aktivnosti u školi s darovitom djecom

Transcription

aktivnosti u školi s darovitom djecom
AKTIVNOSTI IZVAN ŠKOLE
INTERVJU
Interliber
Ljubav u trećoj dobi: Valentinovo u
staračkom domu
Blic intervju: prof. Goran Lesjak
Učenici biraju: prof. Ivana Kujundžić
Novi profesori
Prvašići
TERENSKA NASTAVA
UČENIČKI RADOVI
Novi Vinodolski
Krapina
Spilja Lokvarka i NP Risnjak
AKTIVNOSTI U ŠKOLI
Sveti Nikola
Pjesnički susret: Ž. Horvat–Vukelja
Mjesec hrvatske knjige
Božićna radost
Aktivnosti u školi
Aktivnosti s darovitom djecom
Maskenbal
Ti si Ok!
Valentinovo
PUTOPIS
Neke nove stvari
Bon Jovi
Pas je čovjekov najbolji prijatelj
Kutak za djevojke
Svemir
XXX. Olimpijske igre
Literarni radovi
ENGLISH CORNER
Christmas joy warms the heart
Wonderland
Students work
ENIGMATIKA
KUTAK ZA OSMAŠE
Austrija: Leoben
IMPRESUM
2011./12.
ISSN 1330-7606
ZA NAKLADNIKA: prof. Slavko Ćavar, ravnatelj
NASLOVNICA: Paula Franić
GRAFIČKA OBRADA: uredništvo
GLAVNA UREDNICA: Paula Mikojević
UREDNIŠTVO: Mislav Majdak, Karla Caganić, Antea Šimunović, Ivana Krljan, Tin Turudić,
Antonella Jakobašić, Anđelina Čulina, Lana Bogović, Roberta Vidić, Lucija Fiolić, Lucija
Biškupić, Lea Meštrović, Mateja Jović, Antonio Leko, Anamarija Blečić, Mario Terzić,
Katarina Cvetić, Barbara Fabijanec, Antea Šimleša, Valentina Dorotić, Marijana Topalović,
Maja Pisačić, Iva Zidar, Mihaela Jurkin
LEKTORICA ZA ENGLESKI JEZIK: Mrs. Ksenija Sunić
VODITELJICA NOVINARSKE SKUPINE: prof. Julija Panjičanin
Neke nove stvari
Došlo je do mnogo promjena ove školske
godine. Ne samo što nam je došlo novih profesora
i učenika, nego smo dobili i novu knjižnicu.
Preselili smo ju iz stare škole gdje je do sad bila, u
dio hodnika koji je pregrađen. Iako je skučena,
knjižnica jako lijepo izgleda, a učenici su sada dio
nje. Imamo mnogo knjiga koje možemo pročitati i
pogledati.
nam je još sve nužno za kvalitetnu nastavu, no
nećemo biti sasvim sretni dok se ne izgradi
dvorana za tjelesni odgoj i opreme učionice po
standardima. Nije li najvažnije da učenicima bude
lijepo u školi? Naravno da jest. Mi se trudimo
postići najbolje rezultate kako bi nam se odužilo
boljim prostorom. Nadamo se da će nas netko čuti.
Karla Caganić, 7.a
SVETI NIKOLA
Došao je i taj, dugoočekivani dan za svu
djecu širom svijeta. Došao je dan kada Sveti
Nikola nagrađuje one najposlušnije. Taj dan
djeca hodaju sa znatno čišćom obućom. Zašto?
Mora biti čista ako žele puno poklona;
najčešće je napunjena najraznovrsnijim
slatkišima.
Kuc-kuc!
–Tko je?
–Sveti Nikola.
Knjižnica i njeni posjetitelji
Dobili smo nove prozore. Lice škole sada
već izgleda bolje, a zasigurno je i toplije. Ne
smijem ne napomenuti i nove profesore. Došao je
novi i mladi profesor iz fizike, nova i mlada
profesorica iz matematike i jednu jako dragu i isto
tako mladu profesoricu iz vjeronauka koja je na
zamjeni dok se vjeroučiteljica Katarina ne vrati.
Svi su učenici oduševljeni njima. Primljeni su i više
nego srdačno, a nadamo se da je i njima drago što
su u našoj školi kao što je drago i nama.
Svaka promjena je dobra, naročito ako je
pozitivna. Možda je suvišno stalno ponavljati što
Želje za Svetog Nikolu
PJESNIČKI SUSRET:
Željka Horvat- Vukelja
Željka Horvat-Vukelja je spisateljica za
djecu. Na početku godine posjetila je drugi i treći
razred. Djeca su bila jako sretna i uzbuđena zbog
njenog dolaska. Za dobrodošlicu su joj djevojčice
3.b razreda izvele kratku lutkarsku predstavu,
upravo njezinu. To je bilo jako simpatično i
oduševilo je i samu književnicu.
Prva predstava govori o staroj i istrošenoj
kuhači i dvije nove lijepe kuhače. Naravno, kakva
bi to bila dječja predstava bez sudjelovanja djece.
Izveli su to spektakularno. Djeca su s
nestrpljenjem čekala rasplet priče. Malo je reći da
je bila zanimljiva.
Druga predstava je bila o napuštenoj usnoj
harmonici. Pogađali su instrumente, a poslije su ih
rukama svirali. To im je bilo posebno zanimljivo.
Smijali su se, trudili što bolje odsvirati i biti baš
oni ti koji će biti najbolji i najbrži u toj igri.
U trećoj predstavi djeca su spasila balončić
koji lako može puknuti. Djeci je bilo zabavno i
nedvojbeno, ovaj književni susret je ispunio sva
njihova očekivanja. Nadamo se da će nas još koji
put posjetiti jer je učinila jedno prijepodne mnogo
zanimljivijim od uobičajenog.
Katarina Cvetić, 8.a
Barbara Fabijanec, 8.a
MJESEC HRVATSKE
KNJIGE
Od 15. listopada do 15. studenoga
obilježavamo mjesec hrvatske knjige, a ove
godine posvećen je pjesništvu pa ga s
razlogom možemo nazvati mjesecom
obljetnica naših poznatih hrvatskih pisaca i
pjesnika koji su obogatili našu književnost
svojom poezijom.
Ovom
prigodom
održane
su
radionice među učenicima 4. razreda.
Izrađivali su straničnike (bookmarkere) te
ga ukrašavali raznim ukrasima. Učenici su
uživali, a pri tome izrađivali nešto korisno
što će se moći i kasnije iskoristiti. One
najljepše su poklonili veoma važnim
osobama.
Miroslav Krleža ( 1893.-1981.)
Jedan je od najvećih hrvatskih pisaca 20.
stoljeća. Najveći Krležin poetski ostvaraj
vizionarne su Balade Petrice Kerempuha,
Krležini su romani pisani bujnim stilom i
jezikom koji vrvi novotvorenicama i
složenicama. Najpoznatija Krležina prozna
dijela su: Povratak Filipa Latinovicza,
Zastave, Na rubu pameti... Od njegove smrti
prošlo je 30 godina.
Antun Mihanović ( 1796.-1861.)
Ime Antuna Mihanovića postalo je simbolom
nacionalnog ponosa Hrvata. Tu je slavu
stekao znamenitim stihovima o ljepotama
svoje domovine. To je hrvatska himna Lijepa
naša domovina. Rođen je u Zagrebu gdje je
završio pučku školu, gimnaziju i filozofiju.
Slava, koju je Mihanović Lijepom našom
domovinom stekao čini se još većom i
zaslužnijom imamo li na umu da je svoje
djelo stvorio u vrijeme kad je Hrvatska
''ležala u dubokom snu''. Umro je prije 150
godina, 1861. u Novim Dvorima, nedaleko
od Klanjca.
Josip Pupačić (1928.-1971.)
Rođen je u Slimenu pokraj Omiša. U
Londonu je bio lektor i profesor hrvatskog
jezika. Između prve Pupačićeve zbirke Cvijet
izvan sebe, 1958. i zadnje Moj križ svejedno
gori, 1971. stanovita kriza u pjesnikovu
stvaralaštvu poklapa se s njegovim
sukobima s nekim pojavama u društvu.
Poginuo je prije 40 godina, 23. svibnja,
1971. u zrakoplovnoj nesreći na otoku Krku.
Tin Ujević (1891-1955.)
Rodio se prije 120 godina u Dizadara kuli u
Vrgorcu. Dug i plodan književni rad Ujević je
započeo u Matoševoj školi. Prve dvije zbirke
pjesama bile su mu: Lelek sebra i Kolajna
koje je napisao tijekom rata u Parizu kao
jedinstvenu zbirku. Do Drugog svjetskog
rata objavio je još zbirku Auto na korzu i
izbor svoga pjesništva Ojađeno zvono.
Komunističke vlasti 1945. zabranile su mu
javno djelovanje pa je nekoliko godina živio
kao anonimni prevoditelj. Tek izabranim
pjesmama
Rukovet,
zaslugom
Jure
Kaštelana, koju je i priredio, Ujević se
otkriva novom naraštaju čitatelja, da bi
posljednjom zbirkom Žedan kamena na
studencu potvrdio vodeće mjesto u
hrvatskom pjesništvu. Umro je 1995.
godine.
Grigor Vitez (1911.-1966.)
Rođen je prije točno 100 godina u
slavonskom selu Kosovcu kraj Okučana.
Osnovnu školu pohađao je u Okučanima, a
gimnaziju u Novoj Gradiški. U Pakracu je
završio učiteljsku školu. Kao učitelj je radio
u Slavoniji i Bosni. Pisao je i za odrasle, ali je
poznatiji kao dječji pjesnik. Izado je zbirke
dječjih pjesama: Prepelica, Kad bi drveće
hodalo, Iza brda plava, Gdje priče rastu,
Hvatajte lopova, Igra se nastavlja. Za djecu je
napisao i knjigu Proze, Bajka o glinenoj ptici
i druge bajke i priče. Umro je u Zagrebu prije
45 godina, 1966. godine.
Roberta Vidić, 7.b
Lana Bogović, 7.b
Svake godine Interliber posjeti sve
više ljudi iz Zagreba i cijele Hrvatske i
ljubitelji knjiga uvijek nađu nešto zanimljivo
za sebe. Cijene su pristupačne, znatno
snižene, stoga je Interliber najidealnije
vrijeme za kupnju knjiga. Ne samo zbog
cijene, nego i zbor velikog izbora knjiga i
izdavača.
Interliber, već svima dobro znan
sajam, dočekali smo s veseljem jer smo znali
da će nam biti zabavno.
Predstavljali su se mnogobrojni izdavači koji
su predstavljali knjige za djecu, mlade,
odrasle pa sve do stručnih i znanstvenih
izdanja. Uočili smo mnoge poznate izdavače,
ali i mnoge nove, barem nama. Imali smo
skromni budžet od 500 kn i odmah smo
znali da ćemo kupiti Heidi i Guinnessovu
knjigu rekorda 2011. za našu "novu"
knjižnicu. Ta knjiga je vjerojatno najčitanija
među učenicima naše škole.
Kao i obično, na Interliberu su
dominirali Algoritam, Školska knjiga, Profil,
V.B.Z., Kršćanska sadašnjost, Mozaik knjiga,
Znanje i mnogi drugi. Samo ozračje nas je
potaknulo da proučavamo i čitamo što više
knjiga.
Svi oni koji nisu prisustvovali
Interliberu može im biti žao jer su propustili
priliku zaroniti u svijet mašte, u svijet knjiga
koji je definitivno najzanimljiviji svijet i
jedini koji ne postavlja granice našoj mašti.
Mislili smo ići u zoološki, ali zbog
nedostatka vremena smo odlučili otići na
ručak. Otišli smo, naravno, do McDonald'sa.
Tamo smo se svi najeli, ako ne i prejeli. No,
nažalost polako se bližio kraj našem malom,
veselom, a opet zanimljivom izletu pa smo
se zaputili svojoj kući.
Paula Mikojević, 7.a
Ivana Krljan, 7.a
UČENICI BIRAJU
Profesoricu Ivanu Kujundžić smo izabrale jer nam više ne predaje hrvatski jezik, a bila
nam je jako draga i ostala nam je u lijepom sjećanju pa smo je htjele bolje upoznati i s vama. Kroz
intervju
ćete saznati mnoštvo zanimljivosti koje o njoj zasigurno još niste znali!
KOLIKO DUGO RADITE U OSNOVNOJ ŠKOLI
predmetima i to svim od reda.
ODRA ?
JESTE LI RADILI JOŠ NEKI POSAO?
U Osnovnoj školi Odra radim 11 godina.
U vrijeme studija sam radila posao lektora u
JESTE LI PRIJE OVE ŠKOLE JOŠ NEGDJE
Večernjem listu, no s vremenom sam shvatila da
PREDAVALI ILI PREDAJETE PARALELNO U JOŠ
nikakvi uredski poslovi za mene ne dolaze u obzir.
NEKOJ ŠKOLI ?
:-)
Radila sam u nekoliko škola na zamjeni, a uz
ŠTO VAM JE OSTALO IZ VAŠIH ŠKOLSKIH DANA
Osnovnu školu Odra paralelno radim u Privatnoj
KAO NAJLJEPŠA USPOMENA ?
ugostiteljskoj školi.
Putovanja, naravno. Moj razred u srednjoj školi;
KOLIKO DUGO PREDAJETE HRVATSKI JEZIK ?
bilo nas je malo, ali bili smo ekipa. Profesor
Hrvatski jezik predajem 16 godina.
hrvatskoga jezika (razrednika), koji je danas,
PROCJENJUJU LI VAS UČENICI KAO STROGU
nažalost,pokojni, kojeg mogu nazvati uzorom u
PROFESORICU ?
svom poslu...ima dosta toga... !
To će reći učenici, ali mislim da nisam stroga. Ne
VOLITE LI PUTOVATI I ČINITE LI TO ČESTO ?
želim biti stroga i nije mi cilj da me se učenici boje,
Obožavam putovati zbog veselih doživljaja, lijepih
samo želim da poštuju dogovore uz što manje
i manje lijepih trenutaka, upoznajem i stječem
otpora. :-)
nove prijatelje i što me najviše veseli, kroz
OPIŠITE JEDAN OD SVOJIH
NERADNIH
putovanja učim puno zanimljivih stvari koje me
DANA?
zanimaju i testiram granice svoje izdržljivosti ! :-)
Imam malo neradnih dana (onih pravih) jer imam
KOJA VAM JE OMILJENA KNJIGA, A KOJI FILM ?
puno dodatnih obaveza, ali kad ne radim onda to
Knjige: Heidi – podsjeća me na djetinjstvo, kada
izgleda ovako: ustajanje-kavica-novine-igrica-
smo svi sakupljali slikovnice i sličice s glavnim
šetnja i razgovori s prijateljicama (to naravno
likom, Žena kojoj sam čitao, Parfem, Bakica,
uključuje shopping), nekakvo kino ili kazalište.
Neopisiva lakoća postojanja, Čovjek bez sudbine,
Zapravo, najviše uživam ljeti na moru. Onda mi je
Šala...
svaki dan praznik, skupi se ekipa i bude nam lipo.
Filmovi: Pijanist, Kolja. Volim češki film, humor i
KOJE STE PREDMETE U VRIJEME VAŠEG
općenito sve što je vezano za Češku, češki jezik i
ŠKOLOVANJA VOLJELI, A KOJE NE ?
etnologiju,koji su, uostalom, i bili moj prvi izbor,
Prirodni predmeti mi nisu bili dragi, ali sam ih
ali sam u zadnji čas promijenila odluku. Također
odrađivala. Uvijek sam uživala u društvenim
volim pogledati filmove s povijesnom tematikom.
ZBOG ČEGA STE TOLIKO VEZANI ZA ČEŠKU ?
VOLITE LI IĆI U SHOPPING?
Majka mi je Čehinja pa prosudite sami. :-)
Obožavam. Naravno, ja jednostavno moram biti u
KAKO JE IZGLEDALO VAŠE DJETINJSTVO ?
društvu svojih prijateljica. Nije bit u shoppingu, to
Imali smo više vremena za igru, jednostavno je
je usput, ali je odlična zabava i druženje, poslije
bilo drugačije, autoriteti su se poštovali.
kavica, pričice i tako.
IMATE LI KUĆNOG LJUBIMCA, AKO GA
IMATE LI KOJU ŽIVOTNU ŽELJU?
NEMATE, BISTE LI GA ŽELJELI IMATI ?
Imam - posjetit selo Djeda Mraza .... ! :-)
Nemam ga i ne želim ga imati. To bi bilo mučenje i
mene i ljubimca ! :-)
Vrijeme provedeno radeći ovaj intervju bilo
IMATE LI HOBIJE?
je jako ugodno i korisno ispunjeno. Bilo nam je
Imam hobije – šetnje, putovanja, čitanje...
lijepo i zanimljivo biti u društvu profesorice
VOLITE LI IZLAZITI ?
Kujundžić i zasigurno ćemo ovo dugo pamtiti !
Obožavam, ali na svoj način i na ista mjesta s
dragim ljudima.
PAMTITE LI NEKI DATUM ?
8.10. – važan datum u mom životu, puno se stvari
dogodilo na isti datum... u različitim vremenskim
okolnostima... !
KOJE VAM JE NAJDRAŽE JELO ?
Punjena paprika, mađarica od kolača.
POSTOJI LI NEŠTO ČEGA SE BOJITE ?
Jako se bojim ptica i svega što ima perje i kljun. :-P
Bojim se parkiranja, uvijek imam osjećaj da nema
dovoljno mjesta,zapravo patim od nekih dječjih
strahova.
KAKVU GLAZBU SLUŠATE ?
U zadnje vrijeme TBF, Hladno pivo,Oliver...Drage
su mi klapske pisme.
KOJI JE VAŠ MOTO ?
Živi i pusti druge da žive ! :-)
ŠTO SMATRATE SVOJIM NAJVEĆIM
DOSTIGNUĆEM ?
Rano je još govoriti o dostignućima, pogotovo
najvećim,puno je još toga ispred mene... ! :-)
GDJE SE VIDITE ZA 10 GODINA ?
Ne znam, imam puno ideja ali... možda negdje na
moru... ne znam!
Antea Šimleša, 8.b
Valentina Dorotić, 8.b
John Francis Bongiovi rođen je 2.
ožujka 1962.g u Sayerville, New Jeresey,
SAD. Bio je uvjeren da će jednoga dana on
biti rock zvijezda. Kada mu je bilo
sedamnaest godina prao je podove u
slavnom studiju kod svog rođaka Tonia.
1980. godine kada su se snimale božićne
pjesme, Jon je predložio pjesmu We wish you
a Merry Christmas. To je bilo prvo
profesionalno snimanje. 1983. godine dobio
je izdavačku kuću. Iste te godine Jon je
posjetio lokalnu radio postaju i razgovarao
sa D.J-em, Chipom Hobartom, koji je Jonu
predložio pjesmu Runaway da ju uvrsti na
album lokalnih nepoznatih talenata. Nakon
što je pjesma puštena na radiju sve
diskografske kuće htjele su saznati tko je taj
umjetnik. WAPP je pripremao nastup, a Jonu
je trebao bend. Jednu noć nakon nastupa
Richie Sambora otišao je iza pozornice i
rekao Jonu da bi on trebao biti gitarist. Jon i
nije baš razmišljao o tome, ali mu je rekao
da nauči svirati i da dođe na probu. Richie je
došao ranije i odsvirao. Jon je ostao
impresioniran u tom trenu. Richie je postao
vodeći gitarist benda. Kad je sastavio svoj
bend i počeo svirati na nastupima i
otvaranjima za lokalne talente privukli su
pažnju diskografskog urednika, koji ga je
potpisao za Mercury Records. Uz pomoć
svog novog menadžera prvi album benda
Bon Jovi bio je objavljen 21. siječnja 1984.g.
Album je postao zlatan u SAD. Prodan je više
od 500 000 primjeraka.
Trećim albumom, Slippery when wet,
izbacio je bend u zvjezdano nebo širom
svijeta hitovima kao You Give Love a Bad
Name, Livin on a preyer.
Na turneji koja je slijedila, pjevač Jon
imao je problema s glasom, od tada
pokušava pjevati nešto nižim tonovima.
Usprkos masovnim uspjesima, zamalo je
došlo do raspada benda. No sve je prošlo
dobro. Jon je odlučio snimiti solo album.
Pjesma Blaze of Glory, po kojem je album
dobio ime, bila je nagrađena zlatnim
globusom. Jona je također udarila želja za
glumom. Ostvario je glavne uloge u
filmovima Mali grad i The leading man. Bon
Jovi 1999.g. snima pjesmu Real live. David
Brayan nije mogao biti na snimanju spota
zbog ozljede ruke koju je zadobio u kućnim
popravcima, pa je bend na snimanju koristio
kartonsku sliku njega. Novi album bio je
neviđeni uspjeh u SAD-u i izvan, djelomično
zahvaljujući singlu It’s my Life. 14. studenog
2006.g.
Bon Jovi posjetio je i Hrvatsku 8.
lipnja 2011.g. Nakon turneje, ljeto je proveo
u Dubrovniku, i na neko divno čudo izjavio
je kako je u Hrvatskoj po prvi put i da mu je
prekrasno. Vjerojatno mu koncert u Zagrebu
nije ostao u sjećanju kao njegovim fanovima.
Lucija Biškupić, 8.a
Našu malu priredbu u još manjoj
školi započeli su najmlađi zajedno sa svojim
recitacijama i igrokazima. Publika je bila
oduševljena i impresionirana nastupom
najmlađih.
Nakon najmlađih, na "pozornicu" su
došli nešto stariji učenici. Pjevali su nam
božićne pjesme i stvarali ugodan božićni
ugođaj. Nakon njih na red su došli 4. razredi i
plesali su uz poznatu božićnu pjesmu All I
want for Christmas is you. Posebna
kostimografija koju su sami osmislili i izradili
pridonijela je ugođaju.
Jedan od istaknutijih nastupa učenika
nižih razreda je svakako bio solistički nastup
na flauti učenika 2. razreda koji je uz
prigušena svjetla odsvirao Tihu noć.
Nakon učenika nižih razreda krenuli
smo s učenicima viših razreda. Petaši su
krenuli plesati i zajedno sa svojom
fascinantnom
koreografijom
ostavljali
publiku bez daha. Oduševljenje publike je
bilo kada smo čuli kako svira Chopen, a
nakon toga se čula pjesma Oh, happy day koju
su otpjevale učenice 8.a razreda.
Na samom kraju priredbe nastupili
su folkloraši koji su otplesali Plesove
Turopolja uz pratnju tamburaša.
PAS JE ČOVJEKOV NAJBOLJI
PRIJATELJ
Ja volim životinje i kad razmišljam o
njima uvijek izdvajam pse. Psi su ljudima
najvjerniji prijatelji. Pokušajte se sjetiti, ako
ste nekad gledali u filmovima ili uživo, kako
psi vode osobe oštećenog vida koje se
potpuno mogu osloniti na pse vodiče. Oni su
njihove oči. Jeste li ikada vidjeli kako psi
spašavaju ljude iz plamena ili snijega, leda i
drugih vremenskih nepogoda. Oni to sve čine
iz ljubavi prema čovjeku, a ne samo zato sto
su dresirani. To im postaje smisao života.
Oni najmanji su najviše bili
oduševljeni priredbom jer su se po prvi put
iskazali pred publikom. Voditeljice priredbe
bile su Lana Bogović i Lucija Fiolić koje su
najavljivale nove točke i svoj posao odradile
odlično. Priredba je prošla odlično i svi su
bili zadovoljni.
Imamo više vrsta pasa. Ja sam
sigurna da svima godi naša ljubav, naravno,
ako ju pokažemo, kojoj god pasmini
pripadali. Oni nam to višestruko pokazuju.
Nerado se sjetim prihvatilišta pasa jer žive u
lošim uvjetima. Uz malo naše volje i savjesti
njihov bi se život poboljšao, ukoliko bismo
uzimali pse iz azila.
Često smo svjedoci kako neki ljudi
tuku svoje ljubimce, drže ih jako lošim
uvjetima ili čak izbacuju na ulicu bez milosti.
Imam jednog kućnog ljubimca koji
cijelu obitelj iz dana u dan zabavlja.
Preporučila bih svima da se potrude
upoznati svoje pse i sigurna sam da bi taj
suživot bio prava bajka.
Antonio Leko, 8.a
Mateja Jović, 8.a
Ana-Marija Blečić, 8.a
Christmas joy warms the heart
Magic Christmas
Christamas is white and magic.
It's on December 25th.
We open presents,
We go to church,
We say Merry Christmas.
Iva Jurkin, 5.b
Santa is on the way
The stars are shining
and we are singing,
the snow is white
on Christmas night.
Gifts under the tree
for my friends and me,
we are all happy,
Santa is on the way
on Christmas Day.
Snowflakes
Jana Majdak, 5.b
They are little
white dancers,
and they play
in the air.
Their dress is like
a beautiful lace.
And they fly, and dance
and they become snow.
But when the sun shines
they slowly melt,
grass is green again,
and nothing is white
in nature any more.
Christmas Eve
Mum makes cakes,
the house smells of Christmas tree.
Fairy is in my room,
green wheat in the window,
I listen to bells and feel good.
Korina Mlinarić, 2.a
Paula Franić, 5.a
Christmas is coming
Christmas is on the 25th of December. Jesus was born on Christmas Day. People feel very
happy on Christmas Eve. Mum makes cakes and dad buys Christmas tree. In the evening
we decorate our tree and we wake up at dawn to see what Santa Claus put under our
Christmas tree. It is a special moment of the year for children.
Nika Cvitkušić, 5.a
AKTIVNOSTI U ŠKOLI
U OŠ Odra ima pregršt aktivnosti u
kojima su naši učenici aktivni. Dokaz je to
da učenici zajedno s profesorima rade ono
što vole, da dobri rezultati nisu vezani
isključivo za idealne uvjete. Mnogi možda ni
ne znaju, ali naša škola nudi niz
izvannastavnih aktivnosti. Stoga, tko god
misli da je u našoj školi dosadno, pročitajte
do kraja i uvjerite se da uz malo
zainteresiranosti, svatko može pronaći
nešto za sebe.
Novinarska skupina, koju vodi
knjižničarka Julija Panjičanin, uvijek napravi
neki plakat i uvijek se nađe ponešto zanimljivo
za raditi. Sve aktivnosti pratimo i objavimo u
našem školskom časopisu.
Školske atletičare od 5. do 8. razreda
vodi profesor Mladen Kokotović. Pripremaju
se uglavnom za natjecanja na bazenima
''Mladost''. Atletičari i atletičarke OŠ Odra
vježbaju s radošću i postižu odlične rezultate
iako nemaju dvoranu.
Veliki i mali zbor vodi
profesorica iz glazbenog Svetlana
Dorušić. Ona ih priprema za pjevanje
na školskim priredbama. Uvijek prvi
nastupaju pjevajući hrvatsku himnu,
a potpom, prigodne pjesme, ovisno o
svečanosti. Tamburaši se isto
zabavljaju sa svojim notama pred
razne priredbe i skupa sa zborom
izvode svoje pjesme.
Literarna skupina na likovnom satu s
profesoricom Rajkom Legin crtaju prekrasne
crteže i smišljaju ukrase za panoe, a za Božić
ukrašavaju
školu
raznim
ukrasima.
Dramsku skupinu vodi učiteljica
Lidija Pocrnić. Trudi se da mališani sve nauče
kako treba. Svi skupa uvježbavaju i
osmišljavaju dramske izvedbe za priredbe.
Mališane je uvijek prekrasno vidjeti.
Recitatorsku skupinu vodi učiteljica
Ljerka Matak. Oni uče pjesmice za priredbe i
osmišljavaju si kostime.
Lutkarsku skupinu vodi Marija Luter.
Ta skupina je spoj dramske i recitatorske
skupine. Sami osmišljavaju i šivaju lutke, daju
im karakter svojim idejama i kreativnošću.
Domaćinstvo je nova aktivnost u našoj
školi koju vodi Jadranka Pavliša. Djeca uče o
kućanskim poslovima, prehrani, šivanju, itd.
Ritmičku skupinu vodi Marija
Dianežević. Djevojčice se iz
nižih razreda trude naučiti
koreografiju i uvijek nas
iznenade svojim pokretima i
plesom. Uvijek nas obraduju
novim koracima uz zvuke
najpopularnijih pjesama.
Literarna skupina koju vodi učiteljica
Barbara Petračić je djeci uvijek
tako
zanimljiva kao i ostale skupine jer tamo
izrađuju i crtaju razne ukrase i crteže za
panoe. Za svaki važniji datum oni osmisle
najoriginalnije ukrase kojima ukrase pano
škole ili razreda.
Koliko god se činilo teško raditi i učiti
u školi kojoj nedostaje nebrojeno mnogo toga,
našim
učenicima
je
ponuđen
niz
izvannastavnih aktivnosti u kojima mogu
izraziti svoju kreativnost, ambicije i ljubav
prema bilo kojoj vrsti umjetnosti ili sporta.
Antea Šimunovic, 7.a
Mislav Majdak, 7.a
AKTIVNOSTI U ŠKOLI S DAROVITOM DJECOM
"Suncokretin – OLJIN", odgoj za
ljubav i nenasilje" je neprofitna, nevladina
organizacija, osnovana 2004. godine. Udruga
se bavi kreiranjem, organiziranjem i
provođenjem
programa
i
aktivnosti
psihosocijalne podrške i edukacije za djecu,
mlade i odrasle na području grada Zagreba
(zagrebačke županije) i sisačko-moslavačke
županije. Ciljevi aktivnosti Udruge odnose se
na razvoj osobnih snaga i potencijala,
socijalnih i komunikacijskih vještina, poticanje
zdravih stilova života, u svrhu unapređenja
kvalitete života pojedinca, obitelji i zajednice u
cjelini.
socijalne i emocionalne zrelosti mogu se
osjećati vrlo posebnima te razviti aroganciju i
bahatost- bolesti nedovoljne zrelosti.
Neki od kratkoročnih ciljeva su
prepoznati darovite učenike, utjecati na
njihovo kvalitetnije
funkcioniranje u
razrednom kolektivu, učiti izgrađivanje
vlastitih, individualiziranih stavova i mišljenja,
utjecati na jačanje samopouzdanja i sl. A od
dugoročnih ojačati obiteljske odnose i podići
kvalitetu života u obitelji, informirati roditelje
i nastavnike o darovitoj djeci te osnažiti
darovitu djecu.
U školi smo uočili da imamo posebno
nadarene učenike s kojima treba dodatno
raditi ne bi li se kvalitetno razvili kao mladi
ljudi. Nadarena i inteligentna djeca često
prouzrokuju probleme svojoj okolini, a
prvenstveno svojim roditeljima i nastavnicima
jer imaju drugačiju percepciju i obradu
sadržaja. Usvajanjem temeljnih ljudskih
vrijednosti te osviještenost za potrebe drugih
omogućit će ovoj djeci da osmisle i kvalitetno
kreiraju svoj mladi život. Potreba ove djece je i
za kvalitetnijom komunikacijom s odraslima te
je važno ukazati roditeljima i nastavnicima na
tu djecu (detektirati ih) te educirati ih o načinu
potrebne komunikacije s njima. Često
nadareni učenici zbog svog senzibiliteta
pokazuju nedostatak emocionalne zrelosti
koja ne prati intelektualnu tj. mentalnu
zrelost. Darovita djeca su često i
višedimenzionalno talentirana, a najslabija im
je karika upravo emocionalnost te rad na
najslabijoj točki koja im može omogućiti
kvalitetniju samopercepciju te ih učiniti
samopouzdanim i na socijalnom planu, a ne da
se izoliraju zbog svoje različitosti. Bez
U našoj školi već nekoliko godina
djelatnici Suncokreta- OLJIN
uz pomoć
razrednika i stručnog suradnika, provode
edukacije za roditelje, a s učenicima provode
posebne programe namijenjene darovitoj
djeci. Zbog uspješnosti ovog projekta, iz
godine u godinu dobivamo sve veći broj
zadovoljne djece. Na koncu, svi imamo isti ciljuspješnu djecu učiniti još uspješnijima.
Udruga “TI SI OK” je hrvatska neprofitna organizacija, registrirana 22.srpnja 2008.g. koja se
bavi pružanjem psiho- socijalne i pedagoške pomoći djeci i mladima sa smetnjama i
poremećajem u ponašanju.
Udruga za pružanje psiho- socijalne
i pedagoške pomoći djeci i mladima sa
smetnjama i poremećajem u ponašanju,
osmišljavanjem programa i aktivnosti
neformalne
edukacije,
sa
svrhom
unapređenja kvalitete življenja, kao i
unapređenja kvalitete života društvene
zajednice u cjelini.
Udrugu su osnovali stručnjaci koji
su dugi niz godina zaposleni u Odgojnom
zavodu Turopolje. Potaknuti sve većim
razmjerima nasilničkog ponašanja među
djecom i mladima u Hrvatskoj, Udruga
pridonosi
smanjenju
nasilničkog
ponašanja među djecom i mladima s
rizikom u ponašanju, a isto tako provode
projekte prevencije nasilja među djecom u
osnovnim i srednjim školama.
Cilj u neposrednom radu s djecom i
mladima jest individualnim i grupnim
radom razvijati pozitivne navike, razviti
pozitivno,
odgovorno
i
društveno
prihvatljivo ponašanje, pomagati im u
stjecanju uvida u osobno ponašanje, jasno
definirati osobni identitet, definirati s
njima pozitivne osobne ciljeve planiranje i
realiziranje tih ciljeva, usmjeravati ih na
pozitivne načine afirmacije i poticati ih na
prihvaćanje pozitivnih vrijednosti i etičkih
normi, provoditi programe stručnog rada
– psihoterapijske radionice, djecu i mlade
učiti socijalnim vještinama koje će im
olakšati prilagodbu, omogućiti adekvatnije
suočavanje sa stresnim situacijama i
ubrzati psihosocijalno sazrijevanje kod
mladih kod kojih je već došlo do problema
zlouporabe
alkohola
i
drugih
psihoaktivnih
droga,
povezanih
s
kriminogenim
ponašanjem,
posebno
agresivnim i
nasilničkim ponašanjem, poticati ih na
promjenu stavova i ponašanja tj. na trajno
apstiniranje.
Projekt Prestani predstavljen je
učenicima od 5. do 8. razreda kroz
radionice na satu razredne zajednice. Uz
nazočnost razrednika održano je kratko
predavanje
o
nasilju,
oblicima,
posljedicama i uzrocima nasilja s
posebnim naglaskom na opis stanja žrtve.
Na sljedećem sastanku razredne zajednice
se kroz radionicu učenike potaknulo na
aktivno sudjelovanje i obradu nekih
aspekata nasilja( žrtva, nasilnik i publika).
Svrha Projekta je na masovnijoj
osnovi potaknuti učenike da progovore o
nasilju, informirati ih i osnažiti kako bi
znakove nasilja lakše prepoznali i o njima
progovorili, kreirati kontekst unutar
cijelog razreda u kojem kvalitetnije
razmjenjuju iskustva o konfliktima, naučiti
ih da se suprotstave nasilju, razviti duh
zajedništva i suradnje unutar razreda.
ovakav oblik rada s djecom pozitivno
utječe
na
njihovo
razlučivanje,
procjenjivanje i djelovanje u društvu.
Ukazuje im se na neprihvatljiv oblik
ponašanja i kroz pomno osmišljene
pedagoške metode usmjerava ih se na
pravi put. Očekivano, učenici su prihvatili
radionice, međutim, nisu jednom uvidjeli
da im je procjena o složnosti razreda kriva.
Kroz dobro osmišljenu vježbu "povjerenja"
shvatili su da samo timskim radom mogu
pozitivno djelovati, ostvariti ciljeve,
zajednički postići korist te na koji način se
trenira složnost i kako je održati.
INTERVJU
Dobili smo svoje najmlađe učenike. Prvašići su nam ove godine zbilja posebni. Mi smo ih
upoznali, a sada dajemo vama slatke retke na uživanje.
1. Kakav vam je prvi dojam o
školi? Volite li ići u školu ili
biste najradije ostali doma i
igrali se?
Odličan, super nam je, ali bi radije
ostali doma i igrali se.
2. Kako vam se zove učiteljica?
Učiteljice nam se zovu Jadranka i
Barbara.
3. Jesu li vam učiteljice stroge?
Nisu, sviđaju nam se jer se vole
igrati s nama, uče nam, pjevamo
zajedno, crtamo...
4. Imate li vremena za igru sada
kad morate u školu?
Nemamo više toliko vremena
koliko smo prije imali. Ako se
želimo igrati, prvo moramo
napisati zadaću.
5. Koji vam je predmet najdraži?
Zašto?
Glazbeni, tjelesni, matematika,
likovni.... ti predmeti su nam baš
zanimljivi.
6. Koje predmete ne volite?
Engleski!!! (svi u glas)
7. Volite li čitati? Što?
Volimo
čitati
knjige
o
životinjama.
8. Nama je uvijek bila teška
matematika? A vama?
Ne! Mi volimo matematiku.
9. Jesu li vam teža slova ili
brojevi?
Teža su nam slova.
10.U prvom polugodištu nema
ocjena; biste li ih željeli i u
prvom polugodištu?
Da, mislimo da bismo svi imali
petice :)
11.Pomažete li prijateljima kad
nešto ne znaju?
Naravno da pomažemo.
12.Imate li simpatiju? Je li ona u
ovom razredu? Kako se zovu?
Imamo.
(I ništa više nisu htjeli reći,
samo
su
se
sramežljivo
smiješili.)
13.Imate li puno prijatelja? Tko su
vam najbolji prijatelji?
Imamo puno prijatelja. Tonka i
Ema, Lea i Laura, Viktorija i
Marija...
INTERVJU
14.Što biste voljeli biti kad
odrastete?
Patrik: izumitelj strojeva, Laura:
ja bih htjela biti učiteljica.
Neki žele biti poljoprivrednici,
frizerke, jahači, policajci...
15.Radujete
li
se
božićnim
praznicima? Hoće li vam škola
nedostajati?
Radujemo se, škola nam neće
nedostajati, ali prijatelji hoće.
16.Čega se volite igrati kada
dođete svojoj kući?
Djevojčice:
lovice,
glazbene
stolice, memory...
Dječaci:
šah,
slijepi
miš,
nogomet...
17.Dopuštaju li vam roditelji igru
prije nego napišete domaću
zadaću?
Ne, prvo moramo napisati
zadaću, a onda je vrijeme za igru.
18.Kako obično završavate svoj
dan?
Završavamo ga veseli. Gledamo
crtiće, idemo u šetnju, tuširanjem,
uspavankom, igrom s bratom ili
sestrom, gledanjem serije... (Larin
izbor) :)
1.b
Prvašići, hvala vam na ovom
iznimno ugodnom razgovoru.
Bilo je zanimljivo pričati s
vama.
1.a
1.b
Marijana Topalović, 8.b
Maja Pisačić, 8.b
1.a
TERENSKA NASTAVA
Novi Vinodolski
U Novi Vinodolski smo išli s
vjeroučiteljicom Matijom Lasić kako bismo
naučili nešto novo o prvoj pomoći.
Na drugom predavanju smo učile
praktični rad. Voditelji su bili jako
zadovoljni našim radom pa su nam skratili
iduće predavanje za čitav sat. Poslije ručka
smo se svi spremili i krenuli u šetnju
gradom. Bilo je zbilja ok. No veselje je
kratko trajalo jer nas je čekalo novo
predavanje po povratku. Na tom predavanju
smo vježbali za natjecanje, no te pripreme
su prošle jako smiješno. Našim curama
"umrle" su dvije osobe, naravno, ne za
ozbiljno, nego u vježbi.
Matija Lasić
Taj ponedjeljak ujutro svi smo se
našli ispred južnog parkirališta velesajma i
nestrpljivo čekali dolazak autobusa. Kada
smo ušli u bus bila je velika tišina, no
naravno cure iz Odre su postale najglasnije.
U busu smo se smijali,pjevali, slikali... Pred
kraj puta smo već postale nestrpljive i
nemirne, ali evo napokon smo stigle u dom
Crvenog križa. Isti dan smo imali predavanja
koja su bila jako dugačka. Na prvom
predavanju smo se upoznali s voditeljima i
počeli ponavljati sve što znamo o prvoj
pomoći. Poslije predavanja smo imali
večeru. Nakon večere svi smo se krenuli
spremati za disko, no na kraju nas baš i nije
oduševio. Idući dan smo se morali probuditi
u 7:30 jer je doručak bio u 8:00, a poslije
njega smo imali predavanje.
Slijedila je večera, a nakon toga opet
disko. Budući da se mi nismo najele za
večeru, naručile smo pizzu. Nismo se ni
okrenule, već smo idući dan morali ići kući.
Kada smo se vraćali kući bilo je zabavnije
nego kada smo dolazili. Zasigurno ćemo
pamtiti ovo korisno i zabavno iskustvo.
Paula Mikojević, 7.a
Krapina
Jednog lijepog, pomalo hladnog,
dana krenuli smo s razredima 7.a i 8.b na
terensku nastavu u Krapinu i Gornju
Stubicu. Nakon 30-minutnog čekanja jednog
anonimnog učenika iz 7.b, konačno smo
krenuli. Bilo je oko 9 sati. Vozili smo se
otprilike sat vremena dok nismo došli do
prvog odredišta- Muzej seljačkih buna.
Muzej je otvoren i osnovan u povodu
obilježavanja 400. godišnjice velike Seljačke
bune 1573. godine. U muzeju, osim Seljačke
bune, prikazuje se razvoj feudalizma na
području sjeverozapadne Hrvatske, a i tamo
su pohranjeni arheološki nalazi sa starog
grada Konjšćine.
Nakon razgledavanja muzeja, imali
smo malu stanku. Za vrijeme te stanke smo
mogli detaljno pogledati muzej, odmoriti se
ili kao što smo mi cure radile- "naslikavati"
se. Nakon kratkotrajne stanke, uputili smo
se svi u bus i krenuli dalje. Naše sljedeće
odredište
je
bila
Gupčeva
lipa.
Ona se nalazi neposredo do crkve Sv. Jurja u
Gornjoj Stubici i jedini je svjedok Seljačke
bune. Ispod njezinih grana je prema
narodnoj predaji seljački vođa Matija Gubec
okupljao svoje istomišljenike i ustanike.
Poslije kratkog razgledavanja 7.a i
7.b je igrao kviz iz engleskog jezika, ali
nismo ga mogli završiti jer smo morali
krenuti dalje. Ali zna se - 7.b bi pobijedio,
naravno. Uputili smo se prema Krapini i
kada smo tamo došli, imali smo stanku od
30-40 min i mogli smo razgledavati grad.
Ekipa iz mog razreda i ja smo otišli u
potragu za sladoledom, makar je bilo
hladno, čak i za neko lijepo mjesto za
slikanje. Nakon razgledavanja grada, krenuli
smo u Muzej krapinskih neandertalaca.
Prije razgledavanja muzeja, kad smo
ušli unutra, čekalo nas je jedno veliko platno
gdje smo pogledali film o neandertalcima,
lovu na divlje životinje koji nas je vratio u
prošlost bez mobitela i računala. Film se
činio realan zahvaljujući majstorima šminke.
I tada smo krenuli u razgledavanje muzeja
koji počinje datumom 23. 8. 1899. godine
kada su pronađene neke čudne kosti koje je
krapinski
učitelj
Rehorić
našao.
U muzeju je obrađen postanak svijeta,
pogledali smo kratki film o tome kako je
Zemlja i sve u svemiru nastalo, povijest
zemlje, prvi organizmi. itd. U Muzeju su se
našle realne skulpture majmuna, pračovjeka
i ostalih organizama. Posljednji segment
Muzeja govori o ubrzanom razvoju kulture i
tehnologije uz prizor astronauta, a tu dolazi
i kraj razgledavanju. Izlaz vodi prema stazi
koja vodi prema nalazištu pračovjeka gdje
smo mogli nastaviti daljnje razgledavanje. U
muzeju smo prošli kroz sva doba u samo
nekoliko minuta, od nastanka svemira- do
astronauta
i
razvoja
tehnologije.
Muzej nas nije samo vodio kraju
razgledavanja nego i kraju terenske nastave.
Poslije razgledavanja smo se mogli odmoriti,
kupiti suvenir ili pojesti šećernu vatu u
blizini. Mislim da je muzej bio najzanimljiviji
dio terenske nastave i preporučila bih svima
da ga posjete, ako se žele vratiti bar na tren
u prošlost i vidjeti kako se sve to razvijalo
do današnjeg doba.
Antonella Jakobašić, 7.b
Spilja Lokvarka i NP Risnjak
21.10.2011. smo krenuli u novu
avanturu. Ova terenska nastava nas vodi na
vrlo zanimljiva mjesta- u spilju Lokvarku i
NP Risnjak. U autobusu mi je bilo zabavno
jer je bilo puno mojih prijatelja. Nakon sat
vremena je bila pauza i prava prilika kako
bismo se najeli.
Prvo smo išli u spilju Lokvarku.
Spilja Lokvarka se nalazi u blizini mjesta
Lokava u Hrvatskoj, s 1200 m uređene staze
jedna je od najvećih spilja Hrvatske za
posjetu turistima. Spilja je otkrivena 1912.
Godine, a temparatura u njoj je između
6,5°C i 8°C .
Bili smo u njoj oko 45 min. Bilo mi je
jako zanimljivo jer sam u spilji prvi put. Sve
dok nismo izašli i prehladio se. Onda smo
opet imali odmor. Nakon toga smo išli u NP
Risnjak. Išli smo poučnom stazom Leskom.
Nismo vidjeli nikakve životinje, ali
smo pričali o njima, a posebno o risovima i
srnama. Kada smo išli poučnom stazom
Leskom, vidio sam neke gljive, ali nitko nije
znao koja su vrsta. Vidio sam i ciklamu u
travi, među lišćem. I onda smo opet imali
odmor. Na poučnoj stazi Leska mi je bilo
također zanimljivo jer volim biologiju, a
vodič nam je govorio o životijama i biljkama,
što nam je bilo poznato jer nam je i profesor
također pričao o tome. Vidio sam neka
srušena drva, skupljače vlage, kućice za
ptice, a i vidio sam vjevericu na drvetu.
Bilo mi je jako zabavno. Slikao sam
jako puno jer želim tu terensku nastavu
imati za uspomenu. Vratili smo se u Odru u
poslijepodnevnim satima. I tako je zavšila
ova iznimno korisna i zanimljiva terenska
nastava.
Zvonimir Rajković 6.a
Konačno je došla zima. Najbolji način
za uživanje u njoj je odlazak na skijanje. Ovaj
put odredište nam je skijaško mjesto Leoben
i mjesto gdje žive nama dragi prijatelji kod
kojih ćemo provesti tjedan dana. Svjesna
sam da je to 240 kilometara i 4 sata vožnje,
ali idem s veseljem jer znam da ću do tamo,
ali i u Leobenu, vidjeti stvari i pojave koje će
me oduševiti.
Izlazimo iz dvorišta i prolazimo kroz
Gornju Lomnicu i Hrašće. Okolne ravnice i
polja prekriveni su bijelim pokrivačem.
Snijeg koji je padao cijelu noć ostavio je
traga na svemu. Drveća, krovovi kuća, park,
sve je prekriveno snijegom, osim cesta koje
su zbog vrijednih vozača ralice očišćene i sa
sigurnošću se možemo voziti prema našem
odredištu.
Došli smo do Novog Zagreba, zastali
smo na trenutak da kupimo posljednje
stvari koje nam trebaju za put. Svi smo jako
uzbuđeni, a smijeha i veselja u autu ne
nedostaje. Napokon smo izašli iz Zagreba.
Naša svakodnevica ostala je daleko iza nas.
Ptuj
Prolazimo kroz Ptuj. Maleni gradić
koji nas 30 km dijeli od Maribora. Rijeka
Drava koja prolazi kroz taj grad nije mogla
ostati nezapažena. Na dravskom mostu tata
usporava svoju vožnju jer s njega seže
prekrasan pogled na grad, a i okolna mjesta.
S njega vidim obližnje tvornice, trgovačke
centre, ali i djecu koja uživaju u zimskim
radostima. Njihova skakutanja, smrznute
crvene nosiće te brižne roditelje koji
zajedno s njima uživaju. Ptuj mi se jako
svidio, ali se nismo zaustavljali u njemu,
nego nastavili put dalje.
Prošli smo kroz mnoga veća i manja
mjesta i došli do Krapine. To mjesto u meni
budi lijepe uspomene. Krapinske toplice
sam nekoliko put posjetila i jako su mi se
svidjele kao i cijeli grad. Hušnjakovo brdo ni
ovaj put nismo posjetili, ali mama je izrazila
želju da bi željela vidjeti taj spomenik
prirode i ostatke neandertalaca koji imaju
važnu ulogo za hrvatsku povijest ali i za sve
nas. Tata joj je obećao ispuniti želju prvom
prilikom.
Polako putujući i promatrajući okoliš
i prirodu, došli smo do hrvatsko-slovenske
granice. Prešli smo ju brzo. Uljudni policajci
na obje granice pripomogli su tome.
Napokon, prelaskom granice pristajemo na
nekoliko minuta kako bismo se osvježili i
udahnuli svjež zrak. Krećemo dalje prema
našem odredištu. Sve više iščekujem
dolazak. Jako sam nestrpljiva.
Skijalište u Austriji
Prolazeći kroz mala slovenska mjesta vidjeli
smo prekrasne dugačke šume, parkove,
tvornice, ali i kuće koje nikako nisu mogle
proći nezapaženo. Od onih velikih i
raskošnih pa sve do malih, sitnih i bez
fasade. Snježni pokrov daje im posebne čari.
Došli smo i do Maribora. Drugi najveći grad
u Sloveniji ispunio je moja očekivanja.
Visoke i ogromne zgrade, tvornice,
parkovi, ali i sav okoliš kojemu snijeg daje
poseban izgled. Polako smo prošli Maribor i
došli do granice s Austrijom. Budući da su
Slovenija i Austrija članice Europske unije,
prolazak preko granice prošao je jako brzo.
Ušli smo u Austriju. Na prvi pogled nikako
ne mogu ostati nezapažene planine koje kao
da se pružaju u beskraj. Magla koja se
polako spustila, prekriva visine planina.
Došli smo u Graz. On je glavni grad savezne
pokrajine Štajerske te ima veliku povijesnu,
kulturnu i gospodarsku važnost u Austriji.
Njezin prekrasni krajolik, ali i građevine
koje se u njemu nalaze ne mogu ostaviti
nikoga ravnodušnima. Najveća crkva u
Austriji, Crkva Srca Isusova očarala me
visinom tornja koji je najviši u Austriji.
Graz
Na bratov nagovor, odlučili smo otići
u shopping centar West. U njemu smo
proveli 2 sata, ali zbog njegove ogromne
veličine uspjeli smo pregledati samo
nekolicinu trgovina. Kupili smo nekoliko
nužnih stvari, za svakoga po nešto i nastavili
put.
Leoben nam je napokon na vidiku.
Svi smo sretni jer smo napokon stigli. Došli
smo do kuće naših kumova. Oni su nas
veselo dočekali. Kuma je odmah poslužila
večeru. Svi smo se najeli, a ja sam od umora
zaspala odmah nakon večere. Iduće jutro
poslije doručka odmah smo išli na skijanje.
Na početku me je bio strah stati na skije, ali
uz upute braće sve sam svladala. Hladnoća
me nikako nije sprječavala da odustanem.
Iduće dane također smo proveli
skijajući, ali i posjetili smo željezaru Voest
Alpine i tvornicu drvnih ploča Novopan, gdje
rade naši kumovi. Očarala me veličina
tvornice, ali i strojevi. Okolina je jako lijepa,
snijeg joj daje poseban izgled. Kuma, mama i
ja posjetili smo i nekoliko trgovačkih
centara te sam dobila mnogo lijepih novih
stvari. Brzo su prošli dani te je došao dan
povratka kući. Bila sam jako tužna jer se
vraćamo kući, starim navikama, a naravno
počinje i škola što u tom trenutku nije bila
moja najveća radost.
Ovih sedam dana ostalo mi je u jako
lijepom sjećanju. Put do Leobena ali i
vrijeme provedeno u njemu ne mogu se lako
zaboraviti. Veseli me što ćemo i iduće
godine ponovno posjetiti Leoben i sigurna
sam da će mi opet biti lijepo i da ću upoznati
i vidjeti opet neke nove stvari i ljude.
Antea Šimunović, 7.a
Valentinovo u petom razredu
Danas je bio zbilja poseban dandan Valentinova. Moj razred, 5.a, imao je
radionicu s knjižničarkom Julijom. Pisali
smo razne zanimljivosti o Valentinovu i
slušali priče kako je nastalo Valentinovo,
dan kada iskazujemo ljubavne osjećaje
prema voljenoj osobi.
Za početak smo razgovarali o
našim ljubavima kada smo bili sasvim
mali, na koji način smo se zaljubljivali i
kako smo to iskazivali, a kako to
iskazujemo danas. Zatim smo na crvene
papiriće pisali posebne poruke "onoj
posebnoj osobi". Saznali smo kako je
nastalo Valentinovo. Prva legenda govori
o svećeniku Valentinu koji je potajno
vjenčavao zaljubljene, unatoč zabrani
cara Klaudija I., da bi na koncu bio ubijen
zbog toga.
Na kraju smo slušali dirljive
ljubavne stihove i pisali svoje prve
asocijacije na pročitano. Neki su smatrali
zadatak teškim, ali to je samo zato jer je
svoje osjećaje teško izraziti, no kada su
se dobro zamislili, ipak su izvukli ono
što stoji duboko u njima.
Bilo nam je jako lijepo za
radionici i voljeli bismo kad bi takvih
bilo što više.
Druga legenda kaže kako su
djevojke na zabavi, koja se održavala u
veljači, pisale svoja imena na papiriće, a
mladići su izvlačili te papiriće i čije ime
izvuku, ta djevojka bi postala njihova
draga.
Paula Franić, 5.a
LJUBAV U TREĆOJ DOBI
Valentinovo! Dan zaljubljenih. Ali,
ima ljudi kojima je taj dan kao i svaki drugi.
Učenici 3. i 4. razred odlučili su 16.2.2012.
uljepšati i približiti ugođaj valentinova
stanovnicima staračkoga doma u Odri.
Učenice trećih razreda odlučile su nam
pokazati ljubav između kišobrana(kasnije
suncobrana) i veselih, šarenih cvjetića. Na
kraju njihovog malog lutkarskog igrokaza
bili su nagrađeni velikim pljeskom.
otplesali Lepa Mara kolo vodi. Ples se svima
svidio i zato su naše male plesače i plesačice
nagradili pljeskom.
Na kraju priredbe pozvani su svi
izvođači na pozornicu. Djeca su, kao i
gledatelji, bili jako uzbuđeni i sretni.
Stanovnicima doma u Odri uljepšali su jedan
običan dan, a sebi stvorili novo i lijepo
iskustvo.
Odmah iza njih, kao pravi mali
pjevači trećeg razreda složno su otpjevali
pjesmicu Srebrna kola, zlatni kotač, a potom
su nam izrecitirali pjesmicu ljubavnog
karaktera. Učenik Emanuel nam je hrabro
izrecitirao pjesmicu Ah, ta ljubav i, naravno,
bio je nagrađen velikim i lijepim pljeskom.
Ali, nije to bilo sve od njih, tu je bilo još
mnoštvo recitacija kao što su Već i vrapci
znaju, Kako dolazi ljubav, Dnevnik,
Ljubomorna mačka i mnoge druge.
Ali, naravno, kakva bi to priredba
bila bez pravog turopoljskog plesa. Učenici i
učenice četvrtog razreda otpjevali su i
Nakon što su se stanovnici doma
povukli u svoje sobe, mali izvođači su bili
nagrađeni sokovima i keksima. Ipak, nakon
predstave treba navlažiti grlo i napuniti
trbuščić. Ali, to nije bilo sve, kući su ponijeli
slatki poklon-paket u kojem su bile
čokolade, bomboni i ostale slastice. Nadamo
se da su to pravilno podijelili i nasladili se
zasluženim "honorarčićem". I da, ne smijem
zaboraviti napisati da su se okušali u
sviranju klavira. I iskreno, zvuk nije bio
primamljiv, ali nikad se ne zna, možda se
baš među njima krije neka nova zvijezda.
Iva Zidar, 8.b
Katarina Cvetić, 8.a
Jeste li se uspjeli upoznati sa svim
profesorima?
Nisam, samo sam jedan dan u tjednu u vašoj
školi.
Čime se bavite u slobodno vrijeme?
Volim putovati, družiti se s prijateljima,
izlaziti i plivati.
Što volite čitati?
Volim čitati znanstvenu fantastiku, no ne bih
ništa izdvajao.
Volite li glazbu i što slušate?
Ivan Gverić, prof. fizike
Jako
volim
glazbu,
posebno
stranu.
Obožavam Biebera (šala) :)
Kako vam je raditi u našoj školi?
Super mi je raditi u vašoj školi.
Zadovoljavaju li uvjeti rada u školi?
Baš i ne, ali se snalazimo. Škola je slabo
opremljena nastavnim materijalom.
Što vas je nadahnulo da postanete
profesor/ica?
Želim olakšati djeci shvaćanje fizike koja po
nekom stereotipu spada u "teže" predmete,
barem je meni bila teška.
Jeste li radili u još nekoj školi?
Da, radim na još dvije škole.
Gdje ste se školovali?
U Velikoj Gorici sam završio osnovnu školu,
Jeste li bili odličan/na učenik/ca u
osnovnoj i srednjoj školi?
Nikad.
Otkrijte
nam
neku
zanimljivost
iz
učeničkih ili studentskih dana.
Trenutno mi nijedna ne pada na pamet jer ih
je bilo previše.
Postoji li neka smiješna zgoda sa sata da
vam je ostala u sjećanju?
Ne, jer s gotovo svakog sata bih mogao
izdvojiti barem jednu zgodu, ima ih dosta.
Imate li kao novi/a profesor/ica poruku
za vaše učenike?
Uživajte dok možete i primite se knjige.
u Zagrebu gimnaziju, a fakultet u Osijeku.
Iva Zidar, 8.b
Mislite li da se učenici dovoljno trude?
Mihaela Jurkin, 8.b
Mislim da se trude, ali uvijek mogu više.
Što vam je bilo najveće iznenađenje kad
ste došli u školu?
Miš u razredu.
WONDERLAND
The Gift of Magi
Summary of the story
From the book Gift of Magi and other stories – by O. Henry
The year is 1905. Two young people live in New York. They are very happy together. They live in an
appartment. It's small and there aren't any special things like pictures and photos. Tomorrow is
Christmas and Della (Mrs James) has only $1.87. She thinks to buy Jim (Mr James) a special present.
She cuts and sells her beautiful hair for $200. Della wanted to buy Jim a golden chain for his watch,
but Jim gave his watch away so he can buy Della combs for her hair.
Comment:
What do we have here? The story of two people who understand about special gifts and they are
going to have a happy Christmas.
Andrej Leko, 4.a
XXX. Olimpijske igre - London 2012.
Domaćin
ovogodišnjih
Olimpijskih igara je London i to po treći
put. Odabran je 6.srpnja 2005. Igre će se
otvoriti 27. srpnja, a zatvoriti će se 12.
kolovoza. Natjecat će se 204 države, bit
će 20 sportova i 87 natjecanja.
Olimpijske igre su višestruko natjecanje
koje se održava svake 4 godine, a ove
godine se i nazivaju "Igre XXX.
Olimpijade modernog doba". Olimpijske
igre su isprva održavane samo u Grčkoj,
a kasnije su oživjele tijekom 19. stoljeća.
Na olimpijskim igrama imamo
jedne od najboljih sportaša kao što su
hrvatski rukometaši i Blanka Vlašić.
Jedne godine smo osvojili olimpijsko
zlato. Za nas su olimpijske igre jako
zabavne i vrlo važne. Zabavne su jer mi
djeca volimo gledati kako se sportaši
natječu i trude biti najbolji, a važne su
zato što se razni ljudi upoznaju na njima.
Ove godine ćemo još jače navijati za naše
sportaše i nadamo se što boljim
rezultatima. Naprijed naši!
One su još i natjecanja između
sportaša u pojedinačnim i ekipnim
disciplinama. Sportaše koji će se
natjecati bira nacionalni olimpijski
odbor.
Paula Mikojević, 7.a
Ivana Krljan, 7.a
Karla Caganić, 7.a
Svemir,
Kosmos,
Vasiona
ili
Univerzum je beskonačno prostranstvo koje
nas okružuje. To je ustvari vremenski
prostor u kome plovi mnoštvo nebeskih
tijela i koji postoji neovisno od ljudskog
znanja. Još jedna od definicija navodi da je
Svemir ukupnost svega što postoji ,
uključujući sav: prostor, vrijeme, materiju,
energiju, planete, zvijezde, galaksije,
intergalaktički prostor i sve iza toga.
Zvijezde su najrasprostranjenija nebeska
tijela u Svemiru. To su užarena plinovita
tijela slična suncu. Udaljenosti među
zvijezdama su ogromne i mjere se
svjetlosnim godinama Svjetlosna godina je
put dug oko 9,46 milijardi kilometara što ga
pređe svjetlost za godinu krećući se brzinom
od 299 792 458 m/s.
Mliječni put
Naša galaksija se zove Mliječni put ili
Kumova slama i spiralnog je oblika. Sunce se
nalazi na samom rubu jednog njenog
rukavca, zajedno sa još nekoliko najbližih
zvijezda. Najbliže galaktike našoj su Veliki i
Mali Magellanov oblak koji predstavljaju
njene prirodne pratioce. Najveći svemirski
teleskop je Hubble nazvan po uglednom
američkom astronomu Edwinu P. Hubbleu.
Taj teleskop, mase je 11 tona i ukupne
dužine 13,1 m s reflektorom promjera 240
cm. Lansiran je 24. Travnja 1990 u svemir.
Zanimanja ljudi u svemiru mogu biti:
Astronomi, Astrofizičari i Planetologi.
Astronomi promatraju nebeska tijela
ne bi li im odredio položaj, gibanje i građu.
Astrofizičari su astronomi specijalizirani za
proučavanje
nebeskih
tijela,
a
u
razumijevanju svemira služi se svim
mogućnostima što mu pruža fizika.
Planetolozi su astronomi specijalizirani za
proučavanje prirode pojedinih planeta
nazivaju se (marsolozima, merkurolozima)
ili jednim imenom geolozima ( od grčkog
prefiksa geo koji označava Zemlju).
Najveća Galaksija je Središnja
galaksija galaktičkog grozda Abell 2029,
smještena 1070 milijuna svjetlosnih godina
od zemlje u zviježđu Djevice, ima promjer
od 5600 000 svjetlosnih godina – 80 puta
veći od naše galaksije, mliječne staze – i daje
svijetlost kao 2 000 000 000 000 (dva
bilijuna) sunca. Znanstvenici pretpostavljaju
da je Abell 2029 stekla toliku masu
upijanjem obližnjih galaksija. Najveća
zvijezda sa planetom u siječnju 2003.,
astronomi su objavili otkriće planeta u orbiti
oko narančastog diva HD 47536. Ta se
zvijezda širi na kraju svojeg života i sada je
promjera oko 33 milijuna km ( 23 puta
veličine Sunca). Planet je udaljen od zvijezde
oko 300 milijuna km, ali nastavak širenja
zvijezde u crvenog diva uništit će ga za
nekoliko desetaka milijuna godina.
Tin Turudić, 7.a
1
PRIJATELJ / ICA
Svatko od nas treba prijatelja kako bi
s njim razgovarao o problemima, družio se
itd. Tako i nama curama treba prijateljica s
kojom bi tračala, isto tako da nam ta osoba
pruži potporu i oslonac za svakodnevnu
ljutnju, prepirke s roditeljima, prve ljubavne
jade ili uobičajene školske nedaće. No, što
učiniti ako o takvom prijateljstvu samo
sanjamo? Ako pripadamo u povučene osobe
kojima treba dobra prijateljica?
Ako mislimo da nas nitko ne voli jer
se ne druže s nama koliko bi mi htjeli ili nas
ne pozivaju na zabave ili u kino? Postoje
djevojke koje misle da ih nitko ne voli, ali
željele bi biti popularne pa se druže s
popularnim curama i glume prijateljicu, a sa
strane ih stalno ogovaraju kao „ one se
prave da su važne, ulizuju se itd.“ Takve
cure nazivamo lažljivicama. Savjet je taj da
se bolje družiti s dobrom prijateljicom, ne
lagati joj, biti joj potpora i oslonac kao i ona
tebi, a ne glumiti lažno prijateljstvo.
2
LJUBAV
Ljubav nije ništa novo u našem
životu. Ljubav je nešto lijepo, nešto posebno.
Nešto što je u našem životu do sad izazivalo
ugodu, što znači utjehu, sigurnost i
privrženost. Ljubav je toliko posebna i
uzbudljiva, da nam je život pruža tek kad
smo donekle zreli za nju. Kad je čovjek
zaljubljen, doživljava mnogo sretnih i lijepih
trenutaka, ali teško je pomisliti da postoji,
ružnija strana ljubavi. Uz ljubav isto tako ide
i ljubomora i prijevara, strah i laži, svađa i
mržnja. A to znači da čim vidiš svog dečka s
nekom drugom djevojkom, kad ti da "nogu"
ili ga uhvatiš kako ti laže. Tada si užasno
razočarana i najradije bi se danima skrivala,
ne bi htjela jesti ili bi pak grickala slatkiše, a
neke djevojke bi jednostavno zaboravile tu
propalu ljubav i krenule dalje sa životom.
Zato kažemo da u ljubavi treba biti strpljiv,
ne zavidjeti, ne biti ohol. U ljubavi se uvijek
treba nadati i vjerovati, zaboravljati i
praštati zlo.
3
LJEPOTA I KOZMETIKA
posebnom olovkom ili pastom i ostavi da
djeluje, zatim nanesi kremu za njegu lica.
Par savjeta kako napravit svoju
prirodnu kozmetiku. Na primjer za osjetljivu
kožu lica napravi tekućinu od meda. Evo
kako se priprema: OTOPI JEDNU ŽLICU
MEDA U MALO TOPLOG MLIJEKA I NAVLAŽI
LICE. Med će djelovat umirujuće i njegovat
će tvoje lice. Pa isto tako i svakom od nas
zimi popucaju usne i to nas smeta pa ako ih
češće namažeš medom opet će biti nježne.
Svaki tip kože možete osvježiti ako
pomiješate malo zdrobljene banane, dvije
žlice svježega sira i dvije žlice mlijeka,
nanesi na lice i nakon 15 minuta isperi.
Lea Meštrović, 8.a
Evo kako napravit masku za kosu,
kosa će dobit sjaj ako sok limuna pomiješaš
s dva žumanjka i dvije žlice pšeničnog
brašna. Utrljaj u meku, opranu kosu i ostavi
da djeluje sat vremena ispod kape za
tuširanje, kasnije dobro isperi.
Jedan savjet ako želite imat čistu
kožu lica ujutro i navečer: očisti lice
posebnim sapunom bez alkalija ili blagim
losionom za čišćenje lica. Tekućinu za lice
stavi na komadić vate i temeljito, ali blagim
pokretima, očisti lice. Bubuljice pokrij
Dopuni riječima
koje nedostaju.
KUTAK ZA PRVAŠE
USRED
______________________
NININU
ZAČUO SE TRESAK. TO PROBUDI
_______________________ . BRZO UPALI
. UGLEDA NINU POKRAJ
BLIŽE. OPREZNO STAVI NINU U
UGASI
_____________________
________________________ . NASMIJE SE I PRIĐE
_______________________ . NAKON TOGA
________________________
I
VRATI
SE
U
________________________ .
KUTAK ZA DRUGAŠE
+8
+6
+5
+9
+4
-5
-7
-9
-6
-2
SVOJ
KUTAK ZA TREĆAŠE
Promotri sliku,
pročitaj tvrdnje i
odgovori na
pitanje.
KUTAK ZA ČETVRTAŠE
PAPIRIĆI U ŠEŠIRIMA
U jednom šeširu tri su papirića. Na
svakom je napisan jedan broj. Zbroj
svakih od dvaju od tih brojeva napisan
je na papirić i ubačen u drugi šešir. O
kojim se brojevima radi ako su
zbrojevi: 12, 15 i 17?
KUTAK ZA PETAŠE
I
T
A
R
I
Z
I
L
A
R
A
P
P
A
R
A
L
E
L
O
G
R
A
M
I
T
S
I
L
A
T
I
P
A
K
A
T
T
R
A
P
J
N
L
K
A
J
K
A
R
A
M
E
O
A
N
T
I
A
A
R
O
A
R
R
N
A
A
C
L
S
P
I
R
A
T
I
K
S
A
E
E
E
E
C
T
U
N
I
T
Z
P
L
G
N
T
I
E
A
S
R
N
R
A
R
E
O
A
N
R
K
O
E
Š
Č
E
C
N
V
N
U
E
F
D
A
O
D
I
Z
D
A
I
M
A
N
T
A
E
Š
U
C
E
C
J
O
O
I
N
LJ
A
B
A
L
A
D
A
K
O
L
O
N
I
Z
A
C
I
J
A
BALADA
KOMUNICIRATI
PARALELOGRAM
DEZERTIRATI
KONDENZACIJA
PARALIZIRATI
GREDELJ
LEGENDE
PLANINAR
JASENOVAC
LEPRŠATI
RAMPA
KAPETANIJA
MEKSIKANKA
RETRO
KAPITALIST
NAOČALE
TJERATI
KATASTROFA
NAŠICE
TRAP
KOLONIZACIJA
NEUTRONI
TRATINČICA
ZUBI
KUTAK ZA ŠESTAŠE
DOPUNJALJKA
Zadanih šest riječi dopuni
slovima s kocke.
A
R
M
O
A
A
T
A
B
O
O
V
A
J
V
A
R
A
KUTAK ZA SEDMAŠE I OSMAŠE
219
213
207
201
63
57
51
45
225
231
189
195
69
75
81
87
219
237
183
165
147
141
99
93
249
243
177
171
153
135
105
111
255
237
231
165
159
129
123
117
Napravili smo anketu među s
učenicima 8. Razreda o tome kamo će
poslije osnovne škole? Većina se već
odlučila za gimnazije, zrakoplovnu školu ili
škola za cestovni promet. Učenici su se
odlučili za razne škole uz pomoć roditelja i
ostalih članova obitelji. No, neki su išli i na
profesionalnu orijentaciju gdje su uz
stručno osoblje na temelju ocjena odabrali
optimalno rješenje.
Gimnazije se dijele na opće, jezične,
klasične, prirodoslovno-matematičke i
prirodoslovne. Kao općeobrazovna škola
gimnazija je prijelazni
stupanj k
profesionalnom osposobljavanju u višim i
visokim školama te fakultetima, tj. ona ne
osposobljava učenika za neko posebno
zanimanje već ga uglavnom usmjerava na
daljnje školovanje. Za sve gimnazije se
boduju opći uspjeh i uzorno vladanje u 7. I
8. Razredu.
Opća gimnazija podrazumijeva
uravnotežen odnos svih općeobrazovnih
nastavnih predmeta, a od drugog razreda
izborna nastava je obvezni dio nastavnog
plana i programa. Predmeti koji se boduju
su hrvatski jezik, matematika, strani jezik,
povijest i zemljopis. Bodovni prag je 52
boda.
Jezična gimnazija sadrži povećan
broj sati učenja stranih jezika, dok u trećem
i četvrtom razredu umjesto jednog od
prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija,
fizika) učenici mogu birati povećane
programe stranih jezika. Predmeti koji se
boduju su hrvatski jezik, matematika,
strani jezik, povijest i zemljopis. Bodovni
prag je 52 boda.
Klasična gimnazija podrazumijeva
učenje latinskog i grčkog tijekom sve četiri
godine tri sata tjedno. Predmeti koji se
boduju su hrvatski jezik, matematika,
strani jezik, povijest i zemljopis. Bodovni
prag je 52 boda.
Prirodoslovno-matematička
gimnazija
sadrži
veći
fond
sati
matematike, fizike i informatike tijekom
sve četiri godine obrazovanja, a učenicima
pruža mogućnost izbora proširenog
programa matematike i informatike
umjesto drugog stranog jezika. Predmeti
koji se boduju su hrvatski jezik,
matematika, strani jezik, fizika i biologija.
Za upis u prvi razred bodovni je prag 55, a
za
kategorizirane
športaše 50
bodova. Potvrde o kategorizaciji športaša
izdaje Hrvatski olimpijski odbor ili Hrvatski
nacionalni športski savez.
Prirodoslovna gimnazija temelji se
na uravnoteženom odnosu matematike,
kemije, fizike i biologije s posebnim
naglaskom na laboratorijskim vježbama, a
u okviru izbornog dijela programa učenici
se mogu odlučiti za učenje drugog stranog
jezika ili osnova ekologije. Predmeti koji se
boduju su hrvatski jezik, matematika,
strani jezik, biologija i kemija. Bodovni prag
je 54 boda.
Zrakoplovna
škola
Rudolfa
Perešina u Velikoj Gorici je po svome
odgojnoobrazovnom
programu
jedinstvena i prepoznatljiva. Učenici se
upisuju u tri smjera obrazovanja:
zrakoplovni
prometnik
(ZP),
zrakoplovni tehničar IRE (instrumenti,
radio i elektrooprema) i zrakoplovni
tehničar ZIM (zrakoplov i motor) koji
obuhvaćaju tehničke i operativne vidove
zrakoplovstva. Boduju se opći uspjeh i
uzorno vladanje u 7. I 8. Razredu. Predmeti
koji se boduju su hrvatski jezik,
matematika,
engleski
jezik,
fizika,
zemljopis(ZP smjer) ili tehnička kultura.
(IRE i ZIM smjer). Bodovni prag je 46
bodova.
Škola za cestovni promet nudi tri
smjera:
1. Tehničar cestovnog prometa
Predmeti koji se boduju su hrvatski jezik,
matematika, strani jezik, fizika, tehnička
kultura. Bodovni prag je 38 bodova.
Poseban uvjet: liječnička potvrda o
nepostojanju kontraindikacija za prometnu
struku (izdaje ju Služba za Medicinu rada).
2. Tehničar
za
logistiku
i
špediciju
Predmeti koji se boduju su hrvatski jezik,
matematika, strani jezik, fizika, zemljopis.
Bodovni prag je 38 bodova.
3. Vozač
motornog
vozila
(trogodišnji strukovni program)
Predmeti koji se boduju su hrvatski jezik,
matematika, strani jezik, fizika, tehnička
kultura. Nema bodovnog praga.
Strukovne škole su tehničke,
industrijske
i
obrtničke.
Trajanje
obrazovanja u strukovnim školama ovisi o
vrsti nastavnog plana i programa. Može
trajati od 1-4 godine. Učenici u strukovnim
programima obrazovanja koji traju
najmanje četiri godine mogu polagati i
ispite državne mature koji im omogućuju
nastavak školovanja na visokoškolskoj
razini.
Učenici su ocijenili osnovnu školu
srednjom ocjenom zbog lošijih uvjeta u
kojima učenici i profesori rade. Svi
profesori obavljaju najbolje svoj posao,
zato im veliko HVALA!
Mario Terzić, 8.a
Ako kažemo da je stigao najveseliji
dan, vjerojatno nećemo pogriješiti. Ono
čega nije nedostajalo su sretna lišca, vesela
srca i kreativne, prekrasne maske. Bilo je tu
staraca, vještica, kostura, gusara, raznih
životinja, klauna, ratnika pa sve do vila,
princeza, mladenki i svega što je dječja
mašta mogla izmisliti.
Uz vesele pjesme i razigrane
učiteljice, djeca su postala najveselija bića.
Duhovi su plašili sve ostale, naši gusari su
dobri, a ne zli, stoga su oni spašavali
brodove, mlade su ovaj put bile bez
mladoženja, a štrumpf Vicko je bio pravi
mali vražićak koji je na kraju odnio i jednu
od nagrada. Zanimljiva mala starica koja
zna čak i pjevati dobila je prvu nagradu, a
mlada bez mladoženje je također
nagrađena. Gledati ovoliku sreću je
neprocjenjivo. Šteta što maskenbal nije
češće. Dogodine mališani naši!
LJUBAV
Ljubav je poseban dar
kad ju dobiješ ne ispuštaš ju iz srca.
Ljubav ima neku čudnu manu
čas je velika, čas je mala.
Ljubav možeš izgubiti
ali ju je vratiti nazad vrlo teško
zato – čuvaj ljubav čvrsto.
Ivana Car, 6.a
SREĆA
Sreća je prava kad si sretan
sreća je kad se uz nekoga smiješ.
Sreća je kad s nekim podijeliš radost i tugu
a ona prava sreća je kada se uz nekoga
osjećaš sigurno.
Ivana Car, 6.a
MOJOJ LJUBAVI
S udaljenih vrućih žala
Stiže ti ova poruka mala.
Poruka je ovo s mora
Iz morskih dubina tebi
Mojoj ljubavi koja si osoba divna
Čija me ljubav nježno u srce dira
Kao da u meni romantična melodija svira.
Ne želim ti pisati duge romane
Jer sve ovo lijepo o tebi u nekoliko nježnih
riječi stane.
Ti si sreća i ljepota
Jer ti si ljubav mog života.
Natalija Vlahović, 6.b
PROLJEĆE
Snijeg se već topi
jer sunce ga grije.
Malena žuta glavica
veselo se smije.
To je jaglac prvi,
nježno nam šapće
radosnu vijest.
Proljeće će uskoro biti,
ukrasiti livade
šarenim cvijećem
i pozvati djecu na igru.
Estella Fučkala, 1.b
LJUBAV ŽIVOTINJA
Maca voli mačka.
Žabica voli žapca.
Medvjedica voli medvjeda.
A zečica voli zekana.
Pudlica voli pudla.
Paunica voli pauna.
Tuljanica voli tuljana.
Sunce se smije,
a ljubav nas sve grije.
Lucija Komljenović, 1.b
PČELA
Leti pčela malena
oko cvijeta šarena
niti staje, niti sjeda
dok ne skupi mnogo meda.
Bog je uči,
zato živi gdje je bašta šarena.
Nakon cvijeta ima meda,
gdje će stati, gdje će sjesti,
gdje će medo nasisati.
Anto Krajina, 1.b

Similar documents

Virus 4 - Osnovna škola Sesvetski Kraljevec

Virus 4 - Osnovna škola Sesvetski Kraljevec Na primjer, dva mlada umjetnika Stjepan Hauser i Luka Šulić. Počeli su obrađivati suvremenu glazbu, što se meni jako svidjelo. Takve obrade s violončelom jako su se svidjele i svjetskim umjetnicima...

More information

Cvrčak br.36 - Osnovna škola dr. Mate Demarina Medulin

Cvrčak br.36 - Osnovna škola dr. Mate Demarina Medulin Ž i tu održavamo predavanja uz praktičan rad. Ima puno zainteresiranih, međutim ne možemo ih sve primiti, jer naša prostorija može primiti najviše 20 osoba, tako da nažalost neke koji dođu ne možem...

More information