1 What is Psychosis?

Transcription

What is Psychosis?
Croation | Factsheet
1
·to je psihoza?
Rijeã psihoza se koristi kod opisa bolesti koja
utjeãe na um, a kod koje je do‰lo do odre∂enog
gubitka kontakta s realno‰çu. Kada osoba oboli
na ovaj naãin rijeã je o epizodi psihoze.
Psihoza se najãe‰çe pojavljuje kod mla∂ih
odraslih osoba i priliãno je ãesta bolest. Oko 3 od
100 mla∂ih osoba çe doÏivjeti psihotiãnu
epizodu, ãineçi time psihozu ãe‰çom pojavom od
dijabetesa, kod mladih. Veçina se potpuno
oporavi od ovog iskustva.
Psihoza se moÏe dogoditi svakome. Kao i svaka
druga bolest, ona se moÏe lijeãiti.
Koji su simptomi?
Psihoza moÏe voditi do promjena raspoloÏenja i
razmi‰ljanja i do abnormalnih ideja tako da je
te‰ko razumijeti kako se osoba osjeça.
U svrhu poku‰aja razumijevanja doÏivljaja
psihoze korisno je zajedno grupirati neke od
karakteristiãnijih simptoma.
Konfuzno razmi‰ljanje
Svakodnevno razmi‰ljanje postaje konfuzno ili
nije logiãki povezano. Reãenice su nejasne ili
nemaju smisao. Osoba moÏe imati te‰koça s
koncentracijom, praçenjem razgovora ili
pamçenjem. Misli izgledaju kao da se ubrzavaju
ili usporavaju.
Zablude
âesta je pojava kod osoba koje doÏivljavaju
psihotiãnu epizodu da imaju kriva uvjerenja,
poznata kao bolesne iluzije. Osoba je toliko
uvjerena u svoju iluziju da joj ni najlogiãniji
argument ne moÏe promijeniti mi‰ljenje.
Npr. netko moÏe biti uvjeren da naãin na koji su
vozila parkirana ispred kuçe znaãi da ih prati
policija.
Halucinacije
usporeno. âeste su i promjene raspoloÏenja i
moÏe se osjeçati neobiãno uzbu∂eno ili
poti‰teno. Emocije ljudi izgledaju prigu‰ene ...
oni osjeçaju manje nego ‰to su prije osjeçali, ili
pokazuju manje osjeçaja prema ljudima oko
sebe.
Promjenjeno pona‰anje
Ljudi u psihozi se pona‰aju drugaãije nego
obiãno. Mogu biti krajnje aktivni ili letargiãni;
presjediti cijeli dan. Mogu se smijati bez razloga
ili postati ljuti ili uzrujani bez vidljivog razloga.
âesto su promjene u pona‰anju povezane sa
gore veç opisanim simptomima. Npr. osoba
uvjerena da je u opasnosti moÏe pozvati policiju.
Netko tko vjeruje da je Isus Krist moÏe provesti
dan propovijedajuçi na ulici. Ljudi mogu prestati
jesti jer su zabrinuti da je hrana otrovana, ili jer
imaju te‰koça kod spavanja, jer se neãeg boje.
Simptomi variraju od osobe do osobe i mogu
se mijenjati tijekom vremena.
·to je to prva epizoda psihoze?
Prva epizoda psihoze jednostavno znaãi da je
netko po prvi put doÏivio psihotiãne simptome ili
psihotiãnu epizodu. Osobe koje doÏivljavaju prvu
epizodu psihoze mogu ne znati ‰to se doga∂a.
Simptomi mogu biti vrlo uznemirujuçi i potpuno
nepoznati, ãineçi osobu zbunjenom i jadnom.
Ovaj jad se poveçava jo‰ vi‰e zbog negativnih
mitova i stereotipa o mentalnim bolestima koji su
jo‰ uvijek ãesta pojava u dru‰tvu.
Psihotiãna epizoda se javlja u tri faze. DuÏina
svake faze varira od osobe do osobe.
Faza 1: Period prvih znakova bolesti
(Prodrome)
Rani znakovi su nejasni i jedva vidljivi. MoÏe doçi
do promjena u naãinu na koji neke osobe opisuju
svoje osjeçaje, misli i percepcije.
Za vrijeme psihotiãnog stanja osoba: vidi, ãuje,
osjeça, osjeça miris, osjeça okus, onoga ãega u
stvari nema. Npr. mogu ãuti glasove koje nitko
drugi ne ãuje, ili vidjeti stvari kojih nema. Stvari
mogu imati ukus ili miris kao da su pokvarene ili
ãak otrovane.
Faza 2: Akutna (Acute)
Promjenjeni osjeçaji
Psihoza je ljeãiva i veçina ljudi se oporavi. Koliko
çe oporavak trajati, varira od osobe do osobe.
Bez nekog vidljivog razloga moÏe se promjeniti
kako se osoba osjeça. MoÏe se osjeçati ãudno ili
“odsjeãeno” od svijeta i kao da se sve kreçe
What is Psychosis?
EPPIC Information sheet 1 | Croation
DoÏivljeni su jasni psihotiãni simptomi, kao npr.
halucinacije, iluzije o progonjenosti ili konfuzno
razmi‰ljanje.
Faza 3: Oporavljanje (Recovery)
Ljudi se oporave od prve epizode psihoze, i
mnogi vi‰e nikad ne doÏive drugu psihotiãnu
epizodu.
Croatian
Early Psychosis Prevention and Intervention Centre
Koje su vrste psihoze?
Svatko doÏivljava psihozu drugaãije i zbog toga
davati naziv ili progla‰avati bolest psihozom nije
uvijek korisno u ranim fazama bolesti.
Me∂utim, kada netko ima psihozu, postavlja se
dijagnoza za odre∂enu psihotiãnu bolest.
Dijagnoza znaãi prepoznavanje bolesti kroz
simptome koje osoba ima i dijagnoza çe ovisiti o
tome ‰to je prouzroãilo bolest i koliko dugo
simptomi traju. Kada netko doÏivljava psihotiãnu
epizodu po prvi put, posebno je te‰ko
dijagnosticirati toãnu vrstu psihoze, jer mnogi
faktori koji odre∂uju toãan naziv ostaju nejasni.
Ipak, korisno je biti upoznat s nekim nazivima
koje moÏete ãuti.
Psihoza prouzroãena upotrebom droga
Kori‰tenje ili prestanak kori‰tenja alkohola i
droga moÏe biti povezano s pojavom psihotiãnih
simptoma. Ponekad çe se ovi simptomi rapidno
izgubiti, prestankom efekta supstanci. U drugim
sluãajevima, bolest moÏe trajati duÏe, ali poãeti s
psihozom prouzroãenom upotrebom droga.
Organska psihoza
Ponekad se psihotiãni simptomi mogu pojaviti
kao posljedica povrede glave ili fiziãke bolesti
koja ometa funkcioniranje mozga, kao ‰to je
encephalitis (upala mozga), SIDA ili tumor.
Obiãno su prisutni drugi simptomi, kao ‰to su
problemi s memorijom ili zbunjenost.
Kratka reaktivna psihoza
Psihotiãni simptomi se pojave iznenada kao
reakcija na veliki stres u Ïivotu osobe, kao ‰to su
smrt u obitelji ili promjena u Ïivotnim
okolnostima. Simptomi mogu biti ozbiljni, ali
osoba se brzo oporavi za svega par dana.
Maniãno-depresivni poremeçaj (Bipolar
disorder)
Kod maniãno-depresivnog poremeçaja psihoza
se pojavljuje vi‰e kao dio opçeg poremeçaja
raspoloÏenja, kod kojeg je raspoloÏenje
karakterizirano krajnjim usponima(manija) i
padovima (depresija). Kada su psihotiãni
simptomi prisutni, oni su u skladu s
raspoloÏenjem osobe. Na primjer, osobe koje su
depresivne mogu ãuti glasove koji im govore da
bi trebali poãiniti samoubistvo. Netko tko je
neuobiãajeno uzbu∂en ili sretan moÏe vjerovati
da je specijalan i da moÏe izvesti zadivljujuçe
podvige.
·izoafektivni poremeçaj (Schizoaffective
Disorder)
Ova dijagnoza se postavlja kod osobe koja ima
usporedne i uzastopne simptome i poremeçaja
raspoloÏenja (kao ‰to su depresija ili manija) i
psihoze. Drugim rijeãima slika nije tipiãna za
poremeçaj raspoloÏenja ili ‰izofreniju.
Psihotiãna depresija (Psychotic Depression)
Ovo je ozbiljna depresija pomije‰ana s
psihotiãnim simptomima, ali bez perioda pojave
manije ili karakteristiãnih “uspona” u raspoloÏenju
za vrijeme bolesti. U ovome se ta bolest razlikuje
od maniãne depresije.
·to prouzrokuje psihozu?
Premda postoje mnoge teorije koje obja‰njavaju
‰to uzrokuje psihozu, jo‰ uvijek je potrebno o
tome napraviti mnoga istraÏivanja.
·izofrenia (Schizophrenia)
Postoje neke indikacije da psihozu uzrokuje
nedovoljno poznata kombinacija biolo‰kih faktora
koja stvara ranjivost prema doÏivljavanju
psihotiãnih simptoma za vrijeme adolescencije ili
u ranoj fazi Ïivota odrasle osobe. Ovi simptomi
se ãesto pojavljuju: kao reakcija na stres, kod
kori‰tenja droga ili kod dru‰tvenih promjena kod
ovih ranjivih pojedinaca. Neki faktori mogu biti
vi‰e, neki manje vaÏni, kod odre∂enih
pojedinaca, nego kod drugih.
·izofrenia se odnosi na psihotiãno oboljenje kod
kojeg se promjene u pona‰anju ili simptomi
nastavljaju u periodu od najmanje 6 mjeseci.
Simptomi i duÏina trajanja bolesti variraju od
osobe do osobe. Suprotno dosada‰njem
vjerovanju, mnogi ljudi koji boluju od ‰izofrenije
vode sretan i ispunjen Ïivot, uz to ‰to se mnogi
potpuno oporave.
Kod prve epizode psihoze, uzrok je posebno
nejasan. Zbog toga je potrebno da osoba bude
detaljno pregledana kako bi se iskljuãili poznati
medicinski uzroci i postavila ‰to je moguçe
jasnija dijagnoza. Ovo obiãno ukljuãuje
medicinske pretrage kao i detaljan razgovor sa
specijalistom za du‰evno zdravlje. Psihoza se
pojavljuje u mnogim oblicima.
·izofreniãni poremeçaj
Tok i ishod bolesti variraju od osobe do osobe.
Iluzioni poremeçaj (Delusional Disorder)
Glavni problem je jako vjerovanje u stvari koje
nisu istina.
Ovo je sliãno ‰izofreniji osim ‰to simptomi traju
manje od 6 mjeseci.
Za vi‰e informacija
Ostale Informativne stranice govore o:
•
Oporavljanje od psihoze - Informativna
stranica br. 2
•
Pravovremena pomoç - Informativna
stranica br. 3
•
Kako mogu pomoçi nekome tko ima
psihozu? - Informativna stranica br. 4
i mogu se dobiti od:
Koordinatora
EPPIC Statewide Services
Locked Bag 10
Parkville Victoria 3052
Faks: (03) 9342 2941
© 2000 EPPIC Statewide Services
EPPIC Informativne stranice se mogu uãitati
s EPPIC internet adrese: www.eppic.org.au i
raspaãavati slobodno bez izmjena.
Getting Help Early
2
Oporavljanje od psihoze
Ponekad osobe s psihotiãnim simptomima
oklijevaju zatraÏiti lijeãenje. MoÏda vjeruju da
ni‰ta nije pogre‰no ili se nadaju da çe simptomi
nestati bez traÏenja pomoçi. Mogu biti zabrinuti
zbog lijeãenja ili brinuti o tome ‰to bi ljudi mogli
pomisliti.
Poveçano razumijevanje psihoze je dovelo do
novih lijekova i terapijskog razvoja. Osobe s
psihozom çe vjerojatno biti lijeãene kod kuçe,
obiãno redovno posjeçujuçi mjesnu kliniku za
du‰evno zdravlje. Kuçne posjete od strane
mjesne sluÏbe za du‰evno zdravlje se mogu
organizirati i ako je hospitalizacija potrebna, to je
onda obiãno samo na kratko vrijeme.
Psihoza, se kao i druge bolesti, moÏe lijeãiti.
Veçina ljudi se dobro oporavi.
·to je ukljuãeno u lijeãenje?
Prva faza lijeãenja ukljuãuje procjenu. To znaãi
obavlja se serija intervjua sa specijalistom za
du‰evno zdravlje, kao ‰to su psihijatar, kliniãki
psiholog ili psihijatrijska sestra koja radi za
zajednicu. Specijalist çe provesti vrijeme
upoznavajuçi osobu, kao i razgovarajuçi s obitelji
i prijateljima. Krvne i rendgenske pretrage çe
vjerojatno biti organizirane kako bi se iskljuãila
moguçnost fiziãke bolesti kao uzroka psihozi.
Ovo je zabrinjavajuçi i zbunjujuçi period za
svakoga kome se ovo doga∂a i potrebna je
velika podr‰ka i tolerancija. VaÏno je utvrditi
dobar odnos povjerenja kad god je to moguçe.
Informacije dobivene od osobe s psihozom i
njihove obitelji i prijatelja, zajedno s medicinskim
nalazima çe dati ideju o tome o kojoj se vrsti
psihoze radi, o uzroku, kao i na koji se najbolji
naãin osobi moÏe pomoçi.
Ponekad psihotiãni simptomi brzo nestanu i ljudi
odmah nastave normalno Ïivjeti. Drugim ljudima
treba nekoliko tjedana ili ãak mjeseci za
oporavak. Kao i nakon svake bolesti, oni mogu
htjeti provesti neko vrijeme oporavljajuçi se ili
mogu Ïeljeti koristiti niz razliãitih opcija lijeãenja.
Odre∂ivanje najboljeg lijeãenja çe zavisiti od
faktora kao ‰to su: ‰to se osobi vi‰e svi∂a, koliko
su ozbiljni simptomi psihoze, koliko dugo su oni
prisutni, i ‰to je pojavni uzrok.
Lijekovi
Lijekovi mogu biti bitni kod lijeãenja psihoze.
Uz ostale naãine lijeãenja, igraju temeljnu ulogu
kod oporavka od psihotiãne epizode i kod
From Psychosis
EPPICRecovering
Information
sheet 2 | Croation
prevencije daljnjih epizoda. Postoji broj razliãitih
vrsta lijekova koji su vrlo efikasni kod
smanjivanja simptoma psihoze i tjeskobe i
uznemirenosti koju ovi simptomi mogu
prouzrokovati. Lijeãenje poãinje s malom dozom
lijekova i pojedinosti o tome koliko i kada uzimati
lijek çe biti dogovorene s lijeãnikom. Nadzirati çe
se uãinak lijeka i ako se pojave negativne
popratne pojave uzimanja lijeka, promjeniti çe se
vrsta ili doza lijeka. Ovo je od kritiãne vaÏnosti
kako bi se izbjegle uznemirujuçe negativne
popratne pojave koje mogu dovesti do toga da
osoba odbije uzimanje lijeka, koji je najvaÏniji za
njihov oporavak.
Terapijsko savjetovanje i psiholo‰ka terapija
VaÏan dio lijeãenja je imati nekoga s kim çe se
popriãati. Toãan metod moÏe varirati da bi
odgovarao pojedincu i fazi psihotiãne epizode.
Osoba s akutnim psihotiãnim simptomima moÏe
jednostavno htjeti znati da postoji netko tko moÏe
razumjeti njihovo iskustvo i pruÏiti podr‰ku da çe
se oni oporaviti. Kako faza oporavka napreduje,
ljudi se mogu pitati “za‰to ja?” i nauãiti praktiãne
naãine za sprijeãavanje daljnjih epizoda, kao ‰to
su kako uspje‰no podnositi stres i prepoznati
rane znakove koji upozoravaju na bolest.
Savjetovanje ili terapija se mogu odvijati
pojedinaãno ili grupno.
Praktiãna pomoç
Lijeãenje tako∂er moÏe ukljuãivati pomoç kod
svakodnevnih stvari, kao ‰to su povratak u ‰kolu
ili na posao, organiziranje smje‰taja ili
financiranja.
Kada u bolnici trebaju biti zabrinuti?
Veçina osoba s psihozom moÏe dobivati podr‰ku
kod kuçe od ro∂aka ili prijatelja sve dok primaju i
struãnu i redovnu podr‰ku profesionalnih
zdravstvenih radnika za du‰evno zdravlje.
Pacijenti s prvom epizodom trebaju biti lijeãeni
kod kuçe, ako je to moguçe, radi minimiziranja
uzrujavanja i ometanja mlade osobe.
Kuçnu njegu moÏe pruÏiti va‰a mjesna sluÏba za
du‰evno zdravlje. SluÏba za procjenu krize i
lijeãenje (Crisis Assessment and Treatment
services- CAT), koja pruÏa 24-satnu potporu
osobi i njenoj obitelji, je dio Dru‰tvene sluÏbe za
du‰evno zdravlje.
CroatianCentre
Early Psychosis Prevention and Intervention
Ponekad, me∂utim, postoje dobrobiti boravka u
bolnici prije nastavljanja s kuçnim lijeãenjem.
Bolniãko lijeãenje omoguçuje potpuniju
obzervaciju simptoma, pomaÏe kod pretraga i
pomaÏe s poãetkom lijeãenja. Ponekad ljudi
traÏe bolniãko lijeãenje kako bi se odmorili i
osjeçali sigurno.
Danas, se bolniãko lijeãenje koristi vi‰e u
situacijama gdje psihotiãni simptomi stavljaju
samu osobu ili druge ljude u rizik. Na primjer,
osoba moÏe ozbiljno razmi‰ljati o samoubistvu.
U takvim sluãajevima, hospitalizacija omoguçuje
procjenu i nastavljeno lijeãenje i osigurava
sigurnost osobe.
U nekim sluãajevima çe se morati organizirati
prijem u bolnicu protiv volje osobe, ili na
nedragovoljnoj bazi, bar na poãetku. Ipak
nastaviti çe se s lijeãenjem kod kuçe ‰to je prije
moguçe.
Kako osoba moÏe sudjelovati?
Osobe s poãetnom psihozom se podstiãu na
aktivno sudjelovanje u svom lijeãenju. Postoji
potreba da se nauãi o psihozi, o procesu
oporavka, i ‰to pojedinac moÏe uãiniti za
promidÏbu i odrÏavanje oporavka. Ponekad
postoje sekundarni problemi koje treba rije‰avati,
kao npr. kako nadoknaditi propu‰teno u ‰koli ili
na poslu, ili kako podnijeti osjeçaj poti‰tenosti i
pritiska koje ovo iskustvo donosi. VaÏno je da
osoba zna svoja prava i da pita kada joj ne‰to
nije jasno.
Ostale informativne stranice govore o:
•
·to je psihoza? - Informativna stranica br. 1
•
stranica br. 3
•
Koordinatora
Locked Bag 10
Faks: (03) 9342 2941
slobodno raspaãavati bez izmjena.
Oporavljanje od psihoze
Proces oporavljanja od psihoze se razlikuje od
osobe do osobe. Neki ljudi se oporave brzo uz
vrlo malo potrebnih intervencija. Drugima
odgovara primanje podr‰ke kroz duÏe vrijeme.
Za oporavak od prve epizode obiãno treba vi‰e
mjeseci. Ako simptomi ostanu ili se povrate,
proces oporavka moÏe biti produÏen. Neki ljudi
doÏive teÏak period koji traje mjesecima ili ãak
godinama prije nego se stvari stvarno smire.
VaÏna stvar koju treba imati na umu je da je
psihoza ljeãiva.
Veçina ljudi se oporavi od psihoze kako bi
kasnije vodili ispunjen i plodan Ïivot.
Recovering From Psychosis
3
Primiti pomoç ‰to prije
Dobivanje pomoçi u ranoj fazi ukljuãuje
prepoznavanje psihoze ‰to je prije moguçe i
pronalazak odgovarajuçeg specijalistiãkog
lijeãenja.
Nemojte oklijevati
Poãetna epizoda psihoze moÏe biti posebno
zbunjujuçe i traumatiãno iskustvo. Promjene u
pona‰anju osobe uzrokuju zabrinutost i patnju jer
nitko stvarno ne razumije ‰to se doga∂a.
Ovaj nedostatak svijesti ãesto vodi do oklijevanja
kod traÏenja pomoçi. Kao rezultat, ova ljeãiva
bolest ostaje neidentificirana i nelijeãena.
âak kada je pomoç i zatraÏena, moÏe doçi do
daljnjeg produÏenja prije nego ‰to se prava
dijagnoza postavi, jer prepoznavanje ovih
poremeçaja moÏe biti te‰ko.
Za‰to je vaÏno traÏiti pomoç ‰to prije?
âesto, pro∂e dosta vremena prije no ‰to
zapoãne lijeãenje prve epizode psihoze. ·to je
duÏe bolest nelijeãena time je to i veça te‰koça
za obitelj, prijatelje, studiranje i posao.
Ovo moÏe utjecati na to kako se osoba osjeça o
sebi, posebno ako je lijeãenje oduÏeno. Mogu se
pojaviti ili pojaãati drugi problemi, kao ‰to su
nezaposlenost, depresija, zloupotreba droge,
kr‰enje zakona i samopovre∂ivanje. Uz to,
otezanje s poãetkom lijeãenja moÏe rezultirati
sporijim i nepotpunijim oporavkom.
Do poremeçaja ne mora doçi. Ako je psihoza
otkrivena rano, mnogi problemi se mogu
sprijeãiti.
Koji su rani znakovi?
Obiãno dolazi do promjena kod osobe prije nego
‰to se oãigledni simptomi psihoze razviju. Ove
promjene se zovu rani znakovi, a ova faza
upravo pred psihozu se zove predpsihozno
stanje (prodrome). Rani znakovi su neodre∂eni i
jedva primjetljivi. VaÏna je stvar primjetiti da li se
ove promjene pogor‰avaju ili jednostavno ne
prolaze.
Rani znakovi
Osoba moÏe postati
•
•
•
•
•
•
sumnjiãava
poti‰tena
tjeskobna
napeta
ãangrizljiva (iritirana)
ljutita
Osoba moÏe doÏivljavati
•
•
•
•
•
promjene u raspoloÏenju
poremeçaj spavanja
promjene kod apetita
gubitak energije i motivacije
te‰koçe kod koncentracije ili pamçenja
Osoba moÏe osjeçati da:
•
•
•
•
su njihove misli ubrzane ili usporene
su stvari nekako drugaãije
stvari oko njih izgledaju promjenjene
obiãno obitelj i prijatelji prvi primjete promjene
Obitelj i prijatelji mogu primjetiti kada
• se pona‰anje osobe mijenja
•
•
•
•
uãenje ili posao ove osobe “trpi”
osoba se povlaãi ili izolira
nije vi‰e zainteresirana za druÏenje
osoba postaje manje aktivna
Obitelj obiãno osjeti da ne‰to nije sasvim u redu,
premda ne znaju toãno ‰to je problem.
Ovo pona‰anje moÏe biti kratka reakcija na
stresne doga∂aje kao ‰to su problemi u ‰koli ili
na poslu ili problemi u osobnim odnosima.
U drugu ruku mogu postojati rani znakovi
upozorenja razvoja psihoze. VaÏno je da se
ovakvo pona‰anje provjeri.
Prvi korak
Kada se ovi predpsihozni ili psihotiãni simptomi
pojave vaÏno je da mlada osoba dobije pomoç.
Dobro mjesto za poãetak je s mjesnim
lijeãnikom, u dru‰tvenom zdravstvenom centru ili
dru‰tvenoj sluÏbi za du‰evno zdravlje. ·kolski
savjetnici mogu tako∂er biti na raspolaganju.
Rani znakovi variraju od osobe do osobe. U
predpsihoznoj fazi, moÏe doçi do promjene u
naãinu na koji ljudi opisuju svoje osjeçaje, misli i
percepcije. Ipak, jo‰ uvijek nisu poãeli
doÏivljavati jasne psihotiãne simptome kao ‰to su
halucinacije, bolesne iluzije ili konfuzno
razmi‰ljanje.
Getting Help Early
Croatian
Upamtite, ove promjene u pona‰anju ne moraju
biti rani znakovi bolesti, ali dobra je ideja
provjeriti ih. Ako se psihotiãni poremeçaj razvije,
‰to prije osoba dobije pomoç, to bolje.
·to je prije psihoza otkrivena i lijeãenje
zapoãeto, to çe ishod biti bolji.
•
•
stranica br. 2
•
Koordinatora
Locked Bag 10
Faks: (03) 9342 2941
raspaãavatislobodno bez izmjena.
How Can I Help Someone
with Psychosis?
4
Kako mogu pomoçi nekome tko ima psihozu?
MoÏe biti vrlo potresno shvatiti da netko vama
blizak doÏivljava psihozu. MoÏete biti ‰okirani,
zbunjeni, zaprepa‰teni ili se osjeçati krivi. Ovdje
ne postoji pravilo kako se treba osjeçati.
Prepoznavanje problema moÏe biti te‰ko, jer je
lako pogrije‰iti kod prepoznavanja rane psihoze
u usporedbi s usponima i padovima u Ïivotu
mladih. Imat çete mnogo pitanja i moÏda neçete
znati ‰to slijedeçe uãiniti. Îelite pomoçi, ali
neznate kako.
Gdje mogu dobiti pomoç?
MoÏe biti vrlo zbunjujuçe znati gdje treba traÏiti
pomoç. Obitelji, partneri ili prijatelji, iz mnogo
razloga, imaju te‰koça kod dono‰enja odluke o
traÏenju pomoçi. Osoba koja doÏivljava
psihotiãnu epizodu moÏe ne htjeti primiti pomoç
ili ãak priznati da se ne osjeça dobro. MoÏe biti
krajnje te‰ko poku‰avati se snaçi sam, s osobom
koja je u psihotiãnom stanju.
Pomoç je potrebna osobi kojoj nije dobro da bi
saznala toãno ‰to se doga∂a i kakva joj je vrsta
lijeãenja potrebna. Pomoç je tako∂er potrebna
obiteljima, partnerima i prijateljima tako da mogu
razumjeti ‰to se doga∂a i saznati kako mogu
sudjelovati u procjeni stanja, lijeãenju i procesu
oporavka.
Dobar poãetak je va‰ mjesni lijeãnik, dru‰tveni
zdravstveni centar ili sluÏba za du‰evno zdravlje.
Oni çe vam reçi ‰to moÏete dalje uãiniti i gdje
moÏete biti lijeãeni. Na poãetku va‰a najveça
briga çe biti razumijevanje toga ‰to se doga∂a i
dobivanje odgovarajuçe pomoçi.
Ako imate te‰koça kod dobivanja savjeta ili
pomoçi, ili osjeçate da “sve nikuda ne vodi”,
moÏda çete se morati malo raspitati i potraÏiti ‰to
vam treba. Popriãajte sa svojim mjesnim
lijeãnikom o moguçnosti psihoze ili kontaktirajte
agencije za potporu i zastupanje, kao ‰to su:
Dru‰tvo osoba oboljelih od ‰izofrenije
(Schizophrenia Fellowship) ili Dru‰tvo ro∂aka i
prijatelja du‰evno oboljelih osoba (Association of
relatives and Friends of the Mentally Ill ARAFEMI) .
Kako mogu pomoçi
za vrijeme lijeãenja?
Kada jednom prona∂ete struãnjaka ili sluÏbu koja
je iskusna u lijeãenju osoba s psihozom moÏda
çete misliti da je korisno:
EPPICHow
Information
sheet 4 | Croation
Can I Help Someone With Psychosis?
• Probati misliti da vi i zdravstveni struãnjak
imate zajedniãki cilj u pomaganju osobi s
psihozom i radite na njenom oporavku. To je
kao partnerstvo izme∂u vas i osobe koja lijeãi ili
tima.
• Saznati tko je jo‰ u zdravstvenom timu - pitajte
za njihova imena i brojeve telefona. Pitajte
osoblje ‰to je njihova uloga i koja çe njihova
uloga biti u buduçnosti. Pitajte koga bi najbolje
bilo kontaktirati i zabiljeÏite sve ove informacije.
• TraÏiti sastanak s kljuãnim ljudima u timu i
pripremiti listu pitanja koje çete ponijeti sa
sobom. Slobodno zapi‰ite odgovore na
sastanku.
• TraÏiti redovne sastanke i zatraÏiti termin za
slijedeçi sastanak. TraÏite odre∂ene informacije
koje su vam potrebne. Ako ne razumijete ono
‰to vam je reãeno, recite to i traÏite poja‰njenje.
• Pitati gdje moÏete dobiti dodatne informacije.
Na primjer, da li postoje odre∂ene obrazovne
sjednice kojima moÏete prisustvovati ili da li
postoji informativni materijal koji biste mogli
proãitati?
Kako se pona‰ati prema bolesnoj
osobi?
Ako ste s osobom koja je psihotiãna ili se pona‰a
ãudno, moÏete biti zastra‰eni ili frustrirani. VaÏno
je zapamtiti da je osoba jo‰ uvijek va‰ sin,
kçerka, sestra, Ïena, muÏ, partner ili prijatelj.
Te‰ko je za osobu koja je bolesna pona‰ati se
kao da je sve uobiãajeno.
âesto obitelji i prijatelji pitaju kako se trebaju
pona‰ati i razgovarati s osobom koja je
psihotiãna. Ne postoji popis pravila, premda neko
opçenito usmjeravanje moÏe pomoçi.
Budite vi, vi.
Dobijte informacije i shvatite da se osoba
moÏda pona‰a i govori drugaãije zbog
simptoma psihoze.
Shvatite da je psihotiãna epizoda stres za
svakoga i da çete moÏda imati niz osjeçaja kao
‰to su: ‰ok, strah, tuga, ljutnja, frustracija, oãaj.
Razgovor s drugim ljudima çe vam pomoçi da
te osjeçaje podnesete. Vjerujte osoba çe se
oporaviti - ãak iako treba vremena. Budite
strpljivi.
Croatian
Kada je osoba u akutnoj fazi moÏe biti kao
dijete. Ponekad trebaju biti u sigurnom,
utje‰nom okruÏenju, a ponekad çe trebati
druge koji çe pomoçi u odluãivanju.
Nemojte to uzeti k srcu ako vam osoba kaÏe
povredljive rijeãi kad niste dobro.
Kada osoba ima akutne psihotiãne simptome
ona moÏe biti uvjerena u svoja uvjerenja i
ideje. Nemojte se umije‰ati u dugaãke
rasprave, nego saslu‰ajte sa zanimanjem da
biste shvatili njihovu sada‰nju realnost pokaÏite simpatiju kako biste onda diskutirali
u buduçnosti, kada njima bude bolje.
Pobrinite se za sebe. Radi se o balansu
izme∂u brige o sebi i zabrinutosti za sebe i ne
prevelikom iscrpljivanju samog sebe.
Kako mogu pomoçi oporavak?
Obitelj, partneri i prijatelji su vrlo vaÏni u procesu
oporavka. Kada se osoba oporavlja od
psihotiãne epizode moÏete joj pruÏiti ljubav,
stabilnost, razumijevanje i podr‰ku kao i pomoç u
praktiãnim pitanjima.
Me∂utim, moÏda çe trebati onoliko vremena
koliko vama bude potrebno za oporavak i
prilago∂avanje na sve ‰to se dogodilo. MoÏe biti
korisno da shvatite neke od faza kroz koje ste
pro‰li.
Uobiãajene faze
Priliãno je uobiãajeno za obitelji i prijatelje da
pro∂u kroz slijedeçe faze:
1. Inicijalno moÏete biti u krizi jer postajete
svjesni da se ne‰to ozbiljno doga∂a i da ãlan
va‰e obitelji ili prijatelj nije dobro. MoÏete se
osjeçati vrlo tjeskobno, zabrinuto i zastra‰eno,
u ovoj fazi.
2. Kako postaje jasno da ne‰to nije u redu vi
poãinjete traÏiti pomoç. Ovo je tako∂er i
vrijeme kada se vi moÏda prilago∂avate
ãinjenici da ãlan va‰e obitelji ili prijatelj nije
dobro i da se situacija ne moÏe prepustiti da
se rije‰i sama od sebe.
3. Kada na∂ete pomoç vi çete vjerojatno imati
puno pitanja i briga poput; - ·to se doga∂a?
·to je psihoza? ·to je uzrokuje? Da li çe se
ovo dogoditi ponovo? Kako se lijeãi? ·to
moÏemo uãiniti da pomognemo? ·to çemo
reçi drugim ljudima? Da li çe na‰ ãlan obitelji ili
prijatelj razumjeti za‰to je pomoç bila
potrebna? Da li smo trebali pomoç dobiti
ranije? U ovo vrijeme imat çete pomije‰ane
osjeçaje i reakcije. Sve ‰to osjeçate je
normalno.
4. Kako se osoba poãne oporavljati i poãne
pokazivati znakove pobolj‰anja, vi moÏete
osjetiti veliko olak‰anje i zadovoljstvo. Sada
moÏete tako∂er vi‰e shvaçati bolest i poãeti
osjeçati vi‰e nade za buduçnost.
5. S napretkom oporavka primjetiti çete da su
va‰a tjeskoba, pitanja i brige tako∂er poãeli
opet rasti kako se ãlan va‰e obitelji, partner ili
prijatelj poãinju reintegrirati u obitelj i u
dru‰tvo. âesto çe ãlanovi obitelji primjetiti da
oãekuju znakove povratka psihoze ili ãudnog
pona‰anja. MoÏete se osjeçati za‰titniãki i
tjeskobno, Ïeljev‰i da se pacijent osjeça dobro
‰to je prije moguçe i da ne uãini ni‰ta ‰to
moÏe uzrokovati povrat psihoze. MoÏe biti
te‰ko balansirati izme∂u potrebe za
nezavisno‰çu i brige.
6. Kako se oporavak nastavlja, dolazi do
postepenog prilago∂avanja svih. Osjeçate se
uvjereni da je oporavak u toku, i ne‰to
normalnosti se vraça u va‰ Ïivot. Razgovarate
se pacijentom o psihozi, kako je to za svih, i
kako pomoçi jedni drugima u buduçnosti.
Upamtite da obitelji, partnerima i prijateljima
tako∂er treba vremenski period za oporavak
kao i i vrijeme da bi razumjeli i prihvatili ‰to se
dogodilo. Nemojte stvari drÏati u tajnosti razgovarati s drugima, da li s ãlanovima
obitelji, prijateljima ili struãnjacima, moÏe jako
koristiti.
Literatura za prouãavanje
Mnogo se toga moÏe nauãiti o psihozi, lijeãenju i
oporavku. MoÏda çete ne‰to od dolje navedenog
smatrati korisnim.
Alexander, K. (1991), “Razumijevanje i
podno‰enje ‰izofrenije” (Understanding and
coping with Schizophrenia). Schizophrenia
Fellowship of Victoria (1993) “Ne‰to nije sasvim
u redu” (Something is not quite right).
Schizophrenia Fellowship of Victoria (1994) “·to
je to psihoza?” (Psychosis - What is it?) Watkins,
J. (1992), “Psihoza i ‰izofrenia” (Psychosis and
Schizophrenia).
Gore navedene publikacije nudi Dru‰tvo osoba
oboljelih od ‰izofrenije (Schizophrenia Fellowship
of Victoria).
ARAFEMI Victoria (1991) “Promjene
raspoloÏenja i du‰evno zdravlje” (Moodswings
and Mental Health.)
Gore navedena knjiÏica je na raspolaganju od
ARAFEMI. Postoje orgnizacije samo-pomoçi u
svakoj drÏavi koje mogu biti od velike pomoçi
obiteljima. One ukljuãuju:
Dru‰tvo osoba oboljelih od ‰izofrenije
(Schizophrenia Fellowship of Victoria)
PruÏa informacije, obrazovanje i potporu
ro∂acima i smje‰taj i rehabilitacioni program
osobama koje imaju du‰evnu bolest.
ARAFEMI
PruÏa grupnu podr‰ku psihijatrijski
onesposobljenim osobama i organizira grupe za
ro∂ake i prijatelje emotivno i du‰evno oboljelih.
•
•
stranica br.2
•
stranica br. 3
Koordinatora
Locked Bag 10
Faks: (03) 9342 2941
raspaãavatislobodno bez izmjena.

1 What is Psychosis?

Transcription

Similar documents

Električne ograde za zaštitu stoke Električne ograde za zaštitu stoke

hiv/aids i mladi – hrvatska 2005

Etika u medijima - primeri i kontroverze