docI. REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU Sarajevo, 8
download 
Report Transcription
I. REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU Sarajevo, 8
БОС НА И Х ЕР ЦЕ Г ОВ ИН А Министарство спољне трговине и економских односа Канцеларија за ветеринарство Босне и Херцеговине BO SN A I H ER CEG O VIN A Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine BOSNIA AND HERZEGOVINA Ministry of Foreign Trade and Economic Relations Veterinary Office of Bosnia and Herzegovina I. REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU Sarajevo, 8.decembar 2009.god. SADRŽAJ Prvo obavještenje ………………………………………………………. 3 Uvod ………………………………………………………. 5 Program konferencije ………………………………………………………. 6 Prezentirani radovi ………………………………………………………. 7 Lista uĉesnika ………………………………………………………. 9 Zakljuĉci konferencije ………………………………………………………. 13 Slike ………………………………………………………. 14 2 1. REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU Tema: ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM RAZVOJU Moto: „Priznavanja i podizanje na viši nivo ribarstva kao znaĉajne privredne grane i uloge veterinarske službe u njenom razvoju“ PRVO OBAVJEŠTENJE Sarajevo, Veterinarski fakultet, 8. decembar 2009. godine Pokrovitelj: MINISTARSTVO SPOLJNE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BiH Organizatori: URED ZA VETERINARSTVO BiH VETERINARSKI FAKULTET SARAJEVO Organizacioni odbor: Predsjednik: Drago N. Nedić Potpredsjednici: Sanin Tanković, Almedina Zuko Sekretarijat: Zorana Mehmedbašić-Devedţić, Snjeţana Kreštalica Inicijativni odbor: Drago N. Nedić, Milan Baltić, Almedina Zuko, Lidija Kozaĉinski, Mišo Hristovski. Programski i nauĉni odbor: Drago N. Nedić, Zoran Mićović, Sanja Šeparović, Dejan Runtevski, Ivan Popović, Velimir Sušić, Milan Baltić, Almedina Zuko, Milan Tešić, Nihad Fejzić, Lidija Kozaĉinski, Mišo Hristovski, Velibor Stojić, Slavica Pavlović, Adnan Jaţić. Oĉekivani uĉesnici: Predstavnici nadleţnih ministarstava, veterinarskih uprava, veterinarskih i poljoprivrednih fakulteta, proizvoĊaĉa i preraĊivaĉa ribe, proizvoĊaĉa veterinrskih lijekova i hrane za ribe, laboratorija, veterinarskih organizacija i inspekcija, udruţenja u ribarstvu i dr. Mjesto održavanja: Sarajevo, Veterinarski fakultet: 8. decembar 2009. godine 3 Tematske oblasti na temu: ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM RAZVOJU: Sarajevo, Veterinarski fakultet, 8.12.2009. godine, 11:00-17:00 1. Stanje ribarstva u regiji Razvoj akvakulture Vodeni resursi i biodverzitet u slobodnim vodotokovima Endemske riblje vrste Predstavljanje: Obiljeţavanje 50. godina Odjeljenja za akvakulturu 2. MeĊunarodni standardi i obaveze Legislativa – izvoz ţive ribe razmjena informacija, objedinjavanje kapaciteta i proizvoda, zajedniĉki nastup na EU (privredne komore i uprave za veterinarstvo), kako ostati na trţištu EU MeĊunarodni standardi (CODEX, CEFTA, regije i sl.) 3. Menadţment u proizvodnji ribe Preduvjetni programi i HACCP u proizvodnji i preradi ribe Zdravstvena ispravnost ribe Ishrana ribe Riba kao hrana ******* Adresa organizatora: Ured za veterinarstvo BiH Radićeva 8/I, Sarajevo Tel: +387 33 565-700 Faks: +387 33 565-725 E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]; [email protected] 4 UVOD Poznata je ĉinjenica da ribarstvo u našem regionu ima jednu dugu i uspješnu tradiciju koja se već gotovo vijek potvrĊuje kroz ĉitav niz nauĉnih i struĉnih radova eminentnih struĉnjaka sa ovih prostora koji zauzimaju znaĉajno mjesto u ovoj oblasti u svijetu, uspješno realiziranih projekata lokalnog i svjetskog karaktera, vrhunskih slatkovodnih i morskih ribogojilišta i pogona za preradu ribe i ribljih proizvoda, endemskih ribljih vrsta i što je moţda najvaţnije, moţemo slobodno reći, neiscrpnih prirodnih resursa visokokvalitetne rijeĉne, jezerske i morske vode. Kako bi sprijeĉili da tradicija postane samo jedna stavka u nizu historijskih ĉinjenica o kojima sa ponosom moţemo govoriti, a imajući u vidu trenutni svjetski trend i znaĉaj ribarstva u ishrani ljudi, smatrali smo da bi bilo od izuzetnog znaĉaja otpoĉeti sa odrţavanjem konferencija o ribarstvu regionalnog karaktera. U skladu s tim, dogovoreno je odrţavanje prve u nizu Regionalne konferencije o ribarstvu, i za zemlju domaćina je odluĉeno da to bude Bosna i Hercegovina, gdje su eminentni struĉnjaci naše regije prezentirali svoje radove na slijedeće teme: Stanje u ribarstvu u regionu MeĊunarodni standardi i obaveze Menadţment u proizvodnji ribe Kao krajnje ciljeve odrţavanja konferencije izdvojeno je slijedeće: Definisanje aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se unaprijedila oblast ribarstva u regionu u smislu preporuka nadleţnim organima i vladajućim strukturama naših zemalja Postizanje sporazuma o razmjeni nauĉno – struĉnih i tehniĉkih dostignuća u oblasti ribarstva u regionu Naĉin promocije ribarstva na lokalnom, regionalnom i svjetskom nivou Konferenciju je prigodnim obraćanjem otvorio dr Mladen Zirojević, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon ĉega su se skupu obratili dr Drago N. Nedić, direktor Ureda i dr Almedina Zuko, dekanesa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Nakon kratkih obraćanja, predstavnici nadleţnih tijela, veterinarskih fakulteta i predstavnika ribara iz BiH, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore odrţali su prezentacije u skladu sa prethodno dogovorenim programom na temu stanja ribarstva u regiji, meĊunarodnih standarda i obaveza, te menadţmenta u proizvodnji ribe. 5 PROGRAM KONFERENCIJE Vrijeme 11h00 – 11h10 11h10 – 11h20 11h20 – 11h30 11h30 – 12h10 12h10 – 12h30 12h30 – 13h50 13h50 – 14h10 14h10 – 14h30 14h30 – 14h50 14h50 – 15h10 15h10 – 15h30 15h30 – 15h50 15h50 – 16h50 16h50 – 17h00 Naziv prezentacije Sveĉano otvarenje Mladen Zirojević, Ministar, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Uvodni govor Doc. dr Drago N. Nedić, Direktor, Ured za veterinarstvo BiH Prof. dr Almedina Zuko, Dekanesa, Veterinarski fakultet u Sarajevu Stanje ribarstva u regiji Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvatiĉnih životinja u Bosni i Hercegovini Prof. dr Almedina Zuko, dekanesa, Veterinarski fakultet u Sarajevu Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvatiĉnih životinja u regionu (Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija) Dr Sanin Tanković, dr Ivica Suĉec, dr Nebojša Jovanović, dr Tatjana Babovic, dr Olivera Karamanova – Veterinarske uprave zemalja regiona 50 godina Odjeljenja za akvakulturu (Centar za ribarstvo) Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Prof. dr Adnan Jaţić, Veterinarski fakultet u Sarajevu Pauza za ruĉak MeĊunarodni standardi i obaveze Legislativa Evropske Unije iz oblasti akvakulture i zdravstveni uslovi za uvoz ribljih proizvoda na teritoriju Evropske Unije iz trećih zemalja Doc. dr Drago N. Nedić, dr Sanin Tanković, dr Zorana Mehmedbašić Devedţić, dr Faruk Kaukĉija – Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe Prof. dr Lidija Kozaĉinski, prof. dr Bela Njari, prof. dr Ţeljka Cvrtila Fleck, doc. dr Muhamed Smajlović, magristar Davor Alagić - Veterinarski fakulteti Zagreb i Sarajevo Menadžment u proizvodnji ribe Zdrava riba – higijenski i zdravstveno ispravan proizvod životinjskog porijekla Prof. dr Ţeljka Matašin – Veterinarski fakultet Zagreb Kafe pauza Generiĉki modeli preduslovnih programa i HACCP planova za industriju prerade ribe Prof. dr Milan Ţ. Baltić, doc.dr Mirjana Dimitrijević, doc.dr Nedjeljko Karabasil, dr Ivana Lekić-AranĊelović Dosadašnja iskustva društva „Norfish Blagaj“ Mostar u implementaciji HACCP-a u preradi ribe Dţevad Bašić Diskusija i zakljuĉci Zatvaranje Konferencije Ured za veterinarstvo BiH, Radićeva 8/I, Sarajevo, Tel: +387 33 565-700, Faks: +387 33 565-725 E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]; [email protected] 6 PREZENTIRANI RADOVI TEMA – Stanje ribarstva u regionu Prezentacija 1. - Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvatičnih životinja u Bosni i Hercegovini Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutno stanje u akvakulturi u Bosni i Hercegovini, uzimajući u obzir dugu tradiciju u ribarstvu, globalni rast u akvakulturi, osnovne informacije o hidrografiji, ihtiofauni, procentualno uĉešće ribogojilišta u proizvodnji konzumne ribe i školjki, ukupna proizvodnja po pojedinim kategorijama ribe i ribljih proizvoda, izvozne kapacitete, organizaciju privatnog sektora, analizu akvakulture i izazove u budućnosti. Link: Prezentacija 1. Prezentacija 2. - Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvatičnih životinja u regionu (Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija) Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutno stanje u akvakulturi zemalja u regionu (Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije), gdje su predavaĉi iz pojedinih zemalja predstavili trenutnu situaciju i priorete sa akcentom na: organizaciju nadleţnog organa, laboratorijske kapacitete, proizvodne mogućnosti po pojednim vrstama riba i ribljih proizvoda, ispunjavanje evropskih i meĊunarodnih standarda, mogućnost izvoza na trţište EU i trećih zemalja, kao i analizu u sektoru akvakulture i izazove u budućnosti. Linkovi: Prezentacija Crna Gora, Prezentacija Hrvatska, Prezentacija Makedonija i Prezentacija Srbija. Prezentacija 3. - 50 godina Odjeljenja za akvakulturu (Centar za ribarstvo) Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Prezentacija je imala za cilj da predstavi godišnjicu formiranja Centra za ribarstvo Veterinarskog fakulteta u Sarajevu sa akcentom na znaĉaj postojanja ove institucije, osnovne djelatnosti, pratećih laboratorija centra, referentne liste projekata, ostvarena saradnja sa relevantnim institucijama, nastavne aktivnosti, nauĉno istraţivaĉke radove, objavljenje knjige iz oblasti akvakulture, popis bolesti i dijagnostiĉkih metoda koje se provode. Link: Prezentacija 6. TEMA – Međunarodni standardi i obaveze Prezentacija 4. - Legislativa Evropske Unije iz oblasti akvakulture i zdravstveni uslovi za uvoz ribljih proizvoda na teritoriju Evropske Unije iz trećih zemalja Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutne standarde na svjetskom i evropskom nivou koji moraju biti ispunjeni, te procedure koje d moraju ispoštovati prilikom aplikacije prema Evropskoj Uniji po pitanju izvoza proizvoda od ribe iz trećih zemalja, u pogledu podnošenja zahtjeva, ispunjavanja upitnika, inspekcije na licu mjesta, FVO izvještaja i akcionog plana koji treća zemlja poduzima na osnovu izvještaja. Link Prezentacija 7. 7 Prezentacija 5. - Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe Prezentacija je imala za cilj da predstavi EU legislativu po pitanju higijenske ispravnosti ribe kao namirnice, HACCP naĉela, analizu rizika/opasnosti, mikrobiološke postupke u ocjeni zdravstvene ispravnosti ribe, biološke, hemijske i fiziĉke rizike. Link Prezentacija 8. TEMA – Menadžment u proizvodnji ribe Prezentacija 6. - Zdrava riba – higijenski i zdravstveno ispravan proizvod životinjskog porijekla Prezentacija je imala za cilj da predstavi naĉin uzgoja riba kao ljudske namirnice, ribljem mesu kao visokokvalitetnoj namirnici, opasnosti po ljudsko zdravlje u sluĉaju konzumacije higijenski neispravnog ribljeg mesa, kvalitetu vode, opasnosti od štetnih supstanci, bolesti riba, ishrani riba, teškim metalima kao kontaminantima ribe i okoline, rezultatima pojedinih dijagnostiĉkih istraţivanja, najĉešće upotrebljavanim lijekovima u lijeĉenju riba, statistiĉkim podacima. Link Prezentacija 9. Prezentacija 7. - Generički modeli preduvjetnih programa i HACCP planova za industriju prerade ribe Prezentacija je imala za cilj da predstavi potencijalne hazarde u proizvodnji ribe, obaveze proizvoĊaĉa, preduvjetne programe, ureĊenje kruga, prostorija, posebne radne upute, opis proizvoda i namjena, hazardi u pojedinim fazama proizvodnje ribe, ĉek liste za ocjenjivanje preduvjetnih programa, odrţavanje SSOP-a i ocjenjivanje radnih operacija. Link Prezentacija 10. Prezentacija 8. - Dosadašnja iskustva društva „Norfish Blagaj“ Mostar u implementaciji HACCP-a u preradi ribe Prezentacija je imala za cilj da predstavi dosadašnja iskustva kompanije „Norfish Blagaj“ iz Mostara sa akcentom na geografski poloţaj kompanije, naĉinu uspostave i implementacije HACCP sistema, odreĊivanja kritiĉnih kontrolnih taĉaka, budućim izazovima. Link Prezentacija 11. 8 LISTA UĈESNIKA BOSNA I HERCEGOVINA Mladen Zirojević Ministar Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Musala 9, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 220 093 Ţeljko Kovaĉ Viši struĉni suradnik za meĊunarodni promet Ured za veterinarstvo BiH Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 565 714 Drago N.Nedić Direktor Ured za veterinarstvo BiH Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 565 700 Faruk Kaukĉija Viši struĉni suradnik - koordinator analitiĉkih aktivnosti Ured za veterinarstvo BiH Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 565 737 Sanin Tanković Sekretar Ured za veterinarstvo BiH Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 565 700 Jasmin Omeragić Veterinarski fakultet Sarajevo Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo [email protected] +387 61 200 190 Almedina Zuko Dekanesa Veterinarski fakultet Sarajevo Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 / 655 - 922 Sabina Šerić-Haraĉić Veterinarski fakultet Sarajevo Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 655 922 Adnan Jaţić Profesor Veterinarski fakultet Sarajevo Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo [email protected] +387 61 208 230 Behija Dukić Veterinarski fakultet Sarajevo Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 719 950 Zorana Mehmedbašić Devedţić Viši struĉni suradnik za veterinarsku epidemiologiju Ured za veterinarstvo BiH Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 565 718 Indira Mulalić Šef odjela za epidemiologiju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Trampina 2, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 220 179 9 Svjetlana Batinić Struĉni suradnik za veterinarsko javno zdravstvo Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 565 738 Nihad Ĉapljić Federalni inspektor Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Trampina 2, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 217 242 Dţeno Hadţović Struĉni suradnik za veterinarsku epidemiologiju Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 565 739 Zvonimir Papoĉi Sekretar Asocijacije za akreditirana tijela za ocjenjivanje usklaĊenosti Vanjskotrgovinska komora BiH Branislava ĐurĊeva 10, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 566 184 Igor Vruĉinić Veterinarski inspektor Veterinarska inspekcija Banja Luka 78000 Banja Luka [email protected] +387 66 713 038 Mile Skeja Veterinarski inspektor Veterinarska stanica Prijedor Prijedor +387 65 624 044 Nedim Brdarić Kjp Veterinarska stanica Sarajevo Azize Šaĉirbegović 6, 71000 Sarajevo [email protected] +387 33 767 025 Vladimir Marjanović Tropik Ribarstvo 78000 Banja Luka [email protected] +387 65 444 619 Lazo Marĉetić Saniĉani d.o.o. Prijedor [email protected] +387 65 528 195 Almir Bašanović Riz-Krajina Bihać [email protected] +387 61 589 496 Rifat Tahirić Riz-Krajina Bihać [email protected] +387 61 149 766 Dţevad Handţar LAKS d.o.o. Mostar [email protected] Mostar +387 61 143 212 Tanja Handţar LAKS d.o.o. Mostar laks_ribogojiliš[email protected] +387 61 430 532 Sanel Šarić Norfish Blagaj Mostar [email protected] +387 61 198 274 10 Adem Hamzić Struĉni suradnik Prirodno-matematiĉki fakultet [email protected] +387 62 522 241 Frane Ţuvela Ţuvela-hb Stolac [email protected] +387 63 350 376 Mile Marić TIP Dekorativa Prozor-Rama +387 36 771 118 Veselko Ĉolak Salmon d.o.o. Ljubuški +387 63 320 042 Damir Dobrić Agencija Biovet [email protected] +387 61 199 698 REPUBLIKA HRVATSKA Lidija Kozaĉinski Profesor Veterinarski fakultet Zagreb Heinzelova 55, 10 000 Zagreb [email protected] +385 91 239 01 51 Vesna Petek Struĉni suradnik Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva I ruralnog razvoja R. Hrvatske Uprava za veterinarstvo R. Hrvatske Miramarska 24, 10 000 Zagreb [email protected] +385 91 584 27 91 Ţeljka Matašin Profesor Veterinarski fakultet Zagreb Heinzelova 55, 10 000 Zagreb [email protected] +385 91 794 51 77 Ivica Suĉec Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva I ruralnog razvoja R. Hrvatske Uprava za veterinarstvo R. Hrvatske Miramarska 24, 10 000 Zagreb [email protected] +385 1 610 95 94 REPUBLIKA SRBIJA Zoran Mićović Direktor Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede R. Srbije Uprava za veterinu Omladinskih brigada 1 , N. Beograd [email protected] +381 64 868 00 00 Nebojša Jovanović Struĉni suradnik Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede R. Srbije Uprava za veterinu Omladinskih brigada 1, N. Beograd [email protected] + 381 64 868 00 01 11 Milan Baltić Profesor Fakultet veterinarske medicine Beograd Bulevar osloboĊenja 18, 11 000 Beograd [email protected] +381 63 316 229 REPUBLIKA CRNA GORA Ervin Buĉan Samostalni savjetnik za uvoz i izvoz Veterinarska uprava Crne Gore Bulevar sv. Petra Cetinskog 9, 81 000 Podgorica [email protected] +382 67 289 651 REPUBLIKA MAKEDONIJA Dejan Runtevski Direktor Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Makedonije Uprava za veterinarstvo Leninova 2, Skoplje [email protected] +389 23 112 210 12 ZAKLJUĈCI KONFERENCIJE Prezentirani radovi i sveobuhvatna dIskusija uĉesnika Konferencije rezultirali su zadovoljstvom odrţanom Konferencijom i napretkom sektora ribarstva u regionu, te znaĉajem koji je na taj naĉin posvećen sektoru ribarstva, što je dalje dovelo do donošenja sljedećih zakljuĉaka: 1. Ribarstvo je u zemljama u regionu prepoznato kao šansa za proizvodnju i stavljanje na trţište visoko kvalitetne zdrave hrane, te za ruralni razvoj, kao i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. TakoĊer, utvrĊeno je da je neophodno podizanje svijesti graĊana o znaĉaju ovog sektora, u ĉemu veliku ulogu imaju i veterinarske sluţbe zemalja. 2. Radi ostvarivanja konkurentnosti na trţištu, te davanja podrške ribarstvu, neophodno je razmotriti mogućnost olakšavanja proizvodnje kroz smanjenje ili ukidanje odreĊenih dadţbina koje dodatno opterećuju ovaj sektor. 3. Budući da konzumiranje svjeţe ribe nije tradicionalno zastupljeno u zemljama u regionu, koliko konzumiranje crvenog mesa, kao i u skladu sa ĉinjenicom da je svjeţa riba namirnica koja ima kratak vijek trajanja, potrebno je razmotriti uvoĊenje programa prerade ribe i pripreme finaliziranih ribljih proizvoda, ukljuĉujući riblje delicije. 4. Neophodna je tješnja suradnja svih nadleţnih tijela prilikom donošenja odluka koje imaju utjecaja na sektor ribarstva. 5. U cilju osiguravanja adekvatne provedbe programa monitoringa zaraznih bolesti i rezidua kod riba potrebno je jaĉanje laboratorijskih kapaciteta i meĊulaboratorijske suradnje, te akreditacija laboratorija koje još uvijek nisu akreditirane. 6. Pored mjera monitoringa zaraznih bolesti riba koje se sada provode i predviĊene su meĊunarodnim standardima, u cilju zaštite domaćih potencijala potrebno je posvetiti ozbiljnu paţnju kontroli novih, bitnih zaraznih bolesti (kao npr. KHV), te razmotriti zapoĉinjanje provoĊenja programa monitoringa za iste. 7. Odrţavanje naredne Konferencije planirano je za oktobar 2010. godine, za što će se izvršiti sveobuhvatne pripreme i organizacija. 13 SLIKE: 14 15 16 PREZENTACIJA 1 • Akvakultura obezbjeđuje približno 20 miliona tona od ukupnih svjetskih potreba riba i školjki, koje se procjenjuju na 140 miliona tona. Razvoj i prioriteti akvakulture i upravljanja zdravljem akvatičnih životinja u Bosni i Hercegovini • U periodu do 2025. godine očekuje se da će ukupna globalna proizvodnja u akvakulturi rasti sa 20 na 55 miliona tona, uz istovremenu stagnaciju ili umanjenje u ulovu ribe iz prirodnih uvjeta. prof. dr. sc. Adnan Jažić, Sanin Tanković, DVM, prof. dr. sc. Almedina Zuko • Ovako intenzivni uvjeti rasta proizvodnje u akvakulturi, utjecali su i Veterinarski fakultet Sarajevo na razvoj disciplina koje prate, prije svega, zdravstvene i ekonomske Odjeljenje za akvakulturu NRL za virusne bolesti riba & aspekte proizvodnje. Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU Others 10% 2010 2010 (projected) (projected) 2002 2002 1988 Aquaculture 10% Pigs 20% • Globalni trendovi, koji prate proizvodnju najvažnijih vrsta riba u Ruminants Ruminants Others Others 1% 1% 9% 9% Poultry 60% Others Others 15% 15% Aquaculture Aquaculture 34% 34% Pigs Pigs 27% 27% 2 Poultry Poultry 29% 29% akvakulturi (losos, pastrmka, šaran, som) su vertikalna integracija, povećanje proizvodnih kapaciteta i visoka naseljenost sa utvrđenim Aquaculture Aquaculture 48% 48% Pigs Pigs 22% 22% režimima ishrane za optimalizaciju rasta. Poultry Poultry 15% 15% • Na osnovu raspoloživih podataka, smatra se da Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi. Globalni rast akvakulture 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU HISTORIJAT AKVAKULTURE BIH Period Austro-Ugarske vladavine (1878 – 1918) 1882. - Prihod 5.342 forinte; 1900. - Prihod 8.401 forinte 1886. - Uredba, Organizirana zaštita zaš zaštita voda 1892. - Prvo udruženje udruž udruženje ribara BiH 1894. - Prvo ribogojilište ribogojiliš “VRELO BOSNE” Ilidž ribogojilište “VRELO BOSNE” Ilidža Ilidža kapacitet 600.000 komada ikre 1902. - razvoj šaranskog šaranskog ribarstva Prijedor Bosanska Gradiška Gradiš Gradiška (300 jutara, 300-400 300300-400 kg/J) (600 jutara, 100-150 100100-150 kg/J) 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU Period od proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine (1992) 1992 – 1995 – destrukcija ribnjaka zbog ratnog dejstva 3 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo, 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU Period Kraljevine Jugoslavije (1919 – 1941) stagnacija u razvoju ribarstva Period SFRJ (1946 – 1991) 1952. - Institut za ribarstvo 1957. 1957. - Jugoslavenska zajednica za unapređenje slatkovodnog ribarstva 1959. - Centar za ribarstvo, Veterinarski fakultet Proizvodnja salmonidnih ribogojilišta ribogojiliš ribogojilišta 1982. godine 1.086 tona Proizvodnja konzumne ribe 1990. godine 3.000 tona godišnje godiš godišnje 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU Osnovne informacije o hidorgrafiji u Bosni i Hercegovini Bosna i Hercegovina posjeduje veoma povoljne geografske, klimatske, hidrološke kao i ekološke uslove, te fizikalno-kemijska svojstva vodotoka za intenzivnu proizvodnju slatkovodnih riba od 1996 – obnova i razvoj ribarstva u BiH BiH hidroresursi pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora od 1999 - nove tehnologije, širenje kapaciteta, kvalitetnija riblja 20.000 km rijeka i potoka (Sava - 355 km; Drina - 346 km; Bosna - 308 km; Vrbas - 240 km; Una - 207 km; ...) hrana,…… 4 400 ha jezera (Buško, Višegradsko, Jablaničko, Modrac,..) 1.400 ha morske obale 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 17 Ihtiofauna u Bosni i Hercegovini 27 familija riba, 69 rodova, 119 vrsta • Salmonidne vrste (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, potočna zlatovčica, lipljen, ..) • Ciprinidne vrste (šaran, tolstolobik, som, ..) • Morske ribe (lubin, orada, zubatac, dagnje, kamenice, ...) Izvor: Akvakultura u BiH - Adem Hamzić 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU U periodu od 1999. – 2008. došlo je od povećanja u: Stanje u akvakulturi • Proizvodnja u akvakulturi u 2002. godini dostigla je nivo iz 1991. 1991. godine godine • Pored znaĉajnog znaĉ poveć potoĉ znaĉajnog povećanja povećanja proizvodnje kalifornijske i potoĉne potoĉne pastrmke i potoĉne potoĉ zlatovĉ potoĉne zlatovĉice, zlatovĉice, usvajaju se nove tehnologije uzgoja lipljena, mekousne pastrmke, jezerske zlatovĉice zlatovĉ zlatovĉice • U morskom ribarstvu proizvodnja lubina i orade također je višestruko viš višestruko povećana, poveć povećana, a uvodi se i proizvodnja zubatca, dagnje i kamenice • ukupna proizvodnja konuzmne ribe i školjki + 55% • proizvodnje salmonidne ikre + 98% • proizvodnje salmonidne mlađi + 69% • proizvodnje salmonidne konzumne ribe + 82% • proizvodnje ciprinidne mlađi + 19% • proizvodnje ciprinidne konzumne ribe + 11% • proizvodnje morske ribe i školjki + 400% • proizvodnje po zaposlenom + 37% • proizvodnih kapaciteta + 12% • zaposlenosti + 12% Izvor: Akvakultura u BiH - Adem Hamzić 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 11 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU Procentualno učešće ribogojilišta u proizvodnji konzumne ribe i školjki u BiH 5% 38% 40% 17% Ukupna proizvodnja ribe u BiH 1999 – 2007 (t) Godina Salmonidna Salmonidna Ciprinidna Marinska Marinska UKUPNO: SALM ONIDNA- BETON 1999 1.389 1.807 40 3.236 SALM ONIDNA - KAFEZ 2000 1.785 1.602 60 3.447 2001 2.241 1.818 70 4.129 2002 2.737 2.009 190 4.936 2003 2.794 2.422 172 5.388 2005 3.085 2.811 174 6.070 2007 3.410 2.968 163 6.541 CIPRINIDNA M ARINSKA 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU Proizvodnja konzumne pastrmke u Evropi Proizvodnja salmonidne mlađi (t) Drţava t GODINA Salmonidna mlađ 1999 890 2000 830 2001 781 2002 1.057 2007 1.570 1 Italija 41.900 2 Trska 35.250 3 Francuska 32.500 4 Danska 31.000 5 Španjolska 29.500 6 Njemaĉka 23.000 7 Engleska 16.200 8 Poljska 11.000 9 Bosna i Hercegovina 3.400 10 Austrija 3.000 11 Grĉka 3.000 12 Portugal 1.500 13 Irska 1.000 14 Republika Ĉeška 15 Belgija 656 400 Ukupno: 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 233.306 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 18 IZVOZ • Hrvatska • Crna Gora • Srbija • Makedonija • Evropska Unija (prvi izvoz januar 2009) 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU Stanje u akvakulturi Stanje u akvakulturi • Formirana “Grupacija “Grupacija akvakulture Federacije Bosne i Hercegovine” Hercegovine” • Rast proizvodnje u akvakulturi od 2003. godine počinje da prati i aktivno učešće veterinarske struke • Formirana “Grupacija “Grupacija akvakulture Republike Srpske” Srpske” • Na nivou Ureda za veterinarstvo BiH uz saradnju Veterinarskog fakulteta u • Formirana “Asocijaciju “Asocijaciju akvakulture Bosne i Hercegovine” Hercegovine” Sarajevu i predstavnika veterinarskih inspekcija FBiH i RS napravljen je model i uspostava sistema koji bi omogućio kontrolu i praćenje bolesti riba u cilju spreĉavanja suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih • Uveden je HACCP i GMP na većinu već ribogojiliš većinu ribogojilišta ribogojilišta u BiH bolesti riba i školjki prema standardima OIE • Istovremeno donose se i odgovarajući zakonski akti koji prate i uređuju problematiku u akvakulturi BiH, a po direktivama EU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 23 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 24 19 ANALIZE Stanje u akvakulturi PREDNOSTI • Vrši se edukacija veterinarskih inspektora u oblasti kontrole i Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi praćenje bolesti riba Kvalitetna i čista voda • Vrši se edukacija vlasnika ribogojilišta Nezaražene riblje vrste u otvorenim vodama i kontrolisanom uzgoju • Uspostavljen je monitoring virusnih bolesti riba (ZNG,VHS,ZHN,PVŠ) Kvalitetan matični fond koji se obnavlja iz slobodnih vodotokova na nivou BiH koji uključuje skoro sva punosistemska i većinu Kvalitetna mrijestilišta i druge objekte za uzgoj ribe polusistemskih ribogojilišta • Određene se ovlaštene laboratorije i nacionalnu Raspoloživa postrojenja za preradu ribe referentnu laboratoriju – NRL (Odjeljenje za akvakulturu, Veterinarski fakultet u Sarajevu) 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 25 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU SLABOSTI SLABOSTI • Skupa uvozna hrana i porezi • Problem zaštite izvorišta, akumulacija i mora • Simboliĉni poticaji Mala potrošnja potroš potrošnja ribe Nedostatak domaće domać domaće proizvodnje riblje hrane • Modernizacija proizvodnje nabavkom opreme pomoću koje se moţe postići duplo veća proizvodnja po jedinici površine u odnosu na ranije kapacitete: Ograničena Ogranič potroš Ograničena kupovna moć moć potrošača potrošača Slaba cestovna infrastruktura Nedostatak adekvatne subvencije Nezadovoljavajući Nezadovoljavajuć Nezadovoljavajući krediti Nepovezanost tržišta trž tržišta 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU modernizacija vodozahvata aeratori sortiri ikre automatski sortir aparati elevatori cisterne 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 28 ŠTA TREBA URADITI? MOGUĆNOSTI Izvoz ribe • Legislativa – potpuna harmonizacija s EU (88/R/2006/EC) Povećanje broja zaposlenih Prirodni resursi, veliki potencijal za proizvodnju • Akreditacija, opremanje laboratorija koje provode službene služ službene pretrage Proizvodnja autohtonih vrsta riba za poribljavanje otvorenih voda • Uniformna registracija punosistemskih farmi Proizvodnja autohtonih vrsta riba za izvoz van BiH • Monitoring rezidua veterinarskih lijekova i ostalih kontaminanata 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU ŠTA TREBA URADITI? ŠTA TREBA URADITI? Zaštita vlastitog repro potencijala od ribljih bolesti Povlastice za uvoz riblje hrane Kontrola i praćenje bolesti na nivou drţave u cilju spreĉavanja, Stimulacija za proizvodnju i izvoz suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti Stimulacija za zapošljavanje i proširenje kapaciteta riba i školjki prema standardima OIE Stimulacija za proizvodnju autohtonih vrsta riba i njihove Kontrola sistema zaštite - jednoobrazna registracija svih ribljih farmi Svijest (od farmera, veterinara do konzumenta) Primjena profilaktiĉkih mjera od mrijesta do konzumne ribe 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 31 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 32 20 ZAKLJUĈCI • Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi • Iskorištenost postojećih kapaciteta je oko 60% i moguće je proizvesti 10.000 tona konzumne ribe i školjki godišnje, namijenjenih domaćem i ino tržištu • Aktivno učešće veterinarske struke u uspostavi sistema kontrole i praćenja bolesti riba na nivou drţave u cilju spreĉavanja suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti riba i školjki prema standardima OIE • Izvoz ribe u živom stanju • Uzgoj autohtonih vrsta riba za poribljavanje i izvoz van BiH 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 33 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU Dragoj Almi od “2 kapi” ® prof. dr. sc. Almedina Zuko 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 21 PREZENTACIJA CRNA GORA Vlada Crne Gore Veterinarska uprava PERSPEKTIVA RIBARSTVA AkvakulturaAkvakultura- trenutno stanje u oblasti akvakulture, razvoj i prioriteti Već nekoliko decenija ribarstvo je velika, velika, ali isto toliko i neiskoriš neiskorišćena razvojna šansa naš naše privrede. privrede. Naglaš Naglašena potreba povećanja proizvodnje ribe bila bi ostvarena uz podsticaj izvoza, izvoza, ali je za to neophodno ulaganje u kapacitete za preradu, preradu, jer viš više nije dovoljno samo ponuditi tržištu živu ili očišćenu ribu, ribu, već treba da se filetira filetira i lijepo ijepo upakuje. upakuje. Sarajevo 8 decembar 2009. STRATEGIJA RIBARSTVA CG PERSPEKTIVA RIBARSTVA Razuđenost obale i bogatstvo hidropotencijala Crne Gore su idealni za mnoge aktivnosti: Bokokotorski zaliv pruž pruža veliku zaš zaštić tićenu oblast koja pokriva oko 87 km2 , sa dobrim uslovima za uzgoj uzgoj dagnji koriš korišćenjem mrež mrežnih bazena Trebalo bi da se stimuliš stimuliše uzgoj ribe, ribe, posebno proizvodnja Orade, Brancina i jegulje, jegulje, kao i uvođenje novih tehnologija za proizvodnju. proizvodnju. Ribarstvo kod nas ima mnoge komparativne prednosti u odnosu na druge grane, grane, jer se proizvodnja higijenskohigijenskobezbj editi gajenjem na bezbjednog mesa ribe može obezbij obezbijediti ribnjacima koji se snabdij evaju vodom iz rječnih tokova snabdijevaju jezera i marikultura. - - - Prioriteti Strategije ribarstva Crne Gore se fokusiraju na: na: jač jačanje konkurentnosti industrije prerade ribe, stvaranje povoljnog ambijenta za investiranje u sektor ribarstva i obnavljanje domać domaće ribarske flote, poboljš poboljšanje njene opremljenosti, kao i na podrš podršku zdravstvenoj ispravnosti proizvoda ribarstva kroz uvođenje potrebnih promjena u domać domaćoj legislativi u oblasti bezbjednosti hrane i unapređenja laboratorija koje će se akreditovati za kompletnu hemijsku i mikrobiološ mikrobiološku analizu. Zakon o morskom ribarstvu i marikulturi SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ GORI Sektor ribarstva je važ važan za ekonomiju Crne Gore. Oko 630 osoba zaposleno je u ribarskom sektoru Crne Gore. Učešće sektora ribarstva u nacionalnom bruto druš društvenom proizvodu iznosi 0,5% i 3,1% u bruto proizvodu sektora poljoprivrede. Oko 3.000 tona ribe se proizvodi i ulovi u Crnoj Gori od čega 1.700 tona morske ribe (ulov), 600 tona slatkovodne ribe(izlovljena riba), 450 tona pastrmke (uzgoj), 130 tona orade i brancina i 200 tona školjaka (akvakultura)(akvakultura)- podaci Ministrastva poljoprivrede. poljoprivrede. OBJEKTI AKVAKULTURE Prema podacima Ministarstva poljoprivrede: poljoprivrede: • • • Slatkovodnih ribnjaka (pastrmskih) 24 Morskih ribnjaka (brancin i orada) 2 Farme školjki (dagnje) 16 - od kojih se neke ne nalaze u registru Veterinarske uprave • • SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ GORI Ulov slatkovodne ribe potič potiče uglavnom iz Skadarskog jezera i to uglavnom šaran, ali tu tu je i ukljeva, karaš karaš i jegulja Prema podacima iz Strategije ribarstva Crne Gore: Gore: Sektor morskog ribarstva u Crnoj Gori predstavlja 0,3 % ukupnog sektora ribarstva Evropske zajednice na Mediteranu (561,288 t) Udio Crne Gore je ekvivalentan količ količini od 1.5% ukupne ponude kalifornijske pastrmke na evropskom trž tržištu LOKALITETI OBJEKATA LEGENDA -Slatkovodni ribnjaci -Morski ribnjaci -Područje farmi školjki Objekata za preradu ribe (konzerviranje i konfekcioniranje) 2 Objekti za izvoz izlovljene morske ribe u zemlje EU (objekti na kopnu) 3 22 ZDRAVLJE ŽIVOTINJA I PREVENTIVNE MJERE LABORATORIJSKI KAPACITETI Specijalistič Specijalistička veterinarska laboratorija – Podgorica (dijagnostič dijagnostička ispitivanja bolesti životinja i mikrobiološ mikrobiološka ispravnost hrane i hrane za životinje) - Zakon o veterinarstvu - Zakon o bezbjednosti hrane Javna ustanova za ekotoksikološ ekotoksikološka ispitivanja (fizičkoko- hemijska ispitivanja – Podgorica (fizič - Pravilnik o higijenskim zahtjevima za hranu životinjskog ili biljnog porijekla (opš (opšti higijenski zahtjevi u primarnoj proizvodnji hrane životinjskog porijekla) - Pravilnik o posebnim higijenskim zahtjevima za hranu životinjskog porijekla (posebni zahtjevi za proizvodnju i sakupljanje živih školjki, i proizvode ribarstva) ispitivanja hrane i hrane za životinje) Zakonski osnov: Institut za javno zdravlje PodgoricaPodgorica(mikrobiološ (mikrobiološka i fizič fizičkoko- hemijska ispitivanja hrane) - Operativni program o zdravstvenoj zaš zaštiti životinja ZDRAVLJE ŽIVOTINJA AKVAKULTURE I PREVENTIVNE MJERE PROGRAM MONITORINGA REZIDUA Plan monitoringa bolesti slatkovodnih riba u uzgoju za 2009. godinu : - obuhvać obuhvaćeno 7 pastrmskih ribnjaka, ribnjaka, - bakteriološ bakteriološka i parazitološ parazitološka dijagnostika - u planu za slj sljedeć edeću godinu je dijagnostika virusnih bolesti pastrmki U skladu sa Direktivom Savjeta 96/23/EC i Odlukom Komisije 97/747/EC GRUPA AA- Supstance koje imaju anabolič anaboličko dejstvo i nedozvoljene supstance A1. Stilbeni, derivati stilbena i njihove soli i estri A3. Steroidi A6. hloramfenikol, nitrofurani i nitroimidazoli GRUPA BB- Veterinarski lijekovi i kontaminenti okoline B1. Antibakterijske supstance uključ uključujuć ujući sulfonamide i hinoloni B2. Drugi veterinarski lijekovilijekovi- Antihelmintici B3. Druge supstance i kontaminenti okoline a) Organohlorna jedinjenja uključ uključujuć ujuću PCBPCB-e b) Hemijski elementi c) Mikotoksini d) Boje PRIORITETI U NAREDNOM PERIODU usklađivanje zakonske regulative iz oblasti zdravlja životinja akvakulture sa legislativom EU i implementacija, uključ uključujuć ujući izradu nacionalnih planova monitoringa jačanje administrativnih kapaciteta, kapaciteta, obuka kadrova u oblasti dijagnostike bolesti životinja akvakulture, standardizacija laboratorijskih procedura, procedura, obuka zaposlenih u sektoru akvakulture o prevenciji i ranoj detekciji bolesti, bolesti, izrada vodič vodiča, priruč priručnika i uputstava, uputstava, unapređenje saradnje na svim nivoima. nivoima. Hvala na pažnji POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 23 PREZENTACIJA HRVATSKA SADRŽAJ 1. Organizacija nadležnog tijela 2. Zakonodavstvo 3. Proizvodnja u akvakulturi Uprava za veterinarstvo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republika Hrvatska Vesna Petek, dr. vet. med., Ivica Suĉec, dr. vet. med. Sarajevo, 08. prosinca 2009. 1.2. UPRAVA ZA VETERINARSTVO Kabinet ministra MINISTAR Samostalna sluţba za unutarnju reviziju Drţavni tajnici Uprava za ruralni razvoj Tajništvo ministarstva Uprava za sigurnost i kakvoću hrane Ravnateljstvo za trţišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi Uprava za informacijske sustave i logistiku UPRAVA ZA VETERINARSTVO Uprava za poljoprivredu Uprava ribarstva Uprava za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju Uprava poljoprivredne i prehrambene industrije Uprava poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije Uprava za veterinarstvo Uprava za veterinarske inspekcije Uprava za poljoprivredno zemljište Odjel za središnji veterinarski informacijski sustav 1.3. UPRAVA ZA VETERINARSTVO SEKTOR ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA Sektor veterinarskog javnog zdravstva Odjel za higijenu hrane ţivotinjskog podrijetla i zbrinjavanje nusproizvoda ţivotinjskog podrijetla Odsjek za financiranje mjera zaštite zdravlja ţivotinja Odsjek za oznaĉavanje i registraciju ţivotinja Odsjek za krizno planiranje Odsjek za izradu i praćenje programa kontrole bolesti ţivotinja Odsjek za zoonoze Odsjek za analizu podataka i izvješćivanje UPRAVA ZA VETERINARSKE INSPEKCIJE 7 ureda: 1. U sjedištu uprave; 2.BJELOVAR; 3.RIJEKA;, 4.SPLIT; 5.VARAŢDIN; 6.OSIJEK; 7.ZAGREB (ukupno 65 ispostava ) SEKTOR GRANIĈNE VETERINARSKE INSPEKCIJE I MEĐUNARODNOG PROMETA Odjel za graniĉne veterinarske inspekcije; Odjel za meĊunarodni promet i analizu rizika. Odjel za zaštitu ţivotinja Odjel za organizaciju veterinarske sluţbe i oznaĉavanje ţivotinja 1.4. UPRAVA ZA VETERINARSTVO SEKTOR ZA VETEINARSKO JAVNO ZDRAVSTVO Odjel za higijenu hrane ţivotinjskog podrijetla i zbrinjavanje nusproizvoda Odjel za zaštitu ţivotinja 1.5. UPRAVA ZA VETERINARSKE INSPEKCIJE SEKTOR VETERINARSKE INSPEKCIJE 98 VETERINARSKIH INSPEKTORA Odjel za veterinarsku epidemiologiju SEKTOR ZA VETERINARSKO JAVNO ZDRAVSTVO Odjel za veterinarsku epidemiologiju Odsjek za organizaciju veterinarske sluţbe Sektor za zaštitu zdravlja ţivotinja Odjel za veterinarske lijekove i hranu za ţivotinje SEKTOR ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA ŢIVOTINJA Odjel za organizaciju veterinarske sluţbe i oznaĉavanje ţivotinja Odjel za opće poslove meĊunarodnu suradnju i pristup EU Odsjek za veterinarske lijekove i hranu za ţivotinje Odsjek za meso Odsjek za ribe i školjkaše Odsjek za veterinarske lijekove, veterinarsko-medicinske proizvode i laboratorijsku dijagnostiku Odsjek za higijenu hrane ţivotinjskog podrijetla Odsjek za nusproizvode Odsjek za monitoring rezidua Odsjek za mljeko, jaja i med Odsjek za hranu za ţivotinje 2. ZAKONODAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE ZAKON O VETERINARSTVU (N.N. 41/07, 155/08) SEKTOR ZA PRAVNE POSLOVE I FINANCIRANJE SLUŢBENIH KONTROLA ZAKON O HRANI (N.N. 46/07, 155/08) transponiran i implementiran Regulation 178/2002 EU Odsjek za pravne poslove; Odsjek za financiranje sluţbenih kontrola 24 2.1. HIGIJENSKI PAKET TRANSPONIRAN I IMPLEMENTIRAN U HRVATSKO ZAKONODAVSTVO 2.2. PRAVNI OKVIR SIGURNOSTI HRANE ZAKON O HRANI (N.N. 46/07, 155/08) 178/2002 •Pravilnik o higijeni hrane (N.N. 99/07, 27/08, 113/08) (Regulation Regulation 852/2004 EU – Hygiene of foodstuf –primarna proizvodnja i opć opći uvijeti) uvijeti) • Pravilnik o higijeni hrane ţivotinjskog podrijetla (N.N. 99/07) (Regulation 853/2004 EU – Hygiene of food of animal origin) origin) • Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane ţivotinjskog podrijetla (N.N. 99/07) (Regulation Regulation 854/2004 EU – Official controls) controls) • Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za ţivotinje, te propisa o zdravlju i zaštiti ţivotinja (N.N. 99/07) (Regulation Regulation 882/2004 EU – Official controls of food of animal origin) origin) • Pravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvode na koje se primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (Regulation 2074/2005 EU) EU) •Pravilnik o mikrobiološ mikrobiološkim kriterijima za hranu (N.N. 74/08, 156/08) (Regulation /2073/2005 EU) EU) NADLEŽNO TIJELO SUBJEKTI U POSLOVANJU S HRANOM Pravilnik o higijeni hrane (N.N. 99/07, 27/08, 113/08) (Regulation Regulation 852/2004 EU) EU) Pravilnik o higijeni hrane ţivotinjskog podrijetla (N.N. 99/07) / 853/2004 Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za ţivotinje, te propisa o zdravlju i zaštiti ţivotinja (N.N. 99/07) 882/2004 OPĆA PRAVILA SPECIFIĈNA PRAVILA Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane ţivotinjskog podrijetla (N.N. 99/07)) 854/2004 Pravilnik o mikrobiološ mikrobiološkim kriterijima za hranu (N.N. 74/08, 156/08) 2073/2005 Pravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvode na koje se primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (Regulation (Regulation 2074/2005 EU) EU) 3. AKVAKULTURA Dunavski sliv 2.3. ODOBRENI OBJEKTI 134 odobrenih objekata za preradu i uskladištenje proizvoda ribarstva Akvakultura - 0.6 % BDP RH - 1.15 % ukupog izvoza Jadranski sliv Subjekti u poslovanju s hranom dužni su uspostaviti, provoditi i održavati trajni postupak odnosno postupke temeljene na načelima sustava HACCP-a – sukladno čl. 51 Zakona o hrani (N.N. 46/07, 155/08) i čl. 5. Pravilnika o higijeni hrane (N.N. 99/07,27/08,113/08) Obala – over 5800 km Teritorijalne vode (more i unutrašnjost)- 34000 km2 3.2. Proizvodnja u akvakulturi 3.1. PRIMARNA PROIZVODNJA Slatkovodna riba Morska riba Tuna 32 44 4151t 1646 t 4000 t 8 4180 t Školjkaši 171 3500 t Zahvaljujem na pozornosti! 3.3. VRSTE U UZGOJU Cyprinus carpio - šaran Ctenopharyngodon idella – amur Oncorhynchus mykiss-pastrva Dicentrarchus labrax - lubin Sparus aurata - orada Thunnus thynnus–atlantska tuna Mytilus galloprovincialis–dagnja Ostrea edulis – kamenica Ivica...... 25 1. Zakonska osnova Sadržaj: Zakon o veterinarstvu(N.N. 41/07;151/08) Pravilnik o naĉinu prijave bolesti ţivotinja (N.N. 31/09) - Council 1. Zakonska osnova 2. Nadziranje zdravlja akvatičnih životinja 3. Implementacija Pravilnika 42/2008 4. Buduće aktivnosti 2. Nadziranje zdravlja akvatičnih životinja U 2010. godini, nadziranje će se provoditi u skladu s odredbama Pravilnika 42/2008 (Dir. 2006/88) Nadziranje se provodi (u svrhu postizanja statusa slobodnog od bolesti) na: 1) Pastrvskim uzgajalištima – dvije godine, sa propisanim brojem uzoraka, brojem uzorkovanja godišnje i brojem kliničkih pregleda (VHS, ZHN) 2) Ribnjačarstvima – za virusološke pretrage na uzročnika KHV 3) Mrijestilištima i uzgajalištima lubina – nazočnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije 4) Proizvodnim područjima za uzgoj školjkaša 3.2. Prijava bolesti (egzotiĉne i neegzotiĉne bolesti) Obveza prijavljivanja: Vlasnik i osobe koje se brinu o akvatičnim životinjama Pratitelji tijekom prijevoza Veterinari, službeni veterinari Osoblje iz dg. laboratorija i drugih istraživačkih institucija Directive (82/894/EEC) Pravilnik o uvjetima zdravlja ţivotinja koji se primjenjuju na ţivotinje akvakulture i njihove proizvode te spreĉavanju i suzbijanju odreĊenih bolesti akvatiĉnih ţivotinja (N.N. 42/08) - Council Directive 2006/88/EC Pravilnik o izradi planova uzorkovanja i dijagnostiĉkih metoda za otkrivanje i potvrĊivanje prisutnosti bolesti mekušaca Bonamioze (Bonamia ostreae) i Marteilioze (Marteilia refringens) (N.N. 142/08) Commission Decision 2002/878/EC Pravilnik o planovima uzorkovanja i dijagnostiĉkim metodama za otkrivanje i potvrĊivanje odreĊenih bolesti riba (N.N. 142/08) Commission Decision 2001/183/EC 3. Implementacija Pravilnika (NN 42/2008) (Direktiva 2006/88) 3.1. Uspostavljanje javnog Registra poslovanja akvakulture i autoriziranih objekata za preradu Sukladno odredbama pravilnika (NN 42/2008) nadleţno tijelo uspostavlja javni registar 3.3. Izrada programa nadziranja i iskorjenjivanja bolesti U svrhu dobivanja statusa slobodnog od bolesti, nadležno tijelo ima obvezu izrade programa nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Sadržaj programa: Nadležno tijelo ima obvezu prijave (u slučaju potvrđenog slučaja) EK 3.4. Autorizacija poslovanja akvakulture Naziv, ime i adresa poslovanja GPS podatci Reg. broj, autorizacija Vrsta i opseg proizvodnje, Podaci o zdravstvenom statusu Epidemiološki status Procijena troškova Trajanje i cilj programa Područje provedbe programa Tko ima obvezu autorizacije? 1) REGISTERED (Uzgajališta riba, školjkaša i rakova) 2) (Otpremni centri, centri za proĉišćavanje) 3) Poslovanja akvakulture u kojima se vrši klanje riba u dijagnostiĉke svrhe (istraţivaĉki centri) 4) Karantene, lovišta u kojima se u svrhu rekreativnog ribolova provodi organizirano poribljavanje, ... 26 4. Buduće aktivnosti Zahvaljujem na pažnji! Daljnje transponiranje legislative EU Izrada kriznih planova Određivanje zemlje, zona ili kompartmenta slobodnih od bolesti Trajna edukacija poslovanja akvakulture u pogledu zdravlja akvatičnih životinja POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 27 PREZENTACIJA MAKEDONIJA Nadležni organi MAFWE/ VD/ Sektor za zdravlje životinja: Kontrola uzgojnih objekata-farmi MAFWE/ VD/ Sektor za veterinarsko javno zdravstvo: Republika Makedonija Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Veterinarska uprava Nova dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvakulture u Republici Makedoniji Kontrole objekata za preradu MAFWE/ VD/ Sektor za graničnu veterinarsku inspekciju: Kontrole uvoza/provoza na graničnim inspekcijskim prijelazima Fakultet veterinarske medicine Skoplje –Ovlašteni organ: Olivera Karamanova, DVM Kontrola bolesti životinja i farmaceutskih proizvoda i rezidua Dijagnostika Istraživanja Sarajevo Decembar 8, 2009 Organizaciona i struktura upravljanja veterinarske službe Veterinarska legislativa u pogledu kontrole uvoza i izvoza akvakulture “Zakon o veterinarstvu” (SG RM No.113/07) “ Zakon o veterinarskom javnom zdravstvu” (SG RM No.114/07) “Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja” (SG RM No.113/07) “Zakon o sporednim proizvodima životinjskog porijekla” (SG RM No.113/07) “Zakon o sigurnosti hrane, proizvoda i materijala u kontaktu sa hranom” (SG RM No 54/2002) Povezani pod zakonski propisi (u pripremi) Raspored nadležnosti koje se odnose na zdravlje i sigurnost akvakulture Službeni veterinari na Graničnim inspekcijskim prijelazima: Veterinarske kontrole na GIP-ovima Uvoz i provoz ribe i proizvoda od ribe Službeni veterinari Regionalnih veterinarskih ureda (RVO): Kontrola na unutrašnjem tržištu kretanja živih vodenih životinja i kontrola drugih aktivnosti koje mogu dovesti do širenja patogena Privatne veterinarske stanice (PVS) Uvoz akvakulture i mjere upravljanja rizikom kod uvoza CVO Prethodno izdavanje dozvola za uvoz životinja, proizvoda i sporednih proizvoda, u zavisnosti od zemlje porijekla i njenog dijela, objekta, certifikata ili drugih pratećih dokumenata CVO Donošenje odgovarajućih propisa u pogledu sigurnosnih mjera za uvoz, provoz i izvoz živih životinja akvakulture i proizvoda akvakulture, na osnovu: OIE statusa bolesti životinja i ažuriranja statusa Službenog žurnala EU i ažuriranja statusa bolesti Rezultata analize rizika Ovlaštene da obavljaju određene mjere zaštite zdravlja životinja Uvoz akvakulture i mjere upravljanja rizikom kod uvoza Programi za nadzor i praćenje bolesti vodenih životinja Uvoz žive ribe primarno za: MAFWE – Direkcija za veterinarstvo Vrste Salmonidae i Ciprinidae porijeklom iz: Bugarske, Grčke, Srbije Ukrasnih riba porijeklom iz: Singapura i SAD-a Uvoz u 2008 godini : Vrsta (životni stadij) Volumen (kg.) Salmonidae i Ciprinidae namijenjene za farmski uzgoj 58.638 Salmonidae i Ciprinidae –juvenilne ribe 20.285 Ukrasne ribe Godišnja naredba za zdravlje životinja i veterinarsko javno zdravstvo za poduzimanje određenih zaštitnih mjera od kontagioznih i parazitarnih bolesti Bolesti koje se prate za ribe u jezerima, vještačkim akumulacijama i farmama za uzgoj: - VHS (virusna hemoragična septikemija) - IPN (kontagiozna nekroza pankreasa) - BKD (bakterijska bolest/Renibakterioza) - SVC (proljetna viremija šarana) - IHN (infektivna hemoragična nekroza) 7.915 28 Dijagnostika bolesti Fakultet veterinarske medicine/Univerziteta “"St. Ćiril i Metodije” Skoplje Odjel za biologiju i patologiju riba, pčela i divljači, obavlja: laboratorijske dijagnostičke tehnike i testove u skladu sa Priručnikom za dijagnostičke testove vodenih životinja Virus- logical Disease (ELISA test); Standardne mikrobiološke dijagnostičke metode za bolesti i Analizu podataka Krucijalni faktori za međunarodnu trgovinu živih vodenih životinja Trenutni kapaciteti akvakulture i proizvodnje 62 Farme ribe za uzgoj osiguravaju godišnju proizvodnju ribe iz svježe vode Količine uzgojne ribe namijenjene za ljudsku konzumaciju godišnje za vrste Salmonida i Cyprinida : -za 2006 - 958.000 kg -za 2007 - 771.000 kg -za 2008 - 992.000 kg Politika i planiranje u pogledu nacionalnog zdravlja vodenih životinja Kategorizacija farmi vodenih životinja prema zdravstvenom statusu, Razvoj programa praćenja i nadzora prema bolestima vodenih životinja u skladu sa Direktivom komisije 2006/88; Članica Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE, Office International des Epizooties) Razvoj planova hitnih mjera u pogledu bolesti vodenih životinja; Članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Poboljšavanje dijagnostičkih kapaciteta; Uvrštavanje na riziku baziranih, konsutativnih i transparentnih procesa analize rizika patogena u razvoju i provođenju državne i entitetskih politika; Potpisnik Sanitarnog i Fito-sanitarnog ugovora (SPS) Uspostavljanje standardizovanih laboratorijskih procedura i definisanje pravila za Zemlja kandidat za članstvo i očekuje početak pregovora za članstvo Geografsko zoniranje zemlje i njenih komponenti u sistemu nadzora kako je skupljanje uzoraka; preporučeno/zahtijevano od međunarodnih organa i zahtijevano od trgovinkih partnera. Makedonija ima odobrenje za izvoz živih životinja akvakulture i proizvoda u EU Trenutni prioriteti u pogledu nacionalne politike akvakulture Trenutni prioriteti u pogledu nacionalne politike akvakulture Poboljšanje upravljanja izvozom: Iskorištavanje statusa- odobrena zemlja za izvoz živih vodenih životinja i njihovih proizvoda u EU Razvoj modernog sistema proizvodnje akvakulture za: Osiguranje zdravog proteina sa niskom cijenom za stanovnike i vanjskog tržište Razvoj farmi ribe i povećanje proizvodnje: vrsta Salmonida(potočna pastrmka), vrsta Cyprinida (šarana, bijelog amura i srebrnog šarana, soma) Poboljšanje upravljanja bio sigurnošću u kapacitetima akvakulture POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 29 PREZENTACIJA SRBIJA Republika Srbija Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Uprava za veterinu Istorijat 1860 – prvi pisani pomen “ribnjaka” ribnjaka” (Irig, Vojvodina) 1894 – osnovan je najstariji i najveć najveći ribnjak Akvakultura Akvakultura Eĉka 95% ribnjaka je bilo u drţ drţavnom vlasniš vlasništvu do 2003 U U Srbiji Srbiji 2003 – privatizacija ribnjaka, ribnjaka, viš više od 80% već već privatizovano Osnovni podaci Osnovni podaci • PreovlaĊuju šaranski ribnjaci na preko 14000 ha, pastrmski na oko 17 ha • Veliki broj novoosnovanih, novoosnovanih, neregistrovanih, malih ribnjaka (+30% (+30% ukupne površ površine?) ine?) • U toku poslednjih 10 godina površ površine pod ribnjacima uveć uvećane 10 do 15 %, ukupan broj novoosnovanih ribnjaka poveć povećan za 100 % • Sva tri vida proizvodnje prisutna u Srbji: ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni – Prinos/ha Prinos/ha u poluintenzivnom sistemu je oko 1000 kg/ha – Uz upotrebu ekstrudirane kompletne krmne smeš smeše za šarane u ishrani – od 1500 do preko 3000 kg/ha • Oko 1000 zaposlenih, zaposlenih, 4 % sa visokim i 10 % sa srednjim obrazovanjem • 200 – 300 sezonskih sezonskih radnika • 90 % muš muškaraca, karaca, ţene retko u proizvodnji (administracija (administracija,, ĉišćenje i sl.) sl.) • Problemi: zapuš zapušteni ribnjaci, niska produktivnost, preveliki broj zaposlenih, stare radne navike, nedostatak opreme, stara i istroš istrošena oprema, neadekvatno koriš korišćena oprema. • Interesovanje za akvakulturu u porastu (tradicija, (tradicija, zdrava ishrana) • Uvoz ribe i ribljih proizvoda – dvostruko već veći od proizvodnje • Statistiĉ Statistiĉki podaci najĉ najĉešće nedostaju ili su spekulativni Snaga Slabosti • Prirodni izvori • Niska produktivnost • Razvojni potencijal • Nivo obrazovanja • Nutritivna baza • Uslovi trţ trţišta • Tradicija Tradicija (u proizvodnji) proizvodnji) • Poveć Povećano interesovanje • Podrš Podrška nauĉ nauĉnih institucija • Zakonodavstvo i postojeć postojeći propisi • Sluţ Sluţbena kontrola Moguć ćnosti Mogu Mogućnosti Pretnje • Proizvodnja visoko kvalitetne hrane • Nedostatak investicija • Pozitivan uticaj na zdravstveno stanje • Ljudski resursi i podizanje kapaciteta • Pozitivan uticaj na zapoš zapošljavanje • Politiĉ Politiĉke promene • Pozitivan uticaj na ekonomski rast • Prioriteti • Moguć Mogućnost regionalne saradnje • Tradicija (potroš potrošnja) nja) 30 Vodeni resursi Srbije Dunav Sava Tisa Morava (Velika, Zapadna, Ju Juţna) Proizvodnja u Srbiji, t Ime Naučno ime 2006 2007 2008 Šaran Cyprinus carpio 4309.311 5517.826 5760.469 Som Silurus glanis 16.579 13.621 19.973 Tolstolobik Hypophthalmichthys molitrix 307.201 846.418 801.542 Amur Ctenopharyngodon idella 147.203 207.860 268.136 4.916 Štuka Esox lucius 1.733 1.013 SmuĎ Stizostedion lucioperca 8.431 13.073 162.466 126.687 510.362 607.795 641.947 1051.966 Drugo (bela riba) Pastrmka Drina Salmo gairdneri UKUPNO Kolubara Timok Sistem kanala Dunav – Tisa – Dunav Nadleţ ţni organ Nadle Nadleţni • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede • Uprava za veterinu – organ uprave unutar 5560.719 7368.445 8.813 8426.177 Procenjeni ulov u rekama i jezerima – oko 6000 t Nadleţ ţnosti Nadle Nadleţnosti • Zdravstveno stanje i dobrobit ţivotinja • Veterinarsko Veterinarsko javno zdravlje • Bezbednost hrane Ministarstva • Kao posebna Uprava osnovana marta 2004 Zakonodavstvo • Zakon o veterinarstvu (Sl. glasnik RS No. 91/05) • Zakon o bezbednosti hrane (Sl. glasnik RS No 41/09) • Pravilnik o naĉ naĉinu vrš vršenja veterinarskoveterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole ţivotinja pre klanja i proizvoda ţivotinjskog porekla (Sl. list SFRJ 68/89) • Pravilnik o naĉ naĉinu utovara, pretovara i istovara poš pošiljaka ţivotinja, proizvoda, sirovina i otpadaka ţivotinjskog porekla, uslovima koje mora ispunjavati prevozno sredstvo, higijenskohigijenskotehniĉ tehniĉkim uslovima koje mora ispunjavati poš pošiljka i obrascu uverenja o zdravstvenom stanju poš pošiljke (Sl. list SFRJ 69/90) • Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za ribe, rakove, školjkaš koljkaše, morske jeţ jeţeve, morske krastavce, ţabe, kornjaĉ kornjaĉe, puţ puţeve i njihove proizvode (Sl. list SRJ 06/03 и Sl. list SCG 56/03, 05/04, 04/04, 12/04, 48/04) • Pravilnik o merama za suzbijanj e i iskorenj ivanj nje e furunkuloze suzbijanje iskorenjiva pastrmki (Sl. list SFRJ 72/91) • Pravilnik o merama za suzbijanj e i iskorenj ivanj nje e vrtiĉ suzbijanje iskorenjiva vrtiĉavosti pastrmki (Sl.list SFRJ 72/91) Projekti Jun 2007 – Srbija je pristupila EU Seventh Framework Programu (FP7) Februar 2008 – poĉ poĉeo je REGPOTREGPOT-3 projekat: • Zaš Zaštita ţivotnje sredine Projekti Projekti Ministarstva nauke i tehnološ tehnološkog razvoja: • UnapreĊenje ishrane šarana i pastrmke u samoodrţ samoodrţivoj akvakulturi (u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom, Zemun), 20042004-2007 • Upotreba geotermalnih voda u proizvodnji riba (u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom, Novi Sad), 2004 2004--2007 • UnapreĊenje poluintenzivne proizvodnje šarana (Cyprinus carpio) u samoodrţ samoodrţivoj akvakulturi (u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom, Zemun), 20072007-2011 • UvoĊenje i repopulacija linjaka (Tinca tinca) u ribne sisteme i otvorene vode (u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom, Novi Sad), 20072007-2011 Projekti • Podrš Podrška sektoru ribarstva Srbije i Crne Gore – projekat finansiran od strane EU, preteţ preteţno posveć posvećen ribarstvu na otvorenom moru, manji deo sredstava usmeren ka akvakulturi, akvakulturi, 2007 - 2008 Ministarstvo Ministarstvo poljoprivrede, Crna Gora Minista Ministarstvo zaš zaštite ţivotne sredine, Srbij Srbija “Reinforcement of Sustainable Uprava za veterinu, veterinu, MPŠV, Srbij Srbija Aquaculture“ Aquaculture“ – ROSA, No. 205135, Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Srbija koordinator Poljoprivredni Fakultet, Fakultet, Zemun 31 Laboratorijska ška Laboratorijska podrš podr podrška Istraţ ţivaĉ Istra ivaĉke aktivnosti Istraţivaĉke • Razvoj Sistema kontrole zdravstvenog stanja riba u proizvodnji i izvozu – Projekat Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, 2006 • Znaĉ Znaĉaj renibakterioze u patologiji kalifornijske pastrmke – Projekat Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, 2007 • Monitoring vodenih ekosistema u cilju proizvodnje visokovrednih i bezbednih proizvoda akvakulture konkurentnih na EU trţ trţištu - Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Beograd Nauĉ Nauĉni institut za veterinarstvo Srbije, Odeljenje za bolesti riba, Vojvode Toze 14, Beograd • • • • • • • • Parazitologija Histopatologija Opš Opšta bacteriologija/micologija Opš Opšta virusologija Kultura tkiva Molekularna dijagnostika (PCR) Imunoesej (ELISA) Imunofluorescenca Hvala na pa ţnji! paţnji! POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 32 PREZENTACIJA 6. VETERINARSKI FAKULTET Uvod ODJELJENJE ZA AKVAKULTURU (CENTAR ZA RIBARSTVO) • Pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, jedinom takve vrste u Bosni i Hercegovini, postoji Odjeljenje za akvakulturu, bivši naziv Centar za ribarstvo (osnovan 1959. godine), koji se bavi zdravstvenim nadzorom salmonidnih, ciprinidnih i morskih ribogojilišta u BiH. • Prije rata u bivšoj Jugoslaviji, Centar je vršio zdravstveni nadzor pored BiH i na svim ribljim farmama u Crnoj Gori, Sandţaku i jednom dijelu Kosova. • Uloga Odjeljenja za akvakulturu je prvenstveno na dijagnostici, prevenciji i suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti riba u kontrolisanim uzgojima. 1959 - 2009 Zmaja od Bosne 90, Sarajevo 71000 Bosna i Hercegovina Tel: ++ 387 33 655 922 http:// www.vfs.unsa.ba/ Fax: ++ 387 33 610 908 E-mail: [email protected] Osnovna djelatnost Odjeljenja za akvakulturu Uvod • S obzirom da se stanje iz oblasti bolesti riba promijenilo, naroĉito pojavom onih koje uzrokuju visok stepen mortaliteta i ogromne ekonomske gubitke a uz to su izrazito kontaminozne, Laboratorije Odjeljenja za akvakulturu su stavljene u funkciju sa jasnim zadatkom na polju dijagnostike, prevencije i suzbijanja bolesti riba, a prema prema Aquatic Animal Health Code 2008 i Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animal 2006. (OIE). • Cilj djelatnosti Odjeljenja za akvakulturu je: unapreĊenje proizvodnje slatkovodnog i morskog ribarstva, unapreĊenje zdravstvenog statusa riba, kontrola proizvodnje zdrave hrane i izvoz ribe i školjki u ţivom, svjeţe-mrtvom stanju i u obliku ribljih proizvoda. Odjeljenje Odjeljenje za akvakulturu je Nacionalna Referentna Laboratorija (NRL) (NRL) za virusne bolesti riba (2005) Odjeljenje za akvakulturu, Veterinarskog instituta, Veterinarskog fakulteta u Sarajevu jedino je u Federaciji Bosne i Hercegovine koje se bavi poslovima veterinarske djelatnosti iz oblasti akvakulture: • dijagnostika, prevencija i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti riba u kontrolisanim uzgojima i otvorenim vodama; • vrši mikrobiološke, virusološke i parazitološke pretrage na osnovu povećanog morbiditeta, mortaliteta, sumnje i pojave bolesti riba: – mikrobiološke pretrage na prisustvo: Jersinioza pastrmki, Bakterijski nefritis pastrmki, Furunkuloza pastrmki, Eritrodermatitis šarana – virusološke pretrage na prisustvo: Virusna hemoragiĉna septikemija pastrmki, Zarazna hematopoetska nekroza pastrmki, Zarazna nekroza gušteraĉe pastrmki, Proljetna viremija šarana – parazitološke pretrage na prisustvo: Vrtiĉavosti pastrmki, Girodaktilozu pastrmki, Ihtioftiriozu, Sferosporidioza šarana, Proliferativno oboljenje bubrega pastrmki • Ostala djelatnost Odjeljenja za akvakulturu Osnovna djelatnost Odjeljenja za akvakulturu • • • • • • • • saradnja sa Uredom za veterinarstvo BiH, FBiH i RS u pripremi legislative iz oblasti akvakulture edukacija veterinarskih inspektora edukacija osoblja ribogojilišta uĉestvovanje pri izradi i uvoĊenju HACCP-a, Standardnog sanitacijskog operativnog programa (SSOP) i Uputstva za preventivnu njegu i zaštitu ribe na ribogojilištima nauĉno-tehnološka saradnja na uzgoju i zdravstvenoj zaštiti kontrolisanog uzgoja ribljeg fonda; izrada studija, programa i elaborata o mogućnostima kontrolisanog uzgoja riba vještaĉenjem u sluĉaju trovanja riba u ribogojilištima i otvorenim vodama uĉestvovanje pri izradi ribarskih osnova analize na virusne, bakterijske i parazitarne bolesti riba koje se koriste za poribljavanje otvorenih voda • • • • • • • Analiza riblje hrane Analiza vode Pretraga kvaliteta ribe i ribljih proizvoda Ispitivanje i kontrola radioaktivnosti u vodi, ribama i hrani za ribe Toksikološke analize Ispitivanje i kontrola lijekova Ispitivanje i analiza hromozoma kod riba Prateće Laboratorije Odjeljenja za akvakulturu • • • • • • • • • Referentna lista projekata iz oblasti akvakulture Godina Naziv projekta 1991 "Zdravstvena zaštita kao mogućnost optimalnog uzgoja riba u organizovanim uslovima proizvodnje" (u okviru Projekta DC-X, SRBiH) 1996 „Procjena stanja i revitalizacije ribarske proizvodnje u kontrolisanim uslovima na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine“ (AICF/USA) 1998 “Opremanje Parazitološkog laboratorija za serološku dijagnostiku sa posebnim osvrtom na kriptosporidiozu“ (EU) 2000 Eksperimentalno ispitivanje hranjenja kalifornijske pastrmke ribljom hranom proizvoĊaća Kraftfutterwerk Beeskow GmbH, Njemaĉka (Kraftfutterwerk Beeskow GmbH 15848 Tauche, Stremmener Landstrase, Njemaĉka) 2000/04 Izrada ribolovne osnove općine Bihać (SRD Bihać i Općina Bihać), Općine Teoĉak, Općine Graĉanica, Općine Olovo, Kantona Sarajevo, sliva Neretve (Općine Konjic, Jablanica i Mostar) 2003/04 „Istraživanje sistema za obogaćivanje vode kiseonikom na ribljim farmama” (Federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke, FBiH) 2004/05 “Monitoring i kontrola bolesti salmonidnih, ciprinidnih i morskih riba u punosistemskim ribogojilištima u Bosni i Hercegovini” (USAID LAMP) 2005 Pravljenje i uvoĊenje Standardnog sanitacijskog operativnog programa (SSOP) i Uputstva za preventivnu njegu i zaštitu ribe. (USAID LAMP) 2005 Obuka i trening na doniranoj opremi virusološke laboratorije za ribe (Investitor USAID LAMP) 2006 Istraživanja zdravstvenog stanja salmonidnih vrsta riba na vodozahvatima punosistemskih ribogojilišta u FBiH (Federalno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, FBiH) 2006 Projekat o struĉno-tehnološkoj saradnji u oblasti zaštite rijeke Neretve (JP Elektroprivreda BiH) 2007 Istraživanja parazitskih beskiĉmenjaka riba iz hidroakumulacije Modrac (Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta tuzlanskog kantona) 2006/08 „Poboljšanje zdravstvenog statusa životinja iz akvakulture i kvalitete i sigurnosti proizvoda akvakulture“, TCP/BiH/3101 (FAO), A.Jažić i J.Omeragić - FAO nacionalni konsultanti Laboratorija za virusologiju Laboratorija za mikrobiologiju Laboratorija za patologiju Laboratorija za parazitologiju Zavod za higijenski nadzor namirnica i zaštitu ţivotne sredine Laboratorija za kontrolu radioaktivnosti Katedra za hranu i ishranu ţivotinja Odjeljenje za toksikološke analize Katedra za biologiju Ostvarena saradnja sa relevantnim institucijama : • European Reference Laboratory for Fish Diseases, Danish Veterinary Laboratory, Aarhus, Danmark • Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska • Institut “RuĊer Bošković” - Laboratorij za istraţivanje i razvoj akvakulture, Zagreb, Hrvatska • Veterinarski fakultet u Ljubljani, Slovenija • Nauĉni Institut za veterinarstvo Srbije, Beograd, Srbija • Veterinarski fakultet u Skopju, Makedonija • IZSAM (Institutto Zooprofilactico Spermentale de’ll Abruzzo e Molise G.Caporale), Teramo, Italy Nastavne aktivnosti djelatnika • dodiplomski studij veterinarske medicine – – – – • • predmet: “Veterinarska parazitologija” , prof. dr.sc.Adnan Jaţić, prof. dr.sc. Almedina Zuko, doc.dr. Jasmin Omeragić predmet: “Invazione bolesti ţivotinja” , prof. dr.sc. Almedina Zuko, prof. dr.sc.Adnan Jaţić, doc.dr. Jasmin Omeragić predmet: “Uzgoj i bolesti pĉela, riba i divljaĉi” , prof. dr.sc.Adnan Jaţić predmet: "Akvakultura", prof. dr.sc. Almedina Zuko postdiplomski studij : Smjer „Parazitologija i invazione bolesti sa epizootiologijom“ specijalni kursevi, kontinuirana edukacija Nauĉno-istraţivaĉki rad (oblasti) • Bolesti riba i školjki • Dijagnostika ribljih bolesti i bolesti školjki • Epidemiologija i kontrola bolesti riba Objavljene knjige iz oblasti akvakulture • Jaţić A., Zuko A. (2004) Bolesti salmonidnih vrsta riba. Sarajevo, UDK 619:639.211(075.8)(076) 639.3.211.09(075.8)(076); ISBN 9958-599-03-1 33 Struĉno osoblje, struĉna zvanja i posebne obuke Ime i prezime Obrazovanje Broj zaposlenih Struĉna sprema/zvanje Adnan Jažić Dr.Sc., MSc, DVM Almedina Zuko Dr.Sc., MSc, DVM Doktora nauka 3 Jasmin Omeragić Dr.Sc., MSc, Spec.paraz., DVM VSS 1 Nermina Vejzović DVM SSS 2 Sabrina Grbo Lab.tehniĉar, SSS NSS 1 Ajša Dermaki Lab.tehniĉar, SSS Samija Liĉina spremaĉica Virusne bolesti Izolacija uzroĉnika virusnih bolesti riba je putem inokulacije uzorka na pripremljenu ĉistu staniĉnu kulturu (BF2, EPC) i pojava citopatogenog efekta (CPE). Identifikacija uzroĉnika je neutralizacijom i ELISA metodom. Bakterijske bolesti Dijagnostika nekih bakterijskih bolesti se vrši nalazom uzroĉnika bojenjem otisaka po Gramu, a identifikacija ELISA metodom. Posebne obuke 1996. Department of Parasitology, Research Institute Ipoh, Malesia 1998. Ifremer, O.I.E. Reference laboratory for bivalve Mollusks Diseases,La Tremblade, France (Training Course, Phare MCVP partner countries) 1999. (Training Course, Phare MCVP partner countries, 2nd-8thFebr.) Eu.Ref.Lab. za bolesti riba, Aarhus, Danska 2000. (IMG-99-BIH-2006, Tempus Phare, 1stApril-1stMarch) Eu.Ref.Lab. za bolesti riba, Aarhus, Danska 2004. Organizacija i upravljenje veterinarske službe, (Modul I i II), Teramo, Italija 2005. ”Organisation and managment of Public Veterinary Services”I Module: Teramo 2005. Provision of training on new lab equipment (Training course, USAID LAMP) 2008. (FAO project TCP/BiH/3101, 28th January – February 15th), Eu.Ref.Lab. za bolesti riba, Aarhus, Danska - Kontinuirana interna edukacija u Odjeljenju za akvakulturu Popis bolesti i dijagnostiĉkih metoda Dijagnostiĉka metoda Kratak opis dg. metoda Bolest Parazitske bolesti Dijagnostika parazitskih bolesti se vrši nalazom uzroĉnika (adulti, razvojni oblici) mikroskopskim i makroskopskim putem, a identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije Results of the targeted surveillance on presence of certain viral agents of fish diseases implemented in B&H fish farms in the period 2004-2008. Virusne bolesti** Virusna hemoragiĉna septikemija* Zarazna nekroza gušteraĉe* Zarazna hematopoetska nekroza* Proljetna viremija šarana* - Izolacija virusa na kulturi stanica - Neutralizacija - ELISA Salmonid species1 Year Cyprinid species2 Bakterijske bolesti - Bojenje otisaka bubreţnog tkiva po Gramu - Histopatološka pretraga - ELISA Bakterijska bolest bubrega* - Mikroskopski i makroskopski nalaz hifa u nativnim preparatima Saprolegnioza VHS virus IHN virus IPN virus ISA virus SVC virus 2004 a/b 0 / 32 a/b 0 / 32 a/b 17 / 32 a/b NA a/b NA Parazitske bolesti - Mikroskopski nalaz uzroĉnika u nativnim preparatima - Identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije 2005 0 / 30 0 / 30 26 / 30 0 / 30 0/7 Girodaktiloza* - Mikroskopski nalaz uzroĉnika u nativnim preparatima Ihtioftirioza 2006 0 / 34 0 / 34 6 / 34 NA 0/5 - Mikroskopski nalaz spora uzroĉnika u strugotinama hrskavice - Histopatološka pretraga Miksobolijaza (vrtiĉavost) 2007 0 / 28 0 / 28 0 / 28 NA 0/6 - Mikroskopski nalaz uzroĉnika u ribljem mjehuru Sferosporidioza 2008 0 / 28 0 / 28 2 / 28 NA 0/8 - Mikroskopski nalaz uzroĉnika - Histopatološka pretraga - Identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije Druge vrste protozooa - Mikroskopski i makroskopski nalaz uzroĉnika - Identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije Druge vrste helminata (trematode, cestode, nematode) - Mikroskopski i makroskopski nalaz uzroĉnika - Identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije Druge vrste akara * izvoĊenje dijagnostiĉkih metoda prema Aquatic Animal Health Code 2008 i Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animal 2006. (The World Organisation for Animal Health (OIE) **Virusne bolesti prema: Naredba o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti ţivotinja i njihovom provoĊenju i finansiranju u 2009. godini („Sl. Glasnik BiH,“ broj: 04/09) i Odluka o provoĊenju mjera za spreĉavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitskih bolesti kod riba (07-2-27-2617/08, od 20.05.2009. godine) LABORATORIJA 1 LABORATORIJA 2 1 – Rainbow trout (Oncorhynchus mykiss), brown trout (Salmo trutta m. fario), brook trout (Salvelinus fontialis), grayling (Thymallus thymallus), and Adriatic salmon (Salmothymus obtusirostris). In 2007 one farm producing Arctic char ( Salvelinus alpinus) was also included in the surveillance program. 2 – Common carp (Cyprinus carpio). a – Number of farms in which fish population presence of the virus is confirmed in the respective year. No increased or unusual mortality or any specific clinical sign of respective diseases were not observed during implementation of the surveillance program. b – The total number of fish farms included in the surveillance program per year. All the officially registered farms and those in the phase of registration were included in the program in the respective year. NA – Not applicable. The agent was not under official targeted surveillance. LABORATORIJA 3 Kuhinja za djelatnike Ulaz Prostorije za odmor djelatnika Prostorija za obradu rezultata i pripremu izvještaja Prostorije za odmor djelatnika sa bibliotekom Prostorije za odmor djelatnika LABORATORIJA 4 Prostorija Namjena Laboratorija 1. prijem, priprema i pregled uzoraka (materijala) za parazitološku dijagnostiku Laboratorija 2. prijem i priprema uzoraka (materijala) i inokulacija uzoraka (materijala) za virusološka ispitivanja, pregled uzorka (izolacija uzroĉnika) Laboratorija 3. priprema (kultivacija, subkultivacija) i odrţavanje staniĉnih linija za virusološku dijagnostiku Laboratorija 4. laboratorija sa serologiju, identifikacija uzroĉnika Prof.Dr. Midhat Ĉanković Doc.Dr. Vahida Imamović VETERINARY FACULTY UNIVERSITY OF SARAJEVO Dr. Milka Rozman Asim Sadţak Department of Aquaculture NRL for fish virus diseases Prof. Dr. Midhat Ĉanković Dr. Mihaly Kiskaroly, nauĉni savjet. Doc. Dr. Vahida Imamović Dr. Milka Rozman, nauĉni savjetnik Asim Sadžak, laborant Mr. Sejo GraĊanin 1959-1999 1966-1989 1976-1992, ubijena tokom agresije na BiH 1960-1992 1970-1993, preminuo tokom agresije na BiH 1972-1976 FAO FAO TCP/RER/3206 TCP/RER/3206 Workshop Workshop “Assistance “Assistance to to WBC WBC for for Improving Improving Compliance Compliance with with International International Standards Standards for for Aquatic Aquatic Animal Animal Health” Health” 34 VETERINARSKI FAKULTET ODJELJENJE ZA AKVAKULTURU (CENTAR ZA RIBARSTVO) 1959 - 2009 Zmaja od Bosne 90, Sarajevo 71000 Bosna i Hercegovina Tel: ++ 387 33 655 922 http:// www.vfs.unsa.ba/ Fax: ++ 387 33 610 908 E-mail: [email protected] POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 35 PREZENTACIJA 7. MeĊunarodni standardi • MeĊunarodni standardi i zdravstveni uslovi za uvoz ribljih proizvoda na teritoriju teritoriju Evropske unije iz treć trećih zemalja Ova oblast je regulisana sa razliĉitim meĊunarodnim propisima i/ili standardima koji iako su doneseni od razliĉitih tijela/organa ili meĊunarodnih organizacija usaglašeni/usklaĊeni izmeĊu sebe Cilj takvog oblika usaglašenosti je osiguranje visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi i ţivotinja kao i uklanjanje trgovinskih barijera • Institucije Evropske unije Propisi Uredbe/Regulations Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine Doc. Dr. Drago N. Nedić Nedić, Sanin Tanković Tanković, dr.vet.med., Zorana Mehmedbaš Mehmedbašić Devedž Devedžić, dr vet. med., Faruk Kaukč Kaukčija, dr vet. med. PRVA REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU SARAJEVO, 8.12.2009. GOD. 1. Legislativa Evropske Unije – ţivotinje i proizvodi Sa obzirom na namjeru BiH da pristupi u ĉlanstvo Evropske unije ovi propisi se mogu oznaĉ oznaĉiti kao od najviš najvišeg znaĉ znaĉaja EU Direktiva broj 2006/88 od 24 Oktobra 2006 godine o zahtjevima u pogledu ţivotinja akvakulture i njihovim proizvodima i prevenciji i kontroli kontroli odreĊenih bolesti vodenih ţivotinja predstavlja osnovni propis koji ureĊuje uslove u pogledu ţivotinja akvakulture Ona ureĊuje Uslove za poslovanja sa akvakulturom Uslove objekte za uzgoj i kultivaciju akvakulture Registraciju egistraciju i odobravanje sa dodjelom kontrolnog broja Registar Služ lužbene kontrole Mjere nadzora i iskorjenjivanja bolesti Planove hitnih mjera Vakcinacija Uslovi za sticanje statusa slobodne zone ili odjela (kompartmenta) ili cijele zemlje, priznatih kao slobodne od određenih bolesti. bolesti. Direktive Odluke Pravno obavezujuć obavezujući za zemlje ĉlanice kao i treć treće zemlje koje ţele uvoziti ţivotinje i proizvode Namjera je staviti odgovornost za proizvodnju sigurne hrane na subjekte u poslovanju sa hranom U pogledu proizvoda akvakulture (uslovi kojima subjekti u poslovanju poslovanju kao i proizvodi moraju udovoljavati) na snazi je tzv higijenski paket Uredba 852/2004 opš opšti higijenski uslovi Uredba 853/2004 853/2004 posebni higijenski uslovi za hranu ţivotinjskog porijekla Naĉ Naĉin obavljana sluţ sluţbenih kontrola propisan je sa Uredbom 882/2004 sluţ sluţbene kontrole Uredba 854/2004 sluţ sluţbene kontrole hrane ţivotinjskog porijekla 3. Legislativa Evropske Unije – Rezidue, kontaminanti, mikrobiološ mikrobiološki kriteriji Kontaminanti Uredba 1881/2006 maksimalno dozvoljeni nivoi kontaminanata (metali, dioksini, PCB spojevi itd.) Plan praćenja rezidua u namirnicama ţivotinjskog porijekla Direktiva 1996/23 – neizostavan alat EU kao preduslov za izvoz Mikrobiološki kriteriji Regulation (EC) No 2073/2005 on microbiological criteria in foodstuffs as amended by Regulation (EC) No 1441/2007 Kada su u pitanju propisi EU mož može se zakljuĉ zakljuĉiti da postoji veliki broj propisa i da su ĉeste njihove izmjene, dopune ili zamjene u skladu sa novim nauĉ nauĉnim saznanjima Codex Alimentarius komisija osnovana od FAO/WHO Nisu pravno obavezujuć obavezujući ali su referentni za Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) 1. Legislativa Evropske Unije – ţivotinje i proizvodi U svrhu provoĊenja Direktive 2006/88 primjenjuju se slijedeć slijedeći propisi Odluka Komisije broj 2004/453 u pogledu mjera protiv određenih bolesti vodenih životinja Uredba Komisije broj 1251/2008 u pogledu uslova za stavljanje na tržište i uvoz u Uniju životinja akvakulture i njihovih proizvoda i propisivanje liste vektora Odluka Komisije broj 2001/183 propisuje planove uzorkovanja i dijagnostičkih metoda za određivanje i potvrdu određenih bolesti riba 3. Legislativa Evropske Unije – Rezidue, kontaminanti, mikrobiološ mikrobiološki kriteriji 2. Legislativa Evropske Unije – higijenski propisi Uopš Uopšteno, kada se govori o proizvodima namijenjenim za ljudsku konzumaciju konzumaciju osnovni propis je Uredba 178/2002 MeĊunarodne organizacije – kodove, kodove, standarde, prakse, uputstva MeĊunarodna organizacija za zdravlje ţivotinja (OIE) Veliki broj propisa od kojih se kao najznaĉajniji nameću oni koji propisuju limite Rezidue veterinarskih lijekova Uredba 2377/90 sa maksimalnim dozvoljenim nivoima ostataka veterinarskih lijekova u proizvodima ţivotinjskog porijekla – samo Aneksi na snazi Direktiva 96/22/EC zabrana upotrebe odreĊenih supstanci koje posjeduju hormonalno ili tireostatsko djelovanje i ß-agonista Rezidue pesticida Uredba 396/2005 Uredba 178/2006 Uredba 839/2008 Interesantna ĉinjenica da nisu uspostavljeni pojedinaĉni maksimalno dozvoljeni nivoi rezidua pesticida za ribe na nivou EU Standardi meĊunarodnih organizacija MeĊunarodna organizacija za zdravlje ţivotinja (OIE) Aquatic Animal Health Code – Zdravstveni kod za ţivotinje iz akvakulture – sa kojim je usklaĊena spomenuta Direktiva EU 2006/88 Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animals of the OIE – priruĉ priruĉnik za dijagnostiĉ dijagnostiĉke testove za vodene ţivotinje Codex Alimentarius komisija - MeĊunarodna organizacija za standarde u hrani Code of Practice for Fish and Fishery Products - Kod prakse za ribe i proizvode od riba CAC/RCP 52 – Kao osnovni i dalje na osnovu razliĉ razliĉitih proizvoda: 36 Standardi meĊunarodnih organizacija Standard za brzo smrznut Quick Frozen Finfish, evisceriranu i ne ne evisceriranu Standard za konzerviranu Finfish Standard za brzo smrznute blokove ribljih fileta, mljevenog mesa riba i mješ mješavine fileta i mljevenog ribljeg mesa Standard za brzo smrznute riblje štapić tapiće (Fish Fingers), riblje dijelove i riblje filete Standard za soljenu ribu i suš sušenu soljenu ribu familije Gadidae Opš Opšti standard za brzo smrznute riblje filete Standard za krekere od morskih riba i riba iz svjeţ svjeţih voda, školjkaš koljkaša Crackers from Marine and Freshwater Fish, školjkaš koljkaša i morskih školjki Vodić Vodić za senzorsko ocjenjivanje riba i školjki u laboratorijama Preporuĉ Preporuĉeni meĊunarodni kod za higijensku praksu za dimljenu ribu Izvoz iz TZ - Uvod (II) EU legislativa je bazirana na Codex Alimentarius Codes of Practice for Fish and Fishery Products. EU se pojavljuje kao: član Codex Alimentarius komisije WTO potpisnik SPS sporazuma za koji su relevantni standardi Codex Alimentarius EU prihvata legislativu treć trećih zemalja koja se bazira Codex AlimentariusAlimentarius-u. Izvoz iz TZ - Uvod (I) EU legislativa jasno propisuje zdravstvene uslove i procedure koje moraju poš poštovati treć treće zemlje i zemlje ĉlanice EU da bi svoje proizvode plasirali na trţ trţište Ranije sa Direktivama CD 91/493/EEC – riblji proizvodi CD 91/492/EEC – ţivi mekuš mekušci Koje su skinute sa snage Direktivom Direktivom 2004/41/EC, 2004/41/EC, a trenutno regulisane setom propisa nazvanih higijenski paket: • Uredba 852/2004 opš opšti higijenski uslovi • Uredba 853/2004 853/2004 posebni higijenski uslovi za hranu ţivotinjskog porijekla • Uredba 854/2004 sluţ sluţbene kontrole hrane ţivotinjskog porijekla Novi propisi donose novi pristup sigurnosti i obavezu za subjekte subjekte u poslovanju hranom da stavljaju na trţ trţište sigurne proizvode U cilju zaš zaštite zdravlja evropskih potroš potrošača Onda je je EU sebi postavila par pitanja: Na koji naĉin odobriti odobriti trećim zemljama izvoz ribljih proizvoda proizvoda na teritoriju EU? Šta se oĉekuje ekuje od te zemlje? zemlje? Kako procedure procedure odobravanja sprovesti u praksi? Lista zemalja (I) Sve zemlje koje namjeravaju izvoziti na teritoriju EU školjkaš koljkaše, ehinoderme, tunikate, morske gastropode i proizvode od ribe moraju biti odobrene od strane EU i nalaziti se na listi propisanoj Odlukom 2006/766/EC koja se dopunjuje sa novim zemljama koje ispunjavaju uslove ili se skidaju sa liste ukoliko viš više ne ispunjavaju propisane uslove Samo zemljama koje se nalaze na ovoj listi je dozvoljeno izvoziti na teritoriju EU Ranije su to bile Odluke:CD Odluke:CD 97/296 i CD 97/20/EC Procjena/revizija higijenskog sistema kontrole od strane sluţ sluţbe EU Zahtjev Evropskoj uniji (Health and Consumer Protection Directorate – General – odgovorni organ) Glavno sjediš sjedište FVO je u Dablinu Služ Službeno pismo nadlež nadležnog organa TZ Nadlež Nadležni organ FVO šalje “Upitnik” Upitnik” zemlji koja je podnijela zahtjev Cilj: skupljanje visokokvalitetne baze podataka kako bi planirali posjetu TZ Lista zemalja (II) Zemlje se stavljaju na ovu listu na osnovu procjene sistema kontrole ribljih proizvoda provedene na licu mjesta od strane sluţ sluţbe EU Ako se traţ traţeni higijenski ulovi ne odrţ odrţavaju i postoji moguć mogućnost ugroţ ugroţavanja zdravlja ljudi zemlja moţ moţe biti povuĉ povuĉena sa liste Ovo se moţ moţe izbjeć izbjeći ako nadleţ nadleţni organ TZ trenutaĉ trenutaĉno preduzme akcije kontrolisanja problema i povuĉ povuĉe objekat sa liste Posjeta od strane FVO tima TZ (I) Uloga nadležne vlasti Higijenski uslovi u proizvodnji ribljih proizvoda/živih š koljki Higijenski uslovi u proizvodnim područjima (npr. riblje farme) Higijenski uslovi u postrojenjima koja se bave preradom Kontrole, fizičke inspekcije, inspekcije HACCP sistema ili laboratorijske provjere, sprovedene od nadležne vlasti Inspekcijska posjeta traje jednu sedmicu 37 Posjeta od strane FVO tima TZ (II) Sastanci sa drţ drţavnim organima i drugim relevantnim organima Inspekcija dokumentacije Inspekcije HACCP sistema Procjena na licu mjesta (proizvodnih (proizvodnih pogona, pogona, hladnjaĉ hladnjaĉa, brodova hladnjaĉ hladnjaĉa, fabrika brodova, ribarskih brodova, proizvodnih podruĉ podruĉja i laboratorija) laboratorija) Cilj EU procjene (I) Posjeta od strane FVO tima TZ (III) Prije nego što napusti zemlju, FVO tim: tim: Dostavlja nadleţ nadleţnom organu preliminarni izvješ izvještaj o procjeni Kljuĉ Kljuĉni momenat - mnoge nejasnoć nejasnoće mogu biti riješ riješene Rokovi za podnoš podnošenje buduć budućih informacija Nakon odobrenja, potvrde odrţ odrţavanja higijenskih uslova u TZ će biti sprovoĊene od strane FVO Cilj EU procjene (II) Prepoznati nadleţ nadleţni organ TZ Saradnja izmeĊu FVO tima i nadleţ nadleţnog organa Transparentnost drţ drţavnog sistema Detekcija eventualnih nedostataka Nadleţ Nadleţni organ: odgovoran, pouzdan, spreman za promjene na bolje Period nakon inspekcijske posjete (I) Nacrt izvješ izvještaja FVO tim pravi nacrt izvješ izvještaja (zakljuĉ (zakljuĉci, preporuke i za TZ i za ostale sluţ sluţbe EU) Slanje nacrta nadleţ nadleţnom organu TZ Cilj: otkrivanje eventualnih greš grešaka ili razlika TZ moţ moţe iskoristiti ovaj period da dostavi informacije o preduzetim mjerama vezanim za preporuke EU tima nakon posjete Zemlja je na listi (I) Posebna Odluka Komisije (POK) FVO ne moţ moţe sam donijeti odluku 25 zemalja ĉlanica u SVC na osnovu prijedloga sluţ sluţbe EU (ukljuĉ (ukljuĉujuć ujući miš mišljenje FVO) moţ moţe donijeti odluku Odluka mora biti konaĉ konaĉno usvojena od strane EU i objavljena u Sluţ Sluţbenim novinama EU Objavljivanjem odluke TZ je dopuš dopušten izvoz u sve zemlje ĉlanice EU Ako FVO inspekcija utvrdi ekvivalentnost sa higijenskim standardima EU, predlaţ predlaţe da se TZ stavi na listu Ako FVO inspekcija utvrdi da postoji veliki rizik po zdravlje ljudi, EU poduzima trenutne mjere koje mogu dovesti do zabrane uvoza ribljih proizvoda iz TZ Period nakon inspekcijske posjete (II) Konaĉ Konaĉni izvješ izvještaj FVO tim ukljuĉ ukljuĉuje komentar nadleţ nadleţnog organa TZ u izvješ izvještaj ili ga dostavljaju kao prilog Prezentacija - 25 zemalja ĉlanica na sastanku– sastanku– informativni karakter Zakljuĉ Zakljuĉak: internet sajt – osiguranje transparentnosti sistema Bilo koje poboljš poboljšanje sistema kontrole ribljih proizvoda nakon objave izvješ izvještaja neć neće biti objavljeno Izvješ Izvještaj na internetu daje trenutnu sliku situacije u zemlji tokom i neposredno nakon posjete Zemlja je na listi (II) Sadrţ Sadrţaj Posebne Odluke Komisije (POK) Nadleţ Nadleţni organ za riblje proizvode prepozant u TZ Šta ĉini zdravstvenu oznaku - ISO kod zemlje, broj odobrenja postrojenja Model uvoznog certifikata u EU koji mora pratiti sve poš pošiljke Lista postrojenja odobrenih za izvoz u EU od strane nadleţ nadleţnog organa TZ 38 Lista postrojenja – druga lista (II) Lista postrojenja – druga lista (I) Glavni razlog uspostavljanja POK Identifikacija liste postrojenja sa odobrenjem za izvoz EU Samo postrojenja sa ove liste imaju dozvolu za izvoz u EU Da bi bilo ukjuĉ ukjuĉeno na listu postrojenje mora podnijeti zahtjev nadleţ nadleţnom organu zemlje Odgovorni sluţ sluţbenici vrš vrše reviziju HACCP sistema, vrš vrše ovjeru postavljenih higijenskih uslova i daju izvozniĉ izvozniĉki broj za postrojenje Glavni razlog uspostavljanja POK a) b) c) Lista postrojenja – druga lista (III) Zaključ Zaključak (I) Glavni razlog uspostavljanja POK Riblji proizvodi ostalih postrojenja koja nisu ukljuĉ ukljuĉena na listu ne mogu biti uvezeni na teritoriju EU Lista moţ moţe biti promjenjiva Svaka promjena mora biti prijavljena sluţ sluţbi EU u Briselu U sluĉ sluĉaju propusta u provoĊenju higijenskih uslova nadleţ nadleţni organ briš briše postrojenje sa liste, privremeno ili trajno Lista je dostupna na: https://sanco.ec.europa.eu/traces/output/listsPerActivity_en.htm# https://sanco.ec.europa.eu/traces/output/listsPerActivity_en.htm# Zaključ Zaključak (II) Izlazak na evropsko trţ trţište je veliko ostvarenje za treć treću zemlju ekonomska dobit koju omoguć omogućuje izvoz MeĊutim nikako se ne smije zaboraviti zaš zaštita zdravlja potroš potrošaĉa Izraz postrojenje podrazumijeva: proizvodni pogon, hladnjaĉ hladnjaĉe, brodove fabrike. Poš Pošto je nadleţ nadleţni organ prepoznat od strane EU, EU prihvata listu Nakon objave u Sluţ Sluţbenim novinama EU, lista postaje sluţ sluţbena u svim zemljama ĉlanicama Svako postrojenje mora biti identificirano sa sluţ sluţbeno odobrenim brojem Treć Treća zemlja treba: Biti u prilici primjenjivati legislativu koja je pribliţ pribliţno jednaka legislativi EU Imati nadleţ nadleţni organ koji je organizovan na takav naĉ naĉin da moţ moţe garantovati efikasno provoĊenje kroz inspekciju i kontrolu svih dijelova lanca proizvodnje ribljih proizvoda Imati dobru higijensku praksu i kontrolu u proizvodnji ribljih proizvoda, koji dokazuje efikasnu implementaciju higijenskih standarda u smislu sigurnosti proizvoda za potroš potrošaĉe Zaključ Zaključak (III) HACCP Poboljš Poboljšanje vlastitog sistema i kontrole ribljih proizvoda Roba postaje konkurentnija u smislu sigurnosti i kvaliteta Direktan ili inidrektan uticaj na zdravlje domać domaćih potroš potrošaĉa Efikasnije koriš korištenje ljudskih potencijala Poboljš Poboljšanje organizacije posla Hvala na pažnji! POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 39 PREZENTACIJA 8. Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe Tema: Tema: ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM RAZVOJU Moto: Moto: „Priznavanja „Priznavanja ii podizanje podizanje na na viši viši nivo nivo ribarstva ribarstva kao kao znaĉajne znaĉajne privredne privredne grane grane ii uloge uloge veterinarske veterinarske sluţbe sluţbe u u njenom njenom razvoju“ razvoju“ Sarajevo, Sarajevo, Veterinarski Veterinarski fakultet, fakultet, Kozaĉinski, L., B. Njari, Ţ. Cvrtila Fleck, 8. 8. prosinca prosinca 2009. 2009. godine godine M. Smajlović, D. Alagić • pristupanje EU - usuglašavanje i harmonizacija propisa • zaštita zdravlja i ekonomskih interesa potrošaĉa • masovna proizvodnja hrane • nove tehnologije – produţena odrţivost • potrošaĉi izbirljiviji • uĉinkovitija zaštita zdravlja ljudi – ĉvršća povezanost veterinarske i sanitarne • pojava novih noksi sluţbe – razmjena relevantnih podatka o • prije uĉestalosti bolesti i okolnostima njihovog – male lokalne epidemije nastajanja • danas • White Paper on Food Safety, Brussels, – pojava naglih sporadiĉnih otrovanja velikog broja pojedinaca 2000 • primjena kemijskih tvari i lijekova – primarna proizvodnja Regulation (EC) No. 178/2002 UtvrĊuje opće principe i zahtjeve zakona o hrani, osnivanje EFSA (European Food Safety Authority) i utvrĊivanje postupaka po pitanju sigurnosti hrane Nadleţna tijela Subjekti u poslovanju hranom Regulation (EC) No. 852/2004 higijena namirnica Pravilnik o higijeni hrane Regulation (EC) No. 853/2004 utvrĊuje specifiĉna pravila higijene – higijena namirnica ţivotinjskog podrijetla Pravilnik o higijeni hrane ţivotinjskog podrijetla Povezanost - zdravlje ljudi i ţivotinja opće specifiĉne Regulation (EC) No. 882/2004 sluţbene kontrole koje potvrĊuju sukladnost sa zakonom o hrani, propisima o zaštiti zdravlja ţivotinja i dobrobiti ţivotinja Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja i u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za ţivotinje…. rizici: prednosti: • zoonoze • uzgoj ţivotinja • ostaci toksiĉnih tvari u hrani • ţivotinje kao izvor zaliha sirovina • promjene u ekološkom sustavu • partneri ljudima • radna snaga • indikatori promjena u okolišu Regulation (EC) No. 854/2004 utvrĊuje specifiĉna pravila organizacije sluţbene kontrole proizvoda ţivotinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane ţivotinjskog podrijetla 40 Prehrambena industrija OBAVEZE SPH • pristup sigurnosti hrane Pravilnik o higijeni hrane "od farme do stola“ obveze i zadaci u preuzimanju odgovornosti svih subjekata u proizvodnji hrane • animalna proizvodnja • zdravlje i dobrobit ţivotinja • sigurnost hrane usvojiti i implementirati sve mjere koje će jamĉiti sigurnost hrane HACCP – sustav Analiza Analizaopasnosti opasnostii inadzor nadzorkritiĉnih kritiĉnihkontrolnih kontrolnihtoĉaka toĉaka izuzetak - primarna proizvodnja Odnosi se na SPH koji se bave bilo kojom fazom proizvodnje, prerade i distribucijom nakon primarne proizvodnje HACCP Zahtjevi Hazard Analysis Critical Control Points (Analiza opasnosti upravljanjem kritiĉnim kontrolnim toĉkama) • registracija poslovanja s hranom • higijenski zahtjevi • HACCP (svih 7 principa) • vodiĉi o dobroj praksi • mikrobiološki kriteriji • temperaturne kontrole • HACCP = sustav temeljen na znanstvenim spoznajama, odreĊuje specifiĉne opasnosti i mjere za njihovu kontrolu • CILJ zdravstvena ispravnost i higijena hrane = sigurnost hrane sprjeĉavanje problema • HACCP ukljuĉuje kontrolu: – bioloških, - kemijskih i - fizikalnih oneĉišćenja HACCP Analiza rizika/opasnosti NAĈELO 1 • popis mogućih bioloških, kemijskih ili fiziĉkih opasnosti Analiza rizika/opasnosti koje se mogu oĉekivati u svakoj fazi proizvodnje Identifikacija opasnosti koju je potrebno sprijeĉiti, ukloniti ili umanjiti do prihvatljivih razina • odrediti znaĉaj opasnosti, uzimajući u obzir vjerojatnost pojave opasnosti - posljedice na zdravlje - prioriteti • navesti mjere nadzora koje postoje a mogle bi se primijeniti za svaku opasnost Analiza rizika/opasnosti • U HACCP-u je korištenje mikrobiološkog testiranja rijetko Mikrobiološka - oneĉišćenje, - razmnoţavanje i - preţivljavanje uĉinkovit naĉin utvrĊivanja KKT-a zbog predugog trajanja dobivanja rezultata • Praćenje KKT-a se moţe najbolje postići upotrebom fiziĉkih i kemijskih testova te promatranjem • Mikrobiološki kriteriji imaju vaţnu ulogu u verifikaciji rada Kontrola DPP i DHP cjelokupnog HACCP sustava 41 Analiza rizika/opasnosti Analiza rizika/opasnosti • • Hazard – opasnost Opasnosti koje se vjerojatno neće pojaviti - NE pridavati posebnu paţnju u HACCP planu • Vjerojatnost pojave (iskustvo, epidemiološki podaci…) • • Ozbiljnost (uĉinak opasnosti) Pri analizi opasnosti imati na umu razliku izmeĊu sigurnosti i kvalitete • Mjere nadzora (aktivnosti – smanjiti ili ukloniti opasnost da se rizik smanji do prihvatljive granice) • Saţetak odluka HACCP tima o analizi opasnosti mora se ĉuvati • HACCP tim mora uzeti u obzir utjecaj postupaka na pripremu hrane i skladištenje • Opisati opasnost detaljno • Paziti na odnos uzrok - ishod Razina bakterijske kontaminacije ribe Mikrobiološki postupci u ocjeni zdravstvene ispravnosti ribe Okolina – vodeni okoliš - svrha je pretraţiti ribu i proizvode na prisutnost bakterija ili organizama od znaĉaja po ljudsko zdravlje - ocijeniti zdravstvenu ispravnost ribe Bakteriološka kakvoća vode Relativno bogata mikroorganizmima od10 od1055 do do 10 1066 CFU CFU // mL mL cilijati, cilijati, protozoa, protozoa, bakterije, bakterije, virusi virusi Makroorganizmi u vodenom okolišu Neprestana Neprestana izloţenost izloţenost mikroorganizmima mikroorganizmima Bakterije od javnozdravstvenog znaĉenja • Autohtona mikroflora Faktori koji utjeĉu na mikrofloru ribe: Aeromonas hydrophyla, Clostridium botulinum, Vibrio parahaemolyticus, Vbrio cholerae, Vibrio vulnificus i Listeria monocytogenes (WHO) - mikrobiološka ispravnost vode - temperatura vode, - blizina naselja ulovnim podruĉjima, • Bakterije okoliša - koliĉina i podrijetlo hrane kojom se hrani riba i - naĉin ulova/izlova, postupanje s ribom, prerada, - Enteerobacteriaceae (Salmonella spp., Shigella spp., Escherichia coli) - druge bakterijske vrste koje mogu uzrokovati oboljenja ljudi prezentiranje na trţištu……. a povremeno su izolirane iz ribe su Edwardsiella tarda, Plesiomonas shigeloides i Yersinia enterocolitica. Mišićno tkivo ţive ribe – sterilno Koţa Škrge Intestinalna mikroflora Bakterije - probavni trakt i koţa – prodiru u mišiće - proces pospješuje rigor mortis i autoliza – bakterije - mogućnost razgradnje bjelanĉevina - manji sadrţaj produkata proteolize (amino-kiseline i ostali niskomolekularni dušiĉni spojevi) u slatkovodnoj ribi - mikrobiološka razgradnja tkiva slatkovodne ribe sporija je od razgradnje morske od 102 to 104 bakterija/ cm2 od 102 do 106 bakterija/cm2 do 108 CFU/g Gram negativna: Pseudomonas, Moraxella, Vibrio, Flavobacterium, Acinetobacter, Aeromonas Gram pozitivna: Micrococcus, Bacillus - mikroorganizmi - razgradnja bjelanĉevina + druge tvari koje sadrţe dušik, lipidi u peroksidima, aldehidi, ketoni i niţe alifatske kiseline - konaĉni proizvodi mikrobiološkog kvarenja ribe - amonijak, sumporovodik i merkaptani, indol, skatol, itd. - neugodan i ogavan miris i okus - prodor bakterija u tkivo ribe i mikrobiološka razgradnja poĉinje s autolizom – procesi teku praktiĉki paralelno – intenzitet ovisi o temperaturi skladištenja - niska temperatura snaţno inhibira aktivnost mikroorganizama 42 Paraziti riba – uzroĉnici zoonoza PARAZIT Helminthes Ocjena higijenske ispravnosti ribe – posebno znaĉenje → parazitske invazije Paraziti ili njihovi razvojni oblici mogu uzrokovati: - oboljenje ljudi - organoleptiĉke promjene uslijed kojih se riba procjenjuje BOLEST U ĈOVJEKA GLAVNA NAMIRNICA INVAZIJSKI STADIJ opistorhoza slatkovodne ribe 2. Heterophyes heterophyes heterofioza slatkovodne ribe 3. Metagonimus yokogawai metagonimoza slatkovodne ribe metacerkarija 4. Diphyllobothrium latum difilobotrioza slatkovodne ribe plerocerkoid 5. Anisakis simplex anizakidoza morske ribe larva III. stupnja 1. Opisthorchis felineus higijenski neispravnom za potrošnju metacerkarija metacerkarija Wikerhauser,T., J. Brglez (1996): Atlas parazita uzroĉnika zoonoza u Hrvatskoj i Sloveniji - izvadak Razvojni ciklus Opisthorchis felineus : 1. Opisthorchis felineus • jetreni parazit – metilj (ţuĉovodi maĉke, psa, lisice, svinje i ĉovjeka) • parazit se javlja u podruĉjima uz velike rijeke Europe i Azije Dva posrednika → slatkovodni puţić i ribe 1. 2. slatkovodni puţić: pojede jajašce → miracidij i razvije se do cerkarija riba: mišićje → metacerkarije 2. Heterophydae Invazija ĉovjeka: • konzumacija toplinski nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe Kliniĉka slika: • Crijevni metilji ĉovjeka i drugih kraljeţnjaka • Razvojni ciklus identiĉan razvoju O. felineus • većina infekcija je najĉešće asimptomatska (bolovi u trbuhu, proljev ili zaĉep) • parazit moţe uzrokovati proširenje ţuĉovoda, hiperplaziju (dva posrednika, puţić i riba) • Heterophyes heterophyes • Metagonimus yokogawai utvrĊeni u psa, svinje i ptica epitela ţuĉovoda i povećanje jetre – povraćanje, ţutica i anemija 3. Diphyllobothrium latum Ĉovjek se invadira konzumiranjem nedovoljno toplinski obraĊene ili sirove slatkovodne ribe. • široka riblja trakavica Kliniĉka slika: • slaba invazija - simptomi bolesti mogu izostati • oboljenje se oĉituje pojavom kroniĉnog proljeva, kolikama i • parazitira u tankom crijevu ĉovjeka, psa, maĉke, svinje i medvjeda • razvojni ciklus: dva posrednika - veslonošci i slatkovodne ribe povraćanjem 43 • u RH u ĉovjeka trakavica nije utvrĊena • nije utvrĊena njezina larva u ribe • invazija ĉovjeka nastaje nakon konzumiranja sirove ili toplinski nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe • u crijevu ĉovjeka trakavica se razvije za 14 – 40 dana, a moţe ţivjeti i 25 godina • većina infekcija prolazi asimptomatski ili se javljaju abdominalni bolovi, povraćanje i gubitak teţine a) Jajašca u vodi - razvija se i izleţe trepetljikava larva, koracidij; b) Pojede li takvu larvu podesan raĉić (Coppepoda), razvija se sljedeći stadij, procerkoid; c) Pojede li raĉića riba, u njoj se, kao drugom posredniku, razvije plerocerkoid, dug 1-5 cm, smješten u trbušnoj šupljini, gonadama ili muskulaturi; d) Razvojni ciklus je završen kada ribu pojede konaĉni nosilac. Kemijski rizici • Sadrţaj teških metala (Pb, Cd, Hg, As) • priobalna podruĉja ili unutrašnjost (rijeke, jezera) → • Ribom i ribljim proizvodima u odnosu na ostale razliĉiti kontaminanti iz okoliša • kontaminacije ribe iz otvorenih voda je rjeĊa namirnice unosi se u organizam više od 50% - ostaci kemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi ukupne koliĉine teških metala - teški metali koji se akumuliraju u proizvodu u koliĉinama koje - Hg i As – više od 95% mogu uzrokovati javnozdravstvene probleme Dinamika alimentarnog unosa teških metala 100 100 300,0 300,0 9090 250,0 250,0 8080 7070 Ostaci antibiotika 200,0 200,0 6060 50 50 - riba iz uzgoja % % μg/kg μg/kg 150,0 150,0 - nepoštivanje karencije 4040 100,0 100,0 3030 20 20 50,0 50,0 1010 0 0,0 0,0 0 Riba Riba Meso Mesoi proizvodi i proizvodi Riblji Ribljiproizvodi proizvodi Iznutrice Iznutrice Naziv/latinski naziv UKUPNO UKUPNO OPASNOSTI Paraziti Prirodni toksini Histamin Pastrva (akvakultura) Oncorhynchus aguabonita Oncorhynchus clarki Oncorhynchus gilae Oncorhynchus mykiss Salmo trutta Salvelinus fontalis Salvelinus malma Salvelinus namaycush Stenodus leucichthys Potoĉna pastrva /kalifornijska pastrva Oncorhynchus mykiss Rizik Kemijske Lijekovi X X X X X X X X X X X X X X X X X X x(4) Metoda uzgoja…. Preduvjetni programi DPP – DHP……. HACCP Analiza rizika (procjena, obavještavanje i upravljanje rizikom) • biološko oneĉišćenje (patogene bakterije i/ili parazitske invazije koje se prenose hranom) • kemijsko oneĉišćenje (zaštitna kemijska sredstva u poljoprivredi, teški metali) • primjena veterinarskih lijekova. Razlozi sumnje za nastanak rizika i sigurnosti hrane (4) Opasnost se ne primjenjuje ukoliko krajnji potrošaĉ mora toplinski obraditi ribu. Izvor: US Food and Drug Administration, Fish and Fisheries Products Hazards and Controls Guidance, Third Edition, June 2001 Implementacija sustava HACCP na ribljim farmama - sustav preporuĉen za potrebe unaprjeĊenja sigurnosti proizvoda akvakulture 44 Rizik komunikacija o rizicima u hrani - znaĉaj u okviru sustava analize rizika izmjena sheme analize rizika preporuĉene od komisije Codex Alimentarius (CAC): opasnost („hazard“) Rizik = funkcija vjerojatnosti štetnih utjecaja na zdravlje, kao i ţestine tih utjecaja, povezanih s opasnostima u hrani (npr. oboljenje nakon konzumiranja odreĊene hrane i sl.), Opasnost = konkretno odreĊena bakterija, pesticid, strano tijelo u hrani i sl.. Opasnost se povezuje s rizikom s obzirom na njezinu patogenost ili toksiĉnost, prisutnost u hrani u dovoljnoj koliĉini da izazove bolest, te veću ili manju ekspoziciju potrošaĉa pojedinim opasnostima, što je ĉesto povezano s prehrambenim navikama. Izvor Antunović, B., R. Rubil, V. Poljak, V. Dobranić (2008): Interaktivna komunikacija – novi model komunikacije o rizicima u hrani. Meso, Srodne Srodne institucije institucije uu svijetu svijetu Srodna Srodna ministarstva ministarstva Sustav Sustav javnog javnog zdravstva zdravstva Potrošaĉke Potrošaĉke udruge udruge Akademska Akademska zajednica zajednica Koordinacijska Koordinacijska tijela tijela (agencije, (agencije, ministarstva ministarstva ili ili sl.) sl.) Nevladine Nevladine organizacije organizacije Farmeri Farmeri Industrija Industrija hrane, hrane, proizvoĊaĉki proizvoĊaĉki cehovi cehovi ii komore komore Sustav Sustav referentnih referentnih laboratorija laboratorija Obrazovni Obrazovni sustav sustav (škole), (škole), vrtići vrtići ii sl. sl. Distributeri Distributeri hrane hrane Mediji Mediji Shema 3. Model interaktivne komunikacije o rizicima u hrani – koordinacijsko tijelo prikuplja, obraĊuje, analizira i interpretira podatke, te ĉini informacije dostupnima zainteresiranim stranama Prof. dr. sc. Lidija Kozaĉinski Izvor Antunović, B, R. Rubil, V. Poljak, V. Dobranić (2008): Interaktivna komunikacija – novi model komunikacije o rizicima u hrani. Meso POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 45 PREZENTACIJA 9. 1. RIBE ZDRAVA RIBA,HIGIJENSKI I ZDRAVSTVENO ISPRAVAN PROIZVOD ŢIVOTINJSKOG PODRIJETLA Ribe su sukladno Zakonu o veterinarstvu (Anon, 2007) „ţivotinje ĉiji su proizvodi namijenjeni prehrani ljudi….“, (ĉl. 2, br. 50), koji se ako … „sadrţe ili sadrţe u koliĉinama većim od dopuštenih, rezidue i druge oneĉišćivaĉe škodljive za ljudsko zdravlje ne smiju stavljati u promet za javnu potrošnju“ (ĉl. 87, br. 5). ŢELJKA MATAŠIN Sveuĉilište u Zagrebu Veterinarski fakultet Zavod za biologiju i patologiju riba i pĉela danas poznato više od 30.000 ţivućih vrsta obzirom na temperaturu vode u kojoj ţive: niţi kraljeţnjaci koji ţive u vodi hladnokrvne ţivotinje = temperatura tijela jednaka temperaturi okoline ţive u vodi: - prijenos uzroĉnika bolesti lakši nego zrakom - toplovodne (šaranske) - hladnovodne (pastrvske) obzirom na tip vodenog sustava: - u otvorenim vodama (slobodno ţivuće) - u uzgojnim objektima (uzgajane) - voda je kemijski razliĉita od zraka (manje O2) - organizmi u njoj ţive u svojem izmetu 2. UZGOJ RIBA = PROIZVODNJA MESA RIBA uzgoj riba ovisi o: veza riba – ĉovjek, simbol Vuĉedol, Emeolitiĉka kultura, 3500. do 2700. god. pr. Kr. P. Hektorović, 1556. god. „Ribanje i ribarsko - podrijetlu mlaĊa - vrsti - zdravlju i/ili bolesti - hrani i hranidbi prigovaranje“ ZDRAV KAO RIBA: - veterinarske ljekaruše (lijeĉenje nekih bolesti ţivotinja i ljudi ribljim proizvodima (18. st.) - namirnica ţivotinjskog podrijetla ĉimbenicima okoliša: - kakvoći vode - koliĉini vode ribi: - izbjegavanje stresa tehnologiji uzgoja: - ihtiotehniĉkim mjerama - ihtiosanitarnim mjerama - ihtiohigijenskim mjerama 3. MESO RIBA posebno vrijedna namirnica ţivotinjskog podrijetla kakvoća mesa riba ovisi o uzgoju kompletna namirnica = moţe zadovoljiti potrebe iskoristivost mesa riba: potrošaĉa visoke prehrambene vrijednosti hranjivo i bogato hranjivim sastojcima treba ga biti dovoljno za potrebe ljudi – svugdje da nije otrovno…… ni štetno za ljudsko zdravlje kvalitetno iskoristivo za više namjena itd. - meso: - svjeţe - termiĉki obraĊeno - proizvodi od riba - ljekoviti pripravci: - riblje ulje - omega 3-masna kiselina - i drugi 46 OPASNOST „od riba“ za ljudsko zdravlje zbog: izravnog dodira riba i/ili vode: - športski ribolov - prerada riba - akvaristika bolesti i posljediĉno nuţnog lijeĉenja → rezidua rezidua zoonoza konzumiranja higijenski i zdravstveno neispravne namirnice ţivotinjskog podrijetla: - zbog oneĉišćenja - štetne za ljudsko zdravlje štetnih tvari u okolišu: - namjerno unesenih zbog „zaštite okoliša“ (pesticidi) - sluĉajno dospjelih ostataka štetnih tvari u okolišu (teški metali) i drugih….. Zakon o veterinarstvu kaţe: ĉl. 83 (1) Ţivotinje za klanje podlijeţu veterinarskom pregledu prije i nakon klanja ĉl. 83 (3) Proizvode ţivotinjskog podrijetla dopušteno je stavljati na trţište jedino ako su pregledani, proizvedeni i oznaĉeni u skladu s posebnim propisima koji ureĊuju posebna pravila i uvjete o higijeni hrane ţivotinjskog podrijetla kojih se moraju pridrţavati subjekti u poslovanju s hranom. ĉl. 87 (1) Posjednici ţivotinja, veterinarski djelatnici te proizvoĊaĉi ţivotinjskih proizvoda, moraju se pridrţavati propisanih preventivnih mjera i odreĊenih rokova karencije prilikom uporabe lijekova i drugih tvari koje se mogu prenijeti na ţivotinjske proizvode, kako bi se sprijeĉila pojava nedopuštenih rezidua. ĉl. 87 (2) Posjednik ţivotinja duţan je posjedovati evidenciju o primjeni veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda na ţivotinjama ĉiji su proizvodi namijenjeni prehrani ljudi. ĉl. 87 (5) Proizvodi ţivotinjskog podrijetla namijenjeni prehrani ljudi, koji sadrţe ili sadrţe u koliĉinama većim od dopuštenih, rezidue i druge oneĉišćivaĉe škodljive za ljudsko zdravlje ne smiju se stavljati u promet za javnu potrošnju. ĉl. 87 (6) Maksimalno dopuštene koliĉine rezidua i drugih oneĉišćivaĉa …. propisuje ministar. ĉl. 87 (8) Radi zaštite zdravlja ljudi mjere zabrane lijeĉenja ţivotinja odreĊenim veterinarskim lijekovima, hormonima i drugim tvarima za koje se utvrdi da …. mogu ugroziti zdravlje ljudi, donosi ministar. VODA kemijski spoj H i O i spojeva S, Ca, C i drugih elemenata presudan i sastavni dio svih oblika ţivota organizmima koji ţive u vodi = ţivotna sredina za kopnene organizme = samo dio metaboliĉkog sustava kopnene vode fizikalno-kemijski se razlikuju obzirom na: - slanost: - slatka - otvoreni vodotoci (potoci i rijeke) - jezera i ribnjaci - brakiĉka - morska ili slana druge pokazatelje kakvoće: - tvrda – mekana - kisela – luţnata - bogata kisikom – siromašna - itd. ĉistoću: - ĉista = prirodna voda - oneĉišćena = otpadna oneĉišćenje: - termiĉko - mehaniĉko - kemijsko - sluĉajno - namjerno - organsko - anorgansko OPASNOST od sluĉajno dospjelih štetnih tvari za ţivot riba moraju biti zadovoljeni osnovni pokazatelji kakvoće vode (t ºC, O2, pH, i dr.) vrijednosti: - poţeljne - dopuštene - smrtonosne mikroorganizmi: - normalni obitavaoci riba - dospjeli u meso riba iz okoliša - toksini - organske tvari - anorganske tvari - radioaktivni izotopi - teški metali - i drugi ANIMALNA HIGIJENA = GRANA VETERINARSKE MEDICINE ima za cilj: - postići uravnoteţenost : ţivotinja - okoliš - ĉovjek - u proizvodnji: - iskazati maksimalni genetski potencijal - uz minimalne uĉinke na zdravlje ţivotinje – ribe zdravlje ribe = stanje koje omogućuje ostvarivanje u potpunosti, a ovisi o: - ribi - okolišu, tj. kakvoći vode - tehnologiji uzgoja - znanju uzgajivaĉa - izbjegavanje stresa - sprjeĉavanju nastanka bolesti - i drugom ĉuvanje zdravlja = zadatak veterinarske sluţbe oĉuvati zdravlje: - sprijeĉiti nastanak stresa - ukloniti uzroĉnika bolesti iz: - ribe - okoliša - postići opću otpornost organizma (riba) prema infekcijama - stres – vaţan ĉimbenik u zdravlju riba – djelovanje stresora istovremeno i stalno → slabi imunosni sustav → bolest oĉuvati zdravlje = zaštititi od bolesnog stanja: - da bi se više i bolje proizvelo - da bi se ţivotinje (ribe) manje patile - da ne treba lijeĉiti: - opasnosti od …. - nema rezidua - da nema uginuća 47 6. BOLESTI RIBA zahtjevi EU: - vrlo visoki zdravstveni standard ţivotinja - provoĊenje djelotvorne zaštite i nadzora - proizvodnja proizvoda bez rizika oĉuvati zdravlje = zaštititi od bolesnog stanja = sprijeĉiti uginuća bolesti riba su rezultat interakcije: domaćin (riba) – uzroĉnik bolesti – okoliš (voda) sprijeĉiti nastanak bolesti: - kako ? - ihtiotehniĉkim mjerama -poboljšati proizvodna obiljeţja riba smanjiti primljivost za bolest - osigurati bolji rast i prirast - ihtiohigijenskim mjerama: - osigurati smještaj i naĉin drţanja - uginuće riba: - masovno istovremeno, više vrsta i kategorija riba - otrovanje ← voda - ugušenje - postepeno rastuće, jedne ili nekoliko vrsta i kategorija : ↔ bolest dezinfekcija: - ima za cilj: - odstraniti, uništiti ili smanjiti broj mikroorganizama i/ili nametniĉke - poboljšati opće higijensko stanje - poboljšati zdravstvene uvjete - obuhvatiti: - sve objekte – ribnjake - vodu - površinu ribe i/ili ikre - predmete, … - provoditi: - struĉno - temeljito - u svim fazama proizvodnje - moţe biti: - profilaktiĉka - tekuća - završna - fizikalna - kemijska najbolje iskorištenje postojećega - uz pravilnu prehranu hranu i hranidbu genetskog potencijala - ihtiosanitarnim mjerama: - spreĉavanjem unošenja egzotiĉnih bioagresora - dezinfekcijom - primjenom lijekova - imunoprofilaksom - uklanjanjem uginule i bolesne ribe - propisima o sprjeĉavanju, suzbijanju i iskorjenjivanju bolesti - voĊenjenjem ihtiosanitarne evidencije Sukladno Zakonu o Veterinarstvu, V. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, ĉl. 34 (1) Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavljaju se na svim objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, na opremi i predmetima koji podlijeţu nadzoru veterinarske inspekcije te objektima, pašnjaĉkim i drugim površinama gdje ţivotinje povremeno ili stalno borave ili se kreću i (2) Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavljaju se radi spreĉavanja i suzbijanja zaraznih bolesti ţivotinja i zoonoza, zaštite zdravstvene ispravnosti proizvoda ţivotinjskog podrijetla i hrane za ţivotinje te veterinarske zaštite okoliša od oneĉišćenja patogenim mikroorganizmima i parazitima. 6. Bolesti riba sprijeĉiti nastanak bolesti tijekom uzgoja ↔ proizvesti zdravu ribu ↔ higijenski i zdravstveno ispravnu namirnicu ţivotinjskog podrijetla sprjeĉavanjem nastanka bolesti ( proizvodi se): - zdrave ribe - veća trţišna vrijednost - veća proizvodnja - bolja kakvoća nema uporabe lijekova itd. nema karence nema rezidua u mesu riba sukladno Naredbi treba izvršiti: III. Dijagnostiĉke pretrage u svrhu otkrivanja bolesti, 5. Bolesti riba i školjkaša. bolesno stanje, na osnovu toĉne dijagnoze daje se: - lijekove i ljekovite pripravke: - hormoni rasta - pesticidi - farmakološki pripravci uporaba lijekova i ljekovitih pripravaka: → korist → izljeĉenje → moţebitne štetne posljedice: - rezistencija - rezidue - karenca zarazne - virusne - bakterijske - gljiviĉne nametniĉke - ektoparazitarne - endoparazitarne ZOONOZE primjena lijekova - da bi riba mogla: - prevladati stres - organizirati obranu - povratiti organizam u „normalno“ stanje - treba: - smanjiti broj uzroĉnika bolesti - usporiti umnaţanje uzroĉnika bolesti - uništiti uzroĉnika bolesti - profilaktiĉka: - zaštita naizgled zdrave ribe - sprjeĉavanje prenošenja uzroĉnika - terapijska: - populacija pokazuje znakove bolesti - uspjeh lijeĉenja ovisi o: - pravilno odabranom lijeku - pravilnoj dozi - pravilnom naĉinu primjene 48 7. HRANA I HRANIDBA RIBA ribe uzgajane za hranu ljudima (namirnica ţivotinjskog podrijetla): - ne lijeĉiti sredstvima koja se nagomilavaju i zadrţavaju (trajnije) u tijelu riba - ne lijeĉiti 7 do 30 dana prije (prodaje) stavljanja u konzum (KARENCA) izbor lijeka ovisi o: - vrsti lijeka (… i antibiogramu) - bolesti - fazi razvoja bolesti - ekonomiĉnosti lijeĉenja primjena lijekova za lijeĉenje riba: - kupkama (uranjanje) - ljekovitim hranama - parenteralno, injekcijama - lokalno, kroz koţu i/ili škrge specifiĉne hranidbene potrebe za: - svaku vrstu riba - svaku uzrasnu kategoriju iste vrste - slobodnoţivuće – ţiva hrana, … - uzgajane – dodatna hrana….. sastav i koliĉina hrane ↔ rast i preţivljavanje proizvodnja hrane → uĉinak na proizvodnju → kvaliteta proizvoda (ribe): - izbor sirovina - sastav krmiva - naĉin proizvodnje izbor sirovina i udio: - uravnoteţen - usklaĊen s hranidbenim potrebama uzgajane vrste 8.TEŠKI METALI „MASNA“ riba posljedica je: - hranidbe s visokim sadrţajem masti u hrani - neuravnoteţenog sastava hrane - najĉešće, prehranjenost, kroz duţe vrijeme oblik hrane: - vlaţna - suha – komprimirana ili ekstrudirana: - veći udio masti bez rizika otrovanja denaturiranim masnim kiselinama - sporije tone: - manji gubici - bolji rast i konverzija - stabilnija u vodi → manje otpada - miješana toksiĉne tvari u hrani su posljedica: - posljedica obrade sirovina: - uţeglost masti - denaturirane masne kiseline - izbora sirovina - zdravlje riba: → smanjena otpornost na bolesti → povećana smrtnost → usporen rast teški metali u vodene sustave ulaze: -iz atmosfere - erozijama geoloških tvari - antropogenim djelovanjem: - industrija - promet - komunalni otpad - kemijska sredstva teški metali u organizam riba ulaze: - hranom: - zooplankton - fitoplankton - fauna - kroz škrge i koţu teški metali se bioakumuliraju, ugraĊuju u hranidbeni lanac i biokemijskim procesima vraćaju u atmosferu ribe: - akumuliraju teške metale - koncentriraju teške metale 9. REZULTATI DIJAGNOSTIĈKIH PRETRAGA ZBOG sposobnosti akumulacije i Rezultati dijagnostiĉkih pretraga riba i/ili koncentracije, te biodostupnosti elemenata u tkivima, RIBE su organizmi koji pokazuju stupanj oneĉišćenja okoliša (vode), a korisne su za provoĊenje monitoringa oneĉišćenja okoliša. TABLICA 1. GRAM-NEGATIVNE BAKTERIJE IZDVOJENE IZ RIBA GRAM-NEGATIVNE BAKTERIJE BOLEST VRSTE RIBA KOD NAS POTVRĐENA Flavobacterium psychrophilum Bolest hladne vode pastrvske ribe F. columnare Kolumnaris bolest morske, slatkovodne i akvarijske Flexibacter maritims morske Edwardsiela tarda Edvardsieloza jegulja E. ictaluri Enterijska septikemija kanalski som Yersinia ruckeri Jersinioza (ERM) pastrvske ribe i jegulja + (pastrva) Citrobacter freundi + (pastrva) Vibrio anguillarum Vibrioza morske, pastrve, jegulja i atlantski losos + (morske ribe) V. ordali Vibrioza V. salmonicida Hladnovodna vibrioza = “Hitra disease” V. cholerae + (jegulja) Vibrio sp. + (jegulja) Aeromonas salmonicida Furunkuloza pastrvske i druge ribe + (pastrva) subsp. salmonicida Aeromonas salmonicida subsp Eritrodermatitis šarana šaran i druge + (šaran) s. var. “nova” Aeromonas sp. Aeromonas infekcije + (pastrva, lubin) A. hydrophila + (pastrva) Pseudomonas fluorescens Pseudomonas fluorescens septikemija pjegavi šaran, morske, sivoga glavaša pastrve i akvarijske + (pastrva, pjegavi šaran) Pseudomonas sp. Pseudomonas infekcije pjegavi šaran, morske, pastrve i akvarijske organa pretraţenih na Zavodu za biologiju i patologiju riba i pĉela prikazani su u sljedećim tablicama: TABLICA 1a. GRAM-POZITIVNE BAKTERIJE IZDVOJENE IZ RIBA GRAM-POZITIVNE BAKTERIJE BOLEST Mycobacterium sp. Tuberkuloza riba Renibacterium salmoninarum Bakterijski nefritis (BKD) Clostridium botulinum Lactobacillus pisciola Streptococcus sp. Staphylococcus sp. POTVRĐENA KOD NAS VRSTE RIBA više vrsta - pastrvske ribe pastrvske ribe + + (jegulja) + (pastrva, orada) + (pastrva) + (štuka,lubin, šaran,pastrva) 49 TABLICA 2. BAKTERIJE ZNAĈAJNI PATOGENI UZROĈNICI ZA LJUDE IZDVOJENE IZ RIBA ILI OKOLIŠA BAKTERIJA ZNAKOVI BOLESTI Salmonella sp. Vibrio spp. Campylobacter jejuni Plesiomonas shigelloides Edwardsiella tarda Aeromonas hydrophila Pseudomonas spp. Mycobacterium marinum Erysipelothrix rhusiopathine Leptospira interrogans Clostridium botulinum POTVRĐENA otrovanje hranom otrovanje hranom gastroenteritis gastroenteritis proljevi proljev, septikemije rane mikobakterioza vrbanac leptospiroza botulizam + + + - TABLICA 3. NAJĈEŠĆE UTVRĐENI NAMETNICI RIBA Praţivotinje (protozoa) Ichthyobodo necatrix Eimeria sp. (kokcidije) Kudoa sp. Ichthyophthirius multifiliis Trichodina sp. Crvi (helminti) Dactylogyrus sp. Gyrodactylus sp. Diplostomum spathaceum Sanguinicola sp. Trakavice (cestoda) Botriocephalus gowkongensis Caryophyllaeus fimbriceps Ligula intestinalis Diphylobottrium latum Valjkasti crvi (nematodi) Anisakis sp. Contracaecum sp. Raĉići (krustacea) Ergasilus sieboldi i Ergasilus sp. Lernea cyprinacea Argulus foliaceus TABLICA 4. NAJĈEŠĆE UPOTREBLJAVANI LIJEKOVI ZA LIJEĈENJE BAKTERIJSKIH BOLESTI RIBA U AKVAKULTURI TABLICA 5. NAJĈEŠĆE UPOTREBLJAVANI LIJEKOVI ZA LIJEĈENJE NAMETNIĈKIH BOLESTI RIBA TETRACIKLINI NaCl ERITROMICIN FORMALIN KLORAMFENIKOL KMnO4 SULFONAMIDI Jod – organski vezan (Jodofori) POTENCIRANI SULFONAMIDI CaO NITROFURANI NIKLOZAMID KINOLONI INSEKTICIDI (Etiol, Malation, Radation, Ortodibrom, Dipterex) TABLICA 6. UGINUĆA RIBA ZBOG OTROVANJA ILI UGUŠENJA OTROVNA TVAR ONEĈIŠĆIVAĈI VRSTA RIBA Feces (izmet) Ţivotinjska farma slatkovodne (podust, jaz,mrena) Komunalni otpad Kanalizacija Slatkovodne NaOH (luţina) pamuĉna industrija slatkovodne (sunĉanica, mrena,crvenperka) ? otpadne vode kudeljare slatkovodne Amonijak ili nitriti ili kiselina mesna industrija slatkovodne Kiselina ljevaonica metala slatkovodne Mravlja kiselina prehrambena industrija slatkovodne kem. tvari za pranje kotlova tvornica za preradu koţe slatkovodne H2S (u moru) naftna industrija morske (cipal, ovĉica, špar,lumbrak) Klor bazeni za kupanje slatkovodne (krkuša) Teški metali (Cu ili mesing) vodovodna voda u ribarn. slatkovodne Nafta Galvanizacija Slatkovodne Derivati nafte naftna industrija Slatkovodne CHEMEC 531 kemijska industrija Slatkovodne Malationski prepar. pranje baĉve Slatkovodne Deherban ili Alon špricana šuma Slatkovodne 50 ili Banvel-D-P špricana pšenica Som Baylaton ili Talkord špricana poljop.površina Slatkovodne Ljepilo razlilo se po površ.vode šaran i dr. TEŠKI METALI U KOŢI I MIŠIĆJU PRETRAŢENIH RIBA Tablica 7. Teški metali u vodi i mulju ELEMENTI mg/kg RIBNJACI 1 2 3 Pb 8 45 36 Zn 33 130 74 Cu 11 42 31 Fe 11040 26400 15400 Mn 230 670 49 Cr 34 71 63 MULJ VODA Pb 3 19 16 Zn 7 31 13 Cu 5 21 14 Fe 78 218 154 Mn 3 10 7 Cr 9 15 17 10. ZAKLJUĈAK RIBE VALJA UZGAJATI TAKO DA ONE KOŢA +MIŠIĆ ELEMENTI Pb Cr Mn Fe Cu Zn ŠARAN 0,20 0,20 3,70 8,09 0,53 4,61 BIJELI AMUR 0,20 0,13 2,41 4,93 0,34 2,97 GLAVAŠ 0,20 0,30 1,51 11,27 0,56 3,11 SOM 0,22 0,23 0,89 6,77 0,50 4,50 ŠTUKA 0,09 0,18 0,92 4,98 0,30 5,24 NAMIJENJENE KONZUMIRANJU BUDU ZDRAVE, ALI PRI TOME VALJA IMATI NA UMU DA JE REALNO: nemoguće proizvesti bezriziĉnu namirnicu stupanj riziĉnosti za ljudski uţitak valja dopuniti razmatranjem rizika iz svakodnevnog ţivota RIBE VALJA UZGAJATI TAKO DA SE POVEĆA PROIZVODNJA, OĈUVA OKOLIŠ I UZGOJI ZDRAVU RIBU = HIGIJENSKI I ZDRAVSTVENO ISPRAVNU NAMIRNICU ŢIVOTINJSKOG PODRIJETLA. POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 50 PREZENTACIJA 10. GENERIČ GENERIČKI MODELI PREDUSLOVNIH PROGRAMA I HACCP PLANOVA ZA INDUSTRIJU PRERADE RIBE Prof.dr Milan Ţ. Baltić Baltić, FVM dr Mirjana Dimitrijević Dimitrijević, docent, docent, FVM dr NeĊeljko Karabasil, Karabasil, docent, FVM Ivana Lekić Lekić-AranĊelović AranĊelović DVM, FVM POTENCIJALNI HAZARDI U PRERADI RIBE OBAVEZE PROIZVOĐAČ PROIZVOĐAČA biološ biološke hazarde hemijske hazarde fiziĉ fiziĉke hazarde otuda HACCP se primenjuje u preradi ribe Interes za HACCP u preradi ribe: kod već već postojeć postojećih proizvoĊaĉ proizvoĊaĉa kod potencijalnih proizvoĊaĉ proizvoĊaĉa PREDUSLOVNI PROGRAM ulov ribe u svetu poĉ poĉetkom veka 93 miliona tona godiš godišnje prozvodnja ribe u akvakulturi > 40 miliona tona godiš godišnje poveć povećanje u akvakulturi 10% 10% proseĉ proseĉno godiš godišnje poveć povećanje ulov ribe stagnira za 3030-50 godina proizvodnja ribe i ulova zajedno dostić dostići će proizvodnju mesa stoke za klanje izbor mesta izgradnje ureĊenje kruga objekta snabdevanje vodom zbrinjavanje otpadnih voda materijala za izgradnju objekata (podovi, zidovi, itd) oprema (radne površ površine, transport, pranje ruku) (sterilizatori, osvetljenje) higijena zapos zaposlenog osoblja PROSTORIJE obaveze iz propisa EU obaveze iz domać domaćih propisa UREĐENJE KRUGA bazeni za prijem ribe bazeni odvojeni za pojedinaĉ pojedinaĉne partije, vrste bazeni za zadrţ zadrţanu ribu PROSTORIJE Prostorije (obavezne): prihvat ţive ribe, odnosno ) i odnosno hlaĊenje (poleĊene (poleĊene) zamrznute ribe obradu i filetiranje (prostor za obradu ikre) konfekcionisanje i pakovanje hlaĊenje, hlaĊenje, zamrzavanje i uskladiš uskladištenje nejestive proizvode i konfskat skladiš skladištenje ambalaţ ambalaţe i repromaterijala potrebe radnika veterinarsku inspekciju Preporuka: pranje pokretne opreme proizvodnju leda za odmrzavanje ribe za glaziranje za proizvodnju mehaniĉ mehaniĉki separisanog mesa 51 PROSTORIJE PROSTORIJE PROSTORIJA ZA OBRADU Prihvat ribe: Prostorno odvajanje operacija: fiziĉ fiziĉki odvojeno ţiva, ohlaĊena ohlaĊena,, odnosno zamrznuta ţiva ribariba- bazeni u krugu ili po pogonu ohlaĊena i zamrznutazamrznuta- poseban prijem, ne moţ moţe istovremeno odvajati partije odvojene prostorije za skladiš skladištenje ohlaĊene i zamrznute ribe ohlaĊenaohlaĊena- 24° 24° sata, maksimalno 0° 0°C zadrţ zadrţanaana- posebna prostorija zamrznuta18° ° C ili niţ ţ a zamrznuta 18 ni zadrţ zadrţanaana- posebna prostorija zadrţ zadrţanaana- do procene (završ (završetka analiza) omamljivanja iskrvarenja vaĊenja unutraš unutrašnjih organa odsecanja glave obrada trupa pranje trupa obrada ikre osvetljenje 220 LuxLux-a osvetljenje 550 LuxLux-a PROSTORIJE Prostorije za filetiranje i narezivanje: poţ poţeljno posebna prostorija temperatura 10° 10°C Prostorija za proizvodnju MSM: MSM: ako je deo proizvodnog programa posebna prostorija – dovoljne koliĉ koliĉine vode – na nekim mestima stalan protok – dobra drenaţ drenaţa PROSTORIJE Prostorija za pakovanje: vakuumiranje modifikovana atmosfera (MAP) zamrznuti veza sa prostorijom za filetiranje i narezivanje sa prostorijama za skladiš skladištenje i zamrzavanje temperatura 10° 10°C PROSTORIJE PROSTORIJE Prostorije za uskladiš uskladištenje: Prostorije za poleĊivanje i proizvodnju leda: leda: ako su kapaciteti već veći posebna prostorija za proizvodnju leda i posebna prostorija za poleĊivanjepoleĊivanje- direktna komunikacija temperatura do +4° +4°C PROSTORIJE Prostorija za odmrzavanje: za delimiĉ delimiĉno odmrzavanje +10° +10°C odmrzavanje za preradu +25 +25°C odmrznuta riba +7° +7°C u vodi samo za neegzinteriranu ribu za poleĊenu ribu 0°C za ribu pakovanu u MAP do +3° +3°C za zamrznutu ribu -18° 18°C ili niţ niţa posebno - tunel za zamrzavanje -38° 38°C do 40° 40°C (vazduš (vazdušno) kontaktno zamrzavanje PROSTORIJE Prostorije za nejestive proizvode i konfiskat: locirane da nema ukrš ukrštanja puteva sa jestivim proizvodima nepropustljivi podovi temperatura +4° +4°C, topla i hladna voda zbrinjavanje ovlaš ovlaštena organizacija 52 PROSTORIJE GENERIČ GENERIČKI SAVETI Prostorije za velikoprodaju - namenska poleĊena riba 0°C pakovana u MAP 3°C osvetljenje 550 LuxLux-a IZ CODEX ALIMENTARIUSA POSEBNA RADNA UPUTSTVA UTOVAR ŢIVE RIBE PRIJEM MATERIJALA ZA PAKOVANJE TRANSPORT PRIJEM MATERIJALA ZA PAKOVANJE SKLADIŠTENJE ISTOVAR I IDENTIFIKACIJA SKLADIŠTENJE PRIJEM Obrada ţive, ohlaĊene ohlaĊene i zamrznute ribe: dati su kroz dva zbirna dijagrama toka proizvodnje u sluĉ sluĉajevima kada je polazna sirovina: OMAMLJIVANJE ISKRVARENJE, PRANJE KONFISKAT IKRA EVISCERACIJA, PRANJE KONFISKAT OBRADA POLEĐIVANJE PRANJE PAKOVANJE VAKUUM METAL DETEKCIJA OZNAČAVANJE PAKOVANJE MAP SKLADIŠTENJE PAKOVANJE ZAMRZAVANJE FILETIRANJE, NAREZIVANJE ZAMRZAVANJE OZNAČAVANJE ODSECANJE GLAVE PRANJE SKLADIŠTENJE HLAĐENJEM PAKOVANJE VAKUUM METAL DETEKCIJA 1) ţiva riba 2) ohlaĊena i zamrznuta riba KONFISKAT SKIDANJE KRLJUŠTI, PRANJE Dijagram 1. Dijagram toka proizvodnje ohlaĊene, zamrznute ribe ukljuĉujući i pakovanje u MAP/vakum kada je polazna sirovina ţiva riba. METAL DETEKCIJA OBELEŢAVANJE OZNAČAVANJE ZAMRZAVANJE SKLADIŠTENJ E SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEM SKLADIŠTENJE DISTRIBUCIJA PRIJEM OHAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE HLAĐENJE SKLADIŠTENJE PRIJEM ADITIVA SKLADIŠTENJ E ADITIVA POSEBNA RADNA UPUTSTVA ZAMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE KONTROLISANO ODMRZAVANJE PRIJEM MATERIJALA ZA SKLADIŠTENJE SORTIRANJE PRANJE SKLADIŠTENJE MATERIJALA EVISCERACIJA /PRANJE FILETIRANJE (SKIDANJE KOŢE) NAREZIVANJE USITNJAVANJE TRIMOVANJE PROSVETLJAVANJE ZAMRZAVANJE PRANJE MAP ILI VAKUUM GLAZIRANJE MEŠANJE MERENJE PAKOVANJE DODAVANJE ADITIVA METAL DETEKCIJA METAL DETEKCIJA ZAMRZAVANJE OBELEŢAVANJE GLAZIRANJE SKLADIŠTENJE HLADNO Dijagram 2. Dijagram toka proizvodnje fileta (narezaka) i MSM ukjljuĉujućii pakovanje (MAP ili vakum) i zamrzavanje kada je polzna sirovina ohlaĊena ili zamrznuta riba Izlov ribe: spreĉ spreĉiti fiziĉ fiziĉka oš ošteć tećenja spreĉ spreĉiti stres (variranja temperatura) oprema za lako pranje i dezinfekciju OZNAČAVANJE SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEM PAKOVANJE DISTRIBUCIJA METAL DETEKCIJA PROMET SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEMM POSEBNA RADNA UPUSTVA POSEBNA RADNA UPUSTVA PRIJEM ŢIVE RIBE DRŢ DRŢANJE I TRANSPORT RIBE ĉista voda , voda za pić piće ,aeracija , odrţ odrţavanje temperature bez stresa , nehranjena , bez meš mešanja vrsta Poznavanje vrsta Prateć Prateća dokumentacija Ĉistoć istoća vode Duţ Duţina transporta Zdravstveno stanje (povrede , promene poloţ poloţaja tela) brz transport , bez oš ošteć tećenja ribe 53 POSEBNA RADNA UPUSTVA PRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE POTENCIJALNI HAZARDI : bakterije paraziti biotoksnini skombro toxini hemijski agensi fiziĉ fiziĉki agensi POSEBNA RADNA UPUSTVA PRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE POSEBNA RADNA UPUSTVA PRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE Senzorne osobine Zadovoljenje kriterijuma o sveţ sveţini Hemijski indikatori sveţ sveţine i kontaminenti Sadrţ Sadrţaj histamina ne već veći od propisanog Sadrţ Sadrţaj TVB – N ili TMA – N ne već veći od graniĉ graniĉnih vrednosti koji se utvrĊuje za svaku pojedinu vrstu ribe Mikrobiološ Mikrobiološki kriterijumi Strane materije Fiziĉ Fiziĉke osobine POSEBNA RADNA UPUSTVA SKLADIŠ SKLADIŠTENJE HLAĐENJEM TEHNIĈ TEHNIĈKA UPUSTVA : Homogenost vrste Poznavanje vrste Obuĉ Obuĉenost osoblja za vrš vršenje senzorne analize Eviscerirana riba bez unutraš unutrašnjih organa Temperatura svih dolaznih šarţ arţi Temperaturne liste POSEBNA RADNA UPUSTVA Manipulacija bez oš ošteć tećenja Temperatura skladiš skladištenja 0° 0° C Redovno beleţ beleţenje temperature Poš Poštovanje principa rotacije Plitki sudovi sa ledom Zamena leda po potrebi POSEBNA RADNA UPUSTVA ZAMRZAVANJE I GLAZIRANJE SKLADIŠ SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEM POTENCIJALNI HAZARDI : KONTROLA PROCESA ODMRZAVANJA I T° T°C ribe EVISCERACIJA I PRANJE FILETIRANJE , SKIDANJE KOŢ KOŢE , TRIMOVANJE PROSVETLJAVANJE PAKOVANJE (vakuum , MAP) OBELEŢ OBELEŢAVANJE DETEKCIJA METALA ZA SVE POSTUPKE KORISTITI TEHNIĈ TEHNIĈKA UPUSTVA!!! POSEBNA RADNA UPUSTVA PAKOVANJE , OBELEŢ OBELEŢAVANJE TRANSPORT POTENCIJALNI HAZARDI : Mikrobiološ Mikrobiološki patogeni Hemijska i fiziĉ fiziĉka kontaminacija Biohemijska kontaminacija (rast conc. HISTAMINA) POTENCIJALNI NEDOSTACI : Pogreš Pogrešno obeleţ obeleţavanje Gubitak kvaliteta materjala za pakovanje Odmrzavanje Hemijska kontaminacija gorivom ŢIVI PARAZITI POTENCIJALNI NEDOSTACI : OPEKOTINE PROMENE TEKSTURE UŢEGLOST U TOKU OBA PROCESA KORISTITI TEHNIĈ TEHNIĈKA UPUSTVA!!! UPUSTVA!!! POSEBNA RADNA UPUSTVA PAKOVANJE , OBELEŽ OBELEŽAVANJE , TRANSPORT PROCESNI KORACI : PRIJEM MATERJALA ZA PAKOVANJE SKLADIŠ SKLADIŠTENJE REPROMATERJALA (ambalaţ (ambalaţe) TRANSPORT OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE KORISTITI TEHNIĈ TEHNIĈKA UPUSTVA!!! 54 OPIS PROIZVODA I NAMENA PRIMARNO OBRAĐEN TRUP POLEĐEN GENERIČ GENERIČKI MODELI IME PROIZVODA PRIMARNO OBRAĐEN TRUP POLEĐEN VAŢ VAŢNE KARAKTERISTIKE PROIZVODA Trup bez krljuš krljušti (sluzi ) , unutraš unutrašnjih organa Obavljen veterinarski pregled Proizvod zadovoljava propisane standarde KAKO ĆE PROIZVOD BITI KORIŠ KORIŠĆEN Od strane potroš potrošaĉa toplotno obraĊen Za dalju preradu (dimljenje, proizvodnja konzervi) KRAJNJI POTROŠ POTROŠAĈ Sve kategorije potroš potrošaĉa , nema specifiĉ specifiĉnih ciljnih grupa NAĈ NAĈIN PAKOVANJA Riba je pomeš pomešana sa ledom u propusnim sudovima (plastika , inox) USLOVI SKLADIŠ SKLADIŠTENJA I ODRŢ ODRŢIVOST 0°C 72h u proizvodnji i u prometu GDE ĆE PROIZVOD BITI PRODAVAN Domać Domaće lokalno trţ trţište NAĈ NAĈIN DEKLARISANJA DISTRIBUCIJA Domać Domaći propisi o deklarisanju U roku od 24h riba mora biti transportovana ili zamrznuta Ĉuvati u sudovima koji ne zadrţ zadrţavaju otopljenu vodu HACCP PLANOVI POTENCIJALNI HAZARDI VEZANI ZA RIBU DIJAGRAM TOKA PROIZVODNJE POLEĐENE RIBE (PASTRMKE) PRIJEM POLEĐENE RIBE ↓ SKLADIŠ SKLADIŠTENJE HLAĐENJEM ↓ SORTIRANJE ↓ PRANJE ↓ EVISCERACIJA I PRANJE ↓ TRIMOVANJE I PRANJE ↓ AMBALAŢ AMBALAŢA→POLEĐIVANJE← POLEĐIVANJE← PROIZVODNJA LEDA ↓ MERENJE I OCENA KVALITETA ↓ FINALNA INSPEKCIJA I OZNAĈ OZNAĈAVANJE ↓ DISTRIBUCIJA BIOLOŠ BIOLOŠKI HAZARDI : HAZARDI PRE I U TOKU ULOVA RIBE BIOLOŠ BIOLOŠKI HEMIJSKI Paraziti Paraziti od znaĉ znaĉaja za javno zdravlje ljudi: ljudi: Trematode, Trematode, Nematode, Cestode Hemikalije Pesticidi, Pesticidi, herbicidi, herbicidi, algicidi, algicidi, fungicidi, fungicidi, antiantioksidansi (dodati u hranu) hranu) Patogene bakterije Salmonella, E. coli, Vibrio parahemolyti cu, cu, Vibriovulnific us Rezidue veterinarsk ih lekova Atibiotici, promotori rasta (hormoni), ostali veterinarski lekovi I dodatci hrane Entero virusi Norwalk virus Teš Teški metali Metali iz sedimenta i otpada Biotoksini Biotoksini, Scombrotoxi n Ostalo Nafta HAZARDI POSLE ULOVA I U TOKU OBRADE RIBE FIZIĈ FIZIĈKI Strane materije PARAZITI BAKTERIJE KONTAMINACIJA VIRUSIMA BIOTOKSINI BIOLOŠ BIOLOŠKI Udice Patogene bakterije Listeria monocytog enes, enes, Clostridium botulinum, botulinum, Staphylocco cus aureus Entero virusi Hepatitis A, Rota Rota virus Biotoksini Scombrotox in, in, Staph. Staph. Enterotoxin , Botulimum toxin HEMIJSKI Hemikalije Dezificijensi, sanitrana sredsva, ili lubrikanti FIZIĈ FIZIĈKI Strane materije Fragmenti metala; tvrdi ili oštri predmeti (kosti, krljuš krljušt) Dezificijensi, sanitrana sredsva, ili lubrikanti (nedozvoljen i) Sastojci i aditivi Greš Greške u dodavanju i nedozvoljeni aditivi 55 GENERIČ GENERIČKI MODEL ČEK LISTA ZA OCENJIVANJE PREDUSLOVNIH PROGRAMA I HACCP PLANOVA ĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE LOKACIJE KRUGA I PROSTORIJA OBJEKTA LOKACIJA I KRUG Predmet ocene Kriterijum ocene Ocene Odliĉ Odliĉno/dobro Prihvatljivo Ne zadovoljavajuć zadovoljavajuće Ne postoji Lokacija i krug objekta izbor lokacije razdvajanje kruga na ĉisti I ne ĉisti ograda kruga kontrola ulaza u krug veliĉ veliĉina prihvatnih bazena protok vode temperature vode aeracija vode bazeni za sumljive/bolesne ţivotinje objekat za pranje I dezinfekciju transportnih sredstava o; d; p; nz; np ĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE GRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO GRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO TEHNIĈ TEHNIĈKIH USLOVA U OBJEKTU ĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE ODRŢ ODRŢAVANJA SSOP U OBJEKTU ĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE RADNIH OPERACIJA GRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO GRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO TEHNIČ TEHNIČKI USLOVI U OBJEKTU Ocene Odliĉ Odliĉno/dobro Prihvatljivo Ne zadovoljavajuć zadovoljavajuće Ne postoji Predmet ocene Kriterijum ocene Sve prostorije GraĊevinsko/higijens GraĊevinsko/higijens koko-tehniĉ tehniĉki uslovi (i.e. lako održ održavanje i ĉišćenje, enje, pranje i dezinfekciju, dezinfekciju, spreĉ spreĉeno formiranje neĉ neĉistoć istoća): Komentar ODRŽ ODRŽAVANJE SSOP - A Predmet ocene Kriterijum ocene Ocene Odliĉ Odliĉno/dobroPrihv atljivo Ne zadovoljavajuć zadovoljavajuće Ne postoji Obuĉ Obuĉenost radnika u proizvodnim odeljenjima Trening iz oblasti higijene i bezbednosti riberiberadna uputstva (SOP) za obradu riberibeCCP trening (za radnike koji rade na mestima koja su odreĊene kao kritiĉ kritiĉne kontrolne taĉ taĉke) Radnici na prijemu ribe proš prošli obuku i trening za ocenu sveţ sveţine ribe o; d; p; nz; np Komentar o; d; p; nz; np Komentar OCENJIVANJE RADNIH OPERACIJA Predmet ocene Prijem ribe (ţive) Kriterijum ocene Poznavanje Poznavanje vrsta Prepoznavanje povreda i dobrog zdravstvenog stanja Prać Praćenje dokumentacije Prać Praćenje temperature Prać Praćenje ĉistoć istoće vode u tankovima Monitoring rezidua Ocene Odliĉ Odliĉno/dobroţ no/dobroţ Prihvatljivo Ne zadovoljavajuć zadovoljavajuće Ne postoji Komentar o; d; p; nz; np POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 56 PREZENTACIJA 11. NORFISH BLAGAJ D.O.O. MOSTAR DOSADAŠNJA ISKUSTVA DRUŠTVA "NORFISH BLAGAJ" MOSTAR U IMPLEMENTACIJI HACCP-a U PRERADI RIBE PREZENTACIJA DŢEVAD BAŠIĆ Šef za kvalitet Sarajevo, 08.12.2009. KLJUĈNE ĈINJENICE VAŢNIJI DATUMI 1951 – Mrijestilište u Blagaju 1974 – Riblja farma Blagaj – Betonski bazeni 1988 – Riblja farma Salakovac – Kavezni uzgoj 2000 – Direktno strano ulaganje – NORFISH BLAGAJ d.o.o. 2002 – Fabrika Salakovac RIBLJA FARMA - BLAGAJ GEOGRAFSKI POLOŢAJ Salakova c RIBLJA FARMA SALAKOVAC Proizvodnja 50 gr + Norveška tehnologija uzgoja Blizina objektu za preradu Trenutni Kapacitet 600 t Saobraćajna infrastruktura Izvor rijeke Bune sa prosjeĉnim protokom od 43 m3 u sekundi Kapacitet fabrike 1.000 – 1500 t/godišnje Kapacitet mrijestilišta 7 miliona kom/godišnje Kapacitet uzgoja 600 t/godišnje Norveški know-how u proizvodnji i preradi Savremena infrastruktura Proizvodnja prema ekološkim normama 45 zaposlenih Cjevovod od izvora rijeke Bune Temperatura vode 9,5 -10,5 °C Mrijestilište Kapacitet 7 mil. kom/godišnje GHP i GMP SSOP i SOP Sljedivost Stalni veterinarski nadzor Drţavni monitoring (virusi i rezidue) FABRIKA - SALAKOVAC GHP i GMP SSOP i SOP Sljedivost Stalni veterinarski nadzor Drţavni monitoring (virusi i rezidue) Objekat otvoren u januaru 2002 EU standardi Kapacitet od 1.000 – 1.500 t 57 FABRIKA - SALAKOVAC FABRIKA - SALAKOVAC UV filter Tunel za zamrzavanje –40 oC Kvalificirani radnici Sistem tretiranja klaoniĉkog otpada HACCP SSOP – standardne sanitacijske operativne procedure SOP – standardne operativne procedure GHP i GMP Interna i eksterna kontrola kvalitete Sljedivost PROIZVODI DEFINICIJA Svjeţa Smrznuta rinfuza Smrznuta vakum HACCP je racionalan, sistematski i nauĉno utemeljen pristup kontroli zdravstvene sigurnosti hrane koji nam omogućava: Identifikaciju i procjenu zdravstvenih rizika u svim fazama procesa proizvodnje, prerade i distribucije hrane Preciziranje pravovremenih mjera neophodnih za preventivu i kontrolu identificiranih rizika Osiguranje efektivne implementacije preventivnih mjera PREDUVJETNI PROGRAMI HACCP IMPLEMENTACIJA Da bi se HACCP realizirao i kontinuirano provodio potrebno je primjeniti odreĊene preduvjetne programe, u kojima su sadrţane opće aktivnosti koje utiĉu na zdravstvenu ispravnost hrane. Pod preduvjetnim programima podrazumijevamo: dobru higijensku praksu GHP, dobru proizvoĊaĉku praksu GMP, standardne operativne postupke SOP, standardne sanitarne operativne postupke SSOP. U Društvu «Norfish Blagaj» kontinuirano se provode GHP i GMP na ribljim farmama u Blagaju i Salakovcu, HACCP ukljuĉujući i pomenute preduvjetne programe u fabrici za preradu ribe Formiranje i sastav tima 01.07.2005., Prilikom izvoĊenja studije HACCP proveli su se svi koraci i primjenjeni su svi principi HACCP, Jedinstven dijagram toka. KKT M1 DIJAGRAM TOKA procesni korak ĉišćenje ribe Kritiĉna granica: KKT M1-B KKT M1-B bez ostataka utrobe u abdominalnoj šupljini, temperatura vode u prijemnom tanku treba biti maksimalno 4°C. Korektivna mjera: ukoliko se prilikom kontrole riba naĊe u uzorku kašeti ili polici za zamrzavanje 1 ili više neadekvatno oĉišćenih riba, obustavlja se proizvodnja, izvrši se provjera cijelog turnusa. KKT M2-B KKT M2-B Postupci kontrole praćenja: provjera mašine za ĉišćenje i podešavanje mašine, trening i obuka radnika, eventualna zamjena radnika, ako je temperatura vode u prijemnom tanku iznad 4°C dodaje se led i ponovo mjeri temperatura. KKT M3-B KKT M3-B 58 KKT M2 KKT M3 procesni korak zamrzavanje ribe u tunelu procesni korak skladištenje zamrznute ribe Kritiĉna granica: Kritiĉna granica: maksimalna temperatura -25°C, minimalno vrijeme trajanja zamrzavanja 12 sati. maksimalna temperatura u skladištu -16°C. Korektivna mjera: Korektivna mjera: u sluĉaju da se temperatura poveća iznad -25°C. Tada se konsultira radnik za odrţavanje, poziva se serviser, a ako se ne uspije otkloniti kvar i ne otkrije uzrok povećanja temperature u roku od 4 sata, izmješta se riba na odgovarajući temperaturni reţim. Postupci kontrole praćenja: VREDNOVANJE UĈINKOVITOSTI DOKUMENTACIJA Analiza ribe: Primjena HACCP plana podrţana je odgovarajućom dokumentacijom: planovi, procedure, uputstva, šeme, zapisi. mikrobiološka pesticidi i drugi hemijski ostaci teški metali radionukleidi Ovdje se dokumentira: ubacivanje ribe u fabriku, uzorkovanje ribe, vode, odrţavanje opreme, sanitarne knjiţice, knjiga DDD mjera, utrošak dezinfekcionih sredstava, praţnjenje tankova, praţnjenje septika itd. Analiza vode, leda, briseva i drugo, Kalibracija instrumenata u pakeraju, tunelu za zamrzavanje i komori-skladištu. HACCP plan završni sluţbeni dokument objekta Čišćenje Opis KKT l KKT M1-B Zamrzavanje Kritični KKT M2-B i m i t - Nema ostataka utrobe u abdominalnoj šupljini - Temperatura vode u prijemnom tanku max 4°C Max -25°C Minimalno vrijeme trajanja zamrzavanja 12 sati i z n r i e t r i i i a e k v a , o b u r o i o v z j a p v d a r z l a v o e r o d j z a i l , j i e l z v š š e e i h š t i u r s e n u a k o o t s e j r i a v m j a r d j j t ć u a t i i z k t v v r i i t i m r u m i p i HACCP dokumenti Vrednovanje učinkovitosti o o s t t e s r s r i a g m i r a a e o t e u r z e r i v z t n s e j , o i t t v i j p t ţ a l a i r m d e u ţ v p k a o s r e o o a i n n t j m d j p v l e a l r m u e r n d i r m t p o n n r i e d e u u n a j a k i š a a e a a k z p t u e b a m e t j o n m s r n i a t o e e a g u e n a m š n e e k r v n n i a a z a o o d v o a a d n d e 4 ° i s l o o e p l g v j e r m e r e u p m k a e e r a n t e o u r n a m i 1 4 - 2 / 9 p n a l 4 r n i c a ( S l . L i s t R B i H 2 / 9 2 , 1 3 i ) j e r u t a g o d i š n j e u z o r k o v a n j e r i b e i i s t e r i j u m o n o c y t o g e n e s a t m k o n t n j r o l n o print blogera g a m p u i u C p e r n a ć a e d i s e p l e j u Izvještaj o kalibraciji instrumenata prema Zakonu o mjeriteljstvu BiH (Sl. Glasnik BiH broj 19/01) a 4 r a a t l u n r o n i 5 i n d s u e e v k e j d praćenje temperature na Ukoliko se temperatura poveća iznad -16°C k j a e m t n n n p n o e b e i o i praćenje temperature na a n a u b r d i r ć k i z t e a e o e a a s k o t k v o i p u s ţ n o i e e a d a n k r r a p o o u m r , a l r t i i e , k z a z t n a t u o i r r o , g t i a e e e a t v i j i p ţ a l a i r t d e s u ţ v p k m a o s r r s e s r n d e o A p t d r E - d s o T - n e r g i ć s v o i i a p - l ĉ o v a i i 1 o a j c e n t c i j t n a l n s Ukoliko se temperatura poveća iznad -25°C t Max -16°C š m e b p u KKT M3-B a a p s Uskladištenje Postupci kontrole praćenja Ukoliko se prilikom - Provjera mašine za čišćenje - Dokument 3.2. šema za - 4 puta uzorkovanje ribe prema kontrole riba naĎe u uzorkuregistrovanje pri prijemu ribe Pravilniku o uslovima u pogledu mikrobiološke ispravnosti životnih k j a a t r d t i v v r t i i t m k i n i s l o o e p l g v m e j e r p r e u p u t e m k o n t n j r o l n o a m e e r a n t u o r p e r n a a ć e d i s p e l e j u g print blogera Izvještaj o kalibraciji instrumenata prema Zakonu o mjeriteljstvu BiH (Sl. Glasnik BiH broj 19/01) e j a d 4 a r a t n n e m e i o u p i b p n a u b n d a i r ć m i z t e a e o r e a a s k o i k v o i u t ć a i z k t p s u n o i e e j ţ d a n k r j r a p o o u a r , a l r m a i i e , k a t l n u o r n Uputstva se odnose na rad radnika na liniji, rukovanje razliĉitim alatima i opremom, veterinarsko-sanitarni red i mjere itd. Šeme se odnose i na: put sirovina i gotovih proizvoda, kretanje osoblja, kretanje vozila unutar kruga fabrike, prikaz linija za proizvodnju pojedinih proizvoda. ZAKLJUĈAK Korektivne mjere i Postupci kontrole praćenja: kontinuirano praćenje temperature putem kontrolnog logera povremeno praćenje temperature na displeju kontinuirano praćenje temperature putem kontrolnog logera povremeno praćenje temperature na displeju Procesni korak u sluĉaju da se temperatura poveća iznad -16°C. Tada se konsultira radnik za odrţavanje, poziva se serviser, a ako se ne uspije otkloniti kvar i ne otkrije uzrok povećanja temperature u roku od 4 sata, izmješta se riba na odgovarajući temperaturni reţim. UvoĊenje HACCP-a je bitno olakšano ĉinjenicom da su se već od ranije u velikoj mjeri provodili preduvjetni programi, radnici su usvojili odreĊena znanja, provodili standarde i procedure u proizvodnji, kako na ribljim farmama tako i u fabrici za preradu ribe. Protekli period pokazuje prednosti uvoĊenja HACCP-a u Društvu. Pridrţavanjem svih principa i procedura koje HACCP podrazumijeva, postiţe se veća stabilnost Društva i sigurnost da je proizvod odnosno preraĊena riba zdravstveno i higijenski ispravna i bez rizika za zdravlje potrošaĉa što je i krajnji cilj svih subjekata koji posluju sa hranom. i 2 a KONTAKT DŢEVAD BAŠIĆ Adresa: Salakovac bb, 88 208 Potoci – Mostar, Bosna i Hercegovina WEB: www.norfish-blagaj.com , e-mail: [email protected] Tel: + 387 (36) 500 818, Fax: + 387 (36) 500 823 Mobitel: + 387 (61) 198 012 POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA 59
Similar documents
ONCORHYNCHUS MYKISS
INSTITUT ZA ZOOTEHNIKU POLJOPRIVREDNOG FAKULTETA
UNIVERZITETA U BEOGRADU - SRBIJA
INSTITUT ”NOFIMA - MARIN” - NORVEŠKA
INSTITUT “HAKI” – MAĐARSKA
