smjernice_bos1

NACRT SMJERNICA
ZA RAZVOJ ŠKOLE
- osnovna škola i gimnazija -
Poštovani čitatelju,
Dozvolite da u par rečenica predstavimo šta stoji iza koncepta 'razvoj škole' u
okviru Projekta "EU-reforma općeg obrazovanja u BIH", ko su bili nosioci
aktivnosti i ko je pripremio 'Smjernice za razvoj škole' koje vi imate pred sobom.
Brojne škole u Bosni i Hercegovini su, u proteklim godinama, imale priliku
učestvovati u različitim projektima (UNICEF, KulturKontakt, Step by Step). Tim
putem nastavnici su sticali nova znanja i iskustva iz različitih oblasti usko vezanih
za savremen život i rad škole.
Namjera Projekta "EU-reforma općeg obrazovanja u BiH" je bila da kroz
realizaciju ideje 'razvoj škole' doprinese sistematizovanju i nadogradnji do sada
stečenih iskustva iz slijedećih reformskih oblasti:
•
•
•
•
•
•
•
Nastavne metode usmjerene na dijete (osnovna škola)
Inkluzivno obrazovanje (osnovna škola)
Saradnja roditelja i škole (osnovna škola)
Moderan i demokratski menadžment (osnovna škola)
Nastavne metode usmjerene na učenika (gimnazija)
Formalizovano učešće učenika u organizaciji škole (gimnazija)
Moderan i demokratski školski menadžment (gimnazija)
Direktori dvadeset i devet škola, 19 osnovnih i 10 gimnazija, imenovali su po
jednog koordinatora ispred svoje škole kao glavnog nosioca aktivnosti u realizaciji
ideje 'razvoj škole'. Prvi zadatak koordinatora bila je analiza stanja u školama u
svjetlu dostignutih reformskih rezultata i na osnovu toga izrada plana razvoja
škole. Uslijedile su trening sesije po školama, koje su koordinatori realizovali u tih
29 škola.
Završna faza je bila prenošenje svih do sada stečenih iskustava iz navedenih
oblasti na papir i izrada 'Smjernica za razvoj škole'. Koordinatori iz 29 škola su
pripremili ovaj materijal i zasigurno da su pisanju koristili i izvore i materijale iz
drugih projekata, ali kao što je već naglašeno ideja jeste bila sistematizovati i
dalje prenositi stečena iskustva.
Projekt EU-reforma općeg obrazovanja u BiH
Oktobar 2005. godine
2.
Spisak škola u mreži
Osnovne škole:
Ime škole
O.Š Mehmedalija Mak Dizdar,
Goražde
O.Š. Travnik, Travnik
O.Š. Nova Bila, Nova Bila
O.Š. Dr. Ivan Merz, Drvar
O.Š. Silvije Strahimir
Kranjčević, Mostar
O.Š. Zalik, Mostar
O.Š. Ruđer Bošković, Orašje
O.Š. Čengić Vila 1, Sarajevo
O.Š. Hasan Kikić, Gračanica
Druga osnovna škola, Bosanska
Krupa
O.Š. Tin Ujević, Vitina
O.Š. Kulin Ban, Visoko
O.Š. Vasa Čubrilović, Gradiška
O.Š. Desanka Maksimović,
Prijedor
O.Š. Vuk Stefanović Karadžić,
Doboj
O.Š. Sveti Sava, Višegrad
O.Š. Aleksa Šantić, Vojkovići
O.Š. Vuk Karadžić, Višegrad
Sedma osnovna škola, Gornji
Rahić
Gimnazije:
Ime škole
Gimnazija Bugojno, Bugojno
Gimnazija Mostar, Mostar
Gimnazija fra Grge Martića,
Mostar
Gimnazija Dobrinja, Sarajevo
Gimnazija Živinice, Živinice
Gimnazija Muhzin Rizvić, Kakanj
Gimnazija Banja Luka, Banja
Luka
SŠC Aleksa Šantić, Nevesinje
Srednja mješovita škola Jovan
Dučić, Teslić
Gimnazija Vaso Pelagić, Brčko
Direktor škole
Husein Halilović
Koordinator
Sait Mujanović
Telefon
038/230-164
Kemal Bajramović
Jelica Žuljević
Marko Pezer
Jasminka Markić
Rasema Bajramović
Manda Miškić
Jelka Danić
Mira Vukoja
030/511-197
030/707-027
034/820-033
036/311-160
Hikmeta
Rizvanović
Marijan Živković
Zineta Bogunić
Bego Mehurić
Ibrahim Šarić
Amira Maksumić
036/570-041
Amela Mešić
Nermina Sabljica
Faruk Delić
Slobodan Kovačević
031/713-045
033/640-220
035/700-430
037/472-066
Jozo Zadro
Nurija Rašidović
Ostoja Đurić
Milenko Vučković
Kristina Alilović
Dženana Čehajić
Dragan Vidović
Gina Gruban
039/841-651
032/731-050
051/813-313
052/232-758
Milenko Filipović
Anđa Slavuljica
053/242-000
Ranka Čerović
Pero Šehovac
Slavčo Sandev
Admir Karalić
Vasilj Tomanović
Milena Mičić
Mira Stojanović
Samida Djedović
059/380-270
057/350-649
058/620-463
049/512-222
Direktor škole
Mesud Šečić
Bakir Krpo
Mirjana Dujmović
Telefon
030/260-112
036/578-259
036/326-994
Sabiha Miskin
Redžo Butković
Zekerijah Ljubović
Slavica Ivošević
Koordinator
Mersiha Lerić
Mirsada Šehić
Ankica Čović
Tihomir Marić
Mukadesa Mašić
Ankica Grgić-Mišković
Marjana Stanković
Ranka Tutnjević
Vukan Bratić,v.d.
Aleksa Radišić
Danica Đurasović
Dragana Pozderović
059/601-474
053/430-508
Dragan Savić
Ranko Nestorović
049/211-941
033/464-948
035/772-611
032/556-890
051/213-257
Lektori:
Danica Đurasović za srpski jezik
Jasminka Markić za hrvatski jezik
Redžo Butković za bosanski jezik
3.
SADRŽAJ:
1. METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE (osnovna škola)................... 5
2. INKLUZIVNO OBRAZOVANJE (osnovna škola)................................. 32
3. SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE (osnovna škola)............................. 61
4. MODERAN I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT (osnovna škola) 85
5. NASTAVNE METODE USMJERENE NA UČENIKE (gimnazija)............. 120
6. FORMALIZOVANO UČEŠĆE UČENIKA U ORGANIZACIJI ŠKOLE
(gimnazija) ............................................................................. 145
7. MODERNI I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT (gimnazija) ..... 163
4.
1. METODOLOGIJA USMJERENA NA
DIJETE
- osnovna škola -
Priredili:
Danić Jelka
Mešić Amela
Maksumić Amira
Slavuljica Anđa
Miškić Manda
5.
SADRŽAJ:
1. METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE.......................................... 5
1.1. UVOD: METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE.......................... 7
1.2. ISKUSTVO NAŠE ŠKOLE .......................................................... 8
1.3. METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE – ZABILJEŠKE ZA
TRENERE............................................................................... 9
1.3.1. Koraci za svaku aktivnost ................................................ 10
1.4. LITERATURA ........................................................................ 19
1.5. PRILOZI .............................................................................. 20
6.
1.1. UVOD: METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE
"Dobra škola za mene je mjesto gdje
istovremeno pod istim krovom svako
i podučava i uči. Učenici i podučavaju i uče;
direktori i podučavaju i uče; nastavnici
i podučavaju i uče."
Roland Bart
Posljednjih godina se sve više govori i radi na promjenama i usavršavanju rada u
obrazovanju. U okviru reforme obrazovnog sistema u BiH većina škola je
uključena u različite projekte koji su imali za cilj osavremenjavanje odgojnoobrazovnog procesa.
U Projektu EU Reforma opšteg obrazovanja u BiH važno mjesto u profilu
reformirane škole svakako zauzimaju nastavne metode usmjerene na dijete.
Dosadašnja tradicionalna nastava je vodila mnogo više računa o nastavnom
gradivu nego o učeniku koji uči to gradivo. Nastavni proces se uglavnom zasnivao
na verbalnom učenju bez povezivanja sa sredinom u kojoj učenik živi i radi.
Također, u dosadašnjoj praksi vrlo malo pažnje se posvećivalo uvažavanju
sposobnosti i interesa učenika što je za posljedicu imalo uticaj na učenje, ali i na
razvoj ličnosti u cjelini.
Razlozi neuspjeha kod učenika su najviše bili zbog neprilagođenosti rada u
nastavi, sposobnostima i osobinama ličnosti, teško i obimno gradivo, slabo
predznanje i nizak nivo razvijenosti radnih navika. Učenik koji doživljava
neuspjehe je u stalnom konfliktu sa okolinom i sa samim sobom. Sve ovo
navedeno zahtijeva određene promjene u našem obrazovnom sistemu, promjene
stavova nastavnika prema učeniku, školi i učenju.
Ovakve poteškoće moguće je prevazići organizacijom savremene nastave u kojoj
metodologija usmjerena na dijete mora biti redovna praksa, a uloga nastavnika
mora biti izmijenjena. Osnovne karakteristike ove metodologije su individualni
pristup; balans između rada u velikoj grupi, malim grupama, parovima i
individualno; kombiniranje različitih metoda (istraživanja, eksperiment, debata,
rješavanje problema, demonstriranje...); stimulativno okruženje prilagođeno
aktivnom učenju; tematsko planiranje; kontinuirano praćenje, vrednovanje i
ocjenjivanje; balansirane aktivnosti; učenik je aktivan, donosi odluke, ima izbor;
te partnerstvo s roditeljima.
Kako uvesti i održati inovaciju u nastavi u jednoj školi, kako da doprinesemo
temeljnim promjenama u školama i šta moramo uraditi da bi one trajale, pitanja
su koja godinama muče edukatore. Pri pokušaju da nova inicijativa zaživi kao
pristup koji podržava kompletno nastavno osoblje, potrebno je izraditi plan
reformisane škole.
− I korak je evidentiranje stanja i prepoznavanje potreba;
− II korak je preuzimanje odgovornosti pojedinca ili grupe koji ulogom voditelja
olakšavaju drugima da se uključe u taj proces;
− III korak je upoznavanje učesnika sa projektom, utvrđivanje osnovnih principa
i pružanje cjelovitog uvida u program;
− IV korak je formiranje trening centra, koji će predstavljeti resurs centar
(literatura, video-snimci, nastavna sredstva i pomagala, kompjuterska baza
podataka, prostor za održavanje radionica, seminara i okruglih stolova na
kojima će učesnici moći razmjenjivati mišljenja i iskustva.)
− V korak predstavlja organiziranje obuka, seminara i radionica kako bi se
učesnici animirali da na prihvatljiviji, kvalitetniji, kreativniji, interesantniji i
stručniji način promišljaju i rade.
7.
−
VI korak je kontinuirana podrška voditeljima nastavnog procesa koja pomaže
da se inovacije duboko ukorijene, tako da se promjene mogu uspostaviti,
održavati i unapređivati.
Osnovna obilježja predloženih koraka su demokratičnost i kvalitet, što zahtijeva
otvorenost sistema i sagledavanje drugih radi prihvaćanja boljeg u kojem treba
da se obrazuju i izlaze mladi koji će biti pripremljeni za rad i život, otvorenijeg
duha, opredjeljeni za demokratiju, spremni za usavršavanje i koji će znati cijeniti
osnovne ljudske vrijednosti. To dokazuje praksa.
1.2. ISKUSTVO NAŠE ŠKOLE
PRIMJENA METODOLOGIJE USMJERENE NA DIJETE
Naša škola se nalazi na mjestu gdje se susreću, miluju i druže tri rijeke. A ljudi,
dobri domaćini, poželjet će ti dobrodošlicu toplim stiskom ruke i prijateljskim
osmjehom. Spajanje i žuborenje tako različitih a tako sjedinjenih rijeka i nas je
uvijek motivisalo na prihvatanje, uvažavanje i umrežavanje novih ideja i izazova.
Kolektiv škole se dobro poznaje po prihvatanju novina, dobroj atmosferi i
rezultatima na koje su ponosni i roditelji i učenici i mi, nastavnici.
Vođeni mnogim projektima, uvijek smo težili pronalaženju novog načina kojim bi
osvježili i olakšali provođenje nastavnog procesa. To nam je omogućila i primjena
metodologije usmjerene na dijete, koju smo počeli intenzivnije razvijati u okviru
Projekta EU Reforma opšteg obrazovanja u BiH, 2004. godine.
U početku smo nailazili na poteškoće zbog neadekvatno opremljenog prostora,
nedovoljne edukacije nastavnika i nepotpune podrške roditelja i lokalne zajednice.
Zato smo prvo ostvarili saradnju sa školama koje su već primjenjivale nove
metode u nastavi.
Zatim, uz pomoć stručnih saradnika, mentora i trenera, organizovali smo različite
vidove stručnog osposobljavanja za osvješćivanje, razumjevanje i primjenu novih
metoda usmjerenih na dijete. Korak po korak, to je dovelo do promjene u praksi.
Počeli smo više isticati važnost i ulogu timskog, stvaralačkog, istraživačkog i
kooperativnog rada, uvažavati dječje individualne sposobnosti, interese i
mogućnosti, uključivati roditelje kao partnere i saradnike u postizanju ciljeva, te
putem medija promovisati rezultate našeg rada. Istaknut ćemo samo neke od
njih: prisutni su timovi nastavnika koji sistematski razvijaju i šire ideje;
omogućena je veće sloboda kreativnosti nastavnika u planiranju i sprovođenju
nastavnog procesa; roditelji se više zalažu za savjesnije i odgovornije učenje
njihove djece te su se kvalitetnije uključili u nastojanja da se poboljša cjelokupna
situacija u školstvu; učenici imaju mogućnost da samostalno i aktivno rade,
analiziraju svoje vlastito učenje, kreiraju nastavni proces, uče jedni od drugih,
osjećaju se prihvaćenijim i zadovoljnijim, te školu doživljavaju prijateljski.
Pitanja sa kojima se sada susrećemo su različita, npr. kako učiniti kvalitetniju
primjenu novih metoda u predmetnoj nastavi uvažavajući izazove na koje oni
nailaze (45.-tominutni nastavni sat, otežano tematsko planiranje među
predmetima, brojnost učenika, neadekvatan prostor...). Mislimo da smo postigli
dobre rezultate. Ali, i dalje znamo da trebamo raditi na očuvanju postignutog i
poboljšanju kvalitete rada. Planirali smo da u saradnji Ministarstva obrazovanja i
PPZ-a pokušamo izraditi primjerenije nastavne planove i programe, i organizirati
više edukacija koje će olakšati primjenu novih metoda.
Za dogledno vrijeme nadamo se da će naša priča biti drugačija. Pred nama su
novi izazovi. Putujemo istim putem, rame uz rame, nastavnici, učenici i roditelji,
stičući vještine i iskustva koja ćemo koristiti dugo nakon završetka putovanja. Ili,
putovanje, možda, tek počinje???
8.
1.3. METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE – ZABILJEŠKE
ZA TRENERE
Dužina trajanja radionice: 180 minuta
Potrebni
materijal:
Tabla, hamer papir, kreda u boji, čart-papir, flomasteri,
markeri, olovke, ljepilo, stikeri, makaze, papir A4,
priručnici, folije, grafoskop, dječiji rad, čokolada.
Cilj:
Podizanje svijesti učesnika o značaju primjene metoda
usmjerenih na dijete i važnosti vještine komunikacije za
uspostavljanje kvalitetnije saradnje i rada i pravilno
praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje.
Aktivnosti:
Uvodne aktivnosti (15 minuta):
− izrada akreditacije (predaktivnost)
− pozdrav i predstavljanje
− pravila
− pregled dnevnih aktivnosti i cilja obuke
− energizer Buđenje
Aktivnost I: DIJETE I MI
−
−
−
(20 minuta)
Obris djeteta
U tuđim cipelama
Memory
Aktivnost II: KOMUNIKACIJA (60 minuta)
− Igra uloga (nepravilna komunikacija)
− Strip (pravilna komunikacija)
− Najdraži primjeri iz učionica
− Kratki pregled zaključaka
Pauza (10 minuta)
Aktivnost III: KONTINUIRANO PRAĆENJE, VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE
(65 minuta)
− Igra u tri koraka (Nagrada i pohvala)
− Vrednovanje dječjeg rada
− Debata: ocjenjivati ili ne
Završna aktivnost (10 minuta):
− Kratki pregled dnevnih aktivnosti
− Evaluacijski list
− Završni pozdrav
Lista stvari koje trener treba unaprijed pripremiti:
− Pano sa uputsvom za izradu akreditacija
pripremljenim cvjetovima
− Plakat sa istaknutim ciljem i trajanjem obuke
− Plakat sa pregledom dnevnih aktivnosti
− Kartice za radionicu KOMUNIKACIJA
− Stripovi za pravilnu komunikaciju
− Grafofolije
− Učenički rad
− Umnoženi materijal za sudionike (učesnike)
− Plakat s obrisom djeteta
sa
9.
1.3.1. Koraci za svaku aktivnost
Predaktivnost: Izrada akreditacija
Cilj: Međusobno upoznavanje učesnika
Prije obuke istaći na čarteru uputsvo za izradu akreditacija i neophodan pribor
KAD BIH BILA
BILJKA, BILA
BIH............
KAD BIH BILA
ŽIVOTINJA,
BILA
BIH............
VOLIM
RADITI KOD
KUĆE.......
IMENICA
GLAGOL
IMENICA
IME I PREZIME
VOLIM
RADITI U
ŠKOLI.......
GLAGOL
PRIDJEV
PRIDJEV
JA MISLIM DA
SAM
OVAKVA.........
DRUGI MISLE O
MENI DA
SAM........
Drage kolege, izradite svoju akreditaciju prije početka obuke. Hvala Vam.
Odaberite svoj cvijet i popunite kao na slici. Prošetajte i pronađite nekoga sa
sličnim laticama.
Napomena: Na ovom plakatu nalazi se koverta sa pripremljenim cvjetovima.
10.
Uvodne aktivnosti:
1. Pozdrav i predstavljanje
2. Pravila
Učesnici predlažu pravila (isključimo mobitele, slušamo jedni druge i sl.), a
trener ih zapisuje na čart papiru koji ostaje na vidnom mjestu do kraja
obuke kako bi u slučaju potrebe učesnike mogli podsjetiti na pravila.
3. Pregled dnevnih aktivnosti i cilja obuke
Jedan od učesnika čita pregled dnevnih aktivnosti a trener ističe cilj obuke.
4. Energizer Buđenje
Pod datim trenerovim uputama učesnici imitiraju određene pokrete uz
odgovarajući tekst, npr. JUTROS SAM USTALA RANO. JUTROS SAM USTALA
RANO I UMILA SE. JUTROS SAM USTALA RANO I UMILA SE I OBUKLA SE...
Aktivnost I: DIJETE I MI
Cilj: Uvidjeti opterećenje učenika tradicionalnom nastavom
1. Obris djeteta - Trener usmeno daje uputsvo učesnicima da u nacrtani obris
djeteta zalijepe kartice na koje su predhodno zapisali podatak: NA KOJU
AKTIVNOST NAJVIŠE UTROŠE VREMENA U UČIONICI, tj., kojem području ta
aktivnost pripada (KOGNITIVNOM – GLAVA, SOCIOEMOTIVNOM - TRUP,
FIZIČKOM – NOGE ili UMJETNIČKOM – RUKE)
OBJAŠNJENJE:
Kada svi zalijepe svoje papiriće (očekivano je da je
najizraženije KOGNITIVNO PODRUČJE, tj., na glavi ima
najviše zaljepljenih papirića) učesnici skupa s trenerom
analiziraju dobijenu sliku.
ZAKLJUČAK:
Tradicionalna nastava ima za cilj razvijanje svestrane
ličnosti najviše kroz obrazovni dio, dok je područje FIZIČKO
i SOCIOEMOTIVNO zanemareno. Slika bi bila mnogo
drugačija kada bi se nastavni proces usmjeravao na
individualne potencijale djeteta, uvažavajući djetetove
osjećaje i interese.
11.
2. U tuđim cipelama – Trener ističe pismeni zadatak:
Cilj: Uočiti sličnosti i razlike u potrebama za promjenama te omogućiti
učenicima učešće u njima.
ZADATAK:
Da ste učenik IV ili VII razreda Vaše škole šta bi prvo
promjenili? (Zapišite samo jednu ideju).
OBJAŠNJENJE:
Učesnici odgovore zapisuju na samoljepljive papiriće i lijepe
ih na čarter ispod zapisanog pitanja. Nakon toga, jedan od
učesnika čita odgovore, te o nekim odgovorima se malo
prodiskutuje.
ZAKLJUČAK:
Velike sličnosti i različitosti te potrebe za promjenama.
3. Memory
Cilj: Poticanje pozitivnih emocija kao motivaciono sredstvo.
12.
ZADATAK:
Trener daje zadatak učesnicima da se prisjete jedne
aktivnosti u kojoj su nešto naučili i osječali se ugodno i da
to napišu na pripremljeni papir – individualni rad.
OBJAŠNJENJE:
Pripremljene papiriće da nalijepe na čarter papir. Trener
čita i analizira. Nakon toga slijedi drugi zadatak da
odgovore na pitanje: ZAŠTO SU SE TAKO OSJEĆALI?.
Na pripremljene papiriće učesnici pišu odgovor.
MOGUĆI ODGOVORI:
−
−
−
−
−
Uvažavani smo od strane drugih
Zadovoljni smo što smo to sami uradili
Bili smo pohvaljeni
Dobili smo povratnu informaciju
Lijepo smo upućeni na korigovanje svoga rada
Aktivnost II: KOMUNIKACIJA
Cilj: Prepoznavanje negativne i poticanje na pravilnu komunikaciju.
Uvodna riječ trenera: "Dok razmišljam o svom učiteljskom stilu, moram priznati
da sam ponekad zvučala kao neki časnik u vojsci koji stalno nešto određuje,
naređuje (pogledom, pokretom, riječju). Npr.: Zašilji olovku, podigni ruku, stani u
red, stišaj se, izvadi knjige... Nisam samo govorila šta trebaju raditi nego i šta ne
trebaju. Npr.: Ne trči, ne prepisuj, ne pričaj, ne zaboravi zadaću.... Hoćemo li i
možemo li zaista ovakvom komunikacijom pridobiti za saradnju, rad, učenje?
Hajdemo to pokušati improvizovati i provjeriti:
1. Igra uloga (nepravilna komunikacija)
OBJAŠNJENJE:
Učesnici se dijele u tri grupe. Trener ističe pripremljenu
tabelu sa unesenim obilježjima nepravilne komunikacije.
UMJESTO
Optužbe i okrivljivanje
Vrijeđanje
Prijetnje
Naređivanje
Pridika i moraliziranje
Upozoravanje
Izigravanje mučenika
Uspoređivanje
Sarkazam
Poricanje osjećaja
Proricanje budučnosti
Sažaljevanje
ZADATAK:
POKUŠAJ OVAKO
Prva skupina – Čitaju učiteljeve rečenice (zapisane na
pripremljenim karticama)
Druga skupina – Prepoznaje kojem od načina komunikacije
iz tabele pripada.
Treća skupina – Glumi učenike kojima se to govori i
razgovara o osjećajima koji ih prožimaju dok im se to
govori (govore svoje misli).
13.
SADRŽAJ KARTICA ZA NEPRAVILNU KOMUNIKACIJU:
Niko se ne sjeća da je Kolumbo otkrio Ameriku? Sjajno. Ova je škola valjda
magnet za debile. Jedini način da povisite inteligenciju je da se popnete na
stolice. Ali, vi, naravno, uvijek sve znate, zar ne?
Opet si zaboravila olovku? Čime si namjeravala pisati? Sad moramo prekinuti
nastavu i gubiti vrijeme da bi smo ti našli olovku.
Zašto nisi to pročitao kod kuće?Prošle godine sam predavala i tvojoj sestri.Ona je
bila super. Uvijek zadaća na vrijeme. Evo, i Mato je takav. Što se ne ugledaš na
njih?
Samo smoto smotani može predati kontrolni na kojem nije napisao svoje ime.
Svašim radnim navikama nakon zapošljavanja slijedi vam otkaz. S ovakvim
ocjenama nećete se moći upisati ni na jedan fakultet. Čistit ćete ulice i kajati se.
Oprezno s tim epruvetama! Razbit će se pa ćeš se porezati... Pazi na taj
plamenik! Zar želiš da se nešto dogodi? Pazi, pazi! Polako, nije to igračka.
Prestani s razgovorom! Odloži bilježnicu i sjedi u krug! Odmah! Požuri!
Drago dijete. Ne može to tako. Ako si posudio od Ane olovku, šta misliš da je
neko od tebe nešto posudio i uništio? Možda joj je to poklon. I šta sad?
Sigurno ćeš reći: "Pa, slučajno sam. Nisam htio." To nije u redu.
Ma šta si se zabrinuo. Baš se budališ! Test kao test. Ako dobiješ jedinicu, popravit
ćeš. Ne plači bez veze. Šta se sekiraš?
Svake večeri idem kući iz škole s glavoboljom zbog vas. Vidite li ove sijede? Za
svakoga po jedna, od vas. E, baš vam hvala. I oči me već bole od ispravljanja
zadaća. Jadna ja s vama.
Jadničak moj. Niko neće raditi s tobom u paru. Siročiću mali. Baš mi te žao. Pa,
zar baš niko? Hajde, dođi ti pomozi svojoj učiteljici. Eto, ja ću s tobom.
ZAKLJUČAK:
Ako se mi pretvaramo da smo učenici i osjećamo se tako,
kako li se osjećaju pravi učenici? Trebamo uvažavati
njihove osjećaje, potrebe i interese te koristiti pravilnu
komunikaciju.
PAŽLJIVO PROČITAJTE STRIP, ZAPIŠITE NA KARTICI ZAKLJUČKE, TE PRIPREMITE
KRATKU DRAMATIZACIJU JEDNOG OD PRIKAZANIH PRIMJERA ILI PO SVOM
IZBORU OSMISLITE.
STRIPOVI SU PRILOŽENI U PRILOGU 1.
2. Strip (pravilna komunikacija):
14.
OBJAŠNJENJE:
Učesnike dijelimo u male grupe, organizovane u zavisnosti
od sadržaja stripa, po troje, četvero ili petero.
ZADATAK:
Napisane zadatke za svaku grupu trener je unaprijed
pripremio na stolovima.
IZVJEŠTAJ:
Grupe izlažu svoje zaključke i kartice sa tekstom lijepe na
odgovarajuće polje u tabeli (UMJESTO – POKUŠAJ OVAKO),
te demonstriraju neke od primjera kako treba komunicirati.
OČEKIVANI ZAKLJUČCI:
− Opišite problem
− Objasnite
− Ponudite mogućnost izbora
− Izrazite se kretnjom, jednom riječju
− Govorite o svojim osjećajima
− Uvažite tuđe osjećaje
− Ponudite u mašti ono što ne možete u stvarnosti ...
3. Najdraži primjeri iz učionica – Šest dobrovoljaca demonstrira zabavan način
komuniciranja (grafofolija 1. – PRILOG 2.)
4. Kratki pregled zaključaka (grafofolija 2., 3., 4., - PRILOG 3., 4., 5.)
− Pridobivanje na suradnju
− Uvažavanje djećijih osjećaja
− Primjeri pozitivne komunikacije
PAUZA
Aktivnost III: KONTINUIRANO PRAĆENJE, VREDNOVANJE I
OCJENJIVANJE
1. Igra u tri koraka (nagrada i pohvala)
Cilj: Potaknuti učesnike na kontinuirano praćenje učenika, razvijanje njihove
unutrašnje motivacije, detaljnije vrednovanje i ocjenjivanje uz povratne
informacije.
OBJAŠNJENJE:
ZADACI:
Svaki od učesnika dobiva po tri papirića na koje će rješavati
dobivene zadatke. Za svaki zadatak trener posebno daje
uputstvo.
a) Zapišite pet crvenih, mekih predmeta kojih se
sjetite. Ko prvi uradi, dobit će nagradu (trener
pokazuje čokoladu)
b) Zapišite pet ideja kako iskoristiti čačkalice. Vrijeme
je strogo ograničeno na tri minute. (trener stalno
požuruje učesnike, opominje na istek vremena,
dekoncentriše i sl.)
c) Zapišite pet stvari koje su bijele i tvrde. Ne morate
žuriti, imate vremena, možete međusobno podijeliti
ideje. (trener nenametljivo podstiče rad učesnika,
pomaže im i uz osmjeh pohvaljuje svaku ideju).
ZAPAŽANJE:
Poslije zadatka a) uslijedila je dodjela nagrade i
aplauz pohvale. Primjetilo se da su ostali učesnici,
nakon prozivke nagrađenog, prestali sa svojim
radom – bez obzira što nisu završili zadatak.
Poslije zadatka b) učesnici su negodovali zbog
ponašanja
trenera,
ograničenog
vremena
i
neuspješno obavljenog zadatka.
Poslije zadatka c) dominiralo je zavoljstvo učesnika
zbog uspješno rješenog zadatka, ponašanja trenera
te mogućnosti saradnje.
ZAKLJUČAK:
Kod rješavanja zadataka treba izbjegavati nagrađivanje i
srogo ograničavanje vremena izvođenja jer to sputava
15.
učenike i umanjuje njihovu uspješnost. Umjesto toga,
dobro je poticati, usmjeravati i stvarati unutrašnju
motivaciju za rad i saradnju.
2. Vrednovanje dječijeg rada
OBJAŠNJENJE:
Trener dijeli svakom učesniku pisani učenički rad koji
trebaju samostalno procijeniti i vrednovati, na način kako
to oni inače rade. Uz to im daje podatak da je to rad
učenika iz IV razreda, a za sve ostalo što ih interesuje –
mogu upitati.
Podatak koji trener zna ali namjerno sam ne govori je da je
to rad učenika koji prati nastavu po prilagođenom
nastavnom planu i programu. Poslije procjene zajedno će
analizirati svoje različite kriterije vrednovanja.
(Učenički rad je u prilogu 6)
OČEKIVANO
ZAPAŽANJE:
Učesnici samostalno procjenjuju dječiji rad ne tražeći
dodatne informacije o učeniku.
IZVJEŠTAJ:
Nakon kratke analize njihove procjene i vrednovanja,
učesnici ističu osnovne karakteristike različitih kriterija.
Očekivani odgovori na pitanje: što i kako procjenjujemo i
vrednujemo?, bili bi:
− neko piše ocjenu;
− neko piše povratnu informaciju;
− neko ispravlja greške;
− neko upućuje na nepravilnosti...
(Ove odgovore trener zapisuje na čartu.)
ZAKLJUČAK:
Da bi procjenjivali i vrednovali nečiji rad prvenstveno je
neophodno poznavanje te osobe, te njegovo kontinuirano
praćenje napretka. Učenike ne treba porediti sa drugima,
nego sa samim sobom.
3. Debata - Ocjenjivati ili ne
16.
OBJAŠNJENJE:
Učesnici se dijele u dvije grupe, afirmacijsku i negacijsku.
Trener ističe debatski problem i određuju se pravila i
vrijeme trajanja debate.
ZADATAK:
Grupe imaju zadatak da snagom svojih argumenata ubjede
suprotnu ekipu u opravdanost svog mišljenja.
ZAKLJUČAK:
Naš
odgojno-obrazovni
sistem
uvažava
brojčano
ocjenjivanje iako u njemu vidimo i osjetimo i pozitivne i
negativne posljedice. Naš zadatak je da tu ocjenu
popratimo
kontinuiranim
praćenjem
te
povratnim
informacijama koje će poticati i usmjeravati učenike na
kvalitetniji rad.
Završne aktivnosti:
Cilj: Prikupljanje povratnih informacija koje bi bile korisne za poboljšanje rada.
1. Kratki pregled dnevnih aktivnosti – Prateći istaknuti pregled dnevnih
aktivnosti, trener upućuje učesnike na kratki osvrt onoga što je urađeno.
2. Evaluacija – Trener dijeli učesnicima evaluacijske listove koje samostalno
popunjavaju, i vraćaju treneru (Pogledati poglavlje 2.3)
3. Završni pozdrav – Po trenerovim uputama učesnici podižu desnu ruku,
dodirnu kolegu do sebe uz povratnu informaciju da je bio aktivan i uspješan.
Zatim podignu lijevu ruku, dodirnu po ramenu sami sebe i pohvale se da su
bili marljivi. Nakon toga podižu obje ruke uz lijep osmjeh i pozdrav.
PORUKE TRENERU:
− Prije održavanja obuke, dobro proučiti radni materijal;
− Obuku prilagoditi potrebama i interesu učesnika;
− Unaprijed pripremiti sav potrebiti materijal za obuku;
− Ostvariti dobar kontakt sa učesnicima dok se pripremaju za početak obuke;
− Tokom obuke uticati na stvaranje pozitivne klime za rad;
− Poštovati i uvažavati sva mišljenja i ideje učesnika;
− Tokom aktivnosti obilaziti, usmjeravati i pomagati učesnicima;
− Biti fleksibilan u zahtjevima i odlukama;
− Nakon obuke pružiti mogućnost učesnicima za dodatne informacije, pitanja,
prijedloge i sugestije.
NE TRAŽITE U DALJINI ONO ŠTO ŽELITE,
JER ONO JE TU, UZ VAS. I VI STE NJEGOV DIO.
TO JE VAŠA ŠKOLA, VAŠ ŽIVOT, VAŠ DOM.
BUDIMO SVI ZAJEDNO DIO REFORMSKIH PROCESA, I STVORIMO ŠKOLU
KOJU SVI VOLIMO.
17.
DODATNI MATERIJAL ZA UČESNIKE:
Za svakog učesnika umnožiti po jedan
primjerak iz priloga od 1 do 7, uz
dodatak naslovnice
Izgled naslovnice:
Poštovani kolega, kolegice,
Ovaj materijal predstavlja kratki podsjetnik na obuku u kojoj ste upravo
prisustvovali i aktivno učestvovali. Ako ste pažljivo pratili trenersku organizaciju,
oblikovanje zadataka i grupa te postupno uvođenje aktivnosti, prepoznat ćete ono
što već primjenjujete u razredu ili što bi mogli.
Nadam se da će vam moje ideje dobro doći, npr.:
− uvodno zagrijevanje (igrica), tjelovježba uz tekst ili pjesmicu, i sl.
− osmišljavanje zadataka za učenike prije početka sata (u našem primjeru je
bila izrada akreditacije);
− česta izmjena aktivnosti koristeći različite medije (tekst, strip, gluma, plakat);
− rad u paru, samostalni ili u skupinama (većim, manjim);
− izvještavanje radova (usmeno, pismeno, kroz plakat, glumu ili sl.);
− oblikovanje zadataka (odrediti otprilike vrijeme, broj učesnika, pismeno i
usmeno upućivanje);
− uključivanje svih učesnika u rad;
− osmišljavanje zabavnih aktivnosti (vezanih uz sadržaj);
− kombiniranje različitih metoda usmjerenih na dijete....
Uz želju da vaš nastavni proces bude što kreativniji i kvalitetniji, i nadu da sam
vam ja, bar malo, u tome pomogla, puno lijepih pozdrava od
__________________________
Datum: __________________________
18.
1.4. LITERATURA
1. Ane Ivanek; Razrednik, pedagoško-psihološki voditelj; Zagreb, Profil
International, 2003.
2. Bonnie Miller; Kako ostvariti uspješan kontakt sa učenicima; Sarajevo,
ABC Fabulas, 2001.
3. Modifikovani izvod iz prosvjetnog pregleda, 29. maj 2003., Beograd,
4. Dr. Margaret Meklafin; Uključivanje roditelja u obrazovni proces;
Univerzitet Merilend-Kenedi Fondacija, SAD, Unicef, DUGA Sarajevo, 1997.
5. Adele Feber, Ebine Marlish, Lysa Nybag; Kako razgovarati s djecom da bi
bolje učila kod kuće i u školi; Mozaik knjiga; Zagreb, 2000.
6. Š.D. Izli, K. Mičel; Ocjenjivanje na osnovu portfolija; BRANMIL Beograd,
2004.
7. Radni materijal za trenere- Metodologija usmjerena na dijete, početni
nivo; Centar za obrazovne inicijative Step by Step, 2003.
19.
1.5. PRILOZI
Prilog 1 (grupa I):
20.
Prilog 1 (grupa II):
21.
Prilog 1 (grupa III):
22.
Prilog 1 (grupa IV):
23.
Prilog 1 (grupa V):
24.
Prilog 1 (grupa VI):
25.
Prilog 2:
26.
Prilog 3:
Kratki
podsjetnik
PRIDOBIVANJE ZA SARADNJU
kod kuće i u školi
Odrasli: Ko je kriv za prljavštinu na podu?
Umjesto takve reakcije:
1. Opišite problem
"Vidim svježe mrlje od boje posvuda po podu."
2. Objasnite
"Lakše je očistiti boju prije nego se osuši."
3. Ponudite mogućnost izbora
"Možete očistiti boju mokrom krpom ili spužvom."
4. Izrazite se riječju ili kretnjom
"Boja!"
5. Opišite svoje osjećaje
"Ne volim vidjeti pod zamazan bojom."
6. Napišite:
POZOR SVIM SLIKARIMA!
Molimo vas da počistite pod
Prije nego što napustite prostoriju.
Hvala,
Uprava
7. Budite razigrani (promijenite glas i naglasak)
Zapjevajte opernim stilom:
O, vidi boju na tom podu,
oku ugodna nije;
nađimo krpu ili dvije,
operimo je što prije.
27.
Prilog 4:
Kratki
podsjetnik
DJECI TREBA UVAŽAVANJE NJIHOVIH OSJEĆAJA
u školi i kod kuće
Dijete: Zbog samo nekoliko slučajnih pogrešaka dobio sam trojku!
Odrasli: Ne brini se. Bit će bolje drugi put.
Umjesto takve reakcije:
1. Uočite djetetove osjećaje
"Zvučiš veoma razočarano. Sigurno te živcira kad znaš odgovor, a izgubiš
bodove zbog nepažnje."
2. Zvukom ili riječju pokažite da razumijete djetetove osjećaje
"Oh" ili "hmm" ili "razumijem".
3. Dajte djetetu u mašti ono što mu ne možete dati u stvarnosti
"Kako bi bilo divno da imaš čarobnu olovku koja bi prestala pisati kad
počneš griješiti."
4. Prekinite nedopustivo ponašanje, ali i prihvatite dječje osjećaje
"Još si uvijek toliko ljut zbog ocjene da udaraš nogom po stolu! To ne
smiješ raditi. Ali možeš mi ispričati što te uznemiruje. Ili to možeš
nacrtati."
28.
Prilog 5:
PRIMJERI POZITIVNE KOMUNIKACIJE
DAJTE IM POZITIVNE INSTRUKCIJE.
Koristite "uradi", umjesto "nemoj".
"Molim vas da kroz hodnik idete polako i tiho" umjesto "ne trčite".
JASNO KAŽITE ŠTO HOĆETE.
"Potrebno je da pospremiš svoje stvari, da bi prešli na drugu aktivnost."
KORISTITE KONSTRUKTIVNU KRITIKU.
"Znam da taj rukopis može biti puno bolji."
OHRABRITE IH NA POZITIVAN NAČIN.
"Sve si do sad uradio tačno. Sad još samo završi ovo pod brojem 9 i 10."
POHVALITE KONKRETAN RAD ILI POSTUPAK.
"Pomogao si Jeleni objasnivši joj samo šta znači taj pojam."
29.
Prilog 6:
30.
Prilog 7:
PITANJA KOJA BI SVAKI NASTAVNIK TREBAO DA POSTAVI SEBI PRIJE NEGO
ŠTO PRISTUPI PROCJENI ZNANJA UČENIKA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Da li uopšte imam kriterijum?
Da li je taj kriterijum validan?
Da li je kriterijum primjenljiv na učenike koje ocjenjujem?
Šta sam učinio da učenicima stavim do znanja šta se od njih očekuje?
Šta sam učinio da iz učenika izvučem maksimum?
Da li sam na pravi način prezentirao gradivo i podstakao učenike na
razmišljanje?
7. Kolike su mogućnosti da provjerim stvarno znanje učenika (aplikacija
gradiva, rješavanje logičkih problema vezanih za gradivo)?
(Modifikovani izvod iz Prosvetnog pregleda, 29. maj 2003. godine)
31.
2. INKLUZIVNO OBRAZOVANJE
- osnovna škola -
Priredili:
Rasema Bajramović
Faruk Delić
Sait Mujanović
Samida Djedović
32.
SADRŽAJ:
2. INKLUZIVNO OBRAZOVANJE........................................................ 32
2.1. RADIONICA: INKLUZIVNO OBRAZOVANJE................................ 34
2.1.1. Uvod ............................................................................ 35
2.1.2. Primjer dobre prakse....................................................... 36
2.1.3. Aktivnost I : "Pisanje lijevom rukom" ................................ 36
2.1.4. Teorijsko predavanje: "Inkluzivno obrazovanje" .................. 37
2.1.5. Aktivnost II: "Moja iskustva u radu sa djecom sa posebnim
potrebama" ................................................................... 41
2.1.6. Identifikacija djece sa posebnim potrebama ....................... 42
2.1.7. Vođenje dosijea za djecu sa posebnim potrebama ............... 44
2.1.8. Praćenje i ocjenjivanje učenika i finalna procjena ................ 45
2.1.9. Evaluacija 10 min ........................................................... 47
2.2. LITERATURA ........................................................................ 48
2.3. PRILOZI .............................................................................. 49
33.
2.1. RADIONICA: INKLUZIVNO OBRAZOVANJE
Dužina trajanja radionice: 180 minuta
Potrebni materijal za cijelu radionicu: Papir u boji, hamer papir, flomasteri,
grafo folije, grafoskop, samoljepljivi papirići
Cilj: Razbijanje predrasuda i izgrađivanje pozitivnog stava o radu sa djecom sa
posebnim potrebama u redovnoj školi
Aktivnosti:
1. Uvod .......................................................................................10
2. Primjer dobre prakse u školama BiH .............................................10
3. Aktivnost I : "Pisanje lijevom rukom" ...........................................15
4. Teorijsko predavanje "Inkluzivno obrazovanje" ..............................30
5. Aktivnost II: "Moja iskustva u radu sa
djecom sa posebnim potrebama" ..................................................30
6. Način identifikovanja djece sa posebnim potrebama .......................30
7. Vođenje dosijea za djecu sa posebnim potrebama ..........................30
8. Praćenje i ocjenjivanje učenika i finalna procjena ...........................15
9. Evaluacija ................................................................................10
10. Prilog - uputstva za trenere, materijal za učesnike seminara
34.
min
min
min
min
min
min
min
min
min
2.1.1. Uvod
Vrijeme trajanja: 10 minuta
Učenici sa posebnim potrebama u redovnim školama danas su gotovo normalna
pojava što ranije nije bio slučaj. Školovanje osoba sa posebnim potrebama
doživjelo je mnoge promjene. Tako do sredine XX stoljeća djeca koja nisu mogla
napredovati u redovnoj školi pohađala su specijalne škole ili ustanove te bila
potpuno izolovana od svojih vršnjaka. To je bila potpuna segregacija – izdvajanje.
(slika br. 1.)
Specijalno obrazovanje
Specijalno dijete
Četvrtsti klinovi za četvrtaste
otvore
Specijalni nastavnici
Specijalne škole
Prilog grafofolija br. 1
Takav odnos društva prema osobama sa poteškoćama izazvao je burne reakcije
roditelja djece sa posebnim potrebama, naučnih radnika i humanih ljudi. Već 70tih i 80-tih godina XX stoljeća, tj. ulazi se u integracijski oblik odgoja i
obrazovanja djece sa posebnim potrebama, tj. pridodavanje ili smještaj u
odjeljenja redovne nastave.
Tradicionalno, integracija se shvata kao opseg vremena koje učenik provodi u
jednoj situaciji zajedno sa učenicima bez teškoća u razvoju. Duboki smisao
integracija nalazi svoj izraz u pojmu inkluzija-uključivanje, pripadnost. To nije
smještaj. To je filozofija koja tvrdi: razredi, zajednice nisu potpuni tako dugo, dok
u njima nisu svi dobro došli.
Pojam inkluzija prevazilazi jednostavnu integraciju ljudi i zahtjeva promjenu u
razmišljanjima o uslovima svakodnevnog života osoba sa posebnim potrebama.
Inkluzija treba da redefiniše odnose kako bi djeca i ljudi sa posebnim potrebama
bili cijenjeni zbog onoga što jesu uprkos svojim različitostima. Ostvarivanje
osnovnih ljudskih prava je i uključivanje djece sa posebnim potrebama da se
zajedno igraju i uče. Oni treba da odrastaju zajedno sa ostalom djecom. Takvi
zahtjevi našli su se ubrzo i u dokumentima većine uglednih svjetskih organizacija:
− UN Konvencija o pravima djeteta 1989/90. god.
− Deklaracija obrazovanja za sve, predložena od UNESCO-a i OECD-a 1990.
god.
− Izjava i okvir za akciju, Svjetska konferencija UNESCO-a o posebnim
potrebama djece, Salamanka (Španija) 1994. godine
u kojima se daje za pravo svakom djetetu bez obzira na njegovo intelektualno,
emocionalno, socijalno i jezičko stanje da bude uključeno u redovne škole.
Ovakav koncept uključivanja djece u redovne škole zove se INKLUZIJA. Ona se
nameće kao nadređeni pojam integraciji. Ona ohrabruje svaku osobu da preuzme
uz pomoć roditelja odgovornost za svoje učenje, odnosno za međusobnu
komunikaciju.
35.
Najbitnije tačke izjave iz Salamanke su:
1. Svako ima temeljno pravo na obrazovanje i mora mu se pružiti prilika da
postigne i održava prihvatljiv nivo učenja,
2. Svako dijete ima jedinstvene karakteristike i interese, sposobnosti i
potrebe za učenje,
3. Obrazovni sistemi trebaju da budu planirani i implementirani tako, da vode
računa o svakoj raznolikosti,
4. Redovne škole sa ovakvom orijentacijom su najefikasniji načini suzbijanja
diskriminatornih stavova učenika u obrazovnom sistemu
Na konferenciji u Salamanki zaključeno je da se korištena terminologija
(retardirane, hendikepirane...osobe) napusti i preuzme novi naziv : "djeca ili
osobe sa posebnim potrebama".
U BiH inkluzija je našla potporu u "Okvirnom zakonu za osnovno i srednje
obrazovanje" 2003. godine kojim je naloženo usaglašavanje svih entitetskih
zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju.
2.1.2. Primjer dobre prakse
Vrijeme trajanja: 10 minuta
JU VII OŠ Gornji Rahić, Brčko distrikt od 1998 godine u svom radu počinje sa
implementacijom inkluzivne nastave na sljedeći način. Djeca sa lakom mentalnom
retardacijom uključena su u redovnu nastavu i pohađaju sve nastavne časove
(predviđene redovnim NPP) ali rade po prilagođenom programu rada. Djeca sa
umjerenom i težom mentalnom retardacijom djelimično su uključena u redovnu
nastavau (poluintegracija) i rade po individualnom programu rada. Učenici
prisustvuju časovima likovne, muzičke kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja,
informatike, tehničkog obrazovanja, poznavanja prirode i društva... zavisno od
individualnih sposobnosti, a ostali dio provode na individualnom defektološkom
tretmanu kod učitelja defektologa (socijalizacija, briga o sebi....). Za ovakav rad
zaslužni su svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa od učenika preko roditelja
do nastavnika, pedagoga, defektologa i direktora.Rezultati postignuti u ovoj
oblasti zavise od edukacije pomenutih sudionika ali i njihovog vlastitog zalaganja.
Uključivanje sve djece u redovnu nastavu neizostavno donosi unutarnje
zadovoljstvo nastavnicima, a vidni napredak u cjelokupnom razvoju ličnosti
učenika.
Situacija u svim osnovnim školama nije baš ovakva zasigurno je jasno.
Očekujemo da će uz pomoć ovog materijala nastavnički kolektivi stvoriti jednu
relniju sliku o mogućnosti boljeg napredovanja učenika sa posebnim potrebama
uključenim u redovne škole, kao što su uradili nastavnički kolektivi iz Goražda,
Travnika, Višegrada i Gračanice. Naravno potrebno je da i sami nastavnci ulože
malo više truda i rada u samom pripremanju i realizovanju nastavnih časova.
2.1.3. Aktivnost I : "Pisanje lijevom rukom"
Vrijeme trajanja: 15 minuta
Cilj: Isticanje značaja prilagođavanja sadržaja individualnim sposobnostima
učenika
POTREBAN
MATERIJAL:
36.
samoljepljivi papirići u boji, flomasteri
UPUTA
ZA TRENERA:
Zamoliti nastavnike da na samoljepljivom papiru lijevom
rukom napišu ime kolege koji sjedi s njegove desne strane.
Kada to urade, pitati nastavnike da li u grupi ima neko od
nastavnika ko inače piše lijevom rukom. Ako ima, pitati tog
nastavnika, kako se osjećao. Mogući odgovor mogao bi biti:
uobičajeno, ništa naročito, super...Pitati ostale nastavnike
da li bi neko od njih prokomentarisao kako se osjećao dok
je pisao lijevom rukom. Mogući odgovor mogao bi biti: jako
loše, pitao sam se zašto baš moram to raditi, smiješno,
bezveze... Nakon toga razgovarati sa nastavnicima o tome
koliko svakodnevno u praksi postavljamo pred sve učenike
iste zahtjeve ne vodeći računa o njihovim individualnim
potrebama i poteškoćama.
ZAKLJUČAK:
Putem ove aktivnosti učesnici seminara međusobno se
upoznaju ali izgrađuju i stav o neophodnosti individualnog
pristupa svakom učeniku.
2.1.4. Teorijsko predavanje: "Inkluzivno obrazovanje"
Vrijeme trajanja: 30 minuta
Cilj: Upoznavanje sa osnovnom terminologijom koja je u neposrednoj vezi sa
inkluzivnim obrazovanjem
POTREBAN
MATERIJAL:
Grafofolija sa slikama br. 2, 3, 4, 5 (slike se nalaze u
prilogu), grafofolija sa teorijskim predavanjem i kopije
materijala svim učesnicima seminara
Inkluzija (uključivanje) učenika sa posebnim potrebama u redovne škole i
učionice dio je svijetskog pokreta za ljudska prava koji se odnosi na mogućnost
da osobe sa posebnim potrebama u potpunosti učestvuju u svim obrazovnim,
radnim, rekreacionim, porodičnim i društvenim aktivnostima koje čine savremeno
društvo (Thomos 1997.).
Mogućnost učestvovanja podrazumijeva aktivnu uključenost i pravljenje izbora
nasuprot pasivnom primaocu uslova koji su na raspolaganju.
Pod posebnim potrebama podrazumijevamo djecu sa poteškoćama i nadarenu
djecu, djecu sa ulice, djecu koja rade, djecu iz udaljenijih krajeva, djecu iz
nomadskih populacija, djecu iz etničkih, jezičkih i religijskih manjina.
Prema tome, inkluzija uzima u obzir sve potrebe učenika, a pri tome ne
izdvajajući nikoga.
Da bi se to ostvarilo potrebno je uraditi određene modifikacije u postojećem
obrazovnom sistemu:
− edukacijski planovi su fleksibilni
− maksimalno su individualizirani
− tradiconalna-frontalna nastava u potpunosti je napuštena
− učenici su heterogeno grupisani ovisno o sadržaju ili dobu
− učitelji i obrazovni programi su u drugom planu
− učenik postaje centar obrazovnog sistema
− bitan je koordiniran rad između nastavnika, stručnog osoblja, roditelja i samih
učenika
Iz predhodno navedenog, pri definisanju inkluzivnog obrazovanja kao polazne
tačke uzimaju se:
− sva djeca
− posebne obrazovne potrebe
37.
−
−
odgovarajući standardi
redovne škole
Inkluzija se vidi kao okosnica široke reforme obrazovnog sistema u cjelini u
stvaranju efektivnog i pravednog društva. Cilj inkluzivnog obrazovanja je
stvaranje običnog obrazovnog sistema koji je prilagođen različitostima učenika te
uvjerenja da svi učenici imaju najbolje namjere i šanse za učenje. Glavni cilj je
stvaranje kulture i sistema vrijednosti u školama koje vrednuju sve učenike bez
obzira na različitosti njihovih potreba. Da bi u potpunosti razumjeli inkluziju u
obrazovanju neophodno je razgraničiti termine integracije i inkluzije koji su često
shvaćeni kao sinonimi.
Integracija se odnosi na "pridodavanje" djece s posebnim potrebama već
postojećoj cjelini: (slika br.2)
Ne sudjeluje
ne može da
uči
Treba
"specijalnog "
nastavnika
Ima
posebne
potrebe
Dijete
kao
problem
Treba
posebno
okruženje
Razlikuje se
od ostale
djece
Treba
posebna
pomagala
Ne može
doći
do škole
Prilog grafofolija br. 2.
Kao što se vidi sa slike br.2. u integrisanom obrazovanju javlja se dijete kao
problem. U tom slučaju potrebno je mijenjati dijete kako bi se prilkagodilo
sistemu, što je nemoguće s obzirom na njegove sposobnosti. S toga možemo reći
da je dijete u integrisanom obrazovnom sisitemu uključeno u redovnu nastavu ali
ne učestvuje u aktivnostima. (slika br.3)
38.
- Terapija
- Rehabilitacija
Mijenjati dijete kako bi ga se
prilagodilo sistemu.
Napraviti četvrtaste klinove oblim.
Sistem ostaje nepromijenjen.
Dijete se mora prilagoditi
uspjeti.
ili
neće
Prilog grafofolija br. 3.
39.
INKLUZIJA implicira "UKLJUČENOST" dok se kod integracije javlja dijete kao
problem, kod inkluzije se obrazovni sistem javlja kao problem. (slika br 4.)
Stav
nastavnika
Loš kvalitet
poduke
Nedostatak
nastavnih
pomagala i
opreme
Obrazovni
sistem kao
problem
Roditelji nisu
uključeni
Nastavnik i
škole bez
podrške
Rigidne
metode
Rigidan
kurikulum
Nepristupačna
okolina
Mnogo onih koji
napuštaju
školu, mnogo
ponavljača
Prilog grafofolija br. 4.
Pošto inkluzija implicira uključenost u tom slučaju potrebno je promijeniti
obrazovni sistem koji će biti prilagođen djetetovim sposobnostima. To jasno
možemo shvatiti ako pogledamo sliku broj 5. na kojoj vidimo različite grupe ali uz
fleksibilan sistem obrazovanja, svi mogu da uče.
INKLUZIVNO OBRAZOVANJE
Fleksibilan sistem:
Djeca se razlikuju
Sva djeca mogu učiti
Različite sposobnosti, etničke grupe,veličine, godište, porijeklo, spol
Promijeniti sistem kako bi se dijete prilagodilo
Prilog grafofolija br. 5.
ZAKLJUČAK:
40.
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima: segregacija,
integracija, inkluzija omogućava nam da ispravno
postupimo u radu sa djecom sa posebnim potrebama.
2.1.5. Aktivnost II: "Moja iskustva u radu sa djecom sa
posebnim potrebama"
Vrijeme trajanja: 30 minuta
Cilj: Razmjena iskustava u radu sa djecom sa posebnim potrebama
POTREBAN
MATERIJAL:
hamer papir, samoljepljivi papiri, flomasteri, selotejp
UPUTA
ZA TRENERA:
Nastavnike podijeliti u grupe po 6 i dati im sljedeći zadatak.
Tri učesnika u grupi (po mogućnosti koji su se u svom radu
susretali sa djecom sa posebnim potrebama) navode
poteškoće koje su imali u radu sa djecom sa posebnim
potrebama. Ostala tri člana grupe imaju zadatak da
pokušaju pronaći rješenja za poteškoće koje su iskazale
njihove kolege. Svaka grupa ima isti zadatak.
U učionici na dva suprotna zida okačiti hamer papire. Na
jednom će pisati poteškoće na koji će vođa svake grupe
zalijepiti papiriće sa poteškoćama a na drugi rješenja. Rad
u grupi traje 20-25 minuta.
POTEŠKOĆE
RJEŠENJA
Mogući odgovori.
Poteškoće:
hoda za vrijeme časa
smeta drugim učenicima
prebrzo savlada gradivo
Rješenja:
dati mu prilagođen zadatak
zadovoljiti i njegov interes
pripremiti dodatne zadatke
Sa hamer papira odmah će biti očito da je više rješenja nego poteškoća.
Svaka grupa će iznijeti poteškoće ostalim učesnicima sesije kao i moguća
rješenja. Poželjno je da ostali učesnici daju dopunu predloženog rješenja ili da
daju neki svoj prijedlog.
ZAKLJUČAK:
svaki problem ima i svoje rješenje pa tako i eventualni
probemi s kojima se oni susreću u radu sa djecom sa
posebnim potrebama.
41.
2.1.6. Identifikacija djece sa posebnim potrebama
Vrijeme trajanja: 30 minuta
Cilj: Ukazivanje na značaj identifikovanja djece sa posebnim potrebama radi
izrade prilagođenih programa
POTREBAN
MATERIJAL:
Identifikacioni list za svakog učesnika (prilog br. 6),
grafofolija sa identifikacionim listom, grafoskop
UPUTA
ZA TRENERA:
Na grafofoliju prenijeti identifikacioni list koji se nalazi u
prilogu br 6. i pokazati ga učesnicima seminara. Potrebno je
naglasiti da je ovo samo jedan od mogućih primjera
identifikacionog lista i da ga možemo primijeniti na sljedeći
način: nastavnicima koji su bili u prilici da jedan duži
vremenski period rade sa određenom grupom učenika
podijeliti po nekoliko fotokopija identifikacionog lista i
zamoliti ih da ukoliko su primijetili da određeni učenik ima
„posebne potrebe" opiše ga na praznom prostoru na
identifikacionom listu. Radi lakšeg razumijevanja u fus noti
navedene su neke od posebnih potreba koje se enentualno
mogu javiti kod učenika.
Ispunjene identifikacione listove dostaviti pedagogu ili
defektologu škole kako bi se moglo stručnim uvidom
opsvervirati navedeni učenik.
Prilikom identifikacije djece sa posebnim potrebama moramo biti jako oprezni
kako se dati podaci ne bi zloupotrijebili. Podaci treba samo da posluže školi radi
izrade programa prilagođenog individualnim sposobnostima određenih učenika.
Ono što je bitno naglasiti na samom kraju jeste da svako dijete sa posebnim
potrebama ne mora biti upućeno na kategorizaciju, a da se i za njega u
određenim okolnostima može izrađivati prilagođeni program.
Postavlja se pitanje šta je to prilagođeni program? Prilagođeni program je:
− individualizirani program
− prilagođen sposobnostima (jakim stranama) i ograničenjima (slabim
stranama) pojedinog učenika
− ne postoji prilagođeni program ovisno o vrsti i stupnju teškoća u razvoju
− prilagođeni program predstavlja smanjenje dubine i širine nastavnih sadržaja
− poželjno je prema učenikovim potrebama odrediti treba li se program odnositi
na:
posebno određenje nastavnih predmeta i sadržaja
posebno određenje nivoa usvajanja pojedinih nastavnih sadržaja
posebno određenje vremenskih dimenzija za pojedine nastavne sadržaje
posebno određenje nastavnih metoda, oblika i sredstava rada
Ko ga izrađuje i ko u tome može pomoći?
− učitelj u saradnji sa stručnim saradnikom(defektologom,
psihologom)
− izrađuje se do kraja mjeseca avgusta za svaku školsku godinu
− usvaja ga Nastavničko vijeće
− poželjno je da bude dostupan roditelju ili staratelju
pedagogom,
Kako ga izraditi i pratiti?
− utvrditi razinu sposobnosti i znanja učenika za svako nastavno područje
(inicijalna procjena provodi se za svako nastavno područje svake školske
godine)
− odrediti godišnji cilj odgoja i obrazovanja
42.
−
−
−
−
−
−
−
odrediti kratkoročne ciljeve odgoja i obrazovanja
utvrditi posebne učenikove potrebe i način njihova zadovoljavanja
utvrditi opseg do kog će učenik sudjelovati u redovnom programu (poštujući
minimum zahtjeva)
odrediti vrijeme početka i trajanja individualne pomoći
odreditit objektivne kriterije, sredsta i metode evaluacije ciljeva odgoja i
obrazovanja
navesti stručnjake odgovorne za izradu, ostvarenje, procjenu i moguće
izmjene
prihvatiti činjenicu da dio učenika sa teškoćama u razvoju može napredovati
(u svim ili nekim područjima) kao i njihovi vršnjaci, a samo dio do određene
granice, ali da nema učenika koji se ne može odgajati i obrazovati u skladu sa
svojim sposobnostima.
Pokazati grafofoliju sa orginalnim i prilagođenim tekstom. Prilog br.7
Prilagođavanje u obrazovnom procesu
Odnosi se na odabir odgovarajućih odrednica:
− prilagođavanja programa
− na planiranje i pripremanje
− te adekvatan odabir sredstava u skladu
potrebama.
sa
učenikovim
individualnim
Prilagođavanje u obrazovnom procesu podrazumijeva prilagođavanje redovnog
programa u skladu sa individualnostima učenika sa posebnim potrebama, što
najčešće zavisi od vrste i stepena teškoće.
Učenici usporenog kognitivnog razvoja najviše teškoća uglavnom iskazuju u
savladavanju sljedećih nastavnih predmeta: matematika, maternji jezik, priroda i
društvo, historija, hemija, fizika, strani jezik isl. pa je zbog toga najčešće
potrebno upravo iz navedenih predmeta raditi prilagođeni program.
Prilagođavanje sadržaja ne odnosi se pri tome samo na kvantitativno smanjivanje
sadržaja već i na njihovo kvalitativno prilagođavanje, što podrazumijeva
primjeren izbor sadržaja, njihovu sisitematizaciju i prožimanje (Vicić,
Levandovski, 1984).
Za učenike sa senzornim i motoričkim oštećenjima (vid, sluh i različita tjelesna
oštećenja) javlja se potreba prilagođavanja određenih odgojnih predmeta
(muzička i likovna kultura, tjelesni i zdravstveni odgoj, tehnička kultura...)
Postupci prilagođavanja primjenjuju se u skladu sa utvđenim sposobnostima i
teškoćama učenika. Uloga je učitelja i nastavnika odabrati primjerene postupke i
prilagoditi obrazovni sadržaj učeniku koji će doprinijeti razumijevanju i lakšem
usvajanju sadržaja a time i sticanju poželjnih nivo znanja.
a) Perceptivno prilagođavanje:
− prilagođavanje sredstava za predočavanje: slike, karte, crteži,
pojednostavljenjem, izdvajanjem bitnog, izostavljanjem suvišnih
detalja
− prilagođavanjem teksta: uvećavanjem ili pojačavanjem teksta,
povećanjem razmaka između riječi, rečenica ili redova teksta
− razni oblici isticanja u tekstu: podvlačenje, markiranje, uokvirivanje,
mijenjanje boje, papira isl.
b) Spoznajno prilagođavanje:
− uvođenje u postupak: postepeno pružanje pomoći u rješavanju
zadataka
− planiranje teksta: osvješćivanje slijeda radnji putem slike, pitanja...
43.
−
−
−
sažimanje teksta: izdvajanje bitnog sadržaja, smanjivanje broja
činjenica
semantičko pojednostavljivanje sadržaja učenja: prerada sadržaja u
skladu sa spoznajnim sposobnostima učenika
primjena šematskih prikaza
c) Prilagođavanje zahtjeva:
− zahtjevi u odnosu na samostalnost: pružanje pomoći prilikom
izvođenja ogleda, rukovanja alatima...
− zahtjevi u odnosu na vrijeme rada : predviđanje više vremena za
rješavanje zadataka, posebno u pismenim provjerama znanja
− zahtjevi u odnosu na način rada: pojedinačno zadavanje zadataka,
korištenje tipova zadataka različite težine npr. dvočlanog izbora,
dopunjavanja, češće vježbanje i ponavljanje
− zahtjevi u odnosu na provjeravanje: samo usmena provjera znanja ili
davanje mogućnosti da učeniku neko drugi čita (disleksija), češća
provjera znanja u kraćim vremenskim jedinicama i s manjim brojem
zadataka ili pitanja u ispitivanju.
− zahtjevi u odnosu na aktivnosti: zajedničko planiranje rada s
učenikom, češća promjena aktivnosti...
ZAKLJUČAK:
Pravilnom identifikacijom i izradom prilagođenog programa
rada omogućavamo svakom učeniku da se aktivno uključi u
nastavni proces.
2.1.7. Vođenje dosijea za djecu sa posebnim potrebama
Vrijeme trajanja: 30 minuta
Cilj: Kontinuirano praćenje doprinosi potpunom uvidu u cjelokupni razvoj
učenika i pravovremeno prilagođavanje zahtjeva određenim promjenama.
POTREBAN
MATERIJAL:
Fotokopiran primjerak sadržaja
sadržajem dosijea. Prilog br. 7
dosijea,
grafofolija
sa
UPUTA
ZA TRENERA:
Za djecu sa posebnim potrebama potrebno je voditi dosije.
Svraha dosijea za djecu sa posebnim potrebama je
kontinuirano praćenja napredovanja djeteta, lakši prelazak
iz razredne u predmetnu nastavu, kao i lakši prelazak iz
osnovne u srednju školu.
Dosije bi trebao sadržavati sljedeće podatke:
− podatke o ustanovi/školi
− podatke o učeniku (ime i prezime, datum rođenja...)
− podaci o porodici (imena roditelja, zanimanje, socioekonomski status)
− zdravstvenu anemnezu
− akademski stepen/postignute vještine (prije upisa u školu)
− bilješke u školi (saradnja sa roditeljima, mišljenje redovnih učenika, mišljenje
razrednika, mišljenje predmetnih nastavnika, mišljenje pedagoga, mišljenje
defektologa, logopeda, socijalnog radnika, psihologa...)
− važne napomene (posebno izražene sposobnosti, zapažena interesovanja,
vannastavne aktivnosti, naročito izraženi problemi)
− karakteristične osobine
prihvatljivost u razredu (djeca se igraju s njim, djeca ga ne prihvataju
odnos prema ostaloj djeci
stabilnost
44.
−
društvenost
samopuzdanje
radne navike
lično prilagođavanje
Mišljenje voditelja tretmana i izvještaj (potrebna podrška, dodatna pomoć,
jake strane, interesi, prijedlog za daljnje osposobljavanje...)
Objašnjenje za vođenje dosijea:
− u socioekonomski status uvesti materijalno stanje, iznadprosječno, prosječno,
ispodprosječno, da li je porodica potpuna ili ne, odnosi u porodici (oprezno
unositi ono što je intimne prirode, ali znati što više i unositi u dosije)
− u zdravstvenoj anemnezi uvesti prenatalni, perinatalni i postanatalni razvoj,
zarazne bolesti, porod, fizičke i psihičke traume, kada je dijete prohodalo,
progovorilo...)
− u rubrici postignuti akademski stepen/ postignute svakodnevne vještine-unose
se karakteristike predškolskog razvoja, senzomotorni razvoj, laterarnost,
prostorna i vremenska organizacija pri upisu u osnovnu školu
− svaki stručnjak bilježi svoja zapažanja tokom školovanja, jake strane,
sklonosti, interesovanja, nivo znanja, karakteristične osobine, slabe strane...
2.1.8. Praćenje i ocjenjivanje učenika i finalna procjena
Vrijeme trajanja: 10 minuta
Cilj: Ocjenjivanje učenika vrši se na osnovu njegovog ličnog napretka
neovisno od ostalih učenika u odjeljenju, a u skladu sa prilagođenim
programom rada.
UPUTA
ZA TRENERA:
Na grafofoliju prenijeti sadržaj naveden u donjem dijelu
teksta. Bitno je naglasiti učesnicima radionice da se
ocjenjivanje učenika sa posebnim potrebama vrši na
osnovu usvojenosti sadržaja predviđenih prilagođenim
programom kao i ostalih činilaca koji se uzimaju prilikom
ocjenjivanja. Dijete sa posebnim potrebom, ukoliko se vrši
brojčano ocjenjivanje, može dobiti ocjenju od 1-5, isto kao i
djeca koja rade po redovnom NPP-u.
Praćenje, ocjenjivanje i utvrđivanje napretka učenika u obrazovnom procesu
sastavni su dio svakog pa tako i prilagođenog programa rada. Pri tome je korisno
slijediti navedene preporuke:
− praćenje je pojedinačno i grupno, sveobuhvato, analitičko, dosljedno i
dokumentovano, a odnosi se na sve korake odgojno-obrazovnog rada: obrada
novog gradiva, uvježbavanje, ponavljanje i provjeravanje
− provjeravanje naučenog provodi se : usmeno ili pismeno, individualno ili
grupno uz prilagođavanje zahtjeva individualnim sposobnostima učenika
− načini i oblici provjeravanja trebaju djelovati motivirajuće na učenike
− ocjenjivanje treba biti opisno i brojčano u odnosu na nivoe znanja unutar
pojedinog nastavnog predmeta (znanje prisjećanja, prepoznavanja,
reprodukcije, operativnosti i kretivnosti)
− finalna procjena treba se temeljiti na kontinuiranom praćenju napredovanja
učenika, a može se iskazati u obliku izvještaja po pojedinim obrazovnim
razdobljima
− prema potrebi moguće je provesti izmjene i dopune
(Lelia Kiš-Glavaš, Rea Fulgosi-Masnjak, 2002)
45.
CREDO PODRŠKE
Ne gledaj moju teškoću kao problem
shvati da je moja teškoća moja osobina.
Ne gledaj moju teškoću kao nedostatak,
ti si taj koji me vidi devijantnim i bespomoćnim.
Ne pokušavaj me popraviti
jer nisam slomljen.
Podrži me. Ja mogu doprinositi zajednici
na svoj način.
Ne doživljavaj me kao klijenta.
Ja sam tvoj sugrađanin.
Posmatraj me kao svog susjeda.
Zapamti, niko od nas ne može biti samodostatan.
Ne pokušavaj me mijenjati, nemaš pravo na to.
Pomogni mi naučiti ono što želim znati.
Ne skrivaj svoju nesigurnost iza "profesionalne" distance.
Budi osoba koja sluša i ne oduzimaj mi moju borbu pokušavajući sve ispravljati.
Ne koristi teorije i strategije na meni.
Budi sa mnom.
Ne pokušavaj mi biti prijateljem,
ja zaslužujem više od toga.
Upoznaj me.
Poštuj me
jer poštivanje pretpostavlja jednakost.
Ne govori, ne ispravljaj i ne vodi.
Slušaj, Podržavaj i Prati.
Ne radi na meni.
Radi zajedno sa mnom.
(A. Došen, Lj. Igrić 2002.)
46.
2.1.9. Evaluacija 10 min
Vrijeme trajanja: 10 minuta
EVALUACIONI LIST
Dragi nastavnici,
Molimo vas da na dole navedena pitanja iskreno odgovorite kako biste nam
pomogli da naredne seminare organizujemo u skaladu sa Vasim interesovanjima i
potrebama.
Hvala!
1. Današnjom radionicom sam:
a) Jako zadovoljan/a
b) Zadovoljan/a
c) Nezadovoljan/a
2. Najvažnije informacije koje sam saznao/la- naučio/la:
a)
b)
c)
3. Predavači su :
a) Dobro pripremljeni
b) Slabo pripremnjeni
4. Teme i aktivnosti koje bih volio/a slušati na sljedećoj radionici su:
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
47.
2.2. LITERATURA
Korištena:
1. Antun Došen i Ljiljana Igrić, Unapređivanje skrbi za osobe s mentalnom
retardacijom, Zagerb, 2002. godine
2. Lelia Kiš-Glavaš i Rea Fulgosi-Masnjak, Do prihvaćanja zajedno:
Integracija djece s posebnim potrebama, Zagreb 2002. godine
3. Stručni tim H.O. Duga: Priručnik za inkluzivnu nastavu, Humanitarna
organizacija "Duga" Sarajevo
4. Danijela Guberina-Abramović : Priručnik za rad sa učenicima s posebnim
potrebama integriranim u razrednu nastavu u osnovnoj školi, Školska
knjiga Zagreb, 2004. godine
5. Materijal preuzet iz doktorske disertacije doc.dr.Fata Ibralić
6. Materijal preuzet iz magistarskog rada, prof. Fehim Halilović
7. Prosvjetni list, oktobar, 2004. godine
8. Amel Alić, pedagog, Didaktički putokazi, PZ Zenica
9. Naša škola, časopis za pedagoška pitanja, Sarajevo
Preporučena:
1. Levandovski, D., Teodorović, B. Program rada s djecom s teškoćama u
razvoju, Fakultet za defektologiju Zagreb, 1989. godine
2. Andrilović, V. Čudina-Obradović, M., Osnove opće i razvojne psihologije,
Školska knjiga Zagreb, 1994.godina
3. Alinčić, M., Prava djeteta u sastavu prava čovjeka, Defektologija, Vol.29,
1993. godine
4. Hrnjica, S., Ometeno dete, Zavod za udžbenike i nastavna sredsta,
Beograd, 1991. godina
5. Levandovski, D. Teodorović B., Program rada s djecom s teškoćama u
razvoju, Fakultet za defektologiju, Zagreb
6. Ludwig, C., Dijete s poteškoćama u razvoju ili Mogućnosti i granice
integracije u knjizi Djeca koju je teško odgajati, Reiner Winkel, Educa,
zagreb, 1994. godine
7. Gojko, Z., Odgoj izuzetne djece, Katehetski selizijanski centar, Zagreb,
1996. godine
8. Cvetković, J.Lay, Sekulić A.Majurec, Alinea, Zagreb, 1998.godine
48.
2.3. PRILOZI
I Grafofolije
II Materijal za učesnike seminar
Grafofolija br.1
Specijalno obrazovanje
Specijalno dijete
Četvrtsti klinovi za četvrtaste otvore
Specijalni nastavnici
Specijalne škole
49.
Grafofolija br.2
Ne sudjeluje
ne može da
uči
Ima posebne
potrebe
Treba
"specijalnog "
nastavnika
Dijete
kao
problem
Treba
posebno
okruženje
Razlikuje se
od ostale
djece
50.
Treba
posebna
pomagala
Ne može
doći
do škole
Grafofolija br.3
- Terapija
- Rehabilitacija
Mijenjati dijete kako bi ga se
prilagodilo sistemu
Napraviti četvrtaste klinove oblim
Sistem ostaje nepromijenjen
Dijete se mora prilagoditi ili neće
uspjeti
51.
Grafofolija br.4
Stav
nastavnika
Loš kvalitet
poduke
Nedostatak
nastavnih
pomagala i
opreme
Roditelji nisu
uključeni
52.
Obrazovni
sistem
kao
problem
Nastavnik i
škole bez
podrške
Rigidne
metode
Rigidan
kurikulum
Nepristupačna
okolina
Mnogo onih
koji napuštaju
školu, mnogo
ponavljača
Grafofolija br. 5.
INKLUZIVNO OBRAZOVANJE
Fleksibilan sistem:
Djeca se razlikuju
Sva djeca mogu učiti
Različite sposobnosti, etničke grupe,veličine, godište, porijeklo, spol
Promijeniti sistem kako bi se dijete prilagodilo
53.
Grafofolija br.6
(jedan od mogućih primjera identifikacionog lista)
_______________________
učitelj-nastavnik
________________________
učenik-ca
Primijetio/la sam, odnosno saznao/la sam, da u ____ odjeljenju_____ razreda
gore navedeni učenik/ca 1
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
1
ne može da prati nastavni program, djeca mu se rugaju, dosadno mu je na času, prebrzo savladava
gradivo, slabo čita za svoju dob, ima teškoća u matematici, loše pismeno izražavanje, loš rukopis, loša
percepcija, nespretnost, ispadaju mu stvari, ima čudan hod, spor je trom, krivo sjedi, ima loš stav,
šeta po učionici za vrijeme časa, stalno otvara torbu, zadirkuje djecu, teško savladava gredu, kozlić,
kolut naprijed- natrag, nespretan s loptom, brzo-sporo govori, loš izgovor, muca, pogrešno izgovara
glasove, u diktatu ispušta -zamjenjuje slova, slaba pažnja, na času, odsutan, zaboravan, slabo pamti,
upada u riječ, znoji se, inicira tuču, krade, uništava imovinu, bježi od kuće, brzo se razbijesni, svađa
se, okrivljuje druge, ne poštuje pravila, tužaka djecu, srdit je, zloban, osvetoljubiv je, umokri se u
razredu, hipoaktivan (šuti, povučen), pretjerana briga da će se nešto desiti, grize nokte, noćne more,
glavobolja, selektivni mutizam (ne priča sa nastavnicima), alkohol, duhan, droga, depresija, stres,
zlostavljeno dijete (seksualno, fizički, emocionalno...) ne vidi dobro, ne čuje, siromaštvo,
neuhranjenost, bez roditelja, hronični bronhitis, srčane teškoće, šećer, epilepsija, tjelesni nedostaaci,
oštećenje motorike...
______________
Stručni tim Sedme osnovne škole, Gornji Rahić, Brčko distrikt
54.
Grafofolija br.7
(primjer prilagođenog teksta za učenike prvog razreda sa lakom mentalnom
retardacijom)
LAV
Bio jednom jedan strašan lav.
Kad on krene u lov, sva šuma drhti.
Jednog dana lukava lija primijeti
da strašni lav drži lupu dok čita Šumske novine.
Lija odmah razglasi vijesti o lavu koji slabo vidi.
Od tada su svi stanovnici šume šetali slobodno.
(orginalni tekst)
55.
LAV
Lav je strašan.
Krenuo je u lov.
Sva šuma od njega drhti.
U šumi ga je primijetila lisica.
Lisica je drugim životinjama rekla da je lav stigao, i da on
dobro ne vidi.
Kad su to životinje saznale onda su se slobodno šetale.
(prilagođeni tekst)
56.
Dole navedeni materijal potrebno je fotokopirati učesnicima seminara
(jedan od mogućih primjera identifikacionog lista)
_______________________
učitelj-nastavnik
________________________
učenik-ca
Primijetio/la sam, odnosno saznao/la sam, da u ____ odjeljenju_____ razreda
gore navedeni učenik/ca1
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
1
ne može da prati nastavni program, djeca mu se rugaju, dosadno mu je na času, prebrzo savladava
gradivo, slabo čita za svoju dob, ima teškoća u matematici, loše pismeno izražavanje, loš rukopis, loša
percepcija, nespretnost, ispadaju mu stvari, ima čudan hod, spor je trom, krivo sjedi, ima loš stav,
šeta po učionici za vrijeme časa, stalno otvara torbu, zadirkuje djecu, teško savladava gredu, kozlić,
kolut naprijed- natrag, nespretan s loptom, brzo-sporo govori, loš izgovor, muca, pogrešno izgovara
glasove, u diktatu ispušta -zamjenjuje slova, slaba pažnja, na času, odsutan, zaboravan, slabo pamti,
upada u riječ, znoji se, inicira tuču, krade, uništava imovinu, bježi od kuće, brzo se razbijesni, svađa
se, okrivljuje druge, ne poštuje pravila, tužaka djecu, srdit je, zloban, osvetoljubiv je, umokri se u
razredu, hipoaktivan (šuti, povučen), pretjerana briga da će se nešto desiti, grize nokte, noćne more,
glavobolja, selektivni mutizam (ne priča sa nastavnicima), alkohol, duhan, droga, depresija, stres,
zlostavljeno dijete (seksualno, fizički, emocionalno...) ne vidi dobro, ne čuje, siromaštvo,
neuhranjenost, bez roditelja, hronični bronhitis, srčane teškoće, šećer, epilepsija, tjelesni nedostaaci,
oštećenje motorike...
______________
Stručni tim Sedme osnovne škole, Gornji Rahić, Brčko distrikt
57.
Prilagođeni program je:
− individualizirani program
− prilagođen sposobnostima (jakim stranama) i ograničenjima (slabim
stranama) pojedinog učenika
− ne postoji prilagođeni program ovisno o vrsti i stupnju teškoća u razvoju
− prilagođeni program predstavlja smanjenje dubine i širine nastavnih sadržaja
− poželjno je prema učenikovim potrebama odrediti treba li se program odnositi
na:
posebno određenje nastavnih predmeta i sadržaja
posebno određenje nivoa usvajanja pojedinih nastavnih sadržaja
posebno određenje vremenskih dimenzija za pojedine nastavne sadržaje
posebno određenje nastavnih metoda, oblika i sredstava rada
Ko ga izrađuje?
− Ko u tome može pomoći?
− učitelj u saradnji sa stručnim saradnikom(defektologom,
psihologom)
− izrađuje se do kraja mjeseca avgusta za svaku školsku godinu
− usvaja ga Nastavničko vijeće
− poželjno je da bude dostupan roditelju ili staratelju
pedagogom,
Kako ga izraditi i pratiti?
− utvrditi nivo sposobnosti i znanja učenika za svako nastavno područje
(inicijalna procjena provodi se za svako nastavno područje svake školske
godine)
− odrediti godišnji cilj odgoja i obrazovanja
− odrediti kratkoročne ciljeve odgoja i obrazovanja
− utvrditi posebne učenikove potrebe i način njihova zadovoljavanja
− utvrditi opseg do kog će učenik sudjelovati u redovnom programu (poštujući
minimum zahtjeva)
− odrediti vrijeme početka i trajanja individualne pomoći
− odreditit objektivne kriterije, sredsta i metode evaluacije ciljeva odgoja i
obrazovanja
− navesti stručnjake odgovorne za izradu, ostvarenje, procjenu i moguće
izmjene
− prihvatiti činjenicu da dio učenika sa teškoćama u razvoju može napredovati
(u svim ili nekim područjima) kao i njihovi vršnjaci, a samo dio do određene
granice, ali da nema učenika koji se ne može odgajati i obrazovati u skladu sa
svojim sposobnostima.
Pokazati grafofoliju sa orginalnim i prilagođenim tekstom. Prilog br.7
Prilagođavanje u obrazovnom procesu
Odnosi se na odabir odgovarajućih odrednica:
− prilagođavanja programa
− na planiranje i pripremanje
− te adekvatan odabir sredstava u skladu sa učenikovim individualnim
potrebama.
Prilagođavanje u obrazovnom procesu podrazumijeva prilagođavanje redovnog
programa u skladu sa individualnostima učenika sa posebnim potrebama, što
najčešće zavisi od vrste i stepena teškoće.
Učenici usporenog kognitivnog razvoja najviše teškoća uglavnom iskazuju u
savladavanju sljedećih nastavnih predmeta: matematika, maternji jezik, priroda i
društvo, historija, hemija, fizika, strani jezik isl. pa je zbog toga najčešće
potrebno upravo iz navedenih predmeta raditi prilagođeni program.
Prilagođavanje sadržaja ne odnosi se pri tome samo na kvantitativno smanjivanje
58.
sadržaja već i na njihovo kvalitativno prilagođavanje, što podrazumijeva
primjeren izbor sadržaja, njihovu sisitematizaciju i prožimanje (Vicić,
Levandovski, 1984).
Za učenike sa senzornim i motoričkim oštećenjima (vid, sluh i različita tjelesna
oštećenja) javlja se potreba prilagođavanja određenih odgojnih predmeta
(muzička i likovna kultura, tjelesni i zdravstveni odgoj, tehnička kultura...)
Postupci prilagođavanja primjenjuju se u skladu sa utvđenim sposobnostima i
teškoćama učenika. Uloga je učitelja i nastavnika odabrati primjerene postupke i
prilagoditi obrazovni sadržaj učeniku koji će doprinijeti razumijevanju i lakšem
usvajanju sadržaja a time i sticanju poželjnih nivo znanja.
a) Perceptivno prilagođavanje:
− prilagođavanje sredstava za predočavanje: slike, karte, crteži,
pojednostavljenjem, izdvajanjem bitnog, izostavljanjem suvišnih
detalja
− prilagođavanjem teksta: uvećavanjem ili pojačavanjem teksta,
povećanjem razmaka između riječi, rečenica ili redova teksta
− razni oblici isticanja u tekstu: podvlačenje, markiranje, uokvirivanje,
mijenjanje boje, papira isl.
b) Spoznajno prilagođavanje:
− uvođenje u postupak: postepeno pružanje pomoći u rješavanju
zadataka
− planiranje teksta: osvješćivanje slijeda radnji putem slike, pitanja...
− sažimanje teksta: izdvajanje bitnog sadržaja, smanjivanje broja
činjenica
− semantičko pojednostavljivanje sadržaja učenja: prerada sadržaja u
skladu sa spoznajnim sposobnostima učenika
− primjena šematskih prikaza
c) Prilagođavanje zahtjeva:
Zaključak: Pravilnom identifikacijom i izradom prilagođenog programa rada
omogućavamo svakom učeniku da se aktivno uključi u nastavni proces.
59.
Vođenje dosijea za djecu sa posebnim potrebama
Vrijeme trajanja: 30 minuta
Dosije bi trebao sadržavati sljedeće podatke:
− podatke o ustanovi/školi
− podatke o učeniku (ime i prezime, datum rođenja...)
− podaci o porodici (imena roditelja, zanimanje, socioekonomski status)
− zdravstvenu anemnezu
− akademski stepen/postignute vještine (prije upisa u školu)
− bilješke u školi (saradnja sa roditeljima, mišljenje redovnih učenika, mišljenje
razrednika, mišljenje predmetnih nastavnika, mišljenje pedagoga, mišljenje
defektologa, logopeda, socijalnog radnika, psihologa...)
− važne napomene (posebno izražene sposobnosti, zapažena interesovanja,
vannastavne aktivnosti, naročito izraženi problemi)
− karakteristične osobine
prihvatljivost u razredu (djeca se igraju s njim, djeca ga ne prihvataju
odnos prema ostaloj djeci
stabilnost
društvenost
samopuzdanje
radne navike
lično prilagođavanje
− Mišljenje voditelja tretmana i izvještaj (potrebna podrška, dodatna pomoć,
jake strane, interesi, prijedlog za daljnje osposobljavanje...)
Objašnjenje za vođenje dosijea:
− u socioekonomski status uvesti materijalno stanje, iznadprosječno, prosječno,
ispodprosječno, da li je porodica potpuna ili ne, odnosi u porodici (oprezno
unositi ono što je intimne prirode, ali znati što više i unositi u dosije)
− u zdravstvenoj anemnezi uvesti prenatalni, perinatalni i postanatalni razvoj,
zarazne bolesti, porod, fizičke i psihičke traume, kada je dijete prohodalo,
progovorilo...)
− u rubrici postignuti akademski stepen/ postignute svakodnevne vještine-unose
se karakteristike predškolskog razvoja, senzomotorni razvoj, laterarnost,
prostorna i vremenska organizacija pri upisu u osnovnu školu
− svaki stručnjak bilježi svoja zapažanja tokom školovanja, jake strane,
sklonosti, interesovanja, nivo znanja, karakteristične osobine, slabe strane...
60.
3. SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE
- osnovna škola -
Priredili:
Gina Gruban
Mira Vukoja
Slobodan Kovačević
Dragan Vidović
61.
SADRŽAJ:
3. SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE.................................................... 61
3.1. UVOD: SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE.................................... 63
3.2. ISKUSTVA NAŠE ŠKOLE ........................................................ 64
3.3. UPUTSTVA ZA VODITELJE: SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE ........ 64
3.4. PRILOZI .............................................................................. 70
3.5. PREDAVANJE ZA RODITELJE .................................................. 81
3.6. LITERATURA ........................................................................ 84
62.
3.1. UVOD: SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE
"Ukoliko nastavnici žele potaknuti uspješno
sudjelovanje roditelja, potrebno je da se
potrude kako bi inicirali, aktivnu, ličnu,
stalnu, fleksibilnu i dobru komunikaciju.
Nastavnici moraju biti uvjereni da su roditelji
integralni dio obrazovnog programa i da
od roditelja očekuju da participiraju."
(Holland)
Trebamo biti svjesni činjenice da se dijete školskog doba razvija u interakciji
raznovrsnih faktora, koji su često suprostavljeni, što ometa roditelje i školu da
usmjeravaju razvoj djeteta u željenom pravcu. Da bi se dejstvo negativnih
faktora na razvoj djeteta eliminisalo ili bar svelo na razumnu mjeru, saradnja
roditelja i škole mora biti dobro planirana i zasnovana na efikasnoj komunikaciji.
Naravno, u centru svih tih interakcija treba biti dijete.
Participiranje roditelja u radu škole postaje imperativ vremena, jer se lepeza
vaspitno – obrazovnih zadataka škole proširuje a u mnogim oblastima roditelji
mogu aktivno da učestvuju kao stručnjaci, instruktori, savjetodavci, članovi tima
školskog menadžmenta i organa upravljanja, volonteri i kreatori.
Podržavajući reformu obrazovanja u BiH, te cijeneći značaj i ulogu roditelja u
reformskim procesima usvojen je Zakon o osnovnon i srednjem obrazovanju
kojim su regulisana prava i obaveze roditelja u školi. Zato roditelji učenika imaju
pravo, a škola obavezu pomoći roditeljima da se bolje organizuju i da osnuju
Vijeće roditelja škole. U skladu sa Zakonskim regulativama, Vijeće roditelja i škole
donosi Program rada u kojem će biti sadržane sledeće aktivnosti:
a) Popularizacija i promovisanje interesa škole u zajednici ;
b) Upoznavanje Školskog odbora sa značajnim aktivnostima Vijeća roditelja
škole;
c) Motivisanje roditelja za učešće u volonterskom radu u školi;
d) Učešće roditelja u izradi i realizaciji raznih projekata koji se realizuju u
školi;
Činjenica je da se organizovano djelovanje roditelja nalazi na različitim nivoima,
zavisno od škole do škole i iz tih razloga treba u svim školama uložiti napore da
se definišu ciljevi, zadaci i načini roditeljskog organizovanog djelovanja. U tom
smislu veliku pomoć imamo od Projekta EU – Reforma opšteg obrazovanja u BiH
– mreža škola.
Dakle, organizovanu saradnju, saradnju škole i roditelja karakteriše: vođenje
kvalitetne dvosmjerne komunikacije, učešće u timskom radu, zajedničko
donošenje odluka, organizovanje raznovrsnih aktivnosti u školi te rukovođenje i
rješavanje problema.
Uvjereni smo da djeca, roditelji i nastavnici mogu uspostaviti tople i prisne
odnose koji treba da budu zasnovani na ljubavi i međusobnom poštovanju jer se
promjene, koje se od škole i u ime djece s pravom očekuju, mogu u samo takvoj
atmosferi sprovesti.
63.
3.2. ISKUSTVA NAŠE ŠKOLE
U našoj školi formirano je Vijeće roditelja i škole koje djeluje već duži period.
Vijeće čine roditelji i nastavnici škole koji su svojim aktivnim učešćem uveliko
doprinijeli opremanju školskih objekata, osavremenjavanju nastavnog procesa,
uređenju školskog okoliša radeći preko niza projekata koje su škole aplicirale. Te
aktivnosti su bile usmerene na promovisanje ideja škole u lokalnoj zajednici,
pronalaska donatora koji bi pomogli u realizaciji tih ideja ili ličnim zajedničkim
radom roditelja i nastavnika.
Osim ovih primjera imamo i primjera volontiranja roditelja u realizaciji nastavnog
procesa u pojedinim predmetima, časovima odjeljenske zajednice i vannastavnim
aktivnostima.
Tu su se roditelji pojavljivali kao glavni akteri nastavnog procesa iznoseći iskustva
iz svoje prakse i koristeći svoje potencijale. Pomagali su prilikom izvođenja izleta,
školskih takmičenja, organizovanja proslava u školi.
Ova praksa se stalno razvija i podiže na viši nivo, a posebno pri prelasku na
devetogodišnje školovanje i reformi obrazovanja.
3.3. UPUTSTVA
ŠKOLE
ZA
VODITELJE:
SARADNJA
RODITELJA
I
Dužina trajanja radionice: 180 minuta
Potrebni
materijal:
čart-papir, markeri, stikeri, selotep, makaze, grafofolije,
radni listovi, olovke, grafoskop, projekciono platno, kolaž
papir, papir A 4, drvene boje, ljepilo za papir.
Cilj:
a) Da se u našim školama stvara povoljnija klima za
primjenu savremenih oblika i formi saradnje roditelja i
škole u cilju unapređenja cjelokupnog vaspitno
obrazovnog procesa.
b) Da učesnici radionice shvate potrebu i važnost saradnje
nastavnika (škole) i roditelja, te da je unaprijede.
Aktivnosti:
Aktivnost I: "Izrada porodičnog grba" (10 minuta)
− Uvod u aktivnosti
Aktivnost II: "Partnerstvo roditelja i škole" (90 minuta)
− Uključivanje roditelja u rad škole – značaj
− Vidovi uključivanja roditelja
− Partnerstvo
− Uključivanje roditelja – koristi
− Uključivanje roditelja – prepreke
− Akcioni plan
Pauza (15 minuta)
64.
Aktivnost III: "Moje rodbinsko stablo" (40 minuta)
Predavanje za roditelje "Pomozite svome djetetu rasti i učiti" (15 minuta)
Evaluacija (5 minuta)
Završna igra "Vjetar puše" (5 minuta)
Lista stvari koje trener treba unaprijed pripremiti:
− Grafofolije
− Umnoženi radni materijal za II aktivnost
− Kopije porodičnog stabla – aktivnost III
− Radni list 1, 2 i 3 za III aktivnost
− Radni list za aktivnost I
− Evaluacioni list
AKTIVNOST I "IZRADA PORODIČNOG GRBA"
Cilj aktivnosti: Da se kroz likovno oblikovanje porodičnog grba, a zatim kroz
razgovor o njemu stvori povoljna emocionalna klima u grupi, da se učesnici
radionice bolje upoznaju.
POTREBAN
MATERIJAL:
Papir A4, drvene boje, kolaž papir, ljepilo za papir makaze,
radni list – grb porodice.
SAVJET
VODITELJU:
Ponuđeni model služi kao orjentir, te
učesnike treba
motivisati da ispolje puno kreativnosti i mašte.
TOK
AKTIVNOSTI:
Svaki učesnik nacrta crnom drvenom bojom na papiru
(orjentir – ponuđeni crtež) grb i polja označi ciframa od 1
do 5. U svako polje da naslika simbol koji znači :
1. Najveći uspjeh moje porodice;
2. Na šta smo ponosni u porodici;
3. Šta je najljepše u mojoj porodici;
4. Najveća radost u porodici;
5. Planovi moje porodice;
Poslije urađenog zadatka, učesnici sjednu u krug i svako pokaže svoj grb i objasni
jedno od polja po vlastitom izboru.
AKTIVNOST II "PARTNERSTVO RODITELJA I ŠKOLE"
Cilj aktivnosti:
a) Razumjeti raznolikost uloge roditelja
b) Utvrditi koja je korist od uključivanja roditelja u škole
c) Utvrditi koje su prepreke uključivanja roditelja
d) Stvoriti strategije za prevazilaženje tih prepreka
Uključivanje roditelja u rad škole – značaj (15 minuta)
−
−
−
Podijeliti učesnike u manje grupe – pokušati da bude podjednak broj roditelja i
nastavnika u svakoj grupi.
Istaći ciljeve rada ove radionice koji treba da budu pripremljeni na grafofoliji
Podijeliti stikere (jedna boja za nastavnike, druga za roditelje) i zamoliti da
napišu u jednoj rečenici, šta očekuju od škole (roditelji) i šta očekuju od
roditelja (nastavnici)
65.
−
−
Čart papir podijeliti na dva dijela, nalijepiti njihova očekivanja, analizirati ideje
i očekivanja očekujući neka pitanja koja se mogu javiti:
Da li su očekivanja realna, da li su usmjerena na djecu ili na odrasle
Smatrate li da ste u stanju ispuniti ta očekivanja
Da li ste nekada prije rekli ta vaša očekivanja jedni drugima
Šta je uloga roditelja a šta nastavnika
Preporučiti ovu aktivnost za prve roditeljske sastanke
MATERIJAL: Papir A 4, olovke, selotep, čat papir, grafoskop – grafofolija CILJEVI
RADA (prilog 1)
Vidovi uključivanja roditelja (25 minuta)
−
−
Poznato nam je da je mnogo načina na koji se roditelji mogu uključiti u rad
škole svoga djeteta, možemo reći da se uključivanje roditelja može posmatrati
u sklopu šest kategorija.
Pokazati grafofoliju "Vidovi uključivanja roditelja" (prilog 2)
Podijeliti radne listove (prilog 3) i svaka grupa bi trebala da navede što
više primjera uključivanja roditelja za svaku kategoriju.
Grupe prezentuju svoj rad (s mjesta ili da se nalijepi na pripremljen čart
papir)
Dopuniti sa nekoliko ideja sa radnog materijala (prilog 4, 5)
Rezime:
− Važno je da se uključivanje roditelja odvija na svakom nivou
− Važno je da većina roditelja bude uključena
− Osmišljavanjem aktivnosti za brojne mogućnosti uključivanja roditelja, mogu
se uključiti čak i oni roditelji čije je vrijeme ograničeno i oni koji se bore sa
teškim uslovima rada
MATERIJAL: Grafofolija "Vidovi uključivanja roditelja" (prilog 2), radni list za
svaku grupu (prilog 3), olovke, grafopskop, čart papir.
Partnersvo (10 minuta)
Kada se roditelji uključe u rad škole svoga djeteta, formiraju novo partnerstvo sa
nastavnicima administratorima i drugim roditeljima. Za roditelje je to novi način
rada sa školama a i za mnoge nastavnike.
Da bi bilo uspješno ovo partnerstvo mora da se gradi na određenim odnosima i
postupcima.
Ovom aktivnošću trebali bi da vidimo šta je to uspješno partnerstvo.
−
−
Pokazati grafofoliju "Elementi partnerstva" (prilog 6)
Prodiskutovati svaki od elemenata, ukazujući na ključne tačke:
Razgovarali smo o faktorima koji doprinose uspješnom partnerstvu. Ti su
faktori prisutni i važni u svim aktivnostima, bilo da se radi o pripremanju
ručka ili aktivnosti koja se odnosi na posao
Svako od Vas je u životu stekao iskustvo uspješnog partnerstva i stoga
znate šta je potrebno da se partnerstvo uspostavi i funkcionira. To će Vam
iskustvo dobro poslužiti kada se uključite u rad škole svoga djejeta.
MATERIJAL: Grafofolija "Elementi partnerstva" (prilog 6), grafoskop
66.
Uključivanje roditelja – koristi (15 minuta)
Na početku smo vidjeli na koji način se roditelji mogu ukljičiti u rad škole svoga
djeteta. Opredjeljenost za uključivanje u bilo koju aktivnost, tako i u rad škole,
ima smisla samo ako vjerujemo da imamo koristi od te uključenosti; mi kao
roditelji, naša djeca te nastavnici i škola.
Rad u grupama:
Na osnovu predočenih primjera uključivanja roditelja molim Vas da u grupama
uradite nekoliko primjera vezanih za sledeća pitanja:
− KAKO UKLJUČIVANJE RODITELJA U RAD ŠKOLA KORISTI UČENICIMA
− KAKO UKLJUČIVANJE RODITELJA U RAD ŠKOLA KORISTI RODITELJIMA I
ZAJEDNICI
− KAKO UKLJUČIVANJE RODITELJA U RAD ŠKOLA KORISTI NASTAVNICIMA I
ŠKOLI
Prodiskutovati rad grupa i upitati:
− Šta mislite, na osnovu Vaših odgovora, da li je uključivanje roditelja značajno
za vaše dijete, za vas kao za roditeljke i za školu
− Ukazati na to da su uočili brojne specifične prednosti koje donosi uključivanje
roditelja u rad škola njihove djece
MATERJAL: Radni list za svaku grupu, (prilog 7) čart papir, olovke, vodič za
voditelje
Uključivanje roditelja – prepreke (15 minuta)
U predhodnoj aktivnosti govorili smo o koristima uključivanja roditelja u rad škole
i vidjeli smo koliko to koristi svim akterima. Ali ako je to tako lijepo, zašto je to
tako teško.
−
−
−
Pokazati grafofoliju (Opšte prepreke, prilog 8)
Podijeliti radne listove (prilog 9)
Prodiskutovati ćete po grupama o svim preprekama na koje možete da
naiđete pri uključivanju u rad škole svoga djeteta. Poslije odaberite onu za
koju smatrate da ju je najteže prevazići i pokušajte da nađete način njenog
prevazilaženja, odnosno strategiju za njeno rješavanje.
Prezentovanje grupa.
Rezime:
Kao što smo u predhodnoj aktivnosti vidjeli mnogo je koristi od uključenja
roditelja u rad škole, ali i takođe postoje mnoge prepreke – teško je kao roditelj
biti uključen u rad škole. Ali isto smo se saglasili da je ono korisno za našu djecu.
MATERIJAL: Grafofolija (prilog 8), Radni list za svaku grupu (prilog 9), olovke
Akcioni plan (10 minuta)
Vidjeli smo koje su koristi od uključivanja roditelja u rad škole, koje su prepreke i
razradili neke strategije za prevazilaženje tih prepreka.
Sada bi na osnovu tih informacija trebali da osmislimo akcioni plan za naše veće
uključivanje u rad škole naše djece.
67.
Opet bi u grupama ukratko uradili ovu aktivnost. Poslije bi neke grupe, po želji
prodiskutovale svoj akcioni plan
MATERJAL: Radni list za sve grupe, (prilog 10)
REZIME:
− istražili smo danas mnoge ideje o uključivanju roditelja
− partnerstvo se gradi na povjerenju, uvažavanju, komunikaciji
− mnogo je načina na koji se roditelji mogu uključiti u rad škola
− mada su koristi od uključivanja roditelja brojne, to je zahtijevan posao. uz
opredjeljenost možemo postići uspjeh
Pauza
AKTIVNOST III "Moje rodbinsko stablo"
Uvodne
napomene:
Mnoga znanja učenici mogu steći proučavajući vlastito
rodbinsko stablo. Tom prilikom mogu da saznaju:
a) O tradiciji u vlastitom rodbinskom stablu
b) O religijskim i kulturnim običajima
Cilj aktivnosti: Da roditelji ovom aktivnošću doznaju u kojoj mjeri rodbinsko
stablo ima uticaja na razvoj njihove djece, te na roditeljskim sastancima
provoditi ovu aktivnost.
POTREBAN
MATERIJAL:
Kopija porodičnog stabla, radni list 1, 2, 3, olovke, čart
papir
SAVJET
VODITELJU:
Voditelj
radionice
iskoristiće
rodbinsko
stablo
za
produbljivanje i proširivanje poznanstava među roditeljima i
njihovom djecom. Roditelji razmjenuju međusobna iskustva
a ona pozitivna primjenjuju u vaspitanju svoje djece.
TOK AKTIVNOSTI:
Korak 1.
−
Voditelj dijeli učesnike u radne grupe a potom im dijeli
radne listove sa orjentacionim pitanjima.
− Učesnici rade na radnim materijalima
− Analiza prvog koraka: Analiza će se obaviti plenarno a
učesnici stoje u krugu. Pitanja:
Koje emocije su dominirale
Dileme na koje ste nailazili
Kako vidite svoje rodbinsko stablo
Dokazivanje rodbinskih veza izvoditi oprezno (savjet
voditelju).
Korak 2.
Uputstvo:
− Aktivnosti se prenose na situaciju sopstvene djece.
Pitanja voditelja:
Kako doživljavate ličnost svoga djeteta
Ima li vaše dijete dovoljno slobode, kontakata i
ličnih prijatelja
Kako vidite budućnost svoga djeteta
Analiza drugog koraka:
− Roditelji u međusobnoj interakciji iznalaze raznovrsne
aspekte korištenja rodbinskog stabla u cilju
upoznavanja nekih osobina svoga djeteta.
68.
ZAKLJUČAK:
U ovom dijelu razgovara se o utiscima, osjećanjima, da li
ima pitanja za neku drugu priliku i slično.
Zahvaljajući se učesnicima na uloženom trudu, reći sledeću
narednu izreku:
"KO SEBI NE MOŽE OBJASNITI ODAKLE DOLAZI,
NE MOŽE, UISTINU, ZNATI KUDA IDE!"
Predavanje za roditelje "Pomozite svome djetetu rasti i učiti" (u prilogu)
Cilj predavanja: Proširivanje znanja i mogućnosti djelovanje roditelja na pravilan
razvoj ličnosti svoga djeteta i da se roditelji podsjete na vrijednosti koje treba
trajno njegovati.
Evaluacija
Cilj evaluacije: Dobijanje povratne informacije od strane učesnika radionice u cilju
daljeg osavremenjavanja ovog važnog segmenta rada škole.
Voditelj podijeli učesnicima pripremljene evaluacione listove koje oni nakon
popunjavanja vraćaju nazad.
Materijal: Evaluacioni list, prilog broj 11
Završna igra "Vjetar puše"
Cilj: Da se učesnici sesije rastanu u razigranom raspoloženju.
U krugu ima jedna stolica manje od broja igrača. Igrač bez stolice je VJETAR KOJI
PUŠE. On stoji u krugu i govori, npr. "VJETAR PUŠE, VJETAR PUŠE ZA SVE ONE
KOJI IMAJU TRAPERICE".
Svi koji nose traperice moraju ustati i pronaći novu stolicu, ali ne svoju ili
susjednu. Onaj koji ostane bez stolice ostaje VJETAR KOJI PUŠE i igra se
nastavlja....
69.
3.4. PRILOZI
CILJEVI: (prilog 1) - grafofolija
−
−
−
−
RAZUMJETI RAZNOLIKOST ULOGE RODITELJA
UTVRDITI KOJA JE KORIST OD UKLJUČIVANJA RODITELJA U ŠKOLE
UTVRDTITI KOJE SU PREPREKE UKLJUČIVANJU RODITELJA
STVORITI STRATEGIJE ZA PREVAZILAŽENJE TIH PREPREKA
VIDOVI UKLJUČIVANJA RODITELJA (prilog 2) - grafofolija
−
−
−
−
−
−
Roditelji
Roditelji
Roditelji
Roditelji
Roditelji
Roditelji
kao
kao
kao
kao
kao
kao
vaspitači (roditeljstvo)
učitelji (rad kod kuće)
partneri i sagovornici u razmjeni informacija (komunikacija)
volonteri (rad u školi)
osobe koje donose odluke (donošenje odluka)
zastupnici i članovi zajednice (saradnja sa zajednicom)
Prilog 3 – radni list
Roditelji kao učitelji
Roditelji kao partneri i sagovornici u
razmjeni informacija
Roditelji kao osobe koje donose odluke
Roditelji kao
zajednice
Roditelji kao volonteri
Roditelji kao vaspitači
70.
zastupnici
i
članovi
40 NAČINA DA UKLJUČITE RODITELJE (prilog 4, za nastavnike)
1. Prikupite podatke o učenicima - koja mu je omiljena igra, knjiga, koje su
mu posebne sklonost i sposobnosti; na koji način uči; u čemu mu je
potrebna pomoć, ...
2. Razvijajte partnerstvo sa porodicama na osnovama povjerenja i
poštovanja, pružite i prihvatite njihovu pomoć, znanje, talente, ideje i
sugestije.
3. Saznajte njihova očekivanja i pomozite im da postave realne ciljeve za
svoje dijete.
4. Omogućite roditeljima da se susretnu sa vama i podjele značajne novosti,
poteškoće, brige ali i lijepe trenutke i vijesti o porodici ili napredovanju
djeteta.
5. Organizujte sastanke i radionice na kojima će se roditelji međusobno
upoznati.
6. Uključite roditelje u odabir, planiranje i realizaciju tema za sastanke i
radionice.
7. Upoznajte roditelje sa pravima u školi i učionici i saznajte i običaje u
porodici.
8. Stvorite klimu u kojoj roditelji postavljaju pitanja i izražavaju svoju
zabrinutost ili daju ideje
9. Na različite načine obavještavajte roditelje o dešavanjima u školi i učionici.
Koristite pisma, putujuću svesku, oglasnu ploču i slično.
10. Omogućite roditeljima, da prema zajedničkom dogovoru, prisustvuju radu
u učionici.
11. Uključite roditelje u planiranje i realizaciju aktivnosti, predstavljanje
zanimanja, hobija, talenata, čitanja ili pričanja priča, predstavljanje
porodice kroz fotografije i slično.
12. Redovno obavještavjte roditelje (pismo uz temu) o temi koja će se raditi u
narednom periodu i dajte im praktične prijedloge o tome kako mogu
doprinijeti ili pomoći djetetu da proširi svoje znanje i zanimanje za temu.
13. Saznajte nešto o običajima, praznicima i značajnim datumima za svaku
porodicu.
14. Uključite roditelje u različite akcije koje doprinose tome da školsko
okruženje bude sigurnije, humanije i kvalitetnije za svu djecu.
15. Zajedno sa roditeljima izrađujte i prikupljajte materijale potrebne za rad u
učionici (papir, otpadni materijal, bojice, ljepilo ali i druga pomagala).
16. Omogućite da roditelji upoznaju prijatelje svoje djece i njihove roditelje.
17. Zajedno sa raditeljima formirajte i obogaćujte školsku ali i biblioteku u
učionici kao i resurs centar za posudbu različitog didaktičkog i drugog
materijala za rad i igru namjenjenu djeci ali i roditeljima.
18. Uključite roditelje u akcije i programe podrške porodicama i djeci težeg
matrijalnog stanja, romskoj i drugoj djeci u zajednici, prikupljajući školske
knjige, pribor, odjeću i obuću.
19. Organizujte sa roditeljima zajedničke akcije, izložbe, posjete, izlete i
slično.
20. U zajednici zastupajte i borite se za interese porodica, sve djece i škole.
21. Podučite roditelje i objasnite im značaj modelovanja obrazovanja i
ulaganja zajedničkih napora nastavnika i škole na podizanju svijesti kod
djece, drugih roditelja i zajednice.
22. Pokrenite ili pomozite realizaciji časopisa ili biltena za roditelje u kojima bi
se našle različite informacije ali i ideje o tome kako pomoći djeci kod kuće.
23. Pomozite roditeljima da osmisle različite oblike uzajamne pomoći kod
odvođenja i dovođenja djece, napredovanja u školi, realizaciji školskih
projekata i slično.
24. Sa učenicima razgovarajte o značajnim događajima kod kuće, postavljajte
pitanja i pokažite poštovanje i interesovanje za život porodice
71.
25. Ohrabrite i podučavajte djecu (a tome podučite i roditelje) da ulože
maksimum truda u svoj rad i učenje ali dajte samo zadaću koja djeca
mogu uraditi sama.
26. Podučavajte (kroz radionice, interaktivno, kroz različite članke, putujući
torbačić i sl.) roditelje vještinama roditeljstva i načinima da pomognu djeci
kod kuće kroz svakodnevne aktivnosti.
27. Dajte informacije i ohrabrite roditelje da povedu dijete u pozorište, muzej
ili posjetu važnim spomenicima ili mjestima, da se učlane u biblioteku, da
odu na izlet u prirodu i modeluju entuzijazam za čitanje, učenje i
spoznavanje novog u svim situacijama.
28. Modelujte i podučavajte vještine komunikacije, postavljanje pitanja i sl.
kako bi podigli kvalitet dijaloga među roditeljima i djecom.
29. Redovno kući šaljite učenički portfolio, te instruirajte roditelje o tome kako
da ga pregledaju, razgovaraju sa djecom, primjete dobre strane i
napredak djeteta, pokažu interes i postavljaju pitanja o pojedinim
aktivnostima i radovima.
30. Tražite redovnu povratnu infirmaciju vezanu za portfolio, impresije,
zadovoljstva ali i zabrinutosti i očekivanja roditelja.
31. Povremeno pripremajte upitnike, ankete ili pitanja u svesci za roditelje,
koji će vam pomoći da bolje planirate ili realizujete različite aktivnosti.
32. Tražite i uvažavajte ideje sugestije, primjedbe i mišljenja roditelja o
načinima unapređenja rada škola i pozovite ih da se uključe u realizaciju
planiranog..
33. Saznajte koje vrijeme je najpogodnije za roditelje kako bi razgovarali ili
kako bi se priključili aktivnostima u učionici i školi i nastojte se tome
prilagoditi.
34. Uključite roditelje u pružanje pomoći novopridošlim roditeljima da se
uključe, osjećaju prihvaćeno i dobrodošlo.
35. Zajedno sa djecom i roditeljima organizujte različite akcije na nivou škole i
zajednice tako ih učimo životu i značaju pomaganja jedni drugima.
36. Nemojte komentarisati (posebno negativno) drugu djecu, roditelje,
nastavnike ili pred djetetom pokazivati predrasude i stereotipe.
37. Uključite roditelje u evaluaciju rada škole i nastavnika i uvažavajte njihovo
mišljenje.
38. Formirajte Odbore ili Vijeća roditelja.
39. Upoznajte roditelje sa relevantnim zakonodavnim regulativama,
pravilnicima škole, planom i programom i drugim važnim aktima.
40. Organizijte demokratske izbore za predstavnike roditelja u Školskom
odboru i drugim organima.
72.
40 NAČINA DA SE RODITELJI UKLJUČE U RAD ŠKOLE (prilog 5, za roditelje)
1. Podjelite sa nama vaše poznavanje djeteta – koja mu je omiljena igra,
knjiga, koje su mu posebne sklonosti i sposobnosti, na koji način uči, u
čemu mu je potrebna pomoć, ...
2. Budite nam partneri, pružite nam pomoć, vaše znanje, talente, ideje i
sugestije.
3. Recite nam vaša očekivanja i pomozite nam da zajednički postavljamo
ciljeve za vaše dijete.
4. Zakažite sastanak kada želite da sa nama podjelite značajne novosti,
poteškoće ali i lijepe trenutke i vijesti o porodici ili napredovanju djeteta.
5. Prisustvujte zajedničkim sastancima u školi i radionicama te razgovarajte
sa ostalim roditeljima.
6. Predložite teme za roditeljske sastanke i radionice i pomozite nam da ih
realizujemo.
7. Upoznajte se sa pravilima u školi i učionici i podržite ova pravila kod kuće.
8. Postavljajte pitanja i izrazite svoju zabrinutost ili ideje slobodno, otvoreno i
iskreno.
9. Pratite dešavanja u školi i učionici, čitajte pisma, radove i poruke na
oglasnoj ploči.
10. Posjetite učionicu nakon dogovora sa nastavnikom i posmatrajte.
11. Uključite se u pojedine aktivnosti, pokažite nam i podjelite sa nama svoje
zanimanje, hobije, talente, pročitajte nam ili ispričajte priču, pokažite
fotografije svoje porodice, pomozite nam da bolje čitamo, pišemo, ...
12. Pročitajte pismo za roditelje vezano za temu i uključite se zajedno sa
djetetom u njenu realizaciju.
13. Podjelite sa nama običaje, praznike i značajne datume u vašoj porodici.
14. Radite zajedno sa nastavnicima i osobljem škole kako bi školsko okruženje
učinili sigurnijim, humanijim i kvalitetnijim za svu djecu.
15. Pomozite nastavnicima i učenicima da naprave ili dođu do raznolikog
materijala za rad (papira, otpadnog materijala, bojica, ljepila ali i drugih
pomagala).
16. Upoznajte se sa drugim roditeljima i prijateljima svoje djece i razmjenite
iskustva.
17. Pomozite nam da formiramo i obogatimo školsku biblioteku ali i biblioteku
u učionici, kao i resurs centar za posudbu različitog didaktičkog i drugog
materijala za rad i igru namjenjenu djeci ali i roditeljima.
18. Koliko ste u mogućnosti podržite programe podrške roditeljima i djeci
lošeg materijalnog stanja, romskoj i drugoj djeci u zajednici prikupljajući
školske knjige, pribor, odjeću i obuću.
19. Organizujte sa drugim roditeljima zajedničke akcije, izložbe, izlete i slično.
20. U zajednici zastupajte i borite se za interes porodica, sve djece i škole.
21. Modelujte značaj obrazovanja i podržite napore nastavnika i škole kod
djece i drugih roditelja i zajednice.
22. Pokrenite ili pomozite realizaciji časopisa ili biltena za roditelje u kojima bi
se našle različite informacije ali i ideje o tome kako pomoći djeci kod kuće.
23. Dogovorite sa drugim roditeljima uzajamnu pomoć kod odvođenja i
dovođenja djece, napredovanja u školi, realizaciji školskih projekata i
slično.
24. Svakodnevno sa učenicima razgovarajte o tome šta su radili u školi,
postavljajte pitanja i pokažite interesovanje za temu koju obrađuju, dajući
primjere iz svakodnevnog života.
25. Ohrabite i podstičite djecu da ulože maksimum truda u svoj rad, učenje ali
nemojte raditi zadaću i druge zadatke umjesto njih.
26. Uspostavite ustaljenu dnevnu rutinu i mjesto za rad svome djetetu.
27. Povedite dijete u pozorište, na priredbe, u muzej ili posjetu važnim
spomenicima i mjestima, učlanite se u biblioteku, idite na izlet u prirodu i
73.
modelujte entuzijazam za čitanje, učenje i spoznavanje novog u svim
situacijama.
28. Zajedno sa djecom gledajte odabrane TV emisije i o tome razgovarajte.
29. Sami ali i zajedno sa djetetom redovno pregledajte učenički portfolio,
primjetite dobre strane i napredak djeteta, pokažite interes i postavljajte
pitanja o pojedinim aktivnostima i radovima.
30. Pošaljite povratnu informaciju nastavnicima vezanu za portfolio, napišite
svoje impresije, zadovoljstva ali i zabrinutosti i očekivanja.
31. Ispunite i na vrijeme pošaljite odgovore na različite upitnike, ankete ili
pitanja u svesci za roditelje koja će pomoći nastavnicima da bolje planiraju
ili realizuju različite aktivnosti.
32. Ohrabrite nastavnike i školu u naporima, dajte ideje za poboljšanje ali se
uključite i pozovite druge da se uključe u realizaciju planiranog.
33. Obavjestite nastavnike o tome koje vrijeme je najpogodnije za vas kako bi
razgovarali ili kako bi se priključili aktivnostima u učionici i školi.
34. Pomozite novopridošlim roditeljima da se uključe, osjećaju prihvćeno i
dobrodošlo.
35. Ohrabrujte učešće vašeg djeteta u različitim aktivnostima škole- tako ih
učimo životu i značaju pomaganja jedni drugima.
36. Izbjegavajte komentarisati (posebno negativno) drugu djecu, roditelje,
nastavnike ili pred djetetom pokazivati predrasude i stereotipe.
37. Učestvujte u evaluaciji rada škole i nastavnika.
38. Učestvujte u radu Školskog odbora ili Vijeća roditelja.
39. Upoznajte se ili tražite da vas upoznaju sa relevantnim zakonodavnim
regulativama, pravilnicima škole, planom i programom.
40. Učestvujte u izborima (i borite se za to pravo) za predstavnike roditelja u
upravnom odboru škole i drugim organima gdje imaju predstavnici
roditelja.
ELEMENTI PARTNERSTVA (prilog 6) - grafofolija
−
−
−
−
−
−
−
−
−
74.
Uzajamno poštovanje vještina i znanja
Iskrena i jasna komunikacija
Razumijevanje i empatija
Usaglašenost u pogledu ciljeva
Zajedničko planiranje i odlučivanje
Otvorena i dvosmjerna razmjena informacija
Pristupačnost i odgovornost
Zajednička evaluacija napretka
Odsustvo etiketiranja i okrivljivanja
UKLJUČIVANJE RODITELJA - KORISTI (prilog 7) - radni list
Koristi za
učenike
Koristi za roditelje i
zajednicu
Koristi za nastavnike i
školu
Uz vježbu – Koristi od uključivanja roditelja - samo za voditelje:
−
−
−
−
−
−
Koristi za
učenike
postižu bolje ocjene
nauči bolje čitati
potpunije rade zadaću
redovitije
pohađaju
školu
ispoljavaju pozitivnije
stavove i ponašanje
u većem procentu
završavaju
srednju
školu
−
−
−
−
Koristi za roditelje i
zajednicu
prihvataju
savjete
škole
kako
da
pomognu djeci
više
saznaju
o
obrazovnim
programima
saznaju kako škola
funkcioniše
sa više povjerenja
koriste načine kako da
pomognu djeci
−
−
−
−
Koristi za nastavnike i
školu
etiketa nastavnika se
poboljšava
roditelji više cijene
nastavnike
nastavnici više cijene
roditelja
roditelji pomažu u
rješavanju problema
škole
Opšte prepreke. (prilog 8) - grafofolija
−
−
−
−
−
−
−
−
−
Nedostatak vremena
Roditelji ne znaju kako bi doprinosili
Teško materijalno stanje roditelja
Roditelji na razumiju kako se odvija rad u školi
Nema ko da se brine za djecu
Osjećaj da nisu dobrodošli u školu
Otpor prema školi – negativno lično iskustvo
Roditelji su prenatrpani problemi
Niska stopa pismenosti, obrazovanja
75.
UKLJUČIVANJE RODITELJA – PREPREKE (prilog 9) – radni list
Prepreke
Strategije
MOJ PLAN ZA POBOLJŠANJE UKLJUČIVANJA RODITELJA (prilog 10) radni list
Moj plan za uspostavljanje i jačanje uključivanja roditelja u školu mog djeteta i
zajednice
_________________________________________________________________
ŠTA ĆU UČINITI...
_________________________________________________________________
KADA ĆU TO UČINITI...
_________________________________________________________________
KOGA ĆU UKLJUČITI...
_________________________________________________________________
ŠTA ĆE MI BITI POTREBNO DA TO URADIM...
_________________________________________________________________
ZNAĆU DA TO FUNCIONIRA KADA...
76.
Radni list 1 – aktivnost III
Napomena: Pitanja su orijentacija vašem razmišljanju, te da pobude vaše
motivacione i emocionalne potencijale.
1. Koji su članovi iz tvog rodbinskog stabla uticali na tvoj dosadašnji život?
___________________________________________________________
2. Ko je imao uticaja na razvoj tvoje ličnosti?
___________________________________________________________
3. Sa kim održavate najčešće kontakte?
___________________________________________________________
4. Sa kojim članovima, vašeg rodbinskog stabla, bilo živin ili mrtvim, kada bi
to bilo moguće, željeli kontaktirati, vi, vaša porodica i vaša djeca?
___________________________________________________________
Radni list 2 – aktivnost III
1. Navedi ljude iz vaše loze koji se za ovaj problem živo interesuju.
___________________________________________________________
2. Navedi muškarce koji su se priženili!
___________________________________________________________
3. Da li je neko u vašoj lozi umro prije navršene 20-e godine?
___________________________________________________________
4. Da li su se u vašoj lozi rađale dvojke, trojke...
___________________________________________________________
5. Gdje su vam korijeni?
___________________________________________________________
6. Da li su počele međusobne udaje i ženidbe (ako jesu, da li je to rano)
___________________________________________________________
Radni list 3 – aktivnost III
1. Koja je grana u vašem stablu bila dominantna, prepoznatljiva?
___________________________________________________________
2. Obilježite na rodbinskom stablu voljene osobe.
___________________________________________________________
Neka imena ćete smjestiti u korjen, neka u stablo i grane, zatim lišće i krunu. O
tome, dakle, sami odlučujete!
77.
EVALUACIONI LIST (prilog 11)
Poštovani učesnici,
Željeli smo da kroz današnju aktivnost prezentiramo što više sadržaja i oblika
savremene saradnje roditelja i škole. Vaše mišljenje, pozitivno ili negativno će
nam pomoći da u budućem radu izbjegnemo slabosti a ono što smatrate da je
dobro nastojat ćemo još više obogatiti novim sadržajima.
U očekivanju da će Vaši odgovori biti iskreni i dobronamjerni, srdačno Vam se
zahvaljujemo na saradnji!
1. Današnju aktivnost smatram korisnom i promijenit ću dosadašnju praksu
saradnje sa roditeljima, odnosno sa školom:
a) DA
b) NISAM SIGURAN
c) NE
2. Sadržaji današnje aktivnosti su dobro odabrani i koncipirani:
a) DA
b) NISAM SIGURAN
c) NE
3. Sadržaji su obrađeni modernim oblicima i metodama rada:
a) DA
b) NE
4. Kada bi imao–la zadatak da ocijenim dosadašnju aktivnost na trostepenoj
skali, odlučio-la bi se:
/______________________/______________________/
Uspješno
0
Neuspješno
5. Za
1.
2.
3.
sledeću sesiju predlažem sledeće teme:
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
6. Izrazite opšti utisak u nekoliko rečenica.
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
78.
Prilog uz Aktivnost I
Orijentacioni model za izradu porodičnog grba
79.
Prilog uz Aktivnost III
Moje rodbinsko stablo
80.
3.5. PREDAVANJE ZA RODITELJE
POMOZITE SVOM DJETETU RASTI I UČITI
UVOD:
Na pravilan, brz i kvalitetan razvoj djeteta utiče dosta faktora, a veoma je važna
uloga roditelja kako u predškolskom tako i u školskom uzrastu. Pravilno
postavljanje roditelja u praćenju, vaspitanju i obrazovanju djeteta je značajno za
njegovu budućnost. Pri djelovanju na dijete od strane roditelja i nastavnika
trebalo bi razvijati:
−
−
−
Komunikaciju
Uspješnost
Vrijednosti
−
−
−
Samopoštovanje
Odgovornost
Prijateljstvo
−
−
−
Porodične odnose
Pozitivane stavove
1. KOMUNIKACIJA je ključ uspješnog roditeljstva.Ona zahtijeva konstantne
napore ali rezultati su vrijedni toga.Razgovor prožet ljubavlju uspostavlja bolje
odnose između vas i vašeg djeteta i pomaže razvoj djeteta u odgovorniju
samostalnu osobu. Neka djete osjeti, da je ono što vam govori važno za vas.
Pokažite zainteresovanost i slušajte bez prekidanja. Poštujte dječja mišljenja i
osjećanja.
SAVJETI ZA RODITELJE:
SLUŠAJTE. Gledajte djete u oči kada govori.Posvetite mu punu pažnju.
RAZMIŠLJAJTE. Ponovite dječije riječi kako bi bili sigurni da razumijete. To
pokazuje djetetu da ga uistinu slušate i ono će biti ohrabreno i davat će
detaljna objašnjenja.
IZNESITE SVOJE MIŠLJENJE. Ne kritikujte i ne dijelite lekcije, ali iznesite
svoje misli i osjećanja o datoj temi.
DISKUTUJTE I RASPRAVLJAJTE. Razgovarajte o datoj temi i ako problem
postoji, radite zajedno na njegovom rješenju.Razgovarajte o mogućim
alternativama i pomozite djetetu u donošenju odluka.
2. SAMOPOŠTIVANJE, KLJUČ USPJEHA
Samopoštivanje je odraz i izraz vlastite vrijednosti. Osobe sa visokim
samopoštivanjem su ponosne na svoje uspjehe, i spremne preuzeti
odgovornost, tolerentni su prema frustracijama i oduševljeni novim izazovima.
Djeca koja imaju dobro mišljenje o sebi postižu uspjehe u školi i van
nje.Možete pomoći svom djetetu da razvije zdravo samopoštivanje pružajući
mu podršku, slušajući ga i dijeleći vrijeme zajedno.
SAVJETI ZA RODITELJE:
Slušajte mišljenja i ideje svoga djeteta.
Budite obazrivi prema dječijim osjećanjima.
Kada donosite odluku vezanu za porodicu, prihvatite mišljenje djeteta.
Podržite svoje dijete u nastojanjima da uči nove stvari.
Prepoznajte doprinose djeteta u porodici i iskažite zahvalnost kad vam
dijete pomaže.
81.
3. RODITELJI + NASTAVNICI = USPJEH
Kada roditenji i nastavnici rade zajedno dijete ima bolje šanse za učenje.
Roditelji daju puni doprinos obrazovanju djeteta ukoliko su aktivni članovi
udruženja roditelja, volontiraju u školi, posjećuju roditeske sastanke i prate
aktivnosti djeteta, učenika i škole.
SAVJETI ZA RODITELJE (kako pomoći djetetu pri učenju kod kuće):
Utvrdite određeno vrijeme i mjesto za rad.
Uočite probleme i kontaktirajte nastavnika ukoliko dijete ne razumije
zadatak
Pohvalite dijete za svaki postignuti uspjeh.
Vaše dijete treba da radi samostalno, ali sa roditeljskom podrškom.
Ohrabrujte ga i pogledajte urađeno.
4. PORODICA JE ZNAČAJNA
Djelotvorno roditeljstvo traži vremena, pažnje, strpljenja i snage a ponajviše
ljubavi. Porodica ima velik uticaj na dječije emocionalno zdravlje i razvoj.
Svaki član porodice je osoba za sebe koja treba razumijevanje i poštivanje.
SAVJETI ZA RODITELJE:
Ovo je lista besplatnih ili jeftinih stvari koje mogu zbližiti porodicu:
Čitajte zajedno, gledajte TV i slušajte muziku.
Vježbajte. Šetajte, trčite, vozite bicikl …
Zajedno uredite vrt, operite auto ili zabavljajte se radeći neki drugi posao.
Posjetite muzej, zoološki vrt, utakmicu, priredbu …
Igrajte "Čovječe ne ljuti se", šah i druge igrice.
Zajedno skuhajte nešto posebno.
Idite zajedno na izlet.
5. ODGOVORNOST I SAMODISCIPLINA
Djeca trebaju biti zadužena za neki posao kod kuće koji ne prevazilezi njihove
snage i sposobnosti. Dogovorite se do kada posao treba biti urađen i nastojte
da dijete shvati važnost limita. Pohvalite dijete za uspješno urađen posao. To
pomaže razvoju zdravog samopoštivanja. Kada djeca razumiju i prihvataju
ograničenja, oni uče stvarati i svoje vlastite limite. To je zametak
samodiscipline. Kako dijete raste povećavajte i njegove odgovornosti.
SAVJETI ZA RODITELJE (kako učiti dijete osjećaju odgovornosti):
Dajte dobar primjer, ponašajte se prema svojoj djeci kao prema
prijeteljima.
Pohvalite dijete za uspjeh i dobro ponašanje.
Ohrabrujte samostalnost djeteta.
Budite sigurni da djeca razumiju pravila i posljedice za loše ponašanje.
Izbjegavajte kritike i zanovijetanja.Podučavajte ispravno ponašanje.
Pomozite djetetu razviti samokontrolu.
6. POZITIVAN STAV ZNAČI MNOGO
Svako dijete ima mnogo mogućnosti, a roditelji su ključni element koji
pomaže djetetu razviti svoje potencijale. Dijete koje ima dobro mišljenje o
sebi, koje ima mogućnost slobodnog izražavanja, koje uči da je u redu praviti
greške, je dijete koje je na početku uspješnog razvoja.
Možemo povećati šanse svoje djece pomažući im razviti pozitivan stav - "Ja to
mogu uraditi ". Možemo obogatiti njihovo znanje i iskustvo čitajući zajedno,
istražujući prirodu, posjećujući izložbe, pa čak odlazeći i u kupovinu. Možemo
usaditi pozitivan stav o školi i životu, a pozitivan stav je prvi korak ka
uspjehu.
82.
SAVJETI ZA RODITELJE:
Brinite se o dječijem zdravlju, pravilnoj prehrani, odmoru, vježbanju i
odjevanju.
Razvijajte samopouzdanje djeteta govoreći mu da je posebna i jedinstvena
osoba.
Ne upoređujte vaše dijete sa drugom djecom, cjenite i njegujte
sposobnosti vašeg djeteta.
7. VRIJEDNOSTI ČINE SMISAO ŽIVOTA
Odgovornost za podučavanje osnovnih vrijednosti je podjeljenja između kuće,
škole, vjerske i društvene zajednice. Kada roditelji savjesno ispunjavaju svoje
odgovornosti, porodica stimulira efektivan razvoj vrijednosnog sistema. To
podrazumjeva razvoj karaktera, osobnosti i djelotvornih životnih vještina.
SAVJETI ZA RODITELJE :
Poštujte vrijednost i dignitet svake osobe.
Razvijte čestitost i povjerenje.
Pronađite osobni anti-stresni mehanizam.
Učite dijete poštivati kulturne i religijske razlike, jer su one bogatstvo
ovoga svijeta.
Učite iz promašaja i neuspjeha i nađite snage za nove pokušaje.
Poštujte važnost svakoga posla.
8. PRIJATELJSTVO MOŽE OBOGATITI ŽIVOT
Pomozite svom djetetu shvatiti važnost prijatestva. Razgovarajte sa djetetom
o tome kako da postane i ostane prijatelj. Pružite mu mogućnost kvalitetnog
druženja sa vršnjacima. Vaše vlastito ponašanje može biti model dobrog
prijatelja.
SAVJETI ZA RODITELJE :
Koristite moć pozitivnog primjera.
Dajte djetetu mnogo ljubavi.
Dodjelite djeci odgovorne porodične uloge.
Izrazite brigu i za druge, izvan porodice.
Naučite dijete poštivati osjećaje drugih ljudi.
83.
3.6. LITERATURA
1. Bajrić, M. "Direktor, pomoćnik i pedagog u školi, Izadavačko trgovinsko
preduzeće, Tuzla 1999.
2. Gordon, T. "Škola roditeljske djelotvornosti", Poduzetništvo Jakić, Zagreb,
1996.
3. Rakić, B. "Procesi i dinamizmi vaspitnog djelovanja, " Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Sarajevo, 1976.
4. Stanojlović, S. "Znati komunicirati" Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Sarajevo, 2002.
5. Schlosser, E. "Zusammenarbeiten mit Eltern", studio Bandur, Stuttgart,
2004.
6. Uzelac, M "Budimo prijatelji", Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb,
1997.
7. Kate Burke Walsh "Stvaranje učionice u kojoj dijete ima centralnu ulogu"
Centar za obrazovne inicijative, STEP BY STEP
8. Moduli za obuku nastavnika za primjenu metodologije usmjerene na
dijete-Centar za obrazovne inicijative Step by Step
84.
4. MODERAN I DEMOKRATSKI
ŠKOLSKI MENADŽMENT
- osnovna škola -
Priredili:
Milena Mičić
Dženana Ćehajić
Nermina Sabljica
Kristina Alilović
Vasilj Tomanović
85.
SADRŽAJ:
4. MODERAN I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT ....................... 85
4.1. UVOD: MODERAN I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT ....... 87
4.2. PRIMJER DOBRE PRAKSE U ŠKOLAMA ..................................... 89
4.3. PLAN TRENINGA/OBUKE........................................................ 89
4.4. PRILOZI .............................................................................. 92
4.5. USLOVI ZA OSTVARENJE TIMSKOG RADA .............................. 111
4.6. LITERATURA ...................................................................... 119
86.
4.1. UVOD: MODERAN I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI
MENADŽMENT
Priručnik za moderan i demokratski školski menadžment nastao je kao rezultat
rada radne grupe u projektu EU: Mreža škola-reforma opšteg obrazovanja u BiH.
Cilj je da se kolektivi u školama upoznaju sa pojmom menadžmenta, stvaranju
tima i prikaže jedna radionica.
Priručnik ne sadrži mnogo teoretisanja, proizašao je iz pozitivnih iskustava koje
su treneri primjenili u edukaciji nastavnika i roditelja u školama koje su u Mreži
škola.
Iskustva koja su opisana u priručniku mogu poslužiti novim edukatorima koji će
vršiti edukaciju u svojim sredinama.1
Suočeni smo s velikim i brzim promjenama u današnjem svijetu. Svijedoci smo
temeljnih promjena u pristupu i filozofiji poslovanja menadžmenta poimanja
kapitala i općenito vrijednosti i onog što za školu stvara nove vrijednosti. Ne tako
davno pojam menadžmenta se vezao za novac, materijalna sredstva, područje
računovodstva i finansija. Danas područje menadžmenta ima drugo značenje-to
su ljudi, njihova znanja, kreativni i razvojni potencijali.
Dobro menadžerstvo nije samo namicanje sredstava, to je timski rad svih aktera
umreženih u jedan zajednički cilj. To je kontinuiran rad na promjeni svijesti o
školi-kvalitetnoj školi. Ništa ne može poboljšati kvalitetu života neke zajednice
kao kvalitetna škola. Kvalitetnu školu čini:
1. Podučavanje i učenje (pripremanje, didaktičko oblikovanje, unapređenje
podrške, potrebno vijeme za učenje kod kuće, socijalne kompetencije,
vaspitni stil, motivacija učenja i ponašanje nastavnika, disciplina, zahtjevi
za učenje, povratne informacije itd).
2. Životni svijet (individualno, subjektivno osjećanje, razredna klima, školska
klima, suočavanje s problemima, škola kao radno mjesto, bogat školski
život)
3. Školsko partnerstvo i vanjske veze (dobri odnosi, roditelj-škola-učenik,
uključivanje učenika i roditelja u donošenje odluka, komunikacija sa
školskim vlastima i otvaranje škole ka vani).
4. Rukovođenje školom (organizacija i administracija, stil rukovođenja,
podjela zadataka, donošenje odluka, savjetnička kompetencija, dodatni
izvor pomoći)
5. Profesionalnost i razvoj osoblja (zajedničko savladavanje zadataka,
identifikacija sa školom, profesionalna saradnja, timski rad, pedagoški
razvojni rad, sistematski razvoj i osiguranje kvaliteta, vlastita evaulacija,
daljnje usavršavanje, spremnost na inovacije, kompetencije nastavnika,
socio-pedagoške savjetničke kompetencije u školi).
Definicije i pojašnjenje osnovnih pojmova
Za
−
−
−
potrebe ovog treninga koristili smo sljedeće pojmove:
menadžment
moderan
demokratski
Menadžment - menadžer (eng. menager) - 1: poslovođa, upravitelj, direktor. 2:
organizator priredaba, nastup; preduzetnik, preduzimač. Menadžment je
poslovanje, upravljanje, direktorovanje, organizovanje, preduzimanje, ali se
načešće poistovjećuje sa pojmom upravljanje. Menadžment škole je disciplina
upravljanja školom. Da bi se dovelo do ostvarivanja definisanih ciljeva škole kao
1
Prilog: Revidiran plan modernog i demokratskog menadžmenta reformirane škole - tabela
87.
skupom ljudi, aktivnosti i procesa mora se upravljati ili menadžerisati. Svakoj
školi je potrebna uprava ili menadžerski tim sa kontinuitetom u ostvarivanju
njegovih ciljeva. Od rada menadžerskog tima zavisi ispunjenje ciljeva ostalih
interesnih grupa. Ciljevi interesnih grupa predstavljaju orjentire za menadžerski
tim. Ciljevi su osnova interakcije - ciljevi aktiva nastavnika, ciljevi Vjeća učenika,
ciljevi Vjeća roditelja...
Moderno, transformacijsko vodstvo i menadžment određuje trokut triju temeljnih
međupovezanih orijentacija i opsesija: učenik, ljudi (učitelj, roditelj...) i stalne
inovacije i promjene.
Slika 1.1. pokazuje da ljudi (učitelj, roditelj...), ne slučajno, čine osnovicu trokuta
jer određuju mogućnost i kvalitetu realizacije drugih orijentacija. Ukratko, oni su
put ka zadovoljnim učenicima, a jednako tako težnja stalnim inovacijama i
promjenama. Kako ističu neki autori, "učenici nisu na prvom mjestu; prvi su
zaposleni", odnosno "da biste zadovoljili učenika, zadovoljite nastavnika,
roditelja, ...". Ta mišljenja ne vode napredku.
SLIKA1.1. Temeljne odrednice modernog vodstva
Škole, upozorava se često, znaju kamo žele ići (tj. svoje ciljeve), ali im je manje
jasno ko i šta ih može tamo dovesti (omogućiti ostvarenja ciljeva). Ne smije se
nikada zaboraviti da su odgovori na "ko" učenici, nastavnici, ostali uposleni,
roditelji, zajednica.... , dok "šta" čine njihovo prihvatanje i odanost menadžerskoj
i organizacijskoj viziji. To je najvažniji put za uspjeh škole.
Uspješna i neuspješna škola i menadžment bitno se razlikuju upravo po svom
odnosu prema ljudima i praksi upravljanja ljudskim potencijalima.
Demokratski menadžment u školi se zasniva na saradnji, konsultacijama,
prijedlozima članova organizacije ili pojedinih radnih timova. Rukovodilac daje
globalne prijedloge i incijative, te ostavlja mogućnost ostalim članovima timova
da se maksimalno uključe u:
− analizu problema
− razvijanje kreativnih i inovativnih rješenja
− davanje alternativnih prijedloga
− prijedloge načina, metoda za izvršavanje zadataka
− decentralizirati odluke.
88.
4.2. PRIMJER DOBRE PRAKSE U ŠKOLAMA
Otpor za promjene u školi, nije rezultat neaktivnosti svih zaposlenih, već
nepoznavanje onoga što želimo inovirati ili unaprijediti.
U našim školama, prije godinu dana, bilo je dosta otpora u formiranju Savjeta
učenika, Savjeta roditelja i Vijeća učenika, nastavnika i roditelja. U početku je bilo
teško krenuti u realizaciju zakonskih obaveza. Da bi problem riješili izvršili smo
dodatnu edukaciju sa određenim nastavnicima koji su izrazili želju da rade. To je
dovelo do pozitivnih promjena u praksi pa u školama danas imamo formirane
Savjete učenika, Savjete roditelja, predstavnike zajednice ili Vijeće roditelja,
učenika i nastavnika.
Sva ova tijela, djelujući timski kao menadžeri, uradili su Statute, Pravilnike o radu
i Programe rada kao dugoročnu orjentaciju.
Otkrili smo da postoje prednosti u radu ovih tijela, jer su učenici, roditelji i
nastavnici prijatnoj atmosferi dali niz korisnih inicijativa i učestvovali u njihovoj
realizaciji.
Naše je mišljenje da se u kratkom vremenu dosta postiglo i ovo iskustvo će nam
pomoći da unaprijedimo ovaj segment, kako bi boravak i rad u školi bio ljepši i
bolji.
Želimo još napomenuti budućim edukatorima šta bi u pripremi sesije trebalo
uraditi kako bi edukacija bila uspješna:
− Izvršiti analizu stvarnih potreba škole
− Pripremiti kolektiv
− Raditi u grupi sa najviše 25 učesnika
− Imati pravila rada za sesiju
− Edukaciju ne izvoditi posle nastave radi premora učesnika
− Odabir učesnika treba da bude reprezentativan, tj. oni koji hoće da napreduju
i druge da pouče
− Dobro pripremiti materijal koji će se dati učesnicima edukacije.
4.3. PLAN TRENINGA/OBUKE
Cilj:
− Osnovni pojam menadžmenta
− Stvaranje tima
Plan realizovanja treninga
1. Pozdravna riječ-registracija učesnika – predstavljanje trenera
2. Lista primanja-davanja
3. Uvodna igra "ATOM"
4. Upitnik za sopstvenu procjenu – timske uloge
5. Pojam menadžmenta
6. Vještina samoprosudbe i saradnje "Oaza"
7. PAUZA
8. Igra opuštanja "Mjeh"
9. Formiranje tima - prezentiranje rješenja - slušanje, razgovor, komunikacija –
saradnja
Koje osobine treba da posjeduje član tima?
10. Osobine članova tima
11. PAUZA
12. Elementi menadžmenta
13. Diskusija
89.
14. Lista ostvarenih očekivanja
15. Završna igra "DRAGA, DA LI ME VOLIŠ?"
16. Evaluacija
Lista potrebnog materijala:
− grafofolije
− flipchartove
− radni listovi
− grafoskop
− kasetofon
− olovke, flomasteri
− samoljepljivi papiri u boji
− štrik, štipaljice, makaze, selotejp
− radni materijal za svakog učesnika
− edukacioni materijal za svakog učesnika
Izvedba
Radionica traje tri sata (180 minuta).
−
−
−
−
−
−
Pozdravljanje sudionika
Određivanje ciljeva
Pregled programa rada - Radni materijal 1
Objašnjenje načina rada – Radni materijal 2
Očekivanja
Dogovor o osnovnim pravilima rada
Tematski djelovi radionice:
Tema broj 1 – Timske uloge1 upitnik za sopstvenu procjenu
Aktivnost 1-a:
ispuniti upitnik kako bi se upoznali sa svojom ulogom u
timu (može ih biti nekoliko)
Aktivnost 1-b:
poboljšati uloge koje sudionicima najviše leže, da ih
razjasne, kako bi na najbolji način doprinijeli/a timskom
radu
Aktivnost 1-c:
postanu svijesni/a da ne vrijedi "igrati uloge" koje im nisu
bliske.
Tema broj 2 – Pojam menadžmenta
Aktivnost 2-a:
Aktivnost 2-b:
Mini predavanje o pojmu menadžmenta.2
Klasifikacija menadžmenta prema hijerarhiji.
Tema broj 3 - Stvaranje tima
Aktivnost 3-a:
Radionica "Oaza"3
Aktivnost 3-b:
Koje osobine treba da posjeduje član tima?4
Tema broj 4 – Prelaznost
Aktivnost 4-a:
1
2
3
4
Radni
Radni
Radni
Radni
90.
materijal
materijal
materijal
materijal
3
4
5
6
-
Igrica "Mjeh".1
Timske uloge
11 folija
"Oaza"
folija (osobine članova tima)
Tema broj 5 - Elementi menadžmenta
Aktivnost 5-a:
Mini predavanje o elementima menadžmenta2
Aktivnost 5-b:
Procjena potreba škole u pogledu menadžmenta
Aktivnost 5-c:
Diskusija o praktičnoj primjeni
Tema broj 6 - Završna igra
Aktivnost 6-a:
−
−
"Draga, da li me voliš?"
Sažetak
Evaluacija
Na kraju radionice svim učesnicima podjeliti radni materijal.3
1
2
3
Radni materijal 7 - Igra opuštanja "Mjeh"
Radni materijal 8 - 3 folije (razvoj strateškog plana)
Prilog: Radni materijal
91.
4.4. PRILOZI
Radni materijal 1
PLAN REALIZOVANJA TRENINGA
(Edukacija nastavnika/nastavnica)
Osnovna škola "N. N."
Vrijeme (min)
5
10
5
20
20
20
15
5
40
5
15
10
10
Tema
Pozdravna riječ
Registracija učesnika
Predstavljanje trenera
Lista primanja – davanja
Uvodna igra "Atom"
Upitnik za sopstvenu procjenu – timske uloge
Pojam menadžmenta
Radionica "Oaza"
Pauza
Igra opuštanja "Mjeh"
Formiranje tima
Prezentiranje rješenja
Slušanje, razgovor, komunikacija - saradnja
Koje osobine treba da posjeduje član tima?
Osobine članova tima
Pauza
Elementi menadžmenta
Diskusija
Realizatori
Radni materijal 2
ATOM
Slobodno se krećite po celom prostoru, na način koji vam odgovara-lagano ili
brzo, skačući ili lijeno šetajući. Ako kažem "ATOM" zaustavićete se, a ako kažem
"ATOM 3" zaustavićete se i uhvatiti za ruke sa dve najbliže osobe do sebe i tako
napraviti trojku-to je atom 3. Ako kažem "ATOM 5" napraviće te grupu od 5
članova, itd, zavisno od broja koji izgovorim posle riječi ATOM.
Poželjno je da voditelj varira igru tako što izgovori ATOM plus neki broj, pa zatim
daje instrukciju da učesnici nastave šetnju, i to se ponavlja nekoliko puta, da bi
zadnji broj bio onaj koji čini željeni broj članova malih grupa. Igra je zanimljivija
ako se izvodi uz muziku, tada voditelj neočekivano zaustavlja traku i uzvikuje
šifru za formiranje grupe. Kada se muzika nastavi, ide šetnja, sa predstankom
muzike brzo se prave grupe.
92.
Radni materijal 3
Tema broj 1-aktivnost 1a, b, c
Timske uloge
Upitnik za sopstvenu procjenu
Ovaj upitnik će ti pomoći da:
− se upoznaš sa svojom ulogom u timu (može ih biti nekoliko)
− poboljšaš uloge koje ti najviše leže, da ih razjasniš, kako bi na najbolji način
doprinio/la timskom radu
− postaneš svjestan/svjesna da ne vrijedi "igrati uloge" koje ti nisu bliske. Bolje
je ulagati u sebe, poboljšati svoju ulogu u timu i odabrati tim ljudi sa kojima
ćeš se u zajedničkom radu dopunjavati.
Upitnik
Za svaki od sedam dijelova ovog upitnika na raspolaganju ti stoji 10 bodova.
Rasporedi ih na svaku od rečenica, ali tako da najveći broj bodova dodijeliš
rečenici koja najtačnije opisuje tvoje ponašanje u grupi. Ukoliko samo jedna
rečenica najtačnije odslikava tvoju ulogu u grupi, možeš za nju ostaviti svih 10
bodova.
1. dio
Mislim da mogu doprinijeti grupnom radu zato što...
A
U stanju sam da brzo uočim nove mogućnosti i znam
kako da ih iskoristim na najbolji mogući način
B
Dobro sarađujem sa različitim tipovima osoba
C
Posjedujem prirodnu sposobnost da mi ideje padaju
napamet
D
Znam kako da izvučem najbolje od ostalih članova grupe
(ono što rade najbolje kako bi se postigli grupni ciljevi i
ispunili zadaci)
E
Moja osnovna vještina je to što znam kako da se brzo i
efikasno završi posao
F
U stanju sam da prihvatim sopstvenu "nepopularnost"
na neko vrijeme ukoliko će to dovesti do željenih
rezultata
G
Uglavnom sam u stanju da razlikujem "realno" od
"mogućeg" u smislu postizanja uspjeha
H
Obično bez ikakvih predrasuda predlažem alternativna
rješenja
Ukupno bodova
10
2. dio
Ukoliko u grupnom radu imam određenih problema/neuspjeha, to je zato što...
A
Ne mogu da se smirim dok sve nije dovedeno "pod
konac" i dok stvari nisu pod kontrolom
B
Ponekad pridajem previše pažnje idejama koje se neće
realizovati
C
Uglavnom previše pričam kada grupa radi na novim
idejama
D
Moja hladna spoljašnost mi otežava da se pridružim
svojim kolegama entuzijastima
E
Ponekad ostavljam utisak osobe koja vrši preveliki
93.
pritisak i postavlja se autoritativno ukoliko nešto zaista
mora biti urađeno
Teško me je postavljati na "prvu liniju" jer se osjećam
odgovornim/odgovornom za grupnu atmosferu
Dešava mi se da mislim o onome što tek treba da
kažem, pa tako "izgubim nit" i ne znam šta se dešava
Moje kolege misle da bespotrebno obraćam previše
pažnje na detalje i mogućnosti da se dogodi nešto
neplanski
Ukupno bodova
10
Kada radim sa ostalima na pripremi projekta...
A
Trudim se da ih ubijedim, ne vršeći pritisak na njih
B
Moja "budnost" spriječava greške
C
Spreman/spremna sam da podstaknem na djelovanje
ukoliko mi se učini da se na sastanku gubi vrijeme, kako
se ne bi izgubio iz vida osnovni smisao sastanka
D
Obično sam vrlo orginalan/orginalna
E
Pokušavam da usmjerim grupu na dobre ideje
F
Pozivam se na najnovije vijesti, otkrića i rezultate
istraživanja, koja se tiču određene teme o kojoj se
razgovara
G
Ubijeđen/a sam da moj sud pomaže u donošenju
ispravnih odluka
H
Pravi sam stručnjak u organizovanju najbitnijih etapa
rada
Ukupno bodova
10
F
G
H
3. dio
4. dio
Kada radim sa ostalima na pripremi projekta...
A
Zaista sam zainteresovan/a da bolje upoznam svoje
kolege
B
Ne plašim se mogućnosti da se ne složim sa većinom
C
Obično sam u stanju da pronađem argumente protiv
pogrešnih stanovišta
D
Posebno sam talentovan/a za primjenjivanje ideja
E
Pažljivo posmatram i umijem da iznenadim ostale nečim
neočekivanim
F
Savršen/a sam u svemu što radim
G
Spreman/spremna sam da uspostavim i koristim
kontakte van grupe
H
Znam kako da donesem prave odluke, čak ako je
prisutno više različitih aspekata i argumenata
Ukupno bodova
94.
10
5. dio
Volim da radim u grupi zato što....
A
Volim da analiziram situacije i razmatram različite
mogućnosti
B
Zainteresovan/a sam za pronalaženje praktičnog
rješenja za neki problem.
C
Volim da znam da sam od koristi u međusobnim
odnosima tokom rada.
D
Volim da utičem na donošenje odluka.
E
Volim da imam veze sa ljudima koji imaju nešto da
ponude.
F
Sposoban/sposobna sam da pomirim različite stavove
ljudi koji su važni za rad
G
Svu svoju pažnju posvećujem izvršenju zadataka.
H
Pronalazim one oblasti koje stimulišu moju maštu.
Ukupno bodova
10
6. dio
Ukoliko neočekivano dobijem zadatak koji treba da se obavi za kratko vrijeme i sa
ljudima koji nemaju pozitivan stav....
A
Radije sjedim u uglu i razmišljam o tome kako da
izađem iz ćorsokaka.
B
Spreman/spremna sam da radim sa osobom koja ima
najpozitivniji mogući stav.
C
Pokušavam da pojednostavim zadatak, utvrđujući ko šta
može da uradi.
D
Moj prirodni dar za "hitne stvari" mi omogućava da
stvari privedem kraju.
E
Uspijevam da sačuvam hladnokrvnost i razmišljam
racionalno
F
Sposoban/sposobna sam da pomirim različite stavove
ljudi koji su važni za rad
G
Svu svoju pažnju posvećujem izvršenju zadataka.
H
Pronalazim one oblasti koje stimulišu moju maštu.
Ukupno bodova
10
7. dio
Imam problema u radu u grupi jer....
A
Imam običaj da izrazim svoje neslaganje sa onima koji,
po mom mišljenju, koče napredovanje.
B
Previše sam analitičan/analitična i nedovoljno koristim
svoju intuiciju, što nekima može da smeta.
C
Moja želja da se stvari dobro odvijaju može biti
kontraproduktivna.
D
Brzo mi postane dosadno i očekujem da me ostali
stimulišu i motivišu.
E
Imam teškoća kada mi cilj nije potpuno jasan.
F
Ponekad mi je teško da precizno objasnim svoje
argumnte.
G
Ponekad od drugih zahtjevam ono što ni sam/a nisam u
stanju da uradim.
95.
H
Ukoliko primjetim suprostavljanje, oklijevam u iznošenju
svog stava.
Ukupno bodova
10
Unesi broj bodova u tabelu
Dio
1
2
3
4
5
6
7
A
B
C
D
E
F
G
H
RJEŠENJA
Upiši svoje rezultate iz predhodne tabele u ovu. Saberi broj poena u svakoj koloni
kako bi saznao/saznala koliko imaš poena za svaku pojedinačnu grupu.
DIO
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
ukupno
−
−
−
−
−
−
−
−
96.
SO
G
A
H
D
B
F
E
RV
D
B
A
H
F
C
G
OA
F
E
C
B
D
G
A
SO-snalažljivi organizator
RV-rođeni vođa
OA-osoba od akcije
OI-osoba sa idejama
OK-osoba za kontakte
S-sudija
ČT-čovjek tima
P-perfekcionista
OI
C
G
D
E
H
A
F
OK
A
C
F
G
E
H
D
S
H
D
G
C
A
E
B
ČT
B
F
E
A
C
B
H
P
E
H
B
F
G
D
C
OBJAŠNJENJE
Najbolji (najveći) rezultat u koloni predstavlja tvoju najčešću konstruktivnu
grupnu ulogu. Slijedeći rezultat ukazuje na ulogu koju prihvataš, ali ti manje
odgovara iz različtih razloga. Dva najslabija rezultata su uloge koje treba da
razvijaš i koje su ti, vjerovatno, najslabije tačke.
Uloge
SO
RV
OA
OI
OK
S
ČT
P
Nisko
0-6
0-6
0-8
0-4
0-6
0-5
0-8
0-3
Prosječno
7-11
7-10
9-13
5-8
7-9
6-9
9-12
4-6
Rezultati
Visoko
12-16
11-13
14-17
9-12
10-11
10-12
13-16
7-9
Veoma Visoko
17-23
14-23
18-36
13-29
12-21
13-19
17-25
10-17
Ko nam je potreban u grupi
ULOGA
TIPIČNE OSOBINE
SNALAŽLJIVI
ORGANIZATOR
Konzervativan,
odgovoran,
praktičan
ROĐENI VOĐA
Smiren, pouzdan,
disciplinovan
OSOBA OD AKCIJE
Radoznao, voli
izazove, dinamičan
OSOBA SA
IDEJAMA
Individualac,
ozbiljan
nekonvekcionalan
Ekstrovertan,
entuzijasta,
komunikativan,
sve ga zanima
Trezven, nimalo
emotivan, pažljiv
OSOBA ZA
KONTAKTE
SUDIJA
ČOVJEK TIMA
PERFEKCIONISTA
Usmjeren na
socijalni aspekt
rada, osjetljiv
lakomislen
Precizan,
pridržava se
dogovora,
savjestan
POZITIVNE
OSOBINE
Organizacione
sposobnosti "na
zemlji je"
samokontrola
Sposoban da
procjeni potencijal
drugih, orjentisan
ka cilju.
Želja i sposobnost
da se savlada
inercija,
samozadovoljan
Genije, maštovit,
inteligentan, pun
znanja
Sposoban za
komunikaciju i
primjenu novina,
prihvata izazove
Sposoban da
sagleda situaciju,
diskretan, nije
sentimentalan
Sposoban da sebe
stavi u položaj
drugoga, stvara
duh grupe
Sposoban da vodi
ka cilju
MOGUĆE
SLABOSTI
Nefleksibilan,
sumnja u nove
ideje i promjene.
Prosječan na polju
intelektualnih i
kreativnih
Sposobnosti.
Provokativan,
iritantan,
neprijatan
Izgubljen u
fantazijama, gubi
iz vida detalje
Lako se
oduševljava, ali
brzo gubi
interesovanje
Nema sposobnost
da inspiriše i
motiviše druge
oko sebe
Neodlučan u
odlučujućem
trenutku
Obraća suviše
pažnje na manje
bitne detalje
97.
Radni materijal 4
Tema broj 2 - Aktivnost 2-a
Grafofolija 1
Moderan i demokratski menadžment u školi
MENADŽER (eng. menager)
1. poslovođa, upravitelj, direktor
2. organizator priredbi, nastupa
3. preduzetnik, preduzimač
Grafofolija 2
MENADŽMENT – UPRAVLJANJE
MENADŽMENT JE DISCIPLINA UPRAVLJANJA ŠKOLOM
CILJ menadžmenta u školi je ostvarivanje kvalitetne škole, a to se postiže
ostvarivanjem ciljeva glavnih interesnih grupa u školi (učenici, nastavnici,
roditelji, uprava)
Grafofolija 3
MENADŽERI SU LICA KOJA IMAJU ODGOVORNOST ZA OSTVARIVANJE CILJEVA
UKOLIKO SE TI CILJEVI OSTVARUJU UZ MINIMUM NAPORA ILI TROŠKOVA ŠKOLA
ĆE FUNKCIONISATI NORMALNO
UKOLIKO ŠKOLA OSTVARUJE "PRAVE" CILJEVE, ONA FUNKCIONIŠE EFIKASNO
Grafofolija 4
PREMA P. DRUCKERU
EFIKASNO:
− "RADITI NA PRAVI NAČIN"
KAKO DA SE STVARI OBAVE NA PRAVI NAČIN?
EFEKTIVNO:
− "RADITI PRAVE STVARI"
KAKO PRONAĆI PRAVE STVARI?
EFEKTIVNOST SE VEZUJE ZA SPOSOBNOST IZBORA PRAVIH CILJEVA
− EFEKTIVNOST JE KLJUČ ZA USPJEH ŠKOLE
− ŠTA JE TO "PRAVI CILJ"?
OSTVARIVANJE POTREBA TRŽIŠTA
98.
Grafofolija 5
TRADICIONALNI MENADŽMENT
KARAKTERIŠE SE :
− ORGANIZOVANJEM
− STRUKTUROM
− PROCEDURAMA
MODERAN MENADŽMENT
KARAKTERIŠE SE:
− UPRAVLJANJEM
− INFORMISANJEM
− DELEGIRANJEM
Grafofolija 6
ODGOVORNOST ZA OSTVARIVANJE CILJEVA ŠKOLE (ODJELJENJA U NJOJ)
POVLAČI NADLEŽNOST MENADŽERA)
NADLEŽNOST SE MOŽE DELEGIRATI
DELEGIRANJE NADLEŽNOSTI NA NIŽI NIVO JE OSNOVA DECENTRALIZACIJE
PROMJENE →POZITIVNE→
NEGATIVNE→OTPOR→
UPRAVLJATI OTPOROM→
MOTIVISATI
Grafofolija 7
JEDNA OD NAJBOLJIH DEFINICIJA MENADŽMENTA JE DEFINICIJA FOLLETA U
SMISLU "UMIJEĆE DA SE ODREĐENA ZAMISAO OSTVARI PREKO DRUGIH"
IZ OVE DEFINICIJE PROIZILAZI NEKOLIKO PRAVILA:
− ostvarivanje ciljeva bez učešća u aktivnostima(nastavnik izvodi nastavu i
ostvaruje ciljeve, a ne učestvuje u aktivnostima direktno-metode usmjerene
na učenika)
− mobilisanje ljudi i sredstava
− obezbjeđenje informacija
Grafofolija 8
OSNOVNE AKTIVNOSTI MENADŽMENTA:
− planiranje
− organizovanje
− vođenje
− kontrola
99.
Grafofolija 9
KLASIFIKACIJA MENADŽMENTA PREMA HIJERARHIJI
MENADŽERSKI VRH
MENADŽERI
SREDNJEG
NIVOA
MENADŽERI PRVE LINIJE
100.
Grafofolija 10
PODJELA MENADŽMENTA PREMA ŠIRINI ODGOVORNOSTI
GENERALNI
MENADŽER
FUNKCIONALNI
MENADŽER
MARKETING
FINANSIJE
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES
101.
Grafofolija 11
ŠTA TREBA DA KARAKTERIŠE ŠKOLSKI MENADŽMENT:
− Raspodjela odgovornosti među akterima u školi
− Uključivanje učenika i roditelja u donošenje odluka i njihova implementacija
− Demokratske kontrole i trasparentnost
− Programiranje rada škole i planiranje njenog rada
− Organizovanje aktivnosti na realizaciji Programa rada škole
− Obavljanje evaluatorske i istraživačke funkcije
− Pedagoško-instruktivna funkcija
− Povezanost i komunikacija škole sa okruženjem
Radni materijal 5
Tema broj 3 - Aktivnost 3-a
Način primjene
Cilj: Poučiti učesnike/ce da bez međusobnog uvažavanja nema saradnje.
Vještine: Samoprosuđivanje i saradnja.
Učesnike podijeliti u grupe, a zatim im pročitati priču Oaza. Reći učesnicima da se
stave u ulogu plemenskog vijeća od kojih se očekuje da predlože zajednička
moguća rješenja. Imaju 20 minuta za rad. Nakon izlaganja ponuđenih rješenja
plemenskog vijeća, nagrađujemo ih pljeskom. Ideje se ne vrednuju. Uputiti
sudionike da odrede jednu osobu unutar grupe koja će preuzeti potrebne uloge.
Npr. ko će bilježiti odgovore na velikom listu papira? Ko će paziti na vrijeme? Ko
će izvijestiti ostale učesnike o rezultatima razgovora u maloj grupi? Ako je riječ o
maloj grupi od 7 ili 8 učesnika koja treba raditi više od pola sata, bilo bi poželjno
odrediti facilitatora/icu.
Izvještavanje iz malih grupa - imati na umu sledeća pravila rada u grupi i van
nje:
1. Predvidjeti vrijeme za izvještavanje nakon svakog kruga razgovora u
grupama;
2. Izvještavanje da bude kratko - najduže 5 minuta;
3. Zamoliti izvjestitelja da se usredotoče samo na rezultate i način rada i da
se spomenu imena svih sudionika u grupi;
4. Nakon svakog izvještaja pitati osobe iz grupe imaju li šta dodati ili dati
svoj komentar;
5. Predstavnici grupa imaju pravo postavljati pitanja, a ostali članovi se ne
uključuju u tom dijelu;
6. Po završetku izvještavanja, povesti raspravu o izvještajima i rezimirati
ključne tačke.
OAZA
Jednom davno, u maloj oazi na sredini pustinje živjelo je pleme po imenu SUR.
Živjeli su daleko od buke, sukoba i ratova, sretni i zadovoljni. Oaza je pružala
dovoljno sigurnosti, hrane, vode i sunca. Suri se nisu hranili mesom pa su se
divlje životinje već sasvim pripitomile. Stanovnici oaze su bili marljivi, obrađivali
zemlju, skupljali plodove, pjevali svoje plemske pjesme i plesali uz bubnjeve.
Ženili su se, rađali djecu, smijali se i uopšte živjeli sretno, sretno, mirno i
zaštićeno. Plemsko vijeće brinulo se o zdravlju, poučavalo mladež humanom
ponašanju, nenasilju i skrbi za djecu, stare i nemoćne. Pokraj oaze, na putu kroz
pustinju, rijetko je kad prošao putnik namjernik.
Susretljivi i dobronamjerni Suri dopuštali su mu da se u oazi odmori, darivali
voće, vodu i kruh da može nastaviti put. Život u oazi tekao je mirno kao rijeka
danima, godinama, stoljećima. Ali, jednoga dana u oazu dođe grupa neobičnih
102.
ljudi u kamionima, kombajima i s nekim čudnim strojevima i alatima. Stanovnike
oaze nisu ni pogledali, žurno su nešto mjerili, vikali, zabadali cijevi u zemlju, a
nakon nekoliko dana bez riječi otišli. Jedan dječak, koji im se neopaženo približio
dok su mjerili, čuo je o čemu su razgovarali. Otrčao je kući i rekao roditeljima. I
kako to obično biva, vijest se širila od usta do usta i začas je cijela oaza saznala.
NAŠLI SU NAFTU U OAZI.
Stanovnici oaze se silno zabrinuše. Što će se dogoditi s njima i njihovom oazom?
Hoće li se čudni ljudi ponovo vratiti? Trebalo je nešto učiniti, ali šta? Velike nade
polagali su u svoje plemsko vijeće.
Grafofolija - Aktivnost 3-b
OSOBINE ČLANOVA TIMA:
− aktivno slušanje
− komunikacija
− saradnja
− odgovornost
− tolerancija
− fleksibilnost
− otvorenost
− samokritičnost
− objektivnost
− humanost
− vizionarstvo
− empatija
Radni materijal 6
Tema broj 4 - prelaznost
Aktivnost 4-a
IGRA OPUŠTANJA - MIJEH
Učesnici ustanu i u visini zamisle drvo na kojem se nalaze euri, funte ili dolari.
Udahnu duboko zrak, podignu ruke, protegnu se i pokušaju ubrati što više novca.
Zatim, spuštaju ruke i naglo uz opuštanje ispuštaju zrak uz uzvik "UH". Zamišljeni
novac stavljaju u džepove. To ponove najmanje tri puta.
Pored toga, cilj je da se učesnici opuste i počnu razmišljati o racionalnoj
raspodjeli sredstava.
Radni materijal 7
Tema broj 5
Grafofolija - Aktivnost 5-a
RAZVOJ STRATEŠKOG PLANA
Ovo je situacija
ANALIZA→
...znači ovo je
ono što želimo
da radimo
CILJEVI→
ovo je način na koji
ćemo to uraditi
PLAN
AKTIVNOSTI→
...i
ovo
vremeski
(plan)
je
naš
raspored
VREMENSKI
RASPORED
103.
Grafofolija - Aktivnost 5-b
Strateško i
akciono
planiranje
Zajednička i
cjelovita
vizija škole
Upravljanje
budžetom i
prikupljanje
sredstava
Komunikacije i
svjesnost o
svim
zainteresovanim
stranama
Moderni i
demokratski
školski
menadžment
Timski rad,
udruživanje i
delegiranje
Promjena
menadžment
a i rešavanje
konflikta
Praćenje,
evaluacija i
razvoj; efikasno
vođenje
podataka (IT
sistem i EMIS)
104.
Školski
odbor,Vijeće
učenika,
roditelja i
nastavnika
Razvoj ljudskih
resursa;
profesionalni
razvoj uključujući
obuku
menadžmenta.
Planiranje rada
za uposlene
105.
Grafofolija - Aktivnost 5-c
ZNAČAJNI ELEMENTI MENADŽMENTA U ŠKOLI:
− MENADŽMENT ORGANIZACIJE
− MENADŽMENT PERSONALA (UPOSLENIH)
− MENADŽMENT INFORMACIJE I INFORMACIONIH SISTEMA
MENADŽMENT MODERNE ŠKOLSKE ORGANIZACIJE:
− ZASNIVA SE NA TIMOVIMA KOJI IMAJU ZADUŽENJA (PODJELA RADA PO
STRUČNOSTI, RAZNI PROJEKTI)
− PRAVILA RADA SU ODREĐENA-PRIMJENA ZAKONSKIH AKATA
− INGERENCIJE, OVLAŠTENJA, NAČIN ODLUČIVANJA DECENTRALIZIRATI
ŠKOLA KAO ŽIVO BIĆE:
− IMA SVOJ RAZVOJ KAO ORGANIZACIJA
− POBOLJŠANJE USLOVA ZA RAD
− PRILAGOĐAVANJE NA DATE OKOLNOSTI (UTICAJ NA KVALITET)
− INOVACIONI NAPREDAK, POSEBNO U NASTAVI
SAVJETODAVNI ŠTAB - MENADŽERSKI TIM:
− PRIPREMA INFORMACIJE
− UTIČE NA POBOLJŠANJE RADA
− UTIČE NA NAPREDAK U ŠKOLI
− NEMA FUNKCIJU ODLUČIVANJA
− MA SAVJETODAVNU ULOGU
RUKOVODILAC MENADŽER:
− DAJE GLOBALNE PRIJEDLOGE I MIŠLJENJA
− OSTAVLJA MOGUĆNOST OSTALIM DA SE MAKSIMALNO UKLJUČE U RAD
− OMOGUĆAVA DRUGIMA DA VRŠE ANALIZU PROBLEMA
− PODSTIČE RAZVIJANJE KREATIVNIH, INOVATIVNIH I ALTERNATIVNIH
RJEŠENJA
− UKLJUČUJE PREDLOŽENE NAČINE, METODE I SREDSTVA ZA IZVRŠENJE
ZADATKA
− ISKLJUČUJE PREDRASUDE I EMOCIJE U SVOM RADU
106.
Radni materijal 8
DRAGA, DA LI ME VOLIŠ?
Svi sjede u krugu. Idemo u krug jedan po jedan. Svako od vas će da se obrati
susjedu s lijeve strane, sa riječima:"Draga, da li me voliš?"
Njegov susjed treba da odgovori:"Da draga, volim te, ali nikako ne mogu da ti se
nasmiješim", naravno on to i mora govoriti tako da se ne nasmije. Oni koji se
nasmiju ispadaju iz igre.
Radni materijal 9
EVAULACIJA
1. Tema susreta bila je:
-2___________ -1___________ 0___________ 1___________ 2
dosadna
zanimljiva
2. Zadovoljstvo svojim radom:
a) izrazito zadovoljan/a
b) zadovoljan/a
c) zadovoljan/a ni nezadovoljan/a
d) nezadovoljan/a
e) izrazito nezadovoljna/a
3. Jasan mi je pojam menadžmenta u školi DA
NE
/zaokruži/
4. Timski rad u školi je potreban:
DA
NE
/zaokruži/
5. Vaša vizija kvalitetne škole:
a) ______________________
b) ______________________
c) ______________________
d) ______________________
e) ______________________
f) ______________________
6. Zadovoljstvo radom trenera:
a) visoko zadovoljavajuće
b) zadovoljavajuće
c) ni zadovoljan/a ni nezadovoljan/a
d) nezadovoljan/a
e) izrazito zadovoljan/a
107.
Radni materijal 10
Timski rad u savremenoj društvenoj praksi
Timski rad je kada osobe rade zajedno da bi postigle više nego što bi mogle same
i onda dijele nagrade. Tim mobilizira, ujedinjuje i koristi snage, vještine i iskustva
svojih članova i na taj način kompenzira područje individualnih slabosti. Članovi
tima obezbjeđuju podršku, stimulaciju i radnu atmosferu. Prednosti timskog rada
koriste se danas u gotovo svim društvenim sektorima: proizvodnji, vojsci,
marketingu, novinarstvu i medijima, medicini, projektiranju, obrazovanju.
Dostupnost i količina informacija u savremenom svijetu je ogromna, što od svih
nas zahtijeva sposobnosti selekcije, samokritičkog sagledavanja, kreativnog
spajanja i pregrupisavanja ideja, brzog skladištenja podataka i rješavanja
problema. Mnoge od navedenih podataka pojedinac je u stanju da plasira tek
određenom vrstom saradnje sa drugim ljudima. U svim pomenutim sektorima
timska rješenja pokazala su se kao operativnija, brža, kreativnija.
Potreba za timskim radom u domenu obrazovanja je više nego očigledna.
Pomislite samo na saradnju koja se svakodnevno događa između
direktora/direktorice i kolektiva, unutar pojedinog kolektiva, unutar stručne
službe, unutar jednog odjeljenja-razreda, odgojne grupe, unutar potpornih službimajstori, kuhinja, vozači, spremačice, ...i da ne zaboravimo na osnovni odgojnoobrazovni trougao: nastavnik/nastavnica ili učitelj/učiteljica, vaspitač/vaspitačicadjeca-roditelji. Svi pomenuti akteri funkcionišu unutar specifičnih grupa i pod
određenim uslovima mogu postati tim koji sarađuje na zajedničkom problemu.
ŠTA JE TIM?
Tim se razlikuje od uobičajene grupe ljudi koji međusobno sarađuju. Grupa ljudi
je obično situacijski povezana: pojedinci/pojedinke u njoj slobodno raspoređuju
svoje ciljeve i izbore, provode nezavisne ideje i akcije i obično deklarišu
formalnog ili neformalnog vođu. Tim je mnogo više od toga. Model timskog rada
su neki (IDOL, POLLUCI WHITCOMB I NEVEN 1986-autori definirali kao:
"Interaktivni proces koji omogućava da ljudi sa različitim stepenom stručnosti
proizvedu kreativna rješenja za zajednički definisane probleme. Takvo rješenje je
bolje i uspješnije od rješenja koje bi neki član tima samostalno pružio. "
Funkcioniranje tima odlikuje:
− JASNA VIZIJA CILJA I USMJERENOST NA ZADATAK
− MEĐUZAVISNOST I EMPATIJA MEĐU ČLANOVIMA/ČLANICAMA TIMA
− PODJELA ODGOVORNOSTI I ULOGA
− PROCEDURE I PRAVILA KOJA DEFINIŠU NAČIN RADA
− MEHANIZAM DONOŠENJA ZAJEDNIČKIH ODLUKA (KONSENZUS)
− RJEŠAVANJE INTERNIH TENZIJA I KONFLIKATA
108.
Jasna vizija tima je da se usresredi na zadatak koji razrješava i da definiše svoj
identitet. Zadatak koji stoji pred timom je problem koji je on definisao kao
zajednički i koji je jasan svakom članu/članici tima, tako da svaki
pojedinac/pojedinka, čak i ako nije pod neposrednim nadzorom od drugih
članova/članica tima, u stanju da se odredi prema opštem cilju i da svoj doprinos
zajedničkom rješenju problema. Svakom pojedincu/pojedinki treba da je ne samo
jasan njegov dio zadatka, nego i cjelokupan proces rješavanja problema.
Posjedovanje vizije omogućava ljudima da definišu dugoročnije ciljeve i osjete
smisao cijelog procesa rješavanja i doprinosa svakog pojedinačnog/e
člana/članice.
Postoje grupe ljudi koji poslije izvjesnog vremena zaborave na odabrani zadatak,
a provedu vrijeme u prijatnom druženju; ima grupa ljudi koji brzo rješavaju
probleme, ali nikada međusobom ne sarađuju; postoje grupe ljudi koji brzo
rješavaju probleme ali su podređeni strogoj hijerarhijskoj kontroli i veoma malo
uživaju u procesu interakcije-nijedna od ovih grupa ne predstavlja tim.
Pojedinci/pojedinke unutar jednog tima međusobno sarađuju i pokazuju empatiju
za svakog člana/članicu tima. Svako od članova/članica radi na svome zadatku i
svaki dio je važan. Ukoliko je nekom članu/članici tima potrebna pomoć pružit će
je neki drugi član/članica ili cio tim, jer je svaki dio važan za zajedničko rješenje.
LJudi se u timu druže i pomažu radeći na zajedničkim ciljevima.
Da bi se problemi rješavali što brže, a da bi se sa druge strane dobilo što više
kreativnih rješenja, potrebno je unutar tima podijeliti odgovornosti i uloge. Svako
od nas je različit i na različite načine doživljava neki problem. Isti zadatak za
nekoga je dosadan, za drugog izazovan, za trećeg lak...Za timski rad najbolje je
da svako dobije zadatak koji odgovara njegovim/njenim sposobnostima i
sklonostima; zadatak koji će voljeti, umjeti da ga radi i koji mu/joj neće
predstavljati problem. Sa druge strane, podjela rada u timu je fleksibilna i
povremeno se događa rotacija i redefiniranje uloga i odgovornosti.
Za funkcionisanje tima neophodna su određena pravila ponašanja. Neka od njih
su opšta (saradničko ponašanje; uvažavanje individualnih razlika; konsultiranje
drugih članova/članica; obavještavanje drugih članova/članica; obavještavanje
drugih članova/članica o svom radu; efektivno slušanje drugih itd. ) a neka su
specifična za svaki pojedinačni tim (koliko su često sastanci; kad se prave pauze;
koliko se tolerira izostanak; ko se obavještava o čemu....). Svaki tim mora
definisati svoja interna pravila i time obezbijediti da komunikacija unutar tima
teče glatko i da se većina vremena posvećuje zajedničkom problemu, a ne
međuljudskim odnosima.
GRUPA
TIM
−
−
−
−
Članovi/članice grupe misle da su
sakupljeni
zajedno
iz
administrativnih
razloga.
Pojedinci/pojedinke u grupi rade
nezavisno, ponekad svoje razloge i
ideje razmjenjuju sa drugim.
Članovi/članice grupe centriraju se
na sebe jer nisu dovoljno uključeni/e
u planiranje zajedničkih ciljeva.
Svom poslu prilaze sa pozicije
iznajmljene radne snage:"da odrade
posao".
Članovima/članicama
grupe
se
obično da šta da rade umjesto da se
pitaju kakav bi najbolji pristup
problemu odabrali. Ne ohrabruju se
sugestije.
−
−
Članovi tima opažaju da zavise
jedni od drugih i shvataju da lične i
grupne
ciljeve
mogu
najbolje
kompletirati
preko
uzajamne
podrške. Vrijeme se u timu ne gubi
na takmičenje i na postizanje ličnih
ciljeva na uštrb drugih članova.
Članovi tima posjeduju osjećanja
vlasništva nad poslom koji rade i
dijelom zadatka kojeg obavljaju. To
je zato što su učestvovali u
odabiranju zajedničkih ciljeva i
posvećeni su zadatku.
Članovi tima doprinose uspjehu
cijele organizacije upotrebljavaju
svoje talente i znanje i koriste ih za
ispunjavanje
odabranih
ciljeva
109.
−
−
−
−
−
Članovi/članice grupe ne vjeruju u
motive svojih kolega/kolegica jer ne
razumiju
uloge
drugih
članova/članica.
Izražavanje
mišljenja ili neslaganja tretira se kao
razdor i ne podstiče.
Članovi/članice grupe su obično
toliko
oprezni,
da
pravo
razumijevanje nečijeg mišljenja i
nije moguće. Pojavljuju se "igre i
igrice",
kao
i
stupice
u
komuniciranju
koje
neopreznim
članovima/članicama
stvaraju
probleme.
Članovi/članice grupe mogu dobiti
dobru obuku, ali ih vođa/voditeljica
ili drugi članovi/članice grupe, ne
ohrabruju da to znanje primijene u
svom radu.
Članovi/članice se povremeno nalaze
u konfliktnim situacijama koje ne
umiju da riješe. Vođa/voditeljica
grupe može odlagati intervenisanje,
sve dok se ne napravi velika šteta.
Članovi/članice mogu da učestvuju
ili neučestvuju u odlukama koje se
tiču cjele grupe. Tokom rada u grupi
više se javlja konformiranje nego
saradnja i pozitivni rezultati.
110.
−
−
−
−
−
tima.
Članovi
tima
rade
u
klimi
povjerenja koje ih ohrabruje da
izraze spostvene ideje, mišljenja,
neslaganja i osjećanja. Pitanja su
dobrodošla.
Članovi tima praktikuju otvorenu i
poštenu komunikaciju. Svi članovi
se trude da razumiju tuđe gledište
oko određenog problema.
Članovi tima podstaknuti su da
razviju različite vještine i da ono što
su naučili primjenjuju u svom
poslu. Dobijaju podršku od ostalih
članova.
Članovi tima uočavaju da su
konflikti normalan dio ljudske
interakcije, ali na ovo gledaju kao
na priliku za odmjeravanje novih
ideja i kreativnosti. Rade na tome
da konflikte rješavaju brzo i
konstruktivno.
Članovi tima učestvuju u odlukama
koje se tiču sopstvenog tima ali
razumiju da vođa tima mora
ponekad načiniti konačnu odluku:
kad god tim ne može da se odluči ili
kada je nešto zaista hitno. Cilj svih
u timu su pozitivni rezultati a ne
konformiranje.
4.5. USLOVI ZA OSTVARENJE TIMSKOG RADA
FORMIRANJE TIMOVA
Timovi se formiraju shodno zadatku koji ih čeka. Njihova veličina može varirati ali
treba imati u vidu da je komunikacija u timovima sa puno članova otežana i da su
se najoptimalniji pokazali timovi koji imaju pet do deset članova.
Timovi se moraju pažljivo formirati. Ne može bilo koja grupa ljudi postati tim.
Treba voditi računa da u timu:
− postoje predstavnici/predstavnice različitih struktura; grana; uloga;
djelatnosti
− postoje ljudi koji će u timu formirati različite uloge, te postati aktivni učesnici /
učesnice; saradnici / saradnice; izazivači / izazivačice; komunikatori /
komunikatorice...
− postoje predstavnici/predstavnice struktura koje spolja mogu uticati na rad
tima (na primjer:nadzornici/nadzornice koji vrednuju rad članova/članica
tima; direktor/direktorica ustanove u kojoj tim radi;ljudi koji će kasnije
koristiti usluge i rezultate rada tima; predstavnici/predstavnice sličnih
struktura iz kojih je tim sastavljen, a koji rade u nekim drugim sredinama i
sl.)
− postoje predstavnici/predstavnice različitih teorija i regija što će uticati na
reprezentativnost rezultata do kojih tim bude došao
− postoji voditelj/voditeljica tima spreman na demokratsko zasnivanje odnosa.
Treba povesti računa o tome gdje će se tim sastajati. Svaki tim treba da ima svoj
prostor za rad u kome će se članovi/članice dogovarati, planirati akcije,
procjenjivati efekte svog rada, čuvati dokumentaciju, štampati i umnožavati
zajednički materijal.
Na prvim sastancima tima, članovi/članice se upoznaju međusobno kao i sa
problematikom na kojoj će raditi; sa prostorom kojim raspolažu i sa mogućim
načinima komunikacije (vrijeme sastanka; načini dogovaranja; diobe materijala,
kome se obratiti u slučaju hitnosti intervencije).
Ljudi unutar tima obično potiču iz različitih profesija; posjeduju različit repertoar
sposobnosti i različito gledanje na svijet i probleme koji su pred njima. To u isto
vrijeme daje ljepotu timskom radu, ali i otežava donošenje konačne odluke: tim
se često pita koja je ideja, strategija ili postupak najrelevantniji za rješavanje
pojedinačnog problema koji razrješava. Proces rješavanja gotovo nikad ne teče
glatko i takva vrsta odluka unutar tima se stalno događa. Iz tog razloga svaki tim
mora posjedovati mehanizam za donošenje zajedničkih odluka (tehnike
konsenzusa) i podsticati razliku u mišljenjima.
Timski rad u svojoj poodmakloj fazi (razrađena vizija, rad u timu teče glatko;
definirana su pravila ponašanja; urađeno nekoliko uspješnih projekata i sl. )
predstavlja pravo zadovoljstvo jer svi članovi/članice tima osjećaju zajednički
uspjeh i pronašli su svoje mjesto, ulogu i smisao. Pa ipak, u timu se ponekad
naročito u prvim fazama, nagomilavaju tenzije i nevidljivi konflikti koje je
potrebno riješiti da bi se rad tima dalje neometano nastavio. Jedan zreo tim mora
pronaći način da redefinira svoje uloge, da pomogne svojim članovima/članicama
da se vrate na osnovnu viziju i postanu efikasniji.
PODJELA ULOGA
Svaki tim posjeduje specifične uloge definisane zajedničkom vizijom i
sposobnostima potrebnim za rješavanje pojedinačnih problema. Neko će u timu
da ostvaruje kontakte, neko da sakupi informacije, neko da štampa zajedničke
odluke i materijale, neko da radi na održavanju energije i entuzijazma, neko da
111.
uredi prostor za sastanke tima...Poslovi i sposobnosti koje su potrebne za vođenje
timskog rada su veliki i za svakog ima mjesta. U odnosu na klasičan rad u grupi,
ono što je za tim karakteristično je da, bez obzira na podjelu odgovornosti i
uloga, članovi/članice tima pomažu jedni/e drugima i daju sugestije za svaki
segment procesa rada.
Jedna kategorizacija uloga koje se mogu naći u svakom timu je sljedeća:
AKTIVNI UČESNIK/UČESNICA je onaj/a član/članica tima koji/a je orjentisan/a na
zadatak i koji/a svoju ulogu vidi u tome da pronađe najbolje informacije vezane
za problem kojim se tim bavi. On/ona se također bavi definiranjem ciljeva i vodi
računa o kvalitetu ispunjavanja obaveza, trudi se da svi zajedno budu što
efikasniji.
SARADNIK/SARADNICA je onaj/a član/članica tima koji/a je fleksibilan/a i
spreman/a da uskoči gdje god zatreba. Otvoren/a je za nova iskustva i ideje.
Unosi entuzijazam i osim samog zadatka važni su mu/joj i drugi članovi/članice
tima i kvalitet međuljudskih odnosa.
KOMUNIKATOR/KOMUNIKATORICA je član/članica tima koji/a podstiče razgovor i
najviše se bavi atmosferom rada u timu. On/ona je naročito koristan/a u prvim
fazama timskog rada: podstiče sve članove/članice na učešće, dobar je
slušalac/slušateljica, olabavljuje atmosferu, olakšava zajedničke dogovore.
IZAZIVAČ/IZAZIVAČICA je član/članica tima koji/a je kritičan/a prema svim
ciljevima, metodama, rješenjima i odlukama tima. Iako to nije uvijek lako
izdržati, on/ona je veoma dragocjen/a član/članica tima, jer je spreman/a na
rizik, njeguje iskrenost, podstiče ostale da govore o svojim problemima i može da
nešto promjeni u uobičajenom načinu funkcioniranja, ukoliko je to timu potrebno.
Sva četiri pomenuta profila poželjno je da sadrži svaki tim. Timu su potrebne
različite funkcije, jer upravo one omogućavaju da se svi procesi timskog rada
aktiviraju. Ukoliko u timu ne postoji neka od pomenutih funkcija
možda treba pozvati nekog novog člana/članicu.
Drugi autori (Benet;Rolheiser-Benet;Stevahn, 1991. str. 67) se ulogama u timu
na više praktičan način bave. Ovi autori ulogu dijele na "radne" (više vezane za
posao koji se obavlja) i "društvene "(više vezane za interakciju).
Bazična lista uloga po njima izgleda ovako:
BAZIČNE ULOGE U TIMU
KONTROLOR/KONTROLORKA – provjerava da li svi razumiju tok posla kojim se
tim bavi
IZVIĐAČ/IZVIĐAČICA- traži dodatna objašnjenja od drugih grupa i timova
ČUVAR/ČUVARKA- vraća grupu na zadatak i podsjeća na vrijeme i rokove
SLUŠAČ/SLUŠATELJICA- ponavlja i parafrazira šta je bilo rečeno
ZAPITKIVAČ/ZAPITKIVAČICA – traži informacije i mišljenja od drugih
članova/članica
REZIMATOR/REZIMATORICA- grupiše zaključke tako da mogu da se prezentuju
OHRABRIVAČ/OHRABRIVAČICA- podržava članove/članice grupe i uliva
entuzijazam
SEKRETAR/SEKRETARICA- čuva sav materijal koji je timu potreban za rad
ČITAČ/ČITAČICA- pronalazi i timu prezentuje tekstove i druge materijale
PODSJETILAC/PODSJETITELJKA- podsjeća grupu na ciljeve i zadatke
POSMATRAČ/POSMATRAČICA- zadaje i analizira upitnike koji se odnose na
socijalne vještine potrebne za interakciju u timu
112.
Uloge u timu moraju biti komplementarne; treba da odgovaraju prirodi posla
kojeg tim obavlja; uloge povremeno treba da se redefiniraju da bi odgovarale
nastalim promjenama timskog procesa. Uloge stupaju u međuzavisne interakcije i
povremeno se rotiraju, da bi svi/e članovi/članice osvojili procese koji se
događaju u timu. Podjela uloga na početku rada tima treba da slijedi prirodne
sposobnosti i talente koje članovi/članice tima već posjeduju. Kasnije se očekuje
da svi/e članovi/članice tima prođu i neke druge, kompleksnije uloge.
SARADNIČKO PONAŠANJE ČLANOVA/ČLANICA TIMA
Da bi ljudi postali saradnici/saradnice, mora se u timu njegovati atmosfera
određenog kvaliteta.
1. Neophodno je da svaki/a član/članica tima identifikuje postojeće ciljeve i
probleme
Da bi svaki/a član/članica tima osjećao/la cjelokupnu problematiku kao
svoju, neophodno ga/ju je uključiti u većinu glavnih odluka; u sve
informacije relevantne za njegov/njen dio problema; u sve susjedne
sektore koji mu/joj olakšavaju ili utiču na kvalitet realizacije njegovog
dijela rješenja; u proces definiranja ciljeva tima. Identifikovanje problema
je uvijek proces koji se razvija: ono što je na početku definisano kao
problem, gotovo uvijek se u toku rada mijenja-preformuliše ili precizira.
Uspjehe ili neuspjehe treba zajednički podijeliti.
2. Njegovanje individualnih razlika je u timskom radu neophodno
Kreativno rješavanje problema zahtijeva određen način razmišljanja: na
početku tog procesa potrebno je što više različitih ideja, tek potom se te
ideje kritički razmatraju i odabiraju relevantnije i originalnije. Timski rad
računa na kapacitete svojih članova/članica: više ljudi dat će više ideja;
bar neko od članova/članica tima bit će analitičan/a; bar neko iz tima bit
će sistematičan/a; bar neko/a kritičan/a. U timskom radu potrebno je
njegovati individualnost i različitost; dati podršku svakoj ideji; ohrabriti
ljude da prihvate nove navike i načine razmišljanja; njegovati polemike i
debate kao način dolaženja do novih ideja; savladati tehnike donošenja
konsenzusa koji ljudima pomaže da odluke dožive demokratski, a ne lično.
3. Timski rad treba da postane izvor novih navika i vještina
Rad u timu nije uvijek lak, jer ljudi treba da se otvore, da svoje ideje
prezentiraju drugima, da ih argumentiraju, da ih porede sa tuđima i
analiziraju, a od nekih i da odustanu ukoliko se pronađu neke bolje
strategije. Kvalitetan timski rad podrazumijava da svi/e članovi/članice
tima imaju korist jedni od drugih.
4. Saradnja ne smije da omete proces argumentovanja i donošenja odluka
Od članova/članica tima zahtijeva se razborito ponašanje čak i onda kada
su emotivno vezani za pojedinu ideju ili ljude koji ih donose. Svi/e
članovi/članice tima imaju pravo na izlaganje sopstvenih ideja i
kontraargumenata u odnosu na tuđe ideje.
Ukoliko se to ne može obaviti u uobičajenoj diskusiji, potrebno je uvesti
anonimne, pismene procedure; tajna glasanja; savladati različite tehnike
za donošenje konsenzusa.
5. Dobar tim vodi računa o potrebama i mogućnostima svojih
članova/članica. Ljudi imaju potrebu da angažiraju svoje snage i koriste
sopstvene sposobnosti. Očekuju da ih drugi poštuju; da znaju da su
značajni; da neko prepoznaje njihov napredak. Odrasli ljudi ne vole da
gube vrijeme; da budu potcijenjeni i zanemareni. Timski rad mora
113.
poštovati principe rada sa odraslim ljudima i njegovati demokratsku
atmosferu.
S vremena na vrijeme, ljudi u timu se zamore i potreban im je novi
kvalitet. To može biti novi zadatak drugačiji od drugih; novi/a član/članica
tima; promijenjeni odnosi i ravnoteža unutar tima. U momentima padova
motivacije; potrbno je ljudima davati više podrške; bolje povratne
informacije; ležernije zadatke i sl. Treba razrješavati i nagomilane tenzije
koje se povremeno pojave zato što ljudi ne umiju uvijek da verbaliziraju
svoja očekivanja; potrebe i razočarenja, te zbog toga gube potrebnu
energiju. Tu energiju treba preobratiti u pozitivan ishod.
Također treba imati u vidu da pojedini strahovi: strah od greške; strah od
konflikta; strah od suprodstavljanja drugima; strah od neprihvatanja;
strah od autoriteta i statusa itd, mogu paralizirati produkciju ideja.
Konstruktivna i prijatna atmosfera koja svima pruža priliku da učestvuju;
vremenom će smanjiti konformiranje, strah od eksponiranja; strah od
odgovornosti i druge ometajuće faktore.
6. Rukovođenje unutar tima treba da bude decentralizirano i određeno
situacijom
Iako većina timova posjeduje voditelja/voditeljicu, on/ona je demokratski
tip vođe koji/a se brine da cijeli tim funkcionira kako valja. Svako u timu
postaje povremeno voditelj/voditeljica za određenu problematiku. Sa
druge strane:
− svi treba da brinu o postizanju zajedničkog cilja
− svi su odgovorni za njegovanje pozitivne atmosfere
− svi mogu da koriste svačije rezultate
− svi mogu komunicirati sa bilo kim iz tima
− kada se odluče za jedno rješenje, svi/e članovi/članice tima ga moraju
podržati (čak i ako se lično sa njim ne slažu)
− svi treba da posjeduju otvorenost i sklonost saradnji; sklonost ka
rješavanju problema.
7. Svi/e članovi/članice tima treba da aktivno slušaju jedni druge.
Aktivno slušanje drugih pomaže nam da smanjimo nedorečenost i
poboljšamo komunikaciju. Treba posmatrati verbalnu i neverbalnu
informaciju, kao i kontekst ideje i ono što nam članovi/članice tima
govore, ne treba potcjenjivati. Treba imati strpljenja i sačekati; postaviti
dodatna pitanja; pokazati interesiranje...
Članove/članice tima treba vježbati u vještini aktivnog slušanja i
komuniciranja sa drugima.
8. Moguća neslaganja treba u timu pretvoriti u kreativne konflikte.
Ljudi se veoma razlikuju, pa tako i njihova mišljenja. Na to utiču razlike u:
− vrijednostima (moralne, ideološke, filozofske, obrazovne itd. )
− ulogama
i
pozicijama
(direktor/direktorica,
stručni/a
saradnik/saradnica, vaspitač/vaspitačica, spremačica)
− ciljevima koje zastupaju i izvorima informacija koji su im dostupni
− statusima (formalni i neformalni statusi koje zauzimaju u grupi ljudi)
− sposobnostima opažanja i interpretacije problema
Umjesto stvaranja takmičarske atmosfere, u timu je ove razlike potrebno
prevazilaziti stalnim gašenjem statusa (koje članovi/članice tima imaju
izvan tima); argumentovanje ideja; omogućavanjem podjednake
participacije svim članovima/članicama tima, njegovanjem različitih oblika
saradnje koji onda dovode članove/članice tima u kontakt sa svim ostalim
pojedincima.
114.
Prijedlozi za pojedine dobi kod saradničkog učenja:
Peti razred;
Učenike/ice potaknite da jedni drugima izgovaraju ime, gledaju u druge, dijele
osjećaje, održavaju mir, govore tiho, kažu "molim" i "hvala", izražavaju se
verbalno, a ne fizički, ponavljaju ono što se kaže, ustraju na zadatku i daju ideje.
Od 6 do 12 razreda;
Učenike/učenice potičite da svojim riječima ponove ono što su čuli, da osluškuju
osjećaje, da slušaju kako bi naučili, da pokažu uvažavanje, uspostave izravan
kontakt očima, podijele osjećaje, da se na pozitivan način usprotive, da provjere
razumiju li drugi ono što je rečeno, daju i čuju mišljenje i povratne informacije i
vrednuju sebe i druge.
PRIPREMA
Planirajte nastavnu jedinicu s jasnim ciljevima. Svakako trebate znati što bi
učenici/ce trebali od nje dobiti-vidjeti, čuti i iskusiti Pažljivo organizirajte
sastavljanje grupa tako da one budu heterogene, raznolike po sposobnostima,
spolu i drugim razlikama među učenicima/icama). Ako imate djecu za koju znate
da će se sukobljavati, od početka ih razdvojite.
Kako vaše grupe tokom godine budu sazrijevale, pojedinci/pojedinke koji su bili
razdvojeni mogu se sastaviti u istu grupu uz nadu da će se pomiriti. Započnite s
malim. Neka vaši ciljevi saradnje budu jednostavni, tako da učenici/ice rano
iskuse dobitak.
115.
PROCES U DESET KORAKA (jednostavan plan saradničkog učenja).
1. Sadržaj
Odredite jasne ciljeve jedinice; stvorite klimu iščekivanja.
2. Objašnjavanje zadatka
Tačno kažite grupama kako treba obaviti zadatak. Izrecite svoja
očekivanja. Dajte jednostavne, jasne upute, auditivne i vizuelne(ako je
potrebno i kinestetičke).
3. Sam "trenutak"
Provjerite ima li pitanja. Neka učenici/ice razmišljaju o zadatku, tako da
mogu anticipirati izazove ili probleme. Jedan od načina za poticanje je da
pitate: "Da ste imali pitanja, koje bi ono bili?"
4. Usmjerite na saradnju
Opišite koje socijalne vještine treba naučiti ili potkrijepiti u toj nastavnoj
jedinici. Svakako ih pokažite, služeći kao model učenicima/icama. Neka
nekoliko trenutaka vježbaju sa svojom grupom. Svakako odredite pravila i
uloge u grupi. Ko zapisuje, ko potiče i sl. . ?
5. Započnite grupni rad
Pokrenite stvar, uz minimalne intervencije s vaše strane. Dajte pozitivne
poticaje.
6. Grupne izjave
Oblikujte izjave o tome kako grupni proces može poboljšati školske i
socijalne sposobnosti.
7. Učenici/ice međusobno dijele školske i socijalne sposobnosti
Neka učenici/ice međusobno podijele izjave o svojem vlastitom grupnom
iskustvu započinjući s: "Osjećao/la sam..." i "Naučio/la sam..."
8. Nastavnik s učenicima/icama dijeli akademska i saradnička opažanja
Recite učenicima/icama što ste vidjeli, osjetili i čuli.
9. Zaključni razgovor i završetak
Provjerite individualnu odgovornost u grupama. Ko je učestvovao? Ko je
obavio dodijeljeni posao, i sl.... ?
10. Idite naokolo i čestitajte učenicima/icama uz pljesak. Napravite od toga
slavlje uz puno veselja, oko pola minute do minutu. Nakon toga neka
učenici/ice odrede nove ciljeve za idući put.
KAKO STVORITI I UPRAVLJATI TIMOVIMA VISOKOG REZULTATA
Timovi dobro funkcionišu otprilike šest do osam sedmica. Jedna do dvije sedmice
potrebne su da bi se naučilo raditi u timu, a zatim u zadnjoj sedmici, članovi/ice
su često spremni sastaviti nove timove. Najbolji trenuci u godini za korištenje
timova su:
− Od druge do šeste sedmice polugodišta.
− Kada postoji specifični projekt koji traži timski rad.
− Zadnje dvije do četiri sedmice u godini, kada se želi bolja kohezija.
1. PAŽLJIVO PLANIRAJTE SASTAV TIMA
Puno je načina za odabir timova: slučajan, po stilu učenja, po mjesecima u
godini, po prošlom rezultatu, po temama, prema igrama, itd.... Nema
pravog ili krivog načina. Idealna veličina tima je pet osoba. Ne stvarajte
tim s više od sedam članova/ica; prevelika je za efikasan proces. Umjesto
toga, razbijte je prema potrebi u podgrupe.
2. OMOGUĆITE ČLANOVIMA/ICAMA TIMA DA SE POVEŽU
Grupa ne čini tim dok se ne stvori povezanost. Treba navesti grupu da
priča o nečemu što stvara određenu bliskost, što zahtijeva umjereni rizik,
a da nije neugodno.
116.
3. NAĐITE VODITELJA/ICU TIMA
Voditelj/ica tima treba biti izabran/a od samog tima, a ne imenovan/a.
Pitanje koje treba postaviti grupi: "Ko je spreman/a najviše se posvetiti
uspjehu tima?", a zatim neka svako u krugu podijeli s drugima zašto želi ili
ne želi biti voditelj/ica tima.
4. RAZVIJTE TIMSKI DUH
Prvo uvedite vremensko ograničenje, a da bi probili led zatražite od tima
da u 90 sekundi odabere ime tima, ili neki skeč, posebni pozdrav ili pokret.
5. ODREDITE CILJEVE TIMA
Ciljevi moraju biti specifični i mjerljivi.
6. USPOSTAVITE ODNOSE
Ako svaki/a član/ica tima osjeća da ga/ju se čuje i potiče da sudjeluje,
grupa će biti jaka. Potrebno je razviti pozitivan odnos s voditeljem/icom
tima, jer će se s njim najčešće susretati. Oni su vaše sredstvo uticaja,
vaša ulaznica za upravljanje timom.
7. STVORITE SISTEM UPRAVLJANJA
Potrebno je raditi samoprocjenu-tablica timskih rezultata. Svaki drugi
mjesec treba napraviti pauzu sa sistemom samoprocjene.
8. OTKRIJTE LIČNE ILI SKRIVENE PRIORITETE
Svaki/a član/članica tima ima lične ili skrivene prioritete koje treba
nastojati otkriti (ko šta traži ili obećava).
9. NAPRAVITE JAVNU TABLICU REZULTATA
Tablice rezultata timova drže odgovornima i pojačavaju pozitivni pritisak.
Neobuzdana energija koju možete stvoriti i održavati osnovni je ključ
dugoročnog uspjeha rada svakog tima, ali on zahtijeva emocije.
10. OPUSTITE SE I IGRAJTE ZAJEDNO
Zatražite od njih da izvedu skeč, žongliraju, igraju igru, bave se sportom,
pjevaju, idu na jelo ili piće ili slično. To timu daje priliku da se opusti i
bolje upozna.
Na nivou škole timski bi se radilo na izradi strukture programa škole, postavljanju
zadataka i izradi smjernica za pojedine dijelove te strukture, postavljanju rokova
objedinjavanja rada, izdvajanje zadataka za praćenje i istraživanje. Planiranje,
programiranje i evaluiranje pojedinih vidova obrazovno-odgojnog rada godišnje i
operativno rješavali bi timovi sastavljeni u okviru pojedinih aktiva
nastavnika/nastavnica. Tim bi se formirao u zavisnosti od zadatka tako da bi ga
nekada činili predstavnici/ce aktiva srodnih disciplina, nekada članovi/članice
jednog aktiva, a uvijek prošireni uključivanjem direktora/direktorice, nekog od
stručnih saradnika/saradnica, roditelja i sl. U vezi sa nastavom u okviru aktiva,
timski bi trebalo raditi na:
− izboru i određivanju nivoa obrade teme u odnosu na mogućnost učenika/ica
− izboru nastavnih oblika, metoda i sredstava;
− izradi principa odabranih modela i razmatranju mogućnosti njihove primjene
na određenim nastavnim jedinicama;
− organiziranju oglednih časova za demonstriranje izabranih modela;
− izradi programa osposobljavanja učenika/ica za samoobrazovanje;
− organizovanju diskusija i stručnih rasprava;
− organizovanju takmičenja;
− donošenju plana pismenih i kontrolnih vježbi i pismenih zadataka;
117.
−
−
−
−
izboru sadržaja i oblika rada slobodnih aktivnosti;
postavljanju
didaktičko-metodičkog
pristupa
u
organizovanje
i
realizovanjedodatnog rada;
izradi metodologije praćenja i ujednačavanja nivoa i stepena ostvarenosti
pojedinih aspekata odgoja i obrazovanja;
timskoj obradi nekih sadržaja.
TIMSKA NASTAVA je oblik organizovanja nastave u kojoj dva i više nastavnika/ica
i njihovi/e saradnici/saradnice koordiniraju rad na realiziranju programa jedne
veće po uzrastu (obrazovnom nivou) ujednačene grupe (npr. više odjeljenja istog
razreda), radeći na onim dijelovima programa ili aktivnosti za koje su stručno
najviše zainteresovani i osposobljeni. Tim zajednički realizuje pojedine teme ili
programe: planira, izvodi i vrednuje aktivnosti učenika, organizuje nastavu i
priprema sadržaje, zadatke i sl. koji odgovaraju njihovim potrebama i
mogućnostima i na taj način nastoji da racionalizuje rad i učini ga efikasnim.
Timsku nastavu karakteriše fleksibilno raspoređivanje nastavnih sadržaja i
korištenje vremena kao i intenzivan stručni pristup obradi sadržaja uz upotrebu
savremenih nastavnih sredstava.
Timska nastava se odvija:
a) u velikim grupama (više odjeljenja jednog razreda) u kojima dominira
nastavnik/ica, stručnjak iz tima ili izvan škole. Velike grupe su pogodne za
predavanje, izlaganje novog gradiva, uvođenje u veće cjeline tumačenje,
sistematizovanje, zaključna razmatranja, prikazivanje filmova, podnošenje
izvještaja o istraživanju i sl.
b) u srednjim i malim grupama koje se formiraju poslije uvođenja učenika/ica
u rad u vidu heterogenih grupa (30 do 35 učenika). U tim grupama se
ostvaruje rad na materijalu, vježbanje i utvrđivanje, da bi se poslije
provjeravanja učenici/ce dijelili u homogene grupe gdje broj učenika/ica
varira sve do malih grupa u kojima se rad diferencira prema
učenicima/icama koji/e su više napredovali, prema onima koji zaostaju,
dok treći produžavaju sa učenjem na istom materijalu;
c) timska nastava se, kada je to neizbježno, diferencira sve do samostalnog i
individualiziranog rada učenika/ica. Na taj način mogu se realizovati cijeli
razredni programi, izborni programi i slično, kao i pojedini dijelovi
programa, teme unutar jednog razreda, odnosno odjeljenja.
Nastavnici/ice članovi/ice tima odgovorni/e su za kvalitet nastave jednog ili više
predmeta, zajednički raspravljaju o sadržaju, metodama nastave i izboru
sredstava i vježbanja u malim grupama, raspoređivanju učenika/ica. Za primjenu
timske nastave u našim uslovima, stručnjaci preporučuju da se stručni aktivi
nastavnika/ica početkom godine opredijele za timski rad na obradi kompleksnih,
složenih, interdisciplinarnih tema da bi omogućili učenicima/icama što bolje
shvatanje pojava i njihovu uzročno-posljedičnu povezanost i međuzavisnost. Aktiv
razmatra ko o pojedinim aspektima teme može najstručnije da izlaže svim
učenicima/icama, opredjeljuje se za audio-vizuelna sredstva, dogovara se o radu
u odjeljenju, predviđa koje će dodatne aktivnosti ostvariti u dodatnom radu, a šta
u slobodnim aktivnostima.
118.
4.6. LITERATURA
Korištena:
1.
2.
3.
4.
5.
Fikreta Šiber Bahtjarević, Menadžment ljudskih potencijala, Zagreb, 2000.
Aziz Šunje, Top menadžer, Sarajevo, 2001.
Imšir Imširević, Menadžment i menadžer , Sarajevo, 1999.
Stručni časopis, Poslovni informator br. 8, Beograd , avgust 2002.
Pravilnik o planu i programu obrazovanja vaspitanja za zajedničke
predmete u stručnim i umjetničkim školama, Službeni glasnik sa p. o.,
Beograd, 1998.
6. Heinz Klippert, Kako uspješno učiti u timu-zbirka praktičnih primjera,
Zagreb, 2001.
7. Jelena Bićanić, Vježbanje životnih vještina, Zagred, 2001.
8. Maja Uzelac, Za damire i nemire, Zagreb, 1999.
9. K. Bunčić Đ. Ivković J. Janković A. Penava, Igrom do sebe, Zagreb, 1998.
10. Tinde Kovač-Cerović Ružica Rosandić Dragan Popadić, Učionica dobre
volje, Beograd , 1996.
11. Udruženje za kreativni razvoj - Omladinski otvoreni klub, Beograd
12. Opšte pedagoško-didaktičko uputstvo - Osnove programa vaspitnog rada u
srednjoj školi
119.
5. NASTAVNE METODE USMJERENE
NA UČENIKE
- gimnazija -
Priredili:
Mukadesa Mašić
Mr. Ranko Nestorović
Marjana Stanković
Ankica Čović
Tihomir Marić
120.
SADRŽAJ:
5. NASTAVNE METODE USMJERENE NA UČENIKE ............................. 120
5.1. UVOD: NASTAVNE METODE USMJERENE NA UČENIKE ............. 122
5.1.1. Inicijalni inventar stavova .............................................. 124
5.2. PROFILACIJA LIČNOSTI PROFESORA–"KO SAM JA U UČIONICI" 126
5.2.1. A - Mislim da sam ......................................................... 127
5.2.2. B - Paradigme ličnosti profesora ..................................... 129
5.2.3. C - Pozitivno formulisani stavovi ..................................... 130
5.2.4. Aktivnosti trenera ......................................................... 130
5.3. METODE USMJERENE NA UČENIKA........................................ 131
5.4. MODEL PRIPREME ZA OGLEDNI SAT IZ OPĆE PSIHOLOGIJE ..... 137
5.5. PRIKAZ EFIKASNOSTI PRIMJENE METODA USMJERENIH NA
UČENIKE ........................................................................... 140
5.6. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE ................................................. 142
5.6.1. Evaluciona lista ............................................................ 143
5.7. LITERATURA ...................................................................... 144
121.
5.1. UVOD: NASTAVNE METODE USMJERENE NA UČENIKE
"Kad duva vjetar promjene,
jedni grade zidove, a drugi vjetrenjače"
Kineska poslovica
www.gis.at
S obzirom na ograničeni prostor koji nam je dat u ovom priručniku, naše
opredjeljenje je da tekst koji nudimo bude pedagoško-instruktivnog karaktera.
Iz perspektive onih za koje je tekst namijenjen očekuje se pitanje:
O čemu se radi (definisanje ciljeva, zadataka, postupaka i koristi)?
Osnovni cilj je dalje umrežavanje škola u projekat "Mreža škola" - EU Reforma
opšteg obrazovanja u BiH.
Zadaci se mogu definisati na slijedeći način:
1. Za koga je tema bitna i zašto?
2. Ko može i ko treba uticati na promjene, može li se sačiniti okvirni model
upravljanja željenim promjenama?
3. Razraditi dokumentaciju sopstvenog procesa učenja sa nužnim
definisanjem stavova: zašto mi je sve to potrebno, koja su moja
očekivanja, šta mogu lično da doprinesem u navedenom procesu,
koja su mi dopunska znanja i informacije potrebne, koja znanja i
informacije koje već posjedujem ne mogu biti od koristi ili čak štete
procesu koji treba da bude željena promjena i sl.
4. Da li imam saznanja ko je u mojoj školi zainteresiran za promjene i na
osnovu toga već znam u kojem timu (grupi) ću raditi. Važno je znati ko je
za održavanje postojećeg stanja i održavanje postojeće stabilnosti?
5. U čemu smo saglasni (kada su promjene u pitanju) i gdje su prisutni
različiti pogledi?
6. Koje značenje ima tema za budućnost, tj. definisati vremenske dimenzije
željene promjene?
7. Koje emocije treba da osjetimo u realizaciji željene promjene
(zadovoljstvo, osjećanje, uspjeha, efikasnosti, olakšanja, samopuzdanja,
sigurnosti, osjećanje da se bavite kompletnim djetetom (učenikom) i
njegovim stvarnim potrebama) i sl.?
8. Definisati pravila igre i kodekse ponašanja kao i šeme koje važe a
značajno utiču i doprinose željenoj pronmjeni (npr. sva umrežena znanja
iz navedene oblasti biće primjenjena u praksi - nivo postignuća promjene
će pratiti stručni aktiv nastavnika, direktor, pedagog i sl).
9. Na stručnim organima škole (Odjeljensko vijeće, Nastavničko vijeće) vršiti
cjelovitu evaluaciju vođenja procesa promjena uz definisanje novih
oformljenih normi, zahtjeva učenika, vrijednosti, uključenosti u proces,
definisanja ograničenja, prepreka, novih vještina, sposobnosti, problema,
eventualnih opasnosti, kao i novih ciljeva.
10. Ako se i dalje proces odvija kao ranije, šta bi onda bila korist, a šta
gubitak? Pri tome je nužno jasno, na svim nivoima (lični nivo, radna
grupa- tim, rad u paru, stručni aktiv nastavnika, Odjeljensko vijeće,
Nastavničko vijeće), definisati pozitivne i negativne promjene. Slijedi
aktivnost u pronalaženju instrumenata za vođenje procesa promjene sa
više nivoa: biti skeptik (pri čemu eventualno formirani stav – ja to ne
razumijem, ne vidim posebnu korist od toga, od toga nema ništa),
zamijeniti istraživanjem i saznanjem da je promjena tu i jednostavno
moramo ući u taj "izlet" vidjeti šta mogu sam uraditi "bez prelamanja
štapa" . Sigurni smo da ćete ući u slijedeći nivo, nivo zadovoljstva (pa
122.
vidi - nije onako kako sam prvobitno mislio-la, ja to mogu, čak mogu bolje
od drugih-onih koji su već napravili izvjesne promjene).
Potvrđivanje samog sebe sastavni dio je svake promjene. Tako stvaramo novu
pedagošku stvarnost koja više nema karakter promjene nego to postaje naša
nova stvarnost.
Molimo vas, nemojte ni tu stati, vršite procjenu (vrednovanje) novostvorene
stvarnosti, koja vas nužno vodi u stvaranje novih akcionih ideja, u novu
pedagošku i nastavnu stvarnost.
Proces je neograničen i u tome je zadovoljstvo vašeg rada.
Nudimo vam strategiju koja nije baš sasvim jednostavna. Nužno ćete se susresti
sa potrebom reagovanja u slučaju nepredviđenog, pri tome morate ulaziti u
ravnotežu ličnog i kolektivnog reagovanja, ali ne predlaganjem radikalnih
rješenja, niti se predstavljati da znate sve. Važno je da se osposobite da sami
nudite alternative kojima doprinosite uravnoteženju oprečnosti. A različiti stavovi
ne znače uvijek sukob. To može, a i treba da bude, uzajamno savjetovanje.
Timski marketing treba da je vaš konačni cilj. Susretljivost je osnovno pravilo
igre. Važnije od toga je spoznati konflikte i ponuditi toleranciju u rješavanju istih.
Proces mora biti vođen tako da se ne uđe u zamku brzoplete personalizacije,
osigurati orijentaciju ka procesu i rezultatima, oprezno i smišljeno donositi
odluke koje se odnose na osoblje, pravila igre, uspješnu komunikaciju i sl.
Motivaciju za uspješan rad pojedinca u vašoj grupi razvijajte održavanjem
ravnoteže između timskih i individualnih ciljeva.
Nudimo vam neke aktivnosti učenika koje su produkt primjene metoda
usmjerenih na njih same:
− pripovjedanje
− predstavljanje
− čitanje
− izvještavanje
− objašnjavanje
− pokazivanje
− izvođenje za primjer
− demonstracija
− postavljanje pitanje
− sukobljavanje mišljenja
− usmjeravanje
− savjetovanje i upućivanje
− otkrivanje
− istraživanje
− pravljenje nacrta
− kontrolisanje
− dijagnosticiranje
− instruisanje
− iniciranje
− pružanje pomoći
− diskutovanje
− sukobljavanje stavova i mišljenja
− eksperimentisanje itd.
Na kraju, ostajemo u uvjerenju stare pedagoške istine - da svaki nastavnik ima
"svoje" metode u radu sa učenicima. Nastava je umjetnost - jer
nastavnik mora izabrati najbolje metode i oblike rada u situacijama
učenja. Pri tome, metode koje primjenjuje nastavnik su prepoznatljiv stil
njegovog pedagoškog i nastavnog rada.
123.
Napravite samo još jedan korak. Tu i takvu vašu aktivnost usmjerite na
učenike, od poučavanja razvijate proces učenja i dalje ka stvaralaštvu.
U daljem tekstu, nudimo vam radioničke aktivnosti kojima prethodno navedeni
proces biva moguć i u vašoj školi.
5.1.1. Inicijalni inventar stavova
Uputa za trenere
Dužina radioničke aktivnosti: 90 min.
Potrebni materijal:
Pripremljeni inventar stavova za
aktivnosti, hamer papir, flomasteri
svakog
učesnika,
Cilj:
Evidentiranje stanja, potreba, nivoa obuke i sadržaja
reformisane gimnazije.
Aktivnosti:
−
−
−
−
−
davanje uputa o načinu korištenja inventara stavova i
nivoa edukacije (10 min.)
samostalni rad na inventaru (25 min.)
usuglašavanje grupnog mišljenja i definisanje nivoa
obuke (I. , II. i III. nivo) (15 min.)
izdvajanje pojedinih ajtema iz sadržaja INVENTARA
(kratka diskusija o istim sa ciljem usmjeravanja obuke
s jasno definiranim potrebama (npr.: ajtem s red. br.
5 učesnici obrazlažu a potom grupnim usuglašavanjem
odabiraju se pojedini sadržaji kao definisana potreba.
Grupno usuglašavanje vršiti izdvajanjem ajtema na
hamer papir. (10 min.)
utvrđivanje i odabir konačnog broja ajtema kao
mogućeg sadržaja aktivnosti i utvrđivanje nivoa
obuke. (30 min.)
Preporučamo sljedeći inventar stavova:
INVENTAR STAVOVA
Za svaki stav zaokružite odgovor koji najbolje odgovara onome kako vi vidite
vašu školu sada.
DA
Zaokružite 1, ukoliko ovaj stav važi za vašu školu u velikoj mjeri;
DONEKLE
Zaokružite 2, ukoliko važi za vašu školu donekle
NE
Zaokruži 3, ukoliko ovaj stav ne važi za vašu školu.
1. Potreba i želja za modernizacijom
gimnazije je opšte prihvaćen stav u
vašoj školi
2. Modernizacija postepeno poprima
124.
DA
važi za
našu
školu
DONEKLE
važi za
našu
školu
NE
ne važi za
našu
školu
1
2
3
1
2
3
razmjere strategije naročito u razvoju
nastavnih planova i programa,
standarda ocjenjivanja razvoja
nastavnika te harmonizaciji legislative i
finansiranja
3. Modernizacija nastave sa posebnim
naglaskom primjene metoda usmjerenih
na učenike...
4. Umjesto nastavnih planova i programa
usmjerenih na sadržaje, na ono što bi
nastavnici trebali predavati životno je
važno i za gimnaziju presudno, NPP
usmjeriti na ishode, na ono što bi
učenici trebali znati, umjeti.
5. U našoj školi vidljiva je promjena
vaspitno obrazovne, paradigme umjesto
obrazovanja usmjerenog na program i
nastavnika, obrazovanje organizirano na
ishodima je usmjereno na učenika,
njegovo postignuće.
6. Ishod učenja u praksi moje škole ne
odnosi se samo na znanje nego i na
sposobnosti, vještine, stavove i
kompetencije.
7. U predmetu koji predajem jasno su
definisani ISHODI.
8. Jasno definisani ishodi omogućuju i
definisanje jasnih kriterija ocjenjivanja.
9. Učenici su osposobljeni da postave
realne i ostvarljive ciljeve i da planski i
odgovorno rade na njihovoj realizaciji.
10. Učenici su osposobljeni kroz nastavni
proces za uočavanje, analiziranje i
rješavanje problema .
11. Učenici su osposobljeni da rade u
timskom radu.
12. Većina učenika u našoj školi informatički
je pismena i sposobna da informacione
tehnologije koriste na svrishodan način .
13. Većina učenika je svjesna svojih
sposobnosti .
14. Većina naših učenika je sposobna da
jezikom umjetnosti izrazi sopstvena
osjećanja, vrijednosti i pogled na svijet.
15. Nastava u velikoj mjeri se zasniva na
participativnim, kooperativnim, aktivnim
i iskustvenim metodama učenja.
16. Obrazovanje u gimnaziji treba da
poštuje individualne razlike među
učenicima u pogledu načina učenja i
brzine napredovanja.
17. Ocjenjivanje učenika vrši se na osnovu
jasno definisanih standarda.
18. Pri vrednovanju (ocjenjivanju) učenika u
kvalitet znanja, pored usvojenosti
bazičnih znanja vrednujete vještine,
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
125.
kompetencije i vrijednosti.
19. U školi je vidan napredak u smislu da se
umjesto tradicionalnog sistema
ocjenjivanja, koji stimuliše kratkotrajno
mehaničko memorisanje, uvodi sistem
FORMATIVNOG ocjenjivanja u toku
PROCESA UČENJA.
20. Kadrovski potencijal naše škole
omogućava modernizaciju gimnazije u
prethodno nabrojanim odrednicama.
21. Slažemo se sa reformskom namjerom
da se nastavnici osposobe za izvođenje
nastave iz više nastavnih predmeta
(oblasti).
22. Dosadašnje stručno usavršavanje
nastave je u funkciji reformi
obrazovanja.
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
23. Na ljestvici od 1-5, ja bih svoju školu u odnosu na opredjeljenost za reformu
ocijenio-la sa:
1
2
3
4
5
24. Na ljestvici od 1-5, ja bih svoju školu u odnosu na faktičko stanje reformskih
zadataka ocijenio-la sa:
1
2
3
4
5
25. Na ljestvici od 1-5, ja bih ocijenio-la da vlastito učešće i opredijeljenost za
modernizaciju gimnazije sa:
1
2
3
4
5
26. Na ljestvici od 1-5, ja bih ocijenio-la vlastitu osposobljenost za modernizaciju
gimnazije u aspektima navedenim u prethodnim sadržajima sa:
1
2
3
4
5
5.2. PROFILACIJA LIČNOSTI PROFESORA – "KO SAM JA U
UČIONICI"
Sa procjenom inicijalnog stanja pripremljenosti vaše škole za reformske zadatke
(osnova: dokument "Bijeli papir" i provedeni INICIJALNI INVENTAR STAVOVA), od
posebne je važnosti profilacija ljudskog (nastavničkog) resursa za provedbu
reforme i modernizaciju gimnazije.
Za ovu aktivnost predlažemo vam sljedeći model, a poželjno je da i sami
pronađete drugačije aktivnosti koje bi imale cilj – sagledavanje mogućnosti i
ograničenja vlastite ličnosti u procesu provođenja reforme gimnazije.
Prije definisanja vaše aktivnosti nudimo vam sadržaje, koji vam mogu poslužiti za
profilaciju vaše ličnosti. To su: inventar osobina "MISLIM DA SAM" , "PARADIGME
LIČNOSTI PROFESORA" i "POZITIVNO FORMULISANI STAVOVI LIČNOSTI
NASTAVNIKA" .
126.
5.2.1. A - Mislim da sam
U ovom svesku dobićete izvjestan broj tvrdnji o sebi. Vi ćete odgovoriti kako vi
mislite da odgovaraju onome kakvi ste vi. Ne razmišljajte previše, ali pokušajte
da označite kakvim /om sebe stvarno smatrate.
Cilj ove aktivnosti je da u kasnijem vašem radu (prema datim uputama) izvršite
profilaciju vlastite ličnosti u smislu spremnosti i obučenosti za proces provođenja
reforme gimnazije.
Upiši krstić (X) u prostor koji najbolje odgovara.
odgovara
sasvim
odgovara
djellimično
ne
odgovara
uopšte
Volim svoj posao
Časno, predano i odgovorno ga obavljam
Vrlo lako se naljutim
Svakodnevno učim i usavršavam se u struci
Završeni fakultet je dovoljan da mogu
zadovoljiti zahtjeve škole
Sve ove nove zahtjeve shvatam prolaznim
Strpljiv sam sa svakim učenikom u
pokušaju da iskaže svoj potencijal
Imam dovoljno energije u radu sa
učenicima
Vlastiti problemi me često udaljavaju od
posvećenosti mom radu
Otvoren-a sam za nove metode i strategije
učenja
Želim dijeliti ideje i strategije sa svojim
kolegama i spreman sam prihvatiti njihove
sugestije
Skoro sam uvijek raspoložen-a
Loše spavam noću
U stanju sam priznati i prepoznati znakove
sopstvenog stresa
Imam mudrosti i ne rješavam sopstvene
probleme preko svojih učenika
Osim škole imam i drugih interesa
Znam koristiti ljetnji raspust i praznike da
se odmorim i vratim u školu motiviran i pun
energije
Koliko me plate toliko radim
Kao nastavnik sam suosjećajna osoba
Smiren/a sam i razuman/ na
Kao nastavnik nisam savršen/a
Svjestan sam svoje rasijanosti
Sklon sam vrijeđanju učenika
Ponekad ciljano i namjerno izreknem
određene konstatacije o učeniku koje mogu
biti uvredljive
Znam zadobiti učeničku pažnju
Na nastavi znam učiniti gradivo
prihvatljivim (znam i hoću)
Prihvatam timski rad učenika
127.
Ne interesuje me ono što pedagozi nazivaju
odnos između učenika i nastavnika
Atmosferu u učionici određujem ja
Pozivam one koji su se sami javili ali i one
koji se nisu javili
U učionici sam statičan, ne krećem se
U nastavi koristim humor
U mom radu pravila moraju imati smisla i
nema ih mnogo (insistiram na tome)
Pravila u učionici su isključivo moja učenici treba samo da ih poštuju
Smatram potrebnim da se sa učenikom koji
je problem sklopi prijateljstvo, pridobije
njegovo povjerenje i tako stvori uslov da
vaspitni napor "urodi plodom"
U radu sa učenicima navodim ih da sami
biraju svoje aktivnosti
Vrlo često razgovaram o uspješnosti
učenikovog ponašanja
U radu sa učenicima pravimo zajednički
plan i tražimo nova rješenja za
preovladavanje problema. Pri tome učenik
mora osjetiti da je to njegov plan i da ga
samo on može izvršiti.
Prethodne 4 odrednice u radu sa učenicima
su teorijske osnove takozvane realitetne
terapije. Smatram da je to nerealno i u
praksi neprovedivo
U toku rada sam više voditelj; pokazujem,
kako stvaram povjerenje, oslanjam se na
saradnju, ispravljam greške i stvaram
povoljne uslove za rad
Kad god su stvoreni uslovi za to
savjetujem, odajem priznanje,
podržavam i hvalim.
Pri vrednovanju učenika obavezno
primjenjujem samovrednovanje.
Pokušavam biti zanimljiv i zabavan
Prilagođeno reagovanje na različite
sugestije svojstveno je mom radu
U radu sa učenicima napadam na probleme
a ne na osobu učenika
Izbjegavam sukobe sa učenicima i radim
tako da obje strane pobijede a ne da
"rezultat" ostane neriješen ili stanje
zategnuto
Ne volim da moja bude poslednja i da se
ponašam superiorno
Rijetko sam ili gotovo nikad sarkastičan
Ne oponašam učenike
Ne pretpostavljam i ne optužujem bez
argumenata
Ne molim i ne potkupljujem učenike
Nemam izlive bijesa
Ne naređujem, ne "držim predavanja"
Učenje činim zabavnim
128.
Uvijek jasno kažem šta želim a ne šta
ne želim
Uvijek nudim izbor sa jasnim
posljedicama
5.2.2. B - Paradigme ličnosti profesora
(Budite voditelj a ne šef!)
"Šef"
1. Prosuđuje druge
2. Okrivljuje učenike za probleme
3. Kaže: "Nisam tako loš kao neki
drugi"
4. Nadzire
5. Gleda na sebe i druge kao na nešto
samorazumljivo
6. Prikriva greške
7. Kaže "Ovo mi je samo posao"
8. Zahtijeva
9. Gradi zidove
10. Prisiljava na rad
11. Oslanja se na autoritet
12. Izaziva strah
13. Govori "Ja"
14. Stiže na vrijeme
15. Nalazi krivca za problem
16. Zna kako se radi
17. Govori "Kren; te"
18. Ličnost učenika mu je sporedna
19. Vidi samo sadašnjost
20. Zapovijeda
21. Nikad nema dovoljno vremena
22. Bavi se stvarima
23. Liječi simptome
24. Kaže učenicima u kojoj je poziciji
25. Radi stvari ispravno
26. Trudi se nešto stvoriti
27. Stvara strah
28. Zasluge pripisuje sebi
29. Nastoji da najprije drugi shvate
njega
30. Sukobe razrješava prema načelu
"pobjednik-gubitnik"
"Voditelj"
1. Uvažava druge
2. Traži rješenja
3. Kaže: "Dobar sam, ali bih mogao
biti bolji"
4. Vodi
5. Cijeni sebe i druge
6. Priznaje greška
7. Radi i više nego što mu je
8. Traži
9. Gradi komunikaciju
10. Ponaša se kao trener
11. Oslanja se na saradnju
12. Budi entuzijazam
13. Govori "Mi"
14. Stiže prije vremena
15. Nalazi rješenje problema
16. Pokazuje kako se radi
17. Govori "Krenimo"
18. Pomaže učenicima da se razvijaju
19. Misli i na sadašnjost i na budućnost
20. Daje primjer
21. Nalazi vrijeme i za važne stvari
22. Bavi se učenicima
23. Nalazi i liječi uzroke
24. Kaže učenicima u kojoj su poziciji
25. Radi ispravne stvari
26. Stvara povjerenje u druge
27. Trudi se da njegovi učenici nešto
stvore
28. Zasluge pripisuje drugima
29. Nastoji najprije shvatiti druge
30. Sukobe razrješava prema načelu
"pobjednik–pobjednik"
129.
5.2.3. C - Pozitivno formulisani stavovi
1. Za nastavnika je važno da pokuša pomoći učenicima da razumiju gradivo
2. Nastavnik mora da ima jasan pregled centralnih pitanja nastave
3. Za nastavnika je važno da radi efikasno
4. Za nastavnika je važno da ima jasan izraz i podvučene pojmove
5. Nastavnik mora da pokaže toleranciju i uvažavanje učenika
6. Nastavnik mora da ima dobar plan i sistem rada (dizajn)
7. Za nastavnika je važno da se ponosi svojim pozivom
8. Za nastavnika je važno da ga učenici slušaju i da ga cijene
9. Za nastavnika je važno da koristi više metoda i sredstava rada
10. Nastavnik mora da unapređuje svoj rad u nastavi
11. Nastavnik mora da ima sklonost samorefleksiji
(Suzić, 1925.)
5.2.4. Aktivnosti trenera
Dužina sesije (60 min.)
Potreban
materijal:
−
−
−
−
Pripremljeni instrumenti (inventari – "MISLIM DA SAM" ,
"PARADIGME LIČNOSTI PROFESORA", "POZITIVNO
FORMULISANI STAVOVI NASTAVNIKA"
hamer papir i po jedan papir formata A4 za svakog
učesnika
samoljepljivi papirići
flomasteri i markeri
Cilj aktivnosti
Cilj aktivnosti je definisan sljedećim stavom: "Došao-la sam do zaključka da
sam ja odlučujući element u učionici. Moj lični pristup stvara klimu. Moje
dnevno raspoloženje stvara vrijeme. Kao profesor, ja posjedujem
ogromnu snagu da učinim učenički život jadnim ili radosnim. Mogu biti
alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu poniziti ili oraspoložiti,
povrijediti ili izliječiti. U svim situacijama, moj odgovor odlučuje da li će
kriza eskalirati ili ne i učenika humanizirati ili ne."
Haim Ginott, američki psiholog
Slijed aktivnosti trenera
−
Pažljivo pročitati stavove (osobine) date u navedenim instrumentima A, B i C
(15 min.)
−
Izdvojiti što više stavova (osobina), koji se odnose na vašu ličnost kao
profesora (20 min.).
Ova aktivnost se može uraditi zaokruživanjem određenih osobina i
sumiranjem onih osobina označenim znakom X, ili prepisivanjem željenih
sadržaja na samoljepljive papiriće.
−
Prezentacija vlastite profilacije (25 min.)
130.
Ove aktivnosti obaviti na sljedeći način:
a) Esejski iskaz na papiru formata A4 kao u sljedećem primjeru:
"Radim 20 godina. Profesorica sam koja voli svoj posao i to je razlog što
svakodnevno učim i usavršavam se u struci. Znam zadobiti učeničku
pažnju, a u nastavi i gradivo učiniti prihvatljivim. U mom radu pravila
moraju imati smisla i nema ih mnogo. U radu sa učenicima koristim sve
ono što sam sada saznala da se zove realitetna terapija. U toku rada sam
više voditelj i moderator procesa učenja. Radujem se uspjehu svakog svog
učenika a oni znaju da ih volim i poštujem. . . itd. "
b) Na hamer papiru napisati ime i prezime profesora, čiju profilaciju želimo
utvrditi, a po tom sadržaje s naznačenim osobinama napisanim na
samoljepljive papiriće nalijepiti pored napisanog imena i prezimena. Tekst
sa samoljepljivih papirića glasno čitati i po potrebi komentirati.
Evaluacija
Utvrđena profilacija ličnosti profesora (esejskog ili drugog oblika) prezentira se
učenicima u učionici, s mogućnošću da istu učenici anonimno dopune vlastitim
stavovima.
5.3. METODE USMJERENE NA UČENIKA
Šest šešira za razmišljanje
(jedan primjer radioničke aktivnosti)
Razmišljanje je sposobnost koja se može naučiti i podučavati. Kada se istražuje
neka tema, dobro je izložiti ideje iz više uglova posmatranja, drugim riječima
stavljajući različite tipove šešira za razmišljanje. Sa šeširom ljubičaste boje smo
pesimisti, crvene veoma osjećajni, bijele hladnokrvno objektivni.
Ova aktivnost podrazumijeva prethodno razmišljanje o METODAMA USMJERENIM
NA UČENIKE sa simbolikom šest različitih tipova šešira:
1. bijeli šeši,
2. crveni šešir
3. žuti šešir
4. ljubičasti šešir
5. zeleni šešir
6. plavi šešir
Značenje svakog šešira
Bijeli šešir:
neutralan
samo ga činjenice interesuju
kao mašina, ništa ne osjeća
Crveni šešir:
jake emocije
osjećajan
bijes/mržnja
ne osjeća potrebu za pravdanjem
Žuti šešir:
pozitivan karakter
optimista
131.
pun nade
konstruktivan karakter
najbolji stav
Ljubičasti šešir:
negativan
pesimista
kritičar
mrzovoljan
Zeleni šešir:
kreativnost
nove ideje
novi način sagledavanja stvari
olakšava promjene
Plavi šešir:
objedinjuje karakteristike ostalih
ukazuje na ono što nedostaje što je suvišno
korisno za izvođenje zaključaka
Cilj ove aktivnosti je nositi svaki šešir izvjesno vrijeme u skladu s
karakteristikama svakog od njih razmišljajući o metodama usmjerenim na
učenika.
Da bi vam bilo lakše provesti ovu aktivnost, dajemo vam jedan primjer
karakterističnih odgovora nastalih iz naših radioničkih aktivnosti u školama:
Bijeli šešir
Metode usmjerene na učenike moguće je primijeniti bez
posebnog teoretisanja i učenja. To je stvar svakog profesora.
Crveni šešir
Metodama usmjerenim na učenike ponovo se vraćamo u
pedocentrizam kao ekstremno stanje usmjerenosti na učenika.
Stavljanjem učenika u središte zbivanja, ostaje nejasno šta biva
sa sadržajem. Od početka svoga rada
ja tako i radim. Sa
učenicima stvaram zajednički plan. Zadatak je da oni nauče, a
ne da kao papagaj stalno ponavljam ono što ja znam. Te nove
metode će nam uništiti naš inače dobar sistem školstva. Ali, ako
se tako mora, Bože moj. . .
Žuti šešir
Otvorena sam za nove metode i strategije učenja. To želim
dijeliti sa svojim kolegama u stručnom aktivu i spremna sam
prihvatiti njihove sugestije. U radu sa učenicima nastojim stvoriti
povjerenje, oslanjam na saradnju, zajednički ispravljamo greške
i tako učimo. Pri tome savjetujem, dajem priznanje, podržavam i
hvalim. U radu sa učenicima napadam probleme, a ne osobu
učenika. Idem i dalje od toga. Cilj nam je da zajednički tražimo
rješenja za postavljene probleme. Učenje činim zabavnim.
Ljubičasti šešir
Mišljenja sam da je završeni fakultet dovoljan da mogu
zadovoljiti zahtjeve škole. Sve ove nove zahtjeve smatram
prolaznim. Metode koje koristim u nastavi su dovoljne da
pomoću njih realizujen nastavni plan i program. Dosta mi je svih
tih novina, stalno eksperimentišu sa nama. Ovog puta pretjeruju.
To će biti samo jedan od niza pokušaja onoga što stalno zovemo
reforma.
Zeleni šešir
Profesoru treba da bude važno da pomaže učenicima. Tolerancija
u tome je nužna. Međusobna pomoć učenika je jedno od pravila
u mom radu. Ranije sam više vjerovao monologu nego razmjeni
132.
Plavi šešir
mišljenja. U svom radu davno sam prestao raditi tako da mi
učenici budu puki slušaoci. Učenike podstičem na originalnost i
kreativnost u prezentiranju nastavne građe. Danas uviđam da su
mišljenja, osjećanja i samoinicijativnost učenika presudni za
njihov i moj uspjeh. Često sam u prilici da u okviru rada stručnog
aktiva da iznesem mišljenje da nam posao nije dobar ako nam je
svejedno šta su nam učenici i kako naučili. Rutinski rad,
prenaglašeno memorisanje, reprodukovanje činjenica, robovanje
udžbeniku i sadržajima su davno prošla praksa u mom radu. Moj
odnos u radu sa učenicima je partnerski, ravnopravan i
slobodan.
Treba se podsjetiti riječi Džona Djui koji je ponudio specifično
rješenje za problematiku o kojoj sada govorimo. On nastavu
dovodi u vezu sa prodajom i kaže: "Niko ne može da prodaje ako
neko ne kupuje". Primjenom metoda usmjerenim na učenike
prodaja znanja je znatno uvećana. Ne treba pretjerivati ni u
ovom slučaju. Metode usmjerene na učenike treba kombinovati
sa ostalim uspješnim postupcima nastavnikovog rada.
Objašnjenje za rad trenera
Dužina trajanja sesije (60 min.)
Potreban
materijal:
−
−
−
6 papira formata A4 u sljedećim bojama (bijela, crvena,
žuta, ljubičasta i plava). Na tim papirima nacrtati crtež
šešira.
hamer papir velikog formata (za svakog člana grupe po
dva komada)
flomasteri i markeri
Težina ove aktivnosti: Nivo II
Navedena radionička aktivnost se provodi u školama, koje imaju već značajna
iskustva u primjeni metoda usmjerenih na učenike.
Rad u grupama: Radi se u grupama po troje.
Vremenska raspodjela aktivnosti trenera:
− Davanje uputstava za rad s naglaskom na značenje svakog šešira i crtanje
crteža šešira na priloženim papirima (15 min.)
− Svaka grupa, razmišljajući o metodama usmjerenim na učenike, u odnosu na
značenje šešira navodi po nekoliko sadržaja za svaki šešir (kao u prethodnom
primjeru) (20 min.)
− Prezentacija završene aktivnosti: Na hamer papiru velikog formata
predviđenog za sve grupe, svaka grupa unosi po jednu rečenicu (po njihovu
mišljenu najuspješnijeg određenja za sadržaj svakog šešira). (5 min.)
− Čitanje ostalih ideja značenja za svaki šešir, a koje se odnose na metode
usmjerene na učenika, bez pisanja zajednički hamer papir uz mogućnost
komentara. (10 min.)
− Svaki član grupe predstavlja 2 panoa (dva šešira) po vlastitom izboru sa svim
navedenim sadžajima koji predstavljaju značenje tih dvaju šešira vezano za
metode usmjerena na učenika. (10 min.)
Svaka grupa mora zaključiti prezentaciju s tri sugestije o tome, šta se dešava u
nastavi, kad se donose zaključci, dok se nosi neki drugi šešir osim plavog. Svaki
133.
član grupe (grupe se sastoje od tri člana) iznosi po jednu sugestiju, odnosno po
jedan primjer.
Jedan primjer iz naše radioničke aktivnosti u školi:
Crveni šešir: Profesor koji u nastavi nosi crveni šešir, izražava jake emocije u
odnosu na vlastito viđenje nastave. Učenici nemaju mogućnost da bilo što tu
promijene. Pri uvođenu novina po pravilu izražava bijes, a te novine primjenjuje
samo ako mora. Na sve upute, kako da poboljša svoj rad, reaguje na način, da
čak i ne osjeća potrebu za pravdanjem svog rada.
Bitni aspekti primjene metoda:
Definisanje problema, prepreka, podrške, vještina, opasnosti i cilja pri pripremi
metoda usmjerenih na učenika (drugi primjer radioničke aktivnosti)
Dajemo vam jedan drugi prikaz radioničke aktivnosti o metodama usmjerenih na
učenika, za što nam može uspješno poslužiti sljedeći crtež (radna verzija format
A4, na kojoj je prikazan padobranac s naznačenim ciljem, problemima,
preprekama, podrškom, vještinama i opasnostima).
Objašnjenje za rad trenera
Dužina trajanja sesije (60 min.)
Potreban
materijal:
−
−
−
crtež za svakog učesnika
hamer papir velikog formata i papir formata A4
flomasteri i markeri
Težina ove aktivnosti: Nivo II
Navedena radionička aktivnost se provodi u školama, koje imaju već značajna
iskustva u primjeni metoda usmjerenih na učenike.
Rad u grupama: Radi se u grupama od četiri do šest članova.
Vremenska raspodjela aktivnosti trenera:
− Davanje uputstava za rad (5 min.)
− Podjela crteža svakom članu grupe s napomenom da se isti može pored
navedenih pojmova može dopuniti i novim pojmovima, koji su značajni za
primjenu metoda usmjerenih na učenike, na primjer: potrebne kompetencije,
znanje, sposobnosti i slično (5 min.)
− Svaki član grupe za sebe na papiru formata A4 navodi što veći broj
argumenata, odnosno sadržaja za svaki navedeni pojam na crtežu kao i za
eventualno dopunjene pojmove.
Na primjer: Problemi:
nedovoljna motivisanost profesora za takav rad
nedovoljna obučenost,
nepostojanje svijesti o potrebi za ovu vrstu promjena,
ne uviđanje konačnog ishoda nakon promjene (primjene
usmjerenih na učenika),
shvatanje ove promjene kao formalne novine,
shvatanje da se tako već radi, te nema tu šta da se doda i sl.
134.
Metoda
Postupak je isti sa svim navedenim pojmovima na crtežu (15 min.)
−
Grupe vrše sintezu individualnih razmišljanja zapisivanjem najboljih ideja na
poseban papir formata A4 (10 min.)
−
Prezentacija i komentari: Svaka grupa na posebnom hamer papiru velikog
formata naljepljuje papir formata A4 s najboljim idejama za svaki pojam, a
članovi ostalih grupa daju kratke komentare. U sklopu ove aktivnosti izvode se
najbitniji zaključci za svaki pojam posebno i za sve te pojmove shvaćene u
sintezi. (25 min.)
Cilj ovog primjera radioničke aktivnosti je da trener zajedno s učesnicima u
konkretnoj školi definiše NIVO problema, prepreka, podrške, vještina, opasnosti,
kompetencija, sposobnosti i eventualno drugih značajnih varijabli te uviđanja cilja
u odnosu na primjenu metoda usmjerenih na učenika.
135.
136.
5.4. MODEL
PRIPREME
PSIHOLOGIJE
ZA
OGLEDNI
SAT
IZ
OPĆE
Marjana Stanković, profesor
Gimnazija "Muhsin Rizvić" Kakanj
Razred: II a
NASTAVNA JEDINICA: "Individualne razlike u emocionalnom reagovanju"
TIP SATA: Integrativno ponavljanje (reorganizacija otprije učenog i naučenog
gradiva)
ZADACI NASTAVE:
ODGOJNI:
Stvaranje atmosfere kooperacije, razvijanje kod učenika osjeća
ja za kolektivni rad, sigurnost, inicijativnost, odgovornost,
samostalnost
u
rješavanju
problema,
samopouzdanje,
samopoštovanje, samoaktualizacija, intrinzična motivacija, veći
nivo težnji, pozitivna slika osebi, emocionalna stabilnost,
procjenjivanje i prosuđivanje svojih i tuđih osjećanja,
razvijanje empatije i optimizma kao važnih komponenti
emocionalne inteligencije.
FUNKCIONALNI:
Razvijanje sposobnosti intencionalne pažnje, percepcije,
misaonih
operacija
analiza,
sinteza,
uspoređivanje,
klasifikacija, rješavanje problema) fleksibilnog mišljenja,
divergentnog mišljenja, te poticanje učenika na kreativno i
kritičko mišljenje, lateralni transfer, generalizacija, dugoročno
pamćenje. . .
OBRAZOVNI:
Usvajanje pojma emocionalna inteligencija, odnos emocionalne
i racionalne inteligencije, pojam empatije.
OBLICI RADA:
Grupni, tandemski i frontalni.
NASTAVNA
SREDSTVA:
Vještačka (učenički panoi, modeli) auditivna (klasična muzika)
tekstualna (udžbenik: dr. Ejub Čehić "Opšta psihologija" , dr.
Refik Ćatić "Psihologija" , mr Elharun Selimović "Opća
psihologija" , dr. Danijel Goleman "Emocionalna inteligencija".)
INSTRUMENTI:
Kontrolni listići
VRSTE
NASTAVE:
−
−
ARTIKULACIJA
SATA:
Uvodni dio (10 min.)
Skeč(1) – emocija ljubav (izvode učenici trećih razreda)
dijalog između Romea i Julije, W. Šekspira.
Isticanje ljubavi kao glavnog pokretača u svim sferama
života:
"Ljubav je korijen svega, i njoj je sve drugo
namijenjeno"
"Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne trba
objašnjavati i tražiti joj razlog" (Meša Selimović)
"Ljubav kao unutarnji zakon čovječjeg života jedini
način da čovjek postigne sreću kojoj prirodno teži"
Interaktivna (doživljajna)
Problemska
137.
Glavni dio (25 min.)
Cilj sata: Značaj emocionalne inteligencije za uspjeh u životu,
kako se emocionalnim životom može upravljati na inteligentan
način, sposobnost očuvanja duševnog zdravlja sposobnost
uočavanja, procjenjivanja i izražavanja vlastitih i tuđih
osjećanja, te razvijanje kod učenika empatije i optimizma
Teze istaknuti na tabli!
− Emocionalna inteligencija: pojam, funkcija odnos s
racionalnom inteligencijom;
− Postojanost dva uma: emocionalni (srce) i racionalni
(glava);
− Zbog čega ljudi različito reaguju u različitim emocionalnim
situacijama?
− Kako je moguće da ljudi sa visokim koeficijentom
inteligencije doživljavaju neuspjeh, a drugi sa prosječnim
intelektualnim mogućnostima postižu visoke i uspješne
rezultate u biznisu i u kontaktima sa drugim ljudima?
Skeč (2) – emocija straha (izvode učenici trećih razreda)
učenici grupno odgovaraju na pitanja u vezi emocije
straha
Skeč (3) –
emocija
tuge
(učenici
trećih
razreda
pokušavaju dočarati tugu).
na nastavnim listićima učenici drugog razreda daju
moguća rješenja za emocionalne rasterećenje ove
emocije.
Skeč (4) – emocija gnjeva (izvode učenici trećih razreda).
učenici na konstruktivan način pokušavaju izbjeći
moguće frustracije koje dovode do gnjeva i velike
emocionalne zasićenosti.
Skeč (5) - emocija mržnje (učenici trećih razreda glume
navedenu emociju).
u zamjenu za ovu emociju, učenici drugog razreda
predlažu sljedeće. . .
Završni dio (10 min.)
"Nikada ne pitaj kome zvono zvoni, zvoni tebi" (John Donne)
−
−
−
−
pitanje usmjereno svim učenicima
izvlačenje zajedničkog rezimea: značaj kontrole emocija za
uspjeh u poslovnom i privatnom životu; objektivno
percipiranje i prosuđivanje tuđih i vlastitih emocija; dobri i
humani
interpersonalni
odnosi;
poznavanje
načina
emocionalnog rasterećenja za očuvanje osobnog i tuđeg
duševnog zdravlja; uživljavanje u sudbine drugih, jer tuđa
bol je i vlastita bol; ne osvrtati se mnogo za prošlošću nego
optimistično gledati u budućnost; na konstruktivan način
sagledati aktivnosti koje dovode do emocionalnog
rasterećenja.
Ocijeniti najaktivnije učenike
Pohvaliti sve učenike
Prilog: Kontrolni list za rad u grupama.
138.
KONTROLNI LIST ZA GRUPE
ZADACI:
1. Skeč (1), emocija________________________
Da li na neverbalnom izrazu lica možemo uvijek prepoznati ovu emociju?
2. Skeč (2), emocija ________________________
Da li su u korelaciji intenzitet osjećanja i nivo tenzije kod ove emocije?
Navedite prijedloge mogućeg emocionalnog rasterećenja!
3. Skeč (3), emocija_________________________
Kakav je hedonistički ton kod ove emocije?
Šta vi predlažete kao izlaz iz ove situacije?
4. Skeč (4), emocija _________________________
Koliko prethodno iskustvo ima važnu ulogu kod ispoljavanja ove emocije?
Navedite moguća rješenja emocionalne rasterećenosti!
5. Skeč (5), emocija___________________________
Koji autonomni znaci izražavaju ovu emociju?
6.
"Nikada ne pitaj kome zvono zvoni, zvoni tebi" John Donne
O čemu govore ovi stihovi engleskog književnika?
ARISTOTELOV IZAZOV
Svatko se može naljutiti - to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do
ispravnoga stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga razloga i na ispravan način
- to nije lako.
(Aristotel, Nikomahova etika)
139.
5.5. PRIKAZ EFIKASNOSTI PRIMJENE METODA USMJERENIH
NA UČENIKE
Da bi vas motivisali da uđete u promjene koje vam nudimo, pretstavljamo vam
rezultate našeg istraživanja o efikasnosti primjene metoda usmjerenih na
učenike. Znanje o tome gdje se želi stići, pretpostavka je da će se učiniti napor da
se tamo i stigne. (Stjuart, N "Kvalitet obrazovanja" , str. 69)
Namjera nam je bila da navedenim istraživanjem učenici:
− prepoznaju korist od naučenog
− utvrdimo da li novostvorena klima u nastavi (primjenom metoda usmjerenim
na učenike)omogućuje da učenici otkriju vezu između vlastitih napora i svog
napretka
− doživljavaju li učenici saznanja da su sami uzroci porasta naučenog napretka
u postignuću
− da li naučeno budi interes za dalje učenje koje slijedi?
Bez opisa postupaka istraživanja dajemo samo prikaz rezultata:
Tabela 1.: Postignuće učenika u uslovima primjene metoda usmjerenih na
učenike
Kategorije opšteg uspjeha učenika
odličan
vrlodobar
5
4
K-grupa
dobar
3
dovoljan
2
Postignuće učenika prema kriterijima ujednačavanja grupa:
broj %
broj %
broj %
broj %
broj %
8 40
6 30
4 20
1 5
Postignuće učenika nakon provedenog istraživanja
broj %
broj %
broj %
broj %
E-grupa
nedovoljan
1
1
5
broj %
7 35
5 25
6 30
- 2 10
Postignuće učenika prema kriterijima ujednačavanja grupa:
broj %
broj %
broj %
broj %
broj %
24 40
18 30
12 20
3 5
Postignuće učenika nakon provedenog istraživanja:
broj %
broj %
broj %
broj %
broj %
31
1
51, 66
19
31, 66
6
10
3
5
3
5
1, 66
Najvidljiviji ishod provedenog eksperimenta je školska ocjena učenika.
Stoga su se školske ocjene dobivene u toku trajanja eksperimenta, kao
najrelevantniji ishod unesenih promjena posredstvom nastave jedino i
upoređivale između E i K grupe.
Uspjeh učenika E grupe je očigledan. On je značajan po svim
kategorijama opšteg uspjeha. Istraživanje je pokazalo da je moguće
učenike vježbati da oni postanu subjekt svojih strategija učenja, metoda
pamćenja, mišljenja i zaključivanja.
Neka ranija istraživanja pokazala su da uticaj kvaliteta nastavnog procesa na
ishode školskog učenja nije značajan, ako je kriterij za nastavu "pamćenje
činjenica" (Palekčić, M. 1985, Unutrašnja motivacija i školsko učenje, str 395).
140.
Ovu tvrdmju potvrđuje i naše istraživanje. Učenici E grupe, komentarišući
osnovne razlike i način na koji je to učinjeno u vrijeme trajanja eksperimenta
ističu:
1. Ranije kada sam odgovarala bilo me je strah,
2. Ranije sam puno više zaboravio šta treba da kažem,
3. Ranije nisam znao šta je najvažnije,
4. Sada mogu sam da unaprijed znam da li ću dobiti peticu.
Da bi imali stvarne koristi od
aktivnosti učenika u E grupi
povećanju postignuća ove grupe
Učenici iz E grupe u vremenu
pravila je plan učenja.
prikazanih podataka, dajemo vam kratki opis
(eksperimentalna grupa) koje su doprinijele
učenika.
od mjesec dana (koliko je trajao eksperiment)
Radni
1.
2.
3.
4.
5.
list za pripremu učenja:
Postavljam sebi ovaj cilj za danas. . .
Danas rješavam slijedeće zadatke. . .
Naročito me interesuje. . .
Za mene je naročito teško. . .
Napravi-la sam slijedeći plan (Šta prvo radim? Gdje da učim? Kada da
napravim pauzu? Kada završavam svoj zadatak?. . .)
6. U planu ću razgovarati sa. . .
7. Zadovoljan sam svojim nastavnikom ako uspijem slijedeće. . .
8. Pripremiću slijedeće materijale za učenje. . .
9. Kako bih mogao razmijeniti informacije, učiću u slijedećem timu (paru). . .
10. Kad budem umoran odmoriću se na slijedeći način. . .
11. Kad mi učenje više ne bude zadovoljstvo uradiću slijedeće. . .
Nastava u E grupi bila je zasnovana na:
− obezbjeđivanju maksimalne misaone aktivizacije učenika,
− definisanju ciljeva učenja obavezno uključiti i učenike,
− osposobljavati učenike da sami pronalaze greške u vlastitom mišljenju,
odnosno radu,
− vršiti individualizaciju nastave (zadaci na više nivoa težine),
− ponekad naći opravdanje za neuspjeh
Školska ocjena u E grupi iz dana u dan poprimala je odrednice ocjene kao
postignuća (Suzić, 1998. godina), pri čemu su:
− učenici uviđali pozitivni pomak i napredak u radu,
− profesori nisu kažnjavali greške učenika,
− razvijan je sistem postignuća učenja na vlastitim greškama,
− osigurana je saradnja i socijalna podrška učenicima,
− svakodnevno je vrednovana i praćena volja učenika, odnos prema radu,
kooperativnost itd.
Nastavnikovo ponašanje u E- grupi zasnivalo se na:
1. Ravnoteži snaga,
od autoritarnog modelovanja odnosa u kojima je nastavnik svemoćan, ka
demokratskoj orijentaciji na ravnopravne, kooperativne odnose.
2. Promjena pažnje,
od pažnje usmjerene jedino na gradivo, do pažnje podjednako usmjerene
na sadržaj, proces i klimu, odnosno motive za učenje.
3. Učenici su subjekti učenja,
od snage njihovih motiva zavisi njihovo postignuće
141.
Istraživanje je pokazalo da su učenici bili veoma motivisani pitanjima:
− Objasni zašto, kako?
− Kako bi koristio stečeno znanje?
− Šta je glavna ideja u tekstu koji vam je ponuđen?
− Šta misliš da će se dogoditi ako. . . ?
− Koji se zaključci mogu izvesti i slično. . .
Pokušajte da slično istraživanje provedete i u vašoj školi.
Neki od mogućih sadržaja koji se mogu (i trebaju) koristiti u sklopu područja
"Metode usmjerene na učenike" :
1. Stojaković, P. Blumova taksonomija, Darovitost i kreativnost, S. Sarajevo
2000. godina
2. Suzić, N. Kompetencije za 21. vijek, Pedagogija za 21. vijek, 2005. godina
3. Stanojlović, S Klima razumijevanja u školi, Razumijevanje mladih, Banja
Luka, 2003. godina
4. Struktura standarda, Agencija za eksterno vrednovanje, Sarajevo
5. Stojaković, P. Kreativno rješavanje problema, Darovitost i kreativnost,
Sarajevo 2000. godina
6. Miller, B. Kako ostvariti uspješan kontakt sa učenicima, Priručnik za
nastavnike, Sarajevo, 2001. godina
5.6. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Sve teorijske rasprave o uticaju različitih vidova motivacije na učenike u
nastavnom procesu mogli bi se svesti na dva gledišta:
1. pristup u kome je nastavnik u centru, i
2. pristup aktivnog učenja u kojem je naglasak ka usmjerenosti na učenike.
Tradicionalni model zasnovan je na ideji predavačke nastave. Predavačka nastava
je imala za cilj prenošenje inforacija od nastavnika ka učenicima. Međurazmjene
informacija između nastavnika i učenika svodile su se na kratka pitanja i
odgovore. Motivacija učenika u ovakvom vidu nastave kao i da nije potrebna.
Neke studije procjenjuju da se čak 80% vremena časa provodi na opisani način.
Presudne kritike "nastavnika u centru" datiraju od Džona Djua, Pijažea, Karla
Rodžersa itd. Njihovi stavovi aktuelni su i danas. Prigovori tradicionalnom modelu
su kognitivne, motivacione i emocionalne prirode.
Najnovniji pristup polazi od shvatanja da nastavni plan i program ima
fokus u ishodima učenja, što predstavlja promjenu obrazovne paradigme
po kojoj centar predstavlja ono što bi učenici trebalo da nauče, a ne ono
što bi nastavnici trebalo da predaju.
Nastava u kojoj su učenici inspirisani, radoznali, kreativni, ohrabrivani
individualnim razmišljanjima, u kojoj se osposobljavaju za emocionalnu
inteligenciju
i
društvene vještine (komunikacija, samokontrola,
samovrednovanje i sl.), u kojoj atmosfera u učionici omogućuje podsticaj
i ispoljavanje učenikove ličnosti, ima šansu da promijeni ukupno
obrazovno ozračenje i pripremi učenike za život, što predstavlja suštinu
projekta EU Reforma opšteg obrazovanja u BiH "MREŽA ŠKOLA U BIH"
"Teško svakoj vrsti obrazovanja koje razara najuspješnija sredstva
istinskog obrazovanja i upućuje nas na cilj umjesto da nas već na samom
putu usrećuje."
Goethe
142.
5.6.1. Evaluciona lista
(nakon provedene radionice)
1. Postupak
Šta ste uradili?
3. Sredstva
Da li ste raspolagali s dovoljno
vremena i prostora?
Da li su članovi grupe bili svježi
ili umorni?
5. Efikasnost
Vodeći računa o trudu koji ste
uložili, kako ste zadovoljni
rezultatima?
2. Struktura
Kako ste se organizovali?
4. Učesnici
Da li su svi učestvovali u
radioničkom radu?
Da li je svaki doprinos bio
koristan?
6. Uticaj
Na koji način bi ova iskustva
mogla koristiti?
143.
5.7. LITERATURA
1. Suzić, N. Osobine nastavnika i odnos učenika prema nastavi, Narodna i
univerzitetska biblioteka "Petar Kočić " Banjaluka, 1995.
2. Suzić, N.Kako motivisati učenike, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Republika srpska, S. Sarajevo, 1998.
3. Stojaković, P. Darovitost i kreativnost Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva Republika srpska, S. Srajevo, 2000.
4. Stojaković, P. Psihologija za nastavnike, Izdavač:Prelom-Banja Luka,
2002.
5. Stojaković, P. Razvijanje sposobnosti učenja, II izdanje, Svjetlost,
Sarajevo, 1985.
6. Rakić, B. Motivacija i školsko učenje, Veselin Masleša, Sarajevo, 1974.
7. Stanojlović, S. Razumijevanje mladih, II dopunjeno izdanje, Banjaluka,
2003.
8. Zajednička strategija za modrenizaciju osnovnog i opšteg srednjeg
obrazovanja BiH, Sarajevo, 1993.
9. Palekčić, M. Unutrašnja motivacija i školsko učenja, 1985.
10. Čehić, E. Opšta psihologija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1989.
11. Dizdarević, I. (2003) Agensi socijalizacije, Svjetlost, Sarajevo
12. Lavrnja, I Učen ik kao subjekt obrazovanja Rijeka, 1985.
13. Grubišić –Peko, A. Potreba novog položaja i uloge učenika u procesu
komunikacije u nastavi, PKZ, Zagreb, 1988.
14. Selimović, E. Opća psihologija, Fojnica, 2001.
15. Jalavić, F. Didaktika, Naklad Slap, Zagreb, 1998.
16. Slatina, M. Nastavni metod, Sarajevo, 1998.
144.
6. FORMALIZOVANO UČEŠĆE
UČENIKA U ORGANIZACIJI ŠKOLE
- gimnazija -
Priredili:
Ankica Grgić-Mišković
Danica Đurasović
Dragana Pozderović
145.
SADRŽAJ:
6. FORMALIZOVANO UČEŠĆE UČENIKA U ORGANIZACIJI ŠKOLE ........ 145
6.1. UVOD: FORMALIZOVANO UČEŠĆE UČENIKA U ORGANIZACIJI
ŠKOLE .............................................................................. 147
6.2. PRIMJERI IZ PRAKSE .......................................................... 148
6.3. UPUTSTVA ZA TRENERA ...................................................... 150
6.3.1. Prvi nivo...................................................................... 150
6.3.2. Drugi nivo ................................................................... 155
6.3.3. Treći nivo .................................................................... 156
6.4. PRILOZI ............................................................................ 157
6.5. LITERATURA ...................................................................... 162
146.
6.1. UVOD:
FORMALIZOVANO
ORGANIZACIJI ŠKOLE
UČEŠĆE
UČENIKA
U
Obrazovanje nije
dosipanje vode
nego rasplamsavanje
vatre
(William Butler Yeats)
Od škole u budućnosti se očekuje konačno promijenjena uloga i učenika i
nastavnika "od dominacije nastavnika do nastavnog procesa usmjerenog
na dijete".
To znači da djeca trebaju zauzeti centralnu ulogu, a škola treba postati mjesto na
kojem se istražuje, ispituje, zajednički rješavaju problemi i vodi promišljeni
dijalog.
"Odgajatelji moraju pozivati učenike da iskuse bogatstvo svijeta, osposobiti ih da
sami postavljaju pitanja i traže odgovora i podsticati ih da shvate složenost
svijeta"
(Brooks, 1993 str. 5)
Kroz ovaj program predstavljamo novu sliku razreda i škole. To je slika koja
pokazuje mogućnosti svijeta i potencijal svakog djeteta.
Učenici ne treba da školu doživljavaju kao mučenje, nego naprotiv, škola treba
biti mjesto gdje se dijete razvija u kognitivnom (intelektualnom), emocionalnom i
društvenom smislu.
Ponuđeni sadržaji u okviru plana i programa obuke za ovu oblast kao osnovni cilj
imaju pomoć učenicima i nastavnicima da uvide značaj aktivne uloge učenika u
organizaciji i radu škole.
To podrazumijeva organizaciju rada u kojoj će biti moguće:
− bavljenje kompletnim učenikom – pored akademskih vještina učenici moraju
biti osposobljeni i za emocionalnu inteligenciju i društvene vještine:
komunikaciju, kontrolu stresa, rješavanje konfliktnih situacija, toleranciju,
samosvjesnost, samokontrolu i timsku saradnju
− promijenjen odnos učenik – nastavnik: pozitivna komunikacija gradi kod
učenika samopouzdanje i sigurnost
− primjena savremenih nastavnih metoda u kojima će domonirati učenik
− promijenjena atmosfera u učionici – što dovodi do promijenjenog fizičkog i
emocionalnog ozračja u učionici
− aktivno učešće učenika u izradi NPP
− uključivanje roditelja kao partnera u školi
147.
Da bi bilo moguće ostvariti ciljeve potrebne su promjene u obrazovanju na svim
nivoima, što se može vidjeti iz ponuđenog šematskog prikaza.
Slika 1.: Promjene u obrazovanju na svim nivoima
6.2. PRIMJERI IZ PRAKSE
Primjer dobre prakse učešća učenika u radu škole pokazat ćemo kroz primjer
učešća učenika SŠC "Aleksa Šantić" iz Nevesinja i MSŠ Živinice u radu
Nastavničkih vijeća.
SŠC "Aleksa Šantić" iz Nevesinja je počela prije ozakonjenja razvijati praksu
učeničkog učešća u radu Nastavničkog vijeća. Početkom školske 2004/2005.
godine Savjet učenika je uputio zahtjev Nastavničkom vijeću da predstavnici
učenika prisustvuju sjednicama, što im je i odobreno. U početku je bilo
uzajamnog straha i nepovjerenja, ali se to vremenom prevazišlo. Učenici su
aktivno učestvovali u diskusijama kada se radilo o temama koje njih više
interesuju, i pri tome davali konkretne primjedbe i korisne prijedloge (Pravilnik o
zaključivanju ocjena prema kojem je dobar učenik oštećen, a loš nagrađen). Na
osnovu tog prijedloga Nastavničko vijeće je uputilo prijedlog za izmjenu Pravilnika
koji je trenutno na snazi. I ako je u početku postojao otpor i nepovjerenje,
vremenom se postiglo da se mišljenje učenika poštuje i uvažava, a na taj način se
bitno poboljšala komunikacija učenik – nastavnik, odnosno Nastavničko vijeće –
Savjet učenika. Evidentno je da se ovo pokazalo kao primjer dobre prakse, koji
148.
treba nastaviti, ali i
raditi na tome da se to
Zakonom reguliše. Za
nekoliko godina nadamo
se da će to biti
opšteprihvaćena
praksa.
Slična, skoro identična
iskustva imaju i Vijeće
učenika Mješovite
srednje škole Živinice.
Njihovo iskustvo
ilustrirat će slika
plakata na kojem su oni
svoje probleme i
prijedloge predstavili
Nastavničkom vijeću
(slika 2).
Slika 2.
U daljem tekstu ćemo vam ponuditi model obuke nastavnika i učenika za
Formalizovano učešće učenika u organizaciji škole, koji sadrži detaljan plan rada i
programske sadržaje.
149.
6.3. UPUTSTVA ZA TRENERA
6.3.1. Prvi nivo
Cilj se ostvaruje kroz dva koraka:
I korak/cilj:
Edukacija o svjesnosti potrebe učešća učenika u radu škole. Kroz rad u grupi
(mješovita grupa učenici – nastavnici) provocirati raspravu i prikupiti potrebna
iskustva.
II korak/cilj:
Razvijanje vještine komunikacije s ciljem obuke za nametanje svog stava školskoj
i široj javnosti.
Lista potrebnih
resursa:
−
−
−
hamer-papir, ljepilo, makaze, samoljepivi papirići u
bojama, grafofolije
štampani materijali za grupe i za svakog učesnika
pojedinačno
flomasteri i markeri
I KORAK:
Vrijeme: Ukupno trajanje 90 minuta:
− lista očekivanja, 5 min.
− uvod u osnovnu temu, 5 min.
− međusobno upoznavanje članova grupe-probijanje leda, 15 min
− rad u grupama, 35 min.
− prezentacija grupnih aktivnosti, 25 min.
− evaluacijske aktivnosti, 5 min.
Tok radionice:
− U uvodnom dijelu se predstave učesnici radionice.
− Nakon toga pozvati učesnike da izraze svoje očekivanje od predstojeće sesije
koristeći tzv. drvo želja ili drvo očekivanja (drvo je trener nacrtao na hamerpapiru ranije i postavio na zid). Učesnici svoje želje, odnosno očekivanja pišu
na samoljepivim papirićima određene boje i lijepe ih na već pripremljeno drvo.
Trener pregleda želje, kratko ih zajedno prokomentariše sa učesnicima i
prema tome pokuša prilagoditi dalji tok radionice. Ovo je vrlo važno kako bi
učesnici shvatili subjekatsku poziciju učenika, odnosno značaj njihove uloge i
aktivnosti u školi, ali i u cijelom reformskom procesu.
− U uvodu u osnovnu temu trener, koristeći se sadržajem iz uvoda, naprijed
datog, iznosi ciljeve radionice, odnosno značaj učenikovog aktivnog učešća u
organizaciji škole.
− Učesnici su već podijeljeni u manje grupe (5 do 6 članova) – po sopstvenom
izboru – ali kombinovano profesori i učenici zajedno.
Da bi se bolje međusobno upoznali članovi grupa i uspostavili bolju
komunikaciju, a kasnije i saradnju u grupnom radu i stvorili preduslovi za
povoljnu radnu atmosferu, kao i obezbijedila motivacija za kasniji rad u grupi,
primjenjuje se vježba "Probijanje leda" . Ponudili smo vam instrument
"Bingo", a svaki trener ima slobodu izbora alternativnog instrumenta po
sopstvenom izboru.
150.
Instrument "Bingo" sadrži listu pitanja, koja se tiču želja, interesovanja,
osobina pojedinih članova grupe koje oni u međusobnoj komunikaciji treba da
o sebi iznesu ili prepoznaju kod drugih članova grupe.
Nakon završetka vježbe predstavnik svake grupe iznese utiske i informacije
koje grupa smatra značajnim.
Rad u grupama
− Trener daje kratke upute grupama.
Cilj ove vježbe je identifikovanje učeničkih aktivnosti u okviru škole,
prezentacija načina na koji je to urađeno i pronalaženje novih mogućnosti i
načina daljeg rada.
Uloga nastavnika (učesnika vježbe) u okviru grupe je pomoć učenicima da
osvijeste i prepoznaju koliki je njihov dotadašnji angažman i uticaj, kao i da
im pomognu u sagledavanju i shvatanju okvira mogućeg djelovanja učenika u
organizaciji škole. Dakle, cilj je da učenici potvrde da je ono što su uradili
dobro, ali i da uvide šta je još moguće uraditi, kao i da je moguća saradnja
učenika i nastavnika na istom nivou (ravnopravna pozicija).
Grupama se podijele hamer-papiri i flomasteri i istaknu četiri zadatka:
1. U kojim aktivnostima učenici u Vašoj školi učestvuju? (šta su do sada
uradili?)
2. Šta bi još mogli da urade? (gdje mogu učestvovati?)
3. Šta bi mogle biti prepreke za učešće učenika u organizaciji škole?
4. Šta bi moglo biti podrška za kvalitetnije učešće učenika u organizaciji
škole?
(Šta su učenički resursi koje još mogu iskoristiti i kome se mogu obratiti?)
−
−
Dok grupa radi trener obilazi – daje sugestije i dodatne informacije.
Prezentacija grupnih aktivnosti – jedan ili više predstvnika svake grupe u ime
grupe prezentira urađeno za svaki zadatak.
Nakon prezentacije grupnog rada napravi se sistematizacija prijedloga kao
i rang lista prioritentnih aktivnosti učenika u narednom periodu.
Učenicima se može sugerisati da rezultate koje su dobili u prethodnoj
radionici prezentiraju Nastavničkom vijeću, Vijeću (Savjetu) roditelja,
Vijeću (Savjetu) učenika ili pak široj zajednici.
Ukoliko se iz grupnih prezentacija ne jave ideje za moguće aktivnost
učenika trener ih može ponuditi kao na primjer:
− učešće učenika kroz odjeljenski kolektiv
− učešće u radu Nastavničkog vijeća
− organizacija priredbi, ekskurzija, takmičenja
− učešće na tribinama, okruglim stolovima, u radu debatnih klubova
− organizovanje i realizacija edukacija
− rješavanje različitih problema u školi – izostanci, pušenje, alkohol,
droga, njegovanje zdravih stilova života
− organizovanje grupa za podršku, pomoć i samopomoć
− saradnja sa lokalnom zajednicom
− predstavljanje učeničkih postignuća u školi i van škole
− učešće u predlaganju Godišnjih programa rada škole i predlaganje NPP,
reformama
− učešće u projektima – predlaganje i realizacija (namicanje sredstava)
uz mogućnost formiranja učeničke zadruge
Sve navedene aktivnosti doprinose afirmaciji učenika, razvijanju njihovih
kreativnih mogućnosti, samopouzdanja, doprinose socijalizaciji, razvijaju
motivaciju, a sve to doprinosi kreiranju škole po mjeri učenika.
151.
Materijal za nastavnike:
− Instrument "Bingo"
− Upitnik za učenike
− Vijeće učenika
− Funkcije Vijeća učenika
− Moguća područja učešća učenika
(autori materijala su članovi radne grupe)
II KORAK:
Vrijeme: II korak ukupno trajanje 90 minuta:
− uvod u osnovnu temu, 5 min.
− priprema uloga, 25 min.
− igranje jedne uloge, 20 min.
− igranje druge uloge, 20 min.
− rasprava u grupi i sumiranje dobijenih rezultata, 15 min.
− evaluacija, 5 min.
U ovom koraku je orijentacija na komunikaciji, sa akcentom na kvalitetnoj
komunikaciji koja funkcioniše, preprekama u komunikaciji i mogućnostima
njihovog prevazilaženja.
Jedan od ciljeva je ukazati učenicima na mogućnosti ostvarivanja konkretnih
ciljeva kvalitetnom saradnjom sa Nastavničkim vijećem. Ukazati na potrebu
definisanja ciljeva, potrebu za timskim radom, kao i potrebu definisanja i
predlaganja rješenja konkretnih problema. Cilj ostvariti kroz radionicu "Igranje
uloga" , gdje i učenici i nastavnici igraju i svoju i zamijenjenu ulogu.
Učesnici ostaju podijeljeni u grupe kao i u prethodnom koraku.
Tok radionice:
− U uvodnom dijelu trener daje uputsva i objašnjava pravila ove radionice, te
ističe cilj koji se treba postići (cilj je naprijed naveden, a pravila su sadržana u
materijalima koji se dijeli učesnicima).
− Učesnici uz pomoć trenera definišu moguću problemsku situaciju i vrše
podjelu uloga (uloga učenika; uloga nastavnika-člana Nastavničkog vijeća).
− Kao sastavni dio pripreme trener svim grupama podijeli sljedeći materijal:
Prepreke u komunikaciji
Komunikacija koja funkcioniše
Davanje ovlasti djeci
−
−
−
−
−
Grupa treba da proradi materijal i da to upotrijebi kod igranja uloga. Trener
obilazi grupe i pomaže sugestijama i dodatnim informacijama.
Grupa bira jednog ili više predstavnika za svaku ulogu.
Svaka grupa prezentira pripremljenu stvarnu ulogu (učenik igra ulogu
učenika, nastavnik igra ulogu nastavnika-člana Nastavničkog vijeća).
Sljedeći korak je igranje zamijenjenih uloga (učenik igra ulogu nastavnika,
nastavnik igra ulogu učenika). Cilj je doći do kvalitetnih rješenja problemske
situacije i omogućiti i učenicima i nastavnicima da problem sagledaju i sa
jedne i sa druge pozicije, a sve u cilju veće objektivnosti. Učenici kroz ovu
vježbu treba da uvide da ni pozicija nastavnika i Nastavničkog vijeća nije
uvijek "svemoguća" jer ima zakonska i druga ograničenja. S druge strane,
nastavnik treba da uvidi učeničke potrebe i njihov prioritet koje u
svakodnevnom radu ponekad zanemari ili ih gleda na drugi način.
Staviti naglasak na poštovanje pravila ponašanja (poštovanje sagovornika,
izbor riječi, slušanje sagovornika i slično).
152.
−
Na kraju potencirati raspravu na nivou plenuma (cijele grupe), izvući
zaključke, napraviti kritički osvrt, istaći pozitivne elemente, izdvojiti one
elemente koje treba poboljšati i navesti eventualne načine za poboljšanje.
−
Ako se u grupi ne dođe do kvalitetne i konstruktivne komunikacije trener
može podsjetiti na sljedeće elemente:
Komunikacija je proces usklađivanja različitosti
Naš sagovornik ne vidi svijet isto kao i mi
Uvažavajmo druge i očekujmo isto
Svaki nesporazum je razlika i time jedna bitna informacija
Pridržavajmo se zajednički stvorenih pravila
Potrebno je nuditi mogućnost izbora
U komunikaciji treba koristiti pozitivne izraze
Hrabrimo druge i učimo ih samohrabrenju
−
Cilj ove radionice je usvajanje pravila timskog rada između učenika i
nastavnika i uviđanje značaja međusobne saradnje u ostvarivanju
jedinstvenog cilja. U tom smislu trener će kroz raspravu pokušati izvući
zaključke, a ako je potrebno i predložiti neke kao:
U radu tima neophodno je:
a) Određivanje jasnog cilja
b) Upoznavanje šta ko može da uradi
c) Razvijanje kooperativnosti
d) Razvijanje empatičnog stava
e) Postizanje konsenzusa i saradnje
f) Podjela zaduženja:
− moderator: vodi i upravlja procesom
− pisar: u tezama bilježi utiske, osjećanja i ideje
− akter: izvještava i vizualizira
− promatrač: prati odnose i posmatra šta se dešava između sudionika
−
Na kraju radionice trener pročita tekst nepoznatog autora pod nazivom: "Ti si
me učio" – pismo jednog učenika i kratko sa članovima grupe prodiskutuje.
Kroz diskusiju napraviti vezu sa motom radionice koji je naveden prije:
"Obrazovanje nije dosipanje vode, nego rasplamsavanje vatre". Naglasiti
osnovni cilj reformisane škole, a taj je da učenik aktivno učestvuje u
cjelokupnom odgojno. obrazovnom procesu, a kao što se vidi iz pisma i na
kvalitetu i na praktičnoj primjenjivosti naučenog znanja (generalizovano
znanje).
Na kraju napraviti evaluaciju kompletne radionice, tako da učesnici na
samoljepivim papirićima (druge boje od listića očekivanja) izraze svoje utiske i
zalijepe ih na hamer-papir koji trener postavi pored tzv. drveta očekivanja.
−
Materijal za nastavnike:
− Davanje ovlasti djeci (preuzeto iz Bonnie Miller – Kako ostvariti uspješan
kontakt u kontakt sa učenicima, Sarajavo 2001, str. 126)
− Prepreke u komunikaciji (preuzeto iz Bonnie Miller – Kako ostvariti uspješan
kontakt u kontakt sa učenicima, Sarajavo 2001, str. 110)
−
"Ti si me učio" (nepoznati autor – pismo jednog učenika), preuzeto iz
Priručnika za nastavnike-pomoć u obučavanju, Phare Brindging program za
stručno obrazovanje i obuku, BiH, ljeto 2002 str. 41
153.
Ti si me učio
Ti si me učio imena gradova u svijetu, ali ja ne znam kako da
preživim na ulicama moga grada.
Ti si me učio o mineralima kojih ima na zemlji, ali ja ne znam
šta da učinim da spriječim uništenje moga svijeta.
Ti si me učio kako da govorim i pišem na tri jezika, ali ja ne
znam kako da kažem šta osjećam u svom srcu.
Ti si me učio o razmnožavanju pacova, ali ja ne znam kako da
spriječim trudnoću.
Ti si me učio kako da riješim matematičke probleme, ali ja
još uvijek ne mogu da riješim svoje vlastite probleme.
Da, ti si me učio mnogim činjenicama – i hvala ti, ja sam
prilično pametan sada – ali zašto se osjećam kao da ne znam
ništa?
Zašto osjećam da moram napustiti školu da bih naučio kako
se "nositi" sa životom?
Nepoznati autor
154.
6.3.2. Drugi nivo
Drugi nivo se takođe realizuje u dva koraka.
I korak:
Ima za cilj da se učenici educiraju na temu "Zagovaranje" , kako bi bili spremniji
za kvalitetniju komunikaciju sa Nastavničkim vijećem u procesu ostvarivanja
svojih prava kao i prihvatanju obaveza koje proističu iz prava.
II korak:
Ima za cilj edukaciju na temu: "Formiranje timova i izrada projekata" (sa ciljem
relizacije u praksi: učeničke zadruge, namicanja sredstava za izvođenje
ekskurzija. . .).
I KORAK
Edukacija na temu "Zagovaranje" .
Vrijeme: Ukupno trajanje 60 minuta:
− definisanje potreba, 10 min.
− definisanje subjekata koji mogu pomoći, 10 min.
− obuka za prezentaciju, 10 min.
− ponuda rješenja (plan akcije), 20 min.
− rezime, 10 min.
II KORAK
Edukacija na temu "Formiranje timova" i izrada Projekata.
Vježba – rad u maloj grupi sa učenicima koji su već pokazali interes za ovu vrstu
aktivnosti i ostvarili određene rezultate u timskom radu.
Vrijeme: Ukupno trajanje 120 min.
− Edukacija, 30 min.
− Vježba – Izrada projekta, 60 min.
− Prezentacija i rezime, 30 min.
Napomena: Grupu čine učenici, ali i jedan broj nastavnika koji bi se educirali i
bili podrška učenicima u daljem radu.
155.
6.3.3. Treći nivo
Treći nivo se realizuje u dva koraka.
I korak:
Ima za cilj edukaciju učenika za ulogu edukatora i aktivnog sudionika u izradi
Nastavnog plana i programa i kreatora škole (vannastavne aktivnosti, timovi
podrške, edukacija za učenike edukatore, rad na prevenciji, samopomoći i
pomoći. . .). Cilj se ostvaruje kroz predavanja i interakciju trenera i učenika,
odnosno učesnika radionice.
Ukupno trajanje 45min.
II korak:
Ima za cilj uvođenje debate kao obaveznog rada sa učenicima sa ciljem da učenici
postanu obučeni da nametnu svoje ideje i argumentovano ih zastupaju i brane
(kroz vannastavne aktivnosti i odjeljensku zajednicu).
Vrijeme: Ukupno trajanje 135 min.
− Edukacija o debatnim pravilima, 30 min.
− Određivanje teme i učenika za debatovanje, 10 min.
− Priprema za debatu, 25 min.
− Debata (pokazna), 60 min.
− Rezime i evaluacija, 10 min.
Učesnici su učenici i jedan broj nastavnika koji će ih u daljem radu pomagati i
podržavati.
Napomena: U ponuđenom materijalu prvi nivo je detaljno razrađen i dat je sav
neophodni materijal za uspješnu realizaciju radionice u dva koraka. Dovoljno je
da trener prati data uputstva, napravi dobru pripremu i pripremi predloženi
materijal i uspjeh neće izostati. Pri tome je neophodno da trener uspostavi dobru
komunikaciju, animira učesnike i tretira ih kao ravnopravne sagovornike.
Drugi i treći nivo je predstavljen samo kroz plan aktivnosti sa razrađenim
vremenom. Takođe je predviđeno da se svaki nivo realizuje kroz dva koraka sa
jasno definisanim ciljevima.
156.
6.4. PRILOZI
Prilog 1:
BONI MILER
Bonnie Miller
"ŠKOLA NE TREBA BITI MUČENJE, VEĆ UPRAVO SUPROTNO, ONA TREBA BITI
MJESTO GDJE SE NJEGUJE EMOCIONALNI, DRUŠTVENI I KOGNITIVNI RAZVOJ
DJETETA."
Prilog 2:
BONI MILER:
-
-
bavljenje
kompletnim djetetom – pored akademskih vještina, djeca
moraju biti osposobljena za emocionalnu inteligenciju i društvene vještine:
komunikacija, kontrola stresa, rješavanje konfliktnih situacija, tolerancija,
samosvjesnost, samokontrola i timska saradnja.
promijenjen odnos učenik – nastavnik: pozitivna komunikacija gradi kod
učenika samopouzdanje i sigurnost.
savremene metode nastave – aktivno učešće učenika
promjena atmosfere u učionici – dovodi do promjene fizičke i emocionalne
atmosfere u učionici
savremena oprema
promjena NPP
roditelji kao partneri u školi
157.
Prilog 3:
BINGO
Pronađite u grupi nekog ko odgovara opisu...
Ima dobar
smisao za
humor
Rješava
probleme sa
lakoćom
Kreativan/a je,
s lakoćom
dolazi do
novih ideja
Iskoristi svaku
priliku da
proba, doživi,
primjeni nešto
novo
Voli BUREK
Izbjegava
davanje
povratne
informacije
svojim
kolegama
Ima
interesantan
hobi
Zna gdje će
čekati NOVU
GODINU
Zna svirati neki
instrument
Voli da troši
novac
Ima oči srne
Voli putovati
Uživa u muzici
Nije
doručkovao/la
Vjeruje u
(čita)
horoskop
Vjeruje da
promjene
donose
probleme i
nesigurnost
Vjeruje svojoj
intuiciji
Do sada je
primijenio/la
nešto sa
treninga u
svom poslu
Ima na sebi
nešto crveno
(odjeća)
Rođen/a u
decembru
Smatra da je
svaka
promjena
izazov
Radije bi
bio/bila negdje
drugo nego na
ovom treningu
Uživa u prirodi
Voli da pleše
Zna da voli
158.
Prilog 4:
UPITNIK ZA UČENIKE
1. Kakvim vrstama aktivnosti se bavi VIJEĆE UČENIKA vaše škole
a) Organizacija zabava
b) Edukacija učenika o učeničkim pravima
c) Edukacija učenika o važnim temama
2. Može li Vijeće učenika
direktora
uticati na odluke donesene od strane
a) Da – zašto
b) Ne – zašto
3. Da li predstavnik učenika ima pravo da prisustvuje sjednici NV
a) Da
b) Ne
4. Da li su učenici vaše škole informisani o učeničkim pravima
a) Da
b) Ne
5. Da li vaši profesori podržavaju ideju Vijeća učenika
a) Ocijenite od 1 do 5: _________________
6. Koja su dva najveća problema u vašoj školi, a tiču se Vijeća učenika
a) ___________________________________________________________
___________________________________________________________
b) ___________________________________________________________
___________________________________________________________
159.
Prilog 5:
VIJEĆE UČENIKA
Definicija:
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Problemi pri formiranju Vijeća učenika:
- nedostatak materijalnih sredstava
- manjak prostora
- nezainteresovanost
- nerazvijena svijest učenika
- neinformisanost
- nepovezano djelovanje unutar same škole.
PRIJEDLOZI:
- povezivanje sa organizacijama kao što su LOV (lokalno omladinsko vijeće)
u svrhu stvaranja „mreže“ na što širem području
- prezentacija Savjeta učenika i načina za njihovo formiranje po srednjim
školama opštine, pa i šire, posebno u svakoj školi
- uspostaviti kvalitetniji odnos između srednjih i osnovnih škola (pomoć pri
izboru srednje škole)
(Zajednica učenika, predstavnika svih odjeljenja (po dva predstavnika), s ciljem
aktivnog učešća učenika u školskoj problematici)
Prilog 6:
FUNKCIJE VIJEĆA UČENIKA
Novi okvirni zakon o školstvu: Vijeće učenika predstavlja mišljenje učenika pred
Školskim odborom – učenici učestvuju u donošenju odluka
Mogućnost za učešće učenika u kreiranju školskog života
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
160.
Razgovor sa profesorima
Diskusije – okrugli stolovi
Radne grupe (sekcije)
Uređivanje školskih prostorija
Proslave
Informisanje
Takmičenja
Ekskurzije, posjete, izleti
Rješavanje sukoba
Prilog 7:
MOGUĆA PODRUČJA UČEŠĆA UČENIKA
Kroz Vijeće učenika:
- Razvojni plan škole (članovi razvojnih timova)
- Godišnji program rada škole (planiranje i izbor vannastavnih aktivnosti)
- Učešće u radu Nastavničkog vijeća (rješavanje aktuelnih problema u školi:
prostor, čitaonica, biblioteka, priredbe, školski list, proslave, takmičenja,
ekskurzije...)
Doprinos organizaciji razreda:
U okviru razreda svi učestvuju
- Kroz komisije za ocjenjivanje
- Praćenje izostanaka
- Pomoć kod učenja
- Akcije humanitarnog karaktera
- Kulturno zabavne aktivnosti
Saradnja sa širom zajednicom
- Preko roditelja ili traženje pomoći, informacija, istraživanja kroz aktivnosti
tipa CIVITAS, ili DEBATNIH klubova
EDUKACIJA – Osposobiti učenike za ulogu edukatora
- Kroz odjeljenske zajednice, tribine, okrugle stolove, redovnu nastavu,
držati predavanja o učeničkim mogućnostima i uspjesima na nivou škole,
lokalne zajednice pa i šire
Formirati grupe za pomoć i samopomoć
- Koje će učestvovati u rješavanju konflikata, pružati pomoć i podršku
Učešće u radu Školskog odbora
Uticaj na NPP i reforme
Izrada i realizacija projekata (prikupljanje sredstava)
Učeničke zadruge
161.
6.5. LITERATURA
1. Bonnie Miller: Kako ostvariti uspješan kontakt u kontakt sa učenicima,
Sarajavo 2001.
2. Bonnie Miller: Komunikacija sa djecom, Sarajevo 2001.
3. Hej! Šta čekaš? – priručnik za rad u Vijeću učenika SHL, izdavač Schuler
Helfen Leben, Sarajevo
4. Sanja Vlaisavljević: Debatni priručnik – Otkud? Kako? Zašto?, FOD BiH,
Karl Poper Debatni centar BiH, Sarajevo 1997.
5. Marko Stevanović: Interaktivna stvaralačka edukacija, Andromeda Rijeka
2003.
6. Ibrahim Osmić: Komunikacije i interakcije u nastavnom procesu – sukob ili
saradnja, Tuzla 2001.
162.
7. MODERNI I DEMOKRATSKI
ŠKOLSKI MENADŽMENT
- gimnazija -
Priredili:
Mersiha Lerić
Mirsada Šehić
Ranka Tutnjević
163.
SADRŽAJ:
7. MODERNI I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT ...................... 163
7.1. UVOD: MODERNI I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT ...... 165
7.2. NAŠE POZITIVNE IMPRESIJE SA TERENA ............................... 166
7.3. PLAN TRENINGA/OBUKE IZ OBLASTI DEMOKRATSKOG I
MODERNOG MENADŽMENTA U ŠKOLI.................................... 166
7.4. RADIONIČKE AKTIVNOSTI ................................................... 176
7.5. LITERATURA ...................................................................... 179
164.
7.1. UVOD: MODERNI I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI
MENADŽMENT
"Juče sam bio pametan i želio sam
mijenjati svijet.
Danas sam mudar i zato
mijenjam sebe"
Š. Činmoj
Demokratska škola, idealno shvaćena, jeste škola u kojoj se sve odluke i svi
konflikti rješavaju kroz učešće i saradnju svih zainteresovanih strana, a to su
direktor, rukovodstvo, nastavnici, roditelji i učenici. U tako organizovanoj školi
nastavnici su zadovoljniji i ispunjeniji sobom, a učenici više angažovani i aktivnije
učestvuju u svom školovanju. Ovakav model škole suprotstavljen je klasičnom,
hijerarhijskom, centralizovanom vođenju škole u kojoj direktor i nekoliko
saradnika odlučuju, upravljaju i rješavaju probleme. Pojmu demokratske škole
donekle odgovara i definicija modernog i demokratskog menadžmenta u školi.
Sam pojam menadžment u školi znači način na koji je organizovano
školsko rukovodstvo. Uobičajeno je da ga čine: školski odbor, direktor,
pomocnik direktora, sekretar i računovđa. Rad školskog menadžmenta je najniži
nivo odlučivanja (iznad je nivo Vlade, Ministarstva, opštine).
a) Cilj ove reforme bi bio, između ostalog, moderan i demokratski
menadžment koji podrazumijeva prebacivanje slobode i odgovornosti
odlučivanja i rješavanja problema sa direktora na nastavnike, roditelje,
učenike i lokalnu zajednicu, tj. sve zainteresovane strane.
b) Bio bi obavezan demokratski izbor članova Školskog odbora i direktora.
c) Prethodno bi svi bili obavezni proći obuku iz oblasti menadžmenta. Obuka
odnosi se na Savjet roditelja, Savjet učenika, kao i na sve zaposlene u
školi.
Da bi rad škole bio što efikasniji i rezultati što bolji neophodno je u svakoj školi
obezbijediti:
− da sve zainteresovane strane imaju jednu zajedničku viziju škole
− efikasno strateško i akciono planiranje rada škole
− transparentno upravljanje budžetom i prikupljanje sredstava
− kvalitetna komunikacija
− uspješno rješavanje konflikata i donošenje odluka
− timski rad
− stalno praćenje i evaluacija rezultata rada.
Naše preporuke za postizanje planiranih ciljeva su:
− da se situacija u školi uzme u obzir prije izvođenja obuke;
− da je osoblje škole pripremljeno i motivisano za obuku;
− da obuka bude prilagođena potrebama i interesima nastavnika;
− da obuka slijedi stvarna iskustva;
− da se pri obuci koriste moderne i raznolike metode;
− da se svi oblici edukacije rade u grupama sa najviše trideset učesnika;
− da sami nastavnici identifikuju probleme i predlažu rješenja za iste;
− da se kontinuirano provodi praćenje i obavezno radi evaluacija. . .
165.
7.2. NAŠE POZITIVNE IMPRESIJE SA TERENA
Obilazeći škole u kojima smo držali obuku iz oblasti školskog menadžmenta,
nailazili smo na primjere kvalitetnog timskog rada. Ovom prilikom navest ćemo
samo neke kvalitetne primjere.
Uspješni primjeri timskog rada, saradnje nastavnika, roditelja i učenika:
1. U Gimnaziji Mostar u Mostaru jedan roditelj, član tima roditelja koji
sarađuju sa menadžmentom škole, pomogao je organizaciju maturalne
ekskurzije, uplativši kompletan iznos aranžmana za 10 učenika iz
kategorije materijalno ugroženih. Ovo je odličan primjer saradnje i
timskog rada u školi.
2. U osnovnoj školi "Desanka Maksimović" u Prijedoru, jedna grupa
nastavnika predložila je lako izvodljivo rješenje uređenja školskog
dvorišta. Planom je zamišljeno da u samom projektu uređenja učestvuju i
nastavnici i učenici i roditelji-privatni biznismenai iz lokalne zajednice.
3. Predstavnici Savjeta učenika u Gimnaziji Bugojno u Bugojnu, kroz projekte
CRS-a aktivno učestvovali u opremanju škole u vrijednosti od 120 hiljada
KM.
4. U vannastavnim aktivnostima učenika Gimnazije u Banja Luci, kroz rad
sekcije Kulturom protiv droge realizovani su različiti projekti iz različitih
oblasti. Rezultati ovakvog rada jesu najbolja promocija škole.
5. Potrebno je istaći i primjer vrlo uspješne menadžerice, direktorice
Gimnazije "Fra Grga Martić" u Mostaru, g-đe Mirjane Dujmović, škole koja
je organizirana po modernim standardima menadžmenta.
7.3. PLAN TRENINGA/OBUKE IZ OBLASTI DEMOKRATSKOG I
MODERNOG MENADŽMENTA U ŠKOLI
Obuka je predviđena za sve subjekte uključene u obrazovni proces, a škola će se
opredijeliti za edukaciju određenih ciljnih grupa (nastavnika, roditelja, učenika).
Naziv treninga:
Moderni demokratski menadžment
Glavni cilj
treninga:
Stvaranje kvalitetnijeg rada u reformisanoj školi, otvorenoj
za saradnju svih zainteresovanih strana kroz timski rad.
Funkcionalni
ciljevi:
−
−
−
−
−
Potrebni materijali
Neophodni
materijali za
trenera:
za
−
−
−
−
−
−
−
166.
upoznavanje sa osnovnim pojmovima na ovu temu
kontinuirana edukacija
promjena svijesti o kompletnoj oraganizaciji rada škole
prezentacija novih oblika rada kroz timski rad
učenje demokratskom modelu izbora saradnika glavnog
menadžera iz reda nastavnika
obuku
grafo-folije
grafoskop
porto-folije
flomasteri u boji
prazne kartice za listu očekivanja
CD-ovi na utvrđenu temu
osnovna pravila za uspješan rad u grupama
Osnovna pravila za uspješan rad u grupama
1. Objasnite da ćete raditi jednu aktivnost kako biste rad u grupama učinili
ugodnim i uspješnim.
2. Tražite od učesnika da rade pojedinačno. Oni bi trebali napisati 5-6 pravila
kako bi rad u grupama tekao glatko npr. budite tačni, radite sami.
3. Formirajte grupe od 6 članova. Učesnici dijele i upoređuju svoja pravila da
bi se složili oko deset pravila, kasnije ih napišu jedno po jedno na svakom
listiću. Prezentatori grupa predstavljaju pravila grupa drugim grupama.
4. Grupe poredaju svoje listiće u dvije kolone na ploči.
5. Lista se mora svesti na deset do dvanaest pravila.
6. Pravi se poster za cijelu grupu sa završnom grupom pravila.
Lista osnovnih pravila ponašanja u grupnom radu
Sami učesnici se dogovaraju i predlažu pravila ponašanja u grupama kao npr.
isključimo mobitele, slušajmo jedni druge, uvažavajmo se, poštujmo se, učimo
jedni od drugih, razmjenimo iskustva itd. Trener ih zapisuje, stavlja na vidno
mjesto do kraja obuke, kako bi u slučaju potrebe učesnici mogli da se podsjete na
njih (slijedi prilog br. 1).
Prilog broj 1
Jedan od primjera liste pravila ponašanja:
− poštujmo vrijeme rada
− podijelimo i poštujmo svoje uloge
− slušajmo jedni druge
− dogovorimo se
− iznesimo svoje mišljenje i poštujmo tuđe
− budimo aktivni i interaktivni
− postavimo jasne grupne zadatke
− dogovoreno ostaje u grupi
− dok radimo, ne ometajmo druge
− držimo se teme
− podržimo timski rad i dobru atmosferu u grupi
− pohvalimo dobre ideje
− ugasimo mobitele.
Neophodni
materijali za
učesnike obuke:
−
−
−
kopirani sažetak teksta za učesnike
evaluacioni listići
pripremljen dnevni red s mogućnošću dopune (slijedi
prilog br. 2).
167.
Prilog broj 2
Dnevni red radionice na temu: Moderan i demokratski školski menadžment
(edukacija ciljanih učesnika)
Gimnazija (mjesto održavanja): _______________________________________
Datum: __________________________________________________________
Vrijeme (min)
30 minuta
Tema
− najava teme i ciljeva
radionice
− predstavljanje trenera
− uspostavljanje
liste
ponašanja u grupama
− popunjavanje upitnika
(Razumijevanje
samoga sebe: Imaš li
predispozicije
da
budeš menadžer?)
Kratko teorijsko izlaganje
trenera na zadatu temu
Međusobna diskusija
Formiranje grupa
Radionica "Piramida
života"
Radionički rad na zadatu
temu
Osvježenje
Prezentacija grupnog
rada
Evaluacija radionice
Završna diskusija sa
utiscima i poruka
radionice
20 min
Pauza- 10 min
5 min
15 min
35 min
Pauza-20 min
25 min
10 min
10 min
Vremenski okvir
za
trening/obuku:
Uvod (30 minuta):
Cilj
uvodnih aktivnosti:
168.
Realizatori
treneri i učesnici obuke
treneri
treneri i učesnici
treneri i učesnici
učesnici
učesnici
treneri i učesnici
učesnici
treneri i učesnici
treneri i učesnici
Ukupno trajanje obuke 180 minuta
−
−
−
−
−
najava teme
predstavljanje problema
uspostavljanje pravila ponašanja
početna evaluaciju trenutnog stanja kroz razgovor
upitnik
razumijevanja
samoga
sebe:
Imaš
predispozicije da budeš menadžer?
−
−
−
uvođenje učesnika u problem
podizanje motivacije za rad
samoprocjena svoje uloge u radioničkom radu. (slijedi
prilog upitnika)
li
Prilog broj 3
Razumijevanje samoga sebe: imaš li predispozicije da budeš menadžer?
Menadžersko vođenje organizacije je puno drugačije danas nego ikada prije u
istoriji. Iako većina želi da upravlja zbog uzbuđenja, statusa, moći i dobrih
nagrada, menadžersko vođenje zahtjeva određene vještine, sposobnosti,
kompetencije kao i želju za menadžerskim vođenjem.
Ispod se nalazi 20 pitanja pomoću kojih možete saznati imate li menadžerskog
talenta. Procjenite svako pitanje koristeći sljedeću ljestvicu:
1.
2.
3.
4.
Mogu učiniti da drugi rade ono što ja hoću da rade
Ja uvijek procjenjujem svoje radne učinke
Ne volim da se miješam u kancelarijske intrige
Volim slobodu koju pružaju zadaci sa otvorenim
ciljevima
5. Radim najbolje kad su stvari uređene i mirne
6. Uživam u usmenim prezentacijama, velikim grupama
ljudi
7. Siguran sam u svoje sposobnosti da odradim teške
zadatke
8. Ne volim pisati
9. Volim rješavati teške probleme
10. Ja sam organizovana osoba
11. Teško mi je reći drugima da su pogriješili
12. Volim da radim fiksne sate svaki dan
13. Gledam na rad sa papirima kao na trivijalan posao
14. Volim pomoći drugima da nauče nove stvari
15. Volim raditi sam
16. Vjerujem da je važno koga znaš, a ne šta znaš
17. Volim raditi nekoliko stvari u isto vrijeme
18. Dobar sam u upravljanju novcem
19. Radije volim da se povučem iz svađe nego da pustim
stvari da izmaknu kontroli
20. Znam raditi na računaru
KJ
KJ
KJ
KJ
SM
SM
SM
SM
NS
NS
NS
NS
DS
DS
DS
DS
PS
PS
PS
PS
KJ
KJ
SM
SM
NS
NS
DS
DS
PS
PS
KJ
SM
NS
DS
PS
KJ
KJ
KJ
KJ
KJ
KJ
KJ
KJ
KJ
KJ
KJ
KJ
SM
SM
SM
SM
SM
SM
SM
SM
SM
SM
SM
SM
NS
NS
NS
NS
NS
NS
NS
NS
NS
NS
NS
NS
DS
DS
DS
DS
DS
DS
DS
DS
DS
DS
DS
DS
PS
PS
PS
PS
PS
PS
PS
PS
PS
PS
PS
PS
KJ
SM
NS
DS
PS
KJ= kao ja SM= slično meni NS= nisam siguran
DS= donekle suprotno od mene PS= potpuno suprotno od mene
Za pitanja od 1, 2, 4, 6, 7, 9, 10, 11, 13, 14, 16, 17, 18 i 20 dajte sebi 5 bodova
za svaki KJ odgovor, 4 boda za SM, 3 boda za NS, 2 boda za DS, 1 bod za PS.
Za ostala pitanje bodujte se u suprotnom redosljedu, znači 1 bod za KJ, 2 boda za
SM itd... Zbrojite bodove.
Šta znači ostvareni zbir bodova?
Maksimalni broj bodova je 100. Broj bodova između 80-100 pokazuju da vi
posjedujete mnoge vještine koje su potrebne uspješnom menadžeru.
Dati skor kazuje da imate i jaku želju da upravljate drugima.
Broj bodova između 40-79 pokazuje da imate neke od sposobnosti da upravljate
uspješno, ali vam je potrebno malo unapređenje. Učenje novih vještina i
iskustava mogu vam poslužiti.
Broj bodova ispod 40 ukazuje da su vaše sposobnosti skrivene i da iamte malu
želju da upravljate drugima. Neko iz ove kategorije ko želi da upravlja treba da
169.
obrati pažnju na menadžerske vještine i tehnike u kojima se osjeća najslabijim.
(Izvor: Robbins P. S. , De Cenzo A. D. , 1998, 14-15)
Fokusiranje na zadatu temu – trajanje 20 minuta - kratko teoretsko izlaganje
trenera (slijedi prilog br. 4)
Na temu koju obrađujemo pripremili smo više izvora teksta. Trenerima je
ostavljeno da se prema vlastitom izboru opredjele za tekst koji će koristiti na
obuci. Koncept materijala treneri će prezentirati na grafofolijama, a njegov
sažetak unaprijed kopirati za učesnike. Istovremeno podijeliti i prazne kartice za
listu očekivanja.
Prilog broj 4
Moderan i demokratski školski menadžment
Riječ "Management" (lat. manus-ruka; manage-rukovođenje i eng. managerupravitelj, poslovođa, direktor) prvi je upotrijebio Fredericki W. Taylor,
utemeljivač menadžmenta kao naučne discipline u drugoj polovini 19. stoljeća.
Mnogi autori na različite načine definiraju pojam menadžment. Najčešće citirana
definicija pojma menadžment je definicija američke teoretičarke biznisa iz ranih
30-ih godina prošlog stoljeća, Mary P. Follet, koja glasi da je menadžment
umijeće obavljanja poslova pomoću ljudi.
Istinski otac menadžmenta je Francuz Henry Fayol, koji je daleke 1916. godine u
svojoj paradigmičnoj knjizi "Administration Industrielle et Generale" utvrdio da je
tkz. administrativna funkcija, tj. menadžerska funkcija, centralna funkcija svake
radne organizacije. H. Fayol upoređujući radnu organizaciju sa ljudskim
organizmom menadžerskoj funkciji daje ulogu mozga i krvotoka.
Istinski guru menadžmenta Peter Drucker slikovito kaže: dobar menadžer je i
kompozitor i dirigent, tj. čovjek koji ima sposobnost da podjednako dobro koristi i
lijevu i desnu stranu mozga. On je prvi teoretičar menadžmenta koji je uspješnost
menadžerskog procesa počeo sagledavati kroz dimenziju efektivnosti i dimenziju
efikasnosti. Po njemu biti efektivan znači raditi prave stvari, dok biti efikasan
znači raditi stvari na pravi način.
Koontz i Weihrich definiraju menadžment kao proces u kojem pojedinci radeći
zajedno u grupama efikasno ostvaruju postavljene ciljeve.
Ne ulazeći dublje u elaboraciju nekih drigih najrazličitijih definicija menadžmenta,
pod pojmom menadžment obuhvaćene su sve poslovne aktivnosti koje obavljaju
menadžeri u okviru odgovarajuće radne organizacije, angažirajući potrebne
resurse, uz težnju da se osigura odgovarajući balans, između efektivnosti i
efikasnosti u karatkom i dugom vremenskom roku u promjenljivoj okolini.
Bitne karakteristike menadžmenta:
− timski rad
− ostvarivanje ciljeva
− ravnoteža efikasnosti i efektivnosti
− racionalno korištenje ograničenih resursa
− promjenjiva okolina.
Dobro menadžerstvo nije samo namicanje sredstava, to je TIMSKI rad svih aktera
umreženih u jedan zajednički cilj, a to je kontinuiran rad na promjeni svijesti o
školi, rad na savladavanju tehnika dobre komunikacije i tolerancije na
kontinuiranom educiranju, korištenju iskustava uspješnih škola, konstantnoj
doradi strategije razvoja škole te timskim i transparentnim radom svih umreženih
subjekata.
170.
−
−
−
−
−
Jedna od osnovnih pretpostavki uspješnog menadžerstva jeste stalna
kvalitetna materijalna potpora kroz riješenu zakonsku regulativu u kojoj bi
bila data određena fleksibilnost glavnom menadžerskom timu u školi.
Partnerski odnosi svih sudionika u obrazovanju (obrazovnih institucija,
direktora, nastavnika, učenika, roditelja kao i lokalne zajednice i šire), u cilju
općeg dobra.
Ovakav aktivan odnos u radu škole omogućio bi kvalitetnu nastavu kojom bi
bili zadovoljni i učenici i roditelji i nastavnici.
Timski rad u školi svakako bi se pozitivno odrazio i na opće stanje u lokalnoj
zajednici i šire.
Učenici obrazovani na ovaj način (naučeni na timski rad, naučeni tehnikama
komuniciranja, preuzimaju odgovornost da bolje i kvalitetnije rade u
demokratskom okruženju i da imaju svoj stav o svakom pitanju koje se pred
njih postavi.
Menadžeri – Nosioci procesa menadžmenta
Nosioci procesa menadžmenta su menadžeri. Tradicionalna definicija menadžera
je da su menadžeri ljudi koji su odgovorni za rad drugih ljudi, odnosno ljudi koji
imaju formalnu "moć" u odnosu na grupu ljudi čiji rad koordiniraju.
Vrste menadžera
Menadžerske pozicije unutar jedne organizacije identificiraju se kroz proces
izgradnje organizacione strukture.
Izgradnjom organizacione strukture projektiraju se radna mjesta i organizacione
jedinice, te se dodjeljuje "moć" pojedinim radnim mjestima u odnosu na grupe
izvršilaca na svim organizacionim nivoima i u različitim dijelovima poslovnog
procesa.
I upravo kriterij organizacionog nivoa i kriterij poslovnog područja su kriteriji za
identificiranje različitih vrsta menadžera.
Prema kriteriju organizacionog nivoa, razlikuju se tri vrste menadžera i to:
1. menadžer prve linije: oni koordiniraju rad operativnih izvršilaca na
organizacijskom dnu
2. menažeri srednje linije: oni su odgovorni za pojedine dijelove poslovnog
procesa
3. glavni (top) menadžeri: odgovorni su za poslovanje cjelokupne organizacije,
oni su ključni organizacijski resursi
Prema kriteriju poslovnog područja, možemo govoriti o različitim vrstama
menadžera. To su, na primjer: marketing menadžeri, finansijski menadžeri,
menadžeri istraživanja i razvoja školskog rada, menadžer nastavnik u učionici,
menadžer razrednik, menadžer za vannastavne aktivnosti, menadžer za rad sa
roditeljima, menadžer za rad sa učenicima, menadžer učenik, menadžer roditelj.
Menadžerske funkcije (aktivnosti)
Vodeći poslovne procese, menadžeri obavljaju širok set najrazličitijih poslovnih
aktivnosti. Teoretičari menadžmenta grupiraju srodne poslovne aktivnosti u tzv.
menadžerske funkcije i to:
− strategijski menadžment(strategijsko planiranje)
− organiziranje
− menadžment ljudskih resursa(materijalni ili fizički resursi, ljudski resursi i
finansijski resursi)
− operativno vođenje
− operativna kontrola
171.
Efikasan menadžment u školi bi karakterizirali:
a) Učešće svih zainteresiranih strana u procesu odlučivanja (ministarstvo,
opština, zavod, direktor, nastavnici, roditelji, učenici), komunikacija među
njima i svjesnost o zainteresiranim stranama.
Primjer: Direktor radi svoj posao, profesori predaju, učenici uče, roditelji
očekuju rezultate a niko ne razmišlja šta i kako se to radi, šta drugi misle
o tome (problemi u nastavi, radno vrijeme. . .) ili, trenutno stanje u našim
školama je takvo da nijedna promjena ne može proći ako direktor to ne
odobri. Direktor se pita za svaku sitnicu i odlučuje o njoj.
b) Efikasnija upotreba ljudskih resursa, razvoj ljudskih resursa (profesionalni
razvoj, obuka za menadžment, akciono planiranje rada za sve zaposlene).
Ulaganje u ljudske resurse jedna je od najproduktivnijih investicija,
obraćajući pažnju na nova područja vaspitanja i obrazovanja za koja
tradicionalna pedagogija nije imala sluha (emocionalno vaspitanje, radnoakciono, socijalno).
Primjer: maksimalan kvalitet rada uz bolje uslove, ali i odgovornost
profesora van pukog održavanja nastave uz stalni trening nastavnika u
saradnji sa nadležnim institucijama(ovaj trening, pilot škole, ostale
obuke.)
c) Timski rad, udruživanje na različitim osnovama i delegiranje na nivou
struke, multiprofesionalno i slično. Timski rad jača "mi" identitet i
identifikaciju zaposlenih sa kolektivom, kao i manjim grupama u kojima
djeluje.
Primjer: Na nivou aktiva razmjena iskustava, traženje savjeta,
predlaganje, preporuka literature i tome sl. , pod uslovom da znaš da imaš
slobodu da napraviš od časa ono što misliš da je najbolje (umjesto
suhoparnog predavanja). Takva saradnja pruža osjećaj odgovornosti
zadovoljstva kao i mogućnost odlučivanja.
d) Rješavanje konflikata i donošenje odluka od najjednostavnijih
(problematičan učenik, profesor koji krši zakon, i tome sl.) do sitnih
problema (kako organizirati neke aktivnosti u školi).
Kad nastane problem u školi postavlja se pitanje da li sve zavisi od
direktora škole ili se može uticati na razvoj situacije. Poznato je da
konflikti stvaraju negativne emocije, povređuju ličnost, smanjuju koheziju i
dijele i razbijaju grupu.
U pozitivnoj atmosferi konflikti mogu proizvesti bolje razumijevanje,
pojačati interakciju i motivaciju a mogu pomoći da se lakše donesu odluke.
Primjer: Bilo koji konflikt u školi i način njihovog rješavanja.
e) Bolji rezultati školovanja, praćenje, evaluacija, efikasno vođenje podataka
(npr. EMIS), informacioni sistemi za obrazovni menadžment, i sve što rad
u školi čini kvalitetnim i efikasnim.
Menadžment u korištenju informacija podstiče rad u kome sam učenik
traži informacije, sistematizuje ih i uz pomić profesora upotrijebi na
adekvatan način, što je, u odnosu na klasičan način rada, produktivnije i
korisnije. Potrebno je ovdje naglasiti značaj materijalne podrške bez koje
se inoviranje nove obrazovne tehnologije, kao i obrazovanje nastavnika za
njenu primjenu, teško ostvaruje.
Primjer: Akcioni plan primjene inovacija za jedan predmet napravljen na
nivou aktiva.
f) Mnogo bliža saradnja sa lokalnom zajednicom
organizacije, kulturne i društvene institucije i slično)
172.
(opština,
nevladine
Primjer: Grad ima dostupne informacije kako funkcioniše škola. Interes
grada je da ima kvalitetnu osnovnu školu, kvalitetnu gimnaziju.
Da li postoji način da se izrazi nezadovoljstvo uslugama škole ili obratno,
da škola reaguje na usluge grada ili bilo koga iz lokalne zajednice.
Primjer: Što više zainteresovanih strana učestuje u odlučivanju više je
onih kojima odgovaraš, ali više i misliš o onome što radiš (javnost rada u
školi).
g) Strateško i akciono planiranje bi obezbijedilo da svaka škola ima
informacije o kontekstu u kojem se škola nalazi i koje su to promjene na
koje treba da se obrati pažnja. Idealan primjer bi bio škola koja savršeno
funkcioniše, kod koje bi strateški plan ili plan aktivnosti bio da se održi
postojeće stanje. Širi ciljevi bi bili npr. kako uvesti promjene u način
rukovođenja ili kako uključiti u komunikaciju o školskim problemima razne
zainteresirane strane. Isto tako plan sadrži i uže ciljeve i zadatke, tj. na
koji način dostići šire ciljeve. Plan akcije predviđa npr. obučavanje
određenog broja ljudi za novi način rukovođenja, Školskog odbora, Savjeta
učenika ili roditelja.
h) Jedna zajednička i cjelovita vizija škole, jasnu ideju o tome kako neka
škola treba da izgleda, koje su promjene koje treba uvesti, zbog čega i na
koji način, a sve je to dio dobro osmišljenog i urađenog strateškog i
akcionog plana.
(slijedi prilog šema na grafofoliji br. 5)
173.
Prilog broj 5
Glavni menadžer (top menadžer) - ključni organizacijski resurs
Glavni menadžeri nalaze se na organizacijskom vrhu radne organizacije i oni su
ključni organizacijski resurs, jer od njihove sposobnosti najčešće ovisi uspješnost
same radne organizacije.
Saradnici glavnog menadžera iz reda nastavnika
Demokratski izabrani od svojih kolega iz razloga:
− Posjeduju kvalitet i stručnost
− Stvaraju pozitivnu atmosferu i povjerenje
− Tolerantni su
− Inovatori su
− Vizionari su
− Odgovorni su
− Entuzijasti su
− Posjeduju određene "veze" ili poznanstva
− Reprezentativno predstavljaju svoj tim koji ih je izabrao
− Njihov doprinos je mjerljiv i može se vrednovati
− Odgovorno učestvuju u realizaciji zacrtane razvojne strategije
− Timski rade na stvraranju kvalitetnijeg ambijenta u školi i izvan nje
− Njihov rad je javan i dostupan svima (najčešće praćen lokalnom medijskom
kućom).
Saradnici glavnog menadžera - učenici
Također demokratski izabrani od strane školskog parlamenta ili vijeća škole:
− čine ih učenici različite starosne dobi
174.
−
−
−
−
−
−
to su talentovani učenici iz različitih oblasti
obavezno ih treba uključiti u donošenje i realizaciju strategije razvoja škole
stalno ih treba poticati i ohrabrivati u radu
omogućiti im da samostalno kreiraju vannastavne aktivnosti prema vlastitim
željama
obavezno ih uključiti u sve školske projekte koji se realiziraju
omogućiti im da kroz različite radionice prenesu svoja znanja i iskustva
drugim učenicima.
Saradnici glavnog menadžera – roditelji učenika
Vrlo pažljivo birati roditelje kao saradnike menadžere, trudeći se da oni zaista
daju doprinos razvoju škole. To bi prije svega trebali biti:
− roditelji koji vole djecu-prijatelji škole
− roditelji koji su spremni svoje slobodno vrijeme uložiti u napredovanje škole
− roditelji-lokalni biznismeni
− roditelji-lokalni privrednici
− roditelji-predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti
− roditelji umjetnici
− roditelji-ljekari
− roditelji-predstavnici nevladinih organizacija.
Cilj ovakvog načina aktivnog uključivanja roditelja u rad škole jeste iskorištavanje
svih lokalnih kapaciteta radi kvalitetnijeg rada u školi, stvaranje ugodnije
atmosfere pune povjerenja i saradnje.
Kratka pauza
(10 minuta):
Iskoristiti je za diskusiju i razmjenu mišljenja sa učesnicima
obuke.
Radionica
"Piramida života"
po grupama (15
minuta):
Cilj radionice jeste prepoznati osobne potrebe i uvažavati
potrebe drugih, a sve kroz saradnju u timskom radu kao i
razvijanje dobre komunikacije i saradničkih odnosa (slijedi
prilog br. 6).
Prilog broj 6
Radionica: Piramida života
CILJ:
Pomoći učesnicima da nauče prepoznavati osobne potrebe i
uvažavati potrebe drugih.
VJEŠTINE:
Prepoznavanje svojih potreba, međusobna saradnja
TOK
AKTIVNOSTI:
Učesnike podjeliti u 5 grupa i dati im upute za vježbu "Piramida
života".
Razmislite o svemu što vam je u životu potrebno da biste bili
zadovoljniji, sretniji i uspješno napredovali u struci.
Napišite sve što vam u vezi s tim padne na pamet (osobe,
osobine, stvari, pojave). Nastojte biti realni!
Kad završite, označite sve što ste napisali brojevima od 1 na
više, tako da ono što vam je najvažnije označite brojem 1, a
manje važno većim brojevima. Ako ste nešto propustili,
dopišite. Imate 15 minuta vremena.
Kada završite, zamislite da je sve ono što ste napisali
kamenje od kojeg ćete graditi piramidu. Na dno upišite ono
što vam je najvažnije. To su kameni temelji koji nose
175.
piramidu. Složite kamenje prema vrhu, tako da je ono što
vam je najmanje važno na samom vrhu piramide. S
prijateljima u grupi podijelite što ste napisali. Sada pokušajte
složiti zajedničku piramidu vaše grupe, uvažavajući druge, ali
i zalažući se za svoje kamenje. Grupne piramide predstavite
jedni drugima.
Šta je rezultat ove radionice?
Šta smo otkrili o sebi, a šta o drugima? Koje su sličnosti, a
koje razlike? Jesmo li se uvažavali, sarađivali i bili iskreni
jedni prema drugima?
7.4. RADIONIČKE AKTIVNOSTI
1. Formiranje grupa - 5 minuta
Grupe heterogene, zavisne od brojnosti kolektiva a mogu se formirati po
strukama ili slučajnim izborom.
Koristiti osnovna pravila ponašanja za rad u timu – prema prilogu br. 1.
Prvi zadatak grupa - trajanje 15 minuta
Svaka grupa identifikuje listu prioritetnih problema svoje škole vezanih za
menadžment u cilju poboljšanja rada u školi.
Grupa pravi postere na hamer papiru koristeći flomastere u boji. Grupi je data
mogućnost da na svoj način verbalno ili vizuelno predstavi određene
probleme.
Drugi zadatak grupa - trajanje 20 minuta
Aktivnost I:
Izbor najznačajnijeg problema realno rješivog
Svaka grupa izdvaja jedan trenutni problem koji opterećuje rad škole, a
riješiv je.
Priprema akcionog plana za njegovo rješavanje
Svaka grupa za identifikovani problem priprema i radi manji plan
aktivnosti za njegovo rješavanje. Potrebno je insistirati na timskom
rješenju problema u kojemu će svako imati svoju ulogu. Plan jasno
pokazuje slijed aktivnosti i konkretna zaduženja. Način izlaganja prepušten
je svakoj grupi (demonstracija crtežom, skečom, pisanim tekstom. . .).
Aktivnost II:
Prijedlog saradnika glavnom menadžeru iz reda nastavnika
Svaka grupa identifikuje i predlaže potencijalnog saradnika-menadžera. To
je član grupe koji ima osobine dobrog menadžera i koji se svojim radom
već posebno istakao.
Aktivnost III:
Izbor prezentatora grupe
Jedan član grupe, može ih biti i više, prezentira pred svima rad svoje
grupe, a najčešće je to predloženi saradnik – menadžer.
2. Duža pauza za osvježenje – trajanje 20 minuta
3. Prezentacija porto-folija grupa - trajanje 5 minuta po grupi
Prezentacija urađenih malih akcionih planova svake grupe,
najuspješnijeg rješenja-akcionog plana.
4. Evaluacija radionice – trajanje 10 minuta
176.
te
izbor
Učesnici ispunjavaju evaluacione listiće o sadržaju i toku radionice. Zatekli su
ih na stolu na početku radionice kao ponuđeni radni materijal.
Pripremljeni evaluacioni listići za kraj radionice (slijedi prilog br. 7)
Cilj ove aktivnosti jeste snimanje nivoa zatečenog stanja u školi iz ove oblasti.
Na osnovu rezultata evaluacije planirati sljedeće aktivnosti.
Prilog broj 7
EVALUACIJA RADIONICE
Naziv radionice:
Datum i mjesto:
Pitanja:
1. Šta vam je na radionici najviše koristilo?
2. U kojoj je mjeri ova radionica ispunila vaša očekivanja?
1
veoma malo
2
3
4
5
ispunila sva
očekivanja
3. Šta bi ovu radionicu moglo učiniti sadržajnijom?
4. Kakve će promjene uslijediti u vašem poučavanju kao posljedica ove
radionice?
5. Kakav je opšti utisak o ovoj radionici?
1
nije korisno
2
3
4
5
veoma je
korisno
6. Predložite teme o kojima biste rado raspravljali na budućim radionicama.
7. Napišite svoje komentare i sugestije o radionici.
8. Vaša ocjena rada trenera:
nije uspješan
1
2
3
4
5
veoma
uspješan
177.
5. Diskusija kroz evaluacione rezultate – trajanje 10 minuta
Diskutuje se na osnovu rezultata liste procjene. Vrlo je bitno saznati stavove
učesnika prema ovoj temi. Kroz razgovor zaključujemo o efektu obuke i
mogućim promjenama koje će nastupiti kao rezultat ove obuke.
Šta dalje raditi?
Ko će raditi?
Kako ćemo znati da smo postigli cilj?
Da li su nam potrebne dodatne informacije i kako do njih doći?
Plan dinamike rada. . .
6. Obuku završavamo sa izrekom:
"Juče sam bio pametan, stoga sam želio mijenjati svijet.
Danas sam mudar, stoga mijenjam sebe."
sa kojom smo i počeli, u želji da to bude poruka ove obuke.
178.
7.5. LITERATURA
1. Dr. Aziz Šunje: Top menadžer, vizionar i strateg, Sarajevo, 2002.
2. Heinz Klippert:Kako uspješno učiti u timu, EDUCA, 2001.
3. Dr. K. Blenčard, Dr. S. Džonson: Menadžer za jedan minut, Beograd,
2004.
4. Berthoff, A: The making of meaning, Sarajevo, 2002.
5. Dr. M. Novaković: Projekti u obrazovanju, Sarajevo, 2004.
6. Carin, A: Guided discovery activities for elementary school science,
Sarajevo, 2002.
7. Dr. R. Dunđrović: Psihologija međuljudskih odnosa, Sarajevo,
179.