Glasinac i Glasinačka kultura

BiHERIT
Glasinac
i Glasina ka kultura
Prof. dr Blagoje Govedarica
Sarajevo 31. mart-04.april 2014
BiHERIT
Glasinac i Glasina ka
kultura
I. Otkri e glasina ke kulture – tumuli
Prof. dr Blagoje Govedarica
Sarajevo 31. mart 2014
BiHERIT
Glasinac i Glasina ka
kultura
II. Otkri e glasina ke kulture – gradine
Prof. dr Blagoje Govedarica
Sarajevo 01. april 2014
BiHERIT
Glasinac i Glasina ka
kultura
III. Glasinac u neo-enolitu i bronzanom dobu
Prof. dr Blagoje Govedarica
Sarajevo 02. april 2014
BiHERIT
Glasinac i Glasina ka
kultura
IV. Glasinac u željeznom dobu – Glasina ka kultura
Prof. dr Blagoje Govedarica
Sarajevo 04. april 2014
BiHERIT
Glasinac i Glasina ka
kultura
V. Glasina ki kneževi
Prof. dr Blagoje Govedarica
Sarajevo 04. april 2014
Poru nik Johann Lexa 1880
….. U martu 1880 dostavljena je K.&K.
Prirodnoistorijskom muzeju u Be jedna bronzana
posuda u obliku ptice na etiri to ka, jedan bronzani
bokal i još neki nalazi. Dostavu je izvršio k.&k. poru nik
Johann Lexa iz prve inžinjerijske regimente
stacionirane u Goraždu. Nalazi poti u iz jedne humke
koja je prekopana na Glasina kom polju kod mosta na
Rešetnici, prilikom izgradnje puta Sarajevo-RogaticaVišegrad....
1881
Ferdinand von
Hochstetter
1829-1884
Glasina ka kolica
Naturhistorisches Museum
Wien
L 19cm; Br. 12,5 cm; H 15 cm;
Težina 1055gr
...1886 su inžinjerijski poru nici Jul. Glossauer i F. Brudl
iskopali još osam humki na Glasina kom polju. Materijal je
tako e predat K&K Prirodnoistorijskom muzeju u Be ....
1888.
godina
PO ETAK SISTEMATSKIH
ISTRAŽIVANJA NA
GLASINA KOM PODRU JU
I U BOSNI I HERCEGOVINI
UOPŠTE
iro Truhelka
1865-1942
1888-1890
Gradac, Sokolac, Taline, Vratnice,
Kusa e, Laze, Arareva gomila avarine
207 humki
iro Truhelka
1889
Arareva gomila avarine
207 humki
Djordje Stratimirovi 1891
Luburi polje, Gradac-Kusa e, Crvena Lokva, Kova ev Do
147 humki
Metodologija iskopavanja tumula po Stratimirovi u
1892
Franc Fiala
1861-1898
Hreljin Grad, Hrastova a, itluci, Duboki Do
223 humke
1892
223 humke
Hreljin Grad, Hrastova a, itluci, Duboki Do
1893
Ilijak, Loznik, Vraži i, Taline, itluci,
Borovsko, Potpe ine, Parževi i
140 humki
1893
Ilijak: 5+7+18 humki;
T2, gr.1 kneževski grob;
T3, gr.9, ratni ki grob
1894
Vrlazije, Rusanovi i, Rudine, Strane
154 humke
1894
Vrlazije, Rusanovi i
Internacionalni kogres arheologa, Sarajevo 15.-21.08. 1894
Od doma ih u estvovali:
Direktor LM Kosta Hoerman, Direktor arhiva L. von
Thaloczy, saradnici LM W. Radimsky, F. Fiala, K.
Patsch, . Truhelka, Glueck
Predsjedavaju i: R. Wirchow
Strani u esnici su bili gosti BH Vlade i smješteni u
hotelu Evropa.
- 16. august posjeta Butmiru
- 17. August Muzej
- 18. august D. Brdo
19-20. august Glasinac (Hreljin grad, iskopavanje
tumula u Rusanovi ima).
1895
146 humki
Rusanovi i, Osovo, Gu evo, Plješivica, Planje, Brezije, Gosinja
Ekskurzija Be kog antropološkog društva 1895
1896
121 humka
Rusanovi i, Rudine, Hrastova a, Kova ev Do,
Ozerkovi i, Jarovi i, Brezije, Osovo, Sjeversko,
Brankovi , Godomilje, Županovi i
1897
84 humke
Krvojevi i, Pešuri i, Dub, Trnovo, Osovo,
Opraši , Živaljevi , O imeri, Štrbci, Križevac,
Zagradje, Miletine
Borivoj ovi
1927-1995
1957
Sjeversko, Crkvine
4 monumentalne
humke
Blagoje
Govedarica
1049-
1974-1975
Kusa e, Šenkovi i, Sjeversko
Ukupno 25 humki
Statistika
Lexa 4
Drugi oficiri 8
Truhelka 207
Stratimirovic 147
Fiala 868
Ukupno u 19 vijeku 1234 humke
-po Fialinim podacima iz 1894,96 i 97 oko 23% praznihovi - 4
Govedarica - 25
Ukupno iskopano 1234 humki od toga oko 250 praznih