metkovski - Metković
Transcription
metkovski - Metković
Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. Vj esn i k metko vski 1 BESPLATAN PRIMJERAK GODINA V. BR O J 5 3 Metković, 2. ožujka 2012. s t r. 1 6 ZAMETENI JAMBO: REAGIRALI SMO IZNAD MOGUĆNOSTI str. 2 ZA SADA NAM str. 3 NE PRIJETI POPLAVA MAŠKARE ZAPELE U S N I J E G U str. 22 SOČIVICA, VASILJ str. 26 I MAREVIĆ 2 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. VIJESTI Nije prvi put da za Metkovski pišem uvodnik nakon već napisana uvodnika, a kojemu je prethodio već napisan uvodnik. Snijeg nas je dobro „razbucao“ pa je i Metkovski odgađan dvaput. Ne zato što ga nismo mogli napraviti, nego zato što se u siječnju malo što događalo, a onda smo u veljači dvadeset dana vidjeli samo snijeg i snježne probleme. Ne pada snijeg da… stara je poslovica. Ovaj je snijeg još jednom pokazao da smo eksperti za sve. Mi smo Hrvati jako pametni, sve znamo, pa i ja koji sada ovdje pametujem. Samo nam treba povod da to svoje znanje pokažemo. Kada je nekakvo nogometno prvenstvo svi znaju bolje od Bilića kako sastaviti nogometnu reprezentaciju, kada nas pogodi nezaposlenost svi znamo kako je riješiti. Znamo što treba napraviti s brodogradilištima, a čudilo bi me da mnogi od nas ne znaju gdje je zapelo u švicarskome CERN-u u kojemu se znanstvenici muče s Higgsovim bozonom. Jedini je problem što nas nitko ne sluša i ne radi ono što mi kažemo. Nisu ni Metkovci manje pametni. Kada se počeo raditi nasip za obranu od poplave, svi su imali bolje rješenje, a kada nas je zameo snijeg, odmah smo postali takvi eksperti za snježne probleme da bismo mogli očekivati pozive iz Norveške ili Rusije. Pao je obilat snijeg. Svi su grintali što ne mogu iz dvorišta. Pa, gdje je ta zimska služba koju plaćamo? Prošla mi je ralica (otkud samo nje?) ispred vrata i nabacila snijeg koji sam maloprije očistio. Neka onih “tisuću” komunalaca mrdne svojom debelom guzicom i očisti snijeg ispred naših četiri tisuće dvorišta, brujalo je eterom i uz eterične mirise kave u metkovskim kafićima. Prepala se i vlast. Prvo je Jambo, kao onaj djed Petar iz davnašnjega štiva, što štapom htjede oboriti vjetar, upregao ralicu u svoj John Deer ne bi li malo raskrčio ulice, i skoro zaradio batine. Onda je angažirana građevinska operativa koja je prilično uspješno s ulica odvela na desetke tisuća prostornih metara snijega, ali čistiti snijeg s ulica grubim građevinskim strojevima isto je što i praviti škure motornom pilom. Čim je snijeg okopnio, evo i novih eksperata. Jedni sad znaju da nije trebalo angažirati građevinare, a drugi već znaju kako ćemo nakon što se snijeg u BiH otopi mi u dolini Neretve ponovno plivati. Da su uzeli olovku i komad papira pa cijelo područje sliva rijeke Neretve, uključujući i sliv Trebišnjice (nije problem doći do toga podatka na Internetu) pomnožili s prosječno metar snijega (koliko ga je moglo biti prije desetak dana) vidjeli bi da tri velike akumulacije na Neretvi i Trebišnjici bez problema mogu primiti sav otopljen snijeg. I puno više. Baš to je u Očitovanju Hrvatskih voda na stanje obrane od poplava doline Neretve naglasio Anđelko Drnas, direktor Vodnogospodarskoga odjela za slivove južnoga Jadrana iz Splita. Snijeg nam je (p)omeo i maškare, ali Bogu hvala, uspjeli smo barem upalit’ Marka. A, i da nismo, ništa za to. Spremili bismo ga negdje za sljedeću godinu i malo uštedjeli. Uto je stigla i korizma, četrdesetnica, vrijeme odricanja koje traje 46 dana od Čiste srijede do Velikoga četvrtka (minus nedjelje). Što se odricanja tiče, nije ni trebala dolaziti jer mi u „korizmi“ živimo već dugo i ne znamo kada ćemo iz nje. Kako se nedavno lijepo moglo čuti u emisiji Duhovna misao, što svako jutro ide Hrvatskome radiju 1, smisao korizme nije u odricanju od pušenja ili nekoga drugog poroka (uvijek poželjno), čak i od gušta. Smisao je u odricanju od zla, mržnje i zavisti u sebi. Ivica Puljan JAMBO: Reagirali smo iznad mogućnosti S nijeg je za nama pa smo zamolili gradonačelnika Metkovića Stipu Gabrića da prokomentira snježne muke koje smo trpjeli više od pola veljače. „Nas je pogodilo snježno nevrijeme koje nam je donijelo najviši snijeg u posljednjih šezdeset godina. Ne samo nas nego i cijelu dolinu Neretve i okolna područja. Negdje je snijega bilo i preko metra. U Metkoviću je padalo u nekoliko navrata. Prvi put je palo 30 centimetara nakon čega je cijelu noć i dan padala ledena kiša koja ga je mrznula. Sve to pratile su niske temperature koje su nanijele velike štete na poljoprivrednim kulturama, a led i snijeg štetu na plastenicima i na gospodarskim objektima, ali i na stambenim objektima. Evo, danas sam obišao gospodarski objekt tvrtke Vagros gdje je srušeno preko tri tisuće kvadrata krova pod kojim je vrlo skupi kalibrator za mandarine. Što se tiče čišćenja snijega s javnih površina, moramo znati da je Metković raspoređen dosta specifično. Raštrkan je na prostoru na koji bi možda mogao stati grad od 150 do 200 tisuća stanovnika. Naše ulice dijele se u tri kategorije: državne, županijske i gradske. Državnima upravljaju državne ceste, a koncesionar je poduzeće Dubrovnik ceste koje ih održava i čisti od snijega. Riječ je o prometnici D-9 ili magistrali, kako je mi zovemo, koja prolazi kroz Metković i koja je dosta problematična. Druga je D-62 koja ide preko mosta na nadvožnjak i kružni tok pa Ulicom Zrinskih i Frankopana do Kule Norinske. I ona je problematična. Druga kategorija cesta su županijske ceste kao što je Petra Krešimira IV., Zvonimirova, Dubrovačka, Put Narone i još neke ulice koje nisu pod upravom Grada. Koncesionar je, također, Dubrovnik ceste. Kada su u pitanju županijske ceste, velik problem su bila parkirana vozila, naročito u Dubrovačkoj, Zvonimirovoj i Petra Krešimira IV. Kada je prvoga dana pao snijeg, dobili smo pomoć od načelnika Općine Konavle Luke Korde koji nam je uputio jedno moćno vozilo za čišćenje snijega baš za treću kategoriju cesta, a to su gradske ulice ili lokalne ceste kojima gospodari Grad. To vozilo u 90% ulica nije moglo ući. Nije moglo ući ni u prigradska naselja Vid, Prud, Dubravicu i Glušce jer su tamo preuske ulice, široke oko 2,5 metra, a ona ralica na vozilu široka je 3 metra. Kada se još uzmu i parkirani automobili ili druge prepreke na tim ulicama, jasno je da se ništa nije moglo. Da ne spominjem ulice Vladimira Nazora, Lovački put, Put groblja, Put Kaštela, to su ulice gdje praktički ne može ni jedan stroj ući jer je sve jako usko i s velikim nagibom. Dobili smo i pomoć od HAC-a. Kada je bila niska temperatura, specijalno je vozilo središte grada Metkovića prskalo natrijevim kloridom. Učinci su bili dosta dobri, ali je i dalje ostao problem prohodnosti tih ulica. Treba reći i to da ralice ne rješavaju problem jer, gdje s tolikim snijegom u tako uskim ulicama u kojima su ograde uz samu cestu ili su kuće na samoj cesti?! Ipak, mislim da smo se dobro organizirali. U početku smo imali jedan traktor, kasnije tri, a u jednom trenutku i četiri. Nakon prvoga snijega i ledene kiše, svaki novi snijeg očistili smo koliko se to dalo. Naravno, mi nismo naučili na ovakve uvjete. Mnogi građani su imali ljetne gume zbog čega su ostajali u snijegu. Kada vi jednom ne prođete kroz jednu ulicu i na vrijeme ne dignete svjež snijeg, onda se on zbije, smrzne i kasnije to nikakav stroj ne može očistiti. Takvu situaciju imali smo u Športskoj, Matice hrvatske, VIJESTI Kneza Domagoja i još nekima, ali najviše zato jer je tamo ostao velik broj parkiranih vozila. Osobno sam išao čistiti ispred Hotela onu šetnicu do mosta i tamo je bilo parkirano vozilo Kajakaškog kluba Zagreb koje sam dodirnuo i trebao sam ga popraviti, odnosno platiti štetu. Uglavnom, na drugi i treći val snijega reagirali smo promptno. Mislim da je tu naše Gradsko komunalno poduzeće Čistoća vrlo korektno obavilo svoj dio posla s ljudstvom i tehnikom koju su imali. Grad je kupio oko 60 tona soli, od Luke Ploče dobio još oko 35 do 40 tona, nešto smo dobili od HAC-a, Dubrovnik cesta, a interveniralo se nekoliko puta i kod župana, koji je bio dva puta u obilasku, tako da smo mi na naše ulice posuli od 150 do 200 tona soli. Praktički, oni koridori koji su trebali biti napravljeni i napravljeni su; poprilično uski, ali s onolikim količinama snijega s kojima se nije imalo gdje bilo je dovoljno za prolaz. Drugo poduzeće koje se maksimalno uključilo, iako to nije njihov resor, bilo je Društvo za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda. Gospodin Matko Jerković i Željko Mordžin u Čistoći uključili su se svim raspoloživim ljudima i radnim i neradnim danom. Posipali su sol ručno i prokrčili te komunikacije za škole, pomogli su očistiti oko vrtića i škola i neke važne prometnice kao što je Športska, Kneza Domagoja, Hebrangova i puno malih uličica. Posebno bih pohvalio komunalnog redara Matu Nikolića koji je proveo stotinjak sati u traktoru čisteći ulice. Angažirali smo se i u Novim Selima i Borovcima gdje smo napravili što je bilo u našoj moći. Međutim, tamo gdje se ne može proći, tamo i nismo prošli. Za sav taj snijeg ne bi bilo dovoljno ni deset ralica koje bismo koristiti jednom u dvadesetak godina. Sada je Grad osigurao četiri ralice za četiri traktora i dva posipača, i to će ubuduće biti spremno pa ćemo moći bolje poštivati zakonske Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. rokove. Inače, obveza čišćenja na autocestama je šest sati nakon padanja snijega, na državnim cestama nakon 12 sati i na županijskim cestama nakon 24 sata. Za gradske ulice to je nakon 48 sati. Jasan je i Zakon o komunalnom redu. Bio sam prije nekoliko dana u Zagrebu i na ulazu u stambenu zgradu, u kojoj imam stan, izvješen je raspored za veljaču kada koji stanar čisti pred ulazom u zgradu. Mi ovdje nemamo nikakve tradicije, nismo naučili na snježne uvjete i većina misli da netko drugi treba očistiti ispred njegovih vrata. Ovdje bih se osvrnuo i na još neke stvari koje mogu zanimati građane. Za ovu godinu osigurana su značajna sredstva za obranu od poplava, a nasip će se prema planu, kako znate, graditi tri godine, do 2014. Prije snijega obišao sam gradilište i jako sam se iznenadio koliko je napravljeno. Kada je u pitanju Sud, radovi na zgradi idu svojim tijekom, a Grad Metković obavit će svoj dio posla u Hebrangovoj. To je kanalizacija, vodoopskrba, magistralni cjevovod NPKLM-a spojiti na našu vodospremu, kolnički trak, parking, zelenilo i rasvjeta. Dio sredstava je već osiguran. Kada su u pitanju Mobine, sredstva su osigurana i već nakon što se raščistio snijeg, radovi su nastavljeni. Mnoge stvari koje nam je vrijeme zaustavilo, nastavit će se prema planu. Asfaltirat će se Petra Krešimira IV., radit će se neki zahvati na groblju, uključujući zaobilaznicu. Nadam se da ćemo dobiti i novac za jednu osnovnu školu s dvoranom i aneks Srednje škole. Treba ići u završavanje Poduha, odnosno u nabavku opreme za Gradsku knjižnicu i čitaonicu, za što imamo obećanja iz resornog Ministarstva. Otkupili smo preko 90% zemljišta za pročistač na Duvratu… Zadovoljan sam i mislim da će Metković, čim stane ovo loše vrijeme, ponovno postati jedno od najvećih gradilišta u Dalmaciji. 3 OBAVIJEST IZ ČISTOĆE METKOVIĆ Nov način obračuna i plaćanja računa P odjela Društva Metković d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti rezultirala je izmjenom naziva Društva u Metković d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda, kao i osnivanje novoga Društva Čistoća Metković d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti. Čistoća Metković d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti Društvo je sa sljedećim predmetom poslovanja: održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, tržnica namalo, održavanje groblja i obavljanje pogrebnih poslova. Ovim putem obavještavamo vas o novom načinu dostavljanja računa za kućanstva za uslugu čistoće, a koju pruža Čistoća Metković d.o.o. Računi za kućanstva, za uslugu obavljenu od 1. siječnja 2012., dostavljat će se putem pošte na kućnu adresu korisnika. Prilikom dostave računa za siječanj 2011., korisnicima se dostavlja, također, unaprijed i račun za veljaču 2012. Na svakom računu bit će iskazan datum dospijeća. Prvi računi za 2012. dostavljaju se dvomjesečno zbog najave promjene PDV-a. Ostali računi tijekom godine ispostavljat će se tromjesečno. Budući da Čistoća Metković d.o.o. više neće koristiti usluge inkasatora, građani će račune moći platiti na blagajni Društva Čistoća Metković d.o.o. ili žiroračunom br. 2330003-1151977952, koji je otvoren u Splitskoj banci d.d. Računi koji se dostavljaju privredi, funkcionirat će kao i do sada. O svim naknadnim promjenama, vezanima za pružanje usluge i dostavu računa Čistoće Metković d.o.o., korisnici će biti obaviješteni na vrijeme. Željko Mordžin, dipl. oec. Novosti iz vodoopskrbe D ruštvo Metković d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda javni je isporučitelj vodnih usluga sa sljedećim predmetima poslovanja – javna vodoopskrba i javna odvodnja. Ovim putem obavještavamo vas o načinu dostavljanja računa za kućanstva naših usluga, koje pruža Metković d.o.o. Račune za kućanstva, za uslugu obavljenu od 1. siječnja 2012. do 31. siječnja 2012., dostavljat će na kućnu adresu korisnika djelatnici Društva Metković d.o.o. koji su raspoređeni na poslovima očitanjima vodomjerila. Prilikom dostave računa za vodne usluge korisnicima će biti ponuđene mogućnosti da odmah pri dostavi računa plate račun ovlaštenom djelatniku, da račun plate na blagajni društva Metković d.o.o.,Mostarska 10, da račun plate preko žiro računa br. 2330003-1100061985 koji se vodi kod Splitske Banke. Također, napominjemo da će račun sadržavati sve potrebne podatke (ime korisnika, stanje vodomjera, sve podatke vezane uz fiksni i varijabilni dio cijene, uplatnicu) koje zahtijeva zakonska regulativa Zakona o vodama i Vijeće za vodne usluge. O svim naknadnim promjenama, vezanima za pružanje usluge i dostavu računa, Metković d.o.o. obavijestit će korisnike na vrijeme. Matko Jerković, dipl. ing. 4 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. VIJESTI HRVATSKE VODE: Nema ni govora o poplavi u donjoj Neretvi N akon alarmantnih napisa o katastrofi koja nakon topljenja snijega prijeti Metkoviću i dolini Neretve, Hrvatske vode, tj. Vodnogospodarski odjel za slivove Južnoga Jadrana iz Splita očitovao se na stanje obrane od poplava Donje Neretve. Uz očitovanje je dostavljen i dokument Agencije za vodno područje Jadranskoga mora iz Mostara iz kojeg je vidljivo da nama tri najvažnije umjetne akumulacije mogu primiti ogromne količine vode jer su zbog duge suše i visoke potrošnje električne energije gotovo prazne. Podatke smo dobili preko metkovskoga Stožera zaštite i spašavanja, a odnose se na stanje 22. veljače. Kako u posljednjih desetak dana nije bilo znatnijih kiša situacija se nije bitno promijenila. Očitovanje Hrvatskih voda na stanje obrane od poplava Donje Neretve Na izgradnji objekata obrane od poplava Grada Metkovića, desna obala rijeke Neretve (građevinski radovi) do 23. prosinca 2011. izvršeni su svi pripremni radovi na početnim dionicama (Duvrat, Jerkovac, Put Narone) te su započeti radovi na samom tijelu nasipa. Tijekom 2012. predviđeno je izvođenje radova u znatno većem obujmu, te uz povoljne vremenske uvjete smatramo kako će se u potpunosti udovoljiti planiranoj dinamici. Glede hidroloških prilika na slivu, u svakodnevnom smo kontaktu sa nadležnim instituacijama u BiH koje upravljaju hidroenergetskim potencijalima na rijeci Neretvi i pripadajućem slivnom području, te smo prikupili slijedeće podatke za 22. veljače 2012.: Pripreme za katastarsku izmjeru HE Jablanica - trenutna razina vode 240,14 m.n.m., - maksimalna razina vode 270,43 m.n.m., - prazan prostor akumulacije 270,43 mil. m3. HE Rama - trenutna razina vode 547,69 m.n.m., - maksimalna razina vode 595.80 m.n.m., - prazan prostor akumulacije 458,20 mil.m3. Akumulacija Bileća - trenutna razina vode 380.00 m.n.m,, - maksimalna razina vode 400.00 m.n.m., - prazan prostor akumulacije 1000.00 mil.m3. Kao važan podatak dostavljamo i razinu vode u akumulaciji Jablanica kao centralnog objekta za regulaciju voda Donje Neretve. Za dan 21. veljače 2012. je iznosila 240,30 m.n.m., a kota Neretve 22. veljače 2012. je +0,40, iz čega se vidi da je vodostaj u Jablanici niži usprkos toplom vremenu i otapanju snijega. To je iz razloga veće potrebe za vodom hidroelektrana, nego što je dotok voda u akumulaciju. Izračun je također pokazao, kada bi se sav snijeg koji je pao u slivu, trenutno otopio, nastala voda bi stala u prazne akumulacije. Kako ta pojava nije moguća gledajući i na prazno podzemlje, a i s obzirom na sušni period prije zadnjih padalina, ali i na aktualnu sedmodnevnu vremensku prognozu, možemo sa sigurnošću tvrditi da nema nikakve bojazni od potopa grada Metkovića, niti cijele Donje Neretve. S poštovanjem Direktor: Anđelko Drnas, dipl. ing. Z bog vremenskih neprilika tijekom veljače petnaestak dana kasne pripremni radovi potrebni za početka nove katastarske izmjere koja će se provesti na području grada Metkovića za dio K.O. Metković, a izvest će je splitska tvrtka GEODATA d.o.o. i Geodetski zavod iz Splita. Najvažnije je istaknuti da je termin za obilježavanje nekretnina, odnosno označavanje granica zemljišta na kojima sve fizičke i pravne osobe imaju pravo vlasništva ili druga prava, sa 5. ožujka pomaknut na 18. ožujka. Za potrebe katastarske izmjere u tijeku je uređenje prostorija uz Zgradu političkih stranaka (uvučeni ulaz) u Ulici kralja Zvonimira. Doznali smo da je od proš- loga ponedjeljka na terenu ekipa koja građanima, uz dodatna pojašnjenja, dijeli oznake za obilježavanje granica. Svi oni koji u to vrijeme ne budu na kućnoj adresi, oznake će moći preuzeti u spomenutome uredu koji će u međuvremenu započeti s radom. O početku rada Ureda i svim dodatnim informacijama vezanima uz katastarsku izmjeru građani će biti obaviješteni putem lokalnih medija. Izrada katastra nekretnina za dio K.O. Metković dio je Nacionalnog programa sređivanja zemljišnih knjiga i katastra koji su pod nazivom Uređena zemlja pokrenuli Vlada Republike Hrvatske, Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa, a prema planu trajat će dvije godine. Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. VIJESTI 5 Stigla nam je gripa Piše: Miljenko Ljubić, dr. med., voditelj Službe za epidemiologiju N akon što je Nacionalni centar za influencu Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo početkom siječnja laboratorijski potvrdio prve slučajeve oboljelih od gripe u Hrvatskoj, prvi slučajevi ovogodišnje gripe zabilježeni su i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Radi se o virusima gripe tipa A (H3N2) i tipa B. Prema pristiglim prijavama Odjelima za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovnik, u razdoblju do 22 veljače, ukupno su prijavljene 192 oboljele osobe, od čega najviše iz Dubrovnika (130), zatim Metkovića (38), Korčule (18) te Ploča (6). (Tablica u prilogu) 08.-14. 15.-21. 22.-31. 1.-7. 8.-14. 15.-21. ukup. godine 01.-07. I. I. I. I. II. II. II. 0 1-4 7 7 6 10 1 2 1 1 11 8 10 2 10 42 1 3 8 11 5 8 37 20-29 4 5 8 4 4 25 30-64 5 16 18 13 9 61 1 1 4 2 2 10 3 25 43 50 46 192 5-6 7-14 15-19 1 65 i više ukupno 1 24 Do sada je najviše oboljelih u mlađoj dobnoj skupini (7 - 19 god., tj. školske djece). Ta se dobna skupina najrjeđe cijepi protiv gripe, a izložena je dugom boravku u većim skupinama u zatvorenim školskim prostorima, što pogoduje širenju gripe. Zbog načina prijavljivanja i činjenice da se velik broj ljudi liječi kod kuće, stvarni broj oboljelih od gripe dvostruko je, pa i više nego dvostruko, veći od broja prijavljenih. Našim epidemiološkim izvidima i kontaktima s izabranim obiteljskim liječnicima očekujemo znatno veći broj prijava u sljedećim „epidemiološkim tjednima“. Možemo reći da prava epidemija gripe u našoj županiji tek slijedi. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji do sada se cijepilo protiv gripe oko 9.300 osoba. Broj cijepljenih osoba protiv gripe ne odudara od prošlogodišnjega. U Metkoviću i Opuzenu cijepilo se negdje oko 2.800 osoba. Cijepljenje protiv gripe još uvijek je u tijeku; svi zainteresirani mogu se javiti svojim izabranim liječnicima ili na Odjel za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo. Cijepljenje je preporučeno: • svim osobama starijima od 65 godina, neovisno o zdravstvenom stanju, • svim osobama s kroničnim bolestima (plućnim, srčanim, bubrežnim, jetrenim, metaboličkim...) neovisno o dobi kod kojih gripa može dovesti do pogoršanja osnovne bolesti, • svim osobama sa smanjenim obrambenim sustavom zbog bolesti (npr. osobe s malignim bolestima) ili zbog terapije (npr. kemostatici, kortikosteroidi) bez obzira na dob koji imaju povećan rizik za nastanak komplikacija gripe, • zdravstvenim djelatnicima i osobama koje skrbe o bolesnicima. Za te je kategorije stanovništva cijepljenje besplatno. Za ostale, cijepljenje stoji 65 kuna. U Hrvatskoj, prioritetne skupine stanovništva za cijepljenje protiv gripe oduvijek su bile osobe čije osobine ili zdravstveno stanje povećava rizik za nastanak komplikacija kod gripe. To su ponajprije osobe koje boluju od kroničnih bolesti (plućnih, srčanih, metaboličkih, bubrežnih, jetrenih bolesti, imunokompromitiranih bolesnika i sl.) neovisno o dobi i osobe starije od 65 godina, neovisno o tome imaju li kroničnu bolest. Zdravstveni djelatnici u kontaktu s pacijentima, također su prioritetna skupina za cijepljenje radi toga da ne izostanu s posla zbog bolesti u vrijeme kada su najpotrebniji te da ne prenesu bolest na bolesnike s kojima dolaze u kontakt tijekom rada. Cijepljenje se preporučuje tim više što je trenutni tip virusa gripe u cirkulaciji A (H3N2) u sastavu ovogodišnjeg cjepiva za gripu. Inače, do 23. veljače 2012. u HZJZ stiglo je ukupno 1658 prijava gripe. 6 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. VIJESTI Marušić i dalje na čelu ULN-a N a Izbornoj skupštini Udruge lađara Neretve izabrano je novo vodstvo Udruge o čemu je odlučivalo 66 delegata iz 34 lađarske momčadi. Za predsjednika Udruge sa 35 glasova podrške ponovno je izabran Marko Marušić kojemu je protukandidat bio direktor Maratona lađa Mario Sršen, koji je dobio 31 glas prisutnih lađara. Za dopredsjednike su izabrani: Izvor Škubonja iz Ploča, kao predstavnik Udruge Norin Matijevići i Dražen Jelčić Faja iz Krvavca II, kao predstavnik Udruge lađara Krvavac II, koji su ujedno bili i jedini kandidati za tu funkciju. Za tajnika je sa 42 glasa izabran Davor Petković iz Pruda, inače predstavnik momčadi Čeljevo. U Upravni odbor izabrani su: Joško Jerković Piro iz Rogotina (kandidat UOTV Rogotin), Drago Dugandžić iz Komina (kandidat Udruge lađara Gusar Komin), Ante Ćelić iz Metkovića (kandidat Udruge lađara Jerkovac), Mirko Volarević iz Metkovića (kandidat Udruge lađara Crni put), Boro Jelčić iz Krvavca (predstavnik Moliških Hrvata iz Italije) i Damir Sršen iz Blaca (predstavnik Udruge lađara Donjani Donji). Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Ante Šprlje iz Matijevića (Udruga Norin Matijevići), Jakov Marević iz Staševice (Udruga lađara Staševica), Branko Markota iz Vida (Udruga lađara Domagojevi gusari Vid), Mile Ćendo iz Krvavca (Udruga Gospa Karmelska Krvavac) i Ivan Burić iz Komina. Za članove Stegovnoga suda izabrani su: Ivan Plećaš iz Momića (predstavnik Udruge Škrapa Momići), Nikša Barišić (predstavnik Udruge Vidonje iz Vidonja) i Ivan Ivanković iz Metkovića (predstavnik Udruge Sv. Nikola Metković). Nakon što su izabrani svi kandidati za tijela Udruge, momčadi Gusar iz Komina, za tri uzastopne pobjede, svečano je uručen Domagojev štit u trajno vlasništvo. Štit je uručio Ivan Burić, najstariji lađar. Na temelju Članka 27. Statuta Udruge lađara Neretve i Članka 5., 6. i 7. Pravilnika o izboru direktora Maratona, Upravni odbor je na svojoj sjednici održanoj 29. veljače 2012. donio odluku da se raspisuje NATJEČAJ za izbor direktora Maratona Uz prijavu na Natječaj kandidati za direktora Maratona trebaju dostaviti sljedeće podatke i potvrde: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Ime i prezime Dan i godina rođenja (preslik domovnice) Zanimanje Stručna sprema (ovjerena diploma o stručnoj spremi) Osposobljenost za rad na osobnom računalu Potvrda nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starija od jednoga mjeseca od dana objave natječaja. Izjava kandidata da se protiv njega ne vodi nikakav kazneni postupak Iskustvo na sličnim poslovima minimalno jedne godine Životopis Poželjno poznavanje jednog od stranih jezika (engleski, njemački ili francuski - nije obvezno) Osobni program i vizija aktivnosti ULN za vrijeme mandata Prijave na natječaj s dokumentacijom o ispunjavanju natječajnih uvjeta podnose se u roku od 15 dana od objave, a zaključno sa 16. ožuljka (četvrtak) do 12 sati, na adresu: Udruga lađara Neretve, Kralja Zvonimira 20, 20350 Metković, s naznakom „Natječaj za direktora Maratona – ne otvaraj“ Nepotpune i nepravovremene prijave neće se uzeti u razmatranje. O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku. Predsjednik Upravnog odbora Izvor Škubonja U Metkoviću 1. ožujka 2012. POGREBNE USLUGE ‘KYRIOS’ 0 - 24 POGREBNA OPREMA, PRIJEVOZ, CVIJEĆE, OSMRTNICE... 099 21 666 88 098 83 63 88 www.kyrios.hr Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. VIJESTI 7 Godina njemackog jezika u Gimnaziji v G imnazija Metković već tri godine član je velikoga projekta Partnerschule der Zukunft (Škola-partner za budućnost) koji se provodi u sklopu Goethe – Instituta i Njemačkog Veleposlanstva. U skladu s time Treffpunkt.de, školsko okupljalište svih ljubitelja njemačkoga jezika, u velikim je pripremama za obilježavanje tekuće školske godine kao godine njemačkoga jezika. Budući da su se gimnazijalci već dokazali kao vrlo kreativne, odgovorne i na suradnju spremne mlade osobe, i taj su se put odazvali u velikom broju da bi iskazali svoju kreativnost i zainteresiranima ponudili ugodne trenutke druženja. Povodom obilježavanja školske godine njemačkoga jezika u suradnji sa svojim profesoricama njemačkoga jezika Dragicom Nikolić, Svjetlanom Bebić, Monikom Ujdur Batinović i Ivonom Šešelj te mladom pripravnicom Anom Bebić, učenici su tijekom ove školske godine proveli već niz projekata. Spomenimo neke: sudjelovanje u međunarodnom projektu putem Interneta Erinnerungsorte ili Mjesta sjećanja u kojem su predstavili svoj grad izrada plakata koji promoviraju prednosti učenja njemačkoga jezika prvi razredi su sudjelovali u božićnim radionicama treći razredi su radili na projektu Mjesec borbe protiv ovisnosti, u sklopu kojega su proveli i anketu čije će rezultate objaviti u školskim novinama na njemačkom jeziku. Tijekom siječnja i veljače u Gimnaziji je održan i Mjesec njemačkog filma, koji je otvoren projekcijom učeničkoga uratka Wasser (Voda), kratkoga ekofilma rađenoga pod mentorstvom profesorica njemačkoga jezika Svjetlane Bebić i Monike Ujdur Batinović. prof. Dragica Nikolić Ponovno aktivirana Udruga plasteničkih proizvođača U Zgradi političkih stranaka održan je sastanak poljoprivrednika koji se bave plasteničkom proizvodnjom. Uz razgovor o načinima pomoći nastradalim poljoprivrednicima, sastanak je iskorišten i za revitalizaciju Udruge plasteničkih proizvođača doline Neretve, koja je aktivnošću prestala prije nekoliko godina. Okupljeni su dosadašnje vodstvo Udruge, na njihov zahtjev, razriješili dužnosti, nakon čega su izabrali novoga predsjednika i sva tijela Udruge. Za novoga predsjednika izabran je Ante Mijić, koji je ujedno i tajnik županijske Poljoprivredne komore, koji je tom prigodom rekao da će dužnost preuzeti samo privremeno dok se situacija na terenu, ali i u samoj Udruzi ne normalizira, nakon čega će članstvo odlučiti što dalje. – Mislim da ljudi puno očekuju, a s obzirom da je situacija dosta teška, neće se moći puno napraviti. Ipak, već sljedeći tjedan pomoć ćemo tražiti kod pročelnika za poljoprivredu Dubrovačko-neretvanske županije, župana te neretvanskih lokalnih uprava. Svjesni smo da ne možemo očekivati nekakve novce, ali mislimo da bismo uz njihovu pomoć mogli doći do povoljnijih kredita. Dio okupljenih poljoprivrednika već je započeo obnovom plastenika jer su im lokalne tvrtke, koje se bave prodajom poljopri- vrednoga materijala, ustupile materijal s odgodom plaćanja od šest mjeseci. Prema podatcima koji su prikupljeni prošloga tjedna, nastradalo je 11 hektara površine pod plastenicima, od čega je na 5,5 hektara srušena konstrukcija. Oko 100 ljudi prijavilo je štetu, od čega ih je oko 80 posto s područja Metkovića, što znači da je po poljoprivredniku nastradalo oko 1000 metara četvornih plastenika – rekao nam je Ante Mijić. 8 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. VIJESTI Mladi tehničari idu na Državno N a Županijskom natjecanju mladih tehničara koje je 24. veljače održano u Dubrovniku, učenici OŠ Stjepana Radića postigli su dobre rezultate u tehničkim znanjima i vještinama, a dvojica učenika ostvarila su plasman na Državno natjecanje. Prva mjesta osvojili su učenici Emil Dominiković i Ivan Pavlović, obojica iz 7. b razreda. Emil je prvo mjesto osvojio u kategoriji Strojarske konstrukcije, a Ivan u kategoriji Obrade materijala. Obojica su pokazala izvrsno znanje u vladanju tehničkim pojmovima te vještini rukovanja alatom pri izradi tehničkih tvorevina, kao i predstavljanju svojih uradaka. Na istom natjecanju sudjelovali su i Luka Brečić iz 6. b, koji je u kategoriji Graditeljstvo osvojio 4. mjesto te Filip Pavlović iz 5. b u kategoriji Promet, u kojoj je postigao 6. mjesto. U kategoriji Fotoamateri i ove su godine sudjelovali Nikola Vugdelija 7. b i Filip Medak 7. c. Nikola je bio treći, a Filip sedmi. Spomenuti uspjeh učenici su ostvarili uz vodstvo mentorice Marine Vuković te uz pomoć školskoga majstora Zvonke Mateljka. Čestitamo mladim tehničarima na rezultatima, a Emilu i Ivanu želimo puno uspjeha na Državnom natjecanju u Vodicama. Veterani na proslavi “Maslenice” crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije u Novigradu, druženje je nastavljeno uz ručak. Prisjetimo se tih događaja kojih se veterani još živo sjećaju, iako je prošlo 19 godina. U samo tri dana oslobođen je velik dio okupiranoga područja, među kojima i Zračna luka Zemunik, a neprijatelj je odba- čen iz predgrađa Zadra. To je stvorilo uvjete za postavljanje pontonskoga mosta kojim su cestovno spojeni hrvatski sjever i jug. Iz Metkovića su toga siječnja na Maslenicu krenula dva autobusa neretvanskih boraca, a vratili su se sa sedamnaest ranjenih i jednim poginulim suborcem. V eterani 4. gardijske brigade – Podružnice za Dubrovačko-neretvansku županiju, zajedno sa svojim kolegama i suborcima iz Splita, Imotskoga, Zadra i drugih mjesta te veteranima 3. gardijske brigade okupili su se na Maslenici da bi obilježili 19. obljetnicu te blistave akcije iz Domovinskoga rata kada je hrvatski jug spojen sa sjeverom. Veterani su najprije položili vijenac i zapalili svijeće u Kašiću pred spomenikom poginulim pripadnicima 3. gardijske brigade, a zatim su podno poznatoga zelenog hrasta uz Jadransku magistralu, s mjesta odakle su krenuli u akciju, položili vijenac i zapalili svijeće pred spomenikom poginulim pripadnicima 4. gardijske brigade poginulima u toj akciji. Dio veterana Podružnice iz Metkovića posjetio je Paljuv i nekadašnju prvu crtu bojišnice. Položili su cvijeće i zapalili svijeće kraj spomenika svojim poginulim suborcima Mariju Nikoliću – Kišu i Mariju Glavoti, čija imena nose dvije ulice toga mjesta. Poslije mise za poginule suborce, služene u 32 doze krvi za OB Dubrovnik G radsko društvo Crvenoga križa Metković krajem siječnja organiziralo je prvu ovogodišnju akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Akciju je provodila ekipa Službe za transfuziju OB Dubrovnik, a provedena je u prostorija- ma Crvenoga križa. Akciji se odazvalo 45 dobrovoljnih darivatelja, a prikupljene su 32 doze krvi za OB Dubrovnik. Organizatori su zadovoljni odzivom, s obzirom da je zadnja akcija provedena samo mjesec i pol ranije. VIJESTI O zdravlju u starijoj dobi prostorijama Dnevnog boravka Metkovića 16. siječnja voditeljica Ljekarne Draženović br.1 mr. pharm. Marija Zovko održala je predavanje na temu Što učiniti za svoje zdravlje u trećoj životnoj dobi. Tijekom predavanja ukazano je na važnost preventive u očuvanju zdravlja svih dobnih skupina, a posebno je istaknuto kako su u trećoj životnoj dobi važni redoviti liječnički pregledi (kontrola krvnog tlaka, šećera u krvi, triglicerida, kolesterola...), pravilno korištenje propisanih lijekova te cijepljenje protiv gripe kroničnih bolesnika. Rečeno je i kako se organizam može jačati i očuvati odgovarajućim načinom prehrane i svakodnevnom uravnoteženom tjelesnom aktivnošću. Edukacija je obuhvatila i upute vezane za obranu od nadolazeće sezonske gripe, kao i način liječenja i moguće komplikacije u slučaju obolijevanja. U sklopu predavanja korisnicima Dnevnog boravka predstavljeni su dodaci prehrani i biljni pripravci koji mogu pomoći kod određenih oboljenja. Nakon rasprave i dobivenih odgovora na postavljena pitanja, svi su se složili da je ovakvo druženje od velike koristi pripadnicima treće životne dobi. Na kraju su prisutnima podijeljeni besplatni uzorci različitih dodataka prehrani proizvođača Natural Wealth, koje je za tu prigodu donirala Tvrtka Milsing d.o.o. iz Zagreba. Uz redovite aktivnosti koje se svakodnevno provode u okviru Programa međugeneracijske solidarnosti Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama, svi su djelatnici zbog snježnih nepogoda, koje su tijekom veljače pogodile područje Metkovića, bili i dodatno angažirani u pružanju usluga korisnicima Programa uključujući voditeljicu Programa, domaćicu Dnevnog boravka i spremačicu. Tako su u tim izvanrednim okolnostima obišli sve korisnike prema potrebi i više puta. Zbog visokoga snijega, poledice i odrona snijega s krovova kuća, osobama starije životne dobi bilo je preporučeno da bez velike potrebe ne izlaze van pa je bilo važno doći do svih korisnika, donijeti im lijekove i namirnice tako da nitko od njih ne bi ostao izoliran i da kvaliteta njihova života zbog vremenskih nepogoda ne bi bila dodatno narušena. Korisnicima, kojima je to bilo potrebno, u čišćenju snijega i leda priključili su se i volonteri. 9 MOJE SVJETLO ZA MOJ VUKOVAR Potpisani ugovori o donacijama P U Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. rojekt pod nazivom Moje svjetlo za moj Vukovar i s podnaslovom Bolje je upaliti malo svjetlo, nego proklinjati tamu, koji se već sedam puta zaredom provodi u organizaciji UOSI Prijatelj iz Metkovića te suorganizaciji Mreže udruga osoba s invaliditetom Dalmacije i pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, uspješno je priveden kraju svečanim potpisivanjem ugovora o dodjeli novčanih sredstava prikupljenih tom humanitarnom akcijom. Prikupljena sredstva ove će godine ići za pomoć četirima obiteljima iz Vukovara koje će tijekom godine mjesečno primati donacije od 1000 kuna. Primatelji donacija su: Tomislav Mandić, Renato Tabea, Mia Lana Knezović i Neda Pavšić. Svrha Projekta je svijećama, koje su se palile 18. studenoga, građanima Hrvatske poslati poruku zajedništva te pokazati da samo jedno malo upaljeno svjetlo može proizvesti plamen ljubavi i dobrote za sve one koji su ostavili svoje živote da bi nama danas bilo bolje, a posebno za Vukovar koji je dao cijeloga sebe za slobodu Hrvatske. “Prijateljima” besplatne marketinške usluge U druga osoba s invaliditetom Prijatelj iz Metkovića nedavno je u okviru projekta SEFOR, koji financira Europska unija, dobila na raspolaganje paket besplatnih marketinških usluga. Na natječaj je pristigla 21 prijava, a Udruga Prijatelj jedna je od deset organizacija koje su dobile mogućnost korištenja spomenutih usluga, sukladno prijavi i mogućnostima koje su tim projektom osigurane. Projekt SEFOR – Social Entrepreneurs Forum (Forum socijalnog poduzetništva) financira Europska unija kroz IPA IV. komponentu Lokalna partnerstva za zapošljavanje, a provodi ga Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka s partnerima Zdravi grad iz Splita i Centrom za tehničku kulturu iz Rijeke. U sklopu istog projekta Udruga Prijatelj sudjelovala je i na Natječaju za dodjelu Godišnjih nagrada za socijalno poduzetništvo koje su se prvi put dodjeljivale u Hrvatskoj. Uz Forum socijalnog poduzetništva u organizaciji dodjele nagrade sudjelovali su: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ured za udruge Vlade RH i British Councilom. Nagrada se dodjeljivala u dvjema kategorijama, a Prijatelj se natjecao u kategoriji za postojeći socijalno-poduzetnički pothvat. Iako nisu osvojili nagradu (dobitnik je ACT Čakovec), važno je naglasiti da je Prijatelj ušao među šest finalista, što govori o kvaliteti njihova rada. 10 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. VIJESTI Radost zajedništva U okviru aktivnosti iz Projekta Radost zajedništva – učimo iz života u Dnevnom boravku Udruge Otac Ante Gabrić održana je radionica i druženje korisnika treće životne dobi, djece i mladih. Svi zajedno najprije su pogledali dokumentarni film (reportažu) Neretvanska trupica u kojoj dva dječaka u trupici obilaze neretvansku dolinu. Tako su mogli vidjeti gdje se još uvijek danas koriste stara tradicionalna prijevozna sredstva, u Maja Manhattan lice 2012. izradili moderne torbice na koje su nanijeli gajtan i ukrasili ih vezom karakterističnim za neretvansku narodnu nošnju. Udruga Otac Ante Gabrić tim se Projektom natjecala u okviru Natječaja za udruge u području izvaninstitucijskoga odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2011/2012. koji je raspisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Projekt se provodi od studenoga 2011. M koje svrhe i kako se izrađuju, čuti legende o gradu ispod jezera Kuti, vidjeti način lova i pripreme jegulje, vidjeti arheološko nalazište s vrijednim iskopinama na mjestu gdje se danas nalazi Arheološki muzej Narona, čuti informacije o narodima i kulturama na našem lokalitetu te dječje igre i brojalice. Nakon projekcije uslijedila je radionica s temom Izrada gajtana, njegovo nanošenje na modru čoju te ukrašavanje čoje vezom. Gajtan se izrađivao prepletanjem vune preko prstiju, upotrebljavajući naizmjence kažiprst i palac desne pa lijeve ruke. Znanja i vještine prenosile su se sa starijih osoba na mlade. Nakon što su polaznici radionice svladali tehniku izrade gajtana, svi su do travnja 2012. Voditeljica Projekta je Anđelina Jerković, a voditeljice Radionice za izradu narodne nošnje Julija Kaleb i Paula Miličević. – Ovim Projektom pokušat ćemo djeci i mladima dati nove smjernice naglašavajući da je proživljeno iskustvo veliko blago, davanje jednako primanju, a najveća radost u zajedništvu, odnosno u susretu mladosti i starosti – djece i odraslih. Korist od Projekta imaju svi njegovi sudionici – mladost koja uči od starosti, starost koja potaknuta zainteresiranošću mladih iz svojih škrinja sjećanja izvlači pjesme, priče, igre, brojalice, razne običaje iz prošlosti – rekla nam je voditeljica Projekta Radost zajedništva – učimo iz života Anđelina Jerković. aja Kozarić, sedamnaestogodišnja Metkovka koja trenutno pohađa treći razred Obrtničke škole u Splitu, smjer frizer, pobjednica je natječaja Manhattan Face 2012. Natječaj je bio objavljen tijekom prosinca na Facebook stranici Manhattana, a Maju je na natječaj prijavila sestra Ana. Nakon što joj je fotografija objavljena, u uži izbor od pet djevojaka dospjela je lajkanjem prijatelja, poznanika i ljudi koji su mjesec i pol ulazili na tu stranicu. Treba spomenuti da je Maja dosta dugo vodila brojem ulazaka. Maju je, među pet finalistica, za pobjednicu izabrala Ella Dvornik, koja je zaštitno lice Manhattan kozmetike, a proglašenje je održano u zagrebačkom Maraschino baru u sklopu promocije Ellina novoga videospota za pjesmu Rođeni u krivo vrijeme. Postavši Manhattan lice 2012. Maja je osvojila godišnju zalihu kozmetike i ček od 10.000 kuna koji joj je Ella Dvornik uručila prilikom proglašenja. Maja će tijekom ove godine biti dio svih reklamnih kampanja Manhattana. Snježne nezgode u brojevima Policija U vremenu od 1. do 20. veljače zabilježeno je pet prometnih nesreća s materijalnom štetom od koje su tri izazvane nepropisnim mimoilaženjem, a po jedna je skrivljena zbog neprilagođene brzine i grješke vozača. Zanimljivo je da se od pet nesreća samo jedna dogodila prvoga dana snježnog nevremena dok su se ostale četiri dogodile između 15. i 20. veljače. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine dogodilo se 15 prometnih nesreća, od kojih je 12 završilo s materijalnom štetom, a tri s ozlijeđenima. Hitna pomoć Za vrijeme snijega građani Metkovića, ali i okolnih općina, bili su poprilično oprezni. Ipak, jedan dio njih, nenaviknut na snijeg, morao je potražiti pomoć Hitne medicinske službe u Domu zdravlja Metković. Kako smo doznali na Hitnoj, od 1. do 17. veljače medicinsku pomoć zatražile su 23 osobe s kontuzijama ili nagnječenjima i 16 osoba s frakturama ili prijelomima ekstremiteta. Jedan broj ozlijeđenih na Hitnu je transportiran u suradnji sa HGSS-om. Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. VIJESTI Trgovci slavili trideset godina mature 11 P rije desetak dana okupili su se bivši učenici 4. e, zanimanja trgovac, nekadašnjeg CUO Petar Levantin da bi proslavili tridesetu obljetnicu mature. Na proslavu se odazvalo 25 ondašnjih maturanata od kojih smo njih osamnaestero zatekli pred zgradom Srednje škole Metković. Nakon okupljanja i fotografiranja za uspomenu, bivši maturanti druženje su nastavili u Restoranu Vrilo u Prudu. Nekadašnji 4. e brojio je 31 učenika, a razrednik im je bio Vidoslav Bagur. U kraćem razgovoru okupljeni slavljenici naglasili su da oni nisu obični trgovci „kao ovi danas“ jer je njihovo usmjerenje imalo naziv trgovac, stručni radnik prodavač. Prisjetili su se i preminuloga kolege Vide Krmeka iz Neuma, a poseban pozdrav uputili su svojemu nekadašnjem profesoru Nedi Volareviću Kedi. Jela i Žarko Markota proslavili zlatni pir U župnoj crkvi u Vidu u nedjelju 22. siječnja Žarko i Jela Markota povodom 50 godina braka proslavili su svoj zlatni pir. Jela i Žarko vjenčali su se 1962. u crkvi svetoga Vida, a vjenčao ih je tadašnji župnik don Mate Selak. Tadašnji su svatovi, brojem uzvanika, bili skromniji nego danas jer je tadašnji običaj bio da na piru budu kumovi i najuža mladoženjina rodbina. Pir s dvadeset petero uzvanika smatrao se velikim. Obitelj mladenke ne bi sudjelovala na svadbenom ručku, već bi braća ili sestre došli navečer na jabuku. Jela je iz Pruda, a Žarko iz Vida pa oboje pripadaju župi Gospe Snježne Vid. Imaju četvero djece i dvanaestero unučadi. Zlatni pir slavili i Batinovići R uža i Niko Batinović nedavno su u užem obiteljskom krugu proslavili pedesetu godišnjicu braka, tj. Zlatni pir. Njih dvoje vjenčali su se u Općini 14. prosinca 1961., a mjesec dana kasnije vjenčanje je održano i u crkvi sv. Stjepana u Gabeli. Na zajedničkom pedesetogodišnjem putovanju dobili su brojno potomstvo. Imaju četvero djece – sina Željku i tri kćeri: Zdenku, Slavicu i Andrijanu, koji su im podarili 13 unuka. Obiteljski ručak, kojim je obilježena ta značajna obljet- nica, Željkova je ideja. Inače, Željko s obitelji živi u Kanadi, a roditeljima su iznenađenje priredile i kćeri. Mi smo na obiteljsko okupljanje malo zakasnili pa nismo uspjeli zabilježiti sve one koji su bili na proslavi, ali i fotografije koje smo napravili bile su dovoljne da razvesele obitelj u Kanadi. I jedna zanimljivost za kraj. Teta Ruža je rođena 1940. i službeno ima 72 godine. Međutim, budući da je rođena 29. veljače, ove je godine tek 18. put slavila rođendan koji joj i mi od srca čestitamo. 12 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. VIJESTI Prebrojavanje ptica u Neretvi N edavno je završen Projekt Monitoring legnja i ćuka koji je u Park šumi Predolac – Šibanica provodila Javna ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti na području DNŽ i koji je financiralo Ministarstvo kulture. Projekt se provodio u suradnji s Barišom Ilićem, voditeljem Ornitološke postaje Metković Hrvatskoga ornitološkog društva i suradnikom Zavoda za ornitologiju HAZU, koji je obavio terenski dio posla. Tijekom proljetnoga prebrojavanja izbrojeno je 12 parova legnja i četiri para ćuka, a kako se ćuk voli gnijezditi i u naseljima, zabilježeno je i šest parova u samome Metkoviću. Također, izbrojena su po dva para sivog ćuka i velike ušare. Tijekom jeseni zabilježeno je 135 jedinki legnja i 40 jedinki ćuka. Zanimljivo je da su među prebrojnim pticama zabilježena dva prstenovana legnja, oba s prstenom Bariše Ilića. Svrha projekta bila je ustanoviti brojno stanje i sigurnost populacije, a proveden je kao pridonos obilježavanju Međunarodne godine šuma kojom je proglašena 2011. Tijekom listopada na Predolcu je dio šume opožaren, ali prema Ilićevim riječima to neće utjecati na spomenute dvije vrste jer se ni jedna ne gnijezdi na području na kojemu se dogodio požar. Ilić je zajedno s djelatnicima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području DNŽ sudjelovao i u zimskom prebrojavanju ptica močvarica koje je provedeno u sklopu akcije Europskog prebrojavanja ptica močvarica 2012. Prebrojavanje se provodilo na području Crepine, Ušća i Parila. – Tijekom četiri sata prebrojavanja izbrojeno je 29 vrsta ptica močvarica, a najbrojniji su bili krži (680), patka zviždara, vivak, siva čaplja. Ovdje ne spominjem galebove kojih bude i po dvije do tri tisuće komada. Izbrojeno je više od 1500 ptica, što je za ovo doba godine kada ptice zimuju u delti Neretve, respektabilan broj. U vrijeme selidbe znam u jednom obilasku izbrojiti i do četiri tisuće ptica. Spomenuto prebrojavanje koordinirala je Međunarodna organizacija za zaštitu močvarnih staništa. Spomenuo bih da se zadnjih dana na Ušću može vidjeti ogroman broj gusaka koje je snijeg potjerao iz sjevernijih krajeva gdje inače zimuju (Kopački rit, Srbija, Vojvodina, Mađarska). Guske su došle u dva vala. Prve su se već vratile nazad, a druga tura će vjerojatno ovih dana. Recimo, 22. veljače izbrojio sam 970 gusaka. Preksinoć sam izbrojio 1100 jedinki, a među njima sam otkrio njih šest koje je Rucner zadnji put u Neretvi vidio prije pedesetak godina. Riječ je o crvenovoljci ili na latinskome Branta ruficollis koja se može vidjeti u našoj Ornitološkoj zbirci, a preparat koji se tamo nalazi potječe iz Hutova blata – rekao nam je Bariša Ilić. Prihrana divljači u Lovištu ‘Norin’ L ovačko društvo Muflon iz Metkovića u veljači je u Lovištu Norin (kojim gospodari) organiziralo prihranjivanje divljači koja se zbog visoka snijega našla u uvjetima smanjene mogućnosti pronalaska hrane. Desetak lovaca, podijeljenih u tri skupine, na području Dragovije – Ograđa, Novih Sela – Trševine, Miloševice (Prud) i Podgreda životinjama su ostavili veće količine hrane, i to oko 300 kilograma kukuruza, šest vreća staroga kruha i 50 kilograma jabuka koje je osi- guralo Društvo. Tijekom provođenja akcije uočeni su tragovi zečeva i divljih svinja, a ostavljena hrana dobro će doći i ostalim životinjama koje se zateknu na tom području. Zimsko prihranjivanje divljači zakonska je obveza koja se provodi u sklopu pravilna gospodarenja lovištem, ali još više i moralna obveza svakoga lovca da osigura minimalne uvjete za preživljavanje životinja tijekom ekstremnih uvjeta u lovištiima, koji su ovoga puta izazvani visokim snijegom. Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. VIJESTI 13 Šesta noć Neretvana Plavo-bijela noć u bijelom MERETVINA ZABAVA T U Hotelu Westin u Zagrebu održana je Noć Neretvana, šesta zaredom, u organizaciji zagrebačkoga Društva Neretvana i prijatelja Neretve. Zbog snježnog nevremena mnogi gosti iz doline Neretve nisu mogli doputovati u Zagreb pa, ipak, okupilo se oko 400 istinskih ljubitelja Neretve, koji su se uz neretvansku glazbu i kulinarske delicije družili do ranih jutarnjih sati. Te večeri održana je i promocija četvrtoga broja Hrvatskoga neretvanskog zbornika koji i ovaj put donosi niz zani- mljivosti i dosada nepoznatih pojedinosti iz života stanovnika naše delte. Između ostaloga, u Zborniku su i tekstovi o kulturno-glazbenom životu Opuzena, o slivanjskim prezimenima, o kominskim šijačima, o neretvanskim Hercegovcima, o ekološkom stanju rijeke Neretve, o prezimenu Metković te posebna tema: Neretvanski vremeplov – slijed događanja po godinama u Neretvi od početaka do danas. Zaista, mnogo razloga da ga se pročita. Dragan Jurković radicionalna Plavo-bijela noć ili Neretvina zabava unatoč snijegu i hladnoći održana je u Hotelu Narona u Metkoviću. Otišli smo do Hotela načiniti koju fotografiju, a s obzirom da nismo imali vremena pričekati izbor miss Metkovića, odmah smo ih izabrali pet. Radi se o mladim djevojkama koje su obavljale dužnost domaćica i koje su hrabro izašle van nakratko pozirati pred objektivom. DIJAMANTNO REZANJE I BUŠENJE BETONA DELTA REZ ´ 14 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. KULTURA Noć muzeja 2012. O vogodišnja Noć muzeja ponovno je bila pun pogodak. Građani Hrvatske navalili su na muzeje pa smo i mi posjetili Ornitološku zbirku u Metkoviću (budući Prirodoslovni muzej) i Arheološki muzej Narona u Vidu i uvjerili se koliko smo gladni kulture. Naravno, kada nam se nudi besplatno. U Zbirci smo se iznenadili mnoštvom roditelja koji su svoju djecu doveli vidjeti ptice koje su nekada živjele u delti Neretve, a pravi je „šok“ uslijedio u Vidu. Nemaš gdje parkirati! Evo i jedne primjedbe projektantu. Rako nije računao da bi se kroz uski ulaz u muzejski prostor (i isto tako uske stube (ili skale) moglo penjati više od nekoliko ljudi istovremeno; jedni se penju, drugi silaze, kći pridržava staroga oca koji, hodajući rešetkastim podom, štapom pokušava ubosti na sigurno. Penjemo se uskim stubama i na pločniku pred hramom zatječemo prizor kao pred bankom s janjetinom na Gospu Ledenu. Moraš se gotovo lak- Preživio sam Vukovar i Ovčaru U organizaciji Udruge Narenta i Frame župe Sv. Ilije u Galeriji GKS-a Metković predstavljena je knjiga Vilima Karlovića Preživio sam Vukovar i Ovčaru. Riječ je o autobiografiji u kojoj autor govori o svojemu dramatičnu životu, a počeo ju je pisati u pritvoru u kojemu se našao nakon kumova ubojstva. Knjigu je prošle godine objavio Večernji list. U uvodnome dijelu autora je predstavio predsjednik Narente Nikola Grmoja rekavši, između ostaloga, da je Karlović preživio bitku za Vukovar i zarobljavanje u vukovarskoj bolnici, strijeljanje na Ovčari (jedan od sedam preživjelih), mučenje na Veleprometu i u logoru Sremska Mitrovica. Nakon svega proživljenoga u listopadu 1992. vraća se u svoju postrojbu te sudjeluje tati. S galerije se čuju tamburice. To članovi Tamburaške sekcije KUD-a Metković svemu daju domaći štih. Silazimo ponovno pred Augusteum. U prostoru nesuđenoga muzejskog kafića postavljena je Etnografska izložba na temu neretvanske torbe, kakvih se (Bogu hvala) u Vidu nađe još podosta. Tu su i greben i gargaše, preslica i vreteno... Ali, prava atrakcija bile su dvije vidonjske bake koje su demonstrirale vještine što padaju u zaborav. Vjerojatno se vještina kukičanja neće tako lako izgubiti, mada baš i ni- sam siguran u to, ali predenje vune je nešto što se žurno treba prenijeti na nove naraštaje. Najbolje je preskočiti i djecu i unuke i prenijeti to na praunuke. Samo, gdje još naći vune? Pokraj bakica je stajao tkalački stan. Šteta što je u lošu stanju. Pola dijelova nedostaje, ali, ipak, sačuvan je i trebalo bi ga rekonstruirati te, po uzoru na neke naše krajeve, oživiti. Neka djeca vide kako se platno proizvodilo i prije nego je uništena naša tekstilna industrija jer se ova država odlučila na uvoz jeftinoga svega i svačega. u svim velikim operacijama HV-a. Nakon vojne karijere Karlović nastavlja s poduzetništvom, no s krizom počinju financijski problemi pa upada u ralje kamatara, koji mu je i vjenčani kum. Iako je novac vratio, kum kamatar tražio je još, prijeteći likvidacijom Karlovićeve obitelji. Sve završava prepirkom u kojoj Karlović ubija kuma, za što je nepravomoćno osuđen na četiri i pol godine zatvora. Pušten je na slobodu do presude Vrhovnoga suda, odnosno do pravomoćnosti presude. U nastavku je knjigu predstavio sam autor. Detaljno govoreći o svakom dijelu, izlaganje je potkrijepio odlomcima iz knjige koje su pročitale članice metkovske Frame . – Boraveći u pritvoru i prisjećajući se Vukovara i svega što sam proživio shvatio sam da mi dragi Bog daje nadu i u novonastaloj situaciji te su sve moje svađe i prepirke s Bogom te 2008. prestale. Vratio sam se Bogu i duhovnosti jer sam shvatio da je On taj koji mi je dao nadu i održavao je u obama mojim životnim padovima. U knjizi sam ispripovijedao sve što mi se dogodilo. Izvorni tekst imao je preko tisuću i sto stranica, ali sam nakon mnogih čitanja uklonio najbrutalnije dijelove. Ostalo je dvjesto stranica patnje i boli, muka i tragedija. Ipak, odlučio sam da moram svima oprostiti. Nikada ne smijemo izgubiti vjeru i nadu u život, a bez oprosta ne možemo krenuti dalje. Ovo večeras nije promocija, nego misija jer će mnogi od vas istinu o Vukovaru pričati dalje – rekao je između ostaloga Karlović. KULTURA LiDraNo 2012. U Gradskome kulturnom središtu Metković 30. siječnja održano je Općinsko natjecanje za osnovne i srednje škole LiDraNo 2012. kojemu je domaćin ove godine bila Srednja škola Metković. Na natjecanju su sudjelovale i: Gimnazija Metković, OŠ Stjepana Radića, OŠ Opuzen, OŠ Kula Norinska te OŠ OtrićDubrave. Osnovne škole predstavile su tri pojedinačna scenska nastupa, od kojih su dva upućena na Županijsku smotru, i pet skupnih scenskih nastupa, od kojih su dva upućena na Županijsku smotru. Od pojedinačnih scenskih nastupa dalje su upućeni Katarina Vidović (1. razred OŠ Stjepana Radića, mentorica Aleksandra Lukić-Skelić) koja je izvela tekst Ludi dan Anice-Ane Kraljević te Gabrijela Mustapić (5. razred OŠ Opuzen, mentorica Slavica Jakšić) koja je izvela tekst Petice i male ljubavi Sanje Pilić. Od skupnih scenskih nastupa na daljnje natjecanje upućeni su Balonijada Nade Iveljić koju su pod vodstvom Sandre Šutalo izveli učenici OŠ Stje- Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. pana Radića i Galeb Jonathan Livingston Richarda Bacha kojega su pod mentorstvom Slavice Jakšić izveli učenici OŠ Opuzen. Osnovci su se natjecali i u kategoriji literarnih radova, a na Županijsko natjecanje proslijeđena su četiri literarna rada: Marija Jerković (8. razred OŠ Don Mihovila Pavlinovića, mentorica Sanja Jurković) s radom Ja živim u snovima koji se šire, Anja Begović (7. razred OŠ don Mihovila Pavlinovića, mentorica Sanja Jurković) s radom Vrutak srca, Kristina Vištica (7. razred OŠ Kula Norinska, mentorica Karmen Matić Vidović) s radom Čudo i Sla- ven Pavlović (3. razred OŠ Stjepana Radića, mentorica Nada Šunjić) s radom Propala zabava. Zastupljena je bila i kategorija novinarskih radova, a na Županijsko natjecanje proslijeđen je rad Neretvanska lađa Ljiljane Zovko (7. razred OŠ don Mihovila Pavlinovića, mentorica Keti Daničić). Na Županijsku smotru u kategoriji školskih listova proslijeđena su dva lista: Kreket OŠ don Mihovila Pavlinovića (odgovorna urednica Katica Salacan, mag. bibliotekarstva) i Naša radost OŠ Stjepana Radića (odgovorni urednik nastavnik Dragan Sršen). U Prosudbenom povjerenstvu za osnovce bili su: profesorice Ivanka Ujdur, Danijela Baćilo i Nikolina Anković te Suzana Mušan i Ivo Nadilo. Srednje škole predstavile su se trima pojedinačnim scenskim nastupima od kojih 15 su dva upućena na Županijsko natjecanje. To su Josipa Anković (2. razred Gimnazije Metković, mentorica Suzana Nižić) s tekstom Zovem se Crvena Orhana Pamuka i Ivana Vekić (3. razred Gimnazije Metković, mentorica Ivanka Ujdur) s tekstom Kome danas ukrasti identitet Marije Andrijašević. U kategoriji skupnih scenskih nastupa predstavile su se obje metkovske srednje škole, a na Županijsko natjecanje plasirala se Gimnazija Metković čiji su učenici izveli tekst pod nazivom Život na kredit, kredit na život Ivana Penovića (mentorica Ivanka Ujdur). U Prosudbenom povjerenstvu bile su profesorice: Marinka Jurković, Slavica Jakšić, Ivana Čarapina, Slavica Jakišić, Karmen Matić Vidović, Željana Volarević te Suzana Mušan i Ivo Nadilo. Županijska smotra LiDraNo 2012. održana je 23. veljače u Kazalištu Marina Držića, a domaćin natjecanja bila je Gimnazija Dubrovnik. Na natjecanju je sudjelovalo oko dvjesto učenika, a među najboljim radovima i učenicima koji će Dubrovačko-neretvansku županiju predstavljati na Državnom natjecanju troje ih je iz dviju metkovskih osnovnih škola. Iz OŠ Stjepana Radića plasirali su se: Slaven Pavlović (3. razred) i Katarina Vidović (1. razred), a iz OŠ don Mihovila Pavlinovića školski list Kreket. Pred Uskrs ponovno predstava “Muka Gospodina našega Isusa Krista” I ove će godine tijekom korizme Metkovci imati prigodu pogledati tročinku Muka Gospodina našega Isusa Krista koju su pod redateljskom palicom fra Paviše Norca Keve prošle godine prvi put izveli glumci amateri iz župe Sv. Ilije. Ove godine ulogu redatelja preuzeo je vjeroučitelj Krešimir Jurić. Probe se već mjesec i pol održavaju u Kazališnoj dvorani GKS-a Metković, a njihovo održavanje nisu spriječili ni loši vremenski uvjeti u veljači. Ove je godine oko predstave angažirano nešto više ljudi pa će u njoj glumiti 38 glumaca, a još desetak će ih se brinuti da na sceni sve funkcionira. Predstave u Metkoviću bit će u subotu 31. ožujka i u utorak 3. travnja, a prije toga, 23., 24. i 25. ožujka Muka Gospodina našega Isusa Krista gostuje u Sinju, u kojemu je fra Paviša trenutno na dužnosti. 16 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. SNIJEG 2012. ZAMETENI U kucate li u Google Metković frazu a zima je blaga i kišna, izbacit će vam mnoštvo stranica koje je vežu uz klimu Metkovića i doline Neretve. Naravno, radi se o (nekritičnu) prenošenju već napisanoga po copy-paste načelu, ili, narodski rečeno, pljuni i prilipi. Spomenutu tvrdnju da su u Metkoviću zime blage i kišne, uvrstili smo prije više od desetljeća u tekst na www.metkovic.hr u kojemu se govori o klimi. Podatke smo o tome našli u do tada objavljenoj stručnoj literaturi koja ne spominje zimu 1984/85. Evo što o klimi Metkovića, između ostaloga, tamo još piše: Srednja godišnja temperatura iznosi 15,7°C. Srednje mjesečne i dekadne temperature su pozitivne. Najhladniji mjeseci su prosinac, siječanj i veljača. Najhladniji period je prema podacima opažanja treća dekada siječnja s 2,5°C. Međutim, opaženi su pojedini dani s negativnim temperaturama. U veljači su zabilježene i dosta minimalne temperature; 1947. g. čak -11°C, a nešto se slično ponovilo i dva puta, 1974. i 1978. što je vrlo opasno za suptropske kulture kao što su mandarine zbog smrzavanja. Najtoplije je u srpnju i kolovozu od zadnje dekade lipnja do zadnje dekade kolovoza. U kolovozu skoro svake godine temperatura zraka doseže u pojedinim danima i do 35°C, a 1946. i ove godine bilo je dana i sa 40°C. U srpnju su opaženi dani i do 35°C. Mjesec lipanj je relativno hladniji, a u rujnu se temperature mogu zabilježiti i do 35°C. Godišnja količina padalina u prosjeku za cijelu Deltu je oko 1300 mm. U zimskom razdoblju padne 65-75% godišnje količine padalina. Uglavnom su to kiše, a snijeg je rijetka pojava i kratko traje. Evidentan je problem da kiše padaju kada je najmanje potrebno vegetaciji zato je intenzivna poljoprivreda ovisna o ljetnom navodnjavanju. Zimi i u rano proljeće se znaju pojaviti i mrazevi kao dio strujanja hladnog zraka zbog otvorenosti prema kontinentu i dosta mogu biti opasni pošto vegetacija krene već u rano proljeće. Tako je u pravilu, ali kaže se „iznimke potvrđuju pravila“ pa se i one moraju dogoditi. Kada je 1. veljače oko 14 sati i u nas počeo padati dugo najavljivani snijeg, mnogi su se razveselili. Do sutradan ujutro napadalo je oko 10 cm snijega koji nije stvorio veće probleme. Meteorolozi su najavili nove snježne oborine i – pogodili. Navečer je ponovno dobro zasniježilo pa smo 3. veljače dočekali s tridesetak centimetara snijega. Tu već počinju problemi, no oni su bili ništa prema onome što nas je čekalo. S trećega na četvrti veljače (petak na subotu) počela je ledena kiša i padala cijelu noć. S njom je palo i 11 cm snijega, što je otopljeno dalo ukupno 65 litara vode po metru četvornome. Te smo noći istovremeno stradali i spasili se. Stradali smo na način da se sve živo našlo u ledenome okovu pa je grad (naročito raslinje) sličio na kakvu ledenu bajku, a spasili smo se jer da je, kojim slučajem, umjesto ledene kiše padao suhi snijeg, bilo bi ga do „za vrat“. Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. SNIJEG 2012. Koliko nam je ledena kiša „uštedjela“ snijega, otprilike je lako izračunati. Ako od 65 litara oborina odbijemo oko 10 litara snijega (gustoća suhoga snijega je oko 8% gustoće vode), ostaje nam 55 litara kiše. Da je to bio suhi snijeg, bilo bi ga još barem šezdeset-sedamdeset centimetara više pa jutro 4. veljače ne bismo dočekali s četrdesetak centimetara snijega (u kojemu je bio i sloj leda), nego s preko metar snijega. Unatoč tomu, grad je bio u kolapsu. Prozivaju se gradske vlasti, stožer, zimska služba (koja?!). Svi su nervozni jer ne mogu autima. Eterom lete svakojake izjave, a malo tko shvaća da nas je pogodila prirodna nepogoda i da sva mehanizacija Hrvatske vojske (postoji li, ne baš vojska, nego mehanizacija?) ne bi s ulica mogla maknuti sav snijeg i led koji se sručio na nas. Napravili smo i vrlo pojednostavljen izračun o količini snijega koji je zatrpao metkovske ulice. Nalazi se na sljedećoj stranici. Raspoložive snage nejake zimske službe angažirale su se na održavanju glavnih prometnica (snijeg je padao u cijeloj županiji) pa nije bilo strojeva koji bi očistili (ma što to značilo) barem glavne gradske ulice. Tako se u čišćenje glavnih prometnica sa svojim (za taj posao neprikladnim) traktorom s ralicom uključio i sam gradonačelnik. I, stvorilo mu je samo probleme. Bilo je jasno da grad ne funkcionira pa su i metkovske osnovne i srednje škole odlučile da nastave neće biti do daljnjega. Nedjelja, 5. veljače donijela je smirivanje i gradom su krenu- 17 le ralice. Ralice, same po sebi, problem snijega rješavaju djelomice. Oni, koji su ih cijelo vrijeme zazivali, vrlo brzo uvjerili su se u to. Ralice prođu samo glavnim prometnicama i time odsjeku pristup njima sa sporednih ulica te, dodatno, zatrpaju sve parkirane automobile. Snijeg treba skupiti i odvoziti, a za to nema prikladne mehanizacije, osim građevinske. U ponedjeljak, nova drama. Na gradskoj športskoj dvorani zamijećeno je ulegnuće glavne nosive grede. Spašavanje je trajalo danima, u što su se uključili i mnogi dragovoljci. Na svu sreću! Jer, snijegu još nije kraj. U međuvremenu su se na raznim mjestima po gradu preko Facebooka organizirale skupine mladih koji su krampovima i lopatama u rukama krčili puteljke kroz snijeg. Meteorolozi ciklonama daju imena. Ona što je već protutnjala nad nama zvala se Gabor, a već nam je stizala Hera. Hera, ipak, bijaše fina, za razliku od (ružnoga) Gabora. U noći kada se održavala Plavo-bijela noć NK Neretve zasula nas je s novih dvadesetak cm snijega. Grad je taj novi snijeg dočekao dijelom spreman jer je neposredno prije njega s gradskih ulica u Neretvu odvezeno nebrojeno kamiona krcatih snijegom. Od motritelja Meteorološke postaje Metković Dragana Tolića sutradan smo dobili podatak da je palo ukupno 90 cm snijega. Pridodamo li tome onih 60-70 cm koji nisu pali jer je padala ledena kiša, ne znam komu ga ne bi bilo do „za vrat“. 18 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. SNIJEG 2012. Koliko je snijega palo po ulicama? Posao oko uklanjanja snijega s gradskih ulica i odvoz u Neretvu mnogima se činio sporim. Neke manje ulice nikad nisu stigle na red. Pa, ipak, prispodobimo si o kojim količinama snijega je bila riječ. Vrlo pojednostavljeno; grad ima oko 60 km ulica prosječne širine 6 metara. Ukupno je palo oko 90 cm snijega. Neka ga je u trenutku kada je angažirana građevinska mehanizacija, ako računamo i hrpe sa strane koje je trebalo ukloniti, bilo prosječno barem 30 cm. To daje preko 100 tisuća metara prostornih snijega koji treba ukloniti. Sigurno je i više jer je na mnogim hrpama bio i snijeg s nogostupa. Samo za tih 100 tisuća kubika trebalo je 5000 kamiona zapremine 20 kubika, a da je snijega bilo i više, dokazuje da je samo s igrališta i prilaza OŠ Stjepana Radića s površine oko 3000 metara četvornih, odvezeno oko 70 kamiona snijega. Naš izračun je približan, i daje odgovor na to zašto se snijeg nije mogao svugdje očistiti. br. 2 na 365. stranici gdje piše da nov snijeg ima gustoću od 1 kN/m3 ili masu od oko 100 kg po kubiku. Što je snijeg stariji, i što u njemu ima više leda, to mu je specifična gustoća veća. Svaki novi sloj snijega dodatno pritišće stari, koji se zbija, čime se ukupnom sloju povećava gustoća, a time i težina. Napravili smo pokus čiji se rezultat uklapa u spomenutu tablicu. S ravne površine 45x45cm i visine snijega 35 cm izvadili smo snijeg i stavili ga u veliku posudu za otapanje. Snježni stupac sastojao se od zbijena prvoga snijega, sloja leda i zrnata snijega natopljena ledenom kišom te od sloja laganoga snijega koji je pao u drugome naletu. Naravno, dio se snijega već bio otopio ili ispario. Prvo što nas je iznenadilo, jest vrijeme otapanja. Posudu smo stavili na kaljevu peć da bismo ubrzali proces, no, unatoč tomu, trebalo je 15 sati da nestane i zadnji komadić leda. To znači da nikakva južina hrpe snijega neće tek tako otopiti s gradskih ulica. Kada se sve pretvorilo u vodu, izmjerili smo točno 17 litara. Ako uzmemo da smo otopili „kocku“ stranica 45x45x35cm čiji je volumen 0,070875 m3, ispada da bi kubik takva (otežana) snijega bio težak (ili imao masu) oko 240 kg. Vratimo se krovu. Površina od 45x45cm iznosi 0,2025 m2 i pritišće je masa od 17 kg snijega. Na metar četvorni to iznosi 84 kg ili na prosječnoj obiteljskoj kući tlocrtne površine krova od 100 m2 8,4 tona, a s obzirom da je krov skošen, površina je veća (u našim uvjetima za oko 25%) pa to može biti deset i više tona za samo 35 cm snijega u kojemu ima i stlačenoga snijega i leda. Sve ove brojke rezultat su pokusa koji je dao samo približne rezultate i prema njima se čini da je, možda, na našim krovovima, taracama i automobilima za najvišega snijega bilo i više od 100 kg snijega po metru četvornome. Vatrogasci intervenirali 134 puta Koliko je snijega bilo na našim krovovima? Malotko prošlih dana nije sa zebnjom pogledavao na svoj krov na kojemu se snijeg svakodnevno gomilao, tim više što je u strukturi snježnoga sloja bio i jedan dio leda. Koliko je opterećenje krova po metru četvornome? Nećemo ulaziti tamo gdje ne trebamo, niti smo pozvani. Detalje možete pročitati u stručnome članku časopisa Građevinar br. 53. Nama laicima u njemu je posebno bila zanimljiva tablica Led (snijeg) i vatra suprotni su pojmovi, ali budući da nemamo ledotopce (ledolomci nam na Neretvi na svu sreću nisu trebali) nije nam bilo druge nego upomoć zvati vatrogasce koji su jedini opremljeni za rad na velikim visinama. JVP Metković tijekom snježne nepogode primila je bezbroj poziva za pomoć, ali na sve njih nisu mogli odgovoriti. Prioritet su bile kuće čijim je krovovima prijetilo urušavanje te uklanjanje velikih ledenica koje su visjele s krovova zgrada pod kojima se kreće veći broj građana. Od zapovjednika Jure Pilja dobili smo podatak da su tijekom 16 dana imali 134 intervencije, što je gotovo polovina godišnjega prosjeka. Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. SNIJEG 2012. Kad ne može drukčije, onda na ruke Metkovska Čistoća po gradu ima raspoređeno oko 400 manjih i dvadesetak velikih kontejnera za skupljanje otpada. 19 Manje kontejnere prazne u tri specijalna vozila i odvoze na Gradsko odlagalište na Dubravici, dok se veliki na Dubravicu odvoze kamionom. Sve to s raspoloživim ljudstvom funkcionira u normalnim uvjetima, ali kada se dogodi snijeg, kao ovaj u veljači, nastaju problemi. Direktor Čistoće Željko Mordžin rekao nam je da prvih dana uopće nisu mogli pristupiti kontejnerima, koji uglavnom stoje uz rubove ulica, a naročito onima koje je još dodatno zatrpala ralica gurajući s kolnika snijeg ȕstranu. Mordžin kaže da su im u oslobađanju kontejnera pomagali i građani. Tako su u mnogim ulicama, naročito na desnoj strani grada, građani sami oslobodili kontejnere od snijega i komunalcima olakšali pristup, a dobar je bio i odziv građana na apel Čistoće da otpad ne iznose na ulicu, već da ga privremeno zadrže u svojim dvorištima. Drugi problem bio je u tome što specijalna vozila za odvoz otpada, unatoč lancima na pogonskim kotačima, nisu mogla na Dubravicu dok se ceste nisu dobro očistile. Čim su se ceste očistile, počela je akcija intenzivna odvoza otpada, a u ulicama u koje vozila Čistoće i dalje nisu mogla, radilo se ručno uz pomoć velikoga najlona. 20 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. SNIJEG 2012. Ljepša strana snijega Prve pahuljice najviše su obradovale djecu, osobito onu koja se ne sjećaju snijega iz 2005., a neki, koji su 1985. bili djeca i uživali u sanjkanju s Predolca, sada već imaju i veliku djecu. Bilo je snjegova i prethodnih godina, ali sanjkati se kako treba, zadnjih trideset i nešto godina, moglo se samo ove i dviju spomenutih godina. Stvar je nešto jednostavnija s izradom snješka. Ako je snijeg nizak, samo se pokupi s veće površine. I dok su stari smrknuto gledali u smrknuto nebo iz kojega nije prestajalo sipati, djeca i mladi iz Metkovića penjali su se na Predolac vukući za sobom sanjke (saonice, kao mi kažemo) i sve ono što je moglo poslužiti umjesto njih. Drugi su se bacili na izradu snjegovića, treći na izradu pravoga eskimskoga iglua, a četvrti na snimanje zanimljivih prizora i na www.metkovic.hr slali nam svoje fotografije. Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. FOTOVREMEPLOV 21 Veliki metkovski snjegovi Čut ćemo od (naj)starijih kako je ova zima ništa i kako su ledovi nekada trajali danima, a s krovova visjeli metar dugi mosuri. Jesu, jer nekada kuće mahom nisu imale gurle. Sumnjamo da su ti legendarni mosuri nadmašivali ledenice nastale na Robnoj kući 1985. i ove godine. I opet je usporedba nerealna jer je krov Robne kuće površinom kao deset ili dvadeset kuća nekadašnjeg Krnjesavca. Ne zaboravimo ni subjektivan doživljaj zime kad ljudi nisu imali centralno, kvalitetnu odjeću i obuću. Kako god bilo, teško je, čak i konkretnim brojevima, uspoređivati događaje iz različitih vremena. Zato smo u suradnji s Fotostudijem Veraja pročešljali njihov arhiv i pronašli stare fotografije velikih snjegova. Sjeverna strana Predolca 1938. Sjeverna strana Predolca 1938. “Akademija” kraj Lovačke kućice pred II. svj. rat Današnja Ulica A. Hebranga 1942. Današnja Ulica S. Radića početkom 60-ih XX. st. Velika riva sredinom 60-ih XX. st. 22 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. MAŠKARE 2012. Maškare zapele u metkovskim snjegovima Završne poklade O vogodišnje Pokladne svečanosti u Metkoviću svele su se na dva događaja jer je zbog snijega otkazana maškarana Dječja povorka na Male poklade, a zbog kiše i hladna vremena i Velika u kojoj je dosadašnjih godina znalo sudjelovati više tisuća maškaranih, mahom učenika metkovskih osnovnih i srednjih škola te škola iz okolnih mjesta. Foto: I. Petrov, I. Puljan Unatoč lošu vremenu na Trgu kralja Tomislava okupilo se nekoliko stotina građana, među kojima je bilo i maškarane djece. Stvar je donekle spasila velika tenda pred Hotelom Narona pod koju se sklonila Gradska glazba sa svojim instrumentima te mnogi građani s djecom. Promrzlima se na stolovima nudilo tradicionalne uštipke i vino pa je praćenje suđenja bilo lakše. Na ubrzanu procesu Marko je proglašen krivim pa je uz zvuke Posmrtnoga marša ispraćen do Velike rive (jer je na Maloj bilo još dosta snijega i poledice) s koje je nakon paljenja gurnut „neka ga Neretva nosi“. Iako je u Hotelu Narona bio pripremljen besplatan grah sa suhim mesom, a Kante je sponzorirao vino, većina se odlučila za bijeg u topli dom. Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. MAŠKARE 2012. 23 Gala zabava U petak, 17. veljače u Restoranu Adria održana je tradicionalna metkovska Gala zabava koju su organizatori ovaj put nazvali neretvanskom. Nikome ne smeta (kao što je to oduvijek i bilo) da na Gali nastupaju i maškarane skupine koje nisu iz Metkovića, ali smatramo da nitko nema pravo mijenjati tradicionalni naziv. Zamislite da netko ovoga ljeta Dubrovačke ljetne igre preimenuje u Dubrovačko-neretvanske ljetne igre. Za Galu je vladao velik interes pa se u Adriji pojavilo petnaestak društava s preko dvjesto maškaranih koji su se do ranih jutarnjih sati veselili uz Damira Mihanovića – Čubija i kaštelanski Sunny day. Svaka se skupina predstavila svojom koreografijom, a nakon toga su one međusobno birale najbolju. Ove godine najviše glasova dobile su mlade Kominke sa svojom maskom Disco Fever. Odmah iza njih plasirala se Maškarska udruga Hodilje Balom vampira, a treće mjesto zauzela je Maškarska udruga iz Ploča Larinim izborom. Možda je među drugim skupinama bilo razočaranih jer su u svoju masku uložili velik trud (a tko nije), ali im se raspoloženje vrlo brzo vratilo, o čemu svjedoče veseli prizori koje je zabilježio Marin Veraja. 24 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. MAŠKARE 2012. Maškare u metkovskim vrtićima D a održe svoje tradicionalne maškarane zabave, vrtićane nije spriječio ni snijeg ni loše vrijeme. Zabave su održane u svim metkovskim vrtićima, a mi smo zabilježili veselje u Središnjem vrtiću, dok nam je Marin Veraja ustupio fotografije iz Vrtića Radost i Vrtića u Vidu. Zabava je započela igrokazom pod nazivom Dva klauna nakon čega su mali čarobnjaci nastavili ples uz zvuke popularnih melodija. Kako nam je rekao ravnatelj Frano Vištica, bitno je odmalena njegovati tradiciju, a jedina razlika u odnosu na protekle godine je u tome što su djeca na sebi imala odjeću koju su trebali pokazati u Povorci na Male maškare, koja je zbog snježnog nevremena bila otkazana. Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. MAŠKARE 2012. 25 26 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. POVIJESNA CRTICA METKOVSKA PREZIMENA Šjor Jozo navija za Lecce – Sočivica, Vasilj i Marević PIŠE: DOMAGOJ VIDOVIĆ, INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE I pao snijeg dolje! Podsjetilo me to na silno veselje koje sam kao dijete doživljavao kad bi iznad Metkovića zalepršale bijele pahuljice. Kako to nije bilo prečesto i većina od nas nije imala sanjke, od mrtvačnice bi se prema Arapu spuštalo na svakojakim priručnim sredstvima, od vrata od špahera do omanjih starih frižidera. Upravljanje je uvijek bilo problematično. Jedne su se godine tako dva pokrupnija Metkovca spuštala bez zimskih guma na sanjkama, a jedan od stanovnika staroga dijela grada malo se zamislio noseći kruh. Nije ni slutio da mu se brzinom svjetlosti približava ubojiti dvojac koji se na snijegu snalazi poput Čeha na štramcu za velike bure (Ž otok, ž plivam – kako im se rugaju moji Bračani). U blaženu neznanju prosto je zrakom junak odletio, a hljebovi (njemački štruce) kruha rasuli su se po obližnjemu šipražju poput sočnih psovka ubojitoga dvojca. Što se ima tko vrzmati kod Verajina guvna dok se oni spuštaju! Barem su repci (mislim na ptice, a ne na nositelje istoimenoga prezimena) imali što jesti idućih nekoliko dana. I metropolu je zabijelio snijeg, a sad pri otapanju i zacrnio od svih motornih ulja i prljavštine koja su na njemu skupila. Najviše ga je palo u subotu 11. veljače kad se u WestInnu održala 6. Noć Neretvana. Jedinstvena je to prigoda da pisca ovih redaka vidite u košulji i obrijana (uh što bi mi majka bila ponosna), a ne poluzarasla u jednotjednu bradu u vjetrovci koju je nosio pilot iz Maloga princa. Koliko god osobno bježao od takvih događanja i navlastito uznosničkih (engl. celebrity) mjesta, lijepa je to prigoda da se povežu različiti naraštaji Neretvana u Zagrebu, da se malo upoznaju i podruže. Ove je godine jedinstvo iseljene i domovinske, ijekavske i ikavske Neretve omela mećava, ali je dašak Neretve i, kako je to sažeo jedan ugledni član Društva Neretvana i jarana istih, pravi dernek prouzročila jedna gitara i jedna harmonika. Vratio je mene i vjerujem mnoge druge Antonio Volarević u lijepa vremena kad se materijalno lošije živjelo, ali se mnogo bolje zabavljalo, kad nam nije bilo bitno koliko stoji novi mobitel ili tko će kupiti bolje auto, kad se više družilo i zezalo, kad bi se svako malo Sorila zidina u Skalama u Bjeliša. Hvala Toniju na tome, a vi lijepo dođite dogodine da nam dernek bude još bolji i veseliji. Krenimo mi sad na posao. Čitajući podatke iz matica shvatio sam da sam od starih metkovskih prezimena preskočio SOČIVICE, koji se u metkovskim maticama spominju od 1736. I ovo je prezime značenjski prozirno (< sočivica ‘leća’), no nije uvijek tako glasilo. U matičnim su knjigama, naime, Sočivice zapisivani i kao Franići i Vranići. Oba se lika prezimena dovode u svezu s osobnim imenom Franjo. Lik s v sasvim je uobičajen u štokavskim krajevima u kojima se i inače u hrvatski uvezeni glas f mijenja s p ili v, pa se u Sinjskoj krajini redovito prepričava zgoda kako je jedna baka na upit da kaže dva imena koja počinju s f ispalila: „Pilip i Vrane!“ Na terenskim istraživanjima doznadoh da su Sočivice nekoć živjeli u Glušcima odakle su se doselili u Metković. Sočivice su se u Neretvansku krajinu po svemu sudeći doselili iz Turkovića u Popovu gdje su se prezivali Žilić. Kako navodi Đuro Kriste, po predaji su se Žilići u Turkovićima raslojili na Franiće prozvane po Frani Žiliću, Pijeviće prozvane po nekome od Žilića koji je lijepo pjevao te Terkeše koji su hodali u terkijama (< terki ‘remenje kojim se kabanica ili koji drugi rastrgani odjevni predmet pričvršćuje za sedlo’), tj. odrpani. Zanimljivo je da se u otprilike u istome razdoblju kad se Sočivice spominju u Metkoviću Žilići doseljuju u Sjekose čiji su pojedini zaseoci na starijim zemljovidima zavedeni kao Glušci. Terkeši su pak u Neretvansku krajinu prispjeli mnogo kasnije kad se Vlaho Terkeš iz Ravnica kod Stoca doselio na Kulu Norinsku. Sočivice danas možete vidjeti i u Zagrebu jer „jedno zrno“ sprječava opaki biznis mojega prijatelja koji legalizira ilegalno, a ruši legalno. Teška su vremena, ljudi se svačim bave. Posebno moji prijatelji! Drugi je rod u vezi s Franićima razmjerno nedavno iz Brotnja doseljeni rod VASILJ. Valentin Vasilj iz Cerna kao otpravnik se vlakova nakon lutanja po Sarajevu, Mostaru i Pločama skrasio u Metkoviću. Vasilji su jedna od starijih hercegovačkih trgovačkih obitelji koja se od 1633. spominje u Međugorju, a zarana su se odande selili u Mostar i Gabelu. Bili su jedna od poznatijih obitelji koja se „za trgovinom“ doselila i u Dubrovnik (prvi se Vasilj ondje spominje davne 1574.). Osobno je ime Valentin u toj obitelji bilo osobito popularno, pa ga je nosio i jedan od prvih Vasilja u Dubrovniku, ali i jedan od vikara Stonske biskupije. Vasilji su se raslojili u međuvremenu na Stjepanoviće, Franiće i Tomiće. Zbog neobična prezimena, dio je Vasilja pomislio da potječu iz Rusije, no osobno ime Vasilj (< Vasilije) i danas je živo, doduše u pravoslavaca (u katolika ime glasi Bazilije). Grci su, naime, u srednjovjekovlju glas b počeli izgovarati v te otuda imena kao što su Varvara (usp. Barbara) ili Vlaho (usp. Blaž). Zbog dugotrajne bizantske vladavine čitavim našim priobaljem (pa čak i dijelom sjeverne Italije) i ćirilometodske tradicije, mnoga su bizantska imena baštinili i Hrvati. Prema tome, Vasilije danas jest najčešće srpsko ime, no u srednjovjekovlju su ga nosili i mnogi Hrvati. Vratimo se mi na ležernije teme. Naime, Andriju Vasilja (zvanoga Vale) i njegovu ženu Sofiju u Metkoviću je svatko znao. Uz pokojnoga Andriju vezani su i početci organiziranoga navijanja u Metkoviću. Boćao je Vale kod Šetke, a moj bi otac doveo Vidoviće, Panze i Bukmire da skupa navijaju: – Vale, Vale! Nekih dvadesetak godina kasnije i dalje vičem isto njegovu sinu Valentinu na košarci da se pomakne iz sjene čovjeka koji ga čuva. Voli, Vale, hladovinu! Treće prezime kojega ćemo se dohvatiti jest prezime MAREVIĆ (< Maroje < Maro < Marin), jedno od češćih neretvanskih prezimena, a bogme i jedno od starijih. Marevići se, naime, kao Marojevići spominju 1646. u Plini u popisu koji je prema povijesnim dokumentima sastavio fra Luka Vladmirović. Iste se godine obitelj Marević spominje i u Donjoj gori između Desana i Komina. Da je Mar(oj)evića u Desnama uistinu bilo dokazuje mjesna toponimija. Naime, na zapadnome rubu Donje gore nalazi se Mareva draga, a u Desnama postoji i zaselak Marevine/ Marovine. U Podaci se pak 1687. spominje Stipan Marojević koji je imao posjede i u Pasičini. Godine 1704. Grga Marović spominje se kao posjednik u Desnama, Plini, plinskome zaseoku Vrbici i Borovcima, a Jure, Ivan i Matija Marović spominju se kao posjednici u Plini. Godine 1733. u Plini živi šesteročlana obitelj Mate Marojevića, a 1736. obitelj Ivane Marojević (vjero- Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. POVIJESNA CRTICA jatno Matine udovice), nakon čega se Marojevići u Plini više ne spominju. Godine 1725. u Pasičini žive 23 Marevića. Znamo da je u Pasičini 1695. rođen fra Ante Marojević koji je polovicom 18. st. bio i gvardijanom zaostroškoga samostana. Iz Pasičine se jedna grana Marevića doselila na Dragoviju. U vidonjskim maticama Marevići se spominju od 1731., a zapisivani su i kao Moravići i Marovići. Osim na Dragoviji Marevići su živjeli u vidonjskome zaseoku Crni Dolac. Marevići iz Pasičine doselili su se i u Otriće oko 1850. gdje i danas postoji zaselak Marevići te se otud spustili u Kobiljaču. Iz Pasičine su se pak početkom 19. st. doselili u Podrujnicu i Momiće, a grana se na Bagalovićima koja je prešla na Kulu i Krvavac najvjerojatnije doselila iz Desana. Polovicom 19. st. dio se Marevića doselio i u Opuzen. Otkud su Marevići pristigli u Neretvu, nije lako reći, no jedan je podatak znakovit. Godine 1401. u jednoj je od urota dubrovačkih vlastelina sudjelovao i Mitar Marojević iz Bregave (Demetrio Maroevich di Bregava). Kako su pred Turcima u različitim povijesnim razdobljima iz stolačkoga kraja na desnu obalu Neretve prebjegli Dragovići (kod Stoca je i postojalo naselje Dragovići koje se danas naziva Dragovilje), Jurići, Katići, Kužići i Talajići, lako je moguće da su i Marevići pristigli upravo iz tih krajeva. Marevića ima poznatih nogometaša i ugostitelja, no kako smo još u duhu Noći Neretvana Neretvanima u domovini treba spomenuti latinista Jozu Marevića. Njegov je dvosvezačni Hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik najveći objavljeni 27 rječnik po broju hrvatskih natuknica otkad hrvatski jezik postoji (ima više hrvatskih natuknica čak i više od glasovitoga Akademca). Eto čisto da se zna da Neretva ne izbacuje samo vrhunske športaše, nego i vrhunske znanstvenike mada bi sa svojih 190-ak cm i idealnom težinom šjor Jozo mogao bez problema proći i kao kakav bivši centarfor. Mens sana in corpore sano. Neretvani su tu poslovicu ipak donekle preinačili u: Bez dobre meze nema ni zdrava tijela. Evo nas i na kraju. Svašta ste po običaju mogli pročitati, a dok sam ja ovo pisao, i snijeg se otopio. Hvala Bogu, završilo i to prvenstvo u futsalu radi kojega demonstrativno nisam gledao HTV dva tjedna. Kad Europa zakriči, Hrvati se odriču i vlastite majke, pa su tako i mali nogomet pretvorili u futsal (u doslovnome prijevodu dvoranski nogomet) jer kao ima i nekih razlika u pravilima. Kad su se Hrvati počeli baviti boćanjem (metkovski bućanjem), nitko ne zna. O zaluđenosti Dalmatinaca tom igrom pisao je čak i mletački putopisac Fortis. Ono što se zna da se boćanje igralo na zogu, da nije bilo ni brzinskoga ni preciznoga izbijanja, ali nikom živom nije palo napamet da kad je boćanje ušlo u dvoranu, taj šport nazove boćsalom ili po metkovsku bućsalom1. Da mi je ovih dana na desnicu naletio Stjepan Balog, ostao bi od njega tek kavni talog! 1 Možda Ivica Volarević Buć sad bude ponukan da ga tako nazove. Poljopromet d.o.o., Splitska 27/b, 20350 Metković tel: (0)20 681 946 fax: (0)20 681 327 [email protected] www.poljopromet.hr 28 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. SPORT Rukometni rasadnik s desne obale R K Jerkovac osnovan je u prosincu 2003., a pri Klubu djeluje muška i ženska sekcija. Brigu o muškoj sekciji vodi Ante Mateljak Čića, a s njim u Klubu još radi prof. tjelesnog odgoja Davor Mateljak te Martina i Ana Nikolić koje brinu o ženskoj sekciji. O ženskoj sekciji brigu vodi i Mate Nikolić Pinc koji je sa završenom višom stručnom spremom, smjer rukomet, ujedno i šef struke u Školi rukometa RK Jerkovac. S obzirom da je ŽRK Jerkovac jedini klub na desnoj strani grada koji okuplja isključivo žensku populaciju, zamolili smo Nikolića za kraći razgovor o Klubu. klubova koji se uvijek mogu osloniti na rad Rukometne škole Jerkovac. ŽRK Jerkovac natječe se u dvjema dobnim kategorijama, i to na razini države u Regionalnoj ligi od deset klubova, gdje curice rođene 1998. i mlađe trenutno imamo priliku plasirati u završnicu Državnoga prvenstva koje će se igrati u travnju. Djevojčice rođene 2000. i mlađe natječu se u Županijskoj ligi, kao i djevojčice ŽRK Metković. Radi se o zanimljivu modelu jer se u istoj konkurenciji natječu dječaci i djevojčice, pet muških i pet ženskih momčadi. Igra se turnirski, a nakon šest turnira napravit će se zajednička ta- športu, kako u vrhunskome, tako i u amaterskome. Nisam zadovoljan odnosom svih subjekata koji mogu utjecati na odnos djece prema športu, a to su prije svega roditelji, nastavnici pa i svećenici. Moja procjena je da smo došli na granicu s koje trebamo pogurati djecu da se počnu baviti športskom aktivnošću jer se bojim da ćemo uskoro imati naraštaje koji će biti bolesni, pretili i ovisni o različitim sadržajima na Internetu. Zato pozivam sve koji mogu utjecati na odgoj djece da ih pokušaju nagovoriti da se što više uključe u športske aktivnosti. Znam da su članarine dodatan teret u ionako lošim roditeljskim financijskim mogućnostima, Što znači biti šef struke u Školi rukometa Jerkovca? – Recimo da je moja najvažnija uloga koordinirati sve aktivnosti ŽRK Jerkovac prema ŽRK Metković, koji je nositelj kvalitete ženskog rukometa u gradu. U kojim se ligama natječe ŽRK Jerkovac? – RK Jerkovac i u muškoj i u ženskoj sekciji natječe se samo u mlađim dobnim kategorijama jer dječaci i djevojčice nakon izlaska iz OŠ don Mihovila Pavlinovića uglavnom prelaze u RK Metković 1963. i u ŽRK Metković. Može se reći da smo već godinama baza vodećih blica i odvojena tablica. Obje dobne kategorije trenira Martina Nikolić. Koliko je curica uključeno u ŽRK Jerkovac? – U Klubu trenutno imamo dvije kategorije; svaka ima dvadesetak djevojčica. Otprilike isto toliko igračica ima i u Školi rukometa ŽRK Metković i oko 20 djevojčica u ŽRK Metković, što znači da je u rukomet uključeno ukupno stotinjak djevojčica, a to je jako malen broj za ovoliki grad. Podrška roditelja, škole, Grada? – Situacija u športu jako je teška, a još je teža u ženskom ali politika RK Jerkovac, a mislim i drugih športskih kolektiva u gradu, je da sva djeca dobiju mogućnost bavljenja športom, a ne da se pod svaku cijenu izvuče članarina. U RK Jerkovac članarina iznosi 100 kuna, mlađi uzrasti plaćaju 80 kuna. Za drugo dijete iz obitelji cijena je umanjena za 50%, a treće je oslobođeno plaćanja. Što se tiče Grada, mi smo već duže u gradskom proračunu i što reći, nama je dosta koliko dobijemo. Prošle godine sudjelovali ste na Turniru u Beču? – Na Adventski turnir, koji se u Beču održavao od 8. do 10 prosinca, našu ekipu djevojčica 1998. godišta i mlađe pozvao je gospodin Ivica Palinić. Put u Beč za 15 curica, Martinu i mene organizirali smo uz pomoć roditelja i uz pomoć triju obitelji iz Beča, a to su Palinić, Čović i Škvorc, kod kojih smo bili smješteni. Djeca su u cijelosti platila put koji je koštao 800 kuna po osobi, ali smo ih za prosinac oslobodili članarine. Tamo smo bili gosti na Imotskoj večeri, na kojoj je nastupila klapa Intrade, a na Prateru smo proslavili i rođendan Vanese Marušić. Na Turniru su nastupila još dva bečka kluba: MGM i Admira Land Haus. Naša Sara Bubalo bila je najbolji vratar, a Iva Dominiković najbolja igračica Turnira. Nakon Beča curice su nastupile na Božićnom turniru u Mostaru na kojemu su osvojile prvo mjesto u konkurenciji 1998. godišta i mlađe. Dosadašnji uspjesi Kluba? Djevojčice Jerkovca bile su 2004. i 2005. državne prvakinje u kategoriji mlađih kadetkinja, a nakon što su prešle u ŽRK Metković 2006. i 2007. bile su državne prvakinje u kategoriji kadetkinja. Mislim da Klub ostvaruje odlične rezultate u ovakvim uvjetima i ovom recesijskom vremenu, pogotovo kada se sjetimo što je sve zadesilo stanovnike desne strane grada. Moram iskoristiti prigodu i zahvaliti ponajprije roditeljima koji podržavaju naš rad jer bez njih to ne bismo mogli. Već dvije godine zaredom na razini OŠ don M. Pavlinovića provodi se projekt Rukometom protiv nasilja? Idejni sam tvorac akcije i nakon dvije godine odricanja i poprilično velikih troškova i velikog broja nagrada nisam zadovoljan odnosom svih onih koji su je trebali popratiti, počevši od ravnatelja, preko nastavnika pa ove godine Rukometna škola RK Jerkovac taj jedinstven projekt iz protesta neće nastaviti. Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. SPORT 29 Uspjesi metkovskih karataša Snježne pripreme na Neretvi D P rošle nedjelje u Splitu je održano Prvenstvo Dalmacije 2012. u borbama za razne uzraste. Nastupilo je preko 350 natjecatelja, odnosno 51 ekipa iz 21 kluba. Na natjecanju su nastupila i dva metkovska kluba. KK Metković nastupio je sa 12 natjecatelja koji su osvojili pojedinačno tri zlata, dva srebra i jednu broncu te broncu ekipno. Zlatne medalje osvojile su: Ema Vidović, Maja Žderić i Gabi Dominiković. Srebrne medalje osvojile su: Marija Glavinić i Ivana Galić, a Petar Borovac osvojio je broncu. Brončanu medalju ekipno su osvojile i mlađe kadetkinje u sastavu: Maja Žderić, Gabi Dominiković, Marija Kiridžija i Sara Ćelić. Tom prigodom Dalmatinski odbor Hrvatskog karate saveza dodijelio im je u ime Dalmatinskog karatea priznanja u obliku plaketa kara- tašima za ostvarene rezultate na državnim prvenstvima za 2010. i 2011. koje su dobili: Gabi Dominiković za osvojeno prvo mjesto u borbama 2010., Maja Žderić za osvojeno 2. i 3. mjesto u borbama za 2010., Bruna Jurković za osvojeno 3. mjesto u borbama za 2011., Dino Žderić za osvojeno 3. mjesto na Prvenstvu države (kadeti – borbe) 2010. i glavni trener KK Metković Denisu Žderiću. Drugi metkovski klub KK Knez Domagoj nastupio je sa 14 natjecatelja koji su pojedinačno osvojili tri zlatne i tri brončane medalje te broncu ekipno. Zlatne medalje osvojili su: Stipe Ujdur, Ivan Galić i Petra Bebić. Bronce su osvojili: Ante Bebić, Marija Bebić i Roko Kravar. Brončanu medalju ekipno osvojile su četiri sestre Bebić: Marija, Josipa, Petra i Matea. Metkovski vjesnik u Dubaiju Z namo da mnogi čitatelji Metkovski vjesnik, bez obzira što se objavljuje i na Internetu, šalju svojoj rodbini i prijateljima u inozemstvo. No, da bi se mogao naći i u Dubaiju, nismo mogli ni pomisliti. Ipak, razgranata svjetska mreža čitatelja MV učinila je svoje pa je Darijo Srna, koji je sa svojim Šahtarom bio na pripremama u Dubaiju, zatečen s prošlim brojem Metkovskoga vjesnika. Mi smo odmah „posumnjali“ u jednu našu sugrađanku pustolovna duha koja bi mogla stajati iza svega. U svakom slučaju, Darijo je po- slao pozdrave svima u Metkoviću, a mi mu s ovoga mjesta odzdravljamo. ok su Metkovci muku mučili sa snijegom, na Neretvi su se svakodnevno mogla vidjeti dva veslača. Među njima prepoznali smo Nikicu Ljubeka koji već niz godina dio priprema provodi u Metkoviću pa smo iskoristili prigodu za kraći razgovor. Ove ste godine ranije stigli u Metković na pripreme? – Razlog tomu je što su ove godine jako rano olimpijske kvalifikacije koje će se održati već 15. svibnja, tako da smo morali izaći što ranije na vodu. Tu smo kolega i ja. Stigli smo u prošli četvrtak, dakle 9. veljače. Ovdje ostajemo do 2. ožujka, a u međuvremenu će stići još jedna ekipa od 10 do 15 kajakaša. Možda dođem još jedanput krajem ožujka. Smeta li vam snijeg na treninzima? – Treninge odrađujemo normalno, čak nema neke razlike u odnosu na to kada snijega nema. Dva puta dnevno smo na vodi, a u večernjim satima odlazimo u teretanu gdje najviše radimo na snazi. Obično preveslamo oko 30 kilometara, i to uglavnom na Neretvi, a ako ima vjetra, veslamo po okolnim kanalima i Staroj Neretvi. Što se dogodilo u proteklih godinu dana? – Mogu reći da je prošla godina za mene bila dosta uspješna. Na Europskom prvenstvu u maratonu, koje je u srpnju održano u Saint Jean de Losneu u Francuskoj, bio sam treći. Nakon toga sam u kolovozu nastupio na jednom od najvećih prvenstava do sada. Riječ je o Svjetskom prvenstvu na mirnim vodama u sprintu koje se održalo u mađarskom Szegedu na kojemu sam u kanuu jednokleku u olimpijskoj disciplini na 1000 metara bio drugi, a u A finalu na pet tisuća metara sedmi. Na kraju sam, što je bilo malo neplanski i zbog čega sam morao dosta produžiti sezonu, krajem listopada nastupio na Svjetskom prvenstvu u maratonu koje se održalo u Singapuru. Tamo sam bio peti; mogu reći da je to dosta dobar uspjeh jer smo došli jako kasno, a tamo su strašno teški vremenski uvjeti: vlaga 95%, a temperature preko 35ºC. Mora se uzeti u obzir da sam ja prije toga trenirao sedam dana u Zagrebu gdje je temperatura bila ispod ništice pa nam je doista bio veliki šok kada smo došli tamo. Što vas čeka ove godine? – Kao što sam rekao, prvo važno natjecanje su olimpijske kvalifikacije 15. svibnja u Poznanu, nakon čega odmah ostajemo na Svjetskom kupu koji će se tamo održati. Krajem lipnja je Europsko prvenstvo u Zagrebu, a što ću veslati, tek trebam odlučiti. I, naravno, ako ispunim olimpijsku normu, onda idem u kolovozu na Olimpijske u London, a ako ne, onda krajem rujna opet imam Svjetsko u maratonu. Tko je Vaš mladi kolega koji je ovdje s Vama? – To je Marko Crneković, mladi devetnaestogodišnji kajakaški reprezentativac iz Kajak kanu kluba Matija Ljubek. Njemu je sada prioritet Europsko prvenstvo do 23 godine koje će se održati u srpnju u portugalskom Montemor-oVelhou. 30 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. SERVISNE INFORMACIJE VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI Arheološki muzej Narona 687 149 Autobusni kolodvor 060 365 365 Centar za socijalnu skrb 690 999 Dom za smještaj i rehabilitaciju (Starački dom) 696 406 Dom zdravlja - pogledati desno Državna geodet. uprava 681 844 Državni arhiv 690-733 Državni inspektorat 686 665 Državno pravobranitelj. 681 003 FINA 681 968; blagajana 682 005 Gimnazija 681 344 Gradsko Poglavarstvo 681 020 Gospodarstvo 681 866 Kulturno središte 681 903 Gradska Knjižnica 681 715 Sportska dvorana 681 060 Hotel Narona 681 444 MB 681 812 Metković 684 396 Hrvatska Elektroprivreda 468 800 Pošta OJ Metković 681 358 PU Vid 687 322 Radiotelevizija 691 046 Hrvatske Šume d.o.o. 681 330 Željeznice - kolodvor 685 393 Hrvatski Crveni križ 681 610 Zavod za mirov. osig. 681 796 Zavod za polj. savj. sl. 680 434 Zavod za zapošljavanje 681 011 Zavod za zdrav. osigur. 681 233 Lučka kapetanija 681 681 Ljekarna Draženović, ljekarna I 681 295 ljekarna II 686 344 Kusić-Palaversa 681 606 Komunalno poduzeće 685 342 Matica hrvatska 681 724 Matični ured 690 087 Ministarstvo financija Carinarnica 681 998 Porezna uprava 684 920 Općinski sud 684 900 Općinsko državno odvj. 681 322 Osnovna škola Don M. Pavlinovića 686 098 Područ. škola Prud 687 280 Područna škola Vid 687 418 Stjepana Radića 681 621 Policijska postaja 444 222 Prekršajni sud 681 087 Srednja škola 681 088 Tehnički pregled vozila 681 304 Veterinarska ambulanta Dr. Milan Kralj 681 277 Vet. ambul. Paponja 680 223 Županija dubrovačko-neretv. Ispostava Metković 681 155 Vodopr. ispostava 681 655 Župni ured Sv. Ilije 681 818 Sv. Nikole 686 018 Gospe od Snijega Vid 687 392 POLICIJA 192 VATROGASCI 93 HITNA 112 DOM ZDRAVLJA METKOVIĆ Uprava: 681 644 / 681 184 fax: 680 188 radno vrijeme: 7,00 – 15,00 (od ponedjeljka do petka) Rodilište: 681 769 Hemodijaliza: 680 288 Hitna: 681 548 RTG i UZV kabinet: 690 027 Specijalistička ambulanta radno vrijeme: 7,00 – 15,00 upisi pacijenata: 8,00 – 10,00 Liječnici iz Dubrovnika: 680 255 Ordinacije obiteljske medicine parnim nadnevcima ujutro neparnim nadnevcima poslijepodne dr. Mira Jurković - 680 257 dr. Ana Bajo - 680 383 dr. Hrvoje Bočkaj - 683 602 dr. Sanja Milošević - 680 242 neparnim nadnevcima ujutro parnim nadnevcima poslijepodne dr. Viktorija Domić dr. Sonja Barač - 683 476 dr. Đina Mustapić - 680 080 dr. Jadranka Prusac - 683 603 radnim danom od 8 do 16 dr. Nada Šušnjar - 681 468 Spec. pedijatrijska ordinacija parnim nadnevcima ujutro neparnim nadnevcima poslijepodne dr. Vladimir Krmek - 680 011 neparnim nadnevcima ujutro, parnim nadnevcima poslijepodne dr. Rasema Bubica - 680 120 Medicinsko-biokem. laboratorij Mira Kevo, dipl. inž. - 680 277 Fizikalna medicina i rehabilitacija ponedjeljak - petak 7,00 - 15,00 Upis pacijenata utorak - petak 9-12 tel.: 683 579 Stomatološke ordinacije parnim nadnevcima ujutro neparnim nadnevcima poslijepodne dr. Danijela Planinić - 683 809 dr. Janja Volarević - 683 423 dr. Zdravka Ostojić dr. Damir Dodog neparnim nadnevcima ujutro parnim nadnevcima poslijepodne dr. Nataša Marin dr. Željana Jerković - 683 351 srijeda i petak ujutro pon., utorak i četvrtak poslijepodne: dr. Mirjana Marević, spec. ortodontica Spec. ginekološka ordinacija ponedjeljak, srijeda i petak ujutro utorak i četvrtak poslijepodne dr. Ahmet Bubica - 681 090 pon., srijeda i petak poslijepodne utorak i četvrtak ujutro dr. Živko Matuško Spec. pulmološka ordinacija: ponedjeljak, srijeda i petak ujutro utorak i četvrtak poslijepodne dr. Darka Volarević - 681 271 Spec. internistička ordinacija: ponedjeljak, srijeda poslijepodne utorak i četvrtak i petak ujutro te I. i III. subota u mjesecu dr. Berislav Šušnjar - 681 085 Zavod za javno zdravstvo dr. Asja Palinić-Cvitanović, spec. školske medicine - 681 979 Higijensko-epidemiol. služba dr. Miljenko Ljubić, spec. epidemiolog - 680 299 PRIVATNE ORDINACIJE radnim danom od 8 do 16 Poliklinika Bušić - 681 400 dr. Gradimir Čolić - 681 741 dr. Dubravka Bošnjak - 680 400 Očna ordinac. Hajvaz 681-673 ŽELJEZNIČKI KOLODVOR METKOVIĆ DOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA relacija Metković-Ploče Metković vrsta dolazak odlazak 5,20 putnički Ploče-Zagreb 6,23 Ploče-Metković 6,38 Metković-Ploče Sarajevo-Ploče Ploče-Metković 10.07 14.33 Ploče-Sarajevo 17.18 Metković-Ploče 7,15 putnički 10.22 brzi Sarajevo 6,45, Mostar 9,06, Čapljina 9,42, Ploče 10,41. 17.34 17.27 18.33 Metković-Ploče Zagreb-Ploče Ploče 6,15, Stablina 6,17, Rogotin 6,21, Banja 6,24, Opuzen 6,30, Krvavac 6,32, K. Norinska 6,34. K. Norinska 7,19, Krvavac 7,21, Opuzen 7,24, Komin 7,27, Banja 7,29, Rogotin 7,33, Stablina 7,36, Ploče 7,38. 13.25 Ploče-Metković 18.50 21.44 brzi K. Norinska 5,24, Krvavac 5,26, Opuzen 5,29, Komin 5,32, Banja 5,34, Rogotin 5,37, Stablina 5,41, Ploče 5,43. (ne vozi nedjeljom i blagdanom) Ploče 6,05, Mostar 7,38, Konjic 8,50, Sarajevo 10,00, Doboj 13,29, Banja Luka 15,29, Prijedor 16,23, Sisak 18,53, Zagreb 19,47. putnički 13.10 Metković-Ploče Ploče-Metković 6,35 vremena po postajama 21.57 Banja 12,56, Komin 12, 58 Opuzen 13,01, Krvavac 13,04, putnički Ploče 12,47, Stablina 12,49, Rogotin 12,52, K. Norinska 13,06. 13,33, Komin 13,37, Banja 13,39, Rogotin 13,42, Stablina putnički K. Norinska 13,29, Krvavac 13,31, Opuzen 13,46, Ploče 13,48. Banja 14,19, Komin 14.21, Opuzen 14,24, Krvavac 14,27, putnički Ploče 14,10, Stablina 14,12, Rogotin 14,15, K. Norinska 14,29. brzi Ploče 17,00, Čapljina 17.44, Mostar 18,40. Konjic 19,47, Sarajevo 20,59. 17,35, Komin 17,39, Banja 17,41, Rogotin 17,45, Stablina putnički K. Norinska 17,31, Krvavac 17,33, Opuzen 17,48, Ploče 17,50. Banja 18,19, Komin 18,21, Opuzen 18,24, Krvavac 18,27, putnički Ploče 18,10, Stablina 18,12, Rogotin 18,15, K. Norinska 18,29. 18,59, Komin 19,02, Banja 19,04, Rogotin 19,08, Stablina putnički K. Norinska 18,54, Krvavac 18,56, Opuzen 19,11, Ploče 19,13. Zagreb 8,57, Sisak 9,52, Sunja 10,22, H. Kostajnica 10,39, B. Novi Novi 11,44, Prijedor 12,16, B. Luka brzi 13.15, Doboj 15,12, Zenica 16,47, Sarajevo 18,05, Konjic 19,31, Mostar 20,43, Čapljina 21.20, Ploče 22,06. Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. SERVISNE INFORMACIJE AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVIĆ tel.: (020) 680 074 31 Vj esn i k metko vski Izdavač: GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVIĆ DOMAĆE LINIJE Polazak autobusa iz Metkovića za: ZAGREB Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 22,40 preko Splita i Zadra 7,30 preko Splita i Knina 19,45 preko Gospića na autocestu 23,30 VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45 SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 11,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 19,45, 20,40, 22,40, 23,30 DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,30 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 16,00, 17,45, 19,00, 23,15 (15. VI. - 15. IX.) Dolazak autobusa u Metković iz: ZAGREB 4,20, 5,20, 6,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.) iz Varaždina 19,00 iz Zadra 4,20, 18,50 VUKOVAR preko Osijeka 8,00 SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,10, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. - Za izdavača: NATAŠA VUČKOVIĆ Glavni urednik: IVICA PULJAN Novinari: IVICA PULJAN IVANA ILIĆ GSM: 098 198 73 11 e-mail: [email protected] URL: www.metkovic.hr/vjesnik Naklada: 5000 kom Tisak: TISKARA ZAGREB d.o.o. 15. IX.) DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 11,30, 14,25 , 17,20, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30 MEĐUNARODNE LINIJE Polazak autobusa iz Metkovića za: SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30, 13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.) BEOGRAD 19,45 MOSTAR 5,45, 6,00, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30, 12,30, 14,10, 17,20, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI - 6. IX.) ULCINJ 8,00 Dolazak autobusa u Metković iz: 1/16 stranice 150 kn MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40, 17,30, 19,15 1/8 stranice 250 kn BEOGRAD 12,15 1/4 stranice 450 kn ULCINJ 18,45 ZENICA 13,30 1/2 stranice 800 kn cijela stranica 1500 kn UDRUGA “OTAC ANTE GABRIĆ” Športska b. b. Metković AKTIVNOSTI DNEVNOG BORAVKA METKOVIĆ - OŽUJAK 2012. Svaki dan od 8 do 14 h - Društvene igre (domino, karte, šah...) - Dnevni i tjedni tisak 17. ožujka (subota) u 9,30 h - Radionica za izradu narodne nošnje Utorkom i četvrtkom od 9 do 11 - Kreativne radionice i druženje 21. ožujka (srijeda) u 10 h - Tombola 8. ožujka (ponedjeljak) u 10 h - Predstavljanje knjige “Hrvatski travari” i prikazivanje DVD-a s promocije OGLAŠAVANJA U METKOVSKOM VJESNIKU SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20 ZENICA 17,25 Petkom u 10 h - Ispunimo dan vježbanjem CJENIK 26. ožujka (ponedjeljak) u 9 h - Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi lažna duplerica 2800 kn duplerica 3500 kn Ubacivanje 5000 kom. gotovih propagandnih materijala 2500 kn Ako ste zainteresirani za pretplatu kontaktirajte nas na e-mail [email protected]. “Cijena” pretplate je iznos poštanskih troškova plus odgovarajuća omotnica. 32 Vj esn i k metko vski petak, 2. ožujka 2012. ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJA Nadamo se da smo izašli iz zime i da se spremamo za Uskrs. Ove dvije fotografije dijeli dvadesetak godina. Gornja je nastala poznate zime 1956. Na njoj su: Kata Baće, Nada Nogolica, Ante Braco Šunjić i Ivka Šunjić. Donja fotografija nastala je 1973. u studentskome domu u Zagrebu i prikazuje metkovske studentice i studente kako slave Uskrs. Bilo je to samo godinu dana nakon sloma hrvatskoga proljeća.
Similar documents
Metkovskom vjesniku
S obzirom da se požar dogodio na kraju godine, Šumarija Metković u planiranim sredstvima za tekuću godinu nema novaca predviđenih za potrebe sanacije područja na kojemu se požar dogodio pa će sanac...
More informationMetkovskom vjesniku br. 5
razvoj grada, onda ćemo prema tim parametrima znati je li moguće i potrebno, s obzirom na ovo što Metković sad ima, graditi garažu. Za sva ta istraživanja trebat će nam bar pola godine od trenutka ...
More information