrvatsku je vrlo važan i turizam Dubrovnika, Splita, Korčule, Brača ili Hvara. Svaki gradić ima svoju zanimljivu povijest i obilježje. Dalmatinci imaju najljepše plesove, kao npr. morešku, nošnje, pjesme i čipke. Pjesme njihovih klapa čuju se sve preko Dinare i Velebita. Istina jest – ponekad im se zbog vrućine nešto i ne da, ali, nismo li i mi ostali takvi? Oliver Martin Meršinjak, 6.c U magli Na putu od kuće do škole izgubio sam se u magli te zabunom ušao u dućan. Tamo sam pitao prodavačicu gdje je 1.c razred, a ona me poslala u odjel 1C. Ondje sam sjeo na hrpu limenki i počeo pisati u bilježnicu. Kako ništa nisam vidio, zapravo sam pisao po kutiji od kave, a ne po bilježnici. Kada sam čuo da se dućan zatvara, pokupio sam svoju ,,bilježnicu’’ (kutiju za kavu) i olovku te krenuo do izlaza. Ondje su me uhvatili čuvari zbog krađe. Kad sam im sve objasnio, pustili su me. Hodajući po magli ušao sam u neku tvornicu i tamo pojeo ručak nekog radnika. On me izbacio van. Vani se magla razišla, a svi su bili na krivim mjestima. Kad sam došao u školu, poslali su me doma jer su odlučili ovaj dan zaboraviti. Roko Kuntić, 4.c Bogišićeva 13, Zagreb Nika Belc, 5.b 25 Ispraćaj osmaša 8.a razrednica: sunčica žonja, prof. Matko Bonačić Krešić, Robert Borković, Ljudevit Luka Boštijančić, Ivan Brkljačić, Vedran Diković, Tin Đaković Mraković, Gentrit Ferataj, Martina Jačmenjak, Valentina Jačmenjak, Dora Jamić, Leo Jurinović, Tamara Kozić, Katarina Kuzmanić, Antonio Puce, Davor Puljić, Ira Renko, Toni Sommer, Ivan Staneković, Luka Stojanović, Igor Stuhne, Lorka Tarnovski, Bruno Uđbinac, Tonči Veža 8.B razrednica: melita kuntić, prof. Filip Bilić, Sila Viktorija Bijelić, Iva Brkić, Ante Butković, Vlasta Cirkveni, Petra Ilić, Filip Jernej, Lina Krnic, Iva Klara Lajtner, Rafaela Landikušić, Jan Ivan Lokar, Lucija Marić, Pavao Markulin Grgić, Matko Martinić, Dora Novak, Monika Oljica, Mak Pavičević, Svan Relac, Marko Skender, Fran Lovel Šimić, Hela Vidović, Laura Vratarić 26 OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića SLAP 4/ svibanj 2011./ 8.C razrednice: dubravka matković, prof. i danijela zamola, prof. Laura Bajzek, Toni Borić, Nikola Cvetko, Dina Dijanović, Dora Dotlić, Andrej Heger, Paula Ivanković, Lina Jurić, Andrija Juvančić, Sara Keller, Lana Kunej, Marisabel Majić, Marin Mrša, Toma Petrač, Damjan Petrin, Lucija Petrinčić, Fran Raos, Doron David Rastovski, Lorena Karla Rudež, Lea Skočić, Matej Sušanj, Miran Tadić, Talija Tatalović, Alan Tomašković 8.a 8.c Došavši u ovu školu našla sam se u razredu nadasve živahnih ljudi, sportaša i dobrih prijatelja. Bilo je zabavno, ponekad uz glasne prepirke, ali i to smo izgurali do kraja. Složan, zabavan razred koji , nažalost, ne mari previše za svoje ocjene, ali uvijek se dobro zabavlja. Bila sam kratko dio te ‘’zajednice’’ i svakako mogu reći da mi nije bilo dosadno te da će mi ostati u lijepom sjećanju. OSMI A, to je moj razred, živahan i simpatičan, uvijek spreman na sve. Učenje im nije jača strana, ali zato sport je. Redovito brinu jedni o drugima i višemanje su složni. Ova školska godina proletjela je brzo, kao i obično, ali u osmom razredu još brže i zabavnije. Sjećam se našeg prvog razreda. Ondašnji 1.b, u sličnom sastavu, današnji je 8.c. Tada su nam se osmaši činili kao odrasli ljudi. Činilo nam se da nikada nećemo završiti osnovnu školu. Sada, kada se malo osvrnem, čini mi se kao da je to bilo jučer. U jednom trenutku učimo abecedu, a u drugom već napuštamo osnovnu školu. Prijateljstva koja smo tu stvorili nikada nećemo zaboraviti. Profesori koji su nam ovdje predavali i koji su nas odgajali zauvijek će ostati zapečaćeni u našem sjećanju. Svaki put kada prođemo pored ove zgrade, osjećat ćemo sreću, ali i nostalgiju, jer smo tu ostavili naše djetinjstvo. Osnovna škola je bila, i uvijek će ostati, značajan dio naših života. To je mjesto gdje smo upoznali svoje prve ljubavi i prve prave prijatelje, mjesto gdje smo dobili svoje prve ocjene. Mjesto gdje smo postali samostalni i stvorili svoje stavove. Osnovna škola je mjesto gdje smo odrasli. Lorena Karla Rudež, 8.c Lorka Tarnovski, 8.a 8.b Zar je moguće da je proteklo već osam godina otkako smo prvi puta sjela u školske klupa? Zajedno smo proveli mnogo lijepih trenutaka - prijateljstva, igre, razgovore, putovanja... Zajedno smo prolazili i kroz neugodnije situacije učeničkog života - testove, ispitivanja, šaptanja, ‘’opasne’’ profesore... Sada se razdvajamo, svatko bira svoj put, no ostaju lijepa sjećanja, stečeno znanje i obećanja da ćemo se i dalje družiti i pomagati jedni drugima. Sutra donosi malo nesigurnosti, malo straha od neposnatog, no ipak se veselim i otvaram novu stranicu u svom životu. Hela Vidović, 8.b Bogišićeva 13, Zagreb 27
