Metkovskom vjesniku

Vj esn i k
metko vski
Vj esn i k
metko vski
1
BESPLATAN
PRIMJERAK
GODINA IV.
petak, 11. studenoga 2011.
Metković, 11. studenoga 2011.
OSNIVA SE
str. 2
PRIRODOSLOVNI MUZEJ
20. OBLJETNICA 116.
str. 14
TA M O G D J E
Z L ATO S J A
BIJELO
str. 18
METKOVSKA PREZIMENA
PAV L O V I Ć I
str. 24
2
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
VIJESTI
Kako i više puta do sada, tako i za ovaj jubilarni 50. broj,
napisao sam više uvodnika. Nije to nešto posebno. Stvari se
događaju pa, potaknut njima, pokušam nešto napisati na tu
temu. Ipak, na kraju je pobijedila Coca-Cola.
U ovim turbulentnim vremenima (da ne kažem prevrtljivim
jer ono prvo zvuči nekako dramatičnijim), vremenima punim
neizvjesnosti, kako u zemlji u kojoj živimo, tako i na globalnome planu, u Hrvatskoj nas dodatno straši skori ulazak u veliku
zajednicu europskih naroda. Nastranu sve priče da mi tamo
već stoljećima pripadamo, da smo toj Europi stoljećima baš mi
bili prvi mač koji se u obrani zapadne (kršćanske) civilizacije/
uljudbe vukao iz toka (što je u posljednjoj sceni Nikole Šubića Zrinskoga nadahnuto zamijetio Hugo Badalić, a uglazbio
Ignac Fuchs, koji je na valu ilirskoga pokreta ime promijenio
u Vatroslav Lisinski), mi smo, ipak, živjeli, barem većim dijelom, na Balkanu. Značilo je to vječitu borbu za opstanak,
od prelaska na tuđu vjeru početkom 16. st. pa do parole snađise-druže u drugoj polovini 20. st. Stvari nisu baš tako jednostavne. Trebalo je preživjeti sva ta stoljeća u neprijateljskom
okruženju i ono što nam je sada nezamislivo nekada je bilo
najprirodnije.
Ponosimo se neretvanskim gusarima koji su, realno gledano,
bili najobičniji razbojnici koji su gusarenjem svojim obiteljima
osiguravali preživljavanje. To što ih je hrvatska historiografija
19. st. proglasila borcima za očuvanje hrvatskoga nacionalnog
identiteta, samo je dio općeprihvaćenoga „mita“ o uskocima i
hajducima koji su se borili za više ciljeve. S druge strane, u potlačenom narodu hajdučija je stoljećima bila nešto pozitivno,
nešto što se veličalo uz gusle jer (siromašan) narod je uvijek
stajao uz one koji bi se drznuli dignuti protiv silnika, makar im
„dignuli“ samo kesu.
Nakon stoljeća bivanja predziđem stigli smo s drugu stranu
zida. Puno je tu nedoumica, puno proturječja, puno strahova.
Ali, nema nam druge; barem ne na zemlji koju nam je Bog
podario i u državi koju smo s Božjom voljom ostvarili, samo
što je nismo znali urediti. Možda nismo ni mogli jer balkansko
naslijeđe ne umire u jednom naraštaju.
Otkuda u cijeloj priči Coca-Cola? Možda iznenađujuće, ali
ta velika svjetska korporacija nedavno je pokazala da mrski
liberalni kapitalizam (ako Coca-Cola tu pripada) može imati
dušu jer, na koncu, njen proizvod kupi pojedinac.
Coca-Cola HBC Hrvatska nedavno se pojavila kao izdavač
skroz netipična proizvoda, a to je Coca-Colin jezični priručnik Coca-Cole. U situaciji kada nam se u Hrvatskoj događaju razni film festivali (umjesto filmski festivali) i slični telefon
imenici (umjesto telefonski imenici), kada se s nama komunicira putem Pi-aR-ova, kada nas sve televizije čine strancima u
svojoj domovini jer ne znamo što je ivent, bekstejdž, selebriti
ili fešn, ta je tvrtka financirala zgodan jezični priručnik namijenjen svojim zaposlenicima, koji će biti koristan i drugima.
Nemojmo sada čitati između redaka i tražiti u svemu podvalu
spin-doktora; shvatimo to, prije svega, kao poštovanje našega
nacionalnoga bića i želju jedne multinacionalne kompanije da
je Hrvati dožive i kao svoju. Možda je baš primjer Ignaca Fuchsa nekome u Coca-Coli „upalio žaruljicu“.
A sada, malo i lokal-patriotizma. Korektor spomenutoga
priručnika bio je naš Domagoj Vidović!
Ivica Puljan
Osniva se Prirodoslovni muzej
N
a XVIII. sjednici Gradskoga vijeća, održanoj 18. listopada pod predsjedanjem dr. Darke Volarević, metkovski
gradonačelnik Gabrić podnio je izvješće o radu u prvih pola
godine, odnosno za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2011.
Podnoseći izvješće, Gabrić je, između ostaloga, rekao da je
Grad, unatoč lošim prihodima, zahvaljujući iznimno dobroj
suradnji s Vladom RH i premijerkom Kosor, uspio pokrenuti
nekoliko vrijednih projekata te osigurati sredstva za projekte
koji su u tijeku.
Izvješće o provedbi Proračuna Grada Metkovića u prvih
pola godine podnio je pročelnik za financije Petar Čarapina
koji je rekao da je u tom razdoblju ostvareno 21.587.243 kune
prihoda, rashodi su iznosili 26.614.058 kuna pa je zabilježen
manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 5.026.815 kuna.
Pročelnik Čarapina istaknuo je kako je do manjka prihoda
došlo jer nisu ostvareni planirani prihodi poreza na dohodak
te pada prihoda poreza na promet nekretnina, što je posljedica
recesije koja se osjeća u gotovo svim tvrtkama na području
grada pa je i slabija prodaja nekretnina. Čarapina je podnio i
Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvješća i poslovanja Grada Metkovića za 2010., koje je ocijenio zadovoljavajućim.
Sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim
zgradama koji je Hrvatski sabor donio 15. srpnja u svrhu ozakonjenja takvih zgrada, odnosno sukladno Uredbi o naknadi
za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru koju
je Vlada RH donijela 18. kolovoza, Vijeće je usvojilo Prijedlog odluke o vrijednostima jediničnih iznosa za položajne
zone kao i Prijedlog odluke o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi. Usvojen je i Prijedlog
odluke o osnivanju Prirodoslovnog muzeja Metković, a za
privremenog ravnatelja imenovana je Ivana Baće, voditeljica
Ornitološke zbirke Metković. Vijeće je usvojilo i Zaključak o
davanju suglasnosti Gradskom kulturnom središtu Metković
za dodatne radove strojarskih (termotehničkih) instalacija i
elektroinstalacija.
Na sjednici je podneseno i Izvješće o radu i Financijsko
izvješće Gradske knjižnice za 2010. te je prihvaćen Prijedlog
Odluke o raspisivanju Javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Gradske knjižnice Metković.
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
VIJESTI
3
Ugovori vrijedni dva mil. kuna Zgrada Suda do sredine 2012.
U
posljednjih mjesec dana
u Metkoviću je potpisan
veći broj ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga gospodarstva RH čija je vrijednost
dva milijuna kuna.
Ministarstvo će s tristo tisuća kuna pomoći radove na izgradnji mrtvačnice u Borovcima te sa sto pedeset tisuća kuna
izgradnju mrtvačnice u Novim
Selima, a radove na Pastoralnom centru župne crkve sv.
Nikole Biskupa s ukupno šeststo tisuća kuna. Za župu sv.
Ilije Proroka u Metkoviću Ministarstvo je osiguralo dvjesto
tisuća kuna za izradbu projektne dokumentacije budućega
pastoralnog centra, sto tisuća
kuna namijenjeno je uređenju
svetišta sv. Anti na Dubravici,
sto tisuća kuna uređenju okoliša crkve sv. Franje na Kladi,
sto pedeset tisuća kuna obnovi
crkve sv. Ivana Nepomuka na
groblju te sto tisuća kuna za
dovršenje obnove crkve sv.
Ilije. U župi Gospe Snježne u
Vidu pomoći će izgradnju pastoralnog centra sa sto tisuća
kuna, a osigurano je i sto tisu-
ća kuna za dogradnju i preuređenje na područnim crkvama
u župi. Ministarstvo će sa sto
pedeset tisuća kuna pomoći i
obnovu crkve sv. Mihovila u
selu Struga u župi sv. Nikole
Biskupa u Otrić-Seocima, a
isti iznos namijenjen je i za
izgradnju mrtvačnice u Pozloj
Gori.
Već potpisane ugovore
potpredsjednika Vlade RH i
ministra Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva
i vodnoga gospodarstva RH
Božidara Pankretića u Metković je na potpisivanje donio državni tajnik Karlo Gjurašić, a ugovore su potpisali
župnici župa sv. Nikole i sv.
Ilije - don Senko Antunović
i fra Petar Gulić. U ime župe
sv. Nikole Biskupa u OtrićSeocima ugovore je potpisao
župnik don Dražen Dukić. S
obzirom da je župnik župe
Gospe Snježne don Mladen
Margeta bio odsutan, ugovore je u ime Crkvenog pastoralnog vijeća potpisao Marko
Marušić. Potpisivanju ugovora nazočio je i metkovski gradonačelnik Stipo Gabrić.
Z
apočeli su radovi na rekonstrukciji bivše Upravne zgrade
TP Razvitak u koju će preseliti Općinski sud u Metkoviću,
Prekršajni sud i Općinsko državno odvjetništvo. Posao je na natječaju dobila bjelovarska tvrtka Elektrometal, a kooperant im
je metkovska tvrtka MGA. Trenutno se radi na izradbi dvaju
novih stubišta i otvora za dizalo. Dovršetak radova planiran je
za kraj proljeća 2012.
Lakši pristup javnim prostorima
Z
Obilježen Dan neovisnosti
P
ovodom Dana neovisnosti Republike Hrvatske pred Središnjim križem na Gradskome groblju sv. Ivana župnik župe
Sv. Ilije fra Petar Gulić održao je kratak obred za sve poginule
i umrle nakon čega su položeni vijenci i upaljene svijeće. Vijence su položili: gradonačelnik Gabrić sa suradnicima, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskoga rata te predstavnici
političkih stranaka. Istim povodom u crkvi sv. Nikole služena je
misa za poginule metkovske branitelje koju je predvodio župni
vikar don Franko Prnjak.
amjenik gradonačelnika
grada Metkovića Mato
Mustapić u Dubrovniku je 19.
listopada potpisao Povelju o
pristupačnosti javnih prostora
osobama s invaliditetom.
Potpisivanje Povelje dio je
programa Ujedinjenih naroda
za razvoj (UNDP) i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH.
Potpisom se gradovi obvezuju poduzimati korake u svrhu
uklanjanja prepreka s kojima
su osobe s invaliditetom suočene u svakodnevnom životu
kao i podizanja svijesti o potrebi promišljanja i primjene
načela univerzalnog dizajna
koji će javne ustanove učiniti pristupačnima osobama sa
i bez invaliditeta. Do sada su
Povelju potpisali predstavnici
98 gradova, a očekuje se da će
se inicijativi svojim potpisom
pridružiti i ostali hrvatski gradovi.
Tom prigodom voditeljica
programa Socijalno uključivanje pri UNDP-u Jasmina Papa
rekla je kako je inicijativa za
potpisivanje Povelje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
potekla od Udruge osoba s
invaliditetom Prijatelj iz Metkovića. Također je istaknula
kako je Metković grad koji je
u županiji najviše napravio na
uklanjanju arhitektonskih barijera, čime je osobama s tjelesnim invaliditetom omogućeno lakše kretanje gradom.
4
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
VIJESTI
Sjećanje na poginule branitelje Obilježeni Svi sveti i Dan mrtvih
P
ovodom Spomendana na
poginule metkovske branitelje iz Domovinskoga rata,
koji se obilježava 1. studenoga, u GKS-u Metković izveden je prigodan program pod
nazivom Anima Croatorum u
čast osamnaestorice naših sugrađana koji su položili život
za našu slobodu.
Sjećanje na njihovu žrtvu
obnovio je zamjenik gradonačelnika Mato Mustapić nakon čega je uslijedio glazbeni
program u kojemu su se smjenjivali Klapa Sv. Nikola te
Tomislav Sušac (rog) i Marijana Češkić (glasovir). Organizatori programa bili su Grad
Metković i Udruga roditelja i
udovica poginulih hrvatskih
branitelja u Domovinskom
ratu grada Metkovića.
Sjećanje na poginule met-
kovske branitelje nastavljeno
je sljedeći dan, na blagdan
Svih svetih, misom u crkvi sv.
Ilije koju je predvodio župnik
župe Sv. Ilije fra Petar Gulić.
Nakon završetka misnoga
slavlja na Gradskom groblju
Sv. Ivana i pred Spomenik
poginulim metkovskim braniteljima položeni su vijenci i
zapaljene svijeće. Kao i obično, vijence su položili: metkovski gradonačelnik Stipo
Gabrić sa suradnicima, predsjednica Gradskoga vijeća
Darka Volarević s gradskim
vijećnicima,
predstavnici
udruga proizašlih iz Domovinskoga rata, predstavnici
političkih stranaka te izviđači
Udruge izviđača Neretvanski
gusari. Na groblju je obred za
sve naše preminule sugrađane
molio fra Petar Gulić.
K
ao i drugdje u kršćanskome svijetu Metkovci
su tijekom Svih svetih i Dana
mrtvih pohodili grobove svojih najdražih. Na blagdan Svih
svetih na Gradskom groblju
Sv. Ivana Nepomuka služena
je misa zadušnica za preminule župljane župe Sv. Nikole
Biskupa, a na Dan mrtvih misa
je služena za preminule iz
župe Sv. Ilije Proroka. Tim povodom na groblju je nastupila
Gradska glazba Metković.
POGREBNE USLUGE ‘KYRIOS’
0 - 24
POGREBNA OPREMA, PRIJEVOZ,
CVIJEĆE, OSMRTNICE...
099 21 666 88
098 83 63 88
www.kyrios.hr
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
VIJESTI
5
Požar na Predolcu 22 godine HDZ-a u Metkoviću
G
O HDZ-a Metković 29. listopada prigodnim skupom u Galeriji Gradskoga kulturnog središta Metković proslavio je
22. obljetnicu postojanja.
Okupljenim članovima i simpatizerima stranke obratili su
se predsjednica GO HDZ-a Metković Žaklina Marević, župan
Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, predsjednik ŽO HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije Frano
Matošić te glavni tajnik HDZ-a i ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić, a svoja sjećanja
na početke iznio je Joško Jelaš, jedan od osnivača Ogranka u
Metkoviću.
D
ok su se metkovski vatrogasci 18. listopada borili s
velikim požarom između Metkovića i Vida, koji je ugrozio
plastenike s povrtlarskim kulturama, buknuo je požar na
južnim padinama Park-šume
Predolac.
Oko 13,30 na teren je izašla malobrojna pričuvna ekipa
kojoj je samo uspjelo spasiti
Gradsku mrtvačnicu jer su u
njenim olucima već počele
gorjeti nakupljene suhe borove iglice. Dok je pričuvi stiglo
pojačanje, vatra je već zahva-
tila oko dva hektara borove
šume i ugrozila najbliže kuće,
no, na sreću, pravovremeno je
pozvana zračna potpora pa su
dva kanadera zajedno s jedinicama na tlu oko 17 sati požar
stavili pod kontrolu.
U požaru je izgorjelo oko tri
hektara šume, a kako se radio
o sastojinama u zaštićenom
pojasu, tj. Park-šumi, šteta se
bez troškova gašenja procjenjuje na oko 1,5 milijun kuna.
S obzirom da se požar dogodio na kraju godine, Šumarija
Metković u planiranim sredstvima za tekuću godinu nema
novaca predviđenih za potrebe
sanacije područja na kojemu
se požar dogodio pa će sanacija biti uvrštena u plan i program za sljedeću godinu. Ipak,
djelatnici Šumarije su tijekom
dva dana očistili područje u
neposrednoj blizini mrtvačnice da bi taj prostor barem vizualno bolje izgledao.
Sanacija požarišta obavit
će se prije proljeća tako da će
se ukloniti sva stradala stabla,
nakon čega će se tijekom proljeća pratiti hoće li iz sjemena
niknuti mladice, što je karakteristika alepskog bora i čempresa kojih je bilo najviše na
opožarenom terenu pa se neće
odmah pošumljivati. Ako niknu mlade biljke, djelatnici
Šumarije će ih njegovati, a
ako sljedeće godine ne bude
prirodnoga obnavljanja, zasadit će se nove sadnice.
Prema riječima Frane Matošića protiv HDZ-a bore se isti kao
i 1989. koji su, kako je rekao, samo promijenili košulje, ali im
je retorika ostala ista.
– Nekada smo bili stranka opasnih namjera, a danas smo
zločinačka organizacija. To za nas tvrdi Željko Jovanović koji
1991. u Saboru nije želio glasati za samostalnu Hrvatsku. Za
njih smo zločinačka organizacija jer smo srušili Jugoslaviju,
koju oni ne mogu prežaliti pa mrze sve što počinje početnim
slovom H – rekao je između ostaloga Matošić.
Branko Bačić istaknuo je kako zbog istrage HDZ u predizbornu utrku ulazi neravnopravno u odnosu na druge političke
stranke, rekavši kako se u dijelu medija vodi neviđen linč protiv
HDZ-a koji se proglašava zločinačkom organizacijom. Tijekom
govora osvrnuo se i na izjave Slavka Linića u kojima je rekao
da u Hrvatsku treba pozvati MMF, ustvrdivši kako SDP poziva
MMF jer nema snage sam riješiti probleme.
– Ono što oni misle napraviti nemaju snage javno reći i tu je
razlika između nas i njih. Mi imamo hrabrosti i znanja i provest
ćemo naš plan. Ovo što se događa samo je jedna epizoda koju
prolazi stranka i usprkos svemu, zajedno s našom predsjednicom Jadrankom Kosor, iz svega ćemo izaći jači i snažniji, a 4.
prosinca HDZ će pobijediti. HDZ je najbolja opcija i jedini pravi put za Hrvatsku – rekao je Bačić pred stotinjak članova i simpatizera HDZ-a koji su se okupili na proslavi, a među kojima su
bili i predsjednica GO Dubrovnika Dubravka Šuica, zamjenica župana Marija Vučković, predsjednik mladeži HDZ-a DNŽ
Mato Franković, general Nedjeljko Obradović te predstavnici
stranačkih organizacija iz Neretve i s Pelješca, kao i članovi i
simpatizeri stranke iz susjedne Hercegovine.
6
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
VIJESTI
192 umjesto 92
D
ugo poznati trojac 92-93-94, na koji
smo dobivali Policiju, Vatrogasce i
Hitnu pomoć, izgubio je jednoga člana. Za
poziv Policije u uporabi više nije broj 92,
točnije, postao je 192.
Vatrogasci i Hitna pomoć i dalje su zadržali brojeve 93 i 94, no na različite načine. Kada nazovete 93 (od 1. prosinca 193)
dobit ćete Javnu vatrogasnu postrojbu u
Dubrovniku, a kada nazovete 94 vaš će se
poziv automatski preusmjeriti na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, tj. Državnu upravu za zaštitu i spašavanje. Lijepo je biti usklađen s europskim propisima,
ali više različitih rješenja u praksi dovodi
do zabune, naročito zbog toga što se radi o
brojevima za hitne slučajeve. Istina, za sve
gore opisano postoji jedinstveni broj 112,
ali to je, ipak, još jedna karika u lancu koji
bi trebao biti što kraći.
Promijenili su se i drugi dugo poznati brojevi. Tako za Pomoć na cesti treba
„okrenuti“ 1987 (mobitelom 01 1987?!),
za Spašavanje i traganje na moru 155,
Opće informacije dobit ćete na 18981, a
Informacije o mjesnim i međugradskim telefonskim brojevima na 11888. Nema nam
druge, nego sve to zapisati na papiriće i
držati ih na više različitih mjesta. Možemo
brojeve ukucati i u mobitel, ali što je sigurno – sigurno je!
Ipak, nama u Metkoviću i okolici ostaje
444 222, izravni broj PP Metković.
Mihovil Štimac,
ravnatelj DZ Metković
Od 1. studenoga u Domu zdravlja
Metković novi je ustroj rada Hitne
službe, koja je postala dio Županijskoga zavoda za hitnu medicinu ustrojenoga prije nekoliko mjeseci, a taj je, pak,
dio Hrvatskoga zavoda hitne medicine
koji je oformljen prije dvije godine.
Dakle, željelo se objedinjavanjem hitnih služba u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji postići veći standard da bi pacijenti imali bolje zdravstvene usluge
u budućnosti. Međutim, vjerojatno
će u ovome sada početnom razdoblju
dolaziti do različitih problema na terenu budući da je zamišljeno da timovi
Hitne funkcioniraju u vozilima, a ne u
prostoru. Zbog toga se može dogoditi
da u slučaju istovremenih intervencija,
znači izlaska na teren, prostor Hitne
Posezona u Metkoviću
S
redinom listopada dvjestotinjak raspjevanih slovenskih turista na dvama brodovima doplovilo je
Neretvom do Metkovića te se iskrcalo na Velikoj rivi.
Da šušur bude veći, pobrinuli su se dubrovački umirovljenici koji su se na Trgu kralja Tomislava iskrcali
iz dvaju autobusa.
Slovenske turiste, što su se iz Gradca brodovima
zaputili u Metković, na Trgu kralja Tomislava čekalo
je šest parkiranih autobusa. Dok smo čekali da zabilježimo uplovljavanje brodova, na Trg su pristigla i
dva autobusa puna umirovljenika iz Dubrovnika. Oni
su u grad stigli u organizaciji metkovskoga HSS-a,
što je uključivalo ručak u Hotelu Narona, posjet Arheološkom muzeju Narona u Vidu i vožnju lađom.
Da Slovenci pristižu Neretvom, čuli smo prije nego
vidjeli. S brodova se razlijegala glazba i pjesma, a na
jednom jarbolu sjedila je gusarica i gusar s isukanim
sabljama. Veselo se društvo nakon pristajanja ukrcalo u autobuse pa je dio njih pošao na izletište Restorana Adria u Kutima, a drugi u berbu mandarina na
jednoj neretvanskoj plantaži.
ostane nezbrinut. Imali smo par sastanaka u Dubrovniku s čelnicima Hrvatskoga
zavoda za hitnu medicinu i ukazali smo
im na tu problematiku. Znači, ide se na
viši standard, međutim, sada će to izgledati kao uskraćivanje nekakvih dosadašnjih standarda. S te strane Metković je
poduzeo druge korake. Već smo projektirali budući prostor objedinjena hitnoga
bolničkog prijma koji bi Metkoviću dao
inicijalni start za buduću bolnicu, što želim već desetak godina. Trenutačno postoje uvjeti jer se zgrada Suda otprilike
za godinu dana napušta i već smo od Države tražili da se to dodijeli Domu zdravlja da bismo mogli pokrenuti prerastanje
Doma zdravlja u buduću akutnu bolnicu.
Za sada, broj Hitne ostaje isti: 681 548.
Kada profunkcionira dispečerski centar
112, sve hitne situacije ići će preko njega. Što se tiče ljudi koji rade na Hitnoj,
oni ostaju isti, prostor je isti, samo što bi
timovi trebali biti u vozilima. Metković
će pravi standard imati tek kada saživi
objedinjeni hitni bolnički prijam, odnosno, kada ćemo u prostorima Hitne imati
specijaliste hitne medicine, više i srednje
medicinske sestre, a uz njih ćemo u vozilima imati posebne timove koje će činiti: liječnik, medicinska sestra i vozač.
Molim za strpljenje i razumijevanje jer
će vjerojatno u ovoj početnoj fazi biti
problema i nastojat ćemo to otklanjati u
hodu.
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
VIJESTI
7
Jačanje nadzorne službe O prevenciji raka dojke
U
Metkoviću je 27. i 28.
listopada održana radionica za jačanje nadzorne službe za rad u ekološkoj mreži.
Na radionici je bilo tridesetak predstavnika nadzornih i
stručnih službi iz dalmatinskih
županijskih javnih ustanova za
upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, nacionalnih parkova i parkova prirode
te Udruge Sunce iz Splita, a
naglasak je stavljen na ekološku mrežu EU, odnosnu Naturu
2000.
Riječ je o drugoj radionici
koju su organizirali Projekt
COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u suradnji s Odjelom za unaprjeđenje
rada nadzorne službe Uprave
za inspekcijske poslove zaštite prirode pri Ministarstvu
kulture te Državnim zavodom
za zaštitu prirode.
U Hotelu Metković održan
je teorijski dio radionice na
kojemu su se prisutnima obratile načelnica Odjela za unaprjeđenje rada nadzorne službe
u Ministarstvu kulture Katica
Bezuh i voditeljica Odsjeka za
ekološku mrežu u DZZP Ivana
Plavac te voditelj Odsjeka za
introdukciju i reintrodukciju
u DZZP-u Aljoša Duplić, nakon čega je glavno predavanje
održao međunarodni stručnjak
za zaštitu prirode iz njemačke zaklade EuroNatur Martin
Schneider Jacoby.
Drugi dan radionice obuhvatio je terenski obilazak
ušća i delte Neretve koje je
uvršteno u prijedlog mreže
NATURA 2000 u Hrvatskoj
kao područje važno za ptice i
ostale divlje svojte i staništa.
Rekonstrukcija raskrižja
N
a skretanju s državne ceste D-9 u Ulicu Franje
Asiškoga u tijeku je rekonstrukcija postojećeg raskrižja.
Rekonstrukcija je započela
nakon što je kontinuiranim
praćenjem prometa na tom
dijelu utvrđeno da križanje
nije adekvatno projektirano za
povećan promet što se odvija
tzv. malom obilaznicom koja
magistralu preko Klade spaja
s Dubravicom.
Da bi se povećala protočnost prometa i sigurnost vozila, koja s magistralne ceste
iz smjera Metkovića prema
Opuzenu skreću u Ulicu Franje Asiškoga, u sklopu radova
proširit će se i lijeva skretnica
na državnoj cesti D-9 u blizini
raskrižja. Radove izvodi GP
Obšivač, a investitor je Županijska uprava za ceste Dubrovačko-neretvanske županije.
U
Galeriji GKS-a Metković
održano je predavanje pod
nazivom Rizici i prevencija
raka dojke. Riječ je o drugom
predavanju u sklopu projekta
Edukacija stanovništva o prevenciji raka dojke koju provodi
pločanska Udruge Vita za solidarnost među građanima – žene
liječene od raka dojke, a predavači su bili dr. Ankica DžonoBoban, spec. javnog zdravstva
iz Zavoda za javno zdravstvo
Dubrovačko-neretvanske županije i onkolog dr. Nikola Štula.
Na početku predavanja okupljenim ženama obratila se
predsjednica Udruge Nataša
Vojnović nakon čega je svoje
iskustvo u borbi s rakom dojke
s prisutnima podijelila Ljubica
Kordić, jedna od članica Udruge Vita.
U kraćem izlaganju dr. Džono-Boban govorila je o statističkim podatcima vezanima uz rak
dojke, nakon čega je govorila o
strukturi dojke, o razlozima nastanka bolesti, rizičnim čimbenicima, znakovima upozorenja,
skrining programima u otkrivanju, tehnikama samopregleda
dojke te različitim metodama
liječenja. Istaknula je da rani
stadij raka dojke nema simptoma zbog čega je od iznimna
značenja redovit odlazak na
pregled. Također, govorila je o
Nacionalnom programu ranog
otkrivanja raka dojke koji se u
Hrvatskoj provodi od 2006.
Dr. Štula u svom predavanju
pokušao je naći razlog zbog kojega većina žena izbjegava preventivne preglede, a isto tako
se u vrlo malom broju odazivaju edukativnim predavanjima. Prema njegovu mišljenju
i iskustvu, glavni je uzrok
objektivni strah za koji postoji
nekoliko opravdanih razloga.
Kao primarni naveo je činjenicu da se još uvijek ne zna kako
nastaje karcinom dojke zbog
čega nema primarne prevencije, nego samo sekundarna koja
bi kratko glasila – uhvatiti na
vrijeme čvorić.
Svi okupljeni na kraju predavanja složili su se kako u
Metkoviću hitno treba osnovati
Klub žena liječenih od karcinoma dojke, a predsjednica Nataša Vojnović je u ime Udruge
Vita obećala svu potrebnu pomoć.
8
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
VIJESTI
Posjet djelatnika KB Sv. Duh
P
očetkom listopada u Metkoviću su boravila 34
djelatnika Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice Sveti Duh iz Zagreba. Dvodnevni izlet upriličio im
je predstojnik Klinike Metkovac doc. dr. sc. Mladen
Bušić, dr. med. želeći ih na taj način pobliže upoznati
s ljudima i krajem iz kojega potječe on, ali i mnogi
pacijenti o kojima su se u proteklih dvadesetak godina
skrbili djelatnici Klinike očnih bolesti.
Boraveći u Metkoviću, razgledali su Ornitološku
zbirku i Arheološki muzej Narona u Vidu, a da bi
osjetili pravi neretvanski ugođaj organiziran im je izlet
lađom i berba mandarina. Svoj boravak u dolini Neretve djelatnici Klinike za očne bolesti KB Sveti Duh
završili su posjetom Međugorju.
Srdačnu dobrodošlicu u ime Grada Metkovića doc.
dr. sc. Mladenu Bušiću i suradnicima zaželio je zamjenik gradonačelnika Mato Mustapić sa suradnicima.
Nasilje među vršnjacima U
PREDAVANJE ZA UČENIKE VIII. RAZREDA
Plesne tradicije Neretve
suradnji s Centrom za socijalnu skrb iz Metkovića
4. studenoga su u Osnovnoj
školi Stjepana Radića gostovali predstavnici Obiteljskog
centra iz Dubrovnika i Policijske postaje iz Metkovića,
a razlog njihova posjeta bilo
je predavanje o vršnjačkom
nasilju.
Kako prepoznati i kako se
nositi s vršnjačkim nasiljem
osmašima su približili socijalni radnik Marko Grgurević
iz Obiteljskoga centra Dubrovačko-neretvanske županije i
policijski službenik Antonio
Crnčević iz Policijske postaje Metković. Grgurević je
učenicima napomenuo kako
U
se nasiljem smatra svako verbalno, emocionalno i/ili fizičko ponašanje prema djeci
i mladima koje njihovi vršnjaci čine da bi ih povrijedili.
Učenici su upoznati s podvrstama i oblicima nasilja među
djecom. Crnčević je naglasak
stavio na posljedice nasilna
ponašanja, kako u školi tako
i društvu. Posebno je istaknut
suvremen način zlostavljanja,
tzv. cyberbulling ili zlostavljanje putem interneta. Činjenica je da se o nasilju među
mladima govori puno, ali nikad ne i previše.
Predavanje je organizirala
pedagogica OŠ Stjepana Radića Nikolina Vugdelija.
organizaciji KUD-a Metković i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH nedavno je održan
dvodnevni seminar pod nazivom Plesne tradicije Neretve. Seminar je u gimnazijskoj Športskoj dvorani održan pod vodstvom prof. Vidoslava Bagura, a polazilo
ga je pedesetak polaznika iz četiriju neretvanskih skupina koje u dolini Neretve njeguju folklornu baštinu.
– Ideja je bila, i evo ostvaruje se, da svi koji se bavimo folklorom u dolini Neretve zajednički prođemo
folklornu građu naše doline. Meni je to prilika da ono
što sam godinama skupljao prenesem izravno i na voditelje i na sudionike seminara ne bismo li na taj način
osigurali naslijeđe budućim naraštajima. Proći ćemo
svaki ples posebno jer je svaki od njih priča za sebe i
tu priču ćemo više pričati, a manje plesati da bi se, uz
školski pristup, bolje usvojilo znanje – rekao nam je
prof. Bagur.
Uz seminar je održan i sastanak predstavnika četiriju
neretvanskih društava na kojemu su dogovoreni kodeksi ponašanja, ali i načini međusobne suradnje društava.
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
VIJESTI
9
projekt Na didovu ognjištu
I mi možemo čuvati okoliš Završen
rojekt volonterske pomo- ce kao što su: Žensko oglavlje
P
Č
lanovi Udruge osoba s
invaliditetom Prijatelj u
suradnji s djelatnicima Komunalnog poduzeća Metković uoči blagdana Svih svetih
i Mrtvoga dana na Gradskom
groblju Sv. Ivana postavili
su šest kontejnera za prikupljanje plastičnog otpada koji
ostaje za mnogim lampionima zapaljenima na groblju u
vrijeme spomenutih blagdana. Time je realiziran projekt
zbrinjavanja plastičnog otpada svijeća pod nazivom I mi
možemo čuvati okoliš za koji
je Prijatelju Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odobrilo
33 tisuće kuna, a koji su, u suradnji s Komunalnim poduzećem Metković, realizirali.
– Na tom projektu, kao i na
svim koje provodimo, partner
nam je Grad Metković, a svrha mu je da se i mi, osobe s
invaliditetom, uključimo u
zaštitu okoliša. U sklopu projekta izgradili smo 15 kontejnera koje smo, osim na metkovsko groblje, postavili i na
groblje u Vidu. Kontejnere su
nam izradili zadrugari Socijalne zadruge Prijateljica čija
je ponuda, od triju pristiglih,
bila najpovoljnija. Da bismo
što bolje zbrinuli prikupljeni
plastični otpad, na Natječaju
za zaštitu prirode, koji je raspisala Dubrovačko-neretvanska županija, tražili smo novac kojim bismo kupili mlin
za mljevenje plastike. Projekt
je još na ocjenjivanju, ali bez
obzira na rezultate Natječaja,
nećemo odustati od ideje jer
nam je krajnji cilj prikupljenu plastiku samljeti i, prema mogućnostima, kasnije
upotrijebiti – rekao nam je
predsjednik Prijatelja Antiša
Puljević.
Kako do savršena proizvoda
U
Radionici Udruge osoba s invaliditetom Prijatelj održan je dvodnevni
tečaj keramike, a održala ga
je predsjednica Udruge žena
Prospero iz Gračaca Slavica
Miličić.
– Na tečaju koji smo održali prije nešto više od pola
godine članovi Prijatelja, koji
polaze tečaj keramike, naučili su raditi kalupe za lijevanu
keramiku, oslikavanje, pripremu za glaziranje i samo
glaziranje. Bitno je ponoviti
kako je lijevanje tekuće gline radionička tehnika pomoću koje se može proizvesti
veća serija istih proizvoda,
ali nama je bitno da budu podjednake kvalitete. Današnji
tečaj poslužio je u prvome
redu da bi se ustanovilo gdje
se čine pogrješke pri izradbi
i kako doći do savršena proizvoda. Ovaj put posebno
smo se posvetili glaziranju
koje je zadnja faza u obradbi
proizvoda prije pečenja – rekla nam je Slavica Miličić.
ći u Dnevnom boravku
za starije osobe pod nazivom
Na didovu ognjištu provodio
se u razdoblju od svibnja do
listopada u okviru Programa
međugeneracijske solidarnosti Dnevni boravak i pomoć
u kući starijim osobama, a
financiralo ga je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u
suradnji s Gradom Metkovićem.
Osnovna svrha Projekta
bila je potaknuti razvoj volonterstva u lokalnoj zajednici,
kod mladih razviti senzibilitet i humanost za druge ljude,
posebno osobe treće životne
dobi, a sve to njegujući i čuvajući našu kulturnu baštinu.
Tijekom Projekta organizirana su druženja korisnika i
volontera te različite radioni-
nekad i danas, Iz bakine kuharice, radionice vezenja, Izrade
gajtana... U okviru aktivnosti
iz Projekta obilježen je Međunarodni dan kulturne baštine prigodnim programom
priređenim u suradnji s OŠ
Vladimira Nazora iz Ploča u
kojemu su učenici prezentirali
već pomalo zaboravljen način
života u Neretvi.
Završna Radionica i druženje organizirano je upravo
na ognjištu, gdje su korisnici
i volonteri zajedno sudjelovali u pripremi kruha ispod
sačure, pečenju krumpirovih
pola u lugu na starinski način
te su kao i naši stari uz kušanje pripremljenoga u ugodnoj
atmosferi i zapjevali.
Provedbu Projekta sufinancirala je i Dubrovačko-neretvanska županija.
Osim redovitih aktivnosti u okviru Programa međugeneracijske solidarnosti Dnevni boravak i pomoć u kući, koji financira
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
putem ugovora o suradnji s Gradom Metkovićem, tijekom listopada se u Dnevnom boravku Metković počelo s tjelovježbom koju
vodi Irena Obradović. Tjelovježba je prilagođena osobama treće
životne dobi da bi im se, unatoč zdravstvenim tegobama i lošijoj
tjelesnoj formi, omogućilo aktivno starenje. Koliko je kretanje u
životu čovjeka važno, pokazali su djelatnici i korisnici Programa
obilježavajući Svjetski dana pješačenja. Zajednička druženja u
Dnevnom boravku nastavila su se sjećanjem na o. Antu Gabrića
povodom obljetnice njegove smrti, obilježavanjem Dana kruha te
uz Večer poezije Florijana Bebića. Iako rođen u Novim Selima,
životni put je Florijana, kao tapetara, odveo u Austriju gdje je
radio sve do umirovljenja. U Beču je izdao svoju prvu knjigu poezije Moje izmišljotine, nakon čega su slijedile Dosta je bilo zla,
Serenade glupostima, Mrsko mi je bit sritan i Sarkofag. Večer
poezije bila je iznimno dobro posjećena, a Florijan je u Dnevnom boravku predstavio nove pjesme i radne materijale za novu
zbirku.
10
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
VIJESTI
Dva batata 3,2 kilograma Jozo Bozo zabavljao mališane
P
K
oliko velik batat može
narasti ne znamo. Nailazili smo na podatke o primjercima teškima preko 2,5 kg, no
ni ovi u rukama Ruže Erjauc
nisu mačji kašalj. Dva batata
uzgojena u njezinu vrtu povukla su jezičak vage na 3,2 kg.
Batat, inače, zovu i slatkim
krumpirom, mada s krumpirima nema nikakve veze. Stručnjaci kažu da se radi o povrću
s najviše ključnih hranjivih
tvari. Primjerice, batat je velik izvor vitamina A u obliku
beta-karotena pa 200 g batata
daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule, a 140
g batata osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je
oznati zabavljač i dječji
mađioničar Jozo Bozo posjetio je Dječji vrtić Metković.
Djecu je zabavljao svojim trikovima i šalama, a na kraju im
je, na njihovo oduševljenje,
podijelio i čarobne darove.
Jozo Bozo, pravim imenom
Josip Alajbeg, nedavno je u
Los Angelesu dobio Oscara za najboljega svjetskoga
dječjeg mađioničara, a zanimljivo je spomenuti i da je taj
Zagrepčanin jedini neamerički čarobnjak koji je nastupao
u Bijeloj kući.
iznimno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila.
Sve o batatu možete potražiti na internetu, a kako ga uzgojiti, pitajte gospođu Ružu.
Najstariji cikas u Metkoviću
U
vrtu gospođe Maje
Batinović raste vjerojatno najstarija cikas
palma u Metkoviću gdje
ju je prije četrdesetak godina iz Boke Kotorske
donio njezin suprug Ivica.
S vremenom su se sadnice te palme proširile i u
druge metkovske vrtove.
Iako se, zapravo, ne radi o
palmi, taj se naziv ukorijenio zbog njene sličnosti
s palmama. Cikas potječe
iz Japana, a kod nas je najčešći u Dubrovačkom primorju. Zanimljivo je da se
radi o vrlo staroj biljnoj vrsti koja potječe još iz doba
mezozoika, dakle prije 150
milijuna godina.
Izviđači
na Dubravici
zviđači UI Neretvanski gusari boravili su na poludnevnom
I
izletu na Dubravici. Unatoč jakoj buri, okupljanje je proteklo
u mnogim aktivnostima; igri i smijehu, a prepričavale su se i
zgode s logorovanja koje je održano početkom kolovoza na Baćinskim jezerima.
Među poznatim licima u skupini otkrili smo i nekoliko novih koja su se bez problema uključila u svladavanje za danas
planirana programa. Oni iskusniji obrađivali su teme iz topografije, poput skice pod kutom i dnevnika puta, a novi članovi
upoznavali su se s putnim znakovima. Na kraju su svi zajedno
sudjelovali u različitim igrama u prirodi.
AMP Vid primljena u sustav „Awekas”
A
utomatska meteorološka
postaja Vid nedavno je registrirana na Automatic Weather Map System ‘Awekas’ koji
sadrži grafički prikaz podataka
s automatskih meteoroloških
postaja iz cijeloga svijeta i koji
je započeo raditi 2004. u Austriji. Postaja Vid peta je iz Hrvatske koja je registrirana na
taj sustav. Aktivna je 24 sata
dnevno, a podatci se osvježavaju svakih 10-15 minuta.
Meteorološka postaja Vid
prije nešto više od godine dana
uključena je u američku mrežu Weather Underground gdje
se nalazi više od 19.000 meteoroloških postaja u SAD-u i
13.000 postaja iz ostatka svijeta. Na taj način meteorološki
podatci iz Vida dostupni su u
cijelom svijetu, što je stanovita reklama Vidu jer se rijetko
koje mjesto može pohvaliti
meteorološkom postajom koju
je registriralo i prihvatilo više
sustava obradbe meteoroloških
podataka u cijelom svijetu.
Automatska meteorološka
postaja Vid, kao prva takve
vrste u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, izgrađena je
2007. u suradnji s Crometeo
timom. Najzaslužniji za to
je Vidonjac Vicko Marušić,
koji ističe da se u budućnosti
planira smanjiti osvježavanje
podataka s pet minuta na jednu, istovremeno slanje na više
servera u Hrvatskoj i cijelom
svijetu što je zasada tek u fazi
pripreme jer je sam projekt dosta kompliciran.
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
VIJESTI
11
Predstavljeni kandidati Hrasta Sinjani posjetili Metković
U
organizaciji metkovske
Udruge osoba s invaliditetom Prijatelj u subotu su u
Metkoviću na jednodnevnom
izletu boravili članovi Udruge tjelesnih invalida grada
Sinja ( UTIS ). Boravak u
Metkoviću Sinjani su iskoristili kako bi se pobliže upoznali s radom Prijatelja.
Tom prigodom obišli su
prostorije Prijatelja, a najviše
vremena proveli su u radionici Udruge gdje su im Met-
N
a nedavnoj Tiskovnoj konferenciji u Športskoj ulici građanstvu su predstavljeni kandidati političkog pokreta Hrvatski rast za X. izbornu jedinicu. Do njih se došlo, kako sami
kažu, primjenom “revolucionarnoga” modela predizbora. U 12
dana, koliko su trajali predizbori, kandidati Hrasta u našoj izbornoj jedinici dobili su potporu oko 13.000 građana, ą to je već
dovoljno za prelazak izbornoga praga – istaknuo je koordinator
Vijeća Hrast za X. izbornu jedinicu Ante Mamić.
Nakon toga predstavili su se Milan Kapović i dr. Božo Petrov, metkovski kandidati u predizborima Hrasta te kandidat iz
Imotskoga Vedran Ujević.
Martinje
Iz PP Metković dobili smo obavijest da će povodom Martinja, narodnog običaja proslave krštenja mladoga vina, od 11. do 13. studenoga na
prometnicama biti pojačane policijske kontrole.
Sudionici u prometu upozoravaju se na poštivanje zakonskih propisa te ne upuštanje u upravljanje vozilima pod utjecajem alkohola i opijata
da bi se izbjegle prometne nesreće.
Svrha akcije je prevencija prometnih nesreća
i njihovih posljedica do kojih često dolazi zbog
alkoholiziranih vozača.
DIJAMANTNO BUŠENJE
I REZANJE BETONA
DELTA REZ
´ NIKOLE TESLE 11
METKOVIC,
Tel./fax:
020/685 700
Mob:
098/958 1655
095/922 8888
kovci prezentirali sve faze u
proizvodnji svijeća te na koji
način i od kojih sve materijala proizvode široku paletu različitih suvenira po kojima je
Prijatelj postao prepoznatljiv
u dolini Neretve, a i šire.
U sklopu posjete, gosti iz
Sinja obišli su i Arheološki
muzej Narona u Vidu, nakon čega je za članove obiju
udruga u prostorijama Udruge osoba s invaliditetom Prijatelj upriličen ručak.
Ponovno odstrijeljena lisica
K
rajem listopada u trokutu Put Narone – Put Vida – Neretvanskih gusara, u izravnoj blizini kuća, odstrijeljena je lisica. O pojavi divlje životinje u naseljenom području izvijestio
nas je lovočuvar Mate Brečić.
Brečić je slučaj prijavio mjerodavnim službama nakon čega
je lisicu odnio nadležnoj veterinarskoj ambulanti da bi se otklonila sumnja na zaraženost bjesnoćom. Dobra vijest je da je
veterinarskom analizom utvrđeno da odstrijeljena lisica nije bila
zaražena. Ipak, dok se ne ustanovi je li lisica slučajno zalutala u
naselje ili ih ima više na tom području, građanima se savjetuje
veći nadzor nad kućnim ljubimcima, kao što su psi i mačke.
Luka Kaleb
Miroslavov
13. 11. 2010.
13. 11. 2011.
Dana 13. studenoga navršava se godinu dana od tragične smrti našega sina i brata
Luke Kaleba. Dragi naš Luka, uvijek si u našim mislima i u našim srcima. Neka ti dobri
Bog podari vječan život. Tvoji otac Miroslav,
majka Jovanka, braća Ivan i Ante te sestre
Mira i Matea.
Ovim se ujedno zahvaljujemo svoj rodbini i prijateljima koji su nam pomogli u teškim
trenucima i bili nam utjeha u boli.
Misa zadušnica za našega Luku bit će 12.
studenoga 2011. u 17 sati u kapeli Sv. Roka u
Podrujnici.
12
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
DANI KRUHA
Dječji vrtići
M
ališani iz Dječjeg vrtića Metković obilježili su manifestaciju Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje. Za
tu prigodu mali Metkovci su zajedno sa svojim tetama pripremili prigodne molitve i pjesme kojima su zahvalili za darove
prirode.
U nazočnosti zamjenika gradonačelnika Mate Mustapića i
pročelnika za društvene djelatnosti Mojmira Vladimira i ravnatelja Vrtića Vrane Vištice, različite vrste kruha, peciva i kolača u Središnjem vrtiću blagoslovio je župnik župe Sv. Ilije fra
Petar Gulić, a u vrtiću Radost župni vikar župe Sv. Nikole don
Franko Prnjak.
Dom za starije i nemoćne i tjelesno
ili mentalno oštećene osobe
U
Domu za starije i nemoćne osobe i tjelesno ili mentalno
oštećene osobe Metković održana je manifestacija Dani
kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje. Već tradicionalno u
sklopu manifestacije održana je prigodna priredba u kojoj su sudjelovali korisnici s posebnim potrebama. U kraćem programu
izveli su igrokaz posvećen kruhu, nekoliko recitacija i pjesama,
a svi okupljeni pozdravljeni su neretvanskom zdravicom.
Na početku programa prisutne je pozdravila ravnateljica
Doma dr. sc. Višnja Bukvić, a različite vrste kruha, peciva i kolača koje su izradili štićenici s posebnim potrebama uz pomoć
svojih odgojitelja blagoslovio je župni vikar župe Sv. Ilije fra
Lukica Vojković.
U sklopu manifestacije predstavljena je i knjiga Nove ribe
Jadranskoga i Sredozemnog mora autora prof. dr. sc Jakova
Osnovne škole
dvorištu OŠ don Mihovila Pavlinovića upriličena
je prigodna prodajna izložba
kruha, peciva, različitih slastica te darova prirode, a u
sklopu manifestacije u škol-
skim učionicama prigodno su
uređeni panoi na kojima su
izloženi likovni i literarni učenički radovi.
Blagoslov darovima prirode
obavio je župnik župe Sv. Nikole Biskupa don Senko Antunović.
U OŠ Stjepana Radića Dani
kruha obilježeni su tradicionalno u atriju škole gdje je
održana prigodna priredba
tijekom koje se uz pjesmu,
recitacije, igrokaze posvećene kruhu, molitvom zahvalilo
Bogu na plodovima zemlje, ali
i svemu čime nas je darivao tijekom godine.
Na početku priredbe prisutne je pozdravila ravnateljica
Božena Nikoletić, a blagoslov
darovima prirode udijelio je
župni vikar župe Sv. Ilije fra
Lukica Vojković.
U
Dulčića i dipl. inž. Branka Dragičevića. Knjiga je izašla u izdanju Instituta za oceanografiju i ribarstvo i Državnog zavoda
za zaštitu prirode, a predstavlja vodič kroz novije promjene u
ihtiofauni Jadranskoga i Sredozemnog mora.
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
NAŠI U SVIJETU
13
PROBLEMSKI ŠAH? PROBLEMA NEMA!
I
z Zadra nam se pismom javio g. Miljenko Prusac kojemu je brat Rade iz
Metkovića poslao prošli broj Metkovskoga vjesnika i predložio nam suradnju.
Gospodin Miljenko poznati je hrvatski šahovski problemist i u tim je krugovima poznat pod imenom Tatica. Na
zadarskom području poznat je po nastupima na televiziji VOX gdje svakoga četvrtka u nagradnoj igri predstavi
po dva šahovska problema „mat u dva
poteza“, a njegove probleme redovito
objavljuje i zagrebački Večernji list.
S obzirom da vjerujemo da u Metkoviću i dolini Neretve sigurno ima
onih koje šah zanima, prihvatili smo
ponuđenu suradnju i ovdje objavljujemo dva problema iz Pruščeve bogate
zbirke.
Inače g. Miljenko predlaže da u budućnosti na ovim stranicama organiziramo nagradnu igru u rješavanju dvopoteznih problema.
Za kraj nas je zamolio da preko Metkovskoga vjesnika pozdravimo domaće šahiste Augustina Brnasa, Mladena
Raića i Nikolu Bebića.
mat u 2 poteza
mat u 4 poteza
Miljenko Prusac na fotografiji s velemajstorom Sašom Martinovićem. Fotografija je
nastala u vrijeme Međunarodnoga šahovskog turnira Zadar 2007. na kojemu je Prusac,
iako crni, protiv Martinovića uspio remizirati nakon 53 odigrana poteza.
Pruščev uzor u sastavljanju
problemskih kompozicija je
Sam Loyd koji je umro prije
sto godina i do danas je ostao
najveći svjetski problemist.
Prusac je prošle godine jedan
Loydov problem uspio dograditi u dvije inačice. Dogradnju
je poslao međunarodnim sucima za problemski šah i od njih
dobio presudu: Problemska
radnja (mat u tri poteza) autora originala Sam Loyda nakon
nadogradnje problemista Miljenka Prusca iz Zadra objavljuje se: Prema Sam Loydu Miljenko Prusac, Tatica.
Miljenko Prusac (rođen u Podrujnici 1936.)
umirovljeni je djelatnik Policijske uprave Zadar. Majstor je problemskoga šaha i kompozitor šahovskih problema, a majstorski je kandidat igranoga šaha s međunarodnim rejtingom
od 1992 boda. Isto tako, kao rješavač, majstorski je kandidat problemskoga šaha.
Prusac je član Udruge problemista Hrvatske PZR Zagreb te član i izbornik Šahovskoga
kluba Sveti Vid Privlaka, koji se natječe u 2.
HŠL. Kao izbornik je šahista-umirovljenika
Zadarske
županije s njima na Prvenstvu Hrvatske
osvojio tri puta zlatnu i jednom brončanu medalju.
Kao problemist do sada je komponirao 577
problemskih kompozicija koje su obišle cijeli
svijet.
Kao dobrovoljni darivatelj krvi (37 darivanja) još za vrijeme službovanja na otoku Silbi,
pokrenuo je osnivanje Društva dobrovoljnih
darivatelja krvi koje je za zadarski Medicinski
centar prikupilo preko deset tisuća boca krvi,
od čega ih je 37 Prusac darovao sam.
14
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
OBLJETNICA
20. obljetnica ustrojavanja 116. brigade
Ovih dana navršava se 20. obljetnica osnutka 116. brigade Hrvatske vojske čiji su pripadnici bili Neretvani, ali i domoljubi
iz drugih hrvatskih krajeva. O proslavi ćemo pisati u sljedećem
broju, a ovdje donosimo ratni put Brigade te nekoliko fotografija iz bogata ratnoga arhiva. Na sljedećim stranicama objavljujemo fotografije njenih poginulih pripadnika.
RATNI PUT 116. br HRVATSKE VOJSKE 1991. - 1995.
omovinski rat koji je hrvatskom narodu nepravedno nametnuo velikosrpski agresor 1990. - 1995. predstavlja najsvjetlije stranice novije hrvatske povijesti. U ovom ratu nemjerljiv pridonos dali su i Neretvani.
Vojno-zemljopisna, društvena, politička, povijesna i druga
obilježja donjeg Poneretvlja uvjetovala su da ovaj dio Hrvatske
postane za Jugoslavenski politički vrh i JNA jedan od strateških pravaca. Raspored vojarni na hrvatskoj obali i otocima te
zaleđu juga Hrvatske bio je bitna polazna osnovica za realizaciju neprijateljskih namjera. Neprijatelj je imao jasan plan, a
narod donjeg Poneretvlja imao je izbor: ili se boriti ili predati.
Sukladno tradiciji i općem opredjeljenju hrvatskog naroda, izabrana je borba.
Za borbu je trebala organizacija, ljudski i materijalni resursi.
Osim volje, hrabrosti i odlučnosti za ostvarenje stoljetnog sna
svih Hrvata, drugoga nije bilo.
Prve legalne postrojbe u to vrijeme bile su pričuvne postrojbe
MUP-a RH. Prva borbena postrojba na jugu Hrvatske bila je
„A“ satnija ZNG-a Metković, koja je ustrojena 2. lipnja 1991.
Ta je postrojba bila prva postrojba iz doline Neretve koja se
organizirano suprotstavila neprijatelju u njegovu napredovanju.
Bila je okosnica u napadnim borbenim djelovanjima brigade,
a odmah nakon prelaska u 4. gbr 1993. sudjeluje u operaciji
Maslenica gdje postavljenu zadaću izvršava besprijekorno uz
jednoga poginulog i više ranjenih pripadnika.
Poslije „A“ satnije ZNG-a formiraju se pričuvne satnije i bojne što u organizacijskom smislu nije bilo dostatno za kvalitetno
izvođenje borbenih djelovanja. Odlukom ministra obrane RH
Gojka Šuška od 17. studenoga 1991. ustrojena je 116. brigada
HV-a. Ustrojeno je zapovjedništvo brigade, 1. bojna u Metkoviću, 2. bojna u Opuzenu, 3. bojna u Pločama, 4. bojna (Otrićka) u Novim Selima, 6. stolačka bojna ustrojena je 6. lipnja
1992. u Blacama, a ustrojene su još i pristožerne postrojbe. Za
prvoga ratnog zapovjednika 116. br. HV-a imenovan je pukovnik Nedjeljko Obradović. Početkom ratnih djelovanja na jugu
Hrvatske, dijelovi, a potom i cijela brigada, uključuju se u ratne
operacije na tom dijelu Republike Hrvatske i njegovu zaleđu.
D
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
OBLJETNICA
Prvo borbeno iskustvo postrojbe iz doline Neretve stječu u
operaciji „Zelena tabla-Male bare“, kada je napadnut Garnizon Ploče i kada su zarobljene velike količine ubojnih sredstava
i naoružanja. To naoružanje je iskorišteno za popunu 116. br.
HV, IV. brigade ZNG-a i ostalih postrojbi HV-a poglavito u
Dalmaciji.
15
sudjelovale u napadnim djelovanjima imale su poginule i ranjene branitelje, ali gubici neprijatelja u ljudstvu i tehnici bili su
znatno veći.
Poslije te operacije slijede operacije oslobađanja Dubrovačkog primorja, Dubrovačkog zaleđa i Konavala u kojima su sudjelovale postrojbe iz cijele Hrvatske, a između ostalih i 116.
br. HV-a.
Završetak ratnih djelovanja u Hrvatskoj, koje je najavila
oslobodilačka vojno-redarstvena operacija „Oluja“, imao je
na južnom bojištu upečatljiv završetak. Neprijatelj je pokušao
izvesti kombinirani topničko-pješački napad na Dubrovnik i
širu okolicu u uvjerenju da je većina naših snaga angažirana na
jednom od smjerova u operaciji „Oluja“. Glavni smjer napada
neprijatelja bio je usmjeren na područje obrane koju je izvodila 116. domobranska pukovnija HV-a (preustrojena iz 116. br.
HV-a). Na taj napad, 116. dp HV i ostale postrojbe južnog bojišta žestoko su uzvratile i unatoč gubitcima u ljudstvu zadržale dostignute položaje nanijevši neprijatelju značajne gubitke,
prije svega u ljudstvu. Nakon Daytonskog sporazuma Pričuvne
postrojbe Hrvatske vojske pa tako i 116. dp. HV-a demobiliziraju se i prelaze u mirnodopski ustroj.
Kroz brigadu je prošlo 6.409 branitelja, 65 branitelja je poginulo, a više stotina je ranjeno ili oboljelo.
Druga važna operacija u kojoj je sudjelovala 116. br. HV
je sprječavanje neprijateljskoga prodora prema dolini Neretve
na području uvale Bistrina, u smjeru sjevera gdje je neprijatelj
pokušao izvesti desni obuhvat snaga HV.
Dana 10. travnja 1992. odigrala se presudna bitka za dolinu
Neretve u borbi za Stolove. To je prijelomni trenutak u obrani
cijele doline Neretve. Tih dana 116. br. HV-a, uz pomoć dijelova IV. br. ZNG-a, 114. br. HV-a, 113. br. HV-a i dijelova
još nekih postrojba slomila je kičmu neprijatelju na južnome
bojištu. Neprijatelj je jakom topničkom pripremom, a potom i
napadom pješaštva i oklopništva odbačen na početne položaje,
a na nekim mjestima i dalje. Na žalost, sve postrojbe koje su
Josipović odlikovao
116. brigadu Hrvatske vojske
P
redsjednik Republike Ivo Josipović je 7. studenoga, povodom 20. obljetnice njezina osnutka, odlikovao Redom Nikole Šubića Zrinskog 116. brigadu Hrvatske vojske.
Čestitajući izaslanstvu 116. brigade predsjednik je Josipović
naglasio da su 116. brigadu činili hrabri ljudi te da se tom postrojbom s pravom ponosi čitav neretvanski kraj.
Rat je, na sreću, za nama, iako ćemo se s njegovim posljedicama još dugo morati nositi, rekao je Josipović, dodavši da
je hrvatsko društvo danas pred novim izazovima. Zahvaljujući
braniteljima imamo slobodnu, demokratsku i u najvećem dijelu
pravno uređenu državu, ocijenio je i poručio braniteljima, kao i
svim građanima, da iziđu na parlamentarne izbore i glasuju za
onu političku opciju za koju misle da je najbolja.
Josipović je uručio i odličja braniteljima iz 116. brigade za
pridonos u Domovinskom ratu. Redom hrvatskog križa odlikovao je Dinka Volarevića, a Redom hrvatskog trolista Josipa
Barbira, Ivicu Pejića, Trpimira Šuška, Radovana Šimovića te
posmrtno Nedjeljka Dominikovića.
U ime odlikovanih zahvalio je ratni zapovjednik 116. brigade
Nedjeljko Obradović.
16
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
OBLJETNICA
Poginuli pripadnici
116. brigade i
116. domobranske pukovnije
Hrvatske vojske
Unatoč svim nastojanjima nismo uspjeli
doći do svih fotografija poginulih pripadnika 116. brigade i 116. domobranske pukovnije Hrvatske vojske. Kroz brigadu je
prošlo preko 6.500 branitelja, neki su svoj
ratni put nastavili u drugim postrojbama
HV-a i HVO-a te kao i njihove obitelji doživjeli razne sudbine.
Ninoslav Abramović
1962.-1992.
Ante Babić
1959.-1991.
Darko Babić
1962.-1991.
Ante Batina
1971.-1992.
Krešimir Bebić
1974.-1992.
Mario Bebić
1967.-1992.
Adolf Beno
1941.-1992.
Boro Brečić
1971.-1992.
Stipe Buljubašić
1957.-1991.
Ivica Čaušević
1973.-1995.
Renato Čović
1972.-1991.
Andrija Ćurčić
1967.-1992.
Mate Dodig
1957.-1993.
Stipe Dropulić
1970.-1994.
Zvonko Dropulić
1972.-1991.
Joze Dujmović
1960.-1991.
Jadranko Džono
1961.-1992.
Eugen Erjauc
1967.1992.
Domagoj Gabrić
1966.-1991.
Joško Glamuzina
1974.-1997.
Hrvoje Ilić
1972.-1994.
Mario Jadreško
1965.-1991.
Ivan Jelinić
1955.-1992.
Niko Jerković
1961.-1992.
Marinko Jurko
1954.-1994.
Jure Kelam
1963.-1992.
Dražen Kozina
1968.-1992.
Ante Kuran
1950.-1991.
Tomislav Lukić
1967.-1992.
Vice Marević
1952.-1996.
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
OBLJETNICA
17
Stanislav Marić
1969.-1993.
Vlaho Maslović
1967.-1991.
Nikola-Alenko Mataga
1954.-1991.
Ivan Milanović
1958.-1992.
Stanko Milanović
1956.-1992.
Ilija Moro
1953.-1992.
Marijan Mustapić
1958.-1992.
Neven Mustapić
1970.-1991.
Siniša Musulin
1965.1995.
Mario Nikolić – Kiš
1964.-1993.
Mustafa Nuhanović
1956.-1992.
Vedran Ostojić
1972.1992.
Velija Obradović
1969.-1992.
Albin Osti
1961.-1995.
Ivica Petrović
1971.-1995.
Ante Petrušić
1965.-1995.
Draženko Pleše
1963.-1992.
Boško Previšić
1961.-1992.
Ivica Prusac
1967.-1992.
Pero Puljić
1957.-1993.
Nikola Radić – Trle
1946.-1992.
Boško Raič
1970.-1992.
Ante Rebac
1947.-1991.
Luka Simat
1963.-1991.
Marko Stjepanović
1964.-1992.
Pero Šanje
1963.-1991.
Andin Šetka
1972.-1992.
Šećo Šetka
1970.-1992.
Šefko Šetka
1959.-1992.
Stipe Štrbić
1954.-1995.
Ante Taslak
1963.-1991.
Živko Vidović
1957.-1991.
Renato Vladimir
1969.-1991.
Ante Vrdoljak
1958.-1991.
Zvonimir Vukša
1946.-1991.
Tomislav Zvono
1955.-1992.
18
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
KUD “METKOVIĆ” U MAKEDONIJI
TAMO GDJE BIJELO ZLATO SJA
PIŠE I SLIKA: IVICA PULJAN
K
očani? Zvuči mi jako poznato, znam da je to Makedonija,
ali što još? Bilo je to moje prvo razmišljanje nakon što sam
prihvatio poziv tajnika KUD-a Metković Zdravka Obradovića
da s našim folklorašima putujem u Kočane. Uz malo guglanja
slika je bila puno jasnija. Kočani imaju gotovo trideset tisuća
stanovnika i sjedište su istoimene općine koja broji blizu 40
tisuća stanovnika, dakle slično kao i dolina Neretve. Ono što su
nama mandarine, naše žuto zlato, to je Kočanima riža ili бело
злато, kako joj tamo tepaju pa se svake godine njoj u čast priređuju Dani kočanske riže, manifestacija prepuna različitih kulturnih, folklornih, športskih i sličnih događaja.
Nakon više provjera i konzultacija iz kuće Luje auto odlučili
su se da ćemo u Kočane duljim, ali boljim i sigurnijim putom.
Pred GKS-om gužva uobičajena za takva putovanja. Naši vozači Branko i Lovre spremno prihvaćaju i slažu putne torbe i
nošnje koje će s nama na dalek put. Ruta je Mostar – Sarajevo
– Foča – Goražde – Višegrad – Užice – Čačak - Kraljevo pa
izlazak na autocestu prema Nišu i dalje na jug do granice Srbije
s Makedonijom. U Makedoniji se vozi prema Kumanovu i Velesu, odakle se naš put odvaja prema Štipu i završava u Kočanima. Ukupno oko 900 km.
– Jesmo li svi? Nedostaje li tko? Možda je trebalo pitati i
nedostaje li što jer se u Ševaš Njivama naš lijeričar dosjetio da
je zaboravio – lijericu. U Linđu možeš svirati i u civilu, ali bez
lijerice?! Ništa zato, nismo daleko odmakli, a lijerica će ubuduće biti najsigurniji rekvizit na putovanjima.
Do Sarajeva se nižu već poznate slike, a onda skrećemo desno, tamo kuda je malo tko od nas u autobusu do sada prošao.
Prolazimo kraj Dobrinje, naselja koje je jako stradalo u ratu, no
obnavlja se, a novo se gradi na sve strane. Treba živjeti. Ulazimo u Republiku Srpsku čije ćemo granice sve do konačne granice Republike Bosne i Hercegovine sa Srbijom još nekoliko
puta prelaziti. Malo dalje uz put upadne mi u oči naziv jedne
trgovine. Čovjek otvorio dućan i da bi privukao mušterije svih
triju naroda nazvao je Prodavaonica tepiha i ćilima ‘Sag’. To
je Bosna i izgleda da sve dosadašnje strane uprave to još nisu
shvatile.
Nismo prošli ni dvadeset kilometara, a ponovno granica, istina nevidljiva. Ne bismo je ni zamijetili da nije novih osvijetljenih minareta. Pet-šest kilometara dalje ponovno Republika Srp-
ska. Upravo smo prošli kroz uzak koridor koji vodi do Goražda
koje pripada Federaciji BiH. Slijedi nam dug krivudav put do
Foče koju su 1994. Srbi nazvali Srbinje, da bi potom Ustavni
sud BiH taj naziv proglasio nelegalnim i diskriminatorskim i
vratio joj ime Foča. Kraj Foče se rađa Drina koja će nas pratiti
(točnije, mi nju) sve do Višegrada. Desetak kilometra iza Foče
ponovno u noći svijetle minareti, i tako sve do iza Goražda,
kada nas uz put ponovno dočeka crveno-plavo-bijela zastava.
U autobusu gotovo sve pozaspalo i rijetki su se probudili kada
smo prolazili kraj „Andrićeva“ mosta u usnulu Višegradu. Andrić je i dalje u hrvatskome srednjoškolskom programu, ali ne i
Na Drini ćuprija.
Nakon internih BiH granica stigli smo i na eksternu. Ispred
nas hrvatski kombi pun navijača koji putuju na utakmicu između Grčke i Hrvatske. BiH policija kratko ih zadržava, isto kao i
nas. Kilometar dalje je Srpska kontrolna postaja. Policajac ulazi
i kupi nam putovnice, a za njim izlazi i Branko noseći potrebnu
dokumentaciju. Sve traje prilično kratko, vraća se nasmiješen
Branko s našim putovnicama i kaže pitali ga što mu je u rodu
autor popularne Ježeve kućice. Ne znam jesu li mu povjerovali
kada im je odgovorio da mu je pok. Brano Ćopić bio blizak
rod.
Cesta postaje sve bolja, a mi za sobom ostavljamo Užice i
Čačak. Budim se na nekoj velikoj benzinskoj postaji na autocesti. Sve sjajno i čisto, a primaju eure. Divna i Anka iz priručnoga frižidera izvadile brdo spize, jede se s noga. Najveći problem
je šalša jer nitko nema žlicu pa nema druge do umakati kruh.
Bijelo svitanje na srpsko-makedonskoj granici koju prelazimo uz minimalno zadržavanje. Veliki granični prijelaz prazan
je. Pred nama vijori velika crvena zastava sa žutim suncem,
asocijacija na pjesmu Tamo gdje vječno sunce sja što ju je davno za svoju grupu Time napisao Dado Topić. Kumanovo. Sjetih
se davnoga vica u kojem su dvojica talijanskih športskih pilota
zapala u oluju koja je njihov mali zrakoplov skrenula daleko s
kursa. Nakon borbe s vjetrom napokon im se kroz oblake ukaže
cesta na kojoj nije bilo prometa. Nakon što su uspješno sletjeli
na cestu, zrakoplov se zaustavi pred velikom tablom na kojoj
je pisao naziv grada. – Куманово, mama mia, Africa centrale – uzviknu preplašeni Talijan čitajući ime Kumanova prema
latiničnom pismu. Nakon Kumanova vozimo prema Velesu u
kojem je rođen Kočo Racin, otac moderne makedonske književnosti. Otuda se relativno dobrom cestom odvajamo prema
petak, 11. studenoga 2011.
KUD “METKOVIĆ” U MAKEDONIJI
Štipu i nastavljamo dalje. Svi su već budni i zaustavljamo se
na maloj benzinskoj postaji. Već smo u domovini riže, o čemu
svjedoče žuta polja. Nikada prije nisam vidio rižišta. Neka su
već požnjevena, a neka još čekaju kombajne. Pa da, riža je žitarica i žanje se kombajnima kao i pšenica.
Nakon devetstotinjak kilometara napokon Kočani. Svemoćni
GPS uređaj u autobusu točno nas navodi u grad. Ipak, nije sve
ni u GPS-u, ima nešto i u lokalnim ljudima. Vozimo se središtem grada, desnom obalom Kočanske reke koja je premošćena
mnogim mostovima. Vozač nije zamijetio jednoga čovjeka koji
nam je s mosta mahao da skrenimo desno. Nisam toga čovjeka
ni ja razumio dok nismo završili u jednoj uskoj uličici. Bio je
to prvi naš susret, iako neshvaćen, s makedonskom gostoljubivošću. Čovjek na mostu prepoznao je hrvatski autobus i shvatio
da smo došli na Dane kočanske riže te nam ukazivao na put do
obližnjega parkirališta, na kojemu smo na koncu i završili.
Vj esn i k
metko vski
19
ćemo naći kakav kafić. Svega ima, samo kafića ne pa na jednome mjestu upitasmo prolaznika. Čovjek smjesta napusti svoj
zacrtani put i odvede nas do Kočanske „Sportske ulice“. Između
svih lokala mi izabrasmo jednu pizzeriju s čije smo terase imali
dobar pregled na okolinu. Kava 30 makedonskih denara, pizza
oko 160 denara. U prijevodu to znači oko 3,5 kune i 19 kuna.
Kasnije smo doznali da to nama jest jeftino, ali Makedoncima
baš i nije jer su im prosječne plaće upola niže od hrvatskih.
Mjesto Orizari. Kočani imaju Kočansku, a Orizari Orizarsku reku
Jedan od najfotografiranijih kočanskih motiva
Silna makedonska gostoljubivost ima i svoje naličje koje,
ako ga tako prihvatite, i nije loše. Ako sebe stavimo između
Makedonaca i Slovenaca, onda možemo postaviti relaciju: ono
što su po organiziranosti i točnosti za nas Slovenci, to smo mi
za Makedonce. Unatoč svemu sve na kraju bude i čovjek se
zapita, nije li Krleža bio u pravu kada je napisao: Nigdar ni tak
bilo da ni nekak bilo pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu.
Nisam se mogao otrgnuti od tih Krležinih stihova u Kočanima
na čijim ulicama nisam susreo mrgodna čovjeka, a prema svemu vidio sam da „teško“ žive. Možda je stvar u letvici koju smo
mi Hrvati sebi postavili previsoko, a nemamo volje trenirati kao
Blanka Vlašić.
Već pri ulazu u Kočane, a i nakon izlaza iz autobusa zamijetili smo na gradskim ulicama mnoštvo taksija, mahom malih
vozila koja se uspješno probijaju uskim uličicama. Kočani su,
vjerojatno, svjetski rekorder po broju taksija na broj stanovnika. Ima ih oko 200 (dvije stotine), od toga oko 160 legalnih
okupljenih u pet udruga od kojih svaka ima svoju radiostanicu.
Zbog prevelike konkurencije vožnja je jako jeftina. Za tri kilometra naplaćuju 50 denara (oko šest kuna). Gorivo je u Makedoniji neznatno jeftinije nego u Hrvatskoj pa većina taksija
vozi na plin, što se često može osjetiti po trzaju motora kada je
u automobilu više putnika, no unatoč tome taksi vozači posluju
na granici održivosti.
Dobivamo slobodno sat-dva. Mojmir Vladimir, moj već višekratni suputnik koji je u Kočane došao kao predstavnik Grada
Metkovića, i ja zaputismo se niz obalu Kočanske reke u nadi da
Upoznajemo i našega domaćina Kostu Vučkova, predsjednika Folklornoga ansambala Ljupčo Santov iz mjesta Orizari kraj
Kočana. Orizari (oriz = riža) su nekada bili općina, a u preustroju lokalnih samouprava (što i nas čeka) postali su prigradsko
naselje Kočana. Imaju 3.500 stanovnika i da su u dolini Neretve
bili bi treće naselje po veličini. Koste nas dovodi do prostorija
svojega Društva u kojima će se naši upoznati s domaćinima u
čijim će domovima boraviti dva dana. Nakon što su svi raspoređeni nekoliko nas starijih odlazimo do hotela na periferiji i
smještamo se. Radi se o omanjemu privatnom hotelu u kojemu
još sve miriše na novo. Poslužuju nas vrlo ukusnom večerom
nakon koje se vraćamo u središte grada gdje naši trebaju nastupiti na otvorenome. Već pri ulasku u grad čekala nas je policija
koja je zaustavila promet i sprovela nas do odredišta.
Trg na kojemu su nastupili naši zapravo je raskrižje preko
kojega je obustavljen promet. Kažu mi da takvih mjesta ima
više i da na svakome nastupa po nekoliko skupina. Meni se dogodila početnička pogrješka. U hotelu sam na punjenju ostavio
bateriju fotoaparata (tada sam bolje razumio našega mladoga
lijeričara) pa ništa od fotografiranja. Ne pomažu ni najbolji mobiteli jer je rasvjeta skromna.
Kraj je prvoga (polu)dana u Makedoniji, slušamo o naglu zahladnjenju u Hrvatskoj. Kod nas je još ljeto.
Budim se u sivo, kišno i prohladno jutro. Ipak je stiglo. Poslije doručka okupljamo se u središtu grada. Domaćini nas vode
na obližnje izletište u blizini mjesta Beli. Radi se o oko 550 m
visoku brdu na kojem je crkvica sv. Ilije i ogroman даб (hrv.
dub, hrast) star oko 600 godina. Impresivno izgleda iako je pun
zakrpa. Makedonci su to riješili purpen pjenom. Iako je tmurno,
kiša ne pada, a kako polako pristižu i ostale skupine raspoloženje raste. Da ne bi spalo, brine se trio bubanj, makedonska
tambura i diple koje neumorno proizvodi dobro nam poznate
zvuke. Naši se pod starim hrastom okupljaju zajedno s domaćinima i ja ih fotografiram za Metkovski.
Vijugavom cestom silazimo u Kočane otkud odmah, drugom
20
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
KUD “METKOVIĆ” U MAKEDONIJI
Metkovski i orizarski folkloraši pod šeststogodišnjom krošnjom
vijugavom, nastavljamo put obližnjega umjetnog jezera iz kojega izvire Kočanska reka. Jezero je stvoreno gradnjom betonske
brane i ne služi u energetske svrhe nego kao popularno izletište.
U vrijeme kada smo mi bili tamo, vodostaj mu je bio jako nizak
jer je i Makedoniju bila pogodila suša.
Središte Kočana prepuno je najraznovrsnijih trgovina, sendvičara (makedonska inačica fast fooda), ćevabdžinica i svih
drugih oblika privatnoga poduzetništva. Svi ostali otišli su (valjda) u taksiste. Cijene se kreću od zaista prihvatljivih, kada je
u pitanju domaći proizvod i usluga, pa do sličnih hrvatskima,
kada je u pitanju uvozna roba. Svi natpisi su na makedonskoj
ćirilici, tek rijetki latinični tipa T-com. Makedoncima je, očito,
pismo jedan od najvažnijih stupova nacionalnoga identiteta. Na
jednom izlogu zamjećujem šaren plakat pun državnih zastava.
Oglašava (tada već prošli) Međunarodni folklorni festival u susjednome mjestu Istibanja koji se zove (pomalo slovkam) Istibanjsko zdravoživo.
Kočanska “Sportska” ulica
Već pomalo kasnimo na ručak pa Mojmir i ja uzimamo taksi do hotela udaljena oko tri kilometra. Tijekom kratke vožnje
taksist nam je ispričao o lokalnim prilikama sve što je stigao i
naplatio nam 50 denara ili šest kuna. A u hotelu – svadba. Nas
su smjestili u jedan paravanom zaklonjen dio, ali sve možemo
vidjeti. Stotinjak svatova neumorno skače u kolu. Nema stanke,
odmora, mužikaši sviraju dok ne padnu s noga, no stvar je još u
nečemu. Hotel je za tu svadbu bio zakupljen od 12 do 18 sati,
a već u 20 sati stiže druga svadba sa svojim svatovima. Tako je
bilo i sutradan (u nedjelju). I još nešto. Nema pušenja, stvarno
nitko na svadbi ne puši. Sjetih se da sam jučer pri ulasku u hotel
na staklenim vratima fotografirao tekst: Radno vrijeme 8,30 22,30 – Državna pazarna inspekcija, podračna edinica Kočani,
tel. (i broj telefona).
Budući da je kiša poremetila protokol, izostala je velika povorka svih sudionika Dana kočanske riže koja je trebala proći
gradskim ulicama. Tako se sve svelo na nastup u kočanskom
Domu kulture Бели мугри (Bijela svitanja) koji je po mnogočemu sličan našemu, no vidi se da je znao za neka bolja (bogatija)
vremena koja većina Makedonaca spominje sa sjetom.
Program je bio jako raznolik, možda čak pomalo i predugačak.
Smjenjivali su se Mađari, Slovenci, Makedonci, Srbi, Bugari pa
Slovenski Makedonci (nacionalna manjina u Sloveniji), a između njihovih nastupa metkovski KUD se predstavio s Neretvom
i Linđom. Prvi dio Neretve u kojemu se pjeva, Makedoncima je
možda bio malo dosadan (vjerojatno su se pitali gdje nam je bubanj), ali su ih probudili u tikvene obrazine zakrabuljeni momci
koji su sa svih strana nahrupili na pozornicu. Očito im se svidjela
i napitnica grcaj-grcaj. Linđo
im je bio već bliži jer lijeričar
cijelo vrijeme nogama tuče po
daskama pozornice. Naravno,
s oduševljenjem su prihvatili
i mandarine koje su im s pozornice na kraju nastupa dobacivale Divna, Anka i Ivana.
Program je (na opće odobravanje muškoga dijela publike)
završio nastupom trbušne plesačice.
KUD “METKOVIĆ” U MAKEDONIJI
Zajednička večera za sve sudionike Dana bila je u hotelu u
obližnjoj Vinici. Domaćini su za tu priliku unajmili lokalni bend
imena Zlatna truba na Balkanot. Nevjerojatna je količina buke
koju mogu proizvesti tri trube, saksofon, bariton i bas te (zna se)
bubanj. Domaći odmah skaču na noge i hvataju se u kolo, svi,
od najstarijih pa do djece. Gledam ih i shvaćam da oni folklor
ne plešu nego ga žive, a to se potvrdilo i sutra kada sam gledao
nastup djece iz Folklornoga ansambla Ljupčo Santov, naših domaćina. U kolo se ubrzo uključuju i naši. Gledam kako su vješto
uhvatili korak. Ja ni ne pokušavam, nikada nisam shvatio to:
noga preko noge, korak lijevo, korak desno…
Na kraju su sve skupine ponešto otplesale. Naši su još jednom pljesak izmamili svojom izvedbom Linđa.
Nedjelja je ujutro i pogledi su nam uprti prema nebu jer nas
nakon prijma kod gradonačelnika očekuje i nastup na otvorenome. Gradonačelnik Ratko
Dimitrovski zagrebački je student i jedan od prvih diplomiranih inženjera grafičke struke
u Makedoniji. To mu je omogućilo da danas vodi jednu od
najboljih tiskara u Makedoniji. G. Ratko Dimitrovski prvo
je primio stručna izaslanstva
KUD-ova. Naše su činili Divna Dragović u pratnji Anke
Matić, Jure Plećaša i Ane Ro-
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
21
Metkovski folkloraši s kočanskim gradonačelnikom Dimitrovskim
glić odjevenih u neretvanske
nošnje. Nakon toga je u općinskoj zgradi bio prijam za predstavnike gostujućih KUD-ova
i gradova. Bila je to prigoda da
Mojmir Vladimir, u ime Grada Metkovića i tajnik KUD-a
Zdravko Obradović s gradonačelnikom
Dimitrovskim
razmijene prigodne darove,
ali da se i pobliže upoznaju s
ostalim predstavnicima gradova i KUD-ova.
Mojmir Vladimir i Zdravko
Obradović na prijmu
Tmurni oblaci stalna su prijetnja i bojimo se da bi nam
kiša i hladno vrijeme mogli
pokvariti svečano otvaranje
berbe riže koje je planirano
na jednome polju blizu mjesta
Orizari. Nedaleko od polja zatekli smo više autobusa koji su
tamo prevezli sudionike svečanosti. Već se počela stvarati
kolona u kojoj se posebno ističu naši ogrnuti u bijele vunene
gunjeve. Izbor hercegovačke
nošnje (jer su kasnije naši tre-
22
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
KUD “METKOVIĆ” U MAKEDONIJI
žetvarsku ubavicu, tj. žeteosku ljepoticu. Anita je na glavi nosila spleten rižin vijenac, a preko ramena lentu, također spletenu
od rižina klasja. No, ljepota je ljepota, a vještina je vještina pa
su srpove u ruke prihvatile starije žene koje su pjevajući brzo
napredovale kroz žuto klasje.
Svojevrsni blagoslov žetve, prvi otkos bačen je po polju
Naše cure okušale su se u tipičnoj muškoj disciplini
bali plesati Hercegovinu) pokazao se punim pogotkom pa su
nas ostali zavidno gledali budući da je bilo hladno. Pitoreskna
kolona praćena glazbom zaputila se put izabranoga rižina polja (a nadaleko oko nas sve su i bila rižina polja) na kojemu
je nakon tradicionalnoga obreda pao prvi otkos (ili otsrp, jer
se nekada želo srpovima). Načinila ga je mlada Anita, članica
KUD-a Ruen koja je nedugo prije toga na natječaju izabrana za
Lepotica žetve 2001. Anita Bogatinova s pratiljama
Tamo gdje zapne ljepota uskače iskustvo
Koliko je značenje riže u ljudskoj prehrani govore podaci
da se u cijelome svijetu na čak 21% obradivih površina sije
riža. Ispred nje je sa 32% pšenica, a slijedi je kukuruz sa
20% ukupne površine. No, kada se usporede u svijetu ukupno proizvedene količine, riža je s oko 700 milijuna tona
nešto ispred pšenice i bilježi stalan rast, što bi značilo da ta
žitarica može spasiti svijet od gladi. Makedonija u svjetskoj
proizvodnji sudjeluje s oko 20 tisuća tona riže koja se uzgaja
na oko 3.500 hektara. Oko tri četvrtine riže proizvodi se u
najmnogoljudnijim zemljama svijeta kao što su Kina, Indija i
Indonezija, no i u bogatom SAD-u godišnje se proizvodi preko 10 milijuna tona riže, a u Europi najviše riže (1,5 milijuna
tona) proizvede Italija, poljoprivredno čudo od kojega bismo
trebali puno učiti.
Osim riže u Kočanskome kraju značajna je i proizvodnja
povrtlarskih kultura. To je kraj koji leži na podzemnim termalnim vodama koje služe i za zagrijavanje ogromnih plastenika i staklenika, što znatno pojeftinjuje proizvodnju. Kraj
Kočana vidjeli smo staklenički kompleks dimenzija 760 m x
170 m, dakle gotovo 13 ha.
petak, 11. studenoga 2011.
Vj esn i k
metko vski
KUD “METKOVIĆ” U MAKEDONIJI
23
Vraćamo se u Orizari gdje je na veliku platou pred zgradom
bivše općine sve bilo spremno za završne nastupe folklornih
skupina. Svugdje okolo bili su postavljeni dugački stolovi na
kojima su se nalazila tradicionalna jela toga kraja. Naravno, većina njih se zasnivala na riži.
Uto je stigla i povorka s polja. Konj je dovukao zaprežna kola
puna rižina klasja. Na improviziranu gumnu iza zgrade prikazana je vršidba riže, ista kakva se nekada kod nas radila i sa
pšenicom. Dva konja privezana za središnji kolac vrte se u krug
namatajući konope oko koca i time se približavajući središtu.
Nakon toga okrenuli bi se u suprotnom smjeru pa se konop odmotavao, a konji bi klasje gazili sve bliže obodu gumna. Koliko
muke za zrno riže. Bez obzira na današnje kombajne i svu tehnologiju čini mi se da kilo riže nije skupo.
Naši su se predstavili Hercegovinom, a od ostalih najviše
su mi se svidjela djeca iz Folklornog ansambla Orizari. Njih
tridesetak (najstarije možda ima 12-13 godina) besprijekorno
je izvelo svoju koreografiju. Ostao nam je još samo rastanak
s gostoljubivim domaćinima. Pali su i stručni razgovori, ali i
dogovori da mladi Orizarci nastupe na našoj Smotri folklora na
Neretvu misečina pala.
Pred nama je samo devestotinjak kilometara. Noć je uveliko
bila pala kada smo stigli na potpuno prazan granični prijelaz
između Makedonije i Srbije. Mladi otraga pjevaju neke stare
pjesme iz našega kraja, ali se ubrzo sve utiša. Branko je pronašao CD s dalmatinskom klapskom pjesmom i umetnuo ga u
player. Tiha, skladna pjesma ispuni cijeli autobus stvarajući privid doma do kojega ćemo se još navoziti.
Zdravko Obradović i Koste Vučkov, predsjednik FA Orizari razmijenili
su prigodne darove
24
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
POVIJESNA CRTICA
METKOVSKA PREZIMENA
Pavlovići i rodovi nastali od njih
PIŠE: DOMAGOJ VIDOVIĆ, INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE
Kako su svi Hrvati veliki bundžije na riječima, a na djelima su, osim kad ih se ne natjera da se brane od Huna, Turaka i sličnih, nešto manje buntovni, tako je i pisac ovih redaka
dočekao (a nije to prvi put) da sam sebi skoči u usta. Iako je
govorio kako neće nakovanj na njegovu glavu dok mu živo
srce bije, u sudaru je sa sveučilišnim činovništvom morao
popustiti i otići na doktorsku promociju, obući se poput kakva naučnika za protestanskoga popa, navući taj kapelin na
tintaru koji u plastici izgleda kao omot u koji se umeće polica
osiguranja Croatia osiguranja i odigrati predstavu. Ulazeći u
rektorat, doživio sam (vraćam se na prvo lice) po stoti put
da je prva osoba koju sam ugledao bio Metkovac – Tomislav
Bulum, novopečeni doktor iz područja prirodnih znanosti.1
Digoše nas i uputiše prema HNK-u, a meni u glavi samo
kako ću do rektora da mu dobacim: Aleksa, vrati me doma!
Skuvat ću ti ja paštašutu, samo me pusti vanka. Ali Alekse (ne
Pucara nego Bjeliša) ni za lijeka, promet je zaustavljen i ulazi se u kazalište. Materi sam uspio skriti datum promocije,
ali, avaj, HTV ide do mene kao najkosatijega doktora. Kapa
jedva stoji jer kose ima toliko da bi glava mogla stati samo u
slamaricu Rade Šerbedžije, Sunčica Findak nešto pita, a ja se
mislim hoću li poslije zvati moje da ih ne kolpa kad pogledaju
Dnevnik. U to ulazi rektor. Do njega neki momak, ne znam
sliči li mi više na ministranta ili opuzenskoga bratima, noseći
nešto poput onih velikih svijeća koje se nose u procesijama
na Hvaru. I tu mi čak čitav taj postupak postaje simpatičan.
Govor je rektorov uistinu bio po mjeri, dovoljno kratak da
ne dosadi, a dovoljno sadržajan da podsjeti da sve postignuto
nije palo s neba. Još je čovjek ponosniji što su na pozornici
čak dva Neretvanina – uz rektora Aleksu Bjeliša bio je ondje i dekan Agronomskoga fakulteta Davor Romić. I onda
se tako malo prošetaš, nadare te diplomom, medaljom (koja
malo podsjeća na hamajlije Vidovitoga Milana), prestrašiš
putem zagrebačku djecu kojima izgledaš kao lik iz Harryja
1 Kad sam prvi put išao u Zagreb, gotovo sam se sudario s Perom
Ćorićem, da i to ne zaboravim.
Pottera i zaprepastiš stariju čeljad koja vjerojatno misli da se
u kazalištu priređuje godišnji skup masona, skupiš sestru, rodijaka Antišu i tajkuna Ivu te bježiš na objed. Naravno, da bi
sve bilo po domaću, iza našega stola feštaju neki Mustapići, a
ispred Dodizi. Neka svuda naših ljudi, nikad ne znaš ko ti more
zatribat! – rekao bi jedan ugledni Neretvanin.
Nakon EPP-a vratimo se na posao i održimo predljetno
obećanje dano Ivi Pavloviću. Zalogaj je uistinu velik pa neće
stati u jedan ogled. Pavlovići su, naime, 15. prezime po brojnosti u Hrvatskoj. Po popisu ih je 2001. godine bilo 8.789 i gotovo da nema kutka Hrvatske u kojemu ne žive, a po nekim
procjenama (moramo reći ne posve pouzdanim jer Srbija ni
BiH nemaju prezimenike kakvi su, zahvaljujući ponajprije
Petru Šimunoviću, u Hrvatskoj izdani na temelju popisa iz
1948. i 2001.) srpskih antroponomastičara prezime Pavlović
je najčešće srpsko prezime. Napomenimo da je vlastelinska
obitelj Pavlović u srednjovjekovlju upravljala istočnom Bosnom i istočnom Hercegovinom, povremeno Konavlima, a u
nama su bliskoj Drivi (današnjoj Gabeli) imali svoju carinu.
S obzirom na brojnost nositelja toga prezimena, jasno je da
nisu svi Pavlovići u srodstvu. Po podatcima koje iznosi Milan
Nosić prezime se naglašava Pávlović u Rami, a u Neretvi i
u većemu dijelu Hercegovine Pȃvlović. Kako je to najčešće
u Neretvi, nositelji su nam se toga prezimena uglavnom doseljavali (sviđalo se tome komu ili ne, jednostavno je tako) iz
istočne i zapadne Hercegovine. Krenimo s istoka, a zapad
ostavimo za idući put. Pridjevak (praprezime) Pavlović u Zažablju i Popovu nahodimo od 1456., a Pavloviće u Popovu
trajno susrećemo i nakon dolaska Turaka. Tako se 1604.
na glasovitom saboru svega Popova i Zažablja navodi i Ivan
Pavlović iz Velje Međe, a u Dubrovačkome primorju sad
već prezime Pavlović susrećemo 1583. u Topolom i Štedrici, 1650. u Mravincima te 1654. u Dolima i Grgurićima.
Istočnohercegovački Pavlovići raslojili su se u više rodova. Jedan je od poznatijih rod Krmek (krme2 + -ek). Godine 1650.
u Kotezima u župi Lisac u Primorju spominje se tako Miho
Ivanov Krmeković, najvjerojatnije kao izbjeglica s Drijena.
U Ošlje se pak s Drijena 1683. doselio Vido Krmek Matin
i po njemu su se Krmeci u Ošljem prozvali Vȉdojevići. U
gradačkim maticama prvi upis Krmeka potječe iz 1719. kad
se krsti Andrija, sin Rade i Mande Krmek s Drijena. Da su
Krmeci Pavlovići, svjedoči podatak da su nosili i dvojno prezime Pavlović drukčije Krmek od 1764. Drijen je poseban po
tome što je jedino hrvatsko naselje izvan Boke kotorske u
kojemu se štuje sveti Tripun. Od Krmeka s gradačke Dubravici potječu Tapalovići/Topalovići (< topal ‘hrom’ < tur.
tapal iz Dubravice koji potječu od Krmeka. Prezime pak
Topal spominje se u Orahovu Dolu u kojemu postoji i uspo-
2 U Rječniku JAZU zabilježeno je osobno muško ime Krman
s najstarijom potvrdom iz 14. st., a u Lici je zabilježen osobni
nadimak Krman koje nose osobe velika nosa. Osobna imena
Krman, Krmač i Krme navodi Olga Ivanova i izvodi ga od
apelativa krma ‘hrana, majčino mlijeko’. Po mišljenju je Petra
Skoka praslavenski apelativ *kъrma prvooznačivao hranu uopće,
a potom stočnu hranu. Apelativi kȑme i kŕmak ‘prase’ i danas su
potvrđeni na terenu.
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
POVIJESNA CRTICA
mena na izumrli rod Pavlović tako da je Tapal/Topal veoma
lako mogao biti obiteljski nadimak dijela Pavlovića. I dok
su Krmeci vični peru (uzmite nekad u ruke zbirku poezije
Ibalo balo Ljube Krmeka), Tapalovići su uspješniji s loptom
(Filip Tapalović nastupio je triput za hrvatsku reprezentaciju, a brat mu Toni gradi trenersku karijeru u minhenskome
Bayernu)
Vječno nemirna granica nerijetko je pred pučku arhitekturu postavljala i obrambene zahtjeve. Na slici je Romića kula u Orahovu Dolu
otkuda podrijetlo dijelom vuku Pavlovići, ali i Barišići, Jelčići, Maslaći,
Pandže, opuzenski Ajduci…
Na Hotnju je pak živjela druga grana Pavlovića koja je do
1725. nosila prezime Bjelosavljević (< Bjeloslav), a nakon
toga najčešće prezime Salata/Salatić (od 1714.) uz koje se
katkad dometalo seu Paulouich. Zanimljivo je da je prilikom
vjenčanja s Vidom, kćeri Nikole Marčinkovića, Ivan Nikolin
s Hotnja 1725. nosio prezime Bjelosavljević, prilikom krštenja
sina Andrije 1727. prezime Pavlović, prilikom krštenja sina
Petra prezime Salata, dok je prilikom krštenja sina Pavla nosio prezime Salatić. S Hotnja se ta grana Pavlovića 1724. doselila u Gradac (neumski, da ne bude zabune) te od te grane
Pavlovića Salatića potječe najpoznatiji neretvanski nogometni dužnosnik Ante Pavlović. Ta grana Pavlovića potječe iz
Ravnoga te se pod prezimenom Pavlović spominju mnogi
ravanjski izbjeglice u Liscu 1673., a pod prezimenom Salata
Pavlovići se sele u Kručicu kod Slanoga u kojemu te iste 1673.
nalazimo Petra Salatu Marinova. Već početkom 19. st. svi Salate mijenjaju prezime u Pavlović najvjerojatnije stoga što su
ravanjski Salate oko 1730. prešli na pravoslavlje. O tome svjedoči izvješće sofijskoga nadbiskupa Marka Andrijaševića koji
spominje 4 obitelji s područja ravanjske župe (od čega dvije u
samome Ravnom) koje su promijenile obred. Starina je dijela
Pavlovića i u Žukovicama iz kojih se dio obitelji preselio u
Podgajnice u Gornjemu Gradcu te potječe iz Orahova Dola.
Eh, i da ne zaboravimo, Salate nisu dobili prezime jer su često boravili u plastenicima i parali to povrće, nego zato što
25
im je netko u obitelji oženio Salačku, ženu iz Osojnika iznad
Mokošice.
Upravo je u Popovu vjerojatno matica većine istočnohercegovačkih Pavlovića. Već smo spomenuli da su Salate podrijetlom od ravanjskih Pavlovića/Salata, a Krmeci i Pavlovići u
Žukovicama vrlo su vjerojatno iz Orahova Dola. I dok je za
Krmeke to gotovo posve sigurno jer se ondje spominje prezime Topal, a u Dubravici nalazimo prezime Topalović nastalo
raslojavanjem roda Krmek, za Pavloviće u Žukovicama, to je
teže dokazati, no mjesna predaja u Orahovu Dolu spominje
da su ondje živjeli Pavlovići koji su se odselili upravo u Žukovice te spominje rod Kovačević koji potječe od Pavlovića, a
koji se odselio u obližnje Grguriće kod Slanoga.
Pavlovići su se iz Gradca raselili diljem istočne Hercegovine. Tri su se obitelji 1792. iz Zažablja doselile na Gredu u Dubravama (Stolac), a potom se u 19. st. jedna obitelj iz Dubrava
doselila u Gluminu, a mnoge iz Gradca u Svitavu. Zanimljivo je da se u Dubrovniku spominje Ivana, kći Ivana Baje (<
bajo ‘odmilica od brat’) iz Dašnice (mjesta iznad Svitave), a u
Strmici u Popovu 1742. spominje se dvorječno prezime Bajo
Pavlović. Danas Pavlovići osim navedenih mjesta nastanjuju
i istočnohercegovačka naselja Bunu, Prenj, Hodovo, Rotimlju, Bobanovo Selo, Bivolje Brdo, Šuškovo Naselje, Modrič,
Pješivac, Aladiniće, Žitomisliće, Nereze, Klepce, Tasovčiće,
Gnjilišta, Doljane, Višiće i Neum.
A kako su Pavlovići prešli Neretvu i kako je barba Ivo došao u naš grad, doznajte u idućemu broju. Dotad mi stojte
dobro i vidite li neku osobu s čudnom kapom i s nekom plavom blazinom (ili kako Mlečani kažu lancunom), ne bojte se,
nije žena od krampusa, nego je ili netko lud, ili je nedavno
doktorirao, ili je i lud i nedavno je doktorirao.
26
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
KULTURA
Mali princ
K
azalište Merlin iz Zagreba u metkovskome Gradskome kulturnom središtu
za učenike OŠ don Mihovila Pavlinovića
izvelo je predstavu Mali princ. Predstava
je nastala prema istoimenome Saint-Exupéryjevu klasiku, a režirali su je Ana i Luka
Merlin.
Mali princ čudesna je priča o dječaku koji
živi na svojemu planetu s kojega odluči otići
da bi upoznao svemir. Jedna od glavnih poruka toga, za mnoge najljepšega dječjeg romana, je da se suština ne da sagledati očima
i da čovjek samo srcem dobro vidi.
U dinamičnoj predstavi, s puno životnih
poruka za velike i male, glumili su Ivan
Horvat, Ana Merlin i Petar Leventić.
Isto kazalište za učenike OŠ Stjepana Radića izvelo je i predstavu Kako je Potjeh tražio istinu, nastalu prema priči Ivane BrlićMažuranić. U glavnim ulogama bili su Ivan
Horvat, Ana Merlin i Luka Petrušić.
Tihomir Lončar u galeriji GKS-a Sakralna baština župe Staševica
F
U
organizaciji
Ogranka
Matice hrvatske Metković 25. listopada u Galeriji
metkovskoga GKS-a otvorena
je izložba slika zagrebačkog
akademskog slikara Tihomira Lončara. Umjetnik se
predstavio s dvadesetak slika
rađenih u tehnici ulja na platnu, a među srednjim i velikim
formatima izloženih dijela
posebno je dojmljiv mega-format slike Poslije bure.
O umjetniku i njegovu djelu govorio je akademski slikar
Vatroslav Kuliš, a okupljenima
se obratio i sam umjetnik koji
se zahvalio svima koji su omogućili i poduprli njegov prvi
dolazak u Metković. Izložbu je
otvorio dopredsjednik Ogranka Ratko Krstičević.
ra Vinko Prlić, župnik
na Staševici i nekadašnji kapelan u župi sv. Ilije
Proroka u Metkoviću, poslao nam je zanimljivu knjigu koja je nedavno izašla
iz tiska. Koautori fra Vinko i Ivan Jukić obradili su
sakralnu baštinu župe Staševica na čijem području
kršćanstvo datira još od vremena prije dolaska Hrvata.
O tome svjedoče ostatci starokršćanske crkve na Staševici. Knjiga daje pregled
svih sakralnih objekata te
crkvenoga inventara i predmeta koji služe u euharistiji,
kao i umjetničkih djela koja
se nalaze u njima; drugim
riječima, predstavlja svojevrsnu inventuru svega što je
vezano uz duboke kršćanske korijene toga kraja.
Gradska glazba Metković 26. studenoga
proslavlja 125. obljetnicu svojega osnutka.
Proslava će biti u Gradskome kulturnom
središtu Metkovića pa se pozivaju svi bivši
članovi Glazbe da svojim dolaskom uveličaju taj značajan jubilej.
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
KULTURA
27
Kiparska radionica u Vidu Skupština Udruge “Narenta”
U
N
a donjoj terasi Arheološkog muzeja Narona
u Vidu od 29. listopada do 4.
studenoga održana je kiparska
radionica pod nazivom Narona. Radionica je dio projekta
Art Network koji vodi četvero
umjetnika: Ana Gizdić iz Solina, Nikola Faller iz Osijeka,
Dejan Kljun iz Rijeke i Marija
Sršen iz Blaca.
Tema radionice bile su ptice, a skulpture su se izrađivale
u glini, kamenu i materijalu
koji umjetnici pronalaze na samome lokalitetu. Svrha joj je
bila oblikovati kulturni identitet našega kraja koji će u svoj
svojoj punini biti predstavljen
Hrvatskoj i svijetu sljedećim
radionicama koje će se održati
u većem obujmu i na internacionalnoj razini na kojoj Art
Network, kao udruženje, djeluje uspostavljenim međunarodnim radionicama u Solinu
(Art Workshop Salona), Lugu
u Baranji (Land art festival
SLAMA), Rijeci (Internatonal
Art Workshop Tarsa) i Zagrebu (Internatonal Art camp Trstenik).
Radionica je završila izložbom koja je u subotu navečer
otvorena ispred Arheološkog
muzeja Narona. Uz radove
troje umjetnika, izloženih na
vanjskim terasama Muzeja i na
prostoru ispred njega, posjetitelji su imali prigodu vidjeti i
radove vidonjske djece koja
su sudjelovala na radionici.
Prilikom otvaranja nazočnima su se obratili umjetnici,
a izložbu je otvorio zamjenik
gradonačelnika Mato Mustapić.
U sklopu izložbe na Crkovnjaku, zemljištu u neposrednoj
blizini Vida, zapaljena je slamnata skulptura ptice umjetnika Nikole Fhallera koji je tom
prigodom rekao da je ptica Feniks upaljena kako bi se rodila
nova i da bi sve ponovno bilo
dobro.
Gradsko kulturno središte organizira Treću izložbu jaslica i
božićnih ukrasa te poziva sve koji
bi se na izložbi željeli predstaviti
da se jave u GKS Metković, Stjepana Radića 1 ili nazovu na 099
704 69 20.
Metkoviću je 5. studenoga održana Prva redovna
skupština Udruge Narenta na
kojoj je predsjednik Udruge Nikola Grmoja podnio Izvješće o
radu i financijsko izvješće koje
je jednoglasno prihvaćeno.
Na Skupštini je dopredsjednica Franka Nogolica podnijela
ostavku na dužnost zbog poslovnih obveza pa je za novu
dopredsjednicu izabrana Ankica Jakić.
U prvoj godini djelovanja
Udruga se prometnula u jednu
među najaktivnijima na po-
dručju grada. Organizirala je
četiri predstavljanja knjiga, tri
tribine, tri predavanja i jedan
projekt, odnosno manifestaciju
u sklopu koje je održana izložba, predavanje i predstavljanje
knjige.
Budući da su raspolagali
skromnim sredstvima od samo
2.230 kuna, iz Udruge se za
pomoć zahvaljuju župnicima
obiju metkovskih župa, Studiju
Foto Veraja, Hotelu Narona,
tvrtkama Croatia osiguranje,
Dominant i Conto te Stomatološkoj ordinaciji Kravar.
Niste li već dugo
vratili
knjige
u
Gradsku knjižnicu
iskoristite
petak
11. studenoga kada
ćete povodom Dana
hrvatskih knjižnica
biti oslobođeni plaćanja zakasnine.
28
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
SPORT
NOGOMET
III. HNL JUG
UDRUGA MALONOGOMETNIH AMATERA GRADA
METKOVIĆA
4. kolo, 10. listopada
Graničar Mladi - Killersi Metković 2:0
Prud – Sv. Roko Podrujnica 1:4
Škrapa Momići - Podkraj 8:6
Norin - Vid 3:3
ŠU Rogotin Columbia - Graničar 2:2
Crni Put - slobodan
9. kolo, 8. listopada
NK Neretva - NK Raštane 2:1
10. kolo, 12. listopada
NK Primorac Biograd - NK Neretva 2:0
11. kolo, 15. listopada
NK Neretva - NK Zmaj Blato 2:1
12. kolo, 22. listopada
NK Jadran Luka Ploče - NK Neretva 4:3
13. kolo, 29. listopada
NK Neretva - NK Jadran KS 0:0
14. kolo, 5. studenoga
NK GOŠK Dubrovnik - NK Neretva 4:2
1. ŽNL DUBROVAČKO-NERETVANSKA
4. kolo, 9. listopada
ONK Metković - NK Gusar 2:0
5. kolo, 16. listopada
NK Župa dubrovačka - ONK Metković 3:0
6. kolo, 23. listopada
Croatia - Metković 6:1
7. kolo, 30. listopada
NK Maestral - ONK Metković 1:0
8. kolo, 6. studenoga
ONK Metković - NK Slaven 1:0.
2. HMNL JUG
3. kolo, 8. listopada
MNK Metković - MNK Torcida Megametal Reciklaža 3:8
4. kolo, 15. listopada
MNK Porto Tolero - MNK Metković 3:1
5. kolo, 22. listopada
MNK Metković - MNK Škver 8:5
6. kolo, 29. listopada
MNK Novo vrijeme - MNK Metković 2:1
7. kolo, 5. studenoga
MNK Metković - MNK Crnica 3:4
5. kolo, 17. listopada
Killersi Metković - ŠU Rogotin Columbia 1:3
Vid - Graničar Mladi 3:2
Sveti Roko Podrujnica - Norin 3:5
Podkraj - Prud 9:2
Crni Put - Škrapa Momići 1:2
Graničar - slobodan
6. kolo, 24. listopada
Prud - Crni put 2:5
Norin - Podkraj 3:0
Graničar mladi - Sv. Roko Podrujnica 3:1
ŠU Rogotin Columbia - Vid 5:3
Graničar - Killersi Metković 1:4
Škrapa Momići - slobodan
7. kolo, 31. listopada.
Vid - Graničar 6:1 (3:0)
Sv. Roko Podrujnica - ŠU Rogotin 2:2
Podkraj - Graničar Mladi odgođeno
Crni Put - Norin 5:2
Škrapa Momići - Prud 3:2
Killersi Metković - slobodan
8. kolo, 7. studenoga
Norin - Škrapa Momići 1:6
Graničar Mladi - Crni Put 2:2
ŠU Rogotin Columbia - Podkraj 3:6
Graničar - Sv. Roko Podrujnica 0:0
Killersi Metković - Vid 3:5
Prud - slobodan
Tablica nakon 8. kola:
1. Škrapa Momići 18
2. Crni put 17
3. Vid 16
4. Norin 13
5. Graničar mladi 12
6. Podkraj 12
7. ŠU Rogotin 11
8. Killersi Metković 9
9. Sv. Roko Podrujnica 9
10. Graničar 5
11. Prud 0
Nogometom protiv droge
Z
avršnim utakmicama i dodjelom priznanja završen je X.
nogometni turnir Nogometom protiv droge, koji se mjesec
dana igrao na terenu ONK Metković.
Na Turniru su se natjecali svi učenici OŠ don Mihovila Pavlinovića, osim djevojčica iz nižih razreda (od 1. do 4. razreda).
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
SPORT
Kao i proteklih deset godina, organizatori Turnira su: Škola
nogometa ONK Metković u suradnji sa OŠ don Mihovila Pavlinovića, uz logističku potporu Ustanove Športski objekti Metković.
Najbolji strijelac u kategoriji od 1. do 4. razreda sa sedam
postignutih golova je Mladen Bubalo iz 1. a, najbolji vratar je
Jurica Talajić iz 4. b, a najbolji igrač je Sven Marević iz 4. b.
U kategoriji od 5. do 8. razreda najbolji je strijelac, s deset
postignutih golova, Mate Petrić iz 5. b, najbolji vratar je Robert
Jakić iz 8. b, a najbolji igrač je Roko Brečić iz 8. b.
U ženskoj konkurenciji najbolji strijelac, s četirima postignutim golovima, je Branka Marušić iz 6. b, najbolja vratarka
je Marina Cindrić iz 8. a, a najboljom igračicom proglašena je
Iva Borovac iz 8. a. Posebno priznanje za sudjelovanje dobio je
učenik Daro Šetka.
Pobjednici Turnira, prema kategorijama, su: za dječake 2. b,
4. b, 6. b i 8. b, te među djevojčicama: 6. b i 8. a.
29
KOŠARKA
A2 LIGA (M) – JUG
1. kolo, 12. listopada
KK Metković - KK Trogir 74:68
2. kolo, 15. listopada
KK Metković – slobodan
3. kolo, 22. listopada
KK Metković - KK Došk 99:65
4. kolo, 29. listopada
KK Voštarica - KK Metković 77:72
5. kolo, 5. listopada
KK Metković - KK Solin 90:76
BOĆANJE
1. HBL
RUKOMET
2. HRL JUG MUŠKI
3. kolo, 8. listopada
RK Jelsa - RK Metković 1963 21:26
4. kolo, 15. listopada
RK Metković 1963 - RK Krilnik 45:25
5. kolo, 22. listopada
RK Trilj Pršut Voštane - RK Metković 1963 20:21
6. kolo, 27. listopada
RK Metković 1963 - RK Hrv. dagovoljac 34:30
7. kolo, 5. studenoga
RK Knin 95 - RK Metković 1963 29:47
2. HRL JUG ŽENE
4. kolo, 15. listopada
RK Hoteli Makarska - ŽRK Metković 26:22
5. kolo, 12. listopada
ŽRK Metković - RK Split 13:23
6. kolo, 29. listopada
RK Split 2010 - ŽRK Metković 35:14
1. kolo, 22. listopada
BK Metković - BK Zrinjevac 16:6
2. kolo, 5. studenoga
BK Istra Poreč - BK Metković 22:4
Metkovski boćari treći u Zagrebu
N
a Dan neovisnosti 8. listopada BK Neretva iz Zagreba organizirao je Kup kneza Domagoja u boćanju na kojemu je,
među osam momčadi, sudjelovao i BK Metković. Metkovci su
osvojili treće mjesto, a na istome natjecanju Vedran Crnčević
bio je najbolji u bližanju i izbijanju bulina.
30
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
SERVISNE INFORMACIJE
VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI
Arheološki muzej Narona 687 149
Autobusni kolodvor 060 365 365
Centar za socijalnu skrb 690 999
Dom za smještaj i rehabilitaciju
(Starački dom) 696 406
Dom zdravlja - pogledati desno
Državna geodet. uprava 681 844
Državni arhiv 690-733
Državni inspektorat 686 665
Državno pravobranitelj. 681 003
FINA 681 968; blagajana 682 005
Gimnazija 681 344
Gradsko
Poglavarstvo 681 020
Gospodarstvo 681 866
Kulturno središte 681 903
Gradska
Knjižnica 681 715
Sportska dvorana 681 060
Hotel
Narona 681 444
MB 681 812
Metković 684 396
Hrvatska
Elektroprivreda 468 800
Pošta OJ Metković 681 358
PU Vid 687 322
Radiotelevizija 691 046
Hrvatske
Šume d.o.o. 681 330
Željeznice - kolodvor 685 393
Hrvatski
Crveni križ 681 610
Zavod za mirov. osig. 681 796
Zavod za polj. savj. sl. 680 434
Zavod za zapošljavanje 681 011
Zavod za zdrav. osigur. 681 233
Lučka kapetanija 681 681
Ljekarna
Draženović, ljekarna I 681 295
ljekarna II 686 344
Kusić-Palaversa 681 606
Komunalno poduzeće 685 342
Matica hrvatska 681 724
Matični ured 690 087
Ministarstvo financija
Carinarnica 681 998
Porezna uprava 684 920
Općinski sud 684 900
Općinsko državno odvj. 681 322
Osnovna škola
Don M. Pavlinovića 686 098
Područ. škola Prud 687 280
Područna škola Vid 687 418
Stjepana Radića 681 621
Policijska postaja 444 222
Prekršajni sud 681 087
Srednja škola 681 088
Tehnički pregled vozila 681 304
Veterinarska ambulanta
Dr. Milan Kralj 681 277
Ili Med Veterina 686 776
Vet. ambul. Paponja 680 223
Županija dubrovačko-neretv.
Ispostava Metković 681 155
Vodopr. ispostava 681 655
Župni ured
Sv. Ilije 681 818
Sv. Nikole 686 018
Gospe od Snijega Vid 687 392
POLICIJA 192
VATROGASCI 93
HITNA 94
DOM ZDRAVLJA METKOVIĆ
Uprava: 681 644 / 681 184
fax: 680 188
radno vrijeme: 7,00 – 15,00
(od ponedjeljka do petka)
Rodilište: 681 769
Hemodijaliza: 680 288
Hitna: 681 548
RTG i UZV kabinet: 690 027
Specijalistička ambulanta
radno vrijeme: 7,00 – 15,00
upisi pacijenata: 8,00 – 10,00
Liječnici iz Dubrovnika: 680 255
Ordinacije obiteljske medicine
parnim nadnevcima ujutro
neparnim nadnevcima poslijepodne
dr. Mira Jurković - 680 257
dr. Ana Bajo - 680 383
dr. Hrvoje Bočkaj - 683 602
dr. Sanja Milošević - 680 242
neparnim nadnevcima ujutro
parnim nadnevcima poslijepodne
dr. Viktorija Domić
dr. Sonja Barač - 683 476
dr. Đina Mustapić - 680 080
dr. Jadranka Prusac - 683 603
radnim danom od 8 do 16
dr. Nada Šušnjar - 681 468
Spec. pedijatrijska ordinacija
parnim nadnevcima ujutro
neparnim nadnevcima poslijepodne
dr. Vladimir Krmek - 680 011
neparnim nadnevcima ujutro,
parnim nadnevcima poslijepodne
dr. Rasema Bubica - 680 120
Medicinsko-biokem. laboratorij
Mira Kevo, dipl. inž. - 680 277
Fizikalna medicina i rehabilitacija
ponedjeljak - petak 7,00 - 15,00
Upis pacijenata utorak - petak 9-12
tel.: 683 579
Stomatološke ordinacije
parnim nadnevcima ujutro
neparnim nadnevcima poslijepodne
dr. Danijela Planinić - 683 809
dr. Janja Volarević - 683 423
dr. Zdravka Ostojić
dr. Damir Dodog
neparnim nadnevcima ujutro
parnim nadnevcima poslijepodne
dr. Nataša Marin
dr. Željana Jerković - 683 351
srijeda i petak ujutro
pon., utorak i četvrtak poslijepodne:
dr. Mirjana Marević,
spec. ortodontica
Spec. ginekološka ordinacija
ponedjeljak, srijeda i petak ujutro
utorak i četvrtak poslijepodne
dr. Ahmet Bubica - 681 090
pon., srijeda i petak poslijepodne
utorak i četvrtak ujutro
dr. Živko Matuško
Spec. pulmološka ordinacija:
ponedjeljak, srijeda i petak ujutro
utorak i četvrtak poslijepodne
dr. Darka Volarević - 681 271
Spec. internistička ordinacija:
ponedjeljak, srijeda poslijepodne
utorak i četvrtak i petak ujutro te
I. i III. subota u mjesecu
dr. Berislav Šušnjar - 681 085
Zavod za javno zdravstvo
dr. Asja Palinić-Cvitanović,
spec. školske medicine - 681 979
Higijensko-epidemiol. služba
dr. Miljenko Ljubić,
spec. epidemiolog - 680 299
PRIVATNE ORDINACIJE
radnim danom od 8 do 16
Poliklinika Bušić - 681 400
dr. Gradimir Čolić - 681 741
dr. Dubravka Bošnjak - 680 400
Očna ordinac. Hajvaz 681-673
ŽELJEZNIČKI KOLODVOR METKOVIĆ
relacija
Metković-Ploče
Metković
vrsta
dolazak odlazak
5,20
putnički
Ploče-Zagreb
6,23
Ploče-Metković
6,38
Metković-Ploče
Sarajevo-Ploče
Ploče-Metković
10.07
14.33
Ploče-Sarajevo
17.18
Ploče 6,15, Stablina 6,17, Rogotin 6,21, Banja 6,24, Opuzen 6,30, Krvavac 6,32, K. Norinska 6,34.
7,15
putnički
K. Norinska 7,19, Krvavac 7,21, Opuzen 7,24, Komin 7,27, Banja 7,29, Rogotin 7,33, Stablina 7,36,
Ploče 7,38.
10.22
brzi
Sarajevo 6,45, Mostar 9,06, Čapljina 9,42, Ploče 10,41.
17.34
18.33
18.50
Metković-Ploče
Zagreb-Ploče
putnički
17.27
Metković-Ploče
Ploče-Metković
brzi
6,35
13.25
Ploče-Metković
21.44
vremena po postajama
K. Norinska 5,24, Krvavac 5,26, Opuzen 5,29, Komin 5,32, Banja 5,34, Rogotin 5,37, Stablina 5,41,
Ploče 5,43. (ne vozi nedjeljom i blagdanom)
Ploče 6,05, Mostar 7,38, Konjic 8,50, Sarajevo 10,00, Doboj 13,29, Banja Luka 15,29, Prijedor 16,23,
Sisak 18,53, Zagreb 19,47.
13.10
Metković-Ploče
DOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA
21.57
Banja 12,56, Komin 12, 58 Opuzen 13,01, Krvavac 13,04,
putnički Ploče 12,47, Stablina 12,49, Rogotin 12,52,
K. Norinska 13,06.
13,33, Komin 13,37, Banja 13,39, Rogotin 13,42, Stablina
putnički K. Norinska 13,29, Krvavac 13,31, Opuzen
13,46, Ploče 13,48.
Banja 14,19, Komin 14.21, Opuzen 14,24, Krvavac 14,27,
putnički Ploče 14,10, Stablina 14,12, Rogotin 14,15,
K. Norinska 14,29.
brzi
Ploče 17,00, Čapljina 17.44, Mostar 18,40. Konjic 19,47, Sarajevo 20,59.
17,35, Komin 17,39, Banja 17,41, Rogotin 17,45, Stablina
putnički K. Norinska 17,31, Krvavac 17,33, Opuzen
17,48, Ploče 17,50.
Banja 18,19, Komin 18,21, Opuzen 18,24, Krvavac 18,27,
putnički Ploče 18,10, Stablina 18,12, Rogotin 18,15,
K. Norinska 18,29.
18,59, Komin 19,02, Banja 19,04, Rogotin 19,08, Stablina
putnički K. Norinska 18,54, Krvavac 18,56, Opuzen
19,11, Ploče 19,13.
Zagreb 8,57, Sisak 9,52, Sunja 10,22, H. Kostajnica 10,39, B. Novi Novi 11,44, Prijedor 12,16, B. Luka
brzi
13.15, Doboj 15,12, Zenica 16,47, Sarajevo 18,05, Konjic 19,31, Mostar 20,43, Čapljina 21.20, Ploče 22,06.
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
SERVISNE INFORMACIJE
AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVIĆ
tel.: (020) 680 074
31
Vj esn i k
metko vski
Izdavač:
GRADSKO KULTURNO
SREDIŠTE METKOVIĆ
DOMAĆE LINIJE
Polazak autobusa iz Metkovića za:
ZAGREB
Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 22,40
preko Splita i Zadra 7,30
preko Splita i Knina 19,45
preko Gospića na autocestu 23,30
VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45
SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 11,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 19,45, 20,40, 22,40,
23,30
DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,30 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 16,00, 17,45, 19,00,
23,15 (15. VI. - 15. IX.)
Dolazak autobusa u Metković iz:
ZAGREB 4,20, 5,20, 6,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)
iz Varaždina 19,00
iz Zadra 4,20, 18,50
VUKOVAR preko Osijeka 8,00
SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,10, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. -
Za izdavača:
NATAŠA VUČKOVIĆ
Glavni urednik:
IVICA PULJAN
Novinari:
IVICA PULJAN
IVANA ILIĆ
GSM:
098 198 73 11
e-mail:
[email protected]
URL:
www.metkovic.hr/vjesnik
Naklada:
5000 kom
Tisak:
TISKARA ZAGREB d.o.o.
15. IX.)
DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 11,30, 14,25 , 17,20, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30
MEĐUNARODNE LINIJE
Polazak autobusa iz Metkovića za:
SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30,
13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.)
BEOGRAD 19,45
MOSTAR 5,45, 6,00, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30,
12,30, 14,10, 17,20, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI
- 6. IX.)
ULCINJ 8,00
Dolazak autobusa u Metković iz:
CJENIK
OGLAŠAVANJA U
METKOVSKOM VJESNIKU
SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20
1/16 stranice 150 kn
MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40,
17,30, 19,15
1/8 stranice 250 kn
BEOGRAD 12,15
1/4 stranice 450 kn
ULCINJ 18,45
ZENICA 13,30
1/2 stranice 800 kn
cijela stranica 1500 kn
ZENICA 17,25
lažna duplerica 2800 kn
UDRUGA “OTAC ANTE GABRIĆ” Športska b. b. Metković
AKTIVNOSTI DNEVNOG BORAVKA METKOVIĆ - LISTOPAD 2011.
Svaki dan od 8 do 14 h
- Društvene igre (domino, karte, šah...)
- Dnevni i tjedni tisak
Utorkom i četvrtkom od 9 do 11
- Kreativne radionice i druženje
Petkom u 10 h
- Ispunimo dan vježbanjem
23. studenog (srijeda) u 10 h
- Tombola
24. studenog (četvrtak) u 10 h
- Prigodno predavanje o očuvanju zdravlja
28. studenog (ponedjeljak) u 9 h
- Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi
duplerica 3500 kn
Ubacivanje 5000 kom.
gotovih propagandnih
materijala
2500 kn
Ako ste zainteresirani
za pretplatu kontaktirajte nas na e-mail
[email protected].
“Cijena” pretplate je
iznos poštanskih troškova plus odgovarajuća omotnica.
32
Vj esn i k
metko vski
petak, 11. studenoga 2011.
ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJA
BOLJE UPALITI MALO SVJETLO NEGO PROKLJINJATI TAMU
GRADSKI PARK METKOVIĆ
petak, 18. studenoga u 19,30 h
MOJE SVJETLO
ZA MOJ VUKOVAR
Nositelj projekta: UOSI “Prijatelj” Metković
Suorganizator: Grad Metković
Pokrovitelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti