doc13 U ovom broju:
download 
Report Transcription
13 U ovom broju:
Novembar 2004 13 U ovom broju: Održan prvi BH studentski forum u Australiji Renesansa bosanske kulture u Melbourne-u Humanitarna akcija za operaciju srca Edisa Šute iz Mostara Prijevod Kur'ana na bosanski jezik Putopis kroz Bosnu i Hercegovinu Manifestacija povodom Dana državnosti BiH Iz života BH zajednice u Australiji Zdravstveni kutak Sport, muzika i još mnogo, mnogo više 1 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 Službeno glasilo VIJEĆA BOSANSKO HERCEGOVAČKIH ORGANIZACIJA AUSTRALIJE SADRŽAJ STRANICA BH OGLEDALO GLAVNI UREDNIK Mirzet Telalović TEHNIČKI UREDNIK Senada Softić-Telalović SARADNICI U OVOM BROJU Fahir Zečević Ibro Suhopoljac Adnan Jasika Elda Koro Dževdet Šošić Azra Jasika-Spahić Dr. Nadan Filipović Tarik Skaka Sajit Smajić POŠTANSKA ADRESA BH Ogledalo P.O BOX 190 Footscray 3011 Victoria, Australia Kontakt Email [email protected] Telefon 61+3+9317-7776 Faks 61+3+9317-7897 www.ausbhcouncil.org Uvodna riječ predsjednice Vijeća 2 Kraći izvještaj o radu Vijeća 3 Bajramska čestitka 6 Udruženje BH Studenata 7 Studentski Forum 9 Prilog: Korak naprijed, dva nazad 12 Putopis kroz Bosnu i Hercegovinu 13 Prvi prijevod Kur'ana na bosanski jezik 15 BH zajednica u Australiji 17 • Perth 17 • Adelaide 20 • Još jedan radio program u Sydney-u 21 • Bosanski jezik priznat kao VCE predmet 22 • Renesansa bosanske kulture 24 • Godina 2005 puna nade za BH kulturu 26 • Sydney – Noć Ilahija i kasida 27 Anam oni u očima Bošnjaka 28 Donacije za operaciju srca Edisa Šute 30 Poetski kutak 33 Zdravstveni kutak – Seks i zdravlje 34 Muzičko raspoloženje – Top lista 37 Filmski kviz 38 Priključite se našem radu 40 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 2 Uvodna riječ Predsjednice Vijeća Senada Softić-Telalović Uvaženi čitatelji BH Ogledala, Evo prođe tri puna mjeseca od našeg zadnjeg broja BH Ogledala. Zašto tako dugo? Jednostavno nedostatak vremena. Često se pitam kako bi bilo divno da jedan dan ima 48 sati, a ne 24. Zadnja tri mjeseca su bila zaista burna u radu Vijeća. Naše aktivnosti su bile iznad svih očekivanja, a sve se radi na volonterskoj bazi, krademo sami od sebe sate koje bi inače provodili u društvu svoje familije i prijatelja da bi još koji projekat pokrenuli za BH dijasporu, da bi još koji korak naprijed napravila za što bolju afirmaciju naše zajednice. Nažalost po običaju rad se često svede na šačicu ljudi, ali ja kao mnogi drugi živim u nadi da će se s vremenom i to promjeniti, da će se sve veći broj kvalitetnih ljudi odazvati pozivu da uzmu učešće u radu BH dijaspore, jer svaki korak naprijed doprinosi boljitku ne samo BH dijaspore kao jedne cijeline, već i svakom pojedincu koji s ponosom može da kaže da je porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Naše porijeklo je naše blago, naš dvojni nacionalni identitet (Australije i Bosne i Hercegovine) je ono što čini ovu zemlju bogatom, upravo taj multinacionalni sastav je štambilj Australije, a taj štambilj mora da ima dio naše dijaspore, naše kulture, našeg identiteta i naše matične domovine. Uz čvrsto uvjerenje da je budućnost BH dijaspore u Australiji u rukama najmlađih, zadnja tri mjeseca Vijeće je posvetilo najveću pažnju našoj omladini i samim tim pokrenulo nekoliko značajnih projekata kako bi se omladina uključila u rad BH dijaspore, ostala pri svojim BH zajednicama, te u suštini kako bi osigurali da se naša omladina ne otuđi od svog naroda, od svoje zajednice, od svog dvonacionalnog identiteta. Ono što mene najviše boli jeste kad čujem da mlađa osoba kaže da je «Australac» pošto je primio državljanstvo ove zemlje, ili je čak rođen ovdje. Na nama je da osiguramo da naša djeca nikada ne kažu da su samo «Australci» već da su «Australci porijeklom iz BiH». To je jedini znak da će BH dijaspora opstati u ovoj zemlji i da će naša kulturna baština zauvijek biti prisutna na ovom petom kontinentu. Kraći izvještaj o radu Vijeća slijedi...... BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 3 KRAĆI IZVJEŠTAJ O RADU VIJEĆA POSLJEDNJA TRI MJESECA Kao što sam navela u samom uvodu ovog lista zadnja tri mjeseca su bila zaista aktivna u radu Vijeca. U najkraćim crtama želim da izdvojim nekoliko bitnih projekata Vijeća: BH STUDENTSKI FORUM – U subotu 14. avgusta 2004. godine u prostorijama Migrant Resource Centra u Prahran-u, Melbourne, održan je prvi Studentski Forum u organizaciji Vijeća BH organizacija Australije. Bio je to jedan impresivan skup elitnih studenata, uspješnih poslovnih ljudi iz BH dijaspore i eminentnih profesora, predstavnika vladinih institucija, političara i društvenih radnika. Pozitivna energija koja je vladala cijeli dan je oduševila sve prisutne. Izvještaje sa ovog značajnog skupa možete pročitati na stranicama broj 7 i 9 koje su pripremili Selma Milovanović i Amir Bukić. FORMIRANJE BH STUDENTSKOG UDRUŽENJA – Na studentskom forumu studenti su jednoglasno podržali prijedlog da se formira BH Studentsko udruženje za Viktoriju, a blagovremeno i u svim ostalim državama Australije. Formirano je radno tijelo koje će raditi u saradnji sa Vijećem da se pripremi temelj za osnivanje BH Studentskog udruženja. Radna sekcija je marljivo radila i napokon 15. oktobra održan je otvoreni sastanak za sve BH studente u Viktoriji. Taj dan je bio obiljezen najvećom kišom u zadnjih 5. godina, ali to nevrijeme nije spriječilo studente da dođu na Victoria Univerzitet gdje je bio zakazan sastanak. Uz prisustvo više od 100 studenata izabrano je rukovodeće tijelo BH Studentskog udruženja za Viktoriju. 31 student je ušao u Odbor BH Studentskog udruženja, a u petak 5. novembra podijeljene su funkcije studentima u Odboru BH Studentskog udruženja na osnovu demokratskog glasanja i kvalitetne rasprave po pitanju koji kandidat je najsposobniji za koju funkciju uzimajući u obzir ciljeve koje su studenti sami predlagali za svoje udruženje i značaj ovog uzdruženja. Šteta što se taj sastanak nije snimao, jer mnogi odbori BH zajednica mogli bi preuzeti neke aspekte razmišljanja ovih mladih ljudi, oni nisu birali kandidate na osnovu prijateljstva ili nekih privatnih kriterija, njihov razum je bio usmjeren ka sposobnosti kandidata, mogućnostima obavljanja poslova na svakoj poziciji, da li kandidat zaista ima dovoljno vremena za izvršavanje dužnosti, te kvalitete komunikacije na oba jezika, spremnosti da se prihvate obaveza za cijeli mandat a ne samo da budu ime na papiru itd. Nakon sat vremena kvalitetne diskusije i izbora izabrani su studenti za sve određene funkcije. Za sada želim samo da navedem tri glavne funkcije a to su: Predsjednik BH studenskog udruženja je Elvis Ćehić, Potpredsjednica Aida Merdović i Sekretar Alma Osmanović. U slijedećem broju bit će objavljen puni izvještaj s ovog značajnog skupa i imena svih studenata i njhove funkcije u Udruženju. To veče otišla sam kuci odeševljena i ponosna što imamo tako divnu djecu i sa saznanjem da su ipak ciljevi i rad Vijeća ključni za ovaj uspjeh. Naš trud i naše ambicije svakim danom donose nove plodove, te sav umor i zalaganje se na kraju zaista i isplate. Dok smo još kod mladih, 1 avgusta Vijeće je objavilo prvi Natječaj za nabolju kratku priču na bosanskom jeziku za omladinu od 8 do 16 godina starosti (5 kategorija) i BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 4 najbolji crtež za djecu od 6 do 8 godina. Natječaj je priređen za BH dijasporu širom Australije, preko 5,000 brošura je podjeljeno u svim BH školama, BH zajednicama, a Bosna Magazin, jedan od značajnih sponzora ovog natječaja, u svakom broju od 1 avgusta do 15 oktobra (zadnji rok za prijavu) objavljivao je oglas o natječaju i prijavni list. 15 oktobra prijave su završene i proglašenje pobjednika u svim kategorijama bit će objavljeno na manifestaciji 26. novembra povodom Dana državnosti BiH koja se održava u Melbourne-u. Kategorija broj 6 je bila namjenjena za omladinu od 14-16 godina starosti sa nagradom za prvo mjesto povratna karta za Sarajevo i učešće na dvosedmičnom programu bosanskog jezika i kulture pri Ljetnoj akademiji. U ovoj kategoriji primili smo samo jednu kratku priču i samim tim ta kategorija je ukinuta. Ostajemo pri nadi da će slijedeće godine biti bolji odziv omladine u ovoj kategorji i nadamo se da će nastavnici u školama bosanskog jezika uzeti veću ulogu u promociji ovog projekta i uvrstiti ovaj natječaj u nastavni program rada. Kao što smo vas upoznali u zadnjem broju Vijeće je uputilo protesno pismo svim članovima federalnog parlamenta po pitanju diskriminacije protiv bivših pripadnika Armije BiH koji podnose molbu za dolazak u Australiju, u bilo kojoj kategoriji, gdje ih automatski odbijaju na osnovu činjenice da su bili u Armiji BiH. Odjel za imigraciju koristi propagandni materijal izdat od strane Srbije i Crne Gore u kojem «oni» navode imena svih vojnika Armije BiH sa optužbom da su svi ratni zločinci, posebno vojnici koji su bili pod komandom generala koji su za sada «samo» imenovani da se jave Haškom sudu. Vijeće ne odustaje od svoje uloge da se bori protiv ovog direktnog napada na Bosnu i Hercegovinu, protiv napada na naše građane Bosne i Hercegovine, direktnog napada na naše heroje i branioce Bosne i Hercegovine. Vijeće zahtjeva da se spiskovi poput ovih ne smiju koristiti sem zvaničnih spisaka izdatih od strane UN-a ili Haškog Tribunala. Nakon uručenog pisma Ministru za imigraciju u junu mjesecu, 5 oktobra primili smo konačno i odgovor od Ministra u kojem jednostavno kažu da oni koriste i druge izvore informacija prilikom donošenja svojih odluka. Opća laž. Nismo mi protiv zvaničnih informacija, mi smo protiv korištenja nezvaničnih i lažnih informacija čije porijeklo je sa ekstremnih srpskih web stranica. Vijeće je uspjelo osigurati prisustvo ove teme u australijskoj mediji putem najprodavanije dnevne novine «Herald Sun» u kojoj je izašao članak po ovom pitanju sa jasnim naslovom da se vrši diskriminacija protiv građana BiH i bivših pripadnika Armije BiH. Ovo je tek početak naše medijske kampanje te u najskorije vrijeme ukoliko se situacija ne izmjeni Vijeće ima namjeru da pokrene sudsku raspravu na ovu temu. U petak 22. oktobra održan je po prvi put Iftar u Parlamentu Viktorije pod pokroviteljstvom Vlade Viktorije i Australian Intercultural Society. U prisustvu 350 gostiju, predstavnika Islamskih zajednica širom Melbourne-a, predstavnika svih vjerskih ustanova, članova Parlamenta, predstavnika diplomatskog kora, vladinih i nevladinih organizacija, meni kao Predsjednici Vijeća BH organizacija pripala je čast da budem pozvana u ime naše dijaspore i da uzmem mjesto u ulozi voditelja programa ovog značajnog skupa. U svom obraćanju izrazila sam zadovoljstvo ovako BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 5 divnim multireligioznim skupom, koji dokazuje da propaganda protiv Islama i širenje mržnje među vjerama neće uspjeti u Australiji, jer je ovo zemlja sviju nas, zemlja ravnopravnosti, međusobnog poštovanja i sloge bez obzira kojoj naciji ili vjeri pripadali. Povodom Dana državnosti BiH Vijeće priređuje centralno obilježavanje Dana državnosti u petak 26. novembra u prekrasnoj sali Laila u Melbourne-u. Specijalni gost ove manifestacije je gospodin Amor Mašović, Predsjednik komisije za nestale osobe BiH. Karte za ovu manifestaciju su već rasprodate, a to veče Vijeće će ugostiti 60 eminentnih ljudi iz australijskog društveno političkog i javnog života. Učešće u kulturnom programu uzimaju svih pjevači i umjetnici u Melbourne-u sa ukupnim brojem od 38 umjetnika. U sklopu programa bit će i dodjela nagrada za kratku priču, digitalna prezentacija umjetničkih radova naših likovnih umjetnika te dodjela zahvalnica ljudima iz australijskog društveno političkog kruga koji su doprinijeli afirmaciji BH dijaspore u Australiji kao i objava počasnih članova Vijeća iz istog kruga ljudi. Među ostalim aktivnostima Vijeća, vrijedno je spomenuti da je Vijeće organizovalo akciju prikupljanja financijskih sredstava za Moira Kelly Children First Foundation kako bi spasili život mladog dječaka Edisa Šute iz Mostara, starog 11 mjeseci, da dođe u Australiju na operaciju srca. U roku od dvije sedmice Vijeće je u Melbourne-u prikupilo $18,695 za prvu operaciju malog Edisa koji je stigao sa svojom majkom Senadom u Melbourne 23. septembra. Humanost našeg naroda je neopisiva i bez oklijevanja na poziv putem Bošnjačkog radio programa ljudi su se javljali, donirali i u roku od 7 dana dostavili svoje donacije. Ovo je samo još jedan dokaz naše čovječnosti, naše humanosti i dokaz da narod koji je preživio najgore zna cijeniti život, posebno život djeteta. Na stranici broj 30 objavili smo spisak svih donatora iz Melbourne-a za ovu akciju. Ovo su samo izabrani projekti Vijeća u zadnja tri mjeseca, nemamo niti vremena, niti prostora da vas izvjestimo o svim drugim akcijama, projektima i sastancima koje je Vijeće odradilo i koje radi u sklopu šireg plana afirmacije BH dijaspore u Australiji. Senada Softić-Telalović Predsjednica Vijeća BH organizacija Australije BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 Vijeće BH organizacija Australije želi svim muslimanima Bajram Mubarek Olsun u nadi da Bajram dočekate i proslavite u zdravlju, veselju i rahatluku 6 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 7 «UDRUŽENJE BH STUDENATA» PRVI KORACI U Melburnu je u avgustu održan prvi Studentski Networking Forum gdje su studenti bosanskohercegovačkog porijekla imali prilike osnovati veze sa profesionalcima iz različitih oblasti. Na dobro posjećenom forumu, učinjeni su i prvi koraci ka osnivanju Udruženja BH Studenata Viktorije. Postoje planovi za formiranje studentskih organizacija širom Australije, a i mogućnosti za studentsku razmjenu sa sarajevskim univerzitetom. Piše: Selma Milovanović Ratnih devedesetih, mladi Bosanci i Hercegovci snalazili su se u obrazovnom sistemu Australije bez mnogo pomoći. Upitajte danas jednog takvog bivšeg studenta da li im je neko iz BiH zajednice pomagao oko izbora predmeta, davao profesionalne savjete ili omogućavao radno iskustvo i odgovor je vjerovatno ‘ne’. S namjerom da promijene ovu sliku, predsjednica Vijeća BH Organizacija u Australiji, Senada Softić-Telalović i grupa volontera okupili su studente i djelatnike iz mnogobrojnih profesija 13.avgusta. Od tada, grupa studenata se sastala da formalno osnuje studentsko udruženje te razmotri planove o ‘networking’ sistemu koji će nastaviti održavanje veza između njih i profesionalnih radnika. Studenti bosansko-hercegovačkog porijekla sa univerziteta i TAFE koledža u Melburnu upoznali su uspješne profesionalce iz oblasti inžinjerstva, prava, finansija, obrazovanja, medicine, umjetnosti, žurnalistike i mnogih drugih. Dijeleći sa studentima vlastite priče o obrazovanju u Australiji i borbi za uspjeh, govornici su ih podstakli da formiranjem studentskog udruženja obogate svoja obrazovna iskustva, te da jednog dana i sami pomognu budućim studentima u odabiru profesije. Victoria University ima najveći broj studenata bosansko-hercegovačkog porijekla u Melburnu. Zato je i podobno da je univerzitetska delegacija još prošlog novembra posjetila BiH i potpisala ugovor o saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu. Nekoliko sedmica prije studentskog foruma, vice-chancellor Elizabeth Harman te profesori Ron Adams i Steve Bakalis ponovo su posjetili Sarajevo gdje su sa tamošnjim kolegama razgovarali o mogućnosti naučne suradnje, te razmjene studenata i profesora. Dok konkretnih planova za razmjenu još uvijek nema, profesorica Harman podstakla je BH studente u Australiji da se uključe u projekat koji će im koristiti. Profesorica Harman opisala je naše studente kao “most koji može spojiti dvije države, umjesto samo da imamo komad papira zvani ‘ugovor’.’’ BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 8 “Učinite ga realnim, neka on zaživi, neka doprinese nešto objema zemljama,’’ rekla je profesorica Harman studentima. “Vi u svojim rukama držite i tradicije prošlosti i izazove budućnosti.” Profesor Bakalis dodao je da bez doprinosa i učešća BH zajednice, “ugovor o razmjeni možda i nije vrijedan papira na kojem je napisan.” Tokom foruma naši studenti su imali priliku upoznati veliki broj profesionalaca iz djelatnosti kojima se i sami žele baviti. Bez obzira na različita zanimanja i starosnu dob, ove su ljude krasile iste vrline tokom njihove borbe za uspjeh – marljivost i upornost. Ova šarolika grupa sastojala se od onih koji su po prvi put završili fakultet u Australiji, kao i onih koji su, zbog različitih obrazovnih sistema, bili primorani po drugi put sticati kvalifikacije iz svoje, ili pak neke druge profesije. Jedna od mlađih učesnica foruma bila je Zerina Lokmić, dobitnica Melbourne Rotary Club Young Achiever Award 2003. Gospođica Lokmić, Bachelor of Medical Science, koja trenutno radi doktorsku disertaciju na University of Melbourne, rođena je u Sanskom Mostu i u Australiju je stigla 1993. bez poznavanja engleskog jezika. Njen put ka uspjehu nije bio posut ružama – prisjetila se kako je nekad u tvornici cipela pravila čizme od ovčije kože za $4 po satu da bi mogla priuštiti udžbenike. Nije se mogla upisati na željeni fakultet – medicinu – ali nije posustala, te je svoju sreću i veliki uspjeh našla u oblasti medicinskog istraživanja. “Ne idite kroz život govoreći ‘mogao sam biti, ali nisam’. Nema ništa gore nego pitati se šta je moglo biti,” rekla je gospođica Lokmić studentima. Nakon foruma, grupa studenata sastala se početkom septembra i sastavila radnu verziju ciljeva i plana rada Udruženja BH Studenata Viktorije. Drugi sastanak uskoro slijedi, gdje će studenti raditi na formiranju komiteta za različite aktivnosti kojima se žele baviti u okviru udruženja. Također, u toku je prikupljanje informacija o profesionalcima koji se žele uključiti u ‘networking’ grupu koja će pomagati studentima u odabiru profesije i tokom studija. Po riječima profesora Adams-a, naši studenti predstavljaju vezu između svog univerziteta i šire bosansko-hercegovačke zajednice. “Oni su živi primjer hibridnosti kulture novoga svijeta.’’ “Gaženje granica i stvaranje višeg nivoa zajedništva su, ja mislim, izazovi za sve univerzitete i nova studentska udruženja,’’ rekao je profesor Adams. “Ako budemo radili zajedno, vaše bosansko iskustvo neće biti izgubljeno, nego će postati način osnažavanja pojedinaca i društva.’’ BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 9 «STUDENTSKI FORUM» Pripremio Amir Bukić Obzirom na sve ono što nosi prilagođavanje na “novu” zemlju i novi način života temom se često ne dotičemo mlađih generacija. Vjerovatno u stihiji što brže asimilacije i mladi se na neki način pitaju kako da aktivnije učestvuju u radu zajednica i pokušaju se približiti drugim vršnjacima. Tako je u Melbourne-u, posljednjih mjeseci sve učestalija tema formiranja bosanskohercegovačkog –studentskog udruženja. Naime, 14. augusta je u organizaciji Vijeća Bosanskohercegovačkih organizacija Australije u Melbourne-u održan jedinstven događaj - prvi sastanak studenata koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Ovaj sastanak nazvan Studentski Forum, je sem studenata okupio i priličan broj aktivista koji su se odazvali još jednoj u nizu akcija koje je pokrenulo Vijeće. Ako navedem da je u punoj sali prelijepog zdanja u Prahranu - Melbourne bilo za divljenje vidjeti onoliki broj studenata koji su se odazvali forumu, sasvim je logično i zaključiti da je forum u potpunosti uspio i opravdao nastojanja organizatora. Oni koji su više uključeni u rad bilo koje bosansko-hercegovačke organizacije vrlo dobro znaju kako je teško privući veći broj prisutnih na neku od “ozbiljnijih tema’ koje se u krajnjoj mjeri tiču upravo cijele zajednice. Mladost i studenti su nešto što rijetko viđamo na bilo kakvim sastancima ako se ne radi o muzičkim večerima, koncertima ili sportskim susretima. Ne uzmite mi za zamjerku ako ovo kažem kao iskustvo nakon prisustva većini događaja kojima sam i kao novinar i iz lične zainteresovanosti prisustvao kroz ove godine koliko se nalazim u Australiji. Studentski forum mi je zato bio jako lijepo mjerilo studentske zainteresovanosti za neke stvari o kojima zajednica do sada nije vodila računa. I nemojte pomisliti da je jedino ova zajednica do sada propuštala svoju šansu neorganizovanjem studentskih organizacija ili studentskog udruženja već se, kako smo i na samom forumu čuli, radi o problemu koji je lako uočiti u bilo kojoj zajednici koja nastanjuje Australiju. Međutim, da pođemo od utiska da je cjelodnevni forum obilovao zanimljivim referatima, obraćanjima, razgovorima i naravno upoznavanjima i razmjenom ideja, iskustava kao i kontakt detalja. Forum je zvanično otvoren riječima Predsjednice Vijeća BiH organizacija Senade Softić-Telalović koja je u kratkom obraćanju pozdravila goste i prisutne i kazala nekoliko riječi o važnosti organizovanja studentske mreže koja bi, iskustvima iz Melbourne-a, uskoro trebala obogatiti veze zajednice sličnim organizovanjem studenata širom Australije. Zatim su za govornicu izašli gospodin Honourable Bob Sercomb član saveznog Parlamenta Australije koji je, vjerujem, sve prisutne prijatno iznenadio svojim poznavanjem države Bosne i Hercegovine, naših sugrađana i zajednice koja živi u Viktoriji. Njegovo prvo obraćanje je zaista odmah nagovijestilo toplu i prijeteljsku atmosferu koja nam je potvrdila da smo u ranim, i ovogodišnje (Australske) zime, najhladnijim jutarnjim satima napravili pravi izbor što smo se našli u društvu studenata. Zatim je za govornicu izašao gospodin George Lekakis, Direktor Vikorijanske Multikulturne Komisije, koji je također odličan poznavalac bosanske zajednice ali i njenih problema i potreba. Gospodin Lekakis je naglasio da su studenti upravo izuzetna mogućnost koja ne samo u budućnosti, već i BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 10 danas, daje poseban pečat značaju australske kulturološke šarolikosti ali i izuzetnih uspjeha u privikavanju na ovdašnji život, obrazovanju i profesionalnim dostignućima. Dr Zdravko Todorović, Ambasador Bosne i Hercegovine u Australiji, je imao posebno mjesto u obraćanju prisutnima, obzirom da je u svom izlaganju govorio o paraleli organizovanja rada studenata u Australiji i njihovoj što boljoj saradnji sa studentima u Bosni i Hercegovini. Obzirom da studenti u BiH također kubure sa masom problema, počevši od statusa, uslova za studij, koštanja studija pa do krajnjih, vrlo neizvjesnih mogućnosti zapošljavanja, Ambasador je podvukao, obzirom na svoja predavačka iskustva sa Univerziteta u BiH, i ciljeve koji stoje pred studentima u samoj BiH. Nešto intimniju atmosferu forumu dali su govori slijedećih gostiju: Profesora Ron Adamsa, Direktora Instituta Europe – Australija, zatim Profesora Steve Bakalisa sa Victoria Univerziteta, te ličnim iskustvima gospođe Senade Softić-Telalović i gospođice Zerine Lokmić koje su govorile o svojim studentskim danima u Australiji. Posebnost forumu dali su ipak i oni stariji, svršeni studenti - osobe koje su svojevremeno slušali predavanja bilo u BiH, bilo u Australiji i danas čine visoko profesionalni sloj Australskog društva i na najbolji način svojim primjerom mlađim generacijama daju poseban stimulans za završetak visokog školovanja. Kroz sve nedaće kroz koje su prolazili stariji pripadnici bosanskohercegovačke dijaspore u svijetu, većina je bila u poziciji da razmišlja ili još uvijek odgoneta čime da se bavi: da li da se opredjeli za svoju profesiju ili potraži zaradu na nekom drugom polju. Većina od ovih, kako sam ih nazvao diplomiranih studenata je svojim defileom ispred prisutnih zapravo bila potvrda da se pregalaštvo i napori koji baš ne donose sreću u kratkom periodu mogu nagraditi vremenom i priznavanjem i u novom društvu. Inžinjeri, doktori, novinari, umjetnici, ekonomisti, prevodioci, pravnici i da dalje ne nabrajam sve one koji su činili ovaj špalir od nekih 40-ak osoba su nagrađeni aplauzom na javnoj sceni. Aplauzom za svoje napore da se dokažu u ovoj novoj i nepoznatoj socijalnoj i profesionalnoj sredini u kojoj je na prvom mjestu riječ konkurencija. U konkurenciji na kojoj stoji australsko društvo ovi ljudi su došli do pozicija koje im daju za pravo da kažu da su ponosni pripadnici i australskog i bosansko-hercegovačkog korpusa stručnjaka. Nakon ovog defilea koji je unio opuštenu atmosferu prisutnima su se pjesmom obratili i muzički ambasadori Bosne i Herceogovine u horskom izvođenju sevdalinki. Bosanskohercegovački hor Sevdalinka iz Melbourne-a, napunio je salu osjećanjima i natjerao prisutne da se pridruže u pjesmi ali i izvukao poneku suzu. Međutim, vrhunac emocija su izazvala obraćanja ljudi koji su se nedavno u Australiji okitili diplomama i u raznim privrednim resursima Australije pronašli onu nit koja ih je odvela do nekada nezamislivih laboratorija, istraživačkih instituta ili kancelarija koje su rezervisane za stručnjake najvišeg kalibra. Teško je bilo sakriti suze za vrijeme obraćanja u kome dobitnica prestižne nagrade u Viktoriji gospođica Zerina Lokmić kaže da se nakon svih borbi sa novom sredinom, medicinskoj oblasti o kojoj ni najsavremenija svjetska medicina ne zna puno, često vrati uspomenama na život od prije koju godinu, kada se njena porodica prisljena na iseljenje, prehranjivala paketima humanitarne pomoći čiji je rok upotrebe već odavno istekao. Ili da o najinteresantnijim događajima koji ovih dana pune prva poglavlja uglednog lista “The Age” piše djevojka iz čijih očiju kristalno vidite ljepotu Bosne i Hercegovine - Selma Milovanović. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 11 Adnan Teletović, mladi stručnjak koji radi za jedan od najvećih svjetskih magnata - Ford, je u Australiju došao sa nepunih 18 godina. U valu izbeglica koje su pristizale u Australiju, kao golobradi momčić, bez ikakvog znanja o Australiji za nekih 8 godina je došao do pozicije da kompanija za koju radi, prepoznaje njegov kvalitet i želju za usavršavanjem i dodjeljuje mu stipendiju za njegov naučni doktorat. Advokat Antonio Dronjić, uspio je nakon nekoliko godina prikupljanja pravnog iskustva u Australiji otvoriti svoju advokaturu u polju za koje znamo da je rezervisano za one kojima je pravna nauka u tradiciji familije ili imaju dovoljno izgrađenog poznanstva da bi se uopšte usudili početi baviti ovim poslom. I nakon riječi kojima su ovi stručnjaci plijenili podnevnim satima, prisutnim studentima, vjerujem da je ulilo novu snagu i potvrdilo njihova ubjeđenja da visoka stručna sprema donosi poteškoće učenja i širenja znanja te traume ispita i redovnih testova. Međutim, diploma ima svoju vrijednost u svakom društvu mada, što nije bila tajna ni ovoga foruma, za posao, ili dobro radno mjesto nije bitna samo diploma, već i sreća, snalažljivost i kao i u svakom društvu, što veći broj onih koji rade na pozicijama na kojima studentima sutra mogu biti od koristi. Savjetom, iskustvom, usmjerenjem konačno i malom pomoći koja može širom otvoriti vrata ovog velikog tržišta rada u kome postoji principi na koje većina nas moramo to priznati – jednostavno nije navikla. Zato je Studentski Forum u Melbourne-u opravdao svoj značaj. Mislim da nije bilo prisutne osobe na ovom forumu, a naročito među studentima koji od onih koji su izlagali nije zatražio broj telefona ili Email i zamolio za koji savjet. Pa i oni stariji su sa ushićenjem koristili svaki momenat da se okrenu osobi do sebe, zapitaju za profesiju i oblast i razmjenili kontakt detalje. Forum je trajao jedan, ne baš cijeli dan ali se njegovi efekti o kojima nikada nećemo saznati kod pojedinaca mogu protezati kroz čitav život. Možda samo jedno novo poznanstvo može u nekom od prisutnih studenata isprovocirati odluku o mijenjanju profesije ili naprotiv učvrstiti stavove da su na pravom putu. Nekom otvoriti oči – kako bismo našim jezikom rekli. Šta bi bio veći uspjeh nego jednog dana o tome govoriti kao o rezultatu jedne ideje što boljeg povezivanja studenata između sebe ili sa onima koji su već diplomirali. Stoga je i za očekivati da se formirani Odbor sudenata koji ovih dana radi na uspostavljanju liste studenata, porijeklom iz Bosne i Hercegovine kao i formiranje studentskog tijela koje će iz Viktorije pokušati povezati i pozvati na saradnju sve studente u Australiji, za izvjesno dokaže kao Odbor koji će za BiH zajednicu u Australiji imati poseban značaj za sljedeće generacije onih koji završavaju svoje srednje školovanje. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 12 "Korak naprijed, nazad dva" Piše Adnan Jasika Bosanskohercegovačka etnička zajednica sa područja Melbourna polako ali sigurno, poslije dugogodišnje apatije, grabi stazom promocije i afirmacije osobnih vrijednosti. Osnivanjem BH Vijeća kao krovne organizacije (zasigurno najznačajniji događaj vezan za našu zajednicu na nivou Australije) dolazi do velikih poremaćaja u jednoličnom društvenom i kulturnom životu naše zajednice, koja postaje organizaciono jača i koordinovanija. Kao rezultat toga dolazi do hvale vrijednih priznanja od strane srodnih BH zajednica okupljenih u Svjetskom savezu dijaspore, brojnih institucija kako u matici tako i ovdje - “ na domaćem terenu”. Od brojnih projekata koji su realizirani u posljednje vrijeme i koji se mogu smatrati pravim gigantima zasigurno spadaju reaktiviranje Bosanske dopunske škole, priznavanje bosanskog kao VCE predmeta, osnivanje studentske asocijacije pod pokroviteljstvom Vijeća, netom završene večeri bosanske kulture, večeri bosanske kinematografije, (pobrojani događaji su navedeni kao primjer a ne kao finalan zbir minulih događaja – o retrospektivi minulih događaja kao i informacijama vezanim za nastupajuće podrobnije apsolvira predsjednik Vijeća u svojoj redovnoj kolumni). Iz predočenog su dakle vidljivi brojni koraci naprijed, koraci koji mogu omogućiti sticanje potrebne reputacije našoj zajednici. No, sa druge strane, zabrinjava to što se generalno uzevši ti koraci mogu pripisati jako malom broju ljudi. Prije bi se dalo reći da se radi o grupi entuzijasta koji svojim zalaganjem nastoje probuditi iz učmalosti veći broj ljudi koji posjeduju znanje i iskustvo tako dragocjeno za veliki broj projekata. Pojedinci, bez obzira na položaje, znanje i iskustvo ne mogu biti uspješni ako nemaju podršku zajednice u cjelini – od pojedinaca, zajednica i na kraju samog Vijeća. Istakao bih neke od negativnih pojava i procesa koji se mogu bez pardona pripisati BH zajednici Melburna (podvukao bih da se radi o mojim ličnim zapažanjima koja ne reprezentuju bilo čiji stav): 1. Apsolutna nebriga prema očuvanju kulturne baštine, posebno odnos prema djeci. Bosanski jezik odumire među našom djecom i iluzorno je očekivati na duge staze da će naša zajednica imati dovoljno snage za regrupisanje. U najboljem slučaju radit će se opet o pojedincima. (Posebno zabrinjava to što je asimilacija posebno izražena kod tzv. drugog vala useljenika – dakle svega par godina). Jedan od primjera kolektivnog stanja svijesti zajednice jeste nedavno održana večer sjećanja na počinjene zločine u Srebrenici, kada se u prostrijama kluba Bosna - Melbourne okupilo jedva nekih tridesetak ljudi. Isto tako, veoma važan kulturni događaj - večeri BH kinematografije ( 30. 09 – 02. 10 ) ocijenjene su kao neuspjele. 2. Intelektualci – osim par svijetlih primjera – su posebno razočarali, te je svaki daljni komentar suvišan. Primjerice uredništvo BH Ogledala se zaista nadalo da će uspjeti privući veći broj edukovanih koji će svojim znanjem pomoći kvaliteti magazina, ali to se nažalost nije dogodilo. 3. Sukobi između određenih zajednica ne samo da nisu prevaziđeni, nego kao da iznova dobijaju na intenzitetu, što otežava pomenutu koordinaciju rada zajednice u cjelini. Nerijetko se pak događa da neodgovorni pojedinci otvoreno rade protiv opšteg interesa kao što se to zbilo 24 i 25. 09. 2004 tokom održavanja Bosanskog kulturnog događaja – ( Celebration of Peace and New Beginnings ) kada je pozvanoj folklornoj grupi iz jedne naše zajednice zabranjen dolazak, tako da je alternativno riješenje pronađeno i dobijeno u folklornoj grupi turske etničke zajednice ( Isik College ). Veliki je šamar tada udaren našoj hrabroj Eldi Koro, koja je uložila tako veliki napor za ovaj projekt. Spisak negativnog se sa ovim ne završava. Smatram da bi dalje navođenje, štetilo određenim procesima, stoga ću se zadržati samo na ovom, iako je ovo samo vrh ledenog brijega. Koraka koji vode nazad je mnogo i očekivati je da se o tim negativnostima progovori javno i bez pardona. To bi možda bio i najveći KORAK NAPRIJED. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 13 DRINA c/o Muratspahić Fänrik Ståls gata 47 754 39 Uppsala Sverige/Sweden Poštovani, Prije dvije godine saznao sam za dosad nepoznat putopis koji je prije ravnih 100 godina napisao geolog iz Lunda dr. August Heimer. On je u avgustu i septembru 1903. godine u sklopu internacionalne geološke ekskurzije koju je organizirala Austro-Ugarska proputovao kroz BiH od Brčkog do Jadranskog mora, a svoja zapažanja objavio godinu kasnije u knjizi pod naslovom ”Genom Bosnien och Hercegovina” (Kroz Bosnu i Hercegovinu). Putopis je bio nepoznat i ima samo par primjeraka u Švedskoj. Budući da mi se knjiga učinila veoma zanimljivom, pošto predstavlja viđenje naše zemlje okom jednog Šveđanina prije cijelog vijeka, te da niko u BiH ne zna za nju, preveo sam je na naš jezik. Izdavačka kuća ”Drina” iz Uppsale upravo je objavila ovu knjigu kao jubilarno izdanje - 100 godina poslije njenog izdanja na švedskom jeziku. Mišljenja smo da je interesantno za svakog našeg čovjeka da pročita ovu knjigu, ma gdje se nalazio, a vrlo je prikladna i kao poklon za vašu organizaciju, te vam je ovim putem nudimo da poručite pod vrlo povoljnim uslovima. Da bismo vam makar djelimično prezentirali o kakvoj se knjizi radi, citiramo po nekoliko rečenica iz uvoda pisca Heimera, kao i recenzije profesora Adolfa Dahla, jednog od najpoznatijih švedskih prevodilaca i predavača na upsalskom Institutu za slavistiku i Midhata Ajanovića Ajana, profesora filmologije, karikaturiste i pisca. Iz Uvoda Augusta Heimera: ”Ovo je prezentacija utisaka i zapažanja tokom putovanja – opis veličanstvene prirode Bosne i Hercegovine s njenim mnogobrojnim ljepotama, romantičnih gradova s njihovom izrazitom orijentalnom osobinom, interesantnih, osebujnih etnografskih odnosa, jedinstvenog kulturnog razvoja tokom posljednjih 25 godina –, koje je dolje potpisani – jedini švedski učesnik u ekskurziji – ukratko želio da pokuša ostaviti. Putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu bilo je tako poučno i interesantno, čemu su doprinijeli na prvom mjestu sposobnost i revnost koje je naučni vodić ekskurzije Dr Fr. Katzer cijelo vrijeme razvijao, te velika potpora koju je ekskurzija dobila od strane vlade i organa vlasti. Prijateljstvo i pažnja s kojima su strani gosti svuda primljeni, čak i na mjestima gdje je činjeno samo kratko zadržavanje, doprinijeli su umnogo da putovanje učine ugodnim. Sigurno je da nije bilo nikoga koji nije s čežnjom napustio tu lijepu, neobičnu zemlju i narod i vjerovatno su čvrsto odlučili mnogi da, kao i ovaj pisac još jednom, ako to vrijeme i prilike dozvole, posjete Bosnu i Hercegovinu.” Iz recenzije Adolfa Dahla: ”Inicijativa Izeta Muratspahića da izda prijevod ove knjige dolazi dakle pravovremeno. Prije stotinu godina je istraživač Heimer napisao ovu knjigu. Naročito je sadržajno bogat materijal koji se krije među koricama i koji sadrži mnogo detalja, zanimljivim ne samo za one koji su upućeni u historiju. Opis Bosne i Sarajeva koji se ovdje daje nije u formi površne turističke brošure, nego je viđen BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 14 geološki budnim okom. Svaka stranica nudi kako ljude, tako i sredine i običaje. U jednom trenutku saznajemo kako se pravi džem od ružice, u drugom kako su kršćani i muslimani odijelili svoje parcele s tarabama, te u trećem koliko toplote vreli izvor na Ilidži ispušta. Naravno da ovakvo bogatstvo detalja iziskuje naporan posao pri prijevodu i to je jedino objašnjenje da ovo djelo nije već ranije izašlo na jeziku područja o kojem govori. Sada je Muratspahić s oduševljenjem, znanjem i podrobnošću ostvario transformaciju iz teškog jednostoljetno starog švedskog jezika u bosansko jezičko ruho. Heimer je imao sreću da se o njegovom tekstu pobrinuo literarni poznavalac, kao što je to sreća i za Bosance koji sada mogu složiti još jedan djelić u svoju identitetsku slagalicu.” Iz recenzije Midhata Ajanovića Ajana: ”Ko zna koliko je dobrih knjiga, povijesnih dokumenata stradalo na lomači tih "historičara"? Zbog njih je trebalo proći cijelo jedno stoljeće da se ova knjiga objavi na jeziku onih koji su najzainteresiraniji za njen sadržaj. Da bi neku knjigu uopće bilo moguće doživjeti, između pisca i čitaoca mora postojati određeni hemijski spoj, šav koji povezuje misli i osjećaje. Sve pukotine koje su eventualno mogle nastati nepreciznim premošćivanjem pomalo zastarjelog švedskog i modernog bosanskog jezika, Izet je ušio poput iskusnog hirurga i omogućio nam da ovu knjigu čitamo jednostavno i bez napora kao što se zrak udiše. Kao čovjek koji će ovu knjigu sigurno držati u svojoj vitrini zahvaljujem Izetu što nas je sve obradovao ovim vrijednim darom. Nakon knjige 1001 dan Svena Monneslanda, pred nas dakle stiže još jedna značajna knjiga u kojoj nam ljudi sa europskog Sjevera govore važne stvari o nama samima.” ***** Knjiga je naišla na vrlo dobar odjek i u Bosni i Hercegovini. Naime, najpoznatiji dnevni listovi vrlo su pozitivno ocijenili cijeli projekat. ”Dnevni avaz” je objavio pohvalan tekst na ¼ stranice, a ”Oslobodjenje” je ovoj knjizi posvetilo čak cijelu stranicu. Knjiga ima moderan layout, tvrde plastificirane korice, veći format i krupnija slova. Cijena je vrlo pristupačna i iznosi 150 švedskih kruna + postanski troškovi. Knjigu možete naručiti na adresu: Drina c/o Muratspahic Fänrik Ståls gata 47 754 39 UPPSALA Sweden tel. 0046 – 18 24 32 88 ili najlakši i najbrži put na e:mail prevodioca: [email protected] 15 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 Prvi prijevod KUR'ANA na BOSANSKI Pripremio Dževdet Šošić Poštovani čitaoci, ovim člankom želimo vam predstaviti treće izdanje prijevoda Kur'ana na bosanski jezik od strane Mustafe Mlive, diplomiranog inžinjera iz Bugojna. Ovaj prijevod se u prvom svom izdanju javlja u vrijeme ponovne afirmacije bosanskog jezika te je s te tačke gledišta sasvim razumljivo što autor insistira da njegov prijevod nosi naslov Prvi prijevodom Kur'ana na bosanski jezik. Dakle prvo izdanje istog je objavljeno 1994. a drugo 1995. godine. Knjiga trećeg izdanja koja je ne tako davno izašla iz štampe sadrži: Kur'an na izvornom arapskom jeziku, Prijevod Kur'ana na bosanski sa oko 2.700 fusnota, Komentar na 89 strana, Životopis Muhammeda a.s. na 13 stranica, Indeks važnijih pojmova na 16 stranica, Indeks 77.845 riječi Kur'ana na 192 stranice i mape bojnog polja Bedr i Uhud. Četiri knjige u jednim koricama, sve na 958 strana. Pravi "komplet" za proučavanje Kur'ana. U osnovi, za neupućenog čitaoca Kur'ana, koji želi imati na svojoj rafi ili u regalu prijevod Kur'ana, sasvim je irelevantno koji prijevod ima. Samim tim što se radi o svetoj knjizi automatski se smatra da je ono što piše u prijevodu neupitna istina. Međutim, oni koji su više upućeni u problematiku mogu biti gorko razočarani jer se prijevodi različitih autora jako razlikuju i čitalac može biti doveden u dilemu, pitajući se koji je prijevod tačan, na koji se osloniti? Razlike su ponekad tolike da se izvornik jedva može prepoznati! Ovaj prijevod je nastao zbog definitivne potrebe za doslovnim i tačnim prijevodom Kur'ana. Pretenzija ovog prijevoda je da kao rezultat ima u ogledalu sliku originala sa arapskog jezika. Ovaj prijevod preporučujemo iz nekoliko razloga a između ostalog: - ako čitalac želi znati šta doista doslovno piše u Kur'anu, - tačnost prijevoda je glavna osobina ovog rada, to nije prepričani ili ciljano prilagođeni prijevod, - komentar je posebno značajan jer je u njega ugrađeno znanje savremene civilizacije u tumačenje “naučnih ajeta", - tu je i osnovni alat za rad sa Kur'anom “mufehres" bez kojeg je proučavanje Kur'ana teško i zamisliti, - sira - životopis Poslanika a.s. vezan za period objave Kur'ana, opsežan indeks osnovnih pojmova, itd. Arapski tekst Kur'ana ispisao je Muhamed Šakarzadeh po naredbi turskog sultana Mahmuda 1830. godine. Karakteristika ovog teksta je što svaki ajet počinje u novom redu. Arapski tekst niže se naspram bosanskog prijevoda na istoj stranici. Na vrhu stranice nalazi se broj sure, broj džuza, te naziv sure na arapskom i bosanskom jeziku. Arapski i bosanski tekst razdvaja tanka uspravna crta. U podnožju svake stranice nalaze se kratki komentari, fusnote. Sve stranice su koncipirane simetrično, na estetskim principima layout-u Kur'ana, kako je to u svijetu uobičajena praksa kod paralelnih prijevoda. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 16 Kur'an je jedina Božija objava sada prisutna na licu Zemlje u svom originalnom neizmijenjenom obliku. Zbog toga je on planetarno značajan. U toku proteklih 18 godina rada na prijevodu Kur'ana autor je ostao vjeran izvorniku na arapskom, pazeći da se u porijevod i komentar ne uvuku "sektaška" tumačenja. Uvijek je puštao da ga Knjiga inspiriše jedino i konačno. Inače, štete od netačnih prijevoda Kur'ana mogu biti brojne; nekada čitave generacije vuku zablude proistekle iz pogrešnog prijevoda; u sukob i međusobne kontradikcije se tako dovode ajeti koji to nisu, dobijaju se dvosmisleni i besmisleni prijevodi nekih ajeta. Izokretanje riječi Kur'ana, dodavanje nepostojećih, preskakanje nekih, te navođenje prijevoda ciljanom smislu je praksa nekih prevodilaca. Snažan pečat tumačenju tzv. “naučnih ajeta" u ovom prijevodu dala je moderna nauka. Vjera i nauka su od strane Islama uvijek smatrane sestrama blizankinjama. I danas, kada nauka napreduje krupnim koracima, one su još uvijek jedna uz drugu. Štaviše neki naučni podaci se koriste za bolje razumijevanje kur'anskog teksta. U stoljeću, u kojem je za mnoge naučna istina zadala smrtni udarac religijskom vjerovanju, upravo ta istina u jednom objektivnom ispitivanju islamske objave osvijetlila je natprirodni karakter različitih aspekata same Objave. Skoro jedna osmina kur'anskog teksta odnosi se na prirodne fenomene. Mnogi prevodioci su usvojili koncepciju objašnjavanja Kur'ana kroz fusnote. Ovaj popularni način ima i prednosti i nedostatke. U ovom slučaju autor Prijevod zadržao potpuno čistinim, bez umetanja ekstra riječi, a blic pojašnjenja i kratki komentari dati su u fusnotama. Ako je tumačenje ajeta zahtijevalo više prostora onda je to tumačenje smješteno u poglavlje "Komentar" na kraju knjige. Život Muhammeda a.s., sa najvažnijim bitkama i najodlučnijim momentima uspona Islama, sa mapama bitaka na Bedru i Uhudu, opisan je na 13 strana i uglavnom se oslanja na Ibn Hišama. Ozbiljan rad sa Kur'anom nezamisliv je bez jednog ovakvog indeksa kao osnovnog alata. Ovaj indeks se sastoji od 77.845 riječi sa njihovim frekvencijama datim na oko 200 stranica. Indeks je nastao i sa ciljem eliminacije nedostataka indeksa "Nudžumul Furkan" (Calcutta Concordance), indeksa Gustava Flügela (Concordantiae Gorani Arabicae, Lipsiae, 1898.) i indeksa Muhammeda Fuada Abdul Bakija iz 1981. Indeks se sastoji od 77.845 riječi Kur'ana i predstavlja usavršenu verziju koju smo, nadamo se, uspjeli očistiti od nedostataka, a brojčani položaji riječi savršeno se uklapaju u zvaničnu numeraciju sura i ajeta. Tu je 25.000 riječi više nego u indeksu "Nudžumul Furkan" ili indeksu Gustava Flügela ili indeksu Muhameda Fuada Abdul Bakija, jer su pobrojane sve riječi, čak i one koje su oni smatrali nevažnim poput rječica, zamjenica, veznika, priloga, itd. Knjiga sadrži i iscrpan indeks važnijih pojmova na 16 stranica, koji pokriva gotovo sve teme iznesene u Kur'anu. Umjesto prostog popisa riječi sa brojkama, autor je ovaj indeks ojačao sa dijelovima rečenica u kojima se dati pojam nalazi, kako bi se prenijela kompkletna poruka pojma u datom ajetu. Indeks sadrži oko 500 pojmova, 2000 podpojmova i preko 4228 referenci na ajete, što ovaj indeks čini najiscrpnijim indeksom u savremenim bosanskim prijevodima Kur'ana. Obzirom na sve gore navedeno želim vam uvaženi čitaoci najiskrenije preporučiti ovo treće izdanje Prijevoda Kur'ana na bosanski jezik autora Mustafe Mlive. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 17 BH ZAJEDNICE U AUSTRALIJI BH ZAJEDNICE ZAPADNE AUSTRALIJE Pripremio Sajit Smajić Izvještaj o radu BH organizacija Zapadne Australije koje su članice Vijeća BH organizacija Australije. Poštovani čitaoci BH Ogledala i posjetioci internet stranice Vijeća BH Organizacija Australije, nakon nešto dužeg zatišja, Vijeće ponovo počinje da radi punom parom. Ovo naravno ne znači da je protekli period bio bez aktivnosti. Naprotiv. Vijeće, kao i pridružene bh organizacije, koje su članice Vijeća, su radile i odradile velike stvari u proteklom periodu. Ovo se posebno odnosi na Viktoriju, i bh organizacije koje tamo djeluju, ali to će naši vrijedni dopisnici iz Melbourne sigurno detaljno opisati u njihovim izvještajima. Ja ću se skoncentrisati na Zapadnu Australiju, i aktivnosti koje su odrađene od izlaska zadnjeg broja BH Ogledala. Međutim, prije početka izvještaja o radu zajednica, pomenut ću tragičan događaj, koji se desio u subotu, 25. septembra, 2004. U samo jednoj saobraćajnoj nesreći, zivote su izgubili pet članova Albanske zajednice WA. U kobnom udesu stradali su hadži Lutvi Mehmedovski i njegova supruga, koji su itekako poznati među Bošnjacima, ne samo WA, već i Viktorije, jer su veći dio svoga života proveli u Melbourne-u. Ostali poginuli su obitelj Ljumi, otac, majka i devetogodišnji sin. Zaista velika tragedija, jedna od najvećih koja se ikada desila u WA. Mi molimo Uzvišenog Allaha dž.š. da poginulima podari mjesto u dženetu, a njihovim obiteljima da sabura i snage da dostojanstveno podnesu veliku bol koja ih je zadesila. Bošnjačka Islamska Zajednica WA je skupa sa Albanskom zajednicom, prikupila značajna sredstva koja će se upotrijebiti za podizanje nadgrobnih spomenika – nišana, kad za to dođe vrijeme. Sada se vraćamo na rad bh zajednica WA. U sklopu akcije “Kupujmo domaće” koja je pokrenuta u našoj prvoj domovini BiH, u Melbourne-u je osnovana “AROMA NUR” prva kompanija za uvoz bh prehrambenih proizvoda u Australiji. Jedna paleta proizvoda je stigla i u Perth, tako da su Bošnjaci WA po prvi put u mogućnosti da kupe pravu bosansku kahvu, mineralnu vodu sa “Tešanjskih vrela”, ukusne čokoladice i domaće supe. Promocija pomenutih proizvoda je održana na terenu NK Zlatni Ljiljan, za vrijeme pripremnih utakmica juniorskog i seniorskog tima, a proizvodi su plasirani u desetak prodavnica širom Perth-a. Završena je nogometna sezona u WA, nažalost ove godine bez ijednog trofeja, jer je ekipa NK Zlatni Ljiljan, na oba fronta ostala kratkih rukava. Zvaničnu sezonu 2004. Western Soccer League Ljiljani su završili na drugom mjestu. Došli su i do finala League Cup, ali su i tamo posustali kad je bilo najpotrebnije. Međutim, umjesto trofeja i proslava, jer “trofeji” su ipak ono što krasi vitrine svakog sportskog kluba, NK Zlatni Ljiljan je ostvario možda najveću pobjedu od svog osnivanja. O čemu se radi? Riječ je o povratku jednog od osnivača NK Zlatni Ljiljan i trenera koji profesionalno radi sa više nogometnih selekcija WA, gospodina Mirsada Kovačevića. Ovogodišnjim dolaskom u klub i njegovim punim angažmanom, kao igrača i kao trenera, Mirsad Kovačević je Ljiljanima donio neophodne promjene i dodatni entuzijazam. Po prvi put u istoriji kluba osnovana je juniorska ekipa, kojoj se odmah po osnivanju odazvalo tridesetak budućih zvijezda nogometnih terena Australije. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 18 Njihov broj će naravno biti mnogo veći, jer se radi o djeci od 8 do 14 godina, koji će u narednoj sezoni biti razvrstani po starosnoj dobi i početi svoje zvanično takmičenje u Junior League. Nezaobilazna zabava koja se svake godine održava nakon okončanja sezone, popularna Trophy Night, nažalost, ovoga puta je bila bez osvojenog trofeja, ali je zato bila posvećena juniorskoj ekipi. Gosti večeri su bili popularni pjevač iz BiH Šekib Mujanović i maestro na klavijaturama, Rasim Korajac, koji su do kasnih sati zabavljali i mlade i one malo starije. Svi su bili više nego zadovoljni, a za rad juniorske ekipe prikupljena su znatna materijalna sredstva. Sve ovo obećava svijetlu budućnost bh nogometa u WA, ali i garanciju da naši najmlađi neće slobodno vrijeme provoditi dangubeći ispred tv ekrana, već će svoju energiju trošiti na zelenim terenima, družeći se sa svojim vršnjacima. Velike zamisli velikog čovjeka, igrača i trenera, koji za ostvarenje svojih ciljeva ne žali ni truda ni sredstava. Pred kraj prvenstva, održan je i sastanak članova kluba na kojem je znatno proširena postojeća uprava, a gospodin Kovačević je izabran za novog predsjednika kluba. Ovo je bila dodatna inspiracija i podstrek za nove akcije. Hitno su provedene reforme kluba na svim nivoima, od upravnog tijela do igračkog kadra, a proširena je i saradnja sa vjernim navijačima, bez kojih nogometne utakmice ni bi imale smisla. Također, odlučeno je da klub prihvati poziv za učešće na nogometnom turniru bh klubova Australije, koji se ove godine održava u Brisbane-u. Odmah su počele pripreme za ovaj veliki događaj. Angažovano je i nekoliko bošnjačkih igrača iz drugih nogometnih klubova WA, tako da će Ljiljani, na turnir u Brisbane doći u najjačem sastavu i nadamo se opravdati očekivanja. Naravno, pokrenuto je i prikupljanje neophodnih materijalnih sredstava, jer odlazak Ljiljanove seniorske ekipe u Brisbane košta zaista mnogo novaca. Već se javilo nekoliko sponzora, a veliki Fund Rising za odlazak u Brisbane, održaće se u decembru. Gospodinu Mirsadu Kovačeviću i igračima Zlatnog Ljiljana želimo mnogo uspjeha, ne samo na turniru u Brisbane-u, već i u budućem radu, kako sa seniorskim timom, još više sa podmlatkom. I želimo im mnogo sreće koja je često presudni faktor u sportskim natjecanjima. Za kraj izvještaja iz WA da pomenemo aktivnosti koje se odvijaju u najvećoj bh zajednici, a to je Bošnjačka Islamska Zajednica WA. Prošle hefte održan je redovni AGM, koji je ove godine bio i izborni. Velike su pripreme za doček mubarek mjeseca Ramazana. Ove godine po prvi put u istoriji naše BIS, klanjaće se Hatma-teravije, što znači da će se tokom Ramazana, kroz teravije proučiti cijeli Kur’an. Neprocijenjive su vrijednosti ovog ibadeta, a naš džemat će pored dvojice istaknutih hafiza iz Južne Afrike, predvoditi mladi hafiz Kur’ana iz BiH, Edib ef. Smolo, koji na naš poziv dolazi u Perth. Edib Smolo je prošle godine uspješno okončao “Double Degree” program (Economy i Islamic Science), na International Islamic University of Kuala Lumpur u Maleziji, a trenutno radi magistarski rad iz ekonomije na istom univerzitetu. Hafiz Edib Smolo je zainteresiran da svoju životnu karijeru nastavi u Australiji, a mi se nadamo da ćemo uspjeti da u Perth-u pronađemo adekvatno rješenje za njegov angažman. I za kraj informacija koja će možda odrediti budućnost Islamske zajednice WA. Na tržištu nekretnina se pojavila crkva na prodaju. Aukcija će se održati 16-og oktobra, pa molimo sve čitaoce da prouče dovu, da naša Islamska zajednica konačno dobije krov nad glavom. Toliko o aktivnostima bh organizacija WA. Članicama Vijeća iz Viktorie, čestitamo na uspješno održanom Studentskom Forumu, organizovanju humanitarne akcije za liječenje bolesnog dječaka iz Mostara i želimo im mnogo uspjeha u organizovanju prve zvanične proslave Dana Državnosti BiH u Australiji. Edhemu Husiću, želimo pobjedu na izborima i mjesto u parlamentu. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 19 U SPOMEN I SJEĆANJE MEMNUNA A VILA Poštovani čitaoci BH Ogledala, tužna vijest iz Perth-a. U četvrtak, 2-og septembra, nakon duge bolesti i vezanosti za postelju, na Ahiret je preselila poznata likovna umjetnica porijeklom iz Mostara, Memnuna Vila. Dženaza i ukop su obavljenji u Subotu 4-og septembra, u prisustvu velikog broja Bošnjaka nastanjenih u WA, koji su na taj način odali posljednju počast dragoj sugrađanki. Memnuna Vila je poznati slikar porijeklom iz Mostara. U Australiju je emigrirala prije skoro 40 godina, gdje je ostvarila značajan uspjeh na polju likovne umjetnosti, a bila je izuzetno nadarena i u oblasti književnosti, tačnije u pisanju poezije. Održala je mnogo izložbi širom Australije. Rahmetli Memnuna nije bila samo dobar slikar i poeta, već izuzetan humanista, što je iskazala pomagajući mnogim bošnjačkim izbjeglicama, koji su početkom rata u našoj domovini počeli da naseljavaju WA, a nikad nije zaboravila ni svoju prvu domovinu BiH. Tokom okrutnog rata i četvorogodišnje agresije na našu zemlju, predano je radila na prikupljanju i slanju humanitarne pomoći svojoj domovini. U ime cijele BH zajednice WA, mi joj izražavamo neizmjerno hvala za sve što je učinila za svoj narod i za svoju domovinu, i molimo Uzvišenog Allaha dž.š. da joj podari vječni džennet. Također, Bošnjaci WA upućuju izraze najiskrenijeg saučešća obiteljima Vila i Bogdanić, sa željom da iznađu sabura i snage da dostojanstveno podnesu tragediju koja ih je zadesila. Svoja poetska razmišljanja o smrti, rahmetli Memnuna je prenijela na papir davne 1990-e u pjesmi “SPREMAM SE NA PUT” u kojoj je na izuzetno slikovit način nagovijestila svoj odlazak sa ovog prolaznog dunjalučkog života. “SPREMAM SE NA PUT” Spremam se na put. Ni ovaj do sad nije bio sunčana livada, Gdje smo mogli od nadirućeg mraka zakloniti srce. Spremam se da mi na putu kamenje pojede istrošene korake, Da mi prašina i drače i mravi opuste tabane, Da mi kiše isperu kose, I da mi se kao u snu ostavljenom iza sebe, U očima nastane ptice, I iz lobanje izrastu divlje i prkosne trave. Sa ruku što su krpile i davale i prašinu satirale, Što su se oko srca u muci povijale, Same sasvim napuštene, Neka moje molitve vjetar pod krilo savija, I pokloni nesretnim. Neka zemlja tako velika i nijema, Popije vodu iz mojih žila kad bude žedna. Ne žurim. Put će doći po mene. To je jedino sigurno čekanje. Ne spremam se da ponesem svoje krpe, Snove i nadu. Spremam se da zaboravim svijet iz kojeg odlazim. Neka je vječni rahmet Memnuni Vili BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 20 BH ZAJEDNICA U ADELAIDU Pripremio Tarik Skaka Međusobna saradnja bosanskohercegovačkih građana koji trenutno žive u Adelaidu, organizacija zajedničkih aktivnosti, dogovor i sve ono što bi trebala biti svakodnevna slika i stalna briga osoba uključenih u društvene aktivnosti, su pokazali da je dosta toga lakše ostvarivo i izvodljivo kada postoji međusobno uvažavanje i razumjevanje. Sadašnja rukovodstva svih bosanskohercegovačkih udruženja u Južnoj Australiji su prevazišla veliki dio ‘organizacijsko-personalnih bolesti’ što već daje pozitivne rezultate. Nakon centralnog komemorativnog skupa u povodu 11. Jula 2004, u čiju su organizaciju bili uključeni predstavnici svih bosanskohercegovačkih društava, pod pokroviteljstvom Vijeća BH organizacija Australije, bosanska zajednica u Adelaidu je unaprijedila saradnju sa Australijskim vladinim i nevladinim organizacijama. Tako je u posljednje vrijeme, u nekoliko navrata, skupovima u Bosanskohercegovačkoj Muslimanskoj Zajednici Južne Australije prisustvovao gospodin Michael Atkinson, član parlamenta, ministar za multikulturna pitanja, ministar pravde, te ministar za privredu i pitanja potrošača u vladi Južne Australije. Tokom posljednje posjete, kada je bio gost na koncertu Alena Islamovića, gospodin Atkinson je prisutnima govorio i o utiscima svoje nedavne posjete Bosni i Hercegovini. Istakao je, da je ponukan onim što je čuo i vidio prisustvujući komemorativnom skupu, 10. jula ove godine u Adelaidu, tokom svog boravka u Bosni I Hercegovini posjetio Srebrenicu i spomen mezarje u Potočarima, kako bi na licu mjesta odao počast nevino i svirepo ubijenoj djeci i drugim bosanskohercegovačkim civilima. Ministar Atkinson je takođe govorio o susretima sa predstavnicima bosanskohercegovačkih vlasti te iznio mišljenje da država Bosna i Hercegovina sigurno korača ka euro-atlantskim integracijama. Takođe je rekao da je potrebna i poželjna privredna saradnja australijskih firmi, posebno onih koje vode osobe porijeklom iz Bosne i Hercegovine, sa sličnim firmama u Bosni i Hercegovini. Prilikom boravka u Bosni i Hercegovini, u društvu sa ministrom, između ostalih bila je i gospođa Vini Ciccarello, član parlamenta Južne Australije, koja je takođe posjetila Bosanskohercegovačku Muslimansku Zajednicu u Adelaidu. Gospođa Ciccarello je govorila o mogućnostima i potrebi bolje saradnje Adelaida i Sarajeva na kulturnom i društvenom planu. Posebno je istakla moguću saradnju filmskih festivala u ova dva grada, ali i ‘Bašćaršijskih noći’ i ‘Sarajevske zime’ sa ‘Adelaide festivalom’. Gospođa Ciccarello je bila pozitivno iznenađena najavljenim ‘Prvim Bosanskim film festivalom’ u Australiji i prisustvovala je filmskom maratonu u Adelaidu. Oba sagovornika, i ministar Atkinson i gospođa Ciccarello nisu krili oduševljenje bosanskohercegovačkim prirodnim ljepotama, kao i ljepotom Sarajeva, Mostara, Banja Luke, Travnika, Blagaja, Gruda i drugih mjesta kroz koja su prolazili. O svojim utiscima sa puta po Bosni i Hercegovini, ministar Atkinson je govorio i u programu bosanskohercegovačkog radija gdje je bio gost emisije četvrtkom uveče, koju uređuje i vodi gospodin Samir Hasić. Ministar se takođe interesovao i za situaciju u nogometnom klubu Bosna-Adelaide i trenutnim sportskim rezultatima ovog kluba. Isto tako nije isključio mogućnost prisustva nekim društvenim aktivnostima u Bošnjačkom mesdžidu, odnosno bosanskoj sobi u toku predstojećeg Ramazana i Bajrama. Vjerovatno kao pozitivan eho ovih međusobnih susreta, sa zadovoljstvom ističemo da su ministar i neki drugi članovi parlamenta bezrezervno svojim pismima podržali zahtjeve bosanskohercegovačkih udruženja za državne donacije, tako su neki od tih zahtjeva već pozitivno riješeni, a za očekivati je da se ovaj povoljan trend nastavi i ubuduće. Ovom prilikom još bih spomenuo da je nedavno održana godišnja skupština Udruženja Bošnjaka Južne Australije, na kojoj su uz manje izmjene i dopune, izabrani dosadašnji članovi upravnog, odnosno džematskog odbora, na čelu sa gospodinom Kemalom Zulfićem. A, uskoro predstoji i redovna godišnja skupština Bosanskohercegovačke Muslimanske Zajednice Južne Australije. Ovaj kratki osvrt o dešavanjima u Adelaidu u periodu između dva broja ‘Ogledala’ završio bih čestitkom za predstojeći Ramazan i Bajram, uz molbu Allahu Džellešanuhu da nam se svima smiluje i uputi nas na pravi put. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 21 Radio Bosanski Telegraf JOŠ JEDAN RADIO U SYDNEY-U Fahir ZEČEVIĆ Od četvrtog avgusta ove godine Bosanska zajednica u Australiji je bogatija za još jedan radioprogram na Bosanskom jeziku. U Sydneyu su putem radio-talasa Radio Bosanskog Telegrafa odjeknule lijepe pjesme o Bosni – od Safeta Isovića, Nazifa Gljive, Nedžada Salkovića, rahm. Zaima Imamovića, a progovorilo se o Bosni u najafirmativnijem smislu. Naime, nastojanje najstarije bh organizacije u Australiji – Kulturnog društva ‘Bosna i Hercegovina” Sydney, te podrška zvaničnih političara u NSW rezultirali su odobravanjem emitovanja radio-programa na popularnom Radio 2000 FM. Putem predajnika 2000 FM se inače emituje 45 radio- programa na 45 različitih jezika, među kojima je i Bosanski jezik. Ako bi se mjerio doprinos pojedinaca u dobijanju prava na emitovanje onda svakako zasluge za to idu na adresu jednog od najistaknutijih članova Bosanske zajednice u Australiji – gospodina Bayre Helicha, inače dobitnika dva vrlo visoka društvena priznanja u Australiji. Radio-program u jednosatnom trajanju se emituje svake srijede od 3:00 do 4:00 popodne, na FM tehnici, na FM talasima 98.5 Mhz. Ovaj radio- program u svojoj uređivačkoj politici naglasak je dao na historijat Bosne od njenog nastanka do današnjih dana, na promociju Bosanskog jezika, na njegovanje običaja iz Bosne i Hercegovine, na pitanja iz vaspitanja mladih u Australiji, na pitanja iz života starijih osoba, na afirmaciju svih vrijednosti u Bosanskoj zajednici, na afirmaciju pojedinaca iz Zajednice, njegovanje sevdalinke kao originalne vrijednosti koju treba sačuvati u sjećanju najmlađih generacija Bošnjaka i Bosanaca u Australiji. Osim toga, putem Radio Bosanskog Telegrafa se emituju servisne informacije iz Bosanske zajednice, vijesti iz prve domovine – BiH, te vijesti iz svijeta i sporta. Sudeći po reakcijama slušalaca, novi radio-program je prihvaćen na najbolji način, tako da sada u Sydneyu ima tri sata radio-programa sedmično. Ako se kaže da neke druge etničke zajednice imaju i po 12 sati programa, tri sata se čini premalo, što je istina. S druge strane, treba znati da je Bosanska zajednica istovremeno i najmlađa etnička zajednica u Australiji, te je u perspektivi očekivati i više sati programa u Sydneyu, petmilionskoj australskoj metropoli. Redakciju Radio Bosanskog Telegrafa čine Fahir Zečević, dipl.novinar, Ibro Suhopoljac, pisac i pjesnik, Mirsad Jelešković, etnomuzikolog i autor postavke svjetske premijere “Kameni spavač” u Sydneyu, te Izeta Zečević, vrlo istaknuti društveni radnik u Bosanskoj zajednici. Redakcija radi na čistoj volonterskoj osnovi, a sat emitovanja programa se plaća $33. Proteklih devet emisija su donirale tri osobe: Hatidža Ekmeščić, Sadika Joldic i Skender Zečević, a očekivati je da će se javiti novi donatori. Posebno se ocjenjuje vrlo povoljnim gostovanje u Radiju cijenjenog novinara i publiciste Vehida Gunića, u posljednjoj – devetoj emisiji. I tome zahvaljujući ovaj doajen b-h novinarstva je nastavio uživo razgovor sa slušaocima Radio Bosanskog Telegrafa u popularnom kafeu ‘Darling’ u Liverpoolu. Razgovor je trajao duboko u noć. Sadašnja rubrika ‘Bosna kroz vijekove’, koju priprema Ibro Suhopoljac, nailazi na sve pohvale, a uskoro otpočinje rubrika ‘Jezik moj – Bosanski’. 22 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 BOSANSKI JEZIK PRIZNAT KAO VCE PREDMET Istorijski događaj za Bosance u Viktoriji i Australiji Azra Spahić Jasika Za bosansku zajednicu 6 avgust 2004 godine biće upamćen kao dan velike pobjede, dan u kome su Bosanci u Melbourneu dokazali da sve što hoće mogu, a mogu sve što hoće. Naime, na taj dan je VCAA ( Odjel za strane jezike) zvanično priznao bosanski jezik kao VCE predmet. Time je on postao ravnopravan sa ostalih 40-ak jezika koji se izučavaju kao VCE predmeti u 11 i 12 razredu, a time učenici dobijaju bodove potrebne za upis na fakultet. Ovo je veliki korak ne samo za učenike i nastavnike, već i za roditelje, koji su do ove godine u Melbourneu stavljani u dilemu koji strani jezik da im djeca uče u 11 i 12 razredu. Većina naše djece je išla na njemački, hrvatski ili pak srpski. Međutim, od naredne godine, bosanska djeca će imati tu privilegiju da ne samo biraju svoj maternji jazik kao strani, nego još za to dobiju i veoma važne poene. Bosanska zajednica u Melbourneu, kao i bosanska škola je od prošle godine doživjela veliki kulturni preporod. Borba za VCE je počela još prije tri godine na inicijativu tadašnjeg učitelja bosanske škole, gospodina Habiba Mandžića i Senade Softić, ispred BH vijeća. Vratimo li se samo jednu godinu ranije, bosanskoj školi u Fountain Gateu je prijetilo zatvaranjem zbog nedovoljnog broja učenika. Kada se zaprijetilo zatvaranjem škole, u nama se probudio prkos. U februaru 2004 godine u Školu za strane jezike u North Dandenongu upisano je 120 učenika bosanskog jezika. Nezapamćen BUM. Škola se zabrinula gdje da smjesti tolike učenike. Formirano je 6 razreda. Skoro da smo okupirali školu. Eto takvi smo mi kada se zainatimo. Kao i za svaku drugu akciju, bilo je potrebno dosta truda, rada i entuzijazma, a toga u našoj zajednici uvijek ima. Međutim, uvijek je potreban onaj neko ko će malo više da podmetne i leđa i glavu. U ovom slučaju to je bio nastavnik Sead Omerović, kome naša bosanska zajednica duguje neizmjernu zahvalnost. Ne samo da je posredno odgovoran za veliki broj upisane djece u bosansku školu, nego je upravo on koordinirao cijeli projekat oko priznavanja bosanskog za VCE. Naravno u tome mu je pomagala radna grupa koju su činili nastavnici, novinari, prevodioci, a programa za VCE sa njime je uradila nastavnica Munira Mitrić. Ovaj nesebični trud je urodio plodom, te tim povodom je u subotu, 28.avgusta u Language School Dandenong North održana mala svečanost povodom priznavanja bosanskog za VCE. Osim učenika, nastavnika, roditelja i ljudi iz BH zajednice, svečanosti su prisustvovali i predstavnici odjela za strane jezike u Viktoriji. Odali su sve komplimente i priznanja upornosti i entuzijazmu bosanske zajednice. 23 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 Veliku zahvalnost dugujemo svim nastavnicima u bosanskoj školi u proteklih 10 godina, a pogotovo onima koji su bili uporni i istrajavali kada su im u razredu bila prisutna samo 2 ili 3 učenika. Ali, isplatilo se. Gospodin Omerović je naglasio da je ovo bio timski rad i zahvalio se radnoj grupi koja je volontirala svoj trud i vrijeme, a to su: Senada Softić-Telalović ispred BH Vijeća, Ferid Ridžalović, Azra Spahić-Jasika, Mili Plecić, Amir Bukić, Amira Kadrić, Hariz Halilović, Nića Smailbegović, Sada Makaš, Aida i Dino Kapetanović, te svi nastavnici bosanske škole u Lyndale SC. Radna grupa za bosanski jezik Od naredne godine učenici 11-og razreda će moći raditi bosanski kao VCE predmet, uskoro se počinje sa upisom. Već od 2006 krenuće se i u 12 razred. Pred nama su veliki zadaci kao nabavka knjiga i udžbenika iz Bosne i Hercegovine, (Vijeće BH organizacija je već doniralo izvjesni broj knjiga), priprema plana i programa, obnova škole u Sunshineu i Deer Parku, te osnivanje udruženja nastavnika bosanskog jezika. Nadamo se da će ovaj naš uspjeh biti vodilja bosanskoj zajednici u Sydneyu, Adelaideu, Brisbaneu da traže formalno priznavanje bosanskog jezika za VCE, a naš program im može biti putokaz. Sve što hoćemo – možemo. 24 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 RENESANSA BOSANSKE KULTURE U MELBOURNE-u Azra Spahić- Jasika U petak 24. i u subotu 25. septembra u Trades hallu u Melbourneu održane su večeri bosanske kulture. Program pod nazivom Proslava mira i novih početaka, predstavio je našoj i australijskoj publici spektar bosanske audio i vizuelne umjetnosti. Projekcija slika naših istaknutih likovnih umjetnika je prikazivana na projektoru tokom cijelovečernjeg programa. Sama scena je uređena tako da kada ulazite u salu imate predstavu kao da ulazite u neku bosansku kuću. Za scenografiju se pobrinuo gospodin Bekto Hećo, koji je napravio malu izložbu bosanskih rukotvorina od fildžana, džezvi, serdžada, a on i njegova djeca su bili obučeni u bosanske nošnje. Kao dio tog ambijenta, gospodin Kadir Đulović je svirao na sazu naše sevdalinke. Pošto je program namijenjen i australijskoj publici, zvanični jezik programa je bio engleski. Na početku programa goste je pozdravila šarmantna i talentovana voditeljica Selma Milovanović, koja je profesionalno vodila cjelovečernji program na engleskom jeziku. Ispred pokrovitelja ove manifestacije publici se na početku obratila gospođa Senada Softic Telalovic, predsjednik Australijskog Vijeća bosansko hercegovačkih organizacija. Ona je uputila komplimente gospođici Eldi Koro, čiji je entuzijazam omogućio da u Melbourneu doživimo jedan spektakl bosanske kulture velikih razmjera. Elda Koro je naša svestrana umjetnica, likovna i muzička, a uz pomoć Multicultural Arts Victoria gdje i radi, glavni je organizator ovog divnog programa. Nakon pozdravnih riječi hor Sevdalinka je izvodio svoj najnoviji repertoar, a simbolično su otvorili program pjesmom Zemljo moja, što je među mnogima u publici izmamilo suze nostalgije. Jasna Dolić koja uspješno vodi hor Sevdalinku, inače sopran, predstavila se publici izvodeći tradicionalne i moderne pjesme, ispunivši dvoranu svojim kristalno čistim glasom. Altijana Mostić je svirala na violini solo sonatu Moderato od Prokofieva. Kao gosti večeri nastupio je i turski folklor, učenici ISIK Collegea. Mlada i temperamentna Amela Usanovic izmamila je veliki aplauz izvodeći trbušni ples, a kasnije i pjevanjem ciganske muzike. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 25 Poeziju na engleskom i bosanskom govorili su Saidin Mido Salkić, Fatima Deović i Azra Spahić Jasika uz pratnju Ivice Knezevica na gitari. Međutim, posebno iznenađenje večeri su bili naši najmlađi talentovani učesnici. Desetogodišnja Sabina Ramiz odpjevala je pjesmu «Snovi djeteta», koju je napisala Jasna Dolić, a u pratnji Jasmina Dolića na harmonici. Potom, takođe desetogodišnji Amar Jasika izvodi monodramu «Ime mi je Enes Ramić». Njih dvoje su upravo dokaz da naša kultura ne samo da ima dugu tradiciju, već i budućnost. Pop muzikom je završen kulturni dio programa, a u izvođenju benda Čarolija. Bilo je pravo zadovoljstvo vidjeti koliko je naša zajednica bogata raznovrsnim talentima. Na kraju je publiku u petak naveče pozdravio i program pohvalio gospodin Stefan Romaniw, Chairman of multicultural Arts of Victoria. U subotu veče publiku je pozdravila gospođa Jill Morgan i zahvalila se bosanskoj zajednici što su australijskoj publici otvorili vrata naše kulture. Elda Koro se zahvalila svima koji su pomogli realizaciji ovog programa, Jill Morgan i Aniti Larkin iz Multicultural Arts Victoria, Senadi Softić ispred BH Vijeća, svim našim medijima, te svim onim koji su pomogli u organizaciji programa, a posebno učesnicima programa koji su volontirali svoje vrijeme. Ona se posebno zahvalila Arts Victoria i Australia Council for the Arts, koji su i fondirali ovu divnu manifestaciju. Bile su to zaista divne dvije večeri, u kojima se pokušalo prenijeti ono naše malo Bosne i ono malo duše, a posebnu zahvalnost za ovaj uspješan projekat dugujemo talentovanoj Eldi Koro, te se nadamo da će Melbourne ubuduće vidjeti mnogo više bosanske bogate kulture i tradicije. 26 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 Godina 2005 puna nade za kulturu BiH zajednice Viktorije Pripremila Elda Koro Od 2002. godine imam sreću da radim za organizaciju pod nazivom Multicultural Arts Victoria. Moj posao obuhvata rad u sferi umjetnosti sa raznim kulturnim zajednicama Viktorije. Radila sam na raznovrsnim projektima što me je ponukalo da otpočnem sa razvojem rada na prikazivanju kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine u Australiji. Uz pomoć radnika ove organizacije organizovali smo dvije prelijepe noći proslave naše kulture i umjetnosti u septembru. Ovo je bio samo jedan skroman početak nadam se svijetle budućnosti za kulturu i umjetnost BiH zajednice u Viktoriji. Za slijedeću godinu planiramo dva prelijepa kulturna događaja. Prvi će biti u maju 2005, to će biti kulturna manifestacija šarolikog sadržaja, uključujući muziku, ples, poeziju i likovnu umjetnost. Fokus ovog događaja će biti mladost slaveći kulturnoetnički identitet ljudi koji sebe nazivaju Bošnjacima/Australcima. U periodu od septembra do novembra 2005 u Imigracionom Muzeju u Melburnu organizovat ćemo veoma važnu izložbu antikviteta, rukotvorina, umjetnina i radova BiH umjetnika. Ova izložbena postavka će kulminirati u kulturnom festivalu predstavljajući raznovrsnu muziku, folklornu tradiciju i kulinarstvo Bosne i Hercegovine. Ovo je veoma važan događaj u istoriji bosansko-hercegovačke dijaspore u Australiji. Naš cilj je da predstavimo kulturu Bosne i Hercegovine široj australijskoj publici u jednoj eminentnoj ustanovi. Došlo je vrijeme da pokažemo naše kvalitete, dubinu naše historije i kompleksnost naše kulture koja je tako zanemarena u proteklih nekoliko godina. Sa ubjeđenjem mogu reći da je slijedeća godina puna nade za kulturu BiH zajednice i multikulturu Viktorije. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 27 SYDNEY – Noć Ilahija i Kasida U SUSRET RAMAZANU Pripremio Ibro Suhopoljac U subotu je, 2. oktobra u prepunoj sali Bošnjačkog kulturnog centra u Sydneyu, u organizaciji Islamske zajednice Gazi Husref Beg Sydney, održana prigodna manifestacija pod imenom – U susret Ramazanu. Bila je to do sada zasigurno najbolja prezentacija Bosanskih ilahija i kasida u Australiji u izvođenju domaćeg hora Gazi Husref – beg te dragih nam gostiju iz Bošnjačkih Islamskih centara u Brizbejnu i Melburnu. Riječima dobrodošlice se prvi obratio Salih efendija Mujala, glavni imam za Australiju te govoreći o našim ovozemaljskim dužnostima, prisjetio se učenjem Fatihe najboljih sinova Bosne, naših šehida, bez kojih ne bi bilo ni Bosne a bogami ni nas. Ugodnu atmosveru potpomogla je kao i uvijek grupa Plus svojom muzičkom podrškom ali svakako moramo napomenuti da smo apsolutno prijatno iznenađeni vrsnom interpretacijom ilahija i kasida od naših horova te masovnim odazivom Bošnjaka toj manifestaciji. Iako je ovo Bošnjačko veče bilo zamišljeno kao takmičenje horova ja bih naglasio jednu drugu dimenziju koja se spontano nametnula iz vizuelnog zaključka svakom prisutnom Bošnjaku ili Bošnjakinji a to je činjenica da je naš adet ostao da živi u punoj mjeri čak i ovdje na kraju dunjaluka. Ko je bio najbolji to zaista nije ni važno koliko motiv koji je masovno okupio Bošnjake te ugodne subotnje večeri. U nastavku programa pozdravne riječi Bošnjacima uputili su i ostali aktivni imami iz Sydneya, Melburna i Brizbejna nadajući se skorom viđenju u nekom od naših centara širom Australije, te magistar Osman Softić. On je naglasio Bošnjačku dokazanu tolerantnost kao jedan od segmenata našeg dina ali i obavezu da svrsishodno poštujemo zemlju u kojoj bitišemo kao što smo to uvijek i činili. Šta drugo reći nego svakako podržati ove afirmativne riječi i naglasiti utisak koji se spontano nametnuo: Bošnjaci nisu prekinuli tu najljepšu i rekao bih najvažniju nit duše i vjere jednog naroda koja je bila i ostala čuvar naših stoljeća ali i naše budućnosti. 28 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 Anam oni u očima Bošnjaka Autor: Ibro SUHOPOLJAC Komentar sa utakmice BIH i SCG (10 oktobra 2004.godine) Pričati danas o zemlji Bosni u bilo kom smislu a distancitrati se od svakodnevne politike bilo bi potpuno nerealno. Jednostavno, naša Domovina i dežurna politika su kao šipka i bubanj, vezani i prožeti sa hiljadu niti od kojih su mnoge još uvijek tako bolne, tako tragične. Posljednja utakmica između BiH i SCG je najbolji indikator naše porazne političke zbilje pa čovjek i kada bi htio nemože ostati ignorantan spram toga. Bosna je vjerovatno jedina zemlja na svijetu gdje ratni zločinci sjede (ili su sjedili) u predsjedništvu države koju su ubijali zahvaljujući volji bijelosvjetskih faraona i otvoreno navijaju za susjednu državu u svakom smislu te riječi podgrijavajući tako truhli nagon četništva i pustog sna što je ponovo proklijao nakon pedeset godina iz buđa zvanog Načertanije. Znajući sve to nije čudo što se npr. jedan Paravac, mizerni seljačić ispod Becnja a sada srpski ko đah poli(p)tičar inače čuven po dubokim čizmamama rudaricama sa zelenom šarom odpozadi, uvrijedio na novinarsko pitanje: “Za koga ćete navijati večeras”? On je demonstrativno razgulio ispred kamera govorivši :”A za koga bi navijao Francuz, Rus itd.” valjda misleći da bi on kao “Srbin” trebao navijati za SCG pritom zaboravljajući da je on samo nesretno izgubljeni Bošnjak pravoslavac a uz to još i Bosanac kakav mu je bio i njegov pokojni tajo, poznati čičin četnik iz vukojebine zvana Kostajnica kod Doboja koji je živio i eto umro u zabludi!?. Ali šta ćemo imamo to što imamo? Ljude koji sjede u predsjedništvu a neznaju ni šta su ni ko su. Jedino što znaju je da destruiraju svaku pozitivnu akciju koja se začne u domovini Bosni! Kakav paradoks?! Mi ne znamo da li to se “gosn.” Paravac samo malo zanijeo od loše patoke i novembarske krmetine zaboravivši da je Bosna tek njegov usputni (asfaltirani) prolaz ka Hagu ili to on nastavlja budan sanjati tajin san. Kako god bilo sretan mu skori put ka Haagu, tom trenutno glavnom gradu scigane države (SCG), sa rudaricama ili bez njih! Zato “gosn.” Paravac, čisti čizme i za put se spremaj! Više od igre Iako je po australskom vremenu utakmica pala u nevrijeme (ujutro nešto poslije 4 sahata) zaista je vrijedilo ustati i pogledati taj sportski megdan koji je bio i više od toga. Organizirano praćenje našeg nacionalnog nogometnog tima, koje će nadamo se prerasti u običaj, bilo je po prvi put priređeno u Bošnjačkom kulturnom centru u Lepingtonu. Atmosfera fantastična, sala prepuna, šalovi, ljiljani na sve strane, zastave i navijanje kao na utakmici. Mislim da je svakome od nas srce bilo puno vidjevši Bošnjake i ostale Bosance kako zdušno navijaju i izgaraju zajedno sa svojim ljubimcima na Koševu. Oni koji misle da je Bosna ovdje daleko zaboravljena i odrođena od svojih sinova grdno se varaju i ja im kažem isto onako kao što je i naš slavni Husein kapetan rekao moćnom Turskom caru: “Bosna i Bošnjaci su bili prije vas a bi’će Bosne i Bošnjaka i poslije vas inš’Allah”! BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 29 Utakmica Na Koševu se bio boj (ovaj put sportski) i naši momci nisu razočarali. Naprotiv! Iako ona prava pobjeda nije postignuta mi smo svakako moralni pobjednici tog meča ne samo što se šansi tiče već i po fer igri te fer navijanju vijernih navijača Bosne. Naša ekipa je bila multietničkog karaktera (uostalom kao i naša Domovina) i zaista je bilo lijepo vidjeti te mlade momke kako svi bez razlike čupaju u dresovima BiH. Protivnički igrači rekoše da će lahko dobiti utakmicu na Koševu i da je samo gol razlika sporna ali to biješe tek pusta želja i ništa više. Na terenu se pjevala druga pjesma. Bosna je u većem dijelu meča imala inicijativu, nekoliko zrelih gol šansi koje nisu iskorištene te jedan polet i šarm u igri kakav se mogao vidjeti na utakmicama Engleske lige. Iako su u završnici nogometaši SCG imali dvije izgledne šanse oni generalno mogu biti sretni što su napustili Koševo neporaženi. Bravo za nogometaše Bosne, bravo za Blaža Sliškovića i mi se nadamo da u budućnosti sa jednim zdravim pristupom i radom kakav je očigledno već nametnut našim momcima mi možemo očekivati i mnogo više. Izjava trenera SCG Ilije Petkovića na kraju utakmice govori da je on znao procijeniti kvalitet naših momaka te da je krajnje ozbiljno prišao tom meču što direktno anulira prepotentne izjave i ponašanja pojedinih igrača SCG koji su se razbacivali izjavama o tamo nekoj lahkoj pobjedi. Još jedna zanimljivost prije kraja. Reporteri Bosanskih Srpskih televizija razletili su se i po Banjoj Luci tražeći izjave slučajnih prolaznika o eventualnom rezultatu meča. U ovo post Dejtonsko vrijeme neka ostane zapisana činjenica kao kuriozitet koji to svakako ne bi bio u nekim normalnim uslovima da su se, za divno čudo, po Banjoj Luci mogli vidjeti plavo bijeli navijački šalovi te prolaznici koji su bez ustručavanja izjavljivali da će svakako navijati za Bosnu. Da li se to mogu naslutiti neke nove zore pa makar one bile i sportske ostaje da se vidi ili se to tek poneko otrgnuo iz ralja srpske nacionalne euforije koja ljulja većinu Bosanskih Srba gore nego patoka Paravca. “Kad god se otrijezne glavobolje će sigurno biti al’ daj Bože da prestanu piti”, rekao bi pjesnik jer od rakije zvane nacionalizam niko fajde vidio nije. Uglavnom sport radi ono što Paravac & Corporation nemogu i da hoće a to je da nesebično gradi i promoviše zemlju Bosnu jer za takvu vrstu neimarstva treba prvo imati ljubav za rodnu grudu pa tek onda sve ostalo. Šta reći za kraj nego ponoviti riječi navijačke himne koje su odgovor svih šuhvi i svih pitanja: “ Naprijed Bosno i Hercegovino “! 30 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 Donacije za operaciju srca Edisa Šute iz Mostara Edis Suta rodjen 25 oktobra 2003. godine u Mostrau ZME Doncija Familija Spahalić Alija i Sadeta Šišković Senada i Mirzet Telalović Bekira Ahmetović Bosna Melbourne Drina Kitchen Cabinets Halida Bajić Rabija i Munir Softić Jasim Dolić Edis Šistek Pašezada Šehavdić Edis i Irma Muratović Hana Požegić Renata i Šaćir Lačević Ismeta i Admir Mujčinović Abidin Derviši Hamdija Jelečević Azra i Adnan Jasika Familija Ličina Aiša Bećirović Zekija Husić Edin Đelalagić Emina i Suad Mujčinović Meliha i Naim Kamber Kaja i Josip Said Elvira i Safet Fazlagić Omer Karić Familija Gradaščević Amela i Mirso Aščerić Šejla i Adnan Keserović Senada i Fuad Balagić Samir Duratović Samir Hodžić Giulio De Rosa Cut Price Kitchens Hasib Gec HOR "BEHAR" Midhat Karagić Jill Hinrichsen Latif i Rafaela Dupljak Asim i Rasema Duratbegović Ilija Tadić $500 $250 $200 $200 $200 $150 $150 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $90 $60 $50 Džemat I.Z Noble Park Suada i Elmaz Mujanović Emina i Ramo Kusur Rusmira i Remzo Kusur Kimberley Hadžija Šaban Delić Familija Kačapor Adnan Mulabdić Emir Jandrić Familija Kavazović Lejla i Kenan Husanović Elvisa i Mina Kesić Familija Didić Dena i Ado Duraković Fata Ibišević Emina i Bećir Kuljuhović Familija Mehić Mersiha i Fahrudin Paratušić Familija Teletović Azemina i Mustafa Kuljuh Edin Ibrahimagić Hasnija i Mirsad Đelalagić Enes Lolić Alisa i Omer Dautović Hadži Senija Ćehić Galib Redžić Avdija Delalić Hilmija i Elma Gradaščević Fatima i Ahmet Talić Muhamed i Anabela Krečar Zijad i Sabina Jusić Zarifa i Safet Klepo Klub Brčko Melbourne Mujo i Azra Lončarić Sabitović familija Familija Hublić Miss Lisa Hinrichsen Fahrudin Osmić Emir i Alma Kamenica Zahida i Rašid Ćehić Ajša i Hamdija Mujagić $485 $200 $200 $200 $200 $150 $150 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $100 $70 $50 $50 31 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 Edvina i Nermin Salkanović Mevludin Ćivić Mirza Mehanić Familija Borozan Semira Limica Azra, Vezira i Salih Hadžić Osme Alagić Sajma i Bahrudin Pozderović Šemsa i Suljo Lončarić Izet Gunjez Nagib i Zehra Zenunović Azra i Rasim Pedić Remzo Obradović Šemsa Tabaković Mersija Islamović Našid Đelibašić Dženana Tutić Mevzeta Hadžiefendić Indira i Nijaz Zejnilagić Sead Ćehić Elma Kmetaš Salko Trnovac Melća i Ekrem Ćatić Tode Mimić Alen i Bersida Mujčin Arnela Kučanin Adem Crljenković Amela i Esnaf Nuhanović Familija Mešić Amira i Enes Daić Mujo Ikanović Emin Sivić Jasmin Dolić Derva i Salko Mešanović Hadži Esad Čajdin Haris Bašić Atif Ćuturić Almira Kajtazi Admira i Ahmet Fazlić Zemira i Hasan Hodžić Džemka i Ismet Bajraktarević Irena Krušić-Hrustanpašić Edhem i Šefika Čordalija Kemal Julardžija Jasmin Polimac Rudi Kalajdžić Muharem Avdić Damir Kalajdžić Nihad Jašarević Dženo i Azra Kurspahić Mirsada Šarac Fajik Vatić $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 Familija Mehić (Nišad) Selma Piskić Fadil Grebović Fadila i Mehmed Pedić Sead Jukić Mejrema i Rustan Vatić Familija Muratbegović Mešić Halima Ćivić Mirnes Ćivić Enisa Suljević Enes Salčin Sabaheta, Ramiz i Dino Selima i Ramo Alić Mujaga Tepić Senada Delić Adisa (Hilmija) Seferović Ševala Suljić Tarik, Aida i Nina Žepčan Familija Džaferović Biba i Munib Šehavdić Alija Blaca Jasmina i Sead Baljević Ramiz i Zorica Čampara Zehrina i Emil Vilić Familija Murtić Amira i Amir Šabanović Mirjana i Smail Pazarčević Sadija i Ismet Huremović Naida i Fuad Osmančević Nevzeta i Emsud Jukić Selim Sivić Fatima i Ferid Kadirić Sanel Skenderović Familija Mešinović Esada i Sead Bešić Ibro Ćato Selma i Vedad Selmanović Mirsada i Jusuf Selmanović Ilduza i Emir Ćatić Mubera i Ibrahim Pašević Osman i Mubina Telalović Mujo Crljenković Suad Efendija Ibišević Aida i Nedim Obarčanin Semko Begadić Aziz Tokalić Asmir Izić Mira i Rašid Muharemović Enes i Vedrana Mujkanović Elma Sirovina Ibrahim i Sabina Muračević $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 32 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 Hadžija Huse Alešić Familija Bešić - Meadow Haights Fadila Nakić Husein Duračak Mejrema Frljak Mirsad Pašić Šuhreta i Mehmed Salihović Juso i Mirsada Burnić Klehić Senad/Fikreta Sadija i Sadedin Redžepagić Mirsada Hegić Fedja Delalić Aida Kapetanović Ajkić Šaca i Sutka Kasim Skenderović Bečo i Ana Bilić Šeća Grebović Ismeta i Enes Sinanović Ališić Husein Zahid Kuljaučić Mirso Gluhić Behija Erman M & R Roberts Zineta Hadžihasanović Mirsad i Hatidža Sulejmanović Senada Suljagić Elvis Rizvić Mevludin Ridžalović Hamdija Dobruna Familija Odobašić Margaret & Bryan Steel Enisa Mehinagić Rada i Nail Hamidović Vildan Omanović Nisveta Smailbegović Magbula i Ferid Ridžalović Muminović Mersija i Ramiz Aiša Kreso Dževad Srdić Husein Abdičević Abid Redžović Sejdalija Halilović Familija Mujagić Avdo Softić Enisa Bešić Hajra Garača Aida Trkić Bernar Lukić Hasib Kadrić Nadarević Šurka-Dino Jodie Cherry Hasan Bešić $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $40 $40 $30 $30 $30 $30 $25 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $15 $10 Fata i Sabit Mustafić Kimeta Delalić Abida Osanović Said Ćirkić Husein i Safija Seferović Šaha Keškić Fatima i Šefkija Hadžić Salih i Dragica Gigović Haris Klebić Elvisa Jakupović Ismail i Nermina Mujkanović Ismeta Ćejvan Džemila Horozović Hasan Saldić Jasna Dolić Rukija Avdić sa djecom Huso i Ramiza Zahirović Fahrudin Kijo Meho Kuljaučić Meho i Emir Malčinović Zijo Glamočić Hamed Mustafić Edina Mikulić (Cimirotić) Mevlida Imširević Kemo Seferović Amela Merdžanić Izet Ademović Aleh Halkić Safija i Fikret Mujkanović Hava i Fahrudin Pašević Mirsada Bakalović Kijama i Omer Badnjević Bahrudin Đulić Šemsa i Muharem Kumbarić Razija Muazez Grbić Murveta Mujić Hajrudin Hurić Irfan Mujezinović Mithad Ćustović Pemba Mujčin Behaja Bureković Fehrudina Saličić Zlatka Softić Redžo i Hedija Hodo Lejla Badnjević Haso Isić Emir Hasanović Fetaneta Alihromić Stana Bešlić Tajiba Žunić UKUPAN IZNOS DONACIJA $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $50 $40 $30 $30 $30 $30 $25 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $20 $15 $18,695 33 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 POETSKI KUTAK SVJETLA RAMAZANA Što me sebi tako vuče u toj mrkloj gustoj tmini Ko nur spasa beznadnome Dunjalukom kada luta Mehlem rukom nježno grli podno svojih milih skuta Da tu čelo gordo spustim gdje spustiše moji ini. Jel’ to ševak demiskije iz bespuća gluhog noćnog Il’ vijekovni prkos kipti sa turbeta iskrom strijelja čarne niti od njih splela u kandilje časna prelja pa blještavi sedef gori u raskoši dina moćnog I griješna mi duša nijemo brez ihmala Tvorca moli Milostivom Allahu se pokorno na sedždi klanja skrušna um mi strijepi,drhti i gledajuć' budna sanja K’o muhadžir doma željan, pogače il’ zehre soli. Sluteć’ minnet Svemogućeg od milošte drage stradam I ustajem bolji, žešći k’o gonjena zvijer u gori Otimlje se riječ iskona samo srce tekbir zbori Allahu ekber gospodaru ja pred tobom srcem padam! Ibro SUHOPOLJAC BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 34 ZDRAVSTVENI KUTAK SEKS I ZDRAVLJE Pripremio Dr. Nadan Filipović Da li zaista u prirodi postoji zamjena za Viagru, Cialis, Uprimu i Levitru? Veliki broj muškaraca ima značajnih problema u seksualnom životu. Ne radi se samo o muškarcima koji su zašli u jesen života, već spomenute probleme sve češće imaju i mlađi muškarci. Mnogi od njih se požale svome ljekaru, a on se najlakše odluči da im problem riješi na taj način što im prepiše uzimanje Viagre, Cialisa ili nekog od novijih stimulansa erekcije. Samo o Viagri je u zadnjih 10 godina objavljeno 1597 naučnih radova u prestižnoj Nacionalnoj biblioteci za medicinu u Marylandu, USA, a o Cialisu je u istoj biblioteci objavljeno samo 78 naučnih radova. I to samo zbog toga što je taj preparat nov na tržištu. Veoma pregledan revijalni naučni rad o svim dostupnim preparatima koji navodno veoma efikasno riješavaju sve probleme sa erekcijom u muškaraca objavljen je prije dva mjeseca u časopisu Drugs and Therapy Bulletin. Pored Viagre i Cialisa, autori navode da su veoma efikasni i preparati na bazi apomorfina kao što je naprimjer Uprima koji proizvodi Abbot Laboratories Ltd, te Vardenafil ili Levitra koji proizvodi Bayer PLC. Svi navedeni preparati su ustvari inhibitori jednog enzima koji se naziva fosfodiesteraza tipa 5, i taj enzim zaista ima značajnu fiziološku ulogu u erektilnoj funciji ili disfunkciji kod muškaraca. Znači, što je aktivnost spomenute fosfodiesteraze tipa 5 veća, to je erekcija slabija, a što je snažnije zakočena aktivnost tog enzima, to je erekcija izraženija. Sve to zaista izgleda jako lijepo i fino, no velike farmaceutske kompanije često “zaborave” da pošteno prezentiraju i neke druge podatke, koji kada se saznaju bace dosta sive boje na inače jarkim bojama ofarbanu propagandnu sliku o nekom od tih preparata. Međutim, postoje i rezultati nezavisnih istraživača, koji ne rade po naruđbama velikih farmaceutskih kompanija, a ti rezultati ukazuju da se radi o preparatima koji mogu biti i veoma opasni po zdravlje. Pošto smo dosta limitirani prostorom, ja ostavljam svim čitateljima BiH Ogledala da mi se putem emaila ili putem pošte obrate sa konkretnim pitanjima o bilo kojem sintetskom preparatu koji pozitivno utiče na erekciju, a ja ću mu dati sve toksikološke podatke koji će svakog pojedinca zaista dovesti u dilemu da li da taj preparat koristi ili ne. U samom naslovu ovoga teksta postavljeno je pitanje da li priroda nudi bilo kakvu manje štetnu zamjenu za ove sintetske hemijske preparate. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 35 Ja ću se potruditi da čitateljima BiH Ogledala prezentiram samo one činjenice koje su naučno utemeljene, bez ikakve aspiracije da iznosim neko moje lično mišljenje. Znači, potrudit ću se da ostavim čitateljima da sami procijene da li bi biljke koje će biti spomenute u daljem tekstu mogle biti vrijedne njihove pažnje. Veoma često korištena biljka koja se smatra jednim od najjačih prirodnih stimulatora biosinteze muškog polnog hormona testosterona je Tribulus terrestris. Utvrđeno je da Tribulus zaista pojačava biosintezu testosterona i to na taj način što djeluje na prednji režanj hipofize i povećava koncentraciju u krvi luteinizirajućeg hormona koji ima direktan pozitivan uticaj na biosintezu testosterona u ćelijama testisa. Aktivna komponenta koja je izolirana iz Tribulusa je jedan furostanolski saponin, no u toku su velika istraživanja širom svijeta o aktivnim komponentama ove veoma aktuelne biljke. Istraživanja koja su provedena u Evropi pokazala su da Tribulus može da poveća koncentraciju testosterona u krvi između 30 i 50% u odnosu na normalne vrijednosti. Kada se uzme u obzir činjenica da Tribulus koriste mnogi od vrhunskih sportista, nepotreban je bilo kakav dalji komentar o ovoj izrazito “muškoj” biljki, koju u zadnje vrijeme i sami doktori ne samo da preporučuju muškarcima, već je i sami mnogi od doktora i koriste. Veoma poznat prirodni afrodizijak je i biljka Yohimbe, čije je botaničko ime Pausinystalia yohimbe. To je ustvari jedno drvo koje raste u Nigeriji, Kamerunu, Gabonu i Kongu. U kori tog drveta se nalazi alkaloid yohimbine, aktivna komponenta koja vrši prirodnu blokadu alfa-2adrenergičkih receptora, koji su dio sipatetičkog nervnog sistema, a istovremeno širi krvne sudove i tako pojačava erektilnu funkciju kod muškaraca. Ova biljka je bila predmet mnogih kliničkih istraživanja od kojih ću neka da navedem u ovom tekstu. Mann K i saradnici su 1996 objavili u časopisu Archives of Sexual Behaviour, naučni rad o efektima yohimbine na erekciju. Prema njihovim rezultatima kod oko 60% muškaraca koji su imali probleme, ova biljka je veoma pozitivno uticala na erekciju. Slične pozitivne rezultate kod oko 50% ispitanika dobili su u svome istraživanju Montorsi i saradnici 1994, a Vogt i saradnici su 1997 godine objavili da je kod 53% njihovih pacijenata došlo do značajnog poboljšanja erekcije nakon davanja kapsula sa sprašenom korom Yohimbe. Međutim, potrebno je istaknuti da ovu biljku ne mogu da uzimaju muškarci koji imaju bilo kakvo bubrežno oboljenje, te oni koji imaju čir na dvanaestercu, kao i oni koji imaju uvećan krvni pritisak i bilo kakvo srčano oboljenje. Veoma poznat prirodni afrodizijak je i biljka Catuaba, čije je botaničko ime Erythroxylum catuaba. To je jedan niski žbun koji ima žuto cvijeće i tamno žuti plod. Raste u sjevernim dijelovima Brazila u području Amazona u pokrajinama Pernambuco, Bahia, Maranhao i Alagoas. U Brazilu je nazivaju “Tree of togetherness”. Catuaba ima veoma dugu istoriju kao jedan od najboljih biljnih afrodizijaka. Indijanci plemena Tupi u Brazilu su prvi otkrili afrodizijačke osobine ove biljke, te su oni imali, a i sada imaju poznatu izreku: “Sve dok otac ne doživi 60 godina, sin ili kćerka su njegovi, a nakon toga djeca su posljedica djelovanja Catuabe”. Najveći autoritet u proučavanju afrodizijačkog djelovanja Catuabe je doktor Meira Penna, a on navodi da su jedini sporedni efekti erotski snovi i pojačani seksualni apetit. BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 36 Catuaba je jedna od najprodavanijih ljekovitih biljki u USA, jer ne samo što djeluje kao afrodizijak, već je i odličan antidepresiv, a djeluje jako efikasno protiv svake vrste stresa. Doktor Michael Van Straten je 1994 godine objavio knjigu pod naslovom “The Energy Herbs of the Amazon Rainforest”, u kojoj tvrdi da prema svim njegovim istraživanjima catuaba predstavlja izvanredno oružje protiv muške impotencije, a da istovremeno nema nikakvih sporednih štetnih efekata. On smatra da je afrodizijačko djelovanje Catuabe upravo zasnovano na njezinu snažnom antidepresivnom efektu, te na istovremenom osjećaju relaksiranosti i uklanjanju svakog vida stresa. Veoma poznata biljka za koju se također tvrdi da djeluje kao afrodizijak, odnosno da pojačava libido i seksualni apetit je Horny goat weed (korov rogate koze ili jarca), a njeno botaničko ime je Epimedium sagittatum. Dosta bi se toga još moglo reći o afrodizijacima i njihovoj koristi, no pošto smo opravdano limitirani prostorom našeg BH Ogledala, molim sve zainteresirane čitaoce da mi se sa svojim pitanjima ili komentarima jave putem emaila na adresu: [email protected] ili na telefone 08-9271 2761 ili 0415 957 981, a možete mi se javiti i pismom na adresu NADAN HERBAL PHARMACY, SHOP 18 / 168 GUILDFORD ROAD MAYLANDS, WA 6051 Internet stranica: www.nadanherbcomp.com.au Premda sam zaista dosta zauzet svakodnevnim obavezama, ipak nastojim odgovoriti na svako umjesno pitanje, akceptirati dobronamjeran savjet ili komentar, te bez sumnje možete očekivati moj odgovor na svako vaše pitanje. Ako malo zakasnim sa odgovorom, nemojte mi zamjeriti. Odgovor će svakako stići najkasnije za desetak dana. Srdačno vas sve pozdravlja Dr. Nadan Filipović. 37 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 MUZIČKO RASPOLOŽENJE Priredio Mirzet Telalović TOP LISTA No Naziv pjesme Izvođač 1 SUPERMAN DINO MERLIN 2 KAD ME BEBO NE VOLIŠ AL DINO 3 SIGURNI ERATO & TONY CETINSKI 4 NIKO TREĆI EMMANO 5 KO U DOBA MEDENO NERMIN MALKOČ FISTIK 6 MAGIJA ADIN ČALKIĆ 7 ODLAZI DON ALMIR 8 AMERIKA LEILA LIVNJAK 9 MOSTARAC PRAVI DERY, AZRA & MO FRIENDS 10 KUD PUKLO DA PUKLO JASNA GOSPIĆ 11 VOLIM ŠTO TE ZNAM DANIJELA VINŠ 12 TRAG NA LICU AYLA & RAFID 13 BE HIGHIRLY DUBIOZA KOLEKTIV 14 VJETROVI SJEVERNI BIJELI GOLUB 15 TITANIK IF Sve ove pjesme možete slušati na web stranici www.bosna.com.au BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 FILMSKI KVIZ 1. Film Valter brani Sarajevo je režirao a) Benjamin Filipović b) Pjer Žalica c) Hajrudin Krvavac 2. Scenario za film Kuduz je napisao a) Danis Tanović b) Abdulah Sidran c) Ademir Kenović 3. Film Remake je rađen prema knjizi a) Zlatka Topčića b) Zilhada Ključanina c) Džemaludina Latića 4. U filmu Praznik u Sarajevu pjeva a) Jasna Žalica b) Hanka Paldum c) Halid Bešlić 5. Kontraverzni film Go west je režirao a) Ahmed Imamović b) Senad Avdić c) Pjer Žalica 6. Pjesma Halida Bešlića iz filma Kod amidže Idriza je a) Iznad Tešnja b) Malo je malo dana c) Hajmo Bosno 7. Poznati glumac Emir Hadžihafizbegović je iz a) Sarajeva b) Zenice c) Tuzle 38 39 BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 8. Prvi BH oskar je dobio film a) Gori vatra b) Savrsen krug c) Ničija zemlja 9. Glavna uloga u filmu Ono malo duše a) Admir Glamočak b) Branko Đurić c) Mustafa Nadarević 10. Muziku za film Kuduz je radio a) Arsen Dedić b) Saša Lošić c) Goran Bregović 11. U filmu Bate Čengića Gluvi barut glumi a) Rade Šerbedžija b) Ljubiša Samardžić c) Josip Pejaković 12. Sjećaš li se Dolly Bell je režirao a) Šiba Krvavac b) Ademir Kenović c) Emir Kusturica 13. Ljeto u zlatnoj dolini je režirao a) Danis Tanović b) Ahmed Imamović c) Srđan Vuletić 14. Doajen BH filma iz Visokog a) Josip Pejaković b) Rudi Alvađ c) Zaim Muzaferija 15. Na morskome plavom žalu u filmu Dolly Bell pjeva a) Kemal Monteno b) Saša Zurovac c) Mahir Paloš ODGOVORI NA ZADNJOJ STRANI BH OGLEDALO BROJ 13 – NOVEMBAR 2004 40 Odgovori za filmski kviz: 1. c 2. b 3. a 4. b 5. a 6. b 7.c 8. c 9. b 10. c 11. c 12. c 13. c 14. c 15. b PRIKLJUČITE SE NAŠEM LISTU Ako imate želju da se uključite u naš rad pri izdavanju ovog lista, molimo vas da nam se javite putem elektronske pošte na adresu: [email protected] ili nekadašnjom poštom....markice i sve ostalo na adresu: Vijeće BH organizacija Australije PO BOX 190 Footscray 3011. Vic Australia Ako želite da primate ovaj list elektronskom poštom molimo pošajite nam vaš email na: [email protected] Rado primamo vaše komentare - pohvale, kritike, prijedloge itd na email adresu [email protected]
