7,68 MB

Transcription

7,68 MB

HRVATSKI LEKSIKON
DRVNIH
TEHNOLOGA
Elektroničko izdanje
(radna verzija)
SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU
ŠUMARSKI FAKULTET
i
TUTIZ LEKSIKA d.o.o.
Zagreb, 2004.
HRVATSKI LEKSIKON
DRVNIH
TEHNOLOGA
Elektroničko izdanje
(radna verzija)
Zagreb, 2004.
Uredništvo
prof. dr. sc. Josip Biškup
izv. prof. dr. sc Andrija Bogner
prof. dr. sc. Boris Ljuljka
prof. dr. sc. Joso Vukeliæ
Glavni urednik
izv. prof. dr. sc. Andrija Bogner
Lektorica
Zlata Babiæ, prof.
Izdavaèki savjet
dipl. ing. •eljko Èerti
doc. dr. sc. Radovan Despot
prof. dr. sc. Ivica Grbac
¤eljko Ledinski, dipl. ing. šum.
Ivan Slamiæ, dipl. ing.
Krešimir Šimatiæ, dipl. oec.
Predsjednik izdavaèkog savjeta
prof. dr. sc. Ivica Grbac
Grafièki urednik
Saša Biškup
Suradnici
Vladimir Birek, dipl. ing. drvne industrije
Alojzije Frkoviæ, dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik
Vlasta Dvoršæak
Marijan Pavešiæ, dipl. ing. drvne tehnologije, prof.
Mladen Skoko, dipl. ing. šum., prof.
Recenzenti
prof. dr. sc. Boris Ljuljka
prof. dr. sc. Vladimir Sertiæ
5
PREDGOVOR
Ove godine navršava se 55 godina otkako su nakon bifurkacije na Šumarskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu diplomirali prvi in•enjeri drvne industrije u Hrvatskoj - šumari tehnièkog
smjera. To je bio valjan razlog za objavljivanje ove edicije.
Kako je drvnoindustrijska, odnosno drvnotehnološka nastava nastala i razvijala se najprije u
sklopu šumarske, a posljednjih se 55 godina razvija samostalno, Hrvatski leksikon drvnih tehnologa
logièan je nastavak Hrvatskoga šumarskog •ivotopisnog leksikona, objavljenog u pet knjiga (19962001), poglavito zato što su u ovoj knjizi objavljeni biobibliografski podaci za više od stotinu
diplomiranih in•enjera šumarstva i njihovih profesora koji su utemeljili drvnoindustrijsku, odnosno
drvnotehnološku znanost u Hrvatskoj.
U HL-u drvnih tehnologa objavljujemo 2.230 •ivotopisa, s više od 210 fotografija,
struènjaka drvne struke koji su diplomirali, magistrirali ili doktorirali na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu, kao i onih koji su diplomirali negdje drugdje, a radili su ili rade u Hrvatskoj. Uvršteni su i
stalno i honorarno zaposleni profesori i predavaèi struènih, zajednièkih i društvenih kolegija, kao i
profesori i nastavnici struènih predmeta srednjih škola drvne struke u Republici Hrvatskoj.
Izdavaèi (Šumarski fakultet u Zagrebu i nakladnièko poduzeæe TUTIZ LEKSIKA d.o.o.
Zagreb), zajedno s urednicima i suradnicima, unatoè velikom nastojanju nisu mogli biti sasvim
dosljedni u usklaðenosti •ivotopisa, koji su opsegom i sadr•ajem vrlo razlièiti - u rasponu od podataka
o tome da je netko diplomirao do opširnih biobibliografskih jedinica koje smo èesto morali i kratiti.
Kako je velik broj in•enjera i diplomiranih in•enjera drvne struke zaposlen izvan struke ili uopæe nije
zaposlen, do podataka o njihovu •ivotu i radu teško smo dolazil ili ih uopæe nismo mogli pronaæi. Ali
kako je ovo prvi rad takve vrste za drvnu struku u Republici Hrvatskoj, ti æe osnovni podaci biti
dopunjavani i a•urirani u novim izdanjima, kao i pri njihovu objavljivanju na CD ROM-u.
Osim osnovnih podataka pohranjenih u arhivi Šumarskog fakulteta u Zagrebu, objavljeni su
podaci o radu i •ivotnom putu svakog pojedinca. Da bismo došli do tih podataka, koristili smo se
anketnim upitnikom, ali èesto i osobnim kontaktima s in•enjerima ili s èlanovima njihovih obitelji,
kad se radi o pokojnicima.
Cilj ove edicije bio je na jednome mjestu prikupiti sve biobibliografske podatke o djelatnicima
u drvnoj struci u Hrvatskoj i o onima koji su dali svoj doprinos toj struci u proteklom stoljeæu, do kraja
2000. godine.
Osobita je va•nost Leksikona njegov naglasak na ugledu i uèinku drvno-tehnološke struke te
na davanju zaslu•enoga priznanja toj priznatoj hrvatskoj struci koja se razvila iz šumarske struke,
najstarije, oduvijek odane i tijesno povezane s hrvatskim narodom u svim teškim trenucima njegove
povijesti. Svugdje, pa i u nas, takve se tradicije iznimno poštuju, njeguju i s ponosom istièu.
¤ivotopis svakog in•enjera pregnantno je sroèen •ivotni put, katkad mo•da pomalo i
suhoparan zbog ogranièenosti prostora, ali bremenit sadr•ajem. Svaki •ivot zaslu•uje da bude
zabilje•en za trajno sjeæanje buduæim naraštajima.
6
"Mislim da ima malo zemalja u svijetu koje imaju takvu knjigu s kompletnim podacima o
šumarskim struènjacima... Ona je od neprocjenjive vrijednosti za šumarsku struku uopæe", napisao je
akademik prof. dr. sc. Dušan klepac u povodu izlaska iz tiska prvih knjiga Hrvatskoga šumarskog
•ivotopisnog leksikona. Taj se navod u potpunosti mo•e odnositi i na ovu knjigu.
Prema mišljenju recenzenata (prof. dr. sc. Borisa Ljuljke i prof. dr. sc. Vladimira Sertiæa),
Hrvatski leksikon drvnih tehnologa "po zamisli, sastavcima, ukupnom sadr•aju i opremi znanstveno
je utemeljeno djelo i va•an priruènik za popularizaciju šumarske znanosti i znanosti o drvu, odnosno
drvne struke u Hrvatskoj. Leksikon je nezaobilazan priruènik u struènom i znanstvenom
prouèavanju, bogat obavjestnik za sve detaljnije biografske i bibliografske podatke o drvnim
tehnolozima Republike Hrvatske; pomoæ svakom znati•eljniku koji se •eli orijentirati u vrednovanju
pojedinaca iz drvarske prošlosti i sadašnjosti; sastavni dio mnogih školskih, struènih i javnih
knji•nica."
Objavljujuæi ovakvu ediciju, nakladnici ne obavljaju samo pionirski posao u sustavnom
predstavljanju biografske i bibliografske graðe naše drvne struke nego nam znanstvenoistra•ivaèkim pristupom daruju priruènik koji æe potaknuti nove istra•ivaèke pothvate i biti poèetna
"baza podataka" hrvatske drvne struke.
Uredništvo zahvaljuje suradnicima i svima koji su na bilo koji naèin potpomogli
objavljivanje ove knjige, a posebno Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Javnom
poduzeæu Hrvatske šume, sponzorima i pretplatnicima.
Uredništvo
Zagreb, 31. prosinca 2001.
7
KRATICE
Apsol. - apsolvent, apsolvirao
BiH - Bosna i Hercegovina
COUO - Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja
CUO - Centar usmjerenog obrazovanja
DI - drvna industrija, drvnoindustrijski
dipl. - diplomirao, diplomirani
DIP - drvnoindustrijsko poduzeæe
DIK - Drvnoindustrijski kombinat
DITŠIDI - Društvo in•enjera i tehnièara šumarstva i drvne industrije
DT - drvnotehnloški
god. - godina
GJ - gospodarska jedinica
HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
HŠ¤L - Hrvatski šumarski •ivotopisni leksikon
HLDT - Hrvatski leksikon drvnih tehnologa
ing. - in•enjer
IUFRO - International Union of Forestry Research Organizations
JAZU - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti
JP - javno poduzeæe
knj. - knjiga
MH - Matica hrvatska
NO - Narodni odbor
NOB - Narodnooslobodilaèka borba
NP - nacionalni park
NRH - Narodna Republika Hrvatska
OOUR - osnovna organizacija udru•enog rada
PJ - poslovna jedinica
PMF - Prirodoslovno matematièki fakultet
Poljopr.-šum. fakultet - Poljoprivredno-šumarski fakultet
r. i roð. - roðen(a)
RJ - radna jedinica
s. i .str. - stranica tiskovine
SFRJ - Socijalistièka Federativna Republika Jugoslavija
SIZ - samoupravna interesna zajednica
SOUR - slo•ena organizacija udru•enog rada
SRH - Socijalistièka republika Hrvatska
SŠN - Sveuèilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898-1998 (edicija)
sv. - svezak
sveuè. - sveuèilište
ŠE - Šumarska enciklopedija
ŠG - šumsko gospodarstvo
ŠIP - šumskoindustrijsko poduzeæe
škol. god. - školska godina
ŠL i Šum. list - Šumarski list
šum. - šumarski, šumski, šumarstvo
v.d. - vršitelj du•nosti
v. - vidjeti
ZIDI - Zavod za istra•ivanja u drvnoj industriji
ZIŠ - Zavod za istra•ivanja u šumarstvu
8
IZVORI PODATAKA I KORIŠTENA LITERATURA
Kauders, Alfons: Šumarska bibliografija - Bibliographia forestalis (1946-1955). Izdalo
Šum. društvo NR Hrvatske, (urednik: Androiæ, M.), Zagreb 1957, s. 1-440.
Neidhardt, Nikola i Androiæ, Milan, (urednici): Šumarska nastava u Hrvatskoj 18601960. (Scholae forestales in Croatia 1860-1960). Šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu, Zagreb
1963, s. 1-618.
Prpiæ, B., Antoljak, R., Piškoriæ, Oskar, (urednici): Povijest šumarstva Hrvatske
(1846-1976) kroz stranice Šum. lista. Savez in•enjera i tehnièara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske, Zagreb 1976, s. 1-429.
Potoèiæ, Zvonimir, (glavni urednik): Šumarska enciklopedija. Knj. 1-3, II. izdanje, JLZ,
Zagreb 1980-1987.
Biškup, J. (glavni urednik): Hrvatski šumarski •ivotopisni leksikon (HŠ¤ leksikon), knj
1-5 + CD-ROM, TUTIZ LEKSIKA do.o., Zagreb 1996-2002.
Ljuljka, B. (glavni urednik): Pola stoljeæa drvnotehnološke nastave, u kompletu
"Sveuèilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898-1998", knj. III, Šum. fakultet Sveuè. u
Zagrebu, Zagreb 1998, str. 1-364 + I-VI.
Bogner, A. (glavni urednik): Bibliografija radova èasopisa "Drvna industrija" godišta
1950-2000. (1-50). Zagreb 2000, broj 3, str. 119-165.
*** Šumarski list 1877-2000, HŠD Zagreb.
*** Bilten ZIDI-ja 1971-1989, Šum. fakultet Zagreb.
*** Drvna industrija, znanstveno-struèni èasopis za pitanja drvne tehnologije 1950-2000,
volumen 1-5, Zagreb.
*** Ankete, arhiva Šum. fakulteta u Zagrebu, osmrtnice, datoteke, osobni dokumenti,
izjave i pisma.
9
A
ABDIU, Ruhi, dipl. ing drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1988/89. na Šum. fakultetu
Sveuè. u Zagrebu, a diplomirao 27.II.1991.
na DT odjelu.
ABRAMOVIÆ, Kristina, v. HAJEK
ABRAMOVIÆ, Zvonimir (Ridjica, Vojvodina, 15.XI.1938), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Adama i Emilije r. Rada. Hrvat,
hrvatski dr•avljanin, rimokatolik. Potjeèe iz
slu•benièke obitelji. Osnovnu školu završio je
1949. u Otoku kod Vinkovaca, a maturirao je
u I. rijeèkoj gimnaziji 1957. godine. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 16.IX.1963. na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu, DI smjer.
Bio je stipendist tadašnjeg DIP-a
Èabar, pa u tom poduzeæu radi kao pripravnik
od 1.X.1963. do 31.III. 1964. Vrativši se s
odslu•enja vojnoga roka, 1965. god. postaje
upravitelj pogona DIP-a Èabar za finalnu
obradu drva u Tršæu. Koncem 1967. postao
upravitelj pogona tada veæ DIP-a Goranprodukta Èabar u Prezidu (Pilana i Tvornica
tapeciranog pokuæstva). God. 1971. prelazi u
Hrvatski leksikon drvnih tehnologa
Upravu poduzeæa kao direktor Tuzemne
prodaje, gdje organizira modernu komercijalnu slu•bu, a 1973. postaje komercijalni
direktor cijelog DIP-a Goranprodukt Èabar.
Potkraj 1975. pozvan je u Drvo Rijeka, gdje preuzima mjesto šefa Salona pokuæstva Robne kuæe RI. Kako Posl. udru•enje
Drvo Rijeka širi poslovnu djelatnost i na
opremanje objekata, postao je šef Poslovnice
opreme objekata na kojem je mjestu ostao sve
do odlaska u mirovinu 1.I.1999. godine.
Za uspješan i po•rtvovan rad u struci
dobio je 1976. Orden rada. Èlan je Matice hrvatske. Kao umirovljenik •ivi u Prezidu,
Gorski kotar.
ACINGER, ¤eljko, iz Ravne Gore, roð.
17.V.1957, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1979/80, a diplomirao
2.VIII.1982. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
ADAMOVIÆ, Nina, iz Siska, r. 27.VI.1965,
dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je
1987/88. na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje
je i diplomirala 10.V.1990. na DT odjelu.
ADAMOVIÆ, Savan, dipl. ing. drvne industrije. Nakon završenog VI. stupnja, apsolvirao je na VII. stupnju 1979/80, a diplomirao
15.XII.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
10
AD¤IBABA, Biljana, ing. drvne tehnologije
- proizv. namještaja. Apsolvirala je 1984/85,
a diplomirala 27.III.1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu.
AFRIÆ, Vladimir (Herceg-Novi, Boka Kotorska, 19.XII.1937), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Marjana i Julijane r. Bokor. Hrvat,
katolik. Otac mu je bio slu•benik, a majka
kuæanica. Osnovnu školu polazio je u Ðurðenovcu, a Srednju drvno-industrijsku školu
završio je 1956. u Virovitici. Apsolvirao je
1961/62, a diplomirao 28.V.1965. na DI
odjelu Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Svoj radni vijek zapoèeo je kao upravitelj pilane Klana, koja je bila u sastavu DIP-a
"R. Šupiæ" u Rijeci. Uskoro je postao tehn. direktor cijelog poduzeæa, pa direktor DIP
Klana u Klani. Od 1976. god. bio je šef salona
pokuæstva u uvozno-izvoznoj trgovini Drvo
Rijeka. Potom u istom poduzeæu radi na
mjestu voditelja Razvoja. Od 1982. god.
voditelj je Sektora izvoza piljene graðe u
Drvu Rijeka, a od 1989. ponovno je na
radnome mjestu direktora DIP Klana. Od
1996. do 1998. radi na organizaciji komerc.
slu•be kao voditelj komercijalne slu•be u
Finvestu Glamoè i Finvestu Drvar u Federaciji BiH.
U meðuvremenu polo•io je ispite u
Privr. komori Hrvatske za rad u vanjskoj trgovini.
U mirovinu je otišao 1997. god. ¤ivi u
Rijeci.
AJBEK, Dragutin (Vukovar, 11.II.1928),
dipl. ing. šumarstva.
Sin Josipa i Josipe r. Dufek. Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji.
školovao se u Vukovaru: osnovnu je školu završio 1939, a gimnaziju 1947. god.
Studirao je šumarstvo na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
1952/53, a diplomirao na Šum. odjelu - tehnièki smjer 12.VI.1954. god.
Nakon diplomiranja zaposlio se 1955.
u DIK-u Ðurðenovac. Radni vijek zapoèeo je
na iskorištavanju šuma, gdje se zadr•ao godinu i pol dana. Uslijedio je rad u drvnoj industriji: postao je upravitelj pogona parketa, a
zatim je napredovao do mjesta rukovodioca
Biroa za unapreðenje proizvodnje, pa Biroa za
investicije. Uskoro postaje direktor Proizvodnog sektora, pa direktor Razvojno-tehn.
slu•be i direktor Nabavne slu•be.
U novoosnovano poduzeæe Slavonska
šuma prešao je 15.V.1970. godine, gdje je
obavljao posao savjetnika za trgovinu, obavljajuæi razne komercijalne poslove s raznim
nazivima u skladu s reorganizacijom poduzeæa.
Tijekom radnog vijeka prisustvovao je
brojnim struènim skupovima, a 1963. bio je i
na praksi u Tvornici lesonit-ploèa u Mohaèu,
Maðarska.
Umirovljen je 1.IV.1993. godine.
AJDUKOVIÆ, Brankica, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je najprije VI. stupanj,
a zatim nastavila studij na VII. stupnju na
Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala
26.VI.1989. godine, na DT odjelu.
11
ALAGUŠIÆ, Jakov, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je VI. stupanj 1986/87, a
zatim nastavio studij i 13.IX.1989. diplomirao VII. stupanj na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DT odjelu.
ALEKSIÆ, Branko, r. 2.X.1943, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao 3.VII.1973. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, na DI odjelu.
ANIÆ, Ilija, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je VI. stupanj na Šum.
fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 22. o•ujka
1986. god. na DI odjelu.
ANIÆ-MILIÆ, Mirta iz Knina, r. 9.I. 1963,
1986/87, a diplomirala 26.XII.1988. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
AMBRUŠ, Rudolf, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1960/61, a diplomirao
17.XII.1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DI odjelu.
ANDRAŠEK, Petar (Zagreb, 29.VI.1966),
dipl. ing. drvne tehnologije, prof. srednje
škole.
Sin Ivana i Ane r. Horvat. Hrvat, katolik. školovao se u Zagrebu: osnovnu školu
završio je 1980, a Elektrotehn. školu “Nikola
Tesla” 1985. god. Diplomirao je 1995. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
Zaposlen je kao voditelj praktiène nastave na Drvodjeljskoj školi u Zagrebu na poslovima praæenja praktiène nastave i obilaska
radionica.
ANDRLIÆ, Hrvoje iz Privlake, roðen je
12.XII.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 8.II.1971.
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI
odjelu.
ANIÈIÆ, Dubravka, r. 11.VIII.1956. u Otoku
kod Vinkovaca, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirala je 1978/79, a diplomirala 1.
veljaèe 1985. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
ANTIÆ, Zvonimir (Prviæ Šepurine, 24.V.1933),
dipl. ing. drvne industrije.
Sin Šime i Marije r. Antulov. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je bio
pomorac, a majka kuæaniica. Osnovnu školu
završio je 1950. u Prviæ Šepurinama, a Drvno
tehn. školu “J. Ribar” u Zagrebu 1961. Diplomirao je 15.IX.1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
Radni sta• zapoèeo je kao šef proizvodnje u Tvornici kabineta Bagat u Zadru.
God. 1970. odlazi u Njemaèku gdje se zapošljava kao tehnolog za površinsku obradu
drva u Herberst. Wupertalu. Nakon èetiri
godine (1974) vraæa se u Hrvatsku i do 1980.
radi na mjestu direktora u poduzeæu CC
MIKA Kali. Od 1980. do 1983. bio je
direktor Bagata, tvornice kabineta u Zadru, a
od 1983. do 1987. radi kao šef Poslovnice
Solidarnost Exportdrva u Zadru. Od 1987.
do odlaska u mirovinu 1993. bio je direktor
Proizvodnje i odr•avanja brodova SAS Zadar.
Kao umirovljenik •ivi u Zadru.
ANTOLKOVIÆ, Velimir, iz Vara•dinskih
Toplica, r. 3.XII.1954, dipl. ing. drvne tehno-
12
logije. Apsolvirao je 1978/79, a diplomirao
1.X.1982. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
ANTONOVIÆ, Alan roðen u Vara•dinu,
26.III.1975, dipl. ing. drvne tehnologije,
mlaði asistent za predmet Kemija drva na
Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu.
Sin Ivana i Ane r. Neziæ. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je direktor Finale Exportdrva, a majka umirovljenica. Osnovnu školu
završio je u Pakracu 1989, a maturirao je u
Matematièko-informatièkom centru (XV.
gimnazija) u Zagrebu 1993. godine. Apsolvirao je 1997/98, a diplomirao 8.XII.1998. god.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
Poslijediplomski studij usmjerenje
Znanost o drvu, skupine predmeta Kemija
drva, upisao je akademske god. 1998/99.
Od 2001. godine èlan je Laboratorija
za atestiranje ploèa iverica pri Šum. fakultetu
u Zagrebu.
Od 1999. sudjeluje kao istra•ivaè na
projektu Ministarstva znanosti i tehnologije
R. Hrvatske Istra•ivanje sirovina procesa
izrade, kakvoæe i uporabe ploèa.
Èlan je HŠD-a i Hrv. mjeriteljskoga
društva.
ANTONOVIÆ, Ivan, (Zagreb, 5.VII.1943),
dipl. ing. drvne tehnologije.
Sin Ivana i Ivanke r. Starina. Hrvat,
katolik. Otac mu je bio alatnièar, a majka
trgovkinja. Školovao se u Zagrebu: osnovnu
školu završio je 1959, a maturirao je 1963. na
realnoj gimnaziji.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je na VII. stupnju DT odjela diplomirao 25.VI.1969.
U tijeku radnog vijeka prošao je radna
mjesta od šefa prozvodnje do komercijalnog
direktora. Nakon diplomiranja najprije se zaposlio u Mundusu "Florijan Bobiæ" u Vara•dinu. Potom radi u STILLES-u u Sevnici
(Slovenija), pa u DIK-u Papuk u Pakracu i na
kraju u Exportdrvu Zagreb na mjestu direktora finalnog sektora.
ANTONOVIÆ, Josip, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao
18.VII.1979. na DI odjelu Šum. fakulteta u
Zagrebu.
ANTUNOVIÆ, Zdravka, iz Privlake, r.
1.XII.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1986/87, a diplomirala 28. travnja
1989. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
ARALICA, Rino (Zagreb, 5.II.1960), mr.
sc., dipl. ing. drvne tehnologije.
Sin Miæe i Sofije r. Pleše. Hrvat, katolik. I otac i majka su mu komercijalisti.
Školovao se u Zagrebu. Osnovnu školu završio je 1974, V. gimnaziju 1978, a diplomirao
je 1986. godine na Šum. fakultetu Sveuè. u
Zagrebu, na DT odjelu. Poslijediplomski
studij završio je 1997. u SAD, s podruèja
industrijskog marketinga.
Nakon što je diplomirao, zaposlio se
kao komercijalist u Exportdrvu Zagreb.
13
Zatim, je bio direktor Predstavništva Exportdrva u SAD-u, a potom se zapošljava u
Ministarstvu unutrašnjih poslova R. Hrvatske kao naèelnik materijalno-financijskih
poslova.
Sudionik je Domovinskog rata i èlan
Udruge hrvatskih veterana Domov. rata.
ARBANAS, KLAJN, Ðurða, (Novoselec,
3.XII.1950), dipl. ing. drv. industrije.
Kæi Rudolfa i Vlaste r. Mašek. Hrvatica, katolièke vjere. Otac joj je zanimanjem
stolar, a majka kuæanica. Osnovnu je školu
završila 1965. u Kri•u, a maturirala je u opæoj
gimnaziji u Kutini 1969. god. Diplomirala je
15.III.1976. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DI odjelu.
Zaposlila se 1976. god. u DIP-u
Novoselec, i sve je godine provela u istom poduzeæu, koje je u tom razdoblju promijenilo
tri vlasnika. Do 1989. god. prošla je sve faze
in•enjerskog rada u Proizvodnji masivnog
namještaja (konstruktorica, tehnologinja pripreme, tehnologinja proizvodnje, tehnièka
rukovoditeljica). Od 1990. do 2000. bila je
upraviteljica te iste proizvodnje, a od 1.III.2001.
voditeljica je Slu•be za zaštitu na radu u
cijelom poduzeæu DI Novoselec.
ARH, Rudolf (Crni Lazi, 10.VIII.1952),
Sin Rudolfa i Stanislave r. Malnar.
Hrvat, katolik. Otac mu je bio šumski radnik
- sjekaè, a majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u Tršæu, 1967, a zatim najprije
završava ŠUP u Novom Vinodolskom 1970.
(stolar), pa 1975. Drvnotehnièku školu u
Delnicama za tehnièara. Diplomirao je
20.VI.1980. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
DT odjel.
Od 1.VIII.1970. do 1.IX.1973. radio
je kao stolar u Tvornici Tršæe DI Goranprodukt, a zatim u Èabru bio je tehnolog u
tehn. sektoru (1980/81). Od 1.VIII.1981. do
25.III.1993. stalno je zaposlen u Goranproduktu. Do 1986. bio je šef tehn. pripreme,
zatim godinu dana direktor JUR-a Tršæe, pa
do 1990. direktor OOUR-a Finalna prerada
Prezid. Iduæe tri godine bio je tehnièki
direktor DI Goranprodukt. Od 26.III.1993.
do 4.I. 1994. tehnièki je direktor Finvest drva
d.d. Èabar, a od 5.I.1994. rukovoditelj je
tehnièke pripreme Finvest corp d.d. Èabar.
ARH, Viktor (Spodnji Otok, Radovljica,
Slovenija, 21.XII.1932), mr. sc. dipl. ing.
drvne industrije.
Sin Gabrijela i Ljudmile r. Tonejc,
slovenske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik. Potjeèe iz seoske obitelji. Osnovnu je
školu završio u Mošnjama 1948, a Tehnièku
srednju šolu - Lesni odsek u Ljubljani 1954.
god. Diplomirao je 1959. na Poljoprivr.-šum.
fakultetu u Zagrebu, Šum. odjelu, DI smjer.
Poslijedipl. studij ekonomike drvne industrije
završio je na BTF-u u Ljubljani.
Od 1959. god. do odlaska u mirovinu
1991. bio je zaposlen u Meblu, industrija
namještaja i unutarnje opreme Nova Gorica, i
to najprije kao tehnolog u Odjeljenju za razvoj, zatim kao tehnièki direktor, pa kao direktor Razvojnog instituta Meblo, pomoænik generalnog direktora te zamjenik gen. direktora.
14
Bio je èlan raznih struènih udru•enja
drvne industrije Slovenije i bivše Jugoslavije.
Od 1971. bio je predsjednik Odbora za namještaj i predstavnik jug. industrije namještaja
u Europskoj uniji za namještaj - UEA u
Bruxellesu i sudjelovao je na više kongresa te
unije.
Bio je èlan DIT-a šumarstva i drvne
industrije i prisustvovao je struènim skupovima tog udru•enja.
Objavljivao je aktualne èlanke u reviji
“Les” i internom èasopisu “Glas upravljalca” u
Meblu.
ARSOVSKI, Ilija, r. 17.VII.1945. u Koèanima (Makedonija), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao
27.XII.1973. na Šum. fakultetu u Zagrebu.
na DI odjelu.
ATANASOVSKI, Saša (Ogulin, 26. kolovoza 1970), dipl. ing. drvne tehnologije.
Sin Branka i Marije r. Bertoviæ. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva, ateist. Otac
mu je bio stolar, a majka slu•benica. Osnovnu
školu završio je 1985. u Josipdolu, a u srednjoj
Šum. školi Karlovac maturirao je 1989. god.
Diplomirao je 25.II. 1999. na Šum. fakultetu
u Zagrebu, na DT odjelu (VII. stupanj).
Zaposlen je kao nastavnik drvne
skupine predmeta u Drvarskoj tehn. školi u
Vinkovcima.
AVDIÆ, Šahbaz, (Zvornik, BiH, 18.V. 1950),
dipl. ing.
Sin Avde i Medine. Hrvatske je narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je bio
radnik, a majka kuæanica. U Zvorniku je završio osnovnu školu i klasiènu gimnaziju, a diplomirao je 1978. na Strojarskom fakultetu u
Sarajevu, smjer mehanièka tehnologija obrade drveta.
Kao apsolvent zaposlio se u srednjoj
školi u Sarajevu, a nakon diplomiranja radio
je u Šipad-u u Bihaæu i Zvorniku, kao šef proizvodnje, tehn. direktor i na kraju direktor
poduzeæa. Od 1998. radio je kao samostalni
komercijalista, a od 1998. zaposlen je u Drvoproizvodu Jastrebarsko kao tehn. direktor,
odnosno voditelj proizvodnje.
15
B
BABIÆ, Goran, dipl. ing. drvne tehnologije.
Diplomirao je 24.IX.1998. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
BABIÆ, Jela, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Apsolvirala je 1992/93, a diplomirala 28.II.1997. god. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, na DT odjelu.
BABIÆ, Ilija, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1979/80, a diplomirao 9. srpnja
1981. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT
odjelu. Zaposlen je u privatnom poduzeæu
MARIN BFD d.o.o. u Popovaèi.
BABIÆ, Jasenka, r. 20.VI.1961. u Zagrebu,
1984/85, a diplomirala 20.XII.1985. na Šum.
BABUNOVIÆ, Krešimir (Zagreb, 26.I.1961
- Zagreb, 3.XI.1997), mr. sc., dipl. ing.,
asistent za predmet Tehnologija masivnog
drva.
Osmogodišnju školu i Matem. gimnaziju - MIOC završio je u Zagrebu. Apsolvirao je 1983/84, a diplomirao je 1985. na
Tijekom studija bio je demonstrator za dva
predmeta. Na istom je Fakultetu upisao i
poslijedipl. studij s podruèja Tehnologija masivnog drva. Magistarski rad Optimizacija
krojenja piljenica kompjutorskom simulacijom
obranio je 4.V.1992.
Od 1.II.1986. zaposlen je u svojstvu
asistenta za predmet Tehnologija masivnog
drva na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, na
Katedri za tehnologiju drva.
Upisan je u registar istra•ivaèa u
znanstvenoistra•. zvanju znanstvenog asistenta za znanstveno podruèje drvna tehnologija.
RADOVI
BABIÆ, Milenko, r. 4.III.1957. u Sarajevu,
dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
1970/71, a diplomirao 9.VII.1981. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BABIÆ, ¤eljko, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1975/76, a
diplomirao 30.VI.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
Primjena laserskog razdvajanja u tehnologiji masivnog drva (sa J. Butkoviæem), Drvna industrija 36
(1985), 11/12, 275-276.
Optimizacija krojenja piljenica kompjuterskom
metodom. Drvna industrija 41 (1990), 11/12, 205-208.
Furniture parts production based on computer program simulation (sa J. Butkoviæem). Voluntary paper,
Proceeding, Division 5, XIX IUFRO World Congress,
Montreal, 1990, 5-11.
Optimization of furniture parts production based on
computer program simulation (sa J. Butkoviæem). Proceedings of the 8th symposium on nondestructive testing of wood, Vancouver, 1991, 263-264.
Tehnologija proizvodnje piljenih elemenata podr•ana elektronskim raèunalom. Zbornik radova sa savjeto-
16
vanja Razvoj i perspektive finalne obrade drva,
Ambienta - 18. meðun. sajam namještaja, Zagreb 1991,
103-108.
Kvantitativno iskorištenje kao kriterij za kompjutorsko odreðivanje naèina krojenja piljenica u elemente.
Drvna industrija 43 (1992), 4, 136-144.
Detekcija grešaka drva u funkciji sustava automatske proizvodnje elemenata. Drvna ind. 43 (1992), 2, 71-77.
Utjecaj nejednakosti debljine piljenica na iskorištenje sirovine. Zbornik radova sa savjetovanja Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Novi Vinodolski, 1994, 42-44.
Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe
drva u Hrvatskoj (sa J. Butkoviæem). Drvna industrija 45
(1994), 1, 38-41.
Prilog problemu davanja nadmjera zbog nejednakosti piljenica. Drvna industrija 45 (1994), 2, 68-71.
Nova istra•ivanja u pilanskoj preradi drva. Drvna
industrija 46 (1995), 2, 104-106.
BACH, Eugenije, r. 8.VI.1939. u Svetozar
Miletiæu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 14.IV.1964. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BAÈIÆ, Viktor, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1957/58. na Šum. odjelu Poljoprivr.Šum. fakulteta u Zagrebu, a diplomirao
31.V.1960. god. na DI odjelu.
Kao umirovljenik •ivi u Zadru.
Zagreb kao voða Poslovnice drva. Od 1986.
do 1995. voditelj je PJ-a Slovenijales Sesvete.
Od 1995. do 1997. radi u privatnoj tvrtki, a
otada radi kao trgoagent - komercijalist.
BADROV, Ingrid (Slav. Brod, 13.X.1968),
Kæi Stjepana i Marije roð. Èièiæ. Hrvatske narodnosti, rimokatolièke vjere. Otac joj
je dipl. ing. šumarstva, a majka slu•benica.
Osnovnu školu završila je u Slav. Brodu 1983,
a školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu
1987. god. Diplomirala je 8.V.1992. na DT
odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu, obranivši
diplomski rad naslova Proizvodnja plemenitog furnira od hrastovine.
Nakon stjecanja diplome radi u Slavoniji DI Slav. Brod najprije kao tehnologinja
ljuštenog furnira, a zatim kao rukovoditeljica proizvodnje ljuštenog furnira, ploèa i otpresaka.
Èlanica je KLD-a Berislaviæ i Likovne
radionice “Böhm”.
BAÈAN, Anica, r. 18.VI.1967. u Vara•dinu,
1989/90, a diplomirala 19.VII.1993. na Šum.
BADALIÆ, Branko, (Èazma, 23.IV.1950),
dipl. ing. drv. industrije.
Sin Ivana i Marije. Otac mu je bio
vozaè, a majka kuæanica. Školovao se u Ivaniæ
Gradu: osnovnu školu završio je 1965, a gimnaziju 1969. Diplomirao je 13.IV.1976. na
DI odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.
Prvo radno mjesto dobio je u DI-ju
“M. Milatoviæ” Zelina, gdje je kao tehn.
rukovodilac i direktor tvrtke radio do 1982.
god. Nakon toga, do 1986, radi u Prometu
BAÐUN, Stanislav (Veprovac, 28.II.1928 Zagreb, 27.IV.1993), dr. sc., dipl. ing.,
redoviti sveuè. profesor Osnova tehnologije
drva, Tehnoloških karakteristika drva, Poznavanja materijala I i Specijalnih proizvoda iz
drva.
Srednju školu završio 1948. godine u
Osijeku. Šumarski odjel Poljopriv.-šumarskog fakulteta u Zagrebu upisao je 1948. god.
i diplomirao na DI smjeru 1954. godine.
Od travnja 1945. do studenog 1945.
sudionik je Drugog svjetskog rata. Od
17
kolovoza 1954. do kraja svibnja 1955. radio
kao honorarni slu•benik Šumskog gospodarstva Poljopriv.-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Izabran je i postavljen za asistenta u
Zavodu za tehnologiju drva Poljopriv.šumarskog fakulteta u Zagrebu 1. lipnja
1955. godine. Tijekom 1958. završio je teèaj
za primjenu radioaktivnih izotopa u medicini, veterini, poljoprivredi i šumarstvu, koji je
organizirala savezna komisija za nuklearnu
energiju pri Institutu "Ruðer Boškoviæ".
Godine 1961. prijavio je disertacijski rad
Utjecaj modrenja na fizièka i mehanièka
svojstva crne borovine (Pinus nigra Arn.), koji
je uspješno obranio krajem 1965. na Šum. fakultetu u Zagrebu.
U lipnju 1970. godine na temelju
habilitacijskog rada Prilog poznavanju fizièkih i mehanièkih svojstava lipovine (Tilia
parvifolia Ehrh.), habilitacijskog nastupnog
predavanja Svojstva lipovine uz osvrt na
svojstva obradljivosti i habilitacijskog kolokvija habilitiran je od Vijeæa nastavnika Šum.
fakulteta u Zagrebu za naslovnog docenta za
podruèje Tehnologija drva. Tijekom 1971.
godine izabran je za docenta podruèja Tehnologija drva Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a
tijekom 1974. godine izabran je i potvrðen u
zvanje izvanrednog profesora. Redoviti
profesor za podruèje Tehnologija drva postaje
1979.
U šk. god. 1976/77. i 1977/78. dekan
je Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. Tijekom
1980/82. obavlja du•nost prodekana DT
odjela.
Od 1965. radi kao redaktor u redakcijama publikacija Drvna industrija i Bibliografski bilten za šumarstvo i preradu drveta.
Od 1970. godine suraðuje na dokumentaciji u
èasopisu Bulletin scientifique, koji izdaje
JAZU u Zagrebu. U razdoblju 1972-1980.
obavljao je du•nost predstojnika Izvršnog
odbora Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji (ZIDI) Šum. fakulteta u Zagrebu.
Osnovao i ureðivao Bilten ZIDI Šum.
fakulteta Zagreb. Od 1974. glavni je i odgovorni urednik èasopisa Drvna industrija. Od
1976. urednik je podruèja drvne industrije u
Glasniku za šumske pokuse Šum. fakulteta
Zagreb.
U šk. god. 1976/77. i 1977/78. dekan
je Šumarskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu.
Nadalje, sudjeluje na struènim sastancima, savjetovanjima i konferencijama u nas i u inozemstvu: Struktura i iskorišæivanje drva
listaèa, meðunarodna konferencija IAKS-a,
Banska Bystrica, ÈSSR, 1975; Kombinat
Belišæe faktor privrednog razvitka Slavonije i
Baranje, savjetovanje JAZU, Belišæe, 1977;
Upotreba elektronskih raèunala kod izbora rasporeda pila u svrhu poboljšanja volumnog i vrijednosnog iskorišæenja trupaca kod piljenja na
jarmaèi, savjetovanje ZIDI, Zalesina, 1979.
Tijekom svog rada u svojstvu asistenta
Zavoda odnosno Katedre za tehnologiju drva
vodi vje•be predmeta Tehnologija drva i
Osnove tehnologije drva. Osim toga, suraðuje u
organizaciji i izvoðenju terenske nastave
predmeta Eksploatacija šuma, Pilanska prerada
drva, Tehnologija furnira i ploèa, Sušenje i
parenje drva, kao i Osnova tehnologije drva.
Godine 1959/60. odr•avao je nastavu predmeta Tehnologija drva za vrijeme odsutnosti
nastavnika toga predmeta, a u tijeku 1968/69.
bio je voditelj nastave kolegija Seminar za
drvnu industriju za vrijeme odsutnosti
voditelja toga kolegija. Nakon izbora za
docenta 1971. godine i izv. profesora 1974.
god. vodi nastavu predmeta Specijalni proizvodi iz drva (do šk. god. 1974/75) i predmeta
Osnove tehnologije drva, kao i vje•be predmeta
Tehnologija drva na 2. stupnju nastave, te na
1. stupnju nastave vodi nastavu predmeta
Poznavanje materijala I. Od šk. god. 1977/78.
u dopunskom radu vodi nastavu predmeta
Tehnologija drva na usmjerenju Prerada
nemetala Fakulteta strojarstva i brodogradnje
u Zagrebu.
RADOVI
Iskorišæenje popruga u proizvodnji nekih velièina
obiènog parketa, Drvna ind., 9(1958), 11-12, 172-177.
Primjena radioaktivnih izotopa u tehnologiji drva,
Drvna industrija, 10(1959), 5-6, 86-93.
18
Primjena radioaktivnih izotopa u industriji za preradu drva, Drvna industrija, 11(1960), 1-2, 37-41.
Utjecaj modrenja na tehnièka svojstva drva,
Šumarski list, 84(1960), 11-12, 357-367.
Iskorišæenje sirovine u industrijskoj proizvodnji
baèava, Drvna industrija, 12(1961), 1-2,16-22.
Anatomske, fizièke, mehanièke i tehnološke karakteristike nekih vrsta drva Zapadne Afrike s osvrtom na
upotrebu (sa B. Petriæ), studija, projekt tvornice namještaja
Conacry, Institut za drvo, Zagreb, 1962, 1-72.
Iskorišæenje sirovine u proizvodnji mozaik parketa
(sa M. Bre•njak), Drvna industrija, 14(1963), 3-4, 34-41.
Drvne baève kao ambala•a, Drvna industrija,
14(1963), 9-10, 148-150.
Fizièke, mehanièke i tehnološke karakteristike nekih
vrsta drva (Mira, Mimoza, Mirikarija, Mirta, Mogranj,
Negnjil, Paèempres, Paulovnija, Pistacija, Planika, Sekvoja,
Sofora, Tamarika, Taksodij, Tisa, Tuja, Tulipanovac, Vrijes,
Zelenika, ¤utika), Šumarska enciklopedija, II. sv., JLZ,
Zagreb, 1963.
Ispitivanje toènosti mjerenja vlagomjerom "Hygrometar Typ HD-R30", studija, RIZ Zagreb, 1964, 1-30.
Toènost mjerenja sadr•aja vode u drvu elektriènim
instrumentom "Hygrometar", RIZ HD-R3O, Drvna industrija, 15(1964), 5-6, 69-84.
Fizièka i mehanièka svojstva hrastovine iz šumskog
predjela, "Lubardonik" Lipovljani, Drvna industrija,
16(1965), 1-2, 2-8.
Dokumentacijska aktivnost Instituta za drvo
Zagreb (s I. Šalovac), Drvarski glasnik ,13(1965), 20, 6.
Dokumentacija u drvnoj industriji i šumarstvu,
Šumarski list, 89(1965), 9-10, 457-459.
Poroznost drva, Drvna industrija, 17(1966), 6-7,
98-100.
Komparativna istra•ivanja odreðivanja volumne
te•ine drva metodom flotacije i standardnom metodom,
Kalibriranje elektriènog vlagomjera "HGR-20"RIZ
Zagreb, za odreðivanje vla•nosti drva, studija, RIZ
Zagreb, Zagreb, 1968, 1-8.
Utjecaj modrenja na fizièka i mehanièka svojstva
crne borovine (Pinus nigra Arn.), Šumarski list, 93(1969),
5-6, 145-162.
Tablice vla•nosti drva za vlagomjer "HGR-20" za
bukvu, hrast, jelu, obièni bor i topolu, RIZ Zagreb, 1969.
Bibliografija èlanaka iz èasopisa "Drvna industrija"
1949-1969 (sa I. Šalovac), Drvna industrija, 20(1969),
7-8, 27-38.
Prilog poznavanju fizièkih i mehanièkih svojstava
lipovine (Tilia parvifolia Ehrn.), Drvna industrija,
21(1970), 6, 108-113.
Primjena i moguænosti rada s hidrauliènom prešom
za drvo s visokofrekventnim zagrijavanjem, Drvna industrija, 21(1970), 9-10, 182-184.
Problemi nastave i nauènog rada na Šumarskom fakultetu u SFRJ, Drvna ind., 21(1970), 11-12, 222-224.
Suradnja izmeðu šumarskih fakulteta, te šumarskih i
drvarskih instituta, Drvna ind., 21(1970), 11-12, 222.
Izvještaj o radu IV. plenumu Zajednice šumarskih
fakulteta Jugoslavije, Šum. list, 94(1970), 5-6, 162-175.
Kalibranje elektriènog vlagomjera (Acer saccharum),
studija, Unionin•enjering, Beograd, 1971, 1-6.
Godišnja skupština Šumarskog fakulteta u Zagrebu,
Šumarski list, 95(1971), 5-6, 162-175.
Proslava 50 godina rada Šumarskog fakulteta u
Beogradu, Šumarski list, 95(1971), 3-4, 109-112.
Pedesetgodišnjica rada Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, od 1920. do 1970, Drvna industrija,
22(1971), 5-6, 110-111.
Aktualna pitanja i problemi šumarstva, drvne industrije i hortikulture, Šumarski list, 95(1971), 5-6, 107109.
Simpozij o uvjetima razvoja prerade drva, Drvna
industrija, 22(1971), 5-6, 107-109.
Botanièka pripadnost, osnovna anatomska, fizièka i
mehanièka svojstva nekih vrsta egzota s osvrtom na
upotrebu, Bilten ZIDI, 2(1972), 2, 1-17.
Forme u strukturi obrazovanja i moguænosti
objedinjavanja istra•ivaèkog i nastavnog rada na Šumarskim fakultetima, Zbornik Aktuelni problemi
šumarstva, drvne industrije, i hortikulture, Šumarski fakultet Beograd, Beograd, 1972, 391-399.
Dr•avni institut za istra•ivanja drva Bratislava,
Bilten ZIDI, 2(1972), 3, 20-23.
Zavod za istra•ivanja u drvnoj industriji Šumarskog fakulteta u Zagrebu od 1967-1972. godine (sa B.
Ljuljka i I. Mièuda), Bilten ZIDI, 2(1972), 4, 1-23.
Ponašanje drva kod sušenja i predsušenja drva,
Bilten ZIDI, 3(1973), 3-4, 22-26.
Ispitivanje toènosti rada vlagomjera tip "HGR20F" RIZ Zagreb, studija, RIZ Zagreb 1973, 1-4.
Razvoj drvne industrije jugoistoène Slavonije nekoæ, danas i u buduænosti, Zbornik JAZU, Vinkovci - Sl.
Brod, 1974, 467-487.
Bibliografija radova objavljenih u èasopisu "Drvna
industrija" od 1950.-1974. godine (sa S. Petroviæ i D.
Tusun), Drvna industrija, 25(1974), 11-12, 328-342.
Dvadesetpet godina izla•enja èasopisa "Drvna industrija", Drvna industrija, 26(1975), 1-2, 3-5.
Program znanstvenoistra•ivaèkog rada na podruèju nauke o drvu i drvne tehnike za razdoblje 1976.-1980.
godine (sa B. Ljuljka i V. Herak), Bilten ZIDI, 4(1975),
3-4,1-39.
Komparativna ocjena svojstava drva sipo i sapeli
mahagonija, Drvna industrija, 27(1976), 7-8, 182-185.
Prijedlog programa znanstvenoistra•ivaèkog rada
na podruèju nauke o drvu i drvne tehnike za razdoblje
1976.-1980. godine, Drvna industrija, 27(1976), 5-6,
141-142.
Osnovana Zajednica fakulteta i instituta šumarstva
i prerade drva Jugoslavije, Drvna industrija, 27(1976), 78, 198-199.
Karakteristike i moguænosti korišæenja bukovine s
mozaiènom sr•i (diskolorirane bukovine) u preradi drva (sa
B. Petriæ i V. Šèukanec), Bilten ZIDI, 5(1977), 1-2, 33-40.
19
Komparativna ocjena kvalitete smrekovine iz
SSSSR-a i dvije domaæe vrste borovine, Drvna industrija,
28(1977), 5-6, 125-131.
Prilog poznavanju svojstava kore hrasta, jasena i
jele, Bilten ZIDI, 5(1977), 1-2, 1-28.
Ocjena ošteæenja na hrastovim parketnim dašæicama
(s I. Mikloš), Bilten ZIDI, 5(1977), 1-2, 29-32.
Energija odrvenjene biomase iz šumske proizvodnje,
Bilten ZIDI, 7(1979), 4, 40-50.
Prilog prouèavanju utjecaja nekih faktora na
dinamièku èvrstoæu savijanja (èvrstoæu na udarac) va•nijih
komercijalnih vrsta drva, Drvna industrija 30(1979),1112, 371-375.
Primjeri uspješnog uvoðenja u praksu rezultata
znanstvenoistra•ivaèkog rada u jugoslavenskoj drvnoj industriji (Przykladu praktyeznego zastowania wynikov
prac naukowo-badawczych w przemisle drzewnym
Jugoslawii) (sa M. Bre•njak i M.Gregiæ), Prace Oredu,
Poznan, 1979, 35, 26-30.
Toènost mjerenja vla•nosti nekih domaæih vrsta
drva (brijest, crni bor, grab, jasen, joha, smreka, topola)
vlagomjerom "HGR-20F" (sa S. Govorèin), studija, RIZ
Toènost mjerenja vla•nosti nekih stranih vrsta drva
(anigre, badi, dibetou, donka, framire, khaja, kosipo)
vlagomjerom "HGR-20F" (sa S. Govorèin), studija, RIZ
Znanstvenoistra•ivaèki rad na podruèju nauke o
drvu i drvnotehnološke znanosti za razdoblje 1976-1980.
godine (sa B. Ljuljka), Drvna industrija, 30(1979), 11-12,
405-408.
Bibliografija radova objavljenih u èasopisu "Drvna
industrija" od 1975. godine, UDK, i ODK (s D. Tusun i S.
Petroviæ), Drvna industrija, 30(1979), 11-12, 355-364.
Nastava na studiju visokog i višeg obrazovanja na
Drvnotehnološkom odjelu Šumarskog fakulteta Sveuèilišta u
Zagrebu, Drvna industrija, 30(1979), 1-2, 40-42.
Studij za specijalizaciju na Drvnotehnološkom
odjelu Šumarskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, Drvna
industrija, 30(1979), 3, 81-83.
Upotreba elektronièkih raèunala kod izbora rasporeda pila radi poboljšanja volumnog i vrijednosnog iskorišæenja trupaca kod piljenja na jarmaèi, Bilten ZIDI,
7(1979), 5, 1-4.
Bibliography from periodical "Drvna industrija"
1975.-1979. UDC and ODC, Drv. industrija, 30(1979),
11-12, 365-370.
Tri desetljeæa izdavanja èasopisa "Drvna industrija"
1949-1979., Drvna ind., 30(1979), 11-12, 340-343.
Bibliografija radova programa znanstvenoistra•ivaèkog projekta "Istra•ivanja svojstava drva i proizvoda iz
drva kod mehanièke prerade" za razdoblje 1976-1978 god.
(sa V. Herak), Bilten ZIDI, 7(1979), 2, 1-46.
Prilog prouèavanju svojstava juvenilnog drva
hrasta lu•njaka (Quercus robur L.), Drvna industrija,
31(1980), 11-12, 289-293.
Povijesni razvitak "Kombinata Belišæe" - Mehanièka prerada (sa M. Bre•njak), Zbornik radova JAZU,
Osijek, 1980, 133-143.
Istra•ivanja na podruèju nauke o drvu (sa B.
Petriæ), Drvna industrija, 31(1980), 1-2, 35-37.
Karakteristike bukovine iz trupaca du•e vrijeme
ostavljenih u šumi (sa B. Petriæ i V. Šèukanec), Bilten
ZIDI, 8(1980), 2, 46-59.
Znanstvenoistra•ivaèki rad u drvnoj industriji,
Zbornik Istra•ivanja i razvoj u industriji namještaja,
Virovitica, 1980, 1-9.
Organizacija znanstvenoistra•ivaèkog rada na
podruèju nauke o drvu i drvnotehnološke znanosti u
razdoblju 1976-1980. Problemi i iskustva, Bilten ZIDI,
8(1980), 4, 1-16.
Izvještaj o radu Zavoda za istra•ivanja u drvnoj
industriji (ZIDI) od 1.01.1973. do 31.12.1979. god. (s V.
Herak), Bilten ZIDI, 8(1980), 1, 26-51.
Bibliografija radova 1979. godine programa znanstvenoistra•ivaèkog projekta "Istra•ivanja svojstava drva i
proizvoda iz drva kod mehanièke prerade" (s V. Herak),
Bilten ZIDI, 8(1980), 1, 1-25.
Elektrièni vlagomjeri za drvo proizvodnje Radioindustrije Zagreb, Drvna industrija, 32(1981), 5-6, 166.
Bibliografija radova 1980. godine programa znanstvenoistra•ivaèkog rada projekta "Istra•ivanja svojstava
drva i proizvoda iz drva kod mehanièke prerade" (sa V.
Herak), Bilten ZIDI, 9(1981), 2,1-18.
Bibliografija radova znanstvenoistra•ivaèkog
projekta Istra•ivanje svojstava drva i proizvoda iz drva kod
mehanièke prerade" za srednjoroèno razdoblje 1970-1980
godine (s V. Herak), Bilten ZIDI, 9(1981), 2, 19-59.
Kvaliteta bukovih •eljeznièkih pragova s raznim
stadijima zagušenosti i poèetne dezintegracije (sa S.
Govorèin i V. Šèukanec), Bilten ZIDI, 10(1982), 2, 1-12.
Uloga znanstvenoistra•ivaèkog i istra•ivaèkograzvojnog rada u razvitku drvne industrije Hrvatske (sa V.
Herak), Bilten ZIDI, 10(1982), 3, 1-10.
Zbornik radova 1976-1980. godine "Istra•ivanja
svojstava drva i proizvoda iz drva kod mehanièke prerade",
Bilten ZIDI, 11(1983), 1, 1-6.
Bibliografija èlanaka, struènih informacija i
izvještaja objavljenih u èasopisu "BILTEN-Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji" za razdoblje od 1971. do
1982. godine (sa Z. Bihar). Autorska i predmetna
bibliografija, Bilten ZIDI, 11(1983), 1, 8-46.
Mecrusse, Mimoza, Mira drvo, Mirikarija, Mirta,
Mogranj, Naga, Negnjil, Paèempres, Paulovnija, Peroba,
Pistacija, Planika, Šumarska enciklopedija, sv. 2, II. izd.
JLZ, Zagreb, 1983.
Bibliografija radova 1982. programa znanstvenoistra•ivaèkog projekta "Istra•ivanja i razvoj u drvnoj industriji" (sa V. Herak), Bilten ZIDI, 11(1983), 2, 60-88.
Prilog prouèavanju svojstava kore nekih vrsta drva,
Bilten ZIDI, 12(1984), 3, 61-71.
Prilog prouèavanju svojstava kore nekih vrsta
graba, hrasta, jasena, topole i jele, Bilten ZIDI, 12(1984),
3, 72- 77.
Fizièka i mehanièka svojstva bagremovine (Robinia
pseudoacacia L.) (sa I. Horvat i S. Govorèin), Bilten
ZIDI, 12(1984), 5, 41-54.
20
Neke tehnološke karakteristike bagremovine (s H.
Turkuilin i B. Petriæ), Bilten ZIDI, 12(1984), 5, 55-60.
Transverzalni raspored udjela kasnog drva i
volumne mase u drvu debla hrasta (Quercus petrae Liebl.) i
jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), Bilten ZIDI,
12(1984), 6, 1-13.
Komparativna ocjena svojstava bagremovine i
osnove njenih utilizacijskih karakteristika (sa B. Petriæ i V.
Sertiæ), Bilten ZIDI, 12 (1984), 5, 60-70.
Znanstvena i istra•ivaèko razvojna djelatnost,
Zbornik radova Istra•ivanje, razvoj i kvaliteta proizvoda
u preradi drva, Osijek, 1984, 23-27.
Prilog prouèavanju svojstava kore nekih vrsta drva,
Elektrièna svojstva i mjerenja sadr•aja vode u drvu
(sa S. Govorèin i J. Babiæ), Drvna industrija, 38(1987), 56, 111-116.
BAGADUR, Krešimir, iz Maðareva, roð.
30.VI.1962, dipl. ing. drvne tehnologije.
27.V.1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DT odjelu.
BAIÆ, Ðurðica, iz Košutarica, r. 7.V. 1962,
dipl. ing. drvne tehnologije. Upisala je najprije VI. stupanj i apsolvirala 1976/77, a zatim
nastavila studij na VII. stupnju, apsolvirala
1982/83. i diplomirala 20.VII.1987. godine
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
BAJIÆ, Ankica, r. 25.VI.1951. u Zagrebu,
dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je
1973/74, a diplomirala 24.XII.1975. god. na
BAJIÆ, Bo•idar, r. 24.XII.1946, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 28.VI.1973. na Šum. fakultetu u
BAJIÆ, Slobodan (Mokronoge, BiH,
15.III.1944), mr. sc., dipl. ing. šumarstva.
Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, a poslijediplomski studij
završio je na Šum. fakultetu u Zagrebu. MaHrvatski leksikon drvnih tehnologa
gistrirao je na DT odjelu 12.III.1985, god.
obranivši magistarski rad s naslovom Neke
moguænosti skraæenja ciklusa u proizvodnji proizvoda za graðevinarstvo.
BAJS, Mirjana, r. 13.IV.1950. u Zagrebu,
1973/74, a diplomirala 2.XII. 1976. god. na
BALABAN, Miroslav, r. 24.X.1961, dipl.
ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1986/87,
a diplomirao 6.X.1988. na Šum. fakultetu u
BALEKIÆ, Ladislav, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao na
osamostaljenom Šum. fakultetu 30.III.1965.
god. na DI odjelu.
BALENOVIÆ, Miroslav, r. 1.VIII.1948. u
Perušiæu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 14.XII.1973. na
Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odjelu.
BALIÆ, Mladen, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1996/97, a diplomirao 29. rujna
DT odjelu.
BALOG, Melita, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1976/77, a
diplomirala 29.XII.1981. god. na Šum. fakultetu, VI. stupanj, na DT odjelu.
BALOG, Zdenko, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao
9.VI.1964. god. na Šum. fakultetu, DI odjelu.
21
BAN, Nenad, r. 25.III.1958. u Vara•dinu,
dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je
1981/82, a diplomirao 17.I.1989. god. na
BANAC, Ivan, r. 16.V.1944. u Sarajevu, dipl.
ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70,
a diplomirao 26.IV.1973. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BANDOLARIÆ, Gojko, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1957/58, a diplomirao
8.VIII.1960. god. na Poljopr.-šum. fakultetu
u Zagrebu, na Šum. odjelu, DI smjer.
BANDOV, Jugoslav, r. 22.X.1967. u Greguriæima, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao 18.II.1994, god.
BANIÆ, Goran (Zagreb, 10.VI.1973), dipl.
ing. drvne tehnologije.
Sin Ivana i Katice r. Kukrika. Hrvat,
katolik. Otac mu je tekstilni tehnièar, a majka
krojaèica. Osnovnu školu završio je u Garešnici 1988, a maturirao je 1992. u Zagrebu u
Drvnom centru “Jurica Ribar”. Apsolvirao je
1995/96, a diplomirao 24.IX.1998. na Šum.
Zaposlen je u Industrogradnji IZOIND d.o.o. Donja Lomnica, Velika
Gorica.
BANJAC, Zdravko, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 11.XII.1965. na DI odjelu.
BANJEGLAV, Radovan, iz Ploèa, roðen
2.I.1952. dipl. ing. drvne tehnologije. ApsolHrvatski leksikon drvnih tehnologa
virao je 1978/79, a diplomirao 19.VI.1981.
BAOTIÆ, Pero, iz Donje Mahale, BiH, r.
17.X.1974, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao 15.III.
DT odjelu.
BARAÆ, Miloje, roð. 12.VII.1950. u Svraèkovu Selu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao 25.VI.1975.
odjelu.
BARBERIÆ, Ivan, iz Krapja, roð. 11.I. 1941,
1963/64, a diplomirao 16.VI.1965. god. na
BARBERIÆ, Mladen (Zagreb, 7.I.1950),
dipl. ing., asistent Tehnologije ploèa iz usitnjenog drva.
Maturirao je u VII. gimnaziji u Zagrebu, a diplomirao na Šumarskom fakultetu
Sveuèilišta u Zagrebu 1979. godine te stekao
zvanje diplomiranog in•enjera drvne industrije. Od 15.VII.1979. godine radi na Šumarskom fakultetu u svojstvu struènog
suradnika na Katedri za mehanièku preradu
drva.
U zvanje asistenta za predmet Tehnologija ploèa iz usitnjenog drva izabran je
4.V.1982. godine i te poslove obavlja do
poèetka 1992. godine. Kao asistent vodio je
vje•be predmeta Tehnologija furnira i ploèa, a
zatim vje•be predmeta Tehnologija ploèa iz
usitnjenog drva na VI. i VII/1 stupnju nastave.
Bio je èlan više komisija za obranu
diplomskih radova. Uz nastavnu aktivnost
radi i na znanstvenoistra•ivaèkim projektima
u suradnji sa prof. dr. sc. Vladimirom Bruèi-
22
jem, u sklopu kojih istra•uje problematiku
emisije formaldehida u ploèama ivericama te
skraæenje vremena prešanja injektiranjem
vodene pare u æilim. Sa toga je podruèja
objavio i dva znanstvena rada.
Aktivnost usmjerava i na podruèje
oplemenjivanja ploèa iverica, te s tog podruèja
objavljuje samostalni struèni rad. Od 1993.
godine radi u Euroinspektu - Drvokontroli,
kao voditelj kontrole kakvoæe i kolièine roba
šumarstva i drvne industrije.
RADOVI
Odreðivanje kolièine formaldehida koji se oslobaða iz
iverica (sa V. Bruèi i V. Sertiæ), Bilten ZIDI, 7(1979), 6,
28-57.
Skraæenje vremena prešanja iverica injektiranjem
vodene pare u æilim (sa V. Bruèi) Bilten ZIDI, 11(1983),
5, 49-83.
Površinsko oplemenjivanje iverica kratkotaktnim
postupkom, Drvna industrija, 36(1985), 3-4, 65-69.
Utjecaj priprema smjese ljepila na kvalitetu lijepljenja furnirskih ploèa (sa F. Penzar), Savjetovanje o ljepilima
i lijepljenju drva, Zbornik radova, 258-264, Tuheljske
toplice, 1987.
BARÈAN, Milan, iz Pitomaèe, roðen
28.III.1943, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 10.II.1967.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BARIÈEVIÆ, Dra•en, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao
19.X.1992. god. na Šum. fakultetu, na DT
odjelu.
BARIŠIÆ, Dragutin (Skopje, Makedonija,
26.VIII.1937), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Tadije i Cecilije roð. Lekiæ. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je bio slu•benik, a
majka kuæanica. Puèku školu, odnosno
sedmoljetku s malom maturom, završio je u
Samoboru 1951. godine, kad se s obitelji
preselio u Zagreb. Realnu gimnaziju (IV.
mušku) završio je u Zagrebu 1956. god.
Upisao se na Poljoprivr.-šum. fakultet
u Zagrebu. Apsolvirao je 1960/61, a diplomirao 14.II.1963. god. na osamostaljenom Šum.
Od 1.III.1963. do 28.II.1965. radio je
u Tvornici pokuæstva DIP Konjuh ¤ivinice
kao tehn. rukovodilac pogona. Nakon toga
do 31.XII.1966, bio je voditelj proizvodnje u
Tvornici pokuæstva “Stjepan Geli” Ðakovo, a
potom do 30.IV.1973. radi kao tehnièki
voditelj pogona, upravitelj pogona i v.d. glavnog direktora u DIP-u Delnice. Od 1.V.1973.
do 30.X.1983. bio je direktor Slovenijalesa
Poslovnice u Rijeci, gdje dobiva diplomu za
unapreðenje organizacije poslovanja. Od
1.XI.1983. do 26.VIII.1997. radio je u Drvu
Rijeka kao voditelj SP Centra Èavle i direktor
sektora Maloprodaje. Potom odlazi u mirovinu.
¤ivi u Cerniku kod Rijeke.
BARIŠIÆ, Ranko, iz Livna, BiH, roðen
17.XII.1964. dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1988/89, a dipl. 30.X.1990. na
BARIŠIÆ, Tomislav (Mrkonjiæ-Grad, BiH,
19.I.1928 - Zagreb, 6.II.2001), dipl. ing.
šumarstva.
Sin Mirka Barišiæa, slu•benika. Hrvatske narodnosti. Realnu gimnaziju završio
je u Zagrebu. Šumarstvo je upisao 1.X.1946.
na Poljoprivr.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao je 1949/50, a diplomirao
27.II.1952. na Šum. odjelu, tehnièki smjer.
Tijekom studija bio je demonstrator akade-
23
mika A. Ugrenoviæa, a za svoj •ivotni poziv
izabrao je prouèavanje prepariranja piljenica
za buduæi finalni proizvod i postaje pionir
umjetnoga sušenja drva u nas.
diplomirao 5.III.1984. na Šum. fakultetu u
BASARIÆ, Dušan, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1984/85, a
diplomirao 6.VII.1989. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
Nakon završenoga studija (1953) odlazi u Sarajevo i zapošljava se u Institutu za
šumarstvo i drvnu industriju. God. 1957.
objavljuje svoj priruènik Umjetno sušenje
drveta. Prouèavao je rezultate istra•ivanja
instituta u Njemaèkoj i Engleskoj.
God. 1958. prelazi u sarajevski Šumaprojekt, gdje projektira sušare za BiH, ali
uskoro zbog boljih uvjeta rada dolazi u
Zagreb u Institut za drvno-industrijska istra•ivanja. Osim projektiranju sušionica, posvetio se izobrazbi tehnièkog osoblja za voðenje
sušionica i izradi uputa tehnike sušenja
pojedinih vrsta drveta. Do kraja radnog vijeka
ostao je ekspert za sušionice za drvo, odr•avajuæi veze sa svjetskim institucijama iste
specijalnosti, prenoseæi inozemna dostignuæa
u našu drvnu industriju.
Prema njegovim projektima u biv.
Jugoslaviji izvedeno je više od sto sušionica za
drvo. God. 1988. isti posao radi u Centru za
razvoj drvne industrije Slav. Brod. Tu je
realizirao velik broj svojih projekata.
Od 1961. do 1965. predavao je struène
predmete na Višoj tehn. školi za finalnu
obradu drveta Nova Gradiška.
U mirovinu je otišao 1993. god. Kao
umirovljenik •ivio je u Zagrebu, gdje je nesretnim sluèajem izgubio •ivot 6.II.2001. god.
BARKIÆ, Franjo, ing. drvne tehnologije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1982/83, a
BASTL, Janez, (Ivan) (Dol - Suha, Mozirje,
Slovenija, 24.IX.1932), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Ivana i Angele r. Plesec. Slovenskog dr•avljanstva i nacionalnosti, rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu je
školu završio u Mozirju 1948, a Teh. srednju
šolu - lesni smer u Ljubljani 1951. god.
Zaposlio se kao tehnièar i od 1951.
do 1957. obavljao je razne poslove pa je bio i
voða proizvodnje. A onda se upisao na studij
na Šum. fakultet u Zagrebu i diplomirao je
1961.g. na DI odjelu.
Kao in•enjer radio je od 1961. do
1992. u Lesnoj industriji GLIN - Nazarje. Tu
je obavljao du•nost voðe pripreme rada,
voditelja proizvodnje, bio je tehnièki direktor
Lesne industrije Nazarje, direktor Lesne industrije Nazarje i na kraju bio je pomoænik
glavnoga direktora. God. 1992. otišao je u
mirovinu. Èlan je Društva in•enjera i tehnièara Slovenije.
BAŠIÆ, Milica, iz Bos. Dubice, BiH, r.
17.X.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1985/86, a diplomirala 26. studenoga 1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DT odjelu.
BATIÆ, ¤ivko, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 8.V.1973.
odjelu.
24
BATINIÆ, Marija, ing. drvne industrije.
Apsolvirala je 1984/85, a diplom. 5.V.1987.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na
DT odjelu.
BAZINA, Mile, r. 25.I.1967, u Vinkovcima, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
je 1991/92, a diplomirao 21.VII.1993. god.
BATINIÆ, Mira, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1984 -85., a
diplomirala 23.XI.1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj DT odjela.
BEBER, Ðuro, r. 17.III.1929, u Zbilju
Gornjem, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 11.XI.1975. na
BATINIÆ, Slavko, r. 10.X.1959, dipl. ing.
drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a
BECK, Marijan, r. 14.IX.1944, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao 23.XII.1971. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BAUER, Jasna, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1986/87, a
diplomirala 28.II.1990. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
BAUER, Mladen, r. 8.IX.1953, u Zagrebu,
1977/78, a diplomirao 4.X.1982. god. na
BAUMGERTEL, Branka, r. 28.IX.1946,
1970/71, a diplomirala je 30.VI.1972. god. na
BAUMHAK, Mladen, r. 14.II.1947, dipl.
a diplomirao 27.IX.1983. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, DI odjel.
BAZIÆ, Mirko, dipl. ing. drvne industrije.
Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u
Zagrebu. Apsolvirao je 1960/61. na osamostaljenom Šum. fakultetu, a diplomirao je
5.X.1962. god. na DI odjelu.
BEDEKOVIÆ, Dušan, (Pobjenik, Èazma,
11.X.1930. - Jadranovo, 30.III. 1986), dipl.
ing. drvne industrije, savjetnik za pilanarstvo.
Sin Vinka i Ane r. Fitniæ. Hrvat, katolik.
Roditelji su mu bili poljoprivrednici. Osnovnu školu završio je u Èazmi. Srednju školu
polazio je u Bjelovaru, a maturirao je na
Srednjoj šum. školi u Karlovcu. Apsolvirao je
1956/57, a diplomirao 5.VII.1962. god. na
Nakon završetka fakulteta radio je u
Exportdrvu Zagreb, a od 1964. zaposlen je u
DIP-u Delnice, u pogonu Mrkopalj, kao
upravitelj pogona (pilane i drvne stolarije).
God. 1970. odlazi u Tübingen (Njemaèka) u
firmu “Wurster und Dietz” i radi kao savjetnik za pilanarstvo za istoène zemlje. Narušenog zdravlja vraæa se u Hrvatsku i radi u
Interpletu te odlazi u invalidsku mirovinu, a
1986. umire.
25
BEDIÆ, Josip, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao 27.IX.1993. god. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
BEGANOVIÆ, Mirsad, iz Bos. Broda, BiH,
r. 28.XI.1950, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1979/80, a diplomirao 22.
listopada 1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
BEGIÆ, Bahrija iz Brèkog, BiH, ing. drvne
industrije - proizv. namještaja. Apsolvirao je
1980/81, a diplomirao 27.IV.1984. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj, dislocirani
Studij uz rad Brèko, na DT odjelu.
BEGO, Margarita, iz Dubrovnika roð.
27.VI.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1987/88, a diplomirala 16.V.1990.
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT
odjelu.
BEKIÆ, Danijel, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 24.III.2000. god. na Šum.
BELIÆ, Damir, dipl. ing. drvne industrije.
Diplomirao je 12.XI.1975. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BELINA, Ivan, r. 8.III.1962. u Zagrebu,
BELOBRAJDIÆ, Vjekoslav, iz Zagreba,
1967/68, a diplomirao 29.IX.1970. god. na
BELOBRK, Branko, ing. drvne tehnologije
- proizvodnja namještaja. Diplomirao je
25.II.1997. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
BEGOVIÆ, Bo•idar, iz Bolèa kod Bjelovara, r. 26.XII.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao
15.III.1968. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BEJDIÆ, Halid, dipl. ing. šumarstva - tehnièki smjer. Apsolvirao je 1950/51, a diplomirao 16.XII.1951. god. na Poljoprivr.-šum. fakultetu, na Šum. odjelu - tehnièki smjer.
Prema nepotpunim podacima, cijeli
radni vijek radio je u BiH, a prije ratnih
zbivanja 1990-ih godina •ivio je u Sarajevu.
BEJO, Jurica, r. 7.II.1961. u Splitu, dipl. ing.
drvne tehnol. Apsolvirao je 1982/83, a diplomirao 26.VI.1984. god. na Šum. fakultetu u
BELUŠIÆ, Lino (¤upaniæi, 14.V. 1936),
Sin Antona i Marije r. Sandomeningo. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio rudar,
a majka kuæanica. Školovao se u Puli:
osnovnu školu završio je 1948, a maturirao je
u Gimnaziji “Branko Semeliæ” 1956. god.
Apsolvirao je 1959/60, a diplom. 7.IX.1961.
na DI odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.
26
Radio je najprije u Istarskim ugljenokopima Raša, a zatim kao pripravnik, tehnièki direktor i direktor u Raši stolarskom poduzeæu Labin. God. 1965. prelazi u DIP "5.
maj" Pula, gdje je voditelj proizvodnje, tehn.
direktor i direktor. Od 1980. zaposlen je u
HGK, ¤upanijskoj komori Pula. Najprije je
tajnik Vijeæa grupacija, a zatim, do odlaska u
mirovinu krajem 2000. god., struèni suradnik.
Tijekom radnog vijeka bio je na struènoj praksi u Danskoj (1960) i Italiji (1980).
Kao umirovljenik •ivi u Vinkuranu
kod Pule.
BELJAN, Jandre, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1989/90, a
diplomirao 6.XI.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
BELJAN (LOMBAR), Jasmina (Pleternièki Mihaljevci, 17.X.1961), dipl. ing. drvne
tehnologije.
Kæi Ivana i Kate r. Kovaèeviæ. Hrvatica, rimokatolièke vjere. Otac joj je poljoprivrednik, a majka kuæanica. Osnovnu školu
završila je u Slav. Brodu 1976. Prva dva
razreda srednje škole polazila je u Gimnaziji
“Matija Mesiæ”, a maturirala je u Školi uèenika
u privredi “Rade Kopèiæ” u Slav. Brodu. Apsolvirala je 1984/85, a VII. stupanj diplomirala je na DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu 7.XI.1987. godine.
Od 1.I.1988. zaposlena je u DI Slavonija d.o.o. Slav. Brod gdje je bila pripravnica,
voditeljica proizvodnje, tehnologinja procesa
proizvodnje i tehnologinja pripreme rada.
Èlan je DIT-a drvne industrije.
BELJO -LUÈIÆ, Ru•ica (Tovarnik, Vukovar,
20.I.1966), dr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije, docentica za predmet Transport u drvnoj
industriji na Šum. fakultetu u Zagrebu.
Kæi Vinka i Ru•e r. Rajiæ. Hrvatica,
katolièke vjere. Otac joj je bio poslovoða
skladišta doradne pilane, a majka je kuæanica.
Osnovnu školu završila je u Tovarniku 1981.
god., a matematièko-informatièki smjer
CUO-a “M. A. Reljkoviæ” u Vinkovcima 1985.
Diplomirala je 23.XI.1989. na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, na DT odjelu, s
prosjeènom ocjenom 4,71. Tijekom studija
bila je demonstratorica za pet predmeta, a na
èetvrtoj godini studija dobila je studentsku
Prvosvibanjsku nagradu za rad Ispitivanje
jediniènih otpora rezanja pri piljenju kru•nom
pilom. Na DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu studirala je poslijediplomski, smjer Tehnologija masivnog drva. Magistarski rad Neke
tehnološke karakteristike pilanskih transportnih sredstava na stovarištu trupaca i skladištu piljenica obranila je 28.VII.1993. god.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu postigla
je i doktorat znanosti 29.I.1998. god. obranivši disertaciju Prilog istra•ivanju utjecajnih
parametara na boènu stabilnost kru•ne pile.
God. 1990. zaposlila se na Katedri za
drvnoind. strojarstvo Šum. fakulteta Sveuè. u
Zagrebu kao znanstvena novakinja, 1994.
izabrana je za asistenticu za predmet Radni
strojevi i ureðaji u drvnoj industriji, a 1998.
izabrana je u zvanje više asistentice za isti
predmet. U jesen 1998. izabrana je u zvanje
docentice za predmet Transport u drvnoj industriji.
Sudjelovala je na više savjetovanja i
struènih skupova u zemlji i inozemstvu, od
kojih spominjemo savjetovanje Ukljuèivanje
znanosti u gospodarstveni sustav preradbe drva
u Hrvatskoj (Novi Vinodolski, 1994); skup
Ergonomija u medicini rada (Zagreb, 1994);
skup Aktualni zadaci mehanizacije poljopriv-
27
rede (Opatija 1995); IUFRO XX. World
Congress (Tampere, Finska, 1995); Meðunarodno savjetovanje u povodu 150. obljetnice
HŠD-a Uporaba drva (Zagreb 1996); International Scientific Conference Forest - Wood
- Environment 97 (Zvolen, Slovaèka, 1997);
4th International Conference on Production
Engineering CIM `97 (Opatija, 1997); 14th
International Wood Machining seminar
(Epinal, Francuska, 1999); Trieskove a
bestrieskove obrabanie dreva (Tatry, Slovaèka,
2000).
Èlanica je HŠD-a i Hrvatskog mjeriteljskog društva.
a diplomirao 5.III.1992. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
Zaposlen je u Stolariji DRVOKON u
Petrinji.
RADOVI
BENIÆ, Roko (Glogovica, 15.VIII.1911),
dr.sc., dipl. ing., sveuè. profesor.
Sin Antuna i Marije r. Kri•aniæ. Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji.
Osnovnu je školu završio 1922. god. u
Glogovici, a gimnaziju u Slavonskom Brodu
1930. godine.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1934. godine.
Doktorat znanosti stekao je 1955.
Specijalnosti su mu iskorišæivanje šuma, tehnologija drveta i organizacija rada u drvnoj industriji.
Nakon što je diplomirao, od 1935. do
1937. godine bio je zaposlen u Inspektoratu
za pošumljavanje u Senju i Kotarskom
poglavarstvu u Rabu.
Od 1937. do 1942. godine bio je
zaposlen na podruèju Ravnateljstva šuma u
Banjoj Luci, i to u Cazinu i Bosanskoj Krupi
na poslovima unutarnje kolonizacije i iskorišæivanja šuma u vlastitoj re•iji te u drvnoj industriji (pilane).
Bio je upravitelj šumske manipulacije
Spaèva (1942), referent u Ravnateljstvu šuma
Nova Gradiška za iskorištavanje šuma (do
1944), šef Šumsko-gospodarskog odsjeka
ONO-a Slavonski Brod (1945), zatim direktor Šumskog gospodarstva “Spaèva”
(1946), pa tehnièki direktor i direktor Šumskoga gospodarstva Nova Gradiška (1947).
Neka obilje•ja transportnih sredstava na pilanskim
stovarištima, Drvna industrija, 45(1994),1, 3-10.
Energijske i troškovne osobitosti portalne dizalice na
stovarištu trupaca, Drvna industrija, 45(1994), 2, 51-58.
Prilog prouèavanju kojih znaèajki premetanja drva
na stovarištu trupaca - mjestu dodira šumarskih i drvopreraðivaèkih transportnih tokova, Mehanizacija šumarstva,
19(1994), 1, 45-55.
Utjecaj sile zatezanja lista traène pile na jalovu
snagu (sa V. Goglia), Drvna industrija 46, (1995), 1, 3-8.
Primjena Hammove pribli•ne metode odreðenja
elektriène snage za pogonska istra•ivanja transportnih
sustava (sa J. Malek), Drvna industrija 46, (1995), 1,
75-79.
Istra•ivanje razine buke u okolini dvovretenih
glodalica (sa V. Goglia), Drvna industrija 46(1995), 2,
69-74.
Operator exposure to noise in woodworking plants
(sa V. Goglia), Rad i sigurnost, 1(1997), 1, 1-11.
Lateral Movement of the Band Saw Blade and
Machine’s Own Resistance Power in Relation to the Strain
Force (sa V. Goglia), invited poster, IUFRO XX. World
Congress, 6-12.8.1995, Tampere, Finska
Hand transmitted vibrations caused by orbital hand
sanding machines (sa V. Goglia i dr.), Archives, 46(1995),
1, 33-44.
Measurement of the airborne noise and the noise at
the operator’s position emitted by the ECOTRAC V-1033F
forest tractor (sa V. Goglia i dr.), Archives, 46(1995), 1,
45-53.
Utjecaj odnosa vlastite frekvencije i frekvencije
pobude na buku kru•nih pila (sa V. Goglia), Drvna industrija, 47(1996), 1, 11-17.
BENAC, Damir, iz Siska, r. 19.V.1966, dipl.
28
Od 1947. godine do umirovljenja
1981. godine bio je zaposlen na Poljoprivredno-šumarskom, odnosno Šumarskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.
Škol. god. 1947/48. izabran je za asistenta na Fakultetu, 1953. izabran je za
docenta, 1955. za izvanrednog, a 1961. za redovitog profesora.
Na Šumarskom je fakultetu predavao
Knjigovodstvo, Iskorišæivanje šuma, Organizaciju rada u drvnoj industriji i Zaštitu na
radu. Predavao je istodobno u Višoj tehnièkoj
školi za drvnu industriju u Novoj Gradiški, te
13 godina na Lesarskom oddelku Biotehnièkog fakulteta u Ljubljani na redovnom i
poslijediplomskom studiju.
Sudjelovao je na velikom broju kongresa, struènih skupova u zemlji i inozemstvu.
Od 1. listopada 1959. godine do kraja
svibnja 1960. bio je stipendist UNESCO po
temi “Iskorištavanje šuma na Šum. fakultetu”
(Forestry department University Oxford) sa
kraæim boravcima na fakultetima (departementima) u Bangoru (Wels), Edinburghu i
Aberdeenu (Škotska).
Bio je na studijskom boravku (2
mjeseca u 1961. godini) u ÈSR i fakultetima u
Brnu i Zvolenu.
Sudjelovao je na mnogim savjetovanjima i studijskim putovanjima u Njemaèkoj,
Èeškoj, Slovaèkoj, Maðarskoj, Danskoj,
Norveškoj, Finskoj, Švedskoj, Austriji, SSSR
i Kanadi.
Prof. dr. sc. Roko Beniæ bio je èlan
struènih udruga: èlan HŠD-a; poèasni èlan
Društva in•. i tehn. gozd. in les. ud. Slovenije;
dopisnik Commonwealtl Forestry Institute
Oxford, IUFRO; suradnik JAZU (1956);
urednik Šum. lista 1948. i 1949. godine i
tajnik Šumarskog društva 1954. godine.
Napisao je 40 znanstvenih, 28 struènih radova i 14 ud•benika i priruènika.
Godine 1980. nagraðen je za znanstveni rad republièkom nagradom "Nikola
Tesla".
RADOVI
Motorne lanèane pile - Prilog poznavanju rada i
efekata pile “Teleš” i “Mercury”. Šum. list 1948, 249-261.
Prilog poznavanju tehnike pougljavanja i kvaliteta
drvnog ugljena proizvedenog ubrzanim naèinom pougljavanja, Šumarski list 1949, 220-232.
Skideri u eksploataciji šuma (The use of skidders in
logging). Šumarski list 1950, 388-400.
Zeitstudium als Mittel zur Bestimmung gerechter
Löchne in Hauungsbetrieb Jugoslawiens, Forstarbeit
Nr.2.-1952, 3-5.
Procjena uèešæa obojene sr•i u dubeæem deblu poljskog
jasena, Šumarski list 1954, 363-379.
Ljetna i zimska sjeèa jelovine u gorskom kotaru,
Drvna industrija, 1954, str. 1-7.
Kalkulacije ekonomiènosti u eksploataciji šuma,
Drvna industrija, No 4-5, 1955, str. 4-11.
Ekonomiènost izrade •eljeznièkih pragova, Drvna
industrija, 1, 1956, 2-16.
Uèešæe kasnog drveta u godu jelovine (Abies Alba
Mill.), Šumarski list 1956., 376-386.
Istra•ivanje o rasporedu nekih fizièkih svojstava o
deblu poljskog i obiènog jasena, Glasnik za šumske pokuse
13, 1957, str. 509-536.
Minimalni promjer trupaca i maksimalno uèešæe
srca kod bukove pragovske oblovine, Drvna industrija,
1958, str. 34-60.
The variations of some physical properties of wood in
the stam of Black Adler (Almus glutinosa Gaertn.). IUFRO
13 th Congress, Proc. 2, Wie 1961.
Stand und Entwicklung der Mechanisierung der
Forstnutzungsarbeiten in der S. R. Kroatien, Sopron 1968,
1-5.
Neki elementi koji utièu na moguænost iskorišæenja
drva jelovih grana, Drvna industrija, 11-12, Zagreb,
1970.
Neke karakteristike drva jelovine, Glasnik za
šumske pokuse, Zagreb, 1974, 220-252.
Die Elemente, welche die Anwendung gewisser
Mechanismen in Holztransport beeinflussen, Szczecin,
Poljska, 1979.
Iskorišæivanje šuma na podruèju Slavonske Podravine. JAZU - Centar za znanstveni rad - Osijek, 1981.
BENIŠEK, Dubravko, roð. u Zagrebu,
7.XII.1956, ing. drvne tehnologije.
Sin Josipa i Marije r. Posavec. Hrvat,
katolik. Otac mu je stolar, a majka kuæanica.
Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1971, a Saobraæajnu tehnièku (cestovni
saobraæaj) 1976. Diplomirao je 19.XI.1981.
na DT odjelu, Šum. fakulteta u Zagrebu
Smjer proizvodnja namještaja (VI. stupanj).
29
U poduzeæu Mundus ”Florijan Bobiæ"
- Vara•din radio je dvije godine u stolièari na
radnome mjestu tehnologa furnirskog pogona.
Zatim prelazi u TMN Jadran Zagreb. Tu je
bio najprije kontrolor kvalitete na ulazu
drvnih sirovina, zatim tehn. rukovodilac u RJ
Polet Duga Resa (1986), i voditelj proizvodnje u istoj RJ (1987). Od 1989. voditelj je
Odjela izlazne kontrole te od 1993. konstruktor tehnolog u Razvoju.
Sudionik je meðunarodnog savjetovanja ISO 9000, Opatija 27-28. travnja 1995.
godine.
BERGAN, Artur (Delnice, 3.VII.1895 Ostrach, Njemaèka, 20.V.1962), šumarski
struènjak i poduzetnik.
Sin Rudolfa i Stanislave r. Bolf. Potjeèe iz šumarske obitelji. Otac mu je bio
kne•evski šumar, a majka kuæanica. Puèku
školu polazio je u Delnicama, a gimnaziju u
Zagrebu.
Nakon mature upisuje studij šumarstva na Višem šumarskom uèilištu u
Mahrisch-Weisskirchenu u Njemaèkoj.
Završivši do srpnja 1914. prva èetiri semestra,
zbog izbijanja Prvoga svj. rata vraæa se u
Gorski kotar i obavlja praksu kao šumarski
vje•benik u Kne•evskoj šumskoj upravi u Lokvama. Sredinom svibnja 1915. kao dobrovoljac ulazi u vojnu slu•bu, ali zbog narušenog zdravlja ubrzo je otpušten. Zapošljava
se pri In•enjerskoj sekciji tadašnjih Maðarskih dr•avnih •eljeznica u Delnicama, samostalno obavljajuæi geodetske poslove izmjera i
kartiranja. Kad je 1916/17. ponovno poèela
raditi Viša šum. akademija u Brucku na Muri,
upisuje treæu studijsku godinu i diplomira s
odliènim uspjehom 16.VI.1917.
Vrativši se u Hrvatsku, neko vrijeme
radi na plemiækom dobru Pakrac-BuèjeKamenska u Slavoniji, plemiækom dobru
grofa Erdödy-ja u Jastrebarskom i u Kne•evskoj šumariji Lekenik kod Zagreba. U
proljeæe 1919. zapošljava se u Thurn Taxisovoj Upravi šuma u Lokvama. Tom je
poslodavcu ostao vjeran sljedeæih èetvrt
stoljeæa, obavljajuæi razne du•nosti, od samostalnog voditelja i upravitelja podruènih
šumarija do struènjaka tehnologa za modernizaciju i okrupnjavanje pogona za primarnu
preradu drveta. Njegovom su zaslugom brojne
pilane do tada na vodeni pogon, prešle na
suvremeni pogon pomoæu parnog stroja, u
èijoj je nabavi i monta•i uvijek sudjelovao.
Poèetkom 1944, strahujuæi za svoju
sudbinu i sudbinu svoje obitelji odlazi u
Njemaèku. Radio je kratko vrijeme u Obermarchtalu i Ostrachu, gdje je umirovljen
1952, a umire deset godina kasnije.
BERGAN Rudolf, kne•evski okru•ni šumar.
Prema nepotpunim podacima, rodio
se u Brünnu, u Èeškoj, 1864. Studirao je na
Šumarskom uèilištu Eulenburg, gdje je diplomirao 1885. Završivši vje•benièki sta•, 1886.
dolazi u Hrvatsku, zapošljava se u šumskoj
upravi obitelji Thurn - Taxis sa sjedištem u
Lokvama. Slu•bujuæi gotovo 40 godina u Lokvama, Brod-Grobniku, Brod-Moravicama,
Crnom Lugu i Delnicama u Gorskom
kotaru, tu je proveo cijeli svoj radni vijek
doèekavši i mirovinu ubrzo nakon Prvoga
svjetskog rata.
Poznat po svom pedantnom odnosu
prema radu, Rudolf Bergan u cijelosti je
provodio u djelo tada va•eæe smjernice
gospodarenja šumama, raðene prema Presslerovu naputku, a koji su karakterizirale duga
ophodnja i favoriziranje èetinjaèa, toènije jele
pred bukvom. Opskrbljavajuæi brojne male
pilane sirovinom, zalagao se za što racionalniji prerez, spreèavajuæi svaku neopravdanu
30
sjeèu. Njegovom su zaslugom otvoreni
mnogi šumski kompleksi, olakšavajuæi tako
prijevoz trupaca do pogona za primarnu preradu drveta.
Uoèi kraja Drugoga svj. rata prisiljen
je s obitelji napustiti Delnice i otiæi u Njemaèku. Umro je u Ostrachu, pokrajina BadenWürtemberg 20.VII.1950. u 85. godini.
(Podatke o ocu Bergan Rudolfu i sinu
Arthuru dobili smo od njihove unuke, odnosno kæeri Erike Schäfer-Bergan iz Stuttgarta,
kojoj zahvaljujemo.)
BERIÆ, Ivan, iz Ljupina, r. 10.II.1940, dipl.
a diplomirao 16.VII.1973. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BERIÆ, Ivana, (Zagreb, 1964), dipl. ing.,
asistentica Hidrotermièke obrade drva.
U Zagrebu je završila Obrazovni
centar za jezike. Godine 1988. diplomirala je
na DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu. Od
1. sijeènja 1989. godine zaposlena je na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu u svojstvu
asistentice za predmet Hidrotermièka obrada
drva.
Aktivno sudjeluje u nastavi, a samostalno vodi vje•be predmeta Hidrotermièka
obrada drva. Takoðer sudjeluje u nastavi
predmeta Sušenje, parenje i kondicioniranje
drva na VI. stupnju studija. Od 1.I.1989.
godine ukljuèena je u znanstveno-istra•ivaèki
rad na temi Racionalizacija procesa sušenja.
Kao rezultat rada nastala je suautorska studija
s naslovom RO za proizvodnju namještaja u
sadašnjim uvjetima poslovanja finalne prerade
drva u SR Hrvatskoj.
Dana 23.X.1992. godine sporazumno
prekida radni odnos na Šum. fakultetu u Zagrebu.
BERKOVIÆ, Boris, dipl. ing. šumarstva.
Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu Sveuè.
u Zagrebu. Apsolvirao je 1950/51. na Šum.
odjelu - tehnièki smjer. Diplom. je 25.VII.1972.
odjelu.
BERLIÈ, Petar, dipl. ing. drvne industrije, r.
3.VII.1942. u Ljubljani. Apsolvirao je 1963/64, a
diplomirao 20. I.1967. god. na Šum. fakultetu
u Zagrebu, na DI odjelu.
BERTOK, Damir, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1979/80, a
diplomirao 11.VI.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
BERTOVIÆ, Ivan, iz Okola, r. 25.IV.1946,
Zaposlen je u FINVEST-u Èabar, pogon
Gorevo.
BEŠIÆ, Ibrahim, ing. drvne industrije _
proizv. namještaja. Apsolvirao je 1980/81, a
VI. stupanj diplomirao 30.VI.1983. god. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu, dislocirani Studij uz rad Brèko.
BEŠIREVIÆ, Enes, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1990/91, a
BEŠLIÆ, Ante, iz Rastovaèe, r. 17.VIII. 1945,
1967/68, a diplomirao 5.XII.1968. god. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
BETE, Marko, r. 12.III.1943. u Po•egi, dipl.
ing. drvne industrije. Maturirao je u Dr•avnoj
31
realnoj gimnaziji u Bjelovaru 1961. god.,
kada se upisuje na Šum. fakultet u Zagrebu.
Apsolvirao je 1965/66, a dipl. 7.VI.1969. god.
na DI odsjeku. ¤ivi u Ivaniæ Gradu.
BIÆANIÆ, Zlatko, r. u Virovitici 27.I.1966,
Od 1978. povjerena mu je nastava predmeta
Polimerni materijali.
Rješenjem Šum. fakulteta od 25.V.1981.
god. izabran je u znastveno-nastavno zvanje
izvanrednog profesora. U isto zvanje izabralo
ga je i Znanstveno-nastavno vijeæe OOUR-a
Prirodoslovni odjeli PMF-a u Zagrebu na
sjednici odr•anoj 15. travnja 1982. godine.
Tijekom radnog vijeka sudjelovao je
na struènim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Bio je èlan Hrvatskoga kemijskog društva
(HKD). Umirovljen je 4.X.1993. godine.
RADOVI
BIFFL Mladen, (Karlovac, 1928 - Zagreb
2000), dr. sc., dipl.ing., izvanredni profesor
Kemije, Kemije s osnovama biokemije, Analitièke kemije, Polimernih materijala te Poznavanja
materijala II na Šum. fakultetu u Zagrebu.
Sin Milana i Ivanke r. Drganc. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz slu•benièke obitelji.
Osnovnu školu završio je u Zagrebu 1940, a
IV. mušku realnu gimnaziju takoðer u Zagrebu 1947. godine.
Studirao je na Prirodoslovno-matematièkom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.
Diplomirao je 1956. godine.
Prvo mu je radno mjesto bilo u istra•ivaèkom laboratoriju tvornice Fotokemika u
Zagrebu (3.X.1957-31.X.1958). Nakon toga
postao je asistent na Katedri za kemijsku preradu drva Šum. fakulteta u Zagrebu (1.XI.). Doktorirao je na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu (22.XII.1965), a habilitirao je pred
Vijeæem nastavnika Šumarskog fakulteta u
Zagrebu (6.II.1969) i postao naslovni docent.
Za docenta je izabran 23.III.1970. godine za
predmet Kemija i Analitièka kemija. Reizbor
za docenta obavljen je 1976. za iste predmete.
Metodics of the coagulation processes (sa B. Te•ak),
XIV Simultaneous Coagulation of the Mixed Systems of
Silver Halides, Silver Cyanide and Silver Thiocyanate by
Monovalent Counterions, Croatica chemica acta,
(1958), 30.
Ispitivanje smola dobivenih smolarenjem u Jugoslaviji, Struèno udru•enje privrednih organ., Zagreb, 1963.
Prilog poznavanju kemijskih komponenata taninskog ekstrakta domaæih sirovina, disertacija, 1-126,
Tehnološki fakultet, Zagreb, 1965.
Ispitivanje smole otoka Hvara, Institut za celulozu,
Ljubljana, 1965.
Spektrofotometrijsko i plinsko-kromatografsko
ispitivanje furfurala, habilitacijski rad, 1-106, Šumarski
fakultet Zagreb, Zagreb, 1969.
Analitièka kemija, skripta, Sveuèilište u Zagrebu,
Zagreb, 1971.
Redukcija, oksidacija i kondenzacija furfurala,
Bilten ZIDI, 1(1973), 1-10.
Refraktometrijsko odreðivanje furfurala, Bilten
ZIDI, 1(1973), 1-9.
Anorganska kemija, skripta, Sveuèilište u Zagrebu,
Zagreb, 1973.
Prilog poznavanju kemijskih komponenata taninskog ekstrakta domaæih sirovina, Glasnik za šumske
pokuse, 17(1974), 5-90.
Spektrofotometrijsko i plinsko-kromatografsko
ispitivanje furfurala, Glasnik za šumske pokuse,
18(1975), 77-123.
Refraktometrijsko odreðivanje pentozana u drvu u
usporedbi sa standardnom bromid-bromat metodom, Bilten
ZIDI, 6(1978), 1, 22-27.
Odreðivanje pepela i pentozana u hrastu lu•njaku,
Bilten ZIDI, 7(1979), 58-61.
Metanol iz drvnih otpadaka: tehnièka i ekonomska
studija, Drvna industrija, 30(1979), 245.
Monta•ne ploveæe tvornice papira, Drvna industrija, 31(1980), 112-113.
Lijepljenje i teorije adhezije, Bilten ZIDI, 10
(1982), 57-67.
32
Teorije lijepljenja, Šumarska enciklopedija II,
HLZ, Zagreb, 342-343, Zagreb, 1983.
Postupci odreðivanja boje, Bilten ZIDI, 12(1984),
37-56.
Sredstva za izbjeljivanje drva, Bilten ZIDI,
12(1984), 103-108.
Odreðivanje boje, Drvna industrija, 36(1985),
217-227.
Istra•ivanje procesa površinske obrade, lijepljenja i
površinske obrade polimernih materijala, Bilten ZIDI,
13(1985), 45-49.
Odreðivanje izbijeljenosti drva obraðenog vodikperoksidom, Zagreb, 1986.
Odreðivanje dinamike naknadnog efekta pri izbjeljivanju drva s vodik-peroksidom, Bilten ZIDI, 14(1986).
Odreðivanje bjeline drva obraðenog pigmentnim
sredstvima, Bilten ZIDI, 14(1986).
Izbjeljivanje drva vodik-peroksidom, Bilten ZIDI,
14(1986), 1-8.
Naknadno izbjeljivanje drva vodik-peroksidom,
Bilten ZIDI, 14(1986), 1-2.
Pigmentno bijeljenje drva, Bilten ZIDI, 14(1986),
1-3.
Osnove kemije za studente šumarstva, Školska
knjiga, Zagreb, 1989.
BIGLBAUER, Ervin (Osijek, 14.III.1934),
Sin Adolfa. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je bio gostionièar, a
majka slu•benica. Osnovnu i srednju Tehnièku školu završio je u Osijeku. Upisao se
1.X.1954. na Poljoprivr.-šum. fakul. u Zagrebu. Apsolvirao je 1957/58, te diplomirao
20.XII.1958. na Šum. odjelu, DI smjer.
BIJELAC, Milorad, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1984/85, a
diplomirao 29.XII.1986. na Šum. fakultetu u
BIKÈEVIÆ, Tomislav (Brod. Varoš, 1915 Zagreb 1986), dipl. ing. šumarstva, prof.
srednje struène škole.
Gimnaziju je završio u Slav. Brodu
1934. Apsolvirao je 1937/38, a diplomirao
1938. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu.
Prvo radno iskustvo stjecao je u Slav.
Brodu, Vinkovcima i Èazmi. Od 1.X.1949 do
1.II.1950. radi u Drvarskoj školi u Virovitici,
ali ubrzo prelazi u Zagreb gdje radi kao
nastavnik struènih predmeta u Drvnotehnièkoj školi “Jurica Ribar”. Od 1951. do
1954. bio je i direktor te škole.
God. 1955. prelazi u RO Sljeme, gdje
se bavi poslovima revitalizacije šuma i zelenih
površina Zagreba i u•e okolice. Zatim
definitivno prelazi u drvarsku struku, na
du•nost rukovoditelja RO Furnir, gdje
posti•e zapa•ene rezultate u razvoju i radu tog
poduzeæa te u njemu ostaje do kraja radnog
vijeka. U mirovinu odlazi 1981. god.
Sve do kasnog proljeæa 1986. vrlo je
èesto dolazio u Šumarski dom u Zagrebu na
neobvezne susrete èlanova HŠD-a.
Umro je u Zagrebu 25. lipnja 1986.
BILAND¤IÆ, Ante (Sinj, 9.VI.1928), dipl.
ing. šumarstva, prof. srednje struène škole.
Sin Vicka Biland•iæa, zanimanjem
poljodjelca. Osnovnu školu završio je u Sinju,
a klasiènu gimnaziju u Splitu. Na studij
šumarstva upisao se 1.X.1947. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
1951/52, a diplomirao 23.V.1953. na Šum.
odjelu, tehnièki smjer.
Prema nepotpunim podacima, od
1.X.1954. bio je profesor na Šum. školi za krš
u Splitu. Predavao je Tehnièko crtanje, Geodeziju, Ureðivanje bujica te Iskorištavanje šuma i
Šumsko graðevinarstvo.
Napisao je 1959. skripta iz geodezije za
Šum. školu za krš.
Kao umirovljenik •ivi u Splitu.
BILBIJA, Smiljka, iz Crnog Luga, roð.
23.VIII.1935, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1959/60, a diplomirala 9.VI.1964.
na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odjelu.
BILENJKIJ, Vladimir, iz Peæine, roðen
12.IV.1942, dipl. ing. drvne industrije. Ap-
33
solvirao je 1964/65, a diplomirao 3.III.1968.
lomirao 31.I.1997. god. na Šum. fakultetu u
BILIÆ, Anto, r. 3.II.1948. u Ljubunèiæu, dipl.
a diplomirao 3.IV.1974. god. na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, na DI odjelu.
Zaposlen je u poduzeæu BRAS DESIGN d.o.o. u Dubrovniku.
BILIÆ, Ivica (Cerna, 17.VII.1964), dipl. ing.
drvne industrije.
Sin Franje i Mandice r. Sertiæ. Hrvat,
katolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu
školu završio je u Cerni 1979, a Drvodjeljsku
tehn. školu u Virovitici 1983.
3.VII.1992. na DT odjelu Šum. fakulteta u
Zagrebu. Napisao je i obranio diplomski rad s
naslovom Proizvodnja rezanih furnira od hrastovine na strojevima s ojnièkim pogonom.
Od 4.VIII.1992. god. zaposlen je u
Spaèvi d.d. Vinkovci kao pripravnik, a od
1993. radi kao tehnolog u Pilani d.o.o. Od
1995. šef je proizvodnje u Primarnoj pilani, a
od 1998. u Doradnoj pilani. Sudjelovao je na
više struènih skupova.
BILIÆ, Ljuba, iz Ljubenèiæa, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirala je 1987/88, a diplomirala 17.XII.1990. god. na Šum. fakultetu u
BILOGLAV, Ante, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1967/68, a dipHrvatski leksikon drvnih tehnologa
BILJAK, Æiril, Roman (Prnjavor, BiH,
21.IV.1927), dipl. ing. šumarstva.
Po narodnosti je Ukrajinac, grkokatolik. Otac mu je bio sveæenik. Realnu gimnaziju završio je u Banjoj Luci 1946., a šumarstvo je upisao na Poljopr.-šum. fakultetu
u Zagrebu. Apsolvirao je 1949/50, a diplomirao je na Šumarskom odjelu - tehnièki smjer
Poljoprivr.-šumarskog fakulteta u Zagrebu
27.V.1952. godine.
Radio je u Spaèvi Vinkovci, u Manipulaciji (1953-1955) kao zamjenik upravitelja Manipulacije. Od 1955. do 1959. radi u
DI Slavonija Slav. Brod, kao pogonski in•., a
od 1960. do 1979. direktor je prodaje i komercijalni direktor poduzeæa. Od 1.IX.1979.
radio je u Uniondrvu u Zagrebu kao zamjenik direktora i kasnije direktor. U mirovinu je otišao 30.VIII.1991. godine.
BILJAN, Juraj, iz ¤ute Lokve, r. 5.V. 1939,
1964/65, a diplomirao 5.III.1968. god. na
BILJAN, Mirko, (Donja Mahala, Brèko,
11.II.1911), dipl.ing., redoviti profesor iz
predmeta Opæe strojarstvo i Strojevi za transport i dizala.
Osnovnu školu završio je u Tuzli, a
maturirao je u Sarajevu s odliènim uspjehom.
Tehnièku visoku školu polazio je u Pragu,
34
gdje je diplomirao 27.II.1934. godine.
Diplomu mu je nostrificirao Tehnièki fakultet u Zagrebu 14.XI.1934. Za vrijeme
posljednje godine studija i neko vrijeme
nakon studija radio je u Tvornici aviona
Letov u Pragu, kao statièar i konstruktor.
U bivšoj se Jugoslaviji zaposlio u
Jugoslav. dr•avnim •eljeznicama, gdje je
1936. godine dobio stalno radno mjesto. Tu je
radio do 1.VII.1946. godine. Kroz to vrijeme
bio je u ¤eljeznièkoj direkciji Sarajevo, u
Lo•ionici Sarajevo (1936), u Glavnoj •eljeznièkoj radionici, Sarajevo (1937), u Lo•ionici
Split (1939), u Lo•ionici Brod (1941), u
Lo•ionici Doboj (1945) te u Direkciji Jugoslavenskih dr•avnih •eljeznica u Sarajevu
(1946). Dana 5.XII.1946. godine prešao je u
Dr•avne •eljeznice FNRJ. Godine 1946. premješten je u Direkciju za elektrifikaciju BiH
u Sarajevu; 1951. godine premješten je u
Elektroprojekt; 1953. prelazi u tvornicu
Jugoturbina, Karlovac; 1955. premješten je u
Elektroprojekt, Zagreb, a 1958. prelazi u
Elektroprojekt Sarajevo. U škol. god. 1959/60.
Vijeæe Šum. fakulteta izabralo je ing. Mirka
Biljana za nastavnika predmeta Opæe strojarstvo u III. i u IV. semestru te predmeta
Strojevi za transport i dizala u VI. semestru.
RADOVI
Sigurnost agregata u pogonu, habilitacijski rad na
Strojarsko-brodograðevnom fakultetu u Zagrebu, 1960.
Proraèun optoène štolne Hidroelektrane Mavrovo,
kritika ekspertize ekspertne grupe profesora Ludina, 1949.
Teoretska i projektna obrada Toplane Zagreb, sa
toplinskom mre•om,(sa sur.), Zagreb, 1957-1958
Glavni projekt TE Konjšæina - proširenje, Zagreb,1957.
Izbor tipa parnih turbina za TE Zagreb II, 1957.
Projekt i proraèun za kombinirani agregat parna
turbina - turbogenerator - turboduvaljka, (s M. Jenèiæ i
dr.), Zagreb, 1958.
Tri rada o konstrukciji vagonskih dijelova
salonskih i osobnih kola kolosjeka 0,76 m.
Pet se radova odnosi na hidroelektrane. Meðu
njima je rad o rekonstrukciji vodne turbine 250 i 3500
kVA, monta•a kompletne HE 7000 kVA, te uklanjanju
monta•nih proizvodnih pogrešaka i stavljanju u pogon
HE Zvornik (potonje sa sur.).
Sedam se radova odnosi na konstrukciju prenosila
i dizala npr. prijenosnica za vagone, stabilnih, pokretnih i
jamskih transportera, elevatora i liftova.
Dvanaest radova obraðuje termoelektrane, i to
izbor, konstrukciju i rekonstrukciju, te monta•u i
popravak parnih turbina.
Napisao je nekoliko desetaka raznih struènih
mišljenja za potrebe elektroprivrede.
BINIÈKI, Ivan, (Gornji Laðevac, 13.VII.1933),
mr. sc., ing. tehnologije.
Diplomirao je na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu 6.VII.1976. god. na
DT odjelu, obranivši magistarski rad Bijeljenje
mehanièke drvenjaèe i sulfitne nisko delignificirane celuloze kombiniranim postupkom pomoæu
natrijevog ditionita i vodikovog peroksida.
BIONDIÆ, Drago (Zagreb, 3.I.1946), dipl.
ing. drvne industrije, viši struèni suradnik.
Sin Petra i Stanke roð. Tonšetiæ.
Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz èinovnièke
obitelji. Osnovnu je školu završio 1960, a
Geodetsku tehnièku školu 1965, u Zagrebu.
Diplomirao je 1970. na DI odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu. Na istom fakultetu upisao
je poslijediplomski studij s podruèja organizacije rada u drvnoj industriji i apsolvirao.
God. 1971. zaposlio se kao drvni
tehnolog u Goranproduktu Èabar, a 1972.
prešao je u DI Nehaj Senj kao voditelj
kontrole kvalitete. Od 1973. radi u Institutu
za drvo - Zagreb, na mjestu višeg struè.
suradnika, a 1975. vraæa se u DI Nehaj Senj,
kao direktor. Nakon pet godina (1980)
prelazi na mjesto direktora Razvoja istog poduzeæa, a 1982. vraæa se u Institut za drvo Zagreb u zvanju višeg struènog suradnika.
Nakon ukidanja Instituta prelazi u
Tehnièki centar za drvo - Zagreb, u kojemu je
voditelj Odjela za marketing i design, kao
privatni poduzetnik.
Objavljivao je radove u èasopisu
“Drvna industrija” i u zbornicima.
35
BIONDIÆ, Milan, r. 18.IV.1957. u Trogiru,
BIONDIÆ, Mile, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1979/80, a
diplomirao 8.VII.1981. na Šum. fakultetu u
BIREK, Vladimir, iz Rijeke, dipl. ing. drvne
industrije. Apsolvirao je 1956/57, a diplomirao 3.II.1959. godine na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, Šum. odjel, DI odsjek.
U struci radio je 7 godina, a glavninu
radnog vijeka proveo je izvan struke. Godine
do odlaska u mirovinu uglavnom radio je u
Centru za automatsku obradu podataka
(CAOP) u Zagrebu. Umirovljenièke dane
provodi u Zagrebu.
Zaslu•an je za prikupljanje podataka i
tiskanje ovog Leksikona. Uspostavio je veze
sa dipl. in•enjerima svojeg i desetak bliskih
naraštaja koji su studirali na Šum. fakultetu u
Zagrebu. Kao suradnik pregledao je cijeli
rukopis, dao primjedbe i dopunio podatke.
BIRSA, Jo•e, (Lendava, Slo., 30.I.1929 Maribor, 15.XII.1988), dipl. ing. šumarstva,
tehnièki smjer.
Sin Josipa i Vilme r. Hartman. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Otac mu je
bio uèitelj, a majka kuæanica. Školovao se u
Mariboru.
Šumarstvo je studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu, na kojem
je diplomirao 1955.
Nakon diplomiranja zaposlio se kao
voditelj proizvodnje u poduzeæu Oprema
Maribor, a potom radi kao šef Organizacijsko-studijskog odjela. Više godina bio je
u GG Maribor kao voditelj Odsjeka za mehanizaciju. Potom prelazi u Marles Maribor,
gdje radi kao tehnièki direktor, pa u TEKOL
Maribor - poduzeæe za tehnièku zaštitu rada i
in•injering gdje je takoðer tehnièki direktor.
Radio je i u Skupštini opæine Maribor
- u Odjelu za graðevne i komunalne poslove,
na mjestu pomoænika naèelnika, zatim kao
savjetnik za komunalne poslove u Zavodu za
izgradnju Maribora. Umro je 1988. godine.
Bio je èlan Saveza komun. djelatnosti
Slovenije.
BIŠÆAN, Darko, (Bjelovar, 23.II.1969), dipl.
ing. šumarstva.
Sin dr. Bo•idara, lijeènika i majke
Nade, r. Prodanoviæ, med. sestre.
Hrvat, katolik. Osnovnu školu polazio
je u Bjelovaru, a u COUO-a u Bjelovaru završio je odgojno-obrazovno usmjerenje 1987.
god. Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao je
na ŠF u Zagrebu 1994. godine. Naredne
godine upisao je poslijediplomski studij na
ŠF u Zagrebu na Odsjeku drvne tehnologije,
specijalnost - znanost o drvu, uz potporu DI
Èesma d.d. Bjelovar, gdje se zaposlio.
Nakon pripravnièkog sta•a dobio je
stalno zaposlenje kao rukovoditelj nabave
sirovine i repromaterijala.
BIŠKUP, Josip, (Vel. Trojstvo, 23.II.1935),
dr. sc., red. sveuè. prof. Sociologije, znanstv.
savjetnik, leksikograf i knji•evnik.
Sin Josipa (Pepika) i majke Katice r.
Posavac. Potjeèe iz seljaèko-radnièke obitelji.
Odrastao je u selu ¤dralovi kod Bjelovara, a
osnovnu školu završio je u Novoseljanima
1949. Maturirao je u Dr•av. realnoj gimnaziji
u Bjelovaru 1954. god. Diplomirao je 1960.
filozofiju i slavistiku na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu.
Kao stipendist Kotara Bjelovar, bio je
srednjoškolski profesor u bjelovarskoj gimnaziji, uèiteljskoj školi i gimnaziji u Pakracu te
gimnaziji u Ðurðevcu. Bio je predavaè Filozofije
i Sociologije na Ped. akademiji u Pakracu
(1963-1965). Od 1967 do 1968. direktor je
Narodnog sveuè. u Ðurðevcu, a zatim glavni
36
urednik Radio-stanice Virovitica. Završivši
poslijediplomski studij dr•avno-politièkih
znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu
(1970), prelazi na mjesto pomoænika direktora Radio-Zagreba. God. 1976. obranio je
disertaciju iz društveno-politièkih znanosti na
Pravnom fak. u Beogradu s naslovom Politièke
ideje i sredstva informiranja. Iste se godine
vraæa u prosvjetu i radi na Ped. akademiji, odnosno Ped. fakultetu u Osijeku u zvanju prof.
više škole. Predavao je kolegij Filozofija.
God. 1978. primljen je na Šum. fakultet u Zagrebu kao docent za kolegij Filozofije
tada prozvan Marksizam, koji je predavao
studentima šumarstva i studentima drvne tehnologije. Honorarno je predavao i na Fak.
politièkih nauka kolegij Radijsko novinarstvo,
a napisao je i priruènik Osnove javnog komuniciranja.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu radio je
20 godina. God. 1985. izabran je u zvanje
znanstvenog savjetnika za podruèje humanistièkih i društvenih znanosti. Redoviti sveuè.
prof. za znanstveno podruèje Sociologija postao je 1986. godine.
Od samog dolaska na Šum. fakultet
provodio je sociološka istra•ivanja u šumarskoj i drvarskoj operativi te meðu studentima. S društvenim promjenama, na njegov
prijedlog, na oba se odjela uvodi kolegij Opæa
sociologija, te na DT odjel Industrijska
sociologija, a na Šumarski odjel Šumarska
sociologija (rada), kojoj je utemeljitelj. Tiskao
je i priruènik Šumarska sociologija.
Napisao je velik broj skripata, priruènika i ud•benika. Objavio je 56 znanstvenih
i struènih radova, a od 1996. idejni je zaèetnik,
glavni urednik i nakladnik Hrvatskoga šumarskoga •ivotopisnog leksikona (5 knjiga +
izdanje na CD-ROM-u), kojemu je logièan
nastavak ovaj Leksikon.
Od srednjoškolskih dana bavi se
literarnim radom i novinarstvom: objavio je
desetak knjiga literarnih radova (romana,
zbirki pjesama, drama).
RADOVI IZ DRVNE STRUKE
Socijalni status zaposlenih u drvnoj industriji SR Hrvatske. “Bilten” ZIDI, Šum. fak. u Zg, br. 5, 1993, s. 26-48.
Socijalni status i motivacija za rad radnika u
šumarstvu i preradi drva SR Hrvatske. Savjetovanje “Dohodovni odnosi u šumarstvu, preradi drva i prometu drv.
proizvodima”, zbornik radova, Split, 1984, s. 175-184.
Motiviranost za rad i socijalni status zaposlenih u
drvnoj industriji SR Hrvatske, (u suradnji). Bilten ZIDI,
Šum. fakultet Zagreb, br. 3, 1984, s 1-27.
Ekološki problemi u drvnoj industriji SR Hrvatske.
"Šumarstvo i prerada drveta” 7-9, 1986, Sarajevo, s. 389399.
Kohezija radnih grupa i motivacija za rad zaposlenih u tvornicama masivnog namještaja u SRH. "Šumarstvo
i prerada drveta" 10-11, 1988, Sarajevo, s. 313-325.
Studenti drvne tehnologije 1990/91, (rezultati istra•ivanja). Šum. fak. Zagreb, 1992, s. 1-75.
Sociologija drvne tehnologije kao sociologija profesije,
(skripta). Šum. fak. Zagreb, 1993, s. 1-84.
Sociologija (opæa), Šum. fakultet Zagreb, 1994, s.
1-160.
BIŠOF, ¤eljko (¤upanja, 27.III.1940),
Sin Antuna i Slave r. Verkoviæ. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je slu•benik, a majka
kuæanica. Osnovnu školu je završio u ¤upanji
1955, a u Gimnaziji “Vladimir Nazor” maturirao je 1959.
Studirao je na DI odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu. Apsolvirao je 1963/64, a diplomirao 1966. god.
Nakon diplomiranja radio je u DIP-u
Delnice (1966-70), zatim prelazi u INLES
Ribnica na Dolenjskom (1970-1972), a od
1972. radi u Poletu, Duga Resa. God. 1976.
odlazi u poduzeæe AGIMEX - Zagreb, gdje
je proveo ostali dio radnog vijeka na radnome
mjestu komercijalista.
37
Èlan je HŠD i HDZ-a.
¤ivi u Zagrebu.
BLA¤EKOVIÆ, Nenad, iz Zagreba, dipl.
ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1997/
98, a diplomirao 29.IX.2000. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
BLA¤EVIÆ, Dado, r. 3.VIII.1968. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
je 1991/92, a diplomirao 9.VI.1994. god. na
BITE, Nandor, (Erdevik, 1.I.1935.) dipl.
ing. šumarstva.
Sin Josipa i Veronike r. Juhasz. Maðar,
hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolik. Potjeèe iz zemljoradnièke obitelji. Osnovnu školu
završio je u Erdeviku 1949, a Srednju šumarsku školu u Èaèku (Srbija) 1953. Nakon
završene srednje škole radio je kao šum.
tehnièar u Šumariji Bosilegrad (26.X.195331.X.1954).
Šumarstvo je studirao na ŠF-u u Beogradu. Diplomirao je 1961. godine. Od 1961.
do 1963. god. radio je u ŠG Manjaèa u Mrkonjiæ-Gradu. Tada prelazi u ŠG Osijek,
Šumariju Ðakovo, RJ Trnavu gdje je radio do
1969. godine.
Uslijedilo je novo radno mjesto u
ljubljanskom Slovenijalesu PJ Osijek, gdje je
proveo glavninu svog radnog vijeka (19691987).
Od 12.II.1987. godine nalazi se u
invalidskoj mirovini. ¤ivi u Osijeku.
BLA¤EVIÆ, Jordan (Rade•, Slovenija,
25.VII.1931), dipl. ing. šumarstva.
Sin Jo•efa i Marije roð. Kljun. Slovenske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik.
Potjeèe iz zemljoradnièke obitelji. Osnovnu je
školu završio u mjestu Kozjane 1943, a
Srednju tehnièku školu u Ljubljani 1951. god.
Diplomirao je 12.XII.1959. na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu, Šum. odjel,
tehnièki smjer.
Sav radni vijek proveo je u drvnoj industriji Slovenije. Bio je pripravnik u Kombinatu lesne industrije (KLI) Logatec.
Pripravnièki sta• završio je u LIP-u Bled i u
tom poduzeæu ostao do odlaska u mirovinu
1991. god. Najprije bio je voditelj Proizvodnog odjela, zatim je šest godina radio na postavljanju kugliènih le•ajeva u tvornicama
drvne industrije u Sloveniji i cijeloj bivšoj
SFRJ. Potom je radio na izobrazbi struènjaka
i kadrovskim poslovima u LIP-u Bled.
U dva mandata bio je delegat u Republièkoj skupštini Slovenije. Za svoj rad dobio
je više opæinskih i republièkih priznanja.
BJEDOV, Sava, r. 20.X.1938, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 27.I.1967. god. na Šum. fakultetu u
BLA¤EVIÆ, Milan, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1949/50, a diplomirao
28.VII.1952. na Poljopr.-šum. fakultetu u
Zagrebu, na Šum. odjel, tehnièki smjer.
BJELANOVIÆ, Gordana, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirala je
1986/87, a diplomirala 20.VII.1988. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
BLA¤EVIÆ, Tihomir, (Gornje Bazje,
12.III.1954), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Ivana i Julke r. Pelc. Hrvat, katolik. Otac mu je ekonomist, a majka kuæanica.
38
Osnovnu školu završio je u Gor. Bazjama
1969, a Drvno-tehn. školu u Virovitici. Diplomirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu
12.IX.1978, na DI odjelu.
Pripravnièki sta• odradio je na mjestu
konstruktora u TVIN-u Virovitica. Zatim je
od 1981. do 1983. god. tehnolog površinske
obrade, a nakon toga šef tehnièke kontrole i
tehnolog strojne obrade u RJ Namještaj u
TVIN-u.
God. 1987/1988. odlazi na mjesto direktora tvrtke Javor - takoðer u Virovitici, a
nakon povratka u TVIN rukovoditelj je
Tvornice 2 u RJ Namještaj. Od 1990. upravitelj je RJ Namještaj - TVIN.
Sudjelovao je na struènim skupovima
u inozemstvu: u Švedskoj (IKEA), Njemaèkoj, Slovaèkoj i Sloveniji. Od 1995. potpredsjednik je Nadzornog odbora TVIN-a d.d.
Uvršten je u Zlatnu knjigu najuspješnijih
poduzetnika 2000. Èlan je Hrv. šum. društva Ogranak Virovitica.
BLA¤INA, Dorica, iz Vinkovaca, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirala je 1963/64, a diplomirala 27.XII.1969. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BLA¤INOVIÆ, Antun, Toni (Nova Gradiška, 6.II.1965), dipl. ing. drvne tehnologije,
skladatelj, profesor.
Sin Ivana i Vlatke r. Èavar. Hrvat, katolik. Otac mu je ing. drvne industrije, a
majka trgov. slu•benica. Školovao se u Novoj
Gradiški: osnovnu školu završio je 1979, a u
SŠC-u “I. L. Ribar” maturirao je 1983. god.
Diplomirao je VII. stupanj 30.VII.1990. na
DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.
Nakon što je diplomirao, zaposlio se
kao profesor struè. predmeta u Industrijskoobrt. školi u Novoj Gradiški. Poèetkom
Domovinskog rata, odlazi u HV. Vrativši se
sa zapadne slavonske bojišnice, nastavlja
1992. predavati u istoj školi. Kako se ubrzo
ukida drvarski smjer u toj školi, poèinje se
vrlo uspješno profesionalno baviti glazbom,
kao izvoðaè i skladatelj. Do 2001. dobio je
dvije glazbene nagrade Porin.
Èlan je Hrvatske udruge za zaštitu
izvoðaèkih prava (HUZIP-a).
BLA¤EVIÆ, Vesna, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1978/79, a
diplomirala 28.V.1980. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
BLA¤IÈ, Jo•e, dipl. ing. drvne industrije.
o•ujka 1965. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
Cijeli radni vijek proveo je u slovenskoj
drvnoj industriji. Kao umirovljenik •ivi u
mjestu Borovnica u Sloveniji.
BLA¤INOVIÆ, Ivan iz Maèkovca, roð.
23.IV.1934, ing. drvne tehnologije.
Sin Ilije i Eve r. Ad•iæ. Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu
školu završio je u Maèkovcu 1948, a maturirao je 1952. u Industrijsko-stolarsko-tehn.
školi u Novoj Gradiški. Diplomirao je 1965.
VI. stupanj drvne tehn., finalni smjer, na
39
Višoj tehnièkoj školi za finalnu preradu
drveta u Novoj Gradiški.
Prvo radno mjesto u struci bilo mu je
u DIK-u S. Sekuliæ Nova Gradiška, gdje je
bio glavni tehnolog. Zatim, bio je tehn.
voditelj Radinosti, direktor Tvornice namještaja u Novoj Gradiški, pa direktor Finalne
industrije Okuèani (FIO) i na kraju tehn.
voditelj NIGMA - Proizvoda Nova Kapela.
U mirovinu odlazi 1991.
Kao struèni suradnik pri izradi tehnoloških projekata suraðivao je s Institutom za
drvo Zagreb i CDI Slavonski Brod. Sudjelovao je na savjetovanjima o tehn. organizaciji i
površinskoj obradi drva.
Za uspješan rad u struci dobio je
Orden rada sa srebrnim vijencem.
¤ivi u Novoj Gradiški.
BOBAN, Tomislav, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1993/94, a
diplomirao 24.VI.1997. na Šum. fakultetu u
BOÈKAJ, Miroslav roðen u Virovitici,
15.III.1968), dipl. ing. drvne tehnologije.
Sin Ivana i Marije r. Sokaè. Hrvatske
narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je tesar, a
majka radnica u drvnoj struci. Osnovnu i
srednju školu polazio je u Virovitici: osnovnu
školu završio je 1982, a maturirao je u Centru
za odgoj i usmjereno obrazovanje, postigavši
zanimanje - elektromonter.
Studirao je na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu, gdje je apsolvirao 1990/91. i diplomirao VII. stupanj 23.VII.1992. god. na DT
odjelu.
Na radnome je mjestu rukovodioca
površinske obrade i monta•e u SPIN VALIS-u
Po•ega. Stanuje u Eminovcima, kod Po•ege.
Sudjelovao je na seminarima za uvlakove Becker Acroma.
BODI, Franjo (Osijek, 8.VIII.1934), mr.
sc., dipl. ing. šumarstva.
Sin Josipa, zanimanjem •eljeznièara.
Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Gimnaziju je završio u Osijeku. Studirao je na Šum.
fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1956/57, a
diplomirao 28.VII.1959. na Poljoprivr.-šum.
fakultetu u Zagrebu, na Šum. odsjeku - tehnièki smjer.
Na istom je fakultetu završio i poslijediplomski studij. Napisao je magistarski rad
Ispitivanje utjecaja sastava primarnog sloja na
povezanost vlakno-vlakno kod proizvodnje
testlinera koji je obranio 20.VII.1982. god.
Kao umirovljenik •ivi u Osijeku.
BOGATI, Vladimir (Bistrica, 24.VI.1939),
mr. sc., dipl. ing. drvne industrije.
Sin Stjepana i Ane r. Perkovac. Hrvat,
katolik. Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika.
Osnovnu školu završio je u D. Meljanima
1950, a Srednju tehnièku školu drvne struke
završio je u Virovitici 1960. Apsolvirao je
1963/64, a diplomirao 31.V.1966. god. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. Na
istom je fakultetu završio i poslijediplomski.
Izradio je magistarski rad naslova Upravljanje tehnološkim procesom proizvodnje namještaja uz primjenu raèunala i obranio ga
10.I.1984. godine.
u TVIN-u Virovitica. Odradivši pripravnièki
sta•, na mjestu je direktora Pilane (1968),
zatim radi kao tehnolog u Razvojnoj slu•bi
(1974), od 1976. direktor je In•enjeringa, a
od 1979. direktor ERC-a. God. 1990. generalni je direktor TVIN-a, a od 1991. direktor
je Croatia osiguranja. Istodobno je saborski
zastupnik od 1990.
Bio je predsjednik Gradskog vijeæa
Virovitice 1993-1997.
Nosilac je Spomenice Domovinskog
rata Hrvatski pleter.
Od 1976. predsjednik je Hrv. šum.
društva - Ogranka Virovitica.
40
BOGDANIÆ, Ivan (Sinac, 7.X.1939), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Mate i Ane roð. Pintar. Hrvat, katolik. Roditelji su mu poljodjelci. Osnovnu
školu završio je u Sincu, a Srednju tehnièku
drvne struke u Zagrebu 1960. god. Diplomirao je 1964. na Šum. fakultetu u Sarajevu.
Nakon diplomiranja 1965. zaposlio se
u DTP-u Lika u Gospiæu, na mjestu voditelja. Od 1968. tehniè. je direktor Finalnih
drvnih proizvoda Polet Duga Resa. Od 1969.
zaposlen je u Hidrotehni u Zagrebu, a od
1970. u Hortikulturnom komunalnom poduzeæu Unikum, kasnije Zrinjevac u Zagrebu na
mjestu tehnièkog direktora i na drugim
rukovodnim funkcijama poduzeæa. Nakon
restrukturiranja gospodarstva obnaša du•nost
voditelja Projektno-tehn. slu•be u poduzeæu
Zrinjevac d.d.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu upisao
je poslijediplomski studij. Stalni je sudski
vještak za šumarstvo i hortikulturu.
BOGDANOVIÆ, Snje•ana iz Preloga, r.
17.XII.1961, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirala je 1983/84, a diplomirala
na DT odjelu.
BOGDANOVIÆ, Zlatko, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirao je
1976/77, a diplomirao 5.I.1982. na Šum. fakultetu, VI. stupanj, na DT odjelu.
BOGNER, Andrija (Zagreb, 28.IV.1949),
dr.sc., dipl.ing., izv. profesor Tehnologije
finalnih proizvoda.
U Zagrebu je završio osnovnu i srednju
školu. Nakon završene srednje Drvnotehnièke škole "Jurica Ribar" upisao se na DI
odjel Šum. fakulteta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1975. godine.
Nakon vojnog roka zaposlio se u
Exportdrvu, u kojem je od 1977. do 1980.
obavljao tehnièko-komercijalne poslove, i
tako obišao i upoznao veæinu finalnih pogona
drvne industrije Hrvatske. Bio je na višemjeseènom usavršavanju u SAD-u. Od 1981.
godine radi na Šum. fakultetu u Zagrebu,
gdje je zapoèeo kao asistent za predmet Tehnologija finalnih proizvoda. Od tada sudjeluje
u nastavi predmeta Tehnologija finalnih proizvoda, Tehnologija drvnih proizvoda za graðevinarstvo, Tehnologija proizvodnje namještaja i
Površinska obrada drva. Radi na znanstvenoistra•ivaèkim projektima Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji i neposredno suraðuje s
gospodarstvom. Sudjeluje u nastavi predmeta
Tehnologija proizvoda iz drva na Studiju
dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 1986. godine , a doktorirao 1993. na Šum. fakultetu u Zagrebu.
Škol. god. 2000/2001. i 2001/2002.
bio je prodekan na Šum. fakultetu u Zagrebu
zadu•en za DT odjel.
Glavni je urednik ovoga Hrvatskog
leksikona drvnih tehnologa.
RADOVI
Istra•ivanje tehnologije proèelja iz masivnog drva
kod namještaja za pohranu, mag. rad, Zagreb, 1986.
Modifikacija površine bukovine radi poboljšanja lijepljenja, disertacija, Zagreb, 1993.
Komparativno ispitivanje èvrstoæe i trajnosti
spojeva u proizvodima za graðevinarstvo (sa B. Ljuljka i
dr.), Drvna industrija, 32(1981),7/8,183-190.
Poboljšana linija za površinsku obradu ploèa
lakovima i oblaganje folijama, Drvna industrija, 33(1982),
7/8, 175-176.
Numerièki upravljani strojevi za obradu drva,
Drvna industrija, 33(l982), 7/8,187-188.
Numerièki upravljani (NC i CNC) strojevi, Drvna
industrija, 34(1983), 9/10, 253-255.
41
Proces brušenja u proizvodnji ploèastog namještaja
(s I. Grbac), Drvna industrija, 34(1983), 3, 53-58.
Optimizacija obrade ploèastih furniranih sklopova
(s I Grbac), Bilten ZIDI, 11(1983), 7, 79-100.
Tehnologija unutrašnjeg transporta u DIP OGULIN, idejni projekt, str.22, Šum. fakultet, ZIDI, 1983.
Pomoæne radionice u DIP OGULIN (sa S. Tkalec),
idejni projekt, str.5, Šumarski fakultet, ZIDI, 1983.
Neki problemi tehnologije namještaja iz masivne
bukovine (s I. Grbac), Zbornik radova Kolokvij o bukvi,
125-133, Velika, 1984.
Lijepljenje u razvoju pokuæstva iz masivnog drva (s
B. Ljuljka), Zbornik radova Istra•ivanje, razvoj i
kvaliteta proizvoda, 243-260, Osijek, 1984.
Optimizacija procesa lijepljenja ploèa iz masivnog
drva u proizvodnji namještaja (sa B. Ljuljka, I. Grbac i V.
Koštal), Bilten ZIDI, 12(1984), 4, 1-50.
Istra•ivanje unutarnjih naprezanja u sljubnicama
pri širinskom lijepljenju masivnog drva, Savjetovanje o
razvoju finalne proizvodnje 37-46, ¤ivinice, 1985.
Lijepljenje bukovine i jelovine aktiviranjem
površine sljubnica natrij-hidroksidom uz primjenu punila
na bazi lignina (sa V. Sertiæ), Drvna industrija, 38(1987),
3/4, 51-58.
Znaèaj i mjerenje zaostalih naprezanja u lijepljenim
konstrukcijama od drva (sa Z. Goja), Prvo savjetovanje o
ljepilima i lijepljenju drva, Zbornik radova, 364-374,
Tuheljske Toplice, 1987.
Problem markiranja sljubnica kod lijepljenja masivnog drva (sa B. Ljuljka), Drugo savjetovanje o ljepilima i
lijepljenju drva, Zbornik radova, 122-135, Tuheljske
Toplice, 1989.
Novi materijali u tehnici lijepljenja i metode
njihovog ispitivanja (s B. Ljuljka), Bilten ZIDI,
17(1989), 1, 13-16.
Modifikacija površine drva radi boljeg lijepljenja,
Drvna industrija, 41(1990), 5/6, 85-91.
Istra•ivanje novih procesa lijepljenja drva, Zbornik
radova Razvoj i perspektive finalne obrade drva, 73-79,
Zagrebaèki velesajam, 1991.
Modifikation der Holzoberfläche zur Verbesserung
der Verleimung, Holz als Roh-und Werkstoff, 49(1991),
7/8, 271-275.
Trendovi razvoja drvne gradevne stolarije u Evropi
(sa H. Turkulin), Znanstveno-struèno savjetovanje
Ambienta, Zbornik radova, Zagrebaèki velesajam, 1992.
Lijepljenje jelovine ligninskim ljepilom klasiènim i
VF postupkom (sa V. Sertiæ), Drvna ind., 43(1992), 3, 87-91.
Kvašenje drva i adhezija, Drvna industrija, 44
(1993), 4, 139-143.
Optimizacija izbora materijala i postupaka pri
lijepljenju i površinskoj obradi (sa V. Jirouš-Rajkoviæ),
Znanstveno savjetovanje Ukljuèivanje znanosti u
gospodarski sustav prerade drva u Hrvatskoj, Zbornik
radova, 63-67, Novi Vinodolski, 1994.
Utjecaj ljepila i re•ima lijepljenja na kvalitetu proizvoda, Meðunarodno savjetovanje Osiguranje i upravljanje kvalitetom, Zbornik radova, 87-91, Opatija, 1995.
Kut kvašenja i adhezija (sa B.Ljuljka), savjetovanje
Društva plastièara i gumaraca, Zbornik radova, 206-209,
Zagrebacki velesajam, 1995.
Work of adhesion as a criterion for determination of
optimum surface tension in adhesives, Drvna industrija,
46(1995), 4, 187-194.
Improving the Glued Joint Strength by Modifying
the Beechwood (Fagus sylvatica L.) with Gamma Rays (s I.
Grbac), Drvna industrija, 47(1996), 2, 68-73.
Methods for Testing the Resistance of Wood Hotmelt
Adhesives to Temperature Changes and Weathering (sa B.
Ljuljka), Drvna industrija, 47(1996), 3, 108-113.
BOGNER, Petar, šumarski i drvarski struènjak.
Šumarstvo je uèio u Austriji oko
polovice XIX stoljeæa. Bio je šumarski intendant i upravitelj šumskih rezervata austrijske
mornarice (Motovunska šuma, Lim-Vidorno, Li•njomoro u Istri).
Prvi se u Hrvatskoj bavio tehnologijom
drva kao znanošæu!
Napisao je nekoliko radova na njemaèkom jeziku (Trst 1861, Beè 1863).
BOHAÈEK, Marijan, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1976/77, a diplomirao
26.IX.1979. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DI odjelu.
BOJANIN, Stevan (Bolman, 1921. - Zagreb,
1997.), dr. sc., dipl. ing., redovni sveuè.
profesor predmeta Iskorišæivanje šuma i
Eksploatacija šuma.
Osnovnu školu je završio u Bolmanu
1932. godine, a Mješovitu realnu gimnaziju u
Somboru 1946. godine.
Na šumarski odsjek Poljoprivrednošum. fakulteta u Zagrebu (biološki smjer)
upisao se 1946, a diplomirao je u o•ujku
1951. godine.
Od 15.V.1951. bio je zaposlen u Saveznom lovno-šumskom gospodarstvu Košutnjak u
Bilju u Odjelu za uzgajanje i ureðivanje šuma;
od poèetka 1952. do 31.III. 1952. je upravitelj
Šumarije u Bilju.
Po vlastitoj •elji premješten je u ŠG
Spaèva u Vinkovcima, gdje je nastupio
31.III.1952. Od 14.VII. do 15.X.1952. bio je
42
u Šumariji Oriovac gdje je zamjenjivao
odsutnog upravitelja. Nakon što je rasformirano Šumsko gospodarstvo 1954. godine,
premješten je u Šumarski inspektorat u Vinkovcima, a u svibnju 1956. u Sekciju za ureðivanje šuma uVinkovcima.
Godine 1956. izabran je za asistenta u
Zavodu za tehnologiju drva Poljoprivrednošum. fakulteta u Zagrebu iz predmeta Iskorišæivanje šuma, gdje je nastupio na du•nost
1.XII.1956. godine. Škol. god. 1958/59. i
1959/60. predavao je u zimskom semestru
kao honorarni predavaè predmet Organizacija i poslovanje šumske privrede studentima VII.
semestra ŠG odsjeka, a u ljetnom semestru
1958/59. školske godine predmet Knjigovodstvo studentima DI odsjeka VI. semestra.
Doktorsku disertaciju Istra•ivanje
potroška vremena kod smolarenja crnog bora
francuskom metodom obranio je na Šum. fakultetu u Zagrebu 28.XI.1963. god. U
mjesecu studenom 1965. izabran je za docenta
iz predmeta Eksploatacija šuma na Drvno-industrijskom odjelu Šumarskog fakulteta u
Zagrebu.
Od 1.II. do 31.V.1966. god. bio je na
studiju iz problematike eksploatacije šuma u
Institutu za šumarska istra•ivanja u Helsinkiju, kao stipendist finske vlade.
Godine 1971. izabran je za izvanrednog, a 1976. godine za redovnog sveuèilišnog
profesora iz predmeta Eksploatacija šuma.
Godine 1981. preuzima i predmet Iskorišæivanje šuma, pa od tada do umirovljenja
1.XI.1990. predaje kao redovni profesor ta
dva kolegija. U tom je razdoblju bio predstojnik Katedre za iskorišæivanje šuma na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od osnutka
dvogodišnjeg studija na DI odjelu Šum. fakultetu u Zagrebu do umirovljenja predaje na
VI. stupnju predmet Studij vremena.
Bio je voditelj poslijediplomske nastave iz znanstvenoga podruèja Iskorišæivanje
šuma i nastavnik odreðene grupe predmeta.
Bio je èlan Jugoslavenske komisije za
suradnju sa SEV-om, èlan Ureðivaèkog
odbora èasopisa Šumarski list i èasopisa
Drvna industrija te èlan u•eg redakcijskog
odbora èasopisa Mehanizacija u šumarstvu.
Na 18. svjetskom IUFRO kongresu u
Ljubljani, rujna 1986, izabran je u IUFRO
diviziju 3 Šumski radovi i tehnika kao
dopredsjednik komisije Šumski radovi u
planinskim uvjetima za razdoblje od 1987. do
1991. godine. Bio je i jedan od voditelja
IUFRO ekskurzije br. 3.
Stevan Bojanin bio je èlan HŠD-a,
èlan savjeta Šum. fakulteta u više mandata i
èlan izvršnog odbora Sindikata. Kao predstavnik Šumarskog fakulteta bio je èlan
komisije za praæenje •ivotnog standarda
radnih ljudi Zagrebaèkog sveuèilišta i èlan
Sveuèilišnog odbora Sindikata.
Bio je èlan komisija za standarde iz
oblasti eksploatacije šuma.
Znanstvena djelatnost prof.dr.sc.
Stevana Bojanina vezana je za problematiku
istra•ivanja u podruèju iskorišæivanja šuma. U
svom se istra•ivaèkom radu bavi pitanjima
izrade, udjela i kvalitete sortimenata u
eksploataciji pojedinih vrsta drva, te iskorišæenju drvne sirovine odnosno gubicima kod
sjeèe i izrade. Ovdje se naroèito istièu
istra•ivaèki radovi koji se odnose na jelovinu
(Abies sp.) kao našu najva•niju vrstu drva
èetinjaèa i hrastovinu lu•njaka (Quercus robur
L.) kao naše najvrednije listaèe.
U svom istra•ivaèkom radu Stevan
Bojanin posebnu je pozornost posveæivao
transferu i primjeni rezultata istra•ivanja za
potrebe mehanizacije šumarstva (predavanja,
referati, priopæenja, seminari). Tu aktivnost je
sistematski i organizirano provodio ne samo
u hrvatskim šumskim organizacijama nego i
na skupovima kao što su: interkatedarska savjetovanja šumarskih fakulteta Jugoslavije,
meðunarodna savjetovanja u okviru SEV-a
(DDR, Mad•arska, ÈSSR).
Prof.dr.sc. Stevan Bojanin preminuo
je 1997. godine.
VA¤NIJI RADOVI
Toènost odreðivanja drvnih masa sastojina polaganjem primjerenih pruga, Šum. list, 7-8, 1955, 221-230.
43
O utrošku vremena kod radova na smolarenju i
odreðivanju troškova radne snage, Ibid., 9-10, 1959, 292306.
O nekim osobinama podataka vremena kod ruènih
radova i njihovoj obradi, Drvna industrija, 11-12, 1961,
Zagreb, 168-173.
Odreðivanje vremena izrade metodom trenutaènih
opa•anja, Narodni šumar, 5-6, 1963, Sarajevo, 171-180.
Istra•ivanje potroška vremena kod smolarenja crnog
bora francuskom metodom, (disertacija), Šumarski fakultet
Zagreb, 1963, 1-183.
Debljina kore na raznim visinama od tla kod jelovih
stabala, Drvna industrija 4-5, 1966, Zagreb, 76-85.
Der Einfluss der Hagneigung auf den Zeitaufwand
bei der Harzgewinnung, Archiv für Forstwesen 6, 1970.,
Berlin, 599-609.
Debljina i postotak kore oblovine poljskog jasena,
(Fraxinus angustifolia Vahl.). Šumarski list 7-8, 1972,
267-276.
Primjena metode trenutaènih opa•anja (MTO) za
studij vremena kod obaranja i izrade jelovih stabala,
Šumarski list 12, 1974, 483-504.
Izvoz tehnièke oblovine i tehnièkog drva zglobnom
ekipa•om Volvo 860 TC (sa S. Sever), Mehanizacija
šumarstva 1-2, 1976, Zagreb, 9-38.
Primjena zglobnog traktora TAF 650 kod izvlaèenja duge bukove oblovine, (sa S. Sever), Ibid, 3-4, 1976.,
Zagreb, 71-101.
Komparativna istra•ivanja sjeèe i izrade u prorednim sastojinama hrasta lu•njaka i crne johe, (s A. Krpan i J.
Beber), Šumarski list, 11-12, 1989, 591-601.
Problem eksploatacije prorednih sastojina u SR Hrvatskoj, Glasnik za šumske pokuse 26, Šumarski fakultet
Zagreb 1990, 483-495.
BOKAN, Davor, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1994/95, a diplomirao 28.
sijeènja 1997. god. na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu, na DT odsjeku.
BOKULIÆ, Ivo, iz Careva Polja, r. 8.XI.1932,
1958/59, a diplomirao 7.XI.1962. god. na
Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na
Šum. odjelu, DI smjer.
Kao umirovljenik •ivi u Æikoviæima
kod Rijeke.
BOLF, Aleks (Lokve, 19.XII.1965), dipl.
Sin Milivoja i Vidice r. Skender. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je
VKV stolar, a majka KV radnica u drvnoj industriji. Osnovnu školu završio je u Lokvama
1980, a srednju školu, drvno usmjerenje,
1984. u Srednjoškolskom centru Delnice.
Studirao je na Šum. fakultetu Sveuè. u
Zagrebu i diplomirao VII. stupanj 30. lipnja
1992. godine.
Nakon diplomiranja radio je kao pripravnik u DI Delnice, 1993. bio je poslovoða
u Stolariji Luèice, a 1994. poslovoða u Pilani
Luèice. God. 1995. osniva priv. poduzeæe
ALEXANDA d.o.o. koje mu je osnovna djelatnost izrada krovišta, drvne galanterije te
predmeta od drva po narud•bi.
BOLF, Kristinka, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirala je 27.VI.2000. god. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
BOLF, Ljerka (Rijeka, 28.VIII.1962), ing.
drvne industrije - proizv. namještaja.
Kæi Milivoja i Vidice r. Skender. Hrvatica, katolièke vjere. Otac joj je VKV stolar,
a majka VKV radnica u drvnoj industriji. Osnovnu školu završila je u Lokvama 1977, a
srednju, drvne struke 1981, u Srednjoškolskom centru Delnice.
26.VI.1984. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
Nakon diplomiranja, od 1.VIII.1984.
god. radi kao pripravnica u DI Delnice, RJ
Lokve, a od 1985-1989. kao konstruktor u
Radnoj zajednici Zajednièke slu•be Delnice.
Od 1989. šefica je Tehnièke pripreme u proizvodnji graðevne stolarije Lokve.
BOLF, Miroslav, iz Šida, Srijem, roð.
26.VII.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62. na osamostaljenom Šum.
fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 19.IX.1963.
god. na DI odsjeku.
44
BOLIÆ, Braco, iz Bos. Petrovca, roðen
9.VII.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao 18.III.1992.
BORAS, Ivan, iz Vetina, r. 2.I.1939, dipl.
a diplomirao 9.V.1968. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BORÈIÆ, Lada, v. VRBAN
BOLONT, Predrag (Slunj, 18.II.1936),
Sin Viktora i Antonije r. Kovaèiæ.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio slu•benik,
a majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u
Vara•dinu 1950, a Srednju tehn. školu drvne
struke u Zagrebu 1960.
VII. stupanj 1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
Prvi posao dobio je 17.V.1966. u
Stolarskom poduzeæu Jelen u Zagrebu. Od
1.I.1968. direktor je toga poduzeæa, a 1. lipnja
1974. izabran je za direktora Tvornice grað.
stolarije “A. ¤aja” u Zagrebu. Nakon isteka
mandata, 14.VIII.1978. postavljen je za šefa
poslovnice za opremanje turistièkih i ugostiteljskih objekata u poduzeæu Exportdrvo
Zagreb. Od 1.X.1985. na mjestu je pomoænika direktora sektora In•enjering i oprema
objekata u istom poduzeæu. U mirovinu odlazi 1.V.1998. god. ¤ivi u Vel. Gorici.
BOLJAT, Ante, dipl. ing. drvne industrije.
svibnja 1961. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
BORAS, Gordana, v. ERCEGOVAC
BORÈIÆ, Mile (Stari Lièki Osik, 13. veljaèe
1963), dipl. ing. drvne tehnologije.
Sin Mile i Ane r. Grahovac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je ugostitelj, majka
trgovkinja. Osnovnu školu završio je u Lièkom Osiku 1978, a maturirao je u SC-u "N.
Tesla" u Gospiæu 1982. god. Diplomirao je
8.VI.1990. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
Nakon diplomiranja odmah se zaposlio kao pripravnik u tvornici stolarije Industrogradnja IZOIND u Zagrebu. Tu radi do
1993. u razvojnoj slu•bi, a 1994. voditelj je u
Odjelu grube strojne obrade. Iste godine postao je za komerc. referent, a od 1995. voditelj
je prodaje. Od 1998. komerc. je direktor u
Industrogradnji - IZOIND d.o.o. (proizvodnja piljene graðe i grað. stolarije), Donja
Lomnica, Vel. Gorica.
BOROTA, Jovo, iz Batine u Baranji, roðen
1.I.1939, dipl. ing. drvne industrije. Studirao
je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu.
Apsolvirao je 1961/62, na osamostaljenom
Šum. fakultetu, a diplomirao 21.V.1965. god.
na DI odsjeku.
BOROVEC, Sanja, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1991/92, a
diplomirala 22.VII.1994. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
BOROVIÆ, Davor (Split, 19.X.1938), dipl.
ing., asistent za predmet Tehnologije proizvodnje namještaja, Površinska obrada te Proizvodnja namještaja.
45
Osnovnu školu i gimnaziju završio je
u Zagrebu. Na DI odsjek Poljopr.-šumarskog fakulteta u Zagrebu upisao se 1957/58, a
diplomirao 21.VI.1963. godine.
Nakon završenog studija zaposlio se
1.VII.1963. godine u Tvornici namještaja
DIP-a Novoselec kao referent za investicije.
Od 1.VII.1968. godine radi kao voditelj proizvodnje u Tvornici namještaja DIP-a Delnice u Vratima kraj Fu•ina.
Na DI odjelu Šumarskog fakulteta od
1.X.1972. godine radi kao sveuèilišni asistent
za predmet Proizvodnja namještaja. Osim sudjelovanja u nastavi Proizvodnje namještaja,
sudjeluje i u izvoðenju nastave predmeta Konstrukcije proizvoda od drva, Proizvodnja
namještaja, Površinska obrada, a tijekom 1979.
godine vodi vje•be predmeta Konstrukcije
proizvoda iz drva, Konstrukcije namještaja te
Tehnika lijepljenja.
Aktivan je i u izvoðenju terenske nastave (LIP Brest, Cerknica; DIK Ravna Gora,
Ravna Gora). Takoðer vodi vje•be predmeta
Tehnologija proizvodnje namještaja i Površinska obrada drva na VI. stupnju nastave. Bio je
struèni vodiè prof.dr.sc. Cigielu iz Zvolena pri
njegovu posjetu drvno-industrijskim pogonima Like, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Tijekom 1979. godine sporazumno prekida radni odnos na DI odjelu Šum. fakulteta.
BORŠÈAK, Boris, r. 25.XII.1962. u Koprivnici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1986/87, a dipl. 22.XII.1987. god. na
BOŠKOVIÆ, Damir, iz Našièke Breznice, r.
13.V.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao 14.III.1975.
god. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, na
DI odjelu.
BOŠNJAK, Luka, iz Proslapa, r. 16.II.1958,
1984/85, a diplomirao 1.VII.1988. godine na
BOSTJANÈIÆ, Anita, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1985/86, a
diplomirala 3.VII.1987. na Šum. fakultetu u
BOZANIÆ, Ivan (Nijemci, 18.I.1942), dipl.
ing. drvne industrije.
Sin Vjekoslava i Rozalije r. Pardon.
Hrvat, katolik. Otac mu je slu•benik, a majka
kuæanica. Osnovnu školu pohaðao je u
Nijemcima, a završio u Vinkovcima 1957.
Maturirao je u vinkovaèkoj gimnaziji 1961.
god., a diplomirao 16.IX.1966. na DI odjelu
Šum. fakulteta u Zagrebu.
Nakon diplomiranja zaposlio se u
DIP-u Spaèva Vinkovci, gdje je radio manje
od godine dana. Nakon odslu•enoga vojnog
roka zaposlio se u “Lukadrvu” u Rijeci, gdje su
se obavljali špediterski poslovi i uskladištenje
drva za izvoz, uvoz i tranzit. Nakon spajanja
Luka drva, a kasnije i Exportdrva Rijeka sa
Lukom Rijeka, radi na istim poslovima u poduzeæu Luka Rijeka u svojstvu voditelja
skladišta.
BO¤IÈEVIÆ, Dra•en, iz Slunja, roðen
21.IX.1968, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 1992/93, a diplomirao 30.X.1995.
46
BO¤IÈEVIÆ, Helena, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirala je 1993/94,
a diplomirala 24.IX.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
BO¤IÆ, Dejan, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1996/97, a dipl. 4.XII.2001.
godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT
odsjeku.
BO¤IÆ, Mihajlo, iz Kolariæa, r. 20.III.1936,
1964/65, a diplomirao 6.IV.1977. god. na
BO¤IÆ, Zoran, r. 5.IV.1950. u Zagrebu,
BRAÈUN, Veljko, r. u Zagrebu 28.XI.1953,
BRAJKOVIÆ, Sanjin, roðen u Zagrebu
8.VIII.1968, dipl. ing. drvne tehnologije.
18.IX.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
BRCKOVIÆ (BRLETIÆ) Marija (Rijeka,
19.X.1965), dipl. ing. drvne tehnologije.
Kæi Nikole i Tereze r. Bertoviæ. Hrvatica, katolièke vjere. Otac joj je bio vlakovoða,
a majka kuæanica. Školu je polazila u Ogulinu: osnovnu je završila 1980, a maturirala je
1984. u COUO “Vl. Bakariæ”.
Diplomirala je 20.XII.1996. na Šum.
Zaposlena je u Obrtnièkoj i tehnièkoj
školi Ogulin, gdje predaje predmete drvne
struke.
BRÐANOVIÆ, Ivan, dipl. ing. šumarstva.
god. na Poljoprivr. - šum. fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu - tehnièki smjer.
Radni vijek proveo je u BiH. Devedesetih godina •ivio je u Sarajevu.
BREGANT, Ivan, r. 18.III.1943. u Èazmi.
BREGOVIÆ, Ratko, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1995/96, a diplomirao
DT odsjeku.
BRELIH, Ivan (Ravna Gora, 8.III.1951),
dipl. ing. drvne ind.
Sin Viktora i Marije r. Èade•. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji: otac
mu je VKV stolar, a majka kuæanica. Osnovnu
školu završio je u Ravnoj Gori 1965, a DTŠ
“Jurica Ribar” u Zagrebu 1969.
5.XII.1975. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DI odjelu. Na istom je fakultetu upisao i poslijediplomski studij Organizacija rada u drv.
industriji.
Odmah nakon diplomiranja zaposlio
se u Radinu u Ravnoj Gori na mjestu glavnog
tehnologa tehn. procesa. Vrativši se s odslu•enoga vojnog roka, od 1978. do 1984. na
radnom je mjestu voditelja tehn. kontrole, a
nakon toga do 1986. tehn. pripreme proizvodnje. Od 1986. do 1990. direktor je
OOUR-a Tvornica pokuæstva R. Gora, a
iduæe dvije godine voditelj je izvozne prodaje.
Od 1992. do 1994. na radnom je mjestu
voditelja komercijale u Tvornici pokuæstva
Donja Dobra. Od 1994. vlasnik je stolarske
radionice za proizvodnju grað. stolarije.
BRELIH, Josipa, v. SEVER
47
BRESTOVEÈKI, Renata, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirala je
1992/93, a diplomirala 28.II.1997. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT
odsjeku.
BREZAK, Milivoj, r. 1.IX.1965. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao 26.VII.1990.
god. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
BREZIGAR, David (Solkan, Slovenija,
28.XII.1937), dr. sc. iz drvne tehnologije.
Poslijediplomski studij završio je na
Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao 10.XI.1981. god. na DI odjelu obranom
magistarskog rada pod naslovom Izgradnja
tovarne vzmetnic v Egiptu. Na istom je fakultetu i doktorirao 13.III.1985, obranivši
disertaciju naslova Istra•ivanje nekih èinilaca o
kojima ovisi kvaliteta i upotrebljivost madraca.
BREZINA, Mirko, ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1979/80, a dipl. 23.VI.1983.
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI.
stupanj na DT odjelu.
BREZOVIÆ, Mladen (Zagreb, 7.VI.1964),
mr.sc., dipl. ing., asistent za predmet Furniri,
furnirske i stolarske ploèe.
Na DI odjelu Šum. fakulteta Sveuè. u
Zagrebu diplomirao je 1992. god. te stekao
zvanje diplomiranog in•enjera drvne industrije. Od 15.V.1995. godine struèni je
suradnik u timu za atestiranje ploèa iverica.
Magistarski rad Izrada ploèa iz uslojenog drva
strukturno zaštiæenih kemijskim vatrozaštitnim
sredstvima obranio je 7.VI.1996. god. te stekao
akademski naslov magistra znanosti s podruèja
biotehnièkih znanosti, polja drvna tehnologija.
Na istom je fakultetu 15.V.2001. obranio
disertaciju s naslovom Optimizacija svojstava
višeslojnih furnirskih ploèa za unutarnju i
vanjsku uporabu.
U istra•ivaèko zvanje asistenta, u
svojstvu znanstvenog novaka na projektu
Razvoj novih tipova ploèa na bazi drva,
izabran je 17.X.1996. godine. U suradnièko
zvanje asistenta za predmet Furniri, furnirske
i stolarske ploèe izabran je 27.II.1997. god., te
dr•i vje•be iz tog predmeta. Kao istra•ivaè
radi i na projektu Ministarstva znanosti
Istra•ivanje sirovina, procesa izrade, kakvoæe i
uporabe ploèa.
Èlan je TO 89 - Furniri, ploèe i drvni
poluproizvodi u sklopu Dr•avnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo. Èlan je Hrvatskog
šumarskog društva, Hrvatskog mjeriteljskog
društva i Društva sveuèilišnih nastavnika i
ostalih znanstvenika u Zagrebu.
Sudionik je Domovinskog rata.
Do sada je u suautorstvu objavio jedan
znanstveni rad, tri struèna rada i sveuèilišni
laboratorijski priruènik.
RADOVI
Fizièka i mehanièka svojstva okal-ploèa i okalsrednjica (s. V. Bruèi i V. Jambrekoviæ), Drvna industrija,
44(1993), 2, 47-51.
Razvoj i perspektive industrije furnira i ploèa (sa F.
Penzar, V. Bruèi i V. Jambrekoviæ) Zbornik radova
Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u
Hrvatskoj, 8-12, Novi Vinodolski, 1994.
Rezultati ispitivanja svojstava drvnih ploèa (sa V.
Bruèi, F. Penzar i V. Jambrekoviæ) Zbornik radova
Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u
Hrvatskoj, 59-62, Novi Vinodolski, 1994.
Odreðivanje formaldehida iz drvnih ploèastih
materijala perforatorskom metodom (sa V. Bruèi, Z. Janoviæ
i V. Jambrekoviæ), Šumarski fakultet, Zagreb, 1994.
Kakvoæa ploèa na bazi drva (sa V. Jambrekoviæ)
Zbornik radova Uporaba drva, 39-50, Zagreb, 1996.
BRE¤NJAK, Marijan (Zagreb, 27.IV.1926),
prof. em., dr. sc., dipl. ing., redoviti prof.
predmeta Tehnologija masivnog drva.
U Zagrebu je polazio osnovnu školu i
gimnaziju, na kojoj je maturirao 1946. god.
Na šum. odjelu - tehnièki smjer, Poljopr.Šum. fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1952.
god. stekavši zvanje in•enjera šumarstva.
48
Po završetku studija radio je u drvnoindustrijskim poduzeæima u Klani i Delnicama. God. 1955. izabran je za asistenta iz
predmeta Pilanska prerada drva u Zavodu za
tehnologiju drva Poljoprivr.-šum. fakulteta u
Zagrebu. U Katedri za tehnologiju drva, DT
odjela Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu radio
je i sticao odgovarajuæa akademska zvanja, sve
do odlaska u starosnu mirovinu 1991. god. I
poslije umirovljenja nastavio je znanstvenim,
struènim i dijelom nastavnim radom na
podruèju mehanièke prerade drva, najviše iz
oblasti pilanarstva.
Doktorat šumarskih znanosti iz podruèja pilanske prerade drva stekao je 1964.
god., obranivši disertacijski rad s naslovom
Neke eksploatacione karakteristike traènih pila i
jarmaèa. Za docenta je izabran 1971. godine obranivši prethodno habilitacijski rad pod
naslovom Piljenje kru•nim pilama sa stlaèenim
zupcima uz velike pomake po zupcu. Za izvanrednog profesora izabran je 1972, a za redovnog 1977. god. Akademsko zvanje “profesor
emeritus” stekao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 2000. godine.
Na Šum. je fakultetu, zavisno o znanstvenom statusu i potrebama nastavnog plana, vodio i laboratorijske i terenske vje•be te
predavanja iz predmeta Pilanska prerada drva
(kasniji naziv Tehnologija masivnog drva) na
dodiplomskoj nastavi. Na poslijediplomskoj
nastavi predavao je predmete Tehnologija masivnog drva i Izabrana poglavlja iz tehnologije
masivnog drva. Vodio je i studije za postizanje
zvanja magistra i doktora znanosti iz podruèja
tehnologije masivnog drva, odnosno pilanske
prerade drva. Povremeno je honorarno
predavao i na Drvarskom odjelu Biotehnièkog fakulteta u Ljubljani. Kao profesor gost,
jedan je semestar 1992. god. predavao i na
Drvnotehnološkom odjelu Visoke poljoprivr.
škole u AAsu (Norveška).
Uz rad na Šum. fakultetu u Zagrebu,
Marijan Bre•njak je u mnogo navrata bio na
studijskim boravcima u AASu (Visoka
poljoprivr. škola, Odjel za tehnologiju drva),
a najviše u Oslu (Norveški tehnološki
institut). Ti su boravci bili ili u vidu raznih
stipendija Norveške vlade, ili u vidu izravnih
poziva odgovarajuæih institucija, radi sudjelovanja pa i voðenja znanstvenoistra•ivaèkih
projekata iz podruèja pilanske tehnologije i
tehnike. U tim je radovima bio povremeno u
kontaktu i s drugim znanstvenicima iz podruèja mehanièke prerade drva u Švedskoj.
Rezultat tih èestih boravaka i suradnje s
drvnotehnološkim institucijama u Skandinaviji su brojni znanstveni i struèni radovi
objavljeni na više jezika u raznim našim i
drugim svjetskim znanstvenim i struènim
èasopisima ili posebnim publikacijama. Kao
ekspert za pilanarstvo Organizacije ujedinjenih naroda FAO prof. M. Bre•njak boravio
je i radio godinu dana u Rangoonu (Burma).
Kao savjetnik za unapreðenje tamošnjeg
pilanarstva, izradio je niz studija, projekata i
ekspertiza za vladu Burme.
U tijeku dugogodišnje nastavne,
znanstvene i struène aktivnosti imao je kontakte i suraðivao s velikim brojem svjetski
poznatih institucija i znanstvenika za istra•ivanja na podruèju mehanièke obrade drva. Ta
se suradnja oèitovala u odgovarajuæim znanstvenim i struènim razmjenama mišljenja,
mnogobrojnim predavanjima te posjetima
raznim svjetskim istra•ivaèkim centrima na
podruèju drvne industrije i tehnike, posebno u
svezi s pilanarstvom. Tako je kraæe vrijeme,
negdje i u više navrata, posjetio ili odr•ao
predavanja u slijedeæim institucijama: Laboratorij za šumske proizvode Kalifornijskog
univerziteta u Berkeleyu, Institut za drvo u
Madisonu (SAD), Laboratorij za šumske
proizvode u Princes Risboroughu (Engleska),
Institut za istra•ivanja na podruèju tehnologije drva u Münchenu, Visoka drvarska škola
u Zvolenu, Institut za drvo u Bratislavi,
Švedski institut za istra•ivanja na podruèju
tehnologije drva u Stockholmu, Laboratoriji
za istra•ivanja na podruèju drvne tehnologije
u Tampereu, Tehnièki centar za drvo u
Parizu, odgovarajuæi odjeli za drvo Univerziteta u Kyotu (Japan) itd. U bivšoj Jugoslaviji
suraðivao je s odgovarajuæim struènjacima u
Ljubljani, Sarajevu i Beogradu.
49
U više je navrata organizirao i bio
voða studijskih putovanja struènjaka iz nekih
drvnoindustrijskih poduzeæa iz Hrvatske i
Slovenije odgovarajuæim pogonima u Norveškoj i Švedskoj.
Prof. dr. sc. M. Bre•njak bio je od škol.
god. 1972/73. do 1973/74. prodekan DI
odjela Šum. fakulteta u Zagrebu, a škol. god.
1981/82. do 1982/83. dekan Šum. fakulteta
Sveuè. u Zagrebu. Bio je dugogodišnji predstojnik Katedre za tehnologiju drva Šum. fakulteta i dugogodišnji èlan Upravnog odbora
i Redakcijskog savjeta èasopisa Drvna industrija, a kraæe je vrijeme obnašao i du•nost
glavnog urednika toga èasopisa. Povremeno je
na Fakultetu te raznim strukovnim organizacijama u Zagrebu obavljao i druge poslove.
Obnašao je i niz funkcija u raznim
internacionalnim struènim organizacijama:
od 1972. do 1974. bio je predstavnik tadašnje
Jugoslavije u Tehnièkom savjetu SEV-a u
Bratislavi. Neko je vrijeme bio predstavnik
biv. Jugoslavije u Komitetu za drvo ECE,
UN. Od 1976. do 1984. bio je èlan Savjeta
IUFRO. U tom je periodu dvije godine bio i
jedan od dvojice predsjednika Sekcije Milling
and Machining IUFRO. Kao èlan i funkcionar IUFRO aktivno je (referatima, predsjedavanjem i drugim aktivnostima) sudjelovao na pet svjetskih kongresa IUFRO (Oslo
1976, Kyoto 1980, Ljubljana 1985, Montreal 1990, Tampere 1995).
Do 1997. god. objavio je - sam ili u
suradnji - više od 70 znanstvenih i struènih
radova, 18 struèno-informativnih radova, 12
ekspertiza i projekata, 22 prijevoda i prikaza
iz strane znanstvene i struène literature, 4
knjige-ud•benika te niz informativnih radova. Radovi su objavljeni u raznim znanstvenim i struènim, domaæim i stranim publikacijama, na hrvatskom, engleskom, norveškom i njemaèkom jeziku. Odr•ao je u raznim
gradovima Hrvatske i diljem svijeta više od
30 javnih predavanja na hrvatskom, engleskom i norveškom jeziku. Osim toga napisao
je više recenzija te izradio brojne interne
(neobjavljene) struène studije i razne pisane
materijale kao pomoæ studentima pri uèenju.
Za sveukupan rad dobio je od Šum.
fakulteta u Zagrebu 1999. god. priznanje kao
Zaslu•ni profesor, u povodu 320. obljetnice
Sveuèilišta u Zagrebu. Iste je godine od Šum.
fakulteta u Zagrebu dobio Zahvalnicu za
uspješnu suradnju i ukazanu pomoæ pri
oblikovanju i izdavanju èasopisa Drvna industrija.
RADOVI
a) Znanstveni i struèni radovi od 1985.
(Ranije radove v. u Drv. bibliografiji.)
Piljenje jelovih trupaca i procjena kvalitete
piljenica. Bilten ZIDI 13 (1985) 3 : 1-11. Šumarski fakultet, Zagreb.
Istra•ivanja procesa prerade drva piljenjem i
iveranjem. Bilten ZIDI 13 (1985) 3 : 1-11. Šumarski fakultet, Zagreb.
Computer aided optimization of sawing logs on
band saws. (sa Hitrec,V.; Šegotiæ,K.); Radovi sa
simpozija “Kompjuter na sveuèilištu”, Cavtat, 1986.
A model of computer aided optimization of sawing
logs. (sa Hitrec,V.; Šegotiæ,K.); Proceedings “IUFRO
XIX World congress”, Montreal, 1991.
Štete u drvnoj industriji Hrvatske uslijed srpske
agresije na Republiku Hrvatsku. Šumarski list 115 (1991)
10/12 : 445-447.
Procesna tehnologija u pilani i kvaliteta proizvoda.
Drvna industrija 43 (1992) 3 : 113 -114.
Norveška pilana godine. Drvna industrija 43
(1992) 4 : 169 -170.
Grosse Kriegschaden in der Holzidustrie Kroatiens.
Holz-Zentralblatt, Nr. 43, 8 April, 1992.
O pilanarstvu Republike Hrvatske - primjer razvoja privatnih industrijskih pilana. Drvna industrija 44
(1993) 4 : 149-152.
Kroatiens Sageindustrie muss sich der freien Markwirtschaften Stelen. Holz-Zentralblatt Nr. 106, 3 September, 1993.
Znaèenje kvalitete trupaca u pilanskoj preradi s
posebnim osvrtom na trupce jele i smreke. Mehanizacija
šumarstva 19 (1994) 3 : 149-228.
Drvo - taj divni materijal. Šumarski list 120
(1996) 5/6 : 219-224.
Pilanska tehnologija drva, I dio. Ud•benik,
Šumarski fakultet, Zagreb, 1997.
Vom Sagewerk bis zur Produktion hochwertiger
Parkette-Entwicklung des privaten Holzverarbeitungbetrieb “ARENA” in Kroatien. Zagreb, 1999. (Predano
za tisak u èasopisu “Holz-Zentralblatt”.)
Primarna mehanièka obrada jelovine (Primary
Mechanical Processing of Firewood). Obièna jela u Hrvat-
50
skoj (Silver Fir in Croatia). Str.: 711-722. Akademija
šum. znanosti i Hrvatske šume, Zagreb, 2001.
Pilanska obrada bukovine (Sawmilling Conversion
of Beech Wood) Obièna bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj. Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume.
Utjecaj ošteæenja trupaca pri njihovom pridobivanju
na obujmno iskorištenje u pilanskoj preradi. Prikaz radnje
D.W. Moshenko: Influence of log damage on loss of
lumber volume at the sawmill. For.Res.Inst. of Canada.
Wood harvesting technical note FT-202, November
1993. - Mehanizacija šumarstva 19 (1994) 3 :217-221.
b) Knjige i ud•benici
e) Ostali objavljeni radovi
Album rasporeda pila rangiranih prema velièi-ni
kvantitativnog iskorištenja jelovih trupaca, (sa Hitrec,V.;
Butkoviæ,Ð.). Šumarski fakultet, Zagreb, 1985.
Utjecaj uvjeta piljenja na neke pokazatelje
djelotvornosti pilanske tehnologije. Šumarski fakultet,
Zagreb, 1991.
Pilanska tehnologija drva. I dio. Šumarski fakultet,
Zagreb, 1997.
Pilanska tehnologija drva. II dio. Šumarski fakultet, Zagreb, 2000.
c) Prijevodi
Biermann,O.: Traèna pila ili jarmaèa. (BLOCK BANDSAGE ODER GATTERSAGE). Izbor, serija
11, (1960) 3.
Samset, I.: Transport trupaca konjima i traktorom
na utabanom snje•nom putu. (TOMMER-TRANSPORT MED HEST OG TRAKTOR PA SNEPAKKETE VEIER). Izbor, serija 3, (1964) 3 : 27-38.
Fleischer, H. O.: Pilane buduænosti. (SAWMILLS OF THE FURURE). Drvna industrija 21
(1970) 11/12 : 221.
Krilov, A.: Faktori koji utjeèu na piljenje kru•nom
pilom. (FACTORS AFFECTING THE CUTTING
OF CIRCULAR SAW BLADES). Drvna industrija
25 (1974) 5/6 : 126-128.
Krilov, A.: Toplinsko otvrdnjivanje zubaca lista pile
strujom visoke frekvencije. (prijevod s engleskog); Drvna
industrija 29 (1978) 7/8 : 169-171.
Krilov, A.: Istra•ivanja na podruèju prerade drva u
svijetu. (prijevod s engleskog); Drvna industrija 34
(1983) 3 : 65-68.
d) Razni radovi poslije umirovljenja 1991. godine
Štete u drvnoj industriji Hrvatske uslijed srpske
agresije na Republiku Hrvatsku. Šumarski list 115 (1991)
10/12 :445-447.
Procesna tehnologija u pilani i kvaliteta proizvoda.
Drvna industrija 43 (1992) 3 : 113-114.
Norveška pilana godine. Drvna industrija 43
(1992) 4 : 169-170.
Grosse Kriegschaden in der Holzindustrie Kroatiens. Holz-Zentralblatt Nr. 43, 8. April.
O pilanarstvu Republike Hrvatske - primjer razvoja privatnih pilana. Drvna ind. 44 (1993) 4 : 149-152.
Kroatiens Sageindustrie muss sich der freien Marktwirtschaft Stelen. Holz-Zentralblatt Nr. 106, 3. Sept.
Znaèenje kvalitete trupaca u pilanskoj preradi s
posebnim osvrtom na trupce jele i smreke. Mehanizacija
šumarstava 19 (1994) 3 : 149-228.
Autor je objavio još 18 informativnih èlanaka, 16
prikaza literature, 12 ekspertiza projekata, 5 internih
studija i tridesetak predavanja. U raznim domaæim
èasopisima objavio i niz prikaza magistarskih i doktorskih radova, objavljenih knjiga ili znanstvenih i
struènih radova te drugih zbivanja od znaèenja za podruèje obrade i prerade drva.
BRKIÆ, Marijan, dipl. ing. drvne industrije.
Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u
Zagrebu. Apsolvirao je 1959/60, a diplomirao 25.I.1962. god. na osamostaljenom Šum.
BRKLJAÈIÆ, Dunja, v. PETRIÆ
BRKLJAÈIÆ, Slavica, r. 1.XII.1947. u Rijeci,
1970/71, a diplomirala 18.VI.1973. god. na
BRLAS, Jozo, r. u Bušetini kod Virovitice,
Zaposlen je u vlastitom privatnom
poduzeæu BRLAS-DRVO d.o.o. u Matuljima kod Rijeke.
BRLEK, Ivica, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je 1990/91, a diplomirao 25.IV.1996. god. na Šum. fakultetu u
BRLETIÆ, Branko, iz Tounja kod Karlovca, r. 21.X.1947, dipl. ing. drvne indu-
51
strije. Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao
23.XI.1972. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
BRLETIÆ, Marija, v. BRCKOVIÆ
BRNÈIÆ, BUTKOVIÆ, Nedjeljka, roðena
9.VI.1947. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1974/75, a diplomirala
na DI odjelu.
BRODARIÆ, Ljubica, iz Medvedièke, Novo
Virje, ing. drvne industrije. Apsolvirala je
1987/88, a diplomirala 7.IV.1988. kao
odlièna studentica na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu, Studija uz rad.
Zaposlena je u Bilokalniku, kasnije
BILO Ðurðevac.
BRONZOVIÆ, Manda, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirala je
1984/85, a diplomirala 9.III.1987 na Šum.
fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj, na DT
odjelu.
BROVET, Nada, iz Gornjih ¤agara, dipl.
ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1977/78,
a diplomirala 10.IX.1980. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
BROVET, Ru•ica, iz Gornjih ¤agara, dipl.
ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1974/75,
a diplomirala 23.II.1976. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjelu.
BROZOVIÆ, Mirjana (Ogulin, 9.IX.1965),
dipl. ing. drv. tehnologije, prof.
Kæi Ivana i Anke r. Kuterovac. Hrvatica, rimokatolièke vjere. Školovala se u OguliHrvatski leksikon drvnih tehnologa
nu: osnovnu školu završila je 1980, a maturirala je 1984. u COUO-u. Apsolvirala je
1988/89, a diplomirala 27.IX.1991. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, DT smjer.
Zaposlena je u zvanju profesorice
struènih predmeta u Obrtnièkoj i tehn. školi
Ogulin. Redovito sudjeluje na struènim skupovima i kao mentorica na natjecanjima
uèenika drvne struke.
BRUÈI, Eugen, iz Zagreba, r. 3.VII.1970,
¤ivi u Zagrebu.
BRUÈI, Vladimir (Zagreb, 23.VIII.1954), dr.
sc., dipl. ing., red. profesor Tehnologije fur-nira i
ploèa i Tehnologije ploèa iz usitnjenog drva.
u Zagrebu, gdje je i maturirao 1954. godine.
Šumarski fakultet, DI smjer, upisao je 1954, a
diplomirao 28.II.1960. godine.
Nakon odslu•enoga vojnog roka
14.IV.1961. god. zaposlio se u Zagrebaèkoj
tvornici pokuæstva kao in•enjer pogona i
glavni konstruktor. Od 1.XI.1962. godine do
1.VII.1963. god. radi u Tvornici šperploèa
DIP-a Vrginmost u Vrginmostu kao voditelj
odjeljenja, voditelj smjene, a zatim kao upravitelj tvornice. Dana 1.VII.1963. godine
ponovno se zapošljava u Zagrebaèkoj tvornici
pokuæstva u Analitièko-planskom odjelu.
Dana 1.XII.1963. god. zapošljava se
na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu kao
asistent za predmet Industrija furnira i ploèa.
Znanstveno-nastavno vijeæe Šum. fakulteta
škol. god. 1969/70, nakon smrti prof. dr. sc.
J. Krpana, povjerava mu nastavu predmeta
Tehnologija furnira i ploèa. Od tada vodi
nastavu na VI, VII/1 i VII/2 stupnju studija i
mentor je pri izradi diplomskih, magistarskih
i doktorskih radova.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu 1969.
godine stjeèe naslov magistra znanosti obra-
52
nivši magistarski rad Spajanje furnira. Obranivši 1976. godine doktorsku disertaciju
Utjecaj vlage iverja i temperature prešanja u
proizvodnji troslojnih ploèa iverica na vrijeme
prešanja i svojstva gotovih ploèa, promoviran je
u doktora drvnoindustrijskih znanosti s podruèja tehnologije furnira i ploèa.
Za višeg predavaèa predmeta Tehnologija furnira i ploèa izabran je 1975. god., 1977.
god. izabran je za docenta, a 1981. god. promaknut je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora predmeta Tehnologija
furnira i ploèa.
U znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno podruèje šumarstva za predmet Tehnologija ploèa iz
usitnjenog drva izabran je 1987. god.
U sklopu dosadašnjeg znanstvenog,
struènog i nastavnog rada uglavnom se bavio:
tehnologijom, svojstvima i metodama ispitivanja klasiènih ploèa iverica; proizvodnjom,
svojstvima i ispitivanjem vatrootpornih ploèa;
problemom naknadnog oslobaðanja formaldehida iz drvnih ploèa; razvojem novih
tipova ploèa na bazi drva; problemom sirovine za proizvodnju ploèa od usitnjenog drva;
filozofijom šumsko - drvnoindustrijskog
kompleksa.
Suraðivao je s brojnim institutima u
Hrvatskoj, Europi i Americi. Tijekom
školske godine 1971/72. bio je na usavršavanju u Finskoj, na Institutu za tehnièka istra•ivanja Helsinki-Otamiemi (Valtion Teknillinen Tutkimnslaitos, Otamiemi).
U škol. god. 1979/80. bio je na usavršavanju u SR Njemaèkoj, u Institutu za
ispitivanje drva (Institut für Holzforschung
der Universität München) i Wilhelm Klauditz Institutu u Braunschweigu, a posjetio je i
Fachhochschule Rosenheim te Institut für
Fenstertechnik u Rosenheimu.
U školskoj godini 1981/82. bio je na
usavršavanju u SAD-u, u sklopu Fulbrightovoga programa, na University of California at
Berkeley Forest Products Laboratory i
USDA Forest Products Laboratory (Affiliated with U. of Wisconsin) Madison.
U Lewistonu, Idaho, u tvrtki Potlatch
radio je na eksperimentalnom dijelu projekta
Surface Activated Bonding Systems.
U Minnesoti i sjevernom Wisconsinu
posjetio je pet velikih proizvoðaèa ploèa
(Louisiana - Pacific, Blandin Wood Products, Potlatch, Superwood i Northwood).
Bio je savjetnik u Internacionalnom
centru za drvo u Trstu (C.I.L. Centro Internazionale Legno Trieste, Italia).
Radio je u komisijama za izradu JUSa za furnire i ploèe (1976, 1977, 1978. i dalje),
na izradbi nacrta Naredbe o obveznom
atestiranju ploèa iverica za opæu upotrebu i
graðevinarstvo, te obavio njezinu završnu
struènu recenziju 1983. godine.
Predsjednik je TO 89 - Furniri, drvne
ploèe i drvni poluproizvodi. Voditelj je i jedan
od osnivaèa Laboratorija za atestiranje ploèa
iverica. Izradio je niz elaborata, studija i
ekspertiza.
Bio je mentor pri izradi dvaju doktorskih disertacija i sedam magistarskih radova.
Vodio je temu Istra•ivanja na podruèju
tehnologije furnira i ploèa, sa zadacima Izrada
iverica na bazi otpadaka iz hrastovine i mekih
listaèa za potrebe graðevinarstva i proizvodnje
namještaja, te Istra•ivanja optimalnih temperatura i potrebnog vremena zagrijavanja furnirskih trupaca raznih domaæih vrsta drva.Bio
je voditelj projekta Ministarstva znanosti
Razvoj novih tipova ploèa na bazi drva.
Voditelj je hrvatsko-slovenskog projekta Ministarstva znanosti Utjecaj kakvoæe
nekih sirovina na fizièka i mehanièka svojstva
drvnih ploèa.Takoðer je voditelj projekta Ministarstva znanosti Istra•ivanje sirovina,
procesa izrade, kakvoæe i uporabe ploèa.
Radio je na projektu Istra•ivanje
racionalnog korištenja drvne sirovine te projektiranje i uhodavanje probnog pogona u pokrajini
Friuli - Venezija Giulia, 1976.
Radio je na projektu Biotehniške
fakultete u Ljubljani, te vodio temu Komparativna analiza i usavršavanje JUS-a za
šperano drvo, a sudjelovao je u radu Kompara-
53
tivna istra•ivanja i usavršavanja JUS-a za
iverice.
Radio je na projektu Reziskave razvoja proizvodov in tehnologij v lesarstvu, Optimizacija nekaterih tehnoloških lastnosti in proizvodnje ivernih plošæ za uporabo v gradbeništvo.
RADOVI OD 1985. GODINE
Korišæenje sekundarne sirovine u proizvodnji ploèa,
Bilten ZIDI, 13(1985), 2, 51-63.
Istra•ivanje procesa prerade drva u ploèe, Bilten
ZIDI, 13(1985), 3, 13-27.
Vatrozaštitna kemijska sredstva za poveæanje
vatrootpornosti tvrdih ploèa vlaknatica izraðenih suhim
postupkom i MDF ploèa (sa M. Tataloviæ), Drvna industrija, 36(1985), 5-6, 15-25.
Moguènost ocjenjivanja gorivosti drvnih materijala
pomoæu kisikovog indeksa (sa M. Ivanèiæ), Drvna industrija, 37(1986), 1-2, 27-32.
Prethodna ispitivanja izrade vatrootpornih ploèa
iverica (sa T. Laufenberg i S. Le Van), Drvna industrija,
36(1986), 3-4, 65-70
Oslobaðanje formaldehida iz neoplemenjenih i
oplemenjenih iverica (sa M. Komac i M. Tataloviæ), Drvna
industrija, 37(1986), 5-6, 127-132.
Dinamika emisije formaldehida iz iverice odreðena
perforatorskom i difuzionom metodom (sa V. Sertiæ i I.
Opaèiæ), Drvna industrija, 37(1986), 11-12, 277-281.
Razvoj proizvoda s obzirom na kolièinu formaldehida koji se naknadno oslobaða (sa M. Komac, M.
Tataloviæ i J. Jahiæ), Drvna industrija, 38 (1987), 5-6,
103-109.
Lijepljenje u proizvodnji iverica, Zbornik rad. o ljepilima i lijepljenju drva, 103-115, Tuheljske Toplice, 1987.
Proizvodnja furnira od hrasta lu•njaka (Quercus
robur L.) (sa F. Penzar), Glasnik za šumske pokuse,
23(1987), 3, 383-398.
Odreðivanje koncentracije slobodnog formaldehida
razlièitim metodama iz proizvoda na bazi drva (sa M.
Komac i M. Tataloviæ), Zbornik radova o ljepilima i
lijepljenju drva, Tuheljske Toplice, 116-128, 1987.
Ploèe iverice sa orjentiranim iverjem (sa F. Mamiæ),
Zbornik radova Mo•nost razvoja ivernih i vlaknenih plošæ
v Jugoslaviji, 144-152, Nova Gorica, 1987.
Spanplatten mit orientierten Eigenschaften (OSB)
für das Bauwesen (sa F. Mamiæ), Holz als Roh- und
Werkstoff, 45(1987), 3, 110.
Novi znanstveni radnici iz oblasti biotehnièkih
zanosti (dr. S. Pirkmaier), Drvna industrija, 39(1988),
11-12, 285-286.
Tehnološka svojstva karbamidnih ljepila va•na za
proizvodnju iverica (sa M. Tataloviæ), Drvna industrija,
40(1989), 1-2, 19-25.
Novi znanstveni radnici iz oblasti biotehnièkih
znanosti (mr. J. Jahiæ), Drvna ind., 40(1989), 1-2, 44.
Razvoj novih ploèa za industriju namještaja i
unutarnje opremanje, Bilten ZIDI, 17(1989), 1, 5-7.
Oslobaðanje formaldehida u toku proizvodnje i
uskladištenja ploèa od usitnjenog drva (sa J. Jahiæ), Drvna
industrija, 40(1989), 9-10, 185-190.
Problematika upotrebe raznih vrsta drva u proizvodnji ploèa iverica za namještaj (s I. Panjkoviæ), Zbornik
radova AMBIENTA ’91, Razvoj i perspektive finalne
obrade drva, Zagreb, 45-50, 1991.
Utjecaj razlièitih vrsta drva na fizièko-mehanièka
svojstva troslojnih iverica (s I. Panjkoviæ), Drvna industrija, 42(1991), 3-4, 55-60.
Textilspanplatten (s I. Panjkoviæ), Holz als Rohund Werkstoff, 49(1991), 206.
Vatrootpornost drvnih preraðevina (s I. Panjkoviæ),
Kvalitet i standardizacija, 19(1991), 1, 7-16.
Fizièka i mehanièka svojstva okal-ploèa i okalsrednjica (sa V. Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), Drvna industrija, 44(1993), 2, 57-61.
Prethodna ispitivanja izrade vodootpornih ploèa
iverica (s I. Panjkoviæ i Ð. Trniniæ), Drvna industrija,
44(1993), 3, 96-99.
Razvoj i perspektive industrije furnira i ploèa (sa F.
Penzar, V. Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), Zbornik radova sa
savjetovanja Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav
preradbe drva u Hrvatskoj, 8-12, Novi Vinodolski, 1994.
Rezultati ispitivanja svojstava drvnih ploèa (sa F.
Penzar, V. Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), Zbornik radova sa
savjetovanja Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav
preradbe drva u Hrvatskoj, 59-62, Novi Vinod., 1994.
Influence of Various Species of Wood on Physical and
Mechanical Properties of Three-Layer Particleboard (s F.
Mamiæ & E.O. Salah), WSU Compton Union Building,
Pullman, Washington, USA, 1994.
materijala perforatorskom metodom (sa Z. Janoviæ, V.
Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), sveuèilišni priruènik,
Proizvodnja industrijskog drva (sjeèa, izrada i
transport) (sa S. Bojanin), Glasnik za šumske pokuse,
31(1994), 35-91.
Stanje proizvodnje ploèastih materijala u Hrvatskoj
i novi proizvodi u svijetu (s E.O. Salah), studija, UNIDO
savjetovanje, Tuheljske Toplice, 1996.
Ploèe iverice i vlaknatice (sa V. Jambrekoviæ),
sveuèilišni ud•benik, Šumarski fakultet, Zagreb, 1996.
Novi znanstveni radnici (mr. sc. V. Jambrekoviæ),
Drvna industrija, 47(1996), 4, 164-170.
Stanje i razvojni trend ploèa na bazi drva u svijetu
(sa V. Jambrekoviæ), Drvna ind., 48(1997), 1, 27-34.
MDF - svjetski trend (sa V. Jambrekoviæ), Drvna
industrija, 48(1997), 2.
(Ostale radove v. u Drv. bibliografiji).
BRUNDIÆ, Antun, iz Bratkovca, roðen
16.XII.1952, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1974/75, a diplomirao 10.VII.1978.
54
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjelu.
BRZOVIÆ, Jozo, iz Šuice, BiH, roðen
18.XI.1955. dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1978/79, a diplomirao 13.II.1981.
BUBLIÆ, Ivan, r. 10.XII.1943. u Zagrebu,
Zaposlen je u poduzeæu PROTINGEUROCONT d.o.o. Krapina.
BUBONJA, Nada, iz Šipovljana, roðena
19.I.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1967/68, a diplomirala 28. IV.1969.
odsjeku.
BUDIHNA, Karmelo, iz Ustja pri Ajdovšèini, Slovenija, roð. 21.I.1916. god., dipl.
ing. šumarstva.
Studij Šumarstva apsolvirao je 1937/38.
u Zagrebu na Poljoprivr.-šum. fakultetu, a diplomirao je 19.IV.1940. godine na Šum.
odjelu.
Tijekom Drugoga svj. rata bio je u
NOB-u, a nakon rata obavljao je odgovorne
du•nosti u šumarstvu i drvnoj industriji
Slovenije: bio je direktor ŠG-a Maribor i
direktor Drvne industrije Slovenije. Obavljao
je i društveno-politièke funkcije: bio je
predsjednik Kotara Maribor i Gorica, predsjednik Privredne komore Slovenije, Poslanik
republièke i Savezne skupštine. Od 1967. do
1971. bio je generalni konzul SFRJ u Celovcu, a od 1971. zamjenik je republièkoga
sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i
prehranu SR Slovenije.
BUDROVIÆ, Zlatko, roðen 5.IX.1963. u
Koprivnici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1987/88, a dipl. 16.VII.1990. na
DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.
BUDUR, Bo•idar, r. 6.II.1956. u Zagrebu,
1979/80, a diplomirao 9.XII.1981. na DT
odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.
BUJAN, Adolf (Zagreb, 1.VI.1939), diplomirani ing. šumarstva.
Sin Adolfa i Ljubice r. Harapin.
Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili
radnici. Osnovnu je školu završio 1953, a IV.
mušku realnu gimnaziju u Zagrebu 1958.
Šumarstvo je studirao na ŠF-u u Zagrebu. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao
1965. god. na DI odsjeku.
Od 1966. do 1982. bio je zaposlen u
DIP-u Delnice najprije dvije godine kao tehnièki voditelj, a od 1968. do 1970. kao upravitelj pogona; nakon toga do 1976. šef je razvoja, a zatim glavni direktor do prelaska u
Exportdrvo. U novom je poduzeæu direktor
tvrtke u SAD-u (1983-1985), a zatim direktor vanjske trgovine (1985-1989) i direktor sektora (1989-1994). Od 1995. god. pomoænik je direktora, a od 1999. predsjednik
Upravnog odbora Exportdrva.
BUJAS, Neven (Šibenik, 20.V.1968.), mr.
sc., dipl.ing., asistent za predmet Kemija drva
i Kemijska prerada drva.
Osnovnu školu i Centar za odgoj i
usmjereno obrazovanje, usmjerenje farmaceutski tehnièar, završio je u Šibeniku. Nakon
odslu•enja vojnog roka škol. god. 1987/88.
upisao je Fakultet kemijskog in•enjerstva i
tehnologije u Zagrebu, gdje je 5. VII.1994.
godine obranio diplomski rad Struktura i
svojstva brzovezujuæih cementnih materijala te
stekao zvanje dipl. ing. kemijske tehnologije.
55
Od 1.X.1994. zaposlen je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, u Zavodu za ploèe i
kemijsku preradu drva, u svojstvu mlaðeg asistenta. Vodi praktikum kolegija Kemija drva,
Kemijska prerada drva i Polimerni materijali.
Škol. god. 1995/96. upisao je poslijediplomski studij na Drvnotehnološkom odsjeku
Šumarskog fakulteta s podruèja znanost o
drvu - kemija drva.
Na sjednici Fakultetskog vijeæa Šumarskog fakulteta 26. veljaèe 1997. godine
odobrena mu je tema magistarskog rada s
naslovom Prilog poznavanju kemizma kore
bukovine, koju je uspješno obranio 20. sijeènja
1998. godine.
Od 1997. godine ukljuèen je u rad na
znanstvenom projektu Istra•ivanje sirovina,
procesa izrade, kakvoæe i uporabe ploèa Drvnotehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta,
što ga financira Ministarstvo znanosti i tehnologije RH.
Èlan je Društva diplomiranih in•enjera
i prijatelja kemijsko-tehnološkog studija Sveuèilišta u Zagrebu.
BUKVIÆ, Ante, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je 1993/94, a diplomirao 19.II.1996. god. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku.
BULKA, Edo, iz Kri•a kod Ivaniægrada, r.
10.XII.1947, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao je
1.VII.1974. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
Zaposlen je u poduzeæu Croatiadrvo
d.o.o. u Kri•u.
BULJUBAŠIÆ, Milan, r. 11.VIII.1947, dipl.
a diplomirao 15.VI.1973. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, DI odjel.
BUNÈIÆ, Ante, iz Podlapaèe, dipl. ing.
BUNÈIÆ, Tihomir, r. 6.XI.1965, dipl. ing.
diplomirao 5.XI.1992. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
BUNIJEVAC, Simeon (Moravice, 10.XII.1938),
dipl. ing. drv. industrije.
Sin Nikole i Desanke r. Bunijevac.
Srpske narodnosti, hrvatskoga dr•avljanstva,
ateist. Potjeèe iz obitelji slu•benika. Osnovnu
školu završio je u Moravicama 1952, a gimnaziju u Ogulinu 1957. Apsol. je 1960/61, a
diplomirao 2.VIII.1962. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, na DI odsjeku.
Nakon diplomiranja, 1962/63. zaposlio se kao pripravnik u ŠG-u Senj. Nakon
odslu•enoga vojnog roka zapošljava se u
Lukadrvu Rijeka, a zatim napreduje do mjesta pomoænika voditelja luèkih skladišta drva i
drvnih proizvoda (1964-1974). Od 1974. do
1983. radi kao tehnièki direktor i direktor
tadašnjeg OOUR-a Exportdrvo Zagreb,
Luèko - skladišni transport i špedicija. Od
1984. do 1990. obavlja du•nost pomoænika
direktora u poduzeæu Luka Rijeka - Pogon
Sušak, a od 1990. do umirovljenja 1998.
savjetnik je direktora istog poduzeæa.
¤ivi u Rijeci.
BUNJEVÈEVIÆ, Velimir, r. 25.VI.1949. u
Po•egi, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1973/74, a diplomirao 8.VI.1976. god.
BURIÆ, Tajana, iz Ravne Gore, roðena
10.III.1965, dipl. ing. drvne tehnologije.
4.IX.1992. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DT odjelu.
56
BURINA, Danijel, iz Vara•dina, roðen
25.II.1970, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao 17.VII.1995.
god. na Šum. fakultetu, na DT-odjelu.
BUTORAC, Anton, iz Dubrave, roðen
16.I.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 12.XI.1964. na
BUTINA, Ankica, iz Kutine, r. 24.V. 1964,
1987/88, a diplomirala 2.II.1990. god. na
BUTKOVIÆ, Ivan, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1985/86, a
BUTKOVIÆ, Jurica, roðen u Batajnici,
21.IV.1945, dr. sc., dipl. ing., izv. profesor
kolegija Tehnologija masivnog drva.
u Zagrebu, gdje je upisao Šum. fakultet i diplomirao 1970. godine.
Od rujna 1971. zaposlen je u DIP-u
Delnice, pilani Luèice, a od svibnja 1977. radi
u razvojnoj slu•bi DIP-a Delnice kao tehnolog za pilansku preradbu i sušenje drva. U
listopadu 1977. god. poèinje raditi na Šum.
fakultetu kao asistent za predmet Tehnologija
masivnog drva. Škol. god. 1973/74. upisao je
poslijediplomski studij kolegija Tehnologija
masivnog drva na Šum. fakultetu u Zagrebu, a
1978. izradio je magistarski rad Piljenje
jelovih trupaca u cijelo i prizmiranjem. U
srpnju 1980. izabran je za znanstvenog asistenta Šum. fakulteta u Zagrebu za predmet
Tehnologija masivnog drva. U svibnju 1985.
obranio je doktorsku disertaciju Istra•ivanje
iskorištenja jelovih trupaca kod eksperimentalnog i simuliranog piljenja te prognoziranje
kvalitete piljenica. U veljaèi 1986. izabran je
za docenta na Šum. fakultetu u Zagrebu. Od
travnja 1987. povjerena su mu predavanja
predmeta Tehnologija masivnog drva. God.
1989. izabran je za izvanrednog profesora
istog kolegija.
Od svibnja 1987. èlan je radne grupe
IUFRO, Division 5 “Milling and Machining”. Èlan je radne grupe za izradu hrvatskih
normi. Boravio je 1981. dva mjeseca u Finskoj
radi struènog usavršavanja; godine 1982.
sudionik je struène ekskurzije na Cipar, 1983.
sudionik vodstva struène ekskurzije voditelja
RODI Delnice u Norveškoj, a 1983. boravio
je dva mjeseca kao stipendist u Institutu
“Goethe” u Njemaèkoj radi usavršavanja
njemaèkog jezika. Od studenog 1988. do
studenog 1989. god. boravio je u SAD-u, na
Mississippi State University, Forest Products
Laboratory kao gostujuæi znanstvenik. Radio
je na projektu snimanja i analiziranja trupaca
radi postavljanja optimalnog rasporeda pila.
Tijekom 1990. godine bio je struèni konzultant za izgradnju pilane u Norilsku, SSSR. U
listopadu 1991. godine izabran je za predstojnika Katedre za tehnologiju drva, a u listopadu 1995. godine za predstojnika Zavoda za
pilansku preradu drva.
Od listopada 1996. godine zaposlen je
u tvrtki Finvest Corp., Rijeka.
RADOVI
Racionalna pilanska prerada niskokvalitetne
oblovine. Prerada tanke oblovine bukve (prethodni
izvještaj), Bilten ZIDI, 6(1977), 4, 20-38.
Komparativna istra•ivanja volumnog iskorištenja
trupaca kod simuliranog i eksperimentalnog piljenja, Bilten
ZIDI, 7(1978), 5, 15-34.
Utjecaj tehnologije piljenja na iskorištenje jelovih
trupaca, Drvna industrija, 31(1980), 5-6, 120-136.
Economical sawmill processing of lower grade round-wood
sawing of small diameter beech logs, IUFRO Kongres, Division 5, Oxford, 1980, 231-235.
Simuliranje kvalitete piljenica, Kolokvij iz pilanarstva. Bolje iskorištenje pilanske sirovine, Bilten ZIDI,
11(1982), 4, 1-16.
Kvaliteta piljenja jelovine na jarmaèama, Drvna
industrija, 33(1982), 5-6, 129-134.
Pilanska tehnologija i tehnologija finalnih proizvoda iz drva meðusobne veze i utjecaji, Bilten ZIDI,
11(1982), 6, 21-28.
57
Simulation der Qualitat von Schnittholz, Zbornik
referatov Metody a modely systemoveho riadenia yrobnyc
procesov v mechanickom spracovani dreva, Medzinarodne
kolokvium, Zvolen, 1984, 220-235.
Primjena laserskog razdvajanja u tehnologiji masivnog drva, Drvna industrija, 36(1985), 11-12.
Laser i drvo, Bilten ZIDI, 14(1985), 1, 37-40.
Problematika organiziranja pilanske prerade za
potrebe snabdijevanja tvornice masivnog namještaja u
RODI “ÈESMA”, ZIDI, Zagreb, 1985.
Tehnološki projekt pilane. Za potrebe tvornice
“Iskra” u Zelini, ZIDI, Zagreb, 1985.
Album rasporeda pila rangiranih prema velièini
kvantitativnog iskorištenja jelovih i smrekovih trupaca
baziranih na simuliranom piljenju, Zagreb, 1985.
Prediction of lumber quality in the sawing of fir
sawmill logs, IUFRO, 18 World Kongres, Division 5,
Ljubljana, 1986, 381-393.
Pilanska proizvodnja podr•ana raèunarom, studija
za potrebe RODI Èesma, ZIDI, Zagreb, 1987.
Development concept of oak and beech saw technology in
Yug., IUFRO Kongres, Div. 5, Sao Paolo, 1988, 5-6.
Istra•ivanje poveæanja kvalitete piljene graðe,
Furniture parts production based on computer program simulation (volontery paper), IUFRO, Montreal,
1990.
Od pripreme trupaca do finalnog proizvoda, Razvoj
i perspektive finalne obrade drva, Zagreb, 1991, 33-37.
Computer grading of southern pine lumber, Forest
Product Journal, 41(1991), 2, 27-29.
Idejni projekt rekonstrukcije primarne i doradne
pilane, Projekt izraðen za potrebe BILOKALNIK
Koprivnica, ZIDI, Zagreb, 1992.
Optimization of furniture parts production based on
computer program simulation, Proceedings of the 8th
symposium on nondestructive testing of wood.
Vancouver, WA., U.S.A., 1992.
Svjetski sajam strojeva i opreme za obradu drva i
šumarstva - LIGNA u Hannoveru, Drvna industrija,
44(1993), 1, 33-38.
Utjecaj nekih naèina raspiljivanja trupaca jele/
smreke na iskorištenje u primarnoj preradi, Drvna industrija, 44(1993), 3, 85-90.
Pilanska preradba drva: Što i kako dalje? Znanstveno-struèno savjetovanje Ukljuèivanje znanosti u
gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Zbornik
radova, Novi Vinodolski, 1994, 6-7.
Tehnološki projekt pilane, studija za potrebe
tvornice grað. stolarije u Lokvama, Zagreb, ZIDI, 1993.
Tendencija razvoja pilanske prerade u slijedeæih
deset godina (1986-1995), ZIDI, Zagreb, 1995.
Investicijski projekt pilane, sušare i izrade telefonskih stupova u Manguiu - Tanzania, Kaarst, BRD, 1995.
Investicioni program za mehanizirano skladište
trupaca u Luèicama, Ind. biro, Ljubljana, 1977, 69.
Tehnologija izrade piljenica radijalne teksture
postupkom pojedinaènog piljenja, izum, br. dokum.
P950323A, Dr•avni zavod za intelektualno vlasništvo,
Zagreb, 1997.
BUTKOVIÆ, Matej (Komletinci, 4.XI.1902
- Zagreb, 4.IX.1984), dipl. ing. šumarstva.
Maturirao je 1922. u gimnaziji u Vinkovcima. Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1930/31, a diplomirao 1932. godine.
Nakon diplomiranja zaposlio se u Direkciji šuma Brodske imovne opæine u Vinkovcima i postao je (1932) upraviteljem
Šumarije Kamenska. Nakon deset godina
premješten je u Ravnateljstvo šuma u Tuzlu,
pa u Ravnateljstvo šuma u Vinkovce, gdje
radi do 1945. Potom je premješten u Daruvar,
te u Osijek. Zatim je postao direktor ŠG-a u
Vinkovcima. God. 1948. odlazi u Poduzeæe
za iskorišæivanje šuma u Delnice, a 1949.
prelazi u drvnu industriju - u DIP Pakrac.
Iste godine postao je šef proizvodnje u Gen.
direkciji DI u Zagrebu, a 1950. prelazi u
Savjet za industriju Hrvatske. God. 1951.
postaje tehn. direktor DIP-a u Karlovcu, gdje
radi do 1953, kad se vraæa u šumarstvo, ali
1954. prelazi u Zavod za planiranje u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 1968. god.
To je šumar koji je stvarao temelje
drvne industrije u Hrvatskoj. Svoja iskustva
iznio je u nekoliko èlanaka u èasopisima i
zbornicima. Bio je predsjednik HŠD-a Hrvatske (1954/55. i 1958/59). God. 1976. primio je Povelju i zlatnu plaketu za rad na podruèju šumarstva i drvne industrije Hrvatske.
BUTORAC, Ozren, r. 9.III.1964. u Karlovcu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
je 1988/89, a diplomirao 14.XII.1990. god.
BU¤DON, Grgo, r. 10.III.1939. u Puli,
58
C
CAR, Slobodan, iz Crikvenice, roðen
1.IV.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 18.IX.1963. na
CARIÆ, Ljubica, r. 2.VI.1950. u Zagrebu,
CARIÆ, Veljko, iz Osijeka, dipl. ing. drvne
industrije. Apsolvirao je 1975/76, a diplomirao 15.VI.1972. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
CETINA, Radovan, iz Petrovaradina, Vojvodina, r. 3.IV.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1973/74, a diplomirao
3.III.1976. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DI odjelu.
CHLADEK, Antun, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
28.XI.1961. god. na osamostaljenom Šum.
fakultetu, na DI odsjeku.
¤ivio je i umro u Zagrebu.
CIGIÆ, Gojko, iz Dobrokoviæa, BiH, roðen
20.III.1942, dipl. ing. drvne industrije. ApHrvatski leksikon drvnih tehnologa
solvirao je 1965/66, a diplomirao 8.X.1968.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
CINDRIÆ, Dinko, r. 23.VIII.1958. u Slav.
Brodu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1980/81, a diplomirao 17.XII.1982. na
CINDRIÆ, Milan, ing. drvne industrije proizv. namjetaja. Apsolvirao je 1981/82, a
diplomirao 12.VII.1986. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
CINDRIÆ, Vladimir (Bukovlje, 30.VI.1935),
Sin Josipa i Marije roð. Fogadiæ.
Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke
obitelji. Osnovnu školu završio je u Slav.
Brodu 1949, a Srednju drvarsku tehnièku
školu u Virovitici 1953. Ispit zrelosti polo•io
je u gimnaziji u Virovitici. Studirao je na
Poljoprivr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu.
godine na DI smjeru.
Sudjelovao je u Poljskoj na struènom
skupu Ekonomiènost proizvodnje pokuæstva
(1966).
Poslije diplomiranja zaposlio se u Ðurðenovcu 1959. u tvornici namještaja kao šef
pripreme rada. Nakon dvije godine prešao je
u Slavoniju DI Slav. Brod i vodio poslove pripreme i bio direktor tvornice. Do 1972. god.
59
organizirao je proizvodnju u koju su uvedena
tolerancijska mjerila, a gotova se roba sastavljala u SAD-u.
God. 1972. prešao je u CDI - Centar
za razvoj DI Slav. Brod, gdje je radio deset
godina na projektiranju drvnoindustrijskog
procesa za razlièite tehnologije. Za to vrijeme
izgraðeno je tridesetak tvornica u Hrvatskoj i
drugim zemljama. Projektirao je prvu specijaliziranu tvornicu okvirnica u Ðurðenovcu.
God. 1982. zaposlio se u Exportdrvu
gdje vodi Tehnièki odjel i ima razlièite
zadatke - od kontrole kvalitete, uvoðenja
novih programa u tvornicama do organizacije
izlo•bi i natjeèaja u dizajnu namještaja.
Cijelo vrijeme posebno se zalagao za
kooperaciju kako u zemlji, tako i na meðunarodnom tr•ištu (izrada prednjica za Rusiju i
okvira za Francusku). Tijekom cijeloga
radnog vijeka intenzivno je suraðivao s
Udru•enjem in•enjera i tehnièara DI Hrvatske, sada Croatiadrvom.
CIRKVENI, Ivica (Cetingrad, 27.XII.1919),
Sin Nikole i Matilde r. Brkljaèiæ.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a
majka uèiteljica. Osnovnu školu završio je
1930. u Cetingradu, a gimnaziju u Novoj
Gradiški 1938. god.
Šumarstvo je studirao na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
1945/46, a diplomirao 1947. god. na Šumarskom odjelu.
Prvo radno mjesto dobio je u Odjelu
za ureðivanje šuma u Ministarstvu šumarstva
Slovenije, zatim je premješten u Ministarstvo
poljoprivr. i šum. Crne Gore, a nakon toga od
1950. do 1955. bio je upravitelj Šumarije
Okuèani.
U drvnu industriju prelazi poèetkom
1956, na mjesto tehn. direktora u Slavonija
DI u Slav. Brodu. Na tom radnome mjestu
ostao je do kraja 1962, kada je postao direktor
Kombinata. Poèetkom 1968. prelazi u Zagreb
kao direktor Union-drva, poduzeæa za unuHrvatski leksikon drvnih tehnologa
trašnju i vanjsku trgovinu, Zagreb. Tu se zadr•ao do lipnja 1980. kada odlazi u mirovinu.
Kao vrijedan šumar, glavninu je svog
radnog vijeka posvetio hrvatskoj drvnoj industriji, nastojeæi svoja i strana iskustva
prenijeti našim mlaðim struènjacima. Valja
pripomenuti da je bio u SR Njemaèkoj na
specijalizaciji s podruèja ploèa iverica.
CIVIDINI, Rudolf (Trst, 12.V.1917), dipl.
ing. šumarstva, prof. dr. sc.
Diplomirao je na Poljopr.-šumarskom
fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu 10.II.1941.
Za Drugoga svjetskog rata bio je
zaposlen u Zagrebu kao asistent na Fakultetu. Do 1946. radi u Hrvatskoj, a poslije u Ljubljani. Predaje u Šumarskoj i Drvno-industr.
školi Mehanièku preradu drveta i priprema osnivanje instituta. Od 1948. u Šumarskom je
institutu Slovenije. Specijalizirao se za tehnologiju sušenja drveta.
Godine 1961. zaposlio se u Italiji u
Institutu za drvo u Firenci i Trentu. Tu je i
doktorirao te je izabran za sveuèilišnog profesora. Osamdesetih godina bio je generalni
direktor Instituta za drvo u Firenci i u Trentu.
Odr•ao je referat na mitingu IUFRO
u Ju•noj Africi 1973, na simpoziju FAO ECE u Udinama i na dvije meðunarodne
konferencije IUFRO-a: Vacuum drying of
Wood, 1993. i 1995. u Slovaèkoj (Visoke
Tatre), te sudjelovao na brojnim meðunarodnim kongresima, seminarima i teèajevima.
Bio je èlan HŠD-a. Dopisni je èlan
Talijanske akademije šumarskih znanosti i
poèasni èlan Društva in•enjera i tehnièara
Slovenije.
Objavio je velik broj znanstvenih i
struènih radova s podruèja drve industrije na
slovenskome, talijanskome, njemaèkome,
francuskome i engleskom jeziku.
Objavio je velik broj èlanaka, recenzija, referata, predavanja, savjetovanja (konzultacije) i skripata. Sudjelovao je u Zelenom
biltenu, suraðivao u procesu nacionalne i
meðunacionalne standardizacije.
60
CRLENJAK, Tomislav, r. 11.VIII.1950. u
Slav. Brodu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1973/74, a diplomirao 26.II.1976.
Exportdrvu Zagreb (1967-1972), pa u njihovu predstavništvu u Moskvi (1972-1981).
Od 1982. direktor je Exportdrva Omnico
GmbH u Landschutu u SR Njemaèkoj.
CRNIÆ, Marina, r. 25.XI.1965. u Rijeci, dipl.
ing. drvne tehnologije. Apsol. je 1988/89, a
diplomirala 25.IV.1991. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
CUDERMAN, Marijan (Ljubljana, Slovenija, 10.XII.1928), dipl. oec., mr. drvne tehnologije.
Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani. Poslijediplomski završio
je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, na DT
odjelu, obranivši 12.VII.1977. magistarski
rad s naslovom Vpliv spremembe hitrosti
pomaka pri •aganju na traèni •agi na nekatere
pokazatelje uspješnosti •agarske proizvodnje.
CRNKIÆ, Sejad, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1985/86, a
diplomirao 11.IV.1988. na Šum. fakultetu u
CRNOBRNJA, Nikola, iz Lisièina, roðen
8.V.1933, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 10.XII.1962.
god. na DI odsjeku.
CRNOBRNJA, Rade, iz Krivaje, roðen
1.I.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1987/88, a diplomirao 22.VI.1989.
CRNOGAJ, Ivan, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1978/79, a diplomirao 1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu
na DT odjelu.
CRVENKOVIÆ, Josip roðen u Sarajevu,
23.XI.1931, dipl. ing. šumarstva.
Sin Ive i Riharde r. Hable. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu je školu završio u Sisku
1941, a II. mušku gimnaziju u Zagrebu 1950.
Šumarstvo je studirao na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao
je 1954/55, a diplomirao 13.II.1958.
Nakon diplomiranja bio je zaposlen u
DIK-u Ðurðenovac (1958-1967), a zatim u
CUKOVEÈKI, Vinko, iz Zaboka, roðen
9.IV.1976, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1997/98, a diplomirao 26.V.1999.
na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odsjeku.
CULIFAJ, Darko, r. 30.IX.1974. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1996/97, a diplomirao 23.IX.1999. na
Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odsjeku.
CULJAK, Olga, r. 22.XI.1949. u Zagrebu,
1974/75, a diplomirala 15.I.1970. god. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjel.
CVETKO, Mladen, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1993/94, a
diplomirao 23.IX.1996. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, VI. stupanj, na DT odjelu.
CVIJETIÆ, Mahmut, iz Trebinja, BiH, dipl.
ing. šumarstva.
Studirao je šumarske znanosti na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1952/53, a diplomirao 23.XII.1953.
61
god. na šumarskom odjelu - tehnièki smjer.
Devedesetih godina •ivio je u Sarajevu.
referentica za plan i analizu. Posljednje radno
mjesto bilo joj je u Exportdrvu Zagreb, gdje
je radila kao samostalna referentica za
opremu objekata u Sektoru tuzemstvo.
CVITKOVIÆ, Branko, ing. drvne industrije - proizvodnja namještaja. Apsolvirao je
1974/75, a diplomirao 9.IV.1979. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
CVITANOVIÆ, Smilja (Split, 29.XI.1929Zagreb, 21.III.1995), dipl. ing. šumarstva.
Kæerka Ivana i Marije roð. Ucetta. Hrvatica, rimokatolièke vjere. Roditelji su joj po
zanimanju bili slu•benici. Osnovnu je školu
završila u Splitu 1940, a IV. •ensku gimnaziju
u Zagrebu 1948. godine. Šumarstvo je
studirala na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je 1952/53, a diplomirala
1955. god.
Poslije diplomiranja najprije je radila
u Sekciji za ureðivanje šuma Zagreb kao
taksator. Zatim je bila referentica zaštite
šuma u direkciji ŠG-a Prijedor u BiH.
Napuštajuæi u•u šumarsku struku,
zaposlila se u direkciji DIP-a Novoselec kao
CVJETIÈANIN, Mirko, r. 13.IV.1941. u
Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1974/75, a diplomirao 23.XI.1978.
godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
Drvarskom odjelu.
CVJETKOVIÆ, Milan, iz Graèaca, roðen
14.VIII.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je škol. god. 1963/64, a diplomirao
24.IV.1965. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
CVRTAK, Lucija, v. MIHALJEVIÆ
62
ÈADE¤, Zdravko (Ravna Gora, 26.IX.1916
- Rijeka, 19.X.1987), dipl. ing. šumarstva.
Sin Josipa i Marije roð. Prokšelj.
Hrvat, rimokatolik. Potjeèe od poznate
obitelji goranskih pilanara. Nakon završene
osnovne škole u Ravnoj Gori i gimnazije, studirao je šumarstvo i diplomirao na Po-ljopr.šum. fakultetu u Zagrebu 1940. god.
Prema nepotpunim podacima, radio
je kao direktor Tvornice olovaka Zagreb, a
zatim kao direktor Regionalnog zavoda za
unapreðenje proizvodnje u Rijeci. Potom odlazi na rad u Italiju i Švicarsku. Deset godina
kasnije vratio se u Rijeku, zaposlivši se u
Drvu Rijeka, export-import. Kako je znao
više stranih jezika, radio je u vanjskoj trgovini
na izvozu jelove graðe na strana tr•išta.
Bio je lovac i objavio je desetak
èlanaka u "Lovaèkom vjesniku", a napisao je i
knji•icu Tehnologija proizvodnje dašèica za
olovke (Zagreb, 1954) te èlanak Olovke za
Šum. enciklopediju 2 (Zagreb 1983).
ÈANÈAREVIÆ, Kata, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1991/92, a
diplomirala 7.IV.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
ÈAPO, Martina, roðena je u Bjelovaru
Apsolvirala je 1996/97, a diplomirala 29.I.1999.
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT
odsjeku.
ÈARGONJA, Nikola, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1957/58. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao na
šum. odjelu DI smjer 28.XI.1961. god.
Kao umirovljenik •ivi u Zagrebu.
ÈATLAIÆ, Milan, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1982/83, a diplomirao
26.X.1984. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
ÈEÈURA, Davor, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1986/87, a
diplomirao 1.II.1991. god. na Šum. fakultetu
u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
ÈEH, Mihajlo, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1957/58. na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
7.VIII.1959. god. na Šum. odjelu, DI smjer.
ÈEHOVIN, Viljem, iz Trsta, roð. 1914, dipl.
ing. strojarstva, predavaè predmeta Opæe
strojarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu.
Strojarstvo je diplomirao na Strojarskom odsjeku Tehn. fakulteta u Zagrebu
1950. god. Bio je asistent Zavoda za strojarstvo Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu 19501957; honorarno je predavao Opæe i Šumarsko
strojarstvo 1953-1957, a Opæe strojarstvo na
DI odjelu 1954-1957. godine.
63
ÈEKADA, ¤elimir, iz Dervente, BiH, r.
26.I.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 24.XI.1975.
odjelu.
ÈEMER, Dunja, r. 3.VIII.1944. u Zagrebu,
ÈERIN, Sandra, v. GOLUB
ÈERNETIÆ, Marko, r. 14.III.1942. u Trstu,
1963/64, a dipl. 22.IV.1965. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
ÈERNIGOJ, Dubravka, r. 2.X.1939. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je
1962/63, a diplomirala 11.I.1965. god. na
ÈERNOŠEK, Krešimir, mr. sc., dipl. ing.
diplomirao 18.XI.1997. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku, gdje je završio i poslijediplomski studij i magistrirao.
ÈERNOŠEK, Vlado, iz Jakšiæa kod Po•ege, r.
23.X.1950, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao 17.XI.1976.
Zaposlen je u LIGNUMU d.o.o. Slav.
Brod.
ÈERTI, ¤eljko (Po•ega, 23.II.1948), dipl.
Sin Vjerana i Marije r. Rojkoviæ. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je
dipl. veterinar, a majka kuæanica. Osnovnu i
srednju školu polazio je u Po•egi: osnovnu je
završio 1963, a gimnaziju 1967. godine.
Studirao je na Šum. fakultetu u
Zagrebu. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 26.IX.1972. god. na DI odjelu.
U struci se zaposlio 1973. god. kao
pripravnik, a 1974. radi kao tehnolog proizvoda i vremena, zatim je do 1977. voditelj RJ
Finalne proizvodnje namještaja. Od 1978. do
1989, bio je tehnièki direktor, a 1989. pomoænik direktora za proizvodno-tehnièke poslove. God. 1990. preuzima mjesto direktora, a
od 1993. predsjednik je Uprave SPIN VALIS
d.d. Po•ega.
Zahvaljujuæi njegovu radu na odgovornom mjestu tehnièkog direktora, pomoænika direktora i predsjednika Uprave SPIN
VALIS postalo je jedno od najboljih i najuglednijih hrvatskih poduzeæa drvne industrije
i drvne tehnologije sa visokim meðunarodnim renomeom.
ÈILIÆ, Tomislav, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1991/92, a
diplomirao 9.XI.1994. na Šum. fakultetu u
ÈI¤MEŠIJA, Ivan (Zagreb, 7.XI.1941),
dipl. ing. drvne industrije, honorarni nastavnik Površinske obrade drva na DT odjelu
Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Sin Mirka i Ane r. Jakovac. Hrvat, katolik. Potjeèe iz radnièke obitelji: školovao se
u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1956, a
64
maturirao je u VIII. gimnaziji 1960. god.
rujna 1965. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DI odsjeku.
Nakon završenog studija radi kao
konstruktor i tehnolog u poduzeæima DIP
Vrginmost, Tovarni pohištva Bre•ice i Zagrebaèkoj tvornica pokuæstva. U poduzeæu "Šavriæ" tehnolog je površinske obrade i voditelj
tehnološke pripreme. U razdoblju 19801983. viši je struèni suradnik Instituta za drvo
Zagreb, te predaje na na I. (VI) stupnju Šum.
fakulteta kolegij Površinska obrada drva. Od
1983. u DIP-u Turopolje voditelj je proizvodnje, polaganja parketa, komercijale te
sektora za razvoj, plan i analizu. Od godine
1991. obavlja tehnièko-komercijalne poslove
u poduzeæu DRVOMETALIJA d.o.o. Bregana.
RADOVI
Površinska obrada drva (u skriptama autora prof.
dr. Borisa Ljuljke), Šum. fak. Zagreb, 1980.
Kad vodeno moèilo kao temeljna boja. Drvna ind.
27(1976), 5/6, 139-140.
Taljiva ljepila u drvnoj industriji. Drvna ind.,
28(1977), 5-6, 145-146.
Poliuretan u industriji namještaja. Ibid., 157-159.
O izboru valjaka kod moèenja drva. Drvna ind.,
29(1978), 5-6, 151.
ÈI¤MEŠIJA, Stela v. LEVANIÆ
ÈOBANKOVIÆ, Mirko, iz Iloka, roðen
2.X.1952, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1976/77, a diplomirao 21.XII.1979.
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI
odjelu.
ÈOLIÆ, Ratko, iz Osmanlije, r. 19.VI.1969,
ÈOP, Bogomil, (Mali Lug, 26.XII.1912. Zagreb, 2.IV.1998), dipl. ing. šumarstva, šum.
savjetnik.
Sin Stjepana i Milke r. Klepac. Potjeèe
iz seljaèke obitelji. Osnovnu školu završio je u
Gerovu 1922, a gimnaziju u Vara•dinu 1930.
god. Diplomirao je 1934. na Poljopr-šum. fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu.
Od 1935. do 1941. slu•bovao je u
šumarijama Èabar i Delnice, a od 1941. do
1943. upravitelj je Pilane Ðurðenovac. Od
1943. do 1945. bio je u NOV-u pri Glavnom
štabu za Hrvatsku, a nakon toga pomoænik je
ministra šumarstva NRH do 1948. Zatim
radi kao tehn. direktor ŠG Bjelovar, ali ubrzo
postaje glavni direktor DI Slavonija u Slav.
Brodu, zatim tehn. direktor Šum.-industrijskog poduzeæa Belišæe. Potom je upravitelj
pilane, šef šumske proizvodnje i šef pilanske i
finalne proizvodnje u DIP-u Ðurðenovac, a
1953-1959. tehnièki je direktor DIP-a Novoselec.
Od 1959-1963. bio je pomoænik direktora Instituta za drvo Zagreb, a od 1963
do 1973. radio je u Exportdrvu Zagreb. Najprije je pomoænik direktora za rezanu graðu i
pomoænik generalnog direktora (do 1.X.1968),
a zatim je do umirovljenja na radnome mjestu
savjetnika.
Bavio se unapreðenjem rada i poslovanja te poticanjem produktivnosti rada u
poduzeæima drvne industrije pa je jedan od
šumara koji su dali golem doprinos drvnoj industriji.
Bio je na studijskim putovanjima i
struènoj praksi u Švedskoj (1959), Finskoj
(1963) i Švicarskoj (1964), gdje je odr•ao
referat O uvoðenju mehanizacije u industriju
za pilanarsku preradu lišæarskog drva.
65
Napisao je velik broj radova koje je
objavio u našim struènim èasopisima. Bio je
aktivan u Savezu ITŠDI Hrvatske i bivše
Jugoslavije - bio je predsjednik i poèasni èlan.
Dobio je Povelju i Zlatnu medalju Saveza
ITŠDI Hrvatske (1976).
VA¤NIJI RADOVI
O sistemu tarifa u pilani. Drvna ind. 1, 1956, 17.
Za ekonomiènije iskorišæavanje i preradu bukovine.
Drvna ind. 9-10, 1957, 125-130.
Neki problemi primarne prerade drva u SR Hrvatskoj. Priv. pregled NRH 1957.
Analiza kao sredstvo za postizanje boljeg uèinka kod
piljenja hrasta i bukve. Drvna ind. 9-10, 1958, 123-130.
Zapa•anja o produktivnosti rada u pilanama
Švedske. Produktivnost br. 1, 1961, Bgd, 67-70.
O uvoðenju dvofazne prerade i namjenske proizvodnje obradaka (elemenata) u pilanama. Drvna ind. 9-10,
1969, 143-149.
Radni ljudi šumarstva i drvne industrije Hrvatske
u poslijeratnoj obnovi i izgradnji. Povijest šum. Hr vatske
1846-1976. Zgb, 1976, 391-402.
Mjerenje i praæenje produktivnosti rada u pilanama.
Drvna ind. 1-2, 1981, 33-36.
Pilanska prerada i odnosi sa šumarstvom. ŠL 1-2, i
3-4, 1983.
Šumarstvo i drvna industrija u tr•išnoj privredi.
Drvna ind. 3-4, 1988, 74-78.
Prijedlog za praæenje i usporeðivanje poslovnih
rezultata u pilanskoj preradi. Drvna ind. 1-2, 1989, 29.
O utjecaju šumarstva na poslovanje i razvoj
primarne prerade drva. ŠL 9-10, 1994, 305-309.
ÈOP, Dinko, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 26.II.1997. god. na
ÈOP, Dubravko (Koprivnica, 27.II.1954),
Sin Vilima i Anðelke roð. ¤ivkoviæ.
prosvjetni djelatnici - otac mu je profesor, a
majka uèiteljica. Školovao se u Zagrebu:
osnovnu školu završio je 1969, a gimnaziju
1973. Upisao se 1975. godine, a diplomirao je
25.III.1980. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
DT smjer.
Odmah nakon diplomiranja zapošljava se u graðevnom poduzeæu Industrogradnja,
u tadašnjem OOUR-u PUGS koji proizvodi
graðevnu stolariju. Poèinje na ugradbi stolarije na gradilištima poduzeæa, zatim radi na poslovima u proizvodnom pogonu u Lomnici, a
potom u tehn. pripremi proizvodnje stolarije.
God. 1986. postaje direktor OOUR-a
PDPE u Brinju, koji je u sastavu Industrogradnje, i bavi se pilanskom proizvodnjom te
proizvodnjom lameliranih elemenata za
graðevnu stolariju. U to vrijeme pola•e struèni
ispit pri Privr. komori Hrvatske za rad u
vanjskoj trgovini. U Zagreb prelazi 1990. na
mjesto rukovoditelja Biroa izvoza u sektoru
vanjske trgovine u PJ-u Indocommerce Industrogradnja d.d.
U Brinje se vraæa 1996. god. i preuzima mjesto direktora PJ Indodrvo, koje pod
njegovim vodstvom dobiva priznanje od
HGK za iznimna dostignuæa te zasluge u razvoju hrv. gospodarstva u Lièko-senjskoj
•upaniji. Osobno je nosilac priznanja Opæine
Brinje za uspješnost u radu i zasluge za razvoj
opæine.
I danas je direktor PJ-a u Brinju, u
sastavu Industrogradnje d.d.
ÈOP, Nino (Rijeka, 27.I.1961), dipl. ing.
drvne tehnologije.
Sin Ivana i Olge r. Šporer. Hrvatske
narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je brusaè,
a majka portirka. Školovao se u Delnicama:
osnovnu školu završio je 1976, a Drvno-tehn.
srednju školu 1980. Apsolvirao je 1984/85, a
diplomirao 27.II.1987. na Šum. fakultetu u
66
Zaposlivši se u struci, bio je najprije
šef stolarije pa šef pilane. God. 1999. izabran
je za tehn. direktora u poduzeæu Luèice d.d., a
od 2001. god. direktor je Proizvodnje.
ÈOPÆIÆ, ¤IVKOVIÆ, Eva iz Štitara, roð.
26.I.1947, dipl. ing. drvne ind.
Kæi Ðure i Marije r. Martinoviæ. Hrvatica, katolièke vjere. Potjeèe iz seoske obitelji.
Osnovnu školu završila je u Štitaru 1961, a
gimnaziju u ¤upanji 1965. Apsolvirala je
1969/70, a diplomirala na Šum. fakultetu u
Zagrebu, na DI odjelu, 25.V.1972. god.
Nakon diplomiranja zaposlila se u DI
Spaèva, gdje je provela sve vrijeme i u više
pogona radila razne poslove - od tehnologinje
voditeljice pogona do direktorice poduzeæa.
Danas je voditeljica kadrovskih i opæih poslova.
ÈORAK, Jasenka iz Novske, r. 22.IX.1965,
1988/89, a diplomirala 11.III.1991. god. na
ÈORKO, Nikola, iz Kninskog Polja, roðen
5.XII.1935, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 23.X.1964.
odsjeku.
ÈRÈEK, Nenad, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao 21.XI.1989. god. na Šum. fakultetu u
ÈUKOVIÆ, Drago, (Bjelovar, 23.X.1940),
Osnovnu je školu polazio u Novoseljanima, a maturirao je u gimnaziji u Bjelovaru 1959. godine. Kao stipendist Šumarije
Bjelovar apsolvirao je 1962/63, a diplomirao
DI odsjeku.
Nakon diplomiranja niz godina bio je
zaposlen u ŠG-u Mojica Birta u Bjelovaru, a
nakon društvenih promjena voditelj je Komercijalne slu•be u JP Hrvatske šume p.o.
Zagreb. Nedavno je prešao u Exportdrvo
Zagreb.
ÈUKOVIÆ, Vesna, iz Bjelovara, roðena je
14.VII.1967, dipl. ing. drvne tehnologije.
Osnovnu i srednju školu završila je u Bjelovaru, a studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je 1991/92, a diplomirala
15.VII.1994. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
ÈULIÆ, Borisav, r. 1.VIII.1949. u Zadru, dipl.
a diplomirao 20.II.1974. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
ÈULJAK Anðelko (Nijemci, 28.II.1967),
Sin Luke i Danke r. Bošnjak. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu školu završio je u Nijemcima 1982, a
srednju u Vinkovcima 1986. Apsolvirao je
1991/92, a diplomirao 17.VII.1993. na DT
odjelu Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu.
Nakon diplomiranja, 1.VIII.1993. zaposlio se u poduzeæu Mobilia Osijek, gdje je
godinu dana bio pripravnik. Od 1.V.1994.
radi kao šef proizvodnje u poduzeæu Enterijer
- Piškorevci, a 1.X.1994. prelazi u Geli
Ðakovo, kao tehnolog u Tvornici kuhinja. U
DI Spaèva Vinkovci, Finalu d.o.o. prelazi
67
2.V.1995, tu je šef proizvodnje namještaja.
Od 1.XII.1995. šef je proizvodnje ulaznih
vrata, a od 1.VI.1996. šef tehn. pripreme u
Finali d.o.o. Od 2.V.1998. direktor je Finale
d.o.o., DI Spaèva Vinkovci.
ÈULJAK (TADIÆ), Branka, (Orahovica,
14.X.1963), dipl. ing. drvne tehnologije, prof.
srednje škole.
Kæi Matije i Ane r. Grabar. Hrvatica,
rimokatolièke vjere. Roditelji su joj zanimanjem slu•benici. Školovala se u Našicama:
osnovnu školu završila je 1978, a srednju
ekonomsku 1982. Apsolvirala je 1985/86, a
diplomirala 1987. god. na Šum. fakultetu u
Zaposlena je kao nastavnica, a nakon
polo•enih pedagoških predmeta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu profesorica je
grupe predmeta drvne struke u Drvodjeljskoj
školi u Vinkovcima.
ÈULJAK, Miroslav, (Nijemci, 5.VI.1962),
Sin Luke i Danke r. Bošnjak. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu je školu polazio i završio u rodnim
Nijemcima kod Vinkovaca 1977, a maturirao
je u Gimnaziji u Vinkovcima 1981. Apsolvirao je 1985/86, a diplomirao 4.XII.1987. na
DT odjelu (VII. stupanj), Šum. fakulteta
Sveuè. u Zagrebu.
Zaposlio se najprije kao pripravnik, a
zatim radi kao tehnolog masivnog namještaja, pa šef pripreme OOUR-a ¤upanja i šef
cijelog OOUR-a ¤upanja. Nakon toga radi
kao tehnolog PC-a Pilana Spaèva, šef pripreme PC-a Pilana Spaèva, šef pripreme Finale
d.o.o. Spaèva, direktor Finale d.o.o., direktor
Pilane d.o.o. i direktor Pilane, parketarije i
odr•avanja d.o.o. Spaèva. Nakon toga tehnièki je i komerc. direktor DI Spaèva d.d., èlan
Uprave Spaèva d.d. i na kraju predsjednik
Uprave DI Spaèva d.d. Vinkovci.
ÈUNÈIÆ, Andreja, iz Siska, r. 25.V.1970,
ÈURIÆ, Ante, r. 4.VII.1942, dipl. ing. drvne
industrije. Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 16.IV.1968. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
ÈURIÆ, Ivan, iz Kloštra Podravskog, r.
9.I.1947, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao 17.IV.1973. god.
ÆAÆIÆ, Ivan, r. 10.I.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1980/81, a diplomirao
ÆALETA, Ivan, iz Splita, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao 30.XI.1999. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
ÆATIÆ, Mesud, iz D. Kamengrada, roðen
30.I.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao 26.VII.1988.
god. na ŠF-u u Zagrebu, na DT odjelu.
ÆAUŠEVIÆ, Æamil, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1980/81, a
diplomirao 18.VI.1985. god. na Šum. fakultetu, VI. stupanj na DT odjelu, dislociranom
Studiju uz rad Brèko.
68
ÆEJVAN, Emir, r. 8.XI.1961, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirao je 1983/84, a diplomirao 23.VII.1985. god. na Šum. fakultetu u
ÆOSIÆ, Verica, r. 9.V.1963. u Slav. Brodu,
1985/86, a diplomirala 27.VIII.1987. god. na
Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odjelu.
ÆORIÆ, •eljko, iz Èaðavice, r. 20.XII. 1939.
ÆOSIÆ, Zdenka, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1985/86, a
diplomirala 28.XII.1987. na Šum. fakultetu u
ÆOSIÆ, Dra•en, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je 1985/86, a diplomirao 29.V.1987. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
ÆUK, Uroš, iz Graèaca, r. 14.X.1938, dipl. ing.
diplomirao 12.III.1964. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odsjeku.
ÆOSIÆ, Milica, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Apsolvirala je 1985/86, a diplomirala 28.XII.1987. god. na Šum. fakultetu u
ÆULIBRK, Nataša, r. 24.V.1968. u Vinkovcima, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala
je 1991/92, a diplomirala 11.V.1995. god. na
ÆOSIÆ, Mirko, iz Kupresa, BiH, roðen
12.IV.1969, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1993/94, a diplomirao 25.III.1996.
ÆURIÆ, Vladimir, r. 29.IX.1968. u Koprivnici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao 25.III.1998.
69
D
DABAC, Dra•en, r. 18.II.1949, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 16.VII.1975. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
DADASOVIÆ, Dušan, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1958/59, a diplomirao
20.VII.1960. god. na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu, DI smjer.
DADIÆ, Stipe (Lipa, BiH, 24.IX.1964) dipl.
Sin Tome i Ru•e roð. Vrdoljak. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je umirovljenik, a
majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u
Orguzu 1979, a Srednju medicinsku u Livnu.
o•ujka 1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
knji•arskoj struci, gdje i danas radi kao
voditelj knji•are Naprijed Info u Zagrebu.
DALBELO - BAŠIÆ, Bojana, roðena je
5.IV.1958, dr. sc., dipl. ing. mat., docentica za
predmet Osnove informatike.
Osnovnu školu i Matematièku gimnaziju završila je u Zagrebu. Diplomirala je
1982. godine na PMF-u u Zagrebu, smjer
Praktièna matematika i informatika.
Poslijediplomski studij, smjer Primjena raèunarskih znanosti, odslušala je na
Elektrotehnièkom fakultetu u Zagrebu.
Magistrirala je 1993. godine s temom Dodjeljivanje registara bojenjem grafova. Doktorsku
disertaciju Prikaz znanja uporabom neizrazitih i vremenski neizrazitih Petrijevih mre•a
obranila je 1997. godine na Fakultetu elektrotehnike i raèunarstva Sveuè. u Zagrebu.
Od 1982. do 1986. radila je u Institutu
graðevinarstva Hrvatske kao programer organizator, a od 1986. do 1990. u Iskra-Delti kao
projektant SW-in•enjeringa. Tijekom rada u
Institutu graðevinarstva Hrvatske i Iskra
Delti sudjelovala je u izradi raznih znanstvenotehnièkih i poslovnih sustava te sudjelovala u
svim fazama izrade takvih projekata.
Od 1990. godine radi na Šumarskom
fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, u Zavodu za
matematiku i osnove tehnike kao asistentica
za predmet Viša matematika s EOP-om i
Statistièke metode u drvnoj industriji i Osnove
informatike.
Od 1992.g. objavila je 18 znanstvenih
i struènih radova i sudjelovala u radu na projektima koje financira Ministarstvo znanosti i
tehnologije. Èlanica je Biometrijskog društva
Hrvatske i Hrvatskoga matematièkog društva.
70
RADOVI
Computer Aided of Forest Stands by Stand Partition
(sa V. Hitrec), Proceedings of the IUFRO Workshop on
Computer Supported Planning of Roads and Harvesting, Feldafing, Germany (Aug. 26-28, 1992), pp. 42-47.
Dodjeljivanje registara bojenjem grafova, magistarski rad, ETF Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993.
An Approach to Register Number Determination
Based on Simulation of Register Allocation via Graph
Colouring, Journal of Computing and Information Technology (CIT), 2(1994), 2, 113-121.
Thermal Conductivity and Moisture Permeability
in Mattress (s I. Grbac), Drvna industrija, 45(1994), 4,
130-134.
Comparison of Thermo-physiological Properties of
Different Mattress Structures (s I. Grbac), Proceedings of
the 18th International Conference on Information
Technology Interfaces - ITI’96, Pula, Croatia (June 1821, 1996), pp. 113-118.
Temporal Knowledge Representation and Reasoning Model Based on Petri Nets with Time Tokens (s S.
Ribariæ), Proceedings of the 8th Mediterranean
Electrotechnical Conference, Industrial Applications in
Power Systems, Computer Science and Telecommunications, Bari, Itlay, 1(1996), 131-135.
Prikaz znanja uporabom neizrazitih i vremenski
neizrazitih Petrijevih mre•a, Disertacija, Fakultet elektrotehnike i raèunar. Sveuè. u Zagrebu, Zagreb, 1997.
DAMJANIÈ, Nada, r. 29.VI.1954. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1976/77, a dipl. 25.VII.1979. god.
DANANIÆ, Ivan, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 22.IV.1998. god. na Šum.
DANILOVIÆ, Ilija, r. 28.XII.1950. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
DAVIDOVIÆ, Stipo, iz Kotor Varoši, BiH, r.
7.IV.1969, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao 9.II.1995.
odjelu.
DEANOVIÆ, Edo, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1990/91, a
DEBELJAK, Darko, iz Ferdinandovca kod
Ðurðevca, r. 19.V.1968, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao
20.II.2001. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
DEBELJAK, Ivica, r. 2.I.1964. u Zagrebu,
DEKANIÆ, Marko, iz Rokovaca u Slavoniji, r. 26.X.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao
26.II.1971. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
DELAÈ, Andrija, iz Brod-Moravica, r.
25.XI.1932, dipl. ing. šumarstva.
Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Završio je
IV. gimnaziju u Zagrebu, a 1.X.1951. upisao
je studij šumarstva na Poljopr.-šum. fakultetu
u Zagrebu. Apsolvirao je 1955/56, a diplomirao 29.III.1958. god. na Šumarskom odjelu,
DI smjer.
¤ivio je u Zagrebu, gdje je i umro.
DELAÈ, Anðelka, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1980/81, a
diplomirala 22.VII.1998. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj, na DT odjelu.
DELAJKOVIÆ, Goran, r. 10.VII.1953. u
Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1977/78, a diplomirao 8.XII.1980. na
71
DELAJKOVIÆ, Ivan (Vrbova, Staro Petrovo selo, 26.VIII.1923), dipl. ing. šumarstva.
Sin Stjepana i Marije roð. Hruby.
poljodjelci. Osnovnu je školu završio u
Vrbovi 1934, a Dr•avnu realnu gimnaziju
1942. u Novoj Gradiški. God. 1945. upisao je
studij šumarstva na Poljopr.-šum. fakultetu u
Zagrebu. Diplomirao je u jesen 1949. Za
vrijeme studija radio je kao volonter kod
sveuè. prof. Stanka Flögla.
Nakon diplomiranja rasporeðen je u
Šum.-grað. poduzeæe Nova Gradiška, kao
mlaði in•enjer pripravnik (1.XI.1949-9.III.
1950). U Šumsko-graðevnoj sekciji Kutina
bio je upravitelj (10.III.1950 - 30.VI.1951).
U graðevnoj grupi DIP-a Novoselec,
osim na izvoðenju radova, radio je kao mlaði
in•enjer na trasiranju šumskih pruga (1.VII.
1952-14.XII.1952). U DIP-u Novoselec
polo•io je struèni ispit (15.IX.1952). Ubrzo je
premješten u DIP Sisak, na gradilište Plješivica, gdje je vodio izgradnju cesta (1.VII.14.XII.1952). Zbog lošeg stanja u šumskom
radilištu, postavljen je za njegovog upravitelja
(15.XII. 1952-30.XI.1953).
Prihvatio je posao u šumarstvu, pa se
preselio u Vinkovce kao voditelj Graðevnog
odjela (1.XII.1953-30.IV.1954), a zatim se
zaposlio u Šumariji Vinkovci (1.V.195430.IV.1956).
Zbog reorganizacije u ŠG-u Vinkovci,
prešao je u DI Slavonija Slavonski Brod
(1.V.1956-30.IX.1965). Bio je šef graðevnog
odjela, šef investicijskog odjela, vršitelj
du•nosti tehnièkog direktora, rukovoditelj
slu•be za unapreðenje proizvodnje i kapitalne
izgradnje te voditelj Biroa za razvoj. Cijelo je
vrijeme radio na poslovima odr•avanja,
ureðenja i pripreme preseljenja poduzeæa na
novu lokaciju. Osnivanjem Centra za razvoj
drvne industrije (CDI) Slav. Brod postao je
direktor u osnivanju CDI-a, a kasnije njegov
direktor (1.X.1965.-31.VII.1973). CDI je
kao zajednièka slu•ba za razvoj osnivaèa
trebao raditi na prilagoðavanju DIP-ova
podjeli poslova, kooperaciji, unapreðenju proizvodnje i proizvoda te na prenošenju novih
dostignuæa u proizvodnjama i proizvodima.
Zbog obiteljskih razloga prelazi u Poslovno
udru•enje drvne industrije Zagreb (1.VIII.1973),
a zatim u Zajednicu šumarstva, prerade drva i
prometa drvnim proizvodima i papirom
Zagreb, gdje je radio do 28.II.1979, pa u
Poslovnu zajednicu šumarstva, prerade drva i
prometa drvnim proizvodima i papirom
Zagreb, gdje je ostao do 31.XII.1988, kad odlazi u mirovinu.
U tom razdoblju radio je na poslovima: primarne prerade drva (1.IX.197318.X.1979), te u djelatnostima cijele drvne
industrije (30.XI.1980) i drva u graðevinarstvu (31.XII.1988). Radio je takoðer na
cjenicima i standardizaciji drvnih proizvoda
te na podruèju znanstvenoistra•ivaèkoga rada
i informatike.
Njegovo uspješno djelovanje i zasluge
za našu drvnu industriju potvrðuju novi
proizvodi kao što su podni elementi od drva
(Orahovica), lijepljeni nosaèi (Voæin), specijalizacija na osnovi tehn. usavršavanja proizvodnje (“S. Geli” Ðakovo).
DELALIÆ, Jasenka, r. 31.X.1964. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1988/89, a diplomirala 17.XII.1990.
DELIBAŠIÆ, Ranko, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1980/81, a
VI. stupanj diplomirao 9.XI.1984. na DT
odjelu, dislocirani Studij uz rad Brèko.
72
DELIMAR, Bernarda, iz Bednje, Hrv.
zagorje, r. 5.IX.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1980/81, a diplomirala
DEMIROVIÆ, Mujo, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je na VI. stupnju dislociranog Studija uz rad Brèko, na kojemu je diplomirao 22.XI.1981, a zatim je nastavio
èetverogodišnji studij na Šum. fakultetu u
Zagrebu, gdje je diplomirao VII. stupanj
30.V.1983, na DT odjelu.
DEMŠIÆ, Damir, r. 20.I.1959. u Zagrebu,
DENK, Krešimir, iz Preloga, r. 4.IX.1959,
1983/84, a diplomirao 24.II.1986. god. na
DESPOT, Radovan (Zagreb, 14.X.1955),
doc. dr. sc., dipl. ing. drvne industrije.
Osnovno i srednje obrazovanje završio je na Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu
šk. god. 1973/74. Iste se godine upisao na
Šumarski fakultet, Drvnotehnološki odjel u
Zagrebu, gdje je i diplomirao 1980.
Tijekom studija, te trajanja apsolventskog sta•a, bio je ukljuèen u nastavni rad u
Katedri za anatomiju i zaštitu drva kao demonstrator na predmetu Anatomija drva, a
1978/79. ukljuèen je honorarno kao tehnièki
suradnik na znanstvenoistra•ivaèkim temama spomenute Katedre.
Godine 1982. zaposlio se u Tvornici
furnira Finel u Petrinji, ali nakon mjesec dana
prelazi u tadašnju RO Industrogradnja,
OOUR Proizvodnja i ugradba graðevne stolarije u Lomnici. U spomenutom poduzeæu
radio je na poslovima rukovoditelja ugradbe i
samostalnog projektanta na projektiranju
graðevne stolarije.
Tijekom mjeseca travnja 1986. god.
napušta RO Industrogradnja i prelazi za asistenta predmeta Zaštita drva i drvnih proizvoda, znanstvene discipline Zaštita drva, na
Šumarskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu, gdje
je i danas zaposlen. God. 1985. upisao je poslijeplomski studij biotehnièkih znanosti, podruèje Šumarstvo, smjer Zaštita drva i drvnih
proizvoda. Apsolvirao je 1989. kada je
prijavio, a u lipnju 1991. i obranio magistarski rad s nazivom Poboljšanje permeabilnosti jelovine djelovanjem bakterija. Time je
stekao titulu magistra znanosti iz podruèja
šumarstva. U zvanje znanstvenog asistenta
izabran je u sijeènju 1992. god. Poèetkom
1993, kao voditelj ekipe struènjaka sa Šum.
fakulteta, zapoèinje na interdisciplinarnom
projektu zaštite umjetnièkih i sakralnih
drvenih predmeta korištenjem nove metode
fumigacije dušikom.
Tijekom o•ujka 1994. god. prvi puta
kao gost znanstvenik boravi u BRE Institutu
(Building Research Establishment Institutu)
u Garstonu u Velikoj Britaniji, gdje se upoznaje s tehnikama istra•ivaèkog i laboratorijskog rada spomenutog instituta. Iste godine
boravi i u Slovaèkoj gdje aktivno sudjeluje na
simpoziju u Zvolenu. Veæ poèetkom mjeseca
o•ujka 1995. godine ponovno odlazi na
tromjeseèni studijski boravak u BRE Institut,
ali ovaj put kao istra•ivaè suradnik na znanstvenom projektu ALIS, ugovorenom izmeðu
Britanskog Savjeta za Hrvatsku, BRE-a i
Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. Istra•ujuæi
problematiku biotske razgradnje drva u
uporabi na otvorenom, i ujedno obavlja
pripremne radove na doktorskoj disertaciji,
izraðuje uzorke i obavlja prve laboratorijske
pokuse i mjerenja.
Doktorsku disertaciju pod naslovom,
Prilog poznavanju mehanizma infekcije i
trulenja jelove graðevne stolarije, prijavio je
1995. god., a 4.XI.1996. god., obranio na
Šum. fakultetu u Zagrebu, èime je stekao
73
akademski naziv doktora znanosti u polju
drvne tehnologije. Poèetkom 1997. izabran je
za višeg asistenta iz predmeta Zaštita drva i
drvnih proizvoda, a 26.VI. iste godine izabran
je u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz
istog predmeta za razdoblje od 5 godina.
God. 1998. postaje èlanom IRG-a
(International Research Group of Wood
Preservation) svjetske asocijacije koja objedinjuje sve znanstvenike iz podruèja zaštite
drva. Godine 1999 izabran je za proèelnika
Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji
(ZIDI) na razdoblje od dvije godine. ZIDI
koji kao samostalni zavod djeluje u sklopu
drvno-tehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta, Sveuèilišta u Zagrebu te ima za cilj
objediniti i voditi znastveno-istra•ivaèki rad
iz podruèja drvne tehnologije, odnosno ima
za zadatak suradnju kako sa drugim znastvenim institucijama tako i sa drvnopreraðivaèkom privredom. Èlanom COST E22 (Environmental optimisation of wood protection) akcije postaje iste te 1999. godine.
Spomenuta akcija djeluje pod patronatom
Europske zajednice i ima cilj okupljanja i
meðusobne suradnje znanstvenika cijele Europe iz podruèja zaštite drva, sa svrhom ekološkog poboljšanja zaštite drva s aspekta oèuvanja ljudi i okoliša. Godine 2001. ponovno
ie izabran (reizabran) za proèelnika ZIDI-ja.
U periodu od 3 godine kao proèelnik ZIDI-ja
svake je godine u suradnji sa Zagrebaèkim
velesajmom i Ministarstvom znanosti i tehnologije organizirao po 2 savjetovanja, od
kojih je jedno (Ambienta) dugi niz godina
bilo veæ tradicionalno, a drugo je savjetovanje
s naslovom Drvo u graditeljstvu zapoèeto
1999, postalo je tradicionalno pod njegovim
vodstvom.
U sklopu znanstvenog rada na projektima Fakulteta, odnosno Ministarstva znanosti
i tehnologije, god. 1998, imenovan je na
mjesto glavnog istra•ivaèa toga projekta na
kojem je zajedno sa suradnicima uspješno radio na istra•ivanjima makroskopskih i
mikroskopskih svojstava domaæih i stranih
vrsta drva, i njihovih varijacija, na utvrðivanju
uzroka i uzroènika propadanja drva u uporabi,
odnosno utjecaja spomenutih svojstava, varijacija, uzroka i uzroènika na odabir optimalnih postupaka i sredstava za zaštitu drva.
Sredinom 1999. godine odobren mu
je u suradnji sa slovenskim partnerom
meðunarodni hrvatsko-slovenski projekt pod
naslovom Zaštita drva ekološki primjerenim
sredstvima. U sklopu tog projekta proširena je
suradnja sa tuzemnim i meðunarodnim
institucijama i znastvenicima koji se bave
restauracijom i obnovom drvenih predmeta
kulturne baštine, izmeðu ostalih Hrvatskim
restauratorskim zavodom, Restauratorskim
zavodom Republike Slovenije i Metropolitan
muzejom iz New Yorka. U sklopu tog
projekta u ljeto 2001. god. u Hrvatskoj je u
Rovinju i Puli boravio istakniti znanstvenik
iz Metropolitan muzeja, prof. dr. sc Robert
Koestler. Tijekom njegovog boravka uprilièen
je i prvi "anoxi" postupak sterilizacije insekata u drvenim predmetime kulturne baštine
korištenjem plemenitog plina argona.
U periodu od 1998. do danas aktivno
je sudjelovao na više meðunarodnih znanstvenih kongresa i savjetovanja od kojih svakako
treba istaknuti 33. IRG kongres 1999. godine
u Rosenhaimu (Njemaèka), sudjelovanje na
kongresima "Wood science and properties" u
Zvolenu (Slovaèka 1994, 1998. i 1999),
sudjelovanje u COST E22 u Bruxelesu
(1999), Gozd Martuljeku (Slovenija 2000),
Antibesu (Francuska 2001), Hamburgu
(2001). Kao proèelnik ZIDI-a i èlan spomenutih meðunarodnih udru•enja uspostavio je
znaèajniju suradnju sa Institutom u Hamburgu (Federal researc Centre for Forestry
and Forestry Products), a nastavio suradnju sa
institutima u Garstonu (Building Establishment Research Institute), Zvolenu (Tehnicka
universita) i Ljubljani (Biotehniška fakulteta), odnosno sa više europskih instituta i fakulteta koji djeluju u sklopu COST-a i
IRG-a. Znaèajno je pripomenuti da je 2001.
god., na zasjedanju COSTA E22 u Hamburgu Hrvatska dobila organizaciju COSTA
E22 2003. godine u Dubrovniku.
74
Do sada je objavio 19 znanstvenih i
preglednih radova i više desetaka struènih
radova i ekspertiza u publikacijama u zemlji i
inozemstvu. Autor i koautor je više projekata,
a ovdje svakako treba istaknuti uspješan rad
kojeg je sa grupom struènjaka godine 2001.
obavljao na zaštiti i obnovi paviljona jeke u
perivoju Maksimir.
Bio je èlanom povjerenstava za ocjenu
i obranu doktorske disertacije i mentorom
više diplomskih radova.
U periodu od 1998. pa do 2001. obnašao je du•nost predsjednika podru•nice
Sindikata znanosti i tehnologije na Šumarskom fakultetu.
ZNAÈAJNIJI RADOVI
I ) Kvalifikacijski rad
Despot R.: Poboljšanje permeabilnosti jelovine
djelovanjem bakterija, Magistarski rad obranjen
21.VI.1991. godine na Šum. fakultetu u Zagrebu.
Despot R.: Prilog poznavanju mehanizma infekcije i trulenja jelove graðevne stolarije, Doktorska
disertacija obranjena 4.XI.1996. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.
II ) Znanstveni i pregledni radovi
Petriæ B., Šèukanec V., Despot R., Trajkoviæ J.,
(1989): Zaštita jelove graðevne stolarije metodom dvostrukog vakuuma, Drvna Industrija, Vol. 40, br. 11-12 str.
231-5.
Petriæ B., Trajkoviæ J., Despot R., (1990):
Varijacije strukture jelovine iz Gorskog kotara, Drvna Industrija, Vol. 41, br. 3-4, str. 43 - 49.
Petriæ B., Trajkoviæ J., Despot R., Krstiniæ A.,
(1991): Varijacije du•ina vlakanaca drva breze iz prirodne
populacije na podruèju Hrvatske, Šumarski list, Vol. 115,
br. 6-9, str. 273 - 284.
Despot R., (1991): Poveæanje permeabilnosti drva
obiène jele s aspekta njegove zaštite, Zbornik radova
znanstveno struènog skupa, Zagreb, str. 81 - 89.
Despot R., (1992): Bakterijsko djelovanje na
svojstva drva, Drv. Industrija, Vol. 43, br. 4, str. 127-135.
Despot R., (1993): Poboljšanje permeabilnosti
jelovine djelovanjem bakterija, Drvna Industrija, Vol. 44,
br. 1 , str. 5 - 14.
Petriæ B., Trajkoviæ J., Despot R., (1994): Some
structural charasteristics of Ashwood (Fraxinus angustifolia,
Vahl.), Wood Structure and properties 94, The 2 - nd
International symposium, Zvolen, Slovakia, September
5 - 9, str. 5 -12.
Despot R.; 1996: Micro-organisms in the wooden
exterior joinery-recent cognition about mechanism of infection, decaying and protecting. Proceedings (book “Use of
Wood”) from the International congress for 150.
aniversary of Croatian Forestry Society, pg 97-106.
Zagreb.
Despot R., Grbac I.; 1997: Prilog unapreðenja
zaštite drva u drvno -preraðivaèkim tvrtkama i proizvodnji namještaja, Drvna industrija 48 (3), 137-150.
Despot R., Petriæ B., Šefc B; 1998: Bacterial
colonisation of exterior fir-wood joinery, Wood Structure
and Properties ’98, Zvolen, Slovakia, 169 – 173.
Despot R.; 1998: Mechanism of infection of firwood joinery; Part 1: Exposure conditions, moisture content and permeability, Drvna industrija 49 (2),67-80.
Despot R.; 1998: Mechanism of infection of firwood joinery; Part 2: Sequence and intensity of attack of
microorganisms, Drvna industrija 49 (3), 135-144.
Despot R, Glavaš M; 1999: Gloeophyllum trabeum
and Gloeophyllum abietinum, the most frequent brown
rot fungi in fir wood joinery, The International Research
Group on Wood preservation, 30th Annual Meeting
Rosenheim, Germany, Doc. No. IRG/WP 99 – 10319,
pp 15.
Trajkoviæ J, Despot R, Govorèin S; 1999: Moisture content in Pine wood and Fir wood exterior joinery,
The International conference “Surface properties and
durability of exterior Wood building components”, Paper 6, 30 April, Zagreb, pp 5.
Despot R, Trajkoviæ J, Sinkoviæ T; 1999: The influence of type and colour of coat on durability of exterior Fir
wood joinery, The International conference “Surface
properties and durability of exterior Wood building
components”, Paper 8, 30 April, Zagreb, pp 8.
Jirouš V, Bogner A, Despot R; 1999: The Efficiency of various treatments in protecting wood surfaces
against weathering, The International conference “Surface properties and durability of exterior Wood building
components”, Paper 9, 30 April, Zagreb, pp 8.
Despot R, Hrašovec B, Trajkoviæ J; 1999: Experimental sterilization of Wooden artifacts by Nitrigen (N2),
Reconstruction and conservation of Historical Wood
’99, 2nd International Symposium, 15-17 June 1999,
Technical Universitiy in Zvolen, Slovakia, 145-148,
Despot R, Trajkoviæ J; 2000: Alternaria alternata
(Fr.) Keissler, the most frequent blue stain and soft rot fungus
in Fir wood joinery, The International conference “Wood
in the Construction industry”, 26 April, Zagreb, p 1317.
The International conference “Wood in the Construction industry”, 26 April, Zagreb, p 13-17.
Rapp A., Despot R., Grbac I.; 2001: On harmful
effects of wood dust and some of its ingredients, Proceedings
of the International conference “Wood – future material
in future design», AMBIENTA , 19 October, Zagreb, pp
41-50.
75
DEVÈIÆ, Mirena, r. 2.I.1963, dipl. ing.
drvne tehnologije. Apsolvirala je 1987/88, a
diplomirala 21.XI.1994. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
DEVÈIÆ, Renata, r. 7.II.1965. u Virovitici,
1988/89, a diplomirala 2.XI.1994. god. na
DEVÈIÆ, ¤eljka, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1985/86, a
diplomirala 19.VII.1988. na Šum. fakultetu
DEVIÆ, Irena, dipl. ing. drvne tehnologije.
travnja 1993. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odjelu.
DE¤ELIÆ, Gordana (Palanèani, Èazma,
12.III.1970), ing. drvne tehnologije.
Kæi Milana i Ru•ice, roð. Modriæ. Hrvatica, rimokatolièke vjere. Potjeèe iz radnièke
obitelji. Osnovnu školu završila je u Èazmi
1984, a u COUO Bjelovar maturirala je 1987.
god. Apsolvirala je 1991/92, a VI. stupanj diplomirala je 29.XII.1993. na DT odsjeku
Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu.
Èlanica je ekološke udruge. Nezaposlena je, •ivi u Èazmi.
DICOVICH, Dario (Pula, 30.X.1934), dipl.
Otac Angelo bio je radnik, a majka
Maria r. Gollessi podvornica u školi. Talijanske je narodnosti, a hrvatskoga dr•avljanstva.
Školovao se u Puli: osnovnu školu završio je
1944, a Talijansku gimnaziju “Leonardo da
Vinci” 1954. god. Apsolvirao je 1957/58, a
diplomirao 18.VI.1960. na osamostaljenom
Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI smjeru.
God. 1961. zaposlio se u Brodogradilištu Uljanik u Puli kao in•enjer u
pogonu pilane (2 god.), zatim je in•enjer
tehnolog u Tehnološkom odjelu nemetalne
opreme (4 god.), pa voditelj OUR-a nemetala
pri Odjelu opremanja broda (5 god.), a od
1974. radi kao voditelj Odjela strojne obrade
u tvornici namještaja u Torontu (Canada) te kao
ing. analist u tehn. uredu WINCHESTER
(Cobourg) u svezi projektiranja strojeva za
obradu drvenih dijelova pušaka. Godine
1976. vraæa se u Uljanik kao voditelj ureda
opreme nastambi u uredu Konstrukcije (14
god.). Od 1991. do 2001. radio je u Italiji kao
direktor vlastite tvrtke koja raznim talijanskim brodogradilištima obavlja poslove
izrade i ugradnje èeliènih sekcija za trupove
prekooceanskih brodova.
God. 1975. postao je èlan Association of professional Engineers of Ontario
- Canada. Bio je i voditelj Komisije na
unapreðenju drvene graðe u Uljaniku - Pula.
DIJANIÆ, Antun, r. 23.X.1944. u Krku, dipl.
a diplomirao 3.II.1970. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
76
DIMITROV, Tomislav, (Skopje, Makedonija, 7.V.1930), dipl. ing. šumarstva, šum.
struènjak.
Osnovnu je školu završio u Bihaæu,
šest razreda gimnazije u Štipu, Srednju
hidrometeorološku školu kao vojni pitomac u
Beogradu 1950. te je postao zrakoplovnim
èasnikom.
Do 1954. bio je sinoptièar na vojnometeorološkim postajama u Zagrebu i naèelnik vojnosinoptièke postaje u Bre•icama
(Slovenija).
Iz vojne slu•be izišao je 1954. i na
Beogradskom univerzitetu na PMF upisuje
se na Meteorološki odsjek. Nakon dvije
godine studija prelazi na Šum. fakultet, na DI
odjel i diplomira 5.XII.1960. god.
Nakon što je diplomirao zaposlio se u
ZDIŠ-u Treska u Skopju. Prošao je sve faze
rada: od šefa biroa za investicije, šefa opæe pripreme rada u poduzeæu do glav. in•enjera za
rekonstrukcije i proširenje poduzeæa. Radi
racionalizacije i poveæanja proizvodnje,
realizirao je više svojih projekata u proizvodnim linijama, unutarnjem prijevozu, izgradnji
sušionica i parionice za piljeno drvo i dr.
Izuèavao je odnos klime i prirodnog sušenja
piljena drva i furnira na skladištima Treska.
Suraðivao je s mnogim struènim
institucijama i bio na više studijskih putovanja u tuzemstvu i inozemstvu radi upoznavanja novih tehnologija u proizvodnji finalnih
proizvoda. U Srednjoj tehn. školi u Skopju
predavao je predmet opremu, strojeve i alate
za obradu drva i pisao struè. èlanke za struène
èasopise.
God. 1964. s obitelji seli u Zagreb, i
zapošljava se u poduzeæu za inozemna
zastupanja Industriaimport. Bavio se plasmanom strojeva, alata i opreme stranih tvrtki za
potrebe drvne industrije i šumarstva na
podruèju Hrvatske. Na poziv iz ZDIŠ-a
Treska poèetkom 1969. vraæa se u Skopje radi
osnivanja Poslovnog centra za Hrvatsku i
Sloveniju. Kao direktor toga centra otvorio je
nekoliko reprezentativnih prodajnih mjesta u
Zagrebu i Ljubljani za plasman vlastitih
finalnih proizvoda poslovnih partnera u
objema republikama. God. 1975. prelazi u
predstavništvo DIP-a Dunav iz Apatina i
bavi se plasmanom kuhinjskog namještaja na
podruèju Hrvatske. U Hidrometeorološkom
zavodu Hrvatske zaposlio se 1.VIII.1981.
god. i u njemu je radio do umirovljenja
1.I.1995. god. Kao naèelnik Odjela za
šumarsku meteorologiju, na temelju fizikalne
teorije o vlazi higroskopske ravnote•e dokazuje dva klima-po•arna podruèja na tlu Hrvatske i BiH. Analogno tome radu, na osnovi
20-godišnjih homogenih nizova odreðenih
meteoroloških elemenata za 109 meteoroloških postaja napisao je knjigu o utjecaju klime
na prirodno sušenje drva, u kojoj se proces
prirodnoga sušenja promatra iskljuèivo sa
stajališta meteorologije. Struène èlanke pisao
je za “Šumarski pregled” (Skopje), “Drvnu
industriju” (Zagreb) i “Les” (Ljubljana).
Poèetkom 2002. god. objavio je vrlo
povoljno recenzirani rad Klima i prirodno
sušenje drva.
RADOVI
Osnove zaštite šuma od po•ara, u knjizi “Šumski
po•ari i sistemi procjene opasnosti od po•ara”, CiP,
Zagreb, 1987, str. 181-256.
Klima i prirodno sušenje drva, Zagreb 2002, strana
1-132 sa 13 karata mjeseènih lignoizohigra i godišnjeg
kolebanja vlage (vode) u piljenoj graði. Tisak A.G.
Matoš d.d. - Samobor.
DIZDAREVIÆ, Vlado, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1985/86, a diplomirao 23.IV.1993. god. na Šum. fakultetu
77
DOBIDA, Franc iz Zgoša, Slovenija, roð.
18.XII.1942), mr. sc., dipl. ing. drvne industrije.
11.III.1968. god. na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu, na DI odsjeku. Na istom Fakultetu
završio je i poslijedipl. studij i 21.VI.1978.
god. obranio magistarski rad s naslovom
Nekateri elementi, ki vplivaju na izboro strojne
opreme.
DOLIÆ, Ilija, iz Vinice, r. 28.XII.1962,
DOBNIK, Dušan, iz Ptuja, Slovenija, roð.
13.VI.1922, dipl. ing. šumarstva.
Sin Štefana, po struci doktora prava.
Slovenske narodnosti i dr•avljanstva. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Ptuju. Studij
šumarstva upisao je 1.X.1946. na Poljoprivr.šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao
Šum. odjelu - tehnièki smjer.
Radni vijek proveo je u Sloveniji.
DOMAÈIN, Ante, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1952/53, a diplomirao 24.IV.1954.
god. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na
¤ivio je i radio u Dubrovniku.
DODIÆ, Bruno, r. 24.IX.1939. u Trstu,
Italija, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1964/65, a dipl. 16.IX.1966. god.
DOJÈINOVIÆ, Veselin, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je na Šum. fakultetu u
Zagrebu 29.IV.1991. god., na DT odjelu.
DOLE¤AL, Zvonko, ing. drvne industrije
- proizv. namještaja. Apsolvirao je 1986/87, a
diplomirao 12.X.1998. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
DOLIÆ, Draško, r. 26.III.1956. u Livnu,
BiH, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1980/81, a diplomirao 3.X.1983.
DOLIÆ, Snje•ana, r. 19.XII.1963. u Livnu,
BiH, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala
DOMAINKO, Dragutin (Delnice, 1899),
dr. sc., dipl. ing.
Gimnaziju je završio u Vara•dinu
1917, tehnièku kemiju i tehnologiju na Visokoj
tehnièkoj školi u Beèu, 1921. godine.
Slu•bovao je u tvornici kvasca Arko,
Zagreb, tvornici kvasca i špirita u Konstadtu
(Njemaèka), Inspekciji rada u Ljubljani i
Središnjem uredu za osiguranje radnika u
Zagrebu, a 1946. prelazi u Ministarstvo industrije i rudarstva NRH. Predaje na Ekonomskom fakultetu predmet Organizacija i
poslovanje industrijskih poduzeæa, na Šumarskom fakultetu predaje od 1954. Zaštitu rada.
Uz to predavao je na Fakultetu strojarstva i
brodogradnje i Fakultetu kemijskog in•enjerstva u Zagrebu.
U razvoju Zavoda za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji ostat æe kao
utemeljitelj kolegija Zaštita na radu.
RADOVI
Organizacija rada oko predupreðenja nesreænih
sluèajeva i bolesti, SUZOR, I dio 1927.
Inspekcija rada i sprovoðenje tehnièko-higijenskih
zaštitnih mjera u našoj dr•avi, Radnièka zaštita, 1927.
Tehnika i ekonomija èovjeka pri radu, Socijalna
misao, 1930.
Uputstva za provjetravanje radnih prostorija.
Radnièka zaštita, 1939.
78
Racionalizacija i standardizacija-sredstva za
sni•enje proizvodnih troškova, Industrijski pregled, 1946.
Osnovi organizacije proizvodnje u industrijskim
poduzeæima, knjiga, Nakladni zavod Hrvatske, 1949.
O metodama za poveæanje proizvodnosti rada, 32
str., Bilten Društva ekonomista 7/1955.
Ekonomika proizvodnje u industrijskim poduzeæima, Birozavod, Zagreb, 1960.
DOMANÈIÆ, Irena, iz Šibenika, roðena
8.V.1957, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1978/79, a diplomirala 2.IX.1981. na
DOMINIS, Dušan (Novi Sad, Vojvodina,
13.VII.1928), dipl. ing. šumarstva, savjetnik.
Sin Franje i Ru•ice roð. Matuliæ.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio pravnik, a
Novom Sadu, a gimnaziju u Beogradu 1947.
Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakultetu u
Beogradu 1955.
Radni vijek proveo je u hrvatskoj
drvnoj industriji. Prvo zaposlenje dobio je u
DI Delnice 1956. Najprije bio je tehn.
voditelj, a zatim upravitelj Pogona Luèice. Od
1968. do 1973. in•enjer je prodaje strojeva za
šumarstvo i drvnu industriju tvrtke Kockums
iz Söderhamma, Švedska.
Osnivanjem Posl. udru•enja Drvo
Rijeka 1973. imenovan je šefom Poslovnice
zastupništva i konsignacije, a zatim direktorom Sektora vanjske trgovine. Potkraj radnog
vijeka u istoj tvrtki dobiva mjesto savjetnika, a
1991. odlazi u mirovinu.
DOMINKOVIÆ, Anica, iz Štitara, roðena
Apsolvirala je 1985/86, a dipl. 1.VI.1998. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
DOMINKOVIÆ, Mirko, iz Štitara u Slavoniji, r. 27.VII.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1982/83, a diplomirao
18.II.1985. godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
DOMITER, Ivica, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1987/88, a
diplomirao 8.XII.1989. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
DOMUZIN, Milana, iz Otoèca, roðen
Apsolvirala je 1987/88, a dipl. 24.XI.1989. na
DOŠEN, Ivica, r. 8.X.1958. u Po•egi, dipl.
a diplomirao 22.XI.1982. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
DOŠENOVIÆ, Dane (Sanski Most, BiH,
3.VII.1963), mr. sc., dipl. ing. drvne tehnol.
Sin Jove i Grozde r. Vasiljeviæ. Hrvatski dr•avljanin. Osnovnu školu završio je
1982. u Sanskom Mostu. Tu je i maturirao u
klasiènoj gimnaziji 1982. god. Apsolvirao je
1986/87, a diplomirao 5.X.1988. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu. Na istom je
fakultetu studirao i poslijediplomski studij
Organizacije rada, oblast biotehnièkih znanosti, znanstveno podruèje drvne tehnologije.
Magistarski rad Moguænosti organiziranja
velikih poslovnih sustava u drvnoj industriji
obranio je 28.VII.1992. godine.
Radio je u Zagrebaèkoj tvornici papira,
u Šipad-komercu Sarajevo - Predstavništvu
79
Zagreb, komercijalni je predstavnik nekoliko
talijanskih tvrtki za Hrvatsku, a od 1998.
direktor privatnog poduzeæa DANDOS
d.o.o. Zagreb.
Bio je na praksi u inozemstvu: u Hyltebruksu AB (Švedska 1988), najveæoj tvornici
novinskog papira u svijetu i AFOCEL-u, te u
Institutu za kemiju, Grenoble (Francuska
1994).
Èlan je Hrvatske udruge poslodavaca
(HUP).
DOŠLER, Branko, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1964/65, a diplomirao
5.IV.1967. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DI odjelu.
DOZET, Milan, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1960/61. na osamostaljenom
Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
5.X.1962. na DI odjelu.
DRAÈA, Zoran, r. 5.V.1964. u Zadru, dipl.
a diplomirao 26.VI.1990. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
DRAGAŠ, Dragica, iz Sinja, dipl. ing. drvne
industrije. Apsolvirala je 1973/74, a diplomirala 23.XII.1976. god. na Šum. fakultetu u
Zagrebu na DI odjelu.
DRAGIÈEVIÆ, Berica, r. 24.IX.1965, dipl.
diplomirala 8.IV.1991. na Šum. fakultetu u
Zagrebu na DT odjelu.
DRAGIÈEVIÆ, Ivan, iz Graèaca, roðen
14.V.1934, dipl. ing. drvne industrije.
Otac Mile bio je strojovoða, a majka
kuæanica. Obitelj mu je u toku školovanja bila
u Osijeku, gdje je pohaðao i završio gimnaziju. Studij šumarstva upisao je 1.X.1953. na
Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. god. 1956/57, a diplomirao
29.VII.1959. na Šum. odjelu, DI smjer.
¤ivi u Belišæu.
DRAGINIÆ, Lidija, r. 10.IV.1948. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je škol. god. 1971/72, a diplomirala
27. VI.1975. na Šum. fakultetu u Zagrebu na
DI odjelu.
DRAGIŠIÆ, Krešimir, r. 16.II.1937. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
1960/61. na osamostaljenom Šum. fakultetu
u Zagrebu, a diplomirao 27.VI.1964. god. na
DI odsjeku.
DRAŠINAC, Karlo (Laciæi, 27.VIII.1941),
Sin Mate i Mare r. Kovaèeviæ. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji.
Školu je polazio u Našicama: osnovnu je završio 1957, a gimnaziju 1962. Šum. fakultet završio je u Beogradu 1974. Zbog materijalnih
razloga školovao se neredovito. Veæ kao
apsolvent radi u Birou za razvoj, kasnije
Institutu za šumarstvo i drvnu industriju
Beograd. Potom radi na taksaciji po Srbiji, a
1977. prelazi u Lovno-šumsku upravu Jelen
Belišæe, gdje radi kao referent za uzgoj i
zaštitu šuma.
Od 15.V.1979. zaposlen je u drvnoj
industriji: najprije u Mobiliji OOUR-u DIP-a
Vrginmost. Tu je na mjestu voditelja investicija, zatim dvije godine na mjestu
upravitelja pilane, potom je voditelj primarne
prerade, zatim pripreme proizvodnje i od
1979. do 1991. bio je tehn. direktor DIP-a.
Pobjegavši iz Vrginmosta, od 1991. radi na
radnome mjestu revirnika u Hrvatskim
šumama, Šumarija Donji Miholjac.
80
DRA¤ENOVIÆ, Vlado, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao 18.V.1988. god. na Šum. fakultetu u
DRONJIÆ, Vesna, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1993/94, a
diplomirala 28.II.1997. na Šum. fakultetu u
DRENSKI, Ivica, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1986/87, a
diplomirao 31.X.1988. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu,
Studij uz rad.
DRUŠKO, Ivan, r. 5.III.1957. u Lepoglavskoj Vasi, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1981/82, a dipl. 21.I.1985. god.
DREVAKOVIÆ, Muharem, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirao je
Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT
DREZGA, Neven, r. 12.II.1945. u Subotici, Vojvodina, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1968/69, a dipl. 25.II.1970. na
DRNOVŠEK, Jo•e (Zagorje, Slovenija,
2.III.1925), dipl. ing. šumarstva.
Sin Franca i Marije r. Bezeljak. Potjeèe iz èinovnièke obitelji. Osnovnu je školu završio u rodnome mjestu 1936, a IV. realnu gimnaziju u Ljubljani 1945. god. Diplomirao je
1952. na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu.
Pola radnog vijeka radio je u ŠG
Postojna, a drugi dio u slovenskoj drvnoj industriji: 1973-1980. u Slovenijalesu, a od
1980. do 1988. u Lesnini Ljubljana.
U mirovinu je otišao 1988. ¤ivi u
Postojni.
DROBNJAK, Darko, r. 17.VII.1955. u
Kruševcu, Srbija, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1981/82, a dipl. 6.V.1983. god.
DRVENKAR, Zvonko, r. 25.X.1941, dipl.
a diplomirao 13.III.1970. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
DUBAC, Atila, r. 12.VI.1941. u Novom
Sadu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
je 1965/66, a diplomirao 11.III.1968. god. na
DUDOVIÆ, Bruno, r. 23.XI.1965. u Èaðavici,
DUH, Ivan, r. 18.II.1942. u Zagrebu, dipl.
a diplomirao 3.VII.1969. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
DUJMOVIÆ, Ivan (Otoèac, 6.VII.1957),
Sin Slavka i Mandice, r. Mudrovèiæ.
Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz radnièkoslu•benièke obitelji. Školovao se u Otoècu:
u opæoj gimnaziji 1976. god. Apsolvirao je
fakultetu u Zagrebu na DT odjelu.
81
Prvo radno mjesto dobio je u DIP-u
Otoèac (29.IX.1982) kao pripravnik te radi
na raznim mjestima u proizvodnji i tehn.
pripremi. God. 1985. postaje šef proizvodnje
u INO - industriji namještaja d.d. Otoèac. U
istom poduzeæu od god. 1990. radi na mjestu
tehnièkog direktora. Zaposlen je u poduzeæu
COSEPINO - HOLZ d.o.o. u Otoècu.
Pasionirani je lovac. ¤ivi u Otoècu.
DUKOVAC, Ante, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1984/85, a
diplomirao 6.V.1987. god. na Šum. fakultetu
DUNDOVIÆ, Nada, iz Šušnjara, roðena
14.I.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1973/74, a diplomirala 26.II.1976.
DURAKOVIÆ, Hazim, ing. drvne industrije
- proizv. namještaja. Diplomirao je 18.III.1983.
DT odjelu, dislocirani Studij Brèko.
DURAKOVIÆ, Milan (Gajine, 28.XII.1939),
dipl. ing. drvne ind., samost. struèni suradnik
za šumarstvo i lovstvo u •upaniji.
Sin Mladena i Boje r. Bajiæ. Hrvat,
ateist. Otac mu je bio slu•benik, a majka
kuæanica. Osnovnu školu završio je u Donjem
Lapcu 1952, a Srednju tehnièku drvne struke
u Virovitici 1959. Diplomirao je 18.V.1966.
Nakon diplomiranja 1966/67, od
1968. radio je u Gaju Podr. Slatina. Iduæih
deset godina (1968/78) proveo je u DIP-u
Delnice, zatim isto toliko u Brodogradilištu
“3. maj” (1978-87). Slijedi rad u Exportdrvu
Zagreb, Predstavništvo Rijeka (1987-95) i
poduzeæu Sika Zagreb, Pred. Rijeka (19951999). Nakon toga radi u Prim.-goranskoj
•upaniji Rijeka u Upravnom odjelu za
gospodarstvo, kao samostal. struè. suradnik za
šumarstvo i lovstvo.
Tokom radnog vijeka radio je u drvnoj
industriji, šumarstvu, brodograðevnoj industriji i trgovini, obavljao poslove normirca,
kalkulanta, smjenovoðe. poslovoðe, tehnologa, komercijalista, upravitelja tvornice,
zamjenika direktora in•enjeringa, tehn. direktora, komerc. direktora i direktora poduzeæa.
Praksu iz pilanske prerade drva obavio
je u Finskoj 1964. god.
DURAKOVIÆ, Muharem, ing. drvne industrije - proizvodnja namještaja. Apsolvirao je
DUŠAK, Slavko, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1981/82, a
DUVNJAK, Luka, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1986/87, a
82
D•-Ð
D¤ANKIÆ, Zvonko, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1989/90, a
diplomirao 8.XI.1993. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
ÐAKOVIÆ, Ambroz, roð. 24.VI.1957, dipl.
a diplomirao 14.IV. 1982. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
Zaposlen je u Zagrebu u tvrtki DOMEKO d.o.o.
ÐERÐA, Zoran (Zadar, 5.X.1948), dipl. ing.
drvne industrije.
Sin Krste i Ljubice r. Beran. Hrvat.
Gimnaziju je završio u Garešnici 1967. Apsolvirao je 1971/72, a dipl. 26.XII.1974. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, DI smjer.
U struci se zaposlio 1975. god. u DK
Brestovac Garešnica. Od 1978. do 1982. radi
u Hidroelektri Zagreb, a od 1982. u Exportdrvu - In•enjering u Zagrebu, gdje je voditelj
projekta.
ÐIDARA, •eljko (Jajce, BiH, 13.VII. 1941),
dr. biotehnièkih znanosti, dipl. ing. drvne industrije.
Sin Nikole i Josipe r. Šojat. Hrvat,
hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolik. Potjeèe iz slu•benièke obitelji. Školovao se u Jajcu
(BiH): osnovnu školu završio je 1951, a
realnu gimnaziju 1959. godine.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1963/64, a diplomirao je
1966. na DI odjelu. Poslijediplomski studij iz
znanstvenoga podruèja organizacija u drvnoj
industriji završio je 1980. Na istom fakultetu
6.X.1998. obranio je disertaciju Moguænost
proizvodnje lijepljenih nosaèa iz mekih listaèa
breze, johe, vrbe i topole, i postigao doktorat iz
biotehnièkih znanosti - šumarstvo.
U tijeku radnog vijeka radio je kao
tehnièki direktor DIP-a u Zelini (1968),
direktor drvnog pogona tvornice TLOS
Zagreb (1970), zatim kao direktor salona
Meblo, ispostave tvornice iz Nove Gorice u
Zagrebu (1971) i na kraju od 1978. tehnièki je
savjetnik tvrtke “Grecon Dimter” iz Njemaèke.
Od 1996. godine vlasnik je tvrtke
Drvostroj Zagreb.
Sudjelovao je na brojnim strukovnim
sajmovima, od kojih su mnogi bili meðunarodni (Hannover, Milano, Zagreb i dr.).
Objavio je nekoliko znanstvenih i
velik broj struènih radova.
Èlan je DITŠIDI-ja Hrvatske.
83
RADOVI
a) Struèni radovi
Nova organizacija rada u tvornici TLOS-Zagreb,
DI, lipanj 1980.
Zaštita od po•ara u drvnoj industriji – Stabilni
protupo•arni ureðaji za gašenje vodom (Sprinkler ureðaji),
DI, svibanj-lipanj 1981.
Projekt za tvornicu Krivaja za poboljšanje proizvodnje lijepljenih nosaèa od tvrtke Dimter, 1981. (Poboljšana linija puštena u rad 1982.)
Izrada projekta Raimann + Dimter za proizvodnju èetvrtaèa za graðevinsku stolariju u tvornici DIP Janj Donji Vakuf, 1981. (Linija puštena u rad 1982.)
Nova automatska kru•na pila za piljenje kratkih
komada, DI, 1982, Vol. 33 br. 11-12, str. 281.
Nova poboljšanja linije za krojenje i širinsko
lijepljenje piljenica u ploèe od tvrtke Dimter iz Njemaèke,
DI, 1982, Vol. 33, str. 279-281
Nove èetverostrane blanjalice visokog uèinka, DI,
1982, Vol. 33, br. 7-8, str. 183-186
Novi automati za izbacivanje kvrga od tvrtke
Interholz Raimann iz Njemaèke, DI, 1982, Vol. 33, br. 1112, str. 281.
Novosti s Hannoverskog sajma "LIGNA ´83", DI,
1983, Vol. 34, br. 9-10, str. 249-252
Izrada projekta za liniju optimiranja piljenica od
tvrtki Raimann i Dimter u tvornici Jelovica - Škofja Loka,
1984. (Linija puštena u rad 1985.)
Izrada projekta za proizvodnju prozora Raimann +
Dimter za tvornicu Lesna – Sloven Gradec, 1984. (Linija
puštena u rad 1985.)
Novosti u obradi furnira, DI, 1986, Vol. 37, br. 3-4,
str. 103-104
Izrada projekta za novu liniju za proizvodnju
lijepljenih nosaèa od tvrtke Dimter iz Njemaèke u tvornici
GAJ - Voæin, 1987. (Linija puštena u rad 1988.)
Izrada projekta za optimiranje piljenica od tvrtki
Raimann + Dimter za tvornicu Èesma – Bjelovar, 1988.
(Linija puštena u rad 1989.)
Izrada projekta za linije za du•insko spajanje u
tvornici Inles – Ribnica, 1988.
Izrada projekta za novu liniju od tvrtke Dimter iz
Njemaèke za proizvodnju lijepljenih nosaèa u tvornici Hoja
- Ljubljana, 1991. (Linija puštena u rad 1992.)
Izrada projekta za proizvodnju širinski lijepljenih
ploèa od tvrtki Raimann + Dimter za tvornicu Zagrebdrvo - Gradec, 1992. (Linija puštena u rad 1996.)
Izrada projekta Raimann + Dimter za optimiranje
piljenica za tvornicu Spaèva – Vinkovci, 1993. (Linija
puštena u rad 1995.)
Izrada projekta za liniju za optimiranje piljenica od
tvrtki Raimann + Dimter u tvornici DIP Karlovac Karlovac,1996.
Izrada ponude za proizvodnju masivnih letvica za
rubne lajsne od tvrtke Weinig u tvornici TVIN - Virovitica,
1998. (Puštena u rad 1999.)
Izrada projekta za optimiranje piljenica i proizvodnju LAM-PARKETA od tvrtki Raimann + Dimter +
Weinig u poduzeæu Trgoprom servis – Sv. Ivan •abno.
(Pušteno u rad 1999./2000.)
Izrada projekta za du•insko spajanje i blanjanje od
tvrtki Grecon Dimter + Weinig u tvornici DIV Aleksandrovac, BiH. (Pušteno u rad 1999/2000.)
Izrada projekta za du•insko spajanje i blanjanje od
tvrtki Grecon Dimter + Weinig u proizvodnji masivnih
ploèa u tvornici Drvodjelac – Ivanec. (Pušteno u rad
1999./2000.)
b) Znanstveni radovi
Magistarski rad pod naslovom: Unapreðenje organizacije rada u proizvodnji laboratorijskog namještaja u poduzeæu TLOS-Zagreb, na 153 str. Štampan i obranjen u
svibnju 1980. godine.
Doktorski rad pod naslovom:Moguænost proizvodnje lijepljenih nosaèa iz mekih listaèa breze, johe, vrbe i
topole.
Èlanak i predavanje na meðunarodnom savjetovanju "Drvo u graðevinarstvu" odr•anom za vrijeme
AMBIENTE ´99 od 15. listopada 1999. pod naslovom:
Moguænost proizvodnje lijepljenih nosaèa iz mekih listaèa
breze, johe, vrbe i topole. Zbornik, iz listopada 1999.
Èlanak i predavanje na meðunarodnom znanstvenom savjetovanju "Drvo u graðevinarstvu" odr•anom i
štampanom 26. travnja 2000. pod naslovom: Moguænost
proizvodnje lijepljenih nosaèa od drva mekih listaèa.
Zbornik, od 69. do 76. str. Iz travnja 2000. godine.
Projekt i ponuda tvrtke "Grecon Dimter" za
poduzeæe "Kolariæ"- Letovaniæ, 2001. god. – Proizvodnja
lijepljenih nosaèa od mekih listaèa.
ÐIHIÆ, Hajrudin, r. 28.VII.1959, dipl. ing.
ÐOGIÆ, Trpimir, dipl. ing. šumarstva. Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu.
Apsolvirao je 1954/55, a dipl. 9.XI.1955. na
•ivio je i radio u Zagrebu.
ÐORÐEVIÆ-•AGAR, Mira, (Hribac, Skrad,
1.VIII.1950), dipl. ing. šumarstva.
Kæi Antuna i Franciske r. Krizmaniæ.
Hrvatica, katolièke vjere. Otac joj je bio
•eljeznièar, a majka kuæanica. Školovala se u
Delnicama: osnovnu školu završila je 1964, a
84
zatim i Srednju šumarsku školu. Šumarstvo je
studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je
i diplomirala 1976. godine.
Nakon diplomiranja zaposlila se u
drvnoj industriji. Od 1977. radi kao referentica prodaje DIK-a “Stjepan Sekuliæ Jucko”
Nova Gradiška.
God. 1980. predaje u Srednjoj šum.
školi Delnice, a nakon toga sve vrijeme radi u
hrvatskom šumarstvu kao fitocenologinja,
struèna suradnica za katastar i samostalna
taksatorica.
Èlanica je HŠD-a.
ÐUKEŠ, Bo•idar, r. 22.VIII.1942. u Vara•dinu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 16.VI.1975. na
ÐUKIÆ, Mile, r. 6.II.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao
24.VI.1993. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
dana pripravnik. Od 1984. do danas voditelj
je pripreme rada u istom poduzeæu.
ÐURÈEVIÆ, Ðurðica, iz Ciglenice, roðena
21.II.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1968/69, a diplomirala 15.I.1971.
odjelu.
ÐURÐEKANOVIÆ, Ranko, iz Bos. Novog,
roðen 18.I.1952, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je škol. god. 1977/78, a diplomirao 17.VI.1980. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
ÐURICA, Tomislav, iz Zveèeva, dipl. ing.
drvne tehnologije. Na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odjelu apsolvirao je najprije
1976/77. VI. stupanj, a nakon steèene diplome ing. proizv. namještaja nastavio je
studij i apsolvirao 1985/86. i diplomirao VII.
stupanj 28.IV.1987. god.
ÐURIÆ, Mile, r. 7.XI.1981, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1978/79, a diplomirao 29.X.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
ÐURAŠEVIÆ, Vlado, (Vukosavljevica,
15.V.1958), dipl. ing. drvne tehnologije.
Sin Valenta i Cile r. Škvariæ. Hrvat,
Osnovnu i srednju školu polazio je u Virovitici: osnovnu je završio 1973, a Drvnotehnièku školu 1977. godine. Apsolvirao je
1980/81, a diplomirao na Šum. fakultetu u
Zagrebu 20.I.1983. na DT odjelu.
Nakon diplomiranja, 1983. zaposlio
se u Bilokalniku - IPA, gdje je bio godinu
ÐURINOVAC, Slavko, iz Lipovca kod •upanje, r. 4.IV.1929, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu 1961/62, a diplomirao
25.II.1965. god. na DI odsjeku.
ÐURKIJA, Zlatko, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1985/86, a
85
E
EFFENBERGER, Mladen, iz Koprivnice
r. 25.X.1944, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1955/56, a dipl. 24.VI.1971. god.
na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na
EGELJIÆ, Nikica, iz Bos. Krupe, roðen
Apsolvirao je 1988/89, a dipl. 30.V.1990. na
EIBEL, Edo, roð. u Ljubljani, Slovenija,
19.XII.1975, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a dipl. 11.XII.1975. god.
EISENBEISSER, Olivija (Koprivnica,
15.XI.1944), dipl. ing. drvne industrije.
Kæi Ladislava i Marije r. Bonjhadi.
Hrvatica, rimokatolièke vjere. Potjeèe iz
slu•benièke obitelji. Osnovnu i srednju
naobrazbu stekla je u Koprivnici: osnovnu
školu završila je 1959, a maturirala je u Gimnaziji “Ivo Marinkoviæ” 1963. god. Apsolvirala je 1967/68, a diplomirala 24.VI.1971. na
Od 1971. do umirovljenja (30.XII.
2000) radila je u Kombinatu Bilokalnik - industriji papirne ambala•e u Koprivnici. Od
1.VIII.1971. radila je u OOUR-u Kartona•a
kao tehnologinja za primjenu ambala•e od
valovitoga kartona. U prvo je vrijeme kao
pripravnica radila u laboratoriju, na ispitivanju fizikalno-mehanièkih svojstava papira
i valovitoga kartona. Vrlo marljiva i ambiciozna, za pet godina postala je šefica odjela i na
tome mjestu ostaje dvije godine (1976-1978)
i tada prelazi na mjesto voditeljice Centralne
tehnološke pripreme i razvoja proizvoda u
Industriji papirne ambala•e, gdje provodi
preostali dio radnoga sta•a.
U svom radu koristila se znanjem
stranih jezika i pratila svjetska znanstvena
dostignuæa na svom podruèju. Tako steèeno
znanje i iskustvo u praksi prenosila je na
suradnike i mlaðe in•enjere odr•avajuæi brojna
predavanja na struènim seminarima u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji o pakiranju u ambala•u
od valovitog kartona i podlo•aka od modelirane papirne mase.
Zaslu•na je za postizanje europske
razine pakiranja u industriji papirne ambala•e. Njezinim doprinosom i timskim radom
Bilokalnik - ind. papirne abala•e dobio je
mnogobrojna priznanja, a najva•nija su
EUROSTARS 1998. i 1999, koje je dobio
jedini u Hrvatskoj.
Tijekom svog radnog vijeka u Bilokalniku obavljala je niz odgovornih du•nosti i
bila ukljuèena u rad mnogih društvenih
organizacija. Osnovala je (1978) dramskorecitatorsku, likovnu, literarnu, folklornu,
glazbenu i fotografsku sekciju u Kombinatu.
ELETA, Berislav, r. u Karlovcu 7.III.1942,
86
1964/65, a diplomirao 9.V.1968. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
EMROVIÆ, Borivoj (Zagreb, 13.III.1912. Zagreb 3.XI.1970), dr. sc., dipl. ing., redoviti
profesor Dendrometrije i Osnova matematike i
statistike.
Gimnaziju je završio u Zagrebu, a na
Šum. odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta diplomirao 1937. godine.
Radio je u Direkciji šuma u Zagrebu, a
nakon osloboðenja u Garešnici i u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva NRH u Zagrebu. Godine 1946. izabran je za asistenta,
1955. doktorirao je i habilitirao. Od 1958.
godine izvanredni je profesor na Katedri za
dendrometriju Šum. odsjeka, a od 1961.
redoviti profesor.
VA¤NIJI RADOVI
Dendrometrija, Mali šumarsko-tehnièki priruènik, Zagreb, 1949, str. 66-180
Grafièka primjena Levakoviæevih formula, Šumarski list , (1951), 3-4, 3-11.
Re•imi sušenja drveta (s I. Horvatom), Šumarski
list , (1958), 8-10, 1-19.
O upotrebi standardnih visinskih krivulja, Šumarski list, (1953), 3, 1-17.
Dvoulazne drvnogromadne tablice za poljski jasen,
Šumarski list, (1953), 3, 114-118.
O konstrukciji lokalnih jednoulaznih drvnogormadnih tablica (tarifa), Šumarski list, (1953), 4-5, 214-221.
O izjednaèenju pomoæu funkcija koje se logaritmiranjem daju svesti na linearni oblik, Glasnik za šumske
pokuse, (1953), 11, 73-110;
O konstrukciji jednoulaznih tablica – tarifa –
pomoæu logaritamskog papira, Šumarski list, (1954), 8,
386-392.
O najpodesnijem obliku izjednad•bene funkcije
potrebne za raèunsko izjednaèenje pri sastavu dvoulaznih
drvnogormadnih tablica, doktorska disertacija, Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu, Glasnik za šumske
pokuse, 14, 49-126.
Nomogrami za Algan-Schaefferove tarife, Šumarski
list, (1957), 7-8, 293-302.
Velièina sluèajne greške kod odreðivanja volumnog
prirasta sastojine pomoæu izvrtaka uz upotrebu tarifa,
Šumarski list, (1958), 1-2, 14-20;
O Christenovom visinomjeru, Šumarski list,
(1958), 5-6, 194-211;
Funkcionalni papir za volumni prirast, Šumarski
list, (1958), 398-406;
Dvoulazne tablice drvnih masa za jelu u Gorskom
Kotaru, Šumarski list, (1960), 11-12, 345-356.
Dvoulazne tablice za hrast u Spaèvanskom bazenu
(zajedno sa Markiæem i Špirancem), Šumarski list,
(1958), 11-12.
Die Ermittlung der Massenzuwachsprozente mit
Hilfe des Tarifdifferenzverfahrens, Schweizerische
Zeitschrift f. Forstwesen, 1960, 182-189.
ERAK, Staka, (Bugojno, BiH, 15.II.1927),
dr. sc. drvne tehnologije.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu završila
je poslijediplomski studij i magistrirala
23.II.1968. god. na Drvnoindustrijskom
odjelu obranom magistarskog rada pod
naslovom Anatomska graða drva medveðe
lijeske. Na istom fakultetu obranila je 6.
studenoga 1975. god. doktorsku tezu pod
naslovom Utjecaj širine i starosti goda na
strukturu i kvalitetu jelovine (Abies alba Mill.)
na tlu vapnenaste podloge u Bosni.
ERCEGOVAC (BORAS), Gordana (Vinkovci, 21.VI.1969), dipl. ing. drvne tehnol.
Kæi Slavka i Ljubice r. Bano•iæ. Hrvatica, katolièke vjere. Potjeèe iz radnièke
obitelji. Osnovnu školu završila je u Privlaci
1983, a Gimnaziju “M.A. Reljkoviæ” u Vinkovcima 1987. Apsolvirala je 1990/91, a diplomirala 27.X.1993. na DT odjelu (VII. stupanj) Šum. fakulteta u Zagrebu.
Zaposlila se u DI Spaèva Vinkovci.
Najprije, od 31.I.1994. radi u Pilani d.o.o.
kao pripravnica, zatim dvije godine radi na
mjestu tehnologa, a od 1995. do 1998. kao
šefica Proizvodnje u doradnoj pilani. Od
1998. do 2000. bila je šefica Tehnièke pripreme, a od 1.IX.2000. direktorica Pilane d.o.o.
Èlan je HŠD-a, ogranka Vinkovci.
ERDELJAN, Ðorðe, iz Sremske Mitrovice,
87
EŠKINJA, Lidija, r. 18.VI.1955, dipl. ing.
diplomirala 22.X.1980. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
ETTINGER, Zvonimir (Derventa, BiH,
8.III.1926), dr. sc. iz biotehnièkih znanosti,
dipl. ing., znanstveni savjetnik.
Sin Milana i Katice roð. Èurak. Hrvat,
majka kuæanica. Osnovnu je školu završio u
Po•egi 1936, a Realnu gimnaziju “Maršal
Tito” u Zagrebu 1947. god.
1950/51, a diplomirao 1952. god.
Kao student tri ljeta (1949-1951)
sudjeluje u fitocenološkoj ekipi prof. dr. Ive
Horvata, botanièara i fitocenologa, i radi na
fitocenološkom kartiranju šumskih biljnih
zajednica Gorskoga kotara.
Posvetio se drvnoj industriji i drvnoj
tehnologiji. Godine 1952. zaposlio se u proizvodnim pogonima DIP-a Slavonija u Slav.
Brodu, a 1954. odlazi na specijalizaciju proizvodnje furnira i ploèa u SAD. Nakon boravka
u Institutu u Medisonu i Institutu za iverice u
Richmondu vraæa se u Slav. Brod i zapoèinje
eksperimentalnu proizvodnju iverica koja je
ispitana na Šum. fakultetu u Zagrebu i
potpuno zadovoljila DIN norme. Od 1956.
do 1960. radi u DIP-u Brezovica u Sisku, na
poslovima razvoja i unapreðenja proizvodnje.
God. 1959. odlazi kao delegat Jugoslavije na
prvu poslijeratnu konferenciju za drvnu
industriju u ¤enevu. Konferencija se odr•ala
u organizaciji i zgradi ILO-a, u sastavu UNa. Na toj konferenciji odr•ao je referat
Spreèavanje nesreæa na radu. God. 1960.
dolazi u Zagreb u Institut za drvnoindustrijska istra•ivanja te se posveæuje znanstvenom, struènom i nastavnom djelovanju na
podruèju organizacije proizvodnje u drvnoj industriji.
Doktorirao je 1965, a 1975. obranio je
habilitacijski rad te postao naslovni docent na
ŠF-u u Zagrebu. Na temelju publiciranih
znanstvenih radova 1984. dobiva naslov
znanstvenog savjetnika.
Svojim radovima sudjelovao je na
raznim struènim i znanstvenim skupovima,
seminarima i kongresima.
Tijekom radne aktivnosti dr. sc. Z.
Ettinger bavio se i nastavnom djelatnošæu.
Predavao je na Višoj tehnièkoj školi za
finalnu obradu drveta u Novoj Gradiški i u
Višoj tehnièkoj školi za organizaciju rada u
Kranju, u Sloveniji, Odjel Zagreb. Predaje i
na poslijedipl. studiju za organizaciju proizvodnje - ŠF Zagreb; na poslijedipl. studiju za
dizajn - Interfakultetski studij Sveuè. u Zagrebu; na poslijedipl. studiju marketinga - Ekonomski fakultet Zagreb; na poslijedipl. studiju za organizaciju proizvodnje - Biotehnièka
fakulteta, TOZD za Lesarstvo - Ljubljana.
Dugogodišnji je èlan Ureðivaèkog
odbora znanstveno - struènog èasopisa Drvna
industrija u Zagrebu.
VA¤NIJI RADOVI
Utvrðivanje elemenata radnog vremena pomoæu
studije uèestalosti. Drvna ind. 9-10, 1960.
Mjere za unapreðenje unutrašnjeg transporta kod
finalne prerade drveta. Ibid., 3-4, 1961.
Tehnièka priprema rada. Ibid., 5-6, 1962.
Provoðenje racionalizacije rada u tvornicama
namještaja. Ibid., 1-2, 1963.
Tipizacija i standardizacija u finalnoj proizvodnji.
Ibid., 7-8, 1963.
Istra•ivanje najpovoljnijeg odnosa izmeðu pripremno-završnog i dodatnog vremena i èistog vremena rada
u industriji namještaja (disertacija). Šum. fakultet
Zagreb, 1965.
Projektiranje optimalnog sistema organiziranosti
proizvodnje i poslovanja. Bilten ZIDI 9 (5-6), 1981, ŠF
Zagreb 42-52.
88
Specifiènosti mjerenja rada u drvnoj industriji.
Zbornik savjetovanja “Produktivnost rada u drvnoj industriji”, Opæe udru•enje šumarstva, prerade drva i prometa
Hrvatske, Zagreb 1981: 31-38.
Pristup razvoju proizvoda u proizvodnji namještaja. Drvna ind. 33 (9-10), 1982: 211-218.
Prikaz oblika projektiranih i provedenih sistema
upravljanja u drvnoj industriji. Bilten ZIDI 11 (8), 1983,
ŠF Zagreb: 31-52.
Projektiranje i provoðenje sistema upravljanja proizvodnim procesom u tvornicama masivnog namještaja.
Šumarstvo i prerada drveta, Sarajevo 1980: 147-150.
Sinhronizacija razvojne funkcije kroz makroorganiziranost. Drvna ind. 34 (4), 1983: 95-99.
Utjecaj oblika sistema upravljanja na zalihe gotovih
proizvoda u proizvodnji namještaja. Ibid., 35 (8), 1984:
163-170.
Tradicionalni oblik sistema upravljanja na kibernetskim osnovama u proizvodnji panel-parketa. Ibid., 36
(3-4), 1985: 59-64.
Orgware u informacijskom sistemu upravljanja proizvodnjom. Zbornik “Projektiranje i proizvodnja podr•ani raèunalom”. CAD-CAM, Zagreb 1985: 617-622.
Produktionssteuerungssytem als Orgware in Information System. IUFRO-Congress, Divisions 5, Ljubljana, rujan 1986: 407-413, Oxf.: 83-01.
Revija dizajna, konstrukcija i kvalitet - Kopenhagen 1985, Drvna ind. 36(7- 8), 1985: 187-191.
Prikaz projektiranih i izvedenih oblika sistema
upravljanja v finalni proizvodnji lesne industrije. Posvet Ljubljana - juni 1984.
Kibernetski oblici sistema upravljanja u proizvodnji
namještaja uz podršku elektronièkog raèunala. Drvna ind.
39 (3-4): 57-63 i (5-6), 1988: 113-118.
Karakteristièni modeli upravljanja u drvnoj industriji. Zbornik radova “Simpozij Novi Vinodolski 1990.
godine”.
Pristup razvoju proizvoda i definiranje proizvodnog programa. Ibid. 1990.
89
F
FABIJANIÆ, BOBANEC, Krešimir (Zagreb, 5.VIII.1962), dipl. ing. drvne tehnol.
Sin Ivana i Vjekoslave. Hrvat, katolik.
Potjeèe iz slu•benièke obitelji. Školovao se u
Zagrebu: osnovnu školu završio je 1977, a
maturirao je u srednjoj ekonomskoj školi
DT odjelu, VII. stupanj.
Industrogradnji IZOIND, gdje i danas radi
kao glavni tehnolog.
FABIJANOVIÆ, Antun, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1954/55, a diplomirao
26.X.1955. god. na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
Kao umirovljenik •ivio je u Karlovcu.
FAJT, Marijan (Koprivnica 27.XI.1931 Koprivnica, 6.X.1993), dipl. ing. drvne ind.
Sin Dragutina i Ivke r. Matijašec.
Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz slu•benièke
obitelji. Osnovnu školu i ni•u gimnaziju zavrHrvatski leksikon drvnih tehnologa
šio je u Koprivnici 1947, a Srednju šum.
školu kraškog smjera 1950. u Splitu. Diplomirao je 19.I.1961. na Šum. fakultetu u Zagrebu, DI smjer.
se kao tehnolog u Tvornici stolica “F. Bobiæ” u
Vara•dinu, gdje radi do 1963. kad prelazi u
Tvornicu namještaja Buduænost u Bos. Šamcu.
Tu radi kao tehn. rukovodilac sve do 1970,
kad prelazi u Rijeku, u Tvornicu “R. Šupiæ”
gdje radi kao koordinator tehnièke slu•be do
1978. kad je poduzeæe došlo u steèaj. Tada
prelazi u DIK Klana i kao tehn. rukovodilac
radi sve do smrti 1993. godine.
FALETAR Josip (Vinkovci, 8.III.1976),
Sin Ivana i Lucije r. Bošnjak. Hrvat,
školu završio je u Voðincima 1990, a Drvodjeljsko tehnièku školu u Vinkovcima 1994.
Diplomirao je 15.XII.1998. na DT odsjeku
(VII. stupanj) Šum. fakulteta u Zagrebu. Kao
vrstan student dobio je Rektorovu nagradu za
Dan Sveuèilišta.
Kao pripravnik poèeo je 1.IX.1999.
raditi u DI Spaèva Vinkovci. Od 1.V.2000.
radi kao tehnolog u pogonu Pilana.
Èlan je HŠD, ogranak Vinkovci.
FANTONI, Raimond (Virje, 7.X.1880 Zagreb, 23.IX.1968), dipl. ing. strojarstva,
redoviti profesor predmeta Opæe i šumarsko
90
strojarstvo, Elektrotehnika, Poljoprivredno
strojarstvo i prvi predstojnik Zavoda za
strojarstvo.
Od 1919. do 1952. godine redoviti je
profesor i predstojnik Zavoda i Katedre za
strojarstvo Poljopriv.-šumarskog fakulteta te
nastavnik predmeta Opæe i šumarsko strojarstvo, Elektrotehnika i Poljoprivredno strojarstvo. Na Tehnièkom fakultetu od 1921. do
1961. god. predavao je Poljoprivredne strojeve, a
od 1922. do 1944. Enciklopediju elektrotehnike.
Gubitci kod vršenja •ita, Poljoprivredna nauèna
smotra, Zagreb, 1940.
Širina i duljina oranja plugom, Gospodarski
glasnik, Zagreb, 1941.
Pilci, Šumarski list, Zagreb, 1942.
Vertikalne jarmaèe, Šumarski list, Zagreb, 1942
Sušenje drva, Šumarski list, Zagreb, 1946.
Opæe strojarstvo, Zagreb, 1949.
Strojevi pilane, Zagreb, 1952.
Poljoprivredni strojevi, Zagreb, 1954.
La velocita d’avanzamento del trattore, Macchine e
Motori Agricoli, Bologna, 1957.
RADOVI
FARÈIÆ, Berislav, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1968/69, a dipl. 26.XI.1975, na
Kolièina vode u rijeci Savi za vodnu snagu,
Tehnièki list, Zagreb, 1913.
Elektrièna centrala u Zagrebu, Zagreb, 1913.
Izbor lokomobila za gospodarstvo, Poljoprivredni
glasnik, Novi Sad, 1923.
Elektro plugovi, Gospodarski list, Zagreb 1924.
Pogonski strojevi za industriju i obrt, Narodno
bogatstvo, Zagreb, 1924.
Strojni plugovi, Poljoprivredni glasnik, Novi Sad,
1926.
Einfluss der Bewegungsgeschwindigkeit des Pfluges
auf das Ackern, Fortschritte der Landwirtschaft, Wien und
Berlin, 1927.
Gospodarsko strojarstvo (Poljoprivredne mašine),
knjiga, Zagreb, 1929.
Influenza della velocita d’avanzamento sul lavoro
dell aratro e strumenti affini nel terreno, L’Industria,
Milano, 1930.
Einfluss der Bewegungsgeschwindigkeit auf die
Arbeit des Pfluges und anderer Geräte, welche ihre Arbeit
sich am Boden bewegend verrichten, Fortschritte der
Landwirtschaft, Wien und Berlin, 1931.
Traktor puzavac u šumarstvu, Šumarski list,
Zagreb, 1931.
Plug sa pomiènim ralom, Patent br. 8933 od 1.I.
1932.
Bewegungsgeschwindigkeit der Pflüge, Technik der
Landwirtschaft, Berlin, 1934.
Novi studi effetti delle diverse velocita d’aratura,
L’Industria, Milano, 1934.
Motori za pogon alkoholom, Patent broj 11951 od
1. 1. 1936.
L’aratro e la Fresatrice, La Rivista di Meccanica
Agraria, Rim, 1937.
Pflug und Fräse, Deutsche Landwirtschaftliche
Presse, Berlin, 1937.
Le travail de la Charue et de la Sous-Soleuse
Combinée et son Effet sur la structure du Sol, Bulletin
Mensuel de Renseignement Techniques, Rim, 1938.
Plug s ornicima i plug s jednim kotaèem (s ing.
Bosancem), Poljoprivredna nauèna smotra, Zagreb,
1939.
FAŠAIÆ, Vid (Negovec, Vrbovec, Hrvatska,
6.VI.1911), dipl. ing. šumarstva.
Sin Luke i Marije roð. Antolkoviæ.
Hrvat, rikomatolik. Potjeèe iz seoske obitelji.
Osnovnu školu završio je u rodnom Negovcu
1922, a I. dr•avnu realnu gimnaziju u Zagrebu 1930. godine.
Šumarstvo je studirao na Poljopr.šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Diplomirao
je na Šum. odjelu 20.VI.1938.
U svojoj dugogodišnjoj djelatnosti bio
je zaposlen u šumskom graditeljstvu i drvnoj
industriji. Trasirao je i gradio cestu Sv. Juraj Krasno (1941-1944) za izvoz šumskih proizvoda Velebita na more. Zatim je radio na izgradnji šumskih pruga na cijelom šumskom
podruèju Slavonije. Bio je direktor Šumskograðev. poduzeæa Nova Gradiška.
Od 1953. do odlaska u mirovinu
1977. god. radio je u drvnoj industriji: bio je
91
najprije direktor DIP-a Novoselec, pa DIP-a
Sisak i na kraju direktor Poslovnog udru•enja
drvne industrije Hrvatske.
Za svoj rad, osobito za organizaciju
konkretnih radova na terenu i u drvnim
poduzeæima, dobio je priznanja Ministarstva
šuma i Privredne komore Hrvatske. Od
HŠD-a, èiji je dugogodišnji èlan, dobio je
zlatnu plaketu i povelju, te niz drugih
priznanja.
Ing. Vid Fašaiæ u mlaðim godinama
(1926-1936) aktivno se bavio veslaèkim
sportom. U raznim disciplinama bio je
višestruki prvak Zagreba i dr•ave, pa je kao
reprezentativac sudjelovao na prvenstvu Europe u veslanju 1932. u Beogradu i na XI.
Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine.
FAZINIÆ, Vlatko, r. 15.XI.1953. u Zadru,
Ima svoj stolarski obrt u Zadru.
Kao apsolvent radio je u Zagrebu
izvan struke. Nakon diplomiranja zaposlio se
kao pomoænik upravitelja u ŠG-u Senj,
Šumarija Krasno (1962-1964). Iduæih 15-ak
godina radi u DIP-u Nehaj u Senju, najprije
12 godina kao upravitelj pilane, a zatim kao
direktor Razvoja. Od 1980. do odlaska u mirovinu radi kao šef Komercijalnog odjela u
ŠG-u Senj, odnosno UŠ-u Senj.
U mirovini je od 1998. godine. ¤ivi u
Senju.
FAZLIÆ, Armin, iz Siska, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao 11.VII.1990. god. na Šum. fakultetu u
FAZLIÆ, Mevlida, iz Kozarca, roðena
FEKE¤A, Darko (Zagreb, 8.II.1934), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Slavka i Zore roð. Titl. Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji.
Školovao se u Sisku: puèku školu završio je
1944, a gimnaziju 1952. god. Diplomirao je
1962. na Šum. fakultetu u Zagrebu, tehnièki
smjer.
FERBE¤AR, Josip, roðen u Koprivnici,
11.XII.1927, dipl. ing. drvne industrije.
Sin Antuna i Marije r. Janeš. Hrvat,
od 1991. slovenskoga dr•avljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio gostionièar, a majka
kuæanica. Školovao se u Koprivnici: osnovnu
školu završio je 1938, realnu gimnaziju 1947.
god., a studij je upisao 1.X.1948. Diplomirao
je 15.IX.1954. na Poljopr.-šum. fakultetu u
Od 1.X.1950. do 1.X.1951. godine
bio je demonstrator u Zavodu za geodeziju
Poljopr.-šum. fakulteta, kod prof. dr. N.
Neidhardta. Od 1.X.1951. do 30.VI. 1955.
redovno je zaposlen u zvanju laboranta u
istom Zavodu. Od 1.VII.1955. do 31. listo-
92
pada 1958. zaposlen je u DIK-u Ðurðenovac
na mjestu upravitelja Tvornice tanina, a
nakon toga do 17. sijeènja 1966. bio je
zaposlen u Kombinatu za kemijsku i mehanièku preradu drveta Belišæe. U meðuvremenu
od 1.XI.1958. do 28.II.1960. bio je na specijalizaciji u Institutu za celulozu i papir u Ljubljani te u SR Njemaèkoj na struènom osposobljavanju za proizvodnju poluceluloze od
izlu•enog iverja tvornice tanina, proizvodnju
papira i valovitoga kartona. Od 1.III.1960. do
8. veljaèe 1961. voditelj je monta•nih radova
na postrojenju za proizvodnju papira (v. Šum.
nastava u Hrv. 1860-1960, str. 272). Nakon
toga, do 17.I.1966. tehnièki je voditelj
Tvornice tanina, polukemijske celuloze,
Tvornice papira i proizvodnje valovitog
kartona. Potom je do 31. svibnja 1974. tehnièki direktor i direktor Razvoja u Tvornici
papira Beograd, gdje je vodio rekonstrukciju
tvornice, izgradnju nove pripreme tehnološke
vode i uveo novu proizvodnju premazanih
papira za offsetni tisak i kopiranje. Od
1.VI.1974. god. do umirovljenja 30.VI.1988.
zaposlen je u Industrijskom birou Ljubljana
na radnome mjestu: rukovodeæeg projektanta
- savjetnika, gdje je sudjelovao u projektiranju
i izgradnji Tvornice papira Medvode (Slovenija), Tvornice poluceluloze od slame, papira
te valovitoga kartona u Novom Kne•evcu
(Vojvodina), u izgradnji Tvornice papira i
valovitoga kartona u Skopju (Makedonija), u
rekonstrukciji Tvornice papira u Lipljanu
(Kosovo), u projektiranju i izgradnji bjelionice
drvenjaèe vodikovim peroksidom u Fu•inama (Hrvatska), pri rekonstrukciji krugotoka voda i èišæenje voda u tvornicama papira
Èaèak (Srbija), Ivangrad (Crna Gora), a sudjelovao je i u nizu projekata za preradu
starog papira i dr.
Nakon umirovljenja 1988. radio je
nekoliko godina u projektnim organizacijama za industriju papira u Austriji. Prouèavao
je i radio na njima ekološke probleme u
tvornicama papira (smanjenje potrošnje vode
i èišæenje otpadnih voda).
Sudjelovao je na brojnim savjetovanjima, a na savjetovanju struènjaka drvne industrije, u sekciji Kemijska prerada drva odr•ao
je referat Razvitak polucelulozne industrije u
FNRJ.
Kao umirovljenik •ivi u Ljubljani.
FERENÈIÆ, Nadica, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1987/88, a
diplomirala 7.IV.1994. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
FERIÆ, Antun Tuna (Brodski Stupnik, 1919 Zagreb, 15.II.1986), dipl. ing. šumarstva.
Osnovnu školu polazio je u rodnome
mjestu, a gimnaziju u Slav. Brodu. Apsolvirao
je šk. god. 1941/42. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu.
Nakon diplomiranja radio je nekoliko
godina na poslovima šumarstva i drvne industrije: bio je kraæe vrijeme direktor Pilane u
Ogulinu, a veæ s 32. godine postao je glavni
direktor Slavonije DI u Slav. Brodu. Na tom
radnom mjestu proveo je 12 godina i stvorio
veliko poduzeæe. Od 1963. do odlaska u mirovinu radio je u trgovini i prometu drvnim
proizvodima, zatim bio predstavnik Exportdrva u SR Njemaèkoj, direktor tvrtke Omnico
u Frankfurtu te Holzimexa. Naporan posao
prerano ga je iscrpio, pa umire u 67. godini.
FERIÆ (TADEJEVIÆ), Sanja, r. u Rijeci,
7.IV.1966, ing. drvne tehnologije.
Kæi Valentina i Ane r. Moguš. Hrvatica, katolièke vjere. Otac joj je zanimanjem
radnik u drvnoj industriji, a majka kuæanica.
Osnovnu školu završila je u Mrkoplju 1981, a
u SŠC-u Delnice maturirala je matematièkoinformatièko usmjerenje 1985. god. Diplomirala je 20.XII.1990. na Šum. fakultetu u
Zagrebu,VI. stupanj - proizv. namještaja, na
DT odjelu.
93
Radni odnos zasnovala je 1.VI.1991.
u DIP-u Delnice, pogonu Mrkopalj, gdje radi
i danas, ali poduzeæe nosi naziv Mrkopalj d.d.
za proizvodnju piljene graðe i bukovih elemenata. Nakon pripravnièkog sta•a radi kao
tehnologinja do 1996, a nakon toga je
pomoænica direktora i voditeljica krojaènice
bukovih elemenata, gdje se proizvode elementi za inozemnog partnera, proizvoðaèa
stolaca.
FIGURIÆ, Mladen Stjepan (Zagreb, 25.
IV.1943.), dr. sc., dipl.ing., redovni profesor i
dr. hon. causa.
Maturirao je na zagrebaèkoj V. gimnaziji 1962. godine. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu 1966.
godine na DT odjelu. Nakon toga zapošljava
se u DIP-u “Zagorje” - Krapina, gdje radi
prvo na poslovima tehnologa u pilanskoj proizvodnji i pripremi proizvodnje, a kasnije
upravitelja tvornice stolaca. 1971. prelazi na
Institut za drvo - Zagreb, u odjel za tehnološku organizaciju, gdje radi na znanstvenoistra•ivaèkim i razvojnim projektima za
potrebe drvne industrije. U•e podruèje rada u
Institutu za drvo mu je studij i mjerenje rada,
projektiranje makro i mikro organizacije poduzeæa te upravljanje proizvodnjom i poslovanjem. God. 1972/73. upisuje poslijediplomski studij na Šum. fakultetu u Zagrebu iz
podruèja: Organizacija rada u drvnoj industriji, 1975. magistrira, a 1978. godine doktorira
na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Godine
1977, prelazi na rad na Šum. fakultet, kao
asistent, gdje poèinje oblikovati buduæi
Zavod za organizaciju proizvodnje u drvnoj
industriji. Godine 1979. postaje docent,
1982. izvanredni profesor, a 1987. izabran je
za redovitog profesora. Od 1983. do 1988.
obnaša funkciju predstojnika Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji, 1990-1992. i
1994-1996. prodekan je DT odsjeka, a 1991.
do danas predstojnik Zavoda za organizaciju
proizvodnje u drvnoj industriji. Od 19921994. dekan je Šum. fakulteta. Ponovno je
izabran za dekana za škol. godinu 1996/971997/98.
U nastavnom radu poznat je kao
vrstan predavaè i pedagog. Predaje na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju na
Šum. fakultetu na Šumarskom i DT odsjeku,
te povremeno na poslijediplomskom studiju
na Biotehniškoj fakulteti u Ljubljani, Ekonomskom fakultetu u Splitu i Tehnièkom
univerzitetu u Zvolenu (Slovaèka).
Objavio je više od 120 znanstvenih
radova i 100 struènih radova. Objavio je dva
ud•benika i pet skripti samostalno te jedanaest
knjiga u koautorstvu. Uz to napisao je velik
broj domaæih i meðunarodnih recenzija.
Posebno ima suradnju s fakultetima u
Zvolenu (Slovaèka), Sopronu (Maðarska),
Ljubljani (Slovenija), Sankt Petersburgu
(Rusija), Poznanu (Poljska), Vicenzi i Bologni
(Italija). Bio je na studijskim boravcima u
Velikoj Britaniji, Njemaèkoj, Slovaèkoj,
Francuskoj, Italiji, Maðarskoj i SAD-u.
Odr•ao je niz predavanja na domaæim
i meðunarodnim simpozijima te raznim savjetovanjima i seminarima.
Uz to izradio je velik broj aplikativnih
rješenja kroz projektantski rad u preradi drva
i proizvodnji namještaja te manje u šumarstvu,
tako da ne postoji iole znaèajnije poduzeæe u
drvnoj industriji Republike Hrvatske u
kojem nije radio na podruèju organizacije i
upravljanja proizvodnim sustavima. Takoðer
je sudjelovao samostalno ili kao suradnik u
nizu meðunarodnih projekata i studija.
Kao posebno podruèje rada treba
istaæi rezultate koje je postigao u nastavnom
radu. Na postdiplomskom studiju predavao
je na dva fakulteta u zemlji i dva u inozemstvu.
Odgojio je šest doktora znanosti, od toga dva
94
docenta, èetrnaest kandidata je vodio kao
mentor na poslijediplomskim studijima u
Zagrebu, Ljubljani i Splitu. Uz to osnovao je
Zavod za organizaciju proizvodnje u drvnoj
industriji. Odgojio je šest asistenata u istom
zavodu. Takoðer je uspio usmjeriti niz
studenata na podruèje upravljanja i voðenja
proizvodnih procesa kroz niz diplomskih
radova (više od 130). Kao èlan povjerenstava u
magistarskim, doktorskim ili habilitacijskim
radovima bio je na Ekonomskom fakultetu u
Zagrebu, Biotehniškoj fakulteti u Ljubljani,
Tehnièkom univerzitetu u Zvolenu i Fakultetu informatike i organizacije u Vara•dinu.
Uz to obnaša sljedeæe znaèajnije
funkcije:
Èlan je Vijeæa za poljoprivredu i
šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, redovni je èlan Hrvatske tehnièke
Akademije i tajnik odjela za bioprocesno
in•enjerstvo, dopredsjednik je Akademije šumarskih znanosti.
Potpredsjednik je Hrvatskog šumarskog društva, a takoðer je èlan Matiènog
povjerenstva za biotehnièke znanosti i bio je
dopredsjednik Znanstvenog podruènog Vijeæa
za biotehnièke znanosti.
Uz to je èlan uredništva èasopisa:
Šumarski list, Kvaliteta i Glasnik za šumske
pokuse. Bio je èlan uredništva Drvne industrije
Takoðer je èlan Hrvatskog društva za
kakvoæu, Hrvatskog društva za sustave i
Hrvatskog ergonomskog društva.
Predsjednik je u dva mandata meðunarodne organizacije, koju saèinjavaju katedre
za organizaciju, management i ekonomiku u
šumarstvu i drvnoj industriji (IATM).
Na Tehnièkom univerzitetu u Zvolenu (Slovaèka) 2000. godine promoviran je u
poèasnog doktora znanosti iz podruèja
ekonomije u šumarstvu i preradi drva.
Za svoj rad odlikovan je za posebne
zasluge u gospodarstvu redom Danice Hrvatske sa likom Bla•a Lorkoviæa (1997).
U svom djelovanju u razvoju Zavoda
za organizaciju proizvodnje ostat æe kao
utemeljitelj Zavoda, a u znanstvenom i
nastavnom radu nastavio je za djelovanjem
prof. dr. sc. Roke Beniæa.
VA¤NIJI RADOVI
Koncepcija dinamièkog optimiziranja procesa proizvodnje, Bilten br. 8/1983. - Šum. fakultet Zagreb, 1-29.
Re•imi rada i operativna vremena kod strojne
obrade u proizvodnji namještaja, Glasnik za šumske
pokuse, Šumarski fakultet Zagreb, 1984, 5-377.
Organizacija rada u drvnoj industriji, Narodne
novine, Zagreb, 1986, 1-603.
Organizacija rada u drvnoj industriji, Narodne
novine, Zagreb, 1987, 1-364.
Upravljanje proizvodnjom u drvnoj industriji,
Sveuèilišna naklada Liber, Zagreb, 1989, 1-182.
Analiza sposobnosti tehnoloških procesa u proizvodnji namještaja od punog drva, Drvna industrija, 4, 1994,
124-129.
Planning and managing the production systems in
wood industry, Zbornik: International inter-chair meeting of organizers and economista in timber industries.
Zvolen, Vysoka škola lesnicka a drevarska Zvolen, 1990,
1-5.
Planning and managing the production system in
wood industry, Zbornik radova: International inter-chair
meeting of organizers and economists in timber industries, Vysoka škola lesnicka a drevarska, IATM, Zvolen,
1990., 1-5.
Management of wood industry capacities, (sa R.
Zoriæ), Zbornik: Upravljanje proizvodnim sistemima u
drvnoj industriji, Novi Vinodolski, Šumarski fakultet
Zagreb, Tehnièki centar za drvo i PZ “Exportdrvo”,
1990. 129-138.
Sistemi upravljanja proizvodnjom u drvnoj industriji - production management systems in the wood industry,
Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd, 1990, 365-368.
Development of the business and production management system, Zbornik radova: Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji, Novi Vinodolski,
Šumarski fakultet Zagreb, Tehnièki centar za drvo i PZ
“Exportdrvo”, 1990, 1-12.
Ownership transfer of comapnies in the republic of
Croatia, Zbornik Medzinarodna vedecka konferencia
Ekonomicke Forum ’92, IATM, Liptovski Jane, 1992,
173-182.
Material control and planning, Informatizacia
podnikov drevospracujucehno priemyslu, IATM,
Zvolen, 1991, 21-25.
The design of production system in woodworking industry, Zbornik Medinarodna vedecka konferencia LesDrevo-Ecologia, IATM, Zvolen, 1992, 155-160.
Formation of profit as basic form of multiproduction
enterprises in the development of paper and wood industry,
University of wood science and technology, IATM,
Ljubljana, 1993, 6-17.
95
A dispute on management and use of the renewable
natural resources in future, Marketing-manegement-production, Internarional inter-chatr meeting of organizers
and economist in wood industry, Faculty of Forestry,
Zalesina, 1994, 35-40.
Analiza sposobnosti tehnoloških procesa u proizvodnji namještaja od punog drva, Drvna industrija, 45, 1994,
124-129.
The prospects of developing methods of woork evaluation in new manufacturing systems, Strategicke riadenie
podnikov DSP v trhovom prostredi, IATM, Zvolen,
1994, 5-9.
Stanje in razvoj zagotavljanja kakovosti v
predelavi lesa hrvatske, (s V. Koštal), S kakovostjo in
designom v višji cenovni razred, Poslovno udru•enje
in•enjera i tehnièara Slovenije, Ljubljana, 1994, 102-110.
A dispute on management and use of the renewable
natural resources in future, Marketing-management-production, organizers and economists in wood industry,
Faculty of Forestry, IATM, Zalesina, 1994, 35-40.
Management and enterpreneurship in wood processing - european trends, International challenge to the
croatian wood industry, Savjetovanje Ambienta ’94,
IATM, Zagreb, 11-19.
Osnove gospodarenja, II dio, Šumarski fakultet,
Zagreb, 1995, 1-123.
Šumarstvo i prerada drva - moguæi scenariji
odr•ivog razvoja, Pretiskano iz Šumarskog lista 7-9,
Zagreb,1995, 253-260.
Methods of launcing work orders in the mro management system, Production Economics and Logistics Forum, Volumes 1-2, Scitec Publications, LTD, Zuerich,
1995, 253-264.
Production systems and the economics of environmental pollution, Production systems in wood industry V,
Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995,
43-54.
Structural changes in croatian wood industry,
ekonomicky vyskum a uzdelavanje v podnienkach hospodarskej transformacie, Zbornik referator, Tehnièka
univerziteta vo Zvolen, IATM, Donovaly-Zvolen, 1995,
14-18.
Strategic management in competitive world economy,
restoration of production in the wood industry, Savjetovanje
Ambienta ’95, IATM, Zagreb, 27-36.
Planovanie a rozpoètovanje podnikov drevopracujuceho priemyslu v trhovnom hospodarstvu, (s J.
Kni•e), Tehnicka univerzita Zvolen, 1995, 1-43.
Osiguranje kvalitete drvnih proizvoda, (s V.
Koštal), Drvna industrija 3/95, 1995, 133-142.
Istra•ivanje meðudjelovanja tehnologije i organizacije proizvodnje u preradi drva, Drvna industrija, 4/95,
1995, 195-202.
Methods of launching work orders in the mrp management system, (s D. Jelaèiæ), Organization and information systems, Scitec Publications Itd, Zuerich, 1995,
255-264.
Quality managing and assuring system economy,
Osiguranje i upravljanje kvalitetom - kvaliteta proizvoda
uz pomoæ znanosti (norme, certifikacija, ISO 9000),
Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski fakultet Zagreb,
Opatija, 1995, 135-143.
Flexible production systems causing change in work
structure, CIM ’95, Croatian Association of Production
Engineering, Zagreb, 1995, 29-32.
Drvnotehnološke znanosti - struktura i trendovi, (s
D. Motik), Drvna industrija 3/95, 1995, 143-152.
Vpliv trendov v upravljanju z gozdnimi viri na
razvoj primarne obdelave lesa, Les 11/96, 1996, Ljubljana, 329-333.
Discussion on the trends in the croatian export of
timber and wood products, Zbornik radova OEL ’96,
IATM, Ljubljana, 1996, 34-41.
L’industria del legno e del mobile nella republica di
croazia, Centro Studi Industria Leggera Serl, 70/1996,
37-38.
Quality trends for products and furniture production
considering sustainable development, quality of furniture state and trends, Savjetovanje Ambienta ’96, IATM,
Zagreb, 1-12.
Uvod u ekonomiku šumskih resursa, Šumarski fakultet, Zagreb, 1996, 1-244.
Problems of growth and development of wood industry in the republic of croatia, (sa D. Jelaèiæ i D. Motik),
“State and development trends in wood industry”,
IACEOWI - International Association of Chairs for
Economics and Organization in Wood Industry,
Stubièke Toplice, Hrvatska, 1997, 63-71.
The analysis of promotional activities in the furniture industry, (sa D. Motik i D. Jelaèiæ), “State and development trends in wood industry”, IACEOWI - International Association of Chairs for Economics and Organization in Wood Industry, Stubièke Toplice, Hrvatska,
1997, 93-98.
System reliability as a basis of production engineering in wood industry, (sa D. Jelaèiæ i D. Motik), “State and
development trends in wood industry”, IACEOWI International Association of Chairs for Economics and
Organization in Wood Industry, Stubièke Toplice,
Hrvatska, 1997, 141-146.
(Ostale radove v. u HŠ¤ Leksikonu, knj. 1, s. 309-315.)
FIKET, Vesna, r. 23.VIII.1955. u Zagrebu,
1978/79, a diplomirala 2.VII.1982. god. na
FILIPAJ, Janko, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1976/77, a
diplomirao 22.IV.1988. na Šum. fakultetu u
Zaposlen je u vlastitom poduzeæu JF:
FINALIST d.o.o. Zagreb.
96
FILIPIN, Zvonko, r. 1.X.1951, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1973/74, a diplomirao 6.X.1975. god. na Šum. fakultetu u
FIŠKUŠ, Nevenka, r. 24.XII.1961. u Vara•dinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1983/84, a diplomirala 22.XI.1985. god.
FILIPOV, Dimitar, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1990/91, a
FIŠTROVIÆ, Mirjana, roð. u Koprivnici,
28.IX.1933, dipl. ing. drvne industrije.
Osnovnu školu i gimnaziju završila je
u Koprivnici. Na Poljopr.-šum. fakultet u Zagrebu upisala se 1.X.1952. god. Apsolvirala je
1955/56, a diplomirala 29.IX.1959. na Šum.
odjelu, DI smjer.
FILIPOVIÆ, Ivan, r. 7.VI.1946, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 14.XII.1972. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
FILIPOVIÆ, Josip, stariji, r. 18.II.1943, dipl.
a diplomirao 18.IV.1966. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
FLIS, Anton, iz Slovenije, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1952/53, a diplomirao
22.IX.1955. god. na Šum. odjelu Poljopr.šum. fakulteta u Zagrebu, tehnièki smjer.
Radni vijek proveo je u slovenskoj
drvnoj industriji, a kao umirovljenik •ivi u
Mariboru.
FILIPOVIÆ, Josip, mlaði, r. 22.X.1951. u Virovitici, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
je 1973/74, a diplomirao 28.I.1976. god. na
FLIS, Mladen, r. 4.VIII.1944. u Zagrebu,
FILIPOVIÆ, Josip najmlaði, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirao je
1980/81, a diplomirao 28.VI.1982. na Šum.
FILIPOVIÆ, Nikola, r. 26.IV.1939, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 30.IX.1964. god. na Šum. fakultetu
u Zagrebu, na DI odsjeku.
FISCHER, Ernestina, iz Èakovca, roðena
18.II.1971, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1992/93, a diplomirala 25.I.1995.
odjelu.
FLÖGL, Stanko (Zagreb 23.IX.1885 - Zagreb, 6.V.1975), dipl. ing., redoviti profesor
predmeta Mehanika i Šumske komunikacije.
Diplomu graðevinskog in•enjera stekao je 1908. godine u Budimpešti. Nakon
zaposlenja pri reambulaciji normalne •eljeznièke pruge uz Blatno jezero u Maðarskoj, te
trasiranja normalne •eljeznièke pruge Ogulin-Knin ušao je u dr•avnu slu•bu i slu•bovao
na podruèju NR Hrvatske. Godine 19231929. honorani je docent za Graðevnu mehaniku na Visokoj tehnièkoj školi u Zagrebu, a
od 1926. profesor odnosno znanstveni
suradnik za Šumske komunikacije na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu.
Bavio se uglavnom osnivanjem i gradnjom
graðevnih, prete•no armiranobetonskih
konstrukcija i šumskih komunikacija (šum-
97
ska •eljeznica Stubièke Toplice-Medvednica). Zauzima vidno mjesto u šumarskograditeljskoj struci. Pisac je mnogih znanstvenih rasprava te ud•benika s podruèja
šumskih transportnih naprava.
Bio je dekan Poljopr.-šum. fakulteta
škol. god. 1936/37. i 1944/45.
RADOVI
Šumska prometala, Pola stoljeæa šumarstva,
Zagreb, 1926.
Klizanje u luku vertikalne kru•nice, Tehnièki list,
1928.
Prilog teoriji klizina, Godišnjak Sveuèilišta u Zagrebu, 1929.
O putoklizini u krivulji, Glasnik za šumske
pokuse, 1931.
O utjecaju zraka na otpor šum. klizina, Glasnik za
šumske pokuse, 1935.
Das Riesweg-Längenprofil, Tharandter forst,
Jahrbuch, 1934.
Linija klizine jednoliène brzine, Tharandter forst,
Jahrbuch, 1934.
Dinamika šum. •eljeznica, Šumarski list 1943.
Dinamika koturaèa, Šumarski list 1943.
Konstrukcija gradijantne ceste ili puta najveæeg
uspona, Tehnièki vjesnik, 1942.
O nasadima uz ceste, Šumarski list, 1943.
Naprave za utovar u šumi (s N. Lovriæem),
Tehnièki pregled, 1949.
Osnovna graðevna mehanika, Zagreb, 1947.
Gradnja mostova na šumskim putovima i prugama,
Zagreb 1950.
Koèna gradijanta šum. klizina, Glasnik za šumske
pokuse, 1953.
Gradnja šumskih putova i pruga, Zagreb, 1955.
Brzina klizanja u zavojicama šum. klizina,
Glasnik za šumske pokuse, 1957.
FLÖGL, Šimun, roð. 11.VIII.1904. u Zagrebu, dipl. ing. šumarstva, šumarski nadzornik.
Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
1926/27, a diplomirao na Šum. odsjeku
25.XI.1928. godine.
Bio je zaposlen u šumarskoj struci od
7.X.1929. do 12.XII.1932. god. kao šum.
pristav u Direkciji šuma Imovne opæine Nova
Gradiška. Od 15.IV.1943. imenovan je v.d.
ravnateljem šuma pri Ravnateljstvu u Novoj
Gradiški, a kasnije i u Zagrebu.
Nakon Drugog svj. rata, nekoliko
godina prije odlaska u mirovinu, radio je kao
savjetnik u Pilanskom odjelu Instituta za
drvo u Zagrebu.
FRAN, Ivica (Vel. Kladuša, BiH, 19.VI.1921
- Gospiæ, 27.VII.1981), dipl. ing. šumarstva,
šum. i lovni inspektor.
Sin Martina i Matije r. Beljkovac. Potjeèe iz obitelji slu•benika. Osnovnu je školu
završio u Nikšiæu (Crna Gora), a gimnaziju u
Gospiæu. Apsolvirao je 1943/44, a diplomirao
1949. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu,
na Šum. odjelu.
Nakon diplomiranja, deset godina bio
je upravitelj šumarija u Lovincu, Perušiæu i
Pazarištu, a sedam godina upravljao je proizvodnim sektorom u ŠG-u Gospiæ.
Nakon toga radi u drvnoj industriji: tri
godine bio je direktor DIP-a Lika Gospiæ, a
zatim pet godina direktor DIP-a Perušiæ.
Potom je šest godina bio inspektor za
šumarstvo i lovstvo u opæini i zajednici opæina
Gospiæ.
FRANÈIÆ, Mladen, r. 30.V.1965. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1989/90, a diplomirao 22.V.1992. god.
FRANÈIŠKOVIÆ, Stjepan (Praputnjak,
15.VIII.1901 - Rijeka, 27.XII.1979), dr. sc.,
Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je
1924, a na istom, tada Poljopr.-šum. fakultetu, doktorirao je 1960. god.
Zaposlivši se, najprije je suraðivao na
ukidanju agrarne reforme za veleposjede
Thurn-Taxisa, Ghyczija i Neuebergera (1932).
Prije Drugoga svj. rata slu•bovao je u Lokvama, Delnicama, Karlovcu i Krapini te u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu, a
poslije rata radi na organizaciji šumarstva u
Istri (1945-1947).
98
Do kraja radnog vijeka posvetio se
radu u drvnoj industriji. Od 1949. do 1964.
radi u Institutu za drvno-industrijska istra•ivanja, u Zagrebu, odnosno Institutu za drvo,
a zatim u Ekonomskom institutu u Rijeci.
Od 1950. do 1964. god. urednik je èasopisa
“Drvna industrija”.
Napisao je znatan broj radova s podruèja šumarstva, prete•ito drvne industrije. Jedan
je od bardova hrvatske drvne industrije.
VA¤NIJI RADOVI
Prirodno sušenje drveta, Zagreb 1951.
Bukovi •eljeznièki pragovi. Drv. ind. 5, 1951:1-5.
Iskorišæivanje otpadaka u vezi s napretkom u preradi
drveta. Ibid. 9:1-6.
Dovokod-ploèe (Dovokod-boards). Ibid. 10-12,
1952:10-15.
Kako inozemni struènjaci ocjenjuju našu industriju
furnira i šperploèa (sa Štajduhar, F.). Ibid. 3-4, 1953:3-13.
Morski drvo•deri. Brodogradnja, 1953: 171-177.
Zaštita drveta pod vodom. Tehn. pregled, 1954:
18-23.
Elementi èvrstoæe šperovanog drveta. ŠL 5-6,
1954:263-268.
Drvna industrija u NR Hrvatskoj. ŠL 11-12,
1955:491-503.
FRANOLIÆ, ¤ivko (Krk, 17.I.1925), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Nikole. Potjeèe iz obrtnièke
obitelji. Gimnaziju je završio u Krku, a studij
šumarstva upisao je 1.X.1946. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
odjelu - Tehnièki smjer.
Umirovljenièke dane provodi u rodnome Krku.
FRANJKOVIÆ, Katarina, iz Pustodola, r.
31.V.1957, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1979-80, a dipl. 25.IX.1981. god.
FRANJKOVIÆ, Krunoslav, (Niš, Srbija,
15.IV.1933), dipl. ing. drvne industrije.
Školovao se u Zagrebu. Maturirao je u
IV. (muškoj) gimnaziji. Upisao se na Poljopr.šum. fakultet u Zagrebu 1.X.1951. Apsolvirao
je 1955/56, a diplomirao 19.X.1958. na Šum.
odjelu, DI smjer.
Umirovljenièke dane provodi u Zagrebu.
FRIDL, Ivica (Virovitica, 6.IV.1970), dipl.
Sin Radoslava i Danice r. Jutreša.
Hrvat, katolik. Otac mu je ekonomist, a
Ðurðenovcu 1985, a u CUO-u Našice maturirao je 1989. na matematièko-inform. usmjerenju. Apsolvirao je 1993/94, a diplomirao
Nakon diplomiranja, od 1995. do
1997. radio je kao voditelj tehn. pripreme u
proizvodnji graðevinske stolarije u Gortan
stolariji u Zagrebu. God. 1997/98. radi kao
komercijalist u veleprodaji namještaja AJER
Zagreb, a od 1999. samostalni je komercijalist
za prodaju kuhinja u poduzeæu AG DIVAS Beljevina, Ðurðenovac.
FRIGELJ, Mirko (Zagreb, 6.XI.1935), dipl.
Sin Martina i Ljubice r. Pukljak. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Potjeèe iz
radnièke obitelji. Školovao se u Zagrebu:
u Gimnaziji “B. Ogrizoviæ” 1954. god. Diplomirao je 14.V.1960. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
Od 1.XI.1961. šef je pogona prerade
drva u TOZ-u Zagreb, a od 10.X.1970.
direktor proizvodnje kancelarijskog pribora
TOZ-a Zagreb. Nakon dvadeset godina rada
na tome mjestu, 15.I.1990. postaje direktor
proizvodnje olovaka i mina u istoj tvornici.
Na tom je mjestu ostao do odlaska u mirovinu 31.XII.1997. godine.
99
Zagreb - završio je 1969. Diplomirao je na
Fakultetu organizacijskih znanosti u Beogradu
1978. god.
Tijekom radnog vijeka bio je nazoèan
mnogim struè. skupovima u zemlji, a od 1. do
30.XI.1965. prisustvovao je savjetovanju u
Tvornici olovaka u Pruszkowu (Poljska), u
Tvornici KOOH i NOOR Èeš. Brojejovice
(ÈSSR) 1968. i 1969, u Tvornici FABERCASTELL i LYRA Nürnberg (Njemaèka) te
na specijal. sajmovima u Milanu, Parizu i
Ljubljani.
Èlan je Udruge dionièara TOZ-a. Kao
umirovljenik •ivi u Zagrebu.
FRKOVIÆ, Ivan, iz Graèanice, BiH, dipl.
šk. god. a diplomirao 11.X.1984. godine na
FRKANEC, Vladimir, roðen 3.X.1934. u
Zagrebu, ing. drvne industrije. Apsolvirao je
1974/75. VI. (I) stupanj na DT odjelu na
17.VI.1977. Zatim je nastavio èetverogodišnji
studij i apsolvirao 1979/80, a VII. stupanj diplomirao 12.XI.1982. godine.
FUÈKAR, Zdravko (Zagreb, 22.II. 1938),
mr. sc., dipl. ing., viši struèni suradnik,
samostalni konzultant.
Sin Stjepana i Anice roð. Jušiæ. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je bio majstor obrade
drva, a majka kuæanica. Osnovnu školu pohaðao je u Zagrebu, gdje je 1955. god. završio
Industrijsku školu drvne struke i Srednju
tehnièku školu drvne struke 1959, a Višu
školu za organizaciju rada Kranj, Odjel
Poslijediplomski studij završio je na
Šum. fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je
1981. iz znanstvenog podruèja organizacija
rada u drvnoj industriji. Tema magistarskog
rada bila je Neke karakteristike pripreme rada u
proizvodnji namještaja i moguænost njenog
poboljšanja. Doktorsku disertaciju prijavio je
1983. na Fakultetu organizacijskih znanosti u
Beogradu, ali je zbog poèetka rata nije branio.
Nakon završetka Srednje tehnièke
škole zaposlio se u Kombinatu Velebit Rijeka,
gdje je 7 godina radio na poslovima analitièara studija rada, tehnologa procesa, organizatora, šefa pripreme proizvodnje, upravitelja
pogona i na poslovima istra•ivanja tr•išta.
God. 1967. u Zagrebu se zapošljava u
Institutu za drvo, za podruèje organizacije
rada i sustava upravljanja. Tu je obavljao
poslove upravljanja proizvodnjom u tijeku,
sustavom zaliha materijala, sustavom gotovih
proizvoda, razvojem proizvoda, razvojem poduzeæa te istra•ivajem i znanstvenim aktivnostima radi postizanja kibernetièkog sustava
upravljanja cjelinom poduzeæa. Prvi je objavio
rad (1976) s podruèja teorije kibernetièkog
sustava upravljanja procesima u drv. industriji.
Od 1984. god. radi na poslovima
voditelja Odjela koji se bavi organizacijom
poduzeæa, razvojem proizvoda, razvojem poduzeæa i kibernetièkim sustavom upravljanja
fenomenom cjeline poduzeæa.
U Institutu je bio zaposlen od 30.
svibnja 1967. do 1. srpnja 1990. god. Tijekom
rada u Institutu izradio je velik broj projekata
100
i napisao više studija razvoja za drvnu
industriju. Te studije odnosile su se na podruèja razvoja pripreme proizvodnje, razvoja
sustava upravljanja zalihama materijala, razvoja proizvodnog programa, razrade funkcije
razvoja poduzeæa, razvoja sustava upravljanja
gotovim proizvodima, razvoja upravljanja
kontrolom kvalitete proizvodnje u tijeku i
proizvoda, razvoja funkcije odr•avanja ureðaja
i postrojenja, studijom stanja bitnih parametara za upravljanje poduzeæem, vrednovanjem
rada i raspodjelom zarada uposlenih.
U dugogodišnjem istra•ivaèkom radu
bio je koordinator ili voditelj velikog broja
projekata i studija razvoja za konkretna poduzeæa, a suraðivao je sa 50-ak poduzeæa
drvne industrije na podruèju konzultacija i
realizacije projekata i studija.
Osim sustava DI izuèavao je i druge
industrije: plastike, stakla, tekstila, prehrane i
graðevnog materijala. Redovito je studirao
trendove na polju razvoja proizvoda, razvoja
tehnologije obrade drva te razvoja informatike. Trajno je i intenzivno suraðivao sa
znanstvenicima Šum. fakulteta. U vrijeme
rada u Institutu za drvo bio je organizator ili
suorganizator brojnih struènih i znanstvenih
seminara.
God. 1976. objavljuje rad koji se
odnosi na teoriju sustava i elemente teorije
kibernetièkog sustava upravljanja na osnovi
kojeg je temeljio cvjelokupni svoj daljni rad
na projektiranju i provoðenju kibernetièkog
sustava upravljanja procesima u DI.
Tijekom radnog vijeka bio je na više
struèno-studijskih putovanja u inozemstvu u
trajanju od 7 do 30 dana. Studirao je sustave
proizvodnje i upravljanja u Njemaèkoj, Italiji,
Danskoj, Engleskoj, Rusiji, Slovaèkoj, Maðarskoj, Austriji i drugdje.
VA¤NIJI RADOVI
Preuzimanje gotove robe po planovima prijema.
Drvna ind. 11-12, 1970. Mjesto i uloga funkcije odr•avanja ureðaja i postrojenja u drvno - ind. poduzeæima.
Drvna ind. 1-2, 1972.
Djelovanje kontrole kvalitete kod operacione
kontrole u proizvodnom procesu. Drvna ind. 9-10, 1975.
Elementi teorije kibernetskog sistema rukovoðenja
proizvodnim procesom. Drvna ind. 7-8, 1976.
Prikaz kibernetskog sistema rukovoðenja proizvodnjom furniranog pokuæstva. Drvna ind. 9-10, 1976.
Jedan od moguæih kibernetskih sistema upravljanja
zalihama u meðufaznom skladištu dijelova. Drvna ind. 1112, 1978.
Jedna od moguæih metoda racionalizacije operacija u
drvno industrijskom procesu. Drvna ind. 9-10. 1980.
Savjetovanje na temu “Organizacija procesa proizvodnje u tvornicama namještaja” 1980. Savez ITŠDI BiH
i Privredne komore BiH.
Kibernetski sistem rukovoðenja zalihama materijalom u drvnoj industriji u cilju ostvarenja dohotka.
Zbornik radova: Dohodovni odnosi u šumar., preradi
drva i prometu drvnim proizvodima, Split 1984.
Podloga za viši oblik sistema upravljanja. Zbornik
radova IV. simpozija u organizaciji “UPOS 85”.
Optimalni proizvodni program, osnova za kibernetski sistem upravljanja proizvodnjom namještaja. Zbornik radova u organizaciji Saveza in•. i tehn. šumarstva i
ind. za preradu drveta Jugosl. i Udru•enje šumara i industrije za preradu drveta Privredne komore Jugosl.,
Beograd, 1990.
Moguæi efekti uvoðenja sistema upravljanja u poduzeæa drvne industrije. Zbornik radova na temu: “Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji”, ŠF
Zagreb, Novi Vinodolski 1990.
Stanje sistema upravljanja zalihama u drvnoj industriji. Zbornik radova na temu: “Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji”. Šum. fakultet
Zagreb, Novi Vinodolski 1990.
FUMIÆ, Zoran, r. 26.VI.1964. u Slav. Brodu,
FURJAN, Franjo (Kolarovec, 6.X.1935),
Sin Josipa i Terezije r. Vincetiæ. Hrvat,
rimokatolik. Osnovnu i srednju školu polazio
je u Virovitici: osnovnu je završio 1949, u
Srednjoj tehn. drvne struke maturirao je
1954. god. Diplomirao je 1.VIII.1961. na
101
radio je 30 godina na radnim mjestima
voditelja pripreme rada Tvornice namještaja,
u pilansko-parketarskoj proizvodnji i završnim radovima u graditeljstvu - podopolagaèkim.
Posljednjih 10 godina bio je tehnièki direktor.
U mirovinu je otišao 2000. godine.
Nakon diplomiranja slu•bovao je u
DIP-u Novoselec, ŠIP-u Kljuè (BiH), DIP-u
Sisak, Stolarskom poduzeæu Polet Kri•, u PZ
Selca i Plamen Zagreb. U Poletu Kri• bavio
se izradom tehnologije proizvodnje ulaznih
vrata, investicijskom izgradnjom novog
pogona i proizvodnje. U DIP-u Novoselec
FURLAN, Dunja, r. 5.VII.1949. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala
je 1973/74, a diplomirala 28.IV.1978. god. na
FURLAN, Nada v. UIDL
102
G
GABRIÆ, Josip Damir, iz Prnjavora, BiH,
r. 29.XI.1944, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1967/68, a dipl. 27.VI.1969. god.
GAÈEŠA, Ivica, iz Èakovca, r. 31.VII. 1949,
GAJIÆ, Mirjana, v. PIRIN
GAJIÆ, Pero, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je 1980/81, a diplomirao 9.VII.1984. god. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu, dislocirani Studij uz rad Brèko.
GAJIÆ, Ru•ica, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirala je 1994/95, a dipl. 13.XI.1996.
GALIÆ, Bo•ica, iz Kam. Podgorja, roðena
2.X.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1986/87, a diplomirala 27.IV.1988.
GAD¤A, Ivica (Stare Plavnice, 17.X.1965),
ing. drv. industrije - proizv. namještaja.
Sin Tadije i Kate r. Æuriæ. Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Školovao
se u Bjelovaru: osnovnu školu završio je 1980,
a u COUO-a završio je DT smjer 1984.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu apsolvirao je 1987/88, a diplomirao je na DT
odjelu VI. stupanj 28.IX.1992. Napisao je i
obranio diplomski rad naslova Problematika
normiranja rada u proizvodnji furnira.
U Tvornici iverica d.d. u Bjelovaru bio
je pripravnik, zatim organizator proizvodnje i
tehnolog proizvodnje.
GALIÆ, Vidoslav, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1987/88, a
diplomirao 23.II.1993. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
GALINA, Franjo, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1974/75, a
GALOVIÆ, Iso, r. 1.I.1950. u Širokoj Kuli,
103
diplomirala 31.V.1993. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
GALOVIÆ, Slobodan (Dragaliæ, 23.VII.1928),
dipl. ing. šum.
Sin Petra i Milke r. Kresojeviæ. Osnovnu je školu završio u Dragaliæu 1939, a maturirao je u gimnaziji u Osijeku 1947. god.
Studij šumarstva upisao je na Poljopr.-šum.
fakultetu u Zagrebu na kojemu je i diplomirao 1952. godine.
Prvo radno mjesto bilo mu je u Šumariji Nova Gradiška (1.VI-18.IX.1952), ali
je ubrzo premješten u ŠG Nova Gradiška,
gdje obavlja poslove ureðivanja šuma (15.IX31.XII. 1953). Nakon toga zaposlen je u Šumariji Siraè (1954-1957) kao upravitelj.
U drvnu industriju prelazi 1.I.1958.
Do 30.IX.1976. radi u DIK-u Papuk Pakrac,
najprije dvije godine kao tehnièki direktor, a
ostalo vrijeme bio je na du•nosti generalnog
direktora.
Od 1.X.1976. do 5.XII.1978. direktor
je Zajednice za šumarstvo preradu drva i
prometa drvnim proizvodima i papirom RH
u Zagrebu. Kad se Zajednica preoblikovala u
Poslovnu zajednicu, postaje njezinim direktorom (6.XII.1978-1.I.1980). Nakon toga, do
30.IV.1985, tajnik je Opæeg udru•enja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske, a
zatim prelazi na mjesto direktora u Poslovne
zajednice za proizvodnju i promet drvom, drvnim proizvodima i papirom Exportdrvo Zagreb, gdje radi do 31.XII.1990. Poèetkom 1991.
zapošljava se u Croatiadrvu d.d. kao zamjenik
direktora, a 1.XI.1993. odlazi u mirovinu.
GAŠPAROV, Jasenka, ing. drv. tehnologije
- proizvodnja namještaja. Diplomirala je
DT odsjeku, VI. stupanj.
GAŠPAR, Stjepan, iz Po•arkovca, roðen
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjel.
GAŠPARAC, ¤eljka, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1990/91, a
GEORGIJEVIÆ, Lidija, iz Tuzle, roðena
24.IV.1962, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1984/85, a diplomirala 8.VII.1988.
GEORGIJEVIÆ, Vesna, iz Vrdnika, roðena
26.X.1943, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1970/71, a diplomirala 6.VII.1974. na
GEORGIJEVIÆ, Zoran, (Mostar, BiH,
1.I.1950), mr. sc, dipl. ing. šum.
Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Poslijediplomski studij
završio je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 12.XI.1984. god. na DT odjelu
obranom magistarskog rada s naslovom
Utjecajni faktori na proces i kvalitet lijepljenog
masivnog drveta u polju VF struje.
GEORGIJEVSKI, ¤ivoin (Aleksandar), iz
Kumanova, Makedonija, roð. 31.I.1930), mr.
sc, dipl. ing. šumarstva.
Diplomirao je na Zem.-šum. fakultetu u Skopju. Poslijediplomski studij završio je
na Šum. fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je
24.IV.1973. god. na Drvno-industrijskom
odjelu obranom magistarskog rada Anatomska graða drva grozdastog ruja.
GERMEK, Branko (Zagreb, 15.VI.1936),
Sin Rudolfa, zanimanjem slu•benika.
Maturirao je u IX. mješovitoj gimnaziji u Za-
104
grebu 1953/54. Studirao je na Poljopr.-šum.
diplomirao 3.VII.1961. god. na osamostaljenom Šumarskom fakultetu u Zagrebu, DI
smjer.
GERŠAK, Mirko, iz Zagoja, r. 21.II.1946,
GJAIÆ, Matija, (Hrv. Kostajnica, 1912Zagreb, 27.XI.1989), dipl. ing. šumarstva.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivr.-šum.
diplomirao 1935. godine.
Iduæe godine zaposlio se u Direkciji
šuma u Zagrebu, a 1939. postaje tajnikom
Šum. fakulteta u Zagrebu. God. 1941.
imenovan je generalnim direktorom Šum.
veleobrt d.d. Belišæe.
Komercijalno-tehn. rukovoditelj DI
Sisak postao je 1946, a tehnièkim direktorom Šumsko-graðevnog poduzeæa u Petrinji
1949. Godinu dana kasnije (1950) dodijeljen
je Izolitu Zagreb kao tehnolog suradnik, a
1952. dolazi u tadašnji Institut za drvnoindustrijska istra•ivanja, kasnije prozvan Institutom za drvo, gdje ostaje do umirovljenja.
Bio je svestran: radio je u šumarstvu,
drvnoj industriji, primarnoj mehanièkoj
preradi i organizaciji rada. U kemijskoj
preradi drva radi na poslovima proizvodnje
tanina - rotacijskim ureðajima za ekstrakciju
tanina i sitne praškaste sirovine; radi na
planta•nom uzgoju rujevine (Rhus typhina);
na ekstrakciji tanina metodom gustih sokova;
na bistrenju tanina metodom sulfitiranja; na
izradi sjeèkalice za usitnjavanje taninskog
drva bez mehanièkog pritiska; na projektiranju tvornice ploèa vlaknatica od izlu•enog
taninskoga triješæa.
Radi na poslovima hidrolize drva,
suhe destilacije i impregnacije drva. U
mehanièkoj preradi drva radi na metodama
kontrole kvalitete u pilanarstvu; na iskorištavanju piljevine za proizvodnju briketa; na
konstruiranju novog tipa sušionica s popreènim ventilatorima; na sušenju drva u organskim parama i tekuæinama.
Napisao je Priruènik za brušenje
traènih pila i Priruènik za mehanièku preradu
drva.
Bio je praktièar i teoretièar. Nemoguæe
je nabrojiti sve njegove doprinose drvnoj
struci u praksi. Sastavio je investicijski program za pilane u Garešnièkom Brestovcu,
Slav. Brodu, Mazinu, Vrhovinama, Dugom
Selu, Vinkovcima i Podracima; za tvornicu
parketa u Ðurðenovcu, Novoselcu, Slav. Brodu
i Dvoru; za tvornicu ploèa u Ðurðenovcu i
Slav. Brodu; za tvornicu baèava u Dvoru; za
rekonstrukciju tvornice drvne galanterije u
Po•egi, Prezidu i Vratima; za tvornicu
pokuæstva u Novoselcu, Bregani i Virovitici;
izradio je invest. program tvornice graðevne
stolarije Drvorad u Zagrebu; za izgradnju
tvornice briketa u Rijeci, izgradnju Srednje
tehnièke škole u Virovitici i dr.
Od istra•ivaèkih radova valja spomenuti uvoðenje mozaik-parketa u proizvodnju i
primjenu s anga•iranjem na izradbi PVAC
ljepila za postavljanje toga parketa; istra•ivaèke radove na tehnološko-proizvodnom
procesu i ekonomiènosti pilanske prerade
cjepanica i tanke oblovine; istra•ivanje
ekonomiènosti rada u tehnološkom procesu
pilanske prerade traènim pilama; istra•ivaèki
rad na obradi, oštrenju i odr•avanju listova
pila jarmaèa i kru•nih pila te gospodarenju
alatom; istra•ivaèki rad na mehanizaciji
pilane traktorima i dizalicama; istra•ivaèki
rad na tehnološki i ekonomski optimalnim
parionicama drva te istra•ivaèki rad na
rekonstrukciji sušionice za drvo V-49, kao i
na sušenju petrolatima.
Znanje njemaèkoga, talijanskoga,
francuskog i engleskoga jezika omoguæilo mu
je da neposredno prati razvoj inozemnih
tehnièkih dostignuæa i da ih primjenjuje u nas.
105
Napisao je i objavio mnogo struènih
èlanaka u hrvatskim i slovenskim struènim
èasopisima.
Stekao je velik ugled u zemlji i inozemstvu.
VA¤NIJI RADOVI
Gozdovi in lesna industrija v Sibiriji. Gozd.
vestnik 1, 1948, Ljubljana, s. 28.
Osvrt na knjigu Poljaniæa “Zaštitna tehnika u
drvnoj industriji”. Drvna industrija, Zagreb 1953.
Kako mo•emo iskoristiti pilanske otpatke èetinjaèa.
Drvna industrija 5-6, Zagreb 1953, s. 5-7.
Rad i zadaci Drvarskog instituta u Milanu. Drvna
industr. 11-12, Zagreb 1955, s. 23-24 + 2 sl.
Godišnja skupština Sekcije za drvo Savezne
spoljnotrgovinske komore. Drvarski glasnik 7, Beograd,
1955, s. 4.
Gozdno bogatstvo Gorèije. Gozd. vestnik 5,
Ljubljana 1955, s. 141-142.
Obrada širokih pilanskih traka. Drvna industrija,
Zagreb 1956.
Prvo domaæe postrojenje za briketiranje. Drvna
industr., Zagreb 1957.
Nekoliko postavki u vezi mehanizacije pilanske
prerade drva. Drvna industrija, Zagreb 1960.
No•evi kao alat za obradu. Drvna industrija,
Zagreb, 1963.
GJOCAJ, Ylber, Deèani, Kosovo, roðen
4.XI.1966, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao 11.X.1993.
je 1996/97, a diplomirao 4.V.1999. god. na
GLANCER, Miodrag, iz Tesliæa, BiH, r.
8.IV.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1973/74, a diplomirao 30.VI.1976.
GLAVAÈEVIÆ, Pavao, iz Strizivojne kod
Ðakova, r. 15.IV.1939, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62. na osamostaljenome Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 16.XII.1963. god. na DI odsjeku.
GLAVAŠ, Adela, r. 16.XI.1949. u Zagrebu,
1973/74, a diplomirala 2.IX.1977. god. na
GLAVAŠ, Marijan, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1983/84, a
diplomirao 24.IX.1986. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
GJURAN, Rudolf, r. 1.IV.1974. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1995/96, a diplomirao 20.VI.1997. na
GLADOIÆ, Ankica, r. 28.VII.1970. u Pakracu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1994/95, a diplomirala 10.IV.1996. god.
GLAMOÈAK, Ivica, r. 28.VI.1972. u Vukovaru, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
GLESINGER, Vladimir (Beè, Austrija,
3.II.1929), dipl. ing. šumarstva.
Sin Viktora i Katarine r. Sivjanoviæ.
obitelji. Školovao se u Zagrebu: osnovnu
školu završio je 1939, a maturirao je na IV.
muškoj realnoj gimnaziji 1947. godine.
Studirao je na Poljopr.-šumarskom
diplomirao 1960. - tehnièki smjer.
106
Kao apsolvent (1955-1960) radio je u
DIP-u Ogulin, a nakon diplomiranja (19601964) u DIP-u Karlovac. Zatim radi u Zagrebu: u Karbonu Zagreb (1964-1970), Mercantile Zagreb (1970-1977) i Exportdrvu
Zagreb (1977/90). Nakon toga odlazi u mirovinu. Dugogodišnji je èlan HŠD-a.
¤ivi u Zagrebu.
RADOVI
Praktièna metoda ispitivanja gorenja impregniranog drva. Drvna ind. 6-7, Zagreb 1966, s. 4.
Ljepila za drvo na bazi polimerizacijskih smola.
Zagreb 1967, s. 1-47.
PA-ljepila u drvnoj industriji. Drvna ind. 4-6,
Zagreb 1968, s. 4.
GOGER, Nikola (Vara•din, 2.XII.1910 9.IV.1987), šumarski struènjak, savjetnik.
Osnovnu i srednju školu završava u
Vara•dinu. Šumarstvo je apsolvirao 1933/34,
a diplomirao je 1939. na Poljopr.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu.
Zaposlio se 1940. god. u Direkciji
šuma Ðurðevaèke imov. opæine. U vrijeme
NDH bio je upravitelj Šumarije Ðurðevac
(1941-1943), a kad su partizani zauzeli dio
Podravine, otišao je u NOB.
Od 1947. radi u Okru•nom NO-u
Vara•din, a zatim kratko vrijeme u Ministarstvu šumarstva u Zagrebu, odakle je premješten u Karlovac za direktora Šumsko-industrijskog poduzeæa (1947-1948).
Iduæe dvije godine ponovno je u Ministarstvu drvne industrije, a nakon njegova
ukidanja (1952) postaje direktor Instituta za
drvnoindustrijska istra•ivanja u Zagrebu.
Rad Instituta usmjeravao je prema rekonstrukciji zastarjelih drvnoindustrijskih pogona i izradbi projekata za nove tvornice. Od
1963. do 1977. savjetnik je u Zavodu za planiranje SR Hrvatske. Bavio se ne samo
struènim nego i znanstvenoistra•ivaèkim
radom. Bio je vanjski suradnik nekoliko
znanstvenih i projektnih institucija. Sudjelovao je u izradi regionalnih planova razvoja
analizama razvojnih moguænosti šumarstva,
drvne industr. i industrije celuloze i papira s
grafièkom industrijom.
Napisao je i velik broj èlanaka u
dnevnom tisku o svojoj istra•ivaèkoj djelatnosti. Odr•ao je nekoliko referata na struènim
savjetovanjima o kadrovima i istra•ivaèkoj
djelatnosti.
Bio je aktivan kao odbornik HŠD-a.
God. 1976. odlikovan je zlatnom medaljom i
poveljom.
GOGLIA, Vlado (Labin, 14.VII.1951),
dr.sc., dipl.ing., redoviti profesor predmeta
Radni strojevi i ureðaji u drvnoj industriji i
Alatni strojevi za obradu drva.
Osnovnu školu pohaðao je u Labinu,
gdje je završio i prirodoslovni smjer gimnazije. Nakon mature 1970. godine upisao je
studij strojarstva na Fakultetu strojarstva i
brodogradnje Sveuèilišta u Zagrebu. Diplomirao je u prvome generacijskom diplomskom roku 24. travnja 1975 s odliènim
uspjehom. Tijekom studija bio je delegat
studenata u Znanstveno-nastavnom vijeæu
Fakulteta, predstavnik Fakulteta u Vijeæu
udru•enoga rada opæine Trnje te predsjednik
Zavièajnoga kluba studenata Mate Balota.
Poslijediplomski studij upisao je
1975/76. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu te je u listopadu 1978.
obranio magistarski rad, èime je stekao naslov
magistra tehnièkih znanosti. U studenome
1984. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje
u Zagrebu obranio je disertaciju Optimizacija
vijeka trajanja strojarskog proizvoda te stekao
107
znanstveni stupanj doktora znanosti s podruèja strojarstva.
Nakon završetka studija, u svibnju
1975. zaposlio se u Institutu za alatne strojeve
- Prvomajska Zagreb. Unutar svoje in•enjerske prakse na navedenome radnom mjestu dr.
sc. Vlado Goglia ponajviše se bavio problematikom tehnologije i postojanosti alata i
ureðaja. U tom je razdoblju radio na veæem
broju znanstveno-istra•ivaèkih projekata. Na
svom radnom mjestu radio je kao suradnik ili
voditelj zadataka u više idejnih i izvedbenih
tehnoloških projekata. U tom razdoblju
zapoèelo je njegovo znaèajno bavljenje tehnièkim i tehnološkim raèunalnim aplikacijama.
Tijekom rada u Institutu za alatne
strojeve objavio je više znanstvenih i struènih
radova te sudjelovao na nekoliko znanstvenih
i struènih skupova. Šk. god. 1981/82. izabran
je za predavaèa predmeta Opæe strojarstvo na
DT odjelu Šumarskog fakulteta Sveuèilišta u
Zagrebu. Od 1984/85. izvodi nastavu predmeta Radni strojevi i ureðaji u drvnoj industriji na VII/1 stupnju nastave te Radni strojevi
za drvo na VI. stupnju nastave.
Na poslijediplomskom studiju povjerena mu je nastava predmeta Mehanizacija i
automatizacija u tehnologiji masivnog drva,
Mehanizacija i automatizacija u finalnoj
preradi i Operativna istra•ivanja.
Kao djelatnik Instituta za alatne
strojeve bio je suradnik na više projekata
SIZ-a IV. U tom razdoblju suraðivao je i na
projektima financiranima od SIZ-a na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
Od 1981. godine njegov se znanstvenoistra•ivaèki rad odvija na projektima
Zavoda za istra•ivanje u drvnoj industriji i
Zavoda za istra•ivanja u šumarstvu Šumarskoga fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu.
Godine 1988. voditelj je tehnièkog dijela
projekta Fleksibilne proizvodne tehnologije u
drvnopreraðivaèkoj industriji pri Saveznom
komitetu za nauku, tehnologiju i informatiku
bivše Jugoslavije. Glavni je istra•ivaè i voditelj
projekta Adaptivno upravljani alatni strojevi
za obradu drva i projekta Lateralna stabilnost
lista kru•ne pile financiranih od Ministarstva
znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. U
Zavodu za istra•ivanja u šumarstvu suvoditelj
je zadatka Istra•ivanje ergonomskih svojstava
strojeva i ureðaja u šumarstvu.
Godine 1994. odr•ao je u HAZU, u
Razredu za matematièke, fizièke, kemijske i
tehnièke znanosti pozivno predavanje Fleksibilna automatizacija u preradi drva.
Pozivno predavanje imao je 1995. god.
i na IUFRO World Congres, Tampere, s
naslovom Parameters Influencing the Vibration
Level of the Motor Chain Saws.
Aktivno je (prilozima) sudjelovao na
16 meðunarodnih i 21 domaæem znanstvenom skupu. Èlan je meðunarodne udruge
IUFRO (International Union of Forest Research Organization). Èlan je Urednièkog
odbora èasopisa "Drvna industrija".
Samostalno je i u suradnji s drugim
zaposlenicima Katedre za strojarstvo Šumarskog fakulteta postavljao osnove novih
laboratorija i praktikuma na Šum. fakultetu.
Posebno je znaèajan njegov rad na organiziranju i otvaranju Laboratorija za buku i
vibracije, koji je rješenjem Ministarstva rada i
socijalne skrbi Republike Hrvatske postao
ovlašteno mjerilište.
Uredio je i postavio Laboratorij za
radne strojeve Šumarskog fakulteta.
RADOVI
Parameters Influencing the Vibration Level of the
Motor Chain Saws, Invited paper IUFRO XX. Congress,
Tampere, 1995.
Past and future of the forest biomass utilization in
Croatia (s D. Horvat i dr), IUFRO XX. Congress,
Tampere, 1995.
The Effectiveness of Band Saw Equipped with
Strain Guides, The 13th International Wood Machining
Seminar, Vancouver, 1997, Vol I, 83-92.
Prilog istra•ivanju postupka èeonog glodanja za
obradu ravnih ploha (s A. Šoštariæ), Drvna industrija,
43(1992), 2, 54-61.
Utjecaj sile zatezanja lista traène pile na jalovu
snagu (s R. Beljo), Drvna industrija, 46(1995), 1, 3-8.
Istra•ivanje razine buke u okolini dvovretenih
glodalica (s R. Beljo), Drvna industrija, 46(1995), 2, 5155.
108
Tehnièke karakteristike motornih pila - izbor i
eksploatacija, Glasnik za šumske pokuse, posebno
izdanje, 1993, 289-294.
Utjecaj odnosa vlastite frekvencije i frekvencije
pobude na razinu buke kru•nih pila (s R. Beljo), Drvna
industrija, 47(1996), 1, 3-8.
Neki problemi kontinuiranog pomaka obratka pri
obradi drva obodnim glodanjem, Zbornik radova CIM
’93, Zagreb, 1993, D45-D53.
Optimiranje uèina kod obrade drva glodanjem (s R.
Cebalo i dr.), Zbornik radova CIM ’93, Zagreb, 1993,
D33-D45.
Prilog ista•ivanju buke prototipa ECOTRAC V1033F (s R. Beljo), Skup Aktualni zadaci mehanizacije
poljoprivrede, Opatija, 7-10. veljaèe 1995, 1 - 8.
Prigušne karakteristike sjedala dviju generacija
traktora, Zbornik savjetovanja Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede, Opatija, 1996, 75 - 82.
Neke ergonomske znaèajke samokretne kosilice BSC701, Zbornik savjetovanja Aktualni zadaci mehanizacije
poljoprivrede, Opatija, 1997, 67-75.
Strojevi i alati za obradu drva - I. dio, sveuèilišni
ud•benik, Šumarski fakultet Zagreb, 236.
Hand arm transmitted vibrations caused by orbital
hand sanding machines (sa S. Risoviæ i dr.), Archives,
46(1995), 1, 33 - 44.
Ispitivanje nekih eksploatacijskih karakteristika
motornih pila lanèanica (sa S. Sever i dr), Mehanizacija
šumarstva, 18(1993), 4, 205-208.
Measurement of the airborne noise and the noise at
the operator’s position emmited by the ECOTRAC V - 1033
F forest tractor (s R. Beljo i dr.), Archives, 46(1995), 1, 33
- 44.
Neki problemi korištenja dijela šumske biomase u
energetske svrhe (sa S. Sever), Mehanizacija šumarstva,
19(1994), 3, 193-199.
Korištenje drvnog ostatka iz šumske proizvodnje za
dobivanje iverja kao goriva u toplinskim generatorima (s Ð.
Hamm i dr), Mehanizacija šum., 19(1994), 4, 269-275.
Oplemenjivanje drvnog iverja predsušenjem (s Ð.
Hamm i dr), Mehanizacija šum., 20(1995), 1, 27-31.
Osigurava li ISO 7505 mjernu ponovljivost,
Mehanizacija šumarstva, 19(1994), 1, 39-44.
Bioenergane. Pomodarstvo ili potreba?, Mehanizacija šumarstva, 19(1994), 3, 213.
Mo•nosti uporabe èelnega rezkanja za obdelavo
ravnih ploskev (s A. Šoštariæ), èasopis Les, 44(1992), 5-6,
197-202.
Neki utjecajni parametri na razinu vibracija
motornih pila lanèanica, Šumarski list, 120(1996), 3-4.
Boèna stabilnost lista i snaga vlastitih otpora traène
pile u ovisnosti o sili napinjanja lista (s R. Beljo), Šumarski
list, 120(1996), 3-4.
Sadašnjost i buduænost korištenja šumske biomase u
Hrvatskoj (s D. Horvat i dr), Šumarski list, 120(1996), 34.
Buka u kabini i u okolini traktora ECOTRAC V1033F (s R. Beljo i dr.), Skup Ergonomija u medicni rada,
Zagreb, 11-12. studenog 1994, 1-8.
Vibracije prenesene na ruke rukovatelja orbitalnim
ruènim brusilicama (sa S. Risoviæ), Skup Ergonomija u
medicini rada, Zagreb, 11-12. studenog 1994, 1-10.
Problemi efikasnijega korištenja strojeva u primarnoj preradi drva, Zbornik savjetovanja Ukljuèivanje
znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj,
Novi Vindolski, 1994, 7-80.
Izlo•enost radnika buci u pogonima mehanièke
prerade drva (s R. Beljo), Priopæenje na Kongresu Zaštita
na radu i zaštita od po•ara, Zagreb, 1995, 1-8.
Mjerenje povratnog udara motornih pila lanèanica,
Smanjenje zagaðenja okoliša pri radu motornom
pilom, Mehanizacija šumarstva, 20(1995), 1, 52-53.
Zaštita od buke elektronskim štitnicima, Mehanizacija šumarstva, 20(1995), 1, 53-54.
Smanjenje razine vibracija koje se prenose na tijelo
vozaèa skidera razlièitim sjedalima, Mehanizacija
šumarstva, 20(1995), 1, 54- 55.
Neke ergonomske karakteristike samokretne rotacijske kosilice (s Z. Gospodariæ), Savjetovanje Aktualni
zadaci mehanizacije poljoprivrede, Opatija, 1997, 89-97.
Lateral Movement of Band Saw Blade in Relation
to the Cutting Velocity (s R. Beljo), Savjetovanje CIM ’97,
Opatija, 1997, B51-59.
Izlo•enost radnika buci u pogonima mehanièke
obradbe drva (s R. Beljo), Rad i sigurnost, 1(1997), 1, 113.
Optimizacija rada zraènog konvejera (s A. Kos),
Band saw blade strain effectiveness (s R. Beljo),
Medzinarodna vedecka konferencija Les - Drevo ¤ivotne prostredie ‘97, Zvolen, 1997, 137-143.
GOJA, ¤eljko (Zadar, 1.IX.1953), mr.sc.,
dipl.ing., predavaè predmeta Opæe strojarstvo i
asistent za predmet Mehanika.
Nakon završene tehnièke škole u
Zadru, 1972. upisao se na Fakultet strojarstva
i brodogradnje Sveuèilišta u Zagrebu, na
kojem je diplomirao 1977. godine s odliènim
uspjehom. Za vrijeme studija bio je 4 godine
demonstrator pri Katedri za mehaniku i
nauku o èvrstoæi. Dobitnik je Prvomajske
nagrade Sveuèilišta u Zagrebu (1975). Iste je
godine dobio Novembarsku nagradu Sveuèilišta za odlièan uspjeh u studiju. Na natjecanju na Mašinijadi Tjentište osvojio je prvo
mjesto iz Nauke o èvrstoæi, a na Mašinijadi
Poreè 1976. dodijeljena mu je diploma za
odr•ani referat. Prilikom dodjele diplome
dobio je i medalju Fakulteta strojarstva i
brodogradnje za odlièan uspjeh u studiju.
109
Nakon završetka studija izabran je za
asistenta na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zavodu za mehanièke konstrukcije,
Radna jedinica mehanika i nauka o èvrstoæi.
Poslijediplomski studij upisao je 1978.
godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, te obranio magistarski rad Primjena gama
zraèenja u fotoelasticimetriji. Na Fakultetu
strojarstva i brodogradnje sudjeluje u odr•avanju vje•bi predmeta Mehanika I i II, Nauka
o èvrstoæi I i II, te Eksperimentalnih metoda.
Osim toga izvodio je vje•be na Studiju
strojarstva u Slavonskom Brodu i na Poljoprivrednom fakultetu, takoðer iz predmeta
Mehanika i Nauka o èvrstoæi. Znanstveno je
radio na nizu projekata financiranih od SIZa, a objavio je više znanstvenih i struènih
radova.
RADOVI
Fotoelastièna svojstva modela pri gama zraèenju,
tema Mjerenja naprezanja, deformacija i vibracija,
.izvještaj za SIZ I, Zagreb, 1977.
Primjena gama zraèenja u fotoelasticimetriji (sa S.
Jeciæ i M. Husnjak), Zbornik radova XVI. jugoslavenskog kongresa racionalne i primijenjene mehanike,
Portoro•, 1978, sv. C-2, 540-546.
Utjecaj gama zraèenja na optereæene fotoelastiène
modele (sa S. Jeciæ i M. Husnjak), Strojarstvo, 21(1979),
6, 327-332.
GOJANOVIÆ-RAKIÆ, Šime, iz Šibenika, r.
28.X.1968, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao 29.X.1993.
GOJÈEVIÆ, Luka, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1979/80, a
GOJKOVIÆ, Borislav, iz Studenice, Srbija, r.
13.III.1933, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 18.I.1962. god. na
osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DI odsjeku.
GOJKOVIÆ, Miloš, iz Sokolovca, roðen
29.X.1937, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1963/64, a diplomirao 12.II.1965. na
GOJKOVIÆ, Nenad, r. 4.VIII.1973. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
je 1997/98, a diplomirao 1.V.2000. na Šum.
GOJSEVIÆ, Dušan, r. 1.I.1948, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 27.V.1973. god. na Šum. fakultetu
GOLUB, Milivoj, iz Jastrebarskog, roðen
7.II.1969, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao 6.VII.1995.
GOLUB (ÈERIN), Sandra (Slav. Brod,
25.XII.1971), ing. drvne tehnologije.
Kæi Zenotina i Gordane Pavloviæ. Hrvatica, rimokatolièke vjere. Otac joj je
ekonomist, a majka trgovkinja. Osnovnu i
srednju školu završila je u Slav. Brodu. Apsolvirala je 1992/93, a diplomirala 8.V.1996. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, DT odjel, VI.
stupanj, smjer proizvodnja namještaja.
Zaposlila se u Slavonija DI, Slav. Brod
najprije kao tehnologinja procesa proizvodnje, a zatim kao tehnologinja završne obrade.
GOLUBIÆ, Jasna (Zagreb, 24.IV.1972),
Kæi Dušana i Dragice r. Momèiloviæ.
Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Otac joj
je drv. tehnièar, a majka ekonomska tehnièarka.
110
Školovala se u Otoècu. Osnovnu školu završila
je 1986, a maturirala je 1990. u Srednjoj
ekonomskoj školi. Diplomirala je 22.II.1996.
na DT odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu.
Odmah nakon diplomiranja zaposlila
se 18.III.1996. u Industrogradnji d.d., PJ
IZOIND Donja Lomnica kao konstruktorica
u birou za tehn. primjenu programa (grað.
stolarije). Od 23.IX.1997. do danas radi kao
referentica prodaje (grað. stolarija) u poduzeæu HAIN ISTRA d.o.o., Buje, Podru•nica
Zagreb.
GOLUBOVIÆ, Uroš (Orah, Crna Gora,
24.IX.1929), dr. sc., dipl.ing., znanstveni
savjetnik.
Osnovnu školu pohaðao je od 1935.
do 1939. godine u Stabnima. Od 1939. do
1941. godine pohaðao je gimnaziju u Nikšiæu.
Za vrijeme Drugog svj. rata prekida školovanje. Nastavlja ga poslije rata u Novom Sadu
i Vrbasu u Vojvodini, gdje maturira 1949/50.
Nakon srednje škole bio je na odslu•enju vojnog roka, a zatim radi godinu dana u
Zavodu za selekciju bilja u Crvenki ( Baèka ).
Školske godine 1953/54. upisuje se na
Šumarski fakultet u Sarajevu, a poslije dvije
godine prelazi na Poljopr.-šumarski fakultet
Sveuè. u Zagrebu, gdje je diplomirao na
Šumsko-gospodarskom odsjeku 1959.
Godine 1956. upisao se na Ekonomski
fakultet u Zagrebu te je odslušao 4 semestra.
Od 1.IX.1959. honorarni je suradnik
Zavoda za ureðivanje šuma i šumarsku ekonomiku
na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, kao
struèni suradnik, a od 23.XII.1959. zaposlen
je kao asistent u Zavodu za ekonomiku i
organizaciju šumske privrede i drvne industrije. Godine 1962. je taj izbor ponovljen.
U prosincu 1964. godine doktorirao je
na Šum. fakultetu u Zagrebu na temelju
obrane disertacijskog rada pod naslovom
Istra•ivanje najrentabilnijeg šumsko-ureðajnog
debljinskog stepena jele (Abies alba Mill.) za
pilansku preradu, a habilitirao 1972.
Od 1959. do 1994. radi na Šumarskom Fakultetu u Zagrebu u zvanjima od
znanstvenog asistenta do znanstvenog savjetnika. Bio je voditelj više znanstvenih zadataka iz podruèja mikroekonomike i makroekonomike šumarstva (Istra•ivanje vrijednosnog prirasta drvne mase u šumama Republike
Hrvatske, Istra•ivanje ekonomskih posljedica
sušenja šuma u Republici Hrvatskoj, Istra•ivanje objektivnih ekonomskih parametara za
valoriziranje primorskih šuma u Republici
Hrvatskoj na temelju njezinih produkcijskih
sposobnosti).
Napisao je i objavio više od sto znanstvenih i struènih radova (neke u suradnji), te
referata na struènim kongresima i simpozijima u zemlji i inozemstvu.
U razvoju Zavoda za organizaciju proizvodnje bio je suradnik prof. dr. sc. M.
Plavšiæa na podruèju ekonomike drvne industrije.
VA¤NIJI RADOVI
Istra•ivanje praga i granice rentabilnosti pri pilanskoj preradi hrastovine (q.pedunculata rhrh ili q. Robur
l.), Monografija, Šumarski fakultet 1967, Prikazano u
Forestry Abstracts vol.29, No.4.
Istra•ivanje postotnog odnosa sortimenata eksploatacije šuma u èistim i mješovitim bukovim sastojinama
gorskog kotara, (s M. Plavšiæ) štampano u Šumarskom
listu br. 11-12/1967. Prikazano u Forestry Abstracts Vol.
29, No.3.
Istra•ivanje vrijednosti bruto produkta u eksploataciji šuma, primarnoj i finalnoj proizvodnji drvne industrije koje omoguæuje jedan hektar (zrele) nizinske slavonske
(hrastove) šume, (s M. Plavšiæ) štampano kao knjiga,
Zagreb,1970.
Pflanzensoziologie als hilfsmittel fur die ermittlung
derertrags und wertleistung in buchenbestanden, (s M.
Plavšiæ i N. Plavšiæ-Gojkoviæ), referat odr•an 1968.
godine na IX-oj sjednici Istoèno-alpsko-dinarske sekcije
u Camerinu (Italija)
111
Istra•ivanje razlièitih uvjeta privreðivanja u
ekonomskim šumama gorskog kotara, (s M. Plavšiæ)
štampano kao posebna knjiga u Sveuèilišnoj tiskari 1970.
god., (Institut za šumarska istra•ivanja, Zagreb)
Prilog utvrðivanju vrijednosti sastojina u izmijenjenim uvjetima privreðivanja na mediteranskom podruèju,
Šum. list br. 1-2/1970.
(Ostale radove v. u HŠ¤ Leksikonu, knj. 2, s. 42-45.)
GOSPODNETIÆ, Draško (Zemun, 16.IX.
1920.), dr.sc., dipl.ing. brodogradnje i dipl.
fizièar, honorarni nastavnik predmeta Fizika.
Klasiènu gimnaziju završio je u Zagrebu 1938. godine. Na Tehnièkom fakultetu, na
Brodograðevnom odjelu, diplomirao je 1949.
godine. Na PMF-u, na Odjelu eksperimentalne fizike, diplomirao je 1950. Boravio je
godinu dana (1958) na Univerzitetu u
Birminghamu, Engleska, na studiju Teorije
informacija i elektronskih raèunskih strojeva.
Doktorat znanosti s podruèja primijenjene
matematike obranio je 1960. godine. Od
1949. do 1959. radio je u Brodarskom institutu JRM u Zagrebu na izgradnji i mjernoj
tehnici. Od 1959. docent je predmeta Fizika
na Visokoj tehnièkoj školi u Zagrebu. Od
1950. godine suradnik je Zavoda za fiziku
Elektrotehnièkog fakulteta u Zagrebu. Od
1954. honorarni je nastavnik predmeta
Fizika na Prehrambenom odjelu Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, a od 1958. godine
honorarni je nastavnik predmeta Fizika na
DI odsjeku Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Èlan je tadašnje Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti, Odjela za matematiku
i fiziku u Zagrebu.
GOTOVAC, Andreja, iz Livna, BiH, r.
10.XI.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1982/83, a diplomirala 8.II.1984.
GOTOVAC, Ivica, iz Otoka kod Vinkovaca,
r. 9.III.1948., dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 25.II.1974.
GOVORÈIN, Slavko (Zagreb, 19.VI.1949),
dr. sc., dipl. ing., docent predmeta Osnova tehnologije drva na Šum. i DT odsjeku i Tehnološke karakteristike drva.
Osnovno obrazovanje završio je u
Osnovnoj klasiènoj školi u Zagrebu, a srednje
u Klasiènoj gimnaziji u Zagrebu. Diplomirao
1975. godine na DI odjelu Šum. fakulteta
Sveuèilišta u Zagrebu.
Radio u Drvodjeljskoj školi “Jurica
Ribar” u Zagrebu i u Exportdrvu, OOUR-u
Vanjska trgovina u Zagrebu. Od 1980. god.
zaposlen na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu
kao asistent za predmet Osnove tehnologije
drva. Tijekom šk. god. 1980/81. pohaðao je i
završio nastavu za pedagošku izobrazbu
sveuèilišnih nastavnika u Centru za izobrazbu i istra•ivanje Sveuèilišta u Zagrebu. Sudjelovao je i u izvoðenju nastave predmeta
Poznavanje materijala I na VI. stupnju, kao i u
izvoðenju nastave istog predmeta na VI.
stupnju obrazovanja uz rad u Brèkom, Vranju
i Delnicama. Na Šumarskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu završio poslijediplomski
studij podruèja Biotehnièke znanosti, znanstvenog polja Šumarstvo, znanstvene grane
Voðenje procesa u preradi drva, ogranka Tehnologija masivnog drva, obranivši u travnju
1989. godine magistarski rad Svojstva bagremovine od posebnog znaèenja za mehanièku
preradu. U listopadu 1990. godine izabran je u
zvanje znanstvenog asistenta. U srpnju 1996.
godine obranio je doktorsku disertaciju
Svojstva juvenilnog i adultnog drva bukovine
iz podruèja Bjelolasice, èime je stekao akademski naslov doktora znanosti drvne tehnologije. Na temelju habilitacijskog nastupnog
predavanja odr•anog u veljaèi 1997. godine
112
Raspored tehnièkih svojstava drva jele, bukve i
hrasta po popreènom presjeku u radijalnom
smjeru i habilitacijskog kolokvija habilitiran
je na Šum. fakultetu u Zagrebu u znanstvenonastavno zvanje docenta za znanstveno podruèje Biotehnièke znanosti, znanstveno polje
Drvna tehnologija, za predmet Osnove tehnologije drva.
U listopadu 1997. izabran je za predstojnika Zavoda za znanost o drvu, u kojem
su mu povjereni predmeti Osnove tehnologije
drva na DT i Šum. odsjeku, Tehnološke karakteristike drva na DT odsjeku i Anatomija drva
na DT i Šum. odsjeku.
U travnju 1997. godine imenovan je
predsjednikom Tehnièkog odbora za fizikalna i mehanièka svojstva drva, te trajnost i
zaštitu drva pri Dr•avnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo, s ciljem uspostavljanja
sustava normizacije u Republici Hrvatskoj. U
sklopu znanstvenog rada na projektima Fakulteta, Opæeg udru•enja šumarstva, prerade
drva i prometa Hrvatske i SIZ-a IV. za
znanstveni rad SRH, odnosno Ministarstva,
radi na istra•ivanju makroskopskih, fizikalnih, mehanièkih i tehnoloških karakteristika,
te njihovih varijacija u domaæih i stranih vrsta
drva; sudjeluje u projektu Istra•ivanje fizièkih
i mehanièkih svojstava odrvenjene biomase za
potrebe njenog kompleksnog korištenja; Racionalno korišæenje pilanske sirovine; Fleksibilne
proizvodne tehnologije u drvnopreraðivaèkoj
industriji; Fleksibilna proizvodna linija u
primarnoj preredi drva-primarnoj pilani;
Istra•ivanje optimizacije i razvoj novih proizvoda i proizvodnih tehnologija u proizvodnji
namještaja od masivnog drva; Istra•ivanja
optimalnog korištenja bagremovine; Pilanska
prerada tanke oblovine listaèa; Istra•ivanje,
optimizacija i razvoj proizvoda i tehnologija
pilanske prerade; Istra•ivanja poboljšanja
svojstava drva i proizvoda iz drva; Varijacije
strukture i svojstava domaæih vrsta drva;
Kompleksno istra•ivanje dvostruke bijeli hrasta
lu•njaka; Utjecaj svojstava drva na sušenje,
zaštitu i pilansku preradu drva.
RADOVI
Ispitivanje stabilnosti stolica bez rukonaslona,
Drvna industrija, 27(1976),1-2, 26-30.
Toènost mjerenja vla•nosti nekih domaæih vrsta
drva (brijest, crni bor, grab, jasen, joha, smreka, topola)
vlagomjerom “HGR-20F” (sa S. Baðun), studija RIZ Zagreb, Zagreb, 1979.
ostavljenih u šumi (sa S. Baðun, B. Petriæ, i V. Šæukanec),
Bilten ZIDI, 8(1980), 2, 46-59.
Kvaliteta bukovih •eljeznièkih pragova s raznim
stadijima zagušenosti i poèetne dezintegracije (sa S. Baðun,
i V. Šæukanec), Bilten ZIDI, 10(1982), 2, 1-11.
Zajednièko ispitivanje i atestiranje vlagomjera za
drvo (sa S. Baðun), ZIDI, U1/83, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1983.
Mjerenje hrapavosti površine piljenica, Drvna industrija, 35(1984), 1-2, 19-23.
Korištenje zvuènim emisijama za otkrivanje
kritiène razine naprezanja tokom sušenja hrastovine,
Neka fizièko-mehanièka svojstva bukovine, Kolokvij o bukvi, Velika-Sl. Po•ega, 1984, 109-115.
Fizièka i mehanièka svojstva bagremovine (Robinia
pseudoacacia L.) (s I. Horvat i S. Baðun), Bilten ZIDI,
12(1984), 5, 44-54.
Elektrièna svojstva i mjerenje sadr•aja vode u drvu
(sa S. Baðun i J. Babiæ), Drvna industrija, 38(1987), 5-6,
111-116.
Fizièke i mehanièke osobine juvenilnog drva
bukovine i jelovine (s T. Sinkoviæ), Zbornik radova
Savremena dostignuæa i rešenja u oblasti šumarstva,
Beograd, 1990.
Fizièka svojstva jelovine (Abies Alba Mill.) iz podruèja Gorskog kotara (s T. Sinkoviæ), Razvoj i perspektive
finalne obrade drva, Zagreb, 1991, 109-115.
Ispitivanje makroskopskih, fizièkih i mehanièkih
svojstava jelovine (Abies alba Mill.), studija za potrebe
Finvest corp. - pilana Gerovo (s T. Sinkoviæ), ZIDI,
Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993.
Raspored svojstava jelovine po popreènom presjeku
(s T. Sinkoviæ), Savjetovanje Ukljuèivanje znanosti u
gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Novi
Vinodolski, 1994, 36-41.
Some physical and mechanical properties of the
Bednja abonos (s T. Sinkoviæ), The 2-nd International
Symposium Wood structure and properties ‘94, Zvolen,
1994, 143-150.
Ispitivanje kojih fizièkih i mehanièkih svojstava te
kvalitete drva ošteæenih stabala jele obiène (Abies Alba
Mill.) (s A. P. B. Krpan i T. Sinkoviæ),
Šumarski list, 119(1995), 11-12, 391-406.
Usporedba nekih fizikalnih i mehanièkih svojstava
bagremovine i hrastovine (s T. Sinkoviæ), ZIDI, Šumarski
fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997.
Prof.dr.sc. Marijan Bre•njak, Pilanska tehnologija
drva, I. dio, Šumarski list, 121(1997), 11-12, 680-681.
113
GRABAŠNJAK, Miroslav, ing. drvne industrije - proizvodnja namještaja. Apsolvirao
je 1986/87, a diplomirao 18.III.1991. na Šum.
GRADEÈKI, Eduard (Ðulovac kod Daruvara, 30.IV.1924), dipl. ing. šumarstva i dipl.
ekonomist.
Sin Valentina i Albine r. Dvor•ak.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio slu•benik.
Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1934, a maturirao je na III. muškoj
gimnaziji 1943. Šumarstvo je studirao na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 1949. god. Studirao je i
ekonomiju na Ekon. fakultetu u Zagrebu i
Najprije bio je zaposlen u Sarajevu
(Ilid•a) na fakultetskom dobru (1950), a
zatim prelazi u Zalesinu, na NŠPO Šum. fakultetu u Zagrebu (1951-1953) te u Lipovljane
(1953-1954). Uslijedio je rad u šumarijama
Generalski Stol, Duga Resa i Josipdol (19531961). Naredne tri godine radio je u Rasadnicima i Upravi ŠG-a Ogulin.
Od 1964. do 1969. radio je u poduzeæu Šuma u Zagrebu i do 1976. u Poslovnom udru•enju proizvoðaèa drvne industrije
Zagreb. Od 1976. do 1980. bio je zaposlen u
Posl. zajednici šumarstva, prerade drva i
prometa drvnim proizvodima Zagreb, a
zatim do 1985. u Opæem udru•enju šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske. Na
kraju radnog vijeka radio je u Exportdrvu
Zagreb, sve do 31.VII.1989. kada je otišao u
mirovinu.
Niz godina bio je èlan Saveza ITŠDI,
odnosno HŠD-a.
GRAF, Vladimir (Zagreb, 3.IV.1949 Zagreb 24.X.1999), mr. sc. oec., dipl. ing.
drvne industrije,
Sin Milivoja i Štefanije r. Batiniæ.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je ing. elektrotehnike, a majka profesorica srednje škole.
Školovao se u Zagrebu: osnovnu je školu završio 1963, a maturirao je 1967. u II. gimnaziji.
Diplomirao je 1972. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. Na istom fakultetu magistrirao je 25.V.1981. god. znanstvenu
organizaciju rada u drvnoj industriji, obranivši
magistarski rad pod naslovom Organizacija
servisne slu•be odr•avanja postrojenja u drvnoj
industriji. God. 1984. završio je i poslijedipl.
studij vanjske trgovine pri Ekonomskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu. God. 1973. zaposlio se u tvornici Bratstvo u Zagrebu. Od 1982.
do 1984. bio je generalni direktor u Tvornici
namještaja i didaktike u Dugom Selu, a zatim
do 1985. generalni direktor Muzièke naklade
export - import u Zagrebu. Od 1986. do
1991. u tvrtki Astra mašinoimpex bio je pomoænik direktora sektora.
Uvijek •eljan znanja i usavršavanja, od
20.VII. do 20.IX.1970. bio je na praksi u
Finskoj, a 1988/89. završio je u Zagrebu i
Školu za primjenu raèunala. God. 1991/92.
bio je djelatni sudionik Domovinskog rata.
Ljeti 1992. demobiliziran je u èinu prièuvnog
bojnika. Zatim je savjetnik u Mašino-impexu
do odlaska u invalidsku mirovinu 1996.
Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata (12.V.1995).
Umro je u Zagrebu 24.X.1999. u 50.
godini •ivota.
GRAHLI, Mirko (Ivanska, 24.VII.1938),
dipl. ing drvne industrije, prof. srednje škole.
Sin Ljubomira i Ankice r. Herceg.
Hrvat, katolik. Potjeèe iz obitelji dipl. in•.
šumarstva. Školu je polazio u Bjelovaru:
114
osnovnu je završio 1954, a maturirao je u
Dr•avnoj realnoj gimnaziji 1958. god. Diplomirao je 1963. na Šum. fakultetu Sveuè. u
Od 1963. do 1967. radio je na Šum.
fakultetu u Zagrebu, u Zavodu za drvnoindustrijsko strojarstvo kao struèni suradnik asistent za kolegij Opæe strojarstvo i Strojevi
za transport i dizala. Od 1967. do 1969. radio
je u Drvnoindustrijskoj tehnièkoj školi u Virovitici kao profesor struè. predmeta. U
gospodarstvo je prešao 1969. god. i do odlaska
u mirovinu 1999. zaposlen je u TVIN-u d.d.
Virovitica kao upravitelj Proizvodnje, tehn.
direktor Namještaja i kao direktor Razvoja i
investicija tvrtke TVIN d.d.
Kao umirovljenik •ivi u Virovitici.
GRBA, Darko, ing. drvne industrije - proizvodnja namještaja. Diplomirao je VI. stupanj
24.IX.1986. god. na DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.
GRBAC, Ivica, (Stara Sušica, 4.II.1955), dr.
sc., dipl. ing., redoviti profesor Drvnih
konstrukcija, Konstrukcija proizvoda od drva,
Dizajna i Ojastuèenog namještaja.
Osmogodišnju školu pohaðao u Ravnoj Gori, a srednju tehnièku drvne struke u
Zagrebu. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu, diplomirao je poèetkom
1978. godine.
Poèetak slu•bovanja vezan je za tvrtku
Radin - Ravna Gora. Godine 1978. zaposlen
je kao struèni suradnik, a godine 1980.
izabran je za asistenta na Katedri za finalnu
obradu drva, za predmet Konstrukcije proizvoda od drva. Od tada izvodi nastavu predmeta Konstrukcije proizvoda od drva, Konstrukcije namještaja, Tehnika lijepljenja, a tri
školske godine i iz predmeta Tehnologija
drvnih proizvoda za graðevinarstvo.
Danas dr. sc. Ivica Grbac kao redoviti
profesor osim gore navedenih predmeta
izvodi i poslijediplomsku nastavu iz podruèja
dizajna, konstrukcija i kvalitete namještaja.
Od škol. god. 1990/91. sudjeluje u nastavi
Interfakultetskog studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu za predmete
Konstrukcije drvnih proizvoda I i II.
Dr. sc. Ivica Grbac aktivno se bavi
znanstvenim radom još od 1978. godine. Magistrirao je 1985, a doktorsku disertaciju
obranio je 1988. na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu. Osnovna mu je znanstvena i nastavna djelatnost vezana za dizajn, konstrukcije
proizvoda i tehnologiju finalnih proizvoda te
kvalitetu namještaja i interdisciplinarnu
problematiku zdravog i odmornog spavanja,
tj. za podruèje namještaja i medicine. Na
Akademiji Rolnicza, u Institutu mehanièke
tehnologije u Poznanu u Poljskoj bio je dva
studijska boravka u trajanju tri mjeseca, te na
nekoliko studijskih boravaka u Švicarskoj,
Danskoj, Engleskoj, Italiji, Njemaèkoj,
Austriji, SAD-u, Maleziji, Kini, Indoneziji i
Finskoj. U Istra•ivaèko-razvojnom centru
ŠIPAD u Sarajevu bio je na studijskom
boravku u trajanju 30 dana.
U znanstvenoistra•ivaèko zvanje
znanstvenog asistenta za predmet Konstrukci-
115
je proizvoda od drva izabran je 1985, a u
zvanje docenta 1989. Godine 1993. postaje
viši znanstveni suradnik, nakon toga i izv.
sveuèilišni profesor, a 1998. god. redoviti
sveuèilišni profesor.
Ukupna znanstveno-nastavna djelatnost dr. sc. Ivice Grbca tijekom 24 godine
obuhvaæa više od 100 znanstvenih radova i
više od 140 struènih radova, od toga preko 40
struènih predavanja na skupovima, 26 studija
ili projekata, te 2 priruènika, od kojih jedan u
suautorstvu, jedno poglavlje u knjizi te jedna
skripta interdisciplinarne problematike
medicine i namještaja. Jedan je od autora
monografije Pola stoljeæa drvnotehnološke nastave i Obièna jela u Hrvatskoj. Studije prof. dr.
Ivice Grbca su djelomièno ili potpuno realizirane u praksi.
Aktivan je u organiziranju i poticanju
znanstvenog rada mladih istra•ivaèa. Bio je
voditelj znanstvenoistra•ivaèkog projekta
Istra•ivanje svojstava materijala, proizvoda i
proizvodnih procesa ojastuèenog (tapeciranog)
namještaja u razdoblju 1986/90. Od 2001.
god. voditelj je meðunarodnog projekta
Kvaliteta sušenja drva. Neposredno radi na
transferu rezultata znanstvenoistra•ivaèkog
rada u obliku tehnièko-tehnološke suradnje s
više drvno-industrijskih poduzeæa. Voditelj je
i jedan od osnivaèa Laboratorija za ispitivanje
ojastuèenog - tapeciranog namještaja pri
Šumarskom fakultetu. Od 1.V.1991. obavlja
du•nost tajnika Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji, a od 1.III.1995. do 1.X.1999. i
du•nost proèelnika Zavoda za istra•ivanja u
drvnoj industriji.
Godine 1996. izabran je za prodekana
Drvnotehnološkog odsjeka, a 1998. biran je za
prodekana u drugom mandatu. Du•nost prodekana obnaša do 30.IX.2000, a od 1.X.2000.
izabran je za dekana Šumarskog fakulteta
Sveuèilišta u Zagrebu. Od studenog 1996.
godine obnaša i du•nost predsjednika Izdavaèkog savjeta znanstvenog èasopisa Drvna
industrija. Èlan je Hrvatskoga šumarskog
društva, izvanredni èlan Šumarske akademije,
predsjednik Tehnièkog odbora za namještaj,
èlan ISPA-e (International Sleep Products
Association), meðunarodnog udru•enja za
probleme spavanja, èlan EURIFI-a - predstavnik Hrvatske u europskoj asocijaciji za
ispitivanje namještaja, èlan dvaju tehnièkih
odbora pri Dr•avnom zavodu za normizaciju
i mjeriteljstvo (za drvne konstrukcije i namještaj), èlan Programskog odbora za drvo, èlan
Uredništva i urednik za podruèje Drvo i namještaj u èasopisu Majstor, èlan Uredništva
èasopisa za psihološku medicinu i primijenjenu psihologiju Pro Mente Croatica, èlan meðunarodne udruge AGR (AKTION GESUNDER
RÜCKEN) za sjedenje i le•anje, èlan Hrvatskog društva za kakvoæu, èlan i dopredsjednik
Tehnièke komisije za drvo, drvne proizvode i
namještaj u HGK, èlan Urednièkog odbora
znanstvenog èasopisa Drvna industrija, èlan i
predsjednik struènog povjerenstva za nagradu
Mobil Optimum, èlan struènog povjerenstva
za dizajn proizvoda Exportdrvo dizajn, te èlan
udruge Bundesverband der deutschen Rückenschulen (Njemaèka škola za kralje•nicu). Bio
je èlan upravnog odbora u tvrtki Oriolik i JP
Hrvatske šume.
Od 1997. Predsjednik je organizacijskog odbora Ambienta. Aktivan je i na Sveuèilišnom odboru za nastavu i studentska pitanja, a od 1.X.2000. do 1.X.2002. èlan je Senata Sveuèilišta u Zagrebu.
Autor je projekta Studio za zdravo
spavanje i Studio za zdravo sjedenje, prvi takve
vrste u Hrvatskoj, te odgovorna osoba od
DZNM za ispitivanje namještaja u Hrvatskoj. Aktivno sudjeluje u znanstvenim i
struènim emisijama na radiju i TV s podruèja
medicine i namještaja.
Odlikovao ga je predsjednik Republike Spomenicom Domovinskog rata 1990-92,
a kao sudionik Domovinskog rata dobio je i
dva posebna priznanja.
ZNAÈAJNIJI RADOVI
Komparativno ispitivanje èvrstoæe i trajnosti
slijepljenih spojeva u proizvodima za graðevinarstvo,
116
Istra•ivanje statièke i dinamièke èvrstoæe stolica kao
parametra njihove kvalitete, Savjetovanje Istra•ivanje i
razvoj proizvoda u drvnoj industrijI, Kumrovec, Bilten
ZIDI, 10(1982), 4, 55-66.
Istra•ivanje statièke i dinamièke èvrstoæe stolica kao
parametra njihove kvalitete, Drvna industrija, 34(1983),
1-2, 5-9.
Proces brušenja u proizvodnji ploèastog namještaja,
Èvrstoæa odabranih tipova slijepljenih vezova
namještaja, Bilten ZIDI, 11(1983), 6, 71-82.
Optimizacija obrade ploèastih furniranih sklopova,
Savjetovanje Optimizacija finalne tehnologije u drvnoj industriji, Tuheljske Toplice, Bilten ZIDI, 11(1983), 7, 79100.
Krevet, odmor i san, Zbornik radova Istra•ivanje,
razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva, 317-333,
Osijek, 1984.
drva u proizvodnji namještaja, Bilten ZIDI, 12(1984), 4,
1-159.
Neki problemi tehnologije masivnog namještaja od
bukovine, Zbornik radova Kolokvij o bukvi, 125-133,
Velika, 1984.
Istra•ivanje trajnosti i elastiènosti razlièitih
konstrukcija le•aja, magistarski rad, Šumarski fakultet
Zagreb, 1985.
Istra•ivanje interakcije èovjek – le•aj, Savjetovanje
125 godina šumarske nastave u Hrvatskoj, Bilten ZIDI,
13(1985), 6, 51-91.
Èinioci racionalnog oblikovanja i konstruiranja
le•aja, Bilten ZIDI, 13(1985), 5, 23-36.
Racionalizacija konstrukcija kreveta, Bilten ZIDI,
13(1985), 2, 143-153.
Istra•ivanje kvalitete le•aja i poboljšanje njegove
konstrukcije, disertacija, Šumarski fakultet Zagreb, 1988.
Nove koncepcije, konstrukcije i materijali namještaja
za le•anje, Bilten ZIDI, 17(1989), 1, 7-12.
Novi materijali u tehnici lijepljena i metode njihova
ispitivanja, Bilten ZIDI, 17(1989), 1, 13-16.
Istra•ivanje nosaèa podloga kod kreveta statièkim i
dinamièkim optereæenjem, Šumarski fakultet Zagreb,
ZIDI, Zagreb, 1989.
Novi materijali i konstrukcije kao preduvjet
podizanja kvalitete tapetarskih proizvoda, Zbornik radova
Razvoj i unapreðenje industrije namještaja s gledišta
ukljuèivanja u zajednièko europsko tr•ište, Zagrebaèki
velesajam i Šum. fakultet Zagreb, 112-139, Zagreb, 1990.
Kvaliteta ojastuèenog namještaja, znanstvena
studija prihvaæena u DP-u za proizvodnju i promet
namještaja i poliuretanskih masa ORIOLIK-Oriovac,
str. 1-99 ZIDI, Šumarski fakultet Zagreb, 1990.
Ispitivanje elastiènih osobina i trajnosti konstrukcije
namještaja za le•anje i sjedenje, Savjetovanje Suvremena
dostignuæa i rješenja u oblasti šumarstva, Šumarski fakultet
u Beogradu, str. 1-12, Beograd, 1990.
Konstrukcije, osobine i upotreba vodenog kreveta I,
Konstrukcije, osobine i upotreba vodenog kreveta II,
Vodeni krevet u medicini, Drvna industrija, 42(1991), 1-2,
23-28.
Razvoj novih konstrukcija namještaja za le•anje,
Znanstveno-struèno savjetovanje Razvoj i perspektive
finalne obrade drva, Zbornik radova, AMBIENTA,
Zagrebaèki velesajam i Šumarski fakultet, str. 65-73,
Zagreb, 1991.
Identifikacija i klasifikacija tehnoloških sustava u
proizvodnji ojastuèenog namještaja,znanstvena knjiga
Proizvodni sustavi u drvnoj industriji”, str. 91-119,
Šumarski fakultet Zagreb, 1992.
Novi materijali i tehnologije u funkciji podizanja
kvalitete namještaja, Zbornik radova znanstvenostruènog savjetovanja na 19. meðunarodnom sajmu
namještaja - AMBIENTA, str. 90-100, Zagrebaèki
velesajam i Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb,1992.
Zapaljivost ojastuèenog namještaja, Drvna industrija , 45(1994), 1, 27-33.
Èvrstoæa spojeva zaobljenim èepom, Znanstvenostruèno savjetovanje Ukljuèivanje znanosti u gospodarski
sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Novi Vinodolski, 11. i
12. svibnja 1994, str. 45-50, 1994.
Istra•ivanje toplinske provodnosti i propusnosti
vlage u le•aju, Znanstveno-struèno savjetovanje Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Novi Vinodolski 11. i 12. svibnja 1994, str.68-71,
1994.
Data analysis of thermal conductivity and moisture
permeability in mattres, ITI 94, Proceedings of the 16th
International Conference on Information technology interfaces, Pula, 14-17. lipnja 1994, 217-222, 1994.
Thermal conductivity and moisture permeability in
mattres, Drvna industrija 45(1994), 4, 130-134
Nove spoznaje problematike zapaljivosti ojastuèenog
namještaja, Znanstveno-struèno savjetovanje Svjetski
izazovi preradbi drva u Hrvatskoj, AMBIENTA 94,
Zagreb 7. listopada 1994, 39-53, 1994.
Krevet - spavanje, znanstvena emisija na HRT-u
22. rujna 1994.
Zdravljem do ljepote. Madrac-le•aj u funkciji
zdravog spavanja, znanstvena emisija na 1. programu
HRT 17. veljaèe 1995.
Vodna postelja - zdravo spanje, priruènik skripta,
1-52, Ljubljana, 1995.
Kvaliteta ojastuèenog namještaja-stanje i trendovi,
Meðunarodno znanstveno-struèno savjetovanje Upravljanje kvalitetom - kvaliteta proizvoda uz pomoæ znanosti,
Opatija 27. i 28. travnja 1995, str. 93-106, 1995.
Matress quality in function of healty sleep, meðunarodni znanstveno - struèni simpozij Climate and health,
81-95, Zagreb 1995.
Kvaliteta le•aja-osnova za zdravo spavanje,
znanstvena emisija na 1. programu HRT 6. veljaèe 1996.
Transfer znanosti u male tvrtke preradbe drva,
Meðunarodno znanstveno-struèno savjetovanje Management malih i srednjih pogona u preradbi drva, Opatija, 6. i
7. svibnja 1996, str. 1-9, 1996.
A Bed in the Eyes of its Designers, Medical professionals, and its users, International congress of the or-
117
thopaedic and traumathology association , Zagreb 24. i
25. svibnja, str. 1-6, 1996.
Comparasion of thermo-physiological properties of
diferent mattress structures, Proceedings of the 18 th international Conference on Information technology interfaces, Pula, 18-21. lipnja 1996, 113-118, 1996.
Forschen und prüfen der Möbelqualität, Meðunarodno znanstveno-struèno savjetovanje Quality of furniture - state and trends, AMBIENTA 96, Zagreb, 9-13.
listopada 1996, str. 59-73, 1996.
Development history of wood-technology science in
Republic of Croatia (1878-1996), Meðunarodno savjetovanje povodom 150. godišnjice Hrvatskog šumarskog
društva, Use of wood Zagreb, 10. listopada 1996, str.1331, 1996.
Research of thermo-physiological properties of different mattress structures, Meðunarodno savjetovanje
povodom 150. godišnjice Hrvatskog šumarskog društva,
Use of wood, Zagreb, 10. listopada 1996, str.107-123,
1996.
the Beechwood (Fagus sylvatica L.) with Gamma Rays,
Computer supported kiln devices, Drvna industrija,
47 (1996), 2, 74-82
Investigation into the changes of wood surface layer
by measurement of pH-value, Drvna industrija, 47(1996),
3, 101-107.
Methods for testing the Resistance of Wood Hotmelt
Adhesives to Temperature Changes and Weathering, Drvna
industrija, 47(1996), 3, 108-113.
Ispitivanje èvrstoæe spajanja drvenih nosaèa le•aja
kreveta, Drvna industrija, 47(1996), 4, 142-149.
An extension of reasoning with fuzzy temporal
knowledge, ITI 97, Proceedings of the 19th International
Conference on Information technology interfaces, Pula,
17-20. lipnja 1997, 105-110, 1997.
Some selected problems of furniture design and production and natural environment, International Conference Use of wood in 21 th century, AMBIENTA 97,
Zagreb, 17. listopada 1997, str. 17-26, 1997.
Wood and alternative materials in upholstered furniture, International Conference Use of wood in 21th century, AMBIENTA 97, Zagreb, 17. listopada 1997, str.
35-43, 1997.
Wood - a rediscovered material in furniture production, International Conference Use of wood in 21th century,
AMBIENTA 97, Zagreb, 17.X.1997, str. 63-66, 1997.
Investigation into protection of wood from UV-radiation and water, International Conference Use of wood
in 21th century, AMBIENTA 97, Zagreb, 17. listopada
1997, str. 67-75, 1997.
Konstruktionen der Holzprodukte und die Verarbeitungstechnologie nach dem Jahr 2000, International
Conference Use of wood in 21th century, AMBIENTA 97,
Zagreb, 17. listopada 1997, str. 83-88, 1997.
Testing the joint strength of wooden rests on bed
frames, X seseja naukowa Badania dla meblarstwa, Poljska
- Poznan ‘97, str. 23-37, 1997.
Investigation of thermal and physiological properties
of different mattress types, XI sesja naukowa “Badania dla
meblarstwa”, Poznan ‘97, 22-28, 1997.
Investigation into the quality of sleep on various
types of beds and mattresses, XI sesja naukowa “Badania
dla meblar-stwa”, Poznan ‘97, 29-37, 1997.
The ergonomics of lying as a function of healthy sleep,
5 th international design conference - Design 98,
Dubrovnik, 1998, 561-566, 1998.
Defining the criteria for technical quality of wood
structures at automatic furniture construction, 5th international design conference - Design 98, Dubrovnik, 1998,
475-479, 1998.
Design and construction of staircase handrail, International design conference - Design 98, Dubrovnik, 1922. svibnja 1998, 383-386, 1998.
Ispitivanje èvrstoæe ugaonih veza na bukovini
(Fagus sylvatica L.) i borovini (Pinus sylvestris L.), Drvna
industrija, 48(4), 195-204, 1997.
An investigation into the protection of wood from
UV-radiation and water, Drvna industrija, 48(4), 205211, 1997.
Površinska postojanost drvnih graðevnih konstrukcija (Surface Durability of the wood Building Constructions,
Šumarski list, 121, 11-12, 617-629, 1997.
Contribution of wood preservation improvements in
wood processing firms and furniture production (Prilog
unapreðenju zaštite drva u drvopreraðivaèkim tvrtkama i
proizvodnji namještaja), Drvna industrija, 48(3), 137150, 1997.
Painting and roughness of beach venneered surfaces
(Bajcuvanje i rapavost na furnirani bukovi površini),
Šumarski pregled (Forestry review), XL(1992-1997),
43-49, 1997.
Durability and Modification of Wood Surface
(Trajnost i modifikacija površine drva), Zbornik radova sa
meðunarodnog savjetovanja European Cooperativ in
Measurement (Europska mjeriteljska suradnja), HMD i
EUROMET, Fakultet elektrotehnike i raèunarstva,
Zagreb 4-5. svibnja 1998, 61-62, 1998.
Statistical analysis of the strength of massive wood l
– joints (Statistièka analiza èvrstoæe “L” vezova od masivnog drva), Conference on Information technology interfaces ITI ‘98, Pula, 1998, str. 125-130, 1998.
Utjecaj dizajna i proizvodnje namještaja na
prirodni okoliš, zbornik radova, 3 rd. croatian congress of
food technologists and nutritionsits (3. hrvatskog
kongresa prehrambenih tehnologa, biotehnologa i
nutricionista), Biotehnološki fakultet Zagreb, Zagreb,
10-12. lipnja 1998. str. 164-166, 1997.
Research into thermal conductivity and moisture
permeability of different mattress structures (Istra•ivanje
provodljivosti topline i propusnosti vlage razlièitih
konstrukcija le•aja – madraca, Drvna industrija, 49 (1), str.
9-19, 1998.
Research on final moisture content as a factor of wood
drying quality (Ispitivanje konaènog sadr•aja vode kao
èimbenika kvalitete sušenja), Drvna industrija, 49 (1), str.
31-40, 1998.
118
Badania funkcjonalnosci roznych typow lo•ek i
materacow, Przemyst drzewny, 49 (6), str. 1-5, 1998.
Quality control of furniture products from Republic
of Macedonia (Kontrola na kvalitetot na mebelite od
Republika Makedonija), Zbornik radova meðunarodnog
savjetovanja ”50 years of the Faculty of Forestry”, Skopje,
384-391, 1997.
Adhesion of lacquer film over oak wood surfaces
(Athezija na pokrivka kaj lakirani površini od dabovo
drvo), Zbornik radova meðunarodnog savjetovanja ”50
years of the Faculty of Forestry”, Skopje, 391-396, 1997.
Sitting and lying furniture as functioning in healthy
living, International Conference “FURNITURE AND
HEALTHY HABITATION”, Ambienta 98, Zagreb,
16. listopada 1998, 47-53, 1998.
Construction principles of ergonomic furniture intended for sitting and lying, International Conference
“FURNITURE AND HEALTHY HABITATION”,
Ambienta 98, Zagreb, 16. listopada 1998, 55-60, 1998.
Numerical analysis of ergonomic function of upholstered furniture, International Conference “FURNITURE AND HEALTHY HABITATION”, Ambienta
98, Zagreb, 16. listopada 1998, 61-68, 1998.
Eco – oil coatings, International Conference
“FURNITURE AND HEALTHY HABITATION”,
Ambienta 98, Zagreb, 16. listopada 1998., 75-79, 1998.
Industrial evaluation of drying stresses in Oakwood
dimension parts (Praktièno vrednovanje velièine zaostalih
naprezanja u hrastovim elementima), Drvna industrija, 49
(2), str. 89-95, 1998.
Le•aj u funkciji zdravog spavanja (Kultura
spavanja), PRO MENTE CROATICA, str. 73-75,
1998.
Krevet i zdravlje (Kultura spavanja), PRO
MENTE CROATICA, godina II/III, jesen-zima, str.
72-75, 1999.
Furniture Quality Mark, A Step Ahead Of Standards For The Benefit Of The User, International conference: FURNITURE CONSTRUCTION AND
QUALITY – A STEP FORWARD TO CUSTOMER
PROTECTION, University of Zagreb, Faculty of forestry (Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 13-22, October
15 th 1999.
Terms For Ecological Furniture Production, International conference: FURNITURE CONSTRUCTION AND QUALITY – A STEP FORWARD TO
CUSTOMER PROTECTION, University of Zagreb,
Faculty of forestry (Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p.
103-110, October 15 th 1999.
Construction And Quality Of Children’s Cots, International conference: FURNITURE CONSTRUCTION AND QUALITY – A STEP FORWARD TO
CUSTOMER PROTECTION, University of Zagreb,
Faculty of forestry (Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 6777, October 15 th 1999.
Deformation Of Multiple-Layer Sponges At Spring
Constructions, International conference: FURNITURE
CONSTRUCTION AND QUALITY – A STEP
FORWARD TO CUSTOMER PROTECTION,
University of Zagreb, Faculty of forestry (Croatia), UFI
– Paris, Zagreb, p. 89-96, October 15 th 1999.
Residual stresses in the glued structural members of
wood (Zaostala naprezanja u lijepljenim drvnim konstrukcijama), Drvna industrija, 50 (4), str. 185-191, 1999.
Strength comparison of glued L joints and knockdown L joints, XIII sesja naukowa “Badania dla
meblarstwa”, Poznan, 1999.
.
Determination of natural wood color in the cielab
system, XIII sesja naukowa “Badania dla meblarstwa”,
Poznan, 1999.
.
Design of children’s cots in dependence of anthropometric data of children, 6th international design conference
- Design 2000, Cavtat-Dubrovnik, 23-26. str. 221-226,
may 2000.
.
Design of equipment for children’s playgrounds, 6th
international design conference - Design 2000, CavtatDubrovnik, 23-26, str. 181-186, may 2000.
Trends and tendencies in designing of furniture for
disabled persons, International conference: ECOLOGICAL; BIOLOGICAL AND MEDICAL FURNITURE - FACT AND MISCONCEPTIONS, University of Zagreb, Faculty of forestry (Croatia), UFI – Paris,
Zagreb, p. 11-20, October 13 th 2000.
Some problems in furniture manufacture and natural environment, International conference: ECOLOGICAL; BIOLOGICAL AND MEDICAL FURNITURE - FACT AND MISCONCEPTIONS, University of Zagreb, Faculty of forestry (Croatia), UFI – Paris,
Zagreb, p. 21-26, October 13 th 2000.
Proecological materials - composite boards from thermoplastic wastes and lignocellulose particles, International
conference: ECOLOGICAL; BIOLOGICAL AND
MEDICAL FURNITURE - FACT AND MISCONCEPTIONS, University of Zagreb, Faculty of forestry
(Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 27- 32, October 13 th
2000.
Ecology and woods adhesives, International conference: ECOLOGICAL; BIOLOGICAL AND MEDICAL FURNITURE - FACT AND MISCONCEPTIONS, University of Zagreb, Faculty of forestry
(Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 61-65, October 13 th
2000.
Orthopaedics and orthopaedic furniture, International conference: ECOLOGICAL; BIOLOGICAL
AND MEDICAL FURNITURE - FACT AND MISCONCEPTIONS, University of Zagreb, Faculty of forestry (Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 75-82, October
13 th 2000.
Usage and abusage of terminology for furniture assigned for sleeping, International conference: ECOLOGICAL; BIOLOGICAL AND MEDICAL FURNITURE - FACT AND MISCONCEPTIONS, University of Zagreb, Faculty of forestry (Croatia), UFI –
Paris, Zagreb, p. 83-92, October 13 th 2000.
119
Primjena raèunala u dizajnu i konstrukcijama
drvnih proizvoda za graðevinarstvo (Use of computers in
design of wood building components), International conference: WOOD IN CONSTRUCTION INDUSTRY
- TRADITION AND FUTURE, University in
Zagreb, Faculty of Forestry (Croatia), Zagreb, p. 99-112,
April 25 th 2001.
On harmful effects of wood dust and some of its ingredients (O štetnosti drvne prašine i nekih njenih
sastojaka), International conference: WOOD – FUTURE MATERIAL IN FURNITURE DESIGN,
University in Zagreb, Faculty of Forestry (Croatia), UFI
– Paris, Zagreb, October 19 th 2001, p. 41-50.
Children’s cots made from wood (Izrada djeèjih
kreveta od drva), International conference: WOOD –
FUTURE MATERIAL IN FURNITURE DESIGN,
University in Zagreb, Faculty of Forestry (Croatia), UFI
– Paris, Zagreb, October 19 th 2001, p. 67-78.
Obrada I uporaba jelovine (THE USE AND
PROCESSING OF FIR), monografija “Obièna jela u
Hrvatskoj”,str.751-767,Akademija šumarskih znanosti,
Zagreb 2001.
Najèešæe teškoæe u Hrvatskoj sušionièkoj praksi
(Common problems in Croatian wood drying practice),
Drvna industrija, 52 (3),2001, str. 131-136.
GREGER, Krešimir, Slav. Brod, 1974,
dipl. ing. drvne tehnologije, mlaði asistent za
kolokvij Zaštita na radu na Šum. fakultetu
Sveuè. u Zagrebu.
Srednju školu završio je u Nastavnom
centru gimnazija “Matija Mesiæ” u Slavonskom Brodu. Na Šum. fakultet u Zagrebu, na
DT odjel, upisao 1992. god., a diplomu s podruèja organizacije rada u drvnoj industriji
stekao je 4.III.1997. godine diplomskim
radom Strukturne promjene u velikim drvnoindustrijskim poduzeæima.
Od 1998. god. zaposlen je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu kao mlaði asistent
za predmet Zaštita na radu.
U Zavodu za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji nastavlja djelovanje
D. Domainka, V. Heraka i M. Figuriæa.
GRBAÈIÆ, ¤eljko, r. 23.I.1970. u Bjelovaru, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je
GRBEŠIÆ, Ljilja, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirala je 1984/85, a
diplomirala 7.III.1986. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
GRÈIÆ, Snje•ana, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Diplomirala je 20.II.1992.
GREBENAR, Branko, iz Bile, BiH, r.
17.IV.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 14.V.1973.
odjelu.
GREGIÆ, Marko (Tomašanci, 6.IX.1931 Zagreb, 26.IV.1987), dr. sc., dipl. ing. drvne
industrije.
Osnovnu školu polazio je u rodnome
mjestu i završio ju je 1942, a maturirao je u
realnoj gimnaziji u Osijeku 1950. god. Diplomirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na Šumarskom odsjeku, DI smjer, 1956.
god. Na istom je fakultetu studirao i poslijediplomski studij pilanske proizvodnje. Magistrirao je 1976, a doktorirao 1979. godine.
Najprije radi u drvnoindustrijskim
poduzeæima NOVOSELEC i SISAK, a od
1967. u Institutu za drvo Zagreb, gdje od
1968. preuzima du•nost direktora. Nakon
toga zaposlen je u Ministarstvu za poljoprivredu i šumarstvo kao naèelnik za drvnu
industriju, sve do smrti 26.IV.1987. godine.
120
Od 1975. predaje na Šum. fakultetu u
Zagrebu Projektiranje drvnoindustrijskih poduzeæa.
Bavio se studijama i projektima tehnoloških postupaka pilanske proizvodnje, a
specijalizirao je pilansku proizvodnju hrastovine i bukovine.
VA¤NIJI RADOVI
Zaprimanje i mjerenje pilanske oblovine na stovarištu trupaca. Drvna industrija 1959, 9-10
Tehnièko-tehnološke i eksploatacione karakteristike
traène pile TA-1400 “Bratstvo”. Ibid. 1968, 2-3.
Racionalna proizvodnja hrastove piljene graðe.
Ibid. 1969, 5-6.
Unapreðenje prerade hrastove oblovine (prerada III.
klase 34-44 cm). Ibid. 1971, 1-2.
Karakteristike, problematika i perspektiva pilanske
prerade drva. Ibid. 1973, 1-2.
Pristup makroprojektu dugoroènog razvoja šumskodrvnog kompleksa u Ju•nom bazenu SRH. Ibid. 1973, 5-6.
Studija moguænosti dugoroènog razvoja drvne industrije SRH do 1985. god. Ibid. 1973, 7-8.
Pilanska proizvodnja elemenata. Ibid., 1974, 7-8.
Ispitivanje kvalitete namještaja. Ibid., 1976, 3-4.
Ispitivanje kvalitetne bukove pilanske oblovine
piljenjem traènim pilama na dva razlièita naèina (magistarski rad), Zagreb, 1976.
Mehanizacija pilana za tvrdo drvo u SFRJ. Drvna
industrija, 1977, 11-12.
Dvije varijante prizmiranja traènim pilama niskokvalitetne bukove oblovine kod prerade u drvne elemente
(disertacija). Zagreb, 1979, i dr.
GREGIÆ STIPETIÆ, Branka (Zagreb,
20.II.1928), dipl. ing. drvne industrije, prof.
struè. predmeta u srednjoj školi.
Školovala se u Zagrebu: osnovnu
školu polazila je 1935/39, a maturirala je na
VIII. •enskoj realnoj gimnaziji 1948. Diplomirala je 1955. na Poljopr-šum. fakultetu u
Zagrebu, na Šum. odsjeku - tehnièki smjer.
Nakon diplomiranja najprije radi u
drvno-industrijskim poduzeæima NOVOSELEC i SISAK, a od 1968. u Drvnom
školskom centru “Jurica Ribar” u Zagrebu,
kao nastavnica struèno-teorijske nastave
predmeta Tehnologija drva i Površinska obrada
drva. Polo•ivši 1971. god. struèno-pedagoški
ispit na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
stjeèe zvanje profesora i nastavlja raditi u
DIC-u u Zagrebu sve do umirovljenja 1978.
Supruga je dr. sc., dipl. ing. Marka
Gregiæa. Kao umirovljenica •ivi u Zagrebu.
GRGIÆ, Damir, r. 18.XI.1942, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 13.VII.1967. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
GRGIÆ, Šimun, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1991/92, a
GRLADINOVIÆ, Tomislav r. u Zagrebu,
20.VII.1956, dr. sc., dipl. ing. drv. industrije.
Po nacionalnosti je Hrvat. Gimnaziju
je završio 1975. i iste je godine upisao Šum.
fakultet u Zagrebu, DI odjel. Diplomirao je
škol. god. 1979/80.
Nakon diplomiranja radio je šest
mjeseci na Šum. fakutetu u Zagrebu na poslovima obrade podataka istra•ivaèkog
projekta Mehanizacija u šumarstvu. Godine
1982. primljen je na radno mjesto asistenta iz
predmeta Organizacija rada u drvnoj industriji.
U škol. god. 1982/83. pohaðao je i završio teèaj pedagogijske izobrazbe asistenata
Sveuè. u Zagrebu pri Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Škol. god. 1981/82. upisao je poslijediplomski studij iz podruèja Organizacija
rada u drvnoj industriji i obranio je magistarski rad Prilog unapreðenju planiranja proizvodnje u drvnoj industriji 17.II.1987. godine
121
na Šum. fakultetu u Zagrebu. Doktorsku
disertaciju naslova Istra•ivanje optimalnog
re•ima poslovanja u proizvodnji namještaja
obranio je 18.VI.1993. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, a 21.XII.1993. godine biran je u
znanstveno-nastavno zvanje docenta za
predmet Priprema rada.
Intelligent support to material management concepts
in small wood-processing companies, ISEODI’97, State
and Development trends in Wood industry, VIII
Interchair Meeting of Organizers and Ekonomists in
Wood Industry, XII Economic Forum, IACEOWI,
University of Zagreb, Faculty of Forestry, Stubièke
Toplice, 1997. 127-132.
Raèunalska simulacija proizvodnog procesa primjenom sustavske dinamike, Proizvodni sustavi u drvnoj industriji III, Šumarski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1993.,
29-40.
GROBENSKI, Krešo, r. 29.XI.1960. u
Koprivnici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1983/84, a dipl. 22.XI.1985. god.
U tijeku rada na Šum. fakultetu
izradio je tridesetak znanstvenih i struènih
radova. S uspjehom je izlagao na više domaæih
i stranih savjetovanja iz podruèja drvne industrije. U suradnji izradio je dvadesetak
struènih radova i projekata za potrebe drvne
industrije.
Èlan je HŠD-a, Hrvatskog društva za
modeliranje i simuliranje, Hrvatskog društva
za operacijska istra•ivanja, Hrvatskog komunikološkog društva kao i Europske udruge za
simulaciju i modeliranje, Meðunarodnog
društva za raèunalnu simulaciju i Meðunarodnog društva za raèunalne znanosti.
U Zavodu za organizaciju proizvodnje
nastavio je djelovanje na radovima Ettinger,
Z. i Figuriæ, M.
RADOVI
System dynamics simulation - a support in managing and managing decision-making in the production and
business of furniture industry, EURO XIII/OR 36, Operational Research, Designing Practical Solutions, University of Strathclyde, Glasgow, 1994.
Continuous computer simulation a support in managing and decision-making in the production and business of
furniture industry, Eurosim 95, Simulation Congress,
Technical University of Vienna, Vienna, 1995.
The development of management/information system small wood processing companies, CIM’97, 4th International Comference on Production Engineering, Hrvatska zajednica proizvodnog strojarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Opatija, 1997. E-49-55.
GROSPIÆ, Frane (Brušani, 13.II.1938),
Sin Stjepana i Rozalije r. Lisac. Hrvat, katolik. Otac mu je bio slu•benik, a majka
kuæanica. Školovao se u Gospiæu: osnovnu je
školu završio 1949, a gimnaziju 1957. god.
Studirao je Šumartsvo na Šum. fakultetu u
Zagrebu, a diplomirao 26.IX.1962.
Od 1963. do 1965. upravitelj je Šumarije Gospiæ, a od 1965. do 1968. upravitelj je
Centra za lovstvo u Gospiæu. God. 1968.
postaje tehnièki voditelj, a zatim i direktor
DIP-a Perušiæ (1968-1978). U primarnom
sektoru Exportdrva Zagreb radio je od 1978.
do 1989. kada prelazi u predstavništvo toga
poduzeæa u Udine (Italija).
GROSPIÆ, Jelena, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1993/94. i diplomirala
14.X.1996. na Šum. fakulteta u Zagrebu, na
VI. stupnju DT odjela, a 27.VI.2000. godine
diplomirala je VII. stupanj.
GROSS, Antun (Pakrac, 23.II.1932), ing.
drvne industrije (finalni smjer).
Sin Antuna i Katarine r. Paver. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz šumarske obitelji. Osnovnu školu završio je 1942, a gimnaziju
122
1947. god. u Pakracu. Srednju šumarsku
školu polazio je u Karlovcu i maturirao 1950.
godine.
Apsolvirala je 1987/88, a diplomirala 2.XI.1990. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
GRUBIŠIÆ, Ivan, iz Posušja, BiH, roðen
20.VI.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1987/88, diplomirao 6.IV.1990.
odjelu.
Zaposlio se 1.VIII.1950. u DIP-u
Nova Gradiška - pilana Pakrac, zatim radi u
Šumariji Pakrac i Lipik do 1.XI.1954, kada
prelazi u Šumariju Siraè, gdje radi do 15.X.1959.
u svojstvu referenta za iskorištavanje šuma.
Nakon toga radi u DIP-u Papuk Pakrac, na
du•nosti upravitelja Tvornice parketa, do
1.X.1965. Tada je upuæen na studij u Višu
tehnièku školu za finalnu obradu drva u Novu
Gradišku. Studij je završio uz rad 1965.
godine te je postavljen za pomoænika direktora DIP-a Papuk Pakrac do 1.IV.1972. god.
Nakon toga zaposlio se u DIP-u
Karlovac na du•nostima tehnologa, upravitelja Tvornice parketa, upravitelja Pilane i savjetnika za tehnologiju do umirovljenja 1990.
godine.
Uz rad u DIP-u Karlovac bio je predavaè od 1979. do 1980. u srednjoj Šumarskoj
školi Karlovac kao nastavnik struènih predmeta: Tehnologija materijala i Strojevi za
obradu drva.
Nakon odlaska in•enjera pravoslavne
vjere iz DIP-a Karlovac, vraæa se na rad i od
1.I.1992. na du•nosti je tehn. direktora, gdje
ostaje do ponovnog umirovljenja 10.II.1995.
Bio je suradnik èasopisa "Drvna industrija" (11-12, 1974, s. 336) i "Biltena"
Šum. fakulteta, br. 6, 1985).
Èlan je HŠD-a od 1953. godine.
GROZDANIÆ, Biljana, r. 2.II.1965. u
Novoj Gradiški, dipl. ing. drvne tehnologije.
GRUDEN, Darko, r. 13.XI.1939. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
je 1962/63, a diplomirao 28.IV.1966. god. na
GR¤ANIÆ, Ivica, r. 17.VII.1958. u Rijeci,
GR¤ANIÆ, Kristina, r. 20.II.1969. u Koprivnici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala
GUDEK, Zvonimir (Zagreb, 2.VII. 1924),
Sin Vida i Josipe r. Turk. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio •eljeznièki slu•benik,
a majka kuæanica. Školovao se u Zagrebu:
osnovnu je školu završio 1935, a II. mušku
gimnaziju 1943. Šumarstvo je apsolvirao
1948/49, a diplomirao 9.I.1953. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu.
Radio je najprije na fakultetskom
gospodarstvu do 1954, a zatim do 1958. radi
u Šumariji Lekenik i Pokupsko, kada prelazi
u drvnu industriju.
Zapošljava se u DIP-u Sisak (19581967), Tvornici pokuæstva Zagreb (19671969). Do umirovljenja 1987. radi u Jugoinspektu Zagreb. Tijekom rada u Jugoin-
123
spektu izgradio je i stavio u funkciju laboratorij za ispitivanje kvalitete namještaja u Slav.
Brodu.
Kao umirovljenik •ivi u Sisku.
GUGIÆ, Damir, r. 29.V.1949. u Zagrebu,
GUINA, Boris, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1958/59. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu, a diplomirao je 24.IX.1960. na osamostaljenom
GUMBAREVIÆ, Andrija, iz Gornjeg Miholjca, dipl. ing. drvne tehnologije. Najprije
je apsolvirao 1979/80. na dvogodišnjem
studiju za pogonske in•enjere i diplomirao
4.VII.1981. VI. stupanj, a onda je nastavio
èetvorogodišnji studij pa je apsolvirao 1986/87.
Diplomirao je VII. stupanj 19.II.1988. god.
GUMBAS, Stanko, r. 17.XII.1963, dipl. ing.
drvne tehnologije. Apsolv. je 1986/87, a diplomirao 18.VII.1988. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odjelu.
GUNJAÈA, Ivica, r. 21.V.1971. u Zagrebu,
GURDA, Safet (Gurdiæi, BiH) dr. sc., dipl.
ing. šumarstva.
Diplomirao je na Šum. fakultetu u
Sarajevu. Poslijediplomski studij završio je na
Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Magistrirao je 11.XI.1986. god. na DT odjelu obranom
magistarskog rada s naslovom Varijabilnost
elemenata graðe i njihovog udjela u strukturi
drveta obiène bukve (Fagus silvatica L.) iz podruèja SR BiH. Na istom fakultetu obranio je
26.XII.1990. i doktorsku disertaciju s naslovom
Strukturne karakteristike drva grana obiène
bukve (Fagus silvatica L.) iz podruèja Bosne.
GUŠTIN, Branko (Sukošan, 26.I.1938),
dipl. ing. šumarstva, viši savjetnik u ministarstvu.
Sin Rudolfa i Antonije r. Cimerman.
Hrvat, rimokatolik. Podrijetlom je iz slu•benièke obitelji. Školovao se u Zagrebu:
osnovnu je školu završio 1952, a II. gimnaziju
1957. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao je
na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu 1964.
godine, na DI odsjeku.
Zaposlio se 1.IV.1964. u DIP-u Novoselec kao tehnolog, a zatim kao tehnièki
direktor. U Institut za drvo u Zagreb prelazi
1.IV.1970. Radio je u svojstvu višeg struè.
suradnika u Pilanskom odjelu, a zatim kao
voditelj tog odjela sve do 8.V.1988, kada je
prešao u Republièki komitet za poljoprivrednu i šum., odnosno u Ministarstvo
poljopr. i šumarstva. Radio je na mjestu savjetnika za drvnu industriju i industriju
celuloze i papira. Reorganizacijom organa
uprave taj sektor pripao je Ministarstvu industrije, brodogradnje i energetike, odnosno
Ministarstvu gospodarstva, gdje je radio do
1992. god. Ponovnom reorganizacijom sektor
je 1995. vraæen u sastav Ministarstva poljopr. i
šumarstva, gdje radi kao viši savjetnik za
drvnu i celulozno-papirnu industriju.
Za vrijeme slu•bovanja u Institutu za
drvo izraðivao je projekte drvnoind. pogona
na podruèju svih republika tadašnje SFRJ i
Maðarske. Projekti su se odnosili na pilane,
tvornice parketa, impregnaciju drva i tvornice
furnira, odnosno šperploèa. Radio je kao
vodeæi projektant ili èlan projektnog tima od
1970. do 1988. god. na 32 projekta u Hrvatskoj: na projektu pilana Sinj, Kaštel Suæurac,
Mazin, Udbina, Perušiæ, Krasno, Jurjevo,
Labin-Ripenda, Gerovo, Gvozd, Majur,
Dvor, Petrinja, Karlovac, Ðurðenovac, Bednja,
124
Bjelovar, Èazma, Lipovljani, Virovitica, Glina,
Dugo Selo, Otoèac, Josipdol, Brinje, Okuèani
i Belišæe; na projektu dorade u Gvozdu,
Majuru, Petrinji, Vara•dinu, Èazmi, Virovitici
i Vrbovskom te tvornice ambala•e u Sinju, na
mehaniziranom skladištu oblovine, tvornici
furnira i impregnaciji u Slav. Brodu i dr.
Izradio je takoðer projekt za pilanu i
doradu u Sevnici u Sloveniji i za pilanu u
Mariboru, a u BiH za pilanu i doradni pogon
u Bos. Dubici i Kotor-Varošu, za tvornicu
ambala•e i dorade u Šipragama i za pilanu u
Šujici. Izradio je projekt za doradu u Gostivaru i Velesu u Makedoniji, te za pilanu u
Moroviæu, Kraljevu, Raškoj i Goèi u Srbiji; za
doradu u Lazarevcu, Èibutkovici i Vrnjaèkoj Banji te za tvornicu šperploèa u Srem. Mitrovici.
U Maðarskoj je projektirao èetiri
pilane: u Lenti, Nagykanizsi, Kaposvaru i
Sombathelyju.
Napisao je i objavio nekoliko struènih
radova i sudjelovao na 18. IUFRO kongresu
u Ljubljani.
RADOVI
Briketiranje kore bez prethodnog sušenja. Drvna
ind. 34, 9-10, 1983, Zagreb, s. 255.
Razvoj pilanske prerade drva. Drvna ind. 35, 9-10,
1984, Zagreb, s. 212.
Stelitiranje ili tlaèenje vrhova zubaca. Drvna ind.
36, 9-10, 1985, Zagreb, s. 243.
Pilana na sajmu drva u Klagenfurtu - demonstracija racionalnih rješenja. Drvna ind. 39, 1988, Zagreb,
s. 235.
Primjena elektronike i elektronskih raèunala u
procesu proizvodnje elemenata. Bilten ZIDI 14, 1, 1987,
Šum. fakultet Zagreb, s. 79-81.
GUTH, Antun (Vinkovci, 14.IV.1932Vinkovci, 12.XI.1995), dipl. ing. šum.
Sin Petra i Gabrijele roð. Kren. Hrvat,
Osn. školu završio je 1947, a gimnaziju 1952.
u Vinkovcima.
Studira na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šum. fakulteta u Sarajevu, a tijekom
studija prelazi na ŠG odjel Poljopr. - šum. fakulteta u Zagrebu, gdje apsolvira 1955/56. i
diplomira 26.III.1958. godine.
Svoj radni vijek zapoèeo je u ŠG-u
Vinkovci, najprije kao taksator, a 1960. kao
upravitelj Šumarije. Nakon integracije Šum.
gospodarstva Hrast Vinkovci i Drvne industrije Slavonski hrast Vinkovci (1961) u
Šumsko-poljoprivr.-ind. kombinat (ŠPIK)
Spaèva najprije obnaša du•nost direktora
slu•be za plan i organizaciju, a od srpnja
1968. du•nost pomoænika generalnog direktora za odnose s pogonima.
Godine 1969. dolazi do razdvajanja
šumarstva i drvne industrije pa se formira
DIK Spaèva Vinkovci, gdje nastavlja raditi
kao direktor opæih poslova. Od svibnja 1970.
voditelj je slu•be za istra•ivanje tr•išta, a od
svibnja 1972. komercijalni direktor. U svibnju
1975. god. preuzima du•nost direktora
OOUR-a Trgovina. Nakon reorganizacije
1989. direktor je Komercijalnog sektora. Na
du•nosti voditelja za istra•ivanje tr•išta nalazi
se od kolovoza 1992. do odlaska u mirovinu
15.V.1994.
Suraðivao je u struènim publikacijama
i èasopisima, ali i novinama. Objavljivao je priloge u raznim èasopisima za zajednièke poslove vezane uz rad Jugoslavensko-talijanske
komisije za drvo èiji je bio èlan. Uz poslovne i
obiteljske obveze bio je anga•iran u športu i
kulturi. U mladosti je bio aktivan športaš.
GVOZDANOVIÆ, Ivan roðen u Sušaku,
19.VII.1934), dipl ing. drvne industrije.
Sin Dragutina i Marije r. Rak. Hrvat,
rimokatolièke vjere. Osnovnu školu završio je
u Zagrebu 1945, a maturirao je u realnoj gimnaziji u Sušaku 1954. god. Diplomirao je
20.VI.1967. na Šum. fakultetu u Zagrebu, DI
smjer.
švedskoj tvornici boja i lakova za namještaj
“Nordström och Sjögren” u Malmöu. God.
1968. zaposlio se u Exportdrvu Rijeka,
Špediciji, uvozu. Od 1975. do 1983. radio je u
Predstavništvu Slovenijalesa u Moskvi, a
nakon toga u Podru•nici u Zagrebu. Od
1990. do 1993. god. radi u Banexu, zastupstva
i konsignacija Zagreb.
125
H
HABERLE, Jaša, iz Zagreba, r. 10.VIII.1943,
na DI odjelu.
u Zagrebu. Diplomirao je 18.V.1953. na
Prema dostupnim podacima, u prošlom je ratu usmræen na okrutan naèin u
Sanskom Mostu (BiH), gdje je tada •ivio.
HABIJAN, Ivan, iz Donjeg Vidovca, roðen
14.IV.1949, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 9.VII.1974.
HAD¤IÆ, Leonard, r. u Zagrebu 16.X.1972,
HABJAN, Marko, r. 24.IV.1964. u Ljubljani, Slovenija, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 21.IX.1992. na Šum. fakultetu
Sveuè. u Zagrebu, na DT odjelu.
HAD¤IZUKIÆ, Šefik, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1958/59. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
20.VII.1960. godine. na DI smjeru.
HAD¤IŠABANOVIÆ, Sadulah (Sado),
dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1949/50.
na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 10.I.1952. god. na Šum. odjelu - tehnièki smjer.
Devedesetih godina •ivio je u Sarajevu.
HAFNER, Zvonimir, iz Sarajeva, roðen
24.VII.1939, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao nakon
prekida studija tek 23.IX.1981. god. na Šum.
HAD¤IÆ, Halid, r. 27.VII.1957. dipl. ing.
diplomirao 24.IX.1982. god na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
HAD¤IÆ, Hivzo, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.-šum. fakultetu
HAJDIN, Vladimir (Moravice, 4.I.1942Vrbovsko, 29.XII.2000), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Mihajla i Ru•e roð. Matiæ. Srpske
narodnosti, hrvatskoga dr•avljanstva.Otac
mu je bio trgovac, a majka kuæanica. Osnovnu
školu završio je u Moravicama, a gimnaziju u
Ogulinu. Diplomirao je 30.VI.1969. na Šum.
126
Dana 1.IX.1979. zaposlio se u DI
Vrbovsko na mjestu voditelja tehnièke pripreme rada. Za potrebe proizvodnje radi na
radnim mjestima tehnologa strojne obrade
stolièane i stolarije te na mjestu voditelja proizvodnje. Od 24.XI.1997. bio je pomoænik
direktora u OJ Tvornici pokuæstva. Na tom
mjestu zatekla ga je smrt krajem 2000.
HAJDUK, Irena, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirala je 23.VII.1997. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
HAJEK - ABRAMOVIÆ, Kristina, roðena
4.XII.1972.), dipl. ing. drvne tehnologije.
Kæi Branka i Marije r. Banek. Hrvatica, rimokatolièke vjere. Otac joj je profesionalni vozaè, a majka trgovkinja. Školovala se u
Zagrebu: osnovnu školu završila je 1987, maturirala je 1991. u Centru za odgoj i obrazovanje u kulturi.
Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirala 18.X.1999. god.,
VII. stupanj na DT odsjeku.
Kako se nije uspjela zaposliti, èlan je
Udruge nezaposlenih radnika - Sljeme.
HAJEK, Mario (Zagreb, 14.VI.1974), dipl.
Sin je Josipa i Ljubice r. Trucek.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je zanimanjem
profesionalni vozaè, a majka kuæanica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je
1989, a Drvodjeljsku školu 1993. god.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1.VII.1999. god.,
Zaposlio se 2000. god. u tvrtki RH
JASEN, gdje je radio kao stolar, a zatim
naredne godine radi na istom radnom mjestu
u salonu namjestaja PALMA. Iste godine
(2001.) zaposlio se kao pripravnik u tvrtki
PALMA u Jastrebarskom, a od iduæe 2002. u
istoj je tvrtki voditelj pogona grube i fine
strojne obrade.
HAJEK, Zlatko (Vukovar, 2.IX.1938), mr.
sc., oec., dipl. ing. šumarstva.
Sin Leopolda i Katarine r. Fras.
obitelji. Osnovnu i srednju školu završio je u
Vukovaru: osnovnu 1949, a gimnaziju 1957.
Apsolvirao je 1960/61. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, a diplomirao je 1962. godine na DI
odsjeku.
Bio je tri mjeseca na praksi u Švedskoj.
Poslijediplomski studij upisao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, podruèje marketing, i magistrirao je 1977. godine.
Prvo radno mjesto bilo mu je (1963)
ŠPIK Spaèva Vinkovci, gdje je bio upravitelj
Tvornice parketa, in•enjer za organizaciju i
studij rada (1965) i glavni in•enjer TMK
(monta•ne kuæe) (1966). God 1978. izabran
je za glavnog direktora DIK-a “Stjepan Supanc” u Vukovaru, a od 1978. savjetnik je za
marketing Poslovne zajednice šumarstva,
prerade drveta i prometa Osijek. Od 1984. šef
je Poslovnice izvoza finale u Osijek exportimport, kasnije Mursa export, gdje je direktor
Sektora za drvo.
Od 1992. savjetnik je za izvozno -uvozne
poslove u Generici Osijek, a od 1994. koordinator je izvoza-uvoza u PBZ-INVESTHOLDING d.o.o. Zagreb.
Sudjelovao je tri puta na kongresima
JUME. Èlan je HŠD-a i Udru•enja za marketing. ¤ivi u Osijeku.
127
RADOVI
Komparativne prednosti izvozne orijentacije
šumsko-drvnog kompleksa Slavonije i Baranje, referat na
III. znanstvenom saboru Slav. i Baranje. Vukovar 1980.
Umjereni optimizam nakon Kölna 1980. Drvna industrija 3-4, 1980.
Analiza ostvarenja izvoza i uvoza u 1979. god.
šum.-drvnog kompleksa Slav. i Baranje u 1980. god. èasop.
Privreda, 4/5, Osijek, 1980.
Osnovne tendencije u dizajnu i potrošnji mate-rijala
u 1981. god. Drvna industrija 5-6, 1981.
Analiza ostvarenja izvoza i uvoza u šum.-drv.
kompleksu Slav. i Baranje u 1980. god., Privreda, 4, Osijek
1981.
HAJSEK, Mladen, iz Zagreba, roðen je
1.XII.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao 26.IV.1974.
HAJSTER, Josip, iz Celja, Slovenija, r.
19.XII.1943, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1966/67, a dipl. 24.XI.1969. god.
na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odsjeku.
HAKLAGIÆ, Red•ep, iz Musliæa (BiH), r.
7.VII.1938, mr. sc., dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1961/62, a dipl. 10.VII.1963.
odsjeku. Magistrirao je na istom fakultetu
20.II.1980, obranivši rad Optimizacija proizvodnje kancelarijskog namještaja.
HALBAUER, Ivica, iz Nove Gradiške, r.
28.VII.1940, dipl. ing drvne industrije. Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 5.II.1970.
HALIÆ, Josip (Zagreb, 22.II.1966), ing.
drvne tehnologije.
Sin mr. sc. Dragutina Haliæa, dipl. iur.,
i Marije r. ¤erjav, ekonomistice. Hrvat, katolik. Školovao se u Zagrebu. Osnovnu školu
završio je u Markuševcu 1980, a u Drvnom
obrazovnom centru “Jurica Ribar” maturirao je 1984. god. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao VI. stupanj
28.IX.1993. na DT odjelu.
Prvo radno mjesto dobiva 1994. u
privatnoj tvrtki za prodaju talijanskog
namještaja R.P. Mobilia d.o.o., koja prodaje
samo tal. namještaj. Radi na poslovima struè.
savjetnika, skladištara, prodavaèa u salonu,
dostavljaèa namještaja i na administrativnim
poslovima.
HALIJAN, Ivan iz Donjeg Vidovca, Hrv.
Zagorje, r. 14.IV.1949, dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao je 9.VII.1974. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
HALILOVIÆ, Sulejman, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 28.IV.1997. god. na
HALAPIR, Zvonko, iz Odrankog Strmeca, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
je 1959/60. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 15.VII.1961. god. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
HALUSEK, Franjo, iz Pitomaèe, roðen
16.VI.1943, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 8.V.1970.
Vlasnik je poduzeæa HALEX d.o.o.
Osijek.
HALAVANJA, Mirko, r. 27.I.1950, dipl.
a diplomirao 8.XII.1982. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
HAMER, Krešimir, iz Krapine, r. 9.V.1972,
128
HAMM, Ðuro (Petrinja, 23.II.1914), dipl.
ing. redoviti sveuèilišni profesor predmeta
Radni strojevi i ureðaji u drvnoj industriji i
Elektrotehnika.
Osnovnu školu završio je u Valpovu, a
1933. maturirao je u Osijeku.
Tehnièki fakultet Univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu dodijelio mu je
kao redovitom slušaèu Strojarskog in•enjerskog odsjeka, elektrotehnièkog smjera titulu
in•enjera elektrotehnike 28.VI.1940. godine.
Nakon rada na projektima i izvedbi
elektrifikacije Banovine Hrvatske potkraj
tridesetih godina, od 1940. do 1947. slu•bovao je u DI Belišæe. U meðuvremenu, zbog
njemaèkog podrijetla, neko je vrijeme bio u
logoru.
Od 1947. do 1950. godine voditelj je
izgradnje, a zatim i šef grupe za odr•avanje
strojeva u Glavnoj direkciji drvne industrije
NRH u Zagrebu. Godine 1948. boravio je na
studijskom putu u Švedskoj, Njemaèkoj,
Austriji i Švicarskoj, a 1950. poèinje njegova
djelatnost na fakultetu, i to najprije (od 1950.
do 1953) na Poljopr.-šum. fakultetu u
Sarajevu, u svojstvu docenta za predmet Opæe
i šumarsko mašinstvo na Šumarskom odjelu.
Godine 1953. dolazi u Zagreb i do
1955. suradnik je Instituta za drvnoindustrijska istra•ivanja u Zagrebu. Tu vodi
referadu za energetiku u drvnoj industriji.
Istodobno poèinje raditi kao honorarni
nastavnik predmeta Radni strojevi za drvo i
Strojevi za transport i dizala na Poljopr.-šum.
fakultetu u Zagrebu, a 1955. posve prelazi na
taj fakultet za docenta. Njegov habilitacijski
rad O utrošku pare pri parenju bukovine
prihvaæen je 1956. Na toj du•nosti ostaje do
1964. godine, kad je izabran za izvanrednoga
profesora predmeta Radni strojevi za drvo i
Elektrotehnika, a 1972. izabran je za redovitog
profesora Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu.
Nastavne godine 1961/62. predavao je
i na Šumarskom fakultetu u Sarajevu i na
Visokoj tehnièkoj školi za finalnu preradu
drveta u Novoj Gradiški, a sudjelovao je i u
organizaciji nastave na Drvnoindustrijskom
odjelu Biotehnièke fakultete u Ljubljani.
Godine 1966. do 1968. bio je prodekan DI
odjela Šum. fakulteta. Bio je i proèelnik
Zavoda za istra•ivanja u šumarstvu. Jedan
mandat (1967-1969) èlan je Savjeta Šum. fakulteta.
Èitav radni vijek bio je èlan Udruge
drvne industrije i njezinih povjerenstava; sudjelovao je na mnogim domaæim i stranim skupovima te na seminarima poznatog ECE-a.
Tijekom rada na Šum. fakultetu u Zagrebu
gradio je i uvodio nove kolegije, i to ne samo
u Zagrebu. Bio je najoptereæeniji profesor na
Fakultetu; neko vrijeme imao je i dvadesetak
sati nastave na tjedan. Predavao je Radne
strojeve za drvo, Strojeve za transport i dizala,
Elektrotehniku, Opæe strojarstvo i Šumarsko
strojarstvo. Bio je izvanredan pedagog, nastavnik i struènjak.
Èitavo vrijeme djelovanja na Fakultetu
odr•ava uspješnu suradnju s drvnom industrijom. Iz popisa objavljenih znanstvenih i
struènih radova razabire se velik broj zadataka
koje je rješavao za potrebe drvnoindustrijske
proizvodnje. Ta se suradnja odvijala dijelom
neposredno, a dijelom putem Instituta za
drvo u Zagrebu i ZIDI-ja Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Napisao je i objavio velik broj znanstvenih i struènih radova, ud•benika i skripata, koji su tiskani i umno•eni u više izdanja.
Izradio je više od 70 projekata, od kojih se
polovina odnosi na ekshaustorske ureðaje,
dvadesetak na sušare i parionice drvne graðe,
a desetak projekata na razne toplinske ureðaje
i instalacije. Naèinio je i dvadesetak opse•nijih ekspertiza i rekonstrukcija energetskih
postrojenja, analize energetskih izvora i
129
potreba topline za tvornice šperploèa, furnira
i iverica, ispitivanja rada sušionica i parnih
kotlova, prijedloga za rekonstrukciju ili
izgradnju novog energetskog postrojenja i dr.
Društveno je bio aktivan i izvan Fakulteta: bio je èlan Komisije za mašinogradnju Udru•enja drvne industrije Jugoslavije i èlan DIT-a Zagreb.
RADOVI
O utrošku pare pri parenju bukovine, Glasnik PŠF
Sarajevo, sv. 1, Sarajevo, 1952, 67-104.
Opæe i šumarsko mašinstvo, I. dio, skripta, PŠF
Sarajevo, 1952, 1-308.
Hlaðenje aluminijskih ploèa kod preša u tvornicama
šperploèa, Drvna industrija, (1954), 11-12, 9-13.
Mjerenje i regulacija kod prerade drveta, Jurema,
Zagreb, 1957, 189-196.
Automatizacija i mjerna tehnika u drvnoj industriji,
Beograd, 1958, 87-90.
Dizalice, Šumarska enciklopedija, sv. I, JLZ,
Zagreb, 1959, 237-241.
Elektrotehnika, Šumarska enciklopedija, sv. I,
JLZ, Zagreb, 1959, 338-350.
Energetika drvne industrije, Šumarska enciklopedija, sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 351-353.
Furnir, strojevi za proizvodnju, Šumarska enciklopedija, sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 409-411.
Jarmaèa, Šumarska enciklopedija, sv. I, JLZ,
Zagreb, 1959, 665-673.
Kora (strojevi za koranje), Šumarska enciklopedija, sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 761-762.
Kru•na pila, Šumarska enciklopedija, sv. II, JLZ,
Zagreb, 1963, 47-48.
Ploèe, strojevi za proizvodnju, Šumarska enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 273-275.
Sanduci, strojevi za izradbu, Šumarska enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 397-399.
Stolarstvo, strojevi, Šumarska enciklopedija, sv. II,
JLZ, Zagreb, 1963, 483-488.
Sušionice, oprema, Šumarska enciklopedija, sv. II,
JLZ, Zagreb, 1963, 514-516.
Šperovano drvo, strojevi za proizvodnju, Šumarska
enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 533-536.
Transportni ureðaji, Šumarska enciklopedija, sv.
II, JLZ, Zagreb, 1963, 658-752.
Vrpèanica (pila), Šumarska enciklopedija, sv. II,
JLZ, Zagreb, 1963, 719-752.
Opæe strojarstvo, skripta, Viša tehnièka škola za
finalnu obradu drveta, Nova Gradiška, 1964.
Pribli•ni pojednostavljeni naèin odreðivanja
utroška el. energije i predane mehanièke energije trofaznih
asinhronih motora, Drvna industrija, (1964), 51-55.
Ekshaustorski ureðaji u drvnoj industriji, Les,
4(1966), 45-52.
Odscesovalne naprave v lesni industriji, Les
4(1966).
Termièka izolacija zidanih komornih sušionica za
drvnu graðu, Drvna industrija, 8-9(1967), 115-142.
Pribli•ni pojednostavljeni naèin odreðivanja
utroška el. energije i predane mehanièke energije trofaznih
asinhronih motora, II. dio, Drvna industrija, 7-8(1970),
135-139.
Energetika parionica i sušionica piljene graðe,
Drvarski simpozij prigodom 300. godišnjice Sveuèilišta i
50. godišnjice šum. fakultetske nastave u Zagrebu,
Zagreb, 1971, 1-15.
Parionice za bukovu piljenu graðu (s N. Lovriæem),
Drvna industrija, (1971), 9-10, 169-188. i (1971), 1112, 209-224.
Energetska parionica i sušionica piljene graðe,
Problemy energeticzne przemyslu drzewnego w
Jugoslawii, Prace Oredu, br. 32, Poznan, 1979.
Energetika Belišæa od poèetka do 1959, Zbornik
JAZU (Kombinat Belišæe kao èinilac privrednog razvoja), 1980.
O moguænosti rekuperacije topline kod sušionica
furnira, Bilten Opæeg udru•enja šumarstva i prerade
drveta, Zagreb, 1980.
Sagorijevanje drvnih otpadaka, rukopis, Zagreb.
Hlaðenje pri ni•im temperaturama, rukopis,
Zagreb.
Radni strojevi za drvo, rukopis, skripta, Šumarski
fakultet, Zagreb.
Elektrotehnika, rukopis, skripta, Šumarski fakultet, Zagreb.
HANG, Ladislav (Srijemski-Karlovci,
16.VI.1909 - Zagreb, 9.IV.2001), dipl. ing.
šum., prof.
Sin Franje i Rozine. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio trgovac, a majka kuæanica.
Školovao se u Srijemskim Karlovcima:
osnovnu je školu završio 1921, a Dr•avnu
veliku gimnaziju 1928. Iste godine upisao je
šumarstvo na Hochschule für Bodenkultur u
Beèu, ali drugi semestar upisuje na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i apsolvirao
130
1933/34. god. Studij i polaganje ispita
prekidao je radi du•e bolesti, odslu•enja vojnoga roka i obiteljskih teškoæa pa je diplomirao 1940. god.
Poslije diplomiranja, od 14.V. 1940.
do 22.IV.1941. zaposlen je u Ministarstvu
šuma i rudnika u Beogradu, kao slu•beni
dnevnièar. Nailaskom rata mobiliziran je u
Niš (3.IV.1941), ali je ubrzo postavljen za
privremenog šum. izvjestitelja u Hrvatskim
Karlovcima (15.V-25.IX.1941). Od 26.IX.
do 20.X. upravitelj je Imovne šumarije
Petrovaradinske imovne opæine u Ogaru, a
tada je premješten u Ravnateljstvo šuma Kri•evaèke imovne opæine u Bjelovaru. Kraæe je
vrijeme u tijeku 1942. zamjenjivao upravitelja
Šumarije Kloštar-Ivaniæ. U tijeku Drugoga
svj. rata obavljao je razlièite poslove u
Kri•evaèkoj i Ðurðevaèkoj imovnoj opæini. Od
10.V. do 23.XII.1943. god. zamjenjivao je
upravitelja Šumarije Ðurðevac. Poèetkom
1944. odreðen je za zamjenu upravitelja
Šumarije “Bilo” u Bjelovaru, gdje je obolio, pa
mu je odobren oporavak u rodnim Karlovcima. Uoèi kraja rata (1.V.1945), sve osoblje
Ravnateljstva Bjelovar premješteno je u
Zagreb.
Nakon rata, 27.V.1945. imenovan je
upraviteljem Šumarije Sokolovac kod Koprivnice, a 17.II.1946. imenovan je za upravitelja
Šumarije Jasenak sa sjedištem u Ogulinu. Od
13.VI.1946. dipl. ing. Ladislav Hang radi na
petogodišnjem planu izgradnje cesta ogulinskoga kraja i izgradnji zgrade Šumarije
Jasenak.
Ministarstvo šumarstva premješta ga
tada (27.IX.1947.) na Srednju šumarsku
školu u Karlovac, gdje je predavao nacrtnu
geometriju, geodeziju, dendrologiju i uporabu
(iskorištavanje) šuma.
Dana 1.VIII.1949. imenovan je za direktora Drvno-industr. tehnikuma Belišæe - u
izgradnji. U kratkom roku izgraðena je škola s
internatom, ali nakon dvije godine rada
preseljena je u Viroviticu. Za uspješnu
organizaciju škole dipl. ing. Hang primio je
novèanu nagradu od Glavne direkcije drvne
industrije u Zagrebu. NO gradske opæine
Virovitica postavio ga je, nakon uspješno
obavljenog posla oko škole, za direktora poduzeæa Hrast - tvornicu namještaja i pilanu
Virovitica, koja je prerasla u DI kombinat.
Njegov rad na struènom obrazovanju
kadrova nastavlja se u Zagrebu. Naime,
1.IX.1959. postavljen je za direktora Srednje
tehnièke škole drvne struke. Nakon tri godine
rada na organiziranju škole, po vlastitoj •elji
primljen je na mjesto profesora i predavao je
nacrtnu geometriju, geodeziju i izgradnju cesta
(1.XI.1963). U mirovinu odlazi 31.VI.1975.
Suraðivao je u Šum. listu (1946.) i edicijama prigodom obljetnica.
Njegova je velika zasluga što je mnogo
radio i uradio na obrazovanju srednjih
struènih kadrova za drvnu industriju Hrvatske.
RADOVI
Plan i program rada Drvnog tehnikuma u Rosenheimu, (prijevod) Virovitica, 1950.
Neki problemi školstva za kadrove drvne industrije.
U knjizi “Desetgodišnjica Drvno-tehn. škole >Jurica
Ribar<, Zagreb, 1961, s. 54-62.
HANIÈAR, Ivan (N. Miljevci, 25.IV.1934),
Sin Josipa i Marije roð. Kraljik. hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je bio
slu•benik, a majka kuæanica. Školovao se u
Osijeku: osnovnu školu završio je 1945, a maturirao je u Gimnaziji “I.L. Ribara” 1953.
god. Diplomirao je 17.XII.1958. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, Šum. odsjek, DI
smjer.
Cijeli radni vijek radio je u Tvornici
namještaja Mobilia “Ivo Marinkoviæ” Osijek.
131
Poèeo je kao pripravnik 1959, zatim radi kao
pogonski in•enjer te kao upravitelj pojedinih
pogona, kao glavni in•enjer, tehnièki direktor i dr. U mirovinu odlazi 1994. god. i •ivi
u Osijeku.
na mnogim struènim skupovima. God. 1987.
odlikovan je Ordenom rada.
HEÆIMOVIÆ, Nada, v. OMERBAŠIÆ
HANIÆ, Vanja, r. 4.I.1973. u Zagrebu, dipl.
diplomirao 29.IX.1998. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
HEMEN, Tihomir, iz Dereze kod Daruvara, r. 24.VII.1968, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao
na DT odjelu.
HANJALIÆ, Omer, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1957/58, a diplomirao
2.X.1959. god. na Poljopr. - šum. fakultetu
Sveuè. u Zagrebu, DI smjer.
HARJAÈEK, Branko, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1956/57, a diplomirao
29.VII.1958. god. na Poljopr.-šum. fakultetu
u Zagrebu, DI smjer.
¤ivi u Zagrebu.
HASAN, Mario, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 1.VII.1999. god. na Šum.
HASANAGIÆ, Emira, iz Prijedora (BiH), r.
24.X.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1974/75, a diplomirala 6.VI.1977. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom
odjelu.
HEÆIMOVIÆ, Ivan, iz Zagreba, roðen
6.IX.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1967/68, a diplomirao 29.VI.1971.
Zaposlen je u SONEX-trgovini d.o.o.
u Vel. Gorici.
HELUK, JAZBEC, Ivka izVelikog Ravena,
Kri•evci, r. 15.XI.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1973/74, a diplomirala
15.XII.1976. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjelu.
HERAK, Stanislav (Zagreb, 20.IX.1938),
Sin ¤arka i Marije r. Pavan. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu zanimanjem bili
slu•benici. Školovao se u Zagrebu: osnovnu
školu završio je 1952, a u V. muškoj gimnaziji
“B. Ogrizoviæ” maturirao je 1957. god. Apsolvirao je 1960/61. na Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 7.V.1963.
Prvo radno mjesto bilo mu je u DIP-u
Novoselec: radio je kao pripravnik, tehnolog,
referent sektora za razvoj, šef sektora za
razvoj i investicije te pomoænik direktora
polaganja parketa (u inozemstvu). Zatim je
komercijalni rukovodilac u Drvoradu Zagreb.
Potom prelazi u Exportdrvo Zagreb, gdje je
šef poslovnice nabave, upravitelj robne kuæe,
voditelj nabave kuhinja i prateæe opreme,
voditelj poslova osiguranja imovine i transporta za cijelo Exportdrvo.
Honorarno je radio za Privredni sud u
Zagrebu kao struèni vještak u spornim
sluèajevima ugraðenog namještaja i graðevne
stolariju te podove, a za Croatia osiguranje
Zagreb obavljao je struèno vještaèenje šteta na
namještaju i grað. stolariji.
na sajmovima u zemlji, i inozemstvu: u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Trstu, Milanu,
Parizu, Kölnu i dr.
132
Dugogodišnji je èlan Saveza ITŠDI
Hrvatske, odnosno HŠD-a.
HERAK, Vladimir (Zagreb, 16.VI.1931),
dipl. ing. drvne industrije
Gimnaziju je završio u Zagrebu 1950.
godine. Na DI odsjek Šumarskog odjela
Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu upisao se
1952, apsolvirao je 1957, a diplomirao
22.VI.1963. godine.
Od 1960. radio je u Zavodu za tehnologiju drva kao honorarni tehnièki suradnik.
Izabran je i postavljen za struènog suradnikarukovoditelja Terenske nastave DI odjela
1963. godine.
U šk. godini 1964/65. upisao je poslijediplomsku nastavu iz podruèja Organizacija rada u primarnoj preradi drva. i apsolvirao
je taj studij u šk. godini 1965/66.
Za asistenta Terenske nastave DI
odjela izabran je 1966. godine. Ponovni izbor
za asistenta iz iste nastave obavljen je krajem
1969, 1973, 1976. i 1979. godine.
Tijekom razdoblja od 1972. do 1974.
obavljao je du•nost tajnika Vijeæa DI odjela.
Du•nost tajnika Zavoda za istra•ivanja u
drvnoj industriji obavljao je od 1972. do
1980. god. U razdoblju od 1980. do 1982. god.
izvodi nastavu iz predmeta Zaštita na radu.
Za predavaèa struènog podruèja Terenska nastava na DT odjelu izabran je 1982.
god. Samostalno izvodi nastavu iz predmeta
Zaštita na radu od 1982. nadalje.
Bio je društveno aktivan i predsjednik
fakultetskog savjeta. Kao umirovljenik •ivi u
Zagrebu.
RADOVI
Kvaliteta piljenja na suvremenim primarnim i
pilanskim strojevima, Drvna ind. 21, 1/2, 1970, 2-13.
Pilanski proizvodi iz tanke oblovine hrasta,
Zbornik radova - Istra•ivanje, razvoj i kvaliteta radova u
preradi drva, Osijek, 1984, 219-230.
Prilog prouèavanju rada traènih pila trupèara,
Bilten ZIDI, Zagreb, Šum. fakultet, 14, 1987, 60-65.
HERLJEVIÆ, Nikola (Sarajevo, BiH
10.VII. 1925), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Ivana i Katarine r. Èoti. Hrvat,
hrvatskoga i francuskog dr•avljanstva, katolik. Otac mu je bio šum. poduzetnik, a majka
kuæanica. Školovao se u Sarajevu: osnovnu
školu završio je 1935, a maturirao je 1943. u I.
muškoj gimnaziji.
Diplomirao je 30.VI.1955. na Šum.
odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu tehnièki smjer.
Veæ prije studija, od 1947. do 1950.
bio je zaposlen kao manipulant u iskorištavanju šuma u ŠG-u Zenica (BiH). Nakon diplomiranja radi kao tehn. direktor i direktor
(1955-1958) DIP-a Bjelopolje. Od 1958. do
1962. bio je direktor Tvornice šperploèa
Gospiæ. God 1962. prešao je u Institut za
drvo Zagreb, gdje je najprije struè. suradnik
za ploèe, a zatim i direktor. God. 1965/66. bio
je predstavnik za SR Jugoslaviju za drvo u
FAO-u, u Rimu. Od 1967. do 1970. tehnièki
,
je direktor firme SABDEC, St. Jean d
Angely (Franc.), a iduæih 13 godina (19701983) osniva i radi u Agence commercial des
bois tropicaux - Marseille (Francuska). Od
1983. do 1995. radi u vlastitoj tvrtki, u poduzeæu za tropsko drvo ACODEX - Marseille.
God. 1995. vraæa se u domovinu i postaje
suvlasnik DIP-a Perušiæ, a od 1996. vlasnik je
DIV-a Vrhovine.
God. 1965. šest mjeseci provodi na
struènoj praksi u CTB - Pariz.
Izradio je veæi broj projekata tvornica
šperploèa i furnira te objavio više struènih
èlanaka.
133
VA¤NIJI RADOVI
Šperploèe za “vanjsku upotrebu” u graðevinarstvu.
Drvna industrija, 14 (1963) 1-2:11-18.
Stanje i problematika industrije šperploèa u SRH.
Drv. glasnik 15.VII.1963.
Kapaciteti hidrauliènih preša u proizvodnji šperploèa. Drvna industrija, 16 (1965), 7-8:110-115.
Novi stroj za nanošenje ljepila podešen za industriju
šperploèa. Drvna industrija, 16 (1965), 9-12:155-157.
Perspektivna proizvodnja i potrošnja šperploèa u
SFRJ. Ibid. 17 (1966), 2-3:41-52.
HERLJEVIÆ, Rudolf, iz Ravne Gore, roð.
16.IV.1931, dipl. ing. drvne industrije.
Sin Ivana i Marije r. Svetlièiæ. Hrvatske narodnosti. Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. Osnovnu školu završio je u
Ravnoj Gori 1942, malu maturu u Rijeci
1948. Drvno-ind. školu za mehanièku preradu drva upisuje 1948, a završava je u Belišæu
1951. God. 1953. upisuje se na Poljopr.-šum.
fakultet u Zagrebu i diplomira 28.IV.1958.
na Šum. odjelu, na DI odsjeku.
Nakon diplomiranja (1958) zaposlio
se u DIK-u Ravna Gora. Tu je bio najprije šef
razvoja, pa komerc. direktor i tehnièki
direktor. Od 1.III.1968. u Zagrebaèkoj
tvornici pokuæstva tehnièki je direktor, a od
1.IV. 1969. radi u “Šavriæu” u Zagrebu kao
voditelj Slu•be razvoja, a zatim kao voditelj
Sektora za istra•ivanje i razvoj.
U mirovinu odlazi 1991. god. Kao
HERLJEVIÆ, Stjepan, Ratko, iz Ravne
Gore, r. 20.VIII.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1964/65, a diplomirao
HERLJEVIÆ, Vinko roðen u Ravnoj
Gori, 8.VII.1951), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Vinka i Ankice r. Svetlièiæ. Hrvatske narodnosti. Potjeèe iz slu•benièke obitelji:
otac mu je slu•benik, a majka kuæanica. OsHrvatski leksikon drvnih tehnologa
novnu školu završio je u Ravnoj Gori 1966, a
DTŠ “Jurica Ribar” u Zagrebu 1970. god.
Diplomirao je 27.I.1976. na Šum. fakultetu u
Od 1.III.1976. zaposlen je u Radinu
Ravna Gora kao pripravnik, gdje ostaje i
nakon odslu•enog vojnog roka do 31.VIII.
1978. Nakon toga prelazi na mjesto rukovodioca završne proizvodnje u Radinu,
Tvornica pokuæstva, gdje 1982. preuzima
du•nost rukovodioca proizvodnje i tu funkciju obnaša do polovine 1990. kada preuzima
du•nost direktora te Tvornice. God. 1991.
preuzima du•nost rukovodioca Tehn. pripreme proizvodnje u Tvornici pokuæstva Ravna
Gora i na tome mjestu ostaje do kraja 1994.
Transformacijom i privatizacijom Radina
prelazi u novo poduzeæe Radin-stil d.o.o. na
radno mjesto rukovodioca proizvodnje i na
tom se mjestu nalazio i prigodom bilje•enja
ovih podataka (2001).
Sudionik je Domovinskog rata od listopada 1991. do travnja 1992. god.
HESKI, Tomislav (Vrbovsko, 13.VIII.1931),
mr. sc., dipl. ing. šumarstva, šumarski savjetnik.
Sin Eduarda i Josipe r. Troha. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz ugledne trgovaèke
obitelji. Otac mu je bio pilanar, a majka
kuæanica. Osnovnu školu završio je u Vrbovskom 1942. godine, a gimnaziju u Ogulinu, gdje je maturirao 1950. godine.
Šumarstvo je studirao na Poljopr.šumarskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao je 1954/55, a diplomirao je DI smjer
134
1956. godine. Poslijediplomski studij polazio
je na istom fakultetu. Magistrirao je 1978. na
znanstvenom podruèju eksploatacija šuma, obranivši rad Moguænost primjene i ekonomiènost rada kamiona s hidrauliènom dizalicom
na prijevozu drvnih sortimenata s obzirom na
relaciju prijevoza, nosivost kamiona i snagu
motora.
God. 1956. zapošljava se kao pripravnik u Šumariji Vrbovsko, gdje je proveo
zapravo cio svoj radni vijek. Prošavši sve faze
rada u šumarstvu, 1960. imenovan je upraviteljem Šumarije Vrbovsko i na toj du•nosti
ostaje do 1973, kad je postao direktor
novoustanovljenoga Šumskoga gospodarstva
Vrbovsko. U 1979. god. predsjednik je
poslovodnog odbora Drvne industrije Vrbovsko u procesu restrukturiranja.
Pod vodstvom mr. sc. T. Heskija to je
gospodarstvo bilo jedno od najuspješnijih u
Hrvatskoj. Još kao upravitelj šumarije posebno se zala•e za uvoðenje šumske mehanizacije u fazu iskorištavanja šuma, poèevši od
primjene motornih pila lanèanica do traktora
za privlaèenje i hidrauliènih dizalica na
kamionima za utovar drvnih sortimenata.
Inicira i osobno vodi poslove ozelenjavanja i
ureðenja zelenila površina uz škole (u Vrbovskom i Moravicama), uz memorijalni
centar u Lukovdolu, uz stari dvorac u Severinu na Kupi i na drugim lokalitetima.
Zaslu•an je za osnivanje i rad Drvne
galanterije kao zaštitne radionice u sklopu
ŠG-a Vrbovsko, za rehabilitaciju i zapošljavanje šumskih radnika sjekaèa - invalida rada
te, uz mehanièku radionicu, posebnoga
pogona za proizvodnju i sklapanje opreme za
šumska prometala. Znatno je utjecao na
ubrzaniju primjenu suvremenih tehnièkih i
tehnoloških dostignuæa u izgradnji šumskih
cesta i vlaka, na sjeèi, privlaèenju i transportu drvnih sortimenata, poboljšanju uvjeta rada šumskih radnika, raèunalnoj obradi podataka i sl.
Svoje najbli•e suradnike poticao je i
omoguæivao im da uz rad postignu i više
stupnjeve obrazovanja te da se usavršavaju u
šumarskoj struci. Znakovito je njegovo
anga•iranje na podruèju ekologije, posebno u
akciji zabrane izgradnje TE Plomin i drugih
oneèišæivaèa.
Utihnuæem rada ŠG Vrbovsko, od
1985. do 1990. èlan je Poslovodnog odbora
novoustanovljenog Goransko-prim. ŠG-a
Delnice, zadu•en za razvoj i unapreðenje proizvodnje. Osnivanjem JP-a Hrvatske šume
p.o. Zagreb, 1991. neko je vrijeme radio na
poslovima voditelja Odjela za komercijalne
poslove UŠ-a Delnice, a neposredno prije
umirovljenja 1994. god. imenovan je šumarskim savjetnikom.
Sve vrijeme rada aktivni je lovac s
polo•enim ispitom za ocjenjivaèa lovaèkih
trofeja i stalni je èlan struènih komisija za
odr•avanje lovaèkih ispita.
Inicijator je osnivanja internoga
glasnika ŠG-a Vrbovsko “Naše šume”,
suradnik i neko vrijeme èlan Uredništva
"Drvosjeèe", “Goranskoga lista”, “Lovaèkoga
vjesnika” i “Šumarskoga lista”. Èlan je ureðivaèkoga odbora monografija Gorski kotar i
Opæina Vrbovsko. Za rad na unapreðenju
šumarstva, lovstva, inovatorstva i opæenito
gospodarskog razvoja dobio je više va•nih
priznanja i odlikovanja.
Èlan je HŠD-a. ¤ivi u Senjskome
kod Vrbovskog.
RADOVI
Neka iskustva na podruèju Šumarije Vrbovsko o
radu sa hidrauliènom dizalicom FOCO 6000 CL ugraðenoj
na kamion. Šum. list 1-2, 1971., s. 34-36.
Naša terminologija ne prati tehnièki razvitak u
šumarstvu. Šum. list 9-10, 1973, s 394-395.
Neka iskustva iz lova na vukove hajkom. LV 11,
1974, s. 290-293.
135
Mjesec dana na tragu vukova. LV 8-9, 1976, s.
224-225.
Nova tehnologija na izgradnji šumskih cesta. ŠL
10-12, 1976, s. 521-522.
Da li je došlo vrijeme da se vuk zaštiti? LV 12,
1978, s. 293.
Utjecaj ceste, nosivosti kamiona i snage motora na
uèinak troškova prijevoza drvnih sortimenata, (magistarski rad). ŠL 5-7, 1981, s. 281-288.
Drvna industrija u vrbovskoj opæini; Pregled
razvitka pilanarstva, (sa Crniæ, A. i Crniæ, R.). Monografija “Gorski kotar”, Delnice 1981, s. 583-613 i 697711.
Dileme oko zamjene mjernih jedinica prm u m3. ŠL
1-3, 1982, s. 59-60.
Sadnja u zasjek ekonomiènija od sadnje u jamice.
Šum. list 11-12, 1982, s. 485-486.
Šumarstvo trajan izvor •ivota u vrbovskoj opæini.
Monografija “Opæina Vrbovsko”, Škol. knjiga Zagreb
1984.
Šume Gorskog kotara osuðene na propast. TE
Plomin 2 donosi smrt (prenijeto iz Goranskog lista).
Šum. list 5-6, 1985, s. 247-248.
Talijanska iskustva i za nas, (umjetni uzgoj
velikog tetrijeba). LV 4, 1986, s. 106-107.
Prilog obraèuna rente u šumarstvu. Šum. list 5-6,
1986, s. 227-229.
Osvrt na Zakon o šumama nakon njegove primjene.
Šum. list 3-4, 1988,
Zakon o šumama pred izmjenom. Šum. list 9-10,
1989, s. 159-163.
Dinamika sušenja jelovih stabala u Gorskom kotaru
i posljedice na poslovanje. ŠL 6-8, 1990, s. 289-294.
HINIÆ, Mladen, iz Konjica, (BiH), roðen
22.II.1954, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1975/76, a diplomirao 6.IX.1978. na
HITREC, Vladimir (Zagreb, 10.VI.1936),
dr. sc., dipl. ing. redoviti profesor predmeta
Matematika, Viša matematika s EOP, Statistika za in•enjere i Osnove informatike.
U Zagrebu je pohaðao osnovnu školu i
gimnaziju. Maturirao je 1955. godine. Iste
godine zapoèeo je studij matematike i fizike
na PMF-u u Zagrebu. Diplomirao je 1959.
Iste se godine zaposlio u osnovnoj školi "S. S.
Kranjèeviæ" u Zagrebu kao nastavnik matematike i tehnièkog odgoja. Godine 1960. izabran
je za asistenta Zavoda za matematiku Tehnološkog fakulteta. Tu du•nost obnaša do jeseni
1962. god., kada odlazi na odslu•enje vojnog
roka. Nakon povratka iz vojske, u jesen 1963.
god., izabran je za asistenta za predmet Više
matematika na Šum. fakultetu u Zagrebu.
Poslijediplomski studij matematike na
PMF-u upisao je 1961. godine, a magistarski
rad obranio je 1967. Poèeo se baviti elektronskim raèunalima s prvom njihovom pojavom
u nas. Pohaðao je teèaj za programere na
raèunalu ZUSE (1965), na raèunalu CAE 9040 (1966), te na raèunalu CDC (1970). Radio
je na raèunalima SRCA od samog njegova
osnutka 1973. godine. U zvanje višeg predavaèa izabran je 1975. Stupanj doktora znanosti s podruèja matematike stekao je na
PMF-u u Zagrebu 1984. godine obranivši
disertaciju Matematièki modeli i rješenja nekih
problema u šumarstvu i tehnologiji drva. U
zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran je
na PMF-u u Zagrebu 1985. U zvanje izvanrednog profesora za znanstveno podruèje
matematike izabran je na Šum. fakultetu u
Zagrebu godine 1986, na temelju mišljenja
Znanstveno-nastavnog vijeæa Matematièkog
odjela PMF-a.
U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika s podruèja drvne tehnologije izabran
je 13.IV.1993. godine na temelju mišljenja
Znanstveno-nastavnog vijeæa Šum. fakulteta
Sveuè. u Zagrebu. U mirovinu odlazi u zvanju
redovitog profesora.
U školskim godinama 1992/93. i
1993/94. izabran je za prodekana Drvnotehnološkog odsjeka Šum. fakulteta u Zagrebu.
U znanstvenoistra•ivaèkom radu sudjeluje 34
godine.
Èlan je Hrvatskog matematièkog
društva, a neko je vrijeme bio èlanom njegova
Izvršnog odbora i predstojnikom Sekcije za
in•enjersku matematiku. Èlan je i jedan od
osnivaèa Hrvatskog biometrijskog društva.
Bio je tajnik Savjeta za informatiku
Poslovne zajednice Exportdrvo, èlan Savjeta
Šumarskog fakulteta. Èlan je Urednièkog
odbora èasopisa Drvna industrija. Nastavnik
je na poslijediplomskom studiju Šum. i
Medicinskog fakulteta.
136
RADOVI
Raèunanje optimalne du•ine pojedinaènog uzorka
za odreðivanje sadr•aja metala u rudi (s K. Braun),
Geološki vjesnik, 16(1963), 203-210.
Etude du prognostic des besonis cadres d’enseignants
pour la periode d’ 1964/65. - 1974/75. (s V. Hitrec), FAO,
Rim, 1965, 1-65.
Izjednaèenje podataka metodom najmanjih kvadrata bez Gaussovih normalnih jednad•bi, Šumarski list,
(1973), 7-9, 293-297.
Curve fitting by the method of least square without
normal gaussian equations, Discussion paper, IUFROWorld Congress, Oslo, 1976, Congress report p. 335.
Neka teorijska pitanja konstrukcije kontrolnih
karata, Drvna industrija, 25(1974), 5-6, 116-121.
Normativi utroška goriva i maziva pri sjeèi i izradi
drva motornom pilom (sa S. Tomaniæ i dr), studija,
Šumarski fakultet Zagreb, 1974, 1-66.
Functional and Tonometrical Investigation of Bladder and Urethra in Patients with Stress Incontinence (s M.
Radej i dr.), The Journal of Urology, Vol. 115, 1976, 551554.
O nekim koeficijentima koji odreðuju vezu izmeðu
dvije velièine, Drvna industrija, 27(1976), 7-8, 169-174.
Izrada shema krojenja ploèa iverica pomoæu elektronskog
raèunara (s D. Boroviæ), Bilten ZIDI, 6(1978), 1, 1-21.
Sistem odreðivanja radnog vremena sjeèe i izrade
drva (sa S. Tomaniæ i dr.), monografija, Liber, Zagreb,
1978, 443.
Optimalizacija piljenja korištenjem kompjuterske
tehnike, Bilten ZIDI, 6(1978), 6, 1-42.
RARAVO-ZIDI, Program za elektronski raèunar.
Rangiranje rasporeda piljenja na jarmaèi prema
volumnom iskorištenju, Bilten ZIDI, 7(1979), 1, 1-52.
Arangement of the saw blades by using computer
technique while sawing softwood on frame saws, Discusion
paper, Proceeding of IUFRO 5th Division Conference,
Oxford 1980, Abstracts, p. 94.
Odreðivanje rasporeda pila za piljenje jelovih
trupaca metodom simuliranja, Bilten ZIDI, 7(1979), 5,
35-41.
Odreðivanje rasporeda pila metodom simuliranja
piljenja trupaca na jarmaèama, Drvna industrija,
32(1981), 1-2, 13-20.
Moguænosti primjene sistema odreðivanja radnog
vremena sjeèe i izrade drva u šumskom gospodarstvu “Josip
Kozarac” Nova Gradiška (sa S. Tomaniæ i dr.), Šumarski
list, (1980), 11-12, 487-503.
Primjena stabala kao jedinice radnog uèinka pri sjeèi
i izradi drva (sa S. Tomaniæ i dr.), Glasnik za šumske
pokuse, posebno izdanje, 1984, 25-61.
Kvalitativna komparacija razlièitih rasporeda pila s
obzirom na volumno iskorištenje trupaca kod piljenja na
jarmaèama, Drvna industrija, 33(1982), 3-4, 59-73.
Jedan stohastièki model planiranja primijenjen na
razvoj proizvoda (s V. Goglia), Bilten ZIDI, 10(1982), 3,
53-71.
Analiza utjecaja promjera, du•ine trupca, širine
raspiljka i netoènosti piljenja na volumno iskorištenje kod
piljenja na jarmaèi metodom simulacije, Drvna industrija,
33(1982), 5-6, 121-128.
Optimalizacija transportnog sistema metodom
simulacije (s V. Goglia), Zbornik radova I. savjetovanja
šumara Hrvatske iz podruèja Mehanizacija šumarstva u
teoriji i praksi, Opatija, 1983, 131-145.
Utjecaj debljine, du•ine i pada promjera trupca te
širine raspiljka i netoènosti piljenja na volumno iskorištenje
trupaca kod piljenja na jarmaèi te neke ideje za sortiranje
trupaca, Bilten ZIDI, 11(1983), 3, 49-63.
Pouzdanost zakljuèaka o kvaliteti proizvoda
dobivenih na temelju uzoraka, Zbornik radova Istra•ivanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva, Osijek,
1984, 347-352.
Matematièki modeli i rješenja nekih problema u
šumarstvu i tehnologiji drva, Glasnik za šumske pokuse,
23(1985), 25-94.
Jedna metoda odreðivanja regresijskog modela na
primjeru klizanja kotaèa (s D. Horvat), Zbornik radova 8.
meðunarodnog simpozija CAD/CAM, Elektrotehnièki
fakultet, Zagreb, 1986, 635-646.
Primjena mikroraèunala na centralnom mehaniziranom stovarištu Luèice (s A. Štimac i dr.), Zbornik
radova 8. meðunarodnog simpozija CAD/CAM,
Elektrotehnièki fakultet, Zagreb, 1986, 641-646.
Analysis of effects of log and sawing variables on
yield on frame saws, Invited paper, Proceedings of 18th
IUFRO world Congress Division 5, Ljubljana, 1986,
144-157.
Matematièki modeli za optimiziranje iskorištenja
pilanskih trupaca kod prerade na traènim pilama, Bilten
ZIDI Zagreb 14(1987), 1, 81-82.
Optimizacija raspiljivanja trupaca uz podršku
elektronièkog raèunala (s M. Bre•njak i dr), Zbornik
radova 9. meðunarodnog simpozija Kompjuter na
Sveuèilištu, CAVTAT, 1987, 6 R O 9, 1-7.
Computer aided optimization of sawing logs on
band saws, Invited paper. Zbornik medzinarodna
vedecka konferenca, Zvolen, 1987, 51-56.
Jedna metoda odreðivanja regresijskog modela na
primjeru krivulje klizanja kotaèa (s D. Horvat), Mehanizacija šumarstva 12(1987), 11-12, 177-183.
Praæenje razvoja sastojina hrasta lu•njaka tehnikom
simuliranja (s A. Pranjiæ), Glasnik za šumske pokuse,
24(1988), 133-149.
Computer aided optimization of sawing logs, Discussion paper, Proceedings of IUFRO 5th Division conference Sao Paolo, 1988, Vol. 2, 133.
Development of the information system in Forestry:
Needs and practical issue (sa S. Tomaniæ), Short comunication. Proceedings IUFRO Subject Group S 6.03 Information and Terminology, Birmensdorf and Ztrich,
21-24 June 1988, Birmensdorf, 1988, 145-152.
Deterministic, Stohastic, Explantory and empirical
models, pozivni referat, Conference on forest statistics
IUFRO 6.02, Proceedings, Freiburg, 1988, 27-36.
137
Deterministic, Stohastic, Explanatory and Empirical models, Newsletter, No 16. IUFRO 6.02, 1989, 1-5.
A Model of Computer Aided Optimization of Sawing Logs (s M. Bre•njak i dr.), Invited paper, Proceedings
IUFRO XIX World Congress, Montreal, 1990, 216-225.
Optimization of Road Planning by Computer and
partition (s B. Dalbelo), Proceedings Workshop Subject
group 3.05 and 3.06 IUFRO and University of Munich,
Feldafing, 1992, 42-47.
Statistika: Razum ili ritual, Zbornik savjetovanja,
N. Vinodolski, 1994.
Stohastic in Scientific research: Problems - Misconceptions - Risks, Invited paper on XX IUFRO Congress,
Tampere Finska, 1995.
Uporaba višekriterijalnog programiranja pri
odluèivanju u malim poduzeæima (s K. Šegotiæ), Zbornik
meðunarodnog savjetovanja Menagement of small and
middle - size wood processing plants, Opatija, 1996, 101104.
Stohastika u znanstvenim istra•ivanjima: problemi
nerazumijevanja, opasnosti (Aplication of stochastic research: problems, misconceptions, risks) Šumarski fakultet i Šumarski institut Zagreb, znanstvena knjiga Zaštita
šuma i pridobivanje drva, Zagreb, 1996, 423-430.
O prilagodbi binomne distribucije normalnom
(About the Normal Aproximation to the Binomial Distribution) (s B. Dalbelo i dr.), Zbornik sa meðunarodnog
savjetovanja USE OF THE WOOD, Šumarski fakultet,
Zagreb, 1996, 149-161.
Mathematics in economics and organization, Proceedings VIII Meeting of Orgnizers and Economists in Wood
Industry, XII Economic Forum. STATE AND DEVELOPMENT TRENDS IN WOOD INDUSTRY,
ICAEOWI (International asociation of chairs for economics and organizations in wood industry), UNIVERSITY OF ZAGREB, DEPARTMENT FOR PRODUCTION ORGANIZATION IN WOOD INDUSTRY, Stubièke Toplice, 1997, 205-210.
HLAJ, Renata, ing. drvne tehnologije - proizvodnja namještaja. Diplomirala je VI.
stupanj 23.VI.1980. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
HLEVNJAK, ¤eljko, iz Gornje Stubice, r.
21.IV.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a dipl. 10.VII. 1973. na
HMELINA, Marijan iz Krapine, roðen
31.V.1966, ing. drvne tehnologije - proizvodHrvatski leksikon drvnih tehnologa
nja namještaja. Diplomirao je VI. stupanj
DT odjelu.
HODAK, Berislav, iz Dre•nika, roðen
15.IX.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu
1960/61, a diplomirao 25.III.1963. na DI
odsjeku.
HODAK, Mira, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Diplomirala je VI. stupanj
na DT odjelu.
HODAK, Stjepan (Rokovci, 16.VIII.1964),
Sin Ivana i Veronike r. Bièaniæ. Hrvat,
školu završio je u Rokovcima 1979, a maturirao je u Drvno-tehnološkoj školi u Virovitici
1983. Diplomirao je 5.VI.1995. na DT
Zaposlio se u DI Spaèva Vinkovci. Do
1999. bio je šef površinske obrade i monta•e u
pogonu Finala, a od 1999. šef je stovarišta u
pogonu Furnir i Pilana.
HOFER, Igor, iz Karlovca, r. 7.V.1965,
138
HOFFER, Marijan (Zagreb, 13.V.1935),
Sin Julija i Marije r. Rukavina. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a majka
kuæanica. Osnovnu školu završio je u Capragu 1946, ni•u gimnaziju u Sisku 1949, a
Srednju drvno-industrijsku školu u Virovitici
1953. Diplomirao je 1959. god. na Poljopriv.šum. fakultetu u Zagrebu, DI smjer.
Prije studija zaposlio se u DIP-u Karlovac (1953-1954), gdje je obavljao tehnièarske
poslove i bio manipulant na sjeèini u Petrovoj
gori. Nakon studija vratio se u isto poduzeæe i
u njemu ostao od listopada 1959. do listopada
1965. Radio je na izgradnji šumske vlake u
Perjasici, zatim kao in•enjer u Odjelu ekonomike i razvoja, kao šef tehnièke pripr. rada
i, na kraju, kao šef finalne proizvodnje.
poduzeæu Mundus "Florijan Bobiæ" Vara•din.
Radio je kao šef tehnièke pripreme rada
kombinata, kao tehnièki direktor, direktor
Tvornice namještaja, direktor Zdru•enih
tvornica namještaja, metalnog i tapeciranog
namještaja te kao direktor Razvoja.
Od kolovoza 1985. zaposlen je u
Poslovnoj zajednici Exportdrvo - kasnije
Croatiadrvo Zagreb, gdje je bio direktor razvoja i pomoænik direktora za razvojnotehnièke poslove, do odlaska u mirovinu
31.XI.1998. god.
Tijekom radnog sta•a napisao je veæi
broj izvještaja i èlanaka objavljenih u “Drvnoj
ind.”, npr. èlanak Drvna industr. - izvozna
grana strateškog znaèaja, Zagreb 1993., str.
18-23, (izvanr. br.). Suautor je studije
Strategija razvoja ind. prerade drva u Hrvatskoj do 2010 god., Zagreb, 1995.
Bio je èlan Tehn. odbora za norme za
oblo drvo i piljenu graðu pri DZNMH.
Aktivno je prevodio struène napise i èlanke s
njemaèkoga.
Èlan je HŠD-a i Hrvatskoga društva
za normizaciju te arbitar pri Stalnom izabranom sudištu Hrvatske gospodarske komore.
Za zasluge u radu 1980. god. odlikovan je Orednom rada sa srebrnim vijencem.
HOFFMAN, Zvonimir (Sisak, 5.VII.1931),
Sin Aleksandra i Doroteje r. Krpan.
Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke
obitelji. Osnovnu školu završio je u Petrinji
1942, a maturirao je na Gimnaziji u Sisku
1950. godine.
Studirao je na Poljopr.-šumarskom
fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum.
odjelu, tehnièki smjer škol. g. 1953/54, a diplomirao 1955.
Prvo radno mjesto bilo mu je zamjenika šefa pogona u DIP-u Novoselec,
pogonu Bjelovar (1956). Iduæe godine prelazi
u DIP Janj Donji Vakuf (BiH), gdje je
zamjenik direktora eksploatacije (19571960). Potom je upravitelj pogona u Tvornici
lanit-ploèa. Od 1964. do 1974. upravitelj je
Tvornice furnira Petrinja, a nakon toga od
1974. do odlaska u mirovinu 1983, direktor
Razvojnog sektora FINEL-a Petrinja.
Kao umirovljenik •ivi u Petrinji.
HOHNJEC, Krešimir, iz Vinice, roðen
8.VII.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, na Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 22.VI.1979. godine na DI
odjelu.
HOJNIK, ¤ivojin, (Maribor, Slovenija,
12.V.1924), dipl. ing. šumarstva.
139
Sin Ivana i Hele r. ¤erovnik. Slovenske
narodnosti i dr•avljanstva, katolik. Otac mu
je bio dr•avni tu•itelj, a majka kuæanica.
Školovao se u Mariboru: osnovnu školu završio je 1935, a maturirao je 1946. god. u
Dr•av. klasiènoj gimnaziji. Studirao je na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1949/50, a diplomirao 29.V.1955. na
Cijeli radni vijek proveo je u slovenskom šumarstvu, ponajviše u GG-u Maribor,
gdje se specijalizirao za izgradnju šum.
prometnica. U mirovinu otišao je 1988. i
nastavio •ivjeti u Mariboru.
HÖLBL, Gustav, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1951/52. na Poljopr.- šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 21.VII.1953.
na Šum. odjelu - tehnièki smjer.
¤ivio je u Zagrebu, gdje je nedavno i
umro.
HOLJEVAC, Miroslav, iz Vinkovaca, r.
16.X.1945, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao 8.VI.1971. na
HORAK, Franjo, iz Rastovca, r. 29.V.1961,
ing. drvne industrije - proizvodnja namještaja.
Diplomirao je VI. stupanj 11.VII.1986. na
HORAK, Josip, iz Ivanova Sela, roðen
13.III.1961, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1984/85, a diplomirao 7.XI.1986.
HORKI, Petar, iz Osijeka, r. 8.VI.1954,
1976/77, a diplomirao 8.XII.1978. na Šum.
HORMAN, Izet, iz Sarajeva, BiH, roðen
27.V.1959, dipl. ing. šumartsva, mr. sc.
Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Poslijediplomski studij završio
je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Magistrirao je 21.VI.1988. god. na istome fakultetu, na DT odjelu, obranom magistarskog
rada Komparativno istra•ivanje razvoja
unutarnjih naprezanja tokom su•enja bukovih
obradaka.
HORVAT, Damir, iz Zagreba, r. 6.XI.1960,
HORVAT, Dubravko (Zagreb, 24.X.1951),
dr.sc., dipl.ing., docent predmeta Osnove
strojarstva, izvodi nastavu predmeta Nacrtna
geometrija i Transport u drvnoj industriji.
Osnovnu je školu pohaðao u Valpovu,
Dalju i Velikoj Gorici. U I. gimnaziju u Zagrebu upisao se 1966. godine, a nakon mature
1970. godine upisuje studij na Fakultetu
strojarstva i brodogradnje Sveuèilišta u Zagrebu. Diplomirao je u prvom diplomskom
roku 26.VI.1975.
U rujnu 1975. godine zaposlio se u
Institutu za mehanizaciju, tehnologiju i
graditeljstvo, Fakulteta poljopr. znanosti
(danas Agronomski fakultet) Sveuèilišta u
Zagrebu. Kao mladi istra•ivaè u Institutu radio je na atestnom ispitivanju i istra•ivanju
strojeva, posebice pogonskih motora i traktora. U škol. god 1978/79. povjereno mu je
izvoðenje vje•bi predmeta Osnove strojarstva i
Motori SUI. Radio je na nekoliko istra•ivaèkih projekata.
Poslijediplomski studij na Fakultetu
poljopr. znanosti iz podruèja mehanizacije
poljoprivrede upisao je 1975, a 16.VII.1980.
obranio je magistarski rad Analiza utjecaja
nekih konstrukcijskih parametara traktora na
vuènu korisnost uz primjenu matematièkog
modela.
140
U studenome 1979. godine izabran je
za asistenta za predmet Transport u drvnoj industriji na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu,
gdje radi i danas. Iste godine povjereno mu je
izvoðenje vje•bi predmeta Osnove strojarstva,
Mehanizacija šumarstva s praktikumom i
Transport, a iz predmeta Nacrtna geometrija i
tehnièko crtanje povjereno mu je i djelomièno
izvoðenje ostale nastave nakon 1980. godine.
Od 1979. godine radi na nekoliko
projekata Zavoda za istra•ivanje u drvnoj industriji i Zavoda za istra•ivanje u šumarstvu
Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a svake je
godine vodio najmanje tri zadatka. Bio je u
ZIŠ-u voditelj istra•ivaèkoga potprojekta
Razvoj i korištenje ekološki prihvatljivih
tehnika i tehnologija rada, te suradnik u
istra•ivaèkome projektu Promicanje proizvodnje u hrvatskome šumarstvu Ministarstva
znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.
Glavna mu je tema znanstvenoga rada istra•ivanje tehnièko-eksploatacijsko-ekoloških
znaèajki šumarskih strojeva, posebice vozila.
Disertaciju Prilog prouèavanju prohodnosti vozila na šumskom tlu obranio je 23.
rujna 1993. godine na Fakultetu strojarstva i
brodogradnje u Zagrebu. Promoviran je u
doktora tehnièkih znanosti s podruèja strojarstva 28.I.1994. Znanstveno-nastavno vijeæe
Šum. fakulteta izabralo ga je 23.IX.1996. u
znanstveno-nastavno zvanje docenta za
znanstveno podruèje strojarstva za predmet
Osnove strojarstva. Od 1996. povjerava mu se
i nastava predmeta Nacrtna geometrija i
tehnièko crtanje na DT odsjeku te Tehnièko
crtanje na Šum. odsjeku.
RADOVI
Istra•ivanja utjecaja udvajanja kotaèa na njihovu
korisnost, Mehanizacija šumarstva, 6, 1-2, 42-58. (rad je
objavljen i na meðunarodnom savjetovanju Aktualni
problemi mehanizacije poljoprivrede, Poreè 1981, 91-104.)
Projektiranje mehanièkih mjenjaèa zglobnih traktora
pomoæu mikroraèunala, Zbornik radova meðunarodnog
savjetovanja Projektiranje i proizvodnja podr•ani raèunalom CAD-CAM, Zagreb, 1985, 585-590.
Terrain-vehicle system in forestry mechanisation,
XVIII IUFRO World Congress, Div. 3 Forest Operations and Techniques, Poster br. 312, Ljubljana, 1986, 406.
Skidder Wheel Torque Measuring, Proceedengs of
9th ISTVS International Conference, Barcelona, 1987,
Vol. II, 531-541.
Predviðanje vuènih karakteristika šumskog zglobnog traktora - skidera, Mehanizacija šum., 15(1990), 7-8,
113-118.
Mathematical model for estimating energy content
in forest biomass (s E. Jakupoviæ i dr.), Proceedings of a
Conference on Bioenergy supply systems (IEA/BA Task
Vi, Activity 7: Economics of wood energy supply systems & I Conference IUFRO Project P6.03: Ecological
Economics in forestry - EEF), Bergen, Norveška, 1991,
152-167.
Prilog poznavanju dinamike bogie sustava kotaèa,
An exponential correlation model for penetration
characteristics of soil and wheel slip curve, Interacctive
seminar and workshop Soil, tree, machines interaction,
Feldafing, Germany, 1994, 1-7.
Penetrometar - mjerilo za procjenu sabijenosti
šumskoga tla, Mehanizacija šum., 19(1994), 3, 161-171.
Steyr 8090 & Seppi M. Miniforst assemblay in silvicultural work (s K. Jelèiæ i S. Sever), Proceedings of 6th
European ISTVS Conference, Beè, 1994, 887-895.
Some Properties of the Skidders used in Mountain Forest
Stand Thining (sa S. Sever), dobrovoljni referat na XX.
IUFRO kongresu, Tampere, Finska, 1995, 211-216.
Mulching Flail Mower - one Method for Mechanization of Stand Establishment and Treatment Operations
(sa S. Sever), pozivni poster na XX. IUFRO kongresu,
Tampere, Finska, 1995, (sa•etak).
Prirodni oporavak šumskoga tla 10 godina nakon
izvo•enja drva forvarderom (Usporedna mjerenja penetrometrom), Mehanizacija šumarstva, 20(1995), 3, 129-135.
Estimation of Forest Soil Compaction by Cone Penetrometer - Situation and Future Development at the Faculty of Forestry Zagreb, Zbornik savjetovanja Progresses in
Forest Operations, Ljubljana, 1996, 83-93.
Mikroraèunala kao dio lanca na Katedri za strojarstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu (s V. Goglia i dr),
Zbornik radova meðunarodnog savjetovanja Projektiranje i proizvodnja podr•ani raèunalom CAD-CAM,
Zagreb, 1986, 705-710.
Prilog prouèavanju potrošnje goriva pri prijevozu
namještaja specijalnim kamionima (sa S. Sever i dr.),
Razvojno istra•ivanje bušilice za tlo IVA-1M (sa S.
Sever i dr.), Glasnik za šumske pokuse, Šumarski fakultet, Zagreb, (1985), 23, 177-222.
Skidders and forwarders database as sorce and help
in determining morphological relationships (sa S. Sever),
Proceedings of IUFRO workshop Computer suported
planning of roads and harvesting, Feldafing, Germany,
1992, 196-200.
Choosing and Application of Forest Soft Machines
(sa S. Sever), Proceedings of 7th European ISTVS Conference, 7-10. October, 1997, Ferrara, Italy, 549-556.
141
HORVAT, Edita, iz Zagreba, r. 22.VII.1967,
ing. drvne industrije - proizvodnja namještaja. Diplomirala je VI. stupanj 24.VII.1989.
HORVAT, Hrvoje, dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao je 16.XII.1997. god. na Šum.
HORVAT, Ivan, r. 4.I.1939, dipl. ing. drvne
industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 20.XII.1968. god. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, na DI-odsjeku.
Prema pronaðenom podatku, zaposlen je u poduzeæu TICA - Pušèine.
HORVAT, Ivo (Zadar, 5.V.1911-Zagreb,
19.VIII.1988), dr. sc., dipl. ing., redoviti
profesor Tehnologije drva i Mehanièke prerade
drveta.
Osnovnu školu završio je u Sisku, a
gimnaziju 1930. u Zagrebu. Diplomirao je
1936. god. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu i doktorirao na istom fakultetu 1942.
disertacijom Istra•ivanje o specifiènoj te•ini i
utezanju slavonske hrastovine.
Tijekom 1937. slu•bovao je u Direkciji dr•avnih šuma u Vinkovcima. Od 1937.
do 1939. god. radio je kao asistent dnevnièar
pri Zavodu za uporabu šuma Poljopr.-šum.
fakulteta. Od 1939. do 1948. bio je sveuèilišni asistent na istom zavodu. Godine 1948.
habilitirao je za docenta sveuèilišta.
Odlukom Komiteta za nauène ustanove, sveuèilište i visoke škole 1949. prekinut
mu je radni odnos, te je odlukom Sekretarijata za personalnu slu•bu Predsjedništva
Vlade NR Hrvatske namješten u ŠIP-u u
Belišæu. Krajem 1949. primljen je kao nauèni
suradnik u JAZU u Zagrebu. Rješenjem Ministarstva za nauku i kulturu 1950. vraæa se u
svojstvu docenta na Poljopr.-šum. fakultet.
God. 1952. izabran je za izvanrednog, a 1955.
za redovitog profesora predmeta Tehnologija
drva i Mehanièka prerada drveta.
Du•nost predstojnika Katedre za
tehnologiju drva obavlja od 1960. do umirovljenja. Dekan Poljopr.-šum. fakulteta bio je
škol. god. 1956/57. U škol. god. 1960/61.
imenovan je dekanom Šum. fakulteta, a
1961/62. prodekan je istog fakulteta.
Njegov znanstveni rad ponajprije
obuhvaæa istra•ivanja drva kao biogenog
materijala radi upoznavanja njegovih svojstava. Istra•uje i objavljuje u nas prve
rezultate o svojstvima domaæih ili udomaæenih vrsta drva. Posebno istra•uje tehnièka
svojstva drva hrasta, jasena, brijesta, crnoga
bora, smreke, jele, amerièkog jasena, duglazije
i dr. Studijske boravke u razdoblju od 1952.
do 1960. (Oxford, Princes Risborough,
Reinbeck/Hamburg, Stuttgart, München,
Syracuse, N. Y.; New Haven, Conn.; Carbondale, III; Portland, Ore.; Seattle, Wash. i
Madison, Wisc.) koristi za znanstveno
usavršavanje s podruèja znanosti o drvu i
mehanièke prerade drva. Sudionik je brojnih
meðunarodnih savjetovanja o tehnologiji drva
(Sliaè, 1957; Madison, 1959; ¤eneva, 1961).
Njegov nastavno-pedagoški rad iskazan je u predmetu Tehnologija drva i Pilanska
prerada drva na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju Šum. fakulteta u Zagrebu.
Osobitu brigu posveæuje uvoðenju disciplina
drvnopreraðivaèke djelatnosti u programe
šumarskog obrazovanja. Rezultati toga su osnivanje Šumsko-tehnièkog smjera Šumarskog odjela na Poljopr.-šumarskom fakultetu
(1947), odnosno organiziranje DT odjela na
Šum. fakultetu (1977), èime je realizirana
nova koncepcija visokog obrazovanja drvnoindustrijskih struènjaka. Od Zavoda za uporabu šuma (1922-1948), poslije Zavoda za
tehnologiju drva, osnivaju se pod njegovim
okriljem Katedra za iskorištavanje šuma
(1960) i Katedra za organizaciju rada u
drvnoj industriji, Katedra za mehanièku preradu drva (1960), Katedra za finalnu obradu
drva (1978) i Kabinet za terensku nastavu
DT odjela (1956).
Uz niz organizacijskih du•nosti na
Poljopr.-šum., odnosno Šum. fakultetu u
142
Zagrebu i na Sveuè. u Zagrebu, èlan je Potkomisije za šumarstvo Jugoslavenske nacionalne
komisije FAO-a, èlan Savezne komisije za
standardizaciju, znanstveni suradnik i èlan
Šumarske sekcije Odjela za prirodne nauke
JAZU, te èlan uredništva Šumarske i Tehnièke
enciklopedije JLZ.
Autor je ili suradnik naših prvih
struènih priruènika i ud•benika namijenjenih
drvnotehnološkim struènjacima. To su: Mali
šumarsko-tehnièki priruènik, Zagreb, 1949;
Tehnologija drveta, Zagreb, 1952; Drvnoindustrijski priruènik, Zagreb, 1967. Najpoznatiji je drvnotehnološki autor u brojnim
jedinicama Hrvatske enciklopedije, Zagreb,
1945; Šumarske enciklopedije I, II, Zagreb,
1959, 1963; Opæe enciklopedije, Zagreb,
1966-1969; Tehnièke enciklopedije III,
Zagreb, 1969. i Šumarske enciklopedije I, II,
III, Zagreb, 1980-1987. Za potrebe nastave
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu napisao
je ova skripta za studente Šumarskog i Drvnotehnološkog odjela: Pilanska prerada drva,
Zagreb, 1963; Osnove tehnologije drva, Nova
Gradiška, 1963; Osnove tehnologije drva,
Zagreb, 1970; Greške drva, Zagreb, 1973;
Nauka o drvu, Zagreb, 1973. i Tehnologija
drva, Zagreb, 1976. Najviše suraðuje u
Šumarskom listu (izmeðu 1940. i 1968) i
Drvnoj industriji (izmeðu 1956. i 1969) te u
publikacijama Pogon 2 (1940), Glasnik za
šumske pokuse (1940-1942. i 1948), Hrvatski narod (1941), Gospodarstvo (1942,
1943), Hrvatski list (1942), Tehnièki pregled
(1949, 1957), Brodogradnja (1951, 1953),
Drvarski glasnik (1968) i Bilten ZIDI
(1984).
Za znaèajnu znanstvenu djelatnost
dobitnik je nagrade “Nikola Tesla” (1981).
Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim
vijencem (1965) i Ordenom zasluga za narod
sa srebrnim zracima (1977).
RADOVI
O tehnièkim svojstvima amerièkog jasena (Fraxinus
americana L.), Šumarski list, 64(1940), 5-6, 217-230.
O naprezanju kod cijepanja, Glasnik za šumske
pokuse, knj. 7, (1940), 435-448.
O tehnièkim svojstvima drveta, Pogon, br.2,
Zagreb, 1940.
Lignoston, Pogon br. 2, Zagreb, 1940.
Istra•ivanja o specifiènoj te•ini i utezanju slavonske
hrastovine, Glasnik za šum. pokuse, knj. 8(1942), 61-135.
Celulozno drvo, Šum. list, 68(1944), 140-153.
Bukovina crvenog srca, Šumarski list, 68(1944),
100-104.
Tehnièka svojstva drveta, Hrvatska enciklopedija,
sv. 5, Zagreb, 1945, 302-306.
Pogreške drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5,
Zagreb, 1945, 306-307.
Upotreba drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5,
Zagreb, 1945, 307-309.
Zaštita drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5,
Zagreb, 1945, 310-316.
Najnoviji naèini upotrebe drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5, Zagreb, 1945, 310-315.
Proizvodnja ploèa vlaknatica, Šumarski list,
70(1946), 206-214.
Prilog poznavanju tehnièkih svojstava munikovine (Pinus
heldreichii Christ. var. leucodermis Markgraf), Glasnik za
šumske pokuse, knj. 9, (1948), 141-171.
Istra•ivanje tehnièkih svojstava crne borovine
(Pinus nigra Arn.), knj. 9, (1948), 173-229.
Usukanost •ice u standardu JS 1002, Šumarski list ,
72(1948), 372-380.
O nekim svojstvima šperovanog drveta, Šumarski
list , 72(1948), 392-413.
Bukovina kao rudnièko drvo, Tehnièki pregled,
Zagreb, 1949, 25-29.
Borba za visoku produktivnost rada u drvnoj industriji, Šumarski list, 73(1949), 308-313.
Iskorišæivanje drvnih otpadaka – hidroliza drveta,
Šumarski list, 73(1949), 346-354.
De Loofhoutproduktie in Jugoslavia, Houzthandel,
Schiedamm, Nizozemska, 1951, 17, 160-162.
O upotrebljivosti smolarene borovine, Brodogradnja, br.8, Zagreb, 1951.
Re•imi sušenja drveta, Šumarski list, 75(1951),
303-320.
Prilog poznavanju tehnièkih svojstava duglazijevine (Pseudotsuga taxifolia var. viridis Asch. et Gr.),
Šumarski list, 77(1953), 3, 105-114.
Postupak sa brodograðevnim drvetom, Brodogradnja, br.1, Zagreb, 1953, 1-6.
Bilješke sa studijskog boravka u Engleskoj, Šumarski list, 77(1953), 333-343.
Istra•ivanja o tehnièkim svojstvima smrekovine
(Picea excelsa Lk.), Anali za eksperimentalno šumarstvo,
Vol. 1 (1955),359-413.
Radovi Šumarskog odjela Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu od 1945. do 1955, Šumarski list,
79(1955), 517-526.
Abura i Ramin, Drvna industrija, 7(1956), 9-10,
153-154.
Istra•ivanja o tehnièkim svojstvima slavonske hrastovine, Šumarski list, 81(1957), 9-10, 321-360.
Elektrièna svojstva drveta, Tehnièki pregled, br.3,
Zagreb, 1957, 94-100.
143
Kvaliteta površine furnira, Tehnièki pregled,
br.5-6, Zagreb, 1957,199-202.
Bukovina kao industrijska sirovina, Drvna industrija, 8(1957), 9-10, 131-134.
Istra•ivanja o tehnièkim svojstvima jelovine (Abies
alba Mill.) iz Gorskog kotara, Drvna industrija, 9(1958),
1-2, 2-10.
Drvo, prikaz tehnoloških karakteristika drveta,
Opæa enciklopedija, sv.2, Zagreb, 1959, 397-404.
Tehnièka svojstva drva, Šumarska enciklopedija I,
Zagreb, 1959, 286-311.
Istra•ivanja o tehnièkim svojstvima bijele i crne
topolovine (Populus alba L. i Populus nigra L.), Šumarski
list, 84(1960), 3-4, 95-115.
Prilog poznavanju nekih fizièkih i mehanièkih
svojstava crne johovine (Alnus glutinosa Gaertn.),
Šumarski list, 84(1960), 9-10, 273-289.
U povodu stogodišnjice šumarske nastave, Drvna industrija, 11(1960), 11-12, 162-164.
50-godišnjica Forest Products Laboratory-a Madison, WIS., SAD, Drvna ind., 11(1960), 11-12, 165-167.
Izvještaj o studiju u SAD po programu tehnièke
pomoæi ICA, Washington, D.C., USA, rukopis, 36 str.
predano Odjelu za tehnièku pomoæ u Zagrebu, 1960.
Izvještaj o radu specijalnog sastanka za korišæenje
drva sitnih dimenzija, sastanak u organizaciji ECE/FAO,
Komitet za drvo, ¤eneva, 1961, rukopis, 69 str., predan
Udru•enju drvne industrije Jugoslavije, Beograd
Izvještaj o tehnièkoj i kemijskoj analizi obiènog bora
iz sastojine (kulture) i iz livade (s I. Opaèiæ), rukopis, 20
str, predano Institutu za šumarska i lovna istra•ivanja,
Zagreb,1961.
Mišljenje o radnji Prof.dr.J.Hribara “Iz problematike sušenja drvene graðe” rukopis, 14 str, izraðeno za
Jug. akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu, predano
8. veljaèe 1962.
The development and the present state of the production of sawn timber, referat na seminaru FAO, Zagreb,
24.IX – 17.X.1963.
Šumarska enciklopedija II, Zagreb, 1963.
Meðunarodna konferencija o tehnologiji drva,
Drvna industrija, 14(1963), 9-10, 155 i 14(1963), 11-12,
180-186.
Prof.dr.Eric A.Anderson u Zagrebu, Drvna industrija, 15(1964), 11-12, 208.
Osnovne fizièke i mehanièke karakteristike bukovine
s podruèja ¤umberka, Petrove gore, Senjskog Bila i Velebita,
Fizièka i mehanièka svojstva bagremovine (sa S.
Baðun i S. Govorèin), Bilten ZIDI, 12(1984), 5, 14-54.
HORVAT, Josip, r. 9.VIII.1944, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 21.II.1968. god. na Šum. fakultetu
Zaposlen je u poduzeæu DRVOMONT - Vel. Cerna kod Nove Gradiške.
HORVAT, Marijan, ing. drvne industrije proizvodnja namještaja. Diplomirao je VI.
stupanj 8.XI.1993. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
HORVAT, Mladen, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 24.III.1998. god. na
HORVAT, Tihomir, iz Zagreba, roðen
30.VIII.1958, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Diplomirao je VI. stupanj
12.III.1984. na Šum. fakultetu u Zagrebu na
DT odjelu.
HORVAT, Tomislav (Zagreb, 28.VII.1930),
dipl. ing. šumarstva, savjetnik.
Sin Antuna i Marije r. Starèeviæ.
Hrvat, rimokatolik. Školovao se u Zagrebu:
osnovnu školu završio je 1941, a u IV. muškoj gimnaziji maturirao je 1950. god. Diplomirao je 15.X.1955. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu.
God. 1959. zapošljava se u drvnom
kombinatu “Ivo Lola Ribar” u Srem. Mitrovici. Tu prolazi sve faze proizvodnje u
primarnoj i finalnoj preradi drva. Do 1963.
bio je direktor prodaje kombinata, a tada
prelazi u Zagreb u Privrednu komoru Hrvatske, gdje ostaje do 1980. u svojstvu struè.
suradnika, savjetnika i samostalnog savjetnika te obavlja organizacijske poslove u
šumsko-drvnom kompleksu. Posebno radi na
organizaciji proizvodnje i izvoza, opskrbi
tvornica sirovinama i repromaterijalom, na
uvozu opreme i osiguranju deviznih sredstava, pa i na problematici struè. školstva. U to
vrijeme suraðuje s Institutom za drvo Zagreb
i Šum. fakultetom u Zagrebu.
Od 1980. radi u Opæem udru•enju
šumarstva, prerade drva i prometa Privredne
komore Hrvatske. Kad se ono transformiralo
u Posl. zajednicu za proizv. i promet drvnim
proizvodima i papirom Exportdrvo, radi u
144
njoj, a od 1991. u Croatiadrvu Zagreb iz
kojega odlazi u mirovinu 1.X.1994. godine.
HORVAT, Vesna, iz Kri•evaca, roðena
16.XI.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1970/71, a dipl. 13.IV.1973. na
HORVAT, Zdravko, iz Bjelovara, roðen
19.VII.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 26.VI.1968.
HORVATIÆ, Dubravka, iz Rijeke, roðena
Apsolvirala je 1977/78, a diplomirala 29.X.1980.
HORVATIN, Branko, r. 26.XII.1975. u
Letovèanima Novodvorskim, dipl. ing. drvne
tehnologije. Diplomirao je 4.IV. 2000. god.
HORVATIN, Darko, r. 15.XII.1971. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
HRASTOVIÆ, Franjo, iz Piškorevaca, r.
30.I.1955, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 4.II.1985.
HREN, Zvonko (Zagreb, 27.IV.1924 Zagreb, 17.IX.1974), dipl. ing. šumarstva, viši
struèni suradnik.
Potjeèe iz radnièke obitelji. Gimnaziju
je završio 1943. god., a šumarstvo je studirao
na Poljoprivr.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu i diplomirao 1956. god. na tehnièkom
smjeru.
Od 7.II.1957. pa do 1.IV.1960. zaposlen je u ŠG-u Èesma Bjelovar, do
1.XI.1969. u Šumsko-privrednom poduzeæu
“Mojica Birta” Bjelovar, a nakon toga u
Institutu za drvo, gdje je ostao do svoje
prerane smrti.
Posvetio se, dakle, drvnoj tehnologiji.
God 1971. upisao je i poslijediplomski studij
na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu iz podruèja organizacija proizvodnje u tvornicama
furnira i šperploèa.
Bio je blagajnik Saveza šumarskih
društava Hrvatske.
Umro je 17.IX.1974. u najboljim
godinama kada je mogao još mnogo koristiti
svojoj domovini, šumarskoj struci i svojoj
obitelji. Do posljednjeg èasa bio je vrijedan,
pun ambicija i neiscrpne volje za rad. Bio je
•ivi leksikon mnogih znanja. Rad je znao
organizirati, ali i izvršiti. U tanèine je poznavao probleme šumarske struke.
Nalazio je vremena da piše o va•nim
pitanjima šumarske struke. Napisao je više od
trideset struènih i znanstvenih radova.
RADOVI
Balans iskorišæenja sirovine u proizvodnji šperploèa.
Drvna ind., Zagreb, 1970.
Osvrt na ovogodišnji meðunarodni Salon namještaja u Parizu. Ibid., 1971.
Inovacije u drvnoj industriji. Ibid., 1971.
Otpresci - nova vrsta proizvodnje i primjene
vlaknatica. Ibid., 1971.
Savjetovanje o problemima prerade i upotrebnim
moguænostima drva egzota. Ibid.,1971.
Tehnièki centar za drvo Pariz. Ibid., 1972.
Normizacija, kontrola kvalitete i ambala•a. Ibid.,
1972.
Upotreba atomske energije za uèvršæivanje pokosti
kod oplemenjivanja ploèa. Ibid., 1972.
Odr•avanje kru•nih pila. Ibid. 1972.
Završna obrada lakiranog pokuæstva. Ibid ., 1972.
Strojevi za obradu drva na ovogodišnjem Zagrebaèkom velesajmu. Ibid.,1972.
A. Denner: Osnove i praksa marketinga (prikaz).
Ibid., 1972.
Razmatranja o novim standardima proizvodnje
šperploèa. Ibid., 1972.
Idejni program dugoroènog razvoja šumsko-drvnog
kompleksa Ju•ni bazen, (studija). Zagreb, 1972.
145
Usporedni rezultati proizvodnje i poslovanja
tvornica ploèa i furnira SRH (1969-1970), (studija).
Zagreb, 1972.
Moguænosti dugoroènog razvoja drvne industrije u
SRH do 1985. godine, (studija). Zagreb, 1972.
Neki primjeri i pouke iz drvne privrede Danske.
Drva ind., 1973.
Proizvodnja ploèa iz smjese smeæa i drvnih otpadaka. Ibid., 1973.
Rasprava o studiji: Moguænosti dugoroènog razvoja
drvne industrije u SR Hrvatskoj do 1985.godine. Ibid.,
1973.
V.N.Tonin: Ergonomija (Problem uvjeta ljudskog
rada),(recenzija). Ibid., 1973.
Savjetovanje:”Uvjeti i efekti uvoðenja predsušenja u
preradi poljenog drva. Ibid., 1973.
Osvrt na strojeve za obradu drva izlo•ene u okviru
Proljetnog zagrebaèkog velesajma. Ibid., 1973.
Organizacija i financiranje izrade novog standarda za graðevnu stolariju, sa projektnim zadatkom
istra•ivaèkih radova. Rad za grupaciju grað. stolarije pri
PKJ, Zagreb, 1973.
Neusklaðenost cijena sirovine i gotovog proizvoda
jedan od glavnih uzroka teškoæa proizvoðaèa furnirskih
ploèa. Drvna ind., 1974.
Ph.Crubile, M.Escudie, J.Calvignac i J.Ledoux:
Sklopovi od lijepljenog slojevitog drva, (recenzija). Ibid.,
1974.
M.Lenkens, H.Ollmann i C.Wiebecke: Gospodarska va•nost standardizacije - osobito normiranja po DIN
- za drvno industrijsku preradu. Ibid., 1974.
H.J. von Maydell: Šumska i drvna privreda Sovjetskog
saveza. Ibid.,1974.
HRG, Miroslav, iz Zagreba, r. 1.I.1951, dipl.
a diplomirao 8.III.1979. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjelu.
HRGAREK, Darko, iz Vara•dina, roðen
23.III.1966, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao 19.X.1990. god. na Šum. fakultetu u
HRIBOVŠEK, Franc Vitomir, iz Celja
(Slovenija), r. 5.IX.1947. god., dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 6.IX.1982. god. na Šum. fakultetu u
HRKAÈ, Zdeslav, ing. drvne tehnologije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1993/94, a
diplomirao 25.IV.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT
odsjeku.
HRKAÈ, Zdravka, iz Dobrkoviæa, roðena
10.III.1964, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Apsolvirala je 1985/86, a diplomirala 12.VI.1989. god. na Šum. fakultetu u
HRKIÆ, Enes, iz Hrkiæa (BiH), roðen
25.II.1969, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao 31.I.1995.
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT
odjelu.
HRŠAK, Rudolf, iz Paljevina kod Èazme r.
28.X.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1973/74, a diplomirao 15.XI.1976.
odjelu.
HRŠAK, Siniša, iz Vranja (Srbija), roðen
1.X.1965, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1989/90, a diplomirao 8.XI.1991. na
HRŠAK, Tomislav, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 16.XII.1997. god. na
HR¤IÆ, Snje•ana, iz Zagreba, r. 7.XI.1965,
1987/88, a diplomirala 28.IV.1989. god. na
HUBER, Krunoslav, iz Slatine, roðen
6.III.1961, dipl. ing. drvne tehnologije. Ap-
146
solvirao je 1985/86, a diplomirao 11.IV.1990.
HUDEK, Josip iz Gašinaca, r. 21.III.1960,
1984/85, a diplomirao 26.II.1987. godine na
HÜLSENKOPF, ¤eljko (Ðulovac, 7.X.1944),
ing. drvne tehnologije, proizv. namještaja.
Sin Antuna i Simice r. Raliæ. Hrvat,
katolik. Otac mu je zanimanjem trgovac, a
majka slu•benica. Osnovnu školu završio je u
Ðulovcu 1959, a gimnaziju u Virovitici 1963.
god. Diplomirao je 1998. na Šum. fakultetu u
Zaposlen je u TVIN-u Virovitica 26
godina, kao voditelj nabave, voditelj komercijale te pomoænik direktora. Od 1995. radi u
Trgocentru d.d. Virovitica najprije kao komercijalni direktor, a zatim kao pomoænik
predsjednika uprave. Na tom je mjestu
zaposlen i danas.
HULJEV, Bo•idar, dipl. ing. drvne tehnologije. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu,
gdje je i diplomirao 18.XI.1990. na DT odjelu.
HUMLJAK, Silvije, dipl. ing. drvne tehnologije. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 7.XII.1998. god. na
DT odsjeku.
HUS, Dušan roðen u Vitanju, Slovenija,
5.VIII.1929, dipl. ing. šumarstva.
Sin Dušana i Marije r. Vuèak. Slovenske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik.
Otac mu je dipl. ing. strojarstva, a majka
poštanska slu•benica. Osnovnu školu završio
je u Zreèama (Slovenija) 1939, a gimnaziju u
Celju 1948. Šumarstvo je diplomirao 1953.
na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu na
Šum. odjelu, tehnièki smjer.
Poslije diplomiranja radio je najprije u
slovenskom šumarstvu: bio je voditelj graðevnog odjela na GG Celje i Gozdarskom
poslovnom savezu Celje. Nakon toga, do
odlaska u mirovinu 1990. god. voditelj je
furnirnice i investicija pri Lesnoj industriji
Bohor Šentjur kod Celja.
HUS, Mihovil (Zagreb, 9.IX.1942), dr.sc.,
dipl.ing., docent predmeta Kemija i Kemija s
osnovama biokemije.
U Zagrebu je završio osmogodišnju
školu i maturirao u Kemijskoj tehnièkoj školi
1962. godine. Maturalni rad izradio je u
Laboratoriju za radiokemiju Instituta “Ruðer
Boškoviæ”, od kojega je dobio stipendiju za
studij kemije na PMF-u u Zagrebu.
Studij kemije završio je izradom
diplomskog rada u Institutu “Ruðer Boškoviæ”
s naslovom Studij adsorpciono-desorpcionih
procesa na sistemu AgBr i 1967. godine stekao
zvanje diplomiranog in•enjera kemije. Iste se
godine zaposlio u Laboratoriju za radiokemiju Instituta “Ruðer Boškoviæ” i upisao
poslijediplomski studij na PMF-u smjer
Fizièka kemija, analitièka kemija i radiokemija.
Magistrirao je 1971. godine obranom rada
Studij adsorpciono-desorpcionih procesa na
sistemima Ag-halogenidima.
Doktorirao je 1974. god. obranivši
disertaciju Ispitivanje pojava na granici faza
kruto-tekuæe. U Institutu “Ruðer Boškoviæ” radio je na zadacima što ih je financirao Fond
za nauèni rad SRH i SIZ-a za znanost SRH,
a obavljao je i du•nost v.d. voditelja Centralnog analitièkog servisa i zamjenika voditelja
Laboratorija za radiokemiju.
147
U zvanju višeg znanstvenog asistenta
1976. godine prekida rad u Institutu “Ruðer
Boškoviæ” i zapošljava se u SOUR-u Chromos u Zagrebu. Tu radi na poslovima organizacije proizvodnje, pripreme rada i odr•avanja opreme. Obavljao je i du•nost v.d. voditelja RJ Zajednièkog razvoja i organizacije
sustava SOUR-a Chromos. Za vrijeme rada u
Chromosu nastavlja rad na znanstvenim projektima u Institutu “Ruðer Boškoviæ” kao
vanjski suradnik. Godine 1988. izabran je za
znanstvenog suradnika.
Nastavnim radom poèeo se baviti veæ
nakon mature, kao struèni uèitelj Kemijske
tehnièke škole u Zagrebu, a nakon diplome
1967. radi kao profesor fizikalne kemije.
Takoðer radi honorarno na PMF-u u Zagrebu, u Zavodu za analitièku kemiju kao
asistent za predmet Primjena radionuklida u
analitièkoj kemiji-praktiène vje•be škol. god.
1968/69. do 1975/76, Praktikuma iz analitièke kemije I, 1970/71. do 1975/76, na
VTŠKoV-e u Zagrebu vodi praktikum
Radiološke detekcije i dozimetrije, a 1975/76.
izabran je za honorarnog profesora kemije na
PA u Zagrebu.
Škol. god. 1991/92. poèinje raditi
honorarno na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, a 1992. godine prekida rad u Chromosu i
zapošljava se stalno na Šum. fakultetu u
zvanju docenta. Na tom je fakultetu predmetni
nastavnik Kemije s osnovama biokemije I i
Kemije s osnovama biokemije II studentima
Šum. odsjeka, Kemije I i Kemije II studentima
DT odsjeka, te Biokemija drva i Biokemija
ljepila i veziva na poslijediplomskom studiju
DT odsjeka.
Uz nastavni rad na Šum. fakultetu,
znanstveno radi na projektima koje financira
Ministarstvo znanosti i tehnologije RH. Kao
suradnik iz druge ustanove na projektima
Instituta "Ruðer Boškoviæ" Procesi molekulske
interakcije u heterogenim sustavima do 1996, a
od 1996. god. na programima Struktura i
dinamika sintetièkih i biologijskih tvari , tema
Istra•ivanje homogenih i heterogenih sustava i
Istra•ivanje okolišnog rizika u Jadranskom i
kopnenom dijelu Hrvatske, tema Kretanje i
sudbina radionuklida i mikroelemenata u
prirodnim sustavima, te od 1997. kao istra•ivaè na projektu Šum. fakulteta Istra•ivanje
svojstava, integralnog i racionalnog korištenja
drvnih i nedrvnih sirovina, procesa izradbe,
kakvoæe i uporabe ploèa na bazi drva. U
periodu 1995-1998. radi na meðunarodnom
U.S. Croatian Science Project: Honey Bees and
Their Products as an Indicators of Environmental Cesium Pollution, a 1997. na projektu Šum.
fakulteta, Zavod za istra•ivanje u šumarstvu i
Hrvatske šume p.o. Korištenje i upravljanje
kapitalom u šumarstvu.
Društveno i struèno je vrlo aktivan.
Èlan je Hrvatskog kemijskog društva, Hrvatskog biokemijskog društva, Društva kemièara
PMF-a u Zagrebu, Hrvatskog društva kemijskih in•injera i tehnièara, HŠD-a i Društva
sveuèilišnih nastavnika i drugih znanstvenih
radnika.
Za sudjelovanje u radu i za znaèajan
doprinos razvoju SIZ-a za znanstveni rad
SRH i odnosa u znanstvenoistra•ivaèkoj djelatnosti, te za promicanje znanosti u društvu
1985. godine dodijeljena mu je plaketa
Republièke zajednice za znanstveni rad.
RADOVI
Influence of Organic Molecules on Adsorption-desorption Processes on Ag-halides Compte-rendus Vémé
Congres International de la Detergence (s M. J. Herak),
Editions Unidas, 2(1969), 1, 653-659.
Utjecaj nekih tenzida na adsorpciju elektrolita i na
heterogenu zamjenu precipitata Ag halogenida i Tl jodida (s
R. Despotoviæ, Z. Grabariæ, M. J. Herak, V. Kovè, M.
Mirnik i B. Tr•ec), Zbornik referata, II. jugoslavenski
simpozij o površinski aktivnim materijalima (tenzidima), P-1, 1-23, Bled, 1969.
Investigations of TlI Suspensions (s R. Despotoviæ,
Z. Grabariæ i V. Kovaè), Croatica Chemica Acta,
44(1972), 457-464.
Precipitacija i koagulacija Ag2S (s M. Pavloviæ i M.
J. Herak), Treæi jugoslovenski kongres za èisto in
uporabno kemijo, 2-3, 66, Ljubljana, 1972.
Study of Precipitation of Magnesium, Calcium and
Barium with Miranol (s M. J. Herak), VI Internationalen
Kongress für grenzflächenaktive Stoffe, Carl Hanser
Verlag, 2, 865-873, München, 1973.
Determination of the Ion-adsorption on the AgBr
Systems by the Radioactive Tracer Tecnique (s M. J. Herak),
Colloid and Polymer Science, 254(1976), 903-906.
148
Preparation and Characterisation of Fe(III) and
Fe(II) Hydroxide Macroaggregates Suitable for Labeling
with Radioisotopes for Medical Use (sa S. Musiæ, M.
Vlatkoviæ, Š. Spaventi, E. Koren i K. Filjak), Acta
Pharmaceutica Jugoslavica, 26(1976), 53-56.
Study of the Precipitation of Zirconium Iodates (s D.
Nöthig-Hus i M. J. Herak), Croatica Chemica Acta,
50(1977), 107-112.
Vje•be iz radiokemije, skripta, PMF, Zagreb,
1978.
The influence of Sodium-n-alkyl Sulphates on Positively and Negatively Charged AgI Systems (s J. Knitel, M.
J. Herak), Colloid and Polymer Science, 256(1978),
487-489.
Primjena selektivne elektrode vlastite izvedbe za
odreðivanje kadmija u legurama (s I. Uršiæ i Z. Cimerman), Zbornik radova VII. jugoslavenskog simpozija
za elektrokemiju, 505-511, Ohrid, 1981.
Dobivanje 111In na zagrebaèkom ciklotronu (s B.
Vekiæ, V. Horvat i K. Kvastek), Radiologia Jugoslavica,
16(1982), 171-174.
Ag2S ion selektivna elektroda (s K. Kvastek i V.
Horvat-Radoševiæ), INOVA’84 i RASTYU’84, 1984.
Determination of the Adsorbed Quantities of
Surfactans by IR-spectroscopy, Croatica Chemica Acta,
58(1985), 161-168.
Plastiène mase, (Svijet oko nas), sv. N do Š,
Školska knjiga, 93-96, Zagreb, 1986.
Istra•ivanje talo•nih reakcija iona nekih metala
natrij monooktil-a-anilinobenzil -fosfonatom (s K.
Kvastek, V. ¤ivèiæ i Z. Horvat), Kemija u industriji,
37(1988), 239-243.
Talo•enje i koagulacija srebro-sulfida (s M.
Pavloviæ i M. J. Herak), Kemija u industriji, 40(1991),
139-143.
Investigation of Ion Adsorption on Silver Sulfide,
Iodide and Bromide Precipitates by the Radioactive Tracer
Technique (s M. J. Herak), Journal of Radioanalitical
and Nuclear Chemistry, 171(1993), 407-415.
Gama-spektrometrijska i atomsko-apsorpcijska
analiza drva (s K. Košutiæ), Šumarski list, 117(1993),
309-312.
On the Counterion Adsorption Equilibrium, Croatica
Chemica Acta, 69(1996), 1149-1158.
Primjena novih metoda u analizi kemijske strukture
i sastava drveta, Kemija u industriji, 45(1996), 395-398.
Elementi u tragovima, kalij, 40K, 17Cs u pojedinim
dijelovima jele iz Gorskog kotara-Hrvatska (s D. Barišiæ,
A. Vertènik, S. Luliæ, ¤. Kauzlariæ, Z. Seletkoviæ i N.
Keziæ), Zbornik radova treæeg simpozija Hrvatskog
društva za zaštitu od zraèenja, 291-294, Zagreb, 1996.
Honey-Dew Honey as a Long Term Indicator of
Cs Pollution (s N. Keziæ, Z. Seletkoviæ, P. Kraljeviæ,
H. Pechhacker, D. Barišiæ, S. Luliæ i A. Vertènik),
IAEA-TECTOC-964, One Decade after Chernobyl:
Summing up the Cosequence of Accident, 2(1997), 5461.
Kemija, (priruènik za studente Šumarskog fakulteta), Šumarski fakultet, Zagreb, 1997.
Radionuclides and selected elements in soil and honey
from Gorski Kotar (s D. Barišiæ, A. Vertaènik, J.J.
Bromenshenk, N. Keziæ, S. Luliæ, P. Kraljevæ, M.
Šimpraga, Z. Seletkoviæ), Croatia, Apidologie, 30
(1999) 277-287.
Radionuclides and selected elements in soil, spruce
and fir branches, and honey from Gorski Kotar (s D. Barišiæ,
J.J. Bromenshenk, ¤. Kauzlariæ, N. Keziæ, P. Kraljeviæ,
S. Luliæ, Z. Seletkoviæ, A. Vertaènik), Croatia, 35th Int.
Apicultural Congress - APIMONDIA, Antverpen, 1-6
Sept. 1997, Belgium.
Radiokontaminacija graðevnog drva (s K. Košutiæ, S. Luliæ), Zbornik radova meðunarodnog savjetovanja Drvo u graditeljstvu, Sveuèilište uZagrebu, Šumarski
fakultet Zagreb, 2000, str. 77-81.
Furniture and health (s K. Košutiæ, S. Luliæ), International conference ecological, biological, and medical furniture - fact and misconceptions, University of Zagreb
Facultz of Forestry, Zagreb, 2000, pp. 53-59.
Radioactive contamination of Wood and its Products
(s K. Košutiæ, S. Luliæ=, Journal of Environmental Radioactivity, 55/2(2001) 179-186.
Radioaktivnost drva i drugog graðevnog materijala
(s K. Košutiæ, S. Luliæ, D. Barišiæ), Zbornik radova
meðunarodnog savjetovanja Drvo u graditeljstvu tradicija i buduænost. Sveuèilište u Zagrebu, Šumarski
fakultet, Zagreb, 2001., s. 91-98.
137
HUSEINBAŠIÆ, Zurahid, iz Mionice (BiH),
r. 4.VIII.1956, dipl. ing. drvne tehnologije.
Završivši najprije VI. stupanj na
dislociranom Studiju u Brèkom, nastavio je
studirati èetverogodišnji studij na Šum. fakultetu u Zagrebu gdje je i diplomirao
16.XI.1987. na DT odjelu.
HUT, Zoran iz Zagreba, r. 9.VIII.1966,
1988/89, a diplomirao 27.II.1991. na Šum.
149
I
ID¤OJTIÆ, ¤eljko, mlaði, iz Gornjeg Rajiæa,
r. 23.XI.1962, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao 3.IV.1989.
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DTO.
ID¤OJTIÆ, ¤eljko (Virovitica, 28.XI.1942),
dipl. ing. drvne ind.
Sin Vladimira, PTT slu•benika i
Marije r. Horvat, knjigovotkinje. Hrvat,
rimokatolik. Osnovnu i srednju školu polazio
je u Virovitici: osnovnu je završio 1958, a u
Drvopreraðivaèkoj maturirao je 1962. Na
Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu apsolvirao
je 1966/67, a diplomirao je 5.XII.1968. na
DI odjelu.
TVIN-u Virovitica: najprije radi na mjestu
tehnologa strojne obrade u Namještaju 1,
zatim je voditelj Namještaja 1, voditelj
konstrukcijske pripreme rada, tehnolog
primarne obrade, doradne obrade i sušenja
drva. Nakon toga je voditelj Operativne
pripreme rada i predstavnik Poslovodstva za
uvoðenje sustava Kvalitete ISO 9000/94 9002 za Namještaj 1. Potom radi na uvoðenju
sustava ISO 9000/94 - 9001. Od god. 1998.
voditelj je Tehnièkog nadzora u tvornici.
Za poseban doprinos u radu dobio je
zlatnik Tito te priznanja za 10, 20 i 30 godina
rada. Èlan je HŠD-a - ogranak Virovitica.
ILAK, Damir, iz Pule, r. 9.V.1957, dipl. ing.
diplomirao 29.XII.1982. god. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, na DTO.
ILEKOVIÆ, Matija, iz Šandrovca, sela kod
Bjelovara, dipl. ing. šumarstva.
Hrvat, rimokatolik. Nakon završene
osnovne škole u Šandrovcu i gimnazije u
Bjelovaru upisao je studij šumarstva na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1936/37, a diplomirao 20.VI.1938.
Kao šumarski vje•benik radio je 1940.
u Šumariji Grubišno Polje, gdje se nalazio i u
tijeku Drugoga svjet. rata.
Kao šumar koji se opredijelio za
kemijsku preradu drva, radio je na rukovodnim mjestima, prete•ito kao tehnièki
direktor u tvornicama šibica u Osijeku i
Dolcu, Tvornici celuloze u Videmu ob Savi u
Sloveniji, u Zagrebaèkoj tvornici papira i
Tvornici kartona•e “Ivica Lovinèiæ”.
Pred kraj svog operativnog djelovanja
ukljuèen je u Industr. projektni zavod u
Zagrebu, gdje radi na projektiranju strojeva
za preradu drva. Ostaje aktivan i nakon
umirovljenja, pa je pogon Harmann-amba-
150
la•e iz toga doba u koprivnièkom Bilokalniku
njegovo djelo.
Umro je 1973. g. u Zagrebu.
ILIBAŠIÆ, Nenad iz Dvora na Uni, roðen
1.VI.1962, ing. drvne industrije. Diplomirao
je 17.VII.1990. god. na Šum. fakultetu u
ILIÈIÆ, Marinko, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 24.VI.1997. god. na
ILIÆ, Vanja, iz Bjelovara, r. 25.VII.1966, dipl.
a diplomirala 30.VIII.1991. god. na Šum.
ILIJANIÆ, Zlatko, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao
15.VII.1976. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DI odjelu.
ILIJAŠEVIÆ, Saša, iz Drvara (BiH), r.
8.IX.1967, dipl. ing. drvne tehnologije.
22.III.1993. na Šum. fakultetu u Zagrebu na
DT odjelu.
ILIŠKOVIÆ, Dragomir, iz Kruškog Polja
(BiH), ing. drvne industrije - proizvodnje
namještaja. Diplomirao je 12.VI.1984. god.
DT odjelu, dislocirani Studij u Brèkom.
IMBRIOVÈAN, Zlatko, dipl. ing. drvne
industrije. Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 13.II.1969. god. na Šum. fakultetu u
IMŠIROVIÆ, Nezir, iz Donje Dubrave
(BiH), r. 9.IX.1951, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Dipl. je 27.XII.1983. god.
DT odjelu, dislocirani Studij u Brèkom.
ISAK, Emir, dipl. ing. drvne industrije.
IŠTVANIÆ, Josip (Mala Trnovitica, Garešnica, 28.IV.1965), mr. sc., dipl. ing., asistent
za predmet Tehnologija masivnog drva.
Osnovnu školu i srednju drvodjeljsku
školu pohaðao je u Zagrebu. Godine 1984.
maturirao je i stekao zvanje drvodjeljskog
struènog radnika finalnog smjera. Nakon
završene srednje škole zapošljava se u Tvornici graðevne stolarije “Andrija ¤aja”, danas
Gortan stolarija, na poslovima ruène dorade
proizvoda.
Nakon 18 mjeseci odlazi iz poduzeæa radi upisa na Šum. fakultet, DT odjel.
Tijekom apsolventskog sta•a deset mjeseci
sudjeluje u Domovinskom ratu. U rujnu
1993. godine završava studij i stjeèe zvanje
diplomiranog in•enjera drvne tehnologije.
Poèetkom 1994. godine zapošljava se
u poduzeæu Elgrad promet u Maloj Gorici,
koje se bavi pilanskom preradom i proizvodnjom elemenata od drva, gdje do 30. travnja
1995. godine radi kao tehnolog proizvodnje.
Od studenoga 1995. godine zaposlen
je u DIP-u Turopolje kao tehnolog pilanske
proizvodnje, sve do dolaska na Šum. fakultet
1997. god., gdje je zaposlen kao mlaði asistent
za predmet Tehnologija masivnog drva.
IVANÈAN, Branimir (Grubišno Polje,
Sin Cvijetka i Katarine roð. Kranjec.
Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz šumarske
obitelji. Otac mu je bio dipl. ing. šumarstva, a
majka uèiteljica. Osnovnu je školu završio u
151
Bjelovaru 1942, a I. klasiènu gimnaziju u
Zagrebu 1951. god. Šumarstvo je studirao na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1959. ŠG smjer.
Nakon diplomiranja kratko je vrijeme radio u šumarstvu, a zatim je od 1960.
zaposlen u drvnoj industriji Bilokalnik Koprivnica. Radio je kao upravitelj pogona,
komercijalni direktor, tehnièki direktor te
voditelj razvoja poduzeæa. Umirovljen je
1989. zbog bolesti.
Bavio se lovom i ribolovom. Aktivan
je bio i u vatrogasnom društvu. Bio je èlan, a u
nekoliko navrata i predsjednik, DVD-a Bilokalnik.
IVANÈEVIÆ, Milorad, dipl. ing. drvne
industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 16.II.1973. god. na Šum. fakultetu u
IVANÈIÆ, Andrej (Crikvenica, 13.V. 1938),
Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 28.VII.1965.
Cijeli svoj radni vijek (1963-1983)
radi u drvnoj industriji na komercijalnim
poslovima, najprije u DI Novi Vinodolski i
DI Senj (1967-1970), a potom u DI Buzet
(1971-1983). Od 1983. vodi privatnu tvrtku.
¤ivi u Crikvenici.
IVANÈIÆ, Ivan (Kazaginac, BIH, 21.XI.1933),
Sin Marka i Matije roð. Gale. Hrvat,
hrvatskoga dr•avljanstva, katolièke vjere.
Roditelji su mu bili poljoprivrednici. Osnovnu je školu završio u Kazagincu 1947, a
srednju Šum. školu u Ilid•i (Sarajevo).
Šumarstvo je studirao na ŠF u Zagrebu, ŠG
odsjek. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao
1965. godine.
1973. radio je izvan struke, na raznim komerHrvatski leksikon drvnih tehnologa
cijalnim poslovima. Od 1973. do 1978. bio je
u Njemaèkoj, u Lampertheimu, u tvornici
namještaja Brasilia werk. Od 1978. do 1990.
zaposlen je u poduzeæu Koopexport Zagreb,
na izvozu drveta i drvnih proizvoda. Nakon
toga direktor je poduzeæa Global Trade
Export - Import Zagreb, koje se bavi istim
poslovima.
IVANÈIÆ, Marijan, r. u Zagrebu 1957. god.,
mr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije.
U Zagrebu je pohaðao osnovnu školu i
IV. gimnaziju, gdje je maturirao 1976. god.
Apsolvirao je 1979/80, a dipl. 17.IV.1981.
odjelu. Na istom fakultetu završio je i
poslijediplomski studij te 2.IV.1987. obranio
magistarski rad naslova Odreðivanje kisikova
indeksa ploèa iverica i primjena za ocjenjivanje
gorivosti ploèa.
kao tehnolog u RO-u Finel Petrinja, OOUR-u
Tvornica furnira, 1984. prelazi u RO Kerametal Zagreb na mjesto samostalnog referenta, a 1985. postaje voditelj poslovnice graðevnog materijala.
Prateæi kretanja na podruèju tehnologije furnira i ploèa u svijetu, objavio je
samostalno i u suautorstvu nekoliko èlanaka u
èasopisu Drvna industrija, a suraðivao je i sa
struènjacima iz SAD-a.
IVANÈIÆ, Mladen, iz Bjelovara, r. 20.X.1961,
IVANÈIÆ, Vlasta, v. ŠOOŠ
IVANDIÆ, Marina, iz Slav. Broda, roðena
27.I.1967, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirala je 1989/90, a dipl. 21.II.1991. na
152
IVANFI, Biserka, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1974/75, a diplomirala
17.XII.1976. godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjelu.
IVANIŠ, Stjepan (Novigrad Podravski,
22.IX.1935), dipl. ing. šumarstva, struèni
suradnik.
Sin Matije i Marije roð. Duga. Hrvat,
rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci.
Osnovnu je školu završio u Novigradu 1946,
a Gimnaziju u Koprivnici 1955. god.
Studirao je Šumarski smjer na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao
je 1958/59, a diplomirao 1960. godine.
Zaposlio se u Drvnoj industriji Bilokalnik Koprivnica. U tom je poduzeæu radio
kao tehnolog, pa od 1960. do 1974. kao
upravitelj pogona. Nakon toga do 1982. god.
bio je predsjednik IV Skupštine opæine
Koprivnica i predsjednik Opæine Koprivnica.
Vrativši se u Bilokalnik, na du•nosti je
tehnièkog direktora (1982-1985), a nakon
toga prešao je na mjesto pomoænika direktora
ŠG-a “Mojica Birta” Bjelovar, gdje ostaje do
1990. Nakon reorganizacije hrvatskoga šumarstva zaposlen je u JP-u Hrvatske šume,
Upravi šuma Koprivnica, kao struèni suradnik.
IVANKO (LONÈAR), Rajka (Ravensburg,
Njemaèka, 3.IV.1971), dipl. ing. drv. tehnol.
Kæi Anice Lonèar. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolièke vjere.
Osnovnu školu završila je u Ivankovu 1985, a
maturirala je na CUO “M. A. Reljkoviæ”
Vinkovci 1989. Apsolvirala je 1992/93, a
diplomirala 24.III.1995. na DT odjelu Šum.
fakulteta u Zagrebu.
U jesen 1994. kao apsolventica poèela
je raditi u Drvodjelsko-tehn. školi u Vinkovcima. Bila je predavaè drvne grupe predmeta.
Tu je radila dvije godine, a potom 1.II.1997.
prelazi u DI-u Spaèva, u pogon Finala, gdje
radi kao tehnologinja. Danas radi kao tehnologinja u Parketariji Spaèva Vinkovci.
IVANKOVIÆ, Lidija, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1996/97, a diplomirala
14.VII.1998. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DT odjelu.
IVANKOVIÆ, ¤eljko, iz Otoka kod Vinkovaca, r. 6.V.1959, dipl. ing. drvne tehnologije.
IVELIÆ, ¤elimir (Zagreb, 27.IX.1970),
dipl. ing., mlaði asistent za predmet Dizajn.
Osnovnu školu pohaðao je u Zagrebu.
Srednju školu završio je u Drvnom obrazovnom centru u Zagrebu 1989. godine uz
osloboðenje od mature i stekao zvanje drvnog
tehnièara.
Godine 1990. upisuje se na Šum. fakultet, DT odjel. Nakon upisa na prvu godinu
fakulteta, u listopadu 1991. godine, odlazi u
Hrvatsku vojsku. U Domovinskom ratu bio
je šest mjeseci, a nositelj je Spomenice
Domovinskog rata i ordena Oluja. Tijekom
studija bio je demonstrator za predmet Tehnologija ploèa iz usitnjenog drva. Diplomirao
je 1994/95, na DT odjelu.
Studij završava 30.IX.1997. god. i
stjeèe zvanje diplomiranog in•enjera drvne
tehnologije. Diplomirao je na predmetu
Dizajn, a tema mu je bila Namještaj za odlaganje i pohranu.
Tijekom apsolventskog roka radi na
povremenim poslovima ispitivanja namještaja u Zavodu za istra•ivanja u drv. industriji.
153
Od 1998. zaposlen je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu kao mlaði asistent
za predmet Dizajn.
U Zavodu za konstrukcije i finalnu
obradu drva nastavlja djelovanje mr.sc. Bo•idara Lapainea i izv. prof. dr. sc. Ivice Grbca.
IVETIÆ, Robin, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1995/96, a dipl. 27.VI.1997. na
IVIÈIÆ, Zvonimir, dipl. ing. drvne industrije.
IVIÆ, Ivan (Palešnik, 15.IV.1960), ing. drvne
tehnologije.
Sin Franje i Bare r. Kovaè. Hrvat,
školu završava u Hercegovcu 1975, a u
Centru za obrazovanje i kulturu “9. maj”
Garešnica polo•io je maturu 1979. god.
Apsolvirao je 1980/81, a dipl. 10.V.1982. na
DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu, VI.
stupanj - proizvodnja namještaja.
Rad u struci zapoèeo je 1984. god. na
sušenju drva, u DK-a Brestovac. Od 1985. do
1987. radio je kao izvanredni predavaè
struènih predmeta na Srednjoj školi drvnog
usmjerenja u Garešnici. Od 1990. radi kao
voditelj proizvodnje u Tvornici paleta Brestovac.
Na razini DK-a Brestovac bio je èlan
Upravnog i Nadzornog odbora do 1989. te
predsjednik Nadzornog odbora 1998. i 1999.
god. Sada obavlja du•nost direktora Tvornice
parketa Brestovac d.o.o. Garešnica.
IVIÆ, Tadija, iz ¤upanje, r. 8.VIII. 1963,
dipl. ing. drvne tehnologije. Apsol. je 1987/
88, a diplomirao 21.VII.1989. na Šum.
IVKOVIÆ, Dragan, r. u Zadru 24.VIII.1958,
IVOŠ, Hrvoje, r. 9.I.1972. u Zadru, dipl. ing.
diplomirao 3.VI.1997. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
IVOŠEVIÆ, Rade, r. 16.I.1968. u Ogulinu,
154
J
JAGARINEC, Bojana, r. 23.III.1967. u
Vara•dinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1990/91, a dipl. 15.VI.1992. god.
JAGNJIÆ, Bogdan, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1958/59, na Poljopr.-šum.
fakultetu u Zagrebu, a dipl. 6.VII.1960. na
JAGODIÆ, Vesna, v. TURKOVIÆ
JAHIÆ, Jadranko (¤ivinice, 27.I.1961), mr.
sc., dipl. ing.
Završio je Srednju tehnièku školu
mašinskog smjera u Tuzli, a Mašinski fakultet, odsjek Mehanièka tehnologija drveta, u
Sarajevu 1983. god. Poslijedipl. studij završio
je 22.IV.1988. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DT odjelu, obranivši magistarski rad s
naslovom Problematika formaldehida u izradi i
upotrebi ploèa od usitnjenog drveta s podruèja
SR BiH, stekavši stupanj magistra znanosti iz
oblasti biotehnika, podruèja šumarstva.
Zaposlio se na Mašinskom fakultetu u
Sarajevu.
JAKOPÈIÆ, Kristina, r. 14.III.1975. u Bjelovaru, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala
je 1997/98, a diplomirala 14.II.2000. na Šum.
JAKOPEC, Tibor, r. 2.I.1964. u Zagrebu,
1987/88, a diplomirao 14. XI.1989. god. na
Zaposlen je u Stolariji i drv. galanteriji
u Mariji Bistrici.
JAKOPOVIÆ, Milan, r. 18.I.1943. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. Zaposlen je u Hrv. gospodarskoj komori u Zagrebu.
JAKOVAC, Bruno, r. 18.VII.1965. u Rijeci,
dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je
na DT odjelu.
JAKIŠIÆ, Branka, v. JUTROVIÆ
JAKOBOVIÆ, Krešo, r. 17.VI.1942. u Ðakovu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
JAKOVAC, Darko, r. u Zagrebu 7.IX.1956.
ing. drvne industrije. Diplomirao je 13.
srpnja 1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
155
JAKOVAC, Goran, r. 19.IX.1956. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1978/79, a diplomirao 2.IV.1981. na
JAKOVAC, Hranislav (Sunger, 13.X.1938),
Po nacionalnosti je Hrvat. U Sungeru
završava osnovnu školu. Gimnaziju je pohaðao u Delnicama. Upisao se na Šumarski fakultet, Šumarski odjel, gdje je i diplomirao.
Od 1. rujna 1963. god. zaposlen je na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu pri Katedri
za ekonomiku šumarstva i drvne industrije i
to do diplomiranja na mjestu tehnièkog
suradnika na pomoænim poslovima u izvoðenju redovite nastave, te terenske školske nastave, sa studentima Šumarskog tako i DT
odjela. Istodobno je i suradnik na znanstveno-istra•ivaèkim zadacima financiranim sredstvima znanosti i gospodarstva.
Nakon diplomiranja radio je kao
struèni suradnik pri istoj katedri, a od 1983.
do 1991. godine asistent je iz predmeta
Ekonomika šumskoprivrednih organizacija
usporedo s predmetima Ekonomika šumarstva,
te na DT odjelu za Ekonomiku i Trgovinu
drvom i marketingom.
Uz ta osnovna zadu•enja, od 1983. do
kraja 1993. godine, zamjenik je upravitelja
Nastavno-pokusnog-šumskog objekta Zalesina. Šk.god. 1988/89. i 1989/90. zamjenik je
voditelja dislocirane nastave VI. stupnja
studija uz rad na DT odjelu za potrebe drvne
industrije Goransko-primorske regije.
Poèetkom 1995. zapoèinje raditi kao
tajnik HŠD-a gdje i sada radi. Iste godine
preuzima du•nost tehnièkog urednika Šumarskog lista, a 1996. i poslovnog tajnika
Akademije šumarskih znanosti.
Radeæi na znanstveno-istra•ivaèkim
zadacima i u praksi, sudjeluje u izradi i
objavljuje (u Šumarskom listu, Glasniku za
šumske pokuse, Biltenu ZIDI-ja i drugim
znanstvenim i struènim èasopisima) sam ili u
suautorstvu oko 40 znanstvenih i struè.
radova, prikaza knjiga i èasopisa, disertacija,
izvješæa sa struèno znanstvenih skupova i
drugih raznovrsnih napisa.
U razvoju Zavoda za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji nastavio je za
radovima prof. dr. sc. Sabadi R.
RADOVI
Realne moguænosti razvitka šumsko-preraðivaèke
industrije u nas, (s R. Sabadi), Zagreb 1982, Bilten ZIDI
br. 6., 1-95.
Sirovinski izvori prerade drva u SRH, Zagreb
1982, Šumarski list br. 5-6, 231-151
Gospodarski rezultati u šumarstvu i problemi
buduæeg razvitka, (s R. Sabadi), Zagreb 1983, Šumarski
list br. 11-12, 477-488.
Gospodarski znaèaj bukve u šumarstvu i preradi
drva hrvatske, savjetovanje “Kolokvij o bukvi”, Zagreb
1984, Bilten, 165-173.
Opæekorisne funkcije šuma i problem njihova
vrednovanja u razvoju narodnog gospodarstva, (s R.
Sabadi i A. Krznar), Zagreb 1988, Glasnik za šumske
pokuse, Savjetovanje “Šume Hrvatske u današnjim
ekološkim i gospodarskim uvjetima, Drvenik 19-12.
rujna 1988.
Problemi prijelaza šumarstva i drvno-preraðivaèkog sektora iz planskog u tr•išni model - zahtjevi za
strukturnim promjenama i optimizacija, (s R. Sabadi i A.
Krznar), Montreal 1990, 190-197.
Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996, Zagreb
1996, knjiga, 393-442.
JAKOVAC, Ivan, mlaði, iz Mrkoplja, r.
21.III.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1984/85, a dipl. 21.III.1986. god.
JAKOVAC, Ivan, iz Zagreba, r. 27.III.1939,
156
JAKOVAC, Lidija, iz Mrkoplja, roðena
21.III.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1984/85, a diplomirala 21.III.1986.
JAKŠIÆ, Senja, r. 15.XII.1972. u Zagrebu,
JAL¤ABETIÆ, Dejan, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 8.XII.1999. god. na
Šum. fakultetu u Zagrebu.
JAKOVAC, Mato, iz Ruševa, r. 18.XI.1942,
JAKOVIÆ, Ðurðica, iz Karlovca, r. 21. II.1965,
JAKOVIÆ, Marina, iz Karlovca, roðena
16.XI.1960, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1982/83, a diplomirala 1.II.1984.
JAKŠIÆ, Dragoš, iz Semeljaca, Slavonija, r.
4.IV.1947, mr. sc., dipl. ing. drvne industrije.
26.I.1973. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DI odjelu. Na istom fakultetu završio je i
poslijediplomski studij 16.II.1988, obranivši
magistarski rad s naslovom Prilog unapreðenju upravljanja proizvodnjom tapeciranog
namještaja.
Zaposlen je u vlastitoj Stolariji Jakša u
Zagrebu.
JAKŠIÆ, Rajka iz Moravica, r. 25.X. 1953,
JAMBREKOVIÆ, Vladimir (Bjelovar,
14.V.1962), dr. sc., dipl. ing., viši asistent za
predmet Tehnologija ploèa iz usitnjenog drva.
Osnovnu školu završio je u Novoj
Raèi. Srednju ekonomsku školu završio je
1983. godine.
Šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu, DT
odjel, završio je 27.XI.1991.
Od 1. svibnja 1992. godine radi na
Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu kao mlaði
asistent na Katedri za mehanièku preradu
drva, za predmet Tehnologija ploèa iz usitnjenog drva. U znanstvenoistra•ivaèko zvanje
istra•ivaè-suradnik izabran je 17.IX.1992.
Magistarski rad Odraz meðudjelovanja
karbamid-formaldehidnog ljepila i parafinske
emulzije na kakvoæu ploèa iverica obranio je
15. srpnja 1996. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu te stekao akademski naslov
magistra znanosti, u polju drvne tehnologije.
Doktorsku disertaciju Utjecaj modifikacije karbamid-formaldehidnih smola lignosulfonatima na svojstva ploèa iverica obranio je
13.XI.2000. god. U zvanje višeg asistenta na
predmetu Tehnologija ploèa iz usitnjenog drva
izabran je 1.II.2001. godine.
Znanstvenoistra•ivaèku djelatnost
realizira u sklopu projekata Ministarstva
157
znanosti Razvoj novih tipova ploèa na bazi
drva, Istra•ivanje sirovina, procesa izrade,
kakvoæe i uporabe ploèa i hrvatsko-slovenskom
projektu Utjecaj kakvoæe nekih sirovina na
fizièka i mehanièka svojstva drvnih ploèa.
Glavno mu je podruèje znanstvenog
rada problematika smanjenja emisije formaldehida u ploèastim materijalima na bazi drva
koje proširuje na istra•ivanje svojstava
karbamid-formaldehidnih smola i hidrofobnih sredstava te njihovu meðudjelovanju
na kakvoæu ploèa iverica, a u posljednje
vrijeme istra•uje moguænost uporabe lignosulfonata kao prirodnih veziva.
Struèni je suradnik i jedan od osnivaèa
Laboratorija za atestiranje ploèa iverica,
ovlaštenog 15. svibnja 1995. godine rješenjem Dr•avnog zavoda za normizaciju i
mjeriteljstvo.
Èlan je tehnièkog odbora TO 89 Furniri, drvne ploèe i drvni poluproizvodi u
sastavu Dr•avnog zavoda za normizaciju i
mjeriteljstvo. Èlan je Izvršnog odbora Zavoda
za istra•ivanja u drvnoj industriji, Hrvatskog
šumarskog društva, Hrvatskog mjeriteljskog
društva i Društva sveuèilišnih nastavnika.
Višestruki je sudionik Domovinskog
rata, nositelj odlièja i pohvala. Do sada je samostalno objavio samostalno jedan znanstveni rad, a u suautorstvu tri znanstvena
rada, pet struènih radova, sveuèilišni priruènik
i sveuèilišni ud•benik.
RADOVI
Odnos izmeðu vrijednosti emisije formaldehida iz
MDF ploèa odreðenih perforatorskom i WKI-24 metodom (s
Ð. Trniniæ i D. ¤untar), Drvna industrija, 43(1992), 3,
87-91.
Fizièka i mehanièka svojstva okal-ploèa i okalsrednjica (s V. Bruèi i M. Brezoviæ), Drvna industrija,
44(1993), 2, 47-51.
Odreðivanje kolièine formaldehida koji se naknadno
oslobaða iz furnirskih ploèa razlièitim metodama (s F.
Penzar), Drvna industrija, 44(1993), 3, 83-84.
Razvoj i perspektive industrije furnira i ploèa (s F.
Penzar, V. Bruèi i M. Brezoviæ), Zbornik radova, 8-12,
Novi Vinodolski, 1994.
Rezultati ispitivanja svojstava drvnih ploèa (s V.
Bruèi, F. Penzar i M. Brezoviæ), Zbornik radova, 59-62,
Novi Vinodolski, 1994.
materijala perforatorskom metodom (s V. Bruèi, Z. Janoviæ i
M. Brezoviæ), sveuèilišni priruènik, Šumarski fakultet,
Zagreb, 1994.
Kakvoæa ploèa na bazi drva (s M. Brezoviæ),
Zbornik radova, Zagreb, 1996.
Ploèe iverice i vlaknatice (s V. Bruèi), sveuèilišni
ud•benik, Šumarski fakultet, Zagreb, 1996.
Utjecaj meðudjelovanja karbamid-formaldehidne
smole i parafinske emulzije na svojstva ploèa iverica, Drvna
industrija, 47(1996), 4, 131-141.
Stanje i razvojni trend ploèa na bazi drva u svijetu
(s V. Bruèi), Drvna industrija, 48 (1997), 1, 27-34.
MDF - svjetski trend (s V. Bruèi), Drvna industrija, 48(1997), 2.
Razvoj proizvodnje, svojstava i primjene OSB
ploèa, (s V. Bruèi), Drvna industrija, 49, (1998), 1, 41-49.
Meðuovisnost fizikalnih svojstava ploèa iverice tipa
V20 izraðenih s razlièitim vrstama i kolièinama hidrofobnih sredstava, (s V. Bruèi i M. Brezoviæ), drvna industrija, 49, (1998), 1, 21-30.
Trend of development in veneers and Wood - based
panels and their meaning for healthy residentce, (s V. Bruèi i
M. Brezoviæ) International Conference Furniture and
healthy habitation, Proceedings 33-39, Zagreb, 1998.
Certification and quality Attestation of woodbased
panel, (s V. bruèi i E. Salah-Omer), 1st International
Conference "A Perspective of Woodworking - Industrial
System in Bosnia and Hercegovina", Proceedings 183193, Bihaæ, 1998.
Prve HRN meðunarodne norme u podruèju drvne
tehnologije, Drvna industrija, 49, (1998), 3, 181-182.
Improving properties and ensuring the quality of
Woodbased Panels, (s V. Bruèi, M. Brezoviæ i S. Medved),
International Conference Furniture Construction and
Quality - A step forward to consumer protection, 59-65,
Zagreb, 1999.
The influence of the structure of three-layer particle
boards on the thickness and density of surface layer, (sa S.
Medved), Drvna industrija, 51, (2000), 1, 9-18.
Iskorištenje amerièke orahovine u prozvodnji
rezanog furnira, (s V. Bruèi i A. Kopljar), drvna industrija, 51, (2000), 1, 19-26.
JANDRIÆ, Tatjana, iz Detkovca, dipl. ing.
diplomirala 14.III.1991. na Šum. fakultetu u
JANEÈIÆ, Vladimir, iz Grabiæa, roðen
Apsolvirao je 1974/75, a diplomirao 29.V.1976.
158
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom
odjelu.
JANEKOVIÆ, Nikola (Husinec, 27.IX.1932),
Sin Franje i Irene r. Šubat. Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obitelji prosvjetnih
djelatnika. Puèku školu završio je u Husincu
1944, a maturirao je 1951. u Tehnièkoj školi u
Zagrebu, na Kemijsko-tehn. odjelu.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu apsolvirao je 1958/59, a diplomirao 26.IX.1960. DI
smjer.
Nakon završetka Tehnièke škole radio
je u Segestici i Radonji u Sisku, a nakon
završenoga fakulteta tri godine u DIP-u Novi
Vinodolski (1960 - 1963). Od 1963. do umirovljenja 1992. god. radio je u Chromosu tvornici boja i lakova u Zagrebu: do 1970.
radi na primjeni proizvoda u drvnoj industriji, a od 1970. do 1992. u primjeni proizvoda u graditeljstvu. Dvanaest godina vodio je
Odjel za primjenu, unapreðenje i razvoj proizvoda u graditeljstvu. God. 1993. se reaktivira i do 1997. radi u Kemijskoj industriji
Karbon u Zagrebu, a danas je u Chromosu
Zagreb.
Napisao je više kvalitetnih priruènika
o primjeni boja i lakova u drvnoj industriji i
graditeljstvu (Boja zgradu èuva), a napisao je i
èlanak (Primjena boja i lakova u graðevinarstvu) za Tehnièku enciklopediju (knj. 7,
Lakovi i boje, str. 463).
JANEŠ, Goran, iz Rijeke, r. 27.IV.1966,
Zaposlen je u privatnoj tvrtki Jela d.d.,
Zagreb i Delnice.
JANEŠ, Josip (Rijeka 11.II.1966), dipl. ing.
drvne tehnologije.
Osnovnu školu završio je u Gerovu
1980, a srednju u CUO-u “V. Nazor” Èabar Hrvatski leksikon drvnih tehnologa
DT smjer 1983. Apsolvirao je 1989/90, a diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu
26.V.1992. na DT odjelu.
se kao voditelj Pilane Gerovo (1.VIII.1992. 1.I.1994). Nakon toga do 1.IX.1995. bio je
tehnolog pilanske proizvodnje, a zatim do
15.IV. 1996. tehnolog finalne proizvodnje.
Od 15.IV.1996. ponovno je na mjestu tehnologa pilanske proizvodnje u Pilani Gerovo,
gdje i danas radi.
JANIÆ, Veronika, iz Golog Vrha, roðena
19.VI.1949, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1973/74, a diplomirala 21.V.1977.
JANKOVIÆ, Bo•o, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1976/77, a
diplomirao 6.IX.1979. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
JANKOVIÆ, Branko, iz Kalinovca, Ðurðevac,
r. 2.III.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a dipl. 24.XII. 1965. na
JANJIÆ, ¤ivko, r. 14.X.1947, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 19.V.1975. god. na Šum. fakultetu
JAŠIÆ, Marijo, iz Novog Sela, r. 10.II.1958,
JAZBEC, Martin, iz Sopota, Krapina, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirao je 1974/75, a diplomirao 1.VI.1976. na
odjelu.
159
JAZBEC, Vjekoslav, iz Sopota, roðen
21.II.1944, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 28.IV.1986. god.
DT odjelu.
JEDRIŠKO, Svjetlana, iz Rijeke, roðena
9.IV.1970, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1992/93, a diplomirala 21.IV.1995.
JELAÈIÆ, Denis (Zagreb, 31.V.1964), dr. sc.,
dipl. ing. drvne tehnologije, docent predmeta
Priprema rada.
Po nacionalnosti Hrvat. Gimnaziju je
završio škol. god. 1981/82. Iste je godine
upisao Šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu - DT
odsjek.
Tijekom studija radio je kao demonstrator za predmet Konstrukcije proizvoda od
drva. Diplomirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 17.VII.1989. godine.
Radni odnos na Šum. fakultetu zasnovao je 1.XII.1989. godine kao asistent pri
Katedri za organizaciju proizvodnje u drvnoj
industriji iz predmeta Priprema rada.
Radio je na temama Zavoda za istra•ivanje u drvnoj industriji kao i na suradnji s
poduzeæima drvne industrije.
Škol. god. 1989/90. upisao je poslijediplomski studij iz podruèja organizacija rada
u drvnoj industriji, koji je uspješno apsolvirao.
Magistarski rad Metode lansiranja radnih
naloga u proizvodnji graðevne stolarije obranio
je 27.VII.1993. god. na Šum. fakultetu Sveuè.
u Zagrebu.
Disertaciju pod naslovom Terminiranje proizvodnje novim metodama u drvnoindustrijskim poduzeæima obranio je 5.I.1996.
na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, a
6.II.1997. nastupnim predavanjem postaje
docentom iz predmeta Priprema rada. Nastavnik je i suradnik na nekoliko predmeta
dodiplomske i poslijediplomske nastave na
Zavodu za organizaciju proizvodnje u drvnoj
industriji. Od 1998. predaje predmet Zaštita
na radu.
Tijekom svog rada Denis Jelaèiæ je
objavio 29 znanstvenih i 24 struèna rada te
6 poglavlja u znanstvenim knjigama, a
samostalni je autor zbirke zadataka iz
predmeta Priprema rada pod naslovom
Upravljanje proizvodnim sustavima u drvnoj
industriji. Organizirao je i sudjelovao na 19
znanstvenih i struènih savjetovanja i skupova
u zemlji i inozemstvu. Suradnik je na istra•ivaèkom projektu Ministarstva znanosti i tehnologije pod naslovom: Istra•ivanje i razvoj
novih proizvodnih sustava u drvnoj industriji,
sa zadatkom Upravljanje projektima u proizvodnim sustavima uz podršku raèunala. Od
1995. obnaša du•nost tajnika ZIDI-ja.
Bio je sudionikom Domovinskog rata
i vojno redarstvene akcije Oluja.
Èlan je HŠD-a (Šum. društvo Zagreb),
Hrvatskog društva za operacijska istra•ivanja
te Operational Research Society Velike
Britanije, a tijekom rada uspješno je pohaðao
više teèajeva iz podruèja planiranja i voðenja
proizvodnje.
U razvoju rada Zavoda za organizaciju
proizvodnje u drvnoj industriji nastavlja
djelovanje Figuriæa, M., Ettingera, Z. i
Domainka, D.
RADOVI
Karakteristièni tehnološki procesi u drvnoj industriji, poglavlje u znanstvenoj knjizi “Proizvodni sustavi
u drvnoj industriji I”, ŠF Zagreb, 1992, 151-310.
Upravljanje projektima u proizvodnim sustavima
uz podršku raèunala, poglavlje u znanstvenoj knjizi
”Proizvodni sustavi u drvnoj industriji II”, ŠF Zagreb,
1992, 111-137.
160
Odreðivanje skraæenja proizvodnog ciklusa
koeficijentom protoka metode, poglavlje u znanstvenoj
knjizi “Proizvodni sustavi u drvnoj industriji III”, ŠF
Zagreb, 1993, 59-73.
Izbor metode planiranja rokova proizvodnje,
Drvna industrija, br. 2, Zagreb, Hrvatska, 1993, 57-61.
Koncepcija proizvodnje “upravo navrijeme”, poglavlje u znanstvenoj knjizi “Proizvodni sustavi u drvnoj
industriji IV”, ŠF Zagreb, 1994, 83-96.
Planiranje proizvodnih resursa novom proizvodnom koncepcijom, poglavlje u znanstvenoj knjizi
“Proizvodni sustavi u drvnoj industriji IV”, ŠF Zagreb,
Hrvatska, 1994, 97-110.
Celostna kontrola kakovosti v sistemu vodenja proizvodnje - jit, (s D. Motik), Les, vol 47, br. 11, Ljubljana,
Slovenija, 1994, 337-340.
Development of production management, Chapter
in science book “Production systems in wood industry
V”, Faculty of Forestry, Zagreb, Croatia, 1995, 27-42.
Priority rules selection by using method flow coefficient, Papers “Prosem ‘95”, Molde College & Moere Research Molde, Norway, 1995, 1-9.
Methods of launching work orders in the mrp management system, (s M. Figuriæ) Proceedings of the International Conference, Production Economics and Logistics Forum, “Organization and Information Systems”,
Scitec Publications, Bled, Slovenia, 1995, 255-264.
Pravila terminiranja i reterminiranja u proizvodnim sustavima drvne industrije, Drvna industrija, br. 4,
Zagreb, Hrvatska, 1995, 203-212.
Problems of growth and development of wood industry in the republic of croatia, (s M. Figuriæ i D. Motik),
Zbornik radova meðunarodnog savjetovanja ISEODI
’97 - “State and development trends in wood industry”,
Stubièke Toplice, Hrvatska, 1997, 63-71.
System reliability as a basis of production engineering in wood industry, (s M. Figuriæ i D. Motik), Zbornik
radova meðunarodnog savjetovanja ISEODI ’97 - “State
and development trends in wood industry”, Stubièke
Toplice, Hrvatska, 1997, 63-71.
JELENEC, Franc (Novo Mesto, Slovenija,
19.II.1930), dipl. ing. šumarstva.
Sin Franca i Ivane roð. ¤u•ek, slov.
narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik. Otac
mu je bio radnik, a majka uèiteljica. Školovao
se u Ljubljani: osnovnu je školu završio 1940,
a u I. realnoj gimnaziji maturirao je 1948.
godine. Šumarstvo je studirao na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
1951/52, a diplomirao 11. VII.1953. godine
na tehnièkom smjeru.
Sve od 1953. do odlaska u mirovinu
1988. god. bio je u slu•bi u projektnom Birou
za lesno industrijo u Ljubljani. U meðuvremenu (1972) preuzeo je voditeljstvo Odjela
niskogradnje.
Od 1972. sudjelovao je u projektiranju za drvnu industriju (vanjsko ureðenje,
kanalizacija, preèistaèi i dr.) u Sloveniji, Hrvatskoj, na Kosovu i u Austriji. Sudjelovao je
takoðer na projektiranju farmi u svim republikama bivše Jugoslavije.
JELENC, Milivoj, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1953/54, a diplomirao 22.IX.1956.
na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, Šum.
odjel - tehnièki smjer.
Prema nepotvrðenim podacima, posljednje godine •ivota proveo je u Zagrebu,
gdje je i umro.
JELIÈIÆ, Ivan, dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao je 13.VII.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
JELIÈIÆ, Stipo, iz Podbora, r. 20.IX.1971,
ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 9.III.2000.
JELIÆ, Ivan, iz Rastoka, Slunj, r. 10.X.1942,
JELIÆ, Paško, iz Knina, r. 1.II.1949, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 1.II.1973. god. na Šum. fakultetu u
JELIÆ, Trpimir, r. 26.II.1965. u Jaklici, dipl.
a diplomirao 16.III.1998. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
161
JELIN, Fadil, iz Mostara, r. 15.X.1932,
1958/59. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 30.XII.1961. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, DI smjer.
JELUŠIÆ, Branko, iz Zagreba, r. 5. IV.1959,
JEREB, Luka iz Pitomaèe, r. 25.VIII.1940,
JERGOVIÆ, Stjepan (Šaša, 20.I.1940), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Ivana i Kate. Hrvat, rimokatolik.
Roditelji su mu bili poljoprivrednici. Osnovnu je školu završio u Sisku 1955, a Srednju
šumarsku školu u Karlovcu 1959. god.
Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u
Zagrebu. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao na Šum. odjelu 22.II.1967.
Prvi dio radnog vijeka proveo je u hrv.
šumarstvu: u Šumariji Sunja, Šumariji Cerna
i u komerc. slu•bi Hrasta Vinkovci. Od 1978.
do 1992. pomoænik je komercijalnog direktora u Komerc. slu•bi DI Spaèva Vinkovci.
Nakon toga prelazi u poduzeæe Contractor
d.o.o. iz ¤upanje u Pilanu Vrbica kojoj je
upravitelj (1992-1995). Od 1995. god. u DI
Lu•njak u ¤upanji radi na mjestu direktora
Pilane.
JERKOVIÆ, Ladislav - Vlado (Vara•din,
15.XII.1937), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Vida i Julijane roð. Šimek. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je bio VK bravar, a
majka kuæanica. Osnovnu i srednju školu
polazio je u Sisku: osnovnu školu završio je
1948, a gimnaziju 1956. god. Studirao je na
Poljopr.-šumarskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao je 1959/60, a diplomirao
21.X.1961. godine na osamostaljenom Šum.
Poslije diplomiranja zaposlio se u
Tvornici iverica Lanit Petrinja, gdje do 1964.
god. radi kao šef analitike i plana. Potom je do
1968. upravitelj Tvornice namještaja - DIP
Sisak, gdje intenzivno radi na izvozu u SR
Njemaèku. God. 1968-1969. bio je komercijalni direktor DIP-a Sisak (namještaj, furnir,
Majur, Dvor). Narednih deset godina (19691979) radi kao komercijalni direktor Tvornice furnira (kasnije Finel). Izvozili su 70%
proizvedene robe prete•ito na konvertibilno
tr•ište. Prvi su otvorili dansko tr•ište. Uvozili
su 30% egzote iz Afrike. U tom razdoblju bio
je organizator dva sastanka proizvoðaèa i
izvoznika furnira iz cijele bivše SFRJ.
Od 1980-1983. direktor je Robne
kuæe Sišèanka - Sisak, a zatim do 1997. radio
je u poduzeæu Sava - Sunja, najprije kao pomoænik direktora, a od 1990. kao direktor. Tu
je uz ostalo, vodio izgradnju pilane.
u Zagrebu i Ljubljani.
U mirovinu je otišao 1997. godine.
¤ivi u Sisku. Èlan je HŠD-a, Ogranka Sisak.
162
JERMAN, Janez (Brdo, Slovenija, 7.VIII.1916Ljubljana 13.X. 1989), dipl. ing. šumarstva,
viši znanstveni suradnik.
Sin Antona i Marije roð. Gantar.
Slovenske nacionalnosti, rimokatolik. Roditelji su mu bili slu•benici. Osnovnu je školu
završio u Brdu 1929, a Dr•avnu klasiènu gimnaziju u Ljubljani 1937. Diplomirao je
šumarstvo 1941. na Gospodarsko.-šum. fakultetu u Zagrebu. Od 1942. do 1945. bio je u
NOB-u, a 1946/47. specijalizirao je drvnu
industriju u Švedskoj i Francuskoj. Radio je
najprije u Ministarstvu šumarstva Slovenije, a
nakon specijalizacije u Ministarstvu za drvnu
industriju. Bio je prvi urednik struènog
èasopisa "Les". Od 1950. do 1955. bio je predavaè na Odjelu za drvnu ind. pri tehn. srednjoj školi i u Srednjoj šum. školi u Ljubljani.
Od 1955. do 1963. u Institutu za
šumsko i drvno gospodarstvo u Ljubljani
vodio je Sektor za površinsku obradu drva i
postigao stupanj višeg znanstv. suradnika.
Nakon ukinuæa odjela bio je najprije tehnièki
voditelj razvojnog sektora u poduzeæu Lesna
industrija Javor u Pivki, zatim tehn. direktor
Lesnoga kombinata u Ljubljani. Od 1966. do
1970. bio direktor Tovarne pohištva u
Bre•icama. Posljednje dvije godine prije
umirovljenja (1980) vodio je Sektor za drvo i
pluto u Poduzeæu za unutarnju i vanjsku trgovinu Interexport u Ljubljani.
U vrijeme rada u Institutu sudjelovao
je u istra•ivanju 20-ak tema.
Napisao je šest knjiga, troja skripta,
deset brošura i više znan. i struè. èlanaka.
Ostvario je dvije racionalizacije i napisao dva
filmska scenarija.
JERŠIÆ, Radoslav (Zagreb, 28.I.1944), dipl.
Sin Slavka i Zdenke, r. Urli. Hrvat,
katolik. Otac mu je geodet, a majka korespondentica. Školovanje je završio u Zagrebu:
osnovnu školu 1960, VIII. eksperimentalnu
gimnaziju 1964, a Šum. fakultet, DI odsjek,
1969. god.
Upisao je poslijediplomski studij iz
drvne tehnologije.
Kao pripravnik, a zatim kao tehnolog,
radio je u Tvornici namještaja u Bregani
(1971-1977). Zatim je do 1988. god. suradnik
projektant u Finalnom odjelu Instituta za
drvo u Zagrebu, a nakon toga voditelj Finalnog odjela Tehnièkog centra za drvo do 1990.
god. Tada osniva Meðunarodni drvni centar
za razvoj, marketing i informatiku Tiliaco
d.d. u Zagrebu, èiji je direktor.
Specijalnost mu je projektiranje i
studij razvoja tehnologije za finalnu obradu
drva i namještaj. Izradio je više stotina
razvojno-investicijskih programa i tehnoloških rješenja. Nekoliko desetaka projekata
je realizirano.
U Tehnièkom centru za drvo intenzivno je suraðivao na razvoju kvalitete drvnih
proizvoda, od laboratorijskog ispitivanja do
provedbe kontrole u proizvodnji. U posljednje vrijeme radi na gospodarskom aspektu
drvne preradbe, razvoju poduzetništva i
transformaciji hrvatske drvne branše u
tr•išno gospodarenje.
Godine 1994. pokreæe struènu izdavaèku djelatnost: èasopis “Drvo” - èasopis za
drvnu industriju i obrt, tehnologiju, trgovinu
i informatiku, a 1996. Katalog hrvatske drvne
branše. Objavio je velik broj znanstvenih i
struènih radova u èasopisu Instituta za drvo
Zagreb “Drvna industrija” (1978-1987) i
Biltenu Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu.
Sudjelovao je na brojnim struènoznanstvenim skupovima, a na desetak njih
podnio je referat. Od 1994. objavljuje struène
èlanke u èasopisu “Drvo”.
163
JERŠIÆ, Zvonimir, ing. drvne tehnologije proizv. namještaja. Diplomirao je VI. stupanj
28.II.1997. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
JEVTIÆ, Cvetin, iz Cerike, r. 20.IX.1934,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 30.III.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
JEZID¤IÆ, Miro, iz Bugojna, (BiH), r.
6.XI.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1987/88, a diplomirao 15.VI.1989.
odjelu.
JE¤EK, Ivan, iz Lepoglavske Vasi, roðen
24.I.1962, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 11.VII.1986. god.
DT odjelu.
JIRKAL, Eduard, iz Zagreba, r. 6.VI.1949,
1973/74, a diplomirao 26.II.1976. na Šum.
JIROUŠ, Bo•idar, iz Virovitice, r. 2.I.1944,
JIROUŠ, Branimir (Virovitica, 8.IV.1936),
dipl. ing. drvne industrije, savjetnik.
Sin Franje i Marije. Hrvat, rimokatolièke vjere. Otac mu je bio stolar, a majka
kuæanica. Odrastao je i školovao se u Virovitici: osnovnu školu završio je 1949, a na
Srednjoj tehn. školi maturirao je 1957. god.
Apsolvirao je 1960/61, a dipl. 7.VII.1962. na
Nakon diplomiranja (1962) zaposlio
se u TVIN-u Virovitica. Radio je na više
radnih mjesta - od pogonskog in•enjera do
generalnog direktora, te u Marketing-centru
u Zagrebu sve do 1980. god., kad prelazi u
Posl. udru•enje šumarstva i drvne industrije
RH u Zagrebu. I u Udru•enju je radio na
nekoliko radnih mjesta. Od 1991. na mjestu
je tajnika Udruge poslodavaca drvne i papirne industrije - Zagreb. Na kraju bio je
savjetnik u Croatiadrvu Zagreb.
Èlan je HŠD-a od 1962. god.
JIROUŠ, Darko (Virovitica, 24.XI.1966),
Sin Bo•idara i Marije r. Štimac.
Hrvat, katolik. Otac mu je dipl. ing. drvne
industrije, a majka ekonomska tehnièarka.
Osnovnu školu završio je u Virovitici 1981, a
u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje u
Virovitici maturirao je 1985. god. Apsolvirao
je 1991/92, a diplomirao 16.II.1995. na Šum.
fakultetu, na DT odjelu.
Veæ kao apsolvent 1993-1995. bio je
predavaè struènih predmeta u Industrijskoobrtnièkoj i tehnièkoj školi Virovitica. Od
1995. radi u TVIN-u Virovitica. Odradivši
pripravnièki sta•, od 1996. do 1998. voditelj je
Konstrukcijsko-tehn. pripreme i kontakt
osoba za tehn. dokumentaciju prema tvrtki
IKEA. Od 1998. tehnolog je strojne obrade u
Tvornici kancelarijskog namještaja proizvodnog programa IKEA-e. Od 2000. god.
sudjeluje u izradi nadogradnje pogona u
izvedbi idejnog plana (tehn. putevi, kapaciteti, nacrti).
164
JIROUŠ-RAJKOVIÆ, Vlatka (Virovitica,
1963), dr. sc., dipl. ing., docentica za
predmet Površinska obrada drva.
Osnovnu školu završila je u Virovitici,
Srednju školu završila je u Zagrebu 1981.
godine i iste se godine upisala na DT odsjek
Šum. fakulteta u Zagrebu, na kojem je diplomirala 1986. godine. Za vrijeme studija bila je
demonstratorica za predmet Matematika i
Statistièke metode u drvnoj industriji. Od
1987. godine zaposlena je na Šum. fakultetu
u Zagrebu kao asistentica za predmet Površinska obrada drva.
Poslijediplomski studij znanstvenog
podruèja tehnologije finalnih proizvoda,
upisala je školske godine 1986/87. Magistarski rad Re•imi brušenja ravnih furniranih
ploha i njihov utjecaj na površinsku obradu
obranila je u srpnju 1991. godine. Disertaciju
Prilog istra•ivanjima trajnosti prevlaka na
drvu obranila je 19. veljaèe 1998. godine. U
sklopu rada na ALIS projektu Improving the
service life of exterior timber building components provela je 1993. èetiri tjedna u institutu
Building Research Estabilishment u Garstonu,
Watford, kao stipendistica Britanskog savjeta. Sudjelovala je u znanstvenoistra•ivaèkom
radu projekata Istra•ivanje i promicanje
kakvoæe drvnih proizvoda i Trajnost i modifikacija površine drva.
Objavila je 11 znanstvenih i 9 struènih
radova.
Lijepljenje jelovine po klasiènom i VF postupku (s
V.Sertiæ), Drvna industrija, 43 (1992), 3, 87-91.
Utjecaj zatupljenosti brusne trake na hrapavost
brušenih površina, Drvna industrija, 44(1993), 2, 47-51.
Vodeni lakovi (s B. Ljuljka), Drvna industrija
45(1994), 1, 20-26.
Skidanje starih nalièa s površine drva, Drvna industrija, 45(1994), 4, 119-123.
Optimizacija izbora materijala i postupaka pri
lijepljenju i površinskoj obradi (s B.Ljuljka), Savjetovanje
ZIDI-ja Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav
preradbe drva u Hrvatskoj, Novi Vinodolski, 1994.
Noviteti u površinskoj obradi graðevinske stolarije (s
H. Turkulin), Znanstveno-struèno savjetovanje Svjetski
izazovi preradbi drva u Hrvatskoj, AMBIENTA 1994.
Kvaliteta površinske obrade namještaja, Meðunarodno savjetovanje Osiguranje i upravljanje kvalitetom,
kvaliteta proizvoda uz pomoæ znanosti, ZIDI, Opatija
1995.
Ubrzano ispitivanje postojanosti površine drva (s
H. Turkulin), Drvna industrija, 46(1995), 1, 30-34.
pH-Površine drva (s B. Ljuljka), Meðunarodno
savjetovanje povodom 150. godišnjice Hrvatskog
šumarskog društva Uporaba drva, str. 65-76, Zagreb,
1996.
by measurement of pH-value (s B. Ljuljka i dr.), Drvna
industrija, 47(1996), 3, 95-10.
Istra•ivanje moguænosti zaštite drva od UVzraèenja i vode (s I.Grbac i S.Tkalec), Meðunarodno
savjetovanje Uporaba drva u 21. stoljeæu, ISBN 9536307-27-8, AMBIENTA ‘97, Zagreb, 1997.
Drvo i alternativni materijali u ojastuèenom
namještaju (s I.Grbac i S.Tkalec), Meðunarodno
savjetovanje Uporaba drva u 21. stoljeæu, AMBIENTA
‘97, Zagreb, 1997.
Konstrukcije drvnih proizvoda i tehnologija obrade
poslije 2000. godine (s I.Grbac i S.Tkalec), Meðunarodno
savjetovanje Uporaba drva u 21. stoljeæu, AMBIENTA
‘97, Zagreb, 1997.
RADOVI
JOLIÆ, Bo•o, iz Kandore, r. 20.VII.1958, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 21.XII.1983. god. na Šum. fakultetu
Otpornost prevlaka na graðevinskoj stolariji prema
vremenskim utjecajima, Drvna ind., 41(1990), 1-2, 3-8.
Trajnost sistema prevlaka - drvo (s B. Ljuljka),
Zbornik radova sa savjetovanja Savremena površinska
obrada u funkciji zaštite proizvoda drvne industrije,
Beograd, 1990.
Trajnost prevlaka na drvu, Drvna industrija,
41(1990), 5-6, 81-84.
Ispitivanje kvalitete brušenih površina, Drvna industrija, 42(1991), 1-2, 3-15.
Utjecaj granulacija i smjera brušenja na hrapavost
brušenih površina, Drvna industrija, 43(1992), 2, 47-53.
Identifikacija i klasifikacija suvremenih tehnoloških
sustava površinske obrade, Proizvodni sustavi u drvnoj industriji I, 83-91, Zagreb, 1992.
JOLIÆ, Ivo, dipl. ing. drvne industrije. Na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu diplomirao 23.XII.1958. god. na DI odjelu.
¤ivi u Kanadi.
JONJIÆ, Marko, r. 30.IX.1949. u Vinkovcima, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
165
Prerana smrt odnijela ga je 1970. god.
Pokopan je na Mirogoju.
JOOŠ, Tomislav, iz Zagreba, r. 29.III. 1953,
JOVANOVIÆ, ¤eljko, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao je
6.II.1997. VI. stupanj na Šum. fakultetu u
JOVANKOVIÆ, Bo•anko, iz Bos. Novog
(BiH), r. 7.I.1957, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao
22.XI.1982. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
JOVÈIÆ, Krunoslav, iz Zagreba, roðen
24.IX.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 25.XI.1970.
JOVANOVAC, Josip, (Bošnjaci, 8.III.1965),
dipl. ing. drvne tehnologije, prof. srednje
škole.
Sin Andrije i Elizabete roð. Babogredac. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu
završio je u Bošnjacima 1980, a srednju u
PŠŠC Vinkovci 1983. Dipl. je 31.I.1991. na
Najprije radi kao nastavnik, a nakon
polo•ene pedagoške grupe ispita na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao profesor
predmeta drvne struke u Drvodjeljskoj školi
Vinkovci.
JOVANOVIÆ, Antun (Mrkopalj, 8.I.1922 Zagreb, 29.IV.1970), dipl. ing. šumarstva.
Sin Josipa i Emilije roð. Jakovac.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šumski
radnik, a majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u Mrkoplju, a II. klasiènu gimnaziju u
Zagrebu, gdje je maturirao 1940. god. Na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu studirao je
šumarstvo i diplomirao 17.I.1951.
Iduæe godine imenovan je upraviteljem Šumarije Prezid, a 1958. prelazi u
drvnu industriju. Od 1959. do 1961. tehnièki
je direktor DIP-a Èabar, a od 1962. do 1966.
direktor poduzeæa Dren Zagreb. Od 1967. do
1970. tehnièki je direktor Drvotvora Zagreb.
JOVETIÆ, Savo, iz Plaškog, r. 13.X. 1957,
1981/82, a diplomirao 1983. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
JOVIÈIÆ, Nenad, r. 23.VIII.1973. u Bjelovaru, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je
JOVIÆ, Danica, iz Donjega Klasniæa, r.
3.III.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1981/82, a dipl. 16.XII.1983. god.
JOVIÆ, Ivan, r. u Zadru 2.IV.1957, dipl. ing.
drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 1983. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
JUG, Marijan, iz Zagreba, r. 29.V.1936, dipl.
na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 24.X.1964. na DI odjelu osamostaljenoga Šum. fakulteta u Zagrebu.
Posljednje godine •ivio je u Cavtatu
kod Dubrovnika, gdje je i umro.
166
JUGOVAC, Alfredo, iz Umaga u Istri, r.
8.I.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1984/85, a diplomirao 28.III.1986.
JUKA, Vlado, iz Mostara (BiH), roðen
14.II.1966, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 26.VI.1990. na Šum.
JUKAL, Eduard, iz Zagreba, r. 6.VI.1949,
dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao je
JURAGA, Dragutin, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 11.XI.1997. god. na
JURAGA, Edi, iz Murtera kod Šibenika, r.
14.VI.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1965/66, a dipl. 28.XII.1966. god.
JURAK, Miroslav, r. 10.III.1974. u Vara•dinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1995/96, a diplomirao 7.VII.1999. god.
JUKIÆ, Tomislav, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Diplomirao je 29.V.1986.
JULARIÆ, Jozo, r. 16.VIII.1962, ing. drvne
industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je
VI. stupanj na DT odjelu.
JULARIÆ, ¤eljko, iz Dervente (BiH), r.
27.II.1966, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1990/91, a dipl. 31.III.1993. god.
JURAÈ, Drago, iz Zagreba, r. 3.IX.1956, dipl.
ing. drvne tehnologije. Apsolv. je 1979/80, a
diplomirao 6.VIII.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, DT odjel.
JURADA, Emil, iz Pazina u Istri, roðen
22.XI.1965. god., ing. drvne industrije proizv. namještaja. Diplomirao je 13.IV.1990.
JURAŠKOVIÆ, Branislav Jura (Osijek,
8.XII.1927 - Osijek, 3.II.1973), dipl. ing.
šumarstva.
Sin Ðure i Katarine r. Ravoher. Potjeèe
iz obrtnièke obitelji. U Osijeku je završio
osnovnu školu 1938, maturirao je 1947. u I.
muškoj gimnaziji u Osijeku. Apsolvirao je
1950/ 51, a diplomirao 4.XII.1952. god. na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na Šum.
odjelu - tehnièki smjer.
Zaposlio se poèetkom 1953. u DIP-u
Belišæe, ali iste godine napušta drvnu industriju i prelazi u Osijek u ŠG Papuk, gdje radi
na ureðivanju šuma. Zatim radi u Šumskom
inspektoratu i u Sekciji za ureðivanje šuma
Osijek. Osnivanjem Šum. privr. poduzeæa
Slavonska šuma, kao voditelj, ostaje u Zajednièkim slu•bama do prerane smrti.
Bio je sudionik NOB-a i èlan ŠD-a
Osijek.
167
JURÈAN, KORPAR, Ivanka, iz Zagreba, r.
23.VI.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1971/72, a dipl. 30.III.1978. god. na
JURÈEVIÆ, Aldo, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 9.IV.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
u Ministarstvo drvne industrije u Zagrebu, a
zatim u DIK Ðurðenovac. Poslije èetiri godine vraæa se u Ministarstvo i tu radi tri godine.
Potom je tri godine bio u Exportdrvu Zagreb
direktor za rezanu graðu, pa èetiri godine
delegat u Egiptu, a tada se vraæa u Exportdrvo u Zagreb, na mjesto komerc. upravitelja,
gdje radi do odlaska u mirovinu 1986. god.
JUREKOVIÆ, Katica, r. 9.II.1963. u Sisku,
JURIÈIÆ, Zdravko, iz Èarbine, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1954/55, na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 22.IV.1963. god. na osamostaljenom
Kao umirovljenik •ivi u Èavlama kod
Rijeke.
JURIÆ, Dragutin (Brinje, 20.XII.1920), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Andrije i Anke roð. Dubravèiæ.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio slu•benik,
a majka kuæanica. Osnovnu je školu završio u
Otoècu 1931, a gimnaziju u Senju 1939. Apsolvirao je 1942/43. Diplomirao je 1948. šumarstvo na Poljopr.-šumarskom fakultetu u
Zagrebu.
Vrativši se iz vojske dobiva mjesto
tehn. rukovoditelja u DIP-u Novoselec.
Nakon dvije godine prelazi na kraæe vrijeme
JURIÆ, Ivan (Prugovo, 2.I.1955), ing. drvne
industrije - proizv. namještaja.
Sin Petra i Ivke r. Juriæ. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio zidar, a majka
kuæanica. Osnovnu je školu završio u Solinu
1969, a Tehn. školski centar Split - školu za
KV radnike završio je 1972.
Diplomirao je 17.XI.1986. na Šum.
odjelu.
Radni sta• zapoèeo je kao stolar u
Tvornici grað. stolarije Drvnog kombinata
Split. Uskoro prelazi (1979) u poduzeæe
Univerzal - izrada interijera. Nakon deset
godina rada odlazi na profesionalno usavršavanje na Šum. fakultet u Zagrebu. Nakon diplomiranja vraæa se u Univerzal kao pomoænik voditelja u stolarskoj jedinici, odnosno
kao njezin voditelj, zatim je zaposlen na
obradi ponuda u slu•bi prodaje za drvnu
struku. God. 1990. upisuje dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje na Sveuè. u
Splitu i nakon toga u Obrtno-tehnièkoj školi
predaje struène predmete buduæim stolarima.
God. 1994. postaje stalni sudski vještak za
drvodjeljstvo u Opæinskom i Trgovaèkom
sudu u Splitu. Kako je poduzeæe Univerzal, u
kojemu je bio stalno zaposlen, palo u steèaj,
168
prijevremeno je umirovljen 2000. god. Povremeno radi kao savjetnik i kontakt-osoba za
tehnièka pitanja i izradu nacrta u privatnoj
tvrtki.
JURIŠIÆ, Franjo, iz Zagreba, r. 23.IV.1949,
JURIÆ, Ivica, r. 3.IV.1975, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1997/98, a diplomirao 21.VII.2000. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
JURIÆ, Mara, iz Donje Ledenice, roðena
19.IV.1955, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 8.V.1992. god. na
odjelu.
JURIÆ, Marija (Lu•ani, 21.III.1936 - Lu•ani,
8.III.1981), dipl. ing. drvne industrije.
Osnovnu školu polazila je u Lu•anima, a završila 1950. u Slav. Brodu. Maturirala je u gimnaziji u Slav. Brodu 1955. god.
Apsolvirala je 1959/60. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirala 24.I.1962.
god. na osamostaljenom Šum. fakultetu u
JURIÆ, Miro iz Osmanlija (BiH), roðen
9.III.1965, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 18.V.1992. god. na
odjelu.
JURIÆ, Natalija, r. 6.X.1969. u Zagrebu, dipl.
a diplomirala 9.XI.1999. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
JURINA, Franjo, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1958/59. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 29.IV.1961.
na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI smjeru.
JURJEVIÆ, Miljenko (Zagreb, 5.VIII.1945),
Sin Vladimira i Vere roð. Pene. Hrvat,
katolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu
školu završio je 1960, a VI. gimnaziju 1964.
na Šum. fakultetu, na DI odjelu, 1971. god.
Nakon diplomiranja bio je zaposlen u
Tvornici parketa DIP-a Karlovac (1971-74),
zatim je do srpnja 1976. komercijalista u
Uvoznom sektoru Exportdrva, pa šef Poslovnice za uvoz opreme i rezervnih dijelova u
Exportdrvu Zagreb. Od listopada 1981. do
sijeènja 1985. bio je u SAD-u u European
wood Products u New Yorku i Los Angelesu.
Nakon toga zaposlen je u Finalnom sektoru
Exportdrva u Zagrebu.
Od sijeènja 2000. godine radi kao
direktor tvrtke EXHOL BV u Nizozemskoj,
koja je u vlasništvu Exportdrva d.d. Zagreb.
JURJEVIÆ, Mira, iz Kaknja (BiH), roðena
8.V.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1981/82, a diplomirala 29.III.1985.
JURKI, KOVAÈEVIÆ, Mirjana (Virovitica,
29.IX.1954), dipl. ing. drvne tehnologije.
Kæi Mate i Marije r. Kolesariæ. Hrvatica, katolièke vjere. Otac joj je VKV zidar, a
169
majka kuæanica. školovala se najprije u Virovitici. Osnovnu školu završila je 1968, a Gimnaziju "Petra Preradoviæa" 1972. god.
Studi-rala je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Diplomirala je 1978. na DT odjelu.
TVIN-u Virovitica, Predstavništvo Zagreb.
Tu je provela 12 godina kao zamjenica šefa
Predstavništva. Potom je prešla u Lesninu
In•enjering, Predstavništvo Zagreb, gdje je
bila tri godine voditeljica opremanja objekata. God. 1996. izradila je program za
Projekt opremanja namještajem i bijelom
tehnikom ratom ošteæenih kuæa (2500) u
svim ratom zahvaæenim •upanijama RH te je
vodila konzalting i nadzor nad opremanjem
kuæa. Izradila je natjeèajnu dokumentaciju
(1996) za projekt opremanja svih obnovljenih
škola te nadzor nad realizacijom projekta.
Nakon toga osnovala je vlastito poduzeæe
MIJA ING d.o.o. kojemu je direktorica.
Dobitnica je priznanja Medicinskog
fakulteta Sveuè. u Zagrebu za osobito zalaganje i doprinos u radu i napretku (1981) te
dobitnica priznanja ZAPI-a, kojim se upisuje
upis u Zlatnu knjigu najuspješnijih hrvatskih
poduzetnika 1999. i 2000. godine.
JURKOVIÆ, Bo•idar, iz Karlovca, roðen
18.III.1944, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1967/68, a diplomirao 1.XII.1970,
JURKOVIÆ, Branko, iz Peèišæa, r. 29.X.1957,
Zaposlen je u poduzeæu Bor d.d. Novi
Marof.
JURKOVIÆ, Milan, iz Otoèca, Lika, r.
8.III.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 14.IX.1983.
JUSIÆ, Atif (Bosanska Otoka, BiH, roð.
2.VI.1930), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Šerifa i Tatle, r. Mujkiæ. Bošnjak,
dr•avljanstva BiH, islamske vjere. Potjeèe iz
zemljoradnièke obitelji. Puèku školu završio
je 1941. u rodnome mjestu, a realnu gimnaziju u Banjoj Luci 1950. Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao
je 1954/55, a diplomirao 1959. god. na Šum.
odjelu, DI smjer.
Tijekom radnoga vijeka bio je zaposlen
najprije u poduzeæu Una Bos. Krupa, zatim u
ŠIPADU Sarajevo. Bio je voditelj razvoja poduzeæa Rad. Od god. 1971. do 1976. radi u
ŠIPADU. u vanjskoj trgovini, a svoj radni
vijek završava u inozemstvu. U mirovinu odlazi 1989. godine.
Sudjelovao je na više struènih skupova, a za rad u struci primio je nekoliko vrijednih nagrada. Èlan je DIT-a. Kao umirovljenik •ivi u Sutivanu na Braèu.
JUSTINIJANOVIÆ, Juraj, (Starigrad na
Hvaru, 8.III.1895), dr. sc., dipl.ing. redoviti
profesor predmeta Viša matematika i Nacrtna
geometrija.
Ispit zrelosti polo•io je 1912. u Splitu.
Diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Doktorat tehnièkih znanosti stekao je 1924. godine na Tehnièkoj
visokoj školi u Zagrebu.
Dvije godine bio je asistent Nacrtne
geometrije na toj školi, pet godina srednjoškolski je profesor u Splitu, petnaest godina
redoviti profesor Nacrtne geometrije i Više
matematike na Pomorskoj vojnoj akademiji u
Dubrovniku i do 1952. redoviti profesor
170
Geometrije na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1952. godine izvanredni je profesor Nacrtne geometrije na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu, od 1957. redoviti profesor
Strojarsko-brodograðevnog fakulteta. Na
Šum. odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu predavao je 1947/48. Višu matematiku.
JUSTIN, Drago (Bre•ice, Slovenija, 7.V.1923
- Ljubljana, 27.IV.1993), dipl. ing. šumarstva
- tehnièki smjer, savjetnik.
Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu
u Zagrebu. Diplomirao je 1952. god. na šum.
odjelu, tehnièki smjer. Cijeli radni vijek
proveo je u slovenskom šumarstvu, ponajviše
je radio na ureðivanju bujica.
(Detaljnije u HŠ¤L, knj. 5, str. 352.)
JUSUFOVIÆ, Šemza, iz Brèkog (BiH), r.
16.XI.1954, dipl ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1976/77, a diplomirao 22.II.1978.
JUTROVIÆ, Branimir (Zagreb, 6.V.1962),
Sin Marka i Milene. Hrvatske narodnosti. Otac mu je grað. tehnièar, a majka
nastavnica. Odrastao je i školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1977, zatim je
pohaðao dva razreda gimnazije, a posljednja
dva razreda i maturu polo•io je u Drvodjeljskoj školi u Zagrebu - 1981. god. Apsolvirao
je 1986/87, a diplomirao 22.I.1991. na Šum.
Radni sta• zapoèeo je u Uniondrvu
d.d. - uvoz-izvoz proizvoda drvne industrije,
proizvoda od furnira. Radio je kao komercijalist
od rujna 1994. do prosinca 1995. god. Nakon
toga radi od poèetka 1996. kao komercijalist
u Limes plus d.o.o. Zagreb - kataloška
prodaja uredskog pribora.
JUTROVIÆ, JAKIŠIÆ, Branka (Zagreb,
26.V.1962), dipl. ing. drvne tehn., prof.
Kæi Rade i Katarine r. Zadravec. Hrvatske je narodnosti. Otac joj je strojobravar,
a majka med. sestra. Odrasla je i školovala se
u Zagrebu: osnovnu školu završila je 1978. a u
DOC-u “Jurica Ribar” maturirala je 1981.
20.XI.1989. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
DT odjel.
Od 1990. radi na srednjoj Drvodjelskoj školi u Zagrebu, na zamjeni do 1992, od
1994. godine radi u Srednjoj školi Oroslavje,
a od 1997. do danas u Drvodjeljskoj školi
Zagreb na poslovima prof. struènih predmeta
drvarske struke.
JUZBAŠIÆ, Èedomir, iz Ljubljane (Slovenija), r. 18.XII.1948, dipl. ing. drvne industrije.
¤ivi i radi u Dikliæima kraj Poreèa.
JUZBAŠIÆ, Josipa, r. 13.III.1969. u Bošnjacima - ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Apsolvirala je 1991/92, a diplomirala 14.II.1997. god. na Šum. fakultetu u
171
K
KABALIN, David, r. 31.VII.1918. u Novom Vinodolskom, dipl. ing. šumarstva,
knji•evnik.
26.IX.1941. na Gospodarsko -šum. fakultetu
u Zagrebu. Sudjelovao je u NOB-u od 1943.
Osnutkom prvog Povjerenstva šuma i
ruda na Visu radi u njemu kao suradnik za
šumarstvo, a krajem 1944. u istom je svojstvu
premješten u Beograd. Zatim je bio direktor
Zemaljskoga šumarskog poduzeæa Šumarstva
i drvne industrije te Direkcije drvne industrije u Zagrebu, Novoj Gradiški i Rijeci. Potom
je bio direktor Jugoinspekta i direktor
Exportšume u Zagrebu. God. 1949. povjerena mu je du•nost predstavnika izvoznog
drvarskog sustava u inozemstvu: u Milanu
(Italija), zatim u Frankfurtu i Düseldorfu
(Njemaèka). Kad se vratio u zemlju, dolazi u
Exportdrvo Zagreb i u njemu ostaje do
umirovljenja najprije kao glavni direktor u
Zagrebu, zatim kao predstavnik u inozemstvu i na kraju kao direktor u Rijeci, do
odlaska u mirovinu 1982. god.
Svoja iskustva s meðunarodnoga drvnog tr•išta priopæava u “Drvarskom glasniku”,
u kojem je objavio više od 50 èlanaka. Bio je
suradnik i "Šum. lista".
Za uspješan rad dobio je Orden
bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem,
Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden
zasluga za narod.
Bavio se knji•evnim radom, pa je do
odlaska u mirovinu objavio pet zbirki pjesama.
KAÈAPOR, Ismet, r. 22.III.1967. u Tutinu
(Srbija), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1990/91, a diplomirao 22.VII.1996.
KADIÆ, Damir, r. 1.IV.1968. u Sisku, dipl.
diplomirao 1996. god. na Šum. fakultetu u
KAIÆ, Milan (Livno, 25.III.1926.), dr. sc.,
dipl.ing. kemije, docent predmeta Kemija i
Kemija s osnovama biokemije.
Osnovnu je školu završio u rodnom
Livnu, a gimnaziju u Splitu i Zagrebu. Maturirao je 1946. godine na II. klasiènoj gimnaziji
u Zagrebu i u jesen se upisao na Kemijski
odsjek Tehnièkog fakulteta u Zagrebu, na
kojemu je diplomirao 17. travnja 1954. god.
Nakon odslu•enja vojnog roka 1955.
radio je kao diplomirani in•enjer kemije.
Od 25.X.1955. godine do 31.I.1957.
god. bio je tehnološki in•enjer tvornice
Elektroda Zagreb, a od 1.II. do 31.V.1957.
zaposlen je u Trgocentru Zagreb. Od
11.VI.1957. godine do 31.XII.1959. god. radi
u Tvornici ulja u Zagrebu.
Od 1.I.1960. godine do 8.XI.1974.
asistent je u Zavodu za kemiju Šum. fakulteta
u Zagrebu. Dana 8. studenog 1974. godine
izabran je za docenta predmeta Kemija i
Kemija s osnovama biokemije na Šum. fakultetu u Zagrebu.
172
Škol. god. 1964/65. samostalno je
vodio kolegij Kemija za izvanredne studente
Šum. fakulteta u Zagrebu. Od 1961. do 1968.
godine u svojstvu asistenta ispitivao je
studente DI i Šum. odsjeka Opæu i anorgansku
kemiju. Dvije nastavne godine (1967-1969)
sudjelovao je u poslijediplomskoj nastavi
Specijalna proizvodnja bilja za kolegij Metodika kemijskih analiza u Zavodu za kemiju
Poljopr. fakulteta u Zagrebu. U ljetnom
semestru 1969/70. predavao je kolegij Kemija
s osnovama biokemije studentima ŠG odsjeka
Dana 12.IV.1971. godine obranio je
disertaciju Prilog odreðivanju konstitucije
lipidnih tvari u jestivim i otrovnim gljivama
zagrebaèkog podruèja na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu.
RADOVI
Praktikum anorganske analitièke kemije za studente
Šumarskog fakulteta, Šumarski fakultet, Zagreb, 1966.
Prilog poznavanju sadr•aja •eljeza, bakra i fosfata u
nekim našim jestivim gljivama (s D. Vilièiæ, F. Miheliæ i L.
Barišiæ), Farmaceutski glasnik, 23)1967), 317.
Slobodni i vezani lipidi u jezgrama lupinastih
voæaka (sa Z. Tadiæ), ibid., 24(1968), 271.
Ispitivanje sadr•aja nekih esencijalnih aminokiselina u pojedinim sortama kukuruza proizvedenih pod
razlièitim agrotehnološkim uvjetima (s D. Horgas, M.
Skender i G. Garbin), Projekt za potrebe gospodarstva,
Poljoprivredni kombinat Morska Sobota, 1969.
Utjecaj kolièine dušika u prihranjivanju i gustoæe
sklopa kukuruza na sastav slabo polarnih lipida kukuruza (s
D. Horgas, M. Skender i G. Garbin), Poljoprivredna
znanstvena smotra, 13(1969), 3.
Utjecaj kolièine dušika u prihranjivanju i gustoæe
sklopa na kolièinu riboflavina i niacina u sila•nom
kukuruzu i njihove promjene mlijeèno kiselom fermentacijom (s D. Horgas, M. Skender i G. Garbin), ibid.,
27(1971), 3.
Prilog odreðivanju konstitucije lipidnih tvari u
jestivim i otrovnim gljivama zagrebaèkog podruèja,
disertacija, Tehnološki fakultet u Zagrebu, 1971,
objavljeno u izvodu u Glasniku za šumske pokuse,
17(1974), 91-156.
Organska kemija, skripta, Sveuèilište u Zagrebu,
Zagreb, 1974.
Dodatna prehrana divljaèi kestenom (sa S. Markiæ),
Šumarski list, 103(1979).
O kemizmu ljusaka nekih plodova šumskog drveæa i
grmlja, Drvna industrija, 36(1985), 229.
Prehrambeno-tehnološke osobine sjemenaka oraha
Juglans regia, crnog oraha Juglans nigra i pinije Pinus
pinea, Šumarski list, 109(1985), 325.
KAJGANIÆ, Bo•o, iz Buševca, r. 7.IX.1947,
1970/71, a diplomirao 20. XI.1984. god. na
KALKAN, Diana, r. 8.IX.1967. u Koprivnici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1989/90, a diplomirala 26.II.1992.
KANCIJAN, Milan, r. 2.IX.1949. u Ludbregu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
KARABAIÆ, Josip, r. 24.IV.1944. na Krku,
KARAD¤IÆ, Jasmina, r. 12.VII.1964. u
Sanici (BiH), dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirala je 1985/86, a dipl. 9.IX.1987. na
KARAHASANOVIÆ, Alija, dr. sc., dipl. ing.
drvne industrije.
Na Poljopr.-šum. fakultetu Sveuè. u
Zagrebu obranio je 28.XI.1958. disertaciju
Tehnièka svojstva bosanske prašumske jelovine i
postao jedan od prvih naših doktoranata s
podruèja drvne tehnologije.
KARAJICA, Stipo, r. 10.I.1968. u mjestu
Baština dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1993/94, a diplomirao 28.VI.1995. na
173
KARAPAND¤IÆ, Josip, (Štivica, 23.V.1934. Kostrena, Rijeka, 12.XII.1999), dipl. ing.
drvne industrije.
Sin Josipa i Katice r. Smudiæ. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je zanimanjem bio
poljoprivr. tehnièar, a majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u Kutini 1948, a Drvopreraðivaèku školu u Virovitici 1951. god. Apsolvirao je 1957/58, a diplomirao 1961. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, DI smjer.
Radni vijek zapoèeo je u DIP-u Voæin,
a nastavio u DIP-u Gaj Slatina. Potom radi u
DIP-u Gvozd, DIP-u “Rade Šupiæ” Rijeka i
na kraju u DIP-u Klana.
U mirovinu odlazi 1983. Umro je
1999. u 66. godini •ivota. Sahranjen je
14.XII.1999. u Kostreni.
KARAVIDOVIÆ, Zdravka, r. 3.VI.1959. u
Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1980/81, a diplomirala 23.XII.1982.
KARBA, Davorin, r. u Mariboru, Slovenija, 6.XI.1912, dipl. ing. šumarstva,
Potjeèe iz èinovnièke obitelji. Osnovnu i srednju školu završio je u Mariboru. Apsolvirao je 1933/34, a 1934. god. diplomirao
je na Poljopr. -šum. fakultetu u Zagrebu, na
Šum. odjelu. Prije Drugoga svj. rata radi u
slov. šumarstvu. Tijekom rata iseljen je s
obitelji u Srbiju, a nakon završetka rata do
kraja radnog vijeka radi u drvnoj industriji bio je tehnièki direktor Lesnoindustrijskog
poduzeæa Maribor i tehnièki direktor Marlesa.
U mirovinu je otišao 1985. Kao umirovljenik
•ivio je u Mariboru.
KARDAŠIÆ, Marko (Zagreb, 29.III.1973),
Sin Antuna i Višnje r. Jurkoviæ. Hrvat,
katolik. Roditelji su mu stomatolozi. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je
1987, a maturirao je 1991. u OC-u “Nikola
Tesla”. Apsolvirao je 1995/96, a diplomirao
15.X.1997. na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, na DT odjelu.
Nakon diplomiranja poèeo je raditi u
zagrebaèkoj tvrtki ERICON kao komercijalist. Tijekom rada pru•ila mu se moguænost da nekoliko puta posjeti Afriku i upozna
egzotiène vrste drva. Od 1998. radi kao
direktor predstavništva za dansku trgovaèku
tvrtku Wilhjem A/S, kojoj je osnovni posao
trgovina raznim vrstama trupaca i graðe za
dalekoistoèno tr•ište i za dio Europe.
KARLOVIÆ, Dubravko, r. 1.V.1939. u
Pakracu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1964/65, a diplomirao 4.XII.1969. god
KASALO, Ivica (Livno, BiH, 5.XI.1967),
dipl. ing. drvne tehnologije, •upanijski
šumarski inspektor.
Sin Frane i Nevenke roð. Urselja.
Hrvat, rimokatolik, dr•avljanin R. Hrvatske i
R. BiH. Otac mu je zanimanjem stolar, a
Livnu 1982, a u rodnom gradu završio je
174
1986. i ŠUP “S.S. Kranjèeviæ”, stekavši
zvanje elektrotehnièar-energetièar.
Zagrebu. Apsolvirao je 1990/91, a diplomirao 1.IV.1993. god. na na DT odjelu.
Po završetku studija, odnosno nakon diplomiranja, vratio se u Livno i pristupio
postrojbama HVO-a. Istodobno je radio od
ljeta 1993. do proljeæa 1994. godine u DIP-u
Cincar u Livnu. Zbog ratnih dogaðanja ostao
je u postrojbama HVO-a sve do ljeta 1998,
kada se upošljava u Ministarstvu poljoprivrede
i šumarstva Hercegbosanske •upanije kao •upanijski šumarski inspektor, gdje radi i danas.
Èlan je Udruge šumara HZ Hercegbosne i UD i VOR HVO Hercegbosne.
¤ivi u Livnu.
KASIHAJDA, Ivanèica, r. 20.VI.1964. u
Garešnici, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirala je 19.V.1987. god.
DT odjelu.
KASUMOVIÆ, Hazim, iz Bos. Gradiške
(BiH), r. 15.XI.1936, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao
30.V.1974. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu.
KASUNIÆ, Franjo, iz Erdelja, r. 28.X.1948,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 26.VI.1980. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, VI. (I) stupanj na DT odjelu.
KAŠA, Andrea (Virovitica, 20.VIII.1973),
Kæi Josipa i Štefice r. Baèani. Hrvatica.
Otac joj je drvni tehnièar, a majka med.biokemijski in•enjer. Osnovnu školu polazila
je u Pitomaèi, a Srednju medicinsku završila
je u Zagrebu. Apsolvirala je 1996/97, a diplomirala na Šum. fakultetu u Zagrebu
29.I.1999. na DT odsjeku.
Zaposlena je kao tehnolog površinske
obrade.
KATIÆ, Milka, r. u Pakracu, 22.X.1961,
KATRANÈEK, Miljenko roðen u Po•egi,
12.V.1959, dipl. ing. drvne tehnologije.
Sin Stjepana i Marije r. Czabadaj.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je krojaè, a
majka kuæanica. Osnovnu školu završio je
1974. u Èaglinu, a gimnaziju 1978. godine u
Po•egi. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao
9.VI.1983. na DT odjelu.
Zaposlen je kao komercijalni direktor u SPIN VALIS-u d.d. Po•ega.
KATUŠIÆ, Janja, r. 26.VIII.1970 u ¤drimcima, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. Apsolvirala je 1992/93, a diplomirala
28.III.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku.
KAURIÆ, Ivan, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1949/50. na Poljopr.-šum. fakultetu u
Zagrebu, a diplomirao je 26.VI.1952. god. na
Kao umirovljenik •ivio je u Sisku.
KAVAZ, Dinko, iz Bos. Petrovca (BiH), r.
2.VI.1957, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 5.IV.1985. na Šum.
KAZIÆ, Sulejman, iz Èaplja (BiH), roðen
1.IV.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 12.IV.1991. na Šum. fakultetu u
KEÈA, ¤eljko, r. 29.IX.1956. u Zagrebu, dipl.
175
a diplomirao 20.II.1985. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
virao je 1983/84, a diplomirao 16.I.1986. na
KELAVA, Borislav, iz Livna (BiH), roðen
27.IX.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1987/88, a diplomirao 11.XII.1989.
KERMAN, Josip, ing. drvne tehnologije proizv. namještaja. Diplomirao je 21.III.1996.
god., VI. stupanj na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
KENJEVARI, Marijan (Zagreb, 26.III.1943),
dipl. ing. drvne tehn., profesor.
Sin Andrije i Mire r. Andrijeviæ.
Hrvat, katolik. Potjeèe iz slu•benièke obitelji.
Osnovnu školu polazio je u Zagrebu, gdje je i
maturirao u gimnaziji 1962 god. Apsolvirao
je 1966/67, a diplomirao 29.IV.1971. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, DT odjel.
Nakon diplomiranja (1971-1978) radio je u DI Slavonija Slav. Brod, a od 1978. do
danas radi kao srednjoškolski profesor
Tehnièke škole u Virovitici. Predavaè je predmeta drvne struke.
na veæini struè. skupova u organizaciji škole i
Ministarstva. Èlan je Sindikata profesora
srednje škole.
KEROVIÆ, Nedeljko, iz Pirkovaca (BiH), r.
19.XI.1949, ing. drvne industrije - proizv.
KENJI, Nenad, r. 26.VII.1966. u Osijeku,
KENJIÆ, Zoran, mr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije.
Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, a poslijediplomski studij
polazio je u Zagrebu. Obranio je 7.VI.1990.
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu magistarski
rad s naslovom Utjecaj neprave sr•i na iskorišæenje bukovih pilanskih trupaca piljenih traènim
pilama na dva razlièita naèina.
KEREZOVIÆ, Boško, iz ¤ivinica (BiH), r.
6.I.1960, dipl. ing. drvne tehnologije. ApsolHrvatski leksikon drvnih tehnologa
KESER, Eva, roðena u Novoj Gradiški
namještaja. Diplomirala je 26.II.1992. god.
DT odjelu.
KESIÆ, Nikola iz Graèaca, r. 31.V.1937, dipl.
a diplomirao 8.X.1965. na Šum. fakultetu u
KEŠELJ, Olivera, r. 12.IV.1965. u Bjelovaru, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1987/88, a diplomirala 5.IV.1989. god.
KEŠELJ, Sanja, r. 7.XI.1962. u Bjelovaru,
KIÈIN, Fuad, iz Demiševaca (BiH), dipl. ing.
diplomirao 25.I.2002. god. na Šum. fakultetu
u Zagrebu, na DT odsjeku.
176
KILIÆ, ¤eljko, r. 22.IX.1967. u Bjelovaru,
ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja.
Diplomirao je 10.V.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
KIRASIÆ, Damir, r. u Ogulinu 30.I.1961,
KIRASIÆ, Dragutin, roðen u Zagrebu
21.IX.1923, dipl. ing. šumarstva.
Sin Mate i Ru•e r. Sušanj. Hrvat, rimokatolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu
školu završio je 1934, a maturirao je 1942.
god. u I. realnoj gimnaziji. Apsolvirao je
1949/50. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 1951. god. na Šum. odjelu tehnièki smjer.
Nakon završetka studija zaposlio se u
DK Belišæe, gdje je od 1951. radio kao upravitelj pilane, tehnièki direktor i glavni direktor. God. 1963. prelazi u Zagreb, u Institut
za drvo, gdje je bio šef Odjela za pilansku preradu drva i zamjenik direktora sve do kraja
1967. god., kada prelazi u Uniondrvo na
mjesto direktora razvoja i zamjenika glavnog
direktora.
God. 1971. prelazi u Poslovno udru•enje drvne industrije, ali veæ 1972. god. zapošljava se u Exportdrvu. Tu je do 1984.
direktor Uvoznog sektora, direktor OOUR-a
Vanjska trgovina i pomoænik glavnog direktora za razvoj.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu prijavio
je disertaciju, ali je zbog drugih obveza nije
uspio dovršiti. Objavio je knjigu Moguænost
razvoja pilanske prerade u SR Hrvatskoj
(Institut za drvo Zagreb 1967), a pisao je i
struène èlanke.
Bio je dugogodišnji èlan HŠD-a.
KIRIÆ, Radmila, r. 10.XI.1966. u Èakovcu,
KIŠ - VULIÆ, Ðurðica (Bošnjaci, 20.IV.1969),
Kæi Ilje i Roze r. Maloševiæ. Hrvatica,
katolièke vjere. Potjeèe iz radnièke obitelji.
Osnovnu školu završila je u Bošnjacima 1984,
srednju Poljoprivr. školu “V. Nazor” 1988. u
¤upanji. Apsolvirala je 1990/91, a diplomirala 23.XII.1993, VI. stupanj na Šum. fakultetu u Zagrebu, DT smjer.
Zaposlena je u TVIN-u d.d. Virovitica, najprije kao tehnolog površinske obrade
kuænog namještaja, a zatim kancelarijskog
namještaja.
KIŠEVIÆ, Husein, r. u Velagiæima (BiH)
KIŠIÆ, Ivan, iz Bartolovca, r. 14.XII.1962,
KLAIÆ, Darko, roðen u Novoj Gradiški
20.V.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1982/83, a diplomirao 22.I.1985.
177
KLAJN, Davor, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Diplomirao je 29.II.1988.
stupanj na DT odjelu, Studij uz rad.
KLAJN, Ðurða, iz Novoselca, r. 3.XII.1950,
KLARIÆ, Slavko, r. 20.III.1937, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 23.VI.1964. god. na Šum. fakultetu
KLARIÆ, Snje•ana, r. 17.IV.1961. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1983/84, a diplomirala 20.V.1986. god.
KLARIÆ, Zvonko, r. 25.VI.1962. u Ðakovu,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 29.II.1988. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
KLASIÆ, Marina, r. u Zagrebu 4.V.1959,
KLASO, Antun (Slav. Kobaš, Slav. Brod,
20.IX.1932), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Mije i Ane roð. Jeliniæ. Hrvatske
narodnosti. Osn. školu završio je u Slav.
Kobašu 1943, a gim. u Slav. Brodu 1953. Diplomirao je 28.XII.1958. na Šum. odjelu
Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu, DI smjer.
Radni vijek zapoèeo je kao poslovoða u
proizvodnji furnira DI Slavonija Slav. Brod.
Zatim je u istom poduzeæu voditelj proizvodnje namještaja, pa direktor razvoja. Potom je
bio tehn. direktor Oriolika Oriovac, pa
direktor RO-a Oriolik. Posljednje radne
godine bio je predsjednik Privredne komore
Slavonije i Baranje.
Danas je u mirovini.
KLEKAR, Josip, iz Èièkovine, r. 23.I.1959,
KLEPAC, Josip (Vode, 15.VII.1940), dipl.
Sin Josipa i Ljubice roð. Štimac.
Hrvat, katolik. Otac mu je bio šum. radnik, a
Smreèju, a Srednju šum. u Karlovcu. Apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 1970. na Šum.
fakultetu u Zagrebu - DI smjer.
Završivši studij, zapošljava se u DI
Goranprodukt Èabar kao upravitelj Tvornice
tapeciranog namještaja. God. 1978. prelazi u
Novi Vinodolski zaposlivši se u tamošnjem
DIP-u gdje obavlja razne poslove - od
upravitelja pilane do upravitelja Tvornice
okal-ploèa. Od 1995. bavi se samostalnim
obrtništvom.
KLET, Jakob (Baèki Monoštor, Vojvodina,
30.IV.1938), dipl. ing. šumarstva.
Sin Jakoba i Elizabete roð. Reiter. Njemaèke narodnosti, hrvatskoga dr•avljanstva,
rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Osnovnu je školu završio u Baèkom Monoštoru
1954, a Srednju šumarsku školu u Ilid•i (Sarajevo). Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1962/63, a
Zaposlio se 15.IX.1966. u Goranproduktu Èabar. Do kraja 1969. bio je tehnièki
voditelj pilane u Prezidu. Od 1970. do 1973.
god. direktor je pogona u Tršæu - Finala.
Nakon toga komercijalni je direktor Goranprodukta Èabar, a od 15.II.1990. zaposlen je
178
u Exportdrvu Zagreb - Filijala Rijeka na
radnome mjestu šefa poslovnice.
KLIŠANIN, Vinko, iz Šuice (BiH), r.
13.XI.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1983/84, a diplomirao 15.X.1984.
KLOBUÈAR, Dra•en, r. u Po•egi 12.VI.1959,
KLOBUÈAR, Mario, r. 1.IV.1974. u Slav.
Brodu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1997/98, a diplomirao 7.II.2001. na
KLOBUÈAR, Vjekoslav, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1954/55. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
13.III.1961. god. na osamostaljenom Šum.
KLOKIÆ, Mustafa iz Lišnja (BiH), roðen
namještaja. Diplomirao je 21.I.1985. god. na
odjelu, dislocirani Studij u Brèkom.
KLJAJIÆ, Filip (Modran, BiH, 31.XII.1934),
mr. sc., dipl. ing. tehnologije.
Otac Marijan bio je poljoprivrednik, a
majka Marija kuæanica. Hrvatske narodnosti
i dr•avljanstva, rimokatolik. Osnovnu školu
završio je u Plehanu 1949, a Kemijskotehnièku tehnološku školu u Tuzli 1954. god.
Diplomirao je na Tehnološkom fakultetu u
Zagrebu. Potom se zaposlio u Kombinatu
Belišæe, RO Belišæe-Bel. Poslijediplomski
studij završio je na Šum. fakultetu Sveuè. u
Zagrebu. Magistrirao je 15.III.1989. na DT
odjelu obranom magistarskog rada Impregnacija sjeèke kod proizvodnje poluceluloze.
Radni vijek zapoèeo je kao laborant u
¤eljezari Zenica, a nastavlja kao tehnolog u
Saponiji Osijek. Potom radi kao šef pogona
proizvodnje poluceluloze u Belišæu d.d. Tu je
proveo glavninu radnoga vijeka: bio je šef
tehnièke kontrole, šef laboratorija - kontrole i
unapreðenja, tehnièki upravitelj Bel-ambala•e
u Belišæu d.d., glavni tehnolog u Slu•bi razvoja, a do umirovljenja je radio kao glavni
tehnolog za papir i polucelulozu Bel-ambala•e Belišæe d.d.
Objavio je dva ud•benika iz struke.
Èlan je brojnih udruga. Dobio je brojna
priznanja i nagrade za svoj rad.
Kao umirovljenik •ivi u Belišæu.
KLJAK, Jaroslav (Osijek 21.II.1972), dipl.
ing. drvne tehnologije, mlaði asistent na Šum.
fakultetu u Zagrebu.
Sin Josipa i Zdenke roð. Holik. Hrvat,
hrvatskoga dr•avljanstva, katolik. Potjeèe iz
obitelji prosvjetnih djelatnika. Školovao se
najprije u Osijeku. Osnovnu školu završio je
1986, a u CUO “Braæa Ribar” maturirao je
1990. godine.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 22.VII.1997. god. na DT
odsjeku, VII. stupanj.
Od 1.III.1998. znanstveni je novak na
Šum. fakultetu u Zagrebu, na projektu
“Istra•ivanje sirovine, procesa izrade, kakvoæe
i ugradbe ploèa na bazi drva". Od 1.I.1999.
mlaði je asistent za predmet Furniri, furnirske
i stolarske ploèe kod prof. dr. sc. V. Bruèija.
Sudjelovao je na Ambijenti, Drvo u
graðevinarstvu.
Èlan je HŠD-a, Ogranka Zagreb.
KNAPIÆ, Josip, iz Drenovca, r. 10.VI.1969,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 1992. god. na Šum. fakultetu u
179
KNE¤EVIÆ, Dragan, iz Èomborja, dipl.
ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1986/
87, a diplomirao 18.VII.1988. god. na Šum.
KNEZOVIÆ, Jure, (Stobreè, 27.II.1922),
Sin Ante i Ru•e roð. Cokariæ. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz poljodjelske obitelji.
Osnovnu je školu završio u Stobreèu 1932, a
klasiènu gimnaziju u Splitu 1942. god.
Šumarstvo je studirao na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1948/49, a
diplomirao 10.VI.1950.
Zaposlio se nakratko u ŠG-u Rijeka, a
onda je jednu školsku godinu bio nastavnik
struè. predmeta u Srednjoj šumarskoj školi u
Plaškom. U kolovozu 1951. zapošljava se u
Šumariji Slav. Brod, kao upravitelj (19511960). Nakon toga radi kao nastavnik
struènih predmeta u Drvno-tehnièkoj školi
“J. Ribar” u Zagrebu. Na tom je mjestu ostao
17 godina, do umirovljenja u veljaèi 1977. i
tako za hrvatsku drvarsku struku, u suradnji s
drugim nastavnicima, osposobio stotine drvarskih struènjaka.
KNEZOVIÆ, Milivoj, iz Rašæana, roðen
10.X.1954, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 21.III.1983. god.
DT odjelu.
KNE¤EVIÆ, Branislav, r. 3.V.1950. u Komarnici, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 21.VI.1982. na
KNE¤EVIÆ, Deana, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirala je 21.I.1998. na Šum.
KNE¤EVIÆ, Ivo (Osijek, 5.X.1929), dr.
sc., dipl. ing., izv. sveuè. profesor predmeta
Šumske komunikacije i Graðevinarstvo.
Osnovnu školu i èetiri razreda gimnazije završio je u Osijeku, a ostale u Zagrebu,
gdje je i maturirao 1948. God. 1956. diplomirao je na Tehnièkom (Šumsko-industrijskom) odsjeku Poljopr.-šumarskog fakulteta
u Zagrebu.
Za vrijeme studija radio je u zagrebaèkom poduzeæu Cestogradnja, zatim u
Projektnom birou šumarstva i drvne industrije u Zagrebu te u poduzeæu Graðevinar u
Ogulinu. Svi ti poslovi bili su vezani za
kasnije bavljenje projektiranjem i trasiranjem
šumskih cesta te istra•ivanjem zakonitosti
otvaranja šuma.
God. 1962. postao je asistent za
predmet Šumske komunikacije u Zavodu za
šumsko graðevinarstvo i komunikacije Šum.
fakulteta u Zagrebu. Reizabran je za asistenta
iz navedenog predmeta 1965. i 1968. te 1972.
za predmet Šumska transportna sredstva.
Godine 1974. izabran je za višeg predavaèa
predmeta Šumske komunikacije.
Doktorirao je 1990, u zvanje docenta
izabran je 1991, a u zvanje izv. profesora
1993. god. U mirovinu je otišao 1995. sa
mjesta voditelja Katedre za šum. transport.
sredstva.
Njegov znanstveno-istra•ivaèki rad
usko je povezan s podruèjem njegova nastavnog rada, a uz istra•ivanja, provedena zbog
stjecanja novih znanja o pojavama i zakonitostima u svezi s ekonomiènim rasporedom
šumskih prometnica u prebornim šumama, te
osobito o utjecaju naèina gospodarenja i vrste
sjeèa na takve postupke. Najveæi dio njegova
rada sastojao se od stvaralaèke primjene
steèenih znanja na nova podruèja, poglavito
180
od stvaranja modela otvaranja šuma u uvjetima Gorskoga kotara, te pronala•enja
podobnih pozajmišta kvalitetnih materijala
za gradnju šumskih prometnica.
Bio je društveno-politièki aktivan:
jedan mandat bio je direktor Šum. fakulteta u
Zagrebu, a niz godina bio je rukovoditelj
NŠPO Zalesina.
red gaterskih testera (španung) pri maksimalnom
kvantitativnom iskorišæenju.
Za redovitog profesora izabran je
1957. Na Šum. fakultetu u Beogradu predavao je Mehanièku preradu drveta, Tehnologiju
drveta, Preradu drveta na strugarama te
Furnire i šperovano drvo.
Napisao je i objavio više struènih i
znanstvenih radova, prete•ito iz podruèja
drvne industrije.
VA¤NIJI RADOVI
Utjecaj strukture sastojine na optimalnu gustoæu
mre•e šumskih prometnica u prebornim šumama Gorskog
kotara. Mehanizacija šumarstva, 3(1980), 3-4, 107-122.
Kompleksni utjecaj èinilaca na optimalnu gustoæu
mre•e šumskih prometnica u prebornim šumama Gorskog
kotara. Ibid., s. 136-145.
Yugoslav experience in Studying the vehicle-soil system (sa S. Severom i A. Vrankoviæem). Zbornik radova
seminara Utjecaj mehaniziranja šum. radova na tlo,
Louvain-la-neuve (Belgia) ECE-FAO-ILO-IUFRO,
1989, 225-234.
Yugoslav experience in designing thinning machines,
(sa S. Severom). Zbornik konferencije IUFRO P4.02.01,
17-22. rujna 1989, Hyytiala, Finska, 75-97.
Form index as possible criterion for classification of
forest off-road vehicles, (sa S. Severom), Budimpešta 1991,
Vol.II, 468-476.
KNE¤EVIÆ, Milutin (Lièka Jesenica,
7.IX.1905 - Beograd, 16.VI.1977), dr. sc.,
dipl. ing. šum., red. sveuè. prof.
Studirao je šumarstvo na Gospodarsko-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao je šk. god. 1927/28. Zaposlio se u struci
23.V.1929. Polo•io je struèni šumarski ispit u
Beogradu pa je 24.VI.1932, u zvanju šumarskog pristava, rasporeðen u Šum. upravu Karlovac. Radio je u Direkciji šuma Zagreb, te
bio šef šumskih uprava u Karlovcu, Glini,
Vrbanji i Rajiæu. U tijeku Drugoga svj. rata
radi u Direkciji šuma u Èaèku (Srbija), a 1946.
prelazi u Glavnu upravu dr•avnih šumskih
industrijskih poduzeæa u Beogradu i posveæuje se drvnoj industriji, a zatim 1947. prelazi
na Šum. fakultet u Beogradu.
God. 1951. doktorirao je na Beogradskom univezitetu, obranivši disertaciju RaspoHrvatski leksikon drvnih tehnologa
KOBILAROV, Milan, ing. drvne industrije - proizv. namještaja, Diplomirao je
VI. (I) stupanj na DT odjelu.
KOBOŠ, Marijan, iz Vrbasa (BiH), roðen
5.VIII.1952, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 30. V.1979. god. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. (I) stupanj na
DT odjelu.
KOH, Ivan, r. u Bjelovaru, 27.VIII.1942,
KOHN, Gordana, r. u Karlovcu 5.V.1937,
KOJADINOVIÆ, Stevo, roðen u Pakracu
19.II.1955, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1979/80, a diplomirao 2.IV.1981.
KOLAK, Branko, iz Bugojna (BiH), r.
10.VII.1961, ing. drvne industrije. Diplomirao je 10.VII.1989. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
181
KOLAK, Darija, r. 15.VI.1970. u Slav.
Brodu, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Apsolvirala je 1992/93, a diplomirala 28.I.1997. god. na Šum. fakultetu u
KOLAK, Ivan, r. 6.X.1972. u Gospiæu, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 28.II.1992. god. na Šum. fakultetu u
KOLAKOVIÆ, Zvonimir, (Subotica,
Sin Juraja i Aranke roð. Lovas. Hrvat,
Osnovnu školu završio je u Otoècu 1948, a
gimnaziju u Senju 1953. Diplomirao je
11.VII.1959. na Šum. odjelu Poljopr.-šum.
fakulteta u Zagrebu - tehnièki smjer.
Radni vijek proveo je u Otoècu i
Novom Vinodolskom. U Drvnom kombinatu Otoèac radio je od 1.IX.1959. do
8.V.1969, a u DIK-u Novi Vinodolski od
9.V.1969. do 23.IX.1996. god.
Kao umirovljenik •ivi u Novom Vinodolskom.
KOLAR, Boris, r. u Vara•dinu 25.X.1960,
KOLAR, Milan, (Maribor, 15.VIII.1929 Celje, 28.V.1990), dipl. ing. šumarstva.
Osnovnu i srednju školu završio je u
Mariboru. Apsolvirao je 1951/52. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 1953.
god. na Šum. odjelu - tehnièki smjer.
Cijeli radni vijek proveo je u slovenskom šumarstvu: najprije je bio šef Sektora
za iskorištavanje šuma, zatim šef Tehnièkog
sektora, voditelj Komercijalnog sektora i na
kraju direktor GG-a Maribor.
KOLAREC, Zlatko (Zagreb, 19.I.1938),
dipl. ing., savjetnik.
Sin Leonarda i Antonije roð. Mamec.
Hrvat, katolik. Otac mu je bio krojaè, a majka
radnica. Naobrazbu je stekao u Zagrebu:
osnovnu je školu završio 1951, a I. realnu gimnaziju 1956. god. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1959/60, a
1963. diplomirao je na DI smjeru.
Odmah se zaposlio u ŠIP-u Sana
Sanski Most. Obavljao je poslove tehnologa
u pilani, tvornici panel-ploèa i ploèa iverica.
Prije odlaska iz ŠIP-a obavljao je du•nost pomoænika tehnièkog direktora za organizaciju
rada.
God. 1972. odlazi u Trgov. poduzeæe
Šuma Zagreb, gdje je upravitelj radne jedinice, a od 1985. direktor Sektora za drvne
proizvode. Od 1994. obavlja poslove savjetnika glavnog direktora Trgovaèkoga dionièkog
društva Šuma - Zagreb.
KOLARIÆ, Josip, r. 27.II.1969. u Zagrebu,
KOLESAR, Mirko (Jakšiæ, 1938 - Zagreb,
1998), dipl. ing. šumarstva.
Sin Ðure i Bare r. Nemeèkoviæ. Hrvat,
Osnovnu je školu polazio u Jakšiæu, a gimnaziju je završio u Po•egi 1957. god. Studirao je
na Šum. fakultetu u Zagrebu, apsolvirao
1962/63, a diplomirao 1967.
182
Odmah se zaposlio u Jugoinspektu
Zagreb. Radio je na kolaudaciji drvnih proizvoda piljene graðe i šumskih proizvoda. God.
1968. prelazi u Exportdrvo Zagreb, u Direkciju, gdje radi u šumskom sektoru na izvozu
šumskih proizvoda. U istom poduzeæu radi
kao voditelj Odjela izvoza šumskih proizvoda
sve do iznenadne smrti 1998. godine.
KOLETIÆ, Berislav (Petrinja, 24.II.1926),
dipl. ing. šum.
Sin Stjepana i Magdalene roð. Komlinoviæ. Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obitelji
ratara. Osnovnu je školu završio u Petrinji
1941, a realnu gimnaziju u Sisku 1945. god.
Šumarstvo je studirao na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1948/49, a
Pripravnièki sta• zapoèeo je odmah u
ŠG-u Sjemeæ Višegrad (BiH). U studenome
1951. premješten je u Šumariju Karlovac,
nakratko prelazi u Šumariju Rujevac i u ŠG
Kapela Gospiæ na mjesto upravitelja Šumarije Donji Lapac. Tu ostaje do listopada 1958.
god., kada je premješten u Šumariju Po•ega.
Na mjestu šefa eksploatacije, a zatim voditelja
komercijale ostaje do travnja 1968.
Ostali dio radnog vijeka proveo je u
drvnoj industriji. U svibnju 1968. prelazi u
DIP Pleternica kao voditelj predstavništva u
Zagrebu, gdje ostaje do odlaska u mirovinu
1.VII.1983. godine.
U vrijeme integracije sa DI Slavonija
iz Slav. Broda bio je šef tuzemne poslovnice
OOUR-a Union-drvo.
KOLIÆ, Ivanka, r. 12.X.1968. u Zagorju kod
Ogulina, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Diplomirala je 27.IX.1996. god.
DT odjelu.
KOMAC, Mladen (Sarajevo, BiH, 21.IX.1949),
Osnovnu školu pohaðao je u Zagrebu,
a gimnaziju s maturom završio je u Sarajevu.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje
je i apsolvirao 1973/74, a diplomirao 4.XII.1975.
god., na DI odjelu.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu završio
je i poslijediplomski studij iz znanstvenoga
podruèja tehnologija furnira i ploèa. Magistrirao je obranivši rad Komparativna ispitivanja
nekih fizièkih i mehanièkih svojstava srednje
tvrdih vlaknatica (MDF), furnirskih ploèa i
iverica.
Prvo radno mjesto bilo mu je u Tvornici Trudbenik Bregana, kod Samobora, gdje
je radio na poslovima primarne i finalne proizvodnje. Od 1982. radi na poslovima tehnologa u RO "Šavriæ" Zagreb. Danas je zaposlen u
EUROINSPEKTU Zagreb.
KOMADINA, Dragutin, r. 20.VI.1955. u
Starom Lazu, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1978/79, a dipl. 6.X.1980. god.
KOMADINA, Nikola, (Stari Laz, 2.XII.1946),
Sin Franje i Antonije roð. Kuèan.
Hrvat, katolik. Otac mu je bio lugar, a majka
kuæanica. Osnovnu je školu završio u Ravnoj
Gori 1961, a Srednju šumarsku školu u Delnicama 1965. godine. Šumarstvo je studirao
na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
1969/70, a diplomirao je 1971. godine.
ŠG-u Delnice, u Šumariji Gerovo, gdje je
proveo dvije godine (1971-1973).
Tada je prešao u Radin Ravna Gora za
direktora nabavnog sektora. Na tom se
radnome mjestu zadr•ao od 1973. do 1985.
kada je postavljen za v.d. generalnoga direktora Radina. Na tom je mjestu ostao godinu
dana, a 1986. god. prelazi na poslove izvoza i
uvoza u Radinu. Tu je radio do 1991. kada je
postavljen na mjesto komercijalnog direktora
Pilane Ravna Gora.
183
Politièki i društveno je aktivan. Èlan
je Opæinskog vijeæa i Opæinskog poglavarstva.
Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao 30.III.1988.
KOMAR, Luka iz Vukosavljevice kod Virovitice, r. 3.IX.1948, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 16.X.1973.
KOPÈIÆ, Ibrahim (Travnik, 29.XII.1906),
dr. sc., dipl. ing., red. sveuè. prof.
Diplomirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u Beogradu 1931. god. Potom se zaposlio u Direkciji šuma Banja Luka, a nakon
toga radi u šumskim upravama Travnik,
Zavidoviæi, Vozuæa i Vitez. Od 1951. radi na
Poljopr.-šum. fakultetu u Sarajevu.
Doktorat biotehnièkih znanosti stekao
je na Poljoprivr.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Doktorsku disertaciju s naslovom
Analiza kretanja proizvodnosti rada tokom
1954. i 1955. godine na pilanama u NR BiH
(za èetinjaèe) obranio je 8.X.1957. godine na
DI odjelu.
Od 1964. redoviti je profesor Šum. fakulteta u Sarajevu. Dva mandata bio je dekan
Fakulteta. Krajem 1973. odlazi u mirovinu.
Napisao je više od 150 znanstvenih i
struènih radova te ud•benik Organizacija
šumske privrede (tri knjige).
Bio je sudionik NOB-a, struèno i
društveno-politièki aktivan. Dobio je orden i
medalju, više plaketa i zahvalnica za rad.
Proglašen je zaslu•nim èlanom SIT-a Jugoslavije i poèasnim èlanom SIZŠ-a BiH.
KOMORÈEC, Miljenko, roðen u Zagrebu,
21.III.1930, dipl. ing. šumarstva.
Sin Janka i Silve roð. Horvat. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je bio knjigovoða, a
majka uèiteljica. Osnovnu je školu pohaðao u
Kašini, a II. mušku gimnaziju završio je u Zagrebu. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1953/54, a
diplomirao 1956. god.
DIP-u Papuk u Pakracu i u njemu radio od
1956. do 1960. god., kada je prešao u ŠG
Daruvar i ondje ostao do 1962. Sljedeæe
radno mjesto dobio je u Exportdrvu u Zagrebu (1962-1968). Nakon toga prešao je u DIP
Krapina (1968-1969). Posljednje radno
mjesto bilo mu je ono u zagrebaèkom predstavništvu Slovenijalesa, gdje se zadr•ao do
1991. kada je otišao u mirovinu.
KONÈURAT, Neven, r. u Zadru 22.V.1956,
1979/80, a diplomirao 6.XI.1981. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, DT odjel.
KONTA, Duško, iz Ljubuškog (BiH), r.
14.IX.1963, dipl. ing. drvne tehnologije.
KOPITOVIÆ, Špiro (Brèeli, Crna Gora,
25.XII.1935), dr. sc., dipl. ing. drvne industrije, struèni savjetnik.
Osnovnu školu završio je u rodnome
mjestu, a gimnaziju s maturom 1955. na
Cetinju. Apsolvirao je 1952/53. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je
19.II.1960. na DI odjelu tada veæ osamostaljenoga Šum. fakultea u Zagrebu.
Radio je devet godina u drvnoj industriji Crne Gore, potom sedam godina u
Tehn. školi u Ivangradu. Na Šum. fakultetu u
Zagrebu obranio je 28.X.1976. disertaciju
Fizikalna i kemijska povezanost lignoceluloznih
vlakanaca i termoaktivnih sintetskih veziva.
184
God. 1977. zaposlio se u ŠIK-u Crna Gora
Titograd kao savjetnik za kemijsku preradu
drva i ploèa.
God. 1963/64. bio je na specijalizaciji
u Njemaèkoj. Do obrane disertacije objavio je
12 radova s podruèja sintetièkih termoaktivnih veziva.
KOPJAR, Branko, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1952/53, na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 30.XII.1954. god.
KOPREK, Zlatko (Vara•din, 18.I.1920),
Sin Tita i Barbare roð. Hrbut. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz èinovnièke obitelji.
Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u
Vara•dinu: puèku školu završio je 1931, a
1939. maturirao je u realnoj gimnaziji.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivr. šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1946/47, a
diplomirao 1949. godine. Bio je na specijalizaciji pilanske prerade drva u Èeškoj.
Nakon završetka studija zaposlen je u
ŠG-u Klekovaèa Drvar (BiH). Nakon obavljenoga pripravnièkog sta•a postao je upravitelj Šumske uprave Bosanska Krupa, zatim se
vraæa u Vara•din, na mjesto kotarskog šumara.
Tijekom radnog vijeka napušta u•u
šumarsku struku i radi kao tehnièki direktor
“Florijan Bobiæ” Vara•din, a zatim je u istom
poduzeæu komercijalni direktor. Na kraju bio
je direktor Zdru•enog poduzeæa “Florijan
Bobiæ” Vara•din i direktor Robnih terminala,
gdje se zadr•ao do odlaska u mirovinu
1.VII.1984.
Bio je èlan Lovaèkog saveza i èlan
komisije za lovaèke ispite pa je bio i suradnik
“Lovaèkog vjesnika”.
KOPROLÈEC, Mario, r. 28.VIII.1967. u
Kloštru Podravskom, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao
KORBAR, Ivica (Zagreb, 6.XI.1927), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Dragutina i Viktorije roð. Grilec.
Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Hrvat, rimokatolik. Školovanje je završio u Zagrebu: osnovnu
školu 1937, a realnu osmogodišnju gimnaziju
zbog rata je završio tek 1947.
God. 1948. zaposlio se u Grafièkom
zavodu Hrvatske. Istodobno se upisao kao
izvanredni student na Poljopr.-šum. fakultet
u Zagrebu. Apsolvirao je 1953/54, a diplomirao 14.VI.1955. godine.
Nakon diplomiranja odlazi u inozemstvo i
od 1956. do 1958. radi u francuskoj tvrtki za
iskorištavanje šuma Deloix u gradu Troyes-u
kao direktor svih radilišta te tvrtke u Francuskoj. Od 1959. do 1962. radio je u Exportdrvu, na izvozu rezane graðe za Italiju te kao
komercijalni direktor u DIP-u Novi Vinodolski. Ljeti 1962. vraæa se u Francusku, gdje
s francuskim partnerom otvara poduzeæe
Imp-Exp. za uvoz našeg namještaja u tu
zemlju. Od poèetka 1966. radi u francuskoj
tvrtki International Business Company u
Parizu, na mjestu komercijalnog i tehnièkog
direktora za uvoz drvnih proizvoda iz Maðarske, Rumunjske, Poljske i Bugarske.
Od 1968. do 1976. radio je u francuskoj tvrtki JAMS - FERIA SIEGES u
Mourmelonu Le Petit u tvornicama tapeciranoga i drvenog namještaja, kao voditelj
nabave repromaterijala, osobito iz Hrvatske.
Od 1976. do 1980. vodio je u Parizu tvrtku
Cofimex - Export drvo - prodaja svih vrsta
185
drvnih proizvoda, kooperacijski poslovi
francuskih i hrvatskih proizvoðaèa namještaja, a nakon toga, do 1987. god. radio je u
Exportdrvu Zagreb kao voditelj poslova za
Francusku i kao viši savjetnik direktora
izvoza-uvoza za Europu. God. 1988. i 1989.
radio je za tvrtku Brodok iz Rijeke na prodaji
domaæeg namještaja u zemljama Europske
zajednice. Od 1989. ponovno odlazi u
Francusku i u tvrtki GRUHIER iz Tonnerra
radi sa proizvoðaèima tapeciranoga namještaja. Krajem 1992. odlazi u mirovinu te u
Luxemburgu otvara tvrtku CO-MADRA za
uvoz i prodaju našega namještaja na tr•ištima
Europske zajednice.
Osim redovitog posla tijekom svoga
radnog vijeka obavljao je i razne agentske
poslove za poduzeæa Exportdrvo - Zagreb,
Lesnina - Ljubljana, DIK Radnik - Bos.
Gradiška, Interplet - Zagreb, Union-drvo Zagreb. Pomagao je u prodaji drvnih proizvoda, osobito u Francuskoj, i nabavi razlièitih
repromaterijala i strojeva za hrvatsku drvnu
industriju.
KORBAR, Vesna, r. 1.XII.1958. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1980/81, a diplomirala 23.I.1984.
KOREN, Damir, r. u Zagrebu 22.VI.1970,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 1993. god. na Šum. fakultetu u
KOS, PERVAN, Ankica, roðena u Zagrebu,
9.XI.1968, mr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije.
Kæi Nikole i Milke r. Trogrliæ. Hrvatica, rimokatolièke vjere. Potjeèe iz obrtnièke
obitelji. Graðevinsku srednju školu završila je
u Zagrebu 1987, a studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je 1990/91, a
diplomirala 1992. god. na DT odjelu.
privatnoj tvrtki XYLOFORMA u Rakovcu,
koje se bavi preradom drva i trgovinom. U
njemu je radila od 1.III.1993. do 7.II.1994.
god., kada se zaposlila u Drvodjeljskoj školi u
Zagrebu kao nastavnica struènih predmeta.
Od 1.I.1995. radila je kao znanstveni novak
na Katedri za strojarstvo Šum. fakultetu u
Zagrebu, gdje je završila i poslijediplomski
studij iz podruèja Transport u finalnoj preradi
drva. Izradila je i obranila magistarski rad
5.XII.1997. Istra•ivanje dobrote zraènih konvejera u finalnoj obradi drva.
KOS, Zdenka, r. u Zagrebu 31.VIII.1946,
KOSANOVIÆ, Milan, roðen u Zagrebu
6.IX.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 19.I.1989.
KOSIHAJDA, Ivanèica, roðena u Garešnici
20.VI.1964, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Apsolvirala je 1985/86, a diplomirala VI. stupanj 19.V.1987. god. na Šum.
fakultetu, na DT odjelu.
KOSOVEC, Josip, r. u Vara•dinu 20.XI.1963,
1986/87, a diplomirao 3.VIII.1988. god. na
KOSTIÆ, Milo, r. 1.V.1958. u mjestu Dopasci (BiH), ing. drvne industrije - proizv.
odjelu.
186
KOSTIÆ, Rade, iz Bos. Novog (BiH), r.
14.IX.1950, ing. drvne industrije. Diplomirao je 21.VI.1981. god. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu, dislocirani Studij Brèko.
mizacije procesa proizvodnje namještaja, te
na zadacima s podruèja lijepljenja masivnog
drva. Godine 1985. zapošljava se u Tvornici
masivnog namještaja DIP-a Novoselec, u
odjeljenju pripreme rada, na radnome mjestu
glavnog konstruktora, gdje radi 20-ak
mjeseci.
KOSTREVEC, Darin, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 25.II.2000. god. na
KOŠÈEVIÆ, Vladimir iz Otoka kod Vinkovaca, r. 30.X.1961, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 24.I.1989. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
KOŠÆAK, Dra•en, r. u Vara•dinu 3.IX.1958,
KOŠÆAK, Zvonko, r. u Zagrebu 28.I.1947,
KOŠMRLJ, Branko, r. u Ljubljani 1.II.1948,
KOŠTAL, Vladimir (Ljubljana, 26.II.1957),
Osnovnu školu završio je u Zaprešiæu
1972, a gimnaziju opæeg usmjerenja u Zagrebu 1976. Iste godine upisuje se na DI odjel
Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Nakon završenog studija 1983. godine
zapošljava se kao pripravnik u Zavodu za istra•ivanja u drvnoj industriji Šumarskog fakulteta u Zagrebu, gdje u iduæe dvije godine
sudjeluje u istra•ivanjima na zadacima optiHrvatski leksikon drvnih tehnologa
Od kraja 1987. godine bio je djelatnik
Katedre za organizaciju proizvodnje u drvnoj
industriji, (prije Katedra za iskorišæivanje
šuma) Šumarskog fakulteta u Zagrebu kao
asistent za predmet Organizacija rada u
drvnoj industriji, VII/1 stupanj, i Organizacija rada i kontrola kvalitete, VI. stupanj. Od 1.
listopada 1997. godine bio je zaposlen kao
struèni suradnik Zavoda za istra•ivanje u
drvnoj industriji. Uz to mr.sc. Vladimir
Koštal radio je na temama Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji i suraðivao s
drvnoindustrijskim gospodarstvom. Od 4.
veljaèe 2000. god. do danas mr. sc. Vladimir
Koštal zaposlen je kao sistem in•enjer
raèunalske mre•e Šumarskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, gdje uz posao sistem
in•enjera obnaša funkciju CARNet koordinatora, Microsoft koordinatora i CMU
administratora.
Magistrirao je 1990. s temom Moguænosti razvoja integriranih proizvodnih sistema
u drvnoj industriji.
Èlan je Hrvatskoga šumarskog društva
i Hrvatskog društva za kakvoæu.
Ukupna znanstveno nastavna djelatnost mr.sc. Vladimira Koštala tijekom 15
godina obuhvaæa 15-ak znanstvenih radova i
više od 25 struènih radova. Tijekom rada
aktivno je sudjelovao na brojnim znanstve-
187
nim i struènim savjetovanjima i seminarima u
zemlji i inozemstvu. Godine 1991. boravio je
na struènom usavršavanju na Biotehnièkoj
fakulteti u Ljubljani, na Oddelku za lesarstvo.
Od 1992. do 1995. kao suautor objavio je pet
znanstvenih knjiga.
RADOVI
drva u proizvodnji namještaja (s B. Ljuljka, A. Bogner, I.
Grbac), Bilten ZIDI, 12(1984) 4., 1-159.
Istra•ivanje optimizacije re•ima poslovanja u
drvnoj industriji uz podršku elektronskog raèunala (s T.
Grladinoviæ), Zbornik radova UPOS ’89, Primena i
funkcionisanje informacionih sistema za upravljanje proizvodnjom sa raèunarskom i mikrografskom podrškom,
Tehnièki fakultet “Mihajlo Pupin”, Zrenjanin 1989.
Raèunala i primjena raèunalske podrške u upravljaèko - informacijskim sistemima, Zbornik radova
Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji,
Organizacija za znanstveno istra•ivaèki rad Sveuèilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1989, str. 81-100.
Pregled poznatih aplikativnih softwera za upravljanje proizvodnjom, Zbornik radova Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji, Organizacija za
znanstveno istra•ivaèki rad Sveuèilišta u Zagrebu,
Zagreb, 1989.
Upravljanje proizvodnjom u drvnoj industriji uz
podršku raèunala (s M. Figuriæ i T. Grladinoviæ), Zbornik
radova UPOS ’90, Primena i funkcionisanje informacionih
sistema za upravljanje proizvodnjom sa raèunarskom i
mikrografskom podrškom, Tehnièki fakultet “Mihajlo
Pupin”, Zrenjanin 1990.
Moguænosti razvoja integriranih proizvodnih
sistema u drvnoj industriji, magistarski rad, Zagreb, 1990.
Usporedba rezultata analize iskorištenja radnog
vremena dvjema metodama, Drvna industrija, 41(1991),
11-12, 213-218.
Raèunala i primjena raèunarske podrške u upravljaèko-informacijskim sistemima, Zbornik radova,
Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji,
Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, ZIDI, Novi
Vinodolski, 1990, str. 37-48.
Programiranje NU alatnih strojeva kao dio pripreme proizvodnje, Zbornik radova, Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, ZIDI, Novi Vinodolski, 1990, str.
139-148.
Pregled aplikativnog softwera za upravljanje proizvodnjom na domaæem tr•ištu, Zbornik radova jugoslavenskog savjetovanja Razvoj i unapreðenje proizvodnje
namještaja u funkciji realizacije izvoznog programa, Savez
in•enjera i tehnièara šumarstva i industrije za preradu
drveta Jugoslavije, Dubrovnik, 1990.
Computer-integrated production management system in wood industry, Zbornik referatov, Celoštátny
seminár s medzinárodnou úèastou, Informatizaciá
podnikov drevospracujúceho priemyslu, Zväz Slovenskych
vedeckotechnickych spoloènosti, VŠLD ZvolenŠachtièky, 1991, str. 32-36.
Nova proizvodna koncepcija JIT - logistika - CIM
(s T. Grladinoviæ), Zbornik radova, Znanstveno struèno
savjetovanje Razvoj i perspektive finalne obrade drva,
Zagrebaèki velesajam, Zagreb, 1991, str. 59-65.
Identifikacija i klasifikacija upravljaèko- informacijskih sustava podr•anih raèunalom u preradi drva, 8.
poglavlje u znanstvenoj knjizi Proizvodni sustavi u
drvnoj industriji I, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992, str. 135-149.
Problematika ukljuèivanja numerièki upravljanih
alatnih strojeva u proizvodnju namještaja, 4. poglavlje u
znanstvenoj knjizi Proizvodni sustavi u drvnoj industriji
II, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb,
1992, str. 63-93.
Naèin vrednovanja i njegov utjecaj na izbor tehnologije u proizvodnji namještaja, 2. meðunarodno savjetovanje proizvodnoga strojarstva CIM ’93., Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska zajednica proizvodnoga strojarstva, Zagreb, 1993., str. G-95 - G-102.
Utjecaj troškova na poslovno odluèivanje u proizvodnji namještaja, 5. poglavlje u znanstvenoj knjizi
Proizvodni sustavi u drvnoj industriji III, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993, str. 41-57.
The economy of introducing new technologies in furniture production, IV. International Interdepartmental
Meeting of Organizers and Economists in Woodworking industry, University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Èateške toplice 1993., str. 42-52.
Upravljanje sustavom kakvoæe, 5. poglavlje u
znanstvenoj knjizi Proizvodni sustavi u drvnoj industriji
IV, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska, 1994., str. 55-65.
Utjecaj meðunarodnih normi na dr•avnu normizaciju, 6. poglavlje u znanstvenoj knjizi Proizvodni sustavi
u drvnoj industriji IV, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska, 1994, str. 67-81.
Quality assurance systems, 2. Chapter in science
book Production systems in wood industry V, Faculty of
Forestry, Zagreb, Croatia, 1994, pg. 15-25.
Management and quality assurance in wood processing in view of the new norm system in croatia, Marketing Management - Production, International Inter-chair
Meeting of Organizers and Economists in Wood industry, University of Zagreb, Faculty of Forestry, Zalesina,
1994., str. 57-64.
Provoðenje osiguranja kakvoæe u preradbi drva prema ISO 9000, 12. meðunarodno savjetovanje BIAM
’94., KoREMA Hrvatsko društvo za komunikacije,
raèunarstvo, elektroniku, mjerenja i automatiku, Zagreb,
1994. str. G10 - G13.
Situation and developments in the field of wood processing quality control in Croatia (s M. Figuriæ), International Symposium Quality and Design as Ways to Higher
Price Ranges, University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Ljubljana, 28. 09. 1994. str. 102-110.
188
Norm standardization and iso 9000, Vedecky seminar Strategicke riadenie podnikov DSP v trhovom postredi,
INTERKATERDA br. 5, Zvolen, 1994, str. 107-113.
Osiguranje kakvoæe u preradbi drva - prema ISO
9000 (s M. Figuriæ), Znanstveno struèno savjetovanje
Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva
Hrvatske, Šumarski fakultet Zagreb, ZIDI, Novi
Vinodolski, 1994, str. 85-88.
Primjena ISO - 9004 u finalnoj preradbi drva (s D.
Motik), Znanstveno struèno savjetovanje Svjetski
izazovi preradbi drva u Hrvatskoj, AMBIENTA,
Zagrebaèki velesajam, Zagreb, 07. 10. 1994, str. 21 - 27.
Audit i certifikat sustava kvalitete, Zbornik radova,
Meðunarodno savjetovanje Osiguranje i upravljanje
kvalitetom - kvaliteta proizvoda uz pomoæ znanosti,
Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, ZIDI, Opatija,
Hrvatska, 1995, str. 41-49.
Quality in modern marketing koncepts, Zbornik
referatov, Celoštátny seminár s medzinárodnou úèastou
Informatizaciá podnikov drevosprcujúceho pryemislu, Zväz
Slovenskych vedeckotechnickych spoloènosti, Školská
organizacia VŠLD Zvolen, VŠLD Zvolen-Šachtièky, 67. 09. 1995. str. 67-71.
Kalkulacije troškova kao instrument upravljanja
poduzeæem (s D. Motik), Znanstveno struèno savjetovanje Revitalizacija proizvodnje u finalnoj obradbi drva,
AMBIENTA, Zagrebaèki velesajam, Šumarskji fakultet
Zagreb, ZIDI, Zagreb, 1995, str. 67 - 78.
Osiguranje kvalitete drvenih proizvoda (s M.
Figuriæ), Drvna industrija, 46)1995), 3, 133-142.
Na DT Šum. fakulteta u Zagrebu
obranio je 17.II.1976. disertaciju pod naslovom Prouèavanje zastojev v avtomatiziranem
delovnem procesu proizvodnje lesno-cementnih
gradbenih plošè.
KOVAÈ, Ludvig, iz Prezida, Gorski kotar, r.
12.IV.1950, ing. drvne industrije - proizv.
odjelu, dislocirani Studij Delnice.
KOVAÈ, Stjepan, roðen u ¤epèu (BiH)
3.III.1952, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1977/78, a diplomirao 13.IV.1981.
KOVAÈEC, Karmela, roðena u Zagrebu
26.X.1962, ing. drvne industrije - proizv.
DT odjelu.
KOTRHA, Ivan, r. u Mitrovici, Srijem,
8.III.1939. Dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1967/68, a diplomirao 28.VI.1969.
KOVAÈ, Ivan, r. u Našicama 26.IV.1942,
KOVAÈ, Jo•e (Ljubljana, 18.III.1930), dr.
sc., dipl. ing.
u Ljubljani. Diplomirao je 1956. na Gozdarskom oddelku Fakultete za agronomijo,
gozdarstvo in veterinarstvo u Ljubljani. Radio je u šum. operativi Slovenije, poduzeæu
Hoja u Ljubljani kao gen. direktor, a 1974.
izabran je za predavaèa na Lesarskom oddelku Biotehniške fakultete u Ljubljani.
KOVAÈEVIÆ, Danko (Cernik, 29.VIII.1943),
Sin Josipa i Viktorije r. Gjuriæ. Hrvat,
rimokatolik. Osnovnu je školu završio u
Cerniku 1954, a realnu gimnaziju u Novoj
Gradiški 1959. god.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1966/67. na DI odsjeku,
Studij u Novoj Gradiški.
Rad u struci zapoèeo je, nakon diplomiranja, u DIK-u “S. Sekuliæ” Nova Gradiška,
189
gdje radi sedam godina. Nakon toga prešao je
u DI Trokut Novska i ondje je proveo
glavninu radnog vijeka (20 godina).
Otišao je u prijevremenu mirovinu.
Kao umirovljenik •ivi u Novskoj.
KOVAÈEVIÆ, Dragica v. STIPETIÆ
KOVAÈEVIÆ, Ðurðica, roðena u Zagrebu
15.I.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1970/71, a diplomirala 26.XII.1974.
KOVAÈEVIÆ, Ivica, roðen u Zagrebu
16.IV.1962, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je 1980/81, a diplomirao 19.V.1986. god. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu, dislocirani Studij Brèko.
Zaposlen je u vlastitoj DRVOTOKARIJI KOVAÈEVIÆ u Pleternici.
KOVAÈEVIÆ, Marijan, iz Slane, roðen
DT odjelu.
KOVAÈEVIÆ, Milan, r. 18.X.1923. u Lipi
kod Bihaæa u BiH, dr. sc., dipl. ing. drvne industrije.
23.XII.1958. god. na Poljopr.-šum. fakultetu
u Zagrebu, na DI odjelu. Na Šum. fakultetu u
Zagrebu doktorirao je 1976. godine obranivši
disertaciju s naslovom Utjecaj finoæe iverja
vanjskog sloja na neka svojstva troslojnih ploèa
iverica.
Sudionik je NOB-a od 1941. Slu•bovao je u Bosanskom Novom, Petrinji i
Opuzenu. Od 1961. suradnik je Instituta za
drvo u Zagrebu (šef polufinalnog odjela),
zatim šef Sektora za drvne ploèe u Centru za
razvoj drvne industrije Slav. Brod, Biro
Zagreb. Od 1961. do 1965. predavaè je na
Višoj tehnièkoj školi finalnog smjera u Novoj
Gradiški.
Osnovno mu je znanstveno i struèno
podruèje tehnologija drvnih ploèa, posebno
tehnologija ploèa iverica. Od 1960. do 1981.
projektirao je tehnologiju i vodio izgradnju
veæeg broja tvornica iverica i pozder-ploèa.
(Nazarje, Slovenj-gradec, Nova Gorica,
Sanski Most, Ivanjica, Kruševac, Bjelovar,
Ratkovo, Mali Iðoš, Ðakovo, Sombor).
Napisao je velik broj znanstvenih i
struènih radova (v. ŠE 2, 1983, str. 295).
Kao umirovljenik •ivio je u Zagrebu i
nedavno umro.
KOVAÈEVIÆ, Milan, mlaði, roðen u Sisku
30.VII.1936, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 5.VI.1967. na
¤ivi u Sisku.
KOVAÈEVIÆ, Mirjana, v. JURKI
KOVAÈEVIÆ, Mirko, iz Grad. Luga, r.
24.V.1952, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1974/75, a diplomirao 17.V.1977.
KOVAÈEVIÆ-MARKOVIÆ, Svetlana, iz
Trebinja (BiH), roð. 10.VIII.1940, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirala je 1962/63, a diplomirala 19.IX.1966. god. na Šum. fakultetu
u Zagrebu, DI odsjek.
KOVAÈIÆ, Marko, (Zagreb, 30.XII.1973),
Sin Ninoslava i Vlaste r. Toni. Hrvat,
katolik. Otac mu je poduzetnik, a majka sto-
190
matologinja. Osnovnu školu završio je u
Mrkoplju 1988, a u IX. gimnaziji u Zagrebu
maturirao je 1992. god.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 8.VII.1997. na DT
odsjeku.
Zaposlen je kao komercijalist. ¤ivi u
Zagrebu.
KOVAÈIÆ, Renato, r. 7.IX.1969. u Karlovcu,
ing. drvne industrije - proizv. namješatja. Diplomirao je 1993, na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu, Dislocirani
studij u Delnicama.
KOVAÈIÆ, RE¤EK, Vesna, r. u Zagrebu,
9.IX.1944, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1967/68, a diplomirala 25.VI.1971.
KOVAÈIÆ, Vjekoslav (Krkanec, 22.III.1963),
Sin Josipa i Jelene r. Stipan. Hrvat, katolik. Otac mu je stolar, a majka domaæica.
Osnovnu školu završio je u Vidovcu 1978, a
gimnaziju u Vara•dinu 1982. god. Diplomirao je 16.XII.1987. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
Centru "8. maj" u Vara•dinu, kao voditelj
proizvodnje. Od 1990. do 1999. vodi stolarski
obrt “Kovaèiæ”, a od 1999. suvlasnik je stolarskog obrta.
KOVAÈIÆ, Zvonimir, roðen u Slav. Brodu,
15.VI.1938), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Franje i Ru•ice roð. Eifried. Hrvat,
Slav. Brodu, gdje je u gimnaziji 1958. i maturirao. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao je
1967. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI
odsjeku.
Odmah se zaposlio u Slavonija DI
Slav. Brod, gdje je bio pripravnik, zatim
tehnolog, a od 1.IV.1973. voditelj Tvornice
parketa. Sredinom 1977. prelazi na mjesto
voditelja pilanske proizvodnje, gdje ostaje do
1982. kada prelazi u komerc. slu•bu. Sredinom 1987. prelazi na mjesto direktora Impregnacije drva, gdje iduæe godine te•e
oboli.
Poslije rekonvalescencije radi na
lakšim poslovima: na izuèavanju i primjeni
noviteta iz oblasti sušenja drva i kontroli
kvalitete proizvoda. Ipak, kraæe je vrijeme
(1991-1992) voditelj Tvornice parketa, zatim
radi na osiguranju poduzeæa, a od 1993. god.
samostalni je referent zaštite na radu.
KOZAR, Antun, r. u Po•egi 8.I.1937, dipl.
a diplomirao 10.VI.1963. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
KOZERA, (STUBIÈAN), Evica (Oriovac,
11.II.1960), dipl. ing. drvne tehnologije, prof.
Kæi Marijana i Mande r. Grivièiæ. Hrvatica, katolièke vjere. Osnovnu školu završila
je 1974. u Oriovcu, a u Gimnaziji “Zlatko
191
Šnajder" u Slav. Brodu maturirala je 1978.
god. Apsolvirala je 1981/82, a diplomirala
28.V.1984. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
Tvornici namještaja Oriolik u Oriovcu.
Potom, prelazi u Trgovaèko-tekstilnu školu u
Rijeci, a zatim u DIP Klana nedaleko od
Rijeke. Ubrzo postaje nastavnica struè.
predmeta u Srednjoj šum. školi Delnice.
Odnedavno radi u Stroj.-brodograð. školi za
industrijska i obrtnièka zanimanja Rijeka.
Na regionalnom natjecanju uèenika
struè. škola dobila je priznanje jer su njezini
uèenici stolari, kojima je bila mentorica,
osvojili 1. i 2. mjesto.
KOZIÆ, Stevo, iz Paklenice kod Zadra, r.
namještaja. Diplomirao je 7.X.1988. god. na
odjelu.
KOZLINA, Milka, iz Bukovca, roðena
22.II.1949, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1970/71, a diplomirala 20.VI.1973.
KO¤UL, Karlo (Turèinoviæi, BiH, 26.X.1925),
Sin Bo•e i Anðe r. Vrljiæ. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili zemljoradnici.
Osnovnu školu završio je u Mokrom 1938, a
gimnaziju u Mostaru 1948. god. Apsolvirao
je 1951/52. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 9.II.1953. god. na Šum.
Nakon diplomiranja pripravnik je u
DIP-u Slav. Brod, na radilištu Vinkovci,
zatim radi u Šumariji Vinkovci, Strošinci,
Vrbanja, a od 1957. upravitelj je Šumske
manipulacije Spaèva DI Slavonski hrast
Vinkovci. Potom je u istom poduzeæu tehnièki direktor, a od 1963. šef Plana Poljopr.Hrvatski leksikon drvnih tehnologa
šum. industrijskog kombinata Spaèva Vinkovci. Od 1964. do 1970. bio je šef Planskoanalitièkog sektora ŠG-a Osijek, a zatim do
1991. direktor Plansko-analitièke slu•be ŠPPa Slav. šuma Vinkovci, kada je umirovljen.
KRAINZ, Silvija, r. u Zagrebu, 11.VII.1947,
KRAJAÈIÆ, Ljiljana, r. 8.II.1965. u Slav.
Brodu, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 20.XII.1991. god. na
odjelu.
KRAJAÈIÆ, Slaven, r. 8.II.1965. god. u Slav.
Brodu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao 20.XII.1991. na
KRAJÈINOVIÆ, Predrag, r. u Bjelovaru
12.V.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1987/88, a diplomirao 17.I.1989.
KRALJ, Vlasta, v. LISAC.
KRALJ, Zvonimir (Jelisavac kod Našica,
Sin Zlatka i Slave roð. Antoliæ. Hrvat,
rimokatolik. Roditelji su mu bili uèitelji. Osnovnu je školu završio u Jelisavcu 1933, a
realnu gimnaziju u Osijeku 1941. god.
Nakon Drugoga svj. rata bio je zaposlen u DIP-u Sisak (Caprag), a zatim se zaposlio u Kotarskom šum. poduzeæu Osijek u
Orahovici i radio od 1.VIII.1949. do 30.IX.1949.
1946/47, a diplomirao 1953. godine.
192
Radio je u DIP-u Jelovica Škofja
Loka - Slovenija (1.I-30.X.1950), u Tvornici
namještaja “Ivo Marinkoviæ” Osijek (1.XII.195031.VII.1953) i u Tvornici šibica Drava u
Osijeku (1.VIII.1953-12.XII.1980), najprije
kao voditelj prerade drveta, a od 1958. i kao
voditelj kontrolne slu•be.
God. 1973, odlaskom dipl. ing. Gregaèeviæa, pionira intenzivnog uzgoja brzorastuæih vrsta mekih listaèa (topole i vrbe), u
mirovinu, preuzeo je i du•nost rukovoditelja
tog odjela - od uzgoja do eksploatacije. U
invalidsku mirovinu otišao je 12.XII.1980.
god. Kao umirovljenik •ivi u Osijeku.
KRALJIÆ, Branko (Krk, 12.VIII.1915 Zagreb, 19.II.1996), dr. ekonomskih znanosti,
dr. šumarskih znanosti i dr. poljoprivrednih
znanosti, redovni sveuè. profesor i znanstveni
savjetnik.
Osnovnu školu polazio je u Crikvenici i Krku, a dr•avnu realnu gimnaziju u
Krku, Karlovcu, Zagrebu i Vara•dinu.
Šumarstvo je studirao na Poljopr. šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu od 1934. do
1938. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. g.
1937/38, a diplomirao odmah 10.X.1938.
U šumarskoj praksi poèeo je radom
1940. god. i radio je ukupno više od osam
godina: na ureðivanju šuma u Direkciji
banovinskih šuma na Sušaku; zatim kao
kotarski šumarski referent u Metkoviæu,
Èapljini i Stolcu (istodobno); od 1942. bio je
upravitelj Šumarije i gradski šumarski referent Koprivnice; 1943, polo•io je dr•avni
struèni ispit i postavljen je za proèelnika
šumarstva kotara Koprivnice.
Poslije rata bio je upravitelj Šumarije u Novoselec Kri•u, referent ureðivanja
šuma i inspektor, šef Odsjeka za cijene i
norme, naèelnik Odjela za financijski plan,
èelnik Sekretarijata za eksport - sve pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva NRH, a
zatim i Ministarstvu drvne industrije NRH.
Od 1949. radi na Šum. odjelu Poljopr. šum. fakulteta u Skopju (12,5 g.). Tamo je bio
postavljen za sveuè. docenta. God. 1953.
izabran je za izvanredovnog, a 1960. za redovitoga profesora. Bio je i šef Katedre za
organizaciju i ekonomiku šumarstva.
Dr•ao je nastavu iz tri predmeta koji
su se odnosili na znanstvenu organizaciju
rada, mikro- i makro-ekonomiku šumarstva i
preradbu drva.
Doktorirao je 1956.god. na Ekonomskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.
U dopunskom radu bio je zaposlen
u Ekonomskom institutu NR Makedonije
(šest godina) i kao naèelnik Odjela za istra•ivanja Zavoda za produktivnost NR Makedonije (pet godina). God. 1956/1957. bio je
na usavršavanju tri mjeseca u Parizu i tri
mjeseca u Reinbeku kraj Hamburga.
Bio je èlan Matiène komisije za osnivanje Ekonomskog fakulteta Sveuè. u
Skopju. Dvaput je bio prodekan i više puta
èlan upravnih organa Fakulteta i Instituta za
šumarstvo NR Makedonije i mnogobrojnih
komisija.
Od 1961. radi na Šum. fakultetu
Sveuè. u Zagrebu kao redoviti profesor i
znanstveni savjetnik, dr•eæi nastavu pet
predmeta dodiplomske i pet predmeta poslijediplomske nastave iz znanstvene organizacije te mikro- i makroekonomike šumarstva i
193
preradbe drva. U tom razdoblju bio je predstojnik Katedre za organizaciju proizvodnje u
šumarstvu, a zatim predstojnik Katedre za
ekonomiku šumarstva i drvne industrije,
predsjednik Komisije za poslijediplomski
studij Šum. fakulteta i voditelj poslijediplomskog studija iz podruèja znanstvena organizacija i ekonomika šumarstva, a bio je i voditelj
te koordinator znanstvenih istra•ivanja iz
svoga podruèja.
U dopunskom radnom odnosu bio
je direktor Instituta za šumarska istra•ivanja
Šum. fakulteta u Zagrebu (1963-64), nastavnik organizacije rada u Višoj školi za organizaciju rada Kranj u ispostavi Zagreb, honorarni redovni profesor ekonomike šumarstva na
Ekonomskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu
(1962-1978).
Otišao je u mirovinu napunivši 65
godina •ivota i 40 godina radnoga sta•a ali i
dalje je radio. Bio je u pravom smislu rijeèi
znanstveni fanatik. Godine 1985. (u 70.
godini •ivota) postigao je doktorat šumarskih
znanosti na Poljopr.-šum. fakultetu u Beogradu, a 1990. (u 75. god. •ivota) obranio je
disertaciju iz podruèja lovstva na Poljopr. fakultetu Sveuè. u Novom Sadu.
Ni obiteljske tragedije koje su ga
pratile u posljednjim godinama •ivota (smrt
voljene supruge, ubojstvo sina lijeènika na
du•nosti u Vara•dinskim toplicama, smrt
zeta i njegova bolest) nisu ga odvojili od
radnog stola. Napisao je svoje posljedne djelo
(oko 1000 stranica) iz podruèja ekonomije u
kojem radu je pomirio plansku i tr•išnu
privredu (ostalo u rukopisu).
Dr. sc. Branko Kraljiæ ostvario je
istaknutu struènu djelatnost, koja proširuje
poznavanje i primjenu znanstvenih dostignuæa u nas. U tijeku slu•bovanja odr•ao je velik
broj javnih predavanja (u društvima in•enjera
šumarstva, u sindikatima, na fakultetima i
institutima za istra•ivanje u zemlji i inozemstvu, na Akademiji znanosti i umjetnosti u
Budimpešti i dr.) te oko tridesetak višednevnih teèajeva za šumarske in•enjere.
S referatima sudjelovao je na svjetskim kongresima šumarstva i IUFRO, na
fakultetima u Varšavi, Poznanju, Sofiji,
Šopronu, Brnu, Bratislavi, Zvolenu te u
institutima za šumarska istra•ivanja u Varšavi, Šopronu i Reinbeku b.H. U tehnièkoj
pomoæi sudjelovao je u NR Kini.
Prof. Branko Kraljiæ dao je znatan
doprinos odgoju znanstvenih i struènih
kadrova, a posebno formiranju svoje znanstveno-ekonomske škole. Predavao je ekonomske i organizacijske discipline od 1949.
do 1980. i to one koje su se odnosile na
šumarstvo i one koje su se odnosile na drvnu
industriju (1949-1960, 1974-1980). Za to
podruèje osnovao je i odr•avao nastavu na
poslijediplomskom studiju Šum. fakulteta u
Zagrebu. Zahvaljujuæi njegovoj nastavnoj
djelatnosti, generacije studenata (1949-1980)
završile su studij šumarstva s dobrim poznavanjem organizacije šumarstva i šumarske
ekonomike. On je bio i mentor mnogih
magistarskih i disertacijskih radova iz tih
disciplina. Iz tih redova potjeèe i pet redovitih
profesora, jedan znanstveni savjetnik i jedan
docent.
Prof. Branko Kraljiæ bio je poliglot.
Slu•io se francuskim, talijanskim, njemaèkim,
engleskim i ruskim jezikom. To mu je
omoguæilo da savlada literaturu i uspostavi
mnogobrojne kontakte i suradnju sa znanstvenicima iz inozemstva. Pritom se orijentirao na SR Njemaèku, Francusku i Italiju.
Na studijskim putovanjima bio je u
Poljskoj, Bugarskoj, Maðarskoj, ÈSSR, Njemaèkoj, Španjolskoj, Sibiru, Kanadi, Indoneziji, Kini i Kubi...
Bio je svestrano aktivan: god. 1955.
bio je generalni sekretar Saveza in•enjera i
tehnièara šumarstva i prerade drva NR
Makedonije.
Bio je dugogodišnji èlan predsjedništva Sveuè. odbora sindikata i Društva
nastavnika i suradnika sveuèilišta, visokih
škola i znanstvenih ustanova Hrvatske, predsjednik Zajednice fakulteta i instituta šumarstva i prerade drveta Jugoslavije te predsjeda-
194
vajuæi predsjedništva Društva sveuè. nastavnika i ostalih znanstvenika u Zagrebu.
God. 1962. promoviran je za poèasnog èlana s diplomom i zlatnom znaèkom
Poljskog šumarskog društva u Varšavi, a
1977. dobio je zlatnu medalju i povelju
Saveza in•enjera i tehnièara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Zagrebu. Takoðer je
dobio Spomen-medalju grada Zagreba te
Šum. fakulteta u Sofiji i poèasnu diplomu
Šum. fakulteta u Zagrebu za doprinose
šumarskoj nastavi i znanosti.
Od šumarske operative pripomenuti nam je priznanje koje je dobio od ŠG-a
Slavonski Brod i ROŠ-a Slavonska šuma
Vinkovci. Primio je i srebrnu plaketu Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu i grada
Zvolena u Slovaèkoj. Bio je aktivan na 24
društvene funkcije i primio je 17 domaæih i 5
stranih priznanja.
Trostruki dr. sc. Branko Kraljiæ, dipl.
ing. šumarstva napisao je više od 200 djela na
više od 11 tisuæa stranica. Autor je 20 knjiga,
9 ud•benika, 7 internih skripata te više od
190 znanstvenih i struènih radova. God.
1964. objavio je prvi naš ud•benik ekonomike šumarstva koji je do•ivio pet izdanja.
Osim toga sastavio je i objavio 40-ak prikaza,
recenzija, prijedloga i sl.
VA¤NIJI RADOVI (od 1985. god.)
Bitne znaèajke i mjesto osnovne organizacije
udru•enog rada u šumarstvu. Radovi 63, Šum. institut
Jastrebarsko, 1985, s. 1-13+ Summary 3-5.
Teritorijalna ili funkcionalna organizacija u
šumarstvu. Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, 1985, s.
1-6+Summary 8-10.
Razgranièenje i povezanost samoupravljanja i
rukovoðenja u šumarskim organizacijama udru•enog rada.
Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, 1985, s. 1-12+
Summary 11-12.
Osnove usavršavanja kalkulacije troškova, odnosno
cijena reprodukcije, glavnih proizvodnih OOUR-a u
šumarstvu i preradi drva. Radovi 63, Šum. institut
Jastrebarsko, 1985, s. 1-27+Summary 13
Biološka reprodukciona vrijednost prosjeène drvne
mase u šumarstvu. Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko,
Zagreb 1985, s. 1-25 + Summary 17-18.
Razgranièenje i kalkulacija jednostavne biološke
godišnje reprodukcije drva - sumarno i po jedinicama
teèajnog drvnog prirasta, odnosno godišnje sjeène drvne
mase. Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, Zagreb
1985, s. 1-29 + Summary 19.
Usavršavanje kalkulacije u iskorišæivanju šuma.
Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, Zagreb 1985, s. 118 + Summary 20-21.
Odvajanje ekstradohotka, odnosno renta, u šumarstvu pri sadašnjim uvjetima. Radovi 63, Šum. institut
Jastrebarsko, Zagreb 1985, s. 1-25 + Summary 22-24.
Mjerila rasporeðivanja zajednièkog prihoda u
šumsko - drvnopreraðivaèko - prometnom kompleksu.
Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, Zagreb 1985, s. 115
Apsurdnost novih saveznih propisa o "amorti-zaciji
šuma". Ekon. pregled 11-12, 1985, Zagreb, s. 325-331.
Organizacijsko - ekonomske reminiscencije o Zakonu
o šumama SR Hrvatske u svjetlu vlastitih istra•ivanja.
Savjetovanje 18.XII.1985. u povodu proslave 125 godina
šumarske nastave u Hrvatskoj, umno•eno, s. 1-31.
Teorijsko - metodološka istra•ivanja va•nijih
organizacijskih i ekonomskih elemenata privreðivanja u
šumarstvu, (drugi disertacijski rad). Naklada Šum.
instituta Jastrebarsko, Radovi 63., Zagreb 1985, s. 1-342.
+ Summary 34.
Kritièki osvrt na tzv. "amortizaciju šuma". U knjizi
"Teorijsko-metodološka istra•ivanja va•nijih organizacijskih i ekonomskih elemenata privreðivanja u
šumarstvu. Ibid. s. 1-16.
Odvajanje ekstradohotka (renta) i rasporeðivanje
zajednièkog prihoda sa stanovišta ekonomskih zakonitosti.
Šum. list 7-8, 1985, s. 311-316.
Kako omoguæiti jeftiniju, a objektiv- niju procjenu
asortimana drvne zalihe šumskogospodarske organizacije u
svrhu bilanciranja uspjeha šumskobiološke reprodukcije
drva. Šum. list 1-2, 1986, s. 5-24.
Odvajanje dijela dohotka zbog izuzetnih pogodnosti
u šumarstvu i rasporeðivanje zajednièkog prihoda na
biološku reprodukciju šuma- nakon izlaska novog Zakona o
šumama SR Hrvatske. Šum. list 1-2, 1986., s. 15-28;
Ekonomski pregled, Zagreb 1987, s. 43-55.
Kritièan pogled na doloèanje rent, pretpisanih v
zakonu o gozdovih SR Slovenije. Gozd. V. 10, 1987,
Ljubljana, s. 489- 494.
Kritièki osvrt na Uputstvo o naèinu i postupku
odvajanja dijela dohotka pri izuzetnim pogodnostima u
šumarstvu. Ekonomski pregled 9-10, Zagreb 1987, s.
479- 491.
Usavršavanje kalkulacija u primarnoj preradi drva
u svrhu deduktivnog izuèavanja ekonomski opravdanih
cijena njezinih drvnih sirovina. Metodološke studije,
radovi I-VI, Informator, Zagreb 1987, s. 1-112+I-VII.
Dodatak tek. br. 53, rad X, s. 149-182.
Da li je i kada je ispravno utvrðivanje ekonomski
opravdane sjeèe zrelosti u šumarstvu bez raèunanja slo•enih
kamata? Šumarstvo i prerada drveta 4-6, 1988, Sarajevo, s. 97-112.
Neka razmišljanja o reorganizaciji šumarstva SR
Hrvatske u godinama 1983. i 1989: Ne ponovilo se to
ubuduæe.! Slav. šuma 253, 1989, Vinkovci, s. 5.
195
Kritièki osvrt na objavljeni rad "Koliko društvena
zajednica pridonosi odr•anju i proširenju potencijala opæih
koristi od šuma?". Ekonomska istra•ivanja u šumarstvu,
Informator Zagreb, 1989, rad III., s. 67-92.
Jednostavni pokazatelj ekonomske efikasnosti proizvodnog procesa i njegove tehnologije. Ekonomska istra•ivanja u šumarstvu, Informator Zagreb, 1989, rad VIII., s.
137-155.
Kritièki osvrt na rad prof. dr. R. Sabadi-a "Znanstvene osnove dugoroènog razvoja šumarstva i prerade drva
u Jugoslaviji i Hrvatskoj". Zagreb 1989, s. 1-9.
Tri skice ekonomskih platformi za organizaciju
šumarstva - od trojice profesora u Hrvatskoj. Šum. list 1112, 1989, s. 643-647.
Ekonomska istra•ivanja u šumarstvu. radovi IVIII, Informator, Zagreb 1989, s. 1-115+I-VII.
Ekonomika šumarstva. U knjizi "Ekonomika
Jugoslavije, posebni dio, uredili J. Sirotkoviæ i V. Stipetiæ,
Informator Zagreb, izdanja I-VII: Zagreb 1964, 1968,
1971, 1975, 1982, 1988, 1990, s. 103-155.
Ekonomika lova. LV 11-12, 1990, s. 305-306.
Raèunanje vrijednosti šuma i šumska statika
(Kvintesencija, kritika i prijedlozi). Radovi I-V, vlastita
naklada, Zagreb 1991, s. 1-100.
Istra•ivanje ekonomskih elemenata lovstva i
lovnoga gospodarenja, (treæi disertacijski rad). Naklada
IGP August Šenoa, Zagreb 1991, s. 1-308+I-XV.
Daljnja ekonomska istra•ivanja u šumarstvu,
lovstvu i primarnoj preradi drva. Radovi I-X, vlastita
naklada, Zagreb 1992, s. 1-182+I-VII.
Èime nas je Marx mogao eventualno i zavesti? u
knjizi "Reminiscencije i sumnje o ekonomici. društvu i
politici, Zagreb 1992, rukopis spreman za objavljivanje, s.
1-12.
Racionalizacija proizvodnje i mehanizacija radova
u kalkulacijama šumskobiološke (re)produkcije. Mehanizacija šumarstva 19, br. 3, Zagreb 1994, s. 187-192.
Mikroekonomika produkcije drvnog prirasta u
prirodnim, poluprirodnim i umjetnim gospodarskim
šumama Republike Hrvatske, (Kritika i prijedlozi
usavršavanja "Ekonomike šumarstva" u tr•išnoj privredi), Zagreb 1995, (rukopis), s. 1-600.
Financijska suradnja šumovlasnika pri izgradnji,
odr•avanju i korištenju zajednièke šumske prometnice.
Mehan. šumarstva 20, br. 1, Zagreb 1995, s. 41-43.
(Popis ostalih radova v. u 2. knjizi HŠ¤L.)
KRALJEVIÆ, Jure, r. u Mostaru (BiH)
9.I.1967, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1990/91, a diplomirao 1993. god. na
KRANJÈEC, Vlado (Krapina, 14.VII.1963),
Sin Viktora i Štefanije r. Kovaèec.
Hrvat, katolik. Potjeèe iz radnièke obitelji.
Školovao se u Krapini: osnovnu školu završio
je 1978, a srednju 1982. Apsol. je 1986/87, a
diplomirao 9.X.1987. VII. stupanj, DT smjer,
na Šum. fakultetu u Zagrebu. Kao vrstan student, 1985. god. dobio je Rektorovu nagradu.
Nakon diplomiranja (1987/88) bio je
asistent za kolegij Radni strojevi u drv. industriji na Šum. fakultetu u Zagrebu. Od 1988.
do 1992. voditelj je Proizvodnje “Šavriæ” Pilana Ðurmanec, a zatim do 1998. voditelj
Proizvodnje “Šavriæ”, Tvornice stolaca Krapina. Od 1998. do 2000. bio je voditelj
Komerc. slu•be Krakom Krapina, a potom
radi na mjestu voditelja Proizvodnje u poduzeæu Pekom d.o.o. Krapina.
KRAMAR, Slava (Zagreb, 22.IX.1922 Moèile, 11.VII.1970), dipl. ing. šumarstva.
Školu polazi u Zagrebu, a gimnaziju
završava u Istri poslije rata (1947). Apsolvirala je 1950/51, na Poljopr.-šum. fakultetu u
Zagrebu, a diplomirala 11.X.1954. na Šum.
Najprije radi u šumarstvu, a od 1958. u
DIP-u Bilokalnik, Koprivnica. Ubrzo se
vraæa u šumarstvo i 1970. pogiba u saobraæajnoj nesreæi.
KRAMARIÆ, Sreæko, roðen u Vara•dinu
Apsolvirao je 1987/88, a diplomirao 26.XII.1988.
KRAŠEVAC, Igor (Zagreb, 19.I.1962), dipl.
a diplomirao 16.VII.1986. god. na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, DT odjel.
KRBAVÈIÆ, Nada, iz Buzeta u Istri, r.
11.II.1951, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1973/74, a diplomirala 27.IV.1977.
196
KRECIÆ, ¤aklina, r. 13.VIII.1966. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1988/89, a diplomirala 8.VI.1989. god.
KRESOJEVIÆ, Slobodan, r. u Karlovcu
Šum. fakultetu u Zagrebu, DT odjel.
KRIŠTO, Igor, dipl. ing. drvne tehnologije.
Diplomirao je 29.II.2000. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
KRIZMANIÆ, Damir (Karlovac, 10.X.1967),
ing. drvne industrije - proizvodnje namještaja.
Sin Josipa i Nade, roð. Panijan. Hrvat,
školu završio je u Severinu na Kupi 1982, a
srednju 1986. u Drvnom obrazovnom centru
“Jurica Ribar” u Zagrebu. Apsolvirao je 1988/89, a
Zagrebu na DT odjelu, VI. stupanj, smjer
proizvodnja namještaja.
U DI Vrbovsko d.d. radi od 1.X.1991.
Nakon pripravnièkog sta•a radio je kao
voditelj krojaènice, savijaonice, furnirskog
pogona, monta•e i lakirnice, voditelj grube
obrade, tehnolog grube obrade i strojne
obrade. Od poèetka 2001. god. pomoænik je
direktora DIV-a d.d. Vrbovsko.
KRIZMANIÆ, Mira r. 5.IX.1952. u Divjakama, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala
je 1974/75, a diplomirala 28.VII.1977. god.
KRI¤AN, ¤eljko, r. u Vara•dinu 30.VI.
1958, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 15.VII.1983. god.
KRI¤ANIÆ, Berislav (Karlovac, 12.I.1932),
Sin Janka i Ane r. Bucaliæ. Hrvat, katolik. Otac mu je bio stolar, a majka kuæanica.
Školovao se u Karlovcu: osnovnu školu završio je 1942, a Kemijsko-tehnièku 1950. god.
Apsolvirao je 1954/55, a diplomirao 1955. na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, Šumarski odjel, DI smjer. Specijalizirao je zaštitu i
površinsku obradu premazima.
Od 1955. do 1961. radio je u DIP-u
Karlovac, 1961/62. bio je nastavnik struè.
predmeta u Šum. školi u Karlovcu. Glavninu
radnog sta•a (1962-1992) stekao je u poduzeæu CROMOS Zagreb. God. 1992. otišao je
u prijevremenu mirovinu.
o zaštiti i površinskoj obradi drva u zemlji i
inozemstvu. Dobio je priznanje za èlanak o
površinskoj obradi namještaja koji je napisao
za Tehnièku enciklopediju. Èlan je Saveza
DITŠDI Hrvatske, odnosno HŠD-a.
KRI¤NJAK, Ðurðica, r. u Rijeci 4.I.1959,
KRKLEC, Slavko, r. u Krapini 7.VI.1975,
Apsolvirao je 1993/94, a dipl. 29.VI.1996.
KRKOVIÆ, Ivan, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1952/53, a dipl. 2.VII.1955. god.
na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na
KRMPOTIÆ, Ivan, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1958/59, a diplomirao
28.I.1961. god. na Poljopr.-šum. fakultetu u
Kao umirovljenik •ivi u Sisku.
197
KRMPOTIÆ, Marijan, r. 19.VII.1959. u
Senju, ing. drvne tehnologije - proizv.
namje-štaja. Diplomirao je 29.I.1996. god.
DT odsjeku, dislocirani Studij Delnice.
KRMPOTIÆ, Mladen, iz Moravica, roðen
26.XI.1944, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1967/68, a diplomirao 7.VII.1969.
KRNJAKOVIÆ, Stjepan (Èajkovci, 4.I.1937),
dipl. ing. drvne industrije, prof.
Sin Mije i Ane r. Tu•iloviæ. Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. Osnovnu školu završio je u Èajkovcima
1950. Gimnaziju je zapoèeo u Slav. Brodu, a
maturirao je u Osijeku 1958. god. Apsolvirao
je 1961/62, a diplomirao 27.I.1964, na Šum.
fakultetu u Zagrebu na DI odsjeku.
se u DIK-u Slavonija, Slav. Brod, kao
tehnolog pilanske proizvodnje na vrijeme od
tri godine kao njihov stipendist. Prelazi u
poduzeæe Mobilija “Ivo Marinkoviæ” Osijek,
gdje radi kao predradnik krojaènice masiva,
poslovoða ukrasnih elemenata, referent u
nabavi, skladištar sirovina, glavni sušionièar,
normirac vremena, tehnolog za proizvodnju i
upravitelj. Nakon 10 godina rada u Mobiliji
prešao je u Graðevinski školski centar u
Osijeku, gdje je radio 11 godina kao profesor
struènih predmeta terenskog dijela nastave za
stolare i tapetare. Potom je prešao u Obrtnièku školu u Osijeku, gdje je zaposlen 13
godina, kao profesor za teoretski dio nastave
za stolare i tapetare.
U meðuvremenu je radio i na terenu u
DIP-u Nina Novi Sad, a nekoliko je godina
vanjski suradnik Obrtnièke komore u Osijeku za polaganje teoretskog dijela nastave za
stolara, tapetara, parketara i majstorske ispite
spomenutih struka. Dvadeset godina individualno radi na tehnologiji rada u masivnom
drvu listaèa i èetinjaèa od trupca do gotovog
proizvoda. Tu tehnologiju ponudio je Vladi.
KRPAN, P.B. Ante (Knin, 20.V.1942), dr.
sc., dipl. ing. šumarstva, redoviti sveuè.
profesor Iskorištavanja šuma na Šum. odsjeku
i Ekploatacije šuma na DT odsjeku.
Osnovno obrazovanje i realnu gimnaziju završio je u Kninu. Diplomirao je na
Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu 27.III.1968.
na ŠG odjelu.
U o•ujku 1969. zaposlio se u Institutu
za šumarska istra•ivanja u Zagrebu, gdje do
31.VIII.1972. radi na istra•ivanjima u Odjelu
za ureðivanje šuma. Od 1.IX.1972. god.
asistent je za predmet Iskorištavanje šuma na
Šum. fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je
1984, obranivši magistraski rad s naslovom
Istra•ivanje upotrebljivosti traktora IMT - 588
na privlaèenju oblovine u uvjetima nizinskih
šuma Šumarije Lipovljani, a doktorirao je
1992. obranivši disertaciju naslova Analiza
èimbenika daljinskog transporta drva kamionima. U veljaèi 1993. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Za izvanrednog
profesora izabran je potkraj 1993, a za redovitoga 1998. godine.
Du•nost predstojnika Katedre za
iskorištavanje šuma obnašao je od 1990. do
1997, a od 1995 predstojnik je Zavoda za
iskorištavanje šuma. Od 1990. do 1996.
tajnik je Zavoda za istra•ivanja u šumarstvu
(ZIŠ-a).
Upraviteljem Nastavno-pokusnog
šum. objekta Zalesina postaje 1992.
Osnovno znanstveno opredjeljenje
prof. Krpana je prouèavanje utjecaja terenskih,
sastojinskih, tehnièkih, ekoloških i gospodarstvenih èimbenika, proizvodnost i prilagoðenost ekološkim i ergonomskim zahtjevima
tehnologija i tehnièkih sredstava u eksploataciji šuma. Istra•ivao je s uspjehom biomasu, sjeèu stabla i izradu šumskih drvnih
sortimenata, kakvoæu drva, iskorištenost pri
sjeèi i izradbi, koru stabla, bijelj hrasta lu•njaka i sl.
Prouèavao je štetne pojave na šumskom tlu i stablima pri eksploataciji šuma te
šumske gospodarske gubitke u zonama ratnih
operacija, kao i daljnje gospodarske gubitke u
preradbenim pogonima drvne industrije.
198
Vodio je i radio na 16 znanstveno
istra•ivaèkih projekata. Sudjelovao je na 25
domaæih znanstveno-struènih savjetovanja te
na 16 meðunarodnih znanstvenih skupova.
Bio je na 24 studijska putovanja i boravka u
12 europskih zemalja. Objavio je samostalno i u suautorstvu osamdesetak znanstvenih i struènih radova, priloga u knjigama i
skriptama.
(Popis radova v. u knj. 2. HŠ¤L, s. 396399.)
KRPAN, Juraj (Sv. Rok, 8.V.1914), dr. sc.,
dipl. ing., redoviti profesor Sušenja i parenja
drva, Industrije furnira i ploèa te Specijalnih
proizvoda iz drva.
Osnovnu školu završio je u Sv. Roku,
a gimnaziju u Slavonskoj Po•egi 1933.
Nakon toga upisuje studij šumarstva na Šum.
odsjeku Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu, te
apsolvira 1936/37, a diplomira 1938. godine.
Slu•bovao je u Šumariji Belje, Udbina
i Krasno. Poèetkom 1946. godine, slu•buje
kao upravitelj Šumarije u Novoj Raèi, u Ministarstvu šumarstva Republike Hrvatske u
Zagrebu, kao direktor Tvornice ukoèenog
drva “Rade Šupiæ” u Rijeci i kao glavni
in•enjer u Glavnoj direkciji finalnih proizvoda Ministarstva drvne industrije Republike
Hrvatske u Zagrebu.
Od 1950. godine aktivno radi na Šum.
fakultetu u Zagrebu, najprije kao asistent, a
kasnije kao docent, izvanredni i redoviti
profesor.
Doktorat znanosti stekao je 1954.
godine na Sveuèilištu u Zagrebu obranivši
disertaciju Istra•ivanja toèke zasiæenosti
vlakanaca va•nijih domaæih vrsta drveta. Na
Šum. fakultetu u Zagrebu habilitiran je 1955.
na osnovi rada Odnos izmeðu utezanja i
sadr•aja vode u drvu. Izabran je za docenta
1955, za izvanrednog profesora 1959, a za redovitog profesora 1961. godine.
U dvadeset godina svoga rada na Šum.
fakultetu prof. dr. Juraj Krpan razvija •ivu i
plodonosnu aktivnost na znanstvenom,
pedagoškom i struènom podruèju. Osim
toga, ula•e svu svoju energiju i znanje u organizaciju nastave i znanstvenoistra•ivaèkog
rada na DI odjelu.
Obavljao je mnoge du•nosti Šum. fakulteta: bio je èlan Vijeæa nastavnika, Savjeta
fakulteta, Savjeta Sveuèilišta, prodekan,
proèelnik DI odjela, a u škol. godini 1966/67.
i 1967/68. bio je dekan Šum. fakulteta. U
škol. god. 1968/69. bio je predsjednik
Upravnog odbora. Bio je predstojnik Zavoda
odnosno Katedre za mehanièku preradu drva
od njezina osnutka.
RADOVI
Prijedlog jugoslavenskog standarda za furnir,
Standardizacija, 5(1950), 186-188, Beograd.
Prijedlog jugoslavenskog standarda za vezano drvo,
Standardizacija, 5(1950), 188-189, Beograd.
Furniri i šperovano drvo, priruènik, Zagreb, 1951.
Fineer in Triplexindustrie, De Hout Handel 17,
165-167, Schiedam, Nizozemska, 1951.
Istra•ivanje higroskopske ravnote•e uzduha i drveta,
Glasnik za šumske pokuse, 11(1953), 5-51.
Iskorišæavanje bukovih trupaca za ljuštenje, Šumarski list, 78(1954), 3-4, 121-142.
Untersuchungen über dem Fasersättigungspunkt, des
Buchen-, Eichen-, Tannen- und Fichtenholzes, Holz als
Roh- und Werkstoff, 12(1954), 84-91.
Sušenje drveta kod visoke temperature, Šumarski
list, 79(1955), 9-10, 292-307.
Novi madisonski re•imi za umjetno sušenje drveta,
Šumarski list, 80(1956), 2-3, 37-43.
Savijanje masivnog drveta, Drvna industrija,
7(1956), 9-10, 130-140.
Sadr•aj vode u sirovoj bukovini,Šumarski list,
80(1956), 11-12, 386-392.
Istra•ivanje toèke zasiæenosti vlakanaca va•nijih
domaæih vrsta drveta, doktorska disertacija, Zagreb,
1957.
Odnos izmeðu širine goda, širine kasnog drva i toèke
zasiæenosti, Anali za eksperimentalno šumarstvo,
2(1957), 25-31.
Odnos izmeðu volumena pora i toèke zasiæenosti •ice,
Anali za eksperimentalno šumarstvo, 2(1957), 31-37.
Istra•ivanje toèke zasiæenosti vlakanaca mekih
listaèa, Anali za eksperimentalno šumarstvo, 2(1957),
297-307.
Istra•ivanje ploèa iverica (s I. Horvat i R. Beniæ),
Zagreb, 1957.
O procesu umjetnog sušenja drveta, Drvna industrija, 8(1957), 5-6, 81-96.
S puta po Poljskoj, Drvna industrija, 8(1957), 1112, 159-169.
199
Istra•ivanje prirodnog sušenja ogrijevnog drva,
Sušenje i parenje drva, ud•benik i priruènik
Udru•enja drvne industrije Jugoslavije i Instituta za
drvnoindustrijska istra•ivanja, 1-237, Zagreb, 1958.
Više struènih radova i prikaza (Avionsko drvo,
Furnir, Igraèke, Intarzija, Kalupi i potpetice) objavljenih u
Šumarskoj enciklopediji, I svezak, Zagreb, 1959.
Sušenje drva centrifugiranjem, Drvna industrija,
10(1959), 1-2, 2-6.
Fizièka i mehanièka svojstva izolacionih ploèa,
Utezanje i krivulja sušenja bukovine, Drvna industrija, 11(1960), 3-4, 53-54.
Die Physikalischen und mechanischen Eigenschaften
von Holzfaserplatten, Holz als Roh- und Werkstoff,
18(1960), 452-458.
Gubitak kod brušenja šperovanog drva, Drvna industrija, 11(1960), 11-12, 179-181.
Odnos izmeðu utezanja i sadr•aja vode u drvu, habilitacijski rad, Glasnik za šumske pokuse, 14(1960),
127-132.
Vergleichende Untersuchungen der physikalischen
und mechanischen Eigenschaften von Tischlerplatten, Holz
als Roh- und Werkstoff, 19(1961), 27-50.
Èvrstoæa lijepljenja stolarskih ploèa, Drvna industrija, 12(1961), 11-12, 11-15.
Industrija furnira i ploèa, skripta, 1-237, ACG fakultet, Zagreb, 1961.
Specijalni proizvodi iz drva, skripta, 1-101,
Zagreb, 1961.
Sušenje i parenje drva, skripta, 1-258, za VTŠFOD,
Nova Gradiška, 1961.
Pomoæna oprema za sušenje drva, Drvna industrija,
13(1962), 1-2, 2-11.
Drveni briketi, Drvna industrija, 13(1962), 7-8,
128-131.
Planiranje gradnje novih tvornica šperovanog drva,
predavanje na engleskom jeziku odr•ano na seminaru
FAG, Zagreb, 1962.
Istra•ivanje iverica od pozdera, Drvna industrija,
13(1962), 11-12, 170-177.
Promjene vlage u drvu u proizvodnji bukovih
šperploèa, referat za inter. simpozij o sorpciji i reologiji
drva, München, 1964.
Sušenje drva i kontrola kvalitete sušenja, elaborat
za tvornicu namještaja Conakry, Gvineja, Zagreb, 1964.
Analiza radnih uvjeta kod upotrebe karbamidformaldehidnog ljepila Urofix-MA 207 u izradi šperploèa u
SR Hrvatskoj, rad u sklopu projekta Instituta za drvo u
Zagrebu voditelj teme (prof.dr.sc J. Krpan, suradnici
brojni struènjaci), Zagreb, 1965.
Schwankungen des Feuchtigkeitsgehalts in der
Produktion von Buchensperplatten, Holz als Roh- und
Werkstoff, 23(1965), 309-312.
Sušenje i parenje drva, ud•benik i priruènik, 2.
izmijenjeno izdanje, 1-372, Zagreb, 1965.
Furniranje i unutrašnje ureðenje, recenzija knjige
M. Maretiæa, dipl. ing. šum., Zagreb, 1965.
Rekonstrukcija savijaone DIK “Florijan Bobiæ”
Vara•din, elaborat, Zagreb, 1965.
Simpozij o sorpciji i reologiji, Drvna industrija,
16(1965), 1-2, 14-16.
Specijalni proizvodi iz drva, skripta, 2. izmjenjeno
izdanje, 1-113, Zagreb, 1965.
Sušenje furnira, referat za Prvo jug. savjetovanje o
drvnoj industriji, Ljubljana, 1965/66.
Idejni i glavni projekt sušionice za tvrdo i meko
piljeno drvo, Zavodi Crvena zastava, Kragujevac, Zagreb,
1966.
Projekt za rekonstrukciju sušionice za piljeno drvo
DIK “Florijan Bobiæ”, Vara•din, Zagreb, 1966.
Furniri i ploèe, poglavlje u Drvno-industrijskom
priruèniku, I. dio, 831-1000, Zagreb, 1967.
Drvno-industrijski priruènik, I. dio, 1-1215,
Zagreb, 1967.
Ispitivanje sušionice “¤iènica” u Vrginmostu i Slav.
Brodu te Cremona, Slav. Brod, Zagreb, 1967.
Sušenje i parenje drva, poglavlje u Drvno-industrijskom priruèniku, I. dio, 1001-1121, Zagreb, 1967.
Više struènih radova i prikaza (Ploèe, Sanduci,
Sušenje, Sušionice, Tokarstvo, Udobreno drvo, Vuna drvena)
objavljenih u Šumarskoj enciklopediji, II sv., Zagreb,
1967.
Specijalni proizvodi iz drva, poglavlje u Drvnoindustrijskom priruèniku, II. dio, 1-69, Zagreb, 1968.
Recenzija investicionog programa tvornice panel
ploèa Kljuè, Zagreb, 1968.
Više struènih radova i prikaza (Sušenje piljenog
drva, Izrada furnira, Proizvodnja lakih graðevinskih ploèa
iverica i vlaknatica) objavljenih u Tehnièkoj enciklopediji, III svezak, poglavlje Drvo, mehanièka prerada,
Zagreb, 1969.
Tehnologija furnira i ploèa, rukopis ud•benika i
priruènika, Zagreb, 1969.
Ekspertiza o rekonstrukciji moguænosti ponovnog
puštanja u pogon tvornice šperploèa Gospiæ, Zagreb, 1969.
Radovi na rekonstrukciji pogona mehanièke prerade
drva ŠIP “Oštrelj” Bos. Petrovac, Zagreb, 1969.
KRPAN, Marko, iz Knina, r. 26.VIII.1955,
Apsolvirao je 1983/84, a dipl. 18.IV.1988. na
odjelu.
KRPAN, Petar (Sveti Rok, Gospiæ, 25.I.1943),
Sin Mate i Mande r. Vrkljan. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. Osnovnu školu završio je u Sv. Roku
1958, a realnu gimnaziju u Gospiæu 1962.
200
28.II.1968. na Šum. fakultetu u Zagrebu na
DI odsjeku.
Kao pripravnik poèeo je raditi u DIP-u
Vrbovsko kao stipendist (1.IV.19681.VI.1968). Nakon povratku iz vojske,
1.VI.1969. otišao je raditi u Udbinu. Tu je bio
do 20.VI.1972. kao direktor DIP-a Udbina, a
nakon toga dolazi u Sektor piljene graðe u
Vanjskoj trgovini Exportdrva Zagreb, gdje je
radio kao šef poslovnice do 1.IX.1976, kad je
postao direktor Šumskih proizvoda. Tu
du•nost obavljao je do 1.XII.1982, nakon
èega odlazi u Italiju u Omnico - Italiana,
Udine, za šefa predstavništva Exportdrva. Za
pomoænika direktora Sektora piljene graðe
Exportdrva Zagreb došao je 1.VII.1989, a
10.IV.1990. otišao je raditi u Italiju u tvrtku
Archetti Legnami sas, Ospitaletto (Brescia),
gdje je pomoænik direktora nabave piljene
graðe i ploèa iz Hrvatske i susjednih zemalja.
KRPAN, Zdravko, r. u Zagrebu 17.IX.1943,
KRPINA, Radoslav (Široki Brijeg, BiH,
12.XI.1936), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Andrije i Janje r. Romiæ. Hrvat,
Ben-kovcu 1949, a maturirao je na realnoj
gimnaziji u Splitu 1955. god. Apsolvirao je
Tvornici namještaja Otoèac, a zatim 1965.
prelazi u DK “Florijan Bobiæ” u Vara•din.
Potom od 1967. radio je u slovenskoj tvornici
Novoles u Novom Mestu. U lepoglavskoj
tvornici LEPA radi od 1974, a u Hrastu
Èakovec od 1978. God. 1984. prelazi u “8.
maj” Vara•din.
Od. 1990. direktor je vlastit tvrtke
CONCORDIA d.o.o. Vara•din.
KRŠUL, Klaudio, r. 3.VIII.1956. u mjestu
Ruši, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
je 1977/78, a diplomirao 2.VII.1979. god. na
KRULJAC, Anton, iz Ravne Gore, Gorski
kotar, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao je 17.VII.1996. god. na
odsjeku, Studij uz rad.
KRULJAC, Zdravko, r. u Rijeci 1.VII.1963,
KRUPIÆ, Rasim, iz Kamengrada (BiH), r.
17.X.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao 7.VI.1992.
KRVAVICA, Drago (Kninsko Polje, 1932 Vinkovci, 1980), dipl. ing. drvne industrije.
201
Osnovnu i srednju školu završio je u
Vinkovcima. Na Poljoprivr.-šum. fakultetu u
Zagrebu apsolvirao je 1955/56, a diplomirao
3.III.1958. god. na Šum. odjelu DI smjer.
DIK-u Spaèva Vinkovci, gdje je proveo 22
godine. Radio je na radnome mjestu pripravnika, upravitelja pilane, direktora primarne
prerade i voditelja tehn.-razvojne slu•be.
Nakon duge bolesti umro je u 48.
godini.
Bio je aktivan društveno-politièki
djelatnik. Za svoj rad više je puta nagraðivan,
a odlikovan je i dr•avnim Ordenom rada sa
srebrnim vijencem.
KRZNARIÆ, Davor, iz Po•ege, ing. drvne
tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao
je 13.X.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku.
KRZNARIÆ, Slavko, iz Bereka kod Èazme, r.
20.IX.1941, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 7.XI.1970.
KR¤IŠNIK, Katarina, v. PILJAC
KUÈAN, Ernest roð. u Parizu, Francuska,
19.VIII.1932), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Adama i Zofije r. Vöröos. Slovenske narodnosti i dr•avljanstva, protestantske
vjere. Potjeèe iz seoske obitelji. Osnovnu
školu polazio je i završio u Kri•evcima
(slovenskim) 1946, a Tehnièku srednju šolu u
Ljubljani 1954. godine.
u Zagrebu, na DI odjelu. Apsolvirao je 1957/58, a
diplomirao 26.IX.1960. godine.
Marlesu Maribor, gdje je bio šef laboratorija
za površinsku obradu i lijepljenje drveta,
projektant drvnoindustrijskih pogona i poHrvatski leksikon drvnih tehnologa
moænik direktora razvojnog sektora. Nakon
toga bio je profesor struènih predmeta u
Srednjoj drvno-ind. školi u Mariboru, direktor Pilane Limbuš i direktor sektora za
pilansku proizvodnju Marlesa u Mariboru.
Kao umirovljenik •ivi u Mariboru.
KUÈARA, Rudolf, roð u Sijekovcu, BiH,
9.XII.1941), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Viktora i Ru•ice roð. Gabaldo.
Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Potjeèe
iz obrtnièke obitelji. Osnovnu školu završio je
1956. u Bos. Brodu, a u Srednjoj tehnièkoj
školi - strojarski smjer u Slav. Brodu maturirao je 1960. god. Apsolvirao je 1963/64, a diplomirao je 5.IX.1965. na DI odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.
Nakon što je odradio pripravnièki
sta•, voditelj je proizvodnje rezanih furnira u
Slavonija DI u Slav. Brodu. Potom bio je
voditelj skupine radnih jedinica, pa voditelj
Slu•be za razvoj i investicije u SOUR-u
Slavonija DI, zatim potpredsjednik Poslovnog odbora SOUR-a za tehnièka pitanja i
razvoj. Bio je, takoðer, direktor Centra za
razvoj Slav. Brod i zatim voditelj Tvornice
ljuštenih furnira, ploèa i otpresaka iz furnira u
Slavoniji DI, Slav. Brod.
Sudjelovao je na FOIP seminarima u
zemlji i inozemstvu.
KUÈEKOVIÆ, Ranka, iz Malog Poganca, r.
5.V.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1973/74, a diplomirala 30.III.1976. na
KUÈIÆ, Zvonimir, iz Bakovèica, r. 14.XI.1939,
KUÈINAC, Adam, iz Broðanaca kod Donjeg
Miholjca, r. 5.XI.1934, ing. drvne industrije.
202
Diplomirao je 22.III.1979. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. (I) stupanj na DT
odjelu.
KUÈINAC, Bla•enka, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Dipl. je 22.VI.1977. god.
DT odjelu.
KUÈKOVEÆKI, Miljenko, r. u Zagrebu,
10.I.1962, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je 1985/86, a diplomirao 2.VI.1988. god. na Šum. fakultetu u
KUDELIÆ, Stjepan, iz Turkovaca, roðen
3.III.1944, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 25.II.1970. na
mnazije u Rujevcu. Nakon rata, od 1945. do
1946. referent je odjela Ministarstva socijalne
politike u Zagrebu, 1946. do 1949. profesor
uèiteljske škole u Petrinji, od 1949. do 1953.
asistent na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu, a
zatim asistent, predavaè te viši predavaè na
Poljopr.-šum. fakultetu, odnosno Šum. fakultetu. Tijekom rada na Šum. fakultetu s
velikim uspjehom predaje predmet Viša
matematika. Nastavu odr•ava na suvremeni
naèin i na fakultetskoj razini, i to tako da
studente upozna ne samo s osnovnim elementima više matematike, nego i s ostalim
podruèjima te opse•ne materije koja im je
potrebna pri studiju ostalih predmeta.
Sudjeluje u predavanjima poslijediplomske nastave predmeta Statistika. Od
1.I.1971. godine obavlja du•nost predstojnika Katedre za dendrometriju. Suraðuje i
poma•e pri izradi magistarskih, znanstvenih i
disertacijskih radova.
RADOVI
KUDELIÆ, Sanja, v. MASNIÆ
Die Indikatoren der Bodennährstoffmengen. Zeitschrift für Acker-und Pflanzenbau, Band 113, Heft 1
(1961), 93-102.
Jedan prilog problemu odreðivanja optimalnih rasporeda pila, Drvna industrija, 17(1966), 2-3.
Matematika, poglavlje u Drvno-industrijskom
priruèniku, Tehnièka knjiga, Zagreb, 1967, 23-55.
Linearno programiranje u proizvodnji piljenog
drveta, Drvna industrija, 16(1965), 1-2, 8-12.
Viša matematika, skripta, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 1. izd. 1961, 2. izd. 1962, 300 str.
Linearno programiranje, skripta za teèaj što ga
organizira Institut za drvo u Zagrebu, 1961, 102.
KUGLER, Miroslav (Zagreb, 8.X.1915),
viši predavaè predmeta Viša matematika.
U Zagrebu je završio gimnaziju. Diplomirao je 1940. god. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu grupu Teoretska matematika.
Nakon završenog studija do 1943. bio
je èinovnik u svojstvu aktuara matematièkog
odjela Saveza Napretkovih zadruga u Sarajevu. Od 1943. do 1945. godine bio je u
NOB-u profesor matematike na osloboðenom teritoriju i direktor Prve partizanske gi-
KUKEC-KEKIÆ, Ksenija, dipl. ing. drvne
industrije, r. u Zagrebu 19.VI.1951. Apsolvirala je 1974/75, a diplomirala 9.VI.1970. god.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom
odjelu.
KUKULJ, Bo•idar, r. u Zagrebu 7.X.1941,
203
KULENOVIÆ, Ismet, iz Ripèa (BiH), dipl.
a diplomirao 27.X.1966. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
KULIŠ, Mato, r. 13.III.1960. u mjestu
Golinci, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1984/85, a diplomirao 12.V.1986. na
Šum. fakultetu u Zagrebu. na DT odjelu.
KUNKERA, Dominik (Kaptol, 18.VII.1950),
Sin Ivana i Marije r. Èatiæ. Hrvat, katolik. Otac mu je radnik, a majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u Kaptolu 1965, a gimnaziju u Po•egi 1969.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i apsolvirao 1972/73, a diplomirao
25.II.1974. god. na DI odjelu.
Zaposlen je u SPIN VALISU d.d.
Po•ega kao komercijalist. ¤ivi u Po•egi.
KUPRES, Sreæko, r. 2.XII.1964. u Samoboru, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Apsolvirao je 1985/86. a diplomirao 17.IX.1987. god. na Šum. fakultetu u
Zaposlen je u vlastitoj tvrtki SI¤E
KUPRES d.o.o. Samobor.
KUPREŠANIN, Gordana, iz Stare Gradiške, r. 31.V.1965, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1987/88, a diplomirala
KURETIÆ, Ksenija, v. MARŠAL
KURIÆ, Vlatko, iz Bijele Stijene, roðen
15.IX.1949, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 23.IV.1974.
KURJAKOVIÆ, Anka, iz Cernika kod
Nove Gradiške, r. 19.VI.1948, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirala je 1970/71, a diplomirala 19.II.1973. god. na Šum. fakultetu
KUSKUNOVIÆ, Esad, dipl. ing. šumarstva.
Apsolvirao je 1951/52. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 14.XI.1953.
Kao umirovljenik •ivio je u Sarajevu.
KUŠAN, Nenad, iz Zagreba, r. 13.VI.1955,
ing. drvne industrije. Dipl. je 8.VI.1982. god.
DT odjelu.
KUŠTREBA, Vladimir, (Batina kod Kutine,
6.IX.1928), tehnolog.
Sin Petra i Marije r. Desiæ. Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu školu završio je u Kutini 1943, a
Srednju tehn., DI smjer, u Belišæu 1951. God.
1968. apsolvirao je na Višoj privrednoj školi u
Zagrebu, smjer organizacija rada.
Od 1943. sudjelovao je u NOB-u, a
nakon završetka rata bio je u dr•avnoj slu•bi
odakle prelazi u Tehn. školu u Belišæe. Nakon
završetka srednje škole zaposlio se u DI-u
Slavonija u Slav. Brodu, gdje radi, uz prekid
1952/53. kad je radio u DIP-u Novoselec, do
ljeta 1972. Obavljao je razne poslove i
zadatke, bio je predradnik, poslovoða i voditelj
EJ u Tvornici furnira, voditelj proizvodnje
204
rezane graðe i parketa. God. 1971/72. bio je
upravitelj DIP-a Lipa Slav. Po•ega, tada u
sastavu DI Slavonija.
God. 1972. izabran je za tajnika Opæinskog sind. vijeæa u Slav. Brodu, gdje ostaje
do 1975. kad je izabran za tajnika Republièkog odbora Sindikata radnika u ind.
prerade drva i šumarstva Hrv. u Zagrebu. U
strukovnom sindikatu obavljao je razne
izborne du•nosti, bio je tajnik, izvršni sekretar i predsjednik rep. odbora. God. 1988. odlazi u mirovinu.
Za radnog vijeka ponajviše se bavio
organizacijom rada, ekonomikom poslovanja,
uvoðenjem nove tehnike i tehnologije, te se
brinuo o zaposlenicima.
Kao umirovljenik •ivi u Zagrebu. Èlan
je HŠD-a.
KUTEN, Vesna, v. PERVIZ
KUTLE, Maja, r. 7.VI.1972. u Zagrebu,
Diplomirala je 28.II.1997. god. na Šum. fakultetu, VI. stupanj na DT odsjeku.
KUZLE, Darko, r. u Zagrebu 13.XII.1946,
KVESIÆ, Mario, r. 30.XII.1959. u Mostaru
(BiH), ing. drvne industrije. Diplomirao je
8.XI.1984. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
KÜTNER, Julije, r. 25.II.1944. u Zagrebu,
205
L
LABRTIÆ, Mato, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao
LABURA, Hrvoje (Šibenik, 4.IX.1939),
dipl. ing. drvne industrije, viši savjetnik u Ministarstvu R. Hrvatske.
Sin Marijana i Zorke roð. Jurišiæ. Potjeèe iz slu•benièke obitelji. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu i gimnaziju pohaðao je u
Šibeniku i maturirao 1958. Apsolvirao je
1961/62, a diplomirao 1965. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odsjeku.
Od 1966. radio je u DIP-u Dugo Selo
kao tehnolog proizvodnje, a kasnije postaje
voditelj tehn. pripreme i projektant školskog
namještaja i opreme za djeèje vrtiæe. Suraðuje
na izradbi i proizvodnji djeèje didaktike s
UNICEF-om (Pariz). God. 1968. postaje
voditelj Tvornice opreme, namještaja i didaktike u Sesvetskom Kraljevcu. Od 1970. je
komerc. direktor za drvne proizvode u
Trgovaèkoj kuæi Šuma, Zagreb.
Osnivanjem Zajednice za financiranje usmjerenog obrazovanja šumarstva i
drvne industrije (1973) postaje struè. suradnik na poslovima planiranja, programiranja i kadrovskih potreba te razvoja mre•e
obrazovnih programa. Kad je 1976. osnovan
SIZ usmjerenog obrazovanja šumarstva i
drvne industrije Hrvatske, dobiva mjesto
struè. savjetnika, a 1984. imenovan je tajnikom SIZ-a.
Od 1976. do 1990. radi na razvoju
školstva u djelatnosti šumarstva i drvne industrije. Zatim prelazi na rad u Republièki fond
usmjerenog obrazovanja pri Ministarstvu
prosvjete, kulture i športa, a 1992. imenovan
je višim savjetnikom za posebne programe
osnovnog i srednjeg školstva.
Svoje struène radove objavljuje u
“Šum. listu” i “Drvnoj industriji”, a suradnik
je i Šum. enciklopedije.
LABURA, Krsto (Senj, 27.IV.1950), dipl.
Sin Ante i Ðurðice r. Japel. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili hidrometeorolozi. Školovao se najprije u Senju: osnovnu
školu završio je 1965, a maturirao je 1969. u
Gimnaziji “Pavao Riter Vitezoviæ”. Apsolvirao je 1973/74, a diplomirao 21.IX.1975. na
¤ivi u Senju.
LACIÆ, Robert (Vinkovci, 28.IX.1971), dipl.
Sin Stjepana i Ru•ice r. Milunoviæ.
Hrvat, katolik. Otac mu je uèitelj, a majka
kuharica. Osnovnu školu završio je 1986. u
Otoku kod Vinkovaca, a maturirao je 1990. u
Gimnaziji “Matija Antun Reljkoviæ” u Vinkovcima. Apsolvirao je 1993/94, a diplomirao 16.VII.1996. god. na Šum. fakultetu u
Od 1997. do jeseni 2000. bio je
zaposlen u Exportdrvu d.d. Zagreb, zatim
206
kratko vrijeme radi u privatnom poduzeæu
Dekorativa d.o.o. Zagreb, a od poèetka 2001.
komercijalist je u poduzeæu ABC interijeri
d.o.o. Zagreb.
Èlan je HŠD-a.
podruèja istra•ivanja i unapreðenja dizajna
magistrirao na Sveuèilištu u Zagrebu 1981.
LACKOVIÆ, Josip, ing. drvne tehnologije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1977/78, a
diplomirao VI. stupanj 6.VII.1979. god. na
LAGANÈIÆ, ¤eljko, iz Bos. šamca, roðen
23.IX.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1984/85, a diplomirao 7.VII.1988.
LAKUŠ, Ljiljana, iz Zagreba, r. 25.VIII.1962,
Apsolvirala je škol. god. 1982/83, a diplomirala 20.II.1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
LANDEKA, Ante, r. 23.I.1960. u mjestu
Sarajlije, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1982/83, a diplomirao 27.IX.1984. na
LANDRIPET, ¤eljko, roðen 21.II.1961. u
Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao 8.VII.1989. na
LAPAINE, Bo•idar, (Prijedor, 3.XII.1936),
doc., mr. sc., dipl. ing. arh., honorarni
nastavnik Dizajna i Oblikovanja namještaja,
arhitekt i dizajner.
Diplomirao je arhitekturu na Arhitektonsko-graðevinsko-geodetskom fakultetu u
Zagrebu 1962. Kao stipendist Ujedinjenih
naroda specijalizirao je dizajn u Bruxellesu
(1971). Nakon poslijediplomskog studija s
Od osnivanja Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1989.
vodi kolegije Projektiranje proizvoda i Metodologija dizajna. Projektirao je i realizirao više
stambenih, javnih i industrijskih objekata u
Zagrebu i Parizu (1964-1970). U drvnopreraðivaèkoj industriji uspješno se bavio
dizajnom ploèastoga, masivnog i ojastuèenog
namještaja (1970-1982), za što je dobio više
nagrada i priznanja. Istodobno bio je ukljuèen
u više znanstvenoistra•ivaèkih projekata,
osobito pri izradi razvojnih programa proizvoda za postojeæe i nove industrijske pogone.
Bio na nekoliko studijskih putovanja u veæini
europskih zemalja i SAD-u. Radio je na
razvoju i dizajnu proizvoda u “Konèaru”
(1982-1985) i Exportdrvu (1985-1991). Od
1982. do 1996. predavao je Oblikovanje namještaja na VI. stupnju i Dizajn na VII. stupnju
nastave na DT odjelu Šum. fakulteta Sveuè. u
Zagrebu. U zbornicima struènih savjetovanja
s podruèja drvne industrije i u èasopisu
"Drvna industrija" objavio je tridesetak
struènih radova. Autor je sveuèilišnog ud•benika Dizajn za studente DT odjela Šum. fakulteta (1994). Bio je èlan i predsjednik
ocjenjivaèkih sudova na Ambienti i Mobil
optimumu. Èlan je i du•nosnik Hrvatskoga
dizajnerskog društva od njegova osnivanja
1984. godine.
RADOVI
Industrijski dizajn i kvaliteta proizvoda. Zbornik
savjetovanja: “Istra•ivanje i razvoj u industriji namještaja”, Virovitica, 1980.
207
Industrijski dizajn i kvaliteta proizvoda. Zbornik
savjetovanja: “Istra•ivanje i razvoj proizvoda”, Kumrovec,
1982.
Suradnja na poslovima oblikovanja, konstruiranja i
tehnologije. Savjetovanje: “Optimizacija finalne tehnologije u drvnoj industriji”, Tuheljske toplice, 1983.
Proizvodnja i razvoj finalnih proizvoda. Savjetovanje: Pronala•enje moguænosti uspješnijeg razvoja
proizvoda drvne industrije”, Zagreb, 1983.
Ponuda namještaja danas kao ogranièavajuæi faktor
unapreðenja uvjeta stanovanja. Savjetovanje: “Ambijentalno izlaganje stambene opreme u namjenskim
prostorima”, Zagreb, 1984.
Projektni zadatak i uputstvo za dizajn. Savjetovanje, Osijek, 1984.
Namještaj od savijenog drva. Prijevod knjige: G.
Candilis: “Meubles en bois courbe”, Zagreb, 1986.
Tendencije 88/89 na Salonu namještaja u Parizu.
Èasopis “Drvna industrija”, Zagreb, 1988.
Skandinavski sajam namještaja. Èasopis “Drvna
industrija” 7-8, Zagreb, 1988.
Lijepljeni elementi u funkciji dizajniranja novih
proizvoda. “Zbornik savjetovanja o ljepilima i ljepljenju
drva”, Tuheljske toplice 1989.
Mjesto i uloga dizajna u specijaliziranim poduzeæima drvne industrije. Savjetovanje: “Kvaliteta proizvoda u funkciji izvoza”, Zagreb, 1989.
Tendencije 90/91 na Sajmu namještaja u Parizu.
Èasopis “Drvna industrija” 3-4, Zagreb 1990.
Osnove industrijskog dizajna. Prijevod knjige
Danielle Quarante: “Elements de design industriel”,
Zagreb 1991.
Suradnja proizvoðaèa sa dizajnerom. Savjetovanje: “Ambienta”, Zagreb, 1991.
Èinjeniènim stanjem do projektnog zadatka za novi
proizvodni program. Savjet.: “Ambienta”, Zagreb 1992.
Metodologija dizajna. Skripta za studente Studija
dizajna u Zagrebu, 1993.
Imid• tvrtke - strategija komuniciranja. Savjetovanje: “Stvaranje novog imid•a drvne industrije Hrvatske”, Zagreb, 1993.
Dizajner u neposrednoj suradnji na realizaciji
novog proizvodnog programa. Èasopis “Drvna industrija”
2, Zagreb, 1993.
Danska tvrtka za proizvodnju pokuæstva - Magnus
Olesen. Èasopis “Drvna industrija” 3, Zagreb, 1993.
Dizajn. Ud•benik za studente DT- smjera
Šumarskog fakulteta Sveuè. u Zagrebu, 1994.
Ciklièna metoda kreativnog procesa. Skripta za
studente Studija dizajna u Zagrebu, 1994.
Naèela dizajna i prepoznatljivosti u Franchisingu.
Savjetovanje: “Franchising i primjena, Zagreb, 1994.
Tehnologija i genetika industrijskih proizvoda.
Prijevod knjige: Yves Deforge: “Technologie et genetique de l, objet industriel”, Zagreb, 1995.
Proizvodi igraèke. Prijevod knjige: Alexander
Manu: “ToolToys”, Zagreb, 1996.
Pravna zaštita dizajnerskog stvaralaštva. Èasopis
“Prostor”, vol. 5, No.1 (13), Zagreb, 1997.
Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Èa sopis “Tekstil” 46 (1), Zagreb, 1997.
Stolica kao rješenje problema sjedenja. Skripta za
studente Studija dizajna u Zagrebu, 1998.
Obrazovanje dizajnera na Studiju dizajna u Zagrebu. Zbornik: “5th International Conference Design
98”, Dubrovnik, 1998.
Suradnja studija dizajna s gospodarstvom i kulturom. Zbornik: “6th International Conference Design
2000”, Dubrovnik, 2000.
LASTRIÆ, Krešimir, (Zagreb, 13.III.1936 Zagreb, 15.I.1998), dipl. ing. drv. industrije.
Sin Josipa i Marije r. Schwab. Hrvat,
kuæanica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu
školu završio je 1949, a Srednju tehnièku Elekro odjel, 1953. god. Apsolvirao je 1957/ 58, a
Zagrebu, na DI smjeru.
Cijeli radni vijek proveo je u Exportdrvu Zagreb, u kojemu se zaposlio 1961, a u
mirovinu je otišao 1992. godine. Tada kao
umirovljenik otvara svoju tvrtku AR-LA u
kojoj radi do nagle smrti 15.I.1998. godine.
LAUFER, Ferdinand, (Osijek, 11.IV.1939),
mr. organizacije rada, dipl. ing. drvne industrije.
Sin Josipa i Ane roð. Henè. Hrvat, katolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Školovao se
u Osijeku: osnovnu školu završio je 1954, a
Srednju tehnièku 1958. god. Na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu apsol. je 1962/63, a
diplomirao 1964. na DI odsjeku.
Odmah nakon završetka studija zaposlio se u DIK-u “Ivo Marinkoviæ” Osijek,
gdje je do 1976. god. radio kao upravitelj
208
Tvornice namještaja, glavni in•enjer finalne
prerade drva, tehnièki direktor i komercijalni
direktor SOUR-a Mobilia “Ivo Marinkoviæ”
Osijek.
LAZIÆ, Branko, r. 18.VI.1966. u Osijeku,
Nakon osnivanja Posl. zajednice šumarstva, prerade drva i prometa Osijek, 1976.
god. zaposlio se u svojstvu savjetnika za marketing, i na tom je mjestu radio dvije godine, a
nakon toga sedam godina radi kao savjetnik
za programiranje i razvoj.
U •elji za daljnjim usavršavanjem, na
Šum. fakultetu u Zagrebu magistrirao je
1978. na znanstvenom podruèju organizacija
rada u drvnoj industriji. Izradio je i obranio
magistarski rad s naslovom Utjecaj oblikovanja, konstrukcije i organizacije tehnološkog procesa proizvodnje namještaja na smanjenje zaliha i vezivanje obrtnih sredstava.
Kad je osnovana Poslovna zajednica
Exportdrvo, zaposlio se 1.V.1985. u svojstvu
direktora proizvodne zajednice za ploèasto i
tapecirano pokuæstvo. God. 1991. postao je
direktor Croatiadrva d. d. Zagreb, pravnog
sljednika Poslovne zajednice Exportdrvo
Zagreb i u sklopu kojega su registrirane
Croatiadrvo - gospodarsko interesno udru•enje drvne i papirne industrije Zagreb i Udruga poslodavaca drvne i papirne industrije Republike Hrvatske.
Tijekom radnog sta•a prisustvovao je
gotovo svim struènim skupovima u zemlji i
velikom broju skupova u inozemstvu.
LEDIÆ, Miroslav (Jajce, BiH, 14.XI.1937),
Sin Josipa i Marije r. Konopek. Hrvat,
hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolièke vjere.
Otac mu je VKV elektrièar, a majka kuæanica.
Školu je polazio u Jajcu; osnovnu je završio
1950, a Gimnaziju “Berta Kuèera” 1958. god.
Diplomirao je 1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
Nakon diplomiranja zaposlio se u DK
Šedinac - Jajce, gdje radi 6,5 godina, najprije
kao upravitelj Ambala•e, pa kao upravitelj
Pilane i stolarije i na mjestu tehn. direktora.
Od 1.III.1973. radi u Šipadkomercu Sarajevo
Predstavništvo Split kao šef Poslovnice za
graðevinske materijale, a potom kao zamjenik
direktora Predstavništva i do 1992. na mjestu
direktora Predstavništva. Od 1993. direktor
je privatne tvrtke “Šipadkomerc” d.o.o. Split.
Na tom je mjestu do kraja 1998. god. kad odlazi u mirovinu.
Tijekom radnog vijeka preko UNESCOa bio je na praksi u Èeškoj, Njemaèkoj i
Austriji.
Dugogodišnji je èlan Saveza ITŠIDI-ja
Hrvatske, odnosno HŠD-a.
LAVICKI-ŠATOVIÆ, Nataša, dipl. ing.
diplomirala 15.XI.1999. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
LEDINŠÈAK, Antun, r. 31.V.1965. u Vara•dinu, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao VI.
stupanj 19.XII.1988. god. na Šum. fakultetu
u Zagrebu, na DT odjelu.
209
LEKO, Jozo, mlaði, r. 30.X.1958. u Rastiæevu,
LEHPAMER, Mirko (Rude, 2.XII.1950),
Sin Mirka i Danice r. Fresl. Hrvatske
narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je bio
trgovac, a majka radnica. Osnovnu školu završio je u Samoboru 1965, a u DTŠ “Jurica
Ribar” u Zagrebu maturirao je 1969. god.
Apsolvirao je škol. god. 1973/74, a diplomirao
DI odjelu.
Pripravnièki sta• i prvo zaposlenje
dobio je 1975-1979. u TP-u Bre•ice (Slovenija), a zatim god. 1979/80. radi u tvrtki za
inozemna zastupstva Agimex, potom od
1980. u TN-u Trudbenik Bregana, te u
“Šavriæu” Zagreb. God. 1989/90. radi na
rukovodeæim poslovima u Ukrasu Zagreb, a
od 1990. samostalni je poduzetnik tvrtke ML
PROTRG za proizvodnju, trgovinu, uvoz i izvoz.
LEITNER, Marijan, r. 12.XI.1943. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
LEKA-PANJKOVIÆ, Mira, r. 15.X.1949. u
Novom Sadu (Vojvodina), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1972/73, a diplomirala 30.III.1976. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
LEKO, Jozo, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1951/52. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 11.IV.1953. god.
LEKO, Stanko, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1951/52, a diplomirao 11.IV.1953.
Šum. odjelu, tehnièki smjer
LELAS, Ivan, r. 21.XII.1964. u Kninu, dipl.
a diplomirao 7.XI.1986. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
LEMO, Gordana, r. 14.IX.1964. u Šibeniku,
1986/87, a diplomirala 7.X.1988. god. na
LENIÈ, Jo•e (Ilirska Bistrica, Slovenija,
28.VI.1922), dr. sc., red. sveuè. prof., dipl. ing.
drvne industrije.
Sin Josipa i Julijane r. Prijatelj. Slovenske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik.
Otac mu je bio mehanièar, a majka kuæanica.
Osnovnu školu završio je u Slovenj-gradecu
1933, a III. dr•avnu realnu gimnaziju u Ljubljani. Studirao je na Poljopr.- šum. fakultetu
Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao je 1949/50, a
1951. diplomira na Šum. odjelu, tehnièki
smjer. Na osamostaljenom Šum. fakultetu u
Zagrebu završio je poslijediplomski studij
24.IX.1966. s podruèja Kem. prerade drva.
Obranio je magistarski rad s naslovom Kemijske promjene bukovine i smrekovine pri
izradi tvrdih ploèa vlaknatica. Doktorat
znanosti postigao je 27.I.1972, obranivši
disertaciju Utjecaj predhidrolize bukovine na
kemijska i fizièka svojstva vlaknatica.
Zaposlivši se u poduzeæu LKI Lesonit u Ilirskoj Bistrici, obavlja pionirske poslove u tehnologiji ploèa vlaknatica od manje
210
vrijedne sirovine i u razvoju proizvodnje
oplemenjenih ploèa vlaknatica (pripravnik,
šef proizvodnje, direktor istra•.-razvojnog
sektora koji je sam osnovao).
Kao stipendist FAO-a specijalizirao
se u WK Institutu za istra•ivanje drva u
Braunschweigu (SR Njemaèka). God. 1967/68. u
radnom je odnosu u Institutu za istra•ivanje
drva (STFI) u Stockholmu (Švedska). Nakon
povratka, direktor je Istra•.-razvojnog centra
u poduzeæu Lesonit.
Od 1973. izvanredni je profesor
Biotehnièkog fakulteta u Ljubljani za podruèje kemijske preradbe drva, sa specijalnošæu za
sektor ploèa od usitnjenog drva. God. 1979.
promoviran je u zvanje redovitoga sveuè. profesora.
U mirovinu odlazi 1983. god., ali i
dalje djelomièno obavlja pedagoške du•nosti.
I dalje je aktivan kao struèni savjetnik u
drvnoj struci u zemlji i inozemstvu te radi na
razlièitim projektima za nove objekte kao i na
rekonstrukcijama i modernizacijama postojeæih pogona za proizvodnju ploèa od drva.
Aktivan je i kao tehn. savjetnik u nekim
inozemnim tvrtkama.
Sudjelovao je na kongresima i struènim skupovima u zemlji i inozemstvu (Ljubljana, Bjelovar, Zagreb, Beograd, BadenBaden, Geneva, Stockholm i dr.).
Èlan je Društva univerzitetnih profesorjev Ljubljana, DIT-a Ljubljana i SPCI
Stockholm.
Za vrijeme svoje struène karijere mnogo je radio na promociji izrade, prerade i
oplemenjivanja ploèa od dezintegriranog
drva, osobito ploèa vlaknatica. S toga i njemu
srodnih podruèja objavio je veæi broj znanstvenih i struènih ekspertiza. Kao struè. suradnik i savjetnik operative, te kao sudski
vještak izradio je niz ekspertiza, elaborata i
struènih izvještaja.
LENIÆ, Marija, dipl. ing. drvne tehnologije.
Diplomirala je 28.I.1998. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
LEŠIÆ, Marija, r. 17.I.1969. u Bošnjacima,
Apsolvirala je 1989/90, a diplomirala VI.
stupanj 12.VII.1993. god. na Šum. fakultetu
LEŠIÆ, Terezija, r. 25.IX.1947. u Bošnjacima, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala
je 1969/70, a diplomirala 9.XII.1971. god. na
LEŠKOVIÆ, Tomica (Po•ega, 11.II.1963)
Sin Stjepana. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Pleternici 1978, a
maturirao je u CUO "R. Konèar" Zagreb
1982. Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao je
Kao stipendist Oropleta iz Pleternice, zaposlen je 1.IX.1988. u tom poduzeæu.
Nakon pripravnièkog sta•a pola godine radi u
tehn. pripremi, a zatim manje od pola godine
na mjestu rukovoditelja prodaje drvnih proizvoda. Od kraja 1990. do sredine 1999. god.
voditelj je pilane, a tada prelazi u DI Papuk
Pakrac, na radno mjesto direktora.
Sudjelovao je na više struènih skupova. Èlan je HŠD-a i više sportskih udruga.
LEVANIÆ, ÈI¤MEŠIJA, Stela (Kotor, Crna
Gora, 7.VIII.1969), prof., voditeljica knji•nice.
Kæi Stjepana, zanimanjem profesora, i
Marije roð. Stanièiæ, profesorice i inspicijentice. Hrvatica, hrvatskoga dr•avljanstva,
rimokatol. vjere.
Osnovnu i srednju školu polazila je u
Zagrebu. Maturirala je u klasiènoj gimnaziji.
Istodobno je pohaðala i završila i Srednju
glazbenu školu.
Studirala je na Filozofskom fakultetu
Sveuè. u Zagrebu. Diplomirala je 1994. god.
komparativnu knji•evnost i filozofiju.
211
God. 1996. polo•ila je na Filozofskom
fakultetu profesorski ispit, a 1999. stekla je
zvanje diplomiranog knji•nièara.
Od 1996. zaposlena je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, gdje je voditeljica
Šumarske knji•nice namijenjene nastavnicima i studentima Šum. i DT odsjeka.
LIKER, Ivan (Ravna Gora, 10.X.1950), dr.
sc., dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1972/73, na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. Na istom
Fakultetu završio je i poslijediplomski studij i
magistrirao 9.XI.1981, obranivši magistarski
rad Analiza èinilaca koji utjeèu na oblikovanje
ploèastog namještaja.
Doktorsku disertaciju s naslovom
Proizvodnja vlakanaca i analiza glavnih èinilaca koji na nju utjeèu u europskim zemljama
obranio je 11.VII.1996.
LIMANI, Skender, dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao je 25.XI.1999. god. na Šum.
LINARIÆ, Tomislav (Zagreb, 3.XI.1972),
Sin Mile i Mare roð. Baèiæ. Hrvat, katolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu
završio je 1987, a u CUO-u “R. Konèar” maturirao je 1991. god. Apsolvirao je 1996/97, a
diplomirao je 21.IV.1999. na Šum. fakultetu
Zaposlen je u CHROMOSU u Zagrebu, sektoru primjene boja i lakova u
drvnoj industriji i široj potrošnji.
LIPOVAC, Bojan (Tršæe, 6.I.1961.), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Branka i Sonje roð. Lisac. Hrvat,
rimokatolièke vjere. Otac mu je dipl. ing.
šum., a majka trgovkinja. Osnovnu školu završio je u Tršæu 1975, a Srednju šumarsku
školu u Delnicama 1979. god.
Studij šumarstva upisao je na
Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsol. je 1985/
86, a diplomirao na Šum. odjelu 1987. god.
Kao pripravnik zapošljava se 1. srpnja
1987. u OOUR-u za iskorištavanje šuma
Tršæe tadašnjega Goransko-prim. ŠG-a Delnice.
Dana 20.VIII.1990. prelazi u DI Goranprodukt Èabar, pogon Gerovo, gdje ostaje
dvije godine. Tijekom Domovinskog rata od
18.IV.1992. do 25.II.1995, profesionalno
radi u Ministarstvu obrane RH, a 22.I.1996.
postaje privatnik (Ljekarna Èabar).
LISAC roð. KRALJ, Vlasta, (Pleš, Bednja,
Kæi Stjepana i Zdenke roð. Pichler.
Hrvatica, rimokatolièke vjere. Potjeèe iz
trgovaèke obitelji. Školovala se u Zagrebu:
osnovnu je školu završila 1957, a III. gimnaziju 1961. Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je 1965/66, a
diplomirala 19.III.1969. godine.
Tijekom studija sudjelovala je na I. i
II. svjetskom seminaru studenata šumarstva
(1962. u Sopronu, Maðarska, 1964. u Zvolenu, Èeška). Struènu je praksu obavila u
Plzenu u Èeškoj.
Nakon dvije godine pripravnièkog
sta•a u ŠG-u Gospiæ, Šumariji Otoèac,
prelazi u drvnu industriju, gdje je poèela raditi
kao referentica nabave, zatim kao voditeljica
nabave, voditeljica razvoja i, do umirovljenja
1991, kao komercijalna direktorica.
Kao umirovljenica •ivi u Lepoglavi.
LIVAJA, Gordana, r. 15.IV.1970. u Splitu,
Apsolvirala je 1991/92, a diplomirala VI.
stuopanj 7.IV.1995, na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
LOKAS, Mladen, r. 21.VI.1954. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije.
212
Apsolvirao je 1978/79, a diplomirao 3.VI.1981.
odjelu.
LOMBAR, Jasmina, v. BELJAN
1977. upravitelj je OOUR-a Pilana Ðurmanec
(integriran DIP Ðurmanec), od 1981. upravitelj je Tvornice namještaja u Zagrebu; od
1983. direktor Proizvodnog sektora poduzeæa, a 1.IX.1994. iz zdravstvenih razloga odlazi
u mirovinu. Kao umirovljenik •ivi u Zagrebu.
LOKMIÆ, Dragan, r. 20.VII.1967. u Jajcu
(BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao 9.V.1995. god.
LONÈAR, Ðuro, r. 25.III.1944. u Donjem
Primišlju, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 19.XII.1974. na
LONÈAR, Rajka, v. IVANKO
LONÈAR, Zlatko Ivan, roðen u Zagrebu,
2.IV.1939, dipl. ing. drvne industrije.
Sin Franje i Katarine r. Veriga. Hrvat,
katolik. Otac mu je stolarski majstor, a majka
krojaèica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu
školu završio je 1952, a V. gimnaziju “Bogdana Ogrizoviæa” 1957. god.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 19.XII.1962. na DI
smjeru. Na istom Fakultetu studirao je 1976.
godine poslijediplomski studij iz znanstvenoga podruèja organizacija rada.
Nakon diplomiranja, od 15. sijeènja
do 1. listopada 1963. radio je kao struèni
suradnik u Zavodu za drvno-ind. strojarstvo
na Šum. fakultetu u Zagrebu, a od 2.XII.1964.
zaposlen je u DPP-u “Marko Šavriæ” (kasnije
RO “Šavriæ”) Zagreb i to: kao tehnolog u
pogonu; tehnolog za površinsku obradu; od
listopada 1969. bio je šef proizvodnje i
zamjenik upravitelja Pogona IV (integrirana ZTP), a od 1972. god. upravitelj je
Pogona 2 (Šarengradska); od 1973. šef je proizvodnje u Tehnièkom sektoru poduzeæa; od
Jedan je od prvih in•enjera drvne industrije zaposlenih u DPP “Marko Šavriæ” koji
uvodi in•enjerski pristup u rješavanju problema u proizvodnji namještaja, te sudjelovanjem u radu kolegija i organa upravljanja
poduzeæa sudjeluje u kreiranju i realizaciji
poslovne politike i razvoja. Kao šef i direktor
proizvodnje razvija kooperativne odnose
meðu tvornicama, koristeæi tehnološke specifiènosti pojedinih segmenata poduzeæa, a kao
predsjednik komisije sudjeluje u izradi
elaborata o pretvorbi RO “Šavriæ” iz društvenog poduzeæa u dionièko društvo. Sudjeluje u radu struènih seminara, te kao
predsjednik Tehnièkog odbora za namještaj
pri Poslovnoj zajednici šumarstva i drvne industrije u Zagrebu sudjeluje u rješavanju
problema u drvnoj industriji Hrvatske, a
putem rada Odbora za normizaciju pri
Poslovnoj zajednici sudjeluje u izradi JUS-a o
kvaliteti namještaja.
U slobodno vrijeme bavio se streljaèkim sportom u Zagrebu, kao takmièar i
organizator.
Za svoj rad primio je mnoga priznanja: Zlatnu znaèku u povodu 25. obljetnice
“Šavriæa” (1973) i 30. obljetnice “Šavriæa”
(1978); Orden rada sa srebrnim vijencem
(1978); “Šavriæevu” godišnju nagradu (1988)
i priznanja opæina na kojima su se nalazili
pogoni poduzeæa “Šavriæ”.
213
LONÈARIÆ, Jurica, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1958/59, na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
15.X1960. god. na osamostaljenom Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, na DI smjeru.
Vlasnik je Stolarije "J. Lonèariæ" u Zagrebu.
LONÈARIÆ, Marijanka v. PAVIÈIÆ
LONÈINA, Ljiljana, ing. drvne tehnologije
- proizv. namještaja. Apsolvirala je 1993/94, a
diplomirala VI. stupanj 13.II.1997. god. na
LOVAKOVIÆ, Branko, r. 2.I.1950. u Ferièancima, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
LOVRAK, Luka, r. 12.X.1941. u Sirovoj
Kataleni kod Ðurðevca, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1963/64. god., a diplomirao 25.I.1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DI odjelu.
LOVRIÆ, Ninoslav (Tuzla, BiH, 1.IX.1907Zagreb, 14.XI.1990), dr. sc, dipl. ing. šumarstva i dipl. ing. graðevinarstva, redoviti profesor predmeta Mehanika i Šumske komunikacije.
Šumarske nauke studirao 1926-1930.
godine na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu,
te je diplomirao 1930. godine. Od 1932. do
1940. godine slu•benik je Direkcije šuma u
Zagrebu, gdje se bavi šumarsko-graðevinskim
problemima, te uz redovitu slu•bu studira na
Tehnièkom fakultetu. Diplomirao je na
Graðevinskom odsjeku spomenutog fakulteta
u Zagrebu 1942. Godine 1940. izabran je za
asistenta Zavoda za šumske komunikacije
Poljopr.-šum. fakulteta, 1953. za docenta, a
izvanredni je profesor od 1959. Habilitirao je
1958. godine.
Na DI-smjeru je 50-ih godina predavao kolegije Tehnièka mehanika i Graðevinarstvo (s osnovama komunikacije).
(Opširnije v. u 3. knj. HŠ¤L, str. 54-57.)
LOVRIÆ, Zlatko, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 20.XII.2000. god. na Šum.
LOVRIÆ, Kazimir, r. 11.III.1960. u Vinkovcima, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1983/84, a diplomirao 9.V.1986. god.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT-odjelu.
LOZANÈIÆ (LUKETIÆ), Ljiljana (Ogulin,
27.XI.1973), dipl. ing. drvne tehnologije.
Kæi Milana i Marije r. Puškariæ. Hrvatica, katolièke vjere. Otac joj je vozaè, a majka
radnica. Školu je polazila u Ogulinu: osnovnu
je završila 1988, a u Srednjoškolskom centru
maturirala je 1992. godine. Diplomirala je
DT odsjeku.
Zaposlena je u Obrtnièkoj i Tehnièkoj
školi u Ogulinu u svojstvu profesora skupine
predmeta obrade drva i graditeljstva.
LOVRIÆ, Marija, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1994/95, a diplomirala
26.I.1998. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
LUCARIÆ, Tomo, (Retkovci, 1915 - 1990),
Osnovnu školu polazio je u Retkovcima, a maturirao je u gimnaziji u Vinkovcima.
LOVRAK, ¤eljko, r. 16.II.1958. u Sirovoj
Kataleni kod Ðurðevca, ing. drvne tehnologije
- proizv. namještaja. Apsolvirao je 1978/79, a
diplomirao 14.VII.1980. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
214
Šumarstvo je studirao na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao
10.X.1938. god.
Poèeo je raditi u Dr•avnoj direkciji
šuma u Vinkovcima na poslovima taksatora
(1939), a zatim kao upravitelj Šumarije Otok
(1942). Dr•avni struèni ispit polo•io je 1943.
god. Nakon Drugoga svj. rata bio je upravitelj
manipulacije Spaèva (1947), a iduæe godine
tehnièki je direktor DIP-a Novoselec (1948).
Nakon toga radi kao taksator u ŠG-u Spaèva
(1953), te kao šumarski inspektor opæine
Vinkovci (1954). Dugi niz godina bio je
glavni taksator odnosno direktor Slu•be za
ureðivanje šuma u ŠPIK-u Spaèva (1960), u
ŠG-u Hrast Vinkovci (1969) i u ŠPP-u Slavonska šuma (1971-1976), nakon èega odlazi
u mirovinu.
LUÈENÈIÆ, Tomislav, (Petrijevci, 8.X.1949),
Potjeèe iz obitelji slu•benika. U Delnicama je završio Srednju šum. školu 1968.
god. Nakon toga studira Šumarstvo na Šum.
diplomirao 20.VI.1975. god.
Zaposlen je u Exportdrvu Zagreb kao
rukovoditelj odjela.
Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao VI.
stupanj 28.VI.1988. god. na Šum. fakultetu u
LUKAVSKI, Tomislav, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 19.IV.2000. god.
LUKETIÆ, Ljiljana, v. LOZANÈIÆ
LUKIÆ, Borislav, r. 8.V.1956. u Golubinji,
najprije na VI. (I) stupnju 1977/78, a zatim
1986/87. i na VII. stupnju, gdje je i diplomirao 22.X.1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
LUKIÆ, Stjepan, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1956/57. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 23.XII.1960.
na DI odsjeku.
LUKŠIÆ, ¤eljko, r. 25.V.1952. u Slav.
Brodu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
LUKAÈEVIÆ, Damir, r. 18.VII.1952. u
Sisku, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
LUKANC, Marijan, r. 16.IX.1932. u Lešèu
(Slovenija), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1958/59. na Poljopr.-šum. fakultetu u
Zagrebu, a diplomirao 14.XI.1961. na Šum.
odjelu, DI odsjek.
LUKAVEÈKI, Slavko, r. 27.IV.1952. u
Lukavcu Podbelskom, ing. drvne tehnologije
- proizv. namještaja.
LULIÆ, Josip (Konjsko Brdo, 13.IV.1937),
Sin Ivana i Marije r. Jurkoviæ. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu školu završio je u Ivanovcima kod
Ðakova 1952. a gimnaziju u Ðakovu 1957.
215
godine. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Šumsko-gospodarskom odjelu. Apsolvirao je 1960/61, a diplomirao 1963. god.
Tijekom radnog vijeka bio je voditelj
Nabave drvnih sirovina za BELIŠÆE d.d.,
direktor Primarne i Finalne prerade drva, komercijalni direktor BELIŠÆA d.d. i njegov
generalni direktor.
LUŠO, Svjetlana, r. 7.I.1968. u Gradaècu
(BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1991/92, a diplomirala 17.I.1997. god.
LUTOVAC, Aleksandar, r. 18.VI.1962. u
Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1985/86, a diplomirao 19.X.1987. god.
LUTTER, Mijo, r. 12.IX.1932. u Sarajevu,
1956/57, a diplomirao 8.III.1972. godine
LUTVICA, Mujo, ing. drvne tehnologije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1980/81, a
diplomirao VI. stupanj 26.VI.1984. god. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu,
dislocirani Studij Brèko.
LU¤INA, Lovro, r. 24.I.1942. u Krku, dipl.
a diplomirao 29.I.1966. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
216
Lj
LJUBANOVIÆ, Ivan, iz Jortanovog sela,
LJUBIÈIÆ, Branko (Oblaj, 8.IX.1932), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Uroša i Stane roð. Ljubièiæ. Srbin,
pravoslavne vjere. Roditelji su mu bili
zemljoradnici. Osnovnu je školu završio u
Glini 1948, a Srednju šumarsku školu u
Plaškom 1951. god.
Radeæi tri godine kao šum. tehnièar, u
jesen 1954. upisuje se na Poljopr.-šum. fakultet u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu
Šum. fakulteta 1960. godine.
Zaposlio se u Lovno-šumskoj upravi
Zmajevac u Baranji, gdje u svojstvu zamjenika upravitelja uprave ostao dvije godine. U
rodnu Baniju vraæa se 1962. zaposlivši se u
ŠG-u Sisak kao upravitelj Šumarije Glina.
Na toj du•nosti ostaje do 1987. god.
Slijedeæe èetiri godine (1987-1991)
radi u drvnoj industriji i to cijelo vrijeme kao
direktor DIP-a Glina. Nakon toga vraæa se na
radno mjesto upravitelja Šumarije Glina. U
mirovinu odlazi 10.III.1996. godine.
Kao umirovljenik •ivi u Glini.
LJUBIÈIÆ, Ivan, r. 20.III.1963. u Runoviæu,
stupanj 3.IV.1989. god. na Šum. fakultetu u
LJUBIÈIÆ, Petar, r. 7.VI.1967. u Nebojanu
kod Siska, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 7.VI.1967.
odjelu.
LJUBIÆ, Radoslav, r. 17.XI.1967. u Vara•dinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
je 1991/92, a diplomirao 25.XI.1993. god. na
LJUBJANKIÆ, Rifet, roðen 1.V.1957. u
Ljubjankiæima (BiH), ing. drvne industrije proizv. namještaja. Apsolvirao je 1977/78, a
diplomirao VI. stupanj 28.XI.1985. god. na
LJULJKA, Boris (Takovo, 1.V.1937), dr.sc.,
dipl.ing., redoviti profesor Tehnologije finalnih proizvoda i Površinske obrade.
Osnovnu školu pohaðao je u Petrinji, a
gimnaziju u Sisku. Diplomirao je na DI
odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu 1960. god.
Godine 1961. zaposlio se u DIP-u
BREZOVICA u Sisku, gdje je bio šef pripreme rada i upravitelj pogona za proizvodnju
namještaja.
Od 1963. godine asistent je na Šum.
fakultetu u Zagrebu za predmet Proizvodnja
namještaja.
Magistrirao je na Šum. fakultetu u
Zagrebu 1970. god. obranivši temu Otpornost
217
sistema lak-drvo prema utjecaju svjetla. Doktorirao je 1974. na istom fakultetu obranivši
temu Utjecaj drva i njegove vla•nosti na obradu
poliuretanskim lakovima. U zvanje docenta
izabran je 1975, u zvanje izvanrednog profesora 1979, te u zvanje redovitog profesora
1983. Godine 1991. pozitivno mu je ocijenjen petogodišnji rad i ponovno je izabran u
isto zvanje, a 1997. izabran je u trajno zvanje
redovitog profesora.
Kao asistent na Šum. fakultetu pohaðao je u škol. god. 1964/65. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu predavanja predmeta Interieur i Arhitektura novog doba.
Bio je na ovim studijskim boravcima:
1) kao DAAD stipendist u SR Njemaèkoj Institut für Holzforschung München (1965/
66), 12 mjeseci,
2) u DDR-u, na Tehnische Universität
Dresden (1971), 3 mjeseca,
3) u Norveškoj, u Statens teknologiske
institutt Oslo (1974), 3 mjeseca.
U sklopu meðufakultetske suradnje
Zagreb-München, šest puta je bio na jednotjednom studijskom boravku u Institut für
Holzforschung u Münchenu.
Obnašao je ove du•nosti i obavljao
ove znanstvene i struène aktivnosti:
- tajnik Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji (ZIDI), od 1970. do 1972.godine;
- predstojnik Zavoda za istra•ivanja u drvnoj
industriji, od 1979. do 1983. godine;
- dekan Šum. fakulteta, od 1984. do 1986. god;
- prodekan DT odjela Šum. fakulteta, od
1986. do 1988. godine;
- kao èlan delegacije bivše SFRJ i zamjenik
glavnog opunomoæenog za znanstveni proHrvatski leksikon drvnih tehnologa
jekt Kompleksno korištenje drvne sirovine pri
SEV-u od 1968. do 1972. sudjelovao na
sastancima u Berlinu, Moskvi, Beogradu,
Zagrebu i Herceg-Novom;
- od 1975. projektira, suosniva i vodi razvoj
Laboratorija za ispitivanje namještaja pri
Institutu za drvo Zagreb;
- sudionik u radu Komisije za namještaj i u
ISO TC-136 na zasjedanjima u Kopenhagenu i Kölnu;
- èlan Tehnièkog odbora za namještaj pri
asocijaciji drvne industrije Hrvatske;
- 1980. na Šum. fakultetu u Zagrebu osnovao
Katedru za finalnu obradu drva;
- od 1982. u interdisciplinarnoj suradnji s
Institutom za spavanje Klinièke bolnice
Vrapèe razvija istra•ivanje optimalnih konstrukcija le•aja na temelju somnoloških,
psiholoških i mehanièkih ispitivanja spavaèa i
le•aja te osniva laboratorij za ispitivanje
kreveta na Šumarskom fakultetu;
- bio je voditelj 7 projekata/potprojekata i
glavni istra•ivaè 2 projekta;
- bio je predsjednik organizacijskog odbora 4
znanstvena skupa i èlan organizacijskog
odbora 12 skupova;
- jugoslavenski koordinator u meðunarodnoj
IUFRO organizaciji na 18. kongresu u Ljubljani (l8th IUFRO World Congress, Division 5 - Forest products);
- èlan je Matiènog povjerenstva za biotehnièke znanosti od 1982. do 1985. i od
1987. do 1988. godine;
- èlan je Znanstveno-nastavnog vijeæa Arhitektonskog fakulteta za studij dizajna, kao i
èlan Koordinacijskog odbora za taj studij;
- bio je predsjednik Izdavaèkog savjeta
èasopisa Drvna industrija od 1992. do 1996.
godine, a od 1996. èlan je Izdavaèkog savjeta;
- èlan Urednièkog odbora èasopisa Drvna industrija od 1974. do 1997. godine;
- èlan Urednièkog odbora èasopisa Bilten
ZIDI od 1971. do 1989. godine;
- 1978. dobio je ZAHVALNICU Saveznog
zavoda za standardizaciju za suradnju u izradi
nacionalnih standarda;
- èlan je prosudbene skupine za ocjenu znan-
218
stvenih projekata s podruèja biotehnièkih
znanosti;
- 1994. izabran je za redovitog èlana Hrvatske
akademije tehnièkih znanosti, a 1997. za redovitog èlana Akademije šumarskih znanosti;
- od 1996. èlan europskog udru•enja ispitivaèa i istra•ivaèa namještaja EURIFI;
- od 1997. predsjednik je Tehnièkog odbora
za namještaj pri Dr•avnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo.
U znanstvenom radu s podruèja površinske obrade bavi se interakcijom sustava
lak - drvo, èiniteljima koji utjeèu na trajnost
tog sustava i njegova estetska svojstva.
Takoðer istra•uje podruèje tehnologije površinske obradbe drva, kakvoæe površinske
obradbe i metode njezina ispitivanja. U
podruèju tehnologije finalnih proizvoda bavi
se problemima lijepljenja masivnog drva,
taljivim ljepilima, trajnošæu slijepljenih
spojeva i nekim teorijskim aspektima lijepljenja. Na istom podruèju bavi se problemima
brušenja ploèa, problemima razvoja proizvoda, razvoja tehnologije i tehnoloških sustava,
te kakvoæom namještaja.
Objavio je više od 70 znanstvenih i 85
struènih radova. U èasopisima izvan zemlje
objavio je 5 znanstvenih radova, a u zbornicima radova izvan zemlje 3 rada. Izradio je
osnove za nekoliko jugoslavenskih standarda
za ispitivanje kakvoæe namještaja koji su
kasnije preuzeti kao hrvatske norme. Izradio
je osnovu i za norveški standard za ispitivanje
otpornosti površine namještaja na ogrebotine.
Objavio je 11 znanstvenih i struènih
knjiga te 4 poglavlja u Šum. enciklopediji.
Predaje tri predmeta dodiplomske nastave i tri predmeta poslijediplomske nastave
na Šum. fakultetu, jedan predmet dodiplomske nastave na Studiju dizajna u Zagrebu i
jedan predmet na poslijediplomskoj nastavi
Biotehnièkog fakulteta u Ljubljani. Dugo je
godina voditelj poslijediplomske nastave s
podruèja tehnologije finalnih proizvoda.
Bio je mentor u 160 diplomskih radova, 9 magistarskih radova i 8 disertacija
obranjenih na Šum. fakultetu u Zagrebu.
Bio je èlan brojnih komisija za obranu
magistarskih radova i disertacija na Biotehnièkom fakultetu u Ljubljani, te na Graðevinskom i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
RADOVI
Ispitivanje obrade ploèastih elemenata na cilindriènoj brusilici, Drvna industrija, 16(1965), 5-6, 66-74.
Utjecaj strukturne neravnosti drva i laka na
glatkoæu površine, Drvna industrija, 17(1966), 11-12,
180-186.
Ispitivanje postojanosti lakova i boja, Simpozij
povodom 50-godišnjice fakultetske nastave i nauke,
Zbornik radova, 67-80, Zagreb, 1969.
Wplyw czasu suzsenia blon lakierowych na ich
wytrzymalošæ i elasticznošæ (s K. Nowak), Roczniki
wyzszej szkoly rolniczej w Poznanie, 39 (1968), 141150.
Bezraèno štrcanje, Drvna industrija, 21(1970), 78, 127-134.
Der Einfluss von Licht auf lackierte Holzoberflächen, Holz als Roh-und Werkstoff, 29(1971), 224231.
Einfluss der Anfangsfeuchtigkeit von Buchenholz
auf die Haftfestigkeit von Polyurethanlack, Farbe + Lack,
77(1971), 8, 776-778.
Površinska obrada drva i drvnih materijala
(skripta, 239 str.), Zagreb, 1975.
Lakkerte platers ripefasthet (s E. Raknes), Tre og
möbler, 7(1975), 6, 199-202.
Utjecaj atmosferilija na lakom zaštiæeno drvo,
Namještaj za sjedenje, neka njegova svojstva i
metode ispitivanja, Drvna ind., 27(1976), 1-2, 13-20
Ispitivanje èvrstoæe i trajnosti naslonjaèa (fotelja) i
poèivaljki (sofa i kauèeva), Drvna industrija, 27(1976), 12, 21-25.
Tehnologija proizvodnje namještaja , skripta (257
str.), Zagreb, 1977.
Lakkerte platers ripefasthet (s E. Raknes), Tre og
möbler, 9(1977), 7, 271-275.
Suvremeni procesi i strojevi u proizvodnji namještaja, BIAM ’78, Zbornik r., 201-212, Zagreb, 1978.
Faktori kvalitete naslonjaèa i višesjeda (s B.
Sinkoviæ), Drvna industrija, 29(1978), 1-2, 5-12.
Lijepljenje u tehnologiji finalnih proizvoda,
ud•benik (219 str.), Zagreb, 1978.
Prilog ispitivanju kvalitete korpusnog namještaja (s
D. Biondiæ i B. Sinkoviæ), Drvna industrija, 29(1978),
11-12, 297-308.
Faktori kvalitete namještaja, Drvna industrija,
29(1978), 11-12, 309-312.
Izrada shema krojenja ploèa pomoæu elektronskog
raèunala (s V. Hitrec i dr.), Bilten, 6(1978), 1, 1-21.
Faktori kvalitete stolova (s B. Sinkoviæ i dr.),
219
Karakteristike suvremene proizvodnje namještaja u
Jugoslaviji i tendencije njenog razvoja, 30. kongres evropske
unije za namještaj, Zbornik r., 1-22 str., Dubrovnik, 1979.
Uroven razvitija mebeljnoj promyšljenosti kak
garantija kaæestva mebelji, Simpozij UNO Tehnièki i
ekonomski razvoj industrije namještaja, 1-3, Poznan,
1979.
Postojanost spojeva slijepljenih PVA ljepilima u
vanjskim uvjetima (sa ¤. Šonje), Drvna industrija,
30(1979), 4, 104-105.
Ispitivanje otpornosti površina namještaja na udar
(s R. Špoljarom), zbornik radova,1-38 , Virovitica. 1980
Planierung und Entwicklung derHolzverarbeitung
und Bearbeitung in SR Kroatien, XVII. IUFRO kongres,
1-6 , Kyoto, 1981.
Komparativno istra•ivanje èvrstoæe i trajnosti
slijepljenih spojeva u proizvodima za graðevinarstvo (s A.
Bogner, I. Grbac i Z. Purgar), Drvna industrija,
32(1981), 7-8, 183-190.
Zahteve o višji kvaliteti pohištva za pridobivanje
kvalitetnega znaka (s V. Mihevc i dr.), znanstvena studija
(355 str.), Biotehnièki fakultet Ljubljana, 1982.
Razvoj tehnologije, Bilten, 11(1983), 6, 1-11.
Utjecaj drva i njegove vla•nosti na obradu poluretanskim lakovima, Glasnik za šumske pokuse, 21
(1983), 121-127.
drva u proizvodnji namještaja, (s A. Bogner, I. Grbac i V.
Koštal), Bilten ZIDI, 12(1984), 4, 1-50.
Aktuelle Probleme der Ausbildung von Ingenieuren
fuer die Jugoslawische (Kroatische) Holzindustrie, VI
Holztechnologisches Kolloquium, Technische Universität Dresden, 1-13, 1985.
Interakcija èovjek - le•aj (s I. Grbac), Bilten ZIDI,
13(1985), 6, 51-90.
Lijepljenje bukovine i jelovine aktiviranjem
površine sljubnica natrij hidroksidom uz primjenu punila
na bazi lignina (s A. Bogner i dr.), Drvna industrija,
38(l987), 3-4, 51-58.
Ispitivanje moguænosti primjene VF - struje za
plastifikaciju i savijanje masivnog drva (s A. Bogner i dr.),
znanstvena studija, 1-63, ŠF, Zagreb, 1986.
Utrjevanje površinskih premazov v proizvodnji
pohištva (s V. Mihevc i dr.), znanstvena studija, 1-64,
Ljubljana 1988.
Studij parametrov ki vplivajo na sušenje in
utrjevanje pohištvenih lakov (s V. Mihevc i dr. ),
znanstvena studija, 1-46, Ljubljana, 1989.
Lamelirana graðevinska stolarija (s H. Turkulin),
monografija,1-182, Šumarski fakultet, Zagreb, 1989.
Površinska obrada drva, sveuèilišni ud•benik (450
str.), Zagreb, 1990.
Istra•ivanje tehnoloških i mehanièkih osobina
reaktivnih poliuretanskih taljivih ljepila (s ¤. Šonje),
Identifikacija perspektivnih tehnologija u proizvodnji namještaja, znanstvena monografija Proizvodni
sustavi u drvnoj industriji, 75-81, Šumarski fakultet,
Zagreb, 1992.
Otpornost na promjenu temperature i trajnost taljivih ljepila (sa ¤. Šonje), Drvna ind., 45(1994), 1, 11-15.
Èvrstoæa spoja razlièitih materijala i ljepila za
oblaganje rubova (sa ¤. Šonje), Drvna industrija,
45(1994), 2, 59-63.
Vodeni lakovi (s V. Jirouš), Drvna industrija,
45(1994), 1, 20-26.
Zapaljivost ojastuèenog namještaja (s I Grbac),
Kut kvašenja i adhezija (s A. Bogner i H.
Turkulin), 13 dani plastièara i gumaraca, Zbornik radova,
206-210, Zagreb, 1995.
Metode ispitivanja otpornosti taljivih ljepila na
temperaturne i klimatske promjene (s A. Bogner), Uporaba
drva - savjetovanje povodom 150. godišnjice Šumarskog
društva, Zbornik radova, 87-97, Zagreb, 1996.
pH-površine drva (s V. Jirouš i V. Sertiæ), Uporaba
drva- savjetovanje povodom 150. godišnjice Šumarskog
društva, Zbornik radova, 65-77, Zagreb, 1996.
the Beechwood (Fagus sylvatica L.) with Gamma Rays (s
A. Bogner i I.Grbcem), Drvna ind., 47(1996), 2, 68-73.
Methods for Testing the Resistance of Wood Hotmelt
Adhesives to Temperature Changes and Weathering (s A.
Bogner i dr.), Drvna industrija, 47(1996), 3, 108-113.
by measurement of pH-value (sa suradnicima), Drvna industrija, 47 (1997), 3; 101-107.
Improving the glued joint strength by modifying the
beechwood (Fagus sylvatica L.) with gamma rays (sa
suradnicima), Drvna industrija. 47 (1997), 2; 68-73.
Methods for testing the resistance of wood hotmelt
adhesives to temperature changes and weathering (sa
suradnicima), Drvna industrija. 47 (1997), 3; 108-113.
Sveuèilišna nastava, šumarska nastava, bifurkacije.
Pola stoljeæa drvnotehnološke nastave, Ljuljka, Boris
(ur.). Zagreb, Šum. fakultet, 1998. 10-19.
Jirouš-Rajkoviæ, Vlatka; Ljuljka, Boris; Bogner
Andrija. Wood color anddiscolouration during weathering.
Colour and colorimetry, Jeler, Slava; Barle, Nataša i
drugi èlanovi urednièkog odbora (ur.). Univerza v
Mariboru, 1998. 201-208.
Ljuljka, Boris; Grbac, Ivica; Jirouš-Rajkoviæ,
Vlatka. Trajnost i modifikacija površine drva. Europska
mjeriteljska suradnja, Boršiæ, Mladen; Iliæ, Damir (ur.).:
Hrvatsko mjeriteljsko društvo & EUROMET, 1998. 4-5.
Mihulja, Goran; Bogner, Andrija; Ljuljka, Boris;
Dziegielewski, Stanislaw. Quality of office work chair.
XIII sesja naukowa "Badania dla meblarstwa", Dziegielewski, Stanislav (ur.). Poznan : Komitet Technologii
Drewna PAN, 2000. 29-39.
Bogner, Andrija; Ljuljka, Boris; Grbac, Ivica.
Ecology and wood adhesives. Ecological, biological and
medical furniture - Fact and misconceptions, Grbac,
Ivica (ur.). Zagreb : UFI Paris, 2000. 61-65.
Tkalec, Stjepan; Ljuljka, Boris; Iveliæ, ¤elimir.
Ecological aspects in industrials manufacture of furniture.
Ecological, biological and medical furniture - Fact and
misconceptions, Grbac, Ivica (ur.). Zagreb : UFI Paris.
2000. 67-73.
220
M
MACH, Zoran, roðen u Slavonskom Brodu
MAÈEK, Ivica, r. u Zagrebu 3.VI. 1946, dipl.
MAÈEK, Slaðana, r. u Osijeku 1.IV. 1967,
MAÈEŠIÆ, Bo•idar (Johnstown, SAD, 1917
- Zagreb, 17.I.1993), dipl. ing. šum.
U najranijoj mladosti ostao je bez
roditelja. God. 1935. završio je gimnaziju u
Karlovcu. Studirao je šumarstvo na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao
1940. god.
Nakon diplomiranja pa sve do umirovljenja 1980. godine radio je po èitavoj Hrvatskoj i dijelu Bosne, obavljajuæi struène i
rukovodne poslove. Prete•ito je radio u
primarnoj preradi drveta i finalnoj drvnoj
proizvodnji i bio je priznat kao eminentni
struènjak i ekspert u zemlji i inozemstvu.
Od 1958. do 1964. radi kao samostalni savjetnik u Republièkom sekretarijatu
za industriju, a od 1965. do 1969. godine
zaposlen je kao ekspert FAO u Tanzaniji u
Africi.
Do kraja aktivnoga djelovanja bio je
predstavnik Poslovne zajednice drvne industrije i Exportdrva na Filipinima i u New
Yorku, a posljednji posao bio mu je na
znaèajnoj rukovodnoj funkciji u Exportdrvu.
MAÈEŠIÆ, ¤elimir, iz Erdevika, r. 8.XI.1946,
fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjelu.
MADUNIÆ, Marko, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Diplomirao je 4.XII.1979.
MADY, ¤eljka, r. u Zagrebu 15.XI.1947,
1970/71, a diplomirala 9.V.1973. god. na
MAD¤ARAC, Mladen (Vinkovci, 21.I.1967),
Sin Nikole i Magdalene r. Stipiæ. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je
trgovaèki putnik, a majka šefica raèunovodstva. Osnovnu školu završio je 1982. u
Vinkovcima, a maturirao je u gimnaziji u
Vinkovcima 1986. god. Studirao je na Šum.
221
fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je VII.
stupanj 25.X.1993. na DT odjelu.
Nakon studija, od 1993. do 1997. radi
izvan struke u SAD-u. Od travnja 1997. do
svibnja 1999. bio je voditelj Poslovne jedinice
BOROVCI d.o.o. Vinkovci u Zagrebu.
Potom radi kao komercijalist u komercijali i
tehnièkoj pripremi u Stolariji MESARIÆ proizvodnji i prodaji kuhinja - Zagreb.
Sudionik je struènog skupa SASMIL
2000 u Milanu (Italija). Dodijeljena mu je
Pohvalnica na natjecanju proizvoðaèa namještaja Ambienta 2000.
Èlan je Udruge dragovoljaca Domovinskog rata i Udruge hrvatskih veterana
Domovinskog rata.
MAD¤O, Dubravko, r. u Novoj Gradiški
MAGYAR, Matija, r. u Vara•dinu 4. II.1938,
1960/61. na upravo osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 27.IV.1962.
god. na DI odsjeku.
MAHOVIÆ, Damir, r. u Zagrebu 9.III. 1969,
1991/92, a diplomirao 28. IX.1994. god. na
MAJER, Zvonko, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 12.VII.1999. god. na
MAJIÆ, Ivan, r. u Splitu 19.VII.1948, dipl.
a diplomirao 12.XII.1975. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
MAKAJ, Milan (Vara•din, 18.X.1954),
Potjeèe iz radnièke obitelji. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Sv. Iliji
1968, a gimnaziju u Vara•dinu 1972. Studirao je šumarstvo na Šum. fakultetu Sveuè. u
Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku
26.VI.1978. god.
Odmah nakon diplomiranja, zaposlio se u vara•dinskom Mundusu, gdje ubrzo
postaje rukovodilac RJ Primarna prerada.
Nakon deset godina (1988) prelazi u Drvozateks d.d. Vara•din na radno mjesto voditelja Tehnièke pripreme.
God. 1994. prelazi u JP Hrvatske šume - UŠ-a Koprivnica za revirnika u Šumariji
Ludbreg, a 1996. prelazi u Struène slu•be
Uprave za voditelja Komercijalnog odjela
UŠ-a Koprivnica.
MAKOTER, Zlatko (Vara•din, 1.X.1937),
Sin Josipa i Justine r. Arnu•. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio komercijalist, a
majka slu•benica. Školovao se u Vara•dinu:
osnovnu je školu završio 1952, a gimnaziju
15.XI.1963. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DI odsjeku.
Sloveniji, u poduzeæu LIP - Bled, gdje radi od
1.XII.1963. do 15.III.1964, zatim radi u
DIK-u Brestovac (5.V.1965 - 30.IX.1967)
Garešnièki Brestovac. Nakon toga radi u
Zagreb, u PP Maksimir (1.X.1967 -6.II.1969).
Kratko, radio je u Zagrebaèkoj tvornici
pokuæstva (1969), a zatim u DPP-a “Marko
Šavriæ” (1.X.1969-30.IV.1990). Na kraju
osniva svoj Krovopokrivaèko-grað. obrt
“Makoter” u Zagrebu.
Od struènih udruga èlan je Hrvatske
udruge krovopokrivaèa (HUK-a).
MALEK, Jaromir, r. u Pakracu 3.VI.1969,
222
MALEK, Vlatka, r. 21.IV.1971. u Pakracu,
MALEŠEVIÆ, Goran iz Novog Sada, r.
1.VII.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1974/75, a diplomirao 7.XII.1976.
MALEZ, Karmela, r. 15.IV.1970. u Koprivnici, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirala je 10. II.1997. god. na
odjelu.
MALINA, Dijana, r. 25.IX.1972. u Zagrebu, ing. drvne tehnologije - proizv.
DT odjelu.
U tijeku radnog vijeka bio je voditelj
proizvodnje u Pilani Bjelovar, zatim direktor
Tvornice namještaja Grubišno Polje, šef nabave Èesma d.d. Bjelovar, potom pomoænik
glavnog direktora Èesma d.d. Bjelovar i
direktor Iverice d.d. Bjelovar.
MANCE, Hinko, r. u Rijeci 17.XII.1968,
1992/93, a diplomirao 5.I.1995. god. na Šum.
MANCE, Mladen, roðen u Vrbovskom
8.VIII.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao 5.XII.1973.
MANCE, Zdenko, r. 20.VI.1938, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1960/61, a diplomirao 15.VII.1962. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
MALNAR, Juraj, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1958/59. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 25.VI.1960.
na Šum. odjelu, DI smjer.
MAMIÆ, Filip (Zidine, BiH, 1.VIII.1948),
Sin Jakova i Vranjke. Hrvat, katolik.
Potjeèe iz radnièke obitelji. Školovao se u Bjelovaru: osnovnu školu završio je 1959, a gimnaziju 1963. god. Diplomirao je 23.I.1973. na
VII. stupnju DT odjelu Šum. fakakulteta u
Zagrebu.
MANDIÆ, Ivica (Livno, BiH, 4.X.1972),
ing. drvne ind. - proizv. namještaja.
Sin Pere i Ru•e roð. Semren. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik.
223
Otac mu je umirovljenik, a majka kuæanica.
Osnovnu školu završio je u Prologu 1988, a
srednju u Livnu 1992, postigavši zvanje elektrotehnièara.
Zagrebu. Apsolvirao je 1993/ 94, a diplomirao 7.III.1997, VI. stupanj, na DT odsjeku.
u Šumariji Livno kao revirnik.
Èlan je HŠD-a Hercegbosne.
MANDIÆ, Mladen, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
24.I.1962. god. na osamostaljenom Šum. fakultetu, na DI odsjeku.
MANDIÆ, Mladen, mlaði, roðen u Splitu
5.IV.1953, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1975/76, a diplomirao 9.XII.1976. na
MANDIÆ, Zdravko, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1958/59. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
10.III.1961. na osamostaljenom Šum. fakultetu, DI smjer.
MANEV, Pero, Trajèe, dr. sc., dipl. ing.,
sveuè. prof. Šum. fakulteta u Skopju.
Roðen je 6.II.1946. u Dolnom Èièevu,
R Makedonija. Osnovnu školu završio je u
Gradskome, srednju u Kavadarcima, a Šum.
fakultet u Skopju, gdje je diplomirao 1971.
God. 1970. zaposlio se u DIK-u
Treska, u pogonu u Miravcima, a 1973.
postaje asistent Šum. fakulteta u Skopju iz
predmeta Finalna prerada drva. Tijekom
1981. stekao je akademski stupanj magistra
znanosti drvne industrije na Šum. fakultetu u
Beogradu obranivši magistarski rad Ispitivanje nekih fizièkih svojstava oplemenjivanja
furnirskih ploèa. Šk. god. 1976/77. dobio je
jednogodišnju stipendiju ustanove Deutscher
Akademischer Austauschdienst za boravak
na Visokoj struè. školi za drvnu tehniku u
Rosenheimu. Dana 3.IV.1992. obranio je
disertaciju na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu s podruèja površinske obrade pod naslovom
Istra•ivanje utjecaja moèenja na kvalitetu
površinske obrade namještaja.
MANOJLOVIÆ, Dušan, iz Ivoševaca, r.
24.IV.1937, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1960/61. na Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 8.IX.1982. na DI odsjeku.
MANOJLOVIÆ, Ðorðe, roðen u Ogulinu
26.IX.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao 30.V.1990.
MANSARE, Famborou, iz Kündanja, r.
8.VIII.1943, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 1.X.1970.
odsjeku.
MARAÈIÆ, Davor, r. u Zagrebu 23.I.1944,
MARAS, Dragutin (Trnava, Suhopolje,
24.V.1938), mr. oec., dipl. ing. drv. ind.
Sin Martina i Zorke. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljoprivrednici.
Osnovnu školu završio je u Trnavi 1949, a gimnaziju u Virovitici 1958. godine.
Zagrebu. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 22.I.1963. na DI odjelu.
Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1976. god. s temom Razvoj proizvoda kao funkcija marketinga u
konkretnom poduzeæu kombinatskog tipa.
224
Rad u struci zapoèeo je kao referent za
investicije, nastavio kao tehnolog u tvornici
stolaca, te kao šef tehnièke pripreme takoðer u
tvornici stolaca, zatim je bio šef tehn. slu•be
kombinata drvne ind. Nakon toga bio je
direktor tvornice namještaja, šef prodaje u
kombinatu drvne industrije, delegat predstavnik Exportdrva u Kuwaitu i UAE, šef
odjela u finalnom sektoru i pomoænik direktora Finalnog sektora Exportdrva.
Sudjelovao je na mnogobrojnim struènim simpozijima u zemlji i inozemstvu te na
kongresu Europske unije za namještaj.
MARAVIÆ, Goran (Zemun, 16.I.1958),
Sin Nikole i Danice r. Boban. Hrvat,
ateist. Otac mu je dipl. ing. kemije, pilot, a
Skopju 1973, a maturirao je u Gimnaziji
“Vladimir Vitasoviæ” u Zagrebu 1977.
Zagrebu. Apsolvirao je 1984/85, a diplomirao 1986. na DT odjelu.
Exportdrvu Zagreb u Primarnom sektoru,
Odjelu piljene graðe i elemenata. Zatim je
referent u Poslovnici Benelux, Francuska
(1986-1988), a nakon toga, od 1988. do
1995. glavni referent u poslovnici Tehnièka
slu•ba za pogone Brestovac, Novoselec, Gaj
Slatina, Ðurðenovac, Belišæe, Geli Ðakovo, Mobilia Osijek, Spaèva Vinkovci, Lu•njak
¤upanja i Slavonija DI Slav. Brod. Od 1995.
voditelj je poslovnice u Italiji.
MARAVIÆ, Mirko, r. 24.IV.1939. u ¤ednom,
Diplomirao je VI. stupanj 24.V.1977. god.
MARÈETA, Dane, iz Uvale, dipl. ing. drvne
industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 24.VI.1966. god. na Šum. fakultetu u
MARELJA-MOSTARAC, Davorka, iz
Livna (BiH), r. 11.X.1963, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirala je 1985/86, a diplomirala 1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
MARETIÆ, Dubravka, roðena u Zagrebu
MARIÈEVIÆ, Ivan (Srednji Lipovac, Nova
Kapela, 29.VIII.1929), dipl. ing. šumarstva.
Sin Slavka, zanimanjem obrtnika, i
majke Kate roð. Fiækoviæ, kuæanice. Hrvat, rimokatolik. Puèku školu završio je 1940. u
Srednjem Lipovcu, a realnu gimnaziju u
Novoj Gradiški, gdje je maturirao 1948. god.
Sveuè. u Zagrebu - na Šumsko-uzgojnom
odsjeku. Diplomirao je 20.VI.1953. Godine
1966. upisao je poslijediplomski studij iz organizacije i ekonomike šumarstva i drvne industrije na Šum. fakultetu u Zagrebu, ali nije
branio magistarski rad.
Nakon diplomiranja zaposlen je kao
pripravnik za ureðivanje šuma (1. VIII.1954 31.III.1955) u Šum. inspektoratu Nova
Gradiška. Zatim (1.IV.1955 - 31.I.1957) radi
kao referent u Šumariji Po•ega. Uskoro je
unaprijeðen za upravitelja Šumarije Kamenska, gdje je od 1.II.1957. do 31.III.1960.
Tada prelazi za tehnièkoga direktora DIP-a
Lipa u Po•egi, a od listopada 1961. je
direktor i pomoænik direktora do 31.I.1969.
godine.
225
Iduæih desetak godina (1.II.19698.V.1980) zaposlen je u strukovnom sindikatu, na mjestu struènog suradnika.
Od 9.V.1980. do 31.X.1982. obnaša
du•nost generalnoga direktora, a do kraja
1983. pomoænik je gen. direktora DIK-a u
Novoj Gradiški. Iduæih desetak godina
(1.I.1984 - 31.XII.1994) bio je poslovni
tajnik HŠD i tehnièki urednik Šum. lista
(1986 - 1994), a 1.I.1995. odlazi u mirovinu.
Imao je intenzivnu suradnju s Institutom za drvo u Zagrebu i Exportdrvom
Zagreb. Kao vanjski suradnik Instituta za
drvo, radio je na više projektnih zadataka.
Programe za industrijsku preradu tanke
oblovine u Velikoj, Pleternici i Novoj Kapeli
izradio je sa suradnicima.
Od 1984. do 1994. najplodnije je
njegovo razdoblje na literarnom planu. Kao
poslovni tajnik HŠD-a vodio je sve zapisnike,
pisao mnoga izvješæa, pripremao i pisao razne
informacije i velik broj njih objavljivao u
Šum. listu. Objavio je više od 60 naslova.
U knjizi Hrvatsko šumarsko društvo
1846-1996. bio je suradnik pri pisanju te
knjige i prikupljanju materijala za nju, a kao
autor pripremio je rukopis od 293. do 383.
stranice. U 1997. god. u Šum. listu broj 3-4
(str. 179-194) objavljen je njegov èlanak
Kazalo autora i struktura sadr•aja Šum. lista
1976-1995.
Cijelo radno razdoblje, osim u struci,
djelovao je u raznim tijelima, komisijama i
odborima na razini od opæine do Republike.
Za struèna postignuæa dobio je više
pohvala i priznanja: Poslovnog udru•enja
šumarstva i Narodne tehnike, Drvne industrije, Sindikata radnika šumarstva i drvne industrije Hrvatske i Jugosl., Saveza pronalazaèa INOVA YU 74, HŠD-a i dr.
MARIÈEVIÆ, Krunoslav, r. 4.XI.1975. u
Slav. Brodu, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1997/98, a diplomirao 17.VI.1999.
godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT
odsjeku.
MARIÈIÆ, Mile, iz Sanskog Mosta (BiH),
r. 2.V.1939, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 16.IX.1963.
MARIÆ, Ðurðica, r. 4.IV.1964, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirala je 1998/99, a diplomirala 19.XII.2001. god. na Šum. fakultetu u
MARIÆ, Jerko, iz Gruda (BiH), r. 7.IV.1948,
MARIÆ, Nikica (Mrkonjiæ-Grad, BiH,
25.I.1971), dipl. ing. drvne tehnologije.
Otac Jakov zanimanjem je tesar, a
majka Luca roð. Suhodin - kuæanica. Hrvat,
hrvatskog i BiH dr•avljanstva, katolièke vjere.
Osnovnu i srednju školu polazio je u Mrkonjiæ -Gradu: osnovnu školu završio je 1985,
a Mašinsko-tehnièku školu 1989. godine.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 2.VI. 2000. godine
Zaposlen je kao pripravnik na mjestu
tehnologa u poduzeæu Finvest - Drvar d.o.o.,
RJ Pilana Glamoè.
¤ivi u Glamoèu, BiH.
MARIÆ, Tome, iz Lešèa, Lika, r. 16.IX.1956,
ing. drvne industrije. Diplomirao je 1983.
MARIÆ, ¤eljko, r. u Sisku 28.IV.1968,
13. prosinca 1995. god. na Šum. fakultetu u
226
MARIJANOVIÆ, Mato, iz Podgraða, r.
god. na Šum. fakul. u Zagrebu, na DT odjelu.
MARKASOVIÆ, Zlatko, r. u Vinkovcima
21.I.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 1984. god.
MARINCL, Damir, roðen je u Zagrebu
8.XII.1949, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao 12.XI.1976.
MARKIÆ, Anto, Iz Podhuma (BiH), r.
namještaja. Apsolvirao je 1984/85, a diplomirao 1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
MARINÈIÆ, Anto, iz ¤epèa (BiH), roðen
22.II.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 11.II.1964. na
MARINÈIÆ, Snje•ana, roðena u Bjelovaru
9.II.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1987/88, a diplomirala 2.VI.1991.
MARKOV, ¤eljko, iz Livna, r. 17.I.1963,
MARKOVIÆ, Danijela, ing. drvne industrije
- proizv. namještaja. Diplomirala je VI. stupanj 29.III.1983. god. na Šum. fakultetu u
MARKOVIÆ, Mane, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1960/61, a diplomirao
2.VIII.1962. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
MARIJAN, Ivica (Livno, BiH, 18.III.1964),
Sin pok. Ilije i Anðe roð. Vrselja. Otac
mu je zanimanjem bio radnik, a majka mu je
kuæanica. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik. Osnovnu i srednju školu
polazio je u Livnu: osnovnu je završio 1979, a
gimnaziju 1983. godine.
Zagrebu. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao VII. stupanj 30.X.1990. na DT odjelu,
Završi studij, vraæa se u rodno Livno,
gdje od 1990. do 1994. radi u PDI Cincar, a
nakon toga revirnik je u Šumariji Livno.
MARKOVIÆ, Milan, iz Drvara (BiH), r.
3.I.1945, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 10.IV.1974. god.
MARINKOVIÆ, Nevenka v. SKENDER
MARKOVIÆ, Ru•ica, iz Viševice, roðena
1.X.1965, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
MARKOVIÆ, Stjepan, r. 1.XI.1932. u mjestu Dvorište, dipl. ing. drvne industrije. Ap-
227
solvirao je 1965/66, a diplomirao 7.XI.1968.
MARKOVIÆ, Stojan, r. 9.IX.1946. god. u
Korbevcu kod Vranja (Srbija), ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je
29.III.1991. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj, na DI odjelu.
MARKOVIÆ, Tihomir, roðen u Gospiæu
11.XI.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 28.IV.1969.
na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odsjeku.
MARKOVIÆ, Zdenka, iz Perušiæa, kod
Gospiæa, r. 25.VIII.1949, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1972/73, a diplomirala 25.XII.1975. g. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
MARKULIN, Bo•idar, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1976/77, a diplomirao
9.VII.1979. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
Zaposlila se u DI Vrbovsko kao tehnolog grube obrade i furnirskog pogona. Na
radnome je mjestu kalkulanta.
MARŠIÆ, Jurica (Imotski, 19.X.1972), dipl.
Sin Stjepana i Matije roð. Knezoviæ.
Hrvat, katolik. Otac mu je zidar, a majka
kuæanica. Osnovnu školu završio je u Prološcu Donjem 1987, a Srednju strojarsku u
Imotskom 1991. Apsolvirao je 1995/96, a diplomirao 9.VII.1998. na DT odsjeku Šum.
Zaposlen je kao pripravnik u Pilani
rezane graðe, Tvornica grað. stolarije Indodrvo - Brinje.
MARŠIÆ, Krešimir, r. u Rijeci 20.V.1969,
MARTELANC, Bruno, r. 6.VII.1948. u
Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 5.VII.1978. na
MAROVIÆ, Dragan, iz Gomirja, roðen
26.IV.1933, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1959/60. na upravo osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
je 9.XI.1961. god. na DI odsjeku.
MARTIÆ, Ivan, r. u Zagrebu, 14.X.1950,
MARŠAL (KURETIÆ), Ksenija (Ogulin,
22.X.1964), ing. drvne tehnologije.
Kæi Vladimira i Nade roð. Pauliæ. Hrvatica, rimokatolièke vjere. Otac joj je
strojobravar, a majka radnica. Osnovnu školu
završila je u Vrbovskom 1979, a srednju
1983. god. u ZOC-u u Zagrebu. Diplomirala je 31.VIII.1988. VI stupanj na Šum. fakultetu u Zagrebu, DT odjel.
MARTIÆ, Miroslav (Gornja Lovnica,
5.VII.1974), dipl. ing. drv. tehnologije.
Sin Ive i Luce r. Vidoviæ. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Starim
Jankovcima 1989, a Drvodjeljsko-tehnièku
školu u Vinkovcima 1993. Apsolvirao je
1997/98, a diplomirao 2.XI.1999. na DT
odsjeku (VII. stupanj) Šum. fakulteta u Zagrebu. U DI-ju Spaèva zaposlen je kao
pripravnik.
228
1979. god. Apsolvirao je 1990/91, a diplomirao 13.XII.1994, smjer proizv. namještaja
(VI. stupanj) na Šum. fakultetu u Zagrebu,
Studij uz rad.
Godine 1979. zaposlio se u DI Slavoniji
Slav. Brod kao sušionièar u proizvodnji
rezanog furnira, a zatim (1980-1986) radi
kao voða smjene u istom pogonu. Od 1986.
šef je proizvodnje u Tvornici rezanog furnira.
MARTIÆ, Nikola (Katinka, 8.VIII.1938),
Sin Nikole i Ane r. Vidakoviæ, poljoprivrednika. Osnovnu školu završio je u Virovitici 1955, a u Srednjoj tehn. školi drvne
struke u Virovitici maturirao je 1959. Apsolvirao je 1963/64, a diplomirao 1966. na Šum.
fakultetu Sveuè. u Zagrebu na DI odjelu. Na
istom fakultetu odslušao je i dvije godine
poslijediplomskog studija iz organizacije rada.
U tijeku radnog vijeka bio je kalkulant, tehnolog, upravitelj tvornice, rukovodilac TPK-a i pomoænik direktora u TVIN-u
Virovitica. Danas je voditelj tehnièke pripreme rada u TVIN-u.
Od 1966. do 1969. bio je profesor u
Drvnotehn. školi u Virovitici.
Polazio je poslovnu školu i Flexcon konzorcij za organizaciju rada. Èlan je HŠD-a,
Ogranka Virovitica.
MARTINEC, Svjetlana, v. MIHELIÆ
MARTINKOVIÆ, Josip, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 15.VII.1999. god.
MARTINJAÈ, Miroslav, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao je
14.II.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku.
MASNIÆ, Sanja, v. KUDELIÆ
MAŠIÆ, Dušan, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1960/61. na osamostaljenom
22.VI.1962. na DI odjelu.
MATANOVIÆ, Mijo, iz Donjeg Svilaja, dipl.
MARTIÆ, Slobodan, (Dobra Voda, BiH,
8.VII.1960), ing. drvne industrije - proiz.
namještaja.
Sin Pave i Matije roð. Anušiæ. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik.
Mladost je proveo i školovao se u Slav. Brodu:
osnovnu školu završio je 1975, a drvarsku
MATASIÆ, Mate, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Dipl. je 17.VII.1978. god.
DT odjelu.
MATAŠIN, Damir, roðen 17.IV.1944. u
Uljaniku kod Daruvara, dipl. ing. drvne indu-
229
strije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao
MATAUŠIÆ, Hrvoje, r. 25.VI.1971. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
MATAUŠIÆ, Ksenija, r. 1.V.1976. u Bre•icama (Slovenija), dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirala je 1997/98, a dipl. 26.XI.1999. na
MATAUŠIÆ, Vladimir, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao
DT odjelu.
MATEJÈIÆ, Boris, iz Iloka, r. 17.III.1937,
1958/59. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 26.IV.1966. god. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI
odsjeku.
¤ivi u Rijeci.
MATEJÈIÆ, Stjepan, iz Jelenja kod Rijeke, r.
17.VII.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70, a dipl. 16.VII.1973. god.
MATEK, Ana, r. 31.X.1963. god. u Orahovici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala
je 1988/89, a diplomirala 27.IX.1996. god. na
MATEK, Tomislav, dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao je 9.XI.1999. god. na Šum.
fakultetu u Zagrebu na DT odsjeku.
MATERLJAN, Ivan (Zagreb 18.X.1928),
Sin Arsena i Marije r. Ivanova. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Potjeèe iz
slu•benièke obitelji. Školovao se u Zagrebu:
u II. klasiènoj gimnaziji 1947. god.
u Zagrebu. Diplomirao je 11.VII.1953, na
Šum. odsjeku, DI smjer.
Suprug je dipl. ing. Rose Materljan,
roð. Rabotiæ. Nakon diplomiranja zajedno su
od 1954. do 1963. radili u Fabrici celuloze i
papira u Prijedoru (BiH). Od 1963. do 1970.
radio je u Fabrici sulfatne celuloze i papira u
Ivangradu (Crna Gora), a od 1970. do odlaska u mirovinu 1988. god. radio je u Tvornici papira u Zagrebu, izmeðu ostaloga, u
svojstvu direktora OOUR-a Proizvodnja
papira i voditelja Sektora za investicije i
razvoj.
Za postignute uspjehe u struci primio
je nagradu Privredne komore Crne Gore za
doprinos i rezultate rada radne organizacije, a
1982. god. odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem.
MATERLJAN (RABOTIÆ), Rosa (Prijedor, BiH, 1.XII.1926), dipl. ing. šumarstva.
Kæi Ljube i Anke r. Domoviæ. Hrvatskoga je dr•avljanstva. Potjeèe iz trgovaèke
obitelji. Školu je pohaðala u Prijedoru:
osnovnu je završila 1937, a realnu gimnaziju
1948. god. Diplomirala je 25.IX.1954. na
Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na DI
odsjeku.
230
MATIÆ, Ivan, iz Kamenske kod Po•ege, r.
10.IX.1968, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a dipl. 12.VII.1995. god.
Od 1954. do 1963. radila je u Fabrici
celuloze i papira u Prijedoru, a od 1963. do
1987. u Fabrici sulfatne celuloze i papira
Ivangrad (Crna Gora). Bila je upraviteljica
laboratorija, a od 1970. god. predstavnica
Fabrike u Zagrebu.
Kao umirovljenica •ivi u Zagrebu.
MATEŠIÆ, Petar, iz Petrunice, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 10.VII.1971. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
MATEZOVIÆ, Milan, roðen u Èamerovcu,
27.IX.1938, dipl. ing. drvne industrije.
Sin Tome i Marije r. Cindriæ. Hrvat,
katolik. Otac mu je bio poljoprivrednik, a
Laðevcu 1949, a realnu gimnaziju u Bjelovaru
1958. god. Diplomirao je 13.II.1963. na Šum.
tehn. direktor u DK Brestovac Garešnica.
Zatim je direktor poduzeæa Drvoplasta
Buzet, a potom direktor Izvoza Interpleta
Zagreb te direktor vanjske trgovine. Danas je
privatni poduzetnik DIP-a Banica d.d. Zagreb.
MATIÆ, Josip, dipl. ing. drvne tehnologije.
Diplomirao je 30.XI.2000. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
MATIÆ, Jure iz Kamenske kod Po•ege, r.
19.XII.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1964/65, a diplomirao 26.II.1968.
na Šum. fakulteta u Zagrebu, na DI odjelu.
MATIJAŠEVIÆ, Dragutin, r. u Petrinji
29.I.1945, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 10.VII.1969.
MATINAC, Ðuro, iz Gradišta kod ¤upanje,
r. 15.VII.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1964/65, a diplomirao 5.XI.1969.
MATKOVIÆ, Nenad, roðen u Slav. Brodu
5.VI.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1984/85, a diplomirao 1986. god.
MATIÆ, Andrija, roðen u Novom Sadu
29.V.1937, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 26.IX.1977. na
MATOŠINA, Zdenko, r. 25.I.1959. u Virovitici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
MATIÆ, Ðorðe, iz Lajkovca, 1.IX.1941, dipl.
MATOVINA, Kata, roðena u Ogulinu,
28.VIII.1973), dipl. ing. drvne tehnologije.
231
Kæi Ivana i Anice r. Hodak. Hrvatica,
katolièke vjere. Osnovnu školu završila je u
Saborskom 1988, a maturirala je u Srednjoj
drvno-tehnološkoj u Ogulinu 1992. godine.
Diplomirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu
20.XI.2000, na DT odsjeku.
MATUŠIÆ, Hrvoje, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 29.V.1997. god. na Šum.
MAUHAR, Veljko (Rijeka, 25.XI.1965),
Sin Matije, zanimanjem radnika, i
Josipe r. Bukovac, kuæanice. Hrvat, rimokatolik. Školu je polazio u Delnicama: osnovnu je
završio 1980, a maturirao je 1984. u SŠC
Delnice. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao
je 26.VII.1990. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
Nakon završetka školovanja zapoèeo je
raditi kao pripravnik u DI Delnice. Od 1991.
do 1993. radi kao šef proizvodnje u pogonu
Jela - Delnice. U to vrijeme sudjeluje u
Domovinskom ratu na lièkom ratištu. God.
1993. prelazi u Industrogradnju Zagreb, a od
1994. radi kao voditelj pilane u Indodrvu
Brinje.
MAVRIÆ, Ivan (Zagreb, 21.VIII.1934),
Sin Šimuna i Marije roð. Cessare.
Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu
završio je 1945, a u I. muškoj gimnaziji maturirao je 1953. god.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku
27.XII.1958. godine.
Poèeo je raditi 28.II.1959. u DK
Brestovac Garešnica. Bio je pripravnik u
eksploataciji šuma i pilani, a zatim do kraja
1962. tehnièki direktor. Potom, do 15.VII.1967,
tehnièki je direktor u DIP-u Novoselec.
Iduæih deset godina - do 31.I.1977. glavni je
direktor u DK Brestovac Garešnica, a od
1.II.1977, do 31.X.1991. god. bio je voditelj
zagrebaèkog predstavništva slovenskog poduzeæa Jadran Se•ana. Nakon toga je do
31.VII.1994, direktor poduzeæa Trgojadran
Zagreb.
Kao umirovljenik •ivi u Sesvetama.
MAVRIÆ, Mihovil, r. 22.IX.1930. u mjestu
Gri•ane, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1958/59, na Poljopr.-šum. fakultetu u
Zagrebu, a diplomirao 29.XI.1964. god. na
MAZI, Drago, iz Velike Beške, r. 18.III.1938,
MA¤AR, Marica, r. 3.I.1962. u Podlapaèi,
MEDVEDEC, Dra•en, r. 3.V.1969. u Vara•dinu. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao
232
na DT odjelu.
MEDVEDEC, Ðuro, r. 9.IV.1956, dipl. ing.
diplomirao 28.XII.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
MEDVEDOVIÆ, Marija, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirala je 1981/82, a diplomirala 6.VII.1994. god. na Šum. fakultetu u
MEDVEDOVIÆ, Zlatko, r. 24.VII.1951. u
Slatini, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
MEÐUGORAC, Karlo (Zavidoviæi, BiH,
11.III.1935), mr. sc., dipl. ing. drv. industrije.
Apsolvirao je 1958/59. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
8.VII.1961. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. Na istom je
Fakultetu završio i poslijediplomski studij i
magistrirao 6.VI.1976. god., obranom magistarskog rada P-kontrolna karta kao sredstvo
analize proizvodnog škarta i motivacije za bolju
kvalitetu proizvodnje.
Bio je zaposlen u Sloveniji.
MEÐUGORAC, Krešimir (Klobuk, BiH,
9.IX.1941), dipl. ing. šum.
Sin Bla•a i Andre roð. Petroviæ. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva, katolik. Potjeèe iz zemljoradnièke obitelji. Osnovnu je
školu završio u Klobuku 1956, a III. gimnaziju u Sarajevu 1960. Šumarstvo je studirao na
Šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu. Diplomirao
je 1970. godine.
pilani i tvornici namještaja u Radeèem u
Sloveniji, kao tehnièki voditelj. Od 1971. do
1984. radi kao tehnolog i upravitelj radne
organizacija DI Slavonija Slavonski Brod.
God. 1983. dobiva zaposlenje u šumarstvu u Po•egi. U UŠ-u Po•ega radi i 1997.
na poslovima struènog suradnika studija rada
i vremena.
MEÐUREÈAN, Vjekoslav, iz Pitomaèe, r.
3.VII.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 22.XI.1968.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku
MEHURIÆ, Mubera, r. 28.XI.1967. u Graèanici (BiH), dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirala je 1991/92, a dipl. 30.III. 2000.
MEKIÆ, Samir, r. 10.XI.1974. u Zagrebu,
MELEH, Ivan r. 6.IX.1941. u Triblju kod
Zadra, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
je 1964/65, a diplomirao 20.III.1967. god. na
MENDEK, Ljiljana, r. 16.V.1963. u Zagrebu, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirala je 1984/85, a diplomirala
1987. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI.
MERÆEP, Mirjana, r. 15.VII.1945. u
Katu-nima (BiH), dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirala je 1969/70, a dipl. 15.VI.1971. god.
MERKUS, Vlatka, r. 3.VIII.1972. u Sisku,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Di-
233
plomirala je 5.VII.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
MERZELJ, Franc, mr. sc., dipl. ing. drvne
industrije.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT
odjelu studirao je poslijediplomski studij i
30.IX.1981. god. obranio je magistarski rad
Optimizacija proizvodnog programa.
MESIÆ, Stjepan, dipl. ing. drvne industrije.
Diplomirao je 27.V.1961. god. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
MEŠTRIÆ, Marija, r. 2.III.1962. u Seletinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1984/85, a diplomirala 1986. god. na
MEŠTROVIÆ, Pavle, dipl. ing. šumarstva.
MEŠTROVIÆ, Tajana, roðena u Zagrebu,
25.VI.1968, dipl. ing. agronomije, knji•nièarinformator.
Kæi Mire i Ljerke, Hrvatica, rimokatolièke vjeroispovijesti. Roditelji su joj
ekonomisti. Osnovnu i srednju školu završila
je u Zagrebu. Maturirala je na PPOC-u
1987. god. Studirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i stekla diplomu poljoprivr.
melioracija.
Od 1990. godine radi na Šum. fakultetu u Zagrebu, najprije u Studentskoj
referadi, a od 1991. u Šumarskoj knji•nici kao
knji•nièar informator, gdje opslu•uje nastavno osoblje i Šumarskoga i DT odsjeka, te
studente obaju odsjeka.
MICULINIÆ, Stanislav roðen u Beogradu,
7.IX.1933), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Jakova i Stanislave r. Liniæ. Hrvat,
katolik. Otac mu je muzièar, a majka kuæanica.
Osnovnu školu završio je 1944. u mjestu
Èavle, a maturirao je 1952. u gimnaziji na
Sušaku. Diplomirao je 30.VIII.1959. na
Odmah nakon diplomiranja 1959. zaposlio se u poduzeæu “Rade Šupiæ” Rijeka, a
1960. postao je direktor Tvornice šperploèa i
furnira na Kantridi. Potom radi kao direktor
Tvornice finalnih proizvoda (TV kutije, radio
kutije i pokuæstvo). Od 1968. radi kao komercijalni direktor DIP-a “Rade Šupiæ” i tu radi
sve do 1971. god., kada prelazi u ExportdrvoSolidarnost Rijeka. God. 1974. prešao je u
Drvo - Rijeka, gdje je bio voditelj maloprodaje
i veleprodaje pokuæstva. Na tom se mjestu
zadr•ao više od 20 godina - do 1996, kada odlazi u mirovinu.
Kao umirovljenik •ivi u Rijeci.
MIÆANOVIÆ, Milan, r. 29.VIII.1951. u
Svjetlici, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 1984. god. na Šum.
odjelu, dislocirani Studij Brèko.
MIHAJLOVIÆ, Vesna, v. PO¤GAJ
MIHAL, Veæeslav (Zagreb, 15.VII.1941),
Sin Dragutina i Danice r. Sertiæ.
Hrvat, katolik. Potjeèe iz slu•benièke obitelji.
234
Školovao se u Zagrebu: nakon osnovne škole
završio je VII. gimnaziju 1959. godine.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na DI odjelu 1964/65, a
diplomirao 18.IV.1967. god.
Nakon diplomiranja (1968) poèeo je
raditi u poduzeæu Šuma Zagreb kao pripravnik, a 1969. prelazi u upravu poduzeæa na
mjesto samostalnog referenta. God. 1972.
odlazi u Rijeku za šefa poslovnice, ali potkraj
godine vraæa se u Zagreb, a 1974. postao je
pomoænik direktora Sektora za drvo, na tom
se mjestu nalazi i danas.
MIHALICA, Ilija, r. 8.IV.1936. u Skopju,
MIHALIÆ, Darko (Daruvar, 14.X.1937),
Sin Zvonka i Lidije r. Lexa. Hrvat,
katolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji: otac mu
je bio stolar, a majka kuæanica. Osnovnu školu
završio je u Daruvaru 1951, a Srednju tehn.
školu drvne struke u Zagrebu 1955. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu 1.III.1967, na DI odsjeku.
Tijekom radnog vijeka bio je zaposlen
u Solidarnosti Zagreb (1956 -1959), kao
konstruktor, u Sachmannu - Frankfurt (M)
na mjestu konstruktora (1967-1968), u poduzeæu Bratstvo Bjelovar kao voditelj (19681971), a u ŠG-u Bjelovar bio je šef Mehanizacije i v.d. upravitelja. Od 1977. radi u
Exportdrvu d.d. In•enjering kao šef poslovnice i voditelj projekta.
MIHALJEVIÆ, Damir (Ogulin, 8.V.1967),
dipl. ing. drvne tehnologije, prof.
Sin Mate i Mande r. Salopek. Hrvat,
katolièke vjere. Potjeèe iz obrtnièke obitelji.
Školovao se u Ogulinu: osnovnu školu završio je 1982, a srednju 1986. god. Apsolvirao je
1991/92, a diplomirao 24.I.1994. na Šum.
Nakon diplomiranja, otišao je u Domovinski rat kao dragovoljac branitelj. Potom je zaposlen kao pripravnik u DIP-u
Josipdol, a zatim je šum. inspektor. Nastavnik
je praktiène nastave i skupine predmeta
drvarske struke. Završava na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pedagoški minimum za
prof. struènih predmeta. Ispitivaè je pri
Obrtnièkoj komori Karlovac za majstorske
ispite.
Èlan je HŠD-a i UHDDR-a.
MIHALJEVIÆ, Mihajlo, dipl. ing. šum. Apsolvirao je 1953/54. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 12.VII.1958. god.
na Šum. odjelu, tehnièki smjer.
MIHALJEVIÆ (CVRTAK), Lucija (Uskoplje, BiH, 9.II.1966), ing. drvne industrije
- proizv. namještaja.
Kæi Karla i Anðe roð. Šako. Hrvatica,
katolièke vjere, hrvatskoga i BiH dr•avljanstva. Otac joj je umirovljenik, a majka
kuæanica. Osnovnu i srednju školu polazila je
u Uskoplju: osnovnu je završila 1981, a
srednju 1985. god. postigavši zvanje ekonomski tehnièar.
Potom studira na Šum. fakultetu
Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirala je 1986/87. na
DT odjelu, VI. stupanj i postigla zvanje in•enjera drvne tehnologije - proizv. namještaja.
Od 2000. godine radi u Šumariji
Livno, kao skladištar-ekonom.
235
MIHEL, Damir, r. 14.VII.1964. u Po•egi,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja.
stupanj 19.VII.1995. god. na Šum. fakultetu
MIHEL, Dra•en, r. 18.VI.1971. u Zagrebu,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao VI. stupanj
14.VI.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
MIHELÈIÆ, Boris, r. 10.XII.1963. u Lokvama, Gorski kotar, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Diplomirao je 1987. god.
DT odjelu.
MIHELÈIÆ, Josip (Lokve, 21.II.1939),
Potjeèe iz trgovaèke obitelji. Hrvat,
katolik. Osnovnu školu završio je u Lokvama
1951, a gimnaziju 1959. na Sušaku. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 1968. na Šum.
Nakon završetka studija bavi se graditeljstvom i transportom. Razvio je obiteljsku
tvrtku koja se vodi pod imenom MITEH Mihelèiæ tehnika. MITEH je veæinski vlasnik
više tvrtki koje se bave preradom drva i
graditeljstvom. Predsjednik je Uprave i
predsjednik Nadzornog odbora.
MIHELIÆ, Marijan (Vrbovsko, 1.IX.1960),
Sin Josipa i Nade roð. Trošelj. Hrvat,
katolik. Potjeèe iz obitelji VKV radnika. Osnovnu školu završio je u Vrbovskom 1975, a
1979. maturirao je u Elektrokemijskom
školskom centru u Rijeci. Apsol. je 1982/83,
a diplomirao 20.III.1984. na Šumarskom fakultetu, na DT odjelu.
Od 1985. do 1989. radio je u DI Vrbovsko kao voditelj proizvodnje. Nakon toga
do 1992. god. tehnièki je direktor u Boru Bedekovèina. Od 1992. do 1999. direktor je
Drvostila - Bedekovèina. Nakon deset godina
(1999) vraæa se u DI Vrbovsko na mjesto pomoænika direktora za OJ Pilana.
MIHELIÆ, MARTINEC, Svjetlana, (Bjelovar, 6.XII.1960), dipl. ing. drvne tehnologije, prof.
Kæi Valenta, ing. geodezije, i Katice r.
Matijak, slu•benice. Hrvatica, rimokatolièke
vjere. Školovala se u Bjelovaru: osnovnu školu
završila je 1975, a maturirala je u gimnaziji
1979. Apsolvirala je 1982/83, a diplomirala
20.III.1984. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
Prvo radno mjesto dobila je u DI
Vrbovsko (8.IV.1984). Tu je ostala više od pet
godina, a zatim 1989. prelazi u Tvornicu kuhinjskog namještaja i interijera Bor Bedekovèina. Tu radi do lipnja 1995. god. Prete•ito je
radila u tehn. slu•bi, na poslovima pogonskog
in•enjera. U meðuvremenu (1991) jednu je
godinu radila kao vanjska suradnica u srednjoj
školi u Oroslavju. God. 1995. vraæa se u Zagreb i šk. god. 1996/97. poèinje raditi u Drvodjeljskoj školi u Zagrebu, gdje i danas radi.
Kao mentor dobila je zahvalnicu sa
dr•avnog natjecanja uèenika drvne struke.
Voli drvnu struku, a posebno obrazovni i
odgojni rad s uèenicima.
MIHELIÆ, Vladimir, dipl. ing. drvne ind.
Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 28.IV.1961.
236
na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
MIHULJA, Goran (Zagreb, 5.I.1975), dipl.
ing. drvne tehnologije, mlaði asistent.
Sin Mije i Ane r. Gutvald. Hrvat, katolik. Otac mu je strojarski tehnièar, a majka
dipl. ing. agronomije. Osnovnu školu završio
je 1989, a Srednju školu za elektrotehniku
1993. u Vel. Gorici. Na Šum. fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2.X.1998, na DT odsjeku.
Dana 1.II.1999. zaposlio se na Šum.
fakultetu u Zagrebu, u Zavodu za konstrukcije i tehnologiju proizvoda od drva, na mjestu mlaðeg asistenta za predmete Finalna obrada drva, Lijepljenje u tehnologiji finalnih proizvoda te Osiguranje kakvoæe finalnih proizvoda.
Sudjelovao je na struènim skupovima i
praksi te u znanstvenoistra•ivaèkom radu.
RADOVI
Mihulja, G., Bogner, A., Ljuljka, B.: Quality of
office workchair and safety test metods, Zbornik radova
Furniture construction and quality - a step forward to
customer protection (Scientific book ISBN 953-630741-3) Ambienta, Zagreb, October, 15th 1999, str 79-88.
Mihulja, G., Bogner, A., Ljuljka, B., Dzigielewski, S.: Quality of office workchair, Zbornik radova
Badania dla meblarstwa '99 poznan, 1999.
Mihulja, G., Bogner, A., Turkulin, H.: Modificiranje površine bukovine ozraèivanjem UV svjetlošæu,
(prethodno priopæenje), Drvna ind., 50(1999) 133-140.
Bogner, A., Grbac, I., Mihulja, G.: Zaostala
naprezanja u lijepljenjim drvnim konstrukcijama (izvorni
znanstveni rad), Drvna ind., 50(1999) 185-191.
Mihulja, G., Bogner, A., Ljuljka, B.: Upotreba drva
u uredskom namještaju. Zbornik radova Drvo materijal buduænosti u dizajnu namještaja, Ambienta, Zagreb 2001.
MIJUKOVIÆ, Ðorðe, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1956/57, a diplomirao
23.V.1959. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku. ¤ivi u Berlinu (Njemaèka).
MIKIÆ, Antonija, r. 10.I.1963. u Našicama ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja.
Diplomirala je 28.II.1997. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
MIKIÆ, Boris, r. u Bos. Dubravi (BiH)
18.IX.1966, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1990/91, a diplomirao 3.XI.1994.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu
MIKIÆ, Miroslav (Batrina, 8.IV.1949), dipl.
ing. drvne ind.
Sin Stjepana i Janje roð. Vokušiæ.
Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u
rodnome mjestu 1964, a gimnaziju u Po•egi
1968. god. Dipllomirao je 19.II.1974. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, drvno-industrijski
smjer.
Sav dosadašnji radni vijek proveo je u
podsuzeæu DI Slavoniji u Slav. Brodu. Kao
pripravnik radio je u proizvodnji furnira i
ploèa, zatim dobiva mjesto tehnologa u proizvodnji furnira. Od 1976. god. voditelj je
OOUR-a Proizvodnja furnira, a od 1986.
direktor RO-a Proizvodnja namještaja. Nakon
10 godina samostalni je referent u Slu•bi razvoja SOUR-a DI Slavonija, a zatim voditelj
PJ ploèasti namještaj, furnir i ploèe. Voditelj
je Slu•be razvoja SOUR-a i pomoænik direktora za tehnièke poslove od 1989, a na mjestu
glavnog direktora Trgovaèkog društva DI
Slavonija d.o.o od 1994. god.
MIKIÆ, SORIÆ, Antonija, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirala je VI.
stupanj 28.II.1997. god. na Šum. fakultetu u
MIKLOUŠIÆ, Krešimir, r. 23.IX.1972. u
Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsol-
237
virao je 1994/95, a diplomirao 13.XII.1996.
solvirao je 1965/66, a diplomirao 5.XII.1968.
MIKŠA, Goran, r. 6.IV.1961. u Zagrebu,
MILAVEC, Andrej, r. 5.VII.1947. u Ljubljani (Slovenija), dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je šk. god. 1970/71, a diplomirao
20.VI. 1973. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DI odjelu.
MIKULÈIÆ, Zvonko, r. 16.VII.1963. u
Sanskom Mostu (BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1990/91, a diplomirao
16.III.1998. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
MIKULÈIÆ, Matija, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 14.VI.2000. god. na
MIKULIÆ, Damir, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 11.VII.2000. god. na
MIKULIN, Katica, iz Kabile, 3.VI.1948,
MILANOVIÆ, Blagoje, r. 7.IX.1986, dipl.
ing. drvne tehnologije. Diplomirao je
4.IX.1986. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DT odjelu.
MILANOVIÆ, Igor, r. 12.II.1865. u Bjelovaru, ing. drvne industrije - proizv. namještaja.
Diplomirao je 1988. god. na Šum. fakultetu u
MILANOVIÆ, Milan, roðen 13.IV.1939.
u Mišljevcu, dipl. ing. drvne industrije. ApHrvatski leksikon drvnih tehnologa
MILDE, Ankica, r. 15.XII.1956. u Donjoj
Kovaèici kod Garešnice, ing. drvne industrije
- proizv. namještaja. Diplomirala je 1987. na
odjelu.
MILETIÆ, Antun, r. 3.I.1937. na Cetinju
(Crna Gora), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 1.II.1964.
MILETIÆ, Franc, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1954/55, a dipl. 10.III.1956.
Šumarskom odsjeku, DI smjer.
¤ivi u Švedskoj.
MILIÈIÆ, Ilija, r. 20.VII.1958. u ¤upanji,
1981/82, a diplomirao 1984. god. na Šum.
MILIÆ, Ivo, r. 18.III.1944. u Vrsima kod
Zadra, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
MILIÆ, Ivica, dipl. ing. drvne tehnologije.
Diplomirao je 20.XII.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
238
MILIÆ, Nenad, iz Javnice (BiH), r. 8.II.1968,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 3.IV. 1989. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
MILINOVIÆ, Jure, iz Bukove, r. 12.IV.
1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
je 1963/64, a diplomirao 27.XII.1965. god.
MILINKOVIÆ, Hrvoje, roð. 16.I.1939. u
Rijeci, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 24. X.1964.
MILINKOVIÆ, Tomislav, dipl. ing. drvne
industrije. Apsolvirao je 1957/58, a diplomirao 15.II.1960. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
MILINOVIÆ, Ivica r. u Baškim Oštarijama,
1.VI.1930), mr. sc., dipl. ing. drvne industrije.
u Gospiæu. Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1953/54, a
diplomirao 1956. god. na Šum. odjelu - tehnièki smjer.
Od 1956. do 1972. god. radio je u
DIP-u Ogulin kao voditelj pilane Ogulin i
Plaški, tehnièki direktor i direktor poduzeæa.
Uz redovite poslove provodio je pokusna
piljenja bukovih i jelovih pilanskih trupaca
kako bi se utvrdio optimalan naèin piljenja.
Od 1972. radi u Institutu za drvo u Zagrebu,
na radnom mjestu višeg struè. suradnika u
Odjelu za pilanarstvo. U to vrijeme izradio je
samostalno ili u suradnji velik broj studija razvoja naših poduzeæa te idejne i glavne
tehnološke projekte za nekoliko pilana u
SRH.
U èasopisu "Drvna industrija" objavio
je veæi broj radova u kojima iznosi rezultate
svoga rada.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu završio
je i poslijediplomski studij sa znanstvenog
podruèja tehnologije masivnog drva. Stupanj
magistra znanosti s toga podruèja postigao je
17.XI.1980. obranivši magistarski rad Iskorišæenje tanke bukove oblovine preradom na jarmaèi.
MILKOVIÆ, Ivan (Studenci, 8.XI.1928),
Sin Dane i Marije r. Šimatoviæ. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je bio •eljeznièki slu•benik, a majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u Studencima 1939. Realnu ni•u gimnaziju polazio je u Gospiæu 1943, a maturirao
je 1947. na V. muškoj realnoj gimnaziji “B.
Ogrizoviæ” u Zagrebu. Apsolvirao je 1951/52,
a diplomirao 23.VI.1952. na Poljopr.-šum.
fakultetu u Zagrebu na Šum. odjelu - tehnièki
smjer.
DIP-u Novoselec, zatim je radio u ŠIP-u
Dvor, ŠIP-u Sanski Most (BiH) i Lignošperu Bos. Novi (BiH). God. 1962. zaposlio
se u TOZ-u, tvornici olovaka - školskog i
uredskog pribora - Zagreb. Tu je proveo 30
godina, na raznim radnim mjestima: od šefa
pogona, šefa proizvodnje, tehn. direktora i pomoænika gen. direktora i generalnog direktora.
Mali je dionièar TOZ-a Zagreb.
Za uspješan rad primio je nekoliko
nagrada Grada Zagreba.
U mirovinu je otišao 1992. god. Kao
MILKOVIÆ, Marijana, (Zagreb, 31.I.1975),
Kæi Vladimira i Antonije, r. Bokor.
Hrvatica, rimokatolièke vjere. Otac joj je dipl.
239
ekonomista, a majka ekonomski tehnièar.
Osnovnu školu završila je 1989. u Zagrebu, a
Matematièku gimnaziju “A. G. Matoš”
1993. god. u Samoboru. Studirala je na Šum.
fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirala
VII. stupanj na DT odsjeku 29.I.1999. god.
Od 2000. god. zaposlena je u American expressu u Zagrebu.
MILOŠEVIÆ, Marijo, r. 16.I.1966. u Zagrebu, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 28.X. 1994. god. na Šum.
odjelu.
MILOŠEVIÆ, Milan, r. 5.V.1964. u Zagrebu, ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je
1985/86, a diplomirao 1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
Kad se rasformirala Sekcija za ureðivanje šuma 1974. god., u istom udru•enju,
kasnije Drvo Rijeka import-export, prelazi
na poslove trgovine i to najprije kao šef
poslovnice (1974-1990), a zatim u svojstvu
direktora sektora. Od 1.I.1997. god., kad
veæinski vlasnik Drva postaje tvrtka Finvest
Corporation d.d. Èabar, imenovan je voditeljem sektora drvnih proizvoda.
MILOVANOVIÆ, Blagoje, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirao je 1984/85, a diplomirao 4.IX.1986. god. na Šum. fakultetu u
MILUTINOVIÆ, Staniša, r. 1.X.1946. u
Bedinoj Varoši (BiH), ing. drvne industrije proizv. namještaja. Dipl. je 21.XII.1983. god.
MIOÈ, Davor, iz Livna (BiH), r. 16.IX. 1968,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 11.V.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
MILOŠEVIÆ, Slavko roðen u Lièu, Delnice, 31.X.1940, dipl. ing. šumarstva.
Sin je Mate i Antonije roð. Starèeviæ.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a
majka kuæanica. Osnovnu je školu pohaðao u
Lièu i Rijeci, okonèavši je 1955. Završio je
srednju Šum. školu u Karlovcu 1959. godine.
Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu
Sveuè. u Zagrebu, gdje je diplomirao na Šum.
odjelu 17.VI.1964.
Raditi je zapoèeo u ŠG-u Delnice Šumarija Fu•ine 1.XII.1965. Nakon pripravnièkog sta•a, 18.IV.1966. prelazi u Poslovno
udru•enje Drvo Rijeka, gdje osam godina
radi na poslovima ureðivanja u tadašnjoj
Sekciji za ureðivanje šuma.
MIOÈ, Ivan, r. 29.X.1967. u Bogdašici,
93, a diplomirao 5.VI.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
MIOÈ, Josip, r. 16.IX.1967. u Bogdašici,
MIOÈ, Nada, iz Šujice (BiH), r. 5.XII.1969,
Diplomirala je 15.XII.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
240
MIRKOVIÆ, Slobodan, dipl. ing. drvne
industrije. Apsolvirao je 1957/58. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
19.I.1959. god. na Šum. odjelu, DI smjer.
MIŠIR, Darko, dipl. ing. drvne tehnologije.
Diplomirao je 14.VII.2000. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
je 25.II.1997. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku.
MLINAC, Boris, r. 26.IX.1971. u Ogulinu,
Diplomirao je 7.III.1997. na Šum. fakultetu
u Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku.
Zaposlen je u poduzeæu Gramat d.d.
Zagreb.
MIŠKULIÆ, Natalija, r. 2.VI.1971. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je
MIŠKULIN, Vladimir, r. 25.II.1951, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 17.IX.1979. god. na Šum. fakultetu
MITRIÆ, Mijo (Po•ega, 4.IX.1950), dipl.
Sin Jove i Hildegarde r. Kraft. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva, katolik. Otac
mu je bio slu•benik, a majka kuæanica.
Školovao se u Po•egi: osnovnu školu završio
je 1965, a gimnaziju 1969. god. Apsolvirao je
Od 1978. do 1980. zaposlen je u
Orioliku - Oriovac, kao projektant tapeciranog namještaja. Naredne dvije godine voditelj
je tapetarije Oriolik, a od 1982. do 1986.
direktor je Razvoja proizvoda i tehnologija
Oriolik. Od 1986. do 1994. tehn. je direktor
Namještaja Oriolok, a nakon toga do 1998.
direktor je Namještaja Oriolok. God. 1998.
osnovao je vlastitu tvrtku za menagement i
proizvodnju tapeciranog namještaja - Mobilar,
d.o.o. Slav. Brod.
MLADIÆ, Zdenko, r. 4.VI.1970, ing. drvne
tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao
MLINAC, Branimir, roðen u Virovitici,
Sin Ivice i Marije r. Pajcur. Hrvat, katolik. Otac mu je profesor, a majka slu•benica. Školovao se u Virovitici: osnovnu školu
završio je 1988, a Tehnièku školu 1992. god.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje
je 10.III.1998. diplomirao na DT odsjeku
VII. stupanj. Bio je na studentskom savjetovanju u Zvolenu (Slovaèka) iz predmeta
Trgovina drvom i marketing. Na istom fakultetu studira i poslijediplomski studij.
Zaposlio se 1.II.2000. god. u poduzeæu
Kovinoplastika d.o.o. Zagreb, gdje radi kao
komercijalist.
MLINAC, Emil, r. 10.X.1950. u Ogulinu,
MLINAR, Ivanka, r. 16.XI.1971. u Vinkovcima, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirala je 8.XII.1994. god.
241
DT odjelu.
MLINARIÆ, Petar, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1958/59, a diplomirao
17.V.1960. god. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
MLIVIÆ, Rahman (Bosanski Brod, BiH,
8.IV.1927), dipl. ing. drvne industrije, savjetnik.
Sin Karanija i Ðulije r. Selimoviæ.
Hrvat. Otac mu je bio trgovac, a majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u Bos.
Brodu 1938, a gimnaziju u Slav. Brodu 1947.
godine. Apsolvirao je 1950/51, a diplomirao
14.XII.1951. god. na Poljopr.-šum. fakultetu
u Zagrebu, na Šum. odjelu - DI smjer.
Tvornici furnira Slav. Brod. Na zahtjev vlade
BiH upuæen je u Tvornicu šperploèa i furnira
u izgradnji Bla•uj kod Sarajeva. Potom je premješten u Bosansku Krupu u Kombinat
drvne industrije Una, pa u Kombinat drvne
industrije Sana Sanski Most. U oba poduzeæa
ostaje po èetiri godine i radi na tehnièkoj
dokumentaciji za izradu industrijskih programa. Potom prelazi u Privrednu komoru u
Banjoj Luci (1962), gdje radi na razvoju
drvne industrije. Nakon toga prelazi u
Tvornicu celuloze i papira Incel Banja Luka.
Tu je ostao do odlaska u mirovinu radeæi kao
savjetnik na poslovima pripreme drveta i na
kapitalnoj izgradnji.
Obavio je specijalizaciju 5.I.1968. obradivši temu Ekonomski razvoj drvne industrije
u Banjaluèkom bazenu.
Sudjelovao je na struènim skupu Unapreðenje standarda za drvne proizvode.
Za zasluge u drvnoj industriji dobio je
Orden rada sa srebrnim vijencem. Èlan je
HŠD-a.
MODRIÆ, Branko (Senj, 6.V.1925), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Nikole i Katice roð. Tomljanoviæ.
Hrvat, rimokatolièke vjere. Potjeèe iz ugledne
senjske trgovaèke obitelji. I puèku i srednju
školu završio je u Senju. Maturirao je u
realnoj gimnaziji 1946. god. Šumarstvo je
studirao na Poljopr.-šum. fakultetu Sveuè. u
Zagrebu od 1946. do 1952. godine. Apsolvirao je 1949/50, a diplomirao na Šum. odjelu
12.VII.1952. godine.
Nakon odslu•enoga vojnog roka zapošljava se u ŠG-u Viševica Rijeka - Šumariji
Senj. Nakon završenoga pripravnièkog sta•a
imenovan je referentom za uzgoj šuma i
rasadnièarstvo.
God. 1956. napušta Senj i odlazi u
Karlovac, zaposlivši se u poduzeæu Impregnacijadrvo, najprije kao šef proizvodnje, a zatim
kao tehnièki direktor, na kojoj du•nosti ostaje
18 godina (1956-1974). U tom razdoblju od
relativno malog pogona, namijenjenoga
impregnaciji drveta, smještenoga u samom
gradu, tvrtka seli u Mahièno i prerasta u pravi
gigant, koji od poèetnih 14.000 kubiènih
metara impregniranih •eljeznièkih pragova,
elektrovodnih stupova i skretnièke graðe
dose•e kapacitet od 42.000 kubiènih metara
godišnje. Kao tehnièki direktor, uspijeva
postiæi da graða za impregnaciju ne dolazi
samo iz Hrvatske nego iz Slovenije i BiH.
Zbog narušenog zdravlja 1974. odlazi
u invalidsku mirovinu, preselivši se na svoje
imanje u senjsku ¤rnovnicu i posvetivši se
poljoprivredi i turizmu (kampiranje). Pod
pritiskom tadašnjih vlasti 1987. napušta imanje i seli se u Rijeku, gdje provodi umirovljenièke dane.
242
MOMIÆ, Zdravko, iz Kotor-Varoši (BiH),
r. 30.I.1968, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao 1.X.1993.
MOHAR, Mladen (Bjelovar, 27.V.1956),
Sin Stjepana i Eve r. Crnjak. Hrvat,
kuæanica. Školovao se u Garešnici: osnovnu
školu završio je 1971, a gimnaziju 1975. god.
Nakon diplomiranja, od 1983. god.
radi u poduzeæu Finag d.d. Garešnica kao
poslovoða proizvodnje, zatim kao voditelj
pogona za proizvodnju grað. stolarije i
voditelj Tehnièke pripreme na razini poduzeæa, gdje radi i danas.
MOHORIÆ, Robert, r. 12.XII.1972. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku
MOLNAR, Antun, r. 23.V.1960. u Garešnici, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 29.VI.1983. god. na
Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. (I) stupanj na
DT odjelu.
Zaposlen je u Tvornici parketa Brestovac, Garešnica.
MOLNAR, Franjo, r. 30.VIII.1956. u Sremskoj Mitrovici, Vojvodina, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1980/81, a diplomirao 24.III.1983. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
MONTANI, Vicko, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1956/57, a diplomirao
31.VII.1958. god. na Poljopr.-šum. fakultetu
u Zagrebu, na Šum. odjelu, DI smjer.
MORIÆ, ¤eljko, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao 13.XII.1995.
MOSTARAC, Davorka, v. MARELJA
MOSTARICA, Marko, dipl. ing. šumarstva.
Apsolvirao je 1951/52, a dipl. 2.XI.1953.
god. na Poljopr.- šum. fakultetu u Zagrebu,
MOTAL, Zdravko, (Bjelovar, 10.IV.1927 Vrbovec, 30.I.2002), mr. šum. znanosti, dipl.
ing. šumarstva - tehnièki smjer.
Sin Josipa i Marije roð. Slavujeviæ.
Hrvatskoga dr•avljanstva, ateist. Otac mu je
bio strojovoða, a majka kuæanica. Osnovnu i
srednju školu završio je u Bjelovaru. Maturirao je na realnoj gimnaziji 1946. godine.
Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao je
1950/51, a diplomirao 24.V.1952. god. na Todsjeku. Na Šum. fakultetu u Zagrebu upisao
je poslijediplomski studij zaštite šuma i
postigao magisterij 1973. na ŠG odjelu.
Obranio je magistarski rad s naslovom
Gospodarsko-zaštitne mjere koje omoguæuju
zaštitu brijesta od izumiranja.
Cijeli radni vijek proveo je u šumarstvu. Prvi posao dobio je u dr•avnoj slu•bi, u
Šumariji Kutina 1.III.1952. Slijedi pre-
243
mještaj i kraæe slu•enje u ŠG-u Garjevica
Bjelovar (1.I-1.V.1954), a ostatak radnog vijeka od 1.V.1954. do umirovljenja 31.XII.1992,
dakle, 38 godina proveo je na radnome
mjestu upravitelja Šumarije Vrbovec.
Uz zaštitu šuma prete•ito se bavio
problematikom izgradnje šumskih komunikacija. Iz te oblasti napisao je i vrijedan rad.
Bio je èlan Uredništva zbornika Sto godina
šumarstva Bilogorsko - podravske regije (1974).
Za inovacije u izgradnji šumskih
komunikacija metodom stabilizacije terena
dobio je diplomu i posebno priznanje ŠG-a
“Mojica Birta” Bjelovar 1983. i DIT-a Jugoslavije 1984. godine.
MOTIK, Darko (Zagreb, 5.II.1966), dr. sc.,
DT odjelu.
Na istom Fakultetu studirao je i poslijediplomski studij. Izradio je i obranio magistarski rad s naslovom Istra•ivanje funkcije
•ivotnog vijeka karakteristiènih proizvoda u industriji namještaja. Disertaciju Modeli planiranja proizvoda i proizvodnih programa u indusHrvatski leksikon drvnih tehnologa
triji namještaja obranio je 15.XII.1999. na
Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu.
MO¤ANIÆ, Kristina, r. 20.VIII.1967. u
Vara•dinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1988/89, a dipl. 10.VI.1991. god.
MO¤INA, Ivan (Ljubljana, 8.III.1912. Ljubljana, 18.X.1979), dr. sc., dipl. ing.
šumarstva, red. sveuè. profesor.
Gimnaziju je završio u Celju. Studirao
je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao na Šumar. odjelu 24.VI.1935.
Najprije godinu dana radio je u Direkciji dr•avnih šuma u Ljubljani, a zatim od
1937. do 1941. u Šum. upravi u Nazarju pri
Mozirju. U vrijeme rata kao prièuvni èasnik
dospio je u njemaèko zarobljeništvo, ali se
1942. vratio u Ljubljanu, gdje je za kratko
vrijeme dobio honorarni posao pri Direkciji
šuma.
Od svibnja 1945. do svibnja 1947.
obavljao je posao šumara na podruèju Gorice,
upravitelja Šumske uprave u Ilirskoj Bistrici i
šefa Odjela za drvnu industriju u Postojni.
Odatle bio je premješten u Ministarstvo za
šumarstvo i drvnu industriju u Ljubljani.
Godine 1949. imenovan je predstojnikom
Drvarskoga odjela Tehnièke srednje škole u
Ljubljani. Tako se postupno osposobljavao za
teoretièara i pedagoga na podruèju prerade
drva. Ubrzo je bio pripremljen za osnutak
prve drvarske visokoškolske ustanove u
Sloveniji, na Šum. odjelu tadašnjeg Fakulteta
za agronomiju i šumarstvo.
God. 1950. izabran je za docenta za
Anatomiju i tehnologiju drva i Mehanièku preradu drva.
Doktorirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu 1959. god., 1960. izabran
je za izvanrednoga, a 1965. za redovitoga profesora predmeta Anatomija i tehnologija drva.
Studij drvarstva u sklopu Šum. odjela
Biotehn. fakulteta sve se više diferencirao, pa
244
je 1962, ustanovljen najprije drvarski smjer
studija, a 1968. Drvarski odsjek.
Dr. Mo•ina objavio je šest samostalnih publikacija, 14 opse•nih projekata i
ekspertiza (u opsegu od 20 do 80 str.) i više od
60 kraæih struènih naputaka i mišljenja za
potrebe šumskih i drvo-preraðivaèkih organizacija.
God. 1955. i 1958. bio je na specijalizaciji u Njemaèkoj, Francuskoj i Švicarskoj.
Za svoj uspješan rad odlikovan je
1968. Ordenom rada sa zlatnim vijencem, a
kao osnivaè visokoškolskog studija drvarstva
u Sloveniji i uspješan pedagog dobio je u
jesen 1970. Kidrièevu nagradu. Prigodom 30.
obljetnice Biotehn. fakulteta dobio je plaketu
Ljubljanskoga sveuèilišta.
MRAKOVÈIÆ, Vjekoslav, r. 30.XII.1963. u
gradu Krku, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 12.X.1989. god. na
odjelu, Studij uz rad.
MRAVAK, Ivan (Kaptol, Po•ega, 8.I.1953),
Sin Ivana i Kate r. Æosiæ. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Potjeèe iz radnièke
obitelji. Osnovnu školu završio je u Kaptolu
1968, a Gimnaziju u Po•egi 1972. Studirao je
na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
1975/76, a diplomirao 9.V.1977. god. na DI
odjelu.
Zaposlen je u Po•egi u Spin-Valisu
d.d. najprije kao tehnolog primarne prerade,
a zatim kao rukovodilac RJ Elementara.
Èlan je Udruge in•enjera i tehnièara
drvne industrije RH. ¤ivi u Po•egi.
MRAVUNAC, Pavao (Novigrad na Dobri,
23.VI.1938), mr. sc., dipl. ing. drvne industrije.
Sin Ante i Helene r. Rukavina. Hrvat,
rimokatolik. I otac i majka bili su mu uèitelji.
Osnovnu školu završio je u Lipi kod Duge
Rese 1949, a u IX. (mješovitoj) gimnaziji u
Zagrebu maturirao je 1957. god.
Diplomirao je 26.X.1962. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku. Na istom
je fakultetu studirao i poslijediplomski studij
iz organizacije rada u drvnoj industriji. Magistrirao je 27.III.1978. obranivši magistarski
rad Organizacija proizvodnje sjedeæih garnitura iz masiva.
Odmah nakon diplomiranja zasnovao
je radni odnos u DI Slavonija Slav. Brod. Od
jeseni 1963. do jeseni 1965. voditelj je
skupine radnih jedinica u istom poduzeæu.
Sljedeæe dvije godine (1965-1967) bio je tehnièki voditelj u Gaju Slatina. Od 1968. do
1970. radio je kao tehnolog kontrolor u
Weyerhaeuser Canada Ltd. u Kanadi, a
1970/71. bio je kontrolor kvalitete u Priel &
Soehne Moebelfabrik u SR Njemaèkoj.
Vrativši se u Hrvatsku, radio je kao voditelj
tehnièke pripreme od 1971. do 1976, pa
voditelj OOUR-a DI Slavonija Po•ega. Iduæe
dvije god. (1976-1978) radio je kao voditelj
Tehnièkog sektora Masiv, Vrbovec, a nakon
toga do sijeènja 1990. voditelj je Slu•be za
razvoj Spin-Valis, Po•ega. Naredne dvije
godine (1990-1992) direktor je Sektora razvoja u Lepoj, Lepoglava. Posljednje godine
radnog vijeka proveo je kao voditelj razvoja u
poduzeæu Bilokalnik - Javor Kri•evci.
U mirovinu je otišao u 1998. godini.
¤ivi u Kri•evcima.
MRAZEK, Vladimir, iz Virovitice, roðen
18.II.1950), dipl. ing. drvne industrije.
Potjeèe iz radnièke obitelji. Hrvat, rimokatolik. Obrazovao se u Zagrebu: osnovnu
245
školu završio je 1965, a 1969. maturirao je u
Drvno-tehnièkoj školi “Jurica Ribar”. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao 20.XII. 1974.
god. na VII stupnju, na DI odjelu.
Od 1974. do 1977. radio je u DIK-u
Ravna Gora, gdje je bio voditelj monta•e u
Finali, a od 1978. do 1990. bio je voditelj
Drugog pogona (pilana, elementara, drvotokarija) u Oropletu Pleternica. Od 1990. do
1996. u istom poduzeæu na mjestu je tehnologa u Razvoju. Potom, 1.VI.1996. kao tehnološki višak dobio je otkaz pa prelazi u
Croatiadrvo - Kri•, gdje ostaje do kraja 1997.
radeæi na kontroli robe za izvoz u drvnoj industriji. Potom je šest mjeseci nezaposlen, pa
se 1.VI.1998. zapošljava kao zaštitar u poduzeæu Sokol Šafraniæ, a od 20.XI. 1998. i dalje
radi izvan drvne struke, kao skladištar
(kozmetike) u poduzeæu Alka-Zagreb.
Èlan je Saveza ITŠDI-ja.
MRVELJ, Mato, iz Vrbove, r. 28.IX.1941,
MRVELJ, Nelica, r. u Po•egi 10.X.1970,
MRVOŠ, Nenad, r. u Ogulinu 1.VII. 1968,
MRVOŠ, Nikola (Vrbovsko, 9.VI.1935), mr.
Sin Milana i Ivke r. Kratohvil. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva.
Osnovnu školu završio je 1951. u
Vrbovskom, a realnu gimnaziju 1955. u OguHrvatski leksikon drvnih tehnologa
linu. Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u
Zagrebu. Apsolvirao je 1958/59, a diplomirao 16.XI.1960. god. na Šum. fakultetu
Sveuè. u Zagrebu, na DI odjelu.
Slu•bovanje poèinje u Vara•dinu, a
nastavlja u Zagrebu: direktor je Mehanièke
prerade drva Mundusa, zatim glavni tehnolog
kombinata, voditelj I. sektora stolièarne. U
Vara•dinskoj tvornici stolica ostaje sve do
1970. god. Devet iduæih godina radi na
istra•ivanju i primjeni ljepila u Kemijskoj industriji Karbon Zagreb, a potom prelazi u
Chromos, gdje radi kao viši struè. suradnik u
Sektoru za drvo toga kombinata Chromos
Zagreb. Potom radi kao direktor vlastite
tvrtke BIOCHEM drvo-premazi d.o.o.
Zagreb.
Na Šum. fakulteta u Zagrebu, na DT
odjelu, završio je i poslijedipl. studij s podruèja tehnologija finalnih proizvoda. Magistrirao
je 14.VII.1983. god. obranivši magistarski
rad s naslovom Istra•ivanje unutrašnjih naprezanja u polimernim prevlakama.
Sudjelovao je na brojnim struènim
skupovima vezanim za standardizaciju i
primjenu kemijskih proizvoda u drvnoj industriji - u Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Cavtatu i drugdje.
,
Na Inovi 96 nagraðen je za tri ekološka proizvoda.
MUDRINIÆ, Simo, iz Sanskog Mosta (BiH),
r. 14.II.1935, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 11.V.1964.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, DI odsjek.
MUDROVÈIÆ, Marijan, r. 6.XI.1962. u
Ribniku, ing. drvne industrije - proizv.
DT odjelu.
MUFTIÆ, Hamdija, iz Bos. Krupe (BiH), r.
6.II.1942, dipl. ing. drvne industrije. Diplo-
246
mirao je 6.IV.1968. god. na Šum. fakultetu u
Zagrebu, DI odjel.
MUFTIÆ, Osman (Sarajevo, 8.III.1934), dr.
sc., dipl. ing. strojarstva, redoviti profesor
predmeta Tehnièka mehanika, Nauka o èvrstoèi
i Teorija mehanizama na Fakultetu strojarstva
i brodogradnje u Zagrebu.
Od 1940. godine •ivi u Zagrebu, gdje
je pohaðao i završio cjelokupno školovanje, od
osnovne škole do diplome na Strojarskobrodograðevnom fakultetu 1959. godine.
Kao in•enjer od 1960. do 1963. god.
radi u poduzeæu Instalacije na projektiranju
centralnih grijanja i klimatizacija. U 1963.
godini izabran je za asistenta u Zavodu za
mehaniku Strojarsko-brodograðevnog fakulteta u Zagrebu. Škol. god. 1964/65. proveo je
na specijalizaciji u Dellftu u Nizozemskoj
kao stipendist nizozemske Vlade. Potkraj
1969. godine magistrirao je s podruèja
tehnièke mehanike i nedugo nakon toga bio je
izabran za docenta za Mehaniku i Nauku o
èvrstoèi. Krajem 1972. obranio je doktorsku
disertaciju s podruèja tehnièke mehanike.
Godine 1975. izabran je za izvanrednoga
profesora predmeta Mehanika, Nauka o
èvrstoæi i Teorije mehanizama, a 1982. prvi put
je izabran za redovitog profesora predmeta
Mehanika krutih i deformabilnih tijela.
Tijekom rada na fakultetu sudjelovao
je u dodiplomskoj nastavi u Slav. Brodu,
Osijeku, Vinkovcima, Mostaru i Tuzli, a u
Zagrebu je predavao na Elektrotehnièkom
fakultetu, Šum. fakultetu i na Fakultetu
prometnih znanosti. Jedan je od osnivaèa
sveuèilišnog Studija dizajna, gdje je predavao
predmete Mehanika, Strojarske konstrukcije za
dizajnere i Ergonomija. Na poslijediplomskom studiju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje predavao je predmete Mehanizmi i
automati te Roboti i manipulatori. Na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta
predavao je predmete Biomehanika i Ergonomija.
Objavio je oko 150 znanstvenih radova što kao samostalan autor ili kao suautor.
Izradio je oko 70 struènih radova te dvadesetak projekata. U spomenutom je razdoblju bio voditelj 120 diplomskih radova,
mentor 86 magistarskih radova i mentor 44
doktorska rada. Samostalni je autor triju
knjiga, a kao suautor sudjelovao je u još pet
knjiga.
Godine 1985. proveo je šest mjeseci
kao gostujuæi profesor na Sveuèilištu Garyounis u
Benghaziju u Libiji, gdje je predavao predmete Ergonomija i Biomehanika.
Èlan je struèno-znanstvenih društava:
za mehaniku (u jednome mandatu bio je i
predsjednikom), za ergonomiju (kojemu je
bio predsjednikom, a odnedavno ponovno
obnaša tu funkciju), za teoriju mehanizama i
strojeva (sada obnaša funkciju predsjednika).
Èlan je Hrvatske tehnièke akademije i Hrvatske akademije medicinskih znanosti. U
svibnju 1990. godine bio je ministar znanosti
i tehnologije, te ministar u prve dvije Vlade
RH. Nakon toga vratio se na Fakultet strojarstva i brodogradnje, odakle je u prosincu
1992. godine imenovan prvim veleposlanikom Republike Hrvatske u Islamskoj
Republici Iranu. Na tom je polo•aju ostao do
21. sijeènja 1996. godine kada se vratio u Hrvatsku na Fakultet strojarstva i brodogradnje.
MUHAMEDAGIÆ, Ismail, iz Brsena, (BiH),
r. 26.II.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao 25.VI.1974.
MUHVIÆ, Antun, r. u mjestu Mandli, dipl.
a diplomirao 24.IX.1965. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odjelu.
MUJAGIÆ, Fuad, r. 9.X.1960. u Bihaæu
(BiH), ing. drvne industrije - proizv. namje-
247
štaja. Diplomirao je 27.IV.1981. god. na
odjelu.
MUJDRICA, Mihajlo (Zagreb,30.I. 1894 Zagreb, 10.XI.1956), dipl. ing. šumarstva, viši
šum. savjetnik.
Maturirao je u Zagrebu 1912. i zapoèeo studij šumarstva na Šum. akademiji u Zagrebu. Zbog poziva u vojsku (1914.) prekida
studij do kraja Prvoga svj. rata, a 1918. nastavlja studij šumarstva, koji završava na
novom Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu 17.III.1922. godine.
Od 1921. do 1923. god. radio je pri
Ravnateljstvu šuma u Zagrebu, od 1923. do
1940. god. na re•ijskoj manipulaciji u Majuru.
U vrijeme Drugoga svj. rata (19411945) bio je u Ministarstvu šuma i ruda u
Zagrebu. Radeæi u Ministarstvu šuma do
kraja 1949, postao je glavni organizator
eksploatacije šuma na podruèju NR Hrvatske. Nakon toga radi u Ministarstvu drvne
industrije, zatim u Institutu za drvnoindustrijska istra•ivanja.
Umirovljen je 15.VIII.1952. god.
Bio je veliki zagovornik iskorištavanja
šuma u vlastitoj re•iji, odlièan uzgajivaè,
tehnièar i šumarski ekonomist. Suraðivao je u
struènim èasopisima.
RADOVI
Suvremeni problemi re•ijskog rada kod Ravnateljstva dr•avnih šuma u Vinkovcima. Šum. list, 1942, s. 3-8.
Kontrola kvalitete proizvoda u drvnoj industriji.
Ibid., 1950, s. 65-68.
Kako da organiziramo zimsku sjeèu? Drvna ind.,
1950, br. 1. s. 7-10.
Sanjkanje s jednim konjem umjesto iznošenja
ogrijeva samarima. Ibid., 1951, br. 1, s. 15-17.
Prikrajanje i klasifikacija drveta. Ibid., 1951, br. 2,
s. 1-6, br. 3, s.14-19, br. 4, s. 4-7, br. 5, s. 14-16, br. 6, s.
12-15.
Kako mo•emo smanjiti otpadke u drvnoj proizvodnji. Ibid., 1952, br. 4, s. 1-11.
MURATAGIÆ, Hasan, iz Bos. Novog (BiH),
r. 20.III.1939, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 16.XI.1963.
MURGIÆ, Ivan, r. 1.I.1964. u Konjskom
Brdu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
je 1986/87, a diplomirao 1988. god. na Šum.
Zaposlen je u vlastitoj tvrtki Ditta
d.o.o. u Zagrebu.
MURIÆ, Mirjana, iz Šumeca, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirala je 1981/82, a diplomirala 17.X.1983. god. na Šum. fakultetu u
Zagrebu na DT odjelu.
MURKOVIÆ, Mato, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1957/58, a diplomirao
2.XI.1959. god. na Poljopr.- šumarskom fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu, DI smjer.
MURSALOVIÆ, Muharem, iz Koraja (BiH),
r. 25.VI.1951, ing. drvne industrije - proizv.
odjelu, dislocirani Studij Brèko.
MUSIÆ, Smail, iz Ograðenovca (BiH), r.
4.V.1953, ing. drvne industrije - proizv.
MUSTAF, Slavica, r. 26.I.1963. god. u
Koprivnici, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirala je 24.VII.1989. god.
DT odjelu
MUŠKIÆ, Hamdija, r. 6.II.1942. u Bos.
Krupi (BiH), dipl. ing. drve industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 6.IV.1968.
248
N
NAÐ, Franjo (Gornja Vrijeska, 8.VIII.1961),
dipl. ing. drvne tehnologije, profesor.
Sin Eduarda i Marije r. Gyorko.
Hrvat, hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolik.
Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. Osnovnu
školu završio je u Velikim Bastajima 1976, a
Drvnotehnièku školu u Virovitici 1980. Apsolvirao je 1986/87, a dipl. je 10.V.1989, VII.
stupanj na Šum. fakultetu u Zagrebu, DT
smjer.
Od rujna 1989. god. neprekidno radi
u Tehnièkoj školi Virovitica - Drvodjelski
smjer. Predaje veæinu predmeta drvne struke.
U nastavnom radu posti•e zavidan uspjeh:
bio je mentor uèenicima koji su osvojili prva
tri mjesta na dr•avnom natjecanju znanja iz
struke. Èlan je Sindikata profesora srednjih
škola.
NAGLIÆ, Josip, iz Brušana, r. 10.III.1962,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 22.IV.1988. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
NAGLIÆ, Vladimir, iz Moravica, roðen
28.X.1938, mr. sc., dipl. ing. drvne industrije.
na DI odjelu. Magistrirao je 14.II.1992. god.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, obranivši magistarski rad s naslovom Komparativno piljenje
hrastovih trupaca na jarmaèi pilama sa stlaèenim i razvraæenim zupcima.
NAGY, Josip (Našice, 26.II.1942), dipl. ing.
drvne industrije.
Sin Julija i Agate r. Jozin. Hrvat, hrvatskoga dr•avljanstva, katolik. Otac mu je
bio VKV radnik, a majka domaæica. Nakon
što je 1957. završio osnovnu školu, pošao je u
gimnaziju u Vinkovcima i na njoj je maturirao 1961. Apsolvirao je 1964/65, a diplomirao 10.II.1969. na DI odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.
U struci se zaposlio 1970, kao pripravnik u DI Spaèva. Zatim je pomoænik šefa
proizvodnje u Tvornici graðevinske stolarije
Spaèva te njezin šef. Uslijedilo je mjesto direktora pogona Stolarije - Spaèva, pa mjesto
struènog suradnika u Tehnièkom uredu
Spaèva. Nakon toga radi u Planu i statistici, a
zatim u Razvoju DI Spaèva.
NARANÈIÆ, Bogdan, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1958/59. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
14.VII.1960. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
Cijeli radni vijek proveo je u DI
Vrhovine.
NEKIÆ, Jerko, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1953/54, a diplomirao 14.I.1956. god.
na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na
¤ivi u Kanadi.
249
NEKIÆ, Miljenka, r. u Zagrebu 16.II.
1953, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala
NERALIÆ, Josip, iz Oštarija, r. 22.I.1936,
NEUHOLD, Erih, r. 8.VI.1959. u Karlovcu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
NEVISTIÆ, Ivica, r. 6.X.1958. u Livnu
(BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 18.XII.2000. na
NE¤IÆ, Ljubomir (Donja Reka, 28.I.1913),
dipl. ing. šum, savjetnik.
Sin Bla•a i Vjekoslave roð. Mraku•iæ.
vinogradari. Osnovnu je školu pohaðao u
Po•egi. Tu je završio i srednju školu, polo•ivši
maturu u Dr•avnoj realnoj gimnaziji 1933.
Šumarstvo je upisao na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao
je 6.II.1939. godine.
U dr•avnu se slu•bu ukljuèuje kao
dnevnièar kod referenta za šumarstvo u
Kotarskom naèelstvu Sušak (8.V.1939).
Nakratko je dnevnièar i u Direkciji šuma
Mostar, odnosno u Direkciji šuma Imovne
opæine ðurðevaèke u Bjelovaru, gdje radi u
taksaciji. Tu ga zatjeèe i poèetak Drugoga
svjetskog rata tijekom kojega, uz veæe ili manje
prekide, radi kao v.d. upravitelja Šumarije
Novigrad Podravski (1.III.1941 - 31.XII.1944)
odnosno kao referent za taksaciju Okru•.
NOO-a Bjelovar (13.VI.1945 - 31.VII.1946).
Od 1.VIII.1946. god. upravitelj je
manipulacije u Velikoj, zatim pomoænik šefa
eksploatacije šuma Nove Gradiške, te pomoænik upravitelja manipulacije Okuèani.
Voditelj planskog sektora DI Slavonija Slav. Brod bio je od 1.I.1949, ali je nakon
tri mjeseca premješten u Ministarstvo drvne
industrije u Glavnu direkciju za ju•ni bazen
Zagreb, kao referent mehanizacije u šumarstvu.
Od 1.IX.1950. zaposlio se kao referent za mehanizaciju u Eksploataciji šuma
DIP-a Delnice, u kojemu je, s prekidom od
dvije godine (1953-1955), kad je bio upravitelj fakultetske šumarije Zalesina, radio 16
godina.
U Upravi DIP-a Delnice neko je
vrijeme bio tehnièki referent pogona Luèice, a
posljednjih deset godina (1956-1966) voditelj Biroa za unapreðenje proizvodnje. U
tom svojstvu, u organizaciji ICA-e (amerièka
tehnièka pomoæ), dva je mjeseca boravio u
Švedskoj na specijalizaciji.
Osnivanjem Poslovnog udru•enja
šumarstva i drvne industrije Drvo Rijeka
16.IV.1966. dobiva mjesto savjetnika za
unapreðenje proizvodnje. Na toj du•nosti
ostaje do umirovljenja 1.VII.1977. godine.
Primio je više javnih priznanja i
pohvala. Suradnik je u izradi nekoliko
investicijskih programa DIP-a Delnice i
jedan je od autora poglavlja Mehanizacija u
eksploataciji šuma monografije Šumarstvo i
drvna industrija Jugoslavije.
NIKIÆ, Ljubica, r. 18.II.1954. u Vrbovskom,
250
Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom
odjelu.
NIKOLIÆ, Ivan, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1951/52, na Poljopr.- šum. fakultetu
u Zagrebu, a diplomirao 31.VII.1953. godine
Posljednjih godina •ivio je u zagrebaèkoj Dubravi. Umro je u Zagrebu 1.X.1999.
NIKOLIÆ, Nenad, r. 1.I.1957. u Virovitici,
dipl. ing drvne tehnologije. Apsolvirao je
NOVAK, Dubravko, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1960/61. na Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je na DI
odsjeku istoga fakultetu 17.XII.1966.
NOVAK, Kristijan, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 18.VII.1997. na Šum. fakultetu u Zagrebu.
NOVAK, Martin, iz Radomèeka (Slovenija), r. 5.X.1939, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao
26.X.1962. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
NIKŠIÆ, ¤eljko, r. 8.XI.1953. u Zagrebu,
NINÈEVIÆ, Ivica, iz Solina kod Splita, r.
5.X.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1967/68, a diplomirao 9.VI.1971. god.
NOGIÆ, Zdravko, iz Zagreba, r. 7.I. 1942,
1967/68, a diplomirao 26. V.1974. na Šum.
NOVAÈIÆ, Ivan, r. 29.X.1938. u Zagrebu,
NOVAK, Dragutin, iz Mihovljana, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62. na
DI odsjeku, a diplomirao 21.VI.1978. god. na
NOVAK, Mijo (Trogir, 26.VII.1922 - Zagreb, 18.IV.2002), dipl. ekonomist, redoviti
sveuèilišni profesor.
Osnovnu i ni•u srednju školu završio
je u rodnome mjestu, a trgovaèku akademiju
1940. god. u Splitu. Iste godine upisao se u
Ekonomsko-komercijalnu školu (kasnije
Ekonomski fakultet). Diplomirao je 1948.
Nakon toga završio je 1951. studij u Institutu
društvenih nauka u Beogradu, a 1958. doktorirao je u Ekonom. fakultetu u Zagrebu.
Od 1.I.1949. bio je asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1956.
generalni je direktor "Ðure Ðakoviæa" u Slav
Brodu, od 1960. do 1963. bio je tajnik Privr.
komore SRH, a od 1963. do 1965. sekretar
Odbora za plan i financije Savezne skupštine.
Od 1965. izvanredni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 1970. izabran je
za redovitog profesora. Dva mandata bio je
dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
251
Utemeljio je Katedru za organizaciju.
Pod njegovim rukovodstvom završeno je 8 istra•ivaèkih projekata. Objavio je više od 110 znanstvenih radova, od toga 9 knjiga i 14 studija.
Bio je aktivan u društveno-politièkom
radu. Dobio je nekoliko dr•avnih odlièja te
nagradu "Mijo Mirkoviæ" (1971) i republièku
nagradu "B. Ad•ija" za razvoj znanstvenoga
podruèja.
Na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu
predavao je honorarno na šum. odsjeku šumarima i drvarcima od 1953. do 1955. godine
Politièku ekonomiju.
NOVAK, Zmago, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1960/61. na upravo osamostaljenom Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a
diplomirao 7.IV.1962. god. na DI odsjeku.
NOVAKOVIÆ, Ivan, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1956/57. na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 18.IV.1959. god. na DI smjeru.
NOVAKOVIÆ, Jovica, roðen u Otoècu,
namještaja. Diplomirao je 22.X.1987. na Šum.
NOVAKOVIÆ, Petar, iz Voljica, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 14.IX.1964. god. na Šum. fakultetu
NOVAKOVIÆ, Petar, mlaði, roðen u Voljicu,
NOVALIÆ, Galib, iz Brèkog (BiH), roðen
namještaja. Diplomirao je VI. stupanj
19.IV.1984. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu, dislocirani Studij Brèko.
NOVOKMET, Milan, roðen u Livnu, BiH,
9.IX.1967, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja.
Sin ¤arka i Marije r. Pelivan. Hrvat,
hrvatskoga i BiH dr•avljanstva, rimokatolièke vjere. Osnovnu školu završio je 1982. u
mjestu Èukliæi kod Livna, a Srednju školu
“S.S. Kranjèeviæa” u Livnu 1986. godine,
postigavši zvanje elektrotehnièara.
Studirao je na Šum. fakulteta Sveuè. u
Zagrebu, gdje je i diplomirao 26.III.1993.
god., VI. stupanj na DT odjelu.
Zaposlen je u Slu•bi nacionalne
sigurnosti BiH. ¤ivi u Livnu.
Èlan je Udruge veterana Domovinskog rata.
NOVOSEL, Miroslav, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.-šum.
fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 15.VII.1955.
¤ivio je i umro u Zagrebu.
NOVOSEL, Vladimir, iz Opatije, roðen
12.VIII.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1973/74, a diplomirao 12.XI.1975.
NOVOSEL, Zvonko, iz Zagreba, roðen
14.VI.1956, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1979/80, a diplomirao 4.I.1982. na
252
O
OBAJDIN, Vesna, iz Bihaæa, r. 23.VII.1946,
OBLAK, Savo, r. 16.III.1939. u Ljubljani
(Slovenija), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 14.III.1963.
odsjeku.
OBRADOVIÆ, Branko, r. 27.II.1950. u selu
Èavac kod Okuèana, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Diplomirao je 24.II.1977.
OÈKO, Miroslav, iz Zagreba, r. 4.VII. 1964,
OD¤AKOVIÆ, Milija, r. 15.V.1951. u Sarajevu (BiH), ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 24.IX.1984. god.
OGNJENOVIÆ, Gordana, v. OSVALDIÆ
OGRIS, Zdravko, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
18.III.1962. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
¤ivi i radi u Sloveniji.
OGRIZEK, Danijel, r. 24.XII.1949. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
Radi u vlastitoj tvrtki TEP 20 d.o.o. u
Zagrebu.
OJUROVIÆ, Renata, r. 7.XI. 1968, dipl. ing.
diplomirala 26.VI.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
OLIP, Pavel, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1950/51, a diplomirao 29.VI.1953.
na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu,
na Šumarskom odjelu - tehnièki smjer.
Radio je u Sloveniji, a kao umirovljenik •ivi u Ljubljani.
OLIVARI, Miro, r. 27.VI.1958, dipl. ing.
253
OMERBAŠIÆ - HEÆIMOVIÆ, Nada (Orahovica, 14.V.1952), dipl. ing. drvne industrije.
Kæi Ivana i Katice roð. Baraæ. Hrvatica,
rimokatolièke vjere. Potjeèe iz radnièke
obitelji. Školovala se u Orahovici: osnovnu
školu završila je 1967, a na Gimnaziji “Ivica i
Ðuka Mesiæ” maturirala je 1971. god. Apsolvirala je 1974/75, a dipl. je 17.VI.1977. na DI
odjelu Šum. fakultetu u Zagrebu.
Prvo zaposlenje dobila je 1976. u
Tvornici panel-parketa u Orahovici. Od
1978. radi kao tehnolog u Tvornici namještaja DI Slavonija Slav. Brod, od 1981. radi u
Planu i analizi, a od 1990. šefica je pripreme u
Tvornici namještaja. God. 1995. postaje
rukovoditeljica PJ Trgovinu u DI Slavonija,
gdje radi do danas.
OMERZU, Martin, iz Arnan Sela (BiH), r.
23.VII.1935, ing. drvne industrije - proizv.
DT odjelu.
OPAÈIÆ, Ivan (Glina, 19.XII.1914 - Zagreb,
2.III.1989), dr. sc., dipl. ing., redoviti sveuè.
profesor Kemije, Kemije s osnovama biokemije
te Kemijske prerade drva, na Poljopr.-šum. i
Šumarskom fakuletu u Zagrebu.
u Sisku, a na Kemijskom odjelu Tehnièkog
fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1941.
Nakon završenog studija radi u tvornici Me - Ba u Zagrebu, a od 1942. godine u
Tvornici tanina u Ðurðenovcu. Od 1945. do
1949. godine radi kao tehnièki upravitelj
Tvornice tanina u Sisku, a zatim kraæe
vrijeme kao upravitelj kemijskih pogona u
DIP-u Belišæe. Godine 1950. prelazi u
Generalnu direkciju drvne industrije u Zagrebu, a 1951. godine izabran je za asistenta i
honorarnog nastavnika na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Na osnovi disertacije
Kemijska i tehnološka svojstva tanina iz lišæa
domaæeg ruja (Rhus cotinus L.) promoviran je
1955. u doktora tehnièkih znanosti.
Na DI odsjeku predavao je 1950-tih
godina Analitièku kemiju i Šumarsku kemijsku
tehnologiju.
God. 1956. habilitiran je za docenta,
za predmet Kemijska prerada drva, s temom
Istra•ivanje suhe destilacije pajasena. Godine
1961. izabran je za izvanrednog profesora, a
1970. za redovitoga profesora.
Bio je nastavnik više kolegija na poslijediplomskom studiju za znanstveno usavršavanje s podruèja kemije drva.
Prof.dr. Ivan Opaèiæ predavao je više
godina i na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, Tehnološkom fakultetu u Banjoj Luci i na
Višoj tehnièkoj školi za finalnu preradu drva
u Novoj Gradiški.
Osnivaè je Katedre za kemijsku preradu drva Šumarskog fakulteta, èiji je predstojnik bio od osnivanja Katedre 1960. pa do
odlaska u zaslu•enu mirovinu 1984. godine.
Tijekom svog rada na Šum. fakultetu
prof. dr. Ivan Opaèiæ razvio je veliku aktivnost
na znanstvenom, struènom i nastavnom
podruèju. To se ponajprije oèituje u znaèajnom broju objavljenih znanstvenih i struènih
radova, u objavljivanju priruènika, skripata i
ud•benika za u•e specijalnosti.
Prof.dr. Ivan Opaèiæ bio je usko
povezan s industrijom kemijske prerade drva,
za koju je radio na problemima boljeg
iskorištenja sirovine i poboljšanju kvalitete
proizvoda. To su Tvornica tanina Sevnica,
Tvornica Lesonit Ilirska Bistrica, Kombinat
Belišæe te Tvornica celuloze Banja Luka.
Intenzivno je suraðivao s Institutom
za drvo u Zagrebu, Institutom za celulozu u
Ljubljani te odgovarajuæim institutima za
drvo u Maðarskoj, Èehoslovaèkoj i Francuskoj.
254
U svom znanstvenom i struènom radu
istra•uje probleme iskorištenja detaniniziranog drva, projektira i izvodi postrojenje za
proizvodnju furfurala i furfurilnog alkohola,
istra•uje prethidrolizu bukovine, primjenu
organskih otapala i drvnog ugljena.
Sudjelovao je s referatima s podruèja
kemijske prerade drva i pomoænih materijala u
drvnoj industriji na više znanstvenih skupova
u Parizu, Milanu, Münchenu i Oslu.
Osim aktivnosti na znanstvenom,
pedagoškom i struènom polju, obavljao je i
niz organizacijskih du•nosti: bio je predstojnik Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji,
prodekan Šum. fakulteta, èlan Savjeta,
predsjednik, odnosno èlan mnogih struènih
komisija. Na svim tim du•nostima pokazao je
izniman smisao za kolektivni rad.
U nastavnom radu i odgoju mladih
kadrova pokazao je velike pedagoške sposobnosti. Brojne naraštaje studenata temeljito je
upoznao s velikim podruèjem kemijske
prerade drva.
Svi koje je prof. Opaèiæ vodio do
diplome, magisterija ili doktorata znaju da je
to bio strpljiv, ali uporan i temeljit znanstveni
put. Svi su se mogli uvjeriti u plemenitost,
istra•ivaèku radoznalost i fascinantnu inventivnost prof. dr. Ivana Opaèiæa. Odnos prof.
Opaèiæa prema svojim suradnicima i studentima bio je odnos plemenitog èovjeka prema
èovjeku, ali i odnos realnog i objektivnog
znanstvenika. I nakon odlaska u mirovinu,
vrata doma prof. Opaèiæa bila su otvorena
svima onima koji su trebali savjet ili drugi
oblik pomoæi.
S ponosom se mo•e istaknuti da je
prof.dr. Ivan Opaèiæ toliko toga ostavio i u
znanosti, i u obrazovanju, i u odgoju, i u
brojnim naraštajima, da je to najbolji spomenik što ga netko mo•e ostaviti iza sebe.
RADOVI
Ekstrakcija rujevog lišæa, Šum. list, 74(1950), 6-7.
Hrastov taninski ekstrakt, Tehnièki pregled,
(1951), 6.
Oplemenjivanje tanina iz rujevog lišæa, Kemija u
industriji, 2(1953), 8-9.
Prilog istra•ivanju kemijskog sastava kore, bijeli i
sr•i pitomog kestena za proizvodnju tanina (s M. Linke),
Kemija u industriji, 3(1954), 8.
Die chemischen und Gerbereichemischen Eigenschaften der Sumachextrakte (s M. Linke), Leder-Zeitung,
Fest-Numer, Wien, 1954.
Pougljenjivanje pajasena, Šum. list, 80(1956), 3.
Bakar u taninskim otopinama, Drvna industrija,
7(1956), 3.
Studij proizvodnje i dotjeravanja šiškovog taninskog ekstrakta, monografija Sav. industr. komore, 1957.
Suha destilacija topolovine, Kemija u industriji,
7(1958), 7.
Furfural, Tehnièki pregled, (1959), 5.
Moguænost daljnje prerade izlu•enog taninskog
drva, Tehnièki pregled, (1960), 8.
Umjetna vlakna iz celuloze bukovine, Tehnièki
pregled, (1960), 12.
Zaslaðivanje kestenovog tanina, Ko•a i obuæa, 10
(1961), 2.
Istra•ivanje kore i tanina Pinus radiata iz Australije i Novog Zelanda, Journal of the Society of Leather
Chemist, (1961), 3.
Istra•ivanje kestenovine za proizvodnju kvalitetnog tanina, Drvna industrija, 12(1961), 3.
Prilog poznavanju dušika u drvu, Šumarski list,
85(1961), 6.
Studij moguænosti izrade lakih graðevinskih ploèa i
elemenata iz drvne vune ili otpadaka listaèa umjesto
èetinjaèa (sa Z. Smolèiæ), Bilten Saveznog fonda za
nauèni rad, 1963.
Studij utjecaja sredstava za hidrofobizaciju na
smanjenje deformacije ploèa iverica uslijed djelovanja vlage
(sa Z. Smolèiæ i M. Rašiæ), Bilten SFNR, 1965.
Istra•ivanje zaštite graðevinske stolarije od promjene vla•nosti (sa Z. Smolèiæ i M. Rašiæ), Bilten SFNR,
1965.
Komparativno testiranje fenol-formaldehidnih
ljepila za drvnu industriju (sa Z. Smolèiæ i M. Rašiæ),
Kem. kom za drvo, 1965.
Komparativno testiranje polivinil-acetatnih ljepila
za drvnu industriju (sa Z. Smolèiæ i M. Rašiæ), Kem. kom
za drvo, 1966.
Ispitivanje uzroka pojava nekih nedostataka na
lakiranim površinama, Drvna industrija, 17(1966), 8.
Analiza proizvodnje u Tvornici tanina, kao i odnos
na proizvodnju celuloze (s M. Lonèariæ i Š. Kirasiæ), CPG,
(1966), 3.
Ekspertize o upotrebi vlastite elektrolize soli u
tvornici celuloze i papira Osijek (s I. Mlakar i M.
Lonèariæ), Zbornik savj. celulozne ind. u Ljubljani, 1967.
Kemijska prerada drva, ud•benik za studente
Šumarskog i Tehnološkog fakulteta, Zagreb, 1967.
Prilog poznavanju kemizma domaæih tanina (s M.
Biffl), sinopsis radova sa sastanka kemièara u Zagrebu,
Zagreb, 1969.
Kemijski sastav drvnih tanina i tanina iz lišæa ruja
(s M. Biffl), sinopsis radova sa sastanka kemièara u
Beogradu, (1969), 75.
255
Polikondenzacija furfurala, Zbornik nauènih
radova, (1969), 1.
Oksidaciono izbjeljivanje drva, Zbornik radova
Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1970.
Kemijska i tehnološka svojstva tanina iz lišæa
domaæeg ruja, Glasnik za šumske pokuse, 8(1972).
OPAÈIÆ, Milan, iz Roviške, r. 7.VIII.1946,
OREÈ, Darko, r. 4.XII.1968, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao 20.XII.1993. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
OREÈ, Ivan, iz Slav. Broda, roðen 8.III.1961,
OREMUŠ, Jelka, r. 9.II.1964, dipl. ing.
diplomirala 17.III.1994. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
OREŠÈANIN, Dušan, iz Blatuše, roðen
25.VII.1910, dr. šumarstva, sveuè. prof.
Šumarstvo je apsolvirao 1932/33, a diplomirao na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu 22.VI.1933. Doktorirao je na Šum. fakultetu u Beogradu 1957. godine.
Od 1934. god. slu•bovao je u Sušaku,
Zagrebu, Garešnici, Vojniæu, Spaèvi, Po•arevcu, Dardi, Novom Sadu i Beogradu. Kao šef
Šumske uprave, upravnik šumske manipulacije, direktor poduzeæa Drvopromet i Graðevinar od 1946. do 1948. godine, naèelnik u
Ministarstvu šumarstva Srbije od 1948. do
1949. god., a pomoænik ministra u Generalnoj direkciji drvne industrije Srbije od 1950.
do 1951. te generalni direktor Šum. izvoznog
poduzeæa Rudnik od 1951. do 1957. god.
Od 1957. izvanredni je, a od 1962.
redoviti prof. Šum. fakulteta u Beogradu sve
do umirovljenja 1977. god. Predavao je Trgovinu drvetom, Trgovinu drvetom sa šumskoprivrednom geografijom i Ekonomiku drvne industrije.
Bio je dugogodišnji aktivni suradnik
Komiteta za drvo UN u ¤enevi i kolzultant i
ekspert za više zemalja u razvoju pri FAO u
Rimu. Poznat je znanstveni i struèni djelatnik
u oblasti trgovine drvom.
Više je godina bio aktivan u društveno-struènim organizacijama.
Za svoj struèni rad primio je više
priznanja i odlikovanja.
VA¤NIJE EDICIJE
Izvoz drveta iz Jugoslavije, razvoj i problemi
(disert.). Beograd, 1959.
Izvoz drveta, razvoj i problemi. Beograd, 1959.
Trgovina drvetom I. Bgd, 1963.
Geografija šumske privrede I. Beograd, 1968.
Geografija šumske privrede II. Beograd, 1971.
Trgovina drvetom II. Beograd 1977.
Objavio je više od 400 znanstvenih i struènih
radova u domaæim i stranim èasopisima i struènim
listovima.
OREŠKI, Krešimir, iz Slatine, r. 24.IV.1959,
Zaposlen je u Kombinatu Mundus u
Vara•dinu.
OREŠKOVIÆ, Ante, iz Kutereva, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 29.IV.1964. god. na Šum. fakultetu
OREŠKOVIÆ, Ivan, iz Vrbanje, r. 3.I.1941,
256
OREŠKOVIÆ, Mile, dipl. ing. šumarstva.
Apsolvirao je 1952/53, na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
5.XI.1954. god. na Šumarskom odjelu - tehnièki smjer.
¤ivio je i radio u Belišæu.
OREŠKOVIÆ, ¤eljka, r. 7.IX.1968, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 13.I.1995. god. na Šum. fakultetu u
ORIOLI, Silvio, iz Zagreba, r. 26.XII. 1950,
dipl. ing. drvne industrije. Apsol. je 1974/75,
ORLIÆ, Goran, r. 5.XII.1966, dipl. ing.
drvne tehnologije. Apsol. je 1990/91, a diplomirao 9.VII.1992. god. na Šum. fakultetu u
ORLIÆ, Iva, iz Roškog Polja, r. 26.IX.1956,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 11.VI.1986. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
ORLIÆ, Slobodan, iz Slatine, r. 22.I.1946,
dipl. ing drvne industrije. Apsol.o je 1968/69,
a diplomirao 30.V.1972. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
ORLOVIÆ, Iva, r. 26.IX.1956. u Roškom
Polju, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirala je 1981/82, a diplomirala
VI. stupanj 11.VI.1986. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
ORLOVIÆ, Mate, iz Roškog Polja, r. 25.II.
1956, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
OSMANI, Osman, mr. sc., dipl. ing. drvne
tehnologije. Magistrirao je na Šum. fakultetu
u Zagrebu 12.II.1988, obranom magistarskog rada s naslovom Optimizacija tehnologije
namještaja s tokarenim dijelovima.
OSMANOVIÆ, Adnan, iz Bijeljine (BiH), r.
12.IV.1956, ing. drvne industrije - proizv.
DT odjelu.
OSOJNIÈKI, Mirjana, r. 16.VII.1968, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 7.II.1992. god. na Šum. fakultetu u
OSRAJNIK, Alojz, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1960/61. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
je 20.IV.1962. god. na DI odsjeku.
OSTROŠKI, Stjepan, r. 7.XII.1970, dipl.
a diplomirao 21.IV.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
OSVALDIÆ (OGNJENOVIÆ), Gordana
(Karlovac, 26.VIII.1949), dipl. ing. drvne industrije, profesorica.
Kæi Steve i Ljubice r. Kovaèeviæ.
Srpske narodnosti, hrv. dr•avljanstva, pravoslavne vjere. Potjeèe iz slu•benièke obitelji.
Školovala se u Zagrebu: osnovnu je školu
završila 1964, a Drvnu tehnièku 1968. Na
Šum. fakultetu u Zagrebu apsolvirala je
1972/73, a diplomirala 25.VI.1974, na DI
odjelu.
257
1977, predavala je na Tehnièkoj školi u Virovitici. Nakon toga zapošljava se u Bilokalniku Ðurðevac, gdje od 1977. do 1991. radi
na tehnološkim procesima hidrotermièke
obrade drva suraðujuæi s Institutom za drvo
Zagreb, te dajuæi struène konzultacije o tehnièkim procesima hidrotermièke obrade drva
u Koprivnici (Bilokalnik), Pitomaèi (Gaj) i
Virovitici (TVIN). God. 1991. vraæa se kao
nastavnica u Tehnièkoj školi Virovitica, gdje
predaje predmete drvne struke. Uz nastavni
rad s uèenicima sudjeluje na dr•avnim natjecanjima drvarskih škola i mentor je uèenika koji su sudjelovali na natjecanjima za
osvajanje prva tri mjesta.
Èlanica je Sindikata profesora srednjih
škola Hrvatske.
OŠTRIÆ, Ivan (Donji Velemeriæ, 4.III.1915),
Sin Marka i Ane roð. Perakoviæ.
poljodjelci. Puèku je školu završio u Ladvenjaku 1926, a realnu gimnaziju u Karlovcu
1934. godine.
Upisao je šumarstvo na Poljoprivr.šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
1938/39, a diplomirao 10. II.1940. godine.
Nakon diplomiranja zaposlen je u
Šumskoj upravi Nova Gradiška (11. V.1940).
Od 5.IX.1941. do 25.V.1943. radio je u Direkciji šuma Vinkovci. Prvi stalni posao kao
šumarski vje•benik dobio je u Direkciji šuma
Tuzla 26.VI.1943.
Dana 26.V.1945. zaposlio se u Direkciji •eljeznica na piljenju pragova za obnovu
pruge Zagreb - Beograd, a 9.VII.1945. premješten je u Oblasni NO Slavonski Brod gdje je
radio na gradnji šumske pruge Spaèva-Lo•e i
na sanitarnim sjeèama šuma. Cijelu 1948.
proveo je na radu u Poduzeæu za iskorištavanje šuma Petrinja kao tehnièki direktor.
Istu du•nost obavlja u Virovitici, u DI poduzeæu - do spajanja s DIP-om Ðurðenovac
(30.VII.1950). U DIP-u Ðurðenovac bio je šef
šumske eksploatacije sa sjedištem u Vel.
Pisanici kod Bjelovara, potom u Pivnici kod
Virovitice. Ubrzo je premješten u Vinkovce,
u ŠG Spaèvu, gdje se zadr•ao manje od
godinu dana. Nakon rasformiranja ŠG-a, radi
u šumariji.
Nakon toga prelazi u DI Slavonski
Hrast Vinkovci, gdje se zadr•ao manje od
godine dana kad prelazi u Exportdrvo
Zagreb. Tu je radio do kraja 1960. kada
prelazi u Tvornicu papira u Zagrebu. Bio je
zadu•en za pribavljanje sirovina za tvornicu.
Otpušten iz slu•be, prisiljen je mijenjati
struku: prešao je u Vinkovce i upravljao
modernizacijom cesta višega reda i izgradnjom mostova. U mirovinu odlazi èetiri
godine prije napunjenog radnog sta•a.
Tijekom radnog vijeka napisao je i
objavio više struènih radova i mnogo novinskih èlanaka iz šumarstva i programa Hrvatske seljaèke stranke u njezinom glasilu "Dom".
OTOPAL, Zlatko, r. u Pakracu, dipl. ing.
diplomirao 26.X.1984. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
O¤BOLT, Ivan, r. 30.IX.1941. u Zbitlama
(Slovenija), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao nakon pauze
8.VII.1982. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DI odjelu.
258
P
PAJIÆ, Dušan, iz Široke Rijeke, r. 27.III.1951,
PAJKOVIÆ, Miroslav, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Dipl. je 13.XI.1995. god.
DT odjelu.
PAJTLER, Zvonimir, iz Zagreba, roðen
6.XII.1954, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 14. XII.1983. god.
DT odjelu.
PALAC, Stanko, roðen u Novoj Gradiški
odjelu.
PANJKOVIÆ, Ilija (Raduè, 13.I.1951), mr.
Nakon završene gimnazije u Gospiæu
1969/70. studirao je na Šum. fakultetu Sveuè.
u Zagrebu. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao 19.IX.1975. god. na DI odjelu.
Iste godine zaposlio se u DI Èesma
Bjelovar kao pripravnik. Nakon toga kraæe
vrijeme radi u pilani, a 1978. god. prelazi u
Tvornicu iverica u izgradnji, gdje je preuzeo
poslove tehnièke pripreme rada. Zatim je
obavljao poslove tehnologa i tehn. voditelja
proizvodnje, a nakon toga radi na poslovima
voditelja PJ Tvornice iverica.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu studirao
je i poslijediplomski studij. Magistrirao je
30.VI.1989. god. obranivši magistarski rad
Formiranje uzdu•nog i popreènog profila æilima
i njegov utjecaj na fizièko-mehanièka svojstva
troslojnih ploèa iverica.
PANJKOVIÆ, Mira, v. LEKA
PALJEVIÆ, Milorad, dipl. ing. šumarstva.
Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 3.III.1953.
PAPIÆ, Zvonimir, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1951/52, a diplomirao 19.VII.1958.
god. na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu - tehnièki smjer.
¤ivio je u Zagrebu, gdje je i umro.
PANÐIÆ, Vesna, r. u Ogulinu 4.XII. 1959,
PARAD¤IK, Ivo, iz Donjih Rijeèana, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 17.VII.1984. god. na Šum. fakultetu
259
Zaposlen je u svom poduzeæu Tera
Jaska d.o.o. Jastrebarsko.
PARAÐIKOVIÆ, Zvonimir (Slavonski Šamac, 13.VIII.1928. - Šestine, 24.II.1993),
Potjeèe iz uèiteljske obitelji. Puèku je
školu završio u rodnome mjestu, a maturirao
je u gimnaziji u Osijeku 1948. Na Šum. fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu diplomirao je
12.XI.1953.
referent u Glavnoj upravi za ureðenje šuma u
Sarajevu, na poslovima taksacije (10.II.1954.)
Od 1.XII.1955. radi kao vje•benik u Šumariji
Trnjani i Šumariji Dvor, gdje od 12.III.1958.
radi kao upravitelj lugarskog teèaja. Na mjesto upravitelja Šumarije Vrhovine postavljen
je 20.IX.1959.
Dana 10.IX.1960. dolazi u Viroviticu
za profesora Drvnoindustrijske srednje škole,
ali ubrzo napušta to mjesto i prelazi u ŠG "Josip Kozarac" u Novoj Gradiški, na du•nost
upravitelja Šumarije Nova Kapela, gdje radi
do 1971, kada zbog aktivnosti u Matici Hrvatskoj gubi posao i odlazi u Zagreb za
referenta prodaje drvnih sortimenata u trgovaèkim poduzeæima Croatia Coop, Korana
i Kvarner-Comerce Rijeka. Dana 4.XII.1975.
dobiva mjesto u DI Slavonija u Slav. Brodu.
Tu obavlja posao referenta prodaje i nabave u
pogonu Union-drvo Zagreb sve do odlaska
u mirovinu 15.X.1979. godine.
Kao umirovljenik •ivio je u Zagrebu,
gdje je i preminuo 24.III.1993. god.
PARAŠILOVAC, Kata, iz Gradišta kod
¤upanje, r. 5.VI.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1961/62, a diplomirala
na DI odsjeku.
PASTUOVIÆ, Bo•o (Drniš, 22.II.1939), ing.
drvne industrije - proizv. namještaja.
Sin Ante i Ane r. Reljanoviæ. Potjeèe iz
radnièke obitelji. Osnovnu školu završio je
1953, a ŠUP, za zanimanje KV stolara 1956.
u ¤upanji. Na Drvnoj tehn. školi - finalni
smjer u Zagrebu maturirao je 1962. god.
DT odjelu VI. stupanj - proizv. namještaja,
Rad u drvarskoj struci zapoèeo je kao
KV stolar i tu je ostao tri godine. Završivši
Tehn. školu u Zagrebu, vratio se u ¤upanju i
kao prvi tehnièar drvne struke u opæini ¤upanja radio je do 1976. na radnome mjestu
tehnièkog voditelja. Potom je bio zaposlen na
obradi i plasmanu namještaja na domaæem i
inozemnom tr•ištu. Više mandata bio je
direktor i komercijalni direktor.
veæem broju struènih predavanja i posjetio
više sajmova.
¤upanji.
PAŠA, Zdravko, iz Pitomaèe, r. 3.II.1968,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 1.III. 1993. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
PAŠALIÆ, Anto, iz Obrovca, r. 6.II.1960,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 1.IV.1994. god na Šum. fakultetu
260
PAŠALIÆ, Slavica iz Neviæ - Polja, roð.
18.X.1961, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1983/84, a dipl. 4.X.1985. god. na
PAŠALIÆ, Zdravko, iz Šujice (BiH), r.
11.X.1956, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1978/79, a diplomirao 25.V.1982.
odjelu.
PAŠICA, Ivan iz Gole kod Koprivnice, r.
29.IV.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao 3.XI.1975.
PAVELIÆ, Jurica, roðen je u Smiljanu,
20.VII.1947, dr. sc., dipl. oec.
Doktorirao je 7.VI.1996. na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, na DT odjelu, obranivši tezu s naslovom Meðudjelovanje
strategije razvitka i strukture prerade drva.
Obnašao je više godina du•nost direktora Zagrebaèkog velesajma.
Suraðivao je sa Šum. fakultetom u Zagrebu, poglavito u svezi Ambiente i znanstvenog savjetovanja na Ambienti, koja se
odr•ava svake godine na Zagrebaèkom
velesajmu.
PATAÈA, Stjepan, iz Moslav. Krèenika, r.
25.I.1947, dipl ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1975/76, a diplomirao 16.XII.1976.
odjelu.
PATRÈEVIÆ, Rudolf, r. u Koprivnici, dipl.
a diplomirao 9. X.1985. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
PATRIARCH, Bruno, roðen u Zagrebu
odjelu.
PAUKOVIÆ, Branimir, roðen u Zagrebu
18.III.1956, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1980/81, a diplomirao 7.III.1984.
PAUNOVIÆ, Alen, r. 10.VIII.1972. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je
PAVEŠIÆ, Marijan iz Mrzle Vodice, roð.
11.III.1933, dipl. ing. drvne tehnologije, prof.
srednje struène škole.
Sin Marijana i Sofije r. Tadej. Hrvat,
rimokatolièke vjere. Otac mu je bio mljekar, a
Fu•inama 1945, a gimnaziju u Delnicama
1953. godine. Šumarstvo je studirao u Zagrebu na Poljoprivr.-šumarskom fakultetu.
Za vrijeme studija bio je 1958. god. na
struènoj praksi u Norveškoj. Diplomirao je na
DI odsjeku 1959. godine.
Kao stipendist DIP-a Delnice, prvi je
posao dobio u upravi, a zatim na poslovima
tehnièke pripreme rada u Tvornici pokuæstva
Vrata istog poduzeæa.
Od 1962. do 1982. posveæuje se
odgoju i obrazovanju mlade•i i odraslih u
struènim školama. U Drvopreraðivaèkoj
261
školi s praktiènom obukom te u Drvopreraðivaèkoj školi za pogonske tehnièare u Delnicama predaje više struènih predmeta, u redovitim odjeljenjima, kao i u odjeljenjima uz
rad, koja su organizirana u Delnicama,
Vrbovskom, Ravnoj Gori, Èabru, Buzetu i
Dvoru na Uni. Obavlja i du•nost upravitelja
škola. Povremeno predaje i u Šumarskoj školi
Delnice.
Od 1976. do 1980. direktor je Srednjoškolskog centra Delnice.
Napisao je više skripata za struène
predmete za polaznike škola drvne struke te
je aktivno sudjelovao u izradi programa
struènih predmeta u komisijama SIZ-a.
Suraðuje sa Zavodom za zapošljavanje Rijeka
na poslovima profesionalne orijentacije
mladih.
Preselivši se s obitelji u Rijeku, 1982.
god. zapošljava se u Jugoinspektu Rijeka i
radi na kontroli drva i drvnih proizvoda,
prete•ito na poslovima kontrole kvalitete i
ispitivanju kvalitete graðevne stolarije DI
Delnice, DIP-a Ogulin, Proletera Buje, DIP-a
Vrhovine, "5. maja" Pula i Inlesa Ribnica. Tih
je godina stalni èlan Komisije za standardizaciju pri Jugoslav. zavodu za standardizaciju.
Umirovljen je 1993, ali je i dalje anga•iran na poslovima kontrole kakvoæe drva i
drvnih proizvoda.
Za postignute uspjehe u obrazovanju
struènjaka u šumarstvu i drvnoj industriji
odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim
vijencem i Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
RADOVI
Radnik u drvnoj industriji, (brošura). Opæinski
zavod za zapošljavanje Rijeka, Rijeka 1972.
Šumarska škola Delnice. Zbornik “Šumsko gospodarstvo Delnice 1960-1980.”, Delnice 1981, s. 143-145.
PAVIÈIÆ, Josip (Sibinj, 17.III.1953), dipl.
Sin Ivana i Kate roð. Gronjak. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Osnovnu je školu završio u Sibinju 1968, a gimnaziju u Slav. Brodu 1972. Apsol. je 1976/77,
a diplomirao 3.VII.1979. na DI odjelu Šum.
fakulteta Sveuè. u Zagrebu.
Od 1979. do 1984. radio je kao tehnolog u proizvodnji ljuštenog i rezanog
furnira u DI Slavonija Slav. Brod. Nakon toga
dvije je godine voditelj proizvodnje rezanog
furnira, a od 1986. voditelj je Tvornice rezanog furnira. Na tom je mjestu bio i poèetkom 2001. godine.
PAVIÈIÆ, Josip, mlaði, roðen u Gospiæu
13.III.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1987/88, a diplomirao 11.V.1989.
odjelu.
PAVIÈIÆ, LONÈARIÆ, Marijanka (Reka,
Koprivnica, 1.II.1958.), dipl. ing. šumarstva.
Kæi Stjepana i Zore. Hrvatica, katolkinja. Potjeèe iz zemljoradnièke obitelji. Osnovnu školu završila je u Koprivnici 1973, a
Gimnaziju “Ivo Marinkoviæ” 1977. godine.
Diplomirala je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu 1983. iz podruèja genetika s
oplemenjivanjem drveæa.
Od studenog 1983. do lipnja 1995.
radila je u DI Slavonija u Slavonskom Brodu
na mjestima tehnologa u proizvodnji parketa
i pilani, gdje je godinu dana obavljala du•nost
v.d. direktora PJ Parketarija. Od kolovoza
1995. radi u Šumariji Cres - Lošinj, Uprave
šuma Buzet, kao revirnik u GJ Èikat i Punta
Kri•a.
¤ivi u Malom Lošinju.
262
PAVIÆ, Ivan, (Gorjani, Ðakovo, 29.III.1947),
Sin Ivana i Kate r. Stipanoviæ. Hrvat,
hrvatskog dr•avljanstva, rimokatolik. Potjeèe
iz seoske obitelji. Osnovnu školu završio je u
rodnome mjestu 1960. U gimnaziji, prirodnomatematièkog smjera, maturirao je 1964.
godine u Ðakovu.
Diplomirao je šumarstvo, ŠG smjer,
na Šum. fakultetu u Zagrebu, 21.III.1973.
Kao student, 1968/1969, bio je predsjednik
Udru•enja studenata šumarstva i drv. industrije Jug.
Od 1974. do 1979. radi kao upravitelj
pilane u sastavu Tvornice pokuæstva “Stjepan
Geli” u Ðakovu, a kasnije kao direktor Komercijalne slu•be u istom poduzeæu. God. 1990.
osniva vlastitu firmu za proizvodnju i promet
drvom, “Tilia” d.o.o.; postavši samostalni
poduzetnik radi na mjestu direktora poduzeæa.
Èlan je Hrvatske seljaèke stranke i
obnaša du•nost tajnika Osjeèko - baranjske
•upanijske organizacije.
Od 1993. do 1997. godine bio je naèelnik opæine Gorjani.
stjeèe dozvolu za rad u vanjskoj trgovini
drvom, i nakon nekoliko godina prakse
postaje voditeljica za unapreðenje proizvodnje na luèkim skladištima drva i drvnih proizvoda. Tu radi 17 godina, suraðujuæi s domaæim i stranim partnerima (Austrija, Èehoslovaèka i Maðarska). Osim struènih poslova
skladištenja drva (dorade, sušenja, pakiranja i
“aðustiranja” meke i tvrde rezane graðe), radila
je i na poslovima vezanim za pripremu
ukrcaja drva i drvnih proizvoda te poluproizvoda na brodove (èarter, carina, osiguranje,
prateæa dokumentacija - fito-certifikati i sl.).
Integracijom Lukadrva u sastav poduzeæa
Luka Rijeka prelazi u Zajednièke struène
slu•be, gdje rukovodi analitièko-planskim
poslovima, radeæi tu daljnih 18 godina, do
odlaska u mirovinu 1989. godine.
PAVLIÈEVIÆ, Mato, iz Drinovca, roðen
26.IV.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1967/68, a diplomirao 28.I.1969.
odsjeku.
PAVLIÆ, Slavica, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirala je 1954/55, na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirala
5.XI.1956. god. na Šum. odsjeku, DI smjer.
PAVLEK roð. PETERKOVIÆ, Nadja (Rijeka, 17.IV.1928.), dipl. ing. šum.
na Sušaku gdje je i maturirala 1947. god. Diplomirala je 1953. na Šumsko-uzgojnom
odsjeku Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu.
U jesen 1953. zapošljava se u Drvošpedu Rijeka - poduzeæu luèkih skladišta i
špedicije drveta, te nastavlja raditi u Poduzeæu Lukadrvo - Rijeka koje je preuzelo i
ukrcajno-brodske usluge. Na tim poslovima
PAVLIÆ, Vesna, iz Zagreba, r. 3.VI.1964,
PAVLIN, Zdenko (Sisak, 16.II.1929), dr. sc.,
mr., dipl. ing., redoviti sveuè. profesor Hidrotermièke obrade drva, Sušenja in modificiranja lesa, Sušenja, parenja i kondicioniranja drva, te Specijalnih proizvoda od drva.
Od 1930. god. •ivi u Zagrebu, gdje je
završio osnovnu školu i gimnaziju. Maturirao
je 1947. godine i upisao se na Tehnièki fakul-
263
tet, Strojarski odjel u Zagrebu. Radio je u
poduzeæima Novi put i Viadukt.
Poljopr.-šumarski fakultet, tehnièki
smjer, upisao je 1948, a diplomirao je 1954.
Nakon vojnog roka, od 24.X.1955. do
31.V.1956. radio je kao projektant u Projektnom birou šumarstva i drvne industrije u Zagrebu. Zatim do 30.IX.1958. radi u Institutu
za drvno - industrijska istra•ivanja u Zagrebu kao referent za sušenje i parenje drva.
Od 1.X.1958. godine u stalnom je
radnom odnosu na Šum. fakultetu u Zagrebu,
najprije u Zavodu za tehnologiju drva, kao
asistent za predmet Sušenje i parenje drva, a
od 1960. na Katedri za mehan. preradu drva.
Od 1963. studira na poslijediplomskom studiju s podruèja Hidrotermièke
obrade. Magistarski rad obranio je 1967, a
doktorsku disertaciju s istog podruèja 1975.
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu.
Za višeg predavaèa Hidrotermièke
obrade drva izabran je 1975, za docenta 1976,
za izvanrednoga profesora 1981, a u zvanje
redovitog profesora 1985. godine.
Osim redovnog zadu•enja i rada sa
studentima, u sklopu terenske nastave iz
predmeta Hidrotermièka obrada drva, od
1958. vodio je i radove iz predmeta Industrija
furnira i ploèa. Od škol. god. 1963/64. povjerena mu je nastava predmeta Specijalni
proizvodi iz drva, a od 1969/70. preuzima sve
obveze za predmet Hidrotermièka obrada
drva. Od 1971/72. odr•ava nastavu i na poslijediplomskoj nastavi predmeta Hidrotermièka
obrada drva.
Od 1973/74. odr•ava nastavu iz predmeta Sušenje, parenje i kondicioniranje drva.
Od spomenute godine bio je pomoænik
voditelja, a zatim voditelj posebne nastave
Proizvodnje namještaja.
Od 1978/79. do 1992/93. odr•ava i
redovitu nastavu na Biotehnièkoj fakulteti u
Ljubljani (Slovenija) predavajuæi predmet
Sušenje in modificiranje lesa.
Aktivan je sudionik (predavaè, èlan
organizacijskog odbora, predsjednik) brojnih
domaæih i inozemnih savjetovanja, seminara,
sastanaka i simpozija. Sudjelovao je na
sastancima IUFRO i sastancima Radne grupe za sušenje drva (Working party for wood
drying), od 1972. do 1996. godine.
U listopadu 1977. bio je u radnom
posjetu Venezueli. Sudionik je zasjedanja
Savjeta opunomoæenih u Varni (Bugarska) i
Ljubljani (Slovenija). Aktivan je suradnik
sveuèilišta u Krakovu, Poznanu i Varšavi
(Poljska) te Visoke šum. i drvarske škole u
Zvolenu (Slovaèka).
U znanstvenoistra•ivaèkom radu bavi
se ispitivanjem sadr•aja vode u drvetu,
mehanizmom kretanja vode u drvu, parametrima sušenja drva i sušenja furnira, mjernom i
regulacijskom tehnikom u procesu sušenja
drva, furnira i iverja, iskorištavanjem sunèane
energije za sušenje drva i procesom prirodnog
sušenja drva.
Autor je brojnih projekata za izgradnju i rekonstrukciju sušionica, kao i nekoliko
ekspertiza za sudske sporove.
Bio je èlan Odbora Sveuè. skupštine za
statutarna pitanja i propise, èlan Odbora
Sveuè. skupštine za nastavu, èlan Radne
grupe IUFRO-a za sušenje drva (Working
party for wood drying), èlan delegacije na
zasjedanju Savjeta opunomoæenih i Nauènotehnièkog savjeta SEV-a, tajnik Sindikalne
podru•nice Instituta za drvo, tajnik Sindikalne podru•nice Šum. fakulteta, predsjednik
Komisije za izradu prijedloga obrazovnih
profila visokog obrazovanja, predsjednik
Organizacijskog odbora Meðunarodnoga
nauèno-tehnièkog savjetovanja o sušenju i
predsušenju drva, predsjednik izaslanstva na
Savjetovanju specijalista èlanova SEV-a, te
264
koordinator suradnje na projektu SEV-a s
podruèja sušenja drva. Uvršten je u popis
Outstanding people of the 20th century, Who's
Who in the World, Jan. 1999.
Škol. god. 1988/89. i 1989/90. bio je
dekan Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu.
RADOVI
Projekt i izgradnja sušionica za umjetno sušenje
drva u tvornici štapova i drvne galanterije - Krapina,
pogon Ðurmanec, Zagreb, 1958.
Projekt i rekonstrukcija sušionica drvne graðe Pilane
Zagreb, Zagreb, 1958.
Sadr•aj vode u drvu graðevne stolarije, Drvna industrija, 14(1963), 1-2, 3-10.
Sadr•aj vode u piljenoj bukovini nakon parenja, magistarski rad, Zagreb, 1967.
Fizikalna svojstva sušenja, predavanje odr•ano u
Vinkovcima 17. studenog 1967.
Sadr•aj vode u bukovim piljenicama prije i nakon
parenja, Drvna industrija, 19(1968), 11-12, 179-189.
Ispitivanje sušionica sa sapnicama za umjetno
sušenje furnira tipa ¤iènica i Cremona (s. J. Krpan, V.
Bruèi i S. Sever), Zagreb, 1968.
Ekspertiza u vezi vještaèenja u sudskom sporu
izmeðu poduzeæa M. Badel i Baèvarija (s. S. Baðun i B.
Petriæ), Okru•ni privredni sud, Zagreb, 1969-1970.
Ispitivanje sušionice piljene graðe SG-62 ¤iènica Ljubljana (s Ð. Hamm i S. Sever), Zagreb, 1969-1970.
Ekspertiza u vezi vještaèenja u kriviènom postupku
protiv optu•enih Hren Z. dipl.ing. i dr. (s. D. Domainko),
Okru•ni sud Bjelovar, 1970.
Ekspertiza u vezi vještaèenja o parenju bukovih
dasaka, Opæinski sud - Zlatar, 1970.
Atest o sadr•aju vode lameliranih drvenih nosaèa
(remenjaèa) u krilima jedrilice Muha 100 za aeroklub Celje
(sa S. Baðun), Zagreb, 1970.
Predsušenje drva, Bilten ZIDI, Šumarski fakultet,
1(1971), 2.
Paletizacija, Drvarski simpozij (uz 300. godišnjicu Sveuèilišta, te 50. godišnjicu Šumarske fakultetske
nastave u Zagrebu), Zagreb, 1971.
Drvno-industrijsko poduzeæe Èabar, izrada projekta
sušionica piljene graðe, za pogon Gerovo u Gerovu (s Ð.
Hamm i N. Lovriæ), Zagreb, 1972.
Kombinat industrije drva Vukman Krušèiæ Mojkovac, hidrotermièki objekt: nove parionice piljene
graðe, rekonstrukcija èetiri sušionice i toplinska instalacija
parnih jama (sa Ð. Hamm i N. Lovriæ), Zagreb, 1972.
Svojstva graðevne stolarije sa stanovišta klimatskih uvjeta u graðevnom objektu,
Bilten ZIDI, Šumarski fakultet, 3(1973), 2.
Mehanizam kretanja vode u drvu, predavanje
odr•ano na savjetovanju o uvjetima i efektima voðenja
predsušenja u preradbi piljenog drva, Zbornik radova, 1-9,
Zagreb, 1973.
Svojstva graðevne stolarije sa stanovišta klimatskih
uvjeta u graðevinskom objektu, savjetovanje proizvoðaèa
graðevne stolarije, Zbornik radova, 1-15, Beograd, 1973.
Komparativna istra•ivanja sadr•aja vode piljene
bukovine parene zbog promjene boje pod pritiskom 0-3 atp.,
doktorska disertacija, Zagreb, 1975.
Stanje i izgledi u istra•ivanjima na podruèju sušenja
drva, Zbornik meðunarodnog nauèno-tehnièkog savjetovanja o sušenju drva, Šumarski fakultet Zagreb, 1-7,
Opatija, 1978.
Istra•ivanje nekih parametara sušenja u sušionici za
piljenice, Zbornik radova, Meðunarodno nauènotehnièko savjetovanje o sušenju drva, Šumarski fakultet
Zagreb, 1-20, Opatija, 1978.
Istra•ivanje nekih parametra sušenja i utroška
energije u sušionici za furnir, Zbornik radova, Meðunarodno nauèno-tehnièko savjetovanje o sušenju drva,
Šumarski fakultet Zagreb, Opatija, 1978.
Sušenje drva u sušionicama za umjetno sušenje,
prethodno osušenog prirodnim postupkom, predavanje
odr•ano na Akademiji Rolniczej, Poznan, Poljska, 1979.
Stav a perspektivy vyzkumu sušeni dreva, Drevo,
34(1979), 12, 353-354.
Primjena sunèeve energije u hidrotermièkoj obradi
drva, struèno savjetovanje Solarna arhitektura, Zbornik
radova, 1-10, Struga, 1980.
Istra•ivanja o moguænostima primjene sunèane
energije u hidrotermièkoj obradi drva, Drvna industrija,
32(1981), 4, 125-128.
Istra•ivanja na podruèju hidrotermièke obrade drva,
Parenje drva, Šumarska enciklopedija, 585-589,
JLZ Zagreb, Zagreb, 1983.
Stanje in perspektive na podruèju raziskov tehnike
sušenja, Zavod za tehnièko izobra•evanje Ljubljana, 99100, Ljubljana, 1984.
Sušenje drva, Šumarska enciklopedija, JLZ
Zagreb, 30, Zagreb, 1984.
Stanje i perspektive na podruèju istra•ivanja i
tehnike sušenja drva, Drvna industrija, 36(1985), 5-6,
127-130.
Mjerna i regulacijska tehnika procesa sušenja drva,
Drvna industrija, 36(1985), 9-10, 248.
Procesi kretanja vode u drvu, Drvna industrija,
36(1985), 11-12, 287-292.
Sušenje hrastovine - Monografija Hrast lu•njak u
Jugoslaviji, rad prezentiran na kongresu IUFRO, 1986.
Sušenje hrastovine, Glasnik za šumske pokuse,
posebno izdanje, 3(1987), 363-374.
Ispitivanje jednoliènosti rasporeda brzine strujanja
zraka u slo•aju pri sušenju u komornoj sušionici (sa S.
Pervan), Drvna industrija, 45(1994), 1, 16-19.
Promjene sadr•aja vode tijekom prirodnog sušenja
listaèa (sa S. Pervan i M. Špoljariæ), Drvna industrija, 45
(1994), 2, 64-67.
Utrošak energije pri niskotemperaturnom sušenju
hrastovine (sa S. Pervan) Zbornik radova, 55-58, Novi
Vinodolski, 1994.
265
PAVLINIÆ, Antun, iz Jamnog, r. 4.XI.1962,
PAVLOVIÆ, Berislav, roð. 3.II.1936. u
Mostaru, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 17.VI.1967.
odsjeku.
PAVLOVIÆ, Boško, iz Jagme kod Pakraca, r.
29.V.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1985/86, a diplomirao 22.IX.1987.
odjelu.
PAVLOVIÆ, Dalibor, iz Slav. Broda, roðen
18.VII.1972, ing. drvne tehnologije - proizvodnje namještaja.
Sin Dane i Danice roð. Puškar. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji.
Školovao se u Slav. Brodu: osnovnu školu završio je 1987, a u TOC-u “Ðuro Ðakoviæ” maturirao je 1991. god. Apsolvirao je 1993/94.
VI. stupanj, a diplomirao 18.IX.1996. na DT
odsjeku - proizvodnja namještaja, Šum. fakulteta u Zagrebu.
Nakon završetka studija zaposlio se
kao tehnolog u proizvodnji namještaja u DI
Slavonija Slav. Brod. zatim je u istom kombinatu radio kao tehnolog za pripremu furnira
za otpreske u Tvornici ljuštenih furnira.
PA¤IÆ, Eugen (Ivaniæ-Grad, 11.XI.1936),
dipl.ing., asistent za predmet Konstrukcija
namještaja, Tehnike lijepljenja te Konstrukcija
proizvoda iz drva.
Nakon završetka osnovne škole u
Ivaniæ Gradu, pohaðao je srednju školu, koju
je zbog obiteljskih razloga (uzdr•avanje
majke i troje braæe) prekinuo i polo•io struèni
ispit za VKV stolara.
U proizvodnji namještaja radio je kao
tehnièar oko pet godina. Upisao je DI odjel
Šumarskog fakulteta u Zagrebu, gdje je 1967.
godine diplomirao i stekao zvanje diplomiranog in•enjera drvne industrije. Nakon
završenog fakulteta radio je godinu dana kao
tehnolog u DIK-u Ravna Gora, od 1968. radi
kao tehnolog, a zatim kao šef sektora za
konstrukciju i oblikovanje proizvoda u Tvornici pokuæstva Brest u Cerknici.
Od 1. listopada 1972. godine radi na
DI odjelu Šum. fakulteta kao sveuèilišni
asistent za predmet Konstrukcije proizvoda od
drva. Izvodio je vje•be predmeta Konstrukcije
proizvoda iz drva i predmeta Projektiranje
drvnoindustrijskih poduzeæa, a sudjelovao je i u
izvoðenju vje•bi predmeta Proizvodnja namještaja.
Takoðer je sudjelovao u izradi programa i izvoðenju terenske nastave u Cerknici i
Ravnoj Gori. Na VI. stupnju nastave izvodio
je vje•be predmeta Konstrukcije namještaja i
Tehnika lijepljenja.
U smislu struènog usavršavanja i
praæenja toka noviteta u drvnoj industriji dva
puta je posjetio sajam opreme u Hannoveru.
Dana 31. o•ujka 1979. godine sporazumno
prekida radni odnos na DI odjelu Šum. fakulteta i odlazi u gospodarstvo.
PA¤ITKA, Slavko, r. 13.IX.1958. u Kutini,
PEÈEK, Ana, iz Sv. Ivana ¤abno, roðena
5.VIII.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1980/81, a diplomirala 10.I.1983.
PEÈEK, Stjepan, iz Zdenaca, r. 1.V. 1942,
1967/68, a diplomirao 14. XII.1970. god. na
266
PEÈNIK, Zlatko, iz Zagreba, r. 11.X. 1945,
1967/68, a diplomirao 15. VI.1970. god. na
PEÈOVNIK, Vladimir, dipl. ing. šumarstva.
Apsolvirao je 1951/52, na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
3.VII.1953. god. na Šum. odjelu - tehnièki
smjer.
Radio je u Sloveniji. Kao umirovljenik
•ivi u Ljubljani.
PEÆANIÆ, Anton (Krmpote, 17.VII.1935),
Sin Mate i Marije roð. Butorac. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka
kuæanica. Osnovnu je školu završio u Krmpotama 1947, a realnu gimnaziju u Senju
1955. god.
Diplomirao je na tada veæ osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na ŠG
odjelu, 17.II.1961. godine.
Iako šumar - biolog, prvo radno
mjesto dobiva u DIP-u Novi Vinodolski na
Pilani Breze, najprije kao pripravnik
(1.III.1961), a po odslu•enom vojnièkom
roku kao upravitelj pilane (1.IX.1962). Na toj
du•nosti ostaje do sredine 1965. godine.
U šumarstvu se zapošljava 1.VII.1965.
godine.
Za posebne zasluge na promicanju
lovstva, 24.XI.1971. HLS dodjeljuje mu
Lovaèko odlikovanje prvog reda.
PEÈANIÆ, VERNER, Ksenija (Zagreb,
28.VII.1938. - Novi Vinodolski, 3.III.1981),
Kæi Dragutina i Marijane r. Radoèaj.
Hrvatica, rimokatolièke vjeroispovijesti. Potjeèe iz èinovniæke obitelji. Obrazuje se u Zagrebu: osnovnu je školu završila 1949, a maturirala je u opæoj realnoj gimnaziji 1957.
godine.
Upisuje se na DI smjer Šum. fakulteta
u Zagrebu. Za vrijeme studija je demonstratorica na Katedri kemijske prerade drva, a
nakon diplomiranja 1962. nastavlja s radom
na istoj katedri i na Prehrambeno - tehnološkom fakultetu u Zagrebu u svojstvu laboranta do 1964. Zatim radi u Radio - industriji Zagreb kao referent nabave, ali i na
Prehrambeno - tehnološkom fakultetu, sve
do 1967. Zatim radi u šumarstvu pa prelazi u
DI “Milan Mataja” u Novom Vinodolskom
na radno mjesto referenta za piljenu graðu i
parkete.
Od sredine 1969. radi u Šumariji Novi
Vinodolski, ŠG Senj, najprije kao šefica raèunovodstva, a od 1977. na poslovima evidencije privatnih šuma. Tu je u 43. godini zatièe
prerana smrt.
Bila je višegodišnja sindikalna aktivistica, delegat u SIZ-ovima i predsjednica
radnièkog savjeta.
PEHAREC, Boris, iz Zagreba, r. 27.V.1942,
PEJIÆ, Radovan, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1955/56, na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 28.VI.1958.
god. na Šum. odjelu, DI smjer.
PEKERO, Josip, iz Lipovljana r. 9.XI.1944,
PENAVA, Ivo iz Tovarnika, roðen 2.VI.1962,
267
PENIÆ, IVANKO, Josip, r. 13.IV.1969,
Diplomirao je 26.IX.1996. na Šum. fakultetu
u Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku.
PENZAR, Franjo (Gola, 13.II.1933), dr. sc.,
dipl. ing., docent iz predmeta Furniri, furnirske i stolarske ploèe.
u Virovitici. Škol. god. 1952/53. upisao se na
Poljoprivr.-šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu,
na DI odjel. Diplomirao je 10.III.1958. god.
Od 1. travnja 1958. godine uposlen je
u tvrtki DI Slavonija u Slavonskom Brodu.
Kao tehnolog i pogonski in•enjer obavljao je
poslove neposrednog upravljanja radom i
poslovanjem proizvodnih tehnologija masivnog drva, pilanskom preradbom drva, hidrotermièkom obradbom drva, drvnih proizvoda
za graditeljstvo, furnira, furnirskih i stolarskih ploèa te finalnih proizvoda. Od 1962.
godine radi na poslovima organizacije rada,
zaštite drva i drvnih proizvoda, unapreðenja i
racionalizacije tehnoloških postupaka i
investicijske izgradnje. Od 1968. do 1983.
godine voditelj je slu•be za razvoj, unapreðenje proizvodnje i investicijsku izgradnju.
Od godine 1971. do 1983. u CUO-u
“R. Konèar” predaje predmete Tehnologija
proizvoda od drva i Strojevi za obradu drva.
Od 1983. godine radi na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Radi u nastavnoj
djelatnosti dodiplomskog i poslijediplomskog studija na podruèju biotehnièkih znanosti, polje šumarstva, grana drvna tehnologija, predmet Furniri, furnirske i stolarske
ploèe. Mentor je više od 90 diplomskih radova
i èlan povjerenstava za obrane magistarskih
radova.
Magistarski rad s podruèja organizacije rada u drvnoj industriji obranio je 1977.
godine, a disertaciju 1985. godine. U zvanje
doktora znanosti promoviran je 1987. godine.
Više puta boravio je na studijskim
putovanjima u Italiji, Švicarskoj, Njemaèkoj,
Švedskoj, Èeškoj i Maðarskoj, a sudionik je i
struènih ekskurzija i meðunarodnih simpozija, struènih skupova i sajmova.
Za predan, nesebièan, uspješan i savjestan rad te doprinos razvoju cjelokupnog
gospodarstva, osobito drvnoga kao i za
suradnju na razvoju znanstvenoistra•ivaèke
djelatnosti odlikovan je brojnim ordenima,
grbovima, plaketama, medaljama i drugim
priznanjima.
Èlan je Tehn. nadzora hrvatskog registra brodova te Tehnièkog odbora Zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo RH u Zagrebu.
Èlan je struènog tima istra•ivaèkog
projekta Ministarstva znanosti Razvoj novih
tipova ploèa na bazi drva i Istra•ivanje
sirovina, procesa izrade, kakvoæe i uporabe ploèa.
Kao rezultat istra•ivanja nastao je niz originalnih pristupa i primjena znanstvenih
metoda istra•ivanja. U istra•ivanju se koristi
suvremenim informatièkim tehnologijama,
metodama i postupcima. U struènim povjerenstvima vrlo uspješno suraðuje sa struènjacima iz prakse.
Znanstveni i istra•ivaèki rad usmjerava prema podruèju organizacije, racionalizacije i tehnološkim parametrima u izradbi
plemenitih i konstruktivnih furnira, slojevitih
proizvoda, savijenih slijepljenih elemenata
(otpresaka), predfabriciranih podnih elemenata za suhu ugradnju, na poboljšanju zagrijavanja drva u vodi ili pari prije konverzije u
furnire. Istra•ivaèki rad docenta Penzara
usmjeren je i na proizvodnju slojevitih proizvoda sa specifiènim zahtjevima za graditeljstvo, izradbu plovila i letjelica, pronala•enje
èinitelja koji utjeèu na vodu i vatru, te na
otpornost na biotske èimbenike i ekološke
uvjete.
Novija istra•ivanja odnose se na poveæanje iskorištenja drvne sirovine, preradbu
manje vrijednih vrsta drva i preradbu uvezenih tropskih vrsta drva. Istra•ivanja posveæuje i poveæanju stupnja zaštite djelatnika od
po•ara, eksplozije, kemijskih izluèevina od
drva te ionizirajuæeg zraèenja u razlièitim
drvnim tehnologijama. Istra•ivanja docenta
Penzara obuhvaæaju i postupke poboljšanja
268
fizièkih i mehanièkih svojstava gotovih proizvoda nakon površinske i strukturne zaštite
re-tardatorima, aditivima i inhibitorima.
Kao visoki èasnik zaštite od prašine,
eksplozije i neionizirajuæeg zraèenja (diploma
VSH) dao je veliki doprinos na unapreðenju
zaštite i u izvanrednim uvijetima (rat i dr.),
studentima, privrednicima i struènjacima o
pristupima, postupcima i sigurnosti djelatnika, fizièkih objekata, ureðaja i instalacija.
Tijekom svog rada objavio je i 23
struèna rada u publikacijama, 4 studije, 2
elaborata o istra•ivanjima tropskog drva, 4
tehnièka rješenja tehnologije, 2 elaborata o
razvoju alata za obradu drva, 2 ekspertize i
ocjene razvojnih tehnologija. Odr•ao je 19
struènih predavanja na savjetovanjima u
zemlji i inozemstvu.
RADOVI
Komparativna istra•ivanja akustiènih osobina
vatrootoporne monta•ne stijene od furnirane iverice i
mineralne ploèe, Zbornik radova, 249-255, Nova Gorica,
1985. Proizvodnja furnira od hrasta lu•njaka (Quercus
robur L.) (s V. Bruèi), Glasnik za šumske pokuse,
23(1987), 3, 383-398.
Utjecaj aktivnih punila na kvalitetu lijepljenja
furnirskih otpresaka UF smolama u polju VF elektriène
struje, Zbornik rad., 265-274, Tuheljske Toplice, 1987.
Proizvodi od hrastovine i podruèja upotrebe,
Utjecaj priprema smjese ljepila na kvalitetu lijepljenja furnirskih ploèa (s M. Barberiæ), Zbornik radova, 258264, Tuheljske Toplice, 1987.
Ošteæenja furnira hrasta lu•njaka (Quercus robur
Erch) od insekata iz tropskog podruèja, Glasnik za šumske
pokuse, 24(1988), 227-231.
Mineralne tvari u tropskom drvu, Glasnik za
šumske pokuse, 24(1988), 263-167.
Proizvodnja furnira od bagrema (Robinia pseudoacacia L.), Drvna industrija, 39(1988), 3-4, 5l-56.
Izrada plemenitih furnira od hrastovine (Quercus
robur Erch.), Drvna industrija, 40(1989), 7-8, 147-150.
Temperaturne promjene kod kontaktnog i visokofrekventnog lijepljenja furnirskih otpresaka (s V. Picek),
Zbornik radova, 186-195, Tuheljske Toplice, 1989.
Istra•ivanje moguænosti proizvodnje vatrootpornih
furnirskih otpresaka, Zbornik radova, 207-219, Tuheljske
Toplice, 1989.
Utjecaj krutih kalupa na kvalitetu lijepljenja
furnirskih otpresaka (s D. Lukaèeviæ i S. Škravanj),
Istra•ivanje osnovnih higijenskih normi za rad s
neionizirajuæim zraèenjem (s J. Durmiš i I. Radišiæ),
Istra•ivanje emisije formaldehida razlièitim metodama iz furnira (s D. Matanoviæ), Zbornik radova, 435442, Tuheljske Toplice, 1989.
Utjecaj mineralnih i ekstraktivnih tvari u tropskom
drvu na kvalitetu sušenja furnira, Zbornik radova, 145158, Tuheljske Toplice, 1990.
Vatrootporni laminati i otpresci (s I. Stjepèeviæ),
Zbornik radova, Savjetovanje Polimerni materijali
smanjene gorivosti, 1-6, referat 17, Opatija, 1990.
Poveæanje vatrootopornosti proizvoda od slojevitog
drva, Zbornik radova, 97-103, AMBIENTA, Zagreb,
1991.
Pristup operacionalizaciji jedne koncepcije razvoja
prerade drva (s D. Salopek), AMBIENTA, 68-80,
Zagreb, 1992.
Odreðivanje kolièine formaldehida koji se naknadno
oslobaða iz furnirskih ploèa razlièitim metodama (s V.
Jambrekoviæ), Drvna industrija, 44(1993), 3, 83-84.
Razvoj i perspektive industrije furnira i ploèa (s V.
Bruèi, V. Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), Zbornik radova, 812, Novi Vinodolski, 1994.
Rezultati ispitivanja svojstava drvnih ploèa (s V.
Bruèi, V. Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), Zbornik radova,
59-62, Novi Vinodolski, 1994.
Proizvodnja ploèa iz usitnjenog drva, proizvodnja
furnira i slojevitih proizvoda, studija Stanje, pravci i
strategija razvoja industrijske preradbe drva u Hrvatskoj do
2010. godine, Zagreb, 1995.
Alati i njihovo odr•avanje u malim pogonima
prerade drva (s V. Nagliæ), Zbornik radova, Opatija, 6.-7.
svibnja 1996.
Mineralne snovi v tropskem lesu (s V. Nagliè), Les,
48(1996), 4, 94-98.
Preradba hrastova abonosa (Quercus robur Erch) u
plemenite furnire (s H. Matušiæ), Drvna industrija,
47(1997), 2, 55-62.
PEPELKO, Mario, r. 12.XI.1968. u Našièkom Novom selu, ing. drvne tehnologije proizv. namještaja. Diplomirao je 28.II.1997.
god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
PERGER, Darko, iz Zagreba, r. 14.II. 1948,
1972/73, a diplomirao 14. III.1975. god. na
PERIÆ, Dominik, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.-šumarskom
269
fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu, na DI
odsjeku.
PERIÆ, Krešo, r. 8.I.1963. u Plješivcu, dipl.
a diplomirao 12.II.1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
PERIÆ, Slobodan, r. 29.VI.1957, dipl. ing.
diplomirao 19.V.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
PERKOVIÆ, Mile, iz Brèkog (BiH), r.
PERKOVIÆ, Vlado, iz Slatine, r. 3.XII. 1949,
1974/75, a diplomirao je 14.V.1976. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjelu.
Zaposlen je u tvrtki MDI PV Vrbovec.
PERNIÈKA, Ivan, r. u Bjelovaru, 13.X.1941,
PERŠE, Aleksandar, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
na DI odjelu.
PERŠUN, Vlado iz Vezišæa, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirao je 1981/ 82, a diplomirao 1984. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
PERVAN, Sjepan (Vara•din, 26.XII.1967),
dr. sc., dipl. ing., asistent za predmet Hidrotermièka obrada drva.
Osnovnu klasiènu školu i klasiènu gimnaziju završio je u Zagrebu. Na Šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu upisao se 1986. Zvanje
dipl. in•enjera drvne industrije stekao je
1992. godine. U prosincu 1992. godine
upisao je poslijediplomski studij s podruèja
hidrotermièke obrade drva na Šum. fakultetu u
Zagrebu i završio ga je 6. lipnja 1996. godine
obranivši magistarski rad Pouzdanost raèunalom podr•anog sušenja bukovine u klasiènoj
komornoj sušionici. Na istom fakultetu obranio
je i disertaciju 18.II.2000. s naslovom Utjecaj
dimenzija na gradijent sadr•aja vode u procesu
sušenja hrastovih elemenata.
U radnom je odnosu na Šum. fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu od 4. veljaèe 1993.
god. u svojstvu mlaðeg asistenta za kolegij
Hidrotermièka obrada drva u Zavodu za
pilansku obradu drva. Odr•ava nastavu i
vje•be toga kolegija.
Do sada je objavio 10 radova, od toga
4 znanstvena i 6 struènih.
RADOVI
Sušenje hrastovine zara•ene anaerobnim
bakterijama, Drvna industrija, 44(1993), 3, 104-109.
Ispitivanje jednoliènosti rasporeda brzine
strujanja zraka u slo•aju pri sušenju u komornoj sušionici (sa
Z. Pavlin), Drvna industrija, 45(1994), 1, 16-19.
Utrošak energije pri niskotemperaturnom
sušenju hrastovine (sa Z. Pavlin) Zbornik radova sa savjetovanja Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav
preradbe drva u Hrvatskoj, 55-58, Šumarski fakultet,
ZIDI, Novi Vinodolski, 1994.
Promjene sadr•aja vode tijekom prirodnog
sušenja listaèa (sa Z. Pavlin i M. Špoljariæ), Drvna industrija, 45(1994), 2, 64-67.
Gravimetrijska kontrola procesa sušenja drva
podr•ana raèunalom, Drvna ind., 45(1994), 3, 98-101.
Sušenje hrastovine debljine 32 mm - usporedba
proizvodnoga s eksperimentalnim re•imom, Drvna industrija, 46(1995), 1, 21-29.
Sušionice u malim poduzeæima za preradu drva (s J.
Butkoviæ), Zbornik radova sa savjetovanja Management
malih i srednjih pogona u preradbi drva, 59-65, Šumarski
fakultet,ZIDI, Opatija, 1996.
Sušilnice u malih podjetjih za predelavo lesa (s J.
Butkoviæ), Zbornik radova sa savjetovanja Sušenje lesa -
270
kako do posušenega lesa v malih obratovalnicah, Društvo
in•enirjev in tehnikov lesarstva , Ljubljana, 1996.
Uporaba transportnih sredstava u sušionicama
piljene graðe (s A. Kos-Pervan), Drvna industrija, 47
(1996), 1, 31-35.
Ureðaji za sušenje drva podr•ani raèunalom,
PERVIZ, Mahmut (Jelez, BiH, 9.VII.1924 Banja Luka, 24.VIII.1989), dipl. ing. šum.
Sin Ejuba i Vasvije r. Imamoviæ. Osnovnu školu i Šerijatsku gimnaziju završio je
u Sarajevu. Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 1952.
Pilani Zdena Sanski Most (BiH), a od 1959.
do 1962. radio je u Lignošperu Bosanski
Novi. Iduæe dvije godine direktor je tvrtke
Sana u Bosanskom Novom, a od 1964. do
1967. poslanik je u Saveznoj skupštini.
Potom je 1967/68. direktor tvornice Kne•poljka u Bos. Dubici. Iduæih deset godina do 1978. bio je u Incelu Banja Luka na više
radnih mjesta, ukljuèujuæi i pomoænika gen.
direktora SOUR-a. Od 1978. god. do umirovljenja 1985. èlan je Poslovodstva SOUR-a
Vrbas Banja Luka. U mirovini je proveo samo
4 godine, jer je u ljeto 1989. završio svoj
plodni i vrijedni vijek. ¤ivio je u braku s dipl.
ing. Vesnom Kuten.
PERVIZ, (KUTEN) Vesna (Bjelovar,
13.VI.1928), dipl. ing. šumarstva.
Kæi Slavka i Marije r. Posavec. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Otac joj je bio
dipl. pravnik, a majka kuæanica. Osnovnu
školu i gimnaziju završila je u Zagrebu. Apsolvirala je 1950/51, a diplomirala 1952. na
Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu,
Šum. odjel - tehnièki smjer.
1964. radila je u srednjoj školi kao nastavnica
struènih predmeta. Od 1964. do 1967. radi u
Arhivi SIV-a u Beogradu, a potom do 1983. u
Osnovnoj privr. komori u Banjoj Luci, kao
referentica. Od 1983. do umirovljenja 1989.
radila je u Udru•enju male privrede u Banjoj
Luci - kao predsjednica Udru•enja.
God. 1993. s obitelji se doselila u Vara•din.
PEŠIÆ, Ilija, iz Lubrice (BiH), r. 2.VIII.1946,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 15.VI.1984. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu,
PEŠUT, Dušan, r. u Karlovcu, 25.III. 1958,
PEŠUT, Ivan, iz Lovinca, r. 24.VIII.1950,
dipl. ing. drvne industrije Apsol. je 1972/73,
a diplomirao 7.V.1975. na Šum. fakultetu u
Zagrebu na DI odjelu.
PEŠUT, Stevo, iz Janje Gore, r. 12.XII.1942,
PETAK, Vjekoslav, r. 22.VII.1961. u Koprivnici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1984/85, a diplomirao 11.IV.1986. na
Radi u tvrtki Barberina u Prelogu.
PETELKA, Dragutin (Divoševci, Slav.
Brod, 30.IV.1932), dipl. ing. šumarstva.
Sin Kazimira i Kate r. Fulanoviæ.
uèitelji. Osnovnu školu završio je u Po•.
Sesvetama 1943, a realnu gimnaziju u Po•egi
1952. godine.
271
Studirao je na Poljoprivredno-šum.
fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. god.
1957/58. na Šum. odjelu, a diplomirao na
osamostaljenom Šum. fakultetu 3.XII.1960.
Odmah nakon diplomiranja, a prije
odslu•enoga vojnog roka, kratko je radio u
Šumariji Sisak. Od 1962. do 1965. zaposlen
je u Sekciji za ureðivanje šuma u Novoj
Gradiški, a od 1966. do 1970. u ŠG Po•ega Šumarija Èaglin, kao referent eksploatacije.
Ostatak radnoga vijeka radi u DI
Slavonija Slav. Brod, u integraciji DIP-a
Pleternica (Oroplet) i DIP-a Lipa Po•ega sa
DI Slavonija od 1971. do 1973. voditelj je Pogona Pleternica, a od 1973. do 1975. vodi
slu•bu nabave oble graðe za podruèje Po•ega Pleternica. God. 1975. prelazi sa slu•bom u
Slav. Brod, gdje najprije radi kao rukovoditelj nabave sirovine (1975-1985), a potom
kao voditelj Slu•be nabave od 1985. do 1996.
kad je umirovljen. ¤ivi u Slav. Brodu.
Od 1945. do 1952. god. ponovno radi
u Pakracu na du•nosti tehnièkog upravitelja
pilane i voditelja eksploatacije šuma. Nakon
toga odlazi u Zagreb i do 1960. radi kao
suradnik u Institutu za drvno - ind. istra•ivanja. God. 1960. dobiva status šum. savjetnika
i do 1965. radi pri Savezu vodnih zajednica
Hrvatske, a nakon toga do 1.VII.1973, u istom
je svojstvu kod Poslovnog udru•enja vodoprivr.
organ. Hrvatske, kad odlazi u mirovinu.
Bio je suradnik Šum. lista.
Dugi niz godina bio je èlan Upravnog
odbora Saveza ITŠDI Hrvatske zadu•en
naroèito za financije.
Nositelj je više društvenih priznanja:
Povelje zaslu•nog èlana SIT-a šumarstva i
drvne industrije Jugosl., Povelje i zlatne
medalje Šum. lista (1976) i dr.
Bio je istaknuti èlan DIT-a, odnosno
HŠD-a i zaljubljenik u lovstvo.
RADOVI
PETERKOVIÆ, Nadja, v. PAVLEK
PETERNEL, Josip - Jo•a (Slav. Brod,
6.I.1910 - Zagreb, 26.XI.1988), dipl. ing.
šumarstva, šum. savjetnik.
u rodnom gradu, a Poljoprivredno - šum. fakultet u Zemunu, gdje je apsolvirao šumarstvo škol. god. 1933/34.
Prvo radno mjesto dobio je 1935. kao
kotarski šumarski referent u Pakracu. Od
ljeta 1936. godine pa do 1940. slu•buje u
Srbiji u Prokuplju, Aleksincu i Nišu. Od
1940. do kraja 1945. radi kao šum. referent
Kotara Donji Miholjac i nadzornik lovišta
vlastelinstva Pejaèeviæ.
O plaæanju radnika za klasiranje drva. Drvna ind.
10, 1951, s. 18-19.
Kako plaæati vlakopratno osoblje na šum. •eljeznicama. Drvna ind. 3, 1952, s. 12-15, 2 tabl.
Šumske komunikacije u NR Hrvatskoj. ŠL 11-12,
1955, s. 428-435, 6. sl.
PETKOVIÆ, Ðuro iz Ostrovice, r. 1.XII.1950,
PETR, Pavao, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1954/55. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 3.V.1956.
Umro je u Rijeci 1999. godine.
PETRAK, Marko, (Štikada, 2.II.1933), mr.
Sin Mile i Ane r. Iveziæ. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio •eljeznièar, a majka
272
kuæanica. Školovao se u Osijeku: osnovnu
školu završio je 1944, a u Gimnaziji “I. L.
Ribar” maturirao je 1952. god. Studirao je na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1955/56, a diplomirao na Šum.
odjelu, DI smjer, 21.III.1959. Na istom je fakultetu 11.VII.1978. magistrirao iz organizacije rada u finalnoj proizvodnji obranivši magistarski rad Primjena metode trenutaènih opa•anja u proizvodnim pogonima drvne industrije.
Kao stipendist zaposlio se dana
1.IV.1959. u DIK-u Ðurðenovac. Nakon
pripravnièkog sta•a postao je voditelj hidrotermièke obrade drva pri Tvornici parketa, a
zatim upravitelj Tvornice parketa, gdje ostaje
do 1964. god., kad prelazi u Tvornicu namještaja i godinu dana radi kao šef Tehnièke
pripreme rada. God. 1966. prelazi u Slu•bu
razvoja u kombinatu, gdje je najprije samostalni tehnolog, a potom i voditelj slu•be.
God. 1969. nakratko odlazi u DIP
Delnice, a zatim u DI Slavonija u Slav. Brodu.
Tu radi u Slu•bi za razvoj i kapitalnu izgradnju te sudjeluje u izgradnji novih pogona
u industrijskoj zoni. Godine 1979. prelazi u
Osijek kao komerc. predstavnik tvrtke
zadu•en za komerc. obradu Slavonije i
Vojvodine te za ubrzanje izvoza i uvoza preko
tvrtke Mursa Export-import Osijek i Export-drvo Zagreb - predstavništvo u Osijeku.
U Slav. Brod vraæa se 1989. na mjesto komerc.
direktora DI Slavonija, a 1993. prelazi u
Tehnièko-razvojni sektor. S toga mjesta odlazi u mirovinu.
Uvijek je radio na unapreðenju i promicanju struke. Bio je na studentskoj praksi u
Oslu (Norveška) 1956. i 1957. godine. Neprestano je uèio i proširivao znanje. Slu•i se
engleskim, njemaèkim i ruskim jezikom.
Obrazovao je mlade drvarce u Tehnièkoj
drvarskoj školi u Ðurðenovcu, Slav. Brodu i
Osijeku. Napisao je skripta Tehnologija drva,
Tehnièka priprema rada, Organizacija rada i
Ekonomika poduzeæa. Nastojao je povezati
operativu sa znanstvenim ustanovama i radio
na transferu suvremene tehnologije u svojim
poduzeæima.
Èlan je HŠD-a.
PETRAK, Nikola, iz Lu•ana, Slav. Brod, r.
4.IX.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 9.VII.1973. na
PETRANOVIÆ, Goranka, roðena u Rijeci,
19.V.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1984/85, a diplomirala 23.IV.1986.
PETRIÈ, Zdenko (Novo Mesto, Slovenija,
6.VII.1929), mr. sc., dipl. ing. drvne. ind.
U rodnome mjestu završio je osnovnu
školu i gimnaziju, a 1957. diplomirao je na
Šum. odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Ljubljani. Poslijediplomski studij završio je na
Šum. fakultetu u Zagrebu 12.VII.1977, obranivši magistarski rad Studija kapaciteta jedne
proizvodnje linije u pilani.
Nakon završetka studija godinu dana
radi u Posl. šum. savezu u Novome Mestu,
potom u Birou za drvnu industriju pa u Industrijskom birou, Odjelu za drv. industriju u
Ljubljani.
Afirmirao se kao vrstan struènjak projektant. Mnogo je pridonio brzom i
uspješnom razvoju i modernizaciji pilanske
industrije u Sloveniji, i u Hrvatskoj. Aktivan
je i u publicistièkoj djelatnosti u struènim
èasopisima, a njegov rad obuhvaæa više od 20
opse•nih studija, 50-tak investicijskih programa i više od 20 tehnoloških projekata.
PETRIÈEVIÆ, Aleksandar, iz Praèe (BiH), r.
10.II.1937, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1960/61, a diplomirao 28.XI.1963. na
PETRIÈEVIÆ, Marinko, iz Prološca, r.
6.IX.1936, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 2.X.1965. na
273
PETRIÈEVIÆ, Stjepan, iz Lovreæa, roðen
23.IX.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1960/61. na osamostaljenom Šum.
fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 7.IV.1962.
god. na DI odsjeku.
PETRIÆ, Borislav, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1952/53. na Poljopr.-šumarskom
fakultetu u Zagrebu, a dipl. 27.XII.1958. god.
PETRIÆ, Bo•idar (Zagreb, 25.XII.1931),
dr.sc., dipl.ing., redoviti profesor Anatomije
drva i Zaštite drva i drvnih proizvoda.
Osnovnu školu i realnu gimnaziju završio je u Zagrebu, a na DI odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1956. god.
Od 1953. radio je kao demonstrator, a
od rujna 1956. kao honorarni struèni suradnik u Zavodu za anatomiju i zaštitu drva. U
zvanje sveuè. asistenta pri Zavodu za anatomiju i zaštitu drva Šum. fakulteta izabran je
1.III.1957. God. 1967-1968. bio je devet
mjeseci na poslijediplomskom usavršavanju u
institutu Forest products laboratory u Princes
Risborough u Velikoj Britaniji. Disertacijski
rad Utjecaj starosti i širine goda na promjene
strukture i volumne te•ine bijele borovine (Pinus
sylvestris L.) obranio je poèetkom 1967.
godine. Tijekom 1973. habilitiran je za
naslovnog docenta za znanstveno podruèje
Anatomija drva na temelju habilitacijskog
rada Varijacije nominalne volumne te•ine ranog
i kasnog drva bijele borovine (Pinus sylvestris
L.) i habilitacijskog nastupnog predavanja
Varijacije submikroskopske graðe membrana
stanica drva. Iste godine izabran je u zvanje
docenta za kolegij Anatomija drva Šum. fakulteta u Zagrebu. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 1976, a u zvanje redovitog
profesora 1981. godine. Na studiju Više škole
za proizvodnju namještaja na istom fakultetu
od 1975. predaje dio nastavnog programa
kolegija Poznavanje materijala I.
Na poslijediplomskom studiju za
znanstveno usavršavanje DT odjela fakulteta
voditelj je nastave znanstvenog podruèja
znanost o drvu - anatomija drva, u sklopu
kojega izvodi nastavu kolegija Formiranje i
histološka graða drva, Submi-kroskopska graða
drva, Varijacije i greške strukture drva, Identifikacija drva i Metode i instrumenti u istra•ivanju anatomije drva. Na ostalim znanstvenim
podruèjima poslijediplomske nastave DT
odjela odr•ava nastavu kolegija Nauka o drvu.
Na poslijediplomskom studiju Lesarskog odjela Biotehnièkog fakulteta, Univerziteta u Ljubljani od 1989. do 1991. odr•avao je
nastavu kolegija Ksilotomija-sekundarne in
traumatske spremembe v lesu.
Znanstveno-nastavno vijeæe fakulteta
povjerilo mu je 1990. nastavu kolegija Zaštita
drva i drvnih proizvoda, a od 1992. i organizaciju izvoðenja nastave kolegija Osnove tehnologije drva i Tehnološke karakteristike drva.
Tijekom škol. god. 1967/68, 1968/69.
i 1982/83. bio je tajnik Zavoda za istra•ivanje
u drvnoj industriji Šum. fakulteta u Zagrebu.
Du•nost prodekana DI odjela obavljao je u
razdoblju 1974/75, 1975/76, 1984/85. i
1985/86. godine. Od 1992. do 1997. glavni je
i odgovorni urednik èasopisa Drvna industrija. Sudjeluje na struènim sastancima, savjetovanjima i konferencijama u nas i u inozemstvu: Struktura i iskorištavanje drva listaèa,
IAWS, Banska Bystrica, ÈSSR, 1975; IUFRO
Kongres, Oslo, Norveška, 1976; Savjetovanje
o znanstveno-istra•ivaèkom radu na podruèju
drvne industrije, Zagreb, 1980; Kolokvij o
bukvi, Velika, 1984; Kolokvij o pilanarstvu,
Zalesina, 1983; Savjetovanje o optimizaciji
finalne tehnologije u drvnoj industriji,
Tuheljske Toplice, 1983; IUFRO Kongres,
Ljubljana, 1986; Simpozij u Zvolenu, Slovaèka, 1994.
Njegova znanstvena djelatnost vezana
je za istra•ivanja strukture naših domaæih
vrsta drva, a na temelju rezultata tih ispitivanja razradio je i kljuèeve za identifikaciju ne
samo masivnog drva, nego i proizvoda od
usitnjenog drva (iverice, vlaknatice). Njegova
274
istra•ivanja utjecaja strukture na permeabilnost drva èetinjaèa i listaèa znaèajna su za
postupke zaštite drva i amelioriranje svojstava drva (impregnacija, stabiliziranje dimenzija, modifikacija drva).
Sudjeluje u osnivanju i stalnom dopunjavanju ksiloteke pri Katedri za anatomiju i
zaštitu drva, koja je najveæa u ovom dijelu
Europe.
Sudjelovao je u izradi parcijalne
studije meðunarodnog projekta izgradnje
tvornice namještaja u Conakryju. U toj su
studiji razraðena svojstva oko 60 vrsta drveta
kao sirovina ili potencijalna drvna sirovina za
preradbu i finaliziranje u namještaj.
Bio je glavni i odgovorni urednik
monografije Šumarski fakultet Sveuèilišta u
Zagrebu.
Autor je studije Obrazlo•enje opravdanosti osnivanja znanstvenog podruèja drvna tehnologija, koja je znaèajno pridonijela javnom
priznanju drvnotehnološke znanosti.
Tijekom svojeg struènog rada objavio
je 30-ak struènih radova i više od 40 struènih
mišljenja, ekspertiza i sudskih vještaèenja
vezanih za identifikaciju svojstva te biotsku
razgradnju i zaštitu drva.
RADOVI
Struktura i kvaliteta drva (s Z. Špoljariæ), skripta,
Sveuèilište u Zagrebu, Zagreb, 1961.
Varijacije u strukturi normalnog i kompresijskog
drva jelovine, Drvna industrija, 13(1962), 1-2 , 12-23.
Mikroskopska identifikacija najva•nijih domaæih i
kod nas kultiviranih èetinjaèa, Drvna industrija, 15(1964),
11-12, 178-191.
Utjecaj starosti i širine goda na promjenu strukture i
volumne te•ine bijele borovine, doktorska disertacija,
Zagreb, 1967.
Višejezièni rjeènik struènih izraza u anatomiji drva
(s Z. Špoljariæ i V. Šæukanec), Zagreb, 1969.
Anatomska svojstva bukovine (s Z. Špoljariæ i V.
Šæukanec), Završni izvještaj istra•ivaèkog problema 3Ispitivanje tehnoloških osobina bukovine u vezi primjene
metode selekcije i tehnike gajenja, tema 1, projekt 2,
Zagreb, 1971.
Utjecaj strukture na permeabilnost drva èetinjaèa,
Šumarski list, 95(1971), 5-6.
Utjecaj strukture na permeabilnost drva listaèa,
Šumarski list, 96(1972), 9-10.
Volumno uèešæe elemenata graðe u drvu nekih
va•nijih domaæih i kod nas kultiviranih vrsta èetinjaèa (s V.
Šæukanec), Bilten ZIDI, 1(1972), 2, 31-38.
Varijacije nominalne volumne te•ine ranog i kasnog
drva bijele borovine (Pinus sylvestris, L.), habilitacijskI
rad, Zagreb, 1973.
Volume percentage of tissues in wood of conifers
grown in Yugoslavia (s V. Šæukanec), IAWA Bulletin,
Leiden, Nizozemska, 2(1973), 3-17.
Anatomske i tehnièke promjene drva hrasta u odnosu
na parcijalnu i totalnu defolijaciju (s Z. Špoljariæ i V.
Šæukanec), Završni izvještaj znanstvenog projekta
Sušenje prirodnih sastojina, uzorci, spreèavanje i obnova,
ZIDI, Zagreb, 1973.
Utjecaj starosti i širine goda na promjenu strukture i
volumne te•ine bijele borovine, Glasnik za šumske pokuse,
17(1974), 157-225.
Volumni udio trakova u drvu nekih va•nijih
domaæih vrsta listaèa (s V. Šæukanec), Drvna industrija,
26(1975), 9-10, 214-226.
Ray tissues percentage in wood of Yugoslavian hardwoods (s V. Šæukanec), IAWA Bulletin, Leiden,
Nizozemska, 3(1975), 43-44 .
Anatomske i tehnièke promjene drva u odnosu na
parcijalnu defolijaciju jele (s Z. Špoljariæ i V. Šæukanec),
Radovi Šum. instituta Jastrebarsko, 23, Zagreb, 1975.
Varijacije nominalne volumne te•ine ranog i kasnog
drva bijele borovine, Glasnik za šumske pokuse, 19(1976),
77-100.
Struktura i rast drveta (s Z. Špoljariæ i V.
Šæukanec), skripta, Zagreb 1977.
The relationship between wood ray shape and ray
volume percentage in Beech (s V. Šæukanec), IAWA Bulletin, Leiden, Nizozemska, 3(1977), 57-59.
Karakteristike i moguænosti korišæenja bukovine s
mozaiènom sr•i (diskolorirane bukovine) u preradi drva (sa
S. Baðun i V. Šæukanec), Bilten, 5(1977), 1-2, 33-40.
Identifikacija lignoceluloznog materijala ploèa
iverica i vlaknatica (s V. Šæukanec), Bilten ZIDI,
6(1978), 4, 1-19.
Zaštita drva kao materijala za izradu prozora (s V.
Istra•ivanja na podruèju nauke o drvu (sa S.
Baðun), Drvna industrija, 31(1980), 1-2, 35-37.
Neke strukturne karakteristike juvenilnog i zrelog
drva hrasta lu•njaka (Quercus robur L.) (s V. Šæukanec),
Neke strukturne karakteristike domaæe bukovine
(Fagus sylvatica L) (s V. Šæukanec), Drvna industrija,
31(198O), 9-10, 245-246.
ostavljenih u šumi (sa S. Baðun, V. Šæukanec i S.
Govorèin), Bilten ZIDI, 8(1980), 2, 46-59.
Zaštita drva graðevne stolarije metodom potapanja
(s V. Šæukanec), Drvna ind., 32(1981), 9 -10, 23l-234.
Neke strukturne karakteristike zrelog drva domaæeg
hrasta lu•njaka (Quercus robur L.) (s V. Šæukanec), Drvna
industrija, 32(1981), 11-12, 289-290.
275
Neke strukturne karakteristike juvenilnog drva
domaæe bukve (s V. Šæukanec), Bilten ZIDI, 10(1982), 5,
57-63.
Strukturne karakteristike drva bagrema (s V.
Neke tehnološke karakteristike bagremovine (sa S.
Baðun i H. Turkulin), Bilten ZIDI, 12(1984), 5, 55-60.
Komparativna ocjena svojstva bagremovine osnove
njenih utilizacijskih karakteristika (sa S. Baðun i V. Sertiæ),
Bilten ZIDI, 12(1984), 5, 60-67.
Struktura domaæe bukve (Fagus sylvatica L.) (s V.
Šæukanec), Zbornik radova Kolokvij o bukvi, Velika,
Narodne novine, Zagreb, 1984, 103-108.
Strukturne karakteristike i svojstva juvenilnog drva
(sa S. Baðun), Bilten ZIDI, 13(1985), 6, 91-112.
Osnove nauke o drvu i izrada proizvoda iz masivnog i usitnjenog drva, skripta (s I. Horvat, J. Krpan i S.
Baðun), Zagreb, 1985.
Zaštita drva graðevne stolarije metodom dugotrajnog potapanja (s V. Šæukanec), Drvna industrija,
37(1986), 11-12, 271-274.
Kretanje vlage u drvu zasiæenom lazurama (s V.
Šæukanec), Drvna industrija, 38(1987), 1-2, 3-6.
Neke karakteristike kore i strukture drva domaæeg
hrasta lu•njaka, Glasnik za šum. pokuse, 3(1987), 357-62.
Zaštita jelove graðevne stolarije metodom dvostrukog vakuuma (s V. Šæukanec, R. Despot i J. Trajkoviæ),
Drvna industrija, 40(1989), 11-12.
Varijacije strukture jelovine iz Gorskog kotara (s V.
Šæukanec, R. Despot i J. Trajkoviæ), Drvna industrija,
41(1990), 3-4, 43-49.
Varijacije du•ine vlakanaca breze iz prirodne
populacije na podruèju Republike Hrvatske (s R. Despot, J.
Trajkoviæ i A. Krstiniæ), Šumarski list, 115(1991), 6-9,
273-84.
Some structural characteristics of ashwood (Fraxinus
angustifolia, Vahl.) from the Lipovljani region in Croatia (s
J. Trajkoviæ i R. Despot), Drvna industrija, 46(1995), 1,
15-20.
Zaštita drva i europski propisi (I. dio) (s R. Despot
i J. Trajkoviæ), Drvna Industrija, 46(1995), 2, 80-85.
Zaštita drva i europski propisi (II. dio) (s R. Despot
i J. Trajkoviæ), Drvna Industrija, 46(1995), 3, 160-165.
PETRIÆ (BRKLJAÈIÆ), Dunja, (Zagreb,
31.X.1946), dipl. ing. drvne ind., prof.
savjetnik.
Kæi Ivana i Marije r. Femeniæ. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Potjeèe iz
obitelji slu•benika. Školovala se u Zagrebu:
osnovnu školu završila je 1961, a u Graðevinskoj tehnièkoj školi maturirala je 1965.
na DI odjelu.
Od 1972. godine zaposlena je u
Drvodjeljskoj školi Zagreb kao profesorica
struè. predmeta. Na istom poslu u zvanju
prof. savjetnice radi i danas.
Bila je na više struè. skupova u zemlji i
inozemstvu (Ambienta u Zagrebu, u Hannoveru, Kölnu, Grazu). Sudjelovala je u organizaciji struènih skupova profesora drvne
struke Hrvatske u šk. god. 1999/2000. i
2000/2001.
PETRINOVIÆ, Evica, r. u Vinkovcima
1.I.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1963/64, a diplomirala 23.III.1966. na
PETRINJAK, Velimir, iz Zagreba, roðen
13.III.1941, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1964/65, a diplomirao 28.XII.1966.
PETRO, Damir (Livno, BiH, 12.IV.1968,
dipl. ing. drvne tehnologije. Sin Bo•e i Milke
r. Bakoviæ. Hrvat, katolik. Otac mu je stolar, a
majka kuæanica. Osnovnu i srednju školu završio je u Livnu: osnovnu 1983, a Srednju
strukovnu školu “S.S. Kranjèeviæ” 1987. god.
Zagrebu. Apsolvirao je 1991/ 92, a diplomirao 4.V.1994. god. na DT odsjeku.
Nakon diplomiranja bio je od 1994.
do 1998. u policiji, a od 1998. zaposlen je u
Šumariji Livno, gdje 2002. radi kao upravitelj
šumarije.
Èlan je HŠD-a Herceg-Bosne.
276
PETROV, Mihail (Stojèe), roð. 21.II.1934.
u Štipu (Makedonija), dipl. ing. drvne ind.
Nakon završetka srednje šum. škole u
Makedoniji, upisao se na Poljopr. -šum. fakultet u Zagrebu. Apsolvirao je 1959/60, a
diplomirao 21.I.1971. god. na Šum. fakultetu
PETROVICKY, Slavko, iz Gradišta, dipl.
a diplomirao 29.XII.1982. na Šum. fakultetu
Zaposlen je u poduzeæu Slavonijahrast
d.d. Orahovica.
PETROVIÆ, Dra•en (Zagreb, 23.XI.1966),
dipl. ing. drvne tehnol., prof.
Sin Stipe i Mare r. Vidiæ. Hrvat, rimokatolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu
školu završio je 1981, a Drvodjeljsku školu
1985. god. Apsolvirao je 1989/90, a diplomirao 25.XI.1991. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
DT odjel.
Stalno je zaposlen u Drvodjeljskoj
školi u Zagrebu na mjestu profesora struènih
predmeta.
PETROVIÆ, Ilija, dipl. ing. drvne industrije.
25.V.1960. godine na osamostaljenom Šum.
fakultetu u Zagrebu, DI smjer.
¤ivi u Kraljevici.
PETROVIÆ, Milan, dipl. ing. šumarstva.
1.IV.1953. godine na Šum. odjelu - tehnièki
smjer.
PETROVIÆ, Ru•ica, r. u Osijeku 29.I.1950,
1972/73, a diplomirala 24.II.1976. na Šum.
PETROVIÆ, Silvije, r. 18.XII.1972. u Zagrebu, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao je 25.IX.1996. god. na
odsjeku.
PETROVIÆ, Sjepan (Podravski Podgajci,
8.X.1940), dr. sc., dipl. ing., honorarni nastavnik Furnira, furnirskih i stolarskih ploèa.
Osmogodišnju školu završio je u
Donjem Miholjcu, a Srednju tehnièku školu
strojarskog smjera u Osijeku.
Na Šum. fakultet u Zagrebu upisao se
1959, a diplomirao 1964. godine. Nakon završetka studija zapošljava se u Institutu za
drvo u Zagrebu. Radio je na brojnim znanstvenoistra•ivaèkim, razvojnim i projektantskim zadacima s podruèja proizvodnje furnira
i drvnih ploèa, ljepila i tehnologije ljepljenja,
te proizvodnje lameliranih in•enjerskih
konstrukcija i korišæenja sekundarnih drvnih
ostataka.
Magistrirao je na Fakultetu strojarstva
i brodogradnje u Zagrebu 1974. godine na
temi Utjecajni parametri na kvalitetu oplemenjenih ploèa iverica u kratkotaktnom postupku. Doktorirao je 27.XII.1990. godine na
Šum. fakultetu u Zagrebu na temi Ljepljenje
impregniranog drva za vanjsku upotrebu.
Zvanje struènog suradnika stekao je
1965. godine, a zvanje višeg struènog suradnika 1970. godine. Tijekom školske godine
1971/72. kao stipendist DAAD-a proveo je
godinu dana na specijalizaciji u Institutu za
istra•ivanje drva u Münchenu. Od 1975. do
1980. godine voditelj je Odjela za drvne ploèe
i tehniku ljepljenja u Institutu za drvo.
Na Šum. fakultetu u Zagrebu kao
vanjski predavaè dr•ao je škol. god. 1980/81. i
1981/82. predavanja i vje•be iz predmeta
Proizvodnja furnira i furnirskih ploèa, a vodio
je i nekoliko diplomskih radova.
277
Od 1980. do 1984. godine direktor je
Instituta za drvo u Zagrebu. Od srpnja 1988.
zaposlen je u Austrijskom institutu za istra•ivanje drva u Beèu, a zatim u tvrtki Kremschemie.
Autor je više od 50 znanstvenih i
struènih radova, niza studija, ekspertiza i
projekata te sudionik brojnih domaæih i
stranih savjetovanja.
Nakon završetka dodiplomskog studija radi u tvrtki Bilokalnik Koprivnica
(1966-1993), najprije kao tehnolog, pa kao
voditelj proizvodnje pilane u Koprivnici, a
zatim kao upravitelj Tvornice panel-ploèa.
Od 1994. do 1997. obavljao je struène poslove
u Ju•noj Americi, a od 1997. god. direktor je
tvrtke Bilo d.d. u Ðurðevcu.
RADOVI
PETROVSKI, Slaviša, roðen u Sarajevu
15.IV.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1980/81, a diplomirao 1984. god.
na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odjelu.
PETRUNIÆ, Zlatko, iz Cugovca, kod Vrbovca, r. 27.IX.1947, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a diplomirao
31.X.1975. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
Piljenje hrastovine paralelno s osovinom i paralelno s
izvodnicom trupca. Drvna industrija 29 (1978), 7-8, s.
173-178.
25 godina SOUR-a “Bilo-kalnik” Koprivnica.
Drvna industrija, Vol. 37 (1986), br. 3-4, s. 108-109.
Sadašnje stanje primarne i finalne proizvodnje te
problematika daljeg razvoja prerade drva u “Bilokalniku”
Koprivnica. Drvna industrija, Vol. 40 (1989) br. 11-12, s.
255-260.
PETRUŠIÆ, Jozo, iz Kotor-Varoši (BiH), r.
3.XII.1967, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao 28.I.1994.
odjelu.
PETRUŠIÆ, Slavica, iz Kotor-Varoši, r.
21.V.1965, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirala je 26.VI.1987. god.
DT odjelu.
PETRUŠA, Nevenko (Zagreb, 8.XI.1941),
Sin Josipa i Marije. Gimnaziju je završio u Koprivnici 1960. god. Studirao je na
Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
1963/64, a diplomirao 19.IX.1966. na DI
odsjeku. Na istom Fakultetu završio je i poslijediplomski studij i postigao akademski naziv
magistra mehanièke prerade drva - tehnologija
piljenoga drva. Izradio je i 28.IV.1977. obranio magistarski rad s naslovom Piljenje hrastovine paralelno s osovinom i paralelno s izvodnicom trupca.
Godine 1979. bio je na specijalizaciji u
Fachhochschule u Rosenheimu (Njemaèka).
PEVEC, Romana, Julija, r. 8.III.1971, ing.
drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirala je 28.XII.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku.
PEVEC, ¤eljko iz Doboja, r. 31.I.1942,
Zaposlen je u kombinatu “Stjepan
Sekuliæ” Nova Gradiška.
278
PEZEROVIÆ, Vehid, iz Palanke (BiH), r.
16.II.1946, ing. drvne tehnologije - proizvodnje namještaja. Diplomirao je 9.I.1984.
stupanj na DT odjelu, dislocirani Studij
Brèko.
PICEK, Vlado (Kapela Dvor, 13.VII.1960),
dipl. ing. drvne tehnolog.
Sin Franje i Kate r. Sambol. Hrvat,
katolik. Osnovnu školu završio je u Gornjim
Bazijama 1975, a Drvno-tehnièku u Virovitici 1979. Apsolvirao je 1985/86, a diplomirao
je 1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
Od 1987. do 1989. bio je asistent na
Šum. fakultetu u Zagrebu, a iduæe dvije
godine radi u SCM-u Rimini, A. Costa
Vizenza. Od 1991. do 1992. predaje na Drvno
tehn. školi u Virovitici struène predmete. Od
1992. radi u TVIN-u Virovitica. Upravitelj je
Tvornice namještaja - 2 TVIN.
Èlan je HŠD-a - Ogranka Virovitica.
unapreðenju tehnologije interijera vagona i
šinskih vozila za stolarske, tapetarske, krojaèke i remenarske radove. Do 1971. god.
bavio se i lièilaèkim i staklarskim radovima na
vagonima - pronalazio je nove tehnologije proizvodnje stakla i primjenjivao ih na vozilima.
Dvadeset godina (1971-1991) bio je
šef Odjela nemetalne struke, a uz to je i dalje
pratio i primjenjivao nove tehnologije u
gradnji i remontu pru•nih vozila. Od 1991.
radi na mjestu glavnoga tehnologa, gdje je
vodio i nadzirao radove na interijerima pru•nih vozila najmodernije proizvodnje. U mirovinu odlazi 1.XI.1999. god.
velikom broju struènih skupova iz podruèja
pru•ne industrije u zemlji i inozemstvu.
Za doprinos usavršavanju tehnologije
interijera u "šinskoj" industriji, dobio je veæi
broj internih i dr•avnih priznanja i nagrada.
PICULO, Mirjana, r. 14.IV.1967, ing. drvne
industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je
na DT odjelu.
PIHIR, Zdenka, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirala je 9.VI.2000. god. na Šum.
PICIG, Mirko (Zagreb, 27.IV.1939), dipl.
Sin Mirka i Marije r. Antonèiæ. Hrvat,
katolik. Otac mu je bio strojobravar, a majka
kuæanica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je
školu završio 1950, a u V. muškoj realnoj
gimnaziji maturirao je 1958. godine. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 23.V. 1964.
Nakon diplomiranja poèeo je raditi
kao tehnolog u proizvodnji vagona Tvornice
“Janko Gredelj” u Zagrebu. Radio je na
PILAT, Mario, r. 28.XI.1972. u Zagrebu,
PILIÈIÆ, Ankica, iz Kotor-Varoši (BiH), roð.
9.II.1967, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1991/92, a dipl. 2.XII.1994. god.
na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odjelu.
PILIÈIÆ, Jelica, iz Banje Luke (BiH), r.
15.IV.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Ap-
279
solvirala je 1987/88, a diplomirala 24.X.1990.
PILIÆ, Pero, iz Podgraða, r. 28.XI.1959, dipl.
a diplomirao 14.XII.1984. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odjelu.
PILIPOVIÆ, Mladen, iz Bugojna (BiH), r.
3.IX.1964, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 11.IX.1990. god.
DT odjelu.
PILIPOVIÆ, Nedeljko, iz Doljana (BiH), r.
2.I.1960, ing. drvne industrije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 26.V.1981. god. na
odjelu.
PILIPOVIÆ, Petar, iz Rajnovca (BiH), r.
27.VII.1959, ing. drvne industrije - proizv.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. (I) stupanj
na DT odjelu.
PILIZZARI, Ljiljana, iz Daruvara, roðena
12.III.1966, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1987/88, a dipl. 26.IV.1989. god.
PILJAC, Donato (Šibenik, 10.IV.1927),
dipl. ing. strojarstva, predavaè predmeta
Nacrtna geometrija i tehnièko crtanje.
Osnovnu školu zapoèeo je u Tivtu, a
završio u Vodicama. Gimnaziju poèinje
pohaðati 1938. godine u Šibeniku, da bi
školovanje prekinuo tijekom rata. Nakon rata
maturira u Zadru, te od škol. god. 1947/48.
studira na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu,
Strojarski odsjek.
God. 1949. radi u Konstrukcijskom
birou - avioradionici, nakon toga u tvornici
parnih turbina “E. Kardelj” Karlovac Konstrukcijski biro u Zagrebu (do 1952.
godine) te u tvornici Ventilator Zagreb Konstrukcijski biro (od 1955. godine).
Od 1963. godine zaposlen je kao
struèni suradnik na Katedri za drvnoindustrijsko, odnosno od 1979. za drvnoindustrijsko i šumarsko strojarstvo Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. Za slu•bovanja bio
je na struènom usavršavanju u GmbH Siemens i tvornici ploèa iverica B. S. W. u
Zapadnom Berlinu, gdje je upoznao i prouèavao organizaciju dokumentacije u slu•bi odr•avanja strojeva i alata, te izradi tehnièke
dokumentacije. Uz redovite posjete sajamskim priredbama, sudjeluje i na njihovim
popratnim manifestacijama, seminarima i savjetovanjima u zemlji i inozemstvu.
Struèno usavršavanje sa svog podruèja
stalno je razvijao prisustvujuæi seminarima i
skupovima s temama o odr•avanju reznih
alata, radnih strojeva i ureðaja za drvo,
grafièkom komuniciranju, tehnièkoj dokumentaciji, mjeriteljstvu i dr. Na nekim skupovima bio je nositelj dijela struènih i organizacijskih obveza. Ogledao se i na rješavanju
specifiènih konstrukcijskih problema strojogradnje i drvne industrije, radeæi samostalno
ili kao suradnik u timu na studijama, projektima postrojenja, ureðaja, strojeva ili alata.
Kao suradnik istra•ivaèkih timova sudjelovao
je u obradbi tema i istra•ivaèkih zadataka koji
se provode unutar Zavoda za istra•ivanja u
drvnoj industriji i Zavoda za istra•ivanja u
šumarstvu, financiranih od SIZ-a znanosti ili
280
pak od šumarskih tvrtki preko poslovnih
udruga.
Zbog bolesti otišao je u prijevremenu
mirovinu.
voditeljica Šumarske knji•nice 26. svibnja
1981. godine, gdje radi sve do odlaska u mirovinu.
RADOVI
PIMENOV, Miljenko, r. 2.XII.1955. u
Koprivnici, ing. drvne industrije - proizvodnja namještaja. Diplomirao je 15.IX.1986.
Projekt rekonstrukcije ekshaustorskog ureðaja
tvornice ploèa iverica, KDI Una, Bosanska Krupa, 1965.
Projekt ureðaja za upuhivanje piljevine i prašine u
lo•ište kotla u tvornici lanit ploèa i furnira u Èeškom Selu,
1965.
Projekt sušionice graðe u A. ¤aja - Zagreb, 1965.
Istra•ivanje re•ima rada sušionice za drvo instaliranjem reverzibilnih ventilatora
Projekt ekshaustorskog sistema panelaze i pneumatskog transporta sjeèki, Bilokalnik, Koprivnica, 1968.
Projekt ekshaustorskog ureðaja grube strojne obrade,
fine strojne obrade, traènih brusilica i trovaljèanih brusilica
u “M. Šavriæ” u Zagrebu, 1969.
Projekt pneumatskog transporta piljevine i prašine
do kotlovnice, ŠIK Radnik, Bosanska Gradiška, 1970.
Rekonstrukcija parnih komora, KID “V. Krušèiæ”,
Mojkovac, 1972.
Projekt pneumatskog transporta piljevine, bruševine
i prašine s deponije tvornice ploèa iverica, KID “V. Krušèiæ”,
Mojkovac, 1972.
Mjerenja na visokofrekventnoj preši, LIK Novoles,
Novo Mesto, 1976.
PILJAC, Katarina (Bosanski Petrovac,
15.II.1932), dipl. ing., struèna suradnica.
Završila je gimnaziju u Zagrebu
(engleski i ruski jezik). odslušala je i testirala
6 semestara na Graðevinskom fakultetu u
Zagrebu sa znatnim brojem polo•enih ispita.
Diplomirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu,
DT odsjek, te apsolvirala na istom fakultetu
na poslijediplomskom studiju.
Od 15.XII.1964. godine radila je u
Katedri za drvnoindustrijsko strojarstvo
Šum. fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Postaje
PINTAR, Tomislav, iz Senja, r. 10.VIII.1955,
PINTER, Viktor, dipl.ing., redoviti profesor
predmeta Elektrotehnika, roðen je 22. kolovoza 1904. godine u Virovitici.
Završio je Elektro-strojarski odjel
Tehnièkog fakulteta u Zagrebu. U Zavodu za
elektro-strojarstvo Tehnièkog fakulteta radi
od 1937. godine kao asistent, 1948. postavljen je za docenta, a 1960. izabran i postavljen
za izvanrednoga profesora predmeta Elektrotehnika na Strojarsko-brodograðevnom fakultetu. Isti predmet predaje i na Tehnološkom i Šum. fakultetu kao honorarni nastavnik.
PINTERA, Alen, iz Ivanovog Sela kod
Grubišnog Polja, r. 29.IX.1968, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je
25.III.1993. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
PIRIN (GAJIÆ), Mirjana roð. u Bjelovaru,
namještaja.
Kæi Milorada i Tereze r. Grbaèiæ. Hrvatica. Otac joj je fotograf, a majka kuæanica.
Školovala se u Bjelovaru: osnovnu školu
završila je 1976, a u COUO, DT smjer, završila je 1980. godine.
281
Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je 1982/83, a diplomirala
3.VII.1984. na VI. (I) stupnju DT odjela.
Zaposlena je kao voditeljica Pripreme
rada u Tvornici Iverica d.d. Bjelovar.
PIRKMAIER, Saša, r. u Celju, Slovenija,
12.VIII.1937, dr. sc., dipl. ing.
Na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu,
na DT odjelu, obranio je 17.VI.1988. doktorsku tezu pod naslovom Izrada ploèa iverica Tp
100 s optimalno modificiranim melaminskim
ljepilom i odgovarajuæim tipom iverja.
PISAROVIÆ, Vinko (Kaptol, 22.I.1952),
Sin Ivana i Kate r. Èevapoviæ. Hrvat,
Osnovnu školu završio je u Kaptolu 1967, a
gimnaziju u Po•egi 1971. god. Apsolvirao je
Zaposlen je u Spin Valisu d.d. u
Po•egi kao voditelj Tehnièke pripreme. ¤ivi
u Po•egi.
PIŠKORIÆ, ¤eljko, iz Perkoviæa, roð.
18.I.1938, dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao je 1.II.1963. god. na Šum. fakultetu u
PIŠKULIÆ, Franjo, iz Novog Vinodolskog,
r. 11.V.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1964/65, a diplomirao je 9.VI.1969.
PIŠKULIÆ, Vanja, r. 8.V.1973. u Rijeci, dipl.
ing. drvne tehnologije. Diplomirao je
1.VII.1999. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
PIŠL, Stanislav (Ðakovo, 20.I.1943), dipl.
Sin Zvonka i Jelice r. Majbaum.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio ekonomist, a majka slu•benica. Školovao se najprije
u Ðakovu: osnovnu školu završio je 1958, a
Gimnaziju "Braæa Ribar" 1962. god. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 18.VI.1969. na
Radio je kao tehnolog u Tvornici
iverica PIK-a Ðakovo, a od 1980. bio je upravitelj Kudeljare i Tvornice pozder-ploèa u
istom poduzeæu. Nakon ukinuæa tvornice od
god. 1995. voditelj je zaštitarske i vatrogasne
slu•be te Slu•be za zaštitu okoliša Ðakovštine
- Ðakovo.
PIZENT, ¤eljko iz Ravne Gore, roðen
24.IV.1953, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1975/76, a diplomirao 30.XII.1976.
PI¤IR, Goran, r. u Bjelovaru 23.I.1962,
85, a diplomirao 31.II.1989. god. na Šum.
PLANTAK, Dubravko, r. 28.X.1970. u
Vara•dinu, ing. drvne tehnologije - proizvodnje namještaja. Diplomirao je 19.XII.1997. na
odsjeku.
PLANTAK, Ivica, r. 7.V.1967. u Vara•dinu,
282
PLASKONJ, Bruno, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 30.IV.1997. god. na
PLAVLJENIÆ, Nikola, iz Zagreba, roðen
6.VIII.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 4.VI.1973.
PLAVŠIÆ, Milenko, (St. Pazova, Srijem,
16.III.1909 - Zagreb, 8.IV.1974), dr. sc., dipl.
ing. šumarstva, red. sveuè. profesor.
Puèku školu pohaðao je u Novom
Marofu i Pregradi, a završio ju je u Koprivnici
1919. Realnu gimnaziju završio je u Koprivnici 1927.
Na Poljopr.-šum. fakultet, šumarski
odjel, upisuje se listopada 1927, a diplomirao
je u lipnju 1931. god.
U slu•bu stupio je 1.VIII.1932. kao
asistent Zavoda za ureðivanje šuma i šumarsku ekonomiku na Poljopr.-šum. fakultetu u
Zagrebu. Dekret o postavljenju dobio je 16.
o•ujka 1933. Od tada se nalazi u slu•bi i radu
na Poljopprivredno šumarskom fakultetu u
Zavodu za ureðivanje šuma i šumarsku ekonomiku.
Do 1947. godine radio je u svojstvu
asistenta i honorarnog nastavnika iz Ureðivanja
šuma i Šumarske ekonomike. Godine 1935.
polo•io je struèni ispit za samostalno voðenje
šumskog gospodarstva, a god. 1936. asistentski ispit na Univerzitetu u Beogradu. Strogi
doktorski ispit polo•io je 1939. godine.
Nakon habilitacije postavljen je 1947.
na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu za
docenta. Predstojnik je Zavoda za ureðivanje
šuma i šumarsku ekonomiku.
Boravio je 1936. godine u Èehoslovaèkoj republici radi prouèavanja njihovog
šumskog gospodarstva i specijalizacije, te
takoðer sa istom svrhom 1937. u Austriji.
U razvoju Zavoda za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji ostat æe u pamæenju kao predavaè predmeta Ekonomika
drvne industrije.
U 1950-im god. predavao je predmete
Ekonomski osnovi proizvodnje i Organizacija i
poslovanje drvno-ind. poduzeæa.
VA¤NIJI RADOVI
O novijoj kritici teorije zemljišnog èistog prihoda,
Šumarski list, 1937.
Oporezivanje šuma, Šumarski list, 1937.
O bilanciranju i rentabilitetu šumskog gospodarstva,
Glasnik za šumske pokuse, 1940. knj. 7.(disertacija).
O odreðivanju šumske takse, (cijene drveta na
panju), Drvna ind.1948., 259-291.(habilitacijski rad)
Šumarska ekonomika. Skripta str. 200. Izdao NSO
Šumarskog fakulteta 1949.
Ureðivanje šuma. Mali šumsko-tehnièki priruènik,
1949.
Rentabilitet u šumskom gospodarstvu, Šumarski
list, 1950.
Prilog istra•ivanjima u èistim i mješovitim sastojinama poljskog jasena, 1955, Glasnik za šumske pokuse,
knjiga 14, 258-313.
Kalkulacija cijene (šumske takse) sporednih šumskih
proizvoda, Zagreb, 1958, 26, Izdanje Polj.-šumarske
komore NRH.
Utvrðivanje prirasta po kontrolnoj metodi na
pokusnim plohama gospodarske jedinice “posavske šume” u
šumariji lipovljani, (s D. Klepac) Šumarski list, 1959,
259-271.
Istra•ivanje rentabilnosti u prozvodnji furnira iz
šumskih trupaca hrasta lu•njaka, Drvna ind., 1967, 10-12.
(Detaljnije v. HŠ¤ Leksikon, knjiga 4, 87-89).
PLAVŠIÆ, Snje•ana, r. 6.XI.1963. u Virovitici, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 11.VI.1986. god. na
odjelu.
PLEÆAŠ, Mirjana, r. 28.VI.1973. u Zagrebu, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Diplomirala je 25.X.1996. god.
DT odsjeku.
PLEJIÆ, Ivan, iz Jablanice (BiH), roðen
23.III.1942, dipl. ing. drvne industrije. Ap-
283
solvirao je 1963/64, a diplomirao 22.IX.1965.
PLEŠA, Mato, iz Ramljana, r. 20.II.1947,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 28.XII.1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
PLEŠA, Sandra, iz Orahovice, r. 24.V.1965,
PLEŠA, ¤eljko, iz Zagreba, r. 29.X. 1962,
Zaposlen je u tvrtki Elgrad usluge
d.o.o. Zagreb.
PLEŠE, Bo•idar, iz Lokava r. 17.XII.1939,
PLEŠE, Ivan - CURL (Delnice, 3.IX.1929),
dipl. ing. šumarstva, šumarski savjetnik.
Sin Ivana i Josipe r. Curl. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio rudar (u SAD), a
Delnicama 1939. Šest razreda gimnazije
polazio je u Delnicama, a sedmi i osmi u Vukovaru, gdje je maturirao 1948. god.
Apsolvirao je 1951/52. na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 4.XII.1953. god. na Šum. odjelu - tehnièki smjer.
Prvo zaposlenje dobiva u Tvornici savijenog namještaja u Vrbovskom (1.I.1954).
Vrativši se s odslu•enoga vojnog roka, zaposlio se u Zanatskom poduzeæu Jela Delnice
(1955), gdje radi pet godina.
God. 1960. trajno napušta rad u drvnoj industriji i prelazi u novoosnovano ŠG
Delnice. U mirovinu odlazi sa mjesta savjetnika direktora (1993).
Dobio je više diploma i plaketa Narodne tehnike za unapreðenje natjecanja šum.
radnika, a dobio je i nekoliko saveznih priznanja i Orden rada sa srebrnim vijencem
(1977).
Èlan je HŠD-a. ¤ivi u Delnicama.
PLEŠE, Marija, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirala je šk. god. 1993/94, a diplomirala 13.VII.1995. god. na Šum. fakultetu u
PLEŠE, Vladimir (Delnice, 20.IX.1934 Zagreb, 2.IX.1998), dipl. ing. drvne industrije, prof. srednje struè. škole.
Sin Josipa i Josipe r. Pleše. Hrvat, katolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji - otac mu je
bio stolar, a majka kuæanica. Osnovnu školu
završio je u Vinkovcima 1948, a Srednju
tehnièku u Zagrebu 1956. Studirao je na
Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je apsolvirao
1960/61. i diplomirao 8.VI. 1966. na DI
odjelu.
Cijeli radni vijek, od diplomiranja do
2.IX.1998, kada iznenada umire, bio je
nastavnik struènih predmeta u Metalskom
škol. centru Prvomajska u Zagrebu.
PLEŠIÆ, ¤eljko, iz Po•ege, r. 25.II. 1959,
83, a diplomirao 1984. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
PLEŠNIK, Damir, iz Zagreba, r. 29.I. 1968,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 11.III.1993. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
284
PLETIKAPA, Milorad, r. 29.I.1968. u Zagrebu, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 11.III.1983. god. na
odjelu.
PLODINEC, Josip, r. 18.III.1953. u Starom Èièu kod Zagreba, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1976/77, a diplomirao
11.II.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu
na DI odjelu.
POCRNIÆ, Milan, iz Kose, r. 23.IX. 1957,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 28.IV.1983. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
POÈUÈA, Dušan, iz Lipovog Polja, roðen
namještaja. Diplomirao je 3.X.1983. na Šum.
PODNAR, Dinko (Kuterevo, Otoèac,
22.III.1933.), dipl. ing. šumarstva.
Sin Mihovila i Mande r. Ronèeviæ.
Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio lugar, a
majka kuæanica. Puèku školu završio je u
Kuterevu, ni•u gimnaziju u Novoj Gradiški
1949, a srednju u Virovitici, maturiravši na
srednjoj Drvno - industr. školi 1953. godine.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 7.VII.1961. na osamostaljenom Šum.
fakultetu, biološki smjer.
U dr•avnu slu•bu stupa odmah nakon
diplomiranja, zaposlivši se u ŠG “Josip
Kozarac” Nova Gradiška - Šumarija Novska.
Nakon pripravnièkog sta•a prelazi na radno
mjesto pomoænika upravitelja zadu•enoga za
iskorišæivanje šuma, a od 1.I.1969. postaje
upravitelj šumarije.
Zbog politièkih zbivanja, vezanih uz
“Hrvatsko proljeæe”, èetrnaest mjeseci ostaje
bez posla. Dana 1.III.1973. prelazi u DIK
Vinodol u Novi Vinodolski, radeæi najprije
kao tehnolog na pilani, a potom je voditelj
komercijalne poslovnice. U drvnoj industriji
radio je 16 godina, a 1989. godine imenovan
je šumarskim i lovnim inspektorom za tadašnje opæine Crikvenica, Pag, Rab i Senj.
1.II.1992. zapošljava se u UŠ Senj. Zbog
zdravstvenih razloga umirovljen je 1998. god.
Èlan je HŠD-a.
¤ivi u Novom Vinodolskom.
PODNAR, Zlatko, iz Kupjaka r. 5.XI.1950,
PODOBNIK, Valentina, v. ZRNC
PODRUG, Sandra, r. 10.IX.1966. u Splitu,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 23.I.1994. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
POHAJDA, Bo•idar, iz Bjelovara, r. 1928,
dipl. ing. šumarstva. Osnovnu školu i realnu
gimnaziju završio je u Bjelovaru. Apsolvirao
je 1952/53. na Poljopr.-šumarskom fakultetu
u Zagrebu, a diplomirao 17.V.1955. god. na
POHANIÆ, Snje•ana, iz Samobora, roð.
29.V.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1987/88, a dipl. 17.VII.1989. na
POLIÆ, Matija, iz Delnica, r. 3.IV. 1942,
Šum. fakultetu u Zagrebu, DI odjel.
285
POKAS, Jasminka, ing. drvne tehnologije proizv. namještaja. Diplomirala je VI.
stupanj 30.I.1997. god. na Šum. fakultetu u
POPOVIÆ, Dragomir, dipl. ing. šum. Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.-šumarskom
fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 7.V.1953.
POLIÆ, Mladen, iz Mihanoviæ-Dola, r.
20.III.1949, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a dipl. 27.XII.1975. god.
Od 1976. zaposlen je u Exportdrvu
d.d., gdje obavlja niz odgovornih du•nosti, od
šefa engleske poslovnice do direktora Sektora
finalnih proizvoda i predstavnika prodaje
hrvatskih drvnih finalnih proizvoda u Engleskoj.
POPOVIÆ, Miloš, iz ¤upe, roðen 25.I.
1937, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
POLJAK, Dominik, dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao je 6.V.1998. god. na Šum.
POLJAK, Dragutin, iz Zagreba, roðen
10.VIII.1939, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1964/65, a diplomirao 23.X.1967.
odjelu.
POLJAK, Dra•en, iz Sinja, r. 9.XII.1963.
ing. drvne ind. - proizv. namještaja. Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao 3.XI.1989. god.
DT odjelu.
POLJANÈIÆ, Anton, iz Ravne Gore, r.
7.VI.1954, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1977/78, a diplomirao 2.VII.1981.
POLJANÈIÆ, Josip, iz Ravne Gore, roðen
1.IV.1953, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1977/78, a diplomirao 9.VI.1981.
POPOVIÆ, Mira, iz Kotor-Varoši (BiH), r.
namještaja. Diplomirala je 29.I.1990. god. na
odjelu.
POPOVIÆ, Renato, iz Zagreba, roðen
POPP, Ivan (Andrijevci, 27.V.1909), dipl.
ing. šumarstva - tehnièki smjer, viši predavaè
Konstrukcija namještaja, Tehnike lijepljenja i
Konstrukcija proizvoda od drva.
u Zagrebu. Apsolvirao je 1950 /51, a diplomirao 1953. godine - tehnièki smjer.
Radio je u poduzeæima za proizvodnju
namještaja, a zatim kao nastavnik u Tehnièkoj
školi u Nišu, Središnjoj obrtnièkoj školi u Zagrebu te bio profesor i šef Odjela za unutarnju arhitekturu Škole za primijenjenu umjetnost u Zagrebu.
Bio je urednik èasopisa Stolar (195459) i suradnik Inštituta za gozdno in lesno
gospodarstvo LRS. Razradio je tehnološki
proces moèila za drvo od domaæih sirovina.
God. 1960. predavao je na DI odsjeku
Šum. fakulteta, kao honorarni predavaè,
predmete Konstrukcije proizvoda od drva i
Proizvodnja namještaja, a od 1963. godine te
predmete predaje kao stalni nastavnik, viši
286
predavaè. Od 1961. do 1965. predavao je i na
Višoj tehnièkoj školi za finalnu obradu drveta
Nova Gradiška. I nakon umirovljenja neko
vrjeme vodi predavanja, vje•be i ispite iz
predmeta Konstrukcije proizvoda iz drva i
Površinsku obradu drva.
Do•ivio je duboku starost. ¤ivi u Zagrebu.
(Popis radova v. u Sveuè. šum. nastavi u Hrv. 1898-1998, str. 223.)
PORÈIÆ, Šefket, iz Bos. Novog (BiH), r.
DT odjelu.
POSAVEC, Martina, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirala je 20.XII.1999. god. na
POSEGA, Branko roð u Pivki, Slovenija,
1.II.1933, dipl. ing. drvne industrije.
Sin Petera i Milke r. Èepirlo. Slovenske
narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je bio
radnik, a majka radnica - kuæanica. Do 1945.
polazio je èetiri godine talijanske osnovne
škole i dvije godine slovenske osnovne škole.
God. 1948. završava ni•u gimnaziju, a zatim
Srednju tehnièku školu u Ljubljani. Apsolvirao je 1957/58, a diplomirao 2.XI.1959. god.
na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu,
na Šum. odjelu, DI odsjek.
God. 1959. zaposlio se u Javoru,
Lesna ind. Pivka. God. 1960/61. radi u JLA,
a zatim je do 1964. pomoænik voditelja
dorade u Javoru Pivka. Od 1964. do 1970.
bio je direktor Tovarne pohištva Javor
Postojna i šef Poslovnice u Zagrebu. Iduæe
èetiri godine bio je direktor finale Javor Pivka
u Pivki, a potom èetiri godine direktor
Tovarne po-hištva Javor Postojna. Od 1978.
do 1986. direktor je Tvornice panel-ploèa
Javor Pivka. Do odlaska u mirovinu 1990.
god. bio je v.d. direktora za vanjske poslove
Direkcije istoga poduzeæa.
Od 1994. do 1998. bio je predsjednik
Opæine Pivka.
velikom broju struè. skupova u Sloveniji.
Dugogodišnji je èlan DIT-a lesarstva i DIT-a
Slovenije. Dobio je više priznanja u tvrtki
Javor.
Kao umirovljenik •ivi u Pivki.
POŠTIÆ, ¤eljko (Rijeka, 17.VIII.1965),
ing. drvne industrije - proizvodnja namještaja.
Sin Dušana i Zorice r. Tomac. Hrvat,
katolik. Potjeèe iz slu•benièke obitelji.
Školovao se u Delnicama: osnovnu školu završio je 1980, a maturirao je u Srednjoškolskom centru 1984. god. Studirao je na Šum.
diplomirao 30.XI.1994. godine, VI. stupanj
na DT odjelu.
Od 1995. radi kao voditelj proizvodnje u PC-u Jela Delnice.
POTKONJAK, Dejan, roðen u Beogradu,
24.III.1967, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1990/91, a dipl. 23.XII.1992. god.
POTKONJAK, Milan, roð. u Jošanima,
21.XI.1907, dipl. ing. šumarstva, red. sveuè.
prof. u Sarajevu.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 11.II.1932. godine.
287
Zaposlio se u šumarskoj operativi: radio je u Šipadu u Oštrelju i u direkcijama
šuma u Vinkovcima i u Tuzli (1933-1946).
Od 1946. do 1950. upravitelj je ŠIP-a u
Zavidoviæima i Šipada u Sarajevu, naèelnik
Zemaljske uprave drvne industrije i pomoænik ministra drvne ind. NR BiH te pomoænik
ministra šumarstva FNRJ.
Od 1950. izabran je za izvanrednog, a
zatim i redovitoga profesora Poljoprivrednošum., a od 1962. Mašinskoga fakulteta u
Sarajevu. Osnovao je Drvno-industrijski
odsjek na Šum. fakultetu (1959.) i predavao
kolegij Pilanska prerada drveta, furniri i
šperovano drvo. Nakon prelaska odsjeka na
Mašinski fakultet (1962), osnovao je Zavod
za tehnol. drv. industrije i njime rukovodio do
umirovljenja (1977.)
Uz redovnu nastavu bio je u tijeku
radnog vijeka šef odsjeka, prodekan, predsjednik fakultetskog savjeta i prorektor Univerziteta u Sarajevu. Bio je vrlo aktivan u
struèno-društvenim organizacijama i poèasni
je èlan Saveza ITŠID-a bivše Jugoslavije.
Napisao je i objavio veæi broj radova
prete•ito iz podruèja drvne industrije i drvne
tehnologije.
Nositelj je više odlikovanja i dobitnik
27-julske nagrade BIH (1963).
POTOÈIÆ, Zvonimir (Fuka, 20.I.1912 Zagreb, 31.XII.1999), dr. sc., dipl. ing.,
redoviti sveuè. prof. Ekonomike drvne industrije i Trgovine drvetom.
Osnovnu školu polazi 1919-1923, a
Dr•avnu klasiènu gimnaziju završava u Zagrebu 1931. Na Šum. odsjek Polj.-šum. fakulteta u Zagrebu diplomira 1935. godine. U
šumarskoj struci radi na podruèju Ravnateljstva šuma u Tuzli (1937-1938), na dr•.dobru
Belje (1938-1939), u šumskoj upravi Busovaèa (1939-1940), Ravnateljstvu šuma Mostar (1940-1942), u šumariji Travnik (1942),
šumariji St. Mikanovci (1942-1945), u
Minist. polj. i šum. Zagreb (1947), Planskoj
komisiji NRH (1947-1950), Upravi za unaHrvatski leksikon drvnih tehnologa
preðenje proizvodnje (1950-1951), a od
1951. god. na Ekonomskom fakultetu
Zagreb do 1958. god. (kao stariji asistent). Sa
Ekonom-skog fakulteta prelazi na Šum.
odsjek Polj.-šum. fakulteta 1958. god. gdje
radi sve do umirovljenja 1974. god.
Na Polj.-šumarskom fakultetu 1949.
god. izabran je za predavaèa predmeta Planiranje šumarstva i drvne industrije kao honorarni nastavnik. Godine 1951. izabran je za
asistenta na Ekon. fakultetu u Zagrebu, te
ubrzo preuzima predmet Ekonomika šumarstva i predaje ga sve do 1961. god. Nekoliko
je godina vanjski suradnik Ekon. instituta u
Zagrebu i honorarni nastavnik na Polj. šumfakultetu (od 1954. za predmet Ekonomika
šumarstva, a od 1955. i za predmet Ekonomika
drvne industrije, Trgovina drvom i Politièka
ekonomija). Od 1958. predaje Ekonomiku
šumarstva na tada osnovanoj Visokoj privrednoj školi u Zagrebu, koja je kasnije ušla u sastav fakulteta Ekonomskih znanosti u Zagrebu.
Doktorsku disertaciju Proizvodnja i
potrebe drveta kao elementi šumsko privredne
politike brani 1956. na Polj.šumarskom fakultetu, a 1957. habilitira na istom fakultetu
sa temom Zakon vrijednosti u šumarstvu. U
meðuvremenu sudjeluje s glavnim referatima
na I kongresu Saveza IT šumarstva i drvne
industrije Jugoslavije (Sarajevo 1953). i na
Jugoslavenskom savjetovanju o kršu (Split
1958). God. 1956. boravio 6 tjedana na
studijskom putovanju u SR Njemaèkoj i
Austriji.
Na Polj.-šum. fakultet dolazi 1958. u
svojstvu sveuè.docenta. God. 1961. postaje
izvanredni, a 1972. redovni profesor.
Nakon smrti akademika dr. A. Ugrenoviæa (1958), nastavlja, kao glavni urednik,
rad na izdavanju Šum. enciklopedije (prvo
izdanje u dva sveska 1958-63), a nakon dva
desetljeæa ureðuje i drugo izdanje (tri sveska
1980-87).
Veoma je aktivan u struèno-društvenim organizacijama: višegodišnji tajnik i
proèelnik radnih odbora Saveza IT-a šumar-
288
stva i drvne industrije Hrvatske, njegov
predsjednik 1964. do 1966, urednik Šum.
lista 1964. do 1969, te predsjednik Zajednice
Šumarskih fakulteta Jugoslavije 1968-1971.
Poèasni je èlan IT-a Jugoslavije i SR Hrvatske.
Znanstveni mu je rad posebno istaknut na podruèju istra•ivanja primjene temeljnih politièko-ekonomskih kategorija u
šumskoj proizvodnji.
do 1984. zaposlen je u RO Bor Karlovac, naprije
kao direktor, a poslije integracije sa Grað.
poduzeæem TEMPO Zagreb kao direktor
OOUR-a Bor - proizvodnja grað. stolarije.
God. 1984. prelazi u Šum. školu u
Karlovcu za predavaèa predmeta struke. Na
tom radnom mjestu nalazi se i danas.
VA¤NIJI RADOVI
PO¤ARIÆ, Blanka, r. 16.VII.1943. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala
Zakon vrijednosti u šumarstvu, prikaz, Šumarski
list, 1959. 188.
Ekonomika šumske privrede, ud•benik osjeèkog
Sveuèilišta, 1977.
Planiranje šumarstva, Šumarski list, 1949.
Orijentacija šumske privrede u svijetu i kod nas,
Šumarski list, 1952.
Metodologija izraèunavanja narodnog dohotka u
šumarstvu, Glavna komisija za plan, Zagreb, 1953.
Šumarstvo i drvna industrija NRH u narodnoj
privredi, Ekonomski pregled, Zagreb, 1953.
Potrošnja drveta u FNRJ, Drvna industrija
Jugoslavije od 1945-1953, Zagreb, 1956.
Neke politièko-ekonomske kategorije u šumarstvu,
Ekonomsko-financijski problemi šumarstva i drvne industrije FNRJ, Beograd, 1956.
Prirodni i privredni uvjeti šumarstva jugoslavije,
Razvitak šumarstva i drvne industrije FNRJ 1945-1955,
jubilarna edicija, Beograd, 1956.
Zakonitosti u formiranju cijena drveta (metodološko
razmatranje), struèno savjetovanje o 100-god. šumarske
nastave, Zagreb, 1960.
Priroda i funkcija rente u šumskoj privredi, Šumarski list, 1961.
Politièko ekonomska suština Barthine formule,
Šumarski list, 1971. 355-363.
PO¤AR, Berislav, r. 28.VI.1943. u Karlovcu,
Sin Josipa i Marije r. Pekiæ. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio strojobravar, a
majka kuæanica. Osnovnu školu završio je
1958, a Srednju šumarsku školu 1962. u
Karlovcu. Diplomirao je na ŠG odsjeku
Šum. fakulteta u Zagrebu 1970. god.
U drvnoj industriji zaposlio se 1971.
god., najprije u DI Gvozd kao direktor Proizvodnje šperploèa, a 1972-1974. radi kao
voditelj pilane i tehnièki direktor. Nakon toga
PO¤ARIÆ, Smiljko (Crikvenica, 27.I.1935),
Sin Vjenceslava i Ivke r. Grubišiæ.
Hrvat, katolik. Otac mu je bio slu•benik, a
Crikvenici, a maturirao je 1954. u realnoj
gimnaziji u Pazinu. Apsolvirao je 1958/59, a
diplomirao 1961. na Šum. fakultetu u Zagrebu, DI smjer.
DIP-u Novi Vinodolski - Pilana. Zatim je
upravitelj Parketare, pa šef nabave. Potom, od
god. 1978. radi kao direktor u Stolarskom
poduzeæu “Marijan Ivanèiæ” u Crikvenici. Od
1972. radio je u tvrtki Buje-export, kao šef
predstavništva u Rijeci. Od 1983. do umirovljenja radio je u Exportdrvu u Rijeci kao šef
poslovnice za Italiju.
U mirovinu odlazi 1995. godine. ¤ivi
u Crikvenici.
289
Vodi vlastitu tvrtku Pregimex d.o.o.
Zagreb.
PO¤GAJ, Marija - Denise roð. u Zagrebu,
Kæi Jurja i Josipe r. Gospoèiæ. Hrvatica,
katolièke vjere. Potjeèe iz obitelji obrtnika.
Školovala se u Zagrebu: osnovnu je školu
završila 1987, a srednju ekonomsku 1991.
god. Apsolvirala je 1994/95, a diplomirala je
8.VII.1997. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odsjeku.
Zaposlila se na mjestu komercijalnog
predstavnika.
PO¤GAJ-MIHAJLOVIÆ, Vesna (Ptuj,
Slovenija, 22.VII.1964), dipl. ing. drvne tehnologije.
Kæi Stjepana i Barbare r. Horvat. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Osnovnu
školu polazi u Krapini, srednju u Krapini, a
maturira u Zagrebu 1983. god. Diplomirala
je 1988. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT
odjelu.
Od 1989. zaposlena je u Srednjoj školi
Krapina, gdje stolarima (III. stupanj) odr•ava
nastavu iz predmeta drvne struke.
PRALICA, Slobodan, r. 7.I.1965. u Kadin
Jelovcu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao 14.II.1991. god.
PREGERNIK, Krešimir, r. 6.X.1944. u
Osijeku, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 21.IX.1971.
godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI
odjelu.
PREKRAT, Silvana (Zagreb, 5.VIII.1961),
mr. sc., dipl. ing., asistentica za predmet Konstrukcije proizvoda od drva.
U Zagrebu pohaða osnovnu i srednju
školu. Godine 1983. diplomirala na VI.
stupnju DT odjela Šum. fakulteta Sveuè. u
Zagrebu. Studij je nastavila na VII/1 stupnju
nastave DT odjela na istom fakultetu, te je
diplomirala 1988. god.
U razdoblju 1987-1988. suraðivala je u
znanstvenoistra•ivaèkom radu projekta Optimizacija materijala, proizvoda i tehnologija u
preradi drva. Od 1992. do 1995. sudjelovala je
na projektu Istra•ivanje i promicanje kakvoæe
drvnih proizvoda.
Godine 1989. upisala je poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje na
Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, te 1995.
god. obranila magistarski rad Èvrstoæa spojeva
u konstrukcijama stolica.
U sklopu dijela nastave na Graðevinskom fakultetu u Zagrebu bila je suautorica
Projekta drvene hale, koji je 1993. nagradio
rektor Zagrebaèkog sveuèilišta.
Od godine 1992. zaposlena je na Šumarskom fakultetu kao asistentica za predmet Konstrukcije proizvoda od drva.
Tijekom djelovanja na Šum. fakultetu
u Zagrebu radi na unapreðenju nastave, na
više znanstvenoistra•ivaèkih tema te sudjeluje u struènom radu u sklopu tehnièke suradnje s praksom. Sudjelovala je na znanstvenostruènih skupovima u Lilehameru - Norveška, Novom Vinodolskom, Opatiji i Zagrebu.
RADOVI
Èvrstoæa spojeva zaobljenim èepom (sa S. Tkalec i I.
Grbac), Zbornik radova Ukljuèivanje znanosti u
gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Šumarski
fakultet Zagreb, 45 -50 str., Novi Vinodolski, 1994.
Prognoziranje kvalitete u konstrukcijama stolica,
Zbornik radova Osiguranje i upravljanje kvalitetomkvaliteta proizvoda uz pomoæ znanosti, Šumarski fakultet
Zagreb, 65-70 str., Opatija, 1995.
290
Èvrstoæa spojeva u konstrukcijama stolica (sa S.
Tkalec), Zbornik radova Uporaba drva, Šumarski fakultet Zagreb, 77-85 str., Zagreb, 1996.
Konstrukcije i kvaliteta namještaja za sjedenje (sa S.
Tkalec), Zbornik radova Kvaliteta namještaja, stanje i
trendovi, Šumarski fakultet Zagreb, 49-57 str., Zagreb,
1996.
Prognoziranje kvalitete drvnih konstrukcija (sa S.
Tkalec), Zbornik radova s 4. skupa o konstruiranju Design 96, Tehnièki fakultet - Sveuèilište u Rijeci, 187 - 193
str., Rijeka, 1996.
Ispitivanje èvrstoæe spajanja drvenih nosaèa le•aja
kod kreveta (sa S. Tkalec i I. Grbac), Drvna industrija,
47(1996), 4, 142-149.
Èvrstoæa spojeva u stolicama iz borovine i bukovine
(sa S. Tkalec), Drvna industrija, 48(1997), 1, 1-7.
Primjena spojeva klinastim zupcima u konstrukcijama stolica (s M. ¤mire i S. Tkalec), Drvna industrija,
48(1997), 2.
PREMU¤IÆ, Ðurðica, r. 6.IV.1949. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala
je 1976/77, a diplomirala 28.VI.1993. god.
PRESEÈNIK, Marijan (Gornji Grad, Slovenija, 8.IV.1911 - Nova Gorica, Slovenija,
29.X.1990), dipl. ing. šumarstva.
Sin Franje i Franèiške r. Pospeh.
Slovenske nacionalnosti, rimokatolik. Otac
mu je bio notar, a majka uèiteljica. Gimnaziju
je polazio u Ljubljani i Mariboru, gdje je maturirao škol. god. 1929/30.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zemunu Beogradskog sveuèilišta. Diplomirao je 1938. godine.
Nakon diplomiranja radio je u hrvatskom šumarstvu
U lipnju 1946. zapoèelo je njegovo
slu•bovanje u Ljubljani na referentskom
mjestu u Lesu Ljubljana, a zatim prelazi na
sve odgovornije rukovodne polo•aje. Postao
je naèelnik Odjela za drvnu preradu pri
Upravi GG Ljubljana, a u jesen 1947. naèelnik Odjela za plansku izgradnju pri Ministarstvu za drvnu industriju Slovenije. U to
vrijeme bio je odgovoran za pilane u Koèevju i
Limbušu. U njegov resor ulazilo je odr•avanje
drvnoindustr. postrojenja. U godinama
1949-1950. bio je na mjestu naèelnika Plana
pilanske proizvodnje.
U radu je bio vrlo uspješan, i smatrali
su ga pionirom i najuglednijim struènjakom
mlade slovenske drvne industrije. Vrativši se
u operativu, najprije je preuzeo mjesto šefa
Graðevinskog odjela u LIP Celje. Ljeti 1950.
godine otišao je u Drvnu in-dustr. Šentjur,
gdje je rukovodio proizvodnjom.
Godine 1952. vratio se u šumarstvo i u
GG Slovenj Gradec preuzeo mjesto šefa operative. Od poèetka 1953. god. glavni je
direktor ŠG Celje. Ljeti 1957. zaposlio se u
GG Gorica, a od 1.II.1958. radi pri Šum.
poslovnom savezu u Gorici. Od 1.II.1961.
bio je u Soškom ŠG Tolmin voditelj Odjela
za plan i analizu. Tu je slu•bovao 13 god. i
1974. odlazi u mirovinu.
Zbog zainteresiranosti za tehniku i
preradbu drva vratio se u drvnu industriju. U
Kombinatu pokuæstva MEBLO u Novoj
Gorici bio je pomoænik direktora Tvornice
iverica. Tu je pomagao pri sastavljanju investicijskih elaborata. U samoj izgradnji vodio je sve poslove dokumentacije i nadzora.
U vrijeme slu•bovanja u Soškom GG
Tolmin organizirao je Školski centar na Lokvama za sjekaèe i rad s motornim pilama. Taj
centar su pohaðali radnici iz cijele SFRJ.
Struènu podlogu za taj rad stekao je
na studijskoj praksi u norveškom šumarskom
institutu u Oslu, gdje je dopunio svoje znanje.
Sve vrijeme suraðivao je u struènoj
reviji Les, a bio je aktivan i u Savezu IT
Slovenije, kojemu je neko vrijeme bio i
predsjednik.
Godine 1979. dodijeljen mu je naziv
“poèasni èlan” ZIT-a Slovenije.
PREVIŠIÆ, Ivan, r. u Glumini (BiH), dipl.
a diplomirao 22.XII.1988. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
291
PRIBIÈEVIÆ, Ðorðe, iz Kopera (Slovenija),
r. 19.IX.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1986/87, a dipl. 18.VII.1988. god.
PRIMORAC, Miljenko, (Uzariæi, BiH,
10.II.1944), dr. sc., dipl. ing., docent predmeta Fizika i termotehnika.
Maturirao je u gimnaziji Široki Brijeg
1963, a diplomirao teorijsku fiziku na PMF-u
Sveuèilišta u Zagrebu 1968. Magistrirao je
teorijsku kemiju na Sveuè. u Zagrebu 1978.
Doktorat iz fizike (molekularne fizike) postigao je na PMF-u u Zagrebu 1986.
Godne 1969. do 1980. zaposlen u je
srednjoj školi kao nastavnik Fizike. Od 1970.
suraðuje u Grupi za teorijsku (kvantnu)
kemiju Instituta "Ruðer Boškoviæ". Zaposlen
je 1980. kao viši predavaè na DT odjelu Šum.
fakulteta u Zagrebu. Godine 1991. izabran u
znanstveno-nastavno zvanje sveuèilišnog
docenta Fizike na Šum. fakultetu.
Kao apsolvent u škol. god. 1967/68.
dopunski je radio kao nastavnik fizike i
matematike u klasiènoj dominikanskoj gimnaziji u Bolu na otoku Braèu. Redovito se zapošljava 1.XII.1969. kao nastavnik fizike na
elektrotehnièkoj školi u Mostaru, a 1970.
poèinje raditi u Tehnièkom školskom centru
Prvomajska u Zagrebu, gdje radi do 1980.
Struèni ispit, nakon odslušanih pedagoških i
metodièkih teèajeva, polo•io je 1974. Skripta
Fizika za tehnièku školu s recenzijama izdana
su 1974. godine.
U školskoj godini 1978/79. u sklopu
dopunskog rada vodi predmet Fizika (odabrana poglavlja) na DT odjelu Šum. fakulteta
u Zagrebu, a 1980. prelazi u redovni radni
odnos, te dobiva predmet Nauka o toplini pri
Katedri za drvnoindustrijsko i šumarsko
strojarstvo. Sudjelovao je u nekoliko struènih
projekata, u sklopu kojih je u mnogim drvnoindustrijskim pogonima obavljao razlièita
fizikalna mjerenja, posebice energetska. Od
1985. povjeren mu je predmet Elektrotehnika.
Kao podršku predavanjima pripremio je za
tisak odabrana poglavlja predmeta Fizika
(Uvod), Nauka o toplini te zadatke za vje•bu
iz predmeta Elektrotehnika. Na poslijediplomskoj nastavi drvne tehnologije vodi
predmet Energetika hidrotermièkih ureðaja.
Bio je inicijator osnivanja Sveuèilišta u
Mostaru, koje je poèelo raditi u akademskoj
godinu 1992/93, od kada je gostujuæi nastavnik
predmeta Fizika na Strojarskom i Graðevinskom fakultetu, a stalni nastavnik predmeta
Fizika I, II na Pedagoškom fakultetu.
Jedan je od utemeljitelja strukovnog
Sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Obnašao je va•ne uloge u vodstvu sindikata
1990-1995. Èetiri godine bio je predsjednik
Odbora sindikata za Zagrebaèko sveuèilište.
Inicira i sudjeluje u akciji apela nobelovaca za
mir u BiH 1992. Bio je voditelj obnove franjevaèke gimnazije u Širokom Brijegu 1991.
Jedan je od inicijatora pokretanja Studija
poslovne informatike pri zagrebaèkom
Sveuèilištu. Bio je suradnik na više projekata
Ministarstva znanosti i tehnologije. Od 1996.
glavni je istra•ivaè na projektu Energijska istra•ivanja procesa u drvu. Ukljuèen je u 15-to
izdanje za 1998. godinu knjige Who's Who in
the World fundacije Marqus, SAD. Sudjelovao je na 9 znanstvenih savjetovanja, uglavnom
meðunarodnih.
RADOVI
Some integrals for molecular properties and relativistic
effects over Hermite-Gaussian function (sa Z. Maksiæ i dr.),
Croatica Chemica Acta, 52(1979), 3, 265-279.
Molecular integrals over Partially generalized
Hermite-Gaussian functions. Journal of physics B: Atomic
and molecular Physics, 17(1984), 4261-4265.
An application to H2 of Laplace type integral transform and its inverse (s M. Kovaèeviæ), Zeitschrift für
Naturforschung (Teil A), 40 a (1985), 246-250
Semiempirical vs. ab initio calculations of molecular
properties. Part 3. Electric field gradients at 14N. Nuclei
in some small molecules (sa Z. Maksiæ), Croatica
Chemica Acta, 61(1988), 1, 65-72.
Kontrola potrošnje topline u komornim sušionicama
drva, Strojarstvo, 30(1988), 1, 19-23.
Computation of molecular integrals over partially
generalized Hermite-gaussian functions, Journal of Computational Physics, 84(1989), 2, 474-482.
292
Hermite-Gaussian expansion of hydrogenic orbitals (s
K. Kovaèeviæ), Croatica Chemica Acta, 62(1989), 561577.
Appraisal of Hermite-Gaussian expansion of
hydrogenic orbitals by calculation of some one-electron properties ( s K. Kovaèeviæ i dr.), Journal of Molecular structure (Theochem), 202(1989), 75-90.
New basis sets in quantum mechanics of molecules (sa
Z. B. Maksiæ i dr.), Hermite-Gaussian functions. Pure &
Appl. Chem., 61(1989), 12, 2075-2085
Hermite-Gaussian functions as basis set in ab initio
calculations (s K. Kovaèeviæ), Journal of Molecular structure (Theochem), 251(1991), 229-236.
Calculations of the groundenergies of the helium atom
and molecular ion based on the Hermite-Gaussian functions
(s K. Kovaèeviæ), Physical Review A, 46(1992), 9, 54205427
Nestacionarne temperaturne promjene u sušionicama, pri njihovu ohlaðivanju (s Ð. Hamm), Drvna industrija, 34(1983), 5-6, 137-141.
Odreðivanje gustoæe profila iverica gama-zrakama u
pogonskoj kontroli i kontroli kvalitete gotovih ploèa (s V.
Bruèi), Bilten, Šum. fakultet Zagreb, 8(1980), 1-37.
Utrošak toplinske energije u sušionicama, Bilten
ZIDI, Šumarski fakultet Zagreb, 12(1984), 5, 149-153.
Toplinska kontrola komornih sušionica drva,
Zbornik radova II. jugoslavenskog savjetovanja o sušenju
drva, Bled 24-26. o•ujka 1986, 1-12.
Theoretical Model Calculations of the Absolute Proton
Affinities of Benzonitrile, Nitroso- and Nitrobenzene. J.
Mol. Structure (s M. Eckert-Maksiæ i dr.), (Theochem),
417(1997), 131-143.
A New Expansion of Boys Integra,l International
Journal of Quantum Chemistry (u tisku)
Ab Initio Absolute Proton Affinities in Substitued
Benzenes-Anisole and Methilfluorobenzenes (s D. Kovaèek
i dr.), El. J. Theor. Chem. (u tisku).
Utvrðivanje specifiène energije sušenja hrastovih
popruga i termodinamièni model sušenja (sa S. Risoviæ),
PRKA, Tomislav (Vrnjaèe, 5.XI.1939 Zagreb, 4.X.2001), dr. sc., dipl. ing., docent
predmeta Tehnologija masivnog drva.
Osnovnu školu završio je u rodnom
kraju, ni•e razrede gimnazije u Koprivnici, a
Tehnièku školu drvne struke u Virovitici.
Šumarski fakultet, DT odjel, završio
je 1966. godine, nakon èega radi kao pripravnik u DI Èesma Bjelovar, u proizvodnji
furnirskih ploèa, rezanog furnira i u pilani.
Nakon obavljenog pripravnièkog sta•a radi
kao tehnolog, upravitelj pogona i direktor
pilane. Od 1977. direktor je Tvornice ploèa
iverica u izgradnji, a od 1979. godine direktor
je Tvornice za proizvodnju i oplemenjivanje
ploèa iverica. Od 1983. godine zaposlen je
kao pomoænik direktora za proizvodnju DI
Èesma Bjelovar. U srpnju 1991. godine prelazi
u privatno poduzeæe ARENA Kri•evci, gdje
radi na razvoju preradbe drva.
U školskoj godini 1970/71. upisuje
poslijediplomski studij iz kolegija tehnologija
masivnog drva na Šum. fakultetu u Zagrebu, a
završava ga 1974. god. obranjenim magistarskim radom Usporedna analiza prerade hrastove oblovine klasiènom tehnologijom i tehnologijom izrade drvnih elemenata. Disertacijski
rad pod naslovom Utjecaj kvaliteta i promjera
hrastovih trupaca na iskorištenje u proizvodnji
piljenih elemenata obranio je 6.VII.1978. god.
Za docenta predmeta Furniri, furnirske i stolarske ploèe na Šum. fakultetu u Zagrebu izabran je 29.VI.1979. godine, ali odustaje
od stalnog radnog odnosa.
Aktivno je radio kao vanjski suradnik
ZIDI-ja, Šum. fakulteta u Zagrebu. Dana
6.IV.1990. god. izabran je u znanstvenoistra•ivaèko zvanje znanstvenog suradnika za
znanstveno podruèje šumarstva. Sudjeluje u
znanstvenoistra•ivaèkom radu više od 25
godina. Objavio je nekoliko znanstvenih
radova, te mnoge struène radove i više od 40
elaborata, projekata i studija. Sudjelovao je na
14 struènih skupova, 1986. god. na IUFRO
kongresu u Ljubljani i 1988. godine u Sao
Paolu (Brazil) sa znanstveno-struènim radovima.
Od 1997. godine na DT odsjeku Šum.
fakulteta predaje predmet Tehnologija masivnog drva.
293
RADOVI
Iskorištenje sirovine u pilanskoj preradi drva, Drvna
industrija, 24(1973), 7-8, 147-157.
Prerada tanke oblovine (promjera 16-24 cm) Drvna
industrija, 24(1973), 11-12, 247-252.
Tr•ište i proizvodnja elemenata, Drvna industrija,
24(1973), 11-12, 280-282.
Iskustva u proizvodnji elemenata iz hrastovine,
Savjetovanje o drvnim elementima za
proizvodnju namještaja, Zbornik radova, Proljetni
zagrebaèki velesajam, Zagreb, 1974.
Namjenska prerada tanke hrastove oblovine, Drvna
industrija, 26(1975), 5-6, 103-109.
Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije
Bjelovar, Drvna industrija, 26(1975),
9-10, 233-235.
Problemi proizvodnje piljenih elemenata od hrastovine, Drvna industrija, 27(1976), 7-8,
161-169.
Nova tvornica iverica u Bjelovaru, Drvna industrija, 28(1977), 5-6, 153-155.
Utjecaj kvalitete i promjera hrastovih trupaca na iskorištenje u proizvodnji piljenih elemenata, Bilten ZIDI, 6
(1978), 2, 1-47.
Pilanska tehnologija s obzirom na potrebe industrije
namještaja, Savjetovanje u Osijeku, Zbornik radova,
237-243, Osijek, 1983.
Utjecaj sirovine, repromaterijala i energije na
ekonomski polo•aj proizvodnje iverica, Bilten ZIDI,
12(1984), 1, 1-12.
Uz 25. obljetnicu DI „Èesma“ Bjelovar, Drvna industrija, 36(1985), 3-4, 83-87.
Transfer i primjena znanstveno-razvojnog rada u
preradi drva, Bilten ZIDI, 13(1985), 6,
113-125.
Proizvodnja elemenata na pilanama, Drvna industrija, 38(1987), 7-8, 157-161.
Naèini piljenja hrastovih trupaca radi izrade proizvoda odreðenih karakteristika, All
division 5 (sv. 1), Zbornik radova Conference IUFRO,
Sao Paolo, Brazil, 1988.
Razvoj pilanske prerade hrastovine, Drvna ind.,
39(1988), 9-10, 217-220; 39 (1988), 11-12, 255-263.
Problematika razvoja mehanièke prerade drva,
Šumarski list, 113(1989), 9-10, 463-475.
Pilanska prerada drva, stanje, pravci i strategija
razvitka industrijske prerade drva u RH do 2010. god., izd.
Croatia drvo d.d., Zagreb, 1995.
Parket, podovi i obloge, stanje, pravci i strategija
razvitka industrijske prerade drva u RH do 2010. god., izd.
Croatia drvo, d.d. Zagreb, 1995.
Stanje i pravci razvitka pilanske prerade drva u
Republici Hrvatskoj, Meðunarodni struèni simpozij
Revitalizacija i restruktuiranje šumarstva i drvne industrije Republike Hrvatske, Sponzorstvo UNIDO-a (Organizacije ujedinjenih naroda za razvoj), Zbornik radova,
Tuhelj, 1996.
PRKIÆ, Marijan, r. 19.II.1968. u Vinkovcima, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao 23.IX.1994. na
PROFETA, Ljubica, iz Zagreba, roðena
14.XI.1956, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1979/80, a diplomirala 1.X.1982.
PROKOPIÆ, Marko, r. 30.VI.1948, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 6.VI.1983. god. na Šum. fakultetu u
PRPIÆ, Miroslav (Senj, 26.X.1926), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Krunoslava i Milke r. Špalj. Hrvat,
rimokatolièke vjere. Otac mu je bio postolar, a
majka kuæanica. Puèku je školu završio u
Senju 1937, a gimnaziju u Senju i Zagrebu.
Maturirao je na III. muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu 1945. godine.
u Zagrebu. Apsolvirao je 1949/50, a diplomirao 2.VIII.1952. god. na Šum. odjelu.
Pripravnièki sta• odradio je u Šumariji
Klana. Potom radi u NP-u Plitvièka jezera
kao referent za iskorištavanje šuma, a zatim je
nakratko v.d. upravitelja Šumarije Krasno.
Od. 1.X.1956. god. zaposlen je u
DIP-u Senj, koji je u svom sastavu imao
vozni park, pilanu na Alanu, dodatnu doradnu pilanu u Senju i eksportnu luku Senj.
Dvije godine kasnije (1958) u upravi istog
poduzeæa na du•nosti je referenta za primarnu
i finalnu proizvodnju, a 1959. na radnome
mjestu voditelja tehnièke pripreme u Tvornici
namještaja DIP Senj.
God. 1959. premješten je u Šumariju
Rab, a od 1960. radi u šumarstvu Gorskoga
kotara, gdje je proveo ostatak radnog vijeka do 1987. god., kad odlazi u mirovinu.
¤ivi u rodnom Senju.
294
PRPIÆ, Nikola, dipl. ing. drvne industrije.
9.I.1961. god. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI smjeru.
¤ivi u Zagrebu.
PRPIÆ, Petar, iz Budanice kod Virovitice, r.
24.VI.1956, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1978/79, a dipl. 28.XII. 1983. god.
PRSKALO, Ilija, r. 24.X.1964. u Begodu,
1987/88, a diplomirao 29. IV.1991. god. na
PRVÈIÆ, Zlatko, r. 11.III.1940. u Koprivnici,
PUCIÆ, Franjo, iz Puciæa, r. 21.III. 1951, dipl.
ing drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a
diplomirao 9.II.1981. god. na Šum. fakultetu
PUHALOVIÆ, Šime, r. 19.VII.1971, ing.
drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao je 5.XII.1996. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT
odsjeku
PUKLIN, Kristina, r. 30.XII.1968. u Vinkovcima, ing. drvne tehnologije. Apsolvirala
je 1992/93, a diplomirala 8.III.1995. god. na
PUNGERÈIÆ, Olomir, iz Pirnièe, roðen
19.I.1943, dipl. ing. drvne industrije. ApsolHrvatski leksikon drvnih tehnologa
virao je 1964/65, a diplomirao 17.III.1967.
PUŠIÆ, Franjo, iz Levinovca kod Virovitice, r. 27.XII.1960, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1984/85, a diplomirao
19.VII.1988. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT-odjelu.
PUŠKAR, Vilim, iz Zagreba, r. 25.II.1958,
PUŠKARIÆ, Ivica, r. 23.VIII.1972. u Ogulinu, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao je 24.VI.1997. na Šum.
fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku.
PUŠKARIÆ, Jadranka, iz Ogulina, roðena
DT odjelu.
PUŠKARIÆ, Ljiljana, iz Donjeg Zagorja, r.
DT odjelu.
PUŠKAŠ, Ivan iz Zagreba, r. 12.IX. 1953,
PUTRA, Bo•idar, iz Zagreba, r. 25.XII.1944,
295
R
RABOTIÆ, Rosa, v. MATERLJAN
RABUZIN, Èedomir, r. 6.II.1968. u Vara•dinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1990/91, a diplomirao 29.XI.1991. na
RAÈKI, Ozren (Rijeka, 17.III.1965), dipl.
Sin ¤elimira i Adele r. Brdar. Otac
mu je dipl. ing. drvne industrije, a majka
spec. stomatologinja. Osnovnu školu završio
je u Jastrebarskom 1979, a u Centru za
kulturu i umjetnost maturirao je 1983. god.
Drvoproizvodu d.d. Jastrebarsko, gdje radi od
1991. do 1996. god. kao tehnolog proizvodnje i v.d. tehn. direktora. Od 1996. do 2000.
radio je je kao poslovni direktor proizvodnje
u Tvornici namještaja Jasyn u Jastrebarskom,
a od 2000. direktor je vlastite tvrtke RBR DOM d.o.o. - pogon za proizvodnju namještaja.
Èlan je Obrtnièke komore.
RAÈKI, ¤elimir, r. 15.IV.1941. u Skradu,
mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
je 1963/64, a diplomirao 14.III.1967. godine
Magistrirao je 20.IX.1983. god. na
DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu, obraHrvatski leksikon drvnih tehnologa
nivši magistarski rad s naslovom Utjecaj organizacije toka tehnološkog procesa na raspored
radnih mjesta u izradi proizvoda za graðevinarstvo.
RADAKOVIÆ, Desanka, dipl. ing. šumarstva. Završivši Dr•avnu realnu gimnaziju
u Bjelovaru, studirala je na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je
1951/52. na Šum. odjelu, a diplomirala
12.II.1954. - tehnièki smjer.
Bila je više godina profesorica struè.
predmeta u Tehnièkoj školi u Virovitici.
Posljednjih godina •ivi u Slav. Brodu.
RADAN, Jerko, iz Hrvaca, roð. 6.IX.1935,
RADIÆ, Branko, roðen u Valjevu (Srbija)
1.X.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1973/74, a diplomirao 24.XI.1978.
odjelu.
RADIÆ, Stevo, dipl. ing. drvne industrije.
17.III.1962. na Šum. odjelu, na DI odsjeku.
296
RADIJEVAC, Veljko iz Gaæišta, roðen
22.VIII.1948, dipl. ing. drvne industrije.
Sin Marka i Pave r. Srdiæ. Srpske narodnosti, hrvatski dr•avljanin. Osnovnu
školu završio je u Suhopolju 1963, a Drvopreraðivaèku tehn. školu u Virovitici 1967.
god. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao
9.I.1974. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI
odjelu.
Rad u struci zapoèeo je nakon diplomiranja kao tehnolog strojne obrade u
TVIN-u Virovitica. Od 1978. god. upravitelj
je Tvornice za opremu objekata, od 1980.
direktor Tvornice kuænog namještaja, a danas
radi kao voditelj Tehnièke kontrole u TVIN-u
d.d. Virovitica.
Sudjelovao je na struè. seminarima za
ISO-sustave. Kao pasionirani lovac, èlan je
lovaèkih udruga i èlan Hrv. šumarskoga
društva - Ogranka Virovitica.
RADINOVIÆ, Boro, iz Gakova, r. 6.I.1955,
1.X.1982. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DT odjelu.
RADIŠIÆ, ¤arko, iz Grljeviæa, r. 18.IX.1937,
1961/62. na Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 6.II.1964. na DI odsjeku.
RADMANOVIÆ, Biljana, r. 28.XII.1971. u
Bjelovaru, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Diplomirala je 24. VI.1996. god.
DT odsjeku.
RADOJÈIÆ TOMAŠEVIÆ, Jadranka
(Dre•nica, 7.IV.1950), dipl. ing. drvne ind.
Kæi Dragana i Anðe. Potjeèe iz radnièke obitelji. Nakon završene IV. gimnazije
u Zagrebu upisala se na Šum. fakultet, DI
odjel. Apsolvirala je 1973 /74, a diplomirala
15.III.1976. godine.
Nakon diplomiranja zaposlila se kao
pripravnica u Exportdrvu Vanjska trgovina
Zagreb, gdje radi u Uvoznom sektoru, zatim
u Šum. sektoru te Polufinalnom sektoru.
Nakon polo•enog vanjskotrgovinskog ispita
radi u Polufinalnom sektoru - odjelu ploèa, na
poslovima komercijalista za Zapadnu Europu
i prekomorske zemlje. Od 1988. radi u Odjelu
parketa u istom sektoru i suraðuje s istim
zemljama.
Aktivna je èlanica Saveza ITŠDI, odnosno HŠD-a.
RADOŠ, Dragomir, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1954/55. na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 7.XI.1960. god. na Šum. odjelu, DI smjer.
RADOŠEVIÆ, Josip (Sunger, 23.II.1906 1.IX.1982), dipl. ing. drv. industrije.
Realnu gimnaziju završio je u Zagrebu, a studij šumarstva na Gospodarsko-šum.
fakultetu u Zagrebu apsolvirao je 1928/29, a
diplomirao 1930. Iste godine zaposlio se u
Akcionarskom društvu za eksploataciju šuma
(Thurn-Taxis) u Delnicama. Nakon toga radi
u Privremenoj dr•avnoj upravi ekspropriiranih šuma kao upravitelj Šumarije Skrad, Delnice, te kao referent u Delnicama. Zatim je
zaposlen u Banskoj upravi u Zagrebu kao referent za ekspropriirane šume. God. 1943-1945.
radi na osloboðenom teritoriju u Fu•inama, u
Goransko-primorskom ONOO-u, a od svibnja 1945. u Ministarstvu šuma u Zagrebu
obnaša du•nost naèelnika Gospodarskog
odjela, Ureda za ureðivanje šuma i planskog
sektora. Od 1950. do 1957. direktor je Šum.
gospodarstva Poljopr.-šumarskog fakulteta u
297
Zagrebu, zatim voditelj Ureda za terensku nastavu istog fakulteta, od 1960. Šum. fakulteta.
RADOVANÈEVIÆ, Stevan (5.III.1948,
Osijek), mr. sc., dipl. ing. drvne industrije.
5.VI.1973. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DI odjelu. Na istom fakultetu završio je i
poslijedipl. studij. Magistrirao je 9.VI.1981.
god. obranom magistarskog rada s naslovom
Odreðivanje karboksilnih grupa u celulozi.
RADOVANOVIÆ, Milan, r. 8.VII.1946. u
Rijeci, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
dnje namještaja. Diplomirao je 19.VI.1992.
RAJNOVIÆ, Josip, r. 15.III.1942, ing. drvne
industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je
RAJNOVIÆ, Siniša, r. 17.XI.1968. u Virovitici, ing. drvne industrije - proizv. namještaja.
Diplomirao je 24.III.1993. god na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
RAÐA, Bo•idar, r. 14.V.1943. u Bjelovaru,
1966/67, a diplomirao 30. X.1968. god. na
RAÐA, Ivana, r. 18.VI.1967. u Vinkovcima,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 21.IX.1992. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu,
Studij uz rad.
RAJIÆ, Ivan, r. 10.XII.1972, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirao je 1996 /97, a diplomirao 19.VII.2001. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
RAJKOVIÆ, Miroslav, ing. drvne industrije proizv. namještaja. Diplomirao je VI. stupanj
RAJKOVIÆ, Valentino, r. 13.III.1965. u
Otoècu u Lici, ing. drvne industrije - proizvoHrvatski leksikon drvnih tehnologa
RAK, Oto (Spodnje Gorèe, Slovenija,
28.VIII.1932), dipl. ing. drv. industrije.
Sin Karla i Marije roð. Schildenfeld.
Slovenske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Braslovæu 1946, a maturirao je na I. gimnaziji u Celju 1954. god. Diplomirao je 1961. na Drvno-ind. odjelu Šum.
Nakon diplomiranja bio je majstor, šef
proizvodnje i tehn. direktor u tvornici GLIN-a
Nazarje (1961-71). Nakon toga bio je do
1984. tehnièki direktor, a zatim generalni
direktor u LIK-u Savinja Celje. Potom je bio
direktor Lesnog inštituta Ljubljana, pa gen.
direktor Tvornice pohištva Bor Laško. God.
1990. zapošljava se kao prokurist u Varioformu Wien u Austriji. Kao umirovljenik •ivi
u Braslovèu kod ¤aleca.
Za uspješan rad dobio je Krajgerovu
nagradu Gosp. zbornice Slovenije i Orden
rada I. stupnja sa zlatnim vijencem.
298
RAKITNIÈAN, Mirko iz Suhe Katalene r.
14.XI.1937, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62. na osamostaljenom Šum.
fakultetu u Zagrebu, a dipl. je 26.VII.1967.
god. na DI odjelu.
RAKOVIÆ, Antun iz Levanjske Varoši, r.
4.VI.1939, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 17.XII.1968.
RAKVIN, Bo•idar, r. 24.XII.1946. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
RAMIÆ, Davorka (Sisak, 7.VII.1964), dipl.
Kæi Ahmeda i Marije r. Koren. Hrvatica, hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolièke
vjere. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Školovala
se u Sisku: osnovnu školu završila je 1979, u
CUO-u “Ivan Gošnjak” maturirala je 1983.
god. Apsolvirala je 1987/88, a diplomirala
12.IV.1990. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
Nastavnica je struè. predmeta drvne
grupe u Srednjoj školi u Sisku.
Bila je u Münchenu na seminaru za
multiplikatore u dvojnom sustavu i na seminarima vezanim za praktiènu nastavu.
Dobila je priznanje za promid•bu
obrazovanja za potrebe obrtništva.
RANOGAJEC, Darko, r. 23.VIII.1966. u
Krapini, ing. drvne industrije - proizv.
odjelu.
RAPAIÆ, Ilija iz Krbavice, r. 19.X. 1938, dipl.
ing. drvne industrije. Apsolvirao je na osamoHrvatski leksikon drvnih tehnologa
staljenom Šum. fakultetu u Zagrebu 1961/62,
a diplomirao 19.IX.1963. god. na DI odsjeku.
RASPASOVIÆ, Kata, roð. 2.VI.1950. u
Vukovaru, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1974/75, a diplomirala 26.V.1977.
RASPASOVIÆ, Mijo, roð. 4.X.1953. u Virovitici, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
RASTIÆ, Nikola (Podlapac, 1918 - Zagreb,
1963), dipl. ing. šumarstva.
Potjeèe iz èinovnièke obitelji. Šumarstvo je diplomirao na Poljopr.- šum. fakultetu
u Zagrebu 24.XII.1946.
Zaposlio se najprije u šumarstvu. Radio je u šumarijama Crni Lug i Gerovo, zatim
prelazi u DIP Ogulin, a 1956. preuzeo je
du•nost glavnog direktora DIP-a Gospiæ, sa
zadatkom da ustroji drvnu industriju Like, u
èemu je uspio.
Od 1962. u Exportdrvu Zagreb obnaša du•nost rukovoditelja Pilanske tehnièke
slu•be, radeæi na poslovima izvoza. Na tom ga
je radnom mjestu zatekla prerana smrt.
Bio je èlan Savjeta za drvnu industriju
bivše Jugoslavije.
RAŠIÆ, Bogdan (Petrovci, 30.IV.1951), dipl.
Sin Stanka i Marije r. D•ajiæ. Hrvat,
rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu školu završio je u Nijemcima 1966, a
gimnaziju u Vukovaru 1970. god. Apsolvirao
je 1975/76, a diplomirao 1.IV.1977. na Šum.
Nakon diplomiranja, odmah se zapošljava u DIK-u Spaèva, u pogonu Tvornice
graðevne stolarije, gdje radi kao tehnolog, šef
299
proizvodnje i šef tehn. pripreme rada. Potom
radi u Tvornici parketa kao direktor d.o.o., a
1998. prelazi u Razvoj, zatim u Prodaju, a
danas radi kao tehnolog u Pilani.
Èlan je HŠD - Ogranka Vinkovci.
RAŠIÆ, Miloš (Stanièiæi ¤umberaèki,
15.X.1925), ing. drvne industrije.
Sin Dragutina i Malèike roð. Bastašiæ.
Osnovnu školu završio je u Peænom na
¤umberku 1937, ni•e razrede gimnazije u
Petrinji, a maturirao je u gimnaziji u Zagrebu
1948. god. Srednju tehnièku školu za primarnu preradu drva završio je izvanredno u
Virovitici (1952), a Srednju tehnièku školu za
finalnu preradu drva u Zagrebu (1954). God.
1965. završio je i Višu tehnièku školu za
finalnu preradu drva u Novoj Gradiški i postigao zvanje in•enjera drvne industrije.
Radni vijek odradio je u razlièitim
poduzeæima i u Ministarstvu drvne industrije
NR Hrvatske, a od 1954. do 1956. radi u
Srednjoj tehn. školi Virovitica kao nastavnik
predmeta drvne konstrukcije i voditelj praktiène nastave. Od 1956. do 1969. zaposlen je u
Institutu za drvnoindustrijska istra•ivanja u
Zagrebu gdje obavlja poslove površinske
obrade i lijepljenja drva. Radi na istra•ivanjima što su ih financirala drvno-ind. poduzeæa, Tvornica boja i lakova Chromos te
Savjet za nauèni rad.
Iduæih 20 godina (1969-1989). radi u
Chromosu Zagreb na poslovima primjene
proizvoda za drvo, a više od deset godina bio
je voditelj kontrolnog laboratorija.
Zagrebu.
S podruèja površinske obrade drva, lijepljenja drva i ekologije objavio je u èasopisu
"Drvna industrija" više desetaka èlanaka. U
èasopisu "Stolar" (Zagreb) i listovima "Drvarski glasnik" i "Drvodeljski radnik" (Beograd) objavio je više desetaka struènih priloga.
Suraðivao je u "Inform. biltenu Exportdrva" i
bio suradnik "Priruènika" Exportdrva (1966).
Suradnik je u skriptama Površinska obrada
drva u izdanju Šum fakulteta Zagreb (1980).
Objavio je i više reporta•a iz tvornica (Mundus-a Vara•din, TVIN-a Virovitica i dr.).
Velik je njegov doprinos u rješavanju
svakodnevnih problema u svezi s bojama i
lakovima te razlièitim sustavima za obradu
drva. Svoja je iskustva publicirao i uèinio ih
dostupnima praktièarima.
RAŠKOVIÆ, Zvonimir, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1956/57. na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 27.IV.1959. na Šum. odjelu, DI smjer.
RATKIÆ, Spomenka, r. 5.IX.1952. u Bos.
Šamcu (BiH), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1976/77, a diplomirala 9.V.1979.
odjelu.
RATKO, Janoš, r. 20.X.1937. u Kikindi,
Vojvodina, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 5.VII.1966. na
RATKOVIÆ, Ljubomir, iz Vrbove, roðen
odsjeku.
RAUH, Branko, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1958/59. na Poljoprivr.-šum.
300
fakultetu u Zagrebu, a dipl. 28.VII.1960.
god. na osamostaljenom Šum. fakultetu, na
DI smjeru.
RAUTER, Milan, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1952/53. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 13.XII.1954. na
Šumarskom odjelu - tehnièki smjer.
RAVNIÆ, Ðino, r. 27.V.1965. u Kopru (Slovenija), ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 26. IV.1990. god. na
odjelu.
REBEC, Altiero, r. 26.VI.1939. u Rijeci,
1961/62. na osamostaljenom Šum. fakultetu
u Zagrebu, a diplomirao 23. VI.1965. na DI
odjelu.
Zaposlen je u tvrtki Omniatekno
Velika Gorica.
REBERNAK, Vilko, iz Maribora, roðen
19.IV.1925), dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1952/53. na Poljopr.-šumarskom
fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 16.XII.1954.
god. na Šumarskom odjelu - tehnièki smjer.
Nije se zaposlio u drvnoj industriji.
Najprije je deset godina projektant u Graðevnom odsjeku GG-a Maribor, zatim vodeæi
projektant Cestnog poduzeæa Maribor, a od
1970. voditelj jednog odjela Tehnièkog
sektora toga poduzeæa. Poznat je struènjak za
tehnièku dokumentaciju za ceste.
U mirovinu otišao je 1980. god.
(Opširnije v. HŠ¤L 4, str. 188-189.)
REÈIÆ, Zdenko (Vinkovci, 19.X.1958), dipl.
Sin Antuna, slu•benika. Školovao se u
Vinkovcima: osnovnu školu završio je 1973, a
Elektrotehnièku srednju školu “R. Boškoviæ”
1977. god. Apsolvirao je škol. god. 1980/81, a
Pripravnièki sta• odradio je u DI
Slavonija u Slav. Brodu. Nakon toga u istom
je poduzeæu, bio voditelj kontrole proizvoda i
servisne slu•be u proizvodnji namještaja. Od
1987. god. bio je šef kontrole proizvodnje u
Tvornici vrata - Spaèva Vinkovci, zatim je u
istom poduzeæu voditelj pripreme proizvodnje u Tvornici grað. stolarije i proizvodnje
elemenata za namještaj. Neko je vrijeme bio
predavaè u Srednjoj drvnoj školi “S.S. Kranjèeviæ” Vinkovci, pa direktor u Tvornici Lu•njak ¤upanja.
Od 1993. direktor je privatnog poduzeæa Akord Vinkovci te direktor privatnog
poduzeæa “Z. Reèiæ” d.o.o. Vinkovci te direktor i vlasnik privatnog poduzeæa Priša
d.o.o. Vinkovci.
REÐEP, Bo•idar (Ðurðevac, 22.XII.1960),
Sin Martina i Barice r. Fuèek. Hrvat,
rimokatolik. Školovao se u Ðurðevcu: osnovnu
školu završio je 1975. god. a maturirao je u
COUO-u “Vilim Galjer” 1979. god. Apsolvirao je 1982/83, a diplomirao 7.II.1984. na
Nakon diplomiranja 2.III.1984. zaposlio se u DI Bilokalnik Koprivnica - Tvornica
namještaja Ðurðevac.
Radio je kao tehnolog procesa, voditelj tehnièke pripreme i voditelj Pilane.
God. 1993/94. vršio je du•nost direktora. U
sadašnjem poduzeæu Bilo d.d. Ðurðevac,
301
sljedniku Bilokalnika - tvornice namještaja
Ðurðevac, na radnom je mjestu voditelja
Pila-ne i Tehnièke pripreme.
Èlan je HŠD-a.
REPE, Jakob, r. 27.VI.1943, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 4.V.1967. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
RED¤EBAŠIÆ, Mustafa, iz Gornjeg Vakufa
(BiH), r. 10.VIII.1933, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao
11.I.1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DI odsjeku.
RE¤IÆ, Ivan, r. 11.VII.1956. u Virovitici,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 5.VII.1982. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
RED¤IÆ, Ešref, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1950/51, a diplomirao je na
Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu
20.X.1952, Šumarsko odjel - tehnièki smjer.
Kao umirovljenik •ivi u Šibeniku.
REMEC, Franc (Duplica, Kamnik, Slo venija, 28.V.1928), dipl. ing. šumarstva.
Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao na Šumarskome odjelu - tehnièki smjer,
10.XII.1952. godine.
Cijeli radni vijek bio je zaposlen u slovenskom šumarstvu: u GG Kranj i GG Bled.
(Opširnije v. HŠ¤L 4, str. 190.)
RENDULIÆ, Davorin, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1960/61, na upravo osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 5.X.1962. god. na DI odsjeku.
RENDULIÆ, Ivan, r. 5.XI.1950. u Rijeci,
1973/74, a diplomirao 21. IX.1982. god. na
RENDULIÆ, Ivan, mlaði, iz Tociljevca, r.
3.I.1951, dipl. ing. drvne industrije.
23.XII.1976. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjelu.
RIBIÈIÆ, Marko, dipl. ing. drvne industrije.
17.I.1962. na osamostaljenom Šumarskom
RIBIÈIÆ, Renata, r. 8.VI.1966. u Bugojnu
(BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1989/90, a diplomirala 9.III.1992. god.
RIÐIÆ, Tomislav, mr. sc., dipl. ing. drvne
tehnologije.
Magistrirao je 26.I.1988. god. na
Šum. fakultetu u Zagrebu obranivši magistarski rad s naslovom Utjecaj brušenja na
kvalitetu površine i površinsku obradu nitroceluloznim lakovima.
RIMAC, Jakov, dipl. ing. drvne tehnologije.
Diplomirao je 14.VII.2000. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
RIMAC, Mirjana, r. 22.X.1969. u Æelebiæu
(BiH) ing. drv. industrije - proizv. namještaja.
Kæi Pere i Ljube r. Rimac. Hrvatica,
hrvatskog i BiH dr•avljanstva, rimokatolièke
vjere. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu
školu završila je 1984. u Æelebiæu kod Livna, a
srednju Graðevinsko-geodetsku u Livnu
1988. godine.
302
Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirala 7.IV.1995. god., VI.
stupanj (proizvodnja namještaja) na DT odjelu.
Kako nije uspjela dobiti posao u drvnoj struci, zaposlila se kao revirnik II u Šumariji Livno, unatoè radovima na terenu i
velikoj teritorijalnoj pokrivenosti.
RISOVIÆ, Stjepan (Prnjavor u Slavoniji,
30.I.1955), dipl. ing. strojarstva, dr. sc., docent Osnova strojarstva na Šum. fakultetu u
Zagrebu.
Nakon završene Strojarsko-tehnièke
škole u Zagrebu, upisao se na Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje je diplomirao 1981. god. na Katedri za materijale.
Od 1982. do 1984. god. radio je u
Tvornici parnih kotlova (TPK-a) u Zagrebu,
zatim u RO Jugoinspekt na poslovima inspekcije i kontrole za naftna i plinska polja,
parnih kotlova, centrifugalnih pumpi, visokotlaènih armatura i dr.
Od 1.IX.1987. stalno je zaposlen na
Šum. fakultetu u Zagrebu na Kate dri za
strojarstvo, najprije u svojstvu asistenta, pa
višeg asistenta i docenta za predmet Opæe
strojarstvo.
U listopadu 1993. obranio je magistarski rad Optimizacija uèina viševretenih
glodalica za obradu drva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a disertaciju
naslova Ovisnost kakvoæe piljenja drva o naprezanjima u listu kru•ne pile obranio je na Šum.
fakultetu u Zagrebu u prosincu 1997. godine.
Tijekom rada na Šum. fakultetu bio je
stalni istra•ivaè na meðuprojektnom zadatku
Kompleksna istra•ivanja organizacije proizvodnje u preradama sastojine i na projektu
Adaptivno upravljani alatni strojevi za obradu
drva.
Objavio je više od 20 znanstvenih i
isto toliko struènih radova.
VA¤NIJI RADOVI
Utvrðivanje specifiène energije sušenja hrastovih
popruga i termodinamièni model sušenja, (sa M. Primorcem). Drv. indust. 47(3), 1996, 95-100
Past and the Future of the Forest Biomass Utilization in Croatia, (u suradnji). Pozivni poster IUFRO XX
World Congress, 6-12 August, Tampere, Finland, 1995.
Optimizacija uèina viševretenskih glodalica za
obradu drva. Glas. za šum. pokuse, Vol. 32, 1995, 129-168.
Hand transmitted vibrations caused by orbital hand
sanding mashines, (u suradnji) Arh. hig. rada toksikol,
Vol. 46, 1995, 33-44.
Promišljena proizvodnja i uporaba energije s posebnim osvrtom na biomasu, (sa S. Severom). Mehan. šumarstva, 20(I), 1995, 17-26.
Prilog prouèavanju jediniènog otpora rezanja pri
obradi bukovine glodanjem. Drv. ind., 45(I) 994, 3, 83-89.
Drvni ostatak kao sekundarni nositelj energije.
Drvna industrija, 45 (1994), 4, 135-141.
Prilog istra•ivanju vremena zaustavljanja lanca
motornih pila lanèanica, (sa B. Borevkoviæ). Mehanizacija
šumarstva 15 (11/12), 1990, 1921-197.
Moguænost pridobivanja fitotvari u Upravi šuma
Ogulin i rad bioenergije. HŠD - “Skrb za hrvatske šume
od 1846. do 1996.”, Zagreb 1996, 283-292.
Neke ergonomske pojave pri radu strojeva u šumarstvu obuhvaæene istra•ivanjima proreda sastojina, (u suradnji). Mehanizacija šumarstva, 14 (1989) 1-2, 39-45.
Istra•ivanje vibracija prenesenih na ruke rukovaoca pneumatièkim brusilicama, (u suradnji). Mehan.
šumarstva, 15(1990) 9/10, 161-168.
Istra•ivanje svojstava i djelotvornosti upotrebe
hvataèa pri proredama nizinskih šuma spaèvanskog bazena,
(u suradnji). Mehan. šum., 15 (1990) 11/12, 175-191.
RIVIÆ, ¤eljka, r. 4.III.1976. u Bjelovaru,
ROBIÈ, Andrej, dipl. ing. drvne industrije.
23.IV.1960. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
Radni vijek proveo je u Sloveniji. Bio
je glavni struènjak u Tvornici skija Elan u
Begunju. Kao umirovljenik •ivi u Radovljici.
ROBIÈ, Franc, (Mojstrana, Slovenija,
1.IV.1924), dipl. ing. šum.
Sin Ivana i Ivane roð. Mrak. Slovenske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik. Potjeèe iz obitelji dr•avnog slu•benika.
303
Školovao se u Ljubljani: osnovnu je školu završio 1935, a srednju 1946. god. Studirao je
na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao 21.VII.1952. na Šum. odjelu - tehnièki smjer.
Ljubljani pri Poduzeæu za ureðivanje bujica i
tu je proveo èitav radni vijek do umirovljenja
1984. god. U vrijeme slu•bovanja bio je
voditelj gradnje na gradilištima širom Slovenije; projektirao je mnoge objekte i regulacije; bio je šef projektnog biroa; tehnièki voditelj poduzeæa; direktor poduzeæa i dvije
godine struèni savjetnik.
Sudjelovao je na nekoliko simpozija u
zemlji i inozemstvu. Èlan je Društva ITŠDI
Slovenije.
ROBINŠÈAK, Stanko, r. 25.IX.1946. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
ROBOTIÆ, Jelena, v. TRAJKOVIÆ
RODIÆ, Petar, iz Sadilovca, mr. šumarstva,
Apsolvirao je 1956/57. na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
28.IV.1957. god. na Šum. odjelu, DI smjer.
Na istome Fakultetu studirao je i poslijediplomski studij na šumarstvu, znanstveno podruèje iskorištavanje šuma. Magistrirao je
28.IV.1977 god. obranivši magistarski rad
Iznošenje prostornog drva traktorom IMT-558
u uvjetima gospodarske jedinice Reèièki lugovi
Šumarije Karlovac.
RODIÆ, Rade, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 17.II.1960.
na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.
ROGIÆ, Ivan, iz Sv. Jurja, r. 10.VII.1932,
ROGIÆ, Josip, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1951/52. na Poljopr.-šum. fakultetu u
Zagrebu, a diplomirao 10.IV.1954. na Šumarskom odjelu - tehnièki smjer.
ROGIÆ, Šimun, iz Radišiæa, roð. 30.X.1947,
1970/71, a diplomirao 29. X.1973. god. na
ROGINA, Bo•idar, dr. tehnièkih znanosti,
dipl. ing. kemije, red. sveuè. profesor Kemije.
Bio je dekan Poljopr.-šum. fakulteta u
Zagrebu 1953/54, a zatim prodekan, šef Prehrambenog odjela Higijenskog zavoda, honorarni nastavnik Farmaceutskoga fakulteta
u Zagrebu, nastavnik Higijene prehrane na
Školi narodnog zdravlja, stalni nastavnik Tehnologije •ive•nih namirnica na Srednjoj
medicinskoj školi, honorarni profesor Tehnološkog fakulteta i redoviti profesor Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu. Od 1952.
predstojnik je Zavoda za kemiju, a od 1953.
godine predavao je Kemiju na Šum. odjelu
tadašnjeg Poljopr.-šumarskoga fakulteta u
Zagrebu.
Boravio je godinu dana (1925) na specijalizaciji u Vel. Britaniji, Danskoj, Njemaèkoj, Belgiji, Švicarskoj itd.
VA¤NIJI RADOVI
O vinu direktne loze. Arhiv kem. i farm., Zagreb,
3(1928), 141-145.
Sadašnje znanje o riboflavinu u prehrani. Higijena
i tehnika, Zagreb, 1(1948), 65-67.
Usporeðivanju triju metoda za odreðivanje kaloriène
vrijednosti hrane za spaljivanje u kalorimetrièkoj bombi.
Farmaceutski glasnik, Zagreb, 1925, 191-195.
Raport on the study milk in rural areas of Yugoslavia. Referat, separat 1-26, za Društvo naroda u ¤enevi.
304
Micro-determination of ionides by- arresting the
catalytyc reduction of ceric ions. Analyst, London, 78
(1953), 594-599.
Doprinos poznavanju prehrambene vrijednosti
kukuruza, (sa D. Horgas). Poljopr.-znanstvena smotra,
Zagreb, 15(1953), 149-175.
Odreðivanje malih kolièina aminokiselina modificiranom kinhidrinskom metodom., (s Briški). Kemija u
industriji, Zagreb, 3(1954).
¤ive•ne namirnice biljnog podrijetla. Higijena
ishrane. Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1954.
Priruènik laboratorijskih metoda za ispitivanje
•ive•nih namirnica. Medicinska knjiga, Bgd-Zgb, 1954,
326-346.
ROJC, Ana, iz Zagreba, r. 5.VII.1947, dipl.
ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1970/71,
a diplomirala 27.XI.1972. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
ROMIÆ, Milan, r. 28.III.1953. u Popovcima,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 14.II.1986. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
RONÈEVIÆ, Mijo, iz Kalinovca kod Ðurðevca, r. 21.IX.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao
na DI odsjeku.
ROSENBERG, Milica (Bjelovar, 1.IV.1930),
dipl. ak. arh., honorarna nastavnica Dizajna i
Oblikovanja namještaja na Šum. fakultetu.
Diplomirala je na Akademiji primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1955. godine.
Godine 1957. boravi i radi u arhitektonskom
birou u Parizu.
Nakon povratka dobiva status slobodne umjetnice i bavi se dizajnom i unutrašnjom arhitekturom. Od 1963. godine radi u
Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Od
1965. do 1968. predaje na Akademiji likovne
umjetnosti u Zagrebu, a od 1968. do 1969.
kao gošæa predavaèica predaje Dizajn na Sveuèilištu Illinois u Chicagu, SAD. Godine 1981.
obnašala je du•nost generalnog sekretara u
Savezu arhitekata Jugoslavije u Beogradu.
Od 1972. god., kao honorarna nastavnica na Šum. fakultetu u Zagrebu, predaje
Oblikovanje namještaja, a od 1977. godine na
istom fakultetu predaje i Dizajn.
Sudjelovala je na velikom broju izlo•bi
s podruèja primijenjene umjetnosti i dizajna,
na internacionalnim kongresima s temama
obrazovanja kadrova i dizajna, te na domaæim
savjetovanjima.
U svojim dizajnerskim aktivnostima
nastoji promijeniti pristup rješavanju problematike namještaja kao pojedinog komada,
definiranog u prošlim stilovima te prilagoðenog industrijskoj proizvodnji. Tadašnja
dizajnerska kretanja usmjerava na studij
novog prostornog ureðenja, nove kvalitete
•ivota i odnosa èovjekove osobnosti i njegove
okoline. U dizajn namještaja unosi filozofiju
tadašnjih kretanja u arhitekturi koja slijedi
kontinuitet dotadašnjih kretanja, ali i te•i
širem i odgovornijem pristupu i razvoju s
novim istra•ivanjima i unapreðenjima.
Kao honorarna nastavnica radila je na
Šum. fakultetu u Zagrebu do 27.X.1981.
ROSIÆ, Gordana, r. 3.II.1967. u Topuskom, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 8.II.1989. god. na Šum.
odjelu.
ROŠTAN, Mladen (Ðurðevac, 19.III.1960),
dipl. ing. drvne tehnologije, prof. struène škole.
Sin Ignaca i Marije r. Mariæ. Hrvatske
narodnosti i dr•avljanstva. Osnovnu školu
završio je u Ðurðevcu 1975, a Drvno-tehn.
školu u Virovitici 1979. Apsolvirao je 1983/84,
a diplomirao 3.XII.1985. na DT odjelu (VII.
stupanj) Šum. fakulteta u Zagrebu.
Tvornici namještaja Bilo u Ðurðevcu, gdje je
obavljao poslove tehnologa proizvodnje do
direktora poduzeæa. Od 1996. radi kao
305
predavaè drvne grupe predmeta u Strukovnoj
školi u Ðurðevcu.
vitelj i šef proizvodnje tvornice roleta Rolplet
u Pleternici. Potom je dvije godine bio upravitelj pilane u DIP-u Karlovac, a 1975/76.
radio je kao referent prodaje i monta•e roleta
i parketa u Slavonija DI Slav. Brod. God.
1976. vraæa se u DIP Karlovac, gdje do 1990.
radi kao direktor komercijale. U Srednjoj
šum. školi u Karlovcu predavao je Tehnièko
crtanje i Tehnièku mehaniku.
Aktivan je ne samo u struci nego i
izvan struke. Èlan je više stranaka i udruga od SDP-a do Šahovskog saveza Hrvatske.
ROTOV, Ivan Aleksandroviæ - Vanja (Ruma, Srijem, 26.X.1932), dipl. ing. drvne industrije.
Sin Aleksandra Mihajlovièa Rotova,
Ing. agronomije, iz Novoèerkeska, sa Dona, iz
Rusije, i majke Marije plem. Soretiæ ¤umberaèke, profesorice engleskog i latinskog jezika. Njegov šukundjed Anton Soretiæ
bio je “Forstmeister” u Vinkovcima, jedan od
osnivaèa Šumarskog društva u Hrvatskoj.
Posljednji je potomak zagrebaèkog arhitekta
H. Bollea, graditelja zagrebaèke katedrale.
Osnovnu školu zapoèeo je 1932. u
Subotici, a završio u Rumi. Gimnaziju je završio 1951. u Rumi, a na Šum. fakultetu u
Beogradu diplomirao je 1957, na DI odsjeku.
Poslije diplomiranja zaposlio se u
projektnom poduzeæu Šuma-projekt - u
Sarajevu, gdje od 1958. do 1960. radi kao
projektant niskogradnje. Potom do 1962.
god. radi u Kombinatu drvne industrije Bos.
Dubica na mjestu upravitelja pilane i parketarije i kao tehn. direktor. U to je vrijeme
predavao na Radnièkom sveuè. struène predmete te ni•im razredima gimnazije Kemiju.
Do 1966. radio je u DIP-u Lipa Slav.
Po•ega kao upravitelj pilane i kao šef pripreme rada u Tvornici kuhinja. I ovdje je na
Radnièkom sveuè. predavao struène predmete
drvne struke. Od 1966. do 1973. bio je upraHrvatski leksikon drvnih tehnologa
Na kraju radnog vijeka prešao je u
Drvoplast Petrinja, gdje radi od 1990. do
1992. kao komercijalni i tehnièki rukovodilac.
Zbog rata ostao je bez posla i otišao u prijevremenu mirovinu. Rad ipak nastavlja u
Italiji, obavljajuæi agentske poslove u svezi
rezane graðe. Za talijansku tvrtku projektirao
je, obuèio kadar i pustio u proizvodnju pilanu
s doradom. Za talijansko-švicarsku tvrtku
Agind pustio je u proizvodnju pilanu u Rusiji
te se brinuo o dopremi drva iz Sibira za
Italiju. Na tim poslovima zadr•ao se do 1996.
godine.
I dalje radi kao savjetnik i agent za drvnu
tvrtku Strong iz Ukrajine, a predstavnik je
Bomexa iz Londona. I dalje je struèni suradnik raznim talijanskim tvrtkama.
U tom radu pomoglo mu je znanje njemaèkog, ruskog i talijanskog jezika.
U Po•egi bio je aktivan èlan Šum.
društva i tajnik društva. Za tu aktivnost
prigodom stote obljetnice društva (1976)
dobio je priznanje.
ROZMAJER, Robert, r. 10.IV.1969. u
Osijeku, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1993/94, a diplomirao 13.III.1995.
306
Zaposlen je u tvrtki Work - Drniš u
Šibeniku.
RO¤AN, Josip (Bjelovar, 17.VI.1935 Ogu-lin, 4.IX.1994), dipl. ing. drvne industrije, šum. savjetnik.
U Ogulinu završio je osnovnu školu
1950, a gimnaziju 1954. god. Studirao je na
Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1957/58, a diplomirao 6.VII.1960. na
osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu,
na DI smjeru.
Cijeli radni vijek proveo je u hrvatskom
šumarstvu - u ŠG-u Ogulin, odnosno u JP-u
Hrvatske šume, sve do umirovljenja 1992. god.
(Opširnije v. HŠ¤L 4, str. 213.)
RUKAVINA, Stjepan, iz Trnjana, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 26.X.1981. god. na Šum. fakultetu u
Zaposlen je u Pilani Brestovac.
RUKELJ, Miljenko, r. 5.III.1971. u Zagrebu, ing. drvne tehnologije - proizvodnja
DT odsjeku.
RULJ, Tamara, r. 10.III.1969. u Virovitici,
1992/93, a diplomirala 18.IX.1995. god. na
RO¤ANKOVIÆ, Ivica, iz Gornje Buèice,
r. 16.I.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 30.I.1985. na
RO¤EJ, Simon, r. 15.X.1940, dipl. ing.
drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 18.VI.1964. na Šum. fakultetu u
RO¤IÆ, Biserka, iz Zagreba, r. 9.VI. 1956,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 11.XI.1983. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
RO¤IÆ, Fedor, iz Zagreba, r. 3.VII. 1950,
RUHEK, Miroslav, r. 5.XI.1973. u Vara•dinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao
RUNDEK, Karlo (Zagreb, 17.IX.1932),
Sin Valenta i Ru•e, r. Kranjec. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je bio radnik na •eljeznici, majka kuæanica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1943, a III.
mješovitu gimnaziju 1951. god. Studirao je
na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1956/57, a diplomirao 8. XI.1958. na
DI smjeru.
God. 1959. zaposlio se u PDI Krivaja
- Zavidoviæi (BiH), a 1960. prelazi u DIP
Lika Gospiæ, u Tvornicu ploèa iverica. Od
1969. radi u Trgovaèkom poduzeæu Visoèica Gospiæ, a od 1975. u Drvnoj industriji
Perušiæ. Tu se zadr•ao do kraja radnog vijeka:
god. 1994. otišao je u mirovinu.
¤ivi u Zagrebu.
307
RUNDEK, Stanislav, (Zagreb, 17.IX.1932
- Zagreb, 28.XII.1996), dipl. ing. šumarstva.
Sin Valenta i Ru•e roð. Kranjec. Otac
mu je bio •eljeznièar, a majka kuæanica. U Zagrebu je završio osnovnu školu 1942, a III.
realnu gimnaziju 1951. god. Diplomirao je
Šumarstvo na ŠG odsjeku Poljoprivr.-šum.
fakulteta u Zagrebu 15.XII.1956.
Iako šumar, gotovo cijeli radni vijek
radio je u drvnoj industriji. Najprije radi u ŠG
Zavidoviæi, Tvornici celuloze i papira Prijedor
i Šum. inspekciji u Banjoj Luci (BiH). Zatim
prelazi u Tvornicu pokuæstva "Šavriæ" Zagreb,
gdje radi do umirovljenja 1994. god.
RUPARÈIÆ, Alojz, iz Retljaka, r. 22. IX.1939,
RUPE, Josip, r. 13.IV.1942. u Brod-Moravicama, ing. drvne tehnologije - proizv.
odsjeku.
RUPÈIÆ, Darko, iz Ogulina, r. 17.II.1969,
ing drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 3.VII.1992. godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
RUTAR, Vera (Kranjska Gora, Slovenija,
19.VII.1955), dr. sc., dipl. ing.
Doktorirala je na Šum. fakultetu u
Zagrebu, DT odjel, 17.XII.1999. god., obranivši doktorsku disertaciju s naslovom Fizikalna i kemijska svojstva i adsorpcijska sposobnost recikliranih vlakana otpadnog valovitog
kartona i utjecaj na svojstva kvalitetnih papira.
RU¤IÆ, Franjo, iz Klana, r. 3.VIII. 1948,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 12.VII.1991. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
RU¤IÆ, Josip, dipl. ing. drvne industrije.
Apsolvirao je 1954/55. na Poljoprivr.-šum.
fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 25.X.1956.
308
S
SABADI, Rudolf (Vinkovci, 10.IX.1928),
dr. sc., dipl. ing. drvne industrije i dipl. oec.,
red. sveuèilišni profesor Ekonomike drvne industrije, Trgovine drvetom, Ekonomike šumarstva
i Ekonomike šumskoprivrednih organizacija.
Sin Franje i Ane roð. Mathe, Hrvat.
O•enjen prof. dr. Višnjom Fabeèiæ-Sabadi.
Osnovnu i srednju školu završio je u Vinkovcima: osnovnu 1939, a realnu gimnaziju s
ispitom zrelosti 1947. god. Studirao je u Zagrebu na Poljopr.-šumarskom fakultetu, Šum.
odjelu, DI smjer. Apsolvirao je 1950/51, a diplomirao 1952. god.
Od 1950. do 1956. studira na Ekonomskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu, gdje je
stekao zvanje dipl. oec. God. 1952. sluša
predavanja na poslijediplomskom studiju iz
vanjske trgovine na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a 1967. na dvomjeseènom je studiju u
sklopu ASTEF-a u Parizu.
God. 1978. doktorira na Šum. fakultetu Univerziteta u Beogradu i postaje doktor znanosti s podruèja šumarske ekonomike.
Govori, èita i piše engleski, francuski i
njemaèki, a slu•i se i talijanskim i ruskim
jezikom.
Od 11.IX.1944. do 13.IV.1945. bio je
u Hrvatskom domobranstvu, PUP-u Vuka u
Vinkovcima, a 1955/56. u JNA. Potom je
1953/54. vje•benik u DIP-u Novoselec i
Jugoinspekt, Zagreb, a 1954/55. pomoænik je
upravitelja šumske manipulacije DIP-a Sisak
i pogonski in•enjer u Pilani Turopolje te
upravitelj pilane u Sisku - Predgraðe, sve
unutar DIP-a Sisak. God. 1956-1959. tehnièki je direktor DI-ja Slavonija hrast Vinkovci
za projektiranje, izvoðenje i proizvodnju u
pilani, tvornici parketa i prateæih objekata.
Obavljao je i poslove samostalnoga projektiranja daljnjeg razvoja DIK-a Spaèva
Vinkovci. Od 1959. do 1964. generalni je
direktor DIP-a Turopolje. Radi na projektiranju, izvedbi novoga pilanskog postrojenja i
tvornice parketa s prateæim objektima.
Od 1964. do 1967. savjetnik je u Ministarstvu poljoprivrede, Odsjeku za šumarstvo, Vlade Carevine Etiopije, 1967-1969.
bio je tajnik za ekonomske odnose s inozemstvom u Prepublièkoj privr. komori u Zagrebu. Od 1969. do 1974. komercijalni je direktor grupacije Kamensko Zagreb, a potom do
1978. direktor projekta i portfolio direktor u
IICY (Meðunar. korporacija za investicije u
Jugosl.) u Zagrebu. God. 1978-1980. savjetnik je u Republièkom zavodu za društveno
planiranje u Zagrebu, a od 1980. do 1993.
god. najprije je na Šum. fakultetu Sveuè. u
Zagrebu izvanredni, potom redoviti profesor
predmeta: Ekonomika drvne industrije, Trgovina drvetom, Ekonomika šumarstva i Ekonomika šumskoprivr. organizacija.
309
Predstavljao je Hrvatsku (1991-1994)
na meðunarodnim skupovima (multilateralni,
FAO, ECE) u Eberswaldu, Tarandtu,
Gmündenu, Ossiachu, Klagenfurtu, Geneve,
Rimu i Fountainebleau.
Bio je prvi predsjednik Upravnog
odbora JP-a Hrvatske šume, od osnutka do
kraja 1995. god.
Objavio je 175 struènih i znanstvenih
radova, od toga 23 knjige, na hrvatskom,
engleskom i njemaèkom jeziku. U svojim
radovima još od 50-ih godina, prvi u nas,
primjenjuje ekonometrijske metode pri
analizi gospodarskih uèinaka u šumarstvu i
preradi drva. Poèetkom 80-ih objavljuje
radove i knjige u kojima analizira poslovne
rezultate u preradi drva metodama koje æe tek
nakon gotovo pola desetljeæa biti opæe prihvaæene. Na svjetskim kongresima IUFRO-u
u Kyotu (Japan) i Montrealu (Kanada) dr•ao
je pozvane referate o gospodarskim problemima šumarstva i šumarske politike opæenito
i u Hrvatskoj posebno.
Zala•e se za konzistentnu šumarsku i
drvnoindustrijsku politiku utemeljenu na suvremenim naèelima poticajnih mjera, uklanjajuæi, gdjegod je bilo moguæe, restriktivnost
u gospodarskoj politici toga sektora. Obraðivao je problem struktura šumoposjeda u Hrvatskoj, iznoseæi konkretne prijedloge poticajnih mjera za unapreðenje, posebno privatnog šumoposjeda, ne ostavljajuæi po strani ni
poticajne mjere za pretvorbu ni•ih oblika
gospodarenja šumama u visoke šume u dr•avnom šumoposjedu. Istièe da, bez obzira na
dugi rok povratka investicija u takve pothvate, induciranim djelovanjem u cijelom gospodarskom sustavu Hrvatska mo•e pronaæi
mnogo br•i i bezbolniji put do gospodarskog
prosperiteta. Od primijenjenih ideja valja
istaknuti organizaciju dr•avnog šumoposjeda
u jednom javnom poduzeæu te uvoðenje
tr•išta i tr•išnosti u šumarstvu i u industriji
prerade drva.
VA¤NIJI NOVIJI RADOVI
Ekonomika šumarstva - Ud•benik i priruènik.
Sveuè. u Zagrebu, ŠF, LIBER, pp. 1-374, Zagreb 1986.
Strategija pilanarske proizvodnje i plasmana na domaæem
i stranom tr•ištu u uvjetima informatièke revolucije, (sa H.
Jakovcem). Bilten ZIDI, 14 (1):23-37, ŠF Zagreb 1986.
Osnove trgovaèke tehnike, trgovaèke politike i
marketinga u šumarstvu i drvnoj industriji. Sveuè. u Zagrebu, ŠF, LIBER, Zagreb 1988.
Problems of Transition of Forestry and Forest Industries from Planned to Market Oriented Model - Structural
Changes requirements and Optimization (u suradnji). Proceedings of IUFRO 1990, Subject Area, 19th World
Congress, Montreal, Canada, pp. 190-197.
Stanje austrijskog šumarstva. “Hrvatske šume”,
Zagreb 1992.
Šumarska politika. “Hrvatske šume”, pp. 1-118,
Zagreb 1992.
Ekonomika šumarstva. 2. izd., Škol. knjiga,
Zagreb 1992.
Report on Forestry and Forest Industries Developement - Croatia, Ministry of Agriculture and Forestry of the Republic of Croatia, October 1993, Paper
presented at the 51st Timber Committee and 26th EFC
Joint FAO Session, Rome, 11-15 Oc- tober 1993.
Pregled šumarskog sektora bivšeg SSSR. “Hrv.
šume”, Zagreb 1994.
Naèela za tvorbu konzistentne šumarske politike.
“Hrv. šume”, Zagreb 1994.
Sjeverna Amerika - Trendovi i oèekivanja za drvo i
drvne proizvode. “Hrv. šume”, Zagreb 1994.
Prilog povijesti šumarstva i šumarske politike. “Hrv.
šume”, pp. 1-175, Zagreb 1994.
Review of Forestry and Forest Industries Sector in
Republic of Croatia, (ed.), Min. of Agricukture & Forestry of the Republic of Croatia & “Hrvatske šume”,
Public Corporation, Zagreb 1994.
Uporaba hrastovine. Skup autora: MONOGRAFIJA O HRASTU LU¤NJAKU. “Hrv. šume”
Zagreb i HAZU, Zagreb, u povodu 150-godina šumarske znanosti u Hrvatskoj, pp. 1-55+ Summary 1+35+24
slike, Zagreb 1995.
Šumarstvo i drvna privreda SR Njemaèke. “Hrv.
šume” Zagreb, 1-259+ (I-VII)+(I-XLIV), Zagreb 1996.
Talijansko šumarstvo i prerada drva. “Hrv. šume”
Zagreb, pp. 1-64, Zagreb 1996.
Ein Übersicht der kroatischen Forste und Forstwirtschaft - Tat- sachen und Zahlen, Ministerium f. Landu. Forstwirtschaft der kroatischen Regierung. Zagreb
(Jan.) 1997.
Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti. “Hrv.
šume” Zagreb, pp. 1-40, Zagreb 1997.
ŠVICARSKA - Pregled šumarstva i prerade drva.
“Hrv. šume” Zagreb, pp. 1-90, Zagreb 1997.
Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije.
Zbornik HAZU: VRHUNSKE TEHNOLOGIJE U
UPORABI ŠUMA, Znanstv. skup, 11. travnja 2000. u
Zagrebu, pp. 1-26, Zagreb 2000.
310
Postignuæa njemaèkog šumarstva i njihova ekonometrijska analiza. ŠL CXXIV, No 7-8, pp. 385-411.
Šumarska politika u Hrvatskoj s naroèitim osvrtom
na vrijeme bana baruna Josipa Šokèeviæa (1860-67),
HAZU - Centar za znanstv. rad u Vinkovcima. Zbornik
radova :213-256, Vinkovci 1996.
Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta. ŠL
CXXV/1-2: 35-43.
SABAÐIJA, Ru•a, iz Vel. Èrešnjevice kod
Pitomaèe, r. 24.II.1963, ing. drvne industrije
- proizv. namještaja. Diplomirala je 11.V.
1988. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI.
SABLIÆ, Brigita, r. 22.XI.1968. u Pa- kracu,
SABLIÆ, Josip (Slav. Brod, 30.I.1940), dipl.
Sin Mije i Helene r. Koller. Hrvat, katolik. Potjeèe iz •eljeznièarske obitelji.
Školovao se u Osijeku: osnovnu školu završio
je 1955, a Srednju tehnièku 1959. godine.
Studirao je na Poljoprivr.-šum., odnosno Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
na DI odsjeku 1962/63, a diplomirao 1964.
Nakon diplomiranja radio je u Mobiliji Osijek, Kombinatu Belišæe i Exportdrvu, a
sada sa sinom Tomislavom ima vlastitu
radionicu Stoung d.o.o Osijek.
SABLIÆ, Krunoslav, r. 28.IX.1971. u Osijeku, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao je 7.III. 1996. god. na Šum.
odjelu.
SABLIÆ, Tomislav (Osijek, 23.VIII.1963),
Sin Josipa i Ljiljane r. Kordiæ. Hrvat,
katolik. Otac mu je dipl. ing. DI, a majka
profesorica. Školovao se u Osijeku. Nakon
osnovne škole polazio je Srednjoškolski
centar “Braæa Ribar”, gdje je i maturirao.
Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na DT odjelu 1990/91, a
diplomirao 15.II.1993. god.
Zaposlen je u oèevoj radionici Stoung
d.o.o Osijek.
SABLJIÆ, Zdenka, r. 31.X.1964. u Po•egi,
SABO, Josip, r. 8.I.1954. u Delnicama, dipl.
a diplomirao 18.V.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
SABO, Zdravko, r. 12.XI.1939. u Slatini,
1964/65, a diplomirao 7.II. 1969. god. na
SABOLIÆ, Petar, iz Budanèevice kod Ðurðevca, r. 18.I.1958, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirao je 1980/81, a dipl. 25.II.1982. na
SABOLIÆ, Stanko (Botovo, 7.V.1929), dipl.
ing. šumarstva.
Sin Ignaca i Marije r. Dolenec. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je bio •eljeznièar, a
majka kuæanica. Osnovnu škola završio je u
Zagrebu 1940, a gimnaziju u Koprivnici
1948. Šumarstvo je diplomirao 14.IX.1955.
god. na Šum.-uzgojnom odsjeku Poljopr.šum. fakulteta u Zagrebu.
Od 26.X.1956. bio je pripravnik u
Šumariji Repaš, a 1.X.1957. u netom utemeljenom ŠIP-u Bilokalnik Koprivnica radi kao
voditelj eksploatacije. U preimenovanom
311
DIP-u (1958) vodi analitièko-planski sektor.
God. 1959. voditelj je investicijskih radova
izgradnje tvornice panel-ploèa. U meðuvremenu boravi na specijalizaciji u DI-ju Slavonija Slav. Brod, a od 1960. do 1964.
upravlja tvornicom te prelazi u komercijalnu
slu•bu za drvne proizvode. Nakon toga radio
je u komercijalnoj slu•bi pogona kartonske
ambala•e. Iz DIP-a Bilokalnik odlazi 1.VI.1966. i
postaje direktor Pletarstva, košaraèko-galanter. poduzeæa u Koprivnici. Na tome mjestu ostaje deset god. Zatim je dvije godine
tajnik Posl. zajednice šumar. i drvne industrije u Bjelovaru.
Od 8.V.1978. do odlaska u mirovinu
30.IV.1991. bio je tajnik SIZ-a Stambenokomun. djelatnosti u Koprivnici.
Kao umirovljenik •ivi u Koprivnici.
SAÈIÆ, Tatjana, r. 7.IX.1970. u Èakovcu, dipl.
a diplomirala 28.IX.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.
SAJKO, Ivan, dipl. ing. drvne industrije.
na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, DI
smjer.
¤ivi u Zagrebu.
SAJKO, Robert, r. 30.XI.1972. u Düsseldorfu (Njemaèka), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1996/97, a diplomirao
21.VII.1998. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.
SAJKO, Sanja, r. u Zagrebu 23.VI. 1962,
SAFTIÆ, Amir, r. 14.VII.1950. u Zagrebu,
SAKAÈ, Katica, iz Kalnièke Kapele, r.
25.XI.1957, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1979/80, a diplomirala 25.II.
DT odjelu.
SALAH-ELDIEN, Omer (Hilat, Khogally, Sudan, 25.VII.1948), dr. sc., dipl. ing.
drvne industrije.
Sin Omera i Awad. Sudanske narodnosti, hrvatskoga dr•avljanstva, muslimanske
vjere. Otac mu je in•enjer strojarstva, a majka
kuæanica. Školovao se u Khartoumu (Sudan): osnovnu školu završio je 1964, a
Khartoum Secondary school 1968. godine.
Studirao je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, gdje je apsolvirao 1973/74, a diplomirao
1976. god., na DI odjelu.
Na istom fakultetu završio je i poslijediplomski studij podruèja ploèastih materijala i 11.VI.1979. god. obranio je magistarski rad Ispitivanje nekih fizièkih i mehanièkih
svojstava ploèa iverica za proizvodnju namještaja i unutarnju upotrebu. Doktorat znanosti stekao je takoðer na Šum. fakultetu u
Zagrebu 26. XII.1983. s doktorskom tezom
Vatrootporne ploèe iverice za graðevinarstvo i
brodogradnju.
God. 1977. zaposlio se kao istra•ivaè u
Institutu za drvo Zagreb, na projektima
Instituta. Od god. 1984. bio je konzultant u
Tehnièkom centru za drvo - Zagreb, a zatim i
njegov direktor. Od god. 1992. bio je direktor
312
Fonda za pomoæ DI Hrvatske pa direktor
SAG Consultinga d.o.o. Zagreb.
God. 1994. zaposlio se na Tehn. fakultetu Univerziteta u Bihaæu. Dana 11.V.1996.
na Mašinskom fakultetu Univerziteta u
Sarajevu izabran je u zvanje vanrednog profesora. Od 1999. sveuè. je profesor na Tehn. fakultetu Univerziteta u Bihaæu.
Objavio je više od 75 znanstvenih i
struènih radova.
Savjetnik je nekoliko inozemnih tvrtki
za suradnju s drvnom ind. Hrvatske. Sudjelovao je na brojnim meðunarodnim i domaæim
skupovima. Èlan je UNDUP-a i više udruga
hrv. djelatnika UN sustava. Od 1984. suradnik je i konzultant registriran u UN UNIDO - Vienna.
SALIHOVIÆ, Hazim, r. 24.XI.1960. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1982/83, a diplomirao 10.IV.1985. na
SALOMON, Ouille-Bozoumna, r. 1951,
SALOPEK, Dalibor, r. 26.III.1940. u Bjelovaru, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je
1962/63. na osamostaljenome Šum. fakuletu
u Zagrebu, a diplomirao 23.IX.1965. godine
na DI odsjeku.
VA¤NIJI RADOVI
Odreðivanje obujamske mase i koeficijenta kvalitete
iverica. Drvna industrija 31 (1980), br. 1-2, s. 17-22.
Laboratorijska ispitivanja moguænosti proizv.
vatrootpornih iverica. Drvna industrija 33 (1982), br. 3-4,
s. 75-82.
Neka iskustva u ispitivanju lameliranih lijepljenih
nosaèa. Drvna ind. 33 (1983), br. 11-12, s. 257-266.
Moguænost poveæanja vatrootpornosti lameliranih
drvnih elemenata u proizvodnji. Savjetovanje “Drvo i
standardizacija”, Sarajevo, 1983, zbirka radova, s. 50-79.
Istra•ivanje moguænosti proizvodnje lijepljenih
lameliranih elektrovodnih stupova. Drvna industrija 36
(1985), br. 11-12, s. 365-373.
Degradacija adhezivne veze kod lijepljenih drvnih
spojeva. Zbornik sa I. savjetovanja o ljepilima i lijepljenju
drva, Tuheljske toplice, 16-18.6.1987, s. 275-292.
Problematika procesa puzenja kod polivinilacetatnih ljepila namijenjeno masivnom drvetu. European
Export. Conference Chateau de Piaz, Belleville, France,
19-20 september 1989.
Influence of Various Species of Wood on Physical and
Mechanical properties of three - Layer Particleboard. Proceedings of the twentye-eighth international particle
board Composite materials symposium. Washington
State University. Pullman Washington 1994. (April 1214, 1994), s. 275.
Stanje i procjena moguænosti odr•ivog razvitka.
Prerada drva i industrija Hrvatske, Zagreb, 1997.
(studija).
Suvremena tehnologija za proizvodnju drvnih
konstrukcija. Zbornik radova meðunarodnoga skupa
“Perspektive drvnoindustrijskog sistema BiH". Listopad
1998, Bihaæ, s. 57-65.
SALOPEK, Dragutin, r. 5.VII.1932. u
Ogulinu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 11.IV.1973. god.
SALOPEK, Ivica, r. 22.VI.1961. u Ogulinu, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 12.V.1986. god. na Šum.
odjelu.
SAMAR¤IJA, Jadranka, r. 22.III.1972. u
Zagrebu, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Diplomirala je 17.I.1997. god. na
Šum. fakultetu u Zagrerbu, VI. stupanj na
DT odsjeku.
SAMBOLEK, Ivan, r. 28.VII.1931. u Sisku,
1956/57. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 25.VI.1963. god. na Šum.
313
SAMOHOD, Ante (Zagreb, 26.VIII.1948),
dipl. ing. drvne tehn., prof.
Sin Stanka i Marije r. Filipin. Hrvat,
katolik. Otac mu je bio radnik, a majka
grafièarka. Školovao se u Zagrebu: Osnovnu
školu “I. Marinkoviæ” završio je 1964, a u
klasiènoj gimnaziji maturirao je 1969. god.
Apsolvirao je 1974/75, a diplomirao 5.IV.1977.
Rad u struci zapoèeo je 1977. u poduzeæu Drvoambala•a Zagreb, a zatim je od
2.XII.1978. do 20.V.1997. prof. struè. predmeta u Drvodjeljskoj školi u Zagrebu. U
meðuvremenu je na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu polo•io pedagoški ispit. Neko
vrijeme bio je ravnatelj Drvodjeljske škole u
Zagrebu. U prijevremenu mirovinu otišao je
21.V.1997. ¤ivi u Zagrebu.
Tijekom radnog vijeka bio je na struènoj praksi u svezi s uredskim namještajem, a
bio je i èlan Programske komisije SIZ-a šumarstva SR Hrvatske.
SARAJLIJA, Kasim, dipl. ing. šumarstva.
Apsolvirao je 1949/50, a diplomirao 9.IX.1953.
god. na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu - tehnièki smjer.
Prije posljednjih ratnih zbivanja •ivio
je u Sarajevu.
SAVIÆ, Jovo, iz Bos. Gradiške (BiH), r.
7.IV.1965, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1989/90, a diplomirao 16.VII.1991.
SAVIÆ, Marko, iz Luèice, r. 1.X.1957, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 25.XI.1980. god. na Šum. fakultetu
u Zagrebu, VI. (I) stupanj na DT odjelu.
SCOTTI, Neva (Šibenik, 16.VI.1930), dr.
sc., docentica.
u Šibeniku. Studirala je na Filozofskom faHrvatski leksikon drvnih tehnologa
kultetu u Zagrebu povijesnu grupu predmeta.
Diplomirala je 1955. godine.
Poslijediplomski studij upisala je
1964. god. na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Izradila je magistarski rad pod naslovom
Razvitak NOO-a u srednjoj Dalmaciji 19411945. godine i postigla 1966. god. magisterij
iz dr•avno-politièkih znanosti.
Doktorat humanistièkih znanosti iz
podruèja povijesnih znanosti stekla je na
Filozofskom fakultetu u Zadru disertacijom
Talijanska okupacija Dalmacije 1941-1943.
Zaposlila se 1.IX.1955. u Gimnaziji u
Vara•dinu, zatim radi u Uèiteljskoj školi u
Karlovcu, Višoj pedagoškoj akademiji u
Karlovcu, Dr•avnom arhivu Hrvatske, Konfekcijskom školskom centru u Zagrebu, te od
veljaèe 1967. god. na PMF-u u Zagrebu u
zvanju predavaèa i višeg predavaèa, a od 1980.
kao docentica na Katedri za osnove društvenih nauka, kasnije Zavod za povijest, filozofiju i sociologiju PMF-a u Zagrebu. Predavala je kolegije Sociologija i Politièka sociologija
sve do 1998. kad odlazi u mirovinu.
Na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu,
kao vanjski suradnik, predavala je, vodila
seminare i obavljala ispite za studente Drvne
tehnologije i Šumarstva iz kolegija društvenih znanosti, opæe programske osnove, od 1981.
do 1985. godine.
U svom znanstveno-istra•ivaèkom
radu bavi se novijom poviješæu. Objavila je
dvadesetak radova. Sudjelovala je na velikom
broju znanstvenih skupova i savjetovanja
hrvatskih povjesnièara i sociologa.
Bila je zastupnica u Saboru SR Hrvatske 1966-1970. i u Vijeæu udru•enog rada
Sabora SR Hrvatske 1986-1990.
314
Odlikovana je dr•avnim Ordenom
zasluga za narod.
je 1976/77, a diplomirao 18.IV.1978. na
VA¤NIJI RADOVI
Rad NOO-a u srednjedalmatinskim okruzima
1941-1945. Radovi Instituta JAZU, Zadar, XIX, 1972,
315-370.
Nastanak i posljedice Rimskih ugovora 1941.
Zbornik IHRPD 2, Split 1972, 85-132.
Odnosi Italije i NDH na podruèju sjeverne Dalmacije u prvim mjesecima rata 1941. godine. Zbornik 4
IHRPD, Split, 1978, 863-884.
Talijanska okupacija Splita 1941. godine. Ibidem,
Split 1981, 491-517.
Talijanski okupacioni sistem na dubrovaèkom tlu
1941-1943. Zbornik “Dubrovnik u NOB-i”, Split 1985,
1019 -1045.
Talijanska okupacija otoka Korèule 1941-1843.
Zbornik “Korèula u NOB-i”, Split, 1989, 273-295.
Rimski ugovori od 18.V.1945 u priopæenjima
predstavnika NDH. Zadarska smotra 4-5, Zadar 1992,
43-92.
Pokušaji primjene Rimskih ugovora od 18.V.1941.
Zadarska smotra 6, Zadar 1993, 57-83.
Hrvatsko-talijanski odnosi od rujna 1941. do
prosinca 1942. (reokupacija 2 zone). Zadarska smotra 1-3,
Zadar 1997, 83-128.
SEDLAR, Zlatko (Delnice, 25.IV.1953),
Sin Drage i Marice roð. Šnajder. Potjeèe iz slu•benièke obitelji. Osnovnu i
srednju naobrazbu stekao je u Delnicama.
Maturirao je u Gimnaziji “Ilonka Golik”
1972. Diplomirao je na ŠG odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu 20.XI.1979. godine.
Zapošljava se u drv. industriji. God.
1979-1983. radi u DIP-u Novoselec, prete•ito kao tehnièki voditelj OOUR-a Pilana.
Nakon toga prelazi u RO Drvoambala•a u
Zagrebu kao tehnolog, a zatim radi na mjestu
tehnièkog i komerc. direktora. God. 19881990. samostalni je obrtnik, a od 1990. do
1996. tehnièki je voditelj u GP Moslavina
pogona stolarije. Od 1996. tehnolog je u
pogonu izolacije Konèar-Energetski transformatori d.o.o. Zagreb.
SEFER, Ferid, r. 2.VI.1954. u Bos. Novom
(BiH), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao
SEKELJI, Ernest (Vinkovci, 7.III.1919 Pieksämäki, Finska, 25.XI.2001), dipl. ing.
šumarstva.
Sin Andrije i Ane roð. Lehrner. Hrvat,
hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolik. Otac
mu je bio dipl. ing. agronomije, a majka
kuæanica. Puèku školu završio je u Vinkovcima 1929, a realnu gimnaziju u Banjoj Luci
1938. Šumarstvo je studirao na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu. Zbog rata, u
kojemu je sudjelovao kao èasnik u domobranstvu i kasnije u JNA, diplomirao je 19.XI.1948.
Prva stalna zaposlenja dobiva u BiH
(¤ivinice, Tesliæ) gdje je tehn. direktor i
direktor. Kraæe vrijeme (1951) radi u Tvornici
crijepa i cigle Dilj Vinkovci. Krajem 1951.
zaposlio se u ŠG-u Vinkovci kao upravitelj
Šumarije Lipovac (1951-1953). Iduæe dvije
godine referent je investicija i taksator.
God. 1955. zapošljava se u drv. industriji kao tehn. direktor. Dvije godine radi u
Kombinatu DI-je Borje Tesliæ (BiH), a zatim
u DI Una (1957/58). God. 1958-1960. radi u
Kazneno-popravnom domu Lepoglava kao
direktor Pogona drvne galanterije i stolarije, a
zatim u ŠG-u Sisak (1960-1961) kao upravitelj Šumarije Hrvatska Dubica. Od 1961 do
1964. tehnièki je direktor Kombinata DI
Kozara Bos. Dubica, 1964/65. radi kao šef
trgovine i nakupa u PZ Klara Remetinec,
Zagreb. Nakon ukinuæa zadruge postaje referent eksploatacije šuma i graditeljstva ŠG-a
Kotor-Varoš. Na tom je mjestu do 1.IV.1967,
kad je imenovan šum. i lovnim inspektorom
315
u Meðuopæinskom sekretarijatu za šumarstvo
Banja Luka. Na toj je du•nosti do odlaska u
mirovinu 31.XII.1983.
Kad je ratni vihor zahvatio i BiH,
prognan je iz Banje Luke. Nakon tri godine
izbjeglištva na Visu i Obrnjenu, dospio je u
Finsku, gdje prenosi na papir svoja sjeæanja
nimalo lakog ali èasnoga šumarskog i drvarskog poziva u Hrvatskoj. Svoj plan da objavi
knjigu nije realizirao. Iznenadna smrt u Finskoj prekinula ga je u tom naumu.
SEKULIÆ, Pero, iz Orahovice, r. 28.II. 1939,
1960/61. na netom osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 25.XII.1962.
na DI odjelu.
SELIMOVIÆ, Suada, iz Æutovine (BiH), r.
18.IV.1965, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1988/89, a diplomirala 27.II.1990.
odjelu.
SEMIALJAC, Josip, iz Koške kod Našica, r.
10.II.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 11.XI.1970.
odjelu.
SENKO, Dra•en, iz Kalnièkog Orehovca
kod Kri•evaca, r. 15.VI.1964, dipl. ing. drvne
tehnologije. Apsolvirao je 1987/88, a diplom.
DT odjelu.
SENTE, Zdravko, r. 17.VI.1960. u Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1982/83, a diplomirao 29.VII.1985.
odjelu.
SERDAR, Josip, dipl. ing., redoviti sveuè.
prof. Opæeg strojarstva, r. 1911. god. u Vinkovcima. Diplomirao je 1935. na Strojarskom odsjeku Tehnièkog fakulteta u Zagrebu. Od 1950. do 1955. docent je, a zatim
izvanredni profesor na Tehn. fakultetu u Zagrebu. Do 1955. honorarno je predavao Opæe
strojarstvo na DI smjeru Poljopr.- šumarskoga fakulteta u Zagrebu.
SERDAR, Mile, iz Sv. Roka u Lici, roðen
28.III.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1965/66, a diplomirao 22.XII.1967.
odsjeku.
SEREZLIJA, Nagib, iz Vareša (BiH), r.
namještaja. Diplomirao je 14.X. 1983. god.
SERTIÆ, Ivo, (Krnjeuša, BiH, 2.IV.1913Karlovac, 16.V.1993), dipl. ing. šumarstva,
šum. savjetnik.
Sin Ivana i Marije roð. Sertiæ. Hrvat,
rimokatolik. Otac mu je bio opæinski pisar, a
Stajnici 1924, a realnu gimnaziju u Sušaku
1932. Šumarstvo je diplomirao 20.VI.1938.
na Šum. odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu.
Radio je u šumarstvu i drvnoj industriji. Prvo mjesto dobiva u Direkciji šuma
Slunjske imov. opæine Karlovac (15.VIII.1939).
Sljedeæe godine prelazi u Direkciju dr•. šuma
Sušak. God. 1941-1948. upravitelj je šumarija
Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad.
Slijedi zaposlenje u drvnoj industriji,
najprije u PODIŠ-u Sušak - Novi Vinodolski
pa u ŠIP-u Novi Vinodolski, odnosno u
DIP-u Ravna Gora, u kojima je osam godina
bio upravitelj manipulacije, tehn. direktor ili
voditelj eksploatacije šuma. God. 1956.
316
prelazi u DIP Karlovac kao upravitelj Uprave
za iskorištavanje šuma, a nakon toga kao
upravitelj. Na toj du•nosti ostaje do 1960. kad
prelazi u ŠG Karlovac. Od poèetka 1969. god.
do umirovljenja 1978. bio je savjetnik u ŠG-u
Karlovac.
Umro je u Karlovcu u 81. god. •ivota
(1993).
SERTIÆ, Vladimir (Beograd, 26.XI.1935),
dr. sc., dipl. ing., redoviti sveuè. profesor
Kemije drva, Kemijske prerade drva, Polimernih materijala te Poznavanja materijala II.
Od 1939. godine •ivi u Zagrebu, gdje
je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na
Tehnièki fakultet, Kemijsko-tehnološki
odjel, upisao se školske godine 1954/55.
Još kao student zaposlio se 15.X.1957.
god. u Zavodu za pedologiju Poljopr.-šum.
fakulteta zasnovavši stalni radni odnos u
svojstvu tehnièkog suradnika. Studij je nastavio i diplomirao 2.VII.1960. godine.
Za struènog suradnika u Zavodu za
pedologiju izabran je nakon povratka s redovitog vojnog roka u o•ujku 1962. godine, a
1963. izabran je za asistenta predmeta Pedologija na Šum. fakultetu. U svojstvu asistenta 1.V.1970. godine prelazi na Katedru za
kemijsku preradu drva Šum. fakulteta.
Poslijediplomski studij s podruèja
kemije drva završio je 1974. godine obranom
magistarskog rada Prilog poznavanju mehanièkih osobina papira izraðenog iz poluceluloze
topolovine i kestenovine.
Disertaciju Fizikalno-kemijska svojstva smole alepskog bora (Pinus halepensis
Mill.) dobivene razlièitim tehnološkim postupHrvatski leksikon drvnih tehnologa
cima obranio je 1981. godine na Tehnološkom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.
U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 1982, a u znanstveno-istra•ivaèko zvanje višeg znanstvenog suradnika iz
oblasti tehnièkih znanosti, podruèje kemijsko
in•enjerstvo, izabran je 1988. godine. U 1991.
godini upisan je i u registar istra•ivaèa u
znanstvenoistra•ivaèkom zvanju višega znanstvenog suradnika u znanstvenom podruèju
drvne tehnologije.
U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora Kemije drva i Kemijske
prerade drva izabran je 1988. godine, a u
zvanje redovitog profesora 1993. godine.
Nakon 1970. godine dr.sc. Vladimir
Sertiæ radi na sustavnom istra•ivanju kemijskih svojstava domaæih vrsta drva, zatim na
problemu emisije formaldehida iz ploèa
iverica, kao i na istra•ivanju fizikalnokemijskih svojstava ekstraktivnih tvari naših
crnogoriènih vrsta drva. U suradnji s drugim
istra•ivaèima istra•uje probleme upotrebe
ljepila za drvo izraðenih na bazi lignina te na
problemu pogodnosti novih klonova bijele
vrbe za proizvodnju celuloze.
U suradnji s istra•ivaèima iz Zvolena
obraðuje aktualni problem utjecaja agresivnih
plinova i kemikalija na kvalitetu drvnih i
šumskih proizvoda, utjecaj na radnu okolinu,
kao i problem korištenja otpadnih voda iz
drvne industrije za proizvodnju melase za
•ivotinjsku ishranu. U svojim istra•ivanjima
dr. Vladimir Sertiæ razvio je usku suradnju s
istra•ivaèima s podruèja drvne tehnologije i
šumarstva.
Prof.dr.sc. Vladimir Sertiæ objavio je
46 znanstvenih i struènih radova, izradio je
više recenzija ud•benika, znanstvenih i
struènih radova, meðunarodnih projekata te
više nalaza i mišljenja u svojstvu struènog
vještaka. Bio je mentor triju magistarskih
radova, kao i èlan više povjerenstava za ocjenu
i obranu disertacija i magistarskih radova.
Na Šumarskom fakultetu sudjelovao
je u nastavi sljedeæih predmeta na VII/1
stupnju nastave: Pedologija, Kemija, Kemija s
317
osnovama biokemije, Analitièka kemija te
Polimerni materijali. Na VI. stupnju sudjelovao je u nastavi predmeta Kemije, a sada na
VII/1 stupnju vodi kolegije Kemija drva,
Kemijska prerada drva te Polimerni materijali,
a na VII/2 stupnju nastave predaje osam
predmeta.
Bio je voditelj istra•ivaèkog projekta
Istra•ivanja i razvoj u industriji celuloze i
papira (1984-1985) za potrebe gospodarstva,
voditelj zadatka Istra•ivanja na podruèju
celuloze i papira (RSIZ SRH, 1987-1990),
voditelj teme projekta Društveno-ekonomski i
tehnološki èinioci gospodarenja u šumskopreraðivaèkom kompleksu SR Hrvatske (SIZ IV, 1981-1985), suradnik na zadatku Sistematsko-kompleksno istra•ivanje kemijskog
sastava domaæih komercijalnih vrsta drva”
(RSIZ SRH, 1971-1975), suradnik na
potprojektu Istra•ivanje na podruèju nauke o
drvu (RSIZ SRH, 1976-1980), suradnik na
projektu Istra•ivanje drva i proizvoda od drva
kod mehanièke prerade (RSIZ SRH, 19811985), suradnik u selektivnom projektu
Razvoj novih vrsta slojevitih ploèa iz masivnog
i usitnjenog drva (RSIZ SRH, 1989-1990).
Od 1991. godine dr. sc. Vladimir Sertiæ suradnik je na projektima Istra•ivanje i promicanje kakvoæe drvnih proizvoda i Varijacije
strukture i svojstava domaæih vrsta drva.
U razdoblju 1987-1990. godine dr.sc.
Vladimir Sertiæ bio je èlan Programskog
savjeta Uzgoj šuma i tehnologija prerade drva i
Projektnog savjeta Optimalizacija materijala,
proizvoda i tehnologija u preradi drva.
Od 1960. godine do danas bio je èlan
mnogih stalnih i povremenih komisija,
radnih grupa i odbora Znanstveno-nastavnog vijeæa, Vijeæa Drvnotehnološkog odsjeka
i Savjeta Šum. fakulteta.
Od 1982. do 1984. god. bio je prodekan DT odjela, a 1983. god. obavljao je
du•nost predstojnika Kolegijalno - poslovodnog organa Šum. fakulteta.
Za predstojnika Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji izabran je u dva mandata u razdoblju od 1987. do 1991. godine.
Od 1994. godine prof. dr. sc. Vladimir Sertiæ
èlan je suradnik Hrvatske akademije tehnièkih znanosti.
RADOVI
Prilog poznavanju i primjeni kompleksometrijskih
analiza u pedokemiji (s A. Škoriæ), Zemljište i biljka,
(1963), 1-3, 175-181.
Priprema tla i gline za kemijske analize (s A.
Škoriæ), Hemijske metode ispitivanja zemljišta, Jug.
društvo za prouèavanje zemljišta, 7-9, Beograd, 1966.
Analiza organske materije (humusa) zemljišta (s A.
Škoriæ), Hemijske metode ispitivanja zemljišta, Jug.
društvo za prouèavanje zemljišta, 41-43, Beograd, 1966.
Odreðivanje stepena razlo•nosti (humificiranosti)
organske materije zemljišta (s A. Škoriæ), Hemijske
metode ispitivanja zemljišta, Jug. društvo za prouèavanje
zemljišta, 56-58, Beograd, 1966.
Odreðivanje kolièine formaldehida koji se oslobaða iz
iverice (s V. Bruèi i M. Barberiæ), Bilten ZIDI, 7(1979),
6, 28-57.
Uputstva za odreðivanje formaldehida u ploèama
ivericama perforator metodom (s V. Bruèi), Bilten ZIDI,
8(1980), 5, 38-46.
Odreðivanje formaldehida koji se oslobaða iz ploèa
iverica perforator i WKI metodom (s V. Bruèi i I. Opaèiæ),
Bilten ZIDI, 8(1980), 2, 38-45.
Odreðivanje emisione klase ploèa i iverica (s V. Bruèi
i I. Opaèiæ), Bilten ZIDI, 8(1980), 5, 47-56.
Kemijski sastav nekih domaæih vrsta drva (s I.
Opaèiæ), Zbornik radova ZIDI Šumarskog fakulteta, knj.
1, (1982), 11-41.
Fizikalno-kemijska svojstva bijele vrbe u odnosu na
svojstva celuloze smjese tvrdih i mekih vrsta listaèa (s A.
Krstiniæ, Ð. Kovaèiæ, Ð. Sekalec), Šumarski list, 97(1983),
9-10, 403-411.
Fizikalno-kemijska svojstva smole alepskog bora
(Pinus halepensis Mill.) dobivene razlièitim postupcima,
Kemijske osobine drva bagrema (s I. Opaèiæ), Bilten
ZIDI, 12(1984), 5, 29-43.
Dugoroèni razvoj šumarsko-preraðivaèke reprodukcijske cjeline u SR Hrvatskoj (s R. Sabadi, B. Prpiæ, H.
Jakovac, B. Bijeliæ, D. Orešèanin, D. Suiæ i K. Lukiæ),
knj. 16, II. dio, 202-260, Zagreb, 1984.
Komparativna ocjena svojstava bagremovine i
osnove njenih utilizacijskih karakteristika (sa S. Baðun i B.
Petriæ), Bilten ZIDI, 12(1984), 5, 60-67.
Optimizacija procesa mehanièko-kemijske tehnologije za razdoblje 1981-1985. godine, Bilten ZIDI,
13(1985), 3-4, 27-34.
Chemicke zlo•enie odpadovych vod z vyroby
drevovlaknitych dosak mokrym sposobom (s I. Melcer i R.
Solar), Drevo, 40(1985), 11, 326-331.
Vplyv tuhych a plynnych exhalatov na produkciu a
kvalitu lesnych drevin (s I. Melcer i A. Melcer), Drevo,
41(1986), 8, 230-234.
318
Integralno iskorišæenje drvne sirovine, Drvna industrija, 37(1986), 9-10, 229-234.
Dinamika emisije formaldehida iz iverica odreðena
perforatorskom i difuzijskom metodom (s V. Bruèi i I.
Opaèiæ), Drvna industrija, 37(1986), 11-12, 277-281.
Vplyv agresivnych plynov na smrekovo drevo (s I.
Melcer i A. Melcer), Drevo, 41(1986), 5, 128 - 131.
Vznik emisii pri spalovani a pyrolyze dreva a ich
toxicita (s I. Melcer i A. Melcer), Drevo, 41(1986), 11,
329-330.
Organicke rozpuštadla a riedidla v drevarskom
prostredia (s I. Melcer i A. Melcer), Drevo, 41(1986), 12,
347-349.
Kemijska svojstva bukovine i upotreba u kemijskoj
preradi, Zbornik rad. Kolokvij o bukvi, (1986), 117-124.
Ekologicky unosne lakovacije sistemy (s I. Melcer i
A. Melcer), Drevo, 42(1987), 3, 57-59.
Kemijska prerada hrasta lu•njaka, Glasnik za
šumske pokuse, posebno izd., knj. 3, (1987), 375-381.
Lijepljenje bukovine i jelovine aktiviranjem površine sljubnica natrij-hidroksidom uz primjenu punila na
bazi lignina (s A. Bogner, H. Turkulin i B. Ljuljka),
Znanstveno-istra•ivaèki rad u drvnoj industriji SR
Hrvatske, Zbornik plenarnih referata i sa•etaka priopæenja savjetovanja Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i
gospodarskim uvjetima, 125-135, Zagreb, 1988.
Perspektivy chemickeho a biochemickeho spracovania
dreva i lignocelulozovych surovin (s I. Melcer, A. Melcer,
R. Solar i F. Kaèik), Drevo, 44(1989), 1, 6-8.
Vplyv emisii na odumieranie ihliènatych a listnatych
drevin (s I. Melcer, A. Melcer, R. Solar i F. Kaèik),
Drevo, 44(1989), 4, 89-92.
Chemicka charakteristika hydrolizatu po hydrotemickej uprave agatoveho dreva (s I. Melcer, A. Melcer,
R. Solar, i dr.), Drevo, 44(1989), 7, 193-196.
Vplyv hydrotermickej upravy na chemicke, fizikalne
a mechanicke vlasnosti agatoveho dreva (s I. Melcer, A.
Melcer, R. Solar, F. Kaèik i J. Šindler), Drevo, 44(1989),
11, 317-321.
Svojstva terpentinskog ulja alepskog bora (Pinus
halepensis Mill.), Zbornik vedeckych prac Drevarskoj
fakulty Vysokej Školy Lesnickej a Drevarskej vo
Zvolene, 1989/I, 167-173, Bratislava, 1990.
Zmeny vlasnosti bukoveho dreva po jeho termickom
spracovani (s I. Melcer, A. Melcer, F. Kaèik, J. Šindler i K.
Vargicova), Drevo, 45(1990), 9, 255-260.
Properties of new white willow clones suitable for
pulp production (s I. Melcer & A. Melcer), Proceedings
Division 5, XIX World Congress, Abstracts 554,
Montreal, 1991.
Koncepcija sustava srednjeg obrazovanja drvne
struke u Republici Hrvatskoj (sa S. Tkalec), Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1991.
Kemijski sastav nekih domaæih vrsta drva II,
Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992.
Študium vodorozpustnych latok bukoveho dreva
(Fagus silvatica L.) pri jeho skladovani vo vode (s I.
Melcer, F. Kaèik, R. Solar, A. Melcer i J. Šindler),
Zbornik vedeckych prac Drevarskej Fakulty Technickej
Unirverzity vo Zvolene, 41-56, Bratislava, 1992.
Študium polysacharidickeho podielu kmena a vetvi
dreva borovice (Pinus silvestris L.) vo vztahu k obdobiu
ta•by (s I. Melcer, R. Solar i A. Melcer), Zbornik
vedeckych prac Drevarskej Fakulty Technickej Univerzity vo Zvolene, 57-75, Bratislava, 1992.
Vplyv melaminu na mno•stvo volneho formaldehydu v moèovino - formaldehydovych lepidlach v aplikacii
na lepene spoje brezoveho dreva (s I. Melcer, A. Melcer, F
Kaèik i J.Šindler), Zbornik vedeckych prac Drevarskej
Fakulty Technickej Univerzity vo Zvolene, 77-114,
Bratislava, 1992.
Lijepljenje jelovine ligninskim ljepilom klasiènim i
VF postupkom (s A. Bogner, V. Jirouš-Rajkoviæ i H.
Turkulin), Drvna industrija, 43(1992), 3, 87-91.
HPLC analiza monosaharida nekih domaæih
drvnih vrsta (s V. Tišler i M. Kanop), Drvna industrija,
44(1993), 1, 15-18.
Zakonski normativi s podruèja industrijskih
otpadnih voda v treh èlanicah delovne skupnosti Alpe Jadran (s V. Tišler i D. Šantelj), Les, 46(1994), 179-183.
Proizvodnja vlakana (s F. Kljajiæ), dio studije
Stanje i perspektive razvitka industrije vlakana, papira i
prerade papira u dr•avi Hrvatskoj, Zagreb, 1994.
Razvoj proizvodnje celuloze iz jednogodišnjih
biljaka (s F. Kljajiæ), Zbornik radova Ukljuèivanje
znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj,
23-26, Novi Vinodolski, 1994.
(s B. Ljuljka, I. Grbac i V. Jirouš-Rajkoviæ), Drvna industrija, 47(1996), 3, 101-107.
SEVER, Stanislav roð. u Sv. Kri•u Zaèretje,
5.II.1935, dr. sc., dipl. ing. šumarstva, dipl.
ing. strojarstva, sveuèilišni profesor u trajnom
znanstveno-nastavnom zvanju u miru. U
trenutku umirovljenja predavao je na Šumarskome odsjeku predmete Osnove strojarstva i
Mehanizaciju šumarstva s praktikumom te
Transport u drvnoj industriji na DT odsjeku.
Osnovno je školovanje zapoèeo 1942.
godine u Zagrebu, a srednju je školu završio
1954. na V. muškoj gimnaziji “Bogdan
Ogrizoviæ”. God. 1959. diplomirao je na
Poljopr.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, DI
odjel, a 1965. na Strojarskom odjelu Strojarsko-brodograð. fakulteta istoga sveuèilišta.
Godine 1974. Vijeæe Šumarskoga fakulteta
priznalo mu je objavljene radove jednakovrijedne magistarskom radu, a 1980.
obranio je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagre-
319
bu disertaciju Istra•ivanja eksploatacijskih parametara traktora kod privlaèenja drva.
Od 1.IX.1960. dragovoljno je radio na
Katedri za drvnoindustrijsko strojarstvo, a od
1.XII.1960. zaposlenik je Šum. fakulteta
Sveuè. u Zagrebu kao asistent (1960 – 1974),
docent (1974 – 1981), izvanredni profesor
(1981 – 1986) te kao redoviti sveuèillišni
profesor od 1986. do 6. veljaèe 1997. kada je
stavio u mirovanje polo•aj sveuè. nastavnika.
Od 6.II.1997. pomoænik je ministra za poljopr. i šumarstvo te ravnatelj Uprave za
šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju pri Ministarstvu Poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske sve do 21.V.1998. kada ga je
Vlada RH razriješila du•nosti na osobni
zahtjev.
Od 1.IX.1998. ponovno je zaposlenik
Šum. fakulteta sve do umirovljenja 1.X.2000.
Osim nastavnoga i znanstvenoga rada na
Šum. fakultetu u Zagrebu, deset je godina bio
gost profesor na Šum. fakultetu u Sarajevu te
povremeni nastavnik-suradnik na Agronomskome fakultetu u Zagrebu.
U dodiplomskoj nastavi, osim temeljnoga podruèja mehanizacije šumarstva, u
raznim je oblicima pripremao, sudjelovao i izvodio nastavu iz Nacrtne geometrije, Tehnièkoga
crtanja, Mehanike, Osnova elektrotehnike,
Osnova strojarstva, Transporta u drvnoj industriji i dr. Od 1998. izabrani je nastavnik za
izborni predmet Sigurnost u šumarstvu Visoke
tehnièke škole za sigurnost na radu pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Na poslijediplomskome studiju iz podruèja iskorištavanja
šuma sudjelovao je u ostvaraju sastavnice koja
se odnosi na strojeve u pridobivanju drva i
šumskom graditeljstvu. Bio je i pozivni
predavaè na poslijedipl. studiju Europskoga
centra za mir UN, Sarajevo (1988). Pritom je,
osim èlanstva u mnogim povjerenstvima
diplomskih i magistarskih radova te disertacija, bio i mentor dvadesetak diplomskih
radova te jedne disertacije i magisterija
(Zagreb, Ljubljana, Zvolen).
U znanstveni je rad sustavno ukljuèen
od 1972. Pritom je u istra•ivaèkim projektima
radio kao istra•ivaè, voditelj zadatka, voditelj
potprojekta i dr. Godine 1990. izabran je, a
1995. reizabran za sljedeæih pet godina za
zamjenika koordinatora istra•ivaèkoga projekta IUFRO-a 3.06.00.
Bio je, ili je još uvijek èlan mnogih
hrvatskih strukovnih udruga, npr. HŠD-a,
Hrvatskoga mjeriteljskoga društva, Hrvatskoga strojarskoga i brodograðevnoga in•enjerskoga saveza, Udruge za plastiku i gumu,
Hrvatskoga društva za promicanje zaštite
ljudi u radnoj i •ivotnoj okolini, Pokreta
prijatelja prirode – “Lijepa naša”, Hrvatskoga
in•enjerskoga saveza i dr., obnašajuæi u njima
razlièite du•nosti; bio je predsjednik društva,
èlan upravnih i nadzornih odbora, èlan
jezikoslovnih i drugih strukovnih povjerenstava. Trenutno je èlan TO 4002 i TO 23 pri
Dr•avnome zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo. Od 1993. do 2000. èlan je saborskoga
Odbora za dodjelu dr•avne nagrade za
tehnièku kulturu “Faust Vranèiæ”. Od prosinca
1995. do lipnja 1998. predstavnik je Vlade RH
te zamjenika predsjednika Upravnoga odbora
Hrvatske šume, p. o. Zagreb, èlan Komisije za
znanstvenoistra•ivaèki rad šumarstva Hrvatske, redoviti je èlan Akademije šumarskih
znanosti i izvanredni èlan Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske. Od 1998. do 2000.
kao predstavnik RH èlan Tehnièkoga povjerenstva Šumski i šumarski proizvodi projekta
EU COST, od 2000. èlan je Znanstvenoga
vijeæa Hrvatskoga centra za razminiranje,
suradnik i autor nekoliko jedinica poglavlja
Šume i šumarstvo Strategije zaštite okoliša i
nacionalnoga akcijskoga plana zaštite okoliša
(NEAP), suradnik na tzv. Bijeloj knjizi
320
Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske i
Ministarstva znanosti i tehnologije, te ovlašteni ispitivaè zaštite na radu u RH za podruèje
šumarstva itd.
Èlan je, ili je to bio, meðunarodnih
strukovnih organizacija: IUFRO i ISTVS
(The International Society for Terrain-Vehicle
Systems), Tehnièkoga povjerenstva COST
Šumski i šumarski proizvodi (1998 – 2000), a
na razlièite je naèine suraðivao u radu FAO-a,
ILO-a, ECE-a, ISO-a, IEA-a, NSR-a (Nordic forest Technology Council), PTB-a
(Physikalisch-Technische Bundesanstalt Braunschweig), CWF-a (The Canadian Woodlands
Forum), CPPA-a (Canadian Pulp and Paper
Association), FERIC-a (Forest Engineering
Institute of Canada), SEV /COMECON
(Council for Mutual Economic Assistance –
Odbor za ispitivanje šumarske mehanizacije)
i dr. Bio je voditelj hrvatske delegacije na 3.
ministarskoj konferenciji Zaštita šuma u
Europi gdje je u ime R. Hrvatske bio potpisnik Lisabonske rezolucije i deklaracije (Lisabon
1998).
Na Šum. fakultetu u Zagrebu obnašao
je du•nost predsjednika Katedre za drvnoindustrijsko i šumarsko strojarstvo, bio je
tajnik i predsjednik savjeta fakulteta, predsjednik sindikalne podru•nice, bio je èlan
dvaju izvršnih odbora istra•ivaèkih zavoda,
èlan više povjerenstava za nastavu i dr.
Prof. dr. sc. Stanislav Sever istodobno
bio je ili je još èlan uredništava nekoliko
èasopisa odnosno urednik njihovih strukovnih rubrika: "Drvne industrije", "Mjeriteljskoga vjesnika", "Metrologa", "Mehanizacije
šumarstva", "Strojarstva". Ureðivao je ili bio
èlan uredništva nekoliko znanstvenih zbornika radova, monografija i drugih tiskovina.
Bio je ili je i sada èlan meðunarodnih urednièkih vijeæa hrvatskih i stranih èasopisa: Rad i
sigurnost – Zagreb, Gozdarski vestnik –
Ljubljana, Radovi – Zvolen, Hrvatske šume –
Zagreb te organizator meðunarodnih i
domaæih skupova, npr. “Mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi", Opatija 1983, SEV Opatija 1988, IUFRO-Opatija 1999. i dr.
Bio je pristupnik dr•avne nagrade
“Nikola Tesla”, dobitnik je povelje HMD-a
za osobiti doprinos djelovanju društva,
povelje i zlatne medalje Novosadskoga sajma
(1976), povelje Jugoslavenskoga poljoprivr.šum. centra (1985), priznanja proizvoðaèa
šum. strojeva Tehnomehanika iz Marije
Bistrice u povodu 125. godišnjice visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj (1985),
zahvalnice ROŠ-a “Slavonska šuma” Vinkovci (1989) za uspješnu suradnju, a na prijedlog
Dr•avnoga povjerenstva za odlikovanja i
priznanja odlikovao ga je Predsjednik Republike F. Tuðman redom Danice Hrvatske s
likom Bla•a Lorkoviæa za osobite zasluge u
gospodarstvu (1998). Uz posljednje primljeno priznanje predsjednika organizacije
IUFRO i koordinatora Divizije 3 dodijeleno
mu je na XXI. kongresu IUFRO-a za slu•enje
u ostvaraju ciljeva udruge (2000). Dobio je i
dvadesetak drugih priznanja i zahvalnica za
strukovni i društveni rad, posebno za promicanje šumarske tehnike, sudjelovanja u mnogim kulturološkim poticajima, osnutka znanstvenih i struènih raspravljaonica te drugim
djelatnostima.
RADOVI
(Izbor znaèajnijih objava od oko 600 naslova)
Nekotorie meriteljnie metodi utver•denija harakteristik grunta pri issledovaniju
sostava koleso – grunt (s D. Horvat), Zbornik radova
meðunarodnoga seminara “Mjeriteljnie osnovi issledovanija mašin v ekspluataciji lesov”, Zagreb – Gerovo –
Opatija, 1985, VI/1 – 9.
Tehnièka znanja u obrazovnom i istra•ivaèkom
procesu drvne industrije - juèer, danas, sutra (s V. Golja),
Bilten ZIDI “125 godina šumarske nastave u Hrvatskoj”, 13(1985)6: 125 – 137.
Rezultati istra•ivanja korisnosti zglobnih traktora,
Strojarstvo 27(1985)2: 79 – 96.
Prilog prouèavanju potrošnje goriva pri prijevozu
namještaja specijalnimkamionima (s D. Horvat i dr.), Drv.
ind. 37(1986)3 – 4: 71 – 79.
Proektovanie gradulirovanija mehanièeskoj regulaciji lesnih šarnirnih traktorov (s D. Horvat), Zbornik
radova meðunarodne konferencije “K. social. integracii
mechanizacie lesopesteskych a to•bovih prac”, 136–141,
Martin, ÈSSR, 1986.
Morphological characteristics of logging machines,
Zbornik radova 18th IUFRO World Congress, Div. 3,
Forest operations and Techniques, Ljubljana, 1986, 9- 20.
321
Skidder’s efficiency investigation results (poster),
Zbornik radova 18th IUFRO World Congress, Div. 3,
Forest operations and Techniques, Ljubljana, 1986, 406.
Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu. Pravilnik o
zaštiti na radu SR Hrvatske, provedbeni propisi, Centar za
informacije i publicitet (CIP), Zagreb, 1987, 346 – 392.
Productivity and performance of forwarders in hauling operations, IUFRO Meeting on harvesting, transport,
ergonomics and safety in plantation forestry, Curitiba,
Parana, Brasil, 1987, 1 – 23.
Dynamic loading of skidder axles at wood skidding,
International Society for Terrain Vehicle Systems, 9th
Internat. Conference, Barcelona, 1987, Vol. II, 531– 540.
Paraleljnoe issledovanie urovnja šuma u trelevoènih
traktorov. Informacionij bjuletenj ŠDVÚ (Štatny
Drevarsky Výskumný Ústav) Kordinacionij centr po
probleme “Kompleksnoe ispoljzovanie drevesnoga sirja”,
Bratislava, kolovoz 1988, 3/88 – 50, 44 – 51.
Tehnièki uvjeti za gospodarske ceste (s D. Šikiæ i dr.),
Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, 1989, 1 – 76.
Soil compaction at wood hauling and wood skidding
with heavy-duty tractors, 4th European Conference of
ISTVS, Wageningen, the Netherlands, March 1989,
Proceedings Volume 2, 41 – 48.
Yugoslav experience in studying the vehicle-soil system (s A. Vrankoviæ i dr.), Proceedings of the Seminar on
the Impact of Mechanization of forest operations to the
soil, Published by the Ministry of Agriculture, Brussels,
Belgium, with ECE, FAO, ILO, Joint Committee on
Forest Technology, Management and Training, IUFRO,
Louvain-la-Neuve (Belgium), 1989, 225 – 234.
Strategija razvoja mehanizacije radova u šumarstvu, Glas. šum. pokuse 26(1990), 497 – 518.
Yugoslav experience in designing thinning machines
(s I. Kne•eviæ), Metsäntutkimuslaitoksen tiedonantoja
355, Machine design and working methods in thinnings,
Proceedings of IUFRO P4.02.01. Conference, September 1989, Hyytiälä (Finland), Helsinki, 1990, 75 – 97.
Skidder Traction Factors, Journal of Forest Engineering, Vol. 1, No. 2, January, 1990, 15 – 23.
Emerging forest harvesting issues in eastern Europe,
Post-Congress Proceedings of IUFRO 1990, S3.06,
Voluntary paper, Subject Area XIX World Congress,
Montreal, QU, Canada and Swedish University of Agricultural Sciences, College of Forestry, Garpenberg 1991,
Sweden, 241 – 242.
Some features of testing forestry machines. Poster.
Post-Congress Proceedings of IUFRO 1990, S3.01
Subject Area XIX World Congress, Montreal, QU,
Canada and Swedish University of Agricultural Sciences, College of Forestry, Garpenberg, 1991, Sweden,
1, Summary.
Criteria for classifying off-road vehicles, Invited paper. Post-Congress Proceedings of IUFRO 1990, S3.01
Subject Area XIX World Congress, Montreal, QU,
Canada and Swedish University of Agricultural Sciences, College of forestry, Garpenberg 1991, Sweden,
230 – 241.
Normiranje i jezik jugoslavenskih normi, Jezik
39(1991)1: 14 – 16.
Sabijanje tla pri izvo•enju i vuèi drva teškim
traktorima (s D. Horvat), Glas.šum. pokuse, Vol. XXVI,
519 – 546, Zagreb, 1991.
Mathematical model for estimating energy content in forest biomass (UFB – Utilization of forest biomass) (s D. Horvat i dr.), Proceedings of a Conference on
Bioenergy Supply Systems IEA/BA Task VI Activity 7:
Economics of wood energy supply systems, Bergen,
Norway, 1991, 152 – 167.
Form index as possible criterion for classification of
forest off-road vehicles (s I. Kne•eviæ), Proceedings, Volume II, 5th European Conference International Society
for Terrain-Vehicle Systems, Budapest, 1991, 468 – 476.
Skidders and Forwarders Database as a Source and
Help in Determining Morphological Relationship (s D.
Horvat), Proceedings of IUFRO Conference, Workshop
on Computer Supported Planning of Roads and Harvesting, Feldafing (Germany), 1992, I2/1 – I2/12.
Logging Wheeled Tractor Data Bank for Assistance
in Machine Family Evaluation (s D. Horvat), Proceedings of IUFRO Conference, Workshop on Computer
Supported Planning of Roads and Harvesting, Feldafing
(Germany), 1992, I7/ – VI7/8.
Computer-aided determination of optimal forest
road density in mountainousareas (s I. Kne•eviæ), Proceedings of IUFRO Conference, Workshop on Computer
Supported Planning of Roads and Harvesting, Feldafing
(Germany), 1992, 12/1 – 12/12.
Raèunalom podr•ano odreðivanje optimalne gustoæe
traktorskih vlaka pri stalnoj gustoæi kamionskih cesta (s I.
Kne•eviæ), Meh. šumar. 17(1992)3 – 4: 41 – 51.
Kako dalje sa sredstvima rada u šumarstvu? Glas.
šum. pokuse, posebno izdanje, 1993, Vol. 4, 249 – 264.
Prilog odreðivanju nesigurnosti slo•enog modela (s D.
Horvat), Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 1993, Vol.
4, 295 – 304.
Matematièki model za odreðivanje toplinske kolikoæe
šumske biomase (s D. Horvat i dr.), Glas. šum. pokuse,
posebno izdanje 1993, Vol. 4, 305 – 313.
Stanje i moguæi razvoj mehanizacije u hrvatskom
šumarstvu, Meh. šumar. 18(1993)1: 3 – 15.
Results of experience concerning the possible heat
production from biomass in Croatia. Zbornik meðunarodne
konferencije Alpe-Jadran, “District heating with biomass”, Graz, 1993, 27 – 30.
Ispitivanje nekih eksploatacijskih karakteristika
motornih pila lanèanica (s V. Goglia), Meh. šumar.
18(1993)4: 205 – 208.
Steyr 8090 & Seppi M. Miniforst assemblay in silvicultural work (s D. Horvat i dr.), Proceedings of 6th
European ISTVS Conference, Beè, 1994, 887 – 895.
Some changes in forestry technologies, techniques and
operational research in Croatia, a country in transition, Proceedings Scandinavian Forest Research in Europe: Operational Research. NSR Research Conference, Lyngby,
Denmark, 1994, 69 – 81.
322
A contribution to damage standardization resulting
from the research into machine use on variable slopes (s D.
Horvat i dr.), 9. Interacctive seminar and workshop
“Soil, tree, machines interaction”, FAO/ECE/ILO,
IUFRO, EU Concerted Action CEET, Feldafing, Germany, 1994, 1 – 9.
Neki problemi korištenja dijela šumske biomase u
energetske svrhe (s V. Goglia), Meh. šumar. 19(1994)3:
193 – 198.
Public enterprice “Croatian Forests” ’93 - Yearbook
in Words, Pictures and figures, Zagreb, 1994, 1 – 45,
urednik, koautor.
Korištenje drvnog ostatka iz šumske proizvodnje za
dobivanje iverja kao goriva u toplinskim generatorima (s Ð.
Hamm i dr.), Meh. šumar. 19(1994)4: 269 – 275.
Mulching flail mower – one method for mechanization of stand establishment and treatment operations (s D.
Horvat), Invited poster No. 194, Proceedings of poster
abstracts, IUFRO XX World Congress, 6 -12 August
1995, Tampere, Finland, 111.
Past and the future of the forest biomass utilization
in Croatia (s V. Goglia i dr.), Invited poster No. 218, Proceedings of poster abstract, IUFRO XX World Congress, 6 – 12 August 1995, Tampere, Finland, 124.
Some properties of the skidders used in mountain forest stand thinning (s D. Horvat), IUFRO XX World
Congress, 6 -12 August 1995, Tampere, Finland, 211 –
217, Proceedings of the Technical Sessions of Subject
Group 3.06.
Logging strategies in Croatia, a country in transition, IUFRO XX World Congress, 6 -12 August 1995,
Tampere, Finland, 217 – 226, Proceedings of the Technical Sessions of Subject Group 3.06.
Šumska biomasa kao primarni nositelj energije (sa S.
Risoviæ), EGE – Energetika· Gospodarstvo · Ekologija ·
Etika, 11/95: 118 – 119.
Zatiranje hrvatskoga nazivka norma, Polimeri
16(1995)3: 93 – 94.
Šumarska radna sredstva i ergonomski zahtjevi,
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 46(1995)1: 95–110.
Promišljena proizvodnja i uporaba energije s
posebnim osvrtom na biomasu (sa S. Risoviæ), Meh. šumar.
20(1995)1: 17 – 26..
Oplemenjivanje drvnog iverja predsušenjem (s Ð.
Hamm i dr.), Meh. šumar. 20(1995)1: 27 – 31.
Neka iskustva pri pokušaju opojmljenja strategije
eksploatacije šuma u Hrvatskoj - zemlje u tranziciji,
Šumarski list 120(1996)3 – 4: 133 – 141.
Neke znaèajke traktora za privlaèenje drva u
prorjedama sastojina brdsko-planinskog podruèja (s D.
Horvat), Šumarski list 120(1996)3 – 4: 157 – 162.
Sadašnjost i buduænost korištenja šumske biomase u
Hrvatskoj (s V. Goglia i dr.), Šumarski list 120(1996)3 –
4: 163 – 169.
Gospodarenje šumama u Hrvatskoj (s D. Horvat,
urednici i koautori), studija u okviru razvojno-istra•ivaèkog projekta PROHES - Razvoj i organizacija
hrvatskoga energetskog sektora, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996, 1 – 86.
Forest Opening Issues in Croatia (sa S. Šunjiæ),
Seminar on Enviromentally Sound Forest Roads and
Wood Transport, Sinaia, Romania, 17 – 22. 6. 1996.,
ECE/FAO/ILO - Joint Committee on Forest Technology, Management and Training, Proceedings of the
Seminar, Rome, 1998, 252 – 260.
Certification - an opportunity for small countries to
choose and apply environmental soft machines, referat na
meðunarodnoj konferenciji IUFRO / CWF - CPPA /
FERIC, Quebec City, Canada, 9 – 11. rujna 1996, Summary, 5, 1 – 4.
Slavonski hrastici (Slavonian oak forests) (s D.
Tonkoviæ i dr.), Hrvatske šume, Zagreb 1996, 1 – 180.
Wheel slip investigation of farming adapted tractor in wood
skidding on skid trail (s D. Horvat i dr.), FAO/ILO/ECE
Znanstvena raspravljaonica o buduænosnome tijeku
provjera šumskih sastojina, 8 – 11. September 1997,
Zvolen, Slovaèka.
Choosing and Application of Forest Soft Machines (s
D. Horvat), 7th European ISTVS Conference, 7 – 10.
October, 1997, Ferrara, Italy, 549 – 556.
Imamo li jasnu zamisao o organizaciji i upravljanju
dr•avnim šumama? (Do we have a concept of state forests?),
(s D. Horvat), Meðunarodni simpozij, Ljubljana 26 – 27.
svibnja 1997, 419 – 432.
Croatian forests on the intersection, speech on the
3rd Ministerial Conference on the Protection of the Forest in Europe, 2 – 4. June 1998, Lisbon.
Seven and half years of Croatian experience on the
way from centrally planned forest operations to market oriented enterprise(s) (s D. Horvat), FAO/Austria expert
meeting on environmentally sound forest operations for
countries in transition to market economies, Ort/
Gmunden, Austria, 20 – 27. September 1998.
Šumska biomasa kao nositelj energije u kogeneracijskim postrojenjima (s J. Domac i dr.), Meh. šumar.
24(1999)1 – 2: 43 – 51.
Vergleichende Untersuchungen der technischen
Eigenschaften von adaptierten und mit Forstwinden
ausgerüsteten landwirtschaftlichen Traktoren (s D.
Horvat), 33. Internationales Symposium Mechanisierung der Waldarbeit, Zagreb-Delnice, 1999, 1 – 11.
Certification of forest machines and processes (s D:
Horvat), Proceedings of 13th Interantional Conference
of the ISTVS, Volume II, Munich, 1999, 775 – 782.
Experience and state of the knowledge on the way of
technology transition, Abstracts Proceedings of IUFRO
Symposium Emerging Harvesting Issues in Technology
Transition at the End of Century, Opatija, 1999, 7 – 8
(hrv. inaèica A-5).
SEVER (r. BRELIH), Josipa, (Ravna Gora,
23.VIII.1949), dipl. ing. drv. industrije, prof.
Kæi Tome i Darinke r. Beuk. Hrvatica, rimokatolièke vjere. Potjeèe iz obrtnièke
323
obitelji. Osnovnu školu završila je 1964. u
Ravnoj Gori, a Gimnaziju “Ilonka Golik” u
Delnicama 1968. Apsolvirala je 1971/72, a
diplomirala 7.III.1975. na Šum. fakultetu u
Drvnotehnièkoj školi Delnice, gdje je profesorica grupe predmeta drvne struke. Potom
radi u "3. maju" - TIBO, Rijeka kao projektantica monta•nih grað. objekata, istra•ivaèica
tr•išta te u prodaji i nabavi. Danas radi u
Stroj.-brodograð. školi za industrij. i obrtnièka zanimanja u Rijeci.
SEVNIK, Franjo (¤upelevec, Bre•ice, Slovenija, 1.I.1895 - Ljubljana, 8.X. 1980), dipl.
ing. šum., red. sveuè. profesor.
Osnovnu je školu polazio u Kapeli
(Slovenija), zatim se školovao u Krškom, a od
1910. do 1914. u realki u Idriji. Nakon studija
u Austriji (Graz, Mariabrunn), pet semestara
studirao je na Gospod.-šumarskom fakultetu
u Zagrebu. Diplomirao je 25.X.1920. na
Šumarskom odjelu.
Najprije radi u šumarstvu (Bohinjska
Bistrica, Ljubljana, Vukovar). Od 1926. deset
je godina upravitelj Soteškog veleposjeda. Od
1936 do 1943. bio je šef centrale i predsjednik
Upravnog odbora u dr•avnoj upravi. Aktivan
u OF-u za vrijeme rata, od 1945 do 1947. bio
je pomoænik ministra za šumarstvo NRS.
Radio je na osnivanju Šum. instituta
Slovenije i bio njegov prvi direktor (19471949). Bio je inicijator i organizator šumarskoga, drvnoindustrijskoga i lovaèkog muzeja
u Bistri (1948) i više godina njegov direktor.
Zaslu•an je za ustroj Šum. odjela na Agronomskom fakultetu u Ljubljani, na kojemu je
bio dekan i prodekan. Od 1950. do umirovljenja 1964. redoviti je prof. na Biotehn. fakultetu u Ljubljani na kojem je predavao
Ekonomiku šumarstva i drvarsko gospodarstvo.
Bio je vanjski suradnik Inštituta za
gozdno in lesno gospodarstvo LRS.
Jedna je od najmarkantnijih liènosti u
slov. šumarstvu. Bio je pokretaè Gozdarskog
vestnika (1938). Objavio je znatan broj znanstvenih i struènih radova.
SIÆ, Stjepan, iz Lipovca, r. 3.XII.1951, dipl.
SIKAVICA, Pero (Šibenik, 14.VIII.1970),
Sin Peše i Mirjane r. Skoriæ. Hrvat,
katolik. Otac mu je soboslikar, a majka
slu•benica. Školovao se u Šibeniku: osnovnu
je školu završio 1985, a u COUO-u je maturirao 1989. god. Diplomirao je 29.V.1998. na
Nakon diplomiranja bio je nezaposlen. Zaposlenje dobiva kao komercijalist
15.III.2000. u privatnoj tvrtki PUÆO d.o.o i
PALK d.o.o koja se bavi proizvodnjom i
prodajom aluminijske stolarije.
SINGER, Damir, r. 5.I.1944. u Zagrebu,
SINKOVIÆ, Bo•o (Vrtnjakovac, 15.I.1931 Zagreb, 25.II.1999), dipl. ing. drvne industrije, honorarni nastavnik Tehnologije proizvodnje namještaja.
U Krapinskim toplicama završava
osnovnu školu. Godine 1947. završio je
stolarski zanat, a 1951. majstorsku školu u
324
Zagrebu. Godine 1966. diplomirao je na DI
Od 1966. do 1968. godine radio je u
Tovarni pohištva Bre•ice kao tehnièki direktor. U Zagrebaèkoj tvornici pokuæstva radio je
kao šef pripreme od 1968. do 1969, a nakon
pripojenja Zagrebaèke tvornice pokuæstva
“M. Šavriæu” bio je voditelj operative u razdoblju od 1969. do 1972. godine.
U Institutu za drvo u Zagrebu radio je
kao voditelj Finalnog odjela i Laboratorija za
ispitivanje namještaja do odlaska u mirovinu
1972. god.
Tijekom rada u Institutu za drvo sudjelovao je u donošenju normi za ispitivanje
kvalitete namještaja. Osnovao je 1975. prvi
Laboratorij za ispitivanje namještaja u Hrvatskoj, u suradnji sa B. Ljuljkom na Šum. fakultetu u Zagrebu.
Od 1976. do 1985. suraðuje u znanstvenoistra•ivaèkim projektima Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Kao honorarni nastavnik predmeta
Tehnologija proizvodnje namještaja na VI.
stupnju predaje od 1980. do 1986. godine.
RADOVI
IV "Interbimal" - u Milanu revija dostignuæa u proizvodnji strojeva za obradu drva (s M. Gregiæ, Drvna industrija, 25(1974), 9-10, 273-239.
Moguænost ispitivanja kvalitete namještaja u
laboratoriju Instituta za drvo, Drvna industrija, 27(1976),
1-2, 31-34.
Ispitivanje kvalitete namještaja u Laboratoriju
Instituta za drvo, drvna industrija, 27(1976), 3-4, 57.
Faktori kvalitete naslonjaèa i višesjeda (s B.
Ljuljkom), Drvna industrija, 29(1978), 1-2, 5-12.
Faktori kvalitete stolica (s R. Jeršiæem), Drvna industrija, 29(1978), 9, 227-234.
Prilog ispitivanju kvalitete korpusnog namještaja (s
B. Ljuljkom I D. Biondiæem), Drvna industrija,
29(1978), 11-12, 297-308.
Faktori kvalitete stolova (s B. Ljuljkom), Drvna industrija, 30(1978), 11-12, 391-395.
Tehnologija tapeciranog namještaja i Tehnologija
kuhinjskog namještaja, poglavlja u skriptama B. Ljuljke
Tehnologija proizvodnje namještaja, Zagreb, 1978.
Lijepljenje ploèa i sjedišta iz masivnog drva,
poglavlje u skriptama B.Ljuljke Lijepljenje u tehnologiji
finalnih proizvoda, Zagreb, 1978.
Tehnološki aspekti optimalizacije krojenja ploèa,
Savjetovanje, Stubièke Toplice 1979.
Tehnološki problemi pri krojenju ploèa za namještaj,
Bilten ZIDI (1979), 3, 11-24.
Okov i kvaliteta namještaja (s D Puzak), Drvna
industrija, 31(1980), 11-12, 295-299.
Otpornost površina namještaja obraðenih razlièitim
materijalima "Chromos"za površinsku obradu u drvnoj industriji, Bilten ZIDI 9(1981), 1, 1-61.
Ispitivanje kvalitete namještaja u sistemu prozvoðaè
- korisnik kao faktor razvoja i unapreðenja proizvoda (s B.
Ljuljkom i D. Biondiæem), bilten ZIDI 9(1981) 3, 1-29.
Razvoj proizvoda - kvaliteta - tehnologija (s B.
Ljuljkom i D. Biondiæem), Bilten ZIDI 9(1981), 3, 30-47.
Problemi pri projektiranju linija za brušenje, Bilten
ZIDI 9(1981), 4, 66-73.
Utjecaj projektiranja na proizvodnost rada, Bilten
ZIDI 9(1981), 5-6, 77-84.
Optimalna faza razvoja proizvoda za ispitivanje
kvalitete (s B. Ljuljkom i D. Biondiæem), bilten ZIDI
10(1982), 4, 67-81.
Projektiranje najprikladnijih linija za izradu ploèa
iz masivnog drva, Bilten ZIDI 11(1983), 7, 1-27.
S meðunarodnog sajma namještaja u Kölnu 1985.
godine, Drvna industrija, 36(1985), 5-6, 140-146,
SINKOVIÆ, Tomislav (Zagreb, 16.IX.1960),
dr. sc., dipl.ing., asistent za predmet Osnove
tehnologije drva.
Osnovnu školu završio je u Zagrebu.
Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja u V. gimnaziji u Zagrebu upisao se na
Šum. fakultet u Zagrebu, DT odsjek, gdje je
diplomirao 1987. godine. Na Šum. fakultetu
u Zagrebu poèeo je raditi u studenom 1987.
kao znanstveni novak za predmet Osnove tehnologije drva. U znanstveno-nastavno zvanje
asistenta za predmet Osnove tehnologije drva
izabran je 1. studenoga 1990. godine. Tijekom
1991, 1992 i 1993. godine bio je u Domovinskom ratu, a tijekom 1993. bio je na studij-
325
skom putovanju u Bundesforschungsanstalt
für Forst und Holzwirtschaft, Institut für
Holzphysik und mechanische Technologie
des Holzes u Hamburgu i u Institut für Holzforschung u Münchenu, dobivši stipendiju
Pfeil-Europa-Studienreisestipendiuma. Magistarski rad Fizièka i mehanièka svojstva
juvenilnog drva jele (Abies alba Mill.) iz
Gorskog kotara obranio je 21.VI.1994. god.
Kao asistent vodi vje•be predmeta
Osnove tehnologije drva i Tehnološke karakteristike drva na DT odsjeku i Osnove tehnologije
drva na Šum. odsjeku. Na VI. stupnju nastave
na DT odjelu do 1993. vodio je vje•be
predmeta Poznavanje materijala I. Tijekom
rada na Šum. fakultetu sudjelovao je u radu
na sljedeæim projektima: Istra•ivanje i razvoj
proizvoda, proizvodnih tehnika, tehnologija i
metoda upravljanja u drvnoj industriji i
prometu drvnih proizvoda, Fleksibilne proizvodne linije u drvnopreraðivaèkoj industriji,
Varijacije strukture i svojstava domaæih vrsta
drva, Kompleksno istra•ivanje dvostruke bijeli
hrasta lu•njaka i Utjecaj svojstava drva na
sušenje, zaštitu i pilansku preradu drva. Od
travnja 1997. èlan je Tehn. odbora Fizikalna i
mehanièka svojstva drva te trajnost i zaštita
drva pri Dr•avnom zavodu za normizaciju i
mjeriteljstvo Republike Hrvatske.
Doktorsku disertaciju s naslovom
Plošne deformacije kod statièkog savijanja grede
normalnog i kompresijskog drva jele (Abies alba
Mill.) obranio je 17.XI.2000. godine.
RADOVI
Neka fizièka svojstva jelovine iz Gorskog kotara,
Drvna industrija, 42(1991), 1/2, 17-21.
Fizièka svojstva jelovine (Abies alba Mill.) iz podruèja Gorskog kotara (sa S. Govorèin), Zbornik radova
Razvoj i perspektive finalne obrade drva, Zagreb, 1991.
Fizièka i mehanièka svojstva juvenilnog drva jele
(Abies alba Mill.) iz Gorskog kotara, magistarski rad,
Zagreb 1994.
Some Physical and Mechanical Properties of the
Bednja Abonos (sa S. Govorèin), The 2-nd International
Symposium Wood Structure and Properties ‘94, Zvolen,
1994, 143-150.
Raspored svojstava jelovine po popreènom presjeku
(sa S. Govorèin), Zbornik radova Ukljuèivanje znanosti u
gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj”, Novi
Vinodolski, 1994, 36-41.
Some Physical and Mechanical properties of the
Bednja Abonos, Neka fizièka svojstva abonosa (crnog hrasta
zakopanog u zemlji) iz Bednje (sa S.Govorèin), Drvna industrija, 46(1) 9-14.
Neka fizièka svojstva juvenilnog i zrelog drva
jelovine (Abies alba Mill.) iz Zalesine, Šumarski list,
119(1995), 7/8, 237-244.
Fizièka svojstva juvenilnog drva jele (Abies alba
Mill.) iz Gorskog kotara, Drvna ind., 46(1995), 2, 59-68.
Ispitivanje kojih fizièkih i mehanièkih svojstava te
kvaliteta drva ošteæenih stabala jele obiène (Abies alba
Mill.) (s A. P. B. Krpan i S. Govorèin), Šumarski list,
119(1995), 11/12, 391-405.
Mehanièka svojstva juvenilnog drva jele (Abies alba
Mill.) iz Gorskog kotara, Drvna industrija, 46(1995), 3,
115-122.
Distribution of properties in use for oak, beech and
fir-wood in radial direction (sa S. Govorèin i J. Trajkoviæ),
"Wood structure and properties 98", str. 83-87, Zvolen.
Distribution of properties in use for oak, beech and
fir-wood in radial direction, Raspored svojstava u
radijalnom smjeru pri upotrebi hrastovine, bukovine i
jelovine (sa S. Govorèin i J. Trajkoviæ), Drvna industrija,
49(4), 199-204.
The influence of type and colour of coat on durability
of exterior fir wood joinery (sa R. Despot i J. Trajkoviæ),
"Surface properties and durability of exterior building
components", str. paper 8, Zagreb 1999.
Tvrdoæa - pokazatelj upotrebljivosti drva u graditeljstvu (sa I. ¤upèiæ i M. Mikulèiæ=, "Wood in the construction industry", str. 19-25, Zagreb 2000.
Influence of double sapwood on the quality of
Slavonian oak (Sa S. Govorèin) "IUFRO Working
groups: Improvement of wood quality and genetic diversity of oak", Glasnik za šum. pokuse, 37 (189-199).
Plošne deformacije kod statièkog savijanja grede
inormalnog i kompresijskog drva jele (Abies Alba Mill.),
Doktorska disertacija, str. 1-286, Šum. fakultet Sveuè. u
Zagrebu 2000.
Fizièka svojsva jelovine (Abies Alba Mill.) iz podruèja Gorskog kotara (sa S. Govorèin), Zbornik radova
"Razvoj i perspektive finalne obrade drva", ZAgreb
1991.
Fizièke i mehanièke osobine juvenilnog drva bukovine i jelovine (sa S. Govorèin), Predavanje odr•ano na
326
simpoziju "Savremena dostignuæa i rješenja u oblasti
šumarstva", Beograd 1990.
SIROÈIÆ, Dra•en, r. 12.XI.1968. u Vara•dinu, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 20.V. 1996. god. na
odjelu.
SIROGLAVIÆ, Ðuro, r. 16.IV.1958. u Slav
Brodu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1980/81, a diplomirao 30.XII.1982.
odjelu.
SIRUÈEK, Mira, iz Donje Rašenice roðena
12.II.1953, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1979/80, a diplomirala 22.VII.1981. na
SKELIN, Jere, dipl. ing. šumarstva - tehnièki
smjer. Apsolvirao je 1951/52, a diplomirao
29.VI.1953. na Poljopr.- šum. fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu, tehnièki smjer.
SKOKO, Ivica, r. u Ðakovu 22.I.1967, dipl.
ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 199091, a diplomirao 15.IX.1993. god. na Šum.
SKOKO, Zvonko (Jadovica, Prnjavor, BiH,
17.II.1940) dipl. ing. drvne industrije.
Sin Marka i Ljubice r. Boras. Hrvat,
hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolik. Otac
mu je bio VKV kolar, a majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u Ovèari 1951, a gimnaziju u Vukovaru 1959. god.
Studirao je na Poljopr.-šum. odnosno
Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je
1962/63, a diplomirao 4.III.1964. na DI
odsjeku.
Glavninu radnog vijeka proveo je u
Spaèvi d.d. Vinkovci - od 1.IV. 1965. do
15.IV.1995. Obavljao je razlièite poslove u
DIK-u Spaèva u Vinkovcima: bio je šef proizvodnje, direktor pogona, direktor Slu•be razvoja i pomoænik glavnog direktora.
Od 16.IV.1995. radi u JP-u Hrvatske
šume u Zagrebu kao samostalni komercijalist
prodaje i nabave.
Èlan je HŠD-a.
SKERT, Sandra, r. 2.X.1964. u Zagrebu, ing.
drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 18.VII.1988. god. na Šum. fakultetu
SKOKO (WOLF), Danijela (Vinkovci
Kæi Viktora, dipl. ing. drvne industrije, i Zdenke, r. Had•isakoviæ, slu•benice. Hrvatica, rimokatolièke vjere. Školu je polazila u
Vinkovcima: osnovnu je završila 1984, a u
Poljopr.-šum. škol. centru maturirala je 1988.
god. Apsolvirala je 1992/93, a diplomirala je
6.VI.1997. na DT odjelu Šum. fakulteta u
Zagrebu, VII. stupanj.
Zaposlena je kao tehnolog u Pilani DI
Spaèva D.D. Vinkovci.
SKOK, Ranko, r. 11.VIII.1966. u Rijeci,
26.X.1992. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DT odjelu.
SKRAÈIÆ, Borislav (Murter, 1937 - Zagreb 1999), dipl. ing. drvne industrije.
Osnovnu školu završio je u Murteru, a
Srednju tehnièku školu drvne struke u Zagre-
SKENDER-MARINKOVIÆ, Nevenka,
r. u ¤upanji 22.X.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1969/70, a diplomirala 25.II.1971. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.
327
bu. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao je
DT odjelu.
Od 1955. do 1958. radio je u konstrukcijskom birou Exportdrva Zagreb i u kombinatu Velebit u Rijeci. Od 1959. do 1973. bio
je tehnolog i voditelj u poduzeæu Drvorad
Zagreb, a od 1973. radi u Industrogradnji
Zagreb kao in•enjer razvoja, voditelj biroa za
razvoj proizvodnje graðevne stolarije, direktor
biroa za programiranje i koordinaciju proizvodnje graðevne stolarije i bravarije, te kao
glavni in•enjer u drvnom programu.
Na Katedri za finalnu obradu drva
Šum. fakulteta u Zagrebu od 1980. do 1986.
honorarni je nastavnik kolegija Tehnologija
drvnih proizvoda za graðevinarstvo.
Veliki struèni doprinos idejno mu je i
konstrukcijsko rješenje proizvodnog programa graðevne stolarije IndustrogradnjeIZOIND, što ga je izradio sa dipl. ing. H.
Milinkoviæem. To je do tada najznaèajniji
primjer uvoðenja novoga tipskog oblikovanja
industrijske stolarije te uvoðenja tada nove
konstrukcije jednostrukog konstrukcijskoga
tipa s dvostrukim izolacijskim staklom. Sudjelovao je u izvedbi tehn. rješenja i ukupnoj
realizaciji tj. izgradnji tvornice grað. stolarije
Industrogradnje Zagreb - Lomnica, u èemu
je bio najneposrednije anga•iran. Autor je
glavnog proizvodnog programa te tvornice prozora i vrata - pod nazivom IZOIND.
Realizirao je i mnoge druge projekte s podruèja oblikovanja i unutrašnje arhitekture,
kao što su primjerice, radovi na unutarnjem
ureðenju koncertne dvorane “Lisinski” u Zagrebu, zgrade društv.-politièkih organizacija
na Savi, izlo•benog prostora umjetnina
“Mimara” Zagreb, Hotela “I” Zagreb, sakralnih
objekata u Kaknju, Kutini, Brèkom i Zagrebu
te mnogi drugi, u suradnji s najboljim hrv.
arhitektima. Bio je jedan od naših vodeæih
struènjaka za podruèje drvne struke.
God. 1980. sa H. Milinkoviæem prihvatio je du•nost predavaèa kolegija Tehnologija drvnih proizvoda za graðevinarstvo na
Šum. fakultetu u Zagrebu i na taj naèin
pridonio osnivanju i promicanju te nastave i
istra•ivaèke discipline na fakultetu.
Svoja iskustva uèinio je dostupnima
objavljujuæi ih u tisku, poglavito u listu "Industrogradnja".
Iznenada je preminuo 1999. god.
SKUZIN, Vlado, r. u Zagrebu 12.III.1947,
SLAMIÆ, Ivan (Virovitica, 3.I.1953), dipl.
Sin Ivana i Ane r. Pavokoviæ. Hrvat,
katolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Školu je
polazio u Virovitici: osnovnu školu završio je
1968, a maturirao je u virovitièkoj gimnaziji
1972. god. Apsolvirao je 1975/76, a diplomirao 1978. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI
odjelu.
Rad u drvnoj struci zapoèeo je 1980.
kao tehnolog In•enjeringa u TVIN-u Virovitica. Od 1980. do 1983. bio je voditelj
Slu•be in•injeringa, a od 1983. do 1989.
voditelj Kancelarijskog namještaja. Od 1989.
do 1991. direktor je RJ Proizvodnja namještaja, a od 1991. na polo•aju je generalnog direktora tvrtke TVIN d.d. Virovitica.
SLAPNIK, Slavko (Sv. Florjan, Slovenija,
7.VI.1933 - Nazarje, 7.III.1969), dipl. ing.
drvne industrije.
328
Sin Alojza i Amalije. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Roditelji su mu bili
obrtnici. Osnovnu je školu završio u Boèni, a
Dr•avnu tehnièku srednju školu 1952. u Ljubljani. Diplomirao je 1961. na DI odsjeku
Lesno industrijskom kombinatu Celje kao
šef Transporta, a zatim je do prerane smrti
(1969) radio u Lesnoj industriji Nazarje kao
šef Furnirnice. Suraðivao je s hrvatskim
drvarcima.
SLAVIÆ, ¤eljko, r. u Virovitici 1.IV.1955,
1978/79, a diplomirao 3.VIII.1981. god. na
SLAVUJEVIÆ, Branko, r. u Visu 2.X. 1950,
SLAVUJEVIÆ, Dean, roðen u Garešnici
13.X.1965, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1987/88, a diplomirao 21.II.1990.
odjelu.
SLIPÈEVIÆ, ¤aklina, roðena u Bihaæu,
BiH 8.I.1964, dipl. ing. drvne tehnologije.
Apsolvirala je 1987/88, a dipl. 27.VI.1989. na
SLOVNIK, Miloš (Ljubljana, Slovenija,
20.IV.1920 - Stuttgart, 22.X.1969), dipl. ing.
šumarstva, prof.
Sin Drage i Franje roð. Šlibar. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Potjeèe iz
trgovaèke obitelji. Osnovnu i srednju školu
završio je u Ljubljani. Diplomirao je na Šum.
odjelu Poljopr. - šum. fakulteta u Zagrebu
1945. god.
Posao je dobio u Šum. upravi Nazarje
(1945-1947), zatim je premješten u Ministarstvo za šumarstvo i drvnu industriju, pa u
Glavnu direkciju za drvnu ind. u Ljubljani
(1948-1952). Od 1952-1967. predstojnik je
Drv. odjela Tehnièke škole u Ljubljani, zatim
direktor Više drvno-industrijske škole u Ljubljani. Predavao je Mehanièku preradu drva i
Organizaciju rada.
Radio je kao šumar i drvarac, u školama kao profesor, predstojnik i direktor, a u
struènoj je literaturi poznat kao glavni urednik revije "Les". Bio je organizator i mentor
raznih izlo•bi, urednik i nakladnik mnogih
knjiga. Napisao je 15-ak struènih knjiga i
brošura, ud•benika, priruènika i skripata, koji
su imali znaèenje ne samo za uèenike i
studente nego i za operativu. U reviji "Les"
objavio je 50-ak èlanaka.
SLUNJSKI, Zlatko, r. u Zagrebu 15.VI.1947,
SMESNIK, Siniša, r. 12.IX.1967. u Bjelovaru, ing. drvne tehnologije - proizv.
329
namještaja. Diplomirao je 24.I. 1997. god. na
odsjeku.
SMILJANEC, Miroslav, r. u Virovitici
14.IV.1952, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1974/75, a diplomirao 23.XII.1976.
na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odjelu.
SMILJANEC, Nenad, r. 27.VII.1966. u Virovitici, ing. drvne tehnologije - proizv.
namještaja. Diplomirao je 25. VII.1996. god.
DT odsjeku.
SMILJANIÆ, Milan, iz Krbave, dipl. ing.
SMILJANIÆ, Miroslav, roðen u Majaru,
23.V.1942, dipl. ing. šumarstva.
Sin Stanka i Drage roð Kne•eviæ.
Srpske nacionalnosti, hrvatskoga dr•avljanstva. Potjeèe iz zemljoradnièke obitelji. Osnovnu školu završio je u Ðakovu 1956, a Šum.
školu u Karlovcu 1960. Diplomirao je na ŠG
odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu 31.V.1968.
drvnoj industriji. U Mobiliji Osijek radio je
17 godina, najprije kao poslovoða u proizvodnji, kasnije kao referent u komercijali, šef
nabave i komerc. direktor. Nakon toga zaposlio se u poduzeæu Export-import i tu proveo
pet godina. Od 1991. radi u privatnom poduzeæu Arabella-export kojemu je jedan od
trojice suvlasnika.
SMILJIÆ, Milorad, r. u ¤arkovici 24.IV.1951,
SMOLÈAK, Jasenka, r. 20.III.1974. u Zagrebu, ing. drvne tehnologije - proizvodnje
DT odsjeku.
SMOLEJ, Rudi Izidor, iz Jesenica (Slovenija), r. 6.XII.1946, dipl. ing. drvne industrije.
na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjel.
SOBOL, Sonja, r. 11.III.1961. u Vukovom
Razdolju, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1983/84, a diplomirala 26.VII. 1985.
odjelu.
SOKOLOVIÆ, Danica, r. 12.IX.1965. u
Sisku, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1989/90, a diplomirala 24.VI.1992. god.
SOLDO, Svjetlana, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirala je 31.I.2000. godine na
SOLINA, Anka, iz Jerovca, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je
19.XI.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. (I) stupanj na DT odjelu.
SOTOŠEK, Stanko (Podsreda, Krško, Slovenija, 7.IV.1903 - Ljubljana, 24.XI.1956),
dipl. ing. šum., sveuè. prof.
Osnovnu školu i gimnazju polazio je u
Ljubljani od 1914. do 1922. Diplomirao je
21.VI.1927. na Šum. odjelu Gospodarskošum. fakulteta u Zagrebu.
Slu•bovao je u Srbiji, Makedoniji i
Bosni. Od 1931. do 1941. profesor je na Šum.
školi u Mariboru. Zbog suradnje s partiza-
330
nima u NOB-u odveden je u logor Dachau
(Njemaèka). Od 1945. naèelnik je Odjeljenja
za šumarsku prosvjetu NRS, a 1948. prelazi u
Gozdarski inštitut Slovenije. Od 1949. redoviti je profesor kolegija Uzgajanje šuma na
Agronomsko-šum. fakultetu u Ljubljani.
Zaslu•an je za razvoj šumarskoga i
drvnoga struènog školstva i znanstvenoistra•. rada u Sloveniji. Radio je na osnivanju
ni•e šumarske škole, ni•e drvarske škole i
srednje šum. škole. Suraðivao je pri osnivanju
Drvno-ind. odjela Srednje tehn. škole i pri
osnivanju Inštituta za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije (1947).
Jedan je od osnivaèa "Gozdarskog
vestnika", struènog lista za šumarstvo, drvnu
industriju i trgovinu. Pisao je èlanke iz
šumarstva i drvno-industrijske struke te ih
objavljivao u "Gozd. vestniku" i "Šum. listu".
Napisao je skripta za predmete Uzgajanje, zaštita i iskorištavanje šuma i Preradu
drveta. To su bili prvi priruènici šumarstva i
DI u slovenskim struènim školama.
SOUKUP, Vladimir, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1956/57, na Poljopr.šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao
8.II.1961. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na
DI odsjeku.
Kao umirovljenik •ivi u Ivanovu Selu
kod Grubišnog polja.
SPASOVIÆ, Slobodan, iz Ivanjice (Srbija), r.
SPREÈKIÆ, Mladen, roðen u Zagrebu,
29.IX.1938, mr. sc., dipl. ing. šumarstva.
Sin Ante i Zlate roð. Lonèariæ. Hrvat,
katolik. Potjeèe iz obitelji šum. in•enjera. Osnovnu je školu završio u Ilid•i 1953, a gimnaziju u Sarajevu 1957. god. Diplomirao je na
Šum. fakultetu u Sarajevu 1962. Na istom je
fakultetu 1977. i magistrirao ekonomiku i
organizaciju.
Od 1.XI.1963. do 26.IV.1978. radio je
u PDI Bjelašnica Had•iæi kao šef Plana, šef
Tehn.-komerc. slu•be, upravitelj pogona,
tehn. direktor i direktor OOUR-a. Od
27.IV.1978. do 1.IX.1980. bio je sekretar za
privredu SO Had•iæi, a nakon toga, do 15.
travnja 1984. radi kao direktor Tvornice grað.
stolarije Šipad - Bjelašnica Had•iæi. U Šipadu
export-import bio je šef devizno-platne
slu•be, direktor Komercijalnog sektora, direktor uvoza i pomoænik generalnog direktora do 20.IV.1995.
Od 1.VIII.1995. struèni je savjetnik za
proizvodnju pokuæstva i drvne galanterije u
Croatiadrvu Zagreb.
SREMAC, Dragutin (Novi Vinodolski,
11.VII.1913), dr. sc., dipl. iur., dipl. oec.,
izvanredni sveuè. prof.
Klasiènu gimnaziju završio je u Zagrebu. Nakon toga završio je Pravni fakultet
Sveuèilišta u Zagrebu, kao i Ekonomski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu. Doktorat
ekonomskih znanosti za podruèje ekonomike
stekao je takoðer na Ekonomskom fakultetu
u Zagrebu.
Veæ vrlo rano, prije rata, opredjelio se i
specijalizirao za problematiku •eljeznica.
Radeæi na pravnim poslovima u gospodarstvu polo•io je struèni ispit za pravnu
slu•bu, a ubrzo i pravosudni ispit.
Od 1952. godine bio je tajnik Poljoprivreno-šum. fakulteta, a od 1960. do 1972.
godine tajnik Šum. fakulteta.
1954. godine bio je biran na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu za
honorarnog nastavnika u svojstvu docenta iz
predmeta Osnovi privrednog prava za studente agronomije, te Osnove prava sa šumarskom
zakonodavstvom (kasnije taj predmet dobiva
naziv Privredno pravo) za studente šumarstva.
Od 1.IV.1972. godine stalni je nastavnik Saobraæajnog studija Graðevinskog fakulteta u Zagrebu za predmet Organizacija i
331
eksploatacija •eljeznièkog prometa. Od 1.
sijeènja 1976. godine izvanredni je profesor
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
1974. godine završio je teèaj pod
nazivom “Business game project”, što ga je na
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu organizirao California State University Long Beach
iz SAD-a.
proizv. namještaja. Diplomirao je 14.XI.198.
stupanj na DT odjelu, Studij uz rad.
STANTA, Ljiljana, r. u Zagrebu 14.II.1950,
RADOVI
Uvjeti za razvoj prometa u Velikoj Britaniji, Ceste i
mostovi. br. 2, 1975, 69-80.
¤eljeznièka mre•a istre i njeno povezivanje s
prirodnim zaleðem, Zbornik radova “Susreti na dragom
kamenu”, 1979, 113-126.
Opæi osvrt na projekt izgradnje •eljezniækog tunela
ispod kanala La Manchea, “Ceste i mostovi” br. 2, 1975,
44-52.
SRŠA, Alojz, r. u Zagrebu 28.VIII. 1939,
1963/64. god., a diplomirao 26.IX.1966. na
STANIÆ, Krunoslav, r. u Zagrebu 8. II.1973,
ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 11.X. 1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.
STAPAR, Boško iz Postojne (Slovenija), roð.
17.II.1952, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1976/77, a dipl. 5.XI.1981. god.
STARÈEVIÆ, Antun, iz Bilog Briga, roðen
22.X.1949, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 20.II.1975.
odjelu.
Zaposlen je u Oropletu d.d. u Pleternici.
STARÈEVIÆ, Ksenija, roðena u Zagrebu
12.IV.1966, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1988/89, a diplomirala 1.XI.1991.
STANISLAV-RAVLIÆ, Jasna, r. u Zagrebu 9.I.1943, dipl. ing. drvne industrije.
25.VI.1971. god. na Šum. fakultetu u

7,68 MB

Transcription

Similar documents

60 + 1 - HDLU Rijeka

Vodič za brucoše - Fakultet informacijskih tehnologija

Број 85

Šum sekvoj - Krajevne skupnosti

Untitled

##8,KALENDARI,KOLEDAR

Ko je ko u bh dijaspori - Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice

Less dust brochure HR

PDF 5,7 MB