Kairos 9 - Srednja strukovna škola "Blaž Jurjev Trogiranin"

ALBUM
UČENICI I DJELATNICI U RAZNIM PRIGODAMA
2
Državno natjecanje TOKAR 2008 - Čakovec
Joško Bilić s mentorom (desno)
Maturanti na izletu u Zadru
U školskom dvorištu
Tea Parčina-Rešić sa srebrnom medaljom i njena
mentorica na GASTRO 2008.
Učenici u kabinetu za nove tehnologije
Susret maturanata u Kninu
KAIROS
UVODNIK
KAZALO
Dragi moji čitatelji!
UČENICI I DJELATNICI U RAZNIM PRIGODAMA..........2
UVODNIK................................................................................3
UZ MLADE - VJEČNO DUHOVNO MLAD.........................4
POSJET IZRAELU...................................................................6
GLOBALIZACIJA....................................................................8
ANOREKSIJA I BULIMIJA....................................................9
OSTATAK SVIJETA I JA.......................................................10
"BIO JE TIH I MIRAN"..........................................................11
STRANI JEZICI......................................................................12
KABINET ZA NOVE TEHNOLOGIJE................................. 14
ALBUM...................................................................................15
VIŠENAMJENSKA DVORANA............................................19
GENERACIJA ZA POBJEDE.................................................19
MEĐUNARODNI GASTRO 2008.........................................20
ROBOTIKA.............................................................................22
GASTRO-SAJAM BARMENA..............................................23
DRŽAVNO NATJECANJE TOKARA....................................24
SPORTSKA ZBIVANJA.........................................................24
POSJET HIDROELEKTRANI ZAKUČAC...........................25
MATURANTI U KNINU........................................................25
MODA.....................................................................................26
GLAZBA.................................................................................27
MATURALNO PUTOVANJE GENERACIJE 2007/2008.....28
RAZBIBRIGA.........................................................................29
BILLBIJA.................................................................................30
U rukama držite veličanstveno izdanje lista
Kairos, posljednje ove školske godine. U ovom moderniziranom svežnju papira pročitat ćete zanimljive
i poučne stvari. Predstavljamo vam državu Izrael, u
slici i riječi, saznat ćete čime nas ta daleka zemlja
oduševljava. Naši dragi učenici – novinari potrudili
su se i ovaj put te su vam ponudili intervjue s profesorima i učenicima, pra�li sva natjecanja u kojima
su sudjelovali talen�rani učenici naše škole. Ovog
puta vidjet ćete više slika, uživat ćete gledajući
slikovna predstavljanja ovogodišnjih maturanata,
njihovu ekskurziju i strukovne izlete. Kao i u svakom
predhodnom izdanju, nekoliko stranica posve�li
smo stranim jezicima koji su aktualni u našoj školi
te stvaralačkom radu učenika. Proza, poezija i slikarske sposobnos� zastupljene su od prve do zadnje
stranice.
Naravno, naš list služi i za zabavu, stoga vam
donosimo šale i izreke, modu i učeničke poglede na
određene �pove glazbe. Ali, kad smo već kod mode,
sje�la sam se problema koji muče cijeli modni svijet,
ali i milijune ostalih djevojaka – anoreksija i bulimija.
Pročitajte, svakako ćete nešto nauči�!
Moram zahvali� iz svega srca suradnicima koji
su nam pomogli učini� prošli broj Kairosa veoma
zanimljivim, poučnim i zabavnim, jer je upravo to izdanje ušlo u uže razmatranje za državno natjecanje
i tako poboljšalo ukupnu reputaciju kako škole, tako
profesora i učenika. Hvala vam najljepša! Samo tako
nastavite, priključite se stvaranju blistave budućnos�
lista i škole, vrata suradnje su širom otvorena!
Želimo posebno zahvali� svim profesorima koji
su pomogli nama učenicima oboga�� ovaj broj
svježim i zanimljivim idejama.
Hvala, hvala, hvala i još sto puta Vam hvala!
Nadam se da ćemo i ubuduće uspješno surađiva�!
NEZABORAVNA ŠPANJOLSKA GENERACIJE 2007/2008......31
KAIROS
List SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"
Dr. Franje Tuđmana 1 - TROGIR
Tel.: 021/ 882 511
Glavna urednica: Josipa Grozdanić
Voditeljica: Zdravka Marjanica, prof.
Uredništvo: Josipa Vukman, Franceska Stojan,
Josipa Bikić, Stephanie Mirjam Ilak, Marija Miše,
Ana Stipanović, Antonio Šoda i Ivana Lučić
Lektor: Jasna Bekavac, prof.
Kompjutorska obrada i grafička priprava
za tisak: Ivan Marjanica, dipl. ing.
KAIROS
Vaša urednica
Naslovna strana - Anamarija Petrović IV.b
Zadnja strana - Josipa Vukman I.a
Izdavač: SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"
Ravnatelj: Ivan Grga, prof.
Naklada: 500 primjeraka
Tisak: Obrt za grafičku pripremu i tisak TECNO,
Seget Donji, Hrvatskih žrtava 45, tel.: 021/ 880 678
Sponzor: ALPRO-ATT d.o.o. 21220 TROGIR
tel.: 021/ 896 242 tel/fax: 021/ 896 243, 896 244
e-mail: [email protected]
3
RAZGOVOR
UZ MLADE – VJEČNO DUHOVNO MLAD
Č
ast nam je predstaviti
čitateljima
Kairosa
našeg
dugogodišnjeg profesora i
bivšeg, također dugogodišnjeg,
uspješnog ravnatelja prosvjetnih i odgojnih ustanova koji
ističe važnost čitanja kojim
produbljujemo i proširujemo
vidike u svakoj životnoj dobi.
Saznat ćemo kako živjeti s
umjetnošću i za umjetnost te
prenositi doživljajni i spoznajni
svijet mladima.
Što našim čitateljima
možete reći o sebi?
Zovem se Martin Vuković,
profesor sam hrvatskoga jezika
i radim u ovoj školi više od
dvadeset godina.
Izabrao
sam
studij
književnosti - dakle, volio sam
odmalena čitati književna djela.
Ljubav prema lektiri i čitanju
odvela me na studij lijepe riječi
i kad bih ponovno imao 18
godina, pored svih nevolja i
nezgoda, ne bih dvojio: izabrao
bih opet isto.
Čim sam se opredijelio na
Filozofskom fakultetu za studij
književnosti i slavistike, znao
sam da ću raditi kao profesor i
smatrao sam to lijepim zvanjem. Nisam ni danas promijenio
mišljenje, iako u društvu prosvjeta nije dovoljno cijenjena žalimo se na male plaće, vječiti
smo nezadovoljnici. Ali kada
sve zbrojimo i oduzmemo, rad
u prosvjeti znači i određenu socijalnu sigurnost što je iznimno
važno - pogotovo u današnje
doba. Na koncu, najljepše
je raditi s djecom. Tko radi s
djecom, ostaje vječno duhovno
4
mlad, a godine prolaze... Bar
lijepo zvuči!
Gdje ste počeli raditi?
Predavao sam desetak godina u Bosni i Hercegovini,
u Lukavcu i Banovićima gdje
su mi se rodila djeca. U tom
živopisnom mjestu doživio sam
uspone u životu i prosvjetnom
radu kojih se rado sjećam.
Potom sam radio u Splitu u
Građevinskom domu i skrasio
se u Trogiru.
Kako je raditi u prosvjeti?
Osim rada u razredu, bio
sam i na rukovodećim mjestima – direktor škole i đačkih
domova u kojima sam se sedam
– osam godina bavio odgojem.
Posao je sličan ovome ovdje,
ali domovi imaju raznovrsne
i vrlo razvijene slobodne aktivnosti, tj. malo su drukčije
organizirani.
Kako je biti ravnatelj, a
kako profesor?
Rukovoditeljski posao u
prosvjeti je lakši od rada u
razredu. Ali neposredan rad
u nastavi je mnogo ljepši i
kreativniji jer se vide konkretni
rezultati, upoznaju se djeca, ne
predstavljaju samo gužvu na
hodniku ili masu koja prolazi.
Što se Vas najviše dojmi?
Najviše me se dojmi transformacija djece u momke
i djevojke: kad dođu prvašići
u srednju školu – sitni, prepadnuti, ni djeca ni momci
ni cure, nego nešto između,
ne poznaju se međusobno...
I dok prođu četiri godine, te
plašljive djevojčice postanu
krasne djevojke, a mladići se
protegnu, izduže, uozbilje se.
Najednom, vidimo maturante
– pa to su gotovi ljudi spremni
za život. Činjenica da se takvo
čudo događa ispred nas profesora – to je nešto najljepše.
Na jedan način, vi profesori ste ih odgojili, zar ne?
Malim dijelom - da, ali ne
treba preuveličavati. Odgajaju
ih profesori, obitelj, mediji, ali
u smislu obrazovanja i dijelom
odgoja, uloga profesora teško
se može nadomjestiti.
Ima li velike razlike u
prosvjeti danas i ranije?
Dugo sam u prosvjeti i
znam je vrlo dobro, još malo
pa ću otići u mirovinu. Nekada,
kada sam ja bio učenik i mladi
profesor, učilo se mnogo više.
To je neusporedivo, ne mogu
naći dobru paralelu. U to vrijeme škola nije bila obvezna za
svakoga, tj. za cijelu generaciju.
KAIROS
RAZGOVOR
Išli su samo oni koji su imali
sreće, oni probrani, oni koji su
imali jake motive i velike želje.
Za moju generaciju – sirotinju iz
Imotske krajine – motiv je bio:
moram završiti fakultet ili ću biti
jadnik i bijednik cijeloga života.
Da su mene ili moje prijatelje
upisali na bilo koji fakultet, mi
bismo ga završili; svi koji su
otišli na razne studije, završili
su ih samo da se završi i pobjegne od bijede i siromaštva.
Danas mladost živi ugodno i
bezbrižno – roditelji se za sve
brinu i upravo zbog ljepših uvjeta življenja, motivi i želje se
polako razvodnjavaju.
Što učenici vole u hrvatskome jeziku?
Književnost vole više od
gramatike, ali i književnost kako
tko. Najbolji je pokazatelj lektira: većina čita zato što mora,
a manji broj lektiru s vremenom
zavole. Najbolji su učenici koji
čitaju iz zadovoljstva bogateći
sebe novim spoznajama i ljepotom pisane riječi.
Kako mediji utječu na
kulturu čitanja?
Učenici gube previše vre-
mena buljeći u male ekrane ili
internetske stranice, a dobivaju
malo ili ništa kvalitetnog. Na
televiziji se povećava broj programa, ali i broj loših emisija.
Gledajući bez uključivanja
moždanih stanica, posebno
u dobi kad najbolje usvajaju
nova znanja, učenici ne samo
što gube vrijeme već dolazi
do zaglupljivanja, a u smislu
morala demonstrira se način
života koji nije niti naš hrvatski
niti kršćanski. Sve to polako
utječe na eroziju sustava vrijednosti mladih. Televizor je
izvrstan izum, ali programe
bi trebalo selektivno gledati,
tj. napraviti sebi plan – što ću
gledati, a ne buljiti u bilo što
samo da prođe vrijeme koje bi
trebalo posvetiti učenju ili bilo
kakvom korisnom radu.
Ljubitelj ste kazališta
pa Vas se često može vidjeti u HNK u Splitu. Što
biste preporučili učenicima
i budućim naraštajima više
vezanim uz hladne medije?
Gledati kazališne predstave je dobro iskorišteno
vrijeme, jer s predstave čovjek
izlazi zadovoljan i duhovno
ispunjen. Teatar objašnjava
život s posebno specifičnog
gledišta. Učenike vodim u
kazalište da nešto nauče i da
ga zavole.
Što je sa školskim natjecanjima i kakvi su rezultati?
Godinama vodim literarnu
grupu i literati naše škole osvojili su mnoga prva mjesta
na županijskim i državnim
natjecanjima. Otkad ih ja
vodim, bili su četiri puta među
deset najboljih na natjecanju
Europa u školi. Čak smo imali
prvo, drugo i šesto mjesto.
Na Lidranu smo dva puta bili
u finalu na završnoj smotri.
Prošle školske godine naši
su učenici bili među najboljim
pripovjedačima, samo što
konkurencija nije bila bogzna
kakva.
Kako provodite slobodno vrijeme?
Volim more, volim ribolov
i noćnu tišinu, ali volim biti
okružen glasnim i razdraganim
unucima koji dolaze praznicima. Dakle, slobodno vrijeme
poklanjam najdražima: obitelji
i moru.
Koji biste Vi citat odabrali iz književnih ili filozofskih djela kao svoj životni
moto i poruku čitateljima
Kairosa?
«Ljubite se kao što sam ja
ljubio vas.» (Novi Zavjet, riječi
Isusa Krista)
«Treba obrađivati svoj
vrt.» (Voltaire).
Razgovarala: Renata Iveljić IV.b
KAIROS
5
PUTOVANJA
POSJET IZRAELU
P
rošlogodišnje
uskrsne blagdane
nisam provela s
ukućanima kao prethodnih
godina. Otputovala sam
sedam dana na hodočašće
u Izrael vidjeti gdje je Isus
proveo svoje 33 godine.
od
Splita
Državica,
udaljena oko 1500 km,
oduševila nas je i pomalo
naporan put pretvorila u
odmor. Sva su nam osjetila
uživala.
U Izraelu se isprepleću
mnoge prirodne suprotnosti
pa Isusovu domovinu s
pravom možemo nazvati
rajem na zemlji. Naime,
reljef je raznolik: ravnice,
planine, brežuljci i pustinje
taj kraj čine fascinantnim.
Izrael ima očaravajući i
raznovrstan biljni svijet:
banane, palme, datulje,
masline i mnogo
drugih
biljaka kojima ne znam ni
ime.
Sveta zemlja je podijeljena na 3 dijela: Galileju, Judeju i Samariju. Još
ljepšom je čine Galilejsko
i Mrtvo more. Mrtvo more
se nalazi u depresiji, - 427
m ispod uobičajene razine,
a ima 30‰ soli. Moji prijatelji i ja imali smo priliku okupati se u njemu.
Joj, koji doživljaj! Zbog visokog saliniteta, u moru
smo lebdjeli, ono nas je
samo držalo na površini, a
mi smo uživali čitajući novine i mažući se ljekovitim
blatom.
Isus je propovijedao
po cijeloj Galileji, u divnoj
prirodi uz Galilejsko more.
6
Tabor - Brdo Preobraženja
Sveti Petar, prvi papa, rodio
se u Kafarnaumu, gdje
je bilo središte Isusovog
naučavanja i gdje se nalaze
ostaci sinagoge u koju je
Isus dolazio. Po ruševinama,
obiteljske kuće bile su
iznimno male i međusobno
povezane. Petrova kuća bila
je u obliku osmerokuta i
danas nad njom stoji crkva
Sv. Petra.
Osam
blaženstava
Isus je objavio na Gori
Blaženstava, na kojoj
se nalazi mala bizantska
crkva otkrivena 1935. godine. 28 km južno od Gore
Blaženstava nalazi se Brdo
Preobraženja ili Tabor gdje
se Isus preobrazio pred
trojicom svojih učenika.
Stotinjak kilometara južno
od Tabora, u blizini Mrtvog
mora, smješten je Jerihon,
najstariji grad na svijetu.
Nastao je prije 10.000 godina i nalazi se u depresiji,
tj. - 396 m ispod morske
razine.
Mnogo je još prekrasnih
mjesta u Svetoj zemlji, ali
još uvijek najveličanstveniji
među njima je Jeruzalem
- Grad mira. Jeruzalem je
bio najvažniji grad biblijskih vremena. On je danas
svet za Židove, kršćane i
muslimane. Smješten u
brdovitoj Judinoj zemlji,
postao je glavnim gradom
Izraelaca. U njemu se Isus
molio, krvavim znojem znojio, posljednji put večerao
s učenicima, bio izdan,
uhićen, bičevan, razapet i
konačno uskrsnuo... Osim
Isusa, u Gradu mira usnula
je i Marija te dušom i tijelom uznesena na nebo.
U Jeruzalemu, kao i u
svim drugim gradovima Izraela, po vjerskoj strukturi
prevladavaju Židovi, iako
ima i kršćana i muslimana.
Ljudi su veoma siromašni i
na razne načine pokušavaju
zaraditi: prodaju suvenire,
prose, a neki i džepare.
U tom gradu dogodilo se
KAIROS
PUTOVANJA
nekoliko otmica: otimane su
većinom mlade žene iz drugih država. Velika je razlika
između njihovih i "europskih" žena. Dok su europske za njih malo slobodnije,
potječu iz drugih kultura,
njihove se odijevaju se za
mirne
nas neuobičajeno,
su, tihe, povučene i zamotane od glave do pete.
Tu razliku mogu prikazati anegdotom s kupanja
na Mrtvom moru. Cijela
grupa je pošla na kupanje.
Njihovi muškarci, kao i
naši, bili su u hlačicama za
kupanje. Ali žene su sjedile u umjetnom hladu (pod
suncobranom), zamotane,
crvene u licu, znoj im je
nagrizao oči... a mi, potpuna suprotnost! U kupaćim
kostimima s ručnicima u
rukama, Židovkama smo
bile vrijedne prezira toliko
da su mirno promatrale
sve što radimo i kako se
ponašamo. Cijela skupina
hrvatskih djevojaka zastala
je od neugodnosti.
Djeca u Izraelu, a pogotovo u Jeruzalemu, prose
i kradu brzinom munje.
Nemoguće! Uberu maslinovu grančicu, stave ti ju
u ruku i za nju traže jedan
dolar. Trgovine su potpuna
suprotnost. Turisti pljačkaju
prodavače na svakom uglu.
Cjenkanjem iznimno visoku
cijenu spuste na sitniš.
Pogled na Galilejsko more i grad Tiberijat
Velika Bazilika sv.
Groba izgrađena je na
mjestu gdje je Isus bio
razapet i položen u grob.
Grob je danas uređen kao
kapelica u kojoj su danju i
noću upaljene 42 svijeće.
Do bazilike nas vodi Via
dolorosa, tj. Ulica patnje
kroz koju je Isus pred silnim mnoštvom nosio drveni
križ.
Zid plača, Zapadni zid
je poznata "građevina" u
Jeruzalemu - bolje rečeno,
U
ostatak
građevine.
središtu Jeruzalema nalazio
se sveti židovski hram od
kojeg je ostao samo zapadni zid. Hram je dao sagraditi kralj Herod Veliki 20.
godine, a Židovi se u njemu
mole od 70. godine. Mnogi
posjetitelji nežidovskog podrijetla se smiju kada ih
ugledaju kako se ljuljaju.
Zapravo, oni se ljuljanjem
koncentriraju na molitvu.
Tijekom molitve muškarci i
žene su odvojeni.
Pater Noster /lat. Oče
naš/ je mjesto na kojemu
je Isus narod naučio moliti
molitvu kojom će se obraćati
Svevišnjemu. Sada tu stoji
nedovršena bazilika čije su
zidine obložene keramičkim
pločicama na kojima je
napisan Oče naš na više
od 60 jezika, uključujući
i Brailleovo pismo. Pater
Noster na hrvatskom jeziku
smješten je unutar crkve uz
kip Blažene Djevice Marije.
Na kraju, iako ovo nije
uistinu sve, želim vam reći,
ako ikada budete imali želju
putovati, neka vam prvo
odredište bude Izrael. Savjet više: ne putujte sami,
neka uskrsli Gospodin bude
s vama.
SHALOM!
MALI ARAPSKI RJEČNIK:
Ana bahebac /ana bahebak/ --Volim te!
Maa salama /ma: salama/ ---Do viđenja!
Jalla!
/jala/ --------------Idemo!
Shalom
/ šalom/ ------------Zdravo!
Shokran /šokran/ --------------Hvala!
Pogled na Jeruzalem
KAIROS
Josipa Grozdanić III.a
7
AKTUALNO
GLOBALIZACIJA
T
eško je zamisliti svijet u kojemu svi ljudi
nose Tommy Hilfiger
odjeću, Nike tenisice, šeću se
pijuckaući Coca-Colu i ručaju
McDonaldsov Big Mack? Zapravo, većina ljudi to niti ne
može! Možda niti ne želi jer se
radi o nezdravoj hrani i piću,
a nekome se ne sviđaju navedene marke odjeće! No, ono što
se može napraviti je izmijeniti
tu poprilično depresivnu sliku
koju pružaju imena marki
odjeće, obuće, hrane koju
smo upravo spomenuli.
Pri tome se ne misli kako
bismo se trebali umjesto
za Tommy Hilfiger, odlučiti
za Gap ili već neku drugu
super cool marku koja osvaja
tržište ležernim imidžem.
Primijenimo li navedene
standarde u takvom uniformiziranom svijetu, cjelokupno
čovječanstvo ostalo bi bez izbora i individualnosti: slušali
bismo zvukove iste sintetičke
glazbe, čitali iste knjige i slavili
neoliberalnu filozofiju ekonomije
slobodnog tržišta. Zacijelo ste
već prepoznali simptome, a jednom kada to učinite mnogo je
lakše izvršiti dijagnozu, ona se
zove globalizacija.
Globalizacija označava
ekonomski, politički i kulturni
proces koji je omogućen brzim
razvojem zahvaljujući transportu i komunikaciji, a često je
vođen željom velikih korporacija
za osvajanjem novih tržišta.
Ekonomska globalizacija
označava stvaranje i utvrđivanje
pravila jedinstvenoga svjetskog
tržišta u koje velike multinacionalne korporacije ulažu
sav kapital nastojeći odbaciti
8
konkurenciju.
Politička globalizacija je
tijesno povezana uz ekonomsku. Postojanje jedinstvenog
svjetskog tržišta smanjuje
mogućnost nacionalnih država
za poticanjem razvoja vlastite
ekonomije, i to postavljanjem
pravila koja daju prednost stranim velikim tvrtkama. Mjesto
donošenja odluka se prenosi iz
državnih na međunarodne institucije što osporava razvoj svake
male ili nedovoljno razvijene
države. Uostalom, vidimo što se
događa čak bogatim zemljama
i velikim poduzećima – pojedu
ih veći od njih, a o državama u
tranziciji ne treba ni govoriti.
Kulturna globalizacija je
susret različitih svjetskih kultura
i običaja. Protok robe, kapitala
i ljudi preko državnih granica
nosi sa sobom i protok navika,
običaja i kultura.
Naravno, globalizacija ima
i mnogo pristalica, ali i mnogo
protivnika, tako da rasprava
između predstavnika suprotnih
mišljenja postaje iznimno vruća.
S jedne strane imamo standardne nositelje globalizacije,
sveti trijumfirat međunarodnog
monetarnog fonda (IMF), Svjetske banke (World Bank) i svjetske trgovinske organizacije
(WTO). Ljudi koji sjede u
najvišim odborima navedenih
institucija s pravom se smatraju svećenicima ‘nove religije’
– ekonomije slobodnog tržišta.
Oni donose ključne odluke o
tempu i metodama razvoja
koje će koristiti i primijeniti
pojedina zemlja ili društvo;
oni odlučuju tko, gdje i kada
bez suvišnog objašnjenja
zašto ili kako.
Glede
navedenih
problema. pojavljuju se tu
i tamo zabrinuti pojedinci,
intelektualci, grupe građana
kao što su MAMA u Hrvatskoj, Makedonski socijalni forum
i drugi koji rade na alternativnim
rješenjima globalizacije. No,
iako daju nadu, ti su primjeri još
uvijek prerijetki i nepovezani.
Možemo se samo nadati da će
se povezati i organizirati prije
nego što bude prekasno.
Globalizacija,
gledajući
samo profit, stvara duboki jaz
između bogatih i siromašnih tako
što se velike i moćne privatne
tvrtke spajaju i šire, dok se
mala poduzeća gube i nestaju.
Uništavanje okoliša postojalo
je, kao i nepravedna raspodjela
dobara, i prije globalizacije, ali je
globalizacija zaoštrila ove probleme pa danas postoji globalno
zagađenje zraka, uništavanje
prirodnih ljepota (npr. brane na
Neretvi)...
Ivan Uljević III.f
KAIROS
AKTUALNO
ANOREKSIJA I BULIMIJA
KAIROS
Ra
pić
I.b
biološki i medicinski faktori.
Simptomi bulimije mogu biti vrlo
suptilni budući da ih žene s ovim
poremećajem prikrivaju - iako su
mršave, one nisu uvijek anoreksične.
Općenito su ljudi s bulimijom zaokupljeni hranom i mogu zloupotrebljavati laksative, dijetne
pilule, emetike (lijekove koji
potiču povraćanje) ili diuretike (lijekove koji odstranjuju tekućinu iz tijela).
Povraćanje može ponekad
uzrokovati
puknuće
krvnih žila u očima i oticanje žlijezda slinovnica
koje tada izgledaju kao
vrećice ispod uglova usta.
Zbog prekomjerne kiseline dolazi do karijesa i
erozije zubne cakline te
obolijeva zubno meso, a na
koži se može pojaviti osip i
prištići. Ponovljeno izazvano
povraćanje, pri čemu osoba gura
ruku u grlo, također može dovesti
do malih ogrebotina i žuljeva na
vrhovima zglobova prstiju.
na
oremećaji
u
uzimanju
hrane su opasni poremećaji
ponašanja koji su rezultat mnogobrojnih čimbenika, a mogu uključivati
emocionalne poremećaje i poremećaje
ličnosti, pritisak u obitelji ili
biološku predispoziciju i kulturu u kojoj postoji obilje
hrane i opsjednutost mišlju
o mršavosti. Ti poremećaji
nazivaju se anoreksija i bulimija.
Anoreksija je poremećaj koji oboljelog
dovodi u stanje izgladnjivanja i mršavljenja,
gubitka do čak 60% normalne tjelesne težine. Polovica tih pacijenata koji
su poznati kao oboljeli od
anoreksije, smanjuju težinu
strogim dijetama.
Bulimija je češća od anoreksije, a karakteriziraju je
ciklusi pretjeranog uzimanja
hrane. Obično započinje u
ranoj adolescenciji, najčešće kod
mladih žena koje isprobavajući
restriktivne dijete nailaze na
neuspjeh te reagiraju pretjeranim uzimanjem hrane. Nakon preobilnih i
nekontroliranih obroka, hranu izbacuju ili povraćanjem ili pomoću laksativa, tj. dijetalnih pilula ili lijekova za
smanjenje tekućine u tijelu. Ljudi s bulumijom, koji ne obole od anoreksije,
normalne su ili malo povišene tjelesne
mase koja može fluktuirati više od
20 kg zbog ciklusa prežderavanja i
izbacivanja hrane.
U proteklih je nekoliko godina bulimija uznapredovala većom
brzinom od anoreksije. Mladi ljudi
povremeno provociraju povraćanje
nakon uzimanja prevelikih količina
hrane, međutim, ne mogu se smatrati
bulimičarima zato što u većine to
ponašanje nestaje. Uzroci koji dovode
do poremećaja u prehrani su emocionalni poremećaji, obiteljski utjecaj
i genetički faktori, problemi povezani
s rođenjem, kulturološki utjecaji te
Iva
P
Simptomi
Primarni simptom anoreksije je
veliki gubitak težine zbog prestroge
i kontinuirane dijete koja se može sastojati od redukcijske dijete ili ciklusa
prekomjernog uzimanja hrane i namjernog pražnjenja. Simptomi mogu
biti prikriveni u mladih žena koje
imaju dijabetes i poremećaj uzimanja
hrane. Takvi su ljudi normalne težine
ili čak prekomjerne tjelesne mase,
a ipak su anoreksični. Menstruacija
može biti neredovita ili izostati. Koža
može biti suha i prekrivena tankim
dlačicama, a vlasi kose su najčešće
tanke. Stopala i ruke su hladne, a
ponekad i otečene. Želudac je često
uznemiren i napuhan. Misli mogu biti
konfuzne ili usporene, a bolesnik ima
slabu memoriju i ne može donositi
valjane prosudbe.
Jedan od najneobičnijih simptoma kod oba poremećaja u uzimanju
hrane je iskrivljena predodžba o vla-
stitom tijelu. Iako se takva predodžba
obično veže uz tešku anoreksiju, ona
je češća kod bulimije. Ispitivanja su
pokazala kako bulimičari češće precjenjuju vlastitu težinu i postoji veliki disparitet /nepodudarnost/ između
slike o sebi kako bi željeli izgledati
i kako misle da izgledaju, nego kod
oboljelih od anoreksije ili ljudi bez
poremećaja u uzimanju hrane. Kad
vide slike hrane, ljudi s bulumijom
obično opisuju svoje tijelo većim nego
što u stvari jest.
Liječenje
Prva veća teškoća u liječenju
poremećaja uzimanja hrane je često
otpor anoreksičnog pacijenta koji vjeruje kako je mršavost normalna pa čak
i privlačna. Bulimični, pak, pacijent
smatra kako je namjerno izbacivanje
hrane jedini način da se spriječi pretilost. Anoreksiju mogu poticati čak i
prijatelji koji su zavidni bolesni-ku na
mršavosti ili sportski treneri i učitelji
plesa koji potiču mršavost. Vrlo je
važno informirati pacijenta i njegove
bliske prijetelje i rođake o ozbiljnim
posljedicima ovakvoga stanja i o
važnosti liječenja. Pacijenti mogu odustati od programa ako imaju nerealna
očekivanja, a ta su da će biti izliječeni
samo radom s terapeutom. Prije nego
što započnu s programom, treba im
objasniti koliko je to bolan proces i
zahtijeva puni angažman pacijenta i
njegove obitelji. Kako bi se svladali
ovi teški poremećaji, potrebno je
iskušati nekoliko terapeutskih metoda.
Povrat bolesti je uobičajen i zbog
njega ne treba očajavati.
Bulimija se najbolje liječi kombinacijom antidepresiva i psihoterapije.
Ishod liječenja kod bulimije je obično
povoljniji nego kod anoreksije. Nakon
oporavka, žene s anoreksijom često
zadržavaju iskrivljenu sliku o vlastitom tijelu. Međutim, dugoročna ispitivanja pokazuju oporavak kod većine
ljudi koji se liječe od anoreksije.
Ana Stipanović II.b
9
MLADI LITERATI
OSTATAK SVIJETA I JA
P
utujem prema
ostatku svijeta
noseći cijeli svijet u sebi. Predajem se u
ruke onoga koji o svemu
odlučuje i svima sudi. Skriva� se od sebe veći je
grijeh nego skriva� se od
drugih. «Samo mišljenje
koje živimo ima neku vrijednost», napisao je jednom Hesse. Shva�la sam
tu is�nu i sada znam što
mi je čini�. Moram živje�
mišljenje koje imam u svom
umu, a ono me čini jedinstvenom.
Najveći korak u mom životu je bio
upoznavanje sebe. Shva�la sam koliko se slabo poznajem i prihva�la
tu činjenicu kao nešto rješivo. Nakon
što sam i druge i sebe iznenadila
nekim svojim postupcima, upoznala
sam veliki dio svoje osobnos�. Sada
mogu sa sigurnošću reći da se napokom poznajem i shva�la sam
svoje prioritete kojih ću se drža�.
Spremna sam započe� put prema
drugima. Hoću li na svom putu prema
nepoznatome naići na ono nezamislivo? I hoću li zna� izići bez gubitaka? Očekujem trnovit put kojim
ću kroči� sa strahopoštovanjem.
Želim sazna� postoji li most preko
vječnos� o kojem piše Bach.
statak svijeta ima čudnu
zadaću – zgazi� moje
snove, promijeni� moju osobnost.
Šutke podnosim tuđe riječi osjećajući
se izgubljeno i ostavljeno. Želim osje�� sreću toliko veliku da molim svijet za tugu. A sreća mi svakodnevno
klizi kroz dlan. I, gle, imam sreću!
Imam ljubav i bezbroj poljubaca.
Pitam se: «Postoji li ovo uis�nu?»
Ali imam dušu koja se boji dopus��
srcu bliskost. Is�na, ljubav donosi
sreću, ali i razočaranja i mučninu.
Kako onda dopus�� jednoj duši da
me upozna i otkrije moje strahove?
«Postoje oni za koje vrijedi trud»,
O
10
Ana Boban I.a
reče mi jednom op�mizam. Otkrivam sebe samu, novi dio sebe koji
ta duša budi. Odjednom tu sreću
trenutno gazi ta ista duša. Teško je
povjerova� da je vrijedno trudi� se
zbog sreće jer je kratka a tuga traje
cijelu vječnost. Tada se nadam u ponoru straha, a ostaje samo sjećanje
na ljubav. Mislim da ipak shvaćam.
Ono što mi treba je vjera u is�nsku
ljubav koju nedavno izgubih. Treba
mi i snažna vjera u tugu jer: «Ljubav
je tako kratka, a zaborav tako dug»
(Neruda).
itam se zašto ljudi govore
da vrijeme liječi sve rane
kad je često obrnuto. Vrijeme me
guši, podsjeća na sve što sam ranije
imala, na sve moje pogreške i ono
što sam izgubila. Stoga, s razlogom
se plašim promjena nakon kojih se
gubim u okrutnos� vremena. Kad
se osjećam izgubljeno, nema ništa
ljepše nego proći ulicama i vidje�
da je red stvari jednak kao prije i
bi� sretan što se moja okolina nije
promijenila. Ne želim misli� na sutra
jer ne znam što me očekuje. Moj
divlji duh mi ne dopušta mirovanje,
zbog toga je lijepo zna� da postoji
neka sigurnost koju nitko ne može
sruši�. A vrijeme me pri�šće svojim
hladnim dahom koji u meni budi
bolne uspomene koje bi trebale bi�
prošlost. Što vrijeme više odmiče
sve češće se prisjećam onog kojeg
P
bi trebalo zaboravi�. Zašto
mi vrijeme ne pomaže,
već čini sve mnogo gorim?
Vrijeme me s�šće i kako
onda bi� sretna? Jedino
ako iskoris�m svaku priliku, svaki lijepi dan. Ne
smijem više propušta� toliko toga dok život prolazi
pored mene. Sada žalim za
propuštenim osmijesima i
zagrljajima. Predajem se
takvom načinu života jer
kako bi� sretna ako se ne
odvažim. Malo hrabros� je
sve što trebam. I prijateljski, topao
dah vremena koji će me podsje��
na lijepe trenutke. Stoga, poručujem
vremenu neka bude sa mnom i neka
mi pomogne.
Lucija Smoljić, II.a
(mentor: prof. Martin Vuković)
Želim svojih deset minuta
Želim svojih deset minuta.
Ne želim biti još jedna
bezimena osoba
koju nitko neće pamtiti.
Ne želim vjerovati
da ne mogu promijeniti svijet
(ako ne cijeli, onda svoj svijet).
Ne želim prihvatiti
da na ovom svijetu
prevladavaju nevolje, tuga i jad.
Cijelim svojim bićem
osjećam sunce na licu i miris trave.
Vjerujem u bolje sutra,
vjerujem u ljubav.
I još uvijek vjerujem u dobrotu.
Doživjela sam mnogo razočaranja,
ali ja sam dijete
koje vjeruje u bajke i sretan kraj.
Jelena Katić, IV.a
(mentor: prof. Martin Vuković)
KAIROS
MLADI LITERATI
K
"BIO JE TIH I MIRAN"
Š
M
KAIROS
ruši, kako zaštiti vlastitu djecu? Društvo
će s nama suosjećati tek kada dođe
do tragedije. Pomalo licemjerno, zar
ne? I što da onda razuman čovjek
učini kada sve što dobiva
su mutni signali, ni
naprijed ni natrag,
zapravo nigdje.
lada opći
«stop» koji
traje već duže vrijeme.
Kako bi se roditelji, pa
i sama njihova djeca koja
su glavni plijen grablježivaca
trebali ponašati? Današnja
mladež je nakon učenja željna
druženja i zabave. Kako se
razveseliti, a ne
biti u opasnosti?
Ovakvi slučajevi
izazivaju strah
i nitko ne zna što
bi trebalo učiniti. Trebamo li se svi zatvoriti i
zabarikadirati vrata i prozore sada kada ni vlastitim
susjedima, istim onim ljudima
s kojima smo se do sada smijali i dijelili trenutke života, ne
možemo vjerovati? Trebamo li
djeci oduzeti i ono malo slobode
koja im je pružena? Bez obzira koliko
roditelji imali povjerenja u svoju djecu,
ne mogu imati povjerenja u osobe koje
ih okružuju. Maska koju gradimo oko
nas je prekrasna, ali što ona skriva?
Smrt je postala uobičajna pojava na koju
smo jednostavno otupili, postali imuni na
nove slučajeve.
novinama čitam: «Bio je tih i
miran. Od njega se zadnjeg
očekivalo da napravi tako nešto?» «Tih
i miran» - to susjedi iznanci često kažu
za ubojice i pljačkaše. Ježim se već na te
tihe i mirne. Znači li to da su tihi najgori,
a neodgojeni i bučni divljaci koje škole
kažnjavaju i izbacuju najbolji? Znači li
to da bi svi trebali biti divljaci pa bi onda
naše apsurdno društvo postalo bolje?
V
Josipa Bikić I.b
ako zamisliti život «u ritmu
muzike za ples» kad se
na radiju vrte vijesti poput:
«Jutros u četiri i trideset na državnoj cesti
poginulo je šest osoba... Opljačkana
je poslovnica Fine... Branitelj počinio
samoubojstvo...» U glavi više ne čujete
ništa drugo do onih ključnih riječi poput:
ubojstvo, provala, napad, silovanje... Kao
kad gledate daljinu pa se usredotočujete
na jednu točku, a sve ostalo postaje
magla. Kako zamisliti život drugačiji od
ovog, kada nas mediji svakodnevno
bombardiraju lošim vijestima koje javnost pasivno prima dok nas neka brutalna vijest ne šokira. Onda guramo nos
gdje nam nije mjesto - u živote drugih jer
je sve važnije i aktualnije od problema
koji se nakupljaju pred našim vratima.
to je to što ljude zapravo čini
ljudima? Je li to način na koji
govorimo, izgledamo ili se ponašamo?
Je li to osmijeh za dobro jutro? Što je to
čime se toliko dičimo i što nas čini superiornom vrstom? Je li to znanje kojim
vladamo svijetom ili je to nešto u nama
o čemu ne znamo mnogo, a zove se humanost? Ako je to dio nas, gdje je taj dio
bio u Luki Pezelju, sinjskom ubojici koji
je brutalno prekinuo mladi život Kristine
Šušnjare jer je slučajno ušla u njegov
automobil? Nažalost, nije jedina žrtva,
sjetimo se samo Anđele Bešlić čiji je
krvnik Ivan Bulj mučki šutio do zadnjeg
trenutka nadajući se kako će sve pasti
u zaborav, a njegov gnusni čin proći
nekažnjeno. Gdje je bilo suosjećanje
prema bližnjemu kada se sve svelo na
animalne porive?
ora li svako carstvo nakon
što doživi vrhunac propasti,
pa tako i ovo naše? Ovu civilizaciju
smo stvorili, a često je nismo dostojni
jer u našim postupcima nema ničega
civiliziranog jer nagoni upravljaju našim
bićem. Neki ljudi su ostali kao primati,
životinje u prašumi gdje se i majmuni
od kojih smo navodno potekli bolje
ophode jedni s drugima. Što očekivati,
kako živjeti i preživjeti u svijetu koji se
U
Žrtve «tihih i mirnih» ne završavaju
nužno u zatvorenom lijesu dva
metra pod zemljom, već
često u bolnici gdje
je slomljena ruka od
«slučajnog pada», a
šljiva pod okom i
potres mozga
posljedica
toga «što se
tek probudila i bilo je
mračno, pa nije vidjela zid».
Kako onda izbjeći opasnost i pronaći put u
mirnu budućnost
u ovoj prašumi
nelogičnosti i ljudskih
poriva kada pas koji puno laje i
reži ne grize, a umiljati ubija?
až, dio svakodnevice i
komunikacije, kad iziđe
na vidjelo ruši uspostavljeno povjerenje.
Ovdje se nameće pitanje možemo li vjerovati ljudima koji nas okružuju? Ako ne,
ne dovodi li nas to do paranoje i općeg
nepovjerenja zbog kojeg su nove generacije hladnije i bezosjećajnije, pa je
ubojstvo kao ljenčarenje besciljno, nepotrebno i uobičajeno, a obitelji koje
zadesi takva nesreća zauvijek uništava.
Iako ne želimo priznati, svi smo povezani
i ovisimo jedni o drugima. Nastavimo li
se prepuštati sudbini sveopći strah koji
vlada i dok radimo najosnovniju radnju,
na primjer prelazimo cestu, nadvladat će
sve i doći ćemo do točke bez povratka.
Uništavajući jedni druge, uništit ćemo
nešto što je nekad bilo najljepše: život.
Praksa dokazuje da će tihi i mirni uvijek
ostati osobe za koje vrijede dvostruka
pravila.
L
Tea Parčina-Rešić, IV.a
(mentor: prof. Martin Vuković)
11
STRANI JEZICI
La planete au trésor
Toi qui crois que la terre est ronde
Tu ne te doutes pas une seconde
Que ton historie pourrait changer
Si tu ne veux plus rester dans l’ ombre
Avant qu’ un beau jour ne fonde
tou tes espoirs
Que tu te sens un peu partout étranger
Viens il existe un nouveau monde
Où la lune est toujours blonde
Et les étoiles restent allumer
Ne crois pas tout ce qu’ on raconte
Ce qu’ on peut lire dans les contes
Si tu veux voir la liberté
Prends entre tes mains ton destin
Mes les voiles des ce matin
Pour la planetes où tu veux vivre
Prends le large rien ne te retiens
C’ est ta vie elle t’ appartient
Si tu veux être un homme libre
Viens tu verras la route est longue
Parfois le ciel devient sombre
Et les nuages sont encore loins
Même si de fatigue te tombes
Aie le courage de continuer ton chemin
Dis toi que rien n’ est écrit
L’ avenir se construit
Il n’y a que toi pour savoir
Qu’ elle sont vraiment te envies
Il n’y a que toi pour savoir
Qu’ elle sens donner à ta nie
Prends entre tes mains ton destin
Mes les voiles dès ce matin
Pour la planete où tu veux vivre
Prends le large rien ne te retiens
C’ est ta vie elle t’ appartient
Si tu veux être un homme libre
Rien qu’ en homme enfin libre
Enfin libre, enfin libre.
Francesca Stojan I.a
12
Josipa Bikić I.b
Tu
Tu, solo, tu
Che mi fai felice,
Insime alla mia
tristezza
Per te.
Nuovo qiorno,
Nuova sera,
E tu,
Dove sei?
Cosa io farro?
Non lo so,
Ma tu, solo, tu...
Antonela Hasanagić IV.a
Josipa Bikić I.b
KAIROS
STRANI JEZICI
Trogir – eine Museumstadt
Trogir ist eine Hafenstadt in Kroatien und liegt in Mitteldalmatien etwa 25 Kilometer westlich von Split. Die gesamte
Altstadt von Trogir zählt seit 1997 zum Weltkulturerbe der
UNESCO.
Geschichte - Trogir war schon im 3. Jahrhundert v.
Chr. als griechische Siedlung Tragurion bekannt. Durch den
schnellen Aufstieg des nahe gelegenen Salona verliert Trogir
seine einstige Bedeutung. In der Zeit des Zuzugs kroatischer
Stämme lassen sich Flüchtlinge aus dem zerstörten Salona in
der Stadt nieder. Ab dem 9. Jahrhundert ist die Bevölkerung
den kroatischen Herrschern tributpflichtig. Die Stadt wird im
11. Jahrhundert Bischofssitz (BISTUM 1828 aufgehoben), im
Jahr 1107 erkennt der ungarische König Koloman der Stadt
die Autonomierechte zu. Im Jahr 1123 wird Trogir von den
Sarazenen eingenommen und fast bis auf die Grundmauern
zerstört. Die Stadt erholt sich schnell und erlebt im 12. und 13.
Jahrhundert einen starken wirtschafttlichen Aufschwung. Im
Jahr 1242 sucht Köng Béla IV. hier vor den Tataren Zuflucht.
Im 13. und 14. Jahrhundert wählt das zum Fürstentum von
Bribir gehörende Trogir seine Fürsten am häufigsten aus den
Reihen der Familie Šubić; unter ihnen ragt Mladen III. (1348)
hervor. Im Jahr 1420 beginnt die lange Zeit der venezianischen
Herrschaft. Nach dem Fall Venedigs im Jahr 1797 ist Trogir
bis 1918 österreichisch (mit Ausnahme der französischen
Besitzung von 1806-1814) und fällt danach an das Königreich
der Serben, Kroaten und Slowenen. Später wird es Teil der
Sozialistischen Föderativen Republik Jugoslawien. Seit 1990
gehört Trogir zum unabhängigen Staat Kroatien.
Ivana Gagić I.a
Spring is in the air
Welterbe und Sehenswürdigkeiten
Die gesamte Altstadt von Trogir zählt seit 1997 zum
Weltkulturerbe der UNESCO. Der Ort gilt als herausragendes
Beispiel für städtebauliche Kontinuität.
Die romanische Stadt Trogir stellt nicht nur an der Adria
den am bestan erhaltenen romanisch-gotischen Komlex dar,
sondern in ganz Osteuropa. In dem mitelalterlichen, von Stadtmauern umgebenen historischen Stadtkern befinden sich
ein erhaltnes Schloss, ein Turm, etwa zehn Kirchen und eine
Reihe von Wohnhäusern und Palästen aus den Perioden der
Romantik, Gotik, Renaissance und des Barocks.
Zu den Hauptsehenswürdigkeiten zählen: St. Laurentius
Kahtedrale aus dem 13. Jahrhundert. Das westliche Hauptportal ist ein Meisterwerk von Radovan und das wichtigste
Werk im romanisch-gotischen Stil in Kroatien / Stadttor und
Stadtmauer / Festung Kamerlengo aus dem 15. Jahrhundert
/ Fürstenpalast aus dem 13. Jahrhundert / Gross- und Kleinpalast Cipiko aus dem 15. Jahrhundert / Stadtloggia aus dem
15. Jahrhundert / Fussballplatz an der Festung Kamerlengo
und direkt am Meer...
When somebody says the word ‘spring’ we usually think
of nature and love. For
me, spring is the best time of
the year. I love spring.
Finaly holidays are here,
knocking on our
door. Everybody is in
love.
Every single
thing around
us is growing
and
blossoming. I just
love
to
hear the
birds singing around
us. Everybody has Josipa Bikić I.b someone to be with. I
like to spend time
with my friends. We
don’t have to do
anything special, just
hang out in the sun. I don’t like winter because it is so cold, and
I’m always waiting for spring to come. Everybody is in love,
and so am I. I close my eyes and I see you in front of me. I like
your smell, your touch, your hair. I like everything about you.
Every single day I think about you. I think if two people love
each other they can do everything. I don’t think I could ever
live without you.
You are the first thing I think of in the morning and the last
one when I go to bed. I can’t live without you.
Pripremila: Magdalena Bašura I.b
Petra Bekavac I.a
KAIROS
13
KABINET ZA NOVE TEHNOLOGIJE
K
abinet
za
nove
tehnologije, tzv. “c”
tehnologije u sebi sadrži
dva podsustava: CAD /CAM; CAD
– crtanje, dizajniranje potpomognuto računalom i CAM – proizvodnja pomoću računala. Ovaj dobro
opremljeni prostor je prvenstveno
namijenjen budućim računalnim
tehničarima u strojarstvu u kojemu
stječu znanja i vješ�ne programiranja za upravljanje CNC strojevima. Osim računalnih tehničara,
kabinet koriste i elektrotehničari,
obrađivači na NUAS itd. Posebnost
ovog kabineta je ta što je u potpunos� oformljen na donatorskoj osnovi 2002. godine, a opremljen je
svim potrebnim sredstvima i opremom. Najvrjedniji dio kabineta
čine edukacijski CNC strojevi, nova
računala s najsuvremenijim so�verom za ovu vrstu tehnologije,
interface veza RS232, LCD projektori i niz druge visoko sofis�cirane
opreme. Opće je poznato kako
Republika Hrvatska tehnološki
zaostaje za Europskom unijom
u kojoj obrtnici i male tvrtke u
proizvodnji isključivo koriste CNC
strojeve. U nas je to još uvijek
prava rijetkost u velikim gospodarskim sustavima. Radi se o visoko
produk�vnim strojevima tako da
Voditelj kabineta prof. Ante Parčina
jedan CNC stroj zamjenjuje deset
klasičnih, dok jedan programer
i operater može opsluživa� više
CNC strojeva. Jednom napravljen
program može se nebrojeno puta
koris�� bez pomoći čovjeka. Dakle,
računalo dobrim dijelom preuzima
ulogu čovjeka.
osadašnja iskustva u edukaciji računalnih tehničara
u strojarstvu su vrlo dobra te
smo prepozna� na županijskoj i
državnoj razini, a slijedom toga
uključeni u incijalni program robo�ke – zajedno
sa svega če�ri
škole u Hrvatskoj. Budući da
nove tehnologije
vrlo brzo napreduju (dvije do tri
godine),
naše
upravljačke jedinice EMCOF1 i COMPAKT5
su
pomalo
zastarjele.
U
međuvremenu
Proizvodi kabineta za nove tehnologije
14
D
se pojavila treća generacija
upravljačkih jedinica koje su dobile
najveće tehničke škole u Republici Hrvatskoj. Reakcije učenika su
veoma pozi�vne i stoga nerijetko
višak slobodnog vremena provode
upravo u ovom kabinetu. Izrada
programa zah�jeva krea�vnost i
tehnologičnost, a svaki stavak se
može provjeri� na simulatoru. Kad
je program gotov, slijedi transfer
programa pomoću interface veze
na upravljačku jedinicu, tes�ranje
programa, a nakon toga računalo
preuzima upravljanje strojem dok
se čovjek može bavi� drugim poslovima. Kako smo prošle školske
godine uselili u novi dio zgrade,
ušli smo u program opremanja
od strane Ministarstva prosvjete,
znanos� i športa RH, tako da uskoro očekujemo najnoviju generaciju
CNC strojeva. Voditelj ovog kabineta je prof. Ante Parčina koji nas
je o svemu navedenom podrobno
informirao.
Uredništvo
KAIROS
ALBUM
IV.a - hotelijersko-turistički tehničar (razrednica: prof. Renata Knežević)
IV.b - hotelijersko-turistički tehničar (razrednica: prof. Anita Grga)
KAIROS
15
ALBUM
IV.e - elektrotehničar (razrednica: prof. Silvana Jurić)
IV.f - računalni tehničar u strojarstvu (razrednica: prof. Marija Domić)
16
KAIROS
ALBUM
III.c - konobar (razrednica: prof. Sanda Baturina)
III.d - kuhar (razrednica: prof. Lucija Škrlj)
KAIROS
17
ALBUM
III.g - instalater grijanja i klimatizacije / tokar / graditelj metalnog broda (razrednik: prof. Dragan Medar)
Maturanti na izletu u Zadru (2. svibnja 2008. godine)
18
KAIROS
AKTUALNO
VIŠENAMJENSKA DVORANA
U novom dijelu školske
zgrade SSŠ "Blaž Jurjev trogiranin" početkom travnja ove godine
otvorena je višenamjenska multimedijalna dvorana, a nalazi se u
jugoistočnom dijelu, djelatnicima
i učenicima poznata kao dvorana
broj 6.
Računalnu opremu koja se
sastoji od 16 računala fina-nciralo
je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH u vrijednosti
od 160.000,00 kuna, a sredstva
za namještaj i ostalu opremu
osigurala je Županija splitskodalmatinska. Uz navedeno, u
dvorani se nalazi: televizor, DVD,
HiFi linija, LCD projektor, printer,
skener, fax, fotokopirni aparat...
Uokolo su vitrine s knjigama,
otprilike 3.000 naslova lektire i
stručne literature.
Ovaj vrijedni prostor koji
se prostire na
150 metara
četvornih koriste i učenici i profe-
Knjižnica sa računalnom opremom
sori. U prvom redu, to je školska
knjižnica (preseljena iz starog
dijela koji će se nadalje koristiti kao arhiv te za Carnet) i tu
učenici mogu posuđivati knjige
za lektiru, a ujedno je koristiti i
kao čitaonicu. U njoj se održava
nastava iz nekih predmeta, satovi razrednika, različite izvannastavne aktivnosti, priprema se
za natjecanja, održavaju seminari, predavanja, sastanci, projiciraju filmovi... U sklopu ovog
prostora nalazi se čajna kuhinja i
KAIROS
GENERACIJA
ZA POBJEDE
U
školskom listu se
često piše o sportskim uspjesima polaznika
škole "Blaž Jurjev Trogiranin". Vođen tom činjenicom
želim ne samo spomenuti,
već i istaknuti jedan sportski
fenomen.
Ravnatelj Ivan Grga
sanitarni čvor.
Profesori dvoranu koriste za
održavanje sjednica razrednih
i Nastavničkog vijeća, a razrednici za unos podataka o svom
razrednom odjelu u tzv. E-matrice te za inventuru udžbenika
kod učenika I. razreda u tekućoj
školskoj godini. - U planu je da se
u višenamjenskoj dvorani orga-
niziraju i izložbe, priredbe, tribine
i razne radionice, ističe ravnatelj
Ivan Grga.
Dvoranu broj 6 posebno vole
učenicvi koji svaki slobodni trenutak provode u njoj pripremajući
seminarske radove, maturalne
radnje ili koriste slobodno vrijeme za pretraživanje po Internetu.
Dragan Alajbeg IV.e
N
aime,
ovogodišnji
maturanti IV.e razreda u odbojci su već dvije
prethodne godine bili prvaci
Škole. U svibnju će se održati
ovogodišnje prvenstvo na
kojemu se s realnim optimizmom očekuje da ponovno
budu prvaci - treći put zaredom jer su se pokazali daleko
boljima od protivničke ekipe.
Našem IV.e pobjeda će zasigurno
uljepšati zadnje
dane srednjoškolskog obrazovanja.
ozivam sve učenike
i
djelatnike
Škole
neka dođu u dvoranu "Vinko
Kandija" bodriti viceprvake. Naravno, ne smijem
zaboraviti nabrojiti devet
veličanstvenih: Marko Babić,
Marko Mašće, Ivan JurićĆivro, Ivan Banić, Mario
Petrović, Dario
Šimera,
Damir Mišetić, Vinko Čarija i
Joško Bašić.
a kraju želim kazati
samo: "Bravo momci,
samo tako naprijed!"
P
N
Dragan Alajbeg IV.e
19
NATJECANJA
MEĐUNARODNI GASTRO 2008
Na
razini Hrvatske
održano je u
Splitu regionalno
natjecanje 27. veljače o. g. na kojemu su sudjelovali predstavnici
če�riju regija, a cijela je Dalmacija
predstavljala jednu regiju. Bile su
zastupljene sljedeće hotelije-rskoturis�čke discipline: disciplina 7
– poslovanje recepcije hotela; disciplina 8 – poslovanje putničke agencije i disciplina 9 – predstavlja-nje
turis�čkog odredišta. Državna razina natjecanja Gastro 2008 održana
je u Poreču od 2. do 5. travnja o. g.
gdje su sudionici po disciplinama
pokazali svoja znanja i umijeća 3. i
4. travnja u hotelu Paren�umu. U
disciplini 7 iz naše škole natjecao
se Danijel Balek, 4.a – mentor prof.
Nada Grga i u disciplini 9 – predstavljanje turis�čkog mjesta (des�nacije)
Tea Parčina-Rešić 4.a – mentor prof.
Azra Parčina-Rešić, tj. njena majka.
o�čne škole su mogle prijaviti jednog učenika i
jednog mentora za svaku od navedenih disciplina (7, 8 i 9). Učenik se
opredjeljuje za jedan strani jezik od
če�ri ponuđena (engleski, njemački,
talijanski i francuski), a slučajnim
odabirom, tj. izvlačenjem na licu
mjesta, formiraju se �movi (ekipe)
koji će se natjeca�. Ekipu u disciplini 7 (8) činila su dva učenika iz
različi�h škola koji su trebali simulira� određenu situaciju na recepciji ili agenciji, gdje je jedan učenik
gost (klijent), a drugi je repcionar
(službenik agencije). Slijedi zamjena
uloga i ponavljanje simulacije na
stranom jeziku. U disciplini 9 ekipu
čine tri ili če�ri učenika iz različi�h
škola koji predstavljaju Poreč kao
turis�čko odrediše na hrvatskom i
jednom stranom jeziku.
ritom je Tea Parčina-Rešić
osvojila drugo mjesto
te dobila srebrnu medalju, na
žalost samo ju je 0,5 bodova dijelilo od prvog mjesta. Budući da je
predstavljajući našu školu pos�gla
tako sjajne rezultate, htjeli smo ču�
kako je doživjela svoj uspjeh.
Tea, kako si se pripremala za
D
P
20
se u Poreču tek upoznali. Bila sam
sigurna u svoje sposobnos� znajući
koliko sam truda uložila, stoga i
nisam bila pretjerano iznenađena
uspjehom jer sam ga na neki
način od same sebe i zah�jevala.
Doživljavala sam to kao posao koji
treba obavi�, a ne kao natjecanje.
Naravno, nakon što sam saznala rezultate bila sam presretna i ponosna
što sam mogla predstavlja� svoju
školu na državnoj razini.
Tea Parčina-Rešić sa srebrnom medaljom
natjecanje?
Prikupivši svu potrebnu literaturu, polako sam učila, a moja me
mentorica povremeno ispi�vala.
Kako je organizirano natjecanje?
Natjecanje je zamišljeno na
način formiranja �mova od troje
učenika iz različi�h škola koji imaju
jedan dan kako bi osmislili sadržaj
same prezenacije, tj. način na koji
će turis�čka des�nacija, u ovome
slučaju Poreč, bi� predstavljena
turis�ma što zanimljivije, a pritom
moraju bi� zadovoljeni svi kriteriji
struke. U mom �mu su bile Mila
Erak iz Šibenika te Ma�ja Ljuba iz
Pule. Samu prezentaciju smo osmislile u obliku televizijske emisije u
kojoj sam ja izlagala svoj dio u potpunos� na engleskom, a moji kolege
na hrvatskom jeziku. Da smo u tome
i uspjeli, govori sama činjenica što
nam je zlato pobjeglo za pola boda.
No, ja sam i sa srebrom više nego
zadovoljna.
Jesi li iznenađena pos�gnućem
i kako se osjećaš poslije uspjeha?
Kako se radi o �mskom radu,
lutrija je bila tko će zajedno s tobom
radi� i koliko ćemo dobro koordinira�, uzevši u obzir činjenicu da smo
Tko su bili sudionici natjecanja?
Natjecanje ima međunarodni
karakter te su uz učenike turis�čkih
škola iz Hrvatske sudjelovali i učenici
iz Danske, Austrije, Mađarske te
Bosne i Hercegovine.
Jesi li imala tremu pred
natjecanje?
Tremu
sam
imala
na
Županijskom natjecanju. Ipak, to je
bio moj prvi susret s takvom vrstom
natjecanja, dok je na Državnom
bila posve druga priča. Kada sam
bila upoznata s cijelim protokolom,
trema je najednom nestala kad je
sve otpočelo.
Prof. N. Grga, Tea i prof. A. Parčina-Rešić
KAIROS
NATJECANJA
�jekom života, pa tako i školovanja,
mijenjaju te se i “ljubav” prema
predme�ma mijenja. Ako redovito
radiš, svaki � predmet može bi�
najdraži.
Ti si sad maturan�ca, što
namjeravaš studira� i gdje?
Najvjerojatnije ću studira� engleski i francuski u Splitu na Filozofskom fakultetu. No, nikad se ne zna
- možda se predomislim u zadnji
tren.
Hoće li � nedostaja� ova škola
i trenuci koje si ovdje provela?
Srednja škola kao ustanova mi
neće nedostaja�. Nedostajat će mi
osobe s kojima sam �jekom če�ri
godine dijelila školske klupe te profesori i koliko-toliko bezbrižni dani
koje sam provodila unutar nje.
Tea i ravnatelj Ivan Grga
Kako se osjećaš s obzirom da
su � oba roditelja djelatnici naše
škole, tj. profesori?
Ne smatram to ni prednošću ni
manom. S izazovima se suočavam
sama, ali uvijek je dobro zna� da
su � roditelji tu, “pri ruci”, pogotovo
kada trebaš nešto sitniša za kavu.
Odlična si učenica, što te potaknulo da se upišeš u ovu školu? Bi li
ju preporučila novim naraštajima?
Kako sam još od malih nogu boravila u prostorijama ove škole, razvila sam neku vrstu simpa�je prema
samoj ustanovi i ljudima koji rade u
njoj, a kada je došlo vrijeme za upis,
shva�la sam da mi može pruži� adekvatno obrazovanje koje bih stekla i
u nekoj drugoj školi. Novim generacijama bih svakako preporučila
ovu školu iz više razloga - osim
što ima izvrsne profesore, pruža uvjete za obrazovanje koji su zasigurno jedni od najboljih u Hrvatskoj.
Učionice su u potpunos� opremljene
što olakšava i poboljšava rad i profesora i učenika.
Koji su � predme� najdraži?
Nisam nikad voljela odjeljiva�
predmete na najdraže i najgore. To
ovisi o mnogo stvari. Moji interesi se
KAIROS
Imaš li hobije? Pišeš li pjesme?
Pjesme sam pisala kada sam
bila mlađa, a u međuvremenu se
interes za takvu vrstu stvaralaštva
izgubio. Volim putova� i upoznava�
nove kulture što sam naslijedila od
svoje majke, a s vremenom je ta
ljubav prema novim vidicima postala i jedna vrsta hobija.
Naravno, osim tebe, tko je još
zaslužan za pos�gnute rezultate?
Osim mene, za pos�gnute rezultate prvenstveno je zaslužna moja
majka i mentorica, prof. Azra. Zahvalna sam svojoj mentorici, kao
i ostalim profesorima, na razumijevanju što su me oslobodili ispi�vanja za vrijeme natjecanja.
Što je sve uključivala nagrada
za osvojeno drugo mjesto?
Dobila sam srebrnu medalju,
monografiju Eufrazijeve bazilike,
godišnju pretplatu na časopis “Turizam plus”, priznanja i diplomu te
bodove za upis na fakultet. I ono
najvažnije, stekla sam nove prijatelje
i sklopila nova poznanstva.
Kako provodiš slobodno vrijeme?
Slobodno vrijeme najradije provodim u opuštanju gledajući dobar
film, čitajući, slušajući glazbu ... Za-
nima me i novinarstvo pa ponekad
pišem i kri�čke osvrte ili priče.
Kakvu glazbu voliš?
Ne slušam samo određeni žanr
glazbe. Ako mi se nešto svidi, nastavljam to sluša� i nadalje, bilo da se
radi o rap-u, pop-u ili nekoj drugoj
vrs� glazbe. Jedino cajke ne slušam,
smatram da takva vrsta glazbe i
nema nekakve vrijednos�.
Što misliš, hoće li novouređena
škola pridonije� uspješnijem učenju
i ugodnijem boravku u školi?
Svakako, modernizacija škole
zasigurno će privući nove generacije
kojima tehnologija nije stran pojam
i koji se njome svakodnevno služe.
Sama činjenica da im to ova škola
može ponudi� veliki je plus, a uz to i
prijenos informacija je mnogo brži i
učenje olakšano.
Gdje se zamišljaš za 15 godina?
Hehehe, ne znam ni gdje ću bi�
sutra, a kamoli za 15 godina. Nikad
se ne zna na koji će me put život
odves�. Želje su jedno, no stvarnost
je drukčija.
Kako izgleda tvoj izlazak u
grad?
U zadnje vrijeme imam mnogo
obveza pa baš i ne izlazim često, ali
kad iziđem, to je obično s društvom
na piće i ples ili pak u kazalište ili
kino - ovisi gdje nam se tu večer ide.
Sve biva potpuno spontano i bez
nekakvih velikih dogovora tjedan
dana unaprijed.
Razgovarala: Josipa Grozdanić III.a
Mila Erak, Tea, prof. Azra i Matija Ljuba
21
NATJECANJA
M
obilni se roboti
kreću u prostoru što znači
da imaju sustave za pokretanje, prepoznavanje okoline i određivanje relativnog
položaja. Postoji mnogo
različitih vrsta mobilnih robota, a razlikuju se po
građi sustava za pokretanje, navođenje i slično.
Razlikujemo mobilne robote pokretane kotačima,
nogama, podvodne robote itd. Dijele se na: autonomne mobilne robote i
teleoperacijske mobilne robote. Autonomni mobilni roboti razlikuju se od teleoperacijskih mobilnih robota po
razini sposobnosti samostalnog izvođenja zadatka. Radni
zadaci mobilnih robota uvelike se razlikuju od radnih zadataka industrijskih robota.
U početku te razlike se nisu
toliko uočavale, ali jačanjem
industrijske robotike, razvijali su se i mobilni roboti. Od
pedesetih do sredine osamdesetih godina ovoga stoljeća,
mobilna robotika se svrstavala u podskupinu industrijske
robotike. Ali od sredine osamdestih godina se mobilna
robotika počinje izdvajati u samostalnu, prije svega znanstvenu disciplinu, koja se, za
razliku od industrijske robotike,
temelji na iskustvima bioloških
istraživanja građe i ponašanja
živih organizama.
obotika je znanstveno
- tehnička disciplina čiji
je cilj izradba i unapređivanje
robota, automatiziranih stro-
R
22
ROBOTIKA
jeva
ko-
jima
upravljaju elektronička računala
pomoću upravljačkog programa i informacija primljenih
preko elektroničkih osjetila senzora.
Značajke suvremenih robota
Samostalnost u radu:
primjenom senzora i upravljanjem pomoću računala,
robot potpuno automatski (samostalno) izvodi postavljene
radne zadatke.
Reprogramabilnost: mogućim izmjenama programa,
isti robot može obavljati
različite radne zadatke.
Ove karakteristike omogućavaju robotima veliku
primjenjivost, učinkovitost te
preciznost i brzinu u radu.
Robotika u našoj školi
Naša škola sudjeluje u
susretima LIGE KUMPANIJE
što
podrazumijeva druženje
učenika
i
studenata
pet hrvatskih
škola:
1. Genesis Srednja strukovna škola
„Blaž Jurjev
Trogiranin.“
Učenici: Alen Čaljkušić,
Ivan Grga, Vjekoslav
Fištrović.
Mentor: prof. Petar Pilić.
2. Robo-ruđer Crew
- Tehnička škola Ruđera
Boškovića.
Učenici: Božidar Matasić,
Goran Turčić i Miroslav
Vavra.
Mentori: prof. Ognjen
Čučković, prof. Neven Maleš i
prof. Goran Nuskern.
3. SPLIT-TEH - Tehnička
škola Split.
Učenici: Toni Grubišić, Ivan
Koncani i Dino Pavlić.
Mentor: prof. Vicko Marušić.
4. Stroters - Strojarska
tehnička škola Osijek.
Učenici: Petar Čoklo, Antonio
Mikulić i Hrvoje Stipanović.
Mentor: prof. Mario Slivka.
5. T35L4 - I. tehnička škola
Tesla.
Učenici: Dino Jović, Filip
Kovačić-Popov i Christian
Chouri.
Mentorica: prof. Andrea
Štancl.
KAIROS
NATJECANJA
S
vaka pojedina škola
ima svog robota, a
predstavljaju je tri učenika.
Susreti se uvijek organiziraju
na drugoj lokaciji tako da
svaka navedena ustanova
ima priliku biti domaćin. Ide se
redoslijedom: Zagreb, Osijek,
Zagreb, Trogir te natjecanje u
Zagrebu. Split smo nažalost
morali preskočiti radi uskrsnih
praznika.
Sa svakim susretom zadaci postaju sve teži i dolaze
u većem broju. Pripreme za
pojedini susret traju otprilike
15 dana, učenici se doista
moraju truditi da budu što bolji
kako ne bi ispali iz konkrencije. Zasad se pokazao velik
interes za robotiku na našim
prostorima te se nadamo kako
će se to zanimanje proširiti na
veći broj učenika. Programiranje se vrši na programskom
jeziku JAVA, a piše se preko
programa RoboProject JDE.
Učenici svih 5 škola kažu:
“Kad jednom shvatis logiku
programiranja, zadaci se ne
doimaju tako teškima.“
Dosad su održani susreti u
Osijeku, dva puta u Zagrebu,
a sljedeći će biti u Trogiru
24.5. 2008. koji je ujedno i posljednji jer nakon njega slijedi
natjecanje u Zagrebu.
Na prvom susretu u Zagrebu imali smo dva zadatka:
trebali smo programirati koordinaciju robota; na drugom
koji se održao u Osijeku dobili
smo također dva zadatka čijim
smo rješavanjem trebali pokazati sposobnost pogramiranja
s infracrvenim senzorima, a
na trećem susretu u Zagrebu
dočekala su nas tri zadatka
koja su obuhvaćala sve senzore i koordinacije robota.
Svi sudionici natjecanja
ROBOTIKE pokazali su izniman uspjeh i talent te su se
GASTRO-SAJAM
BARMENA
O
d 5. do 9. ožujka
ove godine u Splitu,
na Žnjanu održan je Gastro-sajam na kojemu su se
natjecali najbolji barmeni
i učenici koji su spravljali koktele. Tu su mnogi
mladi barmeni pokazali
svoje vještine, a nazočni
su mogli probati sve pripremljene napitke. Barmeni su koktele radili po
vlastitim receptima, a pobijedio je Jure Vojković.
a ovo natjecanje su
bili upućeni učenici
konobari naše škole, i to
prvog dana - u srijedu,
učenici drugog, a u subotu
učenici trećeg razreda. Usprkos tmurnom i kišovitom
vremenu, navedeni učenici
su pratili tijek natjecanja
koje je za njih bilo edukativnog karaktera.
N
priključili sudjelovanju radi
ljubavi prema tehnologiji, a
svakim daljnjim druženjem
može se vidjeti napredak u
području robotike.
SSŠ «Blaž Jurjev Trogiranin» pokazala je iznimno
znanje na području robotike.
Ovo je prvi naraštaj koji je
sudjelovao na natjecanju te se
nadamo kako će iduće generacije biti uspješnije od nas,
a naš trud biti njihov oslonac
u daljnjem razvoju znanja iz
robotike.
Boško Žuljević II.c
Vjekoslav Fištrović IV.f
KAIROS
23
NATJECANJA
DRŽAVNO NATJECANJE TOKARA
SPORTSKA
ZBIVANJA
U
drugom polugodištu školske
godine 2007./2008. održana su
sportska natjecanja na kojima su učenici
naše škole opet testirali /u raznim
sportovima/ svoje sportske kvalitete.
Moram naglasiti kako su ravnopravno
sudjelovale muške i ženske ekipe.
držano je Gradsko natjecanje
između dviju trogirskih srednjih
škola. Naša se škola natjecala u rukometu (muška i ženska ekipa), odbojci
(muška i ženska ekipa), košarci (muški) i
nogometu (muški). Odmjeravajući snage
s protivničkim timovima, iz naše škole
pobjedu su odnijele muška rukometna
momčad, muška i ženska odbojkaška
postava te se plasirale na Zonsko
natjecanje.
va tri tima su na sreću svladala i protivnike sa Zonskog
natjecanja, tj. učenike Gimnazije - Sinj
što ih je odvelo još jednu stubu više – do
Županijskog natjecanja srednjih škola
(rukomet muški) koje je održano u Splitu
14. travnja 2008. Naši mladi rukometaši
izborili su prvo mjesto te osvojili medalje
i osigurali mjesto na poluzavršnom
Državnom natjecanju koje je održano
u Splitu 21. travnja. Rukometaši SSŠ
„Blaž Jurjev Trogiranin“ su pritom osvojili
pohvalno treće mjesto, ali to nije bilo
dovoljno za plasman u finale jer samo
ekipa koja izbori prvo mjesto dobiva
mogućnost igre u samoj završnici.
z tehničkih razloga, nakon Zonskog natjecaja, muška i ženska
odbojkaška postava su odustale od
daljnjeg sudjelovanja u sportskim aktivnostima na županijskoj i državnoj razini.
o svemu sudeći, u našoj školi
je ove godine rukomet zauzeo
titulu najuspješnijeg sporta zahvaljujući
ambicioznim dečkima! Čestitamo!
O
U Tehničko – industrijskoj i
obrtničkoj školi u Čakovcu 17. i
18. travnja 2008. godine održano je
natjecanje tokara na razini države
na kojemu je iz SSŠ «Blaž Jurjev
Trogiranin» sudjelovao Joško Bilić,
učenik III.g razreda.
Natjecanje se sastojalo od teorijskog i praktičnog dijela; za prvi dio
učenika je pripremao prof. Ignacije
Jadrić, a za drugi dio prof. Nenad
Zanze.
U praktičnom dijelu naš je
učenik bio prvi, za razliku od
teorijskog u kojemu se nije pokazao
u najboljem svjetlu te je od 15 sudionika zauzeo četvrto mjesto.
Evo što nam o svemu kaže
Joško Bilić:
- 16. travnja ove godine mentor Zanze i ja krenuli smo prema
Čakovcu. Dug je put bio pred nama,
više od 500 km autocestom. Odsjeli
smo u hotelu «Park» gdje nas je ljubazno dočekao domaćin natjecanja.
Sobu sam dijelio s učenikom iz
Zagreba – ni na kraj pameti nam
nisu bili Hajduk i Dinamo, sve priče
su se svodile na ono što nas sutra
čeka. I jedan i drugi se nadamo i
očekujemo što bolji rezultat.
17. travnja. Od nastavnika pri-
24
mam posljednje upute, dao mi je
niz korisnih savjeta, a sad je na
meni red – moram se osloniti na
svoju glavu i ruke. Nakon napisanog
testa iz teorije, osjećam olakšanje i
zadovoljstvo, iako sam mogao biti
i bolji. Praktični dio radim u posljednjoj grupi, a slobodno vrijeme
provodim u radionici. Uzbuđenje je
prisutno, ali moram se sabrati i prići
stroju, a bitka u stotinkama milimetara i minutama je započela. Pobijedio sam i stotinke i minute. Sretan
sam odlazeći u hotel na zajedničku
večeru.
Sljedeći dan, 18. travnja,
predviđen je za obilazak nekoliko
poduzeća. Ugodno sam iznenađen
primjenom novih tehnologija,
ekološkim pristupom, predanošću i
radišnošću ljudi. U sklopu jednog
poduzeća je restoran gdje je priređen
objed i proglašenje rezultata. Već
sam znao, ali sada je i službeno
potvrđeno - osvojio sam četvrto
mjesto. Miješa se u meni i veselje
i tuga, jer samo dva boda dijele me
od prvog mjesta. Na kraju ipak prevladava zadovoljstvo: četvrti sam u
Hrvatskoj.
Joško Bilić III.g
S
I
P
Ana Marić IV.b
Rukomet: "Strukovna" - "Gimnazija"
KAIROS
AKTUALNO
POSJET HIDROELEKTRANI ZAKUČAC
Nakon kraćeg planiranja, učenici IV.e razreda /zanimanje elektrotehničar/ o�šli su 22. travnja ove godine u
posjet hidoelektrani Zakučac. U ranim jutarnjim sa�ma
okupili su se na parkingu iznad Sportske dvorane «Vinko
Kandija». Prikupili su potrebni novac i krenuli u pratnji
profesora Filipa Tironija i profesorice Mirjane Radić, a u
Solinu im se pridružio i profesor Goran Krnić.
Putovanje do Omiša potrajalo je oko 40 minuta.
Došavši ispred hidroelektrane Zakučac, učenici su se
malo protegnuli fotografirajući guske na vodi. Ubrzo je
bio dopušten ulaz u hidroelektranu te je IV.e smješten u
dvoranu gdje je s vodičem gledao film o ovoj električnoj
centrali. Hidroelektrana je naime postrojenje koje energiju vodotoka pretvara u električnu energiju. Zakučac
dobiva vodu za pogon s brane Prančević koja je od samog
postrojenja udaljena desetak kilometara, a prema svom
obliku i dimenzijama pripada skupini visokih brana. Po
snazi i proizvodnji električne energije, ovo je najveće
postrojenje u slivu rijeke Ce�ne. Gradnjom betonske
brane ostvaren je akumulacijski bazen volumena 6,8
milijuna m3. Kroz dva dovodna tunela i če�ri tlačna
cjevovoda voda se dovodi do podzeme strojarnice u
kojoj su ugrađena če�ri agregata.
Hidroelektrana Zakučac ima veliku proizvodnju
električene energije i zbog svog visokog korisnog pada
od 250,4 m. Prosjek godišnje proizvodnje je oko 1770
GWh, dok je instalirana snaga elektrane 486 MW, tako
da je od nje veća samo nuklearna elektrana Krško. Strojarnica hidroelektrane Zakučac je u procesu revitalizacije
te zbog toga učenici nisu bili u mogućnos� razgleda� taj
dio postrojenja. Uspjeli su vidje� dispečerski centar s kojega se upravlja cjelokupnim postrojenjem. Nakon toga
su se naši elektrotehničari, maturan� upu�li prema autobusu i krenuli u Trogir obogaćeni još jednim stručnim
iskustvom.
Dragan Alajbeg IV.e
MATURANTI U KNINU
Jutro kao i svako drugo, osim što s
vjeroučiteljem putujemo u Knin na susret mladih
kojega će činiti zajednička molitva i postizanje
unutarnjeg mira. U autobusu smo molili i pjevali.
Kada smo stigli, ugledali smo mnoštvo mladih
koji su željni mira, molitve i prijateljstva. Počelo
je upoznavanje, a zatim smo otišli na svetu ispovijed. Crkva se naglo punila te je otpočelo misno
slavlje koje je predvodio nadbiskup i metropolit
splitsko – makarski msgr. Marin Barišić u koncelebraciji sa šibenskim biskupom Antom Ivasom.
Bilo je prekrasno i svi smo pjevali kao jedan.
Kasnije je trebalo poći na tvrđavu, ali... Mi
smo bili toliko gladni, kiša je rosila pa je odluka pala – idemo nešto pojesti. Koga briga za
tvrđavu! Otišli smo u restoran «Lovac» kojeg
nam je preporučio naš Jozić. Sjeli mi i naručili
pizze kad, vidi čuda, konobar nam kaže da
nema dovoljno tijesta. Ma, zamisli?! Ništa zato.
Kupili smo koliko ih je bilo na raspolaganju i sve
to bratski podijelili. Šalili smo se, koliko-toliko
najeli i uputili se nekamo na kavu.
Zaboravili smo na vrijeme, kadli vjeroučitelj
Duško bane na vrata kafića... Pomislili smo – gotovo je, sad smo ga naljutili, a on ništa, kao da
je sve u najboljem redu. Bio je i on mlad pa nas
razumije. Dolepršali smo s raznih strana, okupili
se i krenuli autobusom kući. Pri povratku smo
predahnuli uz još jednu kavicu.
Sve u svemu, izlet je bio odličan. Više od
očekivanog. Druženje, smijeh, molitva. Ima li što
ljepše?! Da, ima. Ljubav!
Anamarija Petrović IV.b
KAIROS
25
MODA
PROLJEĆE – VRIJEME JE ZA PROMJENU
Drage djevojke!
Ivana Lučić I.c
Modni trendovi za
proljeće/ljeto 2008. donose mnogo toga
poznatog, već viđenog!
Nešto pomalo
zaboravljeno i nešto
obnovljeno te uz
pokoju svježu nadopunu moći ćemo nositi
odjeću iz nekih prošlih
vremena i pritom biti u
trendu - što znači da
se moda i ove sezone
uspješno reciklira.
Etno motivi, rokerski stil i romantika za ovo
proljeće i ljeto - definitivno
su IN. Ljeto nam je iznimno
važno godišnje doba, vrijeme
26
kada želimo izgledati
što ljepše, imamo
duge
praznike,
druženja tijekom
dana i dijela
noći, izlaske
i već nam je
aktualno
u
mislima, a s
njim dolaze i
slatke muke
oko izbora
trendy
krpica.
Haljine,
cipele i torbice ne moraju biti
kričavih boja da biste
izgledale privlačno i
bile u trendu. Pokoji
sofisticirani detalj poput
nabora ili cvijetnog
uzorka, učiniti
će vaš outfit
profinjenim.
Ovo proljeće ne
može proći bez suknji
i suknjica jer znamo
da je taj odjevni predmet svoju popularnost stekao još u 19.
stoljeću naglašavajući
status nezaobilazne
odjeće žene Zapada.
Imao je mnogo uspona i padova, ali,
unatoč svemu i dandanas to je dražesni,
ženstveni i profinjeni
dio odjeće pri samom
vrhu popisa.
Dakle, važno je
znati: valja iskoristiti
što god je u ponudi.
Svaka cura zasigurno
u svojoj garderobi ima
razno-razne traperice, u svim
bojama trapera, koje se mogu
kombinirati s majicama prirodnih, nježnih i veselih boja.
Uz to, pokoji dodatak u obliku šala, pojasa, kožne torbe i
naravno - nezaobilaznog nakita, bit ćete mladenački, ali
ukusno i ženstveno odjevene i
ukrašene. Ničeg previše, ničeg
premalo, prirodno. Pridodamo
li nježni, svježi make up pastelnih, svijetlih nijansi, ostvarit ćete PUN POGODAK!
Zato, drage moje, umjereno i ženstveno!
Stephanie Mirjam Ilak II.b
KAIROS
GLAZBA
ŠTO SE SLUŠA U NAŠOJ ŠKOLI?
Glazba je oduvijek bila dio svakodnevnoga života ljudi, posebno
današnjih mladih koje viđamo
u najrazliči�jim situacijama sa
slušalicama u ušima. Među�m,
ono što slušamo svjesno ili nesvjesno utječe na naš život.
Mladi se često znaju procjenjiva�
prema vrs� glazbe koju slušaju
pa se grupiraju u klanove. Ipak,
ima onih kojima to nije važno jer
shvaćaju da ne razmišljaju svi na
jednak način pa tako i ne moraju
sluša� istu glazbu. Najpopularniji
glazbeni s�lovi među mladima
su: ROCK, PUNK, METAL, HIPHOP, RAP, TURBOFOLK...
Postoji više vrsta metala:
heavy metal, trash metal, black
metal, new metal...Poznate
grupe su System of a Down, Metallica, Slipknot, Iron Maiden...
Ljubitelji metala uglavnom nose
crnu odjeću te su pozna� po
dugoj kosi.
P
ostoje i oni koji slušaju
samo domaću glazbu pa
je i ona zastupljena među navedenim vrstama. Evo kraćeg prikaza osobina pojedinih glazbenih
žanrova.
PUNK
ROCK
Ovo je uglavnom dinamičnija
glazba s izrazi�m ritmom. Ljubitelji rocka vole kožnjake i stare
traperice, jeans odjeću i sl. Mladi
i danas rado slušaju legendarne
Beatlese, The Rolling Stonese, U2
itd.
GRUNGE
Glazba buntovnog karaktera
koja se obraća mlađim ljudima
čija su odjeća, jezik i ponašanje
izazov tradicionalnom ukusu.
Pankere se izgledom prepoznaje
po odijevanju različi�h košulja,
starki, itd. Popularni bendovi su
Green Day, Sex Pistols...
METAL
KAIROS
Grunge ima osobine rocka i
punka, a najpozna�ji predstavnici
su Nirvana, Alice in Chains, Mudhoney itd. Ovaj žanr je bio popularan u drugoj polovici devedese�h, ali je mladi i dalje slušaju,
pogotovo grupu Nirvana.
POP
Pop je lakša glazba s izraženim
plesnim ritmom. Ovaj �p glazbe
prevladava na radiopostajama,
a najviše je zastupljena prema
ukupnoj prodaji nosača zvuka.
Kraljicom popa zovu Madonnu, a
slušaju se još i Shakira, Beyonce,
Jus�n Timberlake, J.Lo...
TURBOFOLK
Ovaj �p glazbe se ili obožava
ili mrzi. To su, popularno nazvani,
narodnjaci. Hrvatska mladež sve
više počinje sluša� turbofolk,
koliko god se tome suprotstavljali njihovi roditelji. Najpozna�ji
predstavnici su: Mile Ki�ć, Indira,
Seka Aleksić, Bojan Bjelić...
DOMAĆA GLAZBA
Naravno, nismo zaboravile
ni na domaću glabu u kojoj ima
kvalitetnog rocka, popa, rapa...
Pozna�ji predstavnici su: Lana,
Toni Ce�nski, Daleka Obala,
Karma...
Nikolina Berić & Ivana Bekavac I.a
27
PUTOVANJA
MATURALNO PUTOVANJE GENERACIJE 2007./2008.
N
akon dugo željenog
kraja nastavne godine, bližio se dan odlaska na putovanje koje smo svi
iščekivali kao Mesiju od samog
početka srednje škole.
Nakon dugih i neprospa-
pisati danima. Teško se može
opisati riječima odlazak na visinu
od 95 m gdje se želudac okreće
naopako. Iako je Port Aventura
u potpunosti opravdala naša
očekivanja, želja za adrenalinom
samo je još više rasla. Jednako
vanih noći krenuli smo iz Trogira.
Možda smo previše očekivali od
samog početka pa su prvi sati
prolazili dosadno i napeto. Vjerojatno je razlog tome bilo i to
što se nismo vidjeli mjesec dana.
Ali ukočenosti je brzo došao kraj
kada su Kaća i Mia razbile napetost i „podigle“ raspoloženje
pjesmom te raspjevale ostatak
društva uvijek spremnog za
akciju. U takvom ozračju stigli
smo i na prvo odredište: Veronu.
Nakon šetnje gradom Romea i
Julije, nastavili smo putovanje
prema Francuskoj. Boravile smo
u „Lucinom stanu“ (ipak je to
Francuska!!). Noć u Cannesu
začinile smo s malo balkanske
(ne)kulture među uštogljenim
Francuzima. Nipošto ne smijemo
izostaviti vino jer biti u Francuskoj, a ne popiti čašicu vina, potpuno je nezamislivo.
O narednih pet dana provedenih u Španjolskoj moglo bi se
strahovito i uzbudljivo bilo je i kupanje u Loretu de Maru ili, bolje
rečeno, borba s valovima pri kojoj
je Krešo iz 4. f izgubio kupaće, a
Miu su poprilično dugo izvlačili
iz mora dok smo se nas dvije
naslađivale s pješčane plaže.
Jedno
od
najvećih
je viteška
iznenađenja bila
večera. Pravi dokaz da se tu
može i te kako najesti bila je
Kaća koja je pojela sve što je bilo
ponuđeno, a da pritom nije ni zamijetila predstavu koja se odvija
ispred nje. Najluđi noćni provodi
28
bili su u diskoklubu Hollywood.
U ritmu Justina Timberlakea i
ostalih manje poznatih izvođača
plesalo se do ranih jutarnjih sati.
Bilo je tu svega i svačega. No,
ono što zasigurno smijemo izdvojiti bilo je: Banovo uzaludno
očijukanje s konobaricom, Majina
napojnica od 15 €, potjera za Hasinom pidžamom, Baličkino spavanje usred najvećih zbivanja...
Kako ne biste mislili da smo
se samo zabavljali, bilo je tu
i „sportskih aktivnosti“. Naime,
posjetili smo svima poznati stadion u Barceloni Nou Camp što
je najviše razveselilo našeg razrednog Ronaldihna, tj. Danijela
Baleka.
Nakon Marinelanda, prospavanog Flamengo showa, uslijedio je povratak kući u pravom španjolskom stilu. Veselo
okruženje nije mogla odbiti ni
naša „španjolska mama“, profesorica Azra, te usprkos neispavanosti i gubitku glasa posljedni
sati provedeni su raspjevano, no
bilo je i suza...
Na kraju možemo samo reći
kako je ovo maturalno putovanje
bilo jedno od najljepših doživljaja
u našemu životu koji zasigurno
nećemo nikada zaboraviti .
Katarina Ćosić & Lucija Bojkić IV.a
KAIROS
RAZBIBRIGA
VODORAVNO:
1. Nagrada koju dobiva zvonar za svoj rad
2. Latinska riječ u drugom jeziku
3. Grčki kršćanski apologet
4. Čokot; Pisac Tomislav
5. Australski medvjedić; Boksač Rusevski
6. Smočnice; Astatin
7. Plod kukuruza sa zrnjem; Legenda
8. Radij; Makar kolik
9. Legende u budističkoj književnosti; Austrija
10. Složeno slovo; Svetište Lara
11. Zvrk; Kratica za Sound
12. Ateiskinja - bezbožnica
13. Egipatski bog Sunca; Filmski komičar Carrey; Emil Nodle
14. Ruska luka na otoku Oma
15. Glumica Hayworth
16. Rastavni veznik
17. Riječ negacije; Kemijski element - Sumpor
18. Francuski pisac Claudie
19. Rijeka na Peloponezu
20.Majčin ili očev otac
OKOMITO:
Josipa Bikić I.b
A - Trener NK Sesvete
B - Skladatelj Lisinski; Glumica Rina
C - Obraditi tesanjem; Vodene biljke
D - Povijesni gradić blizu Zadra; Muzej kamenih spomenika
kulture
E - Četvrtasti naprsnik u pravoslavnih kaluđeri; Vrsta riječnih
riba
F - Glavni grad Latvije; Antičko ime Ljubljane; Tmurno vrijeme pred kišu (tmura); Njemačka
G - Grad u slovenskom dijelu Istre; Zapovjednici grčkih Ila;
Tisućljeće
H - Žaliti, oplakivati; Rodoskrvnuća; Duža razdoblja
I - Zalog, depozit, zavjet; Bilježnica s notnim crtovljem;
Sram
Napomena: Spajanjem slova koja se nalaze u kockama: A5,
H2, G15, D11, F8, i I17 dobiva se rješenje upitnika.
Mirna Matan II.b
Mudre izreke
Č
udno je to kako je malo potrebno da budemo
sretni, a još je čudnije kako nam baš to malo
nedostaje.
Kad pripadam tebi, tad konačno potpuno pripadam i
samome sebi.
KAIROS
Budite kao baklja na nebu, zračite ljubav i svjetlost.
Zamislite tisuću takvih baklji, poput sjajnih zvijezda u dalekim galaksijama koje možete vidjeti za vedre noći.
Vi imate u sebi istu snagu da zračite ljubav i svjetlo i trebali
biste sjajiti poput zvijezde, od trenutka kada se probudite pa
do trenutka kad idete spavati.
Nije se teško zaljubiti, nego je teško to reći.
29
RAZBRIBRIGA
BILLBIJA
U početku bijaše Word. I Word slovljen onaj koji dolazi u ime Billovo!
bijaše u Billa. I Word bijaše Bill. I Word
Hosana sinu DOS-ovu! Hosana u
postade 2.0. I prebivaše među korisvisokoj memoriji!”. A konkurenti im
nicima. Evo rodoslovlja Windowsa,
govoraše:
„Zašto slavite ovaj OS?“.
Boga korisničkoga: UNIX-u se
rodi DOS 1.0, DOS-u 6.22, 5
Korisnici odgovoriše: „Kad mi
ne bi IRCali, screen saveri bi
naraštaja.... A Windowsima 3.0
rodiše se Windowsi 3.1... Winto ispisivali... jedan od vas će
dowsi 95. U to vrijeme bijaše
me večeras izdati.“ A Word97
upita: „Zar ja, OS-u moj?“
u pustinji Windows 3.11, a
Win95 reče: „Pa i ti ponekad,
narod govoraše da su oni
prorok Billov. A on im
ali ne večeras.“ IExplore3.0 na
reče: „Ja sam glas
to reče: „Nikad te neću ostapripviti!“. A Win95 odgovori: „Još ove
koji viče iz kućišta:
ravite diskove svoje
večeri, prije nego Scheduler
za onoga
pokrene defrag,
ti ćeš me
koji dolJosipa Bikić I.b
tri puta
azi.” U
zaniRedmondu življaše
jekati.
Intel i zaručnica mu Microsoft.
I jedne večeri Microsoftu se ukaza
Prvi
koji
anđeo Billov i reče: „Zdravo Microsofte,
večeras bude licencirao tuđu tehnologiju
programera pun, Bill s tobom. Blago- bit će taj.“
...Win95 dovedoše kod antitruslovljen ti među programerskim kućama
i plod programera tvojih Windows 95.“ A stovskog suda. Tamo ga sud upita: „Jesi
Microsoft mu odgovori: “Evo službenika li ti kralj OS-ova?“ Win95 odgovori: „Ti
Billovih, neka nam bude po defaultu kaza.“ Tada sud reče: „Perem ruke od
tvome.“
ovoga OS-a, moje krivice na njegovom
U ono vrijeme naredi kralj IBM shutdownu nema.“ Tada ga izvede pred
neka se izvrši popis OS-ova kraljevstva korisnike i reče: „Evo OS-a!“, a korisnici
njegova. I Microsoft ode u Chicago. I su telefonirajuću upućivali kojekakve
Microsoft bijaše išao od distributera do uvrede customer support liniji. Win95
ditributera, jer Microsoftu bi vrijeme da osudiše na smrt brisanjem windows dirodi uskoro Windows 95. I ne nađoše rektorija. Tako odvedoše kompjutor s
smještaj, osim u jednom uredu. I Mi- Win95 u ‘Golgota d.o.o.’ servis da obrišu
crosoft u uredu, među činovnicima i au- direktorij. Putem do servisa on posrnu
tomatima za sokove, bezgrešno (deba- noseći program kojim će ga obrisati. U
girano) iskompajlira Windows 95. A u to pomoć mu priskoči Excel, ponijevši teret
vrijeme tri kralja s Istoka bijahu prolazili za njega.
U “Golgoti d.o.o.” pored njega
tim krajem i ugledaše na nebu reklamu
za Windows 95 te se uputiše prema stajaše još dva kompjutora, lijevo s
uredu. Imena tim trima kraljevima bi- OS/2, a desno s MacOS-om. Na pozajahu: MacOS, UNIX i CP/M. I donesoše dinu desktopa Win95 napisaše WINRI.
Neki službenici kockaše se za
darove: grafičko sučelje, multitasking i
jednostavnost. Kralj IBM sazna za tog njegov OLE. Tada obrisaše direktorij i
OS-a te naredi neka se izbrišu svi OS- skinuše ga s diska.
Nakon tri dana, Bill preko Interneta
ovi mlađi od godinu dana.
Tako Win95 dođe u Redmond, remote reinstalira Win95 te on iziđe na
dojahavši na ISDN vezi. Narod se oku- svjetlo monitora.
Kasnije se Win95 ukaza aplikacipio i mahao pointerima IRCajući: „Blago-
30
jama, ali nevjerni CorelDraw reče: “Ne
vjerujem dok ne vidim.“Tada položi
ogromnu sliku na clipboard i uvidje da
Win95 uistinu uskrsnu.
Što se dobije križanjem
stonoge i papige?
- Walkie talkie.
  
Kako se na japanskom kaže:
„Tko mi je ukrao odijelo?“
- KOMI MAKO SAKO?
  
Zašto Crnogorac drži sjedalicu
kraj kreveta?
- Da se odmori kad se probudi.
  
Što se dogodilo kad je Mujo
prešao iz Hrvatske u BiH?
- Nesvjesno je povećao prosjek inteligencije u obje zemlje!
  
Koja je razlika između policajca i vlaka?
- Vlak ipak ima dva razreda.
  
Što je to: Crno malo na grani
stoji, ničeg se ne boji? Gavran
sa strojnicom.
A što je to: Crno malo na
grani stoji, svačega se
boji? Nestalo streljiva.
  
Kako je nastao gušter?
- Dali Bračaninu krokodila da
ga hrani.
  
Koja je razlika između pada s
prvog i pada s desetog kata?
- Pad s prvog kata: Tup...
Aaaaaaaaaaaaa!
- Pad s desetog kata:
Aaaaaaaa ...Tup!
  
Antonio Šoda III.a
KAIROS
ALBUM
NEZABORAVNA ŠPANJOLSKA GENERACIJE 2007./2008.

KAIROS

31