VODIČ : ČINJENICE O ZEMLJI

INFORMATOR O DRŽAVI
CRNA GORA
(10/2014)
Odricanje od odgovornosti
IOM je sa velikom pažnjom sprovela prikupljanje informacija. IOM obezbjeđuje
informacije po svojim saznanjima i savjesti. Ipak, IOM ne može preuzeti odgovornost za
tačnost pruženih informacija. Osim toga, IOM neće biti odgovorna za bilo kakve
zaključke ili rezultate, koji su doneseni na osnovu informacija koje je IOM pružila.
2
Sadržaj
I. DOBIJANJE LIČNIH DOKUMENA ZA POVRATNIKE/CE
3
1. Izvod iz matične knjige rođenih
2. Uvjerenje o državljanstvu
3. Lična karta
4. Pasoš
5. Radna knjižica
6. Zdravstvena knjižica
II. JAVNI TRANSPORT
5
III. KOMUNIKACIONE MREŽE
1. Mediji
7
IV. PENZIJA
1. Starosna
2. Invalidska penzija
3. Porodična penzija
V. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
1. Primarna zdravstvena zastita
2. Hitno i urgentno
3. Zdravstvena zaštita za studente/kinje
4. Privatne ordinacije
5. Recepti za ljekove
6. Mentalno oboljeli/e
8
16
VI. SOCIJALNO STARANJE
1. Preduslovi za dobijanje naknade
22
VII.ZAPOŠLJENJE
1. Stanje tržišta rada
23
VIII. POMOĆ PRI REINTEGRACIJI I REKONSTRUKCIJI
26
3
IX. RANJIVE GRUPE
X. LISTA MEĐUNARODNIH I NEVLADINIH ORGANIZACIJA
27
28
4
I. DOBIJANJE LIČNIH DOKUMENATA ZA POVRATNIKE/CE
1. Izvod iz matične knjige rođenih
Za dobijanje većine dokumenta, neophodno je izvaditi izvod iz matične knjige rođenih.
Dobija se od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) isto kao i izvod iz matične knjige
vjenčanih i matične knjige umrlih. Dobija se isti dan kada se preda zahtjev.
Da bi dobio/la izvod iz knjige rođenih, osim svojih ličnih podataka, treba da znate ime i
prezime oca, datum njegovog rođenja, kao i ime i prezime majke, njeno djevojačko
prezime i datum rođenja.
2. Uvjerenje o državljanstvu
Uvjerenje o državljanstvu potrebno je za dobijanje dokumenata kao što su lična karta ili
pasoš. Zahtjev za izdavanje uvjerenja predajete filijali Ministarstva unutrašnjih poslova i
dobija se isti dan kada ste predali zahtijev. Ako nijeste upisan/a u registar građana/ki
Crne Gore, potrebno je da na šalteru predate:






Zahtjev,
izvod iz matične knjige rođenih (ne stariji od 6 mjeseci),
uvjerenje da nijeste upisan/a u registar građana/ki u mjestu svog rođenja, mjestu
očevog rođenja ili mjestu prebivališta,
uvjerenje o držaljanstvu vaših roditelja,
ličnu kartu ili ovjerenu kopiju (ako je nemate, predajete uvjerenje o prebivalištu),
dokaz o uplati administrativne takse.
Izvod iz matične knjige rođenih i uverenje o državljanstvu mogu se naručiti i
elektronskim putem, preko portala Ministarstva unutrasnjih poslova pod nazivom
www.dokumenta.me (upustvo se nalazi na lijevoj strani date stranice).
3. Lična karta
Lična karta je javna isprava kojom se dokazuje vaš identitet. Kada napunite 18 godina,
obavezno je da izvadite ličnu kartu. Međutim, uz zahtjev roditelja, ličnu kartu možete
izvaditi i sa navršenih 14 godina života.
Da bi dobili ličnu kartu, potrebno je na šalteru opštinskog odjeljenja Ministarstva
unutrašnjih poslova donijeti:





izvod iz matine knjige rođenih,
uvjerenje o crnogorskom državljanstvu,
potvrdu o prijavi prebivališta,
ličnu kartu jednog od roditelja (ako prvi put vadite ličnu kartu),
dokaz o plaćenoj taksi od 5,00 eura za obrasce koje ste popunili.
5
Fotografisanje se vrši u prostorijama Ministarstva unutrašnjih poslova.
Pri preuzimanju lične karte obavezni/ne ste da na posebnom kartonu za evidenciju
ostavite otisak kažiprsta desne ruke. Lična karta važi 10 godina, dok u slučaju maloljethih
lica važi 6 godina, a u slučaju lica starijih od 65 važiće 40 godina, a nakon tog perioda
morate izvaditi novu. Ako u međuvremenu promijenite prezime, obavezno treba da
promijenite i ličnu kartu. Ukoliko izgubite ličnu kartu, obavezni/e ste najkasnije u roku
od 15 dana da prijavite njen nestanak opštinskom odjeljenju MUP-a i zatražite izdavanje
nove. Nova lična karta dobija se nakon što se izgubljena lična karta proglasi nevažećom.
Za izdavanje nove lične karte potrebni su:


prijava o nestanku lične karte
uplata u iznosu od 5,00 eura za objavljivanje dispozitiva rješenja o proglašenju lične
karte nestalom.
Rok za izdavanje lične karte je 7 dana od dana predavanja zahtjeva za njeno dobijanje.
4. Pasoš
Pasoš je dokument neophodan za put u inostranstvo kao dokaz o državljanstvu i
identitetu. Ako ste punoljetan/na, možete podnijeti zahtjev za izdavanje pasoša. Rok za
izdavanje pasoša je 15 dana od predavanja zahtjeva. Zahtjev se predaje na šalteru MUPa u mjestu prebivališta dok se u inostranstvu zahtjev podnosi u Konzulatu naše zemlje.
Rok važenja pasoša je 10 godina.
Za izdavanje pasoša treba da predate:

ličnu kartu,

ako ste maloljetan/na i izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o
državljanstvu i saglasnost oba roditelja



dokaz o uplati za obrazac pasoša 15,00 eura
dokaz o uplati administrativne takse u iznosu od 25,00 eura
fotografisanje se vrši u područnoj jedinici
Novi pasoš je pojedinačan i ne može se vršiti upis maloljetne djece u pasoš roditelja.
Maloletnom crnogorskom državljaninu/ki do navršene četvrte godine života, pasoš se
izdaje sa rokom važenja od dvije godine, a zahtjev podnosi roditelj, uz saglasnost drugog
roditelja ili na zahtjev zakonskog zastupnika/ce.
Obrazac pasoša štampa se na crnogorskom jeziku, latiničnim pismom, kao i na
engleskom i francuskom jeziku, a na vaš zahtjev, vaš potpis možete napisati I ćiriličnim
pismom.
Ako vam se desi da izgubite pasoš ili vam ga neko ukrade, morate odmah prijaviti njegov
nestanak “Službenom listu Crne Gore” I uplatiti administrativnu taksu za rješenje o
oglašavanju isprave nevažećom, u visini od 5,00 eura.
6
Ako u inostranstvu izgubite pasoš, treba da se javite Konzularnom odjeljenju ambasade
naše zemlje gdje ćete dobiti putni list. Za putni list trebaju vam:






uvjerenje o državljanstvu koje nije starije od 6 mjeseci
dokument sa slikom (lična karta, vozačka dozvola)
policijski zapisnik o prijavi nestanka pasoša (putne isprave)
dozvola boravka u državi gdje se nalazite
tri fotografije ( 3,5 × 4,5 cm)
dva obrasca za izdavanje putne isprave.
5. Radna knjižica
Radnu knjižicu izdaje opštinski Sekretarijat za socijalno staranje. Za izdavanje radne
knjižice trebaju ti:



čitko popunjen zahtjev u dva primjerka ( kupuju se u knjižari )
orginalna diploma o završenoj školi
za djevojke, ako su udate, i izvod iz matične knjige vjenčanih
Sekretarijat ima pravo da u roku od 3 do 30 dana odluči da li će ti izdati radnu knjižicu.
6. Zdravstvena knjižica
Zdravstvena knjižica je dokument kojim dokazujete da imate zdravstveno osiguranje i
može je dobiti svako ko ima potvrdu da je osiguranik/ca Republičkog fonda za zdravstvo.
Ovjerava se u područnom odjeljenju kancelarije Republičkog fonda za zdravstvo svakih 3
mjeseca. Ukoliko nije ovjerena, morate da platite pregled u iznosu od 2,50 eura.
VAŽNI TELEFONI
Ministarstva unutrašnjih poslova
Bul.Svetog Petra Cetinjskog 6, Podgorica
Tel: 020 242 299 ; 241 590; 225-341
www.mup.gov.me
Republički fond za zdravstvo
Centrala; ul.Vaka Đurovića bb,
Podgorica
Tel: 020 404 101, 665 112
II. JAVNI TRANSPORT
Javni prevoz u Crnoj Gori dijeli se na drumski (autubuski prevoz, taksi prevoz, prevoz
sopstvenim kolima i rent-a-car), željeznički (vozovi), vazdušni (avionski prevoz) i vodeni
(brodski prevoz).
Autobuski prevoz se dijeli na gradski, prigradski i međugradski. Za gradski i prigradski
prevoz mogu se kupiti i pretplatne karte ukoliko često koristite tu vrstu prevoza.
Pretplatne karte kupuju se u kancelarijama autoprevoznika. Inače, karta u jednom
pravcu u gradskom saobracaju iznosi od 0,40 do 1,00 eura.
Vozne karte za željeznički prevoz mogu da se kupe na željezničkim stanicama (do samog
polaska voza), u putničkim agencijama ili u toku vožnje, kod konduktera. Karte se mogu
7
rezervisati na telefon 020 441-209, kao i putem mejla i SMS-a. Zahtjeve za rezervaciju je
potrebno slati na mail: [email protected] ili slanjem sms poruke na 068/828-992.
Postoje i određene povlastice za putovanja unutar Crne Gore:









za studente/kinje mlađe od 27 godina koji posjeduju legitimaciju "Montenegro
Student Card" odobrava se popust od 60%.
djeca do navršene 6. godine starosti prevoze se besplatno,
djeca od navršene 6. godine do navršene 14. godine imaju popust od 50%
mlađi od 26 godina, penzioneri/ke, novinari/ke i lica starija od 60 godina mogu
ostvariti popust od 30% uz legitimaciju K-5,
lica starija od 75 godina mogu koristiti besplatan prevoz uz legitimaciju K-5, koju
izdaje željeznički prevoz Crne Gore,
svi putnici/e zainteresovani/e za mjesečnu kartu mogu istu kupiti po cijeni nižoj i
do 75% od redovne cijene,
za grupe čiji je broj putnika veći od 6 takođe se odobravaju povlastice u iznosu od
30%,
cijena godišnje pretplate karte koja omogućava neograničen broj putovanja na
bilo kojoj relaciji na području Željezničkog prevoza Crne Gore iznosi 300 eura.
1.3.2014. Željeznički prevoz Crne Gore uveo je BIFE SPECIAL karte za vozove u
lokalnom prevozu na relaciji Bar-Podgorica-Bijelo Polje-Podgorica-Bar
Više informacija na http://www.zcg-prevoz.me/
Avionske karte mogu se kupiti u predstavništvu avio-kompanije, u putničkim agencijama
ili preko interneta. Postoje karte za ekonomsku i biznis klasu, a razlikuju se u cijeni i po
komforu koji putnik/ca ima tokom leta. Ukoliko studirate a imate manje od 26 godina
starosti možete koristiti EURO 26 na osnovu koje možete da kupujete karte sa popustom
vezano za sve tri vrste prevoza. Na aerodromu putnik/ca treba da bude 60 min prije leta,
a za međunarodne letove 90 min prije leta kako bi „čekirao“ (provjerio) kartu.
Dozvoljena količina prtljaga varira u zavisnosti od prevoznika, ali je uglavnom 1 kofer sa
najviše najviše 20kg težine. U avion možete da unesete ručni prtljag ograničene veličine
i težine i on ne smije da sadrži nikakvo oružje niti oštre predmete, dezodoranse, parfeme
i druge bočice kao ni grickalicu za nokte.
Više informacija na http://www.montenegroairports.com/?menu=1
VOZAČKA DOZVOLA
Vozačka dozvola se izdaje do 40. godine života, osobama starijim od 40.godina na 10
godina, a vozačima starijim od 70. godina na dvije godine.
Za izdavanje vozačke dozvole potrebno je:

dokaz o položenom ispitu ako nemate staru dozvolu,

ljekarsko uvjerenje, koje važi 6 mjeseci od dana izdavanja,
8

dokaz o uplati nadoknade (za obrazac 5,00 eura i administrativne takse 10,00
eura za izdavanje prve vozačke dozvole; 15,00 eura za duplikat vozačke dozvole,
8,00 eura za potvrdu),

identifikaciona isprava (lična karta, pasoš, vozačka dozvola) na uvid.
Iznajmiti vozilo preko rent-a-car firme možete ako ste stariji/a od 24 godine i imate
najmanje 5 godina vozačkog iskustva. Pri iznajmljivanju vozila potpisujete ugovor koji
definiše vaše obaveze i obaveze firme koja vam iznajmljuje vozilo, plaćate utvrđeni iznos
akontacije i eventualno deponujete neku od svojih ličnih isprava. Vozilo možete iznajmiti
na minimum 24h i morate vratiti u ispravnom stanju. Korišćenje vozila van granica
države nije dozvoljeno bez saglasnosti firme.
Dozvola za upravljanje tuđim vozilom se dobija u sudu. Za nju vam je potrebno
ovlašćenje od vlasnika/ce vozila, vaša saobraćajna dozvola i lična karta. Vlasnik/ca vozila
takođe mora da priloži ista dokumenta kao i dokumenta o vozilu. Ovlašćenje se izdaje u
tri primjera, jedan vama, jedan vlasniku/ci vozila i jedan ostaje u sudu. Ako tuđim autom
planirate da putujete u inostranstvo, dozvola se izdaje u Auto-moto savezu Crne Gore.
AERODROMI:
Podgorica: 020 444 244
http://www.montenegroairports.com/?menu=2
Tivat: 032 670 930
http://www.montenegroairports.com/?menu=3
LUKE:
Bar
030 312-000
Kotor 032 325573
ŽELJEZNIČKE STANICE :
Podgorica
Nikšić
Bar
Kolašin
Mojkovac
Bijelo Polje
020 441 209
040 211 912
030 301 619
020 441 492
050 472 130
050 478 560
AUTOBUSKE STANICE:
Podgorica
Bar
020 633 010
http://busterminal.me
030 346 141
9
Berane
Bijelo Polje
Budva
Herceg Novi
Kolašin
Kotor
Nikšić
Petrovac
Plav
Pljevlja
Rožaje
Tivat
Ulcinj
Žabljak
051 234 828
050 432 219
033 456 000
031 321 225
020 864 033
032 322 111
040 213 018
033 461 510
051 251 371
052 323 114
051 271 115
032 672 620
030 413 225
052 361 318
Auto Moto Savez Crne Gore:
19807,
020 234 999,
III. KOMUNIKACIONE MREŽE
1. Fiksna i mobilna telefonija
U Crnoj Gori postoji jedan operater za fiksnu telefoniju, T-com. Pravo na telefonski
priključak imaju sva pravna i fizička lica koja imaju u svojini ili u zakupu stambeni ili
poslovni prostor. Kod za Crnu Goru iz inostranstva je +382.
Postoje tri operatera za mobilnu telefoniju. To su : TELENOR (069), T-MOBILE (067) i
M:TEL (068). Brojevi u mobilnim mrežama mogu biti PRIPAID i POSTPAID. Obje vrste
brojeva možete da kupite u poslovnicama pomenutih Telefonskih kompanija tako što
ćete ostaviti svoje lične podatke. Dopuna za PRIPAID brojeve se vrši u pomenutim
poslovnicama, prodavnicama i trafikama na iznos koji zelite. POSTPAID možete dobiti
potpisivanjem ugovor sa mobilnim operaterom na najmanje godinu dana. Za postpaid
brojeve plaćaju se mjesečni računi koji vam stižu na kućnu adresu. I pripaid i postpaid
korisnici/e plaćaju obavezan porez u iznosu od 1,00 eura po broju na mjesečnoj osnovi.
VAŽNI TELEFONI:
Telenor 1188
T-mobil i T :com 1500
M :tel 1600
2. Mediji
10
U Crnoj Gori postoje pisani medijI ili štampa (Vijesti, Pobjeda, Dan i Dnevne novine)
radio i televizija. Vijesti, Dan i Pobjeda kostaju po 0,70 centi a Dnevne novine su 0,50
centi. Državna televizija je RT Crne Gore (Prvi program, Drugi program i program koji se
emituje preko satelita), a postoje i privatne televizije (TV Pink, TV Atlas, TV Montena, TV
Elmag, TV IN, TV Vijesti, TV Prva i dr.). Državni radio je Radio Crne Gore, ali postoji i veliki
broj privatnih radio stanica. Sem toga postoje i mediji koji svoju djelatnost obavljaju i
preko interneta.
IV. PENZIJA
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se u Republickom fondu penzijskog
i invalidskog osiguranja (Fond PIO). Fond PIO je organizacija koja vrši javna ovlašćenja
prilikom rješavanja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
U okviru Fonda PIO, o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja rješava područno
odjeljenje na čijem području je osiguranik/ca bio/la predhodni put osiguran/a (princip
posljednjeg osiguranja).
O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja primjenom međunarodnih ugovora o
socijalnom osiguranju rješava Odjeljenje za sprovođenje inostranog osiguranja koje se
nalazi u Centralnoj sluzbi u Podgorici.
Izuzetno od drugih međunarodnih sporazuma o socijlnom osiguranju, za čiju primjenu je
nadležno Odjeljenje za sprovođenje inostranog osiguranja, za primjenu Sporazuma o
socijalnom osiguranju sa Bosnom i Hercegovinom nadležna su područna odjeljenja,
odnosno ono odjeljenje na čijem području je osiguranik/ca posljednji put bio osiguran/a
u Crnoj Gori.
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su:




pravo na penziju,
pravo na invalidsku penziju,
pravo na novčanu nadoknadu za tjelesno oštećenje,
pravo na naknadu pogrebnih troškova.
Penzija može biti:



starosna,
invalidska,
porodična.
1. Starosna penzija
Penzijski staž, staž osiguranja i poseban staž
Da bi osiguranik/ca ostvario/la pravo na starosnu penziju potrebno je da ispunjava
uslove u pogledu navršenih:

godina života i
11

penzijskog staža, odnosno staža osiguranja.
Radi objašnjenja uslova koje osiguranik/ca treba da ispuni da bi stekao/la pravo na
starosnu penziju, neophodno je pojasniti termine penzijskog staža i staža osiguranja.
Penzijski staž je širi pojam od staža osiguranja i obuhvata: staž osiguranja i poseban staž.
Staž osiguranja je vrijeme provedeno na radu po osnovu koga je osiguranik/ca bio/la
osiguran/a na penzijsko i invalidsko osiguranje, za koje je uplaćen/a doprinos za ovo
osiguranje.
Poseban staž je vrijeme provedeno van osiguranja (u ratovima, revolucijonarnom radu,
vrijeme vršenja vojnih dužnosti provedeno u oružanim akcijama i zarobljeništvu, kao i
vrijeme provedeno na liječenju i medicnskoj rehabilitaciji usled bolesti ili povreda
zadobijenih u oružanim akcijama i zarobljeništvu poslije 17. avgusta 1990. godine) koje
se po „starim propisima“ računa kao staž.
Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju
Pravo na starosnu penziju stiče osiguranik/ca kad navrši 67 godina života i najmanje 15
godina penzijskog staža (osiguraniku/ci kome se staž osiguranja računa sa uvećanim
trajanjem, ova starosna granica se snižava zavisno od stepena uvećanja staža).
Pravo na starosnu penziju stiče i osiguranik/ca kad navrši 40 godina radnog staža.

30 godina staža osiguranja od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na
radnim mestima na kojima se u rudnicima staž osiguranja računa sa uvećanim
trajanjem.
Osiguranik/ca stiče pravo na prevremenu starosnu penziju kad navrši 62 godine života i
najmanje 15 godina penzijskog staža.
Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju u prelaznom periodu
U prelaznom periodu do 31. decembra 2024. godine (za muškarce), odnosno do 31.
decembra 2040. godine (za žene), propisani su povoljniji uslovi za sticanje prava na
starosnu penziju koji su navedeni u tabeli
Kalend.
godina
Uslovi u pogledu godina života za sticanje
Potreban penzijski staž za sticanje
prava na starosnu penziju
prava na starosnu penziju
Muškarac
Žena
2013.
65 godina
60 godina
2014.
65 godina i dva
mjeseca
60 godina i tri
mjeseca
15 godina
15 godina
.
Pokretanje postupka za ostvarivanje prava na starosnu penziju
Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju pokreće se na zahtjev
osiguranika/ce. Pravo na starosnu penziju ostvaruje se poslije prestanka osiguranja
12
(zaposlenja, odosno obavljanja samostalne ili poljoprivredne djelatnosti), s tim što se
zahtjev za ostvarivanje prava može podnijeti i prije prestanka osiguranja, uz pružanje
odgovarajućih dokaza o izvjesnosti njegovog prestanka.
Zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju podnosi se područnom odjeljenju
Fonda PIO na čijem području je osiguranik/ca bio poslednji put osiguran.
Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na starosnu penziju
Uz zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju podnosi se sledeća dokumentacija:


radna knjižica (zaključena),
izvod iz matične knjige rođenih.
2. Invalidska penzija
Invalidnost - potpuni i djelimični gubitak radne sposobnosti
Invalidnost u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju postoji kad kod
osiguranika/ca zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti
liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, nastane potpuni gubitak radne sposobnosti.
Invalidnost postoji i kad kod osiguranika/ce zaposlenog/e zbog promjena u
zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom
rehabilitacijom, nastane djelmični gubitak radne sposobnosti od 75%. Uzrok invalidnosti
može biti: povreda na radu, profesionalna bolest, povreda van rada ili bolest. Fond
određuje obavezan kontrolni pregled korisnika prava, najkasnije u roku od tri godine od
dana utvrđivanja invalidnosti
Puna ili djelimična invalidska penzija
Pravo na punu invalidsku penziju stiče, uz ispunjenje drugih zankonskih uslova,
osiguranik/ca kod koga/je nastane potpuni gubitak radne sposobnosti.
Pravo na djelimičnu invalidsku penziju stiče, uz ispunjenje drugih zakonskih uslova,
osiguranik/ca kod koga/je nastane djelimični gubitak radne sposobnosti od 75%.
Djelimična penzija iznosi 75% od pune invalidske penzije.
Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju:
a) Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana
povredom na radu ili profesionalnom bolešću
Osnovni uslov za sticanje prava na invalidsku penziju je da kod osiguranika/ce postoji
invalidnost. Ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionom
bolešću, osiguranik/ca stiče pravo na invalidsku penziju bez obzira na dužinu penzijskog
staža i navršene godine života u momentu nastanka invalidnosti.
b) Uslovi za sticane prava na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana
povredom van rada ili bolešću:
Ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, osiguranik/ca stiče
pravo na invalidsku penziju pod uslovom:
13


da je gubitak radne sposobnosti nastao prije navršenja godina života propisanih za
sticanje prava na starosnu penziju i
da je imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog
vijeka.
c) Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju lica mlađih od 30 godina kod
kojih je invalidnost prouzrokovana bolešću ili povredom van rada
Za osiguranika/cu mlađeg/u od 30 godina, kod kog/je je invalidnost prouzrokovana
bolešću ili povredom van rada, propisani su povoljniji uslovi za sticanje prava na
invalidsku penziju. Osigurank/ca kod koga/je je invalidnost prouzrokovana bolešću ili
povredom van rada nastala prije navršenja 30 godina života stiče pravo na invalidsku
penziju:


kad je invalidnost nastala do navršenih 20 godina bez obzira na dužinu staža
osiguranja;
kad je invalidnost nastala od 20. godine do navršenih 30 godina zivota - ako do
nastanka invalidnosti ima ukupno najmanje godinu dana staža osiguranja, ako je to
za njega/u povoljnije od uslova propisanih za druge osiguranike/ce (prema kojima se
trazi da je jedna trećina radnog vijeka pokrivena penzijskim stažom).
Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na invalidsku penziju
Uz zahtjev, odnosno predlog za invalidsku penziju podnosi se sljedeća dokumentacija:





medicinska dokumentacija koju sačinjavaju: predlog za vještačenje ordinirajućeg
ljekara/ke na obrazcu br. 1 i nalazi ljekara/ke specijaliste, otpusne liste, dokazi o
liječenju i sl.,
potvrda o radnom mjestu, opis posla na obrascu br.1a,
izvod iz matične knjige rođenih,
kopija radne knjizice, a nakon utvrđivanja invalidnosti originala,
prijava o povredi na radu (ako je osiguranik/ca pretrpio/la povredu na radu).
3. Porodična penzija
Članovi/ce porodice koji/e mogu ostvariti pravo na porodičnu penziju
Članovi/ce porodice koji/e, uz ispunjenje zakonskih uslova, mogu ostvariti pravo na
porodičnu penziju su:


bračni partner;
djeca (djeca rođena u braku ili van braka ili usvojena i pastorče koje/a je
osiguranik/ca, odnosno korisnik/ca prava izdržavao/la).
Pravo na porodičnu penziju, može uz ispunjenje zakonskih uslova, ostvariti i razvedeni/a
bračni/a partner/ka, ako mu/joj je pravosnažnom presudom dosuđeno pravo na
izdržavanje.
14
Uslovi za sticanje prava na porodičnu penziju
Da bi član/ica porodice mogao/la da ostvari pravo na porodičnu penziju, neophodno je
da su ispunjeni:


uslovi koji se odnose na umrlog/u osiguranika/cu, odnosno korisnika/cu prava –
takozvani opšti uslovi i
uslovi koje trba da ispune članovi/ce porodice umrlog/e osiguranika/ce, odnosno
korisnika/ce prava da bi ostvarili pravo na porodičnu penziju – takozvani posebni
uslovi.
Za sticanje prava na porodičnu penziju potrebno je da kumulativno budu ispunjeni opšti
i posebni uslovi.
Uslovi koji se odnose na umrlog/e osiguranika/ce, odnosno korisnika/ca prava (opsti
uslovi)
Pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti članovi/ce porodice:


umrlog/e osiguranika/ce koji/a je navršio/la najmanje pet godina staža
osiguranja ili najmanje deset godina penzijskog staža ili ispunio/la uslove za
starosnu ili invalidsku penziju
umrlog/e korisnika/ce starosne ili invalidske penzije.
Ako je smrt osiguranika/ce ili lica koje je na prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
osigurano za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja prouzrokovanih povredom na radu
ili profesionalnom bolešću nastala kao posljedica povrede na radu ili ili profesionalne
bolesti, članovi/ce njegove porodice stiču pravo na porodičnu penziju, bez obzira na
dužinu penzijskog staža osiguranika/ce, odnosno tog lica.
Uslovi koji se odnose na članove porodice (posebni uslovi)
Uslovi pod kojim udovac/udovica stiče pravo na porodičnu penziju:
Udovica/udovac stiče pravo na porodičnu penziju, ako je:

do smrti bračnog partnera/ke navršila/o 52 godine života

do smrti bračnog partnera/ke ili u roku od jedne godine od dana smrti bračnog
partnera/ke postala/o potpuno nesposobna/an za rad

poslije smrti bračnog partnera/ke ostalo jedno dijete ili više djece koja imaju
pravo na porodičnu penziju po tom/j bračnom/j partneru/ki, a udovica/udovac
obavlja roditeljsku dužnost prema toj djeci. Udovica/udovac kod koje/g, u toku
trajanja prava po tom osnovu, nastupi potpuna nesposobnost za rad, zadržava
pravo na porodičnu penziju dok postoji ta nesposobnost.
Udovica/udovac koja/i, u toku trajanja prava na porodičnu penziju stečenog na osnovu
potpune nesposobnosti za rad ili po osnovu vršenja roditeljske dužnosti prema djeci,
navrši 52 godine života, trajno zadržava pravo na porodičnu penziju.
15
Pravo na porodičnu penziju ima i udovica kod koje je utvrđena trudnoća, kao i udovica
koja je dijete umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava rodila posle njegove smrti i to
pravo joj pripada od dana smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.
Ako je djete mrtvo rođeno ili ako umre prije nego što navrši šest mjeseci života, udovici
pripada pravo na porodičnu penziju do isteka šest mjeseci posle porođaja.
Uslovi pod kojim dijete stiče pravo na porodičnu penziju:
Dijete stiče pravo na porodičnu penziju i ona mu pripada:




do navršenih 19 godina života
poslije navršenih 19 godina žvota ako je na školovanju, do završetka školovanja, ali
najkasnije do navršenih 24 godine ako pohađa fakultet, a najduže do 25.godine, ako
fakultet traje 5 godina,
dok traje nesposobnost za samostalan život i rad, nastala do uzrasta do koga se djeci
obezbjeđuje pravo na porodičnu penziju,
dok traje nesposobnost za samostalan život i rad, nastala poslije uzrasta do koga se
djeci obezbjeđuje pravo na porodičnu penziju, a prije smrti osiguranika, odnosno
korisnika prava, pod uslovom da ga je osiguranik, odnosno korisnik prava izdržavao
do svoje smrti.
Invalidno dijete, u skladu sa propisima o razvrstavaju djece ometene u, stiče pravo na
porodičnu penziju i ona mu pripada od prestanka zaposlenja, razvoju odnosno
obavljanja samostalne djelatnosti.
Djetetu kome je školovanje prekinuto zbog bolesti pravo na porodičnu penziju pripada i
za vrijeme bolesti do navršenih godina života do kojih se pravo na penziju može koristiti
po osnovu školovanja, kao i iznad tih godina, ali najviše za onoliko vremena koliko je
zbog bolesti izgubilo od školovanja.
Određivanje visine porodične penzije
Porodična penzija se određuje od starosne ili invalidske penzije koja bi osiguraniku/ci
pripadala u času smrti, odnosno od penzije koja je korisniku/ci pripadala u času smrti, u
procentu koji se utvrđuje prema broju članova/ca porodice koji imaju pravo na tu
penziju, i to: - za jednog člana/icu 70 % - za dva/ije člana/ice 80 %




za jednog/u člana/icu: 70%
za dva/ije člana/ice: 80%
za tri člana/ice 90 %
za četiri ili više članova/ca 100 %.
Ako pravo na penziju imaju bračni/a partner/ka i razvedeni/a bračni/a partner/ka
umrlog/e osiguranika/ce, odnosno korisnika/ce prava, određuje se jedna porodična
penzija u visini koja pripada za jednog člana/cu porodice i dijeli se u jednakim iznosima.
Kao najmanji osnov za određivanje porodične penzije uzima se starosna penzija
umrlog/e osiguranika/ce određena za penzijski staž od 20 godina.
16
Djeci bez oba roditelja pored porodične penzije po jednom roditelju, pripada i porodična
penzija po drugom roditelju, i to:




za jedno dijete 20 %
za dva djeteta 40 %
tri djeteta 60 %
za četvoro ili više djece 100 % starosne ili ivalidske penzije drugog roditelja.
Ako djeci, pored penzije po jednom roditelju, pripada i dio penzije po osnovu drugog
roditelja, porodična penzija se određuje kao jedna i njen iznos ne može preći iznos
najviše starosne penzije za penzijski staž od 40 godina.
Pokretanje postupaka za ostvarivanje prava na porodičnu penziju:
Postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće se na zahtjev člana/ce
porodice umrlog/e osiguranika/ce, odnosno korisnika/ce prava.
Zahtjev za ostvarivanje prava na porodičnu penziju podnosi se područnom odjeljenju
Fonda PIO na čijem području je umrli/a osiguranik/ca, odnosno korisnik/ca prava bio/la
posljednji put osiguran/a.
Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na porodičnu penziju:
Uz zahtjev za ostvarivanje prava na porodičnu penziju podnosi se sljedeća
dokumentacija:








izvod iz matične knjige umrlih
prijava o nesreći na poslu ako je smrt nastupila usljed povrede na radu
radna knjižica
izvod iz matične knjige rođenih za sve članove/ce porodice za koje se podnosi zahtjev
za porodičnu penziju
izvod iz matične knjige vjenčanih za udovicu/udovca koja/koji ostvaruje pravo na
porodičnu penziju
školske potvrde za djecu stariju od 19 godina koja pravo na porodičnu penziju
ostvaruju po osnovu školovanja
medicinska dokumentacija za članove/ce porodice koji/e ostvauju pravo na
porodičnu penziju po osnovu potpune nesposobnosti za rad, odnosno nesposobnosti
za samostalan život i rad
izjava da članovi/ce porodice koji/e ostvaruju pravo na porodičnu penziju nijesu u
radnom odnosu, ne bave se samostalnom djelatnošću i nijesu korisnici/e neke druge
penzije.
4. Novčana nadoknada za tjelesno oštećenje
Tjelesno oštećenje
Tjelesno ostećenje postoji kad kod osiguranika/ca nastane gubitak, bitnije oštećenje ili
znatnija onesposobljenost pojedinih organa ili djelova tijela, što otežava normalnu
17
aktivnost organizma i iziskuje veće napore u ostvarivanju životnih potreba, bez obzira na
to da li prouzrokuje ili ne prouzrokuje invalidnost.
Uslovi za sticanje prava na novčanu nadoknadu za tjelesno oštećenje
Pravo na novčanu nadoknadu za tjelesno oštećenje stiče osiguranik/ca kod koga/je
nastupi tjelesno oštećenje prouzrokovano povredom na radu ili profesionalnlm bolešću
koje iznosi najmanje 50%. Lista tjelesnih oštećenja i procenti tih oštećenja propisani su
Pravilnikom o utvrđivanju tjelesnih oštećenja („Službeni list RTCG“,br.45/04 i 50/04).
Određivanje visine novčane naknade za tjelesno oštećenje
Radi određivanja visine novčane naknade, tjelesna oštećenja su, prema težini, razvrstana
su u šest stepena (grupa). Visina novčane naknade za tjelesno oštećenje određuje se, u
zavisnosti od stepena tjelesnog oštećenja, u odgovarajućem procentu od propisanog
osnova.
Određivanje visine novčane nadoknade za tjelesna oštećenja:
Za tjelesno
Naknada iznosi u
Stepen
oštećenje od
procentu od osnova
100%
1
40%
90%
2
36%
80%
3
32%
70%
4
28%
60%
5
24%
50%
6
20%
Pokretanje postupka za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje
Postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje pokreće se na
zahtjev osiguranik/ce, odnosno korisnika/ce prava, na osnovu medicinske
dokumentacije koja se obavezno podnosi na zahtjev.
Postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje pokreće se i
po službenoj dužnosti, na osnovu mišljenja organa vještačenja datog prilikom
vještačenja o invalidnosti u postupku ostvarivanja prava na invalidsku penziju.
Zahtjev za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje podnosi se
područnom odjeljenju Fonda PIO na čijem području je osiguranik/ca bio/la posledlji put
osiguran/a.
Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za tjelesno
ošećenje
Uz zahtjev za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje podnosi se
sljedeća dokumentacija:

medicinska dokumentacija (kao kod invalidske penzije)
18



potvrda o radnom mjestu, opis posla na obrascu br. 1a
prijava o povredi na radu (ako je tjelesno oštećenje nastupilo usljed povrede na
radu)
kopija radne knjižice.
5. Pravo na naknadu pogrebnih troškova
U slučaju smrti korisnika/ce penzije, licu koje izmiri troškove sahrane pripada naknada
pogrebnih troškova.
Naknada pogrebnih troškova pripada u visini tri prosječne penzije isplaćene u mjesecu
prije smrti korisnika penzije.
Zahtjev za naknadu pogrebnih troškova podnosi se u roku od 60 dana od dana smrti
korisnika penzije. Zahtjev se može podnijeti u područnom odjeljenju ili u Centralnoj
službi Fonda PIO. Uz zahtjev za novčanu naknadu za tjelesno oštećenje se podnosi:



izvod iz matične knjige umrlih,
ček od penzije ili potvrda od banke sa identifikacionim brojem (ako je umrli/a
korisnik/ca penziju primao/la preko banke)
račun o pogrebnim troškovima (izdat od strane komunalnog, odnosno pogrebnog
preduzeća).
Više informacija možete dobiti na: http://www.fondpio.me/vodic1.asp
KONTAKTI
Centralna služba:
Bulevar Ivana Crnojevića 64. 81000 Podgorica
[email protected]
Fax: 020 664 381
Centrala: 020 403 808/800
Odjeljenje za inostrano osiguranje: 020 403 882 / 883 / 872
Odjeljenje za obračun i isplatu prava iz PIO: 020 403 865 / 884
Područna odeljenja Fonda pio Crne Gore, nadležnost, adrese i brojevi telefona:
Područno
odeljenje
Bar
Berane
Nadležno za
opštine
Adresa
Telefon/fax
Bar i Ulcinj
Bulevar revolucije b.b.
85000 Bar
Tel: 030 315 124
Berane, Rožaje,
Plav i
Andrijevica
29. novembra 1
84300 Berane
Tel: 051 233 341
19
Bijelo Polje
Kotor
Nikšić
Pljevlja
Podgorica
Herceg Novi
Cetinje
Bijelo Polje i Trg Golootočkih žrtava
Mojkovac
84000 Bijelo Polje
Kotor, Tivat i
Gurdić b.b.
Budva
85330 Kotor
Nikšić, Šavnik i Alekse Backovića 115
Plužine
81400 Nikšić
Narodne revolucije
Pljevlja i Žabljak
b.b.
84210 Pljevlja
Podgorica,
Trg Nikole
Kolašin i
Kovačevićabr. 8
Danilovgrad
81000 Podgorica
Partizanski put 1
Herceg Novi
85340 H. Novi
Bajova 2
Cetinje
81250 Cetinje
Tel: 050 432 834
Tel: 032 322 935
Tel: 040 242 845
Tel: 052 322 039
Tel: 020 218 746
Tel: 031 322 982
Tel: 041 231 584
Kancelarije:
Andrijevica, Branka Deletića bb, 84320
tel.051/243-941
Rožaje, 30. septembra bb 84310
tel.051/274-490
Plav, Maršala Tita bb, 84325
tel.051/251-225
Prvostepena invalidska komisija:
Trg Božane Vučinić bb
81000 Podgorica
Govorni automati:
Za penzionere/ke:
Za osiguranike/ce:
020 620 306
020 664 390
020 667 095
Ministarstvo rada i socijalnog staranja:
Rimski trg bb
81000 Podgorica
Odjeljenje za drugostepeni upravni postpak:
Bulevar Ivana Crnojevića 64.
81000 Podgorica
020 482 459
020 403 868
Savez udruženja penzionera Crne Gore
Trg Božane Vučinić bb
81000 Podgorica
020/623686
20
V. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
U zakonu piše da je “svaki građanin duzan da pravo na zdravstvenu zastitu koristi u
skladu sa zakonom i uputstvom o liječenju izdatom od strane zdrastvenog radnika”.
Drugim riječima, vaš odnos sa zdravstvenim radnicima mora se zasnivati na poštovanju,
toleranciji i povjerenju. U pružanju zdravstvene zaštite prioriteti se isključivo zasnivaju
na medicinskim mjerilima i težini oboljenja ili povrede. U ostvarivanju zdravstvene
zaštite moraju se poštovati vaša vjerska, kulturna i moralna uvjerenja. Pravo na
besplatnu zdravstvenu zaštitu imaju djeca mladja od 18 godina, redovni učenici/ce i
studenti/kinje do navršene 26. godine, trudnice, osobe starije od 65 godina,
nezaposleni/e koji/e su prijavljeni/e na Birou rada, osobe sa hendikepom kao i osobe
koje su najmanje 10 puta dobrovoljno dale krv. Primarnu zdravstvenu zaštitu ostvarujete
preko izabranog doktora/ke.
1. Primarna zdravstvena zastita
Pod primarnom zdravstvenom zaštitom podrazumjeva se pružanje zdravstvenih usluga
majci i djetetu, prevencija i kontrola kancerogenih oboljenja, bolesti usta i zuba,
zdravstvena zaštita, zaštita mentalnog zdravlja, imunizacija protiv glavnih zaraznih
bolesti, patronažne posjete, liječenje i rehabilitacija u kući, prevencija i liječenje
najčešćih bolesti i povreda, kao i hitna medicinska pomoć.
Pored toga, primarno liječenje uključuje laboratorijske, ultrazvučne i rentgenske
preglede na primarnom nivou koje, na osnovu medicinske opravdanosti, odredi
ljekar/ka, fizioterapijske usluge, specialističke, konzilijarne i druge usluge
specijalista/kinja za plućne bolesti, radiologiju, psihijatriju, dječiju psihijatriju,
psihologiju, pedagogiju i pedijatra/icu osposobljenog/u za oblast razvojne pedijatrije.
Obaveze doktora/ke
Svakog/u zdravstvenog/u radnika/cu zakon obavezuje da pruži hitnu medicinsku pomoć
uvijek i na svakom mjestu, čak i u slučaju štrajka u zdravstvenoj ustanovi ili nekih drugih
vanrednih okolnosti. Ako u zdravstvenoj ustanovi nijesu u mogućnosti da vam pruže
potrebnu medicinsku uslugu, obavezni su da vas upute u drugu medicinsku ustanovu sa
najvažnijim medicinskim nalazima i razlozima za upućivanje. Za nepružanje hitne
medicinske pomoći prijeti kazna od 10 iznosa minimalne cijene rada.
Doktor/ka je obavezan/na da vam pruži sve informacije koje se tiču vašeg zdravlja, ali i
da ih čuva od drugih, osim kada se konsultuje sa drugim ljekarom/kom. Ako smatra da
čuvanje profesionalne tajne može negativno da utiče na stanje vašeg zdravlja, ljekar/ka
ima pravo da saopšti podatke nekom od članova/ica vaše uže porodice. Ako vam je
uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu ili nijeste zadovoljan/na pruženom uslugom,
mozete podnijeti žalbu upravi zdravstvene ustanove. Žalbu možete podnijeti pismeno ili
usmeno, a odgovor možete dobiti neposredno ili u roku od 5 dana. Ako ste
nezadovoljan/na i tom odlukom ili odgovorom možete se obratiti zdravstvenoj
inspekciji.
21
Sistematski pregledi
Sve do drugog razreda srednje škole, obavezni ste da idete na godišnje sistematske
ljekarske preglede koji se obavljaju radi kontrole tjelesnog razvoja, uhranjenosti i
zdravstvenog stanja školske djece. Najčešće ih organizuje škola u domu zdravlja opštine
u kojoj se nalazi. Svaki učenik/ca treba da ima otvoren zdravstveni karton koji, u slučaju
premještanja u drugu školu i/ili po završetku srednje škole, treba da prebaci u drugi,
odgovarajući dom zdravlja. U slučaju da je na sistematskom pregledu ustanovljeno bilo
kakvo odstupanje ili zdravstveni poremećaj, obaviće se kontrolni ljekarski pregledi,
obično tokom drugog i četvrtog razreda srednje škole.
Kad napunite 16 godina, počinjete sami da se starate za svoje zdravlje, doktori/ke više
ne moraju da se konsultuju sa vašim roditeljima prilikom donošenja odluka vezanih za
eventualno liječenje. Izuzetak je ukoliko pacijent/kinja nije u stanju da shvati sta mu je
predloženo.
Izabrani/a doktor/ka
Svaki osiguranik/ca mora imati svog/ju doktora/ku. Svrha pokretanja ovog programa
jeste da se doktoru/ki omogući uvid u vaše zdravstveno stanje tj. istoriju bolesti,
bolovanja, itd. i kako bi mogao/la da vas liječi na najbolji mogući način. Prilikom izbora
svog/je doktora/ke potrebna vam je zdravstvena knjižica i lična karta. Prilikom
registracije potpisujete izjavu kojom birate svog/ju doktora/ku na godinu dana. Na svim
punktovima domova zdravlja su istaknuti spiskovi doktora/ki koje možete da izaberete.
Imate pravo da birate doktora/ku kojeg/u želite, bez obzira na to kojem domu zdravlja
teritorijalno pripadate, jer ćete kompjuterski biti registrovan/a tamo gdje on/a radi.
Izabrani/a doktor/ka jr za odrasle – doktor/ka opšte prakse, za djecu – pedijatri/ce, žene
– ginekolozi/škinje, i stomatolozi/škinje za djecu i starije od 65 godina. Muškarci imaju
jedan zdravstveni karton, dok žene imaju dva - jedan kod svog/je ljekara/ke opšte prakse
a drugi kod ginekologa/škinje.
Sam/a zakazujete pregled, a ukoliko nijeste u mogućnosti da odete u dom zdravlja, vaš/a
doktor/ica će vas posjetiti kući. Izabrani/a doktor/ka može vas uputiti specijalisti/kinji
kako bi od nje/ga dobio/la mišljenje o dijagnozi, odnosno vašem daljem liječenju. Isti je
postupak i kada se radi o složenim postupcima dijagnostike i liječenju određenih bolesti.
Terapiju vam prepisuje samo vaš/a doktor/ka, a u slučaju da vam drugi/a doktor/ka
prepiše lijek ili uput za dalje liječenje, terapiju plaćate sami/a.
Više informacija na http://fzocg.me/index.php#sadrzaj(24)
Upućivanje specijalisti/kinji
Izabrani/a doktor/ka može da vas uputi na pregled specijalisti/kinji tek nakon kompletne
analize i kada mu/joj je potrebno dodatno stručno mišljenje kako bi postavio/la
dijagnozu. Na specijalistički pregled možete poći samo uz ovjereni uput svog/je
doktora/ke, u protivnom, obavezni/ni ste da platite specijalistički pregled. Da bi
zakazao/la specijalistički pregled, potrebna vam je ovjerena zdravstvena knjižica i uput
od vaše/g doktora/ke a nakon pregleda kod specijaliste/kinje, sa novim nalazima ponovo
idete kod svog/je doktora/ke koji/a mora imati uvid u promjene i dijagnozu doktora/ke
specijaliste kako bi sve izmjene ili poboljšanja unio/la u vaš zdravstveni karton radi
22
daljeg liječenja. Specijalista/kinja je dužan/na da vam pruži hitnu pomoć bez uputa
vaše/g ljekara/ke.
Stomatolog/škinja
Pravo na besplatne stomatoloske intervencije imaju djeca i školska omladina do 15
godina, a osobe starije od 65 godina imaju pravo na besplatno liječenje zuba i zubnoprotetičke usluge. Da bi ostvario/la ovo pravo, treba da se registrujete kod izabranog/e
stomatologa/škinje. Za mladje od 15 godina, u besplatne intervencije uključeno je
liječenje zuba kao i intervencije poput selektivnih brušenja, vjezbi sa lopatkama,
odvikavanje od loših navika i sl.
Izabranog stomatologa biraju osiguranici koji imaju pravo na besplatnu stomatološku
zaštitu. Osiguranici mogu izabrati doktora stomatologa u područnim filijalama Fonda za
zdravstveno osiguranje u svim opštinama ili u stomatološkoj ambulanti u kojoj
osiguranik želi da izabere doktora stomatologa s kojom je Fond zaključio ugovor.
Pored lica do 18 godina, žena u toku trudnoće i lica starijih od 65 godina, na preventivne
usluge bolesti usta i zuba imaju pravo djeca, učenici i studenti, do navršene 26. godine,
oboljeli od epilepsije, multiple skleroze,mišićne distrofije, cerebralne paralize,
paraplegije i kvadriplegije, mentalno oboljela i lica ometena u razvoju u skladu sa
kriterijumima regulisanim posebnim propisima, slijepa i gluvonijema lica
Sva ostala lica starosti od 15 do 65 godina, osim pregleda imaju pravo na hitne
stomatološke intervencije kao i liječenje akutnih infekcija i zbrinjavanje povreda vilica i
usne šupljine.
Medicinske intervencije
Hirurške i druge medicinske intervencije mogu se preduzeti samo ako oboljela ili
povrijedjena osoba na njih pristane. Ako je riječ o maloljetniku/ci, tu odluku donosi
roditelj, a ako je maloljetnik/ca stariji/a od 14 godina, uzima se u obzir i njegovo/no
mišljeljenje.
Kada je pacijentu/kinji život u opasnosti, a on/a nije u stanju da donese odluku, a zbog
hitnosti se ne može obezbijediti ni pristanak roditelja, konzilijum ljekara/ki može sam da
odluči o intervenciji.
Ako tokom boravka u bolnici, i pored upozorenja nadleznog/e ljekara/ke, zahtijevate da
se prekine liječenje dužni/ne ste da o tome date pismenu izjavu.
Kućno liječenje
Usluga zdravstvene zaštite uključuje i pravo na kućnu posjetu ljekara/ke kao i kućno
liječenje koje sprovodi patronažna služba a po nalogu izabranog/e ljekara/ke. Pravo na
patronažnu službu imaju svi/e bolesnici/e koji/e zbog bolesti ili nepokretnosti nijesu u
mogućnosti da dodju u dom zdravlja. Da bi vas posjetila patronažna služba kod kuće,
vaš/a doktor/ka mora napisati nalog za kućnu posjetu u kojoj se precizira dijagnoza i
istorija vaše bolesti, kao i terapija koja vas sljeduje.
Troškove terapije i dolaska patronažne službe snosi nadležni dom zdravlja.
2. Hitno i urgetno
23
Hitna pomoć je služba koja je zadužena za odlazak na teren i pružanje prve pomoći
nastradalima u nesreći, kao i zdravstveno ugroženima koji/e zahtijevaju najhitniju
medicinsku pomoć.
Urgentni blok je dio Kliničkog Centra Crne Gore gdje se preuzimaju hitni slučajevi koje
dovozi Služba hitne pomoći i gdje im se pruža brža i efikasna medicinska pomoć. Nakon
intervencije u urgentnom bloku pacijenti/kinje se smiještaju na odgovarajuće bolničko
odjeljenje na dalje liječenje.
3. Zdravstvena zaštita studenata/kinja
Svi/e redovni/e studenti/kinje Univerziteta Crne Gore imaju pravo na besplatnu
zdravstvenu zaštitu u sklopu Studentske poliklinike gdje im je na raspolaganju:
stomatološka i sportska ambulanta, kabinet za fizikalnu terapiju, injekciona i previjališna
služba. Osim toga, u poliklinici su pružaju i ginekološki i psihijatrijski pregledi.
Studentska poliklinika zadužena je za izdavanje ljekarskih uvjerenja za prijem u dom i
upis na fakultet.
4. Privatne ordinacije
Zdravstveni/e radnici/e mogu da rade i u privatnim ordinacijama pod uslovom da osim
odgovarajuće školske spreme imaju položen stručni ispit. Pregledi u privatnim
ordinacijama plaćaju se u zavisnosti od cjenovnika. Za otvaranje privatne ordinacije
potrebna je licenca za rad koju izdaje nadlezna ljekarska komora koja je nadležna i za
oduzimanje i obnovu licenci. Ako ste nezadovoljni/na uslugama u privatnim
ordinacijama možete se žaliti njenom/j vlasniku/ci ali i zdravstvenoj inspekciji.
5. Recepti za ljekove
U okviru obaveznog zdrvstvenog osiguranja, imate pravo na ljekove koji se mogu
propisivati na recept. lijek prepisan receptom možete da podignete ako ga je prepisao/la
vaš/a izabrani/a doktor/ka i ako se nalazi na pozitivnoj listi ljekova koju utvrdjuje
Republički fond za zdravstveno osiguranje. Ljekove podižete uz recept u “državnim”
(Montefarm) apotekama, a za neke ljekove je potrebno platiti manju svotu novca
(“participacija”). Ne preporučuje se kupovanje ljekova bez prethodnog ljekarskog
recepta jer nestručna upotreba lijekova na svoju ruku, može biti opasna po zdravlje pa
čak i da ugrozi nečiji život.
Osiguranik/ca ima pravo i na medicinska sredstva i materijale, koji se upotrebljavaju u
dijagnostici i liječenju kod izabranih doktora/ki, u slučaju liječenja u kući i u drugim
oblastima primarne zdravstvene zaštite a koji se ne propisuju na recepte. Na recepte se
ne mogu propisati ljekovi koji se koriste isključivo uz ljekarski nadzor ili koje mogu davati
samo za to osposobljeni/e odnosno ovlašćeni/e zdrvstveni/e radnici/e (ampulirani
ljekovi, infuzioni rastvori, vakcine, serumi, dječja i vještačka hrana...).
Ljekovi za smirenje mogu se uzimati samo uz ljekarski recept i ni jedna apoteka ih ne
smije slobodno prodavati. Ako ste nezadovoljan/na uslugom “državnih” apoteka,
možete se žaliti Apotekarskoj ustanovi Crne Gore.
24
6. Mentalno oboljeli/e
Mentalno oboljelo lice je osoba sa mentalnim poremećajima: osoba ometena u
mentalnom razvoju, zavisnik/ca od psihoaktivnih supstanci (alkoholičari/ke i
narkomani/ke), ili sa drugim poremećajima u ponašanju. Ove osobe kao i svi ostali
gradjani/ke imaju prava na: pristup osnovnim ljekovima, na zdravstvenu i socijalnu
zaštitu primjerenu zdrvstvenim potrebama, i liječenje pod jednakim uslovima kao i
druga lica koji se liječe u zdravstvenim ustanovama. Mentalno oboljelo lice ima pravo na
zaštitu od svakog oblika eksplotacije, od zloupotrebe, zlostavljanja i ponižavajućeg
postupanja, kao i pravo na zaštitu ličnog dostojanstva, human tretman i poštovanje
njihove ličnosti i privatnosti.
Smještaj u psihijatrijsku ustanovu obavezan je ako ovlavšćeno lice i psihijatar/ica
pregledom utvrde da se radi o osobi kojoj se odgovarajuće liječenje može pružiti jedino
u psihijatrijskoj ustanovi.
KONTAKTI:
Policija
122
Vatropgasna služba
123
Hitna pomoć
124
Dom zdravlja
19816
Ministarstvo zdravlja
Rimski Trg, PC”Vektra”, Podgorica
078 113 127
[email protected]
Sektor za zdravstvenu zaštitu
Tel.
+382 78 113 126
Rimski Trg, PC”Vektra”, Podgorica
E-mail: [email protected]
[email protected]
[email protected]
Fond za zdravstveno osiguranje
Centrala fonda
Ul. Vaka Đurovića b.b. Podgorica
020 404 101;
http://fzocg.me/index.php#sadrzaj(24)
25
Apotekarska ustanova Crne Gore- Montefarm
020 405 901
[email protected]
www.montefarm.co.me
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Džona Džeksona bb
81000 Podgorica, Crna Gora
020 412 888
U institutu se mozeš testirati na HIV i sve druge polne bolesti.
Klinički Centar Crne Gore
Džona Džeksona bb, 81000 Podgorica, CRNA GORA
Centrala: 020 412 412
Zavod za hitmu medicinsku pomoć
Bratstva i jedinstva 15, 81000 Podgorica
020/602-640, 020/602-641, 020/ 241-629
E-mail: [email protected]
Patronažna služba
020 481 918, 020 481 934, Call centar 19816
Dječja bolnica
020 225 123
Dispanzer za mentalno zdravlj
Zdravstveni objekat Blok V, Trg Nikole Kovačevića br 6, zaseban ulaz
Call centar: 19816, 020 481 928, 020 481 911
U dispanzeru se sprovode programi za odvikavanje od droga, kao i zamjena korištenih
igala za sterilne.
Specijalne bolnice:
SB Brezovik
040 217 011
[email protected]
SB Psihijatrija Kotor
Adresa: Dobrota bb, 85330 Kotor
Tel. centr. +382 32 330 920 / 921
Fax: +382 32 330 922 / 923
E – mail: [email protected]
SB Risan
CENTRALA: + 382 32 371 099, 371 502
26
E-mail:[email protected]
Mediteranski centar "Dr Simo Milošević"
Institut za fizikalnu medicinu i rehabilitacijuIgalo, Sava Ilića 5,
tel. + 382 (0) 31 658 833
Centri za vantjelesnu oplodnju:
Klinika“LIFE“
ul.Crnogorskih serdara 17, Podgorica
020 623 212; 621 613
[email protected]
Ars Medica
ul.Gavra Vukotića bb
020 227 227; 227 222; 227 444
Studentska klinika
ul.Svetozara Markovića 37, Podgorica
020 237 857
Opšte bolnice:
OB Bar
Naselje Stari Bar bb
030 342 23 33
OB Berane
Svetog Save 33
Telefon: 051/230-630, 230-632
OB Kotor
Jadranska magistrala bb, 85330 Kotor
Telefon: 032/325-602
OB Pljevlja
Lovćenskog bataljona bb, 84210 Pljevlja
Telefon:
+382 52 300 168
VI. DRUŠTVENO STARANJE
1. Preduslovi za dobijanje pomoći
Centar za socijalni rad I staranje je ustanova socijalne zaštite nadležna za socijalnu i
porodično - pravnu zaštitu.
Osnovni oblici zaštite koje Centar pruža su:
27
•
usvojenje,
•
starateljstvo,
•
smještaj u ustanovu socijalne zaštite ili drugu porodicu (za maloljetna lica),
•
dodatak za pomoć i njegu,
•
pomoć u kući,
•
materijalno obezbjeđenje porodice,
•
pomoć u osposobljavanju za rad.
Osnovna materijalna davanja u socijalnoj zaštiti su:
1) materijalno obezbjeđenje;
2) lična invalidnina;
3) dodatak za njegu i pomoć;
4) zdravstvena zaštita;
5) troškovi sahrane;
6) jednokratna novčana pomoć.
Osnovna materijalna davanja iz dječje zaštite su:
1) naknada za novorođeno dijete;
2) dodatak za djecu;
3) troškovi ishrane u predškolskim ustanovama;
4) pomoć za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim
potrebama;
5) refundacija naknade zarade i naknada zarade za porodiljsko, odnosno roditeljsko
odsustvo;
6) naknada po osnovu rođenja djeteta;
7) refundacija naknade zarade i naknada zarade za rad sa polovinom punog
radnog vremena.
Usluge u oblasti socijalne i dječje zaštite su:
1) procjena i planiranje;
2) podrška za život u zajednici;
3) savjetodavno-terapijska i socijalno-edukativna usluga;
4) smještaj;
5) neodložne intervencije i
6) druge usluge.
Socijalna i dječja zaštita ima za cilj unaprjeđenje kvaliteta života i osnaživanje za
samostalan i produktivan život pojedinca i porodice.
U ostvarivanju ciljeva socijalne i dječje zaštite, posebno se štite:
1) dijete:
- bez roditeljskog staranja;
- čiji roditelj nije u stanju da se o njemu stara;
- sa smetnjama i teškoćama u razvoju;
- u sukobu sa zakonom;
28
- koje zloupotrebljava alkohol, drogu ili druga opojna sredstva;
- koje je žrtva zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije ili kod
kojeg postoji opasnost da će postati žrtva;
- žrtva trgovine ljudima;
- kojem roditelji nijesu saglasni oko načina vršenja roditeljskog prava;
- koje se zatekne van mjesta prebivališta bez nadzora roditelja, usvojioca ili
staratelja;
- trudnica bez porodične podrške i odgovarajućih uslova za život;
- samohrani roditelj sa djetetom bez porodične podrške i odgovarajućih uslova za
život;
- kojem je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik
socijalne zaštite.
2) odraslo i staro lice:
- sa invaliditetom;
- koje zloupotrebljava alkohol, drogu ili druga opojna sredstva;
- koje je žrtva zanemarivanja, zlostavljanja, eksploatacije i nasilja u porodici ili kod
kojeg postoji opasnost da će postati žrtva;
- žrtva trgovine ljudima;
- koje je beskućnik;
- trudnica bez porodične podrške i odgovarajućih uslova za život;
- samohrani roditelj sa djetetom bez porodične podrške i odgovarajućih uslova za
život;
- kojem je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik
socijalne zaštite.
Centar za socijalni rad obezbjeđuje djecu bez roditelja, zlostavljanu i zanemarenu djecu,
osobe sa invaliditetom, sa poremećajem u ponašanju, kao i osobe nesposobne za rad i
stara lica koja nemaju nikakva primanja.
Osnovni preduslovi za dobijanje pomoći za neko lice su da ima ličnu kartu izdatu na
teritoriji Crne Gore, da se nalazi na evidenciji Biroa rada (za nezaposlene), da su mu
primanja ispod prosijeka ili ga nema, da ne posjeduje vrijedne nekretnine na teritoriji
Crne Gore i dr.
Od dokumentacije neophodne za MOP (materijalno obezbjeđenje porodice) potrebno
je:






zahtjev (na obrascu koji se popunjava u Centru),
lična karta,
izvod iz matične knjige rođenih (za sve članove/ice porodice sa jedinstvenim
matičnim brojem, izvod iz matične knjige vjenčanih i izvod iz matične knjige
umrlih po potrebi),
radne knjižice (na uvid),
izjava o kućnoj zajednici,
uvjerenje za radno sposobne, i nezaposlene članove/ice porodice, da se nalaze
na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - potvrde o redovnom školovanju - za djecu
sa navršenih 15 godina života ili uvjerenje sa Zavoda za zapošljavanje
29


posjedovni list za sve punoljetne članove/ice domaćinstva, kao i za roditelje
podnosioca/teljke (oca, majku, zavisno od toga na koga se vodi imovina)
poreska uvjerenja za sve punoljetne članove/ice domaćinstva i roditelje
podnosioca/teljke.
Dokumenta potrebna za dječji dodatak su :
•
•
•
•
•
rješenje da je korisnik/ca MOP-a,
izvod iz matične knjige rođenih,
kopije ličnih karata za oba roditelja,
zahtjev,
ako je dijete sa posebnim potrebama potrebno je i rješenje komisije o izvršenoj
kategorizaciji.
Starije osobe od 65 godina starosti trebaju potvrdu da ne žive sa djecom, da nemaju na
sebe stan ili imovinu da bi mogli ostvariti pravo na materijalnu pomoć ili pomoć u kući
ako su sa većim stepenom invaliditeta. Pomoć za djecu bez roditeljskog staranja može
biti smještaj u ustanovu za socijalnog staranje ili u hraniteljsku porodicu uz odgovarajuću
novčanu nadoknadu.
KONTAKTI:
Centar za socijalni rad
Ul. IV proleterske 18, Podgorica
Tel: +382 20 / 230-570 ; 067 / 449 - 133
[email protected]
Područne službe :
Cetinje 041 231 890
Ulcinj 030 412 205
Plav 051 255 075
Kolašin 020 865 645
Pljevlja 052 301 264
Žabljak
052 361 327
Bijelo Polje 050 432 024
Mojkovac
050 472 101
Danilovgrad 020 812 584
Bar
030 303 492
Dječji dom „Mladost“ Bijela
Tel; 031 671 042
[email protected]
VII. ZAPOŠLJAVANJE
1. Stanje na tržištu rada
30
Osnovna uloga Zavoda za zapošljavanje Crne Gore jeste kvalitetno posredovanje između
nezaposlenih i poslodavaca, koja se uspješno realizuje zahvaljujući službi za rad sa
nezaposlenim, kao i službi za rad sa poslodavcima/kama.
Biro rada Podgorica je jedan od sedam biroa, koji djeluju u okviru Zavoda za
zapošljavanje Crne Gore. Biro rada Podgorica sa opštinama Cetinje, Kolašin i
Danilovgrad, koje mu organizaciono pripadaju, pokriva trećinu teritorije u odnosu na
ukupnu površnu Crne Gore.
Služba za rad sa nezaposlenim licima: prostor u kom se dobijaju informacije, koristi
internet, besplatno postavlja lična prezentacija, kako onih koji posao traže, tako i onih
koji posao nude, dobijaju brošure, izdaju potvrde i uvjerenja...
Nezaposlena lica imaju svog savjetnika/cu za zapošljavanje, koji/a ih informiše, savjetuje,
motiviše, uključuje u programe radi sticanja novih znanja i vještina, posreduje pri
njihovom zapošljavanju... Savjetnik/ca za zapošljavanje nezaposlena lica prati od
momenta prijave na evidenciju nezaposlenih do njihovog zaposlenja.
U cilju povećanja zapošljivosti nezaposlenih, organizuju se besplatne obuke za
zanimanja, koja su tražena na tržištu rada, na osnovu kojih se nezaposlenima pruža
mogućnost da se stručno osposobe, prekvalifikuju ili dokvalifikuju. Zahvaljujući
kursevima, koji se takođe besplatno organizuju, nezaposleni/e mogu steći sve traženija
znanja iz oblasti informatike, kao i znanja stranih jezika.
Nezaposlenima koji/e nemaju radnog iskustva u stečenom zanimanju Zavod za
zapošljavanje omogućava učešće u finansiranju pripravničkog staža.
U okviru Biroa rada Podgorica djeluje centar za obuku:


građevinska zanimanja,
informatičko opismenjavanje.
CIPS (Centar za informisanje i profesionalno savjetovanje) obezbjeđuje kvalitetnu vezu
između obrazovanja i zapošljavanja. CIPS predstavlja kvalitetan servis sa inforacijama i
savjetima iz oblasti profesionalne orijentacije, namijenjen nezaposlenim, zaposlenim,
učenicima/ama, studentima/kinjama, poslodavcima/kama, jednom riječju svim
građanima/kama.
Služba za rad sa poslodavcima uz kvalitetnu posredničku ulogu zaposlenih u Zavodu za
zapošljavanje na jednom mjestu je omogućen susret nezaposlenih i poslodavaca/ki. Biro
rada poslodavcima/kama nudi:







Besplatno oglašavanje slobodnih radnih mjesta u dnevnim novinama,
Kvalitetnu i raznovrsnu ponudu radne snage,
Stručan i efikasan odabir odgovarajućeg kadra putem predselekcija, selekcija i
intervijua,
Mogućnost korišćenja prostorija za selekcije i individualne intervijue,
Kvalivetnu bazu CV-ja ljudi koji su u radnom odnosu, a žele promjenu zaposlenja,
Pravne savjete i informacije o mogućnostima korišćenja poreskih olakšica su
finansiranje i subvencijoniranja pri zapošljavanju radne snage,
Stimulisanje razdvoja preduzetništva kroz kreditnu podršku.
31
Zapošljavanje teže i teško zapošljivih realizuje se kroz javne radove. Posebna pažnja
posvećuje se zapošljavanju lica s invaliditetom.
Preko Zavoda se mogu provjeriti načini vrlo povoljnih uslova osiguranja za
poljoprivrednike.
Nezaposlenima koji/e imaju dobru preduzetničku ideju, Biro rada Podgorica pomaže
dodjelom kreditnih sredstava, po povoljnim uslovima, kako bi otpočeli/e sopstveni
biznis.
Uloga savjetodavne službe je da nezaposlenima blagovremeno informiše, da ih nauči
kako se posao traži, na koji način da se predstave poslodavcu/ki, kako da napišu CV, da
ih uključi u programe pripreme za zapošljenje i posreduje u njihovom zapošljavanju.
Biro rada Podgorica vodi evidenciju zaposlenih lica koja traže promjenu zaposlenja, što
dodatno omogućava da poslodavci/ke zadovolje svoje potrebe.
Zavod za zapošljavanje Crne Gore aktivno učestvuje u razvoju turizma u Crnoj Gori, kako
u primorskom tako i u kontinentalnom dijelu, školujući i edukujući buduće turističke
kadrove, a sve u cilju unapređenja turističkog potencijala Crne Gore.Sem Zavoda, u
Crnoj Gori postoje i privatne berze rada: Career ways, Montenegro berza i Nex berza
koje rade na sličnim principima.
Migracioni servisni centri postoje u Birou rada Podgorica (broj telefona: 020 406 800), u
Birou rada u Baru (030 311 463), Birou rada u Herceg Novom (031 350 590) i Birou rada
u Beranama (051 233 332).
Migracioni servisni centri pružaju osnovne informacije domaćim državljanima/kama
koji/e žele da odu u inostranstvo, u zemlje Evropske Unije, Švajcarsku, Sjedinjene
Američke države, Kanadu, Novi Zeland i Australiju, radi zaposljenja ili školovanja.
Informacije su vezane za vizni režim, uslove zapošljavanja I života, studiranja u
inostranstvu kao i programe za reintegraciju povratnika/ca u Crnu Goru.
Univerzitetski centar za razvoj karijere pruža odgovore na pitanja u vezi sa
obrazovanjem, profesionalnim usavršavanjem i traženjem posla. Predstavlja zajednički
projekat Univerziteta Crne Gore, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Kancelarije za
mlade i NVO „Forum MNE“.Smešten je u zgradi Rektorata u Podgorici.
KONTAKTI:
Zavod za zapošljavanje Crne Gore
Bulevar revolucije 3, Podgorica
Tel/fax: 020 406 800
www.zzzcg.org
BIRO RADA BAR
Kancelarija Ulcinj
Kancelarija Budva
030 313 082
030 412 213
033 402 556/557
32
BIRO RADA BERANE
Kancelarija Rožaje
Kancelarija Plav
Kancelarija Andrijevica
051 234 508
051 271 343
051 255 061
051 230 660
BIRO RADA BIJELO POLJE
Kancelarija Mojkovac
050 432 290/ 431 622
050 470 051
BIRO RADA HERCEG NOVI
Kancelarija Kotor
Kancelarija Tivat
031 324 059, 323 711
032 325 732
032 674 585
BIRO RADA NIKŠIĆ
Kancelarija Plužine
Kancelarija Šavnik
040 212 290
040 271 295
040 266 400
BIRO RADA PLJEVLJA
Kancelarija Žabljak
052 356 742
052 360 030
BIRO RADA PODGORICA
Kancelarija Cetinje
Kancelarija Danilovgrad
Kancelarija Kolašin
020 406 800
041 236 064
020 812 672
020 860 030
MIGRACIONI SERVISNI CENTAR PODGORICA
Zavod za zapošljavanje Crne Gore
Biro rada PODGORICA, IV sprat
Novaka Miloševa broj 6
Tel: +382 0 20 406 860
E-mail: m.s.c @t-com.me
Montenegroberza a.d.
Moskovska 77, Podgorica
Tel; 020 229 710
VIP Broker
Bulevar Džordža Vašingtona bb
( zgrada Normal Company - kod Hrama )
81000 Podgorica, Crna Gora
Tel: +382 (0) 20 229 500
+382 (0) 20 229 502
33
VIII. POMOĆ PRI REINTEGRACIJI I REKONSTRUKCIJI
Pomoć povratnicima zavisi od slučaja do slučaja, ali po završetku ličnih dokumenata
pomoć se može dobiti od Centra za socijalno staranje, Zavoda za zapošljavanje (pomoć
pri pronalaženju posla, prekvalifikacije, besplatni kursevi, krediti za samozapošljavanje ..)
i pojedinih NVO koje pružaju pomoć ženama žrtvama porodičnog nasilja i njihovoj djeci
(Sigurna ženska kuća), samohranim majkama (Dom nade) i žrtvama i potencijalnim
žrtvama trgovine ljudima (Crnogorski ženski lobi)
KONTAKTI
NVO „Sigurna ženska kuća“
ul. Ulica Ivana Crnojevića br.89
Tel; 020 232 352
www.szk.me
[email protected]
“Dom nade”
Stefana Mitrova Ljubiše 7, Podgorica
Tel: 020 646 091
[email protected]
”Crnogorski ženski lobi”
Podgorica
020 116 666
069 058 147
[email protected]
OMBUDSMAN
Ombudsman (zaštitnik ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori) je dužan da štiti ljudska
prava i slobode zajemčene Ustavom ili ratifikovanim međunarodnim ugovorima i
dokumentima kada su ona povrijeđena od strane javnih službi. Ombudsman i njegov
zamijenik ne smiju biti članovi političkih stranaka.
Ombudsman može sam pokrenuti postupak ukoliko smatra da postoji kršenje ljudskih
prava.Svako ko smatra da su mu povrijeđena ljudska prava i slobode, može se obratiti za
pomoć pismenom pritužbom. U slučaju da su prava djeteta povrijeđena, roditelj ima
pravo to prijaviti Ombudsmanu. Pritužba mora da sadrži naziv javne institucije na čiji se
rad odnosi, opis povrede ljudskih prava, činjenice i dokaze koji je potkrepljuju, kao i
podatke koja su pravna sredstva iskorišćena. U pritužbi podnosilac mora navesti svoje
ime i adresu kao i da li želi da se njegovo ime otkrije. Ako pritužba ne sadrži sve
potrebne podatke ili je nerazumljiva, Zaštitnik/ca može od podnosioca/teljke zatražiti da
je u određenom roku dopuni.
Pritužba se podnosi najkasnije godinu dana od od povrede ljudskih prava.Ombudsman
ima pravo da bez najave pregleda prostorije u zatvorima i drugim mjestima gdje se
nalaze lica lišena slobode. On ima pravo da sa njima razgovara bez prisustva službenih
lica, kao i sa drugim licima koja mogu pružiti informacije o datom pitanju. Osobe koje su
lišene slobode imaju pravo da mu podnesu pritužbu u zapečaćenoj koverti, a ona se
neotvorena proslijeđuje ombudsmanu.
KONTAKT:
34
Ombudsman
Svetlane Kane Radević 3/2
Tel: 020 225 395
E-mail: [email protected]
www.ombudsman.co.me
IX. RANJIVE GRUPE
Osobe starije od 65 godina starosti koje žive same (odvojeno od djece) mogu uz
određene uslove (vidjeti dio o socijalnom staranju) dobiti manju finansijsku nadoknadu
ili pomoć u kući (projekat Centra za socijalno staranje).
Mlade žene i majke koje dolaze same i neće ili nisu u mogućnosti da se vrate u svoje
porodice mogu da nakon regulisanja dokumenata neku pomoć dobiju od Centra za
socijalno staranje i da se prijave na Biro rada (preko kog će imati zdravstveno osiguranje
po prijavi) i da vide koje su im mogućnosti za zaposlenje. Ako nemaju smještaj i
materijalno su ugrožene, mogu da se obrate nevladinim organizacijama (Crnogorski
ženski lobi, Sigurna ženska kuća, Dom nade i sl.) radi dogovora o načinu na koji te NVO
mogu da im pomognu.
Na žalost, osobe sa mentalnim poremećajima su upućene na porodicu ili se smještaju
(u zavisnosti od stepena poremećaja) u za to predviđene institucije.
Od manjinskih grupa treba spomenuti romsku populaciju koja po regulisanju
dokumenata prvo treba da se obrati za pomoć Centru za socijalno staranje, Zavodu za
zapošljavanje (Biro rada), a onda i nevladinim organizacijama kje se bave problemima
romske populacije.
UNHCR takođe vodi računa o poštovanju prava izbjeglih i raseljenih lica i pružanju raznih
vrsta pomoći (pravne, materijalne...).
KONTAKTI:
Ministaratvo za ljudska i manjinska prava
Rimski trg b.b.
Tel, 020 482 129
[email protected] , [email protected]
www.mmp.gov.me/ministarstvo
UNHCR
UN Eco Building
Stanka Dragojevića bb
81000 Podgorica, Montenegro
Tel: +382 20 447 423
Fax: +382 20 447 435
e-mail: [email protected]
35
Udruženje Roma Crne Gore
Vrela Ribnička 4, Podgorica
Tel: 063 210 081
[email protected]
Centar za reintegraciju raseljenih lica „Dom“
Ul.29.novembra 10, Berane
Tel: 051 57 426
X. LISTA MEĐUNARODNIH I NEVLADINIH ORGANIZACIJA
IOM
UN Eco Building
Stanka Dragojevića bb
81000 Podgorica, Montenegro
Tel: 020 447 412
UNDP
UN Eco Building
Stanka Dragojevića bb
81000 Podgorica, Montenegro
Tel. +382 20 447 442
[email protected]
UNICEF
UN Eco Building
Stanka Dragojevića bb
81000 Podgorica, Montenegro
Tel: +382 20 447 478
[email protected]
WUS Austria
Rektorat Univerziteta Crne Gore
Cetinjska 2, 81 000 Podgorica
Phone: + 382 / 20 - 414 268
Email: [email protected]
SOS Podgorica 020 232 254
Email: [email protected]
SOS Plav
052 51 292
SOS Bar
030 314 300
SOS Ulcinj
030 411 700
067 501 950
SOS Rožaje
069 644 673
NVO “Centar za ženska prava”
Bokeška 20, Podgorica
020 664 193
[email protected]
SOS Bijelo Polje 050 433 660
069 603 198
SOS Nikšić
040 213 086
068 024 086
36
www.sosnk.org
SOS lin. za žrtve trgovine ljudima
020/656-166, 020/232-232
SOS linija – HIV/AIDS-a i polno prenosive bolesti
020/215-245 i 215-246
37